25. broj 19. lipnja 2008. - Croatica Kht.

TJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJglasnikGodina XVIII, broj 25 19. lipnja 2008. cijena 100 FtPredsjednik Republike Mađarske László Sólyom 4. lipnjaposjetio je martinačku osnovnu školu i sastao se s predsjednicimahrvatskih samouprava iz sedam podravskih selaFoto: Branka Pavić Blažetinwww.croatica.hu – e−mail: glasnik@croatica.hu

HRVATSKI GLASNIKKomentarU gradišćanskom finišu školskoga ljetaProšloga petka zadnji put su zvonili u naši školapred dugim ferijalnim časom, a u jednoj gradišćanskojustanovi ta zvončac je zlamenovao ikonačnu odluku samouprave o kobnom kraju. NaUndi od septembra neće se jur otpriti školska vrata,ni lisa od čuvarnice. Uzrok tomu je kot i u svi drugislučaji, manjkanje dice. Otkad djelam kod Hrvatskogaglasnika, a tomu će dojduće ljeto biti jur 15ljet, mogli smo oplakivati zatvaranje prisičke škole,nardanske čuvarnice, lani ukidanje nastave u gornjirazredi u Hrvatskom Židanu, a sad je i Unda stalasilom prilik u red. Svi mi znamo da naša mala sela,prlje ili kasnije svagdir će ova žuka sudbina uloviti,jer kade nije dice, tamo je i vlast nemoćna. Saškolom bojsek odleti i krajnje ufanje za spašavanjehrvatskoga jezika iako u neki veći škola je znamdajezično podučavanje, polag sjajnih uspjehov najezični ispiti, samo mrcvarenje, po neki roditeljinepotribni, uzaludni tarhet za školare. Nažalost, svegušće se najdemo s takovimi mišljenji. Ako željimodati neku analizu minuloga školskoga ljeta, ondasvakako moramo naglasiti da u petroviskojDvojezičnoj školi prvi dvojezični razred je zašao ugornji, 5. razred, i uspješno je završio ovo ljeto. UKoljnofu s prvimi trimi razredi je školska kolektivaprikprošla na prvi dvojezični prepreka. Bizonja jepak pred kratkim najavila da od septembra itamošnja osnovna škola štarta s dvojezičnomnastavom. Ipak je već nek radosna ta vist daGradišće od jeseni ima tri dvojezične škole. Unabrajanju ostale su nam još škole u Kemlji,Gornjem Četaru s relativno velikim brojem dice, ikade se jednako podučava, paralelno s hrvatskim, inarodnosni nimški jezik. U Kisegu nadaljefunkcionira još i u već grupa u okviru Hrvatskemanjinske samouprave podučavanje jezika, a tostoji i za židanske najavljenike u Bersek školi. UHorpač idu undanska dica, kade je takaj osiguranahrvatska nastava, a sambotelska škola „MihályVáci” s jednom manjom grupom školarov sespozna s hrvatskim jezikom. Deset ljet teče hrvatskipredškolski odgoj u sambotelskoj čuvarnici„Mesevár”; ja se bojsek čudim da ta okrugli jubilejjoš nikomur nije došao napamet, bar za jednoskromno slavlje. Sve u svemu, mi u ovoj regiji jošmoremo biti srićni da nam gorje nije nastalo. Onošto imamo, morali bi još vekšim oprezom čuvati, ato se u prvoj liniji odnosi na naše odgojnoobrazovneustanove. A što reći pri fajrontuškolskoga ljeta? Djelo na krajvrći, neka slijedizaslužno počivanje ter u doživljaji bogate ferije!-Tiho-„Glasnikov tjedan”Najljepše je biti Hrvat kadigra Hrvatska. Ovih smodana u potpunosti uživljeni ugornji reklamni slogan iživimo ga iz utakmice uutakmicu koja se odvija naEURO 2008. Zahvatilo nasje svojevrsno oduševljenje izanos, navijački trans kojemuse ne nazire kraj. Nitkonema takve navijače ni takvumomčad. Sposobni smo zasve pobjede, dojam je i općestanje duha koje je zahvatilosve nas, Hrvate i u matičnoj domovini iizvan nje, nakon prekrasne hrvatske pobjedenad njemačkom vrstom. IzabraniciSlavena Bilića smiješe nam se sa svihstrana i pozivaju nas na slavlje. Kockastetribine pokazuju kako nitko nema takvenavijače, prepune bečke i klagenfurtskeulice u kvadratićima crveno-bijelih boja iplavim hrvatskim bojama, zastave naautomobilima. Osjećamo se sretnima ivolimo skromnoga Slavena Bilića snaušnicom u uhu. Čovjeka koji vjeruje usvoju momčad i ona u njega. Povijesnapobjeda nad Njemačkom otvorila jeHrvatskoj vrata u četvrtfinale, u kojem ćeigrati s Turskom koja je nadigrala Češku.Tri uzastopne pobjede. Pobjeda nad Poljskomi način na koji je pobijeđena poljskareprezentacija, iako nije bilo čak devetoricestandardnih igrača, bila je fantastičnai potvrdila Bilićeve riječi kako hrvatskanogometna vrsta nema drugu momčad.I put u Beč na susret Hrvatska–Turska,u petak, 20. lipnja.Završila je još jedna školskagodina. I početak i kraj suprilike za sabiranje iskustava,sažimanja, brojenja i ocjenjivanja,pa tako i hrvatskogaškolstva u Mađarskoj. Odvijajuse posljednja Croatiadinanatjecanja, Mala ljetnaškola hrvatskoga jezika uSantovu, čekaju nas jezičnitabori Hrvatske državnesamouprave, najvišega političkog tijelaHrvata u Mađarskoj, u Vlašićima na otokuPagu s dvjestotinjak učenika.Ubrzano se radi na obnovi stare zgradepečuške hrvatske škole koja bi trebalazasjati u novom ruhu početkom noveškolske godine, pregovara se i lobira okosredstava nužnih za izgradnju novogučeničkog doma za hrvatsku školu u Santovu,od sljedeće školske godine u Martincimase podučava potpuno dvojezično odprvoga do osmog razreda, i Bizonjci želepolako od 1. rujna prijeći na dvojezičnost,u Petrovom Selu od sljedeće školskegodine dvojezičnost će biti u prvih petrazreda, a u Koljnofu u prva tri razreda. Uisto vrijeme predsjednik Mađarske LászlóSólyom se prilikom svoga posjetamartinačkoj školi čudi kako to da Hrvati uMađarskoj ne zahtijevaju jednojezičneškole.Branka Pavić BlažetinPredsjednika Sólyoma dočekali su učenici martinačke osnovne škole s poklonom iprigodnim programom na hrvatskom jeziku, 4. lipnja u Martincima2 CROATICA

HRVATSKI GLASNIKAktualnoInstitucionalno povezivanje: Sambotel–ZagrebSporazum o znanstvenoj i nastavnoj suradnjiSporazum su potpisali (sliva) prof. dr. Karlo Gadanji, predsjednik Zapadnougarskogasveučilišća „Savaria”, ter prof. dr. Marko Pranjić, voditelj Hrvatskih studijov u ZagrebuNa poticaj predsjednika Hrvatske manjinskesamouprave u Šopronu dr. FranjaPajrića, 6.junija, petak, napodne su Sambotelposjetili profesori Sveučilišća iz Zagreba terujedno i zastupniki Centra za hrvatske studijes namjerom da bi u zgradi Sveučilišnogacentra „Savaria” potpisali sporazum oznanstvenoj i nastavnoj suradnji. Goste, prof.dr. Marka Pranjića, voditelja Hrvatskihstudijov u Zagrebu, ter njegove kolege,tajnika Hrvatskih studijov mr. sc. MarinkaŠiška i povjerenika za medjunarodnu suradnjudoc. dr. sc. Danijela Labaša primio je usvojem uredu predsjednik Sveučilišnogacentra u Sambotelu, prof. dr. Karlo Gadanji, upratnji brojnih profesoric s kroatistike ter dr.Franja Pajrića i direktorice Dvojezične školeiz Koljnofa Agice Sárközi. Kako je rekaovoditelj Hrvatskih studijov u Zagrebu dr.Marko Pranjić, presrićni su bili da Sambotelusu mogli dojti u susret, i veselu se da postojiinteres za razmjenu studentov. – Mi smo vamna raspolaganju s našimi studenti u ovojmedjunarodnoj suradnji u koj bi se mogli oniangažirati u vaši gradišćanski škola i vašojseoskoj sredini da na takov način dobiju nekupraksu. Mi jesmo zato da na tom putusuradnje krenemo, usput nadogradjujemo,poboljšavamo i minjamo neke stvari, ali usvakom slučaju smo zainteresirani da vamnudjamo maksimalnu uslugu, a vjerojatnoćemo tribati i mi neke vaše usluge – je rekaozagrebački peljač delegacije, a od njega jeprikzeo rič prof. dr. Karlo Gadanji ki jepotpisanje dotičnoga dokumenta nazvao ipovijesnim trenutkom i nastavio: – Ovo je zanas jako važna stvar i zato jer sa Zagrebom jai ne znam koliko ljet suradjujemo, morebit jetomu i dvadeset ljet, ali nigdar ništa nismopotpisali, a ipak je svaka suradnja ondaoficijelna ako se najde na papiru ter na tojosnovi se moremo naticati. Velika mi je častda danas moremo potpisati ov sporazum iufam se da ova suradnja će biti jako korisnaza nas, za vas, za naše Gradišćanske Hrvate,za naše studente i za sve Hrvate ovde uUgarskoj.Za ovimi riči sporazum o znanstvenoj inastavnoj suradnji su svojim potpisom zapečatilidr. Karlo Gadanji i dr. Marko Pranjić.Sporazum traje ljetodan i automatski seprodužuje ako nijedna strana ne prekineugovor. Dokument služi i kot oficijelni okvirsuradnje za one jezične asistente ki su voljni ispremni kot studenti dojti na praksu u našedvojezične škole (Petrovo Selo, Koljnof,Bizonja), a tamo se pak uključiti u kulturniter društveni žitak, uz to pak pohadjati,odslušati različita predavanja na kroatistikisambotelskoga sveučilišća ter da im se topunom pravom priznaje i u Zagrebu. Naravno,odsad isto takove mogućnosti postoju i zastudente kroatistike u Sambotelu, s autentičnimimjesti za praksu u Hrvatskoj.-th-Poziv u 15. TaborPeruške Marije(Od 29. julija do 3. augustuša)Hrvatsko katoličansko omladinsko vjerskoi kulturno društvo Hrvatskoga Židana ovimputem poziva narodnosnu katoličanskumladinu, od 12 do 18 ljet starosti, u svoj 15.tabor pod šatorom, pri kapeli PeruškeMarije.Termin taborovanja: Od 29. julija do 3.augustuša 2008. ljeta.Mjesto taborovanja: Židanska loza, kapelaPeruške Marije i nje okolica.Pokrovitelj tabora je židanski farnik ŠtefanDumović.Stroški tabora: 6000 Ft po peršoni, zabraća skupa: 10 000 Ft.Taborske prilike: spavanje u vrića zaspavanje u šatori, voda iz zdenca, tri putana dan jilo (topli objed).Programi: Oblikovanje zajednic, predavanja,diskusije, maše, pjevanje, šport, duhovnevježbe, ture, različite djelaonice,taborski oganj, naticanja itd.Prijave šaljite do 30. junija na adresu glavnogaorganizatora, u pismu, mailu, ostaleinformacije na:Horváth Péter, 9733 Horvátzsidány, Főutca 12.e-mail: petar.horvath@gmail.comtel.: 94/365-534, 0630 476 2615.Srdačno Vas čeka na jednotajednu avanturuu prirodi, na duhovno i prijateljskodruženje organizacijski štab 15. TaboraPeruške Marije!BUDIMPEŠTA – U organizaciji VeleposlanstvaRepublike Hrvatske u Budimpešti,u povodu Dana državnosti RepublikeHrvatske organiziraju se predavanja podzajedničkim nazivnikom Hrvatski umjetnicina dvoru Matije Korvina – KraljMatija u hrvatskoj povijesnoj i pučkojtradiciji. Predavanja će biti održana uponedjeljak, 23. lipnja 2008, od 12 do 14sati, u budimpeštanskome Povijesnommuzeju t, (Budimska palača, zgrada E).Izlagači: profesor dr. sc. Igor Fisković,Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet,Odsjek za povijest umjetnosti, StjepanLukač PhD, sveučilišni docent, PredstojnikOdsjeka za slavensku filologiju, Filozofskifakultet Sveučilišta Loránda Eötvösa,Budimpešta, Sándor Bene PhD, znanstvenisuradnik, Institut za književnost Mađarskeakademije znanosti, Dinko Šokčević PhD,sveučilišni docent, Odsjek za kroatistiku islavistiku Filozofskog fakulteta Sveučilištau Pečuhu. Nakon predavanja organizatoripozivaju nazočne da uza stručno vodstvopogledaju izložbu „Kralj Matija Korvin“.19. lipnja 2008. 3

