Motorna jedrilica raspona krila 2 m - Hrvatska zajednica tehničke ...

OBNOVLJIVA ENERGIJAStruja s palube zasunčanjeEkološko svjesni rekreacijski kapetani sadamogu gotovo nečujno sjeći vodene valove.Pomoću Hybrid-broda, koji je opremljen solarnimćelijama velike površine, imućni športskikapetani putuju bez štetne emisije pogonskihU OVOM BROJUStruja s palube za sunčanje.. . . . . . . . . . . . 2Posjeta Tehničkom muzeju u Speyeru. . . . . 3Vrtić. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5Rusija spašava Zemlju odudara asteroida?!.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6Desetorica obilježenih u XXI. stoljeću .. . . . . 7Zabrinutost i tuga na Marsu .. . . . . . . . . . . . 9Pitagorin trokut. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10Novi život starih uređaja (1).. . . . . . . . . . . 13Zečići i pisanice.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16Od zamisli do novih rješenja.. . . . . . . . . . . 18Motorna jedrilica raspona krila 2 m. . . . . . 22Najbrža svemirska letjelicana pola puta do cilja.. . . . . . . . . . . . . . . . . 27Rakete.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28Što robota čini robotom:definicija robota.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31Špijun se besplatno opskrbljuje gorivom.. . 34Nagradna križaljka .. . . . . . . . . . . . . . . . . . 34Elektroreološke tekućineosnova su nove tehnologije .. . . . . . . . . . . 35Nacrt u priloguZečići i pisaniceMotorna jedrilica raspona krila 2 mmotora. Ako sunce baš izostane,pogon preuzima električniili dizelski motor. Dodatno, dvijevjetroturbine osiguravaju strujuza LCD tv-aparat ili uređajza automatsko upravljanje. Dokvanjski izgled “DSe Hybrid” prijeizgleda kao raspremljena ribarskabarka, proizvođač u prostranojkabini nudi uobičajenuudobnost jahte.www.dsehybrid.comŽeljko MedvešekNakladnik: Hrvatska zajednica tehničke kulture,Dalmatinska 12, P. p. 149, 10002 Zagreb,Hrvat ska/CroatiaIzdavački savjet:Akademik Marin HRASTE, (predsjednik),Dubravko MALVIĆ, dr. sc Zvonimir JA KOBO­VIĆ, prof. dr. sc. Zdenko KOVAČIĆ, MarčeloMARIĆ, Mihovil Bogoslav MATKOVIĆ, ŽeljkoME D VEŠEK, Božica ŠKULJUredništvo: Žarko BOŠNJAK, dr. sc. ZvonimirJAKO BOVIĆ, Sanja KOVAČEVIĆ, ZoranKUŠAN, Ivan LUČIĆ, Željko MEDVEŠEK,Miljen ko OŽURA, Igor RATKOVIĆGlavni urednik: Zoran KUŠAN, ing.Priprema za tisak: Zoran KUŠAN, ing.Lektura: Marina ZLATARIĆ, prof.Administrator: Sandra TOMLJANOVIĆBroj 7 (533), ožujak 2010.Školska godina 2009./2010.Naslovna stranica: Raketoplan BuranUredništvo i administracija: Dalmatinska 12,P.p. 149, 10002 Za greb, Hrvatska/Croatia;telefon i faks (01) 48 48 762 i (01) 48 48 641;www.hztk.hr; e-pošta: abc-tehnike@hztk.hr“ABC tehnike” na adresi www.hztk.hrIzlazi jedanput na mjesec u školskoj godini(10 brojeva godišnje)Rukopisi, crteži i fotografije se ne vraćajuŽiro-račun: Hrvat ska zajednica tehničke kulture2360000-1101559470Devizni račun: Hrvatska zajednica tehničkekulture, Zagreb, Dalmatinska 12, Zagrebačkabanka d.d. 2500-3222764 swiftcode:ZABAHR2XTisak i otprema: DENONA d.o.o. - 10000Zagreb, Ivanićgradska 22Časopis se tiska uz novčanu potporu Ministarstvaznanosti, obrazovanja i športaRepublike HrvatskeMinistarstvo znanosti, obrazovanja i športa odobrilo je uporabu“ABC tehnike” u osnovnim i srednjim školama

POVIJEST TEHNIKEPosjeta Tehničkom muzeju u SpeyeruZa moju su odluku da posjetim Tehničkimuzej u njemačkom gradu Speyeru presudnibili izloženi ruski raketoplan Buran i američkiputnički avion Boing 747, poznatiji pod imenomJumbo Jet.Tehnički muzej u Speyeru osnovan je 1991.godine, kao ogranak Tehničkog muzeja u obližnjemSinsheimu. Muzej se nalazi na prostorubivše tvornice aviona i ima zatvorenu površinuod 25 000 m 2 te otvorenu od 150 000 m 2 ,dakle ukupno 17,5 hektara. Za pojašnjenje,jedan hektar je površina od 10000 m 2 , odnosnopovršina od 100×100 m.Muzej godišnje posjeti 700 000 posjetitelja.Osim gore spomenuta dva eksponata, u knjižicikoja opisuje ovaj muzej, autori posebnospominju još dva eksponata. Riječ je o najvećemtransportnom avionu na svijetu s propelerskimpogonom Antonov 22 koji može ponijetiteret od 100 tona i podmornici njemačkemornarice iz 1966. godine. U sve navedeneeksponate može se ući i razgledati ih.Muzej ima oko 2000 potpomažućih članova.Financira se iz članarine, dobrovoljnih prilogai ulaznica, a sudeći prema bogatstvu i ljepotisvih eksponata, očito je da imaju dovoljnonovaca. U okviru muzeja je i kino dvoranapovršine 1000 m 2 s platnom za projekcijefilmova.Eksponati nisu grupirani po temama negosu namjerno pomiješani kako posjetiteljimane bi bilo dosadno. Znači, uz neki se avion,koji je po pravilu obješen za krovnu konstrukciju,nasumično nalaze automobil, mehaničkeorgulje, parna lokomotiva, itd.3

do Speyera. Ovaj su transport pratile tisućeznatiželjnih gledatelja. Oznaka raketoplanaje OK-GLI, a za njegov transport od tvornicedo startne rampe u Baikonuru projektiran jeproizveden avion AN-225, najveći transportniavion na svijetu. Njegova je masa pri polijetanju640 tona.Prilikom obilaska sam naišao na jednuogromnu parnu lokomotivu kineske proizvodnje.U jednom su se trenutku svi kotači i parnicilindri počeli okretati, što je bilo vrlo lijepoza gledati.Niti na jednom eksponatu ne može sezamijetiti prašina. Jedan mi je moj kolega,koji je obišao desetak Tehničkih muzeja uNjemačkoj, objasnio da su svi eksponati podizvjesnim statičkim nabojem koji odbija prašinu,a posebni filteri je zatim skupljaju.Prošle je godine muzej uspio nabaviti ruskiraketoplan (Space Shuttle) Buran na što suposebno ponosni. U knjižici o toj letjelici prvodokazuju da su njmački inženjeri davno prijeAmerikanaca i Rusa razradili osnovne ideje ioblik ovakvih letjelica, te da je ovaj ruski raketoplanu svemu nadmoćan američkom, štodokazuju usporednim tablicama dimenzija,nosivosti, mogućnosti samostalnog polijetanjasa zemlje, itd. Za taj su raketoplan čak napraviliposebnu halu koju su posvetili svemirskimistraživanjima. U njoj se nalazi i model međunarodnesvemirske stanice u mjerilu 1:10, zakoju su opet Rusi dali bazne module na osnovusvoje stanice zvane Mir. Raketoplan je brodomdovezen do luke Rotterdam, gdje je prebačenna riječnu teglenicu i rijekom Rajnom dovezenIzloženo je nekoliko izvanredno očuvanih irestauriranih mehaničkih glazbenih automata,koji se povremeno uključuju i sviraju melodijeuz uključivanje raznih figura koje plešu,okreću se ili sviraju neki instrument. Sve jeto bilo za zabavu dok još nije bilo gramofonai struje.4

