toplinska izolacija zgrada

Toplinska izolacijaTOPLINSKA IZOLACIJA ZGRADASve skuplja energija za grijanje i hla-enje, novi tehniki propisi i norme,zamjetne klimatske promjene s nepredvidljivimtijekom, bolja obaviještenostinvestitora, projektanata i kupacarazlogom su i veeg interesa zašto uinkovitijom toplinskom zaštitom.U zemljama EU potrošnja energijeza grijanje zgrade niža je od 100kWh/m 2 na godinu, a u Hrvatskoj jedva do tri puta vea. Potrošnja energijeza grijanje mora biti što manja,a postiže se punom toplinskom izolacijomobodnih graevnih dijelovazgrada (zidova, podova, krovova).Donesen je Tehniki propis o ušteditoplinske energije i toplinskoj zaštitiu zgradama (Ministarstvo zaštite okoliša,prostornog ureenja i graditeljstva1.7.2005.), s prijelaznim razdobljemi obveznom primjenom od 1.srpnja 2006.Preuzete su europske norme HRNEN za izradu graevno-fizikalnihprorauna iz podruja toplinske zaštite,uštede energije, difuzije i kondenzacijevodene pare.Jedna od novina jest Iskaznica potrebneenergije za grijanje zgrade,sastavni dio dokumentacije o održavanjui unapreivanju bitnih zahtjevaza graevinu. Iskazana je najveadopuštena godišnja potrebna toplinaza grijanje po jedinici ploštine uporabnepovršine zgrade (kWh/m 2 a) iobujma grijanog dijela zgrade(kWh/m 3 a). Obvezatno se prilažedokumentaciji potrebnoj pri tehnikompregledu zgrade, a potvruju jesvojim žigom projektant i izvoazgrade. Iskaznica mora biti dostupnakupcima, najmoprimcima i drugimovlaštenim korisnicima zgrade ilinjezina dijela.Na taj se nain uspostavlja jednostavankriterij jasne komparacije izme-u pojedinih zgrada što se tie potrebneenergije za grijanje i izravno uzto povezanima kakvoom izvedbe iudobnosti uporabe zgrade.Iz tablice 1. može se izraunati kolikae biti prosjena godišnja potrošnjaenergenata za 1 m 2 vanjskog zidaizraenog od razliitih graevnihmaterijala s toplinskom izolacijom ibez nje. Vrijednost koeficijenta prolazatopline U (W/m 2 K) pomnoženasa 100 približno pokazuje koliko ese potrošiti kWh na godinu, a pomnoženasa 10 kolika e biti potrošnjau m 3 zemnog plina odnosno litaraloživoga ulja.Oznakom U oznauje se koeficijenttoplinske provodljivosti koji je definirankao koliina topline koja u jedinicivremena prolazi jedinicu krozpovršine pri temperaturnoj razlici 1 K.Kondenzacija vodene pareVanjski graevni dijelovi zgrade (zidovi,podovi, krovovi) bez toplinskeizolacije ne zadovoljavaju tehnikepropise glede kondenzacije vodenepare i sprjeavanja nastanka graevinskeštete.Vanjske graevne dijelove grijanezgrade treba toplinski izolirati najmanjetoliko da zbog kondenzacijevodene pare nastale difuzijom unutargraevnog dijela ne nastane ošte-enje, a isto tako da temperatura unutrašnjepovršine graevnog elementabude viša od temperature rosišta zrakau prostorijama (100% vlažnost), apoželjno je da radi sprjeavanja razvojamikroorganizama ne prelazi nirazinu od 80% vlažnosti na unutrašnjojpovršini graevnog elementa.Tablica 1. Vrijednosti koeficijenta prolaza topline U (W/m 2 K) i približan izraunutroška energenataVanjski zidBeton 2,50Šuplji blokoviod gline (blok 0,48opeka)Puna opekaod glineŠuplji blokoviod betona(blokete)Topl.prov. W/(mK)0,681,10Porobeton 0,18Deb.zida(cm)Vanjski zid s ugraenimBezETICS* sustavom saETICSSTIROPOR EPS–F.sust.U (W/m 2 K)(W/m 2 K)5 cm 6 cm 8 cm 10 cm16 4,27 0,65 0,55 0,43 0,3518 4,13 0,64 0,55 0,43 0,3520 4,00 0,64 0,55 0,42 0,3519 1,77 0,53 0,47 0,37 0,3125 1,45 0,50 0,44 0,36 0,3029 1,29 0,48 0,42 0,35 0,2925 1,86 0,54 0,47 0,38 0,3238 1,37 0,49 0,43 0,35 0,3019 2,92 0,60 0,52 0,41 0,3425 2,52 0,58 0,51 0,40 0,3329 2,31 0,57 0,50 0,39 0,3320 0,78 0,39 0,35 0,30 0,2625 0,64 0,35 0,32 0,27 0,2430 0,54 0,32 0,29 0,25 0,22* Povezani sustav za vanjsku toplinsku izolaciju (ETICS) na osnovi Novolit STIROPORAEPS-FGRAEVINAR 58 (2006) 5 425

