Tržište rezidua maslina u funkciji obnovljivih izvora energije
Tržište rezidua maslina u funkciji obnovljivih izvora energije
Tržište rezidua maslina u funkciji obnovljivih izvora energije
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
<strong>Tržište</strong><br />
<strong>rezidua</strong><br />
<strong>maslina</strong> u<br />
<strong>funkciji</strong><br />
<strong>obnovljivih</strong><br />
<strong>izvora</strong><br />
<strong>energije</strong><br />
INSTITUT ZA<br />
POLJOPRIVREDU I<br />
TURIZAM POREČ<br />
1
Radni paket 4:<br />
Primjeri najbolje prakse, terenski izleti,<br />
obuka<br />
Zadatak 4.2: Skupno izvješće o primjerima najbolje prakse<br />
Voditelj radnog<br />
paketa 4:<br />
Datum: Prosinac 2008<br />
IPTPO – Institut za poljoprivredu i turizam,<br />
Poreč, Hrvatska<br />
2
SADRŽAJ<br />
1. UVOD ................................................................................................................................4<br />
1.1 Iskorištenje ostataka nakon prerade <strong>maslina</strong>........................................................................... 4<br />
1.2 Proizvodnja <strong>energije</strong>................................................................................................................... 4<br />
2. IDENTIFICIRANI PRIMJERI NAJBOLJE PRAKSE U ŠPANJOLSKOJ, GRČKOJ I<br />
ITALIJI .................................................................................................................................7<br />
2.1 Primjeri najbolje prakse u Španjolskoj .................................................................................... 7<br />
2.2 Primjeri najbolje prakse u Grčkoj .......................................................................................... 16<br />
2.3 PRIMJERI NAJBOLJE PRAKSE U ITALIJI ...................................................................... 20<br />
3. PRIMJERI NAJBOLJE PRAKSE U SLOVENIJI I HRVATSKOJ................................27<br />
3.1 Primjeri najbolje prakse u Sloveniji ....................................................................................... 27<br />
3.2 Primjeri najbolje prakse u Hrvatskoj..................................................................................... 32<br />
4. USVOJENA ZNANJA - ZAKLJUČCI.............................................................................35<br />
Prilog I. Upitnik o primjeru najbolje prakse................................................................................ 39<br />
3
1. UVOD<br />
1.1 Iskorištenje ostataka nakon prerade <strong>maslina</strong><br />
U procesu prerade <strong>maslina</strong>, nastaje velika količina nusproizvoda koji obuhvaćaju<br />
tekuće i čvrste ostatke nakon izdvajanja ulja i proizvodnje stolnih <strong>maslina</strong>. Poznato je da<br />
odlaganje ostataka nakon prerade bez ikakvog tretiranja uzrokuje ozbiljne probleme u<br />
okolišu. Međutim, ostatci nakon prerade <strong>maslina</strong> vrijedni su nusproizvodi, te bi se mogli<br />
iskoristiti:<br />
� kao gnojivo ili poboljšivači tla<br />
� kao herbicidi ili pesticidi<br />
� kao hrana za životinje ili za ljudsku potrošnju<br />
� za izdvajanje ostataka ulja<br />
� za izdvajanje organskih spojeva (pektina, antioksidansa, enzima)<br />
� za proizvodnju različitih proizvoda (alkohola, biosurfaktanata, biopolimera)<br />
� za dobivanje <strong>energije</strong>.<br />
1.2 Proizvodnja <strong>energije</strong><br />
Tehnologije tretiranja otpada kojima je cilj proizvodnja <strong>energije</strong> predstavljaju<br />
interesantnu alternativu za održivo upravljanje odlaganja ostataka nakon prerade <strong>maslina</strong><br />
čime se može umanjiti negativan utjecaj na okoliš i proizvesti električna energija za prodaju<br />
ili za zadovoljavanje energetskih potreba uljare.<br />
Ostaci biomase u <strong>maslina</strong>rstvu s potencijalom za iskorištenje <strong>energije</strong> mogu se<br />
klasificirati u dvije grupe. Prva grupa sastoji se od ostataka biomase koja nastaje tijekom<br />
uzgoja stabala <strong>maslina</strong> (ostaci nakon rezidbe i branja <strong>maslina</strong>). Druga grupa sastoji se od<br />
ostataka biomase koji nastaju u različitim fazama proizvodnje maslinovog ulja. Ovisno o<br />
4
sistemu ekstrakcije, dostupna energija od nusproizvoda je različita. Na primjer, iscrpljena<br />
komina masline i komina <strong>maslina</strong> dobivena nakon prerade 2-faznim centrifugalnim sustavom<br />
okarakterizirane su prosječnom vrijednosti grijanja od 19,000, odnosno 14,000 kJ/kg. Sa<br />
energetskog stajališta, povoljni aspekti korištenja obje grupe nusproizvoda jesu: osigurana<br />
godišnja proizvodnja, relativna koncentracija na malom prostoru, odgovarajući sadržaj vlage,<br />
niska koncentracija sumpora i ostalih štetnih emisija te visoka tiplinska vrijednost. Međutim,<br />
potrebno je primijeniti i uvesti tehnologiju koja bi spriječila nastanak onečišćenja i ostalih<br />
problema uz istovremeno povećnje učinkovitosti procesa.<br />
Postoje tri glavne termo-kemijske metode kojima se može dobiti energija iz ovog<br />
obnovljivog <strong>izvora</strong> <strong>energije</strong>, i to: plinofikacija, briketiranje, sagorijevanje (izravno paljenje) i<br />
ko-sagorijevanje. Postoji još jedan način plinofikacije koji uključuje nastajanje bioplina<br />
(metan) uz pomoć anaerobne degradacije ostataka nakon prerade <strong>maslina</strong>.<br />
Plinofikacija je termo-kemijski proces koji pretvara biomasu u plin za sagorijevanje<br />
koji se naziva proizvođački plin (syngas). Ovakav plin sadrži ugljični-monoksid, vodik, vodenu<br />
paru, ugljični-dioksid, katranske pare i čestice pepela i može se koristiti u mnogim sustavima<br />
za sagorijevanje kao što su kotlovi, peći i motori na plinski pogon. Tehnologija plinofikacije je<br />
u fazi razvoja, a glavni nedostatak takvog pristupa je visoka cijena instalacije i puštanja<br />
pogona u rad.<br />
Briketiranje je jeftina tehnika koja se koristi za aglomeraciju širokog raspona<br />
materijala u blokove goriva kako bi se transportirali i koristili kao čvrsto gorivo. Različiti<br />
proizvodi od biomase uzeti su u razmatranje za briketiranje, pa tako i čvrsti ostaci nakon<br />
prerade <strong>maslina</strong>. Kod takvog pristupa, treba sagledati sljedeće glavne parametre: indeks<br />
mrvljenja, snaga tlačenja, otpornost na vodu, karakteristike izgaranja i emisija onečišćivača.<br />
Čvrsti ostaci nakon prerade <strong>maslina</strong> imaju nisku snagu tlačenja i indeks mrvljenja, ali ova<br />
