Razvoj programa za dohvat i prezentaciju informacija na ... - FER

SVEUČILIŠTE U ZAGREBUFAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVAZAVRŠNI RAD br. 929RAZVOJ PROGRAMA ZA DOHVAT IPREZENTACIJU INFORMACIJA NAPOKRETNOM UREĐAJU S OPERACIJSKIMSUSTAVOM ANDROIDMatko KunaZagreb, lipanj 2009.

SadržajUvod ....................................................................................................................................... 11. Operacijski sustav Android ............................................................................................ 21.1. Osnovne značajke .................................................................................................. 21.1.1. Arhitektura ..................................................................................................... 31.2. Struktura aplikacije u Androidu ............................................................................. 51.2.1. Activity .......................................................................................................... 61.2.2. Service ........................................................................................................... 61.2.3. Broadcast receiver .......................................................................................... 71.2.4. Content provider ............................................................................................ 71.2.5. Datoteka manifest .......................................................................................... 81.2.6. Aktivacijska komponenta – Intent ................................................................. 81.2.7. Životni ciklus activityja ................................................................................. 91.3. Razvoj aplikacije u Androidu .............................................................................. 111.3.1. Općenito o korisničkom sučelju .................................................................. 121.3.2. Izgledi .......................................................................................................... 131.3.3. Izbornici ....................................................................................................... 141.3.4. Dijalozi ......................................................................................................... 151.3.5. Obavještavanje korisnika ............................................................................. 162. Sportska prognoza za Android ..................................................................................... 182.1. Opis sustava ......................................................................................................... 192.1.1. Dijagram slučajeva uporabe ......................................................................... 202.1.2. Komunikacija među komponentama ........................................................... 212.1.3. Programska izvedba poslužiteljske aplikacije ............................................. 222.1.4. Baza podataka .............................................................................................. 24

2.1.5. Aplikacija za rukovanje bazom podataka .................................................... 252.2. Sportska prognoza LIVE ..................................................................................... 262.2.1. Korisničko sučelje ........................................................................................ 292.2.2. Programska izvedba ..................................................................................... 32Zaključak ............................................................................................................................. 34Literatura .............................................................................................................................. 35Sažetak ................................................................................................................................. 36Ključni pojmovi ................................................................................................................... 36

UvodOperacijski sustav Android je još uvijek novost u svijetu pokretnih uređaja. Konkurencijaje drugim operacijskim sustavima za pametne pokretne uređaje kao što su Appleov iPhoneOS te razne izvedenice Windows Mobilea i Symbiana. Android karakterizira otvorenaarhitektura sa specifičnim odnosom između aplikacija i prikaza na ekranu te mogućnost dase promijeni i svaka uobičajena aplikacija koja dolazi s operacijskim sustavom, što govoridovoljno o fleksibilnosti koju pruža.Praktični dio ovog završnog rada je aplikacija za Android, no prije svega treba se dobroupoznati s njegovim načinom funkcioniranja i strukturom aplikacije kako bi se mogledemonstrirati njegove mogućnosti.Aplikacija predstavlja nadogradnju Java aplikacije za pokretne uređaje izrađene nastudentskom projektu, no s njom, osim u osnovnom konceptu, nema mnogo dodirnihtočaka. Radi se o sustavu koji omogućuje sudjelovanje u igrama na sreću putem pokretnoguređaja, s tim da se sva komunikacija odvija putem bežičnog internetskog prijenosapodataka. Korisniku aplikacije omogućena je uplata kladioničkog listića sa svog osobnogpokretnog uređaja, kreiranje nedovršenog listića, pregled starih uplata, definiranje postavkipraćenja pojedinih događaja koje uključuju slanje obavijesti korisniku o novim događajimaili ishodima završenih događaja i prikaz ponuđenih događaja razvrstanih po sportovima izemljama odigravanja na zahtjev, pri čemu se vodi briga o korisnikovoj privatnosti isigurnosti.Sve navedeno prilagođeno je operacijskom sustavu Android – posebnostima vezanim uzprikaz dijelova aplikacija te njihovu komunikaciju i pokretanje. Cilj svega ovoga jepredstaviti Android kao platformu koja podržava kreativnost i inovativnost programera ikoja će biti laka za korištenje i zabavna – kako za programera tako i za korisnika.Rad se bavi proučavanjem operacijskog sustava Android i načina izrade aplikacija za njegate izradom sustava za sudjelovanje u igrama na sreću uključujući i korisničku aplikaciju zaAndroid.Prvo poglavlje opisuje posebnosti ovog operacijskog sustava, dok su u drugom opisaniizrađeni sustav i aplikacija.1

1. Operacijski sustav AndroidTvrtka Google izradila je operacijski sustav Android, a Open Handset Alliance izdao jeAndroid alat za izradu softvera (engl. Software Development Kit, skraćeno SDK) 12.studenog 2007. i zanimanje za njega neprestano raste. To je programski složaj kojiuključuje operacijski sustav, middleware i ključne aplikacije. SDK sadrži alate i sučelja zaprogramiranje aplikacija (engl. Application Programming Interface, skraćeno API) koji supotrebni za razvoj aplikacija na Android platformi koristeći programski jezik Java.1.1. Osnovne značajkeAndroid je zamišljen kao operacijski sustav koji će u potpunosti i na najefikasniji načiniskoristit sve resurse i mogućnosti koje mu pruža uređaj na kojemu je instaliran. Dizajniranje otvoreno, pa tako svaka aplikacija može koristiti sve osnovne funkcionalnosti uređajakao što su ostvarivanje poziva, slanje tekstualnih poruka ili, primjerice, korištenjeugrađenog fotoaparata. Programer aplikacija može izmijeniti cijeli operacijski sustav utolikoj mjeri da isti više nema veze s uobičajenim.Osnova mu je Linux jezgra (engl. kernel) koja koristi specifični virtualni stroj dizajnirankako bi optimizirao korištenje memorije i hardverskih resursa uređaja koji ga pokreće.Prednosti toga što je programeru sve dostupno je i to što se nove nadolazeće tehnologijemogu lako implementirati.Virtualni stroj sustava zove se Dalvik Virtual Machine i temeljen je na registru, za razlikuod Java Virtual Machinea (skraćeno JVM) koji je temeljen na stogu. DalvikVM jeinterpreter, a radi s Dalvik Executable (*.dex) podacima. Pokreće klase kompilirane Javakompilatorom koje se pretvaraju alatom „dx“ u njemu potreban format. Sve to jenapravljeno s ciljem istovremenog izvođenja više virtualnih strojeva koji koriste malomemorije kako bi očuvali stabilnost sustava – međusobno se štite kako aplikacija koja seruši ne bi za sobom povukla druge. DalvikVM je temeljen na registru jer su procesori zapokretne uređaje prilagođeni za registarski rad koji omogućava brže izvođenje aplikacijapo cijenu veličine programa koji su veći nakon kompilacije.2

