šuma - Hrvatske šume

KAZALO3 Jela - znaèajna vrsta naših šuma- Predstavljena monografija o jeli4 Šuma treba dobrog gospodara- Sveèanost otvorenja9 Na Jarunu mala kuæa stoji...- Hrvatske šume Gradu Zagrebu10 Vinkovaèki traperi najprecizniji- Natjecanje u streljaštvu11 Oprezno koraèaj šumom- Sveèana akademija u Lisinskom12 Kako i zašto voljeti šumu- "Djeca i radost šume"14 Stroj koji zamjenjuje devet radnika- Prezentacija harvestera u Ogulinu18 Struènim radom poboljšati strukturu trupaca- Proizvodna služba20 Srebrni struèak Hrvatskim šumama- 36. Meðunarodna vrtna izložba cvijeæa - Floraart 2001.22 Bez višenamjenskoga gospodarenja nema napretka- Gospodarske teme i dvojbe24 Pedeset godina šumarije Prezid- Šumarija Prezid27 Automatska šumska meteorološka postaja - korak ubuduænost- U Nastavno pokusnom objektu Zalesina30 Vulkanske stijene stare 16 milijuna godina- Zaštiæeni objekti prirode-geološki spomenik Rupnica31 Naš odnos prema prirodi sve više slièi nasilju- Kakva nam je ekološka svijest32 Slaba potražnja za ogrjevnim drvom- Šumarija Voæin34 Natjecanja po upravama39 Problem su divlje svinje- Kako ostvariti planMjeseènik »Hrvatske šume«Izdavaè: »Hrvatske šume« p.o. ZagrebDirektor: Željko LedinskiGlavni urednik: Miroslav MrkobradNovinari: Antun Z. Lonèariæ, Miroslav Mrkobrad, Vesna Pleše i Ivica Tomiæ.Ureðivaèki odbor: Branko Meštriæ predsjednik, Ivan Hodiæ, Mladen Slunjski, Herbert Krauthaker,Èedomir Križmaniæ, Ladislav Jursik, Željka BakranAdresa redakcije: Lj. F. Vukotinoviæa 2, Zagreb tel. 01/4804 169, e-mail: direkcija@hrsume.hrUredništvo se ne mora uvijek slagati s mišljenjima autora teksta.Oblikovanje i priprema: Rabus Media d.o.o. Ilica 62, Zagreb. Lektorica: Ivana UjeviæTisak: VARTEKS d.d. P.J. tiskara, Zagrebaèka 94, VaraždinNaklada: 6000Naslovna stranica: Slap Krèiæ, izvor Krke - Željko GubijanZadnja stranica: šumska jagoda - Željko Gubijan

LIPANJ 2001.DANI HRVATSKOGA ŠUMARSTVA 11.-16. 6. 2001.HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVOI nekavjeènopjevajušumePoželio je šumar i pjesnikMilan Krmpotiæ s pozorniceMale dvorane VatroslavaLisinskoga, sa sveèane priredbeu povodu Dana hrvatskogašumarstva, parafrazirajuæinaslov romana velikoga norveškogaknjiževnika Gulbranssena.To bi mogla biti i trajna porukas dogaðaja organiziranih u èastšume pod motom Šuma + voda+ zrak = opstanak.Sedam lipanjskih šumarskihdana poèelo je otvorenjemdviju izložbi u Etnografskomemuzeju u Zagrebu (11.lipnja),nastavljeno priredbom Djeca iradost šume na Sljemenu gdjesu podijeljene i nagrade zanajbolje literarne radove.Srijeda 13.lipnja bila jerezervirana za Hrvatsko šumarskodruštvo i tematske raspraveo važnosti šume za opstanak injezinu održivu razvoju. Tomprigodom predstavljena je ivrijedna monografija Obiènajela u Hrvatskoj. Dan posliješumarska je struka imalamoguænost vidjeli rad harvesteraTimberjack na prezentacijiorganiziranoj u ogulinskojUpravi. U petak su obavljanezavršne pripreme na Jarunugdje je velikim trudom domaæina,Uprave šuma i šumarijeZagreb, niknuo mali šumskigrad. Ostale uprave ureðivalesu svoje štandove. Subota16.lipnja bila je dan odlukesjekaèisu se borili za naslovnajboljeg u državi a Ilija Lukiæbio je prvi. O svemu tome nasljedeæim stranicama.Europa priznajekvalitetuhrvatskih šumaTijekom skupštine održano je savjetovanje o temi «Šuma +voda + zrak = opstanak«, a podnijeta su tri poticajna referataUsklopu obilježavanjaDana hrvatskoga šumarstvaodržana je13. lipnja 105. redovitaskupština Hrvatskoga šumarskogdruštva. Obraæajuæi se skupudoministar poljoprivrede i šumarstvaŽeljko Renduliæ istaknuoje kako su šumari na odreðenojprekretnici , u procesu promjenakojima se nije daleko odmaklo, note promjene ne treba sputavati negoih treba podržavati i provestišto prije. U suprotnome, rekao je,naæi æemo se u još težoj situacijiSa Skupštine HŠD-ai dovesti u pitanje zbrinjavanje zaposlenih.Direktor Hrvatskih šuma ŽeljkoLedinski u pozdravnom je govoru istaknuopozitivno tromjeseèno poslovanjeHŠ-a i uspješno potpisivanje Kolektivnogugovora, te napomenuo da je restrukturiranjepoduzeæa uspješno. Akademik MirkoVidakoviæ pozdravio je nazoène u imeHrvatske akademije znanosti i umjetnosti,istièuæi da je ta ustanova uvijek cijenilai podupirala skupove na kojima serješavaju znanstveni i struèni problemi.Posebno je èestitao na izdavanju znanstvenemonografije o jeli.Važnost strategijehrvatskoga šumarstvaPodnoseæi izvještaj o radu izmeðudviju skupština, predsjednik HŠD-aprof.dr. Slavko Matiæ istaknuo je problemi važnost odreðivanja strategije razvojahrvatskoga šumarstva, koje upravlja s 43posto državne površine i koje može funkcioniratisamo na propisima i zakonimapravne države, a ona to još nije. Kritièkise osvrnuo na provoðenje politike kojojsu podreðeni struka i znanost, a šumarise bore mlako i obazrivo. U posljednjihse deset godina uporno želi smanjiti brojzaposlenih, a hrvatsko šumarstvo pružamoguænost veæega zapošljavanja. Analizirajuæiprotekle aktivnosti , tajnik HŠDaHranislav Jakovac napomenuo je da jedosadašnji rad veæega dijela od 19 ogranakazadovoljavajuæi , a radovi na ureðenjutzv. Šumarskoga kluba su pri kraju. AktivnostiDruštva usmjeravaju se opsežnimi ambicioznim Programom rada, koji senastoji ostvariti. Glavni urednik Šumarskogalista prof. dr. Branimir Prpiæ osvrnuose na tekstove objavljene po pojedinimznanstvenim i ostalim podruèjima u124. i 125. godištu ovoga strukovnoga glasilate najavio da je dvobroj 5-6 u tisku.Predsjednik Kluba izumitelja dr. Juraj Medvedoviæobavijestio je nazoène o meðunarodnimpriznanjima za inovacije, kojesu èlanovi HŠD-a dobili izmeðu dviju skupština. Rijeè je o trima zlatnim odlièjimai jednom srebrnom.Voda, zrak i sporednišumski proizvodiU drugom dijelu skupštine održanoje savjetovanje o temi «Šuma + voda +zrak = opstanak», a podnijeta su tri poticajnareferata. U svom referatu pod nazi-Piše:IvicaTomiæFoto:R. MatoševiæBroj 54 • lipanj 2001 HRVATSKE ŠUME 1

HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVODipl. ing. Željko Renduliævom «Šuma-tvornica vode i zraka»,Branimir Prpiæ je u uvodu istaknuo kakoje voda obnovljivo prirodno bogatstvokoje neprekidno kruži u prirodi,isparavajuæi u atmosferu i ponovnose vraæajuæi kao oborina na površinuZemlje , što se ponavlja 40 puta na godinu.U ovome stoljeæu, rekao je, vodaæe zacijelo biti znaèajan èimbenik civilizacijskogarazvitka. Tijekom daljnjegaizlaganja Prpiæ je istaknuo kako šumakao vegetacijski oblik znatno utjeèena èistoæu vode i njezin raspored u prostoru,a može se razviti tek ako ima višeod 300 mm oborina ne godinu.-Vodabez topline je led, a toplina bez vodeje suša, tlo bez vode je pustinja, a previševode u tlu sprjeèava rast šumskogadrveæa. Voda kao povoljni ekološkièimbenik u uskoj je vezi s toplinom,osobito s tlom kao izvorom hrane šumskogadrveæa, a u odnosu na druge kopnenevegetacijske oblike, šuma vrlo ekonomiènopostupa s vodom-napominjePrpiæ, dodajuæi kako je raspored vodeu šumskom ekosustavu ovisi o vrstidrveæa, sloju grmlja i prizemnoga rašæa,U Hrvatskoj je 95 posto prirodnih šuma priznate europskekvalitete , koju obilježavaju biološka raznolikost, potrajnostili održivi razvoj, stabilnost i produktivnost-rezultatdugogodišnje suradnje šumarske prakse i znanostiprof. dr. Joso VukeliæProf. dr.SlavkoMatiæèimbenicima reljefa, pedosistematskojjedinici tla i kolièini oborina. Valja istaknutida je raspored vode u šumi manjeili više povoljniji nego na površinibez šume.- Oborinska voda ulazi u šumu izravnimpadanjem, a prolaskom krozkrošnje i teèenjem niz deblo dijelomse zadržava, a dijelom izlazi iz šume.Izlazak iz šume ide se putem transpiracije,intercepcije, evaporacije, površinskogai podzemnog otjecanja iprocjeðivanja u podzemne tokove- objašnjavanaš poznati šumarski ekolog,napominjuæi da usporavanje površinskogotjecanja vode iz šume sprjeèavavisoke vodne valove i poplave. Naveoje kako je istraživanjem ustanovljenoda u dobro njegovanoj šumi nema površinskogotjecanja vode, a to se odnosii na strme šumske padine. Tijekompredavanja istaknuo je protuerozijskodjelovanje šume, kao njezinuznaèajnu funkciju u izjednaèavanju vodnihodnosa u prostoru, koja se sastojiu ublažavanju visokih vodnih valova iopskrbi izvorišta i vodotoka vodom zasušnih razdoblja. Najveæa vrijednostšume jest u proèišæavanju vode. Naime,uz pretpostavku da je srednja kolièinaoborina na godinu u Hrvatskoj1200 mm , a površina šuma koje su uhidrološkoj funkciji 2 milijuna ha, iz šumeizlazi oko 13 milijardi m 3 pitke vode.Šuma znatno pridonosi i kakvoæizraka, proizvodeæi kisik tijekom procesafotosinteze. Tako je kolièina proizvedenogakisika na godinu jednaka kolièiniproizvedene biomase, što u Hrvatskojsveukupno iznosi 7,4 milijuna t kisika,a svojim gustim krošnjama šumavrlo uèinkovito proèišæuje oneèišæenizrak. Zakljuèujuæi predavanje prof. dr.Branimir Prpiæ je istaknuo veliku i ne-zamjenjivu ulogu šume u smanjenjuuèinka «staklenika atmosfere», jer sevezivanjem ugljiènoga dioksida, najpoznatijegstaklenièkoga plina, u procesufotosinteze, smanjuje opasnostod opæega zatopljenja. Proizvedenabiomasa vezuje oko 50 posto ugljika.Izraèunati ugraðeni ugljik u biomasuiznosi 3.688.637 t odnosno oko 13,3 milijunat CO2. Hidrološka i fiziološkafunkcija, uz ostale opæekorisne funkciješume, koje veæ danas èine osjetnoveæu vrijednost od drva, uskoro æe predstavljatiglavni prihod šume, a znaèajnuulogu u vrijednosti šume zauzet æesporedni šumski proizvodi, posebicešumski plodovi, biljke kao prirodni lijekovii gljive. Ovo naše stoljeæe bit æe dobašume i drva.Prirodnost šume - uvjetstabilnosti iproizvodnostiGovoreæi o prirodnosti šume, kaouvjetu njezine stabilnosti i proizvodnosti,prof. dr. Slavko Matiæ istaknuo jesloženost prirodnoga šumskoga ekosustavai u njemu biotopa(stojbine),kao presudnoga èimbenika. Gospodarenjetakvim ekosustavom mora se povjeritijedino šumarskim struènjacima,jer pogreške mogu rezultirati katastrofalnimposljedicama. Istaknuo je važnostprirodnoga pomlaðivanja te spomenuopodatak da je u Hrvatskoj 95% prirodnihšuma, a ostalo su šumske kulture,koje su samo stadij prema prirodnimšumama. Rezultati istraživanja u posljednjihjedanaest godina govore o katastrofalnomsušenju jele u Gorskomekotaru, a uzrok tome su promjena klime,«uèinak staklenika», kisele kiše idr. Istraživanja na pokusnim plohamana šumskim i pašnjaèkim (nešumskim)podruèjima upuæuju na poveæanje biološkeraznolikosti sastojina na šumskimtlima i znaèajan utjecaj prirodnih sastojinana poveæanje njihove stabilnostii proizvodnosti.- Prirodno pomlaðivanjeje jedini naèin da šume ostanustabilne i produktivne te da im se osiguravjeènost. Ugled koji šumarska strukaima u europskom šumarstvu, i nastruènom i na znanstvenom polju, priznatakvaliteta hrvatskih šuma obilježenaprirodnom strukturom, biološkom raznolikošæu,trajnošæu ili održivim razvojem,stabilnošæu i produktivnošæu, veæinomsu rezultat povezanosti i dugogo-2 HRVATSKE ŠUME Broj 54 • lipanj 2001

Prof. dr.BranimirPrpiædišnje suradnje šumarske prakse i znanosti-zakljuèio je Matiæ.U svome referatu pod nazivom Štoje to šuma i njen održivi razvoj, prof.dr. Joso Vukeliæ je napomenuo kakošumskim bogatstvima i šumskim zemljištimatreba potrajno gospodariti dabi ih socijalno, gospodarski, ekološki,kulturno i duhovno koristili sadašnji ibuduæi naraštaji. Drvna zaliha pritommora ostati glavnica, a smijemo trošitisamo kamate. Politiku održiva razvojau šumarstvu provode struène institucije,prije svega Pro silva, šumarskadruštva i slièno, a nastaju i novi smjerovi.Usporeðujuæi drvnu zalihu u Hrvatskojza 1986., 1996. i 2000. g., Vukeliæje istaknuo da su sve vrste drveæa napredovale,a samo je jela stagnirala. Iakosmo u tehnološkom procesu ispredEurope, osnovni je problem šumarskestruke u Hrvatskoj u sociologijsko-marketinškompristupu, gdje kompletnastruka apsolutno griješi. Neki uzrocitoga su : nema javnih rasprava, ne pišuse knjige, u politici nema šumarskogalobija, nema pristupa medijima i zajednièkoganastupa s drvnom industrijom,zatvoreni smo u svoje granice,imamo zastarjeli obrazovni sustav, vrloslabe su veze s globalnim institucijama,a tradiciju, tehnologiju i nasljeðene znamo kapitalizirati, dok su pojedinaèniinteresi izvan strukovnih. - Posljedicetoga su da, unatoè dobrom tehnološkomgospodarenju šumama, imamoneodrživo nisku razinu struke uhrvatskoj javnosti, jer su ispred nas,primjerice, politièari, sociolozi» zeleni.Zato moramo jasno i konaèno statina stranu sociologijskog i marketinškogapristupa struci, s novom i jasnomstrategijom, a sve spomenutomora ostati u granicama struke, kojamože bolje i zaslužuje više - rekao jeVukeliæ.Na skupu je predstavljena znanstvenamonografija «Obièna jela u Hrvatskoj»,o kojoj su govorili glavni urednikBranimir Prpiæ i predsjednik Urednièkogavijeæa Slavko Matiæ.PREDSTAVLJENA MONOGRAFIJA O JELIJela - znaèajnavrsta našihšumaAutori su uvjereni kako æe ova monografijadati više informacija i konkretnih podataka ogospodarenju jelom i njezinim šumama uprošlosti, te o današnjem stanju i putu kojimšume trebaju iæi u svojemu buduæem razvojuObièna je jela, uz autohtonehrastove i obiènu bukvu,temeljna klimatskavrsta drveæa u Hrvatskoj,koja s gotovo 10% sudjeluje u drvnojzalihi hrvatskih šuma i u oko 150.000ha prebornih šuma, zajedno s bukvom,smrekom i ostalim vrstama, štoje znaèajan razlog da joj se pridaje velikoznaèenje. Preborne bukovo-jelovešume daju temeljno šumarsko obilježjepodruèjima Gorskoga kotara i Likete šumskim masivima Velebita i Kapele,a povijest hrvatskoga šumarstvaèvrsto je povezana s jelovim šumamai gospodarskim zahvatima u njima -istaknuo je prof. dr. Slavko Matiæ napredstavljanju znanstvene monografije«Obièna jela» (Abies alba Mill.) uHrvatskoj», na skupštini Hrvatskogašumarskog društva održanoj 13. lipnjau Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva.Dodao je kako upravo na podruèjujelovih šuma u Hrvatskoj postojiviše od 235 godina kontinuitet gospodarenjaprebornim bukovo-jelovim šumama,a autori su uvjereni da æe spomenutamonografija dati više informacijai konkretnih podataka o gospodarenjujelom i njezinim šumamau prošlosti, te o današnjem stanju iputu kojim šume trebaju iæi u svombuduæem razvoju.Hrvatske šumesuizdavaèKao predsjednik Urednièkoga vijeæai predsjednik Akademije šumarskihznanosti Matiæ podsjetio je nazoènena aktivnosti te znanstvene ustanove,osnovane 1996. godine, koja jezajedno s Hrvatskim šumama suizdavaèmonografije. AŠZ je osnovana,meðu ostalim, radi poticanja i promicanjaznanstvenoga rada u šumarstvu,upoznavanja javnosti sa znanstvenimšumarskim postignuæima, radiorganiziranja znanstvenih i drugih skupovate poticanja povezivanja i primjeneznanstvenih spoznaja u praksi.Osvrnuo se na dosadašnju, iznimnoplodnu izdavaèku djelatnost šumarskestruke i šumarskih znanstvenika,od 1992. godine, («Šume u Hrvatskoj»,«Silvae nostrae Croatiae», «Hrastlužnjak u «Hrvatskoj»), napominjuæikako je zajednièko obilježje svim timizdanjima i sudjelovanje JP Hrvatskihšuma, kao pokretaèa struènog i znanstvenogarada u šumarstvu Hrvatske.Glavni urednik prof. dr. BranimirPrpiæ istaknuo je kako je monografijapisana na hrvatskom i engleskom jeziku, sadržava sve ono što je do danaspoznato i istraženo o jeli, a u pisanjuje sudjelovalo 57 autora i koautora.Uz proslov, sadržava devet poglavljakoja obuhvaæaju Šumske zajednice(urednik Joso Vukeliæ), Ekofiziologiju(Branimir Prpiæ), Genetiku soplemenjivanjem (akademik Mirko Vidakoviæ),Uzgajanje (Slavko Matiæ),Ureðivanje (akademik Dušan Klepac),Zaštitu (Milan Glavaš), Iskorištavanje,preradu, obradu i upotrebu (AnteKrpan, Boris Ljuljka), Ekonomiku gospodarenja(Mladen Figuriæ) te Bibliografiju,s opsežnim popisom literatureo jeli i njezinim šumama. Tehnièkiurednik knjige je dipl. ing. HranislavJakovac, a na predstavljanju jeistaknuto da su u tijeku pripreme naizradi monografije o bukvi, koja æe bititiskana sljedeæe godine.Piše:IvicaTomiæFoto:ArhivaBroj 54 • lipanj 2001 HRVATSKE ŠUME 3

