Englesko hrvatski enciklopedijski rjeÄnik istraÅ¾ivanja i ... - Ina

Senat Sveučilišta u Zagrebu donio je 15. svibnja 2007. godine Odluku kojom se rukopisu pod 

naslovom "Englesko hrvatski enciklopedijski rječnik istraživanja i proizvodnje nafte i plina", 

autora Miroslava Perića odobrava korištenje naziva sveučilišni 

priručnik (Manualia universitatis studiorum Zagrabiensis).

Miroslav Perić 

ENGLESKO HRVATSKI 

ENCIKLOPEDIJSKI RJEČNIK 

ISTRAŽIVANJA I PROIZVODNJE 

NAFTE I PLINA 

ENGLISH-CROATIAN 

ENCYCLOPEDIC DICTIONARY 

OF PETROLEUM EXPLORATION 

& PRODUCTION 

Zagreb, 2007.

5 

Kapitalno djelo 

naftne enciklopedistike 

Prošlo je trideset godina od pojave specijaliziranog naftnog rječnika autora profesora Svetislava Lazića, 

“Englesko – hrvatsko – srpski naftni rječnik”, kojega je objavio zagrebački časopis Nafta. Od tog vremena 

naftna struka doživjela je ogromne promjene, koje su se napose iskazale u uporabi elektroničkih 

računala, novim tehnologijama, novim znanjima, novim materijalima, tehnikama i koncepcijama, novim 

sustavima upravljanja i vođenja procesa... 

Sva ta znanstveno- stručna i praktična postignuća pratili smo i uvodili ih u naše poslovne procese 

i mi u INI, no nismo do sada imali jedan takav opsežan i temeljit rječnik, koji bi stručno obrazložio svo to 

novo bogatstvo pojmovlja, bez čijeg je razumijevanja nemoguće sudjelovati u razvitku naftne industrije. 

Upravo u „ Englesko – hrvatskom enciklopedijskom rječniku istraživanja i proizvodnje nafte i plina „ autora 

dipl. ing. Miroslava Perića, dobili smo iznimno vrijedno djelo koje sadrži 12 200 defi nicija i 7 100 pojmova. 

Radi se o do sada najpotpunijem djelu takve vrste u nas. 

Vrijednost Perićeva rječnika napose je sadržana u tome što su zastupljene sve znanstveno- stručne 

discipline širokog područja istraživanja i proizvodnje nafte i plina, ali i naftna geologija, geofi zika, razrada 

ležišta, bušenje i opremanje bušotina, ekologija i druge discipline. Autor se godinama koristio relevantnom 

leksikografskom građom : rječnicima, leksikonima, priručnicima, udžbenicima, stručnim člancima, 

prikazima, enciklopedijama, na nekoliko svjetskih jezika, što samo upotpunjuje sliku temeljita, ozbiljna i 

profesionalna rada Miroslava Perića. To je vidljivo i iz popisa navedene literature. 

Još su tri značajne odlike Perićeva rječnika. Prva, usklađenost pojmova sa važečim normama međunarodnog 

sustava mjera. Drugo, preciznost u defi niranju pojmova, i treće, autor nije pažnju posvetio 

samo prevođenju, već i stručnoj pozadini te širem objašnjenju značenja odgovarajučeg pojma. 

Rječnik će koristiti svima onima koji su na bilo koji način vezani uz naftnu industriju, od znanstvenika, 

profesora u školama i na Sveućilištu, stručnjaka različitih struka, djelatnika na procesnim sličnim postrojenjima 

u naftnoj industriji, studenata naftnog inženjerstva i geologije, novinarima i svima onima koji 

žele produbiti svoja znanja i u ovom području. 

Raduje me pojava ovog kapitalnog djela naftne enciklopedistike, tim više što dolazi iz INE ( Naftaplina 

), iz samih temelja struke i svakodnevne provjere stećenih znanja u praksi. Raduje me i suradnja sa 

stručnjacima Rudarsko geološkog naftnog fakulteta Sveućilišta u Zagrebu, kao i prinos naših ININIH recenzenata. 

S velikim zadovoljstvom ispratimo Perićev rječnik u našu znanstveno – stručnu i inu javnost, kako bi, 

duboko vjerujem, potvrdio visoku vrijednost u svakom pogledu. 

Glavni i odgovorni urednik 

Akademik Mirko Zelić

6 

Rječnik je plod znanja, 

iskustva i bogate naftaške tradicije 

na hrvatskom tlu 

Ovako opsežan, temeljit, znanstveno-stručan i aktualan enciklopedijski rječnik istraživanja i proizvodnje 

nafte i plina, kao što je ovaj autora dipl. ing. Miroslava Perića, mogu iznjedriti samo one nacije, njihova 

gospodarstva i stručnjaci, koji imaju dugu tradiciju razvoja naftne industrije i koji stalno korespondiraju sa 

najnovijim znanjima i postignućima u ovoj industriji. Tako je u ovaj Perićev rječnik, uz sav njegov i trud recenzenata, 

te svih onih koji su na bilo koji način sudjelovali u njegovu objavljivanju, ugrađeno puno toga 

što je stvarano stoljećima, pa, ne smijemo biti neskromni, i na našem tlu. 

Prve naznake o spominjanju uporabe nafte na našem tlu datiraju već od 12. stoljeća, a vezane su uz napise 

u kojima se govori o katranu, zemnom ulju i smoli, kamenom ulju i sličnim pojmovima. Tako se u tom 

stoljeću u Dubrovniku spominje katran koji se prodaje među trgovcima. U zapisima iz 1391. godine spominje 

se obitelj Čupor koja pavlinskom samostanu kraj Paklenice daruje „ terram Paklenz „ zemljište, što znaći 

da se tu nalazila nafta – paklina. U dubrovačkim ljekarnama se u 15. stoljeću prodavao olio petrolio, a od 

lijekova se spominju asphalt i petroleum. 

Naftu u hrvatskoj književnosti prvi spominje 1569. godine Petar Zoranić u svojim „Planinama“. Prvi zapisi 

o vađenju nafte na tlu današnje Hrvatske su iz 16. stoljeća, a objavio ih je Petri Andreae Mathioli u djelu 

: „Commentarii in seks libros pedacii Dioscoridis Anazarbei de Medica materia” u Veneciji 1565. godine. 

Autor navodi da se pissasfalt (nafta) vadi u Dalmaciji blizu Hvara te u Panoniji. U 17. stoljeću prirodni asfalt 

se kopa u Vinišću kod Trogira, a sredinom 18. stoljeća u Paklini kod Vrgorca prirodni asfalt kopa se rudarskim 

načinom. Godine 1788. budimpeštanski profesor kemije Jakob Winterl izvještava svoje Sveučilište o 

prirodnom izvoru nafte uz potok Brodec kod međimurskog sela Peklenice. 

Devetnaesto stoljeće prebogato je zbivanjima vezanim uz razvitak naftne industrije na našem tlu. U 

drugoj polovici stoljeća započinje organizirano istraživanje i vađenje nafte na temelju zakona Austro – 

Ugarske monarhije. Nafta se ručno vadi iz prirodnih izvora u Peklenici i Selnici (kod Murskog Središća) Mikleuški 

(nedaleko Kutine) Bačindolu (kod Nove Gradiške) i drugdje. Prve dozvole za istraživanje „ zemne 

smole „ (Peklenica, Mikleuška i Voloder) podijeljene su 1. kolovoza 1858. godine temeljem Općeg austrijskog 

zakona, donijetog samo godinu dana ranije. 

U franjevačkom samostanu u Cerniku (kod Nove Gradiške) čuva se iznimno važan dokument iz područja 

naše naftne povijesti. Naime, 21. prosinca 1858. godine, u obližnjem mjestu Bačindolu, započela je 

s radom tvornica u kojoj se manufakturno prerađivala nafta. Godinu dana kasnije, 1859., pukovnik E. Drake 

započinje s industrijskom proizvodnjom u SAD-u. 

Godine 1883. u Rijeci je započela s radom tada najmodernija i najveća rafi nerija u Austro – Ugarskoj 

monarhiji, kapaciteta 60 000 tona koju je osobno pustio u rad car Franjo Josip II. 

Od 1885. do 1918. godine na tlu Hrvatske proizvedeno je 7 500 tona nafte. 

Sisačka rafi nerija započela je s radom 1927. godine. Između dva svjetska rata u Hrvatskoj su sagrađene 

rafi nerije nafte u Zagrebu i Osijeku. Nadalje, dodijeljeno je tridesetak koncesija za istraživanje nafte do-

7 

maćim i stranim investitorima, a u Hrvatsku su ušle najveće svjetske naftne kompanije : Standard Oil, Shell, 

Vacuum Oil Company, Agip i druge. 

Tih godina u svjetsku naftnu povijest ulazi i jedan Hrvat - Antun Lučić – Lucas ( 1855. – 1921.) , koji je 

svjetsku slavu doživio kao jedan od najuspješnijih istraživača i pronalazača nafte toga doba. Američki institut 

za rudarstvo i tehnologiju dodijeljuje od 1937. godine Medalju A. Lucas za iznimna znanstvena dostignuća 

u naftnom rudarstvu. Do danas je ovu nagradu primilo 60- tak znanstvenika i gospodarstvenika. 

Godine 1935. objavljen je roman Antuna Bonifačića „ Krv majke zemlje „ drugi u svijetu nakon Sinclerova 

„ Petroleja“ , koji na umjetnički način govori o teškoćama naftaškog zanata. Poslije Drugoga svjetskoga 

rata nastupa zlatno doba razvoja hrvatske naftne industrije, koja će u narednih više od pola stoljeća, imati 

ključnu ulogu u hrvatskom gospodarskom i svekolikom razvitku. Krenimo redom. 

Godine 1952. osnovan je Naftaplin. Naime, 1. siječnja 1952. počinje djelovati Poduzeće za proizvodnju 

nafte i plina, Zagreb, nastalo spajanjem postoječih državnih privrednih poduzeća iz naftne djelatnosti: Proizvodnje 

nafte Gojlo, Proizvodnje nafte Šumečani, Materijalnog servisa Glavne direkcije za naftu NR Hrvatske 

i Poduzeća za elektrokarotažna mjerenja, Zagreb. Od 13. svibnja 1952. posluje pod nazivom Naftaplin 

– poduzeće za istraživanje i proizvodnju nafte i plina. Prve godine postojanja Naftaplin je proizveo 102 000 

tona nafte i 6,3 milijuna prostornih metara prirodnog plina. 

Od 1. siječnja 1964. godine , sjedinjenjem Rafi nerija nafte Sisak i Rijeka, te Naftaplina u jedinstveno poduzeće, 

počinje djelovati Kombinat nafte i plina, koji od studenoga iste godine djeluje pod nazivom „ INA 

Industrija nafte, Zagreb. Nastupa razdoblje značajnih poslovnih pothvata: 

1965. puštena je u rad degazolinaža u Ivanić Gradu 

1968. završen je magistralni plinovod Ivanić Grad – Kutina 

1979. ostvarena najveća prerada nafte u rafi nerijama u Rijeci i Sisku od 10 milijuna tona 

1979. Izgrađen je i pušten u rad Jadranski naftovod – JANAF, sustav cjevovodnog transporta nafte od luke 

Omišalj na Krku do rafi nerija nafte u Hrvatskoj, Sloveniji, BIH, Srbiji, Mađarskoj i Slovačkoj; kapaciteta 

20 milijuna tona te dužine 760 km od čega na području Hrvatske ukupno 610 km 

1980. puštena je u rad Centralna plinska stanica Molve, etansko postrojenje u Ivanić Gradu i Etilensko postrojenje 

u Zagrebu 

1981. ostvarena je najveća proizvodnja nafte od 3,1 milijun tona 

1985. završena je izgradnja II. faze polja Molve i Centralne plinske stanice Molve II. 

1985. puštena su u proizvodnju naftna polja na zajedničkoj koncesiji u podmorju Angole te stigla prva nafta 

iz Angole 

1987. izgrađeno i pušteno u rad Podzemno skaladište plina Okoli, kapaciteta 500 milijuna prostornih metara 

plina 

1988. proizvedene su najveće kolićine ekvivalentne nafte – 5,1 milijun tona (3 mil. t nafte i 2,1 mlrd mprirodnog 

plina) 

1989. proizvedene su najveće kolićine prirodnog plina 2,2 mlrd m 

1991. INA postaje javno poduzeće u potpunom vlasništvu Republike Hrvatske 

1993. INA postaje dioničko društvo 

1999. započela je proizvodnja prirodnog plina iz Jadranskog podmorja na polju Ivana u sklopu zajedničkog 

projekta sa Agipom 

2003. završena je prva faza privatizacije INE prodajom 25% + jedne dionice mađarskoj kompaniji MOL 

2004. otkrivene su samostalne komercijalne količine prirodnog plina, plinskog kondenzata i nafte na koncesijama 

u Siriji 

2005. započeta je proizvodnja nafte iz vlastitih koncesija u Siriji 

2006. Započeta je druga faza privatizacije INE. 

Ovo je tek mali isječak na razvitak naftne industrije na našem tlu. Od sredine 20. stoljeća on je poglavito 

vezan uz INA Industriju nafte, čije djelovanje je pomoglo razvitku brojnih krajeva naše Domovine, od 

razvitka gospodarstva, lokalne i javne infrastrukture, zdravstva, školstva, obrazovanja, kulture do svih drugih 

djelatnosti.Dovoljno je spomenuti samo nekoliko znakovitih pokazatelja. U tom je razdoblju INA proizvela 

oko 100 milijuna tona nafte i 55 milijardi prostornih metara prirodnog plina, približne vrijednosti vrijednosti 

oko 22milijarde eura. INA i danas ostaje ključnom okosnicom hrvatskog gospodarstva. Jer, ovakvi 

rječnici, kao kapitalno djelo tradicije, iskustva i znanja, mogu niknuti jedino na plodnom tlu koje ima svoj, 

kao što smo vidjeli, dugi i uspješni razvitak. 

Mr. sc. Mijo Ivurek

8 

O rječniku i 

kako se njime služiti 

Jezik je prijeko potrebno sredstvo komuniciranja i uzajamnog razumijevanja u ljudskom društvu. 

Rječnici su, razumljivo, neophodan i dragocjen alat za efi kasno udovoljavanje jezičnih zahtjeva određene 

zajednice. 

Današnje doba je vrijeme burnog znanstvenog i tehnološkog napretka koji je, zahvaljujući razvoju 

računala i informatičke tehnologije, praćen ogromnim rastom i razmjenom podataka i informacija 

(računa se da se u svijetu objavi nekoliko stotina tisuća znanstvenih i stručnih radova godišnje, od čega 

je najveći dio na engleskom jeziku). Nepotrebno je isticati koliko su znanstvene i tehnološke informacije 

i njihova razmjena važni u današnje vrijeme, ali je nužno naglasiti dominaciju engleskog jezika u 

svjetskoj znanosti i tehnologiji. Jezici malih naroda, poput hrvatskog, više ili manje neuspješno se bore 

protiv prodora engleskog nazivlja (s jednakim problemom se, međutim, susreću i jezici velikih i tehnološki 

visokorazvijenih naroda (npr. njemački, francuski). 

Potreba za specijaliziranim stručnim rječnicima u području hrvatske naftne i plinske industrije 

koja se bavi geološko-geofi zičkim istraživanjem ugljikovodika, razradom njihovih ležišta te proizvodnjom, 

obradom i transportom nafte i plina svakako nije upitna, osobito potreba za rječnikom enciklopedijskog 

tipa radi boljeg razumijevanja specifi čnog nazivlja. Spomenuta potreba je posebno uočljiva 

zbog sve veće inferiornosti standardnog hrvatskog stručnog nazivlja (koje je, ako uopće postoji) vrlo 

skromna opsega u praksi. Naime, u svakodnevnom radu i komuniciranju vrlo često i sve više se rabe 

engleski pojmovi u etimološkom (rjeđe) ili fonetskom (znatno češće) obliku koji je uglavnom nepravilan 

(„kroatiziran“), čak i u slučaju kada postoje odgovarajući i korektni hrvatski termini. Jednak problem 

postoji i u službenoj dokumentaciji – projektima, elaboratima, studijama, programima i drugoj. 

Enciklopedijski englesko-hrvatski rječnik istraživanja i proizvodnje nafte i plina se koncepcijski 

osniva na defi nicijama skupnih pojmova (cjelovitih danih sustava, procesa, metoda, sklopova, opreme, 

uređaja, postrojenja) i defi nicijama njihovih bitnih dijelova ili komponenata s upućivanjem na srodne 

i tehnološki povezane termine. Osnovna svrha ovog rječnika je ponuditi korisnicima sažete i jasne defi 

nicije kako bi istodobno bio u stanovitoj mjeri i edukativan. Treba napomenuti da u rječnik u pravilu 

nisu uključeni usko specijalizirani i rijetko upotrebljavani termini. 

Rječnik je uređen na način da su engleski pojmovi (pisani masnim uspravnim slovima) navedeni 

strogo abecednim redom, pri čemu se pojmovi sastavljeni od dviju riječi spojenih crticom ili od više 

riječi smatraju pri tome kao jedna, cjelovita riječ. Prijedlozi i članovi čine integralni dio pojma. Hrvatski 

ekvivalent je pisan kosim (kurzivnim) slovima. 

Rječnik ne sadrži popis kratica budući da nisu upotrebljavane u tekstu. Naime, u samim defi nicijama 

pojedinih pojmova ili u slučaju više defi nicija jednog pojma navedeno je područje primjene kada 

je to bilo potrebno.

9 

U svakoj defi niciji u kojoj se pojavljuju mjerne jedinice s numeričkim vrijednostima ili bez njih, 

istodobno su navedene jedinice Međunarodnog sustava (SI) i njihove vrijednosti i jedinice angloameričkog 

sustava mjera s njihovim ekvivalentnim vrijednostima. 

U prilozima rječnika su prikazane najvažnije i u naftnoj industriji najčešće primjenjivane mjerne 

jedinice angloameričkog, metričkog i Međunarodnog (SI) sustava, njihovi uzajamni odnosi i faktori pretvorbe 

jedinica jednog sustava u drugi. 

Enciklopedijski rječnik istraživanja i proizvodnje nafte i plina, kao i svako izdanje tog ili sličnog 

tipa, ne može naravno obuhvatiti ukupnu terminološku problematiku tog područja budući da se njegov 

opseg morao sažeti u prihvatljive granice. Također, on ne može (i ne treba) biti zamjena za specijalizirane 

rječnike pojedinih znanstvenih i tehničkih disciplina. Prema tome, iako je ovaj rječnik opsežan, 

sigurno je da će on u budućnosti neizbježno zastarijevati zbog pojave novih tehnika i tehnologija, 

promjene postojećih ili gubitka njihova značaja u praksi. Snažan razvoj znanosti, tehnike i tehnologije 

svakodnevno rađa nove procese i metode, opremu i uređaje i, prema tome, nove termine. Također, neki 

termini će u budućnosti vjerojatno izaći iz uporabe ili će biti zamijenjeni drugim. 

Rječnik sadrži oko 12300 defi nicija i 7100 sinonima (ukupno oko 19400 terminoloških jedinica). 

Za njegovu izradu su upotrijebljeni specijalizirani rječnici drugih jezika (ruski, francuski, njemački), enciklopedije, 

kapitalne knjige i periodična izdanja te raspoloživa hrvatska literatura. 

Na kraju izražavam veliku zahvalnost akademiku Mirku Zeliću i gospodinu Mariju Weisseru na njihovoj 

maksimalnoj podršci. Također zahvaljujem recenzentima gospođi Maji Bratanić i gospodi Ivi Steineru, 

Zdenku Krištaforu, Dragutinu Domitroviću i Marijanu Krpanu te lektoru hrvatskog dijela rječnika 

Ismetu Ibrahimpašiću na njihovom temeljitom radu. Također sam zahvalan gospodinu Daliboru Mudriću 

na svesrdnoj stručnoj i tehničkoj potpori u izradi rječnika, te uredniku gospodinu Miji Ivureku. 

Autor

Aalenian, Aalenian stage 

Aalenian, Aalenian stage – alen, aalen. Stratigrafski 

kat najdonjeg dijela srednje jure (lowermost Middle 

Jurassic) ili najgornjeg dijela donje jure (uppermost 

Lower Jurassic) u V. Britaniji – iznad jeovila (Yeovilian), 

a ispod bajocija (Bajocian). Trajao je otprilike prije 

180 do 175 milijuna godina. Neki geolozi smatraju 

alen potkatom bajocija. 

abandon – napustiti, v. abandon a well. 

abandon a well – napustiti bušotinu. Trajno obustaviti 

(prekinuti) proizvodnju nafte ili plina iz bušotine na 

iscrpljenom sloju/ležištu ili zatvoriti naftnu ili plinsku 

bušotinu koja više nije produktivna (čija proizvodnja 

više nije profi tabilna), postaviti cementni čep u kanalu 

bušotine (kako bi se zaštitile podzemne vode 

od zagađivanja i za izolaciju iscrpljenog sloja/ležišta, 

odnosno sprječavanje migracije fl uida između 

različitih slojeva) i demontirati opremu bez štetnog 

utjecaja na okoliš. Iz bušotina koje su izbušene za 

proizvodnju, ali se nisu opremile, može se katkada 

izvaditi i tako spasiti dio zaštitne kolone (kolone zaštitnih 

cijevi, casing). Likvidacija bušotine se razlikuje 

od njena privremena zatvaranja budući da se takve 

bušotine mogu kasnije ponovno pustiti u proizvodnju. 

U mnogim saveznim državama SAD nužno je 

dopuštenje službenih tijela (organa) za napuštanje 

bušotine; v. close a well, abandoned well, temporarily 

abandoned. 

abandoned channel – (1) napušteno (mrtvo) korito. Korito 

u kojem više nema vodotoka. (2) mrtvi meandar, 

v. oxbow, 3. 

abandoned crude oil – ostavljena (napuštena) nafta. 

Sirova nafta koja je iscurila iz cjevovoda ili rezervoara 

i nije pokupljena od operatora. 

Sinonim: abandoned oil. 

abandoned meander – napušteni meandar, v. cutoff 

meander. 

abandoned oil – ostavljena (napuštena) nafta, v. abandoned 

crude oil. 

abandoned pressure – tlak napuštanja. Maksimalni 

srednji tlak plinskog ležišta pri kojem proizvodnja 

bušotine više nije ekonomična. Tlak napuštanja po- 

11 

Aa 

abandonment plug 

najprije ovisi o ugovorenom tlaku plinovoda za isporuku 

potrošačima (obično je između 50 i 70 bar, 

odnosno između 700 i 1.000 psi) i ekonomskoj primjenjivosti 

komprimiranja. 

abandoned well – napuštena (likvidirana) bušotina. Bušotina 

koja više ne služi svojoj svrsi (na primjer, proizvodna, 

injekcijska, mjerna), naftna ili plinska bušotina 

čija se proizvodnja smanjila ispod profi tabilne ili 

bušotina koja se nakon bušenja pokazala neproduktivnom 

(suhom). Bušotina se također može likvidirati 

zbog tehničkih uzroka (na primjer, zbog urušavanja 

stijenke kanala, zaglavljivanja bušaćih šipki i dr.). U 

svim likvidiranim bušotinama se mora kanal ispuniti 

cementnom kašom (postaviti cementni čep) i ušće 

pokriti (zavariti) teškom cementiranom čeličnom 

pločom, tj. bušotina se mora ostaviti u takvom stanju 

da ne može naškoditi izvorima slatke vode ili potencijalnim 

ležištima ugljikovodika tijekom neograničena 

perioda; v. temporarily abandoned, shut-in well, 

shutting-in the hole, plugged and abandoned, plugged 

and suspended. 

abandonment – napuštanje, likvidacija. Dovođenje bušotine 

u stanje da se može napustiti na neodređeno 

vrijeme ili konačno, bez potrebe za daljnjom brigom 

o njoj. Tako pripremljena bušotina za napuštanje 

neće zagaditi slojeve (horizonte) slatke vode niti 

oštetiti potencijalna ležišta ugljikovodika; v. abandon 

a well, abandoned well. 

abandonment contour – (1) dijagram napuštanja. Dijagram 

ovisnosti stvarne ukupne proizvodnje naftne 

bušotine i njene procijenjene konačne proizvodnje. 

Rabi se za određivanje vremena kada je najekonomičnije 

napustiti bušotinu; (2) dubina napuštanja. 

Dubina naftnog ležišta s vodotlačnim režimom na 

kojoj je napredujući vodo-naftni kontakt dosegao 

krovinu produktivnog sloja i bušotina se napušta. 

abandonment costs – troškovi napuštanja. Troškovi 

radova na likvidaciji bušotine – vađenje opreme i 

postavljanje cementnog čepa u kanalu. 

abandonment plug – cementni čep u napuštenoj bušotini. 

Cementni čep ili most koji se postavlja u kanalu

abandonment pressure 

bušotine koja se napušta (likvidira) – neprofi tabilne 

(iscrpljene) ili neproduktivne («suhe») bušotine. 

abandonment pressure – tlak napuštanja plinskog 

ležišta. Minimalni tlak eksploatacije ili tlak obustavljanja 

(prekida) iskorištavanja plinskog ležišta ili statički 

tlak plinskog ležišta pri kojem je ukupna dobit 

od proizvedenog plina približno jednaka troškovima 

proizvodnje. Ovisi o raznim faktorima – cijeni plina, 

indeksu produktivnosti bušotina, veličini ležišta/ 

polja, lokaciji ležišta/polja u odnosu na tržište, tipu 

tržišta plina i radnom tlaku magistralnog transportnog 

plinovoda, a obično je uvjetovan ekonomskim 

uzrocima. Neka poduzeća za transport plinovodima 

uzimaju da je tlak napuštanja jednak 22,5 bar/1.000 

metara dubine ležišta (100 psi/1.000 stopa dubine). 

Procjena tlaka napuštanja je često nužna kada se 

otkrije plinsko ležište/polje, a za njegov proračun 

je potrebno znati (a) minimalni ekonomični kapacitet 

proizvodnje svake pojedine bušotine; (b) tlak u 

površinskom plinskom sustavu (tlak u plinovodu za 

otpremu plina kupcima ili tlak na usisu kompresora), 

i (c) pad tlaka u ležištu, kanalu bušotine i površinskom 

plinskom sustavu. O veličini tlaka napuštanja 

ovisi konačan iscrpak (pridobive rezerve) plina – tlak 

napuštanja plinskog ležišta s vodotlačnim režimom 

je veći od tlaka napuštanja volumetrijskog plinskog 

ležišta (ležišta bez vodonosnog bazena napajanja ili 

akvifera) zbog prodora vode iz akvifera u ležište pa 

je, prema tome, konačan iscrpak plina iz takva ležišta 

manji. 

abandonment shales – šejlovi neaktivnih lepeza. Šejlovi 

sedimentirani u turbiditnim kanalima na lepezama 

na dnu podmorskih bazena kada takve lepeze 

postanu neaktivne. 

abd-gw – skraćenica termina abandoned gas well (napuštena 

plinska bušotina), v. abandoned well. 

abd-ogw, abdogw – skraćenica termina abandoned oil 

and gas well (napuštena naftna i plinska bušotina), v. 

abandoned well. 

abd-ow – skraćenica termina abandoned oil well (napuštena 

naftna bušotina), v. abandoned well. 

AB electrodes – elektrode A i B. U karotaži bušotina 

i istraživanjima otporskom metodom (metodom 

električne otpornosti) – strujne elektrode karotažne 

sonde između kojih se propušta električna struja 

(napon se mjeri između mjernih elektroda M i N). 

ablation – ablacija. (1) U glaciologiji – (a) Svi procesi 

čijim se djelovanjem smanjuje (gubi) masa snijega 

i leda ledenjaka, plutajućeg leda ili snježnog pokrivača. 

Ti procesi uključuju kopnjenje, evaporizaciju 

(sublimaciju), eroziju vjetrom i mehaničko razaranje 

(mehaničko razaranje se katkada isključuje ili se pojam 

ablacije može ograničiti na površinske pojave). 

(b) Količina snijega ili leda koja je uklonjena procesom 

ablacije; Sinonim: wastage. (2) U geomorfologiji 

– odvajanje i uklanjanje materijala stijena i stvaranje 

(formiranje) rezidualnih sedimenata, osobito djelovanjem 

vjetra ili spiranjem rastresitih (rahlih) i topljivih 

materijala. Većina specijalista, međutim, značenje 

pojma ablacija ograničava na proces trošenja (smanjivanje 

mase) ledenjaka kopnjenjem i isparavanjem 

(evaporacijom). 

ablation area – područje (zona) ablacije. Dio ledenjaka 

(glacier) ili polja fi rna (snowfi eld) na kojem je tijekom 

godine ablacija veća od akumulacije snijega i leda. 

12 

abnormal high pressure 

Područje ispod snježne linije (equilibrium line). Sinonim: 

zone of ablation. 

ablation breccia – ablacijska breča, breča otapanja, v. 

solution breccia. 

ablation debris – ablacijski fragmenti (krhotine, odlomci, 

debris). Materijal stijene bilo koje veličine (od 

blokova do veličine čestica gline) koji se kao izolirani 

fragmenti ili diskontinuirane nakupine nalazi na 

površini ledenjaka ali nije dovoljno kontinuiran da 

bi formirao ablacijsku morenu (v. ablation moraine). 

Također, materijal koji čini ablacijsku morenu. 

ablation moraine – ablacijska morena. Neravna nakupina 

ili kontinuirani sloj ablacijskog morenskog materijala 

– ablacijskog tila (ablation till) ili ablacijskih 

fragmenata ili detritusa (ablation debris) koji prekrivaju 

led u području ablacije ili leže na podinskoj (temeljnoj) 

moreni (v. ground moraine) koja je nastala 

od tog istog ledenjaka. 

ablation rate – brzina ablacije. Količina leda ili snijega 

koju ledenjak, plutajući led ili snježni pokrivač izgube 

u jedinici vremena. Obično se izražava u milimetrima 

vodenog ekvivalenta na sat ili dnevno. 

ablation till – ablacijski til. Ablacijski morenski materijal 

– slabo vezani fragmenti stijena (debris) koji su se 

prethodno nalazili u ledenjaku ili na njemu, a zatim 

se akumulirali na mjestu nakon što je površina ledenjaka 

bila uklonjena ablacijom. 

ablation gradient – gradijent ablacije. Promjena brzine 

ablacije ovisno o visine ledenjaka iznad nivoa mora. 

Obično se izražava u milimetrima ekvivalenta vode 

po metru visine. Termin gradijent ablacije se također 

nepravilno rabi u slučajevima kada se želi označiti 

promjena ukupne (neto) bilance ledenjaka s visinom 

do snježne linije. 

abnormal anticlinorium – nenormalni (obratni) antiklinorij. 

Antiklinorij u kojem osne (aksijalne) plohe 

sekundarnih bora konvergiraju prema gore. 

abnormal events – anomalni nailasci seizmičkih valova. 

U seizmičkoj prospekciji – anomalije seizmičkih podataka 

koji nisu podaci refl eksije, kolebanja regularnih 

valova-smetnji na seizmogramima registriranim 

pri metodi refl eksije valova. Uključuju pojave kao 

što su refrakcije (prelamanja), refl ektirane refrakcije, 

difrakcije (ogibi), površinski valovi i katkada višekratne 

refl eksije. Iako termin anomalan sugerira da takvi 

slučajevi nisu uobičajeni, oni se često javljaju u seizmičkim 

podacima. 

abnormal formation pressure – nenormalni (anomalni) 

tlak formacije (slojni tlak), v. abnormal high pressure, 

abnormal low pressure. 

abnormal high pressure – nenormalno (anomalno) 

visoki tlak. Ležišni ili slojni tlak (tlak geološke formacije) 

koji je veći od normalnog hidrostatičkog tlaka 

za danu dubinu. Nastaje kada tijekom pokapanja 

(prekrivanja) sedimentnih stijena dođe do njihove 

kompakcije (zbijanja) koja se odvija tako brzo da istiskivani 

fl uidi ne mogu uvijek isteći iz pora pa moraju 

podnijeti ukupno opterećenje iznad zaliježućih naslaga 

stijena (što uzrokuje anomalno visoke slojne tlakove). 

Nenormalno visoki tlak obično imaju ležišta koja 

su izolirana okolnim stijenama ili rasjedima koji ne 

dopuštaju izlaženje fl uida iz pornog prostora (okolne 

stijene su spriječile izlaženje fl uida iz pora i litostatički 

tlak se prenio na tlak fl uida). Vrijednosti nenormalno 

visokog tlaka su između hidrostatičkog i litostatičkog

abnormal low pressure 

tlaka. Prekomjerni slojni tlak (geopressure, overpressure) 

može izazvati erupciju bušotine ili onemogućiti 

kontrolu procesa bušenja, a znatno niži tlak od normalnog 

slojnog tlaka (underpressure) može uzrokovati 

zaglavljivanje bušaćih alatki u kanalu bušotine. 

Sinonim: abnormally high pressure, abnormal pressure, 

super-normal pressure; v. abnormal low pressure, overpressured 

reservoir, underpressured reservoir. 

abnormal low pressure – nenormalno (anomalno) niski 

tlak. Ležišni ili slojni tlak (tlak geološke formacije) koji 

je niži od normalnog hidrostatičkog tlaka za danu 

dubinu. Često je uzrokovan erozijskim odnošenjem 

dijela pokrovnih sedimentnih stijena, koje je smanjilo 

dubinu ležišta ali nije utjecalo na tlak u izoliranom 

ležištu. Sinonimi: abnormally low pressure, subnormal 

pressure; v. abnormal high pressure, overpressured reservoir, 

underpressured reservoir. 

abnormally high formation pressure – nenormalno 

(anomalno) visoki tlak formacije (slojni tlak), v. abnormal 

high pressure. 

abnormally high pressure – nenormalno (anomalno) 

visoki tlak, v. abnormal high pressure. 

abnormally high reservoir pressure – nenormalno 

(anomalno) visoki ležišni tlak, v. abnormal high pressure, 

overpressured reservoir. 

abnormally low formation pressure – nenormalno 

(anomalno) niski tlak formacije (slojni tlak), v. abnormal 

low pressure. 

abnormally low pressure – nenormalno (anomalno) 

niski tlak, v. abnormal low pressure, underpressured 

reservoir. 

abnormally low reservoir pressure – nenormalno 

(anomalno) niski ležišni tlak, v. abnormal low pressure, 


abnormally pressured reservoir – ležište s nenormalno 

(anomalno) visokim tlakom, v. overpressured reservoir. 

abnormal pore pressure – nenormalni (anomalni) porni 

tlak. Porni tlak koji je veći ili manji od normalnog 

hidrostatičkog tlaka sloja ili ležišta za danu dubinu. 

abnormal pressure – nenormalni (anomalni) tlak, v. abnormal 

high pressure. 

abnormal reservoir pressure – nenormalno (anomalno) 

visoki ležišni tlak, v. abnormal high pressure. 

abnormal synclinorium – nenormalni (obratni) sinklinorij. 

Sinklinorij u kojem osne (aksijalne) plohe sekundarnih 

bora konvergiraju prema dolje. 

aboveground retorting of oil shales – površinska destilacija 

naftnih škriljavaca. Termokemijska prerada 

naftnih (bituminoznih, uljnih) škriljavaca na površini 

za dobivanje nafte. 

abrasion – abrazija. U geologiji – mehaničko trošenje 

(razaranje), brušenje, struganje (grebanje) ili trljanje 

površine stijene pri trenju i sudaranju s abrazivnim 

čvrstim česticama stijena transportiranih (prenošenih) 

vjetrom, ledom, valovima, tekućom vodom ili 

gravitacijski. Termin korazija (v. corrasion) zapravo je 

sinonim termina abrazija. Pod abrazijom se također 

podrazumijeva abradirana površina (mjesto) ili rezultat 

abrazije, npr. abrazija kao rezultat djelatnosti 

ledenjaka. 

abrasion drilling – abrazivno bušenje, bušenje abrazivnim 

mlazom. Metoda bušenja mlazom (strujom) fl uida 

s abrazivnim česticama (na primjer s česticama 

pijeska) koji izlazi iz mlaznica. 

13 

abrasive jetting 

abrasion platform – abrazijska platforma. Široka, prema 

moru blago nagnuta i smještena ispod nivoa 

mora, koja je nastala dugotrajnom erozijom (erozijskim 

djelovanjem) valova. U svom prvotnom položaju 

nalazi se blizu nivoa djelovanja valova i dalje je 

podvrgnuta eroziji. Abrazijska platforma je vanjski 

produžetak plaže (žala) koju podlokavaju valovi i 

koja prelazi u još ravniju površinu. 

abrasion shoreline – abrazijska (retrogradacijska, odstupajuća) 

obalna linija, v. retrograding shoreline. 

abrasion tableland – abrazijski plato. Široko, povišeno 

područje na kojem su izdanci različitih stijena svedeni 

na gotovo jednak nivo agensima denudacije. 

abrasion test – ispitivanje abrazivnosti. U tehnologiji 

bušaćih isplaka – laboratorijsko ispitivanje potencijalne 

abrazivnosti materijala za otežavanje bušaćih 

isplaka. Postupak se sastoji u mjerenju gubitka težine 

posebno oblikovane čelične lopatice miješalice 

nakon 20 minuta rotacije pri brzini od 1.100 o/ 

min u laboratorijski pripremljenom uzorku isplake. 

Abrazivnost ispitivanog materijala se kvantitativno 

izražava kao brzina gubljenja težine (u miligramima 

u minuti). Na stupanj abrazivnosti materijala za 

otežavanje najviše utječu tvrdoća minerala i veličina 

i oblik čestica, na primjer, neke kristalne forme minerala 

hematita (koji je samljeven do visokog sadržaja 

velikih čestica) su abrazivnije. Hematiti su tvrđi 

od barita, grublje su mljeveni i abrazivniji su, pa je 

hematit za otežavanje isplake tipičan kandidat za ispitivanje 

abrazivnosti. 

abrasive – (1) abrazivni materijal, abraziv. U geologiji – 

fragment stijene, čestica minerala ii zrno pijeska koji 

služe kao prirodni agensi (sile) pri abraziji stijena ili 

površine kopna. (2) abraziv. U tehnici – prirodna ili 

umjetna tvar (materijal) prikladna za brušenje, glačanje, 

rezanje ili čišćenje. U prirodne abrazive spadaju 

dijamant, smirak, granat, kvarcni pijesak, dijatomit i 

plovučac, a proizvedeni (umjetni) abrazivi su karborund 

(silicij-karbid), taljena glinica, bor-nitrid i drugi. 

(3) abrazivan. Koji posjeduje svojstva (karakteristike) 

sredstva za brušenje ili mehaničko razaranje stijena. 

abrasive jet cleaning – čišćenje abrazivnim mlazom, 

abrazivno mlazno čišćenje. Operacija jednokratnomg 

ili višekratnog injektiranja fl uida s pijeskom u 

bušotinu kroz posebno konstruiranu mlaznicu pri 

tlaku od 70 bar (1.000 psi) radi čišćenja perforacija 

i uklanjanja naslaga gipsa. Mlazovi fl uida rastresu i 

polome gipsne naslage sudaranjem sa stijenkom kanala 

bušotine. Pomicanjem alatke za čišćenje abrazivnim 

mlazom (jetting tool) na koloni uzlaznih cijevi 

(tubing) gore-dolje može se potpuno očistiti cijeli 

kanal bušotine. 

abrasive jetting – (1) obrada abrazivnim mlazom (strujom). 

Obrada u kanalu bušotine kojom se mlazom 

(strujom) fl uida s čvrstim česticama uklanjaju naslage 

s površine cijevi i dijelova dubinske opreme. Fluid 

za obradu se pumpa pod visokim tlakom kroz alatku 

u kanalu bošotine koja je opremljena mlaznicama 

za usmjeravanje struje fl uida. Većina konstrukcija tih 

alatki rabi regulirano rotacijsko gibanje kako bi se 

osigurala obrada čitavog opsega površine. Obrada 

abrazivnim mlazom se također može primijeniti za 

rezanje dijelova dubinske opreme bušotine (fl uidom 

s visokoabrazivnim česticama, na primjer, pijeskom). 

(2) abrazivno perforiranje, perforiranje abrazivnim

AB rectangular array 

mlazom (strujom). Metoda perforiranja zaštitne kolone 

(kolone zaštitnih cijevi, casing) mlazom (strujom) 

fl uida koji sadržava abrazivne čvrste čestice. 

AB rectangular array – AB fi ksni pravokutni (gradijentni) 

raspored elektroda, v. electrode array. 

absolute abundance – apsolutna obilnost. Točan broj 

individuuma nekog taksona (taxon) na određenoj 

površini (području) ili u određenom volumenu; v. 

abundance, relative abundance. 

absolute age – apsolutna (apsolutna geološka) starost. 

Geološka starost (v. geologic age) fosilnog organizma, 

minerala, stijene, sedimenta, geološke strukture 

ili geološkog zbivanja (događaja) izražena u vremenskim 

jedinicama – obično u godinama. Određivanje 

apsolutne starosti je osnova geokronologije (v. geochronology). 

Termin apsolutna starost se uobičajeno 

rabi kao sinonim termina izotopna starost (isotopic 

age) ili radiometrijska starost (v. radiometric age), 

ali se također može odnositi na starost određenu 

na druge načine – brojanjem godova drveća, varvi 

(sezonski sedimenti) i drugo. Uporaba termina apsolutna 

starost se danas ne preporuča budući da on 

podrazumijeva sigurnost ili točnost koja se ne može 

postići suvremenim metodama datiranja i tipično 

nosi stanovitu potencijalnu pogrešku, na primjer 

dvije apsolutne starosti određene za isti pluton se 

mogu razlikovati stotine milijuna godina. Relativna 

geološka starost (v. relative age), nasuprot, pokazuje 

je li dani geološki materijal mlađi ili stariji od okolnog 

materijala na bazi stratigrafskih i strukturnih odnosa. 

Sinonim: actual age, v. relative age. 

absolute age determination – određivanje apsolutne 

starosti. Izračunavanje apsolutne starosti (v. absolute 

age) obično (ali ne uvijek) na bazi izučavanja 

radioaktivnih izotopa. Omjer produkata raspada i 

produkata roditelja u uzorku se kalibrira određenim 

brojem godina prema jednadžbi starosti (age equation) 

– ovisnosti između radioaktivnog raspada i geološkog 

vremena. 

absolute boiling point – apsolutno vrelište. Vrelište 

tvari izraženo jedinicom skale apsolutne temperature; 

v. boiling point, true boiling point. 

absolute chronology – apsolutna kronologija (geokronologija). 

Geokronologija (v. geochronology) koja 

se temelji na apsolutnoj starosti (v. absolute age), 

obično izmjerenoj u godinama metodom radiometrijskog 

datiranja, a ne na superpoziciji (redoslijedu 

uslojavanja) i/ili sadržaju fosila (fosilnih ostataka) kao 

u relativnoj kronologiji (v. relative chronology). 

absolute date – brojka apsolutne starosti. Trajanje nekog 

događaja koje je obično izraženo u godinama i 

obuhvaća određeni vremenski interval. 

absolute density – apsolutna gustoća. Gustoća ili relativna 

gustoća fl uida svedena na standardne uvjete 

(tlak i temperaturu). Sinonim: absolute gravity. 

absolute fi lter – apsolutni fi ltar. Filtar za separaciju 

svih čestica promjera većeg od specifi ciranog. U tehnologiji 

radnih fl uida za obrade slojeva i remontne 

operacije bušotina – tip fi ltra za uklanjanje fi nih čvrstih 

čestica iz radnih fl uida. Uporabom takvih fi ltara 

mogu se iz fl uida ukloniti sve čestice mikrometarske 

veličine; v. fi ltration, nominal fi lter. 

absolute gravity – apsolutna gustoća, v. absolute density. 

absolute-gravity instrument – instrument za mjere- 

14 

absolute porosity 

nje apsolutne vrijednosti sile teže. Uređaj (pribor) za 

mjerenje apsolutne vrijednosti sile teže (gravitacije) 

u danoj točki. Taj tip mjerenja je znatno teži od određivanja 

(mjerenja) relativnih vrijednosti budući da se 

svi fi zički utjecaji moraju procijeniti s maksimalnom 

točnošću. Mjerenja se izvode različitim tipovima reverzibilnih 

njihala ili određivanjem vremena tijekom 

kojeg tijelo pri slobodnom padu prevali određenu 

udaljenost; v. relative-gravity instrument. 

absolute humidity – apsolutna vlažnost. Sadržaj vodene 

pare u zraku izražen kao masa vode po jediničnom 

volumenu zraka (kao omjer količine vode u 

masenom % i jedinice volumena zraka); v. humidity, 

relative humidity, specifi c humidity. 

absolute open fl ow (AOF) – apsolutni kapacitet proizvodnje. 

Apsolutno potencijalno davanje plinske bušotine 

kada je protutlak na produktivni sloj jednak 

nuli ili atmosferskom tlaku, a trenje u koloni uzlaznih 

cijevi (tubing) i težina stupca plina od površine do 

sloja su zanemareni. Vrijednost se određuje računski 

s pomoću log-log ovisnosti razlike kvadrata statičkog 

i dinamičkog tlaka na dnu bušotine i protoka 

plina koji se dobije ispitivanjem bušotine metodom 

protutlaka. Apsolutni potencijalni kapacitet proizvodnje 

se rabi za raspodjelu (dodjeljivanje) dopuštenih 

kapaciteta (normi) proizvodnje između bušotina 

na polju od strane državnih organa za regulaciju 

razrade. Na primjer, propisom se može odrediti da 

nijedna bušotina ne smije proizvoditi kapacitetom 

većim od 25% apsolutnog kapaciteta; v. open fl ow, 

calculated absolute open fl ow. 

absolute open fl ow potential (AOFP) – apsolutni potencijalni 

kapacitet proizvodnje. Maksimalni teoretski 

kapacitet proizvodnje koji bušotina može ostvariti 

eruptiranjem kada u njoj (u sredini perforacija) vlada 

nulti tlak. Ovisi o tlaku, permeabilnosti i efektivnoj 

debljini ležišta te drugim faktorima. Određuje se 

računski prema podacima ispitivanja bušotine. Sinonim: 

AOF potential. 

absolute permeability – apsolutna (fi zička, relativna) 

permeabilnost (propusnost). Permeabilnost porozne 

stijene kada je potpuno (100%) zasićena jednim 

fl uidom – naftom, plinom ili vodom. Čini mjeru sposobnosti 

kojom jednofazni fl uid može strujati kroz 

pore stijene kada su one zasićene samo tim fl uidom. 

Sinonim: specifi c permeability, total permeability, v. 

permeability, eff ective permeability, primary permeability, 

secondary permeability. 

absolute pollen frequency (APF) – apsolutna učestalost 

peludi. Procjena stvarne količine peludi istaložene 

po jedinci površine tijekom danog vremenskog 

odsječka. Dobiva se preračunavanjem (korekcijom) 

količine peludi po jednom gramu taloga s faktorima 

koji se baziraju na brzini sedimentacije. 

absolute porosity – apsolutna (fi zička) poroznost. Ukupan 

volumen pornog prostora stijene koji uključuje 

sve pore – uzajamno povezane (pore kroz koje struje 

fl uidi i tako sudjeluju u proizvodnji) i izolirane (uzajamno 

nepovezane pore iz kojih se ne mogu pridobiti 

nafta i plin). Poroznost stijene ne mora istovremeno 

značiti da stijena posjeduje vodljivost za fl uide 

upravo zbog udjela uzajamno nepovezanih pora. Na 

primjer, neke stijene, poput lave ili plovućca, imaju 

veliku apsolutnu poroznost ali su bez vodljivosti za 

fl uide. Apsolutna poroznost je približno jednaka

absolute pressure 

efektivnoj za intergranularne (zrnaste) stijene koje 

su slabo do umjereno cementirane (konsolidirane), 

ali se kod stijena s visokim stupnjem cementacije i 

vapnenaca mogu znatno razlikovati. Apsolutna poroznost 

se određuje kao omjer ukupnog pornog 

volumena stijene i ukupnog volumena stijene, a 

izražava u dijelovima jedinice ili postotka. Sinonim: 

total porosity, v. porosity, eff ective porosity, primary 

porosity, secondary porosity. 

absolute pressure – apsolutni (stvarni) tlak. Zbroj manometarskog 

tlaka (tlaka očitanog na manometru) i 

atmosferskog tlaka; v. ga(u)ge pressure. 

absolute temperature – apsolutna temperatura. Teoretski 

izmjerljiva temperatura na skali termodinamičke 

temperature. Temperatura u Celzijevim stupnjevima 

u odnosu na apsolutnu nulu kod – 273,16 

°C (Kelvinova skala) ili kod –459,69 Fahrenheita 

(Rankineova skala). Na Kelvinovoj skali apsolutne 

temperature ledište vode je kod 273,16 K, a vrelište 

na 373,16 K. 

absolute time – apsolutno (apsolutno geološko) vrijeme. 

Geološko vrijeme (v. geologic time) izmjereno u 

godinama, osobito vrijeme koje je određeno radiometrijskim 

metodama (prema radioaktivnom raspadu 

elemenata); v. mineral time, physical time, relative 

time. 

absolute viscosity – apsolutna (dinamička, molekularna) 

viskoznost, dinamički koefi cijent viskoznosti, v. 

coeffi cient of viscosity. 

absolute volume – apsolutni volumen (obujam). Volumen 

tvari po jedinici njene mase ili koji zauzme ili 

istisne čvrsta tvar kada se doda vodi, podijeljen težinom 

tvari. Jednak je recipročnoj vrijednosti apsolutne 

gustoće (gustoće pri standardnim uvjetima). 

Izražava se u m 3 /kg (gal/lbm). 

absorbed water – apsorbirana voda. (1) Voda koja je 

mehanički zadržana u tlu i koja ima svojstva slična 

svojstvima obične vode pri jednakoj temperaturi 

i tlaku; (2) Voda koja na bilo kakav način prodire u 

litosferu; v. adsorbed water. 

absorbent – apsorbent. Materijal koji se rabi za uklanjanje 

tekućine (tekućih faza) iz plinova postupkom 

(metodom) apsorpcije (npr. apsorpcijsko ulje za 

uklanjanje tekućih faza iz masnog plina); v. absorber, 

absorption. 

absorbent oil – apsorpcijsko ulje, v. absorption oil. 

absorber – apsorber, apsorpcijska kolona. Uređaj (vertikalna 

kolona ili toranj) sustava za obradu plina, u 

kojem se vrši uklanjanje kapljevina (tekućih faza) 

iz plina postupkom apsorpcije. Na postrojenjima 

za obradu (preradu) proizvedenog prirodnog plina 

apsorberi se rabe za uklanjanje (ekstrakciju) tekućih 

ugljikovodika (dobivanje prirodnog benzina) iz plina 

apsorpcijskim postupkom. U koloni se odvija kontakt 

između ulazne struje plina (ulazi na dnu kolone) 

i silazne struje apsorpcijskog ulja (ulazi na vrhu 

kolone) koje pada preko plitica u koloni i apsorbira 

tekuće ugljikovodike. Apsorbirani ugljikovodici se 

uklanjaju iz ulja postupkom destilacije. Apsorberi se 

također primjenjuju za uklanjanje vode iz prirodnog 

plina (dehidraciju plina) upotrebom glikola (najčešće 

trietilenglikola, TEG). I u tom procesu plin ulazi 

na dnu kolone i struji prema njenom vrhu, a otopina 

glikola se spušta s vrha kolone (u silaznom strujanju). 

Suhi (dehidrirani) plin izlazi na vrhu kolone a glikol 

15 

absorption gas processing 

zasićen vodom na njenom dnu. Zasićeni glikol se 

koncentrira u rebojleru i ponovno rabi za dehidraciju. 

Apsorberi se rabe i za uklanjanje sumpornih 

plinova iz prirodnog plina upotrebom ferioksida ili 

alkanolamina. Sinonimi: absorber column, absorber 

tower, absorption column, absorption tower. 

absorber capacity – kapacitet apsorbera (apsorpcijske 

kolone). Maksimalni volumen (količina) prirodnog 

plina koji se može obraditi (preraditi) u apsorberu pri 

specifi ciranoj brzini apsorpcije, temperaturi i tlaku. 

absorber column – apsorpcijska kolona, apsorber, v. 

absorber. 

absorber oil – apsorpcijsko ulje, v. absorption oil. 

absorber tower – apsorpcijska kolona, apsorber, v. 

absorber. 

absorbing well – apsorpcijski (drenažni) zdenac (bunar), 

v. drainage well. 

absorption – apsorpcija. (1) U kemijskoj tehnologiji – 

Upijanje plinova čvrstim tvarima ili tekućinama ili 

upijanje tekućina čvrstim tvarima, pri čemu se upijanje 

vrši cijelim volumenom (masom) tvari koja upija, 

tj. apsorbirana tvar prodire i homogeno se raspoređuje 

po čitavom volumenu druge tvari (za razliku 

od adsorpcije, koja se odvija samo na površinskom 

sloju). Apsorpcija je operacija kemijske tehnike koja 

se u naftnoj industriji primjenjuje za izdvajanje težih 

tekućih ugljikovodika iz masnog prirodnog plina i 

plina koji nastaje pri preradi sirove nafte te za uklanjanje 

vode (dehidraciju) i sumpornih plinova iz prirodnog 

plina; v. adsorption. (2) U fi zici – svaki proces 

(mehanizam) pri kojem se energija, npr. elektromagnetska 

ili seizmička, pretvara u toplinu (toplinsku 

energiju). (3) U optici – smanjenje jakosti (intenziteta) 

svjetla pri njegovu prolaženju kroz apsorbirajuću 

tvar ili pri njegovu dbijanju (refl eksiji) od površine. U 

kristalima se apsorpcija može mijenjati s promjenom 

duljine vala ili smjera kolebanja transmitiranog svjetla. 

(4) U geofi zici – konverzija (pretvorba) jednog 

oblika energije u drugi oblik kada energija prolazi 

kroz neku sredinu, na primjer energija seizmičkih 

valova se djelomično pretvara u toplinsku energiju 

(toplinu) kada valovi prolaze kroz stijene. (5) Prodiranje 

(pronicanje) površinske vode u litosferu na bilo 

koji način. 

absorption coeffi cient – koefi cijent apsorpcije, apsorpcijski 

koefi cijent. Za plin – volumen plina apsorbiran 

jediničnim volumenom otapala. 

absorption column – apsorpcijska kolona, apsorber, v. 

absorber. 

absorption gasoline – benzin apsorpcijske degazolinaže. 

Prirodni benzin (gazolin) dobiven na postrojenju 

degazolinaže prirodnog plina postupkom apsorpcije 

ili ekstrahiran iz rafi nerijskog plina. Izdvajanje benzina 

se vrši u apsorberima ili apsorpcijskim kolonama 

primjenom apsorpcijskog ulja; v. natural gasoline, 

adsorption gasoline. 

absorption gas processing – obrada (prerada) plina 

apsorpcijskim postupkom. U tehnologiji obrade plina 

– uklanjanje težih ugljikovodika iz plina u apsorberima 

ili apsorpcijskim kolonama primjenom apsorpcijskog 

ulja. Obrada se primjenjuje ako ekonomika 

opravdava veći iscrpak tržišnih produkata iz plina ili 

ako specifi kacije rosišta plina za prodaju zahtijevaju 

izdvajanje više težih ugljikovodika; v. absorber, gas 

processing, adsorption gas processing.

absorption gas sweetening 

absorption gas sweetening – apsorpcijsko uklanjanje 

kiselih komponenata iz plina. U tehnologiji obrade 

plina – čišćenje plina od kiselih komponenata (sumporovodika, 

ugljik-dioksida) postupkom apsorpcije. 

Obavlja se u postrojenju koje se sastoji od tri glavna 

dijela – ulaznog skrubera (za uklanjanje kondenziranih 

ugljikovodika, proizvedene vode, inhibitora 

korozije i kemikalija za obradu bušotina iz ulazne 

struje plina; uklanjanje se poboljšava pranjem plina 

vodom), apsorpcijskog tornja (kontaktna kolona s 

pliticama ili, katkada, punjena) i izlaznog plinskog 

separatora (za uklanjanje kapljive faze iz očišćenog 

plina i sprječavanje zagađivanja opreme u daljnjem 

tijeku procesa iza separatora). U okviru postrojenja je 

također sustav za regeneraciju apsorbenta. 

absorption gas treating – apsorpcijsko uklanjanje 

kiselih komponenata iz plina, v. absorption gas sweetening. 

absorption oil – apsorpcijsko ulje. Laki tekući ugljikovodik 

– ulje (naftno ili iz katrana kamenog ugljena) 

koje se rabi za izdvajanje (uklanjanje, ekstrakciju) 

težih tekućih ugljikovodika (na primjer, prirodnog 

benzina) iz masnog prirodnog plina postupkom 

apsorpcije u uređajima koji se nazivaju apsorberi ili 

apsorpcijske kolone (v. absorber). Apsorbirani ugljikovodici 

se destilacijom izdvajaju iz ulja. Sinonimi: 

wash oil, absorbent oil. 

absorption plant – apsorpcijsko postrojenje. Postrojenje 

za izdvajanje tekućih ugljikovodika (kondenzabilnih 

komponenata) iz prirodnog ili rafi nerijskog plina postupkom 

apsorpcije u apsorberima ili apsorpcijskim 

kolonama uporabom apsorpcijskog ulja kao otapala. 

Na apsorpcijskim postrojenjima se može iz plina izdvojiti 

između 40% i 75% propana, a iscrpak heksana 

i težih ugljikovodika može iznositi i do 100%. Apsorbirane 

frakcije plina se iz ulja izdvajaju destilacijom a 

ulje se regenerira i ponovno upotrebljava. 

absorption process – apsorpcijski proces, v. absorption 

plant. 

absorption-refrigeration cycle – apsorpcijsko-rashladni 

ciklus. Tip sustava za hlađenje koji se rabi na 

postrojenju za stripovanje prirodnog plina u kojem 

se rashladno sredstvo, obično amonijak, apsorbira 

vodom. 

absorption tower – apsorpcijska kolona, apsorber, v. 

absorber. 

abundance – obilnost. (1) U geokemiji – srednja koncentacija 

nekog elementa, npr. nikla u meteoritima 

ili kisika (oksida) u Zemljinoj kori. Termin obilnost se 

također rabi za relativni srednji sadržaj, na primjer, za 

redoslijed obilnosti elemenata u Zemljinoj kori (kisik, 

silicij, aluminij, željezo, kalcij itd.). (2) U ekologiji 

– broj (količina) individua danog taksona po jedinici 

površine ili volumena sedimenata. 

abundance ratio – izotopni omjer. Omjer broja atoma 

jednog izotopa i ukupnog broja atoma u smjesi izotopa. 

abundance zone – vršna zona, v. acme zone. 

abysmal – abisalan, dubokomorski, v. abyssal, 1. 

abyss – (1) bezdan, ponor, v. chasm. (2) bezdan, abis, v. 

deep. 

abyssal – (1) abisalan, dubokomorski. (a) U oceanografi 

ji – koji se odnosi na abisalnu zonu (abyssal zone), 

koji pripada oceanskoj sredini ili zoni dubine oceana 

(v. depth zone) većoj od 900 metara (3.000 stopa). 

16 

abyssal zone 

Termin također označava organizme koji pripadaju 

toj sredini. Sinonim (manje preporučljive uporabe): 

abysmal. (b) U geologiji – koji se odnosi na sredinu 

sedimentacije u najdubljem području oceanskih 

bazena. Energija sedimentacije je niska, abisalna 

ravnica je ravna (gotovo horizontalna), a fi nozrnasti 

sedimenti se talože sporo djelovanjem slabih turbiditnih 

struja ili suspenzijom iz vode. Dubina vode je 

veća od 2.000 metara (6.500 stopa) tako da je voda 

hladna i sunčeva svjetlost je minimalna. (2) abisalan, 

dubokovodni. Koji pripada zoni ili se odnosi na zonu 

najveće dubine jezera na kojoj je voda «stajaća» ili 

ima postojanu temperaturu. (3) abisalan, plutonski, 

dubinski. U petrologiji – termin za označavanje magmatske 

intruzije (igneous intrusion) ili nastalih eruptivnih 

stijena v. plutonic. (4) abisal, abisalna zona, v. 

abyssal zone. 

abyssal-benthic – abisalno-bentoski. Koji se odnosi na 

dno abisalne zone (abyssal zone), koji pripada bentosu 

abisalne regije (zone) oceana. Sinonim: abyssobenthic. 

abyssal cone – abisalna (dubokomorska) lepeza. Tip 

podmorske (dubokomorske, abisalne) lepeze (v. submarine 

fan). 

abyssal deposit – abisalni (pelagički) sediment, v. pelagic 

deposit. 

abyssal fan – podmorska (dubokomorska, abisalna) lepeza, 

v. submarine fan. 

abyssal fl oor – abisalno dno. Oceansko dno ili dno abisalne 

zone (abyssal zone). 

abyssal gap – abisalni klanac. U marinskoj geologiji 

– prolaz koji spaja dvije abisalne ravnice (v. abyssal 

plain) smještene na različitim nivoima kroz koji se 

transportiraju klastični sedimenti. Sinonim: gap. 

abyssal hill – abisalni brežuljak. Uobičajena forma reljefa 

oceanskog dna, brežuljak visine 600 do 900 metara 

(2.000 do 3.000 stopa) i širine nekoliko kilometara 

u dubokom oceanu, koji se nalazi prema moru od 

abisalne ravnice i u bazenima izoliranim hrptovima, 

izdignućima ili jarcima. 

abyssal injection – abisalna injekcija magme. Proces 

prodiranja i dizanja plutonskih magmi (magmi koje 

su se formirale na velikoj dubini) kroz duboke kontrakcijske 

pukotine u Zemljinoj kori. 

abyssal intrusion – abisalna (plutonska) intruzija, v. 

plutonic intrusion. 

abyssal pelagic – abisalno-pelagički. Koji se odnosi na 

otvoreni ocean ili pelagičku sredinu na abisalnim dubinama. 

Sinonim: abyssopelagic. 

abyssal plain – abisalna ravnica. Zaravnjeno područje 

oceanskog dna, koje obično počinje od baze kontinentskog 

podnožja (continental rise), s nagibom 

manjim od 1:1.000. Nastaje taloženjem sedimenata 

mutnih struja i pelagičkih sedimenata koji pokapaju 

(prekrivaju) prvotni reljef. Abisalne ravnice zauzimaju 

najdublje dijelove mnogih oceanskih bazena 

(ocean basins). 

abyssal rock – abisalna (plutonska, dubinska) stijena, 

plutonit, v. plutonic rock. 

abyssal tholeiite – abisalni (oceanski) toleit, v. oceanic 

tholeiite. 

abyssal zone – abisalna zona. Ekološka zona ili vode 

oceana na velikim dubinama izvan granica kontinentskog 

šelfa, obično dublje od 1.000 metara (ili na 

dubinama između 2.000 i 6.000 metara, gdje tem-

abyssobenthic 

peratura vode obično nije veća od 4 °C). Sinonim: 

abyssal. 

abyssobenthic – abisalno-bentoski, v. abyssal-benthic. 

abyssolith – abisolit, batolit, v. batholith. 

abyssopelagic – abisalno-pelagički, v. abyssal pelagic. 

Acadian – akadijska serija. Stratigrafska serija srednjeg 

kambrija (Middle Cambrian) provincijske skale u Sjevernoj 

Americi (zastarjeli sinonim termina Abertan) 

– iznad georgija (Georgian), a ispod potsdama (Potsdamian). 

Acadian orogeny – akadska orogeneza. Srednjopaleozojska 

deformacija koja je obuhvatila uglavnom 

sjeverni dio planinskog sustava Appalachians. Vrhunac 

akadske orogeneze se može datirati po slojevima 

sedimenata kao početak kasnog devona, ali su 

se zbivanja deformacija, plutonizma i metamorfoze 

nastavila i kasnije (starost intruzivne aktivnosti i metamorfoze 

je radiološkim metodama procijenjena na 

period prije 330 do 360 milijuna godina). 

acantharians (Acantharia, Acantharina) – akantarije. 

Podrazred i podred radiolarija (zrakaša, radiolarians). 

Karakterizirani su centrogenim skeletom (centrogenous 

skeleton) građenim od sulfata stroncija (celestita) 

i centralnom kapsulom zatvorenom u tanku 

jednostavnu opnu (ovojnicu). 

acanthodian fi shes – akantodi, bodljikave ribe, v. acanthodians. 

acanthodians (Acanthodii) – akantodi, bodljikave ribe. 

Podrazred izumrlih riba koštunjača (osteichthyans). 

Najstarije primitivne ribe. Karakterizirani su perajama 

koje su s prednje strane poduprte bodljama 

(spines). Uključuju najstarije gnatostome (čeljustouste, 

gnathostomes) iz gornjeg silura. Stratigrafska 

rasprostranjenost: gornji silur-donji perm. Sinonim: 

acanthodian fi shes. 

acarids (Acarida) – akaridi. Red arahnida (paučnjaka, 

arachnids). Karakterizirani su nepostojanjem trbušne 

(abdominalne) segmentacije (abdominal segmentation), 

ali s podjelom tijela na proterosomu (proterosoma) 

i histerosomu (hysterosoma). Stratigrafska 

rasprostranjenost: devon-danas. 

acaustobiolith – akaustobiolit. Negoriva organska stijena 

ili stijena u čijem je stvaranju važnu ulogu imala 

akumulacija čiste mineralne tvari organizmima; v. 

caustobiolith. 

acaustophytolith – akaustofi tolit. Akaustobiolit (v. 

acaustobiolith) nastao aktivnošću biljaka, npr. pelagički 

mulj koji sadrži dijatomejske alge (dijatomeje) 

i nuliporni greben (rif) ili vapnenac. 

accelerated erosion – ubrzana erozija. Erozija koja se 

na danom području odvija brzinom većom od brzine 

normalne erozije (v. normal erosion). Obično je uvjetovana 

utjecajem ljudske aktivnosti koja poremećuje 

ili razara (uništava) prirodni pokrov i na taj način 

izrazito smanjuje otpornost površine zemlje na eroziju 

i brzinu infi ltracije. U faktore koji uvjetuju ubrzanu 

eroziju spadaju povećanje spiranja zbog sječe 

šuma, nepravilno kultiviranje tla, obrada tla bez irigacije, 

utabavanje pašnjaka stokom, požari i krčenje 

prirodne vegetacije, iskapanje tla za temelje zdanja 

i cesta, urbanizacija vodokaptažnih bazena, dnevni 

rudarski kopovi ili taljenje bakra i drugo. Ubrzanu 

eroziju također mogu uzrokovati i faktori koji nisu 

rezultat ljudske djelatnosti, npr. gromovi ili najezda 

glodavaca. 

17 

accordion fold 

accelerator – ubrzivač. U kemiji – tvar koja se rabi za 

povećavanje brzine kemijske reakcije, npr. ubrzivač 

vezanja cementne kaše u operacijama cementacije 

bušotina se primjenjuje za ubrzavanje reakcije između 

cementa i vode kako bi se brže postigla čvrstoća 

cementa i skratilo vrijeme čekanja na njegovo vezanje 

(stvrdnjavanje); v. cement accelerators. 

accessory – (1) akcesorni mineral, v. accessory mineral. 

(2) akcesoran, dopunski. Naziv za piroklastični materijal 

koji je nastao od fragmenata (krhotina) vulkanskog 

konusa ili starijih lava. Termin je dio klasifi kacije 

materijala vulkanskih erupcija koja se osniva na načinu 

postanka i ekvivalentan je terminu resurgentan 

vulkanski materijal (resurgent ejecta). (3) akcesoran. 

U paleontologiji – naziv za sekundarni ili minorni 

element pregradnih šavova amonita, npr. akcesorni 

režanj (accessory lobe) ili akcesorno sedlo (accessory 

saddle). Također kao imenica označava takav režanj 

ili sedlo. 

accessory element – akcesorni element, element u tragovima, 

v. trace element, 1. 

accessory mineral – akcesorni (sekundarni, sporedni) 

mineral. Mineral čije postojanje ili nepostojanje u 

nekoj stijeni ne utječe na rezultate njene analize, odnosno 

čije postojanje u stijeni nije bitno za ispravnu 

klasifi kaciju stijena. Općenito se nalaze u vrlo malim 

količinama, a u sedimentnim stijenama to su većinom 

teški minerali (v. heavy minerals). Sinonim: accessory; 

v. essential mineral. 

accessory spore – akcesorna spora (truska). Spore koje 

se nalaze u stijenama tek u vrlo malim količinama. 

Među akcesornim sporama mogu biti tipovi (forme) 

s vrlo ograničenom (uskom) rasprostranjenošću koji 

se rabe za korelaciju i zonalno raščlanjivanje (zoniranje), 

na primjer slojeva ugljena. 

access road – pristupna cesta. Cesta koja je izgrađena 

od javne ceste do lokacije bušenja. 

accidental error – slučajna pogreška. Nepredvidljiva 

pogreška čije se pojavljivanje ne može objasniti nijednim 

od poznatih matematičkih ili fi zikalnih zakona 

ili pravila i čiji je nastanak uvjetovan jedino slučajem, 

npr. pogreška koja se pojavljuje zbog promjene 

vanjskih uvjeta koji se ne mogu kontrolirati. Sinonim: 

random error. 

accidental inclusion – slučajna (egzogena) inkluzija 

(uklopak), ksenolit, v. xenolith. 

accommodation – raspoloživi prostor sedimentacije, v. 

accommodation space. 

accommodation block – stambeni blok. Modul postrojenja 

za odobalno bušenje namijenjen za stanovanje 

osoblja, prehranu, uredski prostor i rekreaciju. 

accommodation platform – stambena platforma. 

Brod, poluuronjiva platforma ili fi ksna (stacionarna) 

platforma za stanovanje osoblja. Obično su blizu i 

spojene s proizvodnom platformom. 

accommodation space – raspoloživi prostor sedimentacije. 

U geologiji – volumen prostora koji je raspoloživ 

za akumulaciju sedimenata. Sinonim: accommodation. 

accordant fold – sukladna (konkordantna) bora. Jedna 

od nekoliko bora koje imaju sličnu orijentaciju. 

accordion fold – uglata bora. Bora u kojoj uspravna krila 

imaju konstantnu debljinu slojeva, a dio duž linije 

pregiba bore je karakteriziran oštro zašiljenim oblikom 

i povećanjem debljine slojeva. Termin je danas

accreting plate boundary 

zastario, ranije se rabio u genetskom smislu (značenju), 

a sada se katkada rabi kao sinonim za boru prijeloma 

(streličastu boru nastalu od pojaseva prijeloma 

plošnih struktura, kink fold). Sinonimi: angular fold, 

concertina fold. 

accreting plate boundary – akrecijska (divergentna, 

konstruktivna) granica ploča. U geologiji – granica između 

dviju ploča koje se odmiču s novom litosferom 

oceanskog tipa nastalom na šavu. Sinonim: divergent 

plate boundary, diverging plate boundary; v. convergent 

plate boundary, transform plate boundary. 

accretion – (1) akrecija (prirašćivanje) kopna. U sedimentologiji 

– (a) Postupno i sporo povećavanje ili 

proširivanje kopna (zemljišta) pod utjecajem prirodnih 

sila koje djeluju tijekom dugog razdoblja, npr. na 

plaži (žalu) nanošenjem (naplavnjivanjem) pijeska iz 

mora ili na poplavnoj (vodoplavnoj) ravnici akumulacijom 

sedimenta istaloženog rijekom. Po zakonu, 

prirast zemljišta pripada vlasniku zemljišta koje se 

na taj način povećalo. Sinonimi: aggradation, alluvion; 

v. lateral accretion, vertical accretion. (b) Zemljište 

koje se povećalo ili je nastalo kao rezultat akrecije; 

(c) v. continental accretion. (2) akrecija. Kod struktura 

sedimentnih stijena – (a) Proces kojim se anorgansko 

tijelo povećava usljed vanjskog dodavanja novih 

čestica, npr. prianjanjem. (b) Konkrecija (concretion), 

osobito konkrecija koja pravilno raste od središta 

prema rubu neprekidnim dodavanjem materijala. (c) 

Taloženje eolskog pijeska na kontinuiranoj pješčanoj 

površini zbog smanjenja jačine vjetra ili povećanja 

hrapavosti površine. (3) akrecija, tektonska akrecija. 

U strukturnoj geologiji – dodavanje kontinentu 

materijala otočnog luka ili mikrokontinentalnog 

materijala konvergentnim i transformnim gibanjem, 

tj. sudaranjem (kolizijom) i sljepljivanjem ili šavnim 

spajanjem. Lokalno, vrlo veliki volumeni materijala, 

koji sadrži ivere ofi olita, dodani akrecijom. Sinonim: 

tectonic accretion. (4) akrecija (prirašćivanje) korita. 

Ispunjavanje riječnog korita uvjetovano faktorima 

kao što su zamuljivanje ili djelovanje valova. (5) 

srašćivanje čestica probušenih stijena. U tehnologiji 

bušenja – mehanizam prianjanja djelomično hidratiranih 

čestica probušenih stijena uz sklop dubinskih 

bušaćih alatki. Čestice stijena se nakupljaju u obliku 

kompaktnog slojevitog taloga. 

accretionary – akrecijski. Koji je sposoban povećati se 

(narasti) vanjskim dodavanjem ili akumuliranjem 

materijala. Termin se osobito odnosi na sekundarne 

sedimentne tvorevine (strukture) nastale povećanjem 

primarnog (već postojećeg) nukleusa (na 

primjer, okruglo tijelo koje je formirano valjanjem) 

ili na vapnenac koji se formirao na mjestu postanka 

sporim akumuliranjem organskih ostataka. 

accretionary limestone – akrecijski vapnenac (vapnenjak). 

Vapnenac formiran sporom akumulacijom organskih 

ostataka. 

accretionary terrane – akrecijski stijenski kompleks. 

Alohtona masa kontinentalnog ili oceanskog materijala 

koja je dodana rubu kratona sudaranjem (kolizijom) 

i sljepljivanjem. Kako se misli da je većina 

stijenskih kompleksa tako nastala, termin se može 

smatrati suvišnim. Sinonim: accreted terrane. 

accreted terrane – akrecijski stijenski kompleks, v. accretionary 

terrane. 

accretion ripple mark – akrecijski riplmark. Nesimetrič- 

18 

accumulator 

ni riplmark s položenom i zakrivljenom (savijenom) 

padinom zaklonjenom od vjetra (u zavjetrini) i maksimalnim 

kutom nagiba manjim od kuta mirovanja 

(početka klizanja rastresitog materijala). Sastoji se 

od kosih slojeva bez primjetne sortiranosti čestica; v. 

avalanche ripple mark. 

accretion till – akrecijski (bazalni) til, v. basal till. 

accretion vein – akrecijska žila. Tip žile u kojoj je mineralni 

sediment nastao kao rezultat ponavljanog ispunjavanja 

materijalom zbog višekratnog otvaranja 

pukotina. 

accumulation – (1) akumuliranje, nagomilavanje, gomilanje. 

(a) U glaciologiji – svi procesi koji ledenjaku, 

plivajućem ledu ili snježnom pokrovu (pokrivaču) 

dodaju nove količine snijega ili leda, uključujući sniježenje, 

kondenzaciju, snježnu lavinu, prenošenje 

(transportiranje) snijega vjetrom i smrzavanje vode. 

Sinonimi: alimentation, nourishment; v. ablation. (b) 

U naftnoj geologiji – faza u postanku (razvoju) ležišta 

ugljikovodika tijekom koje su ugljikovodici migrirali 

u ležište i tamo ostali. (2) akumulacija. (a) U glaciologiji 

– količina snijega ili drugih čvrstih precipitata 

koja je dodana ledenjaku ili polju fi rna tijekom procesa 

akumulacije. (b) U naftnoj geologiji – ugljikovodici 

koji su se akumulirali (koji zaliježu) u ležištu. 

accumulation area – područje akumulacije. Dio ledenjaka 

ili polja fi rna gdje je tijekom godine akumulacija 

veća od ablacije; područje iznad snježne linije 

(equilibrium line). Sinonimi: accumulation zone, fi rn 

fi eld, zone of accumulation; v. ablation area. 

accumulation chamber – akumulacijska komora. 

Oprema plinskog lifta (gaslifta). Upotrebljava se 

kada je zbog volumena proizvedenih slojnih fl uida 

kontinuirani (neprekidni) plinski lift nepraktičan. 

Fluidi se nakupljaju u komori i istiskuju u kolonu 

uzlaznih cijevi (tubing) periodičkim injektiranjem 

komprimiranog plina. Dok fl uidi struje u uzlaznim cijevima 

usisni zaklopac je zatvoren, pa je sloj zaštićen 

od djelovanja tlaka. 

accumulation of oil and gas – akumulacija (nakupljanje) 

nafte i plina. U naftnoj geologiji – proces 

nakupljanja ugljikovodika u poroznim i propusnim 

slojevima i njihovo raslojavanje – plin se akumulira 

na najvišem nivou ležišta, voda (ako postoji) na najnižem 

nivou, a nafta između njih. Proces akumulacije 

ugljikovodika traje nekoliko milijuna godina. 

accumulation of petroleum – akumulacija ugljikovodika. 

U naftnoj geologiji – (1) Termin slobodne uporabe 

koji označava naftno ili plinsko ležište/polje. (2) 

Podzemna akumulacija nafte koja može osigurati 

njenu proizvodnju u ekonomičnim količinama. (3) 

Proces formiranja ležišta ugljikovodika (nafte, plina) 

njihovom migracijom; v. accumulation of oil and gas. 

accumulation zone – zona akumulacije. (1) v. accumulation 

area. (2) Područje na kojem se prvobitno nataložila 

osnovna masa snijega koja dovodi do snježnih 

lavina. Sinonim: zone of accumulation. 

accumulative rock – akumulativna stijena, kumulat, v. 

cumulate. 

accumulator – (1) hidraulički akumulator. Visokotlačni 

rezervoar (posuda) koji se rabi za skladištenje tekućine 

ili plina pod tlakom (skladištenje energije u tim 

oblicima) za iznenadne i brze potrebe hidraulički ili 

pneumatski aktiviranih sustava za velikom snagom 

tijekom kratkog perioda. U procesu bušenja, na pri-

accumulator battery 

mjer, hidraulički se akumulatori rabe za aktiviranje 

protuerupcijskih uređaja (preventera) na bušaćim 

postrojenjima (obično sadrže hidraulički fl uid pod 

tlakom komprimiranog dušika i nalaze se na određenoj 

udaljenosti od ušća kopnene bušotine i na ušću 

odobalne bušotine). Akumulator se ponovno napaja 

manjim kapacitetom i sporije vraćanjem radnog fl uida. 

(2) električni akumulator. Naprava za akumuliranje 

električne energije koja je korisni prenosivi izvor 

energije. Pri punjenju akumulatora se električna 

energija pretvara u kemijsku, a pri njegovu pražnjenju 

se zbiva obratan proces. Sinonimi: accumulator 

battery, rechargeable battery, secondary battery, storage 

battery. 

accumulator battery – električni akumulator, v. accumulator, 

2. 

accuracy – točnost. (1) Tijesno slaganje (closeness of 

agreement) između rezultata mjerenja (test result) i 

prihvaćene referencijske vrijednosti (stvarne vrijednosti 

mjerene veličine – accepted reference value). 

Termin se ne smije miješati s pojmom preciznost (v. 

precision). (2) Svojstvo (sposobnost) mjerila (mjernog 

uređaja ili instrumenta) da pokazuje vrijednosti 

bliske pravim vrijednostima mjerenih veličina (true 

value of measurand). 

accuracy of measurement – točnost mjerenja, mjerna 

točnost. Tijesno slaganje (closeness of agreement) 

između mjernog rezultata (result of measurement) i 

istinite (prave) vrijednosti mjerene veličine (true value 

of measurand), v. accuracy. 

accuracy of measuring instrument – točnost mjerila 

(mjernog instrumenta). Svojstvo (sposobnost) mjerila 

(mjernog instrumenta) da pokazuje vrijednost blisku 

pravoj vrijednosti mjerene veličine (true value of measurand). 

AC demagnetization – demagnetizacija u izmjeničnom 

magnetskom polju, v. alternating-fi eld demagnetization. 

acetic acid – octena (etanska) kiselina. U tehnologiji 

obrade slojeva – organska kiselina, bistra, bezbojna 

viskozna tekućina ili staklasta kristalična masa 

oštrog (prodornog) mirisa sa svojstvom miješanja 

(miscibilna) s vodom ili alkoholom, koja se često rabi 

za obradu naftnih i plinskih slojeva. Ponajprije je prikladna 

za bušotine s visokom temperaturom (većom 

od 120 °C/250 °F) ili kada se u tehnologiji obrade 

sloja traži produljeno vrijeme reakcije (octena kiselina 

ima svojstvo sporije reakcije). Octena kiselina je 

manje korozivna od uobičajeno primjenjivane solne 

kiseline (pa se obrade njome mogu lakše inhibirati 

ili usporiti kada dugo traju) što je osobito nužno u 

obradama gdje se zahtijeva zaštita specijalnih legura. 

U većini operacija obrada octena kiselina se rabi 

zajedno sa solnom kiselinom i drugim aditivima. Sinonim: 

ethanoic acid. 

acetolysis – acetoliza. Kemijska reakcija u kojoj octena 

kiselina djeluje slično djelovanju vode kod hidrolize, 

npr. reakcija koja se primjenjuje pri maceraciji kada 

se organski materijal (poput treseta) zagrijava u 

smjesi koja se sastoji od devet dijelova octenog anhidrida 

i jednog dijela koncentrirane sulfatne (sumporne) 

kiseline. Pri tome se osobito jako razgrađuje 

celuloza. 

acetylene – acetilen, etin. Najjednostavniji član alkina 

(alkinskog reda ugljikovodika). Bezbojan, nestabilan 

19 

acid additives 

i vrlo zapaljiv plin karakteristična slatka mirisa. Rabi 

se u organskoj sintezi i za zavarivanje. Sinonim: ethyne. 

acetylenes – alkini, acetileni, acetilenski ugljikovodici, 

ugljikovodici acetilenskog (alkinskog) reda, v. alkynes. 

acetylene series of hydrocarbons – alkini, acetileni, 

acetilenski ugljikovodici, ugljikovodici acetilenskog (alkinskog) 

reda, v. alkynes. 

ACF diagram – dijagram ACF. U petrologiji – trojni 

(ternarni) dijagram na kojem je prikazan pojednostavnjeni 

sastav metamorfnih stijena. Konstruira se 

nanošenjem molekulskih količina triju komponenata: 

A=aluminij-oksid, Al 2 O 3 + ferioksid, Fe 2 O 3 – (natrij-oksid, 

Na 2 O + kalij-oksid, K 2 O); C=kalcij-oksid, 

CaO – 3,3 fosfor-pentaoksid, P 2 O 5 ; F=feroksid, FeO + 

magnezij-oksid, MgO + mangan-oksid, MnO. Suma 

A+C+F (u molovima) preračunava se na 100%. Dopušteno 

je postojanje viška silicij-dioksida; v. AFM 

diagram, A’KF diagram. 

acicular – igličast. (a) Naziv za kristal koji ima oblik igle; 

(b) Naziv za sedimentnu česticu čija je duljina trostruko 

(i više) veća od širine. 

acid – (1) kiselina. U tehnologiji obrade slojeva – generički 

termin kojim se označavaju fl uidi za obrade (stimulacije) 

slojeva i koji obično podrazumijeva solnu 

(klorovodičnu) kiselinu i mješavinu aditiva kiselini. 

Obrade slojeva kiselinom su uglavnom tako projektirane 

da uključuju paletu tipova kiselina ili mješavina 

kiselina – octenu, mravlju, solnu, fl uorovodičnu i fl uorobornu. 

Primjene različitih tipova kiselina ili njihovih 

mješavina se baziraju na karakteristikama reakcije 

pripremljenog radnog fl uida za obradu. (2) kiseo. 

(a) v. silicic. (b) v. acidic. (c) Termin kojim se označava 

kiseli, odnosno natrijski plagioklas. 

acid additives – aditivi kiselinama. U tehnologiji obrade 

(stimulacije) slojeva kiselinama – kemikalije i materijali 

koji se dodaju kiselini kako bi se promijenila 

njena svojstva tijekom obrade radi povećanja njene 

djelotvornosti i sprječavanja neželjenih posljedica 

koje bi nastupile kada bi se rabila samo kiselina. U 

aditive kiselinama za obradu spadaju: (a) inhibitori 

korozije (corrosion inhibitors) – organski ili anorganski 

spojevi za usporavanje brzine reakcije kiseline s 

površinskom i dubinskom opremom; djelotvornost 

inhibitora ovisi o temperaturi, tlaku, tipu i koncentraciji 

kiseline i inhibitora te postojanju drugih aditiva 

u kiselini; (b) sredstva za geliranje (gelling agents) – 

aditivi za povećavanje viskoznosti kiseline, čime se 

usporava brzina reakcije i smanjuje gubitak kiseline; 

primjenjuju se topljive smole, sintetski polimeri, fi ni 

pijesak, fi na sol; (c) aditivi za sprječavanje gubljenja 

fl uida (fl uid-loss additives) – dodaju se kako bi se postiglo 

dublje prodiranje kiseline u formaciju; rabe 

se topljive smole; (d) agensi za smanjivanje trenja 

(friction reducers) – dodaju se radi smanjivanja gubitaka 

usljed trenja između kiseline i cijevi te kiseline i 

pukotine, čime se omogućuju veći kapaciteti injektiranja 

kiseline i smanjuje snaga koja je potrebna za 

pumpanje zadanim kapacitetom; obično se rabe sintetski 

poliakrilamidi; (e) površinski aktivne tvari (surface-active 

agents) - primjenjuju se za sprječavanje 

stvaranja emulzija koje mogu povećati gubitke tlaka 

kada se bušotina ponovno pusti u proizvodnju i/ili 

za promjenu močivosti kako bi se poboljšala reakcija 

kiseline s formacijom; (f) agensi za sprječavanje stva-

acid brittleness 

ranja taloga (antisludge agents) – dodaju se za smanjivanje 

nastanka netopljivog taloga od asfaltena, 

smole, parafi na i drugih kompleksnih ugljikovodika 

(formiraju ga neke sirove nafte u kontaktu s kiselinom); 

rabe se specifi čne površinski aktivne tvari; (g) 

alkoholi (alcohols) – dodaju se za poboljšavanje čišćenja 

bušotine nakon završene obrade; primjenjuje 

se metilni ili izopropilni alkohol; (h) pasivatori (sequesterants, 

sequestering agents) – primjenjuju se za sprječavanje 

precipitacije spojeva željeza iz odrađene 

kiseline; obično se rabe limunska, mliječna i octena 

kiselina te etilendiamintetraoctena kiselina (EDTA) i 

nitrilotrioctena kiselina (NTA); (i) kemijski usporivači 

reakcije (chemical retarders) – agensi za usporavanje 

brzine reakcije kiseline kako bi se postiglo njeno dublje 

prodiranje u sloj; rabi se mravlja kiselina s dodatkom 

kemikalija, i (j) usmjerivači (materijali za usmjeravanje) 

radnog fl uida (diverters, diverting materials) 

– mehanički materijali (obično brtvene kuglice) i kemijski 

materijali (benzojeva kiselina, parafi nske polimerne 

kuglice,antracen) za usmjeravanje radnog 

fl uida za obradu u manje propusne zone (intervale) 

sloja umjesto u propusne zone; v. acidizing. 

acid brittleness – vodikova (kisela) krtost, vodikovo pucanje 

pod naprezanjem, v. hydrogen embrittlement. 

acid bottle – epruveta s fl uorovodičnom kiselinom. Staklena 

cjevčica djelomično ispunjena razblaženom 

fl uorovodičnom kiselinom; nekad se rabila za određivanje 

otklona kanala bušotine od vertikale (za 

određivanje kuta nagiba kanala bušotine); v. aciddip 

survey. 

acid clay – kisela glina. Glina iz koje se u vodenoj suspenziji 

izdvajaju vodikovi ioni, npr. japanska kisela 

glina (varijetet Fullerove zemlje). 

acid dip-survey – određivanje kuta nagiba kanala bušotine 

epruvetom s fl uorovodičnom kiselinom. Metoda 

mjerenja kuta nagiba kanala bušotine (otklona 

kanala bušotine od okomice) staklenom epruvetom 

ispunjenom fl uorovodičnom kiselinom. Epruveta se 

spušta u kanal bušotine u vodonepropusnoj navlaci 

i u njemu zadržava 20 do 30 minuta. Za to vrijeme 

kiselina nagrize stijenku epruvete u horizontalnom 

nivou, što omogućuje određivanje otklona smjera 

kanala bušotine od vertikale. Metoda se danas više 

ne primjenjuje; v. acid bottle. 

acid dispersion – kiselinska disperzija. Mješavina anorganske 

ili organske kiseline i aromatskog otapala 

koja se rabi za uklanjanje nafte i parafi na iz formacije 

pri obradi skeleta stijene (matriksa) kiselinom. 

Otapalo i kiselina dolaze istovremeno u kontakt s 

formacijom. Kiselinske disperzije se također rabe za 

uklanjanje kamenca. 

acid eff ect – utjecaj kiseline. U procjeni formacije – promjena 

u mjerenju zahvata (kaptiranja) impulsnih 

neutrona koja je uzrokovana obradom karbonatne 

formacije kiselinom. Obrada kiselinom povećava poroznost 

formacije i ostavlja kloride u njoj i time povećava 

poprečni presjek zahvata neutrona. Budući 

da te promjene utječu na vrijeme raspada termičkih 

(toplinskih) neutrona, one se moraju uzeti u obzir pri 

interpretaciji. 

acid formation treatment – obrada sloja kiselinom, v. 

acidizing. 

acidfrac, acid frac (AF) – kiselinsko hidrauličko frakturiranje, 

v. acid fracturing. 

20 

acidic 

acid fracture – frakturirati sloj kiselinom. U tehnologiji 

obrade slojeva – napraviti umjetne pukotine u sloju, 

na primjer, tvrdom produktivnom vapnencu, injektiranjem 

kiseline pri visokom tlaku u sloj; v. acid fracturing. 

acid fracture treatment (ACFR, acfr) – kiselinsko hidrauličko 

frakturiranje v. acid fracturing. 

acid fracturing – kiselinsko hidrauličko frakturiranje. 

Metoda stimulacije bušotina koja se osniva na 

stvaranju umjetnih pukotina u ležišnoj stijeni i na 

njihovu otapanju injektiranom kiselinom (izjedanju 

stijenki nastalih pukotina kiselinom, čime se povećava 

vodljivost pukotina i stvaraju kanali strujanja 

do bušotine). Operacija se izvodi vrlo slično hidrauličkom 

frakturiranju, s razlikom što se primjenjuje za 

stimulaciju karbonatnih ležišta niske permeabilnosti 

(vapnenačkih, dolomitskih), gdje su kiseline djelotvornije 

nego u pješčenjačkim ležištima. Postupak 

se sastoji u injektiranju određenog volumena inertne, 

gelirane vode u bušotinu kako bi se napravila 

pukotina u formaciji, zatim emulzije kiseline i nafte s 

podupiračem ili bez njega (za izjedanje površine stijenke 

pukotine), a na kraju se može injektirati obrok 

obične kiseline. Najčešće se rabi klorovodična (solna) 

kiselina 15%-tne masene koncentracije (katkada 

dvostruko veće ili manje koncentracije), jer nije skupa 

u odnosu na njenu moć otapanja ležišne stijene i 

jer stvara topljive soli (ponajprije kloride kalcija i magnezija) 

kada reagira s vapnencima ili dolomitima. 

Također se rabe i organske kiseline, same ili u smjesi 

sa solnom kiselinom, prvenstveno za tzv. vruće bušotine 

(s temperaturom većom od 120 °C) – mravlja ili 

octena. Obrade karbonatnih slojeva kiselinskim frakturiranjem, 

međutim, mogu biti neuspješne u mnogim 

slučajevima zbog toga što su površine (plohe) 

pukotina (močene i izjedene kiselinom) premekane 

ili je čvrstoća formacije nedovoljna da spriječi zatvaranje 

pukotina usljed tlaka (težine) pokrovnih naslaga 

ili se pukotine ispune netopljivim fi nim česticama 

(kada se nakupi znatna količina tih čestica nakon 

reakcije kiseline sa stijenom) koje smanje njihov protočni 

kapacitet (v. closed fracture acidizing) Sinonimi: 

acidfrac, acid fracture treatment, acid fracturing treatment; 

v. hydraulic fracturing, matrix acidizing. 

acid fracturing treatment – kiselinsko hidrauličko frakturiranje, 

v. acid fracturing. 

acid gases – kiseli plinovi. Sumporovodik i ugljik-dioksid 

u prirodnim i rafi nerijskim plinovima. Uz postojanje 

vlage stvaraju korozivne kiseline; v. sour gas. 

acid gas removal – uklanjanje kiselih plinova, v. gas 

sweetening. 

acid gel – kiseli gel. Kisela otopina zgusnuta dodavanjem 

koloidnih čestica. 

acidic – kiseo. U petrologiji – (a) Naziv za eruptivne (magmatske) 

stijene (v. igneous rock) koje sadrže više od 

66% (ili 60%) silicij-dioksida. Termin acidic se katkada 

slobodno, ali nekorektno (i nepreporučljivo) rabi kao 

sinonim termina felsic (felzički) i ekvivalent termina 

oversaturated (prezasićen), ali ti termini uključuju 

tipove stijena (npr. nefelin, sijenit, kvarcni bazalt) 

koje se općenito ne smatraju kiselim. Neki autori ne 

odobravaju taj termin zbog njegove neodređenosti. 

Kisele eruptivne stijene čine jednu od četiriju skupina 

eruptivnih stijena prema njihovoj široko upotrebljavanoj 

klasifi kaciji koja se bazira na sadržaju silicij-

acidic igneous rocks 

dioksida u njima – uz bazične (v. basic), neutralne (v. 

intermediate) i ultrabazične (v. ultrabasic) eruptivne 

stijene. Sinonimi: acid, silicic (v.). (b) Termin slobodne 

uporabe za označavanje bilo koje eruptivne (magmatske) 

stijene koja se pretežno sastoji od svijetlih 

minerala, ima relativno malu gustoću i sadrži manje 

od 65% silicij-dioksida. 

acidic igneous rocks – kisele eruptivne (magmatske) 

stijene, v. acidic. 

acidic rocks – kisele eruptivne (magmatske) stijene, v. 

acidic. 

acid igneous rocks – kisele eruptivne (magmatske) stijene, 

v. acidic. 

acid inhibitor – inhibitor kiseline (reakcije kiseline). Kemijski 

inhibirajući aditiv koji se primjenjuje u operacijama 

obrade (stimulacije) slojeva kiselinom za 

usporavanje kemijske reakcije kiseline sa stijenom 

kako bi se zaštitila dubinska oprema bušotine i oprema 

za izvođenje obrade (spriječilo njihovo oštećenje) 

od korozivnog djelovanja kiseline. Inhibitori kiseline 

mogu biti organski spojevi (na primjer, s dušikom ili 

sumporom) ili anorganski (na primjer, bakar ili arsen). 

Tip i koncentracija inhibitora se određuju prema vrsti 

materijala opreme (štićenog metala) i specifi čnim 

uvjetima u kanalu bušotine (temperaturi i trajanju 

izloženosti djelovanju kiseline tijekom obrade). 

acid intensifi er– intenzifi kator reakcije kiseline. Aditiv 

koji se primjenjuje u operacijama obrade slojeva 

kiselinom za ubrzavanje ili pojačavanje kemijske reakcije 

kiseline sa stijenom. Intenzifi cirana kiselina je 

smjesa inhibirane klorovodične (solne) i fl uorovodične 

kiseline. Fluorid pojačava reakciju kiseline. 

acidite – acidit. Eruptivna (magmatska) stijena bogata 

silicij-dioksidom. 

acidity – kiselost. U petrologiji – postotni sadržaj silicija 

(izražen kao suma kationa) u mineralima i stijenama. 

Stijene koje sadrže više od 60% silicija se nazivaju 

kiselim (acidic). 

acidity coeffi cient – koefi cijent aciditeta, kisikov koefi cijent, 

v. oxygen ratio. 

acidity quotient – koefi cijent aciditeta, kisikov koefi cijent, 

v. oxygen ratio. 

acidization – obrada (stimulacija) kiselinom, v. acidizing. 

acidize – obraditi (stimulirati) kiselinom, v. acidizing. 

acidizing – obrada (stimulacija) kiselinom. U tehnologiji 

obrade slojeva – metoda povećanja kapaciteta proizvodnje 

ili injektiranja bušotina pumpanjem (injektiranjem) 

kiseline u intervale (zone) ležišta (sloja) koji 

su topljivi u kiselini (većinom u karbonatna ležišta – 

vapnenačka i dolomitna – i pješčenjake s dostatnim 

sadržajem kalcijske komponente) kako bi se uklonili 

bilo kakvi blokirajući materijali iz perforacija i kolone 

zaštitnih cijevi (casinga) ili sa stijenki produktivnog 

sloja te poboljšalo strujanje fl uida u ležišnoj stijeni 

proširivanjem pora i time povećavanjem permeabilnosti 

sloja. Operacije obrade bušotina kiselinama se, 

ovisno o kapacitetu (volumenu) i tlaku injektiranja, 

općenito mogu podijeliti u tri tipa: (a) kiselinsko 

frakturiranje (stvaranje pukotine u ležištu i izjedanje 

površine njene stijenke kiselinom kako bi se povećala 

vodljivost pukotine – v. acid fracturing) i obrada 

pukotina kiselinom (v. fracture acidizing); (b) obrada 

matriksa kiselinom (operacija uklanjanja oštećenja 

sloja injektiranjem kiseline malim kapacitetom bez 

21 

acid number (of crude oil) 

frakturiranja formacije – v. matrix acidizing), i (c) pranje 

kiselinom (za otapanje kamenca i precipitata u 

kanalu bušotine – v. acid wash) i čišćenje bušotine 

kiselinom (v. wellbore cleanup). 

Od anorganskih kiselina se za obradu najčešće rabe 

15%-tna klorovodična (solna) kiselina (regular acid), 

a s dodavanjem inhibitora i 30%-tna koncentracija, 

mješavina klorovodične i fl uorovodične kiseline ili 

tzv. isplačna kiselina za obradu pješčenjaka (mud 

acid) i fl uorovodična, a od organskih kiselina octena 

i mravlja. Kiseline za obradu moraju reagirati s 

karbonatima i drugim mineralima i formirati topljivi 

produkti reakcije. Također je nužno da se mogu inhibirati 

kako bi se izbjegla korozija i da se mogu rabiti 

usporivači brzine reakcije kiseline sa stijenom (kako 

bi se produljilo vrijeme reakcije jake kiseline, zaštitila 

oprema u bušotini i omogućilo prodiranje kiseline 

u formaciju) i drugi aditivi koji u kombinaciji s kiselinom 

smanjuju trenje, stabiliziraju gline i razbijaju 

emulzije. Kiselina se obično nakon pumpanja u bušotinu 

ostavlja u njoj određeno vrijeme pod tlakom, 

a nakon svršetka reakcije se izbacuje i bušotina se 

očisti. 

Volumeni injektirane kiseline obično variraju od 4 do 

400 m3, a koncentracija od 10 do 20%. Prema načinu 

(tehnici) izvedbe, obrada kiselinom može biti (ovisno 

o tome je li je strujanje kiseline u obrađivanu formaciju 

kontrolirano usmjereno ili je nekontrolirano) 

regulirana (kontrolirana ili selektivna – v. controlled 

acidizing treatment) i neregulirana (nekontrolirana ili 

neselektivna – v. uncontrolled acidizing treatment). 

Ako se obrada izvodi injektiranjem kiseline u više 

koraka, tada se naziva višestupanjska (v. stage acidizing). 

Obrada kiselinom se također primjenjuje za čišćenje 

bušotina od ostataka cementa, bušaće isplake, kamenca 

i krhotina od perforiranja (wellbore cleanup 

treatment). U nekim metodama hidrauličkog frakturiranja 

formacija kiselina se rabi kao radni fl uid za 

frakturiranje (v. hydraulic fracturing). Sinonimi: acid 

formation treatment, acidization of wells, acidizing 

job, acidizing of formation, acidizing of wells, acidizing 

treatment, acid job, acid stimulation, acid treating of 

wells, acid treatment, acid well treatment, well acidizing. 

acidizing a well – obrada (stimulacija) bušotine kiselinom, 

v. acidizing. 

acidizing job – operacija obrade (stimulacije) kiselinom, 

v. acidizing. 

acidizing of formation – obrada (stimulacija) sloja kiselinom, 

v. acidizing. 

acidizing of wells – obrada (stimulacija) bušotine kiselinom, 

v. acidizing. 

acidizing treatment – obrada (stimulacija) kiselinom, 

v. acidizing. 

acid jetting – ispiranje mlazom kiseline. Uklanjanje 

topljivog i netopljivog materijala (isplake, naslaga 

kamenca) sa stijenki produktivnog sloja kombiniranim 

kemijskim i hidrauličkim djelovanjem mlaza 

(struje) kiseline velike brzine. Operacija ispiranja se 

izvodi posebnom dubinskom alatkom s mlaznicama 

(bottom-hole acid-jetting device) koja se u bušotinu 

spušta s kolonom uzlaznih cijevi (na njenom kraju). 

acid job – obrada (stimulacija) kiselinom, v. acidizing. 

acid number (of crude oil) – kiselinski broj (slojne naf-

acid oil 

te). Količina (broj miligrama) kalij-hidroksida (KOH) 

koja je potrebna za neutralizaciju 1 grama slojne 

nafte na pH=7. Raspon vrijednosti kiselinskog broja 

slojnih nafti se obično kreće od 0 do 5,25 mg KOH/g 

nafte. Čini mjeru reaktivnosti slojne nafte s kaustičnom 

otopinom. Jedan je od kriterija primjenjivosti 

procesa alkalnog zavodnjavanja; v. alkaline fl ood, 

screening criteria – alkaline fl ooding. 

acid oil – sumporna (visokosumporna, kisela, korozivna) 

sirova nafta, v. sour crude oil. 

acid plagioclase – kiseli plagioklas. Varijetet plagioklasa 

s relativno visokim sadržajem SiO 2 u bezvodnom 

obliku, npr. plagioklas bogat albitskom komponentom, 

kao albit ili oligoklas. 

acid reaction rate – brzina reakcije kiseline. U tehnologiji 

obrade slojeva kiselinom – brzina kojom kiselina 

reagira s formacijom. Ovisi o tlaku, temperaturi (raste 

direktno s temperaturom), brzini strujanja, tipu 

i koncentraciji kiseline, produktima reakcije, viskoznosti, 

površini formacije koja je u kontaktu s danim 

volumenom kiseline i sastavu formacije. Na primjer, 

brzina reakcije 15%-tne solne kiseline s vapnencem 

raste s porastom brzine strujanja. Veći tlak usporava 

brzinu reakcije većine kiselina (u većini obrada utjecaj 

je, međutim, vrlo malen i obično se zanemaruje). 

Koncentrirana kiselina će obično reagirati brže nego 

slabija kiselina, ali će brzina reakcije solne kiseline 

koncentracije veće od 25% biti manja zbog smanjene 

aktivnosti kiseline. Produkti reakcije smanjuju 

brzinu reakcije. Veća površina kontakta formacije s 

kiselinom znatno će ubrzati reakciju (skratiti vrijeme 

reakcije). Sinonim: reaction rate of acid. 

acid-reaction-rate retarder – usporivač brzine reakcije 

kiseline. Površinski aktivni aditiv koji se rabi u operacijama 

obrade (stimulacije) bušotina kiselinom. 

Usporivač presvuče površinu stijene i tako formira 

fi zičku barijeru koja smanji brzinu reakcije kiseline s 

ležišnom stijenom. 

acid soak – impregnacija sloja kiselinom. Operacija 

obrade bušotina u kojoj se kiselina, obično mješavina 

15%-tne klorovodične kiseline i vode, injektira kroz 

kolonu uzlaznih cijevi (tubing) u bušotinu i ostavlja 

neko vrijeme na dubini perforiranog produktivnog 

intervala radi uklanjanja kamenca i mulja i čišćenja 

perforacija (perforacijskih kanala). Obrada je slična 

operaciji pranja bušotine kiselinom (v. acid wash). Sinonim: 

acid spot. 

acid spot – impregnacija sloja kiselinom, v. acid soak. 

acid stimulation – obrada (stimulacija) kiselinom, v. 

acidizing. 

acid tank – rezervoar za kiselinu. U tehnologiji obrade 

slojeva kiselinom – posuda sa stijenkama obloženim 

smolom za transport sirove ili koncentrirane kiseline 

na lokaciju obrađivane bušotine. Budući da neki 

aditivi kiselinama mogu korodirati ili razoriti oblogu 

posude, kiselinski fl uidi za obradu se obično ne miješaju 

i ne transportiraju u rezervoarima za kiselinu, 

nego se miješaju u specijalnim rezervoarima za miješanje 

ili se kontinuirano miješaju tijekom pumpanja 

u bušotinu. 

acid test – ispitivanje kiselinom. Ispitivanje topljivosti 

uzoraka stijena (jezgara ili krhotina) koje sadrže vapnenac 

ili dolomit u kiselini prije izvođenja obrade 

sloja kiselinom kako bi se odredio odziv sloja na 

kiselinsku stimulaciju i mogla projektirati najdjelo- 

22 

acoustic borehole televiewer 

tvornija obrada. Najbrži prikladni test se sastoji od 

otapanja izvaganog uzorka stijene u klorovodičnoj 

(solnoj) kiselini i mjerenja volumena ugljik-dioksida 

koji se razvija tijekom reakcije kiseline sa stijenom; 

v. acidizing. 

acid treating of wells – obrada (stimulacija) bušotina 

kiselinom, v. acidizing. 

acid treatment (AT) – obrada (stimulacija) kiselinom, v. 

acidizing. 

acid wash – pranje bušotine kiselinom. Operacija obrade 

bušotine (kanala bušotine) u kojoj se kiselina, obično 

mješavina 15%-tne klorovodične (solne) kiseline 

i vode, injektira kroz kolonu uzlaznih cijevi (tubing) u 

bušotinu i tako višekratno ispire perforirani produktivni 

interval ležišta radi uklanjanja kamenca i mulja 

ili sličnih taloga iz perforacija (perforacijskih kanala) 

i s dijelova proizvodne opreme. Slična obrada kiselinom 

je tzv. impregnacija sloja kiselinom (v. acid soak). 

Sinonimi: acid washing, acid-wash treatment. 

acid washing – pranje bušotine kiselinom, v. acid wash. 

acid-wash treatment – pranje bušotine kiselinom, v. 

acid wash. 

acid well treatment – obrada (stimulacija) bušotine kiselinom, 

v. acidizing. 

ac-joint – uzdužna sjekuća pukotina. Termin kojim se 

označava poprečna (sjekuća) pukotina (cross joint) 

u naboranoj sedimentnoj stijeni (folded sedimentary 

rock) koja je paralelna s osi bore (fold axis). 

aclinal – aklinalan, horizontalan. Ugeologiji – termin za 

označavanje slojeva koji zaliježu bez nagiba. Primjenjuje 

se rijetko. 

Acme junior gas gravity balance, Acme senior gas 

gravity balance – vaga za određivanje relativne gustoće 

plina. Pribor za određivanje relativne gustoće 

prirodnog plina na polju. Vaga radi na principu 

da su gustoće dvaju plinova pri bazičnom tlaku u 

obratnom odnosu prema tlakovima koji i jednom i 

drugom plinu daju jednake sile uzgona. Razlikuju se 

vaga za mjerenje malih volumena plina (Acme junior 

gas gravity balance) i vaga ze mjerenje velikih volumena 

plina (Acme senior gas gravity balance). 

acme zone – vršna zona, epibola. U biostratigrafskom 

klasifi kacijskom sustavu – biozona (v. biozone) ili 

zona koja se sastoji od naslaga stijena (slojeva) s 

maksimalnim razvojem – obično s maksimalnom 

obilnošću ili frekvencijom pojavljivanja – neke vrste, 

roda ili drugog taksona, ali ne u njihovu ukupnom 

rasponu. Naziv dobiva po taksonu s maksimalnim razvojem. 

Prema skali geološkog vremena, vršnoj zoni 

odgovara geokronološka jedinica hemera (hemera). 

Sinonimi: abundace zone, epibole, fl ood zone, peak 

zone; v. assemblage zone, range zone. 

acmite – akmit, egerin. Mineral smeđe ili zelene boje iz 

skupine klinopiroksena. Sreće se u nekim eruptivnim 

(magmatskim) stijenama bogatim alkalijama. Sinonima: 

aegerine. 

acoustical impedance – akustička impedancija, v. acoustic 

impedance. 

acoustical reactance – akustička reaktancija, v. acoustic 

reactance. 

acoustical resistance – akustički otpor (aktivni otpor), 

v. acoustic resistance. 

acoustic borehole televiewer – akustička (ultrazvučna) 

dubinska televizijska kamera. Pribor za snimanje 

stijenke kanala bušotine. Sastoji se od rotacijskog

acoustic cement-bond logging 

ultrazvučnog predajnika (izvora) i prijamnika emitiranog 

i od stijenke kanala refl ektiranog signala. 

Snimanjem je pokriven cijeli opseg kanala bušotine 

(360 stupnjeva). Primjenjuje se za karakterizaciju raspucanih 

formacija – detekciju pukotina i kaverni te 

(u manjoj mjeri) za analizu slojevitosti stijena. 

acoustic cement-bond logging – karotaža (akustička 

karotaža) cementne veze, v. cement-bond log. 

acoustic impedance – akustička impedancija. (1) U 

akustici – kompleksni omjer zvučnog (akustičkog) 

tlaka (sila na jedinicu površine – sound pressure) na 

danu valnu plohu i zvučnog toka ili fl uksa (umnožak 

linearne brzine i površine, sound fl ux) kroz tu plohu. 

Sastoji se od imaginarne komponente ili akustičke 

reaktancije (acoustic reactance) i realne komponente 

ili akustičkog otpora (acoustic resistance). Obično se 

mjeri u akustičkim omima. Sinonim: acoustical impedance, 

impedance. (2) U seizmici – umnožak brzine 

širenja (rasprostiranja) seizmičkih valova u sredini 

(seizmičke brzine) i njene gustoće. Varira između 

različitih slojeva stijena i od njene promjene ovisi koefi 

cijent refl eksije ili odbijanja (refl ection coeffi cient). 

Sinonim: acoustical impedance, impedance; v. acoustic 

reactance, acoustic resistance. 

acoustic log – dijagram akustičke (zvučne) karotaže, v. 

sonic log. 

acoustic logging – akustička (zvučna) karotaža. Generički 

termin koji se primjenjuje za bilo koji tip karotaže 

bušotina (well logs) u kojoj se registrira širenje 

(rasprostiranje) akustičkih (zvučnih) valova. Neke 

akustičke karotaže registriraju vrijeme širenja P-valova 

(longitudinalnih valova) između dviju mjerenih 

točaka (na primjer, sonic log, continuous-velocity log), 

neke amplitudu određenog dijela valnog paketa (na 

primjer, amplitude log), neke dio valnog paketa metodom 

otklona ili promjenljive gustoće (na primjer, 

character log, three-D log, variable-density log, microseismogram 

log, signature log), a neke izučavaju 

objekt istraživanja (mjerenja) umjesto forme valova 

(na primjer, cement-bond log, fracture log). Karotaža 

bušotina dubinskom televizijom (borehole televiewer) 

također je jedan tip akustičke karotaže. (2) U 

specifi čnom smislu – sinonim termina sonic logging 

(v.) 

acoustic reactance – akustička reaktancija. U akustici 

– imaginarna komponenta akustičke impedancije (v. 

acoustic impedance). Obično se mjeri u akustičkim 

omima. Sinonim: acoustical reactance; v. acoustic resistance. 

acoustic resistance – akustički otpor (aktivni otpor). U 

akustici – realna (suprotno od imaginarna) komponenta 

akustičke impedancije (v. acoustic impedance). 

Obično se mjeri u akustičkim omima. Sinonim: acoustical 

resistance; v. acoustic reactance. 

acoustic survey – akustička (zvučna) karotaža, v. sonic 

logging. 

acoustic-velocity log – akustička (zvučna) karotaža, v. 

sonic logging. 

acoustic wave – (1) akustički (zvučni) val. Val koji prenosi 

i predaje zvučnu energiju. U čvrstim dijelovima 

Zemlje akustički val prolazi po tipu longitudinalnih 

(uzdužnih) seizmičkih valova (P-valova). Sinonimi: 

sonic wave, sound wave. (2) Val koji generira i registrira 

sonda za akustičku (zvučnu) karotažu. Paket 

valova je predstavljen superpozicijom različitih tipo- 

23 

acrylamide polymer 

va registriranih valova – u prvim nailascima valova 

se obično registrira P-val koji se širi u stijenama geološkog 

profi la, a drugi nailazak se katkada identifi cira 

kao S-val u stijenama. 

acoustic well logging – akustička (zvučna) karotaža, v. 


acquisition – skupljanje podataka. U seizmičkoj prospekciji 

– sustav skupljanja (generiranja i zapisivanja) 

seizmičkih podataka koji obuhvaća brojne različite 

konfi guracije seizmičkih prijamnika – uključujući 

seizmometre ili geofone na površini zemlje ili na 

dnu mora, hidrofone tegljene seizmičkim brodom, 

vertikalno obješene hidrofone u moru ili geofone 

u kanalu bušotine (kao pri vertikalnom seizmičkom 

profi liranju) – za registraciju (zapisivanje) seizmičkih 

signala. Seizmički izvori (vibratorski uređaj, eksplozija 

ili zračni top) stvaraju akustičke ili elastične vibracije 

koje se šire u Zemlji, prolaze kroz slojeve stijena 

s različitim seizmičkim odzivima i fi ltrirajućim utjecajima 

te se vraćaju na površinu gdje se registriraju 

(zapisuju) kao seizmički podaci. Optimalni sustav 

skupljanja seizmičkih podataka varira u skladu s lokalnim 

uvjetima i uključuje primjenu odgovarajućeg 

izvora (tipa, intenziteta), najprikladniju konfi guraciju 

seizmičkih prijamnika i orijentaciju linije prijamnika 

u odnosu na geološke karakteristike. 

acquisition log – snimljeni karotažni dijagram. Karotažni 

dijagram koji je registriran (zapisan) tijekom 

karotaže, za razliku od karotažnog dijagrama koji je 

dobiven (proizveden) kasnije od digitalnih podataka 

karotaže (playback log). 

acquisition well – obvezatna (obligatna) bušotina, v. 

obligatory well. 

acreage factor – faktor površine. Površina, izražena u 

akrima, koja je dodijeljena bušotini u svrhu određivanja 

njena dopuštenog kapaciteta (obroka) proizvodnje 

od strane ovlaštene državne agencije. 

acre-foot (ac-ft) – akr-stopa. U naftnoj geologiji – jedinica 

naftonosnog volumena ležišta ekvivalentna 

volumenu nafte u barelima na površini ležišta od 1 

akra, debljine 1 stope, koja se katkada rabi za izračunavanje 

volumena nafte u ležištu. Metrička ekvivalentna 

jedinica je m 3 /ha-m. 

acre-yield – proizvodnja po akru. Prosječna proizvodnja 

nafte ili plina po 1 akru površine ležišta. 

acrozone – akrozona, rasponska zona, v. range zone. 

acrylamide-acrylate polymer – akrilamidno-akrilatni 

polimer, parcijalno hidrolizirani poliakrilamid, v. partially-hydrolyzed 

polyacrylamide. 

acrylamide polymer – akrilamidni polimer. U tehnologiji 

isplaka – linearni neionski polimer napravljen 

od monomera akrilamida koji se primjenjuje kao 

selektivni fl okulant u procesu bušenja s ispiranjem 

čistom vodom i isplakama s niskim sadržajem čvrstih 

čestica. Polimer građen od manjih molekula 

se rabi kao defl okulant gline u vodenim isplakama 

(isplakama na bazi vode) koje mogu sadržavati ione 

tvrdoće. Akrilamidni polimeri nisu ni približno tako 

osjetljivi na utjecaj saliniteta i tvrdoće kao anionski 

poliakrilati. Također, budući da su neionski, nisu toliko 

djelotvorni za fl okulaciju i defl okulaciju. Osjetljivi 

su, međutim, na hidrolizu i oslobađaju amonijak pri 

vrućim alkalnim uvjetima. Akrilamidni polimer se također 

rabi kao fl okulant u tehnologiji pročišćavanja 

otpadnih voda; v. polyacrylamides.

acrylate polymer 

acrylate polymer – akrilatni polimer, poliakrilat. U 

tehnologiji isplaka – linearni anionski polimer napravljen 

od monomera akrilne kiseline (acrylic acid). 

Poliakrilati niske molarne mase se primjenjuju kao 

defl okulanti gline, a visoke molarne mase za kontrolu 

gubljenja fl uida i kao aditiv za povećavanje viskoznosti 

isplake (u tom slučaju se dodaje bentonitu 

pri mljevenju). Također se rabe u isplakama s niskim 

sadržajem čvrstih čestica. Vrlo su djelotvorni za fl okulaciju 

koloida u isplakama s prirodnim čvrstim 

česticama i isplakama na bazi čiste vode (povezane 

koloidne čvrste čestice se mogu ukloniti gravitacijskim 

taloženjem u plitkim bazenima ili hidrociklonom, 

centrifugom ili fi ltriranjem) i za pročišćavanje 

otpadnih voda. Poliakrilati su najbolje iskorišteni u 

mekanoj vodi niskog saliniteta, a već niska koncentracija 

iona tvrdoće (na primjer iona kalcija)uzrokuje 

precipitaciju poliakrilata. Sinonim: polyacrylate. 

actinolite – aktinolit. Monoklinski mineral iz skupine 

amfi bola – varijetet azbesta. Sreće se u obliku dugih, 

tankih, igličastih kristala te također u vlaknastim, zrakastim 

ili stupičastim oblicima u metamorfnim stijenama 

(npr. kristalastim škriljavcima) i u izmijenjenim 

eruptivnim (magmatskim) stijenama. 

actinopods (Actinopoda) – aktinopodi. Razred protozoa 

(praživotinja, protozoans). Karakterizirani su izraslinama 

protoplazme (protoplasmic extensions) koje 

se lepezasto razilaze od sferičnog glavnog tijela. 

actinopterygian fi shes – aktinopterigije, zrakoperke, v. 

actinopterygians. 

actinopterygians (Actinopterygii) – aktinopterigije, 

zrakoperke. Podrazred riba koštunjača (osteichthyans, 

bony fi shes). Stratigrafska rasprostranjenost: kasni 

devon-danas. Sinonimi: actinopterygian fi shes, ray-fi n 

fi shes, ray-fi nned bony fi shes, ray-fi nned fi shes. 

activated carbon – aktivni ugljen, v. activated charcoal. 

activated charcoal – aktivni ugljen. Oblik ugljena koji 

je karakteriziran visokim apsorpcijskim i adsorpcijskim 

kapacitetom za plinove, pare i koloidne čvrste 

čestice. 

activation – aktivacija. (1) Proces stavaranja radioaktive 

supstancije njenim bombardiranjem nuklearnim 

česticama. Radioaktivnost proizvedena na taj način 

naziva se induciranom (v. induced radioactivity). (2) 

Proces obrade gline (na primjer, bentonitne) kiselinom 

kako bi se poboljšala njena adsorpcijska svojstva 

ili povećala njena sposobnost bijeljenja. 

activation analysis – aktivacijska analiza. Metoda 

određivanja stabilnih izotopa elemenata u uzorku 

njegovim ozračivanjem (iradijacijom) neutronima, 

nabijenim česticama ili gama-zrakama koji elemente 

čine radioaktivnim, nakon čega se oni određuju 

prema njihovoj karakterističnoj radijaciji (radioaktivnosti). 

Sinonim: radioactivation analysis; v. neutron 

analysis. 

activation log – dijagram aktivacijske karotaže, v. activation 

logging. 

activation logging – aktivacijska karotaža. Metoda 

karotaže bušotina (v. well logging) koja se osniva na 

ozračivanju (bombardiranju) formacije (stijene) u 

bušotini neutronima koji transmutiraju neke jezgre 

elemenata u radioizotope (radioaktivne izotope). 

