Zajedno za europsko danas i sutra 2 - Delegacija Europske unije u ...

Zajedno za europskodanas i sutraPROJEKTI FINANCIRANI SREDSTVIMA EUROPSKE UNIJE U HRVATSKOJ

Zajedno za europskodanas i sutraPROJEKTI FINANCIRANI SREDSTVIMA EUROPSKE UNIJE U HRVATSKOJ

Dodatne informacije o Europskoj unijimogu se pronaći na internetu.Popis vezanih internetskih adresa nalazise na kraju ove publikacije.Delegacija Europske unijeu Republici HrvatskojInformacijski centar Europske unijeTrg žrtava fašizma 6, 10 000 ZagrebTel.: +385 1 4500-110Fax: +385 1 4500-111E-mail: info@euic.hrWeb: eeas.europa.eu/delegations/croatiaRukopis dovršen u veljači 2011. godine.Reprodukcija je dozvoljena ukoliko jenaveden izvor.Tisak: Delegacija Europske unijeu Republici Hrvatskoj, ožujak 2011.CIP zapis dostupan u računalnome kataloguNacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebupod brojem 758077.ISBN 978-953-56478-0-5

PredgovorDragi čitatelji,sve od dolaska u Hrvatsku u studenom 2009. godine,informiranje o Europskoj uniji i pristupanju EU-u postaviosam kao jedan od prioriteta svog mandata. Utom duhu, poticao sam hrvatske vlasti na jačanje komunikacijskihaktivnosti dodajući kako je DelegacijaEU-a spremna pomoći u tim nastojanjima. Stoga mije zadovoljstvo što vam mogu predstaviti nastavakpublikacije “Zajedno za europsko danas i sutra” kojuje Delegacija Europske unije u Hrvatskoj objavila2009. godine kako bi predstavila uspješne projekte uHrvatskoj koje je financirala Europska unija.Naši su ciljevi još uvijek isti. S jedne strane, želimopokazati široki raspon područja koja pokrivaju projektikoje financira EU i učinak na njihove korisnike– hrvatske građane. S druge strane, prenošenjemiskustava o provođenju EU projekata, želimo potaknutisve potencijalne korisnike da se prijave ili ponovnoprijave za sredstva EU-a.U proteklom desetljeću, kroz veći broj financijskihinstrumenata (OBNOVA, CARDS, PHARE, ISPA, SA-PARD, IPA i IPARD) i programa EU-a poput Programaza cjeloživotno učenje, Europa za građane i Mladina djelu i drugih, u Hrvatsku je usmjereno više odmilijarde eura. Projekti pokrivaju brojna područja -ljudska prava, zapošljavanje, mlade, poduzetništvo,izgradnju kapaciteta i druge. Aktivnosti su provođenediljem Hrvatske – od istočne Slavonije i Zagreba, doIstre i Dalmacije.Učinak na lokalne zajednice i krajnje korisnike bio jedojmljiv: u nekim je područjima pružena značajnapotpora razvoju poslovne infrastrukture dok su udrugim provedeni infrastrukturni projekti poputcentara za gospodarenje otpadom, vodovodnih ikanalizacijskih mreža ili obnova željezničke mreže.Neke su skupine osposobljene za zagovaranje svojihciljeva, drugima je pružena pomoć u pronalaženjuradnih mjesta na otvorenom tržištu rada. No, bezobzira o kakvim je projektima riječ, jedno je sigurno:život i životni uvjeti hrvatskih građana promijenjenisu nabolje pružanjem potpore hrvatskim vlastima,lokalnim zajednicama i civilnom društvu u dostizanjueuropskih standarda i pripremi za pristupanje EU-u.Projekti uvršteni u ovu publikaciju su primjeri dobreprakse. Svaki je od njih predstavljen slikama i riječima,uključujući i popis rezultata i iskustava korisnika. Vjerujemoda je prenošenje iskustava važno i nadamose da će vas ova publikacija potaknuti na traženjeinformacija o EU fondovima i kako se za njih prijaviti.To je još važnije u kontekstu skorog pristupanja EU-ujer će se iznosi financijske pomoći nakon pristupanjaznatno povećati u odnosu na postojeću razinu. Iakoprimarnu odgovornost za ugovaranje EU projekatanose hrvatske institucije, Delegacija EU-a spremnaje pružiti potporu hrvatskim vlastima u njihovomnastojanju da učinkovito koriste kako sadašnja takoi buduća sredstva EU-a. Želite li saznati više o fondovimaEU-a i o EU-u općenito pogledajte popis onlineizvora informacija na kraju ove publikacije. Svoja pitanjamožete uputiti i Informacijskom centru EU-a nae-mail info@euic.hr.Tisuće radnih sati uloženo je u ove projekte. Tisuće jeljudi njima obuhvaćeno. Tisuće novih ideja nastalo jetijekom njihove provedbe. To pokazuje da Hrvatska iEU mogu zajedno postići mnogo.U razdoblju pred nama bit će još više mogućnostiza korištenje sredstava EU-a. No, njihova je sudbinau rukama hrvatskih građana koji će morati imatiznanja i sposobnosti za nadilaženje svih mogućihizazova. Doista se nadam da će vas ova publikacijamotivirati da neke od svojih ideja ostvarite uz pomoćpretpristupnih i, nadam se uskoro, poslijepristupnihfondova EU-a kako bi neka buduća slična publikacija,a koju će prirediti hrvatske vlasti, bila još dojmljivija.Paul VandorenPAUL VANDORENŠef Delegacije Europske unijeu Republici Hrvatskoj

Pregled projekataJačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzetnikaIzvor financiranja: PHARE 2006 grant shema „Potpora jačanju konkurentnosti i izvoza malih i srednjih poduzeća u RH”str. 8Jedni s drugima, a ne jedni pored drugihIzvor financiranja: EIDHRstr. 10Čišći i brži promet po mjeri građanaIzvor financiranja: Sedmi okvirni program za istraživanje i tehnološki razvoj (FP7)str. 12Sportska dvorana za razvoj Gorskog kotaraIzvor financiranja: PHARE 2005str. 14Svijet znanja na dlanuIzvor financiranja: Program za cjeloživotno učenjestr. 16Informiranje ruši predrasudeIzvor financiranja: IPA INFO 2008str. 18Zelene oaze u jadranskim gradovimaIzvor financiranja: INTERREG III Astr. 20Otkrića i zaštita hrvatske bioraznolikostiIzvor financiranja: PHARE 2006, CARDS 2004str. 22Civilno društvo u borbi protiv korupcijeIzvor financiranja: CARDS 2003 / 2004str. 24Voda koja život značiIzvor financiranja: CARDS 2004str. 26Kultura u Europi – sačuvaj vrijedno, razvij novoIzvor financiranja: IPA 2007, Kultura 2007.–2013.str. 28

Projekti financirani sredstvima Europske unije u HrvatskojPotpora europskom filmuIzvor financiranja: Program MEDIA i IPA 2007 Regional Civil Societystr. 30Europa za mlade – budućnost je na njimaIzvor financiranja: Mladi na djelu, Program Europa za građanestr. 32NATURA 2000 – i zeleno i plavo treba zaštituIzvor financiranja: PHARE 2006str. 34Svatko ima pravo na radIzvor financiranja: Interreg Jadranski program PHARE 2006, PHARE 2006, CARDS 2004str. 36Poduzetnički snovi oživljavaju putem inkubatoraIzvor financiranja: CARDS 2004, PHARE 2005str. 38Revitalizacija povijesnog istarskog lokalitetaIzvor financiranja: INTERREG IIIA ADRIATIC/PHARE 2006str. 40Mađarsko iskustvo za Hrvatski saborIzvor financiranja: IPA 2007str. 42Potpora hrvatskim poljoprivrednicima i poduzetnicimaIzvor financiranja: SAPARDstr. 44Kante na dijetu, otpad na reciklažu!Izvor financiranja: PHARE 2006 CBC Adriaticstr. 46Kvalitetniji život za mlade i starijeIzvor financiranja: CARDS 2004str. 48Srijemsko vino za europsko tržišteIzvor financiranja: PHARE 2006 Jadranska prekogranična suradnjastr. 50

Jačanje konkurentnostimalih i srednjih poduzetnikaPotpora jačanju konkurentnosti i izvoza malih i srednjih poduzeća u RHNAZIV PROJEKTA:Dubrovački nakit - pričao tradiciji kroz 14 komadazlatnog nakitaSEKTOR:NAZIV PROJEKTA:Povećanje produktivnostii marketinga izvoznihplastičnih wc-sjedalaSEKTOR:NAZIV PROJEKTA:ESCO – od hrvatskog doEU brendaSEKTOR:Mali i srednji poduzetnici čine okosnicu europskogi svjetskog gospodarstva i ulaganje u njih svakakoje ulaganje u budućnost stabilnog i prilagodljivoggospodarstva te napretka svake države. Zanimljivoje spomenuti da čak 99% gospodarskih subjekataEU-a čine upravo male i srednje tvrtke.Mali poduzetniciIZVOR FINANCIRANJA:PHARE 2006 grant shema„Potpora jačanju konkurentnostii izvoza malih i srednjihpoduzeća u RH”Mali poduzetniciIZVOR FINANCIRANJA:PHARE 2006 grant shema„Potpora jačanju konkurentnostii izvoza malih i srednjihpoduzeća u RH”Mali poduzetniciIZVOR FINANCIRANJA:PHARE 2006 grant shema„Potpora jačanju konkurentnostii izvoza malih i srednjihpoduzeća u RH”Želeći pridonijeti jačanju ovog strateški važnog sektoragospodarstva, Europska unija je hrvatskim tvrtkamapreko sheme bespovratnih sredstava u okviruprograma PHARE 2006 „Potpora jačanju konkurentnostii izvoza malih i srednjih poduzeća u RepubliciHrvatskoj“ dodijelila oko 2.100.000 eura za ukupno24 projekta.VRIJEDNOST:84.441,94 euraTRAJANJE:2008. – 2009.KORISNIK:Zlatarna Križek Velika Goricawww.zlatarna-krizek.hrVRIJEDNOST:142.586,00 euraEU: 74.280,00 euraTRAJANJE:2008. – 2010.KORISNIK:Ivanićplast d.o.o. Ivanić Gradwww.ivanicplast.hrVRIJEDNOST:118.552,00 euraEU: 88.914,00 euraTRAJANJE:2008. - 2009.KORISNIK:ESCO d.o.o. Bjelovarwww.esco.hrProjektom su financirani raznoliki razvojni projekti usektoru metalne industrije i proizvodnje plastičnihproizvoda, drvno-prerađivačke industrije, prehrambeneindustrije te informatičke tehnologije. Uzpomoć dobivenih sredstava, tvrtke su poboljšaleproduktivnost i kvalitetu svojih proizvoda, izašle nanova tržišta, uspostavile nove kontakte i stekle noveinozemne kupce, ali i stekle korisna iskustva koja ćebiti moguće primijeniti na slične sheme koje EU financiraiz strukturnih fondova.8

POGLED IZ EU: EU i malo i srednje poduzetništvoEuropska unija radi na širokom spektru pitanja koja se tiču poduzetnika te malih i srednjih poduzeća kao i mehanizama kojima ih se podupire(umrežavanje, potpora poslovanju). Potpora se pruža kako postojećim tako i potencijalnim poduzetnicima. S obzirom da mali i srednji poduzetnicimoraju imati podršku i na lokanoj razini, aktivnosti Komisije također podrazumijevaju i pomaganje zemljama članicama i njihovim regijama u razvijanjupolitika usmjerenih promoviranju poduzetništva, poboljšanju stanja poduzetnika u njihovom radnom ciklusu te u proboju na nova tržišta.http://ec.europa.eu/enterprise/policies/sme/index_en.htm“U pogledu prijave nanatječaje za EU fondove, svimaporučujem - mora se pokušati!Problem našeg poduzetništvaje pomanjkanje vjere u sebe. I u našem jeobrtu bilo komentara ‘baš bu nama netkodal poticaj, kaj god’. Međutim, mi smo bašjedan lijepi primjer da se sredstva mogudobiti i pametno iskoristiti. Mi smo sadaspremni za svaki idući projekt koji se pojaviza poduzetništvo, i mogu reći da vrlo pažljivopratimo sve natječaje.“Priče o tradicijiVLADO KRIŽEK, suvlasnik Zlatarne Križeki idejni začetnik projektaJeste li ikad pomislili da se priča o tradicijama nekogkraja može ispričati kroz nakit? Upravo je to učinilaZlatarna Križek koja je zahvaljujući sredstvima EU-aHrvatskoj i Europi ispričala priču o dubrovačkojtradiciji kroz 14 komada zlatnog nakita. U želji da sestari dubrovački nakit ne zaboravi i da ga se promovirai plasira i izvan Hrvatske, Zlatarna Križek odlučilase na kandidiranje ovog projekta, vjerujući kako upravonjihovi proizvodi – kolekcije tradicijskog nakita,imaju šansu probiti se na zahtjevna europska tržišta.Zahvaljujući projektu, kolekcija dubrovačkog nakitadopunjena je novim proizvodima, a provedeno je itemeljito istraživanje tržišta EU-a radi uvida u izvoznipotencijal kolekcije te moguću izvoznu orijentaciju.Također, Zlatarna Križek je po prvi puta samostalnonastupila na specijaliziranim međunarodnim sajmovimanakita i zlatarske industrije u Münchenu iMadridu. No, prema riječima suvlasnika zlatarne,Vlade Križeka, neki od najvrjednijih učinaka projektana njihovo poslovanje su neizravni učinci. Naime,kao jedini obrtnici koji su primili sredstva, privuklisu značajnu medijsku pažnju nacionalnih i lokalnihmedija, a proglašeni su i najboljim mikro-izvoznicimau 2009. godini.Ulaganje u tehnološke i ljudskeresursePreduvjet uspješnog poslovanja na stranim tržištimaje povećanje proizvodnje i marketinga wc-sjedala,zaključila je tvrtka Ivanićplast iz Ivanić Grada i,prepoznavši kompatibilnost njihovog cilja s ciljevimaPHARE 2006 projekta, odlučila se prijaviti.Zahvaljujući dobivenim sredstvima, tvrtka je nadinamičnom tržištu wc-sjedala uspjela održati prednostu odnosu na konkurenciju. Kako? Usvajanjemsvjetski priznate norme kvalitete za wc-sjedala podnazivom NF 240 i dobivanjem istoimenog certifikata,uvođenjem automatizirane linije proizvodnjekoja zamjenjuje ručni rad, nabavom robotskejedinice za preciznu obradu proizvoda i edukacijomradnika. Ivanićplast je tako nastavio s modernizacijomproizvodnih procesa i ulaganjem u tehnološkei ljudske resurse, prepoznavši to kao jedini način zakonkuriranje na europskom i svjetskom tržištu.Preživjeti u razdoblju krizeTvrtka Esco iz Bjelovara – izvozno orijentirana tvornicaopruga i metalnih proizvoda, zadržala je stabilnostproizvodnje unatoč negativnim učincima globalnekrize na targetirano tržište – automobilsku industriju.Sredstva dobivena iz EU projekta omogućila suim naime povećanje proizvodnih stopa zahvaljujućiuvedenim tehnološkim unaprjeđenjima, većuučinkovitost i niže proizvodne troškove zahvaljujućipoboljšanju sustava poslovnog upravljanja što jeu konačnici pomoglo opstanku tvrtke u razdobljukrize i zadržavanju njezine izvozne orijentacije. Premariječima predstavnika ESCO-a, inženjera NenadaMrzlečkog, cilj projekta “Od hrvatskog do EU brenda”bio je povećati konkurentnost tvrtke na zahtjevnomeuropskom tržištu i prodrijeti na nova tržišta. Cilj je,kaže, ostvaren, a svoje proizvode izvoze u Njemačku,Austriju, Švicarsku, Italiju, Španjolsku, Češku, Slovačku,Mađarsku, Sloveniju i druge zemlje.REZULTATIZlatarna Križek:• Dubrovački nakitpredstavljen nameđunarodnim sajmovimau Münchenu i Madridu• Provedeno istraživanjetržišta Europske unije radiuvida u izvozni potencijalkolekcije te mogućuizvoznu orijentaciju• Povećan izvoz proizvoda• Za četiri novoproizvedenakomada dubrovačkognakita dobiven certifikatIzvorni hrvatski proizvodIvanićplast:• Uvedena automatiziranalinija proizvodnje kojazamjenjuje ručni rad• Educirani radnici• Uvedena NF normakvalitete i dobivanje NF 240certifikata• Nabavljena robotskajedinica za preciznu obraduESCO:• Povećana kvalitetaproizvoda• Smanjeni troškoviproizvodnje• Povećan kapacitet za izvoz9

Jedni s drugima, a nejedni pored drugihProjekti jačanja demokracije i ljudskih pravaNAZIV PROJEKTA:Zajednička prošlost,zajednička budućnostSEKTOR:Civilno društvoIZVOR FINANCIRANJA:EIDHRVRIJEDNOST:106.504,00 euraEU: 82.273,04 euraNAZIV PROJEKTA:Građanski centar HrvatskaKostajnicaSEKTOR:Civilno društvoIZVOR FINANCIRANJA:EIDHRVRIJEDNOST:118.189,00 euraEU: 94.560,00 euraNAZIV PROJEKTA:U ponoru diskriminacije:Program emocionalnog,kulturološkog i socijalnogosnaživanja žena sasenzoričkim oštećenjimaSEKTOR:Civilno društvoIZVOR FINANCIRANJA:EIDHRVRIJEDNOST:166.200,00 euraEU: 100.000,00 euraJednaka prava i jednake mogućnosti za sve građane,suživot, tolerancija, pomirba, poštovanje i uvažavanjerazličitosti – pojmovi su koji odražavaju društvoravnopravnosti a ne društvo diskriminacije, društvou kojem živimo jedni s drugima a ne jedni poreddrugih, društvo u kojem možemo graditi i njegovativlastiti identitet a ne društvo u kojem se različitostiisključuju ili kažnjavaju. To su misli vodilje triju projekataorganizacija civilnog društva provedenihzahvaljujući Europskom instrumentu za demokracijui ljudska prava (European Instrument for Democracyand Human Rights – EIDHR) za koji je u Hrvatskojzadužena Delegacija Europske unije. U 2009. je timprogramom financirano jedanaest projekata a u2010. njih četrnaest.Most među djecomTRAJANJE:2009. – 2011.KORISNIK:NANSEN dijalog centarOsijekwww.nansen-dialogue.netTRAJANJE:2009. – 2010.KORISNIK:Projekt građanskih pravaSisak i partneriwww.crpsisak.hrTRAJANJE:2010.KORISNIK:Hrvatska udruga gluhoslijepihosoba Dodirwww.dodir.hrKako bi se u multietničkim zajednicama obilježenimnasljeđem rata, kao što su to Vukovar i regija, obnovilei učvrstile veze među ljudima, izgradilo povjerenjei uvažavanje, razvio osjećaja zajedništva i izgradilodruštvo u kojem je svaki pojedinac jednako vrijedan,potrebno je krenuti od najmlađih. S tim je ciljem nastaoprojekt Nova škola Nansen dijalog centra iz Osije-10

