Obrtničke novine - broj 81 - Hrvatska obrtnička komora

Obrtničke novine AKTUALNOČetvrtak, 15. veljače 2007.Međunarodna konferencija o radu nedjeljom u trgoviniMali trgovci traže pozitivnu diskriminacijuUHrvatskoj gospodarskojkomori se 30. siječnjaodržala Međunarodnakonferencija »Radnedjeljom – iskustva zemaljačlanica Europske unije,Republika Hrvatska danas– Referendum o radu nedjeljomda ili ne«, koja je okupilanajznačajnije predstavnikesvih zainteresiranih strana– države, sindikata i samihtrgovaca.Prijedlog novog Zakonao trgovini nedjelju predviđaneradnim danom osimpropisanih iznimaka, a uzimajućiu obzir turističkuorijentaciju Hrvatske od 1.lipnja do 1. listopada danaje mogućnost da nedjeljomrade sve prodavaonice od 8do 13 sati kao i tijekom prosinca.Istaknuto je da ovuproblematiku treba riješitizakonom na jedinstven načinjer postojeća praksa, po kojojse trenutno donose odluke oradnom vremenu prodavaonica,nije dobra. Crkva nijezadovoljna ovim ponuđenimrješenjem, jer se protivi nedjeljnomradu uopće pa i utih nekoliko mjeseci koji ovajprijedlog dopušta.Sudionici Međunarodne konferencijeMinistar gospodarstva,rada i poduzetništva BrankoVukelić izjavio je na konferencijida referendum ne biriješio problem rada trgovinanedjeljom, već rješenje trebajupronaći partneri, odnosnoradnici i poslodavci. »Ne vidimda će referendum riješitito pitanje, kao što nije uspioni u Sloveniji, gdje je referendumskaodluka o zabranirada trgovina nedjeljomsrušena na Ustavnom sudu.To je komplicirano pitanjekoje bi prvenstveno trebaleriješiti zainteresirane strane,sindikati i poslodavci«, smatraVukelić.S ovakvim zakonskim rješenjemi dalje nije zadovoljanSindikat trgovine Hrvatskečija je predsjednica Ana Kneževićponovila da bi rad trgovinamanedjeljom trebaobiti dopušten samo tijekomturističke sezone u mjestimaduž jadranske obale.Predsjednik HGK NadanVidošević upozorio je, pak,da bi problem bio lakši kadabi se poštivali zakoni, što sene može riješiti regulacijomradnog vremena. »Poštujmonaše zakone, o 40-satnomradnom tjednu i najviše 10sati prekovremenog radatjedno, i platimo radnike, jerPredsjednik Ceha trgovineHOK-a Boris Vukelić usvom izlaganju »Rad nedjeljomiz perspektive malih trgovaca– HOK«, upozorio jena tešku situaciju i katastrofalnuperspektivu male trgovineu Hrvatskoj, do čega jedošlo zbog u manje od desetgodina potpuno promijenjenihuvjeta privređivanja. Naše je tržištejedno od najliberalnijih u svijetu, te na njegastranci dolaze bez selekcije, bez postupnosti,a čak se ne uvažava niti princip reciprociteta.Ima li stoga država kakvih obveza prema20 000 obrtnika-trgovaca (i bar 100 000ljudi koji od te djelatnosti žive)? Treba li setruditi oko opstanka što više njih, reprogramiratiobveze, dijelu olakšati preorijentaciju,omogućiti zapošljavanje prekobrojnih? Imali sredstava za to? Najmanje što se može učinitijest prilagodba zakonskih propisa kakobi se obrtniku koji to želi omogućilo da radibez ograničenja, pa i nedjeljom. Obrtnik, naime,nema plaću već dohodak, pa tako nititime gradimo uređeno društvo«,poručio je Vidošević.Istraživanje koje je u prosincuna reprezentativnomuzorku provela agencija GfKpokazuje da se 15 posto ispitanikazalaže za rad svihtrgovina nedjeljom. Za radsamo poneke dežurne trgovineu kvartu izjasnilo se 29posto, a za zatvaranje svihtrgovina 40 posto ispitanih,dok 16 posto nema svoje stajališteo tome.S druge strane, kako jeupozorila predstavnica GfKfond sati, a budući da mu uradu mogu pomagati članoviobitelji, može legalno poslovatii u uvjetima cjelotjednograda. U Europi ima dostatakvih primjera. Tako uV. Britaniji i Portugalu maletrgovine imaju veću sloboduu izboru rasporeda radnogvremena, a u Španjolskoj iDanskoj ne podliježu općim pravilima, patako u Danskoj za one s manje od 3,25 milijunaeura prometa godišnje ne vrijedi zabranarada nedjeljom. Radi se, naravno, o zemljamas dugom tržišnom tradicijom, koje dobropoznaju princip jednakosti svih subjekatana tržištu, pa ipak njihovi ustavni sudovine problematiziraju ove primjere pozitivnediskriminacije. Nadležno ministarstvo je,smatramo, dužno hitno proučiti ove primjerei njihovu primjenjivost u našim uvjetima,kako