Radijacija (zračenje) radioizotopa se mjeri nakon 

kratkog vremenskog intervala. Primjeri aktivacijske 

karotaže su ugljik-kisikova karotaža (carbon-oxygen 

24 

active well 

log), aktivacijska karotaža po aluminiju (aluminum 

activation log), kisikova aktivacijska karotaža (oxygen 

activation log), impulsna neutronska spektroskopska 

karotaža (pulsed neutron spectroscopy log) i druge. 

active clay – aktivna glina. Glina koja reagira s bušaćim 

isplačnim fl uidima i fl uidima za završno proizvodno 

opremanje bušotina, za razliku od pasivne gline (v. 

passive clay). 

active gas – radni (aktivni, korisni) plin, v. working gas, 2. 

active porosity – efektivna poroznost, v. eff ective porosity. 

active earth pressure – aktivni tlak tla. Minimalna 

vrijednost bočnog tlaka tla (v. earth pressure) kojim 

ono djeluje na konstrukciju ili objekt; v. passive earth 

pressure. 

active fault – aktivni rasjed. Rasjed duž kojeg su obnovljeni 

pokreti (kretanje) što se obično odražava u 

malim, pojedinačnim pomacima ili seizmičkoj aktivnosti; 

v. dead fault. 

active layer – aktivni sloj. (1) U inženjerskoj geologiji – 

površinski sedimenti za koje su karakteristične sezonske 

promjene volumena – bubrenje pri zamrzavanju 

ili vlaženju i skupljanje pri otapanju i isušivanju. (2) 

Površinski sloj tla (zemlje) iznad sloja trajno zaleđenog 

(zamrznutog) tla (permafrosta) koji se naizmjenično 

zamrzava svake zime i otapa svakog ljeta. Debljina 

mu varira od nekoliko centimetara do nekoliko 

metara. Sinonimi: annually thawed layer, mollisol. 

active margin – konvergentna (konzumacijska, destruktivna) 

granica ploča, v. convergent plate boundary. 

active mud pit – aktivni (radni, usisni) isplačni rezervoar 

(bazen). U procesu bušenja – jedan od čeličnih 

isplačnih rezervoara u kojem se drži bušaća isplaka 

u neposrednoj blizini bušaćeg postrojenja na mjestu 

usisa bušaćih (isplačnih) pumpi. Aktivni isplačni rezervoar 

se rabi za miješanje, kondicioniranje, obradu 

i skladištenje isplake. Sinonimi: active mud tank, 

active pit, mud suction tank, suction pit, suction tank, 

sump pit. 

active mud tank – aktivni(radni, usisni) isplačni rezervoar, 

v. active mud pit. 

active permafrost – aktivno trajno zaleđeno tlo, aktivni 

permafrost. Trajno zaleđeno (smrznuto) tlo (permafrost) 

koje je sposobno otapati se i ponovno smrzavati 

pod utjecajem klimatskih uvjeta izazvanih 

prirodnim faktorima (npr. neobično toplim ljetom) 

ili umjetnim (za razliku od pasivnog trajno zaleđenog 

tla – v. passive permafrost). 

active pit – aktivni(radni, usisni) isplačni rezervoar (bazen), 


active seismometer – aktivni seizmometar. Seizmometar 

koji se rabi u aktivnom eksperimentu, tj. za 

detekciju umjetno izazvanih signala; v. passive seismometer. 

active system – ukupni volumen cirkulirajuće bušaće 

isplake. U procesu bušenja – ukupan volumen bušaće 

isplake (drilling mud) u bušotini i isplačnim rezervoarima 

(mud tanks) koji cirkulira tijekom procesa 

bušenja. 

active water – aktivna voda. Voda koja posjeduje korozivnu 

sposobnost. 

active well – aktivna bušotina. (1) Bušotina koja proizvodi, 

za razliku od zatvorene bušotine (shut-in well) 

ili napuštene (likvidirane) bušotine (abandoned well); 

(2) Proizvodna ili injekcijska bušotina u ispitivanju

ACT system (automatic custody transfer system) 

metodom interferencije (interference test), za razliku 

od opservacijske bušotine (observation well). 

ACT system (automatic custody transfer system) – v. 

automatic custody transfer. 

activity – (1) aktivnost. U kemiji – (a) Omjer između fugaciteta 

(isparljivosti) tvari u nekom danom stanju i 

njenog fugaciteta u standardnom stanju. Fugacitet u 

standardnom stanju je jedinica za plin i paru; za čvrste 

tvari i tekućine on se procjenjuje pri svakoj temperaturi 

kao fugacitet čiste tvari pri standardnom 

tlaku. (b) Tendencija tvari da spontano i energično 

reagira s drugim tvarima. (2) radioaktivnost. Brzina 

radioaktivnog raspada određena brojem (količinom) 

atoma koji se raspadnu u jedinici vremena. 

activity coeffi cient – koefi cijent aktivnosti. Omjer kemijske 

aktivnosti i koncentracije. 

activity ratio – koefi cijent aktivnosti. Omjer indeksa plastičnosti 

(sadržaja vode u tlu pri kojem ono postaje 

plastično – v. plasticity index) i postotnog sadržaja 

glinenih minerala. 

actual – stvaran, pravi. U geologiji – termin kiji se odnosi 

na rasjede i rasjedna kretanja koji su određeni prije 

klizanjem nego odvajanjem; v. apparent. 

actual age – apsolutna (apsolutna geološka) starost, v. 

absolute age. 

actual calendar day allowable – dopuštena proizvodnja 

po kalendarskom danu, v. calendar day allowable. 

actual gas volume – stvarni volumen plina. Volumen 

koji zauzima dana količina plina pri tlaku i temperaturi 

u cjevovodu. Mjeri se u stvarnim kubičnim stopama 

(actual cubic feet, acf). 

actualism – aktualizam. U geologiji – princip ili učenje 

u skladu s kojim su geološki procesi koji mijenjaju Zemljinu 

koru i djeluju danas na jednak način i jednakim 

intenzitetom kao što su djelovali tijekom cijelog 

geološkog vremena, odnosno princip po kojem su u 

geološkoj prošlosti na Zemlju djelovale uglavnom 

iste sile koje djeluju i danas. Prema tome, geološka 

zbivanja u prošlosti se mogu povezati s geološkim 

pojavama i silama koje se opažaju danas, tj. po današnjim 

procesima na Zemlji mogu se rekonstruirati 

procesi u prošlosti. Drugim riječima, o geološkim 

procesima u prošlosti treba zaključivati prema procesima 

u sadašnjosti iako se odvijaju promjenljivim 

brzinama i intenzitetima. 

actual moisture – stvarna vlažnost. Izmjereni saržaj 

vode u prirodnom plinu. 

actual porosity – efektivna poroznost, v. eff ective porosity. 

actual weight – stvarna duljinska težina bušaće šipke. 

Težina bušaće šipke po jedinici njene duljine uključujući 

ojačane (odebljane) dijelove i spojnice. Stvarna 

težina šipke je 5 do 10% veća od nominalne. 

acyclic compounds – aciklički spojevi. Organski spojevi 

s molekularnom strukturom u obliku otvorenog lanca 

(spojevi u kojima su ugljikovi atomi vezani u otvorenom 

lancu – na primjer, alkani), za razliku od cikličke 

ili prstenaste strukture (na primjer, kod aromata). 

Zajednički naziv za zasićene ugljikovodike s ravnim i 

razgranatim lancima (v. straight-chain hydrocarbons, 

branched-chain hydrocarbons). 

acyclic hydrocarbons – aciklički ugljikovodici. Ugljikovodici 

s otvorenim lancem. Organski spojevi čiji 

atomi tvore otvorene lance, za razliku od alicikličkih 

i policikličkih ugljikovodika. Uključuju normalne i 

25 

adjustable blade drill string stabilizer 

razgranate alkane, nezasićene alkene s dvostrukim 

vezama, i nezasićene alkine s trostrukim vezama; v. 

hydrocarbons, alkanes, alkenes, alkynes. 

adamantine drill – sačmena bušilica, v. shot drill. 

adamellite – adamelit, kvarcni monconit, v. quartz monzonite. 

adapter – adapter, prijelaznik. Fiting s dva različita nominalna 

promjera i tipa navoja i/ili za različite tlakove 

koji se rabi za mehaničko spajanje opreme ili elemenata 

opreme čiji krajevi imaju različite nominalne 

promjere i/ili elemenata opreme za različite tlakove. 

Drugi oblik termina: adaptor. Sinonim: crossover (v.). 

adaptor – adapter, prijelaznik, v. adapter. 

adaptor spool – prijelaznik (adapter) s prirubnicama. 

Kratki čelični cilindar s prirubnicama na krajevima 

koji spaja protuerupcijske uređaje (preventere, 

blowout preventer) različitih promjera, s različitim 

tipovima i promjerima navoja ili za različite tlakove s 

glavom zaštitne kolone (casinghead) bušotine. 

add a length of drillpipe to the drillstring – navrtati 

bušaće šipke (pasove bušaćih šipki), produljiti bušaću 

kolonu, v. making up of drillpipes. 

adding a length of drillpipe to the drillstring – navrtanje 

bušaćih šipki (pasova bušaćih šipki), produljivanje 

bušaće kolone, v. making up of drillpipes. 

additive – aditiv, dodatak. Kemikalija ili materijal koji se 

u malim količinama dodaje velikim volumenima druge 

supstancije radi mijenjanja njenih karakteristika. 

Aditivi koji se primjenjuju, na primjer, u tehnologiji 

bušenja su dodaci cementima, odnosno cementnim 

kašama za cementaciju bušotina (kalcij-klorid za 

ubrzavanje vezivanja cementa, gips za usporavanje 

vezivanja i sulfat barija za otežavanje – v. cement 

additives) i dodaci isplakama (prvenstveno za razrjeđivanje 

i zgušnjavanje isplake, za smanjivanje trenja 

i površinske napetosti, stabilizatori gline – v. drilling 

mud additives). 

aderwax – ozokerit, zemni vosak, v. ozocerite. 

adiabatic change – adijabatska promjena. Pomjena 

volumena, tlaka ili temperature plina bez neto gubitka 

ili dobitka topline. 

adhesive water – adhezivna (pelikularna, sorpcijska) 

voda, v. pellicular water. 

adjacent bed eff ect – utjecaj susjednog sloja. U karotaži 

bušotina – utjecaj koji na odziv karotiranog sloja 

ima sloj iznad ili ispod njega, na primjer ako se u 

susjedstvu sloja s niskom električnom otpornošću 

(low-resistivity bed) nalazi sloj s visokom otpornošću 

(high-resistivity bed), tada više struje može teći 

u niskootporskom sloju nego u slučaju kada ne bi 

bio prisutan visokootporski sloj i time promijeniti 

prividnu električnu otpornost niskootporskog sloja. 

Utjecaj susjednih slojeva se pojačava ako je sloj tanji 

ili istraživanje (ispitivanje) duboko. Za minimiziranje 

tih utjecaja primjenjuje se karotaža s fokusiranjem 

struje. Sinonim: shoulder-bed eff ect. 

adjustable bent sub – podesivi kosi prijelaznik, v. bent 

sub. 

adjustable blade drill string stabilizer – stabilizator 

bušaće kolone (kolone bušaćih alatki) s podesivim lopaticama. 

U procesu bušenja – tip stabilizatora kolone 

bušaćih alatki (v. drillstring stabilizer) koji ima 

podesive lopatice za povećavanje ili smanjivanje 

promjera. Lopatice se šire kada je potrebna stabilizacija 

kolone i povlače kada stabilizacija nije nužna.

adjustable choke 

adjustable choke – podesiva sapnica. (1) U tehnologiji 

bušenja – tip ventila koji se obično rabi u operacijama 

kontrole tlaka u bušotini za smanjivanje tlaka 

fl uida od visokog tlaka u zatvorenoj bušotini na 

atmosferski tlak. Redukcija tlaka se regulira otvaranjem 

ili zatvaranjem ventila. Podesivi prigušni ventili 

(choke valve) su konstruirani tako da budu otporni na 

habanje kada fl uidi zasićeni čvrstim česticama struje 

velikom brzinom pri ograničavanju protoka. (2) 

U tehnologiji proizvodnje – tip sapnice erupcijskog 

uređaja (erupcijske sapnice) s podesivim prolaznim 

presjekom (otvorom) za regulaciju proizvodnje (protoka) 

nafte ili plina iz bušotine i tlaka. Konstrukcijom 

je slična nepodesivoj sapnici (v. positive choke), a 

razlikuje se po tome što se za regulaciju prolaznog 

otvora rabi ručna ili automatska konusna igla koja 

je vidljivo graduirana kako bi pokazivala efektivni 

promjer prolaznog otvora. Postavljena je iza bočnog 

(manifoldnog) zasuna na erupcijskom uređaju bušotine 

(Christmas tree); v. bottomhole choke, wellhead 

choke. 

adjusted fl ow time – aproksimirano vrijeme strujanja. 

U analizi ispitivanja bušotina metodom porasta tlaka 

– izračunano vrijeme strujanja fl uida koje se rabi u 

analizama ispitivanja bušotina kada brzina strujanja 

fl uida varira prije ili tijekom perioda ispitivanja. Računa 

se kao omjer (kvocijent) ukupne proizvodnje 

bušotine od zadnjeg perioda kada je bušotina bila 

zatvorena i kapaciteta njene proizvodnje neposredno 

prije zatvaranja za ispitivanje. 

admittance – električna admitancija, prividna vodljivost. 

Recipročna vrijednost impedancije (prividnog 

električnog otpora), mjera vodljivosti električnog 

kruga. Realni dio admitancije se naziva vodljivost 

(konduktancija), a imaginarni dio – susceptancija. 

Izražava se u mho. 

adsorbed water – adsorbirana voda. Voda koja se zadržava 

adsorpcijom, za razliku od apsorbirane i kemijski 

vezane vode. Prianja uz površinu čestica tla ili 

minerala. Njena fi zikalna svojstva se znatno razlikuju 

od apsorbirane ili kemijski vezane vode pri jednakoj 

temperaturi i tlaku; v. absorbed water. 

adsorbent – adsorbent. Čvrsta tvar ili tekućina koja 

adsorbira druge tvari, na primjer aktivni ugljen ili 

silikagel, koji se rabe za uklanjanje tekućina iz plina 

postupkom adsorpcije; v. adsorber tower, adsorption. 

adsorbent oil – adsorpcijsko ulje. Ulje koje sadrži otopljene 

frakcije, npr. prirodnog plina. Sinonim: rich oil. 

adsorber tower – adsorpcijska kolona (toranj). Kolona 

za dehidraciju prirodnog plina (na primjer, aluminijoksidom, 

silika-gelom), uklanjanje sumporovodika i 

ugljik-dioksida iz plina (na primjer, željezo-oksidom, 

aktivnim ugljenom) i izdvajanje tekućih ugljikovodika 

iz plina (npr. silikagelom, aktivnim ugljenom) postupkom 

adsorpcije. Sinonim: adsorption tower. 

adsorption – adsorpcija. Pojava da se na granici površina 

dviju faza (između čvrste tvari i tekućine, čvrste 

tvari i plina ili između dviju uzajamno netopljivih 

tekućina) nakuplja neka tvar u koncentraciji većoj 

nego što vlada u unutrašnjosti susjednih faza. Adsorpcija 

se odvija samo na površinskom sloju, za 

razliku od pojave apsorpcije gdje apsorbirana tvar 

prodire i homogeno se raspoređuje po čitavom volumenu 

druge tvari. Adsorpcija je kemijsko-tehnička 

operacija koja se u naftnoj industriji primjenjuje za 

26 

advancing contact angle 

dehidraciju plina, izdvajanje tekućih ugljikovodika iz 

produkcije plina i uklanjanje štetnih primjesa iz plina 

– sumporovodika i ugljik-dioksida; v. absorption. 

adsorption column – kolona za plinsko-adsorpcijsku 

kromatografi ju. Staklena cijev plinskog kromatografa 

(gas chromatograph) ispunjena ugljenom, silikagelom, 

zeolitima i polimerima koji adsorbiraju plin. 

Upotrebljava se za separaciju kisika, dušika i metana. 

Sinonim: gas/solid column. 

adsorption gasoline – benzin adsorpcije. Prirodni benzin 

(natural gasoline) izdvojen iz masnog plina (wet 

gas) aktivnim ugljenom ili silikagelom na postrojenju 

za obradu (preradu) prirodnog plina adsorpcijskim 

postupkom ili izdvojen iz rafi nerijskog plina; v. 

natural gasoline, absorption gasoline. 

adsorption gas processing – obrada (prerada) plina 

adsorpcijskim postupkom. Izdvajanje težih ugljikovodika 

i vodene pare iz plina postupkom adsorpcije 

u adsorpcijskim kolonama. Kao adsorbenti se rabe 

aktivni ugljen, aktivni aluminij-oksid, silikagel i sintetski 

zeoliti (tzv. molekularna sita). Iscrpak produkata 

adsorpcijom je prilično nizak – obično od 70 do 

90% pentana i težih komponenata; v. gas processing, 

absorption gas processing. 

adsorption plant – adsorpcijsko postrojenje. Postrojenje 

za izdvajanje tekućih ugljikovodika i uklanjanje 

vode iz plina postupkom adsorpcije (uporabom adsorbenata). 

adsorption tower – adsorpcijski toranj (kolona), v. adsorber 

tower. 

adularia – adular. Srednjotemperaturni do niskotemperaturni 

mineral iz skupine alkalijskih (kalijskih) 

glinenaca (feldšpata). Slabo triklinski (ranije se smatrao 

kao, vjerojatno, monoklinski) varijetet ortoklasa. 

Obično se sreće u obliku dobro razvijenih i, u pravilu, 

transparentnih i bezbojnih do mliječno bijelih (često 

opalescirajućih) pseudorompskih kristala u pukotinama 

kristalastih škriljavaca. Adular obično ima relativno 

visok sadržaj barija. 

advance – (1) napredovanje obalne linije, progresija. U 

geologiji – (a) Kontinuirano kretanje obalne linije 

prema morskoj strani kao rezultat progradacije ili 

izronjavanja. Sinonim: progression; v. recession. (b) 

Ukupan pomak obalne linije prema morskoj strani 

tijekom određenog perioda. Sinonim: progression; 

v. recession. (2) napredovanje ledenjaka, glacijalno 

napredovanje. U glaciologiji – (a) Kretanje kraja ledenjaka 

naprrijed i niz padinu koje se općenito odvija 

u periodu pozitivne ukupne bilance (net balance) 

ledenjaka ili veće akumulacije od ablacije. Brzina 

kretanja se obično mjeri u metrima na godinu. Sinonimi: 

glacial advance, glacier advance. (b) Vremenski 

interval označen napredovanjem ili općim širenjem 

(ekspanzijom) ledenjaka. Sinonimi: glacial advance, 

glacier advance. 

advanced recovery methods – napredne metode 

pridobivanja. Termin kojim se označavaju metode 

zavodnjavanja naftnih ležišta (waterfl ooding) i povećanja 

iscrpka nafte ili EOR-metode (enhanced-oilrecovery 

methods). 

advance rate – brzina bušenja (napretka bušenjem), v. 

rate of penetration. 

advancing contact angle – nastupajući kontaktni kut, 

v. contact angle method of wettability determination, 

advancing-contact angle measurement.

advancing-contact angle measurement 

advancing-contact angle measurement – mjerenje 

nastupajućeg kontaktnog kuta. Mjerenje nastupajućeg 

kontaktnog kuta (rubnog kuta močenja) za vodu 

uporabom dviju brušenih pločica minerala koji je 

glavni sastojak ležišne stijene i uzoraka slojne vode 

i nafte. Pločice su pomične, postave se horizontalno 

s malim međurazmakom u koji se stavi kap ležišne 

nafte i urone se u slojnu vodu. Kada se pločice horizontalno 

pomaknu, voda napreduje po površini 

pločice koja je prvotno prekrivena naftom tako da 

se između površine razdjela fl uida i površine pločice 

minerala formira kontaktni kut – tzv. nastupajući 

kontaktni kut (u izvještajima mjerenja se često naziva 

samo kontaktni kut). 

advection – advekcija. (1) U tektonici – lateralno kretanje 

masa materijala plašta. Takvo kretanje je bilo 

predloženo kao objašnjenje horizontalnog pomicanja 

duž srednjooceanskih hrptova; v. convection, 

1. (2) U oceanografi ji – horizontalni ili vertikalni tok 

morske vode u obliku struja. (3) U meteorologiji – 

horizontalno pomicanje (transport) zraka i s time u 

vezi prijenos topline, vlage i drugih meteoroloških 

faktora u horizontalnom smjeru; v. convection. 

adverse mobility ratio – nepovoljni koefi cijent pokretljivosti. 

Nepovoljan odnos pokretljivosti slojne nafte 

i istiskivajućeg fl uida u procesima zavodnjavanja 

ležišta (waterfl ooding) i povećanja iscrpka nafte ili 

EOR-procesima (enhanced oil recovery) postoji kada 

je viskoznost slojne nafte znatno veća od viskoznosti 

istiskivajućeg fl uida (fl uida injektiranog u ležišta). 

Pad tlaka po jediničnoj udaljenosti je u svakom jeziku 

injektiranog fl uida manji nego u naftnoj fronti 

tako da tlak na kraju jezika postane veći od tlaka u 

okružujućoj nafti, što uzrokuje potiskivanje jezika 

istiskivajućeg fl uida ispred nafte, njegovo širenje i 

prodor u proizvodne bušotine. U efi kasnim procesima 

zavodnjavanja i povećanja iscrpka nafte primjenjuju 

se niske vrijednosti koefi cijenta pokretljivosti; 

v. mobility, mobility ratio. 

aegirine – egirin, egirit. Sinonim za akmit (acxmite). Naziv 

se katkada rabi za akmit koji sadrži primjese kalcija, 

magnezija ili aluminija. Sinonim: aegirite. 

aegirite – egirit, egirin, v. aegirine. 

A electrode – elektroda A. U elektrokarotaži bušotina 

– strujna elektroda (elektroda koja emitira struju, 

current-emitting electrode) otporske sonde (resistivity 

sonde). 

aeolian – eolski, v. eolian. 

aeolianite – eolijanit, v. eolianite. 

aeolotropic – anizotropan, v. anisotropic. 

aeon – eon, v. eon, 1. 

aerated drilling fl uid – aerizirani bušaći (isplačni) fl uid, 

v. aerated mud. 

aerated fl ow – aerizirano strujanje, strujanje aeriziranog 

fl uida. Tip strujanja fl uida za koji je karakteristično da 

tekuća faza sadrži mnogo mjehurića plina. 

aerated fl uid – aerizirani fl uid. Fluid koji sadrži mjehuriće 

plina. Aerizirani bušaći (isplačni) fl uidi, na primjer, 

uključuju zrak, prirodni plin, pjenu i aeriziranu glinovitu 

isplaku. 

aerated gas – aerizirani plin, v. air gas, 3. 

aerated layer – (1) aerizirani sloj. U geologiji – površinski 

nekonsolidirani (rastresiti) sedimentni sloj ili sloj 

blizu površine koji je podvrgnut trošenju (weathering) 

i čije su pore ispunjene zrakom umjesto teku- 

27 

AFM diagram 

ćinom. U aeriziranim slojevima je seizmička brzina 

(brzina širenja seizmičkih valova) obično niska. Sinonim: 

weathered layer. (2) raspadnuti sloj, sloj s malom 

brzinom širenja seizmičkih valova, v. weathered layer. 

aerated mud – aerizirana isplaka. U procesu bušenja – 

bušaća isplaka emulgirana zrakom, isplačni fl uid koji 

se priprema injektiranjem zraka ili plina u isplaku 

između isplačnog rezervoara i isplačne stojke. Aerizirana 

isplaka se rabi kako bi se smanjio hidrostatički 

tlak u bušotini (kanalu bušotine) i za bušenje formacija 

s niskim tlakom (low-pressure formation). 

aerated zone – zona aeracije, prozračna (nezasićena, 

vadozna) zona, v. zone of aeration. 

aeration – aeracija. (1) Injektiranje zraka ili plina u čvrste 

materijale ili tekućine, na primjer, u bušaću isplaku 

(drilling mud) kako bi se smanjili njena relativna 

gustoća i hidrostatički tlak u bušotini. (2) Ulaženje 

zraka i drugih plinova u tlo po porama. 

aeration porosity – aeracijska poroznost. Volumen 

pora koje se ne ispunjavaju vodom pri određenoj niskoj 

napetosti vlage; v. noncapillary porosity. 

aerial – aeralan. Koji se odnosi na zrak; koji je povezan 

sa Zemljinom atmosferom, smješten u njoj ili se od 

nje sastoji. 

aerial magnetometer – magnetometar transportiran 

zrakoplovom, v. airborne magnetometer. 

aerial magnetic survey – zračno magnetsko (aeromagnetsko) 

snimanje. Registracija varijacija Zemljinog 

magnetskog (geomagnetskog) polja (earth’s magnetic 

fi eld) uporabom magnetometra i zrakoplova. 

Primjenjuje se za procjenu dubine fundamenta i lociranje 

struktura. 

aerial mapping – zračno kartiranje. Uporaba zračnih 

snimaka (aerial photographs) za izradu karata i geološku 

interpretaciju. 

aerial arch – zračni svod. Antiklinala čije je tjeme erodirano. 

aerobic bacteria – aerobne bakterije. Bakterije koje 

su aktivne uz slobodni kisik, koje za život trebaju 

slobodni kisik u zraku i vodi. Uzrokuju većinu organskog 

raspada i mogu proizvoditi sluz koja se nakuplja 

na površinama metala u bušotinama i uzrokuje 

koroziju; v. anaerobic bacteria. 

aerobic decay – aerobno raspadanje. Razlaganje organskih 

tvari, ponajprije mikroorganizmima uz prisutnost 

slobodnog kisika. Konačni produkti raspadanja 

su ugljik-dioksid i voda. 

aerogeology – aerogeologija. Geološko izučavanje i 

interpretacija podataka opažanjem i snimanjem iz 

zraka. Termin se u širokom smislu rabi kao sinonim 

pojma fotogeologija (v. photogeology). 

aeromagnetic survey – aeromagnetsko (zračno magnetsko) 

snimanje. Magnetsko snimanje (v. magnetic 

survey), mjerenje jakosti Zemljinog magnetskog (geomagnetskog) 

polja (earth’s magnetic fi eld) magnetometrom 

vučenim (transportiranim) zrakoploom 

ili helikopterom (v. airborne magnetometer). Razlike 

između vrijednosti stvarnih mjerenja i teoretskih vrijednosti 

ukazuju na anomalije magnetskog polja koje 

su odraz promjena tipa stijena ili njihove debljine. 

AFM diagram – dijagram AFM. U petrologiji – trokutni 

(ternarni) dijagram koji prikazuje pojednostavnjeni 

komponentni sastav metamorfozirane pelitske stijene 

nanošenjem molekularnih količina triju komponenata 

– aluminijskog oksida, Al 2 O 3 (komponenta A),

A-frame 

željeznog oksida (željeznog monoksida), FeO (komponenta 

F) i magnezijskog oksida, MgO (komponenta 

M); v. ACF diagram, A’KF diagram. 

A-frame – dvonožni nogari (nosač). (1) Konstrukcija Aoblika 

(oblika slova A) koja je stacionarna i potporna 

komponenta tornja sklopivog bušaćeg uređaja i na 

kojoj je toranj usidren kada je u vertikalnom položaju 

ili radnom položaju za bušenje. (2) Potporanj 

A-oblika za nepokretni koloturnik (crown block) na 

vrhu standardnog bušaćeg tornja. 

aftercooler, after cooler – izlazni (sekundarni) hladionik. 

Uređaj za hlađenje prirodnog plina koji prolazi 

kroz stupnjeve kompresora na kompresorskoj stanici. 

Plin se komprimiranjem zagrijava i mora se ohladiti 

prije ulaska u transportni plinovod. 

afterfl ow, after fl ow – pritjecanje nakon zatvaranja 

bušotine. U ispitivanjima bušotina metodom porasta 

tlaka – strujanje fl uida iz ležišta u bušotinu nakon 

njena zatvaranja na površini (ušću) u svrhu mjerenja 

porasta ležišnog tlaka (v. pressure-buildup test). 

Zatvaranjem bušotina na površini pritjecanje fl uida 

se ne prekida trenutno, nego može potrajati od nekoliko 

minuta do nekoliko sati, ovisno o svojstvima 

fl uida i volumenu kolone uzlaznih cijevi (tubing), i 

postupno se smanjuje sve dok stlačivanje fl uida u 

kanalu bušotine ne prouzroči porast tlaka. Ako je 

slojni fl uid u bušotini visokostlačiv i kapacitet strujanja 

malen, period naknadnog strujanja može biti 

dug i, obratno, visokoproduktivne bušotine s malom 

proizvodnjom plina imaju zanemariv period 

naknadnog pritjecanja. Naknadno pritjecanje fl uida 

uzrokuje izobličenje krivulje porasta tlaka u ranom 

periodu mjerenja. Njegov utjecaj se može umanjiti 

zatvaranjem bušotine na dnu umjesto na površini. 

Sinonim: afterproduction. 

afternoon tour – poslijepodnevna smjena. Smjena 

radnika na bušaćem postrojenju (garnituri) između 

16.00 i 24.00 sata; v. tour. 

afterproduction, after production – (1) pritjecanje nakon 

zatvaranja bušotine, v. afterfl ow. (2) proizvodnja 

nakon zatvaranja bušotine. Fluidi koji struje iz ležišta 

u bušotinu nakon njena zatvaranja. 

Aftonian – Afton, aftonski interglacijal (međuledeno 

doba). Klasični prvi stadij interglacijala (međuledenog 

doba – interglacial stage) pleistocenske epohe 

(Pleistocene epoch) u Sjevernoj Americi. Slijedi nakon 

stadija glacijala (ledenog doba) Nebraska (Nebraskan 

glacial stage), a prethodi stadiju glacijala Kansan 

(Kansan glacial stage). Usporediv je sa stadijem interglacijala 

Günz-Mindel (v. Günz-Mindel) na području 

Alpa. Sinonim: Aftonian interglacial. 

Aftonian interglacial – aftonski interglacijal (međuledeno 

doba), Afton, v. Aftonian. 

age – (1) doba. U geokronologiji – (a) Formalna geokronološka 

jedinica, odnosno jedinica geološkog 

vremena (v. geochronologic unit), tijekom kojeg su 

nastale stijene odgovarajućeg stratigrafskog kata (v. 

stage). Jedinica doba je najnižeg reda (ranga) i kraća 

je od epohe (v. epoch) – obično traje između milijun 

i nekoliko milijuna godina; v. chron, subage. (b) Opći 

pojam koji se neformalno rabi za označavanje odsječka 

geološkog vremena tijekom kojeg su nastale 

stijene bilo koje stratigrafske jedinice. (c) Vremenski 

odsječak neodređenog trajanja u povijesti Zemlje 

koji je karakteriziran dominantnim ili važnim tipom 

28 

age ratio 

oblika života, na primjer, doba gmazova (Age of reptiles). 

(d) Vrijeme tijekom kojeg se odvijao određeni 

geološki događaj (zbivanje) ili niz događaja ili koje 

je bilo obilježeno osobitim fi zičkim uvjetima, na primjer, 

ledeno doba (Ice Age). (2) starost. (a) Položaj na 

geološkoj vremenskoj skali, na primjer, stijene paleogenske 

starosti (rocks of Paleogene age). (b) Stadij 

razvoja morskog leda – termin se obično odnosi na 

odsječak vremena koji počinje s formiranjem leda i 

traje do povećanja njegove debljine. 

age determination – određivanje starosti. Procjena geološke 

starosti faunističkim, stratigrafskim ili fi zičkim 

metodama koje uključuju određivanje relativne obilnosti 

radioaktivnog izotopa roditelja i radiogenog 

izotopa kćeri. Neke metode određivanja relativne 

starosti se baziraju na stupnju kemijske promjene, na 

primjer, na stupnju hidratacije opsidijana ili stupnju 

apsorpcije fl uora koštanim tkivom. 

age equation – jednadžba apsolutne starosti. Matematički 

izražena veza (ovisnost) između radioaktivnog 

raspada i geološkog vremena; v. general age equation. 

Age (age) of Amphibians – doba vodozemaca (amfi bija). 

Neformalni naziv kasnog paleozoika (late Paleozoic), 

tj. karbona (Carboniferous) i perma (Permian). 

Age (age) of Coal – doba ugljena. Neformalni naziv karbona 

(Carboniferous). Sinonim: coal age. 

Age (age) of Cycads – doba cikadofi ta. Neformalni naziv 

jure (Jurassic). 

Age (age) of Ferns – doba paprati. Neformalni naziv 

pensilvanijskog perioda (Pennsylvanian). 

Age (age) of Fishes – doba riba. Neformalni naziv silura 

(silurskog perioda, Silurian, Silurian period) i devona 

(devonskog perioda, Devonian, Devonian period). 

Age (age) of Gymnosperms – doba golosjemenjača 

(gimnospermi). Neformalni naziv mezozoika (mezozojske 

ere, Mesozoic, Mesozoic era). 

Age (age) of Mammals – doba sisavaca (mamalija). Neformalni 

naziv kenozoika (kenozojske ere, Cenozoic, 

Cenozoic era). 

Age (age) of Man – doba čovjeka. Neformalni naziv 

kvartara (kvartarnog perioda, Quaternary, Quaternary 

period). 

Age (age) of Marine Invertebrates – doba morskih 

beskralješnjaka. Neformalni naziv kambrija (kambrijskog 

perioda, Cambrian, Cambrian period) i ordovicija 

(ordovicijskog perioda, Ordovician, Ordovician 

period). 

Age (age) of Reptiles – doba reptila (gmazova). Neformalni 

naziv mezozoika (mezozojske ere, Mesozoic, 

Mesozoic era). 

age of the Earth – starost Zemlje. Odsječak vremena, 

jednak 4,5 milijarde godina, tijekom kojeg se Zemlja 

u biti očuvala kao danas. Određen je na bazi izračunavanja 

izotopnih odnosa olova i uransko-olovnim 

i rubidijsko-stroncijskim datiranjem meteorita. Najstarije 

datirane terestričke stijene su nastale prije 

približno 3,5 milijarde godina. 

Age (age) of Trilobites – doba trilobita. Neformalni naziv 

kambrija (Cambrian). 

age ratio – starosni omjer. Omjer količine izotopa kćeri 

i izotopa roditelja na kojem se osniva jednadžba apsolutne 

starosti (age equation). Međutim, za valjano 

određivanje geološke starosti izotopni sustav mora 

ostati zatvoren nakon stvrdnjavanja (solidifi kacije),

ager 

metamorfi zma ili sedimentacije, konstanta raspada 

mora biti poznata i uzorak mora biti zaista reprezentativan 

za stijenu iz koje je uzet. 

ager – tlačna komora zaklopaca plinskog lifta. Tlačna 

komora ispunjena vodom koja se rabi za primjenu 

vanjskog tlaka na zaklopce (ventile) plinskog lifta 

(gaslifta). 

agglomerate – aglomerat. U geologiji – termin koji je 

prvotno bio predložen za označavanje kaotične nakupine 

grubog uglatog piroklastičnog materijala, ali 

je nakon toga različito defi niran od pojedinih istraživača, 

tako da ga sada treba defi nirati u kontekstu 

kako bi se izbjegla zabuna. 

agglutinate – aglutinat, aglutinit. U geologiji – stopljeni 

piroklastični sediment s piroklastima vezanim 

(cementiranim) staklastim materijalom ili je karakteristično 

postojanje fragmenata šljake (troske) i 

nepostojanje tufogene osnovne mase. Sinonim: 

agglutinite. 

agglutination – aglutinacija. U geologiji – sinonim 

termina cementacija sedimentnih stijena (v. cementation), 

osobito grubozrnastih, kao što su breče ili 

konglomerati. 

agglutinite – aglutinit, aglutinat, v. agglutinate. 

aggradation – agradacija. (1) U geomorfologiji – (a) 

Nadogradnja Zemljine površine taloženjem sedimenata, 

osobito nadogradnja koju izvodi rijeka radi uspostavljanja 

ili održavanja postojanog i jednoličnog 

nagiba. Sinonim: upgrading; v. degradation, gradation. 

(b) v. accretion. (2) Širenje ili rast trajno zamrznutog 

tla (permafrosta) pod sadašnjim klimatskim 

uvjetima usljed prirodnih ili umjetnih uzroka. Proces 

suprotan degradaciji (v. degradation, permafrost). (3) 

U stratigrafi ji – vertikalna komponenta transgresivnog 

nalijeganja (coastal onlap). 

aggradation recrystallization – agradacijska prekristalizacija. 

Prekristalizacija čiji je rezultat povećanje 

(rast) kristala za razliku od degradacijske prekristalizacije 

(v. degradation recrystallization). 

aggraded valley plain – naplavljeno dno doline. Aluvijalna 

ravnica (v. alluvial plain) ili vodoplavna (poplavna) 

ravnica, ravnica formirana rijekom koja naplavljuje 

svoju dolinu ispunjenu aluvijalnim sedimentima 

veće debljine od debljine sedimenata u koritu rijeke 

(stream-built fl ood plain). 

aggregate – agregat. (1) U geologiji – masa ili tijelo 

sastavljeno od čestica stijena, mineralnih zrna ili 

njihove smjese koje se mogu razdijeliti mehaničkim 

načinima. (2) U graditeljstvu – svaki tvrdi, inertni materijal, 

kao što su pijesak, šljunak, troska ili lomljeni 

kamen, čiji se fragmenti različite veličine miješaju s 

vezivom (cementom) ili bitumenom (asfaltom) za 

proizvodnju betona ili žbuke ili koji se primjenjuje 

sam (na primjer pri gradnji željezničkih pruga i cesta). 

Termin katkada uključuje i stijenski materijal 

koji se primjenjuje u metalurgiji kao dodatak za 

ubrzanje taljenja rude. (3) U tehnici – skup istovrsnih 

ili raznovrsnih dijelova koji zajedno čine jedinicu ili 

postrojenje, na primjer parna turbina i generator u 

strojarstvu. 

aggregate polarization – agregatna polarizacija. U 

optici kristala – slika, koja se vidi u ukrštenim nikolima 

(Nikolovim prizmama – crossed nicols) pri izučavanju 

fi nozrnastog kristalnog agregata, sastavljena 

od različitih interferencijskih boja različito orijenti- 

29 

air-balanced pumping unit 

ranih zrna. Postojanje agregatne polarizacije može 

pokazati kristalnu prirodu materijala koji u običnom 

svjetlu izgleda amorfan. 

aggregation – agregacija (gomilanje, skupljanje) čestica. 

(1) Formiranje nakupina čestica (agregata) u 

fl uidu – u vodi ili isplaci na bazi vode čestice gline 

formiraju agregate nakon masovnog ulaska iona 

tvrdoće u slatkovodnu isplaku ili tijekom prijelaza 

na vapnenu ili gipsnu isplaku. Agregacija uzrokuje 

drastično smanjenje plastične viskoznosti, granice 

tečenja i čvrstoće gela. (2) Dio procesa pročišćavanja 

otpadne vode i bistrenja vode – polimeri ili alauni 

uzrokuju gomilanje koloidnih čestica u agregate koji 

se lakše separiraju. 

agnathan fi shes – agnate, beščeljustousne, beščeljuste, 

v. agnathans. 

agnathans (Agnatha) – agnate, beščeljustousne, beščeljuste. 

Najprimitivniji razred vertebrata (kralješnjaka, 

vertebrates). Karakterizirane su nepostojanjem 

pravih čeljusti (true jaws). Stratigrafska rasprostranjenost: 

ordovicij-danas. Sinonimi: agnathan fi shes, 

agnathous fi shes, jawless fi shes. 

agnathous fi shes – agnate, beščeljustousne, beščeljuste, 

v. agnathans. 

agnostids (Agnostida) – agnostidi. Red fosilnih trilobita 

(trilobites). Obuhvaćaju male forme s podjednakim 

cefalonom (štitom glave, cephalon) i pigidijem 

(repnim štitom, pygidia) i sa samo dva segmenta 

(članka, segments) toraksa (štita trupa, thorax). Stratigrafska 

rasprostranjenost: donji kambrij-gornji ordovicij. 

Agnotozoic, Agnotozoic era – agnotozoic, agnotozojska 

era, proterozoik, v. Proterozoic. 

agonic line – agona. Izogona (v. isogonic line) koja spaja 

mjesta na površini Zemlje na kojima je magnetska 

deklinacija jednaka nuli (koja spaja točku nulte 

magnetske deklinacije). Položaj agone se mijenja u 

skladu sa sekularnim varijacijama magnetskog polja 

Zemlje. 

ahermatypic coral – ahermatipni koralj, ahermatip. Negrebenotvorni 

koralj (koralj koji ne izgrađuje grebene); 

koralj bez simbiotskih alga; koralj sposoban za 

život u hladnoj, dubokoj i mračnoj vodi (za razliku od 

hermatipnog koralja – v. hermatypic coral). Sinonim: 

ahermatype. 

ahermatype – ahermatip, v. ahermatypic coral. 

air-balanced beam pumping unit – pumpni uređaj s 

pneumatskim uravnoteženjem, v. air-balanced pumping 

unit. 

air-balanced beam pump unit – pumpni uređaj s pneumatskim 

uravnoteženjem, v. air-balanced pumping 

unit. 

air-balanced pumper – pumpni uređaj s pneumatskim 

uravnoteženjem, v. air-balanced pumping unit. 

air-balanced pumping unit – pumpni uređaj s pneumatskim 

uravnoteženjem. Pumpni uređaj naftne 

bušotine s balansirom (njihalica dubinske naftne 

pumpe) koji upotrebljava komprimirani zrak za 

uravnotežavanje kolone klipnih (pumpnih) šipki. 

Uređaj sadrži cilindrični rezervoar u kojem se nalaze 

zračni cilindar (komora), klip i klipnjača, a pričvršćen 

je za kraj njihala što je bliži ušću bušotine. 

Prigušuje udare i eliminira potrebu za protuutezima 

na suprotnom kraju njihala. Sinonim: air-balanced 

beam pumping unit, air-balanced beam pump unit,

airborne magnetometer 

air-balanced pumper, air-counterbalanced pumping 

unit; v. beam-balanced pumping unit, crank-balanced 

pumping unit. 

airborne magnetometer – aeromagnetometar. Magnetometar 

transportiran zrakoplovom – instrument 

za mjerenje magnetskog polja Zemlje (geomagnetskog 

polja – earth’s magnetic fi eld) iz zraka 

dok je transportiran zrakoplovom. Uobičajeni tipovi 

aeromagnetometara su magnetometar zasićenja 

(fl ux-gate magnetometer), protonski magnetometar 

(nuclear-precession magnetometer) i magnetometar 

s optičkim pumpanjem (optically pumped magnetometer). 

Sinonimi: aerial magnetometer, fl ying magnetometer. 

air-counterbalanced pumping unit – pumpni uređaj 

s pneumatskim uravnoteženjem, v. air-balanced pumping 

unit. 

air-cut mud – zaplinjena (plinizirana) isplaka, v. gas-cut 

mud. 

air displacement of oil – istiskivanje nafte zrakom. Metoda 

povećanja iscrpka nafte (EOR–metoda) injektiranjem 

zraka u ležište. Iako je zrak jeftiniji istiskivajući 

agens od drugih plinova (npr. inertnih ili prirodnih), 

nedostaci te metode su znatni – korozija opreme u 

bušotini, nastanak eksplozivne smjese i oksidacija 

nafte u ležištu (što može dovesti do stvaranja spojeva 

koji reduciraju protok nafte). Nema praktičnu 

primjenu; Sinonimi: air drive (of oil), oil displacement 

by air. 

air drive (of oil) – istiskivanje nafte zrakom, v. air diplacement 

of oil. 

air drill – pneumatski bušaći uređaj (bušilica). Uređaj za 

bušenje s ispuhivanjem dna bušotine (čišćenje dna 

bušotine od probušenih krhotina stijena) komprimiranim 

zrakom. 

air drilling – bušenje s ispuhivanjem zrakom. Rotacijsko 

bušenje (v. rotary drilling) u kojem se za iznošenje 

krhotina (čestica) izbušenih stijena iz bušotine (za 

ispuhivanje kanala bušotine) i hlađenje bušaćeg 

dlijeta primjenjuje plin (obično komprimirani zrak ili 

dušik) umjesto ispiranja konvencionalnom bušaćom 

isplakom. Prednost bušenja s primjenom zraka je u 

tome što se obično postižu znatno veće brzine bušenja 

nego kada se buši s ispiranjem tekućinom i što se 

može eliminirati problem gubitka cirkulacije, a nedostatci 

su nemogućnost kontrole pritjecanja fl uida iz 

formacije u bušotinu i destabilizacija stijenke kanala 

bušotine, jer u bušotini ne vlada tlak koji osiguravaju 

tekućine. Ispuhivanje bušotine zrakom također nije 

prikladno kada se mogu sresti znatni volumeni vode 

ili kada prirodni plin može stvoriti eksplozivnu smjesu 

u bušotini. 

air factor – faktor pretička zraka, v. excess air ratio. 

air fl ux – tok injektiranog zraka. Volumetrijski protok 

injektiranog zraka u procesu podzemnog izgaranja 

nafte (termička metoda povećanja iscrpka nafte/ 

EOR-metoda) koji osigurava podržavanje izgaranja 

nafte u ležištu. Izražava se u Sm 3 /dan-m 2 površine 

poprečnog presjeka fronte izgaranja. Čini, zajedno 

s potrebnim volumenom zraka (v. air requirement) i 

sadržajem goriva (v. fuel content), važan parametar 

u projektiranju procesa. Sinonim: injected air fl ux; v. 

in-situ combustion. 

air fl ux density – gustoća toka injektiranog zraka. Količina 

(volumen) injektiranog zraka u procesu pod- 

30 

air-oil ratio (AOR) 

zemnog izgaranja nafte (termička metoda povećanja 

iscrpka nafte/EOR-metoda) koja je potrebna za 

podržavanje izgaranja jediničnog volumena ležišne 

stijene tijekom 1 sata. Izražava se kao Sm 3 zraka/m 3 

ležišne stijene na 1 sat; v. in-situ combustion. 

air gas – (1) uzdušni (zračni) plin. Generatorski plin (producer 

gas) dobiven propuhivanjem sloja užarenog 

goriva (koksa, ugljena, treseta) zrakom. Glavne komponente 

su dušik i ugljik-monoksid. (2) generatorski 

plin, v. producer gas, 1. (3) aerizirani plin. Smjesa gorivog 

plina i zraka. Sinonim: aerated gas. 

air gun – zračni top. U marinskoj seizmičkoj prospekciji 

– pneumatski izvor seizmičke energije koji se 

najčešće primjenjuje u seizmičkim istraživanjima u 

podmorju. Visokotlačni zrak (obično pod tlakom 140 

bar/2.000 psi) naglo se ispušta (injektira kao mjehurić) 

iz komore topa u vodu. Oslobađanje komprimiranog 

zraka generira (stvara) akustički val (jak impuls 

tlaka) i formira zračni mjehur koji oscilira i tako izaziva 

niz padajućeg tlaka koji slijedi početni impuls. Primjenjuje 

se raspored zračnih topova u kojem topovi 

imaju različit sadržaj zraka tako da oscilacije zračnog 

mjehura imaju različite periode i, prema tome, 

nastoje poništiti jedna drugu, a početni impulsi se 

pojačavaju. Zračni topovi se obično aktiviraju svakih 

10 sekundi i za njihovu opskrbu stlačenim zrakom 

su potrebni vrlo veliki kompresori za zrak. Zračni topovi 

se također primjenjuju u minskim bušotinama 

ispunjenim vodom na kopnu (kao izvor energije za 

vertikalno seizmičko profi liranje) i u modifi ciranom 

obliku na površini kopna. 

air-gun source – pneumatski seizmički izvor, v. air gun. 

air heave – zračno nadimanje. Proces deformacije plastičnih 

sedimenata povećavanjem šupljina ispunjenih 

zrakom koji se nakupio u sedimentima (zračnih 

džepova), na primjer, bujanjem malih mjehurića zraka 

koji se dižu kroz pijesak u donjem rubu plime na 

plažama; v. gas heave. 

air-heave structure – struktura zračnog nadimanja. 

Struktura zgnječenih sedimenata za koju se vjeruje 

da je posljedica zračnog nadimanja (v. air heave). 

Takvi sedimenti se sastoje od malih (promjera nekoliko 

centimetara) kupolastih ispupčenja obrubljenih 

fi noslojevitim pijeskom i s jezgrom koja sadrži nelaminirani 

(neraslojeni) pješčenjak; v. gas-heave structure. 

air hoist – pneumatsko vučno vitlo (dizalica), v. tugger. 

air injection – injektiranje zraka, v. air displacement of 

oil. 

air-injection porosity – poroznost po porozimetru. 

Poroznost uzorka stijene izmjerena porozimetrom. 

Zrak se injektira u vakuumsku komoru s uzorkom 

poznata volumena. Za izračunavanje poroznosti se 

primjenjuje Boyleov zakon na osnovi volumena i 

promjene tlaka. Metoda mjerenja poroznosti injektiranjem 

zraka je najtočnija pogonska metoda određivanja 

poroznosti. 

air lift – zračni lift, erlift. U proizvodnji nafte – podizanje 

nafte iz bušotine na površinu injektiranjem zraka 

(komprimiranim zrakom). 

air-oil ratio (AOR) – zračno-naftni faktor. Omjer volumena 

injektiranog zraka (pri standardnim uvjetima) 

i volumena proizvedene nafte. Praktične vrijednosti 

se kreću od 500 do 3.500 m 3 /m 3 . Čini parametar 

karakterizacije procesa podzemnog izgaranja nafte

air pressure 

(termička metoda povećanja iscrpka nafte/EOR-metoda); 

v. in-situ combustion. 

air pressure – tlak zraka, v. atmospheric pressure. 

air requirement – potrebna količina zraka. Volumen 

zraka (pri standardnim uvjetima) koji je potreban 

za izgaranje jediničnog volumena ležišne stijene. 

Praktične vrijednosti iznose od 160 do 400 Sm 3 /m 3 . 

Zajedno s tokom injektiranog zraka (v. air fl ux) i sadržajem 

goriva (v. fuel content) čini važan parametar u 

projektiranju procesa podzemnog izgaranja nafte; v. 


air shooting – zračno paljenje, paljenje iznad površine. 

U seizmičkom istraživanju (prospekciji) – metoda 

uzbude seizmičkog impulsa (generiranja seizmičke 

energije) u Zemlji detoniranjem eksplozivnih punjenja 

u zraku. Eksploziv se obično postavlja na stupove 

tako da se eksplozijski udarni val širi po većoj površini 

zemlje nego kada bi eksploziv bio postavljen 

na površini tla (metoda paljenja se također naziva 

Poulterovom metodom po američkom geofi zičaru 

T. Poulteru). 

air shrinkage – zračno skupljanje. Smanjivanje volumena 

gline isušivanjem pri sobnoj temperaturi. 

air tugger – pneumatsko vučno vitlo (dizalica), v. tugger. 

air weight – težina u zraku. Težina bušaće kolone (kolone 

bušaćih alatki) koja cijela visi u zraku. 

Airy hypothesis – Airyjeva hipoteza. Hipoteza mehanizma 

izostazije (isostasy), predložena od G.B. Airyja, 

koja postulira ravnotežu blokova Zemljine kore jednake 

gustoće, ali različite debljine (veličine) – na taj 

način topografski više planine trebaju imati jednaku 

gustoću kao i drugi blokovi kore, ali veću masu i dublje 

korijenje. 

aïstopods (Aïstopoda) – aistopodi. Red izumrlih amfi - 

bija (vodozemaca, amphibians). Karakterizirani su crvolikim 

ili zmijolikim oblikom i bez apendikularnog 

skeleta (appendicular skeletons). Stratigrafska rasprostranjenost: 

donji mississippi- donji perm. 

A’KF diagram – dijagram A’KF. U petrologiji – trojni (ternarni) 

dijagram na kojem je prikazan pojednostavnjeni 

sastav metamorfnih stijena. Konstruira se nanošenjem 

molekulskih količina triju komponenata: 

A’= aluminij-oksid, Al 2 O 3 + ferioksid, Fe 2 O 3 – (natrijoksid, 

Na 2 O + kalij-oksid, K 2 O + kalcij-oksid, CaO); K 

= kalij-oksid, K 2 O; F = feroksid, FeO + magnezij-oksid, 

MgO + mangan-oksid, MnO. Suma A’+K+F (u molovima) 

preračunava se na 100%. Dijagram se primjenjuje 

kao dopuna dijagramu ACF kada je potrebno 

prikazati minerale koji sadrže K-komponentu; v. ACF 

diagram, AFM diagram. 

alarm concentration – upozoravajuća koncentracija 

plina. Maksimalna dopuštena koncentracija plina u 

zraku, pri kojoj se njegovo postojanje (prisutnost) 

može ili mora utvrditi po mirisu (odgovarajući intenzitet 

mirisa treba biti najmanje jednak dva stupnja 

skale intenziteta mirisa). 

A layer – sloj A. Seizmičko područje (sloj) Zemlje ekvivalentno 

njenoj kori (crust). Prostire se od površine 

do Mohorovičićeve plohe diskontinuiteta (Mohorovičić 

discontinuity). Sloj A je dio Zemljine unutrašnjosti 

u skladu s njenom klasifi kacijom na slojeve 

od A do G; v. B layer, C layer, D layer, E layer, F layer, 

G layer. 

Albertan – albert. Stratigrafska serija srednjeg kambrija 

(Middle Cambrian) po provincijskoj skali Sjeverne 

31 

albitophyre 

Amerike. Slijedi nakon serije vokoban (Waucoban), a 

prethodi seriji kroaks (Croixian). 

albertite – albertit. Tamnosmeđi do crni asfaltni pirobitumen 

(asphaltic pyrobitumen) s konkoidalnim (školjkastim) 

lomom. Sreće se u obliku žila debljine od 0,3 

do 5 metara u tzv. albertskom šejlu (Albert shale). Djelomično 

je topljiv u terpentinu, a praktično netopljiv 

u alkoholu. Zastarjeli sinonim: albert coal. 

albert-coal – albertit, v. albertite. 

Albian, Albian stage – alb. Stratigrafski kat najgornjeg 

dijela donje krede (uppermost Lower Cretaceous) 

u Europi – iznad apta (Aptian), a ispod senomana 

(Cenomanian). Obuhvaća vremenski raspon od prije 

107 do 95 (ili 108 do 100) milijuna godina. Prema 

nekim autorima, alb je kat srednje krede (Middle Cretaceous). 

albite – albit. (1) Bezbojni ili mliječnobijeli triklinski mineral 

iz skupine glinenaca (feldšpata – feldspar group), 

varijetet plagioklasa. Albit je također alkalijski 

glinenac (alkali feldspar) i triklinska je modifi kacija 

natrijskog glinenca (sodium feldspar). Sreće se u svim 

skupinama stijena stvarajući običnu komponentu 

(sastavni dio) granita i drugih eruptivnih (magmatskih) 

stijena od kiselog (acidic) do srednjeg sastava 

(intermediate). Široko je rasprostranjen u niskotemperaturnim 

metamorfnim stijenama (facijesa zelenih 

škriljevaca, greenschist facies) i redovito se taloži 

iz hidrotermalnih otopina u šupljinama i žilama. 

Kristali albita često formiraju polisintetske sraslace, 

pretežito prema albitskom zakonu sraštanja. Sinonimi: 

sodaclase, white feldspar, white schorl; v. analbite, 

sodium feldspar. (2) Čisti natrijski glinenac (feldšpat) 

– krajnji član izomorfnog niza plagioklasa (plagioclase 

series). 

albite-epidote-amphibolite facies – albit-epidot-amfi 

bolitski facijes. Skup metamorfnih mineralnih asocijacija 

(facijes) u kojem su bazične stijene predstavljene 

rogovačom (hornblendom) + albitom + epidotom. 

Ekvivalentan je epidot-amfi bolitskom facijesu 

(epidote-amphibolite facies), neizvjesnog je statusa i 

prijelazan između facijesa zelenih škriljavaca (greenschist 

facies) i amfi bolitskog facijesa (amphibolite facies). 

Općenito se vjeruje da mu pogoduju viši tlakovi 

regionalne metamorfoze (metamorfi zma). 

albite-epidote-hornfels facies – albit-epidot-rožnački 

facijes. Skup metamorfnih mineralnih asocijacija (facijes) 

u kojem su bazične stijene predstaljene albitom 

+ epidotom + kloritom + aktinolitom. Tipičan je za 

vanjske dijelove kontaktnih aureola. Ne razlikje se jasno 

od facijesa zelenih škriljavaca (greenschist facies) 

i mnogi specijalisti mu zapravo ne daju status metamorfnog 

facijesa (metamorphic facies). 

albite porphyrite – albitofi r, albitit, v. albitite. 

albitite – albitit, albitofi r. Porfi rna eruptivna (magmatska) 

stijena koja sadrži fenokristale albita u osnovnoj 

masi sastavljenoj pretežito od albita. Uobičajeni akcesorni 

(sekundarni, sporedni) minerali su muskovit, 

granat, apatit, kvarc i neprozirni (opaki) oksidi. Sinonimi: 

albite porphyrite, albitophyre. 

albitization – albitizacija. U petrologiji – proces unošenja 

(introduction) albita ili zamjene minerala (replacement)albitom 

u eruptivnim stijenama, odnosno 

nastanak albita kao sekundarnog minerala. Obično 

je zamijenjen kalcijski plagioklas. 

albitophyre – albitofi r, albitit, v. albitite.

alcohol displacement of oil 

alcohol displacement of oil – istiskivanje nafte alkoholom. 

Tip miscibilnog istiskivanja nafte iz ležišta (EORmetoda). 

Laboratorijski pokusi s tercijarnim butilnim 

alkoholom (prioritetno topljiv u naftnoj fazi) i izopropilnim 

alkoholom (prioritetno topljiv u vodenoj fazi) 

nisu potvrđeni uspješnom primjenom na naftnim 

poljima. Fazno ponašanje sustava fl uida se prikazuje 

ternarnim dijagramom s alkoholom, naftom i vodom 

kao komponentama. 

alcohol-slug drive – istiskivanje nafte obrokom alkohola. 

Proces miscibilnog istiskivanja nafte iz ležišta specifi 

ciranim (programiranim) volumenom alkohola 

(izraženim kao dijela pornog volumena ležišta – PV); 

v. alcohol displacement of oil. 

alcohol-slug process – proces istiskivanja nafte obrokom 

alkohola. Tip miscibilnog procesa povećanja 

iscrpka nafte (EOR-procesa) u kojem se primjenjuje 

injektiranje programiranog (dimenzioniranog) volumena 

ili obroka alkohola u ležište, npr. izopropilnog 

alkohola; v. alcohol displacement of oil. 

alcyonarian corals – alcionarije, kožasti (kožnati) koralji, 

v. alcyonarians. 

alcyonarians (Alcyonaria) – alcionarije, kožasti (kožnati) 

koralji. Podrazred antozoa (koralja, anthozoans, 

corals). Karakterizirani su kolonijskim formama (colonial 

forms) s osam perastih lovaka (tentakula – pinnate 

tentacles), unutarnjim skeletom (endoskeleton) i s 

osam potpunih septi (pregrada – complete septa). 

Stratigrafska rasprostranjenost: perm-danas. Sinonim: 

alcyonarian corals; v. octocorals. 

Aldanian – aldan. Stratigrafski kat donjeg kambrija 

(Lower Cambrian) u Europi – iznad pretkambrija (Precambrian), 

a ispod lenana (Lenan). 

aleurite – alevrit. Nekonsolidirani (necementirani, nevezani) 

sediment s teksturom između pijeska i gline. 

Sastoji se od čestica promjera između 0,01 i 0,1 mm. 

Termin je uobičajen u ruskoj literaturi i često se prevodi 

(ekvivalentan je) engleskim terminom silt (v.). 

aleurolite – alevrolit. Konsolidirani (cementirani, vezani) 

alevrit (v. aleurite). Po teksturi, stijena između 

pješčenjaka i šejla, osobito siltston (v. siltstone); v. 

aleurite. 

Alexandrian – aleksandrij. Stratigrafska serija donjeg silura 

(Lower Silurian) po provincijskoj skali u Sjevernoj 

Americi – iznad ordovicijskog sinsinata (Cincinnatian), 

a ispod nijagare (Niagarian). Obuhvaća vremenski 

raspon od prije 425 do 422 milijuna godina. 

algae (Algae) – alge. Odjeljak fosilnih i suvremenih biljaka 

talofi ta (steljnjača, thallophytes). Fotosintezne, 

gotovo samo vodene (morske, slatkovodne) biljke s 

ekstremno raznolikim životnim ciklusima i fi ziološkim 

procesima. Veličina varira od jednostavnih jednostaničnih 

oblika do divovskih kolonija (nakupine 

duljine nekoliko metara). Vapnene ili kalcifi cirane 

alge doprinose u ogromnim količinama stvaranju 

vapnenaca. Neke alge (diskoasteri, kokolitofori) dobri 

su provodni fosili (guide fossils). Stratigrafska rasprostanjenost: 

pretkambrij-danas. 

algae wash – algalni nanosi. Priobalni nanosi koji se 

pretežito sastoje od nitastih algi (fi lamentous algae). 

algal – algalni, alginski. Koji pripada algama (odnosi se 

na alge) ili je od njih izgrađen. 

algal limestone – algalni vapnenac (vapnenjak). Vapnenac 

sastavljen većinom od ostataka algi koje 

proizvode kalcij-karbonat. Algalni vapnenac je ka- 

32 

alicyclic hydrocarbons 

rakterističan za rani paleozoik, osobito za kambrijsko-ordovicijske 

sedimente Apalača (Appalachians). 

algal mat – algalna livada. U geologiji – površina koja 

nastaje u tropskom plimnom području (intertidalu). 

Niti alga drže na mjestu zalegnuti mikrit (vapnenački 

mulj) pod njima. Oluje spiru mikrit na algalnu livadu 

stvarajući tako na vrhu novu algalnu livadu i povećavajući 

njenu debljinu. Istaloženi vapnenac može biti 

i matična stijena (source rock) i ležišna stijena (reservoir 

rock) za ugljikovodike. 

algal mound – algalni humak. Lokalno odebljanje u 

vapnencu stvoreno uglavnom postojanjem određenog 

tipa stijena (npr. masivnih kalcilulita) koji sadrže 

alge. 

algal pisolite – algalni pizolit. Tip pizolita, sedimentne 

čestice sferičnog ili eliptičnog oblika i promjera većeg 

od 2 mm (v. pisolite). Kada se čestice kotrljaju oko 

površine sedimenata vežu ih modrozelene alge uza 

se i višestruko ih oblažu koncentričnim laminama. 

Postojanje algalnih pizolita u vapnencima pokazuje 

da je karbonatni sediment bio istaložen u slanoj vodi 

marinske sredine sedimentacije ili u slanim jezerima; 

v. vadose pisolite. 

algal reef – algalni greben (rif). Organski greben ili rif 

(v. organic reef) sastavljen pretežito od ostataka algi, 

odnosno greben u čijoj su izgradnji uglavnom sudjelovale 

ili sudjeluju alge koje luče kalcij-karbonat. 

Algalni grebeni mogu biti visoki i do 10 metara i promjera 

preko 15 m. 

algal ridge – algalni hrbat. Niski hrbat ili rubno izdignuće 

na morskoj (vanjskoj) strani grebenskog plićaka 

(reef fl at), građen od kalcij-karbonata koji luče 

aktivno rastuće vapnene alge (calcareous algae); v. 

algal rim, coralgal ridge, lithothamnion ridge. 

algal rim – algalni obrub. Nisko, malo izdignuće izgrađeno 

aktivno rastućim vapnenim algama na zavjetrinskoj 

strani osamljenog grebena (reef patch) 

u laguni. Osobito je karakteristično za vanjski dio 

površine glavnog grebena ili njegov vrh. Može doseći 

veličinu niskog algalnog hrpta (v. algal ridge), a 

širina mu znatno varira (katkada može doseći i 500 

metara). 

algal stromatolite – algalni stromatolit, stromatolit, v. 

stromatolite. 

algarite – algarit. Bitumen koji je nastao iz algi. 

Algoman orogeny – algomanska (kenoranska) orogeneza. 

Orogeneza i prateći prodori granitnih intruzija 

koji su obuhvatili pretkambrijske stijene sjeverne 

Minnesote i susjednog Ontarija prije 2,4 milijarde 

godina i završili (prema kanadskoj klasifi kaciji) arhajsku 

etapu razvoja. Sinonim je za kenoransku orogenezu 

(Kenoran orogeny) Kanadskog štita (Canadian 

Shield). 

Algonkian – algonkij. (1) Gornji dio proterozoika (v. 

Proterozoic) u prvobitnom značenju termina. (2) Sinonim 

termina proterozoik u kasnijem značenju termina 

(v. Proterozoic). 

alicyclic hydrocarbons – aliciklički (ciklički alifatski, 

nearomatski ciklički) ugljikovodici, ciklički alifati, cikloalifati. 

Alifatski ugljikovodici čiji ugljikovi atomi 

tvore prsten bez dvostrukih ili trostrukih veza. Imaju 

svojstva i alifatskih i cikličkih zasićenih spojeva (naziv 

dolazi od kraćenja imena alifatski ciklički). Dijele 

se na zasićene (cikloalkani) i nezasićene (cikloalkeni, 

cikloalkini). Primjer alicikličkog ugljikovodika je

aligned current structure 

ciklobutan (cyclobutane). Sinonimi: cyclic aliphatic 

hydrocarbons, cyclic aliphatics; v hydrocarbons. 

aligned current structure – orijentirana (paleostrujna) 

struktura, v. directional structure. 

alimentation facies – facijes napajanja sedimentnim 

materijalom. Facijesne karakteristike koje ukazuju na 

izvor podrijetla sedimenata i određene su uglavnom 

sastavom stijena (npr. pješčenjak, glina, čert); v. precipitation 

facies. 

aliphatic hydrocarbons – alifatski (lančasti) ugljikovodici, 

ugljikovodici alifatskog reda. Ugljikovodici s ugljikovim 

atomima vezanim u obliku lanca (za razliku 

od prstenaste strukture aromatskih ugljikovodika). 

Prema jednoj klasifi kaciji su jedna od dviju skupina 

ugljikovodika (s aromatskim ugljikovodicima) i dijele 

se na alkane (alkanes), alkene (alkenes), alkine 

(alkynes) i alicikličke (cikličke alifatske) ugljikovodike 

(alicyclic hydrocarbons), dok prema drugim klasifi kacijama 

aliciklički ugljikovodici čine zasebnu skupinu. 

U sirovim naftama i prirodnom plinu se nalaze alkani 

i alkeni. Sinonim: aliphatics; v. hydrocarbons. 

aliphatics – alifatski (lančasti) ugljikovodici, ugljikovodici 

alifatskog reda, v. aliphatic hydrocarbons. 

alkali – (1) alkalija, baza, lužina. U kemiji – svaka izrazito 

alkalična supstancija, kao što su hidroksidi i karbonati 

alkalijskog metala (npr. natrija, kalija). (2) alkalijski. 

Pojam za označavanje silikatnih minerala koji sadrže 

alkalijske metale i malo kalcija, na primjer, alkalijski 

glinenci (feldšpati – alkali feldspar). (3) alkalijski, alkalni, 

v. alkalic, 1. 

alkalic – (1) alkalijski, alkalni. U petrologiji – (a) Pojam 

koji se odnosi na eruptivnu (magmatsku) stijenu 

(igneous rock) u kojoj ima više alkalijskih metala od 

prosječnog sadržaja karakterističnog za grupu stijena 

kojoj ona pripada. (b) Pojam koji se odnosi na 

seriju eruptivnih (magmatskih) stijena (igneous-rock 

series) u kojima ima više natrija i/ili kalija nego što je 

potrebno za stvaranje glinenca (feldšpata) pri postojećem 

sadržaju silicij-dioksida u stijenama. (c) Pojam 

koji se odnosi na seriju eruptivnih (magmatskih) stijena 

s alkalno-vapnenim indeksom (v. alkali-lime index) 

manjim od 51; v. alkali-calcic, calc-alkalic, calcic. 

(d) Pojam koji se odnosi na eruptivnu (magmatsku) 

stijenu koja pripada Atlantskoj petrografskoj provinciji 

(v. Atlantic suite). Sinonimi za alkalijski u petrologiji 

su alkali i alkaline. (2) alkalan, alkaličan, bazni, 

lužnat. U kemiji – pridjev od alkalije (v. alkali, 1). 

alkali-calcic – alkalijsko-kalcijski. Pojam koji se odnosi 

na eruptivnu (magmatsku) stijenu (igneous rock) ili 

seriju eruptivnih (magmatskih) stijena (igneous-rock 

series) u kojima je sadržaj silicij-dioksida između 51 i 

56% (masenih), a postotni (maseni) su sadržaji kalcijoksida 

i sume kalij-oksida i natrij-oksida jednaki; v. 

alkali-lime index. 

alkali-calc index – alkalijsko-kalcijski indeks, v. alkalilime 

index. 

alkalic feldspar – alkalijski glinenac (feldšpat), v. alkali 

feldspar. 

alkali feldspar – alkalijski (alkalni) glinenac (feldšpat, 

feldspat). (1) Skupina glinenaca (feldšpata – feldspar 

group) koja se sastoji od smjesa (ili miješanih kristala) 

kalijskog glinenca (ortoklasa) i natrijskog glinenca 

(albita) u svakom omjeru. Ta skupina glinenaca 

sadrži alkalijske metale i malo kalcija. (2) Mineral iz 

skupine alkalijskih glinenaca (feldšpata) – mikroklin 

33 

alkaline fl ood (fl ooding) 

(microcline), ortoklas (orthoclase), sanidin (sanidine), 

adular (adularia), albit (albite), anortoklas (anorthoclase) 

i plagioklas (plagioclase) – u kojem je sadržaj 

anortitske komponente manji od 20%. Sinonim: alkalic 

feldspar. 

alkali gabbro – alkalijski (alkalni) gabro. Plutonski ekvivalent 

alkalijskog bazalta (alkali basalt). Sadrži plagioklas 

(plagioclase), klinopiroksen (clinopyroxene) i 

obično olivin (olivine). Prisutni su i nefelin (nepheline) 

i/ili analcim (analcime), ali čine manje od 10% stijene, 

a alkalijski glinenac (feldšpat – alkali feldspar) čini 

manje od 10% ukupnog glinenca. 

alkali lake – alkalno jezero. Slano jezero (v. salt lake), 

koje se obično sreće u aridnim područjima, čija voda 

sadržava veliku količinu otopljenih karbonata natrija 

i kalija i također natrij-klorid (običnu sol) i druge alkalne 

spojeve (soli). Sinonim: alkaline lake; v. potash 

lake, soda lake. 

alkali-lime index – alkalijsko-kalcijski (alkalijsko-vapneni) 

indeks. Parametar za klasifi kaciju eruptivnih 

(magmatskih) stijena koji se bazira na sadržaju (izraženom 

u masenim %) silicij-dioksida u stijeni kada su 

sadržaji (u masenim %) kalcij-oksida i sume kalij-oksida 

i natrij-oksida jednaki. Prema indeksu se razlikuju 

četiri kemijske klase eruptivnih stijena: (a) alkalijske 

(sadržaj silicij-dioksida manji od 51%, alkalic igneous 

rocks); (b) alkalijsko-kalcijske (sadržaj silicij-dioksida 

između 51 i 56%, alkali-calcic igneous rocks); (c) kalcijsko-alkalijske 

(sadržaj silicij-dioksida između 56 i 

61%, calc-alkalic igneous rocks) i (d) kalcijske (sadržaj 

silicij-dioksida veći od 61%, calcic igneous rocks). Sinonim: 

alkali-calc index. 

alkaline – (1) alkalijski. (a) U kemiji – koji ima svojstva 

alkalije. (b) U kemiji – koji ima pH veći od 7. (c) v. alkali, 

2. (2) alkalijski, alkalni, v. alkalic, 1. 

alkaline basalt – alkalijski (alkalni) bazalt. Termin predložen 

kao zamjena za termine alkali basalt (alkalijski 

bazalt) i alkali-olivine basalt (alkalijsko-olivinski bazalt). 

Bazalti s nefelinom (nepheline) i/ili akmitom 

(acmite) u CIPW normi (normativnom sustavu – v. 

CIPW norm) spadaju u tu kategoriju. 

alkaline fl ood (fl ooding) – alkalno (kaustično) zavodnjavanje, 

istiskivanje nafte otopinom alkalije (kaustičnom 

otopinom). Kemijska metoda povećanja iscrpka 

nafte (EOR-metoda) koja primjenjuje injektiranje alkalijskih 

(lužnatih ili kaustičnih) kemikalija u ležište – 

najčešće natrij-hidroksida, natrij-ortosilikata, natrijmetasilikata, 

natrij-karbonata te amonij-hidroksida, 

amonij-karbonata i amonijaka. Reakcija injektirane 

alkalije s naftnim kiselinama u ležištu stvara površinski 

aktivne tvari u ležištu koje pomažu oslobađanje 

nafte iz pora (poboljšavaju strujanje nafte u porama) 

smanjivanjem međufazne napetosti između nafte i 

vode, spontanim emulgiranjem i mijenjanjem karaktera 

močivosti ležišne stijene. Tehnologija procesa 

se sastoji od kondicioniranja ležišta predispiranjem 

umekšanom vodom, injektiranja obroka otopine alkalije, 

otopine polimera (poželjno radi regulacije pokretljivosti 

fl uida i povećanja koefi cijenta obuhvata 

ležišta) i pufera slatke vode (radi zaštite polimerne 

otopine od zagađivanja protiskivajućom vodom) te 

kontinuiranog injektiranja potiskivajuće vode do završetka 

procesa. Prednosti procesa alkalnog zavodnjavanja 

su relativno niski troškovi, bolja regulacija 

pokretljivosti fl uida nego u procesima istiskivanja

alkaline lake 

nafte plinom, primjenjivost na široki dijapazon slojnih 

nafti i lakoća pretvaranja konvencionalnog zavodnjavanja 

u alkalno. Nedostatci su potencijalna 

korozija (cjevovoda, rezervoara, uzlaznih cijevi), odlaganje 

gipsa ili anhidrita u kanalu proizvodnih bušotina, 

disperzija alkalne otopine. Sinonimi: alkaline 

waterfl ood, caustic drive, caustic fl ood, caustic waterfl 

ood; v. emulsifi cation and entrainment mechanism, 

emulsifi cation and entrapment mechanism, wettability 

reversal mechanism, screening criteria – alkaline 

fl ooding. 

alkaline lake – alkalno jezero, v. alkali lake. 

alkaline loss – gubitak alkalije. Dio alkalije u procesu 

alkalnog zavodnjavanja (kemijska metoda povećanja 

iscrpka nafte, v. alkaline fl ood) koji ne sudjeluje u 

reakciji s naftnim kiselinama u ležištu, nego se gubi 

usljed izmjene iona s glinama ležišne stijene, reakcije 

s ionima u vodi i reakcije s mineralima ležišne stijene 

(rezultat reakcije je nepovratno otapanje minerala i 

čepljenje pora precipitiranim produktima otapanja); 

v. alkaline fl ood. 

alkaline/polymer fl ood (fl ooding) – alkalno-polimerno 

zavodnjavanje, istiskivanje nafte alkalnom i polimernom 

otopinom. Alkalno zavodnjavanje naftnog 

ležišta (v. alkaline fl ood) injektiranjem polimera radi 

regulacije pokretljivosti fl uida. 

alkaline soil – alkalijsko (alkalno) tlo. Tlo čija je pH vrijednost 

jednaka ili veća od 7,0. 

alkaline waterfl ood (waterfl ooding) – alkalno (kaustično) 

zavodnjavanje, istiskivanje nafte otopinom alkalije 

(kaustičnom otopinom), v. alkaline fl ood. 

alkalinity control – regulacija alkaliniteta. U tehnologiji 

iaplake – regulacija pH bušaće isplake dodavanjem 

natrij-hidroksida ili vapna. 

alkalinity of water – alkalinitet vode. Zbroj karbonata, 

bikarbonata, hidrokarbonata, borata, silikata i fosfata 

u vodi. Alkalinitet se određuje titriranjem kiselinom. 

alkali-olivine basalt – alkalijsko (alkalno)-olivinski bazalt. 

Termin predložen kao zamjena za prijašnji termin 

olivinski bazalt (olivine basalt). Kasnije je promijenjen 

u termin alkalijski bazalt (alkali basalt, alkaline 

basalt). 

alkane hydrocarbons – alkani, parafi ni, parafi nski (metanski) 

ugljikovodici, ugljikovodici parafi nskog (metanskog) 

reda, v. alkanes. 

alkanes – alkani, parafi ni, parafi nski (metanski) ugljikovodici, 

ugljikovodici parafi nskog (metanskog) 

reda. Zasićeni alifatski ugljikovodici (saturated aliphatic 

hydrocarbons). Ugljikovi atomi tvore zasićene 

lance bez dvostrukih ili trostrukih veza između njih. 

Dijele se na tri tipa: (a) normalni alkani (alkani s ravnim 

lancima, normal alkanes); (b) razgranati alkani 

(alkani s razgranatim lancima, branched alkanes) i, 

(c) ciklički alkani (alkani s prstenovima, cyclic alkanes). 

Članovi alkana viši od (uključivo) heksana su 

poznati pod nazivom viši alkani. Postoje također 

brojni izomerni oblici. Prva četiri alkana (metan, 

etan, propan, butan) jesu plinoviti, sljedeći članovi 

reda od pentana do heptadekana su tekući, a 

alkani s 18 i više ugljikovih atoma su kruti. Najjednostavniji 

član reda je metan. Alkani se prirodno 

nalaze u sirovoj nafti (općenito sadrži od 5 do 80% 

alkana) i prirodnom plinu (sadrži gotovo samo alkane). 

Sinonimi: alkane hydrocarbons, alkane series 

of hydrocarbons, hydrocarbons of methane series, 

34 

Alleghany orogeny 

hydrocarbons of paraffi n series, methane series of hydrocarbons, 

paraffi n hydrocarbons, paraffi nic hydrocarbons, 

paraffi ns, paraffi n series of hydrocarbons; v. 

hydrocarbons. 

alkane series of hydrocarbons – alkani, parafi ni, parafi 

nski (metanski) ugljikovodici, ugljikovodici parafi nskog 

(metanskog) reda, v. alkanes. 

alkanolamine – alkanolamin. Organski spoj. Viskozni, 

u vodi topljivi aminoalkohol alifatskog reda (amino 

alcohol of the aliphatic series). Skupina uključuje monoetanolamin 

(monoethanolamine, MEA), dietanolamin 

(diethanolamine, DEA) i trietanolamin (triethanolamine, 

TEA). Primjenjuju se za uklanjanje kiselih plinova 

(sumporovodika, ugljik-dioksida) iz prirodnog 

plina (v. alkanolamine sweetening). 

alkanolamine gas sweetening – obrada plina alkanolaminom, 

v. alkanolamine sweetening. 

alkanolamine processing – obrada plina alkanolaminom, 

v. alkanolamine sweetening. 

alkanolamine sweetening – obrada plina alkanolaminom. 

U procesu obrade prirodnog plina – uklanjanje 

kiselih plinova, sumporovodika i ugljik-dioksida, iz 

prirodnog plina (čišćenje plina od kiselih komponenata) 

vodenim otopinama alkanolamina. Primjenjuju 

se monoetanolamin (monoethanolamine, MEA), 

dietanolamin (diethanolamine, DEA), trietanolamina 

(triethanolamine, TEA), diizopropanolamin (diisopropanolamine, 

DIPA), diglikolamin (diglycolamine, DGA) 

i metildietanolamin (methyldiethanolamine, MDEA). 

Obrada se vrši kontinuiranom apsorpcijom kiselih 

plinova u apsorberu (apsorpcijskoj koloni). Kiseli plin 

se uklanja iz apsorbenta toplinskom obradom upotrebom 

rebojlera. Sinonim: alkanolamine processing. 

alkenes – alkeni, olefi ni, olefi nski (etilenski) ugljikovodici, 

ugljikovodici olefi nskog (etilenskog) reda. Nezasićeni 

alifatski ugljikovodici (unsaturated aliphatic hydrocarbons) 

s jednom ili više dvostrukih veza između 

ugljikovih atoma. Struktura molekula može biti 

normalna, razgranata ili ciklička. Prvi član alkena je 

etilen. Niži članovi reda su plinoviti, srednji članovi 

su tekućine a najviši članovi su čvrste tvari. Alkeni se 

prirodno nalaze u maloj koncentraciji u nekim sirovim 

naftama. Sinonimi: alkene series of hydrocarbons, 

olefi n hydrocarbons, olefi nic hydrocarbons, olefi ns; v. 

hydrocarbons. 

alkene series of hydrocarbons – alkeni, olefi ni, olefi 

nski (etilenski) ugljikovodici, ugljikovodici olefi nskog 

(etilenskog) reda, v. alkenes. 

alkynes – alkini, acetileni, acetilenski ugljikovodici, ugljikovodici 

acetilenskog (alkinskog reda). Nezasićeni 

alifatski ugljikovodici (unsaturated aliphatic hydrocarbons) 

s trostrukim vezama između ugljikovih 

atoma. Najpoznatiji članovi niza su acetilen i propin 

(metil acetilen). Sinonimi: acetylenes, acetylene series 

of hydrocarbons, alkyne series of hydrocarbons; v. hydrocarbons. 

alkyne series of hydrocarbons – alkini, acetileni, acetilenski 

ugljikovodici, ugljikovodici acetilenskog (alkinskog 

reda), v. alkynes. 

Alleghany orogeny – alegenska orogeneza. Proces nastanka 

gorja (tektonsko zbivanje) koji je deformirao 

stijene Provincije dolina i hrptova i susjednog ravnjaka 

Allegheny u središnjem i južnom dijelu planinskog 

sustava Appalachians. Starost alegenske orogeneze 

se ne može točno odrediti budući da nema graničnih

Alleghenian 

pokrovnih slojeva. Pretpostavlja se da je glavna faza 

orogeneze bila u kasnom paleozoiku, ali su neke faze 

trajale do ranog trijasa. Drugi oblik pisanja termina: 

Allegheny orogeny. 

Alleghenian – alegen, alleghen. Stratigrafski kat srednjeg 

pensilvanija (Middle Pennsylvanian) provincijske 

skale u Sjevernoj Americi – iznad potsvila (Pottsvillian), 

a ispod konemoga (Conemaughian). 

Allegheny orogeny – alegenska orogeneza, v. Alleghany 

orogeny. 

alligator grab – krokodil-hvatalo, krokodil-grabilo. U 

operacijama instrumentacije – vrsta alatke za hvatanje 

i vađenje žičanog užeta iz bušotine. Spušta se 

u bušotinu (kanal bušotine) s otvorenim čeljustima 

koje se zatvore nakon hvatanja. 

allochem – alokem. Skupni termin za jedan od nekoliko 

varijeteta odijeljenih karbonatnih agregata koji služe 

kao grublja (krupnija) skeletna zrna u većini mehanički 

sedimentiranih vapnenaca, za razliku od sparitnog 

kalcita (obično cement) i karbonatnog muljnog 

matriksa (mikrit). Važni alokemi uključuju intraklaste 

veličine silta, pijeska i šljunka, oolite, pelete, grude i 

fosile ili fragmente fosila (karbonatni skeleti, ljušture 

itd.); v. orthochem. 

allochemical metamorphism – alokemijska metamorfoza 

(metamorfi zam). Metamorfoza (metamorfi zam) 

praćena dodavanjem (unošenjem) ili uklanjanjem 

(iznošenjem) materijala tako da se mijenja prosječan 

bruto kemijski sastav stijene. 

allochromatic – alokromatski. U mineralogiji – pojam 

za označavanje minerala koji je u svom čistom stanju 

bezbojan, ali je obojen zbog submikroskopskih uklopaka 

ili zbog elementa koji je postao dio kemijske 

strukture minerala, odnosno pojam koji se odnosi na 

mineral čija boja ne ovisi o kemijskoj prirodi samog 

minerala, nego je određena stranim, fi no raspršenim 

primjesama; v. idiochromatic. 

allochthon, allochthone – alohton. (1) U sedimentologiji 

– masa pretaloženog sedimentnog materijala 

donesenog s udaljenih područja (materijala koji je 

postankom, podrijetlom iz udaljenih izvora). (2) U 

tektonici – masa stijena koja je tektonskim procesima 

premještena s mjesta svog prvobitnog zalijeganja, 

kao, na primjer, u navlačnim ljuskama (thrust sheet) ili 

tektonskim pokrovima (nappe). Mnoge alohtone stijene 

su bile premještene tako daleko od svog mjesta 

nastanka da se znatno razlikuju u facijesu i strukturi 

od stijena na kojima sada leže; v. autochthon. 

allochthonous – alohton. (1) Koji pripada alohtonu (v. 

allochthon). (2) Termin za ounačavanje ugljena ili treseta 

koji su nastali akumuliranjem biljnih ostataka 

premještenih (transportiranih) od mjesta na kojima 

su biljke prvobitno izrasle. (3) U geologiji – koji je 

postao (formirao se) ili se sreće na nekom drugom 

mjestu u odnosu na sadašnje mjesto, koji je donešen 

ili stran – stijena ili sediment koji su preneseni (transportirani) 

rasjednim kretanjima, gravitacijskim klizanjem 

velikih razmjera ili sličnim procesima na mjesto 

gdje se danas nalaze, na primjer, vapnenac pretežito 

građen od organskog materijala koji je premješten 

(transportiran) daleko od mjesta gdje su živjeli organizmi 

koji su taj materijal proizveli. Klizanja zemlje 

mogu stvoriti velike mase alohtonih stijena koje se 

obično razlikuju od autohtonih stijena po drugačijem 

sastavu. Rasjedi i bore također mogu razdvajati aloh- 

35 

allogenic 

tone od autohtona. Termin je prvi put predložen vrlo 

davno za označavanje stijena koje su postale daleko 

od mjesta gdje sada zaliježu i po značenju je sličan 

pojmu alogen (v. allogenic), koji se prije odnosi na 

komponente nego na čitave formacije. (4) Pojam koji 

se odnosi na klastičnu naslagu građenu od materijala 

izbačenog iz kratera eksplozije ili kratera udarca u 

procesu njegova nastanka i pretaloženu u tom krateru 

ili njegovoj blizini, na primjer, breča odronjavanja 

(fallback breccia) u krateru od udara meteorita koja 

se sastoji od brojnih odlomaka (fragmenata) stijena 

metamorfoziranih djelovanjem udarne metamorfoze 

(metamorfi zma) i materijala samog meteorita. 

(5) U petrologiji – pojam koji se odnosi na magmu 

ili magmatske komponente migme koji su uneseni 

izvana. (6) U tektonici – (a) Pojam koji se odnosi na 

alohton ili stijene alohtona, osobito na slojeve stijena 

koji su se otkinuli od svoje osnovice pri kretanju po 

blago nagnutim navlakama; (b) Pojam koji se odnosi 

na pomaknute (premještene) bore građene od stijena 

otkinutih od svoje osnovice. (7) Pojam koji se odnosi 

na rijeku koja teče u tuđem koritu (primjenjuje 

se u slučaju podzemnih tokova). 

allochthonous mantle – alohtoni pokrov. Rastresiti 

(nevezani) klastični materijal (loose debris) stijena ili 

tla koji je donesen (transportiran) s različitih mjesta 

na sadašnje mjesto, tj. materijal koji nije nastao na 

mjestu njegova sadašnjeg zalijeganja. 

alloclastic breccia – aloklastična breča. Breča koja je 

nastala lomljenjem (kidanjem) nevulkanskih stijena 

(nonvolcanic rocks) vulkanskim procesima ispod površine 

Zemlje. Sastoji se od odlomaka (fragmenata) 

starijih stijena u vulkanskoj osnovnoj masi. Tip vulkanske 

breče (v. volcanic breccia). 

allocyclicity – alocikličnost. Cikličnost u procesu sedimentacije 

koja se pojavljuje usljed promjena energije 

ili donosa materijala u sedimentacijski sustav. 

Uključuje pojave (mehanizme) kao što su izdizanje, 

spuštanje (slijeganje), klimatske varijacije, eustatičko 

kolebanje (promjena) nivoa mora i druge promjene 

izvan sedimentacijske tvorevine; v. autocyclicity. 

allodapic limestone – alodapski (alodapični) vapnenac. 

Vapnenac sedimentiran turbiditnim (mutnim) 

strujama. 

alloformation – aloformacija. Osnovna alostratigrafska 

jedinica (v. allostratigraphic unit). Može se potpuno ili 

djelomično podijeliti na aločlanove (v. allomember) 

ili može biti bez njih; v. allogroup. 

allogene – alogen, alotigen. Naziv za alogeni (v. allogenic) 

mineral ili alogenu komponentu stijene, na 

primjer, ksenolit u eruptivnoj (magmatskoj) stijeni ili 

valutica u konglomeratu. Sinonim: allothigene. 

allogenic – alogen, alotogen, alotigen. (1) U geologiji 

– koji je nastao ili se formirao na drugom mjestu, 

obično na velikoj udaljenosti od sadašnjeg mjesta. 

Termin se osobito rabi za komponente stijena i minerale 

koji su proizašli iz već postojećih stijena i bili 

preneseni (transportirani) na njihovo sadašnje mjesto 

sedimentacije i također za komponente stijena 

i minerala koji su nastali prije stijene koju sada djelomično 

čine (koja ih sadržava u obliku uklopaka) i 

koji su nastali na nekom drugom mjestu. Klastične 

sedimentne stijene (na primjer, pješčenjak) jesu alogene. 

Sinonimi: allothigenetic, allothigenic, allothigenous, 

allothogenic; v. authigenic. (2) U geologiji – koji

allogroup 

se odnosi na vodotok čiji je izvor napajanja vodom 

znatno udaljen ili na vodotok koji dobavlja znatan 

dio svoje vode izvan svog površinskog drenažnog 

područja, na primjer, tok koji je nastao na aridnom ili 

glacijalnom području i teče kroz aridno ili pustinjsko 

područje. (3) U ekologiji – koji se odnosi na ekološku 

sukcesiju nastalu djelovanjem faktora što se pojavljuju 

izvan prirodne zajednice i koji mijenjaju sredinu 

njena prebivališta, na primjer, alogena dugotrajna 

suša; v. autogenic. 

allogroup – alogrupa. Alostratigrafska jedinica (v. 

allostratigraphic unit) po rangu iznad aloformacije 

(v. alloformation). Alogrupa se uvodi jedino ako je 

jedinica tog ranga bitna za objašnjenje geološke 

povijesti. Može se sastojati u cijelosti od imenovanih 

aloformacija ili, alternativno, može sadržavati jednu 

ili više aloformacija koje združene ne obuhvaćaju cijelu 

alogrupu. 

allomember – aločlan. Formalna alostratigrafska jedinica 

(v. allostratigraphic unit) po rangu ispod aloformacije 

(v. alloformation). 

allomeric – izomorfan, v. isomorphous. 

allomerism – izomorfi ja, izomorfi zam, v. isomorphism. 

allomorph – (1) alomorf, dimorf, v. dimorph. (2) alomorf, 

polimorf, polimorfna modifi kacija, v. polymorph. (3) 

alomorf, pseudomorfni mineral, v. pseudomorph. 

allomorphic – alomorfan, polimorfan, v. polymorphic. 

allomorphism – alomorfoza, paramorfoza, v. paramorphism. 

allomorphous – alomorfan, polimorfan, v. polymorphic. 

allophane – alofan, alofanit. Amorfni mineral gline, 

vodeni silikat aluminija. Mijenja se stajanjem od staklaste 

ili providne komponente glinovitog materijala 

do komponente sa zemljastim izgledom zbog gubitka 

vode. Boja mu je različita – snježnobijela, modra, 

zelena, smeđa, žuta – ili je bezbojan. Često se sreće 

u korama i tankim slojevima, rjeđe u stalaktitima. Sinonim: 

allophanite. 

allophanite – alofanit, alofan, v. allophane. 

allophanoid – alofanoid. Skupni naziv za mineral gline 

alofan, haloazit i morilonit. 

allostratigraphic unit – alostratigrafska jedinica. Stratiformno 

tijelo (tijelo oblika sloja) sedimentne stijene 

koje se može kartirati i koje je defi nirano i identifi cirano 

na bazi diskontinuiteta njegovih granica. Alostratigrafske 

jedinice (redoslijedom prema nižem 

rangu) jesu alogrupa (v. allogroup), aloformacija (v. 

alloformation) i aločlan (v. allomember). Osnovna jedinica 

je aloformacija. 

allothigene – alotigen, v. allogenic, 1. 

allothigenic – alotigen, v. allogenic, 1. 

allothigenous – alotigen, v. allogenic, 1. 

allothogenic – alotogen, v. allogenic, 1. 

allotherians (Allotheria, Multituberculata) – aloterije, 

multituberkulati, mnogokvržnjaci. Podrazred izumrlih 

mamalija (sisavaca, mammals). Stratigrafska rasprostranjenost: 

gornja jura-gornji eocen. 

allotrioblast – alotrioblast, ksenoblast, v. xenoblast. 

allotriomorphic – (1) alotriomorfan, ksenomorfan, v. 

xenomorphic. (2) alotriomorfan, anhedralan, v. anhedral, 

3. 

allow – dopušteni kapacitet proizvodnje, v. allowable. 

allowable – dopušteni kapacitet proizvodnje. Maksimalna 

količina nafte i/ili plina koju bušotina, ležište 

ili polje (koncesija ili grupa koncesija) smije proi- 

36 

alluvial 

zvesti tijekom danog vremena (dnevno ili mjesečno). 

Određuje se na bazi dubine bušotine (ležišta), 

proizvodnih mogućnosti bušotine, plinskog faktora 

(GOR) i gustoće mreže bušotina. Dodjeljivanje 

dopuštenih normi proizvodnje obavljaju državne 

regulativne agencije (sve savezne države SAD-a ne 

propisuju dopuštenu proizvodnju). Sinonimi: allow, 

permitted amount of production, permitted production; 

v. allowable production. 

allowable allocation formula – formula dodjeljivanja 

dopuštenih kapaciteta proizvodnje. Upute koje izdaje 

ovlaštena državna regulativna agencija za podjelu 

količine proizvodnje nafte i/ili plina (koju to tijelo 

odobrava za proizvodnju iz dane bušotine, ležišta 

ili polja, koncesije i/ili grupe koncesija) između svih 

operatora na polju tijekom danog perioda. Formula 

se bazira na veličini površine ležišta, broju bušotina i 

produktivnoj debljini ležišta. 

allowable days – dani proizvodnje dopuštenim kapacitetom. 

Broj dana u mjesecu tijekom kojih se nafta i/ili 

plin mogu proizvoditi u skladu s nalogom ovlaštene 

državne regulativne agencije. Sinonim: scheduled 

allowable days. 

allowable oil – dopuštena proizvodnja nafte. Maksimalna 

dnevna proizvodnja naftne bušotine koja je propisima 

dopuštena operatoru. 

allowable period – period proizvodnje dopuštenim kapacitetom. 

Vrijeme tijekom kojeg se može proizvoditi 

dopuštena količina nafte i/ili plina. 

allowable production – dopuštena proizvodnja (kontingent 

proizvodnje). Količina nafte ili plina koja je legalno 

dopuštena za proizvodnju iz bušotine tijekom 

danog perioda. Utvrđuje se kako bi se ograničila proizvodnja 

iz bušotina, ležišta ili polja; v. allowable. 

alloy steel – legirani čelik. Čelik koji je dobio određena 

izrazita svojstva dodavanjem jednog ili više elemenata 

koji se ne nalaze u ugljikovom čeliku (carbon 

steel) ili čelik u kojem je sadržaj mangana ili silicija 

veći od njihova sadržaja u ugljikovim čelicima. 

all-purpose spear – univerzalni unutarnji hvatač cijevi 

(spir), v. spear. 

alluvia – aluvije, naplavine, aluvijalni sedimenti. Oblik 

množine termina alluvium (v.). 

Alluvial – aluvij. Zastarjeli termin koji je R. James početkom 

19. stoljeća (osnivajući se na učenju njemačkog 

geologa i mineraloga A. G. Wernera koncem 18. 

stoljeća) dodijelio grupi ili seriji stijena građenih od 

nekonsolidiranih (nevezanih, necementiranih) ili slabo 

konsolidiranih šljunaka, pijesaka, glina i treseta. 

Vjerovalo se da su takve stijene nastale (formirale se) 

nakon povlačenja oceana s kontinenta. 

alluvial – aluvijalan, naplavljen, nanesen, naplavni, nanosni. 

(1) U sedimentologiji – (a) Koji se odnosi na 

subaeralnu (kao suprotnost submarinskoj) sredinu, 

djelovanje ili produkte struja ili rijeka na njihovoj 

poplavnoj ravnici i obično sadrži klastične sedimente 

i razlikuje se od subakvatske sedimentacije (u 

jezerima, morima ili oceanima) i fl uvijalne sedimentacije 

niske energije. Sedimenti istaloženi u aluvijalnoj 

sredini mogu biti pod utjecajem visoke energije 

taloženja (na primjer, brze poplavne vode) i mogu 

biti slabo sortirani ili kaotični. (b) Koji se odnosi na 

naplavinu (nanos, aluviju) ili je građen (sastavljen) 

od nje ili je taložen rijekom ili vodom tekućicom, na 

primjer, aluvijalna glina (alluvial clay) ili aluvijalna

alluvial apron 

vododijelnica ili razvođe (alluvial divide). Sinonimi: 

alluvian, alluvious. (2) Pojam koji se odnosi na mehaničko-sedimentno 

(nanosno) rudno ležište koje 

je nastalo (formiralo se) djelovanjem tekućih voda 

(alluvial placer), na primjer, u kanalu rijeka (stream 

channel) ili aluvijalnoj lepezi (alluvial fan). Pojam se 

također odnosi na dragocjene minerale koji su vezani 

s aluvijalnim rudnim ležištima, na primjer, dijamant, 

zlato. 

alluvial apron – bahada, v. bajada. 

alluvial bench – bahada. Vrlo stari termin kojim se 

označavala geološka tvorevina danas nazvana bajada 

(v.). 

alluvial cone – aluvijalni konus. Aluvijalna lepeza (v. 

alluvial fan) s vrlo strmim padinama. Obično je viši 

i uži nego lepeza i sastoji se od grubljeg i debljeg 

materijala koji je vjerojatno bio istaložen većim vodotocima. 

Termin alluvial cone se katkada rabi kao 

sinonim termina alluvial fan (aluvijalna lepeza). Sinonimi: 

cone delta, cone of dejection (v.), cone of detritus, 

debris cone (v.), dry delta, hemicone. 

alluvial deposit – aluvijalni sediment, aluvija, v. alluvium, 

1. 

alluvial fan – aluvijalna lepeza. Niska, raširena, relativo 

ravna ili blago nagnuta masa rastresitog (rahlog) 

stijenskog materijala (klastičnog kršja ili detritusa), 

oblikom nalik na otvorenu lepezu ili isječak stošca, 

istaloženog vodotokom (ponajprije u područjima 

s poluaridnom klimom) na mjestu gdje on istječe 

iz uske planinske doline na ravnicu ili široku dolinu 

ili gdje je pritok blizu ili na ušću u glavni vodotok. 

Sedimenti aluvijalne lepeze su općenito karakterizirani 

gradacijom od grubljeg (krupnijeg) materijala 

na vrhu do fi nijeg materijala u podnožju. Aluvijalne 

lepeze se obično dijele na podokoliše lepeza (fan 

subenvironment): (a) bliski (proksimalni) podokoliš 

(proximal fan subenvironment); (b) središnji (srednji) 

podokoliš (mid-fan subenvironment), i (c) udaljeni 

(distalni) podokoliš (distal fan subenvironment). U 

vertikalnim sekvencijama bliskih podokoliša aluvijalnih 

lepeza dominiraju šljunčani sedimenti sa sporednim 

pješčanim sedimentima, dok u sekvencijama 

središnjih i udaljenih podokoliša rastuće dominira 

pijesak. Permeabilnost i poroznost aluvijalnih lepeza 

znatno variraju ovisno o procesu sedimentacije (taloženja). 

Općenito, talozi riječnih tokova imaju veću 

permeabilnost i poroznost od detritnih taloga i taloga 

muljevitih tokova. Finije zrnasti i bolje sortirani 

talozi distalnih lepeza imaju visoku permeabilnost 

i poroznost. Srednji i distalni dijelovi lepeze imaju 

vjerojatno bolju kvalitetu ležišta od proksimalnih dijelova. 

Orijentirana permeabilnost aluvijalnih lepeza 

je slabo poznata, ali je za očekivati da će paleokanali 

biti putanje prioritetnog strujanja. Sinonimi: detrital 

fan, dry delta, talus fan. 

alluvial fan deposits – sedimenti (taložine) aluvijalnih 

lepeza, v. alluvial fan. 

alluvial fan reservoir – ležište u aluvijalnoj lepezi, v. 

alluvial fan. 

alluvial fi ll – aluvijalna ispuna. Aluvijalni sediment (aluvija, 

naplavina – deposit of alluvium) koji ispunjava 

dolinu rijeke. Njegova je debljina znatno veća od dubine 

rijeke. Čini pojedinačnu stratigrafsku jedinicu. 

alluvial fl at – mala aluvijalna (riječna) ravnica. Uska aluvijalna 

ravnica (v. alluvial plain) koja obrubljuje rijeku 

37 

alluvium 

i na kojoj se taloži aluvija (naplavina) za vrijeme poplava. 

Sinonim: river fl at (v.) 

alluvial plain – aluvijalna (riječna) ravnica. Ravno ili 

blago nagnuto područje ili malo valovita površina 

formirani ekstenzivnom sedimentacijom aluvije (naplavine). 

Obično graniči s rijekom koja je periodično 

poplavljuje. Može se nalaziti na vodoplavnoj (poplavnoj) 

ravnici, delti ili aluvijalnoj lepezi. Sinonimi: 

aggraged valley plain (v.), bajada (v.), river plain, wash 

plain (v.), waste plain. 

alluvial slope – aluvijalna padina. Padina planina građena 

od aluvije (naplavine) koja prelazi u ravnicu ili 

dno doline; aluvijalna površina s nedovoljno jasno 

izraženom formom aluvijalne lepeze (v. alluvial fan) 

ili bahade (. bajada). 

alluvial talus – aluvijalni sipar (plazina, osulina). Akumulacija 

fragmenata (odlomaka) stijena najrazličitije 

veličine ili oblika koja se formira tijekom i nakon 

jakih kiša spiranjem materijala oborinskim vodama, 

bujicama i otopljenim snijegom i njegovim transportiranjem 

po vododerinama, jarcima ili brazdama na 

površinama litica ili spiranjem sa strmih stjenovitih 

padina. Veći stijenski fragmenti se skupljaju na vrhu 

sipara, a fi niji dolaze na dno kao minijaturni detritni 

tok (tok stijenskog kršja – debris fl ow). 

alluvial terrace – aluvijalna terasa. Riječna terasa (v. 

stream terrace) sastavljena (građena) od nekonsolidirane 

(necementirane) aluvije (naplavine), uključujući 

šljunak, i formirana obnovljenim urezivanjem pomlađenog 

vodotoka u dno doline ili kasnijim prekrivanjem 

terase aluvijom. Sinonimi: built terrace, drift 

terrace, stream-built terrace. 

alluvian – aluvijalan, v. alluvial, 1. 

alluviation – naplavljivanje. (1) Subaeralno taloženje 

ili formiranje aluvije (naplavine) ili aluvijalnih formi, 

na primjer aluvijalni konus (alluvial cone) ili aluvijalna 

lepeza (alluvial fan), na mjestima gdje se brzina 

vodotoka smanjuje ili je vodotok prepriječen. Proces 

naplavaljivanja aluvije vodotokom duž njegova korita 

ili proces pokrivanja ili ispunjavanja površine aluvijalnim 

sedimentima. (2) Proces taloženje suspendiranih 

čvrstih (krutih) čestica u struji vode (najprije 

najkrupnijih i najtežih čestica i zatim čestica najfi nijeg 

mulja) kada se smanjuje brzina struje. 

alluvion – (1) podlokavanje, podronjavanje. Spiranje 

obala morem ili rijekom. (2) izlijevanje, razlijevanje. 

Poplava ili potapanje, osobito kada se u vodi nalazi 

velika količina suspendiranog materijala. (3) aluvija, 

naplavina. Materijal nataložen pri poplavi (zastarjeli 

sinonim termina alluvium). (4) naplavljivanje (nanošenje) 

zemlje. Nastanak novih dijelova kopna (zemljišta) 

kao rezultat postupne i postojane ili jedva primjetljive 

djelatnosti tekuće vode (vodotoka) ili valova 

i struja. Također naplavljena (nanešena) zemlja. (5) 

blatni vulkanski potok. Zastarjeli naziv za blatni potok 

vulkanskog pepela i konsolidirane (cementirane) sedimente 

takvih potoka. 

alluvious – aluvijalan, v. alluvial, 1. 

alluvium – aluvija, naplavina, aluvijalni sediment. (1) 

Opći termin koji se rabi za označavanje gline, silta, 

pijeska, šljunka ili drugog sličnog nekonsolidiranog 

(rastresitog) i slabo sortiranog klastičnog (detritnog) 

materijala istaloženog tijekom relativno nedavnog 

geološkog vremena vodotokom ili drugom masom 

tekuće vode u obliku sortiranog ili polusortiranog

alluviums 

sedimenta u koritu vodotoka, na njegovu vodoplavnom 

području ili u delti u obliku konusa ili lepeze u 

podnožju planinske padine. Termin se osobito odnosi 

na sedimente fi nozrnaste teksture (silt ili siltna 

glina) koji su se istaložili u vrijeme poplava. Termin 

je prvobitno uključivao podvodne (subakvatske) sedimente 

u morima, estuarima, jezerima i malim vodenim 

bazenima. Sinonimi: alluvial, alluvial deposit, 

alluvion. (2) U praksi bušenja – termin koji se nepravilno 

rabi za označavanje razdrobljene zemljaste stijene 

koja zaliježe neposredno ispod sloja tla i iznad 

tvrdih neporemećenih (nerazdrobljenih) temeljnih 

stijena. 

alluviums – aluvije, naplavine, aluvijalni sedimenti. 

Oblik množine termina alluvium (v.). 

almandine-amphibolite facies – almandinsko-amfi - 

bolitski facijes. Potpodjela amfi bolitskog facijesa (v. 

amphibolite facies) kako bi se razlikovale visokotlačne 

asocijacije od niskotlačnih koje su nazvane rogovačin-rožnački 

facijes (v. hornblende-hornfels facies). 

Termin je kasnije napušten u korist amfi bolitskog 

facijesa iako je zadržan termin rogovačin-rožnački 

facijes. 

along hole depth (ADH) – dubina duž kanala bušotine. 

Udaljenost duž putanje kanala bušotine od referentne 

točke mjerenja (na primjer, radnog podišta ili 

platforme bušaćeg tornja) do točke u kanalu bušotine. 

alongshore – duž obale, uz obalu. Koji prolazi duž obale 

ili uz obalu, na primjer, nanos duž obale (alongshore 

drift) ili struja duž obale (alongshore current); v. longshore. 

alpha – alfa. (1) U mineralogiji – prefi ks koji se odnosi 

na jedan od dvaju ili na jedan od više minerala bliskih 

jedan drugom i koji upućuje na njegovu fi zikalnu 

strukturu (svojstva) – osobito polimorfne modifi - 

kacije. Alfa-mineral je stabilan pri temperaturi koja je 

niža od temperatura njegova beta i gama polimorfa, 

na primjer, alfa-kristobalit (niskotemperaturna tetragonska 

modifi kacija ili faza kristobalita). Neki mineralozi, 

međutim, rabe prefi ks alfa suprotno toj konvenciji 

– za označavanje visokotemperaturne faze, 

na primjer, alfa-karnegit (varijetet karnegita kubične 

singonije) stabilan je pri temperaturi višoj od 690 

°C; v. beta, gamma. (2) U kristalografi ji – (a) Najmanji 

indeks refrakcije (loma) u dvoosnom kristalu. (b) Kut 

između kristalografskih osi b i c, v. beta, gamma. (3) U 

karotaži – (a) Simbol (α) omjera (odnosa) pseudostatičkog 

spontanog potencijala (PSP – v. pseudostatic 

spontaneous potential) i statičkog spontanog potencijala 

(SSP – v. static spontaneous potential). Omjer 

PSP/SSP se naziva faktorom redukcije spontanog potencijala 

(spontaneous potential reduction factor, SP 

reduction factor). (4) U seizmičkoj prospekciji – omjer 

(odnos) duljine rasporeda geofona (array length) i 

dubine (depth). 

alpha map – alfa karta izopaha. Karta efektivnih debljina 

čistog (neglinovitog) pijeska u formaciji. Distribucija 

čistih pijesaka se računa prema mjerenju 

spontanog potencijala (v. spontaneous potential) i 

bazira se na opažanju da će postojanje šejla u formaciji 

umanjiti odziv spontanog potencijala. Izračunava 

se vrijednost statičkog spontanog potencijala 

(SSP – v. static spontaneous potential) za čisti 

pijesak i odabere se proizvoljna granična vrijednost 

38 

alpine 

parametra alfa (omjer pseudostatičkog spontanog 

i statičkog spontanog potencijala, omjer PSP/SSP), 

na primjer, 50% ili 75%, na bazi regionalnog historijata 

proizvodnje. Konstruiraju se debljine ležišta s 

odzivom spontanog potencijala većim od granične 

vrijednosti parametra alfa. 

alpha-particle recoil tracks – staze odskoka alfa-čestica. 

Tragovi (putanje) radijacijskog oštećenja u čvrstoj 

tvari uzrokovanog odskokom jezgara koji prati alfaraspad 

uranovih i torijevih primjesa. Te staze su slične 

fi sijskim stazama (fi ssion tracks), ali su znatno manje 

po veličini i brojnije su. Na bazi gustoće staza, koja se 

obično određuje elektronskim mikroskopom, i također 

prema sadržaju urana i torija u uzorku može se 

odrediti starost. Sinonim: alpha-recoil tracks. 

alpha processing – alfa-obrada. U karotaži – postupak 

obrade podataka karotaže u kojem se kombinira 

mjerenje visoke točnosti ali male preciznosti s drugim 

mjerenjem iste veličine koje je visoke preciznosti 

ali male točnosti kako bi se dobio bolji rezultat 

nego u slučaju obrade samo jednog ili samo drugog 

mjerenja. Alfa-obrada podataka se primjenjuje radi 

poboljšanja vertikalne rezolucije neutronske karotaže 

poroznosti i drugih dvodetektorskih nuklearnih 

karotaža. Detektor koji je blizu izvora ima bolju preciznost 

od udaljenijeg detektora jer reagira preciznije 

na vertikalne promjene, ali je manje točnosti budući 

da na njega više utječe sredina kanala bušotine. Alfa-obrada 

matematički superponira brze promjene 

bliskog detektora na spore promjene točnog udaljenijeg 

detektora i tako se dobiva točna karotaža 

(mjerenje) s visokom vertikalnom rezolucijom. Metoda 

obrade se također primjenjuje za poboljšavanje 

rezultata ugljikovo-kisikove karotaže i impulsnog 

neutronskog spektroskopskog mjerenja. 

alpha quartz – alfa-kvarc, niskotemperaturni kvarc. 

Polimorfna modifi kacija kvarca koja je stabilna pri 

temperaturi nižoj od 573 °C i koja ima vertikalnu os 

trostruke simetrije i tri horizontalne osi dvostruke simetrije 

i čiji je indeks refrakcije (loma) viši i dvolom 

jači nego beta-kvarca (v. beta quartz). Alfa-kvarc se 

sreće kao komponenta u brojnim varijetetima eruptivnih 

(magmatskih), metamorfnih i sedimentnih 

stijena te u žilama, geodama i velikim pegmatitima. 

Sinonim: low quartz. 

alpha-recoil tracks – staze odskoka alfa-čestica, v. alpha-particle 

recoil tracks. 

Alpides – Alpidi. Veliki istočno-zapadni orogenetski 

pojas (područje alpinskog nabiranja – Alpine folding) 

ili sustav mladog nabranog gorja (uključujući Alpe i 

Himalaje) koji se proteže od Španjolske do južne Azije. 

Većina nabiranja se zbivala u tercijaru. Sinonim: 

Alpine-Himalayan belt. 

alpine – alpski, alpinski. (1) U strukturnoj geologiji – 

opći termin koji se rabi za označavanje planinskog 

reljefa (topografi je), morfoloških i strukturnih osobitosti 

koji po svojoj grandioznosti i kompleksnosti 

sliče karakterističnim osobitostima europskih Alpa 

bez obzira na starost i mjesto tako opisanih planina 

i osobitosti. (2) U geomorfologiji – koji se odnosi 

na europske Alpe, karakterizira ih ili nalikuje na 

njih ili na druge impozantne planine ili planinske 

sustave, osobito na takve koji su toliko modifi cirani 

intenzivnom glacijalnom (ledenjačkom) erozijom 

da se sastoje od šiljastih planinskih vrhova, cirkova,

alpine glacier 

piramida itd., na primjer, alpsko jezero (alpine lake) 

koje je nastalo (formiralo se) kao rezultat glacijalne 

erozije i smješteno je duž granice ili unutar granica 

visokoplaninskog područja. (3) U ekologiji – koji je 

karakterističan ili opisuje planinska područja koja 

leže između granica šuma i snijega. Također se primjenjuje 

na klimu, fl oru, reljef, ekološke sustave itd. 

U manje strogom smislu termin se odnosi na visoka 

izdignuća i hladnu klimu. 

alpine glacier – alpski (dolinski) ledenjak. Svaki ledenjak 

na planinskom hrptu (visokoplaninski ledenjak), 

osim ledene kape (ice cap) ili ledenog pokrova (ice 

sheet). Obično nastaje u cirku (karu) i može skliznuti 

u dolinu koju je prethodno izdubio planinski potok. 

Sinonimi: mountain glacier (v.), valley glacier (v.). 

Alpine-Himalayan belt – Alpidi, v. Alpides. 

Alpine orogeny – alpinska (alpinotipna) orogeneza. 

Termin koji označava relativno mlada orogenetska 

zbivanja u južnoj Europi i Aziji kojima su stijene, koje 

izgrađuju Alpe i ostali dio alpskog orogenetskog pojasa, 

bile silno deformirane. U alpsku orogenetsku 

eru H. Stille je uključio sva orogenetska zbivanja od 

jure do kraja tercijara, ali većina geologa ograničava 

trajanje te ere do tercijara s brojnim epizodama različitog 

intenziteta od jednog mjesta do drugog sa 

završetkom tijekom miocena ili pliocena. 

alpinotype tectonics – alpinotipna tektonika, ortotektonika. 

Tektonika orogenetskih pojaseva, bez obzira 

na starost, koji su se formirali na mjestu konvergentne 

granice ploča (na mjestu ortogeosinklinala 

po starijoj terminologiji). Takvi pojasevi su u svojim 

unutarnjim zonama (dijelovima) karakterizirani dubinskim 

plastičnim nabiranjem i plutonizmom, a u 

vanjskim zonama formiranjem navlaka i, kao rezultat, 

pojavom šarijaža, tektonskih ljusaka i gusto nagomilanih 

bora. Sinonim: orthotectonics. 

alteration – alteracija, promjena, mijenjanje. U petrologiji 

– (1) Svaka fi zikalna ili kemijska promjena (mijenjanje) 

mineralnog sastava stijene, osobito djelovanjem 

hidrotermalnih otopina. Također sekundarna, 

tj. supergena, promjena stijena ili minerala. Alteracija 

se katkada razmatra (smatra) kao jedna faza metamorfoze 

(metamorfi zma), ali se obično razlikuje 

od nje jer je slabija i obuhvaća manju površinu nego 

metamorfoza. (2) Promjena kemijskog ili mineralnog 

sastava stijene nastala trošenjem (raspadanjem). 

altered rock – izmijenjena (promijenjena) stijena. Stijena 

čiji je kemijski i mineralni sastav pretrpio promjene 

od vremena njena prvobitnog formiranja. 

altered zone – izmijenjena zona formacije. U karotaži 

– zona formacije u okolišu kanala bušotine, debljine 

nekoliko centimetara, u kojoj je brzina širenja 

zvučnog vala pod utjecajem impregnacije bušaćom 

isplakom ili rasterećenja naprezanja ili jednog i drugog. 

Brzina širenja zvučnog vala u stijeni koja je u 

neposrednoj blizini (okolišu) kanala bušotine može 

biti znatno manja od brzine u netaknutoj formaciji. 

Za mjerenje brzine širenja zvučnog vala u formaciji 

trebalo bi primijeniti pribor za akustičku karotažu s 

većom udaljenošću (razmakom) između predajnika 

i prijamnika (oko 3 do 4,5 metra ili 10 do 15 stopa) 

nego što je kod standardnog pribora (razmak oko 

0,9 do 1,5 metar ili 3 do 5 stopa). 

alternate completion – završno opremanje bušotine za 

proizvodnju iz najdubljeg ležišta prema najplićem. Tip 

39 

aluminosilicates, alumino-silicates 

završnog proizvodnog opremanja bušotine u kojem 

proizvodnja počinje iz najdubljeg intervala ili ležišta 

i nakon njegova iscrpljenja i izolacije (jednostavnom 

operacijom alatkom koja se u bušotinu spusti čeličnim 

užetom tako da otpada potreba za remontnim 

postrojenjem) prelazi se na proizvodnju iz gornjeg, 

plićeg ležišta ili intervala. Taj tip završnog proizvodnog 

opremanja bušotina se primjenjuje na područjima 

gdje su remontni radovi na bušotinama skupi jer 

otpada potreba za angažiranjem remontnih postrojenja 

(najčešće na podmorskim bušotinama). Moguće 

je i dvozonsko opremanje bušotina za proizvodnju 

iz najdubljeg ležišta prema najplićem. 

alternate gas-water displacement – izmjenično istiskivanje 

nafte plinom i vodom, istiskivanje nafte izmjeničnim 

injektiranjem plina i vode, v. water-alternatinggas 

fl ood. 

alternate gas-water injection – izmjeničmo injektiranje 

plina i vode, v. water-alternating-gas fl ood. 

altiplanation – altiplanacija. Grupa erozijskih procesa 

(uključujući solifl ukciju i s njom povezano kretanje 

masa) koji teže izravnati reljef (formirati ravne ili terasaste 

površine). Takvi procesi su osobito aktivni na 

znatnim visinama i visokim geografskim širinama 

gdje dominiraju periglacijalni procesi; v. cryoplanation, 

equiplanation. 

alternating-fi eld demagnetization – demagnetizacija 

u izmjeničnom magnetskom polju. Proces progresivne 

(djelomične) demagnetizacije (progressive demagnetization) 

izlaganjem uzoraka stijene izmjeničnim magnetskim 

poljima (AC fi eld) čija se veličina postupno 

smanjuje do nule. Uklanjaju se uglavnom nestabilne 

komponente prirodne rezidualne magnetizacije. Sinonim: 

AC demagnetization. 

alternating water-gas fl ood – izmjenično istiskivanje 

nafte vodom i plinom, istiskivanje nafte izmjeničnim 

injektiranjem vode i plina, v. water-alternating-gas 

fl ood. 

altitude – (1) nadmorska visina. Vertikalna udaljenost 

(razmak po vertikali) nivoa, točke ili objekta (smatranog 

kao točka) iznad ili ispod površine Zemlje mjerena 

od danog repera, obično srednjeg nivoa mora. 

Visina je pozitivna ako se točka ili objekt nalazi iznad 

reperne linije, a negativna ako su ispod nje. Sinonim 

termina altitude je termin elevation (elevacija) kada 

je riječ o udaljenosti iznad nivoa mora. (2) visina. (a) 

Vertikalni kut (kut izmjeren u vertikalnoj ravnini) između 

horizontalne ravnine na kojoj se nalazi opažač 

i bilo koje više točke, na primjer, vrha. (b) Kod fotografskog 

snimanja – udaljenost po vertikali od neke 

točke očitanja (obično srednjeg nivoa mora) do točke 

ili objekta u prostoru koj se nalaze iznad površine 

Zemlje. 

alum – obični alaun, alaun, stipsa. Dvostruka sol kalijskog 

i aluminijskog sulfata, kristalni spoj bijele boje 

ili bezbojan, trpkog slatkasto-kiselog okusa. Topljiv 

je u hladnoj vodi, vrlo topljiv u vrućoj vodi i netopljiv 

u etanolu i acetonu. Primjenjuje se kao koloidni fl okulant 

u tehnologiji pročišćavanja otpadnih voda. 