svojstva briketa od <strong>rezidua</strong> <strong>maslina</strong> mogu se poboljšati na način da se doda papirni otpad<br />
koji sadrži vlaknaste tvari čime se povećava indeks mrvljenja. Ostaci nakon prerade <strong>maslina</strong><br />
imaju umjerenu otpornost na vodu u usporedbi sa biomasom drugih <strong>izvora</strong>. Emisija uslijed<br />
sagorijevanja briketa može znatno varirati. Gorenje se obično odvija u relativno<br />
nekontroliranim uvjetima te može biti vrlo štetno za okoliš. Međutim, uzevši u obzir da će se<br />
potreba za alternativnim izvorima <strong>energije</strong> u bliskoj budućnosti povećati, briketi su znatno<br />
bolja alternativa ugljenu.<br />
5
Ko-sagorijevanje (ko-paljenje) čvrstih ostataka nakon prerade <strong>maslina</strong> podrazumijeva<br />
sagorijevanje sa jednim ili više dodatnih goriva (na primjer, drvo ili ugljen) istovremeno i u<br />
istoj komori za sagorijevanje pogona za proizvodnju električne <strong>energije</strong>. Ko-sagorijevanje<br />
čvrstih ostataka nakon prerade <strong>maslina</strong> sa ugljenom se općenito smatra najisplativija opcija.<br />
Čvrsti ostaci nakon prerade <strong>maslina</strong> imaju gustoću, količinu oslobođene <strong>energije</strong> i općenite<br />
karakteristike gorenja slične ugljenu.<br />
Čvrsti ostatci nakon prerade <strong>maslina</strong> mogu se smatrati alternativnim gorivom koje sadrži<br />
malu količinu sumpora (0,05-0,1%), imaju prilično gustu strukturu i kalorijsku vrijednost<br />
21000kJ/kg. Kalorijska vrijednost može se usporediti sa kalorijskom vrijednošću drva (17000<br />
kJ/kg) i mekog ugljena (23000 kJ/kg). Ostaci nakon prerade <strong>maslina</strong> dvofaznim<br />
centrifugalnim sustavom su također potencijalno gorivo sa velikom kalorijskom vrijednošću.<br />
U ovom slučaju, sušenje je operacija koja uvijek mora prethoditi sagorijevanju radi<br />
smanjivanja udjela vode.<br />
Anaerobna proizvodnja bioplina je djelotvoran proces za pretvorbu biomase različitog<br />
podrijetla u metan koji može zamijeniti prirodni plin i plinove srednje kalorijske vrijednosti.<br />
Primjerice, bioplin proizveden anaerobnim tretiranjem 1 m 3 otpadne vode nastale u preradi<br />
<strong>maslina</strong> sadrži 60-80 kWh <strong>energije</strong>. Postupak se može provesti u relativno jeftinom reaktoru<br />
jednostavnog dizajna, jednostavnim postupkom.<br />
Učinkovito korištenje čvrstih ostataka nakon prerade <strong>maslina</strong> u svrhu proizvodnje<br />
<strong>energije</strong> rješava dva problema u jednom koraku: čista proizvodnja <strong>energije</strong> i prihvatljivo<br />
zbrinjavanje ostataka nakon prerade <strong>maslina</strong>.<br />
6
2. IDENTIFICIRANI PRIMJERI NAJBOLJE PRAKSE U<br />
ŠPANJOLSKOJ, GRČKOJ I ITALIJI<br />
Proizvodnja maslinovog ulja u Španjolskoj, Italiji i Grčkoj predstavlja više od tri četvrtine<br />
ukupne svjetske proizvodnje. Spomenute zemlje, s dugom tradicijom uzgoja <strong>maslina</strong> i<br />
proizvodnje maslinovog ulja, također su vodeće u razvoju odgovarajućih tehnologija za<br />
iskorištenje ostataka nakon prerade <strong>maslina</strong>, a posebno s ciljem dobivanja <strong>energije</strong>.<br />
Uzimajući u obzir slab razvoj tržišta te male količine maslinovog ulja proizvedene u ostalim<br />
zemljama partnerima (Hrvatskoj i Sloveniji), zemlje partneri su podijeljene u dvije skupine:<br />
prvu predstavljaju Španjolska, Grčka i Italija, a drugu Hrvatska i Slovenija.<br />
Partneri na projektu iz Španjolske, Italije i Grčke identificirali su ukupno 13 primjera dobre<br />
prakse, dok su ostali partneri odabrali 4 primjera u svojim zemljama. Ukupno je odabrano 17<br />
primjera.<br />
2.1 Primjeri najbolje prakse u Španjolskoj<br />
Primjeri najbolje prakse u Španjolskoj odabrani su koristeći dostupne službene informacije te<br />
kontaktirajući tvrtke za proizvodnju postrojenja.<br />
Odabrani primjeri najbolje prakse smješteni su u provincijama Córdoba i Jàen (Primjeri broj 1<br />
i 2) u regiji Andaluziji na jugu Španjolske kao što je prikazano na Slici 1.<br />
7
Slika 1. Položaj odabranih primjera najbolje prakse u Španjolskoj<br />
Odabrani su sljedeći primjeri najbolje prakse:<br />
1 2<br />
CORDOBA JAÉN<br />
♦ Primjer 1: GEOLIT CLIMATIZACIÓN S.L. Centralni sustav za javno grijanje i hlađenje<br />
pomoću biomase, Mengibar (Jàen)<br />
♦ Primjer 2: ENERGÍA LA LOMA S.A., Villanueva del Arzobispo (Jàen)<br />
♦ Primjer 3: BIOMASA PUENTE GENIL, Puente Genil (Córdoba)<br />
♦ Primjer 4: HOTEL & SPA SIERRA CAZORLA, La Iruela (Jàen)<br />
♦ Primjer 5: Kotlovi u zgradama javnih ustanova (školama), Jàen<br />
8
Primjer 1: GEOLIT CLIMATIZACÓN S.L. Centralni sustav za javno grijanje i<br />
hlađenje pomoću biomase. Mengibar (Jàen)<br />
GEOLIT je naziv znanstveno-tehnološkog parka koji je posvećen <strong>maslina</strong>rskoj industriji u<br />
Jàenu. Taj park koristi mrežu javnog grijanja i hlađenja za klimatizaciju svih zgrada u parku.<br />
Grijanje osiguravaju dva kotla na biomasu sa ukupnim kapacitetom 6.000 kW. Kapacitet<br />
hlađenja koristeći apsorpcijske rashladne uređaje iznosi 4.000 kW. Vijeće za inovacije<br />
(Consejería de Innovacíon) je odobrilo jedan zahtjev za subvencioniranje njegove izgradnje u<br />
iznosu od 2,3 miliona eura. Do sada, investicija u ovaj pogon iznosi 5,2 miliona eura.<br />
Detaljan opis odabranog primjera prikazan je na Slici 2. Više informacija može se naći na<br />
http://www.geolit.es i http://www.agener.es.<br />
Kontakt: Belén Heredia Galán, AGENER<br />
Tel: ++34953294750<br />
Fax: ++34953294751<br />
9
Slika 2. Detaljan opis tehnologije koja se koristi u Primjeru 1 (Jàen, Španjolska)<br />
GEOLIT CLIMATIZACÓN S.L.<br />
Centralni sustav za javno grijanje i<br />
hlađenje pomoću biomase<br />
10
Primjer 2: ENERGÍA LA LOMA S.A. Villanueva del Arzobispo (Jàen)<br />
ENERGÍA LA LOMA S.A.: Endesa Cogeneracíon y Renovables promovirali su i izgradili ovaj<br />
pogon (Slika 3) za proizvodnju <strong>energije</strong> sagorijevanjem iscrpljene komine masline.<br />
Glavni elementi su: kotao za sagorijevanje i turboalternator jedinica za kondenzaciju pare<br />
koju stvara parna turbina (Rankin krug) spojena na alternator.<br />
Pogon je dimenzioniran na 24 satni dnevni rad, tijekom cijele godine, osim zaustavljanja<br />
pogona radi godišnjeg održavanja. Ukupno je to 7884 radna sata na godinu, s procjenom<br />
neraspoloživosti od 10%, i s više od ukupno 8760 radnih sati na godinu teorijskog rada.<br />