POGLED IZ EU: Ljudska prava i jednake mogućnostiEuropska unija vjeruje da su demokracija i ljudska prava univerzalne vrijednosti koje je potrebno njegovati i promicati u cijelom svijetu, a Europskaunija te vrijednosti posebno promiče preko svog instrumenta za demokraciju i ljudska prava – EIDHR. Ljudi s invaliditetom predstavljaju oko 1/6cjelokupne populacije radno sposobnih ljudi u EU-u, no njihova stopa zapošljavanja i dalje je vrlo niska. Strategija Europa 2020. ima, pored ostalog, zacilj povećavati stopu uključenosti ljudi s invaliditetom u svijet rada. Države članice će donošenjem svojih politika pomoći postizanju ovog zajedničkogcilja. EIDHR program je otvoren i Hrvatskoj. U 2009. godini je tim putem financirano jedanaest projekata a u 2010. njih četrnaest.http://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=429&langId=en“Slijedeći europsku praksu ismjernice u ostvarivanju pravai potreba te posebice ustrojavanjupodrške gluhoslijepimosobama, osmislili smo projekt i prijavilise na natječaj Europske komisije. Iako jepriprema prijavne dokumentacije opsežnijai zahtjevnija od domaćih natječaja, kriterijiodabira prihvatljivosti projekata u većem suodnosu s kvalitetom projekata, stručnošćuprovoditelja kao i potrebom za provođenjeprojekata. Stoga, svaki se trud isplati!“IVONA SALAJ, koordinatorica za programe iprojekte u Udruzi Dodir i voditeljica projekta“U ponoru diskriminacije”ka zahvaljujući kojem je provedeno istraživanje međuroditeljima i razvijen predmet Kulturna i duhovnabaština zavičaja koji omogućava i potiče sve učenikena učenje o kulturnoj baštini svih etničkih skupinakoje obitavaju u određenoj zajednici, za razliku odmanjinskih kurikuluma koji se primjenjuju u školama,a u okviru kojih manjine uče isključivo o vlastitojkulturi, povijesti i jeziku. Pilot-projekt “Nova škola” jeod 2007. do 2010. primijenjen u trima školama u Vukovaru,Belom Manastiru i Markušici. Zbog izvrsnihrezultata projekta i prihvaćenosti u zajednici Novaškola je dobila svoj nastavak u projektu Zajedničkaprošlost – zajednička budućnost kojim je u šk.g.2010/2011. osigurana provedba predmeta Kulturnai duhovna baština zavičaja u čak devet škola za višeod 140 učenika. Ovaj projekt je dobar primjer kakoje moguće izgraditi mostove među djecom različitihnacionalnosti i tako pridonijeti izgradnji mira u ratompogođenim područjima.Centar dijaloga i pomoćiPoslijeratni život u Hrvatskoj Kostajnici, gradu napodručju od posebne državne skrbi u Sisačkomoslavačkojžupaniji, teško se može opisati ružičastim.Broj stanovnika smanjen je u odnosu na prijeratnegodine. Civilno je društvo slabo razvijeno, a posebnoje težak položaj žena s obzirom na tradicionalan patrijarhalniodnos u obitelji i neprimjeren sustav potporei zaštite žena te žrtava obiteljskog nasilja. Ostali sedruštveni problemi kreću od nedostatka prostora zaokupljanje građana, slabog dijaloga između većinskihrvatskog i manjinskog srpskog stanovništva do diskriminacijenacionalnih manjina. Upravo su to bilirazlozi zbog kojih je Projekt građanskih prava Sisak(PGP), uspostavivši dobru suradnju s Gradom HrvatskaKostajnica i Centrom za žene Adela, predložioprojekt osnivanja Građanskog centra. Zahvaljujućirealizaciji projekta, građani Hrvatske Kostajnice danasimaju multifunkcionalni prostor, dovoljno velikza održavanje raznih vrsta aktivnosti poput tečajevastranih jezika, radionica izrade svile, dijaloških forumai sastanaka s predstavnicima lokalne vlasti. Projekt jeolakšao i pružanje besplatne pravne i psihosocijalnepomoći za više od tisuću građana. Građanski centaruživa podršku lokalnog stanovništva i dobar je primjervažnosti komunikacije i međusobnog pomaganja ucilju postizanja kvalitetnijeg života cijele zajednice.Jednake mogućnosti za sveOsobe s invaliditetom ravnopravni su članovidruštvene zajednice. One imaju pravo na ostvarivanjesvih temeljnih prava, od političkih do ekonomskihi kulturnih, bez obzira na vrstu invaliditeta. No,poteškoće u ostvarivanju ravnopravnog položaja udruštvu još uvijek postoje. Dugogodišnje iskustvoHrvatske udruge gluhoslijepih osoba Dodir u radu saženama s osjetilnim oštećenjem pokazalo je da postojeproblemi u komunikaciji sa širom zajednicom ipristupu javnim ustanovama što je temeljni preduvjetostvarivanja prava i poboljšanja kvalitete života.Stoga je u nastojanju osnaživanja i emancipiranjažena s osjetilnim oštećenjem udruga Dodir provelaprojekt “U ponoru diskriminacije” u tri hrvatskežupanije – Osječko-baranjskoj, Splitsko-dalmatinskoji Zagrebačkoj. Njime su provedene brojne aktivnosti:interaktivne radionice za djecu o temi osjetilnihoštećenja kojima je obuhvaćeno 49 predškolskih i 16gradskih knjižnica, unaprijeđen je rad Obiteljskog ipsihološkog savjetovališta kao i Centra za prevođenjehrvatskog znakovnog jezika, ispitani su stavovi mladihprema ženama s osjetilnim oštećenjima, a tiskanisu i korisni materijali poput rječnika znakovnog jezikai taktilne slovarice. Iako nije u potpunosti riješio njihovepoteškoće, projekt je pridonio ostvarenju pravažena s osjetilnim oštećenjima i mogućnosti njihovogpotpunog sudjelovanja u društvu.REZULTATINansen dijalog centar Osijek:• Stvorene su multietničkegrupe učenika koje provodeprogram Kulturna iduhovna baština zavičaja• Sudionici stekli dodatnaznanja o svom zavičaju• Unaprijeđeni međusobniodnosi učenika različitihetničkih skupinaProjekt građanskih pravaSisak:• Otvoren Građanski centarHrvatska Kostajnica• Osigurana besplatnapravna i psihosocijalnapomoć korisnicima• Ojačan položaj ženazahvaljujući forumimao ženskim pravima,tečajevima engleskogjezika i drugim radionicamaUdruga Dodir:• Povećana razina socijalneuključenosti žena s osjetilnimoštećenjima• Omogućeno školovanjegluhe učenice uz svakodnevnupodršku prevoditeljau nastavi za vrijemeškolovanja• Unaprijeđena politikaprema ženama s invaliditetomna temelju rezultata ievaluacije prvoga znanstvenogaistraživanja te vrste• Izvršen utjecaj na jezičnupolitiku i priznavanjehrvatskoga znakovnogjezika kao ravnopravnogajezika manjine11

Čišći i brži prometpo mjeri građanaCivitas Elan: za čišći i bolji promet u gradovimaNAZIV PROJEKTA:CIVITAS ELANSEKTOR:Održivi promet u gradovimaIZVOR FINANCIRANJA:Sedmi okvirni program za istraživanjei tehnološki razvoj (FP7)Previše automobila na zagrebačkim ulicama izagušenost motornim prometom, niska kulturasudionika u prometu te nedovoljne površine zapješake i bicikliste zauzimaju prva tri mjesta najvećihprometnih problema stanovnika glavnog gradaHrvatske. Rezultati su to prve ankete provedene usklopu projekta CIVITAS ELAN za Zagreb. InicijativuCIVITAS je 2002. započela Europska unija želeći pridonijetipostizanju održivog, čišćeg i energetskiučinkovitog prometa, te tako unaprijediti kvalitetuVRIJEDNOST:5.140.000 euraEU: 2.981.200 euraTRAJANJE:2008. – 2012.KORISNIK:Grad Zagreb – Gradski ured zastrategijsko planiranje i razvoj gradai partneriwww.civitas-elan.zagreb.hr12

POGLED IZ EU: Mobilnost i prometPromet u gradovima koji dobro funkcionira od vitalne je važnosti za sve europske građane. Prometne politike EU-a imaju za cilj njegovati čist, siguran iučinkovit promet diljem Europe, podupirući unutarnje tržište i slobodu kretanja građana unutar EU-a. Radi se i na poboljšanju kvalitete života građanai jačanju gospodarstva upotrebom energetski učinkovitijih vozila. Novi politički izazovi pojavili su se tijekom proteklih godina – klimatske promjene,energetska politika, zakoni o kakvoći zraka i borbe s prometnim zagušenjem. Cilj je poboljšati mobilnost istovremeno smanjujući zagušenost, nesrećei zagađenja u europskim gradovima.http://ec.europa.eu/transport/urban/index_en.htm“Projekt CIVITAS ELAN poredpoboljšanja u gradskomprometu - od nabave vozila povoljnijihza okoliš i udobnijih zaputnike do izrade različitih studija - donosijoš jednu dodanu vrijednost. U projektu jeposebno naglašeno sudjelovanje građana uširokom rasponu, od informiranja i podizanjarazine svijesti do senzibiliziranja javnostina prometne probleme i aktivnog sudjelovanjagrađana u donošenju odluka.”LIDIJA PAVIĆ - ROGOŠIĆ,ODRAZ - Održivi razvoj zajednice, informiranje ikomunikacija s građanima u projektu CIVITAS ELANživljenja u gradovima diljem Europe. Zagreb se inicijativiCIVITAS (CIty-VITAlity-Sustainability), kojom jedosad obuhvaćen 61 europski grad, pridružio 2008.godine projektom CIVITAS ELAN kojeg Europska unijasufinancira putem Sedmog okvirnog programaza istraživanje i razvoj (FP7), glavnog programa za financiranjeistraživanja u Europi. Projekt se provodi upet europskih gradova - Ljubljani (Slovenija), Gentu(Belgija), Portu (Portugal), Brnu (Češka) i Zagrebu.Inovativna tehnološka i prometna rješenja te suradnjas građanima temelj su razvoja javnog prijevozapo mjeri građana. To je ukratko filozofija projektaCIVITAS ELAN koji će, nakon završetka projekta 2012.godine, Zagrepčanima pružiti učinkovitiji javni prijevoz,bolje prilagođen njihovim potrebama i prihvatljivijiza okoliš.Rezultati projekta vidljivi su već sada. Hvatajućise u koštac s glavnim prometnim problemimaZagrepčana, partneri u projektu - Grad Zagreb,Zagrebački holding – podružnice ZET i Čistoća,Fakultet prometnih znanosti, HŽ Infrastruktura teudruge ODRAZ i Bicikl, zastarjele su tramvaje zamijenilis energetski učinkovitijim i tišim niskopodnimtramvajima, a autobuse i vozila Čistoće na fosilnagoriva s ekološki prihvatljivijim vozilima na biodizeli prirodni plin. Osim što su smanjili razinu bukeu gradu time su i dodatno zaštitili okoliš i zdravljeZagrepčana koji će zahvaljujući tome udisati manještetnih tvari.Kako bi se smanjila prometna zagušenost, građanese potiče i na pješačenje te korištenje bicikala zakretanje gradom. No, neslužbena himna zagrebačkeŽbice, tradicionalne vožnje biciklima centrom gradana Dan bez automobila (22. rujna), “Bicikle voze sviu ovom gradu” još uvijek djeluje kao dalek san sobzirom na razinu prometne kulture i nedovoljnorazvijenu biciklističku mrežu u Zagrebu. Zato je dioaktivnosti namijenjen upravo njima. Biciklisti će dobitiviše desetaka stalaka za odlaganje bicikala uzdužSavske ulice, jedne od najopterećenijih gradskihulica, a i oni i građani imat će koristi od izložbi, predavanjai drugih aktivnosti namijenjenih promjeniponašanja sudionika u prometu.A tko bar jednom nije izgubio živce čekajući tramvajkoji nije stigao po predviđenom voznom redu?Ili zato što nije omogućeno kupovanje karata utramvajima? I za te su situacije iznađena rješenja pomjeri građana. Uvedeni su displeji na stajalištimatramvaja i autobusa kao i novi elektronički sustavnaplate, a općenito je poboljšana i sigurnost putnikapostavljanjem nadzornih kamera u tramvaje.Sve to građanima pruža bolju uslugu javnog prijevozakoja postaje prihvatljiva i ugodna alternativadugim čekanjima u kolonama na zagrebačkimprometnicama.REZULTATI• Sufinancirane inovativnekomponente 70niskopodnih tramvaja• Sufinancirane inovativnekomponente 160niskopodnih autobusa(100 biodizel + 60 plin)• Sufinancirana kupnja 40novih vozila Čistoće• Promoviran novielektronički tarifni sistemnaplate• Otvoren komunikacijskicentar ZET-a• Postavljeno oko 100displeja na stajalištimatramvaja i autobusa• Pripremljena idejna skica ointermodalnom putničkomterminalu Sava-Sjever ipredstavljena javnosti• Predstavljen sustavuvođenja javnih bicikala• Provedeno istraživanjeo mogućnosti naplate ucentru grada• Provedeno istraživanje opoboljšanju u dostavi robau centru grada• Otvoren CIVITAS ELANInfo punkt u preuređenimstarim tramvajskim kolimaispred Tehničkog muzeja• Uspostavljen CIVITAS Infoservis13

Sportska dvorana zarazvoj Gorskog kotaraMultifunkcionalna dvorana za sport i turizam DelniceNAZIV PROJEKTA:Multifunkcionalna dvorana za sporti turizam DelniceSEKTOR:Poslovna infrastrukturaIZVOR FINANCIRANJA:PHARE 2005VRIJEDNOST:2.725.525,00 euraEU: 981.189,00 euraTRAJANJE:2008. – 2009.Na više od 700 metara nadmorske visine, osim netaknuteprirode, čistog zraka i nebrojenih mogućnostiza planinare i ostale ljubitelje aktivnosti na otvorenom,od ožujka 2009. godine Delnice pružaju jošjedan razlog za posjetu ovom gradu u središtugoranske visoravni. Na koje se sve načine moguiskoristiti potencijali sportskog turizma pridonosećipritom lokalnom i regionalnom razvoju, pokazala jeizgradnja multifunkcionalne dvorane za sport i turizamu Delnicama.Grad Delnice, Goranski sportski centar “Runolist” iTuristička zajednica Grada Delnica prepoznali sukoliko snažno Europska unija potiče regionalni razvojkako država članica tako i država kandidatkinja, tesu u pretpristupnom fondu PHARE 2005 potražilimogućnost sufinanciranja ovog multifunkcionalnogobjekta. Mogućnost je ubrzo postala stvarnost teje nastala dvorana, smještena u samom središtuDelnica. Dvorana nudi mogućnost organiziranjaraznih vrsta događanja – od sportskih poput turniraKORISNIK:Grad Delnice i partneriwww.delnice.hr14

POGLED IZ EU: Regionalna politika i turizamRegionalna (kohezijska) politika Europske unije nastoji konkretnim rezultatima i promicanjem gospodarske i socijalne kohezije smanjiti razlike izmeđustupnja razvoja različitih regija, financirajući projekte za regije, gradove i njihove stanovnike. Cilj je stvoriti potencijal svih regija kako bi mogle potpunopridonijeti postizanju većeg rasta i konkurentnosti, te razmjeni ideja i prakse. Kroz Kohezijsku politiku 2007.-2013. Europska unija želi potaknuti regionalnirazvoj ulaganjem u turizam i stvaranjem novih poslova. U razdoblju od 2007. do 2013. godine više od šest milijardi eura namijenjeno je poticanjuturizma i turističke infrastrukture u svrhu regionalnog razvoja.http://ec.europa.eu/regional_policy/themes/tourism/index_en.htm“Ovo je samo dokaz da se uz uložene napore sredstva Europske unije moguiskoristiti ne samo za razvoj lokalne sredine, već i regije općenito. Mogućnostiza razvoj turizma, posebice njegovog aktivnog i sportsko-rekreativnog oblika,sada donose pozitivne rezultate te je interes za korištenje objekta nadmašiosva očekivanja. Na taj je način Goranski sportski centar zaokružen u jedinstvenu cjelinu smnoštvom atraktivnih sadržaja, a mogućnosti za razvoj i jačanje lokalnog poduzetništva,novo zapošljavanje i stvaranje specifičnih oblika ponude dignuti su na novu, višu razinu.Tako su, zahvaljujući uloženim vlastitim naporima te sredstvima sufinanciranja EU-a, Delnicamaomogućene nove prilike za lokalni razvoj.“i treninga, do turističkih i kulturnih poput sajmova,koncerata i priredbi.Do sada su u dvorani održane utakmice hokeja naledu, treninzi klizača, nogometaša, košarkaša i drugihsportaša, a korištena je i kao klizalište za građane teprostor za prikazivanje filmova i održavanje školskihpriredbi. Njezina je izgradnja izravno pridonijelajačanju poslovne infrastrukture lokalne zajednice,ali i cijele Primorsko-goranske županije. Položaj imogućnosti malih i srednjih poduzeća znatno supovećani realizacijom ovog projekta, posebno upodručju turizma. Naime, dostupnost dvorane svimpoduzećima, turistima, sportašima i građanima izravnoje rezultirala povećanjem turističkih aktivnostina području Delnica i okolice.IVAN MAJNARIĆ,samostalni upravni referent za razvojne projekte, Grad DelniceZbog tradicije bavljenja sportom (u gradu s neštoviše od 6.000 stanovnika djeluju čak 32 sportskeudruge) dvorana je dobro iskorištena od strane lokalnogstanovništva. A sport je prepoznat i kao odličnaprilika za poboljšanje turističke ponude, osiguranjevećeg broja turističkih posjeta i, posljedično,povećanje zaposlenosti. Prema viziji lokalnih vlasti ipartnera u poslovnom i privatnom sektoru, Delnicebi mogle postati vodeći centar za pripremu sportaša.Naime, i do sada je grad bio domaćinom visinskihpriprema, treninga i ostalih sportskih priprema, asada je, nakon izgradnje multifunkcionalne dvorane,dodatno unaprijedio kvalitetu ponude za sportaše.Dvorana se uklapa i u standarde održivog razvoja iu potpunosti je građena na način koji ne ugrožavaokoliš. Štoviše, planirana je i izgrađena prema europskimi nacionalnim propisima o zaštiti okoliša teprema načelima racionalne upotrebe energije.Na svega pola sata vožnje automobilom od Rijeke ina sat vremena od Zagreba, ovaj multifunkcionalniobjekt dizajniran je za brojne mogućnosti primjenekoje su se već pokazale korisnim za lokalnu sredinui njezin razvoj. Potencijal za budućnost vidljiv je paku interesu građana koji u sve većem broju dolazeistražiti mogućnosti multifunkcionalne dvorane.REZULTATI• Izgrađen moderan i multifunkcionalanobjekt širokenamjene i mogućnosti• Razvijen nov turističkiproizvod s novimmogućnostima ponude• Ostvareni konkretni rezultatiu turističkoj potražnji:povećan je broj noćenja,nova zaposlenja, javna iprivatna ulaganja• Ostvarena bolja promocijai proširene aktivnostiturističkih poduzeća• Proširena ponudarekreacije, sporta i turizmaza lokalno stanovništvo,osiguran prostor zatreninge sportskihudruženja, pripreme iodržavanje natjecanja15

Svijet znanja na dlanuIskustva sudionika programa mobilnostiNAZIV PROJEKTA:ERASMUS i ERASMUS MUNDUSprogramiSEKTOR:ObrazovanjeKORISNIK:Iva Marija RamljakMilja ŠpoljarIvan SekovskiZajednica znanja, višejezičnosti i kulturne raznolikosti.Zajednica vrijednosti i jednakih mogućnosti.Zajednica mogućnosti obrazovanja i profesionalnogusavršavanja. Sve je to Europska unija. Mobilnost, kaojedna od njezinih temeljnih odrednica, građanimaEU-a omogućuje da se u to osobno uvjere. Konkretno,mobilnost omogućava zapošljavanje i studiranjeu bilo kojoj državi članici EU-a, s jednakim pravima iprilikama za sve građane. Mobilnost u području obrazovanja,posebno mladih, potiče se putem Programaza cjeloživotno učenje čiji je Hrvatska punopravni korisnikod 2011. godine. No, Hrvatska je i dosad imalapravo sudjelovanja u određenom broju potprogramaPrograma za cjeloživotno učenje, čemu svjedočepriče troje mladih koji su imali priliku sudjelovati u“Različite situacije natjerale sume da naučim mnogo toga,a ponajviše o sebi samoj!Budućim Erasmus studentimamogu samo preporučiti da budu sretni zbogovakve prilike, da se prepuste i da probajuiskoristiti sve prilike.“IVA MARIJA RAMLJAK, studenticaprogramu Erasmus odnosno Erasmus Mundus i timeobogatiti svoje studentske dane iskustvom stečenimu zemljama članicama Europske unije.Ivino iskustvo iz ItalijeIva Marija Ramljak studentica je Ekonomskogfakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Ljubav prema Italijii talijanskom jeziku navela ju je na izbor Università diBologna kao akademske institucije u kojoj želi studiratiekonomiju i poduzetništvo. Izboru je kaže pridonijeladobra reputacija Sveučilišta, koje je jednood najstarijih u zapadnom svijetu (osnovano je 1088.godine). Tijekom desetomjesečnog boravka, Iva jeusavršila znanje talijanskog jezika, bolje upoznalatalijansku kulturu a posebno je sretna što je imalapriliku pratiti kolegije koji nisu bili dostupni na njezinommatičnom fakultetu. Iva je položila i sve ispiteuz zadovoljavajući standard ECTS bodova. Posebnoističe podršku koju joj je tijekom studija pružila njezinaErasmus koordinatorica i djelatnici Sveučilišta uBologni, a pohvalila je i International Exchange ErasmusStudent Network koji gotovo svakodnevno organiziraraznolike sadržaje za studente na razmjeni(izlete, razgledavanja, večere, tulume…).16

