Ovdje - Vanjskopolitička inicijativa BH

VPI Naslovna 10:Layout 1 5/18/10 1:37 PM Page 2MON TOR NG PROCESA EVROPSK H NTEGRAC JA BOSNE HERCEGOV NE - UPOREDN ZVJEŠTAJ ZA 2009 (ZAPADN BALKAN – BOSNA HERCEGOV NA)MONITORING PROCESAEVROPSKIH INTEGRACIJABOSNE I HERCEGOVINEUPOREDNI IZVJEŠTAJ ZA 2009(ZAPADNI BALKAN – BOSNA I HERCEGOVINA)2 0 0 9

MONITORING PROCESAEVROPSKIH INTEGRACIJABOSNE I HERCEGOVINE2 0 0 9UPOREDNI IZVJEŠTAJ ZA 2009(ZAPADNI BALKAN – BOSNA I HERCEGOVINA)

S T R A N A 2 M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )Uređivački kolegijVPI BHLektorFaik Imamović"Vanjskopolitička inicijativa BH je nevladina, neprofitnaorganizacija posvećena promišljanju i analiziranju vanjskepolitike, međunarodnih odnosa i međunarodnih obavezaBosne i Hercegovine"www.vpi.bainfo@vpi.baDizajn i štampa:Arch DesignTiraž:300 kom

M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )S T R A N A 3SadržajUvod 4GLAVA I. I II.Opći principi i politički dijalog 7GLAVA III.Regionalna suradnja 11GLAVA IV.Slobodno kretanje roba, Industrijski proizvodi, Poljoprivreda i ribarstvo 17Slobodno kretanje roba - Zajedničke odredbe 23GLAVA V.Kretanje radnika, pružanje usluga i zajedničke odredbe 29Poglavlje 2 - Poslovni nastan 34Poglavlje 4 - Tekuća plaćanja i kretanje kapitala 38GLAVA VI.Usklađivanje zakona, provođenje zakona i pravila konkurencije 43GLAVA VII.Pravda, sloboda, sigurnost 51GLAVA VIIIPolitičke suradnje 63GLAVA IXFinancijska suradnja 69ZAKLJUČAK 72SAŽETAK NALAZA FOKUS GRUPA 75PRISM RESEARCH ZA VANJSKOPOLITIČKU INICIJATIVU BH (VPI BH)Narativni sažetak rezultata ispitivanja javnog mnijenja 95

S T R A N A 4 M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )UvodProjekt Monitoring procesa evropskih integracija Bosne i Hercegovine započeo je unovembru 2008. i trajat će do juna 2012. godine. U okviru ovog projekta do sada smoobjavili jedan preliminarni i dva polugodišnja izvještaja o napretku koji je ostvarila BiH uprocesu evropskih integracija. Prilikom pripreme projekta vođeni smo bili optimizmomda će BiH ispunjavati uvjete iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) tempom kojibi zahtijevao njihovo praćenje svakih šest mjeseci. Međutim, naši eksperti su se već kodizrade drugoga polugodišnjeg izvještaja suočili s tako sporim napretkom u usvajanju iprovođenju reformi da se je pokazalo nepotrebnim evidentirati promjene svakih šestmjeseci. Stoga smo odlučili da izvještaje o napretku BiH u evropskim integracijamaobjavljujemo jednom godišnje.Pored izvještaja koji prate napredak BiH, jednom godišnje ćemo objavljivati i Uporedniizvještaj o stanju procesa evropskih integracija u svim zemljama regije, kojem je primarnasvrha da pokaže gdje se Bosna i Hercegovina nalazi u procesu evropskih integracija uodnosu na druge zemlje zapadnog Balkana. Ovo je prvi od tih izvještaja i nadamo se daće dati još jednu dimenziju procesu praćenja evropskih integracija. I ovaj je izvještajsačinilo deset stručnjaka iz pojedinih oblasti kojima se bavi naš izvještaj, a koji su bliskosurađivali s nizom naših suradnika iz zemalja u regiji. Izvještaj je kao i u prethodnimslučajevima priredio naš Uređivački odbor, sačinjen od šest članova.Objavljivanje ovog izvještaja simbolički se poklapa s pokušajem Evropske unije da baremsimbolički udahne život u proces integracije regije u EU. Obilježavajući 10. godišnjicu odsamita u Zagrebu, koji je održan 24. novembra 2000. godine, Evropska unija planira 2.juna održati u Sarajevu ministarski sastanak na kojem će učestvovati predstavnici svihzemalja iz regije, kao i zemalja članica EU-a.Međutim, u vremenu od održavanja samita u Zagrebu došlo je do bitnih promjena uregiji. Nastale su dvije nove države, neke zemlje su znatno napredovale u procesuevropskih integracija, a neke su znatno zaostale u odnosu na susjede, što pokazuje i našizvještaj. Jedna od najvažnijih promjena na koju želimo ukazati u svjetlu obilježavanjaZagrebačkog samita jeste nedostatak duha regionalne suradnje koji je bio njegovoglavno obilježje.Zagrebačkom samitu prethodile su historijske promjene u Hrvatskoj i Srbiji, gdje su navlast došle prodemokratske snage, što je predstavljalo osnovni preduvjet za otpočinjanjeformalnoga regionalnog dijaloga pod okriljem EU-a. Samim tim u Završnoj deklaraciji jestavljen akcent na pomirenje i suradnju u regiji, te stabilnosti i mir u Evropi. Završnadeklaracija iz Zagreba otvorila je put ozbiljnijoj i formalnoj regionalnoj suradnji kroz nizbilateralnih i multilateralnih sporazuma. Međutim, najveći značaj Zagrebačkog samita jeležao u činjenici da je tom prilikom zemljama zapadnog Balkana otvoren put zapribližavanje EU-u kroz Proces stabilizacije i pridruživanja.Sarajevski sastanak ne proističe iz takve pozitivne atmosfere, nego naprotiv, iz potrebe dase evidentne tenzije i nedostatak dijaloga između pojedinih zemalja te zamrla regionalnasuradnja pokušaju prevladati. Sarajevskom sastanku tako prethode vrlo zategnuti odnosiizmeđu Srbije i BiH, isprovocirani nizom nemilih događaja kao što su hapšenja bh.državljana po optužnicama iz Srbije, četverogodišnji nedostatak dijaloga i odbijanjemeđudržavnih posjeta, višekratno odbijanje davanja agremana ambasadoru BiH u Srbiji,

M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )S T R A N A 5neodržavanje sastanaka Međudržavnog vijeća za suradnju te snažna uzajamnaoptuživanja u javnosti. No ipak u proteklih pola godine svjedoci smo poboljšanjabilateralne suradnje, davanja agremana ambasadoru BiH u Srbiji, nakon čaga je uslijediosusret u Mostaru te deklaracija u Istanbulu.Proglašenje nezavisnosti Kosova također je preusmjerilo pažnju sa suštinskih pitanjaregionalne suradnje na protokolarne i formalne akrobacije kako bi se za regionalni stodoveli predstavnici Srbije i Kosova. Samim tim se za uspjeh sastanka u Sarajevu smatrasama činjenica što su predstavnici obiju delegacija pristali na ponuđene uvjete i rasporedsjedenja na sastanku. Integracije Makedonije u EU i dalje su talac nedostatka kompromisas Grčkom u vezi s nazivom države, dok je BiH talac vlastitoga ustavnog uređenja ičetverogodišnjeg zastoja u reformama.U ovakvom kontekstu ne možemo se oduprijeti cinizmu koji se sam nameće i postavljapitanje svrsishodnosti i efektivnosti Procesa stabilizacije i pridruživanja, koji je za zemlje izregije otvoren u Zagrebu. Činjenica je da je u svrhu transparentnosti procesa i jednakihkriterija za sve zemlje individualiziran pristup u ocjenjivanju napretka u ispunjavanjukriterija iz Kopenhagena bio jedini moguć. Međutim, to ne znači da je bio i dovoljan.Razlike u ispunjavanju kriterija i napretku pojedinih zemalja koje evidentiramo u ovomizvještaju pokazuju da je pored individualiziranog vođenja svake od zemalja prema EUuipak morao postojati proces koji bi paralelno tome vodio i regiju u cjelini. Pri tome neželimo umanjiti značaj regionalnih inicijativa te Pakta o stabilnosti, odnosno njegovognasljednika Vijeća za regionalnu suradnju. Ispostavilo se, međutim, da su to tehničkimehanizmi suradnje, dok je politička dimenzija u potpunosti izblijedjela tokom periodaod deset godina između sastanaka u Zagrebu i Sarajevu.Iznenadno ali opravdano osvješćivanje političkih predstavnika EU-a i sazivanje sastankau Sarajevu poklapa se i s početkom još uvijek nedefiniranog procesa implementacijeLisabonskog sporazuma. Njegova dosadašnja primjena u kontekstu ove regije je pokazalaniz razlika u pristupu između političkih i birokratskih predstavnika EU-a i Evropskekomisije, te ukazuje na potrebu njihove bolje koordinacije i konačnog stvaranjajedinstvene strategije za integraciju cijele regije u EU. Liberalizacija viznog režima za BiHje jedna od prvih žrtava takvog nesnalaženja kod raspodjele nadležnosti izmeđuinstitucija EU-a. Tako smo bili svjedoci bombastičnih najava nekolicine ministara vanjskihposlova zemalja EU-a o bezviznom režimu za BiH nakon juna, što su najhitrije opovrgnulipredstavnici Evropske komisije već narednog dana. Ovome treba pridodati i neodlučnostkod tempiranja objave odluke o bezviznom režimu za BiH usprkos postignutom napretkute potpuni nedostatak svijesti o posljedicama drugačijeg tretmana BiH u odnosu nazemlje koje su dobile bezvizni režim u prethodnom krugu.Pored toga, u međuvremenu su se stvorile bitne razlike između samih članica EU-a u vezis proširenjem Unije na Balkan. Pozivajući se na navodna negativna iskustva s integracijomBugarske, Rumunije te Kipra, neke zemlje zagovaraju usporavanje procesa integracijazemalja Balkana, dok nekolicina ostaje dosljedna principima na koje se obavezala uZagrebu prije deset godina. I jedni i drugi su pri tome suočeni s velikom dilemom – sjedne strane se postavlja pitanje daljnje stabilizacije regije u odsustvu jasne vizijenapretka ka EU-u, a s druge strane se suočavaju s pitanjem stabilizacije same Unijeukoliko se proširi na zapadni Balkan na kojem su još aktualni historijski nesporazumi.Ovaj izvještaj je uporedna analiza napretka koji je ostvaren u svakoj od zemalja regije uprvoj godini nakon potpisivanja SSP-a. Kako bismo naglasili zaostajanje u evropskim

S T R A N A 6 M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )integracijama između pojedinih zemalja, podsjećamo da su Hrvatska i Makedonijapotpisale SSP 2001. godine, Albanija 2006. a Srbija i BiH tek 2008. Hrvatska je već u drugojgodini nakon potpisivanja SSP-a predala aplikaciju za status kandidata, koji joj je odobrenveć naredne godine, 2004. Procjene govore da bi Hrvatska mogla postati punopravnomčlanicom EU-a u 2013., dakle 12 godina nakon potpisivanja SSP-a.Bosna i Hercegovina se trenutno nalazi u drugoj godini nakon potpisivanja SSP-a. Uzetohipotetički, ukoliko bi BiH uspjela ostvariti napredak i tempo kojim se kretala Hrvatska,članstvo u EU-u bi bilo moguće oko 2020. Međutim, kašnjenja već u prvoj godiniimplementacije SSP-a u usporedbi s drugim zemljama regije su suviše velika da bi se moglogovoriti o mogućnosti sustizanja ili barem jednakog praćenja te brzine napretka. Ovdjeizdvajamo samo nekoliko primjera. U prvoj godini implementacije SSP-a u oblastislobodnog kretanja roba najveći napredak je ostvarila Srbija, dok je BiH usvojila četiri putamanje zakona. Također broj akreditiranih institucija u Srbiji u odnosu na BiH je osam putaveći, iako Crna Gora i Albanija bilježe čak i lošije rezultate. U svrhu korektnosti napominjemoda postoji i nekoliko pozitivnih primjera u BiH, kao što su reforme potrebne za liberalizacijuviznog režima i usvajanje standarda EN, gdje BiH i Albanija pokazuju daleko veći napredaknego Srbija, pa čak i Hrvatska u istom stadiju implementacije SSP-a.Nakon uvida u nalaze naših eksperata, a istovremeno svjesni dilema s kojima se suočavaEU, ovim izvještajem želimo poručiti da je sastanak u Sarajevu potrebno iskoristiti kakobi se zacrtala jasna putanja i uspostavili efikasniji mehanizmi da bi se ove drastične razlikeu napretku prema EU-u što lakše i brže prebrodile. Naravno, odgovornost za sporinapredak u implementaciji SSP-a leži prvenstveno na vlastima u zemljama regije. Ali ovimizvještajem želimo ukazati na potrebu da se realno sagleda ukupni napredak regije u 10godina nakon usvajanja zagrebačke Završne deklaracije i da se u svjetlu principa na kojesu se tada obavezale zemlje regije i EU-a osmisli strategija integracije cijeloga zapadnogBalkana, koje će se jednako držati predstavnici i Evropske unije i Evropske komisije.

M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )G L AVA I . I I I . O P Ć I P R I N C I P I I P O L I T I Č K I D I J A L O GS T R A N A 7GLAVA I. i II.aOPĆI PRINCIPI I POLITIČKI DIJALOGOpćenita procjenaU segmentu općih principa i političkog dijaloga kao i prioriteta Evropskog partnerstva sEvropskom unijom (EU) sve zemlje zapadnog Balkana u prvoj su godini implementacijeSporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) i Prijelaznog sporazuma (PS) napravileograničeni progres. Različite su startne pozicije i unutarnje političke smetnje u procesupribližavanja EU-u, pa je utoliko teško prostom usporednom metodom doći do konačnihrezultata. Makedonija i Hrvatska su otvorile pregovore, Srbija i Crna Gora aplicirale zastatus zemlje kandidata, dok su Bosna i Hercegovina i Albanija najviše kasnile sprovedbom obaveza SSP-a i Evropskog partnerstva. Na ovaj nas zaključak upućujuizvještaji Evropske komisije o napretku za 2009. godinu za zemlje u regiji. Ako bi se išloka nekom generalnom zaključku, iako takvi zaključci često pate od površnosti, onda seveć na prvi pogled da primijetiti kako zapadni Balkan nije uspio akceptirati političkekriterije i opće principe na kojima počiva EU. Čak i najnaprednije zemlje na evropskomputu, poput Hrvatske, imaju problema u ispunjavanju općih principa. Zajednički imeniteljslabosti za sve zemlje je zastoj u poštivanju ljudskih prava i sloboda, borbiprotiv korupcije, funkcionalnosti pravosuđa te bilateralnoj suradnji u regiji.Upravo u tom domenu izvještaji Evropske komisije za svaku od zemalja suuzdržani, uz naglašene preporuke da se poradi više na stvaranju okvira zapoštivanje građanskih i ljudskih prava i sloboda, da se smanji utjecaj politikena pravosuđe te poboljša borba protiv korupcije.bRealizacija obaveza iz EP-a i SSP-a zemaljaZapadnog BalkanaBosna i Hercegovina, sudeći prema raspoloživim informacijama, ima najvećizaostatak u domenu ispunjavanja uvjeta iz poglavlja I. i II. SSP-a u odnosu nazemlje regije. To se prije svega ogleda u slabom kapacitetu države koji se itakav dovodi u pitanje od strane pojedinih domaćih aktera i pokušava ga sedodatno “razvući” između entiteta, kantona i OHR-a od kojeg se i daljeSvim zemljama zapadnogBalkana, premda sunapravile različit progres, odpočetka procesa provedbeSSP-a zajednički sunedovoljni rezultati udomenu reforme pravosuđa,borbe protiv korupcije,ljudskih i manjinskih prava.

S T R A N A 8M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )G L AVA I . I I I . O P Ć I P R I N C I P I I P O L I T I Č K I D I J A L O Gočekuje da brani, zastupa pa čak i glumi državu. Takav politički sistem je sve samo nestabilan, jer se ključni akteri ne natječu da ga nadograde, nego da ga sruše i naprave novi.Uvjeti iz poglavlja I. i II. Evropskog partnerstva i cjelokupan evropski put kolateralna ješteta magnetne sile koja usporava procese i vuče ih unazad. U izvještajima Evropskekomisije i drugim analitičkim dokumentima ovo se prepoznaje kao jedna od ključnihslabosti BiH, koja zbog toga kaska za ostatkom regije. Druge zemlje zapadnog Balkananisu se suočavale sa suštinskim dilemama funkcioniranja sistema prilikom realizacijeprioriteta Evropskog partnerstva i općenito svih poglavlja SSP-a, pa se uglavnom ne možegovoriti o sistemskim preprekama ispunjavanju prioriteta i obaveza. Uvid u dostupnudokumentaciju navodi na jedan bitan zaključak: u svim zemljama zapadnog Balkana,uključujući i Hrvatsku, vidljiv je pokušaj političkih elita da relativiziraju prioriteteEvropskog partnerstva te taktiziraju kod “osjetljivih” političkih pitanja. Suradnja sMeđunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY), promicanje ljudskih,posebno manjinskih prava, te vladavina prava oblasti su u kojima je došlo, uvjetnorečeno, najčešće do “razvlačenja” prioriteta iz Evropskog partnerstva te obaveza iz SSP-a.Nijedna od zemalja zapadnog Balkana nije uspjela dostići traženi maksimum u reformipravosuđa, borbi protiv korupcije, dok je osiguranje ljudskih i manjinskih prava variralo,negdje je bilo uspješnije, negdje manje uspješno, ali ni u jednoj od zemalja nije biloapsolutno zadovoljavajuće. U Bosni i Hercegovini, u kojoj je međunarodniintervencionizam u reformu pravosuđa bio najizraženiji, došlo je do svojevrsnogfenomena uspješno prepisanih zakona i uspostavljenih institucija, ali ne i uspješnogpravosudnog sistema. Podatak da se od reforme 2003. godine pa do danas pravosuđe uBiH suočava s 2,5 miliona neriješenih predmeta govori dovoljno o ovom fenomenu.Čak i Hrvatska već nekoliko puta zaredom u godišnjim izvještajima o napretku(uključujući i onaj za 2009. godinu) dobiva jedva prolaznu ocjenu: ”...Na promicanje ijačanje ljudskih prava često negativno utječu nedostaci u upravljanju pravosuđem... Tose osobito odnosi na duljinu trajanja postupaka u pravosudnom sustavu”. (Progres ReportEC 2009)Izvještaj o progresu Srbije za 2009. godinu, kao i u Strategiji proširenja EU-a 2009.–2010.godine, ističe se kako Srbija ima adekvatan institucionalni kapacitet za evropskeintegracije, ali da je i dalje prisutan veliki utjecaj politike na imenovanje sudija i tužilaca.Crna Gora i Albanija također imaju naglašen isti problem. Makedonija je, pak, izdvojenakao primjer dobre borbe protiv korupcije, iako joj se spočitavaju slabi rezultati u domenuprava na slobodno izražavanje i slobodu govora.Bosna i Hercegovina je, općenito uzevši, najviše zaostajala u prvoj godini implementacijesvoga SSP-a. Ni nakon godinu dana od potpisivanja Sporazuma nije uspjela osiguratiusklađivanje Ustava BiH sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, naročito u dijeluizbora članova Predsjedništva BiH i delegata u Dom naroda. Bosna i Hercegovina jenajviše kasnila i u implementaciji vlastitoga Akcionog plana, ponajprije zbog ustavnihnedorečenosti u raspodjeli ovlaštenja između entiteta i države. Teško je u svimsegmentima uspoređivati napredak zemalja zapadnog Balkana, naprosto i zbog činjenicešto nemaju sve isti institucionalni kapacitet i oblik organizacije institucija kojekoordiniraju proces EU integracija. Bosna i Hercegovina ponovno se može izdvojiti kaoprimjer slaboga institucionalnog pozicioniranja evropskih integracija. Direkcija zaevropske integracije BiH subordinirana je Vijeću ministara BiH, te je na čelu ove institucijedržavni službenik koji nema pravo glasa u Vijeću ministara BiH. U dokumentu “Program

M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )G L AVA I . I I I . O P Ć I P R I N C I P I I P O L I T I Č K I D I J A L O GS T R A N A 9informiranja javnosti BiH o procesu EU integracija”, što ga je za potrebeVijeća ministara BiH sačinila spomenuta direkcija, kao jedna od ključnihprijetnji navodi se nedovoljan broj uposlenih u Direkciji (str. 4, tačka 3.4. -Prijetnje).U Albaniji, Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji pitanje evropskihintegracija dignuto je na viši nivo. U navedenim zemljama uspostavljenasu resorna ministarstva ili je resor evropskih integracija spojen s vanjskimposlovima. U Makedoniji i Srbiji, naprimjer, koordinacija EU pitanja udomenu je rada jednog od potpredsjednika vlade.U svim zemljama zapadnogBalkana, uključujući i Hrvatsku,vidljiv je pokušaj političkih elitada relativiziraju prioriteteEvropskog partnerstva tetaktiziraju kod “osjetljivih”političkih pitanja.cStudija slučaja: Ustavna prilagođavanja(uloga parlamenta)Jedan je od ključnih kopenhaških kriterija, kao općenito uvjeta Evropskog partnerstva iSSP-a, stabilnost institucija, demokracija i vladavina prava. Stoga je pred sve zemljezapadnog Balkana postavljen imperativ jačanja uloge parlamenta, te izmjene ustavatamo gdje je to neophodno da bi se stvorili uvjeti za članstvo u EU-u. Posebno težišteovdje stavljamo na ove dvije komponente ponajprije jer su sve zemlje zapadnog Balkanaprošle kroz dugotrajan proces tranzicije i navikavanja na demokraciju. Zanimljivo je,međutim, i to je teza koja bi se mogla i brojčano iskazati, koliko je proces evropskihintegracija utjecao na postepeno jačanje uloge parlamenta u demokratskim procesima:kroz formiranje dodatnih tijela i komisija za evropske integracije te učestvovanjazastupnika u donošenju čitavog seta reformskih zakona koji su bili preduvjet za napredakna evropskom putu. Na hiljade zakonskih prijedloga i odluka morat će proći krozparlamente svake od balkanskih zemalja koje trenutno čekaju u redu, što će dodatnoojačati ulogu zakonodavne vlasti.Bosna i Hercegovina je najtipičniji regionalni primjer potrebe za jačim angažmanomparlamenta i (ne)realne nemogućnosti da do toga dođe zbog ustavnih mehanizama etničkeblokade. Parlament je talac nespremnosti političkih elita za ustavne promjene koje bi,između ostaloga, oslobodile parlamentarni život proizvoljnog etničkog veta i etničkogglasanja. Pozitivno je međutim to što čak i tako koncipiran bh. parlament, u kojem se teškodolazi do konsenzusa, pokazuje pojačan interes za evropske integracije. Dobar je primjerrad Zajedničke komisije za evropske integracije oba doma Parlamentarne skupštine BiH,koja je u nekoliko navrata kritično i argumentirano upozoravala na zastoj izvršne vlasti uispunjavanju obaveza koje stoje pred BiH. U drugim zemljama parlamentarni uspjesi sukonkretniji, ponajprije zbog riješenih ustavnih mehanizama funkcioniranja centralne ilokalnih vlasti. Uvjetovanost evropskog puta jačanjem demokracije proizvela je pozitivneefekte pojačane uloge parlamenata u cjelokupnom procesu. Hrvatska, Srbija, Makedonija iAlbanija intervenirale su u ustav, te nakon potpisivanja SSP-a postupno mijenjale izbornizakon kako bi parlamentarnoj demokraciji dale više prostora.Makedonski parlament je u decembru 2005. godine, nepune četiri godine nakon potpisivanjaSSP-a s EU-om, s 11 amandmana izmijenio ustav kako bi omogućio da izbor sudija i tužilacabude usklađen s prioritetima Evropskog partnerstva. Srbija je, pak, za godinu i po dana odpotpisivanja SSP-a uspjela izmijeniti svoj ustav i usvojiti Statut Autonomne pokrajineVojvodine, kojoj su data značajna prava u odnosu na centralne institucije. S druge strane,

S T R A N A 10M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )G L AVA I . I I I . O P Ć I P R I N C I P I I P O L I T I Č K I D I J A L O GSrbija nije, zbog nedostatka političke volje, uspjela izmijeniti ustav u dijelu koji se odnosi nastranačku kontrolu zastupničkih mandata u Skupštini, što je bila jedna od primjedbiVenecijanske komisije Vijeća Evrope. Albaniji je trebalo čitave tri godine od potpisivanja SSPada bi zakonski propisala način identifikacije birača na izbornim mjestima. S druge strane,albanski parlament pokazao je veliku vitalnost u razmatranju zakona i pitanja iz domenazajedničkog naslijeđa evropskih zajednica. U Crnoj Gori parlament je u 2009. godini donio za30% više reformskih zakona iz domena usklađivanja s principima EU-a, te je uspostavljen iparlamentarni komitet koji je na svakoj sjednici razmatrao pitanja iz SSP-a. U svimposmatranim zemljama uloga parlamenta u domenu EU integracija jepojačana, prvenstveno kroz osnivanje stalnih i ad hoc komisija.Sve posmatrane zemlje, izuzev Nespornu zaslugu za to imaju SSP i Evropsko partnerstvo. ZakonodavnaBosne i Hercegovine, napravile suje vlast skoro u svim zemljama udvostručila svoje aktivnosti, kako nadonošenju tzv. evropskih zakona, tako i u korištenju svoje savjetodavneznačajne ustavne korekcije kakouloge na tome planu. Parlamenti u svim zemljama zapadnog Balkanabi se prilagodile zahtjevima EU-a. imaju stalne parlamentarne odbore za evropske integracije, dok su uU svim posmatranim zemljama Skupštini Crne Gore, Srbije i Albanije aktivna i ad hoc parlamentarnauloga parlamenta u domenu EU tijela. Kao dobar primjer može poslužiti parlament Crne Gore kojem nasvakom zasjedanju vlada podnosi izvještaj o napretku na putu EUintegracija je pojačana,integracija, a uvedena je i praksa poziva na briefing resornih ministara.prvenstveno kroz osnivanjeOdbor za evropske integracije albanskog parlamenta, pak, razmatra istalnih i ad hoc komisija. (Vidi usklađenost s EU normama prijedloga zakona što ih dostavlja vlada.više u izvještaju VPI-ja Monitoring Parlament Makedonije je dva puta raspravljao o izvještaju EU-a oevropskih integracija za drugo progresu, te usvojio zaključak prema kojem je vlada obavezana napravitiakcioni plan na prevladavanju problema. Problem je u svim zemljamapolugodište 2009. godine,podjednako to što parlamenti nemaju adekvatan kadrovski ipoglavlja I. i II.)administrativni kapacitet da apsorbiraju sve aktivnosti. Nisu umogućnosti uposliti odgovarajući broj stručnih suradnika i stručnjakaza evropske integracije, odnosno različite važne oblasti evropskihintegracija. Tako da se, premda pojačana, njihova uloga svodi tek na povremenu konsultacijus izvršnim institucijama, a ponegdje i na formalnost. U Bosni i Hercegovini, koja je po svemuspecifikum zbog svoga kompleksnog ustavnog ustrojstva, nije došlo do parlamentarnedinamike na nivou drugih zemalja iz okruženja. Tim prije što u BiH postoje najmanje trizakonodavne instance koje ne koordiniraju svoj rad dovoljno dobro, dok je suradnja s izvršnimvlastima opterećena etničkim motiviranim nadglasavanjem i vetom.dKomentarNesporna je zasluga SSP-a i Evropskog partnerstva, zajedno sa svim pratećimpristupnim mehanizmima, u jačanju parlamentarne uloge u demokratskomprocesu odlučivanja. Sam acquis communautaire predstavlja vjerojatno najvećilegislativni izazov s kojim su se parlamenti zemalja u regiji ikada susreli. Taj ćeizazov sasvim sigurno proširiti njihovu funkciju, umnožiti njihove obaveze ipotcrtati važnost zakonodavne vlasti.

M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )G L AVA I I I . R E G I O N A L N A S U R A D N J AS T R A N A 11GLAVA III.REGIONALNA SURADNJAaOpćenita procjenaSve su zemlje zapadnog Balkana nakon Solunskog samita 2003. godine dobile odEvropske unije jasno precizirane zadatke zaokružene u dokumentu Evropsko partnerstvo,koji predstavlja osnovni model prema kojem se ocjenjuju rezultati institucija vlasti uprocesu evropskih integracija. Podijeljeno na kratkoročne i dugoročne prioritete, Evropskopartnerstvo svima jednako, između ostalih prioriteta, postavlja imperativ razvojaregionalne suradnje. U prvom redu rješavanje graničnih sporova, otvorenih pitanja,suradnju s ICTY-em te tješnju ekonomsku suradnju na uspostavi mehanizama slobodnogkretanja ljudi, roba i kapitala.Šest godina, koliko se Evropsko partnerstvo primjenjuje kao svojevrsna radna platformaza posmatranje pojedinačnog uspjeha / neuspjeha zemalja regije, solidna je vremenskadistanca za izvlačenje određenih zaključaka. Zapadni Balkan, usprkos značajnomnapretku, tek je djelomično uspio postići dinamiku regionalne suradnje zacrtane unavedenom dokumentu. Najviše je uspjeha postignuto u ekonomskom povezivanju, aCEFTA (Srednjoevropski ugovor o slobodnoj trgovini) pokazuje se kaoveoma koristan projekt ekonomske koordinacije zapadnog Balkana,prije nego se regija stopi s jedinstvenim tržištem Unije. Nema nijedne zemlje obuhvaćeneVanjskotrgovinski bilans svake od zemalja pokazuje da su najboljiEvropskim partnerstvom natrgovinski partneri upravo zemlje u regiji, najbliži susjedi. Vijeće zaregionalnu suradnju (RCC) još jedan je pozitivan primjer poticanja zapadnom Balkanu koja jesocijalne, ekonomske i infrastrukturne kohezije regije. S druge strane, uspjela riješiti sva otvorenasudeći po dostupnim informacijama, nema nijedne zemljepitanja sa susjedima i graničneobuhvaćene Evropskim partnerstvom na zapadnom Balkanu koja jeuspjela riješiti sva otvorena pitanja sa susjedima i granične sporove. sporove. Regija je premreženaRegija je premrežena brojnim regionalnim organizacijama, brojnim regionalnimasocijacijama i inicijativama. To je udahnulo novu pozitivnu energiju, organizacijama, asocijacijama iali nije puno pomoglo u rješavanju starih problema i sporova. Više je,inicijativama, ali to nije punomakar na nivou odnosa s javnošću, uspjela postići turska diplomacijapokušajem da se razriješe otvorena pitanja između BiH i Srbije, nego pomoglo u rješavanju starihšto je to pošlo za rukom ijednoj regionalnoj organizaciji. Čudno je što problema i sporova.za taj uspjeh nisu bili dovoljni ni jasno postavljeni preduvjeti EU-a.

S T R A N A 12M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )G L AVA I I I . R E G I O N A L N A S U R A D N J AHrvatsko-slovenski pogranični spor eskalirao je do incidenta i otvorene prijetnje Slovenijeda će blokirati hrvatske pregovore s EU-om. Spor je završio na međunarodnoj arbitraži,ali suštinski još nije riješen. Bosna i Hercegovina i Hrvatska još nisu riješile imovinskeodnose, a ponovno je, kao i sa Slovenijom, otvoreno pitanje slobodnog izlaska BiH naotvoreno more. Bosna i Hercegovina i Srbija još nisu definirale granicu, a proglašenjenezavisnosti Kosova, iako BiH nije priznala tu nezavisnost, proizvelo je niz događaja kojisu bilateralne odnose između dvije zemlje doveli na najnižu razinu od njihovoguspostavljanja. Srbija je s usvajanjem rezolucije o Srebrenici u parlamentu napravilahrabar iskorak, a trilateralna deklaracija (predsjednici Srbije, Turske i BiH) iz Istanbulanastavak je koračanja u pravom smjeru; još nije napravljen odmak od politikekontroliranja krize u BiH uz pomoć mehanizama tzv. garancija na Dejtonski sporazum iutjecaja na Republiku Srpsku. Ovdje je nužno spomenuti da BiH i Srbija imajuuspostavljeno Vijeće za bilateralnu suradnju koje se nije sastalo nijednom u posljednjihnekoliko godina.Makedoniji se iz Grčke i dalje odriče pravo na ime, iz Bugarske pravo na jezik, dok joj seiz Srbije negira pravo na autokefalnost pravoslavne crkve. Grčka je vetom blokiralačlanstvo Makedonije u NATO-u. Albanija i Crna Gora uspjele su manje-više riješitipogranična pitanja sa susjedima i sa stanovišta pograničnih sporova predstavljaju svijetliprimjer. Sve zemlje ostvarile su punu suradnju s ICTY-em, premda Srbija to još ne čini upotpunosti. Hrvatskoj je zbog tzv. topničkih dnevnika čak bilo zaprijećeno iobustavljanjem pregovora po poglavljima, dok je Srbiji zbog nesuradnje s ICTY-em“zaleđen” SSP. Dok god su osumnjičeni za ratne zločine Ratko Mladić i Goran Hadžić naslobodi, Srbija se suočava s prijetnjom blokade svoga kandidatskog statusa za članstvou EU-u.S velikim zakašnjenjem zemlje zapadnog Balkana ušle su u bilateralno reguliranjesuradnje u pravnim i krivičnim stvarima. Najnoviji slučaj izdavanja međunarodnepotjernice za bivšim članom Predsjedništva BiH Ejupom Ganićem od strane Srbijepokazuje nepoštivanje principa Rimskog sporazuma te nedavno zaključenog bilateralnogsporazuma između dvije zemlje o procesuiranju i jurisdikciji po mjestu počinjenjakrivičnog djela i državljanstvu počinioca. S velikim zakašnjenjem i tek nakon nekolikoslučajeva prebjega od pravosuđa, BiH i Hrvatska zaključile su bilateralni sporazum omeđusobnom ustupanju predmeta kako bi se spriječila praksa da osumnjičenici bježe ususjednu državu kako bi izbjegli sudsko procesuiranje.Sve zemlje regije pokazale su veliku predanost sudjelovanju u regionalnim forumima,organizacijama, asocijacijama i inicijativama.