ASTRONOMIJADesetoricaobilježenih u XXI.stoljećuSudbina Zemlje možda ovisi o neznatnim financijskimsredstvima koja nikako da stignu u institucije koje možemonazvati svemirskim stražama (Marina Tumpić)se, da bude zornije o čemu je riječ, fotografijaMjeseca. Udari asteroida stalan su proces unašem planetnom sustavu...Svemirska istraživanja i svemirske tehnologijenisu samo zanimacija „zvjezdoljubaca“. Ukonkretnom slučaju riječ je o spoju znanosti itehnike vrijednim na stotine milijuna dolara, ačiji je cilj spašavanje ljudskih života i materijalnihdobara od „napada“ iz svemira.Svemir nam sprema brojna iznenađenja i zamke (MaglicaSjeverna Amerika foto Boris Štromar)Perminov je o svemu izvijestio svemirskeagencije drugih zemalja te se očekuje kakoće se u većoj ili manjoj mjeri misiji pridružitiKineska, Europska, Indijska i Američka svemirskaagencija.Marino TumpićDeset godina za deset izabranih događanja i ljudiPrvo desetljeće XXI. stoljeća već je iza nas.U cijelom je svijetu 2009. godina proglašenaMeđunarodnom godinom astronomije.Donosimo kratki popis deset događaja/ljudikoji su obilježili početak XXI. stoljeća..Godina je 2001., mjesec rujan, datum 11.Kod nas je, u Hrvatskoj, prelijepi sunčanidan, no s druge strane Atlantika avioni spilotima-kamikazama smišljeno udaraju usimbole američke vizije suvremenoga svijeta.Sigurnosni protokoli, uvedeni posvuda uljudske djelatnosti, mijenjaju svijet kakav smodotad poznavali. Demokracija i ljudske slobodedefinitivno nisu istoznačnica.Novi ratovi imperijalizma koji se temelje nanaftnoj industriji. Veliki sukob u Iraku, 2003.,a nešto kasnije i rat u Afganistanu, pored svihostalih ratova i sukoba, diljem svijeta uzrokujudesetke i stotine tisuća mrtvih, ranjenih,osakaćenih. Civilizacija, koja se temeljina uvažavanju i poštovanju, potpomognutareligijama koje zagovaraju brigu za bližnjegasvoga, još uvijek ne može bez zakrvavljenihočiju homo sapiensa.7

Međunarodna godina astronomije logoProsinac 26. 2004. Duboko ispod vodenihmasa Indijskog oceana događa se nešto štoće promijeniti svijet; Tsunami, ma kako gaizgovarali, poznat je na svim jezicima svijeta.Preko 200000 mrtvih i devastirane obaleIndonezije samo su upozorenje „majke prirode“.Tridesetmetarski vodeni val izbrisaoje desetljetne ljudske napore i ponukao nasda se barem deklarativno pozabavimo mišljukoliko smo mali pred prirodnim silama.Kina, provincija Sichuan, milijunski gradoviYingxiu, Beichuan i Nanba, 12. svibnja 2008.godine. Rano ujutro, deseci tisuća djece snivaloje svoje snove, a tada je zemljotres, čijaje statistička pojavnost 1:4000 godina, u hipuzaustavio 100000 ljudskih sudbina. Milijunidomova nestali su poput kula od karata.Topla ljeta svuda oko nas. Mediji su prepunipriča o globalnom zatopljenju. Sastanci idogovori posvuda diljem svijeta. Protokoli sepotpisuju, a temperatura na planeti neumitnoraste. Obični smrtnici pomalo su nesretni štose velesile ne pridržavaju ograničenja emisijeCO 2 i što uvijek netko bojkotira pregovore.Hrvatska je tu izuzetak. Mi jedini tražimopovećanje emisije CO 2 u narednim godinama?!?Rijetki znaju kako je globalno zatopljenjetek uvod u polarnu zimu te kako bi nasupravo staklenički plinovi mogli izvući kadaza to dođe vrijeme. Priču o tome kako će ledenjacipodignuti razinu mora kada se otope,ostavit ćemo na dušu profesorima u osnovnimškolama (led ima veću zapreminu od vode).Odjednom, jednoga dana tijekom proteklegodine, na Dnevniku čujemo kako je ekonomijasvijeta, pa i naše zemlje, u krizi, kako jenovaca nestalo i kako ništa ne funkcionira.Privrednici, ali i svi drugi, otada se tako počinjui ponašati. Globalna kriza uzela je maha ikod nas, iako mi nemamo neke velike veze sglobalnim financijskim tokovima. Banke, kojelegalno izrabljuju cijelo društvo, odjednomobjavljuju svoj krah. Ispaštaju najsiromašniji,MI, obični mali, Veliki ljudi. Naravno, svjetskakriza će proći, i kriza kod nas također, ali cijenućemo osjećati i narednog desetljeća.Barack Obama, relativno nepoznati crniintelektualac, postao je dobitnik Nobelovenagrade za mir, ali i predsjednik SAD-a(04. 11. 2008). Obama se pojavio kao smišljeno,novo lice svjetskog spasitelja i pokretačajednog novog doba. Obama-manija pomaloprolazi, a veliki problemi ostaju. Ipak, morase priznati kako dio svjetske populacije ipaks dozom Obama-optimizma gleda na budućnost.Ivan Pavao II. punih je 27 godina vodiorimokatoličku Crkvu, sve do svoje smrti 2005.Vatikan je pomalo pretvarao u ustanovu osjetljivuna potrebe i želje svojih sljedbenika.Priznao je i javno se, u ime Crkve, ispričao radinekih davnih pogrešaka crkve. Shvativši da iobičan puk danas ima obrazovanje i da je onodoprijelo do najudaljenijih mjesta na svijetu,mijenja odnos Crkve i Znanosti. Život u sve-Otvorena škrinja znanosti i tehnike zjapi poluprazna radinedostatka sredstava8