DANI HRVATSKOGA ŠUMARSTVA 11.-16. 6. 2001.SVEÈANOST OTVORENJAPiše:MiroslavMrkobradFoto:M. MrkobradŠuma trebadobroggospodaraNatjecanje na Jarunu simbolièno otvoreno pucnjem iz topaPožeške gradske straže.Izaslanik predsjednika Stjepana MesiæaDubravko Radoševiæ otvorio je natjecanjeSveèanost otvorenjaŠuma treba dobroga gospodarakoji æe voditi brigu oodrživu razvoju, o ekologiji ibiološkoj raznolikosti. Organizirajuæinatjecanje na Jarunu, Zagrepèanimasmo htjeli pokazati što šumaznaèi za opstanak ljudi, što za èovjeèanstvoznaèe èist zrak i èista voda,zbog èega je moto ovogodišnjihDana hrvatskoga šumarstva "Šuma +voda + zrak = opstanak", istaknuo jeprilikom otvorenja natjecanja na Jarunudirektor Hrvatskih šuma Željko Ledinski.Na sveèanom otvorenju, poneštorazlièitom od dosadašnjih, u velikomšatoru prvi se brojnim gostima i radnicimapoduzeæa obratio domaæin natjecanja,upravitelj zagrebaèke Upravešuma Darko Vuletiæ poželjevši im ugodanboravak u Zagrebu. Izrazio je naduda æe na ovaj naèin šumarski posao,koji se obavlja daleko od "oèijujavnosti", postati bliži graðanima. Jošjedan domaæin, zagrebaèki gradonaèelnikMilan Bandiæ, poželio je šumarimai svima gostima ugodan boravaku Zagrebu, obeæajuæi da æe u sljedeæemtakvom natjecanju Zagreb biti"još bolji domaæin". On je od šumaradobio i simbolièan dar, "drveni kljuè"borilišta na Jarunu koje Hrvatske šumeostavljaju gradu Zagrebu u trajnovlasništvo. Doministar u Ministarstvupoljoprivrede i šumarstva Željko Renduliæzatim je poželio šumarima uspješnonatjecanje, a predsjednik Hrvatskogašumarskoga društva, koje je zajednos Hrvatskim šumama organizatorovogodišnjih Dana šumarstva,Milan Bandiæ primio je “drveni klju蔚umskog grada na JarunuSlavko Matiæ, podsjetio je na stoljeæei pol dugu povijest Društva te na višeod dva i pol stoljeæa sustavnoga bavljenjašumarstvom. Posebni izaslanikpokrovitelja Dana hrvatskoga šumarstva,predsjednika Republike StjepanaMesiæa, Dubravko Radoševiæ izrazioje nadu da æe šumari zajedno sa zaštitarimaoèuvati šumsko blago našezemlje èiju jednu treæinu površine prekrivajušume. Sveèanost otvorenja natjecanjau poèast šuma i hrvatskoga šumarstvana Jarunu završena je predstavljanjemsvih Uprava šuma njihovimspecifiènostima, uz burno odobravanjesvih gostiju. Sve to pratio jeorkestar limene glazbe ZET-a te rogistiiz Gerova, i kao i uvijek KUD Šumariiz Vinkovaca. Natjecanje je simboliènootvoreno pucnjem iz topaPožeške gradske straže.4 HRVATSKE ŠUME Broj 54 • lipanj 2001

DRŽAVNO PRVENSTVO ŠUMSKIH RADNIKA / JARUN 2001.Ilija Lukiæ i Vinkovcinajuspješniji. Trojicaprvoplasiranih, Lukiæ,Šariæ i Ruškan idu naprvenstvo svijeta uŠkotskuKresanje granaNitkokaoVinkovèani!Piše:MiroslavMrkobradFoto:M. MrkobradZ. LonèariæPobjednici: Šariæ, Lukiæ, RuškanVikovaèka momèad slaviIlija Lukiæ i Ilija Šariæ iz Upravešuma Vinkovci te Marijan Ruškaniz zagrebaèke Uprave trojicasu prvoplasiranih na državnomnatjecanju šumskih radnikaodržanom 16. lipnja na zagrebaèkomjezeru Jarunu i predstavljat æe Hrvatskuna svjetskom prvenstvu u Škotskoj.Oni su u konkurenciji 48 natjecateljapo vruæem ljetnom danu uzbodrenje preko 2000 šumara pristiglihiz svih krajeva naše zemlje pokazalinajviše spretnosti i mirnoæe. I dokje piljevina frcala na sve strane, u lijepoureðenom borilištu i oko njega popratnisu sadržaji uvelièali samo natjecanje.Uz sedam obveznih disciplinaprireðeno je i natjecanje u presijecanugrane sjekirom, u piljenju ruènompilom i gašenju požara, te u slobodnom(umjetnièkom) oblikovanjudrva. U piljenu ruènom pilom moglisu se okušati i posjetitelji ali samo ukombinaciji "ona i on".Broj 54 • lipanj 2001 HRVATSKE ŠUME 5

REZULTATIPOJEDINAÈNI PLASMANplasman natjecatelj ekipa bodova1 ILIJA LUKIÆ Vinkovci 8602 ILIJA ŠARIÆ Vinkovci 8203 MARIJAN RUŠKAN N. Gradiška 7924 DARKO DRAPAÈ Bjelovar 7895 TOMO PLEŠE Zagreb 7796 TOMISLAV RUŽEVIÆ Delnice 7767 ŽELJKO RADEKA Karlovac 7538 MILORAD ŠOLAJA Zagreb 7519 MLADEN ANDRAŠIÆ Koprivnica 74910 NIKOLA PURIÆ Zagreb 74211 DRAGAN GAŠPAROVIÆ Ogulin 74212 MATO MARUŠIÆ Vinkovci 74013 ANTUN VUGRIÆ Bjelovar 73914 MIRKO VINKOVIÆ Požega 72315 MIJO PAVIN Našice 69716 NIKOLA MATANOVIÆ Požega 69317 DAMIR JEDRIŠKO Delnice 69018 JOSIP ÆOSIÆ Sisak 68719 ANTON BOŽIÆ Buzet 68720 DRAGO BERTOVIÆ Bjelovar 68521 STJEPAN MALIGEC Našice 68122 ŽELJKO DUKARIÆ Koprivnica 67123 IVICA DEVÈIÆ Senj 67024 JOSIP FOKI Osijek 64625 IVICA KRULIÆ Delnice 64026 GORAN KOMŠO Gospiæ 63427 STJEPAN BELIN Karlovac 63228 ANTO KAURIN N. Gradiška 62929 GORAN BLAŽEVIÆ Sisak 62830 SMILJENKO POŠÈIÆ Buzet 62731 GRGO PODNAR Gospiæ 61332 DRAGO JOSIPOVIÆ Požega 60933 IVAN MALIGEC Našice 60734 IVICA ŠPIONJAK N. Gradiška 59735 ANÐELKO TOMAIÆ Senj 59536 MIRO JURIŠIÆ Split 57837 MICO PODNAR Senj 57138 ANTUN DRONK Osijek 56739 IVAN STRUŽAN Koprivnica 55640 BORISLAV STJEPANOVIÆ Sisak 55041 BOHUMIL NERAD Gospiæ 54742 SLAVKO RUŽIÈIÆ Ogulin 53943 DUŠAN KRAJCAR Buzet 53344 SLAVKO MRŠIÆ Split 52945 RADE MUSULIN Ogulin 50346 NIKOLA TOKIÆ Split 49447 IVO JURIÆ Osijek 46748 DRAGAN KASUNIÆ Karlovac 4586 HRVATSKE ŠUME Broj 54 • lipanj 2001

PLASMAN EKIPNO1. Vinkovci 2420 bodova2. Zagreb 22723. Bjelovar 22134. Delnice 21065. Požega 20256. N.Gradiška 20187. Našice 19858. Koprivnica 19769. Sisak 186510. Buzet 184711. Karlovac 184412. Senj 183613. Gospiæ 179414. Ogulin 178415. Osijek 168016. Split 1601PLASMAN PO DISCIPLINAMAOkretanje vodilice1. Ilia Šariæ 84 boda, 2.Antun Vugriæ 80, 3.MatoMarušiæ 80.Kombinirano prepiljivanje trupca1. I. Lukiæ 201, 2.Darko Drapaè 201, 3.NikolaPuriæ 196.Podpiljivanje stabla (zasjek)1. I.Šariæ 161, 2.N. Puriæ 160, 3.I.Lukiæ 157Konaèno prepiljivanje stabla1.I.Lukiæ 146, 2.A.Vugriæ 143, 3.N.Puriæ 140Obaranje stabla na balon1.Dragan Kasuniæ, 45, 2.Goran Blaževiæ 45,3.Anðelko Tomaiæ 45.Prepiljivanje trupca na podlozi1.I.LUkiæ 133, 2.Damir Jedriško 130, 3.MiloradŠolaja 130.Kresanje grana1.Drago Bertoviæ 130, 2.I.Lukiæ 124, 3.TomoPleše 120.NESLUŽBENI PROGRAMNatjecatelji su se okušali i u tri disciplineneslužbenog programa. Evo najuspješnijih.Gašenje požara1.M.Ruškan, 2.Ivica Špionjak, 3. Antun DronkPresjecanje oblice sjekirom1.Josip Æosiæ, 2.Željko Radeka, 3.Nikola PuriæPilenje ruènom pilom1.Zlatko Jarnjeviæ i Dušan Milanoviæ, 2.DarkoJosipoviæ i Mirko Vinkoviæ, 3. Goran Komšoi Bogumil Nerad.Pilenje ruènom pilom za posjetitelje(mješoviti parovi)1. Darinka Komerièki i Mijo Jurèin, 2.NatašaŠkarec i Damir Otmaèiæ, 3.Vesna Šulentiæi Stjepan Ivkovèiæ.Prepiljavanje na podloziPresjecanje oblice sjekiromGašenje požaraBrojni sponzori imali su svoje štandoveBroj 54 • lipanj 2001 HRVATSKE ŠUME 7

UMJETNIÈKO OBLIKOVANJE DRVETAILIJA LUKIÆPrvanagradaDarkuPaveliæuIznimno zanimljivo bilo je slobodnooblikovanje drvetaUumjetnièkom (slobodnom)oblikovanju drva (motornompilom) najboljim je proglašen radDamira Paveliæa iz Zagreba, likmedvjeda. Glagoljicom je u drvuispisao moto Dana šumarstvaGoran Omiško iz Popovaèe i za tozaslužio drugo mjesto, a treæi je zaizraðenu crkvicu,prema mišljenjuocjenjivaèkoga suda, bio FranjoFruetiæ iz Vinkovaca. (m)ATRAKTIVNOHelikoptergasiopožar naJarunuTijekom natjecanja na Jarunu pripadniciZrakoplovne baze iz Luèkogaprikazali su na prostoru nekadašnjegmornarièkog poligona gašenjepožara helikopterom. (m)Helikopter s vodom nad JarunomJa samborac irutiner!Ilija Lukiæ (47) sjekaè je s 25-godišnjim radnim iskustvom odèega se 20-godina natjeèe. Cijelidosadašnji radni vijek proveo je ušumariji Županja.- Imao sam ja i prije dobrih rezultata,na jugoslavenskim i hrvatskimnatjecanjima. Iza sebe imamnastupe na tri svjetska prvenstva,srebrno odlièje s obaranja živogstabla na prvenstvu u Danskoj,bronèano za prerez na podlozi, takoda ništa što se ovdje dogaða meninije nepoznato. Ja sam iskusanborac i rutiner!Rekao je Ilija ponešto i o poslušumskoga radnika.- Nisam previše zadovoljan jer sesjeæam i boljih vremena šumskihradnika. No opet, treba uzeti u obzir iopæe stanje u društvu kad mnogi nedobivaju plaæe, a kod nas je redovita,s terenskim dodatkom može se proæi.Ja osobno ni u èemu ne oskudijevam,normu ispunjavam i prebacujem.Jednostavno, taj posao volim jerda nije tako, ranije bih otišao. Želiobih, ako me zdravlje posluži, kaosjekaè otiæi i u mirovinu. (m)8 HRVATSKE ŠUME Broj 54 • lipanj 2001

HRVATSKE ŠUME GRADU ZAGREBUNa Jarunumala kuæastoji...Nije kuæa ni kuæica negodrvene sjenice što su ihHrvatske šume, Upravašuma Zagreb, postavileza potrebe natjecanja. One æe i daljeuljepšavati Jarun, kao dar poduzeæagradu Zagrebu.Mali šumski grad koji je niknuo naJarunu obuhvatio je i arboretum s mnogimvrstama bilja, bio je tu šator u komesu sve uprave imale svoje izložbeneprostore, neke i manju ugostiteljskuponudu, predstavljena je i novavatrogasna oprema. Brojni sponzori isuradnici Hrvatskih šuma imali su svojposebni prostor u kome su izložili svojuponudu. (m)Zeleni vrt uljepšavao je prostor naJarunuDrvene sjenice ostaju na JarunuProglašenje pobjednikaGOSPIÆGospiæani se natjecaliu BrušanimaNa izluènom natjecanju šumskihradnika gospiæke Uprave u Brušanima,prvom koje je ikada održano uUpravi, pobijedioje Bohumil Nerad iz šumarije Korenica,drugi je bio Goran Komšo(D.Lapc) a treæi Grgo Podnar (Brinje).Njih trojica nastupaju na državnomprvenstvu u Zagrebu.Istodobno je glavni povjerenikHrvatskog sindikata šumarstva za GospiæMile Jurkoviæ podijelio nagradenajboljim radnicima u svakoj šumarijiprošle godine. Nagrade su dobili:Stjepan Ronèeviæ(Vrhovine),SjepanSoriæ (Perušiæ), Dragiša Dandiæ(Graèac), Nikola Rožman (Otoèac),Mirko Marincel (Karlobag), JandreCvitkoviæ (Brinje), Zlatko Pajiæ (Udbina),Marijan Kalaševiæ (Sv.Rok), GoranKomšo (Donji Lapac), Ivan Modriæ(Gospiæ), Jozo Šapina (Korenica),Damir Vukeliæ (Transport i graditeljstvo).(T.U.)Broj 54 • lipanj 2001 HRVATSKE ŠUME 9

DANI HRVATSKOGA ŠUMARSTVA 11.-16. 6. 2001.NATJECANJE U STRELJAŠTVUPiše:Antun Z.LonèariæFoto:A. Z. LonèariæVinkovaèki traperinajpreciznijiNa ovogodišnjemnatjecanju u streljaštvusudjelovale su ukupno23 ekipe naših Uprava, poslovnih partnera i Šumarskog fakultetaPrvih šest najuspješnijih natjecateljaèinit æe ekipu Hrvatskih šuma nanatjecanjima za prvenstvo Hrvatskoglovaèkog saveza i za Kup HLS.Mirna, Ana i Darija iz ekipe sustudentice Šumarskoga fakultetaIvan Tarnaj otvorio jenatjecanje u streljaštvuPobjednici iz vinkovaèke Uprave šuma.Sportsko natjecanje u streljaštvu- gaðanje leteæih meta,prvi je put bilo uvedeno unatjecanja šumskih radnikatek 1999. godine na Bjelolasici. Na otvorenjuovogodišnjeg natjecanja u trapu,kako to gaðanje na glinene golubovenajèešæe zovu naši strijelci, nastrelištu u Lukavcu dipl.ing. Ivan Tarnajistaknuo je kako je stjecajem okolnostiproteklo toliko vremena, i da sunaši ljubitelji streljaštva, kojih je u Hrvatskimšumama doista mnogo, moralièekati više od tri desetljeæa priliku pokazatisvoje umijeæe u streljaštvu. Zahvaljujuæiupornosti dipl.ing. StjepanaLonèara iz Vinkovaca ta je disciplinapostala sastavni dio naših Dana hrvatskogšumarstva i ovo drugo natjecanjeokupilo je do sada najveæi broj ekipa.Tu su u prvome redu ekipe Upravašuma, èak tri ekipe sa Šumarskogfakulteta - ekipa studenata i profesorate prvi put i ekipa studentica koje æese zajedno sa svima ravnopravno boritiza najboljeg strijelca.Natjecanje u streljaštvu na strelištuu Lukavcu, nedaleko od Velike Goricepotrajalo je gotovo cijeli dan jer jebilo 69 natjecatelja koji su gaðali golubovedo kasno popodne.Pojedinaèni rezultati:golubova1. Franjo Basar UŠ Bjelovar 37 “2. Ivan Kovaèiæ UŠ Zagreb 37 "3. Stjepan Lonèar Direkcija 37 "4. Lecijo Matešiæ UŠ Split 36 "5. Dražen Metz UŠ Vinkovci 35 "6. Franjo Korpar UŠ Koprivnica 34 "Ekipni poredak upravaHrvatskih šumagoluba1. UŠ Vinkovci 68 “2. UŠ Koprivnica 65 "3. UŠ Split 56 "4. UŠ Bjelovar 54 "5. UŠ Zagreb 54 "6. UŠ Delnice 52 "7. UŠ Ogulin 52 "8. UŠ Karlovac 51 "9. UŠ Požega 49 "10. Direkcija 46 "11. UŠ Gospiæ 45 "12. UŠ Sisak 44 "13. UŠ Senj 43 "14. UŠ Osijek 43 "15. UŠ Našice 35 "Na kraju trebamo spomenuti kakose ženska ekipa Šumarskog fakultetaravnopravno nosila sa svojim starijimmuškim kolegama i zauzele su uukupnom poretku 21 mjesto.10 HRVATSKE ŠUME Broj 54 • lipanj 2001

