Dr Nebojša Veljković – Indika<strong>to</strong>ri održivog razvoja i upravljanje vodnim resursimakoliko smo u<strong>da</strong>ljeni od onoga gde želimo <strong>da</strong> stignemo. <strong>Po</strong>uz<strong><strong>da</strong>n</strong> indika<strong>to</strong>r upozorava <strong>na</strong>s <strong>na</strong>problem pre nego š<strong>to</strong> on postane preozbiljan i pomaže <strong>na</strong>m <strong>da</strong> shvatimo šta treba preduzeti <strong>da</strong> bise taj problem rešio. Indika<strong>to</strong>ri održivog razvoja ukazuju <strong>na</strong> oblasti gde su veze između privrede,životne sredine i društva slabe i pokazuju <strong>na</strong>m pu<strong>to</strong>kaz kako rešiti probleme. Tradicio<strong>na</strong>lniindika<strong>to</strong>ri kao š<strong>to</strong> su produktivnost ra<strong>da</strong>, proce<strong>na</strong>t slučajeva oboljenja astme i kvalitet vode zapiće, definišu promene u jednom delu zajednice tako <strong>da</strong> je on potpuno nezavisan od ostalihdelova. Sa druge strane indika<strong>to</strong>ri održivog razvoja oslikavaju realnost u vidu integrisanogpogle<strong>da</strong> <strong>na</strong> svet, putem višedimenzio<strong>na</strong>lnih indika<strong>to</strong>ra koji pokazuju vezu između ekonomije,ekologije i društva <strong>da</strong>te zajednice. Indika<strong>to</strong>ri su raznoliki i<strong>s<strong>to</strong></strong> kao i vrste sistema koje<strong>na</strong>dgle<strong>da</strong>ju, ali po<strong>s<strong>to</strong></strong>je neke karakteristike koje su zajedničke za efikasne indika<strong>to</strong>re. Efikasniindika<strong>to</strong>ri su relevantni, laki za razumevanje, pouz<strong><strong>da</strong>n</strong>i i baziraju se <strong>na</strong> raspoloživim po<strong>da</strong>cima.Primer indika<strong>to</strong>ra iz običnog života sa kojim se svakodnevno susrećemo je merač goriva uau<strong>to</strong>mobilu koji je i<strong>s<strong>to</strong></strong>vremeno dobar primer efikasnog indika<strong>to</strong>ra koji je relevantan, lak zarazumevanje, pouz<strong><strong>da</strong>n</strong> i bazira se <strong>na</strong> raspoloživim po<strong>da</strong>cima. Tako merač goriva u au<strong>to</strong>mobilupokazuje koliko je benzi<strong>na</strong> ostalo u kolima i ukoliko pokazuje <strong>da</strong> je rezervoar skoro prazan on<strong>da</strong>z<strong>na</strong>či <strong>da</strong> je vreme <strong>da</strong> se dopuni. Na ovaj <strong>na</strong>čin indika<strong>to</strong>r nivoa goriva u rezervoaru obezbeđujeinformacije preko kojih možemo sprečiti ili rešiti probleme i <strong>to</strong> pre nego š<strong>to</strong> postanu preozbiljni.Takođe, kao indika<strong>to</strong>r merač nivoa benzi<strong>na</strong> meri relevantne činjenice. U suprotnom, ako ume<strong>s<strong>to</strong></strong>š<strong>to</strong> meri količinu benzi<strong>na</strong> u rezervoaru pokazuje oktansku vrednost benzi<strong>na</strong>, on<strong>da</strong> neće pokazatika<strong>da</strong> treba dopuniti rezervoar. Indika<strong>to</strong>r, osim <strong>to</strong>ga, mora biti razumljiv <strong>da</strong> bi z<strong>na</strong>li o čemu ongovori. <strong>Po</strong><strong>s<strong>to</strong></strong>je mnogi različiti tipovi merača nivoa benzi<strong>na</strong>. Neki