POGLED IZ EU: Program za cjeloživotno učenjeAktivnosti Europske unije u području obrazovanja i stručnog usavršavanja imaju za cilj unaprijediti kvalitetu obrazovnih sustava i proširiti mogućnostiobrazovanja u bilo kojoj životnoj dobi. Glavni program EU-a u području obrazovanja je Program za cjeloživotno učenje čiji je cilj društvo znanja, održiviekonomski razvoj, jačanje konkurentnosti i veći broj kvalitetnih poslova. Program se sastoji od četiri sektorska potprograma: Comenius (predškolskiodgoj i školsko obrazovanje), Erasmus (visokoškolsko obrazovanje), Leonardo da Vinci (strukovno obrazovanje i osposobljavanje) i Grundtvig (obrazovanjeodraslih), te dva komplementarna programa: Transverzalni program (suradnja i inovacije u području cjeloživotnog učenja unutar EU-a, učenjestranih jezika, razvoj inovativnih ICT tehnologija) i Jean Monnet (potpora institucijama koje se bave europskim integracijama). Vrijednost programa zarazdoblje 2007.-2013. je 7 milijardi eura. U Hrvatskoj je za Program za cjeloživotno učenje nadležna Agencija za mobilnost i programe EU-a.http://eacea.ec.europa.eu/llp/about_llp/about_llp_en.phphttp://www.mobilnost.hr„Najveća snaga programapoput Erasmus Mundusaza mene je u revalorizacijivlastitih znanja što nas potičena nužnost konstruktivne kritike, a ne tekna reprodukciju nečeg što smo naučenipromatrati kao ‘naprednije’ i ‘progresivnije’.To nas vodi i stjecanju nove vrste samopouzdanja.Prepustiti se mobilnosti ovakve vrstepreporučila bih stoga uvijek i svakome.“Milja Špoljar, magistrica rodnih studijaOd Plymoutha, Cadiza i Faroa doposla u SplituStudiranje na čak tri fakulteta, usavršavanje engleskogi španjolskog jezika, upoznavanje ljudi izsvih krajeva svijeta i konačno, zaposlenje, donijeloje Ivanu Sekovskom iz Splita sudjelovanje u ErasmusMundus programu. Tijekom dvadeset mjeseci Ivanje u sklopu stipendije za Master Course in Waterand Coastal Management (Master program upravljanjavodama i obalom) pohađao sveučilišta u Plymouthu(UK), Cadizu (Španjolska) i Sveučilište Algarveu Farou (Portugal) gdje je i diplomirao. „Ovo mi jeusavršavanje omogućilo privremeni rad u uredimaprojekta “Land - Ocean Interactions in the CoastalZone (LOICZ)” u Njemačkoj, a potom i zaposlenje uCentru za regionalne aktivnosti programa prioritetnihakcija Mediteranskog akcijskog plana u Splitu“,kaže Ivan koji se na prijavljivanje za program odlučionakon završenog studija biologije i ekologije morana Sveučilištu u Splitu. Dodaje da bi prijavljivanje zaErasmus Mundus preporučio svima zbog iznimnopozitivnih životnih i radnih iskustava.Rodni studiji u Poljskoj iNizozemskoj„Studirati u inozemstvu jedini je način da se vlastiteideje, koje su uvijek tek proizvod vlastitog kontekstai vlastitih granica, pozicioniraju unutar mnoštva idejaonih čije su stvarnosti determinirane nekim posverazličitim parametrima“. Ovo su riječi Milje Špoljar,korisnice Erasmus Mundus programa, koja je proveladvije godine u inozemstvu studirajući ženske i rodnestudije na Sveučilištu u Lodzu u Poljskoj i Sveučilištuu Utrechtu u Nizozemskoj te stekla titulu magistricerodnih studija. Milja ističe da joj je vrijeme provedenou dvije toliko različite zemlje pomoglo proniknutiu logiku europskog prostora visokog obrazovanja ismjestiti Hrvatsku unutar tog konteksta.17

Informiranje ruši predrasudeProjekti informiranja hrvatskih građana o Europskoj unijiNAZIV PROJEKTA:EUphoriaSEKTOR:Mladi/obrazovanjeIZVOR FINANCIRANJA:IPA INFO 2008VRIJEDNOST:39.922,00 euraEU: 35.922,00 euraTRAJANJE:2009. – 2010.KORISNIK:PRONI Centar za socijalno podučavanje izOsijeka i partneriwww.proni.hrNAZIV PROJEKTA:Europa u razreduSEKTOR:Mladi/obrazovanjeIZVOR FINANCIRANJA:IPA INFO 2008VRIJEDNOST:61.835,30 euraEU: 40.000,00 euraTRAJANJE:2009. – 2010.KORISNIK:GONG i partnerska udruga Deltawww.gong.hrNa mladima svijet ostaje – ideje koje oni nose,njihovi stavovi i znanja ključni su za oblikovanjebudućnosti. Zato su svijest i znanje mladih o aktualnimdruštvenim pitanjima i njihova uključenost uprocese odlučivanja od iznimne važnosti. U pogleduEuropske unije, istraživanje GONG-a predstavljenou studenom 2010. godine pokazuje da su mladi“Naglasio bih edukativni diocijelog procesa prijave zadobivanje sredstava EU-a,posebno registraciju pravnihosoba u PADOR-u (elektronski registarpotencijalnih aplikanata) što do sada nijebila praksa među partnerskim udrugama skojima smo pisali projekt. Kao opravdanjeodrživosti prethodnog projekta, financiranogtakođer sredstvima EU-a, ovaj projektje našoj udruzi omogućio ne samo održivostveć i daljni razvoj kvalitete rada s mladima upodručju informiranja i savjetovanja.“GORAN JELENIĆ,dopredsjednik PRONI Centra18

POGLED IZ EU: Europska unija i komunikacija s građanimaEuropska unija pridaje veliku važnost informiranju i komunikaciji s građanima. Opća uprava za komunikaciju ima ulogu pravovremenog informiranjaopće javnosti i medija o aktivnostima EU-a. Također, ona koordinira rad Komisije i njene predstavničke urede u drugim državama, vezano uz područjekomunikacije. Slušati građane, objasniti kako politika EU-a djeluje na njihov svakodnevni život, te povezivanje s lokalnim ljudima, glavna su načelana kojima se temelji komunikacija s javnošću. U zemljama kandidatkinjama su za provođenje komunikacijskih smjernica i komunikaciju s građanimaopćenito zadužene Delegacije Europske unije odnosno Informacijski centri EU-a, tamo gdje postoje. Njihov je zadatak pomoći vlastima države kandidatkinjeu pojašnjavanju procesa i učincima pristupanja EU-u.http://ec.europa.eu/dgs/communication/about/what_we_do/index_en.htmhttp://ec.europa.eu/dgs/communication/index_en.htmu Hrvatskoj podijeljeni po pitanju potpore ulaskuHrvatske u Europsku uniju i da strahuju kako ćeulaskom u EU Hrvatska izgubiti nacionalni identitet,kako će porasti socioekonomska nesigurnost,te da položaj naše države neće biti jednak onomedrugih država članica EU-a. Ovi rezultati ne odskačuznačajno od drugih istraživanja javnog mnijenja oEU-u provedenih u Hrvatskoj. Ovim istraživanjimaje zajednička i niska razina znanja ispitanika o samojEuropskoj uniji, što za posljedicu može imati oblikovanjestavova na temelju pretpostavki i krivih informacijaumjesto znanja i činjenica.Kako bi mladima olakšala pronalaženje točnih i relevantnihinformacija o EU-u, te kako bi pridonijelapodizanju njihovog znanja o procesima odlučivanjai politikama EU-a, poput proširenja, Delegacija Europskeunije je kroz program IPA INFO 2008 podržalarealizaciju šest projekata diljem Hrvatske namijenjenihinformiranju o EU-u od kojih predstavljamoprojekte EUphoria i Europa u razredu.EUphoriaŠest otvorenih Euro-info kutaka, šest online Euroinfo-točakai devet debata o EU-u u šest hrvatskihgradova – Osijeku, Vukovaru, Sisku, Zagrebu, Rijeci iSplitu. To su u jednoj rečenici rezultati projekta kojegje proveo PRONI Centar za socijalno podučavanje izOsijeka s partnerima - nevladinim organizacijamaZAMISLI iz Zagreba, INFO-ZONA iz Splita i UMKI izRijeke. Projekt je bio usmjeren na povećanje razineznanja mladih o EU-u, posebice o procesu proširenjačiji je i Hrvatska dio, te povećanje protoka relevantnihinformacija o EU-u. Rezultati projekta su impresivni:Euro-info kutke posjetilo je više od tisuću mladih,njih se više od deset tisuća koristilo online Euroinfotočkama, a posebno zanimljive mladima pokazalesu se debate na teme „Uloga mladih u procesudonošenja odluka u Hrvatskoj i EU“, „PristupanjemEuropskoj uniji Hrvatska neće izgubiti svoj nacionalnii kulturni identitet“, „Studenti i EU“, „Mogućnosti iprava mladih ljudi zemalja pristupnica EU-u“, „Politikamladih u zemljama EU-a i u Hrvatskoj“, „Vrijednosti istandardi u EU“ te „MOBIS - Mobilnost studenata“.Europa u razreduKako na zanimljiv, objektivan i vrijednosno neutralannačin demistificirati i približiti pojmove vezaneza EU i pristupni proces Hrvatske učenicimazavršnih razreda srednjih škola? Projekt ‘’Europa urazredu’’ uspijeva upravo to! Udruga GONG je, nakonuspjeha projekta ‘’Prvi put biram’’ u suradnji sriječkom udrugom Delta, osmislila i provela projektnamijenjen objašnjavanju učinaka članstva u EU-usrednjoškolcima diljem Hrvatske.Projekt se provodi od 2007. godine, a zahvaljujućisredstvima IPA INFO 2008 u šk.g 2009/2010. oko7.000 učenika završnih razreda srednjih škola sudjelovaloje u interaktivnim radionicama o EU-u. Kolikije bio njihov interes svjedoči činjenica da je brojprovedenih radionica nadmašio onaj za koji su bilapredviđena sredstva, pa su treneri GONG-a u osamradionica svoje vrijeme i znanje stavili na raspolaganjebez naknade. I srednjoškolski su nastavniciu projektu mogli pronaći nešto za sebe: posebnoosmišljene edukacije o EU-u i vođenju nastavnihcjelina na tu temu u okviru redovnog školskog programa.Na temelju prikupljenih evaluacija nastavnika iučenika srednjih škola koji su sudjelovali u projektu,pokazalo se kako je znanje ciljane skupine oEU-u i učincima članstva bitno poboljšano. Izmeđuostaloga, učenici koji su prošli edukaciju potaknutisu na kritičko i objektivno razmišljanje o potencijalnimprednostima i nedostacima članstva Hrvatskeu EU-u, te na aktivno uključivanje u integracijskeprocese kao građani Hrvatske, ali i budući građaniEuropske unije.REZULTATIEUphoria:• Otvoreno šest Euro-infokutaka u informativnimcentrima za mlade• Stvoreno šest onlineEuro-info točaka na webstranicama informativnihcentara za mlade• Organizirane debate u višegradova• Umrežavanje i prijenosznanja i iskustava informativnihcentara za mlade• Ostvarena suradnja s predstavnicimaškola, fakultetai županijskih odjela zaeuropske integracijeEuropa u razredu:• U šk.g. 2009/2010. održano308 interaktivnih radionicao EU-u i o tome štočlanstvo Hrvatske u Unijiznači za mlade• Educirano oko 7000maturanata u 109 srednjihškola• Poboljšano razumijevanjeobjektivnih učinakačlanstva Hrvatske u EU-u• Smanjene predrasudemeđu mladima premačlanstvu Hrvatske u EU-u• Provedeno istraživanje ostavovima mladih premaEU-u• Provedene radioniceza profesore u srednjimškolama o EU-u ihrvatskom pristupnomprocesu19

Zelene oaze ujadranskim gradovimaINFIORE - Jadranski gradovi u cvijećuNAZIV PROJEKTA:INFIORE – Jadranski gradovi u cvijećuSEKTOR:Zaštita i valorizacija okolišaIZVOR FINANCIRANJA:INTERREG III AVRIJEDNOST:Ukupno EU: 812.295,59 euraSredstva EU-a za RH: 100.080,44 euraTRAJANJE:2007. – 2008.KORISNIK:Grad Pula, Grad Dubrovnik i partneriwww.adriaticoinfiore.euAutomobili, autobusi, javni prijevoz, tvornice... Mnogoje čimbenika koji svakodnevno zagađuju gradove ukojima prema podacima Europske agencije za okolišživi čak oko 75% europskog stanovništva. U takvim jeuvjetima istinski izazov upravljati gradskim resursimana način koji će građanima osigurati kvalitetan život,a posjetiteljima ugodan boravak. Stoga su zelenepovršine u gradovima prave oaze nužne za kvalitetnijiživot.Projektom “INFIORE – Jadranski gradovi u cvijeću”, nastojaose promicati značaj urbanog zelenila, posebnojavnih zelenih površina koje pridonose većoj kvalitetiživota u gradovima i poboljšanju turističke ponude.Svi su partneri u projektu – talijanski gradovi Cervia iBrindisi, pokrajina Ravenna, albanski gradovi Elbasani Skadar, srpsko Pančevo, Tuzla u Bosni i Hercegovinite Pula i Dubrovnik – intervenirali na uređenju javnihzelenih površina razmjenjući pritom iskustva i jačajućimeđusobne veze.Hrvatski gradovi uključeni u projekt - Pula i Dubrovnik,obnovili su urbane zelene površine - gradske parkovekako bi ih približili svojim stanovnicima i posjetiteljimai dodatno valorizirali vrijednost prirodnih resursau gradovima. Kroz obrazovanje stručnjaka, razmjenuiskustava te promicanje stalnih kontakata sudionikaizgradila se mreža ‘’stručnjaka za zelene površine’’ koji“Sa zadovoljstvom smorealizirali projekt INFIORE,prvi projekt kojim su GraduPuli dodijeljena bespovratnasredstva pretpristupnih fondova EU-a. Timje projektom u gradu Puli i svim ostalimgradovima partnerima posebna pažnjaposvećena valorizaciji gradskog zelenila ucilju unaprjeđenja zaštite okoliša, proširenjaturističke ponude i poboljšanja ukupnekvalitete života. INFIORE je nama predstavljaododatni poticaj u radu, budući darealizacija europskih projekata ne samoda omogućuje kvalitetnije uređenje našihgradova, već se sudjelovanjem stječe idragocjeno iskustvo koje se može primijenitikako u svakodnevnim radnim aktivnostima,tako i u implementaciji novih projekata.“BORIS MILETIĆ,gradonačelnik Pule20

POGLED IZ EU: Urbani okolišEuropska unija je donijela niz mjera i smjernica namijenjenih poboljšanju urbanog okoliša koje prvenstveno znače razmjenu iskustava i protokinformacija u cilju učinkovite primjene propisa zaštite ljudskog zdravlja i okoliša općenito. Svaka strategija za poboljšanje urbanog okoliša mora bitiu skladu s drugim ekološkim politikama, uzimajući u obzir klimatske promjene, zaštitu prirode i bioraznolikosti, kvalitetu života, održivu upotrebuprirodnih resursa, te sprječavanje i recikliranje otpada. U tu je svrhu Europska komisija usvojila Tematsku strategiju o urbanom okolišu kojom sepodupire izrada sveobuhvatnih programa upravljanja urbanim okolišem i održivih planova gradskog prometa, izobrazba lokalnih vlasti u upravljanjuurbanim okolišem i razmjena dobrih iskustava u upravljanju pitanjima okoliša u gradskim sredinama.http://ec.europa.eu/environment/urban/home_en.htmće djelovati u smjeru održivog turističkog razvoja ipodizanja kvalitete urbanog života.Novi sjaj povijesnog parkaMonte ZaroGrad Pula je odlučio revitalizirati park Monte Zaro,najveći gradski park ukupne površine od oko 29.000m2. Izgrađen sedamdesetih godina 19. stoljeća, znatnoje oštećen tijekom Drugog svjetskog rata te samodjelomično obnovljen pedesetih godina prošlogastoljeća. Ovim projektom odlučilo se vratiti stari sjajparku Monte Zaro, te se, poštujući izvorni izgledparka odnosno njegovu povijesnu maticu, krenulou njegovu revitalizaciju kroz koju su u prvoj fazi restauriranedvije fontane, postavljena urbana oprema(klupe i košarice za otpatke), te je obnovljen dio elektroinstalacija.U drugoj je fazi, zahvaljujući sredstvimaGrada Pule, izvršena cjelokupna rekonstrukcija elektroinstalacija,parkovnih staza, oborinske odvodnje teje postavljen sustav za navodnjavanje. Park danas sjajistarim sjajem i, na radost „Puležana“ i njihovih gostiju,postao je ugodan prostor za odmor i rekreaciju.Suvremeno opremljen prostor zadubrovačke mališaneREZULTATIPula:• Potpuno revitaliziranpovijesni park Monte Zaro• Obnovljene elektroinstalacije,restauriranedvije fontane i postavljenaurbana oprema (klupe ikošarice za otpatke)• Rekonstruirane parkovnestaze• Postavljen sustav zanavodnjavanjeDubrovnik:• Uređen park MarkaMarojice u Dubrovniku• Nabavljena dječja igrala,klupe, košarice za otpatke• Postavljena javna rasvjeta• Izvršeni hortikulturni radoviGodinama zapušteni park u ulici Marka Marojice naLapadu, rezidencijalnom dijelu Dubrovnika, svoju jepreobrazbu napokon doživio kroz projekt INFIORE.Park površine 3.000 m2 kojem gravitiraju okolnarezidencijalna naselja Montovjerna, Čokolino i Peyton,uključujući i Osnovnu školu Montovjerna teDječji vrtić Palčica, pretvoren je u suvremeno dječjeigralište, opremljeno raznovrsnim dječjim igralima.Time se pridonijelo socioekonomskom i ekološkomrazvoju ove vitalne urbane zelene površine. U okviruprojekta nabavljene su i klupe, košarice za otpatke,postavljena je javna rasvjeta, te su izvršeni i hortikulturniradovi.Vidjeti građane kako šeću parkovima ili hvataju zrakeproljetnog sunca na gradskim klupama, uživati udječjoj igri i njihovom smijehu, nagrada su za uloženitrud i novac i u Puli i u Dubrovniku. Pored kulturnihznamenitosti kao što su Arena i gradske zidine, ovase dva grada mogu dičiti i dvama ‘ponovno rođenim’parkovima.21

Otkrića i zaštita hrvatskebioraznolikostiZaštita i očuvanje biološke raznolikosti kroz uzgoj hrvatskih autohtonih vrsta i poticajekološke proizvodnjeNAZIV PROJEKTA:Bioraznolikost podzemne fauneKarlovačke županijeSEKTOR:Zaštita prirode i bioraznolikostiIZVOR FINANCIRANJA:PHARE 2006VRIJEDNOST:94.895,50 euraEU: 75.916,40 euraTRAJANJE:2008. – 2009.KORISNIK:Hrvatsko biospeleološko društvo– Zagreb i partneriwww.hbsd.hrNAZIV PROJEKTA:Zaštita, očuvanje i poboljšanje biološkeraznolikosti te razvoj ekološke svjesti krozuzgoj hrvatskih autohtonih vrsta i poticajekološke proizvodnjeSEKTOR:Zaštita prirode i bioraznolikostiIZVOR FINANCIRANJA:CARDS 2004VRIJEDNOST:100.000,00 euraEU: 90.000,00 euraTRAJANJE:2007.–2008.KORISNIK:Brodsko ekološko društvo – BED i partneriwww.bed.hrBioraznolikost je najveće bogatstvo našeg planeta, anjegovo očuvanje treba biti zadaća svakoga od nas,u onoj mjeri u kojoj možemo na to utjecati. Hrvatskase sa svojim prirodnim vrijednostima, podzemljem,rijekama, pašnjacima, planinama i morem ubraja ubogate zemlje, a s obzirom da Europska unija snažnoradi na sprječavanju gubitka bioraznolikosti, putemEU projekata je pomogla očuvati više područja uHrvatskoj, među kojima izdvajamo podzemnu faunuKarlovačke županije te poplavne pašnjake Gajne kodSlavonskog Broda.Otkriće novih endema uKarlovačkoj županijiZahvaljujući istraživanjima Hrvatskog biospeleološkogdruštva Zagreb i njihovih partnera na projektu“Bioraznolikost podzemne faune Karlovačke županije”otkriveno je čak pet novih endema. Ako niste znali,Karlovačka županija ima više od 800 speleoloških objekatai bogatu podzemnu faunu s više od 100 vrstapodzemnih životinja, od čega je 30 endema. Međunjima posebno valja istaknuti čovječju ribicu, jedinogpodzemnog kralješnjaka u Europi, koja je endem Dinarskogkrša te je strogo zaštićena i uvrštena u popis22

