34. broj 29. kolovoza 2013.

TJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJGodina XXIII, broj 34 29. kolovoza 2013. cijena 200 Ft„Mejaši” naII. Međunarodnomglazbenom festivalu„Martince”Baština, prilogHrvatskoga glasnikaI–VIII.Hrvatska–Pag–Vlašići–„Zavičaj”Državni tabori hrvatskogajezika i kulture u Vlašićima2013.Foto: Branka Pavić Blažetin

2 29. kolovoza 2013. HRVATSKI GLASNIKKomentarHrabriti, poticati javnu uporabumaterinskoga, hrvatskog jezikaNajnovije izvješće pravobranitelja temeljnih prava o ostvarivanjuzajamčenih prava na uporabu narodnosnih jezika,koje je objavljeno u srpnju ove godine, u najmanju rukuukazuje na žalosno stanje postojećih uvjeta u praksi, oduporabe narodnosnih jezika u javnoj upravi na mjesnoj iregionalnoj razini do uporabe kod raznih organa vlasti, nasudovima, u kaznenom i građanskom procesu, ali i u djelovanjunarodnosnih samouprava i tijekom obavljanjajavnih poslova.Na temelju provedenog ispitivanja i zaključaka pravobranitelja,općenito se može zaključiti da unatoč postojećimzakonskim okvirima, odnosno propisima, nema odgovarajućihuvjeta za ostvarivanje jezičnih prava, nema potrebnihobrazaca, ni odgovarajućih ljudskih resursa, konačno nitiodgovarajućih sredstava za njihovu provedbu. Uostalom, uizvješću se ističe i mišljenje Hrvatske državne samouprave,koja smatra da se u postojećem društvenom okruženjuostvarivanje većine jezičnih prava narodnosti u praksi činiutopijskim.Kao najveći razlog, prema odgovorima ispitanika u izvješ -ću, ističe se da nema izražene potrebe, nema poticaja ni sastrane građana ni sa strane narodnosnih samouprava. Topotvrđuje i djelovanje narodnosnih samouprava koje se uvrlo ograničenom broju koriste pravom na uporabu narodnosnihjezika. Neznatan je čak i broj onih narodnosnihsamouprava koje dvojezično, ili samo na narodnosnomjeziku vijećaju, donose odluke, pišu zapisnike sjednica,Odgovor na pitanja, koja je mjesnim samoupravama, up -ravnim jedinicama na regionalnoj razini, te državnimnarodnosnim samoupravama, ali i drugim organima vlastipostavio pravobranitelj temeljnih prava, vrlo je znakovit, aujedno ukazuje na bit nimalo jednostavnog, dapače, vrlosloženog pitanja, a on najčešće glasi ovako: ne, nije sepokazala potreba, nije izražena potreba sa strane građana,sa strane narodnosnih samouprava.Pravobranitelj temeljnih prava zaključuje: „U onim naseljimagdje je jezik vođenja, upravljanja poslovima većdesetljećima mađarski, očigledno se ni onda ne javljapotreba za uporabom narodnosnog jezika sa strane građana,iako bi ona bila važna u pogledu očuvanja njihovaidentiteta. Stoga bi bilo potrebno da mjesne samouprave usuradnji s narodnosnim samoupravama i same „hrabre”,djelatno pomažu upravljanje poslovima na narodnosnomjeziku.“ Očito da su deklarirana prava jedna stvar, a njihovoostvarivanje u praksi posve druga.Narodnosne samouprave konačno moraju dorasti zadaćamakoje su im utvrđene Zakonom o pravima narodnosti iz2011. godine, „boriti” se za ostvarivanje jezičnih pravasukladno mjesnim realnostima. Konačno, zaštita, očuvanje,njegovanje i razvijanje materinskog jezika, ponajprijeovisi o poticanju na uporabu jezika izvan obitelji, škole,narodnosnih priredaba, u javnom životu: pisanjem zapis -nika, odlukama, oglasima, nazivima naselja, ureda, ustanova,ulica, osiguravanjem odgovarajućih obrazaca nahrvatskome jeziku, zapošljavanjem javnih djelatnika spozna vanjem hrvatskoga jezika.Možda nam se u postojećem društvenom okruženju to do -ista čini utopijom, ali ništa od toga nije neostvarivo, ponajprijeovisi o nama samima, o našoj zrelosti, odlučnosti izalaganju.S. B.Nova školska godina, sbrojnim novinama, čeka iškole u kojima se u Ma -đarskoj odvija nastavahrvatskoga jezika i književnostikao predmeta iliu vidu dvojezičnosti. Uokviru pojma „kulturneautonomije”, vrhovno po -litičko tijelo Hrvata uMađarskoj, zasada, održavateljje dviju školskihustanova, jedne u Santo -vu, druge u Pečuhu. Prigodna svečanostotvorenja nove školske godine upečuškome Hrvatskom vrtiću, osnovnojškoli, gimnaziji i učeničkom domu„„Glasnikov tjedan”Podaci čine tek vanjski kostur djelovanjaspomenutih školskih ustanova,koje su sa svojih šestotinjak polaznikatemelj opstanka Hrvata u Mađarskoj.Što i kako će „svoju” djecu uputiti naput „hrvatstva”, ovisi o njima, njihovuvodstvu i djelatnicima, i o politicinjihova uzdržavatelja HDS-a.«Miroslava Krleže» priređuje se unedjelju, 1. rujna, za školsku godinu2013/14. upisalo se dvadeset i šestprvaša. Svečano otvorenje nove školskegodine 2013/14. u santovačkomeHrvatskom vrtiću, osnovnoj školi iučeničkom domu bit će također 1.rujna, s početkom u 17 sati. U narečenuHDS-ovu ustanovu za novu školskugodinu upisalo se dvadeset i dvaprvaša. U pečuškoj ustanovi uskoropočinje izgradnja suvremenog vrtića,za što je još proljetos dobiveno putemnatječaja 120 milijuna forinti, te obnovadvorišta, za što su dvije vlade, ovihdana, preuputile svaka po 10,5 milijunaforinti na HDS-ov račun. Ovi podacičine tek vanjski kostur djelovanjaspomenutih školskih ustanova, koje susa svojih šestotinjak polaznika temeljopstanka Hrvata u Mađarskoj. Što ikako će „svoju„ djecu uputiti na put„hrvatstva”, ovisi o njima, njihovuvodstvu i djelatnicima,i o politici njihovauzdržavatelja HDS-a.Početkom škol ske godineuredništvo Hrvat -skoga glasnika donosiprilog Baština, s te momDržavnih tabora hrvatskogajezika i kulture,održanih u našem „Za -vičaju” u Vlašići ma, ulipnju 2013. godine.Odlučili smo se za krajkolovoza i za početak školske godine,sa željom da ovaj broj Hrvatskogaglas nika nastavnici u školama odnesuna sate, hrvatskoga jezika, književ -nosti, narodopisa, raz -red nič kog sata, na po -pod nev na zanimanja i snjim upoznaju djecu,jer bi i to bio sastavnidio izgradnje nacional -ne svijesti njihovihpolaznika, bar po na -šem viđenju ulo ge škol -stva Hrvata u Ma đar -skoj. Naime uredništvoHrvat skoga glasnikaveć niz godina potičeodržavanje malih novinarskih radionicau okviru tabora. Ove godine zahvaljujemosvim pedagozima na pomoćipri njihovu ostvarenju, posebice EviMujić, Angeli Šokac Marković i AniciPopović Biczak, a jednako tako ivama, djeco, koji ste uzeli pero u ruke,te pisali, slikali i crtali svoje doživljaje.Nadamo se kako znate što je tobaština, i kako je dio vaše baštine itjednik Hrvata u Mađarskoj, koji nasatima hrvatskoga jezika i književ -nosti, narodopisa, kod kuće uzimate uruke. Ako ne, upoznajte svoje roditeljes Hrvatskim glasnikom, poklonitepretplatu baki i djedu za rođendan,kažite nastavnicima da biste i vi s njihovompomoći objavljivali svoje napisena stranicama VAŠIH novina.Sretan vam početak školske godine uzHrvatski glasnik, tjednik Hrvata uMađarskoj!Branka Pavić BlažetinDržavno otvorenje školske godine 2013/14.Domaćin otvorenja školske godine 2013/14. na državnoj razini jest Debrecinskireformatski kolegij, koji ove godine slavi 475. godišnjicu postojana. U unutraš -njem dvorištu spomenute ustanove u nedjelju, 1. rujna, u 16 sati novu školskugodinu svečano otvara ministar ljudskih resursa Zoltán Balog, prigodni ćegovor održati državna tajnica za obrazovanje dr. Rózsa Hoffmann, debrecinskigradonačelnik Lajos Kósa i rektor Reformatskoga bogoslovnog sveučilišta uDebrecinu dr. Károly Fekete.”

HRVATSKI GLASNIK 29. kolovoza 2013. 3AktualnoViše od 1,3 milijuna učenika započinješkolsku godinuViše od 770 tisuća osnovnoškolaca, 450 tisuća gimnazijalaca i srednjoškolaca, 130 tisućaučenika stručnih škola 1. rujna započinje novu školsku godinu. Nijednoj školi nije ukinutadjelatnost, a više njih dobivaju novog održavatelja – navodi se u obavijestiMinistarstva ljudskih resursa.Po prethodnoj procjeni, od 1. rujna većina od 1364 400 đaka, 773 800 učenika u osnovnojškoli, 216 200 đaka u gimnaziji, 244 200 učenikau srednjoj školi, te 130 200 đaka u stručnojškoli nastavlja svoju daljnju naobrazbu –izvijestilo je državno tajništvo za javnu na -obrazbu Ministarstva ljudskih resursa (Em mi).Navodi se kako se u osnovne škole upisalo 120tisuća, u gimnazije 41 600, u srednje škole 39tisuća, u stručne škole 38 700 prvaša. Narečenesu procjene dobivane temeljem podataka iz triizvora: statistički podaci opće naobrazbe školskegodine 2012/13., podaci pučanstva Sre diš -njega statističkog ureda (KSH) i podaci upisaCentra „Klebelsberg” (Klik). Napominje se dau evidenciji Pros vjetnog ureda, po javno ovjerenompopisu, Centar „Klebesberg“ održavateljje 2613 javnoobrazovnih ustanova.Podsjeća se kako je ministar ljudskih resursado 31. svibnja imao mogućnosti donijeti odlukuo ukidanju djelatnosti neke odgojno-obra -zov ne ustanove bez pravnog nasljednika, alitakva odluka nije donesena. Ministarstvoregionalnog razvoja u potpunosti ili djelomič -no u svoju nadležnost preuzima 45 odgojno--obrazovnih ustanova, od toga u potpunosti 22,a u preostalim samo agrarne sadržaje. Te ustanovei u daljnjem su pod nadležnosti Klika.Navodi se kako od 1. rujna pojedine narodnos -ne škole ubuduće su u nadležnosti državnihnarodnosnih samo uprava, te 22 odgojno-obrazovneustanove u potpunosti ili djelomičnopreuzima vjerska pravna osoba. Djelomično jepreuzeto 15 ustanova, dakle s petnaest ustanovamanje u nadležnosti Klika. Državno tajništ -vo za javnu naobrazbu naglasilo je kako, poPEČUH – U povodu Dana gradaPečuha, u gradskoj se galeriji otvaraizložba u čast slikara Zlatka Price,rođenog u Pečuhu, pod naslovom„Sve boje života”, radovi likovnekolonije u Taru 2007–2012. Spo -menuta se kolonija organizira uzasudjelovanje gradova za koje je Pricavezao svoj život, Pečuh, Samobor iTar, koji su i utemeljitelji Zakladeprocjenama, ove godine nema promjene ubroju pedagoga, 160 tisuća, ali točniji će sepodaci dobiti nakon obradbe podataka od održavateljaustanova. Po informacijama držanogatajništva, prosječna je cijena udžbenika 1206forinta, a paketa udžbenika 12 691 forinta, te usklopu toga paket udžbenika za prvaše 12 254,polaznika viših razreda 13 183 forinte. Ukup noće se podijeliti 1 124 030 paketa udžbenika.Trenutno je na popisu udžbenika 4972 naslova.U tome visokom broju jesu svi udžbenici,radne bilježnice, zbirke zadataka te pomoćniudžbenici za sve javnoobrazovne ustanove i svinaraštaji. Na upit MTI-a, po podacima jedneglavnogradske papirnice, cijena je najjeftiniješkolske torbe 13 990 forinta, najskuplje 34 990,prazna, manja pernica može se nabaviti za od560 do 3590 forinta, s pisaćim priborom najjeftinijaje 2990, a najskuplja 6490 forinta.Kemijska se olovka može kupiti za između 55i 3905 forinti, najniža je cijena šestara 455, anajviša – u priboru – 4040 forinta. Šest komadaflomastera u boji je od 305 do 460 forinta,12 bojica u priboru može se kupiti za između320 i 3290 forinta. Vodene su boje u priboru odšest komada od 625 do 3995 forinta, isto tolikovoštanih pastela može se nabaviti za od 295 do2995 forinta, a tempera je u istoj količini 1435forinta, pribor kista stoji 315 forinta, te jednostavnabilježnica može se kupiti za 75 forinta.Cijena higijenskoga pribora – plas tična čaša,plastični držač za sapun, plastična kutija za četkicuza zube, maramice za brisanje – sve toiznosi 1690 forinta, a vrećice za tjelesni pribormogu se kupiti za između 270 i 5490 forinta.Kristina GoherZLATKOPRICAsve boje života„a sokszínu életradova likovne kolonije u Taru 2007-2012„a Tari Alkotótelep gyujteménye 2007–2012Zlatko i Vesna Prica, koja između ostaloga pomaže i održavanje spomenute kolonije,mađarskih i hrvatskih likovnih umjetnika. Izložbu Zlatko Prica „Sve boje života” u Pečuškojgaleriju (Széchenyi tér) u ne djelju 1. rujna 2013. u 17 sati ,zajednički priređuju Zaklada Zlatkoi Vesna Prica, i Neprofitno poduzeće „Zsolnay Örökségkezelő”. Nazočne će pozdraviti:Ljiljana Pancirov, generalna konzulica te predstavnici grada Samobora i Tar-Vabrige, a otvoritće je Zsolt Páva, pečuški gradonačelnik. Za glazbeni se program brine orkestar Hrvatske školeMiroslava Krleže. Izložba će biti otvorena za posjetitelje do 6. listopada.STOLNI BIOGRAD – Jedinstvena seizložba priređuje u stolnobiogradskomeŽupanijskom sakralnom muzeju, kojaće biti otvorena za javnost od 31. kolovozado 8. prosinca 2013., u sklopukoje će prvi put biti izložene tri najvećerelikvije poprsja ugarskoga kralja Sv.Stjepana. Po put kulminacije 2013. spomen-godineSv. Stjepana ostvarit će senarečeni postav, o kojem su 1938. godinei sami stručnjaci samo sanjali: skupnaizložba zagrebačke, stolnobiogradskei kalačke relikvije poprsja Sv. Stje -pana. Zagrebačka je relikvija već 2001.godine bila izložena u Mađar skoj, alitri relikvije zajednički nikada. U okvirimaizložbe „Sveti kralj Stjepan” bit ćeizložena i bečka relikvija Sv. Stjepana,koja nakon osamsto godina ponovno sevraća u Stolni Biograd. Izložbu, koja ćebiti otvorena za javnost od 31. kolovoza,prati katalog u kojem će, u suradnjima đarskih i hrvatskih stručnjaka, bitipodrobni opisi i znanstveni radovi oizložbenim predmetima. Izložbu, 31.kolovoza u 10 sati, otvara predsjednikMađarske narodne skupštine LászlóKö vér, a postav predstavlja ravnateljMa đarskoga nacionalnog muzeja Lász -ló Csorba. Svečano otvorenje završavase zajed ničkim prigodnim koncertomansambla «Énekmondó» i polaznikaGlazbene škole «László Hermann».BUDIMPEŠTA – Svečanost otvorenjaškolske godine 2013/14. u budimpeštanskomeHrvatskom vrtiću, osnovnojškoli, gimnaziji i đačkome domu bit ćeu ponedjeljak, 2. rujna, s početkom u 8sati u predvorju ustanove. Prigodni ćese program ostvariti pod redateljskompalicom nastavnice Marijane Jakoševići Dore Grišnik. U narečenu odgojno--obrazovnu ustanovu za novu školskugodinu upisalo se dvadesetak prvaša,razrednica je Jadranka Hegedüs Geo -šić, a popodnevna odgajateljica IvettBanga.PEČUH – Prigodna svečanost otvorenjanove školske godine u pečuškomeHrvatskom vrtiću, osnovnoj školi, gimnazijii učeničkom domu «MiroslavaKrleže» priređuje se u nedjelju, 1. rujnas početkom u 17 sati u auli ustanove. Unarečenu HDS-ovu ustanovu za školskugodinu 2013/14. upisalo se dvadeseti šest prvaša, razrednica je VesnaVelin.SANTOVO – Svečano otvorenje noveškolske godine 2013/14. u santovačkomeHrvatskom vrtiću, osnovnoj školi iučeničkom domu bit će u nedjelju, 1.rujna, s početkom u 17 sati. U narečenuHDS-ovu ustanovu za novu školskugodinu upisalo se dvadeset i dva prvaša,razrednica je Marija KovačevMilanković.