Sve aplikacije imaju jednaku važnost – operacijski sustav ne pravi razliku izmeđutemeljnih aplikacija i onih instaliranih naknadno. Ta značajka pogoduje korisniku jer možeorganizirati sustav po vlastitim željama. Komunikacija u sustavu temelji se na takozvanimintentima, porukama na koje se reagira određenom radnjom. Za svaku aplikaciju ili njendio, može se definirati na koje poruke treba reagirati. Više aplikacija može reagirati na istuporuku. U tom slučaju sustav pita korisnika koju aplikaciju želi da obradi dolazeći intent.Kako je svuda naglasak na jednostavnosti, ni izrada aplikacija za Android nije iznimka.Programer može jednostavno pristupiti svemu što treba, pa se multimedijske aplikacijemogu napraviti lakše nego za neke druge operacijske sustave. Aplikacije mogu dohvaćatipodatke s Interneta te ih, primjerice, kombinirati s nekim podacima koje se nalaze napokretnom uređaju. Lako se može pristupiti GPS prijemniku, kameri ili vanjskoj memorijiza pohranu podataka, što će u skoroj budućnosti biti olakšavajuća okolnost za razvojusluga temeljenih na lokaciji. Također je važna i podrška za razne video i audio formate teformate slika koje dolaze s Androidom.Sustav sadrži još i integrirani open source web preglednik, 2D i 3D grafičke biblioteke spodrškom za hardversku akceleraciju, SQLite sustav za upravljanje i pohranu relacijskihbaza podataka. Upravlja GSM telefonijom, Bluetooth, EDGE, 3G i WiFi tehnologijama,ugrađenim fotoaparatom, GPS prijemnikom, akcelerometrom za automatsku rotaciju slike– sve ovisno o uređaju na kojem je instaliran.1.1.1. ArhitekturaKomponente operacijskog sustava Android dijele se u pet cjelina, kao što je prikazano naslici 1.1:• aplikacije,• aplikacijski okvir (engl. application framework),• biblioteke,• Android runtime,• Linux jezgra.3

Sl. 1.1 Arhitektura operacijskog sustava AndroidAplikacije čini skup osnovnih aplikacija kao što su e-mail klijet, SMS program, kalendar,Internet preglednik i druge. Sve aplikacije napisane su u programskom jeziku Java.Arhitektura aplikacije je napravljena na način da pojednostavi ponovnu upotrebukomponenti. U aplikacijski okvir spadaju skup elemenata prikaza (engl. Views) koji sekoriste pri izradi aplikacije kao što su liste, gumbi, polja za unos teksta itd., zatimpružatelji sadržaja (engl. Content Providers) koji omogućuju aplikacijama pristuppodacima drugih aplikacija, upravitelj resursa (engl. Resource Manager) koji omogućujepristup ostalim resursima kao što su slike ili dokumenti koji određuju izgled, upraviteljobavijesti (engl. Notification Manager) koji pruža aplikacijama mogućnost prikazaobavijesti u traci stanja, upravitelj aktivnosti (engl. Activity Manager) koji upravljaživotnim ciklusom aplikacije i brine se o navigacijskom stogu i drugi.Biblioteke sadrže skup C/C++ biblioteka koje koriste razne komponente operacijskogsustava među kojima su System C biblioteka, 3D biblioteke, SQLite i ostale.U Android Runtime pripadaju osnovne biblioteke koje omogućuju većinu funkcionalnostiosnovnih biblioteka programskog jezika Java. Svaka aplikacija se odvija u vlastitomprocesu i ima vlastitu instancu Dalvik virtualnog stroja koji se oslanja na Linux jezgru.4

Android koristi Linux verziju 2.6 za osnovne usluge sustava kao što su sigurnost,upravljanje memorijom i procesima, mrežni stog i upravljački programi. Jezgra ima i uloguapstraktnog sloja između hardvera i softverskog stoga.1.2. Struktura aplikacije u AndroiduAplikacije za Android pišu se u programskom jeziku Java. Kompilirani kôd se arhivira uAndroid package, označen .apk sufiksom, zajedno sa svim podacima i datotekama nužnimza aplikaciju. U takvom obliku se aplikacija distribuira i instalira na pokretne uređaje.Svaka aplikacija radi u vlastitom Linux procesu koji Android pokreće kada se treba izvršitibilo koji dio koda aplikacije, a gasi ga kada više nije potreban. Aplikacije se izvršavajuneovisno jedna o drugoj jer svaka koristi vlastiti virtualni stroj. Također, svaka ima svojLinux identifikator (ID). Opće postavke su takve da podatke iz aplikacije vidi jedino samaaplikacija i korisnik koji je trenutno koristi. Moguće je promijeniti postavke tako da dvijeaplikacije dijele identifikator te tako mogu vidjeti i podatke druge aplikacije. U tom slučajumože se definirati da obje aplikacije rade u istom procesu kako bi se uštedjeli resursisustava.Važna značajka Androida je da aplikacija može koristiti elemente druge aplikacije (ako sedefiniraju dozvole od strane prve aplikacije). Time se smanjuje potreba za pisanjem istihdijelova u različitim aplikacijama, jer je moguće pokrenuti samo dio aplikacije koji jepotreban drugoj. Android to omogućava na način da ne postoji samo jedna točka ulaska zasvaku komponentu aplikacije – ne postoji main() metoda, već je svaka aplikacijanapravljena od osnovnih komponenti koje sustav može instancirati i pokrenuti po potrebi.Postoje četiri vrste takvih komponenti, to su:• Activity,• Service,• BroadcastReceiver,• ContentProvider.Svaku aplikaciju koja se dizajnira za Android potrebno je razložiti na ove osnovneelemente i definirati kada i kako se pojedini element pokreće.5

1.2.1. ActivityActivity predstavlja grafičko korisničko sučelje, ekran koji korisnik u tom trenutku vidi. Tomože biti, primjerice, lista s koje korisnik nešto treba odabrati, prikaz slika u albumu iliekran u kojem se namještaju postavke neke aplikacije. Aplikacija za pisanje tekstualnihporuka mogla bi imati jedan activity u kojem se piše poruka, drugi u kojem se prikazujukontakti iz imenika i treći za pregled poslanih poruka. Svaki od njih je nezavisan dioaplikacije iako rade zajedno i dio su iste aplikacije. Svaki od njih je podklasa osnovneklase Activity.Koliko će aplikacija imati activityja ili bilo kojih drugih osnovnih komponenti i kako ćeone surađivati, stvar je dizajna i namjene aplikacije. Obično aplikacija ima početni activitykoji se prikazuje korisniku kada pokrene aplikaciju. Prelazak s jednog na drugi izvodi setako da trenutni activity pokrene onaj koji je potreban.Pri izradi activityja svakom je dodijeljen njegov vlastiti prozor, koji je inicijalno postavljenda pokrije cijeli ekran, no to se, naravno, može promijeniti. Svaki activity može koristitidodatne elemente prikaza kao što su primjerice pop-up prozori koji zahtijevaju korisnikovuinterakciju ili prozor u koje se prikažu detaljnije informacije o elementu koji je korisniktrenutno odabrao.Vizualni sadržaj prozora ima hijerarhijski organiziran sadržaj elemenata prikaza koji su sviizvedeni iz osnovne klase View. Svaki element pripada određenom prostoru pravokutnogoblika unutar prozora. Pojam hijerarhijski odnosi se na elemente prikaza, pa tako elementprikaza roditelj organizira i sadrži izgled i raspored elemenata prikaza djece. Postoji skupgotovih elemenata prikaza sadržanih u Androidu kao što su gumbi, polja za unos teksta,izbornici, check-boxovi i drugi. Hijerarhija tih elemenata organizira se metodomActivity.setContentView().1.2.2. ServiceKomponenta service nema grafičko sučelje nego radi u pozadini. Njen životni ciklus nijeograničen trenutnim prikazom sučelja na ekranu kao kod activityja, ona radi uneodređenom vremenskom razdoblju. Koristi se za zadatke koji se mogu izvoditi upozadini, kao na primjer sviranje glazbe u pozadini dok korisnik radi nešto drugo. Može sekoristiti za dohvat podataka preko mreže ili za izračun nekih podataka koje može isporučitiactivityju koji ih treba. Svaki service je podklasa osnovne klase Service.6

