suvremeni egzodinamski procesi i pojave

SUVREMENI EGZODINAMSKI PROCESII POJAVE• djeluju na teren u kojem želimo graditi, mijenjajući i površinski dioreljefa• promjene nastaju djelovanjem voda tekućica (stalnih i povremenih),kiše, morskih valova, snijega, mraza, temperaturnih razlika, vjetra,vegetacije i čovjeka• razaranje stijena i promjene u reljefu su postupne, ali trajne pojave p-rezultirale su veoma različitim itim oblicima reljefa – geomorfologija• djelovanje egzodinamskih procesa očituje ose kao:1. proces mehaničkog razaranja2. proces mineralnih promjena3. proces kemijskog otapanja

• međusobno povezani procesi, , a koji će e od njih prevladati ovisi ogeološkoj građi terena i klimatskim uvjetima• mehaničko razaranje - stijena se usitnjava - od komada veličineinebloka do vrlo sitnih čestica- mineraloški sastav - ne mijenja se• osnovni pokretači i mehaničkog razaranja - temperaturne razlike,smrzavanje vode u pukotinama, rast korijenja biljaka i mehaničkasnaga vode• na ravnim površinama usitnjeni rastrošeni materijal ostaje na mjestupostanka – eluvij• na nagnutim površinama rastrošeni se materijal transportira podutjecajem sile teže e i povremenih vodenih tokova prema morfološkipogodnom mjestu gdje se nakuplja – deluvij• sedimenti riječnih tokova – aluvijalni sedimenti

• mineralne promjene - djelovanjem različitih itih procesa, od kojih upovršinskom dijelu litosfere prevladavaju oksidacijaihidratacija• kemijsko otapanje - djelovanjem kišnice, te površinske ipodzemne vode• intenzitet kemijskog otapanja ovisi o:1. mineraloškim značajkama ajkama stijene2. poroznosti3. sekundarnim pukotinama4. klimatskim uvjetima5. agresivnosti vode• sulfatne i karbonatne stijene - relativno lako topljive - nastajuspecifične morfološke pojave

• tijekom geološke prošlosti- egzodinamski procesi različitogitogintenziteta i trajanja - oblik postojećeg eg reljefa• promjene intenziteta i trajanja - vezane uz promjene klime,mineraloškoko-petrografskih značajki ajki stijena, tektonskih značajki ajki ineotektonskih pokreta i pojava• upućuje uje napovezanost egzodinamskih i endodinamskihprocesa i pojava - dugotrajnim uzajamnim djelovanjem mijenjalisliku površine zemlje i odnose među stijenama u litosferi• proučavanjem egzodinamskih procesa i pojava - mnogo podataka -bitni u graditeljskoj praksi - sa stajališta poznavanja uvjeta kojisu djelovali u nastanku intaktnog terena i prognoze mogućihpromjena koje će e izazvati graditeljski zahvati - u izgradnjiprometnica, novih stambenih naselja, hidrotehničkih objekata i sl.

DENUDACIJA• povezano djelovanje atmosferskih voda, površinskih tokova,insolacije, leda, vjetra i organizama što rezultira ogoljavanjem, atime i zaravnavanjem i sniženjem reljefa• veći i dio razorenog stijenskog materijala vodenim tokovimadospijeva u more - više e od milijarde m 3 /god• intenzitet mehaničke denudacije na Zemlji - sezonskog rasporeda:raste od prijelaza visoke geografske širine k nižim im geografskimširinama, sukladno povišenju srednje godišnje temperature ipovećanju ukupnih godišnjih oborina• jači i intenzitet mehaničke i kemijske denudacije - u područjima istegeografske širine, a jače e izraženom tektonikom u geološkojprošlosti i većom raščlanjenolanjenošću u terena

EROZIJA• mehaničko razaranje i kemijsko otapanje stijena i odnošenjerazorenog i otopljenog materijala s površine ili u plićem podzemlju• nastaje djelovanjem vanjskih, egzodinamskih sila, a može e biti:1. erozija vodom, , koja se očituje okao:• regionalna ili pluvijalna erozija (kišom)• fluvijalna erozija (vodenim tokovima)2. erozija ledom i snježnim nim lavinama(glacijalna erozija ilieksaracija)3. erozija vjetrom (eolska erozija ili korozija)

