Preuzmite dokument u PDF formatu - Agencija za bankarstvo FBiH
Preuzmite dokument u PDF formatu - Agencija za bankarstvo FBiH
Preuzmite dokument u PDF formatu - Agencija za bankarstvo FBiH
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
UVODPoslovanje bankarskog sektora u 2010. godini, kao i u prethodnoj godini bilo je pod sna`nimuticajem ekonomske krize i recesije. Posljedice krize i negativni efekti u bankarskom sektoruFederacije BiH ogledaju se u njegovoj stagnaciji, padu profitabilnosti, rastu nekvalitetne aktive i kredita,dospjelih potra`ivanja, tro{kova rezervi <strong>za</strong> kreditne gubitke i pogor{anju drugih klju~nih poka<strong>za</strong>teljaposlovanja banaka. Banke su tokom 2010. i dalje <strong>za</strong>dr`ale poja~ani fokus na kreditnom riziku i restrukturiranjusvojih kreditnih portfelja uz restriktivnije i rigoroznije politike upravljanja kreditnim rizikom,posebno u procesu odobravanja kredita. Iako su u 2010. godini <strong>za</strong>bilje`eni prvi znaci blagog oporavkaekonomskih aktivnosti, o~ito je da je stanje u realnom sektoru jo{ uvijek ne<strong>za</strong>dovoljavaju}e i da }eekonomski oporavak biti spor i dugotrajan.Na kraju 2010. godine u <strong>FBiH</strong> bankarsku dozvolu imalo je 19 banaka (u prete`no privatnom vlasni{tvuje 18 banaka, a u prete`no dr`avnom vlasni{tvu je jedna banka). Broj banaka je manji u odnosu na31.12.2009. zbog ukidanja bankarske dozvole UNA banci d.d. Biha} 20.12.2010. godine. Privremenuupravu sa 31.12.2010. imale su dvije banke (Hercegova~ka banka d.d. Mostar i Po{tanska banka BH d.d.Sarajevo). Trend smanjenja broja <strong>za</strong>poslenih iz prethodne godine nastavljen je i u 2010. godini, {toje jedan od negativnih efekata djelovanja ekonomske krize na bankarski sektor u <strong>FBiH</strong>. U bankarskomsektoru <strong>FBiH</strong> sa 31.12.2010. bilo je <strong>za</strong>posleno 7.388 radnika.Bilansna suma bankarskog sektora sa 31.12 2010. iznosila je 15,1 milijardu KM i manja je 1% ili 161milion KM u odnosu na prethodnu godinu. Krediti, kao najve}a stavka bilansa banaka, u 2010. godini su<strong>za</strong>bilje`ili blagi rast od 2% i na kraju godine iznosili su 9,98 milijardi KM ili 66,2% od bilansne sumebanaka u <strong>FBiH</strong>. Blagi kreditni rast, posebno u ~etvrtom kvartalu, mo`e se ocijeniti pozitivnim znakom,jer ukazuje da su kreditne aktivnosti banaka u 2010. godini intenzivirane.U aktivi nov~ana sredstava iznose 4,4 milijarde KM (ili 29,5%) i manja su <strong>za</strong> 7% ili 339 miliona KM uodnosu na kraj 2009. godine, ve}im dijelom zbog otplate dospjelih kreditnih obave<strong>za</strong>. Ograni~enu mogu}nostdavanja novih plasmana i suvi{ak likvidnosti, banke su iskoristile <strong>za</strong> pove}anje investiranja u vrijednosnepapire, nastoje}i ostvariti ve}e prihode i time donekle ubla`iti pad kamatnih prihoda.Trend promjena u~e{}a dva najzna~ajnija izvora finansiranja banaka, rast depozita i smanjenje kreditnihobave<strong>za</strong> (najve}im dijelom prema inostranstvu), nastavljen je i u 2010. godini. Depoziti sa u~e{}em od 74,5%i iznosom od 11,2 milijarde KM najzna~ajniji su izvor finansiranja banaka u <strong>FBiH</strong> i pove}ani su <strong>za</strong> 2% ili 187miliona KM u odnosu na kraj 2009. godine. U istom periodu kreditne obaveze su smanjenje <strong>za</strong> 21% ili 369miliona KM. Navedene promjene u bilansnoj strukturi banaka mogu biti ograni~avaju}i faktor budu}egkreditnog rasta, s obzirom na ro~ni profil izvora i potrebe <strong>za</strong> plasmanima s du`im rokovima dospije}a.Pozitivni trendovi u segmentu {tednih depozita nastavljeni su i u 2010. godini i {tednja je sa31.12.2010. dostigla iznos od 4,97 milijardi KM, {to je najvi{i iznos do sada i <strong>za</strong> 444 miliona KM ili 10%je ve}i od nivoa {tednje sa 30.09.2008., koji je neposredno pred krizu bio do tada najve}i iznos.Neto kapital je, kao i regulatorni, ostao je na skoro istom nivou kao prethodne godine i sa 31.12.2010.iznosi dvije milijarde KM. Koeficijent adekvatnosti kapitala, kao jedan od najva`nijih poka<strong>za</strong>telja snagei adekvatnosti kapitala banaka, iznosio je na nivou bankarskog sektora 16,2%, {to je <strong>za</strong> 0,1 postotni poenvi{e nego na kraju 2009. godine.Na nivou bankarskog sistema <strong>FBiH</strong> u 2010. godini <strong>za</strong>bilje`en je gubitak u iznosu od 103 miliona KM.Pozitivan finansijski rezultat ostvaren je kod 14 banaka u ukupnom iznosu od 55 miliona KM, dok je petbanaka iska<strong>za</strong>lo gubitak u iznosu od 157,9 miliona KM. Osnovni razlog ovako lo{eg finansijskogrezultata je prvenstveno uticaj izuzetno visokog gubitka kod jedne banke, te pogor{anje profitabilnostigotovo svih banaka zbog porasta tro{kova rezervi <strong>za</strong> kreditne gubitke, te pad kamatnih i sli~nih prihoda.4