Tržište rezidua maslina u funkciji obnovljivih izvora energije

Tržište
rezidua
maslina u
funkciji
obnovljivih
izvora
energije
INSTITUT ZA
POLJOPRIVREDU I
TURIZAM POREČ
1

Radni paket 4:
Primjeri najbolje prakse, terenski izleti,
obuka
Zadatak 4.2: Skupno izvješće o primjerima najbolje prakse
Voditelj radnog
paketa 4:
Datum: Prosinac 2008
IPTPO – Institut za poljoprivredu i turizam,
Poreč, Hrvatska
2

SADRŽAJ
1. UVOD ................................................................................................................................4
1.1 Iskorištenje ostataka nakon prerade maslina........................................................................... 4
1.2 Proizvodnja energije................................................................................................................... 4
2. IDENTIFICIRANI PRIMJERI NAJBOLJE PRAKSE U ŠPANJOLSKOJ, GRČKOJ I
ITALIJI .................................................................................................................................7
2.1 Primjeri najbolje prakse u Španjolskoj .................................................................................... 7
2.2 Primjeri najbolje prakse u Grčkoj .......................................................................................... 16
2.3 PRIMJERI NAJBOLJE PRAKSE U ITALIJI ...................................................................... 20
3. PRIMJERI NAJBOLJE PRAKSE U SLOVENIJI I HRVATSKOJ................................27
3.1 Primjeri najbolje prakse u Sloveniji ....................................................................................... 27
3.2 Primjeri najbolje prakse u Hrvatskoj..................................................................................... 32
4. USVOJENA ZNANJA - ZAKLJUČCI.............................................................................35
Prilog I. Upitnik o primjeru najbolje prakse................................................................................ 39
3

1. UVOD
1.1 Iskorištenje ostataka nakon prerade maslina
U procesu prerade maslina, nastaje velika količina nusproizvoda koji obuhvaćaju
tekuće i čvrste ostatke nakon izdvajanja ulja i proizvodnje stolnih maslina. Poznato je da
odlaganje ostataka nakon prerade bez ikakvog tretiranja uzrokuje ozbiljne probleme u
okolišu. Međutim, ostatci nakon prerade maslina vrijedni su nusproizvodi, te bi se mogli
iskoristiti:
� kao gnojivo ili poboljšivači tla
� kao herbicidi ili pesticidi
� kao hrana za životinje ili za ljudsku potrošnju
� za izdvajanje ostataka ulja
� za izdvajanje organskih spojeva (pektina, antioksidansa, enzima)
� za proizvodnju različitih proizvoda (alkohola, biosurfaktanata, biopolimera)
� za dobivanje energije.
1.2 Proizvodnja energije
Tehnologije tretiranja otpada kojima je cilj proizvodnja energije predstavljaju
interesantnu alternativu za održivo upravljanje odlaganja ostataka nakon prerade maslina
čime se može umanjiti negativan utjecaj na okoliš i proizvesti električna energija za prodaju
ili za zadovoljavanje energetskih potreba uljare.
Ostaci biomase u maslinarstvu s potencijalom za iskorištenje energije mogu se
klasificirati u dvije grupe. Prva grupa sastoji se od ostataka biomase koja nastaje tijekom
uzgoja stabala maslina (ostaci nakon rezidbe i branja maslina). Druga grupa sastoji se od
ostataka biomase koji nastaju u različitim fazama proizvodnje maslinovog ulja. Ovisno o
4

sistemu ekstrakcije, dostupna energija od nusproizvoda je različita. Na primjer, iscrpljena
komina masline i komina maslina dobivena nakon prerade 2-faznim centrifugalnim sustavom
okarakterizirane su prosječnom vrijednosti grijanja od 19,000, odnosno 14,000 kJ/kg. Sa
energetskog stajališta, povoljni aspekti korištenja obje grupe nusproizvoda jesu: osigurana
godišnja proizvodnja, relativna koncentracija na malom prostoru, odgovarajući sadržaj vlage,
niska koncentracija sumpora i ostalih štetnih emisija te visoka tiplinska vrijednost. Međutim,
potrebno je primijeniti i uvesti tehnologiju koja bi spriječila nastanak onečišćenja i ostalih
problema uz istovremeno povećnje učinkovitosti procesa.
Postoje tri glavne termo-kemijske metode kojima se može dobiti energija iz ovog
obnovljivog izvora energije, i to: plinofikacija, briketiranje, sagorijevanje (izravno paljenje) i
ko-sagorijevanje. Postoji još jedan način plinofikacije koji uključuje nastajanje bioplina
(metan) uz pomoć anaerobne degradacije ostataka nakon prerade maslina.
Plinofikacija je termo-kemijski proces koji pretvara biomasu u plin za sagorijevanje
koji se naziva proizvođački plin (syngas). Ovakav plin sadrži ugljični-monoksid, vodik, vodenu
paru, ugljični-dioksid, katranske pare i čestice pepela i može se koristiti u mnogim sustavima
za sagorijevanje kao što su kotlovi, peći i motori na plinski pogon. Tehnologija plinofikacije je
u fazi razvoja, a glavni nedostatak takvog pristupa je visoka cijena instalacije i puštanja
pogona u rad.
Briketiranje je jeftina tehnika koja se koristi za aglomeraciju širokog raspona
materijala u blokove goriva kako bi se transportirali i koristili kao čvrsto gorivo. Različiti
proizvodi od biomase uzeti su u razmatranje za briketiranje, pa tako i čvrsti ostaci nakon
prerade maslina. Kod takvog pristupa, treba sagledati sljedeće glavne parametre: indeks
mrvljenja, snaga tlačenja, otpornost na vodu, karakteristike izgaranja i emisija onečišćivača.
Čvrsti ostaci nakon prerade maslina imaju nisku snagu tlačenja i indeks mrvljenja, ali ova
svojstva briketa od rezidua maslina mogu se poboljšati na način da se doda papirni otpad
koji sadrži vlaknaste tvari čime se povećava indeks mrvljenja. Ostaci nakon prerade maslina
imaju umjerenu otpornost na vodu u usporedbi sa biomasom drugih izvora. Emisija uslijed
sagorijevanja briketa može znatno varirati. Gorenje se obično odvija u relativno
nekontroliranim uvjetima te može biti vrlo štetno za okoliš. Međutim, uzevši u obzir da će se
potreba za alternativnim izvorima energije u bliskoj budućnosti povećati, briketi su znatno
bolja alternativa ugljenu.
5