M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )G L AVA I I I . R E G I O N A L N A S U R A D N J AS T R A N A 13bRealizacija obaveza iz EP-a i SSP-a zemaljaZapadnog BalkanaSve zemlje zapadnog Balkana potpisale su Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju koji uPoglavlju III. (regionalna suradnja) poziva i na ekonomsko povezivanje regije. CEFTApredstavlja veliki izazov jer u svojevrsnu bescarinsku uniju povezuje osam država, 30miliona stanovnika, 298.148 kvadratnih kilometara. Na drugoj strani, ona je dobraekonomska ideja čiju realizaciju otežava politika. Otežavajuća okolnost su neriješenapitanja bilateralne i regionalne suradnje. Deklarativno, sve su zemlje zapadnog Balkanau potpunosti posvećene principima CEFTA-e i sve su potpisale Memorandum orazumijevanju o liberalizaciji trgovine i trgovinskim olakšicama, ali se u praksi, ako je suditipo izvještajima o progresu za 2009. godinu, dešava da se određenim unutarnjimpolitičkim mehanizmima blokiraju investicije. To se najbolje vidi ako se usporedi omjerrazmjene investicija između Hrvatske i Srbije, koji je uvjerljivo u korist Hrvatske, jer, opetako je suditi po prošlogodišnjem izvještaju o hrvatskom napretku ka EU-u, još u toj zemljipostoje otpori prema srpskim investicijama, ali i investicijama iz ostalih zemalja u regiji.Stagnacija u bilateralnim odnosima između BiH i Srbije prouzročila je opadanjevanjskotrgovinske razmjene, što je nedavno u svom intervjuu Oslobođenju potvrdio iambasador Srbije u BiH Grujica Spasović (Oslobođenje, 24. 3. 2010., “Tadića u Sarajevoniko nije ni zvao”). Ako se izdvojeno komparativno posmatra samo ovaj aspekt regionalnesuradnje, lako se da uočiti kako Srbija i Hrvatska imaju primat zbog snage svojihekonomija, te da će male ekonomije poput bosanskohercegovačke, crnogorske, albanskei makedonske morati napraviti dodatni napor kako bi uhvatile korak.Premda je s potpisivanjem SSP-a svaka od zemalja zapadnog Balkana na sebe preuzelaobavezu da će s drugim zemljama iz tzv. SSP procesa zaključiti sporazume o regionalnojsuradnji, to se još nije dogodilo. Čak ni one zemlje, poput Makedonije i Hrvatske, koje suSSP s EU-om potpisale 2001. godine, nisu zaključile navedene sporazume usprkosčinjenici da je ugovorom predviđeni rok dvije godine od potpisivanja SSP-a. Možda jejedan od razloga za ovo zakašnjenje to što postoji neujednačen nivo suradnje usegmentima koje bi navedeni sporazum svakako trebao obuhvatiti (politički dijalog,uspostavljanje zone slobodne trgovine, ustupci u pogledu kretanja radnika, robe ikapitala, pravosuđe, unutarnji poslovi).Primjetna je neujednačenost u domenu približavanja stavova s EU-om i bilateralnesuradnje između zemalja regije. Srbija ne priznaje Kosovo, dok ga je većina zemalja EUapriznala i čak s njim uspostavila diplomatske odnose. To proizvodi brojne nelogičnosti,poput činjenice da Srbija čini sve kako bi što prije dobila status zemlje kandidata za EU,na jednoj strani, dok, na drugoj, ne priznaje pasoše, carinske markice Kosova koje suuredno notificirane u Bruxellesu. Uvjet za članstvo je, pak, potpuno harmoniziranje nesamo propisa nego i stavova s EU-om. Predstavnici bh. entiteta Republike Srpske uinstitucijama BiH, insistirajući na negaciji državnosti Kosova, onemogućavaju da državneinstitucije priznaju makar putne isprave Kosova. Dešava se da zbog toga građani Kosova,čak i oni koji imaju uredne ulazne vize za EU, ne mogu putovati ni u tranzitu kroz BiH.Carinske vlasti BiH ne priznaju putovnice Kosova, dok se UNMIK-ove više ne izdaju.Slijedeći srbijansku strategiju spram Kosova, BiH (tačnije predstavnici RS-a u bh.institucijama) preuzima na sebe suodgovornost za nepoštivanje obaveza iz Glave III. SSPa.S druge strane, odnos političkih snaga u BiH ne samo da onemogućava donošenje

S T R A N A 14M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )G L AVA I I I . R E G I O N A L N A S U R A D N J Aodluke o priznanju Kosova nego s aspekta realpolitike nije mudro ni poželjno donijetiodluku koja bi izazvala duboku političku krizu u ionako podijeljenom društvu.Dok bi suradnja BiH i Crne Gore, Albanije i Crne Gore, Albanije i Makedonije mogla služitikao dobar primjer, dotle otvorena pitanja između BiH i Srbije, BiH i Hrvatske, Hrvatske iSrbije, Hrvatske i Slovenije, Makedonije i Grčke upozoravaju na stare desetljetne pa čak istoljetne probleme na Balkanu.cStudija slučaja iz područja Regionalne suradnje: ICTYi Evropske integracijeZa zemlje regiona, priključenje u EU dijelom ovisi i o suradnji sa Međunarodnim sudomza ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY). Ovo se, uvjetno rečeno,čini kao plodonosan mehanizam za stvaranje promjena koje se tiču poštivanja standardaMeđunarodnog suda za ratne zločine. Pored toga, ovo dovodi do promjene i u procesupomirenja tako što tjera zemlje regiona da se suoče sa svojim zločinima koji su počinjeniu ime naroda i nacije. Svaka zemlja treba da dokaže svoju volju da ostvari svojuperspektivu u Europskoj uniji tako što će ozbiljno baviti problematikom ratnih zločina. Od1993. godine kada je Međunarodni sud osnovan, suradnja sa ovim sudom je jedan odstalnih zahtjeva koje EU stavlja pred ovaj region, i često ga naglašava. Među zaključcimaVijeća za opće poslove od 29. aprila 1997., suradnja sa Međunarodnim sudom za ratnezločine se spominje kao jedan od uvjeta za uspostavljanje ‘ugovornih odnosa’ saEuropskom unijom. Proces stabilizacije i pridruživanja, koji je pokrenut 1999.,podrazumijeva i punu suradnju sa Međunarodnim sudom za ratne zločine kao i regionalnopomirenje.Prema izvještaju o napretku, koje pravi Europska komisija, većina zemalja u regionu jenapravila određeni napredak. U prošlosti, promjena politike prema Međunarodnom suduza ratne zločine je omogućila Hrvatskoj da postane kandidat za članstvo u EU, a Srbiji danapreduje u procesu evropskih integracija. Čak i u Bosni i Hercegovini, vlasti nastavljajuda adekvatno odgovaraju na zahtjeve Međunarodnog suda za ratne zločine, što je, bezsumnje, rezultat toga da je suradnja sa ovim sudom jedan od glavnih uvjeta zapriključenje Europskoj uniji. Ranije je Federacija BiH pokazivala više volje za suradnju saMeđunarodnim sudom za ratne zločine nego što je to činila Republika Srpska. Danas semože primijetiti da suradnja sa ovim sudom više nije tako osjetljivo pitanje. S drugestrane, na suradnju sa Međunarodnim sudom za ratne zločine se često gleda kao na čistotehničko pitanje, na pitanje koje se tiče broja i spiskova zločinaca, a ne kao na lekcijunaučenu iz grešaka is prošlosti. U suprotnom, zvaničnici nikad ne bi slavili osuđenogratnog zločinca koji/koja je odslužio/odslužila svoju zatvorsku kaznu.Nesuradnja Srbije sa Međunarodnim sudom za ratne zločine u slučajevima Mladić iHadžić, dok istovremeno lobira za status kandidata za članstvo u Europskoj uniji i bezviznirežim itekako govori o tome kako se gleda na standarde EU i na Međunarodni sud zaratne zločine. Ne kao na šansu za pomirenje i samo-pročišćenje, već kao na nešto čistotehnike prirode i o čemu je moguće pregovarati.Hrvatska je imala ozbiljnih problema sa takozvanim ‘topničkim dnevnicima’, na što se

M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )G L AVA I I I . R E G I O N A L N A S U R A D N J AS T R A N A 15jako dugo gledalo kao na pitanje nacionalnog interesa broj jedan. Hrvatskoj vladi je bilopotrebno dosta vremena da shvati da bi moglo doći do zaustavljanja pregovora očlanstvu da nije došlo do poboljšanja situacije po ovom pitanju. Crna Gora je takođerprovela dosta vremena zanemarujući zločine koji su počinjeni na njenom tlu, naročito uslučaju takozvane „Otmice putnika iz voza u Štrpcima 1993“. Tek je nakon presudeMeđunarodnog suda za ratne zločine Vlada Crne Gore osudila glavne počinioce, iako nijeuspjela osuditi one koji su bili u pozadini ovog zločina.Međunarodni sud za ratne zločine trebao bi završiti s radom u nekoliko narednih godina,a buduća suradnja zemalja regiona ostat će kao jedan od ključnih uvjeta za uspješnozaključenje mandata ovog suda i njegovu Završnu strategiju. Međutim, daljnji napredaku ovom polju bio je otežan nedostatkom sporazuma o izručenju između zemalja uregionu. Ipak, krajem 2009 države su se posvetile rješavanju ove praznine što bipodrazumijevalo jasne korake prema ekstradiciji i u slučaju ratnih zločina. Nedostataksporazuma o izručenju je onemogućio transfer slučajeva između država, te je dopustioratnim zločincima da bježe preko granica, kao što je bio slučaj sa osuđenim ratnimzločincem koji je pobjegao iz Hrvatske u BiH na osnovu toga što je „ranije dobiodržavljanstvo ove države iz koje ne može biti izručen“. Uz to, druge zakonske barijeresprječavaju jednostavan transfer slučajeva ratnih zločina iz jedne države u drugu, štodovodi do paralelnih istraga istog zločina.Tribunal se bliži kraju svog mandata, što znači da su sudovi u regionu biti jedine institucijekoje se bave brojnim optužbama za ratne zločine pod međunarodnim pravom koji setiču sukoba na području bivše Jugoslavije. Zadatak ovih sudova bi se mogao opisati kaoiznimno težak i osjetljiv za stabilnost i budućnost cijelog regiona ili zemalja u pitanju.Ipak, došlo je do poboljšanja suradnje kad a je u pitanju razmjena dokaza u nekimslučajevima ratnih zločina između tužitelja iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije.Ipak, procesuiranje čak i najgorih ratnih zločinaca nije dovoljno da se osigura pravda zasve žrtve. Prema riječima Juana Mendeza, predsjednika Međunarodnog centra zatranzicionu pravdu (ICTJ) od izuzetne važnosti su i napori uloženi u traženje pravde,pomoć žrtvama i pomirenje. To je proces koji se mora odvijati preko granica država,kultura i religija. U BiH, Hrvatskoj i Srbiji postoji nekoliko nevladinih organizacija koji sebave pitanjima ratnih zločina i pravde. Organizacije za ljudska prava iz Bosne, Hrvatske iSrbije predložili su osnivanje Regionalne komisije koja bi proširila proces pomirenja takošto bi stavljala pozornost na žrtve i počinioce, pravila mapu ratnih zločina, skupljalačinjenice iz arhiva te organizirala daljnja istraživanja te javna saslušanja. Ali, u političkojstrukturi gdje političke ličnosti i vladine službe otvoreno hvale i podržavaju ratne zločincei izravno negiraju ratne zločine, izjave o regionalnoj suradnji i regionalnom pomirenjuzvuče i više nego isprazno. Veliki dio društva i političke elite još uvijek gleda naosumnjičene ratne zločince kao na nacionalne heroje. Stoga se Međunarodni Sud za ratnezločine suočava se sa velikim nepovjerenjem javnosti, što otežava da se ratni zločinciizvedu pred lice pravde.

S T R A N A 16M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )G L AVA I I I . R E G I O N A L N A S U R A D N J AdKomentarOpćenita politička klima je daleko od one koja može generirati regionalnu suradnjute pomirenje u regiji. Čak i pored toga, mnoge države su popravile svoj prosjeksuradnje sa Međunarodnim sudom za ratne zločine, međutim rezultati su manjeimpresivni u podizanju javne svijesti o počinjenim ratnim zločinima. Bez vanjskogpritiska (od strane EU i Međunarodnog suda za ratne zločine, promjene u domaćojpolitici bi išle dosta sporije i bile bi jako ograničene. Nema nijedne zemljeobuhvaćene Evropskim partnerstvom na zapadnom Balkanu koja je uspjela riješitisva otvorena pitanja sa susjedima i granične sporove. Regija je premrežena brojnimregionalnim organizacijama, asocijacijama i inicijativama. To je udahnulo novupozitivnu energiju, ali nije puno pomoglo u rješavanju starih problema i sporova.

M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )S T R A N A 17G L AVA I V. S L O B O D N O K R E T A N J E R O B A , I N D U S T R I J S K I P R O I Z V O D I , P O L J O P R I V R E D A I R I B A R S T V OGLAVA IV.Slobodno kretanje roba, Industrijski proizvodi,Poljoprivreda i ribarstvoaUvod - Općenita procjenaU okviru prioriteta Evropskog partnerstava sa zemljamazapadnog Balkana, oblast slobodnog kretanja roba, Glava IV.Poglavlja 1. i 2. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju,najvažnija pitanja, osim liberalizacije tržišta, tiču seuspostavljanja pravnog okvira za standardizaciju,mjeriteljstvo, akreditaciju i certificiranje proizvoda kako bi biliusklađeni sa standardima EU-a, daljnjeg približavanjatehničkih propisa acquisu, jačanja kapaciteta i kvalitetainstitucija te usvajanja evropskih standarda. Osim ovihpitanja, za BiH je od izuzetnog značaja i pitanje nadzora nadtržištem. Prioriteti iz oblasti slobodnog kretanja roba sumanje-više jednaki za sve zemlje iz regije, zavisno odzatečenih institucionalnih kapaciteta. Njihovo ispunjavanjeuvjetovano je jedino spremnošću i opredijeljenošću vlasti daunutar zadatih rokova svoje unutarnje tržište pripreme zaslobodan protok roba i postanu ravnopravan sudionikjedinstvenoga EU tržišta. Bosna i Hercegovina u usporedbi sostalim zemljama zapadnog Balkana nije pokazala zavidannivo ispunjavanja obaveza, naročito kada se radi o pitanjimakoja idu u korist domaćim proizvođačima orijentiranim naizvoz.Prioriteti iz oblasti slobodnog kretanjaroba su manje-više jednaki za svezemlje iz regije, zavisno od zatečenihinstitucionalnih kapaciteta. Njihovoispunjavanje je uvjetovano jedinospremnošću i opredijeljenošću vlastida unutar zadatih rokova svojeunutarnje tržište pripreme zaslobodan protok roba i postanuravnopravan sudionik jedinstvenogEU tržišta. Bosna i Hercegovina, uusporedbi s ostalim zemljamazapadnog Balkana, nije pokazalazavidan nivo ispunjavanja obaveza,naročito kada se radi o pitanjima kojaidu u korist domaćim izvoznoorijentiranim proizvođačima.Naime, ispunjavanje obaveza bh. institucija iz Akcionog planaza implementaciju prioriteta iz Evropskog partnerstva za BiH izoblasti Slobodno kretanje roba ide poprilično sporo. Veomamali broj aktivnosti se realizira u okviru zadatih rokova. Činjenica da su pitanja koja setiču ove oblasti u nadležnosti institucija na državnom nivou ukazuje na to dabosanskohercegovačke vlasti ne pokazuju ozbiljnost, spremnost i opredijeljenost zaispunjavanje preuzetih obaveza iako to produbljuje ekonomsku nestabilnost zemlje.

S T R A N A 18M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )G L AVA I V. S L O B O D N O K R E T A N J E R O B A , I N D U S T R I J S K I P R O I Z V O D I , P O L J O P R I V R E D A I R I B A R S T V OPojedine zemlje regije koje su predmet ove analize, kada je slobodna trgovina u pitanju,imale su ozbiljniji pristup ispunjavanju obaveza iz prioriteta Evropskog partnerstva 1 . To seprije svega odnosi na Hrvatsku i Makedoniju, koje su u momentu usvajanja odluke opartnerstvu imale ugovorni odnos s EU-om, odnosno na snazi je bio Privremeni sporazumo stabilizaciji i pridruživanju. Samim tim su bile „u prednosti“ s već započetim procesomprilagođavanja standardima EU-a.43,532,521,510,50Albanija B&H Crna Gora Srbijausvojeni zakonizakoni u proceduribRealizacija obaveza iz EP-a i SSP-a zemalja ZapadnogBalkanaU nastavku analize prikazan je nivo ispunjenja obaveza za svaku zemlju godinu dananakon potpisivanja SSP-a, odnosno od stupanja na snagu Privremenog sporazuma. Ni ujednoj zemlji koja je predmet analize nije bilo zakonskih ili ustavnih prepreka za usvajanjezakona koji reguliraju oblast slobodnog kretanja roba, kao ni za uspostavu potrebnihinstitucija. Ispunjavanje obaveza iz SSP-a isključivo zavisi od spremnosti i opredijeljenostivlasti.Privremeni sporazum u Albaniji je stupio na snagu u decembru 2006. godine i godinudana poslije bilo je usvojeno čak 11.814 standarda (EN), što je oko 72,5% od ukupnogbroja standarda koje je potrebno usvojiti, udvostručen je broj kompanija koje imaju ISO9001:2000 certifikat, akreditirano je šest laboratorija i jedno tijelo za akreditaciju.Usvojena su tri zakona, tri su upućena u proceduru, a jedan je u fazi pripreme. Pri tomeje doneseno 11 podzakonskih akata, dok ih je pet bilo u proceduri. Nijedna institucijanije osnovana, ali je izvršena reorganizacija i kadrovsko popunjavanje postojećih tijelaza standardizaciju, akreditaciju, metrologiju, kao i za tržišni nadzor. Albanija je potpisalaUgovor o suradnji s Evropskom suradnjom za akreditaciju (EA), a u septembru 2007.Albanija je postala pridružena članica Opće konferencije za utege i mjere (CGPM). U svomizvještaju o napretku za 2007. godinu Evropska komisija je napredak u oblasti slobodnog1Republika Hrvatska i BJR Makedonija su SSP potpisale prije nego što je Evropsko vijeće u Solunu od 19.i 20. juna 2003. podržalo uvođenje evropskih partnerstava kao načina ostvarenja evropske perspektiveza zemlje zapadnog Balkana. Privremeni sporazum o stabilizaciji i pridruživanju u Hrvatskoj je stupio nasnagu u martu 2002. a u Makedoniji u junu 2001. godin e

M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )S T R A N A 19G L AVA I V. S L O B O D N O K R E T A N J E R O B A , I N D U S T R I J S K I P R O I Z V O D I , P O L J O P R I V R E D A I R I B A R S T V Okretanja roba ocijenila pozitivnim u svim pitanjima, izuzevpitanja metrologije gdje je napravljen određeni napredak, alije ipak ocijenjeno da se nalazi tek u početnoj fazi bezuspostavljenoga pravnog okvira.Bosna i Hercegovina je godinu dananakon početka primjene Privremenogsporazuma, prema ocjeni Evropskekomisije, ostvarila ograničeni napredak.Usvojena su 9.653 standarda (EN),akreditirano 16 testnih laboratorija, šestlaboratorija za kalibraciju, dva tijela zacertificiranje i 11 tijela za inspekcijskeposlove. Pri tome je usvojen samo zakonkoji se tiče ukidanja carinskih dadžbina,dok su se dva zakona našla u proceduri.Stupanjem na snagu Privremenog sporazuma od januara 2008.godine Crna Gora je, prema ocjeni Evropske komisije,ostvarila skroman napredak u 2008. godini u vezi saslobodnim kretanjem roba, naročito kada se radi oinstitucionalnim i administrativnim kapacitetima iusklađivanju horizontalne dimenzije pravnog okvira. Naime, uposmatranom periodu usvojena su tri zakona, od kojih sejedan nije primjenjivao zbog nedostatka podzakonskih akata,dok su se u pripremi nalazila dva zakona. Usvojeno je svega500 standarda (EN) i akreditirano šest tijela za ocjenuusuglašenosti. Institucije za provođenje potrebnih aktivnostisu reorganizirane, ali nedovoljno kadrovski popunjene, izuzevoblasti tržišnog nadzora gdje još uvijek nije bilo nadležnogtijela. Institut za standardizaciju Crne Gore je postao članMeđunarodne elektrotehničke komisije (IEC) i pridruženi članEvropskog komiteta za standardizaciju (CEN). Akreditacijskotijelo je apliciralo za status pridruženog člana u Evropskoj suradnji za akreditaciju (EA),dok je Zavod za metrologiju postao pridruženi član Međunarodne organizacije zazakonsku metrologiju (OIML).Hrvatska je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju potpisala u oktobru 2001. godine, aPrivremeni sporazum je stupio na snagu u martu 2002. godine. U skladu s prioritetimakoji su definirani od strane Evropske komisije, u periodu od godinu dana nakon stupanjana snagu PS-a usvojeno je 3.258 standarda (EN); akreditirano je 15 ispitnih laboratorija,jedan kalibracijski laboratorij, dvije certifikacijske organizacije za sistem kvaliteta i jednacertifikacijska organizacija za osoblje. Kao jedan od prioriteta, izrađena je i Nacionalnastrategija za usklađivanje tehničkog zakonodavstva s acquisem. Državni zavod zanormizaciju i mjeriteljstvo postao je član Međunarodne suradnje na akreditiranjulaboratorija (ILAC), a od 1993. godine je član ISO-a i IEC-a, zatim član Evropskog institutaza komunikacijske norme (ETSI) od 1994. godine, te je od 1995. godine pridruženi članevropskih organizacija za normizaciju / standardizaciju CEN i CENELEC. Naime, Hrvatskaje u oblasti standardizacije, akreditacije, mjeriteljstva, ocjene usklađenosti i tržišnognadzora imala zakonodavstvo koje je većim dijelom bilo u skladu s evropskim, tako dapitanja iz ove oblasti nisu bila prioritet u posmatranom periodu. Iako je Nacionalniprogram za pridruživanje EU-u u 2002. godini predvidio usvajanje dva zakona koja seodnose na ovu oblast, rokovi za njihovo donošenje su prolongirani.Kao i u slučaju Hrvatske, Makedonija je nakon stupanja na snagu Privremenog sporazumau junu 2001. godine imala druge prioritete u odnosu na ostale zemlje. U ovom slučajuradilo se o liberalizaciji vanjske trgovine, dakle, o ukidanju ili umanjenju carina na uvozneproizvode, uvoznih kvota i necarinskih barijera. Zakoni koji tretiraju oblastistandardizacije, mjeriteljstva, akreditacije i tržišnog nadzora bili su u fazi pripreme, kao iinstitucije za njihovo provođenje. Makedonska vlada je usvojila Nacionalni programkvaliteta koji je imao za cilj osiguranje sistemske podrške za unapređenje kvalitetadomaćih proizvoda. Evropska komisija je u izvještaju o napretku Makedonije, godinu

S T R A N A 20M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )G L AVA I V. S L O B O D N O K R E T A N J E R O B A , I N D U S T R I J S K I P R O I Z V O D I , P O L J O P R I V R E D A I R I B A R S T V Odana nakon stupanja na snagu Privremenog sporazuma, ispunjavanje obaveza ocijenilapozitivnim i zadovoljavajućim.Kada je u pitanju Srbija, Privremeni sporazum još uvijek nije stupio na snagu, nego seprimjenjuje jednostrano od januara 2009. godine. 2 Tako su u 2009. godini usvojena četirizakona, a dva su u pripremi. Usvojena su 5.072 standarda (EN), akreditirano je 347 tijelaza ocjenu usklađenosti te nekoliko tijela za certifikaciju i laboratorija za ispitivanjeproizvoda. Institucije nadležne za standardizaciju, akreditaciju i mjeriteljstvoreorganizirane su, ali nedovoljno kadrovski popunjene. Akreditacijsko tijelo Srbije jepostalo članom Međunarodnog udruženja za akreditaciju laboratorija i podnijelo zahtjevza članstvo Evropskom udruženju za akreditaciju. Evropska komisija je u svom izvještajuo napretku ocijenila da je Srbija ostvarila umjereni napredak u oblasti slobodnog kretanjaroba te da je potrebno daljnje jačanje administrativnih kapaciteta i usvajanje pravneregulative iz ove oblasti.Bosna i Hercegovina je godinu dana nakon početka primjene Privremenog sporazuma,prema ocjeni Evropske komisije, ostvarila ograničeni napredak. Usvojena su 9.653standarda (EN), akreditirano 16 testnih laboratorija, šest laboratorija za kalibraciju, dvatijela za certificiranje i 11 tijela za inspekcijske poslove. Pri tome je usvojen samo zakonkoji se tiče ukidanja carinskih dadžbina, dok su se dva zakona našla u proceduri. InstitutBroj akreditovanih institucijaSrbijaHrvatskaCrna GoraB&HAlbanija0 50 100 150 200 250 300 350Usvojeni standardi ENSrbijaHrvatskaCrna GoraB&HAlbanija0 2000 4000 6000 8000 10000 120002Privremeni sporazum je trebalo da stupi na snagu u septembru 2008. godine, ali je suspendiran dok sene ispune zahtjevi koji se tiču suradnje s Haškim tribunalom.

M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )S T R A N A 21G L AVA I V. S L O B O D N O K R E T A N J E R O B A , I N D U S T R I J S K I P R O I Z V O D I , P O L J O P R I V R E D A I R I B A R S T V Oza metrologiju je postao pridruženi član Evropske suradnje u zakonskoj metrologiji(WELMEC). Institut za metrologiju je postao punopravni član Evropske suradnjenacionalnih instituta za metrologiju (EURAMET) u 2009. godini. Agencija za nadzor tržištaje postala članicom PROSAFE-a (Product Safety Enforcement Forum of Europe), ali njen radjoš uvijek nije zasnovan na potrebnoj legislativi. Skoro nikakav napredak nije bio ostvarenu vezi s ocjenjivanjem usklađenosti, zaštitom potrošača, tehničkom regulativom idirektivama novoga i starog pristupa, iako su još 2004. godine usvojena četiri zakonakoja se tiču ovih oblasti. Preokret je, međutim, nastao u decembru 2009. godine kada suu Službenom glasniku BiH objavljene dvije naredbe kojima su preuzete dvije direktive,LVD (Sigurnost uređaja niskog napona) i Sigurnost mašina. Tek sada cijeli sistem možepočeti funkcionirati i onda će se pokazati nedostaci u svim dijelovima sistema, uključujućii infrastrukturu kvaliteta.cCertificiranje poljoprivrednih proizvoda u svrhuizvoza u zemljama zapadnog BalkanaEvropska unija je 2002. godine usvojila jedinstveni evropski zakon o sigurnosti hrane teje formirana Evropska agencija za sigurnost hrane. Osim toga, definirana je procedura zapristup prehrambenih proizvoda tržištu EU-a tako što svaka zemlja treba ispuniti zahtjevekoji se stave pred nju da bi mogla vršiti izvoz prehrambenih, a i poljoprivrednih proizvodau EU, prije svega je to posjedovanje HACCP certifikata. Za proizvode životinjskog porijeklapotrebno je usvojiti odgovarajuće zakone i propise o veterinarskoj kontroli, a samiproizvođači prolaze veoma stroge kontrole inspekcija iz EU-a. Izvoziti mogu samo akodobiju licencu za izvoz i budu upisane u listu odobrenih proizvodnih pogona. Za izvozbiljaka i sjemena država mora imatiuređeno zakonodavstvo iz oblasti sistemakontrole zdravlja biljaka (fitosanitarnekontrole). Isti uvjeti su stavljeni za svezemlje zapadnog Balkana. Bosna iHercegovina još uvijek nije stvorilapreduvjete, pa nijedan proizvođač nemadozvolu za izvoz poljoprivrednihproizvoda životinjskog porijekla, osim zaizvoz ribe. Domaći proizvođači u BiH trpeznačajne gubitke i imaju ograničenotržište. Međutim, zemlje regije su ovopitanje shvatile dosta ozbiljnije te suizvršile potrebne radnje kako biproizvođači mogli aplicirati i dobiti licenceza izvoz. Činjenica je da pitanjecertificiranja poljoprivrednih proizvodanije među pitanjima koja uvjetujunapredak daljnjih integracija, ali je svakakopitanje koje je od velikog značaja za samuzemlju i njenu ekonomiju. Naime, uslijednepostojanja zakonske regulative iz oveoblasti BiH je zemlja u koju se još uvijekZa proizvode životinjskog porijekla potrebno je usvojitiodgovarajuće zakone i propise o veterinarskoj kontroli, asami proizvođači prolaze veoma stroge kontrole inspekcijaiz EU-a. Isti uvjeti su stavljeni za sve zemlje zapadnogBalkana. Bosna i Hercegovina još uvijek nije stvorilapreduvjete, pa nijedan proizvođač nema dozvolu za izvozpoljoprivrednih proizvoda životinjskog porijekla, osim zaizvoz ribe. Međutim, zemlje regije su ovo pitanje shvatiledosta ozbiljnije te su izvršile potrebne radnje kako biproizvođači mogli aplicirati i dobiti licence za izvoz.Naime, uslijed nepostojanja zakonske regulative iz oveoblasti BiH je zemlja u koju se još uvijek mogu uvozitipoljoprivredni proizvodi životinjskog porijekla (i živeživotinje) koji ne zadovoljavaju EU standarde, zbog čega sesam po sebi nameće zaključak da neuređenost u ovojoblasti u BiH može imati svoju pozadinu u očuvanjupostojećih uvoznih lobija koji ostvaruju financijski interes.

S T R A N A 22M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )G L AVA I V. S L O B O D N O K R E T A N J E R O B A , I N D U S T R I J S K I P R O I Z V O D I , P O L J O P R I V R E D A I R I B A R S T V Omogu uvoziti poljoprivredni proizvodi životinjskog porijekla (i žive životinje) koji nezadovoljavaju EU standarde, zbog čega se sam po sebi nameće zaključak da neuređenostu ovoj oblasti u BiH može imati svoju pozadinu u očuvanju postojećih uvoznih lobija kojiostvaruju financijski interes.dKomentarKada je u pitanju ispunjavanje obaveza iz oblasti slobodnog kretanja roba, BiH jeotvorila svoje tržište i ispunila uvjete koji se tiču ukidanja i reduciranja carina, a pritome je veoma malo učinila na zaštiti domaćih proizvođača i na povećanjukonkurentnosti njihovih proizvoda na tržištu EU-a. To je znatno utjecalo naekonomske prilike u zemlji 3 . U usporedbi sa zemljama zapadnog Balkana, očito jeda u Bosni i Hercegovini nedostaje političke volje. Veliki problem predstavljausvajanje zakona i donošenje podzakonskih akata, uredbi, uputstava i sl. Pozitivanprimjer su Hrvatska i Makedonija, koje su u svoje poslovnike o radu sabora uveleposebne procedure za donošenje zakona koji se tiču usklađivanja sazakonodavstvom EU-a. Osim toga, moguće je primijetiti da u svakoj zemlji postojitijelo pri zakonodavnom organu koje koordinira s nadležnim institucijama u vezis ispunjavanjem obaveza iz SSP-a, dok u BiH nije tako. Naravno, svaka zemlja izregije je prolongirala zadate rokove i nailazila na određene probleme, međutim,ono po čemu se razlikuju od BiH jeste postojanje volje i odlučnosti za napredak uprocesu evropskih integracija.3U parlamentarnoj proceduri se našao Prijedlog zakona o zaštiti domaćih proizvođača u okviru CEFTAsporazuma, koji podrazumijeva naplatu pune MFN carine pri uvozu robe iz carinskih glava carinsketarife 02, 04, 16.01, 16.02, 20, 22 porijeklom iz Republike Hrvatske i Republike Srbije. Usvajanje i primjenaovog zakona suprotno je odredbama sporazuma CEFTA, kao i Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju(Član 12. PS-a; 27. SSP-a). Ovaj zakon stavljen je van snage nakon što je Ustavni sud utvrdio da je usuprotnosti s Ustavom BiH.

M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )S T R A N A 23G L AVA I V. S L O B O D N O K R E T A N J E R O B A Z A J E D N I Č K E O D R E D B EGLAVA IVaSlobodno kretanje roba - Zajedničke odredbeOpćenita procjenaZajedničke odredbe (članovi 32–46) iz Poglavlja 3. Glave IV. –Slobodno kretanje roba SSP-a BiH i EU-a – nisu posebnoobrađene u Akcionom planu za realizaciju prioriteta Evropskogpartnerstva. Glavni razlog je činjenica da se većina ovih odredbipočinje automatski primjenjivati u Bosni i Hercegovini nakonstupanja Privremenog sporazuma na snagu, dok su prioritetiEvropskog partnerstva uglavnom vezani za preuzimanje iimplementiranje acquisa vezanog za ispunjavanje zahtjevazaštite javnog interesa, i to uglavnom sigurnosti proizvoda(utjecaj na život i zdravlje ljudi, domaćih životinja, okoline iinterese potrošača), što je osnovni preduvjet za slobodnokretanje roba na unutrašnjem tržištu Evropske unije.Ispunjavanje navedenih zahtjeva iz zajedničkih odredbi SSP-au tehničkom smislu je jednostavnije jer se radi uglavnom ocarinskim stopama, količinskim ograničenjima itd.Jasno je da ove aktivnosti nisu bile diodobro osmišljene strategije Bosne iHercegovine za izgradnjufunkcionalnog unutrašnjeg tržišta i zastjecanje dobre pozicije u svjetskojtrgovini te za povećanje izvoza.Naprotiv, godinama je to bio skupraštrkanih mjera koje nisu činiledjelotvoran sistem s jasnom vizijom štaće se time postići.Međutim, provođenje mjera iz Evropskog partnerstva zahtijeva preuzimanje tehničkelegislative koja regulira tehničke zahtjeve za proizvode, ocjenjivanje usklađenosti, nadzornad tržištem i izgradnju složene i skupe infrastrukture kvaliteta (standardizacija,akreditiranje, mjeriteljstvo, certificiranje, ispitivanje i inspekcija).Posebnu teškoću za bivše komunističke / socijalističke zemlje predstavlja radikalanzaokret u pojedinim oblastima:Prelazi se sa starog sistema obaveznog certificiranja ili atestiranja proizvoda od stranedržave na sistem ocjenjivanja usklađenosti za što je odgovoran proizvođač i u većinislučajeva ne zahtijeva se intervencija treće strane (notificiranih tijela koja suuglavnom u privatnom vlasništvu).Nova funkcija vlada je nadzor nad tržištem putem kojeg se pronalaze neusklađeniproizvodi koji su često veoma opasni.Standardi više nemaju obaveznu primjenu, tj. mora se prijeći na evropski sistemdobrovoljne standardizacije.

S T R A N A 24M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )G L AVA I V. S L O B O D N O K R E T A N J E R O B A Z A J E D N I Č K E O D R E D B EU mjeriteljstvu težište se prebacuje sa zakonskoga na naučno i industrijskomjeriteljstvo.Četiri godine učešća u programu Phare-PRAQ III omogućilo je stručnjacima iz Bosne iHercegovine, Makedonije i Albanije da shvate nužne promjene te primijene ova novaznanja u svojim zemljama. Ali i za ostale zemlje zapadnog Balkana slobodno kretanjeroba, a posebno ukidanje tehničkih barijera trgovini, bio je prioritet.Međutim, zemlje koje nisu bile korisnice programa Phare-PRAQ III imale su dostapoteškoća da prihvate i provedu navedene suštinske promjene. Treba napomenuti da tezemlje, osim Hrvatske, još uvijek nisu stigle do nivoa na kojem je Bosna i Hercegovinabila 2000. godine. To je razumljivo jer je tada za četiri godine uloženo 30 miliona eura uprijenos neophodnih znanja u 13 zemalja korisnica ovog programa koji je imao 52paralelna projekta, manja ili veća.bRealizacija obaveza iz EP-a i SSP-a zemalja ZapadnogBalkanaU Bosni i Hercegovini osnovu sistema sigurnosti industrijskih proizvoda i hrane čine četirizakona zasnovana na evropskom modelu:Zakon o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju usklađenosti,Zakon o hrani,Zakon o općoj sigurnosti proizvoda,Zakon o nadzoru nad tržištem.Ovi zakoni su usvojeni u oktobru 2004. godine i bili su preduvjet za preuzimanjeodgovarajućih direktiva i uredbi (Regulations).U decembru 2009. godine konačno su preuzete dvije direktive (LVD - Sigurnost uređajaniskog napona i Sigurnost mašina) kroz odgovarajuće bh. naredbe koje su bile spremneza usvajanje još prije dvije godine. To znači da se tek sada sistem novog pristupa može«pustiti u pogon», naravno, uz velike poteškoće zbog neodgovarajućih ljudskih resursau resornim ministarstvima. Najbolji dokaz da nije bilo strategije izgradnje unutrašnjegtržišta, a posebno slobodnog kretanja roba, jeste činjenica da u MVTEO-u, ključnomministarstvu za preuzimanje direktiva novog pristupa, u Odjelu za preuzimanje propisaEU-a ni u 2009. godini nije bilo rukovodioca, a imaju samo jednog službenika, a u Odjeluza ocjenjivanje usklađenosti postojao je rukovodilac bez ijednog službenika. U resornimministarstvima koja su zadužena za implementaciju određenih direktiva novog pristupanijedan službenik nije bio imenovan samo za ove poslove.Dokument Evropske komisije koji je najbolji vodič za zemlje kandidatkinje za članstvo uEU-u Administrativne strukture za implementaciju acquisa za oblast slobodnog kretanjaroba kaže:1. Institucionalna infrastruktura u ovom sektoru je veoma razuđena, a ministarstva treba daimaju dovoljan broj dobro obučenih kadrova za upravljanje tehnikama pravljenja novihzakona.2. S druge strane, razna ministarstva koja su uključena u ove aktivnosti moraju imatiodgovarajuću koordinaciju u izradi okvirnih zakona i zatim osigurati njihovu implementaciju.

M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )S T R A N A 25G L AVA I V. S L O B O D N O K R E T A N J E R O B A Z A J E D N I Č K E O D R E D B EU Sloveniji je svojevremeno u ovom poslu učestvovalo devetministarstava i 19 samostalnih institucija. Primljena su 572 novaslužbenika samo za ove poslove, a oni su donijeli 227 zakona iprovedbenih propisa u oblasti slobodnog kretanja roba.Rezultat je bio ukidanje tehničkih barijera za slovenskeproizvode u izvozu u Evropsku uniju.Prema tome, jasno je da ove aktivnosti nisu bile dio dobroosmišljene strategije Bosne i Hercegovine za izgradnjufunkcionalnog unutrašnjeg tržišta i za stjecanje dobre pozicijeu svjetskoj trgovini te za povećanje izvoza. Naprotiv, godinamabio je to skup raštrkanih mjera koje nisu činile djelotvoransistem sa jasnom vizijom šta će se time postići. Najvažnije jebilo pokazati Evropskoj komisiji da BiH uspješno rješavadomaću zadaću, a onda donesene zakone drži u ladici narednihpet godina.Međutim, postoji i jedna velika prednost Bosne i Hercegovine. riješiti i najmanji problem.Naime, ključni ljudi u ekspertnim grupama za preuzimanjepojedinih direktiva i uredbi EU-a iz državnih i entitetskihministarstava i iz institucija infrastrukture kvaliteta i određen broj kadrova u proizvodnimfirmama razumiju ovaj novi sistem i mogu ga djelotvorno implementirati.Tu je i jedan veliki uspjeh. Institut za mjeriteljstvo BiH u 2009. godini postao je punopravničlan EURAMET-a 4 (Evropskog saveza nacionalnih instituta za mjeriteljstvo) i pridruženičlan Evropske suradnje u zakonskom mjeriteljstvu (WELMEC).Kada je u pitanju napredak ostalih zemalja zapadnog Balkana, najbolje je podatkepotražiti u zaključcima o svakoj zemlji pojedinačno iz saopćenja Komisije Vijeću iEvropskom parlamentu Strategija proširenja i glavni izazovi 2009.–2010.Za Srbiju kažu da je „zabilježila uspjeh poduzimajući ključne političke reforme u skladusa standardima EU-a. Srbija je također uložila napore u implementaciji ambicioznogprograma integriranja. Srbija ima administrativne kapacitete da napravi istinski napredakprema članstvu u EU-u“. Posebno je „postignut dobar napredak u oblasti slobodnogkretanja roba“.U ocjeni za Makedoniju se kaže: “Zemlja je suštinski ispunila prioritete pristupnogpartnerstva.”U redovnom izvještaju EK-a o napretku zemalja zapadnog Balkana stoji da je Bosna iHercegovina jedina zemlja za koju je konstatirano da „ne postoji čvrsta opredijeljenostnjenoga političkog vodstva za integriranje u EU“.Ovo je možda najteža ocjena (osuda), jer ako postoji politička volja, svaki, pa i najtežiproblem se može riješiti. Ako, pak, političke volje nema, bit će teško riješiti i najmanjiproblem.Iako je korišten diplomatski jezik, može se zaključiti da je Bosna i Hercegovina dobilanajlošiju ocjenu (zadovoljavajuće) za provedbu Privremenog sporazuma o trgovini itrgovinskim pitanjima s EU-om.U redovnom izvještaju EK-a o napretkuzemalja zapadnog Balkana stoji da jeBosna i Hercegovina jedina zemlja zakoju je konstatirano da „ne postojičvrsta opredijeljenost njenogapolitičkog vodstva za integriranje u EU“.Ovo je možda najteža ocjena (osuda),jer ako postoji politička volja, svaki, pa inajteži problem se može riješiti. Ako,pak, političke volje nema, bit će teško4Preduvjet za članstvo u EURAMET-u bio je da Institut praktično dokaže da je u okviru naučnogmjeriteljstva uspješno ostvario sljedivost prema odgovarajućem međunarodnom etalonu i da za istufizikalnu veličinu raznim korisnicima pruža usluge kalibracije.

