Gljivarske aktivnosti - Hrvatske šume

Tekst n Foto: dr. sc. Dinka MatoševićAlohtone vrsteInvazivne vrste kukacau šumama Hrvatskezaštita šumaŠtete od brijestove ose listariceBroj stranih vrsta u Europi povećava se iz godine u godinučemu značajno pomažu globalizacija trgovine isve veći promet putnicima među kontinentima. Stranevrste u Europi mogu se podijeliti u dvije kategorije:a) strane vrste s drugih kontinenata koje su se odjednom pojavileu Europi, najčešće uz pomoć transporta roba i koje se počinjuširiti Europom (npr. kestenova osa šiškarica (Dryocosmuskuriphilus) porijeklom iz Kine, bagremov minera (Parectoparobiniella) iz Sjeverne Amerike, azijske strizibube (Anoplophoraspp.);b) vrste autohtone u Europi koje su se proširile u nova područjanpr. sjeverno od Alpa zbog toplije klime i drugih povoljnihčimbenika (borov i hrastov četnjak koji se intenzivno šire premasjeveru Europe).Strana vrsta će u novom staništu ući uinterakciju s domaćim vrstama ili okolinomna drugačiji način od načina kakoto čine autohtone vrste i zbog toga stranevrste, u većini slučajeva, ne poboljšavajuniti ne obogaćuju ekosustav u kojisu unesene. Strane vrste su drugačije odautohtonih vrsta (svojom bioekologijom,prirodnim neprijateljima itd.) jer su evoluiraleu drugačijim uvjetima, najčešćena drugim kontinentima. To mogu biti inove vrste predatora ili mogu imati nekekarakteristike koje im omogućuju mijenjanje staništa u koje suunesene ili čak funkcioniranje cijelog ekosustava. Takve promjenenajčešće negativno utječu na domaće vrste i ekosustave.Kada strana vrsta uspješno kolonizira novo područje, širi se,nadjačava autohtone vrste i čini štete te se definira kao invazivnavrsta. Pojam „strana vrsta“ se koristi u smislu „neželjena“ iako tone mora biti u svim slučajevima, ali pojam „invazivna“ ima jasnonegativno značenje. Danas se invazivne vrste smatraju jednom odnajvećih prijetnji diverzitetu u cijelom svijetu, a to su pripadniciKukci su bitan dio šumskog ekosustava.Strane (alohtone) vrste kukaca čestose unose u šumske ekosustave, a onese definiraju kao vrste koje žive izvansvog prirodnog areala. To su slučajnoili namjerno unesene vrste u nekonovo područje, npr. američke ili azijskevrste kukaca koje su uz pomoć čovjekaunesene u Europu.i flore (npr. pajasen Ailanthus altissima i faune (npr. tigrasti komaracAedes albopictus).Svaka strana vrsta nije automatski i invazivna. Strane vrstekoje ne čine štete definiraju se kao egzotične ili alohtone. Invazivnevrste su često patogeni i paraziti ili su njihovi vektori ištetno utječu na svoje domaćine. Do danas je utvrđeno preko100 invazivnih fitofagnih vrsta kukaca (iz Sjeverne Amerike i izAzije) koje su unesene i udomaćile se u šumskim ekosustavima uEuropi. Novija istraživanja invazivnih vrsta pokazuju da se unos iširenje novih vrsta štetnika dramatično ubrzalo u drugoj polovici20. stoljeća. Od 1950. do 1974. godine prosječno je u Europiotkriveno 8,1 vrsta kukaca godišnje, dok se ta vrijednost za razdobljeod 2000. do 2007. povećala na čak 17,5 novih vrsta kukacagodišnje. Sjeverna Amerika i Azijaglavni su izvori novih invazivnih vrstakoje dolaze u Europu.U šumske ekosustave Hrvatske dodanas je uneseno i udomaćilo se 8 stranihvrsta kukaca. Navedene vrste nalazese na popisu stranih i invazivnih vrsta uEuropi. Rasprostranjenost ovih vrsta uHrvatskoj, kao i njihov intenzitet pojaveu novom staništu nije mnogo odudaraood uzorka rasprostranjenosti i intenzitetapojava u drugim europskim zemljama.To je nekoliko vrsta lisnih minera (na bagremuParectopa robiniella, Phyllonorycter robiniella, na lipi Phyllonorycterissiki), bagremova muha šiškarica (Obolodiplosis robiniae),kestenova osa šiškarica (Dryocosmus kuripilus), stjenica Leptoglossusoccidentalis, medeći cvrčak (Metcalfa pruinosa) i nedavno unesenabrijestova osa listarica (Aproceros leucopoda). Važno je spomenuti ivrste koje kao domaćini imaju ukrasne drvenaste vrste bilja (npr.kestenov moljac miner Cameraria ohridella i drugi). Ovi će štetnicidetaljnije biti opisani u sljedećim brojevima časopisa Hrvatskešume.30 HRVATSKE ŠUME broj 191 l Studeni 2012.