Broj 190, prosinac 2006. - HEP Grupa

NAŠ INTERVJUMr. sc. Kažimir Vrankić, ~lan Uprave HEP-a za distribuciju i opskrbu elektri~nom energijom iproizvodnju elektri~ne energije iz NE KrškoVelika ulaganja zasigurniju opskrbu kupacaPripremila:\ur|a SušecSnimio: Ivan Su{ecGost Našeg intervjua u ovom posljednjem brojuHEP Vjesnika 2006. je mr. sc. Kažimir Vrankić, ~lan UpraveHEP-a za distribuciju i opskrbu elektri~nom energijomi proizvodnju elektri~ne energije iz NE Krško. S njimrazgovaramo o promjenama koje su se dogodile i koje senajavljuju u distribucijskoj djelatnosti HEP-a, o odnosimasa Vladom Republike Slovenije i NE Krško te o budućnostihrvatske elektroenergetike i razvojnim opcijama, me|ukojima je i ona nuklearna.HEP Vjesnik: Budući da nuklearnaenergija doživljava renesansu, držite li da ta,me|u elektroenergetskim stru~njacima nikadu potpunosti odba~ena, opcija hrvatskogenergetskog razvoja postaje aktualna zadugoro~nu sigurnost opskrbe kupaca uHrvatskoj?Mr. sc. Kažimir Vrankić: Naša najvažnijazadaća je dugoro~no osiguranje pouzdane opskrbeelektri~nom energijom kupaca u Hrvatskoj. Bez obzirana procese otvaranja tržišta i svega što se doga|a u tomkontekstu, HEP će uvijek biti glavna tvrtka, odgovornaza sigurnu opskrbu kupaca elektri~nom energijom uHrvatskoj. HEP ne smije biti ograni~avajući ~imbenikrazvoja Hrvatske. Naime, prigodom svakog ispada usustavu ili uskraćivanja uredne isporuke elektri~neenergije, primjedbe će se uvijek adresirati na HEP, bezobzira na nezanemarivu društvenu ulogu svih onih kojiu našem društvu promišljaju i žele doprinijeti energeticii zaštiti okoliša kao što su, primjerice, razne udruge zazaštitu okoliša ili privatni vlasnici vjetroelektrana. U tomsmislu, važno je naglasiti da u Hrvatskoj potrošnja rastei to u posljednjih šest godina prema stopama: 2000.godine - 4,4 posto, 2001. - 2,6 posto, 2002. - 4,6 posto,2003. - 3,6 posto, 2004. - 3,8 posto, 2005. godine 3, 5posto. Usporedbe radi, prema podacima za 2004. godinu,u Francuskoj potrošnja elektri~ne energije raste premastopi od 2,1 posto, u Španjolskoj 4,1 posto, Portugalui u Velikoj Britaniji 5,6 posto. Rast potrošnje elektri~neenergije je opća europska pojava, koju jednakomdinamikom ne prati izgradnja novih elektrana, osobitoonih iz kojih je cijena proizvodnje manje ovisna o cijenienergenata. Primjerice, plin je poželjan energent, alije zahtjevna njegova dobava, a cijena mu raste iznadsvih projekcija. Uprava HEP-a je, prema planu, utvrdiladinamiku izgradnje novih elektrana i njihovog ulaska upogon, s tim da bi se u prvoj fazi nedostajuća elektri~naenergija za povećanu potrošnju pokrila iz plinskokogeneracijskihelektrana, jer je isplativost plina većapri korištenju u takvim blokovima. Osnovni preduvjetje, dakako, osiguranje dovoljnih koli~ina tog energenta.Dobili smo novi dobavni pravac i dodatne koli~ine plinaiz sjevernog Jadrana, ali se za zadovoljenje srednjoro~nihpotreba Hrvatske moraju osigurati i drugi dobavni pravci.Dugoro~no je pouzdanost opskrbe plinom neizvjesnijanego, primjerice, opskrba ugljenom ili nuklearnimgorivom. Glede budućnosti