12.07.2015 Views

2008. - Državni hidrometeorološki zavod

2008. - Državni hidrometeorološki zavod

2008. - Državni hidrometeorološki zavod

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

PRIKAZI br. 19 51Tablica SPM-1. Opažena stopa rasta razine mora i procijenjeni doprinosi iz različitih izvora. {5.5, Tablica 5.3}Izvori dizanja razine moraStopa rasta razine mora (m per century)1961. – 2003. 1993. – 2003.Toplinska ekspanzija 0.042 ± 0.012 0.16 ± 0.05Ledenjaci i ledene kape 0.050 ± 0.018 0.077 ± 0.022Ledene plohe na Grenlandu 0.05 ± 0.12 0.21 ±0.07Ledene plohe na Antarktici 0.14 ± 0.41 0.21 ± 0.35Zbroj pojedinačnih klimatskih doprinosa dizanjurazine mora0.11 ± 0.05 0.28 ± 0.07Opaženo sveukupno dizanje razine mora 0.18 ± 0.05 a 0.31 ± 0.07aRazlika(Opaženo minus zbroj procijenjenih klimatskihdoprinosa)0.07 ± 0.07 0.03 ± 0.10Bilješka o tablici:a Podaci prije 1993. dobiveni su mareografom, a nakon 1993. satelitskom altimetrijom.u količinama oborina, poljima vjetrova i aspektima ekstremnih vremenskih prilika, međunjima su i suše, jake oborine, toplinski valovi i intenzitet tropskih ciklona 10 . {3.2, 3.3, 3.4, 3.5,3.6, 5.2}• U posljednjih 100 godina prosječne arktičke temperature povećale su se gotovo dvostruko odprosječne globalne stope. Arktičke temperature dosta variraju od desetljeća do desetljeća, teje primijećeno toplo razdoblje između 1925. i 1945. godine.{3.2}• Satelitski podaci od 1978. do sada pokazuju da se prosječni arktički pojas zaleđenog morasmanjivao za 2.7 [2.1 do 3.3]% po desetljeću, s većim smanjenjima od 7.4 [5.0 to 9.8]% podesetljeću tijekom ljeta. Te su vrijednosti u skladu s onima danima u TAR-u. {4.4}• Od 1980. godine temperature na vrhu permafrostnoga područja uglavnom su se povećale naArktiku (za najviše 3°C). Od 1900. godine maksimalno područje sezonski smrznuta tla smanjilose za otprilike 7% na sjevernoj hemisferi, sa smanjenjima do čak 15% u proljeće. {4.7}• U mnogim su regijama 11 u razdoblju od 1900. do 2005. opaženi dugoročni trendovi u količinioborina. U istočnim krajevima Sjeverne i Južne Amerike, u sjevernoj Europi te sjevernoj icentralnoj Aziji opažene su znatno veće količine oborina. Isušivanje je primijećeno u Sahelu,na Mediteranu, u južnoj Africi i u dijelovima južne Azije. Količine oborina vrlo su raznolikes obzirom na područje i vrijeme, te su podaci u nekim regijama ograničeni. U ostalim procjenjivanimvelikim regijama dugoročni trendovi nisu primijećeni {3.3, 3.9}• Do promjena u količini oborina i isparavanja iznad oceana došlo je zbog hlađenja voda nasred njim i visokim geografskim širinama kao i povećanog saliniteta voda na niskim geografskimširinama. {5.2}• Od 1960-ih zapadni su vjetrovi na srednjim geografskim širinama dobili na jakosti na objehemisfere.{3.5}10 Tropski cikloni obuhvaćaju uragane i tajfune.11 Procijenjene regije one su koje se spominju u regionalnim projekcijama Poglavlja TAR-a i u Poglavlju 11 ovog Izvješća.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!