PO^ETAK JEDNOG DIVNOG PRIJATELJSTVA I KRVAVOG RATA ...

DVADESET GODINA KASNIJEU nedjelju, 6. maja, navršava se 20 godina otkako su se Radovan Karadžić i MateBoban sastali u austrijskom gradu Gracu. Sastanak je bio tajni, mada jemeđunarodna zajednica znala sve o onom što se dešavalo tog dana na aerodromuu Austriji, šta je dogovoreno i šta slijedi, ali nisu pronašli dovoljno razloga dareaguju. Ni dvije decenije poslije niko nije uspio izbrisati ono što su njih dvojicadogovorila tog dana - podjelu BosnePO^ETAK JEDNOG DIVNOGPRIJATELJSTVA I KRVAVOGRATA PROTIV BiHDogovor Radovana Karad`i}a i Mate Bobana iz1992. godine u velikoj mjeri `iv je i funkcionira i danasRADOVAN KARAD@I]I MATE BOBANNa sastanku u Gracuovjerili su dogovorMilo{evi}-Tu|man izKara|or|eva - Bosne iHercegovine vi{e nema3.5.2012. I SLOBODNA BOSNA 21

SPORAZUM BOBAN-KARAD@I]Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI] (Graz)Mate Boban, jedan od osniva~a iprvi predsjednik Hrvatske zajedniceHerceg-Bosna, i Rado -van Karad`i}, predsjednik ra t -ne Republike Srpske, danasha{ki optu`enik, daleko od o~iju javnosti 6.maja 1992. sastali su se na aerodromu uGracu i dogovorili prekid sukoba izme|udvije vojske kojima su komandovali, teuspostavili linije fronte koje su manje-vi{eostale iste do kraja rata 1995. godine.Robert Donia, ameri~ki histori~ar kojije u vi{e navrata svjedo~io kao ekspert ukorist Tu`ila{tva u Haagu, pored ostalog i oovom sporazumu, tvrdi danas da je njegovasvrha bila da “zacrta obrise teritorijalnihambicija koje su i{le mnogo izvan podru~jau kojima su `ivjeli Srbi i Hrvati… a sa cilj -em da obuhvate veliki geostrate{ki kompaktanteritorij”.Florian Bieber, direktor Centra zaizu~avanje Jugoisto~ne Evrope Univerzi -teta u Gracu, nagla{ava kako su granicenacrtane prije 20 godina u ovom gradu, uzneke izmjene, opstale do danas. “Zbog togaje sporazum iz Graca podsjetnik, 20 godinakasnije, neuspjeha me|unarodne zajednicei okrutnosti nacionalisti~kih ‘lidera’ dapodijele zemlju, bez da su uzeli u obzirljude koji tu `ive. Mate Boban je umro1997., Radovanu Karad`i}u se sudu uHaagu, ali njihove ideje, mape i planovi, idalje `ive”, zaklju~uje Bieber.HA[KI DOKAZIDanas Ha{ko tu`ila{tvo tvrdi da je tajsastanak bio presudan za ono {to se tokomrata de{avalo u Bosni i Hercegovini.Sastanak je, po Tu`ila{tvu, bio nastavakonog iz Kara|or|eva, u martu 1991. godine,kada su se sreli Franjo Tu|man i SlobodanMilo{evi}. Kasnije, 12. maja, dio onog {toje dogovoreno potvr|eno je na zasjedanjuNarodne skup{tine Republike Srpske usvajanjem[est strate{kih ciljeva (podjelaSarajeva; razdvajanje “srpskog naroda oddruge dvije nacionalne zajednice”; uspostav ljanje koridora izme|u Semberije iKrajine, koridora u dolini rijeke Drine“odnosno eliminisanje Drine kao graniceizme|u srpskih dr`ava”; uspostavljanjegranice na rijekama Uni i Neretvi i osiguranjeizlaza