S T R A N A 26M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )G L AVA I V. S L O B O D N O K R E T A N J E R O B A Z A J E D N I Č K E O D R E D B EIstovremeno je za Albaniju i Crnu Goru rečeno da „provedba teče glatko“.Ocjena za Srbiju je izuzetno dobra: „Demonstrirala je opredijeljenost da približi zemlju EUubilježeći uspjeh u provedbi Privremenog sporazuma i poduzimajući ključne političkereforme u skladu s EU standardima.“.I na kraju: „Srbija ima administrativne kapacitete da napravi stvarni napredak premačlanstvu u EU-u“.U izvještaju Srbije o implementaciji Nacionalnog programa za integraciju u EU (NPI) zatreći kvartal 2009. godine stepen izvršenja plana donošenja zakona bio je 79%, apodzakonskih akata 88%, što je veoma visok procent, posebno u usporedbi s Bosnom iHercegovinom.cStudija slučaja: Izgradnja institucija i ljudski kapital– troškovi nasuprot ulaganjaDa li je u pitanju nedostatak političke volje ili nedovoljno poznavanje stručnih pitanja uvezi s preuzimanjem i implementiranjem acquisa u oblasti slobodnog kretanja roba?Odgovor na ovo pitanje uopće nije jednostavan. Naime, resorna ministarstva nikada nisuizgradila institucionalni kapacitet iako je taj proces izdašno sufinanciran kroz projekteEvropske komisije, a posebno procesi obuke kadrova. Opravdanje je uvijek bilo vezanoza nedostatak novca u budžetu i prostora za te namjene. Kako je onda bilo moguće umeđuvremenu uspostaviti potpuno nove institucije za akreditiranje, nadzor nad tržištem,sigurnost hrane i intelektualnu svojinu koje se financiraju iz budžeta i ukupno imaju blizustotinu uposlenih?U početku su nekim utjecajnim političarima bile važnije njihove „matične države“ odBosne i Hercegovine, a to je značilo da ona nije smjela biti ispred njih ni u procesupridruživanja EU-u.„Nikada nećemo prihvatiti zakone i institucije Bosne i Hercegovine jer mi imamo svoje uBeogradu“, kazao je pred predstavnicima OHR-a i Evropske komisije član radne grupe zaizradu zakona o slobodnom kretanju roba daleke 1999. godine.Ipak, uvjerljivo najveći doprinos izgradnji infrastrukture kvaliteta i prijevodu direktiva iuredbi EU-a i obuci kadrova za tu namjenu dao je Zavod za standarde, mjeriteljstvo iintelektualnu svojinu BiH iako nije bio financiran iz državnog budžeta. 5Prema tome, treba napomenuti slijedeće:Kada su u pitanju potrebna znanja i tehnička ekspertiza, BiH je mogla preuzetinajvažnije dijelove legislative novog pristupa i starog pristupa koji se odnose naprehrambene proizvode još u toku Phare programa PPRAQ III (1996–2000). Tada susve ove direktive bile prevedene i održano je više od 30 odgovarajućih stručnihseminara i raznih drugih vidova obuke kroz koje je prošlo oko 600 stručnjaka,uključujući i nekoliko državnih službenika.Češka je 1999. godine bila prevela skoro sve direktive i uredbe u oblasti sigurnostiindustrijskih proizvoda i odmah je krenula u preuzimanje tih propisa u svoje

M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )S T R A N A 27G L AVA I V. S L O B O D N O K R E T A N J E R O B A Z A J E D N I Č K E O D R E D B Ezakonodavstvo. Po broju prevedenih dokumenata Bosna i Hercegovina bila je odmahiza Češke, ali ispred Slovenije i još nekih drugih veoma uspješnih zemalja. Nažalost,vrijedna ekipa programa Phare-PRAQ III i Zavoda za standarde, mjeriteljstvo iintelektualnu svojinu, kada je udarila u zid otpora preuzimanju propisa o slobodnomkretanju roba, okrenula se izgradnji sistema standardizacije (uz pomoć njemačkogDIN-a), akreditiranja (uz pomoć britanskog UKAS-a) i mjeriteljstva (uz pomoć većegbroja institucija u EU-a).Predstavnik MVTEO-a na plenarnoj sjednici EU/BiH CTF-a (Consultative Task Force),nakon okončanja programa Phare-PRAQ III izjavio je: „Uklanjanje tehničkih barijeratrgovini (tehnički propisi, standardi i ocjenjivanje usklađenosti) nisu prioritet za Bosnui Hercegovinu“, 6 iako je ministar vanjske trgovine prethodno dobio detaljan elaborato svim tehničkim i ekonomskim detaljima i blagotvornom učinku na izvoz proizvodaiz Bosne i Hercegovine.Isti taj predstavnik ministarstva nije ni odgovorio na pismo kojim ih Phare-PRAQ IIIProgram i Zavod za standarde, mjeriteljstvo i intelektualnu svojinu pozivaju dapreuzmu prijevode najvažnijih direktiva i uredbi.Nakon završetka programa Phare-PRAQ III 2000. godine u Bruxellesu na promocijinajuspješnijih zemalja korisnica tog programa, kada je Bosna i Hercegovina bila jednaod tri najuspješnije zemlje, predstavnici Evropske komisije postavili su sljedeće pitanje bh.ekipi: „Kada razgovaramo s vašim političarima, mislimo da ste izgubljen slučaj, a ondavidimo da su vaši stručnjaci koji dolaze ovdje na obuku i stručne skupove najbolji ili međunajboljima. Možete li nam pomoći da shvatimo o čemu se tu radi?“ Možda je ipak ovopitanje najbolji odgovor na pitanje s početka ovog poglavlja: „Zašto je Bosna iHercegovina propustila toliko sjajnih prilika?“5Zavod je bio jedina takva institucija među 13 zemalja korisnica programa Phare koja se financirala izvlastitog prihoda na tržištu.6Prioritet svih ostalih 12 zemalja korisnika programa Phare-PRAQ III bio je uklanjanje tehničkih barijeratrgovini kao preduvjet slobodnog kretanja roba.

S T R A N A 28M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )G L AVA I V. S L O B O D N O K R E T A N J E R O B A Z A J E D N I Č K E O D R E D B EdKomentarKada je u pitanju slobodno kretanje roba, Bosnu i Hercegovinu treba vratiti nakolosijek na koji su je bili postavili entuzijasti bez političkih funkcija u periodu1997.–2000. godina.Nikada više civilno društvo i sami građani ne smiju bez čvrste kontrole prepustitiove poslove nijednoj političkoj stranci i treba burno da reagiraju na svako skretanjesa zacrtanog puta.

M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )S T R A N A 29G L AVA V K R E T A N J E R A D N I K A , P R U Ž A N J E U S L U G A I Z A J E D N I Č K E O D R E D B EGLAVA VKRETANJE RADNIKA, PRUŽANJE USLUGA iZAJEDNIČKE ODREDBEaOpćenita procjenaOblast slobode pružanja usluga, prije svega transportnih ifinansijskih, je od krucijalne važnosti za ekonomiju EU pa je Trenutna situacija bi u našoj zemlji, usamim tim i na veoma visokom mjestu po važnosti za domaćeodnosu na regiju, doživjela vidnopolitičke i ekonomske aktere. Bosna i Hercegovina jestenapredovala u ispunjenju obaveza iz akcionog plana ali najvažnije poboljšanje ako bi se hitno usvojila ireforme i aktivnosti tek treba da budu sprovedene, izuzev u počela implementirati Strategijaoblasti vazdušnog transporta gdje je već sada ostvaren izuzetantransporta na državnom nivou, koja jenapredak, pogotovo u odnosu na zemlje u regionu. Osimnavedene dobre prakse brojniji su slučajevi gdje naša država za sada blokirana iz političkih razloga.kasni za ostatkom regiona: na primjer, potrebno je hitnodjelovanje Parlamenta BiH a potom i Vijeća Ministara kako bi seusvojila državna strategija u oblasti transporta.To je ujedno i primjer dobre prakse uregionu gdje Srbija i Hrvatska imaju izrađen navedeni dokument koji se i implementira.Za kraj, postoji i određeni broj reformi i obaveza gdje je BiH u sličnoj poziciji kao i ostalezemlje u regionu. Radi se o konsolidaciji i privatizaciji bankarskog sektora te o nadzoruistog gdje je dosta posla urađeno s tim da u slučaju BiH zbog političkih blokada još nepostoji nadzor nad bankarskim tržištem na državnom nivou.bRealizacija obaveza iz EP-a i SSP-a zemalja ZapadnogBalkanaSloboda kretanja radnika je oblast u kojoj se Hrvatska čini naprednija od drugih zemaljau regionu. Potrebne su dalje reforme u području zapošljavanja i socijalne politike ucijelom regionu.

S T R A N A 30M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )G L AVA V K R E T A N J E R A D N I K A , P R U Ž A N J E U S L U G A I Z A J E D N I Č K E O D R E D B EOsvrt na oblast slobode pružanja usluga ukazauje da se Hrvatska čini kao najnaprednijai po pitanju ove oblasti. Srbija i Bosna i Hercegovina su postigle izvjestan napredak usektoru transporta, kako u pogledu jačanja institucionalne strukture, tako i u pogleduprilagođavanja regulatornog okvira, za Albaniju su potrebna značajna poboljšanja.Makedonija takođe bilježi određeni uspjeh u implementaciji SSP-a godinu dana nakonpotpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. U oblasti slobode kretanja radnika,uvedena je poslovna viza od 3 godine za pojedine menadžerske, specijalne i izvršnepozicije kao i radna viza od 60 dana za eksperte koji ostaju kraće u Makedoniji.Što se tiče BiH, civilna avijacija daleko prednjači a domaći stručnjaci su priznati i u regionugdje drže seminare i edukacije svojim kolegama iz drugih zemalja. ECAA je sporazumkoji će rezultirati otvaranjem BiH neba za avio saobraćaj. Liberalizacija saobraćaja zahtjevavelike pomake u pogledu institucija čak i većina EU zemalja nema u potpunostiuspostavljen ovaj sistem. Ovo je ostvaren i jasno definisan prioritet u partnerstvu odstrane naše zemlje. Što se tiče institucionalnog kapaciteta, za primjer može poslužitioblast transporta gdje bi BiH mogla puno brže da realizira obaveze nego što je totrenutno slučaj iako je i navedeni kapacitet često veoma ograničen. U oblasti transportavećina institucija zemalja u regionu su žrtve negativne selekcije kadrova u javnoj službigdje ne postoji trenutno način da se zadrže i motivišu prijeko potrebni kvalitetni kadrovi.Politika niskih plata dovodi i do niskih rezultata te ustroj spriječava da se zadrže eksperti.Potrebno je razdvojiti administrativne i stručne djelatnosti. 7Globalno gledajući ostvareni su uslovi da se napreduje i na polju željezničkog transporta,jedan od uslova iz partnerstva je i poboljšanje infrastrukture na čemu se takođe dostatoga uradilo. Problem je eksproprijacija zemljišta a za to su potrebne politička volja nalokalnom nivou i finansijska moć države. Naše vlasti su u radile vise nego što pokazujemoi prezentiramo (npr. npravljen „Network statement“ za željeznice). Hrvatska dobronapreduje u oblasti transporta, u Srbiji svijest nije dovoljno snažna iako postojikonsensuz oko prioriteta u oblasti transporta. Makedonija zaostaje za svima kao i Kosovokoje je tek počelo dok Albanija napreduje sporim ritmom.Po pitanju usvajanja Acquisa BiH za sada prestiže Srbiju a Albanija i Kosovo su na začeljudok je Hrvatska lider. Crna Gora brzo napreduje preuzimajući reforme direktno iz Acquisai mogla bi se brzo približiti Hrvatskoj iako je trenutno bliža našoj zemlji. Problem BiH ješto sve ide sporo, dosta toga već imamo spremno ali se niko od političara se ne usuđujeda ubrza reforme i preuzme inicijativu.Što se tiče institucija cestovni i zračni saobraćaj mogu biti na nivou EU. Za željeznice je toteoretski moguće a najveći problem su entitetske željeznice koje će morati razdvojitifunkcije. Operateri će biti privatizirani ili propasti a računi će napokon biti razdvojeni kaošto nalažu pravila EU.Što se tiče finansijskog sektora albanski finansijski sektor je i dalje čvrst, sa rastućomtransparentnosti tržišta. U BiH je ostvaren određeni napredak ali glavni prioriteti ovdenisu urađeni, na primjer jedinstven nadzor na bankarskim tržištem. Srbija i Hrvatska su7Radi se o procjeni “Task managera” EU Delegacije u BiH koji je bio svjedok odlaska par kvalitetnihtehnickih kadrova u oblasti zračnog transporta. Nakon kvalitetnog specifičnog obrazovanja navedenikadrovi su otisli u medunarodne organizacije koje se bave zračnim transportom gdje su dobili plate 4-5 puta veće nego u BiH. Naravno, BiH ne može konkurisati s platama ali bi mogla pametnijim ustrojemu ovoj oblasti napraviti povoljnu situaciju za ovakve stručnjake koji su nezamjenjivi u kratkom roku.Izvor intervju.

M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )S T R A N A 31G L AVA V K R E T A N J E R A D N I K A , P R U Ž A N J E U S L U G A I Z A J E D N I Č K E O D R E D B Etakođe nastavile napredovati u ovoj oblasti. Što se tiče Makedonije, uslovi zamodernizaciju bankarskog sektora su bili postavljeni Zakonom o bankarstvu, koji jepredstavljao sektor sa visokim stepenom koncentracije (3 najveće banke su imale 65%tržišnog udjela). Povjerenje u bankarski sektor je raslo iako su se i dalje osjećale posljedicepojedinih strukturalnih ekonomskih problemaZa kraj, možemo slobodno reći da prioriteti Evropskog partnerstva za BiH nisu dovoljnoozbiljno shvaćeni od strane većine političara koji u praksi redovno dokazuju da pitanje EUintegracija ne smatraju primarnom oblašću djelovanja. Domaće vlasti pokazuju izrazitinivo nezrelosti i nepoznavanja materije kada je proces EU integracija u pitanju, izuzev uoblasti zračnog transporta. Ako govorimo o opredijeljenosti vlasti RS-a, rezultat je daaktivnostima u zakonodavstvu na entitetskom nivou koče reforme koje bi trebali provestina državnom nivou te je društvo zatočenik politike očuvanja partikularizma na djeluteritorije BiH.Sam odjek u javnosti oblasti koje ovo poglavlje tretira je poprilično značajan u unutarnjojpolitici BiH ali se većina inicijativa završava teorijom i praznim riječima. Primjer za to jeoblast transporta, prije svega cestovnog (koridor Vc), o kojem se piše godinama aznačajan naredak još nije ostvaren. Što se tiče regina svjedoci smo da na primjer uHrvatskoj sektor transporta, i prije svega cestovnog, ima puno veću podršku i efikasnijeimplementira reforme i projekte.Oblast unutrašnjeg tržišta i oblast fragmentiranog unutrašnjeg zakonodavstva tesistema socijalne sigurnosti nisu posebno napredovale u Bosni i Hercegovini. Slobodakretanja radnika je i za Srbiju i za Hrvatsku imala ograničen napredak. 8Što se tiče obaveza iz drugog segmenta unutrašnjeg tržišta, odnosno pružanja usluga,nivo ispunjenja akcionog plana nije napredovao jer ključne reforme koje je potrebnopoduzeti podrazumijevaju uvođenje koordinacije na državnom nivou za pojedine oblastipružanja usluga, što je u trenutnoj političkoj konstelaciji u BiH nemoguće postići.Oblast transporta je bila nešto dinamičnija u BiH kao i u Hrvatskoj gdje je bio primjetanrad vlasti i napredak u oblasti cestovne infrastrukture kao i u oblasti liberalizacijetelekomunikacijskog sektora. Hrvatska ekonomija je bila ocijenjena kao dobrointegrisana u EU ekonomiju a prioritet za hrvatske vlasti u ovoj oblasti je bilo usvajanjepodzakonskih akata u oblasti transporta gdje je bilo potrebno osigurati punu harmonijusa Acquis-em. Slučaj Srbije u pojedinim oblastima transporta izgleda napredniji nego uBiH jer je Vlada usvojila program za implementaciju strategije razvoja željezničkog,cestovnog, vodenog i intermodalnog transporta, dok na primjer BiH još uvijek nemastrategiju. I ostatak obaveza u ovoj oblasti Srbija ispunjava prema planu, izuzev u oblastizračnog transporta gdje nailazi na poteškoće u implementaciji ECAA sporazuma (što jeopet oblast u kojoj je BiH najnaprednija).U sferi finansijskih usluga napredak Hrvatske se ogledao u ograničenom broju pravnihakata u oblasti bankarstva i osiguranja te u naporima da se ojača nadzor na tržištu. Uperiodu koji slijedio potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, izvještajipokazuju da je Hrvatska već bila, u velikoj mjeri, sprovela svoje obaveze i doprinijelauspješnom funkcioniranju raznih zajedničkih institucija. Postojali su određeni problemi8Terminologija ograničen napredak preuzeta iz izvještaja EC, razlog je što su zakoni bili u proceduri alinisu usvojeni u očekivanom periodu.

M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )S T R A N A 33G L AVA V K R E T A N J E R A D N I K A , P R U Ž A N J E U S L U G A I Z A J E D N I Č K E O D R E D B EdKomentarTrenutna situacija bi u našoj zemlji, u odnosu na regiju, doživjela vidno poboljšanjeako bi se hitno usvojila i počela implementirati Strategija transporta na državnomnivou, koja je za sada blokirana iz političkih razloga. Ukoliko se nastavi paralelenodjelovanje u kreiranju institucija na entitetskom nivou, uz istovremeno blokiranjedržavnog nivoa, Bosna i Hercegovina će se vrlo brzo naći na začelju u regionu agubitnici će biti i građani i prevoznici.Konkretan primjer kreiranja paralelnih institucija koje na nivou entiteta rade ono štobi trebala raditi država se očituje u entitetskim institucijama za planiranje i izgradnjuautocesta. Poznato je da je Vlada RS-a bila otišla daleko u pregovorima sa Strabagomkoji je trebao dobiti koncesiju i graditi cijelu mrežu autoputeva u RS-u.Konkretan primjer teškoća u radu institucija i napretka na državnom nivou odstrane RS-a jeste usporavanje aktivnosti na razvoju Strategije transporta za BiH.Proces sprovođenja reformi u oblasti vazdušnog saobraćaja pokazuje da BiH imapotrebni kapacitet da bude lider u regionu kada za to postoji politička volja.

S T R A N A 34M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )G L AVA V P O G L A V L J E 2 P O S L O V N I N A S T A NGlava Vapoglavlje 2 - Poslovni nastanOpćenita procjenaPrema Ugovoru o uspostavi Evropske unije ograničavanje slobode poslovnog nastanjivanjadržavljanima jedne zemlje članice Unije na teritoriji druge zemlje članice je zabranjeno.Ova zabrana se također odnosi i na ograničenja državljanima jedne zemlje članice nateritoriji druge zemlje članice pri uspostavi agencija, ogranaka i podružnica. Slobodaposlovnog nastanjivanja uključuje i pravo na započinjanje posla i poslovanjesamozaposlenih osoba, te da mogu započeti i upravljati djelatnošću po uvjetimapostavljenim za državljane te zemlje i po zakonu zemlje gdje je takav poslovni nastan nasnazi.Međutim, pravo na poslovno nastanjivanje nije samo od velike važnosti za procesevropskih integracija, već i za restrukturiranje ekonomskog rasta zemalja zapadnogBalkana. Dodjeljivanje režima nacionalnog tretmana u pitanju registracije novih stranihkompanija i samozaposlenih osoba, kao i slobodnog pružanja usluga nanediskriminirajućoj osnovi može da stimulira ekonomski oporavak, promovira novetehnologije i kvalificirane menadžere koji vode poslove u zemljama zapadnog Balkana.Iako su zemlje zapadnog Balkana usvojile poprilično liberalan režim koji se tiče prava naposlovno nastanjivanje, postoje mnoge diskriminirajuće restrikcije koje se razlikuju odjedne do druge države. S druge strane, sve te restrikcije imaju isti efekt ne samo udiskriminaciji stranih kompanija i samozaposlenih osoba već i u ograničavaju i prodorustranog kapitala u ekonomije država o kojima se radi. 10Evropsko partnerstvo za BiH u dijelu pod nazivom Ekonomski kriteriji zahtijeva od državeda „jača pravnu pouzdanost za lokalne i strane privredne subjekte i unaprijedi poslovnookruženje”. 11 Nadalje, u dijelu Evropski standardi, naslov Unutrašnje tržište, podnaslovKretanje osoba, usluga i pravo nastana, Evropsko partnerstvo ističe potrebu da se “stvorikonzistentan zakonodavni i regulatorni okvir za tržišta kapitala kako bi se osiguralopostojanje jedinstvenoga ekonomskog prostora i stvorila adekvatna institucionalnastruktura za koordinaciju politika i zakonodavstva iz oblasti tržišta kapitala”. 1210Integracija zapadnog Balkana u unutrašnje tržište – Podrška za promociju recipročnog razumijevanjaizmeđu Evropske unije i zapadnog Balkana, novembar 2004.11Odluka Vijeća od 18. februara 2008. o principima, prioritetima i uvjetima sadržanim u Evropskompartnerstvu sa Bosnom i Hercegovinom i opoziv Odluke 2006/55/EZ (2008/211/EC) , str. 23-12Ibid. str. 23.

M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )S T R A N A 35G L AVA V P O G L A V L J E 2 P O S L O V N I N A S T A NbRealizacija obaveza iz EP-a i SSP-a zemalja ZapadnogBalkanaAlbansko zakonodavstvo je relativno otvoreno što se tičeposlovnog nastanjivanja. Firme iz EU-a već mogu ostvaritiposlovni nastan po sličnim procedurama koje su potrebne i zaalbanske firme. Kad je u pitanju albanska vlada, ne postojidiskriminacija između stranih i albanskih firmi. Čini se da seovaj otvoreni pristup odnosi i na osjetljive sektore kao što sufinancije i transport. Međutim, ovaj liberalan pristup je ozbiljnonarušen nedostatkom ispravne implementacije zakonodavstvai nejasnim procedurama. Investitori koji rade u Albaniji tvrde dapreviše odluka koje se tiču poslovnog nastanjivanja ovisi oosobnim kontaktima. 13Postoje dva različita sistema poslovnognastanjivanja koja se primjenjuju uentitetima, što stvara problemekompanijama koje žele poslovati nateritoriji cijele BiH. Tako nastajuprepreke za stvaranje jedinstvenogaekonomskog prostora u zemlji.Bosna i Hercegovina primjenjuje režim bez diskriminacije na pravo poslovnog nastana.Kompanije koje dolaze iz EU-a ili drugih stranih zemalja mogu ostvariti poslovnonastanjivanje i poslovati na osnovu nacionalnog tretmana. Glavna bh. karakteristika jepostojanje različitih entitetskih zakona kao i nekih zakona na državnom nivou. Iako se uposljednjih nekoliko godina dosta učinilo da bi se izbjeglo dupliranje licenci unutar države,te na harmonizaciji entitetskih zakona, situacija je danas takva da postoje dva različitasistema poslovnog nastanjivanja koja se primjenjuju u entitetima, što stvara problemekompanijama koje žele poslovati na teritoriji cijele BiH. Takva praksa ugrožava procesharmonizacije zakonodavstva, postavlja prepreke stvaranju jedinstvenoga ekonomskogprostora u zemlji te otežava strane investicije. Ovo je u suprotnosti sa zahtjevima iz Glave V.Poglavlja 2. SSP-a kao i Evropskog partnerstva za BiH.Liberalni režim koji se tiče slobode poslovnog nastanjivanja predstavlja važan napredak zaHrvatsku prema članstvu u EU-u. Međutim, postojale su neke početne barijere čak i uhrvatskom zakonodavstvu. Jedna od njih je bila u području vrijednosnih papira, gdje je svakakompanija koja je nastanjena u Hrvatskoj i koja ima više od 100 dioničara čiji ukupni kapitalprelazi četiri milijuna eura treba se registrirati na berzi. To je kasnije izmijenjeno.Zakonodavstvo Bivše Jugoslavenske Republike Makedonije je postupno preuzimaloprincipe i pravila EU-a iz područja slobode poslovnog nastana. Međutim, implementacijanovog Zakona o kompanijama, koji je u velikoj mjeri kompatibilan s acquisem, odgođenaje zbog dodatne revizije teksta zakona.Iako su strani investitori uživali liberalni režim u vezi sa slobodom poslovnog nastana uSrbiji i Crnoj Gori, koje su izvjesno vrijeme bile jedna država, pravo na poslovni nastan biloje ozbiljno ugroženo potrebom da se licence dupliraju zbog poslovanja u obje republike,kao i zbog nedostatka direktne veze između dva registra kompanija. Iste barijere su sepojavljivale i u drugim sektorima, dok je jedna od rijetkih iznimki bilo međusobnopriznavanje licenci za računovođe i revizore. Nakon razdvajanja obje nezavisne državesu nastavile s liberalnim i djelotvornim režimom slobode poslovnog nastana, naročitoCrna Gora. Srbija je primjenjivala odredbe SSP-a unilateralno sve donedavno kada jeprovedba SSP-a (Privremenog sporazuma) ponovno započela.13Uzeto iz Izvještaja EU: Albania: SAP, March 2004, dostupno nahttp://www.westernbalkans.info/htmls/page.php?category=336&target=341&page=6.

S T R A N A 36M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )G L AVA V P O G L A V L J E 2 P O S L O V N I N A S T A NcStudija slučaja – Sloboda pružanja usluga i kupovinezemljištaŠest spomenutih zemalja zapadnogBalkana postiglo je solidan napredak upogledu prava na poslovni nastan.Međutim, postoje druge vrsteograničenja principa nacionalnogtretmana između stranih i državnihfirmi, ali oni su predmet postupnogusklađivanja.Zakonodavstvo Evropske unije također zabranjuje restrikcijena slobodu pružanja usluga.Prema Ugovoru o uspostavi Evropske unije restrikcije naslobodu pružanja usluga koje se odnose na državljanezemalja članica EU-a i koje je nametnula država, a ne osobekojima su te usluge namijenjene, trebale bi biti zabranjene.Međutim, brojni su primjeri da iako postoji generalna politikadržave da uvede standarde EU-a, pri praktičnojimplementaciji investitori su suočeni s indirektnimpreprekama iz socijalističkog perioda ili perioda ranetranzicije, gdje je kontrola nad kompanijama, medijima izemljištem bila stvar političkoga ili nacionalnog ponosa.U Albaniji su postojala određena ograničenja u sferi radio i televizijskog emitiranja.Prema Zakonu o javnim i privatnim radio i televizijskim servisima u Republici Albaniji, da bise dobila licenca za emitiranje, jedan takav servis morao je biti dioničko društvoregistrirano u Albaniji. Taj izričit zahtjev za registraciju pod albanskim zakonompredstavlja barijeru slobodi pružanja usluga.Posljednjih godina Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija je napravila velikinapredak u mnogim segmentima pružanja usluga, kao što su osiguranje i računovodstvo.Potrebni su daljnji napori za postupnu liberalizaciju, što je također prepoznato i uSporazumu o stabilizaciji i pridruživanju koji predviđa progresivne mjere u sektoru usluga.Što se tiče slobode pružanja usluga, zakonodavstvo u Bosni i Hercegovini karakteriziraprincip nacionalnog tretmana. Jedna od glavnih iznimki u tom pogledu je ograničenjestranog vlasništva u kompanijama koje se bave pružanjem usluga na 49%. Također,stranac ne može kupiti ni registrirati nekretnine u Bosni i Hercegovini.U Hrvatskoj još uvijek nije dozvoljena prodaja zemlje pogodne za poljoprivrednuproizvodnju stranim državljanima, iako veliki dio takve zemlje stoji neiskorišten.Suprotno tome, u Crnoj Gori je ta prodaja potpuno liberalizirana. Jednostrana primjenaSSP-a o ovom pitanju u Srbiji, međutim, tek treba da bude procijenjena.Sve ovo pokazuje koliko su različiti prioriteti zemalja zapadnog Balkana u tome da sedostignu i razumiju standardi EU-a iz područja poslovnog nastana. Glavni pokazatelji sunejasne i dugotrajne procedure dobivanja licenci i registracije. Ovo rezultira situacijomu kojoj pravni pristup utemeljen na nediskriminacija između domaćih i stranih kompanijamože prerasti u stvarnu diskriminaciju putem nefer i netransparentnih administrativnihprocedura utemeljenih na drugim sporednim zakonima ili podzakonskim aktima koji nisubili predmet standardizacije.

M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )S T R A N A 37G L AVA V P O G L A V L J E 2 P O S L O V N I N A S T A NdKomentarŠest zemalja zapadnog Balkana koje sudjeluju u Procesu evropskih integracijapostiglo je solidan napredak u pogledu prava na poslovni nastan. One su razvileodređeno zakonodavstvo u segmentu financijskih usluga, ali ga nisu još uvijek sveusvojile i implementirale u zadovoljavajućoj mjeri. Međutim, postoje druge vrsteograničenja principa nacionalnog tretmana između stranih i državnih firmi, ali onasu predmet postupnog usklađivanja.Strani državljani ne mogu kupiti niregistrirati nekretnine u Bosni iHercegovini.

S T R A N A 38M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )G L AVA V P O G L A V L J E 4 . T E K U Ć A P L A Ć A N J A I K R E T A N J E K A P I T A L AGLAVA Vapoglavlje 4. Tekuća plaćanja i kretanje kapitalaOpćenita procjenaSloboda kretanja kapitala je jedna od četiri slobode na kojima se zasniva principjedinstvenog tržišta. Ona omogućava uspostavu integriranih, otvorenih, konkurentnih iefikasnih evropskih financijskih tržišta i usluga, što bi trebalo biti od koristi svimgrađanima.Sloboda kretanja kapitala, osim plaćanja i transfera novca preko granica, obuhvaća itransfere vlasništva različitih oblika imovine i financijskih obaveza, kao što su ulaganja upreduzeća i nekretnine ili portfolio ulaganja.Jedna od osnovnih razlika u oblasti kretanja kapitala između Evropskog partnerstva iSporazuma o stabilizaciji i pridruživanju je tretiranje sprečavanja pranja novca. Ova temaje u Evropskom partnerstvu dio ove oblasti a u SSP-u se obrađuje u Poglavlju 2.U vezi s implementacijom Glave V. Poglavlja 4. SSP-a, Direkcija za evropske integracijeBiH je pripremila dokument kojim se razrađuje akcioni plan za implementaciju za periodjuli 2008. – decembar 2009. godine, kojim se predviđa da će – kako bi BiH odobrilaplaćanja i transfere na tekući račun platnog bilansa između EU-a i BiH, u slobodnokonvertibilnoj valuti i u skladu sa „članom VII. članova Sporazuma IMF-a“ – pripremiti iusvojiti relevantno zakonodavstvo, u oblasti deviznog poslovanja. Potrebno je usvojititri zakona koja reguliraju devizno poslovanje, jedan na nivou BiH i po jedan u svakom odentiteta.Vijeće ministara BiH je krajem 2008. godine usvojilo Nacrt zakona o deviznoj politici u Bosnii Hercegovini koji je usklađen s Aneksom I Direktive 88/361/EEC i kojim se značajnoliberaliziraju tekuće i kapitalne transakcije. Međutim, zakon nije usvojen u na sjedniciPredstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH održanoj 13. 5. 2009. godine, što jedovelo do usporavanja napretka u ovoj oblasti. Narodna skupština RS-a usvojila je Nacrtzakona o izmjenama i dopunama Zakona o deviznom poslovanju u RS-u, a nacrt novogzakona o deviznom poslovanju u FBiH je u fazi izrade.Bosna i Hercegovina, nažalost, zbog toga kasni u ispunjavanju prioriteta u ovoj oblasti.Kada se usporede zemlje iz okruženja, slika je dosta šarolika – od Hrvatske koja je u prvojgodini implementacije SSP-a ostvarila najveći napredak do Srbije koja uopće nije imalaplaniranih aktivnosti.U ovoj oblasti u prvoj godini primjene SSP-a nekih velikih spornih pitanja nije bilo u regiji,može se reći da je najveći problem imala BiH kada je u bh. parlament nije prošao zakono deviznom poslovanju.

M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )S T R A N A 39G L AVA V P O G L A V L J E 4 . T E K U Ć A P L A Ć A N J A I K R E T A N J E K A P I T A L AbRealizacija obaveza iz EP-a i SSP-a zemalja ZapadnogBalkanaEvropsko partnerstvo iz 2004. godine pred Bosnu i Hercegovinu nije postavilo obaveze uoblasti tekućih plaćanja i kretanja kapitala. BiH je u periodu od 2000. do 2002. prošla krozveliki broj reformi koje su se odnosile upravo na oblast tekućih plaćanja i na oblastkretanja kapitala, i u momentu sastavljanja prijedloga Evropskog partnerstva nije biloprioritetnih zadataka u ovoj oblasti u prvoj godini.Glavna preporuka za napredak u ovoj oblasti se odnosi na uklanjanje preostalih barijerana transfere kapitala prema inozemstvu. Od BiH se očekivalo da u srednjem roku razvijeplan pune liberalizacije kretanja kapitala.U drugim državama u regiji je slika dosta šarolika kada je u pitanju oblast tekućih plaćanjai kretanja kapitala. U Hrvatskoj Evropsko partnerstvo za ovu oblast je posebnu pažnjuposvetilo pitanju borbe protiv pranja novca i kao prvi prioritet u kratkom roku postaviloobavezu da se poboljša pravni okvir za borbu protiv pranja novca i završi uspostavaefikasnog sistema u vezi s tim. Međutim, iako su napravljene određene izmjene uzakonodavstvu, one se u izvještaju o napretku za Hrvatsku nisu smatrale dovoljnima izahtijevali su se daljnji zahvati u pravnom okviru u oblasti. Također se pojavio problem upopunjavanju kapaciteta Odjela za obavještajnu djelatnost u području financija, jer iakoje uposlen određeni broj ljudi, Odjel ima visok stepen protoka osoblja uslijed niskih plaća.Evropska komisija je bila zabrinuta zbog njegove niske efikasnosti rada a razlozi za to senalaze u visokom stepenu korupcije u javnom sektoru, kao i nedovoljnoj svijesti o ovomodjelu, posebno u bankama koje bi trebalo da izvještavaju o sumnjivim transakcijama.Srbija i Crna Gora su u 2004. godini bile još uvijek jedna država, i za njih su se preporukeEvropskog partnerstva koncentrirale na unutrašnje kretanje kapitala. Glavna preporukase odnosila na sistem korespondentnih računa u privrednim bankama, i od dvijucentralnih banaka se zahtijevalo da se dogovore o tome pitanju radi nesmetanog protokakapitala između republika. Međutim, ta aktivnost nije provedena, pa i pored određenogpomaka koji je učinjen unutar svake republike u ovoj oblasti, glavna aktivnost izEvropskog partnerstva nije provedena.U Makedoniji i Albaniji Evropsko partnerstvo nije postavljalo ciljeve u ovoj oblasti.Osnova za analizu ove oblasti je dosta skučena uslijed toga što su prioriteti iz ove oblastijasno navedeni tek u dvije države i njihova realizacija u oba slučaja se suočila s kašnjenjemi problemima. Kod Hrvatske je to kašnjenje bilo uzrokovano samim načinom rada javneuprave i njenim nedostacima, dok se za Crnu Goru i Srbiju može pretpostaviti da su većtada dosta hladni odnosi utjecali i na provedbu prioriteta koji su zahtijevali suradnjumeđu republikama.Bosna i Hercegovina je u oblasti tekućih plaćanja i kretanja kapitala u prvoj godiniimplementacije SSP-a imala jednu jasnu obavezu – usvajanje okvirnog zakona o deviznomposlovanju čiji je nacrt bio usklađen s Aneksom I Direktive 88/361/EEC. Ovaj zakon nijeizglasan u bh. parlamentu i to je značilo da će reguliranje oblasti deviznog poslovanja bitioblast u kojoj BiH kasni s ispunjavanjem Akcionog plana za implementaciju SSP-a.