HRVATSKI GLASNIKMARTINCI – Predsjedničko odličje uručenoje ravnateljici martinačke osnovneškole Ruži Hideg. U sklopu posjeta martinačkojosnovnoj školi, 4. lipnja, predsjednikRepublike Mađarske László Sólyom uručioje ravnateljici martinačke škole Ruži HidegSrebrnu medalju predsjednika RepublikeMađarske.László Sólyom i u MartincimaU sklopu svoje redovite zemaljske turneje, pete u nizu, a započete lani, koja se odvijapod motom „Ljudi i krajevi čuvari vrijednosti u Mađarskoj” László Sólyom,predsjednik Republike Mađarske početkom lipnja posjetio je južno Zadunavlje iNacionalni park Dunav–Drava, a u sklopu spomenutoga programa u trajanju od 3. do5. lipnja, 4. lipnja posjetio je i hrvatsko naselje Martince, gdje se u mjesnoj školi sastaos predsjednicima hrvatskih manjinskih samouprava podravskih naselja, te sravnateljicom martinačke škole Ružom Hideg i načelnikom sela Martinaca PavomGujašem. Sastanku su nazočili i predsjednik Hrvatske državne samouprave Mišo Heppi treća konzulica Generalnoga konzulata Republike Hrvatske u Pečuhu Katja Bakija.Sastanak se odvijao iza zatvorenih vrata i trajao je nešto više od jednoga sata.Predsjednik Sólyom s djelatnicima martinačke školeBUDIMPEŠTA – Pripremni odbor zasastanak Mješovitog odbora zasjeo je početkomlipnja i razmotrio aktualna pitanja itraženja. Sastanku je pribivao i Mišo Hepp,predsjednik HDS-a, koji reče kako su seprošle sve točke dnevnoga reda kao iprijedlog zapisnika budućeg zasjedanjaOdbora. Navedeni su problemi Hrvatskogakazališta, pečuške škole Miroslava Krleže,santovačke škole, mađarsko-hrvatskog rječnika,rješavanje tehničkih problema akreditacijskogpostupka Odsjeka za kroatistiku islavistiku Sveučilišta u Pečuhu... SastanakMeđuvladina hrvatsko-mađarskog mješovitogodbora za manjine bit će održan 2.srpnja u Budimpešti.MARTINCI – Završena je i ova školskagodina za učenike i djelatnike martinačkeosnovne škole u kojoj su dvojezičnu nastavuu školskoj godini koja je iza nas pohađaliučenici od prvoga do sedmoga razreda. Odsvih škola u kojima se uvodi hrvatskadvojezična nastava u Mađarskoj, Martinci suotišli najdalje te od sljedeće školske godinesva će djeca, njih devedesetak, u svih osamrazreda raditi po dvojezičnome hrvatskomprogramu. Dvojezičnost pokazuje izvrsnerezultate i mi smo zadovoljni, naglašavaravnateljica martinačke škole Ruža Hideg,koja je dodala kako je ovu školsku godinuzavršilo 12 učenika osmoga razreda od kojihjedna učenica nastavlja svoje školovanje upečuškoj hrvatskoj gimnaziji, a ostali odlazeu srednje škole u Pečuhu i Mohaču te dalje.U prvi razred martinačke škole od sljedećeškolske godine upisano je 11 učenika. Ravnateljicaje zadovoljna brojem učenika, kojije zasada optimalan. Velik broj martinačkihučenika boravit će u jezičnom taboru naotoku Pagu od 23. do 29. lipnja. Opraštanje12 učenika osmog razreda martinačke školebilo je 14. lipnja.Peta je ovo prilika kojom predsjednikRepublike obilazi Mađarsku u sklopu programapod motom „Ljudi i krajevi čuvarivrijednosti u Mađarskoj”. Ovoga puta 4.lipnja, između ostaloga, posjetio je Martince,Markovce, Fok, Haršanj, Viljan, Pečuh gdjese u Gimnaziji „Gandhi”, u nazočnostiombudsmana za prava nacionalnih i etničkihmanjina Ernőa Kállaia susreo s učenicima idjelatnicima. Boravio je i u Pečvaru gdje sesastao s predstavnicima Državne udrugevelikih obitelji.Svoj posjet Baranji Sólyom je otpočeo uMartincima, gdje su ga ispred mjesne školečekali domaćini, ravnateljica škole RužaHideg i načelnik sela Pavo Gujaš te mnogobrojnimještani. Kako piše mađarski tisak, bioje to prvi posjet jednoga mađarskog predsjednikaMartincima. Tako uglednog državnikanije bilo u Martincima od pamtivijeka ili,kako kaže legenda, tek je jednom na rubu selaproveo noć kralj Sveti Ladislav. U Martincimaje već na ulasku u školsko dvorištepredsjednik Sólyom dobio i prvi baranjskipoklon, izrezbareni držač šibica koji mu jepoklonio čika Feri koji je s poklonom u ruciiščekivao predsjednika.U školskom dvorištu brojni učenici i djelatniciškole priredili su kratak kulturnoumjetničkiprogram na hrvatskom jeziku:pjesmu, ples i govor te poklon za uvaženogagosta. Potom se predsjednik Sólyom spredsjednicima hrvatskih manjinskih samoupravaiz sedam podravskih hrvatskih naseljapovukao na razgovore iza zatvorenih vrata.Sastanku su nazočili predsjednici hrvatskihsamouprava Starina, Martinaca, Novoga Sela,Lukovišća, Potonje, Brlobaša i Križevaca. Uznjih sastanku je pribivao načelnik selaMartinaca Pavo Gujaš, ravnateljica martinačkeškole Ruža Hideg, te predsjednik HDS-aMišo Hepp i treća konzulica Generalnogakonzulata Republike Hrvatske u PečuhuKatja Bakija.Nakon sastanka predsjednik Sólyom nijedao izjavu za tisak novinarima hrvatskihmedija u Mađarskoj, tek se upisao u knjigudojmova martinačke škole. Upisao je overiječi: S radošću sam se uvjerio da školadoista čuva i održava hrvatski jezik i identitet.Želim vam i molim vas da djeca i njihovadjeca ostanu Hrvati i budu ponosni na to. Akoi Mađari u susjednim zemljama čine tako,sigurno ćemo se dobro slagati. Zahvaljujemdjeci na lijepom programu. Hvala što steorganizirali ovaj poučni razgovor. Sve najbolješkoli i selu. László Sólyom.Upitali smo predsjednika HDS-a MišuHeppa da nam dade kratak osvrt na predsjednikovposjet Martincima. Hepp je kazao:Predsjednik Republike izdvojio je vremena usklopu svoje turneje posjetiti i martinačkuškolu koja je od temeljnog značaja zahrvatsku zajednicu u Mađarskoj i u kojoj se4 CROATICA

HRVATSKI GLASNIKPredsjednik Sólyom se sastao s političkim predstavnicima hrvatske zajednice u Podraviniod nastupajuće školske godine dvojezičnanastavu uvodi u svih osam razreda. Martincisu i naselje gdje su više od 90% stanovništvaHrvati. Škola broji stotinjak učenika i uzpomoć sela uspijeva opstati. Predsjednik seobavijestio o stanju u školi i o stanju hrvatstvau našim podravskim naseljima. Oni suupoznali predsjednika sa svojim položajemna polju njegovanja jezika, kulture i nacionalnesvijesti. Predsjednik je naglasio kakoprilikom svojih posjeta okolnim zemljamasvjedok je naglašavanja potrebe jednojezičnihškola te je poticao Hrvate da traže jednojezičneškole, a ne ostaju samo na dvojezičnosti.Naša je namjera i nadalje integriratihrvatsko školstvo na primjeru santovačke ipečuške škole koje su veoma privlačne iimaju velik broj upisanih učenika iz mnogihnaselja. Tako nešto bi trebalo napraviti i uPodravini, dapače u Zali i Gradišću. Natalitetje malen, djece je sve manje, male škole seukidaju i jedini je izlaz u stvaranju jakihregijskih hrvatskih školskih središta.Ravnateljica martinačke škole RužaHideg naglasila je kako su i djeca i djelatnicis radošću dočekali predsjednika Republike skratkim programom i prigodnim poklonom,martinačkim tkanim stolnjakom. Upoznali suga sa situacijom u školi, i s njihovimnastojanjima na polju očuvanja jezika, kulturei hrvatske samobitnosti.Branka Pavić BlažetinPOREČ – U tom je gradu 14. lipnjaodržana Glavna skupština Matice hrvatskekojoj su pribivali mnogobrojni zastupnici,a Maticu hrvatsku Pečuh zastupaoje tajnik Ivan Gugan. Skupštini jenazočilo 111 delegata. U Istarskoj saborniciraspravljalo se o nizu točakadnevnoga reda, izvješću o radu Maticehrvatske 2006–2008, prijedlogu promjenapravila Matice hrvatske, dodijeljeno jeMatičino odličje „Janko Drašković” i Matičinepovelje, a raspravljalo se i o prijedloguprograma rada za razdoblje 2008–2010. Jednoglasno i bez rasprave usvojenje plan rada za razdoblje do 2010, iz kojegje predsjednik Matice Igor Zidić istaknuotri osnovne točke: privlačenje mladihčlanova, rad na odgoju mladih za Hrvatskute homogenizaciju institucije Matice.Odličje »Janko Drašković« posmrtno jedodijeljeno akademiku Vlatku Pavletiću.Uz Glavnu skupštinu organizirani su idodatni sadržaji za zastupnike. Tako 13. i15. lipnja razgledavanje grada Pule,posjet Eufrazijevoj bazilici, obilazak Brijuna,posjet Umagu, izlet brodom do Savudrije,razgledanje Aleje glagoljaša.KERESTUR – Potkraj školske godine uosnovnoj se školi uvijek organiziraju razredniizleti u pojedine gradove ili regijeMađarske. Ove je godine 6. razred odlučioposjetiti svoju matičnu domovinu,odnosno njezin glavni grad, o kojem suveć mnogo učili, pa su 6. lipnja su otputovaliu Zagreb i pogledali njegove znamenitosti:katedralu, stari grad, Ilicu,Hrvatsko narodno kazalište i Maksimir.MLINARCI – Na kraju školske godinepohađati školu je najbolje jer tada dolazezajedničke igre, izleti. Nakon podjelesvjedodžaba u mlinaračkoj školi još nijese završila školska godina, naime, cijelase škola preselila na dva dana u obližnjivinograd, na kojem su učiteljice pripremilerazne programe, kuhali, pekli zajedno,upoznali se s ljetnom prirodom. Premariječima voditeljice područne školeKrisztine Gerőly, ta dva dana organiziranasu umjesto tabora jer na žalost ovegodine nije dobivena potpora za tradicionalniškolski tabor.KANIŽA – Hrvatska manjinska samoupravasvake godine organizira manjiizlet za najaktivnije članove pjevačkogazbora. Ovaj put izlet nije ostvaren samokopnenim, već i vodenim putem. Cijela jeskupina 14. lipnja otputovala u Prelog naobalu Drave, gdje su se ukrcali u čamce iplovili rijekom pjevajući uz harmonikuSerdahelca Stjepana Prosenjaka. Nakoniskrcavanja čekao ih je goveđi gulaš ivesela zabava.19. lipnja 2008. 5