Ko-sagorijevanje (ko-paljenje) čvrstih ostataka nakon prerade maslina podrazumijeva
sagorijevanje sa jednim ili više dodatnih goriva (na primjer, drvo ili ugljen) istovremeno i u
istoj komori za sagorijevanje pogona za proizvodnju električne energije. Ko-sagorijevanje
čvrstih ostataka nakon prerade maslina sa ugljenom se općenito smatra najisplativija opcija.
Čvrsti ostaci nakon prerade maslina imaju gustoću, količinu oslobođene energije i općenite
karakteristike gorenja slične ugljenu.
Čvrsti ostatci nakon prerade maslina mogu se smatrati alternativnim gorivom koje sadrži
malu količinu sumpora (0,05-0,1%), imaju prilično gustu strukturu i kalorijsku vrijednost
21000kJ/kg. Kalorijska vrijednost može se usporediti sa kalorijskom vrijednošću drva (17000
kJ/kg) i mekog ugljena (23000 kJ/kg). Ostaci nakon prerade maslina dvofaznim
centrifugalnim sustavom su također potencijalno gorivo sa velikom kalorijskom vrijednošću.
U ovom slučaju, sušenje je operacija koja uvijek mora prethoditi sagorijevanju radi
smanjivanja udjela vode.
Anaerobna proizvodnja bioplina je djelotvoran proces za pretvorbu biomase različitog
podrijetla u metan koji može zamijeniti prirodni plin i plinove srednje kalorijske vrijednosti.
Primjerice, bioplin proizveden anaerobnim tretiranjem 1 m 3 otpadne vode nastale u preradi
maslina sadrži 60-80 kWh energije. Postupak se može provesti u relativno jeftinom reaktoru
jednostavnog dizajna, jednostavnim postupkom.
Učinkovito korištenje čvrstih ostataka nakon prerade maslina u svrhu proizvodnje
energije rješava dva problema u jednom koraku: čista proizvodnja energije i prihvatljivo
zbrinjavanje ostataka nakon prerade maslina.
6

2. IDENTIFICIRANI PRIMJERI NAJBOLJE PRAKSE U
ŠPANJOLSKOJ, GRČKOJ I ITALIJI
Proizvodnja maslinovog ulja u Španjolskoj, Italiji i Grčkoj predstavlja više od tri četvrtine
ukupne svjetske proizvodnje. Spomenute zemlje, s dugom tradicijom uzgoja maslina i
proizvodnje maslinovog ulja, također su vodeće u razvoju odgovarajućih tehnologija za
iskorištenje ostataka nakon prerade maslina, a posebno s ciljem dobivanja energije.
Uzimajući u obzir slab razvoj tržišta te male količine maslinovog ulja proizvedene u ostalim
zemljama partnerima (Hrvatskoj i Sloveniji), zemlje partneri su podijeljene u dvije skupine:
prvu predstavljaju Španjolska, Grčka i Italija, a drugu Hrvatska i Slovenija.
Partneri na projektu iz Španjolske, Italije i Grčke identificirali su ukupno 13 primjera dobre
prakse, dok su ostali partneri odabrali 4 primjera u svojim zemljama. Ukupno je odabrano 17
primjera.
2.1 Primjeri najbolje prakse u Španjolskoj
Primjeri najbolje prakse u Španjolskoj odabrani su koristeći dostupne službene informacije te
kontaktirajući tvrtke za proizvodnju postrojenja.
Odabrani primjeri najbolje prakse smješteni su u provincijama Córdoba i Jàen (Primjeri broj 1
i 2) u regiji Andaluziji na jugu Španjolske kao što je prikazano na Slici 1.
7

Slika 1. Položaj odabranih primjera najbolje prakse u Španjolskoj
Odabrani su sljedeći primjeri najbolje prakse:
1 2
CORDOBA JAÉN
♦ Primjer 1: GEOLIT CLIMATIZACIÓN S.L. Centralni sustav za javno grijanje i hlađenje
pomoću biomase, Mengibar (Jàen)
♦ Primjer 2: ENERGÍA LA LOMA S.A., Villanueva del Arzobispo (Jàen)
♦ Primjer 3: BIOMASA PUENTE GENIL, Puente Genil (Córdoba)
♦ Primjer 4: HOTEL & SPA SIERRA CAZORLA, La Iruela (Jàen)
♦ Primjer 5: Kotlovi u zgradama javnih ustanova (školama), Jàen
8

Primjer 1: GEOLIT CLIMATIZACÓN S.L. Centralni sustav za javno grijanje i
hlađenje pomoću biomase. Mengibar (Jàen)
GEOLIT je naziv znanstveno-tehnološkog parka koji je posvećen maslinarskoj industriji u
Jàenu. Taj park koristi mrežu javnog grijanja i hlađenja za klimatizaciju svih zgrada u parku.
Grijanje osiguravaju dva kotla na biomasu sa ukupnim kapacitetom 6.000 kW. Kapacitet
hlađenja koristeći apsorpcijske rashladne uređaje iznosi 4.000 kW. Vijeće za inovacije
(Consejería de Innovacíon) je odobrilo jedan zahtjev za subvencioniranje njegove izgradnje u
iznosu od 2,3 miliona eura. Do sada, investicija u ovaj pogon iznosi 5,2 miliona eura.
Detaljan opis odabranog primjera prikazan je na Slici 2. Više informacija može se naći na
http://www.geolit.es i http://www.agener.es.
Kontakt: Belén Heredia Galán, AGENER
Tel: ++34953294750
Fax: ++34953294751
9

Slika 2. Detaljan opis tehnologije koja se koristi u Primjeru 1 (Jàen, Španjolska)
GEOLIT CLIMATIZACÓN S.L.
Centralni sustav za javno grijanje i
hlađenje pomoću biomase
10

Primjer 2: ENERGÍA LA LOMA S.A. Villanueva del Arzobispo (Jàen)
ENERGÍA LA LOMA S.A.: Endesa Cogeneracíon y Renovables promovirali su i izgradili ovaj
pogon (Slika 3) za proizvodnju energije sagorijevanjem iscrpljene komine masline.
Glavni elementi su: kotao za sagorijevanje i turboalternator jedinica za kondenzaciju pare
koju stvara parna turbina (Rankin krug) spojena na alternator.
Pogon je dimenzioniran na 24 satni dnevni rad, tijekom cijele godine, osim zaustavljanja
pogona radi godišnjeg održavanja. Ukupno je to 7884 radna sata na godinu, s procjenom
neraspoloživosti od 10%, i s više od ukupno 8760 radnih sati na godinu teorijskog rada.
Kontakt: Fernándo Muñoz Hoyo (Upravitelj)
Tel: ++34953460046
Slika 3. ENERGÍA LA LOMA S.A. pogon (Primjer 2) u Jàenu (Španjolska)
Vrsta biomase (gorivo): Iscrpljena komina masline
Snaga ugrađena u pogon: 16 MW
Prerađena biomasa: 100 000 tona/god
Proizvodnja energije: 126 144 000 kWh/god
Izvoz energije: 113 201 620 kWh/god
11