4 29. kolovoza 2013. HRVATSKI GLASNIKStigla nova školska godinaŠkolska godina 2013/2014. donosi niz promjena u odgojno-obrazovnim ustanovama. Od 1. siječnja 2013. godine većinu je odgojno-obrazovnihustanova preuzela država i o njihovu djelovanju i nadzoru skrbi Centar za održavanje ustanova „Klebelsberg”.Utemeljili su se obrazovni okruzi i od rujna tekuće godine ustanove već trebaju raditi prema novim uredbama, s novim nastavnimprogramima. Od ove školske godine obvezatno je školovanje već od djetetove šeste godine, osnovne škole obvezatno trebaju nuditizanimanja do 16 sati, a postoji mogućnost i uvođenja cjelodnevne nastave. Također od ove školske godine postupno se uvodiobvezatan vjeronauk ili predmet etike, svakodnevna gimnastika, a o zapošljavanju pedagoga već odlučuju obrazovni okruzi.U narodnosnom odgoju i obrazovanju od nove školske godine narodopis će se obvezatno podučavati kao poseban predmet nanarodnosnome jeziku, a broj obvezatnih sati na narodnosnom jeziku s predmetnom nastavom jezika s četiri će porasti na pet.između 5. i 26. svibnja 2014., a usmeni između5. i 27. lipnja 2014. g.Državno mjerenje kompetencije u osnov -nim školama za 6, 8. i 10. razred organiziraUred za obrazovanje 28. svibnja 2014.Raspored školske godineU mađarskome službenom listu MagyarKözlöny objavljen je raspored školske godine2013/2014., prema kojem je prvi dan školskegodine 2. rujna 2013. (ponedjeljak), aposljednji 13. lipnja 2014. (petak). Broj nastav -nih dana u tekućoj školskoj godini bit će 180,a u srednjim i strukovnim školama redovitenastave 179. Nastava u osnovnim i sred -njoobrazovnim ustanovama započinje 2. ruj -na 2013. godine, no svečano otvaranje školskegodine u nekim je ustanovama upriličeno većprije. Školska godina traje do 13. lipnja 2014.godine, a za završne razrede gimnazije i sred -nje škole do 30. travnja 2014. Prvo polugodištetraje od 2. rujna 2013. do 17. siječnja 2014.godine. Tog će dana zatvoriti završne ocjeneprvog polugodišta, a svjedodžbe treba podijelitinajkasnije do 24. siječnja. Drugo polugodištetraje od 18. siječnja do 13. lipnja 2014.godine, a za učenike završ nih razreda sred -nje škole i gimnazije do 30. travnja 2014.godine.Jesenski odmor počinje 28. listopada izavršava 31. listopada 2013. g. (Posljednji jedan nastave prije odmora 25. listopada, a prvije dan nastave nakon odmora 4. studenoga.)Zimski odmor počinje 23. prosinca 2013.godine, a završava 3. siječnja 2014. godine.(Posljednji je dan nastave prije odmora 21.prosinca, a prvi je dan nastave nakon odmora6. siječnja.)Proljetni odmor počinje 17. travnja 2014.,a završava 22. travnja 2014. godine.(Posljednji je dan nastave prije odmora 16.travnja, a poslije odmora 23. travnja.) Osimodmora svaka ustanova može odrediti i školskepraznike za pedagoške svrhe, u osnovnojškoli pet dana, a u ustanovama srednjeg obrazovanjašest dana.Ispiti i državna mjerenjau ustanovama:Jesenske pismene mature za oba stupnja bitće 11–25. listopada 2013. Započinju s ispitimanarodnosnog jezika i književnosti.Usmeni ispiti za maturante bit će 6 –29. studenoga2013.Proljetni pismeni maturski ispiti će bitiNeke promjene u odgojno--obrazovnim ustanovamaOd ove školske godine postupno se uvodinovi Nacionalni osnovni program, odnosnona temelju njega izrađeni nastavni planovi iokvirni obrazovni programi. Prvo će biti uvedeniu 1, 5. i 9. razredu osnovne i srednješkole, a u gimnazijama sa šest godišta u 7.razredu. Prema zakonu koji je na snazi, odove školske godine odgojno-obrazovne ustanoveza učenike obvezatno trebaju nuditirazna zanimanja do 16 sati, odnosno organiziratidežurstvo do 17 sati. Prema novom zakonuo javnom obrazovanju, osnovne škole trebajuorganizirati svoje obrazovne i odgojneprograme tako da zanimanja traju najmanjedo 16 sati na kojima djeca obvezatno morajupribivati, međutim zakon daje mogućnost nato da roditelj preda zahtjev da dijete dobijedozvolu na odsutnost s popodnevnih zanimanjaako ustanova ne radi s programom cjelo -dnevne nastave. Premda novi zakon o javnomodgoju ne određuje status popodnevnogboravka škole u okviru svog programa, moguto organizirati u okviru zanimanja do 16 sati.Od ove se školske godine uvodi svakodnevnagimnastika u 1, 2. i 5, 6. razredu osnovnihškola, te u 9. i 10. razredu srednjoškolskihustanova. Prema zakonu, ako učenik aktivnosudjeluje u raznim izvannastavnim športskimaktivnostima, od pet obvezatnih sati tjelesnogodgoja s dva može izostati ako službenopotvrdi drugu aktivnost. Od ove školske godineće se postupno uvesti obvezatno učenjevjeronauka ili etike (može se birati), uvodi seu 1. i 5. razredu osnovne škole, odnosno u 7.razred u gimnazijama sa šest godišta.Prema novom zakonu, ako dijete ima višeod 50 neopravdanih sati izostanka s nastave,Skrbnički organ može pokrenuti prekidanjeisplate dječjeg doplatka ili socijalne pomoći.Od nove školske godine postupno se uvodebesplatni udžbenici, od tekuće školske godinebesplatne udžbenike mogu preuzeti učeniciprvog razreda, a u ostalim razredima oni učenicikoji zbog socijalnog statusa i drugih razlogaimaju pravo na to.beta

HRVATSKI GLASNIK 29. kolovoza 2013. 5Mađarsko kazalište, vesprimsko Kazalište Petőfi, sudjelovalo na 2. festivalu Miroslava Krleže u ZagrebuKrležino djelo povezuje sredine u kojima je živioSto dvadeseta godišnjica rođenja hrvatskoga književnika i enciklopedista Miroslava Krleže (1893–1980) proslavljena je početkomsrpnja u Zagrebu održavanjem 2. festivala Miroslava Krleže što ga je potaknuo Goran Matović sa suradnicima. Mnogi su novinaraš taji ponovno čuli i mogli vidjeti Krležinu vilu na Gvozdu koji je danas Memorijalni prostor Miroslava i Bele Krleža, u prelijepom,ugodnom parku zvanom Tuškanac. Moglo se pogledati filmove o Krleži, čuti njegove Balade Petrice Kerempuha u izvođenjuhrvatskih glumaca. Na izložbi, koja traje u Muzeju grada Zagreba do 1. rujna, mogu se razgledati portreti na kojima su liceknjiževnika ovjekovječili hrvatski slikari od Ljube Babića, Josipa Vanište, Rudija Labaša, Zlatka Kauzlarića Atača, Ivana LackovićaCroate, te skulpture Antuna Augustinčića, Ivana Lesiaka, Mire Vuce, do velebnog kipa koji je izradila kiparica, akademkinja MarijaUjević Galetović. Jedan je njezin Krleža postavljen na Tuškancu u Zagrebu, a isti takav je i u Budimpešti.Prvi put je u glavnome hrvatskom gradugostovalo mađarsko Kazalište Petőfi, a usklopu 2. festivala posvećenoga Krleži izvelisu dramu „U agoniji”. Ta je psihološka dramajedna od tri najpoznatija Krležina djela izglembajevskoga ciklusa, uz drame „GospodaGlembajevi” i „Ledu”. Gostovanje mađarskogakazališta velik je korak u povezivanju dvijususjednih zemalja. Ideja vodilja i ovoga festivalajest oživjeti kontakte i povezati sredine ukojima je živio i stvarao Miroslav Krleža.Podsjetimo, Krleža kao istaknuti hrvatskipisac i jedan od stupova hrvatske književnosti20. stoljeća, važan je i Mađarima, s obziromda je dio svojih mladenačkih godina proveona školovanju za kadeta u Pečuhu.– Krleža se vraća na mjesto koje mu i pripada.Zagrepčani i Hrvati oduvijek voleKrležu, a koliko je on važan Mađarima, pokazujei činjenica da su njegova djela obvezatnaliteratura u školama, rekao je VladimirStojsavljević, pomoćnik hrvatske ministricekulture uz premijernu izvedbu drame „U agoniji”Kazališta Petőfi održanu u zagrebačkomeHistrionskom domu. Najveća zasluga štoje mađarsko kazalište došlo u Zagreb i naKrležin festival pripada Kati Franković, organizatoricii koordinatorici mađarskoga prog -rama na čijoj su premijeri bili i predstavniciVeleposlanstva Republike Mađarske u Hrvat -skoj.Krležino djelo danas otkrivaju mladi na -raš taji, upoznaju pisca kojega krasi vrstan stilpisanja, jasno izražavanje, upoznaju pozornogkritičara građanskoga društva nakonraspada K. u. K. monarhije, komentatoraraspada moćnih obitelji u srazu sa siromašt -vom i promjenama društvenih slojeva, ali ipsihološkoga komentatora koji sjajno ocrtavaemotivna stanja likova u svojim dramama iromanima. Krležine drame „Gospoda Glem -bajevi”, „U agoniji” i „Leda” igrale su se nabrojim kazališnim pozornicama još za umjetnikovaživota, a kajkavske pjesme „BaladePetrice Kerempuha”, uz „Povratak FilipaLatinovicsa” i „Baraku pet be” i ostale, bili suobvezatna školska lektira u srednjim školama.Za Krležina djela uvijek se govorilo da su naneki način „teška” za shvaćanje, da treba po -znavati društveni i politički kontekst sredine ivremena na koje se radnja odnosi.Danas Zagreb ima Sljeme i ima jednu spiritualnuartističku planinu. Ta druga planina,to je Miroslav Krleža, govori Goran Matović,idejni autor i ravnatelj Festivala MiroslavaKrleže. A književnik Igor Mandić navodikako je Krleža „neodvojiv od zagrebačkihveduta, pisac melankoličnih ugođaja i velikiosamljenik na vjetrometini. Krleža daje Zag -rebu jedan osebujan i neponovljiv ton, maštovitostvizionara i strast rođena buntov nika.Tko ulazi u Krležino djelo, ulazi u djelo kojestalno sebe negira: ono je slika slobode”.Sjajno su u Krležino djelo ušli mađarskiglumci u drami „U agoniji” napisanoj 1928.godine, a čiji je treći čin Krleža nadopisao1962. godine. Kako je sam priznao šest godinaposlije u svome dnevničkom zapisu – bezuspjeha. Nije bio zadovoljan svojim pokušajemobrane Križovca.Unutarnji nemir i psihološko preispitivanjeLaure Lenbachove, glavnoga ženskogalika zapletenoga u ljubavnom trokutu izmeđumuža i ljubavnika, dojmljivo i ljupko utjelovitaje lijepa Kitty Kerri. Radnja se događa usamo nekoliko noćnih sati tijekom 1922.godine. Propada austro-ugarska građanskaklasa, a u kolopletu društvenih previranja jesui emocionalni lomovi, vojnička hladnoćaLaurina muža baruna Lenbacha, naprasitogaalkoholičara kojega igra glumac Tibor Gás -pár. Laura shvaća kako je zauvijek izgubljennjezin brak s barunom, a potom su sva njezinaočekivanja i potreba za ljubavlju okrenutaKitty Kerri, Tibor Gáspár i Pál Oberfrankprema advokatu Križovcu, njezinu ljubavniku,36-godišnjem gospodinu koji je poznat podobrom stilu odijevanja i s mnogo manira. Ustrastvenoj raspravi o osjećajima izmeđuLaure i Križovca Laura shvaća kako i tajgospodin u dobro skrojenu sakou dolazi iztoploga kreveta ljubavnice, a u tom inkrimiranomKrižovčevu liku dojmljivo dobro snašaose glumac Pál Oberfrank. Scena s leptiricomkoju Laura ubija u drugom činu drame pojačavadojam kako je ona spremna ići do kraja.Ona shvaća kako je sve oko njih iluzija, ashrvana prijevarom i nemoralom, oduzima siživot. Upleteni u agoniju troje glavnih glumacajesu i Eszter Terescsik u ulozi groficePetrovne, Loon Toth kao gluhonijemi prosjaki Krisztina Peti kao Marija.Kolika je popularnost Krležinih drama uHrvatskoj, govori podatak da je Krleža najizvođenijiautor u 140 godina postojanjaHrvatskoga narodnoga kazališta u Varaždinu.Tamo je izvedeno ukupno dvadeset premijeraKrležinih tekstova, a i mađarski glumci ikazalištarci pogledali su predstavu „Tri kavaljerafrajle Melanije”, kao tu dvadesetu premijeru.Krležinim festivalom svi dobivamo,kažu neki komentari. Bavimo se ne samoonom starom Europom u promjenama nego iovom novom EU, čijom je članicom poslala iHrvatska, i to upravo na dan otvorenja ovogafestivala.Dorotea Jendrić