HRVATSKI GLASNIKBizonjski dani s hrvatskim sadržajemSlužbena najava načelnika o školskoj dvojezičnoj nastaviDica iz bizonjske čuvarnicePostoji jedan vikend u ljeti kada se obaveznošika hodočastiti u najsjeverniji dio Gradišća.Bizonja, na trodržavnom nuglju, zadnjemajuške dane svenek dostojno svečuje, takosvoje Hrvate, naš jezik i kulturu. Ljetos, 29.majuša, četvrtak, zato su dostali i pojačanureprezentaciju iz Donje Dubrave sa školari iučitelji s kimi su se četire dane družili domaćiniuz dičje, vjerske i zabavne programe.Najveća atrakcija tih sastankov u Bizonji pakje vik ta orijaški festival koji s jedne stranepokazuje u koji smir se razvijaju domaćegrupe, a s druge strane želji predstaviti ususjedstvu ili u samoj okolici djelajuće vridnegrupe. Otpodne u paklenskoj vrućini, 31.majuša, se je ganula povorka folklorašev odškole sve do kulturnoga doma, kade je islužbeno otvorena 18. kulturna manifestacijaBizonjcev. Tilda Kőrösi, peljačica domakulture, a ujedno i moderatorica priredbe, zahrvatskom himnom je pozdravila časne goste:Marijana Vargu, načelnika Donje Dubrave,Tereziju Hrašćanec, školsku direktoricu izDonje Dubrave, Mariju Pilšić, predsjednicuDruštva Gradišćanskih Hrvatov u Ugarskoj,ter Matiju Šmatovića, dopredsjednika Hrvatskedržavne samouprave i predsjednikaHMS-a u Bizonji. Folklorni program suzačeli tančenim, jačkarnim blokom gosti izDonje Dubrave, ki su se još toga otpodnevaotpravili domom, poslije četverodnevnogaboravka u Gradišću. Medjunarodni folklorniansambl, čiji kotrigi su mladi Hrvati izAustrije, Slovačke, Ugarske ter i Hrvatskepod umjetničkim peljanjem Nenada Breke, suovput muzički pratili tamburaši Zlatne žice, aprodukciju tancošev u tri koreografija (Posavina,Glamočko kolo, Medjimurje) prezGosti iz Donje Dubrave s domaćini,školari i pedagoginjamiU povorki smo mogli opaziti i dicupartnerske škole iz Donje Dubravesumlje moremo nazvati vrhuncem togaotpodneva. Robert Kammerhofer, načelnikBizonje ovu priliku je ishasnovao da najaviradosnu vist, što od 1. septembra bizonjskaškola sa 14 dice će začeti novo školsko ljetopo dvojezičnoj nastavi. Zato je zahvalio iroditeljem iz Papréta ki su dali upisati vlašćudicu na hrvatski suprot ugarskoga podrijetla.Kako je rekao bizonjski prvak, od ovogakoraka si očekuju zaustavljanje silne asimilacije.Posebne čestitke ke su pripale ovputpedagoginjam Katiki Mezei, učiteljici matematike,ter Emmi Kammerhofer, školnikovicihrvatskoga jezika, prilikom zlatne diplome,vjerojatno su izazvale iz zrelijih generacijovneku nostalgiju. Domaći tamburaši poddirigiranjem Oršolje Ambruš, dica iz čuvarnicesa odgojiteljicom Evom Šmatović,jačkarni zbor Jorgovan kot i koruš iz StarogaGrada svi su lipim buketom jačak, svirkovrazveselili publiku. Matija Fabšić danas je juru penziji, ali kako je rekao, svenek dojde saženom skupa na ovakovo svečevanje, a ima isvoje mišljenje o školi ter mladini: „Kad smomi bili mladi, za ovako ča nismo lazno imali.Nukiće smo takaj kanili na hrvatski naučiti,sada velu da zač im nismo to dali. Ne ufam seda će ostati jezik kod nas, ako mi starijiminemo, ovde već hrvatskoga jezika jako bitineće. Čuda dobiti nećemo s dvojezičnošću, neinteresira ove mlade hrvatski jezik. Človikasrce boli da ov jezik će zminuti, toga se bojim.Morali bi biti jako čvrsti da bi ovo jošnačinjili, obnovili“. Suprot te riči ovo ipaknije bilo čas tuge pokidob se je do zoreslavilo, tancalo i mulatovalo u restoranuHrvatski raj, na mužiku Zlatne žice.-Tiho-6

HRVATSKI GLASNIKIntervju s prvim človikom BizonjeRobert Kammerhofer: Ako sad ne budemo mogli oživiti jezik,onda za deset−petnaest ljet ljudi u Bizonji neće se po hrvatskipominati, a sve ostalo će biti besmisleno i zgubljeno„Bilo je kad smo bili u množini, danas je nas manje. Naša dica moru doživiti prijateljstvo sa školari iz Donje Dubrave iako predpetnaestimi ljeti još nigdor nije znao kako će ovo živiti, koliko će biti ovo motivacija za učnju hrvatskoga jezika, za folklornudjelatnost, za obdržanje naše kulture. Najvažnije je za budućnost, za naš lip hrvatski jezik ova vist ku imam čast najaviti u ovomsrićnom trenutku. Naša bizonjska osnovna škola će od dojdućega školskoga ljeta nastati dvojezična. To je najlipši dar za našestare ljude ki su se trudili da naš materinski jezik preživi političke i moralne poteškoće, a mi se moramo držati k tomu ča smosi najerbali od naših praocev. Jasni cilj imamo za daljnji žitak!” – ovimi riči je dao na znanje bizonjski načelnik RobertKammerhofer 31. majuša, subotu, u okviru kulturne manifestacije, publiki i medijam da Gradišće je dostalo treću dvojezičnuškolu na svojem tlu. Bizonjskoga liktera poslije svetačnosti smo poiskali s pitanji.Razgovor peljala: Timea HorvatMalogdo se je ufao u tom da će se ovozgodati. Neki su sa strane još i skeptičnogledali, ali danas je najavljena fantastičnanovost Bizonje, ka je primljena velikimaplauzom publike...– Lani smo jur dost čuda diskutirali natemu dvojezičnosti, ali od početka mojegamandata smo si mislili da ćemo morati ovdeu Bizonji dvojezično školstvo upeljati jer akone onda će se zgubiti naša kultura, našabudućnost. Cijelo ljeto smo bili na tom da ovoskupadojde, a danas, kako su mogli svi čutina velikom svetku naše kulture, mogli smooglasiti da cijela krajina, županija, državačuje, bizonjska škola će postati dvojezična od1. septembra. Meni je ovo bilo najvažnije!U spašavanju škole je bilo to najvažnije ilije to zadnja kapljica u otkupljenju jezika ihrvatstva u tvojem selu?– Tako kako si rekla: zadnja kapljica! Mise sad jur moramo za zadnju kapljicu našekulture, našega jezika bojevati. Od nas samo15 km je Požun, a Slovaki u sve većem brojuse doselu k nam. Ako se ne budemoskupadržali, onda ćemo se zgubiti. Strah živi,ja i cijelo selo toga se bojimo da Slovaki ćejunas požerati. Granice su se otvorile, u cijelomsvitu najvažniji su pinezi, ako se još većimidoselu, nećemo moći obraniti našu kulturu inaše običaje. Ovo je najveća pogibel ča nasčeka va budućnosti, ali ja kot prvi človik uBizonji, ča mi je va mogućnosti, sve ćuishasnovati suprot toga da pri nas u selu nebude nikakova slovačka kolonija. Tako samnedavno skupazbrojio, dosad ovde živi oko25 ljudi iz Slovačke, sad ovo nije čuda, ali zabudućnost moramo se skrbiti. Va našempremišljavanju je u prvom redu to da uBizonji moramo tako place za stane načinjitida naša mladina ostane ovde da si gradjuhiže, da se doselu najzad va naše selo, a istotako znamo na ov način spasiti našu školu,kulturu i crikvu ter hrvatsko društvo. Najvažnijeje da u školi će se pojačati hrvatskanastava, naša dica će odrasti opet u našem jeziku.Ako sad ne budemo mogli oživiti jezik,Načelnik Bizonje Robert Kammerhofer udomaćoj narodnoj nošnji, u društvu prvakaDonje Dubrave Marijana Vargeonda za deset-petnaest ljet ljudi u Bizonjineće se po hrvatski pominati, a sve ostalo ćebiti besmisleno i zgubljeno.Ako ste u svemu pri zadnjoj uri, ondazašto je nek sad napravljen ov korak?– Ovo bi morala od drugoga človika pitati.U selu prvenstveno gospodarstvo mora bitičvrsto. Ako je to dano da selo ima pinez, ondaima i već mogućnosti. Ako to nije tako, ondanastaju problemi. Morem reći da Bizonja,suprot toga da ugarska Vlada samo pinez zameod sel, u materijalnom smislu stoji čvrsto nanoga. Ne kanim biti na veliki, ali mislim da sadćemo jur moći pute spraviti, i mnogo toganapraviti ča prlje nismo mogli. Medjutim, opetmoram naglasiti, najvažnije je škola, škola,škola. Ako u selu ni škole, čuvarnice, onda nemoremo o selu govoriti, onda ćeju se mladiroditelji odseliti odvud, a ne doseliti.Što su donesli ovoljetošnji Dani Hrvatovstanovničtvu Bizonje?– Pred svim prijateljstvo. Kad su seodlučili od naše dice hrvatska dica iz DonjeDubrave, vidio sam da su neke divojke suzetočile, mislim da su se svi dobro šperali kodnas. Većputi bi morali spraviti ovakovesastanke da bi se kultura, razum i identitetbolje počvrstili. S načelnikom Donje DubraveMarijanom Vargom mi smo se jur daljerazmišljavali. Ako se septembar začme sdvojezičnom nastavom kod nas, mi bi takohtili da oni učeniki u gornji razredi ki jošdoma imaju hrvatski u svakidašnjem hasnovanju,da idu na nekoliko dane, tajedne,misece s našimi učiteljicami skupa na praksuu Donju Dubravu. Od njih pak čekamo takoveškolare ki bi se rado upoznali s ugarskimjezikom. Takove grupe bi si znali i većputiminjati.Zasad svi smo veseli da ćemo imatihrvatsku školu, i ufajmo se da se čim većbudemo sastali „po hrvatski”.BIKE – Hrvatska manjinska samoupravadotičnoga sela Vas srdačno poziva naHrvatski kulturni festival 28. junija, subotu,u mjesni dom kulture, a pred tim još,početo od 16 uri, u mjesnu crikvu nahrvatsku mašu. Kulturni program će sezačeti u 17.30 uri, goste će pozdravitiJanoš Virag, predsjednik HMS-a va Bika,Mišo Hepp, predsjednik Hrvatske državnesamouprave, ter László Majthényi,dopredsjednik Skupšćine u Željeznojžupaniji. U folklornom bloku nastupajupjevački zbor i plesači iz KoprivničkihBregov, jačkari „Djurdjice” od Hrvatskemanjinske samouprave u Sambotelu,mišani zbor „Sv. Cecilija” takaj iz Sambotela,mjesni koruš Danica ter Kulturnoumjetničkodruštvo i jačkarni zborZviranjak iz Prisike. Od 20 uri će na balugoste zabavljati petroviski Pinka-band.19. lipnja 2008. 7