1. Erozija vodom• regionalna ili pluvijalna erozija - zahvaća čitavu površinulitosfere• u prirodnim, radom čovjeka neporemećenim enim uvjetima -procesom se zamjenjuje iscrpljeni površinski sloj zemljišta udebljini od približno 0,1 mm/god., odnosno približno 100km 3 /km 2• radom čovjeka, posebice krčenjem vegetacije, sječomšuma,nepravilnim obradom zemljišta i neracionalnom ispašom-povećava se i do 150 puta u odnosu na prirodnu• tekuće e vode svojom razarajućom snagom u stijenskim masamaformiraju korita

• fluvijalna erozija - očituje se u horizontalnom i vertikalnomsmislu, a uvjetovana je nagibom vodnog toka, brzinom protjecanja,količinom inom vode i fizičko– mehaničkim svojstvima stijenske mase• u gornjem dijelu toka - nagib terena strmiji - prevladava vertikalnakomponenta erozije• u srednjem dijelu toka - vertikalna i bočna komponenta erozije• u donjem dijelu, blizu ušća u - prevladava bočna komponenta• erozijska snaga vode djeluje na stijensku masu, ovisno o njezinimfizičkoko-mehaničkim svojstvima, tako da lakše e troši i i erodira mekšenevezane i poluvezane stijene, a teže čvrste, vezane stijene -selektivna erozija• razoreni materijal krupniji je u gornjem dijelu toka, a prema ušću usve sitnije frakcije - uvjetovan smanjenjem kinetičke ke energije tekućevode promatrajući i od izvora do ušćau

• erozijska baza nekog vodotoka - definirana njegovim ušćem uu drugitok, jezero ili more• osnovna erozijska baza svih tokova – more• erozijska snaga vodenog toka - regulirana izdizanjem i spuštanjemkote erozijske baze - pri spuštanju erozija se povećava, priuzdizanju – smanjuje - izmjenična na usijecanja korita i područjaakumulacije materijala uzduž riječnih terasa• kombiniranim djelovanjem fluvijalne i pluvijalne erozije utektonikom razlomljenim vapnenačkim stijena krša, usitnjavaju se iodnose dijelovi stijenske mase vodenim tokovima, ali i otapanjem(korozijom)• erozivnim i korozivnim radom vode - specifičan krški ki reljef sbrojnim morfološkim pojavama (škrape, vrtače, jame, ponori,špilje, krške ke uvale, krška ka polja)

2. Glacijalna erozija ili eksaracija• proces mehaničkog razaranja i prenošenja enja stjenovitog materijalakao rezultat rada ledenjaka• u nivalnom klimatskom području- stijene se mehanički razarajuopetovanim smrzavanjem i odmrzavanjem stijena – nivacija3. Eolska erozija ili korozija• mehaničkim radom vjetra• vjetar kotrlja veće e fragmente - stružu u i glačaju aju površinu• odnošenjem sitnih čestica ogoljuje se i snizuje reljef – deflacija• uloga vjetra - poglavito izražena u područjima bez vegetacije

AKUMULACIJA• nakupljanje stijenskog materijala u depresije i doline vodenihtokova• razoreni materijal transportira se silom Zemljine teže, e, vodom(rijekama, potocima, bujicama), ledenjacima i vjetrom• najveće e količine ine se transportiraju riječnim tokovima i akumulirajuu obliku terasa - ponekad nastaju važna nalazišta građevnogmaterijala (šljunka(i pijeska)

ABRAZIJA• u području morskih i jezerskih obala - izraženo destruktivnodjelovanje valova - rezultira razaranjem obalnih stijena, njihovimodnošenjem i taloženjem nakon kraćeg transporta• proces razaranja obala snagom valova – abrazija• intenzivniji - što je obala strmija, a stijena manje otporna• nakupljanjem razorenog materijala - šljunčane i pješčene ene plaže -smanjuju mogućnost daljnjeg razaranja obala