Sad će ti Pitagoraodati.... veeliku tajnupravokutnog trokuta !Ma, znam,sinus je ...jednoznačno određen omjer duljina njegovihdviju stranica. Vrijedi i obratno, ako je poznatomjer dviju stranica, njegovi su kutovi timejednoznačno određeni. Kako te brojeve nebismo trebali svaki put računati, načinjene sutablice u kojima su ˇšiljastiˇ kutovi poredanipo veličini uz zabilježeni njemu pripadajućiomjer. Danas se tablice ipak rijetko koristebudući da sve te omjere možemo jednostavnodobiti koristeći najjednostavniji kalkulator (ionaj na računalu).Pitagora je živio u VI. stoljeću prije Krista iveć tada je postavio neka čvrsta pravila kojavrijede za svaki pravokutni trokut. Ipak, vrijediizdvojiti poznati Pitagorin poučak koji glasi:Površina kvadrata nad hipotenuzom jednak jezbroju površina kvadrata nad objema katetamapravokutnog trokuta. Matematički napisanoto izgleda ovako:c 2 = a 2 + b 2Upravo je Pitagorin poučak zainteresiraoSanju te je odlučila napraviti program koji ćeposlije unesenih duljina kateta nacrtati pravokutnitrokut i pripadajuće mu kvadrate.Pogledajmo Sanjin program s grafičkim prikazomPitagorina poučka:nomainwin[pocetak]WindowWidth = 500WindowHeight = 500UpperLeftX = 300UpperLeftY = 140button #myFirst.ok, “OK!”, [okClicked], UL,294, 111, 58, 25textbox #myFirst.textbox1, 102, 16, 248,25textbox #myFirst.textbox2, 102, 46, 248,25statictext #myFirst.statictext1, “kateta( 100 or a=0 or b=0 then[quit]c=sqr(a*a+b*b): kutalfa = asn (a/c)kutalfa = 90 / asn(1) * kutalfa : kutalfa =90 - kutalfaclose #myFirstopen “Pitagora!” for graphics as #drawprint #draw, “cls; home; down; color red;size 2”print #draw, “go “;a:print #draw, “home;turn 90”:print #draw, “go “;b11

print #draw, “turn -90; turn -”;kutalfa:print#draw, “go “;cfor x=1 to 4print #draw, “turn 90; go “;cnext xkutalfa = 90 - kutalfa:print #draw, “home;turn -”; kutalfa+1for x=1 to 4print #draw, “go “;a : print #draw, “turn 90”next xprint #draw, “home; turn -90”for x=1 to 4print #draw, “go “;b : print #draw, “turn-90”next xprint #draw, “flush”waitclose #drawprint #myFirst, “trapclose [quit]”[quit]confirm “Završiti program?”; answer$if answer$ “yes” thenclose #myFirst : n$=””: goto[pocetak]elseclose #myFirstend ifendSanja je koristila spoznaje o sinusu kako biizračunala “šiljasti” kut za koji treba okrenuti„kornjaču“ da bi spojila katete koje su jedna uodnosu na drugu nacrtane pod pravim kutom.Kako bismo otklonili sve nejasnoće okoodređivanja ”šiljastog” kuta pravokutnog trokuta,dobro je proanalizirati i sljedeći programkoji na osnovu unesenih kateta računa hipotenuzui “šiljasti kut”. Valja primijetiti da asn(arkus sinus) radi obrnuto od sin (sinus), asndaje kut na osnovu omjera razlomka (duljinastranica) dok sin daje kvocijent omjera naosnovu kuta.input “unesi suprotnu stranicu “;ainput “unesi prilezecu stranicu “;bprint “kateta a=”;a,” kateta b=”;bc=sqr(a*a+b*b)print “hipotenuza c=”;ckutalfa = asn (a/c)kutalfa = 90 / asn(1) * kutalfaprint “Šiljasti kut ima “;kutalfa;” stupnjeva”endOstaje sporna programska linija: kutalfa =90/asn(1)*kutalfaRadi li se o pretvaranju radijana u stupnjeve?Pa što je sad to ?Otprije nam je poznato da opseg kruga ima360°, znači da 360°=2×r×p za r=1 360°=2×ppa kažemo da kutu od 360° odgovara lučni kutod 2×p radijana.(Pogledaj Help u LB-u: There are 2×π radiansin a full circle of 360 degrees. )E, pa važno je znati da se sin i cos u LB-u izraženiu radijanima i da ih je potrebno pretvoritiu stupnjeve. (Pogledaj Help u LB-u: A formulato convert degrees to radians is: radians =degrees divided by 57.29577951). Do broja57.29 dođe se dijeljenjem 360/2×π=180/3.14.Spornu liniju možemo jednostavno zamijenitis: kutalfa = asn (a/c)×57.29577951Za kraj pogledajmo sljedeći programčić,ovaj put bez komentara:input "unesi stupnjeve ";akvocijent = sin (a/57.29577951)print " omjer a/c je "; kvocijentendP.S. autoraOvdje se radi o gradivu iz matematike (trigonometriji)koje se uči u prvom razredusrednje škole. Smatram da će učenici, koji sebave programiranjem, to razumjeti i da će imto biti od velike pomoći u sljedećim nastavcimaškole programiranja.Sanja je to razumjela bez problema, a jošide u OŠ :)Damir Čović, prof.12

Novi život starih uređaja (1)ELEKTRONIKASpremni smo, čak i kad to nije potpuno uskladu s našim financijskim prilikama, našemobilne telefone, TV prijamnike, osobna računalai druge uređaje proglasiti zastarjelimai “umiroviti” ih prije no što su izgubili svojuuporabnu vrijednost. Svi smo mi dio potrošačkogadruštva, primamljive ponude nas vrebajusa svih strana i teško je ne popustiti svim timizazovima.Stariji radio-amateri, i drugi zaljubljenici uelektroniku, sa sjetom će vam ispričati kakosmo se nekad drugačije odnosili prema svojimuređajima, doživljavali ih gotovo kao prijateljeili članove obitelji te ih održavali kako bi namčim duže mogli koristiti. A kad smo ih već imorali odbaciti, iz rashodovanih radio-prijamnikai slične opreme vadili smo dijelove injima popravljali ili izrađivali druge uređaje.Srećom, to je vrijeme, u kojem se za nabavkuelektroničkih komponenti trebalo putovatiu Trst ili Graz, iza nas. Većinu standardnihkomponenti danas nalazimo u našim trgovinamai to po vrlo povoljnim cijenama. Zbogtoga rashodovani elektronički uređaji prestajubiti zanimljivi kao izvor dijelova i završavajuna elektroničkom otpadu ili odbačeni u nekospremište samo skupljaju prašinu.Ipak, spretni će elektroničaruspjeti korisno upotrijebitiponeki od tih prerano odbačenihuređaja i podariti mu novi život.Pogledajmo nekoliko primjera!Mrežni adapter mobilnog telefonaNekako se uvriježilo da mobilnetelefone mijenjamo svakedvije godine, a netko možda ičešće. Vjerojatno i vi imate ponekimrežni adapter telefona kojiviše ne koristite. Takav adaptermožemo iskoristiti kao izvornapajanja za različite male uređaje!Izlazni je napon obično urasponu od 5 do 10 V, a dozvoljenaizlazna struja 400 mA ili više. Svi novijiadapteri (prepoznat ćete ih po tome što sumalih dimenzija i lagani) imaju visokofrekventnipretvarač koji se u pravilu izrađuje tako daje zaštićen od kratkog spoja izlaznih priključaka.Dovoljno je odrezati utikač na kraju kabla,razdvojiti vodove u dužini od nekoliko cm iukloniti izolaciju s njihovih krajeva...Na što sve treba paziti?• Moramo odrediti polaritet izlaznog napona.Ponekad ćemo već iz boje izolacije na vodovimamoći zaključiti koji je od polova pozitivan,a koji negativan. Uobičajeno je pozitivnipol crvene, a negativni crne ili plave boje, alimoguće je i da se unutar kabla nalaze vodovidrugih boja ili da ih ima više od dva. Zato jeto najsigurnije provjeriti mjernim instrumentom!• Moramo odrediti vrijednost izlaznognapona.Neki mrežni adapteri imaju ugrađen stabilizatornapona i kod njih će izlazni napon bitijednak oznaci na kućištu i bez opterećenja ipod punim opterećenjem. Međutim, stabilizacijaizlaznog napona kod većine adapteraSlika 1. Sklopovi kojima možemo odrediti stabilnost izlaznog napona.13