HRVATSKI GLASNIK14. Državno kvalificiranje u narodnoj mužiki u JuriZlatno sviranje koljnofskih „Gorancev”i umočkih „Kajkavcev”„Kajkavci” iz Umoka„Goranci” iz KoljnofaNa 14. Državnom kvalificiranju narodnemužike u Juri, 31. majuša, subotu, su senarodili još bolji rezultati nek pred dvimiljeti. Med petnaest grupami su uspješnopokazali svoj muzički program tamburaši,koljnofski „Goranci” ter umočki „Kajkavci”,pod peljanjem Koljnofca Ivana Sallmera.Dokle je Umočanom pred dvimi ljeti na istomnaticanju jur dodiljena zlatna kvalifikacija,pravoda se je i ovput očekivala od njih sličnasvirka, a i nije se razočarao žiri, podvodstvom Imrea Olsvaia, istraživača narodnemužike ter člana Instituta za glazbu, unutarUgarske znanstvene akademije. Koljnofski„Goranci” na tom prvom stručnom mirenjusu bili jako pohvaljeni, a sad je njeva glazbavridila zlatnu medaliju. Obadva orkestri suzaslužili i posebne nagrade „Zlatnu pavu“.Kako je rekao muzički dirigent goranskih ikajkavskih sviračev Ivan Sallmer, „posebnosam na to gizdav da je gospodin Olsvai rekaokad mi je prikdao priznanje da su hrvatskitamburaši, u svi dvi grupa, u najboljimirukami“. Tamburaški sastav „Kajkavci”svako ljeto ima sve već i već kotrigov, neke iiz Koljnofa, ter će dojduće ljeto proslavitidesetu obljetnicu utemeljenja, i očekuje sevelika svetačnost za njev jubilej. U njevomrepertoaru su raznorazne pjesme, od vlašćihkompozicijov sve do najmodernijih šlagerov,kojega rado guslaju i jaču svi člani. Nije todrugačije ni kod „Gorancev”, ki su se predčetirmi ljeti začeli svirati, a u njevo djelovanjese je samo kasnije priključio Ivan Sallmer.Spomenutim, zlatnim tamburašem Gradišćai mi gratuliramo i željimo im još sličneuspjehe ter brojne odlično odsvirane hrvatskepjesme na vlašće zadovoljstvo ter na doživljajpublike.-Tiho-Ivanjdan u Senandriji21. lipnja 2008.Dan Sv. Ivana Krstitelja tradicionalan je blagdan dalmatinskih Hrvata u Senandriji, iHrvatska manjinska samouprava toga mjesta oživila je ivanjdansku proslavu.Spomen-dan Sv. Ivana javlja se u doba ljetne ravnodnevice, obrata, što je prigoda zaponovno veličanje prirode i njezine magične snage. Ljeti je nešto manje radova u vinogradu,ali treba štititi urod od bolesti, nepogoda i životinjskih štetnika. Zbog toga se paleblagoslovljene svijeće u trsju (protiv tuče), škropi metlama i granama (protiv bolesti) ipostavljaju se klopci, drvene čegrtaljke na vjetar, te strašila radi zaplašivanja ptica i drugihnapasnika.Ivanjdan je ujedno i dan otvorenja Senandrijskog ljeta.Program dana:U 15.30 sati „Dalmatinska sveta misa” (pjeva Zbor Sv. Cecilije i klapa Faronskikantaduri iz Staroga Grada). Nakon mise odlazak sa zastavama do ureda gradskesamouprave i svečano se otvora manifestacija (otvara ju gradonačelnik).U 17 sati kulturni program na Glavnom trgu (nastupaju klapa iz Staroga Grada iAnsambl „Luč”).U 18.30 sati svečano otvorenje izložbe zagrebačkih umjetnika u Umjetničkom mlinu(kipar Petar Barišić, slikar Vatroslav Kuliš i keramičar Andrea Bassi). Pokrovitelji izložbe:Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Budimpešti, Grad Zagreb – gradski ured zaobrazovanje.U 20 sati veselica na Pijacištu (Trg Daru).Pred ponoć zapalit će se ivanjdanska vatra.Trenutak za pjesmuMiroslav MićanovićGospodin Jacobson napuštaHrvatskuGospodin Jacobson napuštaHrvatsku. Odlazi mrk i ljut.Kakva obala. Ljudi. Mrak.Tek naučili sricati jezik/ZNAK, majstori, rublje,oblaci, kiša i već napuštajutaj sretni funkcionalni, ahbrak.Pada drveće. Pada drvo po drvo.ZNAK po ZNAKGospodin Jacobson napuštaHrvatsku. Odlazi mrk i ljut.Slam niger crni ovan pušeNiz brdo u svinut Rog, sbroda gospodin maše pa nek’vam spasi sam gospod Bog.8

HRVATSKI GLASNIKPredstavljamo pjevački zbor „August Šenoa”pratnji zbora. Pošto je Orkestar „Vizin”napustio zbor, privremeno su ga pratili sviračiOrkestra „Baranja”, ali u zadnje vrijemestalni je pratitelj zbora Orkestar „Vizin”, aliveć u drugom sastavu.Za tih 28 godina razdragane pjevačicenapunile su zidove Hrvatskoga kluba s priznanjima,plaketama koje su dobile za izvornopredstavljanje pjesama.Ove godine zbor ponovno planira izdatiCD-ploču čija je građa već pripremljena;15–16. ožujka Croatica Kft. snimila jeglazbeni materijal za cedejku. Kako nam jegospođa Eva Filaković priopćila, snimanje jebilo vrlo naporno, ali radi cilja sve su marljivoradile. Sadržaj CD-ploče sastavila jeprofesorica Marta Rohonci, voditeljica zbora.Na repertoaru su ponajprije baranjske izvornepjesme, pjesme iz Podravine i dalmatinskiblok. Kako je ta ploča uspjela, imat ćemoprilike čuti u rujnu kada će biti u prodaji.Godine 1980, prije osnutka Hrvatskogakluba, djelatnice Hrvatskog vrtića u Pečuhuzapočele su s organiziranjem pjevačkogzbora. Mlade i poduzetne žene zamolile supokojnoga gospodina Ladislava Matušekakoji je bio vrstan znalac izvornih pjesama,narodnih nošnji pečuških Hrvata, Bošnjaka iŠokaca koji žive u okolici Pečuha. Kako smood članice zbora Eve Filaković saznali, tadajužnoslavenski klub predan je 3. prosinca1982. godine. U novootvoreni klub se preselioi ženski pjevački zbor i otada neprekinuto 25godina djeluje tamo.„Počeci su bili teški” – reče gospođaFilaković, ali je ozračje uvijek bilo veselo.Čika Ladislav Matušek divio se poznavanjupjesama koje su članice zbora donijele sasobom iz raznih sela. Svaka je žena sponosom nosila svoju nošnju koju jenaslijedila od svojih roditelja. Pjevačice supjesme na početku uvježbavale godinu danakada je njihov učitelj rekao da su zrele za prvinastup. Nakon nekoliko mjeseci 1983. godineprvi put su nastupale u Hrvatskome klubukoji je njima dao mjesto za probe. Iste segodine ženskomu pjevačkom zboru pridružioOrkestar „Vizin” koji ih je godinama pratio.Slijedili su nastupi po cijeloj Mađarskoj, takou Békéscsabi, Gyuli, Budimpešti, Gradišću,Podravini i, naravno, u Pečuhu na svakojnarodnosnoj priredbi i, dakako, u svimnaseljima oko Pečuha gdje žive Hrvati. Zborje često surađivao i s folklornim ansamblom„Tanac” iz Pečuha. Osim Mađarske, veselepjevačice često su nastupale i u inozemstvu.Više puta su sudjelovale na Festivalu Naškanat je lip u Poreču. Godine 1985. hrvatskipjevački zbor putovao je u Finsku u zbratimljenigrad Lahti gdje su također doživjelevelik uspjeh. Iste su godine članice zbora bilesudionice Sabora narodnih pjesama u Oplencu.Zatim 1985. godine imale su bezbrojnastupa diljem Hrvatske. Osim toga nastupalesu kod moliških Hrvata u Italiji, a bile su ikod pape u Rimu. Ženski pjevački zborAugust Šenoa objavio je i nekoliko nosačazvuka. Prvo su 1986. godine izdali kasetu sizvornim pučkim pjesmama. Poslije je objavljenakaseta na kojoj su bile crkvene pjesme,naime, čika Ladislav Matušek bio je od svojemladosti kantor, pa su i članice zbora pjevalecrkvene pjesme. Osim na kaseti, pjevačice suredovito izvodile takve pjesme i u crkvi posvećenojVelikoj Gospi. Nakon smrti gospodinaMatušeka zbor vode Marija Bošnjak iprofesor Ferenc Varnai. Poslije, na velikuradost članica, zbor je preuzela profesoricaglazbe Marta Rohonci. Bile su promjene i uBogatstvo...Bivše i sadašnje članice zbora:Anica Jakšić (+)Kata Ivanković (+)Anica ŠakanMarija JakšićKatica KalmanMilica Klaić TarađijaEva FilakovićAga DivjakZlata ŠtricMarica KelemenMarta GrošićMarija BošnjakIldika BošnjakAnica PavićŽuža BorbašKata DivjakAnica DalošBernadeta BerkiVesna VelinLuca JaromiAga ZimmermannAga GuttengeberIrina BabićAna DavidČestitamo pjevačicama zbora za uspješan iplodan rad te im želimo još mnogo uspjeha udaljnjem radu!Renata BožanovićLaco, Tekla i Dani ovako navijaju za hrvatsku nogometnu reprezentaciju19. lipnja 2008. 9

