REGIONALNA STRATEGIJA EKONOMSKOG RAZVOJA ... - REZ

REGIONALNA STRATEGIJAEKONOMSKOG RAZVOJAREGIJE CENTRALNA BiH2009-2015

Dokument izradilaRegionalna razvojna agencija za regiju Centralna BiHREZ Zenicahttp://www.rez.baZenica, Štrosmajerova 11/3Finansira Europska unija.Sadržaj publikacije isključiva je odgovornost Regionalne razvojne agencije zaregiju Centralna BiH, te niti u kojem slučaju ne odražava stavove Europske unije.Prvo izdanje: Zenica, mart 2009.Drugo izdanje: Zenica, septembar 2010.

SadržajPopis skraćenica 7UVOD 9SOCIO-EKONOMSKA ANALIZA 11SEA - UVOD 11Profil ekonomske regije Centralna BiH 121. GEOGRAFIJA I TOPOGRAFIJA EKONOMSKE REGIJE BiH 131.1. Prostor i veličina regije Centralna BiH 131.2. Klima 151.3. Planine 151.4. Vode 181.4.1. Rijeke 181.4.2. Jezera 201.5. Komunikacije 211.5.1. Putna infrastruktura 211.5.2. Željeznice 221.6. Geostrateški položaj regije CBiH 232. PRIRODNI RESURSI 262.1. Obradivo zemljište i šume 262.2. Minerali i rude 293. STANOVNIŠTVO I DEMOGRAFIJA 323.1. Demografske promjene 323.2. Rođeni i umrli (prirodni prirast) 333.3. Starosna struktura 353.4. Brakovi 354. LJUDSKI RESURSI I TRŽIŠTE RADA 384.1. Radno sposobna populacija 384.2. Nezaposlenost 384.3. Usporedni indikatori: Zaposlenost-Nezaposlenost 414.4. Zaposlenost i neto plaće 425. INFRASTRUKTURA 465.1. Putna i željeznička infrastruktura 465.2. Poslovna infrastruktura 465.3. Tehničko-tehnološke institucije 475.4. Vodo-snabdjevanje i upravljanje odlaganjem otpada 475.5. Telekomunikacijska infrastruktura 485.6. Mediji 485.7. Edukacijska infrastruktura u regiji 495.7.1. Visoko obrazovanje 495.7.2. Osnovno i srednje obrazovanje 505.8. Zdravstvene ustanove 505.9. Sport i rekreacija 515.10. Nevladine organizacije 52

6. EKONOMIJA REGIJE 536.1. Bruto domaći proizvod po stanovniku 536.2. Sektori privrede 546.3. Mala i srednja preduzeća 566.4. Finansijske institucije 57Zaključci 59SWOT ANALIZA 61PROJEKTI 65Sektor 1: RAZVOJ MALIH I SREDNJIH PREDUZEĆA (MSP) 65Sektor 2: RAZVOJ TURIZMA 67Sektor 3: RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA 69Sektor 4: RAZVOJ REGIONALNE INFRASTRUKTURE 70Sektor 5: POLJOPRIVREDA I RURALNI RAZVOJ 73Sektor 6: ENERGETIKA 75

Popis skraćenicaAFIPBDPBIHAMKBSCCBiHEUEUREDFBiHFISIMGDPIPIIRBRSKMMEPMSPPLUDREZRSSBKSEASWOTUN FAOUNDPVGIZE-DOAgencija za finansijske, informatičke i posredničke uslugeBruto domaći proizvodBosanskohercegovački auto-moto klubBusiness Start-Up CentreCentralna Bosna i HercegovinaEuropean UnionEuropean Union Regional Economic DevelopmentFederacija Bosne i HercegovineFinancial Intermediation Services Indirectly MeasuredGross Domestic ProductInstitut za privredni inženjeringInvesticiono-razvojna banka Republike SrpskeKonvertibilna markaMarket Economic ProfileMala i srednja preduzeća/poduzećaParticipatory Land Use DevelopmentRegionalna ekonomska zajednicaRepublika SrpskaSrednjobosanski kantonSocio-ekonomska analizaStrengths, Weaknesses, Opportunities, ThreatsUnited Nations Food and Agriculture OrganizationUnited Nations Development ProgramVojnogeografski institutZeničko-dobojski7

UVODRegionalna razvojna strategija regije Centralna Bosna i Hercegovina za period2009-2015 predstavlja dokument koji treba da posluži svim nosiocimaregionalnog razvoja kao osnova za planiranje razvojnih programa i projekata.Strategija je rezultat rada lokalnih i kantonalnih vlasti, nevladinih organizacija,obrazovnih i kulturnih institucija, poduzetnika, te ostalih predstavnika javnog iprivatnog sektora, koji su posredstvom REZ Agencije 4 mjeseca učestvovali upripremanju mjera, programa i projekata koji su sastavni dio StrategijeProces izrade prvog okvira Regionalne razvojne strategije za regiju Centralna BiHbio je vođen od strane Delegacije Evropske komisije u BiH putem projektaEURED. Strategija je pripremana i usvojena od strane Partnerske grupe 2004.godine. Budući da regionalna razvojna strategija treba da bude ''živ'' dokument,REZ Agencija je 2006. godine, zajedno sa lokalnim partnerima, izvršila revizijuRegionalne razvojne strategije i izradila Okvir za implementaciju strategije 2006-2007 godine. Da bi se osigurao kontinuitet procesa revizije i nadogradnjeRegionalne razvojne strategije i na taj način osiguralo da aktuelne mjere,programi i projekti budu uključeni u Strategiju, REZ Agencija je početkom 2008.godine pristupila procesu ažuriranja i izrade Regionalne razvojne strategije zaregiju Centralnu BiH za period 2009-2015 godina.U proces je uključeno svih 16 općina iz regije Centralna BiH, dva kantona,udruženja privrednika i veliki broj institucija iz lokalnih zajednica i nevladinihorganizacija. Strategija regionalnog razvoja ima za cilj da se omogući brži razvojregije.Proces izrade Regionalne razvojne strategije za period 2009-2015 godinazapočeo je revizijom socio-ekonomske analize, odnosno izradom nove. U ovufazu su bili uključeni predstavnici općina, odnosno koordinatori općinskihrazvojnih timova koji su imali zadatak da aktivno učestvuju u procesuprikupljanja socio-ekonomskih pokazatelja na nivou općina i na taj načindoprinesu izradi što realnije socio-ekonomske analize. Druga faza je započelaprezentacijom nacrta socio-ekonomske analize Partnerskoj grupi regije CentralnaBiH i usvajanja metodologije prikupljanja projektnih prijedloga od stranepartnera i lokalnih zajednica. Usvojen je princip da se proces prikupljanjaprojektnih prijedloga odvija elektronski, putem e-maila REZ Agencije, a daprojektni prijedlozi budu objavljeni na web stranici REZ Agencije www.rez.ba.Proces prikupljanja projektnih prijedloga bio je otvoren od početka septembra dopolovine novembra 2008. Po prijemu svih projektnih prijedloga započela je trećafaza u kojoj se izvršila prioritizacija projekata i programiranje na način da su seprepoznali i identificirali projekti od regionalnog značaja. Izrada nove listeprojekata bila je utemeljena na:1. Projektnim prijedlozima, baziranim na prepoznatim potrebama lokalnihzajednica, te ranijim projektnim prijedlozima uključenim u Strategiju, kao iprojektima koji su u procesu implementacije predloženi kroz raniji Okvir zaimplementaciju regionalne strategije 2006-2007.2. Kriterijima za selekciju o kojima je postignut dogovor sa regionalnimnosiocima razvojnih aktivnosti3. Identifikaciji programa s projektima, koji su definirani kao prioriteti9

Na kraju procesa, Regionalna strategija ekonomskog razvoja za regiju CentralnaBosna i Hercegovina prezentirana je i usvojena od strane Partnerske grupe.Partnerska grupa regije je formirana već 2004. godine, a čine je predstavnicilokalne vlasti, poslovnog i nevladinog sektora.Prihvatajući isti princip, kao u ranija dva slučaja 2004. i 2006. godine, procesrevizije Regionalne razvojne strategije je započeo i nastavio se kao proces''odozdo prema gore'', što podrazumijeva da su lokalni učesnici bili direktnouključeni u proces prepoznavanja potreba lokalnih područja i razvoja strategija iprojekata, koji bi odgovorili na te potrebe. Regionalni razvoj podrazumijevapartnerstvo koje uključuje općinske vlasti, lokalne članove poslovne zajednice,volonterske organizacije i privatni sektor. Sam proces je trajao 10 mjeseci, odmarta do decembra 2008. godine. Organizirana su dva sastanka regionalnePartnerske grupe i jedan sastanak koordinatora općinskih razvojnih timova.Okvir za implementaciju strategije temelji se na šest sektora razvoja:1. Razvoj malih i srednjih preduzeća (MSP)2. Razvoj turizma3. Razvoj ljudskih potencijala4. Razvoj regionalne infrastrukture5. Poljoprivreda i ruralni razvoj6. EnergetikaKrajnji rezultat svih aktivnosti je izrada nove socio-ekonomske analize i konačnalista projekata za svaki sektor. Operativni dio je elaboriran kroz kratke opise šestsektora intervencije, te odgovarajuće popise projekata.10

Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analizaSOCIO-EKONOMSKA ANALIZASEA - UVODProces ažuriranja socio-ekonomske analize regije Centralna BiH (CBiH) jenastavak kontinuiranog procesa započetog od strane EURED 1 iz 2004. godine.Cilj socio-ekonomske analize je izrada SWOT analize potrebne za definiranjesmjernica regionalne razvojne strategije za period 2009-2015. Sukladno, REZAgencija je zadržala unaprijed, od strane EURED tima, definiran metodološkiokvir. Period od avgusta do septembra 2008. godine određen je kao vremenskiokvir za obavljanje ovog zadatka.U toku izrade socio-ekonomske analize, REZ Agencija je imala stanovitihpoteškoća u procesu prikupljanja primarnih i sekundarnih podataka. One su seispoljavale u nedostatku podataka i lošem kvalitetu istih, te problemima koje supojedini općinski službenici imali u prikupljanju i dostavi podataka koji bi biliuključeni u MEP 2 Bazu podataka. MEP Baza je ranije uspostavljena od strane REZAgencije, kao sredstvo lakšeg rješavanja problema sistematskog prikupljanja iobrade statističkih pokazatelja u općinama regije CBiH.Dodatni problem predstavljala je činjenica o međusobnoj neusklađenostistatističkih okvira u BiH entitetima, te neraspoloživost podataka o ekonomskimkretanjima, što vrijedi i za podatke o broju malih i srednjih preduzeća (MSP) poopćinama u regiji. Navedeno je posljedica prijenosa podataka o statističkimpokazateljima sa općinskog na kantonalni nivo (slučaj u FBiH). Limitirani,statistički pokazatelji ne pružaju adekvatne informacije koje bi bile upotrebljive uanalizi ekonomskih aktivnosti. Ključni indikator, Bruto domaći proizvod (BDP), zaopćine je zadnji put bio dostupan u 2004. godini, ali se kao indikator prestaoobrađivati od strane Federalnog zavoda za statistiku FBiH. Time je uskraćenprecizniji uvid u ekonomsko stanje regije.Podaci, korišteni u ovom procesu izrade socio-ekonomske analize, temeljeni suna zvaničnim podacima Federalnog zavoda za statistiku FBiH i Zavoda zastatistiku Republike Srpske. Korišteni su izvještaji koje je moguće generirati izMEP Baze podataka, kao i podaci iz drugih zvaničnih izvora, dostupnih pri obradipodataka.Također, treba objasniti da se u prvobitnoj, radnoj verziji dokumenta, period nakoji se podaci odnose završavao sa 2006. godinom. Naime, u trenutkuinicijalizacije procesa ažuriranja socio-ekonomske analize, navedena godina bilaje zadnja za koju su podaci bili statistički obrađeni i kompletirani. U januaru2009. godine, nakon razmatranja dokumenta na "Završnoj sesiji Partnerskegrupe za izradu strategije ekonomskog razvoja regije CBiH za period 2009-2015"u Zenici, odlučeno je da se, zbog potrebe za ažurnijim uvidom u stanje regije,proširi period obuhvata podataka - uključujući tako i 2007. godinu, gdjegod je tobilo potrebno i moguće.1Projekt Europske unije za regionalni ekonomski razvoj2MEP Baza podataka (Market Economic Profile) je web aplikacija – baza podataka koja služi za unos podataka i izvjestavanje o socioekonomskimindikatorima11

Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analizaProfil ekonomske regije Centralna BiHSlužbeni nazivEkonomska regijaCentralna Bosna i Hercegovina – CBiHPovršina 5.295,91 km 2Administrativne jedinice uRegiji CBiHFBiHOpćine iz Kantona 4 (ZE-DO): Doboj Jug, Kakanj, Maglaj, Tešanj,Usora, Zavidovići, Zenica i ŽepčeOpćine iz Kantona 6 (SBK): Bugojno, Busovača, Donji Vakuf, GornjiVakuf-Uskoplje, Novi Travnik, Travnik, VitezRSOpština TeslićKlima u RegijiKontinentalno-planinskaProcjena broja stanovnika 571.661Starosna struktura stanovnistva – procjenaReligijske skupineSlužbeni jeziciNacionalna valuta0 -14 godina 109.317 (19,12%)15-64 godine 393.516 (68,84%)Preko 65 godina 68.829 (12,04%)Islam, katolicizam, pravoslavljeBosanski, hrvatski, srpskiKonvertibilna marka (KM)1 KM = 0,51051 Euro1 Euro = 1.95883 KMStopa nezaposlenosti u BiH 44,40%Stopa nezaposlenosti u Regiji CBiH 50,17%Tabela 1.0.1. Profil ekonomske regije Centralna Bosna i Hercegovina (CBiH) 33Podaci za 2007. godinu12

Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analiza1. GEOGRAFIJA I TOPOGRAFIJA EKONOMSKE REGIJE BiH1.1. Prostor i veličina regije Centralna BiHRegija CBiH je prirodno, klimatski, zemljopisno, te ekonomski jedinstvena ikonzistentna cjelina koja obuhvata 16 međusobno povezanih i integriranihopćina, lociranih u dva kantona Federacije BiH (FBiH): Zeničko-dobojski iSrednjobosanski (uzimajući u obzir administrativni aspekt), dok je jedna općina(Teslić) locirana u Republici Srpskoj.Općine se znatno razlikuju po površini. Dvije su (Usora i Doboj Jug) izrazito maleopćine, dok četiri općine (Zenica, Zavidovići, Travnik i Teslić) imaju površinuveću od 500 km 2 . Od navedenih, najveća je općina Teslić sa površinom od 846km 2 .Cjelokupna regija zauzima površinu od 5.295,91 km 2 , što je 10,34% od ukupnepovršine BiH.Slika 1.1.1. Pet ekonomskih regija Bosne i Hercegovine1. Sjeverozapadna; 2. Centralna BiH; 3. Sjeveroistočna; 4. Sarajevska; 5. Hercegovina13

Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analizaUsoraTešanjDobojJugTeslićMaglajŽepčeZavidovićiTravnikZenicaDonjiVakufNoviTravnik VitezKakanjBusovačaBugojnoGornji Vakuf/ UskopljeSlika 1.1.2. Teritorij ekonomske regije Centralna BiH u odnosu na BiH5.295,91 km 21.000900846,08007006005004003002001000361,0157,5Bugojno10,2BusovačaDoboj Jug323,7Donji Vakuf402,0Gornji Vakuf-Uskoplje377,0Kakanj260,0242,0MaglajNovi Travnik163,0563,0Teslić53,0158,0Tešanj521,0Travnik558,5Usora300,0VitezZavidovićiZenicaŽepčeSlika 1.1.3. Veličina općina koje pokriva regija Centralna BiH14

Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analizaOpćina Entitet Kanton/Regija km 2Bugojno Federacija BiH Srednjobosanski 361,00Busovača Federacija BiH Srednjobosanski 157,50Doboj Jug Federacija BiH Zeničko-Dobojski 10,21Donji Vakuf Federacija BiH Srednjobosanski 323,70Gornji Vakuf-Uskoplje Federacija BiH Srednjobosanski 402,00Kakanj Federacija BiH Zeničko-Dobojski 377,00Maglaj Federacija BiH Zeničko-Dobojski 260,00Novi Travnik Federacija BiH Srednjobosanski 242,00Teslić Republika Srpska Regija Doboj 846,00Tešanj Federacija BiH Zeničko-Dobojski 163,00Travnik Federacija BiH Srednjobosanski 563,00Usora Federacija BiH Zeničko-Dobojski 53,00Vitez Federacija BiH Srednjobosanski 158,00Zavidovići Federacija BiH Srednjobosanski 521,00Zenica Federacija BiH Zeničko-Dobojski 558,50Žepče Federacija BiH Zeničko-Dobojski 300,00UKUPNO 5.295,91Tabela 1.1.2. Općine regije CBiH – Administrativna pripadnost i veličina 41.2. KlimaKontinentalno-planinska klima regije određena je njenim geografskim položajem.U višim područjima (preko 1.000 metara nadmorske visine) vlada kontinentalnoplaninskaklima alpskog tipa.Osnovna karakteristika klime je oštra zima (temperature do -34 o C), dok su ljetatopla (sa temperaturama koje zadnjih godina dostižu 39 o C). Prosječna godišnjakoličina padavina je od 1.000 do 1.200 litara po m 2 . Snježne padavine su obilne,pogotovo u višim područjima.Ovakva klima pogoduje razvoju poljoprivrede, posebno voćarstva i povrtlastva,te stočarstva.1.3. PlanineReljef regije Centralna BiH karakterizira određeni stepen raznolikosti, mada jereljef regije pretežno brdsko-planinski. Vrhovi planina su tipični primjerinenaseljenih područja, s bogatom florom i faunom.Općina Planina Visina (m)Gornji Vakuf-Uskoplje Vranica (Nadkrstac) 2.110Gornji Vakuf-Uskoplje Raduša 1.955Travnik Vlašić (Paljenik) 1.933Donji Vakuf Velika Plazenica (Demirovac) 1.765Bugojno Stožer (Vrana) 1.758Donji Vakuf Semešnica 1.7244MEP Baza podataka15

Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analizaTravnik Kruščica (Luška) 1.673Busovača Crni vrh (Busovačka planina) 1.619Vitez Kruščica 1.578Bugojno Ravašnica 1.565Donji Vakuf Dekala 1.535Bugojno Kalin 1.530Donji Vakuf Crni vrh 1.514Donji Vakuf Komar (Kamenjaš) 1.510Busovača Suha voda 1.502Donji Vakuf Stolovaš 1.476Donji Vakuf Bukovaća 1.475Donji Vakuf Javorak 1.473Kakanj Lipničko brdo 1.458Teslić Meukrinje (dio Vlašića) 1.425Travnik Gorčevica 1.405Bugojno Radovan 1.394Bugojno Rudina 1.385Donji Vakuf Kriva jelika 1.385Teslić Očauš 1.384Teslić Vučja planina 1.378Donji Vakuf Veliki osredak 1.376Kakanj Ravno javorje 1.367Žepče Mahnjača 1.360Novi Travnik Kalin 1.331Žepče Palašnica 1.322Donji Vakuf Svrzinac 1.310Busovača Modri kamen 1.308Zenica Tvrtkovac 1.304Kakanj Tvrtkovac 1.304Zavidovići Tajan 1.297Donji Vakuf Radalje 1.291Donji Vakuf Vračac 1.286Kakanj Hum 1.281Donji Vakuf Suva lokva 1.267Donji Vakuf Sović 1.261Donji Vakuf Pandurica 1.251Busovača Hum 1.241Novi Travnik Vilenica 1.235Donji Vakuf Vis 1.211Kakanj Teševo 1.204Žepče Mala Mahnjača 1.202Donji Vakuf Kik 1.173Busovača Pridolci 1.171Teslić Smolin 1.148Busovača Dolačko brdo 1.128Donji Vakuf Junuzovac 1.11216

Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analizaZenica Vepar 1.083Zenica Lisac 1.080Teslić Borja 1.078Donji Vakuf Rasavci 1.074Donji Vakuf Topala 1.074Donji Vakuf Vukovo 1.051Donji Vakuf Dobro brdo 1.046Donji Vakuf Sovići 1.040Donji Vakuf Ćemerikovac 1.017Donji Vakuf Rudina 993Kakanj Ponijeri 987Žepče Oglavak 981Kakanj Kičeva 975Zavidovići Ravte 960Busovača Saračevica 957Kakanj Piljevina 945Zenica Smetovi 940Donji Vakuf Blagaj 935Kakanj Krevnik 926Zenica Klopačke stijene 918Zavidovići Velež 915Travnik Vilenica 900Travnik Bukovica 850Donji Vakuf Mali osredak 846Donji Vakuf Strahinjaća 823Busovača Javor 820Zavidovići Udrin 789Zavidovići Klek 777Žepče Teterača 755Žepče Bukovik 749Teslić Javorova 734Maglaj Ozren (Rabov vis) 706Tešanj Crni vrh 702Zenica Golubak 700Zenica Vučijak 639Zenica Zmajevac 638Žepče Varda 613Zenica Volovska glava 585Doboj Jug Jezerce-Drum 356Usora Bandera 336Doboj Jug Strane 250Doboj Jug Vis 120Tabela 1.3.1. Planine (planinski vrhovi) u regiji CBiH 55MEP Baza podataka; Topografske karte 1:25000, VGI Beograd, 1975.g17

Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analizaSkoro svaka od 16 općina ima određene potencijale za lov i turizam. Kao što jevidljivo iz tabele 1.3.1., regiju karakterizira veliki broj planina, sa prosječnomnadmorskom visinom od oko 1.100 metara.1.4. Vode1.4.1. RijekeRegiju karakterizira razgranata rječna mreža.Općina Rijeka Tok kroz općinu (km)Vesočnica 5,00Bunta 6,00Poričnica 9,00BugojnoVileška Rijeka 9,00Vitinska Rijeka 11,00Duboka 16,00Vrbas 30,00Ivančica 7,00BusovačaKlokotnica 8,00Lašva 10,00Kozica 16,00Doboj JugUsora 2,00Bosna 5,00Donji Vakuf Vrbas 30,00Kruščica 3,00Voljička Rijeka 3,00Gornji Vakuf-UskopljeTrnovača 4,00Bistrička Rika 14,00Vrbas 30,00Bijele Vode 6,00Zgošća 15,00KakanjRibnica 21,00Bosna 22,00Trstionica 27,00Bistrica 7,00Megara 7,00MaglajJablanica 11,00Liješnica 15,00Bosna 31,00Novi TravnikJaglenica 20,00Grlovnica 22,00Usora 3,00Blatnica 8,00TeslićStudena 12,00Mala Ukrina 14,00Mala Usora 22,00Velika Usora 50,00Bosna 5,00TešanjUsora 10,00Tešanjka 17,0018

Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analizaTravnikBila 30,00Lašva 50,00Usora Usora 2,00Bila 6,00VitezKruščica 15,00Lašva 52,00Bosna 16,00ZavidovićiGostović 18,00Krivaja 38,00Lašva 1,50Orahovačka Rijeka 6,70ZenicaKočeva 17,30Bistričak 19,25Bosna 47,95Bistrička Rijeka -Krajnjača -Liješnica -Ljubna -Ograjina -ŽepčePepelarska Rijeka -Rakovica -Želećka Rijeka -Željeznica -Papratnica 8,00Bosna 27,00Tabela 1.4. Rijeke u regiji CBiH 6Rijeke gotovo u cjelosti pripadaju slivovima rijeka Bosne i Vrbasa, odnosnovelikom Crnomorskom rječnom slivu. Vodno područje rijeke Bosne je najveće uregiji, potom slijede područja rijeka Lašva i Vrbas.6MEP Baza podataka19

Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analizaSliv rijekeSlika 1.4. Rijeka Bosna kod VrandukaOpćinePodručjeUkupni tok (km)Bila Travnik, Vitez 36,00BosnaKakanj, Maglaj, Tešanj, Zavidovići, Zenica,Žepče, Doboj Jug153,95Lašva Busovača, Travnik, Vitez, Zenica 113,50Usora Doboj Jug, Teslić, Tešanj, Usora 17,00Vrbas Bugojno, Donji Vakuf, Gornji Vakuf-Uskoplje 90,00Napomene:1. Ukupna dužina svih ostalih rijeka (koje izviru i završavaju unutar područja iste općine – ne protežu se krozdvije ili više općina) u općinama Regije iznosi 507,25 km.2. Rijeku Usoru tvore rijeke Mala Usora (22 km) i Velika Usora (50 km) koje izviru u općini Teslić.Tabela 1.5. Vodna područja 7Niti jedna od rijeka u regiji nije plovna, te je isključena mogućnost uspostavljanjariječnog saobraćaja.1.4.2. JezeraU šest općina regije CBiH locirano je osam jezera, uglavnom male površine. Nitijedno jezero nema predispozicije za značajniji razvoj turizma.Općina Jezero Površina (km 2 )Bugojno Zanesovići 0,12Gornji Vakuf-Uskoplje Pasije 0,01Gornji Vakuf-Uskoplje Ždrimačko 0,01Gornji Vakuf-Uskoplje Pihavičko 0,057MEP Baza podataka20

Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analizaMaglaj Nekolj 0,20Novi Travnik Radovan 1,00Zavidovići Mašica 0,01Teslić Gomjenica 0,01Ukupna površina jezera u regiji CBiH 1,41Tabela 1.6. Jezera 81.5. Komunikacije1.5.1. Putna infrastrukturaOpćine unutar regije CBiH povezane su mrežom lokalnih, regionalnih imagistralnih putova. Iz pravca sarajevske regije izgradnja koridora Vc ušla je uregiju CBiH do općine Kakanj. Koridor Vc će imati značajnu razvojnu ulogu zaregiju CBiH i BiH.Tip putaKroz regiju(km)StanjeDobro Zadovoljavajuće Lošekm % km % km %Magistralni 315,40 18,00 5,71 297,40 94,29 0,00 0,00Regionalni 495,85 0,00 0,00 252,25 50,87 243,60 49,13Lokalni 2.186,97 0,00 0,00 1.026,47 46,94 1.160,50 53,06Ukupno 2.998,22 18,00 0,60 1.576,12 52,57 1.404,10 46,83Napomene 1. Podaci o dužinama lokalnih putova za općine Bugojno, Busovaču, Doboj Jug, Donji Vakuf,Gornji Vakuf – Uskoplje, Maglaj, Tešanj, Vitez, Zavidovići i Žepče preuzeti su iz SEA 2004.2. Ocjena stanja putova – prema procjeni općinskih administratora MEP Baze podataka (nijeutvrđena zvanična namjenska klasifikacija).3. U izgradnji je auto cesta, kao dio međudržavnog koridora Vc. Kroz općinu Kakanj, iz pravcaSarajeva – do ulaza u Kakanj, auto cesta ide trasom magistralnog puta M17 (Doljani-Bosanski Brod).4. Podatak o (cca) 1.335 km lokalnih putova u regiji (iz SEA 2004) dopunjen je ukupnomdužinom lokalnih putova općine Teslić (nedostajući podatak u SEA 2004) i (moguće)novoizgrađenim lokalnim putovima, sukladno podacima iz općina.Tabela 1.5.1 Zbirni pregled putova po tipu i stanju 9Magistralni putKroz regiju CBiH (km)M4 Doboj-Banja Luka 48,00M5 Lašva-Bihać 59,00M16 Donji Vakuf-Šuica (Tomislavgrad) 40,00M16-2 Bugojno-Jablanica 22,00M16-4 Nova Bila (Travnik)-Bugojno 35,00M17 Doljani-Bosanski Brod 111,40Tabela 1.5.2. Magistralni putovi u regiji CBiHUkupno (km) 315,408MEP Baza podataka9MEP Baza podataka; BIHAMK21

Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analizaRegionalni putKroz regiju CBiH (km)R413 Travnik-Skender Vakuf 21,00R413A Han Bila-Čajdraš (Zenica) 55,20R413B Gostilj (Travnik)-Dobretići 9,00R439 Novi Travnik-Gornji Vakuf/Uskoplje 28,00R440 Stara Bila (Vitez)-Orahova (Kotor Varoš) 29,00R441 Zenica-Vitez 16,00R445 Kakanj-Nemila (Zenica) 58,45R465 Žepče-Modriča 64,00R466 Zavidovići-Kakanj 36,00R467 Zavidovići-Olovo 39,00R469 Ribnica (Zavidovići)-Živinice 2,00R473 Nemila (Zenica)-Stanari (Doboj) 86,20R474 Ozimica (Žepče)-Stanari (Doboj) 26,00R476A Šnjegotina-Klupe 14,00R481 Donji Vakuf-Poriče 12,00Tabela 1.5.3. Regionalni putovi u regiji CBiHUkupno (km) 495,85Detaljni pregled svih putova u regiji CBiH raspoloživ je u MEP bazi podataka.1.5.2. ŽeljeznicePet općina regije povezano je željezničkom mrežom. Radi se o općinama koje senalaze na željezničkom pravcu Šamac-Sarajevo-Ploče: Maglaj, Zavidovići, Žepče,Zenica i Kakanj.Kao dio navedenog koridora, postavljen je i drugi kolosijek, na dionici Zenica-Doboj.PrugaKroz regiju (km)Šamac-Sarajevo-Ploče 116,70Zenica-Doboj (2. kolosijek) 96,70Ukupno 213,40Tabela 5. Željeznice u regiji CBiH 1010MEP Baza podataka22

Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analiza1.6. Geostrateški položaj regije CBiHPretpostavljeno, geostrateški položaj regije je jedna od najbitnijih pogodnosti zarazvoj regije.Smještena u središnjem dijelu BiH, te posmatrana u svjetlu Evropskih integracijai međunarodnih komunikacija, može se zaključiti da regija CBiH ima odličnegeostrateške predispozicije jer se nalazi na prirodnom putu koji spaja Centralnu iIstočnu Evropu sa Jadranskim morem i Mediteranom.Južno granično područje regije (u općini Kakanj) udaljeno je od glavnog gradaBiH – Sarajeva samo tridesetak kilometara. Udaljenost sjevernog graničnogpodručja (općine Usora i Doboj Jug) od auto-puta Zagreb-Beograd je približno 70km.Relativna blizina Sarajeva omogućava i odgovarajuću avio-vezu sa svimdijelovima svijeta.Općina Banja Luka Mostar Sarajevo TuzlaBugojno 121 124 136 235Busovača 164 170 63 161Doboj Jug 108 282 154 63Donji Vakuf 109 136 124 223Gornji Vakuf-Uskoplje 141 120 156 255Kakanj 231 174 46 140Maglaj 220 260 130 90Novi Travnik 187 150 119 220Teslić 85 273 175 86Tešanj 118 292 164 73Travnik 115 150 95 191Usora 118 292 164 73Vitez 149 196 85 170Zavidovići 163 252 124 80Zenica 185 202 74 149Žepče 149 238 110 113Tabela 1.6.1. Razdaljina od glavnih centara razvoja i mjesta sa najvećom naseljenošću (u km) 1111MEP Baza podataka23

Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analizaOpćina Beograd Sarajevo Split ZagrebSrbija BiH Hrvatska HrvatskaBugojno 414 130 170 271Busovača 348 70 240 440Doboj Jug 289 145 337 270Donji Vakuf 402 118 158 283Gornji Vakuf-Uskoplje 434 150 190 291Kakanj 341 56 242 364Maglaj 268 130 316 310Novi Travnik 373 125 237 425Teslić 312 168 360 293Tešanj 299 170 346 280Travnik 300 90 220 320Usora 299 170 346 280Vitez 352 85 220 341Zavidovići 306 130 306 324Zenica 328 80 256 346Žepče 292 116 292 310OpćinaTabela 1.6.2. Udaljenost od aerodroma (u km)Bar Koper PločeCrna Gora Slovenija HrvatskaBugojno 460 537 204Busovača 322 593 255Doboj Jug 473 563 334Donji Vakuf 472 549 192Gornji Vakuf-Uskoplje 440 549 184Kakanj 304 572 205Maglaj 394 482 315Novi Travnik 379 548 247Teslić 496 540 357Tešanj 424 573 345Travnik 450 531 230Usora 424 573 345Vitez 444 577 221Zavidovići 384 551 305Zenica 334 573 255Žepče 370 537 291Tabela 1.6.3. Udaljenost od morskih luka (u km)24

Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analizaOpćina Doljani IzačićBugojno 172 206Busovača 224 292Doboj Jug 307 293Donji Vakuf 184 194Gornji Vakuf-Uskoplje 192 226Kakanj 185 263Maglaj 300 212Novi Travnik 285 247Teslić 330 270Tešanj 330 303Travnik 282 230Usora 330 303Vitez 294 251Zavidovići 290 250Zenica 240 272Tabela 1.6.4. Udaljenost od graničnih prijelaza25

Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analiza2. PRIRODNI RESURSIPrirodne resurse regije predstavljaju obradivo zemljište, šume, minerali i rude.2.1. Obradivo zemljište i šumeTeritorija regije CBiH iznosi 5.295,91 km 2 , od čega je 1.577,77 km 2 obradivozemljište (29,79 % teritorije regije, od čega su 717,68 km 2 oranice).Struktura zemljišta5.295,91 km 2Ostalo618,85 km 212%Obradivozemljište1.577,77 km 230%Šuma3.099,29 km 258%Slika 2.1.1. Struktura zemljišta regije CBiHJedan od najznačajnijih prirodnih resursa regije je drvo. Šume pokrivaju 58,52%regije CBiH (3.099,29 km 2 ). Stoga bi drvna industrija trebala biti prirodna osnovastrateškog razvoja čitave regije. Tipične šume se sastoje od bukve i hrasta unižim područima i crnogoričnih šuma u višim područjima. Primjerice, općinaKakanj ima rezerve borove šume i crnogoričnog drveta procijenjene na oko 4miliona m 3 .Iako drvna industrija u poslijeratnom periodu nije pratila suvremene tehnološketrendove, mogućnosti za poduzetničke poduhvate i visokoakumulativnuproizvodnju s većim stepenom dodane vrijednosti su evidentne. Drvna industrijau regiji se uglavnom fokusira na primarne faze obrade (kao što su oblovina iprerada do polu-proizvoda). Obrazovanje adekvatnog stručnog kadra iuspostavljanje tehnoloških centara za izvrsnost u drvopreradi (koji bi pojačalikonkurentnost MSP u sektoru) je od ključne važnosti za strateški razvoj regije.Kao što je vidljivo u tabelama i slikama, ukupna površina zemljišta koje jekategorizirano kao obradivo iznosi 1.577,77 km 2 , što čini 29,79% u strukturiukupno raspoloživog zemljišta regije CBiH. Ne postoje zadovoljavajuće preciznipodaci na nivou općina o površinama koje su klasificirane kao oranice i vrtovi, akoje se doista i obrađuju radi proizvodnje hrane.26

Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analizaOpćina Obradivo zemljište Šuma OstaloBugojno 114,00 214,00 33,00Busovača 44,22 97,98 15,30Doboj Jug 6,12 0,23 3,86Donji Vakuf 90,00 170,00 63,70Gornji Vakuf-Uskoplje 41,00 240,00 121,00Kakanj 128,98 225,47 22,55Maglaj 54,00 118,00 88,00Novi Travnik 63,00 172,00 7,00Teslić 280,00 531,00 35,00Tešanj 93,90 45,66 23,44Travnik 227,74 283,64 51,62Usora 31,96 15,81 5,23Vitez 29,00 101,00 28,00Zavidovići 180,00 320,00 21,00Zenica 119,90 363,50 75,10Žepče 73,95 201,00 25,05Ukupno (km 2 ) 1.577,77 3.099,29 618,85Tabela 2.1.1. Struktura zemljišta po općinamaKao rezultat potrebe za detaljnim inventarom zemljišta u BiH i njegovogkorištenja, UN FAO (Food and Agriculture Organization) finasirao je projekt"Inventar stanja zemljišnih resursa u Bosni i Hercegovini u poslijeratnomperiodu". Primjenjena projektna metodologija bila je PLUD (Participatory LandUse Development), a četiri općine regije bile su uključene u taj ogledni projekt(od ukupno deset općina iz BiH). Dvije od odabranih općina (Bugojno i Travnik)protežu se područjem koji je pretežno brdovito-planinskog tipa, dok preostaledvije općine (Doboj Jug i Tešanj) raspolažu zemljištem čiju konfiguraciju terenatvore niska brda ili ravni predjeli.Prema sumarnim podacima iz analiza, pojedinačno urađenih za svaku od četiriopćine, ukupno je tek 23% zemljišta kategoriziranog kao "Oranice i vrtovi" zaistaobrađeno. Pretpostavljeno, situacija u ostalim općinama regije CBiH ne može bitibitno povoljnija.Slika 2.1.2. Detalj iz općine Travnik27

Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analizaObradivo zemljišteOranica718,26 km 245,52%1.577,77 km 2 Bašte/vrtovi,voćnjaci,vinogradi i livade859,51 km 254,48%Slika 2.1.3. Struktura obradivog zemljišta u regijiOpćina Oranica Bašte/vrtovi, voćnjaci,vinogradi i livadeBugojno 66,00 48,00Busovača 29,22 15,00Doboj Jug 5,15 0,97Donji Vakuf 50,00 40,00Gornji Vakuf-Uskoplje 41,00 0,00Kakanj 55,01 73,97Maglaj 12,00 42,00Novi Travnik 32,00 31,00Teslić 20,00 260,00Tešanj 78,57 15,33Travnik 83,48 144,26Usora 28,34 3,62Vitez 29,00 0,00Zavidovići 60,00 120,00Zenica 71,10 48,80Žepče 57,39 16,56Ukupno (km 2 ) 718,26 859,51Tabela 2.1.2. Obradivo zemljišta (ukupno 1.577,77 km 2 ) po općinama28

Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analizaOranice i vrtoviOpćine: Bugojno, Travnik, Doboj Jug i TešanjObrađeno527,37 ha23%Izgrađeno1.739,90 ha77%Slika 2.1.3. Omjer kategoriziranog i stvarno obrađenog zemljištau četiri općine regije CBiH 12Imajući u vidu svojevrsno sistemsko zapostavljanje poljoprivrede kao privrednegrane u vremenu nakon drugog svjetskog rata, te potaknuti današnjem stalnompovećavanju količina i, posljedično, troškova za uvoz hrane, nameće se jasnastrateška potreba stimuliranja njene proizvodnje na (uglavnom) neiskorištenomobradivom zemljišnom resursu regije.2.2. Minerali i rudeRegija, također, ima i značajne mineralne resurse, kao što su:• Mrki ugalj, procijenjen na oko 2,3 milijarde tona u području Zenice,Kaknja, Travnika, i Bugojna, te značajne, mada neprocijenjene, količine uTeslićkom bazenu.• Lignit, procijenjen na preko 28,5 miliona tona na području Bugojna i G.Vakufa-Uskoplja, te neprocijenjene količine na području općine Maglaj.• Dolomit, procijenjen na 7 miliona m 3 u bazenu Viteza.• Lapor (vapnenac), procijenjen na površini od 300 ha, čija dubina jošuvijek nije određena, u Kakanjskom bazenu i neprocijenjena količina uTesliću.• Krečnjak (tehnički kamen), procijenjen na 10.000.000 m 3 na područjuopćine Doboj Jug (Mravići).• Željezna ruda, procijenjena na preko 100.000 tona u bazenu Bugojna iznačajne količine na području općine Novi Travnik.12Prema analizama iz projekta "Inventar stanja zemljišnih resursa u Bosni i Hercegovini u poslijeratnom periodu"(UN Food and Agriculture Organization)29

Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analiza• Ostalo, u neprocijenjenim količinama, su: granit (N. Travnik, G. Vakuf-Uskoplje), kvarc (D. Vakuf, G. Vakuf-Uskoplje), kamen (Tešanj, Travnik),građevinski kamen (D. Vakuf), tehnički kamen (D. Vakuf), mermer (N.Travnik), vapnenac (Zavidovići, Žepče, Busovača), rudnici gline za cigle imaterijale otporne na vatru (Busovača), gips (D. Vakuf, G. Vakuf-Uskoplje), dijabaz (Žepče), bakar (Tesliću), magnezijum (Teslić).• Regija CBiH, također, nudi značajne, ali neprocijenjene količine mineralnihvoda iz izvora u Tešnju i Žepču, kao i termalne mineralne vode u područjuKaknja i Teslića, procijenjene na 1.800.000 m 3 godišnje.Podaci pokazuju da regija CBiH ima značajne depozite raznovrsnih mineralnihresursa, koji predstavljaju osnovu za razvoj većine općina u regiji, posebno akose uzme u obzir da su nedovoljno iskorišteni ili (u nekim slučajevima) uopće nisuiskorišteni, a koji, uz odgovarajuće mehanizme ekonomske politike zemlje, mogupostati osnova privrednih aktivnosti.Općina Tip LokacijaBugojnoBusovačaLignitMrki ugaljGlinaKrečnjak (tehnički kamen)GračanicaGraniceMedvid-situlijaDoboj Jug Krečnjak (tehnički kamen) MravićiDonji VakufGipsKvarcni pijesakElezovacLađevićiGornji Vakuf-Uskoplje Lignit GračanicaKakanjMaglajNovi TravnikTeslićKrečnjak (tehnički kamen)Kvarcni pijesakLaporacMrki ugaljKrečnjak (tehnički kamen)LignitGranitŽeljezna rudaBakarna rudaKrečnjak (tehnički kamen)Kvarcni pijesakLaporacMagnezitMrki ugaljŠire područje općineJandrošacBrezove DaneStajištaPećineRadovanPlanina BorjaKamenicaBučja, BrićOčaušBlatnicaTeslićki bazenTravnik Mrki ugalj Područje BileVitez Kvarcni pijesak Mošunj - VitezZavidovićiKrečnjak (tehnički kamen)MagnezitSokolicaBajvatiZenica Mrki ugalj Rudnik Zenica30

Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analizaŽepčeAzbestKaolinKrečnjak (tehnički kamen)MagnezitTabela 2.1.2. Minerali i rude 13BljuvaDuga kosaOzimicaRavna rijekaVisoka RudinaLjeskovicaBukovikMarkovo BrdoBljuvaOzimicaRuda VisaSelišteVitlaciSlika 1.2.1. Tradicija u rudarstvu - Separacija uglja u Kaknju 1923. godine13MEP Baza podataka31

Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analiza3. STANOVNIŠTVO I DEMOGRAFIJA3.1. Demografske promjeneU regiji CBiH žive tri dominantne nacionalne grupacije: Bošnjaci, Hrvati i Srbi. Ureligijskom smislu, stanovništvo se najčešće opredjeljuje za neku od dominantnoprisutnih: islam, katoličanstvo i pravoslavlje.Rat u BiH je rezultirao demografskim promjenama u odnosu na popis iz 1991.godine, kada je, prema posljednjem popisu, u regiji bilo 685.651 stanovnika.Godina Bošnjaci Hrvati Srbi Ostali Ukupno1991 337.853 171.878 123.882 52.038 685.6512002 387.327 105.254 59.555 3.447 555.5832003 388.437 105.722 59.597 3.456 557.2122004 394.912 107.480 59.638 3.462 565.4922005 398.549 108.058 59.667 3.471 569.7452006 398.531 108.220 59.666 3.464 569.8812007 400.189 108.373 59.621 3.478 571.661Tabela 3.1.1. Nacionalna struktura regije CBiH 14Godina Bošnjaci Hrvati Srbi Ostali Ukupno1991 49,27 25,07 18,07 7,59 100,002002 69,72 18,94 10,72 0,62 100,002003 69,71 18,97 10,70 0,62 100,002004 69,84 19,01 10,55 0,61 100,002005 69,95 18,97 10,47 0,61 100,002006 69,93 18,99 10,47 0,61 100,002007 70,00 18,96 10,43 0,61 100,00Tabela 3.1.2. Nacionalna struktura regije CBiH, izražena procentualnoProcijenjeni broj stanovnika regije CBiH za 2007. godinu je 571.661, štopredstavlja 16,62% manje od broja stanovnika utvrđenog popisom iz 1991.godine.Broj stanovnika regije CBiH za 1991. godinu izračunat je radi reference. Zaopćine koje tada nisu postojale u danas važećoj strukturi, broj stanovnikaustanovljen je zbrajanjem broja stanovnika naseljenih mjesta od kojih su takveopćine formirane. Da je regija CBiH postojala 1991. godine u današnjem obliku,brojem stanovnika učestvovala bi sa 15,66% u ukupnom broju stanovnika BiH.Danas je to učešće približno isto (14,87%), što je i očekivano s obzirom načinjenicu da se ista metodolgija procjene broja stanovnika primjenjuje za različitestatističke nivoe (BiH, općine).14MEP Baza podataka, na temelju podataka od Federalnog zavoda za statistiku (Sarajevo) i Republičkog zavoda za statistiku RS (BanjaLuka)32

Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analiza450.000400.000350.000300.000250.000200.000150.000100.00050.0000Bošnjaci Hrvati Srbi Ostali1991 2007Slika 3.1.1. Nacionalna struktura stanovništva regije u 1991. i 2007. godiniTreba napomenuti da je Federalni zavod za statistiku (FZS Sarajevo) od 2005.godine prestao objavljivati podatke o nacionalnoj strukturi stanovništva. Zapotrebe ove analize (uz korištenje metodologije FZS primjenjene za ranijegodine), izračunata je nacionalna struktura stanovništva u regiji.3.2. Rođeni i umrli (prirodni prirast)GodinaRođeniUmrliUkupno Muški Ženski Ukupno Muški Ženski2003 5.846 3.044 2.802 4.217 2.170 2.0472004 5.609 2.887 2.722 4.251 2.196 2.0552005 5.579 2.853 2.726 4.405 2.289 2.1162006 5.461 2.774 2.687 4.326 2.234 2.0922007 5.386 2.840 2.546 4.510 2.386 2.124Tabela 3.2.1. Rođeni i umrli 15Broj novorođenih u regiji je u padu, dok je broj umrlih u porastu. Dugoročno,ovakav trend može oslabiti regiju i, eventualno, rezultirati depopulacijompodručja. Vitalni index (odnos između broja živorođenih i umrlih) je, također, upadu.15MEP Baza podataka, na temelju podataka Federalnog zavoda za statistiku (Sarajevo) i Republičkog zavoda za statistiku RS (BanjaLuka)33

Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analizaGodina Rođeni UmrliPrirodnokretanjeStopanatalitetaOpća stopamortalitetaVitalni index2003 5.846 4.217 1.629 10,49 7,57 138,632004 5.609 4.251 1.358 9,92 7,52 131,952005 5.579 4.405 1.174 9,79 7,73 126,652006 5.461 4.326 1.135 9,58 7,59 126,242007 5.386 4.510 876 9,42 7,89 119,42Tabela 3.2.2. Prirodno kretanje stanovništva regije6.0005.5005.0004.5004.0003.5003.0002003 2004 2005 2006 2007RođeniUmrliSlika 3.2.1. Usporedni prikaz ukupnog godišnjeg broja rođenih i umrlih1451401351301251201151102003 2004 2005 2006 2007Slika 3.2.2. Vitalni index regije34

Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analiza3.3. Starosna strukturaIz tabele koja prikazuje sumarni pregled starosne strukture stanovništva regije,evidentan je procentualni porast učešća starosne skupine preko 65 godina, tesmanjenja učešća starosne skupine do 14 godina.Godina Ukupno 0-14 % 15-64 % 65> %2003 557.212 113.070 20,29 389.589 69,92 54.454 9,772004 565.492 115.461 20,42 394.688 69,80 55.343 9,792005 569.745 108.881 19,11 392.214 68,84 68.650 12,052006 569.881 108.925 19,11 392.312 68,84 68.644 12,052007 571.661 109.317 19,12 393.516 68,84 68.829 12,04Tabela 3.3.1. Starosna struktura stanovništva - sumarni pregled 163.4. BrakoviPredstavljeni grafikoni pokazuju linije trenda koje, promatrano za dulji vremenskiperiod, mogu u krajnjem slučaju ukazivati na svojevrsno smanjeno zanimanjestanovništva za instituciju braka. Također: mogući negativni utjecajekonomskog stanja u ovom sociološkom području, odnosno na nespremnoststanovništva u pogledu promjene bračnog stanja.Godina Sklopljeni Razvedeni2003 3.326 1692004 3.384 1312005 3.347 1452006 3.203 1312007 3.617 165Tabela 3.4.1. Brakovi u regiji 1716MEP Baza podataka17MEP Baza podataka35

Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analizaSklopljeni brakovi3.7003.6003.5003.4003.3003.2003.1003.0002001 2002 2003 2004 2005 2006 2007Slika 3.4.1. Broj sklopljenih brakova u regiji po godinama, sa linijom trendaRazvedeni brakovi3002502001501005002001 2002 2003 2004 2005 2006 2007Slika 3.4.2. Broj razvedenih brakova u regiji po godinama, sa linijom trenda36

Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analiza3.5. Gustina naseljenostiGustina naseljenosti u regiji je 107,94 stanovnika/km 2 (2007. godina), što jeznačajno manje u odnosu na stanje u 1991. godini kada je iznosila 128,26stanovnika/km 2 .GodinaRegija CBiH Dio u FBiH Dio u RSStanovnika Po km 2 Stanovnika Po km 2 Stanovnika Po km 21991 685.651 128,26 625.797 139,07 59.854 70,752002 555.583 103,93 500.653 111,26 54.930 64,932003 557.212 105,22 502.274 112,87 54.938 64,942004 565.492 106,78 510.535 114,73 54.957 64,962005 569.745 107,58 514.812 115,69 54.933 64,932006 569.881 107,61 514.938 115,72 54.943 64,942007 571.661 107,94 514.938 115,72 54.850 64,83Tabela 3.4.1. Gustina naseljenosti u regiji CBiHOpćinaPovršina 2003 2007km 2 Stanovnika Po km 2 Stanovnika Po km 2Bugojno 361,00 37.425 103,67 37.498 103,87Busovača 157,50 11.451 72,70 16.165 102,63Doboj Jug 10,21 4.798 469,93 4.461 436,92Donji Vakuf 323,70 13.388 41,36 14.205 43,88Gornji Vakuf-Uskoplje 402,00 19.999 49,75 19.513 48,54Kakanj 377,00 44.124 117,04 43.450 115,25Maglaj 260,00 21.474 82,59 23.483 90,32Novi Travnik 242,00 25.198 104,12 24.895 102,87Teslić 846,00 54.938 64,94 54.850 64,83Tešanj 163,00 48.673 298,61 47.899 293,86Travnik 563,00 51.369 91,24 55.294 98,21Usora 53,00 7.116 134,26 7.028 132,60Vitez 158,00 21.354 135,15 25.065 158,64Zavidovići 521,00 36.692 70,43 39.284 75,40Zenica 558,50 128.495 230,07 127.430 228,16Žepče 300,00 30.718 102,39 31.141 103,80Tabela 3.4.2. Gustina naseljenosti (broj stanovnika po km 2 ) po općinama37

Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analiza4. LJUDSKI RESURSI I TRŽIŠTE RADA4.1. Radno sposobna populacijaPrema podacima za 2007. godinu, radno sposobna populacija (15-64 godinestarosti) iznosi 68,84% od ukupnog broja stanovnika regije. Međutim, ista bilježitrend pada u odnosu na 2003. godinu, kada je aktivna populacija činila 69,92%od ukupnog broja stanovnika regije.4.2. NezaposlenostNezaposlenost u regiji CBiH predstavlja jedan od najvećih problema za lokalnezajednice, jer, između ostalog, utječe na odlazak stanovnika iz regije u potrazi zaegzistencijom.Prosječna stopa nezaposlenosti za 2007. godinu u regiji CBiH iznosila je 50,17%,što je više nego u BiH, Federaciji BiH i Republici Srpskoj. Stopa nezaposlenosti za2002. godinu na regionalnom nivou iznosila je 45,43%.Općina 12/2003 12/2004 12/2005 12/2006 12/2007 12/2008Bugojno 3.871 4.644 4.894 5.228 5.398 5.186Busovača 3.131 3.276 3.322 3.369 3.401 2.933Doboj Jug 1.101 1.019 1.008 1.049 1.022 966Donji Vakuf 1.761 2.043 2.170 2.362 2.391 2.407Gornji Vakuf-Uskoplje 2.840 3.230 3.242 3.432 3.364 3.064Kakanj 4.736 5.060 5.422 5.691 5.408 5.315Maglaj 5.451 5.627 6.191 6.251 5.745 5.335Novi Travnik 2.871 3.319 3.860 4.079 3.999 3.434Teslić 4.386 4.197 4.841 3.818 3.672 3.643Tešanj 8.573 8.434 8.259 8.434 8.313 7.102Travnik 6.794 7.056 7.303 7.987 8.336 6.946Usora 1.190 1.207 1.173 1.179 1.099 1.000Vitez 3.234 3.620 3.839 4.124 4.226 3.748Zavidovići 6.728 7.043 7.266 7.503 7.449 6.408Zenica 17.312 18.643 21.595 23.052 22.019 19.814Žepče 4.631 4.760 5.060 5.083 5.063 4.542Ukupno 78.610 83.178 89.445 92.641 90.905 81.843Tabela 4.2.1. Pregled broja nezaposlenih po općinama 2003-2008 18Kao dodatno znakovit podatak, može se izdvojiti stalni, zapravo dramatični,porast procentualnog učešća žena u ukupnoj nezaposlenosti stanovništva regije.18Federalni zavod za zapošljavanje (Sarajevo); Baza podataka ekonomskih indikatora Republike Srpske (IRBRS Banja Luka)38

Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analizaNezaposlenost 2002-2008Ukupni broj nezaposlenih100.00090.00089.44592.641 90.90583.17880.00070.00076.04178.61081.84360.00050.0002002 2003 2004 2005 2006 2007 2008Slika 4.2.1. Kretanje ukupnog broja nezaposlenih, sa prikazanom linijom trenda 19Nezaposlenost 2002-2008Procentualno učešće žena4847,23464444,6143,55%4240,6341,2541,7642,724038362002 2003 2004 2005 2006 2007 2008Slika 4.2.2. Procentualno učešće žena, sa prikazanom linijom trenda 1919Federalni zavod za zapošljavanje: Bilteni 12/2002, 12/2003, 12/2004...; Republički zavod za statistiku RS39

Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analizaStopa nezaposlenosti u 2007.807060504030201056,7368,4455,2756,0261,4842,3664,8963,1034,2450,9843,7941,5347,4555,8146,1259,930BugojnoBusovačaDoboj JugDonji VakufGornji Vakuf-UskopljeKakanjMaglajNovi TravnikTeslićTešanjTravnikUsoraVitezZavidovićiZenicaŽepčeSlika 4.2.1. Nezaposlenot u regiji CBiHStope nezaposlenosti - 12/2006 i 12/2007Zvanični podaci - Usporedni prikaz605040%3020100Regija CBiH BiH Federacija BiH Republika Srpska Distrikt Brčko2006 51,71 43,90 47,80 35,50 56,402007 50,17 44,40 48,00 35,30 55,55Slika 4.2.2. Stopa registrirane nezaposlenosti u regiji CBiH,u usporedbi s drugim administrativnim jedinicama u BiH 2020Federalni zavod za zapošljavanje; Zavod za zapošljavanje RS; Zavod za zapošljavanje Brčko Distrikta;Agencija za rad i zapošljavanje BiH40

Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analizaRegija CBiH: Nezaposlenost - 2007.Kvalifikacijska strukturaPKV3,64%NKV36,82%VSS0,93%KV38,86%VKV0,95%NSS0,31%SSS17,65%Viša0,84%Slika 4.2.3. Kvalifikacijska struktura nezaposlenosti u 2007. godini4.3. Usporedni indikatori: Zaposlenost-NezaposlenostEvidentno je da je nezaposlenost i dalje jedan od ključnih regionalnih problema,jer je krajem 2007. godine 50,17% radne snage u regiji CBiH bilo nezaposleno.ZAPOSLENOST - NEZAPOSLENOST2007.27.50025.00022.50020.00017.50015.00012.50010.0007.5005.0002.5000BugojnoBusovačaDoboj JugDonji VakufGornji Vakuf-UskopljeKakanjMaglajNovi TravnikTeslićTešanjTravnikUsoraVitezZavidovićiZenicaŽepčeZaposlenostNezaposlenostSlika 4.3.1. Zaposlenosti i nezaposlenost u općinama regije CBiH u 2007. godini41

Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analizaPrateći statističke podatke o nezaposlenosti, čini se ohrabrujućom činjenica označajnom smanjenju broja nezaposlenih u regiji, osobito u 2008. godini.Međutim, različito u odnosu na podatke o nezaposlenosti, podaci o zaposlenostiza 2008. godinu, razumljivo, još nisu mogli biti publicirani u februaru 2009.godine. Tako će naknadno biti podvrgnut analizi međusobni odnos podatakaindikatora Zaposlenost-Nezaposlenost, odnosno: jesu li podaci o smanjenju brojanezaposlenih uvjetovani povećanjem broja zaposlenih, ili, pak, ne postoji uzročnaveza, nego je relativna nezaposlenost smanjena vladinim administrativnimmjerama u poboljšanju sistema verifikacije stvarno nezaposlenih osoba kodzavoda za zapošljavanje.RegijaFederacija BiHGodinaUkupnoIndextekuća/prethodnaUkupnoIndextekuća/prethodna2002 76.041 - 290.715 -2003 78.610 103,37 304.830 104,862004 83.178 105,81 325.738 106,862005 89.445 107,53 347.478 106,672006 92.641 103,57 362.368 104,292007 90.905 98,12 367.570 101,442008 81.843 90,03 338.643 92,13Tabela 4.3.2. Kretanje ukupnog broja nezaposlenih regija-FBiH4.4. Zaposlenost i neto plaćeI pored zabilježenog rasta prosječnih neto plaća, u periodu 2003-2007. godina,iznos i rast prosječne neto plaće u regiji je i dalje manji u odnosu na prosjek BiH,FBiH i RS.Godina CBiH FBiH RS BiH2003 415,48 524,18 379,00 484,002004 417,39 533,52 423,00 505,002005 430,41 557,55 465,00 538,002006 464,62 603,21 521,00 586,002007 514,96 662,00 585,00 630,00Tabela 4.3.3. Prosječne plaće – usporedni pregled 21Prema istraživanjima UNDP-a 22 s krajem 2005. godine, 56,6% stanovništva BiHsmatralo se siromašnim, od toga 52,3% u FBiH i 61,0% u RS. Primanja ispod500,00 KM (neznatno više od potrošačke korpe) imalo je oko dvije trećine(66,48%) domaćinstava u BiH.21Federalni zavod za statistiku; Baza socio-ekonomskih indikatora IRBRS22Sistem ranog upozoravanja u BiH, Izvještaj za 2005.godinu, str. 35 (UNDP Sarajevo)42

Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analizaGodinaNajvišaNajnižaKM Općina KM Općina2003 501,51 Kakanj 331,09 Maglaj2004 505,98 Kakanj 344,36 Maglaj2005 532,49 Kakanj 359,54 Usora2006 577,35 Kakanj 379,96 Usora2007 673,25 Kakanj 423,35 UsoraTabela 4.3.4. Nivo plaća po godinamaOpćinaBugojnoBusovačaDoboj JugDonji VakufGornji Vakuf - UskopljeKakanjGodinaProsječno ProsječnaIndexzaposlenih plaća (KM) tekuća/prethodna2002 3.861 427,19 -2003 3.697 485,33 113,612004 3.799 462,36 95,272005 3.805 441,89 95,572006 3.591 471,13 106,622007 4.118 493,32 104,712002 1.625 479,56 -2003 1.352 491,17 102,422004 1.338 472,37 96,172005 1.437 453,74 96,062006 1.593 487,60 107,462007 1.568 543,82 111,532002 576 434,03 -2003 720 442,31 101,912004 736 442,31 100,002005 683 452,21 102,242006 664 475,98 105,262007 827 507,70 106,662002 1.724 382,80 -2003 1.550 388,98 101,612004 1.605 388,57 99,892005 1.494 406,29 104,562006 1.508 470,38 115,772007 1.877 498,69 106,022002 2.298 380,13 -2003 2.253 415,72 109,362004 2.339 456,23 109,742005 2.366 433,90 95,112006 2.490 483,20 111,362007 2.108 539,12 111,572002 6.991 499,00 -2003 6.813 501,51 100,502004 6.889 505,98 100,892005 6.980 532,49 105,242006 6.876 577,35 108,422007 7.358 673,25 116,6143

Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analizaMaglajNovi TravnikTeslićTešanjTravnikUsoraVitezZavidovićiZenica2002 3.221 277,51 -2003 2.818 331,09 119,312004 2.909 344,36 104,012005 2.644 401,82 116,692006 2.536 455,73 113,422007 3.109 525,17 115,242002 3.635 405,56 -2003 3.355 412,96 101,822004 3.251 419,79 101,652005 3.046 451,13 107,472006 2.975 509,83 113,012007 2.339 568,40 111,492002 4.200 345,78 -2003 4.624 366,61 106,022004 5.231 368,29 100,462005 5.838 379,78 103,122006 6.445 413,00 108,752007 7.052 462,00 111,862002 6.286 359,41 -2003 6.451 392,71 109,272004 6.560 404,48 103,002005 6.796 413,49 102,232006 6.872 448,81 108,542007 7.992 501,85 111,822002 9.868 417,23 -2003 9.808 440,64 105,612004 10.301 460,74 104,562005 10.490 466,99 101,362006 10.467 496,36 106,292007 10.700 530,27 106,832002 504 356,69 -2003 773 389,99 109,342004 1.027 366,17 93,892005 1.141 359,54 98,192006 1.456 379,96 105,682007 1.547 423,35 111,422002 4.344 378,92 -2003 4.240 408,03 107,682004 4.473 394,61 96,712005 4.700 415,49 105,292006 4.836 440,35 105,982007 4.680 493,99 112,182002 6.357 331,032003 6.344 352,16 106,382004 6.270 357,12 101,412005 6.198 373,34 104,542006 6.043 398,83 106,832007 5.899 435,40 109,172002 26.347 396,46 -2003 26.364 418,48 105,552004 26.746 424,27 101,382005 26.064 482,80 113,802006 25.133 516,05 106,892007 25.724 586,71 113,6944

Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analizaŽepčeREGIJA2002 2.246 352,63 -2003 2.504 361,12 102,412004 2.797 361,46 100,092005 2.946 370,98 102,632006 3.039 409,30 110,332007 3.385 456,38 111,502002 84.083 389,00 -2003 83.666 412,43 106,022004 86.271 414,32 100,462005 86.628 427,24 103,122006 86.524 464,62 108,752007 90.283 514,96 110,84Tabela 4.3.5. Prosječan broj zaposlenih i neto plaće (po općinama) 23Prosječne plaće u općini Teslić za godine 2002.-2005. izračunate su na temeljuprocenta od 88,24% (odnos iz 2006. godine) od prosječne plaće ostalih općinaregije.Index 2007/2002 je 1,323 za nivo regije CBiH.23Zavod za statistiku FBiH (ZE-DO i SBK u brojkama); Baza ekonomskih indikatora IRBRS (za općinu Teslić za 2006. i 2007. godinu)45

Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analiza5. INFRASTRUKTURA5.1. Putna i željeznička infrastrukturaKao što je zaključeno u poglavlju 1.5.1, putna infrastruktura jenezadovoljavajuća, što se dijelom može popraviti intenziviranjem izgradnjekoridora Vc koji je jedan od preduvjeta za strateški razvoj regije.Premda dio regije ima željezničku infrastrukturu, ipak je riječ o zastarjelojželjezničkoj mreži koja zahtijeva velika ulaganja u rekonstrukciju.Korištenje željeznice, kao sredstva za prijevoz roba po prihvatljivim cijenama, zasada nije na zadovoljavajućem nivou, kada se poredi sa sve skupljim cestovnimprometom. Modernizacija i intenzivnije korištenje željezničkog prometa biomogućilo da proizvodi iz regije postanu konkurentniji, kako unutar države, takoi u inozemstvu.Detaljni pregled putne i željezničke mreže obrađen je u poglavlju 1.5.5.2. Poslovna infrastrukturaI pored činjenice da je u regiji CBiH do sada identificirano 59 lokacija zauspostavu potencijalnih poslovnih/industrijskih, poduzetničkih, stambenih i vanporeznihzona, još uvijek ne postoji zakon koji regulira ovo pitanje na nivou BiH.Definirane površine regulirane prostornim i urbanističkim planovima ne postoje,dok je proces pretvorbe ovog zemljišta i dalje spor i kompliciran proces. Odiznimne je važnosti donošenje zakona o poslovnim zonama i drugoj poslovnojinfrastrukturi. Nedostatak planskog pristupa u uspostavi ovih zona predstavljaprepreku za razvoj regije, te bi se rješavanju ove problematike trebalo pristupitisistemski (na nivou države), kako je to, već, riješeno u susjednim državama(Hrvatska i Srbija).Koncept industrijskih/poslovnih zona u BiH poprima značaj u posljednje dvijegodine, od kako je u zemlji uspostavljeno djelovanje regionalnih razvojnihagencija. Skoro svaka od razvojnih agencija ima u svom programu aktivnostiuspostavljanja i razvoja industrijskih/poslovnih zona u većini općina kojepokrivaju.Većina postojećih industrijskih/poslovnih zona u zemlji je uspostavljena nalokacijama bivših velikih državnih preduzeća, koja su manje ili više neuspješnoprivatizirana, pa je organiziranje tih zona bio način da se raspoložive nekretnineprivedu efikasnijoj namjeni. Zato je vladajući tip industrijske/poslovne zonerestrukturirana zona sa nerazvijenom infrastrukturom i ograničenim kapacitetimaapsorbcije novih investicija, te je kao takva nisko atraktivna za potencijalneinvestitore.46

Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analizaOpćina Ukupno Smeđe Zelene Poduzetničke Ostalezelene smeđeZenica 4 1 1 2Vitez 4 1 3Tešanj 6 6Travnik 7 3 1 1 1 2Žepče 5 1 3Zavidovići 3 1 2Maglaj 10 2 7 1Kakanj 2 2Bugojno 2 1 1Teslić 4 2 2Novi Travnik 3 1 1 1Donji Vakuf 1 1Gornji Vakuf/Uskoplje 2 2Doboj Jug 2 2Busovača 2 2Usora 2 2Ukupno 59 15 22 15 2 5Tabela 5.2.1. Broj potencijalnih poslovnih zona u regiji CBiH (po općinama) 245.3. Tehničko-tehnološke institucijeU regiji postoje tri tehničko-tehnološke institucije: Metalurški institut "KemalKapetanović" (sa svojim organizacijskim jedinicama: Zavod za fizičkumetalurgiju, Zavod za metaluršku hemiju, Zavod za zaštitu i ekologiju, Zavod zatoplotehniku i mjerenja, Zavod za zavarivanje, Zavod za topljenje i livenjemetala, Zavod za plastičnu preradu metala, Zavod za mašinstvo, Zavod zaelektrotehniku i automatizaciju, Zavod za rude i gvožđe), u sklopu Univerziteta uZenici, "Institut za privredni inženjering" Zenica (IPI - za istraživanje ieksperimentalni razvoj, planiranje i projektovanje, konsalting i edukaciju) i"Agroinkubator Žepče" (podrška poljoprivrednom razvoju regiji Centralna Bosna).U fazi su uspostavljanja Centar za izvrsnost u drvopreradi "Drvokvalitet BiH" uZenici i Tehnološki park u Zenici.Potreba za ustanovama tehničko-tehnološkog tipa u regiji je evidentna, što bidoprinijelo bržem i kvalitetnijem razvoju preduzeća koja se naslanjaju na ovaj tipinstitucija.5.4. Vodo-snabdjevanje i upravljanje odlaganjem otpadaU većini općina regije sistemi vodo-snabdjevanja su loše održavani, uglavnom odstrane javnih preduzeća koja imaju problema u upravljanju unutar sektora, te jereforma u ovom sektoru od izuzetne važnosti.Odlaganje krutog i industrijskog otpada predstavlja ogroman problem za regiju.Teškoće u pronalaženju odgovarajućih lokacija i skupa izgradnja modernihdeponija navodi na zaključak kako je nužno raditi na stalnom povećanju24Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH – REZ Agencija Zenica, 2007.47

Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analizaiskorištenosti kapaciteta novoizgrađene regionalne deponije Mošćanica, unatočtime prouzročenom povećanju transportnih troškova koje općine imaju.Cjelokupna problematika odlaganja otpada uključuje i strogi nadzor nadimplementacijom odgovarajućih zakona (kao što su Zakon o vodama, Zakon ozaštiti okoliša, Zakon o zaštiti zraka, i sl.).U regiji ne postoje postrojenja za preradu otpadnih voda, zbog čega se oneneprečišćene slijevaju u okolinu. Broj kanalizacijskih sistema u regiji jenedovoljan. Uglavnom, ima ih u urbanim područjima, dok se u većini ruralnihpodručja regije kanalizacija direktno ispušta u vodene tokove.5.5. Telekomunikacijska infrastrukturaRegija je dobro pokrivena telekomunikacijskim mrežama različitog tipa: fiksne,mobilne i internetske.Operateri koji vrše telekomunikacijske usluge u regiji su: BH Telecom d.o.o.Sarajevo (mreže: fiksna, BiH Line, BiH Net), HT d.o.o. Mostar (mreže: fiksna iEronet), Telekom Srpske a.d. Banja Luka (mreže: fiksna i m:tel), IN—TEL.NETd.o.o. Kiseljak (internetska mreža) i Telekabel d.o.o. Zenica (kablovskainternetska mreža).Kvalitet usluga je zadovoljavajući, ali su cijene usluga visoke u poređenju sacijenama usluga sličnih operatera u zemljama Europske unije.5.6. MedijiSlijedeće medijske institucije imaju sjedišta na području regije CBiH:Općina Naziv Tip medija Pokrivenost 25BugojnoRTV BUGOJNO Bugojno Radio ZadovoljavajućaRTV BUGOJNO Bugojno Televizija ZadovoljavajućaVRBASKA KABLOVSKA TELEVIZIJA -NETWORK d.o.o. BugojnoTelevizija - kablovskaBusovača RADIO BUSOVAČA Busovača Radio DobraDoboj JugZOS d.o.o. Matuzići Radio DobraZadovoljavajućaKTV E-G-E d.o.o. Matuzići Televizija - kablovska ZadovoljavajućaNAŠE NOVINE d.o.o. Matuzići Novine ZadovoljavajućaDonji Vakuf Radio DONJI VAKUF Donji Vakuf Radio ZadovoljavajućaKakanjMaglajRADIO KAKANJ d.o.o. Kakanj Radio ZadovoljavajućaIC NTV Kakanj Televizija ZadovoljavajućaTELEKABEL d.o.o. Zenica Televizija - kablovska ZadovoljavajućaKAKANJSKE NOVINE d.o.o. KakanjTiraž: 2.000NovineZadovoljavajućaRTV MAGLAJ d.o.o. Maglaj Radio DobraRTV MAGLAJ d.o.o. Maglaj Televizija DobraDIGIT d.o.o. Maglaj Televizija - kablovska LošaDOM KULTURE "EDHEM MULABDIĆ" Maglaj Televizija - kablovska Zadovoljavajuća25Sukladno ocjeni općinskih MEP administratora48

Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analizaNovi TravnikRadio postaja NOVI TRAVNIK Radio ZadovoljavajućaCATV MV d.o.o. Novi Travnik Televizija - kablovska ZadovoljavajućaTeslićSTUDIO M Teslić Radio ZadovoljavajućaELING-KDS d.o.o. Teslić Televizija - kablovska ZadovoljavajućaRADIO TEŠANJ d.o.o. Tešanj Radio ZadovoljavajućaTešanjAMNA NTV Tešanj Televizija ZadovoljavajućaAMNA NTV Tešanj Televizija - kablovska ZadovoljavajućaTravnikTNT Travnik Radio ZadovoljavajućaRTV TRAVNIK Travnik Televizija ZadovoljavajućaUsora RADIO POSTAJA USORA Usora Radio ZadovoljavajućaVitezRADIO VITEZ Vitez Radio LošaJASMIN Vitez Televizija LošaZavidovićiRADIO ZAVIDOVIĆI d.d. Zavidovići Radio LošaKABLOVSKA TELEVIZIJA d.o.o. Zavidovići Televizija - kablovska LošaTELEKABEL d.o.o. Zenica Televizija - kablovska DobraRADIO BM d.o.o. Zenica Radio ZadovoljavajućaRADIO Q d.o.o. Zenica Radio ZadovoljavajućaZenicaRADIO ZENIT d.o.o. Zenica Radio ZadovoljavajućaRTV ZENICA Zenica Televizija ZadovoljavajućaNAŠA RIJEČ d.o.o. ZenicaTiraž: 3.000NovineZadovoljavajućaSUPERINFO d.o.o. ZenicaTiraž: 20.000NovineDobraRTV VAROŠ Žepče Televizija LošaŽepčeDOM KULTURE Žepče Televizija - kablovska LošaMARIĆ-ŽEPČE d.o.o. Donje Ravne Televizija - kablovska LošaRADIO ŽEPČE Žepče Radio ZadovoljavajućaTabela 5.6.1. Medijske institucije koje djeluju na području regije 265.7. Edukacijska infrastruktura u regijiObrazovanje u regiji i BiH i dalje ne udovoljava potrebama tržišta, pa BiH i daljezaostaje po pitanju standarda obrazovanja - ne samo za zemljama EU, nego izemalja u okruženju.5.7.1. Visoko obrazovanjeDva univerziteta imaju sjedište u regiji CBiH: Univerzitet u Zenici i Univerzitet"Apeiron" u Travniku.Općina Fakultet U sklopu univerzitetaZenica Mašinski fakultet ZenicaZenica Fakultet za metalurgiju i materijale ZenicaZenica Pedagoški fakultet ZenicaZenica Ekonomski fakultet ZenicaZenica Pravni fakultet Zenica26MEP Baza podataka.49

Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analizaZenica Zdravstveni fakultet ZenicaZenica Islamski pedagoški fakultet ZenicaTravnik Fakultet poslovne ekonomije Apeiron - TravnikTravnik Fakultet poslovne informatike Apeiron – TravnikTravnik Fakultet pravnih nauka Apeiron – TravnikTravnik Fakultet zdravstvene njege Apeiron – TravnikZenica Pravni fakultet – dislocirana nastava SarajevoZenica Ekonomski fakultet – dislocirana nastava SarajevoVitez Ekonomski fakultet – dislocirana nastava MostarTabela 5.7.1. Fakulteti (2006. godina)Na tržištu radne snage i dalje se osjeća deficitarnost određenih profila visokoobrazovanih kadrova (tehnički, medicinski, i sl.).5.7.2. Osnovno i srednje obrazovanjeU regiji djeluje ukupno 309 škola za osnovno i srednje obrazovanje, od toga je288 škola za redovno i 21 škola za posebno obrazovanje.Tip obrazovanja Vrsta obrazovanja Broj školaRedovno Opće 244Posebno Muzičko 7Posebno Za učenike sa posebnim potrebama 8Tabela 5.7.2. Osnovne škole (2006. godina)Ukupno – Regija CBiH 259Tip obrazovanja Vrsta obrazovanja Broj školaRedovno Opće 44Posebno Muzičko 2Posebno Za učenike sa posebnim potrebama 1Posebno Vjersko 3Tabela 5.7.3. Srednje škole (2006. godina)Ukupno – Regija CBiH 505.8. Zdravstvene ustanoveU regiji postoje zdravstvene ustanove slijedećeg tipa: bolnice, poliklinike, klinike,lječilišta i ambulante.Regija ima nerazvijenu infrastrukturu u zdravstvenom sektoru. Na kantonalnomnivou djeluju dvije bolnice: u Zenici i Travniku, dok općine uglavnom raspolažudomovima zdravlja i ambulantama. Lječilište Banja Vrućica (Teslić) ima kapacitetod oko 800 kreveta.50

Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analizaOpćina Tip Specijalizacija NazivBugojno Bolnica Opća Opća bolnica BugojnoKakanj Bolnica Opća Dom zdravlja sa poliklinikomTeslić Lječilište Fizijatrija ZTC "Banja Vrućica"Tešanj Bolnica Opća Bolnica TešanjTravnik Bolnica Opća Bolnica za plućne bolestiTravnik Bolnica Opća Kantonalna bolnica TravnikTravnik Bolnica Opća Hrvatska bolnica "Dr. Fra Mato Nikolić"Zenica Bolnica Opća Kantonalna bolnica ZenicaTabela 5.8.1. Bolnice i lječilištaSlika 5.8.1. Banja "Vrućica" TeslićKvalitet zdravstvenih usluga nije na zadovoljavajućem nivou zbog ograničenostibudžeta, te niskog standarda stanovništva koje nije u mogućnosti plaćatiliječenje u privatnim zdravstvenim ustanovama.5.9. Sport i rekreacijaNa području regije koristi se najmanje 47 sportskih objekata različitog tipa inamjene: stadioni, sportske dvorane, bazeni zatvorenog i otvorenog tipa,kuglane, teniski tereni, skijališta, i sl.U većim gradovima regije sportski objekti su organizirani u okviru sportskihcentara, formiranih uglavnom sukladno tipu aktivnosti (dvoranski sportovi ilizimski sportovi). Kao podrška razvoju profitabilnog zimskog sportskorekreativnogturizma, ubrzan je razvoj centara zimskih sportova (Babanovac,Tajan, Zabrđe, Lisac, Smetovi i Vranica).Nedostatak finansijskih sredstava najveća je prepreka unapređenju ovog sektora.51

Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analiza5.10. Nevladine organizacijeNa području regije djeluje najmanje 212 nevladinih organizacija različitog tipa.OpćinaFondacijaHumanitarnaorganizacijaMeđunarodnaorganizacijaSavezUdruženjeOstaloBugojno 3 4 33Busovača 1 3Doboj Jug 18Donji Vakuf 1 2Gornji Vakuf-Uskoplje 4Kakanj 11Maglaj 1 2 29Novi Travnik 3Teslić 1 11Tešanj 2Travnik 12Usora 1Vitez 8Zavidovići 1 10Zenica 1 2 24Žepče 2 20 2Ukupno 1 7 2 9 191 2Tabela 5.10.1. Nevladine organizacije po tipu 27Nevladine organizacije regije CBiH imaju različite misije i fokusirane su naodređene ciljne grupe (mladi, žene, osobe sa posebnim potrebama, i sl.), narazličitim poljima djelovanja: obrazovanje, kultura, sport, ljudska prava,poduzetništvo, ravnopravnost spolova, i sl.27MEP Baza podataka52

Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analiza6. EKONOMIJA REGIJERegija CBiH nije zvanična administrativna državna jedinica, te se, kao takva,suočava sa situacijom koja onemogćava prikupljanje statističkih podatakapotrebnih za analizu, odnosno konsolidaciju općinskih podataka u regionalnioblik. Taj problem bi trebao biti premošten intenzivnijim održavanjem iažuriranjem MEP Baze podataka, kao skupom socio-ekonomskih indikatora –osnove za analitički pristup prikupljanju i sistematskom korištenju podataka.Indikatori koji su bili dostupni za obradu su zaposlenost i nezaposlenost, te moguposlužiti za ocjenu stanja u ekonomiji regije.6.1. Bruto domaći proizvod po stanovnikuBruto domaći proizvod (BDP) je za nivo općine 28 najvažniji ekonomski pokazatelj.Međutim, Federalni zavod za statistiku još je 2004. godine prestao objavljivatipodatke po općinama za ovaj indikator. Isto vrijedi i za podatke o broju iposlovanju poslovnih subjekata.Imajući u vidu gore izrečeno, a cijeneći potrebu za pružanjem baremorijentacijske slike vrijednosti i pozicije koje općine imaju u međusobnim ili širimrelacijama, izračunat je bruto-društveni proizvod za općinski i regionalni nivo pouproštenoj metodi, na temelju jedino raspoloživih podataka.Statistički zavodi FBiH i RS izračunavaju BDP za entitetski nivo u relacijama sapodacima o proizvodnji, međufaznoj potrošnji, dodanoj vrijednosti (bazne cijene)i porezima na proizvode i subvencijama.BDP po stanovniku (GDP per capita), izračunat za entitetski nivo na temelju gorenavedenih podataka, još uvijek je neprecizan zbog nedostupnosti valjanihpodataka o broju stanovnika, koji je nakon 1991. godine stalno utemeljen naprocjenama.Dakle, jedini raspoloživi i verificirani podaci za općinski nivo su podaci o(procijenjenom) broju stanovnika, te podaci o broju zaposlenih i njihovim netoplaćama. Za potrebe ovako pojednostavljene metodologije izračuna BDP postanovniku, odabrana je vrijednost koja se dobije množenjem broja zaposlenih ibroja stanovnika entiteta (Federacije i RS). Ta vrijednost učestvuje u određenomprocentu ukupne vrijednosti bruto domaćeg proizvoda entiteta.Po takvoj metodologiji izračunata je orijentacijska vrijednost BDP po stanovnikuopćina regije.28Zbog metodoloških postavki datih u SNA/93 i uvođenja korektivnih stavki pri obračunu Bruto domaćeg proizvoda (usluge finansijskogposredovanja indirektno mjerene – FISIM i neto indirektnih poreza), nije moguće izvršiti obračun GDP i GDP per capita na nivou općina ikantona (Federalni zavod za statistiku Sarajevo, 16.10.2007.)53

Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analizaOpćinaBDP po stanovniku [KM]2003 2004 2005 2006 2007Bugojno 2.117,88 2.168,11 2.105,35 2.318,77 2.716,81Busovača 2.561,77 1.826,93 1.909,54 2.482,91 2.645,32Doboj Jug 2.932,07 3.120,99 3.281,31 3.661,18 4.719,90Donji Vakuf 1.989,39 2.150,82 2.012,14 2.571,19 3.304,50Gornji Vakuf-Uskoplje 2.068,85 2.456,35 2.472,89 3.167,53 2.920,68Kakanj 3.420,73 3.646,74 4.028,58 4.698,37 5.717,40Maglaj 1.919,33 2.153,28 2.114,58 2.517,92 3.486,74Novi Travnik 2.428,90 2.502,77 2.602,11 3.137,39 2.678,09Teslić 1.363,09 1.621,57 1.891,84 2.487,84 2.978,72Tešanj 2.299,25 2.509,82 2.772,16 3.322,34 4.199,09Travnik 3.716,54 4.259,84 4.130,55 4.833,72 5.145,83Usora 1.871,43 2.450,08 2.717,48 4.019,43 4.673,16Vitez 3.578,94 3.416,86 3.675,16 4.377,43 4.625,39Zavidovići 2.689,72 2.812,71 2.846,62 3.240,47 3.278,71Zenica 3.792,94 4.079,93 4.620,86 5.231,74 5.939,40Žepče 1.300,38 1.516,29 1.653,57 2.054,27 2.487,74OpćinaRegija CBiH 2.735,58 2.923,88 3.044,90 3.397,28 4.078,46Tabela 6.1.1. Bruto domaći proizvod po stanovniku za općine regije 29BDP po stanovniku [KM]2003 2004 2005 2006BiH 3.785,00 4.108,00 4.404,00 4.972,00Federacija BiH 3.162,01 3.376,43 3.553,73 4.269,36Republika Srpska 3.026,97 3.403,58 3.796,12 4.501,00Regija Centralna BiH 30 2.735,58 2.923,88 3.044,90 3.397,28Tabela 6.1.2. BDP po stanovniku – Usporedba sa različitim administrativnim nivoimaReference radi, GDP per capita 31 (Bruto Domaći Proizvod) u 2006. godini (izraženu KM) za Sloveniju bio je 29.120,56 (26. mjesto u svijetu), za Hrvatsku14.988,45 (37. mjesto u svijetu), za Crnu Goru 6.038,63 (69. mjesto u svijetu),za Srbiju 5.385,04 (72. mjesto u svijetu). Bosna i Hercegovina je iste godinerangirana na 85. mjesto. Njezin bruto domaći proizvod po stanovniku je 30,99puta manji od BDP stanovnika Luxembourga, države koja je 2006. godine bilabroj jedan na ljestvici.6.2. Sektori privredeRegija raspolaže prirodnim resursima za povoljan ekonomski razvoj (šume,minerali i rudna bogatstva, vode, obradivo zemljište, i sl.). Detaljni podaci oprirodnim bogatstvima regije obrađeni su u prethodnim poglavljima.29Centralna banka BiH; Federalni zavod za statistiku; Investiciono razvojna banka RS30Izračun po pojednostavljenoj komparativnoj metodi za regionalni nivo31Portal NationMaster.com54

Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analizaMeđutim, stepen iskorištenja tih resursa, iz različitih razloga, nije nazadovoljavajućem nivou. To otvara mogućnosti za domaća i inozemna ulaganja uodređene grane privrede.Tradicionalno, razvoj regije (sadašnje područje regije CBiH) bio je temeljenuglavnom na sektorima rudarstva, metaloprerade i drvoprerade. Navedenisektori bi i dalje trebali biti osnova strateškog razvoja, uz nužnu potrebuprofiliranja preduzeća u prerađivačkoj industriji u preduzeća koja obuhvatajucjelokupan proizvodno-prerađivački ciklus do finalnog proizvoda, umjestozadržavanja do nivoa poluproizvoda bez dodane vrijednosti.Slika 5.8.1. Tradicija u obradi drveta i metalaZa poduzetnike je preređivačka industrija još uvijek neatraktivna, uglavnom zbogposlovnog okruženja koje je u odnosu na susjedne zemlje nekonkurentno. Jedanod glavnih faktora je manjak ljudskih potencijala određenih profila zanimanja(koji bi doprinijeli stvaranju dodane vrijednosti), kao i nepostojanje osmišljenezakonske regulative koja je, u sadašnjem obliku, nepovoljna u odnosu nasusjede.Zbog toga se poduzetnicima sektor trgovine čini daleko sigurnijim, privlačnijim imanje rizičnim za poslovanje nego proizvodni sektor koji zahtijeva veću alokacijuznanja i resursa. Trgovina je i dalje u porastu, međutim, aktivnosti u ovomsektoru su koncentrirane na uvoz, što utječe na istovremeni rast trgovinskogdeficita.Imajući na umu neiskorištenost obradivog zemljišta, poljoprivreda je jedan odsektora koji nudi razvojnu mogućnost, jer su klimatski uslovi povoljni, a zemljišnipotencijali značajni.Rudarstvo i elektroprivreda i dalje predstavljaju resurse za strateškepredispozicije razvoja u budućnosti.Poslijeratni period karakterizira više ili manje uspješna privatizacija velikih, tenastanak velikog broja mikro, malih i srednjih preduzeća (prema kriterijima EU:preduzeća do 10, 50 ili 250 zaposlenih, respektivno). Međutim, globalna tržišnasituacija zahtijeva visoku produktivnost, inovativnost, tehnološku modernizaciju ifleksibilnost ovih sektora da bi se dostigla konkurentnost na globalnoj razini.Strana ulaganja su evidentna u finansijskom i sektoru trgovine, ali je prilivstranih investicija u proizvodnim sektorima i dalje nedovoljan.Svake godine, Svjetska banka mjeri sprovođenje reformi u 178 ekonomijasvijeta, nakon čega formira rang listu najpovoljnih ekonomskih okruženja usvijetu. I pored činjenice da je u 2006. godini BiH zauzimala 87. poziciju od 17855

Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analizadržava svijeta, prema istraživanju Svjetske banke "Poslovanje 2008", evidentnoje da su za samo dvije godine susjedne zemlje vidno poboljšale svoj status,posebno Hrvatska, dok je BiH (u istom periodu), pala na 105. poziciju. Uzimajućiu obzir da je dokument Svjetske banke primarni izvor informacija za straneinvestotore, nije teško zaključiti kakav je njegov utjecaj na percepciju stranihinvestitora.EkonomijaPozicija u odnosu na druge zemlje u svijetu2006 2008Promjena pozicije2006-2008Slovenija 63 55 +8Makedonija 81 75 +6Crna Gora 92 81 +11Srbija 92 86 +6Hrvatska 118 97 +21BiH 87 105 -18Tabela 6.2.1. Izvod sa liste najpovoljnih ekonomskih okruženja svijeta 326.3. Mala i srednja preduzećaO malim i srednjim preduzećima obično se govori kao o okosnici zdrave privrede,odnosno kao o najvažnijim subjektima koji kreiraju nova radna mjesta i podstičuprivredni rast. Sukladno, potrebe malih i srednjih preduzeća trebale bi biti ufokusu moderne privredne politike, a najkraće vrijeme uspostavljanja iodržavanja kvalitetnog poslovnog okruženja (osobito finansijski i pravni aspekt)morao bi biti najviši prioritet.Statistički podaci o preduzećima ne vode se na nivou općine. Tako je teškokonsolidirati podatke o stvarnom broju i vrsti pravnih subjekata, kako zaregionalni, tako i za druge, službeno ustanovljene statističke nivoe. Za regionalninivo, problem je trebao biti ublažen uvođenjem indikatora "Poslovni subjekti" uMEP Bazi podataka. Tu su se, očekivano, pojavile poteškoće koje općinski MEPadministratori imaju u prikupljanju podataka na terenu. Uzrok poteškoća moglobi biti moguće stanovito nepovjerenje koje preduzeća imaju spram institucijadržave, koja, po već ukorjenjenom mišljenju, ne radi dovoljno na, naprijedspomenutoj potrebi, uspostavljanja kvalitetnog poslovnog okruženja.Kao ilustracija za gore navedeno, mogu poslužiti rezultati istraživanja podnazivom "MSP Sektor 2008. – Procjena stanja i prepreke sa kojima se suočavalokalni sektor malih i srednjih preduzeća u Zeničko-dobojskom kantonu".Istraživanje je obavljeno za BSC Zenica 33 . Treći dio objavljene publikacijenaslovljen je sa "Pregled prepreka za MSP".Bilance stanja i uspjeha preduzeća, podaci koje su poslovni subjekti zakonskiobavezni dostavljati entitetskim djelatnim agencijama (AFIP u Federaciji BiH iAPIF u Republici Srpskoj), ne vraćaju se, nakon obrade, u konsolidiranom oblikuna općinski nivo. Podaci su za općine dostupni na godišnjem nivou, ali nisubesplatni. Posljedično, općine nemaju ustanovljen sistem kupovine izvještaja oobuhvatu podataka (za vlastitite poslovne subjekte) od navedenih agencija.32www.doingthebusiness.org33Business Start-Up Centre (BSC Zenica): http://bh.bsczenica.org56

Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analizaSukladno dostupnim podacima za 2006. godinu (AFIP za općine iz Federacije,MEP Baza za općinu Teslić), u regiji Centralna BiH djelovalo je 3.141 poslovnihsubjekata. Prema procjeni, ogromna većina preduzeća spada u grupe mikro,malih i srednjih preduzeća (velika preduzeća su ona sa najmanje 251zaposlenih).Unutar indikatora "Poslovni subjekti" MEP Baze podataka 34 , ukupno je nalokacijama 16 općina regije uneseno 1.343 poslovna subjekta. Posmatrano poprivrednim sektorima, najviše preduzeća je iz sektora G – Trgovina (ukupno598), zatim iz sektora D – Prerađivačka industrija (229), H – Ugostiteljstvo(128), A – Poljoprivreda, lov i šumarstvo (71), i td.6.4. Finansijske institucijeRegija je relativno dobro pokrivena mrežom finansijskih institucija koja jesačinjena od 22 banke sa 35 filijala-podružnica, 57 poslovnica-agencija i 16ispostava-ekspozitura, što čini ukupno 109 operativnih jedinica koje pružaju ovuvrstu usluga.Naziv bankeSjedištePodružnica-FilijalaPoslovnica-AgencijaIspostava-EkspozituraUkupnoABS BANKA d.d. Sarajevo 3 10 13BBI BOSNA BANK INTERNATIONAL d.d. Sarajevo 3 3BOBAR BANKA a.d. Bijeljina 1 1FIMA BANKA d.d. Sarajevo 1 1HVB CENTRAL PROFIT BANKA Sarajevo 3 7 1 11HYPO ALPE-ADRIA-BANK a.d. Banja Luka 1 1HYPO ALPE-ADRIA-BANK d.d. Mostar 8 1 9INTESA SANPAOLO BANKA d.d. Bosna i Hercegovina 1 8 9INVESTICIONO KOMERCIJALNA BANKA d.d. Zenica 1 3 3 7NLB RAZVOJNA BANKA a.d. Banja Luka 1 1NLB TUZLANSKA BANKA d.d. Tuzla 3 3NOVA BANKA a.d. Banja Luka 1 1NOVA BANJALUČKA BANKA a.d. Banja Luka 1 1 2PAVLOVIĆ INTERNATIONAL BANKA a.d. Bijeljina 1 1PRIVREDNA BANKA SARAJEVO d.d. Sarajevo 3 3 6PROCREDIT BANK d.d. Sarajevo 2 3 5RAIFFEISEN BANK d.d. Bosna i Hercegovina 5 5 1 11TURKISH ZIRAAT BANK BOSNIA d.d. Sarajevo 2 1 3UNICREDIT ZAGREBAČKA BANKA d.d. Sarajevo 1 9 10UNION BANKA d.d. Sarajevo 2 2 4VAKUFSKA BANKA d.d. Sarajevo 2 1 3VOLKSBANK BH d.d. Sarajevo 2 2 4Regija CBiH 1 35 57 16 109Tabela 6.4.1. Banke u regiji 3534Decembar 2008. godine35MEP Baza podataka57

Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analizaNaziv Podružnica-Filijala Regionalni ured Ured ΣMikrokreditna organizacijaEKI SarajevoMikrokreditna organizacijaLIDER SarajevoMikrokreditna organizacijaLOKmicro SarajevoMikrokreditna organizacijaMI-BOSPO TuzlaMikrokreditna fondacijaMIKRA SarajevoMikrokreditna organizacijaMIKROFIN Banja LukaMikrokreditna organizacijaPARTNER SarajevoMikrokreditna organizacijaPRIZMA SarajevoMikrokreditna organizacijaSINERGIJA PLUS Banja LukaMikrokreditna organizacijaSUNRISE SarajevoBugojno, Kakanj,Travnik, ZenicaZenicaBugojno, Maglaj, Teslić,4TravnikBugojno, Kakanj, Maglaj,6Travnik, ZavidovićiBugojno, Busovača, DonjiVakuf, Gornji Vakuf-Uskoplje, Kakanj, Maglaj, 12Novi Travnik, Travnik, Vitez,Zavidovići, Zenica, TešanjTeslić, Zavidovići 2BugojnoKakanj, Maglaj, Teslić,Tešanj, Travnik6Travnik, ZenicaBugojno, Kakanj, Maglaj,Teslić6Zenica Bugojno, Busovača, Kakanj 4Teslić 1Bugojno, Doboj Jug,Kakanj, Maglaj, Travnik,Vitez, Zenica, ŽepčeRegija CBiH 4 5 44 53Tabela 6.4.2. Mikrokreditne organizacije i fondacije 36U regiji djeluje 9 mikrokreditnih institucija i 1 mikrokreditna fondacija.Može se zaključiti da u regiji postoji adekvatna infrastruktura finansijskihinstitucija, koja stoji na raspolaganju, kako za privatna, tako i za fizička lica.Međutim, zabrinjava činjenica da niti jedna od banaka, osim mikrokreditnihinstitucija koje relativno skupo naplaćuju kapital, ne nudi kreditne šeme zazapočinjanje poslovnih aktivnosti vezanih za mala i srednja preduzeća (tzv."Start-up" preduzeća).4836MEP Baza podataka58

Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analizaZaključciooooooooNezaposlenost i dalje ostaje jedan od ključnih problema za općine regije.Ulaganjem u strateške privredne sektore, te educiranjem kadrovasukladno potrebama privrede – problem nezaposlenosti bi se u doglednovrijeme ublažio, odnosno približio nivou nezaposlenosti u zemljama EU.Razvoj i promocija poduzetništva ostaje jedna od mogućnosti kako bi sesmanjio broj nezaposlenih, no razvoj MSP će umnogome zavisiti odspremnosti lokalnih zajednica da promoviraju i poboljšaju poslovnookruženje za domaće i strane investitore.Nužno je unaprijediti promociju privrednih potencijala regije, kako bi semalim i srednjim preduzećima omogućilo uspostavljanje poslovnesaradnje sa inozemnim partnerima, te tako povećao izvoz, što bi, opet,imalo direktan utjecaj na razvoj regije. Kao rezultat povećanog protokanovca kroz regiju, stvorile bi se mogućnosti za nova investiranja, daljnjeunaprijeđenje privrede, tako i standarda stanovništva regije.Izgradnja poslovnih-poduzetničkih zona i inkubatora za razvoj novih firmi,također bi trebala doprinijeti stvaranju povoljnijih uvjeta za razvojprivrede.Izgradnja poslovno-razvojne infrastrukture u velikoj mjeri će doprinijetibržem i intenzivnijem razvoju regije. Od posebne važnosti je ubrzanaizgradnja auto ceste (koridor Vc) u dijelu koji će prolaziti kroz regiju CBiH.Reforma obrazovanja je jedan od najvažnijih faktora razvoja, koji trebabiti u stanju odgovoriti potrebama tržišta. Tako bi se direktno povećavaonivo dodane vrijednosti u privredi. Također, potrebno je moderniziratiproizvodne procese uvođenjem savremenih tehnologija, usklađenih sasvjetskim trendovima.Prihvatanje europskih standarda i priključenja Europskoj uniji će za cijeluBiH, pa samim time i za regiju CBiH, otvoriti mogućnosti za, međusobnouvjetovane, ekonomski razvoj i stabilniju političku situaciju.Praćenje statističkih podataka o socio-ekonomskim indikatorima je odizuzetne važnosti. Dakle, potrebno je da općine više koriste MEP Bazupodataka u svrhu analize, kako bi se periodična socio-ekonomska analizamogla raditi na općinskom nivou, što bi omogućilo redovito ažuriranjeregionalne razvojne strategije, koja bi, onda, ekonomski razvoj regijeusmjerila u željenom, općeprihvaćenom pravcu.59

Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analizaBugojnoBusovačaDobojj Jugopcina-bugojno.baopcina-busovaca.comDonji Vakufdobojjug.badonji-vakuf.baGornji Vakuf - UskopljeKakanjgornjivakuf-uskoplje.bakakanj.com.baMaglajNovi Travnikmaglaj.banovi-travnik.com60

Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • SWOT AnalizaSWOT ANALIZAU cilju izdvajanja unutarnjih karakteristika regije (snage i slabosti), kao i faktorakoji dolaze iz okruženja (mogućnosti i prijetnje) – korišten je standardni metodSWOT analize za kreiranje ili procjenu strategije.Na osnovu rezultata SWOT analize, očigledno je da su razvojne mogućnostiregije Centralna BiH zasnovane na njenim jakim stranama, odnosno potvrđenoje da su metaloprerađivačka i drvoprerađivačka industrija, proizvodnjagrađevinskog materijala, papira i zdravih poljoprivrednih proizvoda, te trgovina iturizam sektori koji najviše obećavaju u pogledu uvođenja modernizacije itransfera novih tehnologija. Uvođenje novih tehnologija u proizvodnju energije,pridržavajući se principa održivog razvoja, također je jedna od razvojnihmogućnosti za regiju CBiH.Iskorištenje geostrateškog položaja regije CBiH za izgradnju saobraćajne i drugekomunikacijske infrastrukture, može se upotrijebiti kao daljnji generator zajačanje uloge regije kao mjesta razmjene roba, usluga i znanja, u kontekstucijele BiH. Navedene razvojne mogućnosti trebaju omogućiti ostvarenje vizijeregije: Regija Centralna BiH će biti moderna evropska regija ugodna za život, radi odmor.61

Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • SWOT AnalizaSStrengthsWWeaknessesSnage• Prirodni resursi (šuma, obradivo zemljište, rude,minerali, vode)• Povoljan geostrateški položaj• Potencijal za razvoj energetskog sektora• Povoljni klimatski uslovi za razvoj poljoprivrede• Ekonomski resursi (infrastruktura, tradicija), vezaniza prerađivačke industrije, poljoprivredu i trgovinu• Veliki broj malih i srednjih preduzeća• Izvozno orijentirani proizvodni sektori(drvoprerada, metaloprerada...)• Kvalificirana radna snaga• Konkurentna cijena radne snage• Razvijen sistem obrazovnih institucija• Tradicija, historijsko i kulturno naslijeđe• Prirodni potencijali za razvoj turističkih, sportskih,rekreacionih i kulturnih centara• Razvijen NVO sektorSlabosti• Zastarjeli sistemi korištenja i loše upravljanjeprirodnim bogatstvom• Loše stanje putne, željezničke i druge javneinfrastrukture• Zastarjeli metodi i kapaciteti za eksploatacijuresursa za proizvodnju energije• Nedovoljno uspješan i još uvijek spor procesprivatizacije• Naslijeđena neadekvatna i zastarjela strukturaprivrede• Zastarjele tehnologije• Nizak nivo investiranja u proizvodnju• Nizak nivo konkurentnosti domaćih preduzeća• Nepovoljni uslovi kreditiranja• Veliki izvoz sirovina i poluproizvoda• Nepotreban i neopravdan uvoz• Nedovoljna i neadekvatna promocija domaćihproizvoda• Visoka stopa nezaposlenosti sa veoma lošomobrazovnom strukturom nezaposlenih u odnosu napotrebe tržišta rada• Kapaciteti obrazovnih institucija, vezani za nivoprimjenjivanja savremenih metoda u edukativnomprocesu i jačanje praktičnog znanja su veoma loši• Nedostatak adekvatnih treninga za stručnupreobuku• Nizak nivo korištenja informatičkih tehnologija• Loše stanje infrastrukture lokacija pogodnih zarazvoj kulturno-historijskog i sportskog turizma62

Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • SWOT AnalizaOOpportunitiesTThreatsMogućnosti• Izgradnja auto-puta Vc• Institucionalne i zakonske reforme u BiH• Podrška Međunarodne zajednice i viših nivoa vlastijačanju privatnog sektora, posebno malih i srednjihpreduzeća• Brendiranje BiH proizvoda• Usavršavanje poslovnih vještina• Transfer naučnih i tehnoloških dostignuća, kao iedukativnih mogućnosti• Podsticanje istraživačkog rada, razvoja i kreativnihpotencijala unutar kompanija• Strane investicije• Strateška partnerstva• Jačanje postojećih institucija, naročito onih koje sebave kontrolom kvaliteta proizvoda• Implementacija BiH strategije za zaštitu okoliša• Implementacija strategije razvoja turizma u FBiH• Usmjerenost BiH ka infrastrukturnom razvoju iučešće u međuregionalnim infrastrukturnimprojektima• Dosljedna i blagovremena izrada i implementacijarazvojne strategije BiH će imati pozitivan utjecaj naubrzanje razvoja regije Centralna BiH• Rad Međunarodne zajednice na jačanjudemokratskih društvenih mehanizama ćepoboljšati partnerstvo između javnog i privatnogsektora u regiji Centralna BiH.• Korištenje raspoloživih razvojnih fondova,prvenstveno fondova EU• Ulazak u Evropsku uniju (širenje tržišta)Prijetnje• Nepovoljno poslovno okruženje u BiH• Nedostatak povjerenja u domaće proizvođače• Nabavka stare i zastarjele opreme• Visoka cijena električne energije, što povećavacijenu domaćih proizvoda• Neiskorištenost i daljnje propadanjepoljoprivrednog zemljišta• Prekomjerno pretvaranje obradivog zemljišta udruge namjene• Komplicirane, skupe i neefikasne strukture vlasti uBiH• Inertnost vlasti u pogledu upravljanja ljudskimresursima• Komplicirane procedure, složena i neusklađenazakonska legislativa iz oblasti poduzetništva igrađenja• Političko-ekonomska nestabilnost regije (Balkana)• Dugoročno prisustvo spoljnotrgovinskog deficita• Dugoročna ne-implementacija monetarnih politika(Odbor za monetarnu politiku)• Nepostojanje strategije razvoja BiH• Zanemarivanje razvoja infrastrukture i zaštiteokoliša u BiH; aerozagađenje u nekim područjimaregije• Nedovoljan pristup svježem finansijskom kapitalupod povoljnim uvjetima• Povećanje društvenog nezadovoljstva u BiH• Opšta finansijska kriza (recesija)63

Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • SWOT AnalizaTeslićTešanjteslic.baopcina-tesanj.baTravnikUsoraVitezopcinatravnik.com.baopcina-usora.comZavidovićiZenicaopcinavitez.infozavidovici.baŽepčezenica.baopcina-zepce.com64

Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • ProjektiPROJEKTISektor 1: RAZVOJ MALIH I SREDNJIH PREDUZEĆA (MSP)Regija Centralna BiH raspolaže resursima koji omogućavaju supstituciju uvoza,međutim, sistem dodane vrijednosti i dalje ostaje izazov s kojim će se regionalnaekonomija nastaviti součavati. Građenje konkurentnosti u maloj zemlji, pogotovou uslovima odgovornosti za regionalni i lokalni razvoj, povezano je sa rastućomulogom malih i srednjih preduzeća (MSP). Dobro razvijen sektor MSP-a imabrojne prednosti za ekonomiju zemlje, jer su MSP kreativna, inovativna i lako seprilagođavaju promjenama na tržištu. Sem toga, MSP se mogu brže i lakšeprilagoditi novoj konkurentskoj stvarnosti, dok veća preduzeća običnofunkcioniraju prema dugoročnijim perspektivama, pa je za njih mnogo teže danaprave zaokret u poslovanju i prilagode se novim uslovima.Specifičnost razvoja, utemeljenog na podršci i promociji MSP, primarno se odnosina potrebu stvaranja povoljnog poslovnog okruženja, u kojem će ta preduzećaimati uslove za razvoj i građenje održivih konkurentskih prednosti. S obzirom danemaju snagu da djeluju samostalno na velikim tržištima zbog svoje usitnjenosti,logično je da u poslovnom okruženju počinju da grade partnerstvo i razvijajusaradnju po horizontalnoj i vertikalnoj dimenziji, kao i da promoviraju saradnjuklasterskog tipa. MSP i dalje ne raspolažu adekvatnim znanjima, koja biomogućila konkurentan nastup.Drugi izazov predstavlja tehnološka zaostalost MSP, kao i nedovoljna primjenameđunarodnih standarda koji bi omogućili da se udovolji zahtjevima domaćeg iinozemnog tržišta. Evidentna je potreba promocije poduzetništva među mladimai u cijelom obrazovnom sistemu. Razvoj sektora MSP će i u narednom periodupredstavljati ključni faktor razvoja regije Centralna BiH. Osnivanje tehnološkihcentara, centara za izvrsnost i drugih ustanova naučno-istraživačkog tipa u regijiCentralna BiH će imati značajnu ulogu u jačanju konkurentnosti MSP. Međutim,uspostava poslovnih inkubatora će obezbijediti osnivanje novih preduzeća, štočini preduslov za dalji razvoj privrede.Regiju karakterizira veliki raskorak između stvarnog privrednog potencijala injegove trenutne učinkovitosti. Ovaj raskorak bi se trebao premostiti ciljaniminvesticijama, koje bi bitno poboljšale dodanu vrijednost, time što ćeinvestitorima pružiti čitavu lepezu mogućnosti, kao što su uvođenje savremenijihtehnologija i mašina, prenos znanja i najnovijih proizvodnih vještina,modernizacija dizajna proizvoda, povećavanje upravljačkih i marketinškihsposobnosti, unapređenje veza sa međunarodnim tržištem, i sl.65

Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • ProjektiR. Br. Naziv programa/projekta Procijenjenavrijednost (KM)1. Program razvoja sektora MSPPredloženivremenski okvir1.1 Uspostava i razvoj Tehnološkog parka Zenica 7.000.000 2009-20151.2 Uspostava i razvoj poslovnih inkubatora (Kakanj, Travnik, Usora, Zenicaitd.)1.3 Modernizacija opreme i naučno-istraživačke infrastrukture Univerziteta uZenici5.000.000 2009-20152.500.000 2009-20121.4 Izgradnja mreže poslovnih inkubatora u općini Maglaj 900.000 2009-20101.5 Osnivanje centra za izvrsnost u drvopreradi 1.500.000 2009-20111.6 Regionalni centar za oštrenje alata u sektoru drvoprivrede- Zavidovići 1.500.000 2009-20151.7 Promocija poduzetništva među mladima 3.000.000 2009-20111.8 Promocija privrednih potencijala regije Centralna BiH 2.000.000 2009-20121.9 Jačanje izvoznih kapaciteta MSP u regiji Centralna BiH 1.000.000 2009-20151.10 Jačanje metaloprerađivačkog sektora MSP u regiji Centralna BiH 1.500.000 2009-20151.11 Jačanje mreže podrške MSP u regiji Centralna BiH 2.000.000 2009-20151.12 Projekt proizvodnje energije iz alternativnih izvora energije 2.000.000 2009-20111.13 Mapiranje i brendiranje robnih marki regije Centralna BiH 2.000.000 2009-20111.14 Unaprijeđenje i razvoj podsticajnih mjera za podršku MSP 3.000.000 2009-20111.15 Osnivanje regionalnog kreditno-garantnog fonda 2.000.000 2009-201566

Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • ProjektiSektor 2: RAZVOJ TURIZMARegija Centralna BiH raspolaže značajnim prirodnim i kulturno-historijskimpotencijalom za kvalitetan razvoj turizma kao privredne grane. Od posebnog suznačaja mogućnosti za razvoj zimskog, eko i speleološkog turizma, banjskihlječilišta, sportsko-rekreacionih centara, te postojanje velikog broja kulturnohistorijskihspomenika, koji datiraju iz različitih historijskih epoha (Neolitskodoba, Srednjovjekovna Bosanska država, Tursko carstvo, Austro-UgarskaMonarhija i td.).Međutim, turistička infrastruktura (hoteli, moteli, pansioni, restorani, promotivnicentri i sl.) nije adekvatno razvijena i rješavanju ovog problema je potrebnoposvetiti veliku pažnju. Također, treba raditi i na unapređenju ekološke svijesti.Značajnu pažnju treba posvetiti promotivnim i marketinškim aktivnostima iedukaciji ljudi, angažiranih u ovom sektoru, kako bi se turistička ponudaunaprijedila i mogućnosti za razvoj i investiranje u ovaj sektor promovirale naadekvatan način.BobovacVlašićR. Br. Naziv programa/projekta Procijenjenavrijednost (KM)2.1 Izgradnja turističkih kapaciteta i očuvanje tradicije i kulturnog naslijeđa regije CBiH2.1.1 Razvoj turizma, očuvanje prirodnih vrijednosti i kulturno-historijskihspomenika na području općina Vareš i Kakanj, sa posebnim osvrtomna stavljanje Kraljeve Sutjeske i kraljevskog grada Bobovac u kontekstturističke ponude kroz implementaciju Master plana2.1.2 Sistematski razvoj turizma kroz izradu i implementaciju Master planaVlašić – Babanovac2.1.3 Izrada i implementacija Master plana za razvoj turizma na područjuAjvatovice i starog grada Prusac – općina Donji Vakuf2.1.4 Implementacija Master plana Zimsko-turistički centar Sebešić – općinaNovi TravnikPredloženivremenski okvir12.411.223 2009-20155.000.000 2009-201510.000.000 2009-201510.000.000 2009-20152.1.5 Razvoj sportsko-rekreacionog centra Smetovi – općina Zenica 2.000.000 2009-20132.1.6 Razvoj sportsko-rekreacionog centra Busovača 10.000.000 2009-20132.1.7 Razvoj zimskog i planinskog turizma na planini Vučja – općina Teslić 4.000.000 2010-20122.1.8 Izgradnja centra za rekreaciju, sport i proizvodnju hrane u Bilješevu –općina Kakanj19.666.000 2009-201567

Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Projekti2.1.9 Projekt Kraljevski pečat - uspostavljanje prepoznatljivog brenda regijekao turističke destinacije2.1.10 Konzervacija i restauracija kulturno-historijskih spomenika regijeCentralna BiH (tvrđave Bobovac, Maglaj, Prusac, Tešanj, Travnik,Vranduk i drugi objekti od historijskog značaja)500.000 2009-201120.000.000 2009-20152.1.11 Restauracija Zavičajnog muzeja Travnik 150.000 2009-20152.1.12 Proširenje turističke ponude regije Centralna BiH sa posebnim osvrtomna kulturno-historijsko naslijeđe BiH2.1.13 Zaštita i očuvanje kulturne baštine općine Zavidovići i susjednih općinau regiji Centralna BiH2.1.14 Projekt na starom gradu Maglaj: sanaciono-konzervatorskorestauratorskiradovi2.1.15 Otvaranje Garbuna (srednjovjekovna etno kuća) i srednjovjekovnogtrgovišta – općina Travnik5.000.000 2009-20153.500.000 2009-2013420.000 2009-201075.380 2009-20102.1.16 Regionalni park prirode - Turistički centar “Tajan” 5.000.000 2009-20152.1.17 Putevima dobrih voda (Spajanje ekonomskih, ekoloških i turističkihpotencijala općina Žepče, Maglaj, Tešanj i Teslić u jedinistveni turističkibrend, kao mjesta gdje izviru najbolje mineralne vode.)1.000.000 2009-20112.1.18 Promocija i razvoj spelološkog turizma u regiji Centralna BiH 1.000.000 2009-20122.1.19 Razvoj ruralno-planinskog turizma regije Centralna BiH 1.500.000 2009-20152.1.20 Razvoj Eko turizma u regiji Centralna BiH 1.500.000 2009-20152.1.21 Univerzitetske sportske igre - Univerzijada 1.250.000 2009-20102.1.22 Umjetničke kolonije regije Centralna BiH 300.000 2009-20102.1.23 Izrada turističke signalizacije u regiji Centralna BiH 400.000 2009-20112.1.24 Izgradnja regionalnog ribolovnog centra Krivaja 2.500.000 2009-20132.1.25 Uređenje izletišta “Ponijeri” – općina Kakanj 1.000.000 2009-20152.1.26 Izrada studije o stanju i mogućnostima razvoja turizma na područjuopćine Usora50.000 2009-20102.2 Ekološki program zaštite prirodnih destinacija, izvorišta, vodnih tokova, rječnih koritai izgradnja sistema za upravljanje specijalnim otpadom u regiji Centralna BiH2.2.1 Uređenje lokacija za prikupljanje kućnog otpada u općinama regijeCentralna BiH po jedinicama lokalne samouprave6.000.000 2009-20152.2.2 Izrada programa zaštite izvorišta, vodnih tokova, rječnih korita iizgradnja sistema upravljanja otpadom u regiji CBiH2.2.3 Uređenje turistički atraktivne zaštićene zone na lokalitetu rijeke Ugarna Vlašiću200.000 2009-201015.745.000 2009-20112.2.4 Zaštita vodotoka rijeke Velika Usora 3.000.000 2010-20112.2.5 Očuvanje prirodnih vrijednosti prašumskog područja Gornja Trstionica-Bukovica, I faza – općina Kakanj45.000 2009-20102.2.6 Zaštita izvorišta Havdine- Doboj Jug 1.650.000 2009-20132.2.7 Regulacija korita rijeke Trstionica – općina Kakanj 1.400.000 2009-201368

Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • ProjektiSektor 3: RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALAIako radno sposobna populacija u regiji Centralna BiH iznosi više od 65%ukupnog broja stanovnika, evidentna je velika nezaposlenost. Jedan od uzroka jei činjenica da obrazovni sistem nije usklađen sa potrebama tržišta rada.Očigledan je nedostatak nekih neophodnih kadrova, posebno u domenumenadžmenta, poduzetništa, informatičkih tehnologija i proizvodnih zanimanja.Zbog toga bi trebalo uspostaviti dopunski obrazovni sistem i na taj načinobezbijediti strukturu kadrova kakva je potrebna privredi.Potrebno je posvetiti pažnju razvoju poduzetničkog duha, naročito kod mladih,koji je, iz različitih razloga, još uvijek slab. Otvaranje centara za prekvalifikaciju idokvalifikaciju kadrova bi omogućilo određenom broju nezaposlenih da steknuadekvatna znanja i odgovore na potrebe tržišta rada.R. Br. Naziv programa/projekta Procijenjenavrijednost (KM)3. Program razvoja ljudskih potencijalaPredloženivremenski okvir3.1 Jačanje kapaciteta nosilaca ekonomskog razvoja u regiji Centralna BiH 300.000 2009-20153.2 Jačanje kapaciteta lokalnih razvojnih agencija 1.500.000 2009-20153.3 Obrazovanje i prekvalifikacija odraslih u srednjem obrazovanju 10.000.000 2009-20153.4 Uspostava centara za poslovnu edukaciju 500.000 2009-20113.5 Mini obrazovni centri za radnička zanimanja 500.000 2009-20103.6 Edukacija iz oblasti novih tehnologija 200.000 2009-20153.7 Obuka kadrova prema potrebama tržišta 200.000 2009-20103.8 Edukacija mladih poljoprivrednih proizvođača (razvoj edukativnog modelaza mlade poljoprivredne proizvođače)3.9 Podsticajne mjere za zapošljavanje visokoobrazovanih i kadrova sasrednjim obrazovanjem600.000 2009-20151.000.000 2009-20153.10 Uvođenje preduzetništva u srednje obrazovanje 1.000.000 2009-20153.11 Osavremenjavanje gradskih biblioteka stručnom literaturom i otvaranjeminternet klubova u sklopu biblioteka u regiji Centralna BiH800.000 2009-20153.12 Informatizacija osnovnih škola u regiji Centralna BiH 1.500.000 2009-201569

Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • ProjektiSektor 4: RAZVOJ REGIONALNE INFRASTRUKTURERazvoj infrastrukture predstavlja temelj na kome se dugoročno gradi zdravaekonomija.Zahvaljujući svom geostrateškom položaju regija Centralna BiH ima ogromanpotencijal za razvoj. Nalazi se blizu važnih poslovnih centara i prometnihraskršća. Gradovi regije su povezani saobraćajnicama različitih kategorija, a nekiod njih su povezani i željeznicom. Međutim, saobraćajna infrastruktura (posebnolokalne saobraćajnice) ne omogućava zadovoljavajuću kvalitativnu podrškuekonomskom razvoju i potrebno je raditi na njenom poboljšanju.Sistemima vodosnabdijevanja se slabo upravlja, a otpadne vode i čvrsti otpadpredstavljaju ozbiljan problem. Kanalizacioni sistemi u nekim općinama regijenisu adekvatno riješeni.Poseban značaj za razvoj regije imaju poslovne/industrijske zone koje doprinosepovećanju konkuretnosti regionalne ekonomije. Uspostava poslovnih/industrijskihzona bi trebala utjecati na rješavanje problema nezaposlenosti, aktiviranjeneiskorištenih resursa i njihovih kapaciteta, stvaranje uslova za privlačenjestranih investicija, smanjenje investicionih izdataka za proizvodne i poslovneobjekte, smanjenje operativnih troškova funkcionisanja, transporta i održavanjaobjekata, stvaranju partnerstva među povezanim industrijama i td.Industrijska zona "Misurići"Regionalni putovi70

Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • ProjektiR. Br. Naziv programa/projekta Procijenjenavrijednost (KM)4.1 Program uspostave i razvoja poslovnih/industrijskih zona u regiji Centralna BiHPredloženivremenski okvir4.1.1 Uspostava i upravljanje poslovnim zonama u općini Maglaj 10.000.000 2009-20154.1.2 Izgradnja i uređenje industrijske zone Lanara, Teslić 3.500.000 2009-20154.1.3 Uspostava poslovne zone Matuzići – općina Doboj Jug 500.000 2009-20154.1.4 Uspostava poslovne zone Mravići – općina Doboj Jug 900.000 2008-20154.1.5 Uspostava poslovne zone Glinište, Jelah Tešanj 145.000.000 2009-20154.1.6 Uspostava poslovne zone Neobarje, Novi Travnik 40.000.000 2009-20154.1.7 Uspostava poslovnih zona Antena i Drivuša u općini Zenica 5.000.000 2009-20154.1.8 Uspostava poslovne zone u općini Žepče 8.000.000 2009-20154.1.9 Uspostava poslovne zone Vrtilište, Kakanj 31.000.000 2008-20154.1.10 Uspostava industrijsko/poslovne zone Nova Bila – općina Travnik 6.000.000 2009-20154.1.11 Uspostava industrijsko/poslovne zone Turbe-općina Travnik 5.000.000 2009-20154.1.12 Uspostava industrijsko/poslovne zoneHan Bila – Mehurić – općina Travnik5.000.000 2009-20154.1.13 Uspostava industrijsko/poslovne zone Vitovlje-Vlašić 5.000.000 2009-20154.1.14 Uspostava industrijsko/poslovne zone Dolac na Lašvi – općina Travnik 6.000.000 2009-20154.1.15 Uspostava poslovnih zona u općini Zavidovići 3.500.000 2009-20154.1.16 Uspostava poduzetničke zone Žabljak uopćini Usora 5.000.000 2009-20154.1.17 Proširenje poslovne zone PC 96-2 5.000.000 2009-20104.2 Program izgradnje putne infrastrukture u regiji Centralna BiH4.2.1 Izgradnja i rekonstrukcija regionalnog puta R-473Tedin Han - Banja Vrućica – Bistričak - Nemila4.2.2 Izgradnja i rekonstrukcija regionalnog putaKaćuni – Lugovi - Donje Moštre4.2.3 Izgradnja i rekonstrukcija regionalnog puta Busovača - Vitez prekoBara30.000.000 2011-201310.000.000 2009-20115.000.000 2009-20124.2.4 Izgradnja mosta preko rijeke Usore 700.000 2009-20114.2.5 Izgradnja regionalnog puta Matuzići- Kraševo -Lepenica 688.520 2009-20114.2.6 Izgradnja regionalne prometnice lijevom obalom rijeke Usore(Kalošević – Ćemani - Makljenovac)3.000.000 2009-20124.3 Program upravljanja vodnim potencijalima, otpadnim vodama i specijalnim otpadom u regiji Centralna BiH4.3.1 Uspostava regionalnog sistema vodosnabdijevanja Plava voda 45.000.000 2009-20114.3.2 Izgradnja vodosnabdijevanja općina Doboj Jug, Maglaj, Teslić, Tešanji Usora10.000.000 2009-20154.3.3 Rekonstrukcija vodovodnog sistema u općini Doboj Jug 2.750.000 2009-20134.3.4 Vodosnabdijevanje prigradskih područja i odvod otpadnih voda napodručju općine Žepče4.3.5 Izmjena azbestno-cementnih cijevi na vodovodu Tajašnica-Zavidovići injihovo stavljanje u funkciju kanalizacije i izgradnje sistemaprečišćavanja otpadnih voda4.3.6 Izrada studije izvodljivosti za izgradnju glavnih kolektora i sistema zaprečišćavanje otpadnih voda naseljenih mjesta u regiji Centralna BiH4.3.7 Izrada studije izvodljivosti, idejnog i glavnog projekta regionalnogkolektora otpadnih voda za općine Doboj Jug, Doboj, Teslić, Tešanj iUsora750.000 2009-201130.000.000 2009-2015220.000 2009-2011260.000 2009-20114.3.8 Izgradnja kanalizacionog kolektora duž rijeke Vrbas 6.207.256 2009-201171

Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Projekti4.3.9 Izgradnja kolektora i prečistača otpadnih voda u općiniGornji Vakuf-Uskoplje11.000.000 2010-20154.3.10 Jedinstvni kanalizacioni sistem općine Kakanj 26.000.000 2009-20154.3.11 Zaštita vodozahvata "Bukovica" sa rješenjem kanalizacionog sistemana području općina Kaknj i Vareš4.3.12 Izgradnja odvodnog armirano-betonskog kanala na području općineDoboj Jug4.000.000 2009-20131.122.475 2009-20114.3.13 Izgradnja odvoda podzemnih i oborinskih voda u općini Doboj Jug 800.000 2009-20124.3.14 Izgradnja sekundarne kanalizacije u općini Doboj Jug 3.000.000 2009-20124.3.15 Izgradnja prečistača otpadnih voda u općinama sliva rijeke Usore 1.500.000 2009-20154.3.16 Uređenje korita rijeke Bosne 6.800.000 2009-20104.3.17 Rekonstrukcija i izgradnja vodovodne i kanalizacione mreže širegurbanog područja općine Vitez sa ugradnjom prečistača otpadnih voda16.000.000 2009-20154.3.18 Ugradnja prećistača na izvorištu vode za piće Kruščica 3.500.000 2009-20154.3.19 Izgradnja i proširenje kanalizacionih sistema, izgradnja kolektora isistema za prečišćavanje otpadnih voda na području općine Zenica4.3.20 Izgradnja regionalnih lokacija za recikliranje otpada, u skladu sstrategijom upravljanja otpadom BiH4.3.21 Izgradnja regionalne deponije za neškodljivo uklanjanje životinjskihleševa80.000.000 2009-20155.100.000 2009-2015500.000 2009-20104.3.22 Izgradnja regionalne spalionice životinjskog otpada 3.000.000 2009-20114.3.23 Izrada projekta za izgradnju postrojenja za uništavanje medicinskogotpada4.3.24 Mjerenje kvalitete zraka u regiji Centralna BiH upotrebom pokretnihekoloških laborotorija200.000 2008-200111.350.000 2009-20114.3.25 Praćenje kvaliteta zraka, vode i zemlje u regiji Centralna BiH 1.000.000 2009-20114.3.26 Izgradnja BIO Lagune - mikrofitnih jezera u regiji Centralna BiH 2.000.000 2009-20124.3.27 Izrada elaborata "Procjena uticaja poslovnih zona na okolinu u regijiCentralna BiH"36.000 2009-201572

Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • ProjektiSektor 5: POLJOPRIVREDA I RURALNI RAZVOJKada je u pitanju proizvodnje hrane, regija CBiH je bila relativno slabo razvijenau usporedbi sa ostatkom BiH, zbog činjenice da je poljoprivreda bila ekstenzivna ibazirana na individualnim gazdinstvima. Regija ima odlične prirodnepredispozicije za proizvodnju voća i povrća, ljekovitog bilja, proizvodnju i preradumlijeka i mesa, peradarstvo i pčelarstvo. Unatoč potencijalu regije, agro-biznis savećom dodanom vrijednošću još uvijek je nedovoljno razvijen.Danas, kada je tržište roba široke potrošnje konsolidirano, od čega proizvodiprehrambene industrije zauzimaju dobar dio, domaći poljoprivrednici sesuočavaju sa brojnim izazovima kao što su: zadovoljavanje standarda kvalitete uproizvodnji hrane, plasman i distribucija proizvoda, dostupnost testnim centrimalabaratorijima,ustanovama za certificiranje poljoprivrednih proizvoda, te krozuspostavu sistema dodane vrijednosti, mapiranje robnih marki i autohtonihproizvoda i sistemski pristup razvoju programa namijenjenih poljoprivredi.Razvoj programa poticaja ovom sektoru kroz rad državnih organa i ministarstavakantonalnih vlada i njihovu saradnju sa lokalnim zajednicama zahtijeva većistepen koordinacije i identifikaciju uloga i kompetencija svih partnera uključenihu razvoj ovog sektora.73

Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • ProjektiR. Br. Naziv programa/projekta Procijenjenavrijednost (KM)5. Jačanje poljoprivrede i ruralni razvoj5.1 Izgradnja kapaciteta za intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju,hlađenje, skladištenje i preradu voća i povrća5.2 Podizanje plantažnih voćnjaka kontinentalnog voća: jabuke, kruške,šljive, orah… (općine Maglaj, Bugojno i td.)Predloženivremenski okvir6.000.000 2009-20111.200.000 2009-20115.3 Podizanje matičnih zasada kontinentalnog voća – općina Busovača 2.500.000 2009-20145.4 Zaštita i širenje proizvodnje autohtonog sortimenta voća 200.000 2009-20105.5 Uspostava prerađivačkih kapaciteta i razvoj mreže kooperanata 2.000.000 2009-20115.6 Podizanje zasada jagodičastog voća: malina, jagoda i td.(općine Gornji Vakuf/Uskoplje, Donji Vakuf, Bugojno, Doboj Jug…)5.7 Zasnivanje plantaža bobičastog voća (borovnica, brusnica i td.) uopćini Žepče200.000 2009-2010350.000 2009-20125.8 Proizvodnja industrijskog skroba u regiji Centralna BiH 1.000.000 2009-20105.9 Instaliranje regionalne sušare voća 22.000 2009-20105.10 Unapređenje poljoprivredne proizvodnje u regiji Centralna BiHprimjenom savremenih metoda u proizvodnji - plastenička proizvodnjapovrća800.000 2009-20125.11 Razvoj organske poljoprivrede na području regije Centralna BiH 300.000 2009-20155.12 Rekultivacija oštećenih zemljišta na području regije Centralna BiH 10.000.000 2009-20155.13 Proširenje otkupa mlijeka i laktofrizacija terena 358.000 2009-20105.14 Program razvoja stočarstva na području regije Centralna BiH 1.000.000 2009-20155.15 Osnivanje klastera proizvođača mlijeka i mliječnih proizvoda 1.500.000 2009-20115.16 Program razvoja pčelarstva na području regije Centralna BiH 500.000 2009-20155.17 Revitalizacija planinskog područja općina Kotor Varoš, Teslić, Travnik iZenica4.600.000 2009-20115.18 Regionalni projekt borbe protiv ambrozije 200.000 2009-20105.19 Uspostava dijagnostičnog laboratorija u sklopu Veterinarskog zavodana Institutu “Kemal Kapetanović” u Zenici500.000 2009-20105.20 Uspostava regionalnog centra za hranu, poljoprivredu i veterinarstvo 2.000.000 2009-20155.21 Izrada programa razvoja intenzivne poljoprivredne proizvodnje u regijiCentralna BiH5.22 Izrada regionalne strategije razvoja ruralnih područja na području regijeCentralna BiH80.000 2009-20111.000.000 2009-201574

Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • ProjektiSektor 6: ENERGETIKAEnergetski sektor u BiH je jedan od najznačajnijih privrednih sektora, sa dugomtradicijom i značajnim potencijalom za daljnji razvoj i investiranje. Međutim,stanje u sektoru zahtijeva velike reforme i restruktuiranje s ciljem da sektorpostane integralnim dijelom europskog energetskog tržišta.Sadašnja disharmonija nadležnosti i kompetencija u energetskom sektoru BiH(Energetski sektor Bosne i Hecegovine nije u nadležnosti države Bosne iHercegovine nego entiteta) s jedne strane, te preuzetih međunarodnih obavezaBiH u procesu integracija i ispunjenja obaveza, s druge strane, proizvodi velikokašnjenje objektivno mogućeg bržeg razvoja i korišćenja međunarodnihfinansijskih izvora i projekata. Takva situacija se, naravno, odražava i naenergetski sektor regije CBiH.Federacija BiH je u septembru 2008. godine usvojila Strateški plan i programrazvoja energetskog sektora u FBiH koji je poslužio kao osnova na kojoj sudefinirani projekti u oblasti energetike koji se planiraju implementirati unarednom periodu.Značajan elektro-energetski potencijal regije predstavlja tradicionalna spregarudarstva i proizvodnih energetskih objekata. Pored toga, stanoviti hidropotencijal moguće je iskoristiti za izgradnju malih protočnih elektrana.Pored već poznatih rudarskih središta, planiraju se otvoriti novi rudnici BrezoveDane (općina Maglaj) i Bugojno, a uz postojeću termoelektranu Kakanj(značajnom elektroenergetskom objektu za nivo BiH), planira se izgradnja novetermoelektrane u Bugojnu.U većini općina regije sistemi daljinskog grijanja su zastarjeli, te zahtijevajuznačajnija ulaganja u izgradnju ili rekonstrukciju.U smislu proširenja postojećeg transportnog sistema gasa, planira se igasifikacija gradova regije Centralna BiH.75

Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • ProjektiR. Br. Naziv programa/projekta Procijenjenavrijednost (KM)6. Jačanje energetskog sektoraPredloženivremenski okvir6.1 Otvaranje rudnika mrkog uglja Brezove Dane u općini Maglaj 2009-20156.2 Razvoj i proširenje rudnika uglja u regiji Centralna BiH za dodatnuproizvodnju uglja2009-20156.3 Izgradnja novog rudnika uglja u općini Bugojno 2009-20156.4 Termoelektrana Bugojno Sukladno studijiizvodljivosti6.5 Modernizacija postojećih i izgradnja novog bloka TermoelektraneKakanj2009-20152009-20156.6 Izgradnja hidroelektrane Ugar Ušće (1 x 15 MW) 2009-20156.7 Sanacija, modernizacija i uvođenje sistema daljinskog grijanja uopćinama regije Centralna BiH6.8 Uvođenje prirodnog plina u postojeću termoelektranu Kakanj – izradastudije75.000.000 2009-20152009-20156.9 Gasifikacija grada Zenica 2009-20156.10 Izgradnja gasovoda Zenica-Travnik, kao prva faza gasifikacije SBK 2009-20156.11 Izgradnja gasovoda Zenica-Bosanski Brod 2009-20156.12 Analiza mogućnosti i primjena alternativnih izvora energije u regijiCentralna BiH2009-201576