6 29. kolovoza 2013. HRVATSKI GLASNIKUoči parlamentarnih izbora 2014. godineSamo se narodnostimoraju registriratiPEČUH – Udruga mladih Poljaka iz Pe -čuha, 12–13. rujna organizira multietničkukonferenciju radi doprinosa širem upoznavanjuprošlosti i stanja narodnosnih zajednica.Najvažniji je zadatak konferencije predmetrazmatranja korijena o narodima i narodnostimaSrednje Europe te aktualna pitanja usvezi s narodnostima u Mađarskoj. Konfe -rencija se održava s potporom Državne poljskesamouprave i Ministarstva ljudskihresursa. Plenarna izlaganja bave se temom:pojam naroda i narodnosti u Mađarskoj unovom i modernom vremenu te preuzimanjeuloge samouprava i države. Ostali tematskikrugovi konferencije bave se temama: konfliktii razmjena mišljenja danas, povijesni ikulturni elementi nacionalnog identiteta,materinski jezik i identitet: knjige, knjižnice,mediji, upotreba kulturnoga nasljeđa,starosjedilačke i migrantske narodnos ti, kulturnii znanstveni institucionalni sustavnarodnosti, civilna mreža, kooperacija ifinanciranje, modeli autonomije u Srednjoj iZapadnoj Europi te političko predstavništvo,samoupravni sustav i narodnosna prava.Čavoljski kružok za poznavanjedomovine slavi obljetnicuU čovjekovu životu lijepa je i sjajna postaja obljetnica rođenja, pogotovo ako je okrugla!Do takve je obljetnice došao i naš Čavoljski kružok za poznavanje domovine i mjesta.Mi Bačvani među prvima smo birali taj put. Čavoljci su 1958. školske godine razvilizastavu, te kročili putem u službi nacionalne samosvijesti. Neprekidnost je s pod -mlatkom desetljećima bila osigurana. Nastavnički se zbor kao jedan uključio u naš novipoticaj. Djeca su se rado postala članovi kružoka. To je značilo ugled, priznanje. Našaje djelatnost bila svestrana. Rad na mjesnoj povijesti pokriva velik rad mnoštva ljudi.Uživali smo i potporu roditelja te seoskih čelnika. Smatram se sretnim čovjekom što sammogao biti kod kolijevke domaćeg pokreta za poznavanje domovine – na samom po -četku – gdje sam se obvezao za cijeli život. Tako je uz moje posredovanje duh togameđu prvima mogao stići i u Čavolj, pa smo postali članovi mreže državnog pokreta.Etnograf, akademik i parlamentarni zastupnik dr. Gyula Ortutay objavljuje osnivanjeDržavnog pokreta za poznavanje domovineNa parlamentarnim izborima iduće godinena državne liste narodnosti mogu glasovatisamo oni koji se upišu na popis birača.Registracijom birača prekograničnih Ma -đara već su započele pripreme za parlamentarneizbore koji će se održati sljedeće godine,u svezi s time iskrslo je već nekolikonesporazuma. Jedan od njih je da se svimađarski birači moraju prijaviti na popisbirača. Međutim o tome nema ni riječi, prijavana popis birača, kao uvjet sudjelovanjana izborima, propisana je samo za mađarskedržavljane bez stalnoga prebivališta uMađarskoj. Istovremeno se na popis biračamoraju prijaviti i pripadnici narodnosti uMađarskoj, ali na jedan drugi, na popisnarodnosnih birača, onda ako žele glasovatiza narodnosne kandidate. Sljedeće godinedržavnu listu mogu postaviti ne samo strankenego i narodnosti (državne narodnosnesamouprave, op. a.). Svakoj se narodnostiotvara mogućnost osvajanja jednog narodnosnogmandata, na način da se najprijezbrajaju glasovi za stranke koje dosegnuprag od pet posto i glasovi narodnosnih lista.Ta se brojka dijeli s brojem mandata koji semogu osvojiti na državnim listama (93), atako dobiveni rezultat dijeli se s četiri. Takose utvrđuje povlaštena kvota, koja je uvjet zaosvajanje narodnosnog mandata. Ako to neuspije, onda voditelji lista mogu sudjelovatiu radu Parlamenta kao predstavnici (glasnogovornici)narodnosti, samo s pravom vijećanja,a bez prava glasa. Registri narodnos -nih birača bit će otvoreni od 1. studenoga2013. godine. Već 1954. u Zavodu za narodnu prosvjetusudjelovao sam dvotjednom tečaju usavršavanjana kojem je bilo riječi i o organiziranjukružoka. U svome radu uvijek sam tražiomogućnost suradnje sa znanstvenim i društ -venim organizacijama, zajednički rad s istaknutimosobama na polju poznavanja domovine.Kakav proces u organizacijskim ok virimaDomoljubne narodne fronte (Haza fias Nép -front), rastući život povijesnih refleksa nacijepod teretom punim borbe! Poštivanje proš -losti i ljubav prema povijesti prirodan je diomog života. U prvim vremenima dugo godinabio sam pozvani član državnog vodstva.Iskustvima sam se mogao koristiti za vrijemedok sam bio predsjednik županijske udruge uBačkoj (1968–1993, s prekidom). U momerodnom selu sve je po starom, i danas samaktivan član. Za Državnu akademiju za poznavanjedomovine već nemam snage, doksam je imao, sa suprugom smo zajedno obilazilizemlju od Šoprona do Sárospataka. Prijeakademije odlazili smo na državne konferencijeza poznavanje domovine.U godini jubileja ne samo da priliči negoje obvezatno osvrtanje, sjećanje! Brzo zaboravljamo.Pedeset i pet godina. U životu čo -vjeka to nije dugo vrijeme, ali u životu čavoljskogpokreta bogatom uspjesima jedan život -ni vijek nije malo!Jubilej je istaknut trenutak vremena! Onizražava koliko su današnjici važni pređi i vrijednostikoje su oni stvorili. Duhovno okupljasve one suzavičajnike među kojima je imeČavolja poveznica. Tom su prigodom zajednooni koji slave i slavljenici, koji radosno uzimajuu zagrljaj prošlost, dijele ono što boli, izahvalno s poštovanjem odaju čast pred uspomenomonih kojih više nema.Rujan 2013. bit će mjesec prisjećanja!Skromno, ali ponosno za to ćemo stvoritiforum, naći podupiratelje. Pokrenut ćemo!Krug prijatelja za poznavanje domovine1996. pokrenuo je izdanja za očuvanje vrijednostipod nazivom „Čavoljske mjestopisnebilježnice”. Kao 12. broj spomenutog izdanjaza ovu prigodu pod nazivom „Čavoljski kružokza poznavanje domovine slavi obljetnicu”napravljen je presjek 55 godina čavoljskogpokreta za poznavanje domovine i mjesnepovijesti, s izborom, u obliku kronike. Izdanjepripremljeno za tisak, s mnogo priloga, fotografija.Nadam se da će ovo uređeno izdanje,koje nosi poruku, u Čavoljcima i njihovimsimpatizerima pobuditi mnogo dragih uspomena.

HRVATSKI GLASNIK 29. kolovoza 2013. 7utemeljenju naselja, obnovi crkve, te bogaćenjuzemlje nakon Osmanlijskog Carstva.Njima sam želio odati počast i postaviti imspomenik.Čovjek je sretan onda kada osjeća da njegovrad smatraju važnim, kada računaju nanjega.U životu čovjeka ima takvih postaja, dokojih došavši, u njima stane duh te se začudimoda je brzi vlak života od ploče stigao i dote postaje. Šezdeset pet godina od moje prvediplome postavile su me za nasljednika že -ljezne diplome.Može se dogoditi da putem ljepote pozivačovjek postaje dostojnim poziva „pučkog učitelja”.Volio bih vjerovati da se i sa mnomtako nešto događa ovih dana. Polako koračajućik 85. godini, osjećam da moram završitiistraživanje, za to su potrebne mlađe životnesnage. Kotač života se već okreće unazad, alisvijeća još gori! Ima podmlatka!Osim sređivanja dokumenata još ću viševremena imati za posjet unučadi, praunučadi,za iskazivanje i razmjenu ljubavi. OBITELJDr. Sándor Dömötör, stručni referent za poznavanje domovine Državnoga prosvjetnogzavoda, pozdravlja osnivanje Županijskog odbora za poznavanje domovine Domoljubnenarodne fronte Bačko-kiškunske županijeMjesto prisjećanja dio je pokreta, i to nemakar kakav dio. Zavičajna zbirka, kako minazivamo naš Seoski muzej, nova je ustanovapokreta u selu Čavolju, u održavanju Seoskesamouprave.Dogodine slavi 50. obljetnicu utemeljenja.Posjetiteljima predstavlja zajedničku sudbinutriju stoljeća u šest prostorija na površini od185 m 2 . O simbiozi gradnje kuća Bunjevaca iNijemaca koji dijele zajedničku sudbinu sMađarima, prikazuje slike o tradicionalnojkulturi nastaloj tijekom suživota.Dolaskom Mađara iz Gornje Ugarske pa -leta je dopunjena, te se tako ovdje stopilo četirinarodne kulture. Sve što se ovdje moževidjeti dar je sakupljen sa simpatičnim lokalpatriotizmomČavoljaca. Muzej je predaoetnograf, akademik dr. Gyula Ortutay.Fond knjiga o povijesti naselja u posljed -njem desetljeću u znatnoj je mjeri porastao.Evo već 65 godina kako strastveno istražujemprošlost mojega rodnog sela i podrijetla,pišem sadašnjost, i spašavam povijesno-etnografskoblago od onih s kojima živim. Mojživot prožet je znanstvenim radom. Za menese istraživanje mjesne povijesti nije odvajalood narodnosne politike.Ljudi drže da čovjek ostavlja trag zasobom na onoj zemlji gdje mu se kolijevkaljuljala. Nisam ja pozvan ocijeniti pedeset ipet godina zalaganja. To će uraditi potomstvo.Na putu ozdravljenja od teške bolesti,nikada ne prežalivši odlazak supruge, već smanje volje, ali sam osjećao da još dugujempređima, osnivačima sadašnjeg naselja, seljacimakoji su teglili sudbinu kmetova, stogasam napisao knjigu koja je popunila nedostatak,pod naslovom „Čavoljski urbar 1772”. Toje „moj labuđi pjev”. Prikazao sam kako subunjevački Hrvati – koji su osnovali naselje,kojima su se priključili Mađari iz okolnihnaselja, i kasnije Nijemci, koji su došli unutarnjommigracijom – pridonijeli ponovnomDr. Gyula Ortutay na zanimanju Čavoljskogkružoka za poznavanje domovine prilikomupisa u knjigu dojmovaje vrlo važna. Nemam neostvarenih snova,cijeloga sam života radio ono što sam volio.Marcijalevim mislima želim dobro čitanje iuranjanje u našu prošlost: „Dvostruko živiživot onaj kome je pogledati u prošlost čistaradost.”Čavolj, u ožujku 2013.Dr. Mišo Mandićnekadašnji učitelj, voditelj kružoka,vječni počasni član Državnog savezaza poznavanje domovineGosti iz glavnoga grada na zanimanju Čavoljskog kružoka za poznavanje domovinei povijesti mjesta koji je utemeljen 1958. godine. Slijeva László Tóth (stručni referentDržavnog vijeća Domoljubne narodne fronte za poznavanje domovine), dr. György Székely(sveučilišni profesor, akademik, predsjednik Državnog odbora za povijest mjesta),dr. Mišo Mandić (ravnatelj škole), dr. Sándor Dömötör (stručni referent za poznavanjedomovine Državnog prosvjetnog zavoda)