HRVATSKI GLASNIKNjegovanje hrvatske riječi – Croatiada 2008Hrvatska državna samouprava te njezinOdbor za odgoj, obrazovanje i izvanškolskeaktivnosti učenika i ove je godine organiziraotradicionalno natjecanje u kazivanju proze ipoezije iz hrvatskoga jezika. Svečanost jeotpočela u HOŠIG-ovoj knjižnici 4. lipnja spočetkom u 10 sati.Uime domaćina i kao ravnateljica Hrvatskogvrtića, osnovne škole, gimnazije i đačkogdoma Marija Petrič srdačno je pozdravilasve nazočne učenike i nastavnike, zatim jeEvelin Vogel, 12.razred, BudimpeštaJelena Jorgić8. razred, PečuhAmina Aliustić6. razred, PečuhLaura Bleier3. razred, Pečuhpredala riječ Gaboru Győrváriju, ravnateljuHrvatske osnovne škole i gimnazije „MiroslavKrleža“ u Pečuhu. I on je pozdravioučenike i nastavnike pridošle iz 11 škola spredmetnom nastavom hrvatskoga jezika,odnosno iz tzv. dvojezičnih osnovnih škola igimnazija, uime predsjednika HDS-a MišeHeppa, koji je bio odsutan zbog sastanka spredsjednikom Mađarske Lászlom Sólyomomu Martincima, ali je poručio toplipozdrav svim natjecateljima.Gospodin Győrvári reče i to da ove godineslave desetu, jubilarnu obljetnicu Croatiade,kojoj je bio pokretač profesor Stipan Blažetin.Nakon toga obratio se natjecateljima koji suovdje suparnici, ali i prijatelji jer rade za istustvar – svi žele naučiti hrvatski jezik što bolje.Ovo će potpomagati i kazivanje stihova, izaželio je da ih svatko izgovara bar tako kaou školi. Na kraju je predstavio članovetročlanog ocjenjivačkog suda: Janju Horvat(predsjednica), Manjiku Šibalin i TomislavaKrekića. Predsjednica je istakla da nakonovoga lijepog dana svi ćemo osjetiti ljubavprema hrvatskome jeziku.Ukupno je sudjelovalo 57 učenika, koji subili razvrstani u dvije skupine, a unutar toga urazne kategorije. Najprije smo poslušaliučenike iz dvojezičnih škola u kategorijama:gimnazija, 7–8, 5–6. i 3–4. razredi. Nakonmale stanke slijedilisu učenici izškola s predmetnomnastavom ukategorijama: 7–8,5–6 i 3–4. razredi.Prije dodjelenagrada pred-sjednicaodbora JanjaHorvat iz-govorilaje prekrasne misli ocijelom danu:„Srdačno i najtoplijevas pozdravljamovoga dana,lijepog dana sadašnjegana kojemu jebilo više pobjednika.Prvi je pobjedniklijepa hrvatska riječ, pjesništvo, narodnanam umjetnost, narodna riječ koja naspozdravlja i koja nas čuva u ovim krajevima.Zatim napisana pjesnička riječ i proza koju mičuvamo u ovim prostorima. Stoga podsjećamna drugog pobjednika, to je učenik. Učenicikoji ste se za današnji dan primjernopripremili i koji, moram vam priznati jaodavna dolazim na takve sastanke, ovaj dansu proslavili kao pravi blagdan i praznik jer,vjerujte, odavna nisam čula tako puno lijepihi pripremljenih izvođenja. (…) I na kraju, aline u posljednjem redu, na prvom mjestunalaze se vaši učitelji, nastavnici koji su vaspripremili za ovaj događaj, jer uz-mimo začinjenicu tko god je došao na državnonatjecanje na zemaljskoj razini, on je većpobjednik više puta u razredu, školi, đačkomdomu i napokon ovdje. To nisam rekla samozato što nema 57 nagrada, pa da budu sveprve. Vi ste prvi kojim sva čestitka pripada.”Prvo u skupini dvojezičnih škola. Premabodovima ocjenjivačkog suda u kategorijigimnazije I. mjesto dodijeljeno je maturanticiiz Budimpešte Evelin Vogel (M. Slaviček:Vrijeme je da se događa napokon čovjek), II.mjesto učenici 11. razreda iz Pečuha JadrankiDaskalov (T. Ujević: S ranom u srcu), a III.mjesto uče-nici 10. razreda iz BudimpešteLuci Vereš (R. Zvrko: Tvoja stara).U kategoriji 7–8. razreda I. mjesto jeosvojila učenica 8. razreda iz Pečuha JelenaJorgić (D. Cesarić: Bez oproštaja), II. mjestoučenica 7. razreda iz Pečuha Tihana Vasić (D.Cesarić: Balada iz predgrađa), a III. mjestoučenica 8. razreda iz Budimpešte IlderinaKovačević (Velagić: Bosna i Hercegovina –Moja domovina).U kategoriji 5–6. razreda I. mjestouručeno je učenici 6. razreda iz Pečuha AminiAliustić (L. Paljetak: Zaljubljeni kompjuter),II. mjesto učenici 5. razreda iz Santova ZrinkiSabo (Baka Ana – pučka šaljiva pjesma kojuje zapisao Živko Mandić), a III. mjestoučenici 6. razreda iz Santova Berti Stipanov(Zet u gostima – narodna pripovijetka).U kategoriji 3–4. razreda I. mjesto je osvojilaučenica 3. razreda iz Pečuha Laura Bleier(J. Čunčić-Bandov: Zmaj i postolar), II.mjesto učenica 4. razreda iz BudimpešteŽofija Šugar (S. Jakševac: Zadaća o pravdi),a III. mjesto učenik 3. razreda iz SantovaPatricij Čahut (Ko šta čini, sebi čini).Slijedila je skupina škola s predmetnomnastavom. U kategoriji 7–8 razreda I. mjestoje dodijeljeno učeniku 7. razreda iz SerdahelaNikoli Takaču (M. Dravski: Starinske šege),II. mjesto učenici 8. razreda iz Baćina AdeliBolvari (S. Pilić: Veliko odmaranje), a III.mjesto učenici 8. razreda iz Serdahela BarbariKönig (S. Blažetin. Cirkva).U kategoriji 5–6. razreda I. mjesto osvojilaje učenica 5. razreda iz Šeljina KiraGergić (S. Blažetin: Micko i Gricko), II.mjesto učenica 5. razreda iz Serdahela PatricijaPinterić (N. Zidar-Bogadi: Đurđica), aIII. mjesto učenica 5. razreda iz LukovišćaFani Justin (L. Paljetak: Mačka kod psihijatra).U kategoriji 3–4. razreda I. mjesto jedodijeljeno učenici 3. razreda iz KeresturaEmi Molnar (Starka i starec – narodna), II.mjesto učenici 4. razreda iz SumartonaPatriciji Koša (S. Blažetin: Micko i gricko), aIII. mjesto učenici 3. razreda iz Kerestura KitiŠevelik (N. Pavić: Ftiček).Ovaj je dan glasio o pobjedi učenika, nastavnikai hrvatske riječi, jezika i kulture.Bea Letenyei10

HRVATSKI GLASNIKSisak–Gornji ČetarPrva pletenica u folklornom povezivanjuU četarskoj GoriciDomaćini i gosti na sambotelskom mostukade je mučenički ubijen sisački biškupSv. KvirinNa poziv Hrvatske manjinske samoupraveGornjega Četara ter Hrvatskoga kulturnogadruštva Četarci, dospila je na dvodnevnogostovanje u Gradišće 31. majuša, subotu,sisačka delegacija Folklornoga ansamblaIvan Goran Kovačić, na čelu s njegovimpredsjednikom ter ujedno i predsjednikomZajednice udruga grada Siska Ivicom Posavcem,članicom Izvršnoga odbora Folklornogaansambla i tajnicom Zajednice udruga gradaSiska Sanjom Tomašinec-Korica ter zamjenikompredsjednika ansambla i novinaromŽeljkom Maljevcem. Zapravo se je ovoupoznavanje začelo na novinarskoj liniji kadaje sisački izvjestitelj spomenuo na sambotelskomHrvatskom balu, pri razgovoru snovinarkom Timeom Horvat da bi radostupili u kontakt s jednim gradišćanskimdruštvom. Nije potribno bilo čuda razmišljavatii iskati pokidob je Četarcem to bila staraželja, i zašto se ne bi spunila Božja volja...Prava ruka, a u civilu učiteljica hrvatskogajezika ter i predsjednica HKD-a Četarci, ižena predsjednika četarske Hrvatske manjinskesamouprave Ana Poljak-Šaler je veljek„zgrabila kompjutorsko pero“ i to je rezultiralobrzi posjet Sisačanov. Po nje riči, dosastanka je došlo subotu dopodne u Sambotelu,koji grad na temelju povijesti se jurkopča Sisku. Po tom, samo od sebe je razumljivoda su gosti najprlje otpeljani u pratnjizastupnikov četarske Hrvatske manjinskesamouprave u crikvu Sv. Kvirina, a blizu mučeničkoubijenoga sisačkoga biškupa u UliciÓperint je posjećeno i spomin-mjesto smramornom pločom. Pokidob pak naš varošima i mnogo druge zanimljivosti, cijeli dan jebrzo minuo i završio se je s četarskomvečerom, na ku su bili pozvani i ostali zastupnikiHrvatske manjinske samouprave i folkloraši„Četarci“, ke je jako interesiralo kakoće izgledati program Dana Siska ter junijskifolklorni susret, kamo su pozvani i Gradišćanci,od 20. do 22. junija. Ovput je i peršonskipredana sisačkomu peljačtvu pozivnica napovratni pohod njeve folklorne grupe uGornji Četar, od 25. do 27. julija, kad se priredjujei Hrvatski dan u ovom južnogradišćanskomnaselju. Nedilja je započela svetommašom i prošecijom u crikvi „Srce Jezuševo“,a u četarskoj Gorici je nastavljena. Kapela iMuzej „Željeznoga zastora“ su dvi neophodneatrakcije ovoga naselja, zatim je slijedilakratka diskusija s koreografom i peljačemŠtefanom Kolosarom i s tancoši domaćegadruštva. Po objedu su se gosti zavolj dugogaputa morali domom ganuti. Što je paknajveća plaća novinara i človika ki imaskromnu ulogu u posredovanju, zrcali u ovirečenica Anice Poljak-Šaler: „Najlipša hvalada si nas skupaspravila s ovimi ljudi, svi sujako simpatični, uredni i ljubezni. Od prveminute smo se dobro razumili i mislim daćemo jako dobro moći skupa djelati. Jakonam je bilo drago da su bili pri nas, i ufam seda su se i oni dobro ćutili i da su bili zadovoljni.Naši mladi već teško čekaju putovanjeu Sisak, riktaju se, marljivo idu na probe i,naravno, najgeri su na sisačke ditiće i divojke!“-Timea Horvat-Foto: Željko MaljevacHRVATSKI ŽIDAN – Štefan Dumović,farnik Hrvatskoga Židana, Plajgora iUnde, pred kratkim je u Ministarstvudomobranstva odlikovan srebrnomnagradom Ministarstva. Visoko priznanjeje prikdao Imre Szekeres, ministardomobranstva u Ugarskoj, za većljetošnjitrud i skupapozvanje naoružanih snagovpri kapeli Peruške Marije, ter zapreskrajnu molitvu za domovinu i za mirsvita.Kako je rekao slavljenik Štefan Dumović,poziv na predaju nagrade mu jenenadijano došao, ali za njega je bila jakoradosna vist, kot i cijeli bogati program ukom je mogao diozimati. – Vridno je svenačinjiti, to je i naša dužnost, ali moje svenagrade od prve do zadnje, to nisu nekmoje, te isto tako slišu i svim mojim pomoćnikom,aš prez njih ništa ne bi mogaoučiniti“ – naglasio je Štefan Dumović kiće po mnogoljetošnjoj navadi 6. julija,nedilju, primiti na hodočasnoj mašicarinare, policajce, fajbegare, domobrancei vinare pri kapeli Peruške Marije.GORNJI ČETAR – Ljetodan prlje još jehrvatska javnost alarmirana zavolj namjeresilnoga spajanja četarske osnovneškole s jednom ugarskom školom sambotelskemikroregije. Pokidob ova ustanovapripada pod održavanje pet sel, Keresteša,Pornove, Hrvatskih Šic, Gornjega Četarai Narde, u sudbonosni pitanji svenekodlučuje pet samoupravov, dogodi se da ine u složnosti.Kako je rekao četarski načelnik AttilaKratochvill, zasad škola ne doživljavapromjene, jedino će pokusiti u održavanješkole nutrapovlići i selo Nárai, pokidob iztoga mjesta 24 dice pohadjaju školu, a toje ipak lipi broj k tomu da se ništa neplaća za financiranje strošak. Još nijeothićena ideja o upeljanju dvo-trojezičnenastave (pokidob kot materinski jezikovde se podučava i nimški), ali to jepitanje budućnosti. Četarska čuvarnica odseptembra će ukupno imati 18 dice, aosmimi će dojti najmladji (petimi iz selaBucsua, jedno dite iz Narde i dvama izGornjega Četara).U ugarskom selu Bucsuu se zatvaračuvarnica, a njeva samouprava potpisat ćeugovor sa samoupravom Gornjega Četarada njevu dicu prikzame ovdašnja ustanova.Čuvarnica u nimškom selu Kerestešu bitće od jeseni član-čuvarnica četarske, aliće ostati i djelati na svojem dosadašnjemmjestu u selu, pod starimi stručnimiuvjeti.19. lipnja 2008. 11

