INTERVJU Mr. Gašpar FabijanićZa još šumovitijuHrvatskuu povodu odobrenja šumskogospodarskeosnove <strong>Hrvatske</strong> razgovarali smo smr. Gašparom Fabijanićem, u "Hrvatskim<strong>šumama</strong>" rukovoditeljem Službe <strong>za</strong> uređivanje šuma, koja se u sklopu radnih <strong>za</strong>daćasusreće i s - barikadamaRazgovarali Miroslav Mrkobrad, Ivan TomićPotkraj prošle godine Ministarstvo poljoprivrede išumarstva odobrilo je šumskogospodarsku osnovupodručja Republike <strong>Hrvatske</strong>. Na taj način utvrđena jeekološka, proizvodna i ekonomska podloga <strong>za</strong> biološkopoboljšavanje šuma i povećanje šumske proizvodnje. Osim toga,stvorena je osnovica <strong>za</strong> donošenje dugoročnih i srednjoročnihplanova razvoja pravnih osoba koje gospodare <strong>šumama</strong> i <strong>šumskim</strong>zemljištima u državnom vlasništvu, odnosno <strong>šumama</strong> i<strong>šumskim</strong> zemljištima na kojima postoji pravo vlasništva.- Prema Zakonu o <strong>šumama</strong>, šumskogospodarska osnova područjamora polaziti od općekorisnih funkcija i racionalnogkorištenja proizvodnih mogućnosti šuma <strong>za</strong> oblikovanje kul-Uzimajući u obzir melioracije degradiranihformacija i gledajući preko okvira doneseneosnove, može se očekivati oko 400.000 havisokovrijednih medunčevih i 350.000 hacrnikovih šuma, ali tek <strong>za</strong> 120 do 140 godina.ture područja i stvaranje ravnoteže u prostoru. Ona mora bitiekonomski uravnotežena <strong>za</strong> vrijeme od 20 godina, orijentacijski<strong>za</strong> daljnjih 20 godina, a revizija osnove obavlja se redovito svakih10 godina - napominje rukovoditelj Službe <strong>za</strong> uređivanješuma u "Hrvatskim <strong>šumama</strong>", p.o. Zagreb, mr. se. Gašpar Fabijanić,u razgovoru koji smo upriličili povodom donošenja temeljnogakta <strong>za</strong> <strong>gospodarenje</strong> <strong>šumama</strong>.Šumskogospodarska osnova odobrena je sa stanovitim<strong>za</strong>kašnjenjem. Kako je do toga došlo?- S donošenjem nove šumskogospodarske osnove kasnilose zbog toga što su evidencije s terena dostavljene tek 31.ožujka prošle godine. No, iako je osnova prihvaćena 12. prosinca,podatke smo sveli tako da vrijedi od 1. siječnja prošlegodine.S radom na osnovi počelo se 1993. godine i to je drugi elaborattijekom postojanja jedinstvenog šumskogospodarskog područja,no smatramo ga ipak prvim jer se <strong>za</strong>sniva na izvornimpodacima. Prethodna je osnova, naime, bila samo kompilacijadevet osnova bivših šumskogospodarskih područja i dva programabivših područja.Novoprikupljeni podaci mogu se smatrati izvornima, pamožemo reći daje to opća inventari<strong>za</strong>cija šuma, budući daje popisan svaki odsjek i svi ostalipovršinski entiteti s atribucijamakoje tu pripadaju: površina, drvna<strong>za</strong>liha, prirast, vrste drveća, debljinskastruktura i dob. Upisani su obrasti,sklopovi, nadmorska visina, nagib,ekspozicija, bonitet staništa, naziv fitocenoze,tip tla i još neke značajke,i to <strong>za</strong> svaki odsjek. Osim toga tu sui količinski propis sječa <strong>za</strong> svakuvrstu drveta te radovi na jednostavnoji proširenoj biološkoj remr. se. Gašpar Fabijanićprodukciji šuma. Za dan 1. siječnja 1996. godine sveli smostanje po osnovama gospodarenja i programima <strong>za</strong> gospodarskejedinice računskim putem, u rasponu od jedne dodeset godina, uzimajući u obzir sječu, prirast i eventualnopošumljavanje. Podaci se odnose <strong>za</strong> cijelo područje <strong>Hrvatske</strong>,bez obzira na vlasništvo ili je pak vlasništvo odvojeno i to jeistaknuto.S kojim ste se teškoćama susretali pri izradi elaborata?- Na okupiranim područjima problem prikupljanja podatakarješavali smo kako smo mogli. Nakon "Bljeska" i "Oluje" provodilismo reviziju i provjeravali stanje šuma. Za područje istočneSlavonije imali smo Osnove gospodarenja, no <strong>za</strong> oko 3posto šuma još nemamo vjerodostojnih podataka, te ćemo ihkasnije morati provjeriti. Najveći problem je okupirano područjeBaranje,jer osječki Odjel <strong>za</strong> uređivanje šuma nije posjedovaopotrebne elaborate bivšeg SG "Jelen".Iznesite najaktualnije taksacijske poka<strong>za</strong>telje koje sadržinova šumskogospodarska osnova.