uopće ne postoji ili je vrlo “mekana”. Stoga,oprez! Informacija otisnuta na kućištu moženas zavarati! Tako, npr., oznaku “OUTPUT: DC5,0 V 350 mA” ne smijemo tumačiti kako jeizlazni napon 5 V, nego da će izlazni napon biti5 V kod navedenog opterećenja od 350 mA.• Moramo odrediti stabilnost izlaznognapona.Ovo je posebno važno ako adapter kanimoupotrebljavati bez dodatnog stabilizatora.Stabilnost izlaznog napona određujemo sklopomprema slici 1. Na slici gore prikazana jeshema koja zahtijeva dva mjerna instrumenta,ampermetar i voltmetar, te snažni promjenjiviotpornik. Prema takvoj shemi možemo izmjeritiizlazni napon pri bilo kojem opterećenju.Do snažnih promjenjivih otpornika teško jedoći, a najčešće imamo na raspolaganju samojedan univerzalni mjerni instrument. Spretanelektroničar će se tada snaći i modificiratisklop te mjerenje obaviti prema sklopu na slici1 dolje. Sada nam je potreban samo voltmetari nekoliko fiksnih otpornika veće snage, a strujuu strujnom krugu određujemo računom.Prvo ćemo mjerenje obaviti u praznom hodu,tj. dok nije spojen niti jedan otpornik. Zatimspajamo otpornike od najvećeg do najmanjegi upisujemo očitane napone u tablicu poputTablice 1.Mjerenje sam ponovio na još jednom mrežnomadapteru, 5,0 V/400 mA. Rezultati mjerenjaupisani su u Tablicu 2.Tablica 2:Mjerenja na adapteru 5,0 V/400 mAR [Ω]- 100 47 22 10U [V] 8,68 7,60 6,80 5,58 4,33I [mA] 0 76 145 254 433Usporedbom rezultata mjerenja iz objetablice uočit ćemo kako prvi adapter imabolji stabilizator od drugoga, čiji napon upraznom hodu poraste gotovo na dvostrukuvrijednost. Ovo ne mora biti loša osobina,posebno ako nam i trebaju naponi viši od onihza koje je adapter predviđen. Npr., ako trebamonapajanje za uređaj potrošnje do 100 mAi ulaznog napona koji mora biti veći od 7,5 V,drugi će adapter biti bolji izbor. Prvi će adapterdobro poslužiti za napajanje uređaja kojiinače radi s baterijskim napajanjem napona6 V. To može biti npr. elektronička kuhinjskavaga, tranzistorski radio-prijamnik, prijenosniCD-reproduktor ili mali motor ili svjetiljka.(Napomena: prijam slabijih stanica na tranzistorskomprijamniku napajanom iz ovakvogmrežnog adaptera može biti lošiji nego kadTablica 1:radi na baterije).Mjerenja na adapteru 5,0V/800mAAko vam je potreban izvor napajanja stabilnogizlaznog napona 5 V, napon iz mrežnogR [Ω]adaptera možete dodatno stabilizirati sklo-- 100 47 22 10U [V] 6,14 5,37 5,15 4,96 4,95I [mA] 0 53,7 110 225 495Mjerenja treba obaviti brzo kako se otpornici,posebno oni manjega otpora, ne bi pretjeranozagrijali. Za svaki izmjereni naponračunamo struju kojom smo opteretili mrežniadapter i to prema formuli: UI =RNa primjer, za otpornik od 22 W izračun biizgledao ovako:I = U R = 4,9622 = 0,225 A = 225 mA Slika 2. Stabilizator napona za mrežni adapter.€14

pom prema shemi na slici 2. Kriterij za izborintegriranih krugova je sljedeći:• ako je ulazni napon >7 V i potrebne sustruje do 150 mA, upotrijebite integriranikrug 78L05;• ako je ulazni napon >7 V i potrebne sustruje do 500 mA, upotrijebite integriranikrug 78M05;• ako je ulazni napon > 5,5 V i potrebne sustruje do 100 mA, upotrijebite integriranikrug LP2950-5.0; u tom slučaju je potrebnopovećati kapacitet kondenzatora C 2 na1 µF.Za one koji uvijek žele znati više, slika 3 prikazujeunutrašnjost jednog mrežnog adapteraza napajanje mobilnog telefona. Desna je polovicamrežni dio: tu uočavamo četiri ispravljačkediode i visokonaponske elektrolitske kondenzatore,a koji su nabijeni na vršnu vrijednostmrežnog napona (oko 320 V). Tranzistor(nalazi se lijevo od plavog elementa s dvijecrvene točke) i nekoliko SMD komponentis donje strane pločice čine oscilator kojimse napaja primarni namotaj transformatora(crno-žuti element gore lijevo). Oscilator radina nekoliko desetaka ili nekoliko stotina kHzi zbog toga transformator može biti punomanjih dimenzija od mrežnog transformatoraiste snage; ovaj na slici ima dimenzije 2×2×1,2cm. Na sekundarnom je namotaju transformatoraizmjenični napon od nekoliko volta (ovisio izlaznom naponu adaptera), koji nakonispravljanja diodom “izglađuje” elektrolitskikondenzator u donjem lijevom uglu pločice.Posebnu ulogu ima integriranikrug s četiri nožice, koji se nalazipored transformatora, izmeđudva elektrolitska kondenzatora.Radi se o tzv. opto-coupleru: nadva su lijeva priključka spojeniizvodi svjetleće (LE) diode, a nadva desna kolektor i emiter fototranzistora.LE dioda je prekoodgovarajućeg otpornika spojenana izlazni napon i svijetli tojače, što je izlazni napon viši. Osvjetlosti LE diode ovisi strujakoja protiče foto-tranzistorom, ata struja utječe na rad oscilatoraSlika 3. Unutrašnjost tipičnog mrežnog adaptera za napajanjemobilnog telefona.u primarnom dijelu transformatora. Na taj jenačin ostvarena regulacijska petlja koja održavaizlazni napon stabilnim. Koliko će izlazninapon biti stabilan, odnosno, hoće li se višeili manje mijenjati kod promjene opterećenja,ovisi o karakteristikama regulacijske petlje.Obratite pažnju na još jednu zanimljivustvar: vodovi tiskane pločice razdijeljeni su na“lijevu”, niskonaponsku stranu, i “desnu”, nakojoj je prisutan mrežni napon. Između ta dva“otoka” postoji širi pojas bez vodova. Jedini jeelement (osim transformatora) koji povezujevisokonaponski i niskonaponski dio sklopaopto-coupler, koji ima vrlo dobra izolacijskasvojstva. Prorez na tiskanoj pločici ispod optocoupleranije tu slučajno: i on služi boljem razdvajanjuniskonaponskog i visokonaponskogdijela sklopa.Iz sigurnosnih razloga većinu mrežnihadaptera ove namjene nije moguće otvoritiosim ako ne razbijemo njihovo kućište.Uspijete li ipak u tome, OPREZ! Ni u komslučaju ih u otvorenom stanju nemojtespajati na mrežni napon jer je to smrtnoopasno!Mr. sc. Vladimir Mitrović15