POKRETI NA PADINAMA• jedan od najvažnijih nijih egzodinamskih procesa sa stajalištagraditeljstva• kretanja u kojima se osnovna stijena, debris stijene ili tlo kreću u nizpadinu zbog gravitacije• uključuju uju kretanja koja su skoro neprimjetna (nazivamo ihpuzanje), ali i klizanja - općeniti naziv za spore do vrlo brzepomake stijene ili tla na padinama

Klasifikacija pokreta na padinama• temelje se na: (1) brzini kretanja; ; (2) vrsti materijala; ; (3) priroda/tip pokreta• prema brzini kretanja - sporo, umjereno i brzo klizanje• klizanje tla koje ima brzinu manju od 1 cm/god. - sporo kretanje• umjerena klizanja - klizanje tla može e imati brzinu između 1mm/dan i 1 km/h• brza klizanja - klizanje tla ima brzinu 1 - 5 km/h, brzine općenito> od 4 km/h

• pokreti na padinama obično se razlikuju na osnovi toga da li jekretanje započelo u osnovnoj stijeni (kao kod odrona) ili kaodebris• termin debris - bilo koja vrsta nekonsolidiranog materijala nazemljinoj površini- odlomci tla i stijene (rastrošeni ili svježi) bilokoje veličineine• količina ina vode (leda ili snijega) u pokrenutoj masi značajno ajno utječena brzinu i tip pokreta• tipovi kretanja: tečenje, enje, klizanje ili odron

• masa koja se kreće e niz padinu viskozanfluid• masa u pokretu ostala relativnokoherentna i kreće e se duž jedne ili višedobro definiranih plohamasa se kreće poplohi koja jepribližno paralelnapovršinikretanje po zakrivljenoj plohikod koje se gornji dio krećeprema dolje, a donji dioprema van, tj. prema površini• materijal slobodno pada (odronjavanje) ili sekotrlja niz stijenu (osipanje ili prevrtanje)

Faktori koji utječu u na pokrete na padinama• promjene u nagibu padine - zbog djelovanja egzodinamskihprocesa ili nepravilnih graditeljskih zahvata (erozija, ustrmljivanjekosine padine),• promjene opterećenja enja na padini - uzrokovane promjenompostojećeg eg rasporeda masa u smislu dodatnih opterećenja enja ilirasterećenja enja padine (deluvijalne i aluvijalne nakupine, gradnjanasipa, opterećenje enje materijalom iz usjeka ili zasjeka i sl.),• udari i vibracije - djelovanjem endodinamskih faktora (potresa),kretanjem teških vozila i miniranjem,

• promjene u sadržaju aju vode u terenu - dugotrajne oborinenakon sušnog razdoblja - poremećaj prirodnog stanja podzemnevode u padini - naglo dizanje razine, povećanje brzine toka ipromjenama hidrauličkog gradijenta,• djelovanje podzemnih voda - u smislu promjena strujnog tlakavode i njezinog režima (što(negativno utječe e na ravnotežu u stanja upadini) i odnošenja i trošenja materijala koji izgrađuju padinu,• promjene u vegetaciji - nekontroliranom sječom stabala -povećano djelovanje egzodinamskih faktora, promjena režimapodzemnih voda i smanjenj mehaničkog stabiliteta padine,• trošenje stijena - zbog utjecaja egzodinamskih faktora ipodzemne vode - slabljenje kohezijskih sila među česticama-smanjenje čvrstoće e materijala na smicanje u padini

• gravitacija - sila koja pokreće e klizanje – dvije (2)komponente – normalna i sila smicanja• normalna sila - okomita na kosinu - ukazuje nasposobnost bloka da se zadrži i na svom mjestuzbog trenja• sila smicanja - paralelna kosini - ukazuje nasposobnost bloka da se pokrene• duljina strelica je proporcionalna veličini ini svake sile -što je padina strmija (i blok teži)- veća a silasmicanja i tendencija bloka klizanju• trenje djeluje suprotno od sile smicanja - veće e odsile smicanja - blok se neće e kretati• ako se sila trenja umanji - zbog vode - manja odsile smicanja - blok će e kliziti• slične sile djeluju na debris na brdu