Dobar primjer je media player aplikacija, koja reproducira pjesme poredane u listu.Aplikacija bi imala nekoliko activityja u kojima bi se mogle praviti liste, pokretatireprodukcija i mijenjati postavke, no samu reprodukciju ne bi bilo pametno izvesti unutaractivityja jer se pretpostavlja da ih korisnik često mijenja, a od takve aplikacije se očekujeda se glazba može nastaviti reproducirati i kada korisnik promijeni activity ili pokreneneku drugu aplikaciju. To se može izvesti tako da activity aplikacije pokrene service kojise izvodi u pozadini. Kada korisnik napusti activity u kojemu je pokrenuo reprodukciju,ona se nastavlja i dalje jer service još uvijek radi. Moguće je povezati se s već pokrenutimserviceom. Za vrijeme te veze može se s njime komunicirati putem sučelja koje pruža. Utom sučelju bi se, primjerice, moglo omogućiti da korisnik pauzira, zaustavi ili započnereprodukciju ispočetka.Kao i activity i ostale komponente, i service se izvodi u glavnoj dretvi procesa aplikacije.Kako u ovakvim slučajevima ne bi blokirali druge komponente korisničkog sučelja, mogustvoriti novu dretvu za radnje za koje se zna da zahtijevaju više vremena.1.2.3. Broadcast receiverZadatak komponenti ovog tipa je da primaju obavijesti o višeodredišnom razašiljanju(engl. broadcast) i reagiraju na njih. U radu aplikacija i sustava pojavljuje se mnogo takvihobavijesti, npr. obavijest da ponestaje napona u bateriji, da se promijenila vremenska zona,da su, aplikacijama koje ih trebaju, dostupni podaci prikupljeni s Interneta. Aplikacijamože imati bilo koji broj broadcast receivera koji mogu odgovarati na sve informacijekoje se smatraju važnima. Osnovna klasa svakog od njih je BroadcastReceiver.Ove komponente također nemaju grafičko sučelje, ali mogu pokrenuti određeni activitykao odgovor na informaciju koju su dobili ili umjesto toga mogu koristiti upraviteljaobavijesti. Takve obavijesti mogu se prikazati na različite načine – kao treperenjepozadinskog svjetla, vibracija pokretnog uređaja, reprodukcija određenog zvuka. Na tracistanja pojavi se ikona koju korisnik može odabrati kako bi pročitao obavijest.1.2.4. Content providerOva komponenta se koristi za isporuku skupa podataka aplikacije drugim aplikacijama. Tipodaci mogu se pohraniti u datotečni sustav kao datoteka ili u obliku SQLite bazepodataka. Osnovna klasa je ContentProvider koja sadrži standardni skup metoda koje7

omogućuju aplikacijama preuzimanje ili pohranu tipova podataka s kojima rade. Aplikacijene pozivaju te metode izravno, nego pomoću objekta ContentResolver. Taj objektmože komunicirati sa svakim content providerom na način da on upravlja komunikacijom.Operacijski sustav se brine o tome je li proces pokrenut ili ga treba pokrenuti svaki putakada se pojavi zahtjev koji treba obraditi aplikacija koja trenutno nije aktivna. Također,ako ne postoje instance koje su potrebne, a dio su aplikacije koja treba obraditi zahtjev,Android ih sam stvara.1.2.5. Datoteka manifestDa bi se komponenta aplikacije mogla pokrenuti, Android mora znati da ta komponentapostoji. To je izvedeno na način da aplikacija deklarira svoje komponente u manifestdatoteci koja je povezana s paketom Android aplikacije .apk. Ta datoteka je strukturiranaXML datoteka i uvijek se zove AndroidManifest.xml, za sve aplikacije. U njoj jedefinirano još mnogo drugih stvari kao što su imena biblioteka s kojima aplikacija trebabiti povezana i dozvole koje se dodjeljuju aplikaciji. Android ne vidi komponente koje nisudeklarirane u manifest datoteci te se one stoga ne mogu izvoditi.1.2.6. Aktivacijska komponenta – IntentAsinkrona poruka kojom se aktivira pojedina komponenta naziva se intent. To je objektklase Intent u kojemu je sadržaj poruke. Za activity i service ta poruka, između ostalog,sadrži ime radnje koja se zahtijeva i URI (engl. Uniform Resource Identifier) datoteke nadkojom ta radnja treba biti obavljena, dok za broadcast receiver sadrži ime radnje koja jeobjavljena (npr. može obavijestiti strane koje ga osluškuju da je pritisnut gumb zapokretanje kamere).Za aktivaciju svake od komponenti postoje različite metode. Activity se pokreće tako da seintent objekt pošalje metodi Context.startActivity() iliActivity.startActivityForResult(). Česta je situacija da jedan activitypokreće drugi. Ako očekuje neki rezultat od activityja kojeg poziva, koristi drugunavedenu metodu. Rezultat se također vraća kao intent objekt. Activity koji reagira naintent, može provjeriti koji intent ga je pokrenuo metodom getIntent(). Service sepokreće metodom Context.startService(). MetodomContext.bindService() može se uspostaviti veza između pozivajuće komponente i8

servicea. Višeodredišno razašiljanje pokreće se tako da se intent objekt pošalje metodiContext.sendBroadcast(), Context.sendOrderedBroadcast() iliContext.sendStickyBroadcast().Intent objekt može eksplicitno navesti ime ciljane komponente – u tom slučaju Androidpronalazi tu komponentu na temelju deklaracija u datoteci manifest i aktivira je. U slučajuda ciljana komponenta nije imenovana, Android pronalazi najbolju komponentu kojaodgovara tom intentu. To čini tako da intent objekt uspoređuje s intent filtrompotencijalnih ciljnih komponenti. Filtri obavještavaju operacijski sustav o tome koje vrsteintenta mogu obraditi, što je zapisano u manifest datoteci.Komponenta može imati neograničen broj intent filtara. Ako nema nijedan, moguće ju jeaktivirati jedino intentom koji eksplicitno imenuje tu komponentu kao ciljnu.1.2.7. Životni ciklus activityjaPostoje tri stanja u kojima se activity može naći:• aktivno stanje ili stanje izvođenja – kada je prikazan na ekranu (to je stanje kadakorisnik koristi njegove mogućnosti)• pauzirano stanje – još uvijek je vidljiv korisniku, no trenutno ga ne koristi. To jeslučaj kada je drugi activity „iznad“ njega, koji je transparentan ili ne pokriva cijeliekran. U slučaju da operacijski sustav ima premalo slobodne memorije, može„ubiti“ takav activity.• zaustavljeno stanje – drugi activity ga je potpuno prekrio. Još uvijek su sačuvanesve informacije o stanju. Ovakvi activityji se često „ubijaju“ kada sustavu trebamemorije.Prelazak iz jednog stanja u drugo događa se pozivom jedne od ovih metoda:• void onCreate()• void onStart()• void onRestart()• void onResume()• void onPause()• void onStop()• void onDestroy()9

Kako activity može prijeći iz stanja u stanje prikazano je na slici 1.2.Sl. 1.2 Dijagram stanja activityjaSve prethodno navedene metode mogu se nadjačati (engl. override) te se tako možedefinirati što treba učiniti kada se promijeni stanje. Jedina nužna metoda je onCreate()jer se u njoj definiraju početne postavke.10