Toplinska izolacijaZimi je u grijanim prostorijama parcijalnitlak vodene pare vei od parcijalnogtlaka vodene pare vanjskogzraka. Vodena para zato prelazi izpodruja višeg u podruje nižeg tlaka.U sluaju nedovoljno toplinskiizoliranih vanjskih zidova ili stropova,u kontaktu ohlaene unutrašnjepovršine s toplim unutrašnjim zrakomvodena se para može kondenziratina unutrašnjoj površini graevnogelementa (površinska kondenzacija).Kod nepovoljnog postavljanja toplinskeizolacije, s unutrašnje, toplijestrane zida ili stropa prema negrijanomuili vanjskomu prostoru, mogu-a je i pojava kondenzacije vodenepare unutar konstrukcije. Pri tomenastaju graevinske štete i unutar gra-evnog elementa (truljenje, navlaženostslojeva, opadanje toplinskoizolacijskihsvojstava).Keramike su ploice sprijeile pojavugljivica ali nastaju na stropuDifuziju vodene pare i unutrašnju ilipovršinsku kondenzaciju treba proraunatiza svaki grijani graevnidio zgrade koji granii s vanjskimzrakom ili negrijanim prostorom.Primjer unutrašnje kondenzacije zbogneispravno izoliranoga vanjskog zidaKada je površinska temperatura zida/stropaniža od temperature tokerošenja zraka u prostoriji, ve i zanajmanje poveanje vlažnosti iznadnormalne na površini se u dodiru stoplim i vlažnim zrakom iz prostorijekondenzira vodena para i nastanekondenzat. Taj je problem posebnoprisutan kod toplinski neizoliranihpodruja u vanjskim obodnim pregradama,takozvanim konstruktivnimtoplinskim mostovima (primjerice:toplinski neizolirani armiranobetonskiserklaži u zidovima od blok opeke).Na ovaj proces utjee i prozra-ivanje prostorija. esti su sluajeviugradnje PVC ili metalne stolarijekoja ne zadovoljava propise glededozvoljenih izmjena zraka.Posljedice su dobro poznate, ali estonisu prepoznate. To je nastanakmikroorganizama (gljivica i plijesni),bubrenje i otpadanje boje i žbuke sazidova, nedozvoljeno vlaženje gra-evnog elementa. U takvim je mikroklimatskimuvjetima boravak u prostorijamanezdrav i neudoban. Razlogza nastanak površinskog kondenzata,pa tako i razvoja mikroorganizama,su graevni vanjski elementinezadovoljavajuega toplinskog otpora,toplinski mostovi, nedovoljnoizolirani ili neizolirani betonskinadvoji iznad prozora, stupovi nauglovima zgrade, serklaži, vijenci, apogotovo istake balkona i zidova idr. Kad jednom nastanu, gljivice iplijesni ne mogu se trajno uklonitibez dodatne toplinske izolacije vanjskihgraevnih dijelova zgrade. Utakvim je sluajevima toplinsku izolacijupotrebno ugraditi s vanjskestrane.Premazi i slini proizvodi nee sprijeitinastanak površinske kondenzacije,mogu samo na kratko djelovatina nastale produkte kondenzacije(mikroorganizme), bez uinka naudobnije i zdravo stanovanje i ušteduenergije. Potrebno je obratiti pozornosti na kemizam ovih proizvoda.Povezani sustav za vanjskutoplinsku izolaciju (ETICS) naosnovi Stiropora EPS-FZa proeljne toplinskoizolacijskesustave na ekspandiranom polistirenuHrvatska je preuzela europskunormu HRN EN 13499:2004 – Povezanisustavi za vanjsku toplinskuizolaciju (ETICS) na osnovi ekspandiranogpolistirena (External ThermalInsulation Composite Systems (ETICS)based on expanded polystyrene).Ova norma upuuje na zahtjeve kojeu vezi s toplinskom zaštitom trebajuispuniti toplinskoizolacijski graevniproizvodi za zgrade.Sustav ine:toplinskoizolacijske ploe ekspandiranogpolistirena STIROPOREPS - F zalijepljene i prema potrebimehaniki privršene navanjski zid kao graevni elementzgradearmirajui sloj s alkalno postojanomstaklenom mrežicom utisnutomu cementnom graevinskomljepilu završno-zaštitna dekorativna žbuka("fasada").Brojne graevine diljem svijeta, raznihnamjena, oblika i površina obloženisu ovim vodeim sustavom utoplinskoj izolaciji vanjskih zidova.Nakon 40 godina primjene i uvoenjanovih materijala svih slojeva sustava,praktine provjere naina idetalja ugradnje, sa sigurnošu semože jamiti njegova dugogodišnjatrajnost i uinkovitost.Znaajke sustava ini ravna površinabez vidljivih obrisa ploa. Ploese ugrauju na novim i starim zgradama.Sustav sprjeava nastajanješteta zbog kondenzacije vodene parekoja difuzijom ulazi u graevni diozgrade te kondenzaciju vodene parei nastanak uvjeta za razvoj gljivica iplijesni na unutrašnjoj površini gra-evnih elemenata grijanih prostorija.Primjenom sustava nepotrebna jedodatna toplinska izolacija stupova,426 GRAEVINAR 58 (2006) 5