POGLED IZ EU: Zaštita bioraznolikostiGubitak bioraznolikosti nažalost je nepovratan proces te se Europska unija još od 1970. godine zalaže za zaštitu prirode. Zbog ljudskih aktivnosti iliprirodnih čimbenika, bioraznolikost je u krizi a mnogim vrstama i staništima prijeti nestanak. Europska unija je odlučna u namjeri očuvanja bioraznolikostite sprječavanju njenog gubitka do 2020. godine. Kamen temeljac europske politike u ovome području je mreža NATURA 2000 zahvaljujući kojojje u proteklih 25 godina EU izgradila najveću mrežu zaštićenih područja, najvrjednijih staništa i ugroženih vrsta na svijetu.http://ec.europa.eu/environment/nature/index_en.htm“Provedba projekta je imalaučinak na veliki broj korisnika.Državne institucije i lokalnasamouprava su prikupili podatkeo speleološkim objektima neophodneza održivo gospodarenje i njihovu zaštitu.Lokalno stanovništvo je edukacijom znatnoosviješteno o problematici zaštite podzemnihsustava te utjecaj na njihov život krozzaštitu pitkih voda. A društvo je ponosno štoje provedbom projektnih aktivnosti znatnodoprinijelo zaštiti podzemlja Karlovačkežupanije.”JANA BEDEK, predsjednica Hrvatskogbiospeleološkog društvaugroženih vrsta EU-a, kao i ogulinsku špiljsku spužvicu,jedinu slatkovodnu podzemnu spužvu na svijetu.Tijekom istraživanja posjećeno je čak 38 speleološkihobjekata, sustavno je istraživano njih 25, a sakupljenje bogat biospeleološki materijal koji je pohranjen uzbirku Hrvatskog biospeleološkog društva. Zanimljivoje spomenuti da je tijekom projekta utvrđenočak pet novih vrsta, čime Karlovačka županija postajebogatija za pet novih endema. Konkretno, riječje o novoj vrsti strige (Lithobius n. sp.), lažištipavca(Chthonius n. sp.), vodenbabure (Monolistra n. sp.),skokuna (Pararrhopalites n. sp.), te dvojenoge iz redaChordeumatida. Na području Kamanja utvrđena jenova vrsta kornjaša (Machaerites n. sp.).Prema riječima Jane Bedek, predsjednice Hrvatskogbiospeleološkog društva, Društvo je provedbom znatnopridonijelo zaštiti podzemlja Karlovačke županije.Zaštita prisavskih pašnjaka iautohtonih pasminaPoplavni pašnjaci se ubrajaju među najugroženijastaništa u Europi. Zato su Brodsko ekološko društvoBED iz Slavonskog Broda i partneri 2007. godinepokrenuli projekt očuvanja značajnog krajobrazaGajne, prisavskog pašnjaka gdje su invazivne biljkeugrožavale bioraznolikost na pašnjaku. Bilo jepotrebno osigurati stalnu ispašu stoke, i to goveda,koji pašom i gaženjem sprječavaju rast upravo invazivnogbilja štetnog za ostali biljni svijet. Jednakovažno bilo je izvan poplavnog razdoblja zadržati 10-15% površina pod vodom, istodobno održavajući10% površine pod autohtonom šumskom vegetacijomhrasta lužnjaka, vrba, topola i poljskog jasena.Sve je to osigurano, a dodatna vrijednost cijelogprojekta je i očuvanje kritično ugrožene autohtonepasmine slavonsko-srijemskog podolskog govedakao i dovođenje drugih starih pasmina - posavskogkonja i crne slavonske svinje. Projekt osigurava iodrživi razvoj lokalnog gospodarstva zahvaljujućipodršci ekološkoj proizvodnji zdrave hrane, azapošljavanjem čuvara Gajne pomaže se institucijskirazvoj upravljanja zaštićenim područjem. Naime,zaštićeni krajobraz Gajna u sustavu je zaštite od 1990.godine - uključen je u ekološku mrežu Hrvatske, apredložen je i za zaštićeno područje NATURA 2000na razini EU-a.Iz BED-a poručuju da sa zadovoljstvom mogu rećida su u potpunosti uspjeli u prvotnoj ideji projektai sačuvali vrijedni krajobraz od propadanja. Lokalnostanovništvo vraća se na pašnjak i uz povoljneuvjete preuzima uzgoj podolaca, a BED, uz lokalnubraniteljsku zadrugu Eko-Gajna i Javnu ustanovuza zaštićene prirodne vrijednosti Brodsko-posavskežupanije, nastavlja razvijati projekte koji se izravnovezuju na ovaj. Dodaju da je provođenje projekta financiranogsredstvima EU-a administrativno, financijskii ljudski zahtjevan poduhvat, ali i da neporecivosluži kao poticaj na postizanje standarda kojimatežimo u svjetlu ulaska u EU.Zahvaljujući ovim projektima, dodatno su zaštićenadva vrijedna prirodna područja, kao i bogatstvo florei faune na području Karlovačke i Brodsko-posavskežupanije.REZULTATIBrodsko ekološko društvo- BED:• Osnovana funkcionalnaeko-zadruga u seluOprisavci s održivimprogramom ekološkeproizvodnje hrane• Očuvane ugrožene i autohtonevrste: nabavljeno20 slavonskih podolskihgoveda, dva posavskakonja i dvije crne slavonskesvinje• Zaštićena biološka raznolikostznačajnog krajobrazaGajna• Trasirano i obilježeno 100km biciklističkih i jahačkihstaza kroz zaštićenapodručja• Uspostavljeno stalnopraćenje i evaluacijabiološke raznolikosti• Povećana ekološka svijestu zajednici kroz promotivne/ informativneaktivnostiHrvatsko biospeleološkodruštvo• Sustavno istraživano 25speleoloških objekata• Posjećeno 38 objekata• Istraženo 6 novihspeleoloških objekata• Topografski nacrtano 5speleoloških objekata tejedan podvodno• Svi speleološki objekti sufotografirani i snimani,kako na kopnu tako i podvodom23

Civilno društvo u borbiprotiv korupcijeOdgovor civilnog društva na korupcijuNAZIV PROJEKTA:Odgovor civilnog društva nakorupcijuSEKTOR:Civilno društvoIZVOR FINANCIRANJA:CARDS 2003 / 2004VRIJEDNOST:295.313,00 euraEU: 233.050,00 euraTRAJANJE:2006. – 2008.Pojam korupcije prati nas svakodnevno. Novinskeretke često pune priče o korupciji ili zlouporabi ovlasti,a borba protiv korupcije jedan je od glavnih uvjetaHrvatskoj za pristupanje Europskoj uniji. Korupcijomse smatra svaki oblik zlouporabe ovlasti radistjecanja osobne ili skupne koristi, kako u javnomtako i u privatnom sektoru. Doseći stupanj razvojadruštva u kojem neće biti korupcije i sukoba interesatežak je i ambiciozan cilj, no svakako vrijedan borbejer je upravo takvo društvu u skladu s temeljnimeuropskim vrijednostima jednakih mogućnosti, solidarnostii ravnopravnosti. Razvijati svijest o štetnostikorupcije, odbaciti ponudu sudjelovanja u istoj tesurađivati s tijelima kaznenog progona, aktivni sunačini sudjelovanja svakog građanina u dosezanjutog cilja dok su odgovarajući zakoni te učinkovitapolicija i sudstvo njegove nužne pretpostavke.‘Odgovor civilnog društva na korupciju’, projektje kojeg su provele članice mreže ‘BURA’ (osamorganizacija civilnog društva iz RH) s ciljem mapiranjaproblema sukoba interesa na lokalnoj razini uHrvatskoj, analize pravnog okvira sprječavanja sukobainteresa, relevantnog pravnog okruženja i manifestacijesukoba interesa u lokalnim zajednicama, teartikuliranja mogućih rješenja problema kako bi seKORISNIK:Partnerstvo za društveni razvoji partneriwww.psd.hr24

POGLED IZ EU: Europska unija i korupcijaEuropska unija je prihvatila definiciju korupcije Ujedinjenih naroda prema kojoj je korupcija ‘’upotreba moći radi privatnog dobitka’’. Kao glavnečimbenike europske borbe protiv korupcije navodi: jaku političku podršku na najvišoj razini, primjenu postojećih antikorupcijskih instrumenata injihov strogi nadzor, razvoj i unaprjeđenje istraživačkih alata i edukaciju specijaliziranih stručnjaka za borbu protiv korupcije. Također, opći standardipoštenja (integriteta) trebali bi biti uspostavljeni za sve službenike diljem EU-a, kao i poticanje jačanja integriteta u privatnom sektoru. OLAF – Europskiured za suzbijanje prijevara, zadužen je za borbu protiv korupcije, spriječavanje prijevara i drugih nepravilnosti u EU institucijama te u svim projektimai aktivnostima financiranim iz EU proračuna.http://europa.eu/legislation_summaries/fight_against_fraud/fight_against_corruption/l33301_en.htm“Zakon o sprječavanju sukoba interesa usvojen je 2003. godine. Ipak, značajnihpomaka u suzbijanju ovog problema nije bilo. Glavni cilj projekta bio jedovesti do promjena u zakonodavstvu koje regulira sprječavanje i suzbijanjesukoba interesa, odnosno postići stroži pravni tretman ovog problema. Nekeod poteškoća s kojima smo se susretali tijekom provedbe projekta bile su: nesuradnja spolitičkim strankama, nepoštivanje Zakona o pravu na pristup informacijama, kaos uinformacijama tj. nedobivanje točnih i vjerodostojnih podataka i slično. Na temelju našihiskustava, možemo zaključiti kako je sigurno da će se rad na suzbijanju i sprječavanju sukobainteresa morati nastaviti. Iako je došlo do nekih pozitivnih pomaka, oni nisu zadovoljavajućii ovaj je problem daleko od riješenog. Najveća odgovornost leži na javnoj upravi idonositeljima odluka jer njihova (ne)postupanja izravno utječu na to hoće li se i u kojoj mjeriosobni interesi pretpostavljati općem dobru.“donositeljima odluka olakšao proces izrade mjerapotrebnih za sprječavanje korupcije u Hrvatskoj.U tu je svrhu provedeno istraživanje koje je pokazaloda je sukob interesa u temelju korupcije, iakosam po sebi nije korupcija, te da privatni interesprevladava nad javnim u većini lokalnih tijela vlastišto zabrinjava s obzirom da je upravo to razina vlastikoja građanima pruža neke od temeljnih društvenihusluga poput socijalne skrbi, osnovnog obrazovanjaitd. Zato su aktivnosti projekta usmjerene na sukobinteresa kako bi se utjecaj na javni interes smanjio našto je moguće manju mjeru.Za Sabor čistih rukuU sklopu projekta provedena je i kampanja javnogzagovaranja “Za Sabor čistih ruku” prije parlamentarnihizbora 2007. godine. Kampanja, čiji je glavniMUNIR PODUMLJAK,predsjednik udruge Partnerstvo za društveni razvojcilj bio podizanje razine političkog integriteta svihstranaka i nezavisnih kandidata na izborima, imalaje i zadaću odrediti razinu političke volje za stvarnuborbu protiv korupcije, odnosno razinu spremnostipolitičkih dionika da u svome radu djelotvornoprimjenjuju načela transparentnosti, odgovornostii dobrog upravljanja. Prema riječima predstavnikaPartnerstva za društveni razvoj, sve velike strankekoje danas sudjeluju u vlasti, kao i glavne oporbenestranke u Hrvatskom saboru, odbile su potpisatiSporazum o sudjelovanju u kampanji što upućujena daljnju potrebu rada na ovom pitanju.U drugom dijelu provedbe projekta rezultatiistraživanja predstavljeni su u lokalnim sredinamaobuhvaćenim istraživanjem. Slučajno ili ne, u triod četiri grada koji su pokazali najlošije rezultate uistraživanju (Vukovar, Osijek, Split, Zagreb), došloje do smjene vlasti na lokalnim izborima održanim2009. godine (Vukovar, Osijek i Split). To budi optimizamda je na lokalnoj razini korupcija odnosno korumpiranostlokalnih vlasti, barem djelomice postalakriterijem odlučivanja građanki i građana o tomekome dati glas.REZULTATI• Pojačani su antikorupcijskinapori civilnog društva ipolitičkih dionika• Devet organizacijacivilnog društva osnaženoje za izradu i provedbuistraživanja javnih politika• Provedena je kampanjazagovaranja pod nazivom“Za sabor čistih ruku” u 54grada i naselja, podijeljenasu 276.352 letka iprikupljen 2891 potpis napeticiju• Objavljena je publikacija“Dobro upravljanje i sukobinteresa – zašto mitonije najveći problem?” srezultatima istraživanjamanifestacija sukoba interesaprovedenog u sedamhrvatskih gradova (Osijek,Vukovar, Čakovec, Sisak,Karlovac, Zagreb i Split)Sljedeći su koraci u borbi protiv korupcije, baremako se u obzir uzmu rezultati evaluacije ovog projekta,nastavak rada na informiranju javnosti o sukobuinteresu i s njime vezanim problemima, kao i edukacijagrađana o pojmu integriteta vlasti.25

Voda koja život značiIzgradnja vodovoda u KrasnuNAZIV PROJEKTA:Izgradnja vodovoda u KrasnuSEKTOR:InfrastrukturaIZVOR FINANCIRANJA:CARDS 2004VRIJEDNOST:980.000,00 euraEU: 654.000,00 euraTRAJANJE:2007. – 2009.KORISNIK:Grad Senj i partneriwww.senj.hr“Grad Senj je među najvećimjedinicama lokalnesamouprave u RH s površinomod 658 km2. To ujedno značii velike potrebe za izgradnjom komunalneinfrastrukture jer u 21. stoljeću svakomstanovniku želimo pružiti osnovneživotne uvjete poput kanalizacije, cesta,telekomunikacija, struje, a naročito vode.Prihodi gradskog proračuna za sve tepotrebe nisu ni približno dostatni pa smoitekako usmjereni na sredstva koja nudepretpristupni programi Europske unije.Tim sredstvima smo do sada realiziralinekoliko projekata, a jedan od značajnijihje svakako izgradnja vodovoda u naseljuKrasno, što je velik korak i za Grad Senj i zaLičko-senjsku županiju. Pripremamo noveprojekte za natječaje pretpristupnih fondovai vjerujemo da će nam Europa pomoći da ihostvarimo.“DARKO NEKIĆ,gradonačelnik Grada SenjaUnutar najvećeg zaštićenog područja u Hrvatskoj –Parka prirode Velebit, na 800 metara visine nalazi seživopisno mjesto Krasno, poznato po Svetištu MajkeBožje od Krasna. Iako broji svega 535 stanovnika, uvrijeme ljetne sezone bilježi više od 60.000 turističkihposjeta. Stanovnici Krasna bave se drvnom industrijom,proizvodnjom mliječnih prerađevina, zimskimte vjerskim turizmom. No, gospodarski napredakovog mjesta bio je ozbiljno ugrožen zbog nedostatkamodernog vodoopskrbnog sustava pasu se stanovnici snalazili na razne načine, dovozećiprimjerice vodu cisternama s udaljenosti od preko20 kilometara po planinskim cestama.Održivi društveno-ekonomskirazvoj KrasnaPoložaj i funkcija Krasna, kao matičnog naselja Nacionalnogparka Sjeverni Velebit, nalažu potrebuusmjeravanja njegovog razvoja u skladu s načelimaodrživog razvoja. S druge strane, zaustavljanje trendapada naseljenosti moguće je samo jačanjemgospodarstva i izgradnjom komunalne infrastrukturekoji bi lokalnom stanovništvu osigurali dobreživotne uvjete. Ova dva cilja moguće je postići26

POGLED IZ EU: Izgradnja temeljne infrastrukture i regionalna politikaViše od polovice europskog kontinenta čine pretežno ruralna područja, s udjelom stanovništva od oko 20%. Kroz svoje politike ruralnog razvoja ikohezijske fondove Europska unija potiče raznovrsne gospodarske aktivnosti u svrhu izjednačavanja kvalitete života u svim europskim regijama.Europski fond za regionalni razvoj (ERDF) i Europski socijalni fond (ESF) dopunjuju ciljeve Europskog fonda za ruralni razvoj (EFRD). Europski fondza regionalni razvoj (ERDF) djeluje na sljedećim područjima: stvaranje poslova izvan poljoprivredne industrije (primjerice, razvojem turizma), boljapovezanost između gradova i sela, potpora malim i srednjim poduzetnicima, kontrola rizika u poljoprivredi te izgradnja temeljne infrastrukture,posebno u novim državama članicama.http://ec.europa.eu/regional_policy/themes/rural/index_en.htmREZULTATIsamo na temelju stručno promišljenih rješenja iuz suradnju svih relevantnih čimbenika. Dobarprimjer za to pruža teorija i praksa ruralnog razvojaEuropske unije.Potrebu izgradnje novog sustava opskrbe vodom,koji je od vitalne važnosti za život i razvoj Krasna ali iParka prirode Velebit te Nacionalnog parka SjeverniVelebit, prepoznao je Centar za razvoj poduzetništvagrada Senja (današnja Razvojna agencija Senj) s Partnerskimodborom Ličko-senjske županije. Podrškuza ostvarivanje ambicioznog plana pružila je Europskaunija preko projekta CARDS 2004, točnijebespovratnim sredstima za radove i usluge namijenjeneodrživom razvoju u područjima od posebnedržavne skrbi.Vodovod u Krasnu velik je korak naprijed ne samoza Krasno nego i za cijelu Ličko-senjsku županijubudući da su njime omogućeni uvjeti za daljniodrživi razvoj ovoga kraja u gospodarskom, poljoprivrednomi turističkom smislu. Također, projektomje osigurana i toliko nužna protupožarnazaštita Nacionalnog parka Sjeverni Velebit i Parkaprirode Velebit.Ukratko, stanovnicima je pružen jedan od osnovnihuvjeta življenja i time stvorena pretpostavka za razvojmjesta, ali i grada Senja te cijele županije.• Izgrađen je vodovod nakoji su priključena lokalnakućanstva, poslovnisubjekti i ostali korisnici• Značajno je poboljšanahigijenska ispravnost ikvaliteta pitke vode• Količina pokriva svepotrebe područja, a izdaciza vodu bitno su smanjeni• Unaprijeđena jeprotupožarna zaštitau naseljima, šumama,Nacionalnom parkuSjeverni Velebit i Parkuprirode Velebit• Ojačani su institucionalnikapaciteti lokalnih vlastiiskustvom upravljanjasustavima vodoopskrbe• Poboljšane su razvojneperspektive Krasna i Ličkosenjskežupanije, posebnoaktivnosti u turizmuNovoizgrađeni vodovodni sustav obuhvaća čak 1100metara cjevovoda, distribucijsku mrežu duljine 3500metara, crpne stanice i spojne cijevi, a važno je naglasitii da je poboljšao dostupnost kvalitetne pitke vodesvim postojećim i potencijalnim novim korisnicima,kao i higijenske uvjete i kvalitetu života stanovništva,što je stvorilo osnovne pretpostavke za brži razvojproizvodnih i uslužnih djelatnosti, veću produktivnosti konkurentnost, te otvaranje novih radnih mjesta.27