- Površina šuma i šumskog zemljišta Republike <strong>Hrvatske</strong> iznosi24.900 km^, a to je 44 posto površine kopnenog državnog teritorija.Na <strong>šume</strong> otpada 20.800 km^ ili 37 posto, a to je šumovitostkao u Bavarskoj. Visokovrijednih šuma sjemenjača ima12.300 km^, a niskih šuma panjača 5000 km-. Različite degradacijskeformacije makije, garizi, šikare, šibljaci, <strong>za</strong>uzimaju 3300km2, a površina plantaža topola i vrba je 0,2 tisuće km^. Trebaistaknuti da produktivnog zemljišta sposobnog <strong>za</strong> šumsku proizvodnjukoje nije sada obraslo šumom itna 3300 km'.S obzirom na namjenu, u Hrvatskoj ima 23.400 km^ gospodarskihšuma, 0,9 tisuća km- <strong>za</strong>štitnih i 0,5 tisuća km^ šuma sposebnom namjenom.Većim dijelom državnih šuma gospodare4 /Časopis <strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong>
\"<strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong>" p.o. Zagreb (19.900 km2), a neznatnim dijelomostali subjekti. U našoj državi ima 4600 km' privatnih šuma išumskog zemljišta.Ukupna drvna <strong>za</strong>liha na hrvatskom području je 324,3 milijunani\ Bukva je naj<strong>za</strong>stupljenija vrsta (36 %), a <strong>za</strong>tim dolazelužnjak (14 %), kitnjak (9,9 %), jela (9,4 %) itd. Godišnje se nanavedenu drvnu <strong>za</strong>lihu akumulira 9,6 milijuna m^ prirasta (2,96%),a propisani godišnji etat je 5,35 milijuna m^. Novi elaboratpropisuje <strong>za</strong> radove jednostavne biološke reprodukcije 359.485ha <strong>za</strong> deset godina, a u sklopu proširene biološke reprodukcijeplanirano je 100.825 ha.Koji su su najhitniji dijelovi ovog elaborata?- Njegovi bitni dijelovi su uredajni <strong>za</strong>pisnik, propisani iskazi,prikazi,planovi, tabhce, evidencije te pregledne i specijalne karte,koje smo radili na digitalan način, uz pomoć Geografsko-informacijskogsustava (GlS-a). Nova osnova sadrži 625 stranicaOdjeli <strong>za</strong> uređivanje prilično se osipaju. Zakadrovima, naročito poslije "Bljeska" i "Oluje",vlada velika potreba, pa mnogi odlaze naatraktivnija mjesta. Tako se ugasio tek <strong>za</strong>četiOdjel u Našicama, u Senju je u uređivanju ostaosamo rukovoditelj s nekoliko tehničara, u Gospićusamo je jedan iskusni uredivač, a slično je i uOgulinu, Sisku...uređajnog <strong>za</strong>pisnika i 1700 stranica različitih tablica. Na njenojizradi sudjelovalo je osam stručnjaka iz Službe uređivanja šuma,deset stručnih suradnika iz Direkcije i 16 rukovoditelja Odjela<strong>za</strong> uređivanje šuma.Uredajni <strong>za</strong>pisnik sadrži opis područja, dosadašnje <strong>gospodarenje</strong><strong>šumama</strong> i <strong>šumskim</strong> zemljištima, sadašnje stanje šuma, buduće<strong>gospodarenje</strong>, vrijeme sječe i izvlačenja iz <strong>šume</strong>, a obuhvaća irazvoj industrije i drugih djelatnosti na tom području. U <strong>za</strong>pis-Svrha šumskogospodarskeosnoveSukladno Zakonu o <strong>šumama</strong>, izrada šumskogospodarskeosnove preduvjet je gospodarenja šumom i <strong>šumskim</strong>zemljištima u Hrvatskoj.Budući da je proizvodni ciklus u šumarstvu osobito dug,ophodnja traje i do 160 godina, dimenzije gospodarenjaposve su različite od proizvodnih grana s kratkim proizvodnimciklusom. Stoga Zakon nalaže izradu šumskogospodarskeosnove područja koja važi 10 godina i predstavlja bilancupotrajnog gospodarenja. Ovim jedinstvenim planompropisuju se svi uzgojni radovi, radovi na njezi i <strong>za</strong>štiti šumai radovi iskorištavanja.Šumskogospodarska osnova područja okvir je prema kojemse određuje globalno upravljanje hrvatskim <strong>šumama</strong> iizrađuju konkretni planovi <strong>za</strong> pojedinačne gospodarske jedinice.U cilju potrajnog gospodarenja šumarski menadžment zbogdugih vremenskih proizvodnih ciklusa mora sagledati vremenskui prostornu dimenziju gospodarenja <strong>šumama</strong>.Rečeno posve nestručno: šumskogospodarska osnova područjaglobalni je plan koji bilancira stanje te propisuje radovekako bi se ne samo spriječilo <strong>za</strong>diranje u šumskuglavnicu već da bi se ona i povećala.Temeljni razlog plana je uređen menadžment koji osiguravanačelo potrajnosti - šumarski termin star 150 godina koji,nažalost, ekonomisti i sociolozi ne upotrebljavaju, već koristesinonim "održiv razvoj" ili "održivo <strong>gospodarenje</strong>".Potrajnost gospodarenja podrazumijeva: potrajnost šumskihpovršina, potrajnost volumena drvne mase, potrajnostfunkcija ekosustava šuma i potrajnost jedine obnovljive sirovine— drva.