8 29. kolovoza 2013. HRVATSKI GLASNIKPješačenje u prošlostKraj posljednjega školskog sata. Iscrpljuje nas prekomjerno sjedenje u neudobnim školskim klupama, neprestano od osam ujutro svedo jedan poslije podne. Još nas i glad muči. Žurimo nazad od Trga ruža u sedmom okrugu u šesti, u Munkácsyevu, gdje nam je đačkidom. Ne treba nam više od dvadeset minuta da prebrodimo tu, ne baš zanemarivu daljinu.A sada nam je potrebno sat i više. Badava, vrijeme čini svoje, godine su odletjele nad nama! Četrdeset i pet godina je prošlo otkako smomaturirali. Baš dovoljan razlog da se opet nađemo u našoj almi mater.Zajedno poslije 45 godina, iza zgrade đačkog doma, na bivšemu malonogometnom terenu.Snimka: Ernest BarićKao ljudi zrelih godina, udobno još jednomprošetamo tim putem gdje smo nekada po -znavali svaki kutak, svaku zgradu. Orijen -tiranje nam ni sada ne čini problem, tim višeminulo vrijeme, što smo svi iznad šest iksova,s manjim ili većim tegobama, s osjetljivijimzglobovima, što nam otežava kretanje. Ali iprizor pred nama nas navodi na lagano pješačenje,na razmišljanje. Imamo što vidjeti,usporediti šezdesete godine sa stvarnošćusadašnjice!Na trgu kao da se ništa nije promijenilo.Školska zgrada izvana kao da je ista. I veleb -na crkva s dva tornja kao da je ista, odnosnočini se još privlačnijom. Neki je pogledaju iiznutra barem radi prekriživanja. Stube kodulaza zgrade gimnazije: nekad smo ih mi svakodnevnotrošili, ali se ne vidi na njima zubvremena. Uočljiva su jedino ćirilična slova nazidovima. Da, poslije razdvajanja, 1993.godine ovdje su ostali Srbi.Malo nam loše pada što naš zidni maturalnitablo ne nađemo na starijem, rangiranomemjestu. Zapravo to je red života: novegeneracije zahtijevaju za sebe sve više mjesta,pa nama pripada sve skriveniji kutak.Pješačeći prema elegantnom, vilama prepunomšestom okrugu, ovdje-ondje se zadržimo.Na svakom koraku nađemo nešto što namprivlači pozornost. Čak i jedan balkon kojinas je u ono doba podsjećao baš na onaj izVerone. S njega je našoj prijateljskoj skupinimomčića svako jutro točno u pola osammahala djevojčica naše dobi, što smo joj,naravno. uzvraćali.Mali spor je bio samo zbog toga što nismomogli odlučiti u koga je od nas zaljubljena.Poslije smo saznali o njoj da je prikovana zainvalidska kolica, naime vidjeli smo joj samogornji dio vitkog tijela...Tiho, u polutonu pjevušimo šansonupozna toga glumca Andrása Kerna: Lövöldetér: ott mindig hideg van, ott sosincs nyár,csak ősz, meg tél. (Trg Lövölde: tamo je stalnohladno, tamo nikad nema ljeta, samo jeseni zima.) Pun pogodak, što parira s našim osjećajima.Da bismo se osvježili na dugačkomputu, na terasi jednog kafića naručujemohlad no piće. Zaista smo raspoloženi kada stižemona Kodály körönd. Već nam je blizuželjeni cilj, pa i pjesma grupe Kaláka nas razveseli:Bőrönd Ödön, a köröndön, / Ül akövön... fekete színű bőröndön. Ovdašnjagolema poluokrugla zgrada nekada je pripadalasvjetsko poznatom skladatelju ZoltánuKodályu. Prisjećamo se kako ga pred ulazomčeka crni mercedes i mi to sa zanosom pratimo...Idemo dalje. Raskošne vile svugdje. Tuje i sjedište stranke vladajućih, Fidesza.Zatim Ulica Népköztársaság (danasAndrássyeva) 101: dom mađarskih novinara,nekad s preskupim, ali vrhunskim restoranomi kafićem. Sada je sve zatvoreno, čeka svoganovog vlasnika. Posve poseban ambijent uMunkácsyevoj. Tu se smjestilo Velepos -lanstvo Republike Hrvatske. Na dvorištu, gdjesmo nekoć na crvenoj šljaci, u totalnoj prašiniigrali nogomet, danas stoji pravi engleskivrt, s prvoklasnom tratinom (travnjakom).Iznutra je ta raskošna vila obnovljena, tepostala još raskošnijom. Drvene joj stubesada kao da ne škripe. Prostorije su se proljepšale.U podrumu, u nekadašnjoj đačkojblagovaonici smješten je konzulat. Na prizemlju,gdje su nekada stanovale djevojke,diplomati obavljaju svoj posao. Na katu, gdjesu u ono doba spavali dečki, i to više od desetosoba u jednoj sobi, također su diplomatskerezidencije. Domaćini, djelatnici Velepos -lanstva, s razumijevanjem prate naše beskrajnepriče. Spominjemo im kakav je bio naškomfor tamo: mi dečki nismo imali toplevode na katu kada su se dolje kupale djevojke.Za našu tjelesnu čistoću služili su bonovikoje smo dobili za ulaz u javno kupališteSzéchenyi.Međusobno, dakako, i spletkarimo. O na -šim ljubavnim pokušajima, o prvim poljupcimau đačkome domu. Gledamo jedini tv-programu zamračenoj društvenoj sobi. Neki separovi zbližavaju. Odjednom neudana odgojiteljicazrelih godina pali svjetlo, i parovi sehitno razilaze, kao da se ništa nije dogodilo...Davno je to bilo, još u prošlom stoljeću,od 1964. do 1968. godine. Imamo što pričati inatrag na putu, pa i na izvanrednom satu bivšegrazreda. Našim pričama nema kraja, samoovome napisu...Josip MihovicTrenutak za pjesmuIgor ŠipićSPOMENIK – „HRVATSKA“ 1Knin na Dan domovinske zahvalnostiČekamo Spasitelja našegaIsusa KristaPonovno na svom mjestuTamoGdje treba bitiUpaliti Svjetlo životaDjevičanstvoVeliku kozmičku MaticuMalu zemaljsku KućuU koju se ulaziI izlaziNapušta svoja ognjištaVraća seZaustavitiI statiKazatiDosta!Ovo je moja zemljaLižnjan, 5. kolovoza 2013.1 Pred crkvom Sv. Janje (Agnesa) u Me dulinunalazi se kameni kip „Hrvat ska“, u liku Bogo -rodice s Dje tetom.

HRVATSKI GLASNIK 29. kolovoza 2013. 9Shodišće ognjogascev,vojske i carinarov kod Peruške MarijeOvo ljeto su prve julijske nedilje nanovič skupadošli hodočasniki,ognjogasci, vojniki i carinari kod Peruške Marije na hvalodavanje.Prilikom ovoga jubileja za glavnoga pokrovitelja smo imali dr. CsabuHendea, ministra obrambe u Ugarskoj, ter isto tako i BertalanaHarangozoa, peljača Vladinoga ureda. Za glavnoga celebranta je pozvanTibor Berta, pukovnik, biškupski ovlašćenik od Ugarske katoličketaborske biškupije. Nažalost, ministar nije mogao biti nazočan, jer jeimao drugu obavezu, ali poslao je pismo, koje je pročitano pred svetommašom. Na svetoj maši su bili vjerniki iz sela i cijele krajine još iiz inozemstva. Četrnaest društav je bilo u svečanom mimohodu s vlaš -ćimi zastavami. Koncelebriranje je bilo na tri jeziki. U svojoj prodikije glavni celebrant istaknuo da u našem žitku moramo na tom putuhodati, koga nam je Jezuš odredio. Važno je da ćutimo dobrotu i vjerui da nosimo svoj križ ter teret. – U misecu majušu sam bio u Lourdesuna medjunarodnom shodišću vojske i ovde smo većimi ki smo bili tote,ali mislim, da se ovde isto tako ćutimo, kot u toj dalekoj zemlji. I ovdesmo skupa Ugri, Hrvati, Nimci, Sloveni, tako da smo svi brati jedandrugomu, iako ne razumimo sve jezike, ali u Kristušu smo jedni, i to jenajvažnije – je rekao Tibor Berta. Pri svetoj maši su položili vijencekod piljov različnih svecev i Viteški red žganoga je dao posvetiti svoježgano ko je izibrano za ovo ljeto. Novim vitezom su pak prikdani ikoniSv. Nikole. Pred blagoslovom se je vjernikom obrnuo i na svojemhrvatskom materinskom jeziku BertalanHarangozo, spominjući svakoga da svim namje dužnost prikdati bogato jerbinstvo jezika iobičajev, ter je zaželjio da se još duga ljeta strefimona ovom mjestu. Za organizatorsko djelosu prikdani pokloni Imri Fehéru graničarskommajoru ter Attili Lászlóu, potpukovniku. Posvetoj maši je sambotelski koruš Sunce daokratki koncert, pri kom su jačili stare katanskepjesme i većputi je narod skupa s njimi jačio.Za skupnim objedom u dvi ura je bila litanija izbogomdavanje, ali skupno druženje je jošnastavljeno na farofu u Hrvatskom Židanu, svedo večeri.Zita Horvat„Više nego susjed” – isječci iz hrvatskepučke kulture„Više nego susjed“ naslov je povremene izložbe Etnografskogmuzeja koja svečano otvara svoja vrata 10. rujna u 17 sati, te će bitipostavljena u čast pristupa Hrvatske Europskoj Uniji. Hrvatska jeza Mađarsku ne samo susjedna država, jer ih je dugi niz godinaspajala zajednička povijest – neovisno o tome da pojedinadogađanja obje smatraju nacionalnim ponosom, a neke dobivajurazličita objašnjenja. Nakana izložbe nije predstavljanje današ njeHrvatske, nego putem predmeta iz 19. stoljeća ukazati na činjenicukako su hrvatsku pučku kulturu oblikovale i razlučivale europskestečevine. Opći dojam nam može biti kako su nam poznate pojedinepojave jer rezultati etnografskih istraživanja i mađarske ihrvatske strane pokazuju da rijeka Drava – iako je državna granica– nikada nije bila oštra kulturološka raz djelnica. Dvije su državespajale migracija radne snage, zajednička mjesta okup ljanja naproštenjima, ili mnogi vlastelini, ali do današnjice je tijesnapoveznica hrvatska narodnosna zajednica u Mađarskoj. „Početkom20. stoljeća puno je materijala sakupljeno u budimpeštanskomEtnografskom muzeju kao i u Etnografskom muzeju u Zagrebu” –reče nam etnolog i gost kurator izložbe Šandor Horvat, te dodajekako su istaknute osobe koje su pridonijele osnutku Etnografskogmuzeja u Zagrebu, primjerice hrvatski industrijalac, trgovac tekstilomi prvi ravnatelj Muzeja Salamon Berger prodao je mnogomaterijala i za budimpeštanski Etnografski muzej, ili mađarskietnolog János Xántus sakupljao je ribarske predmete dužhrvatskog Jadrana. U okvirima izložbe, na tristo kvadrata, izbogatog hrvatskog fundusa Muzeja bit će predstavljeni predmetiizmeđu 1872. i 1920. godine, pri mjerice tkanine, noš nje, ribarskipredmeti, fotografije i drugo, i to predmeti iz Hrvatske te hrvatskezajednice u Mađarskoj. Ali to je samo sitan dio bogatog hrvatskogmaterijala koji se čuva u depoima budimpeštanskog Etnografskogmuzeja. Skrbnici izložbe jesu Ágnes Kerezsi i Mónika Lackner.Izložba je otvorena za javnost do 23. ožujka 2014. godine.Neskrivena je želja glavnoga ravnatelja Muzeja dr. LajosaKemecsia zagrebačko gostova nje postava.k. g.Bogatstvo...DOMBOL – U organizaciji Seoske i Hrvat -ske samouprave, 31. kolovoza priređuje setradicionalna seoska priredba Dombol-fest.U prijepodnevnim satima su natjecanja umalom nogometu, čemu slijedi revijalnokuhanje, a poslijepodne su sudionici folklor -nog programa i hrvatski izvođači. Tako lu -koviški KUD Drava, Tamburaški zbor i or -kestar Biseri Drave i martinački Ženskipjevački zbor «Korjeni».Veseli pomurski Hrvati, članovi kaniškog pjevačkog zbora

10 29. kolovoza 2013. HRVATSKI GLASNIKII. Međunarodni glazbeni festival u MartincimaU organizaciji martinačke Seoske i Hrvatske samouprave, drugu godinu zaredom, 19 kolovoza, priređen je II.Međunarodni glazbeni festival. Kako uime organizatora za Hrvatski glasnik kaže Kristina Gregeš Pandur, priredbisu se odazvali brojni hrvatski izvođači iz Mađarske i Hrvatske. Na Festivalu su sudjelovali tamburaškisastavi Drava, Biseri Drave, Suhopoljski tamburaši, članovi Udruge cimbalista iz Đurđevca, sastavi Bonita,Oaza i Mejaši. Program su Festivala otvorili Orkestar Podravka i Ženski pjevački zbor «Korjeni». Među gostimamartinački načelnik Levente Varnai i predsjednica tamoš nje Hrvatske samouprave Đurđa Sigečan posebno supozdravili generalnu konzulicu Republike Hrvatske Ljiljanu Pancirov, Zdravka Dijakovića, dožupana Virovitičko--podravske županije, Josipa Novogradeca, predsjednika skupštine Virovitičke-podravske županije, i druge...Festival je otvorio Zsolt Tiffán, predsjednika Skupštine Baranjske županije.Prvi izvođači Fes tivala, kroz koji su nas vodileEma Solga na mađarskom i RenataBalatinac na hrvatskom jeziku, bili su domaćiniŽenski pjevački zbor „Korjeni” iOrkestar Podravka.Zbor „Korjeni” osnovan je 1996. godineradi njegovanja i širenja podravskih narodnihpjesama i običaja. Zbor sada broji osamaktivnih članica. Na repertoaru imaju uglavnompodravske narodne pjesme. Iza sebeimaju bezbroj vrlo zapaženih i uspješnihnastupa uz pratnju Orkestra Podravka, u okvirurazličitih kulturnih i zabavnih manifestacijai u Mađarskoj i u Hrvatskoj. Ovoga puta uz„Podravkinu” pratnju Zbor je izveo splet pjesamaHrvatskoga zagorja.Orkestar Podravka osnovan je 1993. godine.Članovi su mu osnove sviranja naučili kaoosnovnoškolci od poznatog svirača JozeKovača. Tijekom svoga djelovanja postali suvrlo omiljeni svojim širokim repertoarom,sviraju na svadbama i balovima diljemMađarske. Iza sebe imaju bezbroj nastupa.Uime organizatora za Hrvatski glasnikKristina Gregeš Pandur kaže: Radujemose II. Međunarodnom glazbenom festivaluu Martincima kojem ove godine sudjelujeosam tamburaških sastava. Prošlegodine bilo je to u listopadu, sada smo seodlučili za 19. kolovoza, dan prije održavanjanašega „kirbaja”. Okupilo semnoštvo, možda i do tisuću ljudi. Zvi -jezde večeri su nam „Mejaši” koje smopridobili za sudjelovanje, jednako kao isve ostale preko svojih prijateljskih veza.* * *Zdravko Dijaković, dožupan Virovi tičko--podravske županije: Duga je naša povijesnapovezanost. Drava je granica kojastoljećima spaja, a ne razdvaja ljude.Danas u Europskoj Uniji kroz IPA projektučvršćujemo stare i stvaramo nove veze.Virovitičko-podravska županija sa svojimvodstvom i svim područjima gospodarskogi društvenog života sudjeluje uučvršćivanju spomenutih veza u čijemrazvoju ne mala uloga pripada upravoHrva tima iz Mađarske. Naši su susretisvakodnevni na polju gospodarstva, kulture,športa…I Zbor i Orkestaraktivni su dio martinačkogKUD-a Mar -tinci.Slijedili su stariprijatelji PodravacaSuhopoljski tamburaši,sastav im je osnovan1999. godine.Suhopoljski su tamburašivrlo aktivni usvome djelovanju, teiza sebe imaju bezbrojnastupa diljem LijepeNaše. Ponose se CDompod nazivom«Pjesma Suhopolju».Djelatno sudjeluju uradu Kulturno-umjet -ničke udruge Suho -polje i kulturno-um -jetničkih društava izGradine i Čačinaca, teFestival je otvorio Zsolt Tiffán,predsjednikse na taj način zalažu za očuvanje tradicional -ne i kulturne baštine, ali i promicanje tamburaškeglazbe.Svojim nastupom Udruga CimbalistaHrvatske osnovana 2010. g. pobrala je velikuspjeh. Udruga radi u dvije sekcije (proiz -vodnja glazbala i glazbena radionica). – Os -novni je sadržaj djelatnosti Udruge organiziranjei održavanje glazbenih radionica u sklopukojih će se učiti svirati cimbale, zatimEma Solga i Renata Balatinac bile su voditeljice,a domaćini festivala Ženski pjevački zbor„Korjeni” i Orkestar Podravkafestivalskih priredaba i glazbenih konceratana kojima će prevladavati cimbale i drugapučka glazbala, ali i organiziranje majstorskihradionica za proizvodnju glazbala, prijesvega poradi promicanja tradicijske, podravskeglazbe, te ručnoga stvaralaštva.Slijedio je Orkestar Drava, dio je KUD-aDrava utemeljenog 2007. godine. Članovi suNazočne su pozdravili Đurđa Sigečan,predsjednica mjesne Hrvatske samouprave,i Levente Varnai, načelnik sela