hrvatske elektroenergetike,držimo da izgradnja novog bloka termoelektrane Plominna ugljen kao pogonsko gorivo može biti dugoro~nijeelektroenergetso uporište za naš sustav, a iza toga bi nared trebala doći nuklearna elektrana. No, s obzirom nadug ciklus u koji treba biti uklju~eno istraživanje prostora,isho|enja lokacije, uspostavljanje odnosa sa lokalnomHEP VJESNIK 190/191 (230/231), studeni/prosinac 2006.zajednicom i hrvatskom javnošću te vrlo dugo razdobljeod izrade dokumentacije do puštanja u pogon - pripremuza izgradnju nuklearne elektrane trebali smo već zapo~eti.Preduvjet za to je osiguranje lokacije u Programuprostornog ure|enja Republike Hrvatske, odnosnoutvr|ivanje energetskih prostorno- planerskih podloga.Takva istraživanja su u velikom dijelu već provedena imogu biti upotrebljiva. Susjedna Slovenija je aktiviralaplanove o izgradnji drugog bloka NE Krško, a HEP ćesuodlu~ivati o tomu samo u slu~aju izgradnje novogbloka na postojećoj lokaciji koja pripada zajedni~kojNuklearnoj elektrani.HEP Vjesnik: Kada ste spomenuliprovedena istraživanja, vjerojatno ste mislilina istraživanja u Prevlaci koja se nalazi izme|uZagreba i Siska, kao potencijalnoj lokaciji skojom se ozbiljno ra~unalo u vrijeme primjeneprvobitnog Sporazuma sa slovenskom stranomo izgradnji dvije nuklearne elektrane – jedne uSloveniji, a druge u Hrvatskoj?Mr. sc. Kažimir Vrankić: Da, tu su bilaprovedena opsežna istraživanja na lokaciji koju HEP imadijelom u svom vlasništvu. Ali, Slovenija je prihvatilamoratorij i jednostrano odustala od gradnje drugezajedni~ke nuklearne elektrane u Prevlaci. Potom jeuslijedio jugoslavenski moratorij te agresija na Hrvatsku.Lokacija u Prevlaci je u Programu prostornog ure|enjaRepublike Hrvatske iz 1999.godine rezervirana zatermoelektranu na plin ili uvozni ugljen.HEP Vjesnik: Kako je riješeno statusnopitanje HEP-a u NE Krško i u kojoj je fazi sporHEP-a i Vlade Republike Slovenije?Mr. sc. Kažimir Vrankić: NE Krško, kao pravnaosoba, funkcionira sukladno zaklju~enim ugovornimodnosima. Plan poslovanja za 2007. godinu donesenje pravodobno, provode se odredbe Društvenog iMe|udržavnog ugovora, u elektrani se zapošljavajuhrvatski kadrovi te uklju~uju hrvatske tvrtke u obavljanjeusluga i poslove remonta postrojenja. Zajedni~kiodlu~ujemo o Godišnjem planu i troškovima, tako daNE Krško sada funkcionira bez operativnih problema narazini NE Krško d.o.o.Glede spora izme|u HEP-a i Vlade RepublikeSlovenije, 10. studenog 2006. u arbitražnom postupkunapravljen je veliki korak naprijed, odnosno predan jecjeloviti podnesak Me|unarodnom centru za rješavanjeinvesticijskih sporova u Washingtonu. Naime, nakonprvog sastanka svih strana uklju~enih u spor, koji jeodržan u Londonu po~etkom srpnja, arbitražno tijeloje obvezalo HEP da preda podnesak u roku od ~etirimjeseca. U podnesku su navedene ~injenice, dokazi,izjave svjedoka važne za spor oko štete koje je pretrpioHEP zbog neisporu~ene elektri~ne energije iz NEKrško koja iznosi 35,3 milijuna eura. Slovenska Vladadobila je rok od mjesec dana po primitku HEP-ovapodneska da eventualno ospori nadležnost