Kontakt: Fernándo Muñoz Hoyo (Upravitelj)<br />
Tel: ++34953460046<br />
Slika 3. ENERGÍA LA LOMA S.A. pogon (Primjer 2) u Jàenu (Španjolska)<br />
Vrsta biomase (gorivo): Iscrpljena komina masline<br />
Snaga ugrađena u pogon: 16 MW<br />
Prerađena biomasa: 100 000 tona/god<br />
Proizvodnja <strong>energije</strong>: 126 144 000 kWh/god<br />
Izvoz <strong>energije</strong>: 113 201 620 kWh/god<br />
11
Primjer 3: BIOMASA PUENTE GENIL, Puente Genil (Córdoba)<br />
BIOMASA PUENTE GENIL: Pogon za preradu biomase (Slika 4) proizvodi struju iz komine<br />
masline. Tehnologija za dobivanje <strong>energije</strong> je parni krug. Snaga električne <strong>energije</strong> je 9,7<br />
MW koja je proizvedena pomoću parne turbine. Godišnja potrošnja biomase je 71 000 tona.<br />
Vijeće za inovacije (Consejería de Innovacíon) je odobrilo dva zahtjeva za subvencioniranje<br />
njegove izgradnje u iznosu većem od 800 000 eura svaki. Ukupna investicija u pogon iznosi<br />
46 miliona eura.<br />
Kontakt: Alfonso Olivas Ia Ilana, Valoriza energia<br />
Tel: ++34915455371<br />
Slika 4. BIOMASA PUENTE GENIL (Primjer 3), pogon u Córdobi (Španjolska)<br />
12
Primjer 4: HOTEL & SPA SIERRA CAZORLA, La Iruela (Jàen)<br />
HOTEL & SPA SIERRA CAZORLA: Hotel (Slika 5) koristi biomasu (termalna primjena) za<br />
grijanje i opskrbu toplom vodom iz komine i koštice masline kao biomase. Tehnologija<br />
korištena za dobivanje toplinske <strong>energije</strong> sastoji se od dva kotla (400 kW) (Slika 6). Vijeće za<br />
inovacije (Consejería de Innovacíon) je odobrilo jedan zahtjev za subvencioniranje njegove<br />
izgradnje u iznosu od 108 800 eura. Ukupna investicija u pogon iznosi 230 000 eura. Ovaj<br />
pogon je jedinstven u Andaluziji (Španjolska).<br />
Kontakt: Pablo Teruel, Hidrolectro<br />
Tel: ++34953724006<br />
Slika 5. Hotel Sierra de Cazorla**** (Primjer 4), Jàen (Španjolska)<br />
13
Slika 6. Pogon za preradu biomase (Primjer 4) u Jàenu (Španjolska)<br />
14
Primjer 5: KOTLOVI ZA GRIJANJE ZGRADA JAVNIH USTANOVA (ŠKOLA),<br />
Jàen<br />
KOTLOVI ZA GRIJANJE JAVNIH ZGRADA (ŠKOLA): Biomasa (ostaci nakon prerade<br />
<strong>maslina</strong>) koriste se za dobivanje toplinske <strong>energije</strong> u svrhu grijanja prostorija zgrada javnih<br />
ustanova. Ovakva primjena rezultat je nastojanja da se kotlovi na lož ulje zamijene kotlovima<br />
na biomasu. Podršku toj inicijativi dali su pokrajinsko Veleposlanstvo u Jaénu, Vijeće za<br />
savjetovanje i obrazovanje Agencije za energiju Andaluzije (Junta de Andalucía) te gradska<br />
Uprava u Jaénu. Inicijativa je financirana od strane pokrajinskog Veleposlanstva The<br />
Provincial Deputation, 60%) i Agencije za energiju (Junta de Andalucía, 40%).<br />
Financijski gledano, bojler snage 200 kW kojem su sirovina dijelovi stabla <strong>maslina</strong> ima trošak<br />
proizvodnje <strong>energije</strong> 47,9 €/MWh. Za 1500 radnih sati na godinu, ukupni trošak je 14 366,49<br />
€/god, uključujući troškove investicije, održavanja i rada. Isti bojler koji za sirovinu koristi<br />
lož ulje ima ukupne troškove u iznosu 26.416,55 €/god, odnosno trošak proizvodnje <strong>energije</strong><br />
88,1 €/MW, što je 83,92 % troškova više. Ne računajući bilo kakvu pomoć od javnih<br />
ustanova, sav utrošeni novac može biti vraćen kroz 2 godine rada.<br />
Figure 7. Biomass boiler used for heating in public buildings (BP5), Jaén (Spain)<br />
Kontakt: José Antonio Lucena Martín, Energía Oriental<br />
Phone: ++34 958490011<br />
15
2.2 Primjeri najbolje prakse u Grčkoj<br />
Odabrani primjeri najbolje prakse u Grčkoj smješteni su u regiji Chania na otoku Kreti (Slika<br />
8). U regiji Chania većina tvrtki koje iskorištavaju čvrste ostatke nakon prerade <strong>maslina</strong>,<br />
koriste ih za ekstrakciju ulja komine masline a kominu i košticu masline koriste za grijanje<br />
zgrada. Odabrani primjeri najbolje prakse mogu se lako primijeniti u regiji i biti korisni kao<br />
rješenja u energetske svrhe za regiju Chania u bliskoj budućnosti.<br />
Slika 8. Smještaj odabranog primjera dobre prakse u Grčkoj. Regija Chania na otoku Kreti<br />
Odabrani su sljedeći primjeri najbolje prakse :<br />
♦ Primjer 6: AVEA. Koštice masline koriste se kao izvor <strong>energije</strong> za grijanje prostora te<br />
za ekstrakciju ulja komine masline. Pogon je smješten u regiji Chania, Agrikipio<br />
♦ Primjer 7: BIOMEL. Pogon za ekstrakciju ulja iz komine masline. Dobivena komina<br />
prodaje se u Velikoj Britaniji, smješten u regiji Chania, Achlades, Keramia<br />
♦ Primjer 8: Giannoulis pogon. Sustav za javno centralno grijanje sa košticama u zgradi<br />
tvornice, smješten u regiji Chania, Chania<br />
16
Primjer 6: ABEA – Sustav za grijanje sagorijevanjem biomase i sustav za<br />
ekstrakciju ulja iz komine masline. Chania, Agrikipio (Grčka)<br />
ABEA je tvrtka koja se bavi ekstrakcijom ulja iz komine dobivene u regiji Chania, Agrokipio<br />
(Slika 9). Komina, odmah nakon prerade, sadrži 50-65% vode. Ulje se izvlači, a komina se<br />
suši kako bi se dobile koštice koje se koriste kao izvor topline u postupku ekstrakcije ulja.<br />
Više informacija može se naći na www.abea.gr.<br />
Kontakt: Georgousakis Antreas (Manager)<br />
Tel: ++302821096073 & ++302821090556<br />
Slika 9. ABEA – sustav za grijanje na biomasu i pogon za ekstrakciju ulja iz komine, Grčka<br />
(Primjer 6)<br />
17
Primjer 7: BIOMEL. Pogon za ekstrakciju ulja iz komine masline (dobivena<br />
komina prodaje se u Velikoj Britaniji), Chania/Achlades, Keramia (Grčka)<br />
BIOMEL je tvrtka koja koristi koštice za grijanje i također izvozi koštice <strong>maslina</strong> u London, u<br />
Velikoj Britaniji.<br />
Ova tvrtka nabavlja 80.000 tona/godinu komine od uljara i proizvodi oko 35000 – 50000<br />
tona/god koštica <strong>maslina</strong> koje se koriste za grijanje zgrade tvornice a dio toga se izvozi u<br />
Veliku Britaniju.<br />
Kontakt: Pontikakis Konstatinos (vlasnik uljare)<br />
Tel: ++302821065233<br />
18
BP8: GIANNOULIS CRAFT – BASED UNIT. District heating central system in<br />
buildings with pits. Chania / Chania (Greece)<br />
GIANNOULIS POGON: Koristi koštice kao gorivo za sustav grijanja, za grijanje vode i<br />
sušenje komine.<br />
Tvrtka je 1972. godine utemeljila tvornicu za rafiniranje maslinovog ulja i ulja komine<br />
<strong>maslina</strong>. Početkom devedesetih tvrtka se preorijentirala na pakiranje i prodaju proizvoda od<br />