SVEÈANA AKADEMIJA U LISINSKOMSUDIONICI NATJECANJAPrije poèetkaOprezno koraèajšumomPiše:Miroslav MrkobradDani šumarstva obilježenisu i sveèanom priredbomu Maloj dvorani VatroslavaLisinskog, 14. lipnja,gdje su umjetnici, šumari i njihovi gostipjevali, recitirali i prièali u poèastšumi.Nastupila je Lidija Bajuk sa svojometno glazbom o "kneji", pjesnikinjaBožica Jelušiæ, šumar i pjesnikMilan Krmpotiæ koji je govorio o 235godina dugoj tradiciji gospodarenjašumama u Krasnom. Na "kisele kiše inaftu koju nalazimo po buštinama pošumama, na oneèišæenu atmosferukoja prijeti šumama" podsjetio je ŽeljkoLedinski. Ove šume nisu naše, mismo ih naslijedili od naših predaka imoramo ih ostaviti našim nasljednicima.Vjerujem da imamo dovoljnosnage i želje da ih održimo, da uspješnoproðemo promjene koje su predšumarstvom, poruèio je šumarima injihovim gostima ministar BožidarPankretiæ. O više od stoljeæa i pol dugojpovijesti Hrvatskoga šumarskogadruštva i tradiciji gospodarenja šumamagovorio je Slavko Matiæ, a hrastulužnjaku svoje misli posvetio je TomislavStarèeviæ. Šumarima su se predstavilii operna pjevaèica Lidija HorvatDunjko, Andrija Maroniæ na cimbalute Tamburaški orkestar KUD-a PetarZrinski iz Vrbovca. Program su vodiliHelga Vlahoviæ i Siniša Ružiæ a scenaristicaje bila Božica Jelušiæ.EKIPA VinkovciVOÐA EKIPESTJEPAN ÐURIKNATJECATELJIILIJA LUKIÆMATO MARUŠIÆILIJA ŠARIÆSUDCIMATEJ GRIGIÆMIJO ŠPOLJARIÆEKIPA OsijekVOÐA EKIPESTJEPAN VIDAKOVIÆNATJECATELJIIVO JURIÆJOSIP FOKIANTUN DRONKSUDCIDRAŽEN KOŠUTIÆDANKO RADOŠEKIPA NašiceVOÐA EKIPEBRANKO MANDIÆNATJECATELJIIVAN MALIGECSTJEPAN MALIGECMIJO PAVINSUDCIKREŠIMIR ŽAGARHRVOJE VUÈINIÆEKIPA PožegaVOÐA EKIPEJOCO MALETIÆNATJECATELJIMIRKO VINKOVIÆNIKOLA MATANOVIÆDRAGO JOSIPOVIÆSUDCIŽELJKO OGNJENÈIÆRADOVAN ROTARBožica JelušiæMilan KrmpotiæEKIPA BjelovarVOÐA EKIPEDARKO PAULIÆNATJECATELJIDRAGO BERTOVIÆANTUN VUGRIÆDARKO DRAPAÈSUDCIIVICA JAMBREKOVIÆDALIBOR BAKRANBroj 54 • lipanj 2001 HRVATSKE ŠUME 11

DANI HRVATSKOGA ŠUMARSTVA 11.-16. 6. 2001."DJECA I RADOST ŠUME"Kako izaštovoljetišumuDjeca su radost šumePiše:MiroslavMrkobradFoto:M. MrkobradKod Lugarnice SljemeŠumu treba voljeti i štititi a djecuod najranijeg doba uèiti ipoduèavati tome - smisao jepriredbe i boravka 100-injakosmoškolaca u Lugarnici Sljeme, 12.lipnja na Medvednici, u sklopu manifestacijeDani hrvatskoga šumarstva.Pod motom "Šuma + voda + zrak =opstanak" oni su se natjecali za najboljiliterarni rad. Hrvatske su šumepodijelile više razlièitih nagrada uèenicimakoji su se skupili na Sljemenuiz 10-ak osnovnih škola iz cijele Hrvatske.Bili su tu uèenici iz OŠ Milana Brozoviæaiz Kastava, Jure Turiæa iz Gospiæa,Antuna Masle iz Orašca (krajDubrovnika), iz OŠ Slatine s otoka Èiova,Jože Šurana iz Višnjana, I.B.Mažuraniæ iz Slavonskoga Broda,Veæeslava Holjevca iz Zagreba te OŠiz Šestina i Ante Starèevièa iz Zagreba.Program su vodili Mladen Kušeci Lidija Komes s Radio Zagreba aobuhvatio je i izložbu djeèjih radova,sudjelovanje u kvizu "Tko zna više ošumi" za koji su uèenici dobili nagrade,upoznavanje s Planinarskimdruštvom Šumar i obilazak Pouènešumske staze Èinovnièke livade, a sveje pratio orkestar ZET-a. Hrvatske šumei njihovu djelatnost te važnost zaštitešuma i Parka prirode Medvednicepredstavili su direktor Hrvatskihšuma Željko Ledinski, upravitelj zagrebaèkeUprave Darko Vuletiæ, upraviteljzagrebaèke šumarije HerbertKrauthaker, zamjenik u Ministarstvuzaštite okoliša Ivo Martiniæ te voditeljicaParka prirode Nives Farkaš-Topolnik.Tom prigodom nove su odore buduæihèuvara Parka prirode Medvednicepredstavili Nives Farkaš Topolniki Ivo Martiniæ. Novost je i to daæe uz dosadašnje èuvare Medvedniceod 18.lipnja taj posao obavljati idvojica nadglednika u odorama kojiæe imati mnogo veæe ovlasti-pravo legitimiranjai naplate novèanih kazniza nedopuštene radnje na Medvednici,pravo zaplijene predmeta koje jezabranjeno unositi, a glavni nadzornikmoæi æe voditi i prekršajni postupak.NAGRADEGlavnu nagradu, 10 dana u apartmanimaHrvatskih šuma na moru zauèenicu u njezinu obitelj, dobila je VlatkaSaboloviæ, 7 a razred OŠ Brestje izSesveta. Nagraðeni su još Jelena Perica(OŠ Grgura Karlovèana iz Ðurðevca),Tvrtko Šojat ( OŠ S.S.Kranjèeviæa,Senj), Danijel Miheliæ, Marcel Štefanèiæi Nikolina Šneler (OŠ Brod Moravice).12 HRVATSKE ŠUME Broj 54 • lipanj 2001

IZLOŽBA U ETNOGRAFSKOM MUZEJUSUDIONICI NATJECANJAKistom ošumi, vodi,lišæu...S otvorenja izložbi u Etnografskome muzejuOtvorenjem izložbe slikaIvana Lonèara-Žana iZdenka Kruliæa u Etnografskomemuzeju u Zagrebu11.lipnja, i službeno je poèelaproslava ovogodišnjih Dana hrvatskogašumarstva. Izložbu i Dane otvorio jepredsjednik Hrvatskoga šumarskogadruštva prof.dr. Slavko Matiæ zahvaljujuæiumjetnicima na izboru motiva,na šumi, na tome što su obuhvaæajuæiteme i ono èime se šumari u svakodnevnomživotu bave, pokazali neštošto ne vide istim oèima.Virovi-oèima i likovnim jezikomŽana Lonèara slike su snažnog lirskogtemperamenta na èiji je opus utjecalaSlavonija, bogata i ne oskudijevajuæi niu èemu, kao svojevrsni imperativ. Dr.Mladen Jurušiæ za njega je napisao: "Putujuæisvijetom, obrazujuæi se i permanentnoizgraðujuæi svoj izraz, autor jeu svoja djela vješto inkorporirao dio europskihmanirizama, znanstvenika iposlovnih ljudi koji su svoja djela i spoznajeugradili u ovaj areal..." koji u svojojkombiniranoj tehnici "prezentira visokulikovnu kulturu i maštovitost".U svome Misteriju pejsaža ZdenkoKruliæ kao samouk slikar sigurnimPiše:Miroslav MrkobradOtvorenjem izložbe IvanaLonèara-Žana i Zdenka Kruliæaslužbeno poèeli Dani hrvatskogašumarstva.Prof. dr. Slavko Matiæ otvara izložbuizrazom u crtežu i u ulju nadrasta, kakoto kaže dr. Bogran Mesinger, likovnudeskripciju prirode. Kada osjenèava ikada ide u pojedinosti on to izražavaogromnom snagom. Preobrazba prirodeu središtu je dogaðaja, no dalekoje od želje "da bude slikarom zavièajnihuspavanki" nego "problematiziraprirodu i svijet èovjeka suoèenogs prirodnim elementima".Kroz prigodni program u kome serecitiralo (šumi ali i ljubavi!) i pjevalo,vodio je Mirko Kovaèeviæ, a sveèanostje upotpunila nesvakidašnja klapa Nostalgija.EKIPA KoprivnicaVOÐA EKIPEDAVORIN RODEKNATJECATELJIŽELJKO DUKARIÆMLADEN ANDRAŠIÆIVAN STRUŽANSUDCIŽELJKO KOVAÈEVMIRKO BALALAEKIPA ZagrebVOÐA EKIPEFELIKS BEVANDANATJECATELJINIKOLA PURIÆTOMO PLEŠEMILORAD ŠOLAJASUDCIIVICA DUGAÈKIMATO MIJADŽIKOVIÆEKIPA SisakVOÐA EKIPEIVICA MEDVEDNATJECATELJIGORAN BLAŽEVIÆBORISLAV STJEPANOVIÆJOSIP ÆOSIÆSUDCIMARIO LOVREKOVIÆNIKOLA GLAVINIÆEKIPA KarlovacVOÐA EKIPEMLADEN TONKOVIÆNATJECATELJIDRAGAN KASUNIÆŽELJKO RADEKASTJEPAN BELINSUDCITOMISLAV KRANJÈEVIÆMARINKO MATEŠIÆEKIPA OgulinVOÐA EKIPENENAD VUKADINOVIÆNATJECATELJIDRAGAN GAŠPAROVIÆRADE MUSULINSLAVKO RUŽIÈIÆSUDCIGORAN IVOŠEVIÆMIROSLAV LUKETIÆBroj 54 • lipanj 2001 HRVATSKE ŠUME 13

PREZENTACIJA HARVESTERA U OGULINUPiše:VesnaPlešeFoto:V. PlešeStroj kojizamjenjujedevet radnikaNa terenima šumarije Ogulin, u gospodarskoj jediniciMeðuvoðe-Zalije organizirana je u povodu Današumarstva prezentacija vrhunske mehanizacije,harvestera tvrtke Timberjack s kojom Hrvatske šumeuspješno suraðuju veæ mnogo godina.Forwarder 810Predstavljanju harvestera 1070i forwardera 810, bio je nazoèani attache finskoga veleposlanstvaJorma Pennanen,predstavnici Timberjacka iz Finske, Austrijei Slovenije, Raul Wisotzky, KaukoPapunen, August Gramann, SiegfridReinsberger, Gebhard Mischitz i BorutSvetelšek, profesori Šumarskog fakultetai šumari iz svih naših Uprava šuma.Obraæajuæi se nazoènima, direktorŽeljko Ledinski posebno je zahvaliogostima iz Timberjacka, što su inašim šumarima omoguæili da u Hrvatskojprvi put vide jednu tako visokosofisticiranu tehnologiju na djelu. Uime ogulinske Uprave šuma nazoèneje pozdravio upravitelj Branko Blaškoviæ.Upravitelj šumarije Ogulin MarijanKoliæ kratko se osvrnuo na gospodarskujedinicu u kojoj se prezentacijaodržavala.Harvester u prosjeku na godinu posijeèe i izradi 20.000do 25.000 m 3 , a u dobrim uvjetima gdje su deblja stablai do 40.000 m 3 .Predstavnici Timberjacka govorilisu o svojoj tvrtki koja je najveæi proizvoðaèšumskih strojeva na svijetu, aod prije godinu dana u vlasništvu je«John Deera». Govorili su i o proizvodimakoje su dopremili na tu šumarskuprezentaciju. U ponudi imajuèetiri razlièite velièine kotaènih Harvestera,a Forvardere proizvode u petrazlièitih velièina.Harvester ima raèunalni mjerni sustavi upravljanje. Tako je njegov najvažnijidio glava s kojom upravlja raèunalnisoftver èije su moguænosti kontrolesjeèe i izrade drvnih proizvodavrlo velike. Ovisno o velièini stroja Harvesterisu osposobljeni za sjeèu stabalado maksimalno 60 cm promjerana panju. Dužina dohvata iznosi 10metara. Rad je koncipiran tako da jedanharvester prate jedan do dva forvardera,ovisno o duljini privlaèenja iprijevoza. Harvester u prosjeku na godinuposijeèe i izradi 20.000 do 25.000m 3 , a u dobrim uvjetima gdje su debljastabla i do 40.000 m 3 .Praæenjem rada Harvestera uMeðuvoðu-Zalijama u odsjeku 70 a,gdje je stroj vršio proredu, asistent nakatedri Iskorištavanja šuma mr. TomislavPoršinsky obradom podatakautvrdio je da se uèinak stroja u pojedinimdanima kretao od 9 do 11 m 3 /sat.Jedinièna cijena kretala se oko 45KN/m 3 za navedenu kulturu, a sortimentje u prosjeku imao 0,13 m 3 . U dijelovimasastojine gdje su stabla biladeblja jedinièna cijena spustila se na20 do 25 Kn/m 3 .14 HRVATSKE ŠUME Broj 54 • lipanj 2001

ŠUMSKI POŽARIU SUSRET POŽARNOJ SEZONIPiše:MiroslavMrkobradFoto:M. MrkobradSprijeèiti - akoje ikako moguæe!Do sredine lipnja u Hrvatskimje šumama zabilježeno46 požara u kojimaje opožareno 3.300 šumai šumskog zemljišta. To je dalekomanje nego u isto doba prošle godinekada je bilo evidentirano veæ 100-tinjak požara koji su zloslutno navještavalirekordnu požarnu sezonu, "i nitkone bi imao ništa protiv da brojpožara zadrži sadašnji tempo". Jer,moglo se èuti i na nedavno održanojkonferenciji za novinstvo u Hrvatskimšumama u povodu priprema za požarnusezonu, opožarenih 10-12.000 hašuma na godinu smatra se "normalnim"i nekakav je svjetski prosjek, kojije lani u Hrvatskoj bio sedmerostrukonadmašen (68.000). Izravne I neizravneštete od požara prošle su godineiznosile oko 2,6 milijardi kuna.Sprijeèiti što je više moguæe, a tekonda gasiti, moto je s kojim Hrvatskešume i ove godine ulaze u borbu s vatrom.Za preventivu æe biti izdvojenokao nikad dosad, više od 95 milijunakuna, a kada se tome dodaju sredstvakoja Hrvatske šume doznaèavaju dobrovoljnimvatrogasnim društvima,oko 6 milijuna kuna, ispada da æe seu protupožarnu preventivu uložiti oko101 milijun kuna. To je više nego što ijedan drugi subjekt u našoj zemlji, ukljuèujuæii državu, izdvaja za zaštitu odpožara!Protupožarneprometnice, motrenje,ophodnja..Novac namijenjen protupožarnojpreventivi troši se i trošit æe se na višenaèina. U prvom redu na gradnju protupožarnihprosjeka s elementima cestate na održavanje postojeæih. Danaspostoji veæ 2.432 km takvih prometnica,izgraðenih u posljednjih desetakgodina. Na godinu se gradi i do 300km takvih cesta. Znaèajna sredstva upotrijebitæe se za sustav motrenja i dojavljivanjagdje æe tijekom tri ljetna mjesecaraditi 500 šumskih radnika, neštosezonaca a u akciju æe biti ukljuèenai dobrovoljna vatrogasna društva.Motrenje æe se danonoæno obavljati s112 osmatraènica koliko ih je dosadaizgraðeno. Uz njih aktivno æe na spreèavanjupožara raditi ophodno-dojavneslužbe kako pojedinaène tako i one uposebno opremljenim automobilima.Na krškom su podruèju, a tamo se dogaðaglavnina požara, ustrojene i 23 interventneskupine za gašenje inicijalnihpožara, u Splitu (14), Buzetu (4),Delnicama i Senju po dvije te u Gospiæujedna skupina. Uz sve to tu su ipromidžbene aktivnosti na TV i radijui na velikim jumbo plakatima.I studenti nanastaviIako podruèje delnièke Uprave šumane spada u dijelove našezemlje s velikom ugroženošæušuma od požara, ipak se toj problematiciposveæuje znatna pozornost.Na razini Uprave šuma donose se godišnjiplanovi zaštite šuma od požara,a i sve šumarije (ima ih èetrnaest) imajusvoje posebne planove zaštite.Nešto ugroženije podruèje s veæimrizikom od požara je podruèje šumarijeRijeka, osobito njezin krški dio, au prošloj godini tu su i svi evidentiranipožari, ukupno 13, koji su buknulina podruèju delnièke Uprave šuma.Zato se na tome podruèju posebnapozornost posveæuje protupožarnojzaštiti šuma, a tijekom poveæaneopasnosti (prijelazno zimsko proljetnosušno razodblje prije poèetka ve-16 HRVATSKE ŠUME Broj 54 • lipanj 2001