Primjer 3: BIOMASA PUENTE GENIL, Puente Genil (Córdoba)
BIOMASA PUENTE GENIL: Pogon za preradu biomase (Slika 4) proizvodi struju iz komine
masline. Tehnologija za dobivanje energije je parni krug. Snaga električne energije je 9,7
MW koja je proizvedena pomoću parne turbine. Godišnja potrošnja biomase je 71 000 tona.
Vijeće za inovacije (Consejería de Innovacíon) je odobrilo dva zahtjeva za subvencioniranje
njegove izgradnje u iznosu većem od 800 000 eura svaki. Ukupna investicija u pogon iznosi
46 miliona eura.
Kontakt: Alfonso Olivas Ia Ilana, Valoriza energia
Tel: ++34915455371
Slika 4. BIOMASA PUENTE GENIL (Primjer 3), pogon u Córdobi (Španjolska)
12

Primjer 4: HOTEL & SPA SIERRA CAZORLA, La Iruela (Jàen)
HOTEL & SPA SIERRA CAZORLA: Hotel (Slika 5) koristi biomasu (termalna primjena) za
grijanje i opskrbu toplom vodom iz komine i koštice masline kao biomase. Tehnologija
korištena za dobivanje toplinske energije sastoji se od dva kotla (400 kW) (Slika 6). Vijeće za
inovacije (Consejería de Innovacíon) je odobrilo jedan zahtjev za subvencioniranje njegove
izgradnje u iznosu od 108 800 eura. Ukupna investicija u pogon iznosi 230 000 eura. Ovaj
pogon je jedinstven u Andaluziji (Španjolska).
Kontakt: Pablo Teruel, Hidrolectro
Tel: ++34953724006
Slika 5. Hotel Sierra de Cazorla**** (Primjer 4), Jàen (Španjolska)
13

Slika 6. Pogon za preradu biomase (Primjer 4) u Jàenu (Španjolska)
14

Primjer 5: KOTLOVI ZA GRIJANJE ZGRADA JAVNIH USTANOVA (ŠKOLA),
Jàen
KOTLOVI ZA GRIJANJE JAVNIH ZGRADA (ŠKOLA): Biomasa (ostaci nakon prerade
maslina) koriste se za dobivanje toplinske energije u svrhu grijanja prostorija zgrada javnih
ustanova. Ovakva primjena rezultat je nastojanja da se kotlovi na lož ulje zamijene kotlovima
na biomasu. Podršku toj inicijativi dali su pokrajinsko Veleposlanstvo u Jaénu, Vijeće za
savjetovanje i obrazovanje Agencije za energiju Andaluzije (Junta de Andalucía) te gradska
Uprava u Jaénu. Inicijativa je financirana od strane pokrajinskog Veleposlanstva The
Provincial Deputation, 60%) i Agencije za energiju (Junta de Andalucía, 40%).
Financijski gledano, bojler snage 200 kW kojem su sirovina dijelovi stabla maslina ima trošak
proizvodnje energije 47,9 €/MWh. Za 1500 radnih sati na godinu, ukupni trošak je 14 366,49
€/god, uključujući troškove investicije, održavanja i rada. Isti bojler koji za sirovinu koristi
lož ulje ima ukupne troškove u iznosu 26.416,55 €/god, odnosno trošak proizvodnje energije
88,1 €/MW, što je 83,92 % troškova više. Ne računajući bilo kakvu pomoć od javnih
ustanova, sav utrošeni novac može biti vraćen kroz 2 godine rada.
Figure 7. Biomass boiler used for heating in public buildings (BP5), Jaén (Spain)
Kontakt: José Antonio Lucena Martín, Energía Oriental
Phone: ++34 958490011
15

2.2 Primjeri najbolje prakse u Grčkoj
Odabrani primjeri najbolje prakse u Grčkoj smješteni su u regiji Chania na otoku Kreti (Slika
8). U regiji Chania većina tvrtki koje iskorištavaju čvrste ostatke nakon prerade maslina,
koriste ih za ekstrakciju ulja komine masline a kominu i košticu masline koriste za grijanje
zgrada. Odabrani primjeri najbolje prakse mogu se lako primijeniti u regiji i biti korisni kao
rješenja u energetske svrhe za regiju Chania u bliskoj budućnosti.
Slika 8. Smještaj odabranog primjera dobre prakse u Grčkoj. Regija Chania na otoku Kreti
Odabrani su sljedeći primjeri najbolje prakse :
♦ Primjer 6: AVEA. Koštice masline koriste se kao izvor energije za grijanje prostora te
za ekstrakciju ulja komine masline. Pogon je smješten u regiji Chania, Agrikipio
♦ Primjer 7: BIOMEL. Pogon za ekstrakciju ulja iz komine masline. Dobivena komina
prodaje se u Velikoj Britaniji, smješten u regiji Chania, Achlades, Keramia
♦ Primjer 8: Giannoulis pogon. Sustav za javno centralno grijanje sa košticama u zgradi
tvornice, smješten u regiji Chania, Chania
16

Primjer 6: ABEA – Sustav za grijanje sagorijevanjem biomase i sustav za
ekstrakciju ulja iz komine masline. Chania, Agrikipio (Grčka)
ABEA je tvrtka koja se bavi ekstrakcijom ulja iz komine dobivene u regiji Chania, Agrokipio
(Slika 9). Komina, odmah nakon prerade, sadrži 50-65% vode. Ulje se izvlači, a komina se
suši kako bi se dobile koštice koje se koriste kao izvor topline u postupku ekstrakcije ulja.
Više informacija može se naći na www.abea.gr.
Kontakt: Georgousakis Antreas (Manager)
Tel: ++302821096073 & ++302821090556
Slika 9. ABEA – sustav za grijanje na biomasu i pogon za ekstrakciju ulja iz komine, Grčka
(Primjer 6)
17

Primjer 7: BIOMEL. Pogon za ekstrakciju ulja iz komine masline (dobivena
komina prodaje se u Velikoj Britaniji), Chania/Achlades, Keramia (Grčka)
BIOMEL je tvrtka koja koristi koštice za grijanje i također izvozi koštice maslina u London, u
Velikoj Britaniji.
Ova tvrtka nabavlja 80.000 tona/godinu komine od uljara i proizvodi oko 35000 – 50000
tona/god koštica maslina koje se koriste za grijanje zgrade tvornice a dio toga se izvozi u
Veliku Britaniju.
Kontakt: Pontikakis Konstatinos (vlasnik uljare)
Tel: ++302821065233
18

BP8: GIANNOULIS CRAFT – BASED UNIT. District heating central system in
buildings with pits. Chania / Chania (Greece)
GIANNOULIS POGON: Koristi koštice kao gorivo za sustav grijanja, za grijanje vode i
sušenje komine.
Tvrtka je 1972. godine utemeljila tvornicu za rafiniranje maslinovog ulja i ulja komine
maslina. Početkom devedesetih tvrtka se preorijentirala na pakiranje i prodaju proizvoda od
maslinovog ulja i koštica za grijanje.
Giannoulis pogon pokazuje veliku aktivnost izvoza za proizvode od maslinovog ulja i ulja
komine maslina, upakirane i u rasutom obliku. Europska unija, S.A.D., Kanada, Australija i
Kina neke su od destinacija izvoza tih proizvoda. Politika Giannoulis obrtničkog pogona je
fokusiranje na ulazak na nova tržišta i ostvarivanje novih suradnji koje vode ka uspješnim
rezultatima.
Kontakt: Giannoulis Manolis (upravitelj uljare)
Tel: ++302822031353
e-mail: info@olive-oils.gr
19