Sinonim: potash alum, potassium alum. 

alum earth – alaunski šejl (škriljavac), v. alum shale. 

aluminosilicates, alumino-silicates – alumosilikati. 

Minerali u kojima aluminij zauzima isti položaj 

u njihovoj kristalnoj strukturi kao i silicij (u kojima 

aluminij supstituira silicij u SiO 4 -tetraedru). Najraši-

aluminum activation log 

reniji alumosilikati sedimentnih stijena su glinenci 

(feldšpati), minerali gline, tinjci i drugi. 

aluminum activation log – aktivacijska karotaža po 

aluminiju. Mjerenje masene koncentracije aluminija 

u formaciji. Aluminij-27 se može aktivirati zahvatom 

neutrona relativno niske energije iz kemijskog izvora 

kako bi se proizveo izotop aluminij-28 čije je vrijeme 

poluraspada 2,3 minute. Aluminij-28 emitira gamazračenje 

koje se lako detektira. Spektrometrom prirodnog 

gama-zračenja se detektira zračenje aluminija-28 

zajedno s drugim prirodnim gama-zračenjima. 

Prema razlici prirodnog gama-spektra izmjerenog 

prije aktivacije i gama-spektra izmjerenog nakon 

aktivacije može se procijeniti sadržaj aluminija u 

formaciji. Aluminij je relativno direktni indikator volumena 

(sadržaja) gline u formaciji budući da su minerali 

gline alumosilikati (silikati aluminija). 

aluminum drillpipe (drill pipe) – aluminijska bušaća 

šipka. Bušaća šipka izrađena od aluminijske legure. 

Prednosti takvih šipki su manja težina (što znatno 

smanjuje težinu kolone bušaćih šipki – katkada do 

50%) i visoka čvrstoća. Međutim pogonski problemi 

u uporabi tih bušaćih šipki su općenito veći od prednosti 

zbog pretjeranog habanja tijela i spojnica šipki. 

Osim toga, budući da je aluminijska bušaća šipka 

elastičnija od čelične, ona je više izvrgnuta uzdužnom 

izvijanju i oštećenjima od udaraca. Korodiraju 

pri mnogim normalnim uvjetima bušenja. Također, 

teže je izvoditi operacije hvatanja aluminijskih šipki. 

aluminum stearate – aluminij-stearat, aluminij-tristearat. 

Kemijski spoj, sol aluminij-hidroksida i stearinske 

kiseline (stearic acid). Netopljiv je u vodi, a topljiv 

u uljima. Pomiješan s uljem (na primjer, dizelskim 

uljem) i raspršen po površini zapjenjene vodene 

isplake (isplake na vodenoj bazi) potpomaže izbijanje 

plinskih mjehurića iz isplake. 

alum schist – alaunski šejl (škriljavac), v. alum shale. 

alum shale – alaunski šejl (škriljavac). Glinovita, često 

karbonatna stijena impregnirana alaunom, Prvobitno 

sadrži sulfi de željeza (pirit, markazit) koji pri razlaganju 

stvaraju sulfatnu (sumpornu) kiselinu koja 

reagira s aluminijskim i kalijskim komponentama 

stijene formirajući sulfate aluminija. Sinonimi: alum 

earth, alum schist, alum slate. 

alum slate – alaunski šejl (škriljavac), v. alum shale. 

alveolar weathering – alveolarno (saćasto) trošenje 

(raspadanje), v. honeycomb weathering. 

alveolinids (Alveolinidae) – alvaeolinide. Porodica 

foraminifera (krednjaka, foraminiferans). Karakterizirane 

su neperforiranom, porculanastom, aksijalno 

izduženom kućicom (test) koja može biti polucilindričnog, 

vretenastog, elipsoidalnog ili sferičnog 

oblika. Iako ta skupina foraminifera oblikom sliči fuzulinidima 

(fusulinids), one nisu genetski povezane. 

Stratigrafska rasprostranjenost: donja kreda-danas. 

amagmatic – amagmatski. Pojam koji označava da 

neka struktura, područje ili proces nisu povezani s 

magmatskom aktivnošću. 

amargosite – amargozit. Trgovački naziv za bentonitnu 

glinu (bentonitic clay) koja se dobiva na području 

rijeke Amargosa u Kaliforniji. Sinonim za bentonit (v. 

bentonite). 

amber – (1) jantar, sukcinit. Tvrda, krta, obično žućkasta 

do smeđasta i prozirna ili providna fosilna smola 

(fossil resins) četinjača. Često sadrži uklopke inseka- 

40 

American Petroleum Institute (API) 

ta i drugih organizama. Dobro se polira. Sreće se u 

aluvijalnim tlima, glinama i recentnim (suvremenim) 

sedimentima, u slojevima lignita i na nekim morskim 

obalama (na primjer, na obali Baltičkog mora). Sinonimi: 

bernstein, electrum, succinite. (2) jantar. Opći 

termin za označavanje grupe fosilnih smola koje sadrže 

znatnu količinu jantarne kiseline (succinic acid) i 

imaju vrlo varijabilne omjere C:H:O, na primjer almašit 

(almashite), simetit (simetite), delatinit (delatynite) 

i ambrozin (ambrosine). 

amber mica – magnezijski tinjac, fl ogopit, v. phlogopite. 

American Association of Petroleum Geologists 

(AAPG) – Američka udruga naftnih geologa. Najveća 

svjetska geološka organizacija utemeljena 1917. 

g. u Tulsi (Oklahoma), gdje joj je i današnje sjedište. 

Okuplja 16.000 članova u više od 80 zemalja (šest 

regionalnih sekcija i preko 50 pridruženih geoloških 

društava u SAD i svijetu). Zadaci udruge su unaprjeđivanje 

geološke znanosti (osobito u području nafte 

i prirodnog plina) i tehnologije proizvodnje ugljikovodika, 

širenje informacija i promicanje edukacije i 

profesionalnosti članstva. 

American Bureau of Shipping (ABS) – Američki ured 

brodarstva. Neprofi tno nevladino društvo za klasifi 

kaciju brodova (ship classifi cation society) u SAD. 

Osnovano je 1862. g. (sadašnji naziv nosi od 1898. g.) 

sa sjedištem u New Yorku. Ured je utvrdio međunarodno 

prihvaćena pravila za projektiranje, gradnju, 

pregled i certifi kaciju brodova, uključujući pokretna 

postrojenja za odobalno bušenje (off shore mobile 

drilling units). Ured ima predstavnike u 93 zemlje i 

do sada je klasifi cirao preko 10.000 brodova. 

American Gas Association (AGA) – Američka plinska 

udruga. Osnovana 1918. g. Okuplja blizu 200 lokalnih 

poduzeća koja opskrbljuju prirodnim plinom 56 

milijuna ljudi te poslovne i industrijske organizacije 

širom SAD. Udruga zastupa interese svojih članova 

i njihovih klijenata i osigurava informacije i usluge 

koje promiču rast potražnje i ponude te sigurnu i pouzdanu 

isporuku prirodnog plina. Sjedište udruge je 

u Washingtonu, D.C. 

American Geological Institute (AGI) – Američki geološki 

institut. Neprofi tna federacija koja okuplja 44 

geoznanstvene i profesionalne udruge geologa, 

geofi zičara i drugih geoznanstvenika i ima preko 

100.000 članova. Institut osigurava informacije geoznanstvenicima 

i ima glavnu ulogu u jačanju geoznanstvenog 

obrazovanja. Osnovan je 1948. g. Sjedište 

je u Alexandriji (savezna država Virginia). 

American Geophysical Union (AGU) – Američki geofi 

zički savez. Neprofi tna organizacija geofi zičara 

koja okuplja preko 45.000 članova iz 140 zemalja. 

Osnovana je 1919. g. Misija AGU-a je promoviranje 

znanstvenog izučavanja Zemlje i svemira oko nje 

i širenje rezultata javnosti, promoviranje suradnje 

među znanstvenim organizacijama koje su uključene 

u geofi ziku i srodne discipline, započinjanje i sudjelovanje 

u istraživačkim geofi zičkim programima 

i unaprjeđivanje raznih geofi zičkih disciplina kroz 

znanstvene skupove, diskusije i publikacije. 

American Petroleum Institute (API) – Američki naftni 

institut. Neprofi tna organizacija utemeljena 1919. g. 

Velika trgovinska asocijacija koja koordinira i promiče 

interese američke naftne industrije u njenim

american short ton 

poslovima s vladama i drugim. Okuplja stručnjake 

cijelog svijeta iz svih industrijskih grana i osigurava 

zajednički forum za svoje članove preko kojeg oni 

mogu djelovati na poboljšanju usluga. Institut od 

svog osnutka sudjeluje u izradi normi i procedura za 

bušaću i proizvodnu opremu, razna mjerenja i ispitivanja 

te sigurnost. Sjedište instituta je u Washingtonu, 

D.C. 

american short ton – kratka (američka kratka, mala) 

tona, v. short ton. 

American Society for Testing and Materials (ASTM) 

– Američko društvo za ispitivanje i materijale. Osnovano 

1898. g. u svrhu promicanja normizacije specifi - 

kacija i metoda ispitivanja u području tehnoloških 

materijala. Društvo danas ima preko 22.000 članova 

i objavilo je blizu 5.000 specifi kacija za ispitivanja i 

praktičnih preporuka od kojih se mnoge odnose na 

naftnu industriju i na primjenu u odobalnom bušenju. 

Sjedište društva je u Philadelphiji. 

American Society of Mechanical Engineers (ASME) 

– Američko društvo strojarskih inženjera. Društvo profesionalnih 

inženjera osnovano 1880. g. sa sjedištem 

u New Yorku. Ima preko 65.000 članova. Objavljuje 

norme za naftnu industriju, osobito iz područja izrade 

konstrukcija i posuda pod tlakom. 

amides – amidi. Grupa (klasa) organskih kemijskih 

spojeva izvedenih iz amonijaka zamjenom jednog 

njegovog vodikova atoma (primarni amidi, primary 

amides), dvaju (sekundarni amidi, secondary amides) 

ili triju (tercijarni amidi, tertiary amides) kiselinskim 

radikalima. U naftnoj industriji amidi se primjenjuju 

kao emulgatori i površinski aktivni agensi (surfaktanti). 

amine/gas absorber tower – apsorpcijska kolona 

(apsorber) za obradu plina alkanolaminom. Vertikalna 

kolona s tavanima za uklanjanje kiselih plinova 

(sumporovodika, ugljik-dioksida) iz prirodnog plina 

postupkom apsorpcije otopinom alkanolamina – 

monoetanolamina (MEA), dietanolamina (DEA) i trietanolamina 

(TEA). 

amine/gas desulfurization unit – uređaj za desulfurizaciju 

(odsumporavanje) plina alkanolaminom, v. 

amine/gas desulfurizer. 

amine/gas desulfurizer – uređaj za desulfurizaciju 

(odsumporavanje) plina alkanolaminom. Apsorpcijska 

kolona (apsorber) za uklanjanje sumporovodika 

(odsumporavanje, desulfurizaciju) iz prirodnog ili 

rafi nerijskog plina. Proces odsumporavanja rabi otopine 

alkanolamina (koncentracije 10 do 20%) triju 

tipova – monoetanolamina (MEA – u većini operacija 

jer ima najveći afi nitet prema kiselim plinovima i 

potrebna je manja koncentracija/količina po jedinici 

volumena uklonjenog kiselog plina),dietamolamina 

(DEA) i trietanolamina (TEA). Sinonim: amine/gas desulfurization 

unit. 

amine gas sweetening – obrada plina aminima, v. alkanolamine 

sweetening. 

amines – amini. Grupa (klasa) organskih spojeva 

izvedenih iz amonijaka koji se tvore supstitucijom 

jednog njegovog vodikova atoma (primarni amini, 

primary amines, amino bases), dvaju (sekundarni 

amini, secondary amines, imino bases ) ili triju (tercijarni 

amini, tertiary amines, nitrile bases) organskim 

(ugljikovodikovim) radikalima. Amini imaju važnu 

primjenu u tehnologiji obrade prirodnog plina za 

41 

Amott wettability test 

uklanjanje kiselih komponenata (sumporovodika, 

ugljik-dioksida). 

amine treating – obrada plina aminima, v. alkanolamine 

sweetening. 

amine unit – uređaj za obradu plina apsorpcijom aminom. 

Tip uređaja za uklanjanje sumporovodika, 

karbonil-sulfi da i ugljik-dioksida iz prirodnog plina 

postupkom apsorpcije aminom. 

amianthus, amiantus – azbest. Sinonimni termin za 

azbest (asbestos) – osobito često se primjenjuje za 

fi ni svilasti varijetet, kao što je krizotil (chrysotile). 

ammonites (Ammonitida) – amoniti. Izumrli red cefalopoda 

(glavonožaca, cephalopods). Karakterizirani 

su debelom, vrlo ukrašenom kućicom (ornamented 

shell) i suturama (šavovima) s fi no razdijeljenim režnjevima 

(lobes) i sedlima (saddles). Dobri fosili mezozojske 

ere. Stratigrafska rasprostranjenost: jurakreda. 

ammonoids (Ammonoidea) – amoniti. Izumrli podrazred 

cefalopoda (glavonožaca, cephalopods). 

Karakterizirani su vanjskom kućicom (external shell) 

koja je simetrična i plošno spiralna i ima nabubreli 

protokonh (bulbous protoconch), uglasto savijene 

septe (pregratke, septa) i uski rubni sifon (marginal 

siphuncle). Stratigrafska rasprostranjenost: donji devon-gornja 

kreda. 

amorphous – amorfan. (1) Termin kojim se označava 

mineral ili druga tvar koji nemaju kristalnu strukturu 

ili imaju toliko neuređeno unutarnje stanje da se ne 

pojavljuje karakteristična vanjska forma. Termin, međutim, 

ne isključuje postojanje stanovitog stupnja 

uređenosti. Suprotni pojam je kristalan (v. crystalline). 

(2) Zastarjeli termin koji se primjenjivao za opisivanje 

stijene koja zaliježe u obliku nestratifi cirane 

(neuslojene) ili klivažom neporemećene kontinuirane 

mase; v. massive. 

Amott wettability index – Amottov indeks močivosti, v. 

Amott wettability test. 

Amott wettability test – Amottova metoda ispitivanja 

močivosti. Laboratorijska metoda određivanja 

močivosti ležišne stijene koja se osniva na mjerenju 

prirodnog upijanja nafte i vode jezgrom i prisilnog 

istiskivanja tih fl uida iz jezgre. Postupak ispitivanja se 

sastoji od nekoliko koraka (faza): (1) istiskivanje nafte 

vodom iz jezgre dok se ne postigne rezidualno zasićenje 

naftom; (2) potapanje jezgre u naftu i mjerenje 

volumena vode istisnute iz jezgre spontanim upijanjem 

nafte; (3) istiskivanje vode iz jezgre naftom dok 

se ne postigne rezidualno zasićenje vodom i mjerenje 

ukupnog volumena istisnute vode (spontanim 

upijanjem nafte i prisilnim istiskivanjem vode naftom); 

(4) potapanje jezgre u slanu vodu i mjerenje 

volumena nafte istisnute iz jezgre spontanim upijanjem 

vode, i (5) istiskivanje preostale nafte iz jezgre 

vodom dok se ne postigne rezidualno zasićenje naftom 

i mjerenje ukupnog volumena istisnute nafte 

(spontanim upijanjem vode i prisilnim istiskivanjem 

nafte vodom). Tip (karakter) močivosti stijene se defi 

nira tzv. Amottovim indeksom močivosti (Amott 

wettability index), koji je jednak razlici omjera volumena 

nafte istisnute spontanim upijanjem vode (4. 

korak mjerenja) i ukupnog volumena nafte istisnute 

spontanim upijanjem vode i prisilnim istiskivanjem 

nafte vodom (5. korak mjerenja) i omjera volumena 

vode istisnute spontanim upijanjem nafte (2. korak

ampelite 

mjerenja) i ukupnog volumena vode istisnute spontanim 

upijanjem nafte i prisilnim istiskivanjem vode 

naftom (3. korak mjerenja). Indeks močivosti varira 

od +1 za močivost vodom do –1 za močivost naftom 

(nulta vrijednost indeksa upućuje na neutralnu 

močivost stijene); v. imbibition method of wettability 

measurement, wettability measurement. 

ampelite – ampelit. Zastarjeli naziv za crni ugljeni ili bituminozni 

šejl (glineni škriljavac – black carbonaceous 

shale, bituminous shale). 

amphibians (Amphibia) – amfi bije, vodozemci. Razred 

kralješnjaka (vertebrata, vertebrates). Hladnokrvni 

tetrapodi (cold-blooded tetrapods) koji dišu s pomoću 

škrga u ranom stadiju života, a plućima u kasnijim 

stadijima. Karakterizirani su vlažnom kožom u kojoj 

se nalaze brojne sluzne žlijezde (glandular skin). Tijekom 

embrionalnog stadija nemaju amnion (unutarnju 

embrionalnu ovojnicu, amnion). Stratigrafska 

rasprostranjenost: gornji devon-danas. 

amphibole – amfi bol. (1) Mineral iz skupine tamnih 

stjenotvornih željezno-magnezijskih silikatnih minerala 

koji su tijesno srodni po strukturi (kristalnoj 

formi) i sastavu. Karakterizirani su vrpčastom strukturom 

– vrpce su beskonačni dvostruki piroksenski 

lanci tetraedara s omjerom silicij:kisik jednakim 4:11. 

Kristali amfi bola su stupićasti ili vlaknasto prizmatični. 

Kalavost je dobra prizmatična u dva smjera koji 

su paralelni s plohama kristala i sijeku se pod kutovima 

oko 56° i 124°. Boja se mijenja od bijele do crne. 

Većina amfi bola kristalizira u monoklinskom sustavu 

(singoniji), neki u rompskom ili triklinskom. Široko su 

rasprostranjena komponenta eruptivnih (magmatskih) 

i metamorfnih stijena (neki od njih su potpuno 

metamorfni ili sekundarni minerali) i po kemijskom 

sastavu su analogni piroksenima. (2) Mineral skupine 

amfi bola (amphibole group), na primjer, rogovača 

ili hornblenda (hornblende), antofi lit (anthophyllite), 

kumingtonit (cummingtonite), tremolit (tremolite), 

aktinolit (actinolite), ribekit (riebeckite), glaukofan 

(glaucophane), arfvedsonit (arfvedsonite). (3) Termin 

koji se katkada rabi kao sinonim za rogovaču ili hornblendu 

(v. hornblende). 

amphibolite – amfi bolit. Kristaloblastična stijena 

(crystalloblastic rock) sastavljena uglavnom od amfi - 

bola i plagioklasa s malom količinom kvarca ili bez 

njega. S povećanjem sadržaja kvarca amfi bolit prelazi 

u rogovačin plagioklasni gnajs (hornblende plagioclase 

gneiss). 

amphibolite facies – amfi bolitski facijes. Skup asocijacija 

metamorfnih minerala (facijes) u kojem su bazične 

stijene (basic rocks) predstavljene rogovačom 

(hornblendom) i plagioklasom – plagioklas je oligoklas-andezin 

ili neki više kalcijski varijetet. Epidot 

i almandin su uobičajeno u amfi bolitima. Pelitske 

asocijacije sadrže tinjce vezane s almandinom, staurolitom, 

kijanitom ili silimanitom, ali ne s andaluzitom 

ili kordijeritom. Amfi bolitski facijes je tipičan za 

regionalnu dinamotermalnu metamorfozu (metamorfi 

zam) pri srednjim i visokim tlakovima (između 

3.000 i 8.000 bar) s temperaturama u rasponu od 450 

°C do 700 °C. Postoji podjela amfi bolitskog facijesa 

na kordijeritsko-amfi bolitski (cordierite-amphibolite 

facies) i almandinsko-amfi bolitski facijes (v. almandine-amphibolite 

facies). 

amphibolitization – amfi bolitizacija. U petrologiji – 

42 

amplitude variation with off set (AVO) 

unošenje amfi bola (amfi bolskog minerala) ili supstitucija 

njime. Nastanak amfi bola u stijeni kao sekundarnog 

minerala (secondary mineral). 

amphidont – amfi dontan. Termin za označavanje tipa 

brave (hinge) ljušturica ostrakoda (dvoljušturaca, 

ostracodes) koja se sastoji od triju elemenata od kojih 

su krajnji elementi zubi (teeth), ili jamice (sockets) na 

suprotnoj polovici ljušturice, a središnji element je 

podijeljen na jamicu sprijeda i izbočinu (bar) ili na zub 

i brazdu (groove) na suprotnoj polovici ljušturice. 

amphineurans (Amphineura) – amfi neuri, pramekušci. 

Razred marinskih moluska (mekušaca, marine mollusks). 

Karakterizirani su spljoštenim tijelom (fl attened 

body) koje je pokriveno s osam zglobnih dorzalnih 

(leđnih) pločica (articulated dorsal plates). 

amphipods (Amphipoda) – amfi podi, rakušci. Red rakova 

(crustaceans). Slični su izopodima (racima jednakonošcima, 

isopods) po tome što nemaju oklop 

(carapace) i imaju nestapkaste oči (unstalked sessile 

eyes), ali se od njih razlikuju po bočno spljoštenom 

tijelu (laterally compressed body), a ne po dorzoventralno 

spljoštenom (dorsoventrally compressed body). 

Stratigrafska rasprostranjenost: gornji eocen-danas. 

amphoteric surfactant – amfoterna površinski aktivna 

tvar (surfaktant). Organska molekula s pozitivno ili 

negativno nabijenom ili nenabijenom grupom koja 

je topljiva u vodi, za razliku od anionske (anionic), 

kationske (cationic) ili neionske (nonionic) površinski 

aktivne tvari (surfaktanta). 

amplitude – amplituda. (1) Amplituda analogna amplitudi 

oblika vala za simetrični, periodički sustav bora, 

tj. polovica ortogonalne udaljenosti između antiformnih 

i sinformnih anvelopnih ploha (enveloping surface). 

(2) Polovica visine vrha brijega vala (wave crest) 

iznad dna susjednog dola vala (wave trough). (3) U 

ekologiji – stupanj prilagodljivosti organizma ili grupe 

organizama njihovim okolnim sredinama. 

amplitude anomaly – anomalija amplitude, amplitudna 

anomalija. U seizmičkoj prospekciji – iznenadno 

lokalno povećanje ili smanjenje seizmičkog refl eksa. 

Takve anomalije mogu upućivati na postojanje 

akumulacije ugljikovodika, ali također mogu biti 

uzrokovane geometrijskim fokusiranjem, fokusiranjem 

brzine, interferencijom, promjenom litologije, 

pogreškama u obradi podataka i drugim uzrocima. 

Anomalije amplitude koje upućuje na postojanje 

ugljikovodika mogu biti posljedica iznenadnih promjena 

akustičke impedancije (v. acoustic impedance), 

na primjer, kada plinonosni pješčenjak zaliježe 

ispod šejla (u tom slučaju se termin rabi sinonimno 

s terminom indikator ugljikovodika, hydrocarbon 

indicator). Anomalija porasta amplitude se katkada 

naziva svijetla točka (bright spot), a anomalija pada 

amplitude – tamna točka (dim spot). 

amplitude variation with off set (AVO) – promjena 

amplitude s odmakom. U seizmičkoj prospekciji – 

promjena amplitude seizmičke refl eksije s promjenom 

udaljenosti između točke paljenja i seizmičkog 

prijamnika. Upućuje na razlike u litologiji stijena i sadržaj 

fl uida u njima iznad i ispod horizonta refl eksije. 

Analizom takve promjene amplitude (AVO analysis) 

određuje se debljina, poroznost, gustoća, litologija 

i sadržaj fl uida. Analiza zahtijeva specijalnu obradu 

seizmičkih podataka i seizmičko modeliranje za 

određivanje svojstva stijene koja sadržava poznati

amygdale 

fl uid, nakon čega je moguće modelirati druge tipove 

sadržaja fl uida. Plinonosni pješčenjak može pokazati 

rastuću amplitudu s promjenom udaljenosti do točke 

paljenja, dok sloj ugljena može pokazati opadajuću 

amplitudu. AVO analiza se pokazala uspješnijom 

u mladim i slabo konsolidiranim stijenama (na primjer, 

u Meksičkom zaljevu) nego u starijim i dobro 

cementiranim sedimentima. 

amygdale – mandula, v. amygdule, 1. 

amygdaloid – (1) amigdaloid, mandulasta stijena. 

Ekstruzivna (efuzivna) ili intruzivna eruptivna (magmatska) 

stijena (extrusive rock, intrusive rock) koja 

sadrži brojne mandule (plinske šupljine ili mjehuriće 

ispunjene sekundarnim mineralima – v. amygdule). 

(2) amigdaloidan, amigdaloidalan, mandulast. Pridjev 

za označavanje stijena koje sadrže brojne mandule. 

Sinonim: amygdaloidal. 

amygdaloidal – amigdaloidalan, mandulast. Termin za 

označavanje stijena koje sadrže mandule (v. amygdule) 

i za označavanje strukture takvih stijena. 

amygdule – mandula. Plinska šupljina ili mjehurić 

u eruptivnim (magmatskim) stijenama ispunjeni 

sekundarnim mineralima – kalcitom, kvarcom, kalcedonom 

ili zeolitom (ceolitom). U V. Britaniji se za 

mandulu običava rabiti termin amygdale i u tom slučaju 

se termin amygdule odnosi samo na male mandule; 

v. amygdaloid, amygdaloidal. 

anadiagenesis – anadijageneza. Faza dijageneze tijekom 

koje dolazi do kompakcije (zbijanja) i sazrijevanja 

taloga (faza kompakcije i sazrijevanja) – klastična 

sedimentna zrna ili kemijski sedimenti se tijesno 

spajaju jedni s drugima i litifi ciraju pri dubokom pokapanju 

(prekrivanju) stijena (do 1.000 metara). Karakterizirana 

je izbacivanjem (izlaženjem) i uzlaznom 

migracijom konatnih (reliktnih) voda i drugih nemagmatskih 

fl uida (npr. nafte) i često često reduktivnim 

uvjetima. Može prijeći u metamorfozu (metamorfi - 

zam). Sinonim: middle diagenesis; v. epidiagenesis, 

syndiagenesis. 

anaerobic bacteria – anaerobne bakterije. Bakterije 

kojima uopće ili djelomično nije potreban slobodni 

kisik za životnu aktivnost (za razliku od aerobnih 

bakterija – v. aerobic bacteria) jer ga dobivaju redukcijom 

spojeva koji sadrže kisik. Pri određenim uvjetima 

u bušotini anaerobne bakterije mogu uzrokovati 

stvaranje kamenca u vodenim sustavima i nastanak 

sumporovodika iz sulfata. 

anaerobic decay – anaerobno raspadanje. Raspadanje 

(razlaganje) organskih supstancija (tvari) pri potpunom 

ili gotovo potpunom izostanku kisika. Konačni 

produkti raspadanja su obogaćeni ugljikom. 

anaerobic sediment – anaerobni sediment. Sediment 

koji je vrlo bogat organskim tvarima. Karakterističan 

je za neke fj ordove i bazene u kojima je ograničena 

cirkulacija vode, što dovodi do potpunog ili gotovo 

potpunog izostanka kisika na površini sedimenta i 

obogaćivanja prirodnih voda sumporovodikom. 

analogous fi elds – slična polja. U tehnologiji razrade 

– polja sa sličnim svojstvima koja su u naprednijem 

stadiju razrade ili proizvodnje (iskorištavanja) od 

danog zanimljivog polja i koja mogu osigurati koncepcijsku 

pomoć pri interpretaciji manje količine 

podataka. 

analysis of production and reserve data – analiza 

podataka o proizvodnji i rezervama. Statistička anali- 

43 

anchor packer 

za na bazi historijata proizvodnje i rezervi. Metoda 

procjene neotkrivenih resursa nafte i plina bazirana 

na statističkoj analizi parametara, kao što je kretanje 

proizvodnje i rezervi tijekom duljeg perioda. 

analytic group – analitička grupa (skupina). U stratigrafi 

ji – litostratigrafska jedinica (rock-stratigraphic unit) 

koja se ranije klasifi cirala kao formacija, ali se sada 

smatra grupom (v. group) budući da se njene detaljnije 

podjele danas smatraju formacijama; v. synthetic 

group. 

anamorphism – anamorfoza, anamorfi zam. Konstruktivna 

(intenzivna) metamorfoza (metamorfi zam) u 

zoni anamorfoze (anamorphic zone) na znatnoj dubini 

u Zemljinoj kori, gdje dolazi do tečenja stijena 

i stvaranja kompleksnih minerala veće gustoće iz 

jednostavnih minerala manje gustoće djelovanjem 

procesa silikatizacije (silication), dekarbonizacije, dehidratacije 

i deoksidacije; v. katamorphism. 

anapsid reptiles – anapsidi, v. anapsids. 

anapsids (Anapsida) – anapsidi. Podrazred reptila 

(gmazova, reptiles). Karakterizirani su područjem 

temporalnog luka (roofed temporal region) u kojem 

nema sljepoočnih (temporalnih) otvora (temporal 

openings). Stratigrafska rasprostranjenost fosilnih 

anapsida: kasni paleozoik-rani mezozoik. Sinonim: 

anapsid reptiles. 

anaspids (Anaspida) – anaspidi, beštitnjače. Red izumrlih 

agnata (beščeljusnica, agnathans). Uključuje 

kralješnjake u slatkim i brakičnim vodama s jednim 

nosnim otvorom (one-nostril jawless vertebrates). Karakterizirani 

su izduljenim vretenastim tijelom i neproširenim 

štitom glave (head shield). Stratigrafska 

rasprostranjenost: srednji silur-gornji devon. 

anastomosing stream – anastomozna (prepletena) rijeka, 

v. braided stream. 

anatectic magma – anatektička magma. Magma koja 

se formirala kao rezultat procesa anatekse (pretaljivanja 

već postojećih stijena u velikoj dubini Zemlje 

– v. anatexis). 

anatexis – anateksa. Pretaljivanje već postojećih stijena 

u velikoj dubini Zemlje gdje vladaju visoke temperature 

pa na taj način stijene postaju magma. Termin 

je često praćen atributima poput intergranularan 

(međuzrnski), parcijalan, diferencijalan, selektivan ili 

potpun; v. diatexis, metatexis, palingenesis, syntexis. 

anchimetamorphism – anhimetamorfoza, anhimetamorfi 

zam. Promjena mineralnog sastava stijena 

(sadržaja minerala u stijenama) pri temperaturama i 

tlakovima koji prevladavaju u području između površine 

Zemlje i zone prave metamorfoze (metamorfi 

zma), tj. približno u zonama trošenja (raspadanja) i 

cirkulacije podzemnih voda (voda-temeljnica). 

anchor-handling boat – brod za razvlačenje sidrenih 

linija, v. anchor handling tug supply vessel. 

anchor-handling supply boat – brod za razvlačenje sidrenih 

linija, v. anchor-handling tug supply vessel. 

anchor-handling tug supply vessel – brod za razvlačenje 

sidrenih linija (polaganje sidara). Brod za 

izvođenje operacija pozicioniranja bušaćih brodova 

i platformi sidrenjem (za vučenje sidrenih linija i 

postavljanje sidara). Sinonimi: anchor-handling boat, 

anchor-handling supply boat, anchor-handling vessel. 

anchor-handling vessel – brod za razvlačenje sidrenih 

linija, v. anchor handling tug supply vessel. 

anchor packer – sidrena dubinska brtvenica (paker). Tip

anchor pattern 

proizvodne dubinske brtvenice (v. production packer) 

koja brtvi djelovanjem težine kolone uzlaznih cijevi 

(tubinga) ili bušaćih šipki. Može se postaviti na bilo 

kojoj dubini u kanalu bušotine ili osloniti na njeno 

dno. Za uobičajenu primjenu (brtvljenje prostora 

između kolona zaštitnih i uzlaznih cijevi) sidreni 

se paker spušta u bušotinu i vadi iz nje s kolonom 

uzlaznih cijevi. Zbog načina primjene (oslanjanje 

na dno kanala bušotine) sidreni paker se također 

naziva pridnena dubinska brtvenica ili pridneni paker 

(bottom-hole packer). U bušotinama bez zaštitne 

kolone (casing) sidreni paker se može primijeniti za 

izolaciju podinske vode. 

anchor pattern – raspored sidara, v. mooring pattern. 

anchor pipe – sidrena cijev. Odsječak perforirane cijevi 

ispod dubinske brtvenice (pakera) pri ispitivanju (testiranju) 

slojeva alatkom koja se spušta u bušotinu 

s kolonom bušaćih šipki (metoda DST). Slojni fl uidi 

struje u sidrenu cijev i kroz nju. Sinonim: tail pipe. 

anchor spread – raspored sidara, v. mooring pattern. 

andesine – andezin. Mineral iz skupine glinenaca (plagioklas), 

primarna komponenta srednjih eruptivnih 

(magmatskih) stijena, na primjer andezita i diorita. 

andesite – andezit. Tamnoobojena fi nozrnasta efuzivna 

(ekstruzivna) eruptivna stijena (extrusive rock) koja, u 

slučaju kada je portifi ritska, sadrži fenokristale sastavljene 

u prvom redu od zonalnog natrijskog (kiselog) 

plagioklasa (osobito andezina) i jedan ili više 

mafi tnih minerala (na primjer, biotit, rogovaču, piroksen). 

Osnovna masa stijene je u pravilu sastavljena 

od istih minerala kao fenokristali, iako plagioklas 

može biti kiseliji, a obično se nalazi i kvarc. Andezit 

je efuzivni (ekstruzivni) ekvivalent diorita (v. diorite). 

S porastom sadržaja alkalijskog glinenca (feldšpata) 

andezit prelazi u latit (latite) a s porastom sadržaja i 

alkalijskog glinenca i kvarca u dacit (dacite). 

andesite line – linija andezita. Geografsko-petrografska 

granica (geographic-petrographic boundary) 

između područja rasprostranjenosti stijena dviju 

petrografskih provincija – bazalta Atlantske petrografske 

provincije (Atlantske serije – v. Atlantic suite) 

i pretežito andezita Pacifi čke petrografske provincije 

(Pacifi čke serije – v. Pacifi c suite). Na zapadu se granica 

pruža od Aljaske do istočnog kraja Novog Zelanda 

i otoka Chatham, prolazi kroz Japan, skupinu otoka 

Mariani i Palau, Bismarckov arhipelag i otočja Fiji i 

Tonga. Istočna granica je manje jasno defi nirana, ali 

vjerojatno ide duž zapadnih obala Sjeverne i Južne 

Amerike. U južnom dijelu Pacifi ka granica nije praćena. 

Sinonim: Marshall line. 

anelasticity – neelastičnost. (1) U strukturnoj geologiji 

– neelastična relaksacija u vrijeme vrlo malih deformacija 

koje se obično izučavaju kao prisilne vibracije. 

(2) U seizmologiji – efekt apsorpcije (prigušivanja) 

seizmičke energije (seizmičkog vala). 

anemoclastic rock – anemoklastična stijena. Klastična 

stijena koja se pretežito sastoji od anemoklasta (odlomljenih 

fragmenata stijena koji su više ili manje 

zaobljeni djelovanjem vjetra). 

angiosperm plants – angiosperme, kritosjemenjače, v. 

angiosperms. 

angiosperm pollen – pelud (polen) angiospermi (kritosjemenjača). 

Reprodukcijske čestice veličine prašine 

koje ispuštaju angiosperme (kritosjemenjače, cvjetnice, 

fl owering plants). Često se prenose vjetrom na 

44 

angle of incidence 

velike udaljenosti i uobičajene su u sedimentima. 

Cvjetnice su se pojavile u kredi i egzistiraju i danas, 

a njihova pelud se rabi za određivanje starosti i sredina 

taloženja sedimentnih stijena; v. gymnosperm 

pollen. 

angiosperms (Angiospermae, Magnoliophyta) – angiosperme, 

kritosjemenjače. Odjel biljaka (razred viših 

sjemenjača) s pravim cvjetovima (true fl owers) u čijem 

je središtu smještena plodnica (ovary) sa sjemenim 

zametcima. Stratigrafska rasprostranjenost: rana 

kreda (moguće i ranije)-danas. Sinonimi: angiosperm 

plants, fl owering plants; v. gymnosperms. 

angle buildup (build-up) – povećanje (rast) kuta otklona 

kanala bušotine od vertikale, v. angle of buildup. 

angle dropoff (drop off ) – smanjenje (pad) kuta otklona 

kanala bušotine od vertikale, v. angle of dropoff . 

angle of approach – kut nailaska. U seizmičkoj prospekciji 

– oštri kut pod kojim fronta seizmičkog vala 

pada (dolazi) na površinu razdjela, kut koji fronta 

seizmičkog vala čini s površinom, smjer iz kojeg dolazi 

(nailazi) seizmički val, na primjer, padanje seizmičkog 

vala na sloj. Okomiti upad (normal incidence) 

jest slučaj kada je upadni kut (v. angle of incidence) 

jednak nuli, fronta vala paralelna s površinom, a njegova 

zraka okomita na površinu razdjela. 

angle of buildup – kut povećanja otklona kanala bušotine 

od vertikale. U procesu bušenja – promjena kuta 

otklona intervala kanala bušotine od vertikale po 

jedinici duljine kanala (u °/10 m ili °/100 ft) kada se 

povećava nagib kanala, v. angle of dropoff . 

angle of defl ection – kut devijacije kanala bušotine, v. 

angle of deviation. 

angle of departure – kut izlaza. Oštri kut između strukturne 

ravnine i vertikalne ravnine geološkog poprečnog 

presjeka. Povezuje strukturu s vertikalnom ravninom, 

kao što je kut nagiba (angle of dip) povezuje s 

horizontalnom ravninom. Mjeri se u ravnini okomitoj 

na strukturne plohe u poprečnom presjeku. 

angle of deviation – kut devijacije kanala bušotine. U 

procesu bušenja – kut između iskrivljenog (crooked 

hole) ili koso usmjerenog (orijentiranog) kanala bušotine 

(deviated hole) i okomice, kut pod kojim smjer 

kanala bušotine odstupa od vertikale (kut otklona 

kanala bušotine od vertikale). Sinonimi: angle of defl 

ection, angle of drift, drift angle. 

angle of dip – kut nagiba, v. dip. 

angle of drift – kut devijacije kanala bušotine, v. angle 

of deviation. 

angle of dropoff – kut smanjenja otklona kanala bušotine 

od vertikale. U procesu bušenja – promjena 

kuta otklona intervala kanala bušotine od vertikale 

po jedinici duljine kanala (u °/10 m ili °/100 ft) kada 

se nagib kanala smanjuje prema vertikali, v. angle of 

buildup. 

angle of emergence – kut izlaza. Kut koji čini zraka 

energije, na primjer seizmički val, s horizontalom i 

komplement je kuta upada (angle of incidence). Sinonim: 

emergence angle. 

angle of incidence – kut upada, upadni (Brewsterov) 

kut. U optici – oštri kut pod kojim zraka pada na liniju 

okomitu na površinu razdjela, oštri kut koji čini zraka 

energije (ray of energy), na primjer optičke, zvučne, 

seizmičke ili elektromagnetske, s normalom na površinu 

razdjela, na primjer, padanje seizmičkog vala 

na sloj. Okomiti upad (normal incidence) jest slučaj

angle of penetration 

kada je kut upada jednak nuli, fronta vala paralelna s 

površinom, a njegova zraka okomita na površinu razdjela. 

Kut upada je komplement izlaznog kuta (angle 

of emergence). Zavisnost između kuta upada i kuta 

refrakcije (loma) opisuje Snellov zakon (Snell’s law). 

Sinonimi: Brewster angle, incident angle. 

angle of penetration – kut uronjavanja (poniranja). U 

geologiji – minimalni kut između strukturne ravnine 

i ravnine geološkog poprečnog presjeka koji je usporediv 

s kutom potonuća (angle of plunge) na geološkoj 

karti. 

angle of refl ection – kut refl eksije. U optici i seizmici – 

kut između smjera širenja vala, refl ektiranog od površine, 

i linije koja je okomita (okomice) na površinu 

u točki refl eksije. Sinonim: refl ection angle. 

angle of refraction – kut refrakcije (prelamanja, loma). 

U optici i seizmici – kut između smjera širenja vala, 

refraktiranog (prelomljenog) od površine, i linije koja 

je okomita (okomice) na površinu u točki refrakcije 

(loma). Sinonim: refraction angle. 

angle of repose – kut mirovanja, kut prirodne kosine. 

Maksimalni kut nagiba, mjeren od horizontalne ravnine, 

pri kojem nevezani (rastresiti, rahli) materijal 

ostaje nepokretan na nakupinama sličnog materijala. 

Taj kut je nešto manji od kuta padine (kosine) 

pri kojem materijal počinje kliziti (v. angle of slide) i 

obično je za 5° do 10° manji od kuta unutarnjeg trenja 

istog materijala. Kut mirovanja materijala obično 

varira između 33° i 37° na prirodnim padinama (kosinama) 

i rijetko je manji od 30° ili veći od 39°. Zavisi 

od frikcijskih svojstava materijala i neznatno raste s 

povećanjem čestica i njihove uglatosti. Sinonim: angle 

of rest. 

angle of rest – kut mirovanja, v. angle of repose. 

angle of slide – kut klizanja. Minimalni kut padine (kosine), 

obično mjeren od horizontalne ravnine, pri 

kojem svaki nevezani (rastresiti, rahli) materijal, na 

primjer, zemlja (earth) ili sipar (talus) počinje kliziti. 

Nešto je veći od kuta mirovanja ili kuta prirodne kosine 

(v. angle of repose). 

angle of ultimate stability – kritični kut (kut stabilnosti) 

padine, v. critical slope angle. 

angle sub – zakrivljeni bušaći prijelaznik, v. bent sub. 

angle valve – kutni ventil. Ventil s ručnim upravljanjem 

čiji je izlazni otvor orijentiran pod pravim kutom 

(90°)prema njegovu ulaznom otvoru. Primjenjuje se 

za regulaciju strujanja fl uida u cijevima. 

angular – uglat, uglast. Koji ima oštre uglove ili rubove. 

Termin se osobito često rabi za sedimentne čestice 

koje nisu zaobljene (izvaljane) ili su vrlo malo zaobljene 

i s oštrim rubovima i uglovima, poput blokova 

(fragmenata) s brojnim sekundarnim uglovima (15 

do 30) i veličinom zaobljenosti od 0 do 0,15 (srednja 

vrijednost 0,125) ili, prema drugom autoru, između 

0,17 i 0,25 (srednja vrijednost 0,21). Terminom angular 

se također označava razred zaobljenosti (izvaljanosti 

– v. roundness class) koji sadrži uglate čestice. 

angular cross-bedding – uglata kosa slojevitost. Kosa 

slojevitost karakterizrana time što se nagnuti slojevi 

pojavljuju u presjeku gotovo kao pravci koji sa ispod 

zaliježućom plohom (površinom) čine velike, oštre 

ili diskordantne kutove. Takav tip slojevitosti često 

podrazumijeva mehanizam sedimentacije vodom 

kao, na primjer, kosa slojevitost nastala bujicama (v. 

torrential cross-bedding); v. tangential cross-bedding. 

45 

anhydrock 

angular discordance – kutna diskordancija, v. angular 

unconformity. 

angular drift – uglati nanos. Stijensko kršje (detritus) 

nastalo trošenjem (raspadanjem) pri intenzivnom 

djelovanju smrzavanja ispod zaliježućih i susjednih 

temeljnih stijena. 

angular fold – uglata bora, v. accordion fold. 

angularity – uglatost. U geologiji – oštrina uglova i 

rubova sedimentne čestice. Termin se često primjenjivao 

za označavanje svojstva sedimentne čestice, 

ali se to svojstvo danas češće naziva terminom zaobljenost 

(v. roundness). 

angularity test – ispitivanje otklona kanala bušotine, v. 

slope test. 

angular unconformity – kutna (strukturna) diskordancija 

(nesklad). U geologiji – diskordancija ili nesklad 

(v. unconformity) između dviju skupina stijena u slučaju 

kada njihove plohe slojevitosti nisu paralelne ili 

kada ispod zaliježuće starije stijene padaju (imaju nagib) 

pod drugim (različitim) kutom (obično strmijim) 

nego mlađi, iznad zaliježući slojevi. Specifi čan slučaj 

diskordancije je kada mlađi pokrovni sedimenti zaliježu 

na erodiranoj površini prevrnutih ili nabranih 

starijih stijena. Katkada se to smatra tipom erozijskog 

nesklada (v. nonconformity). Sinonimi: angular discordance, 

clinounconformity (v.), structural unconformity; 

v. discordance, orogenic unconformity. 

anhedral – anhedralan. Termin čija primjena označava: 

(1) Kristal minerala koji nema razvijene vlastite 

vanjske kristalne plohe (iako njegova molekularna 

struktura može uzrokovati pojavljivanje takvih ploha) 

ili kristal minerala koji ima zaobljenu ili nepravilnu 

formu zbog tijesnog rasporeda zrna susjednih 

minerala tijekom kristalizacije ili prekristalizacije. (2) 

Klastično zrno (zrno klastičnog minerala) koje nema 

kristalne plohe, također kristal sedimentne stijene 

(na primjer, kristal kalcita u prekristaliziranom dolomitu) 

bez kristalnih ploha. (3) Oblik anhedralnog 

kristala – termin su prvobitno neki autori primijenili 

u vezi s komponentama eruptivne (magmatske) 

stijene radije nego sinonimne termine ksenomorfan 

(xenomorphic) i alotriomorfan (allotriomorphic) 

kako su oni bili prvobitno defi nirani; v. euhedral, 

subhedral. 

anhedron – anhedralni kristal. Kristal eruptivne (magmatske) 

stijene s nesavršenom formom (neograničen 

vlastitim kristalnim plohama, s formom koja je 

uvjetovana okružujućim, prethodno kristaliziranim 

mineralima); v. anhedral, euhedron. 

anhydrite – anhidrit. Rompski mineral iz skupine evaporita, 

po kemijskom sastavu bezvodni kalcij-sulfat 

(također stijena sastavljena od sulfata kalcija). Čini 

gips (v. gypsum) bez njegove kristalizacijske vode 

(water of crystallization). Lako se mijenja i pri promjeni 

prelazi u gips, od kojeg se razlikuje oblikom kristala, 

većom tvrdoćom i nešto manjom topljivošću. 

Anhidrit se obično sreće u obliku bijele ili svijetlo 

obojene zrnaste do kompaktne (guste) mase koja 

formira velike slojeve ili žile u sedimentnim stijenama 

i također je povezan s gipsom i halitom u evaporitima. 

Može zalijegati kao pokrovna stijena (cap 

rock) iznad solnih doma (kupola, salt domes). Sinonim: 

cube spar. 

anhydrock – anhidritna stijena. Sedimentna stijena 

pretežito sastavljena od minerala anhidrita (v. an-

anhydrous sodium carbonate 

hydrite). Karakteristična je monotona slojevitost te 

kompaktna (gusta) i saharoidna tekstura. 

anhydrous sodium carbonate – bezvodni natrij-karbonat, 

kalcinirana soda, v. soda ash. 

anhydrous mineral – bezvodni mineral. Mineral koji je 

potpuno ili bitno bez vode, mineral čiji kemijski spoj 

(sastav) nema vode. 

anidiomorphic – anidiomorfan, alotriomorfan, ksenomorfan, 

v. xenomorphic. 

aniline point – anilinska točka. Najniža temperatura pri 

kojoj su jednaki volumeni svježe destiliranog anilina 

i ispitivane nafte potpuno miscibilni. Taj test pokazuje 

karakter nafte (parafi nska, naftenska, aromatska, 

srednjokontinentska itd.). Također se rabi za ispitivanje 

ugljikovodičnih goriva i maziva (za predviđanje 

cetanskog broja destilatnog goriva ili svojstva otapanja 

baznog ulja); v. aniline point test. 

aniline point test – ispitivanje anilinske točke. U tehnologiji 

isplaka – ispitivanje baznih ulja koja se primjenjuju 

za pripravljanje uljnih isplaka (isplaka na bazi 

ulja). Ispitivanje pokazuje vjerojatnost oštećenja 

elastomera kada dođu u kontakt s uljem. Anilinska 

točka (naziva se temperatura anilinske točke, aniline 

point temperature) najniža je temperatura pri kojoj 

jednaki volumeni anilina i ulja formiraju jednu fazu. 

Približno korelira s količinom i tipom aromatskih 

ugljikovodika u uzorku ulja – niska anilinska točka je 

indikativna za veći sadržaj aromata, a visoka točka za 

njihov manji sadržaj. Primjena dizelskog ulja s anilinskom 

točkom ispod 49 °C (120 °F) u uljnim isplakama 

je vjerojatno rizična; v. aniline point. 

anionic surfactant – anionska površinski aktivna tvar 

(surfaktant). Organska molekula s negativno nabijenom 

grupom koja je topljiva u vodi, za razliku 

od kationske (cationic), neionske (nonionic) ili amfoterne 

(amphoteric) površinski aktivne tvari (surfaktanta). 

Anisian, Anisian stage – anizik, virglor. Stratigrafski kat 

donjeg dijela srednjeg trijasa (lower Middle Triassic) u 

Europi – iznad skita (Scythian), a ispod ladinika (Ladinian). 

Trajao je otprilike prije 245 do 240 milijuna 

godina. Sinonim: Virglorian. 

anisometric – anizometrijski, anizometrički. (1) Termin 

kojim se označavaju kristali nejednakih dimenzija, 

uključujući i kristale sa znatnom spljoštenošću, izduljenošću 

ili i jednim i drugim. (2) Zastarjeli sinonim za 

heterogranularan (v. heterogranular). 

anisomyarian – (1) anizomijarni. Termin za označavanje 

nekih moluska školjkaša (bivalves, bivalve mollusks) 

koji imaju znatno reducirane ili uopće nemaju 

prednje mišiće aduktore (mišiće zatvarače ljuštura, 

anterior adductor muscles). (2) anizomijarni molusk 

(mekušac). Molusk (mekušac) iz reda Anisomyaria, v. 

anisomyarian, 1. 

anisomyarian mollusk – anizomijarni molusk (mekušac), 

v. anisomyarian. 

anisotropic – anizotropan. Koji pokazuje različita fi zička 

svojstva (koji posjeduje promjenljiva fi zička svojstva) 

u raznim smjerovima u kojima su mjerena, na 

primjer, toplinska ili električna vodljivost, kompresibilnost, 

elastičnost, permeabilnost i druga svojstva. 

Svi kristali su anizotropni u odnosu na neka svojstva, 

na primjer, širenje zvučnih valova. Termin anizotropan 

se, međutim, ako nije drugačije navedeno, odnosi 

na optička svojstva i u tom smislu su svi kristali 

46 

annular blowout preventer 

(osim kristala kubičnog sustava) anizotropni. Sinonim: 

aeolotropic; v. isotropic. 

anisotropic formation – anizotropna formacija. Geološka 

formacija čija svojstva (najčešće permeabilnost 

i naprezanje) ovise o smjeru. Većina formacija pokazuje 

anizotropiju permeabilnosti gdje je vertikalna 

permeabilnost znatno manja od permeabilnosti 

u horizontalnom smjeru. Anizotropija naprezanja 

je često najveća između naprezanja uzrokovanog 

pokrovnim slojevima (stijenama) i horizontalnog 

naprezanja u plohi slojevitosti (razlike naprezanja u 

plohi slojevitosti su uobičajene u tektonski aktivnim 

područjima). Katkada može postojati veza između 

anizotropije permeabilnosti i anizotropije naprezanja; 

v. isotropic formation. 

anisotropic reservoir – anizotropno ležište. Ležište s 

anizotropnom permeabilnošću (orijentiranom permeabilnošću). 

annelids (Annelida) – anelidi, kolutičavci, crvi kolutičavci, 

kolutićavi crvi. Koljeno crvolikih beskralješnjaka 

(worm-like invertebrates). Karakterizirani su segmentiranim 

(kolutićavim) tijelom (segmented body) s izrazitom 

glavom i dodacima (appendages). Rijetki su 

kao fosili budući da nemaju tvrdih dijelova (skeletne 

strukture), osim hitinskih čeljusti (chitinous jaws) koje 

se nazivaju skolekodonti (scolecodonts) pa su češći 

kao ihnofosili (poput tragova rovanja i puzanja). 

Stratigrafska rasprostranjenost: pretkambrij (?)-danas. 

Sinonimi: annelid worms, segmented worms. 

annelid worms – anelidi, kolutičavci, crvi kolutičavci, kolutićavi 

crvi, v. annelids. 

annual layer – godišnji sloj. (1) Sedimentni sloj istaložen 

ili pretpostavljeno istaložen tijekom godine, na 

primjer glacijalna varva (sloj vrpčaste gline ledenjačkog 

podrijetla). (2) Tamni pojas u solnom štoku od 

prethodno raspršenih kristala anhidrita koji su se, 

nakon precipitacije iz otopine, akumulirali na okolnoj 

soli. 

annual production decline rate – godišnji tempo pada 

proizvodnje. Razlika između jedinice i kvocijenta 

(omjera) kapaciteta proizvodnje na koncu i na početku 

dane godine. Izražava se kao dio cijelog ili u 

postotcima. 

annually thawed layer – aktivni sloj, v. active layer. 

annular blowout preventer – prstenasti protuerupcijski 

uređaj (preventer), protuerupcijski uređaj (preventer)s 

gumenim brtvenim prstenom. Dio sklopa protuerupcijskog 

uređaja ili preventerskog sklopa (v. blowout 

preventer stack) s brtvenim elementom nalik na veliki 

gumeni prsten (rubber doughnut) koji može brtviti 

prostor oko predmeta nepravilna oblika u kanalu 

bušotine (na primjer, oko kolone bušaćih i teških 

šipki i zaštitnih cijevi) ili nezacijevljeni kanal bušotine 

(kanal bušotine bez zaštitnih cijevi). Aktivira se 

hidrauličkim komprimiranjem brtvenog elementa 

od gume ili armirane gume. Sposobnost brtvljenja 

cijevi različitog promjera je jedna prednost prstenastog 

preventera u odnosu na čeljusni preventer (v. 

ram blowout preventer). Većina preventerskih sklopova 

ima najmanje jedan prstenasti preventer na vrhu 

sklopa i jedan ili više čeljusnih preventera ispod njega. 

Buudući da se brtvljenje nezacijevljenog kanala 

bušotine ne smatra tako pouzdanim kao brtvljenje 

oko cijevi, API specifi kacije zahtijevaju (kao dio certifi 

kacije preventera) da gumeni brtveni prstenovi

annular BOP 

hermetiziraju nezacijevljeni kanal bušotine. Sinonimi: 

annular BOP, annular preventer, bag preventer, hydril 

blowout preventer, sleeve blowout preventer, sleeve 

BOP, spherical blowout preventer, universal blowout 

preventer. 

annular BOP – prstenasti protuerupcijski uređaj (preventer), 

v. annular blowout preventer. 

annular fl ow – (1) prstenasto strujanje. Tip (režim) višefaznog 

strujanja fl uida u cijevima u kojem lakši fl uid 

struji u središnjem dijelu cijevi, a teži fl uid na stijenki 

cijevi u obliku tankog fi lma. Lakši fl uid može biti 

maglica ili emulzija. Prstenasto strujanje se javlja pri 

visokim brzinama strujanja lakšeg fl uida i primijećeno 

je i u vertikalnim i u horizontalnim bušotinama. 

S porastom brzine strujanja fi lm fl uida može nestati 

i prstenasto strujanje prelazi u magličasto (v. mist 

fl o w ) ili emulzijsko (emulsion fl ow). U slučaju kada je 

površina razdjela fl uida nepravilna, prstenasto strujanje 

se može opisati kao valovito prstenasto strujanje 

(wavy annular fl ow). (2) strujanje u prstenastom 

prostoru. Strujanje (proizvodnja) slojnih fl uida kroz 

prstenasti prostor između zaštitne kolone (casing) i 

kolone uzlaznih cijevi (tubing). Sinonim: casing fl ow. 

annular gas fl ow – strujanje plina u prstenastom prostoru. 

Strujanje slojnog plina u prstenastom prostoru 

bušotine između zaštitne kolone (kolone zaštitnih 

cijevi, casing) i stijenke kanala bušotine koje se pojavljuje 

kada veličina hidrostatičkog tlaka u kanalu 

bušotine nije dostatna da spriječi pojavljivanje plina, 

što se dešava u necementiranim intervalima, ali također 

čak u cementiranim ako cementacija nije izvedena 

kvalitetno. Strujanje plina u prstenastom prostoru 

se može smanjiti primjenom kemijskih aditiva. 

annular losses – gubitak cirkulacije isplake, v. lost circulation. 

annular packoff – brtvenica prstenastog prostora. 

Uređaj za brtvljenje prstenastog prostora između 

vanjskog promjera obješenih cijevi ili vješalice i 

unutarnjeg promjera glave ili prolaznog komada s 

prirubnicama (thru spool) kroz koji prolaze cijevi ili je 

obješena vješalica. 

annular pressure – tlak u prstenastom prostoru (zaštitnoj 

koloni), v. casing pressure. 

annular preventer – prstenasti protuerupcijski uređaj 

(preventer), v. annular blowout preventer. 

annular production – proizvodnja kroz prstenasti prostor. 

Proizvodnja ležišnih fl uida kroz prstenasti prostor 

bušotine između zaštitne kolone (kolone zaštitnih 

cijevi, casing) i kolone uzlaznih cijevi (tubing). 

annular space – (1) prstenasti prostor. Prostor koji okružuje 

neki cilindrični objekt smješten unutar drugog 

objekta (na primjer, prostor koji okružuje bilo kakvu 

cijev ili cijevi u kanalu bušotine). (2) prstenasti prostor 

bušotine. Prostor u bušotini koji okružuje kolonu bilo 

kakvih cijevi u njenom kanalu, odnosno prstenasti 

prostor između: (a) zaštitne kolone (kolone zaštitnih 

cijevi, casing) i stijenke kanala bušotine; (b) zaštitne 

kolone i kolone uzlaznih cijevi (tubing), i (c) kolone 

bušaćih šipki (bušaće kolone) i stijenke kanala bušotine. 

Kroz prstenasti prostor bušotine između njene 

stijenke i kolone bušaćih šipki ili zaštitne kolone (ako 

je ugrađena) uzlazno struji cirkulirajući isplačni fl uid 

u procesu bušenja, a kod cementacije kolone zaštitnih 

cijevi cementna kaša se pumpa od dna bušotine 

(dna zaštitne kolone) u prstenasti prostor između 

47 

anorthite 

kolone i stijenke bušotine. Sinonimi: annulus, fl ow 

annulus. 

annular velocity – brzina strujanja u prstenastom prostoru. 

Brzina strujanja fl uida u prstenastom prostoru 

bušotine, na primjer, brzina strujanja bušaće isplake 

u procesu bušenja ili cementne kaše (otopine) pri 

cementaciji bušotine. Važno je kontrolirati brzinu u 

tom prostoru kako bi se osiguralo propisno ispiranje 

kanala bušotine (čišćenje kanala od krhotina izbušenih 

stijena i drugih čestica) i izbjegla erozija stijenke 

kanala bušotine. Često se rabi termin kritična brzina 

strujanja u prstenastom prostoru (critical annular 

velocity) za opisivanje brzine pri kojoj isplačni fl uid 

efi kasno transportira (iznosi) čvrste čestice iz bušotine. 

Ako brzina strujanja padne ispod kritične, postoji 

opasnost od taloženja čestica i stvaranja naslaga ili 

čepova u kanalu bušotine koji mogu biti prepreka u 

bušotini. 

annulus – (1) prstenasti prostor bušotine, v. annular space, 

2. (2) prsten porne vode. Prsten porne (intersticijalne) 

vode uzrokovan prodorom isplačnog fi ltrata 

(mud fi ltrate) u formaciju zasićenu ugljikovodicima. 

annulus pressure – tlak u prstenastom prostoru (zaštitnoj 

koloni), v. casing pressure. 

annulus pressure-responsive safety valve – sigurnosni 

ventil prstenastog prostora upravljan tlakom. 

Ventil koji je osjetljiv na tlak u prstenastom prostoru 

bušotine i koji se automatski otvara za ispuštanje 

prekomjernog tlaka iz prstenastog prostora. Može 

se podesiti na bilo koji maksimalni tlak na površini. 

Sinonim: APR safety valve. 

annulus zone – prijelazna (prstenasta) zona, v. transition 

zone, 3. 

anogenic – anogen. (1) Koji se odnosi na plutonsku 

(dubinsku) metamorfozu (metamorfi zam) ili supstituciju 

(zamjenu). (2) Koji se odnosi na efuzivne eruptivne 

(magmatske) stijene. 

anomaly – anomalija. (1) U geologiji – lokalno odstupanje 

od općih geoloških svojstava područja (regionalnih 

geoloških svojstava), entitet ili svojstvo 

koji se razlikuju od tipičnih ili očekivanih. Anomalije 

mogu biti vrlo zanimljive u geološkim istraživanjima 

ugljikovodika budući da one često upućuju na akumulacije 

i perspekivnost nafte i plina. Također, geokemijske 

anomalije na površini Zemlje mogu upućivati 

na akumulacije ugljikovodika u podzemlju. (2) U 

geofi zici – odstupanje od stalnog ili zakonomjernog 

karaktera geofi zičkih veličina, razlika između opažanih 

(izmjerenih) i izračunanih vrijednosti (vrijednosti 

prognoziranih teoretskim modelom), na primjer, Bouguerova 

anomalija (Bouguer anomaly). Druge geofi 

zičke anomalije, kao što su anomalija amplituda 

(amplitude anomaly) u seizmičkoj prospekciji ili magnetska 

anomalija (magnetic anomaly) u Zemljinoj 

kori, mogu biti povezane s akumulacijama ugljikovodika, 

odnosno upućivati na njihove akumulacije. 

anorogenic – anorogenetski, neorogenetski. Koji nije 

povezan ili se ne odnosi na orogenetski poremećaj 

(tektonsku deformaciju), na primjer, neorogenetsko 

područje (anorogenic area). 

anorthic system – triklinski sustav (kristalni sustav), v. 

triclinic system. 

anorthite – anortit. (1) Triklinski mineral bijele ili sivkaste 

boje iz skupine plagioklasa (plagioclase feldspar 

group), najbazičniji član plagioklasa. Sreće se u ba-

anorthoclase 

zičnim i ultrabazičnim eruptivnim (magmatskim) stijenama 

(gabro, nortit, anortozit), rijetko u obliku dobro 

razvijenih mineralnih druza, katkada u tufovima 

(pršincima) i vrlo rijetko u metamorfnim stijenama 

(skarni). Sinonim: calciclase, calcium feldspar. (2) Krajnji 

član izomorfnog niza plagioklasa (end member of 

the plagioclase series) – čisti kalcijski glinenac. 

anorthoclase – anortoklas. Triklinski mineral iz skupine 

alkalnih (alkalijskih) glinenaca (feldšpata – alkali 

feldspar group) – glinenac bogat natrijem. Sadrži vrlo 

fi nozrnasta prorastanja. Široko je rasprostranjen kao 

komponenta osnovne mase niskoalkalnih lava. Termin 

se obično primjenjuje na smjesu nekoliko faza, 

od kojih svaka čak ne mora imati vlastito polje stabilnosti 

pri bilo kojoj temperaturi. Sinonimi: anorthose, 

soda microcline; v. orthoclase. 

anorthosite – anortozit, plagioklazit. (1) Prema međunarodno 

prihvaćenoj klasifi kaciji plutonskih eruptivnih 

stijena (plutonic rocks) Međunarodne unije 

geoloških znanosti (International Union of Geological 

Sciences, IUGS) anortozit je plutonska (dubinska) 

eruptivna (magmatska) stijena (plutonic rock) s Q 

(kvarc, quartz) između 0 i 5; P/(A+P) veći od 90 (P – 

plagioklas, plagioclase; A – alkalni glinenci, alkali feldspars) 

i M (mafi ti, mafi tes) manji od 10. (2) Skupina 

uglavnom monomineralnih (jednostavnih) plutonskih 

eruptivnih (magmatskih) stijena koje se gotovo 

u cijelosti sastoje od glinenaca plagioklasa – obično 

labradorita, ali mogu biti također toliko vapneni kao 

bitovnit ili toliko natrijski kao andezit ili oligoklas. 

Te stijene ne sadrže ili sadrže malu količinu tamnoobojenih 

minerala (dark-colored minerals). Termin 

se također odnosi na svaku stijenu iz te skupine. 

Anortoziti se sreću u obliku velikh nestratifi ciranih 

plutonskih tijela i u obliku stratifi ciranih intruzija. 

Nađeni su i u uzorcima mjesečevih stijena. Sinonimi: 

plagioclase rock, plagioclasite. 

anteclise – antekliza. Pozitivna ili uzdignuta struktura 

kontinentske platforme (continental platform). Karakterizirana 

je prostranim, regionalnim protezanjem 

(od desetaka do stotina tisuća četvornih kilometara) 

i formira se u procesu sporog izdizanja Zemljine 

kore tijekom više geoloških perioda. Termin se rabi 

uglavnom u ruskoj literaturi, na primjer, Bjeloruska 

antekliza Volško-Uralskog područja, Belorussian anteclise). 

Sinonim: anticlise; v. syneclise. 

anthozoan coelenterates – antozoi, koralji, v. anthozoans. 

anthozoans (Anthozoa) – antozoi, koralji. Razred celenterata 

(mješinaca, coelenterates). Uključuju samo 

morske, polipoidne, pojedinačne (solitarne) ili kolonijske 

(zadružne) forme koje su većinom prirasle 

(pričvršćene) za dno. Karakterizirani su postojanjem 

stomodeuma (cjevasti prolaz koji vodi od usnog 

otvora polipa u gastrovaskularnu ili unutarnju tjelesnu 

šupljinu, stomodaeum). Važni grebenotvorni 

organizmi (reef-building organisms) i provodni fosili 

(guide fossils). Stratigrafska rasprostranjenost: ordovicij-danas. 

Sinonim: anthozoan coelenterates, corals 

(v.). 

anthraconite – antrakonit. Crni bituminozni vapnenac 

(black bituminous limestone) ili mramor (marble) koji 

obično puštaju smrdljiv (zaudarajući) miris pri udarcu 

ili trljanju. Sinonim: lacullan, swinestone; v. stinkstone. 

48 

anticlise 

anthracosaurs (Anthracosauria) – antrakosauri. Red 

izumrlih amfi bija (vodozemaca) labirintodonta (labyrinthodonts). 

Karakterizirani su kralješcima (pršljenovima, 

vertebrae) s nereduciranim intercentrumom 

(unreduced intercentrum), jasnim rasporedom dermalnih 

kostiju (dermal bones) lubanje i formulom 

falanga (članaka kostura prstiju, phalangeal formula) 

reptila. Uključuju najvjerojatnije kandidate za podrijetlo 

reptila. Stratigrafska rasprostranjenost: gornji 

mississippi-gornji perm. 

anthraxolite – antraksolit. Tvrdi crni asfaltit s visokim 

sadržajem vezanog ugljika. Sreće se u obliku žila i 

masa u sedimentnim stijenama, osobito u asocijaciji 

s naftnim (gorivim) škriljavcima. 

anthropozoic – antropozojski. (1) Termin koji označava 

interval geološkog vremena od trenutka pojave čovjeka. 

(2) Termin kojim se označavaju stijene nastale 

u intervalu geološkog vremena od trenutka pojave 

čovjeka. 

anticlinal – (1) antiklinalan. Koji se odnosi na antiklinalu. 

(2) antiklinala. Zastarjeli oblik termina anticline (v.). 

anticlinal axis – os antiklinale. (1) Linija na karti od koje 

slojevi bore padaju u raznim smjerovima, srednja linija 

antiklinale. (2) Presjek plohe svoda antiklinale s 

bilo kojim slojem bore. 

anticlinal nose – antiklinalni (strukturni) nos, v. nose, 2. 

anticlinal theory – antiklinalna teorija. Teorija prema 

kojoj se nafta i plin nastoje akumulirati u antiklinalnim 

strukturama. 

anticline – antiklinala, antiklinalna bora. Podzemna 

geološka struktura u obliku bore sa slojevima koji 

su konveksno (izbočeno) savijeni prema gore ili 

izduljene dome (velikog, dugog luka ili svoda slojeva 

stijena) sa stratigrafski starijim stijenama u 

njenoj jezgri (središnjem dijelu, core), a mlađim 

slojevima na krilima. Formirale su se djelovanjem 

tangencijalnih kompresijskih sila paralelno s uslojavanjem 

sa skraćenjem slojeva ili nabiranjem usljed 

diferencijalnih pokreta okomito na uslojavanje. Vrh 

antiklinale se naziva tjeme (crest), a njeno središte 

aksijalna ploha. Antiklinala, zajedno sa sinklinalom 

čini potpunu geološku boru, odnosno konveksno 

uzdignuti dio bore (v. fold), ali može postojati i kao 

zasebna struktura. Oblici antiklinala mogu biti vrlo 

raznovrsni – ako je jedan njen kraj viši od drugog, 

tada se često naziva nos (nose), a formacija se naziva 

utonulom antiklinalom (plunging anticline), ako 

pada jednako na obje strane naziva se simetrična 

(symmetrical anticline). Antiklinale su povoljne za 

akumulaciju ugljikovodika – antiklinalne strukture 

su među najčešćim i najvažnijim strukturnim zamkama 

za ugljikovodike i bile su jedne od prvih 

struktura koje su prepoznate kao zamke za naftu i 

plin. Ako u antiklinalu migrira previše nafte ili plina, 

oni će otjecati izvan područja antiklinale, a ako 

u migraciji postoji višak plina, on će težiti ispuniti 

porni prostor antiklinale i istisnuti naftu. Prirodnom 

segregacijom fl uida plin će zauzeti porni prostor 

iznad naftne zone kao plinska kapa ili iznad vode 

kao plinsko ležište; v. syncline. 

anticlinorium – antiklinorij. Sastavljena antiklinalna 

struktura regionalnog protezanja koja je sastavljena 

od manjih bora (oblik množine: anticlinoria); v. synclinorium. 

anticlise – antekliza, v. anteclise.

anticonsequent stream 

anticonsequent stream – antikonsekventna (opsekventna) 

rijeka, v. obsequent stream. 

antidune – antidina. (1) Kratkotrajni ili prijelazni pješčani 

val (sand wave) koji se formirao na koritu potoka 

(pretpostavlja se da se pješčani valovi nisu sačuvali u 

sedimentima) i sliči na dinu, ali se premješta uz struju, 

dok se pojedine pješčane čestice gibaju suprotno 

(niz struju). Antidina je karakterizirana erozijom 

padina koje eu okrenute niz struju i sedimentacijom 

na padinama okrenutim uz struju. Premješta se brže 

i vjerojatno je viša od podvodne dine (subaqueous 

dune) i njen profi l je više simetričan. Sinonim: regressive 

sand wave (v.). (2) Svaka forma reljefa korita potoka 

(neovisno o tome premješta li se ona uz struju, 

niz struju ili je nepomična) koja je formirana jednosmjernom 

strujom i nalazi se u jednoj fazi s površinskim 

valovima vode. 

antifoam – agens protiv pjenjenja, v. antifoam agent. 

antifoam agent – agens protiv pjenjenja. Agens (sredstvo, 

aditiv) koji se primjenjuje za sprječavanje pjenjenja 

(stvaranja pjene) tijekom pripreme fl uida za 

obrade i otopina na površini. Prekomjerna pjena 

koja nastaje tijekom procesa miješanja može uzrokovati 

poteškoće pri rukovanju s fl uidima i njihovom 

pumpanju i može štetiti karakteristikama ili kvaliteti 

mješavine. Agensi za sprječavanje pjenjenja se također 

mogu primjenjivati za razbijanje pjene u radnim 

fl uidima koji se nakon izvršene obrade (stimulacije) 

vraćaju na površinu (u pripremi za njihovo odlaganje). 

Primjenjuju se supstancije poput silikona, 

organskih fosfata i alkohola. Sinonimi: antifoamer, 

antifoaming agent. 

antifoamer – agens protiv pjenjenja, v. antifoam agent. 

antifoaming agent – agens protiv pjenjenja, v. antifoam 

agent. 

antiform – antiforma. U geologiji – bora (struktura antiklinalnog 

tipa) čija se krila zatvaraju prema gore u 

slojevima za koje nije poznata stratigrafska sekvencija; 

v. synform. 

antiformal syncline – antiformna sinklinala. Sinklinala 

čija se krila zatvaraju prema gore kao u antiformi (v. 

antiform). 

antisludge agent – agens za sprječavanje stvaranja taloga. 

U tehnologiji obrade slojeva kiselinom – aditiv 

kiselini (specifi čna površinski aktivna kemikalija) koji 

se rabi u obradama (stimulacijama) ležišta s teškom 

asfaltnom naftom za sprječavanje stvaranja gustog 

netopljivog taloga (sastavljenog od asfaltena, smole, 

parafi na i drugih kompleksnih ugljikovodika) koji se 

formira u kontaktu nafte s kiselinom i može sniziti 

permeabilnost ležišta. 

antistress mineral – antistres-mineral. Mineral čijem 

su formiranju u metamorfoziranim (metamorfnim) 

stijenama pogodovali uvjeti koji nisu bili kontrolirani 

smičnim naprezanjem nego termičkim djelovanjem 

(temperaturom) i hidrostatičkim tlakom koji vjerojatno 

nije veći od umjerenih vrijednosti. Antistresminerali 

su, na primjer, kordijerit (cordierite), glinenci 

(feldšpati, feldspars), pirokseni (pyroxenes), forsterit 

(forsterite), andaluzit (andalusite) i drugi; v. stress mineral. 

antithetic fault – antitetički (protusmjerni) rasjed. Rasjed 

koji pada u smjeru suprotnom padu pomaknutih 

stijena i koji rotira rasjedom ograničene blokove 

tako da je ukupan pomak na svakom rasjedu veći 

49 

aphanitic 

nego što bi bio bez rotacije. Mnogi autori danas rabe 

taj termin za opisivanje rasjeda koji je drugostupanjski 

(sekundarni) u odnosu na glavni rasjed (formiran 

pri jednakom režimu naprezanja), koji je orijentiran 

pod velikim kutom prema glavnom rasjedu i koji (za 

rasjede s pomakom po pružanju) ima smjer pomaka 

suprotan smjeru pomaka glavnog rasjeda ili (za 

normalne rasjede) pada u suprotnom smjeru; v. synthetic 

fault. 

anti-vortex baffl e – odbojnik protiv vrtloženja, v. vortex 

breaker. 

Antler orogeny – antlerska orogeneza. Orogeneza koja 

je znatno deformirala paleozojske stijene Velikog 

bazena (Great Basin) u Nevadi tijekom kasnog devona 

i ranog misisipija, dok su se minorni orogenetski 

impulsi (koji su slijedili nakon glavne faze) produljili 

do perma. Općenito, antlerska orogeneza je ekvivalentna 

akadskoj orogenezi (v. Acadian orogeny) istočnog 

dijela Sjeverne Amerike. 

anurans (Anura, Salientia) – anuri, bezrepci, bezrepi 

vodozemci. Red amfi bija (vodozemaca, amphibians). 

Uključuju žabe (frogs) i gubavice (toads). Stratigrafska 

rasprostranjenost: srednja jura-danas. Sinonim: 

salientians. 

AOF potential – apsolutni potencijalni kapacitet proizvodnje, 

v. absolute open fl ow potential. 

apatite – apatit. (1) Skupina različito obojenih heksagonskih 

minerala koji se sastoje od kalcij-fosfata 

zajedno s fl uorom, klorom, hidroksilom ili karbonatom 

u različitim količinama (udjelima). (2) Mineral 

iz skupine apatita (apatite group) – na primjer, fl uorapatit, 

klorapatit, hidroksilapatit, karbonat-apatit 

i frankolit. U općem slučaju termin se odnosi na 

fl uorapatit. Apatitski minerali se sreću kao akcesorni 

minerali u gotovo svim eruptivnim (magmatskim) i 

metamorfnim stijenama te u žilama i drugim rudnim 

ležištima. Obično se nalaze u obliku fi nozrnastih i 

često onečišćenih masa kao glavni sastojak fosfatnih 

stijena i većine ili svih fosilnih kostiju i zuba. Sinonim: 

calcium phospate. 

aphanic – afanitni. Termin koji označava teksturu karbonatne 

sedimentne stijene koja je karakterizirana 

pojedinačnim kristalima ili klastičnim zrnima promjera 

manjeg od 0,01 mm ili 0,005 mm (ovisno o klasifi 

kaciji). Termin aphanic je predložen kao zamjena 

termina aphanitic (v.). 

aphaniphyric – afanifi rni; v. cryptocrystalline. 

aphanite – afanit, felzit, felzitoid, kriptomer. Svaka fi nozrnasta 

eruptivna (magmatska) stijena (fi ne-grained 

igneous rock) čije pojedine komponente nisu lučive 

(ne mogu se razlikovati) golim okom, stijena koja 

ima afanitnu teksturu (aphanitic texture). Sinonimi: 

felsite, felsitoid, kryptomere. 

aphanitic – afanitni, afanitski. (1) Termin koji označava 

teksturu eruptivne (magmatske) stijene (igneous 

rock) u kojoj pojedine kristalne komponente (kristali) 

nisu lučive (ne mogu se razlikovati) golim okom 

– uključene su i mikrokristalna (v. microcrystalline) i 

kriptokristalna (v. cryptocrystalline) tekstura. Termin 

također označava stijenu ili matriks koji pokazuju 

takvu teksturu. Sinonim felzitni (v. felsitic) katkada 

se rabi ograničeno – samo za svijetle (svjetloobojene) 

stijene (light-colored rocks) s tom teksturom, 

a termin afanitni – za tamnoobojene stijene (darkcolored 

rocks). Sinonim: fi ne-grained; v. phaneritic. (2)

aphanocrystalline 

Termin slobodne uporabe koji se ranije primjenjivao 

za označavanje teksture sedimentne karbonatne stijene 

(sedimentary carbonate rock) – takva tekstura se 

danas naziva aphanic (v.). 

aphanocrystalline – afanokristalan. Opisni termin za 

označavanje čvrsto isprepletene teksture karbonatne 

sedimentne stijene koja je građena od kristala 

promjera od 0,001 do 0,004 mm. Sinonim: extremely 

fi nely crystalline; v. aphanic. 

aphanophyric – afanofi rni, v. microcrystalline. 

aphotic zone – afotička zona. Dio oceana gdje prodiranje 

svjetlosti nije dovoljno za fotosintezu (afotička 

dubina mora je približno ispod 200 m); v. disphotic 

zone, euphotic zone. 

aphyric – afi rni. Termin koji označava teksturu fi nozrnaste 

ili afanitne eruptivne (magmatske) stijene lišene 

fenokristala. Termin se također odnosi na stijenu 

s takvom teksturom. 

API cements – API cementi (tipovi cemenata), v. oilwell 

cements. 

API cement types – API cementi (tipovi cemenata), v. 

oilwell cements. 

API density – gustoća (relativna gustoća) u stupnjevima 

API, v. API gravity. 

API gamma ray unit – API gama jedinica, v. API unit. 

API gamma unit – API gama jedinica, v. API unit. 

API grade – gustoća (relativna gustoća) u stupnjevima 

API, v. API gravity. 

API gravity – gustoća (relativna gustoća) u stupnjevima 

API. Gustoća po standardu što ga je propisao Američki 

naftni institut (American Petroleum Institute) za 

sirovu naftu i njene derivate. Što je gustoća nafte u 

metričkom mjernom sustavu manja, to je veća njena 

gustoća izražena u stupnjevima API (obratna proporcionalnost). 

Relativna gustoća većine sirovih nafti je 

u rasponu od 35 do 40 °API, ali se općenito kreće od 

6 °API (vrlo teška nafta, very heavy crude oil) do 60 

°API (vrlo laka nafta, very light crude oil). Slatka voda 

ima relativnu gustoću 10 °API. Sinonimi: API density, 

API grade, degrees API gravity. 

API neutron unit – API neutronska jedinica, v. API unit. 

API oil-gravity hydrometer – hidrometar za mjerenje 

gustoće nafte u stupnjevima API. Pribor na principu 

Arhimedova zakona za mjerenje gustoće (relativne 

gustoće) nafte u stupnjevima API. Pribor se spusti u 

posudu koja je ispunjena uzorkom nafte tako da pluta 

u njoj. Visina do koje će hidrometar plutati ovisi o 

gustoći mjerene nafte koja se može direktno očitati 

na skali instrumenta. Jedna konstrukcija hidrometra 

se rabi za mjerenje relativne gustoće sirove nafte u 

intervalu od 10 do 45 °API, a druga izvedba za mjerenje 

u intervalu od 45 do 90 °API. 

API scale – API skala. Hidrometrijska skala Američkog 

naftnog instituta za mjerenje gustoće (relativne gustoće) 

tekućina. Ponajprije se rabi u naftnoj industriji; 

v. API gravity. 

API specifi cations – specifi kacije API. Specifi kacije 

Američkog naftnog instituta (American Petroleum 

Institute) – međunarodno priznate specifi kacije koje 

je prihvatila naftna industrija gotovo cijelog svijeta 

u područjima projektiranja, proizvodnje ili nabave 

opreme za naftna i plinska polja (bušaće šipke, zaštitne 

i uzlazne cijevi, oprema ušća bušotine, ventili, 

bušaća užad, cementi i aditivi za cemente i dr.). 

API unit – API jedinica. U karotaži bušotina – proi- 

50 

apo– 

zvoljna jedinica radioaktivnosti (jedinica mjerenja 

u metodama radioaktivne karotaže) koja se bazira 

na umjetno radioaktivnom uređaju za kalibraciju na 

sveučilištu u Houstonu (Teksas), koji je defi niran s 

radioaktivnošću od 200 API jedinica (odabrana jer 

se smatralo da je dvostruko veća od radioaktivnosti 

tipičnog šejla) i prema kojem su standardizirani detektori 

brzine brojanja (na primjer, kod gama-karotaže 

i neutronske karotaže). Kao kalibracijske bušotine 

služe dvije plitke bušotine (API pit), a kalibriraju 

se pribori za gama-karotažu (natural gamma-ray 

log), neutronsku karotažu (neutron log) i spektroskopsku 

gama-karotažu (natural gamma-ray spectroscopy 

log). Formacija je primarni standard za 

kalibraciju gama-karotaže. Međutim, čak kada su 

različiti pribori za gama-karotažu propisno kalibrirani, 

oni neće nužno pokazati identična očitanja u 

bušotini jer njihovi detektori mogu imati različitu 

spektarsku osjetljivost (očitanja će biti jednaka 

samo u slučaju da formacija sadrži jednake proporcije 

torija, kalija i urana kao standard iz Houstona). 

Na primjer, pribori za karotažu u procesu bušenja 

(logging-while-drilling tool) imaju deblje kućište 

od pribora koji se užetom spuštaju u bušotinu, što 

uzrokuje različit spektarski odziv na tri izvora radioaktivnosti 

i, prema tome, pokazuju različito očitanje 

ukupnog gama-zračenja u nekim formacijama. Razlikuju 

se API gama jedinica (API gamma unit) za gama-karotažu 

i API neutronska jedinica (API neutron 

unit) za neutronsku karotažu. 

API well number – broj bušotine po API normi. Jedinstveni 

broj od 12 znamenaka koji Američki naftni 

institut (American Petroleum Institute) dodjeljuje svakoj 

bušotini izbušenoj u SAD. Prve dvije znamenke 

označavaju kod savezne države (state) – brojevi od 1 

do 49 odgovaraju nazivima saveznih država po abecednom 

redoslijedu uključujući okrug Columbia, 

dok su Aljaska i Hawaii dobili brojčane oznake 50 i 

51 – znamenke od 3 do 5 su kodovi za okrug (county), 

općinu (parish) ili odobalno područje (off shore), 

znamenke od 6 do 10 služe za identifi kaciju pojedine 

bušotine (kod dane bušotine) i zadnje dvije znamenke 

označavaju svojstvo bušotine (na primjer, skretanje 

kanala). 

aplacophorans (Aplacophora) – aplakofori, trbožlijepci. 

Razred (ili podrazred) crvolikih marinskih moluska 

(mekušaca, vermiform marine mollusks). Nemaju ljušturu 

(shell). Poznati su samo po živim formama. 

aplite – aplit. Svjetloobojena hipabisalna eruptivna 

(magmatska) stijena (hypabyssal igneous rock) karakterizirana 

fi nozrnastom alotriomorfno-granularnom 

(zrnastom), tj. aplitskom teksturom. Sastav aplita 

može varirati od granitnog do gabrovog, ali termin 

aplit bez pobliže oznake podrazumijeva granitski 

aplit (granitic aplite), koji se sastoji uglavnom od kvarca 

(quartz), kalijskog glinenca (feldšpata, potassium 

feldspar) i kiselog plagioklasa (acid plagioclase). 

aplitic – aplitski. (1) Termin koji se odnosi na fi nozrnastu 

i saharoidnu ili alotrimorfno-granularnu (zrnastu) 

teksturu karakterističnu za aplite (v. aplite). (2) 

Termin koji označava eruptivnu (magmatsku) stijenu 

(igneous rock) s takvom teksturom. 

apo– – apo–. U petrološkoj terminologiji – prefi ks koji 

označava metasomatsku promjenu bez razaranja prvobitne 

(originalne) teksture.

apo-epigenesis 

apo-epigenesis – apoepigeneza. Postdijagenetske 

promjene (post-diagenetic changes) koje utječu na 

sedimente koji se nalaze daleko od prvobitne sredine 

sedimentacije (original environment of deposition), 

na primjer, kada se sedimenti nalaze ispod relativno 

debele naslage pokrovnih stijena (overburden). 

apophysis – apofi za, v. tongue, 2. 

apparent – prividan. (1) U geologiji – termin koji se 

odnosi na rasjede i rasjedna kretanja kada je riječ o 

pomicanjima duž njih, a ne o klizanju; v. actual. (2) 

Veličina dobivena mjerenjem, na primjer, prividna 

brzina (apparent velocity). (3) Vrijednost svojstva 

(parametra) pod pretpostavkom homogenosti i izotropnosti 

sredine i polubeskonačnosti prostora, za 

razliku od njegove stvarne vrijednosti. 

apparent anisotropy – prividna anizotropija. U seizmičkoj 

prospekciji – omjer brzine određene iz normalnog 

prirasta vremena (v. normal moveout), tj. 

horizontalno mjerenje, i brzine izmjerene vertikalno 

u vertikalnom seizmičkom profi lu. 

apparent bed thickness – prividna debljina sloja. Debljina 

sloja koja nije izmjerena okomito na plohu 

uslojavanja (površinu sloja), za razliku od prave debljine 

sloja (true bed thickness). 

apparent density – prividna gustoća. (a) Gustoća stijene 

izračunana prema gravitacijskim mjerenjima u 

kanalu bušotine. (b) Zastarjeli sinonim termina bulk 

density (v.). 

apparent dip – prividni nagib. (1) U strukturnoj geologiji 

– kut koji strukturna površina, na primjer, ploha 

slojevitosti (bedding plane) ili rasjedna ploha (fault 

plane), čini s horizontalom izmjeren u bilo kojem 

slučajnom (slučajno orijentiranom) vertikalnom presjeku, 

a ne okomito na pružanje sloja (strike). Mijenja 

se gotovo od nule do praktično pravog kuta nagiba 

(true dip) u zavisnosti od toga koliko je slučajni presjek 

blizak smjeru pružanja ili nagiba. Sinonim: false 

dip. (2) U seizmičkoj prospekciji – kut koji fronta 

izlaznog vala (emerging wave front) čini s površinom 

u odnosu na nagib horizonta (sloja) refl eksije (dip of 

refl ector) povezanog s njim. Prividni nagib je kut čija 

je tangenta jednaka omjeru vertikalnih i horizontalnih 

pomicanja uzrokovanih frontom vala. Sinonim: 

emergence angle; v. dip, moveout. 

apparent formation factor – prividni faktor formacije. 

U karotaži bušotina – omjer (kvocijent) električne otpornosti 

(specifi čnog električnog otpora) formacije 

zasićene smjesom ugljikovodika i elektrolita i električne 

otpornosti samog elektrolita. Sinonim: apparent 

formation resistivity factor. 

apparent formation resistivity factor – prividni faktor 

formacije, v. apparent formation factor. 

apparent liquid density – prividna gustoća tekućine. 

Kvocijent (omjer) mase plina i volumena plina otopljenog 

u tekućini pri standardnom tlaku i temperaturi. 

apparent matrix – prividni matriks. Svojstva čvrstog 

dijela stijene izračunata kombiniranjem dviju karotaža, 

na primjer, kombiniranjem karotaže gustoće i 

neutronske karotaže poroznosti moguće je izračunati 

gustoću prividnog matriksa (apparent matrix 

density), a kombiniranjem neutronske karotaže poroznosti 

i akustičke karotaže je moguće izračunati 

vrijeme putovanja vala u prividnom matriksu. Proračuni 

pretpostavljaju dani fl uid (obično slatku vodu) 

51 

apparent wavelength 

i primjenjuju jednadžbe odziva. Rezultati se često 

rabe za identifi kaciju litologije. 

apparent movement of fault – prividni pomak po 

rasjedu. Pomak koji se opaža u svakom slučajnom 

presjeku poprečnom na rasjed. Zavisi od nekoliko 

varijabli – orijentacije rasjeda, poremećenosti slojeva, 

presjeka po kojem se rasjed opaža i stvarnog 

pomaka po rasjedu. 

apparent onlap – prividno transgresivno prekrivanje. 

Transgresivno prekrivanje (v. onlap) koje se opaža u 

slučajno orijentiranom vertikalnom geološkom presjeku 

koji ne može biti paralelan početnom nagibu 

plohe uslojavanja u trenutku sedimentacije i, prema 

tome, može dati samo jednu komponentu stvarnog 

smjera transgresivnog prekrivanja. 

apparent plunge – prividno potonuće. Kut koji poprima 

normalna projekcija geološke strukture na ravninu 

vertikalnog poprečnog presjeka. 

apparent resistivity – prividna električna otpornost 

(specifi čni električni otpor). (1) U karotaži bušotina – 

električna otpornost (specifi čni električni otpor – v. 

electrical resistivity) stijena (formacije) izmjerena pri 

električnoj karotaži bušotina. Razlikuje se od stvarne 

električne otpornosti (v. true electrical resistivity) 

stijena (formacije) zbog utjecaja kanala bušotine, 

isplake u njemu, zone prodora isplačnog fi ltrata i 

susjednih slojeva budući da prividna otpornost formacija 

ovisi o otpornosti isplake u kanalu bušotine, 

isplačne obloge, zone infi ltracije isplake u sloj, zone 

sloja isprane isplakom, otpornosti same stijene (formacije) 

i drugim faktorima. (2) Električna otpornost 

homogenog, izotropnog tla koja bi dala zavisnost 

napon-struja (voltage-current relationship) jednaku 

izmjerenoj. 

apparent thickness – prividna debljina. U geologiji – 

debljina stratigrafske jedinice (stratigraphic unit) ili 

drugog slojnog tijela (v. thickness) izmjerena pod 

pravim kutom na površinu zemlje; v. true thickness. 

apparent velocity – prividna brzina. U seizmičkoj prospekciji 

– (1) Fazna brzina kojom se širi fronta seizmičkog 

vala duž linije rasporeda seizmičkih prijamnika 

(geofona). Prividna brzina je jednaka stvarnoj brzini 

fronte vala podijeljenoj cosinusom kuta koji fronta 

vala čini s linijom rasporeda geofona (kuta pod kojim 

se fronta vala približava geofonima). (2) Veličina 

inverzna (obratna) strmini nagiba hodografa refraktiranog 

vala (refraction time-distance curve). 

apparent viscosity – prividna viskoznost. (1) v. eff ective 

viscosity; (2) Viskoznost fl uida izmjerena viskozimetrom 

pri specifi ciranoj brzini smicanja. Ovisi o 

plastičnoj viskoznosti i naprezanju pri pokretanju 

(granici tečenja fl uida) i jednaka je polovici vrijednosti 

viskoznosti izmjerene pri brzini 600 o/min (u centipoazima). 

Za njutonske fl uide prividna viskoznost 

je brojčano jednaka plastičnoj viskoznosti. 

apparent water table – prividno vodno lice, v. perched 

water table. 

apparent wavelength – prividna duljina vala. U seizmičkoj 

prospekciji – udaljenost između korelativnih 

točaka na valnom paketu (wave train) izmjerena po 

liniji rasporeda seizmičkih prijamnika (geofona, geophone 

spread). Razlikuje se od stvarne duljine vala 

(actual wavelength) ako smjer nailaska vala čini kut 

s linijom rasporeda geofona. Prividna duljina vala se 

matematički može izraziti kao umnožak stvarne du-

apparent wellbore radius 

ljine vala i sinusa kuta pod kojim se fronta vala približava 

geofonima (liniji rasporeda geofona). 

apparent wellbore radius – prividni (efektivni) polumjer 

(radijus) bušotine, v. eff ective wellbore radius. 

applied geology – primijenjena geologija. Primjena raznih 

grana (područja) geologije u ekonomici, tehnici, 

tehnologiji, vodoopskrbi ili problemima okoliša. Geologija 

koja se odnosi na ljudsku djelatnost. 

applied geophysics – primijenjena geofi zika. Primjena 

geofi zičkih metoda (električnih, gravimetrijskih, magnetskih, 

termičkih, seizmičkih) u istraživanjima ekonomski 

vrijednih ležišta ruda, ugljikovodika ili voda, 

v. geophysical exploration. 

applied seismology – primijenjena (prospekcijska) 

seizmologija, seizmičko istraživanje (prospekcija). Primjena 

seizmologije, odnosno seizmičkih metoda 

(obično umjetno proizvedenih seizmičkih valova), 

za kartiranje podzemnih geoloških struktura i stratigrafskih 

karakteristika radi istraživanja komercijalnih 

ležišta mineralnih sirovina (nafte, plina, soli, ruda) ili 

u tehničke svrhe (na primjer, za određivanje dubine 

zalijeganja temeljnih stijena ili postojanja potencijalno 

aktivnih rasjeda). Uključuje seizmičko istraživanje 

(prospekciju) primjenom metoda refl eksije i refrakcije 

(prelamanja) valova. Sinonimi: exploration seismology, 

prospecting seismology, seismic exploration. 

apposition fabric – primarni sklop (građa) stijene. Primarna 

orijentacija elemenata sedimentne stijene 

koja se razvila ili formirala u vrijeme sedimentacije 

materijala sukcesivnim polaganjem čestica na već 

ranije nataložene čestice. Sinonim: primary fabric, v. 

depositional fabric. 

appraisal curve – krivulja za procjenu iscrpka. Dijagram 

za prognozu konačnog iscrpka nafte bušotina koje 

proizvode iz istog ležišta ali s različitim početnim 

kapacitetima proizvodnje. Postotak ukupne proizvodnje 

nafte po bušotini se prikazuje u ovisnosti o 

proizvodnji po bušotini u prvoj godini da se dobije 

krivulja srednje, minimalne i maksimalne ukupne 

postotne proizvodnje. Može se prikazati konačna 

proizvodnja po bušotini u ovisnosti o dnevnoj proizvodnji 

nafte po bušotini tijekom prve godine proizvodnje. 

appraisal drilling – ocjensko bušenje, bušenje ocjenskih 

bušotina. Bušenje u blizini bušotine kojom je otkriveno 

ležište/polje ili prve (pionirske) istraživačke bušotine. 

Svrha ocjenskog bušenja je dobivanje podataka 

o protezanju (veličini) pronađenog ležišta/polja, tipu 

ugljikovodika, volumenu rezervi i produktivnom potencijalu; 

v. appraisal well. 

appraisal of reserves – procjena rezervi, v. reserve estimate. 

appraisal well – (1) ocjenska bušotina. Istraživačka bušotina 

izbušena nakon i blizu bušotine kojom je otkriveno 

naftno ili plinsko ležište/polje (discovery well) 

u svrhu detaljnijeg izučavanja i dobivanja podataka 

o veličini (protezanju) ležišta/polja, tipu ugljikovodika 

i produktivnom (komercijalnom) potencijalu. Na 

ocjenskim bušotinama se često uzima jezgra i na 

njima se obavljaju proizvodna ispitivanja pri uvjetima 

sličnim budućim uvjetima proizvodnje bušotine 

kako bi se procijenila komercijalnost. Katkada je potrebno 

izbušiti nekoliko ocjenskih bušotina nakon 

bušotine kojom je otkriveno ležište. Kao sinonimi se 

u različitim izvorima pojavljuju izrazi: confi rmation 

52 

aquiclude 

well, delineation well, outstep well, reservoir-evaluating 

well, step-out well, ali njihove defi nicije se od 

izvora do izvora razlikuju; v. appraisal drilling. (2) reperna 

(probna) istraživačka bušotina, v. test well. 

appressed – zbijen, stlačen. Termin koji se odnosi na 

boru čija su krila gotovo paralelna. 

APR safety valve – sigurnosni ventil prstenastog prostora 

upravljan tlakom, v. annulus pressure-responsive 

safety valve. 

apron – zastor. U geomorfologiji – široka kontinuirana 

i na velikoj površini protegnuta slojna naslaga aluvijalnog, 

glacijalnog (ledenjačkog), eolskog ili marinskog 

nevezanog (nekonsolidiranog, rahlog) materijala 

iz ustanovljivog izvora (izvora koji se može 

utvrditi) i sedimentiranog u podnožju planine, na 

frontalnom dijelu ledenjaka itd. – na primjer, bahada 

(bajada) ili sandrovska ravnica (formirana nanosima 

otplavljenim s ledenjaka – v. outwash plain). Sinonim: 

frontal apron. 

Aptian, Aptian stage – apt, vekt. Stratigrafski kat donje 

krede (Lower Cretaceous) u Europi – iznad barema 

(Barremian), a ispod alba (Albian). Obuhvaća vremenski 

raspon od prije 114 do 107 (ili 115 do 108) 

milijuna godina. Prema nekim autorima, apt je kat 

donje i srednje krede (Middle Cretaceous). Sinonim: 

Vectian. 

aquafer – vodonosni horizont (sloj), v. aquifer. 

aquasorption process – akvasorpcijski proces. Proces 

pranja vodom prirodnog plina u kontaktnoj koloni 

(tornju) u svrhu uklanjanja kiselih plinova (sumporovodika, 

ugljik-dioksida). 

aquatic – voden, vodni, akvatski. (1) Koji potpuno ili djelomično 

živi u vodi ili na vodi. (2) Koji raste u vodi ili 

na vodi. (3) Koji živi u blizini vode ili često obitava 

u vodi. 

aquatolysis – akvatoliza. Kemijski i fi zikalno-kemijski 

procesi koji se odvijaju u slatkovodnoj sredini za vrijeme 

transporta i trošenja (raspadanja) sedimenata 

te dijageneze do njihova pokapanja; v. halmyrolysis. 

aqueoglacial – akvatičko-glacijalni, vodeno-ledenjački, 

v. glacioaqueous. 

aqueo-residual sand – vodeno-rezidualni (vodeno-eluvijalni) 

pijesak. Pijesak u kojem su čestice, formirane 

raznim eluvijalnim (rezidualnim) agensima, bile kasnije 

izmijenjene djelovanjem vode; v. residuo-aqueous 

sand. 

aqueous – vodni, voden. (1) Koji se sastoji od vode ili se 

odnosi na vodu. (2) Koji je nastao od vode ili s vodom 

ili pomoću vode – na primjer, vodena otopina (aqueous 

solution). (3) Koji je stvoren djelovanjem vode 

– na primjer, vodeni talog (aqueous sediment). 

aqueous drilling mud – isplaka (bušaća isplaka) na 

bazi vode, vodeno-bazna isplaka (bušaća isplaka), 

isplaka (bušaća isplaka) s vodenom osnovom (bazom), 

v. water-base drilling mud. 

aqueous emulsion – vodena emulzija. Fine čestice 

nafte ili drugih supstancija okružene vodom kao, na 

primjer, emulzija nafte u vodi. 

aqueous ripple marks – vodeni riplovi. Riplovi formirani 

valovima ili strujama vode, za razliku od riplova 

formiranih zračnim strujama (vjetrovima). 

aqueous rock – hidrogena stijena. Sedimentna stijena 

istaložena vodom, u vodi ili sudjelovanjem vode. Sinonim: 

hydrogenic rock. 

aquiclude – djelomično vodonepropusni sloj. Sloj re-

aquifer 

lativno nepropusne stijene koji je sposoban sporo 

upijati (apsorbirati) vodu, ali je ne propušta dovoljno 

brzo da bi napajao (opskrbljivao) zdenac ili izvor vodom. 

Ima ulogu gornje ili donje granice vodonosnog 

sloja. 

aquifer – (1) vodonosni sloj, akvifer. U hidrologiji – propusni 

podzemni sloj (formacija) koji sadrži vodu i 

kroz koji podzemna voda više ili manje struji slobodno. 

Sloj stijene zasićene vodom koji je dovoljno 

propustan za vađenje podzemne vode i za napajanje 

(opskrbljivanje) zdenaca i izvora ekonomski 

znatnim količinama vode. Sinonimi: aquafer, ground-water 

reservoir, water horizon. (2) U geologiji – 

vodonosni bazen napajanja (akvifer) ležišta. Vodena 

(vodonosna) zona ispod naftne ili plinske zone ležišta. 

Mnoga ležišta su djelomično ili potpuno okružena 

akviferom – ako je akvifer u usporedbi s ležištem 

velik, njegov utjecaj na ponašanje ležišta će 

biti znatan i, suprotno, ako je toliko malen, njegov 

utjecaj na ponašanje ležišta će biti praktično zanemariv. 

Katkada dva ili više ležišta mogu imati jedan, 

zajednički, vodonosni bazen napajanja. Prema geometriji 

(obliku), akvifer može biti: (a) radijalan (radial 

aquifer), kada su njegove granice defi nirane dvama 

koncentričnim cilindrima ili odsječcima cilindara; 

(b) linearan (linear aquifer), kada su mu granice 

formirane dvjema paralelnim ravninama, i (c) nesimetričan 

(nonsymmetrical aquifer). Akvifer može 

biti potpuno okružen (zajedno s ležištem) nepropusnim 

stijenama tako da s ležištem čini volumetrijsku 

cjelinu ili može imati izdanak ili izdanke preko kojih 

se napaja površinskim vodama. Prema vanjskim 

granicama (prema veličini u odnosu na ležište), 

akvifer se smatra: (a) beskonačnim (infi nite aquifer), 

kada se njegova vanjska granica nalazi na beskonačnoj 

udaljenosti od ležišta; (b) konačnim zatvorenim 

(fi nite closed aquifer), kada je njegovo protezanje 

konačno i bez strujanja preko vanjske granice, i 

(c) konačnim otvorenim (fi nite outcropping aquifer), 

kada mu je protezanje konačno, tlak na vanjskoj 

granici konstantan i u vezi je s nekim izvorom napajanja 

površinskim vodama (npr. jezerom). Prema 

načinu zalijeganja, akvifer može biti horizontalan u 

odnosu na ležište ili se može uspinjati znatno iznad 

ležišta. S padom tlaka u ležištu usljed proizvodnje 

akvifer reagira podržavanjem ležišnog tlaka ili usporavanjem 

njegova opadanja osiguravajući pritjecanje 

vode u ležište (water infl ux) ili prodor vode u 

ležište (v. water encroachment) preko mehanizama 

ekspanzije vode, kompresibilnosti njegove stijene, 

arteškog strujanja vode (ako zaliježe iznad ležišta) 

i ekspanzijom poznatih ili nepoznatih akumulacija 

ugljikovodika u njemu. 

aquifer gas storage – skladištenje plina u vodonosnom 

sloju; plinsko skladište u vodonosnom sloju, v. underground 

natural gas storage in aquifers. 

aquifer natural gas storage – skladištenje prirodnog 

plina u vodonosnom sloju; skladište prirodnog plina u 

vodonosnom sloju, v. underground natural gas storage 

in aquifers. 

aquifer storage of gas – skladištenje plina u vodonosnom 

sloju; plinsko skladište u vodonosnom sloju, v. 

underground natural gas storage in aquifers. 

aquifer storage of natural gas – skladištenje prirodnog 

plina u vodonosnom sloju; skladište prirodnog plina u 

53 

aragonite 

vodonosnom sloju, v. underground natural gas storage 

in aquifers. 

aquifer system – vodeni sustav. Heterogeno tijelo građeno 

od propusnog i manje propusnog materijala 

tako da predstavlja vodoopskrbnu hidrauličku jedinicu 

regionalnog protezanja. 

aquifer test – ispitivanje vodonosnog horizonta. Ispitivanje 

vodom zasićenog sloja koje obuhvaća crpljenje 

i mjerenje količine vode iz bušotine (zdenca) ili 

dodavanja vode u nju i mjerenje promjena visine 

tlaka (head) u vodonosnom sloju nastalih za vrijeme 

ili nakon crpljenja vode (ili dodavanja vode u bušotinu). 

aquifer underground gas storage – podzemno skladištenje 

plina u vodonosnom sloju; podzemno plinsko 

skladište u vodonosnom sloju, v. underground natural 

gas storage in aquifers. 

aquifer underground natural gas storage – podzemno 

skladištenje prirodnog plina u vodonosnom sloju; 

podzemno skladište prirodnog plina u vodonosnom 

sloju, v. underground natural gas storage in aquifers. 

aquifer underground storage – podzemno skladištenje 

u vodonosnom sloju; podzemno skladište u vodonosnom 

sloju, v. underground natural gas storage in 

aquifers. 

aquifer underground storing – podzemno skladištenje 

u vodonosnom sloju, v. underground natural gas storage 

in aquifers. 

aquifuge – vodonepropusni sloj. Nepropusni sloj stijene, 

stijena koja nema uzajamno povezane kanale 

i šupljine (pore) i koja, prema tome, nije sposobna 

upijati (apsorbirati) i propuštati vodu. 

Aquitanian, Aquitanian stage – akvitan, aquitan. Stratigrafski 

kat najdonjeg dijela miocena (lowermost Miocene) 

u Europi – iznad oligocenskog hata (Chattian), 

a ispod burdigala (Burdigalian). Obuhvaća vremenski 

raspon od prije 25 do 23 milijuna godina. Neki autori 

su akvitan ranije smatrali najgornjim dijelom oligocena 

(uppermost Oligocene). 

aquitard – propusni granični sloj vodonosnog horizonta. 

Granični sloj vodonosnog horizonta (v. confi ning 

bed) koji usporava, ali ne sprječava strujanje vode u 

pridruženi vodonosni horizont ili iz njega. Takav sloj 

teško propušta vodu do bušotina ili izvora, ali može 

služiti kao skladište podzemne vode. 

Arabian light – arapska laka nafta. Sirova nafta iz Saudijske 

Arabije koja se u zemljama članicama OPEC-a 

upotrebljava kao etalonska (bazna, referentna) sirova 

nafta za određivanje cijena nafte na međunarodnom 

tržištu; v. marker crude oil. 

arachnids (Arachnida) – arahnidi, paučnjaci. Razred artropoda 

(člankonožaca, arthropods), kopneni helicerati 

(kliještari, terrestrial chelicerates). Karakterizirani 

su jednim parom ekstremiteta ispred usta (preoral 

appendages) s dva do tri članka (joints). Stratigrafska 

rasprostranjenost: silur-danas. 

aragonite – aragonit. (a) Rompski mineral bijele, žućkaste 

ili sive boje, po kemijskom sastavu kalcij-karbonat. 

Trimorfan je s kalcitom i vateritom. Aragonit 

ima veću gustoću i tvrdoću i manje jasnu kalavost od 

kalcita. Manje je stabilan i manje raširen nego kalcit. 

Obično se sreće u obliku vlaknastih agregata u slojevima 

(ležištima) gipsa i željezne rude, zatim u obliku 

taloga vrućih izvora te kao glavni sastojak plitkovodnih 

morskih muljeva i gornjih dijelova koraljnih

Aragon spar 

grebena. Aragonit je također važna komponenta bisera 

i nekih ljuštura (školjaka). Sinonim: Aragon spar. 

(b) Skupni naziv rompskih karbonatnih minerala, 

uključujući aragonit (aragonite), alstonit (alstonite), 

viterit (witherite), stroncijanit (strontianite) i cerusit 

(cerussite). 

Aragon spar – aragonit, v. aragonite. 

araneids (Araneida) – araneidi, pauci. Red arahnida 

(paučnjaka, arachnids). Karakterizirani su prisutnošću 

čeljusnih režnjeva (maxillary lobes) i žlijezda 

(maxillary glands) i sličnošću prvog para nogu s drugim 

nogama. Stratigrafska rasprostranjenost: karbon 

(moguće devon)-danas. Sinonim: spiders. 

arbitary cutoff – facijesna granica. Vertikalna granica 

koja odjeljuje dvije stratigrafske jedinice koje prelaze 

jedna u drugu po pružanju i koje se uzajamno razlikuju 

po nekom proizvoljno određenom obilježju; v. 

cutoff . 

arborescent – dendritni, granat, v. dendritic. 

Arbuckle orogeny – arbuklinska orogeneza. Zadnja 

velika deformacija u orogenetskom pojasu Wichita u 

južnoj Oklahomi. Prema uzajamnim odnosima fosilifernih 

slojeva svrstana je u kasni pensilvanij. 

arch – svod. (1) U strukturnoj geologiji – široka, otvorena 

antiklinalna bora regionalne veličine, obično 

je to svodoliko izdignuće fundamenta. Sinonim (s 

manjom prednošću uporabe): swell, v. dome. (2) v. 

natural arch. 

Archaean rocks – arhajske stijene. Stijene koje su starije 

od kambrija (Cambrian) i, prema tome, zaliježu ispod 

njega. Ekvivalentne su pretkambriju (Precambrian). 

Termin je katkada ograničen na stariji, kristalinski 

dio pretkambrija. 

archaeocyathids (Archaeocyatha) – arheocijati. Koljeno 

izumrlih marinskih organizama. Karakterizirani 

su uglavnom skeletom oblika konusa, pehara ili vaze 

izgrađenim od karbonata kalcija. Klasifi ciraju se različito 

– kao koralji (corals), spužve (sponges), protozoe 

(protozoans) i vapnene alge (calcareous algae). Zastupljeni 

su po cijelom svijetu. Stratigrafska rasprostranjenost: 

donji kambrij-srednji kambrij. Sinonimi: 

cyathosponges, pleosponges. 

Archaeozoic – arheozoik, arheozojska era, v. Archeozoic. 

Archean – arhaik, arhajska era, arheozoik, arheozojska 

era. Termin (u značenju prastar, drevan) koji označava 

stijene (grupu stijena) arheozoika (Archeozoic) 

i primjenjuje se na najstarije stijene pretkambrija 

(Precambrian). Obuhvaća, kako se procjenjuje i prema 

raznim izvorima, vremenski raspon od prije 4 do 

2,45 (ili 3,9 do 2,5 ili 3,8 do 2,5 ili 3,6 do 2,3) milijardi 

godina. S porastom fi zičkih mjerenja geološkog vremena 

uporaba termina se mijenjala – preporučuje 

se primjena termina rani pretkambrij (Early Precambrian); 

v. Archeozoic, Proterozoic. 

Archean era – arhajska era, arhaik, v. Archean. 

Archeozoic – arheozoik, arheozojska era,. Rani pretkambrij 

(Early Precambrian), najraniji dio pretkambrija 

(pretkambrijskog vremena – Precambrian time) koji 

odgovara arhajskim stijenama (Archean rocks). Obuhvaća 

vremenski raspon od prije 4,5 do 2,5 milijarde 

godina. Drugi oblik pisanja termina: Archaeozoic; v. 

Archean, Proterozoic. 

Archeozoic era – arheozoik, arheozojska era, v. Archeozoic. 

archibenthic – arhibentoski. Koji se odnosi na bentos 

54 

arc-trench gap 

kontinentske padine (v. continental slope); v. bathybenthic. 

Archie (Archie’s) equations – Archiejeve jednadžbe 

(formule). Tri empirijske formule (zavisnosti) između 

električne otpornosti (specifi čnog električnog otpora) 

u karotaži bušotina (well log resistivity) i svojstava 

poroznog, čistog (bez primjesa šejla) zrnastog 

pješčenjaka koje je formulirao američki inženjer i 

geolog G. E. Archie (1942. g.): (a) R o = FR w (gdje je: 

R o – električna otpornost stijene potpuno zasićene 

vodom; F – «faktor formacije», v. formation factor; R w 

– električna otpornost intersticijalne ili porne vode); 

(b) F = ø −m (gdje je: ø – poroznost uzoraka jezgara 

pješčenjaka Meksičkog zaljeva i drugih; m – faktor 

cementacije ili cementacijska komponenta, cementation 

factor, cementation component; vrijednost varira 

između 1,0 i 3,0), i (c) S w = (R o /R t ) 1/n (gdje je: S w 

– zasićenje poroznog pješčenjaka slojnom vodom, u 

%; R t – stvarna ili prava električna otpornost pješčenjaka; 

n – eksponent zasićenja, saturation exponent; 

često je jednak 2). Archijeve jednadžbe su temelji 

kvantitativne analize dijagrama karotaže bušotina 

naftnih i plinskih ležišta. Kasnije su drugi autori poboljšali 

jednadžbe i njihove konstante za specifi čna 

ležišta, tipove stijena i uvjete podzemlja. Drugi oblik 

termina: Archie’s formulas. 

Archie’s formulas – Archiejeve formule (jednadžbe), v. 

Archie equations. 

archosaurian reptiles – arhosauri, v. archosaurs. 

archosaurians – arhosauri, v. archosaurs. 

archosaurs (Archosauria) – arhosauri. Podrazred reptila 

(gmazova, reptiles). Karakterizirani su diapsidnim 

tipom lubanje (diapsid skull) i zubima koji su uloženi 

u jamice (sockets). Uključuju dinosaure (velegmazove, 

dinosaurs), krokodile (crocodilians) i pterosaure 

(krilate gmazove, pterosaurs) i trijaske forme, uključujući 

pretke tih grupa. Stratigrafska rasprostranjenost: 

trijas-danas. Sinonimi: archosaurian reptiles, 

archosaurians. 

arcose – arkoza, v. arkose. 

arc shooting – paljenje s lučnim (lepezastim) rasporedom 

seizmografa, v. fan shooting. 

arctic – (1) Arktik. Područje koje se nalazi unutar sjevernog 

polarnog kruga, područje sjevernog zemaljskog 

pola. (2) arktički. (a) Koji se odnosi na niske temperature. 

(b) Koji se odnosi na osobitosti (odlike), klimu, 

vegetaciju (biljni svijet) i faunu (životinjski svijet) koji 

su karakteristični za polarno područje (arctic region). 

arctic pack – arktički (polarni) led, v. polar ice. 

arctic submersible rig – arktičko poluuronjivo bušaće 

postrojenje. Pokretno poluuronjivo postrojenje za 

bušenje u arktičkim područjima. Dolazi na mjesto 

bušenja tijekom perioda kada nema leda. Cjelokupna 

oprema ispod vodene linije postrojenja je okružena 

kesonom radi zaštite od oštećenja plivajućim 

ledom. Bušaća paluba nema četvrtasti oblik kako bi 

se led lakše kretao oko postrojenja. 

Arctic suite – arktička serija. Skupona bazaltnih i s njima 

povezanih stijena prijelaznog sastava između stijena 

Atlantske i Pacifi čke petrografske provincije (v. 

Atlantic suite, Pacifi c suite). 

arc-trench gap – prolaz između vulkanskog luka i oceanskog 

jarka. Područje između vulkanskog luka (volcanic 

arc) i oceanskog jarka (oceanic trench) u zoni 

subdukcije (podvlačenja, subduction zone).

arcuate 

arcuate – nalik na luk, savijen u obliku luka. Termin koji 

označava boru čija je os iskrivljena (savijena) u obliku 

luka. 

arcuate delta – delta oblika luka. Zakrivljena ili savijena 

delta čiji je izbočeni (konveksni) vanjski kraj okrenut 

prema moru ili jezeru – klasični primjer delte tog tipa 

je delta koja se formirala na ušću rijeke Nil. Sinonimi: 

fan-shaped delta, lobate delta. 

arcuate fault – lučni nasjed. Rasjed sa zakrivljenim tragom 

na bilo kojoj sjekućoj plohi; v. peripheral fault, 

plane fault. 

Ardennian orogeny – ardenska orogeneza. Jedna od 

30 ili više kratkotrajnih orogeneza (orogenetskih 

faza) tijekom fanerozoika. Odnosi se na kasni silur (s 

ludlovskim katom). 

areal average reservoir pressure – srednji ležišni tlak 

ponderiran površinom, v. average reservoir pressure 

weighted by area. 

areal closure – arealno (površinsko) zatvorenje, v. closure, 

1. 

areal displacement effi ciency – površinski (horizontalni) 

koefi cijent obuhvata (koefi cijent obuhvata po površini) 

modela ležišta, v. areal sweep effi ciency. 

areal extent – površinsko (arealno) protezanje. Stupanj 

(mjera) širenja ležišta u površinskom smjeru. Opisuje 

udaljenost do vanjskih granica ležišta (ili polja). 

areal geology – geologija područja. Geologija nekog 

područja, osobito sa stanovišta prostorne distribucije 

i položaja stratigrafskih jedinica (stratigraphic 

units), struktura (structural features) i površinskih formi 

(surface forms); v. regional geology. 

areal map – regionalna karta. Geološka karta na kojoj 

su prikazani horizontalno protezanje i distribucija 

grupa stijena izloženih površini. 

areal reservoir heterogeneity – površinska (arealna) 

heterogenost ležišta. Promjene svojstava formacije 

(debljine, poroznosti, permeabilnosti, zasićenja vezanom 

vodom) u površinskom smjeru i geometrijski 

faktori ležišta (položaj i izolacijska svojstva rasjeda, 

granice ležišta uvjetovane akviferom ili plinskom 

kapom). 

areal sweep – površinski (horizontalni) obuhvat ležišta, 

obuhvat ležišta po površini. Dio volumena naftnog 

ležišta koji je u procesu istiskivanja nafte pod efi kasnim 

utjecajem injektiranog (istiskivajućeg) fl uida u 

površinskom (horizontalnom) smjeru. Sinonimi: areal 

sweepout, horizontal sweep; v. areal sweep effi ciency, 

vertical sweep, volumetric sweep. 

areal sweep effi ciency – površinski (horizontalni) koefi 

cijent obuhvata (koefi cijent obuhvata po površini) 

modela ležišta. Dio ukupne površine modela naftnog 

ležišta koji je pod efi kasnim utjecajem injektiranih 

(istiskivajućih) fl uida. Izražava se kao omjer površine 

obuhvaćene procesom istiskivanja (naftonosne površine 

iza fronte injektiranog fl uida) i ukupne površine. 

Model ležišta je idealiziran (ležište s homogenom 

poroznošću, debljinom i zasićenjem ugljikovodicima). 

Sinonimni pojam za realno ležište na engleskom 

jeziku glasi pattern sweep effi ciency (v.), dok je 

hrvatski termin istovjetan. Sinonim: horizontal sweep 

effi ciency; v. areal sweep, vertical sweep effi ciency, volumetric 

sweep effi ciency. 

areal sweepout – površinski (horizontalni) obuhvat ležišta, 

obuhvat ležišta po površini, v. areal sweep. 

areal weighted average reservoir pressure – srednji 

55 

arenite 

ležišni tlak ponderiran površinom, v. average reservoir 

pressure weighted by area. 

areal weighting of reservoir pressure – ponderiranje 

ležišnog tlaka površinom, v. average reservoir pressure 


area of infl uence – područje (zona) utjecaja. Područje 

(zona) unutar kojeg se piezometrijska površina vodonosnog 

horizonta (akvifera) snizuje zbog crpljenja 

vode ili povisuje injektiranjem vode u bušotinu ili u 

neki drugi objekt namijenjen toj svrsi. Vanjska granica 

lijevka depresije (v. cone of depression). Sinonim: 

circle of infl uence. 

area open to fl ow – površina strujanja. Izračunana 

površina strujanja fl uida koja je osigurana perforacijama 

duž određene zone. Rabi se za izračunavanje 

pada tlaka i karakteristika strujanja fl uida. 

area slope – regionalni nagib. Generalizirana (uopćena) 

karakteristika nagiba unutar granica danog područja. 

area-weighted average permeability – srednja permeabilnost 

ponderirana površinom, v. average permeability 


area-weighted average porosity – srednja poroznost 

ponderirana površinom, v. average porosity weighted 

by area. 

area-weighted average reservoir pressure – srednji 

ležišni tlak ponderiran površinom, v. average reservoir 

pressure weighted by area. 

arenaceous – psamitni, psamitski, pješčan, arenacejski. 