maslinovog ulja i koštica za grijanje.<br />
Giannoulis pogon pokazuje veliku aktivnost izvoza za proizvode od maslinovog ulja i ulja<br />
komine <strong>maslina</strong>, upakirane i u rasutom obliku. Europska unija, S.A.D., Kanada, Australija i<br />
Kina neke su od destinacija izvoza tih proizvoda. Politika Giannoulis obrtničkog pogona je<br />
fokusiranje na ulazak na nova tržišta i ostvarivanje novih suradnji koje vode ka uspješnim<br />
rezultatima.<br />
Kontakt: Giannoulis Manolis (upravitelj uljare)<br />
Tel: ++302822031353<br />
e-mail: info@olive-oils.gr<br />
19
2.3 PRIMJERI NAJBOLJE PRAKSE U ITALIJI<br />
U Italiji su primjeri najbolje prakse odabrani na sljedeći način:<br />
1. Primjeri najbolje prakse u regiji Liguria: COREFLI (regionalno udruženje uljara)<br />
kontaktiralo je uljare i poslalo upitnik onima koji provode bilo kakve aktivnosti vezane za<br />
iskorištenje ostataka prerade <strong>maslina</strong> u energetske svrhe. Upitnik je ispunilo 10 uljara.<br />
2. Primjeri najbolje prakse u Italiji: kontaktirana su sva udruženja uljara koja postoje u Italiji<br />
i također je provedeno istraživanje na web-u tražeći zanimljiva iskustva u korištenju ostataka<br />
nakon prerade <strong>maslina</strong> u energetske svrhe. Istraživanje se pokazalo vremenski jako<br />
zahtjevno (pogrešni telefonski brojevi, poteškoće u pronalaženju prave osobe u svakoj<br />
organizaciji u pravo doba dana). Većina udruženja uljara su vrlo tajnovita, i izjašnjavaju se<br />
da nisu upoznati sa bilo kakvim načinom iskorištenja ostataka nakon prerade <strong>maslina</strong> u<br />
energetske svrhe. No, bez obzira na to, svi su vrlo zainteresirani i žele ostati informirani. Neki<br />
od njih počinju razmišljati o planiranju pogona za proizvodnju <strong>energije</strong> sa ostacima nakon<br />
prerade <strong>maslina</strong> kao gorivom. Što se tiče istraživanja provedenog na web-u, ono je<br />
omogućilo pronalaženje velikog pogona za proizvodnju električne <strong>energije</strong> u Calabriji koja<br />
nije u vlasništvu, niti je vođena od strane uljara te pogona u Laziu. Ostali primjeri dobre<br />
prakse identificirani su preko mreže kontakata ili poznanstava. Ispunjeno je četiri upitnika sa<br />
primjerima dobre prakse.<br />
Što se tiče nedostataka, došlo se do zaključka da upitnik nije u svakom slučaju najbolje<br />
sredstvo, jer se najviše informacija može prikupiti usmeno, telefonskim putem. Osim toga,<br />
mnogo je ljudi tajanstveno i ne izjašnjavaju se na isti način u pisanom obliku i telefonski.<br />
Također se pokazalo da su neki od nositelja primjera najbolje prakse vrlo ljubomorni na<br />
iskustva koja imaju.<br />
Mračna strana pogona za proizvodnju električne <strong>energije</strong> u Italiji je ta da su većeg kapaciteta<br />
od potrebnog u Liguriji kada se misli na dostupnost goriva. No bez obzira na to, važni su<br />
zbog prikupljenih informacija i to u vidu vrsta ugovora, troškova, performansi goriva itd.<br />
20
Odabrani su sljedeći primjeri najbolje prakse:<br />
♦ Primjer 9: Javno grijanje Arnasco, Liguria, Arnasco<br />
♦ Primjer 10: Lucchi &Guastalli Mill, Liguria, Santo Stefano Magra<br />
♦ Primjer 11: Associazione Laziale Frantoi Oleari (udruženje uljara regije Lazio), Lazio,<br />
Campodimele – Latina<br />
♦ Primjer 12: Matraia Mill, Tuscany, Lucca<br />
♦ Primjer 13: Rossano Calabro power plant, Calabria, Rossano Calabro<br />
Slika 10. Položaj odabranih primjera dobre prakse u Italiji<br />
21
Primjer 9: Javno grijanje Arnasco, Liguria, Arnasco (Italija)<br />
JAVNO GRIJANJE ARNASCO je malen sustav za javno grijanje koji kao gorivo koristi<br />
koštice dobivene nakon prerade <strong>maslina</strong> u lokalnoj zadružnoj uljari. Jedini je takve vrste u<br />
Liguriji. Sastoji se od kotla snage 69,8 kW za postizanje visokih temperatura, koji kao gorivo<br />
koristi koštice <strong>maslina</strong>, te sustava cjevovoda duljine 60 metara. Količina koštica koja se svake<br />
godine koristi za zagrijavanje 700 m 3 (crkve i vezane zgrade) je 14,3 tone. Koštice <strong>maslina</strong><br />
nabavljaju se od lokalnih zadružnih uljara. Postoji i kotao snage 28 kW na plin koji se može<br />
upotrebljavati za vrijeme održavanja glavnog kotla ili u slučaju pojave problema.<br />
Cijena koštica: 180 €/tona<br />
Ukupna cijena postrojenja: € 9,500.<br />
Godišnja potrošnja: 2,500 €/god.<br />
Kontakt: Cooperativa Olivicola Arnasco<br />
Via IV Novembre 8 Arnasco, Savona, Italija<br />
Tel.: ++39 0182761178<br />
http://www.coopolivicolarnasco.it/<br />
22
Primjer 10: ULJARA LUCCHI & GUASTALLI, LIGURIA, SANTO STEFANO<br />
MAGRA (ITALIJA)<br />
ULJARA LUCCHI & GUASTALLI odlaže kominu <strong>maslina</strong> dobivenu 2-faznom preradom kroz<br />
inovativni sustav koji djeluje na osnovi sušenja komine dodavanjem kalcij-oksida.<br />
Uljara koristi novu tehniku koju je 2005. godine razvio Unieco, talijanska tvrtka koja se bavi<br />
tretiranjem otpada. Spomenuta tehnika može se primijeniti samo na kominu <strong>maslina</strong> sa<br />
sadržajem vlage od 65% dobivenu 2-faznom preradom, a sastoji se od zaluživanja komine<br />
dodavanjem određene količine (oko 5%) kalcij-oksida, što je čini stabilnom i bezmirisnom, te<br />
joj snizuje sadržaj vlage na 55%. Tako tretirana komina može se iskoristiti kao kompost ili<br />
kao gorivo u postrojenju za preradu biomase (kalorijska vrijednost 4700 kcal/kg). Na taj<br />
način također se rješava i problem zbrinjavanja biljne vode nastale preradom <strong>maslina</strong>.<br />
Prihod od prodaje komine postrojenju za preradu biomase, izuzevši troškove transporta, dijeli<br />
se između tvrtke Unieco i uljare.<br />
Sustav zahtijeva specifičnu tehnologiju (silos, te uređaji za izlijevanje i miješanje) koja je, za<br />
učinkovitost tretiranja 1800 kg/h, imala cijenu od 100,000 € (+, u ovom slučaju, troškove<br />
uljara za konverziju iz 3-faznog u 2-fazni sustav prerade).<br />
Više informacija može se pronaći na web stranici http://wwwunieco.it/, od tvrtke koja je<br />
razvila tehniku dodavanja kalcija, i koja sakuplja sušenu kominu namijenjenu pogonu za<br />
proizvodnju električne <strong>energije</strong> iz biomase.<br />
Kontakt : Lucchi & Guastalli<br />
Località Vicinella 19037 Santo Stefano Magra<br />
Tel.: ++39 0187 633329<br />
http://www.frantoiolg.com<br />
23
Primjer 11: Associazione Laziale Frantoi Oleari (Udruga uljara regije<br />
Lazio), Latium, Campodimele - Latina (Italija)<br />
ASSOCIAZIONE LAZIALE FRANTOI OLEARI je udruga uljara regije Lazio. Njihovo<br />
