Studija izvodljivosti - REZ

SadržajPregled tabela ............................................................................................................................. 6Pregled slika ............................................................................................................................... 81. UVOD .................................................................................................................................. 102. CILJ STUDIJE ..................................................................................................................... 12a) Komercijalna održivost ................................................................................................ 12b) Smanjenje nezaposlenosti ............................................................................................ 12c) Ouvanje okoline ......................................................................................................... 122.1 Zadaci............................................................................................................................. 133. METODOLOGIJA............................................................................................................... 143.1 Kvantitativno istraživanje .............................................................................................. 143.1.1. Uzorak za kvantitativno istraživanje...................................................................... 153.2 Kvalitativno istraživanje ................................................................................................ 173.2.1. Uzorak za kvalitativno istraživanje ........................................................................ 173.3 Provoenje istraživanja .................................................................................................. 194. IZVRŠNI SAŽETAK........................................................................................................... 204.1 Analiza trenutnog tržišta ................................................................................................ 204.2 Analiza primarnih izvora snabdijevanja......................................................................... 224.3 Upravljanje drvnim otpadom ......................................................................................... 234.4 Logistika prije proizvodnje ............................................................................................ 254.5 Proizvodni proces........................................................................................................... 264.6 Post-proizvodna logistika............................................................................................... 275. VLADINA/SEKTORSKA POLITIKA I LEGISLATIVA .................................................. 28A) ZNAAJNI PROPISI O ZAŠTITI OVJEKOVE OKOLINE.................................. 29B) BOSNA I HERCEGOVINA: ...................................................................................... 30C) FEDERACIJA BiH: .................................................................................................... 30D) VAŽEI ZAKONSKI AKTI U ŠUMARSTVU ........................................................ 315.1 Obilježja sektora............................................................................................................. 365.2 Strane ukljuene u proces............................................................................................... 375.3 Trenutni problemi u domenu iskorištavanja drvnog ostatka.......................................... 376. ANALIZA SNABDIJEVANJA/ POTRAŽNJE................................................................... 386.1 Analiza trenutnog tržišta ................................................................................................ 40a) Naini korištenja goriva od drvne mase u Evropi........................................................ 40b) Procjena domaeg tržišta ............................................................................................. 42c) Potražnja za proizvodima od drvnog ostatka u Evropi ................................................ 43d) Potražnja u pogledu konkurentnosti briketa i peleta.................................................... 456.2 Uporedne karakteristike raznih vrsta goriva .................................................................. 48a) Stavovi potrošaa prema industriji bio goriva ............................................................ 507. ANALIZA PRIMARNIH IZVORA SNABDIJEVANJA.................................................... 517.1 Pregled trenutne situacije u regiji Centralna BiH u ovom sektoru................................. 517.2 Šumski resursi ................................................................................................................ 517.3 Bruto posjeena masa (krupno drvo) za period 2002. – 2004. godina u m3................. 527.4 Korisni šumski otpad...................................................................................................... 537.5 Pregled izvora drvnog ostatka u primarnoj preradi........................................................ 537.6 Drvni ostatak iz industrije prerade drveta ...................................................................... 547.7 Trenutni nain iskorištavanja ......................................................................................... 547.8 Efikasnost proizvodnje toplotne energije od drvnog ostatka ......................................... 557.8.1 Trenutna situacija u regionu u domenu proizvodnje toplotne energije od drvnogostatka............................................................................................................................... 568. UPRAVLJANJE OTPADOM.............................................................................................. 573

8.1 Vrste drvnog ostatka....................................................................................................... 57a) Korisni šumski drvni ostatak........................................................................................ 57b) Drvni ostatak koji nastaje u primarnoj preradi drveta ................................................. 57c) Drvni ostatak koji nastaje u finalnoj preradi drveta ..................................................... 57d) Ostali drvni otpad......................................................................................................... 588.2 Trenutne koliine drvnog ostatka iz primarne i finalne proizvodnje ............................ 588.3 Problematika prikupljanja drvnog ostatka...................................................................... 598.4 Prijedlozi organizacije firmi radi lakšeg iskorištavanja drvnog ostatka ........................ 61a) Varijanta 1.................................................................................................................... 61b) Varijanta 2.................................................................................................................... 629. LOGISTIKA PRIJE PROIZVODNJE ................................................................................. 639.1. Potrebna logistika.......................................................................................................... 639.2.Take skladištenja .......................................................................................................... 649.3. Najisplativiji sistem logistike........................................................................................ 649.4. Troškovi nabavke materijala potrebnog za proizvodnju briketa................................... 659.5. Troškovi nabavke materijala potrebnog za proizvodnju peleta .................................... 659.6. Iskorištavanje šumskog drvnog ostatka......................................................................... 6510. NAINI ISKORIŠTAVANJA DRVNOG OSTATKA ..................................................... 6611. POST-PROIZVODNA LOGISTIKA ............................................................................... 6711.1 Briket............................................................................................................................ 68a) Transport briketa .......................................................................................................... 6811.2. Pelet............................................................................................................................. 6912. REZULTATI STUDIJE .................................................................................................... 7112.1 Znaaj potencijalnog projekta i projektne aktivnosti ................................................... 7112.2 Prijedlog iskorištavanja drvnog ostatka u regionu ....................................................... 7112.3 Koliine drvnog ostatka u regionu ............................................................................... 7112.4 Trenutni nain iskorištavanja drvnog ostatka po kategorijama.................................... 7112.5 Pregled trenutne proizvodnje briketa i peleta u regionu .............................................. 7212.6 Pregled iskazanih interesovanja za nabavku opreme ................................................... 7212.7 Iskorištavanje viškova drvnog ostatka ......................................................................... 7512.8 Iskorištavanje viškova drvnog ostatka iz primarne i sekundarne proizvodnje............. 7612.9 Prijedlog iskorištavanja drvnog ostatka koji ostaje u šumama .................................... 7712.10 Mikrolokacije pogodne za implementaciju projekta.................................................. 78a) Proizvodnja briketa ...................................................................................................... 79b) Proizvodnja peleta........................................................................................................ 80c) Proizvodnja eterinih ulja ............................................................................................ 8212.11. Potrebna sredstva za ostvarenje pokazatelja studije.................................................. 8212.12 Efekti u zapošljavanju ................................................................................................ 83a) Proizvodnja briketa i peleta.......................................................................................... 83b) Proizvodnja eterinih ulja ............................................................................................ 8412.13. Prijedlog finansiranja projekata ................................................................................ 84a) Finansiranje uz pomo obezbjeenja založnog fonda.................................................. 85b) Finansiranje putem komercijalnih kredita banaka ....................................................... 86c) Finansiranje putem lizinga ........................................................................................... 8612.14. Efekti održivosti ........................................................................................................ 8712.14.1. Proizvodnja briketa i peleta................................................................................ 8712.14.2. Proizvodnja eterinih ulja................................................................................... 8912.14.3. Uporedne cijene energenata ............................................................................... 8912.15. Ekološki aspekti ........................................................................................................ 8912.15.1. Proizvodnja bio-obnovljivih goriva i njihova upotreba ..................................... 904

Pregled tabelaTabela 5.1 Najuobiajeniji korišteni standardi zajedno sa novom CEN klasifikacijonimsistemom za pelete i brikete. (Izvor: www.pelletcentre.info ) .................................................. 33Tabela 5.2 Karakteristike kvaliteta bio-goriva. (Izvor: www.pelletcentre.info )..................... 33Tabela 5.3 Poreenje pelet standarda u razliitim državama. (Izvor: Industrial Network onWood Pellets, 2000). ................................................................................................................ 34Tabela 5.4 Klasifikacija peleta kao goriva. (Izvor: SS 18 71 20). ........................................... 35Tabela 5.5 Klasifikacija briketa kao goriva. (Izvor: SS 18 71 21).......................................... 35Tabela 6.1 Pregled broja uesnika na europskom tržištu peleta prema razliitim kategorijamanavedenim u legendi, 2005. godina (Izvor: Baza podataka, European Pellet Centre,www.pelletecentre.info ). ......................................................................................................... 39Tabela 6.1.1 Proizvodnja primarne energije iz drveta u državama Europske unije (EU-15),izražena u milionima toe. (Izvor: EurObserv’ER 2004). ......................................................... 41Tabela 6.1.2 Pregled kapaciteta proizvodnje zavisno od vrste i mogunosti instalirane opreme.................................................................................................................................................. 43Tabela 6.1.4 Dodatni troškovi za izvoz peleta, izraženo u EUR/toni....................................... 45Table 6.1.5 Troškovi proizvodnje i cijene peleta proizvedenih u Italiji. (Izvor: ETA-Renewable Energies, 2004)...................................................................................................... 45Tabela 6.1.6 Cijene vrstih bioloških goriva (Domae tržište)............................................... 48Tabela 6.1.7 Cijene vrstih bioloških goriva (Inostrano tržište). ............................................ 48Tabela 6.2.1 Usporedni prikaz kalorine moi pojedinih goriva ............................................ 48Tabela 6.2.2 Poreenje kalorine vrijednosti briketa i lož ulja............................................... 49Tabela 6.2.3 Uporedne karakteristike izmeu peleta i lož ulja................................................ 49Tabela 6.2.4 Isplativost upotrebe briketa i peleta u poreenju sa klasinim ogrjevnim drvetom.................................................................................................................................................. 50Tabela 7.2.1 Pregled participacije vrsta drvea u regionu. ................................................... 52Tabela 7.3.1 Godišnji prosjek sjee po kantonima. ................................................................ 52Tabela 7.4.1 Trenutne koliine drvnog ostatka u šumama u regionu Centralna BiH ............. 53Tabela 7.6.1 Koliine drvnog ostatka u regiji......................................................................... 54Tabela 7.6.2 Ukupna koliina drvnog ostatka u regionu Centralna BiH u m 3 ........................ 54Tabela 7.7.1 Trenutni nain iskorištavanja drvnog ostatka.................................................... 55Tabela 7.7.2 Oprema za iskorištavanje drvnog ostatka u regionu ......................................... 55Tabela 8.1.1 Procentualne koliine drvnog ostatka u zavisnosti od mjesta prerade.............. 58Tabela 8.2.1 Trenutne koliine drvenog ostatka po opinama ............................................... 59Tabela 9.4.1 Kalkulacija troškova kupovine i prevoza repromaterijala.................................. 65Tabela 9.5.2 Kalkulacija troškova kupovine i prevoza repromaterijala.................................. 65Tabela 11.1.1 Kalkulacija cijena pijrevoza i njegov uticaj na cijenu briketa ........................ 69Tabela 11.2.1 Kalkulacija cijena pijrevoza i njegov uticaj na cijenu peleta ........................... 70Tabela 12.4.1 Ukupna koliina drenog ostatka u regionu na godišnjem nivou (m 3 )............... 72Tabela 12.6.1 Broj zainteresovanih firmi za nabavku opreme za iskorištavanje drvnogostatka sa koliinama drvnog ostatka po opinama. ............................................................... 73Tabela 12.6.2 Pregled zainteresovanih firmi u regionu za nabavku opreme ......................... 74Tabela 12.7.1 Potencijala proizvodnja briketa i peleta od viškova drvenog ostatka u firmama.................................................................................................................................................. 75Tabela 12.7.2 Potencijalna proizvodnja briketa i peleta od drvenog ostatka koji ostaje ušumama..................................................................................................................................... 75Tabela 12.7.3 Potencijalna proizvodnja eterinog ulja od šumskog drvenog ostatka ........... 76Tabela 12.8.1 Pregled mogue proizvodnje briketa i peleta od viškova drvnog ostatka........ 76Tabela 12.9.1 Varijanta isplativosti investicije ako se kupuje kompletna sirovina ................ 77Tabela 12.9.2 Broj moguih postrojenja u regionu ................................................................ 776

Tabela 12.9.3 Ukupni prihod od eterinog ulja iz pretpostavljenog broja postrojenja........... 77Tabela 12.9.4 Ukupni troškovi proizvodnje za pretpostavljeni broj postrojenja.................... 78Tabela 12.9.5 Planirana dobit u koliko se instalira planirani broj postrojenja...................... 78Tabela 12.10.1 Pregled firmi koje imaju preduslove za pokretanje proizvodnje po opinama.................................................................................................................................................. 78Tabela 12.10.2 Stvarna kalkulacija koliina i potrebne opreme za proizvodnju briketa uregionu. .................................................................................................................................... 79Tabela 12.10.3 Finansijski efekti investicije. ........................................................................... 79Tabela 12.10.4 Vrijeme isplativosti investicije za svaku od mikrolokacija. ........................... 80Tabela 12.10.5 Stvarna kalkulacija koliina i potrebne opreme za proizvodnju peleta uregionu. .................................................................................................................................... 80Tabela 12.10.6 Finansijski efekti investicije. .......................................................................... 81Tabela 12.10.7 Vrijeme isplativosti investicije za svaku od mikrolokacija. ........................... 81Tabela 12.11.1 Okvirne cijene opreme za ostvarivanje planiranih pokazatelja..................... 82Tabela 12.11.2 Ukupna isplativost investicije u regionu........................................................ 83Tabela 12.12.1 Pokazatelji potencijalnog broja zaposlenih................................................... 83Tabela 12.12.2 Pokazatelji stvarno potrebnog broja zaposlenih po mikrolokacijama. .......... 84Tabela 12.12.3 Potencijalni broj zaposlenih u proizvodnji eterinih ulja.............................. 84Tabela 12.13.1 Pregled banaka koje su intervjuisane u toku istraživanja. ............................. 85Tabela 12.13.2 Pregled lizing kua koje su intervjuisane u toku istraživanja......................... 85Tabela 12.14.3.1 Uporedni pokazatelji odnosa cijena i koliina energenata.......................... 897

Pregled slikaSlika 1.1 Struktura potrošnje energije u državama EU-25, za 2002. godinu. (Izvor:EUROSTAT, 2003)............................................................................................................... 10Slika 1.2 Prikaz nekih od vrsta bioloških goriva. (Izvor: www.pelletecentre.info )............ 11Slika 3.1.1 Struktura u regionu. .......................................................................................... 15Slika 3.1.2 Struktura u opinama......................................................................................... 15Slika 3.1.3 Struktura po osnovnim djelatnostima................................................................. 16Slika 3.1.4 Struktura organizacije firmi.............................................................................. 16Slika 3.1.5 Struktura po osnovu broja zaposlenih............................................................... 17Slika 3.2.1 Struktura prema vrsti djelatnosti....................................................................... 17Slika 3.2.2 Struktura po broju zaposlenih........................................................................... 18Slika 3.2.3 Raspoložive i vlastite koliine drvnog ostatka. .................................................. 18Slika 3.2.4 Mogunost proizvodnje bio goriva.................................................................... 19Slika 4.1.1 Pregled glavnih faktora na tržištu drveta (Izvor: Hillring B., Trends and MarketEffects of Wood Energy Policies, Department of Bionergy, Swedish University ofAgricultural Sciences, 2003). ............................................................................................... 20Slika 4.2.1 Tok proizvoda, nusproizvoda i energije unutar industrije šumarstva. (Izvor:Biomasss-Green energy for Europe, European Commission, 2005). .................................. 23Slika 4.3.1 Naini korištenja drveta. (Izvor: Biomasss-Green energy for Europe, EuropeanCommission, 2005)............................................................................................................... 25Slika 4.4.1 Prikupljanje drvnog ostatka u šumi. (Izvor: E.V.A., Austrian Energy Agency,2005)..................................................................................................................................... 26Slika 4.5.1 Proces proizvodnje peleta. (Izvor: E.V.A., Austrian Energy Agency, 2005). .... 27Slika 4.6.1 Oblici transporta peleta. (Izvor: www.pelletcentre.info, 2005.)....................... 28Slika 5.1.1 Ciklus korištenja biomase. (Izvor: Altener, 2005). ............................................ 36Slika 6.1 Faktori koji utiu na trgovinu peletima na podruju EU...................................... 38Slika 6.2 Izvoz i uvoz vrstih biogoriva u Europi. (Izvor: Alakagnas, et al., 2002)............ 39Slika 6.1.1 Relevantne organizacije u Europi za podruje peleta i briketa.(Izvor: Altener,2004)..................................................................................................................................... 44Slika 6.1.2 Glavni švedski proizvoai briketa, peleta i piljevine. (Izvor: Bergström, et al2002)..................................................................................................................................... 46Slika 6.1.3 Proizvoai peleta u Italiji. (Izvor: Corresponding author, Pellets in southernEurope: The state of the art of pellets utilisation in southern Europe, New perspectives ofpellets from agri-residues, 2nd World Conference on Biomass for Energy, Industry andClimate Protection, 10-14 May 2004, Rome, Italy). ............................................................ 47Slika 6.1.4 Lokacije pogona za proizvodnju peleta u Finskoj 2002. (Izvor: OPET Finland,Wood Pellets in Finland-technology, economy and market, OPET Report 5, TechnicalResearch Centre of Finland, Jyväskyla, 2002.) ................................................................... 47Slika 6.2.1 Prikaz zapreminskih udjela pri procesu transformacije razliitih goriva.(Izvor:Altener, 2005.)...................................................................................................................... 49Slika 6.2.2 Prikaz polazne sirovine i gotovog proizvoda-biološkog goriva. (Izvor: E.V.A.,Austrian Energy Agency, 2005............................................................................................. 51Slika 7.4.1 Selekcija i transport razliitih proizvoda nakon eksploatacije šume. (Izvor:Altener, 2005)....................................................................................................................... 53Slika 7.7.1 Oblici drvene biomase: sjeka (lijevo), peleti (u sredini) i briketi (desno). (Izvor:V. Butala, J. Turk, Lesna biomasa-neiskorišeni domai vir energije, FEMOPET,Ljubljana, Slovenija, 1998.). ................................................................................................ 55Slika 8.3.1 Logistika prije proizvodnje. (Izvor: E.V.A., Austrian Energy Agency, 2005)... 608

Slika 8.3.2 Traktorski prikljuak namijenjen za prikupljanje drvnog ostatka i mehanizacijaza izvlaenje trupaca. (Izvor: V. Butala, J. Turk, Lesna biomasa-neiskorišeni domai virenergije, FEMOPET, Ljubljana, Slovenija, 1998.).............................................................. 60Slika 8.4.1 Sabirne take nakon eksploatacije šume. (Izvor: E.V.A., Austrian EnergyAgency, 2005)....................................................................................................................... 61Slika 9.1 Transport drvenog ostatka do mikrolokacije predviene za prikupljanje. (Izvor: V.Butala, J. Turk, Lesna biomasa-neiskorišeni domai vir energije, FEMOPET, Ljubljana,Slovenija, 1998.)................................................................................................................... 63Slika 9.1.1 Skladištenje drvene biomase u automativanom skladištu. (Izvor: V. Butala, J.Turk, Lesna biomasa-neiskorišeni domai vir energije, FEMOPET, Ljubljana, Slovenija,1998)..................................................................................................................................... 64Slika 10.1 Prikaz nekoliko naina iskorištavanja drvenog ostatka. (Izvor:www.pelletecentre.info)........................................................................................................ 66Slika 10.2 Šematski prikaz proizvodnje energije iz biomase. (Izvor: Biomasss-Greenenergy for Europe, European Commission, 2005)............................................................... 67Slika 11.1 Logistika u post-proizvodnji. (www.pelletecentre.info ) ..................................... 68Slika11.1.1 Prikaz naina pakovanja briketa i peleta. (Izvor: www.pelletecentre.info)...... 69Slika 11.2.1 Lanac proizvodnje i upotrebe peleta. (Izvor: OPET Finland, Wood Pellets inFinland-technology, economy and market, OPET Report 5, Technical Research Centre ofFinland, Jyväskyla, 2002.) ................................................................................................... 70Slika 12.10.1 Primjer procesa proizvodnje peleta. (OPET Finland, Wood Pellets inFinland-technology, economy and market, OPET Report 5, Technical Research Centre ofFinland, Jyväskyla, 2002). ................................................................................................... 81Slika12.14.1.1 Prikaz razliitih veliina a.) peleta. i b) briketa. (Izvor: Altener, 2005). .... 88Slika 12.14.1.2 Kako proizvoditi pelete? (Izvor: Rydehell M., Pellets-a suitable solution forVästra Götaland, World Suitable Days, Sweden, 2005.). .................................................... 889

Studija izvodljivosti treba ponuditi odgovor na sljedea pitanja:utvrivanje vrste i potencijala drvnog ostatka;utvrivanje sadašnjeg naina korištenja i koliine preostalog raspoloživog ostatka;analizu ponude i tražnje;analizu tržišta;identifikaciju tehnologija potrebnih za adekvatno korištenje drvnog ostatka;predoavanje ekonomski opravdanih naina proizvodnje;predoavanje metoda finansiranja.Studija e imati uticaj na održivost komercijalnih projekata tako što e preporuitinajbolju metodologiju organizacije proizvoaa u cilju svoenja troškova na najmanjumoguu mjeru ime e se postii najbolji efekti budue proizvodnje.2. CILJ STUDIJEOsnovni cilj studije je da istraži i predstavi mogunosti komercijalnog iskorištavanjadrvnog ostatka koji nastaje prilikom obrade drveta u regiji Centralna BiH. Pri tome je težištedato na utvrivanje koliine raspoloživog drvnog ostatka i njegovo najkvalitetnijeiskorištavanje u proizvodnji bio-obnovljivih goriva.Specifini ciljevi studije su utvrditi ekonomsku isplativost proizvodnje i njen uticaj naširu društvenu zajednicu tako što e razmotriti slijedee:a) Komercijalna održivostOpi zakljuak, koji je inicirao ovu studiju, je da na podruju regije postoje velikekoliine otpadnog drveta i da njegovo komercijalno korištenje u proizvodnji bio goriva možepomoi revitalizaciji ekonomske aktivnosti u regiji, prvenstveno one vezane za mala i srednjapreduzea. Koliine drvnog ostatka i preporuke moguih naina iskorištavanja su detaljnoanalizirani i mogu dati uvjerljive dokaze za profitabilno komercijalno korištenje.b) Smanjenje nezaposlenostiRazvojem nove industrije u drvopreraivakom sektoru otvorie se mogunostzapošljavanja, kao jedne od konkurentnih prednosti regije. Podaci o konstantnom padu brojazaposlenih u ovom sektoru analizirani su s ciljem mogunosti obezbjeenja dovoljnog brojastrune radne snage.Razvoj ove nove industrije e imati uticaj na razliite vrste ekonomskih djelatnostikoje e imati potrebu za dodatnim zapošljavanjem.c) Ouvanje okolinePrezentirani su mogui naini zbrinjavanja i iskorištavanja otpada koji nastajeeksploatacijom šume, primarnom i finalnom preradom drveta, ime e se direktno uticati naouvanje okoline. Razvoj proizvodnje bio obnovljivog goriva i njegovo korištenje kao12

zamjene za fosilna goriva direktno e uticati na smanjenje zagaenja i emisiju štetnih plinova.Isplativost proizvodnje i korištenja ovih goriva je detaljno analizirana.2.1 ZadaciS ciljem sagledavanja komercijalne opravdanosti korištenja raspoloživog drvnogostatka, te efekata u smanjenju nezaposlenosti i poveanju zaštite okoliša u regiji CentralnaBiH potrebno je uraditi slijedee zadatke:A) Analiza snabdijevanja/potražnjea.) analiza postojeeg tržišta-prikaz proizvoda iz podruja goriva izraenih od drvnog ostatka prisutnih na europskomtržištu;-procjenjivanje domaih potreba u BiH i trenutnih cijena za proizvode predmeta vrstihbioloških goriva;-odreivanje potreba europskog tržišta i postojeih tržišnih cijena analizirane vrsteproizvoda;-analiza konkurentnog okruženja u Europi za proizvode goriva izraene od drvnog ostatkau kontekstu obnovljivih alternativnih izvora energije;-analiza okolinske regulative u BiH relevantne za proizvode goriva izraene od drvnogostatka; sagledavanje postojee i potencijalne opredjeljenosti korisnika ka proizvodima izoblasti bioloških goriva);b.) analiza primarnih resursa snabdjevanja-opšti pregled drvoprerade i šumarstva u BiH kroz sagledavanje sirovinske baze, analizulanca snabdjevanja, postojeu potražnju, izvozne aktivnosti i zakonsku regulativu;-odreivanje održivosti aktivnosti održivim gazdovanjem šumama u BiH i preporuke outicaju koji proizvodi goriva izraeni od drvnog ostatka trebaju imati na održivost šumskihresursa u BiH;-pregled interesa uesnika u industriji bioloških goriva i održivog upravljanja šumama;B) Mogunosti/izvodljivost konkurentnosti proizvoda od otpadnog drveta u BiHa.) definisanje upravljanja otpadom-potencijalno snabdijevanje neprocesuiranim drvnim ostatkom iz pilana na teritoriji BiH,pregled potrebnih aktivnosti, troškova i sporazuma za pouzdano, kontinuirano i održivosnabdijevanje drvnim ostatkom iz pilana;-prijedlog najefikasnijeg sistema prikupljanja drvnog ostatka iz pilana kroz definisanjecjelokupne procedure);b.) definisanje procesa logistike pred-proizvodnje-identificiranje potrebne logistike za transport neprocesuiranog drvnog ostatka dodefinisanih mikrolokacija skladišta/proizvodnih taaka;-identificiranje i pozicioniranje mikrolokacija u BiH za take proizvodnje/skladištenja ublizini pilana ili tržišta;-preporuka najefikasnijeg sistema logistike pri transportu i skladištenju neprocesuiranogdrvnog ostatka prvenstveno namijenjenog za proizvodnju proizvoda goriva izraenih oddrvnog ostatka;13

c.) definisanje procesa proizvodnje-preporuka najefikasnije tehnologije koja treba biti primjenjena za proizvodnju proizvodagoriva izraenih od drvnog ostatka;-identificiranje troškova svih ostalih resursa neophodnih tokom procesa proizvodnjeproizvoda goriva izraenih od drvnog ostatka;d.) definisanje logistike post-proizvodnje do tržišta-identificiranje logistikih i ostalih resursa neophodnih za transport proizvoda gorivaizraenih od drvnog ostatka do domaeg i europskog tržišta;-preporuka najefikasnijeg sistema logistike pri transportu proizvoda goriva izraenih oddrvnog ostatka do domaeg i europskog tržišta.3. METODOLOGIJANa prikupljanju podataka za izradu studije izvodljivosti o komercijalnom korištenjuotpadnog drveta u Centralnoj BiH kao resursa za oporavak i ekonomski razvoj regije,korišteno je nekoliko razliitih metoda: kvantitativno terensko istraživanje putem upitnikakoje je obuhvatilo 84 1 preduzea drvopreraivakog sektora u regiji Centralna BiH, potomkvalitativno terensko istraživanje metodom intervjua na uzorku od 9 2 preduzeadrvopreraivakog sektora u regiji, te analizom sekundarnih izvora informacija. Dodatno suobavljeni razgovori sa razliitim institucijama ije je podruje djelovanja blisko predmetuistraživanja studije.Prikupljanje sekundarnih podataka je vršeno na osnovu izvještaja privrednih komora,statistikih zavoda, udruženja privrednika, šumske uprave, meunarodnih agencija iudruženja.Na izradi studije bili su angažovani eksperti, sa dugogodišnjim praktinim iskustvomiz oblasti: Tehnologije iskorištavanja drvnog ostatka; Upravljanja i iskorištavanja šuma; Pravnih i ekonomskih pitanja; Pitanja organizacije klastera i uloge regionalnih agencija.Podruje pokriveno studijom je regija Centralna BiH. Dodatno je izvršeno ispitivanjepodruja opine Olovo prikazano u Prilogu 7.2 i ovi podaci nisu ukalkulisani u rezultatestudije.3.1 Kvantitativno istraživanjeKvantitativno terensko istraživanje obavljeno je u periodu 01.11.2005. do 20.11.2005.obilaskom svih firmi na terenu radi utvrivanja stvarnog stanja.1 Prilog 72 Poglavlje 12, taka 12.10, tabela 12.10.114

Pitanja na koja je bilo potrebno ponuditi odgovor u upitniku su sljedea:1. Koja je koliina i vrste drveta koje preraujete i koliine na godišnjem nivou?2. Koja je koliina i vrste eventualnog drvnog ostatka/otpada na godišnjem nivou?3. Koji je nain iskorištavanja i skladištenja otpada?4. Da li ste upoznati sa mogunostima i nainima iskorištavanja otpada i postoji li interes zajedan od naina?5. Da li ste upoznati sa ekološkim aspektom zagaenja okoline i zakonskim propisima okoodlaganja i uništavanja drvnog otpada?6. Da li ste zainteresovani za ueše u projektu i instaliranje postrojenja u Vašoj firmi?7. Koju opremu trenutno posjedujete i koja oprema Vam je neophodna, a nedostaje u Vašojfirmi?8. Da li želite da Vas besplatno predstavimo u katalogu firmi "Drvna industrija BiH"?Na kraju upitnika nalaze se napomene koje nisu obuhvaene i iskazane gore navedenimpitanjima iz upitnika.4. IZVRŠNI SAŽETAK4.1 Analiza trenutnog tržištaa) U Europi su najzastupljeniji proizvodi od otpadnog drveta briket i pelet. Analizomponude i potražnje na europskom tržištu utvreno je da njihova proizvodnja ipotrošnja konstantno raste. Pored tradicionalnog korištenja za grijanje i proizvodnju,tople vode sve eše se koriste za proizvodnju elektrine energije. Razlozi za upotrebuproizvoda od otpadnog drveta su što je to energent koji najmanje oneišuje zrak iokoliš, ija emisija CO 2 i praha je znatno niža od dozvoljenih graninih vrijednosti, asumpor i klor uope ne sadrže.Slika 4.1.1. Pregled glavnih faktora na tržištu drveta (Izvor: Hillring B., Trends and Market Effects ofWood Energy Policies, Department of Bionergy, Swedish University of Agricultural Sciences, 2003).20

) Prema podacima prikupljenim na terenu, potražnja za proizvodima od otpadnog drvetapostoji, ali je, zbog minimalne ponude, nije mogue precizno procijeniti. Porast cijenaogrjevnog drveta, kao tradicionalnog goriva u BiH, i njegove sve manje dostupnosti natržištu, uslovie veu potražnju za proizvodima od otpadnog drveta. Za zamjenu samo20% godišnjih potreba za ogrjevnim drvetom, proizvodima od otpadnog drveta, bila bipotrebna proizvodnja briketa ili peleta, od 40.000 tona godišnje. Trenutna proizvodnjabriketa i peleta u BiH procjenjuje se na 15.000 tona od ega se gotovo 30% izvozi.Cijene briketa na BiH tržištu se kreu od 60 do 90 Euro/t, dok su cijene peleta, koji segotovo sav izvozi, 100 do 120 Euro/t (ovdje se misli na veleprodajne cijene, beztrgovakih marži).c) U Evropi je istaknuto da je gorivo budunosti iz drvne mase. U avgustu 2005. godineEvropska Komisija usvojila je akcioni plan dizajniran da povea upotrebu energenatadobijenih od drveta i drvnog otpada u Evropi. Realizacijom ovog plana do 2010.godine poveala bi se upotreba ovih goriva na 150 Mtoe godišnje (poreenja radi u2003 godini je bilo 69 Mtoe). Upotreba ovih goriva smanjila bi emisiju štetnih gasovaza 209 Mtoe CO 2 godišnje. Takoer, moglo bi se obezbijediti 250 – 300.000 novihradnih mjesta te smanjiti uvoz drugih energenata sa trenutnih 48% na 42% 7 . Bitno jenapomenuti da stabilnost cijena, u odnosu na ostala goriva, znaajno utie na njegovukonkurentnost. Prema podacima dobijenim od asocijacije proizvoaa bio-obnovljivihgoriva u Njemakoj, C.A.R.M.E.N 8 ., te sa berze bio-obnovljivih goriva,Energieholzboerse, na Europskom tržištu cijene briketa kreu se od 100 do 200 Euro/t,a cijene peleta od 150 do 300 Euro/t. Velike oscilacije u cijenama proizvod surazliitosti u kvalitetu, nainu pakovanja, isporuenoj koliini, udaljenosti kupca tevelikoj razlici izmeu proizvodne i trgovake cijene proizvoda koja je optereenavisokim maržama.d) Usvajanje seta okolišnih zakona u FBiH, kojima se regulišu pitanja emisije plinova inaina odlaganja otpada, znaajno e uticati na:odgovornost proizvoaa otpada - proizvoa je odgovoran za odabirnajprihvatljivijeg okolinskog rješenja prema karakteristikama proizvoda i tehnologijiproizvodnje, ukljuujui životni ciklus proizvoda i korištenje najadekvatnijeraspoložive tehnologije;princip «zagaiva plaa» - proizvoa ili vlasnik otpada snosi sve troškoveprevencije, tretmana i odlaganja otpada, ukljuujui brigu nakon upotrebe imonitoring. On je i finansijski odgovoran za preventivne i sanacione mjere zbog štetapo okoliš koje je prouzrokovao ili e ih najvjerovatnije prouzrokovati;Znaajan uticaj na zaštitu šuma i zbrinjavanje šumskog otpada treba da ostvarenovoformirana Federalna uprava za šumarstvo i kantonalne uprave za šumarstvo kao iusvajanje Okvirnog zakona o održivom šumarstvu u BiH koji je u proceduri.e) Pod uticajem zakonskih propisa i subvencija, porastom cijena fosilnih goriva i veeponude proizvoda od otpadnog drveta, doi e i do promjene stavova potrošaa premaovoj vrsti goriva. Neophodno je poduzeti mjere na informisanju, kako potencijalnihproizvoaa, tako i potrošaa o prednostima koje pruža ova vrsta goriva. Veliku uloguu promjeni stavova potrošaa imae lokalna zajednica i razvojne agencije.7 Zasjedanje Europske Komisije za energiju – 12.08.2005. – Brisel8 Centrales Agrar-Rohstoff-Marketing- und Entwicklungs-Netzwerk21

4.2 Analiza primarnih izvora snabdijevanjaa) Prema podacima o šumskim resursima 9 , šume i šumsko zemljište ini oko 53%površine Bosne i Hercegovine ili oko 2,7 miliona hektara. Visoke šume uestvuju sa47% (1,3 miliona ha), izdanake šume ine 34% (900.000 ha) i neobraeno šumskozemljište ini 19% (500.000 ha) ukupnih zemljišnih površina. Prosjean godišnjizapreminski prirast u svim šumama je oko 10,5 miliona m 3 posjeene drvne mase.Šume i šumsko zemljište pokrivaju više od polovine regije Centralna BiH 10 . Naosnovu broja firmi koje se bave primarnom i finalnom preradom drveta, te na osnovutradicije u korištenju i preradi drveta, može se rei da ova grana industrije može bitinosilac razvoja u regiji.Problem sa kojim se susree ovaj sektor je mala produkcija drveta, jer ekonomskašuma (krupno drvo) koja je pogodna za eksploataciju zauzima 25% površine regije.Dodatni problem je mala drvna zaliha od 216 m 3 /ha i prirast od samo 5,5% m 3 /ha štoje dvostruko manje od potencijala staništa 11 .Utvreno je da se, u posljednje tri godine na teritoriji regije Centralna BiH, prosjenosjee 1.258.238 m 3 drvne mase godišnje, što ini 37,3% ukupno posjeene drvne maseu BiH 12 . Procjena je da nakon sjee u šumi ostaje prosjeno 176.292 m 3 drvnogostatka koji se ne koristi i dodatno utie na degradaciju šume.Zbog zabrane izvoza trupaca sva posjeena koliina drvne mase, u primarnoj preradise preradi u BiH. Novim Zakonom o šumama utvreni su prioriteti u korištenju drvnemase na nivou kantona, što je dovelo do toga da se najvei dio drvne mase i preradi nateritoriji kantona.Zakonska regulativa vezana za upravljanje i manipulaciju otpadom je detaljnijepojašnjena u Poglavlju 5 ove studije.9 Izvor informacija: Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora BiH10 Izvor informacija: Federalni i kantonalni zavod za statistiku11 Izvor informacija: podaci dobijeni od šumskih uprava12 Izvor informacija: Federalni zavod za statistiku, Federalna i kantonalne uprave za šumarstvo22

ostatka za loženje ili proizvodnju briketa i peleta utvreno je da raspoloživi drvniostatak, koji se može koristiti za proizvodnju briketa ili peleta, iznosi 100.626 m 3 .Sekundarnim istraživanjem utvreno je da se najvei dio drvnog ostatka koji nastaje ufirmama koje nisu obuhvaene primarnim istraživanjem, ve koristi u procesuproizvodnje (proizvodnja toplotne energije, sušare za parenje drveta) i nije relevantanza ovo istraživanje. Analizom primarnih i sekundarnih izvora istraživanja, može setvrditi da je iskazana koliina raspoloživog drvnog ostatka relevantna za daljnjeprocjene mogue proizvodnje.Pored drvnog ostatka koji nastaje u proizvodnji, znaajno je skrenuti pažnju i na velikukoliinu drvnog ostataka koji ostaje u šumama nakon eksploatacije. Prema procjenamai podacima iz primarnog i sekundarnog istraživanja 13 te na osnovu tehnološkihpokazatelja o koliini drvnog ostatka kod eksploatacije šume 14 dobija se podatak da jeto koliina od cca 176.292 m 3 na godišnjem nivou. Ovaj drvni ostatak trenutno se neupotrebljava ni u kakve svrhe.b) Da bi se osiguralo redovno snabdjevanje drvnim ostatkom, potrebnim za proizvodnju,neophodno je njegovo prikupljanje, transport i skladištenje. Uporednim analizamatroškova transporta i kapaciteta potencijalnih postrojenja, te koliinama raspoloživogdrvnog ostatka utvreno je da je neophodno uvezivanje radi racionalnije proizvodnje.Primarnim istraživanjem utvreno je da pojedine vee firme uzimaju drvni ostatak odmanjih firmi na nekoliko razliitih naina. Nabrojat emo samo neke od njih: dobijajuga besplatno kako bi manjim firmama eliminisali problem otpada, pružaju odreeneprotusluge u svojim proizvodnim kapacitetima, plaaju minimalnu novanu naknadu,itd. Tokom istraživanja nije zabilježen sluaj u kojem je potpisan bilo kakav ugovor oustupanju tj. prodaji drvnog ostatka i sve se svodi na usmeni dogovor vlasnika firmi. Ustudiji je razmatrano nekoliko naina organizacije ali svi pokazatelji govore da jeneophodno okrupnjavanje i stvaranje veih pogona radi racionalnije proizvodnje ismanjenja troškova.c) Kljunu ulogu u povezivanju, stvaranju baze podataka raspoloživog drvnog ostatka,uvezivanju potencijalnih proizvoaa i firmi koje raspolažu viškom drvnog ostatkatrebao bi imati klaster drvne industrije, koji je u fazi formiranja. Stvaranje više podklastera,unutar kojih bi se organizovala proizvodnja i stvorili interesni odnosi, dovelobi do kvalitetnije proizvodnje i obezbijedilo održivost. U organizaciju ovih podklasteratrebaju biti ukljueni sljedei sudionici: kantonalna ministarstvapoljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, kantonalna šumska gazdinstva, opinskiorgani koji provode zakonsku regulativu u domenu ekoloških zakona i gazdovanjaotpadom, firme koje se bave eksploatacijom i preradom drveta, lokalne i regionalneekonomske zajednice, finansijske institucije koje podržavaju razvoj drvne industrije isve ostale vladine i nevladine organizacije koje imaju bilo kakve programe zaprovoenje politike zaštite okoline i pokretanje novih tehnoloških procesa u ciljustvaranja boljeg i sigurnijeg životnog okruženja.13 Izvor informacija: šumska gazdinstva, Federalni i kantonalni zavodi za statistiku,Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora BiH14 Izvor informacija: „Drvno industrijski prirunik“ – I.Horvat, J.Krpan – Tehnika knjiga Zagreb – 196724

otpadnih materijala 24 . Ovaj plan predstavio je više od 20 akcija i veina od njih bi trebala bitiimplementirana poev od 2006. godine. Plan, koji ukljuuje preglede mogunosti, pokazuje:- kako se standardna goriva mogu zamijeniti obnovljivim gorivima u ciljuohrabrivanja korisnika da upotrebljavaju goriva iz biomase za transport, grijanje iproizvodnju elektrine energije;- mogunosti investiranja i razvoja tehnologija;- proizvodnje tenih goriva od drveta i biomase;- kampanju koja bi trebala informirati farmere i vlasnike šuma o smanjenju cijenaenergije.Prema ovom planu takoer je definisano da e EU raditi na poboljšanju zakonskeregulative, da bi ohrabrila upotrebu obnovljivih izvora energije za grijanje.A) ZNAAJNI PROPISI O ZAŠTITI OVJEKOVE OKOLINEOsim zakona, bitno je napomenuti da je usvojen i meuentitetski Nacionalni planaktivnosti u oblasti okoliša/životne sredine (NEAP) za BiH. U daljem tekstu prenijet emoneke od kljunih elemenata NEAP-a koji su usko vezani za zaštitu okoline i trenutnu situacijuu BiH.Postojee zakonodavstvo o okolišu vrlo je heterogeno jer egzistira nekonzistentnostpredratnog i novog okolišnog zakona. Zaštita okoline u predratnom periodu bila je kapitalnoregulisana Zakonom o prostornom ureenju, donesenom 1974. godine. Zakon je, dodonošenja nove zakonske regulative u ovoj oblasti, preuzet i u poslijeratnoj BiH, odnosnoFBiH pa se i danas njegove odredbe primjenjuju, dok je zaštita životne sredine u RS, dodonošenja novog Zakona o zaštiti životne sredine, bila regulisana Zakonom o ureenjuprostora koji je donesen 1996. godine. Osim pomenutih zakona i sada je u FBiH i RS validnooko 70 zakonskih i podzakonskih akata iz domena zaštite ovjekove okoline tako da je ovaregulativa u mnogim segmentima neusaglašena.Obzirom na navedenu situaciju, u oba entiteta izraen je set novih zakona o okolišuusaglašenih sa zakonodavstvom Evropske unije. Set novih zakona sastoji se od slijedeih petzakona:- Zakon o zaštiti okoline;- Zakon o zaštiti prirode;- Zakon o zaštiti zraka;- Zakon o zaštiti voda;- Zakon o upravljanju otpadom.Ovi zakoni su u FBiH i RS-u usvojeni, nakon ega je uslijedio proces izrade iusvajanja dodatnih zakonskih i podzakonskih akata. Na osnovu ovih Zakona o zaštiti okoliša,u FBiH i RS ve je usvojen Zakon o fondu za zaštitu životne sredine. Oekivanja su da eusvajanjem ovih zakona doi do znaajnijih pozitivnih promjena, te da e ovi zakonipredstavljati osnovu za cjelovitije i uinkovitije upravljanje okolinom u BiH.Kada je rije o standardizaciji u oblasti okoliša u BiH usvojeno je više od stotinustandarda u potpunosti zasnovanih na najnovijim ISO i EN normama.Bosna i Hercegovina kao potpisnica ili pristupnica odreenog broja meunarodnihkonvencija (Bazelska konvencija, Beka konvecija, Montrealski protokol, itd.) na sebe jepreuzela obavezu vezanu za monitoring stanja okoliša, prosljeivanje tih podatakarelevantnim sekretarijatima konvencije, kao i obavezu obavještavanja domae javnosti. Do24 Izvor informacija: Zasjedanje Evropske Komisije za energiju – 12.08.2005. – Brisel29

2000. godine BiH je o stanju okoliša izvještavala EIONET 25 putem Federalnog ministarstvaza prostorno ureenje i okoliš. Trenutna situacija je da ni u jednom od entiteta BiH ne postojisveobuhvatan sistem monitoringa i prikupljanja podataka o okolišu. Trenutno se razliitipodaci prikupljaju u razliitim institucijama, bez zajednike koordinacije i jedinstvene bazepodataka. Ne postoji sistem razmjene podataka i obavještavanja izmeu institucija koje ihprikupljaju i viših nivoa vlasti.Donošenjem seta novih savremenih zakona o okolišu utemeljenih, izmeu ostalog, i nakonceptu cjelovite prevencije i kontrole zagaivanja okoline, predvieno je formiranjeokolišne inspekcije u skladu sa odredbama novog Zakona o zaštiti okoline i preporukamaregionalne inspekcijske mreže BERCEN 26 .U 2000. godini BiH je ratifikovala dvije meunarodne konvencije novijeg datuma:Okvirnu konvenciju UN-a o klimatskim promjenama i Bazelsku konvenciju. BiH je u oktobru2001. godine pristupila GEF-u 27 koji predstavlja najvei i najznaajniji svjetski mehanizamglobalne zaštite okoliša. GEF predstavlja mehanizam finansiranja meunarodnih sporazuma obiodiverzitetu, klimatskim promjenama i postojanim organskim polutantima.B) BOSNA I HERCEGOVINA: Pravilnik o zaštiti vazduha od zagaivanja (Sl. list.BiH, broj. 18/76-812), Pravilnik o posebnom režimu kontrole djelatnosti koje ugrožavaju ili mogu ugrozitiradnu sredinu (Sl. list BiH, broj: 2/76-72; 23/76-924; 23/82-938, 26/88-787), Odluka o ratifikaciji Dopune Montrealskog protokola o materijama koje ošteujuozonski omota, London 29.06.1990.godine, sa tekstom Dopune, Meunarodniugovori , (Službeni glasnik, broj 8/03), NEAP – meuentitetski Nacionalni plan aktivnosti u oblasti okoliša/životne sredine zaBiHC) FEDERACIJA BiH: Zakon o upravljanju otpadom, (Službene novine F BiH, broj: 33/03), Zakon o zaštiti zraka, (Službene novine F BiH, broj: 33/03), Zakon o zaštiti voda, (Službene novine F BiH, broj: 33/03), Zakon o zaštiti okoliša, (Službene novine F BiH, broj: 33/03), Zakon o zaštiti prirode, (Službene novine F BiH, broj: 33/03), Zakon o fondu za zaštitu okoliša Federacije Bosne i Hercegovine, (Službene novine FBiH, broj: 33/03), Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti voda, (Službene novine broj: 54/03), Zakon o prikupljanju, proizvodnji i prometu sekundarnih sirovina i otpadnihmaterijala, (Službene novine, broj: 35/98), Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o vrstama, nainu i obimu mjerenja iispitivanja iskorištene vode, ispuštene vode i izvaenog materijala iz vodotoka,(Službene novine F BiH, broj: 56/04), Pravilnik o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena uticaja na okoliš, tepogonima i postrojenjima koji mogu biti izraeni i pušteni u rad samo ako imajuokolinsku dozvolu, (Službene novine F BiH, broj: 19/04),25 Environmental Informational & Observation Network26 Balkan Environmental Regulation Complience Enforcment Network27 Global Environmetal Facility30

Uputstvo o utvrivanju dozvoljenih koliina štetnih i opasnih materija u zemljištu imetode njihovog ispitivanja, (Službene novine F BiH, broj: 11/99), Pravilnik o uvjetima za prijenos obaveza upravljanja otpadom sa proizvoaa iprodavaa na operatere sistema za upravljanje otpadom, (Službene novine F BiH, broj:9/05), Pravilnik o kategorijama otpada sa listama, (Službene novine F BiH, broj: 9/05), Pravilnik o postupanju sa otpadom koji se ne nalazi na listi opasnog otpada ili iji jesadržaj nepoznat, (Službene novine F BiH, broj: 9/05),Oba entitetska ministarstva nadležna za okoliš pokrenula su aktivnosti na pripremipodzakonskih akata, koji bi trebali operacionalizirati usvojene zakone.Poetak primjene veine ovih zakona doveše do stvaranja uslova za racionalnijegospodarenje prirodnim resursima. Planirani reformski procesi u oblasti šumarstva ienergetike trebali bi stvoriti okvir za poticanje boljeg iskorištenja drvne mase kao obnovljivogi ekološki prihvatljivog energetskog izvora.D) VAŽEI ZAKONSKI AKTI U ŠUMARSTVUZahtjevi koji se podnose iz oblasti šumarstva rješavaju se na osnovu materijalnogZakona tj. Federalnog Zakona o šumama 28 i podzakonskih akata Pravilnika:- Pravilnik o procedurama i vremenskim ogranienjima za prodaju šume, pravuprvenstva kupovine i uvjetima za zamjenu šume (Sl. novine Federacije BiH, broj:19/04),- Pravilnik o uvjetima koje moraju ispunjavati izvoai radova u šumarstvu (Sl.novine Federacije BiH broj 02/03),- Pravilnik o obilježavanju granica državnih šuma i šumskog zemljišta, o vrsti ipostavljanju graninih znakova (Sl. novine Federacije BiH broj 55/02),- Pravilnik o zadacima uvara šuma, nainu izvršavanja zadataka, obliku i sadržajulegitimacije uvara šuma, kriterijima za utvrivanje veine lugarskog reona (Sl.novine Federacije BiH broj 62/02),- Pravilnik o katastru šuma (Sl. novine Federacije BiH broj 60/03),- Pravilnik o elementima za izradu Šumsko-gospodarske osnove (Sl. novineFederacije BiH broj 60/02),- Pravilnik o nainu žigosanja, obrojavanju, premjeravanju, sadržaju i nainuizdavanja otpremnog iskaza za drvo (Sl. novine Federacije BiH broj 11/04),- Pravilnik o sadržaju planova za zaštitu šuma od požara (Sl. novine Federacije BiHbroj 21/04),- Pravilnik o nainu i obliku voenja knjiga i registara evidencije (Sl. novineFederacije BiH broj 58/049),- Pravilnik o nainu odabiranja, doznaci i sjei stabala ili površina za sjeu (Sl.novine Federacije BiH broj 62/02)- Pravilnik o obujmu mjera o uspostavi i održavanju šumskog reda i nain njihoveprimjene (Sl. novine Federacije BiH broj 62/02)- Uputstvo o nainu, obliku i sadržaju obrasca za prijavu sjee (Sl. novineFederacije BiH broj 5/03),28 Službene novine Federacije BiH broj 20/2031