merači imaju skalu koja sekreće između oz<strong>na</strong>ka za “pun” i “prazan”, dok ostali merači koriste svetlo <strong>da</strong> postignu isti efekatili pokazuju broj litara koji su preostali u rezervoaru. Iako različiti svi ovi merači su razumljivi zavozače. Na isti <strong>na</strong>čin indika<strong>to</strong>r održivog razvoja mora biti pouz<strong><strong>da</strong>n</strong> i za<strong>to</strong> je a<strong>na</strong>logija <strong>sam</strong>eračem nivoa goriva u rezervoaru au<strong>to</strong>mobila potpu<strong>na</strong>. Naime, merač nivoa benzi<strong>na</strong> koji <strong>na</strong>mpokazuje <strong>da</strong> je rezervoar prazan ka<strong>da</strong> je on dopunjen do polovine zavaraće <strong>na</strong>s <strong>da</strong> dopunimobenzin pre nego š<strong>to</strong> je <strong>to</strong> stvarno potrebno. Sa druge strane, merač nivoa benzi<strong>na</strong> koji <strong>na</strong>mpokazuje <strong>da</strong> je rezervoar dopunjen do pola ka<strong>da</strong> je on u stvari prazan prouzrokovaće <strong>da</strong> benzinnestane ka<strong>da</strong> kilometrima u<strong>na</strong>okolo nema pomoći. Za<strong>to</strong> je svaki indika<strong>to</strong>r koristan <strong>sam</strong>o akomožete <strong>da</strong> verujete u ono š<strong>to</strong> vam pokazuje. Ali, pouz<strong><strong>da</strong>n</strong>ost nije i<strong>s<strong>to</strong></strong> š<strong>to</strong> i preciznost. Ka<strong>da</strong> <strong>na</strong>šmerač nivoa benzi<strong>na</strong> pokazuje <strong>da</strong> je rezervoar prazan mi z<strong>na</strong>mo <strong>da</strong> tamo ima bar još pet do šestlitara kao rezerva. Merač nivoa benzi<strong>na</strong> pouz<strong><strong>da</strong>n</strong>o pokazuje niži nivo benzi<strong>na</strong> od stvarnog i on nemora obavezno <strong>da</strong> bude precizan, on <strong>sam</strong>o mora <strong>da</strong> pruži pouz<strong><strong>da</strong>n</strong>u sliku sistema koji meri. Ovoukazuje <strong>na</strong> bitno svojstvo indika<strong>to</strong>ra <strong>da</strong> moraju pružiti pravovremene informacije dok još imavreme<strong>na</strong> <strong>da</strong> se reaguje.14
Dr Nebojša Veljković – Indika<strong>to</strong>ri održivog razvoja i upravljanje vodnim resursimaJe<strong><strong>da</strong>n</strong> od <strong>na</strong>jvećih problema pri izradi indika<strong>to</strong>ra održivog razvoja je u <strong>to</strong>me š<strong>to</strong> su če<strong>s<strong>to</strong></strong><strong>na</strong>jpotrebniji indika<strong>to</strong>ri oni za koje nema po<strong>da</strong>taka, dok su indika<strong>to</strong>ri za koje ima po<strong>da</strong>taka<strong>na</strong>jmanje podobni za merenje održivosti. Za<strong>to</strong> po<strong>s<strong>to</strong></strong>je nekoliko prednosti tradicio<strong>na</strong>lnihindika<strong>to</strong>ra. Prvo, po<strong>da</strong>ci su lako dostupni i mogu se upotrebiti radi upoređenja zajednica. Drugo,tradicio<strong>na</strong>lni indika<strong>to</strong>ri <strong>na</strong>m mogu pomoći <strong>da</strong> definišemo problematične oblasti. Treće,tradicio<strong>na</strong>lni indika<strong>to</strong>ri se mogu kombinovati radi izrade indika<strong>to</strong>ra održivog razvoja. <strong>Po</strong>jediniindika<strong>to</strong>ri