• posmičnačvrstoća - otpornost debrisa kretanju ili deformaciji• ovisi o kohezivnosti materijala, trenju među česticama idjelovanju korijenja bilja• povezana s normalnom silom• što je veća a normalna sila, to je veća a posmičnačvrstoća• posmičnačvrstoća a veća a od sile smicanja - debris se neće e kretatiali niti deformirati• posmičnačvrstoća a manje od sile smicanja - debris će e teći i ili klizati• gradnja teških objekata visoko na padinama - posebiceopasna

Voda• kritičan faktor kod pokreta na padinama• debris saturian vodom - postaje teži i i puno je vjerojatnije da ćepoteći i niz padinu• dodana gravitacijska posmična sila - nastala zbog povećanetežine vjerojatno je manje važna nego redukcija posmičnečvrstoće - zbog povećanogpornog pritiska u kojemu vodautječe e na zrna debrisa da se pokreću• mala količina ina vode u tlu može e i spriječiti iti klizanje - ukoliko vodane ispunjava porne prostore između zrna tla u potpunosti -stvara tanki film oko svakog zrna

Utjecaj vode u pijesku.(A) Nesaturirani pijesak se drži sljepljen zbog napetosti vode.(B) U saturiranom pijesku zrna su odijeljena vodom, zbog čega ovamješavina lako teče.• rahla zrna lijepe se jedno za drugo zbog površinske napetosti -stvorio vodeni film - povećava se posmičnačvrstoća

• površinska napetost vode između zrna pijeska - omogućava gradnjukula od vlažnog pijeska - zidovi kule - strmi ili vertikalni -površinska napetost drži i vlažna zrna pijeska na svom mjestu• od suhog pijeska - nemoguće e oblikovati kulu - zrna se pijeskavraćaju aju na hrpu, tj. kližu u i stvaraju 'hrpu' čije stijenke su približnopod kutom od 30-3535° u odnosu na horizontalu• premokar pijesak - nemoguće e bilo što izgraditi - voda potpunoispunjava pore između zrna pijeska, , odvaja ih i omogućava im daklize jedno pored drugog• povećavanjem količine ine vode u debrisu - brzina kretanja se povećava• vlažan an debris ne mora se uopće e kretati, dok se mokri debris krećepolako niz padinu• spori oblici pokreta na padinama -relativno niskim omjerom vode i debrisapuzanje - karakterizirani• blatni tok uvijek ima visok omjer vode i debrisa – obogaćuje sevodom može e postati i blatna rijeka

PuzanjeTipovi pokreta na padinama• vrlo sporo kretanje tla ilinekonsolidiranog debrisa nizpadinu• sile smicanjas vremenom supostale samo malovećeodposmičnečvrstoće• brzina kretanja - obično manjaod 1 cm/god - moguće e ju jeopaziti tek nakon nekolikomjeseci ili godina• u nekim uvjetima - i na gotovohorizontalnoj padini• prisustvo obilnog vegetacijskogpokrivača a ili bilja koje 'veže' e' tlo -zadržava ava ubrzavanje kretanja uvećini područja

• 2 faktora koja doprinose puzanju -voda u tlu i dnevni ciklusismrzavanja i odmrzavanja• vodom saturirana padina pospješujekretanje tla niz nju• proces klizanja - puno aktivniji namjestima na kojima se tlo smrzava iodmrzava tijekom određenihrazdoblja u godini• ukoliko postoji i vlaga u tlu, usvakom ciklusu smrzavanja iodmrzavanja čestice tla se pomičuzbog promjene volumena tla

Tok debrisa• opći i termin tok debrisa - za pokretena padinama koji se događaju unutarveć ranije pokrenute mase• najčešći i oblici toka debrisa su:zemljani tok, blatni tok i lavinadebrisaZemljani tok• debris se kreće e niz padinu kao viskoznifluid - spor ili brz proces• na padinama na kojima je debljipokrivačdebrisa - nakonobilnihoborina koje tlo saturiraju s vodom• tipična pojava - pokrenuta masa ostajepokrivena vegetacijskim pokrivačem, au gornjem dijelu mase nastaje ožiljak(stmi odsječak)

klizište u kombinaciji s rotacijskim klizanjemklizanjedebrisaakumulirandebrisklizište – zemljani tok• komadi debrisa kreću u sepribližno paralelno padinizemljani tokpodnožje• debris ostaje u relativno koherentnombloku ili blokovima koji rotiraju premaunutra i prema van - potenciraju tečenjeenjedebrisa• zemljani tok - može e biti aktivan nekolikosati, dana ili mjeseci, a neki i godinama