HRVATSKI GLASNIK 29. kolovoza 2013. 11Tamburaši sastava Oaze, Bonite i Mejaša; ne svi, tek najizdržljivijiSastav Udruge cimbalista iz Đurđevcaorkestra naučili osnove sviranja u lukoviškojosnovnoj školi od nastavnika Tibora Kedveša,a poslije su na samouk način razvijali svojeznanje. Najveći su uspjeh postigli 2010. kadasu osvojili nagradu Najo mi ljenijeg interpretatorau barčanskoj regiji. Sastav Oaza osnovanje 1989. godine; nije nepoznat martinačkojpublici. Uvi jek i u svakom tre nut ku prati isvira trenutni repertoar, a on je velik, širok iraznolik – od uspješnica, rokenrola, prekopop-glazbe sve do Hrvatske tradicionalneglazbe (tamburice). Tako je bilo i ovoga puta.Slijedio je suhopoljski sastav Bonita utemeljen2006. godina. Osim što svoje pjesmeizvode na različitim nastupima i festivalima,vrlo rado zasviraju na svadbama.I na samome kraju nastupile su zvijezdevečeri, va raždinski sastav Me jaši, tamburaši ustrukama, čija pjesma Zorica žari i pali jutubom.Sastav postoji od 2006. godine, a okupilisu se i počeli svirati kao članovi Centra tradicijskekulture u Varaždinu (nekadašnjegKUD-a Varteks). Mejaše danas čini šest mladihglazbenika. Od ostalih tamburaša razlikujeih stil odijevanja te postava instrumenata iSastav Oazajedinstven spoj tambure sa pop-rock elementima.„Zorica” je njihov najnoviji i treći singlkoji je nadmašio sva očekivanja u samo mjesecdana, pa se pojavio na vrhovima top ljest -vica diljem Hrvatske. I tako polako do kasnihSuhopoljski tamburašiOrkestar Drava iz Lukovišćajutarnjih sati redali su se izvođači na otvorenojpozornici pokraj martinačkog doma kulture.Priredba je bila otvorena, ulaz slobodan,pa je, kao i lani, privukla bezbroj posjetiteljas obje strane granice kao i Hrvate iz Baranje iŠomođa. Svi su se sastavi, po riječima organizatora,odazvali na prvi poziv, i nastupili subez naknade na martinačkom festivalu.Branka Pavić Blažetin

12 29. kolovoza 2013. HRVATSKI GLASNIKTreći susret Kaćmaraca na mjesnoj VodiciU suorganizaciji Seoske, Hrvatske i Njemačke samouprave te Bunjevačke kulturne udruge «Neven», 10. kolovoza, povodomblagdana Velike Gospe, održan je treći susret žitelja i bivših Kaćmaraca. Ove godine na mjesnoj Vodici okupilo sedvjestotinjak mještana i bivših Kaćmaraca.Cjelodnevni program, već po običaju, počeo je misnim slavljem nahrvatskom jeziku koje je u kapelici posvećenoj Uznesenju BlaženeDjevice Marije služio tavankutski župnik Franjo Ivanković. Misa jeuljepšana pjevanjem bunjevačkohrvatskih vjernika koje je predvodioaljmaški župni kantor István Aradi. Uslijedila je mađarsko-njemačkamisa koju je služio kaćmarski župnik Ferenc Nyírő.Dio okupljenih bunjevačkih Hrvata na misiSudionike susreta pozdravio je načelnik Endre Pál,u pozadini katedralni zbor «Albe Vidaković» iz SuboticeOko podneva, umjesto na otvorenome, susret narodnosnih crkvenihzborova bio je u kapelici. Tom je prigodom okupljene pozdraviokaćmarski načelnik Endre Pál, koji je uz ostalo istaknuo da je Kaćmarnaselje u kojem sve više dolazi do izražaja zajedništvo, pomaganjejedni drugih, a kako reče, o tome svjedoči i ovaj susret koji je ostvarenu suradnji četiriju ustanova, odnosno udruga. Uz to je posebno pozdraviobivše Kaćmarce koji su se odazvali pozivu. Premda oni više nePjevački zbor bunjevačkih Hrvata iz Kaćmaražive u Kaćmaru, načelnik je izrazio uvjerenje da se oni rado vraćaju usvoje selo. Susret Kaćmaraca uljepšali su Katedralni zbor «AlbeVidaković» iz Subotice pod ravnanjem zborovođe, kantora MiroslavaStantića, zatim Izvorna njemačka pjevačka skupina iz Hajósa, a nakraju i domaći pjevački zbor bunjevačkih Hrvata pod vodstvomMargite Tupčije Išpanović.Nakon koncerta druženje je nastavljeno zajedničkim ruč kom podvelikim ša to rom, a Seoska sa mo uprava sve sudio nike pogostila jegulašem od graha. S otvorene pozornice okupljene je pak zabavljaoorkestar djevojaka iz Pečuha.Kako nam uz ostaloreče predsjednikHrvatske samoupraveGrgo Išpanović, susretje pokrenut 2011.godine kako bi okupiomještane svih narodnosti,te bivše Kać -marce. S druge stranecilj im je bio da seoživi vjerski život naVodici, odnosno u ka -pelici koja je ob nov -ljena još 2006. godine.Tako je i du hovskisusret zborova pre -mješten na Vodicu zablagdan Velike Gospe.U popodnevnomprogramu, u mjesnomdomu kulture upriličenoje otvorenje izložbeslamarskih slika EveDikan, a zatim i predstavljanjeknjiga dr.Lászlóa Nebojszkia iBunjevački Hrvati nakon mise ispredkapelice na kaćmarskoj Vodici, koja jeobnovljena 2006. godineMisno slavlje na hrvatskom jeziku predvodio jetavankutski župnik Franjo Ivanković, do njegazastupnica Hrvatske samoupraveTeza Balažićdr. Antala Zorna,na temu kaćmarskihkriževa krajputašai prošlostinaselja. Navečer jeu or ganizaciji Bu -nje vač ke kulturneudruge „Ne ven”priređena tradicionalnažetvena svečanost„Dužijan-ca”, koja je uz kulturniprogram održanau središtu na -selja na ot voreno -me, a završenadruženjem i balom.S. B.

HRVATSKI GLASNIK 29. kolovoza 2013. 13Ljubav „Po staza naših starih“Kad srce vliče u Hrvatsku,valja tamo i studiranjeS Anom Popović, prekrasnom mladom folklorašicom iz Jastrebarskoga i koljnofskimtamburašem, zgodnim članom Štrabancev, Lukom Pajrićem našli smo se uKemlji, pri završetku projekta Po staza naših starih. Okol nje je zračila srićaneobičnim intenzitetom. Njeve ruke su bile neprestalno spojene, a smih s njevihobrazov nije nestao ni na trenutak. Ana i Luka na dvotajednom putovanju našlisu još jedan dar. Jednostavno se je zgodalo. Na prvi ili drugi pogled, to danas većnigdor ne pita. Ljubav se je dovlikla pod kožu, sve do srca. I sve je tako najboljei najlipše, kako je...– Kad smo počeli ovo putovanje Po stazanaših starih, upoznala sam Luku u Koljnofu,a kasnije par dana, ljubav naša i zaljubljenostje započela u Rogoznici – začme povidatimlada divojka ka je prik koreografa i peljačaplesnih društav, Nenada Breke, pozvana nagradišćansku povorku. – Lijepo nam je, družimose svaki dan. Imali smo nastupe puno,prošli smo sve staze, evo sad smo došli dokraja i bilo nam je jako lijepo. No, naše stazene staju ovdje, znači, mi nastavimo dalje. Jasam iz Jastrebarskog, pa vidjet ćemo se.Kada završi naša turneja, ja ću ostati još pardana u Koljnofu, kasnije će Luka doći uHrvatsku, a ako Bog da, on će tamo studirati,i bit će dobro! Anine riči pažljivo spro -hadja Luka i dodaje: – Zatim ću se ja tamoodseliti, ili ona k nam. U šali je pitamo, da lije Ana cijelim putem tancala tako, kako jeLuka svirao?! Mladi se zaljubljeno pogledajui pras nu u smih. – Pokušavali smo da i jamalo plešem, no, ne ide mi baš najbolje, aline odus tajem. U plesnom taboru u Koljnofuzato ću malo početi tancati – komentira najprljekoljnofski svirač, a Ana još kaže sposebnim naglaskom: – Sad će on tako plesati,kako ja kažem! Ne treba je puno ispitkovati,sami povidaju kako je super bilo sve naputu, od svečanih prijemov, spavanja, jila ipila ter nastupa, jedino je tempo bio malonaporan. – Nismo ni približno očekivali da ćeovo biti toliko naporno. Kad nam je naš voditeljNenad Breka rekao, pripremite se, bit ćenaporno, nismo ni u pola mislili da će bitiovako. Npr. u Sincu partijali smo do nekih triujutro, a trebali smo se stati u pola pet da biu pet bili kod kombija da bi došli na misu docrkve na Udbini. To je bilo najteže za nas, jervolimo tulumariti, a i plesati. Medjutim, preživjelismo i, sve u svemu, dobili smo jedanjako lijepi doživljaj, koji valja ponoviti –veljek za ovom izjavom i Luka potvrdi istinusvoje mile divojke: – Ja isto tako mislim da jebilo naporno na putu. Meni je bilo sveneknajteže ublić se u nošnju, instrument gorizetii svirati, po danu još i većkrat. I sad smo maloumorni, ali kod Atile Pajrića ćemo završiti nafešti u Koljnofu, a zatim ostajemo još u taboru.Mladi tamburaš veli da mu je u Rogoznicibilo najlipše, tamo su je jako lipo ugostili prilikomsvečevanja ulaska Hrvatske u EuropskuNajlipši par „Po staza naših starih“Uniju, ali varaždinski ter koljnofski prijem suisto tako za njega bili nepozabljivi. Kako smočuli od para, na ovom putu se je uzrijala iideja da Luka nastavlja svoj studij u Zagrebu.(Samo da nam je već ovakovih ljubavi!) Evo,kako se od zapada krene na jug: – Ja samkanio u Beč pojti, ali to je sudbina. Ča ćemo?A kad kanimo najpr bižati u vrimenu, Lukanas informira i o planiranoj budućnosti: –Kod Ane će biti svadba u Hrvatskoj, a kodnas ćedu biti medeni tajedni! Iako su mladijoš nekoliko dana bili skupa u koljnofskomPlesnom i tamburaškom taboru, Ana je većzdavno doma, a Luka se je pred kratkim vratiodomon iz jednotajedne tamburaške turnejeiz Hrvatske, BiH i Crne Gore. Pri kemljanskomzbogomdavanju čekali smo od nji samojednu rič na pitanje, zavolj česa je bilo vridnoganuti na put?! Pravoda smo dobili najbolje inajlipše odgovore na svitu. S obje stranejedno ime. Ana i Luka, kupajte se u ovoj velikojljetnoj srići, a mi ćemo nestrpljivo čekatitermin još jednoga hrvatsko-gradišćanskogapira!-Tiho-Judit Jerant i ŽofikaKalmar, sudionice izMađarskeZADAR – UOmladinskomhostelu na Bo -riku, od 1. do 10.kolovoza prvi putu Zadru održalase Ljetna školahrvatskoga folklora,u organizacijiHrvatske ma -tice iseljenika.Podučavalo se oplesovima, noš -njama, pjesmamai glazbalimas područja Međi -mur ja, Pod ra vi -ne, Zagorja, zagrebačkog Pri gorja, karlovačkogPokuplja, te okolice Jastre bar -skoga, Gorskoga kotara, Grobni ka i cijeleIstre, a ove su godine prvi put u programuvedeni i plesovi gradišćanskih Hrvata.Voditelj je Škole ugledni etnolog i etnokoreologprof. Andrija Ivančan, sviranje tradicijskihglazbala podučavao je VjekoslavMartinić, a tamburaškim orkestrom Školeravnao Tibor Bün, uz gosta predavačamaestra Sinišu Leopolda. Uz njih, na Školisu predavali vrsni stručnjaci i istraživačihrvatskoga folklora: Štefan Novak, NerinaŠtajner, dr. Goran Oreb, Miro Kirinčić,Josip Forjan (narodne nošnje) i KristinaBenko Mar kovica (pjevanje), uza suradnjuglazbenog korepetitora Antuna Kotteka.Polaznici ovogodišnje Ljetne škole – izAustrije, Bos ne i Hercegovine, SjedinjenihAme ričkih Država, Njemačke, Mađar ske,(šes tero polaznika), Slovačke, Srbije i cijeleHrvatske – 10. kolovoza priredili suzavrš ni koncert. (Zadarski list)SPLIT – U Mađarskoj nije običaj odlazitina maturalne izlete, ali to nije tako kodmaturanata budimpeštanske Hrvatskegimnazije. Baš zbog toga što uče hrvatskijezik i njeguju hrvatsku samobitnost, nakraju školovanja posjete i Hrvatsku.Krajnje im je odredište Dubrovnik, a zadržese i u Splitu, s posebnom željom daposjete Galeriju Meštrović. Ove su godinedošli sa svojim profesorima i ravnateljicomMarijom Šajnović, a splitska podružnicaHMI je dogovorila s njima budućeprograme.