Kultura u Europi – sačuvajvrijedno, razvij novoProjekti iz područja kulture financirani sredstvima EU-aNAZIV PROJEKTA:CultureviveSEKTOR:KulturaIZVOR FINANCIRANJA:NAZIV PROJEKTA:Black/North SEASSEKTOR:KulturaIZVOR FINANCIRANJA:NAZIV PROJEKTA:Poduzetničke kulture ieuropski gradoviSEKTOR:KulturaIZVOR FINANCIRANJA:Kao malo što na ovom svijetu, kultura zna spojiti ljudei napraviti trajnu sponu između naroda i običaja, možeoživjeti stara vremena i dati novu sliku našeg vremena.Ulagati u kulturu, poštujući različitosti i bogatstvaeuropskih naroda, te poduprijeti zajedničku kulturnubaštinu, prioriteti su kulturne politike Europske unijekoja te ciljeve ostvaruje kroz razvijanje prekograničnesuradnje kulturnih institucija i udruga.IPA 2007VRIJEDNOST:Kultura 2007.–2013.VRIJEDNOST:Kultura 2007.–2013.VRIJEDNOST:Očuvanje kulturne baštineKoprivnice i Međimurja99.694,00 euraEU: 84.739,90 euraTRAJANJE:2010. – 2011.KORISNIK:Turistička zajednica gradaKoprivnice i udrugaMeđimurske rokewww.culturevive.eu3.000.000,00 euraEU: 1.500.000,00 euraTRAJANJE:2007. – 2010.KORISNIK:BADco. Zagreb i partneri naprojektuwww.seas.se150.000,00 euraTRAJANJE:2008. – 2010.KORISNIK:Etnografski muzej Zagreb ipartneriwww.eciec.euTradicija koprivničkog i međimurskog kraja u nekimje dijelovima bolje a u nekima lošije očuvana, a stariobičaji i zanati polako izumiru pa je posebno važnopribližiti ih mlađoj populaciji te ih prikazati atraktivnimai zanimljivima. Projekt “Culturevive” odnosnokulturne revitalizacije (od culture - kultura i revive –oživjeti) toga kraja i pograničnih područja provedenje zahvaljujući suradnji Turističke zajednice gradaKoprivnice i udruge Međimurske roke i mađarskeUdruge narodne umjetnosti županije Zala. Organiziranasu četiri tradicionalna kulturna događajakoji su hrvatskim i mađarskim partnerima omogućilirazmjenu tradicijskih znanja a time i očuvanje28

POGLED IZ EU: Program KulturaEuropska unija kroz program Kultura (2007.-2013.), s proračunom od 400 milijuna eura, financira projekte koji promiču kulturnu raznolikost i bogatueuropsku kulturnu povijest kroz prekograničnu suradnju kulturnih djelatnika i institucija. Tri glavna cilja programa Kultura su promicanje prekograničnemobilnosti zaposlenih u području kulture, podržavanje međunarodnog protoka kulturne i umjetničke proizvodnje i promicanje interkulturalnog dijaloga.Od 2007. godine Hrvatska je punopravna korisnica programa Kultura. Kulturna kontakt točka djeluje pri Ministarstvu kulture Republike Hrvatske.http://ec.europa.eu/culture/our-programmes-and-actions/doc411_en.htmhttp://www.min-kulture.hr/ccp/„SEAS platforma bila je financirana programom Kultura 2000. Kako je suradnjabila uspješna, švedski Intercult je 2007. pozvao BADco. kao partnera u projektBlack/North SEAS. Odluka o prihvaćanju suradnje nije bila jednostavna budućida kao partner u projektu grupa preuzima veliku financijsku obavezu i odgovornostu obliku prikupljanja matching sredstava. Nakon detaljne analize mogućnosti prikupljanjanavedenih sredstava, odlučili smo pridružiti se aplikaciji za EU sredstva. Proces prijavete administrativnog sudjelovanja u ovoj vrsti projekta složeniji je nego za projekte financiraneiz lokalnih izvora, no sasvim sigurno se višestruko isplati, kako u umjetničkom tako ifinancijskom aspektu a posebno u međunarodnoj vidljivosti grupe.”zajedničkog naslijeđa: Renesansni festival u Koprivnici(na slici lijevo), “Na to mlado leto – tradicijski Božiću Hrvata” – 7. međunarodna izložbeno-prodajnamanifestacija u Čakovcu, 7. državna lončarijadaZalaegerszega s hrvatskim lončarima iz Međimurja iPodravine, te Festival njegovatelja narodnih običajau Zalaegerszegu.Vizija Europe u očima umjetnikas europskih obalaBADco. – kolaborativna izvedbena skupina iz Zagrebasudjeluje od 2007. godine u projektu “Black/North SEAS”, jednom od svega deset višegodišnjihprograma koji su te godine odobreni u sklopuprograma Kultura. Projekt radi na izgradnji dugotrajnihkulturnih mostova između dviju udaljenih imeđusobno različitih regija – crnomorske i sjevernomorske,a Intercult – švedska organizacija kojavodi projekt, opisuje ga kao umjetičku avanturu kojapričom, pjesmom i slikom otkriva viziju Europe. UzBADco. u projektu sudjeluju umjetnici iz UjedinjeneKraljevine, Norveške, Bugarske, Danske i Nizozemske.Sudjelovanje u projektu umjetničkoj je skupiniomogućilo produkciju predstave „Liga vremena“,LOVRO RUMIHA, company manager kolaborativne izvedbene skupine BADco.premijerno izvedenu na Riječkim ljetnim noćima2009. godine, kao i turneju po zemljama partnerimau projektu. Ako tome dodamo desetak koprodukcijskihprojekata, brojna gostovanja i stručnaistraživanja, ne čudi što ovi umjetnici više vremenaprovode izvan Hrvatske nego u njoj!Idemo na kavu!Nažalost, ne možemo vas pozvati na kavu, alimožemo s vama podijeliti priču o izložbi koju jeEtnografski muzej u Zagrebu organizirao u sklopuprojekta Poduzetničke kulture i europski gradovi. Naizložbi „Idemo na kavu!“ posjetitelji su mogli doznatizanimljivosti o proizvodnji i obredima vezanim uzkavu, pripremi tog napitka te kulturi pijenja kave,koja se u Zagrebu točila već sredinom XVIII. stoljećakada su se počela otvarati prva kavotočja - šatorismješteni na Harmici (današnjem Trgu bana JosipaJelačića) blizu Manduševca, a potom i u zagrebačkimkavanama. Projekt, financiran sredstvima EU-a iz programaKultura, rezultat je dvogodišnjeg istraživanjamalog i srednjeg poduzetništva u sedam europskihgradova (Amsterdamu, Berlinu, Volosu, Barceloni,Liverpoolu, Luksemburgu i Zagrebu).REZULTATICulturevive:• Suradnja mađarskih ihrvatskih organizacija• Uključivanje djece u tradicijuprojektnog područja• Proširenje znanja o tradicijskimvrijednostima područja• Odgovorno korištenjerepromaterijala – ekološkaproizvodnja, tradicijskasjemenja, tradicijsketehnike izradeBADco.:• U 2007. i 2008. godiniodržana turneja projektas predstavama “Deletedmessages” i “Memories aremade of this...” u Stockholmu,Istanbulu, Tromsou,Londonu, Lincolnu, Exeterui Bathu• Producirana predstava “Ligavremena” (2009.)• Održana turneja predstave“Liga vremena” u Kopenhagenu,Goteborgu, Tromsou,Skegnessu, Berlinu,Batumiu i Stockholmu, uzizvedbe u Zagrebu, Zadru iSvetvinčentuPoduzetničke kulture ieuropski gradovi• Održana izložba “Idemo nakavu!”• Radni sastanci omogućilirazmjenu informacija međumuzejskim stručnjacima• Rezultati istraživanjapredstavljeni na lokalnimizložbama i raznimaktivnostima koje suostvarene u suradnji spoduzetnicima29

Potpora europskom filmuProjekti, filmovi i festivali financirani programima EU-aNAZIV PROJEKTA:Becoming DadSEKTOR:Audiovizualna industrijaNAZIV PROJEKTA:Media program - filmoviSEKTOR:Audiovizualna industrijaNAZIV PROJEKTA:Media program - festivaliSEKTOR:Audiovizualna industrijaJeste li znali da su filmovi Život je lijep Roberta Begninija,Zbogom, Lenjin Wolfganga Beckera i Vraćamse Pedra Almodovara među filmovima koji su financiraniProgramom MEDIA – programom Europskeunije namijenjenom razvoju europske audiovizualneindustrije?IZVOR FINANCIRANJA:IPA 2007 Regional Civil SocietyVRIJEDNOST:177.000,00 euraTRAJANJE:2009.IZVOR FINANCIRANJA:Program MEDIAVRIJEDNOST:150.000,00 euraTRAJANJE:2008. – 2010.IZVOR FINANCIRANJA:Program MEDIAVRIJEDNOST:123.000,00 euraTRAJANJE:2009. – 2010.Iako se europski filmovi teško nose s globalnomkonkurencijom, ovi ali i mnogi drugi poznati naslovipokazuju da europska filmska industrija itekako imašto za ponuditi. Program MEDIA, koji godišnje podupreoko 300 novih europskih filmskih projekata, ali idrugi programi EU-a, uključujući program IPA, pomažuda europski filmski projekti nađu put do brojnih poklonikaeuropske kinematografije, u Europi i šire.KORISNIK:KORISNIK:KORISNIK:Program MEDIA u Hrvatskoj4Film, udruga Otvorenamedijska grupacija ipartnerihttp://omg.hrPRODUCENTSKE KUĆE:Kinorama, Alt F4, Studiodim, Živa produkcijawww.kinorama.hr/project/12/www.bulaja.com/tesla/tesla.htmwww.nightboats.comAnimafest, MotovunFilm Festival, Zagreb FilmFestival, ZagrebDoxwww.animafest.hrwww.motovunfilmfestival.comwww.zagrebfilmfestival.comwww.zagrebdox.netOd 2008. godine i hrvatski redatelji, producenti, scenaristii ostale fizičke i pravne osobe koje se baveaudiovizualnim djelatnostima mogu sudjelovati uProgramu MEDIA te se natjecati za financijska sredstvaza potporu produkciji, promociji i distribuciji europskihaudiovizualnih programa. Vrijedno je istaknutida je 2009/2010. Hrvatska zauzela 8. mjesto u30

POGLED IZ EU: Program MEDIA 2007Europska unija podupire filmsku industriju putem Programa MEDIA kojim je „sedmoj umjetnosti“ za razdoblje 2007.-2013. namijenjeno 755 milijunaeura. Programom se sufinancira usavršavanje, razvoj projekata, distribucija, promidžba / filmski festivali i pilot-projekti novih tehnologija. Hrvatska jepunopravnom članicom Programa postala 2008. godine. Za pružanje informacija o Programu MEDIA i savjetodavne pomoći potencijalnim aplikantimazadužen je MEDIA desk Hrvatske koji je osnovan pri Hrvatskom audiovizualnom centru.http://ec.europa.eu/culture/media/programme/index_en.htmhttp://www.mediadesk.hr/“Jako smo ponosni što smo dobili potporu programa MEDIA jer je to na nekinačin potvrda našeg rada i kvalitetnog programa koji osmišljavamo već osamgodina. Na program smo se prijavili prije svega jer smo smatrali da europskifilm ima vrlo dominantnu i važnu ulogu u programu našeg festivala, kao i zbogpotrebe za dodatnim sredstvima koja bi omogućila njegov daljnji rast i napredak. Nadamose da ćemo opravdati povjerenje koje nam je dano ovom potporom stvarajući još snažnijiprogram Zagreb Film Festivala u budućnosti.“pogledu potpora za razvoj projekata i 2. mjesto ukategoriji potpore filmskim festivalima u odnosu na32 zemlje članice Programa MEDIA.Hrvatski filmski projekti koji su dobili potporu iz ProgramaMEDIA jesu film „Koko i duhovi“ producentskekuće Kinorama u režiji Daniela Kušana, „Mehaničkefigure“ producentske tvrtke Alt F4 u režiji HeleneBulaja, „Noćni brodovi“ producentske tvrtke Studiodim redatelja Igora Mirkovića i „Otok ljubavi“producentske tvrtke Živa produkcija redateljiceJasmile Žbanić.A jeste li znali da su čak četiri filmska festivala uHrvatskoj – Animafest, Motovun Film Festival, ZagrebFilm Festival i ZagrebDox – potpomognuti ProgramomMEDIA? Tvrtke Blitz film i distribucija, Discovery,Continental, Pa-dora i druge su pak ostvarilepravo na potporu u kategoriji distribucije u okviruistog programa.Tata od formataMeđu filmskim projektima koji su ostvareni zahvaljujućidrugim programima EU-a je dokumentarniserijal “Tata od formata” (Becoming dad) koji promičeBORIS T. MATIĆ,direktor Zagreb Film Festivala„Kao produkcijska kuća svjesni smo svoje društvene odgovornosti, jer medijisvojim sadržajima informiraju, educiraju i djeluju na podizanje svijesti civilnogdruštva. Projekti Europske komisije u kojima smo do sada sudjelovali provedenisu upravo s ciljem razvoja društvene svijesti ali i s ciljem regionalnogumrežavanja. Regionalna koprodukcija ima daleko veće mogućnosti probijanja na europskoi međunarodno tržište koje nam omogućava promociju naše kulture, ali i dodatnu priliku zagospodarski razvitak i medijski program kao kvalitetan i prepoznatljiv izvozni proizvod.“ANITA JUKA,producentica 4Filma i voditeljica projektaodgovorno roditeljstvo i društvenu svijest o važnostiuloge oca u odgoju djeteta. Pričajući priče o roditeljimarazličitog imovinskog statusa i obrazovanja, oobiteljima s jednim ili više djece, serijal pokazuje veseljeroditeljstva i značaj koji roditelji imaju u životudjeteta. Posebno je obrađena uloga očeva – njihovihočekivanja a potom i snalaženja u toj ulozi.Dokumentarni serijal realizirala je produkcijska kuća4Film iz Zagreba u suradnji s partnerima – tvrtkamaVertigo iz Slovenije, F.I.S.T. iz Bosne i Hercegovine,See Film Pro iz Srbije i udrugom Otvorena medijskagrupacija iz Zagreba. Upravo je stvaranje mrežemedijskih partnera i profesionalaca u regiji dodanavrijednost ovog projekta kojim je, osim spomenutogdokumentarnog serijala, organiziran niz edukativnihradionica za direktore fotografije i dizajnere zvuka.Predavači na radionicama bili su poznati dizajnerzvuka Kirk Francis, koji je između ostalog osvojioOscara za zvuk u filmu „Bourneov ultimatum“, doksu radionicu za direktore fotografije vodili Bill Butler(dobitnik Nagrade za životno djelo Američke udrugesnimatelja), Oliver Stapelton i Paolo Cascio.Sudeći prema ovim postignućima – film je uHrvatskoj doista in!REZULTATIBecoming Dad:• Producirana dokumentarnaserija (8 epizoda) za prikazivanjena HRT-u• Stvorena mreža medijskihprofesionalaca• Stvorena platforma zabuduću regionalnu suradnjui koprodukciju• Održane dvije radionice nakojima je educirano 162medijskih profesionalacaiz regije• Pojačan tehnički kapacitetmedijskih profesionalacau regiji• Dodatna edukacijamedijskih profesionalacaputem studijskih putovanjai rada u međunarodnimprodukcijskim i postprodukcijskimstudijima• Provedena istraživanja natemelju kojih su izrađenepreporuke za obrazovneinstitucije za poboljšanjetehničkih standarda idaljnje edukacijeMEDIA program u Hrvatskoj:• 2008. – 2009. ukupno jeodobreno 150.000 eura zarazvoj četiri filma• 2009. – 2010. četirifestivala ukupnevrijednosti 123.000 eura• automatska distribucija –potpora koja se dodjeljujetemeljem prodanih kinoulaznicaeuropskih nenacionalnihfilmova ukupnevrijednosti 22.500 eura31

Europa za mlade – budućnostje na njimaProjekti jačanja sudjelovanja mladih u društvuNAZIV PROJEKTA:HELP TO HELPSEKTOR:MladiIZVOR FINANCIRANJA:Mladi na djeluVRIJEDNOST:25.000,00 eura godišnjeTRAJANJE:2007. – 2011.KORISNIK:HELP – udruga za pomoć mladima, Splitwww.helponline.hrNAZIV PROJEKTA:Emigracija – jučer i danasSEKTOR:Aktivno građanstvoIZVOR FINANCIRANJA:Program Europa za građaneVRIJEDNOST:EU: 5.533,00 euraTRAJANJE:2009.KORISNIK:Grad Rijekawww.rijeka.hrŠto može biti poticajnije za mladu osobu negoprilika za putovanje, učenje i razmjenu iskustavas vršnjacima kroz zabavu, druženje i volontiranje?Razni programi Europske unije mladima nude upravoto!Mladi na djelu u Hrvatskoji zemljama EU-aProgram Mladi na djelu namijenjen je upravo mladimai organizacijama aktivnim u radu s mladima.Cilj mu je potaknuti njihovo aktivno sudjelovanjeu društvu, razvijati toleranciju i solidarnost međumladima. Moto programa mogao bi glasiti – „Družimse, pomažem i učim!“ s obzirom da se ciljevi programaostvaruju kroz projekte neformalnog učenja.Glavnu riječ u svemu vode upravo mladi, koji sunositelji i inicijatori projekata. Nevladina udrugaHELP iz Splita još od 2003. godine pokretanjem programaInformativni centar za mlade nastoji potaknutimlade na mobilnost i što aktivnije uključivanjeu međunarodne projekte, gledajući na to kao nanajbolji način za razbijanje predrasuda, jačanja tolerancijei razumijevanja, samopouzdanja i svijesti oeuropskom građanstvu.32

POGLED IZ EU: Europa za građaneEuropa za građane program je kojim se pruža financijska potpora projektima promicanja „aktivnog europskog građanstva“. Programom se želi osnažitisudjelovanje građana, ojačati europski identitet, razviti osjećaj pripadnosti EU-u te promicati interkulturalni dijalog među građanima. Program odgovarana potrebu aktivnijeg sudjelovanja građana u izgradnji Europe i potiče suradnju između građana i njihovih organizacija u različitim zemljama sciljem susreta, zajedničkog djelovanja i razvoja njihovih vlastitih ideja o europskom okruženju uz poštivanje međusobne različitosti. Ukupan proračunpredviđen za ovaj program za razdoblje 2007.-2013. godine iznosi 215 milijuna eura. Program je od listopada 2007. otvoren za Hrvatsku, a kontakt točkaza program je Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.http://ec.europa.eu/citizenship/index_en.htmhttp://www.uzuvrh.hr“Iz dugogodišnjeg iskustvau radu s mladima, kako uprevenciji rizičnih ponašanjatako i drugim poljima,povodimo se za krilaticom: “Kaži mi...zaboravit ću. Pokaži mi... sjetit ću se.Uključi me... shvatit ću”. Samo aktivnimuključivanjem mladih mogu se postićistvarni rezultati i promjene u društvu, što jeEU davno shvatila i stoga za programe zamlade već godinama izdvaja pozamašnafinancijska sredstva.“NEVENKA MARDEŠIĆ, koordinatorica udruge HelpKroz projekt Europske volonterske službe (EVS), mladiiz različitih dijelova EU-a dolaze u HELP volontiratina 3–12 mjeseci, a godišnje HELP ugosti od 3–10EVS volontera. Također, mladi iz Hrvatske imaju istemogućnost otići volontirati u bilo koju zemlju EU-a,s potpuno pokrivenim troškovima volontiranja.Mladi iz EU-a, zajedno s mladima iz Hrvatske koji susudjelovali u nekom od međunarodnih projekata,ujedno su i najbolji ambasadori kako Hrvatske uEU-u, tako i EU-a u Hrvatskoj, čime se mogu postićistvarni razultati i promjene u društvu. Unatočmogućnostima koje im se nude, mladi se još relativnoslabo odlučuju na takve inicijative, stoga bi ovajprimjer mogao potaknuti mlade da ulože u sebe isvoju budućnost kroz jednu od inicijativa programaMladi na djelu, posebno u 2011. godini koja je uEU-u proglašena Europskom godinom volontiranja.Nagrada Zlatna zvijezda za projekt„Emigracija – jučer i danas“Grad Rijeka, točnije Odjel gradske uprave za odgoji školstvo i Odjel gradske uprave za kulturu, ostvarilisu potporu za projekt „Emigracija – jučer i danas“ usklopu natječaja za bratimljenje gradova programaEuropa za građane. U suradnji s ustanovom Dommladih Rijeka i Muzejom grada, projekt je u razdobljuod 11. do 15. svibnja 2009. godine okupio 15srednjoškolaca-debatanata i njihovih mentora iz prijateljskihgradova Ljubljane i Bourgasa (Bugarska) i15 domaćih sudionika, a program je održan u Rijeci idvorcu Stara Sušica u Gorskom kotaru.Osim debatnog turnira na temu migracije u Europi,za sudionike su organizirana tematska predavanja,igre upoznavanja, zabavni program, prijem u Gradskojvijećnici te posjet Muzeju grada i izložbi “Merika”.Zanimljivo je spomenuti da je 2009. godine projektdobio nagradu Europske komisije Zlatna zvijezda(Golden Stars Award) kao jedan od najboljih projekatau programu Europa za građane.REZULTATIHELP Split:• Informiranje mladih oprogramu Mladi na djelui Europskoj volonterskojslužbi• Poticanje mladih namobilnost• Prihvat od tri do desetvolontera iz država EU-agodišnje kroz program Europskevolonterske službe• Pomoć u prijavljivanjumladih iz Hrvatske narazličite aktivnosti u okviruprograma Mladi na djelu• Upućivanje mladih izHrvatske na volontiranjeu zemlje EU-a (Europskavolonterska služba)Grad Rijeka:• Organiziran debatni turnirna temu migracije u Europi• Organiziran posjet 15srednjoškolaca-debatanatai njihovih mentora izLjubljane i Bourgasagradu Rijeka• Osvojena nagradaZlatna zvijezda za jedan odnajboljih projekata u programuEuropa za građaneu 2009. godini33