S T R A N A 40M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )G L AVA V P O G L A V L J E 4 . T E K U Ć A P L A Ć A N J A I K R E T A N J E K A P I T A L AKada posmatramo regiju Zapadnog Balkana, Hrvatska se ističe kao pravi šampion pobroju urađenih aktivnosti u prvoj godini implementacije SSP-a u sferi kretanja kapitala.Ona je u tom periodu usvojila pet zakona, šesti zakon je bio spreman za drugo čitanje uSaboru, a sedmi je bio u pripremi. Štaviše, plan je zahtijevao da se u tome periodu izradedraftovi tih zakona, a Hrvatska je otišla korak dalje i zakoni su izrađeni; pet ih je usvojenoi počela je odmah i njihova primjena, šesti zakon je prolazio kroz proces usvajanja uvrijeme izrade izvještaja, a tek je sedmi zakon pratio dinamiku postavljenu planom.Hrvatska je pored obaveze izrade zakonske regulative imala i zadatak da uspostavimehanizam redovitih konsultacija s EU-om radi olakšavanja slobodnog kretanja kapitala,što je i učinjeno u zadanom roku. U Albaniji je institucija odgovorna za implementacijuobaveza iz SSP-a u oblasti kretanja kapitala i tekućih plaćanja Centralna banka, osim zapitanja vezana za imovinu, za koja je glavni nosilac aktivnosti Ministarstvo poljoprivrede.Albanija je usvojila jedan zakon i četiri pravilnika, koji su bili u odgovornosti Centralnebanke.Pored toga, postavljene su kao zadatak dvije glavne aktivnosti:poboljšanje praćenja financijskog sektora idaljnje mjere da se smanji korištenje gotovine u ekonomiji.Ove dvije aktivnosti nisu bile jasno definirane u vezi s rokovima, a i po svojoj prirodi suaktivnosti koje se mogu konstantno obavljati i niz podaktivnosti se može provesti unjihovom okviru. Izvještaj Evropske komisije za Albaniju za ovaj period je naveo da u ovadva pitanja nije puno učinjeno i da je potreban daljnji napredak.Jedan od glavnih nedostataka koje izvještaj Evropske komisije spominje u ovoj oblastijeste da nisu uklonjene prepreka kako bi imovinu u zemlji mogli kupovati stranidržavljani, iako je u SSP-u definiran rok od sedam godina od momenta stupanja na snaguza uklanjanje ovih prepreka, a u kratkom roku ova aktivnost nije bila prioritetna zaAlbaniju.Nacionalni program za integraciju Crne Gore je u oblasti kretanja kapitala i tekućih plaćanjaplanirao usvajanje dvaju zakona, od kojih je prvi usvojen, a drugi je bio u procesuusvajanja u vrijeme pisanja izvještaja. Pored ta dva zakona, koja su bila planirani u dijelukoji se odnosi na kretanje kapitala, još dva zakona koja se odnose na imovinu bila suspomenuta kao preduvjet za liberalizaciju mogućnosti za nabavku imovine. Jedan od tadva zakona je usvojen, a drugi je crnogorski parlament vratio na doradu.Također je zanimljivo primijetiti tretman borbe protiv pranja novca u izvještajima EK-a onapretku; u izvještaju za 2007. godinu ova oblast je spomenuta unutar kretanja kapitala,dok u izvještaju za 2008. godinu nije. Također, Nacionalni program za integraciju (NPI)Crne Gore borbu protiv pranja novca stavlja u oblast slobodnog kretanja kapitala, iako seu SSP-u ova aktivnost tu ne pokriva.U NPI-ju je u oblasti borbe protiv pranja novca planirano donošenje jednog zakona, trijupravilnika i upošljavanje 22 nova uposlenika u Upravi za sprečavanje pranja novca. Zakonje donesen, ali izvještaj Evropske komisije napominje kako je hitno potrebno donijetipodzakonske akte iz ove oblasti i poboljšati rad Ureda za borbu protiv pranja novca.U Srbiji Nacionalnim planom za integraciju (NPI) nisu planirane aktivnosti na ovom poljuu kratkom roku. Međutim, u Srbiji je u NPI-ju u ovu oblast svrstana i borba protiv pranja

M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )S T R A N A 41G L AVA V P O G L A V L J E 4 . T E K U Ć A P L A Ć A N J A I K R E T A N J E K A P I T A L Anovca, iako je u samom SSP-u ovo pitanje obrađeno u članu 84. Poglavlja VII. – Pravosuđe,sloboda i sigurnost. U ovoj oblasti je planirano usvajanje jednog zakona, koji je stao uparlamentarnoj proceduri i nije usvojen u planiranom roku. NPI Srbije je također detaljnoobradio administrativne kapacitete, postojeće i potrebne za ovu aktivnost, i na osnovupredstavljenih tabela može se zaključiti kako se smatralo da su postojeći kapacitetidovoljni za implementaciju SSP-a, jer se u prvoj godini nije planiralo novo zapošljavanjeni u Ministarstvu financija ni u Centralnoj banci.Makedonija je u oblasti kretanja kapitala i tekućih plaćanja kao jedinu obavezu imalaimplementaciju člana 58. koji zahtijeva slijedeće: „Strane se obavezuju da će odobravatisva plaćanja i transfere na tekući račun platnog bilansa između Zajednice i BivšeJugoslavenske Republike Makedonije u slobodno konvertibilnoj valuti i u skladu sodredbama člana VIII. Statuta Međunarodnoga monetarnog fonda.”Ovaj član nije za sobom vukao konkretne aktivnosti u planu, osim obaveze zaMinistarstvo financija da ga primjenjuje u potpunosti. Treba spomenuti da je prvi izvještajEvropske komisije o napretku sačinjen u 2002. godini i da je ova oblast spomenuta kaooblast u vezi s kojom će strane razmotriti način na koji će se pravila slobodnog kretanjakapitala u potpunosti primijeniti.cStudija slučaja - Borba protiv pranja novcaU dvije zemlje se u nacionalnim planovima integracije (Crna Gora i Srbija), a u tri zemljeu izvještajima o napretku Evropske komisije (Crna Gora, Srbija i Hrvatska) u oblast slobodekretanja kapitala uključuje i borba protiv pranja novca.Četvrto poglavlje „Acquis Communautaire” obrađuje četiri slobode, i unutar njih i slobodukretanja kapitala. Pitanje borbe protiv pranja novca je uvedeno kroz Direktivu 2005/60/ECo prevenciji korištenja financijskog sistema za ciljeve pranja novca i financiranja terorizma.Mada u SSP-u sve tri zemlje odvajaju ova dva područja (sloboda kretanja kapitala i borbaprotiv pranja novca), izvještaji o napretku Evropske komisije a u dvije države nacionalniprogrami za integraciju ova pitanja podvode pod jedan okvir – slobodno kretanje kapitala.Na prvi pogled ova veza izgleda nelogičnom, s jedne strane je liberalizacija unutrašnjegtržišta EU-a, a s druge borba protiv kriminala, najčešće organiziranog; određena sponaipak postoji.Dok je cilj postavljanja novih liberalnijih pravila za kretanja kapitala svakako za pohvalu,vezom koja se ovdje stvara u izvještajima EK-a se podvlači potreba da se u isto vrijemeformiraju sistemi koji će biti zaduženi za to da se ove slobode ne zloupotrijebe, kako nebi došlo do situacije da je u pojedinim državama kandidatima urađeno dosta na jednojstrani (liberalizacija), dok druga strana (nadzor i kontrola) zaostaje.U Bosni i Hercegovini su ova dva pitanja striktno odvojena i kroz planove implementacijeSSP-a, i ovakva vrsta paralele bi mogla biti korisna i za nju.

S T R A N A 42M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )G L AVA V P O G L A V L J E 4 . T E K U Ć A P L A Ć A N J A I K R E T A N J E K A P I T A L A

M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )S T R A N A 43G L AVA V I . U S K L A Ð I V A N J E Z A K O N A , P R O V O Ð E N J E Z A K O N A I P R A V I L A K O N K U R E N C I J EGLAVA VI.Usklađivanje zakona, provođenje zakona i pravilakonkurencijeaOpćenita procjenaPitanje usklađivanja zakona, provođenja zakona i pravila konkurencije jedan je odosnovnih elemenata za stvaranje uvjeta slobodnog tržišta. Ono je direktno povezano sačetiri osnovne vrijednosti Evropske unije. Glava VI. SSP-a je gotovo identična za sve zemljezapadnog Balkana. Ona se bavi konkurencijom, državnom pomoći, javnim nabavkama,zakonima intelektualnog vlasništva te socijalnim politikama. Uz to, u Evropskompartnerstvu za BiH u dijelu Evropski standardi identificirani su slijedeći zahtjevi: 14„KonkurencijaPospješiti postojeće protutrustovsko zakonodavstvo u skladu sa zahtjevimaSporazuma o stabilizaciji i pridruživanju te ojačati administrativni kapacitetKonkurencijskog vijeća.Ubrzati pripreme u polju državne pomoći tako što će se usvojiti neophodnozakonodavstvo, osnovati nezavisno javno tijelo za nadzor nad državnom pomoći iosigurati transparentnost svake državne pomoći dodijeljene u Bosni i Hercegovini.Javne nabavkeOsigurati da jedinstveni sistem javnih nabavki pravilno funkcionira te implementiratizakonodavstvo i procedure za javne nabavke. Nastaviti s razvojem administrativnihkapaciteta.Zakon o intelektualnom vlasništvuOsigurati da je Institut za intelektualno vlasništvo u potpunosti operativan tako damože djelotvorno implementirati i provoditi trenutni zakonodavni okvir.Pripremiti akcioni plan za izgradnju kapaciteta potrebnih za implementaciju i14Odluka Vijeća od 18. februara 2008. o principima, prioritetima i uvjetima sadržanim u Evropskompartnerstvu sa Bosnom i Hercegovinom i opoziv Odluke 2006/55/EZ (2008/211/EC), str. 24.

S T R A N A 44M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )G L AVA V I . U S K L A Ð I V A N J E Z A K O N A , P R O V O Ð E N J E Z A K O N A I P R A V I L A K O N K U R E N C I J Eprovedbu zakona intelektualnog vlasništva, s posebnim usredotočenjem na potrebuda se provodi specijalizirana obuka za izvršna tijela, suce, tužioce i carinskeslužbenike.Poboljšati suradnju između izvršnih tijela kao i svih relevantnih sudionika, s ciljemjačanja provedbe zakona te započinjanja s razvojem kampanja za osvješćivanjejavnosti.Zapošljavanje i socijalne politikeDalje razvijati socijalnu inkluziju kao i politike socijalne zaštite.Razviti mehanizme za društveni dijalog.Činiti daljnje napore da se popravi situacija za osobe s invaliditetom.Razviti adekvatne administrativne strukture i kapacitete u polju zaštite potrošačakao i u polju zdravstvene zašite.Obrazovanje i istraživanjeImplementirati Zakon o visokom obrazovanju na državnom nivou, te tako popločatiput za implementaciju glavnih komponenti Bolonjskog procesa kao i Lisabonskekonvencije o priznavanju kvalifikacija.Spriječiti fragmentaciju obrazovnog sistema kao i preklapanje funkcija izmeđurazličitih organizacijskih nivoa. Ojačati razvoj politike i strateškog planiranja da bise popravila kvaliteta obrazovanja.Poduzeti mjere da se spriječi segregacija djece u školama na osnovu etničkepripadnosti.Potpisati i ratificirati UNESCO-ovu Konvenciju o zaštiti i promociji raznolikosti kulturnogizraza.Započeti s konstruiranjem integrirane istraživačke politike.Pitanja Svjetske trgovinske organizacije (WTO)Nastaviti s reformama koje su potrebne za usuglašavanje s pravilima i obvezamaWTO-a te nastaviti raditi ka pridruženju u tu organizaciju.“bRealizacija obaveza iz EP-a i SSP-a zemaljaZapadnog BalkanaZbog opširnosti Glave VI. SSP-a u ovoj komparativnoj procjeni fokusirat ćemo se samo načetiri područja: konkurencija, državna pomoć, javne nabavke i zakoni intelektualnogvlasništva. Glava V. SSP-a je predmet Privremenog sporazuma koji se obično provodi okotri mjeseca nakon potpisivanja SSP-a. To znači da svi prijelazni rokovi počinju da tekuprije nego što SSP stupi na snagu.

M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )S T R A N A 45G L AVA V I . U S K L A Ð I V A N J E Z A K O N A , P R O V O Ð E N J E Z A K O N A I P R A V I L A K O N K U R E N C I J ETabela 1.Daje komparativni prikaz godina potpisivanja SSP-a te provođenja SSP-a iPrivremenog sporazuma za zemlje zapadnog Balkana.Faza/Država Albanija BiH Hrvatska BJRM Crna Gora SrbijaPotpisan SSP Juni 2006. Juni 2008.Privremenisporazumstupio nasnaguSSP stupiona snaguDobila statuskandidataOktobar2001.April 2001.Oktobar2007.April 2008.2007 1. jula 2008. Mart 2002. Juni 2001 2007 2008. 15Septembar2004.Juni 2004.April 2004Decembar2005.Tabela 2.Zakoni/DržavaPrikazuje kad je usvojeno relevantno zakonodavstvoi treba je gledati uporedo s Tabelom 1.Albanija BiH Hrvatska BJRM Crna Gora SrbijaAugustJanuar SeptembarKonkurencija Juli 2003. 16 Juli 2005. 17 April 2002.2003. 18 19 2006. 20 2005.DržavnapomoćJavnenabavkeApril 2005. 21 Nema 22 April 2003. 23 April 2003. 24 Maj 2007. 25 Juli 2009Maj 2003. 26 April 2005. 27 2001 1998. 28Zakoni ointelektualnomvlasništvu2005 2002 200315U aprilu 2008. Srbija je odlučila da jednostrano započne implementaciju Privremenog sporazuma nečekajući da on stupi na snagu.16Albanija je u 28. jula 2003. usvojila novi Zakon o zaštiti konkurencije kojim je opozvan početniprotumonopolski zakon od 7. decembra 1995.17Zamijenio je prvi neadekvatan zakon iz 2003. koji je sadržavao samo opće odredbe i u kojem nisu biledefinirane nikakve sankcije.18Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja, Narodne novine. Br. 122/2003, koji je stupio na snagu 1. 8. 2003.nakon što je zaključeno da stari Zakon o konkurenciji iz 1998. ne odgovara evropskim zahtjevima.19U Republici Makedoniji (Bivšoj Jugoslavenskoj Republici Makedoniji) Zakon protiv ograničavanjakonkurencije, koji je usvojen u decembru 1999. a stupio na snagu 1. 4. 2000., dopunjen je u aprilu ijunu 2002.20Dopunjen u maju 2007.21Primjenjuje se od 2006.22U Privremenom sporazumu rok je 1. juli 2010.23Zakon o državnoj podršci usvojen 2. 4. 2003. a Uredba o državnim podrškama 1. 8. 2003., NN 121/2003.24Primjenjuje se od 1. januara 2004.25Zakon o kontroli državne podrške i pomoći , Službeni list RCG 26/07, dostupno na:http://www.mf.gov.me/organizacija/odjeljenje-za-pripremu-drzavne-pomoci/87774/168469.html.26Zakon o dopunama Zakona o javnim nabavkama br. 7971, od 26. 7. 1995.27Zakon o javnim nabavkama BiH, Službeni list BiH 19/05, dopunjen 2006, 2009. i 2010.28Zakon o javnim nabavkama, Službeni list 26/98, dopunjen 2002.

S T R A N A 46M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )G L AVA V I . U S K L A Ð I V A N J E Z A K O N A , P R O V O Ð E N J E Z A K O N A I P R A V I L A K O N K U R E N C I J EKratkoročni prioriteti Evropskog partnerstva za BiH ističu:„KonkurencijaProvesti zakonodavstvo o državnoj pomoći te osigurati da tijelo za praćenje državnepomoći djelotvorno funkcionira.Sačiniti sveobuhvatan popis državne pomoći.Javne nabavkeOsigurati da je zakonski okvir za javne nabavke kompatibilan s acquisem te daprocedure javnih nabavki budu propisno provedene.“ 29KonkurencijaU sferi konkurencijske politike i zakonodavstva svaka od zemalja zapadnog Balkana jerazvila svoj zakon o konkurenciji u relativno ranoj fazi Procesa stabilizacije i pridruživanja.Neke od njih su to učinile čak i prije potpisivanja SSP-a, kao Albanija, BiH, Crna Gora iSrbija, dok su Hrvatska i Makedonija, lideri u ovoj grupi, to učinile nakon potpisivanjaSSP-a. Međutim, veliki broj ovih država je korigirao svoj zakon o konkurenciji nekolikoputa do 2009. Neke od tih država su prošle dug i kompliciran put zakonskoguspostavljanja i jačanja državnih tijela za konkurenciju, ali sva su tijela uspostavljena prijeisteka rokova iz Privremenog sporazuma.Iako se nivo provedbe razlikuje od jedne države do druge, on je predmet stalnogpoboljšanja. Ipak, konkurencijska tijela se moraju fokusirati na značajne slučajeve.Državna pomoćUredba o državnoj pomoći je uvedena u sve zemlje zapadnog Balkana, osim u Bosnu iHercegovinu. I u ovom slučaju ona je uvedena u Albaniju i Crnu Goru prije nego što jePrivremeni sporazum stupio na snagu, a u ostalim državama nakon njegovog stupanjana snagu. Sve ove države su uspostavile nezavisne regulatore, osim BiH. Neki od ovihregulatora su nezavisne agencije kao u Hrvatskoj 30 ili polunezavisne komisije uMakedoniji, 31 ili odjeli unutar ministarstva financija kao u Crnoj Gori ili dva izjednačenatijela – nezavisna komisija i odjel u ministarstvu za ekonomiju kao u Albaniji. Neke odovih zemalja, kao što su Hrvatska, Makedonija i Crna Gora, prave izvještaje o državnojpomoći već godinama, dok su druge tek nedavno počele s tim. Bosna i Hercegovina nepravi takve izvještaje zbog nepostojanja zakona o državnoj pomoći koji bi premaPrivremenom sporazumu trebalo da bude usvojen do 1. jula 2010., do kada treba bitiuspostavljena i nezavisna agencija.Javne nabavkeJavne nabavke imaju značajnu ulogu u ekonomiji svake zemlje i one su moćno oruđe za29Odluke Vijeća od 18. februara 2008., str. 29.30Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja koja je tijelo za konkurenciju.31Kontrola nad državnom pomoći je povjerena zasebno uspostavljenoj Komisiji za državnu pomoć.Komisija se sastoji od tri člana; dva imenuje Ministarstvo za ekonomiju, a jednog Ministarstvo financija.

M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A ) S T R A N A 47G L AVA V I . U S K L A Ð I V A N J E Z A K O N A , P R O V O Ð E N J E Z A K O N A I P R A V I L A K O N K U R E N C I J Edržavu i njena tijela da potaknu ekonomski razvoj.Nedostatak otvorene i djelotvorne konkurencije udodjeljivanju vladinih ugovora jedna je od najočiglednijihprepreka za konkurenciju na jedinstvenom tržištu. OtvaranjeSve zemlje Zapadnog Balkana su razvilejavnih nabavki konkurenciji je najprije stvar stvaranja poticajaza javnu kupovinu, kao i za entitete s posebnim ili svoje zakone o konkurenciji relativnoekskluzivnim pravima, da usvoje konkurentne procedure rano u Procesu stabilizacije ijavnog nadmetanja.pridruživanja. Propisi o državnojPreuzimanje acquis communautairea EU-a u ovom je pomoći su uvedeni u sve zemljesegmentu daleko od toga da bude završeno. Postoji višeZapadnog Balkana, osim u Bosni iiznimki od primjene pravila i procedura javnih nabavki negošto je to dopušteno odgovarajućim Direktivama EU-a. Sve Hercegovini.zemlje zapadnog Balkana su usvojile potrebne zakone kojisu manje ili više u skladu sa standardima EU-a. Također suuspostavile i potrebne agencije. Međutim, ovo pitanje jepodložno stalnim promjenama koje dolaze iz dva pravca:jedne dolaze iz pravca EU-a koja traži bolju provedbu EUstandarda, dok druge dolaze iz pravca vlada, koje pokušavaju nadvladati nedostatke kojiproizlaze iz primjene ranijih zakona o javnim nabavkama. Tek je ove godine BiH uklonilaprivilegirani tretman za domaće kompanije u javnim nabavkama. Ovo je bio jedan odkratkoročnih prioriteta u Evropskom partnerstvu za BiH.Prava intelektualnog vlasništvaZaštitom intelektualnog vlasništva upravljaju mnoge međunarodne konvencije. Svjetskaorganizacija za intelektualno vlasništvo (WIPO) i Svjetska trgovinska organizacija (WTO)odgovorne su za provođenje mnogih međunarodnih konvencija i sporazuma. Što se tičezaštite industrijskog vlasništva, pažnja EU-a je usmjerena na zaštitne znakove. Usvojenemjere su dizajnirane da naprave zaštitni znak Unije te harmoniziraju zakone onacionalnim zaštitnim znakovima.Albanija, BiH i Hrvatska rano su počele sa harmonizacijom te su ostvarile značajnerezultate u zakonodavstvu, međunarodnim sporazumima i podizanju svijesti, iakonjihovo provođenje još uvijek zaostaje. Prema Nacionalnoj strategiji za usklađivanjetehničkog zakonodavstva Republike Hrvatske, koja je usvojena na početku 2003.,doneseno je pet okvirnih zakona – Zakon o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenisukladnosti (Narodne novine 158/03), Zakon o standardizaciji (Narodne novine 163/03),Zakon o akreditaciji (Narodne novine 158/03), Zakon o mjeriteljstvu (Narodne novine163/03) i Zakon o općoj sigurnosti proizvoda (Narodne novine 158/03), što je postavilozakonsku osnovu za daljnje usklađivanje hrvatskog zakonodavstva sa Direktivama novogpristupa.Uz to, Državni ured za standardizaciju i mjeriteljstvo je reorganiziran u jedno novodržavno tijelo, Državni zavod za mjeriteljstvo (DZM) i dvije novoosnovane javne institucije– Hrvatski zavod za norme (HZN) kao nacionalno tijelo Republike Hrvatske i Hrvatskaakreditacijska agencija kao nacionalna služba za akreditaciju Republike Hrvatske. Državneuredbe o njihovom osnivanju su izdane u oktobru 2004. (Narodne novine 154/04 i158/04). 3232http://www.westernbalkans.info/htmls/page.php?category=398&target=343&page=3.

S T R A N A 48M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )G L AVA V I . U S K L A Ð I V A N J E Z A K O N A , P R O V O Ð E N J E Z A K O N A I P R A V I L A K O N K U R E N C I J EU izvještaju Vijeća ministara Republike Albanije iz 2004. navodi se da je „Albanija takođerratificirala brojne važne sporazume i konvencije u polju imovinskih prava kao što su Haškisporazum o međunarodnoj registraciji industrijskog dizajna; Sporazum o međunarodnojklasifikaciji proizvoda i usluga iz Nice; Madridski protokol o međunarodnom registriranjužigova i Budimpeštanski ugovor o međunarodnom priznavanju depozita mikroorganizama.Pristupanje Ženevskom aktu Haškog sporazuma o međunarodnoj registraciji industrijskogdizajna, Strasburškom sporazumu o međunarodnoj klasifikaciji patenata, kao iMeđunarodnoj konvenciji za zaštitu novih biljnih sorti (UPOV, Ženevski akt, 1991.) planiranoza 2004., važan je korak ka zadovoljenju zahtjeva EU-a u ovom polju. Stoga je većnapravljen nacrt novog zakona o pravima intelektualnog vlasništva, koji je u potpunostiusklađen s acquisem EU-a kao i sa zahtjevima Sporazuma o trgovinskim aspektima pravaintelektualnog vlasništva (TRIPS). Također je pripremljen i novi nacrt zakona o autorskompravu i srodnim pravima koji je usklađen s acquisem. Očekuje se da će oba ova nacrtazakona stupiti na snagu u prvoj polovini 2005.“ (Republika Albanija, Vijeće ministara:Akcioni plan za provedbu prioriteta Evropskog partnerstva, august 2004.).Bosna i Hercegovina je usvojila prvi zakon koji regulira ovu oblast 2002. te je uspostavilajedan Institut za standardizaciju, mjeriteljstvo i intelektualno vlasništvo. Kasnije je onrazdvojen u tri nezavisne agencije, a zakoni su izmijenjeni da bi bili u skladu sastandardima EU-a. Ovo je jedan od boljih primjera provedbe Privremenog sporazuma uBiH.Šest zemalja zapadnog Balkana koje sudjeluju u procesu evropskih integracija ostvariloje određeni napredak u proteklih nekoliko godina u području prava intelektualnogvlasništva, naročito putem članstva u međunarodnim organizacijama i konvencija ozaštiti tih prava. Također su uspostavile i zakonodavni okvir. Međutim, potrebne su daljnjeizmjene u ovom okviru da bi se sve uskladilo s pravilima EU-a. Prioritet bi trebalo da budeizgradnja administrativnih kapaciteta nadležnih institucija te podizanje nivoa provedbezakona u sferi prava intelektualnog vlasništva.cStudija slučajaRazvoj sistema državne pomoći u BiH je obavezni dio procesa integracije u EU koji setrenutno provodi u BiH i također predstavlja jasnu obavezu iz Sporazuma o stabilizaciji ipridruživanju. Sistem državne pomoći u BiH, sa sličnim karakteristikama, također sezahtijeva i u CEFTA sporazumu iz 2006. Pristupanje WTO-u će zahtijevati detaljnijeredovno izvještavanje o subvencijama industriji, prije svega u kontekstu Sporazuma osubvencijama i protumjerama WTO-a. Tako da će proces međunarodnog izvještavanja održavnim pomoćima morati postati redovan godišnji proces za BiH u skoroj budućnosti.Imajući u vidu kompleksnost međunarodnih zahtjeva u pogledu državne pomoći isubvencija, od velike je važnosti da je uložen značajan napor od početka 2006. godine dase pripreme osnove za uspostavljanje sistema reguliranja državne pomoći u BiH.Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH (MVTEO) dobilo je značajnutehničku podršku EU-a u tom pogledu putem projekta Podrška za konkurenciju i državnupomoć u BiH. Do maja 2008. godine napredak je tako postignut u nizu bitnih oblastivezanih za uspostavljanje sistema reguliranja državne pomoći. To uključuje slijedeće:

M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )S T R A N A 49G L AVA V I . U S K L A Ð I V A N J E Z A K O N A , P R O V O Ð E N J E Z A K O N A I P R A V I L A K O N K U R E N C I J EIzradu preliminarnog inventara državne pomoći(PIDP) za BiH koji uključuje svu državnu pomoć kojuje pružilo oko 100 različitih tijela državne uprave iz14 različitih vlada sa raznih nivoa vlasti u BiH.Prednacrt zakona o reguliranju državne pomoći uBiH u suradnji s MVTEO-om koji je formirao radnugrupu da izradi konačna zakonska rješenja zauvođenje sistema reguliranja državne pomoći u BiH.Izvještaj o pripremnom mapiranju državne pomoćiu Bosni i Hercegovini je izrađen, ukazujući, izmeđuostalog, kako se mapiranje treba vršiti u budućnosti.Nacrt godišnjeg izvještaja o državnim pomoćima uBiH koji je trebalo da posluži kao metodološkaosnova za dalja izvještavanja prema EU-u.Bosna i Hercegovina nije uspjelazadovoljiti zahtjeve da donese zakon iuspostavi nezavisno operativno tijeloza državne pomoći na nivou državezbog unutrašnjih političkihneslaganja između državnih ientitetskih ustavnih tijela oko ovogpitanja. S tačke gledišta stručnjaka,pitanje državne pomoći je pitanjevanjske trgovine i kao takvo bi trebalobiti pod nadležnošću institucija nanivou države BiH, kao što je ipredviđeno u SSP-u u skladu spolitikom i pravom državne pomoći uEU.Konačno, pored ispunjavanja međunarodnih obaveza upogledu izvještavanja o državnim pomoćima, Bosni iHercegovini je potreban jedan sveobuhvatan uvid ukategorije, iznose i svrhe državnih pomoći koje sedodjeljuju na raznim nivoima vlasti kako bi se identificirali prioriteti, napravile analizeučinka državnih pomoći i strateški koordinirala industrijska i razvojna politika zemlje,koja je po važećem ustavnom ustrojstvu dodijeljena u nadležnost triju različitih nivoavlasti.Prijelazni sporazum o stabilizaciji i pridruživanju za BiH je stupio na snagu 1. 7. 2008. godinea odredbe koje se tiču državne pomoći potpadaju pod Prijelazni sporazum. Zbog toga seBosna i Hercegovina suočava sa situacijom da 1. 7. 2010. ulazi u prvo konkretno kršenjeobaveze definirane prijelaznim periodom od dvije godine u kojem je BiH trebala donijetizakon i uspostaviti nezavisno operativno tijelo za državne pomoći na nivou zemlje.Današnja situacija je takva da gore spomenute pripremljene dokumente nadležneinstitucije nisu uzele u razmatranje niti je okončan rad na izradi nacrta zakona o sistemudržavne pomoći, niti je uspostavljen nezavisni regulator. Sasvim suprotno, bh. entitetRepublika Srpska je usvojio svoj entitetski zakon o državnim pomoćima, sasvimnekomplementaran sa zahtjevima EU-a, istovremeno se protiveći donošenju zakona iuspostavi institucije na nivou države BiH.

M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )G L AVA V I I P R AV D A , S L O B O D A , S I G U R N O S TS T R A N A 51GLAVA VIIaPRAVDA, SLOBODA, SIGURNOSTOpćenita procjenaUspostavljanje vladavine prava, stabilnih, efikasnih i demokratskih institucija, borba protivorganizovanog kriminala, korupcije i terorizma, te obezbjeđenje sigurnosti granica i režimakretanja ljudi u skladu sa evropskim i, generalno, međunarodnim standardima, predstavljafundamentalni element pravne i političke tranzicije zemalja regiona i njihovog napretka uprocesu približavanja Evropskoj uniji. Na značaj i imperativ preuzimanja i implementacijestandarda u navedenim oblastima ukazuje i činjenica da su, direktno ili indirektno, gotovoistovrsne predmetne obaveze sadržane kako u osnivačkom aktu i relevantnim konvencijamaSavjeta Evrope i Organizacije za bezbjednost i saradnju u Evropi, tako i i nizu dokumentaEvropske unije. U okviru procesa pridruživanja Evropskoj uniji, obaveze za države ZapadnogBalkana u datoj oblasti sadržane su u Glavi VII Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP),dokumentu “Evropsko partnerstvo”, te Mapi puta za liberalizaciju viznog režima. Za razlikuod zemalja Srednje i Istočne Evrope koje su, nakon okončanja Hladnog rata, snažno ušle utranzicioni i reformski proces sa jasnim opredjeljenjem da se što brže uključe u međunarodnestrukture koje su do jučer predstavljale ekskluzivitet rezervisan za zapadne demokratije,većina zemalja Zapadnog Balkana, u različitom obliku i u različitom trajanju, zahvaćene suratnim razaranjima, zbog čega će njihovo približavanje Evropskoj uniji ne samo biti odloženo,već i značajno otežano. Rat, ekonomska nestabilnost i nepostojanje efikasnih institucija,predstavljali su više nego plodno tlo za pojavu i jačanje niza devijantnih društvenih pojavai praksi, čije iskorjenjivanje, između ostalog, upravo treba da se manifestuje kao rezultatkvalitetne implementacije normativnih zahtjeva i standarda Evropske unije u oblasti “Pravde,slobode i sigurnosti”.Analize i izvještaji Evropske komisije u proteklih nekoliko godina jasno ukazuju da gotovo svezapadnobalkanske zemlje, uključujući i Hrvatsku, koja je u procesu približavanja Uniji najvišeodmakla, hronično pate od nedovoljno reformisanog i od političkih uticaja oslobođenogpravosudnog sistema, korupcije na svim nivoima, te, u usporedbi sa evropskim standardima,nedovoljno efikasne uprave. Pored zajedničkih, ispunjavanje ugovornih i drugih relevantnihobaveza u oblasti „Pravde, slobode i sigurnosti“ u svim zemljama regiona nailazi napojedinačne probleme i poteškoće, primarno političke, ali i tehničke prirode. Bosna iHercegovina, sa svim svojim pravno – političkim pretpostavkama i specifičnostima,predstavlja najeklatantniji primjer predominacije političkih i pravnih nad tehničkimopterećenjima u procesu ispunjavanja obaveza koje ne samo oblast „Pravde, slobode isigurnosti“, već generalno evropski integracioni proces podrazumijeva.

S T R A N A 52M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )G L AVA V I I P R AV D A , S L O B O D A , S I G U R N O S TbRealizacija obaveza iz EP-a i SSP-a zemaljaZapadnog BalkanaU oblastima koje se mogu podvesti pod okvire „Pravde, slobode i sigurnosti“, evropska ipristupna partnerstva za zemlje Zapadnog Balkana podrazumijevaju nužnost regulacijeupravljanja granicama u skladu sa evropskim zahtjevima i standardima, zaključenje iimplementaciju sporazuma o readmisiji, jačanje institucionalnih kapaciteta, te usvajanjei implementaciju kako strateških i operativnih, tako i zakonskih i podzakonskih akata uoblasti borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, terorizma, krijumčarenja izloupotrebe droga, kao i provođenje odgovarajuće reforme u oblasti pravosuđa, viza,azila i migracije. Pored toga, uz obavezu BiH, Srbije, Crne Gore i Hrvatske koja se odnosina saradnju sa Tribunalnom u Hagu, za svaku od zemalja regiona, u skladu sa njihovimspecifičnostima u pojedinim oblastima, definisane su i određene pojedinačne obaveze.Analize i izvještaji Evropske komisije posvećeni napretku zemalja Zapadnog Balkana uprocesu evropskih integracija u proteklih nekoliko godina, jasno ukazuju da su političkeelite i institucije većine zemalja regiona (izuzimajući Hrvatsku) najsnažniji progres uoblasti „Slobode, sigurnosti i pravde“ ostvarile ne zahvaljujući implementaciji Sporazumao stabilizaciji i pridruživanju, odnosno odredbi njegove Glave VII, pa čak ni odgovarajućihprioriteta iz dokumenta Evropsko partnerstvo, već radeći na realizaciji konkretnije i,samim tim, politički interesantnije perspektive oličene u mogućnosti sticanja bezviznogrežima za njihove državljane. Za neke zemlje regiona još uvijek je na snazi samoPrivremeni sporazum koji se pitanjima „Pravde, slobode i sigurnosti“ ne bavi. Istovremeno,brojni prioriteti „Evropskog partnerstva“, pogotovo kada se govori o Bosni i Hercegovini,koncipirani su na način koji u dovoljnoj mjeri ne uvažava sve njene politički i pravnoosjetljive konstituente, što je proizvelo različite poteškoće u njihovoj implementaciji.Mapa puta za liberalizaciju viznog režima i akcioni planovi za njenu implementacijutakođe sadrže određene obaveze čija realizacija zahtijeva dodatne političke napore ikompromise, međutim, analize pokazuju da su se političke elite u regionu radijeselektivno opredjeljivale za realizaciju u Mapi puta sadržanih obaveza i ispunjavanjuuslova za dolazak na „bijelu Shengen listu“, nego za zadiranje u politički osjetljiva pitanjaiz Evropskog partnerstva. Drugim riječima, o kvalitetnoj i, prije svega, pravovremenojrealizaciji prioriteta iz dokumenta „Evropsko partnerstvo“ u oblasti „Pravde, slobode isigurnosti“ u većini zemalja Zapadnog Balkana može se govoriti samo u mjeri u kojoj seove obaveze na određeni način poklapaju sa obavezama iz Mape puta za liberalizacijuviznog režima, odnosno akcionih planova za njenu implementaciju. Primjeri zemaljaZapadnog Balkana kojima je krajem 2009. godine odobren bezvizni režim – Srbija, CrnaGora i Makedonija – to jasno pokazuju. Bosna i Hercegovina, koja očekuje da u narednimmjesecima bude donijeta odluka o uspostavljanju bezviznog režima i za njene državljane,takođe potvrđuje ovu tezu, jer su političi subjekti i institucije u ovoj zemlji najznačajnijinapredak u oblasti „Pravde, slobode i sigurnosti“ ostvarile upravo pod uticajemmogućnosti konkretizacije perspektive dolaska na „bijelu Shengen listu“. Putemministarskih konferencija, radnih grupa, te intenzivnijeg komisijskog i plenarnog rada uinstitucijama na državnom i entitetskom nivou, realizovane su obaveze iz Mape puta zaliberalizaciju viznog režima, koje su u formi prioriteta iz „Evropskog partnerstva“ čekalena svoju realizaciju i po nekoliko godina. Iz svega prethodno navedenog moguće je

M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )G L AVA V I I P R AV D A , S L O B O D A , S I G U R N O S TS T R A N A 53izvesti bar dva osnovna zaključka:prvo, političke elite u većini država Zapadnog Balkana su opredjeljenije ka realizacijikonkretnijih, pa makar i partikularnih, djelimičnih perspektiva vezanih za evropskiintegracioni proces, kao što je liberalizacija viznog režima, nego ka preuzimanjuznačajnog političkog rizika kroz pokušaje rješavanja osjetljivih pitanja sadržanih udokumentu „Evropsko partnerstvo“. Ovo je naročito relevantno u uslovima u kojima,pod uticajem dojučerašnje političke i institucionalne, te još uvijek aktuelneekonomske krize u Evropskoj uniji, generalna „evropska perspektiva“ za većinuzemalja regiona još uvijek nije u potpunosti profilisana;drugo, ostvarenje napretka u oblasti „Pravde, slobode i sigurnosti“ putemimplementacije Mape puta za liberalizaciju viznog režima, a ne konkretne ikoncentrisane realizacije prioriteta iz dokumenta „Evropsko partnerstvo“, vremenskii materijalno ograničenog je karaktera, jer svaki dalji napredak država ZapadnogBalkana ka Evropskoj uniji, posebno nakon stupanja „kompletnog“ Sporazuma ostabilizaciji i pridruživanju na snagu, zahtijevaće drugačiji modalitet političkog –strateškog i operativnog – djelovanja i, prije svega, drugačiji odnos prema zahtjevimaiz „Evropskog partnerstva“ i Glave VII Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.Kada se govori o Bosni i Hercegovini, dokument „Evropsko partnerstvo“ i odgovarajućiakcioni plan za njegovu implementaciju sadrže 34 prioriteta, odnosno 241 aktivnost kojese odnose na oblast „Pravde, slobode i sigurnosti“, a u trenutku izrade Izvještaja stepenimplementiranosti Akcionog plana za realizaciju prioriteta iz „Evropskog partnerstva“ uoblasti „Pravde, slobode i sigurnosti“ iznosi oko 60%. Uz blaga pomjeranja, sličan brojprioriteta iz oblasti „Pravde, slobode i sigurnosti“ može se identifikovati i u „evropskimpartnerstvima“ drugih zemlja regiona. Bosna i Hercegovina, međutim, zahvaljujućisloženoj pravno – političkoj strukturi i distribuciji nadležnosti između države i entiteta, sjedne, te neusklađenosti zahtjeva „Evropskog partnerstva“ sa datim ustavnim, pravnim ipolitičkim pretpostavkama na kojima ova zemlja počiva, s druge strane, sasvim sigurnopredstavlja jedinstven regionalni primjer po specifičnosti razloga kašnjenja u realizacijiobaveza iz „Evropskog partnerstva“. Naime, za razliku od ostalih zemalja regiona, kodkojih je određeno kašnjenje u ispunjavanju pojedinih prioriteta rezultat odsustvatehničkih i materijalnih pretpostavki 33 ili političkih okolnosti koje ne prevazilaze razlogevanrednih izbora (Hrvatska i Srbija, na primjer) ili legitimne političke borbe parlamentarneopozicije u okvirima koji su definisani Ustavom ili zakonom (Srbija do izmjene Poslovnikao radu Narodne skupštine RS), osnovni razlog kašnjenja u realizaciji pojedinih prioritetaiz oblasti „Pravde, slobode i sigurnosti“ od strane Bosne i Hercegovine leži u složenostidržavne strukture, te pokušajima da se obaveze iz „Evropskog partnerstva“ interpretirajuna način koji odgovara samo određenim političkim subjektima. Dati pokušaji, koji zasvoju pretpostavku imaju intenciju realizacije dnevno – političkih, ideoloških i nacionalnihpartikularnih interesa, a ne formalno i materijalno zadovoljenje evropskih standarda,ionako složene aktivnosti bh. institucija usmjerene ka provođenju preuzetihmeđunarodnih obaveza čine još težim i komplikovanijim. S druge strane, napori koje suinstitucije i politički subjekti BiH učinili u procesu ispunjavanja obaveza Mape puta zaliberalizaciju viznog režima, a koje se nezanemarljivo poklapaju sa obavezama izdokumenta „Evropsko partnerstvo“, pokazuju da je više nego moguće, uz odgovarajuću33Especially where it concerns the implementation of normative framework in the areas of border control,visas, asylum and migrations.