- Pravilnik o nainu uplate javnih prihoda budžeta i vanbudžetskih fondova nateritoriji Federacije BiH (Sl. novine Federacije BiH broj 60/01, 07/02, 09/02, 17/02i 27/02),- Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o nainu uplate javnih prihodabudžeta i vanbudžetskih fondova na teritoriji Federacije BiH (Sl. novine FederacijeBiH broj 66/02),- Pravilnik o uzgoju, iskorištavanju, sakupljanju i prometu sekundarnih šumskihproizvoda (Sl. novine Federacije BiH broj 66/05),- Pravilnik o nainu uplate javnih prihoda budžeta i vanbudžetskih fondova nateritoriji Federacije BiH (Sl. novine Federacije BiH broj 06/05).- U proceduri je izrada Okvirnog zakona o održivom šumarstvuOsim materijalnog Zakona o šumama i podzakonskih akata – pravilnika za rješavanjepodnešenih zahtjeva, koristi se Zakon o upravnom postupku i zakoni iz drugih oblasti ukolikoje potrebno za rješavanje zahtjeva.Cilj Okvirnog zakona o održivom šumarstvu u BiH je da unaprijedi promet izvoznihšumskih proizvoda iz Bosne i Hercegovine, potom da promoviše održivo upravljanje šumamai da se ojaa nadgledanje i kontrola šumskih dobara, drvne industrije i trgovine drveta iproizvoda od drveta. Zakon bi se trebao zasnivati na sveobuhvatnom nacionalnom sistemucertifikacije koji bi bio prihvatljiv za inostrane kupce i to bi se postiglo kroz priznavanjenacionalnog sistema od strane Programa za podršku certifikacije šuma (PEFC), kao jednog oddva meunarodna sistema za certifikaciju. U svome prijedlogu Zakon posmatra obavezansistem certifikacije kao instrument, što je u svijetu nepoznata praksa (izuzetak je RuskaFederacija, ali taj zakon nikada nije postao operativan), jer je svugdje u svijetu poznato da jecertifikacija šuma dobrovoljan instrument.Certifikacija kao trgovinski instrument se tretira Sporazumom o tehnikim barijeramau trgovini (TBT). Dobrovoljni sistemi certifikacije kojim upravljaju nevladina tijela popravilu su kompatibilni sa WTO propisima. Neke države imaju dugu tradiciju u korištenjunacionalne oznake (logo-a) za promociju svojih proizvoda od drveta. Te države, kao što suFinska, Njemaka i Austrija, imaju velike proizvoae, a i mnogo je investirano da njihoveoznake postanu i instrumenti marketinga. Ti pokušaji su propali i nacionalni logo-i više se nekoriste. Umjesto njih, meunarodni sistem certificiranja je postao kljuni tržišni instrument zasve izvoznike.Predloženi Zakon u BiH predvia korištenje nacionalnog logo-a kao trgovinskog instrumenta.Iskustva drugih država su pokazala da takav logo ne bi bio prihvaen od strane europskogtržišta koje zahtijeva certifikaciju radi osiguranja da drvo dolazi iz šuma kojima se održivoupravlja. Zakljuak je da bi BiH certifikacijska šema trebala biti razvijena tako da je možeprihvatiti svaka od meunarodnih šema certifikacije. Tržišna istraživanja provedena u Europipokazuju da postoji porast ponude i tražnje certificiranih šumskih proizvoda, gdje je izraženatražnja za dva meunarodna sistema, i to: FSC certificiranim proizvodima od drveta koji senude potrošaima kroz maloprodaju i PEFC certificiranim proizvodima koji se uglavnomodnose na trupce, celulozu, papir i donekle na drvenu grau.Bosanskohercegovaki sektor šumarstva je mali u meunarodnim razmjerama. Nezavisannacionalni sistem certifikacije mogao bi zahtijevati visoke administrativne troškove koji bitakoer mogli zahtijevati velike investicije u tržišnu promociju. Bilo bi jeftinije razvijatiaranžmane meunarodnih certifikacijskih šema, nego razvijati nezavisne nacionalne šeme.Prijedlog je da Bosna i Hercegovina odustane od razvoja nacionalnog standarda certificiranjašuma (proces iniciran od strane FSC i finansiran kreditom Svjetske banke) jer e nacionalnisistem imati višu cijenu od meunarodnih šema za BiH proizvoae i izvoznike i na taj nainnegativno uticati na njihovu konkurentnost u meunarodnim okvirima, posebno onu iji rad se32

5.2 Strane ukljuene u procesPored ve navedenih grana industrije koje se mogu definisati kao proizvoai sirovine, trebaistaknuti interes ostalih uesnika u procesu razvoja sektora. To su, prije svih: Preduzea koja se bave prikupljanjem sekundarnih sirovina (velike koliinepotencijalne sirovine nalazi se u „starom drvetu“); Proizvoai opreme za proizvodnju i pratee opreme; Proizvoai opreme za proizvodnju toplotne energije; Inžinjering i projektna preduzea; Transportna preduzea; Proizvoai toplotne i elektrine energije; Strani investitori koji pokazuju interes za proizvode od drvnog ostatka.U proces razvoja sektora moraju biti ukljueni: resorna ministarstva na svim nivoima vlasti; razvojne agencije; lokalna zajednica; nevladine organizacije; krajnji korisnici, koji e (uz pravilno informisanje) prihvatanjem i korištenjemovih proizvoda imati presudni uticaj na razvoj sektora.5.3 Trenutni problemi u domenu iskorištavanja drvnog ostatkaSagledavajui sve gore navedeno te analizirajui stanje u drvnoj industriji dolazimo donekoliko zakljuaka i problema koji se pojavljuju u domenu stvaranja i korištenja drvnogostatka: Nedovoljno iskorištenje drvne mase; Niski efekti u iskorištavanju primarnog prirodnog resursa; Nedovoljna organizovanost drvne branše; Nepoznavanje novih tehnologija za iskorištavanje drvnog ostatka; Nepostojanje tržišta proizvoda od drvnog ostatka; Zagaenje okoliša primarnim otpadom nastalim nakon sjee i sekundarnimotpadom nastalim nakon primarne i finalne prerade; Sekundarno (posredno) zagaenje usljed korištenja drugih energenata umjestodrvnog otpada; Neprimjenjivanje zakonskih akata o upravljanju i zaštiti šuma, ekološkihpropisa o odlaganju otpada i emisiji štetnih plinova u atmosferu; Nedovoljan nivo podsticaja za proizvodnju i korištenje obnovljivih goriva; Niska svijest o potrebi korištenja bio obnovljivih goriva.Prednosti razvoja proizvodnje i korištenja proizvoda od drvnog ostatka: Postojanje dostupnih izvora sirovine i optimalno korištenje resursa; Razvoj nove grane industrije sa znaajnim potencijalom; Uvoenje novih tehnologija; Zapošljavanje u grani industrije (šumarstvo, drvna industrija) u podruijima(nerazvijena, ruralna) gdje se pojavljuje veliki broj nezaposlenih;37

Kreiranje tržišta proizvodima od drvnog ostatka. Uštede u korištenju obnovljivih izvora energije Smanjenje upotrebe drugih vrsta goriva Uvoenje novih tehnologija koje doprinose smanjenje zagaenja okoline Zaštita okoliša Ukljuivanje u razvojne europske procese 30 Dostupnost razvojnih fondova 316. ANALIZA SNABDIJEVANJA/ POTRAŽNJEPotencijal za trgovanje sa biološkim gorivima (peleti i briketi) u Europi je istražen iprocijenjen. Najvažniji faktori za razvoj europskog tržišta biološkim gorivima (peletima ibriketima) su dobava, potražnja, cijena i standardi kvaliteta. Takvo tržište nee samo poveatikonkurentnost peleta u Europi, ve i podržati stvaranje novih tržišta kroz uvoz/izvoz u ranojfazi njihovog razvoja.Slika 6.1.Faktori koji utiu na trgovinu peletima na podruju EU.Skandinavske države i Austrija predstavljaju države pionire u korištenju bioenergije. Najveiobim trgovine biološkim gorivima ostvaruju Baltike države (Estonija, Latvija, Litvanija) saskandinavijskim državama (posebno Švedskom i Danskom, ali takoe i sa Finskom). Odreenobim trgovine odvija se izmeu Finske i ostalih skandinavskih država i izmeu susjednihdržava u centralnoj Europi, posebno sa Holandijom, Njemakom, Austrijom, Slovenijom iItalijom. Znaajno mjesto u ovoj oblasti pripada Poljskoj, kao državi koja posjeduje obimnesirovinske resurse i preraivake kapacitete za pelete i brikete. Trgovina biološkim gorivimaukljuuje naješe rafinirana goriva od drveta (peleti i briketi) i industrijske nusproizvode(piljevina, iverje) u centralnoj Europi, kao takoe i drvni ostatak. Ukupna proizvodnja peletau Europi procjenjuje se na oko 1,2-1,3 miliona tona. Odreenom koliinom bioloških gorivatrguje se na meunarodnoj razini, Švedska uvozi biološka goriva iz Kanade, a takoer uvozi iogrjevno drvo iz sjeverne Afrike. Njemaka izvozi odreene koliine ogrjevnog drveta naSrednji i Daleki Istok (Turska, Arapski Emirati, Japan i Hong Kong).30 Akcioni plan EU o iskorištavanju biomase i bio goriva do 2010. godine31 Susteinable Energy Europe 2005-2008, Intelligent Energy for Europe, Sixth Framework Programme, Altener,Renewable Energy Partnerships Campaign for Take-Off38

Danska je napravila energetski plan 32 fokusiran iskljuivo na korištenju bio mase ivjetra sa tendencijom da uvea ueše ovih izvora energije sa trenutnih 11% na 30% do 2030.godine. Finska i Švedska imaju planove fokusirane iskljuivo na upotrebu bio mase, vjetra ihidro energije. Španija je renovirala svoj postojei plan u kojem je naglašeno da e oniuveati korištenje ovih obnovljivih izvora energije sa trenutnih 6% na 12% do 2010. godine 33 .U Holandiji se trenutno koristi ogromna koliina bio mase od ega se proizvodi 132MWe elektrine energije i 83 MWth toplotne energije za što se potroši cca 620.000 tona biomase od ega na drvni ostatak otpada 370.000 tona. Šest malih sistema koji koriste drvniostatak proizvode cca 10 MWe elektrine energije i 45 MWth toplotne energije za šta koristecca 100.000 tona drvnog ostatka. Bazirani na drvenom ostatku iz šuma i održavanja parkovadva sistema proizvode 26,1 MWe elektrine energije i 6,5 MWth toplotne energije i za toupotrebljavaju cca 310.000 tona drvnog ostatka. Ukupno cca 1.000.000 tona bio maseupotrebljava se za proizvodnju elektrine energije i toplote. Planirano je da se u budunostiobezbjeuje dodatnih 2.000.000 tona godišnje bio mase za ove svrhe. Trenutno je u Holandijimogue obezbijediti cca 1.000.000 tona bio mase godišnje. Da bi se dostigao plan od3.000.000 tona bio mase godišnje potrebno je obezbijediti ovu koliinu iz uvoza 34 .Tabela 6.1.1. Proizvodnja primarne energije iz drveta u državama Europske unije (EU-15), izražena umilionima toe. (Izvor: EurObserv’ER 2004).2002 2003Francuska 8.50 9.28Švedska 7.40 7.92Finska 6.25 6.31Njemaka 4.33 4.81Španija 3.60 3.73Austrija 2.84 3.19Portugal 2.45 2.41Italija 1.46 1.46Danska 1.01 1.09Velika Britanija 0.74 0.94Grka 0.87 0.85Holandija 0.54 0.46Belgija 0.38 0.40Irska 0.14 0.14Luksemburg 0.01 0.0115 država EU 40.52 43.00Njemaka planira da uvea proizvodnju energije od bio mase za 12,6% do 2010. i za 20% do2020 godine. Trenutno se u Njemakoj cca 65% energije proizvodi od bio mase. Da bistimulisali proizvodnju energije iz drvnog ostatka oni stimulišu proizvoae elektrineenergije koji koriste ovo gorivo sa 6 centi/KWh za proizvodnju do 500 KW i 2,5 centi/KWhza proizvodnju preko 500 KW. Za usporedbu sve proizvoae koji proizvode energiju odostalih bio masa oni stimulišu sa 2 centa/KWh što energiju proizvedenu od drvnog ostatkaini mnogo uinkovitijom. Na ovaj nain oni stimulišu i znaajno poveanje prerade drveta 35 .32 Energy 2133 Izvor informacija: Challenge to Forestry and Forest Industry by Mr. Johannes Dengg34 Izvor informacija: Netherland market statement, September 200135 Izvor informacija: Izlaganje delegacije Njemake na 62-oj sjednici ECE komisije za drvo u Ženevi 5-9Oktobra 200441

Najviše primarne energije iz drva proizvodi se u Francuskoj, a to je u 2000. godiniiznosilo 9,8 Mtoe, zatim slijede Švedska (8,3 Mtoe) i Finska (7,5 Mtoe). Premda je toplinskapotrošnja (grijanje kua, grijanje vode) pretežni dio proizvodnje energije, dio energije drvapretvara se u elektrinu energiju. Primjerice, u 1989. godini na taj nain u Europskoj unijiproizvedeno je 17,3 TWh elektrine energije. U planu je da se 2010. godine proizvede 100Mtoe energije iz drva, a trenutani pokazatelji ukazuju na to da e biti ostvareno 62 Mtoe 36 .U Austriji su peleti istaknuti kao gorivo budunosti iz drvne mase. Drvna biomasa uobliku kore, iverja i piljevine je heterogeno gorivo. Razlike u sadržaju vlage, granulatu,nasipnoj težini i toplinskoj vrijednosti otežavaju standardiziranje kotlovskih postrojenja kojasu preduvjet za širu primjenu izvan drvne industrije, primjerice za grijanje obiteljskih kua,hotela, škola i bolnica. Tehnika primjene peleta usporediva je s kotlovima na tekue iplinovito gorivo, a proces doziranja i izgaranja peleta potpuno je automatiziran. Bitno jeistaknuti kako je stabilnost cijena važna karakteristika toga goriva.Proizvodnja elektrine energije od bio mase prema pokazateljima iz 2002. godine uzemljama EU-15 u TWh je: Belgija 5,3; Danska 11,1; Njemaka 64,8; Finska 67,2; Francuska67,2; Grka 11,1; Velika Britanija 11,9; Irska 1,9; Italija 23,4; Luxemburg 0,2; Holadnija 6,7;Austrija 37,8; Portugal 30,3; Švedska 61,1; Španija 45,1. Ukupno za sve zemlje lanice EU-15 to iznosi 487,2 TWh energije, a zajedno sa ostalim pridruženim lanicama (EU-25) ukupnakoliina ovako proizvedene energije je 572,8 TWh 37 .U totalu, proizvodnja bio mase koja se koristi za proizvodnju energije bila je 2001.godine 56 Mtoe. Da bi se dostigli planirani pokazatelji poveanja upotrebe obnovljivih izvoraenergije za 12% potrebno je obezbijediti dodatnih 74 Mtoe bio mase do 2010 godine. Svakisektor treba da obezbijedi odreenu koliinu bio mase i to: za elektrinu energiju 32 Mtoe,toplotnu energiju 24 Mtoe i bio gorivo 18 Mtoe. Ovo e omoguiti ukupnu akumulaciju biomase za planiranu koliinu energije od 130 Mtoe u 2010. godini 38 .Na osnovu izvještaja iz 2003 godine da bi se postiglo poveanje ueša obnovljivihizvora energije za 12% do 2010. godine, potrebno je investirati izmeu 10 i 15 milijardi eurasvake godine 39 .Osobito je bitno napomenuti da su peleti kao i ostala drvna biomasa energent kojinajmanje oneišuje zrak i okoliš uope. Naime, emisije CO, Nox i praha znatno su niže oddozvoljenih graninih vrijednosti, a sumpor i klor uope ne sadrže.b) Procjena domaeg tržištaDomau potražnju za gorivom od otpadnog drveta u ovom momentu nije mogueprocijeniti jer ne postoji proizvodnja koja bi mogla zadovoljiti i minimalne potrebe. Nakompletnom teritoriju BiH postoji maksimalno 5 ozbiljnih proizvoaa ija ukupnaproizvodnja ne prelazi 15.000 T godišnje 40 . Pored toga, na teritoriji regije trenutno se godišnjeproizvodi cca 5.000 T briketa koji se uglavnom proda u skladištu proizvoaa i cca 2.000 Tpeleta koji se u cjelosti izvozi.Iz Tabele 6.1.1 može se vidjeti broj proizvodnih pogona u regiji Centralna BiH koji sebave proizvodnjom briketa ili peleta od ega vei broj njih koristi hidrauline prese malih36 Izvor informacija: asopis Hrvatske šume, br. 106 listopad 200537 Izvor informacija: Eurostat – Ured za statistiku EU38 Izvor informacija: „The share of renewable energy in the EU“ – COM 2004 - 266 final39 Izvor informacija: Federal Ministry for Environment, Nature Conservation and Nuclear Safety (BMU)Njemake40 Pod ozbiljnim proizvoaima podrazumijevamo firme koje koriste profesionalne mehanike prese ijikapaciteti prelaze 0,5 t/h42

kapaciteta koje proizvode briket niske kalorine moi zbog ega je njegova cijena manja 41 . Ipored toga, ukupan prihod ostvaren ovakvom proizvodnjom je znaajan. Cijene na domaemtržištu praktino su veleprodajne i uslovljene su nainom prodaje i uešem troškovadistribucije i pakovanja. Za oekivati je da e poveanjem proizvodnje i ukljuivanjemveletrgovaca doi do njihovog porasta.Tabela 6.1.2 Pregled kapaciteta proizvodnje zavisno od vrste i mogunosti instalirane opreme.Broj Ukupni Dnevno 1ProsjenaMjese. GodišnjeVrsta opreme instalisanih kapacitet smjenacijena za(T) (T)presa (T/h) (T)TUkupanprihodHidrauline prese 10 0,9 7 158 1.901 100 KM 190.080 KMMehanike prese 1 0,4 3 70 845 180 KM 152.064 KMPelet prese 1 1,1 9 194 2.323 200 KM 464.640 KMUKUPNO 12 2,4 19 422 5.069 806.784 KM*Podaci u tabeli predstavljaju instalisane kapacitete i njihovu potencijalnu proizvodnju ukoliko rade sa punim kapacitetom ujednoj smjeni.Na potražnju za briketima uticala je, u posljeratnom periodu, cijena i dostupnostogrjevnog drveta, naroito na „crnom tržištu“. Uvoenjem strožije kontrole sjee šume iporastom cijena ogrjevnog drveta raste i potražnja za briketima. Kao pokazatelj potražnje zaogrjevnim drvetom i njegove mogue supstitucije briketima, može poslužiti podatak po kojemje u 2004. godini za ogrjev iskorišteno 688.000 m 3 drveta 42 . Kako su cijene ogrjevnog drvetau stalnom porastu i gotovo su dostigle trenutnu cijenu briketa, možemo rei da e potražnja zabriketima rasti. Na osnovu ovih pokazatelja, možemo zakljuiti da bi se potražnja zabriketima u BiH, u narednom periodu na godišnjem nivou, mogla procijeniti na 50.000 –100.000 T.c) Potražnja za proizvodima od drvnog ostatka u EvropiPotražnja za proizvodima od drvnog otpada kao i za ostalim bio obnovljivim gorivimau Europi stalno raste. Na to svakako utie porast cijena fosilnih goriva, ali i zakoni o zaštitiokoline, te porast svijesti o potrebi korištenja alternativnih goriva.Maksimalni potencijali šumskih resursa u EU25 su oko 543 miliona m 3 drveta (1100TWh) od kojeg je oko 50% drvni ostatak. Zbog problema kod eksploatacije šuma tj. zbogteške pristupanosti, prema pretpostavkama Finskog instituta za istraživanje šuma, stvarnipotencijali su cca 140 miliona m 3 drveta ili 280 TWh. Od ove koliine samo je 5% trenutnoiskorišteno. Najvei potencijali su u Švedskoj, Francuskoj, Finskoj i Njemakoj 43 .41 firme koje posjeduju opremu za proizvodnju: Drvopromex, Tamex, DP Janj, Primus, N&S, Fami,Drvoprerada, Lampex, Termoglas, Euroimpex, Stanex, Asko-promet42 Izvor informacija: Federalni zavod za statistiku43 Izvor informacija: EUBIONET43

Slika 6.1.1. Relevantne organizacije u Europi za podruje peleta i briketa.(Izvor: Altener, 2004).Proizvodnja peleta u 2004. godini bila je cca 3 miliona tona (14 TWh), a najveiproizvoai su Švedska, Danska i Austrija. Najvei problem za poveanje proizvodnje jenedovoljna koliina repromaterijala. Oekuje se poveanje potreba za peletom kod svih vrstapotrošaa i vjerovatno e dostii 10 miliona tona u 2010. godini. Ovo nam pokazuje da e zadostizanje planirane proizvodnje biti potrebno uvoziti iz ostalih zemalja cca 44 miliona m 3drvnog ostatka 44 .U svim eurorskim zemljama postoje asocijacije proizvoaa i prodavaca bioobnovljivih goriva koje djeluju internacionalno, ime uveliko smanjuju troškove i omoguujukontinuirano snabdjevanje.Primjer takve asocijacije je www.carmen-ev.de preko koje se mogu ostvariti kontaktisa veinom najveih eurorskih prodavaca eko goriva.Primjer berze razliitih vrsta eko goriva je www.energieholzboerse.de gdje se moževršiti kupovina i prodaja svih vrsta eko goriva.U Prilogu 6. prikazane su neke uporedne cijene bio obnovljivih goriva u zemljamaEU.vrsta biološka goriva kao što su drvni ostatak, peleti i piljevina dostigli su obim trgovinskerazmjene unutar Europe od skoro 50 PJ/god (Izvor: Altener, 2004).Najvei proizvoai peleta u Europi su Švedska, potom Danska, i na treem mjestu Austrija.Izvan Europe znaajna tržišta su Sjeverna Amerika, Kina i Japan. Proizvodnja peleta za 2002.godinu u Švedskoj je iznosila cca. 766. 000 t/god., dok u isto vrijeme u Danskoj cca. 182. 000t/god i Austriji cca. 150.000 t/god. U 2002. godini potrošnja peleta u Danskoj iznosila jepreko 400. 000 t/god.Potrošnja peleta u Danskoj veoma brzo dostii e vrijednost od 850.000 t/god., ime biDanska postala najvee tržište peletima u Europi. Procjene govore u prilog tvrdnje da epotrošnja tržišta peleta u Austriji do 2010. godine narasti do vrijednosti od 900.000 t/god. U2004. godini poizvodnja peleta iznosi cca. 160.000 t/god, dok u isto vrijeme potrošnja dostiže350.000 t/god. Tržište Španije je izuzetno malo i proizvodnja peleta i briketa zajedno u 2003.godini nije prešla vrijednost 50- 60 000 t/god.Finska godišnje koristi 127 PJ vrstih goriva dobijenih od drveta, a u 2002. godiniproizvodnja peleta u Finskoj dostigla je 220 000 t/god, dok je izvoz peleta iz Finske u Danskui Švedsku iznosio 80.000 t/god. Vrijednost uvoza trupaca za potrebe šumarske industrije uFinskoj za 2002. godinu iznosila je 13 miliona m 3 . Cijena drvnih briketa u Finskoj je 43EUR/ton, a transportni troškovi su 6 EUR/ton. Energetska vrijednost dobijena iz drvnih44 Izvor informacija: EUBIONET44

iketa iznosi 4.8 MWh/ton, sa pripadajuom cijenom energije od 10.2 EUR/MWh. Cijenaenergije dobijene od drvnih briketa u Finskoj iznosi cca. 10,22 EUR/MWh (15. februar, 2004,Altener).Nakon 2012. godine procjenjuje se slijedei poredak prvih 10 država u Europi prema obimuproizvodnje peleta: Švedska, Danska, Njemaka, Norveška, Austrija, Velika Britanija, Italija,Španija, države Beneluksa, Francuska.Tabela 6.1.3. Pregled cijene peleta po toni na meunarodnom tržištu.Destinacija u Austriju u Dansku u Njemaku u Švedsku u V. Britanijuiz Grke 136 134 136 135 135iz Španije 160 163 160 164 157iz Italije 176 176 181 178 175Lokalna cijena 171 208 205 185 170Tabela 6.1.4. Dodatni troškovi za izvoz peleta, izraženo u EUR/toni.Destinacija Austrija Danska Njemaka Švedska V. BritanijaGrka 26 24 26 25 25Španija 20 23 20 24 17Italija 28 28 33 30 27Najvei bum u potrošnji peleta od svih europskih država postigla je Danska. Od potrošnjekoja je prevazilazila 400.000 t/god iz 2002 godine, Danska je na putu da dostigne potrošnjupeleta od preko 850.000 t/god. Proizvodnja peleta u Danskoj je oko 150 000 t/god., uzavisnosti od veliine izvoza proizvoda od drveta iz Danske u druge države.Italija predstavlja znaajnog sudionika na europskom tržištu peleta. Prema posljednjimpodacima, u Italiji postoji 44 registrovana proizvoaa peleta (oko 80% proizvoaa jelocirano na sjeveru zemlje, a pojedinano najznaajnija podruja su regije Veneto iLombardija) sa proizvodnjom cca. 160 000 t/god , dok potrošnja uveliko prevazilazi 350.000t/god. Postoje dva izvora biomase koji su prisutni u Italiji, i to: šumski resursi i biomasa izpoljoprivrede. Prisutni proizvodni kapaciteti u Italiji kreu se od malih sa oko 300 t/god doonih velikih sa instalisanim vrijednostima proizvodnje od 25-30.000 t/god. Prema posljednjimraspoloživim informacijama u Italiji je prisutno 8 proizvoaa opreme za proizvodnju peleta(najpoznatiji su: Larus, Kemix, Bollareto, La Meccanica) .Table 6.1.5. Troškovi proizvodnje i cijene peleta proizvedenih u Italiji. (Izvor: ETA-Renewable Energies,2004).Cijena peletaEuro/kgTroškovi proizvodnje (ukljuujui sirovinu) 0.07-0.10Veleprodajna cijena 0.15-0.25Maloprodajna cijena 0.25-0.40d) Potražnja u pogledu konkurentnosti briketa i peletaOva dva proizvoda iskljuivo se koriste kao ogrjevni materijal, odnosno ekološki izvorenergije tj. zamjena za dosadašnje izvore energije kao što su: elektrina energija, plin, nafta idr. Plasman ovakve vrste proizvoda je neupitan i potražnja za njima iz dana u dan raste.Osnovna upotreba briketa je u peima na vrsto gorivo, kaminima, mini kotlovnicama ivelikim kotlovskim postrojenjima. Nain njegovog pakovanja i distribucije prilagoen je45

Zbog ovakvih karakteristika i situacije na lokalnom tržištu te neposjedovanjaodgovarajuih dozirnih sistema za loženje peleta dolazimo do zakljuka da je iskljuivo briketinteresantan za plasman na tržište BiH, a pelet iskljuivo za izvoz u druge zemlje.U donjim tabelama emo predstaviti neke uporedne cijene na tržištu briketa i peleta.Tabela 6.1.6 Cijene vrstih bioloških goriva (Domae tržište).Vrsta proizvoda Jedinica mjere CijenaBriket 1 T 60 – 100 EuroPelet1 T*Podaci dobijeni od trgovakih kua koje prodaju ovu vrstu ogrjevnog materijalaTabela 6.1.7 Cijene vrstih bioloških goriva (Inostrano tržište).Vrsta proizvoda Jedinica mjere CijenaBriket 1 T 100 – 200 EuroPelet 1 T 150 – 300 Euro*Podaci dobijeni sa berze bio-obnovljivih goriva (Energieholzboerse)Gore navedene cijene su veleprodajne i imaju velike oscilacije, u zavisnosti od pakovanja.Maloprodajne cijene imaju trgovaku dodatnu maržu od cca 30% do 40% te dodatne troškovetransporta, pogotovu ako se radi o izvozu.6.2 Uporedne karakteristike raznih vrsta gorivaDa bi smo predstavili karakteristike i kalorinu mo briketa i peleta u odnosu na ostaleenergente, poslužili smo se tabelama koje su izradile neke inostrane firme.Tabela 6.2.1 Usporedni prikaz kalorine moi pojedinih gorivaVrsta goriva Težina kg/m 3 Koliina vlage%Koliina pepela%KalorinavrijednostMWh/MtBriket 550 – 650 10 0,4 – 0,6 4,65 – 4,75Pelet 600 – 700 9 0,6 – 0,8 4,75 – 4,85Drvena prašina cca 200 8 0,4 – 0,6 4,80 – 4,90Drvena sjeka 250 – 350 50 0,4 – 3,0 2,25 – 2,35Lož ulje 830 0 0 9,90Ugalj 830 5 3 - 5 9,90*Izvor informacija: „Bogma“ Švedska48

Tabela 6.2.4 Isplativost upotrebe briketa i peleta u poreenju sa klasinim ogrjevnim drvetom.Cijepanje i UkupnoVrsta energenta KoliinaUkupno pilanje po dodatniJedininaMPCm 3SveukupnoPosebnoskladištenjetrošakBriket 1 T 180 KM 180 KM 0 KM 0 KM 180 KM Nije potrebnoPelet 1 T 240 KM 240 KM 0 KM 0 KM 240 KM PotrebnoOgrjevno drvo 4 m3 50 KM 200 KM 15 KM 60 KM 260 KM PotrebnoPomenuta kalkulacija raena je na osnovu prikupljenih podataka i trenutnih cijena napodruju BiH.a) Stavovi potrošaa prema industriji bio gorivaRazvojem industrije bio goriva, implementacijom zakonskih i podzakonskih akata izoblasti šumarstva i ekologije doi e i do promjene svijesti o potrebi veeg korištenja bioobnovljivihgoriva. Na stavove potrošaa znaajno utie porast cijena ostalih dostupnihgoriva. Pored toga, bit e neophodno razliitim vrstama edukativnih i promotivnih kampanjauticati na potrošae da u veoj mjeri ponu koristiti ovu vrstu goriva.Kao primjer konkurentnosti i stavova potrošaa prema korištenju otpadnog drveta kaoenergenta za proizvodnju navodimo kako u Austriji, koja je bogata šumama, potiu uvoenjegrijanja drvetom podizanjem ekološke svijesti graana i odreenim subvencijama ikreditiranjem izgradnje ložišta za biomasu. Za poetak su u neke javne zgrade, škole iambulante ugraene kotlovnice za drvenu masu. Zatim se u manjim mjestima uvodilozajedniko grijanje daljinskim sustavom. To je ponukalo i ostale graane da se odlue na tajoblik grijanja.Da se takav sustav korištenja energije isplati, dokaz su razliita postrojenja podignutabez ueša budueg vlasnika. Postrojenje se isplauje prodanom energijom i nakon odreenogvremena prenosi u vlasništvo imaoca. Ako postrojenje koristi biomasu, a za to, zbogsmanjenog zagaivanja okoliša, dobija premije od države (iz fonda zaštite okoliša), isplativostje dostignuta i za 4-5 godina.Tako, na primjer, u Štajerskoj 925 godina stari samostan Admont, s okolnim vlastitimposjedima, ima novu kotlovnicu na drvenu masu kojom zamjenjuju 600.000 litara ulja založenje. Kotlovnica služi i za grijanje najvee privatne škole u Austriji s 870 uenika i zagrijanje 150 obiteljskih zgrada koje su u blizini. Predvieno je poveanje kapaciteta sasadašnjih 2,4 MWh na 3,5 MWh. Struju u samostanu proizvode u novom postrojenju kojekoristi sustav ORC 48 , za pogon turbine. Projektiran u Grazu, a izradjen u Italiji ovaj prvijenacu Evropi projektiran je za uinak od 400 kW elektrine energije. U pokusnom radu ostvaren jeuinak od 500 kW. ORC postupak koristi u kotlu, umjesto vode jedan organski medij koji imapovoljnije osobine kod niskih temperatura u odnosu na vodu. Termouljem iz kotla, koji segrije biomasom, u izmjenjivau se grije organski medij koji isparava i ije pare pogoneturbinu za proizvodnju elektrine energije. Nakon izvršenog rada u turbini, para kondenzira.Toplina dobijena hlaenjem kondenzatora koristi se za grijanje vode u sustavu daljinskogtoplovoda. Dimni plinovi iz kotla u kojem izgara biomasa se proišavaju, a njihova toplinskaenergija se koristi za grijanje vode. Konani toplinski uinak ovog postrojenja je dostigaonevjerojatnih 97% . Investicije za ovaj pogon iznosile su 105 miliona ATS, od ega natoplovodno grijanje okolnih kua otpada 11 miliona. Biomasa za grijanje kotlova je otpad iz48 Organic-Rankine-Cycle50

Ukupna šumska biosupstanca u Bosni i Hercegovini iznosi oko 502 miliona tona i onase godišnje koristi prosjeno oko 2% 53 .Ueše razliitih vrsta drvea navedeno je u donjoj tabeli.Tabela 7.2.1 - Pregled participacije vrsta drvea u regionu.etinari % Listae %Jela 19,91 Bukva 47,18Smra 12,96 Hrast kitnjak 6,61Bijeli bor 1,90 Hrast car 0,79Crni bor 2,74 Orah 0,01Ostali etinari 0,13 Bagrem 0,06Plemenite listae 2,72Ostale listae 4,99Ukupno etinari 37,64 Ukupno listae 62,36* Podaci dobijeni iz stvarnih pokazatelja na terenu od šumskih gazdinstava.Ukupna sjea u Bosni i Hercegovini iznosi 2,728.121 m 3 etinara i 4,523.276 m 3listaa, što uestvuje u ukupnoj europskoj sjei sa 1% etinara i 4% listaa 54 .7.3 Bruto posjeena masa (krupno drvo) za period 2002. – 2004. godina u m3Tabela 7.3.1 – Godišnji prosjek sjee po kantonima.OpinaZeniko-dobojskiSrednjebosanskiOpinaetinari Listaeetinari ListaeOlovo 102.600 51.007 Travnik 99.521 41.658Zavidovii 74.146 127.411 Fojnica 22.164 97.464Kakanj 25.879 43.077 BugojnoVareš 164.457 37.381 Donji Vakuf 62.411 36.102Visoko 122 17.514 Gornji VakufTesli 5.897 8.284 Busovaa 23.025 34.303Tešanj 139 2.855 Novi Travnik 29.434 30.639Žepe 1.498 10.838 Vitez 23.948 8.303Ukupno 335.039 294.738 Jajce 45.726 20.887Kreševo 9.327 36.022Kiseljak 2 7.529Ukupno 315.556 312.905Podaci dobijeni iz stvarnih pokazatelja na terenu od šumskih gazdinstava.Napomena: u ostalim opinama koje obuhvata region Centralna BiH eksploatacija šumskihresursa je toliko mala da nije relavantna za istraživanja studije.U odnosu na ukupnu sjeu u Bosni i Hercegovini ova dva kantona uestvuju sa 55 : Zeniko-dobojski kanton 12,3% etinara i 6,5% listaa Srednjebosanski kanton 11,6% etinara i 6,9% listaa53 Izvor informacija: Federalni i kantonalni zavodi za statistiku54 Izvor informacija: Federalni zavod za statistiku, Zavod za statistiku RS55 Izvor informacija: Federalni zavod za statistiku, Zavod za statistiku RS52

djelimino uspjeli, doi na druge naine (ispitivanje susjednih firmi, prikupljanje podataka odokolnog stanovništva, itd.). Spisak firmi od kojih smo dobili podatke smo dali u Prilogu 7 aspisak firmi od kojih nismo dobili podatke sa obrazloženjima smo dali u Prilogu 7.1.Drugi dio primarnih izvora informacija koji se odnose na šume i šumske resurse te koliinedrvnog ostatka u tom segmentu smo prikupili od šumskih uprava i preduzea koja se baveeksploatacijom šuma.Primarni izvori informacija obrauju stvarne podatke sa terena a ne statistike pokazateljekoje nismo uzeli u obzir, jer smo smatrali da nam je za kvalitetnu dalju razradu studijepotreban stvarni a ne statistiki podatak.U Prilogu 7 su detaljno prikazani podaci za svaku od obraenih firmi koje se bave preradomdrveta sa podatcima o koliinama preraenog drveta i koliinama drvnog ostatka.Takoe u Priloga 7 možemo vidjeti tanu lokaciju svake od firmi koje su obraene sapodacima koje smo dobili od njih. Važno je za napomenuti da ovi podaci predstavljau stvarnevrijednosti u onoj mjeri u kojoj su ispitanici mogli da nam odgovore a vezano za stvarnonepoznavanje koliina otpada kojim raspolažu jer se nikada do sada veina njih nije bavilaovim koliinama i za njih je to uvijek bio višak i balast njihove proizvodnje.7.6 Drvni ostatak iz industrije prerade drvetaU donjoj tabeli su predstavljeni stvarni pokazatelji dobijeni od 84 firmi koje se baveprimarnom i sekundarnom preradom drveta u regionu.Tabela 7.6.1 Koliine drvnog ostatka u regiji.Drvni ostatak na godišnjem nivou u m 3PodrujeOstalo UkupnoPiljevina Komadi Sjeka(kora)Ukupno region 107.188 35.050 10.146 1.560 153.944* Podaci dobijeni prikupljanjem na terenu.Iz gornjih tabela možemo zakljuiti da je ukupna koliina drvnog ostatka u regionu CentralnaBiH sljedea:Tabela 7.6.2 Ukupna koliina drvnog ostatka u regionu Centralna BiH u m 3 .Podruje Ostatak u šumama Ostatak u proizvodnji UkupnoUkupno region 176.262 153.944 330.236* Zbirni podaci iz gornjih tabela.7.7 Trenutni nain iskorištavanjaAnalizom podataka dobijenih na terenu ustanovili smo da je trenutna situacija saiskorištavanjem raspoloživog drvnog ostatka na jako niskom nivou i prvenstveno se koristi usljedee svrhe:- direktno loženje u kotlovima radi dobijanja toplotne energije- direktna prodaja treim licima kao ogrevno drvo- proizvodnja briketa i peleta54

7.8.1 Trenutna situacija u regionu u domenu proizvodnje toplotne energije oddrvnog ostatka1. U smislu dimenzioniranja, postrojenje je u pravilu predimenzionirano, jer se bazira najednom kotlu koji radi cijelu godinu, s rezervom za daljnji razvoj poduzea (obinododatne sušare). Zanemarivši rezervu, postrojenje (jer se bazira na jednom kotlu) uljetnom režimu radi s cca 30% uinka (za centralno grijanje nema potrošnje, a sušaretroše minimalno). Stupanj iskorištenja u takvoj situaciji pada na 60 – 65 %.2. Opremljenost kotlova sa O 2 regulacijom postoji samo na jednom postrojenju novijegdatuma (Vitez) i u pravilu izostaje, ime se i kod brižljivo voenih pogona ne postižemaksimalna uinkovitost.3. Kotao s runim loženjem (Busovaa) u startu daje crni dim da bi kada je vatra najjaa,radi nekontroliranog razvijanja topline dolazilo do nastanka pare (u toplovodnomkotlu) i lupanja u instalaciji.4. Priprema goriva je nezamjeena iz više razloga: postoje dovoljne koliine sitnogotpada (rjee), skupa oprema za usitnjavanje, znaajne koliine elektrine energijenužne za pogon usitnjivaa, itd. U rijetkim situacijama kada je prisutna oprema zausitnjavanje (Gornji Vakuf) ona je neadekvatno smještena i nije povezanatransportnim sistemom s deponijom goriva.5. Pneumatski dovod suhog goriva na kosu rešetku je primjer nesklada izmeu vrstegoriva i naina loženja (Živinice) i rezultira izgaranjem u letu, a ne u sloju.6. Primjer mogunosti iskorištenja otpadne topline na jednom kotlu od 10 t pare/h(Vitez) ukazuje da je mogue iskoristiti otpadnu toplinu dimnih plinova i njomeosušiti cca 800 kg/h piljevine u svrhu briketiranja. Dakle iskorištenjem otpadne toplineosigurati toplinsku energiju za novi (ekološki) proizvod.7. Samo u veim poduzeima (uglavnom izgraenim prije 1990, a poznati su izuzeci kaou Visokom) postoje osobe zadužene za energetska postrojenja. U veini sluajeva suto needucirane osobe koje imaju druga zaduženja.8. Kontrola ispravnog tj. uinkovitog rada postrojenja se svodi na „grije / ne grije“,odnosno „radi / ne radi“. Mjerna oprema dostatna za kontrolu uinkovitog rada upravilu ne postoji, a snimanje dimnih plinova nije nam poznato.9. Odnos prema energiji i drvenom otpadu kao energentu u smislu „nije važno koliko setroši i tako je besplatno“ i prema kotlovskom postrojenju „glavno je da radi“ svakupolemiku o planovima održavanja ini izlišnom.Zakljuno, na veini postrojenja bi se edukacijom i minimalnim ulaganjima moglepostii uštede od 10-15%. Znaajnija ulaganja bi donijela i vee uštede na gorivu (pripremagoriva), ali su u financijskom smislu upitne isplativosti na malim postrojenjima. Dugoronorješenje i poboljšanje jest: natjerati korisnike da vode drugaiju brigu o drvenom otpadu kaoenergentu, a i kao ekološki prihvatljivom gorivu. Ovo je mogue postii samo zakonskomregulativom koja e od korisnika drvne mase tražiti: bilansu drvnog ostatka (u odnosu na koliine kupljene kod šumarija), odnosno nadzornad „otpadom“ (koji se esto odlaže na divlje deponije), naknadom za prouzroeno zagaenje prema % CO, tj. neizgorenog ugljika, u dimnimplinovima (uz što ide redovita godišnja kontrola dimnih plinova od strane nadležneinspekcije ili ovlaštene organizacije – u Hrvatskoj postoje iskustva na ovom planu).56

Bitno je napomenuti da prihod od naknade za zagaenje ide u poseban fond iz kojeg sesredstva vraaju privredi kroz poticaje i subvencije za ugradnju opreme za zaštitu okoliša i zauinkovito korištenje obnovljivih izvora energije 57 .Drugi efikasan nain je da se potie udruživanje manjih poduzea na planu izgradnjeenergetskih potencijala, zajednike energane (sa ili bez kogeneracije) veeg uinka 4 i višeMW koje e: objediniti financijske potencijale i uiniti ih efikasnijim (niža cijena po kW toplinskeenergije ili instaliranom MW); izgarati drvni otpad na jednom mjestu znai imati bolju kontrolu nad tehnologijomizgaranja i emisijom otpadnih tvari u okoliš; vee kotlovske jedinice imaju bolju opremu i isplativa je priprema goriva, boljaregulacija (ekološki standardi EU); lakše je podnijeti trošak educiranog i strunog osoblja, što se vraa na nižimtroškovima održavanja; velika ložišta mogu izgarati širi spektar goriva (ukljuivo i koru) te šumski otpad(granjevina), i dr.8. UPRAVLJANJE OTPADOM8.1 Vrste drvnog ostatkaDrvni ostatak možemo definisati po mjestu nastanka i po nainu korištenja na:a) Korisni šumski drvni ostatakPod korisnim šumskim drvnim ostatkom podrazumijevaju se svi dijelovi drveta iznad4 cm debljine. Iznošenje drvnog ostatka ispod 4cm debljine iz šume nije dozvoljeno jer u tomdijelu ima kore, mineralnih materija i pepela, pa bi se njihovom delokacijom izgubile vrijednematerije koje sudjeluju u pedogenetskim procesima i humifikaciji, te održavanju plodnosti tla.b) Drvni ostatak koji nastaje u primarnoj preradi drvetaPod otpadom koji nastaje u primarnoj preradi podrazumijevamo piljevinu, komadniotpad i koru. Ova vrsta otpada je vlažna (35-45% vlage) i njegovo daljnje, ekonomskiisplativo, korištenje zavisi od adekvatnog skladištenja i sušenja.c) Drvni ostatak koji nastaje u finalnoj preradi drvetaPod otpadom koji nastaje u finalnoj preradi podrazumijevamo piljevinu, strugotinu i komadniotpad koji nastaje u pogonima za proizvodnju parketa, lamperije, stolarije i u fabrikamanamještaja. Ovaj otpad je suh i može se, uz minimalnu obradu, koristiti. Primjenom novihtehnologija u finalnoj preradi drveta, kao što je laminiranje (lijepljenje manjih komada)povean je procenat iskorištenosti drvnog ostatka, pogotovo komada.U tabeli 8.1.1 su prikazane, prosjene procentualne koliine drvnog ostatka u zavisnosti odmjesta nastanka:57 Set zakona o Zaštiti okoline57

Tabela 8.1.1 Procentualne koliine drvnog ostatka u zavisnosti od mjesta prerade.Mjesto prerade drveta Vrste drvnog ostatkaProcentualna koliina odukupne maseEksploatacija šume Granjevina, panjevi 14 – 16 %Primarna prerada drveta Piljevina, okorci, komadi 17 – 18 %Finalna prerada drveta Piljevina, strugotina, komadi 10 – 15 %* Podaci dobijeni iz knjige „NAUKA O DRVETU” - SVJETLOST, Sarajevo, 1988Od ukupne koliine preraenog drveta, 30 do 40 % ini drvni ostatak koji nije mogueiskoristiti u standardnim proizvodnim procesima. Ovo su kalkulisane koliine drvnog ostatka,na osnovu dugogodišnjeg praenja procesa proizvodnje dok stvarne koliine neiskorištenog,raspoloživog drvnog ostatka treba da pokaže ova studija.d) Ostali drvni otpad- drvo za pakovanje: palete, kutije za transportovanje, kutije za voe i povre, dobošiza kablove;- drvo sa gradilišta: grede, letve itd., drvena graa za unutrašnjost stana, drvena graaza prozore itd,. drvo za konstrukcije;- namještaj: stari namještaj, kuhinje i ostalo;- ostalo: pragovi željeznikih pruga, dalekovodi, drvo koje se koristi u baštama ili upoljoprivredi.Ovaj drvni otpad koji, kao potencijalna sirovina, nije zanemarljiv, nije obraen ovomstudijom jer je akcenat stavljen na drvni otpad koji nastaje prilikom prerade drveta. Zadobijanje podataka o ovom izvoru sirovine, za iju obradu je potrebno mnogo više vremena iangažman veeg broja saradnika na terenu, predlažemo izradu posebne studije.Podaci prikupljeni ovom studijom omoguavaju nam da ustanovimo kolike se koliine drvnogostatka pojavljuju u regionu i šta se sa njime trenutno radi, kako i na koji nain se koriste ikako se njime upravlja.8.2 Trenutne koliine drvnog ostatka iz primarne i finalne proizvodnjeIz Tabele 7.6.2 možemo vidjeti koje su to koliine drvnog ostatka koje se proizvode uregionu, a iz Tabele 7.7.1 možemo vidjeti koje su to koliine drvnog ostatka koje ostajuneiskorištene.U donjoj tabeli predstavljeni su pokazatelji trenutnih koliina drvnog ostatka u regionu poopinama, prikupljeni na terenu.58

Tabela 8.2.1 Trenutne koliine drvenog ostatka po opinama.Opina Ukupno m3Nain iskorištavanja (m 3 )Loženje Prodaja Briket/Pilet OstatakBugojno 18.710 5.613 2.807 1.700 8.591Busovaa 21.150 6.345 3.173 1.700 9.933Donji Vakuf 8.800 2.640 1.320 4.840Gornji Vakuf 10.400 3.120 1.560 5.720Kakanj 1.500 450 225 825Maglaj 16.980 5.094 2.547 9.339Novi Travnik 2.715 815 407 1.493Tesli 2.200 660 330 1.210Tešanj 1.080 324 162 594Travnik 19.680 5.904 2.952 1.700 9.124Vitez 15.878 4.763 2.382 8.733Zavidovii 1.435 431 215 789Žepe 18.876 5.663 2.831 10.382Zenica 14.490 4.347 2.174 2.000 5.970UKUPNO 153.894 46.168 23.084 7.100 77.542* Podaci dobijeni prikupljanjem na terenu.Važno je napomenuti da nismo uspjeli dobiti podatke od nekoliko firmi koje smo identificiraliu Prilogu 7.1, a koje nisu izrazile nikakav interes za saradnju u projektu i ne žele dati svojepodatke, tako da emo sve dalje kalkulacije zasnovati na stvarnim pokazateljima prikupljenimna terenu i na taj nain ustanoviti stvarne karakeristike i koliine raspoloživog viška drvenogostatka.8.3 Problematika prikupljanja drvnog ostatkaIz podataka u studiji može se zakljuiti da vrlo mali broj firmi u regionu imajudovoljnu koliinu vlastitog drvnog ostatka za pokretanje profitabilne proizvodnje drvenogbriketa ili peleta. Ako izuzmemo ove firme, ostaje veliki broj onih koje imaju drvni ostatak aliija koliina nije dovoljna za ozbiljnu proizvodnju. U našim ispitivanjima, napravili smokalkulacije koje pokazuju do koje udaljenosti je isplativo dovoziti drvni ostatak i plaati zanjega isporuiocu, po trenutno važeim cijenama. Ove kalkulacije pokazuju da je sve doudaljenosti od 100 km od mjesta nastanka drvenog ostatka do mjesta proizvodnje isplativodovoziti sirovinu uz upotrebu kamiona ija minimalna nosivost nije ispod 20 m 3 piljevine.59

) Varijanta 2U koliko se u jednoj opini ili na dijelu opine, u kojoj postoji potencijal za iskorištenjesirovine, ne pojavi zainteresovana vea firma za proizvodnju briketa ili peleta najoptimalnijebi bilo da se kroz obavljene razgovore sa svim manjim firmama na tom regionu izabere jednakoja bi bila nosilac posla. Ostale firme obavezale bi se kroz ugovore da sav višak drvnogostatka dostavljaju nosiocu posla. Ovaj nain podrazumijeva organizaciju mini klastera ilimini asocijacija proizvoaa unutar klastera drvne industrije.Primjenom ove dvije varijante mogue je kvalitetno i efikasno prikupiti sav višakdrvnog ostatka i pretvoriti ga u briket ili pelet. Preduslov za organizaciju jedne od gorenavedenih varijanti je edukacija svih firmi koje proizvode drvni ostatak i predstavljanjepotencijalnih mogunosti pretvaranja tog ostatka u profit. Takoer, neophodno je ukljuitiopinske i inspekcijske strukture u opinama i kantonima da, uz primjenu važeih zakonskihregulativa u domenu otpada i zagaenja okoline, intervenišu i putem zakonom propisanihkaznenih mjera primoraju sve firme da se brinu o svom drvnom ostatku. Ovaj nain pristupae sigurno primorati veinu firmi da se priklone jednoj od varijanti prikupljanja drvnogostatka i njegove upotrebe u proizvodnji bio-obnovljivih goriva.Kao primjer dobre organizacije navest emo Opinu Drini kod Bosanskog Petrovca.Ovo je, prema našim saznanjima, jedina Opina u BiH koja je ukazom opinskog naelnikariješila problem nelegalnog skladištenja i odlaganja drvenog ostatka. Naelnik Opine donioje ukaz po kojem su sve firme obavezne da sav višak drvnog ostatka dovoze na jednudeponiju koja je predviena iskljuivo za te namjene. Opina je sa svoje strane stavila naraspolaganje kamione komunalnog preduzea koji odvoze taj ostatak na deponiju. Ukolikoinspekcijska služba Opine ustanovi da se neka od firmi ne pridržava propisanih pravila,slijedi izricanje kazne koja ide od novane pa i do mogunosti zatvaranja firme i obustaverada. Na mjestu deponije je sada trenutno ogromna koliina drvenog ostatka (cca 60.000 m 3 )sa godišnjim prilivom od 20.000 m 3 koji se, na žalost, trenutno ne koristi. No, u proceduri jeizrada projekta za instalaciju kogeneracijskog postrojenja koje bi trebalo proizvoditielektrinu energiju i toplotnu energiju za potrebe kompletne Opine 58 .58 Podaci dobijeni tokom posjete Opini Drini62