Zečići i pisaniceSRETAN USKRS!(Nacrt u prilogu)Uskršnji stalak za pisanice visine je oko 312 mm. Napladanj se može smjestiti šest pisanica, a poseban ukraspredstavlja šest zečića različitih zanimanja u pokretu.Materijal odaberite prema mogućnosti, a izradu prilagoditeraspoloživom alatu.Izraditi ukrase koji će krasiti vaš dom tijekomuskršnjih blagdana, izazov je za sve ukućane.Predloženi stalak sa zečićima i pisanicamapobudit će nove zamisli i kreacije, a moždauz svoje dodatke načinite još dopadljiviji rad.Crtež je nacrtan kao skica te uočavate jednostavnedijelove same konstrukcije i zečićekoji su ukrašeni i «odjeveni» kao majstoripojedinih zanata. Konture su nacrtane posebno,u naravnom mjerilu. Zečiće je mogućepremještati ili zakretati u njihovim dosjedimapa će postava biti svojevrsna slagalica. Položajruku zalijepite dvostruko ljepljivom vrpcom.Uz dodatak alata i sitnica, koje zečići prenose,nastaju nove vizure…Mjere su izražene u centimetrima.Materijal, koji je naveden, možete prilagoditiprema mogućnosti te ga zamijeniti nekimraspoloživim. I veličine odredite kako vamodgovara prema dostupnom alatu i mjestuizrade. Ilustracijama je prikazan tijek radaovog jednostavnog i atraktivnog ukrasa.Odabran je mediapan, pločevina koja se sveviše probija na tržištu. Odabrana je debljine 1.2cm. No, mogu se rabiti šperploča, panelploča,iverica i slijepljene daščice ambalaže. Zatimza zečiće lipova ili topolova šperploča debljine0.4 cm ili 4 mm, drvena kugla promjera 4.0cm, okrugla letvica 1.0…1.4 cm, okrugla letvicapromjera 4.0 cm, ljepilo, boja, brusni papirrazličitih gradacija, dvostruko ljepljiva vrpca…Za ocrtavanje i konstrukciju imajte crtaćipribor. Za precrtavanje, kopiranje zečića, rabite«indigo» papir, fotokopiranje te lijepljenjeodstranjivim ljepilom Scotch UP. Dobro će doćielektrični alat, električna bušilica u stalku,rezbarska pilica, ladica, «gerung», škare, pilasa sitnim zupcima, glodalo promjera 35 i 40mm, krunska pila promjera 58 mm, brusnipapir…Izradu započnite konstrukcijom pladnja ipodloge. Rabite robusniji šestar koji je dovoljnetočnosti da se ne razmiče tijekom izvlačenjakružnica. Crtežom su uvjetovane veličine.Središta za provrte i dosjede samo označite, amoguće ih je «pojačati» ubodom šila. Provrtebušite, ispilite krunskom pilom promjera 3,5cm prema promjeru jajeta. Krunskom pilompromjera 5,8 cm ispilite ležaj, odnosno ojačanjeza nosač. Središnji provrt izbušite premapromjeru okrugle letvice-nosača koja možebiti i nešto tanja, ali ne manje od 1 cm. Spojevimoraju biti čvrsti i bez ljepila. Dosjede na podloziubušite glodalom promjera 4 cm na dubinu0,6 cm. Ukoliko ne raspolažete navedenimglodalom, na podlogu jednostavno nalijepitejoš jedan dio izrađen iz šperploče u kojemprethodno krunskom pilom izbušite traženeprovrte. Kugla je drvena pa i na njoj prilagoditeuvrt za umetanje na nosač. Dakako, umjestokugle može se postaviti i drvena kocka što u16

Izrezivanje ležaja krunskom pilom Izrada kružnih odsjeda na podlozi Piljenje oblika–dekupir pilakonačnici nitko nikada neće niti primijetiti daste se dosjetili i drugih mogućnosti.Brusnim papirom doradite sve površine ibridove. Stalak zalijepite bijelim «vodenim»,stolarskim ljepilom. Za vrijeme sušenja ljepiladijelove stegnite stolarskim stegama.Pripremite stalak za bojanje, a boju odaberitepo želji. Snimkom je prikazano da nosač–središnjaokrugla letvica i kugla nisu obojani, većsamo premazani bezbojnim lakom pa stoga zazaštitu od osnovne boje omotajte na sastavimasamoljepljivu vrpcu koju rabe autolakireri.Konture zečića prenesite na dobro izbrušenušperploču jednim od načina kako smospomenuli. Ukoliko rabite «indigo» papir zakopiranje, nastojite da crte budu što manje išto tanje jer ostatke je teško očistiti, izbrusiti.Pažljivim promatranjem crteža uočavateda su označeni svi modeli. Svaki zečić kaoIstovremeno bojanjepostolje ima križni umetak kojeg oblikujte idoradite zajedno s čepom. Zečiće, ruke i dijeloveumetka ispilite rezbarskom pilicom ilidekupir električnom pilom. Brusnim papiromi igličastim turpijama obradite rez te površinuobradite za bojanje. Zalijepite umetak.Čep izradite iz okrugle letve promjera 4 cm.Debljine je 1.8 cm. No, moguće ih je izraditi izdaščice debljine 1.8 do 2.2 cm i to krunskompilom odgovarajućega promjera…Svaki čepima križni dosjed za učvršćenje zečića. Križnidosjed izrađen je pilom sa sitnim zubima, a dase postigne tražena točnost rabi se vodilica,ladica ili popularni «gerung». Za oslanjanječepa prilikom piljenja dosjeda načinite krunskompilom svojevrsni ležaj iz tanje daščiceili ostatka materijala. Za svakog zečića doraditesastav s čepom da bude pouzdan pa čakukoliko se dogodi i pad na pod. Rabite bijelo,«vodeno» ljepilo.Sastav možete,dok se ljepilone osuši, stegnutumanjim stegamaili omotajteelastiku.Višakljepila obrišitevlažnom krpom.Završno bojanje detaljaSvi čepovi morajupristajati usve dosjede napodlozi…Ostaje jošbojanje. Paziteda radite strpljivojer se prethodninanosPiljenje čepa iz okrugle letvemora osušiti.17

Izgled zečića i mogući položaj rukuBoje moraju biti dovoljno guste da se ne razlijevaju.Detalje izvedite što urednije. Ruke zalijepitedvostruko ljepljivom vrpcom te pojedinomzečiću prigradite sitnice već premazanimanju koje predstavlja.Želimo vam sretan Uskrs!Izvor: Selber Machen 04/09Obrada: Miljenko Ožura, prof.Od zamisli do novihrješenjaOBIČAJI…UKRASI…Blagdanski uskršnji ugođaj uvećajte pojedinomnovom, ukrasnom sitnicom. Uskrs ove,2010. godine, slavimo u nedjelju, 4. travnja.Kako bi rad bio nešto izuzetno, pokušali smosakupiti ponešto ideja i zamisli dugih izdavača:Lena creativ, tim, Creativ idee, Windowcolor, Bastel–SPASS, Carina, burda, Basteln mitPisanice su tradicija naših krajeva. Izrađuju se različitim tehnikamaoslikavanja. Najčešće tako da se na školsko pisaćepero stavi kuglica pčelinjeg voska koja se potom zagrijava naplamenu svijeće te se piše i oslikava tvrdo kuhano jaje. No,može se rabiti i ispuhana ljuska. Boja se načini iskuhavanjemlupinke luka u koju se potom potope jaje ili ljuska. Nakon togase krpom očisti vosak. U nekim je krajevima razrađeno dobivanječitavog niza boja… I tržište nudi velik asortiman. Takve bojepriređujte po uputi u posebnoj posudici, očišćenoj ambalažnojlimenci. Te je boje teško odstraniti.18