2.3 PRIMJERI NAJBOLJE PRAKSE U ITALIJI
U Italiji su primjeri najbolje prakse odabrani na sljedeći način:
1. Primjeri najbolje prakse u regiji Liguria: COREFLI (regionalno udruženje uljara)
kontaktiralo je uljare i poslalo upitnik onima koji provode bilo kakve aktivnosti vezane za
iskorištenje ostataka prerade maslina u energetske svrhe. Upitnik je ispunilo 10 uljara.
2. Primjeri najbolje prakse u Italiji: kontaktirana su sva udruženja uljara koja postoje u Italiji
i također je provedeno istraživanje na web-u tražeći zanimljiva iskustva u korištenju ostataka
nakon prerade maslina u energetske svrhe. Istraživanje se pokazalo vremenski jako
zahtjevno (pogrešni telefonski brojevi, poteškoće u pronalaženju prave osobe u svakoj
organizaciji u pravo doba dana). Većina udruženja uljara su vrlo tajnovita, i izjašnjavaju se
da nisu upoznati sa bilo kakvim načinom iskorištenja ostataka nakon prerade maslina u
energetske svrhe. No, bez obzira na to, svi su vrlo zainteresirani i žele ostati informirani. Neki
od njih počinju razmišljati o planiranju pogona za proizvodnju energije sa ostacima nakon
prerade maslina kao gorivom. Što se tiče istraživanja provedenog na web-u, ono je
omogućilo pronalaženje velikog pogona za proizvodnju električne energije u Calabriji koja
nije u vlasništvu, niti je vođena od strane uljara te pogona u Laziu. Ostali primjeri dobre
prakse identificirani su preko mreže kontakata ili poznanstava. Ispunjeno je četiri upitnika sa
primjerima dobre prakse.
Što se tiče nedostataka, došlo se do zaključka da upitnik nije u svakom slučaju najbolje
sredstvo, jer se najviše informacija može prikupiti usmeno, telefonskim putem. Osim toga,
mnogo je ljudi tajanstveno i ne izjašnjavaju se na isti način u pisanom obliku i telefonski.
Također se pokazalo da su neki od nositelja primjera najbolje prakse vrlo ljubomorni na
iskustva koja imaju.
Mračna strana pogona za proizvodnju električne energije u Italiji je ta da su većeg kapaciteta
od potrebnog u Liguriji kada se misli na dostupnost goriva. No bez obzira na to, važni su
zbog prikupljenih informacija i to u vidu vrsta ugovora, troškova, performansi goriva itd.
20

Odabrani su sljedeći primjeri najbolje prakse:
♦ Primjer 9: Javno grijanje Arnasco, Liguria, Arnasco
♦ Primjer 10: Lucchi &Guastalli Mill, Liguria, Santo Stefano Magra
♦ Primjer 11: Associazione Laziale Frantoi Oleari (udruženje uljara regije Lazio), Lazio,
Campodimele – Latina
♦ Primjer 12: Matraia Mill, Tuscany, Lucca
♦ Primjer 13: Rossano Calabro power plant, Calabria, Rossano Calabro
Slika 10. Položaj odabranih primjera dobre prakse u Italiji
21

Primjer 9: Javno grijanje Arnasco, Liguria, Arnasco (Italija)
JAVNO GRIJANJE ARNASCO je malen sustav za javno grijanje koji kao gorivo koristi
koštice dobivene nakon prerade maslina u lokalnoj zadružnoj uljari. Jedini je takve vrste u
Liguriji. Sastoji se od kotla snage 69,8 kW za postizanje visokih temperatura, koji kao gorivo
koristi koštice maslina, te sustava cjevovoda duljine 60 metara. Količina koštica koja se svake
godine koristi za zagrijavanje 700 m 3 (crkve i vezane zgrade) je 14,3 tone. Koštice maslina
nabavljaju se od lokalnih zadružnih uljara. Postoji i kotao snage 28 kW na plin koji se može
upotrebljavati za vrijeme održavanja glavnog kotla ili u slučaju pojave problema.
Cijena koštica: 180 €/tona
Ukupna cijena postrojenja: € 9,500.
Godišnja potrošnja: 2,500 €/god.
Kontakt: Cooperativa Olivicola Arnasco
Via IV Novembre 8 Arnasco, Savona, Italija
Tel.: ++39 0182761178
http://www.coopolivicolarnasco.it/
22

Primjer 10: ULJARA LUCCHI & GUASTALLI, LIGURIA, SANTO STEFANO
MAGRA (ITALIJA)
ULJARA LUCCHI & GUASTALLI odlaže kominu maslina dobivenu 2-faznom preradom kroz
inovativni sustav koji djeluje na osnovi sušenja komine dodavanjem kalcij-oksida.
Uljara koristi novu tehniku koju je 2005. godine razvio Unieco, talijanska tvrtka koja se bavi
tretiranjem otpada. Spomenuta tehnika može se primijeniti samo na kominu maslina sa
sadržajem vlage od 65% dobivenu 2-faznom preradom, a sastoji se od zaluživanja komine
dodavanjem određene količine (oko 5%) kalcij-oksida, što je čini stabilnom i bezmirisnom, te
joj snizuje sadržaj vlage na 55%. Tako tretirana komina može se iskoristiti kao kompost ili
kao gorivo u postrojenju za preradu biomase (kalorijska vrijednost 4700 kcal/kg). Na taj
način također se rješava i problem zbrinjavanja biljne vode nastale preradom maslina.
Prihod od prodaje komine postrojenju za preradu biomase, izuzevši troškove transporta, dijeli
se između tvrtke Unieco i uljare.
Sustav zahtijeva specifičnu tehnologiju (silos, te uređaji za izlijevanje i miješanje) koja je, za
učinkovitost tretiranja 1800 kg/h, imala cijenu od 100,000 € (+, u ovom slučaju, troškove
uljara za konverziju iz 3-faznog u 2-fazni sustav prerade).
Više informacija može se pronaći na web stranici http://wwwunieco.it/, od tvrtke koja je
razvila tehniku dodavanja kalcija, i koja sakuplja sušenu kominu namijenjenu pogonu za
proizvodnju električne energije iz biomase.
Kontakt : Lucchi & Guastalli
Località Vicinella 19037 Santo Stefano Magra
Tel.: ++39 0187 633329
http://www.frantoiolg.com
23

