2. a) Nacrt prijedloga Godišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna ...

Zračna luka Zadar jedina je hrvatska zračna luka koja bilježi rast prometa. Uzrok tome je štoje avionska niskotarifna tvrtka Rayanair uvela letove prema pet novih destinacija – Frankfurt,Dusseldorf, Pisa, Stocholm i Edinburgh. Za ova odredišta letjelo se dvaput tjedno, a brojletova prema Londonu i Dublinu bio je pojačan na pet puta tjedno. Ukupan broj Rayanairovihputnika je 53.649 a okončani su dogovori za dvije nove linije s Bruxelles-om i Oslom.Za tako dobre rezultate putničkog prijevoza i uvođenje novih zračnih linija svakako jezaslužan model zajedničkog oglašavanja i turističke promocije naše destinacije na Webstranicama za čiju realizaciju su zaslužni Ministarstvo, Županija, grad Zadar, Turističkazajednica Zadarske županije, Turističke zajednice gradova i općina te pojedini gospodarskisubjekti turističko-ugostiteljske djelatnosti. Traži se model za veću participaciju državnerazine, ali dva ponuđena modela poticaja od strane Ministarstva turizma (do 20 eura podovedenom gostu u zrakoplovu) ne prepoznaju vrijednosti niskotarifnih Rayanairovih putnikau pred i pod sezoni jer će se plaćati klasičnim turoperatorima, odnosno agencijama kojedovode goste organizirano u ugovoreni smještaj što s Rayanaierom nije slučaj.Isto tako niskotarifni prijevoznik Germanwings ostvario promet od 18.432 putnika i nedavnouveo novu liniju za Hanover. Zadar je konačno dobio redovnu liniju Lufthansa s Munchenomkoja nas spaja s svjetskim turističkim tranzitom.Godina 2008. zaključena je sa 158.000 putnika, dok se 2009. godine ostvarilo predviđanje od215.825 putnika. S konstantnim rastom prometa ukazala se potreba za proširenjem zgradeterminala čiji kapaciteti više nisu dostatni.9.2.2. POMORSTVOPomorsko dobro je opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, ima njezinu osobituzaštitu, a upotrebljava se ili koristi pod uvjetima i na način propisan Zakonom o pomorskomdobru i morskim lukama (Narodne novine», br. 158/03, 141/06 i 38/09). Za razliku od javnogdobra u općoj upotrebi (stvari u vlasništvu Republike Hrvatske namijenjene za uporabu svih,služenje u skladu s namjenom), na općem dobru ne mogu se stjecati prava vlasništva ni drugastvarna prava po bilo kojoj osnovi.Pomorskim dobrom upravlja, vodi brigu o zaštiti i odgovara Republika Hrvatska neposrednoili putem jedinica područne (regionalne) samouprave, odnosno jedinica lokalne samouprave uskladu s odredbom Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Pod upravljanjempomorskim dobrom podrazumijeva se održavanje, unapređenje, briga o zaštiti pomorskogdobra u općoj upotrebi, te posebna upotreba ili gospodarsko korištenje pomorskog dobra natemelju koncesije ili koncesijskog odobrenja.Koncesija je pravo kojim se dio pomorskog dobra djelomično ili potpuno isključuje iz općeupotrebe i daje na posebnu upotrebu ili gospodarsko korištenje pravnim osobama i fizičkimosobama registriranim za obavljanje obrta.Koncesiju za gospodarsko korištenje pomorskog dobra, te za korištenje ili gradnju građevinaod važnosti za županiju daje županijska skupština na rok do najviše 20 godina, a prethodnipostupak provodi nadležno upravno tijelo u županiji.Koncesioniranje pomorskog dobra na području Zadarske županije u 2009. godini odvijalo sesukladno Zakonu pomorskom dobru i morskim lukama, Zakonu o koncesijama («Narodnenovine», br. 125/08), koji je stupio na snagu 1. siječnja 2009. godine i primjenjuje se kao lexgeneralis u postupku davanja koncesija na pomorskom dobru, Zakonu o pomorskom dobru imorskim lukama i Uredbi o postupku davanja koncesija na pomorskom dobru («Narodnenovine», br. 23/04, 101/04, 39/06 i 63/08).Postupak davanja koncesije moguće je započeti nakon što je određena granica pomorskog69