(1) Termin koji: (a) označava sediment ili sedimentnu 

stijenu potpuno ili djelomično sastavljenu od fragmenata 

(čestica) veličine čestica pijeska ili s pješčanom 

teksturom (sandy texture) ili s oblikom pijeska 

(appearance of sand). (b) opisuje teksturu takva sedimenta 

ili stijene, i (c) odnosi se na pijesak ili arenit. 

Termin psamitski ili pješčan ne podrazumijeva postojanje 

nekog osobitog sastava. Sinonimi: arenarious, 

psammitic, sabulous, sandy. (2) Termin koji označava 

organizme koji rastu (razvijaju se) na pjeskovitim 

mjestima. 

arenaceous conglomerate – pješčani konglomerat (valutičnjak), 

v. sandy conglomerate. 

arenarious – pješčan, pjeskovit. Koji se sastoji od pijeska, 

v. arenaceous. 

arenated – pješčan, pjeskovit. Termin za označavanje 

supstancije koja je pomiješana s pijeskom (koja se 

nalazi u smjesi s pijeskom) ili od koje je ostao samo 

pijesak (koja je reducirana do pijeska). 

arenes – areni, aromati, benzeni, aromatski ugljikovodici, 

ugljikovodici aromatskog (benzolovog) reda, v. 

aromatics. 

Arenigian, Arenigian stage – arenig, skid, skidd. Stratigrafski 

kat donjeg ordovicija (Lower Ordovician) 

u Europi – iznad tremadoka (Tremadocian), a ispod 

lanvirna (Llanvirnian). Obuhvaća vremenski raspon 

od prije 490 do 485 milijuna godina. Sinonim: Skiddavian. 

Arenig series – serija Arenig. Najniža (najstarija) serija 

stijena (series of rocks) ordovicijskog sistema (Ordovician 

system). 

arenilitic – arenitni, arenitski. Koji se odnosi na pješčenjak, 

posjeduje svojstva pješčenjaka ili nalikuje na 

pješčenjak. 

arenite – arenit. (1) Opći (skupni) termin koji se rabi 

za označavanje konsolidiranih sedimentnih stijena 

sastavljenih od fragmenata (čestica) veličine pijeska

arenitic 

neovisno o njihovu sastavu, na primjer, za označavanje 

pješčenjaka (sandstone), arkoza (arkose), grauvaka 

(graywacke) i kalkarenita (calcarenite). Termin 

arenit je ekvivalentan terminu psamit (psammite); 

v. lutite, rudite. (2) Relativno čisti pješčenjak koji je 

dobro sortiran, ne sadrži ili sadrži neznatnu količinu 

vezivnog (cementirajućeg) materijala i ima relativno 

jednostavan mineralni sastav – osobito čisti ili gotovo 

čisti, kemijski vezani (cementirani) pješčenjak koji 

sadrži manje od 10% glinovitog veziva (cementa) i za 

koji se pretpostavlja da je sporo i selektivno taloženi 

sediment višestruko ispran strujama. Termin se rabi 

za karakteristike glavne (osnovne) kategorije pješčenjaka, 

za razliku od vake (v. wacke). Oblik pridjeva: 

arenitski (arenitic). Sinonim: arenyte. 

arenitic – arenitni, arenitski, v. arenite. 

arenose – arenozan. Koji sadrži veliku količinu grubozrnastog 

pijeska (grita) ili fi nozrnastog pijeska; v 

gritty. 

arenyte – arenit, v. arenite. 

areometer – areometar, hidrometar, v. hydrometer. 

argillaceous – glinovit, argilitni, argilitski. (1) Koji se odnosi 

na glinu, koji je uglavnom sastavljen od gline 

ili koji sadrži čestice veličine gline ili minerale gline, 

na primjer, argilitna ruda (argillaceous ore) u kojoj je 

glina glavni mineral u žili i osobito sedimenti (poput 

lapora) ili sedimentne stijene (poput šejla) koji sadrže 

znatnu količinu gline. Sinonimi: argillous, clayey, 

pelolithic; v. argillic, lutaceous, pelitic, shaly. (2) Termin 

koji označava svojstveni (specifi čni) miris koji ispušta 

glinovita (argilitna) stijena (argillaceous rock) kada se 

na nju dahne. (3) Koji se odnosi na argilit (v. argillite). 

argillaceous conglomerate – glinoviti (argilitni) konglomerat 

(valutičnjak), v. conglomerate. 

argillaceous feldspar sandstone – glinoviti (argilitni) 

feldšpatski (glinenčev) pješčenjak. Idealizirani krajnji 

član pješčenjaka čiji se detritus promjera pješčanih 

čestica sastoji samo od feldšpata (glinenca) i čiji sadržaj 

detritičnog matriksa premašuje 15%. 

argillaceous limestone – glinoviti (argilitni) vapnenac 

(vapnenjak). Vapnenac sa znatnim sadržajem (količinom) 

gline (ali manjom od 50%). 

argillaceous quartz sandstone – glinoviti (argilitni) 

kvarcni pješčenjak. Idealizirani krajnji član pješčenjaka 

čiji se detritus promjera pješčanih čestica sastoji 

samo od kvarca i čiji sadržaj detritičnog matriksa 

premašuje 15%. 

argillaceous sandstone – glinoviti (argilitni) pješčenjak. 

(1) Opći termin koji se rabi za označavanje nečistog 

pješčenjaka s neodređenim sadržajem (količinom) 

fi nog silta i gline. (2) Relativno slabi pješčenjak (neprikladan 

za graditeljsku namjenu) sa znatnim sadržajem 

(količinom) gline koja služi kao cementirajući 

(vezivni) materijal; v. clayey sandstone. 

argillation – argilacija. Proces razvoja kaolinita i drugih 

minerala gline pri trošenju primarnih alumosilikata 

(aluminijskih silikata). 

argillic – glinovit. Koji se odnosi na glinu ili minerale gline, 

na primjer, glinovita alteracija (argillic alteration) 

pri kojoj neki minerali u stijeni prelaze u minerale iz 

skupine glina; v. argillaceous. 

argilliferous – glinovit. Koji je bogat glinom; koji stvara 

(formira) glinu. 

argillite – argilit. (1) Gusta (kompaktna) stijena koja potječe 

ili od madstona (klejstona ili siltstona) ili od šej- 

56 

arithmetic average permeability 

la i koja je pretrpjela nešto viši stupanj stvrdnjavanja 

(kompakcije) nego madston ili šejl i ima manje jasno 

izraženu laminaciju (slojevitost) u usporedbi sa šejlom 

i ne posjeduje njegovu škriljavost (bilo paralelnu 

slojevitosti, bilo razvijenu u drugim smjerovima) 

i također je bez klivaža koji je karakterističan za slejt 

(slate). Sinonim: argillyte; v. clay slate. (2) Termin koji 

se primjenjuje za označavanje glinovite stijene (argillaceous 

rock) vezane (cementirane) prirodnim silicijdioksidom 

i glinjaka (klejstona, claystone) koji se u 

cijelosti sastoje od minerala gline (clay minerals). 

argillization – argilizacija, glinizacija. Supstitucija (replacement) 

ili alteracija (alteration) glinenaca (feldšpata) 

s nastankom minerala gline, osobito onih 

koji ulaze u sastav stijena oko rudnih žila. 

argillyte – argilit. (1) v. argillite. (2) Zastarjeli sinonim za 

ortoklas (orthoclase). 

argon 40/argon 39 age method – argonova metoda 

određivanja starosti (datiranja). Varijanta kalij-argonove 

metode određivanja geološke starosti ili datiranja 

(v. potassium-argon age method) u kojoj se ispitivani 

uzorak najprije ozrači neutronima pretvarajući 

dio kalija-39 u argon-39. Argon se zatim ekstrahira iz 

uzorka i analizira se njegov izotopni sastav. Količina 

argona-39 je mjera sadržaja kalija, a omjer argona-40 

i argona-39 je funkcija starosti. Katkada je moguće 

detektirati strani argon i odrediti je li ispitivani materijal 

bio poremećen kasnijim termičkim ili kemijskim 

zbivanjima. 

arid – aridan, suh. Termin za označavanje klime za koju 

je karakteristična suša, defi nirana različito – kao količina 

kiše koja je nedovoljna za rast bilja ili postizanje 

uroda bez irigacije. Godišnja količina padavina iznosi 

manje od 250 mm. Termin aridan također označava 

uvjete kada je brzina isparavanja veća od brzine precipitacije. 

Sinonim: dry. 

arid cycle – aridni ciklus erozije. Ciklus erozije u aridnom 

području; v. normal cycle. 

Arikareean – erikarij, arikaree. Kontinentalni kat gornjeg 

oligocena (Upper Oligocene) u Sjevernoj Americi 

– iznad vitnija (Whitneyan), a ispod hemingforda 

(Hemingfordian). 

arithmetical average – aritmetička sredina, v. arithmetic 

mean. 

arithmetically weighted average permeability – aritmetička 

srednja permeabilnost, v. arithmetic average 

permeability. 

arithmetically weighted average porosity – aritmetička 

srednja poroznost, v. arithmetic average porosity. 

arithmetically weighted average reservoir pressure 

– aritmetički srednji ležišni tlak, v. arithmetic average 

reservoir pressure. 

arithmetical mean – aritmetička sredina, v. arithmetic 

mean. 

arithmetic average permeability – aritmetička srednja 

permeabilnost. Srednja permeabilnost ležišta 

određena kao kvocijent sume vrijednosti permeabilnosti 

i ukupnog broja analiziranih uzoraka stijene 

(podataka mjerenja), tj. određena kao aritmetička 

sredina (arithmetic mean) podataka. Aritmetička 

srednja permeabilnost se također može odrediti kao 

kvocijent sume srednjih vrijednosti permeabilnosti 

jezgrovanih bušotina i ukupnog broja jezgrovanih 

bušotina na ležištu. Aritmetička sredina je najčešće 

upotrebljavana metoda određivanja srednje perme-

arithmetic average porosity 

abilnosti ležišta. Sinonimi: arithmetically weighted 

average permeability, arithmetic mean permeability; 

v. arithmetic mean, average permeability, weighted 

average permeability. 

arithmetic average porosity – aritmetička srednja poroznost. 

Srednja poroznost ležišta određena kao kvocijent 

sume vrijednosti poroznosti i ukupnog broja 

analiziranih uzoraka stijene (podataka mjerenja), tj. 

određena kao aritmetička sredina (arithmetic mean) 

podataka. Aritmetička srednja poroznost se također 

može odrediti kao kvocijent sume srednjih vrijednosti 

poroznosti jezgrovanih bušotina i ukupnog 

broja jezgrovanih bušotina na ležištu. Aritmetička 

sredina je najčešće rabljena metoda određivanja 

srednje poroznosti ležišta. Sinonimi: arithmetically 

weighted average porosity, arithmetic mean porosity; 

v. arithmetic mean, average porosity, weighted average 

porosity. 

arithmetic average reservoir pressure – aritmetički 

srednji ležišni tlak. Srednji tlak ležišta određen prema 

podacima mjerenja tlakova u pojedinačnim bušotinama 

kao aritmetička sredina – zbroj izmjerenih 

vrijednosti tlakova podijeljen s ukupnim brojem 

mjerenja (izmjerenih bušotina). Najjednostavnija 

metoda izračunavanja srednjeg ležišnog tlaka ali s 

ograničenom primjenom (zadovoljavajuća je samo 

u slučaju kada je ležište konstantne debljine, kada su 

varijacije tlaka male i kada su mjerenja ravnomjerno 

raspoređena po površini ležišta). Sinonimi: arithmetically 

weighted average reservoir pressure; v. arithmetic 

mean, average reservoir pressure. 

arithmetic mean – aritmetička sredina. Vrijednost niza 

(prosjek skupa) brojeva koja se dobije kada se njihov 

zbroj podijeli s brojem pribrojnika (s količinom brojeva 

u nizu), suma n brojeva podijeljena s n. Sinonimi: 

arithmetical mean, arithmetical average, average; 

v. geometric mean, harmonic mean. 

arithmetic mean diameter – srednji aritmetički promjer. 

Srednji promjer čestice sedimenta ili stijene 

dobiven zbrajanjem produkata (umnožaka) srednjih 

promjera zrna u svakom razredu i frekvencije (učestalosti) 

čestica u odgovarajućem razredu i dijeljenjem 

te sume s ukupnom frekvencijom. Sinonim: 

equivalent grade. 

arkose – arkoza. Tipičan grubozrnasti pješčenjak (coarse-grained 

sandstone) bogat glinencem (feldšpatom), 

obično ružičaste ili crvenkaste boje i sastavljen 

(građen) od zrna angularnog (uglatog) i subangularnog 

oblika koja mogu biti slabo do umjereno 

sortirana. Arkoza u pravilu nastaje brzom dezintegracijom 

(raspadanjem) granita ili granitskih stijena 

(uključujući visoko metamorfozirane feldšpatske 

gnajse i kristalaste škriljavce) i vrlo je nalik granitu 

ili ima oblik granita. Glavni mineral je obično kvarc, 

a udjel glinenaca (uglavnom mikroklina) najmanje 

je 25%. Vezivo (silicij-dioksid ili kalcit) u pravilu se 

rijetko nalazi, a materijal matriksa uključuje minerale 

gline (osobito kaolinit), tinjac i oksid željeza. Često se 

nalaze fi nozrnasti fragmenti stijena. Arkoza je obično 

strujama istaloženi pješčenjak kontinentalnog 

podrijetla. Sreće se u obliku debelih naslaga klinaste 

forme koje su ograničenog geografskog protezanja 

(kao, na primjer, u grabenima ili brzo utonulim 

bazenima. Može biti izrazito kososlojevit i povezan 

s grubim (gruboklastičnim) konglomeratom koji 

57 

arkosic sandstone 

sadrži oblutke granita i može upućivati na sredinu 

visokog reljefa i intenzivnu erozijuveoma uzdignutih 

granitnih stijena u kojima glinenci (feldšpati) nisu 

bili podvrgnuti dugotrajnom trošenju (kemijskom 

razlaganju) ili transportiranju prije njihova pokapanja 

(prekrivanja). Arkoze se mogu također sresti u 

bazi sedimentnih serija u obliku tankog plašta rezidualnih 

sedimenata koji potječu od granitne stijene 

i na njoj neposredno zaliježu. Oblik pridjeva: arkozni 

(arkosic). Sinonim: arcose; v. feldspathic sandstone, 

graywacke, subarkose. 

arkose-quartzite – kvarcitna arkoza, arkozit, v. arkosite. 

arkosic – arkozni, v. arkose. 

arkosic arenite – arkozni arenit. Pješčenjak koji sadrži 

veliku količinu kvarca, čerta i kvarcita, manje od 10% 

glinovitog matriksa i više od 25% glinenca (feldšpata) 

– uglavnom neizmijenjenih natrijskih i kalijskih varijeteta 

i karakteriziran je obiljem nestabilnih materijala 

u kojima zrna glinenca prevladavaju nad fragmentima 

stijena. Arkozni arenit je više glinenčev (feldšpatski) 

i manje zreo nego glinenčev (feldšpatski) arenit 

(v. feldspathic arenite); v. arkosic sandstone. 

arkosic bentonite – arkozni bentonit. Bentonit koji sadrži 

25% do 75% pješčanih primjesa, bentonit koji 

potječe od vulkanskog pepela (volcanic ash) čija su 

mnogobrojna detritska kristalna zrna (fragmenti kristala) 

ostala uglavnom neizmijenjena; v. bentonitic 

arkose. 

arkosic conglomerate – arkozni konglomerat. Slabo 

sortirani, litološki homogeni ortokonglomerat (v. orthoconglomerate) 

koji se sastoji od nezrelih šljunaka 

(immature gravels) nastalih iz granita u tektonski aktivnom 

području pri uvjetima fl uvijalnog transportiranja 

i brzog pokapanja (prekrivanja) u tonućem 

bazenu. Arkoza s raspršenim valuticama granita ili 

s lećama granitnog šljunka. Pješčani i siltni matriks 

(sand matrix, silt matrix) imaju sastav arkoze i sastoje 

se od čestica kvarca i glinenca (feldšpata) sa stanovitom 

količinom fi nijeg kaolinitskog materijala. Arkozni 

konglomerat se sreće u obliku debelih klinastih 

(isklinjavajućih) naslaga i obično je proslojen s arkoznim 

pješčenjacima (v. arkosic sandstone). Sinonim: 

granite-pebble conglomerate. 

arkosic graywacke – arkozna grauvaka (sivac). Grauvaka 

(sivac) karakterizirana obiljem nestabilnog materijala, 

osobito pješčenjak koji sadrži veću količinu 

zrna glinenca (feldšpata) nego fragmenata fi nozrnaste 

stijene. Sadržaj glinenca je preko 25%. Arkozna 

grauvaka je više feldšpatska nego glinenčeva (feldšpatska) 

grauvaka (v. feldspathic graywacke). 

arkosic limestone – arkozni vapnenac (vapnenjak). 

Nečisti vapnenac (impure limestone) koji sadrži relativno 

veliku količinu zrna i/ili kristala glinenca 

(feldšpata), bilo klastičnog ili formiranog na mjestu 

nastanka. 

arkosic sandstone – arkozni pješčenjak. Pješčenjak sa 

znatnim sadržajem glinenca (feldšpata), na primjer, 

pješčenjak koji sadrži minerale iz grubozrnastih 

kvarcno-glinenčevih (kvarcno-feldšpatskih) stijena 

(granita, granodiorita, gnajsa) ili iz sedimentnih stijena 

bogatih glinencom – osobito pješčenjak koji 

sadrži više od 25% glinenca i manje od 20% materijala 

matriksa koji se sastoji od gline, sericita i klorita. 

Arkozni pješčenjak je više glinenčev (feldšpatski) 

nego glinenčev (feldšpatski) pješčenjak (v. feldspat-

arkosic wacke 

hic sandstone). Termin arkozni pješčenjak se također 

primjenjuje u širem značenju, kao opći termin koji 

uključuje arkozni arenit (v. arkosic arenite), arkoznu 

vaku (v. arkosic wacke) i subarkozu (v. subarkose). 

arkosic wacke – arkozna vaka. Pješčenjak koji sadrži 

obilnu količinu kvarca, čerta i kvarcita, preko 10% 

glinovitog matriksa i više od 25% glinenca (feldšpata) 

– uglavnom natrijske i kalijske varijetete. Također 

je karakteriziran obiljem nestabilnih materijala u kojima 

zrna glinenca prevladavaju nad fragmentima 

fi nozrnaste stijene. Arkozna vaka je više feldšpatska 

i manje zrela od glinenčeve (feldšpatske) vake (v. feldspathic 

wacke). 

arkosite – arkozit, kvarcitna arkoza. Kvarcit (quartzite) 

koji sadrži zamjetnu količinu glinenca (feldšpata), na 

primjer, dobro stvrdnuti (zbijeni) arkozni pješčenjak 

(v. arkosic sandstone) ili dobro (gusto) vezana (cementirana) 

arkoza (v. arkose). Sinonimi: arkose-quartzite, 

quartzitic arkose. 

arkositite – arkozitit. Arkoza (v. arkose) u kojoj su čestice 

tako dobro vezane (cementirane) da su srasle. 

armchair geology – kabinetska geologija. Zaključivanje 

o geološkim uvjetima koje nije potkrijepljeno 

materijalom intenzivnog terenskog rada. 

Armorican orogeny – armorička orogeneza. Kasnopaleozojska 

deformacija u Zapadnoj Europi. Defi niranje 

te orogeneze se bazira na uzajamnim odnosima 

utvrđenim u Bretanji (Armorica). Termin se danas 

malo rabi, prednost se daje terminima hercinska orogeneza 

(v. Hercynian orogeny) ili variscička orogeneza 

(v. Variscan orogeny). 

aromatic base crude oil – aromatska sirova nafta, sirova 

nafta s aromatskom bazom, v. aromatic crude oil. 

aromatic content test – ispitivanje sadržaja aromata. 

U tehnologiji isplaka – kvantitativno određivanje 

(mjerenje) sadržaja aromata u baznim uljima koja se 

primjenjuju za pripravljanje uljnih isplaka (isplaka na 

bazi ulja). 

aromatic crude – aromatska sirova nafta, sirova nafta s 

aromatskom bazom, v. aromatic crude oil. 

aromatic crude oil – aromatska sirova nafta, sirova 

nafta s aromatskom bazom. Sirova nafta koja sadrži 

50% ili više aromata, asfaltena i smola. Često sadrži 

više od 1% sumpora. Sinonimi: aromatic base crude, 

aromatic base crude oil, aromatic crude, aromatic oil; 

v. oil base, asphalt-base crude oil, mixed-base crude 

oil, naphthenic crude, naphtheno-paraffi nic crude oil, 

paraffi n-base crude oil. 

aromatic hydrocarbons – aromatski ugljikovodici, 

ugljikovodici aromatskog (benzolovog) reda, aromati, 

v. aromatics. 

aromatic oil – aromatska sirova nafta, sirova nafta s 

aromatskom bazom, v. aromatic crude oil. 

aromatics – aromati, areni, benzeni, aromatski ugljikovodici, 

ugljikovodici aromatskog (benzolovog) reda. 

Klasa nezasićenih ugljikovodika građenih od zatvorenog 

prstena (tzv. benzenski ili benzolov prsten, 

benzene ring) ugljikovih atoma i sa samo jednim 

vodikovim atomom vezanim sa svakim C-atomom. 

Glavni aromatski ugljikovodici su tzv. BTX skupina 

– benzen, toluen i ksilen (benzen je najjednostavniji 

član reda), zatim kumen, stiren i etilbenzen. Aromati 

se prirodno nalaze u svim sirovim naftama (sadržaj 

aromata može biti od 10% do 50% i više). Sinonimi: 

arenes, aromatic hydrocarbons, aromatic series of hy- 

58 

artesian basin 

drocarbons, benzene hydrocarbons, benzene series of 

hydrocarbons; v. hydrocarbons. 

aromatic series of hydrocarbons – aromati, areni, 

benzeni, aromatski ugljikovodici, ugljikovodici aromatskog 

(benzolovog) reda, v. aromatics. 

aromatics-free petroleum – nearomatska nafta. Nafta 

koja ne sadrži nikakve aromatske spojeve, nafta bez 

aromata. 

array – raspored, shema rasporeda. U geofi zici – (1) U 

općenitom značenju – geometrijski raspored ili konfi 

guracija geofi zičkih izvora i prijamnika, na primjer, 

elektroda, magnetometara ili geofona, od kojih izmjereni 

podaci (na primjer, zapis akustičkog polja, 

polja elektromagnetskih valova ili Zemljinog gravitacijskog 

polja) dolaze u središnju točku ili prijamnik. 

(2) U seizmičkoj prospekciji – geometrijski raspored 

ili grupa seizmičkih prijamnika (geofona, hidrofona) 

spojenih s jednim od registracijskih (zapisnih) kanala 

ili seizmičkih izvora (grupe istovremeno aktiviranih 

eksplozivnih punjenja). Katkada se također primjenjuju 

termini patch i pattern. (3) Raspored (konfi - 

guracija) elektroda sonde za karotažu bušotina; v. 

electrode array. (4) Raspored (konfi guracija) antena 

pri geofi zičkom istraživanju elektromagnetskom 

metodom. 

array induction log – indukcijska karotaža sa serijom 

prijamnika. Tip indukcijske karotaže čiji se pribor 

tipično sastoji od jednog predajnika i pet do deset 

pari prijamnika. Signali se registriraju odvojeno i zatim 

kombiniraju na niz načina u obradi da se dobiju 

željeni odzivi, na primjer, duboko očitanje, visoka 

vertikalna rezolucija ili njihova kombinacija. 

arrestor – komora (posuda) za prigušivanje pulzacija, v. 

surge chamber. 

arrival – nailazak seizmičkih valova. U seizmičkoj prospekciji 

– prva pojava ili vrijeme prve pojave seizmičkih 

valova (seizmičke energije pri refl eksiji, refrakciji, 

difrakciji) na seizmičkom zapisu. Povećanje koherentne 

energije koje označava prolaženje valne fronte 

(wave front). Sinonimi: break, event, kick, onset; v. fi rst 

arrival, later arrival. 

arrival time – vrijeme nailaska seizmičkih valova. U seizmičkoj 

prospekciji – vrijeme u kojem određena faza 

seizmičkog vala dolazi u prijamnik, vrijeme koje je 

proteklo od trenutka oslobađanja seizmičke energije 

iz njena izvora i njena dolaska do prijamnika, vrijeme 

koje je potrebno fazi seizmičkog vala da prijeđe put 

od točke paljenja (shotpoint) do horizonta refl eksije 

(refl ektora, refl ector) i natrag do detektora. Obično 

se mjeri od trenutka nastanka vala i može biti sa statičkim 

i dinamičkim korekcijama (static corrections, 

dynamic corrections) ili bez njih; v. arrival. 

artesian – arteški. Termin za označavanje podzemnih 

voda (ground waters) koje se nalaze pod hidrostatičkim 

tlakom; v. artesian pressure, artesian spring, 

artesian well. 

artesian aquifer – arteški vodonosni horizont, v. confi - 

ned aquifer. 

artesian basin – arteški bazen. Područje (zona stijena) 

često, ali ne i obvezno, oblika bazena koje uključuje 

arteški vodonosni horizont čija je potenciometrijska 

(piezometrijska) površina u topografski nižim dijelovima 

područja iznad površine zemlje. Kao primjeri 

mogu poslužiti područja čija veličina varira od nekoliko 

desetaka metara (nekoliko stotina stopa) do

artesian discharge 

nekoliko stotina kilometara (milja) u poprečnom 

presjeku; v. ground-water basin. 

artesian discharge – arteški izljev. Izlaženje (izlijevanje) 

vode iz bušotine, izvora ili vodonosnog horizonta 

zbog arteškog tlaka. 

artesian head – arteška visina tlaka. Visina hidrostatičkog 

tlaka (v. hydrostatic head) arteškog vodonosnog 

horizonta ili vode u vodonosnom horizontu. 

artesian leakage – arteško curenje. Sporo procjeđivanje 

(prokapljivanje) vode iz vodonosnog horizonta u 

slojeve koji ograničavaju taj horizont. 

artesian pressure – arteški tlak. Hidrostatički tlak (v. 

hydrostatic pressure) arteške vode, često izražen u 

bar (ili psi) na površini zemlje ili kao visina iznad zemljine 

površine u metrima (ili stopama) ili stupcem 

vode koji bi taj tlak podržao. 

artesian-pressure surface – piezometrijska arteška površina. 

Piezometrijska (potenciometrijska) površina koja 

se nalazi iznad zone zasićenja (zone of saturation); v. 

normal-pressure surface, subnormal-pressure surface. 

artesian province – arteška provincija. Područje na kojem 

su strukturni, stratigrafski, topografski i klimatski 

uvjeti povoljni za postojanje jednog ili više arteških 

vodonosnih horizonata (artesian aquifers), na primjer, 

ravnice Atlantika i Meksičkog zaljeva. 

artesian spring – arteški izvor. Izvor (vrelo) iz kojeg 

voda istječe pod arteškim tlakom, obično kroz pukotinu 

ili drugi otvor u sloju (stijeni) koji ograničava 

vodonosni horizont odozgo. 

artesian system – arteški sustav. (1) Struktura koja 

omogućuje vodi, zatvorenoj u stijeni, dizanje u bušotini 

ili duž pukotine. (2) Svaki sustav koji uključuje 

izvor vode, tijelo vodopropusne stijene ograničeno 

tijelima stijena izrazito manje permeabilnosti i strukturu 

koja omogućuje vodi procjeđivanje (prokapljivanje) 

u propusnu stijenu u kojoj ostaje zatvorena 

pod tlakom izrazito većim od atmosferskog. Pri tome 

se voda koncentrira u propusnoj stijeni. 

artesian water – arteška (arteška podzemna) voda, v. 

confi ned ground water. 

artesian weathering – arteško trošenje (raspadanje). 

Kemijsko trošenje (raspadanje) stijena (chemical weathering) 

uzrokovano strujanjem arteške vode niz 

vodonosni horizont, na primjer, u pješčenjaku koji 

zaliježe iznad diskordancije ili u propusnoj zoni duž 

diskordantne plohe. 

artesian well – arteški zdenac (bunar, bušotina). Zdenac 

ili bušotina koji su raskrili arteške vode. Voda u zdencu 

(bušotini) podiže se iznad vodnog zrcala (nivoa 

podzemne vode, level of water table) pod arteškim 

tlakom (struji na površinu pod vlastitim tlakom), ali 

ne mora obvezno doseći površinu zemlje. Područje 

popunjavanja (napajanja) vodonosnog horizonta 

(akvifera) visinom je iznad ušća zdenca (bušotine). 

Termin katkada ima ograničeno (uže) značenje – kao 

eruptivna arteška bušotina (v. fl owing artesian well); v. 

nonfl owing artesian well, water-table well. 

arthrodires (Arthrodira) – artrodiri. Red plakodermi 

(riba oklopnjača, placoderms). Karakterizirani su 

teškom oklopljenom glavom (armored head) pokretljivo 

spojenom sa sličnim oklopom (armor) koji je 

pokrivao prednji dio tijela. Duljina im je sezala do 9 

metara (30 stopa). Artrodiri su bili obilno zastupljeni 

u devonu. 

arthropods (Arthropoda) – artropodi, člankonošci. Ko- 

59 

artifi cial ignition 

ljeno beskralješnjaka (invertebrates). Solitarni, morski, 

slatkovodni i nadzemni beskralješnjaci. Karakterizirani 

su uglavnom segmentiranim tijelom (segmented 

body) i člankovitim ekstremitetima (jointed 

appendages). U tipične artropode se ubrajaju trilobiti 

(trilobites), raci (crustaceans), helicerati (kliještari, 

chelicetates), piknogonidi (pycnogonids) i mirijapodi 

(stonoge, myriapods). Stratigrafska rasprostranjenost: 

donji kambrij-danas. 

Artian – artinsk, v. Artinskian. 

articulated fl are platform – zglobna morska (odobalna) 

platforma za spaljivanje plina na baklji, v. articulated 

platform. 

articulated off shore platform – zglobna morska (odobalna) 

platforma, v. articulated platform. 

articulated pipe – zglobna bušaća šipka. Bušaća šipka 

u sekcijama od 0,3 metra (1 stopa) koja čini uzajamno 

povezane segmente s fl eksibilnošću 2° između 

spojeva. Primjenjuje se za horizontalno bušenje (bušenje 

horizontalnih bušotina). 

articulated platform – zglobna morska (odobalna) 

platforma. Morska (odobalna) platforma (off shore 

platform) sa zglobnim pričvršćenjem donjeg dijela 

za morsko dno (za čeličnu ili betonsku osnovicu na 

dnu mora), dok se gornji dio slobodno giba (uzgonski 

tankovi održavaju vertikalno plutanje platforme). 

Zglobne platforme se u prvom redu primjenjuju za 

spaljivanje plina na baklji (articulated fl are platform) 

te sidrenje i utovar tankera. Sinonimi: articulated 

off shore platform, compliant platform, oscillating off shore 

platform, oscillating platform. 

articulates (Articulata) – (1) arikulati, artikulatni brahiopodi, 

brahiopodi (ramenonošci) s bravom. Razred 

brahiopoda (ramenonožaca, brachiopods). Karakterizirani 

su dvodijelnom vapnenom ljušturom sastavljenom 

od ventralne (trbušne) i dorzalne (leđne) 

polovice (valves) koje su na jednoj strani spojene 

bravom (hinge) – zubićima brave (hinge teeth) i nasuprotnim 

udubinama (jamicama) u koje zubići sjedaju 

(dental sockets). Sinonim: articulate brachiopods; 

v. inarticulates. (2) artikulati. Podrazred krinoida 

(stapčara, crinoids). Karakterizirani su visoko diferenciranim 

brahijalnim člankovitim spojevima (brachial 

articulations). 

artifi cial brine – umjetna slana voda. Slana voda koja 

je proizvedena iz podzemnog ležišta soli ili druge 

topljive stijene u procesu dobivanja metodom izluživanja 

otopinama; v. brine. 

artifi cial gas – (1) sintetički (sintetski, umjetni) plin, v. 

manufactured gases. (2) sintetički (sintetski) plin, v. 

synthetic gas. 

artifi cial ignition – umjetno zapaljenje nafte. Zapaljenje 

nafte u ležištu u okolišu bušotine u procesu podzemnog 

izgaranja nafte (termička metoda povećanja 

iscrpka/EOR-metoda) na umjetan način, za razliku 

od spontanog zapaljenja ili samozapaljenja (v. spontaneous 

ignition) radi skraćivanja vremena potrebnog 

za početak procesa izgaranja. Primjenjuju se ove 

metode: (a) injektiranje predgrijanog zraka (najčešće 

upotrebljavana metoda – zrak se zagrijava u kanalu 

bušotine plinskim ili električnim grijalicama koje se 

spuste u bušotinu nasuprot ležištu); (b) predgrijavanje 

sloja (npr. injektiranjem pare), i (c) injektiranje 

agensa za poboljšanje reaktivnosti nafte (najčešće 

lanenog ulja); v. in-situ combustion.

artifi cial island 

artifi cial island – umjetni bušaći otok. Umjetna plitkovodna 

bušaća platforma (shallow-water drilling platform) 

izgrađena od šljunka ili blokova. 

artifi cial lift – umjetno podizanje nafte. Mehanički sustav 

podizanja (mehaničko podizanje) nafte iz bušotine 

na površinu primjenom energije iz vanjskog 

izvora (dodavanjem vanjske energije stupcu fl uida u 

kanalu bušotine) nakon što je prirodna ležišna energija 

iscrpljena do te mjere da bušotina više ne može 

eruptirati ili ekonomično proizvoditi djelovanjem 

prirodne energije. Najčešće primjenjivane metode 

umjetnog dizanja nafte su dubinskim pumpama s 

klipnim šipkama (v. sucker-rod pump), hidrauličkim 

pumpama (v. hydraulic bottomhole pump, hydraulic 

jet pump, hydraulic piston pump), električnim uronjenim 

centrifugalnim pumpama (v. electric submersible 

centrifugal pump) i plinskim liftom (gasliftom – v. gas 

lift). U SAD se umjetno podizanje nafte primjenjuje 

na 90% naftnih bušotina. Oprema za umjetno podizanje 

nafte se također može instalirati na eruptivnim 

proizvodnim bušotinama radi povećanja njihova 

kapaciteta proizvodnje (smanjivanjem dinamičkog 

tlaka na dnu). 

artifi cial lift equipment – oprema za umjetno podizanje 

nafte. Oprema koja se postavlja na bušotinu ili u 

njen kanal za dizanje nafte na površinu nakon što 

je bušotina prestala eruptirati, na primjer, dubinske 

pumpe, plinski lift (gaslift); v. artifi cial lift. 

artifi cial oil – sintetska nafta (sirova nafta), v. synthetic 

crude oil. 

artifi cial magnetic anomaly – umjetna magnetska 

anomalija. Lokalno magnetsko polje uzrokovano 

objektima koje je izgradio čovjek, na primjer, dalekovodima, 

telegrafskim linijama, cjevovodima, električnom 

željeznicom, zaštitnim kolonama bušotina. 

Artinskian, Artinskian stage – artinsk. Stratigrafski 

kat donjeg perma (Lower Permian) u Europi – iznad 

sakmara (Sakmarian), a ispod kungura (Kungurian). 

Obuhvaća vremenski raspon od prije 275 do 270 milijuna 

godina. Sinonim: Artian. 

asbestos – azbest. (1) Mineral iz skupine azbesta (asbestos 

group), ponajprije krizotil (v. chrysotile) i neki vlaknasti 

varijeteti amfi bola, osobito amozit (amosite), 

antofi lit (anthophyllite) i krokidolit (crocidolite). Sinonimi: 

amianthus, asbestus, earth fl ax, mountain fl ax. 

(2) Komercijalni termin koji se primjenjuje za označavanje 

skupine vlaknastih silikatnih minerala koji se 

lako odvajaju na dugačka, tanka i čvrsta vlakna koja 

su elastična, toplinski otporna i kemijski inertna, s visokim 

elektroizolacijskim svojstvima i, prema tome, 

prikladna za uporabu (primjenu) gdje se zahtijeva 

negorivi, nevodljivi ili kemijski otporni materijal (proizvodnja 

užadi, odjeće, papira, boja, obloga za kočnice, 

ploča za brtvljenje, ljepenki za toplinsku izolaciju, 

punila, cementa i fi ltara). U tehnologiji bušaćih isplaka 

azbest se primjenjuje kao aditiv za poboljšavanje 

noseće sposobnosti isplake. (3) Termin koji se strogo 

primjenjuje za vlaknasti varijetet minerala aktinolita 

(v. actinolite). 

asbestus – azbest, v. asbestos. 

aschistic – ašistni. Termin koji označava stijenu male 

intruzije čiji je sastav ekvivalentan sastavu matične 

magme, odnosno stijenu koja nije pretrpjela znatnu 

diferencijaciju. Takva se stijena može nazvati ašistitom, 

v. diaschistic. 

60 

asphalt 

aschistic rock – ašistna stijena,. v. aschistic. 

aschistite – ašistit, ašistna stijena,. v. aschistic. 

ascophoran cheilostome bryozoans, ascophoran 

cheilostomes – askofori, v. ascophorans. 

ascophorans (Ascophora) – askofori. Podred briozoa 

(mahovnjaka) heilostoma (cheilostomes). Karakterizirani 

su parijetalnim mišićima (parietal muscles) koji 

su pričvršćeni za dno askusa ili kompenzacijske vrećice 

(ascus). Sinonimi: ascophoran cheilostome bryozoans, 

ascophoran cheilostomes. 

as-delivered BTU – toplinska vrijednost isporučenog plina. 

Količina toplinske energije, izražena u britanskim 

toplinskim jedinicama (british thermal unit, BTU), 

koju sadrži jedna kubična stopa plina za isporuku. 

Ovisi uglavnom o sadržaju vode u plinu, temperaturi 

i tlaku isporuke. 

aseismic ridge – aseizmički hrbat. Podmorski hrbat 

(submarine ridge) koji je fragment kontinentalne 

kore (continental crust). Nazvan je tako za razliku od 

seizmički aktivnih srednjooceanskih hrptova (seismically 

active mid-oceanic ridge). 

ash – (1) pepeo, vulkanski pepeo, pumicit. Fini piroklastični 

materijal (s česticama promjera manjeg od 2 

mm – fi ni pepeo je promjera manjeg od 0,063 mm). 

Termin se obično odnosi na nevezani (nekonsolidirani) 

materijal, ali se katkada također rabi za njegov 

cementirani varijetet tuf ili pršinac (v. tuff ). Sinonimi: 

dust, pumicite, volcanic ash, volcanic dust. (2) pepeo. 

Anorganski ostatak ugljena nakon njegova izgaranja 

(izgaranje obično mijenja težinu i sastav anorganskog 

materijala). Sinonim: coal ash; v. ash content. 

Ashby – ešbij, ashby. Stratigrafski kat srednjeg ordovicija 

(Middle Ordovician) u Sjevernoj Americi (gornji 

dio starijeg čezija – older Chazyan) – iznad marmora 

(Marmorian), a ispod porterfi lda (Porterfi eldian). 

ash cloud – oblak vulkanskog pepela (vulkanske prašine), 

erupcijski (vulkanski) oblak, v. eruption cloud. 

ash content – sadržaj pepela. Postotni sadržaj negorivog 

materijala (tvari) u ugljenu određen izgaranjem 

njegova uzorka i mjerenjem sadržaja pepela. 

Ashgillian, Ashgillian stage – ašgil, ashgill. Stratigrafski 

kat gornjeg ordovicija (Upper Ordovician) u Europi 

– iznad gornjeg karadoka (upper Caradocian), a 

ispod silurskog kata landovera (Llandoverian) Obuhvaća 

vremenski raspon od prije 450 do 425 milijuna 

godina. 

ash tuff – pepelni tuf (pršinac). Piroklastična stijena 

(pyroclastic rock) građena uglavnom od konsolidiranog 

(cementiranog) pepela (v. ash). 

aspect – oblik. U stratigrafi ji – opće svojstvenosti nekog 

geološkog kompleksa (geologic entity) ili zajednice 

fosila (fossil assemblage) razmatrane više-manje 

izvan uzajamnih odnosa u vremenu i prostoru, na 

primjer, opći ili sveobuhvatni litološki i/ili paleontološki 

karakter stratigrafske jedinice (stratigraphic 

unit) kakav se očituje u nekoj geografskoj točki opažanja 

(npr. u bušotini ili presjeku izdanka) i koji predstavlja 

sumu odlika ili neku karakternu crtu facijesa. 

Oblik facijesa obično ima odnos (vezu) s uvjetima 

formiranja (okolišem). 

asphalt – asfalt, bitumen. (1) Vrlo viskozna tekućina tamnosmeđe 

do crne boje ili čvrsti (tvrdi) bitumenski 

materijal koji postoji u prirodi ili je ostatak prerade 

nafte. Nalazi se u većini sirovih nafti, sastoji se gotovo 

u cijelosti od ugljika i vodika (ugljikovodika),

asphalt-base crude 

ima vrlo visoku molekulsku težinu, taljiv je pri niskim 

temperaturama (iznad 20 °C/70 °F) čime se razlikuje 

od teške nafte, potpuno je topljiv u ugljik-disulfi du, 

potpuno ili gotovo potpuno u toluenu, a netopljiv u 

normalnom heptanu. Relativna gustoća je između 

1,0 i 1,1. Prirodni asfalt (natural asphalt), koji nastaje 

u naftonosnim stijenama isparavanjem (evaporacijom) 

hlapljivih komponenata, sreće se primjerice 

na Trinidadu, blizu Mrtvog mora i u bazenu Uinta 

u američkoj saveznoj državi Utah. Asfalt se također 

može pripraviti pirolizom ugljena i šejla. U naftnoj 

industriji se rabi u uljnim bušaćim fl uidima (fl uidima 

s uljnom bazom, oil-base drilling fl uids), materijalima 

za sprječavanje gubitka cirkulacije (lost circulation 

materials), agensima za sprječavanje gubljenja fl uida 

(fl uid-loss agents), emulgatorima (emulsifi ers) i agensima 

za plastično oblaganje stijenki (wall-plastering 

agents). Čvrsti asfalt je poznat pod nazivom asfaltit 

(v. asphaltite). Sinonimi: asphaltum, asphaltus, mineral 

pitch, pitch (v.). (2) Smjesa bitumena i mineralnih 

tvari (materijala). Treba napomenuti da se u SAD 

asfaltom naziva bitumen, dok se u V. Britaniji naziv 

asfalt rabi za bitumensku smjesu. 

asphalt-base crude – asfaltna (naftenska) sirova nafta, 

sirova nafta s asfaltnom (naftenskom) bazom, v. asphalt-base 

crude oil. 

asphalt-base crude oil – asfaltna (naftenska) sirova 

nafta, sirova nafta s asfaltnom (naftenskom) bazom. 

Sirova nafta koja daje prvenstveno asfaltni ostatak 

nakon destilacije i ne sadrži ili sadrži vrlo malo parafi 

na. U sastavu tog tipa nafte prevladavaju naftenski 

ugljikovodici, a sadržaj sumpora, kisika i dušika je često 

relativno visok. Crne je boje, relativna gustoća im 

je velika a stinište nisko. Na asfaltnu sirovu naftu otpada 

oko 15% svjetskih rezervi sirove nafte. Sinonimi: 

asphalt-base crude, asphalt-base oil, asphalt crude 

oil, naphthene-base crude, naphthene-base crude oil, 

naphthenic base crude, naphthenic crude, naphthenic 

crude oil, naphthenic oil; v. oil base, aromatic crude oil, 

mixed-base crude oil, naphtheno-paraffi nic crude oil, 

paraffi n-base crude oil. 

asphalt-base oil – asfaltna (naftenska) sirova nafta, 


crude oil. 

asphalt crude oil – asfaltna (naftenska) sirova nafta, 


crude oil. 

asphalt enamel – asfaltni emajl. Smjesa asfalta i mljevenog 

tinjca, gline, masnika ili milovke za vruće premazivanje 

cijevi prije njihova ukapanja radi zaštite 

od korozije. 

asphaltene – asfalten. Opći pojam koji obuhvaća svaki 

čvrsti bitumen koji se nalazi ili otopljen ili raspršen 

(dispergiran) u sirovoj nafti ili sam u sedimentima. 

Visoke je molekularne težine (500 do 1.500), boje 

tamnosmeđe do crne i topljiv je u ugljik-disulfi du. 

Sastavljen je uglavnom od ugljika i vodika s manjom 

količinom sumpora, dušika i kisika i sadrži većinu 

anorganskih komponenata bitumena. Bazična struktura 

asfaltena su aromatski prstenovi (aromatic rings). 

Asfalteni se mogu precipitirati plinskim mjehurićima 

u naftnom ležištu i formirati katransku prevlaku 

na vodo-naftnom kontaktu. Asfaltenska frakcija sirove 

nafte je defi nirana kao organski dio nafte koji nije 

topljiv u otapalima, kao što su pentan ili heptan. 

61 

asphaltic mud additive 

asphaltene deposition – odlaganje asfaltena, v. asphaltene 

precipitation. 

asphaltene precipitation – precipitacija (istaloživanje) 

asfaltena. Pojava odlaganja asfaltena u porama 

okoliša kanala proizvodnih bušotina u procesu 

miscibilnog istiskivanja lake i teške nafte s visokim 

sadržajem asfaltena plinom – propanom, butanom i 

ugljik-dioksidom. Do precipitacije asfaltena također 

može doći prilikom obrada bušotina kiselinom i također 

u procesu proizvodnje nafte usljed pada tlaka 

i temperature i promjene sastava u okolišu bušotina, 

najčešće blizu površine gdje je temperatura najniža 

ali često i u blizini perforacija, u koloni uzlaznih cijevi 

(tubing) te u površinskim uređajima (cjevovodima, 

separatorima). Odloženi asfalteni smanjuju pokretljivost 

nafte blokiranjem (čepljenjem) pornih kanala 

ležišne stijene, adsorpcijom na površini stijene (čime 

se mijenja karakter močivosti sloja od hidrofi lnog u 

hidrofobni) i povećavanjem viskoznosti nafte potpomažući 

stvaranje emulzije tipa voda u nafti. Precipitirani 

asfalteni se uklanjaju mehanički (četkama, strugačima) 

ili kemijski, općenito obradom aromatskim 

otapalima (npr. toluenom, ksilenom, lakim destilatima 

nafte i dr.). Odlaganje asfaltena se može spriječiti 

ili umanjiti primjenom inhibitora. Prije primjene procesa 

istiskivanja nafte na polju mora se u laboratoriju 

ispitati sklonost sirove nafte stvaranju asfaltenskog 

precipitata; v. near wellbore restrictions. 

asphaltenes – asfalteni. Komponente sirove nafte i 

naftnih produkata (naftne frakcije) velike molekularne 

težine, nehlapljive, tamne boje i bez parafi na. Netopljivi 

su u normalnom heptanu, a topljivi u vrućem 

benzenu i vrućem toluenu. 

asphaltenes content of crude oils – sadržaj asfaltena 

u sirovoj nafti. Karakteristika sirovih nafti koja pokazuje 

sadržaj ostatka iz kojeg se dobivaju teški produkti. 

Prinos ostatka se izražava u postotku. 

asphaltic – asfaltni. Koji se odnosi na asfalt ili ga sadržava 

u znatnoj količini, na primjer, asfaltna sirova 

nafta (asphalt-base crude), iz koje se može dobiti asfalt, 

asfaltni vapnenac (asphaltic limestone) ili asfaltni 

pješčenjak (asphaltic sandstone), koji su impregnirani 

asfaltom, ili asfaltni pijesak (asphaltic sand), koji čini 

prirodnu smjesu asfalta i pijeska. 

asphaltic limestone – asfaltni vapnenac. Vapnenac impregniran 

prirodnim asfaltom. 

asphaltic crude – asfaltna sirova nafta, v. asphaltic crude 

oil. 

asphaltic crude oil – asfaltna sirova nafta. Teška sirova 

nafta s velikim sadržajem asfaltena, aromata i naftena 

iz koje se dobiva ostatak prikladan za proizvodnju 

bitumena (prema defi niciji Međunarodne organizacije 

za standardizaciju – ISO). Sinonim: asphaltic 

crude. 

asphaltic mud additive – asfaltni isplačni aditiv, asfaltni 

aditiv za isplake. Skupina čvrstih ili visokoviskoznih 

ugljikovodika dobivenih iz prirodnih ležišta ili 

iz ostataka prerade sirove nafte, koji se uobičajeno 

rabe kao aditivi za pripremu vodenih isplaka (isplaka 

na bazi vode) i uljnih isplaka (isplaka na bazi ulja). 

Rastaljeni asfalt se može obrađivati zagrijavanjem 

i propuhivanjem zrakom (prolaženjem zraka kroz 

taljevinu radi oksidacije i polimerizacije njegovih 

komponenata). Ohlađeni i zrakom propuhani asfalt 

je staklast i može se mljeti. Ima visoku točku omek-

asphaltic pyrobitumen 

šavanja i kvalitetu za stabilizaciju emulzije te afi nitet 

za gline i šejl. 

asphaltic pyrobitumen – asfaltni pirobitumen. Bitumen, 

obično crne boje i bez strukture, po sastavu 

sličan (blizak) asfaltitu (v. asphaltite), ali je negoriv i 

netopljiv u ugljik-disulfi du i, u pravilu, sadrži manje 

od 5% kisika. Primjeri asfaltnog pirobitumena su albertit, 

elaterit, impsonit i vurcilit. 

asphaltic sand – asfaltni pijesak. Prirodna smjesa asfalta 

s različitm količinama rastresitog (rahlog) pijeska. 

asphaltic sands – asfaltni pješčenjaci, asfaltni pijesci. 

Pješčani sedimenti impregnirani (cementirani) prirodnim 

mekim asfaltom (bitumenom) koji se može 

ekstrahirati otapalom. Prema nekim izvorima, naziv 

je sinonim s bituminous sands i tar sands. 

asphaltic sandstone – asfaltni pješčenjak. Pješčenjak 

impregniran prirodnim asfaltom. 

asphaltite – asfaltit. Svaki od prirodnih čvrstih (tvrdih) 

bitumena crne boje koji su topljivi u ugljik-disulfi du 

i taljivi pri temperaturi većoj od 110 °C (230 °F). Primjeri 

asfaltita su gilsonit (gilsonite), blistava smola 

(glance pitch) i grahamit (grahamite). 

asphalt plant – uređaj za reciklažu taloga i vode. Uređaj 

za preuzimanje taloga (mulja) i vode koji se nakupljaju 

na dnu rezervoara (basic sediment and water) 

i izvlačenje nafte iz njih. 

asphalt rock – asfaltna (bituminozna) stijena. Porozna 

stijena, na primjer, pješčenjak, vapnenac ili dolomit, 

koja sadrži prirodni asfalt (koja je impregnirana prirodnim 

asfaltom). Sinonimi: asphalt stone, bituminous 

rock, rock asphalt. 

asphalt seal – začepljenje asfaltom. Začepljenje pora 

naftonosne stijene na njenim izdancima zbog gubljenja 

lakših frakcija nafte i nakupljanja težih asfaltnih 

ostataka. 

asphalt stone – asfaltna stijena, v. asphalt rock. 

asphaltum – asfalt, v. asphalt. 

asphaltus – asfalt, v. asphalt. 

assemblage – (1) fosilna zajednica. U stratigrafi ji – grupa 

fosila (fosilnih ostataka) koji se sreću na jednakom 

stratigrafskom nivou (i defi nira ga), često također s 

konotacijom lokaliziranog geografskog protezanja. 

Zbog njene točne interpretacije fosilna zajednica 

mora biti relativno homogena ili jednolično heterogena. 

Sinonim: fossil assemblage. (2) asocijacija minerala, 

v. mineral assemblage. (3) metamorfna asocijacija, 

v. metamorphic assemblage. 

assemblage zone – zajednišna zona, cenozona. Biozona 

(osnovna jedinica u biostratigrafskoj klasifi kaciji – v. 

biozone) karakterizirana zajednicom triju ili više taksona. 

Može se osnivati na svim vrstama fosila koji u 

njoj postoje ili se ograničiti samo na neke vrste. Može 

se sastojati od geografski ili stratigrafski ograničene 

zajednice ili može obuhvaćati dvije ili više istovremene 

zajednice s podijeljenim karakterističnim taksonima. 

Zajednišna zona se imenuje prema jednom ili 

više fosila koji su osobito reprezentativni (karakteristični) 

za zajednicu. Sinonim: cenozone, v. acme zone, 

faunizone, fl orizone, Oppel zone, range zone. 

assembly – sklop. Oprema sastavljena od brojnih pojedinačnih 

elemenata (komada) koja se primjenjuje u 

određenu svrhu, na primjer dubinski bušaći sklop (dubinski 

sklop bušaćih alatki – v. bottomhole assembly). 

assessment of reserves – procjena rezervi, v. reserve 

estimate. 

62 

Assyntian orogeny 

assisted recovery – proizvodnja poboljšanim metodama. 

U naftnoj industriji – proizvodnja nafte primjenom 

skupa metoda povećanja produktivnosti ležišta/polja. 

associated-dissolved gas – naftni (kaptažni, kaptažni 

naftni) plin, plin naftnih bušotina, plin (naftni plin) na 

glavi zaštitne kolone, v. casinghead gas. 

associated gas (ASGAS) – naftni (kaptažni) plin, plin 

naftnih ležišta. Masni (mokri) prirodni plin (wet gas) 

koji je u kontaktu s naftom u ležištu kada egzistira 

u slobodnom stanju u plinskoj kapi ležišta ili kao 

otopljen u slojnoj nafti pri početnom ležišnom tlaku 

i temperaturi, za razliku od suhog slobodnog 

(nekaptažnog) prirodnog plina u plinskom ležištu 

(nonassociated gas). Proizvodi se zajedno s naftom 

(ako proizvodnja naftnog plina ne utječe znatno 

na iscrpak nafte, tada državna regulativna agencija 

može naftni plin klasifi cirati u slobodni (nekaptažni). 

Prema nekim defi nicijama, pojam se odnosi samo na 

plin u plinskoj kapi (ne i na plin otopljen u nafti). Sinonimi: 

co-produced gas, co-produced natural gas; v. 

associated wet gas, nonassociated gas. 

associated gas well allowable – dopušteni kapacitet 

proizvodnje plina iz plinske kape. Dopuštena količina 

proizvodnje prirodnog plina u jedinici vremena za 

bušotinu, ležište, polje ili koncesiju kada se s naftnom 

zonom iskorištava i plinska kapa. Odobrava je 

ovlaštena državna regulativna agencija i često ovisi 

o dopuštenom kapacitetu proizvodnje nafte. 

associated liquids – kapljevine prirodnog plina, v. natural 

gas liquids. 

associated oil reservoir – naftno ležište s plinskom kapom, 

dvofazno naftno ležište, v. gas-cap oil reservoir. 

associated reservoir allowable – dopušteni kapacitet 

proizvodnje plina plinsko-naftne bušotine. Dopuštena 

količina proizvodnje plina tijekom određenog 

vremena, koja je posebno umanjena, za bušotinu 

u plinskoj kapi koja također proizvodi naftu. Bazira 

se na ekvivalentnom volumenu proizvodnje nafte, a 

odobrava je ovlaštena državna regulativna agencija. 

associated rich gas – masni (mokri) naftni (kaptažni) 

plin, v. associated wet gas. 

associated wet gas – masni (bogati, mokri) naftni (kaptažni) 

plin. Prirodni plin naftnih ležišta (otopljeni i u 

plinskoj kapi) koji sadrži znatnu količinu kondenzata 

(obično se ima u vidu plin u plinskoj kapi). Sinonim: 

associated rich gas; v. associated gas, nonassociated 

gas. 

association – (1) asocijacija fosila. U ekologiji – grupa 

organizama, živih ili fosilnih, koji se sreću zajedno jer 

imaju slične (bliske) zahtjeve u odnosu na okoliš ili 

slične osobitosti razvoja. Obično ima jednu ili dvije 

dominantne vrste. Sinonim: fossil association; v. assamblage, 

community. (2) asocijacija eruptivnih (magmatskih) 

stijena, v. rock association. 

assorted – loše sortiran, v. poorly sorted. 

Assyntian orogeny – asintijska orogeneza. Termin koji 

se široko primjenjuje u zapadnoj Europi za označavanje 

orogeneza (orogenetskih procesa) i deformacija 

(disturbancija) koje su se zbivale koncem pretkambrija. 

Asintijska orogeneza se bazira na zalijeganju 

donjokambrijskih slojeva s kutnim neskladom 

na slojevima toridona (Torridonian – stratigrafska 

jedinica gornjeg pretkambrija Škotske). Termin je, 

međutim, neuspješan budući da starost toridonskih

astatic 

sedimenata nije određena i oni mogu biti znatno 

stariji od kambrija. 

astatic – astatički, astaziran. Termin za označavanje 

geofi zičkog instrumenta (pribora) s negativnom 

povratnom silom koja potpomaže djelovanje sile 

otklona što čini instrument osjetljivijim i/ili manje 

stabilnim. 

astatic gravimeter – astatički (astazirani, nestabilni) 

gravimeter. Gravimetar s mehaničkim sustavom koji 

je predviđen za stvaranje relativno velikih gibanja 

(kolebanja) za male promjene gravitacije. Sinonim: 

unstable gravimeter. 

asteroids (Asteroidea) – asteroidi, zvjezdače, morske 

zvijezde. Podrazred ehinodermata (bodljikaša, echinoderms). 

Karakterizirani su relativno širokim krakovima 

(arms) koji obično nisu odvojivi od središnje 

ploče (central disc). Stratigrafska rasprostranjenost: 

donji ordovicij-danas. Sinonim: sea stars, starfi shes. 

asterozoans (Asterozoa) – asterozoi. Potkoljeno ehinodermata 

(bodljikaša, echinoderms). Slobodno živući 

organizmi s karakteristično spljoštenim tijelom 

u obliku zvijezde koje se sastoji od središnje ploče 

(central disc) i simetrično zrakastih krakova (arms). 

Stratigrafska rasprostranjenost: kambrij-danas. 

Astian, Astian stage – astij, ast. Stratigrafski kat gornjeg 

pliocena (Upper Pliocene) u Europi – iznad plezancija 

(Plaisancian), a ispod kalabrija (Calabrian). 

Ekvivalentan je redonu (Redonian). 

ASTM distillation – destilacija po ASTM normi. Destilacija 

(ispitivanje destilacijskih svojstava) sirove nafte 

napravljena u skladu s postupkom normiranim 

(standardiziranim) od Američkog društva za ispitivanje 

materijala (ASTM). Postupak destilacije se sastoji 

od zagrijavanja uzorka nafte u propisanoj tikvici, 

hlađenja i kondenzacije naftnih para pri prolazu kroz 

hladilo (cijev) i skupljanja kapljevine u graduirani cilindar. 

Ispitivanjem se određuje početno i konačno 

vrelište i dijapazon vrelišta. Pokus traje dok se ne destiliraju 

sve isparljive frakcije. 

Asturian orogeny – asturijska orogeneza. Jedna od 30 

ili više kratkotrajnih orogeneza tijekom fanerozoika 

(prema H. Stilleu u kasnom karbonu između katova 

vestfal i stefan). 

asymmetrical fold – nesimetrična (asimetrična) bora, v. 

asymmetric fold. 

asymmetric bedding – nesimetrična (asimetrična) slojevitost. 

Slojevitost (v. bedding) karakterizirana litološkim 

tipovima ili facijesima koji vertikalno slijede jedan 

za drugim u cikličkom redoslijedu, na primjer, po 

sekvencijama 1-2-3-1-2-3-1-2-3; v. symmetric bedding. 

asymmetric fold – nesimetrična (asimetrična) bora. 

Bora (na primjer, antiklinalna) čija krila nisu slična i 

imaju različite kutove nagiba u odnosu na osnu plohu 

koja nije vertikalna, bora čije jedno krilo ima strmiji 

nagib od drugog krila (za razliku od simetrične 

bore – v. symmetrical fold). Drugi oblik pisanja termina: 

asymmetrical fold. 

asymmetric ripple mark – nesimetrični (asimetrični) 

ripl. Ripl (v. ripple mark) koji ima nesimetričan oblik 

u poprečnom presjeku – s kratkim i strmim nagibom 

okrenutim niz struju i dugim blagim nagibom okrenutim 

uz struju, osobito strujni ripl (v. current ripple 

mark). Pri pogledu odozgo krijesta (greben) ripla 

može biti relativno ravna ili izrazito zakrivljena (savijena); 

v. symmetric ripple mark. 

63 

Atokan 

Atlantic suite – atlantska serija eruptivnih stijena. Jedna 

od dviju velikih skupina eruptivnih (magmatskih) stijena 

(igneous rocks) koja je karakterizirana alkalnim 

(alkalic rocks) i alkalno-kalcitičnim stijenama (alkalicalcic 

rocks). Sve tercijarne i holocenske eruptivne 

stijene na svijetu su, prema jednoj podjeli, svrstane u 

dvije glavne grupe – atlantsku seriju i pacifi čku seriju 

(Pacifi c suite). Atlantska serija je nazvana tim imenom 

zbog prevladavanja alkalnih i alkalno-kalcitičnih stijena 

(stijena alkalijskih zemalja) u neorogenetskim 

područjima s nestabilnom Zemljinom korom koja su 

smještena oko Atlantskog oceana. Međutim, zbog 

velike raznovrsnosti tektonskih uvjeta (i pridruženih 

tipova stijena) u područjima atlantske (i pacifi čke) 

serije, taj termin se danas rijetko rabi za označavanje 

srodnih tipova stijena – na primjer, stijene atlantskog 

tipa (Atlantic-type rocks) su široko rasprostranjene i 

na vulkanskim otocima u srednjem dijelu Pacifi ka. 

Sinonim: intra-Pacifi c province; v. Mediterranean suite, 

Pacifi c suite. 

atmoclast – atmoklast. Fragment stijene odlomljen na 

mjestu nastanka atmosferskim trošenjem (raspadanjem, 

atmospheric weathering), kemijskim ili mehaničkim 

načinom; v. atmoclastic rock. 

atmoclastic rock – atmoklastična stijena. Klastična 

stijena sastavljena od atmoklasta koji su ponovno 

cementirani bez daljnjeg pregrupiranja materijala 

djelovanjem vjetra ili vode; v. atmoclast. 

atmosilicarenite – atmosilikarenit. Kremenasti pijesak 

nastao trošenjem (raspadanjem) i razaranjem (dezintegracijom) 

matične stijene (parent rock), na primjer, 

nakupina uglatih fragmenata granularne dezintegracije 

granita i granitnih stijena (grus). Rezultat je 

prije pasivnog djelovanja atmosfere nego djelovanja 

atmosfere u gibanju. 

atmospheric corrosion – atmosferska korozija. Postupno 

razaranje ili promjena metala i legura djelovanjem 

korozije koja nastaje kontaktom materijala sa 

supstancijama u atmosferi – kisikom, ugljik-dioksidom, 

vodenom parom (vlagom) i spojevima sumpora 

i klora. Obično je povezana s uvjetima površinskog 

skladištenja ili s gornjim intervalom prstenastog prostora 

bušotine koji nije ispunjen fl uidom. 

atmospheric distillate – atmosferski destilat. Naftni 

produkt dobiven atmosferskom destilacijom. 

atmospheric pressure – atmosferski (barometarski) 

tlak. Tlak koji se očituje na površini Zemlje usljed težine 

stupca zraka u atmosferi. Na razini mora jednak 

je 101.325 paskala (1,01325 bar) ili približno 14,7 psi 

ili 760 mm stupca žive. Sinonim: barometric pressure; 

v. ga(u)ge pressure. 

atmospheric-pressure oil – rezervoarska (stabilizirana) 

nafta, v. stock-tank oil. 

atmospheric water – atmosferska voda. Voda koja 

sadrži atmosfera u plinovitom, tekućem ili čvrstom 

stanju. 

atmospheric weathering – atmosfersko trošenje (raspadanje). 

Trošenje (raspadanje) koje se zbiva na površini 

Zemlje. 

at normal conditions – pri normalnim uvjetima. Specifi 

cirani normalni uvjeti temperature i tlaka za plin 

(0 0 C i apsolutni tlak 1,01325 bar za suhi plin); v. at 

reference conditions, at standard conditions. 

Atokan – serija Atok. Stratigrafska serija donjeg dijela 

srednjeg pensilvanija (lower Middle Pennsylvanian)

atoll 

provincijske skale u Sjevernoj Americi. Slijedi nakon 

serije morov (Morrowan), a prethodi seriji demoin 

(Desmoinesian). 

atoll – atol, prstenasti greben (rif). Koraljni greben (rif, 

coral reef) prstenastog oblika. Ima izgled niskog, 

približno okruglog (katkada i eliptičnog ili potkovastog) 

koraljnog otoka ili prstena koji se sastoji od lanca 

(niza) ili prstena blisko smještenih niskih koraljnih 

otočića koji okružuju (zatvaraju) ili gotovo okružuju 

plitku lagunu u kojoj nema nikakvog otprije postojećeg 

kopna ili otoka nekoraljnog podrijetla. Greben je 

okružen dubokom vodom otvorenog mora. Dimenzije 

atola mogu varirati od 1 km do preko 130 km u 

promjeru. Atoli su osobito rasprostranjeni u zapadnom 

i središnjem dijelu Pacifi ka. Sinonimi: lagoon 

island, reef ring, ring reef. 

atomic capture cross-section – presjek zahvata (kaptiranja) 

jezgrom atoma. Efektivni presjek zahvata 

(kaptiranja) neutrona jezgrom atoma – jednak je 

efektivnoj površini kroz koju neutron mora proći da 

bi bio kaptiran jezgrom atoma. Ta, vjerojatnosna, 

vrijednost ovisi o prirodi i energiji čestice i također 

o prirodi kaptirajuće jezgre. Kao mjerna jedinica se 

često rabi barn (1 barn je jednak 10 –28 m 2 ); v. macroscopic 

capture cross-section. 

atomic clock – atomski (nuklearni, radioaktivni) sat, v. 

radioactive clock. 

atomic H/C ratio – vodikovo-ugljikov koefi cijent, v. atomic 

hydrogen/carbon ratio. 

atomic hydrogen/carbon (hydrogen-to-carbon) ratio 

– vodikovo-ugljikov koefi cijent. Omjer prosječnog 

broja vodikovih atoma i atoma ugljika goriva koje izgara 

(istaloženog koksa). Parametar procesa podzemnog 


iscrpka nafte/EOR-metoda). Vrijednosti se za različite 

slojne nafte kreću od 0,5 do 2. Sinonimi: atomic H/C 

ratio, atomic ratio of hydrogen to carbon, hydrogen/ 

carbon atomic ratio; v. in-situ combustion. 

atomic ratio of hydrogen to carbon – vodikovo-ugljikov 

koefi cijent, v. atomic hydrogen/carbon ratio. 

atomic time scale – atomska skala vremena. Geološka 

skala vremena (v. geologic time scale) koja je kalibrirana 

na bazi radioaktivnog raspada (radioactive 

decay) u stijenama. Jedinica mjerenja su godine; v. 

relative time scale. 

at reference conditions – pri referentnim (etalonskim, 

usporedbenim) uvjetima. Bilo koji specifi cirani uvjeti 

temperature i tlaka na koje se može korigirati volumen 

plina; v. at normal conditions, at standard conditions. 

at rest – u mirovanju. Termin koji se odnosi na bočni 

tlak tla (lateral earth pressure) kada se tlo ne nalazi 

pod tlakom (kada nije stlačeno) i nema mogućnosti 

slijegati se pa je objekt (npr. zid) nepomičan; v. neutral 

pressure. 

atrypoids (Atrypidae) – atripidi. Porodica izumrlih 

artikulatnih brahiopoda (ramenonožaca s bravom, 

articulate brachiopods). Karakterizirani su rebrastim 

ljušturama (costate shell) ili naboranim (plicate shell) 

koje su nejednako bikonveksne ili plošno-konveksne 

s više izbočenom leđnom (brahijalnom) polovicom 

ljušture (brachial valve). Stratigrafska rasprostranjenost: 

srednji ordovicij-gornji devon. 

at standard conditions – pri standardnim uvjetima. 

Specifi cirani standardni uvjeti temperature i tlaka za 

64 

attic man 

plin. Variraju u pojedinim državama. Prema Međunarodnoj 

plinskoj uniji (IGU), temperatura je 15 °C, tlak 

1,01325 bar (za suhi plin); v. at normal conditions, at 

reference conditions. 

attached ground water – vezana podzemna voda. 

Podzemna voda koja se čvrsto zadržava na stijenkama 

pora u zoni aeracije (prozračnoj zoni). Smatra se 

da je njen sadržaj jednak količini opnene ili pelikularne 

vode (v. pellicular water) i mjeri se specifi čnom 

retencijom vode. 

attapulgite – atapulgit, paligorskit. Laki mineral gline 

s lančastom kristalnom strukturom i igličastom 

(vlaknastom) formom, po kemijskom sastavu silikat 

magnezija i aluminija (magnezijski alumosilikat). 

Atapulgit je koloidna glina koja se primjenjuje u 

tehnologiji isplaka za pripremu slane isplake (isplake 

na bazi slane vode) da se osigura njena niska smična 

viskoznost za iznošenje krhotina probušenih stijena 

iz prstenastog prostora bušotine i za baritnu suspenziju 

te za pripremu isplačnih fl uida za završno 

proizvodno opremanje bušotina. Kada se miješa sa 

slanom vodom formira gel. Nema sposobnost regulacije 

svojstava fi ltracije isplake. Katkada se naziva 

slani gel (salt gel). Sinonim: palygorskite. 

attapulgite cement – atapulgitni cement. Cementna 

kaša koja se priprema dodavanjem suhog cementa 

vodi s prethodno hidratiranim atapulgitom, a primjenjuje 

se kao materijal za sprječavanje gubitka 

cirkulacije. 

attenuation – prigušivanje, slabljenje, opadanje, atenuacija. 

(1) Smanjivanje amplitude ili energije signala, 

takvo kakvo bi se moglo proizvesti prolaženjem kroz 

fi ltar. (2) U seizmičkoj prospekciji – smanjivanje amplitude 

(gubitak energije) seizmičkih valova kada 

prolaze kroz medij (sredinu) zbog apsorpcije, refl eksije 

i refrakcije (prelamanja) na površinama razdjela, 

konverzijom tipa vala (mode conversion) i sferičnog 

razilaženja fronte vala (spherical divergence). (3) U 

karotaži – smanjenje amplitude elektromagnetskog 

vala kada prolazi kroz formaciju (obično se mjeri u 

decibelima po metru – dB/m). 

Atterberg grade scale – Atterbergova skala veličine 

zrna. Geometrijska i decimalna skala (ljestvica) veličine 

zrna ili čestica (v. grade scale) koja se bazira na 

osnovnoj (jediničnoj) vrijednosti 2 mm, a dimenzija 

svakog sljedećeg razreda se razlikuje 10 puta od dimenzije 

prethodnog razreda. Na taj način granični 

promjeri su 200; 20; 2; 0,2; 0,02 i 0,002. Podjedinice 

su geometrijske sredine granica razreda. Prema 

Atterbergovoj skali klastični sedimenti su klasifi cirani 

u sljedeće klase: glina (s česticama promjera 

manjeg od 0,002 mm), silt ili prah (čestice promjera 

između 0,002 i 0,02 mm), sitni pijesak (čestice promjera 

između 0,02 i 0,2 mm), krupni pijesak (čestice 

promjera između 0,2 i 2 mm), sitni šljunak (čestice 

promjera između 2 i 20 mm), krupni šljunak (čestice 

promjera između 20 i 200 mm) i blokovi (promjera 

većeg od 200 mm); v. Udden grade scale, Wentworth 

grade scale. 

attic – (1) gornja (vršna) platforma bušaćeg tornja, platforma 

krune bušaćeg tornja, platforma nepokretnog 

koloturnika, v. crow’s nest. (2) platforma (podište) bušaćeg 

tornja. Platforma bušaćeg tornja (derrick board) 

postrojenja za rotacijsko bušenje (rotary rig). 

attic man – tornjaš. Bušaći radnik-tornjaš (v. derrick-

attic oil 

man) na postrojenju (garnituri) za rotacijsko bušenje 

(rotary drilling rig). 

attic oil – krovinska (vršna) nafta. Nafta koja se nalazi u 

najvišem dijelu (krovini) ležišta iznad najviših perforacija 

zaštitne kolone bušotine koja se nalazi strukturno 

najviše (najpliće bušotine na ležištu). Krovinska 

nafta se ne drenira bušotinama koje iskorištavaju 

niže dijelove ležišta i, budući da na najvišem dijelu 

ležišta ne mora biti locirana bušotina, dio krovinske 

nafte će ostati zarobljen u ležištu; v. cellar oil. 

Attic orogeny – atička orogeneza. Jedna od 30 ili više 

kratkotrajnih orogeneza tijekom fanerozoika (prema 

H. Stilleu, u miocenu između katova sarmat i pont). 

attitude – zalijeganje. U strukturnoj geologiji – položaj 

strukturne plohe (structural surface) u odnosu na horizontalnu 

plohu kvantitativno izražen mjerenjima 

pružanja (v. strike) i nagiba (v dip) za slojeve ili druge 

plošne strukture (smjer trenda i utonuće su elementi 

zalijeganja linearnih struktura kao, na primjer, antiklinale). 

attributable acreage – dodijeljena površina dreniranja. 

Površina koja se dodjeljuje bušotini u svrhu određivanja 

njena dopuštenog kapaciteta proizvodnje 

kada je u formuli za izračunavanje dopuštene proizvodnje 

uključen i faktor površine. 

attribute – atribut. U seizmičkoj prospekciji – mjerljivo 

svojstvo (karakteristika) seizmičkih podataka. 

Seizmički atributi (seismic attributes) uključuju amplitudu, 

frekvenciju, brzinu i polarnost. Može se mjeriti 

u jednom vremenskom trenutku ili tijekom tzv. 

vremenskog okna (time window), na jednoj trasi ili 

na grupi trasa. Sinonim: seismic attribute; v. attribute 

analysis. 

attribute analysis – analiza atributa (seizmičkih atributa). 

U seizmičkoj prospekciji – procjena raznih parametara 

ležišta (uključujući znakove ugljikovodika) 

metodama obrade, kao na primjer AVO-analizom (v. 

amplitude variation with off set, AVO). 

attribute map – karta atributa (seizmičkih atributa). U 

seizmičkoj prospekciji – karta izolinija bazirana na 

seizmičkim atributima. Atribut se (u numeričkom 

obliku) crta za svaku točku paljenja i konstruiraju se 

izolinije. 

attrition – istiranje. Radnja ili proces trošenja trenjem, 

osobito uzajamno prirodno trošenje kojem su podvrgnuti 

nevezani (necementirani) fragmenti stijena 

ili čestice premještane s mjesta na mjesto vjetrom, 

valovima, vodom tekućicom ili ledom. Trljanjem, 

mrvljenjem (drobljenjem), udaranjem, struganjem 

(grebanjem) i uzajamnim sudaranjem smanjuje se 

veličina fragmenata i čestica i povećava njihova zaobljenost. 

Iako se termin istiranje rabi kao sinonim 

termina abrazija (v. abrasion) i korazija (v. corrasion), 

u strogom smislu on označava trošenje i smanjivanje 

veličine fragmenata stijena koji su sami oruđa abrazije 

i korozije. 

augen – okcast. Termin koji označava listićave metamorfne 

stijene (npr. škriljavce i gnajse) s velikim lećastim 

zrnima minerala ili mineralnim agregatima 

koji imaju oblik oka u poprečnom presjeku i tako se 

izdvajaju kao kontrast drugim mineralima u stijeni; v. 

augen structure. 

augen structure – okcasta struktura. Struktura nekih 

gnajsa i škriljastih metamorfnih stijena (kristalastih 

škriljavaca) sastavljena od minerala, kao što su gli- 

65 

authigene 

nenac (feldšpat, feldspar), kvarc (quartz) ili granat 

(garnet) koji su stlačivanjem poprimili eliptični ili lećasti 

oblik nalik obliku oka (v. augen) i koji su obično 

uklopljeni između paralelnih slojeva građenih od 

njima kontrastnih komponenata, kao što su tinjac 

(liskun, mica) ili klorit (chlorite). Sinonimi: eyed structure, 

phacoidal structure; v. fl aser structure. 

auger – pužna bušilica. Bušilica s dugim spiralnim žljebovima 

koja rotacijom diže uvis bušaću šipku i tako 

konstantno mehanički iznosi izbušene krhotine na 

površinu (bez cirkulacije zraka ili isplake). Često se 

primjenjuje za bušenje seizmičkih bušotina. Također 

se rabi za bušenje glina, tla i drugog, relativno 

nekonsolidiranog, materijala blizu površine. Postoje 

pužne bušilice s ispiranjem injektiranim fl uidom (wet 

auger). Sinonim: auger bit. 

auger bit – pužna bušilica, v. auger. 

auger stem – teška šipka za užno udarno bušenje, v. drillstem, 

2. 

augite – augit. (1) Rasprostranjeni mineral iz skupine 

klinopiroksena (clinopyroxene group). Može sadržavati 

titan i trovalentno željezo. Boja augita je obično 

crna, zelenkasto-crna ili tamnozelena. Sreće se kao 

bitna komponenta mnogih bazičnih eruptivnih (magmatskih) 

stijena (basic igneous rocks) i nekih metamorfnih 

stijena (metamorphic rocks). Sinonim: basaltine. 

(2) Termin koji se često rabi kao sinonim termina 

piroksen (v. pyroxene). 

aulacogen – aulakagen. Uski, izduljeni bazen koji se 

proteže u kraton (craton) ili iz geosinklinale (geosyncline) 

ili iz planinskog pojasa (mountain belt) koji se 

formirao iz geosinklinale. Aulakogen je tektonski rov 

(tectonic trough) na kratonu ograničen konvergentnim 

normalnim rasjedima. Aulakogeni imaju radijalnu 

orijentaciju u odnosu na kratone i otvoreni su 

prema van. 

aureole – aureola, zona, metamorfna (kontaktna) aureola 

(zona). U geologiji – zona koja okružuje magmatsku 

intruziju (intruziju eruptivnih ili magmatskih 

stijena) u kojoj okružujuća stijena intruzije (country 

rock) pokazuje znakove utjecaja kontaktne metamorfoze 

(metamorfi zma). Sinonimi: contact aureole, 

contact zone, exomorphic zone, metamorphic aureole, 

thermal aureole, zone. 

austenitic stainless steel – austenitni nehrđajući čelik. 

Nemagnetična legura (nonmagnetic alloy) s više od 

16% kroma i više od 7% nikla (koji djelomično može 

biti nadomješten manganom) i željezom (za razliku 

od feritnog nehrđajućeg čelika koji je magnetičan). 

Rabi se za izradu nemagnetičnih teških šipki (nonmagnetic 

drill collar). 

Austinian – ostin, austin. Stratigrafski kat gornje krede 

(Upper Cretaceous) primorja Meksičkog zaljeva (Gulf 

Coast) u Sjevernoj Americi – iznad iglforda (Eaglefordian), 

a ispod tejlora (Tayloran). 

Austrian orogeny – austrijska orogeneza. Jedna od 30 


(prema H. Stilleu koncem rane krede). 

authigene – (1) autigen. Termin za označavanje minerala 

eruptivne (magmatske) stijene (igneous rock) 

koji je nastao kao rezultat metamorfoze (metamorfi 

zma) ili vezivo (cement) sedimentne stijene ako se 

istaložilo neposredno iz otopine. Suprotan termin 

je alogen (v. allogene); v. authigenic. (2) autigeni mineral. 

Mineral koji nije bio transportiran (prenesen)

authigenesis 

nego se formirao na mjestu postanka. Sinonim: authigenic 

mineral. 

authigenesis – autigeneza. Proces stvaranja novih 

minerala na mjestu njihova nastanka unutar okolnog 

sedimenta ili sedimentne stijene istovremeno 

s procesom sedimentacije ili nakon njega, na primjer, 

supstitucijom (replacement) ili prekristalizacijom 

(recrystallization) ili sekundarnim narastanjem 

kvarcnih izlučina (secondary enlargement of quartz 

overgrowths). 

authigenetic – autigen, v. authigenic. 

authigenic – autigen. Koji je formiran ili generiran na 

mjestu svog nastanka – termin se osobito primjenjuje 

na komponente stijena ili minerale koji nisu bili 

transportirani (preneseni) i sedimentirani i koji su se 

kristalizirali (formirali) na mjestu gdje se sada nalaze 

i također na minerale koji su nastali istovremeno 

ili ubrzo nakon formiranja stijena kojih su sastavne 

komponente. Termin se često odnosi na minerale 

(na primjer, kvarc ili glinenac) koji su nastali nakon 

taloženja prvobitnih sedimenata. Primjeri su također 

cementi (veziva) koji ispunjavaju pore i rastu tijekom 

dijageneze. Sinonimi: authigenetic, authigenous; v. 

allogenic, autochthonous. 

authigenic clay minerals – autigeni minerali gline. 

Minerali gline precipitirani iz podzemnih voda (neoformirane 

gline, neoformed clays) ili formirani alteracijom 

prethodnog materijala (transformirane gline, 

transformed clays), poput zrna feldšpata (glinenca) 

u stijenama. Autigene gline smanjuju primarnu poroznost 

sedimentnih stijena i stvaraju mikroporoznost 

koja rezultira visokim minimalnim sadržajem 

vode (nereducibilnim zasićenjem vodom) u stijeni. 

Posjeduju visoku električnu provodnost (specifi čnu 

električnu vodljivost) i smanjuju električnu otpornost 

(specifi čni električni otpor) sedimentnih stijena 

(poput pješčenjaka sa šejlom), što može imati za posljedicu 

visoku procjenu zasićenja vodom prema karotaži. 

Autigene gline pogoduju oštećenju formacija 

jer se mogu ukloniti s mineralnih zrna i/ili raspršiti 

(dispergirati) fi ltratom bušaće isplake (ili drugim fl uidima 

koji se injektiraju u formaciju u okolišu kanala 

bušotine) i čepiti (blokirati) pore i smanjiti permeabilnost 

stijene. 

authigenic mineral – autigeni mineral, v. authigene, 2. 

authigenic sediment – autigeni sediment. Sediment 

koji zaliježe na mjestu svog prvobitnog nastanka. 

authigenous – autigen. (1) v. authigenic. (2) U klasifi kaciji 

piroklastika (piroklastičnih sedimenata) – ekvivalent 

termina essential (v.). 

authorized depth (AD) – odobrena dubina bušotine, v. 

authorized total depth. 

authorized total depth – odobrena konačna dubina 

bušotine. Konačna dubina bušotine potvrđena od 

operatora na temelju ugovora o bušenju. 

autochthon – autohton. (1) U sedimentologiji – rezidualni 

sediment koji se formirao na mjestu zalijeganja 

procesom kemijskog razlaganja. (2) U tektonici – 

masa stijena koja je ostala na mjestu svoga postanka 

i gdje je vezana sa stijenama fundamenta (temeljnim 

stijenama, basement). Autohtone stijene mogu 

biti umjereno do znatno deformirane iako nisu bile 

horizontalno pomicane s mjesta nastanka. Sinonim: 

autochthone; v. allochthone. 

autochthone – autohton, v. autochthon, 2. 

66 

autogenetic 

autochthonous – autohton. U geologiji – koji je nastao 

na mjestu gdje se sada nalazi. Termin se široko 

primjenjuje, na primjer, za označavanje ugljena ili 

treseta koji su nastali na mjestu gdje je raslo i razlagalo 

se bilje od kojeg su postali, za označavanje stijena 

koje nisu pomicane formiranjem navlaka ili za 

označavanje stijenskih masa koje su se formirale na 

mjestu njihove sadašnje lokacije (umjesto da su bile 

transportirane) ili za označavanje breča eksplozijskih 

kratera (klastični materijal koji u procesu formiranja 

kratera nije bio iz njega izbačen, nego je ostao na 

mjestu nastanka s tek neznatnom rotacijom ili translacijom 

fragmenta). Rasjedne plohe mogu razdvajati 

autohtone stijene od alohtonih, a neke alohtone 

stijene su jasno karakterizirane njihovim drugačijim 

sastavom. Termin autohton je značenjem sličan terminu 

autigen (v. authigenic), ali se autigen prije odnosi 

na komponente nego na formaciju u cjelini; v. 

allochthonous. 

autochthonous mantle – autohtoni pokrov. Rastresiti 

(nekonsolidirani) klastični materijal (debris), sastavljen 

od fragmenata stijena ili tla i podrijetlom od, ispod 

zalegnute temeljne stijene (underlying bedrock), 

koji je, dakle, nastao na mjestu zalijeganja; v. allochthonous 

mantle. 

autoclastic rock – autoklastična stijena. Stijena s razdrobljenom 

ili brečastom strukturom koja je nastala 

na mjestu gdje se nalazi kao rezultat mehaničkog 

drobljenja, razaranja, dinamske metamorfoze (dinamometamorfi 

zma), djelovanja orogenetskih sila 

(naprezanja) ili drugih mehaničkih procesa. Primjeri 

autoklastičnih stijena su rasjedna (dislokacijska) breča 

(v. fault breccia) koja je nastala trenjem pri navlačenju 

jednog bloka stijena na drugi, brečasti dolomit 

(brecciated dolomite) nastao kao rezultat dijagenetskog 

zbijanja s kasnijom ponovnom cementacijom, 

autoklastični škriljavac nastao djelovanjem tlaka 

jedne mase stijena na drugu ili temeljna (podinska) 

morena formirana glacijalnom (ledenjačkom) abrazijom; 

v. cataclastic rock, epiclastic rock. 

autocorrelation – autokorelacija. U seizmologiji – mjera 

statističke zavisnosti kasnijeg dijela oblika vala od 

ranijeg dijela ili stupanj do kojeg se buduće vrijednosti 

mogu prognozirati po prethodnim vrijednostima. 

Korelacija signala s njim samim; v. cross-correlation. 

autocyclicity – autocikličnost. Stanje ciklotemskog 

taloženja (cyclothemic deposition) pri kojem nije potrebna 

promjena ukupne energije i prinosa materijala 

u sedimentacijski sustav, nego se jednostavno 

obavlja preraspodjela tih elemenata unutar sustava. 

Tu djeluju takvi mehanizmi taloženja kao što su migracija 

korita, njihovo grananje i migracija prudova; 

v. allocyclicity. 

autogenetic – autogenetski. (1) Termin koji označava 

forme reljefa nastale ili razvijene samo u lokalnim 

okolnostima bez djelovanja orogenetskih pokreta 

(orogenic movements), osobito reljef formiran djelovanjem 

kiša i vodotokova na površini zemlje koji 

imaju slobodno dreniranje prema moru. (2) Termin 

koji označava tip drenažnog sustava (vodotokova 

koji ga čine) koji je potpuno određen uvjetima površine 

kopna po kojoj teku vodotoci budući da se 

drenažni sustav razvija jedino erozijom u gornjim 

tokovima vodotokova. Sinonimi (za obje defi nicije): 

autogenic, autogenous.

autogenic 

autogenic – autogenetski. (1) v. autogenetic. (2) U ekologiji 

– koji se odnosi na ekološku sukcesiju koja se 

formirala kao rezultat djelovanja faktora što su se pojavili 

u prirodnim zajednicama (natural community) i 

promijenili stanovnike tih zajednica; v. allogenic. 

autogenous – autogenetski, v. autogenetic. 

autogeosyncline – autogeosinklinala, rezidualna geosinklinala. 

Parageosinklinala (v. parageosyncline) 

koja ne graniči s uzdignutim područjima i građena 

je većinom od karbonatnih sedimenata. Sinonim: 

residual geosyncline. 

automated shutdown – automatski sustav za zatvaranje 

(sustav za automatsko zatvaranje) bušotine. 

Sustav na proizvodnoj bušotini koji reagira na senzore, 

na primjer, na visokotlačne i niskotlačne ventile 

(high-pressure valves, low-pressure valves) i dubinske 

sapnice (storm chokes) koji detektiraju nenormalne 

uvjete na dnu bušotine, i automatski zatvara bušotinu. 

Sustav se može ponovno aktivirati ručno. 

automatic choke – automatska sapnica. Sapnica za regulaciju 

tlaka strujanja fl uida. 

automatic custody transfer (ACT) – sustav za automatsku 

otpremu nafte. Sustav za automatsku otpremu 

nafte na polju iz skladišnih rezervoara u naftovod 

s mogućnošću uzorkovanja i automatskog mjerenja 

sirove nafte. 

automatic driller – automatski regulator opterećenja 

bušaćeg dlijeta, automatski bušač. U procesu bušenja 

– hidraulički ili pneumatski uređaj spojen s ručicom 

kočnice dizalice bušaćeg postrojenja (drawworks 

brake handle) za održavanje zadanog opterećenja 

bušaćeg dlijeta (weight on bit) bez intervencije bušača. 

Sinonimi: automatic drilling control unit, drilling 

control. 

automatic drilling control unit – automatski regulator 

opterećenja bušaćeg dlijeta, v. automatic driller. 

automatic feed control – automatska regulacija popuštanja 

bušaćeg dlijeta, v. automatic driller. 

automatic fi llup (fi ll-up) shoe – peta zaštitne kolone za 

automatsko punjenje. Naprava s tlačno upravljanim 

ventilom (pressure-activated valve) na prvoj spojnici 

zaštitne kolone (kolone zaštitnih cijevi, joint of casing) 

za regulaciju količine (volumena) bušaće isplake 

koja struji u kolonu za vrijeme njena spuštanja 

u bušotinu. Sinonimi: automatic fi llup casing-guide 

shoe, automatic fi llup fl oat shoe. 

automatic fi llup (fi ll-up) casing-guide shoe – peta 

zaštitne kolone za automatsko punjenje, v. automatic 

fi llup shoe. 

automatic fi llup (fi ll-up) fl oat shoe – peta zaštitne kolone 

za automatsko punjenje, v. automatic fi llup shoe. 

automatic fl ow-control device – automatski regulator 

protoka bušotine. Regulator koji djeluje kao automatski 

podesiva sapnica. Konstruiran je tako da se 

normalno strujanje fl uida odvija kroz prolazni otvor 

konstantnog presjeka, a u slučaju pada proizvodnje 

i tlaka ventil se otvara i poveća presjek prolaznog 

otvora te na taj način pomaže eruptiranje. 

automatic gas detektor – automatski detektor plina 

(plinski detektor). Analitički uređaj za uzorkovanje i 

mjerenje sadržaja plina u bušaćoj isplaci (zaplinjenosti 

isplake) u isplačnim rezervoarima (bazenima). 

automatic rabbit – automatski strugač. (1) Strugač 

(washer) na klipnim šipkama (sucker rods) dubinske 

pumpe za čišćenje od parafi na. (2) Strugač koji se pu- 

67 

Autunian 

šta u cjevovod i, tjeran strujom fl uida, struže parafi n 

ili primjese s unutarnje stijenke naftovoda. 

automatic ram lock – automatski zatvarač čeljusti (uložaka) 

preventera. Mehanički zatvarač (mechanical 

lock) koji drži podmorske protuerupcijske uređaje 

(preventere, subsea blowout preventers) zatvorenim 

kada se izgubi ili oslabi hidraulički tlak. 

automatic slips – automatski klinovi za držanje bušaće 

kolone. Klinovi suvremenih rotacijskih stolova (vrtaćih 

stolova, rotora, rotary tables) bušaćih postrojenja 

s pneumatskim ili hidrauličkim pogonom (od pedale 

na mjestu bušača) za vješanje bušaće kolone (kolone 

bušaćih alatki, drillstring) u bušotini. Sinonim: power 

slips. 

automatic tank battery – automatizirani rezervoarski 

park. Rezervoarski park na polju (s dva ili više rezervoara) 

opremljen automatskim mjernim sustavom, s 

preusmjeravanjem strujanja u rezervoare (prebacivanje 

s punog rezervoara u prazni, pražnjenje punog 

rezervoara u cjevovod) i registracijskim (zapisnim) 

priborima. 

automatic tank ga(u)ge – pribor za automatsko mjerenje 

nivoa u rezervoaru. Instrument na rezervoaru koji 

rabi plovak na užetu za mjerenje (pokazivanje) visine 

tekućine u njemu. 

automatic weight-on-bit control – automatski regulator 

opterećenja bušaćeg dlijeta. U procesu bušenja – 

uređaj koji rabi indikator opterećenja dlijeta (weight 

indicator) na mrtvom kraju bušaćeg (teglećeg) užeta 

(dead line) za automatsko održavanje konstantnog 

potrebnog opterećenja bušaćeg dlijeta (weight on 

bit) tijekom bušenja. 

automatic well testing (AWT) – automatsko ispitivanje 

bušotine. Automatizirano mjerenje (automatic gauging) 

i uzorkovanje (automatic sampling) bušotine. 

autometamorphism – autometamorfoza, autometamorfi 

zam. (1) Proces prekristalizacije asocijacije 

magmatskih minerala (igneous mineral assemblage) 

pri uvjetima pada temperature pod djelovanjem njihovih 

vlastitih hlapljivih komponenata, na primjer, 

serpentizacija peridotita ili spilitizacija bazalta. (2) 

Alteracija (mijenjanje) eruptivne (magmatske) stijene 

(igneous rock) pod djelovanjem njenih vlastitih 

rezidualnih likvora (residual liquors). Taj proces treba 

prije nazivati sekundarnim (deuteric) jer se ne smatra 

metamorfnim. 

automorphic – U petrologiji – (1) automorfan, idiomorfan. 

Termin za označavanje holokristalne teksture 

(holocrystalline texture) eruptivnih (magmatskih) ili 

metamorfnih stijena karakterizirane kristalima koji 

su ograničeni njihovim vlastitim racionalnim plohama 

(rational face). Termin također označava stijenu 

s takvom teksturom. Termin amorfan ima prednost 

pred terminom idiomorfan, iako se ovaj zadnji više 

rabi u američkoj literaturi. (2) automorfan, automorfno-granularan, 

automorfno-zrnast, euhedralan. Sinonimni 

termin za euhedralan (v. euhedral) koji je zastario 

u američkoj uporabi, ali mu se općenito prednost 

daje u europskoj uporabi. Odgovarajuća tekstura se 

katkada naziva panautomorfnom (panautomorphic), 

terminom koji danas zastarijeva. Sinonim: automorphic-granular. 

automorphic-granular – automorfno-granularan, v. 

automorphic, 2. 

Autunian – oten, autun. Stratigrafski kat donjeg perma

Auversian 

(Lower Permian) – iznad stefana (Stephanian) karbona, 

a ispod saksona (Saxonian). 

Auversian – overs, auvers, ledij. Stratigrafski kat eocena 

(Eocene) u Europi – iznad luteta (Lutetian), a ispod 

bartona (Bartonian). Sinonim: Ledian. 

auxiliaries – pomoćna oprema. U procesu bušenja – 

oprema na bušaćem postrojenju (garnituri) koja nije 

neposredno uključena u proces bušenja, na primjer 

generatori za rasvjetu na postrojenju. 

auxiliary brake – pomoćna kočnica. U tehnici bušenja 

– hidrodinamička ili elektrodinamička kočnica 

(hydrodynamic brake, electrodynamic brake) koja se 

rabi za spuštanje teških tereta malom brzinom na 

bušaćem postrojenju (garnituri). Pomoćne kočnice 

(auxiliary brakes) se rabe kako bi se spriječilo habanje 

(trošenje) glavnih kočnica (main brakes). 

auxiliary contour – pomoćna kontura, v. supplementary 

contour. 

auxiliary fault – sporedni (drugostupanjski) rasjed. Mali 

rasjed koji je primaknut glavnom rasjedu ili se od 

njega grana. 

auxiliary gases – pomoćni plinovi. Plinovi neophodni 

za rad detektora, na primjer, vodik i zrak za plamenoionizacijski 

detektor. 

auxiliary mineral – pomoćni mineral. U jednoj od klasifi 

kacija eruptivnih (magmatskih) stijena (igneous 

rocks) – svijetlo obojeni, relativno rijetki i nevažni 

mineral, na primjer, apatit (apatite), muskovit (muscovite), 

korund (corundum), fl uorit (fl uorite) ili topaz 

(topaz). 

availability of gas – raspoloživa količina plina. Količina 

plina proizvedena iz bušotine, ležišta ili polja koja se 

može isporučiti u plinovod u određenom periodu. 

availability of oil – raspoloživa količina nafte. Količina 

nafte proizvedena iz bušotine, ležišta ili polja koja se 

može isporučiti u naftovod u određenom periodu. 

avalanche bedding – lavinska slojevitost. Strmo nagnuta 

slojevitost u barhanima i s njima povezanim 

dinama (sipinama) koja je nastala lavinom (lavinskim 

kretanjem) pijeska niz nagnutu padinu dine. 

avalanche breccia – lavinska breča. Breča koja je nastala 

pri rušenju stijena. 

Avalonian orogeny – avalonska orogeneza. Orogeneza 

(orogenetski pokreti) koja se zbivala blizu konca 

pretkambrija duž jugoistočne rubne zone Sjeverne 

Amerike i osobito se očitovala u tipskom području 

gdje su graniti (datirani 575 milijuna godina) odvojeni 

od fosilifernog donjeg kambrija debelom kasnom 

pretkambrijskom sekvencijom. Indikacije avalonske 

orogeneze, potvrđene radiometrijskim podatcima, 

utvrđene su duž jugoistočnog ruba apalačkog orogenetskog 

pojasa (Appalachian orogenic belt) i u 

stijenama koje zaliježu ispod sedimenata Atlantske 

obalne ravnice (Atlantic Coastal Plain) prema jugozapadu 

sve do Floride. 

average – aritmetička sredina, v. arithmetic mean. 

average igneous rock – srednja eruptivna (magmatska) 

stijena. Teoretska stijena (theoretical rock) čiji je kemijski 

sastav, kako se pretpostavlja, blizak srednjem 

sastavu krajnjeg vanjskog omotača (sloja) Zemlje. 

average level anomaly – srednji nivo anomalije. Gravitacijska 

anomalija (gravity anomaly) povezana sa 

srednjim topografskim nivoom površine, obično s 

određenim radijusom. Sinonim: Putnam anomaly. 

average permeability – srednja permeabilnost. Sred- 

68 

average porosity 

nja permeabilnost ležišta određena prema pojedinačnim 

podacima mjerenja permeabilnosti na 

uzorcima jezgara uporabom jedne od metoda: (a) 

kao aritmetička sredina (v. arithmetic average permeability), 

geometrijska sredina (v. geometric mean) ili 

harmonijska sredina (v. harmonic mean) podataka, i 

(b) ponderiranjem podataka efektivnom debljinom 

ležišta (v. average permeability weighted by thickness) 

ili površinom dreniranja ležišta (v. average permeability 

weighted by area) ili volumenom dreniranja ležišta 

(v. average permeability weighted by volume). Prije 

određivanja srednje permeabilnosti bilo kojom od 

spomenutih metoda moraju se eliminirati sve vrijednosti 

permeabilnosti koje su manje od specifi cirane 

minimalne vrijednosti (minimalna vrijednost permeabilnosti 

općenito ovisi o njenoj srednjoj vrijednosti 

– što je srednja vrijednost veća, to minimalna vrijednost 

može biti manja). Sinonim: mean permeability. 

average permeability weighted by area – srednja 

permeabilnost ponderirana površinom. Srednja permeabilnost 

ležišta određena prema pojedinačnim 

podatcima mjerenja permeabilnosti na uzorcima 

jezgara koji se ponderiraju površinom dreniranja 

ležišta bušotinama. Ako je, na primjer, na nekom ležištu 

jezgra izbušena na deset bušotina, srednja permeabilnost 

ležišta će se odrediti kao kvocijent sume 

umnožaka srednje permeabilnosti svake jezgrovane 

bušotine i njene površine dreniranja ležišta i sume 

površina dreniranja svih (deset) jezgrovanih bušotina. 

Sinonim: area-weighted average permeability; v. 

average permeability. 

average permeability weighted by thickness – srednja 

permeabilnost ponderirana efektivnom debljinom. 

Srednja permeabilnost ležišta određena prema pojedinačnim 

podatcima mjerenja permeabilnosti na 

uzorcima jezgara koji se ponderiraju efektivnom 

debljinom ležišta na bušotinama. Ako je, na primjer, 

na nekom ležištu jezgra izbušena na deset bušotina, 

srednja permeabilnost ležišta će se odrediti kao 

kvocijent sume umnožaka srednje permeabilnosti 

svake jezgrovane bušotine i njene efektivne debljine 

ležišta i sume efektivnih debljina ležišta svih (deset) 

jezgrovanih bušotina. Sinonim: thickness-weighted 

average permeability; v. average permeability. 

average permeability weighted by volume – srednja 

permeabilnost ponderirana volumenom. Srednja permeabilnost 

ležišta određena prema pojedinačnim 

podatcima mjerenja permeabilnosti na uzorcima 

jezgara koji se ponderiraju volumenom dreniranja 

ležišta bušotinama. Ako je, na primjer, na nekom ležištu 

jezgra izbušena na deset bušotina, srednja permeabilnost 

ležišta će se odrediti kao kvocijent sume 

umnožaka srednje permeabilnosti svake jezgrovane 

bušotine i njena volumena dreniranja ležišta i sume 

volumena dreniranja svih (deset) jezgrovanih bušotina. 

Ponderiranje volumenom je najtočnija metoda 

određivanja srednje permeabilnosti. Sinonimi: volumetrically 

weighted average permeability, volume-weighted 

average permeability; v. average permeability. 

average porosity – srednja poroznost. Srednja poroznost 

ležišta određena prema pojedinačnim podacima 

poroznosti uporabom jedne od metoda: (a) kao 

aritmetička sredina podataka (v. arithmetic average 

porosity), geometrijska sredina (v. geometric mean) 

ili harmonijska sredina (v. harmonic mean); (b) pon-

average porosity weighted by area 

deriranjem podataka efektivnom debljinom ležišta 

(v. average porosity weighted by thickness), površinom 

dreniranja ležišta (v. average porosity weighted 

by area) ili volumenom dreniranja ležišta (v. average 

porosity weighted by volume), i (c) volumetrijskom 

metodom (konstruiranjem karte pornog volumena 

ležišta prema podacima umnoška srednje poroznosti 

i efektivne debljine pojedinih bušotina – metoda 

je široko prihvaćena). Sinonim: mean porosity. 

average porosity weighted by area – srednja poroznost 

ponderirana površinom. Srednja poroznost 

ležišta određena prema pojedinačnim podatcima 

mjerenja poroznosti na uzorcima jezgara koji se 

ponderiraju površinom dreniranja ležišta bušotinama. 

Ako je, na primjer, na nekom ležištu jezgra izbušena 

na deset bušotina, srednja poroznost ležišta će 

se odrediti kao kvocijent sume umnožaka srednje 

poroznosti svake jezgrovane bušotine i njene površine 

dreniranja ležišta i sume površina dreniranja svih 

(deset) jezgrovanih bušotina. Sinonim: area-weighted 

average porosity; v. average porosity. 

average porosity weighted by thickness – srednja 

poroznost ponderirana efektivnom debljinom. Srednja 

poroznost ležišta određena prema pojedinačnim 

podatcima mjerenja poroznosti na uzorcima jezgara 

koji se ponderiraju efektivnom debljinom ležišta na 

bušotinama. Ako je, na primjer, na nekom ležištu jezgra 

izbušena na deset bušotina, srednja poroznost 

ležišta će se odrediti kao kvocijent sume umnožaka 

srednje poroznosti svake jezgrovane bušotine 

i njene efektivne debljine ležišta i sume efektivnih 

debljina ležišta svih (deset) jezgrovanih bušotina. 

Sinonim: thickness-weighted average porosity; v. average 

porosity. 

average porosity weighted by volume – srednja poroznost 

ponderirana volumenom. Srednja poroznost 

ležišta određena prema pojedinačnim podatcima 

mjerenja poroznosti na uzorcima jezgara koji se ponderiraju 

volumenom dreniranja ležišta bušotinama. 

Ako je, na primjer, na nekom ležištu jezgra izbušena 

na deset bušotina, srednja poroznost ležišta će 

se odrediti kao kvocijent sume umnožaka srednje 

poroznosti svake jezgrovane bušotine i njenog volumena 

dreniranja ležišta i sume volumena dreniranja 

svih (deset) jezgrovanih bušotina. Ponderiranje volumenom 

je najtočnija metoda određivanja srednje 

poroznosti ležišta. Sinonimi: volumetrically weighted 

average porosity, volume-weighted average porosity, 

v. average porosity. 

average reservoir pressure – srednji ležišni tlak. Tlak 

ležišta (početni ili tekući) određen prema podacima 

mjerenja tlaka na pojedinim bušotinama (dijelovima 

ležišta). Tijekom proizvodnog vijeka svakog ležišta 

moraju se periodički mjeriti tlakovi na bušotinama 

koje su tako odabrane da je cijela površina ležišta 

ravnomjerno pokrivena izmjerenim podatcima, a 

broj bušotina će ovisiti o površini ležišta i distribuciji 

tlaka u njemu (ako su razlike između izmjerenih tlakova 

ležišta velike, broj mjerenja će biti veći). Izmjerene 

vrijednosti tlakova čine srednje ležišne tlakove 

u drenažnom području bušotina i mogu se znatno 

razlikovati ovisno o varijacijama permeabilnosti, 

efektivnoj debljini i dubini ležišta, utjecaju vodonosnog 

bazena napajanja (akvifera) ležišta (prodoru 

vode iz akvifera u ležište) i plinske kape (prodoru pli- 

69 

average velocity 

na iz kape u naftnu zonu) i drugim uzrocima. Varijacije 

tlaka zbog različitih dubina bušotina (dubina mjerenja) 

obično se eliminiraju svođenjem izmjerenih 

vrijednosti tlaka na zajedničku, referentnu dubinu 

ležišta (na primjer, na volumetrijsku srednju dubinu 

u naftnim i plinskim ležištima, na dubinu kontakta 

plin-nafta u naftnim ležištima s plinskom kapom – u 

tom slučaju se podatci tlaka mogu rabiti i za naftnu 

zonu i za plinsku kapu – ili na srednje dubine naftne 

zone i plinske kape, što je točnije). Srednji ležišni tlak 

se, nakon svođenja svih izmjerenih vrijednosti na 

referentnu dubinu ležišta, može odrediti na četiri načina 

– kao aritmetička sredina izmjerenih vrijednosti 

tlaka (v. arithmetic average reservoir pressure) i ponderiranjem 

izmjerenih vrijednosti tlaka efektivnom 

debljinom (v. average reservoir pressure weighted by 

thickness), površinom dreniranja (v. average reservoir 

pressure weighted by area) ili volumenom dreniranja 

(v. average reservoir pressure weighted by volume) 

mjerenih bušotina. Podatci ležišnog tlaka su vrlo 

važni i vjerojatno su najviše rabljeni u proračunima 

tehnologije razrade ležišta i analizama ponašanja 

ležišta (na primjer, kod defi niranja fi zikalnih karakteristika 

ležišnih fl uida, određivanja indeksa produktivnosti, 

procjene rezervi itd.). Sinonim: mean reservoir 

pressure. 

average reservoir pressure weighted by area – 

srednji ležišni tlak ponderiran površinom. Srednji tlak 

ležišta određen prema podatcima mjerenja tlakova 

u pojedinačnim bušotinama kao kvocijent zbroja 

umnožaka tlaka i površine dreniranja ležišta mjerenim 

bušotinama i ukupne površine ležišta. Može se 

odrediti analitički ili uporabom konstruiranih karata 

izobara. Sinonimi: areal average reservoir pressure, 

areal-weighted average reservoir pressure, area-weighted 

average reservoir pressure; v. average reservoir 

pressure. 

average reservoir pressure weighted by thickness 

– srednji ležišni tlak ponderiran efektivnom debljinom. 

Srednji tlak ležišta određen prema podatcima 

mjerenja tlakova u pojedinačnim bušotinama kao 

kvocijent zbroja umnožaka tlaka i efektivne debljine 

ležišta na mjerenim bušotinama i zbroja efektivnih 

debljina na svim mjerenim bušotinama. Sinonim: 

thickness-weighted average reservoir pressure; v. average 


average reservoir pressure weighted by volume 

– srednji ležišni tlak ponderiran volumenom. Srednji 

(prosječni) tlak ležišta određen prema podatcima 

mjerenja tlakova u pojedinačnim bušotinama kao 

kvocijent zbroja umnožaka tlaka i volumena dreniranja 

ležišta mjerenim bušotinama i ukupnog volumena 

ležišta (za ukupan volumen ležišta se može uzeti 

volumen stijene, porni volumen ili porni volumen 

zasićen ugljikovodicima). Može se odrediti analitički 

ili uporabom konstruiranih karata izobara. Metoda je 

najrigoroznija i primjenjuje se kada poroznost i debljina 

ležišta znatno variraju i/ili variraju na slučajan 

način. Sinonimi: volumetrically weighted average reservoir 

pressure, volumetric average reservoir pressure, 

volumetric weighted average reservoir pressure, volume-weighted 

average reservoir pressure; v. average 


average velocity – srednja brzina. (1) U seizmičkoj 

prospekciji – omjer udaljenosti koju je prešao seiz-

averaging reservoir pressure 

mički impuls i vremena koje je potrebno za prolaz, 

dubina podijeljena vremenom putovanja vala do te 

dubine. Obično se izračunava pretpostavljajući da je 

putanja vala vertikalna, zrake ravne i slojevi paralelni 

(uvjeti koji su znatno idealizirani u usporedbi s uvjetima 

u Zemlji); v. interval velocity, seismic velocity. (2) 

U hidraulici – (a) Veličina protoka vode rijeke podijeljena 

s površinom poprečnog presjeka okomitog 

na smjer strujanja. (b) Volumen podzemne vode koja 

je protekla kroz danu površinu poprečnog presjeka 

podijeljen s poroznošću materijala kroz koji prolazi 

voda. Sinonim: mean velocity. 

averaging reservoir pressure – određivanje srednjeg 

ležišnog tlaka, v. average reservoir pressure. 

Avonian – avon, dinant, v. Dinantian. 

axial angle – optički kut, kut optičkih osi, v. optic angle. 

axial compressor – aksijalni kompresor. Tip kompresora 

za stlačivanje fl uida (na primjer, plina) koji struji 

od usisa do izlaza iz kompresora duž njegove duge 

osovine s brzo rotirajućim lopaticama ili vijcima. 

axial-dipole array – aksijalni dipolni (osni dipolni, dvodipolni, 

dipolno-dipolni) raspored elektroda, v. electrode 

array. 

axial elements – osni (aksijalni) elementi. U kristalografi 

ji – omjer jediničnih duljina duž kristalografskih osi 

i kutova između tih osi ili duljine (odnosi duljina) i 

kutovi koji karakteriziraju elementarnu ćeliju kristala. 

axial load – aksijalno (osno) opterećenje. U procesu bušenja 

– ukupno opterećenje ili težina primijenjeni na 

bušaće dlijeto. 

axial loading – osno (aksijalno) opterećenje. Sila koja 

djeluju duž osi (okomito na presjek) predmeta. Za 

cijevi u kanalu bušotine osno opterećenje se obično 

izražava kao rastezanje (vlak) ili stlačivanje i može 

biti posljedica primijenjenih uvjeta (na primjer, težine) 

ili uzrokovano (izazvano) radnim uvjetima ili 

promjenama temperature (javlja se istezanje ili kontrakcija). 

axial plane – osna (aksijalna) ravnina. (1) U kristalografi 

ji – (a) Ravnina optičkih osi u optički dvoosnom 

kristalu (optically biaxial crystal). (b) Kristalografska 

ravnina (crystallographic plane) koja uključuje dvije 

kristalografske osi (crystallographic axes). (2) U geologiji 

– ravna osna ploha bore (v. axial surface). 

axial-plane cleavage – klivaž osne plohe. Klivaž koji je 

tijesno povezan s osnim plohama bora u stijenama, 

bilo da je strogo paralelan s osima, bilo da se ponešto 

otklanja na svakom krilu. Klivaž osne plohe je 

najčešće tijesno vezan s borama drugog reda (malim 

borama, minor folds) koje se mogu pratiti na pojedinim 

izdancima, ali u nekim slučajevima on je samo 

paralelan s osima regionalnih bora. U većini slučajeva 

klivaž osne plohe je također klivaž škriljavosti (v. 

slaty cleavage); v. bedding-plane cleavage. 

axial-plane separation – separacija osnih ploha. Udaljenost 

osnih ploha susjednih antiformi (antiforms) i 

sinformi (synforms) gdje bore zaliježu u istom sloju 

ili plohi. 

axial surface – osna (aksijalna) ploha. Ploha koja spaja 

(povezuje) osi (linije) pregiba (hinge lines) svih slojeva 

u bori. Imaginarna ploha koja presijeca boru na 

dva dijela između njenih krila. U sinklinali to je ploha 

dna (trough surface), a u antiklinali ploha tjemena 

(crest surface). Osna ploha bore se naziva osnom rav- 

70 

Azoic epoch 

ninom (axial plane) kada je bora simetrična i kada su 

linije defi nirane točkama maksimalne zakrivljenosti 

svakog naboranog sloja ili tjemene linije (hinge lines) 

koplanarne. 

axial weight on drilling bit – osno (aksijalno) opterećenje 

bušaćeg dlijeta, v. bit weight. 

axis – os. U geologiji – linija duž maksimalne zakrivljenosti 

(savijenosti) slojeva stijena u bori. Os razdvaja 

dva krila bore (limbs), odnosno njene dvije strane (sides) 

i u biti je njeno središte. 

axis of symmetry – os simetrije, v. symmetry axis. 

azimuth – azimut. (1) U seizmologiji – horizontalni kut, 

mjeren u smjeru kazaljke na satu, između sjevernog 

meridijana i luka velikog kruga koji spaja epicentar 

potresa i seizmički prijamnik. Kada se mjeri u epicentru 

naziva se azimutom od epicentra do seizmičkog 

prijamnika, a kada se mjeri kod seizmičkog prijamnika, 

tada se naziva obratnim azimutom (azimutom od 

seizmičkog prijamnika do epicentra, back azimuth). 

(2) U procesu orijentiranog bušenja – horizontalni 

kut, mjeren u smjeru kazaljke na satu, između plohe 

alatke za skretanje kanala bušotine (deviation tool) i 

magnetskog sjevera (magnetic north). 

azimuthal array – azimutni raspored elektroda, v. electrode 

array. 

azimuthal density – azimutna gustoća. U karotaži – 

gustoća formacije izmjerena priborom za karotažu 

gustoće u procesu bušenja (logging-while-drilling) za 

razne azimute oko rotirajuće bušaće šipke. Srednja 

gustoća formacije se može izračunati prema svim 

podacima azimutne gustoće ili po različitim segmentima 

(na primjer, po četiri kvadranta tako da se 

dobije azimutna gustoća u četiri smjera). 

azimuthal laterolog – azimutna bočna karotaža (laterolog). 

Mjerenje električne otpornosti (specifi čnog 

električnog otpora) u raznim smjerovima. U većini 

bočnih karotaža (laterologa) elektrode su cilindrične 

i uprosječuju električnu otpornost azimutno oko 

sonde. U azimutnom laterologu elektrode su radijalno 

segmentirane na nekoliko dijelova, od kojih svaki 

reagira na električnu otpornost u smjeru prema kojem 

je okrenut. 

azimuthal resistivity imager (ARI) – azimutni otporski 

skener. Tip bočne (lateralne) elektrokarotaže (električne 

karotaže) u kojoj se primjenom 12 fokusirajućih 

elektroda (koje su pravilno razmještene po cijeloj 

sondi) mjeri 12 vrijednosti električne otpornosti 

(specifi čnog električnog otpora) s dubokim zahvatom 

i na taj način se dobije električna otpornost po 

punom opsegu bušotine. 

azimuthal vertical seismic profi ling – azimutno vertikalno 

seizmičko profi liranje, v. vertical seismic profi - 

ling. 

azimuthal VSP – azimutno vertikalno seizmičko profi liranje, 

v. vertical seismic profi ling. 

Azoic – azoik. (1) Raniji dio pretkambrija (pretkambrijskog 

vremena, Precambrian time) koji čine stijene 

bez tragova života (stijene koje nisu paleontološki 

okarakterizirane). Obuhvaća, kako se procjenjuje, 

vremenski raspon od prije 4,5 do 3,2 milijarde godina; 

v. Protozoic. (2) Termin koji označava cjelokupni 

pretkambrij (Precambrian). 

azoic – azojski. Termin koji označava sredinu bez tragova 

života. 

Azoic epoch – azojska epoha, azoik, v. Azoic.

ackbarrier complex 

backbarrier complex – izabarijerni kompleks. U geologiji 

– zajednički termin za označavanje svih sredina 

sedimentacije i sedimenata koji se nalaze između 

barijernog otoka (barrier island) i kopna (ili vrlo velikog 

otoka). 

backbeach – stražnji žal, v. backshore. 

backdeep – stražnja depresija. Sinonimni termin za epieugeosinklinalu 

(v. epieugeosyncline). Naziv je dobio 

zbog svog relativnog položaja daleko od kratona. 

backfl ow – protustrujanje, povratno (obratno) strujanje. 

Strujanje fl uida suprotno smjeru normalnog strujanja. 

Primjenjuje se za uklanjanje ili vraćanje radnog 

fl uida za obradu iz bušotine i za čišćenje perforacija. 

back-fl ow junk basket – pauk s inverznom (indirektnom, 

obratnom) cirkulacijom, v. reverse-circulation 

junk basket. 

background – (1) fon. U geokemiji – obilnost nekog 

elementa ili srednje karakteristike bilo kojeg kemijskog 

svojstva prirodne tvari na području na kojem 

koncentracija nije anomalna. (2) radijacija (zračenje) 

fona, v. background radiation. (3) fon smetnji. Srednji 

nivo regularnih ili slučajnih smetnji koje interferiraju 

sa željenim signalom (na koje je superponiran željeni 

signal), na primjer, s refl eksijom. Termin se obično 

odnosi na ukupan nivo šuma (ukupan šum) neovisno 

o postojanju signala. 

background gas – plin fona tijekom bušenja. Nivo plina 

u povratnoj bušaćoj isplaci. 

background radiation – radijacija (zračenje) fona. Radijacija 

(zračenje) okoliša (svojstveno okružujućoj 

sredini), na primjer, vezano za kozmičke zrake i prirodno 

radioaktivne supstancije Zemlje. Također, svaka 

radijacija koja nije dio kontroliranog eksperimenta 

(koja je nepristupačna za mjerenje tijekom danog 

eksperimenta). Sinonim: bacground. 

backing off – odvrtanje bušaće kolone, v. back off . 

back-in unit – samohodno remontno postrojenje (garnitura) 

s unatražnim ulazom na lokaciju bušotine. Tip 

samohodnog remontnog postrojenja (garniture – v. 

carrier rig) na kotačima s pogonom za vožnju od motora 

dizalice postrojenja. Budući da je kabina vozača 

71 

Bb 

backoff shooting 

postrojenja smještena na suprotnom kraju od jarbola, 

postrojenje mora vožnjom natraške ući na lokaciju 

bušotine; v. drive-in unit. 

backlimb, back limb – stražnje (položeno) krilo asimetrične 

bore. Položenije krilo od dvaju krila asimetrične 

(nesimetrične) antiklinalne bore (antiklinale); v. 

forelimb. 

backlimb (back-limb) thrust – reverzni rasjed stražnjeg 

krila asimetrične bore, v. backlimb (back-limb) 

thrust fault. 

backlimb (back-limb) thrust fault – reverzni rasjed 

stražnjeg krila asimetrične bore. Reverzni rasjed (s 

malim kutom nagiba) na položenijem stražnjem 

krilu asimetrične (nesimetrične) antiklinalne bore 

(antiklinale, backlimb) u kojem je smjer tektonskog 

kretanja uz krilo, a nagib rasjeda u jednakom smjeru 

kao i krilo ali pod strmijim kutom. Sinonim: backlimb 

thrust; v. contraction fault, front-limb thrust fault. 

back off , backoff – (1) odvrnuti bušaću kolonu. U procesu 

bušenja – otpojiti komponente bušaće kolone u 

bušotini. Bušaća kolona (sastavljena od bušaćih šipki 

i drugih dubinskih bušaćih alatki) spojena je spojnicama 

s navojima različitih tipova. Kada u kanalu bušotine 

dođe do zaglavljivanja bušaće kolone, često 

je nužno odvrnuti kolonu u bušotini što je moguće 

dublje kako bi se izvadio najveći mogući dio kolone. 