Toplinska izolacijanadvoja, serklaža i dr. Osigurana jetoplinska stabilnost graevnog elementaljeti i zaštita od prevelikogadilatacijskog rada te stabilnost u uporabii dugogodišnje ugodno i zdravostanovanje zimi i ljeti. Sustav je optimalnai najekonominija toplinskazaštita vanjskih zidova. Ovisno odebljini izolacijskih ploa i klimatskimuvjetima, uložena se sredstavaza toplinsku izolaciju vraaju venakon 3 godine.Poetni se profil zalijepi i mehaniki privrsti na zidLijepljenje stiropor EPS–F ploana podloguIzolacijske se ploe ekspandiranogpolistirena stiropor EPS F, dimenzijaploa 100 cm x 50 cm, polažu narubni poetni profil ravno postavljeni zalijepljen graevinskim ljepilomna zid, te mehaniki uvršen plastinimtiplama s elinim vijkom. Rubnise profil postavlja najmanje 30 cmod razine tla.Ploe se polažu odozdo prema gore,a postavljaju se najprije na uglovimazgrade.U svakom sljedeem redu postavljajuse s izmaknutim sljubnicama (fugama)za 1/2 ploe. Na uglovima seploe moraju sudarati naizmjenino.Oko otvora se ne smiju koristiti plo-e uže od 50 cm, a isto tako i na uglovima.Treba izbjegavati ugradnjuploa užih od 20 cm. Prije polaganjana rubni poetni profil, na donji dužirub prve ploe potrebno je nanijetigraevinsko ljepilo da bi se sustavzaštitio od prodora vlage, insekata,vatre i dr.Na svim krajevima sustava koji nezavršavaju profilima, stiropor ploetreba zaštititi od utjecaja vlage, kukaca,vatre i dr. Prije postavljanjastiropora EPS – F, na podlogu segraevinskim ljepilom zalijepe trakealkalno postojane staklene mrežice uširini 10 cm i još ostavi nezalijepljenemrežice 10 cm + debljina izolacijskihploa. Nakon punoplošneugradnje ploa gladilicom se na rubploe i 10 cm po dužini ploe naneseljepilo, mrežica se preklopi prekoruba ploe utisne u ljepilo i zagladigladilicom.Graevinsko ljepilo je gotovo, tvornikopripremljeno, dovoljno paropropusnoi vodoodbojno, praškastoljepilo za runo nanošenje. Potrošnjaovisi o ravnosti podloge, a prema normativuza lijepljenje ploa na podloguiznosi 4,5 do 5,5 kg/m 2 .Kontaktna površina izmeu ploa ipodloge mora biti najmanje 40%površine ploe. vrstoa na raslojavanjeizmeu stiropora i podloge premaHRN EN 13494 ne smije biti nižaod 80 kPa.Ljepilo se nanosi naokolo uz rubploe u širini od 5 cm i po srediniploe najmanje tri toke (mrlje) oko10 cm promjera. Nanos ljepila naPloe se pritisnu na podlogu odmaknute od susjednih ploa i zatim uz njih tijesno priljubeGRAEVINAR 58 (2006) 5 427

Toplinska izolacijaplou ne smije biti deblji od 2 cm.Kod potpuno ravnih podloga ljepilomože se nanositi po cijeloj površiniploe i punoplošno, paralelno s dužomstranicom ploe u debljini od 1 cm.Ploe se postave na podlogu tako dasu malo odmaknute od susjednih plo-a i zatim se pritisnu uz podlogu ipriljube uz susjedne ploe. Ljepilone smije ui u sljubnice ploa, a kadai ue treba ga skinuti lopaticom.Pošto se pritisnu uz podlogu i poravnajulaganim pritiskom ruke ili letve,ploe se više ne smiju dirati najmanje24 sata nakon lijepljenja. Akose ploe nakon ravnanja i postavljanjapomiu, može se oekivati slabijaveza ploa i podloge.Ploe ekspandiranoga polistirenaesto se samo tokasto lijepe napodlogu. Slobodno strujanje zrakaizmeu ploa i podloge ne pridonosipoboljšanju toplinske izolacije. Zatose i preporuuje nanošenje ljepilaoko rubova ploa, kako bi se strujanjezraka svelo na minimum.Ovisno o ravnosti i kvaliteti podloge,vještini i iskustvu izvoaa radova,nije nužno ugraivati ploe spreklopom.Ploe trebaju biti tijesno priljubljenejedna uz drugu. U fuge šire od 2 mmmora se bez lijepljenja utisnuti trakaekspandiranoga polistirena ili PUpjena i poravnati s ploama.Kod izboina na površini podlogeizolacijske se ploe s unutrašnje stranemoraju stanjiti, rezanjem vruomžicom ili struganjem. Isto tako zaprevladavanje veih neravnina, kadanije izvršeno ravnanje grubom žbuom,režu se ploe manjih debljina ilijepe na podlogu po istom pravilu.Za rezanje i obradu ploa preporu-uju se jednostavni alati s vruomžicom. Tako obraene ploe imajuzatvorenu elijastu strukturu.Spojevi (sudari) sustava s neizoliranimgraevnim dijelovima zgrade:balkoni, parapeti, stupovi, strehe