Na dijagramu možemo vidjeti tri važna puta:• cijeli životni ciklus activityja – odvija se između prvog poziva onCreate()metode do prvog poziva onDestroy() metode. Obuhvaćeno je sve oddefiniranja početnih postavki na početku do oslobađanja zauzetih resursa.• vidljivi ciklus activityja – odvija se između metoda onStart() i onStop().Korisnik vidi activity na ekranu, što obuhvaća slučajeve kada je korisnik s njime uinterakciji i kada je activity vidljiv iako trenutno nije aktivan.• aktivni ciklus activityja – odvija se između poziva metoda onResume() ionPause(). U ovom slučaju, korisnik je u neposrednoj interakciji s activityjem .Activity se stvara metodom onCreate(), a pokreće metodom onStart(). Tadaactivity radi, tj. u aktivnom je stanju. Metodom onPause() prelazi u pauzirano stanje izkojega se u aktivno može vratiti pozivom metode onResume(). Da bi se vratio u prviplan iz stanja kada se ne vidi na ekranu, mora se pozvati metoda onRestart(). Gasi semetodom onDestroy().Operacijski sustav se brine za pohranu stanja activityja ako ga treba srušiti kako bioslobodio memoriju. Da bi to bilo moguće, treba implementirati metoduonSaveInstanceState(), koju Android poziva kada postoji mogućnost da ćeactivity biti srušen – dakle prije poziva onPause() metode. Stvara se Bundle objekt ukoji se pohranjuje trenutno stanje activityja u obliku parova ime-vrijednost. Kada se tajactivtiy ponovo pokreće, Bundle objekt se predaje metodama onCreate() ionRestoreInstanceState() (koja se izvršava nakon onStart() metode) kako bise moglo vratiti stanje u kojem je activity bio prije nego je srušen.1.3. Razvoj aplikacije u AndroiduSvaka aplikacija mora imati korisničko sučelje. Android stavlja na raspolaganje velik izborelemenata grafičkog korisničkog sučelja. U ovom poglavlju opisat će se većina elemenatakorištenih u praktičnom dijelu ovog rada.11

1.3.1. Općenito o korisničkom sučeljuU aplikaciji za Android korisničko sučelje se sastoji od objekata tipa View i ViewGroup.Tih elemenata ima mnogo, a zajedničko ime je da su svi podklase osnovne klase View.Podklase se zovu widgeti i one su objekti korisničkog sučelja koji se mogu implementirati(primjerice polja za unos teksta ili gumbi). Klasa ViewGroup je osnova za podklase kojese zovu izgledi (engl. layouts), a one nude različite vrste arhitekture izgleda kao što sulinearna, tablična ili relativna.View objekt je struktura podataka čija obilježja pohranjuju parametre izgleda i sadržaj zaspecifični pravokutni dio ekrana. Kao objekt u korisničkom sučelju, pojedini elementprikaza je također i točka interakcije za korisnika i primatelj događaja interakcije.Korisničko sučelje activityja definira se kao hijerarhija View i ViewGroup elemenata,kao što je prikazano na slici 1.3. Gradi se od unaprijed definiranih widgeta i izgleda ilivlastitih izrađenih elemenata prikaza.Sl. 1.3 Hijerarhija elemenata prikazaDa bi se elementi prikazali na ekranu, unutar activityja se mora pozvati metodasetContentView() i proslijediti referenca korijenskom objektu. Android pomoću tereference izmjeri i nacrta hijerarhijsko stablo, a korijenski čvor zatim zahtijeva da čvorovidjeca nacrtaju sami sebe – svaki ViewGroup čvor poziva svaki svoj čvor dijete da toučini. Android parsira elemente izgleda po redu, instancira elemente prikaza i dodjeljuje ihčvorovima roditeljima. Kako se crtaju redom, ako postoji preklapanje između elemenatabit će vidljivi oni koji su na tom području posljednji nacrtani.12

1.3.2. IzglediUobičajeni i najjednostavniji način definiranja izgleda i hijerarhije elemenata prikaza jekorištenje XML datoteke izgleda, koja pruža dobar i lako čitljiv pregled strukture. Svakielement u toj datoteci je ili View ili ViewGroup objekt. Elementi prikaza se mogustvarati i izravno iz aplikacije i njima se može upravljati u samom kodu.Ime XML elementa je jednako Java klasi koju taj element predstavlja (npr. element stvara TextView u korisničkom sučelju), a imena atributa odgovarajumetodama. Kada u komponentu aplikacije učitamo resurs izgleda, Android inicira teruntime objekte koji odgovaraju elementima u datoteci izgleda. Prednost deklariranjakorisničkog sučelja XML datotekom je u tome što se time odvaja prikaz aplikacije od kodakoji upravlja njenim ponašanjem. Takva datoteka izgleda ovako:Elementi prikaza se mogu organizirati na više različitih načina koristeći različite grupeelemenata prikaza, kao što su LinearLayout, RelativeLayout, TableLayout,GridLayout i drugi. Svaki od njih pruža jedinstven skup parametara izgleda kojiodređuju pozicije elemenata prikaza i strukturu izgleda.Svaka datoteka izgleda ima točno jedan korijenski element koji je objekt tipa View iliViewGroup. Svi ostali objekti ili widgeti dodaju se kao elementi djeca te se takopostupno gradi struktura stabla. Kada se aplikacija kompilira, svaka XML datoteka izgledase kompilira u resurs elemenata prikaza, koji se mora učitati u kodu aplikacije na ovajnačin:public void onCreate(Bundle savedInstanceState){super.onCreate(savedInstanceState);setContentView.(R.layout.main_layout);}13

U ovom slučaju, kao resurs se učitava XML datoteka main_layout.xml, što se događapri svakom pokretanju activityja (jer Android poziva metodu onCreate() pri svakompokretanju activityja).Svaki View i ViewGroup objekt podržava skup raznih XML atributa. Neki od njih suspecifični za pojedine View objekte, no njih imaju i objekti koji nasljeđuju tu klasu. Nekeatribute imaju svi objekti jer ih nasljeđuju od korijenske klase. Svi ostali smatraju separametrima izgleda i opisuju orijentaciju View objekta. View objekt može imati integerID koji je jedinstvena identifikacijska oznaka tog elementa prikaza u stablu kojemupripada. Pri kompiliranju aplikacije, ID se referencira kao integer, no u XML datoteci sedefinira kao string.1.3.3. IzborniciAplikacijski izbornici su često korišten dio korisničkog sučelja pomoću kojeg se mogukoristiti funkcije aplikacije i mijenjati njene postavke (Sl. 1.4). Struktura im se takođerstvara pomoću hijerarhije elemenata prikaza, no nju se tako ne definira. Umjesto toga,definiraju se onCreateOptionsMenu() ili onCreateContextMenu() metode zaactivity i deklariraju se elementi koje se žele uključiti u izbornik. Pri pokretanju će Androidautomatski stvoriti hijerarhiju elemenata prikaza i nacrtati svaki element izbornika. Kao iizgled aplikacije, elementi izbornika se također mogu definirati u XML datoteci.Sl. 1.4 Primjer izbornika u Androidu14

U Androidu postoje tri osnovne vrste aplikacijskih izbornika:• izbornik opcija – osnovni skup elemenata izbornika za activity. Otvara se kada sepritisne gumb MENU na uređaju koji ima operacijski sustav Android.• izbornik konteksta – predstavlja listu elemenata izbornika koja se može pojavitikada se duže pritisne određeni element prikaza.• pod-izbornik – predstavlja listu elemenata izbornika koju prikaže element izbornikaopcija ili izbornika konteksta. Ne podržava ugniježđene pod-izbornike.1.3.4. DijaloziDijalog je obično mali prozor koji se pojavi iznad trenutno aktivnog activityja, koji ode ustanje pauze dok dijalog preuzme svu interakciju s korisnikom. Koriste se za obavijesti ikratke aktivnosti koje su u neposrednom odnosu s aplikacijom koja se izvodi. Primjer semože vidjeti na slici 1.5.Sl. 1.5 Primjer dijaloga u AndroiduAndroid API podržava sljedeće vrste dijaloga:• AlertDialog – dijalog koji može upravljati s jednim, dva ili tri gumba i s listomelemenata koji se mogu odabrati radio gumbom ili check-boxom. To je preporučenitip dijaloga jer može napraviti većinu korisničkih sučelja tipa dijaloga.15