Radi olakšavanja operacija hvatanja i vađenja kolone 

(fi shing operation) odvrtanje se obično izvodi primjenom 

suprotnog (obratnog) zakretnog momenta 

i aktiviranjem eksploziva (eksplozivnog punjenja) 

unutar odabrane spojnice – snaga eksplozije dovoljno 

proširi vanjski (ženski) navoj tako da je odvrtanje 

spojnice trenutačno. Odvrtanje bušaće kolone se 

također može izvesti bez primjene zakretnog momenta 

– u tom slučaju se primjenjuje vlačna sila i 

navoji klize jedan preko drugog bez okretanja kada 

se aktivira eksploziv. Treba također napomenuti da u 

kanalu bušotine može doći i do nenamjernog odvrtanja 

bušaće kolone. (2) odvrtanje bušaće kolone, v. 

back off , 1. 

backoff shooting – odvrtanje bušaće kolone eksplo-

ack off tool 

zivom. U procesu bušenja – postupak oslobađanja 

zaklinjenih (zaglavljenih) bušaćih alatki u kanalu 

bušotine primjenom malog eksplozivnog punjenja; 

v. back off . 

back off tool – slobodno padajuće udarne škare (škareudarač), 

v. bumper jar. 

backpressure, back pressure, back-pressure (BP) – 

protutlak. (1) Tlak koji se pojavljuje usljed sile koja 

djeluje u smjeru suprotnom od razmatranog, na 

primjer, suprotno smjeru strujanja fl uida. U proizvodnoj 

bušotini to je tlak nasuprot perforiranog 

intervala produktivnog sloja u kanalu bušotine (tlak 

u bušotini nasuprot kojeg fl uid struji iz ležišta i u bušotinu). 

Regulacijom protutlaka (obično s površine, 

sapnicama, ventilima i na druge načine) utječe se 

na veličinu protoka fl uida (nafte, plina). U bušotini s 

plinskim liftom (gasliftom) to je tlak kolone uzlaznih 

cijevi (tubing) na ušću, također tlak fl uida na nivou 

injektiranja plina (tlak nasuprot kojeg se injektira 

plin). Protutlak se često mjeri na površini i dodaje 

težini stupca fl uida u kanalu bušotine. (2) Tlak koji se 

održava u opremi ili sustavu kroz koje struji fl uid. 

backpressure curve – krivulja protutlaka. Dijagram 

konstruiran prema podacima ispitivanja plinske bušotine 

metodom protutlaka (v. back-pressure test). 

Prikazuje ovisnost razlike kvadrata statičkog i dinamičkog 

slojnog tlaka (static bottomhole pressure, 

fl owing bottomhole pressure) o protoku (fl o w r a t e ) 

bušotine (na log-log skalama). Upotrebljava se za 

određivanje kapaciteta proizvodnje plinske bušotine 

(za isporuku plina u plinovod); v. back-pressure test. 

backpressure equation – jednadžba protutlaka. Empirijska 

zavisnost između protoka (kapaciteta proizvodnje, 

fl o w r a t e ) i dinamičkog tlaka (fl owing bottomhole 

pressure) jednofazne plinske bušotine. 

backpressure regulator – regulator protutlaka. Uređaj 

za održavanje željenog tlaka u sustavu iz kojeg 

izlazi plin pod sniženim tlakom. Regulator održava 

tlak ispred sustava (upstream pressure) konstantnim 

bez obzira na protok ili promjene tlaka iza njega pod 

uvjetom da nije veći od odabranog tlaka. 

backpressure (back pressure, back-pressure) test 

(testing) – ispitivanje bušotine metodom protutlaka, 

ispitivanje proizvodnog kapaciteta bušotine. Metoda 

ispitivanja plinskih bušotina. Postupak ispitivanja 

se sastoji u mjerenju statičkog slojnog tlaka (static 

formation pressure), odnosno tlaka u zatvorenoj bušotini 

(prije zatvaranja bušotina mora proizvoditi 

dovoljno dugo i dovoljno velikim kapacitetom kako 

bi se očistila od nakupljene tekuće faze i zatim se zatvara 

dok se tlak ne stabilizira – prema defi niciji, tlak 

se smatra stabiliziranim ako je razlika između dvaju 

uzastopno izmjerenih tlakova tijekom perioda od 15 

minuta manja od 0,1 psi ili ako je razlika tijekom 30 

minuta manja od 1%) i dinamičkih tlakova u bušotini 

(fl owing bottomhole pressure) za nekoliko stabiliziranih 

protoka (fl o w r a t e s ) plina (najmanje tri, a preporučljivo 

četiri protoka) koji se mijenjaju od manjeg 

prema većem (padajući redoslijed protoka se može 

odabrati u slučaju bušotina s visokim sadržajem 

tekuće faze ili ako su neuobičajeni temperaturni 

uvjeti). Vrijeme zatvaranja bušotine između protoka 

mora biti minimalno. Rezultati mjerenja se prikazuju 

grafi čki na dijagramu s dvostrukom logaritamskom 

skalom (log-log dijagramu) u obliku zavisnosti ra- 

72 

backset bed 

zlike kvadrata statičkog i dinamičkog tlaka na dnu 

bušotine (ordinata) od protoka (apscisa). Zavisnost 

obično ima oblik pravca čiji je nagib mjera stabilizirane 

produktivnosti (proizvodnog kapaciteta) bušotine. 

Ekstrapolacijom pravca može se procijeniti kapacitet 

bušotine za bilo koji tlak (protutlak) na površini. 

Podatci ispitivanja plinskih bušotina metodom 

protutlaka se rabe za utvrđivanje njihovih proizvodnih 

mogućnosti, određivanje maksimalnog protoka 

plina (apsolutno potencijalno davanje bušotine), 

utjecaja površinskog protutlaka i različitih promjera 

kolone uzlaznih cijevi (tubing) na protok te protoka 

pri različitim statičkim ležišnim tlakovima (brzine 

pada kapaciteta proizvodnje bušotine s padom ležišnog 

tlaka). Varijante ispitivanja plinskih bušotina 

metodom protutlaka su: (a) ispitivanje metodom 

uzastopnih (višestrukih) protoka ili konvencionalno 

ispitivanje metodom protutlaka (v. fl ow-after-fl ow 

test); (b) izokrono ispitivanje (v. isochronal test), i (c) 

modifi cirano izokrono ispitivanje (modifi ed isochronal 

test). Sinonimi: gas well backpressure test, gas well 

deliverability test. 

backpressure (back pressure, back-pressure) valve 

(BPV) – protutlačni (protupovratni) ventil. (1) Ventil 

koji dopušta strujanje fl uida samo u jednom smjeru, 

ventil za regulaciju protoka na način da održava 

prethodno određeni tlak ispred njega konstantnim, 

ventil za regulaciju protutlaka na opremu (uređaje) 

ili sustav kroz koje struje fl uidi. Prema tipu djelovanja 

protupovratni ventili su membranski, opružni ili polužni. 

(2) Protupovratni ventil koji se postavlja kroz 

erupcijski uređaj u vješalicu kolone uzlaznih cijevi 

(tubing) radi sprječavanja strujanja fl uida iz bušotine. 

(3) Protupovratni ventil instaliran u kanalu plinske 

bušotine za prekidanje strujanja plina tijekom zamjene 

protuerupcijskog uređaja (preventera), koji 

se rabio u procesu bušenja, sa sklopom erupcijskog 

uređaja. Služi za kontrolu strujanja plina iz bušotine 

opremljene za proizvodnju. (4) v. drillstring fl oat. 

back-rake angle – kut stražnjeg nagiba rezača. Jedna 

od osnovnih konstrukcijskih karakteristika polikristalnih 

dijamantskih dlijeta (polycrystalline diamond 

compact bit) – uz kut bočnog nagiba rezača (v. side-rake 

angle) i izloženost rezne površine rezača (v. 

cutter exposure, 2) – koja defi nira orijentaciju rezača. 

Danas je negativni kut stražnjeg nagiba od 20 ° 

standardan na mnogim polikristalnim dijamantskim 

dlijetima s čeličnim tijelom (steel-body PCD bits), ali 

također postoje manji kutovi koji više odgovaraju 

mekim formacijama (osobito na dlijetima s matričnim 

tijelom – matrix-body PCD bits). 

back reef, back-reef – stražnji greben (rif). Strana grebena 

(rifa) okrenuta prema kopnu uključujući područje 

i sedimente koji se u njemu nalaze između 

njega i kopna, klastične sedimente koji ga povezuju 

s kopnom i grebensku pličinu (koraljni plato). Termin 

se često rabi kao pridjev – zagrebenski (primjenljivo 

na zatvorenu lagunu iza barijernog grebena, na 

primjer, zagrebenski facijes lagunskih sedimenata 

– back-reef facies of lagoonal deposits). Na nekim 

mjestima termin stražnji greben se odnosi na stranu 

grebena daleko od otvorenog mora i ako nema u blizini 

kopna; v. fore reef. 

backrush – odbijanje valova, v. backwash, 2. 

backset bed – obratni sloj. Sloj s nagibom suprotnim

ackshore 

smjeru tečenja struje ili vjetra koji su uzrokovali sedimentaciju 

naslage kose slojevitosti, na primjer, 

nagnuti (kosi) sloj pijeska nataloženog na položenoj 

padini poprečne (transverzalne) dine (sipine) u privjetrini 

(i često zadržavan rijetkom vegetacijom) ili 

glacijalni (ledenjački) sediment koji je nastao nakon 

povlačenja leda na stražnjoj padini zastora ili pješčane 

fl uvioglacijalne ravnice (nagib takvih slojeva je 

usmjeren prema strani povlačenja ledenjaka). 

backshore – stražnji žal (plaža). (1) Gornja ili unutarnja, 

obično uska i suha (vodom nezalijevana), zona žala 

(plaže) ili obale koja leži između obalne linije i linije 

visoke vode srednjih proljetnih plima. Podvrgnuta je 

djelovanju valova ili je potopljena (pokrivena) vodom 

jedino za vrijeme osobito jakih oluja ili neuobičajeno 

visokih plima. Površina zone je gotovo horizontalna 

ili je blago nagnuta prema kopnu, a od prednjeg žala 

(v. foreshore) je odijeljena krijestom berma (niska 

izbočina, okrenuta prema kopnu, građena od materijala 

nanesenog olujnim valovima) koji je najbliži 

moru. Sinonim: backbeach. (2) Područje koje leži neposredno 

uz osnovicu morske litice (klifa). Sinonim: 

backbeach. (3) pješčana greda, v. berm. 

backshore terrace – terasa stražnjeg žala (stražnje 

plaže). Terasa izgrađena djelovanjem valova na stražnjem 

žalu (plaži). Sinonim: berm 

backside – prstenasti prostor iznad dubinske brtvenice 

(pakera). Područje iznad dubinske brtvenice (pakera) 

u kanalu bušotine između zaštitne kolone (kolone 

zaštitnih cijevi, casing) i kolone uzlaznih cijevi (tubing). 

backside (back side) pumping (of a well) – bočno 

pumpanje (bušotine). Metoda istovremene proizvodnje 

nafte dubinskim pumpama pogonjenim jednim 

motorom iz dviju bušotina. Opterećenje pri hodu 

prema gore u jednoj bušotini uravnotežuje opterećenje 

pri hodu prema dolje u drugoj bušotini. 

backslope, back slope – (1) konzekventna padina. 

Sinonim termina dip slope (v.) koji se rabi u slučaju 

kada se kut nagiba ispod zaliježućih stijena nešto razlikuje 

od kuta nagiba Zemljine površine. (2) stražnja 

padina. Padina iza strmine (kosine), na primjer, položenija 

padina rasjednog bloka stijena. Kut nagiba 

stražnje padine može biti neovisan o nagibu ispod 

zaliježućih stijena. 

backsurge tool – alatka za čišćenje perforacija padom 

tlaka. Dubinska alatka za čiščenje perforacija u bušotini. 

Sastoji se od dubinske brtvenice (pakera) 

za obradu i atmosferske zračne komore s dva ventila 

(iznad i ispod komore). Spušta se u bušotinu s 

atmosferskim tlakom u komori i otvaranjem donjeg 

udarnog ventila u kanalu bušotine se stvori nagli 

pad tlaka. Sinonim: backsurging tool; v. back surging. 

back surging – čišćenje perforacija padom tlaka. Operacija 

čišćenja začepljenih perforacija kolone zaštitnih 

cijevi (zaštitne kolone, casing) stvaranjem naglog 

pada tlaka na razinu atmosferskog u kanalu bušotine 

specijalnom dubinskom alatkom (v. backsurge tool), 

čime se izazove naglo pritjecanje fl uida iz sloja u bušotinu 

kroz perforacije i na taj način njihovo čišćenje 

od materijala. 

backsurging tool – alatka za čišćenje perforacija padom 

tlaka, v. back surging. 

backswamp deposits – sedimenti vodoplavnih (poplavljivih) 

močvara. Tanki slojevi (tankoslojni sedimenti) 

73 

backwater 

silta (praha) i gline istaloženi u vodoplavnim (poplavnim) 

bazenima (zavalama) iza prirodnih riječnih 

nasipa (s prirodnim riječnim nasipima kao vanjskom 

granicom). 

backtank – isplačna kutija vibracijskog sita, v. mud box, 1. 

back thrusting – stražnje reverzno rasjedanje. Proces 

reverznog rasjedanja (nastanka reverznih rasjeda) 

u orogenetskom pojasu (pojasu nabiranja, orogenic 

belt) sa smjerom pomicanja prema njegovoj unutrašnjosti 

ili suprotno općem smjeru tektonskog 

pomicanja. 

back up, backup – pridržavati (držati) sekciju cijevi. Držati 

jednu sekciju cijevi, na primjer, bušaćih šipki, dok 

se druga cijev na nju navrće ili s nje odvrće. 

backup (back-up) line – uže za vješanje ključa (kliješta). 

U procesu bušenja – žičano uže za vješanje kliješta 

(ključa) na bušaćem postrojenju (garnituri). 

backup (back-up) man – rukovatelj ključem (kliještima) 

za držanje bušaće šipke. U procesu bušenja – radnik 

na platformi (podištu) bušaćeg tornja (roughneck) 

koji rukuje kliještima (ključem) za držanje bušaće 

šipke (backup tongs) dok se na kolonu bušaćih šipki 

navrće druga šipka ili se s nje odvrće. 

backup pad – papuča za održavanje orijentacije sonde, 

v. pad, 1. 

backups – ključ (kliješta) za držanje bušaće šipke, v. backup 

tongs. 

backup (back-up) tongs – ključ (kliješta) za držanje bušaće 

šipke. U procesu bušenja – naprava nalik kliještima 

(wrench) koja se primjenjuje na radnom podištu 

(platformi) bušaćeg postrojenja (rig fl oor) za držanje 

bušaće šipke dok se ona navrće na bušaću kolonu 

(drillstring) ili odvrće s kolone. Ključ za držanje šipke 

stacionarnim održava uže ili lanac, a ključ za zakretanje 

šipke (torque tongs) vuče se užetom ili lancem 

oko motovila (mosura). Sinonim: backups. 

backup (back-up) wrench – kliješta (ključ) za držanje 

cijevi. Kliješta (wrench) ili zahvatna naprava (gripping 

device) za držanje cijevi i sprječavanje njena okretanja 

dok se u nju nešto uvrće ili s nje odvrće. 

backwash – (1) odbijanje (povlačenje) valova. U geologiji 

– povratno gibanje (odbijanje, povlačenje) valova 

(vode) niz prednji žal (plažu) nakon zapljuskivanja 

obale valovima. Termin također označava vodenu 

masu koja se na taj način premješta prema moru. 

Sinonim: backrush; v. uprush. (2) obratno (inverzno) 

ispirati. (a) Promijeniti smjer strujanja fl uida iz vodne 

injekcijske bušotine radi uklanjanja krutih čestica 

koje su blokirale pore sloja. (b) Promijeniti smjer 

strujanja fl uida kroz fi ltar radi njegova čišćenja. 

backwash ripple mark – ripl odbijanja (povlačenja) 

valova. Široki, spljošteni ripl između uskih plitkih korita 

koji se pojavljuje na morskom žalu (plaži) nakon 

zapljuskivanja obale valovima (prodora valova na 

obalu) iznad nivoa maksimalnog povlačenja valova. 

Krijesta ripla povlačenja je paralelna s obalnom 

linijom. 

backwater – (1) povratna vodena masa. Masa vode koja 

je na svom putu tečenja naišla na neku prepreku (na 

primjer, branu, most), nakon čega je usporila brzinu 

tečenja ili počela teći u suprotnom smjeru. (2) susretni 

tok vode. Promjena smjera tečenja vode nakon nailaska 

na neku prepreku u njenom toku (na primjer, 

branu). Primjer je obratno tečenje vode iz bazena 

pri niskim plimama kada se on puni za vrijeme viso-

ackwearing 

kih plima. (3) mrtva voda rukavaca. Masa vode stajačice 

ili vode koja gotovo ne teče u koritu koje je 

smješteno paralelno s riječnim koritom. Obično je 

napajana vodom povratnog toka rijeke kroz jedan 

kanal na najnižem dijelu. U slobodnijem značenju 

termin se primjenjuje za označavanje svakog tijela 

stajaće (neprotočne) vode koje je spojeno s glavnim 

tokom (koritom), ali s malim utjecajem toka, na primjer, 

vode mrtvih riječnih korita ili depresija vodoplavnih 

(poplavnih) ravnica koje se ispune vodom 

za vrijeme poplava. (4) niz spojenih laguna. Niz povezanih 

laguna koje su obično smještene paralelno 

s obalom (obalnom linijom), odijeljene su od mora 

uskim kopnenim pojasom, ali povezane s njim preko 

pregradnog pruda. (5) povratno tečenje vode. Osim 

povratnog gibanja vode termin označava i gibanje 

(tečenje) vode nakon odbijanja od prepreke na koju 

je naišla. 

backwearing – odstupajuća erozija. U geologiji – erozija 

koja uzrokuje paralelno odstupanje strmine ili 

padine brežuljaka i planina ili bočno odstupanje 

padine bez promjene njena kuta nagiba. Proces odstupajuće 

erozije dovodi do razvoja pedimenta ili 

peneplena. 

backweathering – odstupajuće trošenje (raspadanje). U 

geologiji – proces trošenja (raspadanja) koji dovodi 

do odstupanja padine. 

bacteria – bakterije. Jednostanični mikroskopski organizmi 

koji nemaju klorofi l i čija stanica nema prave 

jezgre. Mogu se klasifi cirati kao aerobne (troše kisik 

iz zraka ili vode, aerobic bacteria) i anaerobne (razlažu 

kemijske spojeve kako bi dobile kisik, anaerobic 

bacteria). Pojavljuju se u tri oblika – kuglastom (koki, 

cocci), cilindričnom (bacili, baccilli) i svrdlastom (spirili, 

spirilla). Egzistiraju od pretkambrija do danas 

(oblik termina u jednini: bacterium). 

bacterial corrosion – bakterijska korozija. Korozija materijala 

uzrokovana djelovanjem tvari (na primjer, 

amonijaka ili sulfatne kiseline) koje su proizvedene 

aktivnošću određenih bakterija. 

bacterial degradation of crude oils – bakterijska razgradnja 

sirovih nafti. Uklanjanje lakših molekula iz sirove 

nafte djelovanjem bakterija, nakon čega ostaju 

teške nafte (heavy oils), katran (tar) i asfalt (asphalt). 

Bakterije iz sirove nafte uklanjaju najprije izoparafi ne 

(isoparaffi ns) snižavajući tako točku stinjavanja (stinište, 

pour point) nafte. Većina teških nafti su bakterijski 

razgrađene nafte. 

bacterial degradation of polymers – biološka (bakterijska) 

razgradnja polimera, v. polymer biodegradation. 

bacterially degraded crude oil – bakterijski razgrađena 

sirova nafta, v. bacterial degradation of crude oils. 

bactericide – baktericid, biocid. Kemikalija koja ubija 

bakterije (patogene i nepatogene), ali ne može ubiti 

bakterijske spore. U tehnologiji bušaćih isplaka se 

kao baktericidi primjenjuju vapno (lime), škrob (starch), 

natrij-hidroksid (sodium hydroxide) i paraformaldehid 

(paraformaldehyde). Sinonim: biocide. 

bactritoids (Bactritoidea) – baktritoidi. Podrazred 

izumrlih cefalopoda (glavonožaca, cephalopods). 

Karakterizirani su vanjskim skeletom, kućicom (shell) 

relativno jednoličnog oblika koja ima mali okrugli do 

ovalni protokonh (protoconch) i znatno veći ortokonusni 

ili cirtokonusni konh (conch). Klasifi ciraju ih i 

74 

bail 

kao nautiloide (nautiloids) i kao amonite (ammonoids). 

Stratigrafska rasprostranjenost: ordovicij-perm. 

bad oil – (1) nafta loše (slabe) kvalitete. Sirova nafta čija 

kvaliteta nije prihvatljiva za otpremu naftovodom 

kupcima zbog previsokog sadržaja vode i mulja pa 

zahtijeva dodatnu obradu. (2) emulzija nafte i vode. 

Emulzija (mješavina) nafte i vode koja se mora razbijati 

zagrijavanjem ili obradom kemikalijama. 

baffl e – (1) skretna ploča. Ploča za promjenu smjera 

(preusmjeravanje) strujanja fl uida. (2) skretna pregrada 

separatora. Jedna od pregrada u naftnom separatoru 

koja je tako postavljena da mijenja smjer 

strujanja fl uida u njemu (preusmjerava produkciju 

bušotine koja ulazi u njega), smanjuje brzinu strujanja 

fl uida i na taj način potpomaže separaciju plina, 

nafte i vode. 

baffl e collar – cementacijski kolčak sa zaustavnim prstenom. 

U procesu cementacije bušotina – kratka čelična 

cijev s unutarnjim prstenom koja služi za spajanje 

zaštitnih cijevi (casing) tijekom operacije cementacije 

bušotine. Cementacijski čep (wiper plug) nasjeda 

na kolčak kada se pumpa kroz cijev. Cementacijski 

kolčak sa zaustavnim prstenom nema ventil, za razliku 

od kolčaka s protupovratnim ventilom (fl oat collar) 

ili kolčaka s automatskim punjenjem (automatic 

fi ll-up collar) ili diferencijalnim punjenjem (diff erential 

fi ll-up collar). 

baffl e plate – skretna ploča. Ploča za mijenjanje smjera 

strujanja fl uida (preusmjeravanje struje fl uida), smanjivanje 

brzine strujanja fl uida i potpomaganje miješanja 

ili separacije fl uida. 

baffl estone – bafl ston. Tip grebenotvorne (rifogene) 

stijene (v. reef rock) ili baundstona (v. boundstone) 

građenih (sastavljenih) od uspravnih, razgranatih 

kolonija organizama (tijesno do široko rasprostranjenih 

ali ne u kontaktu), na primjer, briozoa ili koraljnih 

alga, koje su odvojene fi nim sedimentom ili 

grubim skeletnim detritom. Tijekom životnog vijeka 

kolonije funkcioniraju kao sedimentna zamka (sediment 

trap). 

bag preventer – prstenasti protuerupcijski uređaj (preventer), 


bahada – bahada, v. bajada. 

Baikalian orogeny – bajkalska orogeneza. Naziv koji 

je široko prihvaćen u bivšem Sovjetskom Savezu, za 

orogenezu koja se zbivala u vremenu na prijelazu 

pretkambrija u kambrij (po ruskoj literaturi u kasnom 

pretkambriju) i završila sredinom kambrija. Početni 

pokreti su poznati iz donjeg rifeja. Defi nirane su različite 

faze bajkalske orogeneze, a granice pojedinih 

faza su utvrđene prema geološkim odnosima između 

mnogih sedimenata u različitim stratigrafskim 

sekvencijama Sovjetskog Saveza. 

bail – (1) stremen isplačne glave. Zakrivljena čelična šipka 

slična ručici koja se nalazi na vrhu isplačne glave 

i služi za vješanje glave o kuku pokretnog koloturnika 

na bušaćem tornju. (2) stremen elevatora. Naprava 

nalik vješalici od okrugle čelične šipke u obliku 

obratnog slova U koja je obješena o ušice pokretnog 

koloturnika na bušaćem tornju i služi za vješanje elevatora 

kojim se hvataju i podižu (izvlače) cijevi iz bušotine 

ili u nju spuštaju. Stremen osigurava radni razmak 

između pokretnog koloturnika i elevatora. (3) 

ušica dubinske alatke. Ušica na dubinskoj alatki kroz 

koju prolazi petlja čeličnog užeta. Sinonim: link. (4)

ail a well dry 

sniziti nivo fl uida žlicom za grabljenje. Crpiti fl uid iz kanala 

bušotine žlicom za grabljenje (v. bailer) kako bi 

se snizio nivo u bušotini. (5) čistiti bušotinu žlicom za 

grabljenje. Uklanjati (vaditi) fl uide (naftu, vodu), mulj, 

pijesak ili čestice i krhotine probušenih stijena s dna 

kanala bušotine žlicom za grabljenje – cilindričnom 

posudom s ventilom koja se spušta u bušotinu i iz 

nje izvlači nakon što se napuni (v. bailer). 

bail a well dry – crpiti bušotinu žlicom za grabljenje; čistiti 

bušotinu žlicom za grabljenje, v. bail, 4, 5; bailer. 

bail down – crpiti bušotinu žlicom za grabljenje; čistiti 

bušotinu žlicom za grabljenje, v. bail, 4, 5; bailer. 

bail dry – crpiti bušotinu žlicom za grabljenje; čistiti bušotinu 

žlicom za grabljenje, v. bail, 4, 5; bailer. 

bailer – žlica za grabljenje. Dugačka, cilindrična posuda 

sa stremenom (ušicom) na vrhu i zaklopcem (ventilom) 

na donjem kraju koja se primjenjuje za čišćenje 

bušotine – uklanjanje (vađenje) fl uida (nafte, vode) 

i taloga (mulja, pijeska, krhotina stijene) iz njena 

kanala. Spušta se užetom (bailing line, sand line) i, 

nakon što se napuni, izvlači se na površinu. Postoji 

više tipova žlica za grabljenje – s protupovratnim 

ventilom (v. dart-bottom bailer), s protupovratnim 

ventilom sa zaklopkom (v. fl apper-valve bailer), hidrostatička 

(v. hydrostatic bailer) i cementacijska 

(v. cement dump bailer) te pješčana pumpa (v. sand 

pump). Žlica za grabljenje se također primjenjuje 

i u procesu užnog udarnog bušenja za uklanjanje 

čestica i krhotina izbušene stijene. Sinonim: bailing 

bucket, bailing scoop. 

bailer crown-block – kolotura za spuštanje i izvlačenje 

žlice za grabljenje. Kolotura (pulley) na nepokretnom 

koloturniku (crown block) koji služi za izvlačenje (dizanje) 

žlice za grabljenje iz bušotine i spuštanje u 

nju. 

bailing – čišćenje bušotine žlicom za grabljenje. Operacija 

uklanjanja fl uida (nafte, vode) i taloga (mulja, 

pijeska, krhotina stijene) s dna bušotine žlicom za 

grabljenje (cilindričnom posudom koja se spušta 

užetom u bušotinu); v. bailer. 

bailing bucket – žlica za grabljenje, v. bailer. 

bailing drum – bubanj užeta žlice za grabljenje. Bubanj 

oko kojeg se namata uže za spuštanje žlice za čišćenje 

bušotine grabljenjem; v. bailer, bailer line. 

bailing line – uže žlice za grabljenje. Uže za spuštanje 

žlice za čišćenje bušotine grabljenjem (v. bailer). Namotano 

je na bubnju (bailing drum), prolazi kroz koloturu 

(užnicu) na vrhu bušaćeg tornja i spušta se do 

bušotine gdje je spojeno sa žlicom. Sinonimi: bailing 

rope, sand line (v.). 

bailing rope – uže žlice za grabljenje, v. bailing line. 

bailing scoop – žlica za grabljenje, v. bailer. 

bailing tank – rezervoar za čišćenje bušotine žlicom za 

grabljenje. Rezervoar za proizvedene fl uide koji su 

izneseni iz bušotine žlicom za grabljenje, rezervoar 

za pražnjenje žlice za grabljenje (v. bailer). Sinonim: 

bailing tub, bailing tube. 

bailing tub, bailing tube – rezervoar za čišćenje bušotine 

žlicom za grabljenje, v. bailing tank. 

bailing well – bušotina očišćena žlicom za grabljenje, v. 

bailer, bailing. 

bail links – stremeni, v. bails. 

bail out – crpiti bušotinu žlicom za grabljenje; čistiti bušotinu 

žlicom za grabljenje, v. bail, 4, 5; bailer. 

bailout zone – neciljana produktivna zona. Potencijalna 

75 

balanced cross section 

produktivna formacija u bušotini u izradi koja je viša 

od ciljne formacije (formacije za koju je bušotina bila 

namijenjena). Ako je ciljna formacija neproduktivna, 

bušotina se može opremiti za ciljnu zonu (koja nema 

potencijalnu produktivnost ciljne formacije). 

bails – stremeni. Dvije šipke s očicama na krajevima za 

spajanje elevatora ili isplačne glave sa spojnicom pokretnog 

koloturnika. Sinonim: bail links; v. bail, 1, 2. 

bajada – bahada, predgorska ravnica. Široka, kontinuirana 

aluvijalna padina (v. alluvial slope) ili blago nagnuta 

površina izgrađena od klastičnog materijala 

koji se protežu od (duž) planinskog lanca, prelaze u 

međugorski bazen (zavalu) i okružuju ga. Bahade se 

formiraju lateralnim spajanjem niza odvojenih aluvijalnih 

lepeza (v. alluvial fan) koje svojom konveksnošću 

uvjetuju njihovu valovitu površinu. Najčešće nastaju 

u aridnim (pustinjskim) i poluaridnim područjima. 

Bahada je površina sedimentacije (akumulacije 

sedimenata), za razliku od pedimenta (v. pediment) 

koji je površina erozije (po morfologiji nalik na bahadu) 

i njen gornji dio se često stapa s pedimentom. 

Termin se prvobitno primjenjivao u američkoj saveznoj 

državi New Mexico za označavanje položenije 

od dviju padina kueste (v. cuesta). Sinonimi: alluvial 

apron, alluvial bench, alluvial plain, bahada, compound 

alluvial fan, debris apron, fan apron, gravel piedmont, 

mountain apron, piedmont alluvial plain, piedmont 

plain, piedmont slope, waste plain. 

bajada breccia – bahada breča. Isklinjavajuća, nepotpuno 

stratifi cirana (uslojena) akumulacija (naslaga) 

grubih (krupnih), uglatih i slabo sortiranih fragmenata 

(odlomaka) stijene pomiješanih s glinovitim materijalom. 

Nastaje u aridnim područjima djelovanjem 

periodičkih vodenih ili blatnih potoka koji sadrže 

znatnu količinu vode. 

Bajocian, Bajocian stage – bajocij. Stratigrafski kat 

srednje jure (Middle Jurassic) u Europi – iznad toarcija 

(Toarcian), a ispod bata (Bathonian). Obuhvaća vremenski 


baking – pečenje. U geologiji – stvrdnjavanje materijala 

stijene zagrijavanjem toplinom magmatske intruzije 

(intruzije magme, magmatic intrusion) ili potocima 

lave (lava fl ows). Produljeno pečenje dovodi do pojave 

kontaktne metamorfoze (metamorfi zma). 

balanced-column cementing – cementacija metodom 

izjednačenih stupaca. U operaciji cementacije bušotine 

– metoda cementacije koja se primjenjuje za unošenje 

obroka cementne kaše (cement slurry) u bušotinu 

spuštanjem bušaće kolone (kolone bušaćih alatki 

– drillstring) ispunjene cementnom kašom u kanal 

bušotine ispunjen isplakom. Otvaranjem ventila na 

bušaćoj koloni cementna kaša (koja je teža od isplake) 

istječe iz bušaće kolone u bušotinu. 

balanced cross section – restaurirani geološki poprečni 

presjek. Poprečni presjek kojim se restaurira geološka 

povijest – pretpostavlja prvobitni, konačni volumen 

ravnih slojeva sedimentnih stijena prije deformacije. 

Izmjere se volumeni sadašnjih slojeva i pretpostavi 

se da u presjeku nije bilo i nema povećanja niti 

smanjenja volumena. Slojevi se zatim dijagramski 

restauriraju na njihovu originalnu debljinu i orijentaciju 

kako bi se ispitala strukturna povijest područja. 

Restaurirani geološki presjek je presjek koji se može 

restaurirati da predstavlja nedeformirano stanje uz 

pretpostavku da u područje prikazano presjekom

alanced drilling 

nije bilo donošenja niti odnošenja materijala i da 

presjek prikazuje prihvatljive strukture. 

balanced drilling – hidrostatički ravnotežno bušenje. 

Bušenje s hidrostatičkom ravnotežom tlaka formacije 

i tlaka stupca isplake u bušotini, tj. pri uvjetima 

kada je visina hidrostatičkog tlaka stupca isplake u 

bušotini (kanalu bušotine) jednaka ili približno jednaka 

pornom tlaku bušene formacije (slojnom tlaku); 

v. overbalanced drilling, underbalanced drilling. 

balanced plug method – metoda izjednačenih cementnih 

čepova. U operaciji postavljanja cementnog čepa 

u bušotini – metoda koja rabi samo kolonu bušaćih 

alatki (drillstring) i sastoji se od prethodnog ispiranja 

bušotine (prefl ush) i zatim pumpanja cementne kaše 

(cement slurry) i tamponskog fl uida (spacer fl uid) u 

bušotinu. Kada se visine stupca cementa u bušaćoj 

koloni i prstenastom prostoru bušotine izjednače, 

bušaće šipke se polako izvuku iz bušotine ostavljajući 

izjednačeni čep. Vrh cementnog čepa se može 

podesiti na određenu visinu inverznom (obratnom) 

cirkulacijom. 

balance reserves – bilančne rezerve. Doslovni prijevod 

ruskog termina balansovye zapasy – kategorije rezervi 

nafte i plina u zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza 

– koji se rabi u zapadnoj literaturi. 

balance weight – protuuteg, v. counterbalance. 

bald-headed anticline – (1) antiklinala s erodiranim 

tjemenom. Antiklinala čije je tjeme (crest) bilo erodirano 

prije sedimentacije neskladno naliježuće sedimentne 

jedinice (unconformably overlying sedimentary 

unit). Termin se obično upotrebljava u naftnoj 

geologiji. (2) antiklinala s neproduktivnim tjemenom. 

Antiklinala koja je produktivna samo na krilima zbog 

uklanjanja ležišnih stijena erozijom njena tjemena. 

Sinonimi: bald-headed structure, scalped structure. 

bald-headed structure – struktura s neproduktivnim 

tjemenom, v. bald-headed anticline. 

ball – (1) kuglasta struktura. Primarna struktura sedimentnih 

stijena koja se sastoji od sferoidne mase 

(nakupine) materijala, na primjer, ooliti i pizoliti u 

glinama, strukture kuglastih pješčenjaka, oklopljena 

glinena lopta, kugla podvodnog klizanja, jezerska 

kugla. (2) odobalni prud. Sinonim termina longshore 

bar. Termin se rabi u izrazu low and ball (uleknina 

i obalni prud), međutim, izduljeni obris uskog 

obalnog pruda nije dobro označen terminom ball 

koji upućuje na okrugli oblik. (3) stijenska gruda, v. 

ballstone. (4) kugla. Predmet sferičnog oblika koji se 

pumpa u bušotinu kroz bušaću kolonu (kolonu bušaćih 

alatki) ili kolonu uzlaznih cijevi (tubing) za aktiviranje 

(puštanje u rad) ili oslobađanje nekih tipova 

hidrauličkih alatki. 

ball-and-pillow structure – kuglasto-jastučasta struktura. 

Primarna struktura sedimentnih stijena koja se 

sreće u pješčenjacima i nekim vapnencima, a karakterizirana 

je postojanjem tvorevina (masa) polusferičnog 

ili bubrežastog oblika nalik na kugle i jastuke. 

Formiranje takvih struktura se obično pripisuje podvodnim 

klizanjima ili slijeganjima; v. ball structure, 

pillow structure. 

ball-and-seat valve – ventil s kuglom i sjedištem. Tip 

ventila za ograničavanje strujanja fl uida u jednom 

smjeru. Sastoji se od brušene kugle (obično metalne) 

i prstenastog sjedišta (sedla) koje je tako izbrušeno 

da kugla hermetički sjeda u njega. Gravitacijska sila 

76 

balling up of the bit 

ili sila opruge drži kuglu u njenom sjedištu tako da 

strujanje fl uida samo u suprotnom smjeru može podići 

kuglu iz sjedišta. 

ball-and-socket jointing – kuglasto-gnjezdasto lučenje. 

Sustav savijenih pukotina što se uzajamno presijecaju, 

koje formiraju cjelokupnost konveksnih i 

konkavnih ploha u bazaltima sa stupastim lučenjem. 

Sinonim: cup and ball jointing. 

ballast – (1) balast, gruž. (a) Tucanik (broken stone), šljunak 

(gravel) ili drugi teški materijali koji se primjenjuju 

za povećavanje težine broda ili morskog bušaćeg 

postrojenja kako bi se poboljšala njihova stabilnost 

ili regulirao gaz. Odbačeni balast se katkada može 

naći u uzorcima marinskih sedimenata. Također balastna 

voda kojom se pune balastni tankovi brodova. 

(b) Teret koji se dodaje pokretnim postrojenjima za 

bušenje u podmorju kako bi se poboljšala njihova 

plovidbena sposobnost i povećao njihov gaz. Kao 

balast se obično uzima morska voda, ali se katkada 

dodatno rabi beton ili željezo. (2) zastor, balast. U 

graditeljstvu – šljunak (grubi, nesortirani), tucanik, 

ekspandirana troska i slični materijali koji se rabe kao 

temelj pri izgradnji putova, osobito pri polaganju željezničkih 

tračnica radi stvaranja čvrste posteljice, 

distribucije opterećenja i olakšavanja drenaže. 

ball clay – loptasta glina. Visokoplastična, katkada 

vatrootporna, glina koja je obično karakterizirana 

primjesama organske tvari. Nepečena loptasta glina 

je različito obojena – od prljavo bijele do nijansi 

sive boje. Upotrebljava se kao vezivna komponenta 

u keramičkoj proizvodnji. Loptaste gline posjeduju 

visoku čvrstoću i u suhom i u vlažnom stanju, znatni 

interval vitrifi kacije i veliko skupljanje (kontrakciju) 

pri pečenju. 

balled bit – oblijepljeno bušaće dlijeto, v. balled-up bit. 

balled-up bit – oblijepljeno bušaće dlijeto. U procesu 

bušenja – bušaće dlijeto oko kojeg se nakupila masa 

ljepljivog izbušenog stijenskog materijala da je izgubio 

djelotvornost bušenja. Sinonimi: balled bit, BU 

bit; v. ball up, 1. 

balling the bit – stvaranje glinenog čepa oko bušaćeg 

dlijeta, obljepljivanje bušaćeg dlijeta glinom. U procesu 

bušenja – nakupljanje mase ljepljivog mekanog 

stijenskog materijala na bušaćem dlijetu što uzrokuje 

tešku rotaciju dlijeta i gubitak efi kasnosti bušenja. 

Do obljepljivanja dlijeta često dolazi kada se meke 

formacije buše dlijetima za tvrde formacije s kratkim 

zupcima, kada se buše mekane, ljepljive formacije 

gumbo s neodgovarajućom cirkulacijom bušaćeg 

(isplačnog) fl uida ili kada se buši s prekomjernim 

opterećenjem dlijeta (težinom na dlijeto). Sinonimi: 

balling up of the bit, ball up of the bit, bit balling; v. 

balling up. 

balling up, balling-up – stvaranje glinenog čepa, obljepljivanje 

glinom. U procesu bušenja – nakupljanje 

mase ljepljivog konsolidiranog materijala, obično 

čestica i krhotina probušenih stijena, oko bušaćeg 

dlijeta, šipki i drugih bušaćih alatki koje je posljedica 

neodgovarajućeg tlaka isplačne pumpe ili nedovoljnog 

volumena isplačnog fl uida u cirkulaciji, odnosno 

nedostatne brzine cirkulacije isplake u bušotini 

za iznošenje čestica izbušenih stijena. 

balling up of the bit – stvaranje glinenog čepa oko bušaćeg 

dlijeta, obljepljivanje bušaćeg dlijeta glinom, v. 

balling the bit.

allistic magnetometer 

ballistic magnetometer – balistički magnetometar. Tip 

magnetometra u kojem se primjenjuje trenutni (prijelazni) 

napon induciran u svitku kada se on pomiče 

u odnosu na magnetizirani uzorak ili kada se uzorak 

pomiče u odnosu na svitak. 

ballooning – nadimanje uzlaznih cijevi (tubinga). Povećavanje 

promjera uzlaznih cijevi (tubing-a) zbog 

djelovanja radijalnog tlaka u njegovoj unutrašnjosti. 

Posljedica te pojave je skraćenje uzlaznih cijevi; v. reverse 

ballooning. 

ball-out – brtviti (zabrtviti) kuglicama. Brtviti (zabrtviti) 

otvorene perforacije u kanalu bušotine kuglicama. 

ball pump – plinski lift s kuglicama. Tip plinskog lifta 

(gaslifta) u kojem se u donji dio kolone uzlaznih cijevi 

(tubinga) injektiraju gumene kuglice radi razdvajanja 

tekuće i plinovite faze. 

ball purging – čišćenje cjevovoda kuglama. Čišćenje 

cjevovoda kuglama od spužvaste gume natopljene 

naftom. Kuglu kroz cjevovod protiskuje tlak struje 

fl uida. 

ball sealers – brtvene kuglice, kuglice za brtvljenje. Kuglice 

izrađene od tvrde gume ili najlona (ili od obje 

vrste materijala), koje se primjenjuju za brtvljenje 

(zatvaranje) perforacija kroz koje se prekomjerno 

gubio fl uid. Promjer brtvene kuglice je najmanje za 

¼ inča veći od promjera perforacije. 

ballstone – stijenska gruda (kvrga). Kvrga ili veliki okrugli 

blok stijene u stratifi ciranoj (slojevitoj) naslazi, 

osobito konkrecija željezne rude (limonita) u sloju 

ugljena. Sinonim: ball. 

ball structure – kuglasta struktura. Tip primarne strukture 

sedimentnih stijena koja je karakteristična za 

pješčenjake i neke vapnence; v. ball-and-pillow structure. 

ball up – (1) stvarati glineni čep (glinenu grudu), oblijepiti 

glinom. U procesu bušenja – nakupljati masu 

ljepljivog konsolidiranog materijala, obično čestica 

ili krhotina probušenih stijena, oko bušaćeg dlijeta, 

šipki ili drugih bušaćih alatki. Dlijeto oko kojeg se 

nakupio takav materijal se naziva oblijepljeno dlijeto 

(balled-up bit). Obljepljivanje bušaćih alatki (balling 

up) posljedica je neodgovarajućeg tlaka isplačne 

pumpe ili nedovoljnog volumena isplačnog fl uida 

u cirkulaciji, odnosno nedostatne brzine cirkulacije 

isplake u bušotini za iznošenje čestica izbušenih 

stijena. (2) popuštanje sidra. Izvlačenje sidra umjesto 

držanja. Javlja se na mekom dnu (s priljepljenom velikom 

kuglom mulja). 

ball up of the bit – stvaranje glinenog čepa oko bušaćeg 

dlijeta, obljepljivanje bušaćeg dlijeta glinom, v. balling 

the bit. 

ball valve – kuglasti ventil, ventil s kuglastim zapornikom. 

Tip brzozapornog ventila s kuglastim zapornikom 

(kuglom) punog prolaznog otvora smještenim 

u sferičnom kućištu. Otvara se i zatvara rotiranjem 

kugle okretanjem upravljačkog kola za četvrtinu 

punog kruga (90 stupnjeva). Rabi se za regulaciju i 

puštanje/prekidanje protoka. Kugle ventila se obično 

izrađuju od kromova čelika, ali se mogu izrađivati 

i od nehrđajućeg čelika za korozivnu sredinu. Sjedišta 

ventila su izrađena od plastike ili najlona, ali mogi 

biti i od nehrđajućeg čelika za visoke temperature i 

korozivne sredine. Sinonimi: globe valve, spherical 

valve. 

band – (1) proslojak. U stratigrafi ji – (a) Tanki sloj s izra- 

77 

bank 

zitom litologijom ili bojom. (b) Tanki sloj široke površinske 

rasprostranjenosti koji se jasno izdvaja u profi 

lu i prikladan je kao markirajući horizont (marker) 

pri stratigrafskoj korelaciji. Ne sadrži obvezno fosilne 

ostatke. (c) Termin koji se (nepravilno) primjenjuje za 

označavanje bilo kojeg sloja ili horizonta stijena. (2) 

pojas ledenjaka, v. glacier band. (3) pojas. U fi zici – specifi 

čni raspon (interval) frekvencija ili valnih duljina. 

banded – prugast. Termin za označavanje sedimenta, 

žile ili drugog taloga s naizmjeničnim slojevima koji 

se razlikuju po teksturi i boji, a njihovi mineralni sastavi 

mogu biti jednaki ili različiti. 

banded gneiss – prugasti gnajs. Pravilno uslojena metamorfna 

stijena ili po genezi složena stijena koja se 

sastoji od naizmjeničnih slojeva (proslojaka) različitog 

sastava i/ili teksture. Debljina pojedinačnih slojeva 

obično nije veća od nekoliko metara. 

banded structure – trakasta (prugasta) struktura. 

Opažljiva makroskopska struktura eruptivnih (magmatskih) 

i metamorfnih stijena koja je rezultat izmjenjivanja 

slojeva, pruga, plosnatih lećica ili žilica 

s primjetnim uzajamnim razlikama u mineralnom 

sastavu i/ili teksturi; v. banding, 2, 3. 

banding – (1) folijacija. U sedimentologiji – fi na slojevitost 

koja nastaje sedimentacijom različitih materijala 

u naizmjeničnim slojevima koji se po svom obliku 

ističu (izdvajaju) u poprečnom presjeku stratifi cirane 

(uslojene) naslage sedimentnih stijena, na primjer, 

trakasta ispruganost (ribbon banding). Sinonim: foliation. 

(2) ispruganost. (a) Vanjski izgled prugaste 

strukture (v. banded structure) na izdancima eruptivne 

(magmatske) ili metamorfne stijene kao rezultat 

slojanja (v. layering). Može nastati procesima, kao što 

su tečenje heterogenog materijala, na primjer, slojevitost 

tečenja (v. fl ow layering) riolita ili sukcesivna 

sedimentacija slojeva različitog materijala (tzv. fazna 

slojevitost – v. phase layering). Iako termin ispruganost 

strogo opisuje dvodimenzijski izgled stijene 

na površini izdanka, on se često rabi za označavanje 

svake grube plošne heterogenosti eruptivnih stijena 

neovisno o njihovu podrijetlu. (b) Trakasta ili prugasta 

struktura (v. banded structure) metamorfnih stijena 

sastavljenih od gotovo paralelnih pruga različite 

teksture ili mineralnog sastava (ilijednog i drugog). 

Nastanak takve teksture može biti povezan s nepotpunom 

segregacijom komponenata stijena tijekom 

prekristalizacije ili s djelomičnim nasljeđivanjem slojevitosti 

u sedimentima (sedimentnim stijenama) ili 

eruptivnim (magmatskim) stijenama. (3) slojevitost 

ledenjačkog leda. U glaciologiji – slojevita struktura 

leda u ledenjaku koja je uvjetovana izmjenjivanjem 

slojeva grubozrnastog i fi nozrnastog leda ili homogenog 

leda i leda zasićenog mjehurićima. Sinonim: 

foliation. 

band wheel, bandwheel – pogonska remenica. U procesu 

užnog udarnog bušenja (cable-tool drilling) – 

veliki vertikalni kolut (promjera između 2,7 i 3,3 m/9 i 

11 stopa) na uređaju za užno udarno bušenje (cabletool 

rig) koji služi za prijenos snage (pogona) od motora 

na njihalo (walking beam). Pogonska remenica 

je spojena remenom s motorom, i ojnicom (pitman), 

koja je pričvršćena za ručicu remenice, s njihalom. 

bank – (1) fronta. Akumulacija fl uida (npr. nafte, vode) 

koja se kohezivno giba kroz ležište u procesu istiskivanja 

nafte (konvencionalnog zavodnjavanja i

anket 

EOR-procesima); v. oil bank. (2) plićak, gredina, bank. 

Relativno zaravnjeno uzdignuće morskog dna u 

plitkom području (obično na dubinama manjim od 

200 metara) – tipično na kontinentalnom šelfu ili 

blizu otoka. (3) strma riječna obala. Prirodna granica 

vodotoka formirana strmom padinom (strminom) 

koja usmjerava tečenje vode u prirodnom koritu rijeke. 

Strme obale se najbolje ispoljavaju na mjestima 

gdje je riječno korito duboko urezano u dno doline 

ili na područjima gdje nema kopnene vegetacije. (4) 

strmina, strma padina. Strma padina (kosina) koja je 

obično građena od pijeska, šljunka ili drugog nekonsolidiranog 

(nevezanog, rastresitog) materijala 

i rijetko od temeljnih stijena. (5) vapnenac od skeleta 

organizama. Humčasti ili hrptu nalik vapnenački 

sediment koji je u cijelosti građen od vapnene tvari 

skeleta organizama, na primjer krinoida (morskih 

ljiljana) ili brahiopoda (ramenonožaca), čiji ekološki 

potencijal nije dostatan za formiranje krute i na 

djelovanje valova otporne strukture. Te tvorevine, 

prema tome, nemaju strukturni skelet kakav je svojstven 

organogenim grebenima (rifovima) i manje su 

debljine od njihove. Mogu nastajati u hladnim ili dubokim 

vodama daleko od pravih grebena. Sinonim: 

organic bank. (6) morska obala. Zastarjeli termin za 

seacoast. (7) nasip, v. embankment. (8) pješčana pličina, 

v. sandbank. 

banket – banket. Opći termin za guste (kompaktne) 

kremene konglomerate (compact siliceous conglomerate) 

koji sadrže valutice žilnog kvarca (veličine 

golubljeg jajeta) uklopljene u kvarcitni matriks. Termin 

se prvobitno rabio za označavanje slabo metamorfoziranih 

zlatonosnih konglomerata s kvarcnim 

valuticama (po obliku nalik na bademove pogačice). 

bank gravel – kamenolomski šljunak. Šljunak prirodnih 

rastresitih (nevezanih) sedimenata koji je obično više 

ili manje izmiješan s fi noklastičnim materijalom – pijeskom, 

siltom, glinom ili njihovom smjesom. Sinonim: 

pit run. 

bank reef – grebenski bank (gredina). Svaka velika grebenska 

(rifska) tvorevina, obično nepravilna oblika, 

koja se razvila na podvodnim uzdignućima (uzvišenjima) 

tektonskog ili drugog podrijetla. Grebenski 

bank je više ili manje potpuno okružen vodom čija je 

dubina prevelika za podržavanje rasta grebenotvornih 

organizama. 

bar – (1) morski obalni prud (sprud). Opći termin za 

označavanje najrazličitijih izduljenih obalnih hrptova, 

bankova (gredina) ili humaka od pijeska, šljunka 

ili drugog nekonsolidiranog (rastresitog) materijala 

koje zalijeva voda (barem pri visokim plimama). 

Obalni prudovi nastaju djelovanjem valova ili struja 

na morskom dnu, osobito na ušću rijeka ili estuariju 

ili na neznatnoj udaljenosti od morskog žala (plaže). 

Takvi prudovi su obično prepreke za plovidbu. (2) 

riječni prud (sprud). Akumulacija (nakupina) pijeska, 

šljunka ili drugog aluvijalnog materijala nalik na 

hrbat koji se formira u riječnom koritu duž obala ili 

na ušću gdje smanjenje brzine tečenja uzrokuje sedimentaciju, 

na primjer, kanalni prud (channel bar) ili 

meandarski prud (meander bar). 

bar beach – obalni prud. Sinonim (neprihvatljiv) termin 

barrier beach (v.). 

barcan – barhan, v. barchan. 

barchan – barhan, barhana. Izolirana, pokretna pje- 

78 

barge 

ščana dina (sipina), polumjesečastog (potkovastog, 

srpolikog) oblika, koja leži poprečno na smjer prevladavajućih 

vjetrova. Padina barhana koja je okrenuta 

(izložena) vjetru (strana barhana u privjetrini) ima 

blagi nagib (mali kut nagiba) i konveksnu površinu, 

a krila ili rogovi polumjeseca su orijentirani u smjeru 

vjetra, dok je njena unutarnja padina zaklonjena od 

vjetra (strana barhana u zavjetrini) strma i s konkavnom 

površinom. Barhani mogu narasti u visinu preko 

30 metara i doseći širinu (od jednog do drugog 

roga polumjeseca) do 350 metara. Sinonimi: barcan, 

barchan dune, barkhan, crescentic dune, horseshoe 

dune. 

barchan dune – barhan, v. barchan. 

barchane – barhan, v. barchan. 

barefoot – nezacijevljen, bez zaštitne kolone (kolone zaštitnih 

cijevi), v. open hole. 

barefoot completion – završno proizvodno opremanje 

bušotine bez zaštitne kolone (nezacijevljene bušotine, 

bušotine s nezacijevljenim kanalom), v. open-hole well 

completion. 

barefooted – nezacijevljen, bez zaštitne kolone (kolone 

zaštitnih cijevi), v. open hole. 

barefooted well – bušotina bez zaštitne kolone, nezacijevljena 

bušotina, bušotina s nezacijevljenim kanalom, 

v. open hole. 

barefoot hole – bušotina bez zaštitne kolone, nezacijevljena 

bušotina, bušotina s nezacijevljenim kanalom, v. 

open hole. 

barefoot well – bušotina bez zaštitne kolone, nezacijevljena 


open hole. 

barefoot well completion – završno proizvodno opremanje 

bušotine bez zaštitne kolone (nezacijevljene bušotine, 

bušotine s nezacijevljenim kanalom), v. openhole 

well completion. 

bare karst – goli krš, v. naked karst. 

bar fi nger – prstasti prud (sprud). Usko, izduljeno, lećasto 

pješčano tijelo koje je korito rukavaca u delti 

tipa ptičja noga (v. bird-foot delta). Širina takvih tijela 

je nekoliko puta veća od širine rukavaca. Nastaju i 

povećavaju se po duljini napredovanjem srpolikog 

(poluokruglog) pruda (lunate bar) prema moru u 

ušćima rukavaca. Prstasti prudovi, na primjer, u delti 

rijeke Mississippi dosežu duljinu 30 km i širinu 8 

km te debljinu 80 metara. Sinonimi: bar-fi nger sand, 

fi nger bar. 

bar-fi nger sand – pijesak prstastog pruda (spruda). (1) 

Pješčani sediment u obliku prstastog pruda. (2) v. bar 

fi nger. 

barge – šlep, barža. Brod s plitkim gazom i ravnom palubom 

koji se obično tegli. Postoji više tipova barži 

– za bušenje (drilling derrick barge), za bušenje na 

moru (off shore drilling barge), za bušenje u dubokim 

vodama (deep-water drilling barge), uronjiva bušaća 

(submersible drilling barge), plutajuća bušaća (fl oating 

drilling barge), pomoćna bušaća (drilling tender), 

za bušenje u močvarnim područjima (swamp barge), 

samopodizna (jackup barge), poluuronjiva (semisubmersible 

barge), za remonte (workover barge), za 

separaciju plina (gas separation barge), za podvodno 

ukapanje cijevi (pipe burying barge), za kopanje 

rovova za cjevovode (pipeline trenching barge), za 

polaganje podvodnih cjevovoda (underwater pipelaying 

barge), s dizalicom (crane barge, derrick barge)

ar hole 

i drugi. Može biti samohodna (self-propelled barge) i 

nesamohodna ili tegljena (non-propelled barge). 

bar hole – rupa za utvrđivanje propuštanja. Rupa iskopana 

u tlu duž plinovoda za utvrđivanje propuštanja 

(istjecanja plina). 

baric type – barički tip. Geotermički gradijent koji odgovara 

različitim serijama metamorfnih facijesa. Razlikuju 

se tri barička tipa – niskotlačni, srednjotlačni 

i visokotlačni. 

baring – pokrov jalovine (jalovih stijena), v. overburden, 

3. 

barite – barit, težac, kamen težac. Rompski mineral, po 

kemijskom sastavu barij-sulfat, i glavna ruda barija. 

Boje je bijele ili žute ili je bezbojan. Često može sadržavati 

stroncij i kalcij. Pojavljuje se u obliku pločastih 

kristala, u zrnastom (granularnom) obliku ili kao gusta 

(kompaktna) masa nalik na mramor. Kemijski je 

inertan i nije abrazivan. Relativna gustoća barita je 

između 4,0 i 4,6. U naftnoj industriji se primjenjuje 

za povećavanje relativne gustoće (materijal za otežavanje) 

bušaće isplake (minimalna težina barita 

kao oteživača isplake mora biti 4,2) i cementne kaše. 

Sinonimi: baryte, barytes, barytine, barytite, cawk, heavy 

spar. 

barite plug – baritni čep. Čep od istaloženih čestica 

barita iz baritne mješavine ili otopine (smjesa barijsulfata, 

kemikalija i vode s gustoćom između 2,16 i 

2,64 g/cm 3 – barite slurry) koja se pumpa u bušotinu 

obično radi izolacije tlačne zone. Primjenjuje se i za 

kontrolu podzemne erupcije kada se u bušotini istodobno 

gubi i cirkulacija. 

barkhan – barhan, v. barchan. 

Barneveld, Barneveldian – barneveld. Stratigrafski kat 

gornjeg dijela srednjeg ordovicija (upper Middle Ordovician) 

u Sjevernoj Americi – iznad vildernesa (Wilderness), 

a ispod edena (Edenian). 

barometric effi ciency – barometarska efektivnost. 

Omjer veličine kolebanja nivoa vode u zdencu (bunaru) 

i veličine promjene atmosferskog tlaka koja je 

izazvala ta kolebanja. Izražava se u jednakim jedinicama 

kao nivo vode (na primjer u metrima ili stopama). 

barometric pressure – v. atmospheric pressure. 

barophilic – barofi lan. Termin za označavanje morskih 

organizama koji žive pod uvjetima visokog tlaka. 

baroque dolomite – barokni dolomit. Dolomit koji je 

karakteriziran velikim kristalima (obično veličine od 

4 do 16 mm) neprozirno bijele boje (uzrokovane 

brojnim inkluzijama fl uida i prekomjernom kalavošću), 

zakrivljenim ili sedlastim kristalnim plohama 

i valovitim potamnjenjem. Uobičajen je u ležištima 

sulfi dne rude, žilama i evaporitnim sedimentima. Sinonim: 

white sparry dolomite. 

barred basin – ograničeni (zatvoreni) oceanski bazen, v. 

restricted basin. 

barrel – (1) barel. Izvansustavna (angloamerička) mjerna 

jedinica volumena za tekućine i suhe tvari. U naftnoj 

industriji barel je uobičajena mjerna jedinica za 

volumen sirove nafte (i tekućih naftnih produkata), 

pri čemu se u pravilu upotrebljava američki barel koji 

sadržava 42 US galona (oko 35 imperijalnih galona), 

odnosno približno 159 litara. Metrička tona sadržava 

oko 7,33 barela sirove nafte (ovisno o njenoj relativnoj 

gustoći), a barel prosječne sirove nafte teži 0,14 

metričke tone (barel prosječne lake sirove nafte sadr- 

79 

barrels per day 

ži 0,13 metričke tone, a prosječne teške sirove nafte 

0,15 metričke tone). Barel nafte je prema toplinskoj 

vrijednosti ekvivalentan oko 6.040 kubičnih stopa 

prirodnog plina. Simboli: B, BBL, Bbl, bbl, brl. (2) cilindar 

naftne dubinske pumpe, v. barrel of oil-well pump. 

barreler – proizvodna bušotina. Engleski termin za proizvodnu 

bušotinu ispred kojeg se uvijek navodi njena 

dnevna proizvodnja u barelima, na primjer izraz 

500 barreler znači da bušotina proizvodi 500 barela 

dnevno. 

barrel mile – barel po milji. Mjerna jedinica za transport 

nafte i naftnih produkata cjevovodima – ekvivalentna 

je volumenu u barelima na udaljenosti od jedne 

milje. 

barrel of oil equivalent (BOE, boe) – barel ekvivalentne 

nafte. Količina energije jednaka jednom barelu nafte. 

Parametar za konverziju rezervi energenata koji 

nisu nafta (prirodnog plina, čvrstih goriva, električne 

energije) u zajedničku jedinicu – barel ekvivalentne 

nafte. Konverzija se može napraviti na bazi energijskog 

ekvivalenta i obično se radi u barele lake ekvivalentne 

nafte budući da srednje i teške nafte imaju 

nižu vrijednost od lake nafte. Konverzijom u BOE bolje 

se prikazuje realna vrijednost drugih energenata. 

Termin se često rabi za komparativno mjerenje nafte 

i plina pod pretpostavkom da jedan barel nafte proizvede 

jednaku količinu energije (topline) kao 6.000 

kubičnih stopa ili oko 170 kubičnih metara prirodnog 

plina (u Kanadi se uzima da je 10.000 kubičnih stopa 

ili oko 285 kubičnih metara ekvivalentno jednom barelu 

nafte). Konverzija energenata se može također 

izvoditi upotrebom plina kao zajedničke jedinice; v. 

MCF of gas equivalent, ton(s) of oil equvalent. 

barrel of oil-well pump – cilindar naftne dubinske pumpe 

s klipnim šipkama. Radni cilindar dubinske pumpe 

s klipnim šipkama za eksploataciju naftnih bušotina 

(v. sucker-rod pump) u koji se usisava fl uid iz kanala 

bušotine i tlači (istiskuje) klipom ili plunžerom (koji 

se kreće gore-dolje) u kolonu uzlaznih cijevi (tubing). 

Cilindar i klip funkcioniraju kao klipni (stapni) mehanizam 

za dizanje slojnih fl uida u dubinskoj pumpi. 

Sinonim: barrel of sucker rod pump, pump barrel. 

barrel of sucker rod pump – cilindar naftne dubinske 

pumpe s klipnim šipkama, v. barrel of oil-well pump. 

barrel oil equivalent (BOE, boe) – barel ekvivalentne 

nafte, v. barrel of oil equivalent. 

barrels of liquid per day (BLPD) – bareli kapljevine na 

dan. Ukupna dnevna proizvodnja kapljevine (nafte i 

vode) – uobičajena jedinica mjerenja ukupne dnevne 

proizvodnje (proizvedenog volumena) nafte i 

vode za bušotinu, ležište ili polje. 

barrels of oil equivalent (BOE, boe) – bareli ekvivalentne 

nafte, v. barrel of oil equivalent. 

barrels of oil per day (BOPD) – bareli nafte na dan. 

Ukupna dnevna proizvodnja nafte – uobičajena jedinica 

mjerenja ukupne dnevne proizvodnje (proizvedenog 

volumena) nafte za bušotinu, ležište ili polje. 

barrels of water per day (BWPD) – bareli vode na dan. 

Ukupna dnevna proizvodnja vode – uobičajena jedinica 

mjerenja ukupne dnevne proizvodnje (proizvedenog 

volumena) vode za bušotinu, ležište ili polje. 

barrels per calendar day (b/cd, BPCD) – bareli na kalendarski 

dan. Industrijska mjera stvarnog rafi nerijskog 

kapaciteta za raliku od projektiranog. 

barrels per day (BBL/D, bbl/d, BBPD, bbpd, BD, B/D,

arrels per tonne 

bd, b/d, bpd) – bareli na dan. Izvansustavna mjerna 

jedinica koja se rabi u naftnoj industriji za dnevni 

kapacitet proizvodnje sirove nafte bušotine, ležišta 

ili polja, prosječnu dnevnu količinu ulazne sirovine u 

rafi neriju i kapacitet transporta. Za proizvodnju sirove 

nafte dani su kalendarski, dok za rafi nerije mogu 

biti dani rada postrojenja ili kalendarski. Približna 

konverzija u tone na godinu se može izvesti množenjem 

dnevne količine u barelima s 50. 

barrels per tonne – bareli na tonu. Broj barela sirove 

nafte u jednoj metričkoj toni. Ovisi o relativnoj gustoći 

nafte ali se za pretvorbu barela u tone i obratno 

uzima prosječna vrijednost od 7,5 barela na tonu. 

Za lake nafte pretvorbeni koefi cijent je od 8,1 do 9,1 

bbl/t, za srednje nafte od 7,6 do 8,2 bbl/t i za teške 

nafte od 5,8 do 7,5 bbl/t. 

barrel wrench – ključ za sjedišta ventila dubinske pumpe. 

Ručni ključ za navrtanje i odvrtanje sjedišta ventila 

(valve seat) u radnom cilindru dubinske pumpe 

(working barrel of downhole pump). Sinonim: seat 

wrench. 

Barremian, Barremian stage – barem, barrem. Stratigrafski 

kat donje krede (Lower Cretaceous) u Europi 

– iznad otriva (Hauterivian), a ispod apta (Aptian). 

Obuhvaća vremenski raspon od prije 118 do 114 (ili 

125 do 115) milijuna godina. 

barren interzone – sterilna interzona. Interval bez fosila 

između sukcesivnih biozona (v. biozone); v. barren 

intrazone. 

barren intrazone – sterilna intrazona. Sterilni interval 

znatne debljine unutar biozone (v. biozone); v. barren 

interzone. 

barren sand – neproduktivni pješčenjak, v. dry sand, 1. 

barren well – neproduktivna («suha») bušotina, v. dry 

well. 

barren zone – sterilna zona. Kvazibiostratigrafska 

jedinica (quasi-biostratigraphic unit), koja čini dio 

stratigrafskog presjeka, bez svih dijagnostičkih fosila 

(diagnostic fossils) ili predstavnika drugih taksonomskih 

kategorija po kojima je raščlanjen ostali dio 

presjeka. 

barrier – (1) morska barijera (prud). U geologiji – izduljeni 

obalni hrbat ili masa (obično pješčana) koji se 

uzdižu iznad nivoa visoke (sizigijske) plime. Obično 

se protežu paralelno s obalom na stanovitoj udaljenosti 

od nje. Nastaju djelovanjem valova i struja. Primjeri 

su obalni prud (v. barrier beach) i barijerni otok 

(v. barrier island). (2) biološka barijera. U ekologiji – 

cjelokupnost prirodnih uvjeta, na primjer, osobitosti 

reljefa područja ili fi zička svojstva sredine, koji sprječavaju 

slobodno kretanje i miješanje individuuma ili 

populacija. 

barrier bar – barijerni prud (sprud). Neprihvatljivi sinonim 

termina odobalni prud (v. longshore bar). 

barrier beach – morski obalni prud. Uski, izduljeni 

pješčani hrbat koji se neznatno uzdiže iznad nivoa 

visoke (sizigijske) plime i obično proteže paralelno 

s obalom, ali je od nje odvojen lagunom, estuarijem 

ili močvarom. Produljivanje obalnih prudova 

je uvjetovano obalnim transportiranjem i njihova 

duljina je rijetko veća od nekoliko kilometara. Sinonimi: 

bar beach, off shore barrier, off shore beach; v. 

barrier island. 

barrier chain – barijerni lanac. Niz barijernih otoka (v. 

barrier island), barijernih prevlaka (v. barrier spit) i 

80 

bar theory 

obalnih prudova (v. barrier beach) koji se protežu duž 

morske obale na znatnu udaljenost. 

barrier complex – barijerni kompleks. U geologiji – sredine 

sedimentacije vezane i sedimenti formirani uz 

barijerne otoke ili barijerne rtove. Barijerni kompleks 

se sastoji od dviju suprotnih strana – strane koja je 

okrenuta prema otvorenom moru (s prevladavajućim 

djelovanjem valova) i zagrebenske strane (glavni 

faktori koji utječu na sedimentaciju su klima, plime 

i organizmi). Mnogi sedimenti formirani u drevnim 

barijernim kompleksima su naftna i plinska ležišta. 

barrier fl at – niska barijerna obala. Relativno ravni dio 

morske obale često zauzet vodom koji razdvaja padinu 

obalnog pruda okrenutu prema moru i lagunu 

iza njega. 

barrier island – barijerni otok. (1) Dugački, uski pješčani 

otok koji je nastao djelovanjem valova i čini prošireni 

morski obalni prud (v. barrier beach) koji se primjetno 

uzdiže iznad nivoa visoke (sizigijske) plime i paralelan 

je s obalom, a od kopna (ili vrlo velikog otoka) 

odvojena je depresijom, obično ispunjenom vodom 

(lagunom ili zaljevom). Izgrađen je uglavnom od nekohezijskih 

sedimenata (šljunka, pijeska, detritusa, 

ljuštura) i obično je pokriven dinama (sipinama), ima 

zone s vegetacijom kao i močvarna područja koja se 

protežu od obalnog pruda prema laguni. (2) Dugi niz 

morskih obalnih prudova. (3) Izolirani (odvojeni) dio 

morskog obalnog pruda (barrier beach) između dvije 

uvale. 

barrier lagoon – barijerna laguna. (1) Laguna (v. lagoon) 

koja je približno paralelna s obalom i odvojena 

od otvorenog oceana ili mora pojasom kopna ili barijernim 

grebenom (v. barrier reef). Utjecaj plima je 

obično ograničen i laguna je obično hiperslana. (2) 

Laguna koja je okružena koraljnim otocima ili koraljnim 

grebenima (rifovima), osobito laguna zatvorena 

unutar atola. 

barrier reef – barijerni greben (rif). Dugi, uski koraljni 

greben (rif) koji je smješten približno paralelno s 

obalom i odvojen od nje lagunom znatne širine i dubine. 

Barijerni grebeni mogu djelomično ili potpuno 

obrubljivati vulkanske otoke ili mogu ležati na znatnoj 

udaljenosti od obale kontinenta, primjer je Veliki 

koraljni greben (Great Barrier Reef) koji se proteže 

duž obale australske države Queensland. U pravilu, 

barijerni grebeni slijede obale na velike udaljenosti, 

često s kratkim prekidima koji se nazivaju prolazima 

ili kanalima; v. fringing reef. 

barrier spit – barijerna prevlaka. Barijerni otok (v. barrier 

island) ili obalni prud (v. barrier beach) koji su jednim 

krajem spojeni s kopnom. 

barrier well – barijerni zdenac (bunar). Tip injekcijskog 

zdenca (bunara) za napajanje (recharge well), smještenog 

s nekoliko drugih zdenaca u liniji, koji je namijenjen 

za injektiranje kondicionirane vode radi 

stvaranja barijere tom vodom između zdenaca za 

opskrbu vodom (water-supply wells) i potencijalnog 

izvora zagađivanja, na primjer, između vodoopskrbnih 

bušotina i fronte slane vode u priobalnim morskim 

područjima. 

Barstovian – barstovij. Stratigrafski kontinentalni kat 

gornjeg dijela donjeg miocena (upper Lower Miocene) 

u Sjevernoj Americi – iznad hemingforda (Hemingfordian), 

a ispod klarendona (Clarendon). 

bar theory – teorija prudova. Teorija kojom se objašnja-

Bartonian, Bartonian stage 

va postanak debelih naslaga evaporita (evaporitnih 

sedimenata) u lagunama. Teorija pretpostavlja lagunu 

koja je odvojena od mora ili oceana prudom 

(obično formiranim djelovanjem valova) u područjima 

s aridnom i poluaridnom klimom i u kojoj se 

voda gubi isparivanjem (evaporacijom), a utječe 

voda normalnog saliniteta iz oceana (mora). S isparivanjem 

dijela vode u laguni se konstantno povećava 

salinitet i konačno postiže nivo kada se talože gips, 

sol i drugi evaporiti. 

Bartonian, Bartonian stage – barton. Stratigrafski kat 

eocena (Eocene) u Europi – iznad priabona (Priabonian), 

a ispod rupela (Rupelian). U biti ekvivalent bijaricu 

(Biarritzian). Obuhvaća vremenski raspon od prije 

45 do 41 milijun godina. 

baryte, barytes, barytine, barytite – barit, v. barite. 

basal arkose – bazalna arkoza. Arkozni pješčenjak koji 

se u obliku tankog i po prostiranju nekontinuiranog 

paketa nalazi u bazi sedimentne sekvencije (naslage) 

koja pokriva granitne stijene. Bazalna arkoza je 

arkozni ekvivalent bazalnog konglomerata (v. basal 

conglomerate). Može prijeći u rezidualnu arkozu (residual 

arkose). 

basal cleavage – bazalna kalavost. Kalavost kristala 

minerala koja je paralelna bazalnom (osnovnom) 

pinakoidu. 

basal complex – bazalni kompleks, v. basement. 

basal conglomerate – bazalni konglomerat (valutičnjak). 

Dobro sortirani i litološki homogeni konglomerat 

koji formira podinu stratigrafske jedinice sedimentne 

serije i zaliježe na površini erozije i time 

označava nesklad (neskladno zalijeganje stijena) 

– osobito grubozrnasti plažni sediment transgresivnog 

(nastupajućeg) mora. Bazalni konglomerati 

se obično pojavljuju u obliku relativno tankih kontinuiranih 

ili lećastih slojeva proslojenih kvarcnim 

pješčenjakom (quartz sandstone); v. marginal conglomerate. 

basal ground water – bazalna podzemna voda. Glavna 

masa (tijelo) podzemne vode koja pluta na slanoj 

vodi, premješta se zajedno s njom i nalazi se s njom u 

hidrodinamičkoj ravnoteži. Sinonim: basal water. 

basal platform – bazalna površina (donja granica) trošenja 

(raspadanja), v. basal surface. 

basal slope – bazalna padina, padina spiranja, v. wash 

slope. 

basal surface – bazalna površina (donja granica) trošenja 

(raspadanja). U geologiji – uopćena granica 

između raspadnute stijene (weathered rock) i neraspadnute 

stijene (unweathered rock) ili donja granica 

trošenja (raspadanja). Ta granica (kontakt), koja 

može biti pravilna ili nepravilna, služi kao pokazatelj 

vrlo brze ili oštre promjene građe mase raspadnutog 

stijenskog kršja prema gore po profi lu. Sinonimi: basal 

platform, weathering front (v.). 

basalt – bazalt. (1) Opći termin kojim se označavaju 

tamno obojene mafi tne eruptivne (magmatske) 

stijene (mafi c igneous rock), obično ekstruzivne ali 

lokalno intruzivne (na primjer, poput dajkova), sastavljene 

od kalcijskog plagioklasa (calcic plagioclase) 

i klinopiroksena (clinopyroxene). Finozrnasti 

ekvivalent gabra (v. gabbro). U CIPW normativnom 

sastavu stijena (v. CIPW norm) mogu se nalaziti nefelin 

(nepheline), olivin (olivine), ortopiroksen (orthopyroxene) 

i kvarc (quartz) ali ne svi istodobno – nefe- 

81 

base 

lin i olivin se mogu pojaviti zajedno, kao što se mogu 

olivin i ortopiroksen te piroksen i kvarc, ali nefelin ne 

koegzistira s ortopiroksenom ili kvarcom, niti kvarc 

s nefelinom ili olivinom; v. basaltic rocks. (2) mjesečev 

bazalt. Eruptivna (magmatska) stijena s Mjeseca 

koja je uglavnom sastavljena (građena) od gotovo 

jednakih količina (udjela) augita (augite), plagioklasa 

(plagioclase) i ilmenita (ilmenite) – plagioklas je 

karakteriziran visokim sadržajem anortitske komponente. 

Mjesečev bazalt sadrži više titan-dioksida, 

elemenata rijetkih zemalja i cirkonija i manje nikla 

od zemaljskog bazalta. 

basal thrust plane – bazalni rasjed, rasjed otkidanja, v. 

sole fault. 

basaltic – bazaltni, bazaltski. Koji se odnosi na bazalt, 

sastavljen je (građen) od bazalta, sadrži bazalt ili je 

nalik na njega, na primjer, bazaltna lava (basaltic 

lava). 

basaltic hornblende – bazaltna rogovača (hornblenda), 

oksirogovača, bazaltin, lamprobolit. Crni ili smeđi 

varijetet rogovače (hornblende), bogat trovalentnim 

željezom (dvovalentno željezo je djelomično oksidiralo), 

koji se sreće u bazaltu i drugim bazičnim 

vulkanskim eruptivnim (magmatskim) stijenama bogatim 

željezom. Bazaltna rogovača je tip smeđe rogovače 

(v. brown hornblende) koja je karakterizirana 

jakim pleokroizmom i dvolomom, visokim indeksom 

refrakcije (loma) i malim kutom potamnjenja. Sinonimi: 

basaltine, lamprobolite, oxyhornblende. 

basaltic layer – bazaltni sloj. Sinonim termina sima 

(v. sima), nazvan tako u skladu s njegovim pretpostavljenim 

petrološkim sastavom. Naziva se također 

gabrovim slojem (gabbroic layer) i može biti ekvivalent 

Conradovom sloju (seizmički sloj Zemlje između 

Conradovog i Mohorovičićevog diskontinuiteta). 

basaltic rocks – bazaltne stijene. Opći termin koji obuhvaća 

fi nozrnaste, guste (kompaktne), tamno obojene 

ekstruzivne eruptivne (magmatske) stijene, poput 

bazalta (zemaljskog, basalt), dijabaza (diabase), dolerita 

(dolerite) i tamno obojenog andezita (andesite). 

basal till – bazalni (akrecijski) til. Gusti, glinom bogati 

(obogaćeni) til (glacijalni sediment) koji sadržava veliku 

količinu abradiranih fragmenata stijena vučenih 

duž i ispod pokretnog ledenjaka (prenesenih masom 

pokretnog leda) i istaloženih na temeljnoj stijeni 

ili drugim glacijalnim (ledenjačkim) sedimentima. 

Sinonim: accretion till. 

basaltine – (1) bazaltin, bazaltna rogovača (hornblenda), 

oksirogovača, v. basaltic hornblende. (2) augit, v. 

augite. 

basal water – bazalna podzemna voda, v. basal ground 

water. 

basal water table – površina bazalne podzemne vode. 

Površina vode u granicama tijela horizonta bazalne 

podzemne vode (v. basal ground water). 

base – (1) baza, osnova. (a) U kemiji – u općenitom smislu 

baza je svaka tvar koja je sposobna primiti proton 

(vodikov ion) od druge tvari, u užem smislu baza je 

tvar koja se otapa u vodi s formiranjem hidroksilnih 

iona i reagirajući s kiselinama formira soli. Baze imaju 

pH vrijednost između 7 i 14. Primjeri baza su vapno 

(lime) i kaustična soda (caustic soda). (b) U kemiji – 

neformalni termin za označavanje niza (reda) ugljikovodika, 

koji je dominantan u sastavu dane sirove 

nafte, na primjer, parafi nska baza (paraffi n base),

asculating fault 

naftenska baza (naphthenic base). (2) baza, temelj. 

U tehnici – fundament ili dio na kojem počiva neki 

objekt ili instrument. 

basculating fault – torzijski rasjed, vertikalni rasjed po 

pružanju, v. wrench fault. 

base allowable – bazična dopuštena proizvodnja. Dopuštena 

količina (kapacitet) proizvodnje nafte i plina, 

odobrena od državnog regulativnog tijela, bez 

kaznenog faktora. 

base conditions – bazični uvjeti. Uvjeti tlaka i temperature 

koji se primjenjuju za proračun volumena 

prirodnog plina za isporuke i količine plina proizvedenog 

u nafti iz bušotine (plinskog faktora). Bazični 

uvjeti se tako odabiru da budu bliski uvjetima okoliša; 

v. normal reference conditions, normal temperature 

and pressure, standard conditions. 

base gas – plinski jastuk, v. cushion gas 1,2. 

base level – (1) baza erozije. U geologiji – Teoretska granica 

(ili najniži nivo) prema kojoj konstantno napreduje 

proces erozije Zemljine površine i koju doseže 

rijetko ili je praktično ne doseže nikada – osobito 

nivo ispod kojeg rijeka više ne može erodirati svoje 

korito. Opća ili konačna baza erozije (v. ultimate base 

level) za površinu Zemlje je nivo mora, ali lokalno 

mogu postojati privremene baze erozije (v. temporary 

base levels). Baza eolske erozije (erozije djelovanjem 

vjetra) može biti iznad ili ispod nivoa mora. 

Baza marinske (morske) erozije je najniži nivo do 

kojeg morski agensi mogu erodirati morsko dno. (2) 

teoretska granica erozije. Ravna ili zakrivljena površina 

koja se proteže od nivoa mora u dubinu kopna. 

Blago je nagnuta prema morskoj strani i čini teoretsku 

granicu erozije koju mogu doseći tekuće vode. 

(3) površina ravnoteže. Površina koju nastoje doseći 

vanjske sile (vanjski geološki agensi) – na tom nivou 

nema niti taloženja sedimenata niti njihove erozije. 

base level of deposition – baza sedimentacije. Najviši 

nivo koji se može dosegnuti pri taloženju sedimenata. 

Ako se baza sedimentacije odnosi na marinske 

sedimente, tada se ona poklapa s bazom morske 

erozije. 

base level of erosion – baza erozije. Sinonim termina 

base level (v.). Termin base level of erosion je uveden 

za označavanje nepravilne imaginarne površine čiji 

su svi dijelovi blago nagnuti prema donjem kraju 

(prema strani donjeg toka) glavnog vodotoka. Ispod 

te baze erozije ni vodotok niti njegovi pritoci nisu 

sposobni erodirati svoja korita. 

base-level peneplain – peneplen, v. peneplain. 

base-level plain – denudacijska ravnica. Ravna površina, 

nizina ili područje s niskim reljefom formirani 

pri smanjivanju visine danog područja do nivoa 

njegove baze erozije ili blizu tog nivoa. Ravnica čija 

se visina ne može smanjiti (koja se ne može sniziti) 

djelovanjem procesa erozije; v. peneplain. 

base map – (1) topografska osnova. Svaka karta na koju 

su nanesene samo osnovne konture (opće, glavne 

crte) neophodne za topografsko povezivanje specijaliziranih 

ili dodatnih informacija koje se prikazuju 

na istoj karti, osobito topografska karta na kojoj je 

nanesena geološka informacija. (2) osnovna karta, 

v. master map. (3) konturna karta. Zastarjeli sinonim 

termina outline map (v.). 

basement – (1) fundament, bazalni kompleks. U geologiji 

– (a) Nediferencirani (neraščlanjeni) kompleks 

82 

Bashkirian 

stijena (v. complex) koji zaliježe ispod najstarijih zanimljivih 

stijena na danom području. (b) Dio Zemljine 

kore ispod pokrova sedimenata koji se proteže do 

Mohorovičićeva diskontinuiteta (plohe diskontinuiteta, 

Mohorovičić discontinuity, Moho). Na mnogim 

područjima fundament je građen od eruptivnih 

(magmatskih) i metamorfnih stijena pretkambrijske 

starosti, ali na nekim drugim mjestima stijene su 

paleozojske, mezozojske ili čak kenozojske starosti. 

Sinonimi: basal complex, basement complex, basement 

rock, fundamental complex. (2) fundamentan. U 

geologiji – pridjev od termina fundament. Označava 

materijale, procese ili strukture koji se javljaju ili su 

nastali u fundamentu. 

basement complex – fundament, v. basement. 

basement fold – bora fundamenta. Geološka struktura 

stlačivanja (kompresije) – bora ili navlaka – koja se 

formirala unutar kontinenta i utjecala na ukupnu debljinu 

kontinentalne kore Zemlje (zastarjeli termin). 

basement rocks – stijene fundamenta, fundament, v. 

basement. 

basement terrane – stijenski kompleks fundamenta. 

U geologiji – najniža masa stijena (općenito s kompleksnom 

strukturom) koja se može kartirati i koja 

zaliježe ispod drugih glavnih sekvencija stijena na 

danom području. 

base of drift – seizmička granica. (1) Diskontinuitet 

seizmičke brzine koji se često sreće između sedimenata 

glacijalne (ledenjačke) morene i kompetentne 

formacije koja zaliježe ispod nje. (2) U širem smislu 

– analogna granica (diskontinuitet) između sloja stijena 

koji čini površinu trošenja (raspadanja) i sloja 

kompetentnih stijena koji iznad zaliježe (granica između 

sloja raspadnutih stijena i pokrovnog sloja). 

base of oil – baza (osnova) nafte,v. base, 1b. 

base of weathering – baza trošenja (raspadanja). U 

seizmičkoj prospekciji – granica između površinskog 

sloja s malom brzinom širenja valova (low-velocity 

layer) i ispod zaliježućeg sloja s razmjerno velikom 

brzinom širenja valova (high-velocity layer). Često 

odgovara vodnom zrcalu. Baza trošenja je važna pri 

određivanju vremenskih korekcija za seizmičke zapise. 

base permeability – bazična permeabilnost (propusnost). 

Efektivna permeabilnost (propusnost) za naftu 

(naftnu fazu) pri zasićenju vezanom vodom. 

base pressure – bazični tlak. Odabrani tlak pri kojem se 

računaju (određuju) volumeni plina ili njegovi standardni 

volumeni. Obično je jednak ili blizak atmosferskom 

tlaku i defi nira se propisom ili ugovorom. 

base reference price for gas – bazna (bazna ugovorna) 

cijena plina. Početna ugovorna cijena bazne (najreprezentativnije) 

vrste plina koja se rabi kao bazna za 

određivanje prodajnih cijena za druge vrste prirodnog 

plina. 

base sediment and water – mulj i voda, talog i voda, v. 

basic sediment(s) and water. 

base slurry – bazična cementna kaša (otopina). Konvencionalna 

cementna kaša (otopina) koja se rabi 

kao komponenta pjenaste cementne kaše ili otopine 

(foamed cement slurry). 

base temperature – bazična temperatura. Maksimalna 

temperatura koju postiže geotermalna voda tijekom 

konvekcijske cirkulacije. 

Bashkirian – baškirij. Stratigrafski kat srednjeg karbo-

asic 

na (Middle Carboniferous) u Europi (po stratigrafskoj 

shemi u Rusiji) – iznad namira (Namurian), a ispod 

moskovija (Moscovian). 

basic – bazičan. U petrologiji – (1) Termin za označavanje 

eruptivnih (magmatskih) stijena (v. igneous rock) 

s relativno niskim sadržajem silicij-dioksida koji se 

katkada ograničava u rasponu od 44% do 51% (ili od 

45% do 52%, vrijednosti se razlikuju među petrolozima), 

na primjer, bazalt (basalt), gabro (gabbro). Bazične 

eruptivne stijene su relativno bogate željezom, 

magnezijem i/ili kalcijem i, prema tome, uključuju 

većinu mafi tskih stijena (v. mafi c), kao i drugih tipova 

stijena. Bazične stijene čine jednu od četiri klase 

eruptivnih stijena prema široko prihvaćenoj njihovoj 

klasifi kaciji baziranoj na sadržaju silicij-dioksida 

– uz kisele (v.acidic), neutralne (v. intermediate) i ultrabazične 

(v. ultrabasic) eruptivne stijene; v. femic. 

(2) Opći termin koji se odnosi na svaku eruptivnu 

stijenu pretežito građenu (sastavljenu) od tamnoobojenih 

minerala. (3) Termin koji označava kalcijski 

plagioklas. 

basic border – bazična (mafi tska) rubna zona. Rubna 

zona (područje) intruziva koja je karakterizirana 

više bazičnim sastavom u usporedbi s unutarnjim 

dijelovima danoh stijenskog masiva. Sinonim: mafi c 

margin, 

basic core data – osnovni (bazični) podaci analize jezgara; 

v. core analysis, core analysis data. 

basic hydrologic data – bazični (osnovni) hidrološki 

podatci. Skup podataka koji uključuje materijale o 

varijacijama osobitosti voda i kopna u prostoru (na 

primjer, topografske i geološke karte) i zapise o procesima 

koji se mijenjaju u prostoru i vremenu (na 

primjer, zapisi o atmosferskim padavinama, protoku 

vodotokova i nivoima podzemnih voda); v. basic hydrologic 

information. 

basic hydrologic information – bazična (osnovna) 

hidrološka informacija. Termin sa širim značenjem u 

odnosu na termin bazični hidrološki podatci (v. basic 

hydrologic data) – uključuje također rezultate istraživanja 

i procjene vodnih resursa određenog područja 

te izučavanje njegovih fi zičkih procesa i s njima povezanih 

ekonomskih procesa, uzajamnih odnosa i 

mehanizama. 

basic igneous rocks – bazične eruptivne (magmatske) 

stijene, v. basic. 

basic plagioclase – bazični plagioklas. Varijetet plagioklasa 

(v. plagioclase) s relativno niskim sadržajem 

silicij-dioksida, na primjer, plagioklasi bogati Ankomponentom 

poput bitovnita (bytownite) ili anortita 

(anorthite). 

basic reference crude (crude oil) – etalonska (bazna, 

referentna) sirova nafta, v. marker crude oil. 

basic rocks – bazične eruptivne (magmatske) stijene, v. 

basic. 

basic sediment (BS) – talog u sirovoj nafti. Čvrste (krute) 

nečistoće (primjese) koje sadrži nafta proizvedena 

iz bušotina. Uklanjaju se obično taloženjem na 

dnu rezervoara prije otpreme kupcima. Sinonim: 

basic sludge. 

basic sediment(s) and water (BS&W) – mulj i voda, talog 

i voda. Ukupna količina čvrstih (krutih) nečistoća 

(primjesa) i slane vode u sirovoj nafti. Obično se rabi 

kao mjera postupka obrade nafte prije isporuke kupcima. 

Veći dio slane vode se odvoji od nafte u sepa- 

83 

basin range 

ratorima, a kruti materijal se uklanja taloženjem na 

dnu rezervoara na samom polju. Karakteristike obrade 

sirove nafte znatno variraju, ali za većinu sirovih 

nafti maksimalna dopuštena preostala količina mulja 

(taloga) i vode u nafti za otpremu iznosi od 0,2 do 

3%, a najčešće manje od 1%. Sinonimi: base sediment 

and water, bottom settlings and water, sediments and 

water, water and sediments. 

basic sludge – talog u sirovoj nafti, v. basic sediment. 

basic wash – erodirani i pretaloženi materijal jednakog 

mineralnog sastava. Termin koji se rabi u tehnologiji 

bušenja za označavanje materijala erodiranog s 

izdanaka bazičnih eruptivnih (magmatskih) stijena 

(bazalta, gabra) i pretaloženog u stijenu koja ima približno 

iste glavne mineralne komponente (mineralni 

sastav) kao i originalna stijena. 

basifi cation – bazifi kacija. U geologiji – obogaćivanje 

stijena elementima kao što su kalcij, magnezij, željezo 

i mangan. 

basin – (1) bazen, zavala, strukturni bazen. U strukturnoj 

geologiji – opći termin koji se rabi za označavanje 

utonulog područja ispunjenog sedimentima. 

Takve strukture mogu imati okrugli oblik (formirajući 

centroklinale) ili izduženi oblik (formirajući međuplaninske 

bazene ograničene rasjedima). Sinonim: 

structural basin; v. sedimentary basin. (2) bazen. Spušteno 

(utonulo) područje bez izlaza na površinu. Termin 

ima široku primjenu, na primjer, jezerski bazen 

(lake basin), bazen podzemne vode (ground-water 

basin) ili plimni bazen (tidal basin), za označavanje 

plitke depresije na morskom dnu ili okrugle depresije 

na površini Mjeseca. (3) v. drainage basin. (4) v. 

river basin. 

basin-and-range – bazeni (zavale) i hrptovi. Termin koji 

se odnosi na topografi ju, predjel ili fi zičko-geografsku 

provinciju koji su karakterizirani nizom nagnutih 

rasjednih blokova koji formiraju longitudinalne (uzdužne) 

nesimetrične hrptove ili planine i niz širokih 

bazena (zavala). Osobiti primjer je fi zičko-geografska 

Provincija zavala i hrptova (Basin and Range province) 

u jugozapadnom dijelu SAD; v. basin range, basinrange 

structure. 

basin environment – bazenska sredina sedimentacije. 

Jedna od nekoliko bazičnih sredina sedimentacije 

(v. carbonate depositional environment). Dominiraju 

vrlo fi nozrnasti skeleti planktonskih mikroorganizama 

koji nakon litifi kacije postaju krede. Sedimenti 

bazenskih sredina se mogu sresti u dubokim bazenima 

i na potopljenim šelfovima. 

basin facies – bazenski facijes, facijes otvorenog mora. 

Sedimenti istaloženi izvan vanjskih granica (izvan 

granica vanjskog ruba) podvodnog šelfa koji obrubljuje 

kopno. 

basining – formiranje bazena (zavale). Ugibanje i tonjenje 

(slijeganje) dijela Zemljine kore u obliku bazena 

(zavale) kao posljedica ili erozije ili otapanja i transportiranja 

podzemnih ležišta soli ili gipsa. 

basin-plain deposit – sediment bazenske ravnice. Turbiditna 

sekvencija formirana daleko od njenih izvora 

turbiditnih struja i karakterizirana serijama sortiranih 

slojeva koji su male debljine, fi nozrnasti i nesistematični 

u odnosu na usitnjavanje prema naviše ili 

okrupnjavanje prema naviše sukcesivnih slojeva. 

basin range – rasjedni (blokovski) hrbat. Planinski hrbat 

čija je visina i strukturna forma uglavnom uvjetovana

asin-range structure 

rasjedanjem i naginjanjem (nagibom) slojeva i koji je 

okružen bazenima (zavalama) ispunjenim aluvijalnim 

sedimentima ili dolinama; v. basin-and-range. 

basin-range structure – struktura bazena (zavala) i 

hrptova. Regionalna geološka struktura u kojoj postoje 

rasjedno-blokovske planine razdvojene širokim 

bazenima (zavalama) ispunjenim aluvijalnim 

sedimentima. Karakteristično je antitetičko kretanje 

blokova analogno primijećenom u Provinciji zavala i 

hrptova (Basin and Range province) u jugozapadnom 

dijelu SAD. 

basin swamp – bazenska močvara. Slatkovodna močvara 

smještena ili na kraju malog jezera sa slabom 

djelatnošću valova ili u blizini velikog jezera u zoni 

pličine ili neke barijere koja štiti tu močvaru od djelovanja 

valova. Takve močvare se razvijaju plivajućom 

masom bilja koja hvata sedimente. 

basin valley – bazenska dolina. Široka i plitka dolina s 

blago položenim padinama. 

basis – mezostaza, v. mesostasis. 

basite – bazična eruptivna stijena, v. basic. 

basket – (1) košara. Platforma obješena o dizalicu koja 

se rabi za dizanje ili spuštanje osoblja i materijala od 

opskrbnog broda do morske platforme. (2) cementacijska 

košara, v. cementing basket. (3) pauk za hvatanje, 

v. junk basket. 

basket bit – bušaće dlijeto s košarom. Bušaće dlijeto s 

napravom iznad njega za hvatanje uzoraka probušene 

stijene. 

basket sub – cijev s lijevkom za hvatanje krhotina, v. basket 

tube. 

basket tube – cijev s lijevkom za hvatanje krhotina. Kratki 

komad cijevi koji se nalazi u bušaćoj koloni (koloni 

bušaćih alatki) neposredno iznad bušaćeg dlijeta ili 

glodala i namijenjen je za hvatanje velikih krhotina 

(fragmenata). Vrtložne struje cirkulirajuće isplake 

uzrokuju padanje fragmenata u vanjski lijevak. Cijev 

s lijevkom se uvijek spušta s glodalom i uvijek kada 

se buši metal ili cement (s bušaćom kolonom se 

mogu spustiti i tri cijevi). Sinonim: basket sub. 

bastard – (1) masivna stijena. Tvrda masivna stijena 

neobična oblika ili veličine. (2) lažan. U geologiji – 

termin koji se rabi za označavanje: (a) unutrašnjosti 

stijene ili minerala ili nečista (s primjesama) stijena 

ili mineral; (b) rudnog ležišta koje sadržava mnogo 

nerudnog materijala; (c) svakog metala ili rude koji 

daju lažne rezultate ili vrijednosti u analizama, i (d) 

žile (žilnog ležišta) ili drugog ležišta koji su blizu i 

više-manje paralelni s glavnom žilom ili ležištem, ali 

su tanji, manjeg protezanja i niže kvalitete rude. (3) 

nestandardni dio opreme. Dio opreme koji nije standardan 

– nepravilne veličine ili oblika. 

bastard shale – kenelski šejl, v. cannel shale. 

batch – obrok, šarža. Općenito – količina materijala 

potrebna za jednu operaciju ili proizvedena jednom 

operacijom, količina materijala koja je podvrgnuta 

nekom jedinstvenom kemijskom procesu ili procesu 

fi zičkog miješanja da se dobije homogeni fi nalni 

produkt. U naftnoj praksi to je određena količina (volumen) 

nafte ili naftnih derivata u rezervoaru, količina 

u cjevovodu koja je spremna za otpremu, količina 

koja se obrađuje u jednoj operaciji tijekom radnog 

procesa ili količina kiseline ili isplake u rezervoaru. 

batch cementing – obročna (diskontinuirana) cementacija 

bušotine. Operacija cementacije bušotine u kojoj 

84 

bathyal zone 

se cementna kaša injektira u nekoliko obroka ili volumena 

umjesto kontinuirano. 

batch distillation – diskontinuirana (prekidana) destilacija. 

Postupak destilacije nafte u kojem se cjelokupni 

obrok (šarža) nafte uvodi u destilator na početku 

operacije, za razliku od kontinuirane ili neprekidne 

destilacije (v. continuous distillation) gdje se nafta 

uvodi kontinuirano u destilator. 

batching pig – rastavni čistač cjevovoda. Čistač koji 

se pušta u cjevovod, struji zajedno s fl uidom i aktivira 

signalne uređaje kada prođe određena mjesta 

u cjevovodu. To je signalizacijski čistač da bi ventili 

priključnih cjevovoda radili pravilnim redoslijedom 

i svrstavali fl uide u kontingente za transport cjevovodom. 

batch mixer – diskontinuirana (periodična) cementna 

miješalica. Mehanička miješalica (za razliku od mlazne 

ili hidrauličke cementne miješalice – v. cement 

jet mixer) za pripremanje velikih volumena (obroka) 

cementne kaše na površini prije njena pumpanja u 

bušotinu. Određena količina suhog cementa i vode 

se miješa u rezervoaru s lopaticama i rotacijom rezervoara. 

Gustoća cementne kaše i svojstva gubljenja 

vode se mogu kontrolirati prije injektiranja u 

bušotinu; v. cement mixer. 

batch process – diskontinuirani proces. Proces u kojem 

se radne operacije u potpunosti izvode s ulazom odmjerenih 

količina (obroka ili šarži) obrađivane supstancije 

u proces, za razliku od kontinuiranog procesa. 

Nakon obrade jednog obroka reaktant se baca 

ili regenerira. Primjer procesa je uklanjanje kiselih 

plinova iz prirodnog plina željezo-oksidom (spužvastim 

željezom). 

batch treatment – diskontinuirana obrada. Pumpanje 

(injektiranje) specifi cirane količine fl uida u bušotinu, 

na primjer, cementne kaše (otopine), fl uida za 

obradu (stimulaciju) slojeva, fl uida za završno proizvodno 

opremanje bušotine ili kemijskih inhibitora 

korozije u proizvodni sustav u pravilnim vremenskim 

razmacima. 

Bathian – bat, bath, baton, bathon, v. Bathonian. 

batholite, batholith, batholyte, batholyth – batolit, 

abisolit. Veliko, općenito diskordantno plutonsko 

intruzivno tijelo (intruziv) površine veće od 100 četvornih 

kilometara (40 četvornih milja) i nepoznate 

podine. Formiranje batolita nije jedinstveno objašnjeno 

– mnogi istraživači povezuju genezu batolita s 

magmatskim procesima. Primjer batolita je planinski 

lanac Sierra Nevada u Kaliforniji (dug gotovo 650 km 

i širok 80 km), a mnogi drugi veći ili manji gorski lanci 

također sadrže batolite. Drugi oblik pisanja termina: 

bathylite, bathylith. 

Bathonian, Bathonian stage – baton, bathon, bat, 

bath. Kat srednje jure (Middle Jurassic) u Europi – 

iznad bajocija (Bajocian), a ispod kalovija (Callovian). 


godina. 

bathyal – (1) batijalan. (a) Koji se odnosi na oceansku 

sredinu ili dubinsku zonu (v. depth zone) između 200 

i 2.000 metara. (b) Koji se odnosi na organizme tog 

okoliša (sredine). (2) batijal, batijalna zona, v. bathyal 

zone. 

bathyal zone – batijalna zona, batijal. Ekološka zona 

oceana ili oceanska sredina na gornjim dijelovima 

kontinentskih padina (continental slope) na dubi-

athybenthic 

nama između 200 i 2.000 metara. Karakterizirana je 

muljevitim sedimentima i katkada organskim muljevima. 

Sinonim: bathyal. 

bathybenthic – batibentosni. Koji se odnosi na bentos 

u batijalnoj zoni (području) oceana (bathyal zone of 

ocean). 

bathygenesis – batigeneza. Negativno tektonsko gibanje 

(negative tectonic movement) ili tektonsko gibanje 

slijeganja (tektonsko gibanje usmjereno prema 

dolje, subsident tectonic movement), tektonsko spuštanje 

dna morskih bazena. Analogno je epirogenezi 

(v. epeirogeny) ili pozitivnim tektonskim pokretima 

(positive tectonic movements)vezanim s kontinentima. 

Oblik pridjeva: bathygenic. 

bathygenic – batigenetski, v. bathygenesis. 

bathylite, bathylith – batolit, v. batholite. 

bathymetric chart – batimetrijska karta. Topografska 

karta dna vodenog tijela (na primjer dna mora) s 

dubinama prikazanim konturama povučenim kroz 

jednake intervale (izobatama). 

bathymetric contour – izobata, batimetrijska izolinija, 

izolinija dubine, v. isobath. 

bathymetry – batimetrija. Mjerenje dubina oceana i 

izrada karata topografi je oceanskog dna. 

bathypelagic – batipelagički, batipelagičan. Koji se 

odnosi na otvorena vodena prostranstva batijalne 

dubine. 

battery – rezervoarski park, v. tank battery. 

bauxite – boksit. Stijena vrlo svijetle, sivkaste, žute, smeđe 

ili crvenkasto-smeđe boje koja se sastoji od smjese 

različitih amorfnih ili kristalnih oksida aluminija s 

vodom (uglavnom gibsita i nešto bemita i dijaspora) 

zajedno s primjesama slobodnog silicij-dioksida, silta, 

hidroksida željeza i osobito minerala gline. Laterit 

(v. laterite) s visokim sadržajem aluminija. Boksit je 

obično rezidualna ili transportirana komponenta glinovitih 

sedimenata u tropskim i suptropskim područjima 

i sreće se u konkrecijskim, gustim (kompaktnim), 

zemljastim, pizolitskim i oolitskim oblicima. Glavni je 

komercijalni izvor dobivanja aluminija. Termin bauxite 

se također rabi kao opći naziv lateritnih ruda koje 

sadrže aluminij. Sinonim: beauxite. 

bauxitic – boksitni. Koji sadrži veliku količinu boksita, 

na primjer, boksitna glina (v. bauxitic clay) ili boksitni 

šejl (v. bauxitic shale). 

bauxitic clay – boksitna glina. Glina koja sadrži veliku 

količinu boksita – 47% do 65% aluminij-oksida (preračunato 

na suhu težinu). 

bauxitic shale – boksitni šejl. Šejl s anomalno visokim 

sadržajem aluminij-oksida i zamjetno niskim sadržajem 

silicij-dioksida. 

bay – draga, uvala, mali zaljev. (1) Široki, zavojiti otvoreni 

dio mora ili jezera koji je uvučen u kopno ili 

smješten između dva rta. Draga je veća od dražice 

(cove) i obično manja od velikog zaljeva (gulf) iako je 

općenito jednake građe. Širina drage (duljina strane 

koja spaja dragu s morem) obično je veća od dubine 

njena uvlačenja u kopno. (2) Veliko vodeno prostranstvo 

koje je prodrlo u kopno i oko kojeg je kopno 

formiralo široki luk. Prema međunarodnom sporazumu 

(radi ograničavanja teritorijalnih voda, territorial 

waters) mali zaljev je vodeno prostranstvo sa širinom 

ušća manjom od 24 morske milje i površinom jednakom 

ili većom od površine polukruga čiji je promjer 

jednak širini ušća zaljeva. 

85 

beach 

bay bar – zaljevski prud. Sinonim termina baymouth 

bar (prud ušća zaljeva) i termina bay barrier (barijerni 

prud zaljeva) koji, međutim, nije točan jer ne ukazuje 

nalazi li se pješčani hrbat pod vodom ili iznad nivoa 

vode. 

bay barrier – barijerni prud zaljeva. Termin predložen 

umjesto termina bay bar (zaljevski prud) za označavanje 

kopnenog jezika (prevlake) koji je naplavljen 

preko cijelog ušća zaljeva tako da potpuno pregrađuje 

njegovo ušće zbog čega zaljev više nije povezan 

s glavnim vodenim prostranstvom; v. baymouth 

bar. 

bay cable – seizmički kabel na morskom dnu. Podmorski 

seizmički kabel (marine seismic cable) koji je položen 

na dnu mora za razliku od seizmičkog kabela koji se 

tegli (v. streamer). 

bay delta – zaljevska delta. Delta formirana na ušću 

rijeke koja ulazi u zaljev (bay) ili potopljenu dolinu 

(drowned valley) i potpuno ili djelomično je ispunjava; 

v. bayhead delta. 

bayhead, bay head – vrh zaljeva. Dio zaljeva koji je najviše 

udaljen od velikog vodenog tijela (prostranstva) 

s kojim je zaljev povezan (spojen). 

bayhead bar – prud vrha zaljeva. Tvorevina slična prudu 

ušća zaljeva (v. bayhead barrier), ali je manja i obično 

je ispod vode. 

bayhead barrier – prud ušća zaljeva. Prud koji je nastao 

na maloj udaljenosti od obale i poprečno na zaljev 

blizu njegova vrha. Obično postoji tjesnac koji spaja 

zagrađeni dio zaljeva s nezagrađenim dijelom; v. 

bayhead bar. 

bayhead beach – žal (plaža) vrha zaljeva. Mala, poluokrugla 

pličina koja je nastala na vrhu zaljeva i građena 

je od materijala erodiranog sa susjednih rtova 

i transportiranog (prenesenog) priobalnim morskim 

strujama (longshore currents) i/ili olujnim valovima 

(storm waves) do vrha zaljeva. Sinonimi: cove beach, 

pocket beach. 

bayhead delta – delta vrha zaljeva. Riječna delta koja 

se nalazi u vrhu zaljeva ili u estuariju; v. bay delta. 

baymouth, bay mouth – ušće zaljeva. Ulaz u zaljev, dio 

zaljeva koji spaja (povezuje) zaljev s glavnom vodenom 

masom (vodenim prostranstvom). 

baymouth bar – prud ušća zaljeva. Dugi, uski prud, 

građen od pijeska ili šljunka naplavljenih valovima, 

koji djelomično ili potpuno pregrađuje ušće zaljeva 

ili ulaz u njega, zbog čega je zaljev potpuno izgubio 

vezu s glavnim vodenim tijelom (prostranstvom) ili 

je s njim spojen (povezan) samo uskim tjesnacem. 

Prud ušća obično spaja dva rta i time ispravlja liniju 

obale. Može nastati ili kao rezultat rasta dvaju jezika 

jednog prema drugom iz suprotnih smjerova ili 

stvaranjem jednog jezika koji se širi (raste) u jednom 

smjeru ili premještanjem pruda prema obali. Sinonim: 

bay bar. 

bayside beach – zaljevski žal (plaža). Žal (plaža) formiran 

uglavnom od materijala koji je erodiran sa susjednih 

rtova. Proteže se duž strane zaljeva. 

B-B cut – frakcija B-B, butansko-butenska frakcija, v. B-B 

fraction. 

B-B fraction – frakcija B-B, butansko-butenska frakcija. 

Smjesa butana i butena dobivena destilacijom lakih 

ugljikovodika. Vrelišta butana i butena su tako bliska 

da se skupljaju kao jedna frakcija. Sinonim: B-B cut. 

beach – žal, plaža. (1) Rahli (nevezani, nekonsolidirani)

each berm 

materijal koji pokriva blago položenu zonu (obično 

s udubljenim, konkavnim profi lom) koja se proteže 

prema kopnu od linije niske vode do mjesta gdje se 

ili dešava ili primjetna promjena forme reljefa obale 

(kao što je litica, cliff ) ili promjena materijala ili do linije 

stalne vegetacije (obično granica djelotvornog 

djelovanja najviših olujnih valova). Obala nekog vodenog 

tijela koja je formirana i spirana valovima ili 

plimama, obično pokrivena pijeskom ili šljunkom i 

bez ogoljele stjenovite površine; v. strand. (2) Relativno 

debela nepostojana akumulacija rahlog (rastresitog) 

materijala donesenog vodom (obično 

akumulacija dobro sortiranog pijeska i valutica i također 

mulja, oblutaka, blokova i izglačanih fragmenata 

stijena i školjaka) koji se aktivno premješta duž 

žala (obalne zone) ili na njemu taloži između granica 

niske i visoke vode. 

beach berm – pješčana greda, v. berm. 

beach breccia – plažna breča. Breča koja nastaje na 

žalu (plaži) na mjestima gdje je intenzitet djelovanja 

valova nizak, a uglati blokovi stijena dolaze s litica. 

Pojavljuje se pri uvjetima brzog potapanja. 

beach crest – greben žala (plaže). Privremeni hrbat ili 

pješčana greda (berm) koji označavaju granicu normalnog 

djelovanja valova prema kopnu; v. berm 

crest. 

beach cusp – srpolika plažna (srpolika obalna) izbočina. 

Niska izbočina, građena od pijeska, valutica, šljunka 

ili blokova, koja je formirana na prednjem žalu (na 

obalnom pojasu potapljanom plimom) djelovanjem 

valova, osobito relativno mala srpolika izbočina 

(cusp) duž pravocrtnog odsječka žala (plaže) s 

udaljenošću između polukružnih strana usmjerenih 

prema moru od 10 do 60 metara, pri čemu se ta udaljenost 

obično povećava s povećanjem visine valova. 

Formira se podlokavanjem (spiranjem) strane žala 

okrenute prema moru. 

beach cycle – plažni ciklus. Periodično povlačenje i 

naplavljivanje žala (plaže) pod utjecajem djelovanja 

plima i valova – spiranja se odvijaju tijekom perioda 

proljetnih (sizigijskih) plima i visokih valova izazvanih 

zimskim olujama, a naplavljivanja tijekom perioda 

najnižih plima i djelovanjem niskih valova karakterističnih 

za ljetno doba. 

beach erosion – erozija žala (plaže). Razaranje i odnošenje 

plažnog materijala djelovanjem valova, plimnih 

i priobalnih struja ili vjetra. 

beach face – plažno lice. Dio žala (plaže) koji je obično 

podvrgnut (izložen) djelovanju udaranja valova 

o obalu (razarajućem djelovanju valova), prednji žal 

(foreshore, foreshore of beach). 

beachline, beach line – plažna linija. Obalna linija koja 

je karakterizirana nizom dobro razvijenih plaža. 

beach plain – obalna ravnica. Neprekinuti i ravni ili valoviti 

dio obale formiran blisko smještenim nasipima 

u prostoru koji su nastali taloženjem plažnog materijala 

naplavljenog valovima. Taloženje materijala 

je više ili manje jednolično na rastućim prudovima 

(jezicima) ili na oštrim rtovima pri povlačenju obalne 

linije; v. wave-built terrace. 

beach platform – plažna platforma, v. wave-cut bench. 

beach profi le – profi l žala (plaže). Linija presjeka površine 

žala (plaže) vertikalnom ravninom koja je okomita 

na obalnu liniju. Profi l je promjenljiv ovisno o položaju 

unutar plažnog ciklusa (v. beach cycle). Oblik 

86 

beam-balanced pumping unit 

profi la žala u stanju ravnoteže je obično konkavan sa 

strmijom padinom okrenutom prema kopnu, a s položenijom 

padinom okrenutom prema strani mora. 

beach ridge – plažni hrbat. Niski, uglavnom neprekinuti, 

nasip koji se sastoji od plažnih ili plažnih i dinskih 

(sipinskih) pijesaka, šljunaka i valutica). Nastaje 

djelovanjem valova i struja na stražnji žal (na stranu 

plaže okrenutu prema obali, backshore of beach) 

izvan granica koje dosežu suvremeni olujni valovi 

ili normalne plima. Plažni hrptovi se sastoje od pojedinačnih 

taložina ili od niza približno paralelnih 

taložina, općenito su paralelni s obalnom linijom i 

označavaju sukcesivne položaje nastupajuće obalne 

linije. Sinonim: full. 

beachrock – stijena žala, plažna stijena. Rahla (rastresita) 

do dobro cementirana (vezana) sedimentna stijena 

formirana u plimnoj (intertidalnoj) zoni u tropskim 

ili suptropskim područjima koja se sastoji od pijeska 

ili šljunka (detritnih i/ili skeletnih) cementiranih 

(vezanih) karbonatom kalcija. Primjer je tanki, jasno 

stratifi cirani (slojeviti) kalkarenit s nagibom prema 

morskoj strani koji je raširen na pješčanim koraljnim 

plažama. Sinonim: beach sandstone. 

beach sandstone – stijena žala, v. beachrock. 

beach scarp – obalna strmina. Gotovo vertikalna padina 

na žalu (plaži) koja je nastala erozijom valovima. 

Visina obalne strmine može varirati od nekoliko 

centimetara do nekoliko metara ovisno o prirodi 

djelovanja valova i prirodi žala te o sastavu njegovih 

sedimenata. 

bead tracer – trejserska kuglica. Male, netopljive plastične 

radioaktivne kuglice koje se primjenjuju u mjerenjima 

profi la injektivnosti bušotina s trejserima. 

Kuglice imaju jednaku gustoću kao injektirani fl uid 

tako da struje zajedno s njim u kanalu injekcijske 

bušotine, ali ne ulaze u formaciju, nego ostaju na površini 

stijenke kanala bušotine bez zaštitne kolone ili 

u kanalima perforacija zaštitne kolone gdje se mogu 

detektirati gama-karotažom. Visoka radioaktivnost 

nasuprot perforacijama upućuje na postojanje velikog 

broja kuglica i, prema tome, na visoku injektivnost 

tog intervala. 

beaker sampler – boca za uzorkovanje. Metalna ili staklena 

boca koja se spušta u rezervoar za uzorkovanje 

nafte. 

beam – (1) njihalo, balansir. Njihalo njihalice naftne 

dubinske pumpe s klipnim šipkama (sucker-rod pumper) 

ili postrojenja za užno-udarno bušenje (cabletool 

rig). (2) širina broda. Najveća širina trupa broda 

(širina na njegovom najširem dijelu) ili odobalne 

bušaće platforme (off shore drilling rig). Sinonim: breadth. 

(3) snop. U fi zici – koncentrirani(fokusirani), gotovo 

jednosmjerni tok elektromagnetskog zračenja 

(svjetlost, X-zrake) ili čestica (atomi, elektroni, molekule). 

(4) greda. U graditeljstvu – tijelo čija je jedna 

dimenzija velika u usporedbi s drugim dimenzijama 

i čija je funkcija preuzimanje lateralnih opterećenja 

(okomitih na veliku dimenziju). 

beam balance – Westphalova vaga, v. Westphal balance. 

beam-balanced pumper – pumpni uređaj (njihalica) s 

uravnoteženjem njihalom (balansirom), v. beam-balanced 

pumping unit. 

beam-balanced pumping unit – pumpni uređaj (njihalica) 

s uravnoteženjem njihalom (balansirom). Pumpni 

uređaj naftne bušotine s njihalom (balansirom) kod

eam-balanced pumpjack 

kojeg su protuutezi za uravnoteženje (teške čelične 

ploče) smješteni na njihalu, suprotno od klipnih šipki 

(ušća bušotine). Taj tip uravnoteženja pumpnog 

uređaja se ponajprije rabi na plitkim bušotinama (na 

pumpnim uređajima manjih dimenzija). Sinonimi: 

beam-balanced pumper, beam-balanced pumpjack, 

beam-counterbalanced pumping unit; v. air-balanced 

pumping unit, crank-balanced pumping unit. 

beam-balanced pumpjack – pumpni uređaj (njihalica) 

s uravnoteženjem njihalom (balansirom), v. beam-balanced 

pumping unit. 

beam counterbalance – protuuteg njihala (balansira). 

Uteg na njihalu pumpnog uređaja (njihalice) naftne 

bušotine (beam pumping unit) za uravnotežavanje 

težine kolone klipnih (pumpnih) šipki dubinske 

pumpe. Sinonim: counterweights. 

beam-counterbalanced pumping unit – pumpni 

uređaj (njihalica) s uravnoteženjem njihalom (balansirom), 

v. beam-balanced pumping unit. 

beam hanger – vješalica klipne šipke. Dio pumpnog 

uređaja (njihalice) naftne bušotine (beam pumping 

unit) koji spaja njihalo (balansir) s prvom klipnom 

šipkom. 

beam head – glava njihala (balansira). Kraj njihala 

pumpnog uređaja (njihalice) naftne bušotine (beam 

pumping unit) za koji su pričvršćene klipne šipke. 

beam pump – dubinska pumpa s njihalicom; v. beam 

pumping unit. 

beam pumper – pumpni uređaj s njihalom, njihalica, v. 

beam pumping unit. 

beam pumping – proizvodnja nafte dubinskim pumpama 

s klipnim (pumpnim) šipkama, v. sucker-rod pumping. 

beam pumping production – proizvodnja nafte dubinskim 

pumpama s klipnim (pumpnim) šipkama, v. 

sucker-rod pumping. 

beam pumping unit – pumpni uređaj s njihalom, njihalica. 

Pumpni uređaj naftne bušotine koji rabi njihalo 

(balansir) za dizanje i spuštanje kolone klipnih (pumpnih) 

šipki (sucker-rod string) u kanalu bušotine, čime 

se aktivira klipna dubinska pumpa za podizanje 

nafte na površinu. Sastoji se od pogonskog motora 

(električnog ili benzinskog, prime mover), reduktora 

(gear, speed reducer), protuutega za uravnoteženje 

(counterbalance) i drugih konstrukcijskih elemenata 

(structural members). Tri uobičajena tipa pumpnog 

uređaja s njihalom su uređaji s rotornim uravnoteženjem 

(v. crank-balanced pumping unit), pneumatskim 

uravnoteženjem (v. air-balanced pumping unit) 

i uravnoteženjem njihalom (v. beam-balanced pumping 

unit). Sinonimi: beam pumper, pumpjack, rocking-beam 

pumping unit, rocking-beam pump unit, 

walking-beam pumping unit, walking-beam pump 

unit. 

beam well – bušotina s dubinskom pumpom, v. pumping 

well. 

bean (BN) – erupcijska sapnica. Tip sapnice za ograničavanje 

i regulaciju protoka iz bušotine (proizvodnje 

bušotine) tijekom njena ispitivanja ili proizvodnje. 

Različitog su promjera, pa se pri navođenju proizvodnje 

bušotine obično daje i promjer sapnice. 