9.4. Troškovi nabavke materijala potrebnog za proizvodnju briketaTabela 9.4.1 Kalkulacija troškova kupovine i prevoza repromaterijala.Ukupno PotrebnaBrojCijenaza 12 koliinaUkupno za kamionapiljevinemjeseci piljevine(T) (m 3 po m 3 piljevinu za)prevozKapacitetmašinepo satu(kg)CijenaprevozapokamionuUkupno zaprevozUkupnitroškovi zarepromaterijal225 475 2.376 2,5 € 5.940 € 119 75 € 8.925 € 14.865 €500 1.056 5.280 2,5 € 13.200 € 264 75 € 19.800 € 33.000 €800 1.690 8.448 2,5 € 21.120 € 422 75 € 31.650 € 52.770 €1200 2.534 12.672 2,5 € 31.680 € 634 75 € 47.550 € 79.230 €1400 2.957 14.784 2,5 € 36.960 € 739 75 € 55.425 € 92.385 €2200 4.646 23.232 2,5 € 58.080 € 1.162 75 € 87.150 € 145.230 €* Podaci preraunati na osnovu potrebnih koliina piljevine za odreeni kapacitete i cijena prevoza na tržištuNapomena: Ova kalkulacija podrazumjeva da proizvoa briketa nema vlastitesirovine i kompletnu sirovinu kupuje na tržištu.9.5. Troškovi nabavke materijala potrebnog za proizvodnju peletaTabela 9.5.2 Kalkulacija troškova kupovine i prevoza repromaterijala.Kapacitetmašinepo satu(kg)Ukupnoza 12mjeseci(T)Potrebnakoliinapiljevine(m 3 )Cijenapiljevinepo m 3UkupnozapiljevinuBrojkamionaza prevozCijenaprevozapokamionuUkupnoza prevozUkupnitroškovi zarepromaterijal100 211 1.056 2,5 € 2.640 € 53 75 € 3.960 € 6.600 €300 634 3.168 2,5 € 7.920 € 158 75 € 11.880 € 19.800 €500 1.056 5.280 2,5 € 13.200 € 264 75 € 19.800 € 33.000 €1000 2.112 10.560 2,5 € 26.400 € 528 75 € 39.600 € 66.000 €1500 3.168 15.840 2,5 € 39.600 € 792 75 € 59.400 € 99.000 €2000 4.224 21.120 2,5 € 52.800 € 1.056 75 € 79.200 € 132.000 €2500 5.280 26.400 2,5 € 66.000 € 1.320 75 € 99.000 € 165.000 €3000 6.336 31.680 2,5 € 79.200 € 1.584 75 € 118.800 € 198.000 €* Podaci preraunati na osnovu potrebnih koliina piljevine za odreeni kapacitete i cijena prevoza na tržištuNapomena: Ova kalkulacija podrazumjeva da proizvoa peleta nema vlastite sirovinei kompletnu sirovinu kupuje na tržištu.9.6. Iskorištavanje šumskog drvnog ostatkaOvaj segment prikupljanja i transporta nije obraen ovom studijom. U suštini,možemo koristiti skoro iste pokazatelje kao u prethodnim poglavljima, ako pretpostavimo daje sav ovaj ostatak izvuen na pristupana mjesta za utovar u kamione. Ukoliko to nije sluaj,onda moramo dodati i ukalkulisati dodatni trošak prikupljanja u šumama. Ovaj segment semože rješavati i organizovati iskljuivo ukljuivanjem šumskih gazdinstava i firmi koje sebave eksploatacijom šuma.Za primjer, navodimo firmu “Tisa” iz Kamnika, u Republici Sloveniji, koja posjedujeopremu za eksploataciju svih drvnih ostataka u šumama. Na raspolaganju imaju 24 specijalnemašine koje prikupljaju drvni ostatak u šumi ukljuujui i panjeve i odmah ga usitnjavaju. Izovih mašina, specijalnim transportnim trakama pune se kamioni koji su sposobni da se kreu65

Iz gornje tabele možemo zakljuiti da cijena transporta na vee udaljenosti u velikojmjeri optereuje konanu cijenu peleta što e uzrokovati njegovu slabiju potražnju na tržištu.Ako uzmemo uporedne cijene peleta na europskon tržištu iz Priloga 6, koje se odnose nacijenu za krajnjeg kupca( u koju su uraunate trgovake marže), možemo zakljuiti da jeizvoz peleta na evropsko tržište na granici rentabiliteta.Što se tie željeznikog transporta, situacija je potpuno ista kao i za briket 65 .12. REZULTATI STUDIJE12.1 Znaaj potencijalnog projekta i projektne aktivnostiIz svega gore navedenog oito je da ja mogue napraviti kvalitetan projekat za iskorištavanjedrvnog ostatka kao izvora ekološkog goriva. U daljem tekstu navest emo neke karakteristikeprojekta i finansijske pokazatelje potrebne za implementaciju projekta sa nekim pokazateljimauticaja projekta na region.12.2 Prijedlog iskorištavanja drvnog ostatka u regionuPodaci prikupljeni ovom studijom omoguavaju nam da ustanovimo kolike se koliinedrvnog ostatka pojavljuju u regionu i šta se sa njima trenutno dešava. Takoer, u daljemtekstu objasnit emo potencijalne mogunosti iskorištavanja ovog ostatka u situaciji akoprimjenimo razliite tehnologije iskorištavanja sa nekim finansijskim pokazateljima iprijedlozima za lociranje pojedinih vrsta postrojenja.12.3 Koliine drvnog ostatka u regionuU Tabeli 7.4.1 predstavljeni su stvarni pokazatelji koliina drvnog ostatka preraunatina osnovu podataka o eksploataciji šuma u regionu i oni su 176.292 m 3 . U Tabeli 7.6.1predstavljeni su stvarni pokazatelji koliine drvnog ostatka dobijeni od 84 firme koje se baveprimarnom i sekundarnom preradom drveta u regionu i ona su 153.944 m 3 . Iz ovogazakljuujemo da je ukupna koliina drvenog ostatka u regionu Centralna BiH 330.236 m 3 .12.4 Trenutni nain iskorištavanja drvnog ostatka po kategorijamaPostoji nekoliko naina na koji se drvni ostatak trenutno iskorištava. U Tabeli 8.2.1predstavljeni su trenutni naini iskorištavanja i koliine upotrebljenog drvnog ostatka za tenamjene, kao i koliine koje su neiskorištene po opinama. Iz iste tabele možemo zakljuiti daje i pored zavidnog nivoa iskorištenosti drvnog ostatka, velika koliina još uvijekneiskorištena. Podaci u pomenutoj tabeli, koji se odnose na prodaju, podrazumijevaju prodajudrvnog ostatka u vidu ogrjevnog drveta jako niske kalorine moi.Primjenom odgovarajuih tehnologija za iskorištavanje usitnjenog drvnog ostatka kaoi upotrebom odgovarajuih mašina za mljevenje mogue je sav višak, u koji emo pribrojiti idio koji se sada prodaje, pretvoriti u visokokalorini briket ili pelet i ostvariti dodatni prihod.Neke od firmi ve su poele sa ovom vrstom proizvodnje u manjem obimu.65 Podaci dobijeni na osnovu upita od Željeznica BiH71

Ako podacima iz Tabele 8.2.1 pridružimo podatke o drvnom ostatku koji ostaje nakoneksploatacije šume dobit emo slijedeu kalkulaciju:Tabela 12.4.1 Ukupna koliina drvnog ostatka u regionu na godišnjem nivou (m 3 ).PodrujeDrvni ostatak u Drvni ostatak koji se Neiskorišteni drvnišumamaprodajeostatakUkupnoCentralna BiH 176.262 23.084 77.542 276.888* Zbirni podaci.Zakljuak izveden iz gornje tabele pokazuje da koliina neiskorištenog drvnog ostatkanije zanemariva i da bi se trebala pokrenuti inicijativa i projekti za njegovo iskorištavanje, uzprimjenu tehnologija ponuenih u ovoj studiji.12.5 Pregled trenutne proizvodnje briketa i peleta u regionuPrema obraenim podacima sa terena ustanovljeno je da se u regionu ve proizvodijedna mala koliina briketa i peleta. U Tabeli 6.1.1 predstavili smo te koliine i iz nje semože zakljuiti da je jako mali broj proizvodnih pogona koji se bave proizvodnjom briketa ilipeleta, od ega vei broj njih koristi hidrauline prese malih kapaciteta koje proizvode briketniske kalorine moi zbog ega je njegova cijena manja. I pored toga može se takoer vidjetida ukupan prihod ostvaren ovakvom proizvodnjom nije mali i nije zanemarljiv.Sekundarnim istraživanjem ustanovljeno je da još neke od firmi u regionu, od kojihnismo dobili podatke ili nisu obuhvaene ovom studijom, posjeduju opremu za proizvodnjubriketa ili planiraju instalisanje opreme za proizvodnju peleta 66 . Nažalost, ni pored svihnapora nismo mogli ustanoviti o kojoj opremi se radi i koji su kapaciteti u pitanju.12.6 Pregled iskazanih interesovanja za nabavku opremeU direktnim kontaktima sa firmama došli smo do podataka koliko ih je zainteresovanoda nabavi ovu vrstu opreme i otpone sa proizvodnjom.U narednoj tabeli predstavit emo broj zainteresovanih firmi za nabavku opreme zaiskorištavanje drvnog ostatka kao i ukupne koliine drvnog ostatka po opinama, uzimajui uobzir samo podatke dobijene iz primarne i sekundarne prerade drveta.66 “Impregnacija-Holz” Vitez, “FIS” Vitez, Istra Benz Energetski Systemi iz Slovenije72

Tabela 12.6.1 Broj zainteresovanih firmi za nabavku opreme za iskorištavanje drvnog ostatka sa koliinamadrvnog ostatka po opinama.OpinaBroj zainteresovanih firmiKoliina ostatka u opini(m 3 )Bugojno 1 11.398Busovaa 3 13.106Donji Vakuf 1 6.160Gornji Vakuf 1 7.280Kakanj 0 1.050Maglaj 2 11.886Novi Travnik 3 1.900Tesli 0 1.540Tešanj 0 756Travnik 6 12.076Vitez 4 11.115Zavidovii 2 1.004Žepe 5 13.213Zenica 2 8.144UKUPNO 30 100.628* Podaci prikupljeni na terenu.Iz gornje tabele može se zakljuiti da je interesovanje za nabavku ove vrste opremeveliko, ako uzmemo da je od 298 obraenih firmi, njih 30 izrazilo interes za nabavku opreme.U direktnim kontaktima sa firmama došli smo do podataka koliko ih je zainteresovanoda nabave opremu pomou koje e iskorištavati drvni ostatak. U donjoj tabeli predstavljeni supokazatelji koji sagledavaju broj zainteresovanih kompanija i njihove potencijale ukoliinama drvnog ostatka koji imaju na raspolaganju.73

Tabela 12.6.2 Pregled zainteresovanih firmi u regionu za nabavku opreme.Naziv firme MjestoKoliina otpada(m3)Vrsta opreme koju trebaju1 PPUD Duboka Bugojno 4.850 Mehanika presa, sušara, mlin2 EKO System Busovaa 12.000 Mehanika presa, sušara, mlin3 Grand Busovaa 4.150 Mehanika presa, sušara, mlin4 Tamex Busovaa 5.000 Kogeneracijsko postrojenje5 Espro Donji Vakuf 5.000 Mehanika presa, sušara, mlin6 Rose Wood Gornji Vakuf 4.000 Mehanika presa, sušara, mlin7 Borik Maglaj 1.180 Hidraulina presa, mlin8 Primus Maglaj 5.800 Mehanika presa, sušara, mlin9 Elektron N.Travnik 750 Hidraulina presa, mlin10 Homar N.Travnik 2.700 Mehanika presa, sušara, mlin11 N&S N.Travnik 650 Hidraulina presa, mlin12 Ansa Travnik 2.300 Energana na drvni otpad13 Lampex Travnik 2.100 Sušara, mlin14 Tvornica namještaja Travnik 1.500 Mehanika presa, sušara, mlin15 Vlaši MG Travnik 3.000 Sušara, mlin16 Drvoess Turbe 4.000 Mehanika presa, sušara, mlin17 Vukovi Turbe 400 Hidraulina presa, mlin18 Blaž Vitez 4.870 Mehanika presa, sušara, mlin19 Bosna Wood Vitez 3.000 Mehanika presa, sušara, mlin20 SZR Marjanovi Vitez 18 Hidraulina presa21 Top Wood Vitez 800 Hidraulina presa, mlin22 Euroimpex-AN Zavidovii 1.000 Mehanika presa, sušara, mlin23 Intermerkur Zavidovii 400 Hidraulina presa, mlin24 Energoholz Zenica 1.200 Mehanika presa, sušara, mlin25 Stanex Zenica 450 Hidraulina presa, mlin26 Jasmin M Žepe 5.900 Mehanika presa, sušara, mlin27 Krivaja-Žepe Žepe 6.500 Mehanika presa, energana28 Nensi Žepe 900 Hidraulina presa, mlin29 Stolarska radnja Žepe 100 Hidraulina presa30 Tisakomerc Žepe 3.000 Energana na drvni otpadUKUPNO 87.518* Podaci dobijeni prikupljanjem na terenu i predstavljaju ukupne koliine drvnog ostatka za svaku firmu, ukljuujui i onukoliinu koja se ve koristi u druge svrhe.Bitno je napomenuti da je velika veina firmi izrazila želju za nabavkom opreme zaproizvodnju briketa, a niti jedna od njih nije zainteresovana za proizvodnju peleta.Potencijalni razlog za ovakav pristup je u tome što je vrlo malo firmi upoznato sa nainom itehnologijom proizvodnje peleta. Takoer, iz istog razloga niko od njih nije izrazio želju zanabavku opreme za proizvodnju eterinih ulja.Iz ovoga možemo izvui zakljuak da je neophodno organizovati edukacione seminarena kojima bi se objasnili svi tehnološki procesi i njihove karakteristike te isplativostproizvodnje.74

12.7 Iskorištavanje viškova drvnog ostatkaIz tabela 12.4.1 može se zakljuiti da se, pored visokog nivoa trenutne iskorištenosti,pojavljuje velika koliina drvenog ostatka koji je trenutno neiskorišten. Primjenomkalkulativne metode na osnovu tehnologije 67 o potrebnim koliinama drvnog ostatka zadobijenu koliinu briketa i peleta dobijemo slijedeu kalkulaciju potencijalne proizvodnjebriketa i peleta.Tabela 12.7.1 Potencijala proizvodnja briketa i peleta od viškova drvenog ostatka u firmama.Opina Ukupno m 3 Koliina briketa T/godišnje Koliina peleta T/godišnjeBugojno 8.591 1.718 1.718Busovaa 9.933 1.987 1.987Donji Vakuf 4.840 968 968Gornji Vakuf 5.720 1.144 1.144Kakanj 825 165 165Maglaj 9.339 1.868 1.868Novi Travnik 1.493 299 299Tesli 1.210 242 242Tešanj 594 119 119Travnik 9.124 1.825 1.825Vitez 8.733 1.747 1.747Zavidovii 789 158 158Žepe 10.382 2.076 2.076Zenica 5.970 1.194 1.194UKUPNO 77.542 15.508 15.508* Podaci dobijeni prikupljanjem na terenu i primjenom formule za proraun potrebnih koliina i dobijene proizvodnje.Iz gornje tabele možemo zakljuiti da e se, ukoliko se pokrene proizvodnja peleta ilibriketa, ostvariti znaajni proizvodni rezultati. Kao što se može vidjeti, koliine peleta ibriketa koje se mogu proizvesti od viškova drvnog ostatka, u suštini su iste, ali e se uPrilozima 10.1 i 10.2, koji obrauju tehnologiju proizvodnje, vidjeti u emu su razlike.U slijedeoj tabeli izraunali smo i mogunost proizvodnje briketa i peleta iz drvenogostatka koji ostaje u šumama u regionu, samo zbog uporednih pokazatelja mogunostiproizvodnje.Tabela 12.7.2 Potencijalna proizvodnja briketa i peleta od drvenog ostatka koji ostaje u šumama.Podruje Ukupno m 3 Koliina briketa T/godišnje Koliina peleta T/godišnjeUkupno region 176.292 35.258 35.258* Podaci dobijeni primjenom matematike formule za proraun drvenog ostatka na osnovu podataka o eksploataciji šume iprimjenom formule za proraun potrebnih koliina i dobijene proizvodnje.I iz gornje tabele može se zakljuiti da bi se od šumskog drvnog ostatka mogliostvariti znaajni proizvodni rezultati. U suštini, ovaj šumski drvni ostatak nije isplativokoristiti za proizvodnju briketa i peleta zbog jako teških uslova za prikupljanje i prijevoz donajbližeg mjesta za proizvodnju kao i upotrebe dodatne opreme za usitnjavanje i sušenje.Na osnovu tehnologije za dobijanje eterinih ulja ovaj drvni ostatak najpogodnije jekoristiti za proizvodnju ovog ulja i to sa pretpostavkom da se postrojenje za proizvodnju67 Prilog 10.1 i 10.275

locira bliže izvoru sirovine. U donjoj tabeli prikazat emo potencijalne koliine dobijenogeterinog ulja u zavisnosti od koliina raspoloživog šumskog drvenog ostatka.Tabela 12.7.3 Potencijalna proizvodnja eterinog ulja od šumskog drvenog ostatka.Podruje Ukupno m 3 Koliina eterinog ulja kg/godišnjeUkupno regija 176.292 171.003* Podaci dobijeni primjenom matematike formule za proraun drvenog ostatka na osnovu podataka o eksploataciji šume iprimjenom formule za proraun potrebnih koliina i dobijene proizvodnjeIz gornje tabele možemo zakljuiti da bi se iskorištavanjem drvnog ostatka koji ostajeu šumama mogla ostvariti znaajna proizvodnja eterinih ulja. Detaljnu ekspertizu podataka ifinansijske efekte smo predstavili u posebnom poglavlju.12.8 Iskorištavanje viškova drvnog ostatka iz primarne i sekundarne proizvodnjeIz gore navedenih tabela može se zakljuiti da se pored visokog nivoa trenutneiskorištenosti pojavljuje velika koliina drvenog ostatka koji je trenutno neiskorišten.Uzimajui u obzir zahtjeve pojedinih firmi kao predstavljene tehnologije za proizvodnjubriketa i peleta u donjoj tabeli pokazat emo kolike koliine ovih proizvoda se moguproizvesti od viškova drvenog ostatka u regionu.Tabela 12.8.1 Pregled mogue proizvodnje briketa i peleta od viškova drvnog ostatka.OpinaBrojzainteresovanihfirmiKoliinaostatka uopini (m 3 )InstalisanikapacitetpreseKoliinabriketa(T)InstalisanikapacitetpreseKoliinapeleta (T)Bugojno 1 11.398 1.200 kg/h 2.534 1.000 kg/h 2.112Busovaa 3 13.106 1.400 kg/h 2.957 1.000 kg/h 2.112Donji Vakuf 1 6.160 500 kg/h 1.056 500 kg/h 1.056Gornji Vakuf 1 7.280 800 kg/h 1.690 500 kg/h 1.056Kakanj 0 1.050 200 kg/h 400 100 kg/h 211Maglaj 2 11.886 1.200 kg/h 2.534 1.000 kg/h 2.112Novi Travnik 3 1.900 200 kg/h 400 100 kg/h 211Tesli 0 1.540 200 kg/h 400 100 kg/h 211Tešanj 0 756 50 kg/h 100 0Travnik 6 12.076 1.200 kg/h 2.534 1.000 kg/h 2.112Vitez 4 11.115 1.200 kg/h 2.534 1.000 kg/h 2.112Zavidovii 2 1.004 200 kg/h 400 100 kg/h 211Žepe 5 13.213 1.400 kg/h 2.957 1.000 kg/h 2.112Zenica 2 8.144 800 kg/h 1.690 500 kg/h 1.056UKUPNO 30 100.628 22.186 16.685* Podaci dobijeni kalkulativnom metodom koristei podatke sa terena i kapacitete opreme.Iz gornje tabele možemo zakljuiti da se od viškova drvnog ostatka može proizvestivelika koliina briketa ili peleta i da se ta sva koliina može plasirati na domae tržište,uzimajui u obzir njegove trenutne potrebe.U gornjoj tabeli pretpostavili smo da e u svakoj od opina biti instalirana jedna presai to kapaciteta koji zadovoljava ukupne koliine viškova drvnog ostatka. U Poglavlju 12.10predložene su mikrolokacije i firme kod kojih bi se trebali implementirati projekti.76

12.9 Prijedlog iskorištavanja drvnog ostatka koji ostaje u šumamaOvaj nain iskorištavanja drvnog ostatka do sada nije primjenjivan u regionuCentralne BiH. Zbog velike koliine ovog drvnog ostatka smatramo da bi se trebalopozabaviti ovim problemom i iznai rješenja za iskorištavanje ovog ostatka.U Prilogu 10.5 predstavili smo tehnologiju iskorištavanja ovog ostatka krozproizvodnju eterinih ulja. U daljem tekstu navest emo pretpostavke i mogunosti uvoenjaove tehnologije u region u odnosu na koliine ove vrste drvnog ostatka. U Tabeli 7.4.1navedene su raspoložive koliine ovog drvnog ostatka u regionu.U Prilogu 10.5 o tehnologiji proizvodnje eterinih ulja prikazano je koje su koliinešumskog drvnog ostatka potrebne za godišnju proizvodnju kao i cijena kompletne investicijeza odreeni kapacitet postrojenja.U daljem tekstu, uz pomo kalkulacija iz tehnologije, te raspoloživih koliina šumskogdrvenog ostatka pokazat emo koji se efekti mogu ostvariti implementacijom ove tehnologijeu regionu Centralna BiH.Za poetak orijentisat emo se na šumski drvni ostatak od etinara jer je onnajpogodniji za preradu i preporuuje se u tehnologiji proizvodnje eterinih ulja. Takoer,uzet emo u obzir tehnologiju 68 veih postrojenja (4x2,5m 3 ) jer se u kalkulacijama o ovojtehnologiji pokazalo da je samo ova vrsta postrojenja isplativa, zbog velike poetneinvesticije. Podsjeanja radi, prikazat emo tabelu isplativosti ovih postrojenja iz Priloga 10.5o tehnologiji uzimajui u obzir da se sva sirovina treba dovoziti do mjesta prerade.Tabela 12.9.1 Varijanta isplativosti investicije ako se kupuje kompletna sirovina.TippostrojenjaInvesticijaTroškovisirovineTroškovi 8radnikaUkupnitroškoviVrijednostproizvodaVrijemeisplativosti(godina)Postrojenjeod 4x2,5m 3 415.000 € 53.798 € 33.131 € 501.929 € 644.000 € 2,9Postrojenjeod 2x2,5m 3 308.000 € 25.690 € 33.131 € 366.821 € 276.000 € Neisplativo* Podaci dobijeni matematikom kalkulacijom prema tehnološkim pokazateljima postrojenjaAko znamo da je za proizvodnju jednog postrojenja potrebno 6.600 m 3 granjevine ipreraunamo to u odnosu na koliinu šumskog drvenog ostatka od etinara dobijemo slijedeukalkulaciju.Tabela 12.9.2 Broj moguih postrojenja u regionu.Koliina granjevine (m 3 Godišnje potrebe za 1)postrojenja (m 3 Mogui broj postrojenja)104.095 6.600 16Podaci dobijeni matematikom kalulacijom na osnovu uslova tehnologije i koliine raspoloživog drvenog ostatkaSvako od ovakvih postrojenja može godišnje proizvesti 6.440 kg eterinog ulja štonam, u odnosu na cijenu ovog proizvoda na svjetskom tržištu, daje slijedee pokazateljeukupnog prihoda.Tabela 12.9.3 Ukupni prihod od eterinog ulja iz pretpostavljenog broja postrojenja.Broj postrojenja Godišnja proizvodnja (kg) Cijena proizvoda po kg. Ukupan prihod16 103.040 100 € 10.304.000 €* Podaci dobijeni na osnovu matematike kalkulacije kapaciteta postrojenja, broja postrojenja i cijene proizvoda na tržištu.68 Prilog 10.577

Iz prethodne tabele možemo zakljuiti da bi se instalacijom planiranog brojapostrojanja mogao ostvariti jako veliki prihod. Da bismo vidjeli kolika je dobit u pitanju, unarednoj tabeli ukalkulisat emo sve troškove proizvodnje.Tabela 12.9.4. Ukupni troškovi proizvodnje za pretpostavljeni broj postrojenja.Broj postrojenja Troškovi sirovine i energije Troškovi 8 radnika Ukupni troškovi16 860.768 € 530.096 € 1.390.864 €* Podaci dobijeni na osnovu matematike kalkulacije kapaciteta postrojenja, broja postrojenja i ukupnih troškova izkalkulacije isplativosti.Iz gornjih tabela lako je zakljuiti da se postavljanjem planiranog broja postrojenja zaproizvodnju eterinih ulja može obezbijediti jako veliki prihod od prodaje. U donjoj tabelipokazat emo kolika se ukupna dobit može ostvariti ovom investicijom.Tabela 12.9.5. Planirana dobit u koliko se instalira planirani broj postrojenja.Broj postrojenja Planirani ukupan prihod Ukupni troškovi Ukupna dobit16 10.304.000 € 1.390.864 € 8.913.136 €* Podaci dobijeni matematikom kalkulacijom na osnovu podataka iz predhodnih tabela.Iz gore navedene tabele lako je zakljuiti da se instalacijom odgovarajuih postrojenjaza proizvodnju eterinih ulja može ostvariti ogroman prihod.12.10 Mikrolokacije pogodne za implementaciju projektaNa osnovu istraživanja na terenu ustanovili smo najidealnije mikrolokacije tj. firmekoje bi bile nosioci posla u implementaciji buduih projekata. U slijedeoj tabeli imenovatemo firme koje su izrazile želju da otponu sa proizvodnjom bio-obnovljivih goriva i imajunajidealnije uslove za pokretanje ove proizvodnje u svojoj opini.Tabela 12.10.1. Pregled firmi koje imaju preduslove za pokretanje proizvodnje po opinama.Naziv firme Opina Raspoloživa koliina drvnog ostatka (m 3 )PPUD Duboka Bugojno 11.398EKO System Busovaa 13.106Espro Donji Vakuf 6.160Rose Wood Gornji Vakuf 7.280Primus Maglaj 11.886Krivaja-Žepe Žepe 13.213Homar N.Travnik 1.900Vlaši MG Travnik 12.076Blaž Vitez 11.115Euroimpex-AN Zavidovii 1.004Energoholz Zenica 8.144UKUPNO 97.282* Podaci dobijeni istraživanjem na terenu i uvrštavanjem podataka o koliinama drvenog ostatka po opinama.Ako uzmemo u obzir gore navedene firme, njihovu lokaciju i raspoložive koliinedrvnog ostatka po opinama, možemo dobiti slijedeu kalkulaciju potrebne opreme za brzi78

poetak implementacije projekta po opinama. U donjim tabelama uzeto je u obzir da esvaka od mikrolokacija obezbjeivati 50% sirovine iz vlastitih izvora, a ostatak sirovinesakupljati iz okolnih izvora. Za mikrolokacije su uzete firme koje u svojoj opini imajunajveu koliinu drvnog ostatka, da bismo što više smanjili troškove transporta.a) Proizvodnja briketaTabela 12.10.2. Stvarna kalkulacija koliina i potrebne opreme za proizvodnju briketa u regionu.Naziv firmeOpinaRaspoloživakoliina drvnogostatka (m 3 )Kapacitetebriket prese(kg/h)VrijednostopremePPUD Duboka Bugojno 11.398 1.200 316.029 €EKO System Busovaa 13.106 1.400 326.928 €Espro Donji Vakuf 6.160 500 261.044 €Rose Wood Gornji Vakuf 7.280 800 282.965 €Primus Maglaj 11.886 1.400 326.928 €Krivaja-Žepe Žepe 13.213 1.400 326.928 €Homar N.Travnik 1.900 200 252.170 €Vlaši MG Travnik 12.076 1.200 316.029 €Blaž Vitez 11.115 1.200 316.029 €Euroimpex-AN Zavidovii 1.004 200 252.170 €Energoholz Zenica 8.144 800 282.965 €UKUPNO 97.282 3.260.184 €* Podaci dobijeni matematikom kalkulacijom iz predhodnih tabelaIz gornje tabele primjenom matematike kalkulacije možemo preraunati finansijskeefekte investicije koji su prikazani u slijedeoj tabeli.Tabela 12.10.3 Finansijski efekti investicije.Naziv firmeOpinaRaspoloživakoliinadrvnogostatka (m 3 )Koliinaprozvedenogbriketa(T/godišnje)CijenabriketaUkupanprihodTrošakproizvodnjepo TGodišnjadobitPPUD Duboka Bugojno 11.398 2.280 60 € 136.776 € 35 € 56.990 €EKO System Busovaa 13.106 2.621 60 € 157.272 € 35 € 65.530 €Espro Donji Vakuf 6.160 1.232 60 € 73.920 € 35 € 30.800 €Rose Wood Gornji Vakuf 7.280 1.456 60 € 87.360 € 35 € 36.400 €Primus Maglaj 11.886 2.377 60 € 142.632 € 35 € 59.430 €Krivaja-Žepe Žepe 13.213 2.643 60 € 158.556 € 35 € 66.065 €Homar N.Travnik 1.900 380 60 € 22.800 € 35 € 9.500 €Vlaši MG Travnik 12.076 2.415 60 € 144.912 € 35 € 60.380 €Blaž Vitez 11.115 2.223 60 € 133.380 € 35 € 55.575 €Euroimpex-AN Zavidovii 1.004 201 60 € 12.048 € 35 € 5.020 €Energoholz Zenica 8.144 1.629 60 € 97.728 € 35 € 40.720 €UKUPNO 97.282 19.456 1.167.384 € 486.410 €* Podaci dobijeni matematikom kalkulacijom iz predhodnih tabela.79

Na osnovu podataka iz gornje tabele možemo preraunati vrijeme isplativostiinvesticije koje smo pokazali u donjoj tabeli.Tabela 12.10.4. Vrijeme isplativosti investicije za svaku od mikrolokacija.Naziv firme Opina InvesticijaGodišnja Vrijeme isplativostidobit (godina)PPUD Duboka Bugojno 316.029 € 56.990 € 6EKO System Busovaa 326.928 € 65.530 € 5Espro Donji Vakuf 261.044 € 30.800 € 8Rose Wood Gornji Vakuf 282.965 € 36.400 € 8Primus Maglaj 326.928 € 59.430 € 6Krivaja-Žepa Žepe 326.928 € 66.065 € 5Homar N.Travnik 252.170 € 9.500 € 27Vlaši MG Travnik 316.029 € 60.380 € 5Blaž Vitez 316.029 € 55.575 € 6Euroimpex-AN Zavidovii 252.170 € 5.020 € 50Energoholz Zenica 282.965 € 40.720 € 7UKUPNO 3.260.184 € 486.410 €* Podaci dobijeni matematikom kalkulacijom iz gornjih tabelaGornja tabela još jednom potvruje našu tvrdnju da je proizvodnja briketa ispodkapaciteta od 500 kg/h apsolutno neisplativa, tj. isplativa na jako dug vremenski period.b) Proizvodnja peletaTabela 12.10.5 Stvarna kalkulacija koliina i potrebne opreme za proizvodnju peleta u regionu.Naziv firme OpinaRaspoloživakoliina drvenogKapacitetepelet prese Vrijednost opremeostataka (m 3 ) (kg/h)PPUD Duboka Bugojno 11.398 1000 447.741 €EKO System Busovaa 13.106 1000 447.741 €Espro Donji Vakuf 6.160 500 367.080 €Rose Wood Gornji Vakuf 7.280 500 367.080 €Primus Maglaj 11.886 1000 447.741 €Krivaja-Žepe Žepe 13.213 1000 447.741 €Homar N.Travnik 1.900 100 318.150 €Vlaši MG Travnik 12.076 1000 447.741 €Blaž Vitez 11.115 1000 447.741 €Euroimpex-AN Zavidovii 1.004 100 318.150 €Energoholz Zenica 8.144 500 367.080 €UKUPNO 97.282 4.423.986 €* Podaci dobijeni matematikom kalkulacijom iz predhodnih tabela.80

Gornja tabela još jednom potvruje našu pretpostavku da je proizvodnja peleta uregionu Centralna BiH neisplativa zbog veoma malih kapaciteta opreme i velike poetneinvesticije.c) Proizvodnja eterinih uljaNa Poglavlju 12.9 o potencijalnoj proizvodnji eterinih ulja od šumskog ostatka uregionu pokazano je da je ovaj nain iskorištavanja jedan od najisplativijih. Najvei problemkod ovog naina iskorištavanja je neupuenost lokalnih firmi i šumskih gazdinstava u ovuvrstu tehnologije. Iz tog razloga niko od obraenih firmi nije izrazio želju da pokrene ovajproces proizvodnje. Naša preporuka je da se pokrene projekat uz pomo kojeg e se educiratišira društvena zajednica u domenu iskorištavanja šumskog drvenog otpada.12.11. Potrebna sredstva za ostvarenje pokazatelja studijeAko uzmemo u obzir sve podatke iz gornjih tabela i kalkulacije dolazimo do podatkakolika koliina opreme treba da bi se ostvarili gore navedeni finansijski pokazatelji.Uzimajui u obzir vrstu i kvalitet drvnog ostatka napravili smo jednu okvirnu procjenupotrebne opreme. Donja tabela predstavlja specifikaciju sa okvirnim cijenama opremepotrebne da bi se ostvarili gore prikazani efekti.U slijedeim tabelama predstavit emo globalne pokazatelje ukupne investicije iproizvodnje briketa i peleta te vrijeme isplativosti investicije.Tabela 12.11.1 Okvirne cijene opreme za ostvarivanje planiranih pokazatelja.InstalisaniKoliina InstalisaniVrijednostOpina kapacitet briketbriketa kapacitet peletopremeprese(T) preseVrijednostopremeKoliinapeleta(T)Bugojno 1.200 kg/h 316.029 € 2.534 1.000 kg/h 447.741 € 2.112Busovaa 1.400 kg/h 326.928 € 2.957 1.000 kg/h 447.741 € 2.112Donji Vakuf 500 kg/h 261.044 € 1.056 500 kg/h 367.080 € 1.056Gornji Vakuf 800 kg/h 282.965 € 1.690 500 kg/h 367.080 € 1.056Kakanj 200 kg/h 252.170 € 400 100 kg/h 318.150 € 211Maglaj 1.200 kg/h 316.029 € 2.534 1.000 kg/h 447.741 € 2.112Novi Travnik 200 kg/h 252.170 € 400 100 kg/h 318.150 € 211Tesli 200 kg/h 252.170 € 400 100 kg/h 318.150 € 211Tešanj 50 kg/h 226.485 € 100 0Travnik 1.200 kg/h 316.029 € 2.534 1.000 kg/h 447.741 € 2.112Vitez 1.200 kg/h 316.029 € 2.534 1.000 kg/h 447.741 € 2.112Zavidovii 200 kg/h 252.170 € 400 100 kg/h 318.150 € 211Žepe 1.400 kg/h 326.928 € 2.957 1.000 kg/h 447.741 € 2.112Zenica 800 kg/h 282.965 € 1.690 500 kg/h 367.080 € 1.056UKUPNO 3.980.110 € 22.186 5.060.286 € 16.685* Podaci dobijeni prereunom potrebne opreme i njene vrijednosti u odnosu na dobijeni kapacitete proizvodnje.Ako iz gornje tabele izvadimo podatke o koliinama dobijenog proizvoda te njegovojvrijednosti i usporedimo iznos investicije onda dobijemo sljedeu kalkulaciju globalneisplativosti investicije.82

Tabela 12.11.2 Ukupna isplativost investicije u regionu.KoliinaTrošakCijenaproizvodaproizvodnjeproizvoda(T/godišnje)po toniVrstaproizvodaDobit potoniUkupnadobitInvesticijaVrijemeisplativosti(godina)Briket 22.186 60 € 35 € 25 € 554.650 € 3.980.110 € 7,2Pelet 16.685 90 € 67 € 23 € 383.755 € 5.060.286 € 13,2* Podaci dobijeni kalkulativnom metodom iz prethodnih tabela.Iz gornje tabele lako je zakljuiti da je na globalnom planu povoljnije investirati uproizvodnju briketa nego u proizvodnju peleta. Ako tome dodamo da je sav proizvedeni briketmogue plasirati na domaem tržištu bez velikih izdataka za transportne troškove ondadefinitivno možemo zakljuiti da je jedini i najisplativiji nain iskorištavanja drvenog ostatkau proizvodnji bio-obnovljivih goriva ulaganje u opremu za proizvodnju briketa.Potrebno je napomenuti da pri procjeni isplativosti investicije u regionu Centralna BiHiskazane u tabeli 12.11.2, nisu uzete u razmatranje rezerve potencijalne sirovine koja ostaje ušumama nakon eksploatacije. Ako uzmemo u razmatranje podatke o godišnjoj sjei šume,dolazimo do podatka o isplativosti investicije za pokretanje proizvodnje peleta i briketa uregiji sa vremenom isplativosti za brikete ispod tri godine, a za pelete manje od pet godina odpokretanja proizvodnje.12.12 Efekti u zapošljavanjuPoznavajui kompletnu tehnologiju proizvodnje 69 , koja je opisana u ovoj studiji, teznajui koliki broj osoba je potreban da bi se ostvario proces proizvodnje, u donjoj tabelinavest emo potencijalna nova radna mjesta, ako uzmemo u obzir maksimalne mogunostiinstalisanja proizvodnih pogona u regionu.a) Proizvodnja briketa i peletaTabela 12.12.1 Pokazatelji potencijalnog broja zaposlenih.OpinaInstalisani kapacitetbriket preseBroj potrebnihradnikaInstalisani kapacitetpelet preseBroj potrebnihradnikaBugojno 1.200 kg/h 4 1000 6Busovaa 1.400 kg/h 4 1000 6Donji Vakuf 500 kg/h 4 500 4Gornji Vakuf 800 kg/h 4 500 4Kakanj 200 kg/h 2 100 3Maglaj 1.200 kg/h 4 1000 6Novi Travnik 200 kg/h 2 100 3Tesli 200 kg/h 2 100 3Tešanj 50 kg/h 1 0Travnik 1.200 kg/h 4 1000 6Vitez 1.200 kg/h 4 1000 6Zavidovii 200 kg/h 2 100 3Žepe 1.400 kg/h 4 1000 6Zenica 800 kg/h 4 500 4UKUPNO 45 60* Podaci dobijeni na osnovu raspoloživih koliina drvenog ostatka i potrebnih kapacitete opreme.69 Prilozi: 10.1 i 10.283

Gornja tabela pokazuje maksimalne mogunosti u zapošljavanju ukoliko se iskoristisav drvni ostatak u regionu, po opinama, što je za sada jako teško pretpostaviti.Tabela 12.12.2 Pokazatelji stvarno potrebnog broja zaposlenih po mikrolokacijama.Kapacitet BrojKapacitet peletNaziv firmeOpina briket prese potrebnihprese (kg/h)(kg/h) radnikaBrojpotrebnihradnikaPPUD Duboka Bugojno 1.200 4 1000 6EKO System Busovaa 1.400 4 1000 6Espro Donji Vakuf 500 4 500 4Rose Wood Gornji Vakuf 800 4 500 4Primus Maglaj 1.200 4 1000 6Krivaja-Žepe Žepe 1.400 4 1000 6Homar N.Travnik 200 2 100 3Vlaši MG Travnik 1.200 4 1000 6Blaž Vitez 1.200 4 1000 6Euroimpex-AN Zavidovii 200 2 100 3Energoholz Zenica 800 4 500 4UKUPNO 40 54* Podaci dobijeni specificiranjem mikrolokacija i njihovih potreba te potreba tehnologije.b) Proizvodnja eterinih uljaAko uzmemo pretpostavljene pokazatelje u mogunostima proizvodnje eterinih ulja,onda dolazimo do kalkulacije o potencijalnom broju zaposlenih u ovom sektoru na osnovupotrebnih i planiranih tehnoloških procesa 70 .Tabela 12.12.3 Potencijalni broj zaposlenih u proizvodnji eterinih ulja.Broj postrojenja Broj zaposlenih po postrojenju Ukupan broj zaposlenih16 8 128* Podaci dobijeni na osnovu matematike kalkulacije zasnovane na potencijalnim pokazateljima broja postrojenja itehnologiji.U gornjim tabelama predstavljeni su samo uposleni koji e biti direktno angažovani uproizvodnji. Uz ove uposlene angažovat e se i dodatni broj radnika u drugim privrednimgranama kao što su: transport, trgovina, proizvodnja ambalaže, marketing, itd. Iz svega ovogamože se zakljuiti da e se implementacijom ovog projekta ostvariti veliki efekat uzapošljavanju.12.13. Prijedlog finansiranja projekataNakon sagledavanja rezultata studije i pokretanja inicijative za organizaciju miniklasteraustanovio bi se iznos potrebnih sredstava za svaki mini-klaster za nabavku i kupovinuodgovarajue opreme. Ukoliko se pojavi mogunost finansiranja ove opreme od stranefondova 71 naša sugestija je da se ne ide u davanje bespovratnih sredstava mini-klasterima ili70 Prilog 10.571 Sida, USAID, SEED, Federalni fondovi za podsticaj zapošljavanja84

amortizacije (10% na godišnjem nivou) vrijednost opreme e i dalje ostati velika tako da ezaložni fond moi ostvariti dodatni prihod na razlici u cijeni izmeu ostatka duga ipreraunate cijene opreme i taj prihod plasirati za potrebe istog ili slinih projekata.Detalji oko ovoga naina u naelu su ve izdefinisani sa VB Leasing-om i VolksBankom kao institucijama koje su ve ukljuene u formiranje klastera drvne industrije u BiH.Ovaj nain finansiranja projekata obavezuje svakog potencijalnog uesnika kroz linozaduženje i obavezu da se puno drugaije odnose prema projektu i apsolutno se posvetenjegovoj implementaciji.b) Finansiranje putem komercijalnih kredita banakaOvaj nain finansiranja iskljuivo e zavisiti od kreditnih i drugih sposobnostipojedinih firmi. Najpovoljnije kreditne aranžmane, prema našim saznanjima, daje VolksBanka kao jedna od banaka koje je ukljuena u formiranje klastera drvne industrije BiH i upotpunosti ga podržava.Dužina kredita, kamatna stopa i ostali uslovi ne razlikuju se puno u ostalim bankama,ali je procedura odobravanja kredita uvijek dugotrajna i iziskuje maksimalnu angažovanosttražioca kredita. U suštini, osnovni uslov za dobijanje kredita je hipotekarna sposobnosttražioca kredita. Ukoliko ovaj uslov nije zadovoljen, veina banaka e u samom startu odbitiodobrenje kredita. Drugi uslov koji mora biti zadovoljen je da tražilac kredita mora imatiotvoren raun kod banke kod koje traži kredit. U sluaju da ve ima otvoren raun kod bankei taj raun funkcioniše bez problema u periodu od minimalno dvije godine, postoji velikavjerovatnoa da e banka odobriti kratokroni kredit bez traženja hipoteke. Upitno je da li eovaj kratkoroni kredit biti dovoljan za nabavku opreme i da li e finansijski efektiproizvodnje moi servisirati otplatu kredita.Za poetne razgovore sa bankom potrebno je obezbijediti biznis plan i studijuisplativosti za pomenutu investiciju što je jedan od osnovnih preduslova da banka uopepone razmišljati o odobrenju kredita.Slijedei jako važan preduslov je da firma koja traži kredit mora biti registrovana iostvarivati odreeni prihod minimalno dvije godine prije traženja kredita. Ovdje seautomatski eliminišu sve firme koje ne zadovoljavaju ovaj uslov.c) Finansiranje putem lizingaSistem lizinga je mnogo jednostavniji i pogodniji. Osnovni uslov je da firma poslujeminimalno dvije godine i da na uvid lizing kui predoi slijedeu dokumentaciju 72 :- rješenje o upisu u sudski registar- kopija line karte i potvrde prebivališta veinskog vlasnika i direktora firme- rješenje o dodjeli statistikog i identifikacionog broja- finansijski izvještaj iz predhodnih godina- bilans stanja i uspjeha firme- izvještaj o gotovinskim tokovima- izvještaj o promjenama u kapitalu- podaci o plaama i broju zaposlenih- statistiki aneks godišnjeg raunovodstvenog izvještaja- godišnji izvještaj o investicijama72 Podaci dobijeni od VB Lizinga86

- uvjerenje poreske uprave o izmirenim obavezama- karton deponovanih potpisa u bankama i potvrda o solventnosti rauna i stanjukreditnih obavezaNakon prezentiranja ove dokumentacije, te fakture za nabavku opreme, lizing kua seopredjeljuje da li e odobriti sredstva ili ne. Ukoliko su finansijski pokazatelji firmezadovoljavajui, lizing se odobrava, uz uplatu ueša od minimalno 20% od vrijednostiukupnih sredstava potrebnih za nabavku opreme.Važno je napomenuti da je lizing kua vlasnik opreme, sve do momenta otplatekompletnog iznosa lizinga. Ukoliko firma ne obezbijedi redovno servisiranje obaveza premalizingu, lizing kua e oduzeti opremu od firme, bez povrata do tada uplaenih sredstava.Zbog gore navedenih razloga mi smo kao mikrolokacije u ovoj studiji predvidjelifirme koje imaju zavidan finansijski bilans u proteklom periodu tako da one, u osnovi, neeimati problema oko iznalaženja sredstava iz kreditnih i lizing fondova.12.14. Efekti održivostiOva studija je obradila trenutno stanje na terenu i pokazala koje koliine razliitihvrsta proizvoda se mogu dobiti iskorištavanjem drvnog ostatka koji ostaje u šumama te izproizvodnih pogona primarne i sekundarne proizvodnje. Ako usporedimo pokazatelje okoliinama eksploatisane šume u periodu prije rata i u prethodnih nekoliko godina ustanovitemo da se sada eksploatiše tek 50% predratnih koliina i da je u proteklih nekoliko godinadošlo do naglog pada eksploatacije šume zbog uvoenja novih zakonskih regulativa isreivanja stanja u ovom sektoru. Prema našim predvianjima i na osnovu trendova razvojadrvne industrije predvia se da e u narednim godinama koliina eksploatisane šume ipreraenog drveta u BiH, a pogotovo u regionu Centralna BiH ostvariti znaajan rast. Izovoga proizilazi da e i koliina drvnog ostatka proporcionalno rasti što e omoguitipoveanje kapaciteta i instalisanje novih pogona za iskorištavanje drvnog ostatka. Ovaj aspektgovori nam u mnogome da je održivost svih pogona za iskorištavanje drvnog ostatka neupitani da e ubudue oni ostvarivati istu ili veu dobit.U ovom poglavlju iskljuivo emo se baviti efektima održivosti stvarne situacije ipotencijala regiona. Efekte održivosti emo posebno predstaviti za svaku od predstavljenihtehnologija i to prema predvienim mikrolokacijama.12.14.1. Proizvodnja briketa i peletaSagledavajui gornje pokazatelje koji predviaju implementaciju potencijalnihprojekata na odreene mikrolokacije te uzimajui u obzir mogunosti ostvarivanja dobiti uproizvodnji peleta i briketa možemo zakljuiti da e proizvodnja briketa ostvariti odreenudobit i da je vrijeme otplate investicije relativno kratko. Kod proizvodnje peleta imamosituaciju da su ove investicije takoer isplative, ali na duži vremenski period zbog visokecijene opreme i velike investicije na poetku, koja (i pored vee cijene proizvoda na tržištu)ne može donijeti zadovoljavajuu dobit zbog veih troškova proizvodnje. Proizvodnja peletapokazuje dobre rezultate samo u sluajevima ako se radi o veim proizvodnim kapacitetima(preko 2.000 kg/h) za šta u regionu ne postoji mikrolokacija koja može obezbijediti dovoljnukoliinu sirovine.87