• ProgressDialog – dijalog koji prikazuje indikator tijeka (engl. progress wheel,progress bar). Kako on samo proširuje mogućnosti AlertDialoga, može koristiti igumbe.• DatePickerDialog – dijalog koji omogućuje korisniku da odabere datum.• TimePickerDialog – omogućuje korisniku da odabere vrijeme.Ako se želi napraviti novi tip dijaloga, kao osnova se uzme osnovni objekt Dialog koji semože uređivati kao i bilo koji activity – XML datotekom. Takav dijalog može sadržavatibilo koji element prikaza, uključujući i gore navedene podklase.Kada se dijalog želi prikazati, treba se pozvati metoda showDialog(int) iz activityja,pri čemu joj se predaje argument tipa integer koji je jedinstveni identifikator dijaloga kojise želi prikazati, ali nije obavezan. Dijalog se zatvara pozivom metode dismiss().1.3.5. Obavještavanje korisnikaU radu aplikacije mogu se pojaviti situacije kada je potrebno korisnika obavijestiti odogađaju koji se upravo dogodio u aplikaciji. Neki događaji zahtijevaju korisnikovodgovor dok drugi to ne traže.Postoje tri vrste takvih poruka:• Toast obavijest – kratka poruka koja dolazi iz pozadine. Koristi se za obavijesti ouspješnosti neke radnje (primjerice, da je datoteka pohranjena).• Obavijest trake stanja – stalni podsjetnici koji dolaze od aplikacija koje rade upozadini i očekuju da korisnik reagira na tu obavijest kada njemu to budeprikladno.• Obavijest dijaloga – obavijesti povezane s activityjem. Ako aplikacija obavlja nekiposao čiji završetak korisnik mora pričekati (kao npr. učitavanje datoteke),obavještava ga o tome prozorom u kojemu je prikazan indikator tijeka.Toast obavijest se samo kratko prikazuje ispred trenutnog activityja, zauzima maloprostora i ne mijenja stanje activityja – on se i dalje vidi i ostaje interaktivan. Može gakoristiti i service koji radi u pozadini i bit će prikazan i ako aplikacija nije aktivna. Ovavrsta obavijesti ne podržava nikakav oblik interakcije, jer za tu namjenu postoji obavijesttrake stanja. Primjer toasta prikazan je na slici Sl. 1.61.6.16

Sl. 1.6 Primjer toast obavijestiObavijesti trake stanja postavljaju ikonu na traku stanja operacijskog sustava (koja možesadržavati kratki tekst) i proširenu obavijest u prozor „Notifications“. Kada korisnikodabere proširenu poruku, Android šalje intent koji se definira za tu vrstu obavijesti, anajčešće je to pokretanje activityja.17

2. Sportska prognoza za AndroidSportska prognoza je sustav koji omogućuje sudjelovanje u igrama na sreću korištenjemosobnog pokretnog uređaja s operacijskim sustavom Android. Korisniku su naraspolaganju dvije aplikacije za Android, koje mu omogućuju uplatu kladioničkog listićasa svog pokretnog uređaja te niz mogućnosti vezanih uz ovu vrstu igara na sreću.Kako bi se usluga mogla koristiti, potrebno je instalirati dvije aplikacije za Android naosobni pokretni uređaj te se registrirati u kladionici kao korisnik usluge. Aplikacije vodekorisnika kroz cijeli proces uplate listića – od prijave na sustav, pregleda događaja ifiltriranja po sportovima i kategorijama do realizacije uplate i praćenja pojedinih rezultata.Sve informacije koje su mu potrebne korisnik može dobiti na svoj pokretni uređaj u bilokoje vrijeme. Komunikacija s poslužiteljskom aplikacijom kladionice se odvija bežičniminternetskim pristupom (Wi-Fi, EDGE, UMTS).Pojednostavljeni prikaz komponenti sustava može se vidjeti na slici 2.1.Sl. 2.1 Komponente sustava Sportska prognoza18

2.1. Opis sustavaSustav Sportska prognoza sastoji se od pet komponenti. Središnja komponenta, kojaupravlja logikom, obrađuje zahtjeve, šalje potrebne podatke korisničkim aplikacijama iupravlja svom ostalom komunikacijom je poslužiteljska aplikacija i ona pripada sustavukladionice. Sva komunikacija s bazom podataka, čak i upis novih događaja u bazu, odvijase preko ove aplikacije. Ona je i poslužitelj i klijent, jer osim što čeka i obrađuje zahtjevekorisničkih aplikacija, šalje podatke o novim događajima (ako su za to namještenepostavke) kada se oni unesu u bazu podataka.Glavni dio praktičnog dijela ovog rada je aplikacija za Android po imenu Sportskaprognoza LIVE. Ta korisnička aplikacija omogućuje namještanje postavki praćenjapojedinih sportova. Postavke se šalju poslužiteljskoj aplikaciji koja ih sprema u bazu.Korisnik tako može definirati želi li primati obavijesti o novim događajima koji se unesu ubazu. Također može aktivirati praćenje rezultata događaja s listića koji je uplatio.Aplikacija je usko povezana s drugom korisničkom aplikacijom po imenu Sportskaprognoza, čijem pregledniku može proslijediti primljene događaje koje korisnik možestaviti na novi listić.Aplikacija za Android, Sportska prognoza, pruža svu funkcionalnost vezanu uz kladioničkelistiće. Omogućuje dohvat događaja koji se mogu filtrirati po sportovima i kategorijama,kreiranje novog listića, spremanje nedovršenih listića (na koje se mogu i dodavati događajikoje primi aplikacija Sportska prognoza LIVE), pregled odigranih listića te upravljanjeopcijama vezanim uz prijavu na sustav kladionice.Aplikacija za rukovanje bazom podataka služi za lakši i pregledniji unos podataka u bazu.Pazi na podatke koji se unose i onemogućava unos nepotpuno definiranog događaja.Podatke ne unosi direktno, nego preko poslužiteljske aplikacije. Ima mogućnost unosaishoda događaja nakon što se odigra.U bazu podataka pohranjuju se svi podaci važni za kladionički sustav – informacije okorisnicima usluge, njihovim postavkama praćenja, uplaćenim listićima te događajima skojima se može sudjelovati u igri, čiji su svi podaci u jednoj tablici. Događaji supodijeljeni u kategorije kako bi korisnik mogao definirati praćenje i dohvat samoodređenih sportova. Pristup bazi ima samo poslužiteljska aplikacija.19

Dijagram prikazan na slici 2.2 daje uvid u poslove koje obavljaju pojedini dijelovi sustava.Sl. 2.2 Dijelovi sustava i njihove funkcionalnosti2.1.1. Dijagram slučajeva uporabeSl. 2.3 Dijagram slučajeva uporabe za sustav Sportska prognozaSlika 2.3 prikazuje dijagram slučajeva uporabe sustava.20