14 29. kolovoza 2013. HRVATSKI GLASNIKPomurski i međimurskiribiči ponovno zajednoDan naselja Serdahela ne može proći bez međunarodnoga ribič -kog natjecanja, naime serdahelsko Ribolovno društvo Partizan većviše desetljeća dobro surađuje s međimurskim ribičima. Tako sustigli međimurski ribolovci iz Goričana, Svete Marije i Kotoribe 3.kolovoza na serdahelsku šljunčaru da se druže s kolegama izSerdahela i Sumartona i da iskušaju sreću u ribolovu.XX. Grahijada u MohačuGrah na tradicionalni šokački način u zemljanim loncima ponov -no okupio mnoštvo Mohačana i njihovih gostiju. Upriličena svečanapredaja novopopločenog dvorišta s nadstrešnicom, novim stolovimai klupama.Obnovljeno dvorište Šokačke čitaonice na uporabusu predali generalna konzulica Ljiljana Pancirovi parlamentarni zastupnik János HargitaiPobjednička družina u sastavu: Željko Sabolić, Darko Vuk,Robert Kanižai, predsjednik Ladislav MarkanSerdahelsko ribolovno društvo jedno je od najaktivnijih civilnih druš -tava u mjestu. Nje gov predsjednik Ladislav Markan trudi se da prekograničneveze godinama dobro djeluju. U Serdahelu nema ribičkognatjecanja na koje ne bi pozvali kolege s druge strane Mure, a jednakotako pomurski ribolovci često sudjeluju na natjecanjima s one strane.Po običaju, međusobno se pozivaju i na skupštine kako bi razmjenjivaliiskustva i učili jedni od drugih.Na ribičko natjecanjeprijavilo se ukupnodeset družina i započeloje hranjenje u 7 sati,a natjecanje u 8. Ribičisu mogli loviti do 11sati, tada je slijedilomjerenje. Neke su družineimale sreću ako suizvukli dobro mjesto,naime prije dva danaserdahelsko je društvoporibljavalo. Bilo je Ribiči čekaju proglašenje rezultatadružina koje su ulovileviše od osam kilograma. Dodjela nagrada uslijedila je na školskomdvorištu, na mjes tu gdje se odvijao Dan naselja.Nagrađeni su najuspješniji ribiči u dječjoj i omladinskoj kategoriji,te najbolji odrasli ribiči po sektorima. Po družinama najuspješnija bilaje prva družina Športskog ri bo lovnog društva zva na Som iz Kotoribe,zatim druga družina istog društva, a treće mjesto pripalo je drugoj družiniserdahelskoga Ribolovnog društva Partizan. Najus pješnijoj družinipripao je pehar, a samostalni natjecatelji nagrađeni su štapom, čekrkomi drugim priborima za ribolov.Darko Vuk, voditelj pobjedničke družine iz Kotoribe, nije htioodati tajnu uspješnosti ribolova, samo je toliko rekao da je tajna u hranjenju,ali i u vježbi. Njihovo društvo već ima 63 godine tradicije, anjegovi se članovi natječu u prvoj državnoj ligi.Pomurski i međimurski ribiči nakon dodjele nagrada družili se naprogramima Dana naselja uz riblji paprikaš i gibanice. Sljedeći ćesusret biti upriličen na Danima Kotoribe.bpbNi teško podnošljiva vrućina, s domalo četrdeset Celzijevih stupnjeva,nije mogla pokvariti dobro raspoloženje sudionika i posjetitelja jubilarneXX. Gra hijade u Mohaču, koja je održana 3. kolovoza u organizacijiČitaonice mohačkih Šokaca. Unatoč velikoj vrućini, više tisućaMohačana i njihovih gostiju okupljenih na prostoru ispred Čitaoničinezgrade u Táncsicse voj ulici, uživali su oko brojnih zemljanih lonaca iuz plamen (odnosno uz grahovu juhu na tradicijski način, s povrćem,začinima i s mesom, ili dimljenim mesom), ali i uz dobru kapljicuvina, zvuke tambure, uz ples i pjesmu. Osim iz Mohača bilo je gostijuiz cijele okolice, među kojima i Hrvata iz Olasa, Kuljketa, Katolja, alii iz udaljenijih krajeva, iz Zale, Udvara, Pečuha pa čak i okoliceBudimpešte. Za dobro raspoloženje pobrinuli su se TS «Šokadija» i«Mladi orkestar» koji su neumorno zabavljali okupljene. Svojim nastupomopet su oduševili članovi dječje plesne skupine Šokačke čitaoniceu izvornoj šokačkoj nošnji, pozivajući na ples i pjesmu.Svojedobno nitko nije ni slutio da će kuhanje graha na tradicional -ni šokački način u zemljanim loncima, pokrenuto prije devetnaestgodina, izrasti u veliku gradsku gastronomsko-kulturnu priredbu. Asve je počelo u prijateljskom krugu nekolicine starijih ljudi u dvorištuŠokačke čitaonice, zatim, sve do pete godine, organizirano kao natjecanje,i uza stručno vrednovanje i nagradnu tombolu. „Kada je brojsudionika porastao tako da se jednostavno nije moglo s ozbiljnošćuČlanovi Predsjedništva Šokačke čitaonice

HRVATSKI GLASNIK 29. kolovoza 2013. 15vrednovati sve lonce graha, odlučili smo da sepravi kao festival, da to bude grahijada, pravašokačka pučka veselica, što se pokazalo vrlouspješnim, a odonda iz godine u godinu okupljasve više sudionika i posjetitelja”, rečenam uz ostalo predsjednik šokačke udrugeĐuro Jakšić, uz napomenu, ako se ovakonastavi, onda će zbog ograničenog prostoramorati ograničiti i broj sudionika. Međuv re -meno, zahvaljujući zdušnom zalaganju vodstvai članstva Šokačke čitaonice, Gra hijadaje postala prepoznatljivom hrvatskom priredbomi gradskom pučkom veselicom.Svatko tko prođe pok raj zemljanih lonacai vatre u plamenu, može se uvjeriti: vidi se dasvatko s pravim umijećem priprema ovo jednostavno,a toliko veličanstveno jelo – reče uzostalo u svome pozdravnom govoru Já nosHargitai, voditelj Vladina ureda Ba ranjskežupanije, te je pritom istaknuo: «Lijepo jevidjeti Šokadiju koja sa svojim tradicijskimpriredbama, koje okupljaju velik broj ljudi,prednjači u njegovanju tradicija grada Mo -hača. Čast mi je s vama ovdje danas zajednosvetkovati!”Zahvalivši na potpori grada Mo hača, iosobno gradonačelnika Józsefa Szekóa, kojupruža hrvatskoj zajednici, generalna konzulicaRepublike Hrvat ske u Pečuhu LjiljanaPancirov uz ostalo reče kako ništa od toga nebi bilo moguće da nisu ovdje mohački Šokci,članovi Šokačke čitaonice, na čelu s ĐuromJakšićem. Kako je uz ostalo istaknula, čestoje u Mohaču, i uvijek je jako ponosna.Nedavno je bila na Pranju na Dunavu, zaPoklade na Op hodu buša okuplja se takomnoštvo da je nemoguće proći gradskim središtem,a evo sada i Grahijada.«Iznimno sam ponosna što su izvorni,pravi šokački običaji postali i dio gradsketurističke ponude i manifestacija» – rečeLjiljana Pancirov, te dodala: «Svim našimŠok cima u Mohaču, i svima onima koji sezajedno s njima druže i raduju, čestitam naokrugloj, 20. obljetnici. Želim vam ugodandan, uživajte u gastronomiji koja vam se nudi.Ako vam je dugo čekati dok ovi lonci zavrijui grah se skuha, sjetite se naših predaka kojisu između toga, od jutra do večeri, moraliraditi, a mi ćemo se ipak samo zabavljati.»«Dvadeseti put zaredom buknuli su plamenoviovdje u Táncsicsevoj ulici, dvadesetiput su zajedno Mohačani i njihovigosti, prijatelji početkomkolovoza, što ujedno potvrđujeda je ova priredba opravdalasvoje postojanje, pa se danaszasluženo spominje među najmasovnijimi najkvalitetnijimpriredbama grada Mohača –naglasila je dogradonačelnicaErika Bodor Kovács.Nakon pozdravnih riječi uz -vanika, a prigodom Grahijadine20. obljetnice, predsjednik Š o -kačke čitaonice pozvao je naotvorenu pozornicu idejne začetnikeImru Sümegia, La dislava Filakovića iMatiju Bošnjaka, koji su prije devetnaestgodina osmislili tu priredbu. Tom im je prigodomuručio posebno za njih izrađeni zemljanilonac, rad narodnog umjetnika, lončaraLászlóa Fazekasa. Ujedno je zahvalio svimčlanovima vodstva koje je pozvao na pozornicu,posebno darivajući dopredsjednika StipuBubrega i članicu vodstva Judit Fehér zaneumornu organizaciju. Tim povodom podsjetivšina početke, Imre Sümegi izrazio jenadu da će se tradicija nastaviti, te potaknuoda bi se Gra hijada, koja sve više izrasta pros -tor u spomenutoj ulici, s vremenom mož damogla premjestiti na prostranije mjes to, primjericeu bušarsko dvoriš te, na prostor krajŠokačke skele, ili na Széchenyiev trg.Pošto je lani obnovljena zgrada, ove jegodine obnovljeno dvorište Šokačke čitaonice,novopopločeno s nadstrešnicom, novimklupama i stolovima. Tako je upriličena i svečanapredaja, u okviru koje su generalna konzulicaLjiljana Pancirov i János Hargitai svečanoprerezali vrpcu trobojnicu, te predali nauporabu lijepo uređeno dvorište.Uslijedilo je svečano paljenje vatre u uliciispred Čitaoničine zgrade, koju su s domaćinomĐurom Jakšićem zajedno upalili generalnakonzulica Ljiljana Pancirov, dogradonačelnicaErika Bodor Kovács i voditelj Vladinaureda Baranjske županije János Hargitai.Time je otpočelo kuhanje graha na tradicionalni,šokački način, koji se ove godine kuhaou 235 zemljanih lonaca. Premda se lani grahkuhao u više od 260 lonaca, kako nam rečeorganizator, ove su godine lonci bili veći,stoga se sada kuhalo više nego ikada dosada.Odaziv sudionika bio je iznad svih očekivanja,o čemu svjedoči da je kuharima sudionicimapodijeljeno 115 pregača, izrađenih upovodu okrugle obljetnice. Nakon završetkakuhanja, oko 18 sati počela je večera, koja niove godine nije proš la bez dobre kapljicevina, pjesme i plesa, a od 20 sati okupljene jena otvorenom ispred zgrade Šokačke čitaonicezabavljao Orkestar „Šokadija”.Mohačka je priredba dobar primjer kakotradicija i u naše vrijeme može privući mnošt -vo ljudi različitih naraštaja, koji su željnidobre zabave uz dužno poštovanje baštinesvojih predaka.S. B.PETRIBA – U tome naselju nedavno jedošlo do raspuštanja mjesne samouprave.Na poticaj Stjepana Bokana mlađegvijećnici mjesne samouprave u odsutnostinačelnika Tomislava Trojka odlučili su oraspuštanju samouprave. Prema nekimvijećnicima, načelnik, koji svoju dužnostobnaša honorarno. često je odsutan sasjednica i vijećnici su mnogo puta moraliodlučivati o tome gdje bi načelnik trebaodati upute. Prema okružnom bilježnikuraspust samouprave bilo je u skladu sazakonom, tako će u Petribi 6. listopadaraspisati izvanredne izbore.SERDAHEL, GORIČAN – U Goričanuje održan prvi radni sastanak vezan uzprojekt koji je odobren u okviru Ma đar -ska–Hrvatska IPA prekogranični kooperacijskiprogram 2007– 2013. Sredstva suodobrena pomurskoj udruzi za seoski razvoji donjomeđimurskim općinama Do -njem Vidovcu, Donjoj Dubravi i Goriča -nu u iznosu od 107.521,69 eura. Navedenaće se sredstva upotrijebiti za izradbu projektnedokumentacije za gospodarskezone, obnovljive izvore energije, razvojniplan, turističke planove, izradbu turistič -kog kataloga i promidžbu. Sudionici projektaubuduće žele postati zajednica, tj.Europska grupacija za teritorijalnu surad -nju (EGTS), sukladno Uredbi Europ skogparlamenta i vijeća, želeći time jačatimeđunacionalnu i međuregionalnu surad -nju poradi jačanja gospodarskih djelat -nosti.KANIŽA – U tome gradu 5–6. rujna bitće završna konferencija projekta zaštiteklime, koju zajedno provodi Europski klimatskisavez i Savez ujedinjenih nacija.Cilj je Europskoga klimatskog savezapraćenje klimatskih promjena i njihovosmanjivanje na taj način da se na pojedinimpodručjima učini nešto za zaštituklime i okoliša. Kaniža se prva uključilau najveći europski savez za zaštitu okoliša.Konferencija zatvara prvo razdoblje, au nastavku članovi će imati poseban proračunprema zacrtanim planovima uprvom razdoblju. Prema očekivanjima, nakonferenciji će potpisati memorandum opriključenju nekih gradova iz nove članiceEuropske Unije, tj. Hrvatske.GORNJI ČETAR – Kulturno društvoČetarska mladina i mjesna Hrvatskasamouprava Vas srdačno poziva na Trgad -benu povorku u okviru Hrvatskoga dana,14. septembra, u subotu, početo od 15 uri.Nastupaju Puhački orkestar iz Monoštra,pjevački zbor Djurdjice iz Sambotela,domaći jačkari i jačkarice Rozmaring,Igrokazači Gornjega Četara i mjesnitamburaši. Predvidjena su različita naticanjavezana uz vino i šikanost natica -teljev. Bogati dan zatvara hrvatski bal sgrupami Karambolo i Bijeli bambus.