Najčešći i uzroci zemljanog toka :• erozija podnožja padine - dolazi podsijecanjem baze kosine, tj.padine prouzročeno valovima dužobala mora ili tokova kojierodiraju i ustrmljuju dno padine (važno informirati ljude oklizištima!!!)• podsijecanje podnožja padine - dolazi ustrmljavanjem kosinazbog inženjerskih radova (izrada zasjeka, usjeka ili platoa nabrdima)

• soliflukcija - tečenje enje vodom saturiranog debrisa prekonepropusne barijere• nepropusni materijal - sprečava vodi slobodno dreniranje -debris između vegetacijskog pokrivača a i nepropusnogmaterijala - saturiran vodom• oblik zemljanog toka vezan za klimatski hladnija područja-većina soliflukcija - u područjima permanentno smrznutezemlje - na Aljasci ili u Kanadi• nepropusni materijal ispod saturiranog tla - nepropusna stijenaili permafrost - trajno zaleđeno tlo - od nekoliko cm donekoliko m - cementirajući i agens – led

• iznad permafrosta - zona -saturirani debris smrznut tijekomzime i ne razlikuje se puno odpermafrosta koji je ispod• tijekom ljeta – zona se otopi - vodaiz podzemlja i oborine - ne možeprodrijeti ispod, kroz permafrost -tlo postaje sklono soliflukciji• soliflukcijsko kretanje - nijedovoljno brzo da bi uništilovegetacijski pokrivač - vodomsaturirani debris teče e nizbrdo i nosivegetaciju sa sobom - kao naboranapovršina• postupno se debris skuplja u dnupadine - dolazi do izdizanjavegetacijske plohe u obliku izbočineine

Blatni tok• tekuća a mješavina debrisa i vode - obično se kreće e po nekom kanalu• većinačvrstihčestica- glina i prah (otuda i blatni izgled), ali diomješavine su i krupnije čestice• obično nakon obilnih oborina• tokovi debrisa i vode se kreću u niz padine• većina se kreće e kroz kanale dolina• viskozni tok zbog teškog debrisa kojinose sa sobom

• blato se kreće e puno sporije nego tok vode, ali zbog svoje viskoznosti- može e sa sobom ponijeti buldožere, automobile, čak i lokomotive• karakterističan an za područja s aridnom klimom gdje debris nijezaštitićen vegetacijskim pokrivačem• padine brežuljaka u okolišu u bez vegetacije, te dugogodišnjemsušnom razdoblju - prekrivene slojem rahlog materijala - iznenadnipljuskovi brzo saturiraju rahli debris - blatni tok nastaje u kratkomvremenu nakon toga• blatni tokovi - nakon požara na spaljenim padinama• uništenšumski pokrivač - tlo je zadržavao avao nepokrentim• spaljene padine - izrazito osjetljive na blatne tokove, ukoliko sedogodi jaka oborina prije nego što se obnovi vegetacija na njima

• blatni tokovi -pepelomčesto na mladim vulkanima koji su prekriveni• obilne oborine miješaju se s piroklastičnim debrisom, ili voda možedoći i iz ledenjaka koji su otopljeni lavom ili vrućim piroklastičnimdebrisom

Lavina debrisa• najbrži i oblik toka debrisa• vrlo brzo kretanje turbulentnemase debrisa, zraka i vode• brzina i do nekoliko stotinakm/h

OdronjavanjeOdroni i klizanje u stijeni• pojava odlamanja i slobodnog pada bloka stijene• dolazi u čvrstim stijenama na strmim padinama, kad sudiskontinuiteti u stijeni blaže e nagnuti od nagiba padine• lepeza odlomljenog materijala - talus (siparište)– akumulira seispod litice