Republike Srpske na more).Sastanak i dogovor koji su Karad`i} iBoban postigli u Gracu ~esto je spominjantokom su|enja {estorici biv{ih lideraHerceg-Bosne, koji ~ekaju na izricanje presudeu Haagu, te tokom procesa protivKarad`i}a, a spominje se i u presudiizre~enoj Tihomiru Bla{ki}u, nekada{njemzapovjedniku Hrvatskog vije}a obrane(HVO) u srednjoj Bosni, osu|enom na[EST TA^AKA SPORAZUMA IZ GRACAPrestaju razlozi za oružane sukobeizmeđu Hrvata i Srba u BiH, ospornim teritorijama će sepregovaratiIako je sastanak bio tajan, ubrzo pozavr{etku javnosti su se obratila obasudionika daju}i kratke naznake {ta sede{avalo iza zatvorenih vrata. Me|unarodnimediji ve} dan kasnije pisali su u detaljeo onom {to se desilo, navode}i da ovajsporazum nagovje{tava {ta }e se daljede{avati na teritoriji BiH, te izra`avaju}ibojazan o tome {ta se mo`e desiti saBo{njacima i drugim narodima.Nakon sastanka u Gracu sa~injeno jesaop}enje za javnost koje daje osnovnenaznake postignutog dogovora. U sao p -}enju stoji:“Odlu~ni da sva sporna pitanja,uklju~uju}i razgrani~enje dviju konstitutivnihjedinica - hrvatske i srpske u Bosni iHercegovini, rije{e miroljubivim sredstvimai dogovorom, predstavnici hrvatske isrpske nacionalne zajednice utvrdili su dau odnosu na radnu mapu o razgrani~enjupostoje nesuglasnosti u sljede}im slu~ajevima:1. U gradu Mostaru srpska strana smatrada granicu predstavlja rijeka Neretva, ahrvatska strana smatra da je cijeli gradMostar u hrvatskoj nacionalnoj jedinici.2. Ju`no od Mostara hrvatska stranasmatra da u hrvatsku nacionalnu jedinicuspada podru~je odre|eno 1939. godine, tj.granica Hrvatske Banovine.JOSIP MANOLI]U HAAGUBoban i Karad`i} u ratsu u{li sa istim ciljem -uni{tenjem Bosne iHercegovineSrpska strana smatra da je granicaizme|u hrvatske i srpske jedinice granicarijeke Neretve.3. Obje strane su suglasne da se u razgrani~enjudvije konstitutivne jedinice napodru~ju Kupresa, kao i u BosanskojPosavini (Derventa, Bosanski Brod,Bosanski [amac, Od`ak, Ora{je, Modri~ai Br~ko) vodi ra~una o kompaktnosti prostorai komunikacijama.4. Obje strane su odlu~ne ustrajati naprincipima usvojenim na konferencijiEuropske zajednice o Bosni i Hercegovini, tetemeljem toga suglasne su da u odre|ivanjuspornih i drugih podru~ja {tuju dogovo -rene kriterije za definiranje nacio nalnih terit -orija uz arbitra`u Europske zajednice.5. Ovim dogovorom prestaju razlozi zaprekid Konferencije Europske zajednice oBosni i Hercegovini, te obje strane tra`ehitan nastavak konferencije.Inzistira se da se arbitra`no ragrani -~enje izvr{i u dogovorenom roku do 15.svibnja 1992. godine.6. Slijedom naprijed dogovorenogprest aju razlozi za oru`ane sukobe izme|uHrvata i Srba na cijelom teritoriju BiH.Objavljuje se sveop}e i trajno primirjepod kontrolom Europske zajednice, kojestupa na snagu dana 6. svibnja 1992. u24.00 sata. 22SLOBODNA BOSNA I 3.5.2012.

