You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Kolika je cenaizgradnje zelene ekonomije?Izveštaj Towards a Green Economy: Pathwaysto Sustainable Development and Poverty Eradication(Prema zelenoj ekonomiji: putevi kaodrživom razvoju i iskorenjivanju siromaštva)tvrdi da investiranje 1,3 triliona dolara svakegodine jeste magična cifra koja bi stvarala nove,tehnološki čiste industrije, smanjila nezaposlenost,smanjila emisiju ugljen-dioksidai povećala uštedu energenata. Ali, da li je tomoguće? I ako jeste, šta to praktično znači?»Sa obzirom da dve i po milijarde ljudi živi samanje od 2 dolara dnevno i da će do 2050.godine svetska populacija porasti za još okodve milijarde ljudi, jasno je da moramo da nastavimorazvoj naših ekonomija«, kaže AchimSteiner, zamenik generalnog sekretara Ujedinjenihnacija i izvršni direktor UNEP-a (UnitedNations Enviroment Programme). »Ali ovaj razvojse ne sme postići po svaku cenu, i morapoštovati životne sisteme na kopnu, vodi iatmosferi koji održavaju naše ekonomije, i samimtim, živote svakoga od nas«.Po sceneriju zelene ekonomije Ujedinjenihnacija, globalna investicija od 2% svetskogbruto društvenog proizvoda u poljoprivredu,građevinu, energetiku, ribolovstvo, šume,proizvodnju, turizam, transport, upravljenjevodom i otpadom stabilizovala bi globalnepotrebe za energijom na sadašnjim nivoimado 2050. godine (40% manje nego što se sadapredviđa), smanjila bi emisiju ugljen-dioksidaza trećinu, povećala bi svetsku žetvu za10% i smanjila bi potražnju vode za petinu.Izveštaj o zelenoj ekonomiji UN kaže da ćeubrzo gubici posla u nekim sektorima, na primerribarstvo, biti neizbežni ukoliko oni nenaprave tranziciju ka održivosti.Investiranje dva procenta od svetskog BDP-a moglo bi datransformiše planetu iz braon - neodržive ekonomije,u planetu koja ima niske emisije ugljenika,bogatu resursima, kaže se u izveštaju Ujedinjenih nacija.Ušteda u proizvodnji i distribuciji fosilnih gorivabi prema scenariju zelene ekonomije bilau proseku 760 milijardi dolara godišnje u perioduod 2010. do 2050. godine.Prema ovom scenariju, čovečanstvo bi polakostvorilo, kakvu-takvu, održivu ekonomiju.Ali ubeđivanje svetskih moćnika da investirajutoliko novca u zelenu ekonomiju neće bitilako. Američki predsednik Obama i kineskipresednik Hu Jintao, ipak, saopštavaju da ćepodržati ovaj plan. To ne iznenađuje, s obziromda su Sjedinjene Američke Države potrošile211 milijardu dolara poslednjih pet godinaza zeleni sektor, dok je Kina potrošila 468milijardi dolara.Ipak, to nije dovoljno. Ali kako se klimatskepromene u kombinaciji sa rastućim cenamagoriva predviđaju u predstojećim godinama,bogate zemlje će možda najzad shvatiti da suinvesticije u zelenu ekonomiju ujedno i najmudrije.Cilj zelene ekonomije nije sprečavanje rastai prosperiteta, već spajanje sa pravim bogatstvom,reinvestiranjem radije nego korišćenjemograničenog prirodnog kapitala i favorizovanjesvih umesto nekih. Njen cilj je da globalnaekonomija prepozna međugeneracijskeobaveze koja svaka nacija ima, u cilju predajezdravog, funkcionalnog i produktivnog svetamladim ljudima današnjice i onima koji ćese tek roditi.Od predviđenih 2% BDP-a predloženih u izveštaju,sume koje bi bile uložene u određenesektore prema današnjem BDP-u bile bi:· Poljoprivreda - 108 milijardi dolara za efiksanijuproizvodnju, uključujući i finansiranjemalih farmi· Građevinarstvo - 134 milijarde dolara zapoboljšanje energetske efikasnosti· Energetika - preko 360 milijardi dolara zazelenije energetsko snabdevanje· Ribolovstvo - oko 110 milijardi dolara za zelenijeribnjake, uključujući i smanjenje kapacitetasvetske flote· Šumarstvo - 15 milijardi dolara za održivuseču šuma· Proizvodnja - preko 75 milijardi dolara zaefikasnije i zelenije proizvode· Turizam - blizu 135 milijardi dolara· Transport - preko 190 milijardi dolara· Upravljanje otpadom - oko 110 milijardidolara za efikasnije otklanjanje i recikliranjeotpada· Upravljanje vodom - oko 110 milijardi dolaraza efikasnije upravljanje vodom i poboljšanjekvaliteta. •www.buildmagazin.com32 jul 2011.<strong>DRVOtehnika</strong> <strong>31</strong>/2011