O pojmovima sile, momenta i ravnoteže

nôi1ØF inôi1ØF i,xnôi1ØF i,ynôi1ØF i,zFF ⊥ 2FF 2F 1a.b.F ⊥ 1Slika 3.su, dakle, ortogonalnim projekcijama sileØF na koordinatne osi.) Rastavimo li pak siluna komponente koje nisu medusobno okomite, te će se komponente, nazvane kosokutnima(slika 3.a.), razlikovati od ortogonalnih projekcija na pripadne pravce (slika 3.b.).Ortogonalnu projekciju sile ili, općenitije, bilo kojega vektora na neki pravac p možemoodrediti s pomoću skalarnoga produkta. Ako su A, B dvije točke tog pravca, aØr A ,Ør B njihoviradijvektori, tada jeØeÔØr pprema B. Ortogonalna projekcija sileØF na pravac p dana je izrazomØF ØF¤Øe¨Øe.B¡Ør AÕßÐØr B¡Ør AÐjedinični vektor na njemu, orijentiran od ATa je projekcija jedina vrsta projekcije koju ćemo upotrebljavati pa ćemo je najčešće nazivatijednostavno projekcijom.Budući da smo uvodenjem vektoraØe zadali orijentaciju na pravcu p, skalarnim produktomF pØF¤Øe utvrdeni su i intenzitet i smisao projekcije. Drugim riječima, tim jebrojem projekcija na zadani orijentirani pravac potpuno odredena pa je možemo smatratii skalarnom veličinom. No, naglašavamo, da bi ta projekcija bila potpuno i jednoznačnoprikazana samo skalarom, na pravcu na koji projiciramo mora biti zadana orijentacija. (Izkonteksta ili iz upotrijebljenih oznaka bit će vidljivo mislimo li pod projekcijom na vektorili skalar.)Niz silaØF i´nzbrajamo zbrajajući njihove komponente; posebno:i1Øınôi1F i,x Øjnôi1F i,yØknôi1F i,z .(2)Ako je, u grafičkom prikazu, poligon sila zatvoren, njihov zbroj iščezava. I obratno: akozbroj sila iščezava, tada je poligon zatvoren— šiljak posljednje sile pada u početak prve6