S T R A N A 54M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )G L AVA V I I P R AV D A , S L O B O D A , S I G U R N O S Tpolitičku volju, pronaći realan modalitet realizacije evropskih obaveza. 34Kao što je poznato, do okončanja postupka ratifikacije i stupanja na snagu „kompletnog“Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, u primjeni je Privremeni sporazum čije odredbene uređuju oblast „Pravde, slobode i sigurnosti“. Iako su, po pravilu, nakon zaključenjaSporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i Privremenog sporazuma, zemlje regiona sačinileodgovarajuće planove za implementaciju cjelokupnog Sporazuma o stabilizaciji ipridruživanju, dosadašnja iskustva pokazuju da su centralni, bazični dokumenti zarealizaciju obaveza u oblasti „Pravde, slobode i sigurnosti“ u periodu nakon potpisivanjaSporazuma ipak, u nešto manjoj mjeri, „Evropsko partnerstvo“, te, dominantno, Mapaputa za liberalizaciju viznog režima, a ne Sporazum sam po sebi. Razloge za tako neštotreba tražiti kako u vremenskom roku koji je neophodan za ratifikaciju Sporazuma,odnosno, formalno stupanje ugovorno preuzetih obaveza u ovoj oblasti na snagu, takoi činjenici da su Evropsko partnerstvo i Mapa puta za liberalizaciju viznog režimadokumenti „operativnijeg“ karaktera i propisuju nešto dinamičnije rokove za ispunjavanjedefinisanih obaveza. Drugim riječima, formalno – pravne i kontraktualne okolnostizahtijevale su da se zemlje regiona nakon potpisivanja sporazumâ primarno orjentišu kaispunjavanju trgovinskih i sa njima povezanih obaveza iz Privremenog sporazuma, dokse realizacija generalnih obaveza u oblasti „Pravde, slobode i sigurnosti“ u manjoj meribazirala na primjeni Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, a daleko više naimplementaciji prioriteta i mjera iz „Evropskog partnestva“ i Mape puta za liberalizacijuviznog režima. To, naravno, ne znači da su predmetne obaveze iz Sporazuma o stabilizacijii pridruživanju do njegovog stupanja na snagu „na čekanju“, već da se one indirektnorealizuju posredstvom ispunjavanja obaveza iz navedena dva dokumenta. Naravno, uzsvu njihovu sadržinsku i materijalnu komplementarnost, razlika između obavezasadržanih u tri navedena dokumenta postoji, a ona se manifestuje kako u njihovojpravnoj osnovi i stepenu operabilnosti, tako i momentu njihovog formalnog stupanja nasnagu i vremenskom roku koji je predviđen za njihovu realizaciju.Kako oblast „Pravde, slobode i sigurnosti“ nije obuhvaćena Privremenim sporazumom, aSporazum o stabilizaciji i pridruživanju stupa na snagu tek nakon složenog procesaratifikacije od strane zemlje regiona, zemalja članica Evropske unije i Evropskogparlamenta koja obično traje 2 – 3 godine, te, samim tim, ne postoje potpuno preciznipokazatelji o stepenu realizovanosti Glave VII Sporazuma u prvoj godini nakon njegovogpotpisivanja 35 , u narednom dijelu ukazaćemo na ostvarene rezultate, ali i određeneprobleme koje je u zemljama regiona, u prvoj godini nakon potpisivanja sporazumâ opridruživanju, identifikovala Evropska komisija:34Pogledati: Case study: „Liberalizacija viznog režima“ u nastavku teksta35Dosadašnja praksa, kako je već prethodno navedeno, pokazuje da su zemlje regiona, nakonpotpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i Privremenog sporazuma, izrađivale akcioneplanove za implementaciju “kompletnog” Sporazuma, međutim, precizni kvartalni i polugodišnjiizvještaji o realizaciji datih akcionih planova, u periodu važenja isključivo Privremenog sporazuma,primarno se odnose na dinamiku i kvalitet njegove implementacije, dok se stepen realizacije dijelovaSporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koji nisu obuhvaćeni Privremenim sporazumom preciznijemože sagledati po drugim osnovama, kao što su Godišnji izvještaj Evropske komisije ili, pak, izvještajio provođenju prioriteta „Evropskog partnerstva“, odnosno, tamo gdje je to vremenski odgovarajuće,Mape puta za liberalizaciju viznog režima.

M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )G L AVA V I I P R AV D A , S L O B O D A , S I G U R N O S TS T R A N A 55ZemljaGodina popoptisivanju SSPNajznačajnijiostvareni rezultatiprema ocjeni ECNegativan trendHrvatska 2001/2002- Ostvaren jerudimentarannapredak po pitanjukvalitetnijegnormativnog istrateškog regulisanjaoblasti azila i borbeprotiv korupcije, iakose zbog nedostatkapolitičke volje borbaprotiv korupcije nerealizuje na višempolitičkom iinstitucionalnomnivou;- Nedovoljnazakonodavnaaktivnost Vlade iSabora koja bi trebaladovesti do stvaranjaodgovarajućegzakonskog okvira, neneefikasnaimplementacijapostojećegnormativnog okvira;- Nezadovoljavajućiinstitucionalni ipersonalni kapaciteti;- Kašnjenje sareformom pravosuđa;- Politički upliv u radsudova, posebno uslučajeve koji za svojpredmet imaju ratnezločine;Srbija 2008/2009- PočetakimplementacijeSporazuma oreadmisiji sa EZ;- Početak izdavanjabiometrijskih pasoša;- Iniciran dijalog oviznoj liberalizaciji;- Usvojen Zakon okontroli državnegranice i sprovedenekadrovske obuke uovoj oblasti;- Usvojen Zakon ostrancima iodgovarajućipodzakonski akti;- Vanrednipredsjednički iparlamentarni izbori,kao i opstrukcijaopozicije uparlamentu značajnousporili legislativneaktivnosti;- Nedovoljniinstitucionalnikapaciteti službi zaizdavanjebiometrijskih pasoša igraničnih kontrola;- Kašnjenje uprovođenju Strategijeintegrisanogupravljanja granicom;- Kašnjenje uusvajanju zakonskihrješenja u oblastiborbe protiv pranjanovca i finansiranjaterorizma, te borbeprotiv nedozvoljenetrgovine drogom;- Kašnjenje uprovođenjureorganizacijepolicijskog aparata;- Nedovoljniinstitucionalnikapaciteti za prijemilegalnih migranata;

S T R A N A 56M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )G L AVA V I I P R AV D A , S L O B O D A , S I G U R N O S TZemljaGodina popoptisivanju SSPNajznačajnijiostvareni rezultatiprema ocjeni ECNegativan trendCrna Gora 2007/2008- Usvojen nizstrateških i zakonskihakata, kao što suStrategijaintegrisanogupravljanjamigracijama, Zakon osprječavanju pranjanovca i finansiranjuterorizma, Nacionalnistrateški odgovor nadroge i prateći akcioniplan, Akcioni plan zasprovođenjeprograma borbeprotiv korupcije iorganizovanogkriminala 2008 – 2009,Zakon o državljanstvu,Zakon o prebivalištu iboravištu građana,kao i nizpodzakonskih akata,posebno u oblastiazila i migracije;- Započelo izdavanjebiometrijskih pasoša;- PočetakimplementacijeSporazuma oreadmisiji sa EZ;- PočetakimplementacijeStrategije zaintegrisanoupravljanje granicom;- Kašnjenje uusvajanju Zakona onadzoru državnegranice, Zakona ostrancima i Zakona ozaštiti ličnih podataka;- Kašnjenje u izradi iimplementacijipodzakonskih akataposredstvom kojih bizakonska rješenje bilaimplementirana;- Neefikasna borbaprotiv korupcije iorganizovanogkriminala;

M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )G L AVA V I I P R AV D A , S L O B O D A , S I G U R N O S TS T R A N A 57ZemljaGodina popoptisivanju SSPNajznačajnijiostvareni rezultatiprema ocjeni ECNegativan trendMakedonija 2001/2002- Usvajanje Zakona oborbi protiv pranjanovca i odgovarajućihpodzakonskih akata,te uspostavljanjeDirekcije za prevencijupranja novca priMinistarstvu finansija;- UspostavljenaVladina Komisija zaborbu protiv trgovinedrogom;- Ispoljena snažnaoperativnaopredijeljenost zaborbu protivterorizma naprincipima EU i SAD;- Kašnjenje uharmonizacijizakonodavstva uoblasti viza sastandardimaZajednice;- Neefikasna kotrolagranica, posebnoprema Albaniji iKosovu, gdje kontrolamimo zvaničnihprelaza nije nipostojala;- Kašnjenje u izradipodzakonskih akatakojim postojećazakonska rješenja bilaimplementirana;- Nedovoljneoperativne aktivnostiu oblasti borbe protivtrgovine ljudima,drogom i akciznomrobom;- Kašnjenje uusvajanju novogZakona o azilu;Albanija 2006/2007- Registrovanoperativni napredak uborbi protivorganizovanogkriminala;- Djelimičnounaprijeđenjeinstitucionalnihkapaciteta u oblastiazila;- Registrovani daljikoraci u pravcuefikasnijeimplementacijeSporazuma oreadmisiji sa EZ;- Kašnjenje uprilagođavanjuZakona o strancima,Zakona o zaštiti ličnihpodataka i Strategijeza integrisanoupravljanje granicomsa zahtjevima EZ;- Kašnjenje u izradi iusvajanjaodgovarajućihzakonskih rješenja uoblasti borbe protivkorupcije ioduzimanju nelegalnostečene imovine;- Spora i neefikasnaimplementacijapostojećeg zakonskogokvira;- Kašnjenje ureorganizacijipolicijskog aparata;- Nestandardizovanostgraničnih prelaza sastandardimaZajednice;

S T R A N A 58M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )G L AVA V I I P R AV D A , S L O B O D A , S I G U R N O S TZemljaGodina popoptisivanju SSPNajznačajnijiostvareni rezultatiprema ocjeni ECNegativan trendBiH 2008/2009- Nastavljena reformapolicije iuspostavljanje ioperacionalizacijanovih policijskih tijela;- Usvojeni Strategija iAkcioni plan u oblastimigracija i azila 2008 –2011;- UspostavljenaKomisija za intgrisanoupravljanje granicom;- Unaprijeđenazakonska rješenjakojima se uređujuoblasti krivičnipostupak, zaštitetajnih podataka,sukoba interesa uinstitucijama BiH,pranja novca;- Usvojen Akcioni planza borbu protivtrgovine ljudima 2008– 2012;- Unaprijeđenooperativno djelovanjei patroliranje Graničnepolicije u područjimasigurnosnih sektora;- Usvojeni strateškidokumenti u oblastiborbe protivkorupcije,organizovanogkriminala,sprječavanja pranjanovca;- Usvojen Migracioniprofil BiH i Strategijareintegracijepovratnika u skladu saSporazumom oreadmisiji;- Kašnjenje u izborurukovodilacapojedinih policijskihtijela;- Kašnjenje uusvajanju iunaprijeđenjusistemskih akata uoblasti kontrolegranica, sprječavanjapranja novca, nadzoranad opojnimdrogama, zaštitesvjedoka, izvršenjakrivičnih sankcija, kaoi u usaglašavanjuzakonodavstva RS iFBiH u oblastibankarstva itransparentnostifinansijskih tokova;- Kašnjenje u jačanjuinstitucionalnih iadministrativnihkapaciteta SIPA idrugih policijskihtijela, te Agencije zazaštitu ličnihpodataka;- Kašnjenje u izgradnjiazilantskog centra;- Kašnjenje uuspostavljanjusistema za razmjenupodataka izmeđupolicijskih agencija uBiH;- Kašnjenje uusvajanju izmjena idopuna Krivičnogzakona BiH, te Zakonao Sudu BiH;

M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )G L AVA V I I P R AV D A , S L O B O D A , S I G U R N O S TS T R A N A 59cStudija slučaja: Liberalizacija viznog režima zazemlje Zapadnog BalkanaOslobađanje od viznog režima prilikom putovanja u shengenskiprostor (a potom i u preostale zemlje Unije koje u shengenskom Dominantna osnova za ostvarenjeprojektu ne participiraju) predstavlja prvu neposrednu,napretka većine zemalja regiona ukonkretnu korist koju građani regiona stiču približavanjemnjihove zemlje Evropskoj uniji, odnosno, ispunjavanjem obaveza oblasti „Pravde, slobode i sigurnosti“ ukoje dolazak na tzv. bijelu Shengen listu podrazumijeva. Po periodu neposredno nakon potpisivanjapitanju oslobađanja od viznog režima jasno se mogu uočitiSporazuma o stabilizaciji i pridruživanjuznačajne razlike u tretmanu zemalja regiona. IzuzimajućiHrvatsku, čijim državljanima je već nekoliko godina od njenog bila je konkretizacija perspektiveosamostaljenja omogućen bezvizni režim za shengenski prostor, oslobađanja od shengenskog viznogza ostale zemlje regiona izrađena je Mapa puta za liberalizaciju režima.viznog režima i odgovarajući akcioni plan (sa preko 700pojedinačnih aktivnosti podijeljenih u 4 tematske cjeline) od čijekvalitetne i efikasne realizacije zavisi usvajanje pozitivne odlukeo stavljanju konkretne države regiona na bijelu Shengen listu. 36 Monitoring napretkapojedinačnih zemalja u procesu ispunjavanja definisanih obaveza iz Mape puta ostvarujese posredstvom različitih instrumenata, a primarno putem zajedničkog tijela kojegsačinjavaju predstavnici Evropske komisije i zemlje regiona u pitanju, monitoring misijaEvropske komisije, te njenih redovnih godišnjih izvještaja o napretku zemalja regiona uprocesu evropskih integracija. Nakon što im je u prvoj polovini 2008. godine svečanododijeljena Mapa puta, čime je otvoren dijalog za liberalizaciju viznog režima, Srbija, CrnaGora, Makedonija, Albanija i BiH ušle su u proces intenzivnog djelovanja u pravcuispunjavanja svih relevantnih obaveza koje Mapa podrazumijeva. Nešto više od godinudana kasnije, uspješan zadatak u ovom procesu realizovale su Srbija, Crna Gora iMakedonija, dok je za BiH i Albaniju utvrđeno da nisu u potpunosti realizovale svojepreuzete obaveze, uz konstataciju da će pozitivna odluka i za ove dvije zemlje bitidonijeta nakon uspješnog okončanja predviđenh zadataka.Proces rada institucija u Bosni i Hercegovini na realizaciji obaveza sadržanih u Mapi putaza liberalizaciju viznog režima pokazao je svu složenost pravno - političkih pretpostavkina kojima napredak ove zemlje u procesu evropskih integracija počiva. Za realizacijunajzahtjevnijim su se pokazale obaveze koje su od ranije, na primjer u okviru Evropskogpartnerstva, bile identifikovane kao sporne u smislu njihove neusaglašenosti sa ustavnomstrukturom zemlje i ustavnopravnim ovlaštenjima pojedinih nivoa organizacije vlasti uBiH, kao i one obaveze čije ispunjavanje su različiti politički subjekti nastojali iskoristiti udnevnopolitičke svrhe. 3736Ugovor iz Lisabona jača poziciju Evropskog parlamenta u ovom kontekstu, jer mu je, za razliku odpredlisabonskog perioda u kojem je on po ovom pitanju imao samo konsultativnu ulogu, sadaomogućeno da u okviru tzv. „uobičajene procedure“, na osnovu prijedloga Evropske komisije,ravnopravno sa Savjetom ministara učestvuje u donošenju odluke o stavljanju određene zemlje na tzv.„bijelu Shengen listu“.37Na primjer, do kašnjenja u preuzimanju aktivnosti u pravcu finalizacije policijske reforme u BiH došloje zbog protivljenja institucija Republike Srpske da se ovo pitanje riješi na način koji bi podrazumijevaoprenos nadležnosti sa entitetskog na državni nivo. S druge strane strane, do ozbiljnog kašnjenjausvajanja Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BIH došlo je zbog intencija određenihpolitičkih subjekata iz Federacije BiH da se u ovo zakonsko rješenje inkorporiraju i neki sadržaji koji zaispunjavanje same evropske obaveze nisu bili neophodni (npr. krivičnopravna regulacija negiranjapresuđenih slučajeva genocida).

S T R A N A 60M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )G L AVA V I I P R AV D A , S L O B O D A , S I G U R N O S TSve ovo je nesumnjivo dovelo do bespotrebnog gubljenja vremena prilikom usvajanjaneophodnih normativnih rješenja, dijelom u Savjetu ministara, a u znatno većoj mjeri uParlamentarnoj skupštini BiH. S druge strane, liberalizacija viznog režima je istovremenopokazala i da su institucije u BiH, predstavnici etničkih grupacija, te predstavnici vlasti sarazličitih nivoa, više nego sposobni, uz sve otežavajuće okolnosti, da iznađu odgovarajućemodalitete za rješavanje definisanih zadataka, bilo putem “ministarskih konferencija” iliradnih grupa, bilo odustajanjem od diskutabilnih političkih zahtjeva koji nemaju direktnoveze sa sadržajem same “evropske” obaveze. Dnevnopolitičkim elementima opterećenomlegislativnom postupku, kao jednom od fundamentalnih razloga kašnjenja bh. institucijau procesu ispunjavanja obaveza iz Mape puta za liberalizaciju viznog režima, nesumnjivotreba pridodati i određene tehničke poteškoće, kao što je kašnjenje knjižica zabiometrijske pasoše iz njemačke štamparije, zbog čega je testna faza izdavanjabiometrijskih pasoša u BiH započela, na primjer, u momentu kada je u Srbiji već biloizdato nekoliko stotina hiljada pasoških jedinica. Pri tome, ne treba izgubiti iz vida da jeuspostavljanje i efikasno funkcionisanje sistema izdavanja i zaštite biometrijskih putnihisprava osnovna komponenta Glave I Mape puta - “Sigurnost dokumenata”.U momentu izrade izvještaja, institucije u Bosni i Hercegovini su gotovo u cjelostirealizovale obaveze iz Mape puta za liberalizaciju viznog režima. Monitoring timoviEvropske komisije su u martu 2010. godine boravili u BiH kako bi na terenu stekli uvid ustepen relaizovanosti definisanih obaveza od strane institucija u Bosni i Hercegovini. Naosnovu podataka monitoring timova, te informacija do kojih je došla posredstvomsastanaka sa članovima bh. Radne grupe za liberalizaciju viznog režima, Evropskakomisija izrađuje konačan izvještaj i daje preporuku o donošenju odluke o stavljanju BiHna „bijelu Shengen listu“. Prema posljednjim, još uvijek neformalnim najavama, očekujese da izvještaj Evropske komisije i preporuka za donošenje odluke o oslobađanju odshengenskog viznog režima bude pozitivna, uz ocjenu da je Bosna i Hercegovina u datommomentu ostvarila značajniji progres nego što su to učinile Srbija, Crna Gora i Makedonijakada je donesena odluka o ukidanju viznog režima za njihove državljane. Takođe, očekujese da željene preporuke po Bosnu i Hercegovinu budu objelodanjene početkom juna2010. godine, za kada je zakazana i regionalna konferencija posvećena napretkuZapadnog Balkana u procesu evropskih integracija, a koja će biti održana u Sarajevu. To,međutim, prema nezvaničnim najavama iz Brisela, ne znači da institucije u Bosni iHercegovini u nastupajućem vremenskom periodu ne trebaju uložiti dodatne napore upojedinim oblastima, kao što su borba protiv korupcije i organizovanog kriminala.Ukoliko odgovarajuća preporuka Evropske komisije bude donijeta u najavljenom roku,konačna odluka o stavljanju Bosne i Hercegovine na „bijelu Shengen listu“ najvjerovatnijeće biti usvojena na jesen tekuće godine. Snažnu podršku stavljanju Bosne i Hercegovine,ali i Albanije, na „bijelu Shengen listu“ dali su Evropski parlament i njegovi komiteti zaunutrašnje poslove i pravosuđe i vanjsku politiku, međutim, ne treba izgubiti iz vida dalisabonska procedura usvajanja odluke o oslobađanju određene zemlje od viznog režimazahtijeva nešto duži vremenski period od one koja se primjenjivala prije stupanja novogOsnivačkog akta Evropske unije na snagu. S druge strane, interesantni su i određenizahtjevi pojedinih predstavnika civilnog društva u Bosni Hercegovni upućeni evropskiminstitucijama da se donošenje odluke o oslobađanju Bosne i Hercegovine od viznogrežima prolongira za period nakon opštih izbora koji će biti održani početkom oktobra,uz obrazloženje da bi eventualnu odluku o otklanjanju viznog režima postojeće vladajućegarniture u Bosni i Hercegovini mogle koristiti u predizborne svrhe.U svakom slučaju, bilo kakvo dalje uskraćivanje bh. državljanima da slobodno putuju u

M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )G L AVA V I I P R AV D A , S L O B O D A , S I G U R N O S TS T R A N A 61Evropsku uniju na način na koji to rade državljani većineostalih zemalja regiona, posebno ukoliko se to uskraćivanjetemelji na neformalnom insistiranju na zahtjevima koji nisusadržani u Mapi puta 38 , a koji su se mogli čuti od stranepredstavnika pojedinih članica Unije, bilo bikontraproduktivno i dodatno bi osiromašilo ionako još uvijekprilično apstraktnu “evropsku perspektivu” Bosne iHercegovine. Otklanjanje viznih barijera predstavljalo bi prvirealan korak ka približavanju Evropske unije građanimaBosne i Hercegovine na svakodnevnoj ravni i pružilo bisvojevrsnu verifikaciju „isplativosti“ reformskih napora iaktivnosti koje institucije i politički subjekti u Bosni iHercegovini, uz sve navedene teškoće, preduzimaju.Daljim napretkom BiH u procesupribližavanja Evropskoj uniji obaveze uoblasti „Pravde, slobode i sigurnosti“ ćese rapidno usložnjavati, a kriterijumi zaocjenu ostvarenog napretka, kao štopokazuje primjer Hrvatske, dodatno ćese pooštravati.Što se tiče Albanije, Evropska komisija je u svojim izvještajima od sredine maja 2009.godine ovoj zemlji dala najniže ocjene kada je riječ o stepenu realizovanosti uslova izMape puta za liberalizaciju viznog režima. Kao i u BiH, i u Albaniji je, prije svega zbognerazvijenih institucionalnih kapaciteta, došlo do ozbiljnog kašnjenja u izdavanjubiometrijskih pasoša u odnosu na utvrđene rokove. Biometrijski pasoši su se počeliizdavati u aprilu 2009. godine, ali je sam proces tekao veoma sporo i pokazalo se da sunjeni državljani bili daleko zainteresovaniji za dobijanje novih, elektronskih ličnih karatakoje su im bile neophodne za učestvovanje na izborima zakazanim za kraj juna. Poredbezbjednosti dokumenata, centralni problem kojeg je identifikovala Evropska komisijaodnosio se na lošu kontrolu granica i migracija, te nezadovoljavajuću situaciju po pitanjujavnog reda i bezbjednosti, spoljnih odnosa i implementacije preuzetih međunarodnihobaveza i stanja u oblasti zaštite ljudskih prava. Možda značajniji problem za državljaneAlbanije predstavlja činjenica da, prema najnovijim ocjenama iz Brisela, ona i daljeozbiljno zaostaje u realizaciji svojih obaveza u procesu liberalizacije viznog režima.S druge strane, ne smije se ispustiti iz vida da je zajednička migraciona, ali i bezbjednosna„kopča“ za Albaniju, Makedoniju, Crnu Goru i Srbiju - Kosovo i Metohija, sa kojim dijalogo liberalizaciji viznog režima nije ni započet, niti je za njega izrađena zasebna Mapa puta.Odluka o stavljanju na „bijeli Shengen“ Srbije ne odnosi se na Kosovo i Metohiju, čijigrađani, bez obzira na njihovu nacionalnost, ne mogu aplicirati i steći biometrijsku putnuispravu Republike Srbije. Iako je Evropski parlament usvojio političke preporuke u tompravcu, Evropska komisija još uvijek nije odlučila da otvori dijalog o viznoj liberalizaciji saKosovom i Metohijom. Međutim, privremene kosovske institucije su odlučile dasamostalno izrade dokument koji bi odgovarao Mapi puta kakva je izrađivana za zemljeregiona, te da djeluju u pravcu njegove implementacije.Na kraju, u pojedinim, doduše manjinskim, političkim krugovima u okviru Unije uposljednje vrijeme se pojavila i određena bojazan od prebrzog otvaranja granica zaalbanske državljane, a koja je rezultat pokušaja zloupotrebe bezviznog režima od stranealbanskog stanovništva sa juga Srbije i iz Makedonije. Registrovan je ne mali broj lica saovih područja koja su bezvizno kretanje u Evropskoj uniji pokušali iskoristiti u pravcuobezbjeđenja političkog azila i trajnog ostanka na teritoriji Unije.38Jedan od ovakvih zahtjeva koji se mogao čuti u neformalnoj komunikaciji sa Briselom, a koji nijeobuhvaćen Mapom puta, jeste i rješavanje statusa izbjeglica sa KiM. Tokom 2007. godine u BiH je ukinutprivremeni prihvat za nekoliko stotina izbjeglica sa Kosova i Metohije, odbijen je i njihov zahtjev zadobijanje azila, ali data lica nisu protjerana sa terotirije BiH., Služba za strance vrši identifikaciju brojalica o kojima je riječ, jer postoji procjena da je najveći broj njih već napustio BiH. Evropska komisija,prema postojećim informacijama, insistira da se njihov status riješi u skladu sa bh. zakonodavstvom, bezposebnih zahtjeva Brisela vezanih za način rješavanja ovog pitanja.

S T R A N A 62M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )G L AVA V I I P R AV D A , S L O B O D A , S I G U R N O S TdKomentarDominantna osnova za ostvarenje napretka većine zemalja regiona u oblasti„Pravde, slobode i sigurnosti“ u periodu neposredno nakon potpisivanjaSporazuma o stabilizaciji i pridruživanju bila je konkretizacija perspektiveoslobađanja od shengenskog viznog režima, odnosno Mapa puta za liberalizacijuviznog režima i, u nešto manjoj mjeri, Evropsko partnerstvo, a ne Sporazum ostabilizaciji i pridruživanju per se.Političko opterećenje ionako složenog legislativnog, ali i provedbenog procesapredstavlja najozbiljniji problem sa kojim se BiH susreće u realizaciji svojih obavezau procesu približavanja Evropskoj uniji, uključujući i oblast „ Pravde, slobode isigurnosti“. Aktivnosti koje su državne i entitetske institucije u relativno kratkomperiodu uspješno realizovale u kontekstu ispunjavanja uslova iz Mape puta zaliberalizaciju viznog režima, dokaz su da, uz odgovarajuću političku volju ikvalitetniju koordinaciju rada različitih nivoa organizacije vlasti, BiH po svojojefikasnosti ne mora zaostajati za zemljama regiona koje raspolažu dalekojednostavnijom pravno – političkom strukturom.Daljim napretkom BiH u procesu približavanja Evropskoj uniji obaveze u oblasti„Pravde, slobode i sigurnosti“ će se rapidno usložnjavati, a kriterijumi za ocjenuostvarenog napretka, kao što pokazuje primjer Hrvatske, dodatno će sepooštravati. Bosna i Hercegovina, kao i većina ostalih zemalja regiona, pati odnedovoljnih institucionalnih kapaciteta posredstvom kojih bi neophodni sistemskii strateški dokumenti bili provedeni u praksi i posredstvom kojih bi se prevazišaorascjep između zakonodavnog i implementacionog nivoa ispunjanjavanja„evropskih“ obaveza, koji postoji u gotovo svim oblastima koje „Pravda, sloboda isigurnost“ podrazumijeva.

M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )G L AVA V I I I P O L I T Č I K E S U R A D N J ES T R A N A 63GLAVA VIIIPolitike suradnjeaGeneral assessmentPo modelu Pristupnog partnerstva (Accession Partnership) zazemlje kandidatkinje za članstvo u Evropskoj uniji, za zemljezapadnog Balkana u procesu evropskih integracija razvijen jenovi, pretpristupni instrument - Evropsko partnerstvo kako bi sezemljama potencijalnim kandidatkinjama omogućilo bržeprovođenje reformskih procesa i ciljano usmjerio proces reformii neophodni resursi. Tako su prvo Evropsko partnerstvo s EU-om14. juna 2004. godine potpisale Bosna i Hercegovina, Srbija iCrna Gora, Makedonija i Albanija. Hrvatska je prvo Evropskopartnerstvo potpisala 13. 9. 2004. godine. Po potpisivanju ovogadokumenta svaka zemlja donijela je odgovarajući akcioni planza provedbu kratkoročnih i srednjoročnih prioriteta sadržanihu dokumentu.Moguće je izvesti generalan zaključakda su zemlje zapadnog Balkana, godinudana po potpisivanju Evropskogpartnerstva, ostvarile neujednačennapredak u realizaciji preuzetihobaveza, odnosno da su u većoj ilimanjoj mjeri bilježile zaostajanje uprovođenju postavljenih prioriteta.Analizirajući dostupne izvještaje vladinih agencija u posmatranim zemljama i izvještajeEvropske komisije o postignutom napretku za zemlje zapadnog Balkana u 2005. godiniu oblasti Politike suradnje, moguće je izvesti generalan zaključak da su ove zemlje godinudana po potpisivanju Evropskog partnerstva ostvarile neujednačen napredak u realizacijipreuzetih obaveza, odnosno da su u većoj ili manjoj mjeri sve zemlje bilježile zaostajanjeu provođenju postavljenih prioriteta.Tako Makedonija u navedenom periodu bilježi značajne zaostatke u izvršavanju obavezaiz Evropskog partnerstva u oblasti Politike suradnje, iako se u momentu potpisivanjaEvropskog partnerstva već tri godine nalazila u pretpristupnim pregovorima s EU-om. Pritome se kao lakši dio posla pokazuje usklađivanje zakonodavstva s acquiesem i donošenjeodgovarajućih strateških dokumenata nego njihova implementacija i provođenje upraksi. Ne čudi stoga što, naprimjer, usprkos usvajanju novoga Zakona o radnim odnosimai Nacionalnog akcionog plana za zapošljavanje, te reforme Agencije za zapošljavanje, nijepostignut značajniji pomak u oblasti rada i zapošljavanja. Iako je prateće zakonodavstvousvojeno u oblasti internog tržišta, tehničkih normi i standarda, javne uprave, energije,telekomunikacija i socijalne politike, nedostaju institucionalni kapaciteti za njegovu jasnupraktičnu primjenu. Općenito, evidentan je nedostatak materijalnih i ljudskih kapacitetakoji bi omogućili brže donošenje i provođenje reformi.

S T R A N A 64M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )G L AVA V I I I P O L I T Č I K E S U R A D N J ESlična je situacija i u Hrvatskoj. Iako postiže veliki napredak u usklađivanju zakonodavstvas acquisem, kreiranje i jačanje institucionalnih kapaciteta i pravnih struktura ide znatnosporijim tempom.Značajnije napore u ispunjavanju preuzetih obaveza iz Politika suradnje u prvoj godiniod potpisivanja Evropskog partnerstva ulaže Albanija: osigurana je makroekonomskastabilnost, uvedene tržišno orijentirane reforme, intenziviran proces privatizacije iliberalizacije tržišta telekomunikacija, ubrzan proces donošenja novih legislativnih akatausklađenih s acquisem, transponirano je 57% evropskih standarda (ENs) u nacionalnozakonodavstvo, implementirano nekoliko ključnih strateških dokumenta, od kojihposebno treba istaći energetsku strategiju. Usprkos navedenome, izostale su ključnereforme u oblasti rada, zapošljavanja, socijalne kohezije i socijalne zaštite, javne upravei okoliša.Proces implementacije obaveza iz Evropskog partnerstva bio je izazovan i za državnuzajednicu Srbiju i Crnu Goru, koje u momentu potpisivanja Evropskog partnerstva tvorejednu državu. Iako je postignut značajan napredak u realizaciji kratkoročnih prioriteta,osnovni problemi s kojima se suočavaju su slijedeći: nedovoljni napori za usvajanje novelegislative usklađene s acquisem, nepostojanje administrativnih kapaciteta za njihovurealizaciju te nedovoljan stepen suradnje na relaciji državna zajednica – republike, izazvanlatentnom opstrukcijom od strane Crne Gore, koja je pripremala izlazak iz zajedničkedržave. Iako je, kao i ostale zemlje zapadnog Balkana, uspjela zadržati makroekonomskustabilnost, reformski napori usmjereni ka prestrukturiranju i privatizaciji poduzeća imalisu malo odjeka, kao i uspostava stabilnoga, funkcionirajućeg tržišta zemljom inekretninama. Usvojen je i određeni broj zakonskih akata u oblasti poljoprivrede,transporta, energije, telekomunikacija i medija, ali je njihova implementacija usporenazbog nepostojećih i / ili nedovoljnih institucionalnih kapaciteta.Najveće zaostajanje u ispunjavanju preuzetih obaveza u oblasti Politike suradnje bilježiBosna i Hercegovina. Za razliku od ostalih zemalja u regiji u kojima je proces reformibarem u dijelu usuglašavanja legislative s pravnom stečevinom EU-a brži i djelotvorniji,u Bosni i Hercegovini evidentan je nedostatak političke volje da se neophodni zakoniusvoje, kao i da se kreiraju i jačaju odgovarajući mehanizmi za njihovu implementaciju.Zaostajanje je evidentno u skoro svim oblastima koje pokriva poglavlje Politike suradnje– slobodno kretanje ljudi, dobara i usluga, porezi i carine, socijalne politike, industrija,poljoprivreda, okoliš, dok je realiziran manji broj aktivnosti u oblasti transportne politike,javne uprave, energije, statistike i financijske kontrole.bRealizacija obaveza iz EP-a i SSP-a zemaljaZapadnog BalkanaZemlje zapadnog Balkana u različitim su vremenskim intervalima potpisale Sporazum ostabilizaciji i pridruživanju (SSP). Tako je Makedonija ovaj sporazum potpisala 9. aprila, aHrvatska 29. oktobra 2001. godine, Albanija 12. juna 2006. godine, Crna Gora 15. oktobra2007. godine. Posljednje su SSP potpisale Srbija, 29. aprila 2008. godine, i Bosna iHercegovina 16. juna 2008. godine. Sve zemlje su po potpisivanju SSP-a pripremile iusvojile odgovarajuće strategije i akcione planove za ispunjavanje preuzetih obaveza,odnosno nacionalne planove za pristupanje EU-u.