PROIZVODNJAPROIZVODNA SLUŽBAPiše:IvicaTomiæFoto:I. TomiæStruènim radompoboljšati strukturutrupacaIstaknut je problem velikih zaliha prostornogdrva (oko 400.000 m 3 ) i njegove prodaje.Sudionici skupa raspravljali su na terenu bjelovarske šumarije o primijenjenojtehnologiji obnove hrasta lužnjakaLike nabavi pet cjepaèa za ogrjevnodrvo, koji bi bili isplativa investicija.Bilo je rijeèi o manjku projektanatašumskih cesta, osobito na splitskompodruèju, a utvrðeno je da postojeæiprojektanti nisu dovoljno kvalitetni.Istaknuto je kako treba održati seminareza projektante po Upravama šuma,jer je destimulirajuæe upuæivati ihna terene izvan matiènih Uprava. Istaknutje i problem primjene novoga naèinapraæenja osnovnih sredstava u šumskojmehanizaciji, jer je program osnovnihsredstava potpuno nesreðen Imanjkaju odgovarajuæi podaci. Potrebnoje sastaviti popis osnovnih sredstavapo Upravama šuma.Treba li u sklopu šumskoga reda granje uhrpavati ?Na sastanku struènih suradnikaSlužbe za proizvodnjuHrvatskih šuma, održanompolovicom svibnjau bjelovarskoj Upravi šuma, podnesenisu izvještaji o izvršenju radova nauzgoju i iskorištavanju šuma, rasadnièarskojproizvodnji i sjemenarstvu tešumskoj mehanizaciji i graðevinarstvu,za razdoblje od sijeènja do travnja2001. godine. Nazoèni su obaviještenio analizi proizvodnje trupaca u razdobljuza prva tri ovogodišnja mjeseca,a na terenu bjelovarske šumarije raspravljalose o prirodnoj obnovi lužnjakovihsastojina. Svi šumskouzgojni radovisu izvršeni i ostvareni prema postavljenimdinamikama, ali nije moguæaiscrpnija usporedba s bilanciranimplanom sve dok se ne napravi rebalansplana. Intenzivno se radi na podizanjuklonskih sjemenskih planatažahrasta lužnjaka na podruèju našièke,vinkovaèke i bjelovarske Uprave šuma.Istaknut je problem velikih zalihaprostornoga drva(gotovo 400.000 m 3ogrjevnog i celuloznog), posebice njegovaplasmana. U spomenutoj kolièinitoga proizvoda je i neprodana zalihaproizvedena prošle godine i zato se,zbog poveæanih tekuæih proizvodnihtroškova, posluje na granici rentabilnosti.Postavlja se pitanje kada æe sepostojeæa zaliha spustiti na normalnu,jer u suprotnom nastaje problem u poslovanjuHrvatskih šuma. Oèito je danedostaje preciznija obrada i analizatržišnoga poslovanja. U cilju boljegaplasmana prostornoga drva, na sastankuje predloženo da se na podruèjuStruktura sortimenatapoboljšanaPodnoseæi izvještaj o proizvodnjitrupaca za razdoblje od sijeènja do ožujkaove godine, za hrast lužnjak, hrastkitnjak, obiènu bukvu, jasen, jelu i smreku,dipl. ing. Andrija Štefanèiæ napomenuoje kako je poboljšana strukturaproizvedenih trupaca kod hrasta lužnjaka,jasena, jele i smreke, dok je kod bukvei hrasta kitnjaka ostvareno pogoršanjestrukture. Ukupna je strukturasortimenata ipak poboljšana, što je rezultiraloveæim prihodom od njihoveprodaje, koji iznosi 5.676.865 kuna. Uspomenutome razdoblju proizvedenoje 588.168 m 3 trupaca, što je 35,71 postogodišnjega plana proizvodnje trupacau Hrvatskim šumama (1.646.879m 3 ). Štefanèiæ istièe kako je ostvarenaproizvodnja za 2.689 m 3 ili o,46 posto18 HRVATSKE ŠUME Broj 54 • lipanj 2001

O istim problemima raspravljalose i u 140-godišnjoj lužnjakovoj sastojini(odjel 49 c) u fazi oplodne sjeèe, kojazauzima površinu oko 5 ha, ima drvnuzalihu 314 m 3 /ha, a nalazi se u gospodarskojjedinici Èesma. I ta sastojinaje prorijeðena zbog sušenja, a buduæida je dobro razvijena podstojna etaza,tlo je saèuvano od korova. Prema propisimaOsnove gospodarenja, oplodnusjeèu treba provesti do 2005., a tijekomove godine planirana je njegapod zastorom na 2 ha te zaštita od biljnihbolesti na cijeloj površini.Od sijeènja do ožujka ove godine proizvedeno je588.168 m 3 trupaca, što je 35,71 posto godišnjegaplana proizvodnje trupaca u Hrvatskim šumamamanja od izvršene proizvodnje trupacau istom razdoblju prošle godine, kadaje iznosila 590.857 m 3 . Zato, gledajuæikolièinski, možemo potpuno bitizadovoljni proizvodnjom trupaca, jerje stvorena realna pretpostavka za izvršenjegodišnjega plana proizvodnjete skupine sortimenata. No, razlièita suizvršenja po pojedinim Upravama šuma,što je jednim dijelom rezultat razlièitekakvoæe etata, a djelomice to jerezultat razlièite primjene Hrvatskihnormi tijekom krojenja i utvrðivanjakakvoæe trupaca. Štefanèiæ na kraju svogaizvještaja napominje kako je savjesnijimi struènijim radom na prikrajanjui utvrðivanju kakvoæe drvnih sortimenatamoguæe znatno poboljšati strukturutrupaca po razredima kakvoæe ipoveæati prihod od njihove prodaje. Dabi se to postiglo, treba utvrditi konkretnezadatke u sljedeæemu razdoblju.Terenska rasprava oobnovi hrasta lužnjakaNa dvama lokalitetima šumarijeBjelovar sudionici skupa raspravljali suo primijenjenoj tehnologiji obnove hrastalužnjaka, a u sklopu toga o uspostavišumskoga reda uhrpavanjem grana,podizanju ograde za zaštitu od divljaèite o radovima na reduciranim površinamasastojine. Odjel 47 b, na podruèjugospodarske jedinice Bolèanki-Žabljaèki lug, je lužnjakova sjemenjaèas pretežito prezrelim grabom, a rijeè jeo sastojini staroj 118 godina, znatno narušenogsklopa zbog sušenja lužnjaka,na površini gotovo 26 ha. Grabov podrast,visok od 5-8 m nalazi se na veæemdijelu površine, posebice u središnjemdijelu. Lužnjakov ponik dovoljno je zastupljen,a na progalama je bujno razvijenoprizemno rašæe. U toj su sastojinitijekom posljednjih pet godina obavljanisjeèni (sjeèa sušaca i glavnoga prihoda),a od 1997.-2000. uzgojno-zaštitnizahvati. Sadašnja zaliha je 163m 3 /ha, a ove godine planirana je njegapod zastorom krošanja i zaštita odbiljnih bolesti. Prema smjernicama gospodarenja,sastojinu treba do krajavaženja Osnove gospodarenja (do2005.) posjeæi oplodnom sjeèom. Naterenu je istaknuto kako je sastojinakvalitetno privedena dovršnom sijeku.Tijekom rasprave bilo je razlièitih razmišljanjao postupcima obnove. Istaknutje znaèaj podizanja ograde za zaštituod divljaèi, želimo li uspješnu obnovu,a ovdje ograde nema. Mišljenjasu se razilazila kada se raspravljalo trebali njegu raditi na cjelovitoj ili reduciranojpovršini sastojine. Neki su sklonijireduciranoj površini tijekom popunjavanjai njege, a neki daju prednostradovima na cijeloj površini, noveæina struènjaka smatra da je to stvardogovora. Svi su složni u tome da dovršnisijek treba provesti što prije, najkasnijedo jeseni, jer je svako odgogaštetna. Èulo se mišljenje da je tijekomprovedbe šumskoga reda nepotrebnouhrpavati granje, jer ono ne šteti mladomuzrastu, a neke je zbunjivalo zaštoje ostavljen grab, kada se zna da jehrast heliofitna (svjetloljubiva) vrsta.Suprotno tome, istaknuto je kako je grabovpodrast potreban i presudan, jersprjeèava zakorovljivanje tla, a za opravdanostostavljanja graba zbog zasjeneizjasnio se upravitelj bjelovarske šumarije,dipl. ing. Milan Preseèan, napominjuæikako je prijetila opasnost odveæeg zakorovljivanja. Moglo se èuti kakoje u toj sastojini presudan odnosglavnih vrsta i korovske vegetacije.Uz gusto razvijen lužnjakov ponik- Dipl. ing.Stjepan Tomljanoviæ, dipl. ing. MilanKrmpotiæ i dipl. ing. Stjepan LonèarUpravitelj bjelovarske šumarije dipl. ing MilanPreseèan i dipl. ing. Stjepan Lonèar uzlužnjakovu mladicuTijekom struène rasprave u lužnjakovoj sastojini predviðenoj za dovršni sijek (ŠumarijaBjelovar, Bolèanski-Žabljaèki lug)Broj 54 • lipanj 2001 HRVATSKE ŠUME 19

CVIJEÆE36. MEÐUNARODNA VRTNA IZLOŽBA CVIJEÆA - FLORAART 2001.Piše:MiroslavMrkobradFoto:M. MrkobradSrebrni struèakHrvatskimšumamaHrvatske šume i ove godine uspješno su sudjelovale na 36. meðunarodnojizložbi cvijeæa - Floraart 2001.Hrvatske šume dobile sudvije nagrade za svoj izložbeniprostor na 36.meðunarodnoj vrtnoj izložbicvijeæa - Floraart što je u Boæarskomedomu Zrinjevcu održana od30.svibnja do 3.lipnja. Izložbeni štandHrvatskih šuma koji je osmislio dipl.ing. Milan Žgela sa suradnicima zaslužioje od službenog ocjenjivaèkog sudaSrebrni struèak za vlastitu prezentacijute Srebrni struèak za kreativni izrazu oblikovanju vanjskog prostora.Postavljanju izložbe Hrvatskih šumaposebno su pomogle šumarije Èazma(dipl. ing. Darko Trgovac), šumarijaBjelovar (dipl.ing.Milan Preseèan), šumarijaVrbovec (dipl.ing. Ðuro Kauz-Primanje u DvercimaNa sveèanom primanjuu Dvercima nagradenajuspješnijima izlagaèimana 36. meðunarodnojvrtnoj izložbi cvijeæa,Floraart-u 2001. podijelioje zagrebaèki dogradonaèelnikMladen Vilfan.U ime Hrvatskih šumadva Srebrna struèka, Srebrni struèak za Hrvatske šumeza vlastitu prezentaciju te za kreativni izraz u oblikovanju prostora, primio jedirektor Hrvatskih šuma Željko Ledinski. (Z.L.)20 HRVATSKE ŠUME Broj 54 • lipanj 2001

lariæ), voditelji rasadnika Hajderovac,Franèeskija, Podbadanj i Pepeljarka tesuranici na aranžiranju dipl.ing. MarinaAntulov, dipl. ing. Ðurðica Slunjskii dipl. ing. Morana Lukiæ.Izložbu je otvorio zagrebaèki gradonaèelnikMilan Bandiæ, a više ti-suæa posjetitelja obišlo je Boæarskidom. Oni su unatoè djelomice lošemi kišnom vremenu mogli uživati ubrojnim cvjetnim aranžmanima 155domaæih i 28 stranih izlagaèa te uprodajnoj izložbi na stotinjak štandova.NA FLORAARTU 2001Novikatalogukrasnogdrveæa i biljaHrvatske šume su u sklopu ovogodišnjemeðunarodne izložbecvijeæa i ukrasnoga raslinja Floraart2001 u Zagrebu predstavile katalogukrasnoga drveæa i grmlja šumsko-hortikulturnogarasadnika Hajderovca kodKutjeva, požeške Uprave šuma. Rijeèje o 227 vrsta i kultivara, koji svoje mjestomogu naæi u ozelenjavanju parkovnihpovršina, perivoja, vrtova, drvoredai okuænica u gradu, selu i vikendaškomnaselju.Katalog je specijalno izdanje èasopisaHrvatske šume, koji nosi naslovUkrasno drveæe i grmlje naših rasadnika,a uz kvalitetnu fotografiju u bojisvake biljke nalaze se njezin narodni ilatinski naziv, kratak dendrološki opisi osnovne ekološke znaèajke. U tablicikarakteristiènih bjelogoriènih vrstadrveæa i grmlja dan je pregled godišnjihfenoloških i vegetacijskih znaèajkilistanja, cvjetanja i plodonošenja, a napisanje i prilog o živim ogradama.Autori kataloga, dipl. ing. DrazenDumanèiæ i dipl. ing. Tomislav Benèiæ,istièu da su tom publikacijom utrli putizradi cjelovitoga kataloga sadnogamaterijala Hrvatskih šuma. Posjetiteljimaizložbe podijeljen je, osim kataloga,promidžbeni materijal koji sadržavaosnovne podatke o rasadnicimaHrvatskih šuma u kojima se proizvodiukrasno drveæe i grmlje, posebice orasadniku Hajderovcu, te naputke zasadnju i njegu biljaka. (t)Broj 54 • lipanj 2001 HRVATSKE ŠUME 21

GOSPODARSTVOGOSPODARSKE TEME I DVOJBEPiše:IvicaTomiæFoto:I. TomiæBez višenamjenskogagospodarenjanema napretkaPožeški ogranak Hrvatskogašumarskog društva organiziraoje u sklopu obilježavanjaDana hrvatskoga šumarstvastruènu poticajnu raspravupod nazivom «Problematika provoðenjasmjernica gospodarenja napodruèju UŠ Požega«. Na skupuodržanom u Mehanizaciji i graditeljstvute Uprave bilo je rijeèi o problemimas drvnom zalihom, etatom, prirastom,jednoulaznim tablicama (tarifama),doznakom drvne mase, šumsko-hortikulturnimrasadnikom Hajderovcemte s korištenjem sporednih šumskihproizvoda, a nazoènima su iznesenineki komparativni pokazatelji poslovanjapožeške Uprave tijekom posljednjihdvadeset godina.Važnost ureðivanjašumaVoditelj Službe za ureðivanje šumaHŠ-a, dipl. ing. Ivica Milkoviæ, iznioje neke usporedne pokazatelje (površina,otvorenost, drvna zaliha, prirast,etat i dr.) za Hrvatske šume ipožešku Upravu, koja u drvnoj zalihisudjeluje s tek 2,5 posto našega Poduzeæa.Napomenuo je da na požeškompodruèju ima vrlo mali broj izrazitogospodarski vrijednih vrsta, intenzitetiproreda su niski a dio šumskihpovršina su zaštitnoga karaktera.U HŠ-u se zaostaje u ukupnom etatu,ali je dostignuta prosjeèna kolièinadrvne mase za sjeèu, no u UŠPožega je zabilježen trend opadanjagodišnjega etata. - Neobièno je da suod 1960. godine drvna zaliha i etat natome podruèju nerealno rasli, a moguæiuzrok je i primjena «vinkovaèkih»tarifa, koje su davale odstupanja,posebice ako se doznakom više zadiralou podstojni dio sastojine-ustvrdioje Milkoviæ. Dodao je kako moramopozornost ponajprije posvetiti optimalnomkorištenju drvne mase. Zakljuèioje kako je u sljedeæem razdobljuvažan razvoj ureðivanja šuma, jer jeono ogledalo našega šumarstva, kojemora poèivati na dugoroènoj koncepciji,uz provedbu jasne i dogovorenešumarske politike, u suradnji spoljoprivredom i uz poticanje trajnogagospodarenja. Požeška Uprava šuma,rekao je, neæe ubuduæe moæi pozitivnoposlovati bez odgovarajuæihpoticaja.O razvoju drvne zalihe i prirastau UŠ Požega, od 1971.-2001. godine,govorili su mr.sc. Željko Najvirt i mr.sc.Berislav Puaèa iz Odjela za ureðivanješuma. Oni su istaknuli kako glavniproblem u toj Upravi poèinje od 1991.,kada se etat smanjuje, a najgore je štonema trajnosti prihoda. Razmjer dobnihrazreda je nepravilan, a najveæi diopovršine (31,6 %) je u èetvrtom, dokje najveæa prosjeèna drvna zaliha upetom dobnom razredu (261 m 3 /ha).Drvna zaliha je 1991. godine, zbog djelomiènogobraèuna po «vinkovaèkim»tarifama, nerealno poveæana za èak20 posto, a godišnji teèajni prirast za29 posto u odnosu na 1981. godinu.Od 1996. primjenjuju se lokalne tarifei prirasni nizovi za svaku gospodarskujedinicu. Drvna zaliha u razdoblju1991.-2001. poveæana je za samo5 posto, a prirast je smanjen za9,6 posto. Mr.sc. Juraj Zeliæ upozorioje na problem s tarifama, jer one dajuveæu zalihu koje zapravo nema.Predložio je suvremenu složenu metoduza izraèunavanje drvne mase, kakobi se dobili kvalitetni i toèni tarifninizovi.Stalna briga zabuduænost sastojineGovoreæi o manjkavosti doznaka,dipl. ing. Krunoslav Jelèiæ iz DirekcijeHŠ-a istaknuo je da u petom dobnomrazredu požeške Uprave manjka oko100-150 m 3 /ha. Prema njegovu mišljenju,posljedica je to intenzivnog dosadašnjegagospodarenja. Ureðivaèitrebaju dati viziju daljnjega gospodarenja,evidentirajuæi realno stanje sastojinei usporeðujuæi ga s normalnim. Operativa uzgojnim zahvatima možepostojeæe stanje eventualno popraviti,a buduæu sastojinu treba formiratitako da se pravodobno provode po-22 HRVATSKE ŠUME Broj 54 • lipanj 2001