]ALE I TATASlobodan Milo{evi} iFranjo Tu|man uKara|or|evu sudogovorili principemirnog razdu`ivanjaSFRJ i podjelu Bosne iHercegovinedevet godina zatvora. U ovoj presudi,Sudsko vije}e je prihvatilo tvrdnju Tu`ila -{tva da je sastanak nastavak onog o ~emusu lideri Srbije i Hrvatske govorili uKara|or|evu, odnosno o tome kako Bosnane}e pre`ivjeti.Na su|enju grupi “Prli} i ostali”, u julu2006. godine, detaljno je o sporazumugovo rio Josip Manoli}, koji je 1992. godinebio {ef Ureda za za{titu ustavnog poretka,tijela koje je koordiniralo rad obavje{tajnihslu`bi. Manoli} je rekao da je sastanakBoban-Karad`i} bio klju~ni trenutak kadasu dogovoreni budu}i potezi obje strane, teda je ozna~io i kraj sukoba izme|u snagabosanskih Srba i Hrvata.Odbrane u slu~aju “Prli} i ostali” sutvrdile da nije bilo potpisanog, odnosnopunova`nog, sporazuma koji je rezultat sastanka.U ovim tvrdnjama su se pozivali narije~i Stjepana Kljui}a koji je u to vrijemejo{ uvijek bio aktivan u rukovodstvu HDZ-aBiH. Manoli} je pak rekao da nije siguranda postoji potpisan dokument, ali da smatrada je postignut dogovor.“To je bila svrha tog sporazuma, da seokon~aju sukobi izme|u Srba i Hrvata utom podru~ju. I to se desilo kasnije. Mo`daje u junu jo{ bilo sukoba, ali nakon togane”, rekao je Manoli} u Haagu.Da je me|unarodna zajednica bila vi{enego svjesna sastanka i rezultata, potvrdioje pred Tribinalom u aprilu 2007. godinebiv{i ameri~ki ambasador i mirovni posredniktokom ratova devedesetih HerbertOkun. Okun je pojasnio i da je me|unarod -na zajednica bila svjesna kako se niti jednomrije~ju u zapisu sa sastanka ne spominjuBo{njaci, niti bilo koji drugi narod osimSrba i Hrvata.Na pitanje kakva je bila reakcijame|unarodne zajednice, ambasador Okunje rekao da nisu obratili previ{e pa`nje.“Oni koji su poznavali situaciju, nisu biliiznena|eni, ali primarna aktivnost za nas uFLORIANBIEBER:“Mate Bobanje umro1997.,Radovanu Karadžiću sesudu u Haagu, ali njihoveideje, mape i planovi, idalje žive”tom trenutku, aktivnost za Evropsku zajednicukoja je predvodila pregovore u tomperiodu, bila je da poku{amo sprije~itisrpske napade.”I sam Radovan Karad`i} je spominjaodogovor tokom su|enja rekav{i kako suDVADESET GODINA KASNIJESrbi i Hrvati u Bosni bili “u dobrim odnosima”.“Uvijek smo se slagali sa Hrvatima.Na{a vojska ne bi pre`ivjela bez njih jernam je 1994. godine Jugoslavija nametnulasankcije. Nakon toga, mi smo njima davalistruju, oni nama naftu”, rekao je Karad`i}dodaju}i kako su on i Boban mirno dogovo -rili granice podjele u maju u Gracu.NASTAVAKKARA\OR\EVAU razgovoru za Slobodnu Bosnu,Robert Donia, koji je za potrebe Tu`ila{tvauradio detaljnu analizu i ovog sastanka ipostignutog dogovora, ka`e da su Boban iKarad`i} taj dan fakti~ki dogovorili savez opodjeli Bosne “daju}i specifi~ne teritorijalneodrednice generalnim principima okojima su Milo{evi} i Tu|man razgovaraliu Kara|or|evu”.“Ovaj sporazum je pokazao da su i srpskii hrvatski nacionalisti u Bosni namjera -vali da uni{te BiH, podijele njene gra|aneoru`anom silom u tri etni~ke skupine. Iakosu obje strane ovaj dogovor predstavile kaomirovni sporazum, to je u su{tini bio receptza rat sa namjenom uni{tenja Bo{njaka save}eg dijela teritorije BiH i njihovoggrupisanje u nekoliko enklava”, smatraDonia.Florian Bieber primje}uje kako su“granice” koje postoje u Hercegoviniizme|u teritorija pod srpskom i hrvatskomkontrolom i danas one iste dogovorene 6.maja u Gracu, kao i one u regiji Posavine.“Mnogo va`nije od mapa je ideja da biBosna trebala biti etni~ki podijeljena.Uprkos (ili zbog) Dejtonskog sporazuma ijake me|unarodne podr{ke povratku izbj -eglica, dobar dio Bosne ostaje podijeljen uve}inom etni~ki homogene regione”, tvrdiBieber. 3.5.2012. I SLOBODNA BOSNA 23