Primjer 11: Associazione Laziale Frantoi Oleari (Udruga uljara regije
Lazio), Latium, Campodimele - Latina (Italija)
ASSOCIAZIONE LAZIALE FRANTOI OLEARI je udruga uljara regije Lazio. Njihovo
postrojenje sastoji se od sušionika za kominu (termalnog kapaciteta oko 1,1 MW), sustava za
plinofikaciju komine i postrojenja za proizvodnju električne energije (snaga: 1 MW). Glede
postrojenja za proizvodnju električne energije, provode se detaljne analize u svrhu procjene
najadekvatnijeg i najekonomičnijeg rješenja između upotrebe plinskog motora i plinske
turbine.
Proizvedena električna energija ponovno se uvodi u mrežu lokalnog opskrbljivača (ACEA).
Postrojenje može raditi koristeći kominu maslina dobivenu ili 3-faznom ili 2-faznom
preradom; regija Lazio promovira konverziju 3-fazne u 2-faznu preradu jer takva prerada ne
uključuje ostatak biljne vode. Širenje takvih sustava je otežano zbog rascjepkanosti posjeda.
Osušena komina (15% vlage) iz sušionika skladišti se u odgovarajućim skladištima u
vremenu od 2 mjeseca: manji dio (oko 250 kg/h) spaljuje se radi dobivanja topline za
zagrijavanje sušionika (samopotrošnja), dok se ostatak koristi kao gorivo za plinofikaciju.
Tehnička shema postrojenja prikazana je na Slici 11.
Testiranje postrojenja zakazano je do sljedeće jeseni; ako se postignu očekivani rezultati, u
regiji Lazio izgraditi će se četiri slična nova postrojenja, po jedno za svaku provinciju.
U budućnosti, na krovove skladišta biti će instalirani photovoltiac moduli radi postizanja veće
proizvodnje električne energije.
Kontakt : Associazione Laziale Frantoi Oleari:
Via Pia 44/46 00049 – Velletri (Rim), Italija
Tel.: +39 06 9637263
http://www.frantoilazio2080.com/http:/
24

SLIKA 11. Tehnička shema postrojenja – sušionik za kominu + sustav za plinofikaciju
komine + postrojenje za proizvodnju električne energiju (Primjer 11)
25

Primjer 12: Uljara Matraia, Toskana, Lucca (Italija)
ULJARA MATRAIA proizvodi pelete od komine (koštice i pulpe zajedno), što je zanimljivo
rješenje. Više informacija može se pronaći na web stranici http://wwwfrantoiodimatraia.it/.
Kontakt : Frantoio di Matraia
Via Cortinella, 10, 55014 Marlia – Lucca, Italija
Tel.: +39 0583 30060
http://wwwfrantoiodimatraia.it/
Primjer 13: Pogon za proizvodnju električne energije Rossano Calabro,
Calabria, Rossano Calabro (Italija)
POGON ZA PROIZVODNJU ELEKTRIČNE ENERGIJE ROSSANO CALABRO sastoji se
od sustava za plinofikaciju komine maslina i CHP postrojenja (4,2 Mwe, 23 MWth), s
proizvodnjom od 8571 t/MWe godišnje. Komina koja se koristi pribavlja se iz okolnih uljara
(regije Puglia i Calabria). Cilj postrojenja je dostići omjer pretvorbe 1 kg biomase u 1,05
kWh. Globalna električna učinkovitost takvog postrojenja bila bi 24% (trenutna učinkovitost
je 17%).
Kontakt : Rossano Calabro Energia SpA – Gruppo Guascor Italia
Contrada S. Irene 87067 Rossano Calabro (CS), Italija
Tel.: ++39 0983 565018
26

3. PRIMJERI NAJBOLJE PRAKSE U SLOVENIJI I HRVATSKOJ
3.1 Primjeri najbolje prakse u Sloveniji
Odabir predstavljenih primjera zasnivao se na činjenici da su u pitanju jedina dva primjera
dobre prakse korištenja ostataka nakon prerade maslina u svrhu proizvodnje energije u
slovenskom dijelu regije Istre. Primjeri se zasnivaju na podacima danim od samih uljara koji
koriste ostatke nakon prerade maslina za proizvodnju energije.
Odabrani su sljedeći primjeri:
� Primjer 14: Uljara AGAPITO, proizvodnja topline za grijanje privatne kuće i vode
� Primjer 15: Uljara KROŽERA, proizvodnja topline za grijanje privatne kuće i vode
SLIKA 12. Položaj odabranih primjera dobre prakse u Sloveniji
BP1
BP2
27

Primjer 14: Uljara Agapito, proizvodnja topline za grijanje privatne kuće i
vode
ULJARA AGAPITO - Uljar koristi ostatke nakon prerade maslina uglavnom za proizvodnju
topline za grijanje njegove privatne kuće i vode (oko 140 m 2 ).
Opis primjera 14:
Tip uljare: 3-fazna linija za preradu
Tehnologija koja se koristi: ALFA LAVAL
Količina proizvedenih ostataka nakon prerade: oko 60 tona godišnje
Korištenje ostataka nakon prerade maslina: Uljar koristi ostatke nakon prerade maslina
uglavnom za proizvodnju topline za grijanje njegove privatne kuće i vode.
Nakon ekstrakcije maslinovog ulja (3-fazni sustav) ostaci nakon prerade previše su vlažni da
bi bili sagoreni odmah, te se zbog toga odlažu na livadu/polje iza kuće da se osuše na
otvorenom. Ostaci se više puta promiješaju da se ubrza proces sušenja. Nakon određenog
vremena sakupljaju se i njima se pune veliki drveni spremnici koji se skladište u hali pored
prostorije s kotlom. Sušeni ostaci nakon prerade maslina koriste se izravno za
gorenje/sagorijevanje u peći.
Preostali dio koristi za fertilizaciju maslina u masliniku vlasnika uljare.
Peć: D'Alessandro Termomeccanica, model CS 40, nominalna snaga 40 KW, snaga grijanja
47 KW. Tvrtka D'Alessandro Termomeccanica je talijanska tvrtka s trideset godina iskustva u
proizvodnji generatora topline koji koriste čvrste tvari kao gorivo.
Tehnologija peći: Model peći CS 40 je čelični kotao za proizvodnju vode za grijanje i
sanitarnu uporabu, sa sljedećim dijelovima:
- Plašt kotla sa sustavom cijevi;
- Vrata za unutarnji pregled i čišćenje kotla;
- plamenik od lijevanog željeza s mehanički pričvršćenom komorom za paljenje;
- Kontrolna ploča za vođenje procesa;
- Inverter za regulaciju toka sagorijevanja;
- Primarni i sekundarni sustav za sagorijevanje uz prisutnost zraka;
- Povratna naprava za zaustavljanje dima.
Sustav kao gorivo koristi: čvrste ostatke porijeklom iz obnovljivih izvora energije: peleti,
zdrobljene ljuske i koštice voća, koštice maslina, itd.
28