ZAŠTITA ŠUMAjedini uzgojni zahvati te se neprekidnobrine o stablima buduænosti i strukturisastojine. S jednoulaznim lokalnimtablicama za izraèunavanje drvnemase uèinjen je važan zaokret, a racionalnogospodarenje podrazumijevada se ne » juri» za kubikom kojegnema. Zakljuèujuæi izlaganje, Jelèiæ jeistaknuo da nije sve u etatu, nego unormalnom gospodarenju, a etat jenužno zlo i rezultat gospodarenja.Pozornost korištenjusporednih šumskihproizvodaU uvodnom izlaganju dipl. ing.Tomislav Starèeviæ je istaknuo da sesa skupova na lokalnoj razini razmišljanjašumara trebaju prenijeti široj javnosti,koja smatra da su šumari samodrvosjeèe i prijevoznici drvnih proizvoda.Izlažuæi o problemima tržišta ikorištenja sporednih šumskih proizvoda,istaknuo je da se mora s tim uvezi dogoditi prodor u osvajanju potrebnogaprostora. Naveo je moguænostikorištenja lavande, borovnice idrugih biljaka te bavljenja lovom, turizmomi ostalim sporednim djelatnostima.-U sljedeæih deset godina moramose prilagoditi tržištu, jer što namvrijedi trenutaèna zaliha od 400.000m 3 prostornoga drva, ako je nemožemo prodati. Potrebno je pritomuravnotežiti uzgojne nužnosti s tržišnimzahtjevima, to jest mora se dogoditisudar šumarske struke sa stvarnošæu,a to je tržište, za koje šumarinisu educirani i koje je èesto hirovitoi s mnogo lomova. Bez višenamjenskogagospodarenja nema napretka,a morat æemo se baviti, uz multidisciplinarnipristup, održivim korištenjemsporednih šumskih proizvoda, koji subuduænost šumarstva-zakljuèio je Starèeviæ.O korištenju pojedinih sporednihproizvoda na požeškom podruèju(brezov sok i list, bazgin cvijet , kestenovištapovi i dr.) i ostvarivanju prihodaod njih govorili su dipl. ing.Dražen Dumanèiæ, mr.sc. Juraj Zeliæ idipl. ing. Ivica Fliszar te istaknuli dašumari na Požeštini moraju biti pokretaèirazvoja korištenja sporednihproizvoda.Analizirajuæi poslovanje UŠ Požegaza razdoblje 1981.-2001. godine, voditeljOdjela za plan i analizu, dipl. ing.Davorin Krakar, istaknuo je da je najveæisjeèivi etat bio 1986. godine, usklopu ROŠ-a Slavonska šuma« Vinkovci.Iznio je neke komparativne pokazateljeo prihodu drvnih proizvodapo zaposlenom radniku, odnosu troškaradnika i njegove neto plaæe, te vrijednostiproizvoda èija prosjeèna cijena,zbog nepovoljne strukture drvnemase, od 1991. godine stalno pada.Smanjeni etat, kazao je, osim nakupljanjadrvne mase u èetvrtom i petomdobnom razredu upuæuje na potrebuizrazito pažljivoga voðenja obnove sastojina.NOVA GRADIŠKAUprava šuma Nova Gradiškaorganizirala je 23.svibnja jednodnevnoaviotretiranje protiv pepelnicena gotovo 500 ha lužnjakovihsastojina u stadiju ponika i podmlatkastarog do dvije godine. Metodommikroniranja,uz dozu o,5 l pesticida i25 l vode po hektaru, utrošeno je 250litara sistemiènoga fungicida Rubigana,ista kolièina omekšivaèa(pretežitoSandovita i manja kolièina Chromovita)te 12.500 l vode. Cilj je da se fungicidompostigne što veæa pokrovnostlistova s otopinom, jer samo poprskanidijelovi su i kvalitetno zaštiæeni,a tome pridonosi i omekšivaè, kojimse smanjuje napetost kapljica tepostiže veæa pokrovnost. Na taj naèinomoguæen je lakši prodor otopine ulist.Tretirane su šumske površine napodruèju šumarija Novska (gospodarskejedinice Novsko brdo, TrstikaI i Zelenika), Jasenovac (Okuèanskabrda i Zapadni Psunj), Stara Gradiška(Podložje, Ljeskovaèe i Meðustrugovi),Nova Gradiška (Kljuèevi i Gradiškabrda), Nova Kapela (Radinje),Sa struène rasprave u požeškoj UpraviAviotretiranjemprotiv pepelniceNovogradiška Uprava šuma organizirala je cjelodnevnoaviotretiranje protiv pepelnice na oko 500 halužnjakovih sastojina u stadiju ponika i podmlatkaOriovac (Ml. Vodica-Puavica i Mrsunjskilug), Slavonski Brod (Mrs.-Migalovci)i Trnjani (Ilijanska-Jelas). Najveæapovršina (266 ha) obuhvaæenaje s uzletišta Subocka, na podruèjušumarija Jasenovac i Novska, a s uzletištakod Nove Gradiške zrakoplovje tretirao 117 ha površina šumarijaOkuèani, Stara Gradiška, Nova Gradiškai Nova Kapela. S uzletišta Zadubravljemikroniranje je obuhvatilo74 ha šumarija Slavonski Brod i Trnjani.S akcijom aviokemijskog tretiranjapoèelo se ujutro u 6 sati, a u gotovoidealnim uvjetima, uz kraæi zastojzbog vjetra na podruèju Nove Gradiške,obavljeno je tijekom dana 10 letova.Izvoðaè je bio osjeèko poduzeæe«AIR TRACTOR» d.o.o., a akciju je, usuradnji s pojedinim šumarijama, vodiostruèni suradnik za ekologiju i zaštitušuma novogradiške Uprave, dipl.ing. Ivan Prgiæ. Prije tretiranja poduzetesu opširne pripreme i odgovarajuæepreventivne mjere, a o akciji suobaviješteni uprava Parka prirode Lonjskopolje i pèelari na spomenutim podruèjima.Piše:IvicaTomiæFoto:I. TomiæBroj 54 • lipanj 2001 HRVATSKE ŠUME 23

ŠUMARIJSKE RAZGLENICEŠUMARIJA PREZIDPiše:VesnaPlešeFoto:V. PlešePedeset godinašumarije PrezidGospodareæi s više od 5.500 ha šuma i s etatom od 23.000 kubika prezidska šumarijajedan je od važnih gospodarskih èimbenika ovoga dijela Gorskoga kotara.Ove godine, 1. srpnja, šumarijaPrezid navršavapedeset godina rada, aproslava toga znaèajnogjubileja odr5žat æe se tijekom kolovoza.Šumarija obuhvaæa šume sjeverozapadnogdijela Gorskog kotara, istoènoi sjeverozapadno granièi sa Slovenijom,jugozapadno sa šumarijom Klana,dok južno i jugoistoèno sa šumarijomTršæe.Državne šume zauzimaju površinuod 5644 ha, a na privatne otpada1332 ha. Šume spomenute šumarijepripadaju visokom gorju i protežu severtikalno od 771 m do 1432 m nadmorskevisine. Drvna zaliha iznosi1.994.560 m 3 , a godišnji etat 30.000m3. Otvorenost šuma šumskim prometnicamaiznosi 19 km/1000 ha.Prevladavaju mješovite šume crnogoricei bjelogorice. Od bjelogoriènihvrsta najzastupljenija je bukva, a odcrnogorice smreka i jela.Dinamika prema planu- Tijekom ove godine na podruèjušumarije planira se ukupno posjeæi23.848 m 3 , a u prva èetiri mjeseca planna sjeèi izvršen je s 35 posto, dok jedinamièno izvršen sa 104 posto. Udjelvlastitih kapaciteta u izvršenju radovau fazi I (sjeèi) i fazi II (vuèi) iznosi60 posto, a usluge treæih lica uUdjel vlastitih kapaciteta u izvršenju radova u fazi I (sjeèi)i fazi II (vuèi) iznosi 60 posto, a usluge treæih osoba u objesu faze 40 posto.obje faze su 40 posto. Izvršenjem radovai u iskorištavanju šuma zadovoljnismo, a od 45 radnika koji radeu našoj šumariji desetak ih je u proizvodnji.Imamo zaposlenih sedam sjekaèai èetiri traktorista, koji mogu upotpunosti obaviti sve zadane im poslove.U posljednje dvije godine nabavilismo i nove traktore, jedan Timberjacki dva LKT što nam znatno olakšavaposao. Sav etat ove šumarijeispruèuje se Finvestcorpu Èabar, govoriupravitelj Marijan Malnar, dipl.ing. šum.24 HRVATSKE ŠUME Broj 54 • lipanj 2001

Planom za ovu godinu predviðenoje kroz jednostavnu biološku reprodukcijuizvršiti pripremu obnovesastojina na 6 ha, sadnju i sjetvu na 3ha, radove na njezi sastojina 147,50ha, èuvarske službe 660 dana, zaštitušuma od požara na 127,70 ha, prosijecanjeprosjeka na 150 ha, održavanjegospodarske podjele na 890 ha.Radovi na uzgoju do sada teku premaplanu, pa smo potpuno zadovoljni njihovimizvršenjem, istièe upravitelj.Upravna zgrada šumarije PrezidLovstvoŠumarija Prezid gospodari dijelomlovišta Smrekova-draga-Gumance, au sklopu lovišta izgraðeno je i zimovališteza divljaè 1996.,na Milanovuvrhu. Prve godine u zimovalištu je bilooko tridesetak komada jelenske isrneæe divljaèi, da bi se taj broj sadakretao oko sedamdeset do osamdesetgrla. Zbog poveæanog broja divljaèi ovegodine krenuli smo i s dodatnom prehranom,a dio hrane i sami pripremamosijuæi krmne njive, istièe upraviteljMalnar.Do sada najjaèi odstrijeljeni medvjedu tom lovištu bio je trofejne vrijednosti430 CIC toèaka, što znaèi dase poslovanje šumarije ubuduæe možejoš više vezati za lovstvo kao isplativugranu privreðivanja. Za potrebe lovacagostiju koji æe posjeæivati naše podruèjeuredili smo unatrag pet godinai tri naše lugarnice Milanov vrh, Škodovniki Paraviæeva miza. To su sadastvarno reprezentativni objekti pa i krozto naša ponuda na tržištu, što se tièelovstva može biti još bolja i kvalitetnija,nego li je bila do sada.Bogata povijestPrezid s oko 1000 stanovnika, gradiæje bogate kulturne i povjesne proš-losti, a smješten je na 765 metara nadmorskevisine. Jugozapadno od mjestauzdiže se planina Snježnik, slovenskaljepotica s visinom nad moremod 1796 m.Podruèje oko Prezida tipièno jekraško, a to se može reæi i za èitav šumovitièabarski kraj. U prošlosti, ispodzaselka Kozji Vrh bio je i izvor Notranjskerijeke koja je tekla prema sjeverozapadupo Prezidanskoj kotlini, apreko mjesta Babnog polja u Slovenijiprema Laškoj dolini. Uslijed poroznogkraškog terena rijeka je presušila,ali je ostalo nekoliko potoèiæa koji poniru.Slovenski speleolozi 1972. istraživalisu to podruèje i ustanovili da okoPrezida ima osam jama, a najdubljaTraktor Timberjack znatno olakšava izvršenje poslova na iskorištavanju šumaDo sada najjaèi odstrijeljeni medvjed u ovom lovištu bio jetrofejne vrijednosti 430 CIC toèaka, što znaèi da se poslovanješumarije ubuduæe može još više vezati za lovstvokao isplativu granu privreðivanja.meðu njima je špilja Beršæek duboka155 metara.Osim prirodnih ljepota, vrlo je zanimljivapovijest mjesta, a odreðenidogaðaji vraæaju nas u prošlost èak uvremena prije Krista, kada postoje tragovio životu ljudi na tim podruèjima.Posebno su znaèajni ostaci starog Rimskogzida (tzv. Limesa), koji se protezaood Trsatske gradine u Rijeci prekoGrobnièkog polja i Prezida sve doLjubljane. Zid su sagradili Rimljani dabi svoje posjede obranili od ilirsko barbarskihplemena koja su živjela na timpodruèjima. Tamo je 1980. Pronaðenomnogo ostataka razbijenih glinenihposuda, za koje su slovenskiznanstvenici utvrdili da pripadaju vremenuizmeðu 900. i 500. prije Krista.U Zavièajnoj zbirci u Prezidu, svojevrsnomemuzeju s arheološkim i etnografskimpredmetima, nalaze se izapisi iz kojih se može saznati mnogotoga iz bogate prošlosti mjesta.Pretpostavlja se da je mjesto naseljenoveæ u 15. stoljeæu, a knezoviZrinski i Frankopani utjecali su na razvojtoga kraja, potièuæi gospodarskirazvoj, a osobito nakon 1649. kada susvi posjedi u Gorskome kotaru pripaliPetru Zrinskom.Surova klima i škrta zemlja nisubaš omoguæavale lagodan život ta-Broj 54 • lipanj 2001 HRVATSKE ŠUME 25

ŠUMARIJA PREZIDGospodarska jedinica Milanov vrh predjel Gmajnamošnjemu stanovništvu. Stanovništvou Prezidu i okolici uglavnom se bavilopaljenjem drvenog ugljena za potrebekovaènica Zrinskih u Èabru,krèenjem šuma na kojima su nastajalesjenokoše za ispašu stoke te poljoprivredom.Uže podruèje Prezida služilo je dugogodina feudalcima kao lovno podruèje.Pripovijeda se da su feudalciPretpostavlja se da je Prezid naseljen veæ u 15. stoljeæu, aknezovi Zrinski i Frankopani utjecali su na razvoj kraja,potièuæi gospodarski razvoj, a osobito nakon 1649. kadasu svi posjedi u Gorskome kotaru pripali Petru Zrinskom.Pogled na Prezid, a u pozadini slovenska planina SnježnikSpomen kapelica u neposrednoj blizini mjesta,podignuta je u spomen na 98 mještana Prezidakoji su umrli od kolere 4. kolovoza 1855.na ostatke starog rimskog zida nabacališiblje i unutar tog podruèja uzgajalidivljaè za lov, koristeæi za to i voduu iz potoka Mlake.Krajem 18. i poèetkom 19. stoljeæaPrezid se nalazi u sastavu Ilirske provincijepod Napoleonovom vlašæu, a 1807.utemeljena je tamo i župa. Tridesetihgodina 19. st. sagraðena je i prva pilana.Vlasnik je bio Antun Velasta iz Ljubljane.Prva parna pilana u Gorskomekotaru i meðu prvima u Hrvatskoj izgraðenaje u Prezidu 1847/1848., pa setako sve više razvija i trgovina drvom.Pilanarstvo nije bilo dostatno da zaposlisvu mušku radnu snagu, pa je dioljudi morao potražiti posao, najèešæekao šumski radnici i u drugim krajevimanaše zemlje ili u inozemstvu.Sredinom 19. st., toènije 1882. Prezidancisu napravili jedinstven pothvat,izgradili su 940 m dugaèak drvenivodovod, èiji se ostaci i danas moguvidjeti u Zavièajnoj zbirci mjesta.O gradnji vodovoda postoje i pisanitragovi. Trupci za izradu cijevi vodovodasjekli su se u vlastelinskoj šumi,a za cijeli vodovod bilo je potrebno oko50 m 3 . 1911. gradiæ dobiva i vodovodsa metalnim cijevima. Uz gospodarskinapredak kraja, vodilo se raèuna io opismenjavanju puèanstva, pa je školovanjedjece u Prezidu poèelo veæ u18. stoljeæu, a 1908. u Èabarskom kotarunastavu pohaða 81% obveznika,èime je taj kotar iza Delnica s 85% polaznikana drugome mjestu u Modruško-rijeèkojžupaniji.Uz poljoprivredu, svoju egzistencijunajveæi dio stanovništva mjesta danasostvaruje radom u šumarstvu idrvnoj industriji. Uz šumariju u mjesturadi i Finvestov pogon tapeciranognamještaja, a jedan dio stanovnika posaoje potražio i u susjednoj Sloveniji.Od ostalih zanimljivosti mjesta trebaspomenuti Zavièajnu zbirku u središtumjesta, s velikom zbirkom arheološkihi etnografskih predmeta, telijepo ureðen granièni prijelaz premaSloveniji, a koji je smješten na samomizlazu iz mjesta.26 HRVATSKE ŠUME Broj 54 • lipanj 2001

METEOROLOGIJAU NASTAVNO POKUSNOM OBJEKTU ZALESINANova (lijevo) i stara (desno) šumska meteorološka postajaAutomatska šumskameteorološka postaja -korak u buduænostOtvoreno novo poglavlje praæenja meteoroloških podataka u znanstvenom ioperativnom šumarstvu Hrvatske.Piše:VesnaPlešeFoto:V. PlešeUkrugu Nastavno-pokusnogobjekata Šumarskogfakulteta Zagreb u Zalesinipuštena je 4. lipnja urad nova moderna automatska šumskameteorološka postaja. To se dogodilotoèno pedesetak godina nakonšto je na istome tome mjestu 1951.puštena u rad prva klasièna šumskameteorološka postaja u Hrvatskoj.Uvoðenjem automatske šumskepostaje u Zalesini otvoreno je novopoglavlje praæenja meteoroloških podatakau znanstvenom i operativnomšumarstvu Hrvatske. Umjesto dosadašnjegnaèina praæenja meteorološkihpodataka klasiènim mjernim instrumentima,uz stalnu nazoènostmotritelja i oèitavanje podataka tri putana dan, sada se sve radi puno bržei automatski. Zbog pristupaène cijeneinstalirana je postaja DavisGro-Weather, opremljena sondama za izmjeruvelikog broja klimatskih pokazatelja.Postaja je opremljena vlastitimraèunalom za pohranjivanje oèitanihintervalnih podataka, s kojeg se uodreðenim vremenskim razmacimaizmjere prenose u bazu podataka naPC. Uspostavom te automatske postajenije omoguæeno samo oèitavanjepokazatelja nego i oèitavanje i obradapodataka na bilo kojoj toèki u kojojse preko modema može uspostavitiveza s raèunalom postaje ili s bazompodataka u PC. Podaci su iskoristiviodmah, jer se njihova obradaprovodi automatski pomoæu specijalnogsoftvera.Tim dogaðajem u Zalesini Šumarskifakultet u Zagrebu daje snažanpoticaj primjeni automatskih i telemetrijskihmeteoroloških postaja, èimepotvrðuje svoju vodeæu ulogu urazvoju hrvatskoga šumarstva. Poticajje to i šumarskoj operativi, jer takvepostaje mogu se instalirati i na nepristupaènimmjestima, a njima se neprate samo klimatski podaci, nego isvi oni podaci koji mogu biti korisni uzaštiti šuma, rasadnièkoj proizvodnji,ali i u mnogim drugim dijelovima šumarskihznanstvenih i struènih djelatnosti,istièe prof. dr. Ante P.B. Krpan,upravitelj Nastavno-pokusnog šumskogobjekata Zalesine.S otvorenja automatske postajeFakultet kontinuirano prati sve štoje potrebno našem šumarstvu i njegovurazvoju, a nezamjenjiva je ulogašumara u oèuvanju i zaštiti naših šuma.Zato sve nas raduje da se i otvorenjemautomatske šumske postajemožemo puno pridonijeti zaštiti šumaovoga kraja, istaknuo je dekan Šumarskogfakulteta dr. Ivica Grbac.Uz profesore zagrebaèkoga Šumarskogfakulteta, sveèanosti u Zalesinibio je nazoèan i delnièki gradonaèelnikMilivoj Tomac i upravitelj delnièkeUprave šuma Herman Sušnik sasuradnicima.Broj 54 • lipanj 2001 HRVATSKE ŠUME 27