Tribunala,što je ona i u~inila. HEP je poslao Tribunalu svojeo~itovanje s dodatnim dokazima pa se uskoro o~ekujeodluka izabranih sudaca hoće li prihvatiti slovenskeargumente i usporiti cijeli proces ili će se nastaviti s ranijedogovorenom dinamikom, prema kojoj slovenska stranatreba do 10. ožujka 2007. godine dostaviti svoj odgovorna HEP-ov podnesak.HEP Vjesnik: Kada ste spomenuliopću pojavu - sve veću potrošnju i manjakproizvodnih kapaciteta te sve skuplju energiju,kako će to rješavati HEP, uz postojeću cijenu?Mr. sc. Kažimir Vrankić: Zapravo se, zbogporasta cijena energenata, ali i enormnog rasta cijenaželjeza, bakra, aluminija što utje~e na rast cijena kabela,vodi~a, transformatora…, sužava prostor za poslovanjeHEP-a. To će najbolje pokazati podaci, kojima ne trebaposebnog komentara.Cijena elektri~ne energije na Europskoj burzienergije (EEX) 2000. godine bila je 18 eura za MWh , a2006. – 56 eura.Cijena loživog ulja za naše termoelektrane 2000.godine bila je 171 USD po toni, a 2006. godine - 318 USDpo toni.Prostorni metar prirodnog plina je 2000. godinestajao 11,6 USDc, a 2006. - 16,3 USDc.Ugljen je 2000. godine stajao 34 USD po toni, a2006. - 64 USD po toni.Dok troškovni inputi HEP-a bilježe oštar rast,cijena elektri~ne energije u Hrvatskoj za kategorijukućanstvo je pri dnu ljestvice cijena europskih zemalja i uposljednjih nekoliko godina samo je jedanput povećanaza pet posto.HEP Vjesnik: U Vašem distribucijskomresoru u Upravi HEP-a puno je doga|aja. PremaVašem izboru, izdvojite one visokog prioriteta.Mr. sc. Kažimir Vrankić: Posljednjih je godinaosobita pozornost u distribucijskoj djelatnosti HEP-ausmjerena na rješavanje kriti~nih mjesta za poja~avanjesigurnosti opskrbe kupaca elektri~nom energijom upojedinim hrvatskim regijama. Tu mislim, prije svega,na Istru s iznimno naglašenim razvojnim trendom ipotrebom osiguranja elektroenergetske infrastrukturekao temeljnog uvjeta razvoja. Zapravo, jedan odglavnih investicijskih zahvata u HEP-u bio je usmjerenna pouzdanost opskrbe u Istri. Konkretno, od 2003. do2009. godine ukupna ulaganja HEP-a u Istarsku županijuprocjenjuju se na 1.464.000.000 kuna. Od toga, ulaganjaHEP Operatora distribucijskog sustava iznose 977 milijunakuna. To su golema ulaganja namijenjena poboljšanjuopskrbe elektri~nom energijom u Istri.Osim toga, ostvaren je Program Split, ~ija jevrijednost približno 220 milijuna kuna, tu je ProgramBanovina s ulaganjima od 174 milijuna kuna te posebnoizgradnja TS Siscia u Sisku sa pripadajućim vodovima, sulaganjima od dodatnih 41 milijun kuna.Nadalje, zbog poznatih okolnosti na širempodru~ju Dubrovnika, koji nije bio priklju~en na hrvatskielektroenergetski sustav te oštećena elektroenergetskapostrojenja u Domovinskom ratu, zbog ~estih ispadadistribucijskog sustava smo prije godinu dana intenziviraliaktivnosti na realizaciji Programa Dubrovnik. U prvoj fazitog Programa predvi|ena su ulaganja od 300 milijunakuna. Za TS Plat se uskoro o~ekuje isho|enje lokacijskedozvole, a projektiranje TS 110/20 kV Sr| sa pripadajućimvodovima je u tijeku. Rije~ je o zahtjevnim, prvenstveno