idr. trebaju se odvojiti reškama iliodgovarajuim profilima jer na timspojevima može doi do odvajanjažbuke.Na uglovima i kutovima ploe se morajusudarati izmjenino u svakom sljedeem reduZa izvedbu zaobljenih površina zgradekao što su: balkoni, erkeri, stubištai dr. ploe se s pomou ureaja svruom žicom pod kutom režu namanje dijelove.Najranije 24 sata nakon lijepljenja,ravnom letvom dužine 4 metra valjaprovjeriti ravnost površine ploa.Daskom za brušenje na kojoj je brusnipapir nalijepljen s jedne strane, veli-ine 30 cm x 40 cm, bruse se neravnineokomito na sljubnice ploa. Nakonbrušenja ploa moraju se uklonitisitne estice i granule stiropora. Akose brusi manjim komadima brusnogpapira, koji nije na podlozi, a još iparalelno sa sljubnicama ili kružno,uinak je redovito nastanak valovana ploama, što je, uz ulazak ljepilau sljubnice ploa, jedan od razlogaocrtavanja obrisa ploa na proelju.Špalete se izoliraju nakon punoplošneugradnje stiropora EPS – F. Trakeizrezane iz ploa stiropora, obinomanjih debljina utisnu se i zalijepena špaletu. Punoplošne ploeStiropora - F pokrivaju elo (rub)ploe špalete. Najranije 24 sata nakonlijepljenja ploa poravna se (odrežei prebrusi) kut špalete. Na spojevimas doprozornicima i dovratnicimamoraju se postaviti nepropusnetrake za brtvljenje ili se izvede reška iispuni trajnoelastinim akrilatnim kitom.Alkalno otporna staklena mrežica uvijek se postavlja u istome smjeru, utisne se u svježeljepilo i odmah zagladi od sredine prema krajevimaZavršna se 100 postotna akrilna žbuka naColor Prime nanosi najranije nakon dvasata428 GRAEVINAR 58 (2006) 5

Toplinska izolacija vanjskih zidovas unutrašnje straneKondenzat na unutrašnjim površinamavanjskih zidova ili stropova redovitoje uzrokom nastanku gljivica.Rješenje je dodatna toplinska izolacija.U praksi je ponekad nemoguedodatnu toplinsku izolaciju izvesti svanjske strane, posebice kada se radio višekatnim zgradama. U tim se slu-ajevima toplinska izolacija izvodi sunutrašnje strane, bez obzira što sene rješavaju problemi ljetne toplinskestabilnosti i akumulacije topline.Izvedba Novolit Stiroporom EPS200 je jednostavna. Potkonstrukcija(metalne ili drvene gredice) se mehanikiprivrsti na zid, a i izmeu seutisnu ploe Novolit Stiropora EPS-200 (ploe ekspandiranoga polistirena– EPS prema HRN EN 13163)debljine 4 – 5 cm.Završni se sloj najviše izvodi gipsanimkartonskim ploama, mehanikiprivršenim na potkonstrukciju. Prijeizvedbe završnog sloja punoplošnose izmeu stiropora i gipsanih ploamora postaviti PE folija debljine 0.2mm preklopima 20 cm.Umjesto gipsanih kartonskih ploazavršna se obloga može izvesti i drvenimdašicama (lamperija). Jednakimse postupkom obrade i špaleteoko vanjskih otvora.Završna se obrada gipsanim kartonskimploama izvodi tako da se fugepremoste samoljepljivim trakama,površina pregleta i nanese boja zaunutrašnje radove. Mogu se zalijepitii zidne tapete.U sluaju kada su serklaži i stupovis vanjske strane toplinski izolirani(kombi ploe u izgubljenoj oplati)uglavnom nije potrebno toplinskuizolaciju nastaviti na susjedne unutrašnjegraevne elemente (najmanje30 cm). Nastavak se toplinske izolacijemože izvesti s istim stiropor plo-ama, debljine najmanje 3 cm. Nazalijepljene se ploe može nanijetistaklena mrežica u sloju graevnogljepila i poravnati gladilicom. Završnose obradi bojom za unutrašnje radove.Procjena o potrebi ovakve dodatneizolacije i izvedbi donosi se za svakisluaj posebno, ovisno o zateenomstanju, nastaloj šteti, presjeku konstrukcije,iskustvu korisnika tih prostorai dr.Mogui razlozi štete na vanjskimžbukamaLjeti se, kroz povezane sustave zavanjsku toplinsku izolaciju (ETICS)na ekspandiranom polistirenu (stiroporu),ili mineralnoj vuni, ili sustavimaza vanjsku toplinsku izolacijus kombi ploama i višeslojnom žbukom,toplina slabo prenosi na masivnigraevni dio zgrade (vanjski zid, stropiznad otvorenog prolaza i dr) jer suizmeu vanjske žbuke i masivnogzida ugraene toplinskoizolacijskeploe velikoga toplinskog otpora (stiropor,kombi ploe, kamena vuna).Radi toga su i naprezanja u svim vanjskimslojevima žbuke