SVJEDOK VREMENAPRVIH 100 GODINA U ŽIVOTU ŠUMARA IVANA ŠAVORAPiše:MiroslavMrkobradFoto:M. MrkobradM. SkokoSamo neu politiku!Šumarski inženjer iz Koprivnice Ivan Šavor prošloga jemjeseca u dobrom raspoloženju proslavio 100. roðendan!• Preživio sam tri rata i petdržava-Austriju, Državu SHS,Kraljevinu, NDH, Jugoslaviju. Da iBanovinu Hrvatsku! Pod Austrijomsam bio 18 godina. Onda smo imalitri zakona a danas imamo 4000zakona. I nije bio kriminala, protekcije,sve je funkcioniralo. A danas? Oda, bez protekcije se ne može ništanapraviti...Tako se prvih godina prošlogastoljeæa i "austrijskog doba" prisjeæaIvan Šavor, diplomirani šumarskiinženjer iz Koprivnice. On to imože, jer prošli je mjesec navršio100 godina! Dok prièa i niže dogaðajeod Prvog svjetskog ratanadalje, s pojedinostima kao da jesve to bilo juèer, smireno, bez punozastajkivanja, pažljivo gleda sugovornika.Malo slabije èuje, ali jošdobro. Drugo ga "ništa ne boli"!Prvih 100 godina Ivan Šavor proslavioje u dobrom raspoloženju, u društvusina Velimira i snahe Nevenke i brojnihgostiju.Soba 119 Doma umirovljenika Centaru Zagrebu u kojoj živi posljednjih15 godina mala je knjižnica ièitaonica. Tu je i televizor "koji serijetko gleda". Prozor i balkon gledajuu ozelenjelo dvorište u kojemcaruju školarci iz obližnje škole.Zbog toga, kaže, ne silazi dolje.Slušamo dijelove iz jednog bogatogživota i dogaðajima bogatog stoljeæakoje je ostavio za sobom.Domske godine• U domu sam 15-ak godina,imam svoj red kojeg se držim cijeliživot. Ustajem u 6 sati, radim malogimnastiku. U osam sati je doruèak,poslije malo prodrijemam, maloèitam. Èitam sve do èega doðem.No sad je to sve teže, uz naoèale veætrebam poveæalo. Na televizijigledam samo vijesti naveèer a oko10 idem spavati. I poslije ruèkaodmorim dva sata. Ne idem ušetnju, tu dolje sve je puno ðaka, ublizini je škola, tu u dvorištu seskupljaju, puše. Kao šumar ja nisamni pio, ni pušio. Ni kavu ne pijem,samo u društvu, ako moram...Nemamo neko posebno društvoovdje u domu. Imao sam jednogprijatelja, profesora filozofije, on mestalno testirao, to mi je bilo zabavno.Postavljao mi je tisuæe pitanja ionda na kraju rekao, vi sete izvanredanèovjek! Ja samo na sve odgovorio.Sa svima sam dobar, sa svimarazgovaram. No èini mi se da jeprvih godina u domu bilo veselije,više smo se družili. Nakon svih ovihpromjena i ovdje je sasvim nekiVikali smo jednog dana "Dolje Petar, svinjar, i što svene, a drugi dan ujutro došli žandari i mi okrenuli ploèumoralismo vikati živio Kralj Petar!" Tada sam rekao,nikad više u politiku!drugi duh. Ljudi su se nekakopovukli u sebe. Prije se znalo pohodnicima prièati, zapjevati.Posao• Poèeo sam u Ðurðevcu, gdjesam radio 10 godina. Više godinabio sam vršitelj dužnosti šefašumarije koja je bila u sastavuÐurðevaèke imovne opæine koja jespadala pod Bjelovar, poslije iupravitelj. Radio sam na Ðurðevaèkimpeskima, pješèari koja je u tovrijeme veæ veæim dijelom bila podšumom. Jedan kompleks je ostaokoji se èuvao kao rezervat pijeska iizvorna površina. Tu sam skupljaobiljke i napravio herbarij od 234biljke. A jedan student, biolog, koji jeradio doktorat o Ðurðevaèkimpeskima, skupljao je bilje i pomogaomi oko moga herbarija. Stanovao je ihranio se kod mene, poslije doktori-28 HRVATSKE ŠUME Broj 54 • lipanj 2001

Bistra uma, dobrog sjeæanja-Šavor se u sobi 119 Doma umirovljenikaprisjeæao raznih doživljaja.rao. Skupio sam i 600 kukaca s togaterena, i to sam ostavio Zoološkomemuzeju.Iako je zapisano da sam radio iu šumariji u Novoj Raèi, nisamzapravo. Za vrijeme rata (2.svjetskog,op.a)ja sam tamo bio samorasporeðen, a na teren se nije moglo.Ustvari, tada sam pokrivao trišumarije, Bjelovar, Žabno i N.Raèu,no u stvari, nisam radio u njima...Konj i koèija• Dosta toga se promijenilo kadsu se u šumarstvu poèeli upotrebljavatiautomobili. Bilo je to za vrijemerata. Prije toga vozili smo se koèijamaili išli pješice. Sjeæam se prvogdžipa. Kad sam radio u Ðurðevcusamo je jedan pilanar imao auto, jasam imao konja i koèiju...Ja sam bio praktièar a neadministrativac. Htjeli su osnovatiodjeljenje za zaštitu šuma priMinistarstvu, no tu bi se moraoboriti protiv sustava! U to vrijeme suu radnim akcijama šumu sjekli kaoludi, i to je još dobro išlo, no nisuznali organizirali izvoz! I drvo jeŠampanjac za slavljenikaUz sveèani ruèak, tortu i šampanjac te rodbinu i brojne uzvanike, u dobromraspoloženju uz glazbu, prošloga je mjeseca u Domu umirovljenika Centaru Klaiæevoj ulici u Zagrebu Ivan Šavor proslavio 100.roðendan. Taj šumarskiinženjer roðen je 22.svibnja 1901. u Koprivnici gdje je završio Realnu gimnazijua 1931.diplomirao na Poljoprivredno šumarskom fakultetu u Zagrebu.Poèeo je raditi i prije završetka školovanja, a u svom doživljajima i dogaðajimabogatom životu radio je u Gradskom naèelstvu u Koprivnici, u šumariji Ðurðevac(1932-41.), u Ministarstvu, kao profesor u Šumarskoj školi u Karlovcu(1947-50), na Drvno-industrijskoj školi u Zagrebu te pri Generalnoj direkcijidrvne industrije. Bio je ispitivaè u mnogim komisijama a umirovljen je 1966.Napisao je Priruènik za površinsku obradu drva I-IV te Profil tehnièara drvneindustrije finalnog smjera (1966.) Za svoj društveni rad dobio je mnoga priznanjai nagrade. Otac je dvoje djece, djed svoje unuèadi i pradjed 15-godišnjedjevojèice. (Biografski podaci: dipl. ing. šum. Mladen Skoko)stajalo, propadalo. I zato nisam htiou zaštitare.Politika• Nakon završetka Prvogasvjetskog rata sudjelovao sam udemonstracijama. Vikali smo jednogdana "Dolje Petar, svinjar, i što svene, a drugi dan ujutro došli žandari imi okrenuli ploèu-morali smo vikatiživio Kralj Petar!" Tada sam rekao,nikad više u politiku! I nisam. Ni naizbore više nisam išao! Tri puta sume polije 1945. zvali u Partiju, nonisam se dao. Bio sam u Ministarstvu,zvali me na sastanke, no nisamišao. Na moju želju rasporedili sume za profesora na Šumarsku školuu Karlovac. Tamo sam bio od prvogdana rada škole.Imao sam sreæu da sam se od rane mladosti hranio prirodnomhranom. Ne masno, ne slano, stalno je govorila majka,malo mesa, puno povræa. I sve to u uvijek isto vrijeme. Takosam živio 33 godine i tome zahvaljujem svoje zdravlje...Sretni dani• Najljepše mi je bilo u Ðurðevcu,tamo se moj rad vidio. Imao samodlièan odnos s narodom, pa èak ionda kad je bilo napetih situacija,kod doznake, na primjer. Šumarijusam lijepo uredio, tako da bi najljepšebilo da sam tamo ostao cijeliživot!Zdravi život• Imao sam sreæu da sam se odrane mladosti hranio prirodnomhranom. Ne masno, ne slano, stalnoje govorila majka, malo mesa, punopovræa. I sve to u uvijek isto vrijeme.Tako sam živio 33 godine i tomezahvaljujem svoje zdravlje...Obitelj• Sin mi je u Zagrebu, kod njegaprovodim vikende, u kuæi ispodJapetiæa, kod Jaske. I kako je tamo?Bogovski! Kuæa na brežuljku, èistzrak, èisto nebo. Okolo cvijeæe kojevolim obraðivati. Nema u blizinitvornice. Ja sam tu vikendicu skorosam napravio, tu sam sa ženompraktièno jedno vrijeme živio. Tamosam fizièki ojaèao.Broj 54 • lipanj 2001 HRVATSKE ŠUME 29

ZAŠTIÆENA PRIRODAZAŠTIÆENI OBJEKTI PRIRODE-GEOLOŠKI SPOMENIK RUPNICAPiše:IvicaTomiæFoto:I. TomiæVulkanskestijene stare 16milijuna godinaZaštiæeni geološki spomenik prirodekod VoæinaNa sjevernoj strani gorskogamasiva Papuka, usklopu gospodarske jediniceDjedovica-Trešnjevicašumarije Voæin (Uprava šumaNašice), u šumskom predjelu Toèak,smješten je jedinstveni geološki spomenikprirode Rupnica. Okolni teren,na nadmorskoj visini od 160-887 metara,uglavnom je razveden te ispresijecanstrmim kosama i jarcima, kojigravitiraju dvama slivovima Djedovica-Trešnjevica,a geološki spomeniksmješten je u dolini potoka Rupnice,uz državnu cestu Voæin -Kamenska,na samom južnom ulazu u Voæin.Treba istaknuti da je kamenolomRupnica jedan od nekoliko lokalitetau svijetu na kojima se javlja «stupastoluèenje» eruptivnih stijena. Primjerice,u Èeškom sredogorju javljaju senekoliko desetaka metara visoki, relativnopravilni stupovi. Na osnovi novihanaliza, rijeè je o albitskim riolitima,koji su po sastavu ekvivalent granitnim(intruzivnih) stijenama nastalimtijekom izlijevanja lave na površiniZemlje u srednjem miocenu, prijepribližno 16 milijuna godina (!). Naime,vulkanske su stijene probile okolnegranite i gnajseve paleozojske starostite dijelove miocenskih naslaga.Stijene su uglavnom zelenkaste boje,homogene su graðe i nerijetko fluidalnihstruktura. Potrebno je istaknutida su se tijekom hlaðenja u njima razvilepukotine koje oblikuju gotovo usporedne,ponajviše èetverostrane stupove.Rjeðe se mogu naæi peterostrani išesterostrani oblici.Tijekom miocenskoga razdobljana podruèju Slavonije bila je èesta vulkanskaaktivnost te na pojedinim mjestimanailazimo na razlièite varijetetevulkanskih stijena. Tako, osim u dolinipotoka Rupnice, te su stijene širerasprostranjene u potoku Jovanovicakod Voæina, a sliène vulkanske stijene(dijabazi i bazalti) mogu se pronaæi unekim kamenolomima na Požeškojgori te u Krndiji (Lonèarski vis i kamenolomGradac), gdje je uoèena neznatnapojava stupastoga luèenja. Manjelokalne žile vulkanskih stijena nalazese u metamorfnim stijenama trupinePapuka.Rupnica kao zaštiæeni geološki spomenikprirode ustanovljen je na mjestunekadašnjega kamenoloma u kojemuse iskorištavao kamen namijenjenza lokalne ceste. Taj jedinstveni prirodnilokalitet proglašen je geološkim spomenikom14.listopada 1948. god., odlukomondašnjega Zemaljskog zavodaza zaštitu prirodnih rijetkosti.Za vatru æemo posjeæi po koje okolnostablo, kad je veæ ovdje.Poslije svakog državnog praznikanaša šumska podruèja,a posebice ona koja su veæpo tradiciji okupljališta izletnikaobližnjih mjesta poprimaju izgledkao da ih je opustošilo orkanskonevrijeme. Poslije ovogodišnjih produženihprvosvibanjskih praznika, obišlismo jedno takvo izletište "Malo jezero"nedaleko od brane Borovika kodMandiæevca, koje je i prema osnovi gospodarenjaza gospodarsku jedinicuVuku, šumski predjel Doliæ - jezero premaureðajnom razredu šuma za rekreacijui odmor. To izletište nije poznatosamo u Ðakovštini, nego i diljemSlavonije, tako da se praznicima nanjemu i oko njega okupi više tisuæa izletnika.Dan poslije praznika prizor kojismo zatekli na podruèju cijelog izle-30 HRVATSKE ŠUME Broj 54 • lipanj 2001

TU, UZ RUB ŠUMEKAKVA NAM JE EKOLOŠKA SVIJESTNaš odnos premaprirodi sve višePiše:Antun Z.LonèariæFoto:A. Z. Lonèariæslièi nasiljuKada doðe lijepovrijeme svatko želiuživati u ljepotamaèiste prirode,ali što ostavljamoiza sebe?tišta zaista je izgledao kao poslije oluje.Nepregledne hrpe smeæa ležale susvuda unaokolo. Naš domaæin - revirnik,dipl.inž. Stanislav Živkoviæ, rekaonam je kako su tijekom ožujka cijeloizletište uredili i odvezli pet traktorskihprikolica raznog smeæa koje se tamonakupilo od prošle jeseni i tijekom zime.U naš razgovor ukljuèuje se i struènasuradnica za ekologiju osjeèke Upravešuma mr.sc. Mirjana Polimac vidnoiznenaðena prizorom: - Pogledajtešto su sve ostavili - kruh, ne samokosti raznih vrsta domaæih životinjanego i komade ispeèenog mesa, kolaèe,kisele krastavce, prazne i punekonzerve, nebrojenu praznu staklenui plastiènu ambalažu, pa sve do polomljenihplastiènih stolica , polomljenihroštilja i tko bi pobrojao sve ostalosmeæe. Prema neizgorenom drvnommaterijalu vidite kako su se dobro snašli,jer su drvni materijal za roštilj našliu okolnoj šumi. Samo je trebalo ponijetipilu ili sjekiru. Intenzivnu proreduveseli izletnici napravili su premavlastitom struènom nahoðenju. Trebamoli sa strahom oèekivati slijedeæipraznik - Dan državnosti ! Prema ovomesudeæi - Da !Samo nekoliko dana poslije togaposjeta, ponovno smo bili na podruèjuŠumarije Ðakovo, gdje smo pratiliakciju skupljanja i odvoženja kabastogsmeæa i otpada s nekoliko seoskih odlagalištauz rubove naših šuma. Kolikoi kakvog smeæa je bilo govore našislikovni prilozi.Sve što nismo pojeli i popili više nam netreba - pa neka ostane u šumi!U dubokoj hladovini mlade crnogoriènešumice bilo je najljepše kampiratiSamo nekoliko stotina metara od sela Podgorja smješteno je priruèno stovarište kabastogmaterijala i ostalog smeæa. Pa šumari imaju traktore oni to mogu i izvesti !Broj 54 • lipanj 2001 HRVATSKE ŠUME 31

DOGAÐAJIŠUMARIJA VOÆINPiše:IvicaTomiæFoto:I. TomiæSlaba potražnjaza ogrjevnimdrvomVoæin je smješten izvanglavnih cestovnih i željeznièkihprometnica pa je transport višemetarskogaprostornog drva u Belišæe otežan i skupJoš oko 1000 hanerazminiranogterena-dipl. ing.Miran KolariæNa površini od gotovo10.000 ha i pet gospodarskihjedinica smještenaje šumarija Voæin, jednaod devet šumarija našièke Upravešuma. Sjedište šumarije je u Voæinu,slikovitom slavonskome mjestu na sjevernimobroncima Papuka, na rijeciVoæinki, u uvali ispod Crnoga Vrha, otvorenojprema sjeveru. Zemljopisnogledano, mjesto je opæinsko središteVirovitièko-podravske županije, smještenoèetrdesetak kilometara jugozapadnood Slatine, na 215 m nadmorskevisine, u okružju Parka prirode Papuk.Okolne, pretežito bukove i jelovešume, protežu se na visinama od 150-887 metara (najviši vrh Toèak), na mjestimase strmo spuštaju, a ponegdjesu ispresijecane gudurama i klancima.Glavna voæinska cesta prolazi mjestom,protežuæi se na jug u Požešku kotlinu,preko Zveèeva i Kamenske, odakle segrana prema Pakracu i Daruvaru. Tajdio naše države, koji obiluje nizom prirodnihljepota- od osebujnih šuma, bistrihrjeèica i potoka, neobièno èistogai gotovo netaknutoga okoliša pa dopovijesno-kulturnih i znamenitostiostaoje nekako izvan zanimanja javnosti.Treba napomenuti da je Voæinglavno hodoèasnièko odredište Požeškebiskupije, s danas porušenom rimokatolièkombaroknom crkvom u Domovinskomratu, koja je do 1991. godinebila najvredniji objekt spomenièkebaštine slatinskoga kraja.Tijekom usputnog i kratkotrajnogboravka u voæinskoj šumariji doznalismo od upravitelja dipl. ing. MiranaKolariæa, da su šumske površine u sastavupet gospodarskih jedinica: Kupres-Slana voda, Medvjedak-Kusac,Jovanovica, Djedovica-Trešnjevica i Jovac-Slanavoda. Na tome podruèju prevladavajubukove sastojine, oko 15 postosu preborne šume bukve i jele, amanje su zastupljeni grab, jasen i hrasti druge vrste drveæa. Ovogodišnji sjeèivietat je oko 30.000 metara èetvornihdrvne mase, od èega oko 55 posto drvnemase èini glavni prihod. Od šumskemehanizacije šumarija raspolaže s jednimtraktorom Timberjackom te s pojednim LKT-om (starim 17 godina),Steyr-om i IMT-om 537, a otvorenostšumskih sastojina je oko 20 km/1000ha. Rijeè je o vrlo dobroj otvorenosti,znakovitoj za našièku Upravu šuma.Uinteresu je Hrvatskih šuma dagostima u svojim objektimaza odmor ovoga ljeta pruže što boljui kvalitetniju uslugu, reèeno jena nedavnom sastanku voditelja odjelaza društveni standard i voditeljaobjekata održanom u povodu pripremaza turistièku sezonu. Istodobno,potrebno je racionaliziratitroškove i poboljšati ekonomiènost- Planirani etat izvršit æemo u potpunosti,a osim naših 13 sjekaèa koristimousluge šumarija Slatinski Drenovac,Velika i Kamenska- kaže upraviteljKolariæ napominjuæi da je zbogmalobrojnoga stanovništva na tomepodruèju zanemariva potražnja za ogrjevnimdrvom, zbog èega se taj proizvodgomila te nerijetko propada. Buduæida je Voæin izvan glavnih cestovnihi željeznièkih prometnica, transportvišemetarskog celuloznog drvaza Belišæe je vrlo skup. Naime, višemetricuje potrebno prvo odvesti naglavno stovarište u Slatinu, a odatle seprevozi željeznicom u Belišæe. Premarijeèima upravitelja, za transport tehnièkeoblovine nema problema zbogblizine slatinskoga Gaja i pogona togadrvnoindustrijskoga poduzeæa uVoæinu. Meðu neriješenim problemimaje i približno 1000 ha nerazminiranepovršine na podruèju gospodarskejedinice Kupres-Slana voda.Voæinska šumarija planirala je tijekomove godine sa svojih 11 šumskouzgojnihradnika izvršiti gotovo300 ha uzgojnih radova u okviru jednostavnebiološke reprodukcije, a pritomæe utrošiti 5290 radniko-dana. Pripremastaništa planirana je na 88 ha,popunjavanje na 11 ha, njega pomlatkana 14 ha, njega mladica na 96 ha,a najviše posla je na èišæenju guštika(137 ha). U sklopu proširene biološkereprodukcije, za koju je predviðeno478 radniko-dana, pretežito se radi naodržavanju poznatoga arboretuma Lisièine.Osim upravitelja, u šumariji radi6 revirnika i 7 pomoænika revirnika,a ukupno ima 50 zaposlenih.UGOSTITELJSKI OBJEKTI HRVATSKIH ŠUMAKako do željene kvaliteteuslugarada i poslovanja ugostiteljskih objekataHrvatskih šuma, plasiranjemmeðu ostalim, i vlastitih proizvoda.Svim upravama tim je povodom dostavljennaputak s aktualnim pitanjimao kojima bi se svaka od njihtrebala što prije izjasniti i dati svojeprijedloge, koristeæi pri tome iiskustva svog dosadašnjeg rada utim poslovima u vlastitim ugostiteljskimobjektima i objektima zaodmor. (V.P.)32 HRVATSKE ŠUME Broj 54 • lipanj 2001