Potrošnja ostataka nakon prerade maslina i energetska vrijednost: Službeni
podatak o prosječnoj potrošnji peći pri maksimalnom režimu rada je 12 kg/h rezidua maslina.
U svakodnevnoj uporabi stvarna potrošnja je 170 dm 3 (0,17 m 3 ) rezidua maslina u 3-4 dana.
Godišnja potrošnja rezidua maslina je između 10 i 11 m 3 . S tom količinom postiže se grijanje
140 m 2 prostora za stanovanje uz održavanje temperature od 23 °C, te grijanje vode u kotlu
zapremine 300 l tijekom cijele godine.
Cijena nabave: 3,000 € + troškovi instalacije. Peć je kupljena prije 2 godine.
Kontakt : Uljara AGAPITO, Vlasnik: Aleš Agapito
Sp. Škofije 15, 6281 Škofije, Slovenija
Tel.: ++386 5 654 9649
Mobitel: ++386 41 246 475
e-mail: kmetija.agapito@email.si
29

Primjer 15: ULJARA KROŽERA, PROIZVODNJA TOPLINE ZA GRIJANJE
PRIVATNE KUĆE I VODE
ULJARA KROŽERA - Uljar koristi ostatke nakon prerade maslina samo za proizvodnju
energije; proizvodi toplinu za grijanje privatne kuće i uljare (oko 250 m 2 ).
Opis primjera 15:
Tip uljare: tradicionalni
Tehnologija koja se koristi: PIERALISI tradicionalni sustav
Količina proizvedenih ostataka nakon prerade maslina: oko 60 tona na godinu
Korištenje ostataka nakon prerade maslina: Vlasnici uljare u prošlosti su vraćali i
ostavljali ostatke nakon prerade maslina u nasadima maslina. Danas ih pospremaju izravno u
drveni spremnik da se osuše na otvorenom (ali pod krovom), te ih koriste isključivo u
energetske svrhe; proizvode toplinu za grijanje privatne kuće i uljare (oko 250 m 2 ).
Peć: Kondor, Casacalendia, Italija
Talijanska tvrtka s dugogodišnjom tradicijom u proizvodnji peći više od 20 godina bavi se
proizvodnjom peći koje koriste biomasu kao gorivo.
Tehnologija peći: Sustav peći u pogonu je 20 godina koristeći suhe kožice maslina
podrijetlom iz Italije kao gorivo. U posljednjih 5 godina kotao je koristio i druge ekološke
materijale kao što su peleti, bademe, lješnjake i sjemenke, te ljuske pomiješane s najmanje
50% kukuruza.
Sustav za snabdijevanjem gorivom sastoji se od motora, zupčanik za redukciju,
centrifugalnog ventila i elektroničkog sustava za automatsku kontrolu bezvučnog prijenosa
goriva do prostora za spaljivanje.
Potrošnja ostataka nakon prerade maslina i energetska vrijednost: U svakodnevnoj
uporabi stvarna potrošnja je 200 dm 3 suhih ostataka u dva dana. Godišnja potrošnja iznosi
oko 18 m 3 suhih ostatak po sezoni (od početka studenog do kraja travnja). S tom količinom
proizvodi se toplina za grijanje 250 m 2 prostora za stanovanje i uljare, te za grijanje vode.
Troškovi nabave: 4,500 € + troškovi instalacije. Peć je kupljena prije godinu dana.
30

Kontakt : Uljara KROŽERA, Vlasnik Fulvio Marzi
Srgaši 40, 6274 Krožera, Slovenija
Tel.: 00386 5 656 02 40
E-mail: kmarzi@siol.net
31

3.2 Primjeri najbolje prakse u Hrvatskoj
Područje istraživanja obuhvaćalo je cijelu regiju Istru. Samo dvije uljare u Istri koriste
ostatke nakon prerade maslina za proizvodnju energije i one su odabrane kao primjeri dobre
prakse (Slika 12). Primjeri se zasnivaju na podacima dobivenim od strane uljara koji koriste
ostatke nakon prerade maslina u energetske svrhe, i to putem upitnika i telefonskih
razgovora s vlasnicima. Najveća poteškoća je nepostojanje odgovarajuće dobre prakse.
Odabrani su sljedeći primjeri:
� PRIMJER 16: Pašutići - uljara, proizvodnja topline za privatnu kuću
� PRIMJER 17: OLEA D' ORO - uljara, proizvodnja topline za privatnu kuću, te uporaba
ostataka nakon prerade maslina za fertilizaciju tla
Slika 12. Položaj odabranih primjera dobre prakse u Istri (Hrvatska)
32

Primjer 16: Uljara Pašutići, proizvodnja topline za privatnu kuću
PAŠUTIĆI – ULJARA – Uljar koristi ostatke nakon prerade maslina uglavnom za
proizvodnju topline za grijanje njegove privatne kuće, te za grijanje sanitarne vode.
Opis PRIMJERA 16:
Tip uljare: 2-fazna linija za preradu
Tehnologija koja se koristi: PIERALISI 250
Kapacitet prerade maslina: Otprilike 400 kg/sat, godišnja proizvodnja 70 tona.
Korištenje ostataka nakon prerade maslina: Uljar koristi rezidue maslina uglavnom za
proizvodnju topline za grijanje njegove privatne kuće, te za grijanje vode. Nakon prerade
maslina, ostaci se prešaju i suše u sanducima djelovanjem vjetra i sunca pokraj uljare bez
dodatnih intervencija. Ostaci maslina ostavljaju se na otvorenom da se osuše. Nakon toga,
ostaci se ubacuju u peć za grijanje. Osušeni ostaci koriste se izravno za
gorenje/sagorijevanje u peći.
Peć: TVT Maribor d.d., nominalne snage 33KW. Instalirane peći stare su 8 godina. Tvrtka
TVT Maribor je slovenska tvrtka s prilično godina iskustva u proizvodnji sustava za grijanje
na području bivše Jugoslavije.
Tehnologija peći: Nepoznata, nedovoljno podataka od vlasnika.
Potrošnja ostataka nakon prerade maslina i energetska vrijednost: Uljar zagrijava
120 m 2 kuće uz održavanje temperature od 21°C, te grije kotao za vodu zapremine 120
litara, tijekom većeg dijela godine.
Troškovi nabave: Ukupni troškovi iznose otprilike 3,000 € uključujući troškove instalacije.
Kontakt : Uljara PAŠUTIĆI, vlasnik: Miljenko Prodan
Pašutići bb, 52420 Buzet, Hrvatska
Tel./Faks: ++ 38552665057
33