HRVATSKI GLASNIKBUDIMPEŠTA – U organizaciji VeleposlanstvaRepublike Hrvatske u Budimpešti,Centra za kulturu grada Zagreba iCentra za kulturu grada Senandrije (Szentendre),u Senandriji se u prostorijamaMűvészetimaloma 21. lipnja s početkom u18.30 sati otvara izložba trojice zagrebačkihlikovnih umjetnika, kipara: Petra Barišića,slikara Vatroslava Kuliša i keramičaraAndrea Bassija. Izložbu, koja ostaje otvorenado 10. kolovoza, otvorit će veleposlanikRepublike Hrvatske u BudimpeštiIvan Bandić i gradonačelnik SenandrijeFerenc Dietz.Opraštanje osmog razredaBUDIMPEŠTA – U organizaciji VeleposlanstvaRepublike Hrvatske, 19. lipnja, spočetkom u 19 sati otvara se retrospektivnaizložba Brace Dimitrijevića u LudwigMúzeumu (Palača umjetnosti, 1095 Budapest,Komorova ul. 1).BUDIMPEŠTA – U sklopu Ljetnog festivalau Lipótvárosu, održanog početkomlipnja, nastupilo je i kulturno-umjetničkodruštvo Veseli Gradišćanci iz Unde.SERDAHEL – Nastavnički zbor osnovneškole svake godine organizira izlet zadjelatnike škole. Skupina pedagoga potkrajlipnja posjetit će glasovitu utvrdu u Trakošćanu,te poznato hodočasno mjesto MarijuBistricu, Krapinu s ostacima neandertalca.ČAKOVEC – U organizaciji Centra zakulturu, od 16. do 20. lipnja u tome graduodržava se međunarodna animacijska radionicau kojoj sudjeluju pet učenika osnovneškole iz Serdahela i jedan roditelj. Stručnjacianimacije stižu iz Rusije i SjedinjenihAmeričkih Država.BUDAÖRS, PULA – Na poticaj mađarskihudruga koje djeluju u Puli, najvećemistarskom gradu u Hrvatskoj, uspostavit ćese prijateljska suradnja Pule i Budaörsa, apotpisivanje pisma namjere o prijateljskojsuradnji upriličit će se u Puli – obavijestilaje predsjednica Mađarske kulturne udruge„Zsigmond Móricz”. Kako reče ZsuzsaMasa, do zamisli povezivanja dvaju gradovadošlo je nakon iznimno dobrih prijateljskihveza s jednim zastupnikom gradskog vijećaBudaörsa. Inicijativa da se upriliči susretgradskih vijeća pokrenuta je u suradnji sIstarskim ogrankom Demokratske zajedniceMađara u Hrvatskoj sa sjedištem u Puli.Koncem travnja ove godine četveročlanoizaslanstvo grada Pule sa svojim domaćinomu Budaörsu pregovaralo je o uspostavljanjuslužbenih veza. Dogovoreno je da ćeugovor o namjeri prijateljske suradnje u Pulipotpisati gradonačelnici Tamás Vittinghof iBoris Miletić, a ubrzo će doći i doutvrđivanja konkretne suradnje i jačanjaveza na polju obrazovanja, prosvjete, dječjihprograma, umjetnosti i narodnih običaja.Došao je lipanj, pa još jedan razrednapušta hrvatsku školu. Prije završetkaškolske godine, umalo zadnjeg dana, svakegodine 8. razred se oprašta od svoje škole,svojih nastavnika, razrednih drugova i ostalihprijatelja. Ove godine 12. lipnja u HOŠIG-u spočetkom od 17 sati priređeno je svečanoopraštanje 8. razreda.U cvijećem krasno okićenoj auli školedevet učenika uzbudljivo je čekalo početnitrenutak svečanosti. Neki od njih pohađali suovu školu već od početka svoga školovanja.Nakon oglašavanja oproštajnih pjesama,završni razred krenuo je da „zadnji“ put obiđesvoju školu zajedno sa svojom razrednicomMartom Romac-Orosz i popodnevnom odgajateljicomEvom Filipović. Pošto su stigli uaulu, Ilderina Kovačević, učenica 7. razreda,pročitala je oproštajni govor na hrvatskom, ana mađarskom jeziku oprostila se od 8.razreda Flóra Kocsis. Slijedio je program 8.razreda. Kamilla Dóra Tóth recitirala jepjesmu Maka Dizdara: Modra rijeka, a MarkoRus Adyevu Poruka negdašnjoj mi školi(Üzenet egykori iskolámnak). Nakon tihlijepih pjesama slijedio je svečani govor 8.razreda na hrvatskom i mađarskom jeziku.Zasvirale su poznate melodije valcera, aučenici su otplesali svečanu koreografijuzahvaljujući profesorici plesa Mariji Kričković-Silčanov.Potom su učenici 7. razreda,naizmjence na hrvatskom i mađarskom jeziku,govorili citate, poklon svojim prijateljima.Slijedio je oproštajni govor ravnateljiceMarije Petrić, prvo na hrvatskom, zatim namađarskom jeziku. Izgovarala je svoje misli oživotu tijekom zadnjih godina ovih učenika.Poseban je razred bio ovaj, mala zajednica,ali svatko je posebna ličnost. Inače, ovaj jenaraštaj 15. koji završava 8. razred u samostalnojhrvatskoj osnovnoj školi. Neki su seučenici isticali u učenju, više puta su biliodlikaši: Kamilla Tóth, Marko Rus, a njih jeslijedila i Fruzsina Füzesi. Neki od njihisticali su i na raznim natjecanjima. Tako jeMarko Rus lani osvojio prvo mjesto naOÁTV-u, državnom natjecanju, a ove godinena istom natjecanju osvojila je II. mjestoFruzsina Füzesi. U drugim natjecanjima isticalisu se i Tamás Varga, Ilona Zrínyi, MarkoRus i Kamilla Tóth. Kata Böröcz osvojila jeposebnu nagradu na natjecanju likovneumjetnosti. Razred je aktivno sudjelovao i uškolskom životu: bili su članovi Tamburice, aneki su se isticali u športu. Ravnateljica jedarovala svojim đacima citat koji će immožda pomagati u daljnjem životu: „Kojimputem ćete poći, kako ćete živjeti, ovisi samoo vama“. Zatim se obratila i roditeljimakojima je čestitala na njihovoj djeci.Pred završetak svečanoga programa učenici8. razreda privezali su svoje spomenvrpcena HOŠIG-ov stijeg, i time predavalisvoje mjesto sadašnjem 7. razredu. Zatim susvojim roditeljima i nastavnicima, zajedno sa7. razredom, otpjevali lijepu pjesmu.U rujnu osmero učenika nastavit će svoješkolovanje u hrvatskoj gimnaziji.Bea Letenyei12