postrojenje sastoji se od sušionika za kominu (termalnog kapaciteta oko 1,1 MW), sustava za<br />
plinofikaciju komine i postrojenja za proizvodnju električne <strong>energije</strong> (snaga: 1 MW). Glede<br />
postrojenja za proizvodnju električne <strong>energije</strong>, provode se detaljne analize u svrhu procjene<br />
najadekvatnijeg i najekonomičnijeg rješenja između upotrebe plinskog motora i plinske<br />
turbine.<br />
Proizvedena električna energija ponovno se uvodi u mrežu lokalnog opskrbljivača (ACEA).<br />
Postrojenje može raditi koristeći kominu <strong>maslina</strong> dobivenu ili 3-faznom ili 2-faznom<br />
preradom; regija Lazio promovira konverziju 3-fazne u 2-faznu preradu jer takva prerada ne<br />
uključuje ostatak biljne vode. Širenje takvih sustava je otežano zbog rascjepkanosti posjeda.<br />
Osušena komina (15% vlage) iz sušionika skladišti se u odgovarajućim skladištima u<br />
vremenu od 2 mjeseca: manji dio (oko 250 kg/h) spaljuje se radi dobivanja topline za<br />
zagrijavanje sušionika (samopotrošnja), dok se ostatak koristi kao gorivo za plinofikaciju.<br />
Tehnička shema postrojenja prikazana je na Slici 11.<br />
Testiranje postrojenja zakazano je do sljedeće jeseni; ako se postignu očekivani rezultati, u<br />
regiji Lazio izgraditi će se četiri slična nova postrojenja, po jedno za svaku provinciju.<br />
U budućnosti, na krovove skladišta biti će instalirani photovoltiac moduli radi postizanja veće<br />
proizvodnje električne <strong>energije</strong>.<br />
Kontakt : Associazione Laziale Frantoi Oleari:<br />
Via Pia 44/46 00049 – Velletri (Rim), Italija<br />
Tel.: +39 06 9637263<br />
http://www.frantoilazio2080.com/http:/<br />
24
SLIKA 11. Tehnička shema postrojenja – sušionik za kominu + sustav za plinofikaciju<br />
komine + postrojenje za proizvodnju električne energiju (Primjer 11)<br />
25
Primjer 12: Uljara Matraia, Toskana, Lucca (Italija)<br />
ULJARA MATRAIA proizvodi pelete od komine (koštice i pulpe zajedno), što je zanimljivo<br />
rješenje. Više informacija može se pronaći na web stranici http://wwwfrantoiodimatraia.it/.<br />
Kontakt : Frantoio di Matraia<br />
Via Cortinella, 10, 55014 Marlia – Lucca, Italija<br />
Tel.: +39 0583 30060<br />
http://wwwfrantoiodimatraia.it/<br />
Primjer 13: Pogon za proizvodnju električne <strong>energije</strong> Rossano Calabro,<br />
Calabria, Rossano Calabro (Italija)<br />
POGON ZA PROIZVODNJU ELEKTRIČNE ENERGIJE ROSSANO CALABRO sastoji se<br />
od sustava za plinofikaciju komine <strong>maslina</strong> i CHP postrojenja (4,2 Mwe, 23 MWth), s<br />
proizvodnjom od 8571 t/MWe godišnje. Komina koja se koristi pribavlja se iz okolnih uljara<br />
(regije Puglia i Calabria). Cilj postrojenja je dostići omjer pretvorbe 1 kg biomase u 1,05<br />
kWh. Globalna električna učinkovitost takvog postrojenja bila bi 24% (trenutna učinkovitost<br />
je 17%).<br />
Kontakt : Rossano Calabro Energia SpA – Gruppo Guascor Italia<br />
Contrada S. Irene 87067 Rossano Calabro (CS), Italija<br />
Tel.: ++39 0983 565018<br />
26
3. PRIMJERI NAJBOLJE PRAKSE U SLOVENIJI I HRVATSKOJ<br />
3.1 Primjeri najbolje prakse u Sloveniji<br />
Odabir predstavljenih primjera zasnivao se na činjenici da su u pitanju jedina dva primjera<br />
dobre prakse korištenja ostataka nakon prerade <strong>maslina</strong> u svrhu proizvodnje <strong>energije</strong> u<br />
slovenskom dijelu regije Istre. Primjeri se zasnivaju na podacima danim od samih uljara koji<br />
koriste ostatke nakon prerade <strong>maslina</strong> za proizvodnju <strong>energije</strong>.<br />
Odabrani su sljedeći primjeri:<br />
� Primjer 14: Uljara AGAPITO, proizvodnja topline za grijanje privatne kuće i vode<br />
� Primjer 15: Uljara KROŽERA, proizvodnja topline za grijanje privatne kuće i vode<br />
SLIKA 12. Položaj odabranih primjera dobre prakse u Sloveniji<br />
BP1<br />
BP2<br />
27
Primjer 14: Uljara Agapito, proizvodnja topline za grijanje privatne kuće i<br />
vode<br />
ULJARA AGAPITO - Uljar koristi ostatke nakon prerade <strong>maslina</strong> uglavnom za proizvodnju<br />
topline za grijanje njegove privatne kuće i vode (oko 140 m 2 ).<br />
Opis primjera 14:<br />
Tip uljare: 3-fazna linija za preradu<br />
Tehnologija koja se koristi: ALFA LAVAL<br />
Količina proizvedenih ostataka nakon prerade: oko 60 tona godišnje<br />
Korištenje ostataka nakon prerade <strong>maslina</strong>: Uljar koristi ostatke nakon prerade <strong>maslina</strong><br />
uglavnom za proizvodnju topline za grijanje njegove privatne kuće i vode.<br />
Nakon ekstrakcije maslinovog ulja (3-fazni sustav) ostaci nakon prerade previše su vlažni da<br />
bi bili sagoreni odmah, te se zbog toga odlažu na livadu/polje iza kuće da se osuše na<br />
otvorenom. Ostaci se više puta promiješaju da se ubrza proces sušenja. Nakon određenog<br />
vremena sakupljaju se i njima se pune veliki drveni spremnici koji se skladište u hali pored<br />
prostorije s kotlom. Sušeni ostaci nakon prerade <strong>maslina</strong> koriste se izravno za<br />
gorenje/sagorijevanje u peći.<br />
Preostali dio koristi za fertilizaciju <strong>maslina</strong> u masliniku vlasnika uljare.<br />
Peć: D'Alessandro Termomeccanica, model CS 40, nominalna snaga 40 KW, snaga grijanja<br />
47 KW. Tvrtka D'Alessandro Termomeccanica je talijanska tvrtka s trideset godina iskustva u<br />
proizvodnji generatora topline koji koriste čvrste tvari kao gorivo.<br />
Tehnologija peći: Model peći CS 40 je čelični kotao za proizvodnju vode za grijanje i<br />
sanitarnu uporabu, sa sljedećim dijelovima:<br />
- Plašt kotla sa sustavom cijevi;<br />
- Vrata za unutarnji pregled i čišćenje kotla;<br />
- plamenik od lijevanog željeza s mehanički pričvršćenom komorom za paljenje;<br />
- Kontrolna ploča za vođenje procesa;<br />
- Inverter za regulaciju toka sagorijevanja;<br />
- Primarni i sekundarni sustav za sagorijevanje uz prisutnost zraka;<br />
- Povratna naprava za zaustavljanje dima.<br />
Sustav kao gorivo koristi: čvrste ostatke porijeklom iz <strong>obnovljivih</strong> <strong>izvora</strong> <strong>energije</strong>: peleti,<br />
zdrobljene ljuske i koštice voća, koštice <strong>maslina</strong>, itd.<br />
28
Potrošnja ostataka nakon prerade <strong>maslina</strong> i energetska vrijednost: Službeni<br />
podatak o prosječnoj potrošnji peći pri maksimalnom režimu rada je 12 kg/h <strong>rezidua</strong> <strong>maslina</strong>.<br />