16 29. kolovoza 2013. HRVATSKI GLASNIKPOZIVNICAHrvatska samouprava i Župna zajednica sela Santova srdačnoVas pozivaju na4. vjerski susret i hodočašće bačkih Hrvatau Mađarskoj, te prijateljskih hrvatskih zajednica na tromeđi Hrvatske,Srbije i Mađarske koje će se održati u subotu, 7. rujna 2013. godineu marijanskom svetištu na santovačkoj Vodici (bude li nevremena,u župnoj crkvi).Program:10.00 – Okupljanje na Vodici10.30 – Krunica11.00 – misno slavlje predvodiprečasni Jozo Duspara, začasni kanonik, župnik, dekan iz Zemuna(Srijemska biskupija).Molimo organizirane hodočasničke skupine da se najave najkasnije do2. rujna 2013. godine: mailom na balatinacz66@freemail.hu ili telefonomna 00 36/30 396 1851.OrganizatoriERČIN – Hrvatska samouprava, već poobičaju, 18. kolovoza ustrojila je Rackinarodnosni dan i proštenje Velike Gospe,što je bio ujedno i susret podunavskihkatoličkih Hrvata. Na priredbu su stiglihodočas nici, izletnici, gosti iz okolnihnaselja, te iz Kalače u prekrasnim narodnimnošnjama. Svetu je misu predvodioÁrpád Horvát, isusovački svećenik, kojije ujedno posvetio hrvatsku Marijinuzastavu, na kojoj je slika Ilirske-rackemadone, i zastavu Kulturnog društvaZorica. Misno su slavlje pjevanjem uveličaličlanovi Tukuljskoga hrvatskogcrkvenog zbora. Nakon vjerskog programaslijedila je veselica, plesni program udomu kulture koju je otvorio Marko Sili,vijećnik Samouprave. Mnoštvo pristiglihsudionika domaćim proizvodima ugostilisu mještani i članovi Samouprave.Zabava je trajala do sitnih sati, tijekomkoje se družilo poradi uspostavljanjanovih suradnji u budućnosti.GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Branka Pavić Blažetin, tel.: 06-30-3962552, e-mail: branka@croatica.hu, NOVINARI: Stipan Balatinac (zamj. gl. i od. urednika), tel.: 79/454-614, e-mail: balatinac.s.66@nicom.hu,Bernadeta Blažetin, tel.: 93/383-034, e-mail: beta@croa tica.hu, Timea Horvat, tel.: 94/322-479, e-mail: tiho@croatica.hu, RAČUNALNI SLOG: Katalin Berencsi Zámbóné, tel.: 1/269-2811, e-mail:zkati@croatica.hu, LEKTOR: Živko Mandić, tel.: 1/256-0765, e-mail: santovo@net.hr ADRESA: 1065 Budapest, Nagymező u. 49. Tel./Fax: 1/269-2811, tel.: 1/269-1974, e-mail: glasnik@cro atica.hu – ZAPOŠTANSKE POŠILJKE: 1396 Budapest, Pf.: 495. OSNIVAČ: Savez Hrvata u Mađarskoj. IZDAVAČ: Croatica Kft. RAVNATELJ: Čaba Hor vath. List širi posredstvom Mađarske pošte, na osnovi pretplate na žiroračun:CITIBANK Rt. 10800014-30000006-10612032, redakcija Hrvatskoga glasnika i alternativni širitelji. Pretplata na godinu dana iznosi: 7500 Ft. Tjednik se finacira iz državnog proračuna Mađarske.Rukopise, fotografije i crteže ne čuvamo i ne vraćamo. TISKARSKA PRIPREMA, TISAK: CROATICA Nonprofit Kft., 1065 Budapest, Nagymező u. 68.HU ISSN 1222-1270

HRVATSKI GLASNIK 29. kolovoza 2013. IHrvatska–Pag–Vlašići–„Zavičaj”Državni tabori hrvatskogajezika i kulture u Vlašićima2013.Dragi moji!Baština, prilogHrvatskoga glasnikaI–VIII.Hrvatska–Pag–Vlašići–„Zavičaj”Državni tabori hrvatskogajezika i kulture u Vlašićima2013.I ove su godine, već osmi put, održani državni tabori hrvatskoga jezika i kulture uVlašićima. Draga djeco, znate li kako je sve započelo u ljeto 2005. godine kada suHrvati u Mađarskoj, nakon svečane predaje u svibnju, dobili na uporabu zdanjekojemu su dali ime «Zavičaj», i to u selcu Vlašićima, nedaleko od mjesta Povljanei grada Paga na otoku Pagu. Već osmi naraštaj «taboraša» ljetuje u «Zavičaju», očemu se brine Hrvatska državna samouprava. Sretni su osnovnoškolci koji imaju priliku ljetovati, a hrvatski gimnazijalciiz Mađarske, nažalost, već godinama zaredom još uvijek nisu dobili priliku za to... Ove godine ni osmaši nisu mogli ljetovati.A imali bi i mogli bi i oni mnogo toga naučiti. Uredništvo Hrvatskoga glasnika već niz godina potiče održavanjemalih novinarskih radionica u okviru tabora. Ove godine posebice zahvaljujemo svim pedagozima na pomoći pri njihovuostvarenju, a jednako tako i vama, djeco, koji ste uzeli pero u ruke, te pisali, slikali i crtali svoje doživljaje. Mi ih objavljujemou posebnom prilogu Hrvatskoga glasnika, imena Baština. Nadamo se kako znate što je to baština, i kako je diovaše baštine i tjednik Hrvata u Mađarskoj, koji na satima hrvatskoga jezika i književnosti, narodopisa, kod kuće uzimateu ruke. Ako ne, upoznajte svoje roditelje s Hrvatskim glasnikom, poklonite pretplatu baki i djedu za rođendan, kažitenastavnicima da biste i vi uz njihovu pomoć objavljivali svoje napise na stranicama VAŠIH novina. Zamislite, ove vas jegodine 222 ljetovalo, učilo u «Zavičaju». Ako svi pročitate ovaj dodatak, naše je uredništvo ostvarilo golem uspjeh, a akojoš i svatko napiše jednu rečenicu ili je izgovori???, onda je to prekrasno. U proteklih osam godina dakle ako broj 200pomnožimo s osam, dobijemo 1600 djece koji su prošli kroza «Zavičaj». Zamislite, kada bi sve vaše obitelji bile pretplatniciHrvatskoga glasnika, naš bi se »hrvatski» tabor obogatio za nevjerojatne brojke. Razmislimo zajedno o tome!I učinimo nešto zajedno!Puno ljetnih pozdrava od tete BrankeŠto smo vidjeli u Pagu?1. Zborna crkva Marijana uznesenja posvećena je 18. svibnja 1443. godine.Može se razgledati svakodnevno, u njoj se redovito održavaju bogoslužja.2. Knežev dvor podignut je u 15. stoljeću. U njemu su stolovali knezovikoje je postavljala Venecija, tu je zasjedalo Plemićko i Gradsko vijeće.3. Kula Skrivanat u Pagu se obič -no naziva Gradskom kulom. Oddevet kula koje su okruživalegrad Pag, ona je jedina očuvana.Izgrađena je u 15. stoljeću, služilaje kao utvrda na sjevero--zapadnoj strani grada.4. Kula Kamerlengo. Na mjestuna kojem se nalazi sjedište gradskeuprave, do 1905. godinenalazila se Kula Kamerlengo,sagrađena u obliku osmerokuta.Svojim izrazito moćnimustrojstvom štitila je zapadni,morski ulaz u grad. Pokraj nje,s južne strane, nalazio segradski arhiv koji je zajed no sKulom izgorio 1905. godine.Frane Bu dak, tadašnji gradonačelnik,preuredio je Kulu iu njoj postavio sjedište gradskeuprave.Opet učimo5. Crkva Sv. Frane. Uznju nalazio se samostan, sjedištefranjevaca konventualacakoji su u Pag došli izStaroga Grada. Samos tanje prestao postojati 1785.godine, kada je posljednjifranjevac, na vlastitu mol -bu, zbog ne moći zatražiopreseljenje u Šibenik. Nosamostan je formalnoukinut 1795. godine. Unapuštene sa mostanskeprostorije smještena jeprva paška škola. Cijelije komp leks srušen1854. godine. Crkva Sv.Frane pos ljednji je ostataknekadašnjega fra -nje vač kog sjedišta uPa gu.PetrovoselciTurizamGrad Pag na otoku iznenađenja. Još početkom 20. stoljeća Pag jeugoš ćavao turiste iz srednje i zapadne Europe. Turizam se snažnopočeo razvijati 1968. godine nakon izgradnje Paškog mosta, koji jeotok spojio s kopnom i autocestom Zagreb–Split.Zavičaj * Zavičaj * Zavičaj * Zavičaj * Zavičaj * Zavičaj * Zavičaj * Zavičaj * Zavičaj * Zavičaj * Zavičaj * Zavičaj * Zavičaj * Zavičaj * Zavičaj

II 29. kolovoza 2013. HRVATSKI GLASNIKSudionici II. Državnog tabora hrvatskoga jezika i kulture u VlašićimaKako je bilo na Pagu?Bila sam na otoku Pagu,dobro je bilo na ljetovanju.U moru sam se kupalai dobro se ćutila.Bila sam i u Zadru,u lijepom gradu.Slušala sam orgulje,veselilo se moje srce.U Hrvatskoj volimbiti jer tamo sumoji korijeni.Karmela PajrićKoljnofOpet učimoMoja je bilježnica najljepšaPlažaGrad Pag obiluje pješčanim šljunčanim i kamenim plažama, i to upaškim vratima, do kojih možete doći isključivo brodom. Najvećapješ čana plaža u neposrednoj blizini stare gradske jezgre jest Prosika,u čijoj je okolici parkiralište, brojne uslužne djelatnosti i športsko--rekreacijsko središte.IzletiHrvatska ima devet nacionalnih parkova. Najljepši nacionalni parkjesu Kornati. To je predivan skup otočića i hridi. Hrvatska je bogatanacionalnim parkovima.Zavičaj * Zavičaj * Zavičaj * Zavičaj * Zavičaj * Zavičaj * Zavičaj * Zavičaj * Zavičaj * Zavičaj * Zavičaj * Zavičaj * Zavičaj * Zavičaj * Zavičaj

HRVATSKI GLASNIK 29. kolovoza 2013. IIISudionici I. Državnog tabora hrvatskoga jezika i kulture u Vlašićima. Slika za uspomenu s izleta u ZadruPaški sirU Gradu Pagu proizvodi se izvrstan i vrlo cijenjen tvrdi ovčji sir. Paškisir je najcjenjeniji hrvatski sir geografskog podrijetla proizveden odmlijeka paške ovce. Posebnost paškog sira je u otoku Pagu.PetrovoselciLjetovanjeU nedjelju smo krenuli u Hrvatsku, ljetovati na otok Pag. Dugo smoputovali dok nismo stigli u «Zavičaj». Zauzeli smo svoje sobe, a zatimsmo išli na plažu.Drugi dan nismo se kupali, nažalost, padala je kiša. Svaki danimamo jezične vježbe, zadaće su zanimljive, i čuli smo i nove riječi.Nakon večere smo pošli u grad Pag, i tamo smo se dobro ćutjeli.Kupovali smo darove i igrali smo se. Treći dan smo se kupali i imalismo jezične vježbe.Četvrti dan ujutro opet smo se kupali. Zatim smo pošli na misu;svećenik je došao k nama.Zatim smo objedovali i otišli na plažu. Kada smo se vratili, večeralismo i zatim otputovali u Zadar. Ondje smo opet mnogošto kupovali.Do sada smo se jako dobro ćutjeli; nadamo se da će vrijeme bititoplo i sunčano.Ljetovanje u ZadruU srijedu navečer krenuli smo u šest uri, i jednu uru smo putovali.Kada smo tamo zašli, u luci smo vidjeli mnogo brodova. Krenuli smou grad pogledati znamenitosti. Čuli smo morske orgulje, bilo je jakolijepo. Pošli smo u supermarket, kupili smo piće i sladoled. Imali smovremena pogledati školjke, i kako izgleda uvečer more. Cure su kupileogrlice, narukvice i naušnice. Šetali smo na plaži. Naša učiteljicareče da je samo smeće bilo na tome mjestu gdje su sad morske orgulje.Nažalost, bilo je jako hladno kada smo krenuli nazad. Bilo je lijepoi zanimljivo. Zahvaljujemo na tom programu.PetrovoselciDošli smo u Vlašiće,Dobro smo se ćutili.„Naše sobe su najlipše,Uvijek dobijemo bodove!DoživljajiSlušali smo orgulje,Zadar to sve pokazuje.Sladoled je bio fin,Kupili smo ga i pojeli.Bili smo u gradu Pagu,Kupili smo mami dar.Imali smo lipi dan,Dobili smo doživljaj.Čekaju nas Kornati,Onde ćemo plivati.Brodom ćemo putovati,Hvala lipa, Anica.Petrovo SeloZavičaj * Zavičaj * Zavičaj * Zavičaj * Zavičaj * Zavičaj * Zavičaj * Zavičaj * Zavičaj * Zavičaj * Zavičaj * Zavičaj * Zavičaj * Zavičaj * Zavičaj

IV 29. kolovoza 2013. HRVATSKI GLASNIKŽidanci u «Zavičaju»Na jugu otoka Paga u prekrasnoj prirodnojuvali smjestilo se turističko naselje Vlašići,usred vinorodnih polja, okrenuto moru, s lijepomplažom, pruža gostu potpuni odmor utišini. Pansion «Zavičaj» u samom je susjedstvugrada Paga (15 km), a do Zadra, jednogod najljepših dalmatinskih gradova, može sestići za nešto više od pola sata vožnje (35km). Otok Pag nalazi se u okružju pet nacionalnihparkova udaljenih stotinjak kilometara:Plitvička jezera, Sjeverni Velebit, Paklenica,Kornati, Slapovi Krke.Otok Pag, koji je od Graničnog prijelazaLetinja–Goričan udaljen 400 km, na sjevero--zapadnom je kraju s kopnom povezan trajektnomlinijom, a na jugoistočnoj strani naotok se može prijeći 340 metara dugačkimmostom, i to bez cestarine (mostarine).Čekali su nas lijepo uređene dvoposteljnei troposteljne sobe s kupaonicom, hladnjakom...Za veće obitelji na raspolaganju su iklimatizirani apartmani za 3, 4, 5 i 6 osoba.Apartmani su opskrbljeni hladnjakom, televizorom.U hotelu je velika restauracija (blago -valište) za 150 osoba (gostima nudimo jela ponarudžbi, markonu te švedski stol za doručaki večeru) s jako povoljnim cijenama. Na jelov -niku su razne vrste riba i plodovi mora(skuše, brancini, oslići, sardele, papalini,inćuni, lignje itd.), a po narudžbi nudimo iškampe, dagnje, hobotnicu ispod peke i svježuoradu i zubatac. Osim dalmatinske kuhinjegostima nudimo i specijalitete mađarskekuhinje (ovčji, goveđi paprikaš u kotlu, tripice,riblji paprikaš itd.). Hrana je izvrsna.Jezični tabor u VlašićimaJoš nismo bili ovdje, ali do sada jako je lijepo. Prvi izlet vodio nas je u Pag, gdje smo vidjelibrodove, stare lijepe kuće i crkvu. Jeli smo izvrstan sladoled i kupovali suvenire.Na drugom izletu bili smo u Zadru, slušali smo morske orgulje, koje su nas podarile lijepimmelodijama. Rado smo se šetali na plaži. Skupljali smo školjke, rakove i puževe kućice.Jako dobro se osjećamo, sve je prekrasno.Regina, Betina i Oliver iz MartinacaIma se što naučiti o Nacionalnom parku Kornati* * *Kada smo prvi put vidjeli more, jako smo se oduševili. Ima tko je prvi put vidio tako velikuvodu. More je vrlo slano, malo hladno, ali ugodno za plivanje i igru. Vidjeli smo u lukama veliketrajekte, brodove, jahte, čamčiće.U moru smo vidjeli male ribice, rakove, školjke, morske zvjezdice.Sve je jako zanimljivo. More je katkad mirno, katkad valovito.Salantski učeniciZavičaj * Zavičaj * Zavičaj * Zavičaj * Zavičaj * Zavičaj * Zavičaj * Zavičaj * Zavičaj * Zavičaj * Zavičaj * Zavičaj * Zavičaj * Zavičaj * Zavičaj

