skladu sa <strong>za</strong>htjevima Mirovnog sporazuma, zemlja slijedi cilj privati<strong>za</strong>cije firmi udruštvenom vlasništvu. Tako su oba entiteta prihvatila Plan akcije <strong>za</strong> restrukturali<strong>za</strong>cijui privati<strong>za</strong>ciju elektro-energetskog sektora. Taj plan <strong>za</strong>htijeva pocetak disolucije: sviintegrirane komapnije <strong>za</strong>pocece s cijepanjem poslovnih aktivnosti na pojedine sektore.U BiH postoje tri kompanije, dva u Federaciji BiH (Elektroprivreda BiH i ElektroprivredaHZHB), te jedan u Republici Srpskoj (Elektroprivreda RS). Komapnije su u državnomvlasništvu i proizvode, prenose i distribuiraju elektricnu energiju. Oba entiteta suprihvatili akcioni plan restrukturali<strong>za</strong>cije i privati<strong>za</strong>cije elektro-energetskog sektora, štoznaci i privati<strong>za</strong>ciju proizvodnog i distribucijskog sektora tih firmi.Situacija u sektoru komunalnog grijanja nije <strong>za</strong>vidna. Postoji oko 10 firmi u FederacijiBiH i 10 u Republici Srpskoj koje trenutno funkcioniraju. Te firme su uglavnom uopcinskom vlasništvu i primaju opcinske subvencije. Tek nekoliko je privatizirano ili senalaze u procesu privati<strong>za</strong>cije. Te firme isporucuju grijanje samo <strong>za</strong> stanove i tercijarneprostore, te industrijsku paru. U Bosni i Hercegovini ne postoje sistemi tople vode <strong>za</strong>domacinstva i tercijarni sektor. Neke od tih firmi distribuiraju paru iz termocentrala, iliuzimaju sa proizvodnih peci i koriste je <strong>za</strong> domacinstva i tercijarno grijanje. Oko 10firmi <strong>za</strong> usluge grijanja ne radi zbog nedostatka investicija i neprihvatljivih cijena uglja inafte.Bosna i Hercegovina ratificirala je UN okvirnu konvenciju o klimatskim promjenama useptembru 2000. BiH nije još ratificirala Kyoto protokol o redukciji staklenickih gasova.Nacionalno glavno tijelo <strong>za</strong> UNFCCC je Ministarstvo prostornog planiranja,niskogradnje i ekologije Republike Srpske (<strong>za</strong> cijelu BiH). BiH je, uz pomoc UNDP, kaoi<strong>za</strong>brana Agencija <strong>za</strong> implementaciju, pripremila prijedlog projekta <strong>za</strong> Prvu nacionalnuprocjenu i inventari<strong>za</strong>ciju staklenickih gasova, te ga je predala Sekretarijatu Konvencijeu julu 2002. Projekat je još uvijek u fazi cekanja na odobrenje od strane SekretarijataKonvencije. Uz tehnicku pomoc i finansijsku podršku Vlade Grcke BiH je sudjelovala uimplementaciji projekta "Mogucnost gradnje na Balkanu u vezi sa problemomklimatskih promjena", koji je dovršen u oktobru 2002. Potkomitet <strong>za</strong> kontrolu<strong>implementacije</strong> UNFCCC imenovan je od strane Nacionalnog komiteta <strong>za</strong> okolinu iodrživi razvoj, u septembru 2002.U skladu s rezultatima anali<strong>za</strong> koje su do sada inicirane i izvršene od stranemedunarodne <strong>za</strong>jednice (WB, EU-EC, UNDP, REC) te identifikacije kljucnog faktoraodrživog razvoja i <strong>za</strong>štite okoline, kao što je to <strong>za</strong>konodavstvo, institucionalnastruktura, razvoj strategije, politike i planiranja <strong>za</strong> posti<strong>za</strong>nje održivog razvoja,ustanovljen