višestruko ve-a nego u žbuci izravno nanesenojna masivne graevne dijelove zgrada.Zato se i razlikuju svojstva sustavažbuke koja se izravno nanosi na masivnevanjske graevne dijelove zgradeod sustava žbuke na toplinskoizolacijskimmaterijalima.Ako izbor svih slojeva sustava nijesukladan i kompatibilan doi e došteta, tj. nastanka pukotina i u krajnjemsluaju otpadanja žbuke. Povezanisustavi za vanjsku toplinsku izolaciju(ETICS) moraju biti tako formuliranida gledajui iznutra premavan otpor difuziji vodene pare svakogsloja treba biti sve manji.Preporuuje se ugraivati provjerenei normama sukladne sve slojevežbuke od jednog dobavljaa, što je ijedan od bitnih zahtjeva Tehnikog propisao uštedi toplinske energije i toplinskojzaštiti u zgradama (MZOPUG,NN 79/05).Primjerice, tradicionalno miješanježbuke na gradilištu, prema iskustvenimomjerima, u ovim se sustavimaToplinska izolacijanikako ne smiju primijeniti, a estesu štete i poradi primjene neodgovarajuihgraevnih ljepila (ljepilo zakeramiku umjesto odgovarajuegpolimer cementnog ljepila).Armaturni slojevi na toplinskoizolacijskimploama (alkalno otpornastaklena mrežica + ljepilo) i završnedekorativno - zaštitne žbuke (proelje)ne smiju biti deblji od propisanih.S tim se slojevima ne smiju niizravnavati neravnine površina nakoje se sustav ugrauje. Isto vrijedi iza lake žbuke armirane žianom mrežicom(rabic). Što su slojevi deblji,akumuliraju više topline, a ako jenjihova debljina nejednolika, razliitose stežu i rastežu, što je takoerjedan od razloga šteta na sustavu.Graevinske su štete na žbuci u pro-eljnim povezanim toplinskim sustavimavidljive. Nije svejedno kakose izvode ovi sustavi. Kada se ne poštujuprocedura, preporuke proizvoa-a i hrvatske norme, velika je vjerojatnostnastanka graevinske štete. Uzpogrešnu izvedbu, kondenzacija jevodene pare u slojevima sustava žbukeest uzrok šteta koje se oituju ububrenju, vlaženju i otpadanju žbuke.Zato se i ustraje na provjeri difuznogtijeka i vremena isušenja kondenzatau pojedinim slojevima. Nestruniodabir materijala takoer je jedan oduzroka šteta.Završne žbuke moraju biti dovoljnovodoodbojne. U protivnom se zbogupijanja vode u zimskom razdobljuvoda smrzne i, poveavajui svojobujam degradira žbuku. Rezultat supukotine na žbuci i u krajnjem sluajunjezino otpadanje. Zbog razlika dnevnihtemperatura na površini žbukeskuplja se rosa. Preporuljivo je ugraivativanjske žbuke s antifungicidnimdodacima.Nastanak pukotina na žbuci može sepotpuno izbjei pravilnom ugradnjom.Najuoljiviji je dio svake zgrade njezinoproelje, obilježje je kvalitete iskladnosti.GRAEVINAR 58 (2006) 5 429

Toplinska izolacijaObodni graevni dijelovi zgrade, patako i vanjski zidovi, najviše utjeuna mikroklimatske uvjete boravka uprostorima zgrada. Kroz vanjske sezidove i otvore gubi polovina energijeza grijanje, a njihova je nedovoljna toplinska izolacija uzrokom neudobnimi nezdravim uvjetima boravkau zgradi zimi i ljeti.Ivo Popari i Mateo BilušPRIMJENA MATERIJALA TOPLINSKE IZOLACIJE U HRVATSKOJOsnovna je funkcija vanjskog zidastambene graevine kao konstruktivnogelementa ograivanje prostoraod raznih utjecaja kao što su atmosferskiutjecaji (kiša, vjetar..), zatimgubitka topline u razdoblju grijanja ipregrijavanja prostora zgrade ljeti tesprjeavanje prijenosa zvukova. Parametarkoji karakterizira gubitketopline kroz zidove jest koeficijentprolaska topline U (W/m 2 K) kojiovisi o toplinskoj provodljivosti .Ako se koeficijent prolaska toplinepomnoži s 10, dobiva se veliina kojapokazuje koliko je energenta potrebnoza grijanje po m 2 vanjskogzida na godinu.Osim koeficijenta prolaska topline,za vanjski je zid vrlo važno da nedolazi do kondenzacije vodene parekoja može uzrokovati pogoršanjetoplinske izolacije zida te razaranjestrukture zida poveanjem obujmakondenzirane vodene pare zbog smrzavanja.Ljeti su važne dinamiketoplinske karakteristike vanjskogazida koje pridonose smanjenju zagrijavanjazraka u zgradi, a time i potrošnjeenergije koja je potrebna zarashlaivanje (klimatizaciju).Struna je ugradnja toplinske izolacijeveoma važna jer se pravilnomugradnjom