12.14.2. Proizvodnja eterinih uljaSagledavajui gornje pokazatelje o mogunostima proizvodnje eterinih ulja izšumskog drvenog ostatka lako je zakljuiti da je ovo jedan od najisplativijih naina zaiskorištavanje drvnog ostatka u regionu. Nažalost, zbog nepoznavanja ove tehnologije nitijedna od obraenih kompanija nije izrazila želju za investiranje u ovu tehnologiju. Kao štosmo ranije napomenuli, u ovom segmentu potrebno je pokrenuti projekat edukacije iupoznavanje potencijalnih korisnika sa ovom tehnologijom i njenim mogunostima. Bezovakvog projekta nemogue je razmišljati o implementaciji ove tehnologije i ostvarenju dobitikao i o održivosti projekta.12.14.3. Uporedne cijene energenataJedan od jako bitnih aspekata koji e uticati na efekte održivosti je i stalni rast cijenaenergenata na svjetskom tržištu. U zadnjih godinu dana došlo je do velikog rasta cijena naftesa tendencijom jako malog pada u narednom periodu. Ovaj rast cijena u mnogome utie naekonomiju i sve vei broj potrošaa okree se alternativnim i jeftinijim energentima u kojespadaju briket i pelet koji prema svom nainu upotrebe mogu adekvatno i efikasno zamjenitiveinu energenata dobijenih iz nafte. U svjetlu ove injenice, logino je pretpostaviti da e unarednom periodu potražnja za briketom i peletom konstantno rasti što samim tim uvršujetržište ovih proizvoda i obezbjeuje njihov plasman.U donjoj tabeli predstavit emo neke uporedne pokazatelje koliina i cijena izmeuovih vrsta energenta.Tabela 12.14.3.1 Uporedni pokazatelji odnosa cijena i koliina energenata.Vrsta energentaJedinica mjereKoliina za istukalorinu moJedinina cijenaUkupnoLož ulje kg 420 0,77 € 323 €Briket T 1 60 € 60 €Pelet T 1 90 € 90 €Ogrjevno drvo m3 4 30 € 120 €* Podaci dobijeni prema uporednim pokazateljima o zamjenskoj upotrebi raznih energenata i stvarnim cijenama na domaemtržištu.Iz godnje tabele možemo zakljuiti da je za istu kalorinu mo razliitih vrstaenergenata potrebno platiti razliite iznose. Ova tabela neupitno govori da e zbog svojecijene briket i pelet biti sve više traženi na tržištu, što je još jedna potvrda održivostiproizvodnje ovih vrsta goriva.12.15. Ekološki aspektiEkološki gledano, iskorištavanje drvenog ostatka ima višestruk uticaj na ekologiju izaštitu ovjekove okoline. U ovom poglavlju obradit emo neke od kljunih efekata i uticajana ekologiju primjenom gore navedenih tehnologija.89

12.15.1. Proizvodnja bio-obnovljivih goriva i njihova upotrebaPrema Sporazumu u Kjotu, sve zemlje potpisnice Sporazuma, u koje spada BiH,obavezale su se da e smanjiti emisiju CO 2 i drugih štetnih gasova u cilju prevencijeglobalnog zatopljenja i ouvanja klime.Jedan od jako bitnih efekata u ouvanju šuma je i mogunost substitucije ogrjevnogdrveta briketom i peletom. Ako znamo da jedna tona briketa i peleta u energetskoj vrijednostimože zamijeniti 4 m 3 ogrjevnog drveta, te ako znamo da je u toku prošle godine za potrebeogrjevnog drveta eksploatisano 688.000 m 3 drveta niske šume 73 , onda dobijemo podatak da jeza istu koliinu ogrjevnog drveta potrebno 172.000 tona briketa ili peleta. S obzirom napodatak da je u regionu Centralna BiH mogue proizvesti cca 22.000 tona briketa ili 16.000tona peleta, onda raunica pokazuje da je sa ovom koliinom mogue izvršiti supstituciju cca80.000 m 3 ogrjevnog drveta iz niskih šuma. Ouvanjem ovog resursa u odreenom perioduove niske šume pretvaraju se u visoke šume ime se njihova vrijednost poveava te se odovakve vrste drveta mogu ostvariti vei ekonomski efekti.12.15.2. Proizvodnja eterinih uljaU tehnologiji proizvodnje eterinih ulja koristi drvni ostatak koji sada ostaje ušumama. Kao što smo ve ranije rekli, ovaj drvni ostatak jako šteti šumama iz više razloga.Njegovim raspadanjem na tlu se oslobaa odreena koliina toplote koja pogoduje razvojušumskih nametnika, kao što je crv potkornjak koji uništava šume. Nerijetko smo vidjeli itavešumske revire uništene ovim nametnicima. Borba protiv njih, kada se oni rasprostrane pošumi, jako je teška i iziskuje ogromna finansijska sredstva, a u mnogim sluajevima ak je inemogue iskorijeniti ih. Uticajem atmosferskih padavina na šumski drvni ostatak oslobaajuse odreena hemijska jedinjenja koja stvaraju kiselost terena i poveavaju pH vrijednost tla.Ova poveana pH vrijednost uzrokuje uništavanje šumskog podmlatka i ostale flore u šumi.Uništavanje šumskog podmlatka direktno utie na obnavljanje šuma i njihov planiranigodišnji prirast.Uklanjanjem šumskog drvenog ostatka iz šuma u velikoj mjeri eliminisat e se gorenavedeni nepoželjni efekti i doprinijeti ouvanju šuma i njihovom redovnom i kvalitetnomobnavljanju.12.15.3. Nelegalne deponije drvnog ostatkaZbog trenutne nemogunosti iskorištavanja svih koliina drvnog ostatka koji se stvarau procesu proizvodnje, jedan broj firmi pribjegava nelegalnom skladištenju ovog otpada na zato nepredviena mjesta kao što su: rijeke i obale rijeka, livade, šume, itd. Ovaj drvni otpadizuzetno je štetan za okolinu zbog jako dugog perioda raspada.Ako se drvena piljevina baci u rijeku njen period raspada je nekoliko stotina godina.Ovakva piljevina koja se natopi vodom pada direktno na dno rijeke i prekriva ga. Timeonemoguava dotok svjetla do biljaka na dnu i time nemogunost proizvodnje kiseonika, a touzrokuje izumiranje životinjskog svijeta u tom dijelu rijeke. Ako se pak, piljevina deponuje naobalu rijeke, ona e vrlo brzo pod uticajem atmosferskih padavina dospjeti u rijeku i dobitemo isti efekat. Još vee su štete ako se ovo dešava u jezeru ili na obalama jezera jer se radio stajaoj vodi.73 Izvor informacija: Federalni zavod za statistiku90

Ako se, pak, piljevina deponuje na otvorenom, ona zbog svog organskog sastavapone veoma brzo da truli (8 do 10 dana od momenta deponovanja). U procesu truljenjaoslobaa se odreena koliina toplote i eksplozivni plinovi. Toplota vrlo brzo doprinosirazvoju bakterija i ostalih organizama koji se hrane organskim otpadom. Eksplozivni plinovizbog gustine mase piljevine i njene nepropusnosti skupljaju se u unutrašnjosti gdje, usljeddjelovanja povišene temperature, može doi do samozapaljenja. Ukoliko se to desi ondadobijamo jednu stalnu prijetnju za okolinu koja e u procesu unutrašnjeg sagorijevanja poetida oslobaa u atmosferu velike koliine toksinih gasova. Ovakva vrsta požara jako teško selokalizira jer se dodavanjem vode na ovakvo žarište samo ubrzava proces truljenja i poveavaemisija ekspolozivnih plinova i toplote. Jedini nain da se ovakvo žarište lokalizuje jeprimjena posebne tehnologije koja podrazumijeva uvlaenje specijalnih cijevi u dno deponijei hlaenje deponije uduvavanjem hladnog zraka. Ovaj efekat hlaenja eliminiše stvaranjeeksplozivnih plinova i deponija se postepeno gasi. Ovo je uinkovit proces, ali zahtjeva dostavremena i finansijskih sredstava.Iz gornjeg se može zakljuiti da deponovanje drvnog ostatka na nepropisan nain, teneiskorištavanje šumskog drvenog otpada negativno utie na ekologiju i ovjekovu okolinu.Primjenom i implementacijom odgovarajuih tehnologija za iskorištavanje drvnog ostatkapreventivno emo uticati na ouvanje okoline. Nažalost, i ako primjenimo ove tehnologije ujako kratkom roku, neemo moi eliminisati dosad nastale nelegalne deponije drvenogotpada 74 .12.16. Procedura implementacijePod procedurama implemenatcije pretpostavit emo da e se svi, gore navedeni,tehnološki procesi u narednom periodu implementirati u regionu prema planovima imikrolokacijama predstavljenim u ovoj studiji, a kao pretpostavku uzet emo i to da e REZagencija organizovati i voditi kompletan proces i nain implementacije.Ova studija obradila je dovoljan broj podataka i pretpostavki za implementacijuprojekta te se iz zakljuaka može predstaviti plan implementacije potencijalnog projekta zauvoenje novih tehnologija u procesima iskorištavanja drvenog ostatka. U nastavku, obraditemo svaki od planiranih koraka za sprovoenje projekta.12.16.1. Organizacija mini-klastera i udruženjaOrganizaciju mini-klastera trebala bi preuzeti Regionalna razvojna agencija (REZ) usaradnji sa USAID-om, koji je ukljuen u proces formiranja klastera drvne industrije.Potrebno je prvenstveno identificirati firme koje su zainteresovane za razvoj ovogsektora i u kojima se mogu organizovati pilot postrojenja. Iz podataka prikupljenihkvalitativnim istraživanjem te firme mogu se lako identificirati kao i potencijalne lanicemini-klastera, ali je neophodno obaviti dodatne razgovore koji e voditi organizaciji miniklastera.Slijedei korak je pripremanje plana organizacije koji treba da obuhvati: prezentaciju okvirnog plana i ideje potencijalnim lanicama klastera, organizacija edukativnih seminara za lanice klastera, definisanje pravila koji regulišu ponašanja i nain saradnje lanica klastera, izrada prijedloga sistema prikupljanja drvenog ostatka, izradu biznis plana i studije isplativosti za potrebnu opremu, itd.74 Slike nelegalnih deponija u Prilogu 12.191

Kako rješiti stalno pitanje: Zašto bih ja postao lanom klastera?Pristupanjem klasteru svaka lanica dobija: mogunost da bude podržana od strane ostalih lanova, postaje konkurentnija na tržištu, ima bolji pristup novim tehnologijama, ima bolji pristup informacijama, dobija mogunost da se lakše i sigurnije ukljui u nove i inovativnije projekte, kontinuirani marketing, monitoring i stalnu usporedbu sa potencijalima imogunostima ostalih lanica, uestvuje u izradi strategije nastupa klastera na tržištu, dostupni su jos struni saradnici iz iste branše, uposleni kod drugih lanica, dostupni su joj tehnološki kapaciteti drugih lanica, itd.Ove odgovore potrebno je detaljno eleborirati i predstaviti potencijalnim lanicamaklastera na jednom od prvih sastanaka ili, još bolje, izradom publikacije koja e firmamaprezentirati prednosti ovakvog naina organizacije. Nakon evidentiranja firmi potencijalnihlanica klastera potrebno je organizovati edukacione seminare na kojima e se govoriti oprednostima pristupanja klasteru.Nephodno je evidentirati interes ostalih regija u BiH za razvoj sektora i mogueukljuivanje u rad klastera.REZ agencija bi trebala prepoznati mogunosti i pronai odgovarajua sredstvafondova namjenjenih ovoj oblasti razvoja privrede i pružiti tehniku i strunu podršku razvojuprojekata.Kao primjer sline organizacije i principa djelovanja navodimo Holzcluster SteiermarkGmbH, Zeltweg Austrija u Prilogu 12.212.16.2. Odreivanje vrste tehnologije koja e se implementiratiNa osnovu snage i veliine mini-klastera, zatim koliina drvnog ostatka kojimraspolaže, te na osnovu tehnologija za iskorištavanje drvenog ostatka, potrebno je odreditioptimalni tehnološki proces uz pomo kojeg e se na najoptimalniji i najprofitabilniji nainiskoristiti sav drvni ostatak. Pomo kod odreivanja vrste i tipa tehnologije pružit e REZagencija koja e angažovati odgovarajue strunjake iz te branše. Ovdje takoerpreporuujemo izradu biznis plana i studije isplativosti jer su to osnovni preduslovi zapotencijalno obezbjeenje finansiranja od strane banaka ili lizing kua.12.16.3 Odabir adekvatne tehnologijeNakon odreivanja tehnologije pristupa se odabiru isporuioca tehnologije vodeirauna prvenstveno o kvalitetu i cijeni opreme. Kvalitet opreme je presudan zbog toga što eon direktno uticati na kvalitet finalnog proizvoda, a samim tim i na njegovu cijenu, što e opetuticati na ostvarenje planirane dobiti i isplativosti investicije. U ovom dijelu treba koristitipokazatelje odnosa kvaliteta i cijene proizvoda na tržištu te angažovati odgovarajuegstrunjaka koji e pomoi prilikom odabira opreme. U ovom dijelu REZ agencija bi trebala daima ulogu savjetnika.92

12.16.4 Naini finansiranjaSlijedei korak je pronalaženje adekvatnih izvora finansiranja. U poglavlju 12.13detaljno je objašnjeno gdje i na koji nain se mogu iznai kvalitetna sredstva za finansiranje.Ovaj segment prvenstveno e zavisiti od boniteta nosioca posla na mikrolokaciji i snageodnosno organizacije mini-klastera. Možda e se pojaviti mogunost vlastitog finansiranjaukoliko klaster bude dovoljno jak. Takoer je mogue da se pojave odreeni strani ili domaifondovi iz kojih e biti mogue obezbijediti kvalitetna sredstva. Ovaj segment moguihfinansiranja trebala bi obraditi REZ agenciji i uz pomo svojih strunih kadrova ostvaritikontakte i pristupe ovim fondovima. Navest emo neke od fondova iz kojih je mogueobezbijediti sredstva: federalni fond za poticaj zapošljavanja koji se implementira putemkantonalnih i opinskih ureda za zapošljavanje, federalni, kantonalni i opinski fondovi zazaštitu okoline i ekologiju, Fondovi EU za zaštitu okoline i ekologiju 75 , fondovimeunarodnih vladinih organizacija za razvoj i poticaj ekonomije u BiH 76 , itd.Pored toga, mogue je iznai sredstva putem zajednikog udruživanja inostranih ilokalnih firmi koje imaju interes za proizvodnju i plasman bio-obnovljivih goriva. Premanašim saznanjima postoji veliko interesovanje za ovakav vid saradnje, a neke su inostranefirme ve poele sa realizacijom slinih projekata 77 . Smatramo da bi REZ agencija i u ovomsegmentu mogala odigrati kljunu ulogu u posredovanju kod ovih udruživanja.12.16.5. Kupovina opreme i instalacijaNakon zadovoljavanja svih kriterija pristupilo bi se kupovini opreme i njenominstaliranju. Ovdje je jako bitno za napomenuti da e uvoenje PDV-a u iduoj godiniopteretiti kompletnu investiciju za dodatnih 17% od ukupne vrijednosti opreme. U zakonu oPDV-u još uvijek nije izdefinisano kako i na koji nain e se plaati PDV na opremu, ali miemo pretpostaviti da e on morati biti plaen. U ovom dijelu trebalo bi možda razgovarati sanadležnim organima o mogunostima smanjenja ili ukidanja PDV na ovu opremu zbognjenog specifinog karaktera u ouvanju okoline, substituciju uvoza goriva, ouvanju šuma,itd. U ove pregovore treba ukljuiti strunjake iz ekologije i budui klaster drvne industrijekao i Federalno Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Federalno Ministarstvoenergije,rudarstva i industrije i Federalno Ministarstvo za prostorno ureenje i ouvanjeokoliša. Nosilac ovih razgovora trebala bi da bude REZ agencija, kao predstavnik regije, ukojoj e se po prvi put u BiH organizovano pristupiti problemu rješavanja drvnog ostatka injegovom iskorištavanju za proizvodnju ekološki prihvatljivih goriva.Kod instalacije opreme jako bitno je da nosilac posla obezbijedi adekvatan prostor nanajpogodnijem mjestu za proizvodnju, te sve ostale preduslove potrebne za nesmetan ikvalitetan rad.12.16.6 Proizvodnja i plasmanKao osnovni preduslov za poetak proizvodnje je obezbjeenje dovoljne koliinesirovine ije prikupljanje i adekvatno skladištenje treba poeti nekoliko sedmica prijeinstalacije opreme da bi se obezbijedili optimalni preduslovi za nesmetan rad. Paralelno sa75 Susteinable Energy Europe 2005-2008, Intelligent Energy for Europe, Sixth Framework Programme, Altener,Renewable Energy Partnerships Campaign for Take-Off76 Sida, USAID, SEED, itd.77 “Istra Benz Energetski Systemi“ iz Slovenije, „FricBric“ iz Austrije93

prikupljanjem sirovine i nabavkom opreme potrebno je otpoeti razgovore o plasmanuproizvoda sa potencijalnim kupcima. Ovaj segment bitan je zbog sigurnosti proizvoaa da ebiti u stanju obezbijediti kvalitetan prihod za pokrivanje svih troškova proizvodnje iservisiranje otplate investicije. U ovom dijelu je jako bitna uloga REZ agencije kaoposrednika u ovom procesu.12.16.7. Uloga i pozicija Regionalna razvojna agencijaRegionalna razvojna agencija (REZ) kao institucija koja je nosilac projekta izradestudije trebala bi nai svoj interes u pronalaženju sredstava za nastavak implementacije ovogprojekta. U kompletnom projektu identificirali smo nekoliko kljunih taaka u kojima REZagencija može nai svoj interes kroz razne vidove angažovanja. U sljedeim poglavljimaukratko emo objasniti svaku od ovih potencijalnih taaka.a) Organizacija klasteraKao što je i objašnjeno u poglavlju 12.16.1. - Organizacija mini-klastera i udruženja,REZ agencija bi trebala iznai sredstva iz dostupnih fondova za ovu namjenu. Predlažui REZagenciju kao nosioca ovog projekta smatrali smo da je dosadašnjim svojim angažmanomnajkompetentniji da implementira ovu organizaciju na terenu. Jedan od osnovnih razloga je utome što e kroz organizaciju i prezentaciju projekta klastera ostvariti direktan kontakt sasvim potencijalnim lanicama i tako stei neposredan uvid u potencijale i mogunosti ovegrane industrije.b) Obezbjeivanje fondova za nabavku opremeDirektnim uešem u organizaciji klastera REZ agencija e doi do tanih podatakakoja i kolika investicija je predviena za svaki od mini-klastera i na koji nain je mogueobezbijediti potrebna sredstva. Nain finansiranja projekta i založni fondovi detaljno suobjašnjeni u Poglavlju 12.13.c) Ostale mogunostiREZ Agencija, kao nosilac aktivnosti na uspostavljanju organizacione forme razvojnoistraživano-inovativno-tehnološkogcentra u regiji Centralna BiH treba da olakšazainteresovanim subjektima pristup informacijama relevantnim za pokretanje proizvodnjebioloških goriva u regiji. Pošto u ovom momentu potencijalne pilot-kompanije u regiji nisusposobne niti kadrovski, tehniki, organizaciono, pa ni finansijski da samostalno stupe uovakav poduhvat logina je njihova upuenost na instituciju tipa tehnološkog centra kaotehniko-tehnološku podršku i asistenciju pri tržišnom uvezivanju.Budui tehnološki centar u svojoj prvobitnoj orijentaciji bio bi usmjeren nadrvopreraivaku djelatnost, kao jednu od vodeih industrijskih grana u regiji, a time i na sveostale poddjelatnosti koje proistiu iz prerade drveta. Osnovna uloga tehnološkog centraogledala bi se u pružanju usluga tehnikih ekspertiza i ispitivanja sa vlastitim ljudskim itehnikim resursima, organizovanja specijalizovanih obuka i seminara, potom tržišnoguvezivanja i organizovanog nastupa na meunarodnom tržištu.94

13. ZAKLJUCIU okviru provedenog istraživanja izvršeno je cjelovito sagledavanje postojeeg stanja popitanju korištenja drvnog ostatka u regiji Centralna BiH kao projektu oporavka i ekonomskograzvoja regije, uz aktivno ueše predstavnika drvopreraivakih firmi (ukljuujui svekategorije unutar drvopreraivake djelatnosti kao što su: proizvoai namještaja,graevinske stolarije, pilane, ostalih proizvoda od drveta i dr.), šumskih privrednih društava,REZ-a, resornih ministarstava na razliitim razinama vlasti, fakulteta, meunarodnihorganizacija, privrednih komora, udruženja privrednika i svih drugih subjekata iz regijeukljuenih u navedeni proces.S ciljem sagledavanja komercijalne opravdanosti korištenja raspoloživog drvenog ostatka,efekata u smanjenju nezaposlenosti i poveanju zaštite okoliša u regiji Centralna BiH izvršenoje slijedee: analiza postojeeg tržišta (prikaz proizvoda iz podruja goriva izraenih od drvenogostatka prisutnih na europskom tržištu; procjenjivanja domaih potreba u BiH itrenutnih cijena za proizvode predmeta vrstih bioloških goriva; odreivanje potrebaeuropskog tržišta i postojeih tržišnih cijena analizirane vrste proizvoda; analizakonkurentskog okruženja u Europi za proizvode goriva izraenih od drvenog ostatka ukontekstu obnovljivih alternativnih izvora energije; analiza okolinske regulative u BiHrelevantne za proizvode goriva izraene od drvenog ostatka; sagledavanje postojee ipotencijalne oprijedeljenosti korisnika ka proizvodima iz oblasti bioloških goriva); analiza primarnih resursa snabdjevanja (opšti pregled drvoprerade i šumarstva u BiHkroz sagledavanje sirovinske baze, analizu lanca snabdjevanja, postojeu potražnju,izvozne aktivnosti i zakonsku regulativu; odreivanje održivosti aktivnosti održivimgazdovanjem šumama u BiH i preporuke o uticaju koji proizvodi goriva izraeni oddrvenog ostatka trebaju imati na održivost šumskih resursa u BiH; pregled interesauesnika u industriji bioloških goriva i održivog upravljanja šumama); definisanje upravljanja otpadom (potencijalno snabdijevanje neprocesuiranim drvnimostatkom iz pilana na teritoriji BiH, pregled potrebnih aktivnosti, troškova i sporazumaza pouzdano, kontinuirano i održivo snabdijevanje drvnim ostatkom iz pilana;prijedlog najefikasnijeg sistema prikupljanja drvnog ostatka iz pilana kroz definisanjecjelokupne procedure); definisanje procesa logistike pred-proizvodnje (identificiranje potrebne logistike zatransport neprocesuiranog drvenog ostatka do definisanih mikrolokacijaskladišta/proizvodnih taaka; identificiranje i pozicioniranje mikrolokacija u BiH zatake proizvodnje/skladištenja u blizini pilana ili tržišta; preporuka najefikasnijegsistema logistike pri transportu i skladištenju neprocesuiranog drvnog ostatka,prvenstveno namijenjenog za proizvodnju proizvoda goriva izraenih od drvenogostatka); definisanje procesa proizvodnje (preporuka najefikasnije tehnologije koja treba bitiprimijenjena za proizvodnju proizvoda goriva izraenih od drvenog ostatka;identificiranje troškova svih ostalih resursa neophodnih tokom procesa proizvodnjeproizvoda goriva izraenih od drvenog ostatka). definisanje logistike post-proizvodnje do tržišta (identificiranje logistikih i ostalihresursa neophodnih za transport proizvoda goriva izraenih od drvenog ostatka dodomaeg i europskog tržišta; preporuka najefikasnijeg sistema logistike pri transportuproizvoda goriva izraenih od drvenog ostatka do domaeg i europskog tržišta).95

Nakon provedenog istraživanja po takama iz TOR (Terms of reference) može se zakljuitisljedee: Biomasa odnosno biogorivo predstavlja sve bioenergetske izvore iz kojih su kroztehnološko-pretvorbene procese dobijaju gotovi proizvodi. Prema meunarodnojterminologiji izraz biomasa (u ovom kontekstu gorivo) upotrebljava se za vrstagoriva, biogoriva, tekua i gasovita goriva koja dobijamo iz biomase. Pod korisnimdrvnim ostatkom smatramo: korisni šumski ostatak, drvni ostatak koji nastaje uprimarnoj i sekundarnoj preradi drveta i ostali drvni otpad. Kao predmet razmatranjasa stanovišta ove studije znaajni su korisni šumski drvni ostatak i otpad koji nastaje uprimarnoj i sekundarnoj preradi drveta. Pod korisnim šumskim ostatkompodrazumijevaju se svi dijelovi drveta iznad 4cm debljine koji ostaju u šumi nakonsjee. Dok pod drvnim ostatkom koji nastaje u primarnoj i sekundarnoj preradi drvetapodrazumijevamo otpad koji nastaje u primarnoj i sekundarnoj preradi drveta (kora,strugotina, piljevina), komadni otpad je onaj koji nastaje tokom prerade drveta uproizvodnim pogonima. Sa stanovišta izuavanja studije posebna pažnja posveena jeiskorištavanju drvenog ostatka kroz sljedee vidove iskorištavanja: proizvodnjabriketa i peleta, proizvodnja toplotne i elektrine energije i proizvodnja eterinih ulja. Prednost obnovljivih izvora energije u odnosu na fosilna goriva poiva na injenici daje opskrba energijom iz fosilnih goriva ograniena jer oni nisu neiscrpni i obnovljiviizvor energije i ne mogu se nanovo iskorištavati. Osim toga, izgaranjem fosilnihgoriva nastaju štetni gasovi koji oneišuju okolinu i uzokuju klimatske promjene.Zbog toga toplinska zaštita i ušteda energije predstavljaju još jedan od razloga zakorištenje obnovljivih izvora energije. Korištenje biomase kao primarnog energenta ili njegova pretvorba i dobijanje bilokojeg oblika sekundarnog energenta (briketi, peleti, sjeka, iverje, piljevina, drvni prahi dr.) predstavlja ve odavno poznatu praksu u svijetu, za ije uspješno iskorištenjepostoje realne pretpostavke u Bosni i Hercegovini. Na teritoriji regije Centralna BiH putem primarnog istraživanja utvreni su indikatorirasporeenosti drvenog ostatka u slijedeim omjerima primjenjivim za podruje cijeleBiH: 53,4% drvenog ostatka nastaje u šumama nakon eksploatacije, 46,6% drvenogostatka nastaje mehanikom preradom drveta. Unutar drvenog ostatka koji nastajemehanikom preradom drveta trenutno se 34,6% koristi u druge namjene što ini16,1% ukupnih zaliha, udio drvenog ostatka koji se prodaje treim subjektima odstrane drvopreraivakih firmi u regiji iznosi 15% što u ukupnom potencijalu ini 7%.Kod drvopreraivakih firmi preostaje 50,4% neiskorištene sirovine za proizvodnjubioloških goriva, što u ukupnom potencijalu ini 23,5% raspoloživog potencijalasirovine. Ako znamo da je cjelokupna sirovina proistekla eksploatacijom šumeneiskorištena i tome pridodamo ostatak raspoloživ nakon mehanike prerade drvetadobijamo podatak da neiskorišteni potencijal regije iznosi 76,9%. Ako ovaj omjerprimjenimo na cijelu BiH i uzmemo u obzir podatke za sjeu šume, dolazimo dopodatka o potencijalu proizvodnje vrstih bioloških goriva u BiH od cca. 176. 000t/god . Pošto regija Centralna BiH participira u ukupnoj sjei FBiH sa 37,3%,potencijal ove regije u pogledu proizvodnje vrstih bioloških goriva iznosio bi cca. 60000 t/god. Na kompletnom teritoriju BiH postoji maksimalno pet ozbiljnih proizvoaa ijaukupna proizvodnja ne prelazi 15.000 T godišnje. Kao pokazatelj potražnje zaogrjevnim drvetom i njegove mogue supstitucije briketima, može poslužiti podatakpo kojem je u 2004. godini za ogrjev iskorišteno 688.000 m 3 drveta. Kako su cijeneogrjevnog drveta u stalnom porastu i gotovo su dostigle trenutnu cijenu briketa,možemo rei da e potražnja za briketima rasti. Na osnovu ovih pokazatelja, možemo96

zakljuiti da bi se potražnja za briketima u BiH, u narednom periodu na godišnjemnivou, mogla procijeniti na 50.000 – 100.000 T.Osnovna upotreba briketa je u peima na vrsto gorivo, kaminima, mini kotlovnicamai velikim kotlovskim postrojenjima. Nain njegovog pakovanja i distribucijeprilagoen je širokoj potrošnji i mogue ga je prodavati u svim trgovinama itrgovakim objektima. Vrlo je lak za manipulaciju i upotrebu, kao i za skladištenje. Upogledu peleta osnovna upotreba je u mini kotlovnicama i velikim kotlovskimpostrojenjima, s tim da ova postrojenja moraju imati specijalne pužne dozatore založenje. Nain pakovanja i distribucije prilagoen je samo odreenim potrošakimskupinama koje imaju prilagoene sisteme loženja na pelet. Vrlo je zahtjevan kodmanipulacije i upotrebe i za njegovo skladištenje moraju se obezbijediti odgovarajuisilosi. Zbog ovakvih karakteristika i situacije na lokalnom tržištu te neposjedovanjaodgovarajuih dozirnih sistema za loženje peleta, dolazimo do zakljuka da jeiskljuivo briket interesantan za plasman na tržište BiH, a pelet iskljuivo za izvoz udruge zemlje.Cijene vrstih bioloških goriva na BiH tržištu su u visini 50% od istih postignutih naeuropskom tržištu. Ovo se odnosi samo na brikete jer peleta u ponudi za prodaju naBiH tržištu i nema. Na europskom tržištu cijene briketa idu do 200 EUR/t, dok sucijene peleta do 300 EUR/t. Navedeno govori u prilog šanse za plasman cjelokupneproizvodnje na inostrana tržišta u geografskoj blizini (Slovenija, Italija, Austrija) pokonkurentnim cijenama, uz mogunost ostvarivanja odreenog profita koji je detaljnoobrazložen u okviru studije.Prezentovani potencijal proizvodnje vrstih bioloških goriva (peleta i briketa) jednimdijelom bio bi dostatan da zadovolji potrebe domaeg tržišta kroz supstitucijupostojeih goriva za zagrijavanje u omjeru od 50. 000 t. Drugim, i to veim dijelombio bi namijenjen za izvoz u države: Sloveniju, Italiju i Austriju koje se nalaze naprihvatljivoj geografskoj udaljenosti od BiH sa aspekta troškova transporta, aposjeduju izražene potrebe za dodatnim koliinama vrstog biološkog goriva(uglavnom peleta).Skandinavske države i Austrija predstavljaju države pionire u korištenju bioenergije.Najvei obim trgovine biološkim gorivima ostvaruju Baltike države (Estonija,Latvija, Litvanija) sa skandinavijskim državama (posebno Švedskom i Danskom, alitakoe i sa Finskom). Odreen obim trgovine odvija se izmeu Finske i ostalihskandinavskih država, i izmeu susjednih država u centralnoj Europi, posebno saHolandijom, Njemakom, Austrijom, Slovenijom i Italijom. Znaajno mjesto u ovojoblast pripada Poljskoj kao državi koja posjeduje obimne sirovinske resurse ipreraivake kapacitete za pelete i brikete. Trgovina biološkim gorivima ukljuujenaješe rafinirana goriva od drveta (peleti i briketi) i industrijske nusproizvode(piljevina, iverje) u centralnoj Europi, kao i drvni ostatak. Ukupna proizvodnja peletau Europi procjenjuje se na oko 1,2-1,3 miliona tona. Odreenom koliinom biološkihgoriva trguje se na meunarodnoj razini, Švedska uvozi biološka goriva iz Kanade,atakoer uvozi ogrjevno drvo iz sjeverne Afrike. Njemaka izvozi odreene koliineogrjevnog drveta na Srednji i Daleki Istok (Turska, Arapski Emirati, Japan i HongKong).Danska predstavlja drugo po veliini tržište vrstim biološkim gorivima u Europi sapotrošnjom peleta od 700.000 t/god, dok proizvodnja ne prelazi 300.000 t/god.Proizvodni kapaciteti za proizvodnju peleta u Švedskoj iznose 1.000.000 t/god. UNorveškoj kapaciteti za proizvodnju peleta iznose cca. 100.000 t/god. Procjenestrunjaka za biomasu govore da je u Njemakoj prisutan potencijal od cca. 800. 000-1.100.000 t sirovog materijala, raspoloživog za proizvodnju peleta i briketa. Kapaciteti97

Italije u pogledu proizvodnje peleta procjenjuju se na 240.000 t/god, a potrebe zapotrošnjom prevazilaze 350.000 t/god.Iz navedenih pokazatelja o proizvodnji i potrošnji vrstih bioloških goriva u Europi,proizilazi zakljuak da zapadnoeuropske države posjeduju ogromnu potrebu za ovomvrstom proizvoda (peleti i briketi) i u ovom momentu vei dio svojih potrebapodmiruju putem uvoza iz istonoeuropskih (Poljske) i baltikih država.Fosilna goriva (ugalj, plin, ulja) trenutno participiraju u svjetskoj potrošnji energije saoko 79%, nuklearna energija zauzima udio od 7%, a obnovljivi izvori energijeparticipiraju sa 14%. U 25 država EU, obnovljivi izvori energije su sa 6% participiraliu ukupnim potrebama za energijom u 2002. godini. U obnovljivim izvorima energijedominiraju biomase sa 65%. Cilj je da obnovljivi izvori energije dostignu iznos od12% u ukupnim potrebama za energijom do 2010. godine.Postoje dva kriterija za ocjenu kvaliteta bioloških goriva i to: hemijske i strukturnekarakteristike i fizike karakteristike. U najveem broju europskih država, posebnipropisi za pelete predstavljaju tek pojedinane sluajeve ili ne postoje uope.Naješe, navedeni propisi nalaze se u okviru opih propisa za biomasu (pelete ibrikete). Trenutno, samo nekoliko europskih država kao što su: Austrija, Švedska,Švicarska i Njemaka posjeduju zvanine standarde za kompaktna goriva dobijena izbiomasa. Ostale države, sa znaajnim udjelom na tržištu pleta, kao što su: Danska iFinska donijele su odluku da priekaju do usaglašavanja i donošenja zajednikogeuropskog standarda za pelete. Sva vrsta biološka goriva obuhvaena sumeunarodnim standardom CEN TC 335, gdje se tretiraju slijedei termini: izvorisirovine-drvo iz šumarstva i nusprodukti i ostaci iz drvopreraivake industrije,trgovaki oblici vrstih bioloških goriva, normativne specifikacije, tehnikespecifikacije, i dr. Kao smjernice za donošenje zajednikog europskog standarda zapelete poslužit e definisan standard metoda za analizu i klasifikaciju peleta –CEN/TC 14961. U Bosni i Hercegovini na razliitim nivoima vlasti trenutno postojiset usvojenih zakonskih akata, ali, nažalost, ništa nije uraeno na polju standardakvaliteta bioloških goriva i ostale tehnike regulative relevantne za podruje vrstihbioloških goriva.U Bosni i Hercegovini u toku su aktivnosti na pripremi Okvirnog zakona o održivomšumarstvu. Ovim Zakonom unaprijedio bi se promet izvoznih šumskih proizvoda izBosne i Hercegovine, potom bi se promovisalo održivo upravljanje šumama i ojaalobi se nadgledanje i kontrola šumskih dobara, drvne industrije i trgovine drveta iproizvoda od drveta. Jedan od kljunih aspekata ovog zakona je sistem certifikacije nadobrovoljnoj osnovi koji treba da unaprijedi gazdovanje šumama i promoviše održivoupravljanje šumama i proizvodima drvopreraivake industrije kroz cijeli lanacsnabdjevanja. Ovo je posebno važno jer se certifikacija kao trgovinski instrumenttretira Sporazumom o tehnikim barijerama u trgovini (TBT), a certifikacijski sistemisu po pravilu kompatabilni sa WTO propisima. Primjenjujui svjetska iskustva, jedanovakav zakon trebao bi doprinijeti stvaranju institucionalnog okvira za definisanjekvalitetnijih naina iskorištenja drvenog ostatka kako u podruju šumarstva, tako i udrvopreraivakim firmama širom BiH. Predloženi zakon u BiH predvia korištenjenacionalnog logo-a kao trgovinskog instrumenta. Iskustva drugih država pokazala suda takav logo ne bi bio prihvaen od strane Europskog tržišta koje zahtijevacertifikaciju radi osiguranja da drvo dolazi iz šuma kojima se održivo upravlja.Zakljuak je da bi BiH certifikacijska šema trebala biti razvijena tako da je možeprihvatiti svaka od meunarodnih šema certifikacije.Tržišna istraživanja provedena u Europi pokazuju da postoji porast ponude i tražnjecertificiranih šumskih proizvoda, gdje je izražena tražnja za dva meunarodna sistema,98

i to: FSC certificiranim proizvodima od drveta koji se nude potrošaima krozmaloprodaju i PEFC certificiranim proizvodima koji se uglavnom odnose na trupce,celulozu, papir i donekle na drvenu grau. Prijedlog je da Bosna i Hercegovinaodustane od razvoja nacionalnog standarda certificiranja šuma (proces iniciran odstrane FSC i finansiran kreditom Svjetske banke) jer e nacionalni sistem imati višucijenu od meunarodnih šema za BiH proizvoae i izvoznike i na taj nain negativnouticati na njihovu konkurentnost u meunarodnm okvirima, posebno onu iji rad sezasniva na održivom upravljanju šumama.Peleti izraeni od drvnog ostatka i briketi, kao vei proizvodi, izraeni od gorivarafinirane biomase su uobiajeni cilindrini komprimirani proizvodi goriva od drvetaizraeni od nusprodukata mehanike prerade drveta. Sirovi materijal je naješe suhapiljevina, grinding dust i cutter shavings, dok se peleti i briketi mogu izraivati i odsvježe biomase, bark i forest chips, s tim da sirovi materijal mora biti samljeven iosušen prije peletiziranja.U BiH trenutno je prisutna niska razina korištenja bioloških goriva, a koriste seiskljuivo briketi. Za korištenje peleta u ovom momentu nisu ispunjene tehnikepretpostavke jer ne postoje adekvatni sistemi loženja. Aktuelna situacija stalnog rastacijena konvencionalnih izvora energije koji se koriste za zagrijavanje u BiH, zatimznatna energetska vrijednost ovog energenta u poreenju sa drugima, kao i ekološkaprihvatljivost biološkog goriva u odnosu na ostale izvore, znaajno utie na izglednešanse da se potrošnja briketa u BiH uvea za cca. 50 000 t/god. Uz odreena ulaganjau prilagoavanje postojeih sistema loženja, zasigurno i uveanje potrošnje peleta nijebez šanse. Ve postoje odreene aktivnosti da u toku 2006. godine neki poslovnisistemi iz regije Centralna BiH otponu sa proizvodnjom peleta, uz korištenje dijelaovog energenta za vlastite potrebe u prilagoenom vlastitom energetskom sistemu, adrugi, znatno vei, dio proizvodnje plasirao bi se na inostrana tržišta, prvenstveno natržište Austrije, Italije i Švicarske.Sirovina za proizvodnju biološkog goriva je sjeka i piljevina. Strugotina nastalapreradom drveta u drvopreraivakim firmama je suha, dok piljevina nastala nakonsjee u šumama ima sadržaj vlage od 50%. Pošto ulazna sirovina za proizvodnjubioloških goriva potie iz razliitih izvora sa raznolikim vrijednostima sadržaja vlage,u najveem broju sluajeva potrebno je izvršiti pripremu prije procesa proizvodnjebriketa ili peleta.Tehnologija proizvodnje peleta uglavnom je unificirana u svijetu i odvija se krozslijedeih 6 procesa: usitnjavanje, sušenje, peletiziranje, hlaenja, fina separacija,pakovanje/skladištenje. Peletiziranje sadrži najmanje 4 procesa: sušenje, mljevenje,peletiziranje i hlaenje.Svjetska iskustva govore u prilog injenici da drumski nain transporta peleta na dužeudaljenosti (više od 200 do 300 km) nije ekonomian, pa stoga proizvoai idobavljai peleta teže da uspostave domae tržište i uspostave kooperaciju sadomaim subjektima iz podruja šumarstva i drvoprerade.Transport je veoma važan detalj kada su u pitanju vrsta biološka goriva u vidusekundarnih proizvoda (briketa i peleta). Veoma je znaajno da proizvodni kapacitetipeleta budu locirani u blizini izvora sirovine jer transport na duže udaljenosti umanjujeefikasnost procesa u pogledu troškova. Stoga je pri planiranju procesa logistike veomaznaajno organizovati povratni transport u sluaju transporta na udaljenije destinacijekako bi se poboljšala efikasnost u pogledu troškova. Isporuka peleta do krajnjegkorisnika može se vršiti na tri naina: u malim vreama 15-25 kg, veim vreama 500-1 000 kg i u cisternama opremljenim sa opremom za pneumatsko punjenje bunkera ilisilosa. Male vree pakuju se na izmjenjive palete, jednostavnije su za rukovanje, ali im99

je cijena nešto vea u odnosu na pakovanje u velikim vreama. Veoma rasprostranjenapojava je transport peleta u cisternama kao što je sluaj sa tenim gorivima i trenutnopredstavlja glavni oblik distribucije peleta u Europi. Oprema za dostavu peletakonstruisana je na neizmjenjivom kontejneru kapaciteta 18 m 3 koji može bitipodijeljen na tri odjeljka po 6 m 3 koji se mogu prazniti separatno. Troškovi transportazavise od korištenja transportne opreme i udaljenosti na koju se vrši transport. Premapodacima iz država zapadne Europe troškovi transporta sa teškim kamionimaopremljenim pneumatskim sistema izduvavanja peleta imaju troškove cca. 50 EUR/h icijena transporta 0,5 EUR/km. Kapacitet kamiona za transport peleta posjeduje pragrentabilnosti od 40 t. Procjene govore da troškovi transporta participiraju sa 10% ukonanoj cijeni peleta.Peleti se moraju skladištiti na suhim mjestima koja e sprijeiti njihov kontakt savlagom. Skladištenje peleta vrši se u zatvorenim halama, silosima i bunkerima. Kojiod navedenih predstavlja idealan nain skladištenja, zavisi od specifinihkarakteristika konkretnog sluaja.Troškovi proizvodnje peleta su standardizovani u svijetu. Prema austrijskimiskustvima ukupni proizvodni troškovi su 73,5-94,6 EUR, ako je potreban processušenja, ili 52,2-81,3 EUR/t peleta ako nije potrebno sušenje. Troškovi sušenja zaviseod korištene tehnologije i iznose 25-29 EUR/t peleta. Proizvodni troškovi zavise uvelikoj mjeri i od angažovanog radnog vremena. Ako fabrika radi 3 smjene dnevno, 7dana u sedmici, tada je cijena 84 EUR/t peleta. Za sluaj rada u 3 smjene u 5 radnihdana cijena je 90 EUR/t peleta, dok rad u 2 smjene za 5 radnih dana u sedmici poluitroškove od 101 EUR/t peleta. Najviši troškovi su za rad u jednoj smjeni, u toku 5radnih dana i iznose 133 EUR/t peleta.U decembru 1997. godine u Kjotu Europska Unija i ostale države lanice saglasili suse sa Protokolom da za 8% smanje emisije "greenhouse gas" u poreenju sa razinomod 1990. godine, za period 2008.-2012. godine. Posljednji podaci govore da se razinaemisije CO 2 ponovo poveava. Meu obnovljivim izvorima energije najznaajniji subiomasa i hidroenergija. Znaajno uvoenje u primjenu obnovljivih izvora energije jenajznaajnija aktivnost usklaena sa odrednicama Kjoto Protokola. Biomasa jeobnovljivi izvor energije sa najveim potencijalom za rast. Tržište energenata zazagrijavanje je najvažnije tržište za brzo rasporeivanje biomase. Bez brzog uvoenjaenergenata od biomase na tržište energenata za zagrijavanje, nee se biti u mogunostiispuniti zahtjeve iz Kjoto Protokola. Poveanjem ueša bioloških goriva u svijetuznaajno se smanjuje emisija CO 2 u atmosferu. Glavna prednost biomase je manjaemisija štetnih plinova i otpadnih tvari, a optereenje atmosfere sa CO 2 je zanemarivo.Naime, koliina emitiranog CO 2 tokom izgaranja, jednaka je koliini apsorbiranogCO 2 za vrijeme rasta biljke.Korištenje biomase iz šume vrlo je bitno jer je povezano sa zapošljavanjem,infrastrukturom i drugim aktivnostima.Pokretanjem proizvodnje bioloških goriva mogue je ostvariti znaajan efekat upoveavanju uposlenosti. Na uzorku primarnog istraživanja izuzimajui OpinuOlovo, ukupan broj direktno zaposlenih novih radnika u proizvodnji briketa bio bi 45radnika, a na primjeru proizvodnje peleta broj direktnih radnih mjesta iznosio bi 60. Usluaju proizvodnje eterinih ulja, na uzorku 16 instalisanih postrojenja broj radnikaiznosio bi 128. Posebno istiemo da efekat zapošljavanja u indirektnim potpornimprocesima i aktivnostima višestruko je vei nego što su to podaci prezentovani udirektnom procesu proizvodnje. Ako se zna da odreen broj velikih firmi koji jeuskratio informacije relevantne za istraživanje posjeduje realne pretpostavke za100

ovakav vid proizvodnje, onda se može zakljuiti da su efekti u zapošljavanjuvišestruko vei u odnosu na gore navedene vrijednosti.Predoeni biznis plan na primjeru jedne pilot-kompanije, govori u prilog apsolutneekonomske opravdanosti pokretanja proizvodnje briketa na briket presi kapaciteta 5000 t/god sa rokom oplate investicije od 4 godine.Pod uticajem zakonskih propisa i subvencija, porastom cijena fosilnih goriva i veeponude proizvoda od otpadnog drveta, doi e i do promjene stavova potrošaa premaovoj vrsti goriva. Neophodno je poduzeti mjere na informisanju kako potencijalnihproizvoaa tako i potrošaa o prednostima koje pruža ova vrsta goriva. Veliku uloguu promjeni stavova potrošaa imae lokalna zajednica i razvojne agencije.Analizom rezultata primarnog istraživanja i obavljenim razgovorima sa razliitiminstitucijama ije je djelovanje vezano za ovaj sektor industrije došlo se do zakljukada postoji svijest o potrebi razvoja industrije bio goriva i održivog gospodarenjašumama. Osnovni problem koji je uoen je nedovoljna informisanost o tehnologijama,mogunostima proizvodnje i plasmana proizvoda. Stav je da je za brži razvoj ovogsektora neophodno obezbijediti subvencije ili povoljna kreditna sredstva za pokretanjeproizvodnje. Potrebno je pojaati napore na povezivanju sektora drvne industrije kaošto je formiranje klastera, što bi dovelo do kvalitetnijeg iskorištenja raspoloživihresursa.Kljunu ulogu u voenju projekta pokretanja proizvodnje biološki obnovljivih gorivatreba da posjeduje Regionalna razvojna agencija (REZ) kroz tehniku asistenciju itržišno uvezivanje. Uspostavljanjem organizacione forme nauno-tehnološkog parka uregiji Centralna BiH iji je nosilac REZ agencija stvorile bi se pretpostavke zapružanje usluga na znanju zasnovanih koje bi pomogle pilot kompanijama u odabirunajoptimalnije tehnologije, organizaciji proizvodnje, izgradnji kadrovske baze krozseriju specijalistikih obuka i seminara o nainima iskorištavanja drvenog ostatka,klasterskom nainu organizovanju subjekata iz branše na temelju svjetskih iskustava,angažovanje eksperata iz podruja biološki obnovljivih goriva, instaliranjuproizvodnih tehnologija, olakšanom nastupu firmi prema finansijkim institucijama ipomoi pri obezbjeenju operativnih finansijskih sredstava, standardizaciji icertifikaciji proizvoda, laboratorijskim ispitivanjima i kontroli kvaliteta proizvoda i dr.Da bi se osiguralo redovno snabdijevanje drvnim ostatkom, potrebnim za proizvodnju,neophodno je njegovo prikupljanje, transport i skladištenje. Uporednim analizamatroškova transporta i kapaciteta potencijalnih postrojenja, te koliinama raspoloživogdrvnog ostatka utvreno je da je neophodno uvezivanje radi racionalnije proizvodnje.Primarnim istraživanjem utvreno je da pojedine vee firme pribavljaju drvni ostatakod manjih firmi na nekoliko razliitih naina. Neki od naina obezbjeenja sirovine susljedei: dobijaju ga besplatno kako bi manjim firmama eliminisali problem otpada,pružaju odreene protusluge u svojim proizvodnim kapacitetima (kapaciteti zasušenje), plaaju minimalnu novanu naknadu, itd. Tokom istraživanja nije zabilježensluaj u kojem je potpisan bilo kakav ugovor o ustupanju tj. prodaji drvenog ostatka isve se svodi na usmeni dogovor vlasnika firmi. U studiji je razmatrano nekolikonaina organizacije, ali svi pokazatelji govore da je neophodno okrupnjavanje istvaranje veih pogona radi racionalnije proizvodnje i smanjenja troškova.Kljunu ulogu u povezivanju, stvaranju baze podataka raspoloživog drvenog ostatka,uvezivanju potencijalnih proizvoaa i firmi koje raspolažu viškom drvenog ostatkatrebao bi imati klaster drvne industrije, koji je u fazi formiranja. Stvaranje više podklastera,unutar kojih bi se organizovala proizvodnja i stvorili interesni odnosi, dovelobi do kvalitetnije proizvodnje i obezbjedilo održivost. U organizaciju ovih podklasteratrebaju biti ukljueni sljedei sudionici: kantonalna ministarstva101

poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, kantonalna šumska gazdinstva, opinskiorgani koji provode zakonsku regulativu u domenu ekoloških zakona i gazdovanjaotpadom, firme koje se bave eksploatacijom i preradom drveta, lokalne i regionalnerazvojne agencije, finansijske institucije koje podržavaju razvoj drvne industrije i sveostale vladine i nevladine organizacije koje imaju bilo kakve programe na provoenjepolitike zaštite okoline i pokretanja novih tehnoloških procesa u cilju stvaranja boljeg isigurnijeg životnog okruženja.Ispitivanjem raspoloživih transportnih potencijala u okviru definisanja logistike prijeproizvodnje, kod potencijalnih proizvoaa bio-obnovljivih goriva i transportnihorganizacija, utvreno je da ne posjeduju kamione koji mogu prevoziti koliinedrvnog ostatka vee od 20 m 3 . Radi racionalizacije transporta neophodno je nabavitinamjenske kamione koji mogu prevoziti do 90 m 3 drvnog ostatka. Interes za nabavkuovakvih kamiona imali bi proizvoai, ali i transportne firme koje bi mogle opsluživativiše proizvoaa i time znaajno smanjiti troškove.Važno je napomenuti da je usitnjeni drvni ostatak materijal kojim je jako teškomanipulisati i prebacivati ga sa jednog mjesta na drugo. Za ovu namjenu potrebno jeobezbijediti specijalne mobilne vakuumske pumpe kojih u regiji Centralna BiH i ucijeloj BiH nema ili upotrijebiti manuelnu radnu snagu. U dosadašnjoj praksi uvijekkoristio se sistem direktnog istovara drvenog ostatka u kamione iz silosa u koje je ovajostatak prikupljen putem sistema vakuumskih odsisavaa iz proizvodnje.Uporednom analizom utvreno je da je najracionalnije unutar regije organizovati višetaaka proizvodnje ime bi se znaajno smanjili troškovi i omoguilo optimalnosnabdijevanje sirovinom. Mogue take proizvodnje utvrene su kvalitativnimistraživanjem, a prijedlog je da se u prvoj fazi otpone sa 9 pilot-kompanija u regijiCentralna BiH, i jednom pilot-kompanijom u Opini Olovo.Naša preporuka za najoptimalniji sistem prikupljanja i transporta je da se nabavespecijalni zatvoreni kontejneri velikog kapaciteta koji bi se dostavljali do svakogmjesta izvora drvenog ostatka. U ovakve kontejnere prikupljao bi se sav drvni ostatakkoji bi istovremeno bio zaštien od uticaja atmosferskih padavina te bi bilo sprijeenododatno taloženje vlage u drvenom ostatku. Kontejneri bi se tranportovali specijalnimkamionima za kontejnerski transport do mjesta prerade uz istovremeno dovoženjepraznog kontejnera na mjesto prikupljanja. Ovakav nain prikupljanja drvenog ostatkaprimjenjuje se u Sloveniji,u firmi «Istra Benz Energetski sistemi» koji su prva poveliini firma u Sloveniji za proizvodnju i plasman bio-obnovljivih goriva i njihovaproizvodnja je 60% ukupne proizvodnje ovih goriva u Sloveniji.Detaljno su analizirane sve dostupne tehnologije za proizvodnju briketa i peleta tereprezentativni proizvoai opreme (peleti-Larus, Kahl; briketi-Groos, Reinbold,Wiema). Detaljno je prezentirana i sva dodatna oprema potrebna za proizvodnju.Najvei problem koji se pojavio kod razmatranja tehnologije proizvodnje vezan je zasušare koje su neophodne za pripremu drvnog ostatka prije procesa proizvodnje jer jevlažnost raspoloživog drvnog ostatka u regiji u 70% sluajeva iznad potrebne. Usvijetu postoji nekoliko proizvoaa ovih postrojenja, ije su cijene izuzetno visoke iznaajno utiu na ukupan nivo potrebne investicije. U cilju smanjenja visine poetneinvesticije predložen je proizvoa koji je spreman da, u saradnji sa lokalnim firmama,ue u proizvodnju namjenskih postrojenja, ime bi se znaajno smanjili troškovi.Pored investicije u nabavku opreme važno je napomenuti i ostale troškove koji utiuna cijenu finalnog proizvoda a to su: nabavka dovoljnih koliina drvnog ostatkaukoliko ih proizvoa ne posjeduje, troškovi transporta sirovine, troškovi elektrineenergije, troškovi toplotne energije, troškovi ambalaže, troškovi radne snage. Svi102

pobroajani troškovi detaljno su specificirani i predstavljen je njihov uticaj na cijenufinalnog proizvoda.Analiza transporta gotovih proizvoda razmatrana je sa dva aspekta, kroz uticajtransporta na konanu cijenu proizvoda i kroz mogui obim proizvodnje i njegovukonkurentnost na inostranom tržištu. Transport znaajno utie na cijenu gotovogproizvoda tako da je upitna konkurentnost na inostranom tržištu. Samo sklapanjemvrstih ugovora sa inostranim partnerima, u koje bi bila ukljuena cijena transportabez smanjenja proizvodne cijene, može dugoruno dati oekivane efekte. Nekolikosnabdjevaa (FritzBrick-Austrija, IstraBenz Energetski sistemi-Slovenija) evropskogtržišta briketima i peletima, pokazalo je interes za ulaganje u proizvodnju i transportgotovih proizvoda, ali to uslovljavaju odreenim nivom proizvodnje koji ne može bitimanji od 3.000 tona na godišnjem nivou.Putem primarnog istraživanja poluili smo sljedei opi nalaz: na teritoriji regije Centralna BiH putem primarnog istraživanja utvreni suindikatori rasporeenosti drvnog ostatka u slijedeim omjerima koji suprimjenjivi za podruje cijele BiH: 53,4% drvenog ostatka ostaje u šumamanakon eksploatacije, 46,6% drvenog ostatka nastaje mehanikom preradomdrveta. ako znamo da je cjelokupna sirovina proistekla eksploatacijom šumeneiskorištena i tome pridodamo ostatak raspoloživ nakon mehanike preradedrveta, dobijamo podatak da neiskorišteni potencijal regije iznosi 76,9%. ako ovaj omjer primjenimo na cijelu BiH i uzmemo u obzir podatke za sjeušume, dolazimo do podatka o potencijalu proizvodnje vrstih bioloških gorivau BiH od cca. 160.000 t/god . Pošto regija Centralna BiH participira u ukupnojsjei BiH sa 37,3%, a i na temelju provedenog primarnog istraživanja,potencijal ove regije u pogledu proizvodnje vrstih bioloških goriva iznosio bicca. 60.000 t/god. preduslov za proizvodnju cca. 60.000 t/god bioloških goriva u regiji CentralnaBiH je znaajnije ulaganje u mehanizaciju neophodnu za prikupljanje drvenogostatka u šumama i dodatno obrazovanje svih uesnika u tom procesu; postojea proizvodnja vrstih bioloških goriva (briketa i peleta) na teritorijiBiH ne prelazi iznos od 15.000 t/ god. Oko 50% obima ove vrste proizvodnjelocirano je na podruju regije Centralna BiH; prema podacima primarnog istraživanja (nisu uzeti u razmatranje potencijalidrvenog ostatka koji ostaju neiskorišteni nakon eksploatacije šume) potencijalregije Centralna BiH u pogledu proizvodnje bioloških goriva iznosi cca.22.000 t briketa/god ili 16.000 t peleta/god. na teritoriji BiH mogue je primjeniti slijedee vrste tehnologija zaiskorištavanje drvnog ostatka u zavisnosti od mjesta nastanka: proizvodnjabriketa, peleta, toplotne energije, elektrine i toplotne energije (kogeneracija) ieterinih ulja. strateška orijentacija u preradi drvnog ostatka treba biti usmjerena naproizvodnju briketa u poreenju sa peletima; prema rezultatima studije, potvrena je ekonomska opravdanost predloženetehnologije proizvodnje peleta, briketa i eterinih ulja, te njihovog uvoenja zapotrebe domaeg tržišta i tržišta Slovenije, Austrije i Italije. u 11 opina regije Centralna BiH identificirana je po jedna pilot-kompanija sasvim potrebnim preduslovima za pokretanje proizvodnje vrstih biološkihgoriva.103

optimalno pozicioniranje po jednog preraivakog kapaciteta treba biti nateritoriji opina Olovo, Busovaa, Žepe, Vitez, Travnik, Bugojno i Maglaj; interesovanje za nabavku opreme za iskorištavanje drvnog ostatka iskazalo je30 firmi iz regije Centralna BiH, dok bi na teritoriji Opine Olovo uspostavilijednu pilot-kompaniju sa kapacitetom od cca. 3.000 t briketa ili 3.000 t peleta. najoptimalniji instalisani kapacitet prese za briket je 1200 kg/h ili za peletprese kapacitet od 1000 kg/h; ukupan broj postrojenja u regiji Centralna BiH za proizvodnju eterinih ulja je16 ureaja i 2 postrojenja na teritoriji Opine Olovo. Pri razmatranju ekonomske opravdanosti pokretanja investicije za proizvodnjubioloških goriva razmatrane su tri varijante obezbjeenja sirovine: 100%vlastita sirovina, 50% vlastita sirovina i 100% nabavka sirovine od eksternihsubjekata. Svaka od tri navedene varijante obezbjeuje ekonomskuopravdanost pokretanja proizvodnje bioloških goriva. Pri primarnom istraživanju, na uzorku od 70% uoena je poveana vlažnostsirovine nastale preradom drveta, koja znaajno poskupljuje troškoveproizvodnje vrstih bioloških goriva. Primarnim istraživanjem je utvreno da ekonomska isplativost proizvodnjebriketa za podruje regije Centralna BiH iznosi 7,2 godine, dok za proizvodnjupeleta rok isplativosti iznosi 13,2 godine, uz napomenu da pri tome nije uzet urazmatranje potencijal drvenog ostatka koji ostaje nakon eksploatacije ušumama. Ako uzmemo u razmatranje izostavljeni potencijal šuma u regiji CentralnaBiH, tada bi ekonomska isplativost proizvodnje briketa bila ispod 3 godine, aproizvodnje peleta manje od 5 godina po otpoinjanju proizvodnje. Na primjeru Opine Olovo možemo prezentovati indikatore potrebnogvremena isplativosti investicije za proizvodnju eterinih ulja 10 mjeseci (0,83godina); za proizvodnju briketa 2 godine i 5 mjeseci (2,42 godine) i zaproizvodnju peleta 3 godine (3,01 godine). Sve navedeno govori u prilogopravdanosti pokretanja investicije za proizvodnju bioloških goriva. Pokretanjem proizvodnje bioloških goriva na teritoriji regije Centralna BiHgeneriralo bi se 45 novih proizvodnih radnih mjesta u proizvodnji briketa, 60novih proizvodnih radnih mjesta u proizvodnji peleta i 128 radnih mjesta uproizvodnji eterinih ulja. Proizvodnja eterinih ulja predstavlja najprofitabilnije podruje iskorištenjadrvenog ostatka, ali za ije pokretanje u BiH nažalost još ne postoji poslovniinteres od strane firmi obuhvaenih primarnim istraživanjem; Strateško tržište za brikete je manjem dijelom domae, a veim dijelominostrana tržišta (Austrija, Italija i Slovenija). Za pelete strateško tržište suiskljuivo inostrana tržišta indentina sa onima navedenim u sluaju briketa. Proizvodna cijena briketa, kao i peleta u BiH omoguuje formiranje kvalitetnokonkurentne tržišne cijene ovih proizvoda na inostranom tržištu. Navedeno jemogue iz razloga konkurentnih troškova sirovine, energije i radne snage uBiH poredei ih sa istima u okruženju. U oba sluaja: post-proizvodne i logistike prije proizvodnje neophodno jeudruživanje proizvoaa i transportnih firmi radi racionalizacije troškova iostvarivanja zajednikog interesa. Za potrebe domaeg tržišta drumski nain transporta je najoptimalniji, naroitoako se koriste specijalni kontejneri kapaciteta do 90m 3 , a za transport na veeudaljenosti namee se potreba angažovanja organizovanja željeznikog104

transporta. Veoma je znaajno i dodatno angažovanje mehanizacije u svrhuprikupljanja drvnog ostatka iz šuma. Pri transportu bioloških goriva dokrajnjeg kupca na duže udaljenosti mora primjeniti sa skladištenjem unutarcisterni montiranih na kamione nosivosti do 90m 3 ili željezniku kompoziciju. Iskorištavanje drvnog ostatka iz šuma predstavlja ogroman potencijal u BiH jeron nije iskorišten na bilo koji nain, ali u koji je potrebno uložiti odreenasredstva u nabavku mehanizacije i pratee opreme.Ujedno, potrebno je iorganizovati educiranje o nainu iskorištavanja drvnog ostatka iz šumakoristei iskustva država koje to upješno rade; Finansijski lizing je najefikasniji nain obezbjeenja proizvodne opreme zapilot-kompanije koje bi proizvodile biološko gorivo, a za ije uvoenje jeiskazala interes jedna od banaka u BiH. Kljunu ulogu u voenju projekta pokretanja proizvodnje biološko obnovljivihgoriva treba da posjeduje REZ agencija kroz tehniku asistenciju i tržišnouvezivanje. Organizaciona forma razvojno-istraživako-inovativno-tehnološkog centra uregiji Centralna BiH i promocija klasterskog pristupa organizovanju strukovnosrodnih privrednih subjekata predstavljala bi neophodnog subjekta zakvalitetno uspostavljanje proizvodnje bioloških goriva u regiji, pa i šire.105

14. SPISAK LITERATURE1. I.Horvat, J.Krpan, DRVNO INDUSTRIJSKI PRIRUNIK, Tehnika knjiga, Zagreb,1967.2. A.Karahasanovi, NAUKA O DRVETU, SVJETLOST, Sarajevo, 1988.3. Ž.Gorinšek, SUŠENJE LESA, Lesarska založba, Ljubljana 1994.4. struni skup ENERGY AND THE WOOD PRODUCTS INDUSTRY, Forest ProductResearch Society, Madison ( USA ),1976.5. J.Domac, BIOEN – Program korištenja biomase i otpada, Energetski institut HrvojePožar, Zagreb, 1998.6. H.Petri, KOGEN – Program kogeneracije, Energetski institut Hrvoje Požar, Zagreb,1998.7. V.Krstulovi, MIEE – Mreža industrijske energetske efikasnosti, Energetski institutHrvoje Poža, Zagreb, 1998.8. struni skup 1 st WORLD CONFERENCE ON BIOMASS FOR ENERGY ANDINDUSTRY, James & James (Science Publishers) Ltd., London, 2000.9. struni skup ENERGY AND TECHNOLOGY , TODAY AND TOMORROW, UNIndustrial Organization / Sveuilišna naklada Liber, Zagreb, 1988.10. struni skup ENERGIJA I RAZVOJ, Jugoslavenska nauna tribina, Beograd, 1986.11. struni skup ENERGETSKA I PROCESNA POSTROJENJA (Dubrovnik 1994.),Energetika marketing, Zagreb, 1994.12. B. Labudovi, OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE, Energetika marketing, Zagreb,2002.13. Struni skup ENERGIJA U PROIZVODNJI HRANE, Prehrambeno-biotehnološkifakultet Sveuilišta u Zagrebu, Zagreb, 1984.14. Struni skup UTICAJNI FAKTORI NA EKONOMINU EKSPLOATACIJU PARNIHKOTLOVA, Jugoenergetik, Beograd, 1969.15. G.Guli, SAGOREVANJE VRSTIH, TENIH I PLINSKIH GORIVA U PARNIMKOTLOVIMA, Izdavako-štamparsko preduzee Minerva, Subotica,1960.16. V.erbni, B.Janeba, J.Teyssler, PARNI KOTLE, SNTL – nakladatelstvitechnickeliteratury,PRAHA (PRAG),1983.17. Tekstovi sa Zasjedanja Evropske Komisije za energiju – 12.08.2005. – Brisel,www.europa.eu.int18. C.A.R.M.E.N. - Centrales Agrar-Rohstoff-Marketing- und Entwicklungs-Netzwerk,www.carmen-ev.de19. Energieholzboerse – Evropska berza bio-obnovljivih goriva, www.energieholzboerse.de20. Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora BiH, www.komorabih.com21. Federalni zavod za statistiku, www.fzs.ba22. Zavod za statistiku Republike Srpske, www.rzs.rs.ba23. Zavod za statistiku ZDK, www.zdk.ba24. Istra Benz Energetski sistemi – Slovenija, www.istrabenz.si25. Vjekoslav Ribarevi, STON-ING iz Zagreba – Hrvatska, tehnologija rješavanjaproblema sušenja drvenog ostatka26. Strategija EU o obnovljivim izvorima energije – 2001, www.europa.eu.int27. Environmental Informational & Observation Network, www.eionet.eu.int28. Balkan Environmantal Regulation Complience Enforcment Network,www.rec.org/REC/Programs/REREP/BERCEN29. Global Environmetal Facility, www.gefweb.org30. Službene novine Federacije BiH broj 20/2031. Akcioni plan EU o iskorištavanju biomase i bio goriva do 2010. godine,www.europa.eu.int32. Energy 21, energetski plan Danske, www.europa.eu.int33. Studija - EUROPEAN PANEL FEDERATION - viewpoint on wood energy policiesviewpoint on wood energy policies, Eva Janssens (Economic Adviser)106

34. Studija - TRENDS AND MARKET EFFECTS OF WOOD ENERGY POLICIES,Bengt Hillring, SLU, SWEDEN35. Publikacija - UNECE/FAO Forest Products Annual Market Review, 2001-2002,Chapter 6, by Dr. Riitta Hänninen, Finnish Forest Research Institute, Dr. Volker Sasse,Forestry Officer, UNECE & FAO Timber Section, Trade Development and TimberDivision, UN Economic Commission for Europe36. Publikacija - EFFICIENT TRADING OF BIOMASS, Workshop report, by PirkkoVesterinen and Eija Alakargas37. Publikacija - EUBIONET, FUEL PRICES IN EUROPE 2002/2003, BLT Austria,ERBE Belgija, DTI Danska, VTT Finska, ADEME Francuska, FNR Njemaka, CRESGrka, Tipperary Institute Irska, ITABIA Italija, CBE Portugal, SODEON Španija,STEM Švedska, Wycombe District Council Velika Britanija, Mart 200338. Publikacija - RECYCLING, ENERGY AND MARKET INTERACTIONS, Chapter 1 -Recycling – a Challenge to Forestry and Forest Industry by Mr. Johannes Dengg,Federal Ministry of Food, Agriculture and Forestry, Bonn, Germany39. Publikacija - ENVIRONMENTAL POLICY, Renewable energy sources in figures –national and international development, June 2005 – Internet Update, Federal Ministryfor the Environment, Nature Conservation and Nuclear Safety, Public RelationsDivision, Njemaka40. Studija - TRENDS AND MARKET EFFECTS OF WOOD ENERGY POLICIES, byDr. Bengt Hillring, Department of Bioenergy, Swedish University of AgriculturalSciences, 7 October 200341. Publikacija - Seminar on STRATEGIES FOR THE SOUND USE OF WOOD, PoianaBrasov, Romania 24-27 March 2003, Bioenergy – traditional fuels traded into newmarkets, Session III, Paper by Mr. Bengt Hillring, Associated professor, SwedishUniversity of Agricultural Sciences (SLU), Department of Bioenergy, Sweden.42. Publikacija - CHALLENGE TO FORESTRY AND FOREST INDUSTRY by Mr.Johannes Dengg43. Publikacija - NETHERLAND MARKET STATEMENT, September 200144. Izlaganje delegacije Njemake na 62-oj sjednici ECE komisije za drvo u Ženevi 5-9Oktobra 2004, www.europa.eu.int45. asopis Hrvatske šume, br. 106 listopad 200546. Eurostat – Ured za statistiku EU, www.europa.eu.int/comm/eurostat47. „THE SHARE OF RENEWABLE ENERGY IN THE EU“ – COM 2004 - 266 final,www.europa.eu.int48. Publikacija - FEDERAL MINISTRY FOR ENVIRONMENT, Nature Conservation andNuclear Safety (BMU) Njemake49. EUBIONET, www.eubionet.net50. Uporedne karakteristike goriva, „Bogma“ Švedska, www.bogma.com51. Uporedne karakteristike goriva, „DIPIU“ Italija, www.di-piu.com52. Uporedne karakteristike goriva, „Okowarme“ GmbH, Austrija53. asopis, "ökoenergie" br 37, prosinac 1999 godine54. Susteinable Energy Europe 2005-2008, www.europa.eu.int55. Intelligent Energy for Europe, www.europa.eu.int/comm/energy/intelligent56. Sixth Framework Programme, www.fp6.cordis.lu57. Altener, www.europa.eu.int/comm/energy/en/pfs_altener_en.html58. Intelligent Energy Executive Agency (IEEA),www.europa.eu.int/comm/energy/intelligent/ieea/index_en.htm59. Renewable Energy Partnerships Campaign for Take-Off, www.europa.eu.int60. VB Leasing, spisak dokumentacije potrebna za apliciranje61. Alagi I, Abramuši A.: "Analiza raspoložive radne snage u sektoru drvoprerade uodnosu na potrebe industrije", REZ Regionalna razvojna agencija za regiju CentralnaBiH po nalogu USAID CCA, Zenica, 2005.107

62. Alagi I, Abramuši A.: "Analiza postojeeg nivoa proizvodnih tehnologija udrvopreraivakoj industriji i specifikacija potreba", REZ Regionalna razvojna agencijaza regiju Centralna BiH po nalogu USAID CCA, Zenica, 2005.63. Italijanski institut za strana ulaganja, Drvno-preraivaki sektor u Bosni i Hercegovini,Larive Bosnia dd: Sarajevo, February 2001.64. GTZ, Razvojna studija o drvnoj i industriji namještaja u Bosni i Hercegovini,INNOTECH Holztechnologien GmbH: Sarajevo, novembar 2001.65. SEED Southeast Europe Enterprise Development, Tržište namještaja u Bosni iHercegovini, Sarajevo, Novembar 2004.66. SEED Southeast Europe Enterprise Development, Tehniki standardi Evropske Unije udrvnoj industriji, Sarajevo, Maj 2005.67. Moamer Kargi, Idejni projekat drvopreraivakog klastera u regionu Centralna BiH,diplomski rad, Mašinski fakultet u Zenici, Univerzitet u Zenici, Zenica, juni 2005.68. Odjel za meunarodni razvoj (DFID), Status zaposlenosti i tržišta rada i potencijal zarazvoj politika djelovanja u Bosni i Hercegovini, Kvalitativna analiza broj 1, Brojugovora CNTR 00 1368A, Sarajevo oktobar 2002.69. Centar za menadžment, kvalitet i razvoj, Projekat formiranja Nauno-Tehnološkog(NTP) Parka u Zenici, Studija izvodljivosti, Mašinski fakultet u Zenici, Zenica, mart2003.70. Salone Internazionale del Mobile, Catalogue exhibitors, Milano, april 2005.71. REZ Agencija, Strategija razvoja regije Centralna BiH, Finalni dokument, REZ-EURED, Zenica, 2004.72. M.Dosti, Menadžment malih i srednjih preduzea, Ekonomski fakultet, Univerzitet uSarajevu, 2002. godine.73. Univerzitet u Sarajevu, Mašinski fakultet, Odsjek drvna industrija i Drvo BiH,Udruženje graana iz oblasti industrije drveta i namještaja Bosne i Hercegovine,Obrazovanje strunih kadrova za potrebe drvne industrije, Sarajevo, septembar 2004.74. Vlada Zeniko-dobojskog Kantona, Ministarstvo privrede ZDK, Biznis Servis CentarZDK, Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu ZDK, Prezentacijadrvopreraivaa iz Zeniko-Dobojskog Kantona, Zenica, septembar 2004.75. Prizma istraživanja, Evaluacija programa Evropske Unije za struno obrazovanje iobuku, Finalni izvještaj, Sarajevo, januar 2005.76. USAID Business Consulting, A Market Intelligence Brief for The Wood ProcessingSector, Sarajevo, april 2000.77. Woodworking Machinery Industry Association, Woodworking TechnologySourceBook, WMIA 2005.78. Federalni Zavod za Statistiku, Statistiki godišnjak/ljetopis Federacije Bosne iHercegovine 2004, ISSN 1029-8002, UDK 311.314, Sarajevo, decembar 2004.79. Federalni Zavod za Statistiku, Industrija u Federaciji Bosne i Hercegovne u 2003.godini, Statistiki Bilten, ISSN 1512-5106, Sarajevo, maj 2004.80. Federalni Zavod za Statistiku, Zaposlenost, nezaposlenost i plaa u Federaciji Bosne iHercegovine u 2004. godini, Statistiki Bilten, ISSN 1512-5106, Sarajevo, juni 2005.81. Federalni Zavod za Statistiku, Statistiki podaci o privrednim/gospodarskim i drugimkretanjima, ISSN 1512-5017, godina IX, Sarajevo, oktobar 2005.82. GTZ, Industrija drvo-namještaj Bosne i Hercegovine, Vodi, Sarajevo, 2004.83. www.pelletecentre.info84. V. Butala, J. Turk, Lesna biomasa-neiskorišeni domai vir energije, FEMOPET,Ljubljana, Slovenija, 1998.85. Biomasss-Green energy for Europe, European Commission, 2005.86. Rydehell M., Pellets-a suitable solution for Västra Götaland, World Suitable Days,Sweden, 2005.87. OPET Finland, Wood Pellets in Finland-technology, economy and market, OPETReport 5, Technical Research Centre of Finland, Jyväskyla, 200288. E.V.A., Austrian Energy Agency, 2005108

89. E. Alakangas & P. Vesterinen, EUBIONET, Biomass survey in Europe, Summaryreport, VTT Processes, Jyväskylä, April 2003.90. J. Dahl, Trends on the Danish Pellet Market, The European Pellet Conference, March2005, Wels.91. Corresponding author, Pellets in southern Europe: The state of the art of pelletsutilisation in southern Europe, New perspectives of pellets from agri-residues, 2ndWorld Conference on Biomass for Energy, Industry and Climate Protection, 10-14 May2004, Rome, Italy.92. Hillring B., Trends and Market Effects of Wood Energy Policies, Department ofBionergy, Swedish University of Agricultural Sciences, 200393. World Sustainable Energy Days 2005, Sweden, 2005.94. Bergström, et al 200295. Altener, 200596. Alakagnas, et al., 2002109

PRILOZISTUDIJA IZVODLJIVOSTIKOMERCIJALNA UPOTREBA DRVNOG OSTATKAU CENTRALNOJ BOSNI I HERCEGOVINIKAO PROJEKAT OPORAVKA I EKONOMSKOG RAZVOJA REGIJE

SADRŽAJ PRILOGAPRILOG 6. – KRETANJE CIJENA BIO-OBNOVLJIVIH GORIVA U EVROPI.....................................................5PRILOG 7 - PREGLED FIRMI OD KOJIH SU UZETI PODACI..........................................................................7PRILOG 7.1 - SPISAK FIRMI OD KOJIH NISU DOBIJENI NIKAKVI PODACI ................................................9PRILOG 7.2 - KOLIINE DRVNOG OSTATKA U OPINI OLOVO .................................................................11PRILOG 7.3 – SPISAK SVIH FIRMI KOJE SU OBUHVAENE PRIMARNIM ISTRAŽIVANJEM....................17PRILOG 7.8 – PRIMJER PRORAUNA ENERGETSKE BILANSE....................................................................23PRILOG 10.1 - PROIZVODNJA DRVENOG BRIKETA......................................................................................31PRILOG 10.1.1 – VRSTE BRIKETA, NAINI PAKOVANJA, PRIMJERI KORIŠTENJAVRSTE BRIKETA .......37PRILOG 10.1.1.1 – ŠEMATSKI PRIKAZ POSTROJENJA ZA BRIKETIRANJE SA............................................41PRILOG 10.2 - PROIZVODNJA PELETA ...........................................................................................................43PRILOG 10.2.1 – NAIN PAKOVANJA, UPOTREBE I PROIZVODNJE PILETA.............................................47PRILOG 10.2.1.1 - ŠEMATSKI PRIKAZ POSTROJENJA ZA PROIZVODNJU..................................................49PRILOG 10.3 - PROIZVODNJA TOPLOTNE ENERGIJE ..................................................................................51PRILOG 10.3.1 - ŠEMATSKI PRIKAZ ENERGETSKOG POSTROJENJE .........................................................53PRILOG 10.4 - PROIZVODNJA TOPLOTNE I ELEKTRINE ENERGIJE (KOGENERACIJA) .......................55PRILOG 10.4.1 - ŠEMATSKI PRIKAZ KOGENERACIJSKOG POSTROJENJA ................................................57PRILOG 10.5 - PROIZVODNJA ETERINIH ULJA...........................................................................................59PRILOG 12 - ANALIZA POKAZATELJA ISPLATIVOSTI IMPLEMENTACIJE RAZLIITIH TEHNOLOGIJA 61PRILOG 12.1. – NELEGALNE DEPONIJE DRVNOG OSTATKA ......................................................................79PRILOG 12.2 – PRIMJER ORGANIZACIJE KLASTERA U HOLZCLUSTER STEIERMARK GMBH,ZELTWEG, AUSTRIJA.........................................................................................................................................81PRILOG 12.3 – GRAFIKI PRIKAZ REZULTATA STUDIJE.............................................................................85PRILOG 12.10 - PRIMJER BIZNIS PLANA ZA PROIZVODNJU BRIKETA NA BRIKET PRESI BP 5000 NAPRIMJERU FIRME EKO SYSTEM IZ BUSOVAE ............................................................................................913

PRILOG 6. – KRETANJE CIJENA BIO-OBNOVLJIVIH GORIVA U EVROPIU tabelama koje slijede navedene su cijene bio-obnovljivih goriva u nekim evropskimzemljama zavisno od vrste, kvaliteta i naina pakovanja.Tabela P 6.1-Cijene bio-obnovljivog goriva u firmi Holtzbriketts.FirmaHolzbirkettsZemljaNjemakaVrsta briketaPakovanje Tvrdi Miješani Rindenbrikettes Kvadratni Pelet Ogrjevno drvo10 kg folija 2.50 € 1.99 € 2.99 €1 T folija 247.00 € 195.00 € 299.00 €12 kg karton 3.00 €1 paleta 756 kg karton 187.00 €20 kg karton 3.80 €1 paleta 700 kg karton 130.00 €1 T paleta 159.00 €vrea 20 kg 3.90 €1 paleta 660 kg 125.40 €vrea 25 kg 9.25 €1 paleta 375 kg 127.00 €Napomena: sve cijene su FCO skladišteTabela P 6.2- Cijene bio-obnovljivog goriva u firmi Makrotherm.Firma MakrothermZemljaNjemakaVrsta briketa briket od kore Drvni briketKvalitet briketa A BLongo-ThermABCijena po 1 toni min 1 tona 420.- 400.- 390.- 330.- 310.-Cijena po 1 toni min 2 tone 410.- 390.- 380.- 320.- 300.-Cijena po 1 toni min 3 tone 400.- 380.- 370.- 310.- 290.-Napomena: sve cijene su FCO skladišteTabela P 6.3-Cijene bio-obnovljivog goriva u firmi Moldau import.FirmaMoldau importZemljaDanskaVrsta briketaPakovanje Pelet Kvadratni meki Okrugli tvrdi Okrugli šupljiPaleta 960 kg 230 €Paleta 1 T 230 € 290 €Paleta 980 kg 290 €Paleta 840 kg 290 €U tabeli P 6.4 navedeno kretanje cijena briketa u Njemakoj u zadnjih deset godina iz egase može zakljuiti da, za razliku od ostalih goriva, cijene nisu znaajno rasle.5

Tabela P 6.4-Kretanje cijena u Njemakoj u zadnjih deset godina.Prosjena cijena Godina Maksimalna cijenaMakroThermprodajna cijena337.50 € 1995 345.00 € 332.50 €345.00 € 1996 350.00 € 327.50 €350.00 € 1997 355.00 € 327.50 €355.00 € 1998 362.50 € 320.00 €362.50 € 1999 365.00 € 315.00 €365.50 € 2000 367.50 € 315.00 €367.50 € 2001 372.50 € 315.00 €372.50 € 2002 380.00 € 320.00 €380.00 € 2003 385.00 € 340.00 €385.00 € 2004 390.00 € 345.00 €390.00 € 2005 395.00 € 335.00 €*Podaci dobijeni od proizvoaa.6

PRILOG 7 - PREGLED FIRMI OD KOJIH SU UZETI PODACITabela P 7.1 Pregled firmi od koje su ustupile podatke relevantne za istraživanje.R/B NAZIV KOMPANIJE MJESTOKOLIINE OBRAENOGDRVETA GODIŠNJECrnogor.m3Bjelogorm3Ostalom3KOLIINA DRVENOG OSTATKAGODIŠNJEPiljevinam3Sjekam3Komadim3Ostalom31 Drvorez doo Bugojno 2.000 2.000 400 102 Duboka doo Bugojno 2.500 1.000 3.8403 PGS doo Bugojno 500 1.500 50 104 Drvopromex doo Bugojno 12.000 3.000 3.800 2.0005 Vesna - S doo Bugojno 3.000 6.000 1.500 1.0006 PPUD Imra doo Bugojno 1.000 1.000 500 1007 Karašin Komerc doo Bugojno 5.000 1.000 3.0008 Tamex doo Busovaa 15.000 2.500 2.250 2509 Eko System doo Busovaa 20.000 20.000 10.000 2.00010 Grand doo Busovaa 10.000 2.500 2.000 2.000 15011 DI Janj dd D.Vakuf 10.000 3.000 3.000 80012 Espro doo D.Vakuf 10.000 2.000 2.000 1.00013 Omorika doo G.Vakuf 3.000 60014 Aureus doo G.Vakuf 1.000 3.000 400 100 5015 Ingras doo G.Vakuf 1.000 10016 Rosewood doo G.Vakuf 20.000 2.000 2.00017 Komerc 3 doo G.Vakuf 15.000 5.000 15018 M-Kasumovi doo H.Bila 8.000 2.000 3.000 50019 Drvoprerada doo H.Bila 8.000 1.770 10020 Silvestra doo Kakanj 1.000 1.000 50021 Hambi doo Kakanj 1.000 350 5022 Am-mi doo Kakanj 800 500 500 10023 Borik doo Maglaj 400 300 1.700 1.000 18024 Primus doo Maglaj 24.000 4.000 1.00025 Budo-Export doo N.Šeher 14.800 10.80026 Elektron doo N.Travnik 2.500 150 60027 Grac doo N.Travnik 2.000 1.200 10028 N&S doo N.Travnik 800 500 15029 SSR Stolar Juki N.Travnik 120 10 530 Askokomerc doo Nemila 10.000 3.000 3.00031 Belma Kom doo Nemila 500 10032 Energoholz doo Nemila 7.500 1.20033 KS Promet Seni doo Nemila 3.600 70034 Elgrad doo Tesli 8.000 1.60035 Lignacon dd Tesli 1.500 100 20036 Magis doo Tesli 1.500 30037 SZR KN Tešanj 150 100 80 1038 SZR Salki Tešanj 500 100 1539 Drvoproizvodi doo Tešanj 50 5 1040 Fami Trade doo Tešanj 1.000 2.000 60041 Nord Ent doo Tešanj 600 15042 Stolarska radnja ostovi A doo Tešanj 30 200 60 5043 Lampex doo Travnik 7.000 350 1.75044 Vlaši MG doo Travnik 15.000 5.000 3.0007

45 Tvornica Namještaja doo Travnik 1.000 500 20046 SZR Luka Travnik 1.500 500 10047 Vukovi doo Turbe 2.500 500 40048 Drvoess doo Turbe 9.500 500 3.00049 Homar doo Turbe 6.000 1.50050 Lang Komerc doo Turbe 4.000 1.200 1.00051 Termoglas doo Turbe 200 8052 AJE doo Turbe 2.000 1.600 1.000 23053 Blaž doo Vitez 10.000 1.020 3.85054 ANSA doo Vitez 3.500 1.80055 Carllato doo Vitez 300 150 5056 Saraji doo Vitez 5.000 1.000 10057 Invest Drvo doo Vitez 5.000 3.000 2.000 1.00058 Bosna Wood doo Vitez 1.000 1.000 3.00059 Top Wood doo Vitez 3.000 600 20060 Bosna Drvo doo Vitez 700 100 80 16061 SZR Marijanovi Vitez 40 40 1862 Bessa doo Vitez 3.000 800 5063 Intermerkur doo Zavidovii 2.000 200 10064 SAILA Wood doo Zavidovii 400 40065 Euroimpex AN Zavidovii 2.500 500 400 60066 SZR Garo doo Zavidovii 50 130 567 Alex doo Zenica 2.000 8.000 3.000 1.00068 Fantasy doo Zenica 250 400 1.200 8069 Festo doo Zenica 50 50 50 1070 Krin doo Zenica 300 100 200 5071 Stanex doo Zenica 3.000 450 45072 Barbara doo Žepe 1.200 40073 Inter Komerc doo Žepe 350 350 300 20074 Jasmin M doo Žepe 2.850 3.600 985 4.90075 Krivaja Žepe doo Žepe 12.000 3.000 3.50076 Nansi doo Žepe 5.000 5.000 600 30077 Miško Holz doo Žepe 500 200 20078 Niko-Promet doo Žepe 150 250 100 7079 Pravda doo Žepe 6.000 1.000 350 300 100 10080 Prograd doo Žepe 645 85 10 6 581 Enterijer doo Žepe 1.000 30082 Stolarska radnja Šimi Žepe 200 40 1083 Stolarska radnja Mulabdi Žepe 100 50 10084 Tisakomers doo Žepe 10.000 3.000UKUPNO ZA REGION 233.185 206.775 1.700 107.188 10.146 35.000 1.5608

PRILOG 7.1 - SPISAK FIRMI OD KOJIH NISU DOBIJENI NIKAKVI PODACITabela P 7.1.1 Spisak firmi koje su uskratile informacije relevantne za istraživanje.R/B NAZIV FIRME OPINA RAZLOG1 Drvokomerc doo Tesli Firma nije iskazala interes2 Ukus dd Tešanj Firma nije iskazala interes3 Promtes doo Tešanj Firma nije iskazala interes4 Luxor doo Travnik Firma nije iskazala interes5 Palavra doo Vitez Firma nije iskazala interes6 Stolarija Sui Vitez Firma nije iskazala interes7 IP Krivaja Zavidovii Firma nije iskazala interes8 Sojki doo Zavidovii Firma nije iskazala interes9

PRILOG 7.2 - KOLIINE DRVNOG OSTATKA U OPINI OLOVOU opini Olovo uvidom na terenu evidentirano je 13 firmi koje se bave preradomdrveta. U slijedeoj tabeli predstavit emo osnovne karakteristike tih firmi.Tabela P 7.2.1 – Strukture firmi.Br.NAZIVKOMPANIJEDjelatnostBrojzaposlenihVlasnikastruktura1 Braa Siro doo proizvodnja rezane grae 7 privatno vlasništvo2 Brenta doo proizvodnja rezane grae 5 privatno vlasništvo3 Ex Prom doo proizvodnja rezane grae 5 privatno vlasništvo4 Koarin doo proizvodnja rezane grae 7 privatno vlasništvo5 Kran doo proizvodnja rezane grae 5 privatno vlasništvo6 Kraško Promet doo proizvodnja rezane grae 5 privatno vlasništvo7 Kulex doo proizvodnja rezane grae 4 privatno vlasništvo8 Luke Pilana doo ZATVORENA9 Oling doo proizvodnja drvnih elemenata i sitnog namještaja 8 privatno vlasništvo10 Omega Company doo proizvodnja rezane grae 4 privatno vlasništvo11 ŠIP Stupanica dd prerada drveta i šumarstvo51% državnikapital,34% dioniari,15% PIF kapital12 SZR Stolarija Kari proizvodnja graevinske stolarije 5 privatno vlasništvo13 Unimer doo proizvodnja rezane grae 5 privatno vlasništvo* Podaci prikupljeni na osnovu anketnih listova.Na osnovu anketnih listova i podataka dobijenih uvidom na terenu ustanovljene sukoliine preraenog drveta u ovim firmama na godišnjem nivou. U narednoj tabeli predstavitemo te podatke.Tabela P 7.2.2 – Koliine preraenog drveta na godišnjem nivou.Br. NAZIV KOMPANIJEKOLIINE PRERAENOG DRVETA UKUPNOCrnogorica/ m3 Bjelogorica/ m3 Ostalo/m3 m31 Braa Siro doo 2.800 2.8002 Brenta doo 3.000 3.0003 Ex Prom doo 5.000 5.0004 Koarin doo 3.000 500 3.5005 Kran doo 3.500 350 3.8506 Kraško Promet doo 3.000 500 3.5007 Kulex doo 1.500 200 1.7008 Luke Pilana doo ZATVORENA 09 Oling doo 600 400 1.00010 Omega Company doo 1.000 1.00011 ŠIP Stupanica dd 67.000 8.000 75.00012 SZR Stolarija Kari 400 100 50013 Unimer doo 3.000 3.000UKUPNO 93.800 10.050 103.850* Podaci prikupljeni na osnovu anketnih listova.Na osnovu gornje tabele možemo proraunati približne koliine drvnog ostatka kojiostaje u šumi. U narednoj tabeli predstavit emo te podatke11

Tabela P 7.2.3 – Koliina šumskog drvnog ostatka na osnovu koliine preraenog drveta.Vrsta drveta Preraena koliina drveta (m3)Koliina ostatka(m3)Crnogorica 93.800 15.946Bjelogorica 10.050 1.709UKUPNO 103.850 17.655* Podaci podacti preraunati na osnovu matematike formule po kojoj se rauna da je prosjena koliina ostatka pri sjei17% od ukupne mase.Na osnovu anketnih listova i podataka dobijenih uvidom na terenu ustanovljene sukoliine drvnog ostatka u ovim firmama na godišnjem nivou. U narednoj tabeli predstavitemo te podatke.Tabela P 7.2.4 – Koliina drvnog ostatka u proizvodnji na godišnjem nivou.Br. NAZIV KOMPANIJEKOLIINA DRVNOG OSTATKA GODIŠNJE UKUPNOPiljevina/ m3 Sjeka/ m3 Komadi/ m3 Ostalo/ m3 (m3)1 Braa Siro doo 250 200 4502 Brenta doo 300 150 4503 Ex Prom doo 300 200 5004 Koarin doo 700 500 1.2005 Kran doo 180 1806 Kraško Promet doo 300 3007 Kulex doo 300 3008 Luke Pilana doo ZATVORENA 09 Oling doo 120 200 100 42010 Omega Company doo 250 50 30011 ŠIP Stupanica dd 7.800 9.800 1.000 18.60012 SZR Stolarija Kari 150 50 20013 Unimer doo 600 300 900UKUPNO 11.250 9.800 2.650 100 23.800* Podaci prikupljeni na osnovu anketnih listova.Iz gornjih tabela možemo zakljuiti da je ukupna koliina drvenog ostatka u OpiniOlovo slijedea:Tabela P 7.2.5 – ukupna koliina drvenog ostatka u Opini Olovo na godišnjem nivou.Vrsta ostatkaKoliina (m3)Ostatak u šumi 17.655Ostatak u proizvodnji 23.800UKUPNO 41.455* Podaci dobijeni na osnovu gornjih tabela.Na osnovu ve poznatih tehnologija i mogunosti za iskorištavanje drvnog ostatkanavest emo neke varijante o mogunostima primjene ovih tehnologija sa potencijalnimfinansijskim efektima. Kao pretpostavku uzet emo da e se sav drvni ostatak preraivati najednom mjestu.12

1. PROIZVODNJA BRIKETADirektnim uvidom na terenu konstatovano je da više od 90% drvenog ostatka imaveliki postotak vlage što podrazumijeva njegovo sušenje da bi se obezbijedili optimalniuslovi za proizvodnju. Takoer, više od 50% drvnog ostatka je nezadovoljavajue granulacijetako da je potrebno njegovo usitnjavanje. Polazei od ovih pretpostavki te od poznavanjapotrebne tehnologije dobili smo slijedee pokazatelje o vrstama i koliini opreme koja jepotrebna za preradu navedenih koliina drvenog ostatka koji ostaje iz proizvodnje.Tabela P 7.2.6 – Planirani kapaciteti opreme.KoliinaKapacitet prese Kapacitet sušare KapacitetKoliina ostatka (m3) briketa(T/h)(T/h) mlina (T/h)(T/godišnje)23.800 3.000 1,4 1,4 1,4* Podaci dobijeni na osnovu gornjih tabela i kalkulativnih podataka iz tehnologije opreme.Na osnovu gornjih planiranih kapaciteta i pokazatelja o troškovima proizvodnje iztehnologije kao i pretpostavljenom cijenom gotovog proizvoda dobijemo slijedeukalkulaciju ukupnog prihoda i dobiti.Tabela P 7.2.7 – Troškovi proizvodnje i planirana dobit.Kapacitetprese posatu (kg)Proizvodnjaza 12mjeseci (T)TroškovienergijeTroškovi4radnikaza 12mjeseciUkupnitroškoviza 12mjeseciOstalitroškovi(do 5%ukupnihtroškova)UkupnosvitroškoviCijenabriketanatržištuUkupanprihod1400 3.000 19.768 € 17.200 € 36.968 € 1.848 € 38.817 € 60 € 180.000 € 141.183 €* Podaci dobijeni na osnovu gornjih tabela i kalkulativnih podataka iz tehnologije opreme.DobitNa osnovu poznavanja cijena opreme u donjoj tabeli predstavit emo ukupan iznosinvesticije.Tabela P 7.2.8 – Ukupan iznos investicije.Vrsta opremeCijena opremeBriket presa 130.000 €Sušara za piljevinu 160.000 €Mlin za usitnjavanje 30.000 €Ostala oprema 16.000 €UKUPNO 336.000 €*Podaci dobijeni na osnovu prosjenih cijena koštanja opreme na tržištu.Uzimajui u obzir visinu investicije te planiranu dobit dobijamo kalkulaciju koja nampokazuje koliko je vrijeme potrebno za povrat investicije.13

Tabela P 7.2.9 – Povrat investicije.Vrsta proizvoda Godišnja proizvodnja (T) Dobit Ukupna investicija Vrijeme otplate (godina)Briket 3.000 138.603 € 336.000 € 2,42* Podaci dobijeni na osnovu gornjih tabela.Zakljuak koji možemo izvesti iz gornjih pokazatelja govori da je pokretanjeproizvodnje briketa na podruju Opine Olovo mogue uz nabavku odreene opreme.Takoer, možemo zakljuiti da je planirana dobit na veoma visokom nivou što pokazuje dae se ukupna investicija isplatiti u relativno kratkom periodu.2. PROIZVODNJA PELETADirektnim uvidom na terenu konstatovano je da više od 90% drvenog ostatka imaveliki postotak vlage što podrazumijeva njegovo sušenje da bi se obezbijedili optimalniuslovi za proizvodnju. Takoer, više od 50% drvenog ostatka je nezadovoljavajuegranulacije tako da je potrebno njegovo usitnjavanje. Polazei od ovih pretpostavki te odpoznavanja potrebne tehnologije dobili smo slijedee pokazatelje o vrstama i koliini opremekoja je potrebna za preradu navedenih koliina drvenog ostatka koji ostaje iz proizvodnje.Tabela P 7.2.10 – Planirani kapaciteti opreme.Koliina ostatka(m3)Koliinapeleta(T/godišnje)Kapacitetprese (T/h)Kapacitetsušare (T/h)Kapacitetmlina(T/h)Kapacitetepost sušare(T/h)23.800 3.000 1,5 1,5 1,5 1,5* Podaci dobijeni na osnovu gornjih tabela i kalkulativnih podataka iz tehnologije opreme.Na osnovu gornjih planiranih kapaciteta i pokazatelja o troškovima proizvodnje iztehnologije kao i pretpostavljenom cijenom gotovog proizvoda dobijemo slijedeukalkulaciju ukupnog prihoda i dobiti.Tabela P 7.2.11 – Troškovi proizvodnje i planirana dobit.Kapacitetprese posatu (kg)Proizvodnjaza 12mjeseci (T)TroškovienergijeTroškovi6radnikaza 12mjeseciUkupnitroškoviza 12mjeseciOstalitroškovi(do 5%ukupnihtroškova)UkupnosvitroškoviCijenapeletanatržištuUkupanprihod1500 3.000 77.806 € 34.400 € 112.206 € 5.610 € 117.816 € 90 € 270.000 € 152.184 €* Podaci dobijeni na osnovu gornjih tabela i kalkulativnih podataka iz tehnologije opreme.Na osnovu poznavanja cijena opreme u donjoj tabeli predstavit emo ukupan iznosinvesticije.Dobit14

Tabela P 7.2.12 – Ukupan iznos investicije.Vrsta opremeCijena opremeBriket presa 140.000 €Sušara za piljevinu 160.000 €Mlin za usitnjavanje 30.000 €Sušara za sušenje nakon proizvodnje 150.000 €Ostala oprema 24.000 €UKUPNO 504.000 €*Podaci dobijeni na osnovu prosjenih cijena koštanja opreme na tržištu.Uzimajui u obzir visinu investicije te planiranu dobit dobijamo kalkulaciju koja nampokazuje koliko je vrijeme potrebno za povrat investicije.Tabela P 7.2.13 – Povrat investicije.Vrsta proizvodaGodišnjaUkupna Vrijeme otplateDobitproizvodnja (T)investicija (godina)Pelet 3.000 167.304 € 504.000 € 3,01*Podaci dobijeni na osnovu gornjih tabela.Zakljuak koji možemo izvesti iz gornjih pokazatelja govori da je pokteranjeproizvodnje peleta na podruju Opine Olovo mogue uz nabavku odreene opreme. Takoemožemo zakljuiti da je planirana dobit na veoma visokom nivou, što pokazuje da e seukupna investicija isplatiti u relativno kratkom periodu.3. UPOREDNI POKAZATELJI PROIZVODNJE BRIKETA I PELETADa bi smo predstavili koji je od naina proizvodnje prihvatljiviji, usporedili smopokazatelje za proizvodnju briketa i peleta.Tabela P 7.2.14 – Usporedni pokazatelji.Vrsta proizvodaGodišnjaUkupna Vrijeme otplateDobitproizvodnja (T)investicija (godina)Briket 3.000 138.603 € 336.000 € 2,42Pelet 3.000 167.304 € 504.000 € 3,01* Podaci dobijeni na osnovu gornjih tabela.Iz gornje tabele možemo zakljuiti da je i proizvodnja briketa i proizvodnja peletaisplativa na podruju Opine Olovo zbog velike koliine drvenog ostatka koji je naraspolaganju. U rezultatima studije pokazano je da je pelet gorivo koje nije traženo na našemtržištu i kao takvom jedini plasman može mu se obezbijediti u izvozu. Studija je takoerpokazala da je transportni trošak za izvoz ove vrste robe jako veliki što e, kada se toukalkuliše u cijenu proizvoda, dovesti do njegove manje potražnje zbog nekonkurentnecijene.Iz ovoga možemo zakljuiti da je, ipak, najisplativije proizvoditi briket i plasirati gana domae tržište.15