Neobična je pisanica ukrašena pucetima. Na obojenu pisanicu toplim ljepilom zalijepite puceta koja su se godinama sakupljalakao izgubljena ili islužena. Uz ukrasne vezice i vrpce pisanica će biti kao iz snova!Šiba, ostala od obrezivanja ukrasnog grma ili voćke, postajematerijal za tačke–kolica u koje ćete smjestiti pisaniceili druge ukrase. Naša inačica ima dužinu 24, visinu 11 iširinu 11 cm. Za rad je potreban nožić, pilica i malenoručno svrdlo. Kao osovina na kotaču poslužit će kulinarskištapić. Lijepljenje izvedite univerzalnim ili toplim ljepilom.Kokotići su zalijepljeni iz valovite ljepenke različitih boja iliiz one od ambalaže pa obojeno. Detalji su izrezani iz kolažpapira ili kartona. Kulinarski štapić poslužio je kao stalak.Za oslonac su rabljeni kolutovi ispiljeni krunskom pilom ilipoklopci ambalaže. Prigrađena je i drvena kugla. Bojanjedetalja prepuštamo vama. Inačica kokota je trokut stranice7 i visine 3.5 cm.Kinder… Treba ponešto dekorativnih vrpci,papira u boji, islužene ambalaže, ranog i zimzelenogbilja, žice, ljepilo, škare, skalpel, rezbarskapilica…i, dakako, dobra volja i pomoćukućana. Nemojte zaboraviti tradicionalnepisanice. O običajima se raspitajte u svojemmjestu. I vi darujte pisanice. Ukoliko pridodatepokoji detalj, vaši će ukrasi biti ljepši i zanimljivijikao rješenja. Načinite školsku izložbu!Želimo vam uspješan rad. (o)19

ZRAKOPLOVNO MODELARSTVOMotorna jedrilica raspona krila 2 m(Nacrt u prilogu)U ovome je članku model jedrilice namijenjeniskusnim modelarima ili mlađem modelaru,ali pod vodstvom iskusnijeg kolege. U tusvrhu dobro je biti član modelarske sekcijelokalnog aerokluba. Dodatno, mladi modelartreba sakupljati kataloge i prospekte firmikoje prodaju modele, alate i pribor za njihovuizradu. I na svemoćnom se internetu moženaći puno podataka i uputa za rad. Tako se iovaj časopis nalazi na internetu i preporučljivoje kod izrade ovoga modela pogledati broj izprošle godine (broj 525, 5/2009.) u kojemuje opisan način ugradnje servo uređaja tebroj 521 (1/2009.) u kome je opisana izradadimenzionalno slične motorne jedrilice.Ova je jedrilica isprobana s motorima snage400 W i 720 W. Motor snage 400 W za pogontreba bateriju LiPo 3 ćelije kapaciteta 1750mAh , što se skraćeno piše 3 LiPo 1750 mAh.Ovaj je motor lakši od motora 720 W i baterijase može smjestiti u trup. Motor od 720 Wima masu od 195 gr. i kako bi se postiglo da jetežište modela na 1/3 dubine krila, mjereno odnjegove napadne ivice, potrebno je odgovarajućubateriju ( 4 LiPo 2350 mAh ) smjestiti natrup iza krila. Ovako smještena baterija stvaradodatni otpor zraka što se može popraviti akose na prednjem dijelu baterije napravi neštoslično haubi automobila, ali nije neophodno.Jedrilica nakon izlaska iz radionicePriprema za startZa izradu modela potrebno je imati ravnudasku dimenzija 300×1200 mm na koju s gornjestrane treba zalijepiti ploče pluta. Ravna jedaska opći pojam. Najbolje je na nekom stovarištupronaći komad ploče od iverice navedenihdimenzija. Ja sam osobno ovo pronašao utrgovini Furnir u Heinzelovoj ulici u Zagrebu,a sigurno se to može pronaći i u ostalim našimgradovima. Moja je radna daska dugačka 2 m.Na ovu površinu selotejpom treba zalijepitibijeli papir na koji se precrta nacrt trupa jedrilicei njegov tlocrt. Duže zakrivljene linije crtajuse tako da se koriste letvice 3×3 mm kojese saviju i utezima pritisnu tako da se dobijepravilna krivulja. Sve ovo crta se u mjerilu 1:1,odnosno u pravoj veličini. S ovoga se nacrtasada uzimaju mjere pojedine pregrade trupa,a kada se nacrt stavi na balza furnir, uz pomoćindigo papira može se precrtati i izrezati trup.Duže se, ravne linije crtaju tako da se nategnekomad konca.Dimenzije pregrada trupa, koje su dane nanacrtu, mjerene su na gotovom modelu i služeza informaciju. Na isti način treba na novi listpapira, koji se zalijepi na spomenutu dasku,precrtati krilo. Korisno je nacrtati i desnu i22

lijevu stranu krila, iako je s malo više pažnjedovoljna i samo jedna strana.Izradu trupa počinjemo rezanjem bočnihstranica iz balze debljine 7 mm. Ukoliko na raspolaganjunemamo takvu debljinu, potrebnoju je međusobnim lijepljenjem tanjih dijelovadobiti. Na ove se dijelove sada zalijepe letvice4×4 mm koje idu po čitavoj dužini trupa. Teksada se točno mogu odrediti dimenzije pregrada.Pregrada, koje nosi motor, treba biti izkomada špera debljine 10 mm ili se ova debljinadobije lijepljenjem tanjih komada. Ostalese pregrade rade od špera debljine 3 mm, zašto je dobar i šper od kojega se prave kutijeza voće. Kako bi se spriječilo da se ova prvapregrada iščupa iz trupa, dodatno se uz letvice4×4 mm zalijepe i četiri letvice 5×10 mmdužine 50 mm. Sva se lijepljenja obavljajuljepilom za drvo, samo lijepljenje prvog rebrai spomenutih letvica 5×10 mm treba raditis dvokomponentnim ljepilom. Pokrov trupatreba izraditi tek nakon što se ugrade vodiliceservo uređaja.Haubu, odnosno pokrov kabine pilota, izraditeiz balze 5 mm, prema vlastitoj želji.Repne se površine rade iz balze 5 mm.Horizontalni se stabilizator presvlači folijomkoja se na balzu zalijepi peglom. Kako bi seJedrilica u letuPraćenje leta pomoću satelitaMotor 720 W i sklopivi propelersmanjio utjecaj procijepa čvrstih i pomičnihdijelova ovih površina na povećanje otpora ,na te se procijepe s nepomične strane nalijepiselotejp širine 20 mm. Repne površine trebana trupu centrirati i zalijepiti. Vertikalni diorepne površine ulazi u trup do njegove donjeravnine.Za izradu krila potrebno je nabaviti napadnuivicu krila iz balze dimenzija 10×15 mm.Ukoliko je to teže izvodivo, treba napravitišablonu i iz balze odgovarajuće debljine te ovenapadne ivice. Krilo se sastoji iz dvije polovicekoje se spajaju pomoću bajoneta u njihovojsredini. U ovom su slučaju kao bajonete korištenecijev od karbona promjera 5 mm i mesinganacijev promjera 4 mm, iako obje mogu bitii od karbona. Uške krila podignute su za 130mm od ravnine srednjeg dijela. Rebra uške sesmanjuju prema vrhu što se postiže tako da seizrade prvo i zadnje rebro uške, a između njihse postave furniri balze i sve se zatim stegnes dva vijka M3×30. Pomoću brusnog papira iskalpel noža izrade se rebra između najvećegi najmanjeg. Krilo se također presvlači folijomkoja se lijepi pomoću pegle. Ovdje je svakakopotrebna pomoć iskusnijeg kolege.Gotovo se krilo postavi na trup na kome suveć zalijepljene repne površine. Sada se modelpromatra s prednje strane i ukoliko krilo ima,u odnosu na ravninu repa, pad u jednu stranu,ispod te se niže strane na ležištu krila zalijepitanka traka kartona i ponovno se kontrolirajuparalelnost i vertikalnost. Po potrebi se dodajejoš koji sloj tankog kartona.23