bi se barem neograničavanjem radnogvremena malima dala kakva-takva prednostu krajnje neravnopravnoj borbi koju su prisiljenivoditi.Marina Grgec, istraživanjeprovedeno tijekom prošle godinepokazalo je da nedjeljomobavlja kupnju čak 94 postokućanstava, što znači da ponašanjegrađana odudara odnjihovih načelnih stajališta.Snježana TomićPredstavljena prva hrvatska izvozna strategija– »Hrvatska izvozna ofenziva«Strategija se, pojasnio je Vukelić, sastoji od 29 mjera, od čega se 24 odnose izravno na samog poduzetnikaZAGREB (Hina) – Četiriglavna cilja strategije »Hrvatskaizvozna ofenziva« urazdoblju od 2007. do 2010.su povećati ukupan brojtvrtki izvoznika za 25 posto,sa sadašnjih oko 11 tisuća na13.800 izvoznika, promijenitistrukturu izvoza, povećatikonkurentnost proizvodnjerepromaterijala i komponentiza složene proizvodete osnivanje šest izvoznihklastera.Prva hrvatska izvoznastrategija predstavljena jeu sklopu Druge konvencijehrvatskih izvoznika.Hrvatski premijer Ivo Sanaderna skupu je naglasiokako Hrvatska treba izvozitiželi li imati uspješno gospodarstvo,veći rast BDP-a, većiživotni standard, više zaposlenih.Ministar gospodarstva,rada i poduzetništva BrankoVukelić predstavljajući izvoznuofenzivu, istaknuo je daje jedan od ciljeva strategijepromjena strukture izvoza,odnosno povećanje udjelaizvoza proizvoda s dodanomvrijednošću.Potkrijepio je to primjeromdrvne industrije u kojoj Hrvatskatrenutačno dvostrukogubi – izvozi jeftiniju sirovinu,a kupuje i uvozi skupljefinalne proizvode, često odvlastite sirovine koju je izvezla.Poseban značaj strategijedaje i osnivanju šest klasteraza izvoz – Voda, Male brodogradnje,Tekstil-odjeća,ICT-rješenja, Drvo-namještaji Marikultura-hrvatska riba.Glavni ciljevi strategijeusmjereni su rješavanjuključnih problema koji prije-Ministar Branko Vukelićče jači rast izvoza, kao što supremali kapaciteti, usitnjenostproizvodnje i nedovoljnakonkurentnost.Strategija se, pojasnio jeVukelić, sastoji od 29 mjera,od čega se 24 odnose izravnona samog poduzetnika.Predviđeno je i osnivanjeposebnog Centra za standardei certifikate, koji će svecertifikate osiguravati poduzetnicima,a Ministarstvo ćesufinancirati dobivanje tihstandarda.Također, ide se u osnivanješest centara koji će spajatiproizvodnju s inovacijama iznanost, odnosno sveučilištai veleučilišta s poduzetnicima.Tu je i mjera supstitucijeuvoza, odnosno proizvodnjeproizvoda kojih do sada nismoimali. Postojeći sustaviprimijenit će se izravno naizvoz, poput projekata Hitro.hr i Hitrorez, da se uklonisvaka barijera koja se nađena putu izvozniku, kazao jeministar.Strategija je vrlo operativnai sadrži sve ono štoinstitucije moraju učiniti daizvoznicima stvore dobreuvjete za poslovanje i izlazakna strana tržišta, kazao je dodajućikako je samo njegovoMinistarstvo za realizacijuofenzive izravno osiguralo24 milijuna kuna.Tu su još i sredstva iz postojećihprograma, a i drugasu ministarstva osiguralaodređena sredstva, primjericeMinistarstvo poljoprivrede40 milijuna kuna za potporudrvnoj industriji.Govoreći na skupu premijerIvo Sanader ukazao je naveliku ulogu znanja u gospodarskomrazvoju, ističućikako Hrvatska kao mala zemljau globalizacijskoj utrcineće imati šansu ukoliko nebude imala neki svoj specifikum,a to bi moglo biti znanje,tj. društvo znanja.Stoga će tražiti konsenzussvih političkih čimbenika dase uskoro izađe s prijedlogomSaboru da se u Hrvatskuuvede obvezno srednjoškolskoobrazovanje.Što se tiče ulaska Hrvatskeu EU, Sanader je kazao kakoje uspjeh što se Hrvatsku danasu Europi promatra kao 28.zemlju članicu. Dodao je kakoje euroskepticizam potpunolegitiman stav, no euroskepticimatreba objasniti kako seHrvatska ne može izolirati tekako alternativa EU može bitisamo Balkan, a samoizolacijane vodi nikamo.»Možemo biti ovakve ilionakve političke orijentacije,možemo razmišljati ovako ionako o globalizaciji i europskomintegriranju, ali ono ječinjenica«, kazao je premijeri dodao kako je pitanje časti ipitanje ovog naraštaja hoćemoli uskoro ući u EU. Taj ulazakima svoje pretpostavke, a onesu uređeno društvo, pravnasigurnost, borba protiv korupcije,borba za europske standarde,naglasio je Sanader.