4. PROIZVODNJA ETERINIH ULJAIz tabela 5 vidimo da je drvni ostatak koji ostaje u šumama jako veliki. Na osnovupredstavljene tehnologije za dobijanje eterinih ulja iz granjevine etinarskog drvetadobijamo slijedeu kalkulaciju mogunosti iskorištavanja ovog drvenog ostatka upotrebompostrojenja od 4 x 2,5 m3 zapremine.Tabela P 7.2.15 – Mogunosti proizvodnje eterinih ulja.Koliina granjevine (m3) Godišnje potrebe za 1 postrojenja (m3)Mogui broj postrojenja15.946 6.600 2* Podaci dobijeni na osnovu raspoloživih koliina i potreba tehnologije.Ako iz tehnologije proizvodnje znamo da jedno postrojenje od 4 x 2,5 m3 zapreminegodišnje može proizvesti cca 6.400 kg eterinog ulja te poznajemo cijenu ovog proizvoda natržištu onda dobijemo kalkulaciju ukupnog prihoda.Tabela P 7.2.16 – Kalkulacija ukupnog prihoda.Broj postrojenja Godišnja proizvodnja (kg) Cijena proizvoda po kg. Ukupan prihod2 12.800 100 € 1.280.000 €* Podaci dobijeni na osnovu mogunosti tehnologije i cijene proizvoda na tržištu.Poznavajui vrijednosti troškova iz tehnologije i cijena na tržištu te koliinu ukupnogprihoda iz gornje tabele dobijemo kalkulaciju dobiti za ova postrojenja.Tabela P 7.2.17 – Ukupni troškovi proizvodnje i dobiti na godišnjem nivou.BrojpostrojenjaUkupni troškoviproizvodnjeTroškovi 6radnikaOstalitroškoviUkupnitroškoviUkupanprihod2 107.596 € 66.262 € 8.693 € 182.551 € 1.280.000 € 1.097.449 €* Podaci dobijeni na osnovu pokazatelja tehnologije i cijena na tržištu.Iz tehnologije postrojenja koja je predstavljena u studiji, te cijene izrade dobijemokalkulaciju ukupne investicije za planirani broj postrojenja.Tabela P 7.2.18 – Ukupna investicija.Tip postrojenja Investicija Broj postrojenja Ukupno za postrojenja Ostala oprema UkupnoPostrojenje zapremine 4x 2,5 m3 415.000 € 2 830.000 € 83.000 € 913.000 €* Podaci dobijeni na osnovu pokazatelja tehnologije i cijena na tržištu.Uzimajui u obzir ukupnu investiciju i planiranu dobit dobijamo kalkulacijuisplativosti investicije.Tabela P 7.2.19 – Isplativost investicije.Vrsta proizvoda Godišnja proizvodnja (kg) Dobit Ukupna investicija Vrijeme isplativosti (godina)Eterino ulje 12.800 1.097.449 € 913.000 € 0,83* Podaci dobijeni na osnovu pokazatelja tehnologije i cijena na tržištu.Zakljuak koji možemo izvui iz gornjih kalkulacija pokazuje da je proizvodnjaeterinih ulja jako profitabilan posao sa veoma kratkim rokom isplativosti investicije.Dobit16

PRILOG 7.3 – SPISAK SVIH FIRMI KOJE SU OBUHVAENE PRIMARNIMISTRAŽIVANJEMTabela 7.3.1 – Spisak svih firmiR/B NAZIV KOMPANIJE MJESTO1 "AZI-ATI" BUGOJNO,d.o.o. Bugojno2 "BUNTA" d.o.o. Bugojno3 "COMPANY DEDII" d.o.o. Bugojno4 "DRVOPROMEX" doo Bugojno5 "DRVOREZ" doo Bugojno6 "EUROPLAST" d.o.o. Bugojno7 "GRM" doo Bugojno8 "HAD" d.o.o. Bugojno9 "IMRA" doo Bugojno10 "JELAS" d.o.o. Bugojno11 "KARAŠIN-KOMERC" d.o.o. Bugojno12 "KRISTAL" doo Bugojno13 "KUKI" doo Bugojno14 "MIKARA" doo Bugojno15 "MURATSPAHI" doo Bugojno16 "PGS" d.o.o. Bugojno17 "PORINICA" d.o.o. Bugojno18 "SJAJ KOMERC" doo Bugojno19 "UNIS-matic" d.d Bugojno20 "VESNA-S" doo Bugojno21 PD "DELI" d.o.o. Bugojno22 PPUD "DUBOKA" d.o.o. Bugojno23 SZR "LIPA" Bugojno24 SZR "ŠETI" Bugojno25 "A.M.A.R" d.o.o. Busovaa26 "DRVOPLAST" d.o.o. Busovaa27 "Eko system" doo Busovaa28 "GRAND" PTG d.o.o. Busovaa29 "INTER-FAGUS" d.o.o. Busovaa30 "POLJE-HOLZ" doo Busovaa31 "RILEPROM" doo Busovaa32 "ŠAFRADIN" d.o.o. Busovaa33 "TAMEX" doo Busovaa34 "TAXUS" d.o.o. Busovaa35 "VRHOVAC"d.o.o. Busovaa36 "MEDIAPAN" dd Busovaa37 STR vl.Huski Omer Busovaa38 SZR "IZRADA PALETA" Busovaa39 SZR "JASEN" Busovaa40 SZR "JASEN" Busovaa41 SZR Vl.Branislav Juri Busovaa42 " R - COM " d.o.o. Donji Vakuf43 "BAŠI ŠEHER" doo Donji Vakuf44 "BEDEM" d.o.o. Donji Vakuf45 "ESPRO" d.o.o. Donji Vakuf46 "GRAA-PROMET" d.o.o. Donji Vakuf47 DI "Janj Holding" DD Donji Vakuf48 DI "JANJ" D.D Donji Vakuf49 DI "Janj" Tvornica ploa i furnira d.d. Donji Vakuf50 STR "BOR" Donji Vakuf51 STR "VEYD" Donji Vakuf17

52 SZR "EDO" Donji Vakuf53 SZR "JAVOR" Donji Vakuf54 SZR "S O V I " Donji Vakuf55 "AUREUS" doo Gornji Vakuf56 "CONDOR-USKOPLJE" doo Gornji Vakuf57 "DP-M" doo Gornji Vakuf58 "DRVNA GALANTERIJA VUKOJA" Gornji Vakuf59 "INGRAS" doo Gornji Vakuf60 "JUMA-D" d.o.o. Gornji Vakuf61 "KOMERC-3" doo Gornji Vakuf62 "Liva" doo Gornji Vakuf63 "MARIJAN" doo Gornji Vakuf64 "Omorika" doo Gornji Vakuf65 "PIT-INTERNATIONAL" doo Gornji Vakuf66 "PROCOMEX-TRADE" doo Gornji Vakuf67 "RADUŠA-DRVO" doo Gornji Vakuf68 "REGRA" doo Gornji Vakuf69 "ROSE-WOOD" doo Gornji Vakuf70 "ZIH" doo Gornji Vakuf71 SZR "BUMBUL" Gornji Vakuf72 SZR "HRAST" Gornji Vakuf73 SZR "PILANA" Gornji Vakuf74 SZR "VUKADIN" Gornji Vakuf75 SZR "ZEKO" Gornji Vakuf76 "DRVOPRERADA" doo H.Bila77 "M-KASUMOVI" d.o.o. H.Bila78 "AM - MI", doo Kakanj79 "BETA", doo Kakanj80 "BOSNADRVO" doo Kakanj81 "HAMBI" doo Kakanj82 "LAZE" KAKANJ, doo Kakanj83 "QBE" doo Kakanj84 "SILVESTRA", doo Kakanj85 "TRSTIONICA" doo Kakanj86 SZR "ALUK-F" Kakanj87 SZR "LIPA" Kakanj88 SZR "STOLARIJA" Vl. Hamid Baši Kakanj89 "Borik" doo Maglaj90 "DOMAA RADINOST" Vl.Jusufovi Sejad Maglaj91 "E E M" doo Maglaj92 "Primus" doo Maglaj93 "BUDO-EXPORT" doo N.Šeher94 "ASKOKOMERC" doo Nemila95 "BELMA-KOM" doo Nemila96 "ENERGOHOLZ" doo Nemila97 "KS-PROMET" doo Nemila98 " T & T M " d.o.o. Novi Travnik99 "BIS" doo Novi Travnik100 "CAPRI" doo Novi Travnik101 "DRVENIJA" d.o.o. Novi Travnik102 "Elektron" doo Novi Travnik103 "GRAC" doo Novi Travnik104 "HARI-UNO" doo Novi Travnik105 "N & S" d.o.o. Novi Travnik106 "PROREZ" d.o.o. Novi Travnik107 "URSUS" d.o.o. Novi Travnik108 "ZEKI-PROMET" d.o.o. Novi Travnik109 SZR "EUROHOLZ" Novi Travnik18

110 SZR "ENTERIJER" Novi Travnik111 SZR "ZLOJI" Novi Travnik112 SZR Stolar Juki Novi Travnik113 "Elgrad" doo Tesli114 "Lignacon" dd Tesli115 "Magis" doo Tesli116 "A DŽE CLASSIC" doo Tešanj117 "BILOGORA" doo Tešanj118 "ostovi A" doo Tešanj119 "Drvokomerc" doo Tešanj120 "DRVOPROIZVODI" doo Tešanj121 "DU" doo Tešanj122 "ULISTAN" doo Tešanj123 "EDO STIL" doo Tešanj124 "FAMI-TRADE" doo Tešanj125 "FEG-DIAPROM" doo Tešanj126 "NORD-ENT" doo Tešanj127 "PROMTES" dd Tešanj128 "Promtes" doo Tešanj129 "SIGMA-PROM" doo Tešanj130 "Ukus" dd Tešanj131 SZR "BAZA" Tešanj132 SZR "ENTERIJER GALIJAŠEVI" Tešanj133 SZR "KN" Tešanj134 SZR "Salki" Tešanj135 SZR "STOLAR" Vl. Saltagi Ramo Tešanj136 SZR "STOLARIJA JAŠAR" Tešanj137 SZR "STOLARIJA PRNJAVORAC" Tešanj138 SZR "STOLARSKA RADNJA" Vl. Šiši Enes Tešanj139 SZR PARKETAR "ASH" Tešanj140 SZR Vl. Hasani Rizah Tešanj141 SZR Vl. Himzi Izudin Tešanj142 SZR Vl. Kalabi Nurija Tešanj143 SZR Vl. Kanti Nermin Tešanj144 SZR Vl. Mahmutefendi Edin Tešanj145 SZR VL. Mularifovi Halid Tešanj146 SZR Vl. Vehabovi Hamzalija Tešanj147 SZR Vl.evad Kanti Tešanj148 "AJE" d.o.o. Travnik149 "AMS-COMMERCE" doo Travnik150 "ANSA" d.o.o. Travnik151 "ANTONIO-AD" d.o.o. Travnik152 "BLAŽEVI-COMERCE" d.o.o. Travnik153 "DOMI" d.o.o. Travnik154 "DRVOESS" doo Travnik155 "DRVO-PRODUKT" d.o.o. Travnik156 "FURNIR" d.o.o. Travnik157 "HABY" doo Travnik158 "HOMAR" doo Travnik159 "LAMPEX" d.o.o. Travnik160 "LANG KOMERC" d.o.o. Travnik161 "Luxor" doo Travnik162 "M.M.N" doo Travnik163 "MF DUKAT" DPU d.o.o. Travnik164 "RIBO-KOMMERC" doo Travnik165 "SAŽI" d.o.o. Travnik166 "SMRA-COMMERCE" doo Travnik167 SZR "STIL" Travnik19

168 "STOP" d.o.o. Travnik169 "SWE-BH" doo Travnik170 "Termoglas" doo Travnik171 "Tvornica namještaja" doo Travnik172 "VES" doo Travnik173 SZR "VIŠNJEVO" Travnik174 "VLAŠI MG" d.o.o. Travnik175 "VUKOVI" d.o.o. Travnik176 STOLARIJA "SUI" Travnik177 SZR "AVIS" Travnik178 SZR "IDEJA -BUDUNOST" Travnik179 SZR "ALMEDIN" Travnik180 SZR "LUKA" Travnik181 SZR "SUHI DOL" Travnik182 SZR "TONI" Travnik183 ŠIPAD "NOVA PILANA" d.o.o. Travnik184 SZR "Emanuel" Travnik185 "ALFA-COMMERCE" doo Vitez186 "Bessa" doo Vitez187 "BLAŽ" doo Vitez188 "BMT" doo Vitez189 "Bosna Wood" doo Vitez190 "BOSNA-DRVO" d.o.o. Vitez191 "Carllato" doo Vitez192 "DJELILOVI" doo Vitez193 "DRVOPROMET-MIŠKOVI" doo Vitez194 "HART" d.o.o. Vitez195 "INVEST-DRVO" d.o.o. Vitez196 "KRIŽANOVI" doo Vitez197 "MOLTALCINO" d.o.o. Vitez198 "NICOLE" OR Vitez199 "OMNIA-ZEN" d.o.o. Vitez200 "PALAVRA" doo Vitez201 "Saraji" doo Vitez202 "TOP WOOD" doo Vitez203 "MLAKI" d.o.o. Vitez204 SZR "BAGARA " Vitez205 SZR "BOR" Vitez206 SZR "BRIKET-PROMET" Vitez207 SZR "EKO TRSTIKA" Vitez208 SZR "INT-EX" Vitez209 SZR "MARIJANOVI" Vitez210 SZR "OBNOVA" Vitez211 SZR "RAŠO" Vitez212 SZR "STARI VITEZ" Vitez213 SZR "STOLARIJA GARAS" Vitez214 SZR "Sui" Vitez215 SZR "ŽEGA" Vitez216 "AMNEM" doo Zavidovii217 "Bita Invest" doo Zavidovii218 "DRVOPROMET-MUJARI" doo Zavidovii219 "Euroimpex AN" doo Zavidovii220 "Intermerkur" doo Zavidovii221 "KOVAEVI & JUNIOR" doo Zavidovii222 SZR "MEDINA" Zavidovii223 "NISTOL - H" doo Zavidovii224 "S.A.I.L.A. WOOD" doo Zavidovii225 "ŠOGOLJ-S" doo Zavidovii20

226 IP "Krivaja" dd Zavidovii227 PPPD "SOJKI" doo Zavidovii228 PUPD "KEMIN" doo Zavidovii229 SZR "ALII" Zavidovii230 SZR "ELMON" Zavidovii231 SZR "HOLZ TRADE" Zavidovii232 SZR "KISS No 2" Zavidovii233 SZR "STOLAR" Zavidovii234 SZR "STOLAR" Vl. Hasi Asim Zavidovii235 SZR "TIŠLER" Zavidovii236 SZR STOLAR "GARO" Zavidovii237 SZR STOLAR "SAMBA" Zavidovii238 "A & M" doo Zenica239 "AL-EX" doo Zenica240 "BHTC" doo Zenica241 "DRVOOBRADA" doo Zenica242 "ENTERIJERI-AG" doo Zenica243 "Fantasy" doo Zenica244 "FESTO" doo Zenica245 "KAPENSA" doo Zenica246 "KRIN" doo Zenica247 "MAHH" doo Zenica248 "Stanex" doo Zenica249 "STOLARIJA" dd Zenica250 "TABAK" doo Zenica251 "TDB" doo Zenica252 "TELALOVI" doo Zenica253 SZR "ADELA" Zenica254 SZR "AS-COMP" Zenica255 SZR "DEDI" Zenica256 SZR "DOMAA RADINOST" Zenica257 SZR "DRVO GLASS" Zenica258 SZR "DRVO-REZ" Zenica259 SZR "GORA" Zenica260 SZR "HOBI" Zenica261 SZR "KENI" Zenica262 SZR "LUŽI" Zenica263 SZR "MUNE" Zenica264 SZR "STOLAC" Zenica265 SZR "STOLAR" Zenica266 SZR "ŠIŠKE" Zenica267 SZR Vl. Lui Redžib Zenica268 "Barbara" doo Žepe269 "DOM-INVEST" doo Žepe270 "ENTERIJER" doo Žepe271 "Inter Komerc" doo Žepe272 "Jasmin M" doo Žepe273 SZR "JUKI STOLARIJA" Žepe274 "Krivaja Žepe" doo Žepe275 "MIŠKO-HOLZ" doo Žepe276 "Muji-MJM" doo Žepe277 "M-ZOVKO" doo Žepe278 "NANSI" doo Žepe279 "NIKO-PROMET" doo Žepe280 "NOVA LINIJA" doo Žepe281 "PRAVDA" doo Žepe282 "Prograd" doo Žepe283 "TISAKOMERC" doo Žepe21

284 "VES" doo Žepe285 SZR "auševi" Žepe286 SZR "GRAEVINAR" Žepe287 SZR "JELI" Žepe288 SZR "MARIN" Žepe289 SZR "MGNOLIJA" Žepe290 SZR "Mulabdi" Žepe291 SZR "PROZOR-INVEST" Žepe292 SZR "STIL-SM" Žepe293 SZR "STOLARIJA VIP" Žepe294 SZR "STOLARIJA" Žepe295 SZR "STOLAR-ŠIMI" Žepe296 SZR "TUTMI" Žepe297 SZR PILANA "BOLJAK" Žepe298 SZR "INTER - STIL" Žepe22

PRILOG 7.8 – PRIMJER PRORAUNA ENERGETSKE BILANSEENERGETSKA BILANCA U PODUZEUROSE WOOD d.o.o., GORNJI VAKUFInvestitor i korisnik:……………………..Rose Wood d.o.o., Gornji VakufBosna i Hercegovina-------------------------------------------------------------------------------------------------Objekt……………………………………Proizvodni objekt drvne industrije------------------------------------------------------------------------------------------------Dokument………………………………..Energetska bilanca poduzea------------------------------------------------------------------------------------------------Projektant………………………………...STON-ING d.o.o. ZagrebVjekoslav Ribarevi,dipl.ing.------------------------------------------------------------------------------------------------Broj projekta-studije……………………..S- 7/05------------------------------------------------------------------------------------------------Broj narudžbe………………….................PR Br. 05 – 028 - 06------------------------------------------------------------------------------------------------Datum izrade studije……………………..travanj / svibanj 2005Glavni projektant:Vjekoslav Ribarevi, dipl.ing.STON-ING d.o.o.direktor23

SADRŽAJ STUDIJE 1 :1. UVOD............................................................................................................................................ 32. ZADATAK STUDIJE ................................................................................................................... 33. POTREBE ZA TOPLINSKOM ENERGIJOM.......................................................................... 34. ENERGETSKA VRIJEDNOST RASPOLOŽIVOG DRVNOG OSTATKA........................... 65. ENERGETSKA BILANCA.......................................................................................................... 76. ZAKLJUAK I SUGESTIJE ...................................................................................................... 87. OPIS GRAFIKIH PRILOGA.................................................................................................... 98. GRAFIKI PRILOZI- Manipulacija drvnim ostatkom: transport – dorada – skladištenje- Idejno rješenje termoenergetskog postrojenja- Principijelna shema postrojenja za proizvodnju drvnog briketa- Dispozicija objekata u krugu poduzea9. PROSPEKTNI MATERIJALI JEDNOG OD PONUAA BRIKETIRKI- C.F. NIELSE, Baelum, Danska10. ULAZNI PODACI - DOPIS INVESTITORA1 Obuhvaena poglavlja od 1 do 624

1 - UVODPoduzee ROSE WOOD d.o.o. u Gornjem Vakufu je jedno od veihdrvnopreraivakih poduzea u privatnom vlasništvu, nastalih nakon 1995.g., a sa prorezomod 20.000 m3 pretežito bukovih trupaca.Razvojem poduzea posljednjih 7 – 8 godina , mijenjale su se i potrebe za toplinskomenergijom. Plasman rezane grae na tržištu postao je uvjetovan njenom hidrotermikomobradom ( parenje, sušenje ) pa se i poduzee u svojoj ponudi prilagoavalo zahtjevimatržišta.Postepeni razvoj poduzea rezultirao je i veim nizom manjih investicija pa jeposljedica takvog, tržišno uvjetovanog razvoja , usitnjenost i razdvojenost energetskihpostrojenja i tehnoloških postrojenja namjenjenih hidrotermikoj obradi drva.Na jednoj lokaciji nalaze se parni kotlovi manjeg uina i komora za parenje drva. Nadrugoj lokaciji je novija kotlovnica s kotlom automatski loženim usitnjenim drvnim otpadom( piljevinom ) uz koju se nalazi i komora sušare za drvo.Silos za uskladištenje piljevine nastale u primarnoj preradi lociran je bliže novijoj,toplovodnoj, kotlovnici. Silos za piljevinu iz sekundarne prerade ( prerada suhog drva ) nalazise uz pogon iz kojeg prima drvnu masu.2 - ZADATAK STUDIJECilj ove studije je da obzirom na planirane investicijske zahvate (nove sušare iparione) i raspoloživi drvni otpad, da predlog za izgradnju zadovoljavajuegtermoenergetskog postrojenja. Pritom je potrebno sagledati raspoloživi drvni ostatak i datiplan njegova maksimalnog iskorištenja.Drvni ostatak nastao u proizvodnom pogonu na jedinstvenoj lokaciji je: piljevina ( sirova ) iz primarne prerade, u koliini od............................... cca 2.000 m3, krupni drvni ostatak ( sjeka ) , u koliini od ........................................... cca 4.000 m3, piljevina ( prosušena ) iz sekundarne prerade, u koliini od..................... cca 2.000 m3.Sve ove koliine su date u odnosu na prorez, što znai da se radi o m3 kompaktnedrvne mase, a ne o zapremini drvnog ostatka u rastresitom stanju.Studija, uz bilancu zadovoljenja energetskih potreba, treba ukazati i na nainiskorištenja eventualnoga viška otpadne drvne mase.Studijom je takoe potrebno ukazati na nain povezivanja eventualnih novih dijelovatermoenergetskog postrojenja i postojee instalacije.3 – POTREBE ZA TOPLINSKOM ENERGIJOMNa predmetnoj lokaciji u planu je dosei slijedee sušionike i parionike kapacitete:SUŠARE: 4 sušionike komore sa sadržajem po cca 80 m3 drvne mase, iPARIONE: 2 parionike komore sa sadržajem po cca 30 m3 drvne mase.Za zadovoljenje tehnoloških potreba za toplinskom energijom potrebno je:25

SUŠARE:Qs = 4 ( komore ) x 80 ( m3 ) x 3,5 ( kW/m3 ) = 1.120 kW ....................... ( instalirana snaga )PARIONE:Qp = 2 ( komore ) x 30 ( m3 ) x 10 ( kW/m3 ) = 600 kW.......................... ( instalirana snaga ).Da bi se ukupna potrošnja za tehnološke potrebe mogla staviti u omjer saraspoloživom energijom sadržanom u drvnom ostatku potrebno je izvršiti procjenu ukupnogutroška toplinske energije za rad tehnoloških potrošaa tijekom cijele godine.SUŠARE:Zimski periodQsz = Qs x 180 x 24 x 1,00 x 0,75 x 0,95 = 3.447.360 kWhLjetni periodQslj = Qs x 180 x 24 x 0,60 x 0,75 x 0,93 = 2.024.870 kWhPARIONE:Zimski periodOpz = Qp x 180 x 24 x 1,00 x 0,85 x 0,875 = 1.927.800 kWhLjetni periodQplj = Qp x 180 x 24 x 0,85 x 0,85 x 0,833 = 1.559.976 kWhCENTRALNO GRIJANJEUz toplini potrebnu za zadovoljenje tehnoloških potrošaa potrebno je uzeti u obzir ipotrebe za zagrijavanje radnog prostora od cca 1.500 m2.Ocg = 350 kW (uz pretpostavljenu karakteristiku objekata od 0,8 w/m3K) što vrijediza industrijske objekte srednje veliine.Uz navedene potrošae potrebno je uzeti u obzir i toplinske gubitke u mreži (koja jenužna za povezivanje kotlovnica u jedinstvenu tehnološku cjelinu) u visini cca 8 %transferirane energije, odnosno energije za zagrijavanje objekata i zagrijavanje sušara!Predvia se da je kotlovnica za obskrbu pariona u njihovoj neposrednoj blizini.Toplionski gubitak ima prividnu snagu od :Qg = 0,08 x ( Qs + Qcg ) ( zimi ) odnosno Qg = 0,08 x 0,70 x Qs ( ljeti ).Utrošak energije za potrebe centralnog grijanja je:Zimski periodQcgz = Qcg x 180 x 24 x 1,00 x 0,65 x 0,875 = 859.950 kWhNAPOMENA: U raun je uzeto kao da je grijanje istog intenziteta kroz 6 zimskih mjeseci, teu trajanju 6 dana tjedno i 12 sati dnevno.Utrošak energije na pokrivanje toplinskih gubitaka u mreži je:Zimski periodQgz = 0,08 x ( Qsz + Qcgz ) = 344.585 kWhLjetni period26

Qglj = 0,08 x 0,70 x Qslj = 113.393 kWh.Ukupne potrebe za toplinskom energijom zimi su:Qz = Qsz + Qpz + Qcgz + Qgz = 6.579.695 kWh,a ukupne potrebe za toplinskom energijom ljeti su:Qlj = Qslj + Qplj + Qglj = 3.698.239 kWh.Ukupne potrebe za toplinskom energijom su:Quk = Qz + Qlj = 6.579.695 kWh + 3.698.239 kWh = 10.277.934 kWhPotrebna energija sadržana u gorivu na ulazu u energetsko postrojenje je:Qukg = Quk / 0,75 = 13.703.912 kWh ( toplinske energije sadržane u gorivu ).4 – ENERGETSKA VRIJEDNOST RASPOLOŽIVOG DRVNOG OSTATKAKoliina drvnog ostatka je data svedena na prorez, što znai da je rije o m3 svježegdrva, te je potrebno izraunati njenu energetsku vrijednost u raspoloživom stanju.PILJEVINA – SVJEŽA ( vlažna )Za izraun teplinske energije raspoložive u piljevini bukve raunamo sa slijedeimulaznim podacima:Težina svježeg drva: ...........................................................................................r = 1015 kg/m3Koliina piljevine:........................................................................................................ 2.000 m3Težina piljevine:......................................................................................................2.030.000 kgKalorina mo:..........................................................................................................7.115 kJ/kgUkupni energetski potencijal, Qpv = 1,444 x 10exp10 = ...................................4.012.069 kWhPILJEVINA – PROSUŠENA ( suha )Za izraun teplinske energije raspoložive u prosušenoj piljevini bukve raunamo saslijedeim ulaznim podacima:Težina svježeg drva: ...........................................................................................r = 1015 kg/m3Koliina svježeg drva u formi piljevine....................................................................... 2.000 m3Težina svježeg drva u formi piljevine.....................................................................2.030.000 kgTežina piljevine sa 15% vlažnosti...........................................................................1.074.705 kgKalorina mo:........................................................................................................14.842 kJ/kgUkupni energetski potencijal, Qps = 1,595 x 10exp10 =....................................4.430.769 kWhKRUPNI OTPAD / SJEKA – SVJEŽA ( vlažna )Za izraun teplinske energije raspoložive u piljevini bukve raunamo sa slijedeimulaznim podacima:27

Težina svježeg drva: ...........................................................................................r = 1015 kg/m3Koliina sjeke:............................................................................................................ 4.000 m3Težina sjeke:..........................................................................................................4.060.000 kgKalorina mo:..........................................................................................................7.115 kJ/kgUkupni energetski potencijal, Qs = 2,888 x 10exp10 =......................................8.024.138 kWhUkupni energetski potencijal u raspoloživom drvnom odpadu je:Qdo = Qpv + Qps + Qs = 16.466.976 Kw5 – ENERGETSKA BILANCAZa zakljuak o pokrivenosti potreba za toplinskom energijom sa vlastitim energetskimizvorom, odnosno, drvnim ostatkom potrebno je sagledati njihove omjere na godišnjemnivou.Za praktino raspolaganje drvnim ostatkom potrebno je usporediti i kritine mjesecesa aspekta potrošnje toplinske energije, odnosno zimske mjesece.Godišnji omjerUkupne potrebe za toplinskom energijom:..........................................Qukg = 13.703.912 kWhUkupna raspoloživa toplinska energija:................................................Qdo = 16.466.976 kWhDakle, raspoloživim drvnim ostatkom mogu se pokriti godišnje potrebe za toplinskomenergijom po izgradnji planiranih sušionikih i parionikih kapaciteta.Višak energije u raspoloživom drvnom ostatku je cca 2.763.064 kWh, odnosnoiskazano u drvnoj masi višak je 670 194 kg suhe piljevine.Mjeseni omjerProsjena potreba za toplinskom energijom u zimskom mjesecu:Qukm =Qz / 6 x 0,75 = 1.462.154 kWhProsjean prinos energije u drvnom ostatku u jednom mjesecu:Qdom = Qdo / 12 = 1.372.248 kWh što je za cca 6 % manje od potrebne toplinske energije.6 – ZAKLJUAK I SUGESTIJENa godišnjem nivou javlja se višak drvnog ostatka ( promatranog kao gorivo ) uenergetskom ekvivalentu od cca 2.763.064 kWh.Ukoliko se instalira energetsko postrojenje koje e kao gorivo koristiti vlažni drvniostatak ( piljevinu i sjeku ) logino je višak energetskog ekvivalenta iskazati u koliini suhepiljevine jer se ona može iskoristiti u druge svrhe ( drvni briket ).Eventualni mjeseni nedostatak u zimskim mjesecima nije zabrinjavajui jer se istimože pokriti uštedama na centralnom grijanju i/ili uskladištenjem dijela drvnog ostatka ilidovoženjem drvnog ostatka iz drugog pogona.Naravno treba sagledati i injenicu da se radi o procjenjenim potrebama, te da jegubitak u mreži pretpostavljen u vrijednosti koja nadilazi mogui nedostatak.To ukazuje na28

potrebu izvedbe kvalitetne termike izolacije kako cjevovoda, tako i objekata.Takoe jepretpostavljen rad svih potrošaa punim kapacitetom.Posebno velika, dokazana, ušteda je mogua ugradnjom regulacije na parionama drva.Obzirom da se kao radni medij javlja niskotlana para ( za parione) i topla voda (zasušare i centralno grijanje ) predlaže se izgradnja parne kotlovnice veeg uina koja bi kaogorivo koristila sirovu piljevinu i sjeku, a preko toplinske podstanice bila povezana natoplovodnu instalaciju i postojeu kotlovnicu.Funkcionalni prikaz energetskog postrojenja prikazan je na shemi u prilogu.Ukupni potrebni toplinki uin je :Qe = 1.120 kW (sušare) + 600 kW (parione) + 350 kW (centralno grijanje) + 118 kW(gubici )Qe = 2.188 kW. Ako se uzme u obzir postojee postrojenje sa cca 600 kW instalirane snage,bilo bi dovoljno instalirati jedan kotao uina 1.600 kW.Obzirom da u izraunu nije uzet u obzir faktor istovremenosti rada sušara i pariona istiiznos se smatra rezervom iz koje se pokrivaju gubici usljed gubitka kondenzata iz parione.Preostali drvni otpad mogao bi se koristiti za izradu drvnog briketa. Obzirom naizraunatu godišnju koliino od cca 670.194 kg suhe piljevine koja se akumulira u ljetnimmjesecima realno je raunati s proizvodnjom od cca 670 t briketa.Uin briket preše bi trebao biti ( na bazi 1200 h rada tijekom 6 mjeseci ) cca 600 –700 kg briketa/h.U ovisnosti o troškovima investicije , te eventualnoj mogunosti da se iz drugih izvoradobavlja suha piljevina, može se odabrati i preša veeg uina.Instaliranje preše za briketiranje veeg uina treba sagledati u kontekstu:bilancirani otpad je raspoloživ sada, a nisu izvršena ulaganja u dodatne energetskepotrošae (u ovisnosti o vremenu realizacije ulaganja može se ostvariti veefinsncijske efekte veom prešom)u ovisnosti o daljnjem jaanju prerade suhih piljenica, poveati e se produkcijasuhoga drvnog otpada, što takoe daje mogunost intenzivnijeg briketiranja,treba razmotriti mogunost dovožennja suhog drvnog otpada iz drugih izvora.29

PRILOG 10.1 - PROIZVODNJA DRVENOG BRIKETAZa proizvodnju drvenog briketa potrebno je obezbijediti nekoliko kljunih pretpostavki ito:dovoljnu koliinu drvnog ostatka,odreenu granulaciju drvenog ostatka,zadovoljavajui nivo vlažnosti,odgovarajuu opremu za proizvodnju briketa,ostalu opremu.U narednim poglavljima obrazložit emo uticaj gore navedenih pretpostavki nakvalitet proizvoda.A. Potrebne koliine drvnog ostatkaZavisno od vrste drveta od kojeg nastaje drvni ostatak potrebne su razliite koliinesirovog materijala za proizvodnju tone briketa.U tabeli P 10.1.1 predstavljene su koliine drvnog ostatka, zavisno od njihovogporijekla potrebnog za proizvodnju. Drvni ostatak zadovoljavajue vlažnosti i granulacije.Tabela P 10.1.1 - Potrebne koliine drvenog ostatka za proizvodnju 1 tone briketa.Vrsta drveta Koliina drvnog ostatka Koliina briketaBjelogorino drvo 4 m 3 1 TCrnogorino drvo 6 m 3 1 T50/50 kombinacija 5 m 3 1 T* Podaci su uzeti iz tehnike literature proizvoaa opreme.Ukoliko se radi o drvnom ostatku nezadovoljavajue vlažnosti, potrebne koliine su vee iiskljuivo zavise od koliine vlage. Primjeri uticaja vlažnosti na koliinu, drvnog ostatka,potrebnog za proizvodnju predstavljeni su u tabeli P 10.1.2Tabela P 10.1.2 - Potrebne koliine drvenog ostatka u odnosu na nivo vlažnosti.Koliina vlage Koliina drvnog ostatka Koliina briketaDo 35% 6 m 3 1 TDo 45% 7 m 3 1 TPreko 50% 9 m 3 1 T* Podaci su uzeti iz tehnike literature proizvoaa opreme.31

B. Granulacija drvnog ostatka potrebnog za proizvodnjuDrvni ostatak pojavljuje se u razliitim oblicima i granulacijama:sitna piljevina,bruševina,strugotina,komadni otpad malih dimenzija,vei komadni otpad,okorci,granjevina i panjevi.Za proizvodnju kvalitetnog briketa, potrebno je postii granulaciju od 20x20x5 mm.Od navedenih vrsta drvnog ostatka jedino sitna piljevina, bruševina i strugotina imajuzadovoljavajuu granulaciju. Bitno je napomenuti da suviše sitan drvni ostatak, ija jegranulacija ispod 5mm, nije adekvatan za briketiranje jer je u procesu proizvodnje jako teškoostvariti koherentnost i vrstou briketa.Sav ostali drvni ostatak mora se usitnjavati i mljeti, u za to predvienim specijalnimstrojevima, koji na sebi imaju izlazno sito kojim se reguliše granulacija. Ovi strojevi mogu senabaviti na domaem i europskom tržištu po relativno povoljnim cijanama. Njihova cijenaprvenstveno zavisi od željenog kapaciteta, snage motora i veliine ulaznog otvora. U tabeli P10.1.3 navedeni su neki od proizvoaa ove opreme sa uporednim cijenama.Tabela P 10.1.3 - Lista proizvoaa opreme za usitnjavanje sa uporednim cijenama.KARAKTERISTIKE SJEKEMOTORkWUlazniotvordimenzijeØROTORPROIZVOAGROOSPROIZVOAREINBOLDPROIZVOAWIEMATIP CIJENA TIP CIJENA TIP CIJENA2x5,5 562 x 462 235 mm GZ 30 14.300 € RMZ 500 16.029 € ZM 30 18.600 €2x7,5 562 x 462 235 mm GZ 30 15.300 € RMZ 500 16.704 € ZM 30 19.400 €2x11 562 x 462 235 mm GZ 30 17.100 € RMZ 500 18.504 € ZM 30 21.500 €2x11 700 x 462 280 mm GZ 30 S 23.300 € RMZ 500 S 22.778 € ZM 30 S 26.400 €2x15 700 x 462 280 mm GZ 30 S 24.000 € RMZ 500 S 24.128 € ZM 30 S 28.000 €2x18,5 700 x 462 280 mm GZ 30 S 24.300 € RMZ 500 S 25.084 € ZM 30 S 29.100 €2x11 700 x 760 280 mm GZ 40 23.490 € RMZ 700 S 25.028 € ZM 40 29.000 €2x15 700 x 760 280 mm GZ 40 25.100 € RMZ 700 S 26.378 € ZM 40 30.700 €2x18,5 700 x 760 280 mm GZ 40 26.100 € RMZ 700 S 27.277 € ZM 40 31.700 €2x11 990 x 700 280 mm GZ 50 31.300 € - - ZM 50 41.200 €2x15 990 x 700 280 mm GZ 50 32.000 € - - ZM 50 43.300 €2x18,5 990 x 700 280 mm GZ 50 33.200 € - - ZM 50 44.700 €2x30 990 x 700 280 mm GZ 50 42.700 € - - - -* Podaci su dobijeni na osnovu ponuda proizvoaa.C. Nivo vlažnosti drvnog ostatka i oprema za sušenje32

Da bi se mogao proizvoditi briket nivo vlažnosti drvnog ostatka ne smije biti manji od 6%i vei 16% ukupne unutrašnje vlage. U tabeli P 10.1.4 predstavljeni su okvirni nivoivlažnosti odreenih drvnih proizvoda i razliitih vrsta drvnog ostatka:Tabela P 10.1.4 - Nivoi unutrašnje vlažnosti proizvoda od drveta i drvnog ostatka.Vrsta proizvodaVlažnostMasivni namještaj Do 8%Stolarija Do 12%Daske i grede Do 40%Drvni ostatak - bjelogorica Od 40 do 50%Drvni ostatak - crnogorica Od 50 do 60%* Podaci dobijeni iz strune litarature o vrstama i kvalitetu drveta.Analizom situacije na terenu, ustanovljeno je da veina drvenog ostatka imanezadovoljavajuu vlažnost te je potrebno pristupiti sušenju. Drvni ostatak najbolje je sušitikada je u usitnjenom stanju, jer se tako postižu najbolji efekti.Za sušenje drvnog ostatka mogue je koristiti nekoliko razliitih tehnologija izrade sušara: tunelske sušare, rotacione sušare sa jednim ili više prolaza (plaštova) i pneumatske cijevne sušare.Za zagrijavanje sušara, mogu se koristiti razliite vrste energije, kao što su: drvniostatak, lož ulje ili plin. U tabeli P 10.1.5 su navedene uporedne cijene i karakteristike sušararazliitih proizvoaa.Tabela P 10.1.5 - Uporedne cijene opreme za sušenje piljevine.PoizvoaZemljaporijeklaKapacitetT/h suhogUtrošakel.energijekWhVrstaenergentaUtrošakenergenta posatuCijenaStela Njemaka 1 40 kupac obezbjeuje termo blok 320.000 €MEC Company USA 4 250 drvni ostatak 1 T 300.000 €STON-ING Hrvatska 1 50 drvni ostatak 300 kg 150.000 €* Podaci su dobijeni na osnovu ponuda proizvoaa.** U cijene nije uraunat prevoz i montaža.*** Ova oprema spada u vangabaritne terete tako da je potreban specijalni prevoz.Uzimajui u obzir cijene ponuene opreme, kao i visoke cijene transporta opreme,procjenjene potrebne kapacitete, cijene razliitih energenata i analizirajui iskustvaproizvoaa briketa, mi smo u ovoj studiji, kao najadekvatniji, predstavili nain sušenjaupotrebom rotacione sušare sa više prolaza (plaštova) koja kao energent koristi drvni ostatak( proizvoa STON-ING iz Hrvatske).Osnovni dijelovi od kojih se sušara sastoji su: predsilos sušare iz kojeg se drvenamasa automatski dozira u bubanj sušare, predsilos kotla iz kojeg se drvena masa dozira uložište, izmjenjiva toplote uz pomo kojeg se uduvava topli zrak u bubanj sušare, rotacionibubanj sušare sa tri prolaza (plašta), izlazni silos za suhu drvenu masu sa ciklonskimodvajaem, ureaji i elektronika koji regulišu rad sušare.Kapacitet ovakve sušare zavisi od promjera i dužine bubnja, kao i od parametaraulazne vlažnosti drvene mase. Kao primjer navest emo kapacitet sušare iji je bubanj dužine5 metara, a njegov promjer 3 metra. Ukoliko uzmemo da je ulazna vlažnost do 50%, kapacitet33

cijevi za pneumetski transport drvene mase, silosi za skladištenje, pužni izvlakai i dozatori na silosima, ureaj za sjeenje briketa, mašina za pakovanje briketa i ostala oprema za transport i manipulaciju.Kvalitet i koliina ove opreme direktno utie na efikasnost proizvodnje i smanjenjetroškova. Njena nabavka zavisi od investitora odnosno od projektovanog nivoaautomatizacije.Pomenutu opremu veina kompanija koje se bave preradom drveta ve posjeduju,osim pužnog izvlakaa iz silosa, dozatora za presu i mašine za pakovanje koje je moguenabaviti ili napraviti na domaem tržištu uz obezbjeivanje projekte dokumentacije.H. Naini pakovanja briketaBriket se može pakovati na nakoliko naina i to: u rasutom stanju u velike vree, napaletu omotanu stre folijom, u manja pakovanja po 10 kg umotan u termoskupljajuu foliju,u kartonske kutije od po 10 i 20 kg, u papirne vree od po 5 i 10 kg ili u rasutom stanjudirektno u kamione za velike potrošae (kotlovnice).U zavisnosti od naina pakovanja i kvaliteta briketa zavisi i njegova konana cijena.Fotografije primjera pakovanja i transportovanja briketa prikazane su u Prilogu10.1.1.36

PRILOG 10.1.1.1 – ŠEMATSKI PRIKAZ POSTROJENJA ZA BRIKETIRANJE SASUŠAROM1.6. Ciklonski separator na vrhu silosa1.7. Izvlaka1.8. Pužni transporter za silos kotla1.9. Pužni transporter za silos sušare2.1. Dozirni silos kotla2.2. Pužni dozator kotla2.3. Kota2.4. Komora za mješanje2.5. Ventilator visokog pritiska3.1. Dozirni silos sušare3.2. Rotaciona komora sušare3.3. Veza izmeu sušare i kotla4.1. Cijevi za pneumatski transport4.2. Ciklon separator4.3. Ventilator za topli zrak4.4. Dimnjak4.5. Transportni vijak5.1. Silos briket prese5.2. Briket presa5.3. Linija za hlaenje briketa5.4. Odsisava toplog zraka6.1. Glavni razvodni ormar struje6.2. Glavni upravljaki ormar postrojenja6.3. Kontrolni ormar briket preseSlika P 10.1.1.1.1Šematski prikaz postrojenja za briketiranje sa sušarom.41

PRILOG 10.2 - PROIZVODNJA PELETAPelet je vrsta briketa od drvenog ostatka ije je prenik od 6 do 10 mm, a dužina od50 do 100 mm. Za proizvodnju peleta potrebno je obezbijediti nekoliko kljunih pretpostavki: dovoljnu koliinu drvnog ostatka, odreenu granulaciju drvnog ostatka, zadovoljavajui nivo vlažnosti, odgovarajuu opremu za proizvodnju peleta, sušaru za gotov proizvod, ostalu opremu.A. Koliine drvnog ostatka potrebne za proizvodnjuKao i za proizvodnju briketa za proizvodnju peleta potrebno je obezbijediti skoro istekoliine drvnog ostatka da bi se dobila odreena koliina proizvoda.U tabeli P 10.2.1 predstavljene su koliine drvnog ostatka, zavisno od njihovogprojekta, potrebnog za proizvodnju. Drvni ostatak je zadovoljavajue vlažnosti i granulacije.Tabela P 10.2.1 - Potrebne koliine drvenog ostatka za proizvodnju 1 tone peleta.Vrsta drveta Koliina drvnog ostatka Koliina peletaBjelogorino drvo 4 m 3 1 TCrnogorino drvo 6 m 3 1 T50/50 kombinacija 5 m 3 1 T* Podaci su uzeti iz tehnike literature proizvoaa opreme.Ukoliko se radi o drvenom ostatku nezadovoljavajue vlažnosti potrebne koliine su vee ione iskljuivo zavise od koliine vlage. Primjeri su navedeni u tabeli P 10.2.2.Tabela P 10.2.2 - Uticaj koliine vlage na koliinu drvnog ostatka, za proizvodnju 1 tone briketa.Koliina vlage Koliina drvnog ostatka Koliina peletaDo 35% 6,5 m 3 1 TDo 45% 7,5 m 3 1 TPreko 50% 9,5 m 3 1 T* Podaci su uzeti iz tehnike literature proizvoaa opreme.Bitno je da drvni ostatak mora biti izrazito ist, bez drugih materija (prašina, pjesak,plastika, itd.). Preporuljivo je da u drvnom ostatku nema sastojaka kore, ili je ima u veomamalim koliinama, jer to utie na kvalitet peleta.B. Granulacija drvnog ostatka za proizvodnjuZa proizvodnju kvalitetnog peleta potrebno je postii granulaciju cca 2 do 5 mm. Odraspoloživog drvnog ostatka ovu granulaciju imaju samo sitna piljevina i bruševina. Krupnijidrvni ostatak, koji je u granulaciji preko 5mm nije pogodan za peletiranje jer je u procesuproizvodnje teško ostvariti njegovu koherentnost i vrstou. Ovaj drvni ostatak mora se43

usitnjavati i mljeti, u strojevima koji mogu ostvariti željenu granulaciju. Ovi strojevi mogu senabaviti na domaem i evropskom tržištu po relativno povoljnim cijenama. Njihova cijenazavisi od kapaciteta, snage motora i veliinom ulaznog otvora.U tabeli P10.2.3 navedeni su neki od proizvoaa ove opreme sa uporednim cijanama.Tabela P 10.2.3 - Lista proizvoaa opreme za usitnjavanje sa uporednim cijenama.KARAKTERISTIKE SJEKEMOTORkWUlazniotvordimenzijeØROTORPROIZVOAGROOSPROIZVOAREINBOLDPROIZVOAWIEMATIP CIJENA TIP CIJENA TIP CIJENA2x5,5 562 x 462 235 mm GZ 30 14.300 € RMZ 500 16.029 € ZM 30 18.600 €2x7,5 562 x 462 235 mm GZ 30 15.300 € RMZ 500 16.704 € ZM 30 19.400 €2x11 562 x 462 235 mm GZ 30 17.100 € RMZ 500 18.504 € ZM 30 21.500 €2x11 700 x 462 280 mm GZ 30 S 23.300 € RMZ 500 S 22.778 € ZM 30 S 26.400 €2x15 700 x 462 280 mm GZ 30 S 24.000 € RMZ 500 S 24.128 € ZM 30 S 28.000 €2x18,5 700 x 462 280 mm GZ 30 S 24.300 € RMZ 500 S 25.084 € ZM 30 S 29.100 €2x11 700 x 760 280 mm GZ 40 23.490 € RMZ 700 S 25.028 € ZM 40 29.000 €2x15 700 x 760 280 mm GZ 40 25.100 € RMZ 700 S 26.378 € ZM 40 30.700 €2x18,5 700 x 760 280 mm GZ 40 26.100 € RMZ 700 S 27.277 € ZM 40 31.700 €2x11 990 x 700 280 mm GZ 50 31.300 € - - ZM 50 41.200 €2x15 990 x 700 280 mm GZ 50 32.000 € - - ZM 50 43.300 €2x18,5 990 x 700 280 mm GZ 50 33.200 € - - ZM 50 44.700 €2x30 990 x 700 280 mm GZ 50 42.700 € - - - -* Podaci su dobijeni na osnovu ponuda proizvoaa.C. Nivo vlažnosti drvnog ostatka potrebnog za proizvodnjuDa bi se mogao proizvoditi pelet, nivo vlažnosti drvnog ostatka ne smije biti ispod6%, a niti prelaziti 12% ukupne vlage. U tabeli br. P 10.2.4. navedeni su okvirni nivoivlažnosti drvnih proizvoda i razliitih vrsta drvnog ostatka:Tabela P 10.2.4 - Nivoi unutrašnje vlažnosti proizvoda od drveta.Vrsta proizvodaVlažnostMasivni namještaj Do 8%Stolarija Do 12%Daske i grede Do 40%Drvni ostatak - bjelogorica Od 40 do 50%Drvni ostatak - crnogorica Od 50 do 60%* Podaci dobijeni iz strune literature o vrstama i kvalitetu drveta.Analizom situacije na terenu, ustanovljeno je da veina raspoloživog drvnog ostatkaima nezadovoljavajuu vlažnost te je potrebno njegovo sušenje prije procesa proizvodnjepeleta. Drvni ostatak najbolje je sušiti kada je u usitnjenom stanju jer se tako postižu najboljiefekti.Za sušenje drvnog ostatka mogue je koristiti identina postrojenja i tehnologije kaopri proizvodnji briketa, ali je njegov kapacitet manji zbog potrebe za dobijanjem manjegnivoa vlage izlazne sirovine. Koristi se nekoliko razliitih vrsta i izvora energije zavisno oddostupnosti i cijene.44

U tabeli P 10.2.5 navedene su uporedne cijene i karakteristike sušara razliitihproizvoaa, te koliina dobivene suhe sirovine.Tabela P 10.2.5 – Uporedne cijene opreme za sušenje piljevine.PoizvoaZemljaporijeklaKapacitetT/hsuhogUtrošakel.energijekWhVrstaenergentaUtrošakenergenta posatuCijenaStela Njemaka 0,8 40 kupac obezbjeuje termo blok 320.000 €MEC Company USA 3 250 drvni ostatak 1 T 300.000 €STON-ING Hrvatska 0,8 50 drvni ostatak 300 kg 150.000 €* Podaci su dobijeni na osnovu ponuda proizvoaa.** U cijene nije uraunat prijevoz i montaža.*** Ova oprema spada u vangabaritne terete tako da je potreban specijalni prevoz.Ukoliko je ulazna vlažnost drvnog ostatka manja, kapacitet sušare proporcionalno sepoveava te se na kraju procesa sušenja dobije vea koliina sirovine. Izlazna vlaga drvenemase mora biti od 8% do 12%, što predstavlja optimalnu vlažnost za proizvodnju peleta.D. Oprema za proizvodnju peletaPelet se proizvodi u specijalnim mašinama iskljuivo konstruisanim za tu namjenu. Uprocesu proizvodnje peleta potrebna je i dodatna oprema za sami proces proizvodnje kao štoje: ureaj za dodavanje vezivnog sredstva i vode, ureaj za doziranje u pelet presu, tunelska sušara za gotov proizvod.U smjesu za proizvodnju peleta dodaje se vezivno sredstvo (lignin ili škrob) i odreenakoliina vode da bi se moglo ravnomjerno izmješati sa drvenom masom. Takva smjesa seposebnim dozatorom usipa u presu za prizvodnju peleta, koji se nakon proizvodnje morasušiti u posebnim tunelskim sušarama.Oprema za doziranje i mješanje veziva i vode može se nabaviti i napraviti nadomaem tržištu uz obezbjeenje odgovarajue dokumentacije.U svijetu postoji nekoliko proizvoaa pelet presa i veina od njih izrauje opremu posistemu „custom design“ tj. prema zahtjevima kupca tako da je jako teško odrediti tržišnecijene ove opreme. Predstavljene cijene u tabeli P 10.2.6 su okvirne, dobivene u direktnomkontaktu sa dva proizvoaa.Tabela P 10.2.6 - Uporedne cijene pelet presa.Proizvoa Zemlja MODELLarus ImpiantiKAHL GmbHItalijaNjemaka*Podaci dobijeni od proizvoaa.** Ovo su okvirne cijene pelet presa.KAPACITETkg/hInstalisanasnaga /kWPrenikpeleta /mmCIJENA / €Skid Sinte 1000 80-150 13 6-12 56.000,00 €Sinte 2500 S 250-350 28 6-12 58.000,00 €Sinte 4500 S 1000-1300 115 6-12 125.000,00 €38-600 500 75 2-40 52.600,00 €38-780 1000 110 2-40 89.420,00 €37-850 1500 132 2-40 134.130,00 €39-1000 2000 200 2-40 174.369,00 €45-1250 2500 250 2-40 209.242,80 €60-1250 3000 2x200 2-40 230.167,08 €45