je ozbiljan nedostatak kapaciteta u BiH <strong>za</strong> rješavanje konflikta ekonomskirazvoj - <strong>za</strong>štita okoline.Slijedi popis problema i podrucja na kojima postoji potreba <strong>za</strong> razvojem kapaciteta:• Još uvijek nema definirane politike i strategije (programi, akcije) <strong>za</strong>rješavanje pitanja održivog razvoja, te <strong>za</strong>štite i upravljanja okolinom;• Slabi institucionalni kapaciteti <strong>za</strong> planiranje i implementaciju razvoja ipolitike okoline na svim nivoima;• Gradansko društvo (NGO i drugi faktori) uopce ne sudjeluje u stvaranju politike idonošenju odluka na podrucju održivog razvoja i okoline;• Nedostatak komunikacije izmedu entiteta, Distrikta Brcko i državneadministracije kao i izmedu drugih ulagaca u procesu upotrebe prirodnih12
esursa;• Nedostatak školovanog osoblja u administraciji i nedostatak stalnog školovanjas održivim programom;• Nedostatak bilo kakvog pristupa edukaciji u vezi sa okolinom i obrazovanja uškolama, srednjim školama i univerzitetima u tom pogledu, te uvodenjaedukacijskog programa u Bosni i Hercegovini.• Seminari o <strong>za</strong>štiti okoliša organiziraju se samo s vremena na vrijeme (seminari iradionice koje organiziraju neke medunarodne organi<strong>za</strong>cije - UNEP, UNIDO,UNDP, REC);• Slabo znanje javnosti o važnosti <strong>za</strong>štite okoline, nedostatak svijesti <strong>za</strong> razvoj ikreiranje programa.Bosna i Hercegovina još nije osjetila pogodnosti od strane EBRD multiprojektnogprograma <strong>za</strong> podršku uspostavljanja ESCO-a, niti je dio IFC/GEF Efficient LightingInitiative. U B&H nema nikakvog aktivnog multilateralnog ESCO razvojnog programa.U B&H nema programa energetske efikasnosti, niti fonda <strong>za</strong> smanjenje emisijestaklenickih gasova. Opcinske financije se vrlo strogo kontroliraju, pri cemu se velikidio sredstava alocira centralno, u skladu s troškovima. Vremensko razdoblje budžetaje samo u trajanju od jedne godine, pa opcinski menadžeri energetike imaju malomjesta <strong>za</strong> neke dugotrajnije planove.U B&H nema aktivnog programa Evropske unije koji bi se odnosio na sektorenergetske efikasnosti.Tržište se nalazi u trajnoj restrukturali<strong>za</strong>ciji, a potencijal u pogledu energetskeefikasnosti je obecavajuci, s obzirom na to da ce ESCO pomoci svim vecim sektorimada imaju koristi od nove tehnologije, kako bi se snizile cijene i omogucila boljakonkurentnost.Kljucne firme - Bosna i HercegovinaCETEORAvde Hume 1171000 SarajevoBosnia and Herzegovinaceteor2@pksa.com.baSRBIJA I CRNA GORAU Srbiji i Crnoj Gori nema ESCO- aktivnosti. Sam koncept je slabo poznat i izoliranihakcija ima od strane vrlo rijetkih privatnih firmi koje su spremne davati ESCO usluge natržištu. Najrelevantnija akcija je, ustvari, izvršena od stane privatne firme GlobalBusiness Center (GBC) i sastoji se od priprema poslovnog plana i propagiranja ESCOkoncepta na privatnim i državnim sektorima. Još nije potpisan ni jedan ugovor jer ce <strong>za</strong>uspostavu akcije trebati mnogo školovanja i pomoci. Nedostatak znanja o ESCOkonceptu cini takve akcije vrlo ogranicenim i bez bilo kakvog daljnjeg razvoja ili<strong>implementacije</strong> projekta.13