održivog razvoja su stekli isti nivo podrške kao tradicio<strong>na</strong>lni ekonomski indika<strong>to</strong>ri itako se pokazali kao koristan alat za u<strong>na</strong>pređenje održivog razvoja. Izra<strong>da</strong> indika<strong>to</strong>ra održivograzvoja otvara mnoga pitanja: Kome su <strong>na</strong>menjeni ovi indika<strong>to</strong>ri? Ko će raspolagati i koristitibaze po<strong>da</strong>taka koje oni pružaju? Hoće li ovi indika<strong>to</strong>ri obuhvatiti i društve<strong>na</strong> i ekonomskapitanja ili će se odnositi <strong>sam</strong>o <strong>na</strong> parametre životne sredine? Koja je definicija održivog razvoja<strong>na</strong>jprikladnija i kako će se o<strong>na</strong> interpretirati?U ovoj monografiji je prezen<strong>to</strong>va<strong>na</strong> izra<strong>da</strong> indika<strong>to</strong>ra održivog razvoja me<strong>to</strong>dom agregatapromenljivih činioca koji se baziraju <strong>na</strong> kvalitativnim i kvantitativnim indika<strong>to</strong>rima stanjavodnog režima slivnog područja i ekonomskim indika<strong>to</strong>rima privredne razvijenosti. Međusobniodnosi čoveka i okolne žive i nežive prirode je splet dva i<strong>s<strong>to</strong></strong>rijski <strong>na</strong>stala di<strong>na</strong>mička sistema uneprekidnom razvoju, a izučavanje njihovih složenih struktura i međusobnih veza <strong>na</strong>lažeprimenu me<strong>to</strong>de sintetičke i<strong>s<strong>to</strong></strong>rije prirode i društva. Me<strong>to</strong>dologija istraživanja obuhvataekoaglomeracije definisane kao šire pro<strong>s<strong>to</strong></strong>rne celine sa centrima ekonomskog razvoja kojekarakterišu demografski i tehnološki trendovi, š<strong>to</strong> uz zagađenje vazduha, vo<strong>da</strong> i zemljištapredstavlja osnovne genera<strong>to</strong>re presije <strong>na</strong> životnu sredinu. Kreiran indika<strong>to</strong>r održivog razvoja<strong>na</strong>zvan indeks razvoja ekoaglomeracija a<strong>na</strong>liziran je za južnomoravsku osovinu razvoja Srbije sacentrima Niš, Leskovac i Vranje. <strong>Po</strong>kazano je <strong>da</strong> istraživanje i primer izraču<strong>na</strong>vanja indeksaodrživog razvoja ekoaglomeracija omogućuje praćenje kretanja ekoloških i ekonomskihkompleksnih prome<strong>na</strong> u di<strong>na</strong>mičkoj a<strong>na</strong>lizi. Sprovedeno istraživanje je z<strong>na</strong>čajno iz sledećihrazloga: ispitan je odnos između promenljivih koje su sadržane u osnovi njihovih veza š<strong>to</strong> je odsuštinskog z<strong>na</strong>čaja za održiv razvoj; prikupljene su informacije i izvrše<strong>na</strong> a<strong>na</strong>liza za donošenjeodluka; i ovakav rad može služiti kao osnova za sistem blagovremenog upozoravanja.Ovakvim programom izrade i rezultatima istraživanja pokazano je <strong>da</strong> je<strong><strong>da</strong>n</strong> od <strong>na</strong>jz<strong>na</strong>čajnijihaspekata održivog razvoja, zaštita i upravljanje vodnim resursima može biti kontrolisan prekoindeksa razvoja ekoaglomeracija u <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnim izveštajima i u okviru saradnje međudržavnihinstitucija čime se obezbeđuju <strong>na</strong>jpovoljnija rešenja integralnog upravljanja vo<strong>da</strong>ma.15