Dodatna oprema koja je neophodna u procesu proizvodnje peleta je tunelska sušara zasušenje gotovog proizvoda. Ovaj tip sušare sastoji se od metalnog tijela dužine minimalno 15metara te pokretne perforirane trake koja provlai pelet kroz sušaru. Kao izvor toplote za ovuvrstu sušare koriste se otvoreni plamenici na plin ili lož ulje te usisni/ ispusni ventilatori kojiobezbjeuju cirkulaciju toplog zraka unutar sušare. Mogue je ovaj sistem snabdjeti toplimzrakom i iz drugih izvora energije (kotlovnica) ali je onda potrebno instalirati izmjenjivaetoplote što dodatno poveava ukupnu investiciju. Ovu sušaru mogue je nai na europskomtržištu i njena cijena kree se od 100.000 eura do 300.000 eura, u zavisnosti od kapaciteta ivrste energenta. Ove sušare takoer se izrauju po principu „custom design“ tj. premazahtjevima kupca tako da nismo mogli doi do traženih cijena i pored obavljanihmnogobrojnih kontakata i razgovora sa proizvoaima.E. Ostala oprema potrebna u procesu proizvodnjeDa bi se proizveo pelet odnosno uvezao kompletan sistem, potrebna je dodatnaoprema kao što je: cijevi za pneumetski transport drvene mase, silosi za skladištenje, pužni izvlakai i dozatori na silosima, mašina za pakovanje peleta i ostala oprema za transport i manipulaciju.Nivo i koliina ove opreme zavisi od investitora i projektovanog nivoa automatizacijeproizvodnje.Pomenutu opremu veina kompanija koje se bave preradom drveta ve posjeduju,osim pužnog izvlakaa, dozatora za silose i mašine za pakovanje koju je mogue nabaviti inapraviti na domaem tržištu uz obezbjeivanje adekvatne projektne dokumentacije.F. Naini pakovanja peletaPelet se obino pakuje u plastine ili papirne vree težine od 20 do 50 kg ili setransportuju u rasutom stanju, u posebnim cisternama.U zavisnosti od naina pakovanja i kvaliteta peleta zavisi i njegova konana cijena.Fotografije primjera naina pakovanja i transporta peleta date su u Prilogu 10.2.1.46

PRILOG 10.3 - PROIZVODNJA TOPLOTNE ENERGIJEJedan od esto primjenjivanih metoda iskorištavanja drvenog ostatka u BiH jedirektno loženje u posebnim kotlovima prilagoenim za tu namjenu i proizvodnja toplotneenergije za potrebe proizvodnih procesa ili grijanje prostorija. U daljem tekstu ukratko emoobjasniti princip rada ovakvog postrojenja sa nekim finansijskim pokazateljima.a) Opis postrojenjaPostrojenje se sastoji iz proizvodnog pogona koji ine tri cjeline:- deponija goriva sa opremom za prihvat, obradu ( usitnjavanje ) i izvlaenje za daljnjitransport,- prostorija sa kotlom na drvni ostatak sa prateom opremom za tretman dimnihplinova, pripremu napojne vode, razdiobu radnog medija i drugom opremom,- prostor sa postojenjima za hidro-termiku obradu drveta ( sušare za drvo, parione,....)Na deponiji se nalazi prostor za prihvat i manipulaciju drvnom masom i po potrebinjeno usitnjavanje. Piljevina koja se doprema, iz prikolice se pneumatski istovara i dozira upreddeponiju / deponiju. Usitnjiva je dimenzioniran i kapacitiran prema uobiajenompilanskom otpadu.U energetskom dijelu nalazi se vrelovodni kotao ložen otpadnom biljnom masom zaproizvodnju toplinske energije. Kotao ima pominu rešetku koja garantira kvalitetnoizgaranje uz zadovoljenje uvjeta zaštite okoliša. Gorivo se na ložišnu rešetku potiskujehidraulikim potiskivaima, a zrak za izgaranje dovodi se po zonama uz pomo tlanihventilatora. Dimni plinovi odsisavaju se preko multiciklonsklog proistaa dimnih plinova iodvode u dimnjak. Cirkulacijske pumpe osiguravaju cirkulaciju radnog medija, aekspanzijski modul njegovu ekspanziju. Posredstvom izmjenjivaa topline osigurava se medijtemperature potrebne za rad sušara za drvo i instalacije centralnog grijanja, a parione za drvosu indirektnog tipa.U proizvodnom dijelu nalaze se sušare za drvo u kojima se vrši sušenje:- piljenica koje se izvoze ili idu u daljnu preradu ( industrija namještaja, podova,....),- konzumno ( ogrijevno ) drvo namjenjeno izvozu, a s ciljem zadovoljenja kriterija EUu pogledu udjela vlage,- gotova ambalaža s ciljem fitosanitarnog tretmana a u svrhu zadovoljenja izvoznihkriterija EU u pogledu stanja ambalaže u meunarodnom transportu i parione (indirektne ) u kojima se vrši parenje drva.Kao potroša u zimskom periodu javlja se i instalacija centralnog grijanja eventualnihsusjednih objekata, manjeg naselja i sl.b) Proizvodni i finansijski pokazateljiPokazatelji su prikazani za dva postrojenja razliitog uinka i u postupku normalneeksploatacije, što podrazumijeva kontinuirani rad, jer tehnološki potrošai zahtijevajustalnu opskrbu energijom.51

Tabela P 10.3.1 - kalkulacija investicije i finansijskih uinaka postrojenja u dvije varijante.Postrojenje od 4 MWPostrojenje od 2 MWInvesticijaOprema 595.000 € 415.000 €Radna snagaSSS,VKV 3 3NSS,NKV 3 3GORIVODrvni otpad do 17.000 m3 do 10.600 m3Voda i energijaVoda* 10 m3 8 m3El energija** do 540.000 kWh do 385.000 kWhProizvodToplinska energija*** 33.600 MWht 21.000 MWhtVrijednost517.440 € 323.400 €proizvoda***** Voda se koristi samo za punjenje instalacije.** Potrošnja elektrine energije kalkulirana je sa cjelogodišnjim radom pri maksimalnom uinu i uz radelektromotornog usitnjivaa.*** Toplinska energija je izraunata uz rad kotla s maksimalnim uinom i uz 350 dana rada.**** Vrijednost proizvedene toplinske energije je kalkulirana sa 65% cijene toplinske energije iz CTS-a uZagrebu ( 15,4 EUR/MWh u što nije uraunata naknada za raspoloživost izvora koja se obraunava sa 1.121,40EUR/MWt mjeseno i koja je u ovoj kalkulaciji zanemarena ).52

PRILOG 10.3.1 - ŠEMATSKI PRIKAZ ENERGETSKOG POSTROJENJEŠUMSKAEKSPLOAT.USITNJIVAPRERADAUSITNJIVA DEPONIJA DRVNE MASEPARNI KOTAOLOŽEN DRVNIM OTPADOMElektrina energija iz javneelektrodistribucijeToplinski razdjelnikPOTROŠAI ENERGIJE- Industrijski i stambeni objekti s instalacijama centralnog grijanja- Industrijski objekti sa tehnološkim potrebama- Hidrotermika prerada drva ( sušare, parione,...)POTROŠAI ENERGIJE I DRVNE MASE- Postrojenja za proizvodnju briketa i peletaPrincipijelna shema termoenergetskog postrojenja loženog drvnim / šumskim otpadomSlika 10.3.1.1 Šematski prikaz energetskog postrojenja.53

PRILOG 10.4 - PROIZVODNJA TOPLOTNE I ELEKTRINE ENERGIJE(KOGENERACIJA)Pored proizvodnje toplotne energije mogue je, uz upotrebu odgovarajue opreme,kao što su visokotlane parne tubine ili gasne turbine, obezbijediti i proizvodnju odreenekoliine elektrine energije za vlastite potrebe ili za dalju prodaju. U daljem tekstu ukratko jeobjašnjen princip dobijanja ovih vrsta energije iz drvenog ostatka uz neke finansijskepokazatelje.a) Opis postrojenjaPostrojenje se sastoji iz proizvodnog pogona koji ine tri cjeline:- deponija goriva sa opremom za prihvat, obradu ( usitnjavanje ) i uzvlaenje za daljnjitransport,- prostorija sa kotlom na drvni ostatak sa prateom opremom za tretman dimnihplinova, pripremu napojne vode, razdiobu radnog medija i drugom opremom,- prostorija u kojoj se nalazi postrojenje za tretman kondenzata i parni motor spojen sageneratorom za proizvodnju elektrine energije i sinkronim ureajem,- prostor sa postojenjima za hidro-termiku obradu drva ( sušare za drvo, parione,....) ilidrugi potrošai toplinske energije.Na deponiji se nalazi prostor za prihvat i manipulaciju drvnom masom i po potrebinjeno usitnjavanje. Piljevina koja se doprema iz prikolice pneumatski se istovara i dozira upreddeponiju / deponiju. Usitnjiva je dimenzioniran i kapacitiran prema uobiajenompilanskom otpadu.U energetskom dijelu nalazi se visokotlani parni kotao ložen otpadnom biljnommasom za proizvodnju toplinske energije. Kotao ima pominu rešetku koja garantirakvalitetno izgaranje uz zadovoljenje uvjeta zaštite okoliša. Gorivo se na ložišnu rešetkupotiskuje hidraulikim potiskivaima, a zrak za izgaranje dovodi se po zonama uz pomotlanih ventilatora. Dimni plinovi odsisavaju se preko multi-ciklonsklog proistaa dimnihplinova i odvode u dimnjak. Tlane pumpe osiguravaju napajanje kotla, a postrojenje zapripremu vode potrebni kvalitet vode.Posredstvom izmjenjivaa topline osigurava se medij temperature potrebne za radsušara za drvo i instalacije centralnog grijanja, a parione za drvo su indirektnog tipa.Proizvodnja elektrine energije vrši se pomou parnog motora spojenog sageneratorom 400 V /50 Hz. Za kalkulaciju je odabran ovaj nain proizvodnje jer je manjeosjetljiv na oscilacije radnih parametara kotla ( što je mjera opreza jer se radi oniskokalorinom gorivu ) i jednostavniji je za održavanje. Za vea postrojenja je uputnijekoristiti druge (efikasnije) naine proizvodnje struje.U proizvodnom dijelu nalaze se sušare za drvo u kojima se vrši sušenje:- piljenice koje se izvoze ili idu u daljnu preradu (industrija namještaja, podova,....),- konzumno (ogrjevno) drvo namijenjeno izvozu, a s ciljem zadovoljenja kriterija EU, upogledu prisutne vlage,- gotova ambalaža s ciljem fitosanitarnog tretmana, a u svrhu zadovoljenja izvoznihkriterija EU, u pogledu stanja ambalaže u meunarodnom transportu i parione(indirektne) u kojima se vrši parenje drva, te sušare za sušenje piljevine s ciljembriketiranja (kontinuirana potrošnja toplinske i elektrine energije što odgovarakogeneracijskom postrojenju) i plasmana na tržište.55

Kao potroša u zimskom periodu javlja se i instalacija centralnog grijanja eventualnihsusjednih objekata, manjeg naselja, i sl. U sluaju kada nije mogue osigurati potpunikonzum toplinske energije potrebno je predvidjeti ugradnju rashladnika vode.b) Proizvodnja i finansijki pokazateljiPokazatelji su prikazani za dva postrojenja razliitog uina i u postupku normalneeksploatacije, što podrazumijeva kontinuirani rad jer tehnološki potrošai zahtijevajustalnu opskrbu energijom.Tabela P 10.4.1 - kalkulacija investicije i finansijskih uinaka postrojenja u dvije varijante.Postrojenje sa kotlom od4MWPostrojenje sa kotlom od 2,5MWInvesticijaOprema 875.000 € 705.000 €Objekt 65.000 € 55.000 €Radna snagaVSS 1 1SSS,VKV 3 3NSS,NKV 3 3GorivoDrvni otpad do 17.000 m3 do 10.600 m3Voda i energijaVoda 2.800 m3 1.800 m3El energija 540.000 kWh 385.000 kWhProizvodElektrina energija* 1.980.000 kWhe 1.108.800 kWheToplinska energija** 28.848 MWht 18.624 MWhtVrijednost oba523.459 € 331.161 €proizvoda**** Pri kalkuliranju ukupne proizvedene elektrine energije raunalo se sa maksimalnom proizvodnjom tijeko330 dana godišnje ( pretpostavljaju se prekidi u radu s ciljem preventivnog servisiranja ).** Toplinska energija je raunata uz rad kotla s maksimalnim uinom i uz rad 350 dana godišnje.*** Kod kalkulacije vrijednosti proizvoda raunalo se sa 10,00 EUR/MWht i 0,04 EUR / kWhe.Kao primjer upotrebe ove energije navešemo da se elektrina energija iz obnovljivihizvora topline u Sloveniji stimulirana i plaa se 17 SLT/kWhe odnosno cca 0,07 EUR/kWhe.U zemljama EU ovako dobijeni kilovati nazivaju se „zelenim kilovatima“ i dodatno sustimulisani od strane EU kao ekološki i proizvedeni od bioobnovljivih izvora energije, tj. kaosupstitucija ostalim skupim i „prljavim“ izvorima energije.U BiH je tek stupio na snagu zakon o mini elektranama u kojem je definisano kako ina koji nain odreeni manji proizvoai mogu prodavati elektrinu energiju u sistemElektrodistribucije BiH. Prema našim saznanjima, ovaj zakon predvia jako malestimulativne cijene el.energija i pogodan je samo za vee proizvoae koji e energijuproizvoditi iz vodenih potencijala. Još jedan dodatni problem koji se javlja kod prodajeel.energije elektroenergetskom sistemu da se moraju obezbijediti dodatni ureaji kojisinhroniziraju isporuku u sistem. Ova dodatna investicija za postrojenja manjeg kapacitetanije preporuiva.56

PRILOG 10.4.1 - ŠEMATSKI PRIKAZ KOGENERACIJSKOG POSTROJENJAŠUMSKAEKSPLOAT.USITNJIVAPRERADAUSITNJIVA DEPONIJA DRVNE MASEPARNIMOTORPARNI KOTAOLOŽEN DRVNIM OTPADOMElektrini razdjelnikToplinski razdjelnikPOTROŠAI ENERGIJE- Industrijski i stambeni objekti s instalacijama centralnog grijanja- Industrijski objekti sa tehnološkim potrebama- Hidrotermika prerada drva ( sušare, parione,...)POTROŠAI ENERGIJE I DRVNE MASE- Postrojenja za proizvodnju briketa i peletaPrincipijelna shema kogeneracijskog postrojenja loženog drvnim / šumskim otpadomSlika 10.4.1.1 Šematski prikaz kogeneracijskog postrojenja.57

PRILOG 10.5 - PROIZVODNJA ETERINIH ULJAJedan od novijih i skoro nepoznatih naina korištenja drvenog ostatka u BiH jeproizvodnja eterinih ulja. Kao osnovna sirovina u ovom procesu koristi se drvni ostatak kojiostaje u šumama (granjevina) pretežno od crnogorinog drveta. Ova vrsta drveta u sebi sadrživeliki postotak ovih ulja i upotrebom odreenih industrijskih procesa mogue je to uljeizdvojiti.Eterina ulja upotrebljavaju se u raznim granama industrije, pogotovo u farmaciji ihemijskoj industriji. U zadnjih nekoliko godina potražnja za eterinim uljima je porasla zbognjihovog prirodnog sastava i sve veeg pritiska na industiju da u proizvodnji koriste prirodnesastojke. Cijena ovih ulja na tržištu EU se kree od 100 – 120 eura za kilogram.Još jedan pozitivan aspekt iskorištavanja drvenog ostatka koji ostaje šumama je i utome što ova vrsta otpada jako šteti šumi i šumskom tlu, zbog svog sastava i velike koliinehemijskih suspstanci koje sadrži. U procesu truljenja i raspada, ove hemijske supstance ukombinaciji sa atmosferalijama izazivaju kiselost tla, što negativno utie na kvalitet i prirastšume. Pored toga, u procesu truljenja oslobaa se toplota koja privlai razne nametnike štetneza šume (crv potkornjak) koji nalaze idealno stanište u naslagama granjevine. Ovi nametnicisistematski uništavaju šume i izazivaju ogromne materijalne štete. Nerijetko smo bili u prilicida ujemo ili ak da vidimo kao šume umiru i suše se usljed napada šumskih nametnika ikako se troše ogromna sredstva za njihovo uništavanje.U daljem tekstu ukratko smo objasnili tehnološki nain dobijanja eterinih ulja uzneke finansijske pokazatelje.a) Opis postrojenjaPostrojenje se sastoji iz proizvodne hale podijeljene u tri dijela: energetski dio,proizvodni dio i skladište gotovih proizvoda.U energetskom dijelu nalazi se niskotlani parni kotao ložen otpadnom biljnommasom za proizvodnju pare nužne za tehnološki postupak. Kotao je opremljen ureajem založenje, ventilatorima za dovod zraka nužnog za izgaranje te dimovodnim traktom. Uz kotaoje postrojenje za pripremu napojne vode i upravljaki ormar. Iz istog ormara, koji služi kaoGRO vrši se napajanje svih tehnoloških potrošaa.U proizvodnom pogonu nalazi se usitnjiva biljne mase ( granjevine ) , uparivakeposude sa kondenzatorima i hladnjacima te dizalicom za punjenje uparivaa biljem. Uzpomenuto u ovom dijelu postrojenja je i sva pomona oprema.b) Proizvodnja i finansijski pokazateljiPokazatelji su prikazani za dva postrojenja razliitog uina i u postupku normalneeksploatacije, što podrazumijeva rad u dvije smjene, 6 dana u tjednu i održavanje energetskogpogona preko vikenda.NAPOMENA: Rad subotom i rad preko vikenda tretiraju se kao preraspodjela radnogvremena jer se u dijelu godine rad postrojenja , radi nepristupanosti mase, obustavlja.59

Tabela P 10.5.1 - Kalkulacija incesticije i finansijskih uinaka postrojenja u dvije varijante.Postrojenje sa 4x2,5 m 3uparivaimaPostrojenje sa 4x2,0 m 3uparivaimaInvesticijaOprema 225.000 € 164.000 €Objekt 190.000 € 144.000 €Radna snagaSSS,VKV 2 2NSS,NKV 6 4SirovinaGranjevina jele 6.600 m 3 2.650 m 3Voda i energijaVoda* 4.650 m 3 1.850 m 3El. energija 87.000 kWh 66.300 kWhOgrijevno drvoKao energent se koristigranjevinaKao energent se koristigranjevinaProizvodKoliina ulja** 6.440 kg 2.760 kgVrijednost644.000 € 276.000 €proizvoda**** Voda se veim dijelom koristi u rashladne svhe i poželjno je lociranje objekta uz vodotoke. Smanjenjeutroška vode se postiže ugradnjom dopunske opreme.** Koliina ulja koja se dobije iz granjevine jele uzeta je prema prosjenom rezulatu ostvarenom napostrojenju 4x2,0 m 3 uparivaima koje radi u Gorskom Kotaru, Hrvatska, a ovisi o kvaliteti sirovine.*** Vrijednost proizvoda je uzeta nižom nego to postiže proizvoa iz Hrvatske izvozom na tržište EU.60

PRILOG 12 - ANALIZA POKAZATELJA ISPLATIVOSTI IMPLEMENTACIJERAZLIITIH TEHNOLOGIJAA- PROIZVODNJA BRIKETAa) Primjeri troškova i potencijalne zarade za razliite kapacitete proizvodnje odsuhog repromaterijalaU donjim tabelama navest emo neke kalkulacije na osnovu kojih se mogu vidjetiefekti proizvodnje sa ukalkulisanim troškovima.Tabela P 12.1.1 - Kalkulacija troškova elektrine energije.Kapacitetmašinepo satuInstalisanasnaga zamašinu(kWh)Instalisanasnaga zaostaleureaje(kWh)Ukupnainstalisanasnaga(kWh)Maksimalnapotrošnjado 80% odinstalisanesnageCijenakWhUkupnopo satuBrojradnihsati u 12mjeseciUkupantrošakel.energijeza 12mjeseci225 kg 18,5 3 21,5 17,2 0,13 € 2,24 € 2.112 4.722 €500 kg 22 3 25 20 0,13 € 2,60 € 2.112 5.491 €800 kg 30 3 33 26,4 0,13 € 3,43 € 2.112 7.248 €1200 kg 37 3 40 32 0,13 € 4,16 € 2.112 8.786 €1400 kg 37 3 40 32 0,13 € 4,16 € 2.112 8.786 €2200 kg 55 3 58 46,4 0,13 € 6,03 € 2.112 12.740 €* Podaci preraunati na osnovu potrošnje energije propisane uputstvima proizvoaa i cijene energije na tržištu.Uzimajui u obzir koliine potrebne piljevine, ukoliko je ona u suhom stanju, a premapodacima iz tabela P 10.1.1 u Prilogu 10.1, uvrštavanjem ovih pokazatelja dobijemo sljedeukalkulaciju:Tabela P 12.1.2 - Kalkulacija troškova kupovine i prevoza repromaterijala.Kapacitetmašinepo satu(kg)Ukupnoza 12mjeseci(T)Potrebnakoliinapiljevine(m 3 )Cijenapiljevinepo m 3Ukupno zapiljevinuBrojkamionazaprijevozCijenaprijevozapokamionuUkupnozaprijevozUkupnitroškovi zarepromaterijal225 475 2.376 2,5 € 5.940 € 119 75 € 8.925 € 14.865 €500 1.056 5.280 2,5 € 13.200 € 264 75 € 19.800 € 33.000 €800 1.690 8.448 2,5 € 21.120 € 422 75 € 31.650 € 52.770 €1200 2.534 12.672 2,5 € 31.680 € 634 75 € 47.550 € 79.230 €1400 2.957 14.784 2,5 € 36.960 € 739 75 € 55.425 € 92.385 €2200 4.646 23.232 2,5 € 58.080 € 1.162 75 € 87.150 € 145.230 €* Podaci preraunati na osnovu potrebnih koliina piljevine za odreeni kapacitete i cijena prevoza na tržištu.Uzimajui u obzir gornje kalkulacije te varijante u kojima e proizvoa kupovaticjelokupan potrebni repromaterijal, kupovati dio repromaterijala ili obezbjeivati dovoljnukoliinu vlastitog repromaterijala dobit emo slijedee kalkulacije isplativosti ovakveproizvodnje61

Tabela P 12.1.3 - Kalkulacija troškova i dobiti ukoliko se kupuje cjelokupni repromaterijal.Kapacitetmašinepo satu(kg)Proizvodnja za12mjeseci(T)TroškovienergijeTroškovisirovineTroškovi2radnikaza 12mjeseciUkupnitroškoviza 12mjeseciOstalitroškovi(do 5%ukupnihtroškova)UkupnosvitroškoviCijenabriketanatržištuUkupanprihod225 475 4.722 € 14.865 € 8.600 € 28.187 € 1.409 € 29.597 € 60 € 28.500 € -1.097 €500 1.056 5.491 € 33.000 € 8.600 € 47.091 € 2.355 € 49.446 € 60 € 63.360 € 13.914 €800 1.690 7.248 € 52.770 € 8.600 € 68.618 € 3.431 € 72.049 € 60 € 101.400 € 29.351 €1200 2.534 8.786 € 79.230 € 8.600 € 96.616 € 4.831 € 101.447 € 60 € 152.040 € 50.593 €1400 2.957 8.786 € 92.385 € 8.600 € 109.771 € 5.489 € 115.259 € 60 € 177.420 € 62.161 €2200 4.646 12.740 € 145.230 € 8.600 € 166.570 € 8.328 € 174.898 € 60 € 278.760 € 103.862 €* Podaci dobijeni matematikom metodom prorauna iz predhodnih tabela te na osnovu prosjene cijene briketa uveleprodaji.DobitTabela P 12.1.4 - Kalkulacija troškova i dobiti u koliko se kupuje polovina potrebnog repromaterijala.Kapacitetmašinepo satu(kg)Proizvodnja za12mjeseci(T)TroškovienergijeTroškovisirovineTroškovi2radnikaza 12mjeseciUkupnitroškoviza 12mjeseciOstalitroškovi(do 5%ukupnihtroškova)UkupnosvitroškoviCijenabriketanatržištuUkupanprihod225 475 4.722 € 7.433 € 8.600 € 20.755 € 1.038 € 21.793 € 60 € 28.500 € 6.707 €500 1.056 5.491 € 16.500 € 8.600 € 30.591 € 1.530 € 32.121 € 60 € 63.360 € 31.239 €800 1.690 7.248 € 26.385 € 8.600 € 42.233 € 2.112 € 44.345 € 60 € 101.400 € 57.055 €1200 2.534 8.786 € 39.615 € 8.600 € 57.001 € 2.850 € 59.851 € 60 € 152.040 € 92.189 €1400 2.957 8.786 € 46.193 € 8.600 € 63.578 € 3.179 € 66.757 € 60 € 177.420 € 110.663 €2200 4.646 12.740 € 72.615 € 8.600 € 93.955 € 4.698 € 98.652 € 60 € 278.760 € 180.108 €* Podaci dobijeni matematikom metodom prorauna iz predhodnih tabela te na osnovu prosjene cijene briketa uveleprodaji.DobitTabela P 12.1.5 - Kalkulacija troškova i dobiti koliko proizvoa posjeduje vlastiti repromaterijal.Kapacitetmašinepo satu(kg)Proizvodnja za12mjeseci(T)TroškovienergijeTroškovisirovineTroškovi2radnikaza 12mjeseciUkupnitroškoviza 12mjeseciOstalitroškovi(do 5%ukupnihtroškova)UkupnosvitroškoviCijenabriketanatržištuUkupanprihod225 475 4.722 € 0 € 8.600 € 13.322 € 666 € 13.989 € 60 € 28.500 € 14.511 €500 1.056 5.491 € 0 € 8.600 € 14.091 € 705 € 14.796 € 60 € 63.360 € 48.564 €800 1.690 7.248 € 0 € 8.600 € 15.848 € 792 € 16.641 € 60 € 101.400 € 84.759 €1200 2.534 8.786 € 0 € 8.600 € 17.386 € 869 € 18.255 € 60 € 152.040 € 133.785 €1400 2.957 8.786 € 0 € 8.600 € 17.386 € 869 € 18.255 € 60 € 177.420 € 159.165 €2200 4.646 12.740 € 0 € 8.600 € 21.340 € 1.067 € 22.407 € 60 € 278.760 € 256.353 €* Podaci dobijeni matematikom metodom prorauna iz predhodnih tabela te na osnovu prosjene cijene briketa uveleprodaji.U svim gornjim kalkulacijema uzeta je pretpostavka da je sav reprometarijalzadovoljavajue granulacije i nivoa vlažnosti.Dobitb) Kalkulacija isplativosti investicije u zavisnosti od kapaciteta i dobiti62

Da bi smo pokazali isplativost investicije potrebno je bilo izraunati vrijednostiinvesticije i uporediti ih sa planiranom dobiti u razliitim varijantama. U narednoj tabelipredstavit emo isplativost investicija uzimajui u obzir prosjene cijene koštanja opreme zaproizvodnju briketa.Tabela P 12.1.6 - Pregled isplativosti investicije u zavisnosti od naina nabavke sirovine.Vrijeme isplativosti (godina)ProsjenaKapacitetUkupnaUkoliko seProsjena cijenaUkoliko seUkoliko semašine pocijenakupujebriket prese ostalakupuje svane kupujesatu (kg)investicije50%opremasirovinasirovinasirovine225 50.168 € 7.525 € 57.693 € neisplatno 7,9 3,8500 70.396 € 10.559 € 80.955 € 5,5 2,5 1,6800 96.128 € 14.419 € 110.548 € 3,6 1,9 1,31200 117.990 € 17.699 € 135.689 € 2,6 1,4 1,01400 124.360 € 18.654 € 143.014 € 2,2 1,3 0,92200 139.300 € 20.895 € 160.195 € 1,5 0,9 0,6* Podaci dobijeni matematikom metodom prorauna iz predhodnih tabela te na osnovu prosjene opreme za birketiranje.Iz gornje tabele može se zakljuiti da isplativost investicije prvenstveno zavisi odizvora sirovine i kapaciteta briket prese. Interesantno je zamjetiti da je i pored vee investicijeza isplativost potreban krai vremenski period zbog veeg kapaciteta proizvodnje.c) Primjeri troškova i potencijalne zarade za razliite kapacitete proizvodnje odrepromaterijala koji treba usitnjavati i sušitiUzimajui u obzir ukupan utrošak el.energije koja predstavlja instalisane kapacitete iutroške el.energije u sušarama i uvrštavanjem ovih podataka u tabelu sa ostalim utrošcimadobijemo sljedeu kalkulaciju:Tabela P 12.1.7 - Kalkulacija troškova elektrine energije.Kapacitetmašinepo satuInstalisanasnaga zamašinu(kWh)Instalisanasnaga zaostaleureaje(kWh)Ukupnainstalisanasnaga(kWh)Maksimalnapotrošnjado 80% odinstalisanesnageCijenakWhUkupno posatuBrojradnihsati u 12mjeseciUkupantrošakel.energijeza 12mjeseci225 kg 68,5 3 71,5 57,2 0,13 € 7,44 € 2.112 15.705 €500 kg 72 3 75 60 0,13 € 7,80 € 2.112 16.474 €800 kg 80 3 83 66,4 0,13 € 8,63 € 2.112 18.231 €1200 kg 87 3 90 72 0,13 € 9,36 € 2.112 19.768 €1400 kg 87 3 90 72 0,13 € 9,36 € 2.112 19.768 €2200 kg 105 3 108 86,4 0,13 € 11,23 € 2.112 23.722 €* Podaci preraunati na osnovu potrošnje energije propisane uputstvima proizvoaa i cijene energije na tržištu.Uzimajui u obzir da je koliina potrebne piljevine, ukoliko je ona u vlažnom stanju, aprema podacima iz tabela P 10.1.2 u Prilogu 10.1 vea, uvrštavanjem ovih pokazateljadobijemo sljedeu kalkulaciju:63

Tabela P 12.1.8 - Kalkulacija troškova kupovine i prevoza repromaterijala.Kapacitetmašinepo satu(kg)Ukupnoza 12mjeseci(T)Potrebnakoliinapiljevine(m 3 )Cijenapiljevinepo m 3Ukupno zapiljevinuBrojkamionazaprijevozCijenaprijevoza pokamionuUkupno zaprijevozUkupnitroškovi zarepromaterijal225 475 2.851 2,5 € 7.128 € 143 75 € 10.691 € 17.819 €500 1.056 6.336 2,5 € 15.840 € 317 75 € 23.760 € 39.600 €800 1.690 10.138 2,5 € 25.345 € 507 75 € 38.018 € 63.363 €1200 2.534 15.206 2,5 € 38.015 € 760 75 € 57.023 € 95.038 €1400 2.957 17.741 2,5 € 44.353 € 887 75 € 66.529 € 110.881 €2200 4.646 27.878 2,5 € 69.695 € 1394 75 € 104.543 € 174.238 €* Podaci preraunati na osnovu potrebnih koliina piljevine za odreeni kapacitete i cijena prevoza na tržištu.Tabela P 12.1.9 - Kalkulacija troškova i dobiti koliko se kupuje 100% repromaterijala.ProizvoTroškoviOstaliKapacitetUkupniCijenadnja za4troškovi UkupnomašineTroškovi Troškovitroškovibriketa12radnika(do 5% svipo satuenergije sirovineza 12namjeseciza 12ukupnih troškovi(kg)mjesecitržištu(T)mjesecitroškova)Ukupanprihod225 475 15.705 € 17.819 € 17.200 € 50.724 € 2.536 € 53.260 € 60 € 28.500 € -24.760 €500 1.056 16.474 € 39.600 € 17.200 € 73.274 € 3.664 € 76.937 € 60 € 63.360 € -13.577 €800 1.690 18.231 € 63.363 € 17.200 € 98.793 € 4.940 € 103.733 € 60 € 101.400 € -2.333 €1200 2.534 19.768 € 95.038 € 17.200 € 132.006 € 6.600 € 138.606 € 60 € 152.040 € 13.434 €1400 2.957 19.768 € 110.881 € 17.200 € 147.850 € 7.392 € 155.242 € 60 € 177.420 € 22.178 €2200 4.646 23.722 € 174.238 € 17.200 € 215.159 € 10.758 € 225.917 € 60 € 278.760 € 52.843 €* Podaci dobijeni matematikom metodom prorauna iz predhodnih tabela te na osnovu prosjene cijene briketa uveleprodaji.Tabela P 12.1.10 - Kalkulacija troškova i dobiti koliko se kupuje 50% repromaterijala.ProizvoTroškoviOstaliKapacitetUkupniCijenadnja za4troškovi UkupnomašineTroškovi Troškovitroškovibriketa12radnika(do 5% svipo satuenergije sirovineza 12namjeseciza 12ukupnih troškovi(kg)mjesecitržištu(T)mjesecitroškova)Ukupanprihod225 475 15.705 € 8.909 € 17.200 € 41.814 € 2.091 € 43.905 € 60 € 28.500 € -15.405 €500 1.056 16.474 € 19.800 € 17.200 € 53.474 € 2.674 € 56.147 € 60 € 63.360 € 7.213 €800 1.690 18.231 € 31.681 € 17.200 € 67.112 € 3.356 € 70.468 € 60 € 101.400 € 30.932 €1200 2.534 19.768 € 47.519 € 17.200 € 84.487 € 4.224 € 88.711 € 60 € 152.040 € 63.329 €1400 2.957 19.768 € 55.441 € 17.200 € 92.409 € 4.620 € 97.029 € 60 € 177.420 € 80.391 €2200 4.646 23.722 € 87.119 € 17.200 € 128.041 € 6.402 € 134.443 € 60 € 278.760 € 144.317 €* Podaci dobijeni matematikom metodom prorauna iz predhodnih tabela te na osnovu prosjene cijene briketa uveleprodajiTabela P 12.1.11 - Kalkulacija troškova i dobiti koliko proizvoa posjeduje repromaterijal.ProizvoTroškoviOstaliKapacitetUkupniCijenadnja za4troškovi UkupnomašineTroškovi Troškovitroškovibriketa Ukupan12radnika(do 5% svipo satuenergije sirovineza 12na prihodmjeseciza 12ukupnih troškovi(kg)mjesecitržištu(T)mjesecitroškova)225 475 15.705 € 0 € 17.200 € 32.905 € 1.645 € 34.550 € 60 € 28.500 € -6.050 €500 1.056 16.474 € 0 € 17.200 € 33.674 € 1.684 € 35.357 € 60 € 63.360 € 28.003 €800 1.690 18.231 € 0 € 17.200 € 35.431 € 1.772 € 37.202 € 60 € 101.400 € 64.198 €1200 2.534 19.768 € 0 € 17.200 € 36.968 € 1.848 € 38.817 € 60 € 152.040 € 113.223 €1400 2.957 19.768 € 0 € 17.200 € 36.968 € 1.848 € 38.817 € 60 € 177.420 € 138.603 €2200 4.646 23.722 € 0 € 17.200 € 40.922 € 2.046 € 42.968 € 60 € 278.760 € 235.792 €*Podaci dobijeni matematikom metodom prorauna iz predhodnih tabela te na osnovu prosjene cijene briketa uveleprodaji.d) Kalkulacija isplativosti investicije u zavisnosti od kapaciteta i dobitiDobitDobitDobit64

Da bismo pokazali isplativost investicije potrebno je bilo izraunati vrijednostiinvesticije i uporediti ih sa planiranom dobiti u razliitim varijantama. U narednoj tabelipredstavit emo isplativost investicija, uzimajui u obzir prosjene cijene opreme zaproizvodnju briketa.Tabela P 12.1.12 - Pregled isplativosti investicije u zavisnosti od naina nabavke sirovine.Vrijeme isplativosti (godina)ProsjenaKapacitet ProsjenaUkupniUkoliko secijenaUkoliko seU koliko semašine po briketnivokupujeostalakupuje svane kupujesatu (kg) preseinvesticije50%opremasirovinasirovinasirovine225 50.168 € 207.525 € 257.693 € neisplatno neisplatno neisplatno500 70.396 € 210.559 € 280.955 € neisplatno 15,5 4,8800 96.128 € 214.419 € 310.548 € neisplatno 4,4 2,41200 117.990 € 217.699 € 335.689 € 11,4 2,4 1,51400 124.360 € 218.654 € 343.014 € 7,3 2,1 1,22200 139.300 € 220.895 € 360.195 € 3,3 1,2 0,8* Podaci dobijeni matematikom metodom prorauna iz predhodnih tabela te na osnovu prosjene cijene opreme zabirketiranje.Iz gornje tabele može se zakljuiti da isplativost investicije prvenstveno zavisi odizvora sirovine i kapaciteta briket prese. Interesantno je zamjetiti da je i pored vee investicijeza isplativost potreban krai vremenski period zbog veeg kapaciteta proizvodnje.B- PROIZVODNJA PELETAG. Primjeri troškova i potencijalne zarade za razliite kapacitete proizvodnje odsuhog repromaterijalaU donjim tabelama navest emo neke kalkulacije na osnovu kojih se mogu vidjetiefekti proizvodnje sa ukalkulisanim troškovima.Tabela P 12.2.1 - Kalkulacija troškova elektrine energije.Kapacitetmašinepo satu(kg)Instalisanasnaga zamašinu(kWh)Instalisanasnaga zaostaleureaje(kWh)Ukupnainstalisanasnaga(kWh)Maksimalnapotrošnjado 80% odinstalisanesnageCijenakWhUkupnopo satuBrojradnihsati u12mjeseciUkupantrošakel.energijeza 12mjeseci100 13 3 16,00 12,80 0,13 € 1,66 € 2.112 3.514 €300 28 3 31,00 24,80 0,13 € 3,22 € 2.112 6.809 €500 75 3 78,00 62,40 0,13 € 8,11 € 2.112 17.133 €1000 110 3 113,00 90,40 0,13 € 11,75 € 2.112 24.820 €1500 132 3 135,00 108,00 0,13 € 14,04 € 2.112 29.652 €2000 200 3 203,00 162,40 0,13 € 21,11 € 2.112 44.589 €2500 250 3 253,00 202,40 0,13 € 26,31 € 2.112 55.571 €3000 400 3 403,00 322,40 0,13 € 41,91 € 2.112 88.518 €* Podaci preraunati na osnovu potrošnje energije propisane uputstvima proizvoaa i cijene energije na tržištu.65

Zbog potrebe za sušenjem peleta, nakon procesa proizvodnje potrebno je obezbjeditiodreeni energent za sušaru. U specijalnim sušarama za ovu namjenu koriste se iskljuivolako gorivi energenti (plin, lož ulje) ili el.energija zbog specifinosti procesa sušenjauduvavanjem toplog zraka. U narednoj tabeli predstavili smo troškove ove energije ukolikose koristi zemni plin.Tabela P 12.2.2 - Kalkulacija troškova energenta za sušaru gotovih proizvoda (plin).Kapacitet mašinepo satu (kg)Potrošnja plinapo satu (kg)Prosjena cijena plinapo kgBroj radnih satiu 12 mjeseciUkupan trošakenergenta za 12mjeseci100 15 0,6 € 2.112 19.008 €300 19 0,6 € 2.112 24.077 €500 22 0,6 € 2.112 27.878 €1000 25 0,6 € 2.112 31.680 €1500 38 0,6 € 2.112 48.154 €2000 40 0,6 € 2.112 50.688 €2500 52 0,6 € 2.112 65.894 €3000 63 0,6 € 2.112 79.834 €* Podaci uzeti iz tehnikih karateristika proizvoaa opreme te prosjene cijene plina na tržištu.Uzimajui u obzir gornje kalkulacije, te varijante u kojima e proizvoa kupovaticjelokupan potrebni repromaterijal, kupovati dio repromaterijala ili obezbjeivati dovoljnukoliinu vlastitog repromaterijala dobit emo slijedee kalkulacije isplativosti ovakveproizvodnjeUzimajui u obzir koliine potrebne piljevine, ukoliko je ona u suhom stanju, a premapodacima iz tabela P 10.2.1 u Prilogu 10.2, uvrštavanjem ovih pokazatelja dobijemo slijedeukalkulaciju:Tabela P 12.2.3 - Kalkulacija troškova kupovine i prijevoza repromaterijala.Kapacitetmašinepo satu(kg)Ukupnoza 12mjeseci(T)Potrebnakoliinapiljevine(m 3 )Cijenapiljevinepo m 3Ukupno zapiljevinuBroj kamionaza prijevozCijenaprijevozapokamionuUkupno zaprijevozUkupnitroškovi zarepromaterijal100 211 1.056 2,5 € 2.640 € 53 75 € 3.960 € 6.600 €300 634 3.168 2,5 € 7.920 € 158 75 € 11.880 € 19.800 €500 1.056 5.280 2,5 € 13.200 € 264 75 € 19.800 € 33.000 €1000 2.112 10.560 2,5 € 26.400 € 528 75 € 39.600 € 66.000 €1500 3.168 15.840 2,5 € 39.600 € 792 75 € 59.400 € 99.000 €2000 4.224 21.120 2,5 € 52.800 € 1.056 75 € 79.200 € 132.000 €2500 5.280 26.400 2,5 € 66.000 € 1.320 75 € 99.000 € 165.000 €3000 6.336 31.680 2,5 € 79.200 € 1.584 75 € 118.800 € 198.000 €* Podaci preraunati na osnovu potrebnih koliina piljevine za odreeni kapacitete i cijena prevoza na tržištu.66

Tabela P 12.2.4 - Kalkulacija troškova i dobiti ukoliko se kupuje sav repromaterijal.Kapacitetmašinepo satu(kg)Proizvodnjaza 12mjeseci (T)TroškovienergijeTroškovisirovineTroškovi4radnikaza 12mjeseciUkupnitroškoviza 12mjeseciOstalitroškovi(do 5%ukupnihtroškova)UkupnosvitroškoviCijenapeletanatržištuUkupanprihod100 211 22.522 € 6.600 € 17.200 € 46.322 € 2.316 € 48.638 € 90 € 19.008 € -29.630 €300 634 30.886 € 19.800 € 17.200 € 67.886 € 3.394 € 71.280 € 90 € 57.024 € -14.256 €500 1.056 45.011 € 33.000 € 17.200 € 95.211 € 4.761 € 99.971 € 90 € 95.040 € -4.931 €1000 2.112 56.500 € 66.000 € 17.200 € 139.700 € 6.985 € 146.685 € 90 € 190.080 € 43.395 €1500 3.168 77.806 € 99.000 € 17.200 € 194.006 € 9.700 € 203.706 € 90 € 285.120 € 81.414 €2000 4.224 95.277 € 132.000 € 17.200 € 244.477 € 12.224 € 256.700 € 90 € 380.160 € 123.460 €2500 5.280 121.465 € 165.000 € 17.200 € 303.665 € 15.183 € 318.849 € 90 € 475.200 € 156.351 €3000 6.336 168.352 € 198.000 € 17.200 € 383.552 € 19.178 € 402.729 € 90 € 570.240 € 167.511 €* Podaci dobijeni matematikom metodom prorauna iz predhodnih tabela te na osnovu prosjene cijene peleta uveleprodaji.DobitTabela P 12.2.5 - Kalkulacija troškova i dobiti ukoliko se kupuje polovina potrebnog repromaterijala.Kapacitetmašinepo satu(kg)Proizvodnjaza 12mjeseci (T)TroškovienergijeTroškovisirovineTroškovi4radnikaza 12mjeseciUkupnitroškoviza 12mjeseciOstalitroškovi(do 5%ukupnihtroškova)UkupnosvitroškoviCijenapeletanatržištuUkupanprihod100 211 22.522 € 3.300 € 17.200 € 43.022 € 2.151 € 45.173 € 90 € 19.008 € -26.165 €300 634 30.886 € 9.900 € 17.200 € 57.986 € 2.899 € 60.885 € 90 € 57.024 € -3.861 €500 1.056 45.011 € 16.500 € 17.200 € 78.711 € 3.936 € 82.646 € 90 € 95.040 € 12.394 €1000 2.112 56.500 € 33.000 € 17.200 € 106.700 € 5.335 € 112.035 € 90 € 190.080 € 78.045 €1500 3.168 77.806 € 49.500 € 17.200 € 144.506 € 7.225 € 151.731 € 90 € 285.120 € 133.389 €2000 4.224 95.277 € 66.000 € 17.200 € 178.477 € 8.924 € 187.400 € 90 € 380.160 € 192.760 €2500 5.280 121.465 € 82.500 € 17.200 € 221.165 € 11.058 € 232.224 € 90 € 475.200 € 242.976 €3000 6.336 168.352 € 99.000 € 17.200 € 284.552 € 14.228 € 298.779 € 90 € 570.240 € 271.461 €* Podaci dobijeni matematikom metodom prorauna iz predhodnih tabela te na osnovu prosjene cijene peleta uveleprodaji.DobitTabela P 12.2.6 - Kalkulacija troškova i dobiti u koliko proizvoa posjeduje vlastiti repromaterijal.Kapacitetmašinepo satu(kg)Proizvodnjaza 12mjeseci (T)TroškovienergijeTroškovisirovineTroškovi4radnikaza 12mjeseciUkupnitroškoviza 12mjeseciOstalitroškovi(do 5%ukupnihtroškova)UkupnosvitroškoviCijenapeletanatržištuUkupanprihod100 211 22.522 € 0 € 17.200 € 39.722 € 1.986 € 41.708 € 90 € 19.008 € -22.700 €300 634 30.886 € 0 € 17.200 € 48.086 € 2.404 € 50.490 € 90 € 57.024 € 6.534 €500 1.056 45.011 € 0 € 17.200 € 62.211 € 3.111 € 65.321 € 90 € 95.040 € 29.719 €1000 2.112 56.500 € 0 € 17.200 € 73.700 € 3.685 € 77.385 € 90 € 190.080 € 112.695 €1500 3.168 77.806 € 0 € 17.200 € 95.006 € 4.750 € 99.756 € 90 € 285.120 € 185.364 €2000 4.224 95.277 € 0 € 17.200 € 112.477 € 5.624 € 118.100 € 90 € 380.160 € 262.060 €2500 5.280 121.465 € 0 € 17.200 € 138.665 € 6.933 € 145.599 € 90 € 475.200 € 329.601 €3000 6.336 168.352 € 0 € 17.200 € 185.552 € 9.278 € 194.829 € 90 € 570.240 € 375.411 €* Podaci dobijeni matematikom metodom prorauna iz predhodnih tabela te na osnovu prosjene cijene peleta uveleprodaji.U svim gornjim kalkulacijema uzeta je pretpostavka da je sav reprometarijalzadovoljavajue granulacije i nivoa vlažnosti.Dobit67