Primjer 17: Uljara Olea d' oro, proizvodnja topline za privatnu kuću, te
uporaba ostataka nakon prerade maslina za fertilizaciju tla
OLEA D' ORO - ULJARA - Uljar koristi ostatke nakon prerade maslina uglavnom za
proizvodnju topline za grijanje njegove privatne kuće, te za grijanje sanitarne vode.
Opis primjera dobre prakse 17:
Tip uljare: 3-fazna linija za preradu
Tehnologija koja se koristi: Vitone V2 (maksimalna proizvodnja 2 tone/sat)
Kapacitet prerade maslina: Otprilike 1500 kg/sat, godišnja proizvodnja 400 tona
Korištenje ostataka nakon prerade maslina: Uljar koristi rezidue maslina uglavnom za
proizvodnju topline za grijanje njegove privatne kuće, te za grijanje vode. Nakon ekstrakcije
ulja (3-fazna linija za preradu), ostaci nakon prerade maslina ostavljaju se na polju
udaljenom 10 km od uljare da se osuše. Ostaci se više puta promiješaju da se ubrza proces
sušenja. Sušenje se odvija na otvorenom.
Peć: Proizvedena je u Italiji, nominalne snage 100,000 kalorija. Ostale informacije o peći su
nepoznate jer je od vlasnika dobiveno nedovoljno podataka.
Tehnologija peći: Nepoznata, nedovoljno podataka od vlasnika.
Potrošnja ostataka nakon prerade maslina i energetska vrijednost: Uljar grije 500
m 2 kuće uz održavanje temperature od 22°C, te grije kotao za vodu zapremine 1000 litara,
tijekom većeg dijela godine.
Troškovi nabave: Ukupno 10,000 €. Peć je nova. U postupku je uvoz peći iz Italije.
Kontakt : Uljara OLEA D 'ORO, Oleo Dorato d.o.o. (Tvrtka)
Partizanski put bb (Veli Vrh), 52100 Pula, Hrvatska
Tel.: 0038552534646 i 0038552521938
Mobitel: ++38598715278
E-mail: germano@oleadoro.com
34

4. USVOJENA ZNANJA - ZAKLJUČCI
SPAIN
U današnje vrijeme, važno je poboljšati korištenje biomase u svrhu proizvodnje toplinske
energije općenito. Učinkovitost i ušteda koje ostvaruje korisnik veći su ako se instalira kotao
na biomasu u svrhu grijanja prostorija i sanitarne vode. Španjolska će dostići ciljeve utvrđene
Kyoto protokolom kojima se promoviraju instalacije koje kao sirovinu troše biomasu u svrhu
proizvodnje topllinske enrgije.
GRČKA
U današnje vrijeme, vrlo je važno dobivanje energije iz obnovljivih izvora. Biomasa, na
primjer, kao što su ostaci nakon prerade maslina, do sada nisu bili iskorištavani za
proizvodnju toplinske energije za grijanje prostorija i i proizvodnju sanitarne tople vode.
Znanstvenici bi trebali prenijeti znanje ljudima o tome kako da dobiju energiju iz biomase i
kako da je koriste. Od sada na dalje, energija iz biomase mora biti prisutna u svakodnevnom
životu kako bi zaštitili okoliš od zagađenja. Također, ljudi bi trebali primati potpore kako bi
započeli s korištenjem biomase (čvrstih ostataka nakon prerade maslina) u energentske
svrhe.
ITALIJA
Istraživanjem provedenim u maslinarskom sektoru u Italiji došlo se do sljedećih zaključaka:
1. Odvajanje koštica maslina u proizvodnji ulja i naknadno korištenje koštica za grijanje (ili
prodaju) je uobičajena praksa.
2. Sirova komina je apsolutno nepreporučljiva za sagorijevanje u bilo kakvom pogonu.
3. Prema talijanskom zakonu, komina se može smatrati otpadom ili nus proizvodom, s
različitim mogućnostima za njenu primjenu.
4. U regiji Liguria proizvodi se samo sirova komina. Mora se pronaći primjenjiv i održiv način
obrade komine i njene primjene u svrhu proizvodnje energije.
5. Vrlo je važno uspostaviti lanac opskrbe koji bi osigurao prikladnu opskrbu komine.
35

6. Stvaranje lanca opskrbe komine u regiji Liguria je otežano jer su raspoložive količine
svako godine priločno male i zbog karakteristika teritorija te regije obzirom da su lokacije
komine prilično udaljene jedna od druge.
7. Proizvodnja peleta se čini razumnim rješenjem uzevši u obzir mogućnosti sušenja,
odmašćivanja i transporta komine. Ipak, Italija još uvijek nema standard za kvalitetu
peleta od komine.
8. Preporuča se planiranje pogona za proizvodnju toplinske energije, it is therefore advisable
tpo mogućnosti u skladu s potrebama sezonskih korisnika (plastenici).
9. Ostatci orezivanja maslina moglo bi se koristiti kao dodatna količina sirovog materijala
namijenjenog proizvodnji energije iz biomase.
10. U regiji Liguria koristi se samo 60-70% potencijala tržišta maslina. To znači da postoji
mogućnost u budućnosti da se poveća količina raspoložive sirovine.
SLOVENIJA
Odabrani primjeri najbolje prakse osiguravaju grijanje privatnih kuća vlasnika uljara i jedini
su primjeri korištenja ostatak nakon prerade maslina u energetske svrhe. Odabrani primjeri
pokazuju trenutno najbolji i najjednostavniji način korištenja ostataka prerade maslina u ovoj
regiji. U Sloveniji je broj uljara mali, i sve uljare mogu koristiti ostake prerade maslina na isti
način uz mala ulaganja za ugradnju peći. Na taj način, povećalo bi se korištenje ostataka
nakon prerdae maslina (na taj način rezidue maslina ne bi se smatrale otpadom) i smanjila bi
se potrošnja ulja/plina, smanjio bi se emisija CO2, ostvarila bi se ušteda i doprinjelo bi se
boljem, čišćem okolišu.
HRVATSKA
U Hrvatskoj je korištenje ostataka nakon prerade maslina u energetske svrhe u početnoj fazi
razvoja. Pronađena su samo dva primjera korištenja ostataak prerade maslina u svrhu
proizvodnje energije u Istrikao odabranoj regiji. Odabrani primjeri koriste toplinsku energiju
dobivenu iz ostataka maslina za grijanje privatnih obiteljskih kuća. Treba naglasiti da uljare u
Hrvtskoj u ovom trenutku proizvode relativno male količine ostataka i proizvodnja je
dislocirana. No, u skladu s povećanjem količine energije iz obnovljivih izvora kao jednim od
36

