rič glavnog urednika - Bunjevci.com - Bunjevci

je Marija Terezija izdala svojčuveni Ratio Educationis. Odkad je sistem škulstva postaovladarevo pravo,što znači da jedržava preuzela pravo upravljanjai rukovođenja nad svim prosvetnimustanovama koje su do tadabile samo crkveno pravo. Državaje postavila škulske nadzornikekoji su u duhu nastavnog planadilovali na razvoj narodne obuke.Bačka je spadala pod pečujskonadzorništvo ali, zbog velikeudaljenosti nije funkcinisalo.Kraljevsko namesništvo je postaviloMateju Rudića za pomoćnikanadzornika za rimokatoličke osnovneškule u Bačkoj.Rudić je sa oduševljenjem primiodužnost i unapredio je narodnoprosvećivanje, na taj načinšto je uspeo u mnogim opštinamada škule dobiju zasebne zgrade,postavljo je spremne učiteljei snabdeo je učenike potrebnimudžbenicima. Starao se daučenici, osim veronauke, naučedobro čitati , pisati i računati. Toje zaista bio svetli period za našnarod u obrazovanju. Posle smrtiMarije Terezije na presto je došoJosip II koji je nastavio prosvetnupolitiku carice. Međutim, već napočetku vladavine počeo je koloniziratiNemce u Bačku i osnivatinemačke škule. I ako je izdaoukaz o toleranciji, favorizovao jeNemce i njihov jezik na našu i štetuSrba. Međutim, nije nam pretilaozbiljnija opasnost, sve dok krajemXVIII vika, nepočme Bačkunaseljavati Mađari. Jer, već1790. godine županija naređujeda se u osnovnim škulama u prvomredu uči mađarski jezik. Uzto je išla naredba da se roditeljikazne sa dvanaest batina, kadpropuste poslati svoju dicu uškulu. To je, može se kazat, biopočetak pomađarivanja.Početkom 19. vika izgrađenoje više narodnih škula. U Suboticise u to vrime spominju narodneškule u: Keru, Senti, NovomSelu, 7.i 8. varoškom kvartu,Šandoru, centaru varoši, Tavankutui Kelebiji. U škulama je biloviše dice. Nauku su sticala nasvom maternjem bunjevačkomjeziku.Tokom 1834. godine zakonskije uveden mađarski jezik kaoobavezni nastavni jezik u svimškulama Ugarske. Ova odredbaozbiljno je dovodila u pitanjenastavu na bunjevačkom jezikujer Bunjevci nisu imali one klasekoje su u ono vrime bili glavninosioci prosvićenosti i kulture bilomeđu njima ili na njihovoj strani.To su plemstvo, građanska klasai pretežno odnarođena inteligencija.Godine 1850.subotičkovaroško poglavarstvo je uvelo svojbunjevački jezik kao službeni.Bunjevci su za vrime Vojvodinesrpske imali bunjevačke škule iu njima se pridavalo i ispitivalona bunjevačkom. Do 1860. godinebilo je 120 narodnih škula ukojima se učilo na bunjevačkomjeziku.Ivan SedlakUSPAVANOJ RAVNICIKad moja ravnicazaspe dubokim snompoeta iđe u pohodeda joj pokloni pismu,da češlja raspletene kosecrne oranice.Oće da joj umije licecrvenim vinomi opije ljubavlju.Na dlanu rasuto klasjeovinčano prstenomza vičnu ljubavpoete i ravnice.Tepih od lišćadar jeseniza nečujnekorake kroz noć.Pivci kukuričunajavljuju zoruumor na licupoete.Budi se ravnicabogatija za jednupismu.HORVAT MARIJADecembar-Januar 2007/2008.13