M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )G L AVA V I I I P O L I T Č I K E S U R A D N J ES T R A N A 65Na temelju dostupnih izvještaja vladinih agencija i Evropskekomisije o napretku koji je ostvarivan u oblasti Politike suradnjemoguće je zaključiti da su ove zemlje u različitom obimuuspjele ostvariti postavljene ciljeve. Pri tome je važnonapomenuti da se politička klima, odnosno konstelacijapolitičkih snaga i odnosa u zemlji pojavljuje kao faktor odkrucijalne važnosti za uspješnost realizacije preuzetih obaveza.Važno je napomenuti da se političkaklima, odnosno konstelacija političkihsnaga i odnosa u zemlji pojavljuje kaofaktor od krucijalne važnosti zauspješnost realizacije preuzetihobaveza. U većini ostalih zemaljareformski procesi doživjeli su snažanzamah onoga momenta kada surazriješeni unutrašnjopolitički konflikti,kao u primjeru Srbije i Crne Gore nakonosamostaljenja, ili su vodeće političkeelite svoju do tada deklarativnuopredijeljenost za pristupanje EU-upretočile u stvarne i konkretne naporeda se postavljeni preduvjeti ispune, kaošto je to učinila Hrvatska.Da je politički faktor ne samo ključan nego i presudan,pokazuje primjer Makedonije. Naime, u toj je državi popotpisivanju SSP-a izbila snažna politička kriza koja je u drugiplan gurnula proces evropskih integracija. O tome najrječitijegovori podatak da u godini dana od potpisivanja SSP-a uMakedoniji nije usvojen nijedan novi “evropski“ zakon (Godišnjiizvještaj o radu makedonskog parlamenta 2002.–2006.,dostupan na www.sobranie.mk). Zakonodavni okvirMakedonije, godinu dana po potpisivanju SSP-a još uvijek jeimao svoje utemeljenje u zakonodavstvu bivše SFRJ (nijeharmoniziran s EU-om), a zaostaci su bilježeni i u donošenjupredviđenih strateških dokumenata u oblasti unutrašnjegtržišta i trgovine, intelektualnog vlasništva, sektorskih politika(SME, poljoprivrede, okoliša, transporta itd.). Mali pomacidogodit će se tek s razrješenjem političke krize pronalaženjem kompromisa o ustrojstvusame države i načinu razrješavanja etnonacionalnog konflikta na relaciji Makedonci –Albanci.Početnu konstataciju potvrđuje i slučaj Srbije i Crne Gore. Naime, dok su još bile uzajedničkoj državi, izvještaji o napretku u provođenju prioriteta iz Evropskog partnerstvaukazuju na neujednačen i otežan proces provođenja preuzetih obaveza. Tiha blokadazajedničkih institucija od strane Crne Gore, koja se pripremala napustiti državnuzajednicu, ograničavala je i usporavala proces napredovanja. Ovo je posebno evidentnou oblasti Politike suradnje, gdje je za najveći broj reformskih procesa postojala podijeljenanadležnost između republika (Srbije i Crne Gore) i zajedničke države, te je postojala inaglašena potreba bolje koordinacije, međusobnog usuglašavanja i prihvaćanjaodređenih rješenja. Složena politička struktura i nekoliko nivoa vlasti na kojima je trebalousuglašavati i implementirati reforme kočila je i otežavala ovaj proces. Da su obje zemljenakon razrješenja političke krize kao nezavisne države pokazale snažne reformskeimpulse, ukazuje komparacija stepena realizacije preuzetih obaveza iz Evropskogpartnerstva sa stepenom realizacije obaveza iz SSP-a. Ovo se naročito odnosi na CrnuGoru u kojoj je proces harmonizacije zakonodavstva s pravnom stečevinom EU-a iusvajanje novih zakonskih i drugih propisa znatno ubrzan, razvijaju se i jačajuinstitucionalni i administrativni kapaciteti s osnivanjem novih institucija i / ili njihovimkadrovskim i materijalnim jačanjem. Obje zemlje su u oblasti Politika suradnje postigleznačajan napredak usvajanjem zakonodavstva u oblasti – transporta, zaštite potrošača,unutrašnjeg tržišta, carina i poreza, zapošljavanja, energetike, poljoprivrede i ruralnograzvoja te statistike. Implementiran je i veliki dio aktivnosti usmjerenih na unapređenjeadministrativnih kapaciteta u oblastima koje su od ključnog značaja za primjenu SSP-a.U usporedbi s ostalim zemljama zapadnog Balkana, jedino Albanija i Bosna i Hercegovinabilježe izrazito spor tempo reformi u prvoj godini od potpisivanja SSP-a. Tako je određeni

S T R A N A 66M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )G L AVA V I I I P O L I T Č I K E S U R A D N J Epomak u ispunjavanju obaveza iz SSP-a u Albaniji postignut jedino u oblasti transportai statistike, dok su sve ostale oblasti ocijenjene kao oblasti sa “nimalo ili malo napretka“– kao slobodno kretanje osoba, usluga, kapitala; poljoprivreda i ruralni razvoj,informacijsko društvo i mediji te oblasti s “određenim (some progress) napretkom“, poputporeza i carine, javne uprave, zakona o intelektualnom vlasništvu, zapošljavanja,obrazovanja, okoline i energetike te srednjih i malih preduzeća.U izvještaju Evropske komisije pod naslovom Strategija proširenja i ključni izazovi 2009.–2010.ističe se kako je “Bosna i Hercegovina ostvarila ograničen napredak u usklađivanju svogzakonodavstva i politika s evropskim standardima”. Određeni napredak je postignut uoblastima kao što su transport, carine, porezi, obrazovanje i kultura. Izostala je značajnijarealizacija aktivnosti predviđenih u oblasti kretanja roba, osoba i usluga, socijalne politike ipolitike zapošljavanja, državne pomoći, energije i životne sredine, poljoprivrede i industrije.Osim što nisu usvojeni odgovarajući normativni akti, prisutni su i problemi nedostatnih i / ilinepostojećih administrativnih kapaciteta kako bi se postigli bolji rezultati u provedbi SSP-a.cStudija slučaja – važnost efikasnog zakonodavnogprocesaZa značajnije napredovanja u procesu reformi od izrazite je važnosti brz, efikasan iefektivan zakonodavni proces koji je osnova daljnjim reformskim naporima. Razumljivoje stoga da se najveći dio preuzetih obaveza iz SSP-a i prioriteta iz EP-a u oblasti Politikesuradnje odnosi na usvajanje zakonskih akata i donošenje strateških dokumenata urazličitim oblastima. U tom smislu nam stepen realizacije ovih obaveza, odnosno brojusvojenih zakona može poslužiti kao (jedan od) indikator(a) o uspješnosti reformi upojedinim zemljama. Stoga je interesantno izvršiti komparaciju podataka o usvojenomzakonodavstvu za svaku zemlju ponaosob. 398075706050445140Broj Zakona usvojenih u prvojgodini po potpisivanju SSP302027 (61,36%)19 (25,33%)11 (21,56 %)Evropski zakoni relevantni zaoblast Politike saradnje1000 (0%)Macedonija Crna Gora Srbija B&H39Kako do momenta sačinjavanja ovoga izvještaja nismo bili u prilici doći do neophodnih informacija ousvojenom zakonodavstvu u Hrvatskoj za period oktobar 2001. - oktobar 2002. te u Albaniji za periodjuni 2006. - juni 2007., u tabeli su prikazani podaci za Makedoniju, Crnu Goru, Srbiju i Bosnu iHercegovinu.

M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )G L AVA V I I I P O L I T Č I K E S U R A D N J ES T R A N A 67Dobijeni podaci, izuzimajući Makedoniju u kojoj je političkakriza i latentni oružani sukob uzrokovao usmjeravanjeparlamentarnog procesa od evropskih integracija kapronalaženju mirovnog rješenja, govore da Bosna i Hercegovinabilježi daleko najmanji broj / procent usvojenih novih evropskihzakona u prvoj godini od potpisivanja SSP-a. Imajući u vidu ovučinjenicu, interesantno je razmotriti proces donošenja zakonskihpropisa u zemljama koje su posljednje potpisale SSP: Srbiji iBosni i Hercegovini.Shodno prvom godišnjem izvještaju Vlade Republike Srbije o zajedno s Makedonijom i Albanijomprovođenju Nacionalnog programa za integraciju u EU, Akcioni plansvrstala u red zemalja koje nisu uispunjen je 29% budući da je od planiranih 89 propisa usvojeno26. Pri tome je Vlada Srbije od planirana 64 zakona utvrdila njih 49, dovoljnoj mjeri ispunile planiranea Narodna skupština kao legislativni organ usvojila ih je 17. U obaveze.usporedbi s ranijim godinama kada je uspješnost zakonodavnevlasti mjerena brojem usvojenih zakona u periodu 2003.–2007.godina bila najviše 24%, u 2008. godini ona je iznosila 29%. U radu na realizaciji navedenihaktivnosti naročito se ističu ministarstva financija, poljoprivrede, šumarstva i vodoprivredete ministarstvo za životnu sredinu i prostorno planiranje.Za razliku od Srbije, u BiH je zakonodavna aktivnost prilično troma. Tako je npr. od 42zakona, koliko ih je Vijeće ministara utvrdilo u prvih devet mjeseci 2009. godine, uparlamentarnoj proceduri usvojeno samo 15 zakona, iako je među ova 42 zakona samo18 novih. U ostalim se slučajevima radi o izmjenama i dopunama postojećih zakona. Pritome je evidentan izrazito mali broj tzv. evropskih zakona.U oblasti Politike suradnje za period juni 2008. - juni 2009. godine u Parlamentarnojskupštini BiH usvojeno je samo 15 zakona usuglašenih s acquis communautaireom. Odposebnog je značaja podatak da određeni broj zakonskih akata pripremljenih u Vijećuministara BiH nije dobio parlamentarnu suglasnost: čak 12 evropskih zakona relevantnihza oblast Politike suradnje nije dobilo suglasnost u PSBiH, odnosno odbijeno jemehanizmom entitetskog glasanja, uglavnom blokadom poslanika iz RS-a. 40U odnosu na očigledno blokiran zakonodavni proces u BiH, U Srbiji je, prema Vladinomizvještaju, nacionalni program za pristupanje EU-u od jula 2008. do decembra 2009.godine ispunjen 79%, jer je od planiranih 145 usvojeno 109 ili 75% zakona, dok su odplaniranih 199 podzakonskih akata usvojena 164 ili 82%. Izrazito veliki porast ispunjenostinacionalnog plana u drugoj polovini 2009. godine rezultat je, s jedne strane,odgovornijeg odnosa institucija / ministarstava prema svojim obavezama (“planirajumanje, ali se trude ispuniti sve što je predviđeno“) i odgovornijeg rada Narodne skupštinenakon izmjene Poslovnika o radu, s druge strane, koji omogućava bržu zakonodavnuaktivnost. Direktan rezultat jeste da je od 113 upućenih prijedloga zakona uparlamentarnoj proceduri usvojeno 109 ili 96%.Nasuprot ubrzanom procesu reformikoje Hrvatska, Crna Gora i Srbija bilježeu oblasti Politike suradnje i uzakonodavnome i u institucionalnomsegmentu, Bosna i Hercegovina segodinu dana nakon potpisivanja SSP-a40Radi se o slijedećim prijedlozima zakona: Prijedlog zakona o javnim nabavkama, Prijedlog zakona ogarancijskom fondu, Prijedlog zakona o okviru devizne politike u BiH, Prijedlog zakona o o financijskomlizingu, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnivanju Izvozno-kreditne agencije BiH,Prijedlog zakona o javnim cestama, Prijedlog zakona o Agenciji za razvoj informacijskog društva,Prijedlog zakona o prijevozu opasnih materija, Prijedlog zakona o poštama BiH, Prijedlog zakona ounutrašnjoj i pomorskoj plovidbi, Okvirni zakon o srednjem stručnom obrazovanju i obuci u BiH, Zakono zaštiti planova rasporeda integriranih sklopova.

S T R A N A 68M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )G L AVA V I I I P O L I T Č I K E S U R A D N J EdKomentarPredočena analiza pokazuje da su zemlje zapadnog Balkana u prvoj godini odpotpisivanja SSP-a i Evropskog partnerstva postizale različite rezultate kada je upitanju napredak u ostvarivanju reformskih procesa u oblasti Politike suradnje.Evidentno je da tempo reformi uglavnom nije bio valjano usuglašen s donesenimnacionalnim programima za realizaciju predviđenih obaveza. Na ovo ukazuju većaili manja odstupanja u realizaciji predviđenih aktivnosti u izvještajima nacionalnihi evropskih struktura nadležnih za praćenje procesa integracija. I u ovom kontekstuBosna i Hercegovina ne čini iznimku.Međutim, neophodno je istaknuti činjenicu da su u većini ostalih zemalja reformskiprocesi doživjeli snažan zamah onoga momenta kada su razriješeniunutrašnjopolitički konflikti, kao u primjeru Srbije i Crne Gore nakonosamostaljenja, ili su vodeće političke elite svoju do tada deklarativnuopredijeljenost za pristupanje EU-u pretočile u stvarne i konkretne napore da sepostavljeni preduvjeti ispune, kao što je to učinila Hrvatska.Glavnina aktivnosti iz SSP-a i EP-a tiče se harmoniziranja zakonodavstva sapravnom stečevinom EU-a i uspostavljanje i / ili jačanje institucionalnih kapaciteta,u ljudskome i u materijalnom smislu, za provedbu reformi u praksi. Nasuprotubrzanom procesu reformi koji ove zemlje bilježe u oblasti Politike suradnje i uzakonodavnome i u institucionalnome segmentu, Bosna i Hercegovina se godinudana nakon potpisivanja SSP-a zajedno s Makedonijom i Albanijom svrstala u redzemalja koje nisu u dovoljnoj mjeri ispunile planirane obaveze. Naročito jeporažavajuća činjenica da je rad ključne institucije u procesu reformi –Parlamentarne skupštine BiH – blokiran i paraliziran iz političkih razloga, o čemusvjedoče podaci koji su u tekstu već navedeni. Ovo ima alarmantne posljedice zaoblasti koje su regulirane Politikama suradnje budući da nad njima uglavnom nepostoji ustavna nadležnost na državnom nivou ili je ona vrlo limitirana.Uzimajući u obzir disonantne i konflikte predodžbe (etno)političkih elita o tomena koji način je preuzete obaveze moguće realizirati, limitirane ingerencije državeu odnosu na entitete u oblasti Politike suradnje, složenu političku strukturu kojudeterminiraju četiri nivoa vlasti te tromu i nemotiviranu administraciju na svimnivoima, od državnoga do općinskog, jasno je da je ovakav ishod očekivan.

M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )G L AVA I X F I N A N C I J S K A S U R A D N J AS T R A N A 69GLAVA IXaFinancijska suradnjaOpćenita procjenaGlava IX. SSP-a se odnosi na financijsku suradnju između zemalja koje prolaze kroz Processtabilizacije i pridruživanja i Evropske zajednice. Pomoć koju pruža EK je tijesno vezanaza napredak koju država postiže vezano za prioritete iz Evropskog partnerstva. Takođerzavisi od uvjeta Procesa stabilizacije i pridruživanja, s posebnim akcentom naimplementaciju reformskih procesa. Pomoć koja se dodjeljuje namijenjena je zazadovoljavanje utvrđenih potreba i dogovorenih prioriteta.Evropska unije dodjeljuje pomoć kroz višegodišnje programe i pakete. Trenutni programkroz koji BiH i druge države u regiji primaju podršku je IPA (Instrument za pretpristupnupomoć), koji u definiranim oblastima prati prioritete utvrđene u Evropskom partnerstvu,procjene godišnjih izvještaja o napretku i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.Jedna od glavnih razlika između država regije u ovoj oblasti jeste da se u SSP-u državakoje su ga potpisale prije nego što je zaživjelo Evropsko partnerstvo u oblasti financijskesuradnje njegovi prioriteti ne spominju.Druga velika razlika u ovoj oblasti je način na koji se upravlja sredstvima. Programipomoći implementiraju se na dva načina. Prvi je centralizirani sistem implementacije,gdje sve odluke o nabavci, dodjeli ugovora i plaćanju donosi Evropska komisija. Drugi jedecentralizirani sistem provedbe (DIS – engl. skraćenica); uspostavlja se institucija u zemljikorisnici sredstava koja direktno provodi nabavku, ugovaranja i plaćanje. Kada se radi ozemljama u regiji, Evropska komisija je za većinu programa pomoći prenijela ovlaštenjai nadležnosti na svoja diplomatska predstavništva u odgovarajućim zemljama - delegacijeEvropske komisije. Taj aranžman predstavlja i dalje centralizirani sistem implementacije,ali je dekoncentriran.Dok je program CARDS, koji je bio u toku kad je određeni broj zemalja u regiji potpisivaoSSP, implementiran putem centraliziranog sistema, IPA program ima kao jedan od svojihciljeva prenošenje odgovornosti za upravljanje sredstvima pomoći na zemlju korisnikasredstava kroz uspostavu i jačanje DIS-a, koji se najčešće uspostavlja u ministarstvufinancija. U Bosni i Hercegovini se DIS trenutno uspostavlja u Ministarstvu financija itrezora BiH.

S T R A N A 70M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )G L AVA I X F I N A N C I J S K A S U R A D N J AbRealizacija obaveza iz EP-a i SSP-a zemaljaZapadnog BalkanaU vezi s pružanjem financijske pomoći Evropsko partnerstvo zahtijeva razvoj procedura iadministrativnih kapaciteta koji će osigurati efikasnu zaštitu financijskih interesa EU-a upružanju te pomoći; dok višegodišnji indikativni dokument o planiranju pomoćiuspostavlja opći okvir za pružanje pomoći, posebni uvjeti utvrđuju se pojedinačnimgodišnjim programima pomoći. Kako bi se pomoć operacionalizirala, EU i zemlja korisnicasredstava potpisuju sporazum o financiranju. Evropsko partnerstvo omogućava Bosni iHercegovini pristup sredstvima iz regionalnih i horizontalnih programa.Evropska partnerstva iz 2004. godine u oblasti financiranja nisu imala prioritete zaimplementaciju.Može se reći da je program pomoći za svaku zemlju potpisnicu Evropskog partnerstvasigurno bio vođen prioritetima koji su postavljeni u Partnerstvu, međutim, oni nisuuključivali samu financijsku pomoć, niti su postavljali prioritete u ovoj oblasti.Glava IX. SSP-a se odnosi na financijsku suradnju između zemalja koje prolaze kroz Processtabilizacije i pridruživanja i Evropske unije. Pomoć koju pruža EK je tijesno vezana zanapredak koju država postiže vezano za prioritete iz Evropskog partnerstva. Također zavisiod uvjeta Procesa stabilizacije i pridruživanja, s posebnim akcentom na implementacijureformskih procesa. Pomoć koja se dodjeljuje namijenjena je za zadovoljavanje utvrđenihpotreba i dogovorenih prioriteta.U vrijeme potpisivanja SSP-a država potencijalnih kandidata iz regije na snazi su bila dvaprograma pomoći: CARDS u prvoj polovini 2000-ih i IPA program krajem istog desetljeća.Osnovni cilj programa IPA je pomoć državama kandidatima, kao i državamapotencijalnim kandidatima, koja je usmjerena na usklađivanje s propisima Evropske unije,izgradnju institucija, unapređenje regionalne i prekogranične suradnje, razvojgrađanskog društva, kao i pomoć usmjerenu na pripremu za korištenje strukturnihfondova.cStudija Slučaja – Financijska pomoć EU tokom prvegodine nakon potpisivanja SSP-aTabela koja slijedi predstavlja iznose koje su kroz programe pomoći dobile državepotencijalni kandidati u prvoj godini nakon potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji ipridruživanju. Može se primijetiti veliki raspon iznosa, od najvišeg iznosa koji je dobilaSrbija do najnižeg koji je bio namijenjen Crnoj Gori. Bosna i Hercegovina se nalazi nadrugom mjestu po visini dobijene pomoći, sa 89,1 milion eura.

M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )G L AVA I X F I N A N C I J S K A S U R A D N J AS T R A N A 71Tabela 1 – Iznosi iz programa pomoći u prvoj godini nakon potpisa SSP-aDržava Iznos (u mil. eura) Godina ProgramBiH 89.1 2009 IPAHrvatska 59 2002 CARDSCrna Gora 32.6 2008 IPASrbija 190.9 2008 IPAAlbanija 61 2007 IPABJR Makedonija 56.2 2001 CARDSJedine dvije države koje su imali aktivnosti planirane u ovoj oblasti su prve dvije državekoje su započele Proces stabilizacije i pridruživanja – Makedonija i Hrvatska. Te dvije državesu u planovima implementacije SSP-a imale mjere vezane za financijsku suradnju,međutim, te mjere su dosta uopćene i uglavnom ponavljaju odredbe SSP-a u ovoj oblastii imenuju instituciju odgovornu za implementaciju i suradnju u pripremi programa zafinanciranje, kao i rad skupa s EK-om na slijedećem programu CARDS za tu državu. Teaktivnosti su provedene.dKomentarFinansijska podrška Europske unije zahtjeva razvoj procedura i administrativnihkapaciteta koji trebaju osigurati efikasnu zaštitu financijskih interesa EU tokompružanja te pomoći. Nadalje, to zahtjeva i osmišljene projekte koji bi trebali bitipozitivno ocjenjeni kako bi se povukla sredstva koja stoje naraspolaganju.Uvođenje decentraliziranog sistema implementacije – DIS ubudućnosti, zahtjevat će dodatno jaćanje institucionalnih i ljudskih kapaciteta uBosni i Hercegovini. Osigurana sredstva su uvjetovana razvojem jasnih politika,strateškog planiranja, strukrurnih prioriteta i transparentnosti.

S T R A N A 72M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )ZaključakZemlje zapadnog Balkana u prvoj su godini implementacije SSP-a i Prijelaznog sporazumanapravile neujednačen progres, prvenstveno jer su početne pozicije bile različite. Nisuse sve jednako mogle posvetiti evropskom putu, ponajprije jer je u nekim od tihzemljama, poput BiH i Srbije, njegov tempo usporavala unutrašnjopolitička nestabilnost;u Srbiji zbog Kosova, a BiH zbog nesuglasica u pogledu kompetencija državnih institucija.Uporedna analiza pokazala je da su najviše napredovale one zemlje koje su imale stabilnuvladu, stabilnu većinu u parlamentu i funkcionalan politički sistem. Makedonija i Hrvatskasu otvorile pregovore, Srbija i Crna Gora aplicirale za status zemlje kandidata, dok su BiHi Albanija najviše kasnile u provedbi obaveza SSP-a i Evropskog partnerstva. ZapadniBalkan nije uspio akceptirati političke kriterije i opće principe na kojima počiva Evropskaunija. Čak i najnaprednije zemlje na evropskom putu, poput Hrvatske, imaju problema uispunjavanju općih principa. Zajednički imenitelj slabosti za sve zemlje je zastoj upoštivanju ljudskih prava i sloboda, borba protiv korupcije, funkcionalnost pravosuđa tebilateralna suradnja u regiji.Proces EU integracija na zapadnom Balkanu već duže vremena prate pokušaji političkihelita da relativiziraju prioritete Evropskog partnerstva te taktiziraju kod “osjetljivih”političkih pitanja. Na drugoj strani, gotovo da je matematički mjerljiv pozitivan utjecajevropskog puta sa svim pratećim uvjetima iz SSP-a i Evropskog partnerstva na ubrzavanjereformi. Sve posmatrane zemlje, izuzev Bosne i Hercegovine, napravile su značajneustavne korekcije kako bi se prilagodile zahtjevima EU-a. U svim je posmatranimzemljama pojačana uloga parlamenta u domenu integracija u Evropsku uniju. Političkataktiziranja sve su slabija, a evropska perspektiva sve više postaje imperativ, naročitonakon prvog vala vizne liberalizacije. U Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji euroskepticizam jeopao, a u prosjeku za dvadeset posto porasla podrška evropskom putu i bolnimreformama koje vlade moraju provesti.Ovaj uspjeh svakog dana je na kušnji. Posebno kada se dođe na teren otvorenih pitanjaregionalne suradnje gdje je, nažalost, postignut samo djelomičan uspjeh. Ekonomskopovezivanje može se smatrati izuzetkom iz ovoga sumornog zaključka, posebnoSrednjoevropski sporazum o slobodnoj trgovini (CEFTA) kao veoma koristan projektekonomske koordinacije zapadnog Balkana. Vanjskotrgovinski bilansi svake od zemaljapokazuju da su najbolji trgovinski partneri upravo zemlje regije, najbliži susjedi. Vijeće zaregionalnu suradnju (RCC) još jedan je pozitivan primjer poticanja socijalne, ekonomskei infrastrukturne kohezije regije. Bosna i Hercegovina mora učiniti dodatni napor kako bidostigla dinamiku regije u ispunjavanja obaveza iz domena slobodnog kretanja roba ikapitala, naročito kada se radi o pitanjima koja idu u korist domaćim izvoznoorijentiranim proizvođačima. Cijela regija, izuzev Albanije i Makedoniji gdje Evropskopartnerstvo nije postavljalo ove uvjete, kasni u ispunjavanju obaveza poboljšavanjapravnog okvira u borbi protiv pranja novca. Hrvatska je apsolutni šampion u brojuostvarenih reformi u domenu kretanja kapitala, a zajedno sa Srbijom čini regionalni nosivistup o oblasti transporta i komunikacija. Postoji i određeni broj reformi i obaveza gdje jeBiH u sličnoj poziciji kao i ostale zemlje u regiji. Radi se o konsolidaciji i privatizacijibankarskog sektora te o njegovom nadzoru, u čemu je dosta posla urađeno, s tim da uBiH zbog političkih blokada još ne postoji nadzor nad bankarskim tržištem na državnomnivou. Proces provođenja reformi u oblasti zračnog prometa pokazuje da BiH imapotreban kapacitet da bude lider u regiji kada za to postoji politička volja.

M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )S T R A N A 73Također, sve zemlje zapadnog Balkana već odavno su razvile zakonodavstvo i institucijeza reguliranje pravila konkurencije na tržištu. Uslijedila je i uspostava propisa i institucijaza reguliranje državnih pomoći, osim u Bosni i Hercegovini, koja i dalje nema usvojenzakon i uspostavljenu neovisnu instituciju za reguliranje državnih pomoći iako jeprijelazni rok iz Privremenog sporazuma za ovu aktivnost 1. juli 2010.Gotovo sve zapadnobalkanske zemlje, uključujući i Hrvatsku koja je u procesupribližavanja Uniji najviše odmakla, hronično pate od nedovoljno reformiranoga i odpolitičkih utjecaja oslobođenog pravosudnog sistema, korupcije na svim nivoima te, uusporedbi s evropskim standardima, nedovoljno efikasne uprave. Pored zajedničkih,ispunjavanje ugovornih i drugih relevantnih obaveza u oblasti Pravda, sloboda i sigurnostu svim zemljama regije nailazi na pojedinačne probleme i poteškoće, primarno političke,ali i tehničke prirode.Bosna i Hercegovina bilježi najveće zaostatke u ispunjavanju preuzetih obaveza u oblastiPolitike suradnje. Za razliku od ostalih zemalja u regiji u kojima je proces reformi barem udijelu usuglašavanja legislative s pravnom stečevinom EU-a brži i djelotvorniji, u Bosni iHercegovini evidentan je kako nedostatak političke volje da se neophodni zakoni usvoje,tako i da se kreiraju i jačaju odgovarajući mehanizmi za njihovu implementaciju.Zaostajanje je evidentno u skoro svim oblastima koje pokriva poglavlje Politike suradnje– slobodno kretanje ljudi, dobara i usluga, porezi i carine, socijalne politike, industrija,poljoprivreda, okoliš, dok je realiziran manji broj aktivnosti u oblasti transportne politike,javne uprave, energije, statistike i financijske kontrole.U pogledu financijske suradnje između zemalja koje sudjeluju u Procesu stabilizacije ipridruživanja i Evropske zajednice pomoć koju pruža Evropska komisija je vezana zanapredak koji država postiže vezano za prioritete iz Evropskog partnerstva. Također zavisiod uvjeta Procesa stabilizacije i pridruživanja, s posebnim akcentom na implementacijureformskih procesa. Jedine dvije države koje su imale aktivnosti planirane u ovoj oblastisu prve dvije države koje su započele Proces stabilizacije i pridruživanja – Makedonija iHrvatska.Napredak postoji, dakle, ali je neujednačen. Regionalna ravnoteža u približavanju EU-uje veoma važna, jer samo uravnotežen pristup osigurava dugoročnu stabilnost. Ovo jelekcija koju moraju podjednako proučiti i zemlje zapadnog Balkana i EU, koja treba početirazmišljati i o novim inovativnim i uravnoteženim konceptima Evropskog partnerstva nazapadnom Balkanu.

S T R A N A 74 M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )

M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )S T R A N A 75S A Ž E T A K N A L A Z A F O K U S G R U P ASAŽETAK NALAZA FOKUS GRUPAI. UVODVanjskopolitička inicijativa Bosne i Hercegovine (VPIBH), u sklopu realizacije projekta‘’Monitoring procesa evropskih integracija’‘, pristupila je izradi komparativnog izvještajao procesu evropskih integracija Bosne i Hercegovine u odnosu na druge države u regiji.U sklopu ove komponente predviđeno je održavanje šest fokus grupa u kojima bi segrađani, privrednici i državni službenici iz BiH izjasnili o nizu pitanja kako bismo natemelju odgovora na njih pokušavali ocijeniti njihove stavove u vezi s evropskimintegracijama zemalja u regiji. Istraživanje je provedeno u periodu oktobar-novembar2009. godine na različitim lokacijama u Bosni i Hercegovini, i to Mostar, Zenica, Doboj,Brčko i Sarajevo.Izvještaj je napravljen na temelju analize transkripta. Grupa je tonski snimana, a tokomrada fokus grupa moderator je pravio i zabilješke. Trake su pregledane i transkribirane aizvještaj koji je pred vama rezultat je toga rada.Fokus grupa kao metodu ima i neka ograničenja koja treba uzeti u obzir. Glavnoograničenje je da je to metoda koja je po prirodi opisivačka i ilustrativna. Ona ne dajesveobuhvatan pregled grupe koja je predmet istraživanja. Fokus grupe kreiraju sliku otemama koje se studiraju i jasno indiciraju gdje u budućnosti pažnja treba biti usmjerena.Fokus grupe nikada ne daju apsolutno tačne odgovore, što također treba uzeti u obzir.Fokus grupe provedene u sklopu ovog istraživanja pružile su obilje korisnih informacijao temama koje su istraživane i mada ne pružaju statističku pouzdanost, ipak nam dajuvažne indikatore iz kojih u svrhu ovog izvještaja izdvajamo najvažnije nalaze.

S T R A N A 76M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )S A Ž E T A K N A L A Z A F O K U S G R U P AII. INTEGRACIJA CIJELE REGIJE U EU ILI PRETHODNORJEŠAVANJE HISTORIJSKIH NESUGLASICAKod većine učesnika u fokus grupama prevladao je stav da se regionalni problemidugoročno mogu riješiti samo priključivanjem svih država regije Evropskoj uniji bezuvjetovanja u vezi s prethodnim rješavanjem međusobnih nesuglasica. Proponenti ovogstava afirmirali su tezu da će s ulaskom u EU problemi koji se sada čine veliki bitimarginalni ili će potpuno nestati.“Moje mišljenje je da EU treba u paketu primiti sve ove države i siguran sam da se ova pitanjane bi više postavljala kao otvorena pitanja. Ona sama, jednostavno, prirodno nestaju isiguran sam da bi se to desilo i u slučaju zemalja bivše Jugoslavije ukoliko bi se sve oneintegrirale u EU.” (Doboj)Neki učesnici su čak apostrofirali da Evropska unija kod donošenja odluka za Balkan trebaimati u vidu da je nedavna historija Balkana mnogo puta bila u znaku opasnog hodanjapo ivici i da je zidove koji su zbog toga podignuti teško srušiti ako cijela regija ne postanedio evropskog mentaliteta. Evropska unija mora biti svjesna činjenice da će svakoinsistiranje na rješavanju nesuglasica između država Balkana prije nego što im ona otvorivrata biti povezano s rizikom pojavljivanja novih i većih antagonizama koji odnoseizmeđu pojedinih država mogu pretvoriti u „igre bez granica“. Ono što pada u oči jesteda su za učesnike koji su zagovarali potrebu suočavanja i neodložnog rješavanjaotvorenih pitanja primarna bila pitanja prostornog razgraničenja, dok kažnjavanje ratnihzločinaca nije ni spomenuto.III. OPĆI NALAZIIz obimnih izvještaja po pojedinačnim fokus grupama izdvajamo opće nalaze kojiproizlaze iz ukupne diskusije o pitanjima koja su postavljana učesnicima.Postoji veliko slaganje među svim ispitanicima da krivca za to što BiH kasni uevropskim integracijama u odnosu na susjedne zemlje treba tražiti isključivo unutarnjezinih granica. U javnosti postoji jasno shvaćanje da su uvjeti za evropskeintegracije tehničke prirode i da su jednaki za sve zemlje. Prema tome, usprkossnažnoj medijskoj kampanji kojom se pokušalo pokazati da je EU nepravednopostupila zato što su druge zemlje iz regije dobile bezvizni režim prije BiH, građanisu svjesni da je to proces u kojem se odlučuje na osnovu kriterija, a te kriterije našazemlja nije ispunila na vrijeme.“Ja mislim da Evropska unija praktično ne pravi nikakve razlike međuzemljama. Ista pravila vrijede za sve zemlje, koje treba da ih prihvate kakobi se pridružile Evropskoj uniji.“Međutim, jasno su vidljive razlike u činjenici da učesnici srpske nacionalnosti videdejtonski Ustav BiH kao „svetinju”, dok Bošnjaci zahtijevaju promjenu dejtonskogkoncepta države. Bitno je međutim istaći da u odnosu na ranija istraživanja koja jeprovodila Vanjskopolitička inicijativa (naročito u odnosu na period prije izbora 2006.godine) ispitanici srpske nacionalnosti javno favoriziraju podjelu Bosne iHercegovine.Najviši nivo slaganja između ispitanika u svim grupama je postignut u pitanju krivice

M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )S T R A N A 77S A Ž E T A K N A L A Z A F O K U S G R U P Apolitičara i birača. Kroza sve fokus grupe se provlačila priča o lošim političarima,njihovim političkim trgovinama i opstrukcijama, korupciji, neodgovornomponašanju i davanju lažnih obećanja. No suštinu neuspjeha na putu ka Evropi premanjima treba tražiti u tome da politički lideri u BiH izjavljuju da imaju političkusuglasnost oko evropskih integracija, iako praksa pokazuje da su konkretne reformena tome putu podređene interesima pojedinačnih političkih stranaka i entiteta.“Imam osjećaj da kod nas vladajuća koalicija nema interesa da BiH uđuu Evropu. Imam osjećaj da se oni nama predstavljaju kao - oni svi za torade, a ustvari - oni svi drže svoju avliju, svoje dvorište, nikako da se složeda kompaktni uđemo.” (Brčko)Interesantno je do koje mjere ispitanici također traže krivicu među samimgrađanima. Prevladava mišljenje da svojim “neracionalnim i nezrelim” izbornimponašanje birači svjesno produžavaju političko preživljavanje političara kojiproizvode krize i potiču egzistencijalnu nervozu kod većine građana. Navedeno jemnoštvo primjera kako su ljudi nezadovoljni jer nemaju posla, loše žive, ne moguda putuju bez viza, ali ipak ti nezadovoljni ljudi na izborima opet većinom glasaju za„svoje“. Većina ispitanika također jasno vidi da je etnička podijeljenost u BiH višeizražena nego u zemljama u regiji i da to predstavlja još jedan razlog zašto našazemlja zaostaje u odnosu na susjede. Jasno je iskazan stav da BiH, za razliku oddrugih država regije, nije postigla potreban nivo unutrašnje društvene integracije.“Mislim da mi sada pričamo jedno, a kad izađemo na ulicu, pričamo neštodrugo. Opet ćemo birati jedne te iste. I opet ćemo kada budemo imali nekiskup, kritizirati naše rukovodioce i predsjednike, i šta ja znam, a kadaizađemo, pričat ćemo nešto drugo. Kod naroda moral je vrlo nizak. Bezobzira kakvo obrazovanje ima.” (Brčko)Iako su predmet ovog istraživanja bile evropske integracije zemalja regije, daklepitanje od jednakog interesa za pripadnike svih etničkih grupa u BiH, primjetan je jakutjecaj nacionalnog određenja na odgovore učesnika fokus grupa. Prema velikombroju pitanja moguće je odgovore podijeliti po grupama različitih nacionalnosti, čaki ako se radi o pitanjima koja su čisto tehničke prirode.Također je primjetan stav među ispitanicima da je pitanje evropskih integracija uvezi s određenim zadovoljavanjem pravde, odnosno ispravljanja nepravdi koje suposljedica rata, bilo da se radi o političkim, socijalnim ili uvjetima za daljnji napredakpojedinih zemalja prema EU-u. Iako postoji određen nivo razumijevanja da suevropske integracije tehnički proces baziran na objektivnim kriterijima, iz odgovoradatih o naknadnim pitanjima vidljivo je razmišljanje kod pripadnika svih etničkihgrupa da bi EU trebala pokazati više senzibiliteta prema određenim nacionalnim„nepravdama“.Primjetno je bilo jedinstvo učesnika u davanju prvobitnih odgovora na pitanja ointegraciji cijele regije u EU, koje je pokazalo interes za što skoriju i bezuvjetnuintegraciju svih zemalja u regiji. Međutim, iz odgovora na naknadna pitanja ponovnosu isplivale bitne razlike između nacionalnih grupa, koje su pokazale određenu dozuosjećaja za nepravdu kod Bošnjaka ako bi susjedne zemlje napredovale brže od BiH.“Ne smatram da su Srbija i Hrvatska od strane EU stavljene u boljipoložaj, ni da su im dati bolji uvjeti nego BiH.” (Brčko)

S T R A N A 78M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )S A Ž E T A K N A L A Z A F O K U S G R U P ATakođer, iz odgovora pripadnika srpske nacionalnosti primjetan je veći interes ipodrška evropskim integracijama Srbije nego integracijama BiH, što je pokazalo dokoje mjere su interesi građana ipak podređeni njihovim „nacionalnim“, a neegzistencijalnim pitanjima.Prethodni nalaz također pokazuje da evropske integracije još uvijek ne dopiru dograđana kao nešto što će u određenom trenutku uticati na kvalitet njihovog života,nego ga shvaćaju više kao politički proces koji se tiče samo države i koji nije u vezi skvalitetom njihovog života. Interesantno je bilo, naprimjer, da su na pitanja oliberalizaciji viznog režima burno reagirali samo učesnici bošnjačke nacionalnosti,iako se ova odluka jednako odnosi na sve građane BiH. Učesnici srpske nacionalnostisu tako odobravali odluku Evropske komisije da bezvizni režim omogući građanimaSrbije prije nego onima iz BiH, iako je izvjesno da veliki broj bh. građana srpskenacionalnosti nema državljanstvo Republike Srbije, te ta odluka njima samima nećeomogućiti slobodan pristup zemljama Šengena.Razlike u ovim odgovorima ukazuju na još jednu interesantnu specifičnost. Izodgovora kojima se odobrava bezuvjetna i brza integracija cijele regije u EU može sezaključiti da bi preokupacija pitanjima evropskih integracija ipak utjecala nasmanjenje nacionalnih tenzija ako bi to jasno vodilo ka integraciji u strukture ukojima ta pitanja postaju irelevantna. Međutim, činjenica da u samome tom procesupostoji toliko pitanja u kojima je jak nacionalni naboj, govori ipak i o tome da u tomeprocesu postoji veliki broj pitanja koja u sebi nose nacionalnu dimenziju. Na primjer,ovaj nalaz podupire tezu da je EK trebala biti svjesna da sama ubrizgava nacionalninaboj u tehničke uvjete omogućavajući bezvizni režim Srbiji i Crnoj Gori, ali ne i BiH.Ovim ne osporavamo važnost kriterija za ispunjavanje Mape puta za liberalizacijuviznog režima, ali koristimo ovaj primjer da pokažemo na koji način EU upada uzamku i sama doprinosi stvaranju nacionalnih tenzija. Smatramo da je o ovometrebalo strateški promišljati daleko prije nego što je došlo do procjene samih kriterijai u obzir uzeti posljedice koje takva odluka proizvodi.Ohrabrujući je nalaz da građani prepoznaju uspjeh koji su zemlje u regiji postigle uzajedničkoj borbi protiv prekograničnog kriminala zahvaljujući suradnji policijskihstruktura.Usprkos vrlo emotivnim odgovorima na sva pitanja koja su se bar malo doticalaodređenih nacionalnih interesa, većina učesnika je ipak tvrdila da su ekonomskapitanja najvažnija za građane Bosne i Hercegovine. Učesnici svih grupa, neovisnoodakle dolaze i bez obzira na starosnu dob i spol, pokazali su svoje velikonezadovoljstvo ekonomskim stanjem u BiH.Tako prednost koju učesnici daju domaćim proizvodima pokazuje njihov interes zajačanje domaće ekonomije i podupire prethodni nalaz da ekonomska pitanja ipakigraju značajnu ulogu u životu građana. Međutim, i ovaj stav treba uzeti s određenomdozom rezerve, jer su učesnici na pitanje o tome šta utječe na njihov izbor prikupovini proizvoda iz inozemstva naveli motive i razloge koji su po prirodi vezani zanacionalni identitet više nego za kvalitet proizvoda. Učesnici to obrazlažu time štosu im proizvodi iz susjednih zemalja prepoznatljivi i kako imaju izgrađenu naviku daih kupuju, iako je evidentan određeni nivo nacionalne pristranosti u tom izboru. Ipak,na kraju se većina učesnika složila da je cijena presudna i da je u tom smislu njihovodnos prema stranim markama gotovo isti kao i prema domaćim brendovima.Fokus grupa u kojoj su učestvovali državni službenici na vrlo ilustrativan način jerazotkrila suštinske probleme u bh. administraciji. Iako je rasprostranjen stav u

M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )S T R A N A 79S A Ž E T A K N A L A Z A F O K U S G R U P Ajavnosti da su kapaciteti državne službe jedna od osnovnih kočnica ka evropskimintegracijama, iskrena diskusija u ovoj fokus grupi je ukazala da se jedan od osnovnihproblema za takvo stanje nalazi u lošim rješenjima u Zakonu o državnoj službi.Navedeno je da je priliv nekvalitetnih i neadekvatnih kadrova rezultirao ogromnimbrojem namještenika, koji su brojčano uvećali administraciju, ali se time nijepoboljšao njezin kvalitet rada. Neselektivan odabir takvih kadrova je zacementirandonošenjem Zakona o državnoj službi koji je „legalizirao“ postojeće stanje.Ponavljamo, posebnu dimenziju ovom nalazu daje činjenica da je proizašao izdiskusije učesnika koji su zaposleni u državnoj službi.Iz iste diskusije proizlazi i sumnja da je intencija Zakona o državnoj službi više bilalegalizacija postojećih odnosa nego poboljšanje kvaliteta administracije. Na ovoposebno ukazuje diskusija o profesionalnoj edukaciji državnih službenika, njihovomocjenjivanju, nedostatku mehanizama za sprečavanje odliva kvalitetnih kadrova uprivatni sektor, te nedostatku kvalitetno definiranih linija odgovornosti u pojedinimorganizacijama s obzirom na ogromne ovlasti koje su prenesene na Agenciju zadržavnu službu.Iako je ovo možda očigledan i očekivan problem, ipak želimo posebno naglasitislijedeći nalaz. Državni službenici su se posebno žalili da zbog nepoznavanjaengleskog jezika nemaju pristup dokumentima iz pravnog naslijeđa (acquiscommunautaire) EU-a. Tako i pored dobre volje da se barem upoznaju s njegovimsadržajem, to nisu u stanju zbog jezičnih barijera. S obzirom na to da je ovo sasvimočekivan problem, želimo istaći očekivanje državnih službenika da je država, koja jesigurno bila svjesna ovog nedostatka, mogla djelomično kompenzirati i amortiziratiovaj problem time što bi mnogo ranije pristupila prevođenju potrebnih dokumenata.