Korisnik aplikacija za Android ima na raspolaganju niz mogućnosti. Korištenjemaplikacije Sportska prognoza može bežičnim internetskim pristupom dohvatiti podatke odogađajima s kojima može sudjelovati u igri. Prije dohvaćanja može odrediti koje događaježeli, tako što koristi filtar događaja po sportovima i kategorijama. Iz primljene listedogađaja, odabire one koje želi te kreira novi listić. Listić ne mora uplatiti, već ga možespremiti kao nedovršeni i mijenjati ga ili uplatiti kasnije. Kada se za to odluči, upisuje ulistić iznos kojim želi sudjelovati u igri i šalje ga poslužiteljskoj aplikaciji kladionice kojapotom listić pohranjuje u bazu podataka kladionice. Vrši se naplata iznosa koja se takođerevidentira u bazi. Uplaćeni listić se pohranjuje i u aplikaciji, kako bi ga korisnik kasnijemogao pregledati, ako to želi.Aplikacija Sportska prognoza LIVE proširuje mogućnosti sustava slanjem obavijesti odogađajima koje korisnik može definirati u aplikaciji. Može odabrati želi li pratiti rezultatedogađaja koji su na uplaćenom listiću i može uključiti primanje obavijesti o novimdogađajima koji se unesu u bazu. Događaje koje želi pratiti može filtrirati po sportovima.Nakon što definira postavke, šalje ih poslužiteljskoj aplikaciji kladionice koja podatke opraćenju sprema u bazu. Poslužiteljska aplikacija šalje korisniku obavijest kada se odigradogađaj koji je na njegovom listiću, a obavještava ga i o tome je li listić dobitan ili ne, kadase završe svi događaji s uplaćenog listića. Kada se u bazu unese novi događaj, a korisnikima aktivirano praćenje njegove kategorije, šalje se obavijest o novom dostupnomdogađaju. Iz obavijesti korisnik može proslijediti događaj aplikaciji Sportska prognoza,koja ga prikazuje u svom pregledniku i iz kojega može dodati na novi ili nedovršeni listić.Broj listića koje korisnik može uplatiti nije ograničen.2.1.2. Komunikacija među komponentamaU sustavu postoje četiri komunikacijska toka. Jedini dvosmjeran tok je između aplikacijaza Android i poslužiteljske aplikacije. Aplikacija Sportska prognoza komunicira sposlužiteljskom aplikacijom prilikom (filtriranog) dohvaćanja parova i prilikom uplatelistića. U oba slučaja, korisnička aplikacija se ponaša kao klijent i šalje zahtjeve kojeposlužiteljska aplikacija obrađuje te šalje odgovore.U slučaju komunikacije Sportske prognoze LIVE i poslužiteljske aplikacije, obje imajuuloge i klijenta i poslužitelja. Sportska prognoza LIVE ima ulogu klijenta kada šaljepodatke o postavkama, no u slučaju primanja obavijesti, ima ulogu poslužitelja kojineprestano očekuje nove obavijesti.21

Komunikacija između dviju korisničkih aplikacija se uspostavlja kada Sportska prognozaLIVE šalje podatke o primljenom novom događaju aplikaciji Sportska prognoza, koja gaprikazuje u svom pregledniku i iz njega stvara novi ili nadopunjuje nedovršeni listić.Aplikacija za rukovanje bazom podataka komunicira s bazom posredstvom poslužiteljskeaplikacije, koja jedina izravno komunicira s bazom i izvršava sve upite. Komunikacija jejednosmjerna jer aplikacija unosi ili novi događaj u bazu, ili ishod odigranog događaja.Povratnu poruku o uspješnost upisa dobiva poslužiteljska aplikacija.2.1.3. Programska izvedba poslužiteljske aplikacijePoslužiteljska aplikacija zove se SocketServerSP. Napravljena je u Eclipse razvojnojokolini (verzija 3.4.2) u programskom jeziku Java. Ova aplikacija je središnji dio sustava ikomunicira sa svim ostalim komponentama. Sastoji se od pet klasa (Sl. 2.4):• SocketServer.java,• ConnectionHandler.java,• MessageHandler.java,• DBConnector.java,• NotificationSender.java.Prva navedena klasa, SocketServer, glavni je dio poslužiteljske aplikacije. Za svakospajanje na poslužiteljsku aplikaciju koje iniciraju korisničke aplikacije ili aplikacija zarukovanje bazom, ova klasa stvara novi objekt ConnectionHandler koji upravljastvorenom vezom i kojemu se kao parametar predaje stvorena konekcija. Veza služi zarazmjenu podataka između aplikacija ili za upis podataka u bazu.ConnectionHandler također ima važnu ulogu. Osim što upravlja stvorenom vezom,omogućuje višenitno izvođenje na način da svaki objekt ove klase stvara novu nit, čime seomogućava prihvaćanje više veza odjednom. Objekt ove klase razmjenjuje poruke sastranom koja je inicirala vezu koristeći ulazni i izlazni tok podataka koji se stvara natemelju dobivene veze preko priključnice. Zadaća ove klase je i upisivanje i mijenjanjepodataka u bazi – promjene se događaju prilikom unosa novih događaja putem aplikacijeza rukovanje bazom, slanja novog listića iz aplikacije Sportska prognoza i slanja postavkipraćenja iz aplikacije Sportska prognoza LIVE.22

Klasa MessageHandler je pomoćna klasa koja služi ConnectionHandleru za slanjeporuka. Napravljena je zbog preglednije podjele poslova i bolje kontrole nad izvođenjemslanja poruka. Metoda sendMessage() omogućuje slanje više vrsta objekata – stringovikoji služe kao kontrolne poruke te pojedinačno i grupno slanje novih događaja u oblikuliste objekata tipa VirtualEvent.DBConnector je klasa koja upravlja unosom, dohvatom i promjenama podataka u bazi.Pri stvaranju svake nove veze, ConnectionHandler instancira novi objekt ove klasekoji uspostavlja vezu s bazom metodom setDBConnection(). Svaka komunikacija sbazom se odvija pozivanjem odgovarajućih metoda. Tako se primjerice kod prijavekorisnika na sustav uspoređuju uneseni podaci s onima u bazi metodomcheckLoginInformation(), unos podataka u bazu od strane aplikacije za rukovanjebazom vrši se metodama insertInBase() i setEventResult(), uplata novoglistića izvršava se metodom insertNewBetInDB(), a za namještanje praćenja služemetode setTrackInDB() i setResultTrackInDB().Posljednja klasa, NotficationSender, predstavlja klijentski dio poslužitelja koji sespaja na korisničku aplikaciju Sportska prognoza LIVE. Zadužena je za slanje obavijesti onovom događaju u ponudi ili rezultatu odigranog, ako je korisnik aktivirao praćenje.Važno je spomenuti i klasu VirtualEvent, koja se koristi kao eksterna .jar datoteka uobje korisničke i u poslužiteljskoj aplikaciji. U njoj je definiran format poruke kojom serazmjenjuju podaci o događajima u sustavu. Sadrži sve informacije o pojedinom događajute korisnikov odabir koji se odnosi na taj događaj (engl. tip).Sl. 2.4 Klasni dijagram poslužiteljske aplikacije23

2.1.4. Baza podatakaBaza podataka u ovom sustavu zove se „spbaza“. To je MySQL baza izrađena u Eclipserazvojnoj okolini, verzija 3.4.2, sa SQL Explorer pluginom. Za uređivanje je korišten iprogram MySQL GUI Tools 5.0.U bazi se pohranjuju podaci o korisnicima sustava, njihove postavke praćenja i stanje naračunu, podaci o uplaćenim listićima i podaci o događajima koji su dostupni korisnicima.Četiri stalne tablice čine ovu bazu (Sl. 2.5):• tablica „evidencija“ – služi za pohranu podataka o listićima koji su u igri.• tablica „login“ – sadrži podatke o korisnicima sustava koji su bitni kladionici.Vrijednost atributa USER_ADDRESS je podatak o trenutnoj IP adresi i vratima nakojima korisnik čeka obavijesti ako je aktivirao opcije praćenja u aplikacijiSportska prognoza LIVE. U atribute TRACE_CHECK iTRACE_RESULT_CHECK se zapisuje je li korisnik aktivirao praćenja.• tablica „parovi“ – u njoj su zapisane sve informacije vezane uz pojedini događaj(kategorije, imena sudionika, vrijeme odigravanja i ponuđeni koeficijenti).• tablica „pref_sport“ – služi za definiranje postavki praćenja. Svaki događaj imaoznaku sporta i kategorije (npr. zemlja odigravanja). Postoji i tablica „pref_categ“pomoću koje se može implementirati praćenje po dodatnim kategorijama.Sl. 2.5 Primjer stanja baze podataka s jednim uplaćenim listićem24