Ako smo nestrpljivi, ovakav model bismoveć sada mogli isprobati. Ali, budući da bi gavjetar mogao odnijeti i više kilometara daleko,predlažem da mu ugradimo daljinsko upravljanje.U tu svrhu treba nabaviti radio predajniki prijamnik čija će cijena biti veća od 250 eura.Ovo se može nabaviti i za 60 eura, ali tada sulomovi neizbježni. Na lijevoj ručici predajnikatreba izvaditi oprugu koja je vraća u neutralnipoložaj kada se ona pomiče gore-dole. To bi biokanal broj tri i na njega se spaja regler za kontrolurada motora. S obzirom da se radi s LiPobaterijom , njen napon ne smije pasti ispod 2,5V po jednoj ćeliji i tada ovaj regler iskapča radmotora. Pri tome servo motori komandi rade idalje i s modelom se može sletjeti. Predlažemda se koristi priložena shema spajanja u kojojje predviđeno napajanje rada servo uređajaiz posebne baterije. Time se dobije miran radservo uređaja jer sam primijetio da se inače nanjih preko reglera prenose smetnje nastale odrada motora.Spomenuti su motori tzv. Brushless motori,odnosno motori bez četkica, snažni trofaznimotori. Regler za njihovu kontrolu predviđenje za najveće opterećenje strujom od 80 Ai ima oznaku hexTronic PRO 80 A BESC w/PC Programmability. Regler, motore, sklopivipropeler, servo uređaje i sitni pribor nabaviosam direktno iz Hong Konga. Podaci o isporučiteljusu na www.unitedhobbies.com. Oznakamotora snage 400 W je Ok-C 3536-A (2814),a onoga snage 720 W je Ok-C 4250–A (3520).U odnosu na horizontalnu liniju modela, osmotora ima pad i otklon u desno prema nacrtu.Punjenje LiPo baterija obavezno obavljatipomoću automatskog punjača i tzv. balansera,odnosno uređaja koji za vrijeme punjenja nadgledanapon u pojedinoj ćeliji.Na model je ugrađen sklopivi propelerdimenzije 12×8 inča. Dodatno, regler je programiranda zaustavi motor kada on ne dobivanapon. Time je osigurano da se propeler u letu,kada motor ne radi, sklopi i time se smanjujeotpor zraka kao i opasnost od loma propeleraprilikom slijetanja. Prilikom uključivanjamotora potrebno je, zbog opasnosti da se diopropelera otkači, paziti da se nitko ne nalaziu ravnini vrtnje propelera. Prije uključivanjamotora treba rukom vrtjeti sklopljeni propeleri vidjeti zapinje li negdje za trup.Praćenje leta modela pomoću satelita urađenoje pomoću GPS prijamnika i radio staniceza vezu između modela i pilota na zemlji.Korišten je uređaj RC T 1000 čije se sve tehničkekarakteristike mogu naći na web stanici rcelectronics.org.Cijena uređaja je oko 300 eura.Moguće je pratiti visinu modela, zapis maksimalnevisine, promjenu visine, udaljenost odpilota, brzinu u odnosu na zemlju, koordinatemodela, napon baterije u modelu i na kraju,sveovo se kasnije može rekonstruirati na kompjuteru.Ako se model izgubi , može se pronaći.Model je zbog svojih uški vrlo stabilan uletu. Ipak, ne treba letjeti kod jačeg vjetra jersu ovakvi modeli osjetljivi na bočne udarevjetra.Oznake na nacrtima imaju sljedeća značenja:B 2 balza debljine 2 mmŠ 3 šper debljine 3 mmBO borovinaP pregradaR rebroFVfolija“V” oblik na pregibu krila ( iz kvalitetnogšpera)Pojedine mase i ukupna masa modela smotorom od 720 W su kako slijedi :• model ukupno, spreman za let 1443 g• krilo 295 g• trup s motorom, repnim površinama iopremom 880 g• motor 720 W 195 g• baterija 4 LiPo 2350 mAh 268 g• baterija za prijamnik (4×1,2 V) 130 gNa nacrtu nije prikazana ugradnja pogonskebaterije, baterije za prijamnik i položaj prijamnikajer to ovisi o masi ugrađenog motora itežini pogonske baterije. Opremu treba rasporedititako da je težište prema nacrtu.S motorom snage 720 W model se diže uvisinu izvanredno brzo i to je glavna nagradaza uloženi trud u njegovoj izradi. Svim modelarima,koji ga budu radili, želim uspjeh u radu.Bojan Zvonarević mr. dipl. ing.Aeroklub Slavonski Brod26

Muzejska replika rakete V-2prema V. Britaniji. Istraživanja i razvoj raketavodio je njemački fizičar i astronautički inženjer,Wernher von Braun (1912.–1977.). VonBrauna su nakon završetka 2. svjetskog ratapreuzeli Amerikanci pa je bio jedan od glavnihstručnjaka u američkom svemirskom programu,te je tako postao i tada najpoznatijimstručnjakom za svemirske rakete.Wernher von Braun s modelima konstruiranih raketaNakon 2. svjetskog rata, u doba tzv. hladnogarata, u SAD i SSSR-u razvijane su balističkerakete velikoga dometa. Tada su razrađenevišestupanjske rakete koje su mirnodopskuprimjenu našle u lansiranju umjetnih satelita isvemirskih brodova.U SSSR-u je razvijena raketa R-7 kojomje 1957. god. u orbitu lansiran prvi umjetnisatelit Sputnik 1, ali je glavni konstruktorSergej Pavlovič Koroljov (1907.–1966.) biodržavna tajna. U SAD-u su nakon toga uloženagolema sredstva uprogram Apollo za slanječovjeka na Mjesec.U okviru toga razvijenaje raketa Saturn, desetakputa veće mase odR-7, visoka 110 m. Dodanas je razvijen nizdrugih snažnih raketa zalansiranje satelita i svemirskihbrodova, međunjima i europska raketaAriane.Danas se rakete, uzostale pirotehničke elemente,upotrebljavajukao vatrometni element,u različitim bojama kaoelementi za signalizacijute za raspršivanjeaerosola u atmosferi kaodvojbeni pokušaj sprječavanjatuče.Osim tih mirnodopskihprimjena, vojnerakete, osobito oneSovjetska raketa R-7(rus. Р-7 Семёрка), naZapadu nazvana SS-6Sapwooddalekometne, tzv. interkontinentalne balističkerakete s nuklearnim oružjem, i danas suprijetnja svjetskome miru te stoga predmetdogovora o razoružanju.Rakletoplani su posebne vrste upravljivihletjelica s upravljivim raketnim motorom.Njihovim se motorima upravlja dotokom gorivai oksidansa, a letom se kroz Zemljinu atmosferuupravlja posebnim krilima. Razlikuju seraketni zrakoplovi, koji su predviđeni samo zalet kroz atmosferu te orbitalni raketoplani kojidjelomično lete kroz atmosferu, a djelomično29