NATURA 2000 – i zelenoi plavo treba zaštituPriprema za uključivanje hrvatskih lokaliteta u mrežuzaštićenih područja NATURA 2000NAZIV PROJEKTA:Jačanje sposobnosti NVO-a za provođenjeNatura 2000 prioritetnih aktivnostiSEKTOR:Zaštita bioraznolikostiIZVOR FINANCIRANJA:PHARE 2006VRIJEDNOST:95.171,75 euraEU: 76.080,30 euraTRAJANJE:2008. – 2009.KORISNIK:Plavi svijet Institut za istraživanje i zaštitumora, Veli Lošinjwww.plavi-svijet.orgNAZIV PROJEKTA:Osnaživanje lokalnih kapaciteta zaNATURA 2000 i zaštitu prirodeSEKTOR:Zaštita bioraznolikostiIZVOR FINANCIRANJA:PHARE 2006VRIJEDNOST:95.951,60 euraEU: 76.761,28 euraTRAJANJE:2008. – 2009.KORISNIK:Udruga za zaštitu prirode i okoliša ZeleniOsijekwww.zeleni-osijek.hrŠto je zajedničko poplavnim šumama u Osječkobaranjskojžupaniji i dupinima u viškom arhipelagu?I jedni i drugi spadaju u osjetljive i vrlo vrijedne ekosustavekoje je kao takve prepoznala i Europska unijate dala poticaje za osnaživanje kapaciteta i jačanjesposobnosti za provođenje aktivnosti mreže NATU-“Projekt Osnaživanje lokalnihkapaciteta za NATURA 2000i zaštitu prirode donio namje nova znanja i vještineu području istraživanja. Kako je od petzaposlenika u našoj udruzi samo jedanbiolog, za nas ostale ovaj projekt bio je novoi vrlo vrijedno iskustvo kojim smo produbilidosadašnja znanja o zaštiti prirode. Upoznalismo se s različitim vrstama, staništima te svažnošću njihovog očuvanja. Usvojili smometode i načine monitoringa koji će nambiti od velike pomoći u budućem radu Centraza monitoring biološke raznolikosti i zaštiteprirode.“MARGARETA MALETIĆ,tajnica udruge Zeleni Osijek34

POGLED IZ EU: Mreža NATURA 2000Oko 50% biljnih i životinjskih vrsta te čak 80% zaštićenih područja u Europskoj uniji su ugrožena. Europska unija posebnu pažnju posvećuje zaštiti bioraznolikostii ciljanom sprječavanju njenog gubitka do 2020. godine. NATURA 2000 središnji je dio politike o zaštiti prirode i biološke raznolikosti Europskeunije. To je mreža područja za zaštitu prirode diljem EU-a ustanovljena u skladu s Direktivom o staništima koja navodi oko 230 stanišnih tipova te preko1000 vrsta biljaka i životinja značajnih za EU. Cilj mreže je osigurati dugoročni opstanak europskih najvrjednijih i najugroženijih vrsta i staništa.http://ec.europa.eu/environment/nature/natura2000/index_en.htmhttp://www.natura2000.hr/RA 2000. To je najveća koordinirana mreža područjaočuvanja prirode u svijetu, a Hrvatska će, kada postanečlanicom Europske unije, svoju bogatu biološkui krajobraznu raznolikost uključiti u tu mrežu i postatinjezin važan dio.Očuvanje bioraznolikosti obalaDrave i DunavaNajveće poplavno područje u Hrvatskoj – duž obalaDrave i Dunava, obuhvaća poplavne šume, bare itrščake koji su nužni za život mnogih ugroženih biljakai životinja, na hrvatskoj i europskoj razini. Ovavrijedna prirodna područja ne nalaze se međutimpod jedinstvenom zaštitom, te su u opasnosti odštete koja im se može nanijeti mogućim infrastrukturnimradovima, kanaliziranjem rijeka i isušivanjem.Udruga za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijekprepoznala je potrebu uključivanja civilnog društvau proces monitoringa biološke raznolikosti, što ćedoprinijeti razvoju lokalnog ekoturizma, seoskogturizma i ekološke poljoprivrede. U tom smislu, odiznimne je važnosti razviti i sustav za uključivanjejavnosti u monitoring implementacije relevantniheuropskih odredbi o zaštiti prirode u naše zakonodavstvo.Nakon prikupljanja podataka te predlaganjapodručja NATURA 2000 u Hrvatskoj, projekt jepredstavljen 2009. godine u Regionalnoj razvojnojagenciji Slavonije i Baranje. U sklopu projektaodržane su radionice, prezentacije, organizirani suobilasci predloženih područja te treninzi za monitoringbiološke raznolikosti. Jedno od najvažnijihpostignuća ovog projekta je osnivanje Centra zamonitoring biološke raznolikosti i zaštite prirode kojije postao centar edukacije o monitoringu biološkeraznolikosti. Njegovo osnivanje izravno pridonosizaštiti poplavnih područja duž obala Drave i Dunavas obzirom da se stečena znanja mogu koristiti prilikomodlaska u prirodu i prikupljanja podataka ouočenim vrstama.Zaštita dobrih dupinabudno prati zbivanja u okolišu. Žive u vodi ali imajupluća umjesto škrga. Oni su, pogađate, dupini. I,nažalost su na Crvenom popisu ugroženih vrsta RepublikeHrvatske.Plavi svijet - Institut za istraživanje i zaštitu mora sasjedištem u Velom Lošinju, odlučio je senzibiliziratijavnost o potrebi zaštite morskog okoliša i vrsta kojeu njemu žive, posebno onih ugroženih poput dobrihdupina koji žive u lošinjskom i viškom akvatoriju.Viški arhipelag prepoznat je kao jedno od ekološkinajvažnijih i najočuvanijih područja istočnog Jadrana.Kako bi se istraživanje tog područja nastaviloi razvilo, posebice dupina i kitova, Plavi svijet jeodlučio kandidirati projekt “Jačanje sposobnostiNVO-a za provođenje NATURA 2000 prioritetnih aktivnosti”na natječaj za bespovratna sredstva iz fondaPHARE 2006. Zahvaljujući sredstvima, obučeni sudjelatnici i volonteri te je tijekom svibnja, lipnja i srpnja2009. provedena inventarizacija arhipelaga otokaVisa. Istraživači su prešli više od tisuću kilometaratijekom čega su imali deset susreta s dupinima, teidentificirali 70 jedinki.Projekt je obuhvaćao i predavanja na Lošinju i Visukao i predavanja u školama čiji je cilj bio skrenutipozornost javnosti na važnost suživota s dobrim dupinima,kojima je, nažalost, čovjek najveći neprijatelj.Održane su i radionice na međunarodnoj razini, aizrađeni su i reklamni spotovi te edukativne radnebilježnice. Iako će za očuvanje tih divnih stvorenjabiti potrebni i daljnji napori, ovaj je projekt ispuniosvoj cilj: razvijena je sposobnost nevladinih organizacijada pomognu zaštiti hrvatskog Jadrana i njegovihpodvodnih stanovnika.REZULTATIZeleni Osijek:• Uređen i opremljen Centarza monitoring biološkeraznolikosti i zaštite prirode• Tiskana brošura ‘NATURA2000 u Osječko-baranjskojžupaniji’ i snimljen videomaterijalo predloženimpodručjima zaštite• Izrađena karta predloženihNATURA 2000 područja,fotografije i edukativnetable o biljnom pročistaču• Organizirani treninzi iedukacija za monitoringbiološke raznolikostiPlavi svijet:• Obučeni djelatnici ivolonteri udruge• Inventariziran arhipelagotoka Visa• Održana predavanja iradionice• Senzibilizacija javnosti opotrebi zaštite morskogokoliša i vrsta• Snimljen dokumentarnifilm i TV-spotovi, napravljenebrošure i web straniceOni su najinteligentnija bića na planeti posliječovjeka. Nikada ne spavaju – jedna polovica mozgauvijek im je budna, a nakon dva sata aktivnostiprebacuju se na drugu polovicu koja za to vrijeme35

Svatko ima pravo na radProjekti namijenjeni zapošljavanju i borbi protiv diskriminacijeNAZIV PROJEKTA:Ethno brand – rukotvorinePanonaSEKTOR:ZapošljavanjeNAZIV PROJEKTA:Zajedno protiv LGB diskriminacijena radnom mjestuSEKTOR:ZapošljavanjeNAZIV PROJEKTA:Pristup zapošljavanju: Socijalnouključivanje osoba sintelektualnim teškoćamaSEKTOR:ZapošljavanjeStvaranje novih radnih mjesta i osiguravanjemogućnosti za rad svakom pojedincu u društvutemelji su politike zapošljavanja i socijalne politikeEuropske unije. Tri hrvatske udruge svojim suprimjerom pokazale kako provesti u djelo uspješanmodel socijalnog poduzetništva i pridonijetizapošljavanju onih skupina koje su diskriminirane iliisključene iz društva.IZVOR FINANCIRANJA:Interreg Jadranski programPHARE 2006IZVOR FINANCIRANJA:PHARE 2006IZVOR FINANCIRANJA:CARDS 2004Socijalnim poduzetništvom donovih radnih mjestaVRIJEDNOST:156.000,00 euraTRAJANJE:2008. – 2009.KORISNIK:Udruga za kreativnirazvoj Slapwww.panona.netVRIJEDNOST:85.836,99 euraEU: 77.253,29 euraTRAJANJE:2008. – 2009.KORISNIK:Lezbijska grupa Kontrai partneriwww.kontra.hr/cmsVRIJEDNOST:244.803,19 euraEU: 202.712,52 euraTRAJANJE:2007. – 2009.KORISNIK:Udruga za promicanjeinkluzijewww.inkluzija.hrProjekt “Ethno brand – rukotvorine Panona” dobarsu primjer kako je model socijalnog poduzetništva,čiji cilj nije stvaranje maksimalnog profita većdruštvenih vrijednosti kroz održivi profit, mogućeostvariti i u Hrvatskoj. Ovim je projektom stvorenarobna marka Panona koja, čuvajući tradicionalne vrijednostii kulturnu baštinu i spajajući ih s umjetnošćui suvremenim dizajnom, na tržište donosi proizvodevisoke uporabne vrijednosti. Uostalom, provjeriteo čemu govorimo na www.panona.net. Projekt jeprovela Udruga Slap uz pomoć projektnih partnera– Regionalne razvojne agencije Slavonije i Baranjei organizacije Ecipar iz Ferrare kroz četiri modula:36

POGLED IZ EU: Politika u području zapošljavanjaEuropska unija nastoji stvarati nove i bolje poslove, posebno kroz Europsku strategiju za zapošljavanje, te kroz Socijalnu agendu koja je osmišljenakako bi osigurala da svatko u društvu i u svakoj regiji ima koristi od rasta Europske unije. U skladu sa strategijom Europa 2020, Strategija nastoji,između ostalih, postići sljedeće ciljeve: 75% zaposlenih između 20 i 64 godine, te najmanje 20 milijuna manje siromašnih i socijalno isključenih. EUkažnjava diskriminaciju na temelju spola, rasnog ili etničkog podrijetla, hendikepiranosti, seksualne orijentacije, dobi, vjere ili uvjerenja, uz potporuzakonodavstva koje zabranjuje diskriminaciju na temelju spola, političkim strategijama za borbu protiv diskriminacije i ksenofobije te osiguravanjemda se ova pitanja spola uzmu u obzir u svim politikama EU-a.http://ec.europa.eu/social/home.jsp?langId=enKorisnici o projektu “Pristup zapošljavanju: Socijalno uključivanje osobas intelektualnim teškoćama”„Posao mi puno znači. Upoznajem nove ljude, družim se, imam svoj novac, ne moram tražitiod roditelja i konačno mogu svojim novcem platiti ljetovanje i otići na more.“D.M.„Novcem koji zaradim sudjelujem u troškovima života u kući i tako pomažem roditeljima.Važno mi je da se družim, upoznajem nove ljude i da nisam stalno doma.“D.F.stvaranje robne marke, pokretanje umjetničkih radionica,stvaranje tržišta i stvaranje mreže potporesocijalnopoduzetničkim organizacijama uključenihu izradu rukotvorina. Jedan od njegovih ciljeva bio jei povećati mogućnosti zapošljavanja teže zapošljivihskupina – u ovom slučaju žena, a nije zanemariva ničinjenica da su Slavonija i Baranja dobile vrijedan,originalan i kvalitetan suvenir koji pridonosi razvojuturističkih potencijala toga kraja.Borba protiv diskriminacijeseksualnih manjinaPrema istraživanju agencije Puls provedenom 2007.godine, 49% ispitanika je izjavilo kako bi zabranilo radseksualnim i rodnih manjinama u javnim službama, anjih 67% misli kako bi im trebalo zabraniti rad u obrazovnomsustavu. Zato je prije nekoliko godina Lezbijskagrupa Kontra s partnerima - Centrom za prava rodnih iseksualnih manjina Iskorak te Institutom M.I.A, odlučilaprijaviti projekt “Zajedno protiv LGB diskriminacije naradnom mjestu” na natječaj za EU fondove. Na kreativnii pomalo šokantan način, postavljanjem plakata s fotografijamapraznih radnih mjesta s natpisom “Nezapošljavamo pedere” odnosno “Ne zapošljavamolezbe”, Kontra je započela kampanju “Pravo na rad bezdiskriminacije“ u Puli, Splitu, Rijeci, Osijeku i Zagrebu itako ukazala na probleme s kojima se pri zapošljavanjusuočavaju pripadnici seksualnih manjina.Projektom su održane radionice za sindikalno vodstvo,članove/ice sindikalnih sekcija i sindikalnepravnike/ce za pružanje podrške LGB radnicima/cama vezano za diskriminaciju na radnom mjestu,a LGB osobe su informirane o svojim pravima napodručju rada, sustavima pravne pomoći i o tomukako prijaviti diskriminaciju na radnom mjestu.Zapošljavanje osoba sintelektualnim poteškoćamaNa hrvatskom tržištu rada osobama s intelektualnimteškoćama posebno je teško naći posao i gotovosu potpuno isključene iz tržišta rada. Zato jeUdruga za promicanje inkluzije projektom “Pristupzapošljavanju: socijalno uključivanje osoba s intelektualnimteškoćama” željela dugoročno utjecati napovećanje mogućnosti njihovog zapošljavanja na otvorenomtržištu rada. Osnovan je tim za zapošljavanjeuz podršku partnera - Centra za odgoj i obrazovanje(CEZ), te stručni tim Udruge za promicanje inkluzijekoji je bio zadužen za provođenje profesionalnerehabilitacije i uključivanje osoba s intelektualnimteškoćama u radne aktivnosti u redovnim radnimuvjetima. Na otvorenom tržištu rada zaposleno je 11osoba s intelektualnim teškoćama, 19 osoba s većimintelektualnim teškoćama uključeno je u radne aktivnostidok je 20 osoba uključeno u radni centar naposlovima proizvodnje ili suradnje. Također, osobe sintelektualnim poteškoćama su educirane za samozastupanjeu pogledu promicanja njihovih prava narad i zapošljavanje. Ukratko, projekt je rezultirao funkcionalnimmodelom zapošljavanja osoba s intelektualnimpoteškoćama i time pridonio njihovom punomuključivanju u društvo.REZULTATIEthno – brand:• Stvorena robna markaPanona, rođen novi brend• Pokrenute kreativneradionice• Stvoren originalan ikvalitetan suvenirZajedno protiv LGB diskriminacijena radnom mjestu:• U Puli, Splitu, Rijeci, Osijekui Zagrebu provedena javnakampanja• Postavljeni plakati, podijeljenileci i drugi materijalikoji se odnose na pravona rad seksualnih i rodnihmanjina• Izdane tri publikacijePristup zapošljavanju: socijalnouključivanje osoba sintelektualnim teškoćama:• Osnovan tim zazapošljavanje i uključivanjeosoba s intelektualnimteškoćama u radne aktivnostiu redovnim radnimuvjetima• Stvoren funkcionalnimodel zapošljavanja osobas intelektualnim teškoćama• Pet zaposlenika Centraza odgoj i obrazovanjeosposobljeno za samostalnuprovedbu programazapošljavanja uz podrškuosoba s intelektualnimteškoćama• Izrađena individualnaprocjena u funkcijizapošljavanja za 110 osoba• 11 osoba s intelektualnimteškoćama zaposleno naotvorenom tržištu rada37

Poduzetnički snovi oživljavajuputem inkubatoraJačanje poduzetničke infrastruktureNAZIV PROJEKTA:Izgradnja poduzetničkog inkubatorau PakracuSEKTOR:Poduzetništvo (jačanje poduzetničkeinfrastrukture)IZVOR FINANCIRANJA:CARDS 2004VRIJEDNOST:911.764,09 euraEU: 674.567,33 euraTRAJANJE:2006. – 2008.KORISNIK:Grad Pakrac i partneriwww.pc-pakrac.hrNAZIV PROJEKTA:Izgradnja tehnološkog odjelaPoduzetničkog inkubatora BIOSSEKTOR:Poduzetništvo (jačanje poduzetničkeinfrastrukture)IZVOR FINANCIRANJA:PHARE 2005VRIJEDNOST:1.434.774,42 euraEU: 925.286,02 euraTRAJANJE:2007. – 2009.KORISNIK:Poduzetnički inkubator BIOS d.o.o.Osijek i partneriwww.inkubator.hrSvaki početak je težak, pogotovo ako se radi o pokretanjuvlastitog posla. Mali poduzetnici kao temeljgospodarstva svake države trebaju svaku potporukoju mogu dobiti i upravo tome služe poduzetničkiinkubatori. Malim poduzetnicima, koji nemaju vlastitiprostor, u inkubatorima se po povoljnim uvjetimanudi korištenje poslovnog prostora te intelektualne isavjetodavne usluge. Inkubatori su, da se slikovito izrazimo,mjesto gdje poduzetnički snovi uče hodati.“Tim za pripremu projekataPoduzetničkog centra Pakracudružio je i usmjerio znanje ijasan cilj ka razvoju i opstankupoduzetništva u gradu Pakracu što jerezultiralo objektom – Poduzetničkiminkubatorom – financiranom sredstvimaEU-a. Stoga preporučujemo svima kojiimaju jasnu namjeru i čvrstu volju nekaslijede naš primjer.“VIDA ILIČIĆ, bacc. ing. poljoprivrede,direktorica Poduzetničkog centra Pakrac d.o.o.38