HRVATSKI SINDIKAT ŠUMARSTVASeminar zapovjerenikeZa èlanove sindikalnih povjereništavauprava šuma Split i Delniceodržan je od 24. do 27. svibnja 2001.u Makarskoj seminar o temi Komunikacijas èlanstvom sindikata. Zadataki svrha seminara bila je usavršavanjei priprema sindikalnih povjerenika zarad sa èlanstvom.Glavne teme koje su obraðene naskupu bile su vezane za sustav informiranjau Sindikatu i komunikaciju saèlanstvom. Istaknute su dvije važnestvari, toènost informacije i naèin prenošenjainformacije èlanstvu. U dosadašnjojpraksi uoèeno je da su seinformacije u nekim sredinama zadržavalena razini sindikalnog povjereništvate da se nisu prenosile dalje ubazu. Cilj Hrvatskog sindikata šumarstvaje poboljšati informiranjemeðu èlanstvom, pa su zato i na tomeskupu bili opširno obraðeni svi raspoloživioblici informiranja koje Sindikatkoristi ili može koristiti u svomradu na planu informiranja (letak, oglasneploèe, sindikalni listovi i sl.). Uzteoretski dio, sindikalni povjerenicipodijeljeni u manje skupine, i praktiènokroz vježbe pokazali su što sunauèili na seminaru.Seminar ocjenjujem uspješnim,istièe Valerija Vukeliæ, dipl. ing., glavnisindikalni povjerenik delnièke Upravešuma.Hrvatski sindikat šumarstva i dosada je puno pozornosti posveæivaoedukaciji svoga èlanstva, a seminar uMakarskoj samo je nastavak sliènihaktivnosti koje æe se provoditi i dalje.(V.P.)HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO / VINKOVCIO restrukturiranjuSa sastanka vinkovaèkog ogranka HŠD-aHrvatsko šumarsko društvo ogranakVinkovci organiziralo je 18.svibnja struèno predavanje o restrukturiranjuHrvatskih šuma na kojemusu o toj aktualnoj temi govorili prof.dr.Vencl Vondra sa Šumarskog fakultetaidipl. Ing. Ivan Hodiæ.Cilj restrukturiranja ne smije bitinajveæa dobit, nego stabilnost poduzeæai socijalna sigurnost zaposlenih,istaknuto je tom prigodom. Utvrðenoje takoðer da je Zakonom o šumamaonemoguæena prodaja državnih šumadomaæim ili stranim fizièkim i pravnimosobama, osim u sluèaju kada sedrugaèije dogovori posebnim meðunarodnimugovorima. Prema tome,špekulacije da sada idemo u prodajudržavnih šuma bez ikakve su osnove,zakljuèio je predsjednik povjerenstvaza restrukturiranje dipl. ing. Ivan Hodiæ.(Z.P.)UPRAVA ŠUMA VINKOVCIOèekivanipozitivirezultatiU prva tri mjesecaUprava šuma Vinkovciostvarila je dobre rezultatete nastavlja prošlogodišnjipozitivan trendPlanirana proizvodnja u prvomtromjeseèju tekla prema planu apostignuti rezultati su dobri, ustvrðenoje na struènom kolegiju vinkovaèkeUprave na kojemu su uvodna izvješæapodnijeli upravitelj dipl. ing. LukaVukovac, voditelj proizvodnog odjela,dipl.ing. Stjepan Nikoliæ, komercijalnogodjela dipl. ing. Damir Tucakoviæi financijskog odjela dipl. oecMara Zakšek. Na kolegiju održanomu lovaèkoj kuæi Spaèvi bili su i direktorHrvatskih šuma dipl.ing. Željko Ledinskii i njegov zamjenik dipl.ing. IvanHodiæ.Direktor Hrvatskih šuma ŽeljkoLedinski u kratkom se izlaganju dotaknuobuduænosti Hrvatskih šumakoje oèekuju velike promjene. Govoreæio restrukturiranju poduzeæa istaknuoje da postoji realna opcija o privatizacijišumske i graðevinske mehanizacije,a i nekih ugostiteljskih objekata.Takvim prijedlogom Zakonapoèinje pretvorba Hrvatskih šuma izjavnog poduzeæa u trgovaèko društvoali u stopostotnom vlasništvudržave. Govoreæi o moguæem viškuradne snage direktor je osobito istaknuoda su Hrvatske šume prošle godineposlovale pozitivno, da smo mistabilno poduzeæe koje æe se kvalitetnopobrinuti za eventualni višak zaposlenika,naravno koristeæi najpovoljnijeusluge hrvatskih banaka. Osvrnuose i na nedavno potpisani Kolektivniugovor. (Z.P.)Broj 54 • lipanj 2001 HRVATSKE ŠUME 33

NATJECANJABJELOVARDELNICEPiše:MiroslavMrkobradFoto:M. MrkobradKombinirani prerez-uvijek zanimljivoPobjednièka trojka: Darko Dapaè,Drago Bertoviæ, Antun Vugriæ.PobjedniciD. DrapaèpobjednikDarko Drapaè iz šumarije Bjelovarpobjednik je tradicionalnog natjecanjasjekaèa bjelovarske Uprave šumašto je 19.svibnja održano na Kinkovuu virovitièkoj šumariji. Drapaè je uosam službenih disciplina skupio 905bodova i tako pretekao Dragu Bertoviæaiz Virovitice s 900 (diskvalifikacijomu gašenju požara ostao bez i jednogboda). Treæi je bio Antun Vugriæ iz Ivanskes 889 bodova i njih tojica izborilisu nastup na državnom natjecanju sjekaèau Zagrebu, 16.lipnja. Èetvrti kaoprièuva u Zagreb putuje Zlatko Ahac izG.Polja koji je osvojio 885 bodova.Natjecanje je otvorio upravitelj bjelovarskeUprave dipl. ing. Antun Pehaèea sudionike i goste pozdravio jei direktor Hrvatskih šuma dipl. ing.Željko Ledinski.U Kinkovu su proglašeni i najboljiradnici po šumarijama 2000. godinekoji su takoðer primili prikladne daroveSindikata zaposlenih u šumarstvuBjelovar. To su Ante Pušiæ (Bjelovar),Vinko Hunjek (Siraè), Ivo Cincibuk(Suhopolje), Stjepan Feketija (Virovitica),Jozo Vlašiæ (V.Grðevac), IvanHubina (Garešnica), Pejo Jukiæ (V.Pisanica),Vlado Volariæ (Vrbovec), MarkoIlinoviæ (Daruvar), Vlado Franc (Èazma),Ivan Lesiæ (Ðulovac), Mirko Ivanuševiæ(Lipik), Darko Šimunek (Pakrac),Zlatko Horvat (Ivanska) i ŽeljkoFekter (G.Polje).U sklopu šumarskog druženja radnikabjelovarske Uprave, organiziranaje i završnica prvenstva Uprave umalom nogometu. U finalu je nakonvelike borbe momèad Uprave pobijedilaIvansku s 1:0, a u borbi za treæemjesto V.Pisanica bila je bolja odG.Polja 2:1.Po discipilinama pobjedinici su bili: Darko Drapaè u kombiniranom prerezui definitivnom prerezu, Drago Bertoviæ u okretanju vodilice i kresanju grana,Marko Ilinoviæ (Pakrac) u podsijecanju stabla i obaranju na balon, Ivan Beniæ(V.Grðevac) u toènom prerezu na podlozi te Antun Vugriæ u gašenju požara.Èak 80natjecatelja!Postrojavanje ekipa prije poèetka natjecanjaUpark šumi Golubinjak Lokvepoèetkom lipnja održano je natjecanjeradnika sjekaèa delnièke Upravešuma. Uz njih nastupili su sjekaèiiz senjske Uprave šuma, iz šumarijaKrasno i Novi Vinodolski a neke šumarijeimale su na natjecanju i višeekipa: Crni Lug, Delnice i Gerovo potri, Skrad i Vrbovsko po dvije, ukupnonastupilo je 80-ak natjecatelja.U pojedinaènom plasmanu prvomjesto pripalo je Tomislavu Ruževiæuiz Lokava s osvojenih 696 bodova,drugi je bio Ivica Kruliæ iz Gerova, 694,a treæi Damir Jedriško iz Mrkoplja sa658 osvojenih bodova. Od Senjananajbolji je bio, peti Miæo Podnar iz šumarijeKrasno s osvojenih 606 bodova.Ekipno prvo mjesto pripalo je Gerovu3 s osvojenih 1740 bodova, ekipaCrnog Luga 1 osvojila je drugo mjestos 1588 bodova, a šumarija Mrkopaljbila je èetvrta u ukupnom plasmanus osvojenih 1552 bodova. Ekipašumarije Krasno senjske Upravešuma u ukupnom plasmanu zauzelaje treæe mjesto s osvojenih 1564 bodova.Priznanja najboljimaNajboljim radnicima delnièkeUprave šuma za 2000. dodijeljena supriznanja Sindikata šumarstva za postignutiuspjeh na radu. Pismena priznanjai novèanu nagradu od 1000 kunauruèile su im predsjednica HSŠ GordanaColnar i glavna sindikalna povjerenicadelnièke Uprave šuma ValerijaVukeliæ. Nagrade su dobili:34 HRVATSKE ŠUME Broj 54 • lipanj 2001

OGULINTrojica prvoplasiranih: T. Ruževiæ, I.Kruliæ i D. JedriškoJosip Barak (Crni Lug), Dušan Mulc(Delnice), Anto Kuštro (Fužine), IvicaPajniæ (Gerovo), Nikola Vignjeviæ (Gomirje),Bojan Baša (Klana), Mladen Šporer(Mrkopalj), Josip Turk (Prezid), BranimirKruliæ (Ravna Gora), Milorad Mikuliæ(Rijeka), Josip Klepac (Tršæe), AlbinGlad (Vrbovsko), Aleks Briški (Lokve),Damir Jakovac (Skrad), Milivoj Popov(RJ MGP Delnice), Vlatko Boziæ(Transport Vrbovsko), Zvonimir Mlinac(Drvna galanterija Vrbovsko), BiserkaJurkoviæ (Lovaèki dom). (V.P.)Ponovno naBjelolasiciPoèetkom lipnja na poligonu Bjelolasicau Jasenku održano je natjecanješumskih radnika ogulinskeUprave šuma. Nakon odraðenih sedamobaveznih disciplina rezultati susljedeæi: 1. Dragan Gašparoviæ (šumarijaJosipdol) 690 bodova, 2. RadeMusulin (šumarija Jasenak) 666bodova, 3. Slavko Ruzièiæ (šumarijaJasenak) 608 bodova i èetvrti FranjoCindriæ (šumarija Josipdol) 607 bodova.Ekipno najbolja je bila šumarijaJasenak s osvojenih 1755 bodova, drugaekipa šumarije Josipdol s osvojenih1620 bodova, a treæa ekipa šumarijeDrežnica 1578 bodova.Piše:VesnaPlešeNatjecanja su se održala i u tri dodatnediscipline, a uz šumske radnikeu njih su se ukljuèivali i posjetitelji. Tosu bile discipline gašenje poèetnogpožara, odrezivanje koluta dvoruènompilom i presijecanje oblice sjekirom.Osim toga održano je i streljaèkonatjecanje u trapu (gaðanje glinenihgolubova), na kojem je nakon dvijeispucane serije (15+10) najbolji bioStojan Tataloviæ iz šumarije Drežnicas 19 pogodaka, drugi je Željko Tataloviæ(Struène službe) s 18 pogodaka,i treæi je bio Milan Raduloviæ (Struèneslužbe) 16 pogodaka. Ekipno najboljaje bila šumarija Drežnica sa 48pogodaka.ZAGREBUSamoboruuz vatrometPiše:MiroslavMrkobradFoto:M. MrkobradIzluèno natjecanje sjekaèa zagrebaèkeUprave, održano 27. svibnja u Samoboruzavršilo je pobjedom MiloradaŠolaje iz šumarije Lipovljani koji jeu sedam službenih disciplina (bezgašenja požara) skupio 821 bod. Uznjega na državno prvenstvo plasiralisu se drugoplasirani Tomo Pleše (Popovaèa)sa 767 bodova, Nikola Puriæiz Kutine sa 749 te èetvrti (kao prièuva)Dragutin Gumbas iz šumarije Krapinasa 723 boda. Pobjednici su dobiliprigodne nagrade koje im je uruèioupravitelj zagrebaèke Uprave dipl. ing.Darko Vuletiæ.Natjecanje je inaèe bilo organiziranou sklopu Meðunarodnog natje-canja u vatrometu koje se iste veèeriodržavalo u Samoboru, kada je održanoi sveèano proglašenje najuspješnijihsjekaèa i podjela nagrada.Zagrepèani su na natjecanju imalinekoliko novosti. Najprije, osimslužbenih disciplina natjecatelji su seoprobali i u neslužbenima, presijecanjuoblice sjekirom, gaðanju mete sjekirom.Bilo je tu i slobodno oblikovanjepredmeta iz drva s iznimno zanimljivimrješenjima a najuspješnijim je proglašen. A službeno natjecanje uèinilisu atraktivnijom time što su disciplinukresanja grana ostavili kao posljednjua istodobno su sudjelovala poèetiri natjecatelja!Prjesecanje oblice izazvalo je veliko zanimanjeBroj 54 • lipanj 2001 HRVATSKE ŠUME 35

SISAKPiše:MiroslavMrkobradFoto:M. MrkobradU Sisku nakon12 godinabili su: Mijo Æosiæ, Petar Džiniæ (Sunja),Ivo Juriæ (H.Dubica), DragutinDandiæ (Sisak), Stevo Petroviæ (Pokupsko),Ivica Cestariæ (Glina), Ivo Petraš(Rujevac) i Josip Mariniæ (Petrinja).Natjecanje sjekaèa sisaèke Upravekome su bili nazoèni i župan Sisaèko- moslavaèke županije Ðuro Brodaracte direktor Hrvatskih šuma ŽeljkoLedinski kao i brojni gosti, najbo-lje je organizirano ovogodišnje natjecanjepo upravama. O tome svjedoèeèak 32 sponzora koji su potpomoglitu manifestaciju, unaprijed ispisan popisnagrada za pojedina mjesta, prigodneizložbe nekih sponzora na zasebnimštandovima te mnoštvo sitnicakoje neku organizaciju èine kompletnom.Sa sisaèkog natjecanjaBorislav Stjepanoviæ iz petrinjskešumarije pobjednik je natjecanjasjekaèa sisaèke Uprave šuma što je u9. lipnja prvi put nakon 12 godinaodržano u lijepom ambijentu šumskogpredjela Brezovice kod Siska. On je ukonkurenciji 25 natjecatelja u sedamslužbenih disciplina skupio 750 bodova.Drugi je bio Josip Æosiæ (Lekenik)sa 706 a treæi Borislav Jakovljeviæ(Sisak) sa 634 boda i njih æe trojicapredstavljati Upravu na državnom natjecanju16. Lipnja. U ekipnom plasmanunajbolja je šumarija Petrinja(1336 bodova), drugi je Lekenik (1246)a treæi Sisak s 1190 bodova. Pobjednicipo disciplinama bili su Josip Æosiæ(okretanje vodilice), Borislav Stjepanoviæ(kombinirano prerezivanje trupca,obaranje na balon, kresanje grana),Josip Bijeliæ iz šumarije Petrinja(podpiljivanje stabla, konaèni prerezstabla), Zlatko Dolovèak iz Rujevca(prerez trupca na podlozi).Hrvatski sindikat šumarstva nagradioje i najbolje proizvodne radnikepo šumarijama u prošloj godini spo 1000 kuna a nagrade su predalipredsjednica HSŠ-a Gordana Colnari sindikalni povjerenik sisaèke UpraveKrešimir Erjavec. Najbolji radniciKARLOVACObnovljenonatjecanjePobjednièka trojka s karlovaèkog natjecanjaDan državnosti u karlovaèkoj Upravišuma obilježen je natjecanjemšumskih radnika-sjekaèa, te malonogometnimturnirom. Natjecanje jeodržano na poligonu kod Šumarskeškole a otvorio ga je doministar ŽeljkoRenduliæ. Rezultati su sljedeæi:1.Željko Radeka, 741 bod, 2. Stjepan Belin,729 bodova ,3. Dragan Kasuniæ,728 bodova. Oni æe nastupiti na državnomnatjecanju u Zagrebu. Èetvrti PetarZoretiæ ide u Zagreb kao prva zamjena.Važno je još istaknuti da se tonatjecanje nije održavalo 12 godina paPiše:SinišaKlariæFoto:S. Klariæje ponovno obnavljanje pohvalno. Istodobno,Hrvatski sindikat šumarstvauruèio je nagrade najboljim radnicimapo šumarijama prošle godine.Pobjednik malonogometnog turniraje ekipa Struènih službi Uprave kojaje u finalu pobijedila ekipu karlovaèkogaTIM-a s rezultatom 6:2 a šumarijuPisarovinu s 6:1.Treæeplasirani jeTIM. Pobjednicima su prigodne nagradei pehare podijelili upravitelj IvicaGrgincic te voditelj proizvodne službeMladen Slunjski. Za sve sudionike prireðenje domjenak.36 HRVATSKE ŠUME Broj 54 • lipanj 2001