glavnih ciljeva hrvatskog energetskog sektora, ovi primjeri mogu se smatrati pozitivnim
inicijativama i potencijalno optimalnim rješenjem za hrvtske uljare.
OPĆENITI ZAKLJUČCI
Prerada ploda masline rezultira velikim količinama rezidua koje se smatraju otpadom,
iako su ostaci nakon prerade maslina vrijedni nus proizvodi te se mogu dalje koristiti na
mnogo različitih načina. Osim toga, poznato je da nekontrolirano odlaganje ostataka prerade
maslina, bez ikakve obrade, uzrokuje ozbiljne probleme za okoliš. Tehnologije za obradu
otpada kojima je cilj iskorištavanje energije, mogu predstavljati zanimljivu alternativu za
održivo zbrinjavanje ostataka prerade maslina kojima se može proizvesti energija, te ujedno
smanjiti negativan utjecaj na okoliš.
Postoje mnoga praktična rješenjaza proizvodnju energije iz čvrstih ostataka nakon
prerade maslina, što je vidljivoiz sakupljenih 17 primjera dobre prakseu pet europskih
maslinarskih zemalja. Države kao Španjolska, Grčka i Italija koje imaju intenzivnu
proizvodnju maslina i maslinovog ulja, a posljedično i ostataka te proizvodnje, pokazale su
kako se ovi ostaci koriste za proizvodnju električne i tolinske energije. Opisani primjeri
najbolje prakse obično podrazumijevaju pogone za proizvodnju velike količine energije iz
biomase. Proizvedena energija izravno se koristi za centralno grijanje i hlađenje nekoliko
zgrada pomoću sustava cijevi (zgrade tvornice, škole, crkve, i hotela), za vođenje
tehnološkog procesa i grijanje sanitarne vode. U nekim regijama tih zemalja, dimenzije
instaliranog pogona za proizvodnju energije su prevelike obzirom na raspoložive izvore
sirovina, ali se očekuje potpuno korištenje kapaciteta u budućnosti. Kada se planira
podizanje većeg pogona ove vrste vrlo je važno uspostaviti lanac opskrbe koji može osigurati
prikladnu opskrbu komine. Primjeri najbolje prakse u zemljama partnerima koje se smatraju
malim maslinarskim zemljama, Slovenija i Hrvatska, rezultat su inicijative pojedinih vlasnika
uljara. Ostaci nakon prerade maslina se jednostavno obražuje i koristi kao gorivo. Instalirane
su relativno jednostavne tehnologije za proizvodnju toplinske energijie koja se koristi za
grijanje privatnih kuća vlasnika uljara te sanitarne vode.
Usporedba regija zemalja partnera je otežana zbog postojanja različitih okolnosti te je
stoga nužna analiza koja će biti više specifična. Potrebno je istaknuti i usvojiti ključne
ponovljive dijelove.
37

Komina maslina je sirovi materijal koji može sadržavati različite količine vode i ulja,
što najviše ovisi o korištenoj tehnologiji prerade maslina. Prije korištenja komine kao izvora
energije, proizvod od komine mora se klasificirati na osnovu njegovog sastava i tehnoloških
karakteristika. Različita klasifikacija u zamljama partnerima pokazala se otežavajućom
okolnošću u međusobnoj komunikaciji te je stoga nužno uskladiti pripadajuće terminologije,
što bi omogućilo zajedničku klasifikaciju i olakšalo komunikaciju i usporedbu.
Informacije prikupljene od glavnih aktera (vlasnici uljara, tvornica, stručnjaci,
inženjeri) je temeljno za daljnji razvoj tržišta rezidua maslina i tehnologija za iskorištavanje
rezidua maslina u energetske svrhe.
Zaključci projekta MORE trebali bi se koristiti za otvaranje pitanja kompleksne
zakonske regulative vezane uz nus proizvode prerade maslina u nekim zemljama te
nepostojanja zakonskih okvira u drugima. Korisne praktične informacije koje su sakupljene u
okviru ovog projekta te zaključci, trebali bi se uzeti u obzir kod sastavljanja propisa.
38

Prilog I. Upitnik o primjeru najbolje prakse
Projekt: M.O.R.E.
Datum:_____________
ANKETNI UPITNIK O PRERADI MASLINA I ZBRINJAVANJU KOMINE NAKON
PRERADE
Zbrinjavanje komine i ostalih tvari nakon prerade maslina u Hrvatskoj kao i u ostalim EU
zemljama nije primjereno riješeno. Cilj ovog upitnika je dobiti informacije o načinima prerade
maslina i količinama rezidua nakon prerade kako bi se moglo kvalitetnije osmisliti rješenje o
njihovom zbrinjavanju te odabrati slučajevi najbolje prakse na terenu. Smatramo da se ostaci
nakon prerade maslina mogu koristiti kao novi izvor energije. Molimo Vas da nam
pomognete i iskreno odgovorite na nekoliko pitanja. Ove informacije koristit će se samo za
potrebe ovog istraživanja.
1. Naziv i adresa tvrtke (uljare)
2. Vaša uljara je:
privatna mala tvrtka
privatna velika tvrtka
zadružno vlasništvo
javno poduzeće
mješovito vlasništvo
3. Koliko je godina vaša uljara u funkciji?
4. Koji kapacitet prerade plodova masline imate? kg ploda/sat
5. Koju tehnologiju prerade maslina koristite?
tradicionalni (preša)
39

dvofazna centrifuga
trofazna centrifuga
drugo (nadopišite)
6. Koliko pogon koristite za preradu vlastite proizvodnje a koliko kao uslugu prerade
ostalim proizvođačima?
Vlastita proizvodnja %
Usluga proizvođačima %
7. S kojeg područja dolaze proizvođači kojima vršite usluge prerade maslina?
uže područje (do10 km)
šire područje (10-20 km)
šire područje (više od 20 km)
8. Koja količina maslina je 2007. godine prerađena u uljari? tona
9. Koji je prosječni randman ulja ostvaren u preradi 2007. godine? %
10. Kako rješavate problem otpadnih voda?
pomoću tvrtke za zbrinjavanje otpada
pročišćavanjem
odlaganjem u okoliš
drugo (nadopišite)
11. Što radite s kominom koja ostane nakon proizvodnje ulja?
odlažem je u neposrednoj blizini uljare
poklanjam je
koristim je za gnojidbu
koristim je kao energent
odlažem je na odlagalištu otpada
drugo (nadopišite)
Kratko opišite način koji koristite i zašto preferirate upravo taj
40

12. Znate li neke načine korisne upotrebe komine?
da koje? (nadopišite)
ne
13. Znate li nekog tko tako koristi kominu?
da
ne
14. Planirate li povećati kapacitet prerade plodova masline u Vašoj uljari u narednih pet
godina?
da koliko % u odnosu na postojeći kapacitet?
ne
15. Planirate li ulagati u moderniziranje tehnologije prerade i zbrinjavanja otpada u
narednih 5 godina?
da u iznosu EUR
ne
16. U kojem bi slučaju ekološki zbrinjavali kominu i prerađivali je u energent?
ukoliko to bude propisano zakonom
uz financijsku potporu regionalnih (nacionalnih, EU) programa
uz porezne olakšice
nisam zainteresiran za to
Zahvaljujemo Vam na suradnji!
41