H. Kalkulacija isplativosti investicije u zavisnosti od kapaciteta i dobitiDa bismo pokazali isplativost investicije bilo je potrebno izraunati vrijednostiinvesticije i uporediti ih sa planiranom dobiti u razliitim varijantama. U narednoj tabelipredstavit emo isplativost investicija, uzimajui u obzir prosjene cijene opreme zaproizvodnju peleta.P 12.2.7 - Pregled isplativosti investicije u zavisnosti od naina nabavke sirovine.Vrijeme isplativosti (godina)Kapacitetmašinepo satu(kg)ProsjenacijenapeletpreseProsjenacijenaostalaopremaUkupnacijenainvesticijeUkoliko sekupuje svasirovinaUkoliko sekupuje 50%sirovineUkoliko sene kupujesirovina100 56.000 € 78.400 € 134.400 € neisplatno neisplatno neisplatno300 58.000 € 88.700 € 146.700 € neisplatno neisplatno 10,1500 60.000 € 99.000 € 159.000 € neisplatno 5,9 2,61000 100.000 € 115.000 € 215.000 € 2,4 1,4 0,91500 140.000 € 141.000 € 281.000 € 1,7 1,0 0,82000 170.000 € 165.500 € 335.500 € 1,3 0,9 0,62500 200.000 € 200.000 € 400.000 € 1,3 0,8 0,63000 230.000 € 234.500 € 464.500 € 0,9 0,6 0,5* Podaci dobijeni matematikom metodom prorauna iz predhodnih tabela te na osnovu prosjene cijene opreme za opreme.Iz gornje tabele može se zakljuiti da isplativost investicije prvenstveno zavisi odizvora sirovine i kapaciteta pelet prese. Interesantno je zamjetiti da je, i pored veeinvesticije, za isplativost potreban krai vremenski period zbog veeg kapaciteta proizvodnje.I. Primjeri troškova i potencijalne zarade za razliite kapacitete proizvodnje odrepromaterijala koji treba usitnjavati i sušitiUzimajui u obzir podatke o ukupnom utrošku el.energije koja predstavlja instalisanekapacitete i utroške el.energije u sušarama za piljevinu i uvrštavanjem ovih podataka u tabelusa ostalim utrošcima dobijemo slijedeu kalkulaciju:Tabela P 12.2.8 - Kalkulacija troškova elektrine energije.Kapacitetmašine posatu (kg)Instalisanasnaga zakompletnuopremu(kWh)Instalisanasnaga zaostaleureaje(kWh)Ukupnainstalisanasnaga(kWh)Maksimalnapotrošnja do80% odinstalisanesnageCijenakWhUkupno posatuBrojradnihsati u 12mjeseciUkupantrošakel.energije za12 mjeseci100 63 3 66,00 52,80 0,13 € 6,86 € 2.112 14.497 €300 78 3 81,00 64,80 0,13 € 8,42 € 2.112 17.791 €500 125 3 128,00 102,40 0,13 € 13,31 € 2.112 28.115 €1000 160 3 163,00 130,40 0,13 € 16,95 € 2.112 35.803 €1500 192 3 195,00 156,00 0,13 € 20,28 € 2.112 42.831 €2000 280 3 283,00 226,40 0,13 € 29,43 € 2.112 62.160 €2500 350 3 353,00 282,40 0,13 € 36,71 € 2.112 77.536 €3000 520 3 523,00 418,40 0,13 € 54,39 € 2.112 114.876 €* Podaci preraunati na osnovu potrošnje energije propisane uputstvima proizvoaa i cijene energije na tržištu.Zbog potrebe za sušenjem peleta, nakon procesa proizvodnje potrebno je obezbjediti odreenienergent za sušaru. U specijalnim sušarama za ovu namjenu koriste se iskljuivo lako gorivienergenti (plin, lož ulje) ili el.energija zbog specifinosti procesa sušenja uduvavanjem68

toplog zraka. U narednoj tabeli predstavili smo troškove ove energije ukoliko se koristi zemniplin.Tabela P 12.2.9 - Kalkulacija troškova energenta za sušaru gotovih proizvoda (plin).Kapacitet mašinepo satu (kg)Potrošnja plinapo satu (kg)Prosjena cijena plinapo kgBroj radnih satiu 12 mjeseciUkupan trošakenergenta za 12mjeseci100 15 0,6 € 2.112 19.008 €300 19 0,6 € 2.112 24.077 €500 22 0,6 € 2.112 27.878 €1000 25 0,6 € 2.112 31.680 €1500 38 0,6 € 2.112 48.154 €2000 40 0,6 € 2.112 50.688 €2500 52 0,6 € 2.112 65.894 €3000 63 0,6 € 2.112 79.834 €* Podaci uzeti iz tehnikih karateristika proizvoaa opreme.Uzimajui u obzir da je koliina potrebne piljevine, ukoliko je ona u vlažnom stanju, aprema podacima iz tabela P 10.2.2 iz Priloga 10.2 vea, uvrštavanjem ovih pokazateljadobijemo slijedeu kalkulaciju:Tabela P 12.2.10 - Kalkulacija troškova kupovine i prijevoza repromaterijala.Kapacitetmašine posatu (kg)Ukupnoza 12mjeseci(T)Potrebnakoliinapiljevine(m 3 )Cijenapiljevinepo m 3Ukupno zapiljevinuBrojkamionazaprijevozCijenaprijevozapo kamionuUkupno zaprijevozUkupnitroškovi zarepromaterijal100 211 1.584 2,5 € 3.960 € 79 75 € 5.940 € 9.900 €300 634 4.752 2,5 € 11.880 € 238 75 € 17.820 € 29.700 €500 1.056 7.920 2,5 € 19.800 € 396 75 € 29.700 € 49.500 €1000 2.112 15.840 2,5 € 39.600 € 792 75 € 59.400 € 99.000 €1500 3.168 23.760 2,5 € 59.400 € 1.188 75 € 89.100 € 148.500 €2000 4.224 31.680 2,5 € 79.200 € 1.584 75 € 118.800 € 198.000 €2500 5.280 39.600 2,5 € 99.000 € 1.980 75 € 148.500 € 247.500 €3000 6.336 47.520 2,5 € 118.800 € 2.376 75 € 178.200 € 297.000 €* Podaci preraunati na osnovu potrebnih koliina piljevine za odreeni kapacitete i cijena prevoza na tržištu.Tabela P 12.2.11 - Kalkulacija troškova i dobiti u koliko se kupuje 100% repromaterijala.Kapacitetmašinepo satu(kg)Proizvodnjaza 12mjeseci (T)TroškovienergijeTroškovisirovineTroškovi6radnikaza 12mjeseciUkupnitroškoviza 12mjeseciOstalitroškovi(do 5%ukupnihtroškova)UkupnosvitroškoviCijenapeletanatržištuUkupanprihod100 211 22.522 € 9.900 € 34.400 € 66.822 € 3.341 € 70.163 € 90 € 19.008 € -51.155 €300 634 30.886 € 29.700 € 34.400 € 94.986 € 4.749 € 99.735 € 90 € 57.024 € -42.711 €500 1.056 45.011 € 49.500 € 34.400 € 128.911 € 6.446 € 135.356 € 90 € 95.040 € -40.316 €1000 2.112 56.500 € 99.000 € 34.400 € 189.900 € 9.495 € 199.395 € 90 € 190.080 € -9.315 €1500 3.168 77.806 € 148.500 € 34.400 € 260.706 € 13.035 € 273.741 € 90 € 285.120 € 11.379 €2000 4.224 95.277 € 198.000 € 34.400 € 327.677 € 16.384 € 344.060 € 90 € 380.160 € 36.100 €2500 5.280 121.465 € 247.500 € 34.400 € 403.365 € 20.168 € 423.534 € 90 € 475.200 € 51.666 €3000 6.336 168.352 € 297.000 € 34.400 € 499.752 € 24.988 € 524.739 € 90 € 570.240 € 45.501 €* Podaci dobijeni matematikom metodom prorauna iz predhodnih tabela te na osnovu prosjene cijene briketa uveleprodaji.Dobit69

Tabela P 12.2.12 - Kalkulacija troškova i dobiti ukoliko se kupuje 50% repromaterijala.Kapacitetmašinepo satu(kg)Proizvodnjaza 12mjeseci (T)TroškovienergijeTroškovisirovineTroškovi6radnikaza 12mjeseciUkupnitroškoviza 12mjeseciOstalitroškovi(do 5%ukupnihtroškova)UkupnosvitroškoviCijenapeletanatržištuUkupanprihod100 211 22.522 € 4.950 € 34.400 € 61.872 € 3.094 € 64.966 € 90 € 19.008 € -45.958 €300 634 30.886 € 14.850 € 34.400 € 80.136 € 4.007 € 84.143 € 90 € 57.024 € -27.119 €500 1.056 45.011 € 24.750 € 34.400 € 104.161 € 5.208 € 109.369 € 90 € 95.040 € -14.329 €1000 2.112 56.500 € 49.500 € 34.400 € 140.400 € 7.020 € 147.420 € 90 € 190.080 € 42.660 €1500 3.168 77.806 € 74.250 € 34.400 € 186.456 € 9.323 € 195.779 € 90 € 285.120 € 89.341 €2000 4.224 95.277 € 99.000 € 34.400 € 228.677 € 11.434 € 240.110 € 90 € 380.160 € 140.050 €2500 5.280 121.465 € 123.750 € 34.400 € 279.615 € 13.981 € 293.596 € 90 € 475.200 € 181.604 €3000 6.336 168.352 € 148.500 € 34.400 € 351.252 € 17.563 € 368.814 € 90 € 570.240 € 201.426 €* Podaci dobijeni matematikom metodom prorauna iz predhodnih tabela te na osnovu prosjene cijene briketa uveleprodaji.DobitTabela P 12.2.13 - Kalkulacija troškova i dobiti ukoliko proizvoa posjeduje vlastiti repromaterijal.Kapacitetmašinepo satu(kg)Proizvodnjaza 12mjeseci (T)TroškovienergijeTroškovisirovineTroškovi6radnikaza 12mjeseciUkupnitroškoviza 12mjeseciOstalitroškovi(do 5%ukupnihtroškova)UkupnosvitroškoviCijenapeletanatržištuUkupanprihod100 211 22.522 € 0 € 34.400 € 56.922 € 2.846 € 59.768 € 90 € 19.008 € -40.760 €300 634 30.886 € 0 € 34.400 € 65.286 € 3.264 € 68.550 € 90 € 57.024 € -11.526 €500 1.056 45.011 € 0 € 34.400 € 79.411 € 3.971 € 83.381 € 90 € 95.040 € 11.659 €1000 2.112 56.500 € 0 € 34.400 € 90.900 € 4.545 € 95.445 € 90 € 190.080 € 94.635 €1500 3.168 77.806 € 0 € 34.400 € 112.206 € 5.610 € 117.816 € 90 € 285.120 € 167.304 €2000 4.224 95.277 € 0 € 34.400 € 129.677 € 6.484 € 136.160 € 90 € 380.160 € 244.000 €2500 5.280 121.465 € 0 € 34.400 € 155.865 € 7.793 € 163.659 € 90 € 475.200 € 311.541 €3000 6.336 168.352 € 0 € 34.400 € 202.752 € 10.138 € 212.889 € 90 € 570.240 € 357.351 €* Podaci dobijeni matematikom metodom prorauna iz predhodnih tabela te na osnovu prosjene cijene briketa uveleprodajiDobitJ. Kalkulacija isplativosti investicije u zavisnosti od kapaciteta i dobitiDa bismo pokazali isplativost investicije, potrebno je bilo izraunati vrijednostiinvesticije i uporediti ih sa planiranom dobiti u razliitim varijantama. U narednoj tabeliemo predstaviti isplativost investicija uzimajui u obzir prosjene cijene opreme zaproizvodnju briketa.70

Tabela P 12.2.14 - Pregled isplativosti investicije u zavisnosti od naina nabavke sirovine.Kapacitetmašine posatu (kg)ProsjenacijenapeletpreseProsjenacijena ostalaopremaUkupnacijenainvesticijeUkoliko sekupuje svasirovinaVrijeme isplativosti (godina)Ukoliko sekupuje 50%sirovineUkoliko sene kupujesirovina100 56.000 € 178.400 € 234.400 € neisplatno neisplatno neisplatno300 58.000 € 208.700 € 266.700 € neisplatno neisplatno neisplatno500 60.000 € 249.000 € 309.000 € neisplatno neisplatno 14,11000 100.000 € 315.000 € 415.000 € neisplatno 4,9 2,21500 140.000 € 341.000 € 481.000 € 26,9 2,8 1,52000 170.000 € 415.500 € 585.500 € 9,8 2,2 1,22500 200.000 € 500.000 € 700.000 € 8,5 2,0 1,23000 230.000 € 584.500 € 814.500 € 12,7 2,2 1,2* Podaci dobijeni matematikom metodom prorauna iz predhodnih tabela te na osnovu prosjene cijene opreme zabirketiranjeIz gornje tabele može se zakljuiti da isplativost investicije prvenstveno zavisi odizvora sirovine i kapaciteta briket prese. Interesantno je zamjetiti da je i pored vee investicijeza isplativost potreban krai vremenski period zbog veeg kapaciteta proizvodnje.C- PROIZVODNJA TOPLOTNE ENERGIJEc) Kalkulacija isplativosti investicije u zavisnosti od kapaciteta i vrijednostiproizvodaU donjim tabelama prikazat emo nekoliko varijanti isplativosti ovakve investicije:Tabela P 12.3.1 - Varijanta isplativosti investicije ako se kupuje 100% sirovina.Tip postrojenjaInvesticijaTroškovisirovineTroškovi 6radnikaUkupnitroškoviVrijednostproizvodaVrijemeisplativosti(godina)Postrojenje od 4 MW 304.218 € 176.234 € 27.610 € 508.062 € 517.440 € neisplativoPostrojenje od 2 MW 212.186 € 116.060 € 27.610 € 355.856 € 323.400 € neisplativo* Podaci dobijeni matematikom kalkulacijom prema tehnološkim pokazateljima postrojenja.Tabela P 12.3.2 - Varijanta isplativosti investicije ako se kupuje 50% sirovina.Tip postrojenjaInvesticijaTroškovisirovineTroškovi 6radnikaUkupnitroškoviVrijednostproizvodaVrijemeisplativosti(godina)Postrojenje od 4 MW 304.218 € 122.629 € 27.610 € 454.457 € 517.440 € 4,8Postrojenje od 2 MW 212.186 € 82.636 € 27.610 € 322.432 € 323.400 € neisplativo* Podaci dobijeni matematikom kalkulacijom prema tehnološkim pokazateljima postrojenja.71

Tabela P 12.3.3 - Varijanta isplativosti investicije ako se koristi vlastita sirovina.Tip postrojenjaInvesticijaTroškovisirovineTroškovi 6radnikaUkupnitroškoviVrijednostproizvodaVrijemeisplativosti(godina)Postrojenje od 4 MW 304.218 € 69.024 € 27.610 € 400.852 € 517.440 € 2,6Postrojenje od 2 MW 212.186 € 49.211 € 27.610 € 289.007 € 323.400 € 6,2* Podaci dobijeni matematikom kalkulacijom prema tehnološkim pokazateljima postrojenja.Iz gore predstavljenih tabela može se zakljuiti da je ovakvo postrojenje isplativojedino u varijanti ako se posjeduje vlastita sirovina u dovoljnim koliinama.D- PROIZVODNJA TOPLOTNE I ELEKTRINE ENERGIJE (KOGENERACIJA)c) Kalkulacija isplativosti investicije u zavisnosti od kapaciteta i vrijednostiproizvodaU donjim tabelama e mo prikazati nekoliko varijnti isplativosti ovakve investicije:Tabela P 12.4.1 - Varijanta isplativosti investicije ako se kupuje 100% sirovina.Tip postrojenjaInvesticijaTroškovisirovineTroškovi 6radnikaUkupnitroškoviVrijednostproizvodaVrijemeisplativosti(godina)Postrojenje od 4 MW 940.000 € 178.000 € 34.972 € 1.152.972 € 523.460 € neisplativoPostrojenje od 2 MW 760.000 € 117.220 € 34.972 € 912.192 € 331.160 € neisplativo* Podaci dobijeni matematikom kalkulacijom prema tehnološkim pokazateljima postrojenja.Tabela P 12.4.2 - Varijanta isplativosti investicije ako se kupuje 50% sirovine.Tip postrojenjaInvesticijaTroškovisirovineTroškovi 6radnikaUkupnitroškoviVrijednostproizvodaVrijemeisplativosti(godina)Postrojenje od 4 MW 940.000 € 123.855 € 34.972 € 1.098.827 € 517.440 € neisplativoPostrojenje od 2 MW 760.000 € 82.765 € 34.972 € 877.737 € 323.400 € neisplativo* Podaci dobijeni matematikom kalkulacijom prema tehnološkim pokazateljima postrojenja.Tabela P 12.4.3 - Varijanta isplativosti investicije ako se koristi vlastita sirovina.Tip postrojenjaInvesticijaTroškovisirovineTroškovi 6radnikaUkupnitroškoviVrijednostproizvodaVrijemeisplativosti(godina)Postrojenje od 4 MW 940.000 € 69.714 € 34.972 € 1.044.686 € 517.440 € neisplativoPostrojenje od 2 MW 760.000 € 49.703 € 34.972 € 844.675 € 323.400 € neisplativo* Podaci dobijeni matematikom kalkulacijom prema tehnološkim pokazateljima postrojenja.Iz gornjih tabela vrlo lako je zakljuiti da je instalacija ovog postrojenja sa namjeromda se njegov proizvod iskljuivo prodaje tržištu apsolutno neisplativaNaša preporuka kod ovakvih postrojenja je da se ona trebaju iskoristiti u firmama kojeimaju dovoljnu koliinu drvnog ostatka, a za proizvodni proces potrebna im je toplinskaenergija ili para i velike koliine el.energije. Instalacija jednog ovakvog postrojenja u takvimfirmama u mogunosti je da u potpunosti eliminiše trošak el.energije koju je do sada firma72

plaala elektrodistribuciji i na taj nain uveliko smanji troškove proizvodnje, a samim tim icijenu proizvoda te firme što joj automatski daje bolji status na tržištu.Kalkulacija isplativosti i opravdanosti investicije može se iskljuivo raditi od sluajado sluaja i samo tada može pokazati željene efekte.E-PROIZVODNJA ETERINIH ULJAc) Kalkulacija isplativosti investicije u zavisnosti od kapaciteta i vrijednostiproizvodaU donjim tabelama prikazat emo nekoliko varijanti isplativosti ovakve investicije:Tabela P 12.5.1 - Varijanta isplativosti investicije ako se kupuje 100% sirovina.Tip postrojenjaInvesticijaTroškovisirovineTroškovi 8radnikaUkupnitroškoviVrijednostproizvodaVrijemeisplativosti(godina)Postrojenje od 4x2,5m3 415.000 € 53.798 € 33.131 € 501.929 € 644.000 € 2,9Postrojenje od 2x2,5m3 308.000 € 25.690 € 33.131 € 366.821 € 276.000 € neisplativo* Podaci dobijeni matematikom kalkulacijom prema tehnološkim pokazateljima postrojenja.Tabela P 12.5.2 - Varijanta isplativosti investicije ako se kupuje 50% sirovine.Tip postrojenjaInvesticijaTroškovisirovineTroškovi 8radnikaUkupnitroškoviVrijednostproizvodaVrijemeisplativosti(godina)Postrojenje od 4x2,5m3 415.000 € 32.570 € 33.131 € 480.701 € 644.000 € 2,5Postrojenje od 2x2,5m3 308.000 € 17.167 € 33.131 € 358.298 € 276.000 € neisplativo* Podaci dobijeni matematikom kalkulacijom prema tehnološkim pokazateljima postrojenja.Tabela P 12.5.3 - Varijanta isplativosti investicije ako se koristi vlastita sirovina.Tip postrojenjaInvesticijaTroškovisirovineTroškovi 8radnikaUkupnitroškoviVrijednostproizvodaVrijemeisplativosti(godina)Postrojenje od 4x2,5m3 415.000 € 11.343 € 33.131 € 459.474 € 644.000 € 2,2Postrojenje od 2x2,5m3 308.000 € 8.644 € 33.131 € 349.775 € 276.000 € neisplativo* Podaci dobijeni matematikom kalkulacijom prema tehnološkim pokazateljima postrojenja.Na osnovu gornjih pokazatelja možemo zakljuiti da se proizvodnja eterinih uljaisplati samo u varijantama upotrebe veih postrojenja zbog njihovog veeg kapacitetaF-UPOREDNI POKAZATELJI PROIZVODNJE BRIKETA I PELETAU ovom poglavlju detaljno emo pokazati i usporediti procese proizvodnje briketa ipeleta kako bi smo komparirali isplativost proizvodnje ovih vrsta bio-obnovljivih goriva uregionu.Kao pretpostavku za dalje kalkulacije uzet emo da je sav drvni ostatak potrebnousitnjavati i sušiti prije procesa proizvodnje, pošto je na osnovu ispitivanja na terenuustanovljeno da je za više od 80% ukupnog drvnog ostatka u regionu potrebno primjeniti ovetehnologije.73

Za uporedne pokazatelje uzeli smo postrojenje istog kapaciteta od 1.000 kg/h jer suprethodne kalkulacije pokazale da je ovaj kapacitet zadovoljavajui za ostvarenje prihoda.a) Kalkulacija koja podrazumijeva da proizvoa ima svoju vlastitu sirovinuTabela P 12.6.1 - Uporedna tabela koštanja opreme za briketiranje i peletiranje.Vrsta oprema Proizvodnja briketa Proizvodnja peletaPresa 122.000 € 120.000 €Mlin za usitnjavanje 25.000 € 27.000 €Sušara za piljevinu 150.000 € 150.000 €Sušara za gotovi proizvod 0 € 150.000 €Ostala oprema 17.000 € 17.000 €UKUPNO 314.000 € 464.000 €* Podaci dobijeni na osnovu prerauna prosjenih cijana razliitih proizvoaaTabela P 12.6.2 - Uporedni pokazatelji utroška energije za briketiranje i peletiranje po satu.Vrsta oprema Proizvodnja briketa Cijena Ukupno Proizvodnja peleta Cijena UkupnoEl. Energija (kWh) 87 0,13 € 11,31 € 160 0,13 € 20,80 €Plin (kg) 0 0,60 € 0,00 € 25 0,60 € 15,00 €UKUPNO 11,31 € 35,80 €* Podaci dobijeni na osnovu stvarnih utrošaka energenata prema tehnloškim pokazateljima opreme i cijenama energenata natržištu.Tabela P 12.6.3 - Uporedni pokazatelji potrebnog broja uposlenih.Vrsta proizvodnje Broj uposlenih Godišnji trošak Broj radnih sati Trošak po satuProizvodnja briketa 4 17.200 € 2112 8,14 €Proizvodnja peleta 6 34.400 € 2112 16,29 €* Podaci dobijeni na osnovu potrebnog broja radnika i njihove strune spreme za ovu vrstu tehnologije kao i prosjenih plataprema zakonu o raduTabela P 12.6.4 - Uporedni pokazetelji potrebne koliine DRVNOG ostatka.Vrsta proizvodnjeKoliina DRVNOG ostatka za godišnji kapacitet(m 3 )Proizvodnja briketa 10.560Proizvodnja peleta 10.560* Podaci dobijeni na osnovu preraunatih potreba za drvnim ostatkom prema tehnikim uputstvima proizvoaaTabela P 12.6.5 - Uporedni pokazatelji svih troškova.Vrsta troška po satu Proizvodnja briketa Proizvodnja peletaEnergija 11,31 € 35,80 €Radna snaga 8,14 € 16,29 €UKUPNO 19,45 € 52,09 €* Podaci dobijeni zbrajanjem gornjih tabelaIz gore navedenog lako se može zakljuiti da je trošak u proizvodnji briketa višestruko manjiod troška u proizvodnji peleta. Da bismo pokazali kako e to uticati na konanu cijenu, profit74

i isplativost, u donjoj tabeli predstavili smo sve pokazatelje kapacitivnih mogunosti opremekao i cijenu gotovih proizvoda.Tabela P 12.6.6 - Proizvodni kapaciteti opreme sa cijenama proizvoda i ukupnim prihodom.Vrsta proizvodnjeGodišnji kapacitetproizvodnje (T)Cijena Ukupan prihodProizvodnja briketa 2.112 60 € 126.720 €Proizvodnja peleta 2.112 90 € 190.080 €* Podaci dobijeni na osnovu tehnikih karatkeristika opreme i cijene proizvoda na tržištu.Tabela P 12.6.7 - Ukupni godišnji troškovi.Vrsta proizvodnjeBroj radnih satiUkupan trošakpo satuUkupan godišnjitrošakProizvodnja briketa 2.112 19,45 € 41.078 €Proizvodnja peleta 2.112 52,09 € 110.014 €* Podaci dobijeni na osnovu gornjih tabela o troškovimaTabela P 12.6.8 - Uporedni pokazatelji ostvarene dobiti.Vrsta proizvodnje Ukupan prihod Ukupan trošak DobitProizvodnja briketa 126.720 € 41.078 € 85.642 €Proizvodnja peleta 190.080 € 110.014 € 80.066 €* Podaci dobijeni na osnovu prerauna iz gornjih tabelab) Kalkulacija koja podrazumjeva da proizvoa kupuje 50% sirovineU ovom poglavlju tretirat emo varijantu, ako proizvoa kupuje polovinu potrebne sirovine.Ostale troškove podrazumjevat emo kao u predhodnom poglavlju.Tabela P 12.6.9 - Uporedni pokazatelji potrebne koliine drvnog ostatka.Vrsta proizvodnjeKoliinaDRVNOGostatkakoji sekupuje(m 3 )CijenaUkupnoBrojpotrebnihkamionaCijenapokamionuUkupnoUkupnitrošakBrojradnihsatiTrošakpo satuProizvodnja briketa 5.280 2,5 € 13.200,0 € 264 75 € 19.800 € 33.000,0 € 2112 15,63 €Proizvodnja peleta 5.280 2,5 € 13.200,0 € 264 75 € 19.800 € 33.000,0 € 2112 15,63 €* Podaci dobijeni na osnovu preraunatih potreba za drvnim ostatkom prema tehnikim uputstvima proizvoaa opreme tecijenama na tržištuTabela P 12.6.10 - Uporedni pokazatelji svih troškova.Vrsta troška po satu Proizvodnja briketa Proizvodnja peletaEnergija 11,31 € 35,80 €Radna snaga 8,14 € 16,29 €Repromaterijal 15,63 € 15,63 €UKUPNO 35,08 € 67,72 €* Podaci dobijeni zbrajanjem gornjih tabela75

Tabela P 12.6.15 - Uporedni pokazatelji svih troškova.Vrsta troška po satu Proizvodnja briketa Proizvodnja peletaEnergija 11,31 € 35,80 €Radna snaga 8,14 € 16,29 €Repromaterijal 31,25 € 31,25 €UKUPNO 50,70 € 83,34 €* Podaci dobijeni zbrajanjem gornjih tabela.Iz gore navedenog lako se može zakljuiti da je trošak u proizvodnji briketa duplo manjiod troška u proizvodnji peleta. Da bismo pokazali kako e to uticati na konanu cijenu,profit i isplativost, u donjoj tabeli predstavili smo sve pokazatelje kapacitivnih mogunostiopreme kao i cijenu gotovih proizvoda.Tabela P 12.6.16 - Proizvodni kapacitete opreme sa cijenama proizvoda i ukupnim prihodom.Vrsta proizvodnjeGodišnji kapacitetproizvodnje (T)Cijena Ukupan prihodProizvodnja briketa 2.112 60 € 126.720 €Proizvodnja peleta 2.112 90 € 190.080 €* Podaci dobijeni na osnovu tehnikih karatkeristika opreme i cijene proizvoda na tržištu.Tabela P 12.6.17 - Ukupni godišnji troškovi.Vrsta proizvodnjeBroj radnih satiUkupan trošak posatuUkupan godišnjitrošakProizvodnja briketa 2.112 50,70 € 107.078 €Proizvodnja peleta 2.112 83,34 € 176.014 €* Podaci dobijeni na osnovu gornjih tabela o troškovima.Tabela P 12.6.18 - Uporedni pokazatelji ostvarene dobiti.Vrsta proizvodnje Ukupan prihod Ukupan trošak DobitProizvodnja briketa 126.720 € 107.078 € 19.642 €Proizvodnja peleta 190.080 € 176.014 € 14.066 €* Podaci dobijeni na osnovu prerauna iz gornjih tabela.d) ZAKLJUAK O UPOREDNIM POKAZATELJIMA PROIZVODNJEBRIKETA I PELETAIz gornjih tabela lako je zakljuiti da je ostvarena dobit od proizvodnje briketa i peletaskoro indentina, iako se za proizvodnju peleta mora upotrijebiti vea koliina energije iopreme. Jako bitno je napomenuti da se cijene gotovog proizvoda odnose na prodajnecijene proizvoaa proizvoda, a da za kalkulativnu cijenu prema krajnjem kupcu trebamouraunati transportne troškove. U ranijim poglavljima objasnili smo mjesta i naineupotrebe briketa i peleta iz ega se može zakljuiti da se sav proizvedeni briket možeprodati na domaem tržištu gdje konana cijena u velikoj mjeri nije optereena77

transportom, a pelet se mora izvoziti zbog nemogunosti korištenja na lokalnom tržištu (nepostoje specijalne pei za loženje) tako da e njegovu konanu cijenu u velikoj mjeriopteretiti transportni troškovi. Ovaj zakljuak ukazuje na to da e briket zbog svoje nižecijene na tržištu lakše nai kupca, a pelet e, zbog svoje više cijene, imati problema saplasmanom.Još jedan jako bitan zakljuak koji se može izvesti iz gornjih pokazatelja je i injenica dasu jako veliki transportni troškovi za dopremanje sirovine do mjesta proizvodnje. Ovajtrošak u mnogome utie na ostvarenu dobit u proizvodnji, a samim tim i na vrijemeisplativosti opreme. U slijedeoj tabeli navest emo uporedne pokazatelje na osnovu kojihe se moi izvui odreeni zakljuci.Tabela P 12.6.19 - Uporedni pokazatelji isplativosti investicije u zavisnosti od izvora sirovine.Proizvodnja briketa Proizvodnja peletaInvesticija 314.000 € 464.000 €Dobit Godišnje GodišnjeProizvoa posjeduje 100% sirovine 85.642 € 80.066 €Proizvoa kupuje 50% sirovine 52.631 € 47.055 €Proizvoa kupuje 100 sirovine 19.642 € 14.066 €Vrijeme isplativosti Godina GodinaProizvoa posjeduje 100% sirovine 3,7 5,8Proizvoa kupuje 50% sirovine 6,0 9,9Proizvoa kupuje 100 sirovine 16,0 33,0* Podaci dobijeni matematikom kalkulacijom na osnovu podataka iz predhodnih tabela.Iz gornje tabele je lako zakljuiti da isplativost i održivost investicije iskljuivo zavisi odizvora sirovine. Organizacijom mini klastera i udruženja malih, srednjih i velikihproizvoaa drvnog otpada, u pojedinim dijelovima regiona ovaj problem e se umnogome ublažiti i omoguiti poveanje dobiti, što e automatski skratiti vrijemeisplativosti investicije.Takoer, može se zakljuiti da je proizvodnja briketa u velikoj prednosti ispredproizvodnje peleta, zbog manje investicije na poetku i manjih troškova proizvodnje, tevee ostvarene dobiti.78

PRILOG 12.2 – Primjer organizacije klastera u Holzcluster Steiermark GmbH, Zeltweg,AustrijaPODJELA POSLOVA/ORGANIZACIJACluster Manager Project Manager Sekretarijat- Izgradnja mreže- Project management- organizacija- operativa- baza podataka- administracija- budžet- saradnja sa institucijamakoje podržavaju- koordinacija sa ostalimklasterima- internacionalizacija- istraživanje i razvoj- organizacija manifestacija- rad sa javnošu- marketing- internet- ITOsim toga postoji nešto kao upravni odbor koji se sastoji od nekoliko predstavnikafirmi koji su lanovi klastera. Osim predstavnika firmi, u upravnom odboru nalaze sepredstavnici vlade pokrajine kao i predstavnici 3 udruženja za djelatnosti vezane zaproizvodnu i preradu drveta (gradnja, namještaj, energija), 3 predstavnika obrazovnih iistraživako-naunih institucija kao i 8 preduzea (od šumarske industrije do stolara).Upravni odbor je strateško-savjetodavni organ klastera.High-tech drvne industrije in ŠtajerskojŠume i drvna industrija u Štajerskoj su jedan on njenih najvažnijih resursa sa 5.300preduzea, 58.000 radnih mjesta i prometom od preko 4 milijarde eura. Ova industrija imaogroman potencijal.Drvo se razvilo u proizvod visoke tehnologije i njegove mogunosti nisu ni izdaleka upotpunosti iskorištene. Kao promotor inovacija Kluster drvne industrije “Steiermark”podržava istraživanje i razvoj u Štajerskoj. On omoguava naprednim kompanijama da sesmjeste u Zeltweg centar za inovacije u drvnoj industriji te da se povežu sa “Kuombudunosti”. Ostale aktivnosti, kao što su natjeaji npr. “Natjeaj-Windows/Front/Doors –Contest” te bliska saradnja sa istraživakim institucijama poput univerziteta, naprednihtehnikih fakulteta, i “Holzbauforschung GmbH” usmjerene su na postizanje istoga cilja.Profitabilnost i provedba ideja koje daju preduzea predstavljaju srž ovih nastojanja.Klaster drvne industrije “Steiermark” je medijator izmeu preduzea i istraživakogsektora. Intenzivnim kontaktom sa preduzeima i stalnim posmatranjem tržišta analiziraju setržišni potencijali kao i podrška koja se daje primjeni i poboljšanju proizvoda. Zahvaljujuiovoj bliskoj uvezanosti politike, istraživanja i biznisa, Štajerska može oekivati da zadržisvoju vodeu ulogu u drvnom sektoru u Evropi.Izjava misijeKlaster drvne industrije “Steiermark” GmbH, koji je osnovan 2001. godine, jeste MREŽA zašumarsku-drvnu industriju i industriju papira u Štajerskoj, te efikasna dodirna taka izmeutrgovine i industrije, nauke i politike. Glavni cilj je realizacija meunarodno konkurentneekonomske strukture u ovom industrijskom sektoru, s ciljem jaanja preduzea, zajedno saproizvodnim lancima i osiguranje važnih poslova i to prije svega u svim seoskim podrujima.81

Zadaci i ciljeviPozicioniranje i jaanje Štajerske kao države sa drvnom industrijom visoketehnologije. Jaanje aktivnosti R&D-aktivnosti u šumarstvu i drvnoj industriji,poveanje udjela inovacija i visoke tehnologije.Promocija meuregionalne i meunarodne saradnje šumarstva i drvneindustrijeŠtajerskeI to posebno u pogledu širenja Evropske unije: pozicioniranje evropske drvne regijezajedno sa Koruškom, Slovenijom i Maarskom.Jaanje meunarodno konkurentne ekonomske strukture u industrijskomsektoruRazvoj i korištenje mreža i poveana meusobna povezanost.Poveanje stope pokretanja preduzea i promoviranje poduzetnikog nainarazmišljanjaPromocija poduzetništva u drvnoj industriji stvaranjem optimalnih opih uslova (npr.„Kua budunosti “ kao tehnološki i pokretaki centar sa fokusom na „drvetu“).Preduzea koja pružaju podršku/ za realizaciju inovativnih poslovnih ideja.Poboljšanje naina investiranja u ŠtajerskojKonsultacije vezano za investicije na osnovu utemeljenih tržišnih pokazatelja.Promocija naprednih organizacija za sticanje kvalifikacija za šumarstvo i drvnuindustrijuJaanje konkurentnosti preduzea putem ciljanih, tržišno orijentiranih kvalifikacijskihmjera.Poveanje potrošnje drveta u ŠtajerskojPutem prodornog informiranja i ciljanog marketingaPartnerstvo u klasteruZašo bih ja trebao postati partner u klasteru?Cilj svake poslovne aktivnosti je jaanje njegove konkurentnosti. Mi podržavamo našepartnere u klusteru u postizanju ovoga cilja tako što ih angažiramo u dugoronim razvojnimplanovima. Mi stalno dostavljamo ažurirane informacije našim partnerima u formi kojaodgovara konkretnoj kompaniji te im dajemo prioritet u pridruživanju inovacijskimprojektima u okviru Klastera drvne industrije Steiermark GmbH.Šta dobijam kao partner klastera?Zadnjih godina Klaster drvne industrije Steiermark GmbH uložio je mmnogo vremena iresursa u razvoj proizvoda za svoje partnere.82

Monitoring tržištaDonošenje naelnihodluka/BenchmarkingStalni monitoring tržišta u kombinaciji saStalno poreenje sa kolegama iz istog industrijskogsektoraProvjera strategijeOmoguava izradu pogodne strategijeForum saradnjeIli nastojanje da se izradi strategija zajedno sa drugimaOkvirna strukturaMi poslujemo sa važnim donosiocima odluka teulažemo maksimalne napore da bismo radili u interesunaših klaster partneraOdnosi sa javnošuEfikasno ih predstavljamo u javnostiDogaajiDobrodošli ste na sva mjesta na kojima se sastajemo iprisutvujete svim dogaajima.83

PRILOG 12.10 - PRIMJER BIZNIS PLANA ZA PROIZVODNJU BRIKETA NABRIKET PRESI BP 5000 NA PRIMJERU FIRME EKO SYSTEM IZ BUSOVAE1 UKUPNA INVESTICIJAVrsta troška JM Koliina Cijena Euro Cijena KM UKUPNO1 Investicija u opremuBriket mašina BP 5000 kom 1 124.360 € 243.227 KM 243.227 KMUreaj za hlaenje ulja kom 1 2.512 € 7.285 KM 7.285 KMAutomatska masina za rezanje briketa kom 1 4.520 € 13.108 KM 13.108 KMPužni izvlaka i dozator kom 1 10.000 € 29.000 KM 29.000 KMUreaj za zagrijavanje ulja kom 1 1.362 € 3.950 KM 3.950 KMDrobilica ili mlin za usitnjavanje kom 1 27.000 € 78.300 KM 78.300 KMSušara sa kotlom na piljevinu kom 1 150.000 € 435.000 KM 435.000 KMAdaptacija silosa kom 1 1.000 € 2.900 KM 2.900 KMMontaža opreme i puštanje u rad n/a 1 7.000 € 20.300 KM 20.300 KMUKUPNO 833.070 KM2 Ostali troškoviCarina za opremu - 6+1%58.315 KMPDV -17%141.622 KMPrevoz opreme kom 1 5.000 KM 5.000 KMUKUPNO 204.937 KMUKUPNA OSNOVA INVESTICIJA1.038.006 KM3 Rezerva zbog moguih oscilacija cijena 5% 51.900 KMUKUPNO SA REZERVOM1.089.907 KM4 Troškovi za prvih 6 mjeseciKartonska ambalaža kom 125.400 0,50 KM 62.700 KMTelefon mj. 6 200 KM 1.200 KMKomunalije mj. 6 1.500 KM 9.000 KMInvesticiono održavanje mj. 6 200 KM 1.200 KMOsiguranje opreme mj. 6 400 KM 2.400 KMPoslovne takse mj. 6 200 KM 1.200 KMOstali troškovi mj. 6 200 KM 1.200 KMPlate i doprinosi uposlenih mj. 6 3.200 KM 19.200 KMUKUPNO98.100 KMUKUPNA INVESTICIJA1.188.007 KM2 MJESENI TROŠKOVI1 Osnovni troškoviVrsta troška JM Koliina CijenaUkupno bezambalažeUkupno saambalažomKartonska ambalaža kom 20.900 0,50 KM 0,00 KM 10.450,00 KMTelefon mj. 1 200,00 KM 200,00 KM 200,00 KMKomunalije mj. 1 1.500,00 KM 1.500,00 KM 1.500,00 KMInvesticiono održavanje mj. 1 200,00 KM 200,00 KM 200,00 KMOsiguranje mj. 1 400,00 KM 400,00 KM 400,00 KMPoslovne takse mj. 1 200,00 KM 200,00 KM 200,00 KMOstali troškovi mj. 1 200,00 KM 200,00 KM 200,00 KMUKUPNO 2.700,00 KM 13.150,00 KM2 Plate uposlenih Za poetni period od 6 mjeseciPozicija JM broj Bruto plaa UkupnoRadnik na presi mj. 2 800,00 KM 1.600,00 KMRadnik na pakovanju mj. 2 800,00 KM 1.600,00 KMUKUPNO3.200,00 KMUKUPNI MJESENI TROŠKOVI5.900,00 KM91

3. TERMIN PLANVrsta radovaOdabir odgovarajue opremeFinasijska konstrukcijaIsporuka opremePuštanje u radMarketinška kampanja1 mjesec 2 mjesec 3 mjesecsedmica sedmica sedmica1 2 3 4 1 2 3 4 1 2 3 44. CIJENA PROIZVODAVrsta proizvoda JM CijenaDrveni briket promjera 60 mm u rasutom stanju Tona 80,00 KMDrveni briket promjera 60 mm u kartonskoj ambalaži Tona 120,00 KM5. MAKSIMALNE MOGUNOSTI OPREMEVrsta proizvoda Cijena Koliina Mjeseno GodišnjeDrveni briket promjera 60 mm u rasutom stanju 80 KM 418 33.440 KM 401.280 KMDrveni briket promjera 60 mm u kartonskoj ambalaži 120 KM 418 50.160 KM 601.920 KM6 PLANIRANA PRODAJAPlanirana prodaja po mjesecima u varijanti bez ambalažeVrstaproizvodaJMCijenaJanuar Februar Mart April Maj JuniKol Prihod Kol Prihod Kol Prihod Kol Prihod Kol Prihod Kol PrihodUkupnoza periodDrveni briket T 80,00 KM 418 33.440 418 33.440 418 33.440 418 33.440 418 33.440 418 33.440 200.640 KMVrstaproizvodaJMCijenaJuli Avgust September Oktobar Novembar DecembarKol. Prihod Kol Prihod Kol Prihod Kol Prihod Kol Prihod Kol PrihodUkupnoza periodDrveni briket T 80,00 KM 418 33.440 418 33.440 418 33.440 418 33.440 418 33.440 418 33.440 200.640 KMUKUPNO ZA 12 MJESECI 401.280 KMPlanirana prodaja po mjesecima u varijanti sa ambalažomVrstaproizvodaJMCijenaJanuar Februar Mart April Maj JuniKol. Prihod Kol Prihod Kol Prihod Kol Prihod Kol Prihod Kol PrihodUkupnoza periodDrveni briket T 120,00 KM 418 50.160 418 50.160 418 50.160 418 50.160 418 50.160 418 50.160 300.960 KMVrstaproizvodaJMCijenaJuli Avgust September Oktobar Novembar DecembarKol. Prihod Kol Prihod Kol Prihod Kol Prihod Kol Prihod Kol PrihodUkupnoza periodDrveni briket T 120,00 KM 418 50.160 418 50.160 418 50.160 418 50.160 418 50.160 418 50.160 300.960 KMUKUPNO ZA 12 MJESECI 601.920 KM92

7. FORMIRANJE I RASPODJELA UKUPNOG PRIHODAVarijanta bez ambalažeELEMENTI Jan Feb Mart Apr Maj Juni Juli Avg Sep Okt Nov Dec UKUPNOUkupan prihod 33.440 33.440 33.440 33.440 33.440 33.440 33.440 33.440 33.440 33.440 33.440 33.440 401.280PRIHODI 33.440 33.440 33.440 33.440 33.440 33.440 33.440 33.440 33.440 33.440 33.440 33.440 401.280Proizvodni troškovi 2.700 2.700 2.700 2.700 2.700 2.700 2.700 2.700 2.700 2.700 2.700 2.700 32.400Plate 3.200 3.200 3.200 3.200 3.200 3.200 3.200 3.200 3.200 3.200 3.200 3.200 38.400Troškovi materijala 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0Ostali troškovi 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 2.400RASHODI(3+4+5+6) 6.100 6.100 6.100 6.100 6.100 6.100 6.100 6.100 6.100 6.100 6.100 6.100 73.200BRUTO DOBIT (A-B) 27.340 27.340 27.340 27.340 27.340 27.340 27.340 27.340 27.340 27.340 27.340 27.340 328.080PDV 17% 4.648 4.648 4.648 4.648 4.648 4.648 4.648 4.648 4.648 4.648 4.648 4.648 55.774NETO DOBIT (C-D) 22.692 22.692 22.692 22.692 22.692 22.692 22.692 22.692 22.692 22.692 22.692 22.692 272.306Varijanta sa ambalažomELEMENTI Jan Feb Mart Apr Maj Juni Juli Avg Sep Okt Nov Dec UKUPNOUkupan prihod 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 601.920PRIHODI 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 601.920Proizvodni troškovi 2.700 2.700 2.700 2.700 2.700 2.700 2.700 2.700 2.700 2.700 2.700 2.700 32.400Plate 3.200 3.200 3.200 3.200 3.200 3.200 3.200 3.200 3.200 3.200 3.200 3.200 38.400Troškovi materijala 10.450 10.450 10.450 10.450 10.450 10.450 10.450 10.450 10.450 10.450 10.450 10.450 125.400Ostali troškovi 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 2.400RASHODI(3+4+5+6) 16.550 16.550 16.550 16.550 16.550 16.550 16.550 16.550 16.550 16.550 16.550 16.550 198.600BRUTO DOBIT (A-B) 33.610 33.610 33.610 33.610 33.610 33.610 33.610 33.610 33.610 33.610 33.610 33.610 403.320PDV 17% 5.714 5.714 5.714 5.714 5.714 5.714 5.714 5.714 5.714 5.714 5.714 5.714 68.564NETO DOBIT (C-D) 27.896 27.896 27.896 27.896 27.896 27.896 27.896 27.896 27.896 27.896 27.896 27.896 334.7568 PROJEKCIJA GOTOVINSKOG TOKA (prva godina)PRIMITCI 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 UKUPNOGotovina od prodaje 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 601.920Investicija 1.089.907 1.089.907UKUPNO PRIMICI 1.140.067 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 1.691.827IZDACITroškovi investicije uopremuTroškovi plataAmbalažaTelefonKomunalijeInvesticiono održavanje1.038.0063.200 3.200 3.200 3.200 3.200 3.200 3.200 3.200 3.200 3.200 3.200 3.20010.450 10.450 10.450 10.450 10.450 10.450 10.450 10.450 10.450 10.450 10.450 10.450200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 2001.500 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 20038.400125.4002.40018.0002.400Osiguranje 400 400 400 400 400 400 400 400 400 400 400 400 4.800Poslovne takse 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 2.400Ostali troškovi 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 2.400PDV 17% 5.714 5.714 5.714 5.714 5.714 5.714 5.714 5.714 5.714 5.714 5.714 5.714 68.568UKUPNO IZDACI 1.060.070 22.064 22.064 22.064 22.064 22.064 22.064 22.064 22.064 22.064 22.064 22.064 1.302.774NETO PRIMITCI 79.997 28.096 28.096 28.096 28.096 28.096 28.096 28.096 28.096 28.096 28.096 28.096 389.053Gotovina 79.997 79.093 78.189 77.285 76.381 75.477 74.573 73.669 72.765 71.861 70.957 70.053 70.053Iznos investicije 1.089.907Otplata investicije 29.000 29.000 29.000 29.000 29.000 29.000 29.000 29.000 29.000 29.000 29.000 29.000 348.000Ostatak gotovine 50.997 50.093 49.189 48.285 47.381 46.477 45.573 44.669 43.765 42.861 41.957 41.053 41.053Ostatak otplate investicije 1.060.907 1.031.907 1.002.907 973.907 944.907 915.907 886.907 857.907 828.907 799.907 770.907 741.907 741.90793

8 PROJEKCIJA GOTOVINSKOG TOKA (druga godina)PRIMITCI 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 UKUPNOGotovina od prodaje 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 601.920Investicija 0UKUPNO PRIMICI 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 601.920IZDACITroškovi investicije u opremuTroškovi plataAmbalažaTelefonKomunalijeInvesticiono održavanje3.200 3.200 3.200 3.200 3.200 3.200 3.200 3.200 3.200 3.200 3.200 3.20010.450 10.450 10.450 10.450 10.450 10.450 10.450 10.450 10.450 10.450 10.450 10.450200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 2001.500 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 20038.400125.4002.40018.0002.400Osiguranje 400 400 400 400 400 400 400 400 400 400 400 400 4.800Poslovne takse 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 2.400Ostali troškovi 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 2.400PDV 17% 5.714 5.714 5.714 5.714 5.714 5.714 5.714 5.714 5.714 5.714 5.714 5.714 68.568UKUPNO IZDACI 22.064 22.064 22.064 22.064 22.064 22.064 22.064 22.064 22.064 22.064 22.064 22.064 264.768NETO PRIMITCI 28.096 28.096 28.096 28.096 28.096 28.096 28.096 28.096 28.096 28.096 28.096 28.096 337.152Gotovina 69.149 68.245 67.341 66.437 65.533 64.629 63.725 62.821 61.917 61.013 60.109 59.205 59.205Iznos investicije 741.907Otplata investicije 29.000 29.000 29.000 29.000 29.000 29.000 29.000 29.000 29.000 29.000 29.000 29.000 348.000Ostatak gotovine 40.149 39.245 38.341 37.437 36.533 35.629 34.725 33.821 32.917 32.013 31.109 30.205 30.205Ostatak otplate investicije 712.907 683.907 654.907 625.907 596.907 567.907 538.907 509.907 480.907 451.907 422.907 393.907 393.9078 PROJEKCIJA GOTOVINSKOG TOKA (trea godina)PRIMITCI 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 UKUPNOGotovina od prodaje 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 601.920Investicija 0UKUPNO PRIMICI 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 601.920IZDACITroškovi investicije uopremuTroškovi plataAmbalažaTelefonKomunalijeInvesticiono održavanje3.200 3.200 3.200 3.200 3.200 3.200 3.200 3.200 3.200 3.200 3.200 3.20010.450 10.450 10.450 10.450 10.450 10.450 10.450 10.450 10.450 10.450 10.450 10.450200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 2001.500 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 20038.400125.4002.40018.0002.400Osiguranje 400 400 400 400 400 400 400 400 400 400 400 400 4.800Poslovne takse 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 2.400Ostali troškovi 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 2.400PDV 17% 5.714 5.714 5.714 5.714 5.714 5.714 5.714 5.714 5.714 5.714 5.714 5.714 68.568UKUPNO IZDACI 22.064 22.064 22.064 22.064 22.064 22.064 22.064 22.064 22.064 22.064 22.064 22.064 264.768NETO PRIMITCI 28.096 28.096 28.096 28.096 28.096 28.096 28.096 28.096 28.096 28.096 28.096 28.096 337.152Gotovina 58.301 57.397 56.493 55.589 54.685 53.781 52.877 51.973 51.069 50.165 49.261 48.357 48.357Iznos investicije 393.907Otplata investicije 29.000 29.000 29.000 29.000 29.000 29.000 29.000 29.000 29.000 29.000 29.000 29.000 348.000Ostatak gotovine 29.301 28.397 27.493 26.589 25.685 24.781 23.877 22.973 22.069 21.165 20.261 19.357 19.357Ostatak otplate investicije 364.907 335.907 306.907 277.907 248.907 219.907 190.907 161.907 132.907 103.907 74.907 45.907 45.90794

8 PROJEKCIJA GOTOVINSKOG TOKA (etvrta godina)PRIMITCI 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 UKUPNOGotovina od prodaje 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 601.920Investicija 0UKUPNO PRIMICI 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 601.920IZDACITroškovi investicije u opremuTroškovi plataAmbalažaTelefonKomunalijeInvesticiono održavanje3.200 3.200 3.200 3.200 3.200 3.200 3.200 3.200 3.200 3.200 3.200 3.20010.450 10.450 10.450 10.450 10.450 10.450 10.450 10.450 10.450 10.450 10.450 10.450200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 2001.500 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 20038.400125.4002.40018.0002.400Osiguranje 400 400 400 400 400 400 400 400 400 400 400 400 4.800Poslovne takse 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 2.400Ostali troškovi 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 2.400PDV 17% 5.714 5.714 5.714 5.714 5.714 5.714 5.714 5.714 5.714 5.714 5.714 5.714 68.568UKUPNO IZDACI 22.064 22.064 22.064 22.064 22.064 22.064 22.064 22.064 22.064 22.064 22.064 22.064 264.768NETO PRIMITCI 28.096 28.096 28.096 28.096 28.096 28.096 28.096 28.096 28.096 28.096 28.096 28.096 337.152Gotovina 47.453 46.549 57.738 85.834 113.930 142.026 170.122 198.218 226.314 254.410 282.506 310.602 310.602Iznos investicije 45.907Otplata investicije 29.000 16.907 45.907Ostatak gotovine 18.453 29.642 57.738 85.834 113.930 142.026 170.122 198.218 226.314 254.410 282.506 310.602 310.602Ostatak otplate investicije 16.907 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 095