HRVATSKI GLASNIK 29. kolovoza 2013. VRazgovor s Brankom Kovačem,voditeljem športskih zanimanjaRučak na brodu, ne volim ribu?!Kako ćete provesti ljeto?Još imam jedan ispit na fakultetu, poslije idemo s prijateljima naBalaton. U kolovozu ću imati rođendan, što ću provesti u Parizu. SHrvatskom izvornom grupom nastupit ćemo u Makedoniji na jednommeđunarodnom kulturnom festivalu.Koje putovanje posebno pamtite?Prošle godine sam bio u Bruxellesu gdje smo s prijateljima s fakultetapogledali Europski parlament.Koje odredište preporučujete našim čitateljima i zašto?Egipat, zato što sam bio roniti na Crvenome moru. Živi svijet morai koraljski zaton bio je prelijep.Kako se osjećate u «Zavičaju»?Jako dobro.Razgovor vodili:Arlind Muhadri i Bence SzabóPrirodne ljepoteKlima je mediteranska, vrijeme je toplo.Jako je zanimljiv biljni svijet otoka Paga. Raste tu ružmarin i lavandakoja ima jako ugodan i prepoznatljiv miris. Možemo vidjeti i kušatismokve i masline. Svaki dan se divimo tome. U moru smo već vidjeliribice, školjke i morske zvijezde. Plaža je šljunčana, a u moru većpješčana. Vidjeli smo već i guštera.Levente Péntek i Akoš FüriRazgovor s učenicimaIvana Božanović, 12 godina, PečuhZašto si došla na Pag?Jer je cijeli razred došao ovamo.Kako ti se sviđa u «Zavičaju»?Jako mi se sviđa.Kako je bilo na plaži?Toplo.Koji ti se program svidio?Najviše volim ples.Čekaš li već izlet u Zadar?Čekam, jer ću tamo sresti tetku.Da ti zlatna ribica može ispuniti želju, što bi poželjela?Da mi ispuni sve želje.Razgovarao: Atila FüriRazgovor s učenicimaSlaven Sabo, 13 godina, SantovoZašto si došao na Pag?Jer dobro učim, pa su me učiteljice poslale.Kako ti se sviđa u«Zavičaju»?Dobro je, sviđa mi se.Kako je bilo na plaži?Dobro. Mnogo smo sekupali.Koji ti se program svidio?Najviše volim šport.Čekaš li već izlet uZadar?Čekam jer opet želimvidjeti taj lijepi grad.Da ti zlatna ribicamože ispuniti želju, štobi poželio?Da mogu živjeti uHrvatskoj, da smo tuzajedno s prijateljima,i da smo sviživi i zdravi.Razgovarao: Atila FüriZavičaj * Zavičaj * Zavičaj * Zavičaj * Zavičaj * Zavičaj * Zavičaj * Zavičaj * Zavičaj * Zavičaj * Zavičaj * Zavičaj * Zavičaj * Zavičaj * Zavičaj

VI 29. kolovoza 2013. HRVATSKI GLASNIKIzlet na KornateJučer smo bili na izletu na Kornatima. Krenuli smo iz Biograda brodom.Vidjeli smo mnogo lijepih otočića, naprimjer Pašman i Žižanj svisokim stijenama. Kada smo pogledali prema otvorenome moru, ononam se činilo beskrajnim. Ljepota u beskrajnosti jest da se more spajalos nebom. Brod je pristao na Dugom otoku gdje smo pogledaliSlano jezero. Ono je kamenito, voda je toplija i slanija. U parku smovidjeli magarca. Najpoznatija biljka otoka jest cvijet orhideja. Nakonkupanja vratili smo se na brod i krenuli prema kopnu. Brod je bio veliki lijep. Sjedili smo na njegovu pramcu i gledali morske valove, sunčalise. Dobili smo ručak na brodu, što nam je jako godilo. Hranili smogalebove koji su pratili brod. Kad smo stigli u Biograd, jeli smo sladoled.Izlet nam se vrlo sviđao i svakom će ostati u lijepoj uspomeni.Dorina Deak, Klaudija Andraši, Mira Vörös6. razred, MK PečuhVečer u PaguPag je najljepši otok u Hrvatskoj. Bili smo i u gradu Pagu, jeli smo ipalačinke. Bilo je i lijepih stvari, školjaka, kamenja...Na gradskim ulicama kod starih žena vidjeli smo poznatu pašku čipku.Stali smo na glavnom trgu, gledali prekrasnu crkvu i Kneževe dvore.Bilo nam je lijepo što smo mogli prošetati samostalno gradom, osimTomija i Ivana, oni su morali ići s učiteljicama.Želimo doći još više puta jer je bilo jako lijepo.Darius Kőhalmi, Kata Radak, Emma Poletto, Tamás Tarr4–5. razred, MK PečuhIzlet na KornateU četvrtak smo ustali u 5.30, doručkovali i krenuli na put. DoBiograda smo putovali autobusom preko Zadra, a na Kornate brodom.Krenuli smo u 9 sati i putovali dva sata. Na brodu smo jeli svinjetinui ribu. Stigli smo u podne na neki otok gdje je bilo slano jezero Mir.Voda je bila topla i slanija od mora. Četvero nas smo obišli cijelo jezeropa smo se jako umorili. Tri sata smo proveli kod jezera, pa smo krenuliu Vlašiće. Bili smo već jako gladni, jedva smo čekali da stignemo.Večerali smo lignje.Dan je bio naporan, ali jako lijep.Slaven Sabo, HOŠUD SantovoIzlet na KornateU četvrtak smo se morali rano probuditi jer smo već u pola sedamdoručkovali.Putovali smo autobusom do Biograda. Već sam bila vrlo uzbuđenakako će biti ploviti morem. Ukrcali smo se na brod. Znatiželjno smogledali more, ribe, druge brodove i planine. Vrlo je bilo vruće. Okopodneva smo dobili ručak na brodu. Bilo je fino. Na miris su doletjeligalebovi i kružili oko naše glave. Put je bio dugačak. Stigli smo uluku, pa smo se išli kupati na slano jezero. Bilo je predivno. Voda jebila vruća. U pola tri smo se vratili u luku jer je brod kretao natrag utri sata. Put je bio dugačak pa smo se umorili. Jeli smo i sladoled.Ovaj izlet bio je nezaboravan. To je bio moj najbolji dan u taboru.Mirela Galić, HOŠUD SantovoHrvatsko moreOj, hrvatsko more,Okolica tvoja lijepa!Sunčeve zrake griju tebesa velikog, plavog neba.Ispod tebe što se krije?Školjke? Morske zvijezde?Rakovi? Ili ribe?Reci mi, što kriješ?!Kad ronim u dubine tvoje,Vidim kamenje, ribe,Vidim meduze, školjke,I nikad se neću razočarati u tebe.Reka Balog, 4. razred, MK PečuhPozdravi s PagaDragi Roditelji!Jako mi je dobro na Pagu. Vrijeme je dobro, vruće je. Svaki dan seidemo kupati. Idemo u grad. Nadam se da ste i vi u Mađarskoj dobro.Falite mi jako, ali dobro se osjećam tu. Uskoro se vidimo. Volim vas.SonjaSonja Červenji, HOŠIG BudimpeštaBog, Mama i Tata!Jako mi je dobro na Pagu. Vrlo se dobro osjećam. More i hotel sudobri. Danas ćemo ići u grad Pag. Nažalost, tabor traje samo sedamdana.Levente Pentek, HOŠIG BudimpeštaDraga Rebeka!Nismo se srele već mjesec dana. Nedostaješ nam. Jedva čekam da sevidimo u taboru.Ja sam sad u Hrvatskoj, u taboru u Vlašićima. Jako mi je dobro i lijepo.Ti kako si? Kakve si ocjene dobila na kraju školske godine?Vidimo se! Bog!Cintia Paradi, HOŠIG BudimpeštaDraga Mama, Tata!Jako je dobro na Pagu. Bili smo na plaži. Sati hrvatskoga jezika takođersu jako dobri. Lijepe su sobe, prelijep je krajolik!!! Falite mi.Danica Romac, HOŠIG BudimpeštaDraga obitelji!Tu smo na Pagu u odmaralištu «Zavičaj». Jako je dobro, imamo programe.Plaža nije daleko, svaki dan se idemo kupati. Jako mi nedostajete,ali uistinu je lijepo tu.Naša soba jako je velika, imamo i kuhinju. Nažalost, trebamo poći spavatiu 23 sata.Nadam se da je i u Budimpešti isto tako dobro.Vidimo se u nedjelju!!!Eszter Mogyorósi, HOŠIG BudimpeštaZavičaj * Zavičaj * Zavičaj * Zavičaj * Zavičaj * Zavičaj * Zavičaj * Zavičaj * Zavičaj * Zavičaj * Zavičaj * Zavičaj * Zavičaj * Zavičaj * Zavičaj

HRVATSKI GLASNIK 29. kolovoza 2013. VIIIzletÁkos Füri, HOŠIG BudimpeštaEszter Mogyorósi, HOŠIG BudimpeštaPag je grad na otokuiznenađenja! Ovaj otokima mnogo pješčanih,šljunčanih plaža. Naj -veća je pješčana plažaProsika, u blizini starogagrada. Ovdje je išportsko-rekreacijskicentar. Zemljopisni po -ložaj grada Paga omogućavasvakom ugodanizlet u naj većimhrvatskim nacional -Deniza Dancs, HOŠIG BudimpeštaSonja Červenji, HOŠIGBudimpeštanim parkovima. Pažani se baveribolovom, ovčarstvom i proizvodnjomsoli. Paš ka je nošnjašarena, možemo je prepoznatipo rupcu (marama), a ukrašenoje poznatom paškom čipkom.Sredinom ljeta priređuju paškikarneval, što organiziraju na TrguPetra Krešimira IV. Grad Pag građenje od 1443. do 1484. godine.Ima glavni trg i četiri veće ulice,podijeljen je na četiri okruga. SeloVlašići je na sredini vinorodnihSzabolcs Szilágyi, HOŠIGBudimpeštaAttila Kristóf, HOŠIGBudimpeštapolja, nesvakodnevna panorama otkriva se na more, a plaža je 400 mdaleko. Tu se nalazi naše odmaralište. Hotel «Zavičaj», koji pripadaHrvatskoj državnoj samo upravi. Svake godine djeca iz Mađar ske, kojauče hrvatski jezik, ljetuju u tom odmaralištu. Učenici ga vole jer imarazličitih programa, raznih izleta.Petra Balogh i Darina Deák6. r., M. K. PečuhZavičaj * Zavičaj * Zavičaj * Zavičaj * Zavičaj * Zavičaj * Zavičaj * Zavičaj * Zavičaj * Zavičaj * Zavičaj * Zavičaj * Zavičaj * Zavičaj * Zavičaj

VIII 29. kolovoza 2013. HRVATSKI GLASNIKRazgovor s učenicimaAnett Sándor,13 godina, PečuhZašto si došla na Pag?Već mnogo godina dolazim ovamo,volim tu biti s prijateljima.Kako ti se sviđa u «Zavičaju»?Dobro je i lijepo.Kako je bilo na plaži?Izvrsno, mnogo smo se igrali.Koji ti se program svidio?Jako volim plesati.Čekaš li već izlet u Zadar?Čekam zbog šetnje u gradu.Da ti zlatna ribica može ispuniti želju,što bi poželjela?Poželjela bih da mogu imati više želja.Razgovarao: Atila FüriRazgovor s učenicimaEmőke Mihalik, 11 godina, DušnokZašto si došla na Pag?Jer su mi rekli da je tu lijepo.Kako ti se sviđa u «Zavičaju»?Jako je dobro.Kako je bilo na plaži?More je bilo dobro, mnogo smo plivali.Koji ti se program svidio?Najviše volim šetnju.Čekaš li već izlet u Zadar?Da, jer još nikad nisam bila u tom gradu.Da ti zlatna ribica može ispuniti želju, što bi poželjela?Ostala bih ovdje duže, kupila bih kuću i povela sa sobom sve osobekoje volim.Razgovarao: Atila FüriModa na plažiSigurno se pitate kako na plaži pratiti modne trendove. Kod odabiraprvog outfilta za plažu treba imati nekoliko stvari u vidu.Naime prozračna haljina posve sigurno pun je pogodak, bilo da seradi o cvjetnim uzorcima, jarkim bojama ili jednostavnijoj bijelojhaljini, jer uz pokoji dodatak izgledat ćete uistinu kao s modnihpista.Eliza Gardos, Eszter Mogyorósi,Dorottya Sinkó, Danica RomacUvodne riječi glavne uredniceZavičajskoga glasnikaTo je prvo izdanje našega časopisa.Zavičajski glasnik pokrenuli smo povodomDržavnog tabora hrvatskoga jezika i kulture.Tabor je na otoku Pagu, u naselju Vlašići, u„Zavičaju”, odmaralištu Hrvata u Mađarskoj.„Zavičajev” mirni život prevrnulo je mnoštvoučenika dvojezičnih hrvatskih škola i škola spredmetnom nastavom hrvatskoga jezika kojisu došli iz raznih naselja Mađarske, odnosnoBačke: Santovo, Pečuh, Budimpešta, Dušnok,Baja, Baćino, Gara.Mir i tišinu zamijenili su dječji osmijeh i glas -ne svakodnevice. Djeca sudjeluju na raznimprogramima, svaki dan zajedno idu na plažu,sklapaju prijateljstva, upoznaju hrvatsku kulturu,običaje i krajolik, a uz to još uče hrvatski.Nadamo se da vam se sviđa naše prvo izdanjei da ćete biti naši vjerni čitatelji.Dorka Paradi***Plaža mi se jako sviđa,lijepa je. I jako mi jedobro.Najviše se volim ku -pati. Vrlo volim biti udruštvu, u ovome prekrasnomtaboru.Marko Ronta, 5. r.M. K. PečuhZavičajski glasnik, br 1, 19. lipnja 2013.(I. tabor – sastavila skupina učenikabudimpeštanskog HOŠIG-a)***Jučer smo autobusom otputovali u grad Pag. Išli smo u supermarketkupiti piće ili jelo. Zatim smo otišli na veliki trg gdje je bila crkva.Mnogo smo hodali po ulicama. Pogledali smo i veliki most. U trgovinamasmo kupovali mnogošta. Pojeli smo s dečkima picu. Kupio sami kuglu sladoleda, a nakraju i kapu. Zatim smo se vratili u «Zavičaj».Marko Ronta, 5. r.M. K. PečuhZavičaj * Zavičaj * Zavičaj * Zavičaj * Zavičaj * Zavičaj * Zavičaj * Zavičaj * Zavičaj * Zavičaj * Zavičaj * Zavičaj * Zavičaj * Zavičaj * Zavičaj