S T R A N A 80M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )S A Ž E T A K N A L A Z A F O K U S G R U P AIV. PRAVDA, SLOBODA SIGURNOSTOdlazak stranih sudija i tužilacaSudeći prema komentarima učesnika, očigledno je da su diskutanti odgovore iz oveoblasti uglavnom bazirali na svojoj nacionalnoj pripadnosti.“Ja sam za ostanak stranih sudija. Mi smo svi bili umiješani u ove sukobe, htjeli mi to priznatiili ne. Strane sudije su tu i ja očekujem da oni unesu nešto novo u naše sudove. Oni će sigurnonaučiti naše ljude praksama koje postoje u svijetu, a nama su nepoznate. Ja sam za ostanakstranih sudija.” (Zenica)Predstavnici srpskoga i hrvatskog naroda smatraju da je prisutnost međunarodnih sudijai tužilaca anomalija te su se zalagali za njihov odlazak. Ono što pada u oči je i određenakontradiktornost u njihovim ocjenama. Strane sudije i tužioci im smetaju kada su upitanju predmeti ratnih zločina, ali nisu sigurni da bi se procesuiranje kriminala i korupcijemoglo izvesti bez njih.“Po meni iz toga proizlaze sve ove tužbe i osude Srba za ratne zločine. Bilo je na svimstranama zločina, to ne može niko negirati, ali uzmite samo u godinama: na hiljadu i neštogodina osuđeni su Srbi, na 140 godina osuđeni su Hrvati, a na mizernih 50 godina muslimani.Ja sam mišljenja da što prije odu, to bolje.” (Doboj)“Ja bih osobno sve suce strance digao sa tih pozicija, odnosno ne bih ih ostavio u Sudu BiH,jer smatram da imamo dovoljno obrazovanih ljudi.” (Mostar)Većina učesnika smatra da će odlazak međunarodnih sudija i tužilaca oslabiti sposobnostbh. pravosuđa da se bori protiv organiziranog kriminala, ekonomskog kriminala ikorupcije. Smatra se da domaće sudstvo kod procesuiranja korupcije često pristaje nakompromise jer nema hrabrosti i snage da stvari izvede do kraja. Vlada mišljenje da jedomaće pravosuđe građeno na stranačkim i poslušničkim odnosima te da su mupolitičari iz toga razloga uglavnom „nedodirljivi“.“Ako pogledamo taj kriminalni milje, kriminalci se lako udruže, naše sudstvo mora imatisnage da se suočava s njima i zbog toga mislim da su nam strane sudije još potrebne.”(Zenica)Kao primjer velike involviranosti politike u pravosudni sistem navođeni su primjeriimenovanja nekih sudija kojima je glavna preporuka za tu funkciju bilo članstvo ilipripadnost određenoj političkoj stranci. Neki učesnici su u kontekstu ovog pitanjaspomenuli da je sudstvo u Hrvatskoj i Srbiji mnogo odlučnije uhvatiti se ukoštac s ovimproblemom i da naše sudstvo treba koristiti njihovu dobru praksu.Zloupotreba dvojnog državljanstvaUčesnici u svim grupama složili su se da zloupotreba dvojnog državljanstva značajnoopterećuje međudržavne odnose između država u regiji, a posebno Bosne i Hercegovine,Hrvatske, Srbije i Crne Gore. Oni također smatraju kako nije uredu da osobe s dvojnimdržavljanstvom izbjegavaju sudske postupke ili izdržavanje već izrečenih zatvorskih kazniprelazeći iz jedne u drugu zemlju, a da pritom imaju zaštitu jedne od tih zemalja. Iako suse složili da se te zloupotrebe ne bi mogle tolerirati bez podrške političara i državnih vlastikoje takvim osobama pružaju zaštitu, bilo je i mišljenja kako ovoj pojavi pogoduje ičinjenica da ustavi i drugi propisi nekih zemalja regije potpuno zabranjuju ili bitnootežavaju izručenje njihovih državljana. Iako je većina kao jedino rješenje podržavala stavo potrebi potpisivanja međunarodnih sporazuma kojima će se regulirati ovo i druga

M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )S T R A N A 81S A Ž E T A K N A L A Z A F O K U S G R U P Apitanja koja za sobom povlači dvojno državljanstvo, bilo je i onih koji su se založili zanjegovo potpuno ukidanje. Njima instrument dvojnog državljanstva smeta jer ono„dvostrukim“ državljanima daje privilegiju da mogu glasati u više država.Većina je istaknula da postoji nedostatak političke volje da se spriječi zloupotrebadvojnog državljanstva. Neki učesnici smatraju da osobe koje su zloupotrijebile dvojnodržavljanstvo to ne bi mogle uraditi bez podrške političara i vlasti države koje takvimosobama pružaju zaštitu pred zakonom.“To nije nikakvo bježanje. Moje mišljenje je da se oni sami dogovore. Ne može on pobjeći izjedne države u drugu, a da ga druga prihvati. To je sve do vlasti. Kako on može iz Sarajevadoći do Imotskog, a da ga niko ne zna. To je, znači, ipak sve do vlasti.” (Doboj)Prekogranični kriminalIako je nekoliko učesnika navelo neke od uspješnih akcija domaće i policija drugih državau regiji, to nije promijenilo stav većine da je nemoguće naći efikasnu formulu zasuzbijanje prekograničnog kriminala sve dok kriminalci svojim nelegalno stečenimnovcem mogu kupiti zaštitu od krivičnog progona.“Sada se najčešće dešava da taj krupni kriminal podržavaju ljudi koji su na vrhu, na vlasti, ito nije samo kod nas, nego i u susjednim državama. Oni vode taj krupni kriminal, švercduhana i droge, i svega ostaloga što se naziva krupni kriminal. Ima tu visokih dužnosnika,kako se sada moderno kaže.” (Zenica)Rasprostranjeno je mišljenje da kriminalne grupe, osim što koriste navodnu potkupljivostdržavnih službenika, koriste i nedostatke u organizaciji granične službe. Iako nisu negiralida su učinjeni značajni pomaci ka njenom poboljšanju, opće mišljenje učesnika je da suoperativni kapaciteti Državne granične službe BiH nedovoljni za potrebe pokrivanjacjelokupne granice sa susjednim državama.“Kad uzmeš našeg policajaca, granična policija - nije on zainteresiran, on ima mizernu plaću,njemu se valja pentrati po onim gudurama, a nekad je i nenaoružan, valja mu nekad i pucati,zavisi od situacije.” (Brčko)Učesnici smatraju da zbog financijskih i tehničkih problema razvoj granične službe nije završen,i to koriste kriminalci koji su veoma dobro uvezani. Na kraju, učesnici su se složili da zbogvišedimenzionalnog i međunarodnog karaktera koji ova pojava ima, efikasna nacionalnapolitika njenog suzbijanja ne može se graditi ukoliko nema čvrste suradnje policija u regiji.“Sve te radnje koje se tiču ilegalnih prelazaka granice dešavaju se jer nam država nefunkcionira. Znači, država treba da funkcionira i bit će sve uredu.” (Doboj)Suradnja s Tribunalom u HaaguPitanje da li suradnja s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) uHaagu treba biti uvjet za daljnje integracije zemalja regije u EU, izazvalo je različiteodgovore kod učesnika, ovisno o njihovoj nacionalnoj pripadnosti. Stav učesnika srpskenacionalnosti je da suradnja s ICTY-em ne treba biti uvjet za daljnje evropske integracijezemalja u regiji. Iako bi ovakav njihov stav mogao upućivati na drugačije zaključke, oninisu osporili potrebu daljnjega procesuiranja optuženih za ratne zločine. Osporili su samomogućnost da to dalje radi Tribunal u Haagu. U tom smislu predložili su da se svi predmetiiz ICTY-a prebace u neki drugi sud čije bi sjedište bilo locirano u matičnoj zemljioptuženoga ili u nekoj drugoj koja nije bila uključena u sukobe u bivšoj Jugoslaviji. Kaorazlozi izrazito negativnog stava prema ICTY-u navođeni su njegov nepravedan ineobjektivan odnos prema optuženicima iz srpskog naroda.

S T R A N A 82M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )S A Ž E T A K N A L A Z A F O K U S G R U P A“Pa ne treba biti uslov za nastavak integracija, jer Haag je smiješan sud u principu, i to je vanpameti. Kad pogledate neke njihove tužioce, neki naš pripravnik bolji je nego njihov sudija.Maloprije neko reče - to je samo pranje para. Politički sud, i eto ti. To je moje mišljenje, iakoneko može da razmišlja ovako ili onako. Sve se svelo na politiku. Ako ćemo tako, hajde dasudimo za sve zločine. Nećemo sada selektivno, ovi su krivi, a ovi nisu krivi. Kako ja mogu bitikriv samo zato što sam Srbin.” (Doboj)Učesnici Bošnjaci imali su drugačiji stav. Oni se protive bilo kakvom nastavku evropskihintegracija ukoliko on nije uvjetovan suradnjom s Tribunalom u Haagu.“Dok se ne uhvate svi ratni zločinci, jednostavno nema mogućnosti da se sve završi kako treba,a pogotovo u pojedinim državama. Ja mislim da bi bilo nelogično i nepravedno naspram nas uBiH da oni idu ispred nas. Da mi koji smo žrtva ostajemo, a ono koji su krivi idu dalje.”Deblokiranje evropskih integracija Srbije ili hapšenje Ratka MladićaNa pitanje šta misle o prijedlogu Evropske komisije da se Srbiji deblokira proces evropskihintegracija iako nije uhapšen Ratko Mladić, učesnici srpske i bošnjačke nacionalnostiponovno su imali različite stavove.Učesnici srpske nacionalnosti bili su sretni zbog ovog prijedloga Evropske komisije. Iakose nisu direktno izjasnili ni za ni protiv hapšenja Ratka Mladića, jasno su indicirali da Srbijitreba dati šansu, jer ona ne smije biti talac jednog čovjeka. Krivica mora bitiindividualizirana kako bi se sa srpskog naroda skinula kolektivna odgovornost.“Ne mislim da međunarodna zajednica treba da ucjenjuju bilo koju zemlju u regiji, a pogotovooko evropske integracije te neke saradnje s nama. To je jedna suluda ucjena. Ko ima pravo danaređuje da ispravni ljudi ispaštaju zbog toga bića. Što bi ispravni ljudi jedne države ispaštalizbog njih.” (Brčko)“Ne trebamo poistovjetiti narod s pojedincem. Ja sam za to.” (Doboj)Bošnjaci se protive ovom prijedlogu. Oni smatraju da Evropska komisija ovim potezomnagrađuje Srbiju iako je ona vodila ratnu politiku u regiji. Hapšenje haškog bjeguncaRatka Mladića i dalje mora biti “velika obaveza Srbije i isključiv uvjet da ona uđe u EU”.Njihov odgovor na ovo pitanje ne korespondira s ranijim stavom o bezuvjetnom ulaskusvih država regije u EU. Bošnjaci se također protive mogućnosti da Srbija uđe u EU prijeBosne i Hercegovine.“Ja mislim da je to čista nepravda i veliki ustupak Srbiji. Ako je Hrvatska ustupila svoje najvećegenerale za koje se sumnjalo da su počinili zločini, pitam se onda zašto je EU zažmirila kadaje Srbija u pitanju, ako kod njih i sada vlada kriminal i korupcija. Čini mi se da su oni problemeSrbije prebacili preko RS-a, da se mi zabavimo o sebi i ne vidimo da su oni njima dali daljnjiprolaz i da oni ne moraju ispuniti taj uvjet.” (Zenica)Liberalizacija viznog režimaPitanje liberalizacije viznog režima, sudeći po komentarima, vrlo je važno pitanje zagrađane Bosne i Hercegovine, posebno Bošnjake. Čak i manje uključene grupe živnule sukada ih je moderator zamolio da prokomentiraju odluku Evropske komisije da BiH, zarazliku od Srbije, Crne Gore i Makedonije, izostavi iz grupe zemalja za koje je predloženaliberalizacija viznog režima.“Mislim da su mogli s obzirom na to da su tehničke barijere prevladane. Stalno se pozivaju nataj problem početka izdavanja biometrijskih pasoša. Ustvari, sada bi trebali biti dosljednikako bi otklonili svaku sumnju da je stvar političke prirode.”

M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )S T R A N A 83S A Ž E T A K N A L A Z A F O K U S G R U P AUčesnici Bošnjaci reagirali su vrlo burno. Većina je teško pronalazila riječi kojima bi opisalasvoje nezadovoljstvo i razočarenje ovom odlukom. Više puta su ponovili da je za njih todiskriminirajuća odluka u pogledu ravnopravnosti u odnosu na druge konstitutivnenarode u BiH.“Iskreno, mi u BiH smo pogođeni tom odlukom. Mi smo kao žrtva agresije i očekivali da će EUdati pozitivan signal BiH bar nešto prije Srbije, ako ništa drugo. Međutim nije došlo do toga,Srbija i Hrvatska su to dobile, što nama sada stvara još veću nesigurnost jer svi ovi koji imajudvojno državljanstvo, jednostavno, sada mogu da se šetaju po Evropi, a Bošnjaci koji ne moguimati ni srpsko ni hrvatsko državljanstvo opet ostaju u nekoj fildžan državi. Mislim da je u BiHopće ogorčenje zbog takve odluke.” (Zenica)Učesnici su navodili i druge posljedice ovakve odluke. Spomenute su ograničenemogućnosti edukacije i stručnog usavršavanja, uspostavljanja poslovnih veza, kontakatas ljudima različitih kulture, povremenih radnih angažmana itd. Iako mnogi od njih nisusebe vidjeli kao neposredne korisnike prednosti bezviznog kretanja, procjenjivali su dabi liberalniji vizni režim uveliko koristio mladima.“Ova odluka uskraćuje građanima neke od mogućnosti za poboljšavanje kvaliteta života iprofesionalnog usavršavanja. Ukoliko bi čovjek i razmišljao da ode na neko usavršavanje ilineku dodatnu edukaciju, on se mora zamarati oko dobivanja viza.” (Zenica)Iako su učesnici Evropsku komisiju proglasili glavnim krivcem, bilo je i dosta komentarada odgovornost za takvu odluku snose i bh. vlasti.“Iako svjesni da su propusti nastali krivicom vlasti, neki političari su ovu odluku iskoristili zapodgrijavanje tenzija i politiziranje odluke. Smatram da nam nisu odobrili jer nismo ispuniliuvjete. Sad normalno mnogi političari nastoje to ispolitizirati. Iz svojih stranačkih interesa.”“Ali ako nismo ispunili uvjete, vjerojatno Evropska zajednica i ne želi jedan presedan premanama da napravi, jer ako napravi jedan, mi smo nezasitni, odmah bismo tražili i druge.”Većina državnih službenika se ipak nije upuštala u to da li je odluka opravdana ili nije,oni su radije pričali o problemima koje imaju kada treba da pribave vizu za službenoputovanje u inozemstvo.“Eto i tu imamo jedno neshvaćanje kod EU-a i država članica, koje znaju da mi državnislužbenici idemo po pozivu radi nekakvih tih službenih stvari i, recimo, daju nam nekakvuvizu koja traje tri dana isključivo ili provode tu proceduru kao da smo pošli da tražimouseljenje u te države. To je apsurdno.”

S T R A N A 84M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )S A Ž E T A K N A L A Z A F O K U S G R U P AV. EKONOMSKE INTEGRACIJEPrepreke razvoju ekonomije u BiHOvo je jedna od oblasti u kojoj su učesnici ipak imali veliki stepen suglasnosti bez obzirana etničku i entitetsku pripadnost. Također, u ovoj oblasti su građani pokazali velikistepen informiranosti i razumijevanja razloga za zastoj u ekonomskom razvoju BiH kojise pripisuje nizu faktora.Odsustvo razvojnog koncepta. Država nema sistemski pristup razvoju ekonomijei još nikada nije ponudila efikasan model koji bi premostio praznine nastaleraspadom privrednog sistema bivše Jugoslavije u koji su bosanskohercegovačkekompanije prije rata bile visoko integrirane. Iako su pokazali razumijevanje za teškoćetranzicije kroz koju BiH prolazi, većina učesnika nije bila spremna prihvatiti da se nijemoglo uraditi više u izgradnji privrednih struktura koje su mogle pokrenuti većeinvesticije, aktivirati privredne resurse zemlje i omogućiti veću zaposlenost.“Ali koja je to politika, koji su to političari koji nisu u stanju da oživeprivredu i ekonomiju, i onda nije ni čudo što nam Evropa i EU postavlja tekriterije jer ovakvi kakvi smo ne možemo mi njima biti oko vrata.” (Brčko)Država nema pozitivan odnos prema ljudima koji se bave biznisom. Učesnicinisu sporili da je vezivanje za vanjske investicije samo “pojas za spašavanje” kojitreba hvatati, te su naglasili da država ne treba zanemariti unutrašnje potencijalekoji također mogu potaknuti razvoj.“Država koči firme koje rade uspješno. Ona koči stvari da bi išle dobro. Jaradim u vanjskotrgovinskoj firmi i znam da nas država koči na svakomkoraku. Kada bi se država više bavila privredom, kada bi ona podržavalaprivrednike, nama bi bilo dobro.” (Zenica)Sadržaji zakona koji reguliraju poslovno okruženje često ovise o pritiskuodređenih političkih sponzora i ne stvaraju uvjete za privredni rast.Politika visokih poreznih stopa sprečava razvoj domaće privrede i njihovosmanjenje ili ukidanje u velikoj bi mjeri dodatno poboljšalo performanse preduzećai sačuvalo mnogo radnih mjesta.Politika se teško odriče svoga utjecaja na ekonomiju. Praksa protežiranjapovlaštenih privrednih subjekata ne samo da guši natjecateljski duh već mnogefirme koje nisu u grupi favoriziranih vodi u propast.Privatizacija u BiH nije bila metoda prestrukturiranja privrede, već povlađivanjeinteresima nekih nosilaca vlasti i tajkuna bliskih vlasti. Ogromni iznosi novca koji jetrebalo da bude usmjeren u njen razvoj završili su na privatnim računima političkihmoćnika.Većina učesnika smatra kako će evropski standardi, iako će biti poteškoća da buduprimijenjeni u BiH, ipak natjerati privrednike da funkcioniraju na sasvim drugačiji način.Kao osnovne prednosti uvođenja standarda Evropske unije naveli su lakše poslovanje teveću sigurnost kod protoka kapitala, roba i radne snage.“Niko neće doći sa strane i ubaciti kapital u BiH dok god ne budemo u Evropskoj uniji. Članstvou EU-u znak je sigurnosti onima koji ulažu kapital.” (Zenica)

M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )S T R A N A 85S A Ž E T A K N A L A Z A F O K U S G R U P AKupujmo domaćeKod većine učesnika postoji načelna sklonost ka domaćim proizvodima, naročito kada jehrana u pitanju. Ukoliko je u širokom spektru ponuđene robe domaći proizvodkonkurentan cijenom i kvalitetom, većina učesnika je izjavila da će mu poklonitipovjerenje.“Gledam da uzimam domaći proizvod i da je on proizveden što bliže lokalnoj sredini u kojojživim. To se odnosi na prehrambene proizvode, a za ostalu robu jednostavno znam ili regijuili privrednika koji je proizvodi i jednostavno iz tog razloga potražim tu robu.” (Zenica)“Ako je iste kvalitete, naravno da ćemo se opredijeliti za domaće proizvode.” (Zenica)Međutim, ako je domaći proizvod loš ili je mnogo skuplji od sličnoga stranog proizvoda,nikad ga neće kupiti. Važan razlog davanja prednosti domaćim proizvodima je činjenicada to može imati višestruko pozitivne efekte na jačanje domaće privrede.A ako nema alternativnih domaćih proizvoda, učesnici se radije opredjeljuju za proizvodeiz zemalja s kojima postoji određena kulturna sličnost. U tom pogledu navodili suproizvode iz zemalja bivše Jugoslavije. Učesnici smatraju da logiku ovakve preferencijetreba tražiti u činjenici decenijske povezanosti s državama koje su nastale s raspadomJugoslavije. Učesnici su privrženost tim proizvodima tumačili kao naviku ili kao izrazpovjerenja u kvalitet robe koja se proizvodila u bivšoj Jugoslaviji.“Ja mislim da većina ljudi evo u Mostaru gleda hrvatski proizvod kao domaći proizvod. Baru mome okruženju. Mislim da je to iz navike.” (Mostar)Međutim, na pitanje koji faktori utiču na njihovu odluku pri kupovini, odgovori su bilirazličiti. Neki učesnici su davali prednost kvalitetu, neki zemlji proizvodnje ili čak brendu,no za većinu je najvažniji faktor cijena. Kada je cijena u pitanju, njihov odnos premastranim markama gotovo je isti kao i prema domaćim brendovima.Većina učesnika vjeruje da je moguće uticati na podizanje popularnosti domaćihproizvoda i ukazali su na značaj reklamiranja i organiziranja kampanja koje promovirajudomaće proizvode. U vezi s tim zamjerke većine učesnika odnosile su se na indolentnoponašanje bh. proizvođača prema značaju reklame. Ispitanici su iskazali znatan stepennezadovoljstva ponašanjem političara koji daju loš primjer jer se ne opredjeljuju zadomaće proizvode iako u javnosti često pozivaju na ekonomski patriotizam te vrste.“Mislim da su marketing i promocija domaće proizvodnje na ovim prostorima znatno ispodnivou drugih razvijenih zemalja.” (Doboj)Međutim, učesnici iz grupe privrednika su istaknuli da iako bosanskohercegovačkipotrošači deklarativno podržavaju kupovinu domaćih proizvoda, oni se često neponašaju u skladu s tim. Razloge takvog ponašanja neki su pronalazili u još uvijekneformiranoj svijesti domaćih potrošača o ekonomskom značaju kupovine domaćihproizvoda, drugi su to pripisivali nekoj vrsti ekonomskog patriotizma prema nekoj oddržava iz susjedstva, a bilo je i onih koji su razloge za to pronalazili u nedovoljnomkorištenju marketinga.“Nekada je postojala akcija ‘kupujmo domaće‘. Bilo je i inicijativa nekih političkih stranaka dase uvedu carine za određene vrste proizvoda. Bilo je dosta toga, ali ne znam koliko su te akcijebile uspješne. Bude npr. akcija u Sarajevu ‘kupujmo domaće‘, održi se sajam, posjeti ga 200ljudi i opet propadne.” (Mostar)Privrednici su se složili da je suviše liberalna vanjskotrgovinska politika dovela do jakog

S T R A N A 86M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )S A Ž E T A K N A L A Z A F O K U S G R U P Aulaska stranih konkurenata i gušenja domaćeg tržišta. Uslijed ekspanzije jeftinihproizvoda iz inozemstva ostavljeno je malo ili nimalo prostora za plasman domaćih.Učesnici su i kod ove teme veliki dio krivice pripisali državi. Neki su se direktno žalili nanedostatak državne kontrole vanjskotrgovinskih transakcija, neki su se zalagali zauvođenje antidamping mjera, kao i uvođenje tehničkih barijera.Primjena CEFTA-eUčesnicu iz grupe privrednika nisu mogli ocijeniti efekte primjene Sporazuma o slobodnojtrgovini srednjoevropskih zemalja (CEFTA) pravdajući to kratkim vremenskim periodomod njegovog stupanja na snagu, ali su u principu imali pozitivan stav prema njemu. Većinamisli da je CEFTA dobar model međusobnog trgovanja između zemalja u regiji, jer ukidacarine na gotove proizvode, repromaterijal i opremu.“Prvo moram reći da je CEFTA kao sporazum, kada bi se u cijelosti proveo, bez ikakvih zarezai bez ikakvih manipuliranja s tim, koristan za Bosnu i Hercegovinu. Naravno da je on smanjiocarine na gotove proizvode, na repromaterijal, na opremu, i to bi da Bosna i Hercegovina imastrategiju dinamičkog razvoja, bilo od velike koristi za nju.“Mogućnost lakšeg ulaska na teže dostupna susjedna tržišta također je spomenuta kaopogodnost ovog sporazuma. Međutim, pripremljenost BiH za provedbu ovoga i sličnihbescarinskih sporazuma ocijenjena je negativno. Bosna i Hercegovina je u procesimplementacije ovog sporazuma ušla bez institucija koje su za to neophodne.„Međutim, ima nekoliko članova u tome sporazumu koje Bosna i Hercegovina ne želi ili nijeu stanju da ispuni. Prije bih rekao da ne želi. To je kada se radi o uspostavljanju institucija zakontrolu kvaliteta i certifikaciju proizvoda, onda i njihovom međusobnom priznavanju. Mismo po jednom od članova iz ranijeg sporazuma o slobodnoj trgovini bili obavezni daizgradimo te institucije, osposobimo ih i educiramo, i akreditiramo da one mogu vršitikontrolu proizvoda koji ulaze u BiH. Da smo to uradili, sada ne bismo imali ovo smeće kojedolazi iz Evrope po niskim cijenama, od kojeg mnogi ljudi obolijevaju, hrane jako sumnjivogkvaliteta, proizvoda sumnjivog kvaliteta.“Iako su se generalno pozitivno izjasnili o CEFTA-i, nekoliko učesnika ukazalo je da ima jošpuno stvari na kojima BiH treba raditi da bi došla do pozitivnih rezultata koje ovajsporazum omogućava. Učesnici su navodili da su privrednici BiH, a posebno oni koji sebave proizvodnjom i prometom hrane, izloženi velikim problemima kada pokušaju svojurobu plasirati u zemlje CEFTA-e. Između ostalog, od privrednika se traži da na graničnimprijelazima sa zemljama CEFTA-e u regiji kvalitet svoje robe dokumentiraju certifikatomizdanim u međunarodno akreditiranim institucijama koje u BiH još nisu oformljene, kaonpr. akreditirani laboratoriji za kontrolu kvaliteta. Zbog nepriznavanja bh. dokumenatakvalitet proizvoda prilikom ulaska u Evropsku uniju ili neku od zemalja CEFTA-e obavljajuakreditirani laboratoriji tih zemalja. Uzorci iz svake pošiljke robe se ispituju u njihovimlaboratorijima, što je ne samo vremenski dug već i skup proces.„Naravno, kada vi vršite certificiranje u inostranstvu to zahtijeva sredstva. To je jedan načinodlijevanja kapitala. Drugi put kapital se odliva jer kada vi vršite certifikaciju u njihovoj zemljida biste dobili certifikat njihovog kvaliteta, onda se pred vas postavljaju neki tehnički uvjetikoji vjerojatno nisu predviđeni za njihove kompanije. Treći je što se vrlo često traži da se timprobama prisustvuje direktno. To ponovo zahtijeva određena sredstva.“Interesantan je stav građana iz ostalih grupa učesnika koji smatraju da je odluka Ustavnogsuda BiH o stavljanju izvan snage Zakona o zaštiti domaće proizvodnje u sklopu sporazumaCEFTA-e opravdana. Učesnici su ukazali da je CEFTA međunarodni sporazum iz kojeg više

M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )S T R A N A 87S A Ž E T A K N A L A Z A F O K U S G R U P Anema izlaza i svi oni koji pokušavaju raditi suprotno njegovim odredbama morajuračunati na određene sankcije kod Evropske unije. Većina učesnika se složila da BiH morazaštititi domaću proizvodnju od prekomjernog uvoza poljoprivrednih proizvoda iz Srbijei Hrvatske, ali to ni u kom slučaju ne smije biti učinjeno donošenjem zakona koji ćepovrijediti odredbe CEFTA-e.Sporazum CEFTA, po mišljenju većine učesnika, otvara širok spektar mogućnosti zaproizvođače iz Bosne i Hercegovine. Bitan uvjet da se te mogućnosti iskoriste jestepodizanje nivoa konkurentnosti domaćih proizvođača. Oni su se također složili da jeCEFTA velika prijetnja firmama slabe konkurentnosti, ali za njih je to također šansa da nanovim tržištima nađu poslovne ili strateške partnere s kojima će ući u novi i kvalitetnijiposlovni ciklus.Na pitanje koliko se u Vanjskotrgovinskoj komori prate učinci koje je CEFTA do sada imalana privredu BiH, učesnici smatraju da su to uglavnom površne analize. To štoVanjskotrgovinska komora nema svoja predstavništva u zemljama CEFTA-e u regiji, ponjima, također je znak nezbiljnog pristupa države prema mogućnostima koje ovajsporazum otvara privredi BiH.Bankarski sektorSudeći prema komentarima, u pogledu financiranja banke su bolna tačka za privrednike.Iako je bilo značajnog sučeljavanja argumenata, mišljenje većine je da bankarski sektorne može odgovoriti potrebama privrednika. Bilo je puno komentara da su bankeuglavnom okrenute stanovništvu gdje su kamatne stope više, pa je veća i mogućnostostvarivanja profita, da neće da posluju s privrednim subjektima jer im je tu rizik veći, abilo je čak i sumnji da kako su to većinom strane banke, ne postoji patriotski osjećajprema zemlji Bosni i Hercegovini.“Banke u ovom slučaju zaista ne igraju nikakvu ulogu u poticaju i razvijanju ekonomije u BiHjer nisu bosanske. Banke posluju po svojim principima, one nemaju patriotski osjećaj premaBiH. U procesu privatizacije nismo vodili računa koliko banaka ćemo privatizirati. Trebalo ihje privatizirati po principu 49% neka ima stranac, a mi 51%, da imamo onu zlatnu dionicukoja će nam omogućiti da kreiramo politiku i određujemo kamatne stope.“Svi su se složili da su aktivne kamatne stope enormno visoke.“Kamatne stope su jako visoke. Sve firme koje dolaze u Bosnu u Hercegovinu i nude ovdjesvoje proizvode kreditiraju se u svojim vlastitim zemljama. Čak i mješovite firme ne uzimajukredite u BiH zbog visokih kamatnih stopa, nego te kredite uzimaju u svojim zemljama gdjeje kamatna stopa povoljnija.“Iako su se privrednici nadali da će se situacija popraviti s osnivanjem razvojnih banaka,to se nije desilo. Učesnici su optužili Razvojnu banku Federacije BiH da vrši neselektivnui politički dirigiranu politiku odobravanja kredita.„Razvojna banka nije osnovana zbog komercijalne aktivnosti, nego zbog podrške privredi,poljoprivredi. Efekti toga ne postoje, sistem ne postoji. A, naravno, sve će banke boriti za svojprofit, pa zato se i zove banka.“Privrednici su izrazito kritični prema poreznom sistemu Federacije BiH. Imali su dostaprimjedbi na visinu poreza na dohodak, poreza na dobit i nedostatak poreznih olakšica.Stopa PDV-a, međutim, nije visoka, neki čak misle i da je najmanja u Evropi.