sprjeava mogunost brojnihtoplinskih mostova koji se u graditeljstvuesto pojavljuju. Toplinskisu mostovi mjesta gdje dolazi do poveanihtoplinskih gubitaka radi zahtjevakonstrukcijske izvedbe gradnje(betonske ploe za balkon ili kaopodloga za vanjsku opeku ventiliranogproelja i sl.).Toplinski mostovi ne uzrokuju samovee toplinske gubitke graevine,ve slabo utjeu na ugoaj i mikroklimu(pojavu plijesni u uglovima, napregradama prozora, na balkonskometlu…). Odgovarajuom upotrebomizolacijskih materijala i pravilnimprojektiranjem, problem toplinskihmostova u veini se sluajevamože izbjei.Unutarnja toplinska izolacijagipsanim sustavimaToplinska izolacija umanjuje gubitaktopline. Osim prozora i vrata kojise neispravno zatvaraju ili su nedovoljnoizolirani, veliki gubitaktopline uzrokuju neispravno izvedenigraevni elementima na graevinama.Visoke prostorije i nedovoljnoizolirani podovi kritina su mjestakoja se mogu i naknadno toplinskiizolirati primjenom unutarnje izolacije.Takvi su postupci bez teškoatehniki izvedivi i istodobno financijskiprihvatljivi. Unutarnja je toplinskaizolacija gipsanim sustavimaza današnje uvjete dobro rješenje.Velika se veina prostorija upotrebljavaindividualno i samo u kratkomvremenskom razdoblju. Prostore ukojima se boravi ili radi treba brzozagrijati, a regulacija topline valjabiti jednostavna i precizna. U prostorijikoja je toplinski izolirana iznutrasva se energija za zagrijavanjetroši na grijanje zidnih površina izraka prostorije - to je brzo i štedljivo,jer se energija ne gubi odnosnonema nepotrebne akumulacije toplineu okolnim graevnim elementima.Toplinska izolacija s porobetonomkao graevnim materijalomOsnovna odlika i posebnost graevnogmaterijala od porobetona odlinaje toplinska izolacija, koja se postiževe s jednoslojnim zidom. Visokatoplinska izolacija jednoslojnogUsporedba prolaza topline kroz zidove odrazliitih materijalazida znai niže troškove i kvalitetnuzaštitu - zimi od hladnoe, ljeti odvruine. Osnova za nju je posebna430 GRAEVINAR 58 (2006) 5

Toplinska izolacijastruktura materijala. Svaki elementsustava gradnje od porobetona sadržina tisue malih zatvorenih zranihpora. Budui da je zrak najbolji toplinskiizolator, zrane pore osiguravajudovoljne vrijednosti prenošenjatopline (, lambda) ve s osnovnimgraevinskim materijalom.Zidni blokovi imaju vrijednost 0,14-0,20 W/mK. Time postižu U -vrijednost zida 0,43 W/m 2 K ve koddebljine zida od 30 cm. Stoga se ves jednoslojnim zidom debljine 30cm udovoljava kriterijima o toplinskojzaštiti u zgradama, a za postizanjeoptimalnih ušteda zbog sve skupljeenergije za zagrijavanje i hlaenje,najpovoljnije je rješenje vanjskizid od termoblokova debljine 36,5.Iste vrijednosti daje zid od opekedebljine 38 cm s 6 cm dodatne toplinskeizolacije, ili zid od opeke debljine30 cm s 9 cm dodatne toplinskeizolacije.Blok porobetona od 30 cm rješenjeje za vanjski zid kojim e se štedjetienergija i ujedno zadovoljiti noviTehniki propisi o uštedi toplinskeenergije i toplinskoj zaštiti u zgradamaija je primjena obvezatna uHrvatskoj od 1. srpnja 2006.Faze izvoenja sustava FasatermIzolacija vanjskih zidova - FasatermFasaterm je sustav izolacije zida slamelama od kamene vune TERVOL ®DP-9 LAM, koji zbog svojih svojstavaosigurava toplinsku, zvunu iprotupožarnu zaštitu. Predvien jeza novogradnju i dodanu izolacijukod postojeih neizoliranih graevina.Zbog dimenzija i dobre vitkostiPrikaz potrebnih ojaanja na rubovima i kutovimalamele su pogodne za obradu zaobljenihdijelova graevine.Na samom poetku izvoenja sustavapregleda se kvaliteta podloge (ravnosti neravnine). Ukoliko su odstupanjavea od l cm na 4 m, potrebnoje neravnine izravnati žbukanjem.Ako se radovi izvode na betonskomzidu i ukoliko su na zidu ostaci uljas oplate, potrebno ih je isprati vodom.Ukoliko je podloga postojea žbuka(staro proelje), potrebno je provjeritinosivost. Staro proelje nije nosivoako se osipa. Mehaniki ekiemili strugaem skidaju se svi nenosividijelovi, a nosivi se oiste i s njih seukloni prašina.Nakon pripreme podloge odreujese visinu osnovnog sokl - profilakoji se privršuje privrsnicama do3 kom/m. Lijepljenje lamela izvodise polimerno - cementnim ljepilomnanesenim na zid ili na lamelu nazubljenimgleterom ili strojno. Boljaprionjivost se postiže nanošenjem,tj. utiskivanjem ljepila gleterom direktnona lamele. Visina zubaca gleteramora iznositi najmanje 12 mm.Lamele se postavljaju s pomakom uodnosu na prethodni red te tako da uspojeve lamela ne ulazi ljepilo.GRAEVINAR 58 (2006) 5 431