POGLED IZ EU: Potpora poslovanju poduzetnikaEuropska komisija radi na širokom spektru pitanja koja se tiču mehanizama potpore malim i srednjim poduzetnicima, primjerice umrežavanju ipotpori poslovanju. Potpora se pruža kako postojećim tako i potencijalnim poduzetnicima. S obzirom da mali i srednji poduzetnici moraju imatipodršku i na lokalnoj razini, aktivnosti poduprte od strane EU-a o također podrazumijevaju i pomaganje zemljama članicama i njihovim regijama urazvijanju politika usmjerenih promoviranju poduzetništva, poboljšanju stanja poduzetnika u njihovom radnom ciklusu te u proboju na nova tržišta.http://ec.europa.eu/enterprise/policies/sme/index_en.htmREZULTATIInkubator u Pakracu:• Izgrađen Poduzetničkiinkubator Pakrac• Opremljene konferencijskadvorana i informatičkaradionica• Ojačano poslovnookruženje privlačno zainvesticijeInkubator u Osijeku:Potpora izgradnji najuspješnijegpoduzetničkog inkubatora u 2010.godiniPrema odluci Ministarstva gospodarstva, radai poduzetništva, Poduzetnički inkubator Pakracu Požeško-slavonskoj županiji proglašen jenajuspješnijim poduzetničkim inkubatorom u 2010.godini. Zgrada s deset poslovnih prostora namijenjenihproizvodnim i uslužnim djelatnostima koji se popovoljnim uvjetima daju na korištenje u najkritičnijemrazdoblju razvoja poduzetničkog pothvata, dakle usamim počecima, izgrađena je zahvaljujući sredstvimaprograma CARDS. Projekt je proveo Grad Pakracu suradnji s Ministarstvom gospodarstva, rada ipoduzetništva i Fondom za regionalni razvoj, a uzPoduzetnički centar Pakrac i Zonu male privredePakrac, poduzetnički je inkubator postao jedan odključnih elemenata unaprjeđenja investicijske klimei generatora rasta na pakračkome području.Razvoj poduzetničkog inkubatora uOsijekuPrije provedbe projekta izgradnje tehnološkog odjelaPoduzetničkog inkubatora BIOS u Osijeku, prostornikapaciteti BIOS-a nisu bili dostatni za udovoljavanjezahtjevima poduzetnika za ulaskom u inkubator.Zato je uprava BIOS-a odlučila daljnji razvoj inkubatorapokušati financirati putem apliciranja za pretpristupnifond PHARE 2005. U tome je i uspjela, te suosigurana sredstva za otvaranje tehnološkog inkubatorapovršine 2000 m2, namijenjenog razvoju tvrtkis visokim stupnjem tehnologije. Zahvaljujući tome,danas u ovom poduzetničkom inkubatoru posluju33 mala poduzetnika s više od 120 zaposlenih, odkojih 12 temelji svoje poslovanje na naprednim tehnologijama.U tehnološkom odjelu inkubatora nalazise i konferencijska dvorana veličine 100 kvadratakoja je opremljena opremom za suvremeno obrazovanjei učenje što poboljšava kvalitetu dostupnihprostora za obrazovanje poduzetnika, ali i metodikuprenošenja potrebnih znanja. Dvorana se po potrebipretvara u informatičku učionicu opremljenu s 13prijenosnih računala, te na taj način omogućava organizacijunaprednih informatičkih seminara.Oba su ova projekta omogućila pružanje potporevećem broju malih i srednjih poduzetnika,što je značajan doprinos lokalnom gospodarstvuali i smanjenju stope nezaposlenosti osječkog ipakračkog područja.• Ulazak novih 21 tvrtki/stanara inkubatora s višeod 60 zaposlenika• Izgrađena zgrada od 2000m2 s potpuno opremljenomaudiovizualnomkonferencijskom dvoranom• Informatička učionicaopremljena s 13 računalakoja podržavaju edukaciju irazvoj developera• Održano 16 seminarapoduzetničke tematike zatvrtke/stanare inkubatora39

POGLED IZ EU: Pomoć izgradnji institucijaKomponenta I IPA programa - Pomoć u tranziciji i izgradnja institucija podupire izgradnju i jačanje institucionalnog okvira s ciljem ispunjavanjakriterija za pristupanje EU-u, s naglaskom na ispunjenje političkih, ekonomskih i kriterija kojima se omogućuje ispunjenje obveza nakon punopravnogprimanja Hrvatske u članstvo EU-a. Može imati oblik tehničke pomoći, twinninga, nabave opreme te izvođenja radova. Programski ciklus odvijase na godišnjoj razini te je iniciran je od strane Središnjeg državnog ureda za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU-a koji je Nacionalni IPAkoordinator i odgovoran za programiranje projekata programa IPA.http://www.strategija.hr/hr/fondovi/ipa-program/ipa-i/ipa-i“Na putu prema Europskoj uniji potrebno je prilagoditi institucije RepublikeHrvatske te je u tom smislu projekt Hrvatskog sabora od izrazite važnosti. Zahvalnismo mađarskom parlamentu i ostalim stručnjacima EU-a koji su profesionalno,kroz brojne aktivnosti, stručnoj službi Hrvatskog sabora približili rad EU parlamenata.Vjerujemo da će i Hrvatski sabor jednoga dana ovo iskustvo prenijeti nekoj od budućihzemalja kandidata iz regije.“kim strukturama, ljudskim potencijalima i vještinamapotrebnima da se primijeni pravna stečevina Europskeunije i postignu isti standardi kao u državamačlanicama Europske unije, nužna je kako bi Sabor upotpunosti bio spreman za pridruživanje EU-u.DR. SC. MIŠO MUNIVRANA, predstojnik Ureda predsjednika Hrvatskog sabora“Želim naglasiti da bi primjena preporuka razrađenih u ovom projektu omogućilada Hrvatski sabor postane jedan od najučinkovitijih nacionalnih parlamenataEuropske unije. Ovo govorim jer sam uvjeren da nove države članice imaju prilikustvoriti najbolji model zasnovan na primjerima dobre prakse, ali izbjegavajućislabosti modela prethodnih zemalja pristupnica. Prijedlozi koje smo izradili u ovom projektupokušavaju primijeniti najbolje metode i izbjeći moguće nedostatke. Preporuke mogu ponuditičvrstu podlogu Hrvatskom saboru za ulazak u EU. No, za primjenu mnogih od tih preporuka odSabora će se tražiti političke odluke. Vrlo smo optimistični da će te političke odluke biti donesenes obzirom da smo trajno dobivali vrlo pozitivne reakcije od najviših državnih dužnosnikaSabora i susreli se s timom koji je bio potpuno predan radu na projektu i koji je projekt želio nesamo kako bi se EU-u pokazala spremnost na promjene, nego kako bi se te promjene i ostvarile.“DR. ZOLTÁN HORVÁTH, direktor za tehničku pomoć Mađarskog nacionalnog vijećaMađarska Nacionalna skupština i sama je u prošlomdesetljeću prošla taj put pa je svoja iskustva podijelilas hrvatskim partnerima te pridonijela pripremiHrvatskoga sabora za što učinkovitije funkcioniranjeu uvjetima članstva. Stručnjaci iz Mađarskenacionalne skupštine, zajedno s kolegama iz drugihnacionalnih parlamenata iz EU-a, predstavili su vlastitaiskustva te proširili horizonte svojih hrvatskihkolega.Parlamenti svih država članica EU-a ključni sučimbenici demokracije, a Hrvatski sabor suočit ćese s novom situacijom kada postane jedan od parlamenataEU-a s kompetencijama za sudjelovanje udonošenju odluka na razini EU-a za što je potrebnapriprema i osposobljavanje. Uz najbolju upotrebuinstrumenata, koji su im uglavnom dodijeljeninovim Lisabonskim ugovorom, nacionalni parlamentimogu ozbiljno utjecati na zakonodavstvoEuropske unije.REZULTATI• Usvojeni ustavniamandmani bitni zapriključenje Europskoj uniji• Izrađen pravni okviraktivnosti vezanih zaEU poslove na temeljupostojeće europske praksei hrvatske specifičnosti• Prijedlog promjene ulogeOdbora za europskeintegracije u parlamentarniodbor zemlje članice EU-ate jačanje uloge ostalihodbora• Razvoj administrativnestrukture koja se bavieuropskim pitanjimaunutar Sabora na temeljuprijedloga europskihstručnjaka• Proveden program obukestručne službe vezano zasva pitanja EU institucija,EU zakonodavstvo,donošenje odluka u EU-ui preporuke za daljnjeusavršavanje• Organiziran studijski posjetEuropskom parlamentu zastručnu službu• Proveden program obukeza nevladine organizacije,predstavnike medija iostale sudionike• Pripremljene preporuke zajačanje aktivnosti vezanihza podizanje javne svijestio europskim pitanjimauključujući i smjernice zaprimjenu43

Potpora hrvatskimpoljoprivrednicima i poduzetnicimaTri projekta financirana programom SAPARDNAZIV PROJEKTA:Izgradnja objekata i nabavaopreme za preradu voća ipovrćaSEKTOR:Ruralni razvojIZVOR FINANCIRANJA:SAPARDVRIJEDNOST:NAZIV PROJEKTA:Izgradnja objekata zapreradu ribeSEKTOR:Ruralni razvojIZVOR FINANCIRANJA:SAPARDVRIJEDNOST:NAZIV PROJEKTA:Izgradnja mljekara i nabavaopreme za mljekareSEKTOR:Ruralni razvojIZVOR FINANCIRANJA:SAPARDVRIJEDNOST:Poznato je da je Hrvatska zemlja bogate tradicije,prekrasne prirode ali i dobre hrane. No, da bi se tuhranu kvalitetno predstavilo kako širem domaćemtržištu tako i stranom, ona treba biti u skladu sa svjetskimstandardima proizvodnje i pakiranja. Kakouz pomoć Europske unije svoje proizvode upakirati,osuvremeniti te poboljšati prodaju na domaćemali i stranom tržištu, svojim su primjerom pokazalehrvatske tvrtke Zigante tartufi, Sirana Runolist, teOstrea. Sve su one dobitnice potpore EU-a prekoSAPARD programa namijenjenog pomoći prilagodbamau poljoprivrednom sektoru.11.034.649,63 kunaEU: 4.138.000,00 kuna20.833.598,25 kunaEU: 7.500.000,00 kuna4.332.226,99 kunaEU: 1.624.585,00 kunaPotpora nabavi opremeza preradu tartufaTRAJANJE:2006. – 2008.KORISNIK:Zigante tartufi d.o.o Bujewww.zigantetartufi.com/novo/index.phpTRAJANJE:2007. – 2009.KORISNIK:Ostrea d.o.o. Benkovacwww.ostrea.com.hrTRAJANJE:2009.KORISNIK:Tomaić commerce d.o.o.Otočacwww.sirana-runolist.com.hrOpsežna procedura pripreme projekta i, u početkubirokratska prepreka, nisu spriječili obitelj Zigante izBuja u pokušaju dobivanja sredstava za njihov posaos tartufima, koji se kreće od proizvodnje, prerade,izvoza, maloprodaje, pa sve do vođenja obiteljskogrestorana. Naime, prilikom prvog pokušaja prijave jošpočetkom 2006. godine, u stavci SAPARD projektakoja se odnosi na voće i povrće nije bilo tartufa paje tvrtka odlučila samostalno krenuti u gradnju novih44

POGLED IZ EU: Poljoprivredna politikaZajednička poljoprivredna politika je sustav kojim Europska unija podupire poljoprivredu i programe vezane uz poljoprivredu, za što EU izdvaja čak41% svog budžeta. Zajednički pristup olakšava poljoprivrednicima poboljšanje kvalitete proizvoda, očuvanje bioraznolikosti i tradicionalnih krajolikakao i očuvanje ruralnih gospodarstava, te uspostavlja ravnotežu na način da se novac troši tamo gdje je najpotrebniji, daje potrošačima sigurnu hranupo razumnoj cijeni i vrijednost za novac za poreznog obveznika EU-a. Kroz financijsku pomoć za inovacije u poljoprivredi, EU promiče proizvodnjukvalitetnih i međunarodno konkurentnih prehrambenih proizvoda. EU pruža potporu država kandidatkinjama za članstvo u EU-u putem programaIPARD koji ima za cilj unapređenje poljoprivrednog sektora uz pomoć konkurentnosti poljoprivrednih proizvoda. U Hrvatskoj program provodiAgencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.http://ec.europa.eu/agriculture/index_en.htmhttp://www.apprrr.hr/“Odlučili smo se prijaviti za sredstva EU-a zbog bespovratne financijske potporekoju pružaju EU fondovi. Provedba je trajala sedam mjeseci i bilo je punoprepreka i poteškoća, ali sve se na kraju isplatilo. Osim financijskih sredstavakoja su svakako značajna, kroz realizaciju projekta stekli smo i velika iskustvau organizaciji i poslovanju. Vrlo smo ponosni što pripadamo poduzetnicima koji moguuspješno realizirati ovakav projekt, usprkos svim poteškoćama. Cilj projekta bio je izgradnjaproizvodnog pogona koji zadovoljava europske standarde, a time osigurava uvjete za izvoznaših proizvoda u EU. Trenutno smo u procesu ishođenja dokumentacije za izvozni broj,nakon čega će naš cilj u potpunosti biti postignut.“pogona. Srećom, na pola puta se otvorila mogućnostprijavljivanja projekta na SAPARD natječaj, te je tvrtkauspjela povući 50% potrebnih sredstava za finalizacijugradnje novih pogona. Sredstvima su nabavljena najmodernijaoprema i strojevi za obradu tartufa i proizvodnjuproizvoda od tartufa, čime je EU pomogladaljnjem razvoju ovog hrvatskog brenda sa svjetskimstandardima proizvodnje i pakiranja i jačanju imidžaHrvatske kao gastronomske destinacije.Proizvodnja inćunavrhunske kvaliteteU gospodarskoj zoni Novi Stankovci u blizini Benkovca,tvrtka Ostrea je uz pomoć SAPARD sredstavasagradila impresivnu tvornicu za preradu inćunaveličine 7500m2. Sve veća potražnja vanjskih tržištaza kvalitetnim Ostreinim proizvodima i potreba zaracionalizacijom poslovanja (proizvodnja slanihriba se prije izgradnje novog pogona odvijala u tridržave), tvrtku su navele na odluku o izgradnji vlastitogprostora za preradu ribe. „Bez SAPARD sredstavane bi bili u mogućnosti sagraditi svoje vlastite proizvodnepogone, povećati proizvodne kapacitete irazmišljati o daljnjem širenju. Naime, aplicirali smoVLADIMIR TOMAIĆ, vlasnik Sirane Runolistza nova sredstva u programu IPARD, te pomoću njihnamjeravamo proširiti proizvodnju na nove programei dodatno automatizirati postojeću proizvodnju.Dugoročan cilj je otvaranje novih radnih mjestai pojačavanje prisutnosti na domaćem i stranimtržištima“, kaže direktor Ostree Neven Badurina.Povećanje proizvodnje sirai mlijeka u Otočcu„Ovo je ostvarenje ličkog sna“. Tim je riječima ličkosenjskižupan Milan Jurković pozdravio otvorenje jednogod najsuvremenijih pogona u Hrvatskoj – novipogon sirane Runolist u Otočcu, u vlasništvu obiteljiTomaić. U svojim počecima, sirana Runolist je proizvodilasvega 70 litara mlijeka dnevno. Njezin vlasnikVladimir Tomaić, sâm je prikupljao, prerađivao i prodavaomlijeko. Dvadeset godina kasnije, zahvaljujućiradu i trudu obitelji Tomaić, ali i potpore ostvareneiz SAPARD-a, sirana danas prerađuje dnevno 5.000litara mlijeka te 500 kilograma sira vrhunske kvalitete,pogodne za izvoz na europsko tržište. Novi pogonje osigurao veću konkurentnost na tržištu, a potrebaza većim količinama mlijeka i sira poticaj je i razvojugovedarske proizvodnje tog područja.REZULTATIZigante Tartufi:• Kupovina najmodernijeopreme i strojeva• Kompletna proizvodnja,uprava i računovodstvo najednom mjestuOstrea:• Izgrađena tvornica za preraduribe u gospodarskojzoni Novi Stankovci• Dobiveni svjetski certifikatikvaliteteSirana Runolist:• Izgrađen novi pogonsirane• Ostvarene većemogućnosti prerademlijeka i mliječnihproizvoda45

Kante na dijetu,otpad na reciklažu!Učinkovito upravljanje otpadom u rukama je svakog građaninaNAZIV PROJEKTA:Waste no Waste (Nije za baciti)SEKTOR:Zaštita okolišaIZVOR FINANCIRANJA:PHARE 2006 CBC AdriaticVRIJEDNOST:436.700,00 euraEU: 324.118,74 euraTRAJANJE:2008. – 2009.KORISNIK:VG Poduzetnički centar d.o.o. ipartneriwww.poduzetnicki-centar.hrZacijelo je vrlo malo onih koji u svome životu nikadanisu iskušali barem jednu vrstu dijete. No, kolikogod dijete i mršavljenje bili popularni, teško da jenetko razmišljao staviti na dijetu - svoju kantu zakućni otpad!Upravo to su kroz projekt “Waste no waste - Nije zabaciti” napravili u Velikoj Gorici. Polazeći od činjeniceda svaki otpad nije smeće i da ga je vrlo važno razlikovati,razdvajati i sortirati te reciklirati ili na druginačin ponovno upotrijebiti, Poduzetnički centarVelika Gorica odlučio je udružiti snage s GradomVelika Gorica, Zagrebačkom i Sisačko-moslavačkomžupanijom, Čistoćom Velika Gorica, udrugom Zelenaakcija Mičevec i talijanskim partnerom ACEGAS APSiz Trsta, te provesti projekt “Waste no waste”.U obje je županije provedeno anketiranje kojeje pokazalo da čak 46% građana vlastiti pristupreciklaži ocjenjuje odličnim ili vrlo dobrim. No, kakovećina ipak o tome nema dovoljno informacija, otisnutoje i distribuirano 80.000 letaka, 30.000 brošura,400 postera i više od 4.200 platnenih vrećica s porukom“Iskoristi-operi-poderi-recikliraj” s ciljempodizanja svijesti i znanja lokalnog stanovništva.Objavljena su i 22 oglasa u lokalnim časopisima.Na internetskim stranicama www.waste-no-waste.com mogle su se zaigrati i dvije online igre s porukom“pobijedi otpad”. Sve je to trebalo poručitigrađanima da svoje kućanske kante stave na “dijetu”“Prije provedbe projekta biloje velikih problema, osobitosa sakupljanjem plastičneambalaže koja nije u sustavupoticaja Fonda za zaštitu okoliša ienergetsku učinkovitost, a građani su vrločesto zvali gradsku upravu i protestirali štotakvu ambalažu nemaju kamo odložiti.Otkad su postavljeni spremnici, količinai kvaliteta odvojeno sakupljenog otpadabitno su se poboljšale jer su lokacije zelenihotoka sustavno raspoređene na područjunajvećeg gradskog naselja, Velike Gorice,pa su tako većini savjesnih građana lakodostupne.“MARKO RUŽIĆ, dipl. inž. biologije, stručni savjetnikza zaštitu okoliša u Gradu Velika Gorica46

POGLED IZ EU: Politika upravljanja otpadomKoličina otpada koja se godišnje stvara na području Europske unije iznosi oko tri milijarde tona od kojih je oko 90 milijuna klasificirano kao opasno.Europska unija teži značajnom smanjenju tih količina zahvaljujući novim inicijativama usmjerenim na prevenciju stvaranja otpada, bolje korištenjeotpada i poticanje održivih obrazaca potrošnje. Tri su temeljna načela politike EU-a u području upravljanja otpadom: spriječiti stvaranje otpada,poticati njegovo ponovno korištenje, prvenstveno reciklažu, te poboljšati zbrinjavanje otpada kao i nadzor nad njime.http://ec.europa.eu/environment/waste/index.htmREZULTATIjer 84% komunalnog otpada tj. kućanskog smećakoje završi na odlagalištima u Sisačko-moslavačkoj,odnosno 89% u Zagrebačkoj županiji, čini preradiviotpad - iskoristive sirovine koje odbačene ostajuneiskorištene i zagađuju okoliš. Smeće kao modnidodatak? I to se pokazalo mogućim - od peglanihomogućiti da razvrstani otpad mogu odložiti na zato predviđena mjesta. U Velikoj Gorici stoga su postavili30 modernih podzemnih PET kontejnera, tekontejnera za staklo i papir s vrećama za pražnjenjete nabavili novo komunalno vozilo opremljeno zaupravljanje cijelom infrastrukturom podzemnih i nadzemnihkontejnera.Koliko je važna edukacija u takvim akcijama govoripodatak da Hrvatska reciklira oko 10% ukupnoproizvedenog otpada, a zemlje članice EU-a 27%.Zbog toga, uzme li se u obzir da je 95% hrvatskihgrađana na početku anketiranja izjavilo da bi željelobiti bolje informirano o reciklaži, svi partneri u projektu“Waste no Waste” zaključuju da cijeli projektzaista - „nije za baciti“.• Održano 95 radionica sdjecom na temu reciklaže• Otisnuto 80.000 letaka,60.000 brošura i 400plakata• 140 dana aktivnosti smobilnim info-pultom• Postavljeno 30 podzemnihkontejnera za sakupljanjepapira, polietilena (PET)i stakla, grupiranih u 10“zelenih otoka” na područjuVelike Gorice• Nabavljeno jedno novokomunalno vozilo zasakupljanje preradivogotpada• “Reciklirano imanje”udruge ZMAG opremljenosolarnim sustavom• Organizirana dva studijskaposjeta Italiji i studijskiposjeti odabranimlokacijama iz područjazaštite okoliša u Hrvatskoj• Pokrenuta web stranicaprojekta www.wasteno-waste.comu funkcijidodatne senzibilizacijejavnosti• Tri novozaposlene osobena projektui pletenih plastičnih vrećica mogu nastati zanimljivimodni detalji, u što su se mogli uvjeriti učenici školaZagrebačke i Sisačko-moslavačke županije na 95 radionicau školama, gdje su se peglale vrećice i djecase zabavljala proizvodnjom novog papira iz starogatehnikom kaširanja.Međutim, nije dovoljno građane upozoravatina potrebu recikliranja otpada, nego im treba i47