S T R A N A 88M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )S A Ž E T A K N A L A Z A F O K U S G R U P APrepreke za izvozVećina učesnika smatra da je Bosna i Hercegovina u mogućnosti da ostvaruje značajnoveći izvoz sa znatno drugačijom izvozno-proizvodnom strukturom nego što je bila dosada. Izvoz u kome sada dominiraju sirovine, poluproizvodi, odnosno proizvodi nižih fazaobrade ne bi više smio biti osnovna vanjskotrgovinska orijentacija BiH. Za mnogeučesnike podatak da BiH ima značajan deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom bio jeargument za tvrdnju da su u ovoj oblasti potrebna znatna poboljšanja uvjeta. Većina jekrivicu za to nalazila u nemaru države i njenih institucija, ali je bilo i učesnika koji susugerirali da treba otvoreno govoriti kako većina bosanskohercegovačkih firmi malo radina izgradnji svoje konkurentnosti.„Prošle sedmice sam bio sedam dana u Ljubljani i Mariboru. Jedini naš proizvod koji samnašao u svim trgovinama u kojima samo kupovao bilo je ‘Bimal‘ ulje. Čak mi je došlo daljudima napišem čestitku i postavim pitanje – kako su uspjeli? Našao sam ga u Merkatoru. Uovim manjim trgovinama, da ne pričam, naravno da ga nema.“„Ovo kako ste vi našli taj proizvod, ja sam u Crnoj Gori našao samo ‘Violetine‘ maramice, damogu suze obrisati njima; iz Bosne i Hercegovine u Crnoj Gori.“Država ne daje izvozne stimulacije i kredite izvoznicima. Neki učesnici su u uskraćivanjudržavne financijske pomoći izvoznicima pronalazili razloge vanjskotrgovinskog deficita,pričali o tome kako se izvoznici snalaze i kako im je financijska podrška uskraćena.“Da smo uveli instrumente kojima bi država sufinancirala ili davala poticaja izvoznicima,vjerojatno ne bismo ni imali ovoliki debalans u vanjskoj trgovini. Pošto ih nemamo, moratćemo se onda moliti Bogu da se zadrže ove strane organizacije. Ne govorim o OHR-u, govorimo nekim drugim institucijama koje praktično i vode ekonomsku politiku ove zemlje.“Učesnici su naveli i niz mjera direktne pomoći koju država ograničeno ili uopće ne pružaizvoznicima. To se odnosi na nedovršenost izgradnje institucija za educiranje,osposobljavanje izvoznika i njihov organizirani nastup na inozemnim tržištima. Učesnicisu istaknuli kako se proizvođači koji sada uglavnom izvoze direktno ne snalaze bašnajbolje na tržištima vani, često ne znaju prepoznati ‘’zamke’‘ koje se mogu pojaviti, neznaju kako da reagiraju i kome da se obrate kada su oštećeni, ni kako se vode arbitražniprocesi. BiH također nema vanjskotrgovinsku mrežu institucija koja bi pomagaleizvoznicima na određenim tržištima i promovirala bosanskohercegovačku privredu uinozemstvu.Privrednici su se žalili da imaju puno problema dok dobiju vize za putovanja uinozemstvo.Pitanje financiranja izvoza stimuliralo je diskusiju o stranim investicijama. Na osnovuvelikog broja primjera koji su dati učesnici su se složili da je u uvjetima oskudne domaćeakumulacije sredstava priliv stranog kapitala jedini lijek za oporavak privrede i njen daljnjirazvoj. Također su se složili da se Bosna i Hercegovina nije nametnula kao atraktivnopodručje za strana ulaganja. Dijelom je to zbog političke nestabilnosti, dijelom zboginertnosti državnih institucija u promociji potencijala, zatim neadekvatnoj infrastrukturite zakonskim i regulatornim barijerama.“Jako je puno investitora odustalo od investiranja kod nas zbog procedura koje smo mi tolikozakomplicirali da više odbijaju nego što privlače.“Privrednici koji su učestvovali u diskusiji nisu zadovoljni učinkom Agencije za promocijustranih investicija (FIPA), pa su preporučili da se više koriste iskustva sličnih agencija u

M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )S T R A N A 89S A Ž E T A K N A L A Z A F O K U S G R U P Aregiji, posebno Agencije za promociju izvoza i strana ulaganja (SIEPA) iz Srbije.“Države regije imaju mnogo bolje rezultate u privlačenju stranih investitora. Kao pozitivanprimjer naveli su Srbiju koja je u pogledu priliva greenfield investicija lider u regiji.”„Sve zemlje koje su htjele da privuku strane investitore uložile su u infrastrukturu, napravile halei sa stranim investitorima kontaktiraju prije nego što će doći, u koju granu oni imaju namjeru dainvestiraju, šta će proizvoditi, educiraju kadar koji mu treba i stvaraju druge pretpostavke zbogkojih će investitor željeti da dođe. Ne dolazi niko ovdje iz ljubavi i nekih strateških ciljeva, dolazeovdje upravo zbog toga da zarade nešto više nego u nekim drugim zemljama.“Nizak nivo konkurentnosti bh. firmi također je jedna od barijera za postizanje boljih izvoznihrezultata. Učesnici su navodili brojne primjere o tome kako domaće firme zapostavljajuvažne oblasti poslovanja, kao što su izgrađivanje ljudskih resursa, njihova edukacija,marketing i promocija te podizanje nivoa tehnološke spremnosti.“Mi kao poslodavci znamo da je za nas jedan bitan uvjet uspostava ekonomsko-socijalnogvijeća na državnom nivou. Rok za njegovo formiranje bio je 30. septembar prošle godine. I dodan-danas to ekonomsko-socijalno vijeće na državnom nivou nije uspostavljeno i mi direktnotrpimo posljedice jer nemamo mogućnosti da razvijamo partnerstvo i dijalog s vlastima nadržavnom nivou u rješavanju pitanja koja su u njihovoj nadležnosti.“Većina učesnika je navela da privatni sektor trenutno ima problema u dobivanju kadrovakoji posjeduju nivo znanja i vještina potreban za ozbiljniji izlazak na svjetsko tržište, jertržište rada ne nudi potreban profil kadrova. Dobar broj učesnika žalio se na to da su kadrovikoji se obrazuju nepripremljeni za rad u privredi. Ukazali su i na pojavu da obrazovani ljudipreferiraju zapošljavanje u državnoj službi.KorupcijaTema korupcije bila je jedna od vrlo inspirativnih tema za učesnike. Diskusije su seuglavnom zadržavale na nivou opisivanja ove pojave, ali malo je bilo onih koji su nudilirješenja za njeno suzbijanje. Optuživani su uglavnom političari i državna administracija,mada se i zdravstvo često pojavljivalo kao oblast u kojoj je izražena korupcija.“Ne samo da se raspisuju tenderi po nečijoj mjeri, nego se i favoriziraju dobavljači po mjeri. Akonapravite loš tender koji će biti oboren po tom zakonu, dok se drugi ne raspiše, stari dobavljačinastavljaju snabdijevanje te iste firme. Tu je zakon na strani korupcije javno i otvoreno.“O sadržaju Zakona o javnim nabavkama učesnici su se uglavnom pohvalno izjašnjavali.Prema njima, korupciju ne proizvodi loš zakon, već njegova loša primjena koja seprilagođava interesima davalaca mita. Učesnici su se žalili na rad Ureda za rješavanje žalbi.Većina je bila mišljenja da iako postoje određena poboljšanja u njegovom radu, Ured jošuvijek ne vrši onu funkciju koja se od njega očekuje. Učesnici su to pripisali njegovomvišegodišnjem neradu, koji je rezultirao ogromnim brojem predmeta, a bilo je kritike i nastručnost ljudi koji tamo rade.“Da o javnim nabavkama i ne govorimo. U javnim nabavkama se više posla napravi kroz anekseugovora o javnim nabavkama nego kroz glavni tender. Oni koji pripremaju dokumentaciju natenderima već su dobili određeno mito i pravi se tender prema uzorku za onu firmu od koje ćese nešto kupiti. A na tendere samo što sliku ne stavljaju. Onda druga stvar. Onaj koji je izgubiona tenderu može mjesecima da blokira onoga koji je dobio, jer ti uredi za žalbe su pretrpanižalbama.“Vrlo je uočljivo bilo da učesnici nisu pričali o sprezi sudstva i politike, što se redovnodešava kada se isto pitanje postavi u fokus grupama građana.

S T R A N A 90M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )S A Ž E T A K N A L A Z A F O K U S G R U P AVI. JAVNA UPRAVAIz diskusija je bilo teško izvesti zaključak kome su upućivane kritike, javnim dužnosnicimaili državnim službenicima, ali su vrlo jasne njihove indicije da će napredak u procesuevropskih integracija biti ograničen trenutnim kapacitetima bh. administracije. Učesniciu svim grupama su pokazali iznenađujuće jednoglasan stav da je administracija kamenspoticanja u bilo kavom pokušaju da se stvari u Bosni i Hercegovini dovedu u normalnijestanje. Nakon sumiranja njihovih komentara, u mogućnosti smo dati slijedeći opisključnih odlika bh. administracije. Državnu službu karakterizira visok stepen politizacijena svim hijerarhijskim nivoima, nedostatak osoblja koje posjeduje znanja i vještine dapovuče ovaj proces naprijed, neefikasnost i inertnost za bilo koju vrstu modernizacije.“Mislim da institucije BiH imaju velikih problema s kadrovskom politikom bez obzira da li seradi o državnim službenicima ili namještenicima. Mislim da to prije svega počinje od sistemaobrazovanja u BiH koji stvarno proizvodi neadekvatne kadrove. Izlazi generacija zageneracijom, a ne prate se stvarne potrebe ni državne administracije ni privrede u BiH. E sadjoš kad uzmete pojedinačne institucije, onda možete vidjeti da i od tih malobrojnih državnihslužbenika u većinom nepopunjenim institucijama većina njih nije na adekvatan načinsposobna obavljati zadatke na kojima je.”Na početku diskusije o ovoj temi među državnim službenicima moderator je zamolioučesnike da prokomentiraju nalaze nekih studija koje su ustvrdile da je državnaadministracija nedovoljno pripremljena da radi na ispunjavanju zahtjeva iz Sporazuma ostabilizaciji i pridruživanju (SSP). Iako se svi nisu slagali s tvrdnjom koju je iznio moderator,ipak je prevladalo mišljenje da Bosna i Hercegovina ima razloga za brigu. Administrativnikapaciteti BiH znatno su slabiji od onih koji su potrebni zemlji koja ima aspiracija postatičlanicom Evropske unije. Iako je proces modernizacije administracije započeo prije negošto je BiH ušla u proces evropskih integracija, ona još uvijek nije dosegla potreban nivospremnosti za tako ozbiljan posao. Učesnici su se složili da u je institucijama izražennedostatak stručnog osoblja. Naglašeno je i da je u prethodnim godinama zapošljavanopreviše ljudi s neodgovarajućim obrazovanjem. Time je u većini institucija stvorenabrojčana nadmoć državnih namještenika čiji je posao u suštini logistički, dokvisokokvalificiranih ljudi koji su u stanju da planiraju i provode politike nema dovoljno.Iako su mnogi očekivali da će se s formiranjem Agencije za državne službenike stvari uvođenju kadrovske politike popraviti, dosadašnja praksa ih je demantirala. Naprotiv,uvođenje Agencije mnogo je stvari u kadrovskoj politici učinilo lošijim. Iako se nisuupuštali u opisivanje detalja, učesnici su spomenuli da su ministri prije uspostaveAgencije za državne službenike imali mnogo više slobode u izboru svojih suradnika.Po Zakonu o državnoj službi uvedena je Agencija za državne službenike. Ona nije skoro ništadoprinijela kada je u pitanju vođenje kvalitetnije kadrovske politike. Jedna moja kolegica mije rekla da je stanje bilo puno bolje prije nego što je uveden ovaj zakon jer je ministar prijeimao pravo da dovede nekoga za koga zna da je stvarno stručan. A sada nama Agencijadovodi svakakve ljude. Sama ona svojim primjerom pokazuje koliko smo kadrovski slabi inepopunjeni.”Nedostatak legitimnih načina procjene rada i rezultata umanjuje entuzijazam zaposlenih.Plaće i uvjeti rada u administrativnim službama ne prate one koji prevladavaju uprivatnom sektoru, zbog čega se javlja ne samo pad motivacije zaposlenih već i odlivkvalitetnog osoblja.“Nema sistemskog pristupa u kadrovskoj politici, sistem vrijednosti je ozbiljno narušen, tako

M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )S T R A N A 91S A Ž E T A K N A L A Z A F O K U S G R U P Ada neki idu logikom da je nekada bolje ništa ne raditi. Evo ja ću iznijeti svoj primjer: sve štoviše radim, sve više sam izložena nekom psihološkom pritisku. Bolje prolazi onaj koji nesagorijeva na poslu.”“Apatija kod državnih službenika ne postoji zbog zadataka koje imaju, koji su pred njima ikoje treba uraditi, već upravo zbog toga što im se dodjeljuje veća odgovornosti nego drugima,a zato nisu adekvatno nagrađeni ni zaštićeni. I onda dolazimo do toga da čovjek posumnjau svoj zdrav razum i svoje postupke: da li mu se zapravo isplati hoće li raditi i poduzimati bilokakve aktivnosti a isto tako taj nekakav sistem nagrađivanja i napredovanja apsolutno nepostoji niti je bilo kada zaživio.”Iako je problem nedostatka stručnih kadrova identificiran kao najveći problem, puno sepričalo o nedovoljnoj ili neadekvatnoj edukaciji. Obuka u službama nije sistematskiorganizirana niti je u potpunosti vođena stvarnim potrebama.“A da ne govorim o opremljenosti, edukaciji, to je poražavajuće. Evo mi još ‘pješke‘ sve radimo,nemamo informatičke opreme, edukacija nikakva. Jedino što je po zakonu jeste da državnislužbenik mora imati položen stručni ispit. Ali stručna edukacija ništa. Ljudi nisu educirani,ne znaju, moraš im pomoći u njihovom radu.”“Mislim da generalno sve institucije BiH zaostaju i s tehničkom pripremom a pogotovo sedukacijom kadrova. I osiguranja bilo kakvog školovanja, i edukacije, i bilo kakve literature,i bilo kakvih pravilnika, bilo kakvih uputstava, što se tiče kadrovske politike i upoznavanja srazvojem određenih događanja u pojedinim sektorima.”Obuka i obrazovanje realiziraju se uglavnom zahvaljujući međunarodnoj pomoći, kojaje često neprikladna i neprimjenjiva. Institucijama Evropske unije je prigovoreno da nisuuradile kvalitetne pripreme za transfer znanja prema lokalnom osoblju. Eksperti kojeangažira Evropska komisija ponekad se ne “snalaze baš najbolje” u vezi s educiranjemlokalnog osoblja. Navođeno je dosta primjera da međunarodni eksperti forsirajuprimjenu nekih evropskih rješenja koja su u kontradikciji s našom realnošću. Učesnici kojisu imali takvih iskustava kažu da su zbog toga postali mnogo obazriviji kod prihvaćanjatakvih zahtjeva.“Iz svoga dosadašnjeg iskustva moram reći da i ovi iz evropskih institucija nisu dovoljno dobropripremljeni da bi nam to mogli prenijeti. To je za nas, kako da kažem, neprihvatljivo, namanejasno, nejasan jezik, i ovo kako još nismo sredili stanje, kako se izašlo iz rata, i još dobijemotako lošu uputu.”Učesnici su se također žalili da nemaju pristup ni uputstva u vezi s direktivama koje su impotrebne za posao usklađivanja pravnih propisa BiH s pravnim naslijeđem EU-a jer sekod nas kasno krenulo s njihovim prevođenjem. Direkcija za evropske integracija im jetu malo od pomoći. Ona ih uglavnom upućuje da se konsultiraju s kolegama iz Hrvatskei Srbije koji su više odmakli u tome poslu.“Ja sam član više radnih grupa koje imaju zadatak da usklađuju naše zakone iz raznih oblastis evropskim direktivama. Šta su problemi koje mi pravnici imamo kada je u pitanjuusklađivanje domaćih propisa sa propisima EU-a. Koliko je meni poznato, mi imamo nekiprijelazni period od šest godina da ispoštujemo zahtjeve iz Sporazuma o stabilizaciji ipridruživanju. Međutim, meni se čini da je to nemoguće uraditi u tome vremenskom okviru sobzirom na to da nemamo prevedene propise, odnosno nemamo dokument s kojim ćemouskladiti ove naše domaće propise.”Kao poseban problem učesnici su istaknuli nedostatak kvalitetne, jasne i kontinuiraneresorne i međuresorne komunikacije i koordinacije. Primjedbe su se uglavnom odnosile

S T R A N A 92M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )S A Ž E T A K N A L A Z A F O K U S G R U P Ana to da pojedine stranke zakone ne procjenjuju po kvalitetu sadržaja, već da li onodgovara njihovim političkim interesima i favoriziranim subjektima. Opće je mišljenje dase poslanici u parlamentima ne ponašaju odgovorno i da se zbog toga usvaja malozakona iako se oni redovno i na vrijeme pripreme.“Federalno ministarstvo razvoja i poduzetništva je početkom godine realiziralo programrazvoja poduzetništva u naredih pet godina. Ja bih rekao dosta dobro i preuzimajući sveevropske direktive koje reguliraju tu oblast. Međutim, problem je u tome što je taj dokumenttrebalo da bude dio ukupne strategije industrijskog razvoja u Federaciji. Ja kao državnislužbenik u resornom ministarstvu to sam pratio nekoliko mjeseci i u ovom momentu uopćene znam da li je ta strategija razvoja usvojena do dan-danas.”“Ne znam šta rade moji u upravi. Znam da ih ima puno, a kad meni nešto treba, nema ihnigdje. Po pet puta ih nekada zovem telefonom, onda im pošaljem faks, a oni kažu: mi tonismo dobili. Tu je problem a, recimo, ljudi s kojima ja radim: oni hoće da rade i hoće da radebolje, ali mi nemamo adekvatnog pristupa važećim propisima. Ti propisi postoje, ali ja nikadanisam dobio nijedan, nego sam ih ‘skinuo‘ s interneta. Ova moja uprava nije donijela ni onepravilnike koje može donijeti direktor. Mislim da je to problem i mislim da sve odrađuje politikaodozgor.”

M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )S T R A N A 93S A Ž E T A K N A L A Z A F O K U S G R U P AVII. UZROCI NEUSPJEHA BiH NA EVROPSKOM PUTU„Uvjeti koje Bosna i Hercegovina treba ispuniti treba da budu javni, treba da budu obznanjeni.Također bi bilo dobro da se objasne i mape puta. Znači, kada bi se sve to radilo javno, ondabi ovo trebalo biti poznato svakom građaninu.“Od obaveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koje će Bosna i Hercegovina najtežeispuniti prvo je spomenuta ekologija, što je iznenađujuće. Učesnici su to obrazlagaliargumentima da je BiH ekološki „zapuštena“ zemlja, da građani i vlasti imaju nizak nivosenzibilnosti za pitanja zaštite prirodnog okoliša, da sistem ekološke zaštite u Bosni iHercegovini nije u skladu sa standardima EU-a, te da je prilagođavanje tim standardimafinancijski vrlo zahtjevan poduhvat.“U oblasti ekologije u BiH nisu nikad poduzete neke stvarne aktivnosti, bilo da suzakonodavne aktivnosti ili su samo praktične, tu smo u totalnom zaostatku i imamo nekuogromnu prazninu.”“Ekologija, naprimjer. Tu ima jako puno problema. Na lokalnom nivou ne mogu se ni o čemudogovoriti. Niko neće prihvatiti da na njegovom području postoji neka deponija kojaispunjava sve standarde EU-a. Oni misle da je to – izbaci na ledinu i završen posao.”Poljoprivreda i zaštita domaće proizvodnje također su spomenute kao oblasti u kojimaBiH može imati velikih problema. Većina učesnika smatra da poljoprivreda u našoj zemljinije bila u strateškom položaju i da će njeno prilagođavanje zahtjevima Evropske unije bitidug i vrlo bolan proces za poljoprivredne proizvođače. Na kraju su se složili da ćenajmanje problema biti kod usvajanja ekonomskih standarda, jer taj proces ne zavisitoliko od volje bh. vlasti, već od djelovanja tržišnih mehanizma.“S obzirom na to da većina Sporazuma predstavlja jednu vrstu trgovinskog sporazuma EUai BiH, mislim da će nam taj dio predstavljati najmanje problema. Radi se o klasičnomugovoru o trgovini, gdje ćemo mi s vremenom, zapravo, bez problema primjenjivati teodredbe u ovoj slobodnoj trgovini. A mislim da ćemo najviše problema imati s uvođenjem iprimjenom acquisa i standarda EU-a, u svim institucijama i sektorima BiH.”Postoje bitne razlike između ispitanika različitih nacionalnosti vezano za to gdje još trebatražiti uzroke neuspjeha BiH u pogledu evropskih integracija.Grupa ispitanika srpske nacionalnosti suglasna je u iskazanom nezadovoljstvuangažmanom međunarodne zajednice i otvorila je pitanje njezinih stvarnih mogućnostida utječe na tok događaja u Bosni i Hercegovini. Ciljevi međunarodne zajednice i načinangažiranja nisu bili precizno definirani ni javnosti saopćavani na otvoren i jasan način;pribjegavanje ad hoc rješenjima je često bilo kontraproduktivno. Međunarodnoj zajednicije također prigovoreno da je imala puno pogrešaka u identificiranju i nametanjuprioriteta u vođenju tranzicije Bosne i Hercegovine. Smatra se da su ekonomija i razvojpoduzetništva oblasti koje je međunarodna zajednica naročito zapostavljala. Učesnicisu vrlo negativno ocijenili i suštinu niza reformskih projekata koji su vođeni pod njezinimpatronatom. U tome kontekstu najviše su kritizirali reformu pravosuđa i reformu policije.Postoje i brojne greške u pristupu Evropske unije, odnosno njenih institucija i međunarodnezajednice, generalno, prema Bosni i Hercegovini. Evidentno je njihovo nepoznavanje nekihosnovnih pojmova o BiH, našoj strukturi, kako ustavnoj, tako zakonodavnoj i cjelokupnimzbivanjima koja su obilježila posljednje razdoblje u našoj zemlji.

S T R A N A 94M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )S A Ž E T A K N A L A Z A F O K U S G R U P ADosta učesnika drugih nacionalnosti smatra da međunarodno upravljanje ne samo daograničava državni suverenitet BiH već je i „tehnički“ vrlo upitno da li je država s takvimoblikom „mentorstva“ uopće prihvatljiva za Evropsku uniju. Većina smatra da je u politiciEU-a prema Bosni i Hercegovini bilo dosta političkih improvizacija, dvostrukih kriterija ineprincipijelnih pritisaka te da je međunarodna zajednica na našu zemlju gledala očimapredrasuda. Iako ne sumnjaju u dobre namjere međunarodne zajednice da nampomogne, dosta ispitanika zamjera međunarodnoj zajednici da strategija koju je skrojilaza BiH nije uvijek odgovarala potrebama zemlje.Kao što smo sad svjedoci ovoga Butmirskog procesa, kada su faktički navrat-nanos htjeli danam za 15 ili mjesec dana ponude neko novo rješenje koje bi trebalo da vrijedi godinama igodinama, i to u godinama koje su za nas najvažnije, baš za vrijeme procesa evropskihintegracija.Postoje uočljive, iako očekivane razlike između ispitanika različitih nacionalnosti o pitanjuustavnih prepreka koje usporavaju evropske integracije. Jasno su vidljive razlike učinjenici da učesnici srpske nacionalnosti vide dejtonski Ustav BiH kao „svetinju”, dokBošnjaci zahtijevaju promjenu dejtonskog koncepta države. Bitno je, međutim, istaći dau odnosu na ranija istraživanja koja je provodila Vanjskopolitička inicijativa, naročito uodnosu na period prije izbora 2006. godine, ispitanici srpske nacionalnosti sada javnofavoriziraju podjelu Bosne i Hercegovine.Ispitanici bošnjačke i hrvatske nacionalnosti smatraju da je jedna od prepreka to što jedržava definirana kao zajednica dva entiteta s dva potpuno različita administrativnasistema. Smatraju da je praksa pokazala kako ‘’arhitektura’‘ odlučivanja koja je u tu svrhuuspostavljena ometa uspostavu funkcionalne i moderne države i da u tome dijelu trebanapraviti izvjesna ‘’dotjerivanja’‘.“Ono što je u drugim zemljama slučaj da je postignut nacionalni konsenzus, kod nas takavkonsenzus postoji samo na riječima. Političari ne odgovaraju nikome, ne odgovarajugrađanima. Oni odgovaraju samo svojim strankama, kotirani su i vođeni iz svojih stranaka.Ako se u ispunjavanju uvjeta ispriječi neka situacija u kojoj jedna od stranka neće ostvaritiono što je očekivala od tog sporazuma, ona će automatski dići kočnicu i cijeli proces će bitidoveden u pitanje.“

M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )S T R A N A 95N A R A T I V N I S A Ž E T A K R E Z U L T A T A I S P I T I V A N J A J A V N O G M N I J E N J APRISM RESEARCH za Vanjskopolitičku inicijativu BH (VPI BH)Narativni sažetak rezultata ispitivanja javnog mnijenjaMetodologijaMetod anketiranja:Lični intervju u okviru domaćinstva ispitanikaMetod izbora domaćinstva:Slučajni izbor – Tehnika slučajnog kretanjaMetod izbora ispitanika: :Princip zadnjeg rođendana (ispitanik je osoba izdomaćinstva starija od 18 godina koja je posljednjaimala rođendan)Veličina uzorka:Reprezentativnost:1050 ispitanikaUzorak je reprezentativan na nivou BiH zastanovništvo od 18 i više godinaVrijeme anketiranja: 20.–31. decembra 2009.Instrument:Upitnik za anketiranje dizajnirao je Prism ResearchGlavni nalaziSvi ispitanici podjednako smatraju da se BiH kreće u pravcu poboljšanja, a u pravcupogoršanja kada su u pitanju evropske integracije (po 45%), s tim da je ispitanika kojismatraju da se BiH u pitanju evropskih integracija kreće u pravcu poboljšanja skorodvostruko više u Distriktu Brčko nego u FBiH i RS-u (DB 87%, naspram FBiH 45% i RS 44%).

S T R A N A 96M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )N A R A T I V N I S A Ž E T A K R E Z U L T A T A I S P I T I V A N J A J A V N O G M N I J E N J AIspitanici u principu podržavaju ulazak BiH u EU, odnosno daju prosječnu ocjenu 3,3prilikom ocjenjivanja u kojoj mjeri podržavaju ulazak u EU, dajući ocjene od 1 do 4, pričemu ocjena 1 znači “jako ne podržava” a ocjena 4 “jako podržava”. Daljnja analiza jepokazala da ispitanici iz FBiH i Bošnjaci u većoj mjeri podržavaju ulazak BiH u EU negoispitanici iz RS-a te oni koji su srpske i hrvatske nacionalnosti.Svi ispitanici na prvo mjesto stavljaju Hrvatsku kao državu koja trenutno prednjači upregovorima o pridruživanju EU-u. Na drugom mjestu je Srbija, zatim Crna Gora,Makedonija, dok je BiH na pretposljednjem mjestu, ispred Albanije - koju ispitanici stavljajuna posljednje mjesto. Pri tome ispitanici iz FBiH češće smatraju da Hrvatska, Albanija i BiHprednjače u ispunjavanju navedenih uvjeta u odnosu na ispitanike iz RS-a koji takvomišljenje iznose kada su u pitanju Srbija, Crna Gora i Makedonija.Svi ispitanici prilikom ocjenjivanja aktivnosti vlasti na svim nivoima u BiH usmjerene naispunjavanje uvjeta za pridruživanje EU-u daju prosječnu ocjenu 2,2 (ocjene se kreću od 1do 4, pri čemu ocjena 1 znači “jako negativno” a ocjena 4 “jako pozitivno”), što znači da uprincipu nisu zadovoljni aktivnostima vlasti usmjerenim na ispunjavanje navedenih uvjeta.Pri tome ispitanici iz RS-a i oni koji su srpske nacionalnosti pozitivnije ocjenjuju navedeneaktivnosti u odnosu na ispitanike iz FBiH, i Bošnjake i Hrvate.Oko polovine svih ispitanika smatra da nijedan nivo vlasti ne realizira zadatke koji supotrebni da bi se naša zemlja u budućnosti pridružila EU-u, nakon čega slijede oni koji nisuznali / željeli odgovoriti (16%). Na trećem mjestu su ispitanici koji navode da su to državnevlasti (12%), dok su ostali odgovori zastupljeni ispod 8%. Da entitetske vlasti najboljerealiziraju zadatke koji su potrebni da bi se naša zemlja u budućnosti pridružila EU-u, češćenavode ispitanici iz RS-a nego oni koji žive u FBiH (17% naspram 2%).Više od polovine ispitanika koji su naveli da državni, entitetski i kantonalni nivo vlastinajbolje realizira zadatke koji su potrebni da bi se BiH pridružila EU-u, nije znalo ocijeniti kojaje to institucija (52%). Oko deset posto ispitanika smatra da navedene zadatke najboljerealizira Vlada / institucije RS-a a podjednak broj njih navodi da je to VIjeće ministara / VladaFBiH (po 11%). Pri tome, mišljenje da Vlada / institucije RS-a rade najbolje u interesupridruživanja BiH EU-u najčešće iznose ispitanici srpske nacionalnosti.Više od polovine svih ispitanika najvećom preprekom u realizaciji obaveza BiH zapristupanje EU-u smatra domaće političare (56%), i ovaj odgovor je najzastupljeniji kodispitanika iz Distrikta Brčko i ispitanika bošnjačke nacionalnosti. Drugi odgovor pozastupljenosti je “Ustav BiH”, koji navodi oko desetak posto svih ispitanika, dok su preostaliodgovori rijetko navođeni.Odgađanje liberalizacije viznog režima kod većeg dijela ispitanka nije direktno utjecalo nanjihove planove za putovanja (66%, i to češće navode ispitanici iz DB-a nego oni koji žive uRS-u), dok ih nešto manje od trećine navodi da jeste (30%).Ispitanici uglavnom smatraju da su i domaće vlasti i Evropska unija podjednako odgovornizato što BiH nije dobila bezvizni režim s EU-om (47%). Nakon njih slijede oni koji smatrajuda su za to najodgovornije domaće vlasti (36%), dok najmanji dio ispitanika navodi da je zato odgovorna EU ili da nikoga ne smatraju odgovornim za navedeno stanje (po 7%).Domaće vlasti češće krive ispitanici iz FBiH i RS-a, i u najvećoj mjeri ispitanici Bošnjaci, uodnosu na one iz DB-a koji češće od ostalih ne krive nikoga od navedenih, dok ispitanicisrpske nacionalnosti najodgovornijim smatraju Evropsku uniju.Ispitanici prilikom ocjenjivanja u kojoj mjeri vjeruju da će ispunjavanje standarda EUdovesti do poboljšanja ekonomske situacije u BiH daju prosječnu ocjenu 2,1 (pri čemu se

M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )S T R A N A 97N A R A T I V N I S A Ž E T A K R E Z U L T A T A I S P I T I V A N J A J A V N O G M N I J E N J Aocjene kreću od 1 do 4, i pri čemu ocjena 1 znači “uopće ne vjerujem” a ocjena 4 “upotpunosti vjerujem”) i što u principu znači da nisu optimistični u pogledu ovog pitanja.Pri tome ispitanici hrvatske nacionalnosti imaju veća očekivanja kada se radi o tome daće ispunjavanje standarda EU-a dovesti do poboljšanja ekonomske situacije u BiH uodnosu na ispitanike srpske i bošnjačke nacionalnosti.Kada se radi o ocjeni ispitanika o tome u kojoj mjeri vjeruju da su naši privrednicisposobni da se takmiče sa stranim firmama jednom kada uđemo u EU, njihova prosječnaocjena je 2,8 (pri čemu ocjena 1 znači “uopće nisu sposobni” a ocjena 4 “u potpunosti susposobni”), pri čemu manju prosječnu ocjenu daju ispitanici iz RS-a i oni koji seizjašnjavaju kao Srbi, u odnosu na ispitanike iz FBiH, i Bošnjake i Hrvate.Oni koji su naveli da naši privrednici nisu sposobni da se takmiče sa stranim firmamajednom kada uđemo u EU najčešće smatraju da je problem u državnim strukturama(67%), dok nešto manje od četvrtine smatra da je problem u privrednicima (24%).Ispitanici daju prosječnu ocjenu 2,6 kada se radi o tome u kojoj mjeri smatraju da sudržavni službenici obučeni i upoznati sa zahtjevima koji se postavljaju pred BiH u procesupridruživanja EU-u (ocjene se kreću od 1 do 4 pri čemu ocjena 1 znači “uopće nisu obučenii upoznati” a ocjena 4 “u potpunosti su obučeni i upoznati”). Pri tome Hrvati mnogo češćeod Srba procjenjuju da su državni službenici obučeni i upoznati s navedenim zahtjevima.Veći dio svih ispitanika smatra da državni službenici imaju volju i želju da rade u interesugrađana i države kako bi BiH što prije postala članica EU-a (44%), mada treba napomenutida ih više od trećine smatra suprotno (40%). Pored toga, ispitanici iz Distrikta Brčko unajvećoj mjeri smatraju da državni službenici imaju volju i želju raditi u interesu građana idržave, dok kada se radi o nacionalnosti ispitanika, podaci ukazuju da Srbi češće dijele ovomišljenje nego ispitanici Bošnjaci.Ispitanici daju prosječnu ocjenu 2,7 kada se radi o njihovom mišljenju o radu nevladinihorganizacija, pri čemu su se ocjene kretale od 1 do 4, gdje je ocjena 1 značila “jakonegativno” a ocjena 4 “jako pozitivno”. Anketirani građani Distrikta Brčko i oni koji subošnjačke nacionalnosti dosta pozitivnije ocjenjuju rad nevladinih organizacija u odnosuna anketirane građane FBiH i RS-a i one koji se izjašnjavaju kao Srbi i Hrvati.Ispitanici u najvećem broju smatraju da su NVO-i u BiH donekle aktivni u upoznavanjugrađana s procesom EU integracija (39%), zatim slijede oni koji smatraju da su NVO-i maloaktivni (31%) a onda i oni koji navode da nisu nimalo aktivni (15%). Mali dio ispitanikasmatra da su NVO-i u velikoj mjeri aktivni kada se radi o upoznavanju građana s procesomintegracija u EU (7%).Televizija je glavni izvor informiranja većine ispitanika kada se radi o procesu EU integracija(74%), dok su ostali izvori informiranja zastupljeniji kod manje od 8% ispitanika. TV češćenavode ispitanici iz RS-a i oni koji su srpske nacionalnosti, nego što ga navode ispitanici izFBiH i oni koji su bošnjačke i hrvatske nacionalnosti.Veći dio svih ispitanika kada uzme sve prednosti i nedostatke u obzir te potrebno vrijeme,smatra da je budućnost BiH u EU-u (64%), što je odgovor koji je najzastupljeniji u DistriktuBrčko. Nakon njih slijedi petina ispitanika koja smatra da nema druge alternative (21%),dok nešto više od desetine smatra da budućnost BiH nije u EU-u (12%).Također, veći dio svih ispitanika podržava ulazak BiH u EU čak i ako to bude zahtijevalo dase neke nadležnosti moraju prenijeti s entiteta na državni nivo (pretežno se radi o

S T R A N A 98M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )N A R A T I V N I S A Ž E T A K R E Z U L T A T A I S P I T I V A N J A J A V N O G M N I J E N J Aispitanicima bošnjačke nacionalnosti), pri čemu to smatraju gotovo svi ispitanici izDistrikta Brčko, dok ispitanici iz RS-a u mjeri od 45,3% podržavaju ulazak BiH u EU podnavedenim uvjetima.Da građani zemalja članica EU-a žele vidjeti BiH kao članicu Unije u budućnosti, smatraviše od polovine svih ispitanika (56%), dok manje od trećine smatra suprotno (30%).Potvrdan odgovor najčešće navode anketirani građani Distrikta Brčko (govoto svi).Nešto više od polovine ispitanika podržava članstvo BiH u NATO-u (56%), pri čemu je tapodrška najmanje prisutna kod ispitanika koji žive u RS-u. Osim toga, podršku članstvuu NATO-u najčešće iznose ispitanici bošnjačke nacionalnosti.Kada se radi o tome šta za ispitanike prije svega znači članstvo BiH u NATO-u, veći dio ihnavodi “sigurnost” (24%), zatim “nametanje političke volje Zapada”, “prevenciju mogućihsukoba” i “stabilizaciju regije kao preduvjeta za integraciju u EU” (po 13%), dok su ostaliodgovori zastupljeni u manje od 10% slučajeva.Daljnja analiza po entitetima i nacionalnosti ispitanika je pokazala da ispitanicima kojižive u FBiH i ispitanicima bošnjačke nacionalnosti članstvo BiH u NATO-u češće znači prijesvega sigurnost, nego onima koji žive u drugom entitetu i ispitanicima koji su srpskenacionalnosti. “Nametanje političke volje Zapada” je odgovor koji u najmanjoj mjerizastupljen kod ispitanika koji su iz FBiH, kao i onih koji su bošnjačke nacionalnosti. U DBuispitanici najčešće navode da za njih članstvo u NATO-u predstavlja prije svegastabilizaciju regije kao preduvjeta za integraciju BiH u EU.

M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )N A R A T I V N I S A Ž E T A K R E Z U L T A T A I S P I T I V A N J A J A V N O G M N I J E N J A99

M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N E100 U P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )N A R A T I V N I S A Ž E T A K R E Z U L T A T A I S P I T I V A N J A J A V N O G M N I J E N J A

M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A ) 101N A R A T I V N I S A Ž E T A K R E Z U L T A T A I S P I T I V A N J A J A V N O G M N I J E N J A

M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N E102 U P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )N A R A T I V N I S A Ž E T A K R E Z U L T A T A I S P I T I V A N J A J A V N O G M N I J E N J A

M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )N A R A T I V N I S A Ž E T A K R E Z U L T A T A I S P I T I V A N J A J A V N O G M N I J E N J A103

M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N E104 U P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )N A R A T I V N I S A Ž E T A K R E Z U L T A T A I S P I T I V A N J A J A V N O G M N I J E N J A

M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )N A R A T I V N I S A Ž E T A K R E Z U L T A T A I S P I T I V A N J A J A V N O G M N I J E N J A105

M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N E106 U P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )N A R A T I V N I S A Ž E T A K R E Z U L T A T A I S P I T I V A N J A J A V N O G M N I J E N J A

M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )N A R A T I V N I S A Ž E T A K R E Z U L T A T A I S P I T I V A N J A J A V N O G M N I J E N J A107

M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N E108 U P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )N A R A T I V N I S A Ž E T A K R E Z U L T A T A I S P I T I V A N J A J A V N O G M N I J E N J A

M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N EU P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )N A R A T I V N I S A Ž E T A K R E Z U L T A T A I S P I T I V A N J A J A V N O G M N I J E N J A109

M O N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N E110 U P O R E D N I I Z V J E Š T A J Z A 2 0 0 9 ( Z A P A D N I B A L K A N B O S N A I H E R C E G O V I N A )N A R A T I V N I S A Ž E T A K R E Z U L T A T A I S P I T I V A N J A J A V N O G M N I J E N J A