Toplinska izolacijaPrije nanošenja polimerno – cementnogljepila i utiskivanja tekstilno -staklene mrežice (otporne na alkalije)veliine oka 4x4 mm, potrebnoje obraditi uglove i otvore. Nakontoga se armaturna mrežica postavljaodozgo prema dolje utiskivanjem upolimerno - cementne ljepilo elinomnehrajuom gladilicom. Slijedipregletavanje drugim slojem polimerno- cementnog ljepila tako da jepoložaj armaturne mrežice u srediniili vanjskoj treini polimerno – cementnogljepila.Nakon sušenja od najmanje 7-10 dana(ovisno o vremenskim uvjetima,završnom sloju i preporukama pojedinihproizvoaa ljepila i završnihslojeva) potrebno je najprije nanijetina zidove impregnirajui premazkako bi se ujednaila upojnost površine.Kao završni sloj preporuuje sesilikatni, silikonski i silikonsko – silikatnizavršni slojevi minimalnedebljine zrna l,5 mm, a ukoliko seupotrebljava mineralni završni sloj,valja upotrijebiti žbuku koju preporuujeproizvoa za sustave punetoplinske zaštite s kamenom vunom.Sustav je ispitan i certificiran u Institutugraevinarstva Hrvatske.Kamena vuna RockwoolToplinski gubici kroz konstrukcijuovisni su o debljini pojedinih elemenatakonstrukcije i njihove toplinskeprohodnosti (W/mK). Kamena vunaRockwool pa radi svojih odlinihizolacijskih osobina i niske vrijednostitoplinske provodljivosti (0,035 do0,040 W/mK) pridonosi snižavanjutoplinske provodljivosti konstrukcije.Time se smanjuju i toplinski gubitcigraevine i uvjetuje da toplinaostaje u njoj. Slian uinak ima toplinskaizolacija u sluaju primjeneploe od kamene vune debljine 10cm, u razredu toplinske provodljivosti040 koja u toplinskoizolacijskomsmislu ima jednak uinak masivnibetonski zid debljine 2 m.Pripremila: T. VraniIZVOR web stranice raznih proizvoaaTERMOSHIELD –TEHNOLOGIJA ZA ZAŠTITU KUETermoShield je skupina proizvodavisoke tehnologije za proelja, krovovei unutarnje prostore. ZnaajkeTermoShielda osiguravaju ugodnuklimu u svim graevinama, uštedutroškova grijanja i hlaenja, zaštituproelja i krova od štetnih utjecajaokoliša te propadanja.TermoShield je razvila NASA u okviruprojekta Space Shuttle poetkom sedamdesetihgodina 20. stoljea zazaštitu materijala i života astronautau svemiru. Uporabom vakuumiziranihkeramkih dijelova (CeramicBubbles) veliine nekoliko djeliamilimetra, inženjerima NASE uspjeloje da je Space Shuttle izdržao promjenetemperature vee od 2000 ºC.Shematski prikaz sloja mjehuriaTo pionirsko otkrie koje je unatoubrzanju višekratne brzine zvukaostalo na svojoj podlozi i danas služikao zaštitni štit svemirskoga broda.U kombinaciji s vezivom koje vrlodobro prianja nastala je tekua keramikaploica.Prilagodbom za civilnu uporabu, termokeramikipremaz je dalje razvijani obogaivan drugim važnim znaajkamaza uporabu u graditeljstvu. Osnovaslina boji ovog proizvoda danaspredstavlja sustav uštede energijei dugotrajnu zaštitu.TermoShield u proljee i ljeti odvodivlagu koju je zid primao tijekomvlažnog razdoblja. Tako se površinakoja je njime presvuena ponaša kaoljudska koža koja se znoji. Površinase ishlapljivanjem hladi i time uinkovitoodstranjuje neugodnu toplinuiz unutrašnjosti zgrade. Pri tom senamaz sam štiti od raspadanja refleksijomštetnog dijela suneva zra-enja. Protiv neželjenog pregrijavanjapovršine proelja, koje uzrokujesunevo zraenje, djeluju mjehuriizajedno s vezivom, neovisno o tonuboje. Time se znatno snižava temperaturau zgradi te štedi energija potrebnaza hlaenje.Istodobno TermoShield Exterier ljetipriprema zgradu za nastupajuu zimu.Zid postaje suši i time odlian spremniktopline, samo suhi plašt grije.Zgradu e stoga trebati manje grijatijer je zidni spremnik napunjen i polakose prazni. U unutrašnjosti zgradestanari se ugodno osjeaju zbogpovišene temperature unutarnjih površinazidova. Dakle, postiže se veastambena ugodnost s manje grijanja.Prikaz multifunkcijskoga djelovanja Termo-ShieldaNavedeni se procesi ponavljaju izgodine u godinu. Ako se ljeti izvadistaklenka iz hladnjaka i ostavi vani,432 GRAEVINAR 58 (2006) 5