U svakodnevnoj uporabi stvarna potrošnja je 170 dm 3 (0,17 m 3 ) <strong>rezidua</strong> <strong>maslina</strong> u 3-4 dana.<br />
Godišnja potrošnja <strong>rezidua</strong> <strong>maslina</strong> je između 10 i 11 m 3 . S tom količinom postiže se grijanje<br />
140 m 2 prostora za stanovanje uz održavanje temperature od 23 °C, te grijanje vode u kotlu<br />
zapremine 300 l tijekom cijele godine.<br />
Cijena nabave: 3,000 € + troškovi instalacije. Peć je kupljena prije 2 godine.<br />
Kontakt : Uljara AGAPITO, Vlasnik: Aleš Agapito<br />
Sp. Škofije 15, 6281 Škofije, Slovenija<br />
Tel.: ++386 5 654 9649<br />
Mobitel: ++386 41 246 475<br />
e-mail: kmetija.agapito@email.si<br />
29
Primjer 15: ULJARA KROŽERA, PROIZVODNJA TOPLINE ZA GRIJANJE<br />
PRIVATNE KUĆE I VODE<br />
ULJARA KROŽERA - Uljar koristi ostatke nakon prerade <strong>maslina</strong> samo za proizvodnju<br />
<strong>energije</strong>; proizvodi toplinu za grijanje privatne kuće i uljare (oko 250 m 2 ).<br />
Opis primjera 15:<br />
Tip uljare: tradicionalni<br />
Tehnologija koja se koristi: PIERALISI tradicionalni sustav<br />
Količina proizvedenih ostataka nakon prerade <strong>maslina</strong>: oko 60 tona na godinu<br />
Korištenje ostataka nakon prerade <strong>maslina</strong>: Vlasnici uljare u prošlosti su vraćali i<br />
ostavljali ostatke nakon prerade <strong>maslina</strong> u nasadima <strong>maslina</strong>. Danas ih pospremaju izravno u<br />
drveni spremnik da se osuše na otvorenom (ali pod krovom), te ih koriste isključivo u<br />
energetske svrhe; proizvode toplinu za grijanje privatne kuće i uljare (oko 250 m 2 ).<br />
Peć: Kondor, Casacalendia, Italija<br />
Talijanska tvrtka s dugogodišnjom tradicijom u proizvodnji peći više od 20 godina bavi se<br />
proizvodnjom peći koje koriste biomasu kao gorivo.<br />
Tehnologija peći: Sustav peći u pogonu je 20 godina koristeći suhe kožice <strong>maslina</strong><br />
podrijetlom iz Italije kao gorivo. U posljednjih 5 godina kotao je koristio i druge ekološke<br />
materijale kao što su peleti, bademe, lješnjake i sjemenke, te ljuske pomiješane s najmanje<br />
50% kukuruza.<br />
Sustav za snabdijevanjem gorivom sastoji se od motora, zupčanik za redukciju,<br />
centrifugalnog ventila i elektroničkog sustava za automatsku kontrolu bezvučnog prijenosa<br />
goriva do prostora za spaljivanje.<br />
Potrošnja ostataka nakon prerade <strong>maslina</strong> i energetska vrijednost: U svakodnevnoj<br />
uporabi stvarna potrošnja je 200 dm 3 suhih ostataka u dva dana. Godišnja potrošnja iznosi<br />
oko 18 m 3 suhih ostatak po sezoni (od početka studenog do kraja travnja). S tom količinom<br />
proizvodi se toplina za grijanje 250 m 2 prostora za stanovanje i uljare, te za grijanje vode.<br />
Troškovi nabave: 4,500 € + troškovi instalacije. Peć je kupljena prije godinu dana.<br />
30
Kontakt : Uljara KROŽERA, Vlasnik Fulvio Marzi<br />
Srgaši 40, 6274 Krožera, Slovenija<br />
Tel.: 00386 5 656 02 40<br />
E-mail: kmarzi@siol.net<br />
31
3.2 Primjeri najbolje prakse u Hrvatskoj<br />
Područje istraživanja obuhvaćalo je cijelu regiju Istru. Samo dvije uljare u Istri koriste<br />
ostatke nakon prerade <strong>maslina</strong> za proizvodnju <strong>energije</strong> i one su odabrane kao primjeri dobre<br />
prakse (Slika 12). Primjeri se zasnivaju na podacima dobivenim od strane uljara koji koriste<br />
ostatke nakon prerade <strong>maslina</strong> u energetske svrhe, i to putem upitnika i telefonskih<br />
razgovora s vlasnicima. Najveća poteškoća je nepostojanje odgovarajuće dobre prakse.<br />
Odabrani su sljedeći primjeri:<br />
� PRIMJER 16: Pašutići - uljara, proizvodnja topline za privatnu kuću<br />
� PRIMJER 17: OLEA D' ORO - uljara, proizvodnja topline za privatnu kuću, te uporaba<br />
ostataka nakon prerade <strong>maslina</strong> za fertilizaciju tla<br />
Slika 12. Položaj odabranih primjera dobre prakse u Istri (Hrvatska)<br />
32
Primjer 16: Uljara Pašutići, proizvodnja topline za privatnu kuću<br />
PAŠUTIĆI – ULJARA – Uljar koristi ostatke nakon prerade <strong>maslina</strong> uglavnom za<br />
proizvodnju topline za grijanje njegove privatne kuće, te za grijanje sanitarne vode.<br />
Opis PRIMJERA 16:<br />
Tip uljare: 2-fazna linija za preradu<br />
Tehnologija koja se koristi: PIERALISI 250<br />
Kapacitet prerade <strong>maslina</strong>: Otprilike 400 kg/sat, godišnja proizvodnja 70 tona.<br />
Korištenje ostataka nakon prerade <strong>maslina</strong>: Uljar koristi rezidue <strong>maslina</strong> uglavnom za<br />
proizvodnju topline za grijanje njegove privatne kuće, te za grijanje vode. Nakon prerade<br />
<strong>maslina</strong>, ostaci se prešaju i suše u sanducima djelovanjem vjetra i sunca pokraj uljare bez<br />
dodatnih intervencija. Ostaci <strong>maslina</strong> ostavljaju se na otvorenom da se osuše. Nakon toga,<br />
ostaci se ubacuju u peć za grijanje. Osušeni ostaci koriste se izravno za<br />
gorenje/sagorijevanje u peći.<br />
Peć: TVT Maribor d.d., nominalne snage 33KW. Instalirane peći stare su 8 godina. Tvrtka<br />
TVT Maribor je slovenska tvrtka s prilično godina iskustva u proizvodnji sustava za grijanje<br />
na području bivše Jugoslavije.<br />
Tehnologija peći: Nepoznata, nedovoljno podataka od vlasnika.<br />
Potrošnja ostataka nakon prerade <strong>maslina</strong> i energetska vrijednost: Uljar zagrijava<br />
120 m 2 kuće uz održavanje temperature od 21°C, te grije kotao za vodu zapremine 120<br />
litara, tijekom većeg dijela godine.<br />
Troškovi nabave: Ukupni troškovi iznose otprilike 3,000 € uključujući troškove instalacije.<br />
Kontakt : Uljara PAŠUTIĆI, vlasnik: Miljenko Prodan<br />
Pašutići bb, 52420 Buzet, Hrvatska<br />
Tel./Faks: ++ 38552665057<br />
33
Primjer 17: Uljara Olea d' oro, proizvodnja topline za privatnu kuću, te<br />
uporaba ostataka nakon prerade <strong>maslina</strong> za fertilizaciju tla<br />
OLEA D' ORO - ULJARA - Uljar koristi ostatke nakon prerade <strong>maslina</strong> uglavnom za<br />
proizvodnju topline za grijanje njegove privatne kuće, te za grijanje sanitarne vode.<br />
Opis primjera dobre prakse 17:<br />
Tip uljare: 3-fazna linija za preradu<br />
Tehnologija koja se koristi: Vitone V2 (maksimalna proizvodnja 2 tone/sat)<br />
Kapacitet prerade <strong>maslina</strong>: Otprilike 1500 kg/sat, godišnja proizvodnja 400 tona<br />
Korištenje ostataka nakon prerade <strong>maslina</strong>: Uljar koristi rezidue <strong>maslina</strong> uglavnom za<br />
proizvodnju topline za grijanje njegove privatne kuće, te za grijanje vode. Nakon ekstrakcije<br />