Prema konstrukciji, erupcijske sapnice mogu biti 

podesive (v. adjustable choke) i nepodesive (v. positive 

choke), a prema mjestu ugradnje, površinske (v. 

wellhead choke), dubinske (v. bottomhole choke) i tzv. 

87 

bearing assembly of rolling cutter bit 

olujne sapnice (v. storm choke). Sinonimi: choke, choker, 

fl ow bean, fl ow nipple, fl ow-plug. 

bean a well back – smanjiti kapacitet bušotine sapnicom. 

Smanjiti protok fl uida iz bušotine (kapacitet 

proizvodnje bušotine) regulacijom sapnicom 

(ugradnjom sapnice manjeg promjera). Sinonimi: 

bean a well down, bean back. 

bean a well down – smanjiti kapacitet bušotine sapnicom, 

v. bean a well back. 

bean a well up – povećati kapacitet bušotine sapnicom. 

Povećati protok fl uida iz bušotine (kapacitet proizvodnje 

bušotine) regulacijom sapnicom (ugradnjom 

sapnice većeg promjera). Sinonim: bean up. 

bean back – smanjiti kapacitet bušotine sapnicom, v. 

bean a well back. 

bean up – povećati kapacitet bušotine sapnicom, v. bean 

a well up. 

bearing – ležaj. U strojarstvu – element strojeva, oslonac 

za drugi element koji rotira, klizi ili oscilira na 

njemu ili u njemu (npr. za osovine, vratila, njihajne 

poluge, kotače, remenice, žrvnjeve bušaćih dlijeta). 

Prema smjeru djelovanja vanjskih sila, ležajevi 

mogu biti: (a) aksijalni ili uzdužni (aksijalno opterećeni 

– preuzimaju aksijalne sile, tj. sile koje djeluju u 

smjeru osi ležaja, axial bearings); (b) radijalni ili poprečni 

(radijalno opterećeni – preuzimaju radijalne 

sile, tj. sile koje djeluju okomito na os ležaja, radial 

bearings), i (c) radijalno-aksijalni ili kombinirani (za 

istovremeno djelovanje radijalnih i aksijalnih sila). 

Prema načinu rada, ležajevi se dijele na: (a) valjne ili 

kotrljajuće (rolling bearings, rolling-contact bearings), 

i (b) klizne (plain bearings, sliding bearings, journal 

bearings). Valjni ležaj se obično sastoji od unutarnjeg 

i vanjskog prstena (inner ring, outer ring), valjnih 

elemenata (npr. kuglica, valjčića) i kaveza (dio 

koji valjne elemente drži na određenoj međusobnoj 

udaljenosti, cage). Prema obliku valjnih elemenata, 

dijele se na kuglične (ball bearings) i valjkaste (roller 

bearings), prema broju redova valjnih elemenata na 

jednoredne (single-row bearings) i dvoredne (doublerow 

bearings), prema smjeru preuzimanja opterećenja 

(djelovanja sile) na ležajeve za aksijalna, radijalna 

i radijalno-aksijalna opterećenja itd. Klizni ležajevi 

(osim najjednostavnijih jednodijelnih) sastoje se od 

sljedećih bitnih dijelova – poklopca (bearing cover, 

bearing cap), postolja ili stopala ležaja (pedestal base, 

pedestal sole) i blazinice (bearing bush, bearing bushing). 

Uporišna površina kliznih ležajeva može biti cilindričnog, 

konusnog ili sferičnog oblika. Rad kliznih 

ležajeva obavlja se pod uvjetima suhog, graničnog 

(mješovitog) i tekućeg trenja. Ležajevi za bušaća dlijeta 

mogu biti klizni, kuglični ili valjkasti, te zabrtvljeni 

(sealed bearings) ili nezabrtvljeni (nonsealed bearings); 

v. bearing assembly of rolling cutter bit. 

bearing assembly of rolling cutter bit – ležajni sklop 

žrvanjskog bušaćeg dlijeta. Standardni (i najjeftiniji) 

ležajni sklop se sastoji od: (a) vanjskog valjkastog ležaja 

(roller-type outer bearing); (b) srednjeg kugličnog 

ležaja (ball-type intermediate bearing) i, (c) tarnog ležaja 

(friction-type nose bearing). Vanjski valjkasti ležaj 

je najviše opterećen i obično se prvi istroši. Srednji 

kuglični ležaj preuzima ponajprije aksijalna (osna) 

opterećenja na žrvnjeve. Također služi za držanje 

žrvnjeva na dlijetu. Tarni ležaj je predviđen za preuzimanje 

dijela osnih opterećenja nakon što je počelo

earing cage 

habanje kugličnog ležaja (kod dlijeta većeg promjera 

se rabi kuglični ležaj). U standardnoj izvedbi se 

svi ležajevi podmazuju bušaćim (isplačnim) fl uidom 

(kada se kao isplačni fl uid rabi plin, tada se primjenjuju 

modifi cirana dlijeta s prolaznim kanalima koji 

omogućuju strujanje dijela plina kroz ležajni sklop). 

Ležajni sklop žrvanjskih dlijeta (koji ima srednju cijenu 

koštanja) sastoji se od hermetičnih ili zabrtvljenih 

ležajeva (sealed bearings) s brtvljenjem mašću. S 

habanjem dlijeta brtvljenje može popustiti i u ležaj 

može ulaziti bušaći fl uid i time ubrzati njegovo habanje. 

Najnapredniji ležajni sklop (i znatno skuplji) 

žrvanjskih dlijeta je klizni ležaj (journal bearing). 

Prednost tog tipa ležaja je u velikom povećanju kontaktne 

površine preko koje se opterećenje na dlijeto 

(weight on bit) prenosi na žrvnjeve. Klizni ležajevi zahtijevaju 

efi kasno brtvljenje mašću i specijalni materijal 

izrade. Iako su dlijeta s kliznim ležajevima znatno 

skuplja, može se, zbog duljeg trajanja, uštedjeti dio 

vremena koje bušaće postrojenje troši na operacije 

spuštanja i izvlačenja bušaćih alatki. 

bearing cage – kavez ležaja, v. cage, 3. 

bearing capacity – nosivi kapacitet, nosivost. Maksimalno 

opterećenje (maximum load) po jedinici površine 

koje tlo može sigurno izdržati bez pojave slijeganja u 

njemu; v. ultimate bearing capacity. 

Beaufort scale – Beaufortova skala. Uvjetna skala koju 

je predložio britanski admiral F. Beaufort (1806. godine), 

za vizualnu procjenu sile (brzine) vjetra u stupnjevima 

prema njegovom djelovanju na predmete 

na površini. Svjetska meteorološka organizacija je 

1963. godine prihvatila skalu od 12 stupnjeva (od 

nultog stupnja koji odgovara stanju bez vjetra do 12. 

stupnja koji odgovara uraganu ili orkanu – za veće 

brzine vjetra su uvedeni stupnjevi od 13 do 17); v. 

Beaufort wind scale, Beaufort scale of waves. 

Beaufort scale of waves – Beaufortova skala valova. 

Hidrometeorološka skala za vizualno utvrđivanje 

visine valova na otvorenim morima koja je temeljena 

na Beaufortovoj skali jakosti vjetra (Beaufortovoj 

skali vjetrova – v. Beaufort wind scale). Skala valova 

sadržava skup brojčanih oznaka (stupnjeva) od 0 

do 9, pri čemu svaka vrijednost (stupanj) odgovara 

određenoj vrijednosti (stupnju) jakosti (intenziteta) 

vjetra po Beaufortovoj skali vjetrova i srednjoj visini 

valova s opisom karakterističnog stanja mora. Karakteristike 

pojedinih brojčanih oznaka Beaufortove 

skale valova su: (a) stupanj skale valova 0 (odgovara 

stupnju jakosti vjetra 0 na Beaufortovoj skali vjetrova), 

označava zrcalno mirno (calm, glassy) more – površina 

mora je mirna i glatka poput zrcala; (b) stupanj 

skale valova 1 (odgovara stupnjevima jakosti vjetra 1 

i 2 na Beaufortovoj skali vjetrova), označava namreškano 

(rippled) more – pojavljuju se mali valići (srednje 

visine do 0,3 metra ili 1 stope), ali bez pjenastih 

krijesta; (c) stupanj skale valova 2 (odgovara stupnju 

jakosti vjetra 3 na Beaufortovoj skali vjetrova), označava 

mirno (smooth) more – pojavljuju se mali i još 

uvijek kratki, ali izrazitije formirani valovi (srednje 

visine od 0,3 do 0,6 metara ili 1 do 2 stope), krijeste 

imaju staklasti izgled; (d) stupanj skale valova 3 (odgovara 

stupnju jakosti vjetra 4 na Beaufortovoj skali 

vjetrova), označava blago (slight) more – nastaju veći 

valovi (srednje visine od 0,6 do 1,2 metra ili 2 do 4 

stope), na valnim krijestama se pojavljuju mjestimič- 

88 

Beaufort wind scale 

no bjeline (bijeli mačići), čuje se isprekidano šuštanje 

mora; (e) stupanj skale valova 4 (odgovara stupnju 

jakosti vjetra 5 na Beaufortovoj skali vjetrova), označava 

umjereno (moderate) more – stvaraju se valovi 

s mnogo bjelina (srednje visine od 1,2 do 2,4 metra 

ili 4 do 8 stopa), mogućnost prskanja, šum mora 

nalikuje muklom žamoru; (f) stupanj skale valova 5 

(odgovara stupnju jakosti vjetra 6 na Beaufortovoj 

skali vjetrova), označava valovito ili uzburkano (rough) 

more – valovi (srednje visine od 2,4 do 4 metra 

ili 8 do 13 stopa) propinju se, bjelina je neprekinuta, 

pjena s krijesta se katkada otpuhuje kao vodena 

prašina, čuje se neprekinuti žamor valova; (g) stupanj 

skale valova 6 (odgovara stupnjevima jakosti 

vjetra 7 i 8 ili 7, 8, i 9 na Beaufortovoj skali vjetrova), 

označava vrlo valovito ili vrlo uzburkano (very rough) 

more – valovi su visoki (srednje visine od 4 do 6 metara 

ili 13 do 20 stopa) s velikim bjelinama, pjena se 

otpuhuje u gustim prugama, počinje valjanje mora, 

a njegov šum zvuči poput mukle huke; (h) stupanj 

skale valova 7 (odgovara stupnju jakosti vjetra 10 ili 

9 i 10 na Beaufortovoj skali vjetrova), označava more 

s visokim valovima ili visoko (high) more – veliki valovi 

(srednje visine od 6 do 9 metara ili 20 do 30 stopa) 

propinju se, krijeste valova su duge i pjenušave i 

neprekidno se ruše, mnogo pjene je otpuhnuto pa 

morska površina poprima bjeličasti izgled, valovi se 

teško i udarno valjaju, vidljivost je smanjena; (i) stupanj 

skale valova 8 (odgovara stupnju jakosti vjetra 

11 na Beaufortovoj skali vjetrova), označava more s 

vrlo visokim valovima ili vrlo visoko (very high) more 

– valovi su tako visoki (srednje visine od 9 do 13,5 

metara ili 30 do 45 stopa) da brodovi male i srednje 

veličine povremeno nestaju iz vida, vjetar otpuhuje 

krijeste, površina mora je potpuno prekrivena gustim 

prugama pjene, zrak je toliko ispunjen pjenom 

i morskom prašinom da je vidljivost ozbiljno ograničena, 

valjanje valova stvara tutnjavu; (j) stupanj 

skale valova 9 (odgovara stupnju jakosti vjetra 12 na 

Beaufortovoj skali vjetrova), označava more s izuzetno 

visokim valovima ili izuzetno visoko (phenomenal) 

more – valovi (srednje visine preko 13,5 metara ili 45 

stopa) uzajamno se križaju iz raznih i nepredvidivih 

smjerova i katkada se mogu djelomično rušiti, zrak 

je pun pjene i morske prašine pa je more potpuno 

bijelo i vidljivost je ozbiljno smanjena. 

Beaufort scale of winds – Beaufortova skala vjetrova, v. 

Beaufort wind scale. 

Beaufort wind force scale – Beaufortova skala jakosti 

vjetra, v. Beaufort wind scale. 

Beaufort wind scale – Beaufortova skala vjetrova, Beaufortova 

skala jakosti (brzine) vjetra. Skala (ljestvica) 

jakosti (intenziteta) vjetrova (wind scale) koja se primjenjuje 

u meteorologiji i pomorstvu i predstavlja 

moderniziranu verziju skale koju je razradio britanski 

admiral Francis Beaufort početkom 19. stoljeća 

za potrebe britanske ratne mornarice. Skala je skup 

brojčanih oznaka (stupnjeva) od 0 do 17 i odgovarajućih 

raspona vrijednosti brzina vjetra u čvorovima 

(nautičkim miljama na sat), km/h ili m/s te opisom 

pojava i djelovanja vjetrova na moru i kopnu. Za 

praktične svrhe se rabi samo raspon od 0 do 12 (budući 

da se vrijednosti od 13 do 17 ne mogu vizualno 

ili na neki drugi način odrediti bez instrumenata; 

također, vjetrovima u tom rasponu nisu dodijeljeni

eauxite 

odgovarajući nazivi). Brojčane oznake jakosti vjetra 

se u praksi nazivaju boforima – kada se, na primjer, 

navodi da je brzina vjetra između 41 i 47 čvorova 

(što odgovara brojčanoj oznaci ili stupnju 9 na Beaufortovoj 

skali), ta se naznaka opisuje izjavom da 

«jakost vjetra iznosi 9 bofora». Nazivi vjetrova (koji se 

razlikuju u pojedinim zemljama) za pojedine Beaufortove 

brojčane oznake (stupnjeve) u pomorstvu su 

sljedeći: 0 – tišina (v. calm); 1 – lako gibanje zraka (v. 

light air); 2 – lahor (v. light breeze); 3 – povjetarac (v. 

gentle breeze); 4 – umjereni vjetar (v. moderate breeze); 

5 – svježi vjetar (v. fresh breeze); 6 – jaki vjetar (v. 

strong breeze); 7 – umjereni olujni vjetar (v. moderate 

gale); 8 – svježi olujni vjetar (v. fresh gale); 9 – jaki 

olujni vjetar (v. strong gale); 10 – oluja (v. whole gale); 

11 – jaka oluja, vihor (v. storm); 12 – uragan, orkan (v. 

hurricane). Slične ili identične nazive imaju vjetrovi 

na kopnu. Drugi nazivi skale: Beaufort scale of winds, 

Beaufort wind force scale. 

beauxite – boksit, v. bauxite. 

bed – (1) sloj. (a) U stratigrafi ji – najmanja formalna 

litostratigrafska jedinica (formal stratigraphic unit) 

sedimentnih stijena (najmanja podjela serije stratifi 

ciranih stijena) s relativno dobro defi niranom 

gornjom i donjom granicom (razdjelnom plohom 

između iznad i ispod zalegnutih slojeva) i čija je litologija 

relativno homogena ili je jedinica sastavljena 

od sličnih, manjih jedinica. Određenje sloja ili jedinice 

slojeva kao formalne litostratigrafske jedinice 

općenito treba ograničiti na jasne (izrazite) slojeve 

čije je prepoznavanje osobito korisno. Slojevima 

pješčenjaka zasićenih ugljikovodicima, kao i drugim 

ekonomski važnim slojevima, na primjer, slojevima 

ugljena, uobičajeno se daju imena ali takve jedinice i 

njihovi nazivi obično nisu dio formalne stratigrafske 

nomenklature. Termin bed se obično rabi sinonimno 

s terminima layer (v.) i stratum (v.). (b) U geofi zici – 

masa stijena s relativno većim horizontalnim nego 

vertikalnim pružanjem koja je karakterizirana drugačijim 

svojstvima od pokrovnih stijena. (c) U tehnici – 

termin sloj (bed) također se rabi u raznim područjima 

tehnike, na primjer, sloj adsorbenta (adsorbent bed), 

sloj katalizatora (catalyst bed), balastni sloj (ballast 

bed), kapilarni sloj (capillary bed), fi ltrirajući sloj (fi lter 

bed), fl uidizirani sloj (fl uidized bed), nepomični sloj 

(static bed) itd. (2) dno. U geomorfologiji – površina 

na kojoj leži neko vodeno tijelo ili dio kopna prekriven 

vodama rijeka, jezera ili oceana; dno riječnog 

korita. Sinonimi: bottom, fl oor. 

bedded – stratifi ciran, uslojen, slojevit. Koji je formiran, 

raspoređen ili sedimentiran u obliku slojeva ili je 

građen od slojeva ili se pojavljuje u obliku slojeva. 

Termin se osobito odnosi na slojevite (uslojene) sedimentne 

stijene, formaciju ili rudna ležišta i također 

se primjenjuje za označavanje nesedimentnih tvorevina 

sa slojevitom građom koja je rezultat uvjeta 

njihove sedimentacije, na primjer, slojeviti talozi 

(bedded deposits) vulkanskog tufa (pršinca) koji se 

izmjenjuju s lavom u konusu stratovulkana; v. stratifi 

ed, well-bedded. 

bedded chert – slojeviti (uslojeni, prugasti) čert (rožnac, 

rožnjak). Krti, čvrsto cementirani (vezani) i ritmički 

uslojeni čert koji se pojavljuje u površinski široko rasprostranjenim 

naslagama debelim desetke metara. 

Sastoji se od jasnih, obično paralelnih slojeva deblji- 

89 

bedding plane 

ne 3 do 5 centimetara koji su odvojeni proslojcima 

tamnog kremenog šejla ili slojevima siderita. Pretpostavlja 

se da je većina slojevitih čertova nastala 

kristalizacijom biogenih opalnih skeleta, na primjer 

od dijatomeja i radiolarija. 

beddedness – stratifi kacija, slojevitost, v. stratifi cation. 

beddedness index – indeks stratifi kacije (slojevitosti), v. 

stratifi cation index. 

bedding – U stratigrafi ji – (1) stratifi kacija, slojevitost, 

uslojenost. Građa sedimentnih stijena (sedimentary 

rocks) koja je karakterizirana postojanjem slojeva ili 

proslojaka različite debljine, građe i sastava. Opća 

fi zička i strukturna karakteristika rasporeda slojeva 

i njihovih kontakata u masi stijene, kao što je kosa 

slojevitost (cross-bedding) ili gradacijska slojevitost 

(graded bedding). Slojevitost je također opći termin 

koji označava postojanje slojeva, kao i tako nastalu 

strukturu i može se primijeniti na slojevitu strukturu 

i eruptivnih (magmatskih) i metamorfnih stijena. Sinonim: 

layering; v. stratifi cation. (2) ploha slojevitosti, 

v. bedding plane. 

bedding cave – kaverna plohe slojevitosti, v. beddingplane 

cave. 

bedding cleavage – klivaž plohe slojevitosti, v. beddingplane 

cleavage. 

bedding fault – rasjed po slojevitosti, slojni rasjed. Rasjed 

čija je ploha paralelna s plohom slojevitosti 

(bedding plane) komponentnih stijena. Sinonim: 

bedding-plane fault; v. bedding glide. 

bedding fi ssility – cjepivost paralelna slojevitosti. Svojstvo 

sedimentnih stijena, osobito fi nozrnastih poput 

šejla, da se cijepaju više ili manje paralelno sa slojevitošću 

– cjepivost duž ploha slojevitosti (duž ploha 

koje se podudaraju sa slojevitošću stijena, bedding 

planes). Cjepivost paralelna slojevitosti je primarna 

folijacija koja se formira u sedimentnim stijenama tijekom 

njihove sedimentacije i kompakcije (zbijanja) 

i rezultat je paralelnosti pločastih minerala s plohom 

slojevitosti stijena. 

bedding glide – navlaka po slojevitosti. Navlaka, gotovo 

horizontalna, koja se formirala klizanjem stijena 

po plohi slojevitosti (bedding plane). Sinonim: bedding 

thrust; v. bedding fault. 

bedding index – indeks stratifi kacije (slojevitosti), v. 


bedding joint – pukotina paralelna slojevitosti. Pukotina 

u sedimentnim stijenama koja je paralelna s 

plohom slojevitosti (koja slijedi plohu slojevitosti, 

bedding plane). Sinonim: bed joint. 

bedding plane – ploha slojevitosti (uslojavanja, stratifi - 

kacije). (1) Ravna ili gotovo ravna površina slojevitosti 

(v. bedding surface) koja vidljivo razdvaja svaki naredni 

sloj u stratifi ciranim (uslojenim, slojanim) stijenama 

(s jednakim ili različitim litološkim sastavom ili 

litologijom) od prethodnog ili sljedećeg sloja. Ploha 

je taloženja (plane of deposition). Plohe slojevitosti 

označavaju završetak jednog sedimenta i početak 

drugog različitog karaktera, na primjer, ploha koja 

razdvaja sloj pješčenjaka od sloja muljnjaka (madstona) 

što iznad zaliježe i često upućuju na promjene 

uvjeta sedimentacije i mogu pokazivati razlike 

u lučenju i boji stijena ili istodobno jedno i drugo. 

Stijene posjeduju svojstvo lakog lomljenja ili cijepanja 

duž ploha slojevitosti. (2) Termin koji se obično 

primjenjuje za bilo koju površinu slojevitosti, čak i

edding-plane cave 

u takvim slučajevima kada je ta površina izrazito savijena 

ili deformirana nabiranjem. (3) Termin koji se 

obično rabi za označavanje plohe nesklada (plane of 

discontinuity), u pravilu plohe slojevitosti, duž koje 

stijena ima sklonost cijepati se ili lako se odlamati. 

Sinonim (za sve tri defi nicije): bedding, bed plane, plane 

of stratifi cation, stratifi cation plane. 

bedding-plane cave – kaverna plohe slojevitosti (stratifi 

kacije). Kaverna, obično široka i plosnata, koja nastaje 

na plohi slojevitosti (stratifi kacije) najčešće otapanjem 

jednog od slojeva. Sinonim: bedding cave. 

bedding-plane cleavage – klivaž plohe slojevitosti 

(stratifi kacije), paralelni klivaž. Klivaž koji je paralelan 

s plohom slojevitosti. Sinonimi: bedding cleavage, 

parallel cleavage: v. axial-plane cleavage. 

bedding-plane fault – rasjed po slojevitosti, v. bedding 

fault. 

bedding-plane parting – lučenje po plohi slojevitosti 

(stratifi kacije). Lučenje (v. parting) ili površina razdjela 

(separacije) duž plohe slojevitosti (bedding plane) 

ili između susjednih slojeva. 

bedding-plane sag – uleknuće plohe slojevitosti (stratifi 

kacije). Uleknuti i poremećeni slojevi ili lamine tufa 

(pršinca) ili drugih taloga u koje je pao vulkanski 

blok ili bomba. Sinonim: bomb sag. 

bedding-plane slide – odronjavanje paralelno plohi 

slojevitosti (stratifi kacije). Podmorsko odronjavanje 

stijena (submarine slide) pri kojem se stijenska masa 

kreće više ili manje netaknuta duž ravne površine 

klizanja (slip surface) koja je paralelna sa slojevitošću 

(bez rotacije u suprotnom smjeru). 

bedding-plane slip – klizanje paralelno plohi slojevitosti 

(stratifi kacije). Pomicanje slojeva sedimentnih 

stijena duž ploha slojevitosti tijekom nabiranja koje 

dovodi do disharmonijskog nabiranja (v. disharmonic 

folding) i, u krajnjem obliku, do dekolmana (v. 

décollement). Sinonim: fl exural slip. 

bedding-plane voids – međuslojne pore. Tip primarne 

poroznosti. Pore koncentrirane paralelno plohama 

slojevitosti (bedding planes). Nastale su zbog razlike 

istaloženih sedimenata, veličine i rasporeda čestica i 

sredina sedimentacije; v. porosity, primary porosity. 

bedding surface – površina slojevitosti (stratifi kacije). 

Površina koja se obično vidljivo razlikuje (koja je 

lako prepoznatljiva) u naslazi stratifi ciranih (slojevitih, 

uslojenih) stijena i čini ishodišnu površinu sedimentacije 

(original surface of deposition) – površina 

razdjela ili kontakta između dvaju susjednih slojeva 

sedimentne stijene. Ako je površina slojevitosti više-manje 

pravilna ili gotovo ravna, tada se naziva 

plohom slojevitosti ili plohom stratifi kacije (v. bedding 

plane). 

bedding thrust – navlaka po slojevitosti, v. bedding 

glide 

bed joint – pukotina slojevitosti, v. bedding joint. 

bed load, bedload – transportirani sedimentni materijal 

u koritu. Dio ukupnog transportiranog riječnog 

sedimentnog materijala (total stream load) koji se 

premješta po dnu riječnog korita ili neposredno 

iznad njega, na primjer, veće ili teže čestice (blokovi, 

valutice, šljunak) transportirane vučenjem ili saltacijom 

duž dna; dio transportiranog sedimentnog 

materijala koji nije kontinuirano u suspendiranom ili 

otopljenom stanju. Sinonim: bottom load; v. bed-material 

load, contact load, saltation load. 

90 

belemnoids (Belemnoidea) 

bed-material load – transportirani sedimentni materijal 

dna korita. Dio ukupne količine transportiranog 

sedimentnog materijala u rijeci (total sediment load 

of a stream) koji se sastoji od čestica svih veličina 

što se nalaze u dovoljnoj količini u materijalu dna 

korita. Taj sedimentni materijal je grublji (krupniji) 

dio transportiranog materijala ili dio materijala koji 

se najteže transportira tekućom vodom. Sinonim: 

bottom-bed load; v. bed load, wash load. 

bed plane – ploha slojevitosti, v. bedding plane. 

bedrock, bed rock – temeljna stijena. Opći termin za 

označavanje stijene, obično velike tvrdoće, koja 

zaliježe ispod tla ili drugog nekonsolidiranog (nevezanog) 

površinskog materijala (britanski sinonim 

pridjevnog oblika je solid, kao solid rock. 

behind-pipe reserves – neiskorištavane rezerve otkrivene 

bušenjem. Rezerve sirove nafte i prirodnog 

plina koje su otkrivene (utvrđene) bušenjem ali se 

nikada nisu iskorištavale. Pojam se obično odnosi na 

guste formacije niske permeabilnosti čije iskorištavanje 

u danom frenutku nije ekonomično (s povećanom 

potražnjom za naftom i porastom njene cijene, 

međutim, mogu postati u budućnosti zanimljive za 

proizvodnju). Iskorištavanje tih rezervi je predviđeno 

postojećim bušotinama (uz radove njihova preopremanja). 

Klasifi ciraju se kao dokazane razrađene 

neiskorištavane rezerve (v. proved developed nonproducing 

reserves). Sinonimi: proved behind-pipe 

reserves, proven behind-pipe reserves, reserves behind 

pipe. 

behind the pipe – otkriveno bušenjem. U doslovnom 

prijevodu iza zaštitne kolone. Pojam označava rezerve 

sirove nafte ili prirodnog plina koji su u bušotini 

izolirani zaštitnom kolonom, tj. naftna ili plinska ležišta 

koja su raskrivena bušotinom ali se nisu iskorištavala 

(bušotina proizvodi ili je proizvodila iz drugih 

ležišta). Obično se odnosi na guste formacije niske 

permeabilnosti koje se, iako su utvrđene, ne iskorištavaju 

zbog neekonomične proizvodnje. Međutim, 

u slučaju nestašice nafte i njene visoke cijene, mnoge 

od tih formacija mogu postati zanimljive za proizvodnju; 

v. behind-pipe reserves. 

belching – pulzirajuće (periodičko) eruptiranje bušotine. 

Izraz u žargonu, sinonim termina fl owing by heads ili 

heading fl ow (v.). 

belching well – pulzirajuće (periodički) eruptirajuća bušotina, 

v. belching. 

B electrode – B elektroda. U elektrokarotaži – povratna 

strujna elektroda sonde za otporsku elektrokarotažu 

(strujna elektroda uzemljena na površini). 

belemnites (Belemnitida) – belemniti. Izumrli red cefalopoda 

(glavonožaca, cephalopods). Karakterizirani 

su dobro razvijenim unutarnjim skeletom (internal 

shell) koji se sastoji od rostruma (guard), fragmokona 

(phragmocone) i izduženog proostrakuma (proostracum)u 

obliku mača. Tijelo belemnita je imalo deset 

krakova (arms), a na svakom kraku dvostruki red kukica 

(arm hooks). Provodni fosili (guide fossils). Stratigrafska 

rasprostranjenost: karbon-eocen. 

belemnoids (Belemnoidea) – belemnoidi. Opći termin 

za označavanje svih cefalopoda dibranhijata (glavonožaca 

dvoškržnjaka, coleoids, dibranchiates) koji 

uključuju, osim belemnita (belemnites), forme s trodijelnim 

proostrakumom (tripartite proostracum) i također 

forme sa životnom komorom (living chamber)

elling tool 

i tentakulima (tentacles) bez kukica na krakovima 

(arm hooks). Provodni fosili (guide fossils). Stratigrafska 

rasprostranjenost: mississippi-eocen. 

belling tool – alatka za zvonoliko proširivanje kanala 

bušotine. U procesu bušenja – tip alatke za proširivanje 

bušotine (underreamer) koja se primjenjuje 

za proširivanje njena kanala na nivou produktivne 

zone. Opremljena je raširivim režućim krakovima 

koji izrezuju zvonoliku šupljinu na dnu bušotine neposredno 

ispod kolone uzlaznih cijevi ili eksploatacijske 

zaštitne kolone. 

bell nipple – izljevna cijev ušća bušotine. Naprava s 

proširenim (zvonolikim) vrhom koja se rabi za pričvršćivanje 

površinskih fi tinga glave zaštitne kolone 

(casinghead) za kolonu zaštitnih cijevi bušotine. Na 

jednom kraju ima navoje za navrtanje na zaštitnu 

kolonu. Primjenjuje se iznad protuerupcijskog uređaja 

(preventera, blowout preventer) ili kolone uronjene 

stojke (marine riser) za vođenje bušaćih alatki 

u bušotinu. Opremljena je vodom povratnih fl uida 

(return line) za usmjeravanje njihova strujanja (cirkulacije) 

na vibracijska sita i priključkom za punjenje 

bušotine. Sinonimi: fl ow nipple, mud riser. 

bellows – mijeh. Tlačno osjetilni element ventila (zaklopca) 

plinskog lifta (gas lift valve). Rastezanjem i 

stlačivanjem izvršava sličnu funkciju kao membrana 

(dijafragma) ventila. Osigurava površinu za djelovanje 

tlaka na ventil i pomicanje vretena ventila. 

bellows-sealed valve – ventil s brtvljenjem mijehom. 

Ventil s metalnim mijehovima pričvršćenim na njegovu 

stablu koji se šire i skupljaju kada se stablo kreće 

gore-dolje, odnosno, kada se ventil otvara i zatvara. 

Primjenjuje se na cjevovodima za transport pare, 

kemikalija ili drugih korozivnih tekućina. 

bellows-type gas meter – protočno plinsko mjerilo s 

mijehovima. Uobičajeni tip mjerila proizvodnje plina 

koje rabi dva mijeha za mjerenje diferencijalnog 

tlaka duž prigušnice. Mjedeni mijehovi se šire i stežu 

pod utjecajem tlaka i aktiviraju diferencijalno pero. 

Statično pero se pomiče Bourdonovom cijevi, a dijagram 

satnim mehanizmom. 

bell-shaped distribution – normalna (Gaussova) razdioba 

(distribucija), v. normal distribution. 

bell socket – zvono za hvatanje, v. fi shing bell. 

belly band – sigurnosni pojas. U tehnici bušenja – pojas 

pričvršćen za osigurano uže koji nose članovi posade 

bušaćeg postrojenja (garniture) pri radu na visokim 

ili opasnim mjestima na postrojenju. Sinonim: belly 

buster. 

belly buster – sigurnosni pojas, v. belly band. 

belt – (1) remen. U strojarstvu – fl eksibilni pojas za prijenos 

snage ili gibanja između dviju remenica. (2) pojas. 

U ekologiji – (a) Visinski pojas ili zona vegetacije 

od osnovice planine do njena vrha. (b) Pojas ili zona 

bentoske vegetacije od nivoa mora do oceanskih 

dubina. 

belt-drive pumping unit – pumpni uređaj (njihalica) 

s remenskim prijenosnikom. Pumpni uređaj naftne 

bušotine koji rabi remenski prijenosnik (umjesto 

reduktora) za smanjenje brzine i prijenos snage od 

pogonskog motora na dubinsku pumpu. 

Beltian – belt. Približni ekvivalent rifeja (v. Riphean). 

Beltian orogeny – beltska orogeneza. Vjerojatna orogeneza 

koncem pretkambrija u zapadnom dijelu 

Sjeverne Amerike koja se bazira na neskladnim od- 

91 

bending moment 

nosima između serije Belt (Belt Series) i kambrijskim 

stijenama u sjeverozapadnoj Montani. Postojanje 

orogeneze u to pretpostavljeno vrijeme izaziva sumnju 

– slojevi koji prekrivaju stijene serije Belt su srednjokambrijske 

starosti ili mlađi, dok je starost same 

serije Belt znatno veća od 900 milijuna godina (kako 

je danas utvrđeno radiometrijskim datiranjem). 

Osim toga, te su stijene dalje prema zapadu neskladno 

prekrivene debelim sekvencijama (naslagama) 

mlađih pretkambrijskih slojeva. 

belt of cementation – zona cementacije, v. zone of cementation. 

belt of soil moisture – pojas vlage (vlažnosti, vode) tla, 

v. belt of soil water. 

belt of soil water – pojas vode (vlage, vlažnosti) tla. 

Gornji dio zone aeracije ili prozračne zone (v. zone of 

aeration) koja je odozgo ograničena površinom zemlje 

(tla) a odozdo srednjim pojasom (dijelom zone 

aeracije koji se nalazi između zone vode tla i kapilarnog 

obruba – v. intermediate belt). U pojasu vode 

ili vlage tla se nalazi korijenje bilja i voda (vlaga) neophodna 

za rast bilja. Sinonimi: belt of soil moisture, 

discrete-fi lm zone, soil-water belt, soil-water zone, zone 

of soil water. 

belt of weathering – zona trošenja (raspadanja), v. 

zone of weathering. 

bench – (1) izbočina, benč. U geologiji – (a) plažna platforma, 

v. wave-cut bench. (b) Gotovo horizontalna 

platforma koja se nalazi približno na nivou maksimalno 

visoke vode na strani umjetnog nasipa okrenutoj 

prema oceanu. (2) terasa. U geomorfologiji – 

dugački, uski i gotovo horizontalni ili blago nagnuti 

pojas ili platforma građeni od zemlje ili stijena i obrubljeni 

strmijim padinama odozdo i odozgo. Nastaje 

diferencijalnom erozijom stijena različite otpornosti 

ili pri promjeni baze erozije. Također, mala terasa ili 

terasasta platforma koja remeti kontinuitet padine i 

također erodirana površina temeljnih stijena između 

bokova (stijenki) doline. Termin se katkada rabi za 

označavanje oblika reljefa koji su nastali kao posljedica 

erozije tvrdih stijena, za razliku od oblika reljefa 

(poput terase – v. terrace) nastalih na nekonsolidiranim 

(nevezanim) materijalima. 

benchmark crude (crude oil) – etalonska (bazna, referentna) 

sirova nafta, v. marker crude oil. 

benchmark price of crude oil – cijena etalonske (referentne) 

sirove nafte, v. marker crude oil price. 

bend – okuka, zavoj. (1) Zakrivljenost ili savijanje korita 

ili toka rijeka koji se još nisu razvili u meandar. Također, 

dio (područje) kopna koji je djelomično okružen 

okukom ili meandrom. (2) Zakrivljeni dio jezera, uvale 

ili obalne linije. 

bend folding – lažno nabiranje, v. false folding. 

bend gliding – klizanje po savijenim plohama. U geologiji 

– klizanje materijala po plohama koje su savijene 

oko neke osi. Obično se odnosi na klizanje u 

sićušnim razmjerima, ali se također može odnositi 

na klizanje po plohama slojevitosti (stratifi kacije) ili 

drugim plohama tijekom nabiranja pri klizanju i savijanju 

(fl exural slip folding). 

bending forces – sile savijanja, savojne sile. U geologiji 

– sile koje djeluju okomito na slojeve sedimentnih 

stijena. 

bending moment – moment savijanja. U procesu bušenja 

– moment sila koji nastoji saviti kolonu bušaćih

ending of strata 

alatki (drill string) ili kruti alat (dubinski bušaći sklop 

– bottom-hole assembly), v. bending stress. 

bending of strata – savijanje slojeva, v. folding. 

bending-strength ratio – koefi cijent čvrstoće na savijanje. 

Odnos (omjer) polarnih momenata inercije 

(tromosti) ženskog (unutarnjeg) i muškog (vanjskog) 

navoja spoja u kritičnim presjecima (presjecima u 

kojima najčešće dolazi do loma navojnog spoja). 

bending stress – naprezanje savijanja, savojno naprezanje. 

U procesu bušenja – naprezanje kojem je podvrgnuta 

bušaća šipka kada dolazi do njena izvijanja 

pri čemu je svaki poprečni presjek šipke podvrgnut 

djelovanju momenta savijanja (bending moment) 

koje na jednoj strani šipke stvara vlačno naprezanje 

(tensile stress), a na drugoj strani tlačno naprezanje 

(compressive stress). Kako bušaća šipka rotira, dolazi 

do obrata tih naprezanja što, prema tome, može 

uzrokovati zamor materijala. 

benthic – bentoski, bentosni. Koji pripada ili živi na dnu 

ili na najvećim dubinama velikog vodenog tijela, koji 

se odnosi na bentos (v. benthos) i životnu sredinu 

bentosa. Sinonim: benthonic, demersal. 

benthic organisms – bentoski organizmi, bentos, v. 

benthos, 1. 

benthogene – bentogen. Termin koji označava sedimente 

nastale ili nakupljanjem izumrlih bentosnih 

biljaka i životinja ili kemijskom precipitacijom na 

morskom dnu. 

benthonic – bentoski, bentosni, v. benthic. 

benthonic organisms – bentoski organizmi, bentos, v. 

benthos, 1. 

benthos – (1) bentos, bentoski organizmi. U ekologiji – 

skupni naziv za sve sedentarne (sjedilačke) životinjske 

i biljne organizme koji žive na morskom ili oceanskom 

dnu ili u sedimentima na dnu. U bentos mogu 

biti uključene i neke vrste riba koje su tijesno s njime 

povezane. Sinonimi: benthic organisms, benthonic organisms. 

(2) bentos. U oceanografi ji – dno ili najdublji 

dio mora ili oceana. 

bentonite – bentonit. (1) Meka, plastična i porozna stijena 

svijetle boje koja je uglavnom sastavljena od 

vrlo sitnih minerala gline iz skupine monmorijonita 

(smektita, montmorillonite group, smectite group) s 

primjesom koloidnog silicij-dioksida. Nastaje devitrifi 

kacijom i pratećom kemijskom alteracijom (mijenjanjem) 

staklastog eruptivnog materijala – obično tufa 

(pršinca) ili vulkanskog pepela. često sadrži akcesorna 

kristalna zrna koja su prvobitno bila fenokristali 

u matičnoj stijeni. Boja bentonita varira od bijele do 

svjetlozelene i svjetloplave kada je svjež i postupno 

se mijenja u žutu, crvenu ili smeđu nakon trošenja 

(raspadanja). Opipa je masna i sapunasta, zrnatost 

se ne osjeća. Bentonit obično posjeduje sposobnost 

(svojstvo) apsorbiranja velikih količina vode što je 

praćeno znatnim povećanjem njegova volumena 

(oko osam puta). Termin bentonite je prvi puta bio 

davno primijenjen kao zamjena za termin taylorite 

(tejlorit) koji se rabio za označavanje sedimenata 

gline kredne starosti u formaciji Benton (istočni 

Wyoming, SAD). Sinonimi: amargosite, mineral soap, 

soap clay, volcanic clay. (2) Komercijalni termin koji 

se primjenjuje za označavanje bilo kojeg ležišta šareno 

obojene gline (osobito ležišta bentonita) koja 

sadrži montmorillonit (smektit) kao glavni mineral, 

posjeduje vrlo veliku ukupnu specifi čnu površinu i 

92 

berg 

karakterizirana je ili sposobnošću bubrenja u vodi 

ili svojstvom da se može gasiti i aktivirati kiselinom 

te se uglavnom rabi za pripravljanje isplaka. (3) Opći 

termin koji se primjenjuje za označavanje svakog 

tipa gline sastavljene pretežito od glinenog minerala 

smektita koji određuje njena fi zikalna svojstva. 

bentonite drilling mud – bentonitska isplaka (bušaća 

isplaka), v. drilling mud. 

bentonite mud – bentonitska isplaka (bušaća isplaka), 

v. drilling mud. 

bentonite yield – prinos bentonita (gline), v. clay yield. 

bentonitic arkose – bentonitska arkoza. Vrsta stijene, 

pjeskoviti vulkanski pepeo (sandy volcanic ash) koji 

sadrži manje od 25% minerala bentonitske gline; v. 

arkosic bentonite. 

bent sub – kosi prijelaznik. U procesu bušenja – prijelaznik 

za skretanje (promjenu smjera, odnosno otklanjanje 

smjera od vertikale) kanala bušotine pri 

orijentiranom (koso usmjerenom) bušenju. Postavlja 

se u bušaću kolonu (kolonu bušaćih alatki, drillstring) 

iznad dubinskog isplačnog motora (downhole mud 

motor) ili turbine (turbine motor), odnosno između 

najdonje teške šipke (drill collar) i motora. Kut otklona 

prijelaznika varira od 1,5 do 3 stupnja i više i može 

biti konstantan (fi xed-angle bent sub) ili promjenljiv 

(podesiv) tijekom bušenja (adjustable bent sub). Primjenom 

prijelaznika s podesivim kutom otklona se 

uštedi na vremenu spuštanja i izvlačenja (vađenja) 

bušaće kolone radi zamjene prijelaznika sa stalnim 

kutom otklona kada je to potrebno. Kosi prijelaznik 

se također može rabiti kao dio kolone alatki za instrumentaciju 

(fi shing string), za usmjeravanje alatke 

za hvatanje pod pravilnim kutom prema predmetu 

koji treba izvaditi iz bušotine. Sinonimi: angle sub, 

crooked sub, off set sub. 

benzene – benzen, benzol. Najjednostavniji aromatski 

ugljikovodik i prvi član homolognog reda aromatskih 

ugljikovodika. Bezbojna, lakohlapljiva i zapaljiva 

tekućina. U benzenu je utvrđena struktura u obliku 

nezasićenog zatvorenog prstena poznata pod nazivom 

benzenski prsten (sa šest ugljikovih atoma, benzene 

ring). Benzen se nalazi u svim sirovim naftama 

(osim izvjetrelih). Sinonim: benzol. 

benzene hydrocarbons – ugljikovodici benzolovog 

(aromatskog) reda, benzeni, aromati, v. aromatics. 

benzene series of hydrocarbons – benzenski niz 

ugljikovodika. Skupina tekućih i čvrstih (krutih) aromatskih 

ugljikovodika (v. aromatics) koji sadrže benzenski 

(benzolov) prsten. U skupinu spadaju benzen 

(najjednostavniji član niza) i njegovi homolozi. 

benzol – (1) benzol, benzen, v. benzene. (2) benzol. Komercijalni 

(trgovački) oblik benzena koji se sastoji 

najmanje od 80% benzena ali također sadrži njegove 

homologe – toluol i ksilol. 

Berea Sandstone – pješčenjak Berea. Tip pješčenjaka 

građenog od kvarcnog pijeska i pretežito od zrna 

veličine (promjera) čestice pijeska vezanih silicij-dioksidom. 

Zasićen je naftom i vodom i zaliježe kao 

bazični član misisipija (Mississippian) u američkim 

saveznim državama Ohio i Michigan. Zbog relativno 

visoke poroznosti i permeabilnosti dobra je ležišna 

stijena. Uzorci pješčenjaka Berea se već 30 godina široko 

rabe u naftnoj industriji za razna laboratorijska 

istraživanja. 

berg – ledeni brijeg, v. iceberg.

erm 

berm – pješčana greda, berm. U geologiji – niska, nekontinuirana, 

gotovo horizontalna ili prema kopnu 

blago nagnuta pješčana izbočina ili uska pješčana 

terasa na stražnjem žalu, formirane od materijala donesenog 

i nataloženog olujnim valovima. Neki pješčani 

žali nemaju pješčane grede, dok drugi mogu 

imati jednu ili nekoliko. Sinonimi: backshore, backshore 

terrace, beach berm. 

berm crest – greben pješčane grede, greben berma. 

Vanjski ili prema strani mora okrenuti rub (granica) 

pješčane grede (berma) i obično njen najviši dio na 

žalu (plaži), linija presjecišta dviju greda ili grede i 

prednjeg žala. Greben pješčane grede koja je najbliža 

moru, razdvaja prednji žal od stražnjeg. Sinonimi: 

berm edge, crest; v. beach crest, berm. 

berm edge – greben pješčane grede, v. berm crest. 

bernstein – jantar, v. amber, 1. 

Berriasian, Berriasian stage – berijas, berrias. Stratigrafski 

kat najdonjeg dijela donje krede (lowermost 

Lower Cretaceous) u Europi – iznad jurskog kata titon-gornja 

volga (Tithonian-Upper Volgian), a ispod 

valendisa (Valanginian). Obuhvaća vremenski raspon 

od prije 135 do 131 (ili 140 do 135) milijun godina. 

beryllium-10 age method – berilijeva metoda datiranja. 

Metoda datiranja ili određivanja geološke starosti 

koja se bazira na mjerenju aktivnosti berilija-10 

(vrijeme poluraspada ili poluživot je 1,5 milijuna 

godina). Primjenjuje se za datiranje dubokomorskih 

sedimenata (deep-sea sediments) i određivanje brzina 

sedimentacije (sedimentation rates). 

beta – beta. (1) U mineralogiji – prefi ks koji označava 

jedan od dvaju ili više uzajamno tijesno povezanih 

minerala i opisuje njegova posebna fi zička svojstva 

(osobito polimorfna modifi kacija). Prefi ksom beta 

se osobito označava mineral koji je stabilan pri temperaturi 

između temperatura karakterističnih za 

njegovu alfa i gama polimorfnu modifi kaciju – na 

primjer, beta-kristobalit koji je visokotemperaturna 

kubična polimorfna modifi kacija kristobalita. Neki 

se mineralozi, međutim, pridržavaju suprotne konvencije, 

tj rabe prefi ks beta u obratnom smislu – za 

označavanje niskotemperaturne faze, na primjer, 

beta-karnegit, triklinska faza karnegita koja se formira 

iz alfa-karnegita pri temperaturama nižim od 

690 °C; v. alpha, gamma. (2) U kristalografi ji – (a) 

Srednji indeks refrakcije (loma) u dvoosnim kristalima. 

(b) Kut između kristalografskih osi a i c.; v. alpha, 

gamma. 

Beta model – Beta («black oil») model, v. black-oil model. 

beta quartz – beta-kvarc, visokotemperaturni kvarc. 

Polimorfna modifi kacija kvarca koja je stabilna pri 

temperaturama od 573 °C do 870 °C i ima jednu vertikalnu 

os simetrije 6. reda i šest horizontalnih osi simetrije 

2. reda te niži indeks refrakcije (loma) i manji 

dvolom od alfa-kvarca. Sreće se u obliku fenokristala 

u kvarcnim porfi rima, pisanom granitu i granitnim 

pegmatitima. Sinonim: high quartz 

BHA – dubinski bušaći sklop (sklop bušaćih alatki). Skraćenica 

termina bottomhole assembly (v.). 

BHC sonic log – kompenzirana akustička (zvučna) karotaža, 

v. borehole compensated acoustilog. 

Biarritzian – bijaric, biarritz. Stratigrafski kat gornjeg dijela 

srednjeg eocena (upper Middle Eocene) u Europi, 

u biti ekvivalent bartona (Bartonian). 

93 

Bingham plastic fl uid 

biaxial – dvoosan. U kristalografi ji – termin koji označava 

kristale s dvije optičke osi (optički dvoosne kristale) 

i tri indeksa refrakcije (loma), na primjer kristale 

monoklinske, triklinske i rompske singonije. 

biaxial stress – dvoosno naprezanje. Stanje u kojem postoje 

tri uzajamno okomita glavna naprezanja – dva 

djeluju u istoj ravnini, a treće naprezanje je jednako 

nuli. 

bicone bit – dvožrvanjsko bušaće dlijeto, v. two-cone 

drilling bit. 

bifurcation – (1) bifurkacija, račvanje. Grananje ili razdvajanje 

potoka na dva dijela. (2) odvojak, račva. Grana 

potoka formirana bifurkacijom (račvanjem). 

big-eye (big-eyed) bit – bušaće dlijeto s ekscentričnom 

mlaznicom. Dlijeto za rotacijsko bušenje (rotary drill 

bit) s jednom mlaznicom čiji je promjer veći od promjera 

ostalih mlaznica. Primjenjuje se za skretanje 

smjera kanala bušotine hidrauličkim djelovanjem 

struje (mlaza) bušaće isplake. 

big hole – bušotina velikog promjera. Bušotina u koju 

se ugrađuje zaštitna kolona (kolona zaštitnih cijevi, 

casing) promjera većeg od 10 inča (25,4 cm). 

big dole drilling – bušenje velikim promjerom, v. big 

hole. 

Biharian – bihar. Stratigrafski kat srednjeg kvartara 

(Middle Quaternary) u Europi – iznad vilafranka (Villafranchian), 

a ispod olderburga (Olderburgian). 

bimodal distribution – bimodalna distribucija (razdioba). 

Distribucija (razdioba) frekvencije karakterizirana 

s dva lokalizirana moda (područja), od kojih svaki 

ima višu frekvenciju događaja od drugih neposredno 

susjednih individuuma ili razreda (klasa); v. polymodal 

distribution. 

bimodal sediment – bimodalni sediment. Sediment 

čija distribucija veličine čestica ima dva maksimuma, 

na primjer,, krupni aluvijalni šljunci. 

binary sediment – binarni sediment. Sediment koji 

se sastoji od smjese dviju komponenata ili krajnjih 

članova, na primjer sediment sastavljen od jedne 

klastične komponente (takve kao što je kvarc) i od 

jedne kemijske komponente (kao što je kalcit) ili 

agregat (smjesa) koji sadrži pijesak i šljunak. 

binary system – binarni (dvojni) sustav. Svaki sustav 

koji sadrži dvije glavne komponente, na primjer, sustav 

s magnezij-oksidom i silicij-dioksidom. 

binder – cement, vezivo, vezivna masa. U geologiji – 

materijal koji proizvodi cementaciju (vezivanje) nekonsolidiranih 

(rastresitih, rahlih) sedimenata, na primjer, 

mineralni cement (vezivo) koji se precipitirao u 

pornom prostoru između zrna (u međuzrnskim porama) 

i drži zrna zajedno ili primarni glinoviti matriks 

(materijal) koji ispunjava šupljine između zrna. 

bindstone – bindston. Tip rifogene stijene (v. reef rock) 

ili baundstona (v. boundstone) sastavljenih od lisnatih 

kolonija koje okoravaju (inkrustiraju) velike 

fragmente fosila ili fi nije sedimente formirajući slojevitu 

masu (djelomično skeletnu, a djelomično bioklastičnu); 

v. coverstone, cruststone. 

Bingham plastic fl uid – Binghamov plastični fl uid. Nenewtonski 

fl uid (non-Newtonian fl uid) koji ne struji 

dok se ne primijeni tlak ili smično naprezanje (shear 

stress) jednaki granici tečenja (yield point). Nakon što 

je postignuta granica tečenja, naprezanje i deformacija 

su linearni s konstantnom plastičnom viskoznošću. 

Primjer Binghamova plastičnog fl uida je bušaća

inodal curve 

isplaka (drilling mud) za razliku od newtonskih fl uida, 

kao što su voda i sirova nafta (crude oil). 

binodal curve – binodalna krivulja. Krivulja na trojnom 

(ternarnom) dijagramu faznog stanja koja odvaja 

jednofazno područje od dvofaznog; v. ternary diagram. 

bioaccumulated limestone – organogeni vapnenac 

(vapnenjak). Tip vapnenca koji se uglavnom sastoji 

od ljuštura i drugog fosilnog materijala od ostataka 

priraslih (sesilnih), ali ne i kolonijskih organizama 

i većinom je akumuliran na mjestu formiranja. Karakteriziran 

je obiljem nezdrobljenih i nesortiranih 

fosila i različitih organskih komponenata (spojeva) te 

neznatnim sadržajem fi nozrnastog matriksa; v. bioconstructed 

limestone. 

biocalcarenite – biokalkarenit. Kalkarenit (v. calcarenite) 

koji sadrži obilje fosila ili fragmenata fosila, na 

primjer, krinoidni vapnenac (crinoidal limestone). 

biocalcilite – biokalcilit, v. biocalcilyte. 

biocalcilutite – biokalcilutit. Kalcilutit (v. calcilutite) koji 

sadrži obilje fosila ili fragmenata fosila. 

biocalcilyte – biokalcilit. Vapnenačka biogena klastična 

(organogeno-klastična) stijena, kao što su koraljni 

grebenski vapnenac ili ljušturasti (školjkasti) vapnenac 

ili vapneni mulj. Suvremeni oblik termina: biocalcilite. 

biocalcirudite – biokalcirudit. Kalcirudit (v. calcirudite) 

koji sadrži obilje fosila ili fragmenata fosila. 

biocalcisiltite – biokalcisiltit. Kalcisiltit (v. calcisiltite) 

koji sadrži obilje fosila ili fragmenata fosila. 

biocenose, biocenosis – biocenoza, v. biocoenose. 

biochemicak oxygen demand (BOD) – biokemijska 

potrošnja kisika. Količina kisika (mjerena u dijelovima 

na milijun – ppm) koju aerobni mikroorganizmi 

apsorbiraju iz vodene sredine bogate organskim 

materijalom i koja se potroši u procesu izmjene tvari. 

Sinonim: biological oxygen demand; v. chemical oxygen 

demand. 

biochemical rock – biokemijska stijena. Sedimentna 

stijena (sedimentary rock) koja nastaje posredno ili 

neposredno djelovanjem kemijskih procesa i aktivnošću 

živih organizama, na primjer, bakterijske 

željezne rude (bacterial iron ores) i neki vapnenci 

(limestones). 

biochronologic unit – biokronološka jedinica. (1) Vremenska 

podjela napravljena na bazi biostratigrafskih 

ili vjerodostojnih paleontoloških podataka, jedinica 

geološkog vremena (geokronološka jedinica, geologic-time 

unit) tijekom koje se odvijala sedimentacija 

stijena koje pripadaju jednoj biostratigrafskoj jedinici 

(biostratigraphic unit). Primjeri uključuju period 

koji odgovara određenoj biostratigrafskoj zoni (biostratigraphic 

zone) i biokron (ukupno vrijeme predstavljeno 

biozonom, biochron) ekvivalentan kronostratigrafskoj 

biozoni (time-stratigraphic biozone). (2) 

Termin koji se rabi kao zamjena za termine biostratigrafska 

i kronostratigrafska jedinica (biostratigraphic 

unit, time-stratigraphic unit ) za označavanje jedinice 

stijena (rock unit) tipskog lokaliteta defi nirane suglasnošću 

između specijalista na bazi onih podataka za 

vremensku korelaciju koji su sadržani u stijenama i 

koji su praktično geokronološki dragocjeni fosili. Biokronološka 

jedinica je kronostratigrafska jedinica 

(jedinica kronostratigrafske skale) koja se razmatra 

kao biostratigrafska jedinica. 

94 

biodegradation 

biochronology – biokronologija. Dio geokronologije 

(v. geochronology) koji se osniva na relativnom datiranju 

(određivanju relativne starosti, relative dating) 

geoloških procesa (zbivanja) biostratigrafskim ili 

paleontološkim metodama ili dokazima, na primjer, 

izučavanjem uzajamnih odnosa geološkog vremena 

i evolucije (razvoja) organskog svijeta; v. orthochronology, 

parachronology. 

biochronostratigraphic unit – biokronostratigrafska 

jedinica. Termin za označavanje kronostratigrafske 

jedinice (v. chronostratigraphic unit) koja je izdvojena 

na bazi izučavanja ostataka fosila (na bazi fosilnih 

dokaza). 

biochronozone – biokronozona. Kronozona (v. chronozone) 

koja se bazira na biostratigrafskoj jedinici (v. 

biostratigraphic unit); v. lithochronozone. 

biocide – biocid, baktericid, v. bactericide. 

bioclast – bioklast. (1) Jedinični fragment fosila. (2) Materijal 

koji je nastao od potporne (noseće) ili zaštitne 

strukture životinja ili biljaka neovisno o tome je li čitav 

ili fragmentiran. 

bioclastic rock – bioklastična stijena. (1) Stijena koja se 

uglavnom sastoji od fragmenata (odlomaka) nastalih 

razaranjem otprije postojećih stijena, njihovim 

mrvljenjem ili preradom djelovanjem živih organizama 

(poput korijenja biljaka ili glista). Stijena se 

ne mora obvezno sastojati od organskog materijala. 

Termin također obuhvaća tzv. umjetne stijene, kao 

što su cement i beton. (2) Sedimentna stijena koja se 

sastoji od fragmentiranih ili zdrobljenih ostataka organizama, 

na primjer, vapnenac građen od fragmenata 

ljuštura; v. biogenic rock. 

biocoenose, biocoenosis – biocenoza, biološka asocijacija, 

životna zajednica. (1) Skup (skupina) organizama 

(biljnih i životinjskih) koji žive kao jedna zajednica 

– tijesno povezani jedan s drugim na određenom 

biotopu (staništu) – i formiraju prirodnu ekološku 

jedinicu (zajednicu). Drugi oblici pisanja termina: 

biocenose, biocenosis. (2) Skup ostataka fosila nađenih 

na istom mjestu na kojem su ti organizmi živjeli. 

Sinonim: life assemblage. 

bioconstructed limestone – organogeni grebenski 

vapnenac (vapnenjak). Tip vapnenca koji se sastoji 

uglavnom od materijala nastalog životnom djelatnošću 

kolonijskih i pridnenih organizama (organizama 

kao što su alge, koralji, briozoi i stromatoporoidi). 

Organizmi grade trodimenzijske skeletne tvorevine; 

v. bioaccumulated limestone. 

biocorrelation – biokorelacija. Prikazivanje sličnosti 

sadržaja fosila i biostratigrafskog položaja između 

geoloških jedinica; v. chronocorrelation, lithologic 

correlation. 

biodegradable drilling fl uid – biorazgradivi bušaći 

(isplačni) fl uid. Ekološki prihvatljivi bušaći (isplačni) 

fl uid koji se rabi za bušenje na moru (odobalno bušenje, 

off shore drilling). Baza fl uida je ester deriviran 

iz biljnog ulja. Posjeduje svojstva podmazivanja i stabilizacije 

šejla, kao i bušaći fl uid na bazi mineralnog 

ulja (mineral-oil based drilling fl uid). 

biodegradation – (1) biološka (bakterijska) razgradnja 

sirove nafte. Djelovanje aerobnih bakterija (katkada 

i anaerobnih) koje rezultira teškom i vrlo viskoznom 

naftom. Bakterije djeluju u prvom redu na normalne 

alkane. (2) biološka (bakterijska) razgradnja polimera, 

v. polymer biodegradation.

iodegradation of crude oil 

biodegradation of crude oil – biološka (bakterijska) 

razgradnja sirove nafte, v. biodegradation, 1. 

bioerosion – bioerozija. Erozija (uklanjanje) konsolidiranog 

mineralnog ili litičnog (kamenog) supstrata 

neposrednom djelatnošću organizama. 

biofacies – biofacijes, biološki facijes. (1) Potpodjela 

stratigrafske jedinice (stratigraphic unit) koja se razlikuje 

od susjednih potpodjela na bazi njenih fosila 

(fosilne faune i fl ore) neovisno o nebiološkim osobitostima 

(naročito o litologiji). Na primjer, biofacijes je 

sedimentno tijelo ili masa stijena što su izdvojeni po 

takvim karakteristikama koje nisu povezane s litologijom, 

kao što su taksonomska identičnost fosila ili 

uvjeti njihova prebivališta. (2) Termin koji se primjenjuje 

za označavanje lateralnih promjena paleontoloških 

karakteristika stratigrafskih jedinica – u tom 

slučaju biofacijes izražava biološki aspekt ili karakter 

(prirodu) fosila koje sadrže različiti facijesi neke 

stratigrafske jedinice i smatra se izrazom lokalnih 

bioloških uvjeta. Biofacijes se također defi nira kao 

skup bioloških karakteristika sedimenata. (3) Određena 

zajednica (asocijacija) organizama (životinjskih 

ili biljnih ili i jednih i drugih zajedno) koja je formirana 

pod jednim skupom uvjeta sredine u usporedbi s 

drugom asocijacijom formiranom u isto vrijeme, ali 

pod različitim uvjetima. Ekološka asocijacija fosila ili 

fosilni zapis biocenoze. Sinonim (za sve defi nicije): 

biological facies; v. facies. 

biofacies map – karta biofacijesa (biološkog facijesa). 

Karta facijesa (v. facies map), konstruirana na bazi paleontoloških 

atributa (obilježja), koja prikazuje arealne 

promjene po površini svih paleontoloških karakteristika 

dane stratigrafske jedinice. Može se bazirati 

na rezultatima izučavanja odnosa između sadržaja 

(količina) prisutnih fosilnih organizama. 

biogas – bioplin. Svaki plin organskog podrijetla koji je 

po sastavu pretežito metan – prirodni plin (natural 

gas), močvarni (barski) plin (marsh gas) ili deponijski 

plin (plin iz organske tvari odlagališta otpada, landfi ll 

gas). 

biogenesis – biogeneza. (1) Formiranje različitih tvorevina 

kao rezultat djelatnosti živih organizama, na primjer, 

nastanak koraljnih grebena (rifova, coral reefs). 

(2) U biologiji – učenje (doktrina) prema kojem cjelokupan 

život nastaje samo od živih organizama. 

biogenetic rock – biogena stijena, v. biogenic rock. 

biogenic – biogen. Koji je proizveden ili je nastao djelovanjem 

organizama. 

biogenic gas – biogeni (močvarni, barski) plin, v. marsh 

gas. 

biogenic rock – biogena stijena. Organska (organogena) 

stijena (v. organic rock) koja je neposredno 

nastala fi ziološkom aktivnošću biljnih ili životinjskih 

organizama. Primjeri biogenih stijena su koraljni grebeni 

(rifovi, coral reefs), ljušturni (školjkasti) vapnenci 

(shelly limestones), pelagički mulj (pelagic ooze), 

ugljen (coal) i treset (peat). Sinonimi: biogenetic rock, 

biogenous rock; v. bioclastic rock, biolith, phytogenic 

rock, zoogenic rock. 

biogenous rock – biogena stijena, v. biogenic rock. 

bioherm – bioherma. Humčasta, kupolasta, lećasta, grebenolika 

ili nekog drugog okruglog oblika organska 

sedimentna tvorevina (masa stijena) izgrađena sesilnim 

(priraslim) organizmima, kao što su koralji, alge, 

foraminifere (krednjaci), moluski (mekušci), gastro- 

95 

biologic weathering 

podi (puževi) i stromatoporoidi, sastavljena u cijelosti 

ili gotovo jedino od njihovih vapnenih ostataka 

i zatvorena ili okružena stijenama različite litologije 

(stijenama drugačijeg litološkog sastava), na primjer, 

organski greben ili rif (organic reef) ili negrebenski 

vapnenački humak (nonreef limestone mound). Sinonim: 

organic mound; v. biostrome. 

biohermal – biohermni. Koji pripada biohermi (v. bioherm), 

na primjer, biohermni vapnenac (biohermal 

limestone). 

biohermite – biohermit. Tip vapnenca (vapnenjaka) 

koji je sastavljen od fragmenata (odlomaka) bioherme 

(v. bioherm) i formira džepove ispunjavanja ili 

padine pokrivene osulinom (plazinom) i povezane s 

grebenima (rifovima). Termin biohermite se ranije rabio 

za označavanje vapnenaca koji se danas opisuju 

kao biolititi (v. biolithite). 

biolite – biolit. (1) U sedimentologiji – (a) v. biolith. (b) 

Zastarjeli naziv konkrecija koje su nastale djelatnošću 

živih organizama. (2) U mineralogiji – skupni 

naziv minerala koji su formirani biološkom djelatnošću. 

biolith – biolit. Stijena organskog podrijetla (građena 

od materijala formiranog djelatnošću organizama) ili 

stijena koja se sastoji od organskih ostataka (organskog 

materijala), osobito biogena stijena (v. biogenic 

rock). Sinonim: biolite; v. phytolith, zoolith. 

biolithite – biolitit. Vapnenac izgrađen organizmima 

(biljnim ili životinjskim) koji su rasli i nakon odumiranja 

ostali na mjestu rasta. Karakteriziran je tvrdom 

skeletnom osnovom od karbonatnog materijala koji 

veže zrna alokema (alokemijskih sastojaka) i elemente 

skeleta organizama. Tipičan je za jezgre (unutarnje 

zone) grebena (rifova, reef cores). Pri uporabi termina 

treba specifi cirati naziv glavnih stjenotvornih organizama, 

na primjer, koraljni biolitit (coral biolithite), 

algalni biolitit ili biolitit algalnih livada (algal-mat 

biolithite) ili rudistni biolitit (rudist biolithite); v. biohermite. 

biologically produced polymer – biopolimer, biološki 

polimer, v. biopolymer. 

biological marker – biološki (biokemijski) marker, biomarker, 

v. biologic marker. 

biological oxygen demand – biokemijska potrošnja 

kisika, v. biochemical oxygen demand. 

biologic facies – biološki facijes, biofacijes. Sinonim termina 

biofacies (v.) u značenju u kakvom se on rabi u 

ekologiji i stratigrafi ji, na primjer, koraljni grebeni ili 

rifovi (coral reefs) i školjkasti prudovi (shell banks) su 

biološki facijesi karakterizirani samim organizmima 

koji ih izgrađuju. 

biologic marker – biološki (biokemijski) marker, biomarker. 

Spoj (kemijski fosil) ili svojstvo spoja koji su 

nađeni u sirovoj nafti ili sedimentima i koji potvrđuju 

biološko podrijetlo (postanak) tog spoja. Primjer su 

normalni alkani (normal alkanes) iz biljnih voskova 

(plant waxes), masnih kiselina (fatty acids) i porfi rina 

(porphyrins). 

biologic time scale – biološka skala vremena. Nekalibrirana 

skala geološkog vremena (v. geologic time scale) 

koja se bazira na evoluciji (razvoju) organskog svijeta 

i prikazuje relativni redoslijed zbivanja (događaja); v. 

relative time scale. 

biologic weathering – biološko trošenje (raspadanje), v. 

organic weathering.

iomarker 

biomarker – biomarker, biološki(biokemijski) marker, v. 

biologic marker. 

biomass – biomasa. Količina žive materije na danom 

području. Izražava se kao težina (ili volumen) organizama 

po jedinici površine (ili volumena) okolne 

sredine. Sinonim: standing crop. 

biomicrite – biomikrit. Tip vapnenca (limestone) koji 

se sastoji od fragmenata (detrita) skeleta (skeletal 

debris) i karbonatnog mulja (carbonate mud) u različitim 

količinskim omjerima – osobito vapnenac 

koji sadrži manje od 25% intraklastičnog materijala 

(intraklasta) i manje od 25% oolita, s omjerom (odnosom) 

volumena fosila i fragmenata fosila i volumena 

peleta većim od 3:1 te s većom zastupljenošću 

karbonatno-muljevitog matriksa (carbonate-mud 

matrix) u usporedbi sa sparitnim kalcitnim vezivom 

(sparry-calcite cement). Biomikriti su karakteristični 

za sredine s relativno niskom fi zičkom energijom. 

Pri uporabi termina treba specifi cirati glavne stjenotvorne 

organizme, na primjer krinoidni biomikrit 

(crinoid biomicrite) ili brahiopodni biomikrit (brachiopod 

biomicrite). 

biomicrorudite – biomikrorudit. Biomikrit (v. biomicrite) 

koji sadrži fosile ili fragmente fosila promjera 

većeg od 1 mm. 

biomicrosparite – biomikrosparit. Biomikrit (v. biomicrite) 

u kojem je karbonatno-muljeviti matriks prekristaliziran 

u mikrospat (mikrokalcit – v. microspar). 

Mikrosparit (v. microsparite) koji sadrži fosile ili fragmente 

fosila. 

biopelite – biopelit. Organski pelit, osobito crni šejl (v. 

black shale). 

biopelmicrite – biopelmikrit. Vapnenac (limestone) koji 

je po sadržaju srednji između biomikrita (v. biomicrite) 

i pelmikrita (v. pelmicrite), osobito vapnenac 

sa sadržajem intraklastičnog materijala (intraklasta) 

manjim od 25%, sa sadržajem oolita također manjim 

od 25%, s omjerom volumena fosila i fragmenata 

fosila i volumena peleta u rasponu od 3:1 do 1:3, te 

s većom zastupljenošću karbonatno-muljevitog matriksa 

(mikrita, carbonate-mud matrix, micrite) u usporedbi 

sa sparitnim kalcitnim cementom (vezivom, 

sparry-calcite cement). 

biopelsparite – biopelsparit. Vapnenac (limestone) po 

sadržaju srednji između biosparita (v. biosparite) i 

pelsparita (v. pelsparite), osobito vapnenac koji sadrži 

manje od 25% intraklastičnog materijala (intraklasta) 

i manje od 25% oolita, s omjerom volumena fosila 

i fragmenata fosila i volumena peleta u rasponu 

od 3:1 do 1:3 te s većom zastupljenošću sparitnog 

kalcitnog cementa (veziva, sparry-calcite cement) u 

usporedbi s karbonatno-muljevitim matriksom (mikritom, 

carbonate-mud matrix, micrite). 

biopolymer – biopolimer, biološki polimer. Ugljikohidrat 

velike molekularne težine proizveden bakterijama. 

Sinonim: biologically produced polymer. 

biosiliceous ooze – biokremenasti mulj. Dubokomorski 

mulj (deep-sea ooze) koji se pretežito sastoji od 

kremenih mikrofosila poput dijatomeja, radiolarija i 

silikofl agelata. 

biosparite – biosparit. Tip vapnenca (limestone) koji se 

sastoji od promjenljivih količina fragmenata skeleta i 

čistog kalcita, osobito vapnenac koji sadrži manje od 

25% intraklastičnog materijala (intraklasta) i manje 

od 25% oolita, s omjerom volumena fosila i fragme- 

96 

bioturbation 

nata fosila i volumena peleta većim od 3:1 te s većom 

zastupljenošću sparitnog kalcitnog cementa (veziva, 

sparry-calcite cement) u usporedbi s karbonatno-muljevitim 

matriksom (mikritom, carbonate-mud matrix, 

micrite). Biosparit je općenito karakterističan vapnenac 

za karbonatne sredine s visokom energijom, pri 

čemu sparitni kalcit obično čini cement (vezivo) koji 

ispunjava pore. Teksturnom podjelom biospariti se 

mogu klasifi cirati kao sortirani (sorted biosparite), 

nesortirani (unsorted biosparite) i zaobljeni (rounded 

biosparite). Pri uporabi termina treba specifi cirati 

glavne stjenotvorne organizme, na primjer, trilobitni 

biosparit (trilobite biosparite) ili pelecipodni biosparit 

(pelecypod biosparite). 

biosparrudite – biosparudit. Biosparit (v. biosparite) 

koji sadrži fosile ili fragmente fosila promjera većeg 

od 1 milimetra. 

biostratic unit – biostratigrafska jedinica, v. biostratigraphic 

unit. 

biostratigraphic classifi cation – biostratigrafska klasifi 

kacija. Svrstavanje slojeva u jedinice na bazi sadržaja 

fosila u njima. 

biostratigraphic unit – biostratigrafska jedinica. Slojevi 

(naslage) stijena koji su defi nirani prema sadržaju 

fosila u njima ili paleontološkim karakteristikama i na 

taj način diferencirane od susjednih slojeva. Granice 

biostratigrafskih jedinica se mogu, ali ne moraju, 

poklapati s granicama litostratigrafskih jedinica (lithostratigraphic 

unit). Osnovna jedinica je biozona 

(v. biozone). Sinonim: biostratic unit; v. acme zone, 

assemblage zone, concurrent range zone, interval 

zone, lineage zone, Oppel zone, range zone. 

biostratigraphic zone – biozona, v. biozone. 

biostratigraphy – biostratigrafi ja. Stratigrafi ja koja se 

osniva na paleontološkim karakteristikama stijena ili 

stratigrafi ja s paleontološkim metodama – osobito 

izdvajanje i raščlanjivanje pojedinih jedinica stijena 

na bazi izučavanja i opisa fosila u njima; v. stratigraphic 

paleontology. 

biostromal – biostromni. Koji pripada biostromi (v. biostrome), 

na primjer biostromni vapnenac (biostromal 

limestone). 

biostrome – biostroma. Masa stijena koja je jasno 

uslojena (slojevita) i rasprostranjena na velikom prostoru 

ili široko lećasta i nalik na pokrov (nema oblik 

humka ili leće), izgrađena i sastavljena uglavnom od 

ostataka sesilnih (priraslih) organizama. Biostrome 

mogu biti sloj ljuštura, krinoida ili koralja, suvremeni 

greben (rif) u stadiju formiranja ili čak sloj ugljena; 

v. bioherm. 

biotite – biotit, crni (željezni, magnezijski) tinjac (liskun). 

(1) Široko rasprostranjen i važan stjenotvorni mineral 

iz skupine tinjaca (liskuna). Obično je crne, tamnosmeđe 

ili tamnozelene boje i čini komponentu kristalastih 

stijena (bilo u obliku primarnih kristala u eruptivnim 

ili magmatskim stijenama svih tipova, bilo u obliku 

produkta metamorfi zma u gnajsima i kristalastim 

škriljavcima) ili klastičnu komponentu pješčenjaka i 

drugih sedimentnih stijena. Biotit je koristan mineral 

za određivanje apsolutne geološke starosti kalijskoargonovom 

metodom. (2) Opći termin za označavanje 

svih magnezijsko-željeznih tinjaca (liskuna). Sinonimi: 

black mica, iron mica, magnesia mica. 

bioturbation – bioturbacija. Prekopavanje i miješanje 

taloga organizmima.

iozone 

biozone – biozona, zona. Slojno tijelo, osnovna jedinica 

u biostratigrafskoj klasifi kaciji slojeva (v. biostratigraphic 

classifi cation). Osniva se na razlikama 

u fosilnom sadržaju stijena u vertikalnom (vremenskom) 

smislu. Razlikuju se tri glavna tipa biozona – 

intervalna zona (v. interval zone), zajednišna zona (v. 

assemblage zone) i vršna zona (v. acme zone). Sinonim: 

biostratigraphic zone. 

bird-foot delta – delta »ptičja noga« (tipa »ptičja noga«). 

Delta formirana mnogobrojnim odvojcima čije su 

obale građene od prirodnih riječnih nasipa. Isturena 

je prema moru i u tlocrtu nalikuje na raširenu pandžu 

ptice. Primjer je delta rijeke Mississippi (SAD). 

Sinonimi: bird’s-foot delta, digitate delta. 

bird-hipped dinosaurs – ornitishije, pticoliki gmazovi, 

v. ornithischians. 

bird’s eye, birdseye – »ptičje oko«. Točka, mjehurić, 

cjevčica ili nepravilna pjega sparitnog kalcita (sparry 

calcite) koji se obično nalaze u vapnencima (kao što 

su dismikriti – v. dismicrite) i nekim dolomitima kao 

precipitat koji ispunjava šupljine nastale lokalnim 

poremećajima homogenosti sedimenata, na primjer, 

kao rezultat djelatnosti algi ili rovajućih organizama, 

oslobađanja plinskih mjehurića, stvaranja pukotina 

pri kompakciji (zbijanju) sedimenata, klizanja mekih 

sedimenata, prerade sedimenata ili utjecaja korijenja 

bilja. Termin se također primjenjuje za označavanje 

poroznosti koja je formirana prisutnošću «ptičjih 

očiju» u stijeni. Sinonim: calcite eye. 

bird’s eye limestone – vapnenac s »ptičjim okom«, v. 

dismicrite. 

bird’s-foot delta – delta »ptičja noga«, v. bird-foot delta. 

birefraction – dvolom, v. birefringence. 

birefringence – dvolom. Sposobnost kristala (osim kristala 

kubične singonije) za cijepanje snopa obične 

svjetlosti na dva snopa koji se šire rezličitim brzinama. 

Razlika između najvećeg i najmanjeg indeksa refrakcije 

(loma) kristala. Sinonimi: birefraction, double 

refraction. 

birefringent crystal – dvolomni kristal. Kristal koji pokazuje 

svojstvo dvoloma (v. birefringence). Takav kristal 

ima više od jednog indeksa refrakcije ili loma (v. 

index of refraction). 

bisilicate – metasilikat, v. metasilicate. 

bit – bušaće dlijeto, v. drilling bit. 

bit balling – stvaranje glinenog čepa oko bušaćeg dlijeta, 

obljepljivanje bušaćeg dlijeta glinom, v. balling the 

bit. 

bit basket – pauk za hvatanje, v. junk basket. 

bit bearing – ležaj bušaćeg dlijeta, v. bearing, bearing 

assembly of rolling cutter bit. 

bit bearing wear – habanje ležajeva bušaćeg dlijeta. 

Trošenje i oštećenje ležajeva dlijeta tijekom bušenja 

formacija. Procjena stupnja habanja na bušaćem 

postrojenju je vrlo otežana – dlijeto bi se moralo demontirati 

da bi se utvrdilo stanje ležajeva. Ispitivanje 

otupljenog dlijeta će samo pokazati jesu li ležajevi 

oštećeni ili nisu. Kada se habanje ležajeva ne može 

utvrditi, tada se ono obično procjenjuje prema vremenu 

životnog vijeka ležaja (prema broju sati koliko 

bi ležajevi trebali trajati). Oštećenje ležajeva obično 

rezultira «blokadom» jednog ili više žrvanja tako da 

više ne mogu rotirati i ekstremnim labavljenjem jednog 

ili više žrvanja. Na habanje ležajeva dlijeta utječu 

97 

bit matrix 

brzina rotacije (obično se pretpostavlja da se životni 

vijek ležaja linearno mijenja s brzinom rotacije), opterećenje 

na dlijeto, hidrauličko djelovanje bušaćeg 

(isplačnog) fl uida i njegova svojstva (prevelika brzina 

mlaza fl uida može oštetiti ležajeve) i tip ležaja. 

bit body – tijelo bušaćeg dlijeta, v. drilling bit body. 

bit box – jaram, ploča za navrtanje i odvrtanje bušaćeg 

dlijeta, v. bit breaker. 

bit breaker – jaram, ploča za navrtanje i odvrtanje bušaćeg 

dlijeta. Teška metalna ploča koja se postavlja u 

potporanj klinova vrtaćeg stola (rotora, bowl) i služi 

za navrtanje (screw, make up) i odvrtanje (unscrew, 

break out) bušaćeg dlijeta od kolone bušaćih alatki 

(drillstring) njenom rotacijom. Dimenzije ploča odgovaraju 

promjerima dlijeta. Sinonimi: bit box, bit 

breaker box, breaker plate, breakout box. 

bit breaker box – jaram, ploča za navrtanje i odvrtanje 

bušaćeg dlijeta, v. bit breaker. 

bit defl ection – otklon bušaćeg dlijeta. U procesu bušenja 

– odstupanje smjera bušaćeg dlijeta od smjera 

bušotine (kanala bušotine) koje je često uzrokovano 

nagibom slojeva tvrdih stijena. Ako je nagib (kut nagiba) 

tvrdog sloja veći od 45°, otklon dlijeta je općenito 

niz nagib sloja, dok je pri nagibu sloja manjem 

od 45° otklon dlijeta uz nagib. Sinonim: defl ection of 

a bit. 

bit deplugger – uređaj za čišćenje bušaćeg dlijeta. U 

procesu bušenja jezgre – uređaj sličan otkidaču 

jezgre koji je pričvršćen za dno unutarnje jezgrene 

cijevi i služi za čišćenje kanala mlaznica bušaćeg dlijeta 

od gline, čestica i krhotina probušenih stijena ili 

drugog materijala. 

bit fl oundering – smanjenje brzine bušenja zbog nedjelotvornog 

ispiranja dna bušotine. Pad brzine bušenja 

(penetration rate) dlijeta zbog smanjene efi kasnosti 

njegova čišćenja od krhotina i čestica probušenih 

stijena pri ekstremno velikom opterećenju dlijeta 

(težini na dlijeto) i/ili smanjena kapaciteta ispiranja 

kanala bušotine, pa dlijeto ponovno usitnjava već 

nastale (izbušene) krhotine stijena. 

bit gage (gauge) – kalibar za bušaće dlijeto. Okrugli 

prsten kojim se određuje smanjenje vanjskog promjera 

bušaćeg dlijeta (stupnja istrošenosti dlijeta) u 

odnosu na specifi cirani dopušteni promjer. Sinonimi: 

drill bit gage, drill tool gage. 

bit gauge wear – habanje profi la bušaćeg dlijeta. Gubitak 

promjera bušaćeg dlijeta zbog njegova trošenja 

u procesu bušenja formacija. Kada se dlijeto prekomjerno 

haba u bazi žrvnja, ono će bušiti smanjenim 

promjerom što može uzrokovati oštećenje sljedećeg 

dlijeta koje se spusti u suženi kanal bušotine. Stupanj 

habanja profi la (gubitka promjera) dlijeta se određuje 

prstenastim kalibrom i mjernim ravnalom. 

bit hydraulic horsepower – hidraulička snaga na bušaćem 

dlijetu, v. drilling bit hydraulic horsepower. 

bit leg – šapa bušaćeg dlijeta. Dio tijela žrvanjskog bušaćeg 

dlijeta (v. drilling bit body) koji drži osovinu 

žrvnja (pin) i ležaj žrvnja (journal) oko kojeg žrvanj 

rotira. Na primjer, trožrvanjsko bušaće dlijeto (tricone 

bit) ima tri šape. Svaka šapa ima kanal za cirkulaciju 

bušaćeg (isplačnog) fl uida. Sinonim: drill-bit leg. 

bit load – opterećenje na bušaće dlijeto (bušaćeg dlijeta), 

v. weight on bit. 

bit matrix – matrica bušaćeg dlijeta. Materijal na dijamantskom 

i polikristalnom dijamantskom bušaćem

it mechanical horsepower 

dlijetu (v. diamond drilling bit, polycrystalline diamond 

compact bit) koji služi za držanje (nošenje) dijamanata 

na dlijetu. Matrica je često od praškastog i 

taljenog volframovog karbida. 

bit mechanical horsepower – mehanička snaga na bušaćem 

dlijetu, v. drilling bit mechanical horsepower. 

bit pin – osovina žrvnja bušaćeg dlijeta, v. drilling bit 

body. 

bit record – zapisnik o bušaćim dlijetima. U procesu 

bušenja – pisani dokument o radnim karakteristikama 

bušaćih dlijeta tijekom bušenja koji izrađuje 

bušač (driller). Zaglavlje zapisnika sadržava naziv 

operatora (operator) i kontraktora (contractor), broj 

bušaćeg postrojenja (garniture, rig number), lokaciju 

bušotine (well location), karakteristike kolone 

bušaćih alatki (bušaće kolone, drillstring characteristics) 

i podatke o pumpi (pump data), a zapisnik 

uključuje broj, promjer i tipove bušaćih dlijeta 

(number of bits, size of bits, types of bits), promjere 

mlaznica dlijeta (sizes of nozzles), brzinu bušenja 

(drilling rate) i izbušenu metražu (footage) za svako 

pojedino dlijeto, dubinu bušotine kada je bilo 

izvučeno staro dlijeto (depth out), sate spuštanja, 

opterećenje dlijeta (težina na dlijeto, weight on bit), 

brzinu rotacije (rotary speed), tlak pumpe (pump 

pressure) i broj koraka u minuti (strokes per minute), 

gustoću isplačnog fl uida (drilling fl uid weight) 

i njenu viskoznost (drilling fl uid viscosity) i stupanj 

otupljenosti (istrošenosti) dlijeta (dull grading of 

bit) nakon vađenja (izvlačenja). 

bit shank – vrat bušaćeg dlijeta. Dio tijela žrvanjskog 

bušaćeg dlijeta (rock drilling bit) – konusni vrh dlijeta 

s navojem koji se uvrće u kolonu bušaćih alatki. 

bit stabilization – stabilizacija bušaćeg dlijeta, v. drilling 

bit stabilization. 

bit stabilizer – stabilizator bušaćeg dlijeta, v. drilling bit 

stabilization. 

bit sticking – zaglavljivanje bušaćeg dlijeta. Prianjanje 

bušaćeg dlijeta (ili njegova stabilizatora) uz stijenku 

kanala bušotine. Sinonimi: sticking of bit, sticking of 

tool. 

bit sub – spojnica bušaćeg dlijeta. Kratka sekcija cijevi s 

unutarnjim navojem na oba kraja koja se rabi za spajanje 

bušaćeg dlijeta s teškom šipkom (drill collar) 

kolone bušaćih alatki (drillstring). 

bit tooth wear – habanje zubaca bušaćeg dlijeta. Trošenje 

ili lom zubaca dlijeta tijekom bušenja formacija. 

Najbolji način procjene habanja zubaca je mjerenje 

njihove visine prije i nakon bušenja, ali je (uz iskustvo) 

brži način vizualna procjena rabeći dijagram 

habanja zubaca (tooth wear guide chart). Brzina habanja 

zubaca dlijeta ponajprije zavisi od abrazivnosti 

formacije, geometrije zubaca, opterećenja dlijeta, 

brzine rotacije i učinkovitosti hlađenja i čišćenja bušaćim 

(isplačnim) fl uidom. 

bitumen – bitumen. (1) Organska tvar koja se može 

ekstrahirati iz sedimentnih stijena organskim otapalima 

(na primjer benzenom, kloroformom ili ugljikdisulfi 

dom), za razliku od kerogena u sedimentnim 

stijenama koji nije topljiv u organskim otapalima; 

(2) Čvrsti ugljikovodici koji se nalaze u sedimentnim 

stijenama. Bitumen je taljiv pri temperaturi nižoj od 

150 °C, nije zapaljiv i različite je boje, tvrdoće i hlapljivosti. 

Prirodni bitumen se formira neposredno 

iz organske tvari u sedimentima i također se naziva 

98 

bit whirl 

kerobitumen (kerobitumen). Sastoji se od C 22 i težih 

molekula – primjer je ozokerit (ozocerite); (3) Termin 

koji se zamjenljivo rabi za označavanje tekućih i čvrstih 

ugljikovodika i uključuje sirovu naftu (crude oil), 

asfalte (asphalts), mineralne voskove (mineral waxes) 

i asfaltine (asphaltins). 

U SAD se bitumen naziva asphalt. Prema jednoznačnoj 

defi niciji Međunarodne organizacije za standardizaciju 

(ISO) bitumen je viskozni tekući, polučvrsti 

(polutvrdi) ili čvrsti (tvrdi) produkt koji se sastoji 

uglavnom od ugljikovodika i njihovih derivata i koji 

je gotovo potpuno topljiv u ugljik-disulfi du. Dobiva 

se destilacijom određenih tipova sirove nafte preradom 

ostataka ili, katkada, najtežih frakcija. Sinonim: 

crude bitumen (v.). 

bitumenite – bitumenit, v. torbanite. 

bitumenization – bitumenizacija. (1) v. coalifi cation. (2) 

Obogaćivanje ugljikovodicima. 

bituminization – bitumenizacija, v. coalifi cation. 

bituminous – bituminozan. (1) Termin za označavanje 

sedimentne stijene (pješčenjaka, vapnenca ili šejla) 

koja je prirodno impregnirana (prožeta) bitumenom 

ili sadrži bitumen ili je izvor bitumena. (2) Termin slobodne 

uporabe za označavanje materijala koji sadrži 

znatnu količinu organske ili ugljikove tvari, na primjer 

bituminozna ruda (bituminous ore) – ruda željeza 

čija se žila sastoji uglavnom od ugljevite tvari. (3) 

Termin koji označava mineral s mirisom (zapahom) 

bitumena. (4) Koji se odnosi na ugljene s bitumenom 

– bituminozne ugljene (bituminous coals). 

bituminous fermentation – bituminozna fermentacija. 

Fermentacija biljne tvari (fermentation of vegetable 

matter) pri uvjetima bez zraka i obilne vlažnosti. Hlapljive 

(volatilne) tvari ostaju sačuvane, što dovodi do 

stvaranja bitumena, na primjer, treseta, ugljena; v. 

bitumen. 

bituminous limestone – bituminozni vapnenac (vapnenjak). 

Tamni, gusti vapnenac (dark dense limestone) 

koji sadrži znatnu količinu organske tvari (akumulirane, 

kako se pretpostavlja, pri stajaćim uvjetima). 

Kada je svježe odlomljen ili ako se snažno trlja, ispušta 

smrdljivi (zaudarajući) miris. 

bituminous rock – bituminozna (asfaltna) stijena, v. 

asphalt rock. 

bituminous sands – bituminozni pješčenjaci (pijesci). 

Sedimentna stijena u kojoj su vezivo (vezivni materijal) 

čvrsti (kruti) ili vrlo teški ugljikovodici (asfalt, 

bitumen, vrlo teška nafta). Pješčenjaci ili pijesci koji 

sadrže znatnu količinu prirodnog bitumena (u pravilu 

više od 1,5% po masi) iz kojeg se komercijalno 

dobiva nafta. Sinonimi (prema raznim izvorima): asphaltic 

sands, tar sands. 

bituminous sandstone – bituminozni pješčenjak, v. bituminous 

sands. 

bituminous shale – bituminozni (naftni) škriljavac, v. oil 

shale. 

bit weight – opterećenje na bušaće dlijeto (bušaćeg dlijeta), 

v. weight on bit. 

bit weight indicator – indikator opterećenja bušaćeg 

dlijeta, v. weight indicator, 1. 

bit whirl – spiralna rotacija bušaćeg dlijeta. U procesu 

bušenja – gibanje bušaćeg dlijeta kada ono ne rotira 

oko svog središta, nego se giba spiralno. Obično se 

dešava u mekim formacijama, a posljedica takvog gibanja 

je povećanje promjera bušotine (kanala bušo-

ivalves 

tine) u odnosu na nominalni promjer i prekomjerno 

habanje dlijeta. 

bivalves – (1) školjkaši, pelecipodi, lamelibranhije, v. 

pelecypods. (2) životinje s dvodijelnom ljušturom (dvodijelnom 

školjkom). Zajednički naziv za brojne bilateralno 

simetrične životinje s mekim tijelom zatvorenim 

u dvodijelnoj ljušturi (dvodijelnoj školjci, bivalve 

shell, two-part shell). Obuhvaća moluske (mekušce, 

mollusks), ostrakode (dvoljušturce, ljuskare, ostracodes), 

rakove (crustaceans) i brahiopode (ramenonošce, 

brachiopods). 

black alkali – crna alkalija. Zastarjeli termin za označavanje 

alkalnog tla (alkali soil) čiji natrij teži dispergirati 

organsku tvar i dati mu crnu boju; v. white alkali. 

black amber – crni jantar, gagat, v. jet, 1. 

black chert – crni čert (rožnac). (1) Čert (rožnac, rožnjak) 

s ugljikom. (2) Termin koji se u Engleskoj rabi za fl int 

ili sileks (v. fl int, 2). 

Black Jura, Black Jurassic – crna jura, lijas, v. Lias. 

black mica – crni tinjac, v. biotite. 

black mud – crni mulj. Tip morskog mulja čija tamna 

boja potječe od sumporovodika razvijenog pri anaerobnim 

uvjetima. Sinonimi: euxinic mud, hydrogensulfi 

de mud, reduced mud. 

black oil – (1) obična sirova nafta. Vrlo tamna, obično 

crna ali katkada smeđa ili zelenkasta, sirova nafta s 

početnim proizvodnim plinskim faktorom (initial 

producing gas/oil ratio, GOR) manjim od 350 m 3 /m 3 

(prema drugim defi nicijama manjim od 175 m 3 /m 3 ) 

i relativne gustoće između 0,800 i 0,875 (između 30 

i 45 °API) kada je otplinjena. Katkada je nazivaju i 

nafta s malim skupljanjem (low-shrinkage crude oil) 

ili obična nafta (ordinary oil). Sinonimi: low-shrinkage 

crude oil, ordinary crude oil, ordinary oil. (2) sirova 

nafta s asfaltnom bazom, v. asphalt-base crude 

oil, naphthene-base crude oil. (3) »crna nafta«, black 

oil. Nafta čija fi zikalna svojstva (za praktične svrhe) 

zavise samo od ležišnog tlaka pri konstantnoj temperaturi. 

Sustav koji nije »black oil« sustav (black oil 

system) uključuje varijable komponenata sastava. (4) 

teško loživo (crno, bunker C) ulje. Ostatno loživo ulje 

koje se rabi kao gorivo za velike sustave grijanja, termoenergetska 

postrojenja i velike brodske kotlove. 

(5) mazut za podmazivanje. Crno ulje niske kvalitete 

za podmazivanje teških sporohodnih strojeva ili 

strojeva s grubim površinama gdje su maziva visoke 

kvalitete nepraktična ili preskupa. 

black-oil model – model tipa »black oil«, »black-oil« 

(Beta) model. Matematički model za simulaciju ponašanja 

ležišta koje sadrži naftu tipa «black oil« (model 

za simulaciju »black oil« sustava, black-oil system) i 

tipično uzima u obzir samo tri komponente – separatorsku 

naftu, separatorski plin i vodu. Primjenjuje 

se za simulaciju nemiscibilnog strujanja nafte, plina 

i vode u ležištu pod uvjetom da svojstva fl uida ovise 

samo o tlaku ili o tlaku i plinskom faktoru i ne može 

simulirati promjene sastava nafte i plina. Modeli tog 

tipa su bili prvi razvijeni i najviše se rabe za mnoge 

vrste studija – zavodnjavanje ležišta, istiskivanje nafte 

injektiranjem plina, migraciju fl uida izvan granica 

koncesija, određivanje rasporeda i gustoće mreže 

bušotina i tempa proizvodnje, interpolacijsko bušenje, 

izbor produktivnih intervala za perforiranje i 

određivanje vremena primjene umjetnog podizanja 

nafte. Black-oil modeli se ne mogu rabiti za simulaci- 

99 

blanket 

je procesa miscibilnog istiskivanja nafte, istiskivanja 

nafte kemikalijama koje utječu na svojstva slojnih 

fl uida i neizotermičkog strujanja nafte kemikalijama 

koje utječu na svojstva slojnih fl uida i neizotermičkog 

strujanja (kod termičkih EOR-metoda). Sinonim: 

Beta model. 

black sand – crni pijesak. (1) Aluvijalni pijesak ili pijesak 

žala (priobalni pijesak) koji se sastoji uglavnom od 

zrna teških, tamnih minerala ili stijena (na primjer, 

zrna magnetita, rutila, granata, turmalina, bazaltnog 

stakla i dr.) koncentriranih najčešće djelovanjem valova, 

struja ili mlata mora. Takav pijesak može katkada 

sadržavati vrijedne minerale – na primjer, samorodno 

zlato ili platinu. (2) Asfaltni pijesak. 

black shale – (1) bituminozni (naftni) škriljavac, v. bituminous 

shale. (2) gorivni (naftni, uljni) škriljavac, pirošist, 

v. combustible shale. (3) crni šejl, biopelit. Tamni, 

tankolaminirani (tankoslojeviti) ugljeviti (ugljeni) šejl 

koji je izvanredno bogat organskom tvari (sadržaj 

ugljika je 5% ikli više) i sulfi dima (osobito sulfi dom 

željeza, obično piritom) i često sadrži neke raspršene 

elemente (uran, vanadij, bakar, nikal) u neobično 

visokim koncentracijama. Nastaje djelomičnim 

anaerobnim raspadom pokopane organske tvari u 

reduktivnim sredinama mirnih voda (na primjer, u 

stajaćim morskim bazenima) koje su karakterizirane 

ograničenom cirkulacijom vode i vrlo sporom sedimentacijom 

klastičnog materijala. Fosilni organizmi 

(uglavnom planktoni i nektoni) očuvani su u obliku 

grafi tne ili ugljevite opne (fi lma) ili u obliku pseudomorfoza 

građenih piritom. Sinonim: biopelite. 

black water – crna voda. Voda koja sadrži produkte korozije 

uzrokovane djelovanjem bakterija (sa željezosulfi 

dom). 

blade – pločica. (1) Spljošteni, izduljeni kristal minerala. 

(2) Sedimentna čestica spljoštenog ili troosnog oblika 

– s odnosom (omjerom) širine i duljine te debljine 

i širine manjim od 2 / 3 . (3) lopatica bušaćeg dlijeta. Rezni 

rub (oštrica) bušaćeg dlijeta. 

blade bit – lopatasto bušaće dlijeto, bušaće dlijeto s lopaticama, 

v. drag drilling bit. 

blade drilling bit – lopatasto bušaće dlijeto, bušaće dlijeto 

s lopaticama, v. drag drilling bit. 

blade drill string stabilizer – stabilizator bušaće kolone 

s lopaticama, v. drillstring stabilizer. 

blade reamer – proširivač kanala bušotine (bušaći 

prošrivač) s lopaticama, v. reamer. 

Blancan – blank, blanc. Stratigrafski kontinentalni kat pleistocena 

(Pleistocene) u Sjevernoj Americi – iznad hemfi 

la (Hemphillian), a ispod irvingtona (Irvingtonian). 

bland – nereaktivna bušaća isplaka. Tip bušaće isplake 

koja se primjenjuje za bušenje jezgara (jezgrovanje, 

coring). 

blank – (1) neproduktivna bušotina, v. dry well. (2) rezni 

brid polikristalnog dijamantnog bušaćeg dlijeta, v. drill 

blank. 

blank casing – neperforirana zaštitna kolona (kolona 

zaštitnih cijevi). Zaštitna kolona bušotine (casing) 

koja nije perforirana (bez perforacija), odnosno s punom 

stijenkom. 

blanket – pokrov. U sedimentologiji – tanko sedimentno 

tijelo (naslaga sedimenata) velike površine i s odnosom 

(omjerom) širine i debljine većim od 1.000:1 

(može doseći i omjer od 5.000:1). Sinonim: sheet; v. 

blanket deposit, blanket sand.

lanket deposit 

blanket deposit – pokrovni sediment. Sediment s velikim 

bočnim ili površinskim prostiranjem i relativno 

konstantnom (jednoličnom) debljinom, osobito sedimenti 

pokrovnog pijeska ili pješčenjaka (v. blanket 

sand) i s njima povezani pokrovni vapnenci (blanket 

limestone); v. blanket. 

blanket gas – zaštitni plinski sloj. Plin iznad tekućine u 

posudi koji se primjenjuje za njeno stlačivanje (pritiskanje) 

i zaštitu od zagađivanja ili eksplozije. 

blanket sand – pokrovni pijesak, pokrovni pješčenjak. 

Pokrovni sediment (v. blanket deposit) pijeska ili pješčenjaka 

neobično širokog prostiranja – obično ortokvarcitni 

(kvarcitni) pješčenjak sedimentiran transgresijom 

mora koja je napredovala do znatne udaljenosti 

preko stabilnog šelfnog područja, na primjer, pješčenjak 

St. Peter koji se pruža od Indiane do Colorada 

(SAD). Sinonimi: blanket sandstone, sheet sand. 

blanket sandstone – pokrovni pješčenjak, v. blanket 

sand. 

blank fl ange – slijepa (gluha, puna) prirubnica, zaglušnica. 

Puna okrugla ploča koja se postavlja na slijepim 

krajevima cijevi ili služi za zatvaranje. Sinonim: blind 

fl ange. 

blank liner – neperforirani lajner. Lajner (liner) ili najdonji 

dio kolone zaštitnih cijevi (casing, string of casing) 

koji nije perforiran (bez perforacija ili proreza), lajner 

s punom stijenkom. 

blank-off – zatvoriti zaglušnicom (slijepom prirubnicom, 

gluhom prirubnicom). Zatvoriti cijevi zaglušnicom 

(slijepom ili gluhom prirubnicom) ili velikim čepom. 

blank rams – slijepe čeljusti, čeljusti za puni profi l, v. 

blind rams. 

blast – eksplozijski udarni val. U geofi zici – siloviti efekt 

proizveden u blizini eksplozije koji se sastoji od vala s 

povišenim atmosferskim tlakom nakon kojeg slijedi 

val sa sniženim atmosferskim tlakom. Sinonim: shock 

wave. 

–blast, ...blast – ...blast. U nomenklaturi metamorfnih 

stijena – dio složenih riječi koji, kada se upotrijebi 

kao sufi ks (dometak), označava teksturu stijena u cijelosti 

formiranu u procesu metamorfoze (metamorfi 

zma); v. blasto–. 

blastation – struganje, v. blasting. 

blast furnace gas – visokopećni (grotleni) plin. Niskokalorično 

plinovito gorivo dobiveno kao sporedni produkt 

taljenja u visokim pećima. Sinonim: top gas. 

blastic deformation – blastična deformacija. Jedan od 

procesa dinamotermalne metamorfoze (v. dynamothermal 

metamorphism) zahvaljujući kojem se prekristalizacija 

odvija u skladu s Rieckeovim principom 

(Riecke’s principle – termodinamički zakon prema 

kojem se najlakše otapanje minerala teži odvijati u 

točkama gdje je vanjski tlak najveći, a kristalizacija 

najlakše u točkama gdje je vanjski tlak najmanji, tj. 

na takav način da se otprije postojeći minerali izdužuju 

u ravnini koja je okomita na smjer najvećeg tlaka, 

a novoformirani minerali rastu u istoj ravnini); v. 

clastic deformation, plastic deformation. 

blastids – blastoidei, morski pupoljci, v. blastoids. 

blasting – (1) struganje, abrazija. Abrazija ili trošenje 

trenjem pod djelovanjem udaraca fi nih čestica 

transportiranih (prenošenih) vjetrom ili vodom po 

nepomičnoj ogoljeloj površini. Sinonim: blastation. 

(2) torpediranje bušotine. Eksplozijsko frakturiranje 

bušotine primjenom nitroglicerina. 

100 

B layer 

blast joint – ojačana spojnica. Sekcija kolone uzlaznih 

cijevi (tubing) s termički obrađenim spojnicama (heat-treated 

joints), duljine 3, 6 ili 9 metara (10, 20 ili 30 

stopa), koja je izrađena od materijala (specijalne legure) 

otpornog na abrazivno djelovanje. Primjenjuje 

se za zaštitu tubinga od vanjske erozije u kolonama 

uzlaznih cijevi gdje velika brzina strujanja može 

uzrokovati eroziju (na primjer, blizu perforiranog intervala 

u dvozonskoj bušotini). 

blast nipple – zaštitni kolčak uzlaznih cijevi. Kolčak za 

zaštitu uzlaznih cijevi (tubing) nasuprot perforacijama 

u svrhu sprječavanja abrazijskog habanja pri 

prodoru pijeska u kanal bušotine. 

blasto–, blasto... – blasto... U nomenklaturi metamorfnih 

stijena – dio složenih riječi koji, kada se upotrijebi 

kao prefi ks (predmetak), označava reliktnu teksturu 

stijena (postojanje rezidualnih struktura u stijeni 

koje su ponešto modifi cirane metamorfi zmom); v. 

–blast. 

blastogranitic – blastogranitni. (1) Termin kojim se 

označava reliktna tekstura metamorfnih stijena karakterizirana 

očuvanim ostacima originalne (primarne) 

granitne teksture. (2) Sinonim (nepreporučljive 

uporabe) termina blastogranular (v.). 

blastogranular – blastogranularan. Termin kojim se 

označava heterogranularna metamorfna tekstura 

karakterizirana volumetrijski znatnim količinama 

velikih paleoblasta (v. paleoblast) i manjih neoblasta 

(v. neoblast). Termin se smatra sinonimom termina 

porphyroclastic (porfi roklastičan). Sinonim (nepreporučljive 

primjene): blastogranitic. 

blastoids (Blastoidea) – blastoidei, morski pupoljci. Razred 

izumrlih krinozoa (crinozoans). Karakterizirani 

su uglavnom visokorazvijenom radijalnom peterozrakastom 

simetrijom (quinqueradiate symmetry), 

tekom (theca) koja se sastoji od četiri pojasa uniformno 

raspoređenih pločica, specijaliziranim poleglim 

ambulakralnim poljima (recumbent ambulacral 

areas) i postojanjem hidrospira (hydrospires). Stratigrafska 

rasprostranjenost: ordovicij-perm. Sinonim: 

blastids. 

blastopelitic – blastopelitni. Termin za označavanje 

teksture metamorfoziranog argilita s reliktima matične 

stijene (parent rock). 

blastophitic – blastofi tni. Termin za označavanje reliktne 

teksture metamorfnih stijena u kojoj su se očuvali 

tragovi originalne (primarne) ofi tne teksture. 

blastoporphyritic – blastoporfi rni. Termin za označavanje 

reliktne teksture metamorfnih stijena u kojoj 

su se očuvali tragovi originalne (primarne) porfi rne 

teksture. 

blastopsammitic – blastopsamitni. Termin za označavanje 

teksture metamorfoziranog pješčenjaka koji 

sadrži relikte matične stijene (parent rock). 

blastopsephitic – blastopsefi tni. Termin za označavanje 

teksture metamorfoziranog konglomerata ili breče 

koji sadrže relikte matične stijene (parent rock). 

blast wave – eksplozijski val. Jaki val povišenog atmosferskog 

tlaka koji se brzo širi (rasprostire) u okružujućem 

mediju (sredini) od središta eksplozije ili sličnog 

poremećaja (pojave); v. shock wave. 

B layer – sloj B. Seizmičko područje (sloj) Zemlje od 

Mohorovičićeve plohe diskontinuiteta (Mohorovičić 

discontinuity) do dubine 410 km. Sloj B je dio Zemljine 

unutrašnjosti u skladu s njenom klasifi kacijom na

leached oil 

slojeve od A do G. Sinonim: low-velocity zone (v.), v. A 

layer, C layer, D layer, E layer, F layer, G layer. 

bleached oil – odbojena nafta. Sirova nafta koja je izgubila 

boju usljed djelovanja sunčane svjetlosti. 

bleed – (1) ispustiti, ispuštati, prazniti. Ispuštati fl uid 

(plin, tekućinu) iz cijevi ili rezervoara pod kontroliranim 

uvjetima kroz ventil za pražnjenje ili ispusni 

otvor. (2) smanjiti (smanjivati) tlak, dekomprimirati. 

Polako smanjivati tlak u bušotini ili tlačnoj opremi. 

Sinonimi: bleed off pressure, bleed pressure, blow 

down pressure, release pressure. 

bleed down – smanjiti tlak, dekomprimirati. Polako 

smanjivati (snižavati) tlak bušotine ili opreme koja 

je pod tlakom, ispuhom (oduškom) fl uida (nafte ili 

plina). Sinonim: bleed off . 

bleeder – (1) ispusni ventil, ventil za pražnjenje, v. bleeder 

valve; (2) ventil za uzorkovanje, v. sample valve. 

bleeder line – ispusni vod, vod za pražnjenje. Ispust na 

dnu skladišnog rezervoara (stock tank) za uklanjanje 

taloga i vode. 

bleeder valve – (1) ispusni ventil, ventil za pražnjenje. 

Ventil na rezervoaru, cjevovodu ili pumpi za ispuštanje 

fl uida ili zraka. Sinonimi: bleeder. (2) ventil za 

uzorkovanje, v. sample valve. 

bleeding a well – čišćenje bušotine periodičnim eruptiranjem. 

Metoda čišćenja naftne bušotine od bušaće 

isplake i taloga koji su se u njoj nakupili. Bušotina se 

zatvara na određeno vrijeme kako bi porastao tlak 

plina i zatim se ponovno otvara. Plin, nafta, isplaka 

i mulj u bušotini brzo struje prema površini i tako 

bivaju izbačeni iz njena kanala. Postupak se može 

ponoviti nekoliko puta. Sinonimi: periodic fl owing, 

rocking a well. 

bleeding core – jezgra s curećom naftom. Svježa jezgra 

iz čijih pora izlazi slojna nafta zbog stvaranja i ekspanzije 

mjehurića plina otopljenog u nafti kada se 

jezgra izvlači iz bušotine na površinu i smanjuje tlak 

na nju. Sinonim: weeping core. 

bleed line – vod za snižavanje tlaka. (1) U procesu bušenja 

– cjevovod priključen na protuerupcijski (preventerski) 

sklop (blowout-preventer stack) koji služi 

za izbacivanje proizvedenih fl uida kada se tijekom 

bušenja pojave nenormalno visoki tlakovi. (2) Cjevovod 

kroz koji se otpuštanjem snižava tlak u posudi, 

rezervoaru ili drugom cjevovodu. 

bleed off – smanjiti tlak, dekomprimirati, v. bleed down. 

bleed off pressure – smanjiti (smanjivati) tlak, dekomprimirati, 

v. bleed, 2. 

bleed pressure – smanjiti (smanjivati) tlak, dekomprimirati, 

v. bleed, 2. 

blende – (1) blistavac. Svaki mineral, uglavnom sulfi di 

metala, s jakim ili smolastim (ali nemetalnim) sjajem, 

na primjer, cinkov blistavac ili sfalerit (zinc blende, 

sphalerite), antimonski blistavac ili kermezit (antimony 

blende, kermesite), bizmutski blistavac ili eulitit 

(bismuth blende, eulytite), kadmijski blistavac ili grinokit 

(cadmium blende, greenockite), hornblenda ili 

rogovača (hornblrnde). (2) cinkov blistavac, sfalerit, v. 

sphalerite. 

blended unconformity – skriveni (gradacijski) nesklad. 

U geologiji – nesklad koji nema jasnu (izrazitu) površinu 

razdjela ili oštar kontakt, takav kao na površini 

erozije koja je bila prvobitno pokrivena debelim slojem 

rezidualnog tla koje je postupno prelazilo prema 

dolje u ispod zaliježuće stijene (čijim razaranjem 

101 

blind zone 

je tlo i nastalo) i bilo djelomično uključeno u iznad 

zaliježuće (pokrovne) stijene, na primjer, nesklad 

između granita i iznad zaliježućih bazalnih arkoznih 

sedimenata nastalih razaranjem granita. Sinonim: 

graded unconformity. 

blender – miješalica. (1) U tehnologiji stimulacije slojeva 

– uređaj montiran na kamionu (truck-mounted 

unit) koji se primjenjuje za proporcionalno miješanje 

materijala s fl uidom za stimulaciju bušotine (wellstimulation 

fl uid) i pumpanje smjese do pumpne 

jedinice. (2) Oprema za miješanje šljunka (gravel) i 

fl uida-nosioca (carrier fl uid) za opremanje bušotine 

šljunčanim zasipom (gravel pack completion). 

blend sample – uzorak mješavine. Uzorak fl uida iz rezervoara 

nakon što je njegov sadržaj promiješan. 

blind drilling – slijepo bušenje. (1) Bušenje bez prethodnih 

geoloških radova. (2) Bušenje formacije koja uzrokuje 

gubitak cirkulacije (gubljenje) bušaće isplake. 

blind estuary – estuarska laguna, v. estuarine lagoon. 

blind fault – slijepi rasjed. Rasjed čija rasjedna ploha 

nije dosegla površinu. 

blind fl ange – slijepa (gluha, puna) prirubnica, zaglušnica, 

v. blank fl ange. 

blind hole – slijepa bušotina. Bušotina u kojoj je prisutan 

problem gubitka cirkulacije (gubljenja) bušaće 

isplake. 

blind layer – slijepi sloj, v. hidden layer. 

blind rams – slijepe čeljusti, čeljusti za puni profi l. U 

tehnici bušenja – čeljusti (čelične ploče) i integralni 

dio protuerupcijskog uređaja (preventera, blowout 

preventer) koje služe za njegovo potpuno zatvaranje, 

odnosno za potpuno zatvaranje kanala bušotine ispod 

preventera. Mogu se rabiti jedino kada u bušotini 

nisu obješene cijevi. Sinonimi: blank rams, master 

rams. 

blind-shear (blind/shear) rams – slijepe odrezne čeljusti. 

U tehnici bušenja – čeljusti protuerupcijskog 

uređaja (preventera, blowout preventer) s reznim 

rubom (bridom) koje mogu odrezati i bilo koju cijev 

u preventerskom sklopu i zabrvtiti (zatvoriti) kanal 

bušotine. Ponajprije se primjenjuju u podvodnim 

protuerupcijskim sklopovima. Drugi oblik termina: 

shear-blind (shear/blind) rams. 

blind zone – slijepa zona. (1) Sloj koji se ne može detektirati 

seizmičkim metodama (osobito metodom 

refrakcije ili loma valova). Brzina u njemu može biti 

manja od brzine u plićim slojevima refrakcije (što dovodi 

do precijenjene procjene dubine dubljih slojeva 

refrakcije valova) ili brzina u njemu može biti srednja 

između brzina u slojevima koji zaliježu iznad i ispod, 

ali s nedovoljnom razlikom brzine ili debljine da bi se 

dobili prvi nailasci valova (što, prema tome, uzrokuje 

podcijenjenu procjenu dubine dubljih slojeva refrakcije 

valova). Sinonim: blind layer (v.), hidden layer. (2) 

Zona od koje nema refl eksije valova, zona seizmičke 

sjene (shadow zone). (3) Dio sloja nasuprot kojem su 

pokazivanja karotažnog uređaja znatno reducirana, 

odnosno čiji nivo zapisa karotažne krivulje nije dostatan 

za interpretaciju (zbog konačnih dimenzija 

sonde ili neuspješnog rasporeda elektroda). (4) Sloj 

koji otporska elektrokarotaža nije detektirala bilo 

zbog njegove male debljine, bilo zbog male razlike 

otpora susjednih slojeva. (5) Interval bušotine (kanala 

bušotine) s kojeg izbušeni stijenski materijal ne 

dolazi na površinu u procesu bušenja.

lock 

block – (1) rasjedni blok, v. fault block. (2) blok stijene. 

U petrologiji – (a) Veliki uglati fragment stijene s 

malobrojnim tragovima djelovanja agensa transportiranja 

(prenošenja) ili bez njih koji je formiran otkidanjem 

od matične stijenske mase. Takav fragment 

može ostati na mjestu na kojem je nastao ili može 

biti transportiran (prenesen) na neku udaljenost 

djelovanjem gravitacije, leda ili nekih drugih agensa 

transportiranja. Promjer bloka je veći od 256 mm (10 

inča). (b) Uglasti, gotovo izometrički (ekvidimenzijski) 

fragment stijene promjera većeg od 4 mm. (c) 

Fragment stijene ili minerala promjera od od 20 cm 

do 2 metra koji se nalazi u tlu. (d) Sloj sedimentne 

stijene debljine od 60 cm do 120 cm (2 do 4 stope) 

formiran kalanjem (cijepanjem). (3) ledeni blok. Fragment 

plivajućeg (plutajućeg) morskog leda promjera 

od 2 metra do 10 metara. Sinonim: ice cake. 

(4) blok vulkanske stijene. Fragment vulkanske stijene 

(piroklast) izbačen vulkanom u čvrstom (tvrdom) 

stanju promjera većeg od 64 mm. Može biti jedna od 

bitnih komponenata stijena, akcesoran ili u obliku 

rijetkih uklopaka. (5) kućište koloturnika. Metalno kućište 

s koloturama koje rotiraju oko zajedničke osi i 

primjenjuju se za dizanje. (6) koncesijski blok. Područje 

(površina) koncesije za naftu i plin na moru defi nirano 

njegovom geografskom širinom i duljinom. U 

SAD površina bloka je obično 9 četvornih milja. Većina 

blokova traje pet godina, ali granični ili duboki 

blokovi mogu imati 10-godišnji rok. 

block and fall – koloturnik, v. block and tackle. 

block and tackle – koloturnik, sustav kolotura. Komponenta 

opreme bušaćeg postrojenja (garniture) 

za olakšavanje rukovanja bušaćom opremom velike 

težine. Sastoji se od čvrstog (nepomičnog, nepokretnog) 

koloturnika (v. crown block), pomičnog (pokretnog) 

koloturnika (v. traveling block) i bušaćeg užeta 

(v. drilling line). Sinonim: block and fall, chain block. 

block diagram – blok-dijagram. (1) U geologiji – ilustracija 

osobitosti geološke građe i reljefa dijela Zemljine 

kore u obliku trodimenzijskog pravokutnog bloka s 

površinom Zemlje na njegovu vrhu (gornjem dijelu) 

i s jednim, dvama ili više vertikalnih poprečnih presjeka 

tog dijela Zemlje na njegovim stranama. (2) U 

tehnologiji – dijagram koji prikazuje funkcije nekog 

sustava, procesa ili uređaja (bez konstrukcijskih detalja) 

u obliku pravokutnika ili blokova i njihov uzajamni 

odnos odgovarajućim spojnim linijama. 

block disintegration – trošenje (raspadanje) stijena duž 

pukotina, v. joint-block separation. 

block faulting – blokovsko rasjedanje, rasjedanje u blokovima. 

Formiranje normalnih rasjeda pri kojima se 

Zemljina kora dijeli na rasjedne ili strukturne blokove 

(v. fault block) različite visine (uzdizanja i spuštanja) i 

orijentacije (položaja). Rasjedanje kore u blokove je 

proces kojim se formiraju gromadne (blokovske) planine 

(block mountains). 

block line – bušaće uže, v. drilling cable. 

block squeeze – bločna visokotlačna cementacija (skvizementacija). 

Tip operacije cementacije bušotine radi 

izolacije zone za perforiranje, frakturiranje ili stimulaciju. 

Zona ispod produktivne zone se perforira i u 

nju se injektira cementna kaša pod visokim tlakom, 

zatim se isti postupak ponovi u zoni iznad produktivne 

zone. Cement se zatim izbuši u kanalu bušotine i 

perforira se produktivna zona. 

102 

blown sand 

block tree – erupcijski uređaj bločne konstrukcije. Kompaktni 

sklop erupcijskog uređaja bušotine (Christmas 

tree) u kojem su ventili izrađeni iz jednog čeličnog 

bloka umjesto uređaja s pojedinačnim ventilima 

(loose-valve tree). Upotrebljavaju se često na odobalnim 

bušotinama (off shore wells). 

block valve – blokadni (sekcijski) ventil. Ventil na cjevovodu 

kojim se isključuje određena sekcija (dionica) 

cjevovoda. 

blooey line – vod za ispuhivanje bušotine, v. blooie line. 

blooey pit – bazen za ispuhivanje bušotine, v. blooie pit. 

blooie line – vod za ispuhivanje bušotine. (1) U procesu 

bušenja – površinski evakuacijski cjevovod bušotine 

koja se izrađuje s ispuhivanjem zrakom ili plinom za 

odvođenje (ispuhivanje) cirkulacijskog zraka ili plina, 

vode i krhotina izbušenih stijena iz bušotine dalje od 

bušaćeg postrojenja radi umanjivanja opasnosti od 

požara i transportiranja čestica i krhotina probušenih 

sijena na prikladnu udaljenost od lokacije bušotine. 

Sinonim: blooey line. (2) Cijev velikog promjera i 

ravnog prolaznog kanala za izbacivanje velikih volumena 

fl uida u slučaju kada sapnica zadržava tlak na 

površinsku opremu većim od nominalnog. Sinonim: 

blooey line. (3) Niskotlačna cijev velikog promjera 

koja se rabi za odvođenje fl uida koji pritječu iz formacije 

u bušotinu tijekom bušenja dalje od bušotine 

i bušaćeg postrojenja u bazen za ispuhivanje (blooie 

pit). Sinonim: blooey line. 

blooie pit – bazen za ispuhivanje bušotine. Iskopani 

zemljani bazen blizu postrojenja za bušenje s ispuhivanjem 

zrakom (air drilling rig) za prihvat čestica i 

krhotina probušenih stijena iznesenih vodom za ispuhivanje 

(v. blooie line). Sinonim: blooey pit. 

blow a line down – dekomprimirati cjevovod. Sniziti 

tlak u cjevovodu kako bi se rastalile smrznute prepreke 

strujanju i zatim podići tlak. 

blow a well clean – očistiti bušotinu ispuhivanjem. 