NOVA GRADIŠKAA. Kaurin šumarijaOriovacPobjednik Ante Kaurin iz šumarijeOriovacUsklopu proslave Dana hrvatskogašumarstva, na natjecanju šumskihradnika novogradiške Uprave šuma,održanom 2. lipnja u poznatom izletištuStrmcu, nastupila su u devet disciplina24 natjecatelja iz šumarija Jasenovac,Okuèani, Stara Gradiška, NovaGradiška, Oriovac, Nova Kapela, SlavonskiBrod i Trnjani. Jedino nisu nastupilipredstavnici novljanske šumarije.Nakon zanimljivih nadmetanja prvomjesto osvojila je šumarija Oriovac s2419 bodova, druga je šumarija NovaGradiška (2393,5), treæi su natjecateljišumarije Trnjani (2152,5), èetvrta je slavonskobrodskašumarija (2150,0), petaStara Gradiška (1957,0), šesta NovaKapela (1673,0), sedmi su Okuèani(1668,5), a posljednji natjecatelji šumarijeJasenovac (778,0). Pobjednièka ekipanastupila je u sastavu: Ante Kaurin,Zvonko Sandak i Dragan Dobenko.U pojedinaènoj konkurenciji najuspješnijije bio oriovaèki sjekaè AnteKaurin (949,5), drugi je natjecatelj novogradiškešumarije Marijan Ruškan(870,5), a treæe mjesto pripalo je sjekaèušumarije Trnjani, Ivici Špionjaku(849,5). Prvoplasirani natjecatelj nagraðenje motornom pilom, drugoplasiranikomodom, a za treæe mjesto dodijeljenje ležaj. Nagrade je podijeliodipl. ing. Gojko Pinjuh. ( t )Najbolji pojedinac - Drago JosipoviæOvad), sadnja sadnica (Slavko Markanjeviæ)i odrezivanje kolutova (Mirko Vinkoviæ).Natjecalo se i u dvjema neobiènimi za gledatelje atraktivnim disciplinama,pod nazivom Sam si tražio. U disciplinislobodni pad stabla na balon najuspješnijije bio dipl. ing. Ivan Hodiæ, au pecanju žaba dipl. ing. Stjepan Lonèar(oba iz Direkcije HŠ-a). Pobjednicima suu ekipnoj i pojedinaènoj konkurenciji, uobveznim i dodatnim disciplinama, pripalipehari, priznanja i vrijedne sponzorskenagrade. (t)Nagrade sedmorici izdirektne proizvodnjePOŽEGAPožežani senatjecali u PleterniciUšumskom predjelu i izletištu Klašnice,na podruèju šumarije Pleternica,održano je 9. lipnja natjecanješumskih radnika požeške Uprave šuma.Natjecanje je otvorio upraviteljpožeške Uprave šuma dipl. ing. DraženDumanèiæ, a sudionike smotre pozdravioje predstavnik Hrvatskih šuma,dipl. ing. Ivan Hodiæ.U sedam obveznih disciplina sudjelovaloje 18 natjecatelja iz šest šumarija,a natjecalo se u okretanju vodilice,kombiniranom prerezu, izradizasjeka, konaènom prerezu, obaranjuna balon, prerezu na podlozi i kresanjugrana. Najuspješnija je bila šumarijaPleternica s ostvarenih 1515 bodova,za koju su nastupali Mirko Vinkoviæ,Dušan Ðukiæ i Alojz Josipoviæ. Drugomjesto zauzela je šumarija Velika(1474), treæa je šumarija Èaglin (1317),èetvrta Požega (1288), peta Kamenska(1226) i šesta Kutjevo (1044).Najviše bodova u pojedinaènoj konkurencijiosvojio je Drago Josipoviæ(646) iz šumarije Velika , drugi je NikolaMatanoviæ (636) iz šumarije Èaglin,a treæi Mirko Vinkoviæ (626) iz pleternièkešumarije. Na okretanju vodilice najboljirezultat ostvario je Alojz Josipoviæ(šumarija Pleternica), na kobiniranomprerezu Drago Josipoviæ (Velika), na izradizasjeka i obaranju na balon ZdenkoRieder(Kutjevo), na konaènom prerezuZlatko Ovad (Požega). Prerez napodlozi najbolje je polazio za rukomSlavku Markanjeviæu (Požega), a kresanjegrana Nikoli Matanoviæu (Èaglin).Dodatne discipline bile su gašenjepoèetnoga požara (pobjednik ZlatkoNajbolji proizvodni radnici požeške UpraveHrvatski sindikat šumarstva dodijelioje, u sklopu proglašenja rezultata natjecanjašumskih radnika požeške Uprave,priznanja i novèane nagrade sedmoriciradnika iz direktne proizvodnje za godinu2000. Nagrade najboljim radnicima,po 1000 kn, uruèio je u izletištu «Klašnice»pleternièke šumarije Pero Juriæ, glavnisindikalni povjerenik požeške Upravešuma, a nagraðeni su Tomo Rendula (šumarijaPleternica), Slavko Markanjeviæ(šumarija Požega), Ivica Vinkoviæ (šumarijaKamenska), Vlado Previšiæ (šumarijaKutjevo), Branko Plavi (šumarijaÈaglin), Marko Zeba ( šumarija Velika) iSlavko Bunjevac (Radna jedinica Transport,mehanizacija i graditeljstvo, Požega).Broj 54 • lipanj 2001 HRVATSKE ŠUME 37

NAŠICENajveæu pozornost privuklo je prerezivanjekoluta dvoruènom pilom «amerikankom»Na natjecanju šumskih radnikanašièke Uprave šuma, održanom8. lipnja na Djedovici, na podruèjuvoæinske šumarije, nastupila su u sedamdisciplina 27 natjecatelja iz devetšumarija. Smotru je otvorio upraviteljnašièke Uprave dipl. ing. Zdravko Ðaniæ,a prigodnim rijeèima natjecateljimase obratio predstavnik Hrvatskihšuma, dipl. ing. Ivan Hodiæ. Natjecalose u okretanju vodilice, kombiniranomprerezu, podsijecanju stabla, definitivnomprerezu, obaranju na balon,toènom prerezu na podlozi i kresanjugrana.Prvo mjesto osvojila je šumarijaDonji Miholjac s 2123 boda, druga ješumarija Ðurðenovac (2100), treæi sunatjecatelji našièke šumarije (1704),èetvrta je Koška (1645), peti SlatinskiDrenovac (1570), šesta Slatina (1514),sedma Orahovica (1509), osmi Voæin(1185) i deveti natjecatelji šumarije Æeralije(1159). Pobjednièka ekipa donjomiholjaèkešumarije nastupila je usastavu: Mijo Pavin, Damir Kristmani Dražen Peica.Najbolji rezultat u pojedinaènojkonkurenciji ostvario je natjecatelj ðurðenovaèkešumarije Ivan Maligec, skupivši804 boda, drugi je Stjepan Maligec,takoðer iz ðurðenovaèke šumarije(759), a treæi Mijo Pavin iz šumarijeDonji Miholjac (745). Najviše bodovau okretanju vodilice (84) i toènomprerezu na podlozi (130) ostvarioje ukupni pobjednik Ivan Maligec,na kombiniranom prerezu (183) najuspješnijije bio Mijo Pavin, na podsijecanjustabla (165) Damir Kristman,na definitivnom prerezu (137) StevoVunak (šumarija Koška), a na kresanjugrana (106) Stjepan Maligec.NajboljiI. MaligecU atraktivnoj fakultativnoj discipliniprerezivanja dvoruènom pilom «amerikankom»najbolji je bio par Maligec-Sliveèko, koji su kolut prerezali za 32sekunde. Ta disciplina, vjerojatno jedinstvenau Hrvatskim šumama, pobudilaje veliku pozornost gledatelja te podsjetilastarije šumare na davno vrijemekada se na sjeèi radilo na primitivannaèin, bez motornih pila. Pobjednici uekipnoj i pojedinaènoj konkurenciji tepo disciplinama dobili su, osim pehara,kolajna i priznanja, vrijedne sponzorskenagrade, a treba istaknuti da sunagraðeni svi natjecatelji. (t)Ivica MaligecOSIJEKPrvak UŠ Osijek A. Dronk s upraviteljemšumarije Valpovo S. Vidakoviæemi upraviteljem Uprave mr. P. VratriæemNajbolji prošle godineNagraðeni radniciTijekom proglašenja rezultata nanatjecanju šumskih radnika Upravešuma Našice, na podruèju voæinskešumarije (šumski predjel Djedovica),Hrvatski sindikat šumarstva dodijelioje priznanja i novèane nagrade po 1000kuna jedanaestorici najboljih radnikaiz direktne proizvodnje za godinu 2000.Nagrade, koje je uruèio glavni sindikalnipovjerenik te Uprave Vlado Gradeèek, dobili su sljedeæi radnici: IvanSliveèko (šumarija Ðurðenovac), StevoMikolin (šumarija Koška), VinkoTuniæ (šumarija Æeralije), Stevo Baltiæ(šumarija Donji Miholjac), Vlado Druzoviæ(šumarija Slatina), Andrija Mujiæ(šumarija Orahovica), Dragan Borda(šumarija Slatinski Drenovac), JosipÐuzel (šumarija Voæin), MarijanŠpoljariæ (šumarija Našice), Ivan Makaj(Radna jedinica Transport i mehanizacija,Našice) i Anðelko Filipoviæ(Transport, Slatina). (t)I ove godine A. DronkNatjecanje sjekaèa osjeèke Upravešuma, održano je na poligonu Jarèevcu,Šumarije Valpovo, koja se I ovegodine pokazala dobrim organizatorom.Veæeg iznenaðenja ove godine nijebilo, jer Antun Dronk iskusni višegodišnjinatjecatelj nije dopustio mlaðimkolegama da mu preotmu titulu, pa jena kraju sigurnim radom na svim disciplinamasakupio rekordnih 838 bodova,što do sada nije uspjelo nijednomnatjecatelju spomenute Uprave.Ekipu UŠ Osijek na državnomprvenstvu èinit æe sljedeæa trojica prvoplasiranihsjekaèa :1. Antun Dronk, 838bodova, 2. Ivo Juriæ, 692 boda, 3. JosipFoki, 646 boda. (Z. L.)38 HRVATSKE ŠUME Broj 54 • lipanj 2001

KAKO OSTVARITI PLANLOVSTVOProblem sudivlje svinjeUprotekloj je lovnoj sezoni2000/01. u 37 državnihlovišta kojima gospodareHrvatske šume odstrijeljeno17 grla medvjeda, 44 jelena, 579grla srneæe divljaèi, 2.099 divljih svinja,37 grla jelena lopatara, 22 muflonate jedna divokoza. Plan nije u potpunostiostvaren ni naturalno ni financijski,a najveæi podbaèaj zabilježen jekod odstrela divljih svinja.- To je problem s kojim æemo seove godine i te kako baviti, istièe struènisuradnik za lovstvo u Hrvatskim šumamaDražen Sertiæ. Ponajprije zbogsprjeèavanja velikih šteta na šumskomi poljoprivrednom zemljištu. Bar 30posto od ukupnog plana odstrela divljihsvinja koji ove godine iznosi 3.136grla, bit æe potrebno realizirati do poèetkalovne sezone, s lovcima gostima,doèekom, ili æe to uèiniti struèno tehnièkoosoblje Hrvatskih šuma.Poveæati matiènefondoveNo da bi lovstvo u Hrvatskim šumamadonosilo dobit, a to je cilj buduæeorganizacije šumarstva, morat æe seriješiti i neki drugi problemi koji nisuod juèer. Ponajprije treba reæi da oni usvim lovištima nisu jednako "teški". Odspomenutih 37 lovišta koja se ukupnoprostiru na oko 331 tisuæu hektara, naotvorena lovišta otpada 322 tisuæe ha,na ograðena oko 4.000 ha te na uzgajalištaoko 5.000 ha. Svrstana su u trikategorije. U lovištima prve kategorije,a to su ona u Podunavlju, Baranji, Radinju,na Bilogori, Bjelolasici i još neka,popunjen je fond divljaèi, te izgraðenilovno tehnièki i lovno gospodarski objekti.Fond divljaèi u predviðenim matiènimfondovima te struèno tehnièkoosoblje udovoljava uvjetima modernoglovnog turizma. U drugu kategoriju idulovišta koja nemaju svespomenute uvjete ali ihulaganjima kroz nekolikogodina mogu dosegnutite u treæu kategorijuspadaju lovišta u kojimaHrvatske šumeprovode samo zaštitnemjere.- Bit cijele prièe o profitnom lovstvui lovnom turizmu je u znaèajnompoveæanju matiènih fondova jelena,srne, muflona, divokoze, pojašnjavaproblem Dražen Sertiæ. Jer samo saznatno veæim brojem grla divljaèi možese rentabilno poslovati. Kod naših susjedaMaðara lovstvo sudjeluje s 30%u prihodu, no oni imaju i tri puta veæefondove krupne divljaèi nego mi. Kodtoga opet moramo voditi raèuna da odnosšteta na šumskom i poljoprivrednomzemljištu bude razmjeran priho-PODSJETNIK ZA LOVNIKAdu, odnosno poveæanju fondova, kažeSertiæ. Uz to treba riješiti i kadrovskeprobleme, bar u lovištima prve kategorijeu kojima se treba osnovati profesionalnolovno osoblje koje æe se bavitisamo lovstvom (jer zasad lovoèuvariobavljaju i šumarske poslove).Konaèno, da bi svoje lovstvo uopæemogle ponuditi tržištu, Hrvatskesu šume sklopile privremeni ugovorsa Zelendvorom o korištenju njihovihusluga buduæi da nisu mogle osnovatisvoju lovnu agenciju.SrpanjPiše: Dražen SertiæOd ovog broja naših novina kreæe i rubrika Podsjetnik za lovnika. U njojæemo pokušati dati najvažnije zadaæe lovstva za mjesec koji dolazi. Dakle-srpanj.• u drugom djelu ovog mjeseca poèinje parenje srneæe divljaèi. Parenje trajeovisno o vremenskim uvjetima i nadmorskoj visini od druge polovice srpnjado prve polovice kolovoza. Lovno osoblje mora prije poèetka parenja ocijenitisrnjake koji su planirani za odstrel i utvrditi opravdanost odstrela. Jeleni izgraðujusvoje rogove i potreban im je mir u lovištu.• radi velikog broja divljih svinja u našim se lovištima mora izvršiti redukcijskii uzgojni odstrel do 30% planiranog broja odstrela divljih svinja do poèetkalistopada. Tu zadaæu treba u prvome redu obaviti s lovnim gostima doèekoma ako nema dovoljno gostiju onda to moraju obaviti djelatnici lovišta iHrvatskih šuma.• na poljima poslije žetve može se provjeriti brojno stanje sitne divljaèi, poglavitojata jarebice i prepelice prije poèetka lova.• lovišta moraju biti popunjena sa solju a pojilišta i kaljuzišta s vodom.U ovome mjesecu dopušteno je loviti:• srnjake • muflone • veprove, krmaèe, nazimad i prasad • divljega kuniæaPiše:MiroslavMrkobradFoto:D. SertiæBroj 54 • lipanj 2001 HRVATSKE ŠUME 39

ZADNJA STRANICAPLANINARIŠumari osvojili najvišivrh HrvatskeU prvom svom usponu na najvišivrh Hrvatske na Dinaru 1831m.planinari našeg PD."Šumar" ukompletnom sastavu od dvadeseti šest èlanova došli na vrhEkološkeprednostiželjezniceTijekom dvogodišnje aktivnosti Planinarskogdruštva "Šumar" osvojenoje više od pedesetak vrhova poplaninama Hrvatske, Slovenije i Italije,ali uspon na najviši vrh Hrvatskena Dinaru èekalo se duže vrijeme kakobi što veæi broj naših èlanova sudjelovaou tom prvom usponu.Tako su sredinom svibnja planinariiz naših ogranaka u Osijeku, Bjelovaru,Splitu i glavnina iz Zagreba20.svibnja ukupno njih 26 stigla nasam vrh, priredivši uspon iz dva smjera.Što je još zanimljivije starosna dobnaših èlanova kretala se od 10 do gotovo70 godina.I ovog puta ishodište za uspon bilaje naša Šumarija Knin, gdje su danprije stigli sudionici ovog pothvata iprespavali, te izjutra odmorni krenulina uspon.(Z.L.)Predstavnici izvoðaèa radovaPoèetkom lipnja u Hrvatskim je šumamapotpisan ugovor s izvoðaèimaradova o izgradnji novih 16,4 kmprotupožarnih prosjeka s elementimaObnovljenoodmaralište u SelcuBJELOVARNove protupožarneprometnicecesta te 200 km održavanja veæ postojeæihprometnica u ukupnoj vrijednostiod 6,9 milijuna kuna. Radi se oProgramu obnove i zaštite obalnih šumakoji se financira iz kredita Svjetskebanke. Prometnice æe se raditi na poduèjuUprave šuma Split a izvoðaèi suprivatne tvrtke koje su posao dobile nanatjeèaju: MGT Kumrovec, Prijevoz iUtovar, "Nikola Frankiæ", Industrogradnja,Lasiæ company, "Bikiæ M.M."Poèetkom lipnja u Selcu je predanona upotrebu obnovljeno odmaralištebjelovarske Uprave šuma kojeæe osim radnika Hrvatskih šuma moæikoristiti i ostali gosti. Ove godine preureðenoje preostalih 12 soba u odmaralištutako da sada sve sobe imaju svojsanitarni èvor. Radove na ureðenju odmaralištaizvelo je poduzeæe Èesma-Usluge. (m)Željeznica je ekološki održiva, ekonomskiisplativija i energetski jeftinija-motoje pod kojim je potkraj svibnjau nazoènosti mnogih gostiju i uzvanikau Hrvatskim željeznicama predstavljenabrošura Ekološke prednostiželjeznice. Cilj izdavanja brošure je,moglo se èuti, stvaranje novogkorporacijskog ugleda, i ona bi trebalabiti svojevrsni "dnevni podsjetnik"društvenim, politièkim i ostalim strukturamao željeznici kao buduænosti.To je prvi pokušaj, istaknuo je tom prigodomgeneralni direktor Hrvatskihželjeznica Zlatko Drempetiæ, da se sgledišta održiva razvoja hrvatskoj javnostiželjeznica pokaže kao partner skojim treba raèunati u sljedeæemu razdoblju.Uvrštavanjem ekološke kategorijeu sve svoje (buduæe) razvojne planove,Hrvatske se željeznice zapravoukljuèuju u svjetski trend vrednovanjai zaštite prirodnih bogatstava. Kaoèlan Meðunarodne željeznièke unijeod 1992., Hrvatske su se željeznice obvezaleštititi okoliš, što od godine 1988.postaje i dio poslovne politike HŽ. Stoga gledišta æe i elektrificirana željeznicapostati ekološko prijevoznosredstvo buduænosti. (m)40 HRVATSKE ŠUME Broj 54 • lipanj 2001

U ŠUMARSKOM MILJEUNa kamenu (šuma)Raste i na kamenuzajednièkije moto ovihslika s južnog podnebljagdje se drvo (biljka, grm)neravnopravno bori zaopstanak u "kamenim"uvjetima. Bor se dobrouhvatio u uvali Žukova naKorèuli (Željko Gubijan);na surom kamenu Zagore("Ka' da je morski pasotvorija usta") ipak sezeleni (Biserka Markoviæ);brnistra se se postrojila uredove na Pagu (MiroslavMrkobrad).