Za svaki uplaćeni listić u bazi se stvara nova tablica koja u sebi ima informacije oidentifikacijskom broju svakog događaja koji je na listiću, tip za pojedini događaj koji jekorisnik odigrao, pripadajući koeficijent i stupac koji označava je li rezultat evidentiran.Kao ilustracija tablice, na slici 2.6 se može vidjeti izgled tablice „login“.Sl. 2.6 Tablica login2.1.5. Aplikacija za rukovanje bazom podatakaJednostavna aplikacija, imena BazaGUI, napravljena je kako bi se pojednostavio unospodataka o novim događajima u bazu. Napravljena je u Eclipse razvojnoj okolini u Javaprogramskom jeziku. Aplikacija ne može direktno unositi podatke u bazu, nego to činiposredstvom poslužiteljske aplikacije. Ta odluka donesena je iz sigurnosnih razloga.Aplikacija se sastoji od dvije klase:• BazaGUI.java – klasa u kojoj je definiran izgled aplikacije• SocketClientGUI.java – klasa kojom se aplikacija spaja s poslužiteljskomaplikacijom i u kojoj se šalju poruke koje iniciraju unos podataka u bazu.Na slici 2.7 je prikazan izgled ove aplikacije.Sl. 2.7 Aplikacija za rukovanje bazom podataka25

2.2. Sportska prognoza LIVEOva aplikacija za operacijski sustav Android usko je vezana za aplikaciju Sportskaprognoza. Proširuje mogućnosti sustava za sudjelovanje u igrama na sreću dodajućimogućnosti praćenja ishoda događaja s uplaćenog korisnikovog listića i praćenja novihdogađaja koji se pojave u ponudi kladionice.Pri svakoj promjeni postavki praćenja, aplikacija zahtjeva od korisnika prijavu na sustavbez mogućnosti pamćenja prijave. To je napravljeno iz sigurnosnih razloga, kako nitkoosim korisnika ne bi mogao promijeniti postavke praćenja. Korisniku su na raspolaganjudvije opcije praćenja. Može odabrati koje sportove želi pratiti tako da iz liste ponuđenihodabere one koji ga zanimaju. U izbor je uključena i opcija praćenja svih sportova.Pritiskom na gumb, šalje odabrane postavke poslužiteljskoj aplikaciji koja podatkezapisuje u bazu. Druga opcija uključuje praćenje ishoda s uplaćenih listića.Može se reći da je to klijentska aplikacija, jer šalje zahtjeve poslužitelju, a on ih obrađuje.No aktivacijom opcija praćenja, ova aplikacija postaje i svojevrsni poslužitelj – aktivirastalno osluškivanje na IP adresi i vratima koje pošalje poslužiteljskoj aplikaciji. Na tojpriključnici očekuje obavijesti, koje mogu biti dvije vrste:• tekstualna obavijest – sadrži podatke o rezultatu pojedinog događaja ili o ishoduodigranog listića (dobitan ili nije dobitan). Obavijest se pojavljuje u traci stanjaoperacijskog sustava.• tekstualna obavijest i objekt VirtualEvent – obavještava o novom događaju uponudi kladionice (koji je iz kategorije sporta za koju korisnik ima aktiviranopraćenje). Otvaranjem cijele poruke, korisnik može vidjeti zadnju pristigluobavijest i ukupan broj pristiglih te iste odbaciti ili proslijediti preglednikuaplikacije Sportska prognoza, iz koje se događaji mogu staviti u novi ili postojećinedovršeni listić. I ova obavijest se pojavljuje u traci stanja.Iz svega navedenog se može zaključiti da postoje dva toka komunikacije – dvosmjerni saposlužiteljskom aplikacijom i jednosmjerni s aplikacijom Sportska prognoza.26

Sl. 2.8 Slijedni dijagram uobičajenog scenarijaNa slijednom dijagramu prikazanom na slici 2.8 može se vidjeti tko s kime komunicira.Prikazan je uobičajeni scenarij koji, naravno, ne obuhvaća svu komunikaciju koja se možepojaviti.Ovaj scenarij prikazuje komunikaciju u ovom dijelu sustava u slučaju da se sve radnjeobave uspješno, kako bi se pojasnio tijek radnji. Nisu prikazane kontrolne poruke. Prisvakom unosu ili promjeni postavki, u aplikaciji Sportska prognoza LIVE potrebno je27

upisivati korisničke podatke koji se provjeravaju u bazi podataka. Nakon toga moguća jepohrana postavki. O svakom novom unesenom događaju, poslužiteljska aplikacija odmahobavještava korisničku aplikaciju. Za pregled pristiglih događaja, aplikacija koristipreglednik druge korisničke aplikacije, koji pokreće slanjem odgovarajućeg intenta. Pritomse aktivira samo ta komponenta aplikacije Sportska prognoza. Time je iskorištena jedna odosnovnih značajki operacijskog sustava Android – svaka aplikacija može pokrenuti diodruge aplikacije koji treba, bez da se pokreće cijela aplikacija.Sl. 2.9 Slijedni dijagram programske izvedbe aplikacije Sportska prognoza LIVE28

Slijedni dijagram na slici 2.9 služi kao pojašnjenje pojedinih elemenata dijagrama sa slike2.8. Prikazuje radnje koje se odvijaju unutar aplikacije Sportska prognoza LIVE i njenustrukturu. Detaljniji opis programske izvedbe navedene aplikacije je u poglavlju 2.2.2.2.2.1. Korisničko sučeljeAplikacija Sportska prognoza LIVE koristi više standardnih elemenata prikazaoperacijskog sustava Android. Pokretanjem aplikacije otvara se početni ekran, koji jeprikazan na slici 2.10.Sl. 2.10 Početni ekran aplikacijeCijeli ekran ima tip izgleda LinearLayout. Elementi prikaza od kojih se sastoji ovajekran su tri TextViewa, dva check-boxa i dva gumba. TextView elementi su definiranikao resursi u XML datoteci strings.xml. U main.xml datoteci definiran je izgledcijelog ekrana i svih elemenata prikaza. Moguć je odabir vrijednosti raznih atributa za sveelemente, od uobičajenih kao što su veličina i stil slova i položaj u odnosu na drugeelemente do vrijednosti razine transparentnosti pojedinog elementa, dodavanja sjena iomogućavanja zvučnih efekta. Svi elementi imaju definirane visinu i širinu, čije suvrijednosti ili fill_parent ili wrap_content. Gumb za praćenje rezultata jeonemogućen dok god se ne odabere ta mogućnost u check-boxu iznad.Sve postavke se pamte i nakon izlaza iz aplikacije. To je izvedeno pomoću Androidovogobjekta SharedPreferences. On omogućuje pohranu i ponovno učitavanje29

primitivnih tipova podataka koji se pohranjuju u parovima ključ-vrijednost. U slučaju oveaplikacije se tako pamti odabir check-boxova koji omogućuju praćenje(ključ je tipaboolean) i onih koji definiraju koje sportove korisnik prati. Za čitanje i upisivanje tihvrijednosti koristi se metoda getSharedPreferences().Kada korisnik odabere check-box za praćenje sportova, prikazuje se dijalog tipaAlertDialog, koji je prikazan na slici 2.11.Sl. 2.11 Dijalog za odabir sportovaKao resurse koristi podatke iz datoteke arrays.xml. Svaki sport ima svoj check-box čijase vrijednost također pamti u objektu SharedPreferences. Ako nijedan sport nijeodabran, korisniku je na početnom ekranu na raspolaganju opcija „Otkaži praćenjesportova“. Kada odabere sportove iz dijaloga, gumb se mijenja u „Aktiviraj praćenjesportova“. Kako bi mogao poslati postavke poslužiteljskoj aplikaciji, mora prvo unijetisvoje korisničke podatke u dijalogu koji se pojavi kada se pritisne bilo koji od dva gumba.Izgled tog dijaloga definiran je datotekom login_dialog.xml, a sastoji se od dvaelementa TextView, dva gumba i dva EditText elementa.Obavijesti koje aplikacija može primati od poslužiteljske aplikacije su obavijesti trakestanja. One se prikazuju neovisno o tome je li aplikacija aktivna ili nije. Kada obavijeststigne, u traci stanja pojavi se ikona, a odmah pored nje obavijest da je primljen događaj.Kada korisnik otvori traku stanja, prikazuje se cijela obavijest u kojoj je ispisan posljednjidogađaj koji je pristigao od korisnikovog zadnjeg pogleda te ukupan broj novih pristiglih30

