Rezultati na postaji Zagreb-1 - Državni hidrometeorološki zavod

MODEL I METODEZnačajan izvor onečišćenja u Slavonskom Brodu potiče od rafinerije u Bosanskom Brodu kojase nalazi u susjednoj Bosni i Hercegovini na samo nekoliko kilometara zračne udaljenosti odSlavonskog Broda. Proračun putanja česti zraka odnosno onečišćenja (tzv. trajektorija)obavljen je pomoću disperzijskog modela Hysplit (Hybrid Single Particle IntegratedTrajectory Model) razvijenom na NOAA (National Oceanic and AtmosphericAdministration). Ulazna meteorološka polja korištena u simulaciji gibanja česti su dobivenapomoću operativnog sustava GDAS (eng. global data assimiliation system) koji razvijajustručnjaci u NCEP-u (eng. National centers for Environmental Prediction u SAD-u). Podacidobiveni GDAS sustavom sadrže asimilirane meteorološke prizmene i visnske podatke zavarijable kao što su temperatura zraka, relativna vlaga, u-komponenta vjetra, v-komponentavjetra itd. Asimilacijski ciklus je svakih 6 sati, dok su vrijednosti za 3 sata izmeduasimilacijskih ciklusa dobivana numeričkim modelom GFS (eng. global forcast system).MetodeGrupa združenih trajektorija tzv. klaster predstavljena je njihovom usrednjenomtrajektorijom. Osnovni princip je da su razlike između trajektorija unutar klastera smanjene,dok su razlike između različitih klastera povećane. U proračunu trajektorije se kombinirajusve dok prostorna varijanca individualnih trajektorija ne postaje znatno veća od srednjevrijednosti njihovog zajedničkog klastera što se događa kada se kombiniraju trajektorijerazličitih klastera.RezultatiSvrha modeliranja je procijeniti doprinos onečišćenja iz rafinerije koji se strujanjem zrakatransportira prema Slavonskom Brodu kao i određivanje i analiza meteoroloških uvjeta kojidoprinose onečišćenju zraka. Izvršena je analiza tzv. kluster ili združenih trajektorija unaprijed s izvorom postavljenim u rafineriji u Bosanskom Brodu (45.13 N, 17.98 E) pomjesecima tijekom 2010. godine (Slika P3.1 do P3.6). U modelu nisu korišteni podaci oemisijama iz izvora već je anliziran mogući doprinos s obzirom na meteorološke uvjete.Rezultati pokazuju da je u siječnju najmanji doprinos iz rafinerije a u veljači postoji doprinosod 42 % strujanja koje prelazi preko Slavonskog Broda i kreće se dalje na istok. U ožujku itravnju trajektorije prema sjeveroistoku transportiraju 29% onečišćenja. U svibnju je ukupnidoprinos oko 74%, a u lipnju su izrazite stagnacije 45% dok 15% dolazi u jugozapadnomstrujanju. Tijekom srpnja najveći doprios proizlazi od stagnacija 35% dok je u kolovozustrujanje uglavnom sjevernih smjerova koje transportira onečišćenje iz rafinerije prema juguod Slavonskog Broda. U rujnu i listopadu se transportira od 22% do 25% prema SlavonskomBrodu dok su doprinosi tijekom studenog izrazito veliki sa gotovo 100% onečišćenjatransportiranog sjeverno od rafinerije. U prosincu se 39% transportira direktno na SlavonskiBrod dok je oko 50% lokalnog karaktera, stagnirajuće i izrazitog utjecaja na kakvoću zraka uSlavonskom Brodu. Očito je da je ukupno opterećenje iz rafinerije značajno tijekom svihmjeseci sa najvišim vrijednostima u studenom i prosincu, te značajnim vrijednostima usvibnju i lipnju.Posebno su anlitzirane trajektorije iz Bosanskog Broda u razdoblju od 19. do 21.12.2010. kadasu izmjerene povišene satne vrijednosti satnih H2S koncentracija. Za proračun su korištenipodaci iz NCEP Global Data Assimilation System (GDAS). Rezultati su prikazani na SliciP3.7. Očigledno je da je tijekom cijelog trajanja zabilježene epizode povišenih koncentracijaH2S strujanje pogodovalo transportu onečišćenja iz rafinerije.33