• postanak litica:1. prirodnim putem2. umjetnim putem• prirodnim putem - posijecanjem rijeka, valova ili glacijalnomerozijom• umjetan način- zasijecanje u stijeni zbog gradnje, primjericecesta• u graditeljskoj praksi- sanirati mjesta potencijalnih odronaprije izgradnje objekata – uklanjanjem labilnih dijelova –priručnim alatom ili miniranjem s malom količinom inom eksploziva• ako su već izvedeni objekti ugroženi procesom odronjavanja –sidrenje, potporni zidovi, injektiranje pod niskim tlakom

Osipanje/Prevrtanje• na strmim ogoljenim padinama - aktivan proces osipanja rastrošenogmaterijala - nagomilava se na morfološki pogodnim padinama uobliku sipara ili točila• duljina kotrljanja krupnijih fragmenata veća - u nožici sipara blokovi iveći i komadi stijenske mase - pri vrhu manji fragmenti• siparišni materijal - veoma rastresen i slabo konsolidiran - nosivostmalena i nestabilan• na siparu - izbjegavati gradnju, a akose ne može e izbjeći - nakon provedbeodgovarajućih istraživanjaivanja - najprijesanacija• proces osipanja - najučestaliji u strmimterenima izgrađenim od karbonata,serpentinita, škriljavaca i u stijenamavulkanogeno-sedimentnog kompleksa,rijetko u terenima izgrađenim od magmatskih stijena

Klizanje u stijeni• pojava brzog klizanja mase stijene po nagnutoj oslabljenoj plohi -ploha slojevitosti ili po drugim glavnim pukotinama u stijenama• klizanje u stijeni uzrokuju i podsijecanja padina - prirodna ili umjetna

Sprečavanje klizanja• inženjerskogeoloenjerskogeološka ka istraživanja ivanja trebaju rezultirati:1. spoznajama o stupnju ugroženosti objekta, koji se nalazi napokrenutoj padini ili na padini koja može e biti zahvaćena procesomklizanja i2. davanje podloga za projektiranje sanacije klizišta i zaštite objekta• veoma složen zadatak• moguće e je riješiti iti ako se pouzdano ispita uzrok klizanja, dubina ioblik klizne površine i ukupna površina zahvaćena klizanjem masa• sanacija klizišta- zahvati radi eliminiranja uzroka klizanja ipoboljšanjaznačajki ajki stijenskih masa koje klize i njihoveneposredne okolice

Saniranje pokrenute stijenske mase :• promjenom oblika padine - efikasno ako se klizanje masadogađa na plohi približno cilindričnog nog oblika, i to opterećenjemenjemnožice klizišta materijalom koji se dobije rasterećenjem enjem gornjegdijela klizišta• dreniranjem podzemne vode - kopanim drenovima i bušenimcijevnim drenovima kojima se smnajuje uzgon, porni tlak ihidrodinamički utjecaj podzemne vode u terenu• reguliranjem otjecanja površinskih voda• potpornim konstrukcijama - za sprečavanje erozije nožiceklizišta uz obale voda tekućica, jezera ili mora, te za opterećenjeenjenožice klizišta u zasječenim enim i usječenim enim dijelovima terena• povećanjemčvrstoće e materijala - metodama injektiranja,elektroosmozom i elektrokemijskim očvrovršćenjem terena, tetoplinskom, mehaničkom, kemijskom i vakuumskom stabilizacijom• pošumnjavanjem terena

promjena vodnog režima u padinipostavljanjesidra u rupu scementiranjemUpotreba drenovaza sprečavanjeklizanjastabiliziran zasjek

• kod projektiranja inženjerskihgrađevina - potrebna dobrageološka podloga• potrebno posebice voditi briguo:1. podsijecanju nožice padine;2. uklanjanju vegetacijskogpokrivača3. opterećenju enju gornjeg dijelapadine i4. promjeni vodnog režima upadiniPadine brežuljaka postjau sklone klizanjuzbog građevinskih radova