Otvoriti ventile na plinskoj bušotini kako bi se bušotina 

očistila od mulja ili radnog fl uida za osvajanje. 

blowby – istjecanje plina s tekućom fazom. Izlaženje slobodnog 

plina s tekućom fazom iz separatora. 

blow down pressure – smanjiti (smanjivati) tlak, dekomprimirati, 

v. bleed, 2. 

blowing – (1) ispuhavanje. U geologiji – transportiranje 

i sedimentacija vjetrom koji puše duž površine 

zemlje. (2) ispuštanje u atmosferu. Odlaganje kaptažnog 

ili naftnog plina u zrak (atmosferu). 

blowing a drip – (1) ispuštanje kondenzata iz cjevovoda. 

Ispuštanje kondenzata ili kapljica gazolina iz cjevovoda 

otvaranjem ventila na maloj komori cjevovoda. 

(2) ispuhivanje kondenzata iz cjevovoda. Ispuštanje 

plina iz cjevovoda kako bi se očistio od nakupljenog 

kondenzata ili gazolina. 

blowing a well – ispuhivanje bušotine. Periodično otvaranje 

ventila na bušotini kako bi se omogućilo brzo 

strujanje nafte i/ili plina i tako kanal bušotine očistio 

od nakupljenog taloga i tekućine. 

blowing in wild – nekontrolirana erupcija bušotine, v. 

blowout, 1. 

blowing out well – nekontrolirano eruptirajuća bušotina, 

v. blowout, 1. 

blowing well – (1) nekontrolirano eruptirajuća bušotina, 

v. blowout, 1. (2) eruptirajući zdenac; eruptirajuća bušotina, 

v. breathing well. 

blown sand – leteći pijesak. Pijesak transportiran (pre-

lowout 

nošen) vjetrom. Sastoji se od čestica formiranih erozijom 

vjetrom (wind-borne particles); eolski pijesak 

(eolian sand). 

blowout – (1) erupcija bušotine. Nekontrolirano, često 

silovito, strujanje (istjecanje, izbacivanje) fl uida koji 

se nalaze u bušotini ili slojnih fl uida (plina, nafte, 

vode i/ili isplake) iz kanala bušotine na površinu (u 

atmosferu – tzv. površinska erupcija, surface blowout). 

Bušotina će nekontrolirano eruptirati kada je 

slojni tlak veći od tlaka hidrostatičkog stupca fl uida 

u njenom kanalu (na primjer, tlaka stupca isplake u 

procesu bušenja) i ako mjere za sprječavanje erupcije 

nisu bile uspješne. Nekontrolirana erupcija može 

biti i podzemna (v. underground blowout) kada slojni 

fl uidi nekontrolirano utječu (struje) u slojeve sa 

sniženim tlakom. Uzroci erupcija u procesu bušenja 

mogu biti razni – nedostatna gustoća (relativna gustoća) 

bušaće isplake, nedovoljno punjenje kanala 

bušotine fl uidom, klipovanje kanala bušotine, gubitak 

cirkulacije isplake, zasićivanje isplake plinom 

(pliniziranje isplake) ili vodom. Rane pojave koje 

ukazuju (upozoravaju) na moguću erupciju su povećanje 

volumena fl uida na površini (tzv. porast nivoa 

u bazenu – pit level increase), iznenadni porast 

brzine bušenja, zasićenost isplake plinom ili vodom, 

pad tlaka isplačne pumpe, prelijevanje isplake pri 

dodavanju bušaćih šipki i smanjenje težine bušaćih 

šipki. Drugi oblik pisanja termina: blow out; v. well 

kick. (2) defl acijska udolina (kotlina). U geologiji – (a) 

Opći termin za označavanje malih depresija nalik na 

tanjur, zdjelu ili korito koje su nastale erozijskom djelatnošću 

vjetra na već postojećoj dini (sipini) ili drugom 

pješčanom sedimentu (osobito na područjima 

s pokretljivim pijeskom ili rastresitim tlom ili gdje je 

zaštitni površinski vegetacijski pokrov poremećen 

ili uništen). U pojam defl acijske udoline je obično 

uključena i priležeća akumulacija pijeska iznesenog 

iz depresije u slučajevima kada se može razlikovati. 

Neke defl acijske udoline mogu imati promjer nekoliko 

kilometara. (b) Izolirani (osamljeni) brežuljak čiji 

je vrh otpuhan vjetrom tako da nalikuje na vulkanski 

krater. (c) Plitki bazen koji je nastao na mjestu gdje 

je vegetacija uništena, na primjer, požarom ili prekomjernom 

ispašom stoke. Termin se također može 

pisati u obliku blow-out. Sinonimi (za sve tri defi nicije): 

blowout basin, defl ation hole, defl ation hollow; v. 

defl ation basin. (3) ključanje pijeska, v. sand boil. 

blow out – erupcija bušotine, v. blowout, 1. 

blow-out – defl acijska udolina (kotlina), v. blowout, 2. 

blowout drill – vježba rukovanja protuerupcijskim uređajem 

(preventerom), v. blowout-preventer drill. 

blowout (blow-out) preventer (BOP) – protuerupcijski 

uređaj, protuerupcijski preventer, preventer. U procesu 

bušenja – sigurnosni uređaj bušaćeg postrojenja 

(garniture) za kontrolu slojnog tlaka u bušotini 

brtvljenjem njena prstenastog prostora oko kolone 

bušaćih šipki (kada se one nalaze u bušotini) ili brtvljenjem 

cijelog kanala bušotine (ako u bušotini nema 

bušaćih šipki), odnosno zatvaranjem vrha zaštitne 

kolone, dok drugi tip preventera može odrezati bušaću 

šipku koja prolazi kroz njega. Preventer je zadnja 

zaštita od erupcije bušotine. Spojen je najčešće 

vijcima s glavom bušotine i demontira se (uklanja) s 

bušotine tek nakon što se završi ispitivanje bušotine 

i na njoj instalira proizvodna oprema. Protuerupcijski 

103 

blowout-preventer stack 

uređaj se obično sastoji od četiri sekcije – tvrdih gumenih 

čeljusti (zatvaraju prostor oko cijevi svih promjera), 

metalnih čeljusti ili uložaka (za obuhvat cijevi 

određenog promjera, pipe rams), čeličnih odreznih 

ili slijepih čeljusti (mogu odrezati cijev i potpuno zatvoriti, 

odnosno zabrtviti, kanal bušotine, blind rams, 

shear rams) i bušaće prirubnice (drilling spool) – metalni 

priključci za vod za prigušivanje ili sapnički vod 

i vod za gušenje bušotine). Različiti tipovi protuerupcijskih 

uređaja su montirani u sklopu protuerupcijskog 

uređaja ili preventerskom sklopu (v. blowout 

preventer stack). Sinonimi: BOP,, preventer. 

blowout-preventer accumulator – hidraulički akumulator 

protuerupcijskog uređaja (preventera), v. accumulator, 

1. 

blowout-preventer control panel – upravljački pult 

protuerupcijskog uređaja (preventera). U procesu bušenja 

– pult smješten na radnom podištu (platformi) 

bušaćeg postrojenja (garniture) blizu radnog mjesta 

bušača za rukovanje (otvaranje i zatvaranje) protuerupcijskim 

uređajem (preventerom) ili različitim 

preventerima u protuerupcijskom sklopu. Sadržava 

četveroputne regulacijske ventile za aktiviranje preventera, 

manometre za akumulator, instrumentni 

zrak pulta, manifold i tlak u prstenastom prostoru 

s regulatorom za regulaciju tlaka na prstenasti preventer 

i kontrolu mimovoda. Preventerima se također 

može rukovati s drugog udaljenog mjesta na 

bušaćem postrojenju. 

blowout-preventer control unit – uređaj za rukovanje 

protuerupcijskim uređajem (preventerom). U procesu 

bušenja – uređaj za držanje hidrauličkog fl uida pod 

tlakom u posebnim posudama kojim se osigurava 

brzo i pouzdano rukovanje preventerom (njegovo 

otvaranje i zatvaranje) – obično komprimiranim zrakom 

i hidrauličkim tlakom. 

blowout-preventer drill – vježba rukovanja protuerupcijskim 

uređajem (preventerom). Praktični postupak u 

kojem svi članovi posade (ekipe) bušaćeg postrojenja 

(garniture) slijede identični postupak kao u slučaju 

stvarne erupcije. Registrira se vrijeme od zvuka 

alarma do zatvaranja preventera i navodi u izvještaju 

bušenja. Sinonim: blowout drill. 

blowout-preventer operating and control system – 

sustav za rad i upravljanje protuerupcijskim uređajem 

(preventerom). U procesu bušenja – sustav (sklop 

opreme) koji se sastoji od pumpi, ventila, vodova, 

akumulatora i drugih komponenata potrebnih za 

rukovanje (otvaranje i zatvaranje) protuerupcijskog 

uređaja (preventera). 

blowout-preventer pump – pumpa protuerupcijskog 

uređaja (preventera). Pumpa na bušaćem postrojenju 

(garnituri) namijenjena za osiguravanje hidrauličkog 

tlaka akumulatora koji služe za rukovanje protuerupcijskim 

preventerima. 

blowout-preventer rams – čeljusti (ulošci) protuerupcijskog 

uređaja (preventera). Komponente (dijelovi, 

elementi) protuerupcijskog uređaja (preventera) 

koje služe za njegovo zatvaranje i brtvljenje (hermetizaciju) 

kanala bušotine. 

blowout-preventer stack – sklop protuerupcijskog uređaja 

(preventera), protuerupcijski (preventerski) sklop. 

U procesu bušenja – vertikalni sklop opreme za kontrolu 

bušotine koji se sastoji od protuerupcijskog 

uređaja (preventera), prirubnica, ventila i nazuvica i

lowout well 

spojen je s glavom bušotine (zaštitne kolone). Kod 

bušenja na moru (odobalnog bušenja) protuerupcijski 

sklop je smješten na dnu mora, a dvostruki sklop 

(double stack) ima preventere na morskom dnu i na 

platformi. Postoje najmanje dva različita mjesta s 

kojih se rukuje preventerskim sklopom (uključujući 

kontrolni pult na postrojenju). 

blowout well – nekontrolirano eruptirajuća bušotina, v. 

blowout. 

blowover – (1) pješčani nanos. Pijesak prenesen kopnenim 

vjetrovima preko neke prepreke i sedimentiran 

na njenoj strani koja je okrenuta prema kopnu ili u 

obliku površinskog sloja u laguni. Na primjer, pješčani 

sedimenti nastali transportiranjem (prenošenjem) 

pijeska jakim vjetrovima (koji pušu prema obali) preko 

otočnih prudova u lagune smještene duž obale 

Meksičkog zaljeva u Teksasu. (2) stvaranje pješčanih 

nanosa. 

blow well – eruptivna arteška bušotina, v. fl owing artesian 

well. 

blue gas – nekarburirani vodeni plin. Vodeni plin proizveden 

djelovanjem vodene pare na vrući (ugrijani) 

koks. 

blue-green algae – modrozelene (sinje) alge, cijanobakterije, 

v. cyanobacteria. 

blue mud – plavi (modri) mulj. Hemipelagički tip mulja 

plavičasto-sive boje zbog postojanja sulfi da željeza i 

organske tvari. 

blue whistler – plinska bušotina, v. gas well. 

bobtail (bob-tail) plant – postrojenje za izdvajanje tekućih 

ugljikovodika. Plinsko postrojenje za izdvajanje 

tekućih ugljikovodika iz plina. Tekuća faza se zatim 

šalje u frakcionator za separaciju u frakcije. 

bodily seismic wave – prostorni seizmički val, v. body 

wave. 

bodily wave – prostorni seizmički val, v. body wave. 

body foam – konzistentna pjena. Pjena koja se sastoji 

od tekućine sa sferičnim mjehurićima distribuiranim 

u cijeloj tekućini i ne diže se do površine, za razliku 

od površinske pjene (pjene s mjehurićima na površini 

tekućine, surface foam). Sirove nafte velike relativne 

gustoće i visoke viskoznosti mogu formirati 

konzistentnu pjenu. 

body of a bit – tijelo bušaćeg dlijeta, v. drilling bit body. 

body test – visokotlačno ispitivanje kućišta. Ispitivanje 

kućišta (tijela) tlačne opreme (pressure equipment), 

na primjer, protuerupcijskog (preventerskog) sklopa 

(blowout preventer) ili glave bušotine (wellhead), koje 

se izvodi pri znatno većem tlaku od nominalnog tlaka 

(rated pressure) opreme. Pri tom tlaku se ispituje 

samo kućište, a ispitivanje se ne izvodi kada su zatvoreni 

ventili ili čeljusti. Sinonim: shell test. 

body-test pressure – tlak ispitivanja kućišta, v. body 

test. 

body wave – prostorni (prostorni seizmički) val. Seizmički 

val (v. seismic wave) koji prolazi kroz unutrašnjost 

Zemlje s načinom širenja (prostiranja) neovisnim 

o bilo kojoj graničnoj površini (površini razdjela). 

Prostorni seizmički valovi mogu biti longitudinalni 

(P-val – v. P wave) ili transverzalni (S-val – v. S wave). 

Sinonim: seismic body wave. 

bog – (1) močvara. Vodom zasićeno spužvasto tlo koje 

se ponajprije sastoji od mahovina i sadrži oksidirane 

raspadajuće biljne ostatke (vegetaciju) koji se mogu 

pretvoriti u treset. (2) močvarna vegetacija. Vegetaci- 

104 

booster 

ja karakteristična za takvu močvarnu sredinu, osobito 

sfagnum ili tresetna mahovina, šaš i vrijes. 

bog moss – močvarna mahovina, mah tresetar, tresetnica, 

v. sphagnum moss. 

bog peat – močvarni (mahovinasti) treset, v. highmoor 

peat. 

boiling point – vrelište, temperatura vrenja (ključanja). 

Najniža temperatura pri kojoj započinje vrenje tekućine. 

Temperatura pri kojoj je tlak zasićene pare 

tekućine jednak vanjskom atmosferskom tlaku i pri 

kojoj tekućina slobodno vrije. Temperatura ostaje 

konstantna sve dok ne ispari sva tekućina. Budući 

da vrelište tekućine zavisi od vanjskog atmosferskog 

tlaka, ono se određuje za standardni tlak (101.325 

paskala ili 1,013 bar). Sinonim: bubble point; v. absolute 

boiling point, true boiling point. 

boiling range – područje destilacije, v. distillation range. 

boll weevil – neiskusni naftni radnik. Termin u žargonu 

za novog, neiskusnog radnika na bušaćem postrojenju 

(garnituri) ili naftnom polju (često se opisuje 

terminom green ili green hand – u doslovnom prijevodu: 

«zelen»). 

boll-weevil plug – izvlačivi čep za ispitivanje protuerupcijskog 

uređaja (preventera). Izvlačivi čep pričvršćen 

za bušaću šipku koji se primjenjuje za ispitivanje 

protuerupcijskog uređaja (preventera, blowout preventer) 

posjedanjem u kućište glave zaštitne kolone 

(casinghead housing). Tlakom koji djeluje odozgo osigurava 

se hermetizacija (brtvljenje) kanala bušotine. 

boll-weevil tool – privremena alatka za nuždu. Gruba 

alatka ili naprava izrađena na radilištu za trenutnu 

namjenu. Ne zahtijeva iskusnog rukovatelja. 

bomb – (1) bomba, tlačna posuda. (a) Posuda, obično 

čelična, s debelom stijenkom za uzorkovanje slojnih 

fl uida (nafte ili plina) pod tlakom u bušotini. (b) Posuda 

s manometrom za mjerenje i zapisivanje tlaka u 

bušotini. Spušta se žičanim užetom, a aktivira ubacivanjem 

metalne šipke ili prethodno podešenim satnim 

mehanizmom. (c) Čelični cilindar za izvođenje 

kemijskih ispitivanja pod tlakom (na primjer, određivanje 

tlaka pare). (2) vulkanska bomba, v. volcanic 

bomb. 

Bond number – Bondov broj. Kvocijent (omjer) gravitacijskih 

i kapilarnih sila (gravitational forces, capillary 

forces). U procesima konvencionalnog zavodnjavanja 

(waterfl ood) Bondov broj je približno jednak 

0,000001. 

bone bed – sloj bogat kostima. Svaki sloj sedimentnih 

stijena (obično tanki sloj pješčenjaka, vapnenca ili 

šljunka) s obilnim sadržajem kostiju ili dijelova kostiju 

fosilnih životinja. Često sadrži i druge organske 

ostatke, na primjer, riblje ljuske, zube i koprolite. 

bone breccia – koštana breča. Akumulacija kostiju ili 

fragmenata kostiju koje su često pomiješane sa zemljom 

i pijeskom i cementirane (vezane) kalcij-karbonatom, 

osobito takav sediment koji je nastao u 

vapnenačkim spiljama ili na drugim mjestima gdje 

obitavaju životinje. Sinonim: osseous breccia. 

bony fi shes – koštunjače, ribe koštunjače, koštunjave 

ribe, v. osteichthyans. 

book clay – lisnata glina. Glina sedimentirana u tankim 

listićavim proslojcima (tankim laminama nalik na listove). 

Sinonim: leaf clay. 

booster – (1) kompresor za povišenje tlaka, pomoćni 

kompresor, buster. Kompresor koji se rabi za pove-

ooster compressor 

ćavanje tlaka plina u cjevovodu. Sinonim: booster 

compressor. (2) pumpa za povišenje tlaka, pomoćna 

pumpa, buster. Pumpa koja se rabi za povećavanje 

tlaka nafte u cjevovodu. Sinonim: booster pump. 

booster compressor – kompresor za povišenje tlaka, 

pomoćni kompresor, buster, v. booster, 1. 

booster intermediate station – pomoćna pumpna stanica, 

pumpna međustanica, v. booster station, 1. 

booster jar – škare za pojačavanje udaraca. U procesu 

bušenja – alatka za instrumentaciju (hvatanje i izvlačenje 

predmeta iz bušotine, fi shing tool) koja se rabi 

za pojačavanje snage udaraca mehaničkih škara (mechanical 

jar) ili hidrauličkih škara (hydraulic jar) primijenjenih 

za oslobađanje zaklinjenih (zaglavljenih) 

cijevi u bušotini. Spušta se u bušotinu s kolonom za 

instrumentaciju (fi shing string) i nalazi se iznad škara. 

Fluid u škarama za pojačavanje (na primjer, dušik) 

komprimira se kada se kolona za instrumentaciju 

podiže i oslobađanjem posebnog mehanizma dolazi 

do njegove ekspanzije koja pojačava snagu udarca. 

Sinonimi: jar accelerator, jar intensifi er. 

booster pump – pumpa za povišenje tlaka, pomoćna 

pumpa, buster, v. booster, 2. 

booster station – (1) pomoćna pumpna stanica, pumpna 

međustanica. Pumpna stanica cjevovoda (obično 

glavnog). Sinonim: booster intermediate station; v. 

intermediate pump station. (2) pomoćna pumpna stanica. 

Stanica na polju za pumpanje na glavnu stanicu 

ili u rezervoare. 

boot – (1) konduktor, v. conductor pipe, 1. (2) odušna cijev 

rezervoara, v. conductor pipe, 2. 

boot basket – (1) pauk za hvatanje, v. junk basket. (2) 

košara za hvatanje pri glodanju, v. boot sub. (3) prijelaznik 

za hvatanje metalnih otpadaka, v. junk sub. 

boot sub – košara za hvatanje pri glodanju. U procesu 

bušenja – naprava postavljena iznad glodala tijekom 

operacije glodanja u kanalu bušotine koja služi za 

hvatanje i izvlačenje (vađenje) sitnih metalnih krhotina. 

Tijekom glodanja isplaka pod visokim tlakom 

potiskuje metalne krhotine u uski prostor između 

košare i stijenke kanala bušotine, a u trenutku kada 

krhotine dospiju u širi prstenasti prostor bušotine i 

tlak se snizi, one padaju u košaru. Takav tip košare 

se također može postaviti iznad bušaćeg dlijeta u 

procesu rutinskog bušenja za skupljanje malih komada 

metala koji bi mogli oštetiti dlijeto. Sinonim: 

boot basket. 

BOP – protuerupcijski uređaj (preventer), preventer. Skraćenica 

termina blowout preventer (v.). 

border facies – rubni facijes. Rubni dio eruptivne intruzije 

(tijela eruptivnih ili magmatskih stijena) koji se 

teksturom i sastavom razlikuje od glavnog intruzivnog 

tijela, što je možda uvjetovano procesom bržeg 

hlađenja ili asimilacijom materijala iz okolne stijene. 

border fault – rubni rasjed. (1) v. boundary fault. (2) v. 

peripheral fault. 

borderland – borderlend. Masivi kristaličnih stijena koji 

s morske (vanjske) strane obrubljuju fanerozojske 

orogenetske pojaseve blizu ruba sjevernoameričkog 

kontinenta (u skladu sa široko prihvaćenom geološkom 

koncepcijom u prvoj polovici 20. stoljeća). 

Borderlendi su tektonski bili aktivniji nego Kanadski 

štit (Canadian Shield) i postupno su iščeznuli toneći u 

oceane. Danas je ta koncepcija odbačena budući da 

kontinentalna kora ne izlazi izvan granica kontinen- 

105 

borehole geometry tool 

tnskih šelfova (završava blizu njihovih rubova), zbog 

čega bi veliki dijelovi kontinentalne kore teško mogli 

potonuti u oceanske bazene izvan zone šelfa. Većina 

geoloških dokaza u prilog koncepcije borderlenda 

se može drugačije interpretirati. 

bore – (1) kanal bušotine, v. hole, 1. (2) izbušeni zdenac 

(bunar), v. bored well. (3) podvodni prud. Podmorski 

pješčani hrbat u vrlo plitkoj vodi čija krijesta može 

doseći nivo vode pri oseki. 

bore-bit – bušaće dlijeto, v. drilling bit. 

bored well – izbušeni zdenac (bunar). Plitka vodna bušotina 

(dubine od 3 metra do 30 metara) velikog 

promjera (od 20 do 90 cm) koja je izrađena ručnim ili 

mehaničklim bušenjem. Sinonim: bore. 

borehole, bore hole – kanal bušotine, v. hole, 1. 

borehole cementing – cementacija bušotine, v. cementing. 

borehole compensated acoustilog – kompenzirana 

akustička (zvučna) karotaža. Akustička (zvučna) karotaža 

s kompenzacijom (korekcijom) utjecaja dubinskih 

uvjeta (uvjeta bušotine) na podatke mjerenja. 

Pribor za karotažu ima dva predajnika (transmitera) 

i dva prijamnika, a intervalno vrijeme širenja longitudinalnog 

akustičkog vala se mjeri prema razlici u 

vremenima nailazaka vala na prijamnike. Primjenjuje 

se za analizu elektrofacijesa, litološku identifi kaciju, 

procjenu poroznosti, sekundarne poroznosti (u 

kombinaciji s nuklearnom karotažom) i mehaničkih 

svojstava formacija (moguća je samo u kompaktnim 

formacijama), utvrđivanje zona s anomalno visokim 

tlakom i proračun akustičke impedancije i koefi cijenta 

refl eksije (u kombinaciji s karotažom gustoće). 

Metoda kompenzirane akustičke karotaže je osobito 

prikladna za zone s niskom poroznošću (nepovoljni 

utjecaji geometrije kanala bušotine nisu veoma izraženi). 

Sinonimi: BHC sonic log, borehole compensated 

sonic log, compensated sonic log. 

borehole compensated sonic log – kompenzirana 

akustička (zvučna) karotaža, v. borehole compensated 

acoustilog. 

borehole directional survey – mjerenje (određivanje) 

smjera bušotine (kanala bušotine), v. deviation survey. 

borehole eff ect – utjecaj bušotine. U karotaži – izobličenje 

karotažnih dijagrama (krivulja, podataka) uzrokovano 

utjecajem promjera, oblika i drugih karakteristika 

kanala bušotine te isplačne obloge (kore) 

i katkada zone infi ltracije (invaded zone). Korekcija 

utjecaja dubinskih uvjeta se vrši tzv. kompenziranim 

karotažama (compensated logs). 

borehole environment – okoliš bušotine (kanala bušotine). 

U karotaži bušotina – prstenasta područja 

(zone) oko kanala bušotine koja nastaju u procesu 

bušenja poroznih i propusnih formacija (ili zona) s 

ispiranjem isplakom zbog prodora dijela isplačnog 

fl uida u formaciju i istiskivanja slojnih fl uida (ugljikovodika 

i/ili slojne vode) dublje u formaciju. Dio 

formacije (gledajući u smjeru od kanala bušotine) iz 

kojeg su istisnuti slojni fl uidi se naziva isprana zona 

(fl ushed zone), dio u koji je prodro isplačni fi ltrat se 

naziva zona infi ltracije (invaded zone), a iza nje je neporemećena 

zona formacije (uninvaded zone) u kojoj 

slojni fl uidi nisu zagađeni isplakom. Neporemećena 

zona je zanimljiva specijalistima karotaže, geolozima 

i tehnolozima razrade. 

borehole geometry tool – alatka za određivanje geo-

orehole geophysics 

metrije bušotine (kanala bušotine). Dubinski pribor 

za mjerenje (određivanje) azimuta i nagiba (otklona 

od okomice) bušotine (kanala bušotine). Azimut se 

mjeri magnetskim kompasom ili giroskopom, a nagib 

njihalom. Mjerenje se može izvesti u jednoj točki 

ili na više točaka. 

borehole geophysics – geofi zička ispitivanja u bušotinama. 

Karotaža u bušotinama koje nisu ni naftne ni 

plinske. 

borehole gravimeter – dubinski gravimetar. Pribor za 

gravimetrijska mjerenja na različitim dubinama u zacijevljenoj 

bušotini (bušotini sa zaštitnom kolonom) 

i nezacijevljenoj (bez zaštitne kolone). Gravimetar je 

osjetljiv na gustoću stijena u okolišu kanala bušotine 

i rabi se za određivanje horizontalnog protezanja 

ležišne stijene i mogućeg položaja potencijalne ležišne 

stijene koja nije bila probušena, ali se nalazi u 

blizini bušotine. Sinonim: borehole gravity meter. 

borehole gravity meter – dubinski gravimetar, v. borehole 

gravimeter. 

borehole log – dijagram (krivulja) karotaže bušotine, karotažni 

dijagram (krivulja)bušotine, v. well log. 

borehole spacing – razmak bušotina, gustoća mreže 

bušotina, v. well spacing. 

borehole survey – (1) dubinsko mjerenje devijacije 

bušotine, v. directional survey. (2) dijagram (krivulja) 

karotaže bušotine, karotažni dijagram (krivulja) bušotine, 

v. well log. 

borehole televiewer – dubinski televizor. Dubinski pribor 

za dobivanje ultrazvučne slike kanala bušotine. 

Televizor emitira u bušotini impulsni, uski snop ultrazvučne 

energija koji skenira stijenku kanala bušotine 

pomicanjem pribora prema ušću bušotine. Primjenjuje 

se za detekciju i izučavanje pukotina u ležišnoj 

stijeni u okolišu bušotine ili za kontrolu korozije ili 

oštećenih spojnica zaštitne kolone u bušotini (termin 

je komercijalni naziv). 

borehole temperature – temperatura na dnu bušotine, 

v. bottomhole temperature. 

borehole volume – volumen bušotine (kanala bušotine). 

Volumen bušotine (kanala bušotine) izračunan 

prema dijagramu dijametriranja bušotine (kavernogramu 

– caliper log). 

bore meal – bušaći mulj, v. drill cuttings. 

borer – bušač. Zastarjeli sinonim termina driller (v.). 

boring – (1) trag bušenja (svrdlanja). Trag životne aktivnosti 

fosilnih organizama – biljaka (gljiva, algi) ili životinja 

(spužava, crva, briozoa, nekih rakova). Vidljivi 

su na ljušturama, kostima ili drugim tvrdim dijelovima 

beskralješnjaka i kralješnjaka kao urezi, žljebovi 

(brazde) ili rupice. (2) bušenje, v. drilling. 

boring by percussion – udarno (perkusijsko) bušenje, v. 

percussion drilling. 

boring by rotation – rotacijsko bušenje, v. rotary drilling. 

boring journal – dnevnik (žurnal) bušenja. Zastarjeli sinonim 

termina driller’s log (v.). 

boring log – dnevnik (žurnal) bušenja, v. driller’s log. 

boring mast – bušaći jarbol, v. drilling mast. 

boring master – bušač, bušaći majstor, v. driller. 

boring mud – bušaća isplaka, v. drilling mud. 

boring porosity – poroznost rovanja, v. burrow porosity. 

boring rig – bušaće postrojenje (uređaj, garnitura), postrojenje 

(uređaj, garnitura) za bušenje, v. drilling rig. 

106 

bottomhole (bottom-hole) assembly (BHA) 

borings – bušaći mulj, v. drill cuttings. 

boring sludge – bušaći mulj, v. drill cuttings. 

boring time – vrijeme čistog bušenja, v. drilling time. 

boring tool – bušaće dlijeto, v. drilling bit. 

boring tower – bušaći toranj, toranj za bušenje, v. drilling 

derrick. 

bottled gas – plin u bocama. Ukapljeni propan i, u manjoj 

mjeri, butan ili smjesa propana i butana koji se 

drže u bocama pod tlakom. Rabe se u domaćinstvima 

i industriji kao gorivo. 

bottle test – ispitivanje razbijanja emulzije. Postupak 

ispitivanja radi određivanja najdjelotvornije kemikalije 

i njene potrebne količine za razbijanje emulzije 

tipa «nafta u vodi». Uzorku emulzije se dodaju različite 

kemikalije i nakon što se utvrdi najdjelotvornija 

dodaju se njene različite količine radi određivanja 

minimalnog potrebnog volumena za razbijanje 

emulzije. 

bottle-type submersible rig – poluuronjivo bušaće postrojenje 

od cilindara. Pokretno poluuronjivo bušaće 

postrojenje konstruirano (izgrađeno) od više čeličnih 

cilindara – kada se cilindri potope postrojenje potone 

i osloni se o dno, a kada se voda ukloni iz cilindara 

postrojenje pluta na vodi. Može bušiti u vodama dubine 

do 30 metara (100 stopa). 

bottom – (1) dno, korito. U geomorfologiji – (a) Dno, 

površina zemlje iznad koje se nalazi neka vodena 

masa. (b) Dio jezera u dolini U-oblika danas pokriven 

sedimentima istaloženim vodotocima koji utječu u 

jezero. (c) dno doline, v. valley fl oor. (2) dno doline, nizina. 

U geografi ji – nizinska, ravna i obično plodnim 

tlom pokrivena ravnica (osobito u dolini rijeke Mississippi). 

Također travnata nizina nastala taloženjem 

aluvije duž riječnog korita. Aluvijalna ili vodoplavna 

(poplavna) ravnica. Sinonimi: bottomland, fl at, interval, 

lowland. 

bottom assembly – dubinski bušaći sklop (sklop bušaćih 

alatki), v. bottomhole assembly. 

bottom-bed load – transportirani sedimentni materijal 

dna korita, v. bed-material load. 

bottom cementing plug – donji cementacijski čep, v. 

cementing plug. 

bottom hold-down – donji zahvatni držač (sidreno uporište) 

dubinske pumpe. Sidreni uređaj (anchor) za držanje 

dubinske pumpe s klipnim šipkama (sucker-rod 

pump) u radnom položaju. Nalazi se na dnu pumpe. 

bottomhole, bottom hole (BH, bh) – dno bušotine. 

Najniži ili najdublji dio (točka) bušotine (kanala bušotine). 

bottomhole (bottom-hole) assembly (BHA) – dubinski 

bušaći sklop (sklop bušaćih alatki). U procesu bušenja 

– sklop teških bušaćih alatki ugrađen u donji dio 

bušaće kolone (kolone bušaćih alatki, drillstring) u 

bušotini radi ostvarivanja opterećenja na bušaće dlijeto 

i održavanja njegova smjera bušenja. Jednostavni 

dubinski bušaći sklop se sastoji od bušaćeg dlijeta 

(drilling bit) i nekoliko teških šipki (drill collar), a može 

također uključivati i dlijeto-proširivač (bottomhole reamer) 

kanala bušotine (iznad bušaćeg dlijeta ili iznad 

prve bušaće šipke). Osim bušaćeg dlijeta, teških šipki 

i otežanih bušaćih šipki i dlijeta-proširivača dubinski 

sklop može imati stabilizatore kolone bušaćih šipki. 

Tipovi dubinskih bušaćih sklopova (ovisno o uvjetima 

bušenja) jesu: (a) glatki bušaći sklop (slick bottomhole 

assembly) – bušaći sklop bez stabilizatora koji

ottomhole (bottom-hole) choke (BHC) 

je sastavljen samo od regularnih bušaćih šipki, teških 

šipki na donjem kraju bušaće kolone i bušaćeg dlijeta; 

(b) kruti bušaći sklop (packed assembly, packedhole 

assembly) – bušaći sklop sa stabilizatorom koji se 

sastoji od bušaćih šipki, dlijeta-proširivača, teških šipki, 

stabilizatora i bušaćeg dlijeta; (c) njihajni (klatni) 

bušaći sklop (pendulum assembly, pendulum bottomhole 

assembly) – sastavljen od bušaće šipke, proširivača, 

teških šipki i bušaćeg dlijeta; primjenjuje se za 

smanjivanje devijacije bušotine, i (d) bušaći sklop s 

dubinskim motorom (downhole motor assembly) – sastavljen 

od bušaćih šipki, teških šipki, kosog bušaćeg 

prijelaznika, dubinskog motora i bušaćeg dlijeta (pričvršćenog 

za motor). Dubinski bušaći sklopovi se također 

opisuju kao: (a) zglobni (articulated bottomhole 

assembly); (b) upravljivi (steerable bottomhole assembly); 

(c) orijentirani (oriented bottomhole assembly) i, 

(d) neorijentirani (nonoriented bottomhole assembly). 

Sinonimi: bottom assembly, downhole assembly. 

bottomhole (bottom-hole) choke (BHC) – dubinska 

erupcijska sapnica. Sapnica (choke) ili prigušnica (orifi 

c e ), postavljena u donjem dijelu kolone uzlaznih 

cijevi (tubing), za regulaciju tlaka i ograničavanje 

uzlaznog strujanja fl uida u svrhu regulacije protoka 

(rate of fl ow) i plinskog faktora (gas/oil ratio). Olujna 

sapnica (v. storm choke) jest tip dubinske erupcijske 

sapnice koja automatski prekida strujanje ako je protok 

veći od prethodno određenog. Sinonim: bottomhole 

fl ow bean; v. adjustable choke, positive choke, 

wellhead choke. 

bottomhole (bottom-hole) circulating pressure – 

tlak cirkulacije na dnu bušotine. Tlak na fl uid koji cirkulira 

na dnu bušotine. 

bottomhole (bottom-hole) curve – krivulja tlaka na 

dnu bušotine. Krivulja tlaka (porasta tlaka) koja se 

rabi za izučavanje proizvodnih karakteristika naftnih 

i plinskih ležišta. 

bottomhole (bottom-hole) diff erential pressure – 

diferencijalni tlak na dnu bušotine. Razlika između 

ležišnog tlaka i tlaka na dnu proizvodne bušotine. 

bottomhole (bottom-hole) fl ow bean – dubinska 

erupcijska sapnica, v. bottomhole choke. 

bottomhole (bottom-hole) gas separator – dubinski 

separator (plinski separator). Dubinski uređaj (downhole 

device) za separaciju nafte i plina prije pumpanja 

nafte dubinskom pumpom u bušotini kako bi se 

spriječila blokada plinom i povećala efi kasnost pumpe. 

Separator je pričvršćen za dno kolone uzlaznih 

cijevi (tubing) ispod usisnog ventila pumpe (standing 

valve) i jedini je ulaz fl uida u pumpu. Fluidi u separatoru 

struje zavojitom putanjom izazivajući tako separaciju 

plina i njegovo strujanje u prstenasti prostor 

između kolona uzlaznih i zaštitnih cijevi (tubing-casing 

annulus). Sinonimi: bottomhole separator, downhole 

gas separator. 

bottomhole (bottom-hole) heater – dubinski grijač. 

Grijač na dnu bušotine za zagrijavanje i proizvodnju 

teške, viskozne nafte. 

bottomhole (bottom-hole) location – položaj dna 

bušotine. Položaj najnižeg dijela kanala bušotine s 

obzirom na položaj na površini. 

bottomhole (bottom-hole) manometer – dubinski 

manometar, v. bottomhole pressure gage. 

bottomhole (bottom-hole) motor – dubinski motor 

(bušaći motor), v. downhole drilling motor. 

107 

bottomhole (bottom-hole) pump 

bottomhole (bottom-hole) oil pump – dubinska pumpa 

(naftna pumpa), v. bottomhole pump. 

bottomhole (bottom-hole) packer – pridnena dubinska 

brtvenica (paker). Dubinska brtvenica postavljena 

blizu dna kanala bušotine (bottom of well) kako bi 

se spriječilo uzlazno strujanje fl uida u prstenastom 

prostoru između dviju kolona cijevi (obično između 

kolona zaštitnih i uzlaznih cijevi, casing-tubing annulus). 

Pridneni paker može imati jedan, dva ili tri prolazna 

otvora (bore) ovisno o broju kolona uzlaznih 

cijevi (tubing) u bušotini; v. anchor packer. 

bottomhole (bottom-hole) plug – čep na dnu bušotine. 

Cementni čep (cement plug) ili most (bridge) 

postavljen blizu dna bušotine radi izolacije dijela 

njenog kanala ispod čepa. Često se postavljaju za 

izolaciju iscrpljenih ili vodonosnih zona ležišta. 

bottomhole (bottom-hole) pressure (BHP, bhp) – 

tlak na dnu bušotine. (1) U procesu bušenja – hidrostatički 

tlak zbog težine stupca cirkulirajuće isplake u 

bušotini (2) U procesu proizvodnje – slojni ili ležišni 

tlak u bušotini na dubini produktivne formacije ili intervala 

izmjeren zapisnim dubinskim manometrom. 

Razlikuje se dinamički tlak na dnu (kada fl uidi struje 

– fl owing bottomhole pressure) i statički tlak (kada 

nema strujanja fl uida i tlak raste i stabilizira se – static 

bottomhole pressure) koji je jednak slojnom ili ležišnom 

tlaku. Pad tlaka na dnu pokazuje da je ležište u 

stanovitoj mjeri iscrpljeno. Mjeri se dubinskim manometrom 

(v. bottomhole-pressure gage) – mjerenje 

se često izvodi za više različitih protoka (kapaciteta 

proizvodnje bušotine) za proračun produktivnosti 

bušotine. 

bottomhole (bottom-hole) pressure bomb – dubinski 

manometar, v. bottomhole pressure gage. 

bottomhole (bottom-hole) pressure buildup test – 

ispitivanje metodom porasta tlaka, v. pressure buildup 

test. 

bottomhole (bottom-hole) pressure gage (gauge) – 

dubinski manometar. Manometar za mjerenje statičkog 

ili dinamičkog tlaka u bušotini (shut-in pressure, 

fl owing pressure) na zadanoj dubini. Spušta se žičanim 

užetom. Tlak se zapisuje na dijagramu sa satnim 

pomicanjem. Tlak se također može mjeriti senzorom 

postavljenim u koloni uzlaznih cijevi (tubing) na dnu 

bušotine. Jedan tip takvog uređaja pretvara mjerenje 

tlaka u električne signale koji se prenose na površinu 

gdje se kontinuirano ili periodički očitavaju. 

Sinonimi: bottomhole manometer, bottomhole pressure 

bomb. 

bottomhole (bottom-hole) pressure recorder – zapisni 

dubinski manometar, v. bottomhole pressure ga(u) 

ge. 

bottomhole (bottom-hole) pressure test – mjerenje 

tlaka u bušotini. Mjerenje slojnog ili ležišnog tlaka 

(reservoir pressure), statičkog (shut-in pressure) ili dinamičkog 

(fl owing pressure), na zadanoj dubini u bušotini 

manometrom koji se spušta žičanim užetom. 

bottomhole (bottom-hole) pump – dubinska pumpa 

(naftna pumpa). Pumpa na dnu naftne bušotine 

za umjetno podizanje nafte iz bušotine na površinu. 

Može biti pokretana elektromotorom (electric 

pump), hidraulički (hydraulic pump) ili s površinskim 

pogonskim uređajem s klipnim (pumpnim) šipkama 

(sucker-rod pump). Sinonimi: bottomhole oil pump, 

deep-well oil pump, deep-well pump, oil-well pump,

ottomhole (bottom-hole) regulator 

subsurface oil pump, subsurface pump; v. electric 

submersible centirfugal pump, hydraulic bottomhole 

pump, sucker-rod pump. 

bottomhole (bottom-hole) regulator – dubinski regulator. 

Ventil, postavljen u donjem dijelu kolone 

uzlaznih cijevi (tubing string) s funkcijom sličnom dubinskoj 

sapnici (bottomhole choke). Ventil je normalno 

zatvoren i otvara se kod zadanog diferencijalnog 

tlaka. 

bottomhole (bottom-hole) sample – (1) dubinski 

uzorak. Uzorak ležišnih fl uida uzet na dnu bušotine 

za razliku od uzorka uzetog iz separatora (separator 

sample) ili površinskog uzorka (surface sample). Sinonim: 

subsurface sample. (2) jezgra. Jezgra stijene izvađena 

iz bušotine specijalnom alatkom za izučavanje 

karakteristika ležišta. 

bottomhole (bottom-hole) separator – dubinski separator 

(plinski separator), v. bottomhole gas separator. 

bottomhole (bottom-hole) temperature (BHT, bht) 

– temperatura na dnu bušotine. Slojna ili ležišna temperatura 

(reservoir temperature) u bušotini u točki (na 

dubini) nasuprot produktivnom sloju. Obično se mjeri 

nakon što je bušotina bila izvjesno vrijeme zatvorena 

kako bi fl uidi u bušotini postigli stanje termičke 

ravnoteže. Ekstremno visoke temperature na dnu se 

mogu pojaviti u dubokim bušotinama ili na područjima 

s nenormalno visokim geotermičkim (geotermalnim) 

gradijentom. Takve temperature (veće od 250 

°C) mogu uzrokovati stanovite tehnološke probleme 

u bušotinama, na primjer u procesu bušenja mogu 

izazvati ubrzano zgušnjivanje bušaćih fl uida na bazi 

vode, a povećanje njihove viskoznosti i gustoće može 

imati za posljedicu smanjenje brzine bušenja, gubitak 

cirkulacije isplake, klipovanje kanala bušotine pri 

izvlačenju kolone bušaćih šipki i zaglavljivanje bušaćih 

alatki (spomenuti problemi se mogu ublažiti uporabom 

bušaćih isplaka na bazi ulja). 

bottomhole (bottom-hole) test adapter – prijelaznik 

za dubinska ispitivanja. Naprava postavljena na 

vrhu (najgornji fi ting) erupcijskog uređaja na ušću 

bušotine koja osigurava brzo i sigurno priključivanje 

lubrikatora za klipovanje ili ispitivanje bušotine 

i omogućuje pristup punim prolaznim presjekom do 

erupcijskog uređaja. Može također imati unutarnji 

navoj koji služi za postavljanje elevatora za spuštanje 

i izvlačenje kolone uzlaznih cijevi (tubinga) i erupcijskog 

uređaja. 

bottom-intake electric submersible pump – električna 

uronjena pumpa s usisom na dnu bušotine. Električna 

uronjena pumpa (electric submersible pump) s 

obratnim položajem motora i pumpe – pumpa je na 

dnu bušotine. 

bottomland, bottom land – dno doline, nizina, v. 

bottom, 2. 

bottom load – transportirani sedimentni materijal u koritu, 

v. bed load. 

bottom moraine – podinska (temeljna, osnovna) morena, 

v. ground moraine, 1. 

bottoms – (1) talog u rezervoaru. Ostatak primjesa 

istaloženih iz sirove nafte u skladišnim rezervoarima 

(storage tanks). (2) ostatak, v. residue, 3. 

bottom sample – uzorak s dna. (1) Uzorak sirove nafte 

uzet sa dna ili blizu dna skladišnog rezervoara (storage 

tank); v. middle sample, upper sample. (2) Uzorak 

uzet iz nižeg mjesta cjevovoda. 

108 

boudinage 

bottoms and bottom settlings (BS) – talog na dnu 

rezervoara. Čvrsti i tekući ostaci u sirovoj nafti koji 

se nakupljaju na dnu skladišnih rezervoara (storage 

tanks). 

bottomset – donji sloj delte, v. bottomset bed. 

bottomset (bottom-set) bed – donji sloj delte, sloj donjeg 

dijela delte. Jedan od horizontalnih ili blago nagnutih 

slojeva sitnozrnastih sedimenata (silt i glina) 

istaloženih na dnu mora ili jezera ispred nastupajućeg 

ruba delte. Postupno su prekrivani sedimentima 

prednjeg dijela delte (v. foreset bed) i sedimentima 

gornjeg dijela delte (v. topset bed). Nalazi se u osnovici 

punog profi la deltnih sedimenata. Sinonim: 

bottomset. 

bottom settlings and water – (BS&W) – (1) mulj i 

voda, talog i voda, v. basic sediment(s) and water. (2) 

talog i voda. Rezultat ispitivanja u svrhu određivanja 

prisutnosti čvrstih čestica i vode. 

bottom subsidence – spuštanje (slijeganje, tonjenje) Zemljine 

kore, v. subsidence. 

bottoms up – (1) izvlačenje (vađenje) kolone bušaćih 

alatki (bušaće kolone). Kompletno izvlačenje bušaćih 

alatki iz bušotine (od njena dna do vrha). (2) dizanje 

isplake u bušotini. Uzlazna cirkulacija bušaće isplake 

u kanalu bušotine prije nego što isplaka na dnu bušotine, 

zajedno s česticama probušene stijene, dođe 

do površine. 

bottoms-up circulation time – vrijeme uzlazne cirkulacije 

(vrijeme kašnjenja) uzorka probušene stijene, v. 

lag time. 

bottom-supported off shore drilling rig – morsko 

bušaće postrojenje s osloncem o dno. Tip pokretnog 

postrojenja za bušenje u podmorju s dijelom konstrukcije 

u kontaktu s dnom mora kada se nalazi na 

lokaciji bušotine i tijekom procesa bušenja. Ostali dio 

postrojenja se nalazi iznad površine mora. Uključuje 

poluuronjiva i samopodizna bušaća postrojenja. 

bottom water – (1) podinska voda. Slobodna (pokretljiva) 

voda u vodonosnom sloju koji zaliježe neposredno 

ispod naftnog ili plinskog ležišta za razliku od 

rubne vode (v. edge water) ili vezane vode (v. connate 

water). Podinska voda čini dio ležišne energije (tip 

režima iskorištavanja ležišta) i znatno utječe na ponašanje 

ležišta. (2) pridnena voda. U oceanografi ji – 

najdublja i najgušća vodena masa (masa oceanske 

vode) formirana njenim hlađenjem na površini u 

području visokih geografskih širina; v. deep water, 

intermediate water, surface water. 

bottom-water drive – režim podinske vode, podinski 

vodotlačni režim. Režim istiskivanja nafte iz ležišta 

(iskorištavanja ležišta) tlakom podinske vode, tj. 

vode u vodonosnom bazenu napajanja (akviferu, 

aquifer) ležišta koji zaliježe neposredno ispod naftne 

zone ležišta; v. reservoir drive,water drive. 

bottom-water drive reservoir – ležište s režimom 

podinske vode (podinskim vodotlačnim režimom), v. 

bottom-water drive. 

boudin – budina. (1) Jedan od niza izduljenih lećastih 

segmenata stijena u tzv. strukturi budinaž (v. boudinage) 

koji su raspoređeni paralelno pružanju sloja i 

uzajamno su spojeni ili razdvojeni. U presjeku imaju 

buričasti oblik; v. tectonic lens. (2) Opći termin koji 

označava svaki tektonski uklopak ili leću (tectonic inclusion) 

bez obzira na njihov oblik ili postanak. 

boudinage – budinaž. Struktura uobičajena u serijama

oulder 

izrazito deformiranih sedimentnih i metamorfnih stijena 

u kojima je kontinuirani kompetentni sloj (sloj 

kompetentne stijene), koji zaliježe između plastičnijih 

slojeva (slojeva nekompetentnih stijena), podvrgnut 

rastezanju, stanjivanju i kidanju u pravilnim 

intervalima na pojedine blokove nalik na tektonske 

leće, tzv. budine (v. boudin), izduljene paralelno s osi 

bore. Sinonim: sausage structure. 

boulder – blok. (1) U sedimentološkoj klasifi kaciji – fragment 

stijene veći od oblutka (v. cobble) i promjera 

preko 256 mm (10 inča). Oblik mu je ponešto zaobljen 

zbog abrazije (valjanja) tijekom transportiranja 

(prenošenja). Blok je najveći fragment stijene u sedimentološkoj 

klasifi kaciji (u V. Britaniji donja granica 

promjera bloka je 200 mm ili 8 inča); v. large boulder, 

medium boulder, small boulder. (2) glacijalni (ledenjački) 

blok, v. glacial boulder. (3) blok trošenja (raspadanja), 

rezidualni blok, v. boulder of weathering. (4) Opći 

termin koji označava fragment bilo koje stijene čija 

je težina prevelika da bi ga mogao podići čovjek. 

boulder bed – sloj blokova. (1) Konglomerat (valutičnjak, 

conglomerate) koji sadrži fragmente stijena veličine 

blokova (v. boulder). (2) Glacijalni (ledenjački) 

sediment, na primjer, til (till) ili tilit (tillite), koji sadrži 

fragmente sa širokim rasponom promjera. 

boulder clay – glina s blokovima, til. Termin koji se u 

V. Britaniji rabi kao ekvivalent termina til (v. till), ali 

se ponajprije odnosi na glacijalne (ledenjačke) sedimente 

(glacial deposits) koji se sastoje od isprutanih 

subangularnih blokova (blokova s ledenjačkim strijama) 

različitih promjera i cementiranih (vezanih) 

gustim, tvrdim pulveriziranim (fi noklastičnim) glinama 

i gorskim brašnom. Termin till se u prvom redu 

rabi kao opći termin koji je primjenljiv ne samo na 

gore opisane sedimente nego i na takve glacijalne 

sedimente u kojima nema blokova ili koji uglavnom 

sadrže pjeskoviti materijal i vrlo malo gline. Sinonim: 

drift clay. 

boulder conglomerate – konglomerat (valutičnjak) s 

blokovima. Tip konsolidirane (cementirane) stijene 

koja se sastoji uglavnom od blokova (v. boulder). 

boulder gravel – šljunak od blokova. Nekonsolidirani 

(necementirani, rahli) sediment koji se sastoji uglavnom 

od blokova (v. boulder). 

boulder of decomposition – blok razlaganja (kemijskog 

trošenja). Blok trošenja (v. boulder of weathering) koji 

je nastao u procesu kemijskog trošenja ili raspadanja 

stijena (v. chemical weathering), na primjer, blok 

bazalta modifi ciran i zaobljen sferoidnim trošenjem, 

pri čemu je očuvao relativno svježu (neizmijenjenu) 

sferičnu jezgru okruženu nizom ljusaka raspadnute 

stijene; v. boulder of disintegration. 

boulder of disintegration – blok razaranja (mehaničkog 

trošenja). Blok trošenja (v. boulder of weathering) 

koji je nastao mehaničkim razaranjem stijena (mechanical 

weathering), na primjer, blok formiran raslojavanjem 

(listanjem) stijene (exfoliation); v. boulder of 

decomposition. 

boulder of weathering – blok trošenja (raspadanja), 

rezidualni blok. Velika odvojena stijenska masa čiji su 

rubovi i kutovi zaobljeni. Blokovi trošenja se nalaze 

na površini zemlje ili plitko ispod nje. Njihov postanak 

je uvjetovan različitim procesima trošenja (raspadanja) 

stijena – razlaganjem ili kemijskim trošenjem 

(chemical weathering, v. boulder of decomposition) 

109 

boundstone 

i razaranjem ili mehaničkim trošenjem (mechanical 

weathering, v. boulder of disintegration). Sinonimi: residual 

boulder, weathering boulder. 

Bouma cycle – Boumaov ciklus (sekvencija), v. Bouma 

sequence. 

Bouma sequence – Boumaova sekvencija (ciklus). Vertikalna 

sedimentna sekvencija istaložena turbiditnim 

strujama (turbidity currents), karakteristični jasno 

izraženi niz stadija formiranja potpune sekvencije 

turbidita (sequence of turbidite). Izdvojeno je pet vertikalnih 

jedinica (stadija, intervala) koje su označene 

(odozdo prema gore) slovima a, b, c, d i e i razlikuju 

se svojom sedimentnom strukturom i veličinom 

(promjerom) zrna: (a) jedinica na dnu sekvencije – 

grubozrnasti (krupnozrnasti), loše sortirani i masivni 

sedimenti s mogućom gradacijskom slojevitošću 

(potencijalne su ležišne stijene); (b) donji slojevi s 

paralelnom laminacijom; (c) slojevi s laminacijama 

strujnih riplova; (d) gornji slojevi s paralelnim laminacijama, 

i (e) jedinica na vrhu sekvencije – pelitni 

sedimenti (vrlo fi nozrnasti s paralelnim laminama i 

sastavljeni od hemipelagičnih ili pelagičnih muljeva). 

Jedinice a i b (i čak jedinica c) mogu zbog raznih 

uzroka nedostajati u sekvenciji. Sinonim: Bouma 

cycle. 

boundary – granica. U geološkom smislu – linija koja 

označava granicu iza koje ne postoje neka svojstva 

danog objekta (na primjer, površina koja odjeljuje 

stijene različitog tipa ili starosti) ili linija koja razdvaja 

dvije kartografske jedinice na geološkoj karti. 

boundary curve – fazna granica, v. boundary line. 

boundary eff ect – rubni (granični) efekt, v. end eff ect. 

boundary line – fazna granica. U geokemiji – linija duž 

koje graniče područja bilo kojih dviju faza u binarnom 

(dvojnom) sustavu i linija duž koje se presijecaju 

dvije bilo koje površine likvidusa u ternarnom 

(trojnom) sustavu. U kondenziranom ternarnom sustavu 

fazna granica odgovara ravnoteži, u pravilu, između 

dvije čvrste faze i jedne tekuće faze, Sinonimi: 

boundary curve, phase boundary. 

boundary pressure – tlak na kontaktu. Srednji tlak na 

vodo-naftnom kontaktu (oil-water contact) ili vodoplinskom 

kontaktu (gas-water contact) ležišta. 

boundary stratotype – stratotip granice jedinica. Određena 

točka u određenoj sekvenciji slojeva stijena 

koja služi kao standard za defi niranje i prepoznavanje 

stratigrafske granice (stratigraphic boundary). 

Također se može defi nirati i kao tipski presjek (v. type 

section) na kojem je prikazana ili označena sinkrona 

(istodobna) granica dviju geokronoloških i stratigrafskih 

jedinica koja prolazi unutar kontinuiranog 

stratigrafskog presjeka gdje nema bitnog prekida 

sedimentacije. Sinonim: type-boundary section; v. 

stratotype. 

boundary wave – granični seizmički val. Seizmički val 

koji se širi (rasprostire) duž slobodne površine ili duž 

površine razdjela (razgraničenja) između slojeva. 

boundstone – baundston. Tip sedimentne karbonatne 

stijene (sedimentary carbonate rock) čije su prvobitne 

komponente bile vezane tijekom sedimentacije 

i u biti ostale neizmijenjene u procesu rasta (povećanja 

mase) stijene (na što upućuju takve njezine 

karakteristične osobitosti, kao što su skeletne forme 

prorastanja i laminacija ili slojevitost koja nije vezana 

uz distribuciju tvari po relativnoj gustoći, odno-

ound water 

sno koja je suprotna gravitaciji) – na primjer, većina 

grebenskih (grebenotvornih) stijena i neke stijene 

bioherma i biostroma. Baundston se sastoji od bioklasta 

promjera većeg od 2 mm koji čine više od 10% 

stijene. Bioklasti su organski uzajamno pričvršćeni ili 

cementirani, te mogu formirati strukturni skelet ili se 

raspršiti među grubim skeletnim detritusom. 

bound water – kemijski vezana voda. Voda koja je kemijski 

vezana uz mineralna zrna ili je apsorbirana na 

njima i ne može slobodno strujati. Ne može se ukloniti 

bez mijenjanja (promjene) strukture ili sastava 

tvari i, za razliku od slobodne vode (v. free water), ne 

može reagirati (otapati, formirati kristale leda). Kemijski 

vezana voda se nalazi i u materijalima kao što 

su biljne i životinjske stanice. 

Bowen reaction (Bowen’s reaction) series – Bowenov 

reakcijski niz. Niz minerala u kojem će ranije formirana 

faza reagirati kasnije u diferencijaciji i formirati 

novi, daljnji mineral u nizu. Termin se primjenjuje usporedo 

s terminom reakcijski niz (v. reaction series). 

bowl – potporanj klinova, v. drilling bowl. 

bowlingite – saponit, v. saponite. 

box – kolčak spojnice. Kraj cijevi ili klipne (pumpne) 

šipke (sucker rod) s unutarnjim (ženskim) navojem 

(female thread); v. pin. 

box and pin, box-and-pin – s unutarnjim i vanjskim 

(ženskim i muškim) navojem. Termin za označavanje 

tipa spojnice koja se rabi za spajanje cijevi ili klipne 

(pumpne) šipke (sucker rod). Primjenjuje se kada cijevi 

ili klipne šipke imaju na jednom kraju vanjski (muški) 

navoj (male thread), a na drugom kraju unutarnji 

(ženski) navoj (female thread). Suprotan tip spojnice 

je spojnica s dvostrukim vanjskim (muškim) navojem 

(pin-and-pin coupling). 

box-and-pin coupling – spojnica s unutarnjim i vanjskim 

(ženskim i muškim) navojem, v. box and pin. 

box-and-pin sucker rod – klipna šipka s navojnim kolčakom 

i čepom (s unutarnjim i vanjskim navojem), v. 

box and pin, sucker rod. 

box fold – sandučasta bora. Bora koja u poprečnom 

presjeku ima kvadratni oblik, čiji profi l ima oblik triju 

strana pravokutnika, odnosno bora čiji tjemeni dio 

ima izgled ravne široke površine a njena krila su nagnuta 

pod strmim kutovima. 

box tap – konusni trn s unutarnjim (ženskim) navojem. U 

procesu bušenja – alatka konusnog oblika za hvatanje 

i izvlačenje predmeta palih u bušotinu s vanjskim 

navrtanjem na hvatani predmet. 

Boyle’s law – Boyleov zakon. Fizikalni zakon koji postavlja 

ovisnost volumena plina o tlaku – kada se mijenja 

tlak, tada se na odgovarajući način mijenja volumen 

plina, i obratno, odnosno, tlak plina je inverzno proporcionalan 

njegovom volumenu pri konstantnoj 

temepraturi. Zakon vrijedi za idealan plin (ideal gas), 

a kada se primjenjuje na realne plinove (real gas), 

tada se može uvesti faktor kompresibilnosti (Z faktor) 

plina. 

Boyle’s law method – metoda na principu Boyleovog 

zakona, v. Boyle’s law porosimeter. 

Boyle’s law porosimeter – porozimetar na principu 

Boyleovog zakona. Pribor (uređaj) koji se obično rabi 

za određivanje poroznosti uzoraka stijena (na primjer, 

jezgara). U porozimetru s jednom komorom 

(Boyle’s law single-cell porosimeter) plin poznatog volumena 

se komprimira na specifi cirani tlak u komori 

110 

bradenheading, braden heading 

s uzorkom stijene. Za određivanje poroznosti uzorka 

izmjeri se volumen plina pri atmosferskom i povišenom 

tlaku. U porozimetru tog tipa s dvije komore 

(s dvostrukom komorom, Boyle’s law double-cell porosimeter) 

u jednoj komori se nalazi uzorak stijene, 

dok je druga komora prazna. Tlak plina se povećava 

u praznoj komori, zatim se komore spoje otvaranjem 

ventila, izmjere se tlakovi i izračuna poroznost; v. porosity 

measurement. 

brachiopods (Brachiopoda) – brahiopodi, ramenonošci. 

Koljeno morskih beskralješnjaka (marine invertebrates). 

Karakterizirani su lofoforom (lophophore) 

i dvjema bilateralno (dvostrano) simetričnim polovicama 

ljuštura (bilaterally symmetrical valves) koje 

mogu biti vapnene ili hitinsko-fosfatne. Obično su 

pričvršćeni za supstrat, ali također mogu biti slobodni. 

Važni provodni fosili (guide fossils). Stratigrafska 

rasprostranjenost: donji kambrij-danas. Sinonimi: 

brachs, lamp shells. 

brachs – brahiopodi, ramenonošci, v. brachiopods. 

brachyanticline – brahiantiklinala. Kratka, široka antiklinala. 

Antiklinala za koju je karakteristična velika širina 

tako da su izlazi slojeva na površinu razmješteni 

u obliku elipsa; v. brachysyncline. 

brachygeosyncline – brahigeosinklinala. Duboka ovalna 

depresija formirana tijekom kasnijih stadija deformacije 

geosinklinale. Brahigeosinklinala je jedan od 

tipova sekundarne geosinklinale. 

brachysyncline – brahisinklinala. Kratka, široka sinklinala. 

Sinklinala za koju je karakteristična velika širina 

tako da u tlocrtu nalikuje na centroklinalu (centrocline); 

v. brachyanticline. 

brachyuran crabs – brahiuri, kratkorepi (kratkotrbi) raci, 

kratkorepci, rakovice, v. brachyurans. 

brachyurans (Brachyura) – brahiuri, kratkorepi (kratkotrbi) 

raci, kratkorepci, rakovice. Infrared rakova 

(crustaceans). Karakterizirani su širokim i kratkim 

oklopom (carapace). Stratigrafska rasprostranjenost: 

donja jura-danas. Sinonim: brachyuran crabs. 

brackish water – bočata (bočatna, brakična) voda, bočatica. 

Voda s niskom koncentracijom otopljenih soli. 

Neodređeni termin koji se rabi za označavanje voda 

čiji je salinitet između vrijednosti saliniteta normalne 

morske i normalne slatke vode. 

bradenhead – (1) glava zaštitne kolone (kolone zaštitnih 

cijevi), v. casinghead. (2) navojni čep glave zaštitne 

kolone, glava zaštitne kolone s brtvenicom, v. stuffi ngbox 

casinghead. 

bradenhead gas – (1) plin iznad naftnog ležišta. Plin iz 

svih slojeva iznad naftnog na bušotini (sav plin iznad 

naftonosnog sloja). (2) naftni (kaptažni, kaptažni naftni) 

plin, plin naftnih bušotina, v. casinghead gas. 

bradenhead gas well – plinska bušotina na izoliranom 

ležištu. Bušotina koja proizvodi plin iz plinskog ležišta 

koje je izolirano od naftnog ili plinskog ležišta na 

toj bušotini, a leži ispod njega. 

bradenheading, braden heading – potiskivanje stimulacijskog 

fl uida slojnim fl uidom bez izolacije formacije. 

Metoda pumpanja (injektiranja) radnog fl uida za 

obradu formacije (treating fl uid) u bušotinu bez izolacije 

obrađivane formacije dubinskom brtvenicom 

(pakerom) – fl uid za obradu se pumpa u bušotinu 

kroz kolonu uzlaznih cijevi (tubing string) i zatim potiskuje 

u formaciju injektiranjem proizvedenog slojnog 

fl uida kroz kolonu tubinga. Ako se u toj operaciji

adenhead method 

primjenjuje izolacija obrađivane formacije pakerom, 

tada se taj proces naziva bullheading. 

bradenhead method – metoda cementacije pod tlakom 

sa zatvorenom glavom bušotine, v. bradenhead 

squeeze. 

bradenhead squeeze – cementacija pod tlakom sa 

zatvorenom glavom bušotine. Metoda cementacije 

bušotine pod visokim tlakom (squeeze cementing) – 

operacija popravljanja kanala bušotine pumpanjem 

cementne kaše (otopine, cement slurry) kroz kolonu 

uzlaznih cijevi (tubing) ili bušaću kolonu (kolonu 

bušaćih alatki, drillstring) koja je spuštena do vrha 

perforacija zaštitne kolone (casing). Glava zaštitne 

kolone je tijekom injektiranja cementne kaše zatvorena 

kako bi se spriječilo strujanje kroz kolonu 

na površinu i cement se protisne kroz perforacije. 

Uzlazne cijevi ili bušaće šipke se izvuku iz bušotine i 

cement ostavi da stvrdne. Druge metode visokotlačne 

cementacije bušotina su s izolacijom prstenastog 

prostora bušotine pakerom (v. bullhead squeeze), s 

prekidanim pumpanjem cementne kaše (v. hesitation 

squeeze) i kontinuiranim injektiranjem cementne 

kaše (v. running squeeze). Sinonim: bradenhead squeezing. 

bradenhead squeezing – cementacija pod tlakom sa 

zatvorenom glavom bušotine, v. bradenhead squeezing. 

Bradfordian – bredford, bradford. (1) Stratigrafski kat 

najgornjeg dijela devona (uppermost Devonian) provincijske 

skale Sjeverne Amerike – iznad kasadagana 

(Cassadagan), a ispod misisipija (Mississippian). Sinonim: 

Conewangoan. (2) Stratigrafski potkat srednje 

jure (Middle Jurassic) iznad bata (Bathonian) u Velikoj 

Britaniji. 

braided river – anastomozna (prepletena) rijeka, v. braided 

stream. 

braided fl uvial deposits – sedimenti prepletenih rijeka, 

v. braided stream. 

braided stream – anastomozna (prepletena) rijeka. Rijeka 

koja je razdijeljena na složeno prepletenu mrežu 

mnogih malih i plitkih korita međusobno odvojenih 

otocima ili prudovima u koritima. Općenito se smatra 

da takva rijeka upućuje na njenu nemogućnost 

(nesposobnost) transportiranja (prenošenja) cjelokupne 

mase materijala (kao u slučaju materijalom 

preopterećenih i agradacijskih rijeka koje teku u širokom 

koritu na vodoplavnoj ravnici). Sinonim: anastomosing 

stream, braided river; v. braiding. 

braiding – anastomoza. Proces postupnog račvanja 

riječnog korita, što uzrokuje formiranje izduljenih 

uskih otoka i prudova koji pretvaraju korito u složenu 

mrežu malih, uzajamno isprepletenih rukavaca. Djelatnost 

riječnog toka koji nije u stanju transportirati 

(prenositi) sav materijal u sebi i tako stvara račvajuće 

korito, Sinonim: anastomosis; v. braided stream. 

brake band – pojas kočnice. U tehnici bušenja – dio 

kočnice na bušaćem postrojenju, elastični čelični pojas 

koji zahvaća prirubnice bubnja bušaće dizalice za 

kontrolu spuštanja pokretnog koloturnika, odnosno 

bušaćih šipki, zaštitnih ili uzlaznih cijevi. 

branch – (1) pritok. Mali vodotok koji utječe u drugi, 

obično veći, vodotok (tributary). (2) riječni rukavac. 

Rijeka koja se odvaja od (istječe iz) glavnog kanala 

druge rijeke i ne spaja se ponovno s njim, na primjer, 

u području delte ili aluvijalne lepeze (distributary). (3) 

111 

breached anticline 

spojni riječni kanal. Rijeka koja se odvaja od (istječe 

iz) druge rijeke i ponovno se spaja s njom (by-channel). 

(4) račva. Viljuškasto račvanje plimne rijeke. (5) 

grana dromokrone refl ektiranih (odbijenih) valova. U 

seizmologiji – jedan od dvaju ili više drugih postojećih 

nailazaka refl ektiranih (odbijenih) valova (refl eksa) 

od istog horizonta refl eksije (refl ektora) koji se 

mogu opažati u jednoj točki prijama, poput slučaja 

kada je horizont refl eksije konkavno zakrivljen ili 

diskontinuiran kao kod reverznog rasjedanja. Grana 

domokrone refl ektiranih valova se može defi nirati i 

kao grana koja se formira pri registraciji refl ektiranih 

valova (refl eksa) od konkavno zakrivljene granice 

razdjela kada se u jednoj točki prijama registrira nekoliko 

refl eksa od istog horizonta refl eksije. (6) grana 

domokrone refraktiranih (prelomljenih) valova. U 

seizmologiji - grana domokrone koja se formira pri 

registraciji (u jednoj točki prijama) više od jednog 

nailaska refraktiranih valova na istom horizontu refrakcije, 

što je uzrokovano osobitim oblikom (konfi - 

guracijom) horizonta refrakcije. 

branched alkanes – razgranati alkani, alkani s razgranatim 

lancima, v. alkanes. 

branched-chain hydrocarbons – ugljikovodici s razgranatim 

lancima. Ugljikovodici s četiri ili više ugljikovih 

atoma raspoređenih u razgranate lance. Zajedno s 

ugljikovodicima s ravnim lancima (straight chains) se 

nazivaju acikličkim spojevima. 

branched-chain paraffi ns – izoparafi ni. Parafi nski 

ugljikovodici (alkani) s razgranatim lancima ugljikovih 

atoma, za razliku od normalnih parafi na (n-parafi 

na, normal paraffi n, n-paraffi n), koji imaju ravne 

lance (straight chains). Primjer je izobutan. Sinonimi: 

i-paraffi ns, isoparaffi ns. 

branch fault – sporedni rasjed, v. auxiliary fault. 

branching fault – račvajući rasjed. Rasjed koji se dijeli 

(grana, račva) na dva ili više dijelova. 

branchiopod crustaceans – branhiopodi, škrgonošci, v. 

branchiopods. 

branchiopods (Branchiopoda) – branhiopodi, škrgonošci. 

Razred rakova (crustaceans). Karakterizirani su 

morfološkom sličnošću (sličnošću građe) njihovih 

brojnih somita (segmenata tijela, somites) i ekstremiteta 

(limbs) i njihovim načinom hranjenja fi ltriranjem. 

Stratigrafska rasprostranjenost: donji devondanas. 

Sinonim: branchiopod crustaceans. 

branchiurans (Branchiura) – branhiuri, škrgorepci. Podrazred 

rakova (crustaceans). Ektoparaziti riba. 

branchstone – brančston. Tip grebenotvorne stijene (v. 

reef rock), baundstona (v. boundstone) ili frejmstona 

(v. framestone) sastavljen od uspravnih granajućih 

kolonija koje se uzajamno dodiruju tako da formiraju 

skelet nalik na rešetku. Šupljine između grana mogu 

biti otvorene ili ispunjene fi nim sedimentom ili kristaliničnim 

cementom (vezivom). 

Bravais lattice – Bravaisova rešetka (kristalna rešetka), 

v. crystal lattice. 

brea – mineralna smola. Rijetko primjenjivani termin 

za označavanje viskoznog asfalta koji nastaje evaporacijom 

(isparavanjem) hlapljivih komponenata 

iz površinskih naftnih izdanaka (na Trinidadu se tim 

terminom naziva malta – v. maltha). 

breached anticline – antiklinala s duboko erodiranim 

tjemenom. Antiklinala čije je tjeme (svod, crest) duboko 

erodirano zbog čega je obrubljena erozijskim

eadth 

kosinama okrenutim prema njenoj jezgri. Sinonimi: 

scalped anticline, unroofed anticline. 

breadth – širina broda, v. beam, 2. 

break – (1) stratigrafski prekid. Oštra promjena kronološke 

sekvencije sedimentnih stijena (redoslijeda 

uslojavanja sedimentnih stijena) na određenom nivou 

koja obično upućuje na nesklad (osobito stratigrafski 

nesklad, disconformity) ili prekid (hijat, hiatus). 

Stratigrafski prekid je osobito primjetna promjena 

litologije (litološkog sastava), na primjer, prekid koji 

odvaja kanalni pješčenjak (channel sand) od šejla što 

ispod zaliježe, također predstavlja prekid normalne 

geološke sekvencije (presjeka), osobito stratigrafskog 

kontinuiteta. Sinonimi: gap, stratigraphic break. 

(2) pregib reljefa. U geomorfologiji – primjetna 

promjena topografi je područja ili dio zemljišta koji 

se po morfologiji izrazito razlikuje od susjednog područja. 

Element reljefa koji se oštro izdvaja po obliku 

i obrisima, na primjer, duboka dolina, osobito klisura 

ili kanjon koji prosijecaju gorski hrbat ili lanac. (3) 

promjena brzine bušenja. Termin kojim se u procesu 

bušenja obično označava porast brzine bušenja (fast 

break) i također oštra promjena tvrdoće bušenih slojeva 

stijena po vertikali (na primjer, zbog nailaska dlijeta 

na rasjed ili pukotinu) i postojanje rahlije stijene 

između slojeva kompaktnije stijene (na primjer šejla 

između masivnih stijena). (4) pregib, lom. Izrazita ili 

oštra promjena ili infl eksija padine ili profi la. Termin 

se primjenjuje u izrazima tipa pregib (lom) padine 

(break of slope) i pregib (lom) profi la (break of profi le). 

(5) nailazak seizmičkih valova, v. arrival. 

break circulation – uspostaviti cirkulaciju isplake. Pokrenuti 

isplačnu pumpu radi uspostavljanja cirkulacije 

isplake. Budući da je isplaka zbog prekida cirkulacije 

(mirovanja) postala gušća ili se pretvorila u gel, 

obično je potreban visoki tlak pumpe. 

break down pressure (BDP) – tlak frakturiranja. Tlak 

potreban za početak frakturiranja (loma) sloja (formacije). 

breaker – razbijeni morski val. Morski površinski val koji 

je postao tako ustrmljen (strmine 1 / 7 ) da se krijesta 

otkida s njegova tijela, a turbulentna masa vode se 

sručuje na obalu ili preko grebena ili litice. Lomljenje 

(razbijanje) valova se obično zbiva kada je dubina 

vode manja od 1,28 puta visina vala. Sinonim: breaking 

wave. 

breaker plate – jaram, ploča za navrtanje i odvrtanje 


breaker zone – zona mlata mora, v. surf zone. 

breaking down – rastavljanje kolone bušaćih šipki, odvrtanje 

bušaćih šipki. U procesu bušenja – rastavljanje 

kolone bušaćih šipki na pojedinačne šipke i njihovo 

odlaganje na policu u bušaćem tornju. 

breaking strength – prijelomna čvrstoća, čvrstoća na 

lom, v. fracture strength. 

breaking wave – razbijeni morski val, v. breaker. 

break out – demontaža bušaće kolone. U procesu bušenja 

– izvlačenje kolone bušaćih alatki iz kanala 

bušotine, njihovo otpajanje i slaganje cijevi u bušaćem 

tornju. Termin se također odnosi na operaciju 

demontaže zaštitne kolone (kolone zaštitnih cijevi, 

casing). 

breakout box – jaram, ploča za navrtanje i odvrtanje 


breakout (break-out) cathead – vitlo (mosur) za od- 

112 

breathing vent 

vrtanje bušaćih šipki. U tehnici bušenja – uređaj na 

bušaćem postrojenju (garnituri) koji služi kao pogon 

pri odvrtanju bušaćih šipki. Obično je smješten suprotno 

od bušačeve strane dizalice. 

breakout (break-out) man – rukovatelj kliještima (ključem) 

za odvrtanje bušaćih šipki. U procesu bušenja – 

član posade bušaćeg postrojenja koji rukuje kliještima 

za odvrtanje i navrtanje bušaćih šipki (v. breakout 

tongs) pri njihovu izvlačenju iz bušotine ili spuštanja 

u nju. 

breakout (break-out) tongs – ključ (kliješta) za odvrtanje 

bušaćih šipki. U procesu bušenja – velika naprava 

nalik kliještima koja je obješena iznad radnog 

podišta (platforme) bušaćeg postrojenja (drill fl oor). 

Kada se bušaće šipke izvlače (vade) iz bušotine ključ 

za odvrtanje djeluje kao ključ za zakretanje cijevi 

(torque tongs), a kada se šipke spuštaju u bušotinu 

služe kao ključ za držanje cijevi (backup tongs) 

za ključ za navrtanje (makeup tongs). Sinonim: lead 

tongs. 

breakover – zamjena bušaće isplake, v. conversion. 

breakthrough – (1) prodor istiskivajućeg fl uida, v. breakthrough 

of displacing fl uid. (2) usijecanje, urezivanje. 

U geologiji – erozijska djelatnost tekućih voda kojom 

se urezuju prolazi. (3) usjeklina. Korito formirano usijecanjem 

(urezivanjem). 

breakthrough of displacing fl uid – prodor istiskivajućeg 

fl uida. Prva pojava istiskivajućeg (injektiranog) 

fl uida (sredstva, agensa) u proizvodnoj bušotini (na 

primjer, vode, plina, pare, otapala i dr.) u procesu istiskivanja 

nafte. Prodor se događa kada fronta istiskivanja 

nafte dođe do proizvodnih bušotina i ne znači 

kraj uspješnog istiskivanja nafte budući da se i nakon 

prodora mogu proizvesti znatne količine nafte. 

breakthrough of injected fl uid – prodor injektiranog 

fl uida, v. breakthrough of displacing fl uid. 

breakthrough time – vrijeme prodora. Vrijeme potrebno 

da injektirani fl uid (fronta istiskivajućeg fl uida) 

dopre do proizvodne bušotine u procesu istiskivanja 

nafte iz ležišta. 

breathe – disanje rezervoara, v. breathing, 1. 

breather tubes – odušne cijevi. Ispusne cijevi na skladišnim 

rezervoarima (storage tanks) za izlaženje zraka 

ili para tijekom punjenja rezervoara ili kada tekućina 

ekspandira usljed zagrijavanja. 

breather vent – dišni odušak rezervoara, v. breathing 

vent. 

breathing – (1) disanje rezervoara. Strujanje plina i 

naftnih para u skladišni rezervoar (storage tank) ili iz 

njega kroz odušni ventilacijski vod (cijev) rezervoara 

zbog ekspanzije i kontrakcije tekućine izazvanih 

dnevnim promjenama temperature (izmjeničnim 

zagrijavanjem i hlađenjem zbog razlika između 

dnevne i noćne temperature). Sinonim: breathe. (2) 

eksploatacija periodičkim eruptiranjem. Izbacivanje 

kapljevine (nafte i vode) iz kanala bušotine plinom 

kada postigne dovoljno visok tlak. 

breathing loss – gubitak disanjem rezervoara. Gubitak 

dijela fl uida u skladišnim rezervoarima (storage 

tanks) uzrokovan dnevnim promjenama temperature; 

v. breathing, 1. 

breathing vent – dišni odušak rezervoara. Otvor (port) u 

skladišnom rezervoaru (storage tank) koji omogućuje 

strujanje zraka i naftnih para u rezervoar i iz njega 

usljed izmjeničnog zagrijavanja i hlađenja uzrokova-

eathing well 

nih promjenom temperature. Odušak može imati na 

sebi osigurač protiv plamena (fl ame arrestor). Sinonim: 

breather vent. 

breathing well – eruptirajući zdenac (bunar); eruptirajuća 

bušotina. Zdenac (bunar) ili bušotina (obično 

vodna) u kojima s promjenom atmosferskog tlaka 

dolazi do naizmjeničnog izbacivanja i usisavanja 

jake zračne struje, što je često praćeno odgovarajućim 

naizmjeničnim zvukovima ispuha i usisa. Takav 

zdenac ili bušotina probuše debelu zonu aeracije 

(prozračnu zonu, zone of aeration) koja je dovoljno 

porozna i propusna tako da osigurava slobodnu cirkulaciju 

zraka između nje i zdenca (bušotine), ali je 

u ostalom dijelu njihova kanala veza s atmosferom 

krajnje otežana zbog postojanja gustog (kompaktnog) 

tla ili drugog materijala niske permeabilnosti 

iznad nezasićenih slojeva. Na dijelu kanala zdenca 

(bušotine) nisu ugrađene zaštitne cijevi. Sinonim: 

blowing well. 

breccia – breča, kršnik. Tip grubozrnaste klastične sedimentne 

stijene (v. sedimentary rock) sastavljene (građene) 

od vrlo nesortiranih grubih uglastih fragmenata 

nepravilna oblika istih ili različitih, prethodno 

nastalih, stijena koji su uzajamno vezani kremenim, 

vapnenim ili glinenim vezivom. Može nastati sedimentacijom, 

poremećajima tijekom sedimentacije, 

magmatskim procesima, tektonskim procesima ili 

kolapsom stijena. Slična je konglomeratu (v. conglomerate) 

od kojeg se razlikuje po oštrim rubovima fragmenata, 

dok su fragmenti konglomerata zaobljeni. 

Breče mogu biti ležišne stijene za ugljikovodike. Sinonim: 

rubblerock; v. conglomerate. 

breccia conglomerate – brečo-konglomerat. Sedimentna 

stijena koja se sastoji i od uglatih i od zaobljenih 

(izvaljanih) čestica – tip sedimentne stijene koja se 

ne može jasno odrediti niti kao breča ni kao konglomerat 

(koja je između breče i konglomerata). Sinonim: 

breccio-conglomerate. 

breccia dike – brečni dajk (žica). Sedimentni, klastični 

dajk ili žica koji presijeca okružujuću stijenu i sastavljen 

je (građen) od breče. 

breccial – brečni, brečin. Koji se odnosi na breču (v. breccia). 

breccia pipe – brečna (vulkanska) cijev, v. pipe, 3. 

breccia porosity – brečna poroznost. Međučestična poroznost 

(tip poroznosti) u brečama. 

breccia-sandstone – brečo-pješčenjak. Pješčenjak koji 

sadrži stanovitu količinu malih fragmenata (odlomaka) 

breče. 

brecciated – brečiran. Koji je pretvoren (transformiran) 

u breču ili je karakteriziran njenim svojstvima 

ili na nju nalikuje. Termin se osobito primjenjuje za 

označivanje strukture stijena u kojima je zamjetna 

akumulacija uglatih fragmenata (odlomaka) ili za 

označivanje teksture ruda koje su karakterizirane 

postojanjem nezaobljenih fragmenata minerala. 

brecciation – brečiranje. Formiranje breča, na primjer 

drobljenjem stijena u uglate fragmente. 

breccia vein – žilna breča. Pukotina koja sadrži brojne 

fragmente okolnih stijena i čije su šupljine ispunjene 

mineralima. 

brecciform – brečast, brečolik. Koji ima oblik breče ili 

njenu strukturu ili na nju nalikuje (v. breccia). 

breccio-conglomerate – brečo-konglomerat, v. breccia-conglomerate. 

113 

bridging 

breccioid – brečoidan, brečolik. Koji ima izgled breče (v. 

breccia). 

brecciola – brečola. Dobro sortirana intraformacijska 

breča sastavljena od malih uglatih fragmenata vapnenca 

koji formiraju jasno izražene slojeve razdvojene 

proslojcima tamnog šejla (primjer je breča u 

sjevernim Apeninima). 

breeze – lagani svježi vjetar, svježi povjetarac. Vjetar 

čija brzina varira između 4 i 27 čvorova (od 6 do 49 

km/h), odnosno vjetar jakosti od 2. do 6. stupnja 

prema Beaufortovoj skali vjetrova (v. Beaufort wind 

scale). Ovisno o brzini naziva se lahor (v. light breeze), 

povjetarac (v. gentle breeze), umjereni vjetar (v. moderate 

breeze), svježi vjetar (v. fresh breeze) i jaki vjetar (v. 

strong breeze). 

Brent – sirova nafta tipa Brent. Sirova nafta polja «Brent» 

sa britanskog sektora Sjevernog mora koja se u V. Britaniji 

rabi kao etalonska (bazna, referentna) nafta za 

određivanje cijena drugih sirovih nafti. 

Bretonian orogeny – bretonska orogeneza. Jedna od 

30 ili više orogeneza tijekom fanerozoika (identifi 

cirana od H. Stillea). Sastoji se od nekoliko faza i 

obuhvaća vremenski interval od početka kasnog 

devona do konca devona. Bretonska orogeneza se 

smatra najranijim dijelom variscičke orogenetske 

ere (Variscan orogenic era) koja se nastavila do konca 

paleozoika. 

bridge – (1) tampon u kanalu bušotine. U procesu bušenja 

– prepreka u kanalu bušotine, veliki fragment 

ili fragmenti stijena od urušavanja stijenke bušotine 

ili drugi predmeti koji su pali u kanal bušotine i time 

ga djelomično zatvorili (začepili). (2) most u kanalu 

bušotine. Naprava koja se postavlja u kanal bušotine 

radi zadržavanja cementa ili drugog materijala i koja 

se kasnije može permanentno ostaviti u bušotini, 

izvući (ukloniti) iz bušotine ili izbušiti. (3) tamponirati 

kanal bušotine. Formirati (napraviti) tampon u kanalu 

bušotine. 

bridge over – erupcijsko začepljenje kanala bušotine. 

Pojava pri erupciji bušotine kada stijenski materijal 

(stijensko kršje, pijesak, glina i drugi klastični materijal) 

katkada začepe kanal bušotine i time prekinu 

erupciju. 

bridge plug (BP) – (1) cementni most, mosni cementni 

čep. Cementni čep postavljen u kanalu bušotine (u 

koloni zaštitnih cijevi, casing) na točno određenoj 

(specifi ciranoj) dubini. Služi za izolaciju produktivne 

zone (zona) ili dubljih intervala kada se proizvodnja 

nastavlja iz plićih intervala. (2) izolacijski mosni čep, 

izolacijski most. Kratka raširiva dubinska alatka s klinovima 

(čeljustima) i gumenim brtvenim elementima 

koja se spušta u kanal bušotine (u kolonu zaštitnih 

cijevi) na specifi ciranu dubinu. Služi za izolaciju 

produktivnih slojeva u bušotini, izolaciju donje zone 

(intervala) za vrijeme dok se gornja ili donja zona 

(interval bušotine) cementira pod tlakom, frakturira, 

ispituje (testira), brtvi (čepi) ili kada se bušotina napušta. 

Može biti permanentan te bušiv (izrađen od 

mekanog metala) ili izvlačiv (spušta se s kolonom 

uzlaznih cijevi ili čeličnim užetom) nakon obavljenih 

radova. Sinonim: bridging plug. 

bridging – tamponaža (tamponiranje) kanala bušotine. 

Namjerno ili slučajno zatvaranje (začepljivanje) dijela 

kanala bušotine na nekoj udaljenosti (intervalu) 

od njena dna, na primjer, bacanjem fragmenata (od-

idging agent 

lomaka) stijene ili nekih stranih predmeta u kanal ili 

nabijanjem plastičnog materijala (glinenog). 

bridging agent – agens (sredstvo) za čepljenje. Materijal 

za čepljenje velikih pukotina na stijenki kanala bušotine. 

bridging factor – mosni faktor. U mineralogiji – broj 

(brojčana veličina) koji izražava način međusobne 

povezanosti (karakter uzajamne veze) SiO 4 -tetraedara 

u mineralu (strukturi minerala). Jednak je 0,8 plus 

20% kvocijenta od dijeljenja sume valentnih veza 

silikata s brojem kationa. Vrijednost mosnog faktora 

jednaka 1,00 dodijeljena je kvarcu budući da su 

u tom mineralu svi SiO 4 -tetraedri neposredno međusobno 

povezani, što rezultira najvećim mogućim 

brojem mostova (tj. popunjene su sve mosne veze). 

Sve druge strukture imaju mosne faktore manje od 

jedinice; v. energy index, 1. 

bridging material – materijal za čepljenje formacije. 

Vlaknasti, pahuljičasti ili zrnasti materijal koji se dodaje 

bušaćim fl uidima ili cementnim kašama (otopinama) 

za čepljenje formacije u kojoj se gubi cirkulacija 

tih fl uida. 

bridging – začepljivanje (brtvljenje) kanala bušotine. 

Akumuliranje (nakupljanje) zdrobljenog materijala u 

kanalu bušotine koji sprječava pristup do njena dna. 

bridging plug – mosni čep, provizorni most, v. bridge 

plug, 2. 

bridle – (1) paralelno seizmičko paljenje, v. parallel shot. 

(2) spojno uže glave balansira i polirane šipke (njihala i 

brušene šipke). Žičano ili čelično uže koje spaja glavu 

balansira (njihala, horsehead) njihalice (beam pumping 

unit) dubinske naftne pumpe s klipnim šipkama 

(sucker-rod pump) s poliranom (brušenom) šipkom 

(polished rod). 

bright spot – svijetla seizmička točka. Signal izvanredne 

jakosti na seizmičkom profi lu (seismic profi le) koji 

često upućuje na postojanje akumulaciju prirodnog 

plina (accumulation of natural gas). 

brine – (1) prirodna voda visokog saliniteta. U geologiji 

– termin koji se primjenjuje za označavanje pornih 

fl uida u dubokim sedimentacijskim bazenima (bazenima 

taloženja), vrućih fl uida u zatvorenim bazenima, 

voda naftnih i plinskih ležišta i geotermalnih 

mineralizirajućih fl uida. Odnosi se na vode (od toplih 

do vrućih) s visokim salinitetom koje sadrže kalcij, 

natrij, kalij i klor te malu količinu drugih elemenata. 

Sinonim: natural brine. (2) voda visokog saliniteta, visokomineralizirana 

voda. Prateća voda naftnih i plinskih 

ležišta koja sadrži veliku količinu otopljenih soli, 

osobito natrij-klorida, i relativno malu koncentraciju 

drugih soli (kalcij-klorid, kalcij-nitrat, cink-klorid i 

dr.); v. oil-fi eld waters. (3) morska voda visokog saliniteta. 

Morska voda koja sadrži otopljenih soli više od 

uobičajene količine (više od 35%) zbog evaporacije 

(isparavanja) ili smrzavanja. (4) podzemna voda visokog 

saliniteta. Podzemna voda s visokim sadržajem 

(količinom) otopljenih soli. (5) vodena otopina soli. 

Otopina soli u vodi (klorida, bromida i dr.) koja se 

primjenjuje kao radni fl uid pri radovima opremanja i 

održavanja bušotina (tzv. paker-tekućina). 

brine-conditioning plant – postrojenje za obradu slane 

vode. Postrojenje za pročišćavanje (kondicioniranje) 

slane vode. Općenito mogu biti otvorenog i zatvorenog 

tipa. U otvorenom sustavu voda se aerizira i 

dodaju se kemikalije za održavanje komponenata u 

114 

brittle mica 

ravnoteži u otopini ili za fl okulaciju suspendiranih 

čvrstih čestica. Rezidualne suspendirane čvrste čestice 

se uklanjaju fi ltriranjem. U zatvorenom sustavu za 

obradu slana voda na svom putu od izvora do injekcijskih 

bušotina zadržava svoju početnu kvalitetu što 

je moguće više; to se postiže sprječavanjem kontakta 

vode s atmosferskim kisikom i održavanjem otopljenih 

elemenata u otopini. 

brine-disposal well – bušotina za odlaganje slane vode. 

Bušotina koja služi kao injekcijska za odlaganje slane 

vode, proizvedene na polju, u podzemne slojeve. 

brine drilling mud – isplaka (bušaća isplaka) na bazi 

prirodne slane vode, v. drilling mud, salt water-base 

drilling mud. 

Brinell hardness test – ispitivanje tvrdoće metodom 

Brinella. Metoda ispitivanja tvrdoće (otpornosti minerala 

ili metala na deformaciju) u kojoj se čelična 

kuglica promjera 1 cm utiskuje u izglađenu površinu 

ispitivanog uzorka pod određenim statičkim 

opterećenjem (obično 30 kN). Tvrdoća se određuje 

dijeljenjem sferične površine (u mm 2 ) nastalog otiska 

s opterećenjem na kuglicu (u kg) i izražava se kao 

Brinellov broj tvrdoće (Brinell number, Brinell hardness 

number). Sinonim: Brinell test; v. Knoop hardness test, 

Vickers hardness test. 

Brinell hardness number – Brinellov broj tvrdoće, v. Brinell 

hadrness test. 

Brinell number – Brinellov broj tvrdoće, v. Brinell hadrness 

test. 

Brinell test – ispitivanje tvrdoće metodom Brinella, v. 

Brinell hardness test. 

brine mud – isplaka (bušaća isplaka) na bazi prirodne 

slane vode, v. drilling mud, salt water-base drilling 

mud. 

brine spring – izvor slane vode, slani izvor, v. salt spring. 

brine storage pit – bazen za skladištenje slane vode. 

Površinski bazen za odlaganje slane vode i vode proizvedene 

zajedno s naftom postupkom isparavanja 

(evaporacije) i/ili prokapljivanjem. 

bring in a well – pustiti bušotinu u proizvodnju, v. bring 

into production. 

bringing in a well – puštanje bušotine u proizvodnju, v. 

bringing into production. 

bringing into production – puštanje bušotine u proizvodnju. 

Bušenje, osvajanje, proizvodno opremanje i 

puštanje bušotine u proizvodnju. Prema drugim defi 

nicijama, samo osvajanje, proizvodno opremanje i 

puštanje u proizvodnju. Sinonim: bringing in a well. 

bring into production – pustiti bušotinu u proizvodnju. 

Izbušiti, osvojiti, proizvodno opremiti i pustiti bušotinu 

u proizvodnju. Sinonimi: bring in a well, put a 

well on, put a well on production. 

brittle – krhak, krt, lomljiv. U petrologiji – termin za opisivanje 

stijena koje se lome (pucaju) pri djelovanju 

sile čiji je intenzitet manji od 3 do 5% sile deformacije 

ili naprezanja; v. ductile. 

brittle mica – krti (lomljivi) tinjac (liskun). (1) Mineral 

iz skupine minerala koji po svojim kristalografskim 

osobitostima nalikuju pravim tinjcima (v. mica) ali 

su njihove ljuske (otcijepljene po kalavosti) manje 

elastične. Kao glavnu komponentu krti tinjci sadrže 

kalcij, za razliku od tinjaca (mica) čija je glavna komponenta 

kalij. Sinonim: clintonite. (2) Mineral iz skupine 

krtih tinjaca – na primjer, klintonit (clintonite), 

margarit (margarite) i efezit (ephesite). (3) Tinjčasti

oaching 

mineral (micaceous mineral) koji se sreće u obliku krtih 

listića ili ljuskica, na primjer, kloritoid (chloritoid). 

broaching – erupcijsko istjecanje slojnih fl uida. U procesu 

bušenja – nekontrolirano istjecanje slojnih fl uida 

erupcijom oko i izvan konduktora i na površinu ispod 

bušaćeg postrojenja kroz pukotine koje su nastale 

djelovanjem tlaka i povezale se s površinom. 

broaching bit – dlijeto-proširivač kanala bušotine, v. reamer, 

underreamer. 

broken formation – izlomljena formacija (sloj). Formacija 

(sloj) stijena koja je izlomljena rasjedima ali 

je sačuvala bitan kontinuitet kontakata i unutarnje 

stratigrafske jedinice. Ne pravi se razlika između jedinica 

koje su deformirane gravitacijski uzrokovanim 

lomljenjem i jedinica s tektonski formiranim pukotinama. 

broken sand – šareni poligeni pješčenjak. Pješčenjak 

koji se sastoji od mješovite sekvencije sedimenata 

(od sedimenata raznovrsnog sastava, mixed sequence 

of deposits), na primjer, glinoviti (zaglinjeni) pješčenjak, 

odnosno pješčenjak s tankim proslojcima 

gline (shaly sand). 

bromine index – bromni broj, v. bromine value. 

bromine number – bromni broj, v. bromine value. 

bromine value – bromni broj. Pokazatelj stupnja nezasićenosti 

nafte (unsaturatedness of oil). Izražava se 

kao broj grama broma apsorbiranog sa 100 grama 

naftnog produkta pri standardiziranim uvjetima. Sinonim: 

bromine index, bromine number. 

brown algae (Phaeophyta, Phaeophyceae) – smeđe 

alge, feofi te, feofi ceje. Odjel (Phaeophyta) i razred 

(Phaeophyceae) višestaničnih algi. Boju (od zelenkasto-žute 

do tamnosmeđe) zahvaljuju postojanju karotina 

(carotenes) i ksantofi la (xanthophylls) u količini 

većoj od klorofi la (chlorophylls). Većina smeđih algi 

obitava u slanim vodama. Neki pripadnici tih algi su 

najveće poznate alge i mogu doseći duljinu od nekoliko 

metara; v. algae. 

brown clay – smeđa (crvena) glina, v. red clay. 

brown hornblende – smeđa rogovača (hornblenda). 

Smeđi varijetet rogovače (hornblende) bogat željezom 

– osobito bazaltna rogovača (basaltic hornblende). 

Brown Jura, Brown Jurassic – smeđa jura, doger, v. 

Dogger. 

Bruxellian – brisel, bruxell. Stratigrafski kat donjeg dijela 

srednjeg eocena (lower Middle Eocene) u Europi 

– iznad ipra (Ypresian), a ispod oversa (Auversian). 

bryalgal – briozojsko-algalni. Termin za označavanje 

gustih vapnenaca otpornih na eroziju valovima i građenih 

uglavnom od mrežastih kolonija briozoa (mahovnjaka) 

i alga koje mjestimično stvaraju uzajamna 

proraštanja. Tako nastali materijal je tijesno združen 

s grebenima (rifovima); v. coralgal. 

bryophytes (Bryophyta) – briofi ti, mahovine. Odjel nevaskularnih 

biljaka (nonvascular plants). Mogu imati 

diferencirana stabalca (stems) i listove (leaves), ali 

nemaju pravo korijenje (true roots). Formiraju ležišta 

treseta. Fosilne mahovine tercijara su vrlo bliske mahovinama 

suvremene fl ore, a mahovine kvartara se 

praktično ne razlikuju od današnjih (bitno se promijenila 

samo njihova rasprostranjenost). Dijele se na 

mahovine jetrenjarke (jetrenjače, liverworts) i lisnate 

mahovine (mosses); v. pteridophytes, thallophytes. 

bryozoans (Bryozoa, Polyzoa) – briozoi, mahovnjaci. 

115 

bubble noise 

Koljeno beskralješnjaka (invertebrates). Karakterizirani 

su uglavnom kolonijskim rastom (colonial growth), 

vapnenim skeletom (calcareous skeleton) ili, rjeđe, 

hitinskom membranom (chitinous membrane) te 

probavilom (probavnim kanalom) u obliku slova U 

(U-shaped alimentary canal), s usnim (mouth) i analnim 

otvorom (anus). Važni grebenotvorni organizmi 

u paleozojskoj eri. Stratigrafska rasprostranjenost: 

ordovicij (moguće gornji kambrij)-danas. Sinonimi: 

moss animals, moss corals, moss polyps, polyzoans, 

sea mats. 

BS&W monitor – uređaj za opažanje taloga i vode. Uređaj 

za mjerenje i registraciju sadržaja taloga i vode 

u nafti (basic sediment and water content of oil) koja 

se transportira cjevovodom. Ako nafta sadrži talog 

i vodu u količini većoj od određene, automatski se 

vraća na postrojenje za obradu (treatment facility). 

Primjenjuje se u sustavima automatske otpreme 

nafte (tzv. LACT-sustavima). 

Btu content – toplinska (kalorička, termička, gorivna, 

ogrjevna) vrijednost, v. calorifi c value. 

Btu value – toplinska (kalorička, termička, gorivna, ogrjevna) 

vrijednost, v. calorifi c value. 

bubble count – brojenje mjehurića. U karotaži proizvodnje 

– detekcija učestalosti promjene jednog 

tipa fl uida u drugi lokalnim mjerenjima. Na primjer, 

ako je voda kontinuirana faza, tada će se registrirati 

prolaženje svakog mjehurića nafte ili plina. Broj 

mjehurića označava prosječnu učestalost promjene 

tipa fl uida – u primjeru strujanja vode povećani broj 

mjehurića znači porast brzine strujanja plina ili nafte. 

Brzina mjehurića se može izračunati iz njihova broja i 

veličine (veličina se procjenjuje iz empirijskih korelacija). 

Dubina na kojoj počne brojenje prvih mjehurića 

je indikator najnižeg ulaza ugljikovodika. 

bubble fl ow – mjehuričasto strujanje (režim strujanja). 

Tip režima vertikalnog višefaznog strujanja (v. vertical 

multiphase fl ow) fl uida s mjehurićima plina dispergiranim 

u tekućini – tekuća faza je kontinuirana, 

a plinovita faza egzistira u obliku slučajno distribuiranih 

mjehurića. Mjehuričasti režim strujanja se 

javlja kada je dinamički tlak na dnu bušotine veći od 

tlaka zasićenja ležišta. S gibanjem proizvedenog fl uida 

kroz kolonu uzlaznih cijevi (tubing) na površinu 

dolazi do pada tlaka ispod tlaka zasićenja i počinju 

se formirati mjehurići plina. U tom tipu režima strujanja 

volumen plinovite faze je malen, a utjecaj na 

gradijent tlaka je najviše zbog utjecaja plinovite faze 

na gustoću fl uida; v. mist fl ow, piston fl ow, slug-mist 

transition fl ow. 

bubble impression – trag izlaženja plinskih mjehurića. 

Malo, plitko udubljenje (promjera 2,5 cm) na žalu ili 

površini sedimenta formirano mjehurićima plina nakon 

njihova oslobađanja u atmosferu ili vodu. Takva 

udubljenja imaju glatku površinu, nisu obrubljena 

nasipom i postupno mogu prijeći u silazni cjevasti 

kanal. Sinonim: bubble mark. 

bubble mark – trag izlaženja plinskih mjehurića, v. bubble 

impression. 

bubble noise – šum uzrokovan plinskim mjehurićima. 

Seizmički šum generiran oscilacijom mjehurića visokotlačnog 

plina u vodi (vodenoj sredini). Otpadni 

plinovi koji nastaju nakon eksplozije u vodi ili iz drugih 

izvora seizmičke energije (na primjer primjenom 

zračne puške – air gun) mogu stvoriti niz plinskih

ubble point, bubblepoint 

mjehurića pa njihovom oscilacijom nastaju dodatni 

seizmički šumovi. 

bubble point, bubblepoint – (1) točka zasićenja. Temperatura 

i tlak pri kojima počinje izdvajanje prvih 

mjehurića otopljenog plina iz slojne nafte u ležištu 

kao slobodne plinovite faze. Minimalna temperatura 

pri nekom tlaku ili minimalni tlak pri nekoj temperaturi 

pri kojima nastaju plinski mjehurići u tekućini. 

Temperatura pri kojoj se otopljeni plin izdvaja iz nafte 

na površini (pri atmosferskom tlaku). Točka zasićenja 

označava stanje sustava tekuće faze u kojem 

znatna količina tekuće faze koegzistira s beskonačno 

malom količinom plinovite (parovite) faze u ravnoteži. 

Sinonim termina tlak zasićenja (saturation pressure). 

(2) vrelište, v. boiling point. 

bubble point (bubble-point, bubblepoint) curve – 

krivulja ključanja. Krivulja na ternarnom (trojnom) dijagramu 

faznog stanja, koja spaja sve sastave smjese 

u točki ključanja. Linija koja spaja točke ključanja na 

dijagramima tlak-koncentracija, temperatura-koncentracija 

ili temperatura-tlak; v. ternary diagram. 

bubble point (bubble-point, bubblepoint) pressure 

– tlak zasićenja. Najniži tlak kod kojeg je slojna nafta 

u ležištu zasićena otopljenim plinom ili tlak pri kojem 

se počinju formirati prvi mjehurići plina, odnosno pri 

kojem se plin otopljen u slojnoj nafti počinje izdvajati 

iz otopine kao slobodan plin. Sinonim: saturation 

pressure. 

bubble-point (bubblepoint) pump – dubinska pumpa 

za uvjete tlaka zasićenja. Tip dubinske naftne pumpe 

(downhole oil pump) čiji je rad osjetljiv na plinske 

mjehuriće u nafti, koji nastaju kada tlak u ležištu 

padne ispod tlaka zasićenja (saturation pressure). 

Oslobođeni plin blokira pumpu dok tlak ponovno ne 

poraste iznad tlaka zasićenja usljed strujanja nafte 

u kanal bušotine. Pumpa tako održava protutlak na 

produktivni sloj veći od tlaka zasićenja i sprječava 

formiranje mjehurića plina i na taj način povećava 

proizvodnju nafte. 

bubble-point reservoir – ležište s režimom otopljenog 

plina, v. solution-gas drive. 

bubble pulse – impuls uzrokovan plinskim mjehurićima. 

Pojava pulzacija uzrokovanih mjehurićima plina 

koji se stvaraju paljenjem eksplozivnih naboja u 

dubokoj vodi (dubokovodnim seizmičkim eksplozijama). 

Mjehurići višekratno pulziraju (s periodom 

čija je veličina proporcionalna kubnom korijenu 

veličine eksplozivnog naboja) i svaka njihova oscilacija 

(impuls) praćena je nepoželjnim seizmičkim 

efektom. 

BU bit – oblijepljeno bušaće dlijeto, v. balled-up bit. 

buckle folding – stvarno (pravo) nabiranje, v. true folding. 

bug – (1) neispravnost. U tehnici – defekt ili nesavršenost 

dijela opreme. (2) geofon. U seizmičkoj prospekciji 

– kolokvijalni termin, sinonim za geofon (v. 

geophone). 

bug hole, bughole – druzna šupljina, v. vug, 1. 

build up drilling – kontrolirano koso (koso usmjereno, 

orijentirano) bušenje, v. deviation drilling. 

buildup test – ispitivanje metodom porasta tlaka, v. pressure-buildup 

test. 

built platform – platforma (terasa) naplavljena valovima, 

v. wave-built platform. 

built terrace – (1) terasa (platforma) naplavljena va- 

116 

bulk volume 

lovima, v. wave-built terrace. (2) aluvijalna terasa, v. 

alluvial terrace. 

Bulitian – bulit. Stratigrafski kat paleocena (Paleocene) 

u Sjevernoj Americi – iznad ineza (Ynezian), a ispod 

penuta (Penutian). 

bulk density – (1) ukupna gustoća. Kombinirana gustoća 

stijene i fl uida koji zasićuju njen porni prostor. (2) 

volumenska gustoća. Masa zrnastog (granuliranog) ili 

praškastog čvrstog materijala po jedinici volumena. 

bulkhead – pregrada. Unutarnja uzdužna ili poprečna 

stijenka na brodu ili morskoj bušaćoj platformi koja 

ih dijeli u odjeljenja. 

bulk modulus – volumenski modul elastičnosti. Omjer 

promjene tlaka na tijelo i frakcijske promjene volumena 

ili veličina promjene tlaka koja je potrebna za 

jediničnu promjenu volumena ili omjer naprezanja 

i deformacije (volumenske deformacije) pri djelovanju 

hidrostatičkog tlaka (pri primjeni jednolikog naprezanja 

na sve dijelove tijela). Jednak je recipročnoj 

vrijednosti koefi cijenta kompresibilnosti (stlačivosti) 

i obično se izražava u bar (psi). Sinonimi: bulk modulus 

of elasticity, incompressibility modulus, modulus of 

incompressibility, modulus of volume elasticity, volume 

elasticity. 

bulk modulus of elasticity – volumenski modul elastičnosti, 

v. bulk modulus. 

bulk modulus of fl uids – volumenski modul elastičnosti 

fl uida. Omjer promjene tlaka na fl uid i jedinične 

promjene volumena fl uida ili veličina promjene tlaka 

koja je neophodna za jediničnu promjenu volumena. 

Jednak je recipročnoj vrijednosti kompresibilnosti 

(stlačivosti) fl uida, tijesno je vezan s njihovom relativnom 

gustoćom i analogan je modulu elastičnosti 

čvrstog tijela. Obično se izražava u bar (psi); v. bulk 

modulus, bulk modulus of oil, bulk modulus of water. 

bulk modulus of oil – volumenski modul elastičnosti 

nafte. Veličina promjene tlaka koja je neophodna za 

jediničnu promjenu volumena nafte. Ovisi o temperaturi 

(smanjuje se kod viših temperatura i promjena 

je izraženija nego kod vode) i tlaku (povećava se kod 

viših tlakova, promjena je izraženija nego kod vode). 

Teže nafte imaju veći volumenski modul elastičnosti; 

v. bulk modulus of fl uids, bulk modulus of water. 

bulk modulus of water – volumenski modul elastičnosti 

vode. Veličina promjene tlaka koja je neophodna 

za jediničnu promjenu volumena vode. Zavisi od 

temperature (veći je kod viših temperatura ali je promjena 

s temperaturom mala i manja nego za naftu) 

i tlaka (veći je kod viših tlakova); v. bulk modulus of 

fl uids, bulk modulus of oil. 

bulk mud – tekuća isplaka (bušaća isplaka). Bušaća 

isplaka koja je pomiješana s vodom ili uljem (isplaka 

u rinfuzi) za razliku od «suhe» isplake (dry mud) koja 

je uskladištena u vrećama. 

bulk volume – (1) ukupni volumen stijene. Volumen matriksa 

ili skeleta stijene (zrna stijene) i pora. Jedan od 

triju bazičnih parametara stijene (uz volumen zrna i 

volumen pora stijene) koji se mjere u laboratoriju na 

uzorcima stijena radi određivanja njihove poroznosti. 

Ukupan volumen se može odrediti jednostavno 

mjerenjem dimenzija uzorka stijene ako je pravilnog 

oblika ili, obično, volumetrijskim ili gravimetrijskim 

mjerenjem volumena fl uida istisnutog uzorkom pri 

čemu se mora spriječiti prodiranje fl uida (u kojem 

je uzorak uronjen) u pore. (2) volumen po jedinici

ulk-volume gas 

volumena. Postotak dane tvari po jedinici volumena 

(jediničnom volumenu). (3) volumen po jedinici volumenu 

stijene. Volumen (kao dio cijelog) pokretljivih 

ili rezidualnih ugljikovodika (nafte, plina) ili volumen 

pokretljive ili nereducibilne vode ili volumen matriksa 

(skeleta) stijene po jediničnom volumenu stijene. 

Za fl uide je jednak umnošku poroznosti i zasićenja 

(konverzija zasićenja fl uidima u volumen fl uida po 

jediničnom volumenu stijene), a za matriks stijene 

razlici između jedinice i sume poroznosti i volumena 

(sadržaja) šejla (svi parametri izraženi kao dio cijelog 

ili kao postotak). 

bulk-volume gas – volumen plina po jedinici volumena 

stijene. Umnožak poroznosti i zasićenja plinom (svi 

parametri izraženi kao dio cijelog ili kao postotak). 

bulk-volume hydrocarbon – volumen ugljikovodika po 

jedinici volumena stijene. Volumen sirove nafte i prirodnog 

plina po jedinici volumena – umnožak poroznosti 

i zasićenja ugljikovodicima (naftom i plinom 

– svi parametri izraženi kao dio cijelog ili postotak). 

bulk-volume matrix – volumen matriksa (skeleta) stijene 

po jedinici volumena stijene. Razlika izmedju jedinice 

i sume poroznosti i volumena (sadržaja) šejla 

(svi parametri izraženi kao dio cijelog ili postotak). 

bulk-volume meter – pribor za mjerenje ukupnog volumena. 

Instrument za mjerenje ukupnog volumena 

uzorka stijene (na primjer, jezgre) uranjanjem u fl uid 

i mjerenjem volumena istisnutog fl uida u kalibriranoj 

cjevčici. Upotrebljava se za izračunavanje poroznosti 

uzorka. 

bulk volume of rock – ukupni volumen stijene, v. bulk 

volume, 1. 

bulk volume of water – volumen vode po jedinici volumena 

stijene, v. bulk-volume water. 

bulk-volume oil – volumen nafte po jedinici volumena 

stijene. Umnožak poroznosti i zasićenja naftom (svi 

parametri izraženi kao dio cijelog ili postotak). 

bulk-volume water – volumen vode po jedinici volumena 

stijene. Umnožak poroznosti i zasićenja slojnom 

vodom (svi parametri izraženi kao dio cijelog ili postotak). 

bulk volume water-irreducible – volumen nereducibilne 

(minimalne) vode po jedinici volumena stijene. 

Umnožak poroznosti i nereducibilnog (minimalnog) 

zasićenja slojnom vodom (svi parametri izraženi kao 

dio cijelog ili postotak). Nereducibilna slojna voda je 

vezana s površinom stijene kapilarnim djelovanjem 

i ne može se proizvesti. Sinonim: bulk volume waterminimum. 

bulk volume water-minimum – volumen minimalne 

(nereducibilne) vode po jedinici volumena stijene, v. 

bulk volume water-irreducible. 

bulldog spear – neoslobodivi unutarnji hvatač cijevi 


bullet gun – puška za perforiranje zaštitne kolone, v. bullet 

perforator. 

bullet-gun perforator – puška za perforiranje zaštitne 

kolone, v. bullet perforator. 

bullet perforating – perforiranje zaštitne kolone puškom, 

v. bullet perforator. 

bullet perforator – puška za perforiranje zaštitne kolone. 

Cjevasta naprava (uređaj) koja se spušta u kanal 

bušotine do željene dubine i ispaljuje metke (bullets) 

velike brzine kroz zaštitnu kolonu (kolonu zaštitnih 

cijevi, casing) ili lajner (liner) i cementnu oblogu i 

117 

bumper jar 

tako napravi otvore (perforacije) u koloni kroz koje 

slojni fl uidi mogu pritjecati (strujati) u bušotinu. 

Aktivira se elektronički s površine i može ispaljivati 

jedan, nekoliko ili sve metke. Sinonimi: bullet-gun 

perforator, gun perforator. 

bullheading – pumpanje u prstenasti prostor bušotine. 

(a) Pumpanje teške bušaće isplake (heavy drilling 

mud) u vod za gušenje bušotine (kill line) i prstenasti 

prostor bušotine (annulus) radi njene kontrole. (b) 

Istiskivanje plina natrag u formaciju pumpanjem s 

površine u prstenasti prostor bušotine. (2) potiskivanje 

stimulacijskog fl uida proizvedenim fl uidom s 

izolacijom formacije. Metoda pumpanja (injektiranja) 

radnog fl uida za obradu formacije (treating fl uid) u 

bušotinu s izolacijom obrađivane formacije dubinskom 

brtvenicom (pakerom) – fl uid za obradu se 

pumpa u bušotinu kroz kolonu uzlaznih cijevi (kolonu 

tubinga,tubing string) i zatim potiskuje u formaciju 

injektiranjem proizvedenog slojnog fl uida kroz 

kolonu tubinga. Ako se u toj operaciji ne primjenjuje 

izolacija obrađivane formacije pakerom, tada se taj 

proces naziva bradenheading. 

bullhead squeeze – cementacija pod tlakom s izolacijom 

prstenastog prostora. Tip cementacije bušotina 

pod tlakom u kojoj se cementna kaša protiskuje kroz 

perforacije, a uzlazno strujanje kaše u prstenastom 

prostoru bušotine je onemogućeno njegovom izolacijom 

dubinskom brtvenicom (pakerom); v. bradenhead 

squeeze, hesitation squeeze, running squeeze. 

bull plug – čep za cijevi. Cilindrična naprava, cijevni fi - 

ting s navojem ili nazuvica sa zaobljenim zatvorenim 

krajem (koji formira kapu) za zatvaranje (brtvljenje) 

glave bušotine (kolone zaštitnih cijevi) ili otvora priključnog 

cjevovoda bušotine ili za zatvaranje kraja 

cijevi ili cjevovoda. 

bull rod – teška šipka za užno udarno bušenje, v. drillstem, 

2. 

bull tongs – lančana kliješta za cijevi, v. chain tongs. 

bull wheel – bušaći bubanj. U procesu užnog udarnog 

bušenja (cable-tool drilling) – bubanj (promjera od 

2,1 do 2,4 m/7 do 8 stopa) na radnom podištu bušaćeg 

uređaja (cable-tool rig) za namatanje bušaćeg 

užeta i spuštanje i izvlačenje bušaćih alatki. 

bump a well – udarati pumpom o dno bušotine, v. bump 

down. 

bump down – udarati pumpom o dno bušotine. Snažno 

udarati dubinskom naftnom pumpom s klipnim 

šipkama o dno bušotine pri njenom silaznom hodu 

zbog predugačke kolone klipnih (pumpnih) šipki 

(sucker-rod string). Udaranje pumpe o dno se može 

izvoditi i u svrhu čišćenja kanala bušotine od pijeska, 

mulja ili parafi na. Sinonim: bump a well. 

bumper jar – slobodno padajuće udarne škare (škareudarač). 

U procesu bušenja – dubinska alatka za instrumentaciju 

(hvatanje i izvlačenje stranih predmeta 

iz bušotine, downhole fi shing tool) koja se sastoji 

od cijevi s punom metalnom šipkom u njoj. Šipka 

klizi gore-dolje u cijevi s duljinom hoda od 46 do 

91 cm (18 do 36 inča) i služi za proizvođenje jakih 

udaraca na alatku koja je pričvršćena za njeno dno 

u smjeru prema dnu bušotine. Nalaze se u koloni za 

instrumentaciju (fi shing string) između škara (jars) i 

alatke za instrumentaciju. Primjenjuju se za oslobađanje 

zaklinjenih (zaglavljenih) bušaćih alatki u 

kanalu bušotine, hvatanje i izvlačenje predmeta iz

umper sub 

bušotine (fi shing), rezanje parafi na i klipovanje (swabbing). 

Sinonimi: back off tool, bumper sub. 

bumper sub – (1) prigušivač (prijelaznik za prigušivanje) 

poniranja. U procesu bušenja na moru – kratki 

komad cijevi koji djeluje kao amortizer udaraca na 

bušaćoj koloni (koloni bušaćih alatki). To je cilindar 

sa stlačivim fl uidom i klipom s hodom od 1,5 metra 

(5 stopa). Različite je duljine, promjera, težine i duljine 

hoda. Primjenjuje se jedan ili više prigušivača u 

dubinskom sklopu bušaćih alatki neposredno iznad 

teških bušaćih šipki za kompenzaciju poniranja 

(vertikalnog gibanja na valovima) bušaćeg broda ili 

poluuronjive platforme (za održavanje opterećenja 

bušaćeg dlijeta teškim šipkama kada se bušaće šipke 

iznad prijelaznika gibaju gore-dolje s gibanjem 

broda). (2) slobodno padajuće udarne škare (škareudarač), 

v. bumper jar. 

bumping a well – udaranje pumpom o dno bušotine, v. 

bump down. 

bundle – snop cijevi. Nekoliko zajednički izoliranih cijevi 

(za proizvodnju, injektiranje ili plinski lift) koje drže 

skupa proizvodne cjevovode. Snop smanjuje prijenos 

topline i sprječava odlaganje hidrata ili parafi na 

koji bi mogli začepiti (blokirati) cjevovode. Uobičajeno 

se primjenjuje na poljima u dubokim vodama. 

Bunter – šareni pješčenjak, buntsandštajn. Stratigrafski 

kat donjeg trijasa (Lower Triassic) u Zapadnoj Europi 

(osobito u Njemačkoj) – iznad perma (Permian), a 

ispod ljušturnog vapnenca (Muschelkalk), tj. srednjeg 

trijasa (Middle Triassic). Sinonim: Buntsandstein. 

Buntsandstein – šareni pješčenjak, buntsandštajn, v. 

Bunter. 

Burdigalian, Burdigalian Stage – burdigal. Stratigrafski 

kat donjeg miocena (Lower Miocene) u Europi 

– iznad akvitana (Aquitanian), a ispod langa (Langhian). 

Obuhvaća vremenski raspon od prije 23 do 17 

milijuna godina. 

Bureau of Mines method of wettability determination 

– Bureau of Mines metoda određivanja močivosti, 

metoda određivanja močivosti centrifugiranjem. 