HRVATSKI GLASNIKOpraštanje i u SerdaheluU svim osnovnim školama 13. lipnja završena je nastava, i oprostili se učeniciosmog razreda. U nekim ustanovama svjedodžbe su se dijelile tek kasnije, no uOkružnoj osnovnoj školi „Katarina Zrinski” u Serdahelu toga dana zajedno jepriređeno opraštanje i dodjela svjedodžaba.Opraštanju u osnovnoj školi ne pridaje setolika važnost kao u gimnaziji ili u srednjojškoli iako dijete čak osam godina boravi uosnovnoj školi i tijekom tih godina uvelike serazvije i fizički i psihički, a usvoji i golemoznanje. Ako se prisjetimo da od samog učenjaračunanja, čitanja i pisanja dijete stiže domatematičkih jednadžaba, definicija iz kemijei fizike, upoznaje se s biološkim sustavomsvijeta i čovjeka, s prošlošću kroz povijest imogli bismo još nabrajati koliko prozoraotvara djetetu osnovna škola na koji će moćigraditi u daljem školovanju. No kada se učeniciopraštaju od ustanove, oni ne razmišljajuo tome, nego o prijateljima, učiteljima iroditeljima od kojih se moraju oprostitinajesen kada će krenuti u neki drugi gradškolovati se.Osmi razred s 33 učenika opraštao se odškole u kojoj su se po hodnicima i učionicamavijali, tukli, svađali, a i lijepo slagali, gdje sumnogo toga skupa proživjeli, opraštali se odnastavnika s citatom Stipana Blažetina „Djetinjstvoje vječno! Vrza se, vere, vrluda virovimaBitisanja, I vječno se vraća!” znajući daopraštajući se od osnovne škole, pomalo seopraštaju od bezbrižnoga djetinjstva u kojemsu roditelji i pedagozi uvijek bili uz njih.Uime osmog razreda oprostila se TamaraTišler zahvaljujući na brizi nastavnicima,roditeljima i razrednici Moniki Balažin, sčijom je pomoći nastala prava zajednica, kojaih je odvela u mnoge krajeve: Šopron, Beč,Alpe, Szolnok, Sjeverno sredogorje, Zadar,na taborovanja u Valkonyu, Zalakaros, nabiciklističku turu, na klizanje, u kino, kazalište,pripremila ih na natjecanja i još mnogosadržaja im nudila, što nikada neće zaboraviti.Svečane trenutke opraštanja izmijenio jeveseli završni tulum, na koji je razrednicapripremila iznenađenje pozvavši sumartonsketamburaše. Veselica se trebala završiti maloprije nego inače jer sutradan se putovalo naposljednji zajednički izlet u Orfű.Đacima najstarijeg razreda obratila se iravnateljica Marija Biškopić Tišler dajući imjoš neke savjete uz torbicu te je nastavilasažimanjem protekle, 2007/2008, školskegodine.Okružna škola u Serdahelu okuplja učenikeiz Mlinaraca, Pustare, Sumartona iSerdahela, no ima učenika i iz Petribe iLetinje. Ove školske godine pohađalo ju je163 školaraca. Njihov prosjek ocjena iznosi3,8 (u to nisu uračunati rezultati 1, 2. I 3.razreda), 12 učenika je završio godinu sodličnim rezultatima.Ustanova svake godine dodjeljuje priznanje„Najučenik” godine. U 2007/2008. godini„najučenici” su postali troje iz osmog razreda:Marijana Tanai, Tamara Tišler i StjepanTurul, koji su preuzeli priznanje za primjernovladanje, odlično učenje i vrlo aktivno sudjelovanjena državnim natjecanjima. Osimpriznanja dodijeljene su knjige onim učenicimakoji su tijekom godine odlično učili isudjelovali u društvenim aktivnostima svojeustanove. Dobitnici knjiga i spomenice jesu:Fanni Kutasi, Erik Hegedüs, Bernadeta Turuliz 1. razreda, Lili Kočmaroš, Vivijen Ribarić,Aleksandra Šoš iz 2. razreda, Balint Balažin,Viktor Balažin, Rihard Radi iz 3. razreda,Dominik Šimon, Dalma Vuk iz 4. razreda,Bence Tišler, Patricija Pintarić, Dora Tanai iBalin Žigulić iz 5. razreda, Tomica Kočiš, ČilaJagarić i Petra Jalšek iz 7. razreda te VivijenVuk i Ladislav Rodek iz 8. razreda.BetaBaloni odletekao i učeniciUčenici s razrednicomIzradila: Dijana Kovačiiz FićehazaIz školskog lista Čmelice serdahelske osnovneškoleIma jedan razred – 7. razredJa sam visok dječak. Imam duge ruke i duge noge.Ja nisam debeo. Imam kratku, smeđu kosu. Nosimnaočale. Imam okruglo lice, male plave oči, mali nosi velike crne obrve. Ja sam uvijek dobre volje. Volimrazgovarati s mojom razrednicom. Ja sam iskren idruštven. Malo sam i borben i marljiv dječak.Blaž Bodiš***Ja sam mlada djevojka. Imam 13 godina. Imamsmeđe oči i dugu smeđu kosu. Visoka sam, imamvitak stas. Moj horoskopski znak je Vaga. Volimharmoniju, volim kad me svi vole. Volim društvo iprijateljice. Ja sam vesela cura. Jako sam iskrena.Katkad sam ljubomorna. Aleksandra Hederić***Ja imam smeđu gustu kosu, velike duge obrve, crnetrepavice i velike smeđe oči.Moj nos je velik, usne su mi crvene, lice mi jeokruglo. Ja sam mršav, imam samo 56 kg. Nisamvisok, noge imam velike. Uvijek sam veseo. Svimese zadovoljim, čak i sitnicama. Ne volim lagati,varati, a pogotovo krasti. Ponekad napravimgluposti, ali trudim se ispraviti svoje greške. Volimdoma pomagati. Ja mislim da ni sam bahat. Ukratko,takav sam ja.Nikola Takač***Ja sam niska i vitka. Imam dugu plavu kosu i zeleneoči. Imam okruglo lice, crvene usne, duge trepavicei guste obrve. Moj horoskopski znak je Jarac. Ja sammarljiva i pametna. Ne volim kompromise i ne gubimlako glavu.Petra Jalšek***Ja sam momak iz Serdahela. Imam 13 godina. Imamvitak stas, smeđu, kratku kosu i smeđe oči. Lice mije pjegavo. Imam lijep osmijeh. Dobar sam prijatelj iimam mnogo prijatelja. Volim glazbu i sviram gitaru.Nisam strpljiv, često idem za svojom glavom. Nevolim kad me kritiziraju. Volim biti u središtu pažnje.Jako volim moju obitelj.Atila Pinterić***Imam smeđu kosu i zelene oči. Moje lice je lijepo inasmijano. Ja sam pametan i dobar učenik. Imamvješte ruke i umjetničke sposobnosti. Ja sam pošten,iskren, ali pomalo lijen jer katkad ne napišemdomaću zadaću.Kristijan Novinić***Ja sam visok dječak. Imam velike, smeđe oči i kratkukosu. Talentiran sam, ali ne volim učiti. Imam mnogoprijatelja i prijateljica. Volim razgovarati, igratinogomet i voziti motor.Nogomet igram u Sumartonu, nogometaš samkluba Napred. I tamo imam mnogo prijatelja.Društven sam, volim ljude i lijepe cure.Tomica Kočiš19. lipnja 2008. 13

HRVATSKI GLASNIKSuradnja za sigurnost „Balaton 2008”Republika Hrvatska i Republika Mađarska 1997. godine potpisale su Sporazum o suradnji na području zaštite od prirodnih icivilizacijskih katastrofa. Sporazum obvezuje obje strane na provođenje aktivnosti obrazovanja i osposobljavanja pripadnika civilnezaštite, vatrogasaca i drugih pripadnika spasilačkih ekipa i stručnjaka, a jednako tako organiziranje i obavljanje zajedničkih vježbâza zaštitu i spašavanje. U okviru te suradnje, u svibnju su održane zajedničke vatrogasne vježbe zračnih i zemaljskih snagaMađarske i Hrvatske pod nazivom Balaton 2008 koja se održavala kraj Balatonberénya. Organizator vježbe bila je Glavna upravaza zaštitu od katastrofa Republike Mađarske.Kanader leti iznad požaraSprečavanje katastrofe na cestiCilj zajedničkih vježbâ bila je provjerapostupanja operativnih snaga zaštite i spašavanja,provjera procedura prelaska državnegranice snaga koje pružaju međunarodnupomoć u katastrofama, mogućnost za usklađenodjelovanje snaga iz susjednih država naterenu, i postupci zajedničkog vođenja teizvršavanja različitih zadaća. U vježbi jesudjelovalo 400-ak osoba, iz 39 vatrogasnihjedinica, sa 70-ak vozila. Uz nazočnostbrojnih vatrogasnih postrojba iz Zalske iŠomođske županije, te javnih vatrogasnihpostrojba iz Koprivnice, Đurđevca, Virovitice,Ivanić-Grada, Zadra i Križevaca, Hrvatskoratno zrakoplovstvo sudjelovalo je uvježbi s kanaderom CL-415 i helikopteromMI 8-MTV.Na tiskovnoj konferenciji glavni vatrogasnizapovjednik Mladen istaknuo jeosnovne ciljeve vježbe: uvježbati i uskladitistandardne postupke zapovijedanja, nesmetanogaprelaska granice u kriznim situacijama,koje zahtijevaju točno usklađivanje svihuključenih ustanova obiju država. Prilikompožara, poplava, potresa ili nekih drugihprirodnih katastrofa, ne smiju postojati granicekoje bi spriječile pomoć susjedu iz regijeu nevolji naglasio g. Jurin.To je potvrdio i dr. Árpád Muhoray,doravnatelj Glavne uprave za zaštitu odkatastrofa R. Mađarske te dodao da suhrvatske postrojbe bolje pripremljene zagašenje većih požara, a mađarske snage mogupokazati neke nove načine spašavanja nacesti, otklanjanja tehničkih katastrofa.Nakon tiskovne konferencije slijedila jevježba koju je promatralo mnoštvo ljudi. Ugusto naseljenom području, u turističkoj regijijezera Balatona izbio je veliki požar, prijetikatastrofa, a prestrašeno stanovništvo koježivi u naseljima u blizini požarišta prisiljenoje na evakuaciju. Vatra se proširila i premameđunarodnoj prometnici. Mađarske vatrogasnesnage, unatoč naporima u svladavanjupožara, prisiljene su potražiti pomoć odkolega iz susjedne Hrvatske, pograničnihhrvatskih županija. Na kraju se pozivaju ihrvatske zračne protupožarne snage i tada jehelikopter MI 8 prevezao pripadnike interventnihvatrogasnih postrojba na mjestodogađaja, te kanader, koji leti do Balatona povodu i u niskom letu izbacuje ju na prostorobavijen gustim dimom. Usput na cesti zbogdima dogodi se prometna nesreća, sudari seosobno vozilo s kamionom i iz tankera tečeotrovni plin, u autu su zaglavili ozlijeđeniputnici. U spašavanju su pomogle postrojbe izJegerseka i Kaniže. Najveću pozornostpobudili su letači kanadera i helikoptera MI 8MTV. Mjesto na kojem se odvijala vježba, uneposrednoj blizini jezera, bilo je idealno zaprikaz rada kanadera, od uzimanja vode,preko prilaženja požarištu do samog činagašenja. Erih Mirošničenko, letač kanadera, iDominis Miron, letač tehničar iz Zadra,sudionici tih vježba, govorili su o podacima.Letači u društvu umirovljenog letačaMarka KovačaKanader CL-415 teži 21 tonu, vodu uzimapri brzini glisiranja od 130-ak km/h. Ukupanput prevaljen po vodenoj površini iznosi 1340m, a od toga vodu uzima na dužini od 410 m.U 12 sekundi uzme 6137 litara vode, što se nečini velikom količinom, ali učinkovitost mu jegolema. npr. ako se požarište nalazi desetakkilometara od obale, kanader u sat vremenamože obaviti desetak bacanja, što je ukupnakoličina od 60-ak tisuća litara vode.Hrvatski su vatrogasci prošloga ljetaugasili više od 2300 požara i zaustavili višeod 80 posto svih požara još dok je vatra bilana području manjem od pet hektara. Inačeletenje kanaderom nije lako jer treba raditi porazličitim uvjetima, od uzimanja vode navodenim površinama do požarišta gdje jevelik dim, pa je vidljivost vrlo loša.Pridruživši se letačima, glavni vatrogasnizapovjednik Ivica Markač sažeo je vježbu naBalatonu, koja je potpuno uspjela, te odaopriznanje svim sudionicima, s obje stranegranice, ujedno je zahvalio na besprijekornomgostoprimstvu domaćina vježbe.Beta14