Važnija klizišta u Hrvatskoj• u magmatskim, sedimentnim i metamorfnim stijenama različiteitegeološke starosti, od starijeg Pz preko Mz do Kz• najbolje proučena u SZ Hrvatskoj - na približno 13 000 km 2 -registrirano i istraženo oko 1000 klizišta i nestabilnih padina,razvrstanih u nekoliko područja- Samoborskogorje,Medvednica, Ivanščica sa Strahinjčicom, icom, Maceljska gora,Kalnička gora i područje južno od Kupe• područja tektonikom poremećenaena što, uz litološku različitost itost i stupanjtrošnosti površinskih dijelova terena uzrokovan egzodinamskimfaktorima pogoduje nastanku klizišta• u mlađim stijenama -materijalne šteteklizišta veća, a uzrokovala su i znatne

• velika klizišta- uglavnom aktivnošću čovjeka kod zasijecanja padinapri izgradnji prometnica, zbog poremećene ene prirodne statičkeravnoteže e i poremećene ene cirkulacije podzemnih voda - na dioniciZagorske magistrale između Tuhelja i Klanjca, , u glinovitimnaslagama čija podina su mlađi neogenski lapori - na potezu ceste odcca 4 km - ukupno 10 klizišta- nastala u padina s visokom RPV, auzrokovana su promjenom ravnoteže e zbog opterećenja enja visokimcestovnim nasipom• sanacija - kopanim drenom do lapora uz gornji rub ceste i masivnimbetonskim zidom koji je temeljen u laporima uz donji rub nasipa• klizište na željezničkoj pruzi Zagreb-Rijeka kod Zalesine - utrošnimškriljavcima T s visokom RPV• do klizanja nije došlo radom čovjeka- obilne i jake oborine erodiralestopu padine nakon iznimno sušnog razdoblja - ponovo aktiviralonekad smireno klizište• sanacija - promjenom rasporeda masa, dreniranjem padine iplombiranjem površinskih pukotina

• veliko klizište aktivirano plitkim zasjekom u labilnoj padini, izgrađenojod zaglinjenih kvartarnih taložina na laporima eocena, prilikomizgradnje željezničke pruge na dionici Lupoglav-Štalije u Istri• sanacija - djelomičnim izmještanjem trase, uklanjanjem pokrenutihtaložina i reguliranom odvodnjom oborina• u širem području Zagreba - klizišta Jelenovac i Prekrižje upleistocenskim heterogenim glinama, s proslojcima pijeska i šljunka• klizište Jelenovac - nastalo erozijom stope padine u koritu potoka• padina se prirodno stabilizirala promjenom oblika nastalog pomicanjemterena• klizište na Prekrižju- zbog opterećenja enja gornjeg dijela padinenasipom• sanacija - kopanim drenažnim nim usjecima iz kojih istječe e od 40 do 170l/min vode - uspješna

• u čvstim stijenama - klizišta nastala izvedbom visokog zasjeka zaplato koksare u Bakru i uz južnu ogradu Brodograđevneindustrije „Split“ u Splitu• oba klizišta- u eocenskom flišu u s izmjenama lapora, siltita,pješčenjaka,breenjaka,breča a i konglomerata, intenzivno razlomljenih imjestimice trošnih• zasjek u Bakru - uspješno saniran ublažavanjem avanjem projektiranekosine i izgradnjom zida s prednapregnutim zategama uz stopukosine• u Splitu – sanacija - iskopom po kampadama i izgradnjomkaskadnih zidova i kontrafora s prednapregnutim sidrima po čitavojvisini, bez smanjenja snagiba kosine, da bi se ostvarila predviđenapovršina platoa

SUFOZIJA• proces koji se odvija u poluvezanim i nevezanim stijenama• rezultira ispiranjem sitnih čestica radom tekućih podzemnih voda uterenu• spor, ali u prirodi veoma zastupljen proces• uvjeti za razvijanje procesa sufozijeslabiji u poluvezanimstijenama - voda ponaprije treba razbiti kohezijske sile koje djelujumeđu česticama da bi ih mogla odnositi• u nevezanim sedimentimanema kohezijskih sila -nastanak i odvijanje procesa sufozije su povoljnijiuvjeti za• ispiranjem sitnih čestica nastaje prirodno slijeganje dijela terena, kojese povećava u slučaju opterećenja enja izgradnjom objekta• teren zahvaćen sufozijom najefikasnije se sanirasilikatnim masamainjektiranjem