ulja (3-fazna linija za preradu), ostaci nakon prerade <strong>maslina</strong> ostavljaju se na polju<br />
udaljenom 10 km od uljare da se osuše. Ostaci se više puta promiješaju da se ubrza proces<br />
sušenja. Sušenje se odvija na otvorenom.<br />
Peć: Proizvedena je u Italiji, nominalne snage 100,000 kalorija. Ostale informacije o peći su<br />
nepoznate jer je od vlasnika dobiveno nedovoljno podataka.<br />
Tehnologija peći: Nepoznata, nedovoljno podataka od vlasnika.<br />
Potrošnja ostataka nakon prerade <strong>maslina</strong> i energetska vrijednost: Uljar grije 500<br />
m 2 kuće uz održavanje temperature od 22°C, te grije kotao za vodu zapremine 1000 litara,<br />
tijekom većeg dijela godine.<br />
Troškovi nabave: Ukupno 10,000 €. Peć je nova. U postupku je uvoz peći iz Italije.<br />
Kontakt : Uljara OLEA D 'ORO, Oleo Dorato d.o.o. (Tvrtka)<br />
Partizanski put bb (Veli Vrh), 52100 Pula, Hrvatska<br />
Tel.: 0038552534646 i 0038552521938<br />
Mobitel: ++38598715278<br />
E-mail: germano@oleadoro.com<br />
34
4. USVOJENA ZNANJA - ZAKLJUČCI<br />
SPAIN<br />
U današnje vrijeme, važno je poboljšati korištenje biomase u svrhu proizvodnje toplinske<br />
<strong>energije</strong> općenito. Učinkovitost i ušteda koje ostvaruje korisnik veći su ako se instalira kotao<br />
na biomasu u svrhu grijanja prostorija i sanitarne vode. Španjolska će dostići ciljeve utvrđene<br />
Kyoto protokolom kojima se promoviraju instalacije koje kao sirovinu troše biomasu u svrhu<br />
proizvodnje topllinske enrgije.<br />
GRČKA<br />
U današnje vrijeme, vrlo je važno dobivanje <strong>energije</strong> iz <strong>obnovljivih</strong> <strong>izvora</strong>. Biomasa, na<br />
primjer, kao što su ostaci nakon prerade <strong>maslina</strong>, do sada nisu bili iskorištavani za<br />
proizvodnju toplinske <strong>energije</strong> za grijanje prostorija i i proizvodnju sanitarne tople vode.<br />
Znanstvenici bi trebali prenijeti znanje ljudima o tome kako da dobiju energiju iz biomase i<br />
kako da je koriste. Od sada na dalje, energija iz biomase mora biti prisutna u svakodnevnom<br />
životu kako bi zaštitili okoliš od zagađenja. Također, ljudi bi trebali primati potpore kako bi<br />
započeli s korištenjem biomase (čvrstih ostataka nakon prerade <strong>maslina</strong>) u energentske<br />
svrhe.<br />
ITALIJA<br />
Istraživanjem provedenim u <strong>maslina</strong>rskom sektoru u Italiji došlo se do sljedećih zaključaka:<br />
1. Odvajanje koštica <strong>maslina</strong> u proizvodnji ulja i naknadno korištenje koštica za grijanje (ili<br />
prodaju) je uobičajena praksa.<br />
2. Sirova komina je apsolutno nepreporučljiva za sagorijevanje u bilo kakvom pogonu.<br />
3. Prema talijanskom zakonu, komina se može smatrati otpadom ili nus proizvodom, s<br />
različitim mogućnostima za njenu primjenu.<br />
4. U regiji Liguria proizvodi se samo sirova komina. Mora se pronaći primjenjiv i održiv način<br />
obrade komine i njene primjene u svrhu proizvodnje <strong>energije</strong>.<br />
5. Vrlo je važno uspostaviti lanac opskrbe koji bi osigurao prikladnu opskrbu komine.<br />
35
6. Stvaranje lanca opskrbe komine u regiji Liguria je otežano jer su raspoložive količine<br />
svako godine priločno male i zbog karakteristika teritorija te regije obzirom da su lokacije<br />
komine prilično udaljene jedna od druge.<br />
7. Proizvodnja peleta se čini razumnim rješenjem uzevši u obzir mogućnosti sušenja,<br />
odmašćivanja i transporta komine. Ipak, Italija još uvijek nema standard za kvalitetu<br />
peleta od komine.<br />
8. Preporuča se planiranje pogona za proizvodnju toplinske <strong>energije</strong>, it is therefore advisable<br />
tpo mogućnosti u skladu s potrebama sezonskih korisnika (plastenici).<br />
9. Ostatci orezivanja <strong>maslina</strong> moglo bi se koristiti kao dodatna količina sirovog materijala<br />
namijenjenog proizvodnji <strong>energije</strong> iz biomase.<br />
10. U regiji Liguria koristi se samo 60-70% potencijala tržišta <strong>maslina</strong>. To znači da postoji<br />
mogućnost u budućnosti da se poveća količina raspoložive sirovine.<br />
SLOVENIJA<br />
Odabrani primjeri najbolje prakse osiguravaju grijanje privatnih kuća vlasnika uljara i jedini<br />
su primjeri korištenja ostatak nakon prerade <strong>maslina</strong> u energetske svrhe. Odabrani primjeri<br />
pokazuju trenutno najbolji i najjednostavniji način korištenja ostataka prerade <strong>maslina</strong> u ovoj<br />
regiji. U Sloveniji je broj uljara mali, i sve uljare mogu koristiti ostake prerade <strong>maslina</strong> na isti<br />
način uz mala ulaganja za ugradnju peći. Na taj način, povećalo bi se korištenje ostataka<br />
nakon prerdae <strong>maslina</strong> (na taj način rezidue <strong>maslina</strong> ne bi se smatrale otpadom) i smanjila bi<br />
se potrošnja ulja/plina, smanjio bi se emisija CO2, ostvarila bi se ušteda i doprinjelo bi se<br />
boljem, čišćem okolišu.<br />
HRVATSKA<br />
U Hrvatskoj je korištenje ostataka nakon prerade <strong>maslina</strong> u energetske svrhe u početnoj fazi<br />
razvoja. Pronađena su samo dva primjera korištenja ostataak prerade <strong>maslina</strong> u svrhu<br />
proizvodnje <strong>energije</strong> u Istrikao odabranoj regiji. Odabrani primjeri koriste toplinsku energiju<br />
dobivenu iz ostataka <strong>maslina</strong> za grijanje privatnih obiteljskih kuća. Treba naglasiti da uljare u<br />
Hrvtskoj u ovom trenutku proizvode relativno male količine ostataka i proizvodnja je<br />
dislocirana. No, u skladu s povećanjem količine <strong>energije</strong> iz <strong>obnovljivih</strong> <strong>izvora</strong> kao jednim od<br />
36
glavnih ciljeva hrvatskog energetskog sektora, ovi primjeri mogu se smatrati pozitivnim<br />
inicijativama i potencijalno optimalnim rješenjem za hrvtske uljare.<br />
OPĆENITI ZAKLJUČCI<br />
Prerada ploda masline rezultira velikim količinama <strong>rezidua</strong> koje se smatraju otpadom,<br />
iako su ostaci nakon prerade <strong>maslina</strong> vrijedni nus proizvodi te se mogu dalje koristiti na<br />
mnogo različitih načina. Osim toga, poznato je da nekontrolirano odlaganje ostataka prerade<br />
<strong>maslina</strong>, bez ikakve obrade, uzrokuje ozbiljne probleme za okoliš. Tehnologije za obradu<br />
otpada kojima je cilj iskorištavanje <strong>energije</strong>, mogu predstavljati zanimljivu alternativu za<br />
održivo zbrinjavanje ostataka prerade <strong>maslina</strong> kojima se može proizvesti energija, te ujedno<br />