na njezinoj se vanjskoj stjenci pojavljujekondenzat. Ista se pojava primjeujekad nakon zimskih mjesecipostaje toplije i zrana vlaga kondenzirana hladnim vanjskim stijenamazgrade, gdje odmah zatim ispari. Takoje osiguran proces hlaenja zgradeljeti i suhi zidovi zimi.TermoShield se nanosi kao boja naosnovne slojeve žbuke, betona ilimetala. Nije potrebna nikakva posebnaoprema ili priprema. Nanosi sevaljkom ili etkom, za vee površinerabe se Airless ureaji za špricanje(Airless znai bezzrano). Zaštitnamembrana se odmah suši. Za izvo-enja ili nakon izvoenja ne osloba-aju se za zdravlje štetna otapala ilinjihove pare.TermoShield InterieurOsjeaj ugodnosti pitanje je klimatskihodnosa. Vanjski je zrak ljeti vlažnijinego zimi. TermoShield usisavavlažan zrak koji zatim ispari u smjeruzida koji je zimi postao suh i možebez opasnosti preuzeti zranu vlagu.Keramiki premaz tako hladizidove. Zidovi zrae ugodnu hladnoute je boravak u zgradi, unatovisokim vanjskim temperaturama,ugodniji.Membrana u keramikom premazujednakomjerno rasporeuje toplinuu prostoru. Temperaturna razlika izmeupoda i stropa je manja od 1 ºC.Ujedno sprjeava pojavu kondenzatai plijesni bez dodatnog pozraivanjakoje proizvedenu toplinu doslovceispuhuje kroz prozor.Zidovi premazani TermoShield Interieuromtvore veliku keramiku površinui djeluju u hladnim mjesecimakao kaljeva pe koja svoju ugodnutoplinu zrai u prostor. Keramikešupljikave kuglice koje tvore premazmunjevito provode toplinu od izvorapreko površina zidova i stropova.Oni zatim zrae toplinu jednakomjernou prostor. Istodobno premaz preuzimaprekomjernu vlagu iz zidova iispušta je u zrak. Time nastupa izolacijskiuinak jer suhi zidovi izolirajubolje od vlažnih. Ohlaeni e seprostori brže zagrijavati. Dugoronose štedi energija. U praksi je dokazanoda se uštedi 30 posto energije za grijanje.Nastajanje ugodnog zraenja toplineTermoShield ExterieurNakon nanosa TermoShield Exterieuratopli zrak i sunce pomažu brzomstvaranju uinkovite zaštite od padalina.Prekomjerna vlaga u zidu zbogmembranske tehnologije brzo isparava.Otporne, guste keramike kuglicepomiu se i time sprjeavajuprodor vode. Otpornost na optereenjaiz okoline, kao npr. smog, kiseline,soli, ozon, ultraljubiasto zraenje,omoguava visoka elastinostkoja sprjeava pojavu pukotina kojenastaju zbog krhkosti i starenja materijalau duljim vremenskim razdobljima.Mnogo je manje i pukotinazbog napetosti jer termika zaštitaosjetno smanjuje utjecaj razliitihrastezanja u graevnim materijalima.TermoShield je otporan na vremenskepromjene poput pljuska, tue ilisnijega. Kako materijali ostaju suhismanjen je rizik od neželjenoga zelenogproelja što je esto sporednapojava stvaranja kondenzatne vode.Zbog visokog sadržaja keramike isprjeavanja stvaranja vlage na površinamanema plijesni, lišajeva nimahovine te nikakvih uvjeta za njihovrazvoj.Premaz TermoShield poveava izolacijskesposobnosti zida a da ga nezatvara i omoguuje dovoljno propuštanjezraka.Koristi i uštedeToplinska izolacijaTemeljna su ishodišta uštede energijeotpornost na utjecaje okoline i hidrotermikeprocese moderne okoline.Sprijeeni nastanak pukotina, otpornostna zraenje, smanjena konvekcijai kontrolirano zaustavljanje tvorbekondenzata ne pripomažu samo lijepomizgledu ve i energetskoj uinkovitosti.Kvalitetu TermoShielda odreujudvije odline komponente: keramikešupljikave kuglice (klimakeramika)i vezivu dodani fakultativno sinkroniziraniaktivatori. Robusna kuglinastruktura i specijalno vezivodaju TermoShieldu neobino dug životnivijek. Oblikuje se stalna zaštitaod vlage koja je paropropusna.Prikaz zaštite od sunca sa solarnim dobitkomGraevnim materijalima tako pove-ava izolacijsku sposobnost i nanovoomoguava akumulaciju topline (solarnidobitak).TanjaVraniGRAEVINAR 58 (2006) 5 433