obavijesti. Ako se iz prikazanog prozora odabere obavijest, šalje se intent aplikacijiSportska prognoza te se svi pristigli događaji prosljeđuju njenom pregledniku, u kojemu semogu birati događaji koji se želi staviti u novi ili nedovršeni listić. Također postoji i opcijaodbacivanja svih pristiglih događaja. Izgled obavijesti pristiglih u traku stanja može sevidjeti na slici 2.12.Sl. 2.12 Obavijest o novom događaju u traci stanjaPreglednik aplikacije Sportska prognoza je activity čiji je izgled definiran datotekomview_bet.xml. To je prazan ekran koji sadrži samo element ListView. Popunjava sedinamički, kada u aplikaciju pristigne lista događaja.U manifest datoteci aplikacije Sportska prognoza LIVE definirane su njene komponente,po jedan activity i service. Tu su, između ostalog, i dozvole aplikacije:Aplikacija može pristupiti Internetu, ima dozvolu za korištenje vibracijske funkcijepokretnog uređaja i može se pokrenuti pri pokretanju uređaja, što se sve vidi iz priloženog.Dozvola za pokretanje čim se pokrene uređaj dodana je kako bi se odmah mogao pokrenutiservice koji očekuje obavijesti od poslužiteljske aplikacije.31

2.2.2. Programska izvedbaSportska prognoza LIVE izrađena je u Eclipse razvojnoj okolini, verzija 3.4.2, uprogramskom jeziku Java. Korišten je Android SDK verzije 1.5, a kao pomoć pri izradigrafičkog sučelja korištena je Java aplikacija DroidDraw.Aplikacija se sastoji od četiri klase:• StartScreen.java,• LoginConnection.java,• LIVEService.java,• BReceiver.java.StartScreen je activity aplikacije, grafičko sučelje koje se prikazuje kada se aplikacijapokrene. Metoda koja ga stvara, onCreate(), stvara objekte s kojima će raditi, tj.elemente prikaza ove aplikacije, a to su, kao što je već navedeno, dva check-boxa i dvagumba te polje koje prikazuje kategorije po kojima se filtriraju događaji. Pozivom metodedisplaySports(), stvara se dijalog tipa AlertDialog koji prikazuje listu sportovapo kojima je moguće filtrirati događaje koji će se pratiti. Drugi dijalog, onaj za prijavukorisnika na sustav kladionice, prikazuje se pozivom metodedisplaySetPreferencesDialog(). On se pojavljuje kada korisnik odluči poslatipostavke o praćenju na poslužitelj. Dijalozi se pozivaju posebnim metodama koje, kao štoje to slučaj u svim grafičkim sučeljima, osluškuju pritisak određenih gumba. Čitanjepostavki u aplikaciji regulira se metodom readPreferences(), pri čemu se koristeobjekti Androidove ugrađene klase SharedPreferences, koji omogućuju pohranujednostavnih tipova podataka.StartScreen koristi klasu LoginConnection za povezivanje s poslužiteljskomaplikacijom. Također je koristi za prijavu na sustav te slanje promijenjenih postavki. Sve toobavlja metodama sendMessage(). Ova klasa napravljena je kako bi se odvojio diokomunikacije s poslužiteljem, zbog preglednosti i lakšeg pronalaska eventualnih grešaka.Klasa LIVEService je service ove aplikacije, koji omogućava stalno čekanje obavijestiod strane poslužiteljske aplikacije. Metodom sendMySocketAddress() poslužiteljuse šalje trenutna IP adresa i vrata poslužitelja pokretnog uređaja. Service se pokreće čim se32

uključi uređaj, za što ima posebnu dozvolu definiranu u manifest datoteci. Kada obavijeststigne, prikazuje je na traci stanja operacijskog sustava.Posljednja klasa, BReceiver, ima samo jednu zadaću – omogućuje serviceu aplikacije dase pokrene kada se uključi uređaj. Klasa je tipa BroadcastReceiver. Očekuje intentBOOT_COMPLETED nakon kojega svim zainteresiranim klasama šalje obavijest da jepokretanje uređaja završeno. Tu obavijest u ovoj aplikaciji čeka klasa LIVEService.Međusobni odnos klasa može se vidjeti na klasnom dijagramu prikazanom na slici 2.13.Sl. 2.13 Klasni dijagram aplikacije33

ZaključakPraktični dio rada uspješno je ostvaren i omogućena je sva funkcionalnost koju je zadatakzahtijevao. Rad na ovakvom sustavu za operacijski sustav koji je u svojim počecima jezanimljiv, ali isto tako vrlo zahtjevan. Najviše problema pojavljivalo se zbog slabe podrškeza izradu aplikacija za Android. Kako je to novi operacijski sustav, još nema dovoljnoprimjera i podrške od programerske zajednice kako bi sve teklo glatko i kako bi se tekućiproblemi brzo rješavali. S druge strane, to je dodatna motivacija koja potiče kreativnost isamostalno rješavanje problema.I aplikacija i sustav su potpuno funkcionalni i pri programskom ostvarenju se vodila brigao jednostavnosti svih dijelova sustava iz programerske perspektive te o jednostavnostikorištenja aplikacije iz korisničke perspektive. Vodilo se računa i o sigurnosnimznačajkama.Moguće buduće dorade mogle bi uključivati proširenje opcija filtriranja događaja zadohvat te rješavanje pitanja naplate u slučaju sudjelovanja treće strane.34

Literatura[1] What is Android?, Android developers,http://developer.android.com/guide/basics/what-is-android.html[2] Android Development Community, Android Tutorials, http://www.anddev.org/[3] Ganesan, G., Android Tutorial, http://geeth.ganesan.googlepages.com/androidtutorial[4] Paller, G., My life with Android, http://mylifewithandroid.blogspot.com/[5] Gramlich, N., andbook!: Android Programming35

SažetakU ovom radu izrađena je aplikacija za operacijski sustav Android kao dio sustava Sportskaprognoza. Sustav omogućuje sudjelovanje u igrama na sreću putem osobnog pokretnoguređaja s operacijskim sustavom Android, pri čemu se komunikacija odvija bežičniminternetskim putem. Sastoji se od poslužiteljske aplikacije, baze podataka, aplikacije zarukovanje bazom i dvije korisničke aplikacije za Android.Aplikacija Sportska prognoza pruža mogućnost dohvata i pregleda događaja, kreiranje iuplatu listića, pohranu nedovršenog listića te pregled starih listića. Aplikacija Sportskaprognoza LIVE proširuje mogućnosti sustava tako što omogućuje aktivaciju praćenjarezultata događaja s korisnikovih uplaćenih listića te novih događaja u ponudi kladionice,pri čemu korisnik može filtrirati događaje koje želi pratiti.Ključni pojmoviOperacijski sustav Android, aplikacija za Android, activity, elementi prikaza, service,datoteka manifest, intent, sustav sportske prognoze, pregled događaja, uplata listića,praćenje rezultata.36

AbstractThe result of this work is an application for the Android operating system which is a partof the Sport Events Forecast System. The system allows its clients to take part in sportsbetting games by using their personal mobile phone running the Android operating system.It consists of a server application, a database, a database management application and twouser applications for Android. All system parts communicate via wireless Internet access.The Sport Event Forecast application allows retrieval and viewing of sport events, bettingticket creation and payment, storage of a sketch ticket and reviewing played tickets. TheSport Event Forecast LIVE application extends the systems capabilities by providing theevent result tracing option and new event subscription option in which the user gets tochoose which sport categories he is willing to subscribe to.Key termsAndroid operating system, Android application, activity, views, service, manifest file,intent, sport event forecast system, sport events viewing, betting ticket payment, resulttracing.37