HRVATSKI GLASNIKDržavni hrvatski nogometni turnir„Stipan Pančić”Na temelju inicijative glavnog organizatoradosadašnjih – desetog, odnosno drugogDržavnog nogometnog turnira „StipanPančić”, Hrvatske manjinske samouprave naMajdanu (Kőbánya) te budimpeštanskeHrvatske samouprave, 31. svibnja, u subotu, spočetkom u 10 sati, na športskim terenima uIhászovoj ulici (X. okrug), ukrašenimnacionalnim zastavama Republike Mađarskei Republike Hrvatske, nakon intonacije dvijudržavnih himni, članove osam momčadi,goste iz Hrvatske, inače prvake, dobitnikeprijelaznog pehara, momčad iz Trogira(zbratimljenoga grada XI. okruga), Vinkovaca(zbratimljenoga grada X. okruga) iKorođa te tuzemne sudionike: iz BudimpešteI, Bevanda benda – Budimpešta II, Dušnoka,Kaćmara, Santova i Veleposlanstva RepublikeHrvatske u Budimpešti, pozdravio jedomaćin, gradonačelnik mjesne samoupraveLajos Verbai.S mnogima sam imao čast sresti se, stogamislim da su ove momčadi prihvatile pozivzato što su se dobro osjećali u našoj sredini.Nadam se da će se pridošli novi prijateljišporta i ubuduće, nagodinu rado odazvatipozivu na turnir. Ova športska prigodaistovremeno glasi o športskom natjecanju iprijateljstvu. Naime, kako sam i prošlihgodina imao prilike pratiti ta zbivanja, nanašim športskim terenima odvijala se ozbiljnai žestoka borba, na razini prave hrvatskenogometne igre. U zadnje vrijeme ovajšportski događaj ujedno je povod da se spijetetom sjetimo zajedničkog nam prijatelja,bivšega hrvatskog zastupnika našega okrugaStipana Pančića, stoga vas molim da muminutom šutnje odamo zasluženu čast. StipanPančić mnogo je učinio i pridonio razvojudobrih odnosa i prijateljstva dvaju susjednihnaroda, Mađara i Hrvata, zato mi u mjesnoj ihrvatskoj samoupravi smatramo da se ovašportska tradicija, pod njegovim imenom,nastavi – rekao je poželjevši uspješno natjecanjegradonačelnik Lajos Verbai.Uime Hrvatske samouprave grada Budimpeštei hrvatskih samouprava na Majdanu,Novom Budimu i ostalih zajednica (XIII. i V.okrug), te hrvatske tvrtke Agrokor koje susudjelovale u organizaciji i financiranjuovogodišnjeg turnira, nazočne momčadipozdravila je i predsjednica Anica Petreš-Németh: Želim vam izraziti našu dobrodošlicui hvala gospodinu gradonačelniku nasrdačnim uvodnim riječima. Koristeći seprilikom, ujedno bih željela posebno pozdravitigoste iz Republike Hrvatske, točnijezamjenika gradonačelnika grada Vinkovaca,gosp. Željka Ilića, predsjednika Vijeća mađarskenacionalne manjine grada Vinkovaca,gosp. Jánosa Káposztu, predstavnika naseljaKorođa, s velikom ljubavlju roditelja izSantova, Stipana Pančića, koji je i lani bionazočan na turniru posvećenom njegovu sinu,našem dragom prijatelju, kolegi u školi ikolegi u samoupravnim djelatnostima međuHrvatima. Okupljenu momčad i goste takođerje pozdravio i otac Stipana Pančića koji jeizrazio svoje osobito zadovoljstvo i čast štomože sudjelovati na ovome športskom događaju.Kako je rekao, to ujedno svjedoči oodavanju poštovanja njegovome jedinom sinukoji je činio za hrvatstvo na prosvjetnom,kulturnom i športskom polju, na koga su oni,s majkom zajedno, veoma ponosni. Naukrašenom stolu, među peharima nalazila se isvijeća sjećanja koja je gorjela od početka dokraja nogometnog natjecanja. Kako je StipanKovačev priopćio, natjecanje će se odvijati nadva usporedna terena, što je značilo da će naterenu „A” zaigrati Korođani, Santovci,Dušnočani i budimpeštanska Bevanda bend, ana terenu „B” Budimpešta I, Veleposlanstvo,Trogir i Kaćmar. Tako je uza športske suceTibora Feketea, Dominike Megyeri i poslijepomoćnog suca Branka Kovača otpočelonogometno natjecanje. Na terenu „A” u prvojskupini se nadmetala momčad iz Korođa iSantova, a na terenu „B” natjecali su seBudimpešta I i Veleposlanstvo. Dok su trajaleutakmice, u prostranom i krasnom vrtnomozračju Doma narodnosnih samouprava icivilnih udruga na Majdanu, pripremalo se zaugošćavanje naših športaša, uza zaslužneporcije paprikaša, i zahlađeno „pivce zaživce”. Našla se tu i Matina harmonika, pa jejeknula i pokoja naša omiljena narodna.U popodnevnim satima, oko četiri,završetkom nogometnih natjecanja, došlo jedo svečanog čina predaje osvojenih mjestaodnosno pehara. Predsjednica Anica Petreš-Németh, na temelju konačnih odluka sudaca,obznanila je postignute rezultate. Prvo mjestos prijelaznim peharom ovoga puta pripalo jepobjednicima iz Dušnoka, drugo uz peharosvojila je momčad iz Trogira, a treće mjestopripalo je momčadi Budimpešte I. Uručena jeposebna nagrada – također prijelazni pehar –obitelji Pančić, a za najšportskiju igrumomčadi Bevanda benda.Ovogodišnji nogometni Državni turnir„Stipan Pančić” u odnosu na prošlu godinuproširen je s dvije momčadi. Čestitke pobjednicimai svim sudionicima uputio je predsjednikHrvatske manjinske samouprave X.okruga Mate Filipović, koji je svakoj momčadipoklonio nogometnu loptu. Nadmetanjeje završeno, a druženje nastavljeno u spomenutomvrtu.Marko DekićFoto: Kričković17. lipnja 2008. 15

HRVATSKI GLASNIKNatječajNeprofitno poduzeće Croatica Kft.raspisuje natječaj zaupošljavanje revizora knjigovodstvas odgovarajućom stručnom spremom,od 1. srpnja 2008.Prijave slati na sljedeću adresu:Croatica Kft., 1396 Budapest, Pf. 495,Nagymező utca 49.ZAGREB – Vlada Republike Hrvatske,njen Ured za nacionalne manjine u suradnjisa Savjetom za nacionalne manjine RepublikeHrvatske od 19. do 21. lipnja organizirameđunarodnu konferenciju o prekograničnojsuradnji nacionalnih manjina naBrijunima. Konferenciji će sudjelovatimnogobrojni domaći i strani predavačimeđu njima i predstavnici vladinih tijelazaduženih za manjinsku problematiku izAustrije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore,Češke, Italije, Kosova, Mađarske, Makedonije,Rumunjske, Slovačke, Slovenije,Srbije.Nogomet – EURO 2008Hrvatska ostvarila plasmanu četvrtfinaleNakon što je hrvatska nogometna reprezentacijau skupini B Europskoga prvenstva,koje se održava u Austriji i Švicarskoj,pobjedama protiv Austrije 1 : 0, Njemačke2 : 1, već prije trećeg kola i susreta s Poljskom,koju je pobijedila s 1 : 0, uvjerljivoosigurala prvo mjesto u skupini s maksimalnihdevet bodova i ostvarila plasman učetvrtfinale, u petak, 20. lipnja, u Beču ćeza suparnika imati drugoplasiranu Turskuiz skupine A.Strijelci za Hrvatsku bili su: Modrić (11-ac,Hrvatska–Austrija), Srna i Olić (Hrvatska–Njemačka) i Klasnić (Hrvatska–Poljska).Poredak – B skupina1. Hrvatska 3 3 – – 4–1 92. Njemačka 3 2 – 1 4–2 63. Austrija 3 – 1 2 1–3 14. Poljska 3 – 1 2 1–4 1Četvrtfinalni parovi:19. lipnja Basel: Portugal–Njemačka,20. lipnja Beč: Hrvatska–Turska,21. lipnja Basel: Nizozemska–D2 i22. lipnja Beč: Španjolska– C2.Narodnosna narodopisna konferencijaU suorganizaciji Bačko-kiškunske županijske samouprave i Narodnosne zaklade Bačko-kiškunskežupanije, u Baji se 19–20. lipnja priređuje VII. međunarodni narodnosni narodopisni znanstveni skup snaslovom Narodnosne tradicije na području između Dunava i Tise. U četvrtak, 19. lipnja, u županijskomeNarodnosnom domu u Baji, u 9 sati sudionike će pozdraviti Sándor Rausch, dopredsjednikžupanijske skupštine, a skup će otvoriti János Bárth, predsjednik Narodnosne zaklade Bačkokiškunskežupanije. U okviru znanstvenoga skupa o tradicijama narodnosnih zajednica naspomenutom području, prvoga dana u popodnevnom programu naznačene su i tri teme o bačkimHrvatima: Zoltan Feher (Baćino) održat će predavanje o molitvi zornici rackih Hrvata u Baćinu, MišoMandić (Čavolj) o crkvenom redu sjedenja bunjevačkih Hrvata u Čavolju, a gostujući predavač izVojvodine István Silling izlagat će o ponjavci, ženskoj tkanini šokačkih Hrvata koja se nosi u crkvu.Znanstveni skup završava u petak, 20. lipnja, prijepodnevnim izlaganjima, s daljnjim zanimljivimtemama. Kao što je bilo i prijašnjih godina, očekuje se da će sve znanstvene studije biti objelodanjenei u obliku prigodnog izdanja.GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Branka Pavić-Blažetin, tel.: 72/435-416, e-mail: branka@croatica.hu, NOVINARI: Stipan Balatinac (zamj. gl. i od. urednika), tel.: 79/454-614, e-mail: baltinac@croatica.hu,Bernadeta Blažetin, tel.: 93/383-034, e-mail: beta@croatica.hu, Timea Horvat, tel.: 94/315-479, e-mail: tiho@croatica.hu, LEKTOR: Živko Mandić, tel.: 1/256-0765, e-mail: zsivko@croatica.hu ADRESA:1065 Budapest, Nagymező u. 49. Tel./Fax: 1/269-2811, tel.: 1/269-1974, e-mail: glasnik@croatica.hu – ZA POŠTANSKE POŠILJKE: 1396 Budapest, Pf.: 495. OSNIVAČ: Savez Hrvata u Mađarskoj. IZDAVAČ:Croatica Kht. RAVNATELJ: Čaba Horvath. List širi posredstvom Mađarske pošte, na osnovi pretplate na žiroračun: CITIBANK Rt. 10800014-30000006-10612032, redakcija Hrvatskoga glasnika i alternativniširitelji. Pretplata na godinu dana iznosi: 5200,– Ft. List pomaže Javna zaklada za nacionalne i etničke manjine u Mađarskoj. Rukopise, fotografije i crteže ne čuvamo i ne vraćamo. TISKARSKAPRIPREMA, TISAK: CROATICA Kht., 1065 Budapest, Nagymező u. 49. HU ISSN 1215-127019. lipnja 2008.