Ukupno proizvedenih komada15000500151FIKSNAAUTOMATIZACIJAFLEKSIBILNAAUTOMATIZACIJARUČNAPROIZVODNJAROBOTIZIRANAPROIZVODNJA1 2 30 100 1000vidjeti ili, općenitije, osjećati svijet oko sebe.Mogu se gibati i djelovati na svijet svojim tijelomili alatima. Njihova aktivnost potiče našuvjeru kako su inteligentni. Najčešće mislimoda im je rad programiran, no neki od njihmogu generirati i ponašanja koja nisu programiranapa se stječe dojam da su živi. Radrobota želimo kontrolirati, ali želimo da radei bez stalnog nadzora. Robot je, dakle, strojkoji prima podatke o svojoj okolini i koristite podatke kako bi slijedio instrukcije za rad.Slijediti instrukcije za rad znači biti programiran.No, neke su njihove aktivnosti refleksnepa su određena ponašanja pobuđena stanjemsamoga stroja (npr. pražnjenje akumulatoradovodi do gibanja prema izvoru napajanja) ilipromjenom stanja u okolini stroja (npr. pojavaprepreke pobudit će ponašanje zaobilaženjakao prioritetne akcije). Robot je umjetni (artificijelni)uređajkoji osjeća svojuokolinu i koristi tepodatke za donošenjeodluka premakojima djeluje nasvoju okolinu.U pokušaju darobot definiramo,uvijek ga nastojimosvesti na stroj iakomu pridjeljujemoosobine organizma.Biti stroj i bitiorganizam načelnaje proturječnost.Međutim, u javnojkomunikaciji prihvaćenje, i vrlo sePROGRAMABILNAAUTOMATIZACIJA često koristi, opisorganizma kaostroja pa i u opisuBroj različitih komada čovjeka ili njegovihorgana često sepovlače usporednicesa strojem. Takvakomunikacija pokazujeda nema granicekoju postavljamopred robote ili općenito strojeve. Jednakokao što ne možemo propisati granicu pretvaranjačovjeka u stroj zamjenom pojedinihorgana umjetnim sklopovima. Jednostavno,umjetnim će se dijelovima u čovjeku ili životinjizamjenjivati sve što se može ako se može.Isto tako će se stroju nastojati dati sve osobineorganizma koje se mogu postići. Rezultat jezdruživanje biološke i tehničke sfere života. Ujednom će trenutku stroj i organizam postatiisto. U tome je suština tehnike kao segmentaevolucije.Jedna od modernijih, vrlo sažetih, definicijakaže da je robot artificijelni agent. Artificijelanznači da je umjetan, načinjen, da nije rođen.Agent znači da poslove obavlja ne za sebeveć za drugoga. Nedostatak je ove definicijeu općenitosti, ali to dobro opisuje sve težnjei nedoumice vezane uz suvremenu robotiku.Igor RatkovićKlasični dijagram koji objašnjava razliku između automata i industrijskog robota i pri kojim seserijama i varijacijama proizvoda isplati koristiti različite vrste strojeva. Iz dijagrama koji seodnosi na industrijsku robotiku jasno je zašto se u klasičnim definicijama robot povezuje s automatom.S razvojem mobilne robotike na prijelazu stoljeća došlo je do zanimljive inverzije: industrijskerobote mnogi robotičari više ne doživljavaju kao robote već kao fleksibilne automate.33

Elektroreološke tekućineosnova su nove tehnologijeZANIMLJIVOSTIEletroreološke tekućine (ERF, electro-rheologicalfluid) povezano s digitalnom elektronikomi nelinearnom regulacijom, otvarajupotpuno nove mogućnosti rješavanja funkcijaventila, prigušnika titraja i aktuatora u strojogradnji,automobilskoj industriji ili u proizvodnjišportske i medicinske tehnike.ERF tehnologija nudi ekološki podnošljiva,inovativna rješenja uz manje troškove i praktičnoje bez održavanja.Tvrtka Fludicon iz Darmstadta (Njemačka)razvija raznolike ERF prigušnike, otporničkepretvornike, aktuatore i pojedinačne sustaveza posebne zahtjeve.Elektroreologija (ER) danas je na raspolaganjudigitalnoj tehnici u hidraulici (fluid digitalcontrol). Elektroreološka tekućina (ERF)mijenja svoju žilavost, odnosno viskoznostvelikom brzinom, tako da je uz pomoć suvremeneelektronike omogućena potpuno novavrsta njezine primjene.ERF-tehnologija na raspolaganju je za mnogostrukefunkcije:• brzo sklopljivi ventili• pametni prigušnici• aktivna podvozja, mehanički i otpornipretvornici• visokodinamički hidraulički aktuatori• Uz brojne funkcije, brojna su i područjaprimjene:• automobilska industrija• strojogradnja• prometna tehnika• športska i medicinska tehnikaOsnovni moduli ERF sustava RheDamp ®Jedan od prvih namjestivih prigušnika,upravljan inovativnom ERF-tehnologijom.RheDamp prigušnici prilagođavaju sepostavljenim zahtjevima na bazi ERF tehnologije.Pritom troše samo onoliko energijekoliko je potrebno za koristan rad. Električnisignal određuje sile prigušnika, a koje se takona najbolji način mogu prilagoditi djelujućimpobudnim silama.RheDamp pokriva široko topografsko poljekarakteristike brzine prigušne sile. ERFtehnologijommože se odrediti otpor strujanjana način da se električnim poljem utječe naviskoznost tekućine. Od sada složene i osjetljivemehaničke sastavnice pripadaju prošlosti.Fludicon je već razvio i uspješno ispitaoraznovrsne prigušnike.Prednosti prigušnika RheDamp• Kontinuirano namjestiv–bez karakterističnekrivulje; na raspolaganju je cjelokupnotopografsko polje prigušnika• Digitalno upravljiv–prigušnik se moženamještati daljinski s jednim jednostavnimulaznim signalom• Povezivanje u SPS (pohranjivo programiranoupravljanje)• Široki spektar primjene• Visokodinamičan–potrebna sila prigušenjaprilagođava se automatski u sveganekoliko milisekunda• Bešuman–više nema klepetajućih i pištajućihventila• Nepotrošiv-nema više nikakvih gibljivihsastavnica• Jednostavna montaža–primjena priključnihelemenata ISO normiranogP-cilindričnog niza, npr. kuglični zglobovi,prirubnice, itd...• Ulazni signal-(0 do 4 V)35