smanjiti negativan utjecaj na okoliš.<br />
Postoje mnoga praktična rješenjaza proizvodnju <strong>energije</strong> iz čvrstih ostataka nakon<br />
prerade <strong>maslina</strong>, što je vidljivoiz sakupljenih 17 primjera dobre prakseu pet europskih<br />
<strong>maslina</strong>rskih zemalja. Države kao Španjolska, Grčka i Italija koje imaju intenzivnu<br />
proizvodnju <strong>maslina</strong> i maslinovog ulja, a posljedično i ostataka te proizvodnje, pokazale su<br />
kako se ovi ostaci koriste za proizvodnju električne i tolinske <strong>energije</strong>. Opisani primjeri<br />
najbolje prakse obično podrazumijevaju pogone za proizvodnju velike količine <strong>energije</strong> iz<br />
biomase. Proizvedena energija izravno se koristi za centralno grijanje i hlađenje nekoliko<br />
zgrada pomoću sustava cijevi (zgrade tvornice, škole, crkve, i hotela), za vođenje<br />
tehnološkog procesa i grijanje sanitarne vode. U nekim regijama tih zemalja, dimenzije<br />
instaliranog pogona za proizvodnju <strong>energije</strong> su prevelike obzirom na raspoložive izvore<br />
sirovina, ali se očekuje potpuno korištenje kapaciteta u budućnosti. Kada se planira<br />
podizanje većeg pogona ove vrste vrlo je važno uspostaviti lanac opskrbe koji može osigurati<br />
prikladnu opskrbu komine. Primjeri najbolje prakse u zemljama partnerima koje se smatraju<br />
malim <strong>maslina</strong>rskim zemljama, Slovenija i Hrvatska, rezultat su inicijative pojedinih vlasnika<br />
uljara. Ostaci nakon prerade <strong>maslina</strong> se jednostavno obražuje i koristi kao gorivo. Instalirane<br />
su relativno jednostavne tehnologije za proizvodnju toplinske energijie koja se koristi za<br />
grijanje privatnih kuća vlasnika uljara te sanitarne vode.<br />
Usporedba regija zemalja partnera je otežana zbog postojanja različitih okolnosti te je<br />
stoga nužna analiza koja će biti više specifična. Potrebno je istaknuti i usvojiti ključne<br />
ponovljive dijelove.<br />
37
Komina <strong>maslina</strong> je sirovi materijal koji može sadržavati različite količine vode i ulja,<br />
što najviše ovisi o korištenoj tehnologiji prerade <strong>maslina</strong>. Prije korištenja komine kao <strong>izvora</strong><br />
<strong>energije</strong>, proizvod od komine mora se klasificirati na osnovu njegovog sastava i tehnoloških<br />
karakteristika. Različita klasifikacija u zamljama partnerima pokazala se otežavajućom<br />
okolnošću u međusobnoj komunikaciji te je stoga nužno uskladiti pripadajuće terminologije,<br />
što bi omogućilo zajedničku klasifikaciju i olakšalo komunikaciju i usporedbu.<br />
Informacije prikupljene od glavnih aktera (vlasnici uljara, tvornica, stručnjaci,<br />
inženjeri) je temeljno za daljnji razvoj tržišta <strong>rezidua</strong> <strong>maslina</strong> i tehnologija za iskorištavanje<br />
<strong>rezidua</strong> <strong>maslina</strong> u energetske svrhe.<br />
Zaključci projekta MORE trebali bi se koristiti za otvaranje pitanja kompleksne<br />
zakonske regulative vezane uz nus proizvode prerade <strong>maslina</strong> u nekim zemljama te<br />
nepostojanja zakonskih okvira u drugima. Korisne praktične informacije koje su sakupljene u<br />
okviru ovog projekta te zaključci, trebali bi se uzeti u obzir kod sastavljanja propisa.<br />
38
Prilog I. Upitnik o primjeru najbolje prakse<br />
Projekt: M.O.R.E.<br />
Datum:_____________<br />
ANKETNI UPITNIK O PRERADI MASLINA I ZBRINJAVANJU KOMINE NAKON<br />
PRERADE<br />
Zbrinjavanje komine i ostalih tvari nakon prerade <strong>maslina</strong> u Hrvatskoj kao i u ostalim EU<br />
zemljama nije primjereno riješeno. Cilj ovog upitnika je dobiti informacije o načinima prerade<br />
<strong>maslina</strong> i količinama <strong>rezidua</strong> nakon prerade kako bi se moglo kvalitetnije osmisliti rješenje o<br />
njihovom zbrinjavanju te odabrati slučajevi najbolje prakse na terenu. Smatramo da se ostaci<br />
nakon prerade <strong>maslina</strong> mogu koristiti kao novi izvor <strong>energije</strong>. Molimo Vas da nam<br />
pomognete i iskreno odgovorite na nekoliko pitanja. Ove informacije koristit će se samo za<br />
potrebe ovog istraživanja.<br />
1. Naziv i adresa tvrtke (uljare)<br />
2. Vaša uljara je:<br />
privatna mala tvrtka<br />
privatna velika tvrtka<br />
zadružno vlasništvo<br />
javno poduzeće<br />
mješovito vlasništvo<br />
3. Koliko je godina vaša uljara u <strong>funkciji</strong>?<br />
4. Koji kapacitet prerade plodova masline imate? kg ploda/sat<br />
5. Koju tehnologiju prerade <strong>maslina</strong> koristite?<br />
tradicionalni (preša)<br />
39
dvofazna centrifuga<br />
trofazna centrifuga<br />
drugo (nadopišite)<br />
6. Koliko pogon koristite za preradu vlastite proizvodnje a koliko kao uslugu prerade<br />
ostalim proizvođačima?<br />
Vlastita proizvodnja %<br />
Usluga proizvođačima %<br />
7. S kojeg područja dolaze proizvođači kojima vršite usluge prerade <strong>maslina</strong>?<br />
uže područje (do10 km)<br />
šire područje (10-20 km)<br />
šire područje (više od 20 km)<br />
8. Koja količina <strong>maslina</strong> je 2007. godine prerađena u uljari? tona<br />
9. Koji je prosječni randman ulja ostvaren u preradi 2007. godine? %<br />
10. Kako rješavate problem otpadnih voda?<br />
pomoću tvrtke za zbrinjavanje otpada<br />
pročišćavanjem<br />
odlaganjem u okoliš<br />
drugo (nadopišite)<br />
11. Što radite s kominom koja ostane nakon proizvodnje ulja?<br />
odlažem je u neposrednoj blizini uljare<br />
poklanjam je<br />
koristim je za gnojidbu<br />
koristim je kao energent<br />
odlažem je na odlagalištu otpada<br />
drugo (nadopišite)<br />
Kratko opišite način koji koristite i zašto preferirate upravo taj<br />
40
12. Znate li neke načine korisne upotrebe komine?<br />
da koje? (nadopišite)<br />
ne<br />
13. Znate li nekog tko tako koristi kominu?<br />
da<br />
ne<br />
14. Planirate li povećati kapacitet prerade plodova masline u Vašoj uljari u narednih pet<br />
godina?<br />
da koliko % u odnosu na postojeći kapacitet?<br />
ne<br />
15. Planirate li ulagati u moderniziranje tehnologije prerade i zbrinjavanja otpada u<br />
narednih 5 godina?<br />
da u iznosu EUR<br />
ne<br />
16. U kojem bi slučaju ekološki zbrinjavali kominu i prerađivali je u energent?<br />
ukoliko to bude propisano zakonom<br />
uz financijsku potporu regionalnih (nacionalnih, EU) programa<br />
uz porezne olakšice<br />
nisam zainteresiran za to<br />
Zahvaljujemo Vam na suradnji!<br />
41