Kvalitetniji životza mlade i starijePružanje socijalnih usluga neprofitnog sektoraNAZIV PROJEKTA:Stella PolarisSEKTOR:Pružanje socijalnih usluganeprofitnog sektoraIZVOR FINANCIRANJA:CARDS 2004VRIJEDNOST:280.612,50 euraEU: 188.206,80 euraTRAJANJE:2007. – 2009.KORISNIK:Udruga Split zdravi gradwww.zdravigrad.hr/hrNAZIV PROJEKTA:Kvalitetniji život u trećoj dobiSEKTOR:Pružanje socijalnih usluganeprofitnog sektoraIZVOR FINANCIRANJA:CARDS 2004VRIJEDNOST:305.422,96 euraEU: 240.826,00 euraTRAJANJE:2007. – 2009.KORISNIK:Udruga ‘MI’ Splitwww.udruga-mi.hrSvaka životna dob sa sobom nosi određene izazovei za svaki od njih potrebno je osmisliti adekvatnedruštvene odgovore želimo li osigurati kvalitetanživot svakom članu zajednice. A pravo na kvalitetanživot imaju svi ljudi – od najmlađih do najstarijih!Sredstvima EU-a u Hrvatskoj je proveden niz projekatakojim su neprofitne udruge pružile socijalne uslugerazličitim društvenim skupinama – djeci, mladima,ženama žrtvama nasilja, ovisnicima, osobama sintelektualnim poteškoćama, starijima i drugima. Unastavku predstavljamo dva projekta provedena uSplitu, jedan za djecu i mlade i drugi za starije osobe.Stella Polaris – zvijezda vodilja zadjecu i mladeKroz što sve mladi ljudi plove na svome putu premapunom ostvarenju? Njihovo ‘Životoplovstvo’uključuje otkrivanje i razvoj talenata, razvoj životnemotivacije kroz otkrivanje i definiranje osobne vizije,misije i životnih ciljeva, razvoj vještina i donošenjebitnih odluka za razvoj cjelovite i zdrave osobnosti,osobnog integriteta i karaktera. Kroz životnu borbutu su za njih ljudi koji ih savjetuju u pripremi za zdrav,uspješan i ispunjujući život, a za to su obučeni kroz48

POGLED IZ EU: Zdravstvena politikaEuropska unija želi poboljšati život svojih građana promicanjem zdravlja, posebno kroz program “Zdravlje 2008.–2013.” čiji su glavni ciljevi poboljšanjezdravstvene sigurnosti, promicanje zdravlja i smanjenje nejednakosti, te stvaranje i širenje informacija. Iako građani Europske unije nikada nisu imaliduži životni vijek nego danas, a godine očekivanog trajanja života i dalje rastu, Europska unija vjeruje da se na još mnogo razina može i treba raditikako bi se spriječila stopa obolijevanja i rane smrtnosti.http://ec.europa.eu/health-eu/health_in_the_eu/prevention_and_promotion/index_en.htm“Rad na projektu Stella Polaris bio je ispunjenje svih mojih snova, maštanja,znanja... Pravi primjer savršenog spoja struke i kreativnosti, humanosti imeđugeneracijske solidarnosti. Okružena s jedne strane izuzetnim timomstručnjaka – voditelja i savjetnika koji su se uključili u projekt i svojim znanjem ipodrškom poduprli njegovu realizaciju, te volonterskom energijom brojnih mladih ljudi kojisu ostvarujući plemenite aktivnosti izgradili sebe ali i uljepšali djetinjstvo nekoliko tisuća djecei osoba s posebnim potrebama koji su bili dijelom ove pustolovine, baštinila sam kao osobamnoga pozitivna iskustva te s ponosom mogu reći kako sam sretna što sam bila dijelom ovesvojevrsne bajke.“‘Projektoplovstvo’ - upravljanje projektima za djecui mlade, što uključuje njihovo osnaživanje, razvojsamopouzdanja i samopoštovanja te međusobnogpoštovanja, učenje kroz rad i razvoj društvene odgovornosti.Također, u današnjem je svijetu nemogućene biti ‘online’, a u ‘Internetoplovstvu’ ključnu uloguima svijest o sigurnom korištenju interneta te prevencijazlouporabe i zlostavljanja djece i mladih. Aza postizanje zdravog i sigurnog stila života svakakoje potrebna ‘BUBA’ - Bistar um bez alkohola. Naposljetku,za zdravlje i boljitak mladih tu su i ostale zvijezdevodilje koje pokazuju pravi smjer - treneroplovstvo,kulturoplovstvo, ekoplovstvo, igroplovstvo,glazboplovstvo, Zdravkići i Bolkići. Sve su ovo kurikulumirazvijeni u okviru projekta Stella Polaris čija jenamjera bila pomoći djeci i mladima u kvalitetnijemorijentiranju i kretanju kroz život. Prepoznavši kolikomalo potpore izvan roditeljskog djeca i mladi imajuupravo u tom aspektu odrastanja, projekt Stella Polarisomogućio je djeci i mladima stjecanje ključnihživotnih vještina, informacija i znanja, a podučio ihje i njegovanju zdravog stila života te izbjegavanjustranputica na koje je vrlo lako zalutati.Pomoć starijimaNo, udruge sa splitskog područja nisu zaboravile ni nasvoje sugrađane starije životne dobi. Udruga Mi prepoznalaje njihove probleme, posebno onih koji suHERCI GANZA ČALJKUŠIĆ, Koordinatorica volontera„Sada nam je jako lijepo. Pjevamo, plešemo, gimnasticiramo... a mene najvišeprivlači toplina i razumijevanje za nas starije ljude. Svi smo različiti i to treba uskladiti.Dolazim na razne aktivnosti i tu kvalitetno provodim svoje vrijeme. Veselim sesvakom ponovnom susretu jer me druženje održava fizički i mentalno zdravom.“JAGODA KULJIŠ, korisnica projekta “Kvalitetniji život u trećoj dobi”djelomično ili potpuno ovisni o vanjskoj pomoći, teim kroz projekt “Kvalitetniji život u trećoj dobi” odlučilapružiti podršku. Ovaj inovativni projekt je nastojaoriješiti probleme i potrebe osoba starije životne dobikroz provođenje direktne pomoći korisnicima, teuključujući kao volontere one starije osobe koje jošuvijek imaju vitalnost i kapacitet za djelovanje. Korisnicimasu dostavljani obroci, pružene su im razne uslugeu kući kako bi se što više produžio njihov boravaku vlastitom domu, organizirana su druženja s volonterimai društvene aktivnosti poput tombola i izleta,dnevnog centra-čitaonice, te više javnih događanjapovodom Međunarodnog dana starijih osoba.Primjerice, u suradnji s osnovnim školama splitskogpodručja organizirana je izložba radova „Volim bakui djeda“ u kojoj je sudjelovalo više od 500 učenika.Rezultati dvogodišnjeg projekta u potpunosti su ostvareni.A njegovi sudionici s ponosom mogu gledatina svoj rad i njegove učinke.REZULTATIStella Polaris:• Razvijeno, implementiranoi testirano 10 kurikuluma u14 osnovnih škola, dvjemaustanovama za osobe sposebnim potrebama ijednom skautskom klubus uključenih više od 2000djece• Uspostavljena ekspertnamreža kroz 40-aksuradničkih organizacija• Pripremljena i tiskana četiripriručnika• Educirano oko 60 trenera,učenika i roditelja zaprovoditelje i asistenteprovoditelja• Uspostavljen edukacijskoresursnicentar zaprevenciju nasilja međumladima i učenje zdravihstilova životaKvalitetniji život u trećoj dobi:• 440 korisnika obuhvaćenouslugama u četiri gradskakotara i u Centru treće dobi• Opremljen i uređen noviprostor – Centar treće dobi• Organizirani izleti i plesnevečeri• Održano 10 javnihpredavanja• Održana javna akcija naulici (3500 osoba)• Izložbe dječjih radova ucentru treće dobi (525učenika)• Uspostavljena suradnja sčetiri osnovne škole• 20 volonterki posjećujeteže pokretne starije osobe(938 posjeta, 1215 sativolonterskog rada)49

Srijemsko vino zaeuropsko tržišteOdrživi razvoj proizvodnje vina u SrijemuNAZIV PROJEKTA:WINE-DEV - Održivi razvojproizvodnje vina u SrijemuSEKTOR:PoljoprivredaIZVOR FINANCIRANJA:PHARE 2006 Jadranskaprekogranična suradnjaVRIJEDNOST:166.000,00 euraEU: 124.000,00 euraTRAJANJE:2008. – 2009.KORISNIK:Općina Lovas i partneriwww.klaster-srijem.comNema ljepšeg od ukusnog obroka uz čašu dobrogvina! S time se slažu Europljani, a posebno stanovniciHrvatske koji godišnje konzumiraju oko 40 l vinapo osobi, što Hrvatsku svrstava u zemlje s velikompotrošnjom poput Italije, Francuske i Španjolske.Stoga ne čudi da se već više stoljeća njeguje tradicijaproizvodnje vina diljem Hrvatske, uključujući i Srijemgdje proizvodnja vina datira od doba Rimljana. U Srijemuvino i čovjek žive zajedno, na istom prostoru iistim životom.Kako bi u vrhunskim vinima srijemskog vinogorjauživali ne samo hrvatski građani nego i ostali Europljani,a srijemska vina postala neizostavnim dijelomvinske karte Europe, mali i veliki vinari te ostaliuključeni u proizvodnju i distribuciju srijemskihvina (ugostitelji, turističke organizacije, razvojneinstitucije) udružili su snage i 2009. godine osnovaliVinski klaster Srijema. Klaster broji čak 38 članica, asvrha mu je pružiti potporu investicijama i razvojuinfrastrukture vinskog poslovanja. To bi trebalopovećati konkurentnost vinskih proizvođača Srijemai osigurati lakši plasman srijemskih vina na zahtjevnoeuropsko tržište.Vinski klaster Srijema osnovan je zahvaljujući projektuWINE-DEV, financiranom putem programa PHARE2006 Jadranska prekogranična suradnja. To je samojedan od primjera novih i inovativnih elemenata50

POGLED IZ EU: Vinarstvo u Europskoj unijiEuropska unija vodeći je proizvođač vina na svijetu, s udjelom u proizvodnji vina od čak 65%, te 57% u potrošnji vina. Reforma vinskog sektoradonesena 2008. godine ima za cilj učiniti europske proizvođače vina konkurentnijima na svjetskom tržištu, podižući ugled europskim vinima u Unijii šire. Također, pravila tržišta trebaju biti što jednostavnija, pristupačnija i učinkovitija u svrhu postizanja ravnoteže između ponude i potražnje, a ništamanje važno nije ni očuvanje tradicije europskih vina kroz podupiranje socijalnih i ekoloških čimbenika u ruralnim područjima.http://ec.europa.eu/agriculture/markets/wine/index_en.htm“Vinogradarstvo i vinarstvonajvažnije su gospodarskeaktivnosti na području GradaIloka i susjednih općina. Narazini županije ojačani su kapaciteti ljudikoji rade na pripremi projekata, a članoviklastera su dobili nove mogućnosti jačanjazajedničkog nastupa na tržištu. Istaknuobih da je rad na projektu otvorio noveperspektive i shvaćanja mogućnosti koje seotvaraju suradnjom s partnerima iz drugihzemalja kao i financiranja projekata izbespovratnih sredstava Europske unije.“TOMISLAV PANENIĆ, voditelj projekta i Ureda zameđunarodnu suradnju i ruralni razvoj TINTLuvedenih s ciljem razvoja srijemske vinske industrije.Zahvaljujući partnerima u projektu - Općini Lovas,Gradu Iloku, Općini Tovarnik, Vukovarsko-srijemskojžupaniji te talijanskom partneru ConfcooperativaRavenna, iskorišteni su i povezani lokalni resursi natemelju primjera talijanske dobre prakse.Osim osnivanja klastera, projekt je omogućio i izraduprojektne dokumentacije za izgradnju zadružnogpogona za preradu grožđa te proizvodnju i pakiranjevina. Izgradnja pogona posebno je važna za male,obiteljske vinarije, kojima je trošak od pola milijunakuna (a obično i više) za izgradnju i opremu malogvinskog podruma te pogona za preradu prevelikzalogaj i može dovesti u pitanje njihov opstanak.Projekt je imao i brojne druge neizravne učinkepoput stvaranja novih ideja za razvoj vinskog sektora,a neke od njih prijavljene su na nove natječajeza dodjelu bespovratnih sredstava EU-a. Primjerice,vinski klaster Srijem i Grad Ilok pripremili su projektSrijemskog centra za posjetitelje (Srijem Visitor Center)kojim će biti uređen prostor vinoteke i uredski prostorklastera. Nastavljena je i suradnja s ConfcooperativomRavenna zahvaljujući kojoj će hrvatski i talijanskistručnjaci raditi na razvoju sustava navodnjavanjana poljoprivrednim površinama. Također je ustanovljenapotreba za dodatnom edukacijom i osposobljavanjemkadrova, te će zahvaljujući Programu zapoduzetništvo i inovacije (EIP) i suradnji s partnerimaiz Irske, Belgije, Velike Britanije, Njemačke, Austrijei Španjolske, 20 mladih biti osposobljeno za rad naizradi poslovnih planova i investicijskih studija.Sudionici projekta WINE-DEV s ponosom mogu reći:„Zajedno smo jači!“REZULTATI• Osnovan vinski klasterSrijem - Centar za potporui promociju vinogradarskovinarskeproizvodnje• Provedena analiza iizrađena strategija razvojavinogradarsko-vinarskeproizvodnje u Srijemu• Proveden niz edukacijavinogradara i vinara• Izrađena projektnadokumentacija Vinskogpodruma u Poslovnoj zoniLovas• Pripremljen projektizgradnje Srijemskog centraza posjetitelje• Pokrenut projekt razvojasustava navodnjavanja sConfcooperativom Ravenna• Nastavljena suradnjapartnera s ciljem osnivanjaLokalne akcijske grupeunutar LEADER (IPARD)programa• Omogućeno osposobljavanje20 mladih za rad naizradi poslovnih planova iinvesticijskih studija51

Dodatak: Pregledonline izvora informacijaEUROPSKA UNIJADelegacija Europske unije u Republici Hrvatskojeeas.europa.eu/delegations/croatiaEuropa: službeni portal Europske unijeeuropa.euEuropska komisijaec.europa.euOpće uprave i službe Europske komisijeec.europa.eu/dgs_en.htmVodič kroz informacije o Europskoj uniji – EUi Institut za međunarodne odnosewww.entereurope.hrPregovori o pristupanju HrvatskeEuropskoj unijiwww.eu-pregovori.hrMinistarstvo vanjskih poslovai europskih integracijawww.mvpei.hrInformacijski centar za europsko pravo– EU i Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebuwww.pravo.hr/biblioteka/eu_infoPOLITIKE EUROPSKE UNIJEEkonomija i financijeec.europa.eu/economy_financeTržišno natjecanjeec.europa.eu/dgs/competitionUnutarnje tržište i uslugeec.europa.eu/dgs/internal_marketPoduzetništvo i industrijaec.europa.eu/enterprisePoljoprivreda i ruralni razvojec.europa.eu/dgs/agricultureMore i ribarstvoec.europa.eu/dgs/maritimeaffairs_fisheries/index_en.htmZaštita okolišaec.europa.eu/dgs/environmentZaštita zdravlja i potrošačaec.europa.eu/dgs/health_consumerJavno zdravstvoec.europa.eu/health-eu/health_problemsEnergijaec.europa.eu/dgs/energy/index_en.htmMobilnost i prometec.europa.eu/dgs/transport/index_en.htmObrazovanje i kulturaec.europa.eu/dgs/education_cultureRegionalna politikaec.europa.eu/dgs/regional_policyIstraživanje i inovacijeec.europa.eu/dgs/researchZajednički istraživački centarec.europa.eu/dgs/jrcInformacijsko društvoec.europa.eu/dgs/information_societyPravdaec.europa.eu/justice/index_en.htmŽelite li primati besplatni mjesečni elektronski bilten Delegacije Europske unije u Republici Hrvatskoj,prijavite se putem adrese elektroničke pošte info@euic.hr ili na internetskim stranicamaeeas.europa.eu/delegations/croatia.52

PROGRAMI FINANCIRANJABespovratna sredstva Europske unijeec.europa.eu/grantsSredišnja agencija za financiranje i ugovaranjeprograma i projekata Europske unije (SAFU)www.safu.hrSredišnji državni ured za razvojnu strategiju ikoordinaciju fondova Europske unije (SDURF)www.strategija.hrEuropeAid za razvoj i suradnjuec.europa.eu/europeaid/work/funding/index_en.htmOperativni program za regionalnu konkurentnostwww.regionalna-konkurentnost.hr/hr/Fond za ulaganje u znanost i inovacijewww.siif-croatia.com/Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstvai vodnog gospodarstvawww.mrrsvg.hr/Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športapublic.mzos.hr/Default.aspxAgencija za mobilnost i programe EU-awww.mobilnost.hrAgencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvui ruralnom razvojuwww.apprrr.hr/Ministarstvo poljoprivrede, ribarstvai ruralnog razvojawww.mps.hr/default.aspx?id=7144Ministarstvo mora, prometa i infrastrukturewww.mmpi.hr/default.aspx?id=5631Ministarstvo zaštite okoliša, prostornoguređenja i graditeljstvawww.mzopu.hr/default.aspx?id=7521Sedmi okvirni program za istraživanjei tehnološki razvoj (FP7)www.hit.hr/web/Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništvawww.mingorp.hr/default.aspx?id=1756Okvirni program za konkurentnosti inovacije 2007.–2013.www.mingorp.hr/default.aspx?id=1833Program Marco Polo IIwww.mmpi.hr/default.aspx?id=5637Financijski instrument civilne zaštitei Mehanizam Zajednice za civilnu zaštituwww.duzs.hrDrugi program aktivnosti Zajedniceu području zdravstva 2008.–2013.www.mzss.hr/hr/medunarodna_suradnja/zdravstvo/drugi_program_aktivnosti_zajednice_u_podrucju_zdravstvaPROGRESS - Program Zajedniceza zapošljavanje i socijalnu solidarnostwww.mingorp.hr/default.aspx?id=2022Europa za građanewww.uzuvrh.hr/stranica.aspx?pageID=45Program Kultura 2007.–2013.www.min-kulture.hr/ccp/Program MEDIA 2007www.mediadesk.hr/hr/media_programme/hrvatska_i_program_media_2007Carine 2013www.carina.hr/EU/Customs2013.aspxFiscalis 2013www.mfin.hr/Program za cjeloživotno učenjewww.mobilnost.hr/index.php?id=272Mladi na djeluwww.mobilnost.hr/index.php?id=335Erasmus Mundusmobilnost.hr.lin6.c-a.hr/index.php?id=193Informacijski centar EU-a je i na Facebooku. Pratite nas na www.facebook.com/euinfocentar.

Delegacija Europske unije u Republici HrvatskojInformacijski centar Europske unijeTrg žrtava fašizma 6, 10 000 ZagrebTel.: +385 1 4500 110Fax : +385 1 4500 111E-mail: info@euic.hrWeb: eeas.europa.eu/delegations/croatiaISBN 978 - 953 - 56478 - 0 - 5