Metoda određivanja (mjerenja) močivosti (indeksa 

močivosti) ležišne stijene iz petlje histereze krivulja 

kapilarnog tlaka koje su dobivene izmjeničnim 

istiskivanjem vode i nafte centrifugiranjem uzoraka 

jezgara. Indeks močivosti se odredi kao logaritam 

omjera površina ispod krivulja kapilarnog tlaka za 

slučajeve upijanja i dreniranja (pretpostavka je da 

je dio površine stijene što ga moči ili ne moči svaki 

fl uid određen površinama ispod krivulja kapilarnog 

tlaka). Rastuće pozitivne vrijednosti indeksa močivosti 

upućuju na rastuću preferencijalnu močivost 

stijene vodom, a rastuće negativne vrijednosti indeksa 

na rastuću preferencijalnu močivost naftom 

(nulta vrijednost indeksa močivosti upućuje na neutralnu 

močivost stijene). Metoda je prilično brza 

i mogu se rabiti ležišni fl uidi. Sinonim: centrifuge 

method of wettability determination; v. wettability 

determination. 

burial – pokapanje, prekrivanje. U geologiji – pokrivanje 

geoloških struktura u procesu sedimentacije 

(taloženja). 

burial metamorphism – metamorfoza (metamorfi zam) 

pokapanja (prekrivanja). Tip regionalne metamorfoze 

(metamorfi zma) niskog stupnja (low-grade regional 

metamorphism) pri kojoj se pretvorba sedimentnih 

118 

burn shoe 

stijena i vulkanskih (vulkanogenih) stijena, koje su 

s njima proslojene u geosinklinalama (geosinklinalnim 

uvjetima), odvija bez ikakva utjecaja procesa 

orogeneze (nabiranja) ili procesa magmatizma (magmatskih 

intruzija). Temperatura varira od 200 °C do 

(maksimalno) 450 °C. Prvobitni sklop (građa) stijena 

se uglavnom očuvao, ali se njihov mineralni sastav 

u pravilu promijenio; v. dynamothermal metamorphism. 

buried erosion surface – pokopana (prekrivena) površina 

erozije. Erozijska površina (v. erosion surface) kao, 

na primjer, peneplen koja je pokrivena mlađim sedimentima. 

Može činiti pokopanu površinu kutnog 

nesklada na dubini; v. fossil erosion surface. 

buried focus – pokopano žarište (fokus). Pojava u seizmičkoj 

prospekciji kada je konkavna zakrivljenost 

horizonta refl eksije (refl ektora) prema gore dovoljno 

velika tako da se refl eksi fokusiraju u podzemnoj točki 

prije nego što dosegnu površinu i ravninu zapisa. 

S iste površinske lokacije se može opažati nekoliko 

grana refl eksa (obično tri). Fokusiranje se također 

može proizvesti sa stanovitim distribucijama brzina 

koje djeluju kao leća. 

buried-focus eff ect – efekt pokopanog žarišta (fokusa), 

v. buried focus. 

buried karst – paleokrš, v. paleokarst. 

burned-out reservoir rock – izgorjela ležišna stijena. 

Ležišna stijena koja je sadržavala sirovu naftu, ali je 

prirodno bila podvrgnuta pretjeranim temperaturama 

(obično iznad 150 °C/300 °F) tako da je termički 

krekirana u plin i grafi t (grafi t može često obavijati 

sedimentna zrna). 

burned-out zone – izgorjela zona ležišta, zona izgorjele 

nafte, v. burned zone. 

burned zone – izgorjela zona ležišta, zona izgorjele 

nafte. Područje (zona) naftnog ležišta oko injekcijske 

bušotine u procesu podzemnog izgaranja nafte 

(termička metoda povećanja iscrpka nafte/EOR metoda) 

kroz koje je prošla fronta izgaranja (combustion 

front). Iz pora te zone istisnute su sve tekuće faze, 

tako da je u njima ostao samo zrak. Sinonim: burnedout 

zone; v. in-situ combustion. 

burn front – fronta izgaranja nafte, v. combustion front. 

burning front – fronta izgaranja nafte, v. combustion 

front. 

burning pit – jama za spaljivanje, v. burn pit. 

burning point – temperatura (točka) gorenja, gorište. 

Najniža temperatura pri kojoj će se pare zagrijanog 

ulja u otvorenoj posudi zapaliti prinošenjem otvorenog 

plamena vrlo blizu njegovoj površini i ulje nastaviti 

gorjeti stabilnim plamenom. Također, najniža 

temperatura kod koje će se zapaliti i stabilno gorjeti 

površina sirove nafte. Temperatura gorenja je mjera 

opasnosti koje postoje pri skladištenju i rukovanju 

naftom i naftnim produktima i određuje stupanj sigurnosti. 

burning shoe – rotacijska peta za glodanje, v. rotary 

shoe. 

burn over – oglodati. Ukloniti glodalom površinu 

(prostor) s vanjske strane permanentne dubinske 

alatke. 

burn pit – jama za spaljivanje. Jama ili bazen iskopani u 

zemlji za spaljivanje otpadnog ulja i drugih materijala. 

Sinonim: burning pit. 

burn shoe – rotacijska peta za glodanje, v. rotary shoe.

urnt lime 

burnt lime – paljeno (žeženo, negašeno, živo) vapno, kalcij-oksid, 

v. calcium oxide. 

burn tube – cijev za izgaranje, v. combustion tube. 

burn-tube test – ispitivanje procesa podzemnog izgaranja 

nafte u cijevi za izgaranje, v. combustion-tube 

test. 

burrow – trag rovanja. Cjevasti ili cilindrični kanal ili 

otvor izrovan u prvobitno mekanom ili nevezanom 

sedimentu crvima koji se hrane muljem, moluskima 

(mekušcima) ili drugim beskralješnjacima. Kanali se 

pružaju duž plohe slojevitosti (uslojavanja) ili prodiru 

u stijenu (sloj sedimentnih stijena) i često se 

kasnije ispunjavaju glinovitim ili pješčanim materijalom 

i ostaju očuvani upravo u takvom obliku. Tragovi 

rovanja po obliku i položaju u slojevima mogu biti 

pravocrtni ili sinusoidni, vertikalni, horizontalni ili 

kosi; v. boring. 

burrow porosity – poroznost rovanja, bioturbacijska 

poroznost. Poroznost formirana djelatnošću organizama 

koji ruju i prekopavaju muljevite sedimente. 

Sinonim: boring porosity. 

burrow pore – pora rovanja, v. burrow porosity. 

bury barge – šlep (ponton) za ukapanje (zakapanje) 

podmorskih cjevovoda. Plovilo za ukopavanje (zakopavanje) 

cjevovoda ispod morskog dna. Kreće se 

prema naprijed s pomoću sidara. Rov za cjevovod 

se iskapa visokotlačnim vodenim mlazom. Sinonim: 

burying barge. 

burying barge – šlep (ponton) za ukapanje podmorskih 

cjevovoda, v. bury barge. 

bushing – (1) prijelazni cijevni fi ting. Cijevni fi ting (pipe 

fi tting) s većim vanjskim navojem (external thread) od 

unutarnjeg (internal thread) tako da omogućuje spajanje 

dviju cijevi različitih promjera. (2) tuljac, tuljak. 

Ukloniva obloga (removable sleeve, removable lining) 

koja se umeće ili uvrće u otvor kako bi se ograničio 

njegov promjer ili mu se dala otpornost na habanje 

ili koroziju ili da služi kao vodilica. 

butane – butan, normalni butan. Ugljikovodik, član 

alkana (parafi nskih ugljikovodika, alkanes, paraffi n 

hydrocarbons). Bezbojan, zapaljivi masni (mokri) 

plin pri normalnom tlaku i temperaturi, ali se lako 

ukapljuje komprimiranjem. Postoje dva izomera 

– normalni butan (n-butan, n-butane) i izobutan 

(isobutane). Nalazi se u nekim prirodnim plinovima, 

naftnom (kaptažnom) plinu i plinovima od krekiranja 

nafte. Komponenta je ukapljenog naftnog plina 

(liquifi ed petroleum gas). Rabi se kao aditiv benzinu 

(za poboljšavanje hlapljivosti i antidetonacijske vrijednosti), 

kao gorivo za grijanje (u promet se pušta 

u tekućem stanju komprimiran u bocama, najčešće 

u smjesi s propanom) i proizvodnju niza petrokemikalija. 

butanes – butani. (1) Smjesa dvaju plinovitih parafi nskih 

ugljikovodika (paraffi n hydrocarbons) – normalnog 

butana (n-butana) i izobutana. (2) Smjesa koja 

se sastoji pretežito od butana (normalnog butana i 

izobutana) i obično sadrži stanovitu količinu propana 

i pentana. 

butterfl y valve – leptirasti ventil. Tip ventila za brzo 

otvaranje i zatvaranje (quick-opening valve) protjecanja 

fl uida s pomoću diska u komori ventila. Sinonimi: 

fi shtail valve, wafer valve. 

button bit – bušaće dlijeto s ulošcima (pločicama) volframova 

karbida. Tip žrvanjskog bušaćeg dlijeta 

119 

bypassing, by-passing 

(roller-cone bit) s ulošcima (pločicama) volframova 

karbida uprešanim u plohe reznih žrvanja koje se 

obično primjenjuje za bušenje tvrdih stijena i jezgara. 

Takva dlijeta drobe stijene kompresijom i stvaraju 

relativno fi ne izbušene krhotine u usporedbi s 

krhotinama stijena kakve stvaraju žrvanjska dlijeta 

s čeličnim ili glodanim zupcima. Sinonimi: carbide 

insert bit, carbide type bit, insert bit, tungsten-carbide 

bit, tungsten-carbide insert bit, tungsten-carbide insert 

drilling bit. 

button drill string stabilizer – stabilizator bušaće kolone 

(kolone bušaćih alatki) s ulošcima od tvrde legure, v. 

drillstring stabilizer. 

button slip – čeljust s pločicama volframova karbida. 

Čeljust koja ima okrugle pločice od volframova karbida 

umjesto zubaca za postavljanje alatki u vrlo tvrdoj 

zaštitnoj koloni (casing). 

buttress sand – diskordantni pješčenjački klin. Pješčenjačko 

tijelo koje presijeca ispod zaliježuću površinu 

kutnog nesklada, na primjer, pješčenjak koji obrubljuje 

pokopani brežuljak ili odsječenu antiklinalu. 

Često je stratigrafska naftna zamka (stratigraphic oil 

trap). 

bypass, by-pass – (1) mimovod, obilazni (mimoilazni) 

vod. Vod (cjevovod ili cijev) oko ventila ili drugog 

regulacijskog (kontrolnog) uređaja koji se postavlja 

kako bi omogućio prolaz (strujanje) fl uida kroz glavni 

vod za vrijeme dok se na ventilu ili regulacijskom 

uređaju izvode popravci ili podešavanja. (2) obilazna 

isporuka plina. Isporuka plina potrošaču (kupcu) 

cjevovodom kojim se on obično ne opskrbljuje. Na 

primjer, direktna isporuka plina krajnjem potrošaču 

a da plin ne dolazi preko njegova tradicionalnog lokalnog 

distribucijskog poduzeća. 

bypassing, by-passing – (1) tranzit, tranzitno transportiranje. 

U geologiji – transportiranje (prenošenje) 

sedimenata kroz područja gdje se oni ne talože. Primjer 

tranzita je slučaj kada se čestice jedne veličine 

ne talože nego se nastavlja njihovo transportiranje, 

dok se čestice druge veličine (istovremeno transportirane) 

talože, što uvjetuje normalno smanjivanje 

srednjeg promjera sedimenata (sedimentnih stijena) 

razmjerno udaljenosti od izvora transportiranja. 

Termin bypassing se također primjenjuje za označavanje 

transportiranja krupnijih čestica (fragmenata) 

na veću udaljenost u odnosu na prenošenje fi nijih 

čestica (tzv. obratni tranzit – reverse bypassing), na 

primjer, šljunak se transportira duž ruba kontinentskog 

šelfa na veću udaljenost nego pijesak (što je 

vjerojatno uvjetovano razlikama u gustoći transportiranog 

materijala) (2) mimoilaženje nafte. U procesu 

proizvodnje nafte – kanalno strujanje injektiranog 

fl uida, na primjer vode, oko relativno nepropusnog 

dijela naftnog ležišta tijekom procesa istiskivanja 

nafte kada se fl uid probija u bušotinu kroz pukotine 

ili proslojke (intervale) ležišta veće permeabilnosti 

ostavljajući naftu iza sebe. Prisutno je u ležištima s 

velikim varijacijama vertikalne permeabilnosti. Također 

može biti uzrokovano gravitacijskim strujanjem 

injektiranog fl uida iznad nafte u ležištu. Posljedica 

mimoilaženja nafte je proizvodnja relativno velikih 

količina injektiranog fl uida po jediničnom volumenu 

proizvedene nafte, tako da u ležištu ostaje veliki volumen 

nafte u trenutku granične rentabilnosti procesa; 

v. channeling.

ypass (by-pass) valve 

bypass (by-pass) valve – obilazni (mimovodni) ventil, 

ventil mimovoda. U strojarstvu – ventil koji omogućuje 

strujanje fl uida u cjevovodu oko nekog područja 

ili dijela opreme, odnosno kojim se strujanje fl uida 

u sustavu može usmjeriti tako da ne prolazi kroz neki 

dio sustava kroz koji normalno struji. 

by weight of blend (BWOB) – po težini mješavine. Termin 

za označavanje količine (u postotku) materijala 

koji je dodan cementu kada se materijal dodaje na 

bazi ukupne količine dane mješavine. 

120 

by weight of water (BWOW) 

by weight of cement (BWOC) – po težini cementa. Termin 

za označavanje količine (u postotku) materijala 

dodanog cementu – rabi se za opis količine većine 

aditiva u suhom stanju (obliku). 

by weight of water (BWOW) – po težini vode. Termin 

koji označava količinu (u postotku) materijala dodanog 

cementnoj kaši (mješavini, otopini) na bazi težine 

vode upotrijebljene za miješanje kaše (obično se 

rabi samo za sol – natrij-klorid).

cable 

cable – (1) bušaće uže, v. drilling cable. (2) kabelno uže. 

Uže izrađeno od strukova čelične žice (strands of steel 

wire), za razliku od žičanog užeta (v. wire rope) koje 

ima jezgru od vlakna (na primjer, kudjelje, hemp core) 

oko koje su namotani strukovi čelične žice. Termin cable 

se često rabi kao sinonim termina wire line. (3) seizmički 

kabel. Skup električnih vodiča koji spaja grupe 

geofona ili hidrofona s mjestom registracije. (4) karotažni 

kabel, v. logging cable. (5) kabel. Pomorska jedinica 

duljine (danas izvan praktične uporabe) jednaka 

oko 183 metra (600 stopa ili 0,1 nautičke milje). 

cable break – lom na seizmičkom zapisu. Pojava na 

zapisu geofona (seizmografa) u bušotini uzrokovana 

elastičnom energijom koja se prenosi (predaje) 

električnim karotažnim kabelom geofonu u kanalu 

bušotine. 

cable drilling – užno udarno (pensilvanijsko) bušenje, v. 

cable-tool drilling. 

cable-tool drilling – užno udarno (pensilvanijsko) bušenje. 

Starija metoda bušenja koja se osniva na principu 

udaranja (udaraca). Stijena na dnu kanala bušotine 

se lomi i drobi padajućim masivnim čeličnim 

cilindričnim dlijetom sa skošenim reznim (režućim) 

rubom. Bušaće dlijeto koje vertikalno djeluje, dižući 

se i spuštajući, nalazi se na donjem kraju kolone 

teških bušaćih šipki koja je obješena (visi) na užetu 

i aktivira se njihalom (balansirom, walking beam), a 

lomljenje i drobljenje stijene na dnu bušotine se postiže 

udaranjem (udarcima) dlijeta o dno. Krhotine 

i čestice probušene stijene se uklanjaju iz bušotine 

žlicom za grabljenje (bailer) nakon pravilnih izbušenih 

intervala (1 do 2,5 metra ili 3 do 8 stopa) Metoda 

užnog udarnog ili udarno-užnog bušenja je danas 

u znatnoj mjeri zamijenjena metodom rotacijskog 

bušenja (v. rotary drilling) tako da se u nešto modifi 

ciranom obliku primjenjuje tek za bušenje vodnih 

i plitkih naftnih bušotina (ograničeno do dubine od 

900 do 1.500 metara/3.000 do 5.000 stopa). Sinonimi: 

cable drilling, churn drilling, jump drilling, Pennsylvanian 

drilling, percussive rope drilling, rope boring, 

rope drilling. 

121 

Cc 

cage 

cable-tool drilling rig – postrojenje (uređaj) za užno 

udarno bušenje, v. cable-tool rig. 

cable-tool drillstring – kolona alatki za užno udarno 

bušenje, v. cable-tool drilling, cable-tool rig. 

cable-tool hole – bušotina izrađena užnim udarnim bušenjem 

(metodom užnog udarnog bušenja), v. cabletool 

drilling. 

cable-tool method of drilling – metoda užnog udarnog 

bušenja, v. cable-tool drilling. 

cable-tool rig – postrojenje (uređaj) za užno udarno 

bušenje. Tip uređaja za užno udarno bušenje (udaranjem 

dlijeta obješenog o bušaće uže o stijenu). 

Glavni dijelovi uređaja su bušaći toranj (derrick) s 

nepokretnim koloturnikom (crown block) na vrhu, 

pogonski motor (engine), njihalo (balansir, walking 

beam), bušaći bubanj (bubanj za spuštanje i izvlačenje 

bušaćih alatki, bull wheel), pogonska remenica 

(remenica za prijenos pogona od motora na njihalo, 

band wheel) i bubanj za spuštanje i izvlačenje zaštitne 

kolone (calf wheel). Kolona bušaćih alatki (duljine 

oko 6metara/20 stopa, obješena u bušotini na kraju 

bušaćeg užeta) sastoji se od punog čeličnog dlijeta 

(duljine od 90 do 120 cm/3 do 4 stope i težine između 

65 i 90 kg/140 i 200 funta), udarnih bušaćih šipki 

(drillstem), škara (jars) i spojnice (stezaljke) bušaćeg 

užeta (rope socket). Bušaće uže (drilling line) prvobitno 

je bilo kudjeljno, a danas je kabelno. Sinonim: cable-tool 

drilling rig; v. cable-tool drilling, cable tools. 

cable tools – alatke (sprave) za užno udarno (pensilvanijsko) 

bušenje. Komponente dubinskog sklopa bušaćih 

alatki ili opreme za užno udarno (pensilvanijsko) bušenje 

– bušaće dlijeto, udarna bušaća šipka, škare ili 

žlica; v. cable-tool drilling, cable-tool rig. 

cable-tool well – bušotina izrađena užnim udarnim bušenjem 

(metodom užnog udarnog bušenja), v. cabletool 

drilling. 

cage – (1) praznina kristalne strukture. Prazni (neispunjeni) 

prostor (voide) u kristalnoj strukturi (crystal 

structure) koji je dovoljno velik za smještanje jednog 

ili više atoma stranih strukturi (na primjer argona ili 

ksenona). Sreće se u tektosilikatima (tectosilicates),

cage of pump valve 

berilu (beryl) i organskim spojevima (organic compounds). 

(2) kavez (klijetka) ventila dubinske pumpe, 

v. cage of pump valve. (3) kavez ležaja. U strojarstvu 

– dio ležaja (bearing) koji održava jednoliki razmak 

između kuglica ili valjčića ležaja. Sinonimi: bearing 

cage, separator. 

cage of pump valve – kavez (klijetka) ventila dubinske 

pumpe. Dio ventila dubinske naftne pumpe s klipnim 

(pumpnim) šipkama (sucker-rod pump) koji drži 

kuglu i ograničava njeno gibanje. 

cage wrench – ključ za kavez (klijetku) ventila dubinske 

pumpe. Specijalni ključ za spajanje kaveza (klijetke) 

dubinske naftne pumpe s klipnim (pumpnim) šipkama 

(sucker-rod pump) s kolonom klipnih šipki (sucker-rod 

string). 

Cainophyticum – kenofi tik. Paleobotanička podjela geološkog 

vremena koja približno odgovara i karakterizirana 

je životom bilja u kenozoiku; v. Mesophyticum, 

Palaeophyticum. 

Cainozoic – kenozoik, kenozojska era, v. Cenozoic. 

caisson – keson. (1) U graditeljstvu – zatvorena (vodonepropusna) 

čelična ili betonska cilindrična ili pravokutna 

komora koja se primjenjuje za građevinske 

radove (iskapanje tla, izgrađivanje temelja) ispod 

vode kako bi se radnici zaštitili od tlaka vode i zarušavanja 

tla. (2) U tehnici bušenja na moru – (a) Čelični 

ili betonski stup koji služi (zajedno s nekoliko drugih) 

kao temelj za krutu bušaću platformu (na primjer, za 

betonsku gravitacijsku bušaću platformu). (b) Čelična 

ili betonska komora koja okružuje opremu ispod 

vodne linije arktičke poluuronjive bušaće platforme 

(platforme za bušenje u arktičkim vodama) radi njene 

zaštite od oštećenja plutajućim ledom. 

caisson-type platform rig – bušaća platforma na kesonima. 

Kruta platforma za bušenje u podmorju koja 

stoji na čeličnim kesonima. Kesoni su čvrsto pričvršćeni 

za morsko dno, a bušaća i proizvodna platforma 

leže na njihovom vrhu. Takav tip bušaće platforme 

se primjenjuje u nekim arktičkim vodama gdje 

su kesoni nužni kako bi zaštitili opremu od oštećenja 

plutajućim ledom. 

cake – isplačna (glinovita) obloga (kora, kolač), v. mud 

cake. 

cake consistency – konzistencija isplačne (glinovite) 

obloge (kore, kolača). Svojstvo ili stanje obloge (kore, 

kolača) koju bušaća isplaka stvara na stijenki kanala 

bušotine. Oznake (termini) kojim se opisuju isplačne 

obloge je preporučio Američki naftni institut (API) i 

one daju stanovitu predodžbu o konzistenciji obloge 

– tvrda (hard), mekana (soft), žilava (tough), gumasta 

(rubbery) i čvrsta (fi r m ). 

cake thickness – debljina isplačne (glinovite) obloge 

(kore, kolača). Debljina obloge od čvrstih čestica bušaće 

isplake na stijenki kanala bušotine – obično se 

mjeri (izražava) u 1 / 32 inčima. 

Calabrian, Calabrian stage – kalabrij. Stratigrafski kat 

donjeg pleistocena (Lower Pleistocene) u Europi – 

iznad pliocenskog astij-redona (Astian-Redonian), a 

ispod emilija (Emilian). Kalabrij je u Francuskoj i Italiji 

marinski ekvivalent kontinentalnih sedimenata vilafranka 

(Villafranchian). Ranije se svrstavao u pliocen. 

calc-alcalic – vapneno-alkalni. (1) Termin koji označava 

eruptivnu (magmatsku) stijenu ili skupinu eruptivnih 

(magmatskih) stijena sa sadržajem (u masenim 

%) silicij-oksida između 56 i 61 i jednakim sadržajem 

122 

calcareous rock 

kalcij-oksida i sume kalij-oksida i natrij-oksida; v. alkali-lime 

index. (2) Termin koji označava eruptivnu 

(magmatsku) stijenu s plagioklasom. 

calc-alkali rock series – serija vapneno-alkalnih stijena. 

Skupina komagmatskih vulkanskih stijena (comagmatic 

volcanic rocks) prezasićenih silicij-oksidom 

koje su mineraloški karakterizirane postojanjem 

matriksa od augita i hiperstena (bazalti, andeziti), 

hiperstena (daciti), biotita ili rogovače (hornblende – 

rioliti), a kemijski su karakterizirane prilično konstantnim 

omjerom obogaćivanja željezom i magnezijem 

tijekom njihove evolucije. 

calcarenaceous – kalkarenacejski. Termin koji označava 

pješčenjak (sandstone) s velikim sadržajem (količinom) 

detrita kalcij-karbonata, na primjer, kalkarenacejski 

ortokvarcit (calcarenaceous orthoquartzite) 

u kojem vapnena komponenta čini do 50% sadržaja 

ukupnih klastičnih čestica. 

calcarenite – kalkarenit. Vapnenac (limestone) koji se 

pretežito sastoji od čestica kalcita veličine pijeska 

(više od 50%). Konsolidirani (cementirani) vapneni 

pijesak (consolidated calcareous sand); v. calcareous 

sandstone. 

calcarenitic limestone – kalkarenitni vapnenac. Vapnenac 

(limestone) koji se pretežito sastoji (više od 10%) 

od primarnog vapneno-muljevitog matriksa (calcareous-mud 

matrix) s česticama promjera manjeg od 

0,06 mm i preko 10% krupnih klastičnih karbonatnih 

zrna (veličine pijeska i šljunka). 

calcareous – kalcitični, kalcitni, vapnenački. Termin za 

označavanje supstancija (tvari) koje sadrže kalcijkarbonat 

ili su od njega sastavljene. Kada se termin 

primjenjuje u nazivima stijena, tada pokazuje da se 

one u znatnoj mjeri (najmanje 50%) sastoje od karbonata 

kalcija. Primjeri takvih stijena su vapnenac (limestone), 

kreda (chalk), vapneni tuf (tufa), školjkasti 

(školjkoviti) pješčenjak (shelly sandstone). 

calcareous algae – vapnene alge. Skupina morskih 

algi koje uklanjaju karbonat kalcija iz plitkih voda u 

kojima prebivaju i izlučuju iglice aragonita veličine 

čestica mulja. Prebivaju pretežito u plitkim tropskim 

morima ili intertidalnim područjima i znatno doprinose 

stvaranju karbonatnih čestica veličine mulja i 

pijeska u tropskim morima. Vapnene alge su važne 

za stvaranje grebena (rifova) tijekom geološke povijesti. 

Tip algi koje grade velike kupolaste laminirane 

vapnene strukture u plitkoj vodi su stromatoliti 

(stromatolites), dok su koraljne alge (coralline algae) 

tip inkrustirajućih vapnenih algi. Sinonim: calcifi ed 

algae. 

calcareous clay – vapnena glina. Glina koja sadrži znatnu 

količinu kalcij-karbonata, osobito lapor (marl). 

calcareous dolomite – vapnenački dolomit. Karbonatna 

stijena koja sadrži 50 do 90% dolomita. Sinonim: 

calcareous dolostone; v. dolomite, 2. 

calcareous dolostone – vapnenački dolomit, v. calcareous 

dolomite. 

calcareous ooze – vapneni mulj. Dubokomorski pelagički 

sediment koji sadrži najmanje 30% fragmenata 

(ostataka) vapnenih skeleta organizama, na primjer, 

pteropodni mulj (pteropod ooze); v. siliceous ooze. 

calcareous peat – eutrofni treset, v. eutrophic peat. 

calcareous rock – vapnena stijena. Sedimentna stijena 

sa znatnim sadržajem kalcij-karbonata, na primjer, 

vapnenac (v. limestone), kreda (v. chalk), vapneni tuf

calcareous sandstone 

(v. tufa) ili školjkoviti pješčenjak (v. shelly sandstone); 

v. carbonate rock. 

calcareous sandstone – vapneni pješčenjak. (1) Pješčenjak 

s kalcitnim cementom (cementiran kalcitom). 

(2) Pješčenjak koji sadrži znatnu količinu kalcij-karbonata, 

ali u kojem se nalazi najmanje 50% klastičnog 

kvarca (clastic quartz); v. calcarenite. 

calcareous shale – vapneni šejl. Šejl koji sadrži najmanje 

20% kalcij-karbonata u obliku fi no precipitiranog 

(istaloženog) materijala ili malih čestica organskog 

podrijetla. 

calcareous sinter – vapnenački sinter, sinter, travertin, 

v. travertine, 1. 

calcareous spar – kalkšpat, vapneni špat, v. calcspar. 

calcareous sponges – vapnene spužve, spužve vapnenjače, 

vapnenjače, v. calcisponges. 

calcareous tufa – vapnenačka tufa (sedra), tufa, v. tufa. 

calcarinate – kalkarinatni. Termin za označavanje cementa 

(veziva) sedimentnih stijena (sedimentary 

rocks) koji se sastoji od kalcij-karbonata. 

calcdolomite – kalcitni dolomit, v. calcitic dolomite. 

calcedony – kalcedon, v. chalcedony, 1. 

calcian dolomite – kalcijski dolomit. Dolomitni mineral 

(dolomit) u kojem je sadržaj kalcija najmanje za 8% 

veći od sadržaja kalcija u dolomitu idealnog sastava 

(omjer C:Mg je jednak 1:1 molarnih). 

calcibreccia – kalcibreča. Vapnenačka breča (limestone 

breccia) ili konsolidirani (cementirani) fragmenti 

vapnenca (consolidated calcareous rubble); kalcirudit 

(v. calcirudite) koji se sastoji od čestica uglatog 

oblika. 

calcic – (1) vapnen. U petrologiji – termin za označavanje 

eruptivnih (magmatskih) stijena (igneous rocks) 

ili grupe eruptivnih stijena koje sadrže više od 61% 

(masenih) silicij-dioksida pri jednakim količinama 

(sadržajima – u masenim %) kalcij-oksida i sume oksida 

kalija i natrija; v. alkali-lime index. (2) kalcijski. U 

geokemiji – termin za označavanje minerala i eruptivnih 

(magmatskih) stijena s relativno visokim sadržajem 

kalcija (sadržaj kalcija koji je nužan za opravdanu 

primjenu termina ovisi o okolnostima). 

calciclase – anortit, v. anorthite. 

calciclastic – kalciklastičan. Termin koji se odnosi na klastične 

karbonatne stijene (clastic carbonate rocks). 

calcicrete – kalcikret, kalkret, v. calcrete. 

calciferous – koji sadrži vapnence, s vapnencima. Termin 

koji se, u stratigrafskom smislu, odnosi na seriju slojeva 

s proslojcima vapnenca, na primjer, Calciferous 

Sandstone series u Škotskoj. 

calcifi cation – kalcifi kacija, ovapnjenje. (1) U pedologiji 

– opći termin koji se primjenjuje za označavanje 

takvih procesa formiranja tala u kojima se u njihovu 

površinskom sloju koncentrira tolika količina kalcija 

da on zasićuje koloide tla izmjenljivim ionima kalcija 

i na taj način daje tlima relativnu stabilnost (nepokretljivost) 

i gotovo kemijsku neutralnost. (2) U paleontologiji 

– (a) Taloženje soli kalcija u živim biljnim 

i životinjskim tkivima. (b) Zamjena organske tvari, 

uglavnom prvobitnih tvrdih dijelova, karbonatom 

kalcija pri fosilizaciji. 

calcifi ed algae – vapnene alge, v. calcareous algae. 

calcigravel – vapneni šljunak. Nekonsolidirani (necementirani) 

ekvivalent kalcirudita (v. calcirudite). 

calcilith – kalcilit. (1) Termin koji je svojedobno bio 

predložen za vapnenac (limestone). Sinonim: calcil- 

123 

calcite 

yte. (2) Sedimentna stijena koja se sastoji uglavnom 

od vapnenih ostataka organizama. 

calcilutite – kalcilutit, kalcipelit. Vapnenac (limestone) 

koji se pretežito (više od 50%) sastoji od detritičnih 

(klastičnih) čestica kalcita veličine čestica silta i/ili 

gline; konsolidirani (cementirani) vapneni mulj (consolidated 

calcareous mud). Neki specijalisti, međutim, 

terminu kalcilutit pridaju šire značenje uključujući 

vapnene stijene (calcareous rocks) koje sadrže kemijski 

precipitirane (istaložene) kristalične komponente 

anorganskog ili organskog podrijetla. Sinonim: calcipelite; 

v. calcisiltite, micritic limestone. 

calcilyte – kalcilit, v. calcilith, 1. 

calcimetry – kalcimetrija. Analiza sadržaja karbonata u 

stijenama. 

calcimicrite – kalcimikrit. Vapnenac (limestone) čije 

čestice imaju promjer manji od 20 mikrometara, a 

sadržaj mikritnih komponenata je veći od sadržaja 

alokemnih komponenata; v. micritic limestone. 

calcination – kalcinacija. Zagrijavanje tvari do njene 

temperature disocijacije, na primjer, gipsa kako bi 

izgubio kristalizacijsku vodu ili vapnenca kako bi se 

razložio na kalcij-oksid i ugljik-dioksid. 

calcined soda – kalcinirana soda, v. soda ash. 

calcipelite – kalcipelit, kalcilutit, v. calcilutite. 

calcirudite – kalcirudit. Vapnenac (limestone) koji se 

pretežito sastoji (više od 50%) od čestica detritičnog 

(klastičnog) kalcita s promjerom većim od promjera 

čestica pijeska (većim od 2 mm) i koji je često također 

cementiran (vezan) vapnenim materijalom; konsolidirani 

(cementirani) vapnenački šljunak (calcareous 

gravel) ili vapnenački konglomerat (limestone conglomerate) 

ili breča (breccia). Neki autori, međutim, 

postavljaju 1 milimetar kao donju granicu veličine 

čestica; v. calcibreccia, calcigravel. 

calcisiltite – kalcisiltit. Vapnenac (limestone) koji se pretežito 

sastoji od čestica detritičnog (klastičnog) kalcita 

veličine čestica silta; konsolidirani (cementirani) 

vapneni silt (calcareous silt); v. calcilutite. 

calcisponges (Calcispongea, Calcarea) – vapnene spužve, 

spužve vapnenjače, vapnenjače. Razred spužava 

(sponges). Karakterizirane su uglavnom skeletom 

sastavljenim od vapnenačkih (karbonat kalcija) spikula 

(iglica, spicules). Stratigrafska rasprostranjenost: 

kambrij-danas. Sinonim: calcareous sponges. 

calcite – kalcit. Široko rasprostranjeni stjenotvorni mineral 

(rock-forming mineral), po kemijskom sastavu 

karbonat kalcija. Obično je bijele, svijetlosive, svijetložute 

i svijetloplave boje ili je bezbojan. Posjeduje 

savršenu romboedarsku kalavost (kalavost smjerom 

plohe romboedra, rhombohedral cleavage), staklastog 

je sjaja, tvrdoće 3 po Mohsovoj skali i lako uskipi 

u hladnoj razblaženoj klorovodičnoj (solnoj) kiselini. 

Kalcit je osnovna komponenta vapnenca (v. limestone), 

nalazi se također u mramoru u obliku kristala, 

zemljast i rahao (nekonsolidiran) u kredi (krednim 

stijenama – v. chalk), u spužvastom obliku u vapnenom 

tufu (v. tufa) i kao stalaktit u spiljama (spiljski 

sediment, cave deposit). Obično se sreće kao žilni mineral 

(gangue mineral) u mnogim rudnim ležištima i 

kao cement (vezivo) u klastičnim sedimentnim stijenama. 

Također je minorna sekundarna komponenta 

mnogih eruptivnih (magmatskih) stijena i glavna 

komponenta nekih karbonatita (v. carbonatite). Forme 

kristalizacije (kristalni oblici) kalcita su vrlo razli-

calcitic dolomite 

čite – pasji zub (dog-tooth spar), glava čavla (nailhead 

spar), islandski dvolomac (Iceland spar) i druge. Sinonim: 

calcspar; v. dolomite, 1. 

calcitic dolomite – kalcitni dolomit. Dolomitna stijena 

(dolomitic rock) sa znatnim udjelom kalcita u sastavu, 

ali ipak s prevladavajućim udjelom dolomita – osobito 

dolomitska stijena koja sadrži 10 do 50% kalcita i 

50 do 90% dolomita i ima magnezijsko-karbonatni 

ekvivalent između 22,7 i 41,0% ili dolomitska stijena u 

kojoj omjer Ca/Mg varira od 2,0 do 3,5. Sinonim: calcdolomite; 

v. calcareous dolomite, dolomitic limestone. 

calcitic limestone – kalcitni vapnenac (vapnenjak). Vapnenac 

koji se sastoji uglavnom od kalcita, osobito 

vapnenac čiji je omjer Ca/Mg veći od 105. 

calcitite – kalcitit. Stijena koja se sastoji od kalcita, na 

primjer vapnenac (v. limestone). 

calcitization – kalcitizacija. (1) Proces formiranja kalcita, 

na primjer, alteracijom aragonita. (2) Pretvorba 

(transformacija) postojećih stijena u vapnenac kemijskom 

zamjenom mineralnih čestica kalcitom, na 

primjer zamjenom čestica dolomita u dolomitskim 

stijenama ili čestica glinenca (feldšpata) i kvarca u 

pješčenjacima. 

calcium-based drilling mud – kalcijska isplaka (bušaća 

isplaka), v. calcium-base drilling mud. 

calcium-base drilling mud – kalcijska isplaka (bušaća 

isplaka). Bentonitna bušaća isplaka na bazi slatke 

vode (slatkovodna bentonitna isplaka, water-base 

bentonite drilling mud) s dodatkom određene količine 

topljivih kalcijskih spojeva – kalcij-oksida (vapna) 

za pripremu vapnene bušaće isplake (v. lime-base 

drilling mud), kalcij-sulfata (gipsa) za pripremu gipsne 

bušaće isplake (v. gypsum-base drilling mud) ili 

kalcij-klorida. Koncentracija topljivog kalcija u vapnenoj 

isplaci iznosi do 120 ppm, a u gipsnoj isplaci 

do 1.200 ppm. Kalcij smanjuje (usporava) bubrenje i 

hidrataciju gline i šejla i na taj način olakšava proces 

bušenja. Kalcijske isplake se osobito primjenjuju za 

bušenje debelih naslaga anhidrita (tolerantne su na 

zagađivanje anhidritom), šejla sklonog urušavanju, 

formacija koje sadrže gips i kada postoji strujanje 

slane vode. Međutim, takve isplake mogu zahtijevati 

daljnju obradu kako bi se spriječila njihova solidifi - 

kacija (pretvaranje u gel) pri visokim temperaturama 

u dubokim bušotinama. Sinonimi: calcium-based 

drilling mud, calcium drilling mud, calcium mud, calcium-type 

drilling mud, calcium-type mud, mud of calcium-base 

type. 

calcium carbonate – kalcij-karbonat, kalcijev karbonat. 

Čvrsta tvar bijele boje i umjereno topljiva u vodi. Grijanjem 

se razlaže na kalcij-oksid (negašeno vapno) i 

ugljik-dioksid. U prirodi je obilno zastupljen i sreće 

se kao minerali kalcit (calcite) i aragonit (aragonite) 

te kreda (chalk) i vapnenac (limestone). Stijene koje 

sadrže kalcij-karbonat se sporo otapaju u zakiseljenoj 

oborinskoj vodi (voda koja sadrži otopljeni 

ugljik-dioksid) i uzrokuju privremenu (prolaznu) 

tvrdoću vode (temporary hardness of water). Stvara 

čvrsti kamenac (scale) u uređajima koji su u kontaktu 

s vodom. Uzrok je tvrdoće vode i jedinica za tvrdoću. 

Primjenjuje se u tehnologiji isplaka kao aditiv za otežavanje 

svih tipova isplaka. 

calcium-carbonate compensation depth – kompenzacijska 

dubina karbonata, v. carbonate compensation 

depth. 

124 

calcium-treated mud 

calcium chloride – kalcij-klorid, kalcijev klorid. Bezbojni 

otopljivi prašak, topljiv u vodi i etanolu koji se rabi u 

tehnologiji cementacije bušotina kao aditiv za ubrzavanje 

vezivanja (stvrdnjavanja) cementa (cement 

accelerator). Primjenjuje se regularni (77%) i bezvodni 

(96%) kalcij-klorid. Obično se dodaje 2% regularnog 

i 1,6% bezvodnog kalcij-klorida – dodavanjem 

iznad 3% se postiže malo dodatno ubrzavanje vezivanja 

cementa (v. cement additives). Također se 

primjenjuje u tehnologiji isplaka kao aditiv za povećavanje 

gustoće slanih isplaka (isplaka na bazi slane 

vode) te za sušenje plinova i kao agens (sredstvo) za 

apsorpciju vlage (desikant, drying agent). 

calcium contamination – zagađenje kalcijem. U procesu 

bušenja – postojanje iona otopljenog kalcija u bušaćem 

fl uid (drilling fl uid) u koncentraciji koja je dostatna 

za pogoršanje (kvarenje) njegovih svojstava 

budući da uzrokuje fl okulaciju (pahuljičenje), smanjuje 

prinos bentonita i povećava gubljenje fl uida. 

calcium drilling mud – kalcijska bušaća isplaka, v. calcium-base 

drilling mud. 

calcium feldspar – kalcijski glinenac (feldšpat, feldspat). 

Plagioklas (plagioclase) bogat An molekulom (krajnjim 

članom anortitom). Sinonim: Ca-spar; v. lime 

feldspar. 

calcium hydroxide – kalcij-hidroksid, kalcijev hidroksid, 

gašeno vapno. Kristalna tvar bijele boje, umjereno 

topljiva u vodi. Dobiva se dodavanjem vode kalcijoksidu. 

Primjenjuje se u tehnologiji isplaka kao aditiv 

za regulaciju pH vodnih isplaka (isplaka na bazi 

vode) i kao koagulant gline. Sinonimi: hydrated lime, 

slaked lime. 

calcium mud – kalcijska isplaka, v. calcium-base drilling 

mud. 

calcium oxide – kalcij-oksid, kalcijev oksid, negašeno 

(živo, paljeno, žeženo) vapno. Kaustična čvrsta tvar 

bijele boje, umjereno topljiva u vodi. Nastaje zagrijavanjem 

kalcija u kisiku ili termičkim razlaganjem 

kalcij-karbonata. Sinonimi: burnt lime, calx, caustic 

lime, quicklime. 

calcium/silicon log – kalcijsko-silicijska karotaža, v. neutron 

activation log. 

calcium sulfate – kalcij-sulfat, kalcijev sulfat. Kristalna 

sol bijele boje. U prirodi se sreće kao mineral gips 

(gypsum) i anhidrit (anhydrite). Umjereno je topljiv 

u vodi i uzrokuje njenu trajnu tvrdoću (permanent 

hardness of water). Formira kamenac u uređajima 

koji su u kontaktu s vodom (ponekad se teško uklanja). 

Primjenjuje se u tehnologiji iaplaka kao aditiv za 

povećavanje viskoznosti i regulacije alkaliniteta vodenih 

isplaka (isplaka na bazi vode, water-base mud). 

Katkada je zagađivač isplačnih fl uida. 

calcium-sulfate treated mud – isplaka obrađena kalcijsulfatom, 

v. calcium-base drilling mud. 

calcium sulphate – kalcij-sulfat, kalcijev sulfat, v. calcium 

sulfate. 

calcium-treated drilling mud – bušaća isplaka obrađena 

kalcijem. Bušaća isplaka na bazi vode koja sadrži 

kalcij-oksid (vapno, lime) ili kalcij-sulfat (gips, 

gypsum) za usporavanje hidratacije šejla i glina. Sinonim: 

calcium-treated mud; v. calcium-base drilling 

mud, gypsum-base drilling mud, lime-base drilling 

mud. 

calcium-treated mud – isplaka obrađena kalcijem, v. 

calcium-treated drilling mud.

calcium-type drilling mud 

calcium-type drilling mud – kalcijska bušaća isplaka, v. 

calcium-base drilling mud. 

calcium-type mud – kalcijska isplaka, v. calcium-base 

drilling mud. 

calclithite – kalklitit. (1) Litarenit (v. litharenite) u kojem 

karbonati čine najveći dio fragmenata (klastične 

komponente) stijene, na primjer, miocenski pješčenjak 

Oakville u južnom Teksasu (nastao uglavnom 

erozijom vapnenaca kredne starosti). Sinonim: carbonate-arenite. 

(2) Vapnenac (vapnenjak) koji je 

uglavnom nastao erozijom starijih, litifi ciranih vapnenaca 

i koji sadrži više od 50% fragmenata karbonatne 

stijene (ekstraklasta), na primjer, terigena 

stijena formirana kao aluvijalna lepeza u području 

tektonizma ili vrlo suhe klime. 

calcrete – kalkret, kalcikret. (1) Konglomerat (conglomerate) 

koji se sastoji od nanosa pijeska i šljunka 

cementiranog u tvrdu masu karbonatom kalcija precipitiranog 

iz otopine i pretaloženog djelovanjem infi 

ltracijskih voda ili istaloženog u procesu migracije 

ugljik-dioksida iz vadozne vode. Sinonim: calcicrete. 

(2) Tvrda vapnena kora (calcareous duricrust). 

calc-sapropel – vapneni sapropel. Sapropel koji se sastoji 

od vapnenih alga (calcareous algae). 

calc-schist – vapneni škriljavac, kalkšist. Metamorfozirani 

glinoviti vapnenac (metamorphosed argillaceous 

limestone) sa škriljastom strukturom (schistose structure) 

koja je uvjetovana paralelnošću pločastih minerala 

(pločastog prekristaliziranog kalcita). 

calc-silicate rock – vapneno-silikatna (kalksilikatna) 

stijena. Termin za označavanje metamorfne stijene 

(metamorphic rock) koja se sastoji uglavnom od 

kalcita i silikata s kalcijem, na primjer diopsida (diopside) 

i volastonita (wollastonite), i koja je nastala 

u procesu termalne metamorfoze (metamorfi zma) 

onečišćenog vapnenca ili dolomita. Sinonim: limesilicate 

rock. 

calc-sinter – vapnenački sinter, sinter, travertin, v. travertine, 

1. 

calcspar, calc-spar – kalkšpat, kalkspat, vapneni špat 

(spat). Kristalni kalcit (v. calcite). Sinonim: calcareous 

spar. 

calcsparite – kalksparit, kalkšpatit, kalkspatit. Kristal 

sparitnog kalcita (sparry calcite), za razliku od dolosparita 

(dološpatita – v. dolosparite). Termin calcsparite 

je sinonim s terminom sparite (v.) ako se pod sparitom 

podrazumijeva vapneni (calcareous) varijetet. 

calc-tufa – vapnenačka tufa (sedra), tufa, v. tufa. 

calculated absolute open fl ow (CAOF) – izračunani 

apsolutni potencijalni kapacitet proizvodnje. Teoretski 

maksimalni kapacitet proizvodnje plinske bušotine 

koji se izračunava prema podatcima ispitivanja bušotine 

(obično ispitivanja metodom četiriju protoka 

– v. four point test) budući da je opasno i štetno dopustiti 

da bušotina nekontrolirano (bez ograničavanja 

proizvodnje) eruptira, pa se njen protok reducira 

sapnicom i prema tim protocima se izračuna apsolutno 

potencijalno davanje; v. absolute open fl ow, 

open fl ow. 

calculated gas saturation – izračunano zasićenje plinom. 

Kvocijent (omjer) volumena plina pri ležišnim 

uvjetima i volumena ležišne stijene. 

Caledonian orogeny – kaledonska orogeneza. Termin 

koji se obično primjenjuje za označavanje rane paleozojske 

deformacije na području zapadne Europe 

125 

caliper log 

kojom se formirao orogenetski pojas Kaledonidi (v. 

Caledonides) što se proteže od Irske i Škotske prema 

sjeveroistoku u Skandinaviju (termin se ne smije rabiti 

za druga područja). Klasična kaledonska orogeneza 

je datirana približno koncem silura, ali mnogi 

autori rabe taj termin za označavanje orogenetske 

ere koja uključuje i ranije i kasnije vrijeme. 

Caledonides – Kaledonidi. Orogenetski pojas (orogenic 

belt) koji se proteže od Irske i Škotske prema sjeveroistoku 

u Skandinaviju. Formiran je kaledonskom 

orogenezom (v. Caledonian orogeny) u ranom paleozoiku. 

calendar day allowable – dopuštena proizvodnja po 

kalendarskom danu. Dopuštena količina (kapacitet) 

proizvodnje nafte i/ili plina iz bušotine, ležišta, polja 

ili koncesije izračunana na dnevnoj bazi i odobrena 

od državne regulativne agencije (government regulatory 

agency). Sinonim: actual calendar day allowable. 

calf line, calfl ine – uže za zaštitne cijevi. U procesu 

užnog udarnog bušenja – uže na uređaju za užno 

udarno bušenje koje se rabi za spuštanje u bušotinu 

i izvlačenje zaštitnih cijevi (casing). Namata se na 

poseban bubanj (calf wheel). Sinonim: casing line; v. 

cable-tool drilling, cable-tool rig. 

calf wheel – bubanj užeta za zaštitne cijevi. U procesu 

užnog udarnog bušenja – bubanj (reel) na radnom 

podištu uređaja za užno udarno bušenje za namatanje 

užeta kojim se spuštaju i izvlače zaštitne cijevi 

(calf line); v. cable-tool drilling, cable-tool rig. 

calibration tail – zapis kalibracijske karotaže. Kratki 

prilog karotažnom dijagramu bušotine (well log) s 

podacima o kalibracijskoj karotaži (log calibration). 

Zapisi se rade prije i nakon izvođenja karotaže bušotine. 

calibration tank – kalibracijski rezervoar. Rezervoar za 

kalibraciju (umjeravanje) protočnih mjerila za tekućine 

(naftu i druge produkte). Sinonimi: prover tank, 

proving tank. 

caliche pisolite – kaliče (vadozni) pizolit, v. vadose pisolite. 

caliper – (1) kavernomjer, kaliper. U karotaži bušotina 

– pribor za kavernometriju ili dijametriranje (mjerenje 

promjera) kanala bušotine (v. caliper logging). 

Postoji više izvedbi kavernomjera: (a) jednopolužni 

(one-arm caliper) – poluga kavernomjera se širi prema 

jednoj strani stijenke bušotine (obično se primjenjuje 

pri mjerenju gustoće formacije); (b) dvopolužni 

(two-arm caliper) – poluge se šire u suprotnim smjerovima 

(moguće je utvrditi male promjene promjera 

kanala bušotine); (c) tropolužni (three-arm caliper) 

– sve tri poluge se istovremeno šire i tako centriraju 

sondu u kanalu bušotine (tipično se rabi za centriranje 

pri akustičkoj karotaži), i (d) četveropolužni (fourarm 

caliper) – jedan par poluga se širi prema duljoj 

osi, a drugi par prema kraćoj osi eliptičnog kanala 

bušotine (obično se primjenjuje pri pandažmetriji ili 

mjerenju nagiba slojeva). (2) kalibar za zaštitne cijevi. 

Pribor za provjeru deformacija zaštitne kolone (kolone 

zaštitnih cijevi, casing) u bušotini prije, na primjer, 

spuštanja bušaće kolone (kolone bušaćih alatki, drillstring) 

zbog opasnosti od njena mogućeg zaglavljivanja 

ili ugradnje dubinske brtvenice (pakera) kako 

bi se izbjeglo njegovo moguće propuštanje. 

caliper log – (1) kavernogram, dijagram kavernometrije, 

dijagram dijametriranja bušotine (kanala bušotine). U

caliper logging 

karotaži bušotina – dijagram koji prikazuje promjene 

promjera (poprečnog presjeka) kanala bušotine (bez 

ugrađene kolone zaštitnih cijevi, casing-a) s dubinom 

u određenom mjerilu – prekomjerna proširenja 

kanala usljed urušavanja i spiranja stijenke bušotine 

ili drugih uzroka. Sinonim: section-gage log; v. caliper, 

caliper logging. (2) dijagram kalibriranja (baždarenja) 

cijevi. Dijagram koji prikazuje promjene unutarnjeg 

promjera cijevnog materijala (zaštitnih cijevi, bušaćih 

šipki, uzlaznih cijevi) uzrokovane djelovanjem 

korozije ili odlaganjem kamenca. (3) kavernometrija, 

dijametriranje bušotine (kanala bušotine), v. caliper 

logging. 

caliper logging – (1) kavernometrija, dijametriranje bušotine 

(kanala bušotine). U karotaži bušotina – operacija 

kontinuiranog mjerenja stvarnog promjera 

(poprečnog presjeka) bušotine (kanala bušotine), 

karotaža stvarnog promjera bušotine po njenoj dubini 

od ušća do dna (bez ugrađene kolone zaštitnih 

cijevi, casing) budući da se stvarni promjer razlikuje 

od nominalnog promjera kanala (za koji se obično 

uzima da je jednak vanjskom promjeru bušaćeg dlijeta) 

zbog niza geoloških i tehničkih uzroka i može 

biti veći ili manji u slučaju podlokavanja stijenke 

bušotine (promjer se poveća) ili stvaranja isplačne 

obloge (kore) na stijenci (promjer se smanji). Nazivni 

promjer bušotine se može postići pri bušenju gustih 

(kompaktnih) pješčenjaka, vapnenaca i dolomita, 

do povećanja promjera dolazi obično pri bušenju 

slojeva gline, glinovitih stijena i soli, a do smanjenja 

promjera pri bušenju propusnih pješčenjaka (zbod 

formiranja isplačne obloge na stijenci bušotine). 

Podaci kavernometrije su često vrlo dragocjeni karotažni 

podaci u nezacijevljenim bušotinama (bušotinama 

bez ugrađene zaštitne kolone) i rabe se 

za mnoge svrhe: (a) točnije određivanje geološkog 

profi la bušotine, lociranje poroznih, permeabilnih 

i raspucanih zona i izdvajanje ležišnih stijena; (b) 

korekciju nekih karotažnih podataka za utjecaj promjera 

bušotine; (c) utvrđivanje postojanja bubrenja 

ili podlokavanja stijenke bušotine; (d) određivanje 

volumena kanala (prstenastog prostora) bušotine 

za proračun potrebne količine cementa (cementne 

kaše) za cementaciju kolone zaštitnih cijevi (casing); 

(e) kontrolu tehničkog stanja kanala bušotine pri 

izboru dubine postavljanja dubinske brtvenice (pakera) 

za ispitivanje ili testiranje bušotine i izboru dubine 

pete zaštitne kolone; (f) pomoć pri izboru načina 

perforiranja kolone zaštitnih cijevi pri završnom 

proizvodnom opremanju bušotine (kada je promjer 

bušotine veći od nominalnog), i (g) pomoć pri odluci 

o proširivanju kanala bušotine (kada je njegov 

promjer manji od nominalnog) kako ne bi došlo do 

zaklinjenja alatki. 

Kavernometrija se može primijeniti samostalno ili u 

kombinaciji s drugim metodama karotaže (s karotažom 

spontanog potencijala ili gama-karotažom). 

Pribor za kavernometriju (kavernomjer, kaliper) ima 

dvije, tri ili četiri simetrično razmještene papuče 

koje su tijekom mjerenja u kontaktu sa stijenkom 

bušotine. Prema konstrukcijskoj izvedbi razlikuju se 

jednopolužni (one-arm caliper), dvopolužni (twoarm 

caliper), tropolužni (three-arm caliper) i četveropolužni 

kavernomjer (four-arm caliper). Sinonimi: 

section-gage logging, well caliper logging, well caliper 

126 

Cambrian 

survey. (2) kalibriranje (baždarenje) cijevi. Određivanje 

unutarnjeg promjera zaštitnih cijevi (casing), bušaćih 

šipki (drillpipe) ili uzlaznih cijevi (tubing). 

caliper logging tool – kavernomjer, kaliper, v. caliper. 

caliper measurement of hole size – mjerenje promjera 

(dijametriranje) bušotine (kanala bušotine), v. caliper 

logging, 1. 

caliper survey of hole size – mjerenje promjera (dijametriranje) 

kanala bušotine, v. caliper logging, 1. 

Callovian, Callovian stage – kalovij. Stratigrafski kat 

najdonjeg dijela gornje jure (lowermost Upper Jurassic) 

u Europi – iznad bata (Bathonian), a ispod oksforda 

(Oxfordian). Obuhvaća vremenski raspon od 

prije 165 do 160 milijuna godina. Neki autori svrstavaju 

kalovij u najgornji dio srednje jure (uppermost 

Middle Jurassic). 

calm – (1) tišina, bezvjetrina, kalma. U meteorologiji 

– stanje bez vjetra (bez gibanja zraka) na moru i 

kopnu. Odgovara nultom stupnju jakosti vjetra (nultoj 

brojčanoj oznaci) na Beaufortovoj skali vjetrova 

(brzina vjetra manja od 1 čvora, odnosno 1 km/h ili 

do 0,2 m/s – v. Beaufort wind scale). Površina mora je 

mirna i glatka poput zrcala, a na kopnu su zastave i 

lišće nepomični, a dim se diže vertikalno uvis. (2) zrcalan, 

zrcalno miran. Termin kojim se označava stanje 

mora. Odgovara nultom stupnju stanja mora (nultoj 

brojčanoj oznaci) na Beaufortovoj skali valova (v. 

Beaufort scale of waves) kojem odgovaraju stupnjevi 

jakosti vjetra (brojčane oznake) 0 i 1 na Beaufortovoj 

skali vjetrova (v. Beaufort wind scale). More je bez 

valova, a njegova površina je mirna i glatka poput 

zrcala. Sinonim: glassy. 

calorifi c value – toplinska (kalorička, termička, gorivna, 

ogrjevna) vrijednost. Količina topline (energija razvijena 

kao toplina) koja nastaje (oslobodi se) potpunim 

izgaranjem na zraku jediničnog volumena plina 

ili jedinične mase tekućeg i krutog goriva pri specifi - 

ciranim uvjetima (obično standardnim – temperatura 

15,5 °C i tlak 1 bar). Može se izraziti na molarnoj, 

masenoj ili volumetrijskoj bazi (u sustavnim jedinicama 

kJ/mol ili MJ/mol, MJ/kg ili MJ/m 3 ). Razlikuju se 

gornja toplinska vrijednost (v. superior calorifi c value) 

i donja ili efektivna toplinska vrijednost (v. inferior 

calorifi c value). Toplinska vrijednost je obično izražena 

kao gornja i suha (s obzirom na sadržaj vodene 

pare prije izgaranja). Sinonimi: Btu content, Btu value, 

fuel value, heat capacity, heat energy content, heating 

capacity, heating power, heating value, heat value, 

thermal value. 

calx – negašeno (živo, paljeno, žeženo) vapno, kalcij-oksid, 

v. calcium oxide. 

Cambrian – kambrij, kambrijski period, kambrijski sistem. 

Najraniji (prvi) period paleozojske ere (Paleozoic 

era) i najdonji geološki sistem koji sadržava obilje 

fosila životinja. Obuhvaća, kako se procjenjuje i prema 

raznim izvorima, vremenski raspon od prije 570 

do 500 (ili 544 do 505 ili 540 do 500) milijuna godina. 

Dijeli se na katove takon (Taconian), akadij (Acadian) 

i kroaks (Croixian). Termin također označava sistem 

stijena (system of rocks) koje su se formirale u 

kambrijskom periodu (Cambrian system). U donjem 

kambriju su najrasprostranjeniji marinski sedimenti 

(rezultat velikih transgresija mora), u srednjem kambriju 

je na mnogo mjesta došlo do regresije mora, a 

u gornjem kambriju su utvrđene lagunske obojene

Cambrian period 

stijene. Glavne tektonske strukture su formirane još 

tijekom rifeja. Životinjski svijet je predstavljen trilobitima 

(zbog obilja trilobita kambrij se neformalno 

također naziva »doba trilobita« – Age of Trilobites) i 

arheocijatima (karakteristični za rani kambrij) te moluskima, 

brahiopodima, ostrakodima i drugim organizmima, 

a koncem kambrija su se pojavili graptoliti 

– kambrij je bio vrijeme geološke prošlosti u kojem 

su se razvila sva postojeća koljena organizama (tzv. 

kambrijska eksplozija života – Cambrian Explosion of 

Life) i završio je masovnim izumiranjem (izumrlo je 

50% svih porodica životinja uključujući i trilobite). 

Za biljni svijet kambrija je karakteristično postojanje 

modrozelenih i crvenih algi i primitivnih viših biljaka. 

Od mineralnih sirovina najznačajnija su ležišta fosforita. 

Malo je dokaza o pronađenim akumulacijama 

nafte u kambrijskim stijenama. Sinonim (zastarjeli): 

Primordial; v. Age of Marine Invertebrates. 

Cambrian period – kambrijski period, kambrij, v. Cambrian. 

Cambrian system – kambrijski sistem, kambrij, v. Cambrian. 

Campanian, Campanian stage – kampan, campan. 

Stratigrafski kat gornje krede (Upper Cretaceous) u 

Europi – iznad santona (Santonian), a ispod mastrihta 

(Maestrichtian). Obuhvaća vremenski raspon od 

prije 84 (ili 80) do 72 milijuna godina. 

Canadian – kanadij. (1) Serija donjeg ordovicija (Lower 

Ordovician) u Sjevernoj Americi – iznad kambrijske 

serije kroaks (Croixian), a ispod čezija (Chazyan). 

Canadian (canadian) drilling – kanadsko bušenje, 

udarno bušenje šipkama. Metoda udarnog bušenja 

dlijetom koje je obješeno o pune bušaće šipke (drvene 

ili željezne, drilling rods) umjesto o uže (kao kod 

užnog udarnog ili pensilvanijskog bušenja – v. cabletool 

drilling). Dlijeto se aktivira balansirom (njihalom). 

Sinonimi: percussion-rod drilling, rod-tool drilling. 

cannel shale – kenelski šejl (škriljavac). Crni šejl ili škriljavac 

(black shale) i naftni šejl ili škriljavac (oil shale) 

koji je nastao akumuliranjem sapropelnih sedimenata 

(sapropelic sediments). Usporedo sa sedimentima 

postoji i znatna ili približno jednaka količina anorganskog 

materijala, uglavnom silta i gline. Sinonim: 

bastard shale. 

cantilever – konzola. Greda koja je sigurno učvršćena 

(poduprta) na jednom kraju, a slobodno visi na drugom 

kraju. 

cantilever derrick – preklopni bušaći toranj. Čelični rešetkasti 

toranj (tower) ili jarbol (mast) koji se primjenjuje 

na bušaćim postrojenjima (uređajima) s preklopnim 

tornjem (v. cantilever derrick rig) ili preklopnim 

jarbolom (cantilever mast rig). Bušaće postrojenje 

se montira s tornjem (ili jarbolom) u horizontalnom 

položaju na zemlji koji se zatim podigne dizalicom 

na bušaćem postrojenju (drawworks) u vertikalan 

(radni) položaj (za razliku od standardnog bušaćeg 

tornja koji se mora rastaviti i ponovno sastaviti dio 

po dio). Sinonimi: cantilevered derrick rig, jack-knife 

derrick. 

cantilever derrick rig – bušaće postrojenje s preklopnim 

tornjem. Bušaće postrojenje (uređaj) s tornjem 

(derrick) ili jarbolom (mast) koji se montira u horizontalnom 

položaju na zemlji i zatim podigne dizalicom 

na bušaćem postrojenju (drawworks) u vertikalan 

(radni) položaj. Nakon što je toranj podignut, pokret- 

127 

capillarimetric method of wettability determination 

nim koloturnikom (traveling block) postavi se radno 

podište (platforma) tornja (drill fl oor), montiraju se 

grede vrtaćeg stola (rotora, rotary beams) i postave 

se pomoćno vitlo (catworks) i vrtaći stol (s pomoću 

pokretnog koloturnika). Postrojenje za bušenje s 

preklopnim tornjem (ili jarbolom) najuobičajeniji je 

tip kopnenog bušaćeg uređaja. Sinonim: jack-knife 

derrick rig, jack-knife mast rig. 

cantilever drilling mast – preklopni bušaći jarbol, v. 

cantilever derrick. 

cantilevered derrick rig – bušaće postrojenje s preklopnim 

tornjem, v. cantilever derrick rig. 

cantilevered jackup – konzolna samopodizna bušaća 

platforma. Samopodizna bušaća platforma (jackup 

drilling unit) na kojoj je bušaće postrojenje montirano 

na dvjema konzolama koje su poduprte samo na 

platformi i strše izvan njena trupa. 

cantilever mast – preklopni bušaći jarbol, v. cantilever 

derrick. 

cantilever mast rig – bušaće postrojenje s preklopnim 

jarbolom, v. cantilever derrick rig. 

cantilever type mast – preklopni bušaći jarbol, v. cantilever 

derrick. 

capacity – (1) kapacitet; proizvodnost, produktivnost; 

sposobnost. Pojam s različitim značenjima – (a) maksimalna 

proizvodnja (kapacitet proizvodnje) za dane 

uvjete; (b) sposobnost ležišta za primanje vode; (c) 

stvarni kapacitet rotacijske pumpe u jediničnom vremenu 

(izražava se u l/min ili gal/min); (d) kapacitet 

permeabilnosti (umnožak permeabilnosti i efektivne 

debljine sloja/ležišta, tzv. kh produkt – v. permeability 

capacity). (2) kapacitet vlage. U hidrologiji – 

sposobnost tla za zadržavanje vode. (3) sposobnost 

transportiranja (prenošenja). U geologiji – sposobnost 

vodene ili zračne struje za transportiranje (prenošenje) 

klastičnog materijala (detritusa). Količina 

transportiranog materijala se mjeri u danoj točki po 

jedinici vremena. Sposobnost transportiranja zavisi 

od veličine klastičnih zrna. 

capacity allowable – dopuštena proizvodnja primjenom 

metode povećanja iscrpka. Tip dopuštene proizvodnje 

nafte iz bušotine, ležišta, polja ili koncesije 

kada se primjenjuje obično (konvencionalno, klasično) 

zavodnjavanje (waterfl ood) ili metoda povećanja 

iscrpka (EOR-metoda, enhanced oil recovery). Odobrava 

je državna regulativna agencija (government 

regulatory agency). 

capacity index – indeks injektivnosti bušotine. Mjera 

injektivnosti bušotine (kapaciteta injekcijske bušotine) 

za vodu. Obično se mjeri u m 3 /h/bar (ili bbl/h/ 

psi) porasta (povećanja) tlaka na dnu bušotine; v. 

injectivity test. 

capacity of a fi eld to produce – proizvodni kapacitet 

polja. Proizvodne mogućnosti naftnog ili plinskog 

polja, potencijalni nivo proizvodnje koji se može postići 

na polju. 

cap a well – poklopiti ušće bušotine. Staviti erupciju 

bušotine pod kontrolu postavljanjem ventila na njenom 

ušću (glavi bušotine, wellhead). 

cap gas – plin plinske kape, v. gas-cap gas. 

capillarimetric method of wettability determination 

– kapilarimetrijska metoda određivanja močivosti. 

Metoda mjerenja močivosti ležišne stijene kapilarimetrom 

u kojem se nalaze dvije tekuće faze (nafta 

i voda) s kapilarnim tlakom duž površine njihova

capillarity 

razdjela. Prema razlici visine dizanja fl uida u dvama 

krakovima kapilarimetra, razlici gustoće fl uida i utjecaju 

gravitacije, izračunava se adhezijska napetost 

(preferencijalna močivost stijene ovisi o adhezijskoj 

napetosti koja je funkcija međufazne napetosti). 

Glavna ograničenja primjene (nedostaci) kapilarimetrijske 

metode su činjenica da se mjerenja izvode 

bez ležišne stijene (koja utječe na tip močivosti) i oksidacija 

nafte koja se ne može spriječiti; v. wettability 

measurement. 

capillarity – kapilarnost, kapilarno djelovanje. Pojava 

dizanja ili spuštanja površine tekućine u kontaktu 

s čvrstim materijalom usljed relativnog uzajamnog 

privlačenja molekula tekućine i tekućine i čvrstog tijela. 

Djelovanje kojim se neki fl uid (na primjer voda) 

diže ili spušta u cjevčicama ili porama i šupljinama 

malog promjera usljed površinske napetosti. Sinonim: 

capillary action; v. capillary pressure. 

capillary – (1) kapilaran. Termin kojim se označavaju 

cjevčice, pore ili šupljine s otvorima tako malog 

promjera da mogu zadržavati fl uide kapilarnim djelovanjem 

(kapilarnošću – v. capillarity). (2) vlasast. U 

mineralogiji – termin za označavanje minerala čiji 

kristali imaju oblik vlasi ili niti, na primjer milerit (millerite). 

capillary action – kapilarno djelovanje, kapilarnost, v. 

capillarity. 

capillary attraction – kapilarno privlačenje. Sila adhezije 

između tekućine i čvrstog tijela koja djeluje kada 

postoji kapilarnost, privlačenje površine tekućine 

površinom čvrstog tijela. Kapilarno privlačenje ili kapilarnost 

(v. capillarity) nepovoljno utječe na iscrpak 

nafte iz ležišta budući da dio slojne tekućine prianja 

uz površinu svake pore u stijeni. U procesma istiskivanja 

nafte otopinama određenih kemikalija snižava 

se kapilarno privlačenje i površinaska napetost, što 

omogućuje izvlačenje nafte iz pora. 

capillary condensation – kapilarna kondenzacija. Formiranje 

prstenova pendularne vode (pendular water 

rings) oko točaka kontakata sedimentnih zrna i, zatim, 

kada prstenovi vode oko susjednih kontakata 

postanu dovoljno veliki da se dodiruju, formiranje 

funikularne vode (funicular water) koja ispunjava 

prostore između zrna stvarajući jedan zatvoreni menisk. 

capillary conductivity – kapilarna vodljivost. Sposobnost 

nezasićenog tla ili stijene da propušta vodu ili 

drugu tekućinu. Kako su velike šupljine između zrna 

(pore) djelomično ispunjene zrakom ili drugim plinom, 

tekućina se mora gibati duž granica kontakata 

čestica tla ili stijene. Kapilarna vodljivost za vodu 

se povećava sa sadržajem vlage od nule u potpuno 

suhom materijalu do maksimalne vrijednosti koja je 

jednaka hidrauličkoj vodljivosti (hydraulic conductivity) 

ili koefi cijentu permeabilnosti (permeability 

coeffi cient). 

capillary end eff ect – rubni (granični) efekt, v. end 

eff ect. 

capillary fl ow – kapilarno strujanje, v. capillary migration. 

capillary forces – kapilarne sile. Sile koje djeluju na 

granici razdjela dvaju nemiscibilnih fl uida u porama 

stijene. Uzrokuju strujanje fl uida u poroznu stijenu i 

kroz nju te zadržavanje fl uida u stijeni; v. gravitational 

forces, viscous forces. 

128 

capillary pressure 

capillary fringe – kapilarni obrub (rub). Donji dio zone 

aeracije ili prozračne zone (v. zone of aeration) koji 

leži neposredno iznad vodnog lica (vodnog zrcala, 

v. water table) i u kojem su šupljine (pore) ispunjene 

vodom pod tlakom nižim od atmosferskog. Voda 

kapilarnog obruba je spojena s vodom koja se nalazi 

ispod vodnog lica ali je zadržana iznad njega silama 

površinske napetosti. Gornja granica kapilarnog 

obruba (sa srednjim pojasom zone aeracije) nije 

jasna, ali se katkada arbitrarno defi nira kao nivo na 

kojem je 50% šupljina (pora) ispunjeno vodom, Sinonimi: 

capillary-moisture zone, zone of capillarity. 

capillary interstice – kapilarna šupljina (pora). Šupljina 

između zrna (v. interstice) koja je dovoljno malena 

za držanje vode silom površinske napetisti na znatnoj 

visini iznad slobodne površine vode i istodobno 

dovoljno velika da spriječi molekularno privlačenje. 

Točna veličina kapilarne šupljine (pore) nije defi nirana; 

v. subcapillary interstice, supercapillary interstice. 

capillary migration – kapilarna migracija (gibanje, 

strujanje). Gibanje (strujanje) vode djelovanjem 

kapilarnih sila (djelovanjem pojave kapilarnosti), 

uzrokovano silom molekularnog privlačenja između 

materijala i vode. Sinonimi: capillary fl ow, capillary 

movement. 

capillary-moisture zone – kapilarni obrub (rub), v. capillary 

fringe. 

capillary movement – kapilarno gibanje. (1) Dizanje 

vode u podzemnom sloju iznad vodnog lica (vodnog 

zrcala – v. water table). (2) v. capillary migration. 

capillary number – kapilarni broj. Bezrazmjerni omjer 

viskoznih sila (viscous forces) i kapilarnih sila (capillary 

forces). Jednak je umnošku brzine strujanja i 

viskoznosti podijeljenom međufaznom napetošću 

(sustava fl uida voda-nafta ako je istiskivajući fl uid 

voda, odnosno otapalo-nafta kod miscibilnog istiskivanja 

nafte). Rezidualno zasićenje ležišta naftom 

ovisi o vrijednosti kapilarnog broja – što je vrijednost 

broja veća (na primjer, smanjivanjem međufazne 

napetosti), rezidualno zasićenje je manje. 

capillary percolation – kapilarna perkolacija, v. imbibition. 

capillary porosity – kapilarna poroznost. Volumen šupljina 

(pora) u stijeni ili tlu u kojima se voda zadržava 

zbog djelovanja kapilarnih sila. 

capillary pressure – kapilarni tlak. Diferencijalni tlak 

između dvaju nemiscibilnih fl uida – u poroznoj i propusnoj 

sredini diferencijalni tlak između ugljikovodika 

(nafte, plina) i vode ili razlika tlaka u nemočećoj 

fazi i močećoj fazi na bilo kojem nivou u ležištu ili 

razlika tlaka koja postoji u kapilarnom kanalu s obje 

strane zakrivljene kontaktne površine koja odjeljuje 

tekućinu i plin ili dvije tekućine različitih površinskih 

napetosti. Prema tome, kapilarni tlak u naftnom ležištu 

(sustav fl uida voda-nafta) defi nira se kao tlak u 

naftnoj fazi minus tlak u vodenoj fazi a u plinskom 

ležištu (sustav fl uida plin-voda) kao tlak u plinskoj 

fazi minus tlak u vodenoj fazi. Kapilarni tlak utječe 

na veličinu i distribuciju zasićenja vodom u ležištu, 

raste s porastom visine iznad nivoa slobodne vode u 

ležištu i zavisi od svojstava ležišnih fl uida i zasićenja 

ležišta – radijusa kapilara (zone ležišta s većim porama 

i pornim kanalima će imati niži kapilarni tlak, 

manje nereducibilno zasićenje vodom i veći porni 

volumen zasićen ugljikovodicima), međufazne na-

capillary-pressure curve 

petosti i kontaktnog kuta (rubnog kuta močenja između 

vode i površine čvrstog tijela). Da bi se iz pornog 

kanala, potpuno ispunjenog tekućinom, mogla 

ta tekućina istiskivati drugom tekućinom ili plinom, 

potrebno je ostvariti pretičak tlaka (tzv. tlak istiskivanja) 

jednak kapilarnom tlaku; v. capillary-pressure 

measurement. 

capillary-pressure curve – krivulja kapilarnog tlaka. 

Dijagram ovisnosti kapilarnog tlaka (ordinata) o zasićenju 

vodom (apscisa). Rezultat je mjerenja kapilarnog 

tlaka različitim metodama, a rabi se za određivanje 

tlaka istiskivanja (displacement pressure) fl uida iz 

pora, distribucije pora stijene po veličini (size distribution 

of pores) i minimalnog (nereducibilnog) zasićenja 

stijene fl uidom (irreducible fl uid saturation). 

capillary-pressure measurement – mjerenje kapilarnog 

tlaka. Kapilarni tlak se mjeri u laboratoriju na 

uzorcima jezgara stijena. Primjenjuje se pet osnovnih 

metoda: (a) metoda porozne dijafragme ili membrane 

(v. capillary-pressure measurement by porousdiaphragm 

method); (b) metoda injektiranja žive (v. 

measurement of capillary pressure by mercury-injection 

method); (c) centrifugalna metoda (v. centrifuge 

measurement of capillary pressure); (d) dinamička 

metoda (v. capillary-pressure measurement by dynamic 

method), i (e) metoda evaporacije (evaporation 

method). Uspoređujući spomenute metode mjerenja, 

čini se da je metoda porozne dijafragme najprimjerenija 

zbog toga što se u mjerenju mogu rabiti 

nafta i voda, odnosno postići gotovo realni uvjeti 

močenja. Ta metoda se, prema tome, rabi kao standardna 

s kojom se uspoređuju sve ostale metode 

mjerenja kapilarnog tlaka. Podaci mjerenja kapilarnog 

tlaka se rabe za izračunavanje zasićenja ležišta 

vodom u zavisnosti od visine ležišta iznad vodnog 

zrcala, veličine i distribucije veličine pora i relativnih 

permeabilnosti (u slučaju da nema njihovih mjerenih 

podataka). 

capillary-pressure measurement by centrifugal 

method – mjerenje kapilarnog tlaka centrifugalnom 

metodom (centrifugom). Metoda mjerenja kapilarnog 

tlaka centrifugom. Uzorak jezgre se zasiti slanom 

vodom, stavi u držač jezgre koji se zatim ispuni 

naftom tako da pokriva uzorak. Držač s uzorkom jezgre 

se zatim centrifugira različitim brzinama vrtnje 

koje se postupno povećavaju. Pri svakoj brzini centrifuge 

mjeri se količina istisnutog fl uida, a mjerenje 

završava kada više nema istisnutog fl uida unatoč 

povećavanju brzine. Kapilarni tlak se izračuna prema 

brzini vrtnje (broju okretaja u minuti) centrifuge. 

Centrifugalna metoda je najprikladnija za mjerenje 

kapilarnih tlakova na uzorcima nekonsolidiranih 

jezgara (postavljaju se u olovni plašt). Sinonimi: capillary-pressure 

measurement by centrifuge method, 

centrifuge measurement of capillary pressure, centrifuge-derived 

capillary pressure; v. capillary-pressure 

measurement. 

capillary-pressure measurement by centrifuge method 

– mjerenje kapilarnog tlaka centrifugom (centrifugalnom 

metodom), v. capillary-pressure measurement 

by centrifugal method 

capillary-pressure measurement by dynamic method 

– mjerenje kapilarnog tlaka dinamičkom metodom. 

Postupak mjerenja se sastoji u uspostavljanju 

simultanog ustaljenog strujanja dvaju fl uida u jezgri 

129 

capillary rise 

i mjerenja njihovih tlakova specijalnim močenim 

diskovima. Zasićenje se mijenja regulacijom količina 

svakog fl uida koji ulazi u jezgru. Kapilarni tlak je 

jednak razlici tlakova fl uida; v. capillary-pressure measurement. 

capillary-pressure measurement by mercury-injection 

method – mjerenje kapilarnog tlaka injektiranjem 

žive (metodom injektiranja žive). Laboratorijska 

metoda mjerenja kapilarnog tlaka na uzorcima jezgara 

stijena. Postupak mjerenja se sastoji od čišćenja 

i sušenja uzoraka jezgre, mjerenja njihove poroznosti 

i permeabilnosti i utiskivanja žive u uzorak u evakuiranoj 

komori. Krivulja kapilarnog tlaka se dobije 

grafi čkim prikazom ovisnosti tlaka injektiranja žive o 

injektiranom volumenu žive. Živa je nemočeći fl uid 

za stijenu. Podaci kapilarnog tlaka se moraju transformirati 

za sustav fl uida voda-nafta. Metoda mjerenja 

je jednostavna za izvođenje, kao postupak kratko 

traje, a prikladna je za mjerenje na uzorcima jezgara 

niske permeabilnosti (zbog primjene vrlo visokih tlakova 

u ispitivanju) i uzorcima nepravilna oblika, ali su 

joj nedostaci zagađivanje uzoraka stijene živom (nakon 

čega se uzorak jezgre više ne može iskoristiti za 

druga ispitivanja) i toksičnost živinih para. Sinonimi: 

measurement of capillary pressure by mercury injection, 

mercury injection capillary pressure measurement; 

v. capillary-pressure measurement. 

capillary-pressure measurement by porous-diaphragm 

method – mjerenje kapilarnog tlaka metodom 

porozne dijafragme (polupropusne membrane). Metoda 

mjerenja kapilarnog tlaka uporabom propusne 

dijafragme (membrane) s jednoličnom distribucijom 

veličine pora koje su takvog promjera da odabrani 

istiskivajući fl uid ne može prodirati kroz dijafragmu 

kada su tlakovi istiskivanja (tlakovi primijenjeni na 

istiskivajući fl uid) manji od nekog odabranog maksimalnog 

tlaka mjerenja. Postupak mjerenja se sastoji 

od zasićivanja dijafragme i ispitivanog uzorka 

stijene, postavljanja ispitnog uzorka na dijafragmu 

(između uzorka stijene i membrane se mora osigurati 

tijesni kapilarni kontakt), primjene tlaka s malim 

koracima porasta (u svakom koraku tlaka mora se 

postići stanje statičke ravnoteže) i izračunavanja zasićenja 

uzorka u svakoj točki koja će defi nirati krivulju 

kapilarnog tlaka. U metodi porozne dijafragme se 

može rabiti bilo koja kombinacija fl uida – plin, nafta 

i/ili voda. Metoda zahtijeva dosta vremena (10 do 40 

dana za jedan uzorak). Dijafragme se izrađuju od poroznog 

stakla, porculana, celofana i drugih materijala 

koji su pogodni za dijafragme; v. capillary-pressure 

measurement. 

capillary pressure method of wettability determination 

– metoda određivanja močivosti kapilarnim 

tlakom. Metoda određivanja močivosti ležišne stijene 

koja primjenjuje dva parametra kao kvalitativne 

indikatore preferencijalne močivosti – tlak istiskivanja 

i omjer tlakova istiskivanja pri dreniranju i upijanju. 

Porast tih parametara pokazuje sklonost jezgre 

da bude hidrofobnija. Metoda je primjenljiva ako se 

kapilarna ispitivanja s vodom i naftom izvode na prirodnim 

jezgrama¸v. wettability measurement. 

capillary-pressure test – ispitivanje kapilarnog tlaka, v. 

capillary-pressure measurement. 

capillary ripple – kapilarni ripl (val), v. capillary wave. 

capillary rise – kapilarno dizanje. Visina iznad slo-

capillary rise method 

bodnog nivoa podzemne vode (nivoa slobodne 

podzemne vode) do kojeg se podigne voda pod 

djelovanjem kapilarnih sila (djelovanjem pojave kapilarnosti). 

capillary rise method – metoda kapilanog dizanja fl uida. 

Metoda mjerenja površinske i međufazne napetosti 

(surface tension, interfacial tension). Površinska 

napetost se određuje uranjanjem kapilarne cjevčice 

u posudu s destiliranom vodom i mjerenjem visine 

dizanja vode u cjevčici i temperature vode kako bi se 

utvrdile napetost i gustoća vode pri temperaturi mjerenja. 

Kapilarna cjevčica se zatim osuši u peći i uroni 

u tekućinu čija se napetost treba odrediti i izmjeri se 

visina njena dizanja u cjevčici, a napetost se izračuna 

po jednadžbi visine dizanja tekućine u kapilarnoj 

cjevčici. Pri mjerenju međufazne napetosti (napetosti 

između dviju tekućina) kapilarna cjevčica se začepi 

na vrhu, uroni u posudu s gušćom tekućinom, na 

njen vrh se nalije lakša tekućina do određene visine 

u posudi, skine se čep s vrha cjevčice i izmjeri visina 

dizanja gušće tekućine u njoj i temperatura. Međufazna 

napetost se izračuna po jednadžbi visine dizanja 

tekućine u kapilarnoj cjevčici (uvrštavanjem gustoće 

teže tekućine); v. surface tension, interfacial tension, 

interfacial-tension measurement. 

capillary transition zone – kapilarna prijelazna zona, 

v. transition zone. 

capillary water – kapilarna voda. (1) Voda koja se zadržava 

u malim cjevčicama i šupljinama (porama) ili 

koja se giba (struji) kroz njih pod utjecajem (djelovanjem) 

kapilarnih sila (pojave kapilarnosti). Sinonim: 

water of capillarity. (2) Voda kapilarnog obruba ili 

ruba (v. capillary fringe). 

capillary water rise – kapilarno dizanje vode. Dizanje 

vode u poroznom, propusnom materijalu (na primjer, 

pijesku) usljed djelovanja kapilarne sile. 

capillary wave – kapilarni val (ripl). Val s duljinom kraćom 

od 1,7 cm čiju brzinu širenja (rasprostiranja) 

kontrolira uglavnom površinska napetost tekućine u 

kojoj se širi. Sinonimi: capillary ripple, ripple; v. gravity 

wave. 

capital string – eksploatacijska zaštitna kolona, v. production 

casing. 

capped well – privremeno zatvorena bušotina. Bušotina 

koja je sposobna za proizvodnju, ali joj nedostaje 

oprema ušća i nije spojena cjevovodom. 

capping – (1) zatvaranje bušotine. Hermetizacija bušotine 

kako bi se spriječilo izlaženje (istjecanje) nafte ili 

plina. Može se izvesti zatvaranjem protuerupcijskog 

uređaja (preventera, blowout preventer) na bušotini 

za vrijeme erupcije ili postavljanjem i zatvaranjem 

ventila na bušotini koja eruptira. (2) nepropusni pokrov 

(pokrovna stijena). Nepropusna pokrovna stijena 

koja formira hermetičku izolaciju zamke za ugljikovodike 

(petroleum trap). (3) pokrov jalovine (jalovih 

stijena). Sinonim termina overburden (v.) – obično se 

primjenjuje za konsolidirani stijenski materijal. 

capping a well – zatvaranje bušotine, v. capping, 1. 

cap rock, caprock – (1) izolacijska pokrovna stijena. U 

naftnoj geologiji – razmjerno nepropusni sloj (formacija) 

stijene koji zaliježe neposredno iznad (prekriva) 

naftonosno ili plinonosno ležište i formira hermetičku 

izolaciju na njegovom vrhu, odnosno sprječava 

migraciju (strujanje, pretjecanje) nafte ili plina iz 

ležišta u slojeve koji iznad zaliježuu (zadržava uglji- 

130 

carboid 

kovodike u ležištu). Pokrovne stijene su obično šejl 

ili evaporiti, ali također mogu biti vezane (cementirane) 

stijene, glinovite stijene, mikrit, kreda ili trajno 

zamrznute stijene (permafrost). Permeabilnost 

većine pokrovnih stijena ležišta je manja od 0,1 md. 

Sinonimi: cover rock, cover seal, roof rock, seal, sealing 

rock, seal rock. (2) pokrovna stijena, pokrov. (a) Jalovi 

pokrov rudnog ležišta od konsolidiranog (cementiranog) 

materijala – sinonim termina overburden (v.) 

u ekonomskoj geologiji. (b) Sloj tvrde stijene, obično 

pješčenjaka, koji prekriva škriljavac iznad sloja ugljena. 

(2) pokrov solne dome (solne kupole). U tektonici – 

vodonepropusno tijelo (ploča nalik disku) anhidrita i 

gipsa s malom količinom kalcita i katkada sumpora 

koje zaliježe iznad većine solnih doma ili kupola (v. 

salt dome) u području Meksičkog zaljeva. Vjerojatno 

se pojavljuje kao rezultat akumulacije manje topljivih 

minerala solnog tijela u procesu izluživanja 

njegove krovine pri dizanju soli. Prosječna debljina 

je 90 do 120 metara (300 do 400 stopa), a može biti 

do 300 metara (1.000 stopa). (3) pješčenjaci estuara 

(estuarija). Naziv za estuarijske pješčenjake duž obale 

Yorkshirea (Engleska). 

capstan – vitlo, užno vitlo, v. cathead. 

capture cross-section – efektivni presjek zahvata (kaptiranja). 

(1) v. atomic capture cross-section. (2) v. macroscopic 


capture unit (cu) – jedinica zahvata (kaptiranja), sigma 

jedinica. Mjerna jedinica makroskopskog presjeka 

zahvata ili kaptiranja (v. macroscopic capture crosssection). 

Jednaka je 0,1 m 2 /m 3 . Sinonim: sigma unit. 

Caradocian, Caradocian stage – karadok, caradoc. 

Stratigrafski kat srednjeg ordovicija (Middle Ordovician) 

i gornjeg ordovicija (Upper Ordovician) u Europi – 

iznad landila (Llandeilian), a ispod ašgila (Ashgillian). 

Dijeli se na donji potkat (srednji ordovicij) i gornji 

potkat (gornji ordovicij). 

carbene – karben. Asfalten, komponenta bitumena 

koja je topljiva u ugljik-disulfi du, kloroformu i benzenu 

(benzolu), a netopljiva u ugljik-tetrakloridu. Nalazi 

se u sirovoj nafti, naftnim produktima, maltama, 

asfaltnim vezivima i čvrstom prirodnom bitumenu. 

carbide blade bit – lopatasto bušaće dlijeto ojačano 

volframovim karbidom. Dlijeto za rotacijsko bušenje 

(rotary bit) čiji su rezni bridovi ojačani volframovim 

karbidom. Primjenjuju se za bušenje tvrdih formacija 

(hard formations). 

carbide cable bit – dlijeto za užno udarno bušenje 

ojačano volframovim karbidom. Tip dlijeta za užno 

udarno bušenje (cable-tool drilling) s ulošcima (pločicama) 

volframova karbida. Primjenjuje se za bušenje 

plitkih plinskih bušotina (shallow gas wells). 

carbide insert bit – bušaće dlijeto s ulošcima volframova 

karbida, v. button bit. 

carbide type bit – bušaće dlijeto s ulošcima volframova 

karbida, v. button bit. 

carbocyclic compounds – karbociklički spojevi. Aliciklički 

ugljikovodici s ugljikovim atomima raspoređenim 

(vezanim) u obliku prstena. Karbociklički spojevi 

s dvostrukim vezama (double bonds) u prstenu se 

nazivaju aromati (v. aromatics), a s jednostrukim vezama 

(single bonds) – cikloalkani (v. cycloalkanes); v. 

hydrocarbons. 

carboid – karboid. Bitumen koji je nastao (formirao se) 

iz asfaltena pri povišenim temperaturama. Može se

carbonaceous 

nalaziti u ostacima krekirane nafte. Netopljiv je u 

benzenu (benzolu). 

carbonaceous – (1) ugljevit, ugljeni, koji sadrži ugljen. 

Termin za označavanje stijena ili sedimenata koji su 

bogati ugljikom (osobito ugljen) i sedimenata koji 

sadrže organsku tvar. (2) ugljikov, ugljični, koji sadrži 

ugljik. Termin za označavanje stijena koje sadrže veliku 

količinu ugljika. 

carbonaceous rock – ugljevita (ugljična) stijena, karbonolit. 

Sedimentna stijena koja se sastoji od organskog 

materijala ili sadrži znatnu količinu tog materijala 

bilo kao primarnog (originalnog) ili kao naknadno 

unesenog (uključujući ostatke biljaka i životinja) 

i uveliko izmijenjene – ugljenizirane (carbonized) ili 

bitumenizirane (bituminized) kemijske organske derivate 

prvobitnih ostataka, na primjer, ugljeni (coals), 

crni šejl (black shale), asfaltni sedimenti (asphaltic 

sediments), sapropel (sapropel), neke gline (clays), 

različite čvrste tvari nastale od izmijenjenih ostataka 

biljaka i osobito ugljeviti šejl (v. carbonaceous shale). 

Sinonim: carbonolite. 

carbonaceous shale – ugljeviti šejl (škriljavac). Tamnosivi 

ili crni šejl ili škriljavac sa znatnim sadržajem 

ugljika u obliku malih čestica ili njihovih nakupina 

raspršenih po cijeloj masi stijene ili pomiješanih s 

anorganskim komponentama. Obično je povezan sa 

slojevima ugljena. 

carbonate – karbonat. (1) U kemiji – (a) Sol ili ester karbonatne 

(ugljične) kiseline. Karbonati alkalnih metala 

su svi topljivi u vodi, dok su drugi karbonati netopljivi. 

(b) Spoj koji sadržava kiseli radikal karbonatne 

kiseline (CO 3 

– – 

grupu). (c) Koji sadržava karbonate. 

(2) U petrologiji – karbonatni sediment koji je nastao 

organskom ili anorganskom precipitacijom (istaloživanjem) 

iz vodene otopine kalcijskog, magnezijskog 

ili željeznog karbonata. Primjeri su vapnenac (v. 

limestone) i dolomit (v. dolomite); v. carbonate rock. 

(3) U mineralogiji – mineralni spoj karakteriziran postojanjem 

aniona (anionske strukture) CO3. Primjeri 

karbonatnih minerala su kalcijevi karbonati – heksagonski 

kalcit (calcite), rompski aragonit (aragonite), 

heksagonski vaterit (vaterite). 

carbonate-arenite – kalclitit, v. calclithite, 1. 

carbonate compensation depth (CCD) – kompenzacijska 

dubina karbonata, CCD-granica. Kritična dubina 

sedimentacije karbonata u oceanima, dubina ispod 

koje je brzina otapanja (rate of solution) kalcij-karbonata 

veća od brzine njegove sedimentacije (rate of 

deposition). U Tihom oceanu kompenzacijska dubina 

je između 4.000 i 5.000 metara, a u Atlantskom 

oceanu je nešto manja. Sinonimi: calcium-carbonate 

compensation depth, depth of compensation; v. compensation 

depth. 

carbonate depositional environment – sredina sedimentacije 

karbonata. Karbonatni sedimenti se većinom 

talože u plitkim i toplim oceanskim vodama 

ekstrakcijom karbonata kalcija iz morske vode organizmima 

koji njime izgrađuju svoje skelete i ljušture. 

Karbonatni sedimenti su građeni od čestica vrlo različitih 

veličina i s porama vrlo različite geometrije. Teksture 

karbonatnih stijena su različite u raznim sredinama 

sedimentacije (tekstura sa zrnskom potporom 

teži k većem promjeru pora u usporedbi s teksturom 

s muljevitom potporom). Postoji pet bazičnih sredina 

sedimentacije karbonata (u smjeru od obale 

131 

carbonate rock 

prema bazenu): (a) periplimna (peritidalna) sredina 

(v. peritidal depositional environment); (b) plitka sredina 

unutarnjeg šelfa (v. shallow shelf interior environment); 

(c) kompleks šelfnog ruba (v. shelf margin 

complex); (d) sredina padine (v. slope environment), i 

(e) sredina bazena (v. basin environment). 

carbonated fl ood (fl ooding) – istiskivanje nafte (zavodnjavanje) 

karboniziranom vodom, v. carbonated 

waterfl ood. 

carbonated hardness of water – karbonatna tvrdoća 

vode, v. carbonate hardness. 

carbonated water drive (of oil) – istiskivanje nafte (zavodnjavanje) 

karboniziranom vodom, v. carbonated 

waterfl ood. 

carbonated waterfl ood (waterfl ooding) – istiskivanje 

nafte (zavodnjavanje) karboniziranom vodom. Varijanta 

zavodnjavanja naftnog ležišta, odnosno istiskivanja 

nafte vodom koja je potpuno ili gotovo potpuno 

zasićena ugljik-dioksidom. Ugljik-dioksid difundira 

iz injektirane mješavine vode i ugljik-dioksida 

kada ona dođe u kontakt sa slojnom naftom, ali je 

difuzija spora (efi kasna koncentracija ugljik-dioksida 

na fronti istiskivanja je zbog toga mnogo veća kada 

se nafta istiskuje injektiranjem programiranog volumena 

čistog ugljik-dioksida). Mehanizam istiskivanja 

se, prema tome, sastoji u bubrenju i smanjenju viskoznosti 

slojne nafte pod utjecajem ugljik-dioksida koji 

se oslobodio iz vode te nastanku novih spojeva sa 

svojstvima površinski aktivnih tvari reakcijom ugljikdioksida 

s nekim ugljikovodicima. Injektivnost bušotina 

za karboniziranu vodu je povoljnija od injektivnosti 

za običnu vodu. Metoda se može primijeniti na 

svim ležištima koja su pogodna za konvencionalno 

zavodnjavanje ili na kojima ono nije profi tabilno. Sinonimi: 

carbonated fl ood, carbonated water drive (of 

oil), carbon-dioxide augmented waterfl ood, carbondoxide 

slug-waterfl ood, fi zz-water fl ood. 

carbonated water injection – injektiranje karbonizirane 

vode, v. carbonated waterfl ood. 

carbonate hardness – karbonatna (prolazna, privremena) 

tvrdoća vode. Svojstvo prirodnih voda, njihova 

tvrdoća uvjetovana postojanjem bikarbonata kalcija 

i magnezija u njoj i izražena kao kalcij-karbonat 

koji je ekvivalent karbonatnom i bikarbonantnom 

alkalinitetu. Ako je ukupan alkalinitet (total alkalinity 

– izražen kao kalcij-karbonat) jednak ili veći od 

ukupne tvrdoće (v. total hardness), tada je sva tvrdoća 

karbonatna. Karbonatna tvrdoća vode se može 

ukloniti vrenjem, pa se zbog toga katkada naziva 

privremenom tvrdoćom (temporary hardness), ali taj 

sinonim danas zastarijeva u primjeni. Sinonim: carbonated 

hardness of water; v. hardness, noncarbonate 

hardness. 

carbonate mineral – karbonatni mineral. Mineral koji 

sadrži znatnu količinu karbonata. Karbonatni minerali 

su skupina uobičajenih stjenotvornih minerala 

– najvažniji su kalcit (calcite), dolomit (dolomite) i 

magnezit (magnesite). 

carbonate rock – karbonatna stijena. Tip sedimentne 

stijene (sedimentary rock) koja je sastavljena (građena) 

uglavnom od karbonatnih minerala – kalcita 

(kalcij-karbonat – stijena vapnenac) i dolomita 

(kalcij-magnezij karbonat – stijena dolomit), osobito 

sedimentna stijena koja sadrži više od 50% 

karbonatnih minerala. Karbonatna stijena može

carbonate reservoir models 

također biti mješovita po sastavu (omjeru udjela 

kalcita i dolomita). Prema postanku, karbonatne stijene 

mogu biti kemogene, organogene i klastične. 

Oko četvrtine sedimentnih stijena na svijetu pripada 

karbonatnim stijenama. Vapnenci i dolomiti 

su često ležišne stijene za ugljikovodike (obično s 

pukotinskom poroznošću). U naftnoj praksi je uobičajeno 

karbonatnom stijenom nazivati vapnenac 

(v. limestone) i dolomit (v. dolomite, 2); v. calcareous 

rock, carbonate. 

carbonate reservoir models – modeli karbonatnih 

ležišta. Modeli koji opisuju geometriju i petrofi zikalna 

svojstva karbonatnih ležišta kombiniranjem 

sedimentacijskih i dijagenetskih opisa, geoloških 

modela, analiza sklopa (građe) stijena i petrofi zikalnih 

svojstava stijena. Postoje četiri tipa modela 

karbonatnih ležišta: (a) model ležišta s uzlaznim 

oplićivanjem (s oplićivanjem prema gore – v. upward 

shoaling reservoir model); (b) potplimno-natplimni 

(suptidalno-supratidalni) model ležišta (v. subtidalsupratidal 

reservoir model); (c) model krškog ležišta s 

urušavanjem (v. karst-collapse reservoir model), i (d) 

geološki model grebenskog ležišta (v. geological reef 

reservoir model). 

carbonation – (1) karbonatizacija. U geologiji – proces 

kemijskog trošenja (raspadanja) u kojem dolazi do 

transformacije minerala koji sadrže kalcij, magnezij, 

kalij, natrij i željezo u karbonate ili bikarbonate tih 

metala djelovanjem voda s otopljenim ugljik-dioksidom 

(tj. djelovanjem slabe otopine karbonske ili 

ugljične kiseline). Sinonim: carbonatization. (2) karbonizacija. 

Uvođenje ugljik-dioksida u fl uid, obogaćivanje 

fl uida ugljik-dioksidom, otapanje ugljik-dioksida 

u fl uidu pod tlakom. 

carbonatite – karbonatit. Karbonatna stijena magmatskog 

podrijetla, obično popratna s kimberlitima i alkalijskim 

stijenama. Postanak karbonatita je sporan 

i objašnjava se različito – postanak od magmatskih 

taljevina, toka čvrste tvari, hidrotermalnih otopina 

ili prijenosom plina. Karbonatiti mogu biti kalcitni ili 

dolomitni. 

carbonatization – (1) karbonatizacija. Uvođenje karbonata 

(obogaćivanje karbonatima) ili zamjena karbonatima. 

(2) v. carbonation. 

carbon clock – ugljikov sat. U geologiji – popularni i 

često primjenjivani sinonim termina ugljik-14 (radiougljik, 

radio-karbon – v. carbon-14) koji se primjenjuje 

za određivanje starosti stijena radiometrijskim 

metodama; v. carbon-14 age, carbon-14 dating. 

carbon dating – određivanje starosti radiougljikovom 

metodom, v. carbon-14 dating. 

carbon dioxide – ugljik-dioksid, ugljikov (ugljični) dioksid, 

ugljik (IV)-oksid. Plin bez boje, okusa i mirisa. 

Topljiv je u vodi, etanolu i acetonu. Kemijski je nereaktivan 

i ne podržava gorenje. Gušći je oko 1,5 

puta od zraka (pri standardnom tlaku i temperaturi). 

Primjenjuje se u tehnologiji povećanja iscrpka nafte 

injektiranjem u ležište (v. carbon-dioxide fl ood). 

carbon-dioxide augmented waterfl ood (waterfl ooding) 

– istiskivanje nafte (zavodnjavanje) karboniziranom 

vodom, v. carbonated waterfl ood. 

carbon-dioxide cyclic stimulation – ciklička obrada 

(stimulacija) ugljik-dioksidom, obrada (stimulacija) cikličkim 

injektiranjem ugljik-dioksida, v. cyclic carbondioxide 

stimulation. 

132 

carbon–dioxide gas drive 

carbon-dioxide displacement – istiskivanje nafte 

ugljik-dioksidom, v. carbon-dioxide fl ood. 

carbon-dioxide drive (of oil) – istiskivanje nafte ugljikdioksidom, 

v. carbon-dioxide fl ood. 

carbon-dioxide fl ood (fl ooding) – istiskivanje nafte 

ugljik-dioksidom. Metoda povećanja iscrpka nafte 

iz skupine tzv. plinskih EOR-metoda (metoda povećanja 

iscrpka) kojom se u naftno ležište injektira 

plinoviti ugljik-dioksid. Mehanizam istiskivanja nafte 

uključuje kombinirano djelovanje nekoliko procesa 

u ležištu – smanjenje viskoznosti nafte i povećanje 

viskoznosti vode (čime se smanjuje koefi cijent pokretljivosti 

sustava fl uida voda-nafta na povoljniju 

vrijednost), smanjenje gustoće nafte, bubrenje nafte 

u ležištu (čime se smanjuje rezidualno zasićenje 

naftom, odnosno povećava iscrpak, budući da je 

za dano zasićenje naftom njen volumen u ležištu, 

izražen pri standardnim uvjetima, manji nego što 

bi bio volumen rezidualne nafte bez otopljenog 

ugljik-dioksida), kiselinsko djelovanje na ležišnu 

stijenu (ugljik-dioksid u vodi stvara karbonsku kiselinu, 

koja otapa kalcijski i magnezijski karbonat i 

tako povećava permeabilnost karbonatnih ležišnih 

stijena), sprečavanje bubrenja glina (i time blokade 

pora) i razvijanje miscibilnosti sa slojnom naftom 

(mehanizmom vaporizacije višestrukim kontaktima 

s naftom – dubina ekstrakcije komponenata iz slojne 

nafte ugljik-dioksidom je mnogo veća od drugih 

vrsta plinova pa je i tlak miscibilnosti u tom procesu 

niži). Ostale prednosti ugljik-dioksida kao istiskivajućeg 

agensa su laka regeneracija miscibilnosti u slučaju 

njena gubitka u ležištu i sposobnost miješanja 

sa slojnom naftom iz koje su iscrpljene komponente 

etan, propan i butan. 

Nedostaci primjene ugljik-dioksida su njegovi izvori, 

koji često nisu lako dostupni (prirodni u ležištima ili 

industrijski kao otpadni produkt raznih procesa), pa 

je njegov transport skup, povećana korozija površinske 

i dubinske opreme (zahtijeva upotrebu kvalitetnijih, 

skupljih materijala), eventualna nužnost 

izgradnje skupog postrojenja za izdvajanje ugljikdioksida 

iz proizvedenog naftnog plina i njegovo 

recikliranje, opasnost od gravitacijske segregacije (i 

nižeg koefi cijenta obuhvata ležišta kao posljedice) i 

velika potrošnja za istiskivanje (od 900 do 1.800 kubičnih 

metara ugljik-dioksida po jednom kubičnom 

metru proizvedene nafte). Uobičajena pogonska 

tehnologija procesa istiskivanja nafte se sastoji od 

uspostavljanja ležišnog tlaka na razinu minimalnog 

tlaka miscibinosti (ako je tlak pao tijekom primarne 

faze razrade i, eventualno, faze zavodnjavanja) 

injektiranjem vode, injektiranja početnog obroka 

ugljik-dioksida i naizmjeničnog injektiranja obroka 

vode i ugljik-dioksida. U završnoj fazi procesa injektira 

se samo voda. Istiskivanje nafte ugljik-dioksidom 

može biti miscibino i nemiscibilno (katkada 

se u literaturi spominje i pojam blisko miscibilno 

ili parcijalno miscibilno – v. partially miscible drive). 

Sinonimi: carbon-dioxide displacement, carbon-dioxide 

drive (of oil), carbon-dioxide gas drive, oil displacement 

by carbon dioxide, oil recovery by carbon 

dioxide displacement, oil recovery by carbon–dioxide 

fl ood. 

carbon–dioxide gas drive – istiskivanje nafte ugljik-dioksidom, 

v. carbon–dioxide fl ood.

carbon dioxide huff -and-puff (huff -n-puff , huff ’n’puff ) 

carbon dioxide huff -and-puff (huff -n-puff , huff ’n’puff ) 

– ciklička obrada (stimulacija) ugljik-dioksidom, obrada 

(stimulacija) cikličkim injektiranjem ugljik-dioksida, v. 

cyclic carbon-dioxide stimulation. 

carbon–dioxide immiscible fl ood (fl ooding) – nemiscibilno 

istiskivanje nafte ugljik-dioksidom. Istiskivanje 

nafte iz ležišta ugljik-dioksidom pri uvjetima (tlak i 

temperatura ležišta, sastav nafte) kada ne postoji 

uzajamna topljivost, odnosno uzajamno miješanje 

nafte i ugljik-dioksida, tako da između njih postoji 

površina razdjela. Taj tip procesa je najprikladniji za 

srednje i teške nafte, kod kojih je smanjenje viskoznosti 

veće i značajnije. Sinonimi: immiscible carbon– 

dioxide displacement, immiscible carbon–dioxide 

fl ood. 

carbon-dioxide injection – injektiranje ugljik-dioksida, 

v. carbon-dioxide fl ood. 

carbon–dioxide miscible displacement – miscibilno 

istiskivanje nafte ugljik-dioksidom, v. carbon-dioxide 

miscible fl ood. 

carbon–dioxide miscible enhanced oil recovery – 

miscibilno istiskivanje nafte ugljik-dioksidom, v. carbon-dioxide 


carbon-dioxide miscible EOR – miscibilno istiskivanje 

nafte ugljik-dioksidom, v. carbon-dioxide miscible fl ood. 

carbon–dioxide miscible fl ood (fl ooding) – miscibilno 

istiskivanje nafte ugljik-dioksidom. Istiskivanje 

nafte iz ležišta ugljik-dioksidom pri uvjetima (tlak i 

temperatura ležišta, sastav nafte) kada između istiskivane 

nafte i injektiranog ugljik-dioksida postoji 

uzajamna topljivost, odnosno, kada se može postići 

njihovo potpuno uzajamno miješanje, tako da 

se zasićenje rezidualnom naftom smanji na najnižu 

moguću vrijednost mehanizmom djelovanja ugljikdioksida 

u procesu istiskivanja. Sinonimi: carbondioxide 

miscible displacement, carbon-dioxide miscible 

enchanced oil recovery, miscible carbon-dioxide 

displacement, miscible carbon-dioxide fl ood, miscible 

displacement by carbon dioxide, oil recovery by carbon-dioxide 

miscible displacement; v. carbon–dioxide 

fl ood, vaporizing-gas drive miscible fl ood. 

carbon-dioxide slug-waterfl ood (waterfl ooding) 

– istiskivanje nafte (zavodnjavanje) karboniziranom 

vodom, v. carbonated waterfl ood. 

carbon-dioxide utilization factor – faktor iskorištenosti 

(iskorištenja) ugljik-dioksida. Omjer volumena (količine) 

injektiranog ugljik-dioksida (u standardnim 

kubičnim metrima ili stopama) i jediničnog volumena 

prirasta proizvodnje nafte (kubičnog metra ili 

barela) u procesu povećanja iscrpka nafte (EOR-procesu) 

istiskivanjem ugljik-dioksidom. 

carbon-dioxide utilization ratio – koefi cijent iskorištenosti 

(iskorištenja) ugljik-dioksida. Omjer volumena 

(količine) injektiranog ugljik-dioksida (tzv. koefi cijent 

bruto iskorištenosti ugljik-dioksida, gross carbon-dioxide 

utilization ratio) ili dobivenog (tzv. koefi cijent 

neto iskorištenosti ugljik-dioksida, net carbon-dioxide 

utilization ratio) i jediničnog volumena prirasta 

proizvodnje nafte (kubičnog metra ili barela) u procesu 

povećanja iscrpka nafte (EOR procesu) istiskivanjem 

ugljik-dioksidom. Može se izračunavati za dani 

period procesa ili za proces u cjelini. 

Carbonic – (1) pensilvanij, v. Pennsylvanian. (2) karbon, 

v. Carboniferous. 

133 

carbon residue 

Carboniferous – karbon. (a) U američkoj primjeni – samostalni 

stratigrafski periodi/sistemi misisipij (približan 

ekvivalent donjeg karbona u europskoj primjeni 

– v. Mississippian) i pensilvanij (približan ekvivalent 

gornjeg karbona u europskoj primjeni – v. Pennsylvanian) 

zajedno. (b) U europskoj primjeni – stratigrafski 

period/sistem paleozoika koji obuhvaća, kako se procjenjuje 

i prema raznim izvorima, vremenski raspon 

otprije 345 do 280 (350 do 285 ili 355 do 215 ili 360 

do 290 ili 360 do 286 ili 360 do 280 ili 365 do 290) milijuna 

godina. Dijeli se na katove turne (Tournaisian), 

vize (Visean), namir (Namurian), westfal (Westphal) i 

stefan (Stephanian). Termin također označava sistem 

stijena (system of rocks) u tom razdoblju (Carboniferous 

system). Početkom karbona je more prekrivalo 

znatan dio kontinenata, a koncem karbonskog perioda 

je nastupila znatna oledba na južnoj hemisferi. 

Tektonski pokreti su intenzivni (hercinsko nabiranje). 

Kopno je naseljeno prvim kralješnjacima (stegocefali) 

i pojavili su se veliki insekti, a morska fauna je 

karakterizirana razvojem tetrakoralja, foraminifera, 

briozoa, brahiopoda i drugih. Među biljnim svijetom 

prevladavaju drvenaste paprati, crvotočine i četinjače. 

Klima u karbonu se odlikovala visokom vlažnošću 

tropskog, suptropskog i umjerenog pojasa, što je pogodovalo 

širokoj rasprostranjenosti šuma i močvarnog 

bilja na svim kontinentima. Akumuliranje biljnih 

ostataka (osobito u tresetištima) rezultiralo je formiranjem 

brojnih ugljenih nalazišta i bazena. U karbonu 

su pronađene znatne akumulacije nafte (osobito u 

bivšem SSSR-u, na istočnoj obali SAD). Sinonim (djelomični): 

Carbonic; v. Age of Amphibians, Age of Coal. 

Carboniferous period – karbonski period, v. Carboniferous. 

Carboniferous system – karbonski sistem, v. Carboniferous. 

carbonolite – karbonolit, v. carbonaceous rock. 

carbon/oxygen log – ugljikovo-kisikova karotaža, v. neutron 

activation log. 

carbon ratio – (1) omjer izotopa ugljika. U geokronologiji 

– omjer najšire rasprostranjenog izotopa 

ugljika, ugljika-12 koji nije radioaktivan, i manje rasprostranjenih 

izotopa ugljika-13 (koji također nije 

radioaktivan) ili ugljika-14 (radioaktivan). Također se 

može izraziti kao recipročna vrijednost jednog od tih 

omjera. Ako nije specifi cirano, termin se tada općenito 

odnosi na omjer ugljik-12/ugljik-14. (2) ugljikov 

koefi cijent. (a) Postotni sadržaj nehlapljivog ugljika 

(fi xed carbon) u ugljenu. (b) Omjer sadržaja nehlapljivog 

ugljika i ukupnog sadržaja nehlapljivog ugljika 

i hlapljivih ugljikovodika u ugljenu. Sinonim: fi xedcarbon 

ratio. 

carbon-ratio theory – teorija ugljikovog koefi cijenta. 

Hipoteza prema kojoj relativna gustoća nafte varira 

obratno proporcionalno ugljikovom koefi cijentu popratnih 

ugljena na svakom području – s povećavanjem 

postotnog sadržaja nehlapljivog ugljika (fi xed 

carbon) u ugljenu (kao posljedica metamorfi zma, 

odnosno porasta tlaka i temperature) nafta postaje 

lakša jer se u njoj povećava sadržaj hlapljivih ugljikovodika. 

carbon residue – koksni ostatak. Kvalitativna karakteristike 

sirove nafte koja pokazuje prinos ostatka od 

kojeg se dobivaju teški produkti. Izražava se u postotku.

carbon-14 

carbon-14 – ugljik-14, radiougljik, radiokarbon. Teški 

radioaktivni izotop ugljika (karbona) koji ima maseni 

broj 14 i vrijeme poluraspada (poluživot, half-life) 

5.730±40 godina (također se primjenjuje vrijeme poluraspada 

od 5.568±30 godina). Stvara se u prirodi 

kao rezultat reakcije atmosferskog dušika s neutronima 

proizvedenim djelovanjem kozmičkih zraka i 

na umjetni način atmosferskim nuklearnim eksplozijama. 

Izotop ugljik-14 se primjenjuje u geologiji 

(geokronologiji) za određivanje apsolutne starosti 

te u ispitivanjima (metodom trejsera) materijala koji 

su posredno ili neposredno povezani s ugljikovim ciklusom 

(carbon cycle) Zemlje tijekom zadnjih 50.000 

godina. Sinonim: radiocarbon; v. carbon-14 age, carbon-14 

dating. 

carbon-14 age – radiougljikova (radiokarbonska) starost. 

Radiometrijska starost (geološka starost određena 

radiometrijskom metodom, radiometric age) 

izražena u godinama. Izračunava se kvantitativnim 

određivanjem (određivanjem količine, sadržaja) 

ugljika-14 koji je preostao (sačuvao se) u organskom 

materijalu. Sinonimi: carbon clock, radiocarbon age; 

v. carbon-14, carbon-14 dating. 

carbon-14 dating – određivanje starosti (datiranje) radiougljikovom 

(radiokarbonskom) metodom. Metoda 

određivanja starosti organske tvari u godinama koja 

se osniva na mjerenju (izračunavanju) koncentracije 

(količine) radioaktivnog izotopa ugljika-14 (C 14 ) koji 

je još preostao u organskom materijalu (obično u 

uginulim, fosilnim organizmima te također u vodnim 

bikarbonatima i drugim), u usporedbi sa stabilnim 

izotopom ugljika-12 (C 12 ). Budući da ugljik-14 asimiliraju 

biljke kojima se hrane životinje, on ulazi u njihov 

organizam i pretpostavlja se da se asimilacija ugljika-14 

prekida odmah nakon uklanjanja materijala iz 

ugljikovog ciklusa Zemlje (Earth’s carbon cycle), tj. nakon 

uginuća organizama, i da se taj materijal potom 

sačuva kao zatvoreni sustav. Kako nakon uginuća 

organizama prestaje gomilanje novog ugljika-14, a 

postojeći sadržaj se smanjuje njegovim raspadom, iz 

omjera (odnosa) stabilnog izotopa ugljika-12 i njegova 

radioaktivnog izotopa ugljika-14 može se izračunati 

starost organske materije u godinama. Većina 

postupaka određivanja starosti (datiranja) radiougljikovom 

metodom primjenjuje vrijeme poluraspada 

(poluživot, half-life) od 5.730±40 ili 5.568±30 godina, 

pa se ta metoda, prema tome, rabi za određivanje 

starosti u vremenskom rasponu od 500 do 30.000 ili 

40.000 godina (iako se njena primjena može proširiti 

i do 70.000 godina primjenom specijalnih metoda 

koje uključuju kontrolirano obogaćivanje uzorka 

ugljikom-14). Sinonimi: carbon dating, radioactive 

carbon dating, radiocarbon dating; v. carbon-14, carbon-14 

age. 

carbon-14 method – radiougljikova (radiokarbonska) 

metoda, v. carbon-14 dating. 

carboxymethyl cellulose, carboxymethylcellulose 

(CMC) – karboksimetilceluloza, natrijska karboksimetilceluloza. 

Kiseli eterski derivat celuloze, čvrsta tvar 

bijele boje bez mirisa. U tehnologiji bušaćih isplaka 

se primjenjuje kao aditiv za sprječavanje zagađivanja 

anhidritom i gipsom te smanjivanje gubljenja 

vode iz isplake. 

carburetted blue gas – karburirani vodeni plin, v. carburetted 

water gas. 

134 

cased 

carburetted water gas (CWG) – karburirani vodeni 

plin. Vodeni plin obogaćen visokokaloričnim plinom 

proizvedenim u plinskom generatoru tijekom istovremenog 

rasplinjavanja lakih destilata (benzina, 

kerozina, ligorina), plinskog ulja ili mazuta. »Plavi« 

plin je karburiran plinovima krekiranja nafte ili butanom. 

Carnian, Carnian stage – karnik, carn. Stratigrafski kat 

gornjeg trijasa (Upper Triassic) u Europi – iznad ladinika 

(Ladinian), a ispod norika (Norian). Obuhvaća 

vremenski raspon od prije 230 do 220 milijuna godina. 

Drugi oblik pisanja termina: Karnian. 

carnivorans – karnivori, mesožderi, v. carnivores. 

carnivores (Carnivora) – karnivori, mesožderi. Red sisavaca 

placentalija (plodvaša, placentals). Heterotrofni 

organizmi koji se hrane uglavnom živim ili mrtvim 

životinjama. Sinonimi: carnivorans, carnivorous mammals, 

fl esh-eating mammals; v. herbivores. 

carnivorous mammals – karnivori, mesožderi, v. carnivores. 

carrier fl uid – fl uid nosilac, v. carrying fl uid. 

carrier gas – plin nosilac. U plinskoj kromatografi ji – čisti 

plin koji se uvodi radi prijenosa uzorka kroz jedinicu 

za razdvajanje (separacijsku jedinicu) plinskog 

kromatografa. Tipični plinovi nosioci su vodik, dušik, 

helij i argon. 

carrier rig – samohodno remontno postrojenje (remontna 

garnitura). Veliko samohodno remontno postrojenje 

(self-propelled workover rig) koje se direktno 

dovozi na lokaciju bušotine. Motor (ili motori) dizalice 

na postrojenju istovremeno služe kao pogon za 

njegovu vožnju cestama. Iako je takvo postrojenje 

u prvom redu namijenjeno za ramontne radove na 

bušotinama, ono se također može primijeniti za plitko 

bušenje. Postoje dva tipa tih postrojenja ovisno o 

položaju kabine vozača – za ulaz na lokaciju bušotine 

vožnjom natraške (v. back-in unit) i direktni ulaz 

(v. drive-in unit). 

carrier rock – ležišna stijena, v. reservoir rock. 

carrying fl uid – fl uid nosilac. (1) U operaciji hidrauličkog 

frakturiranja slojeva – fl uid, obično nafta, voda, 

pjena ili gelirani fl uid, koji transportira propant. (2) 

U operaciji postavljanja šljunčanog zasipa – fl uid što 

transportira šljunak. Sinonim: carrier fl uid. 

carry out coring – jezgrovati, bušiti jezgru, v. core, 1c, 

coring. 

cartilaginous fi shes – hrskavičnjače, ribe hrskavičnjače, 

hrskavičave ribe, v. chondrichthyans. 

cartographic unit – kartirana jedinica. U geologiji – stijena 

ili skupina stijena koji su na geološkim kartama 

prikazani jednom bojom ili jednakim sjenčanjem. 

Standardna jedinica koja se kartira je formacija (v. 

formation). 

cartridge – elektronički sklop karotažnog pribora. Dio 

karotažnog pribora (v. logging tool) za upravljanje 

karotažnom opremom u bušotini i prijenos podataka 

s površine i na nju. 

cascade fold – kaskadna bora. Jedna od niza bora koja 

se formirala gravitacijskim kolapsom (klizanjem) duž 

krila većih bora. 

case – ugraditi (postaviti) zaštitnu kolonu (kolonu zaštitnih 

cijevi), zacijeviti bušotinu, v. set casing. 

cased – sa zaštitnom kolonom (kolonom zaštitnih cijevi), 

zacijevljen. Termin za označavanje bušotine (kanala 

bušotine, hole, bore hole) u koju je spuštena (ugrađe-

cased bore hole 

na) i cementirana zaštitna kolona (kolona zaštitnih 

cijevi, casing). 

cased bore hole – kanal bušotine (bušotina) sa zaštitnom 

kolonom, zacijevljeni kanal bušotine (bušotina), 

v. cased hole. 

cased hole – kanal bušotine (bušotina) sa zaštitnom kolonom, 

zacijevljeni kanal bušotine (bušotina). Bušotina, 

odnosno kanal bušotine, sa spuštenom (ugrađenom) 

i cementiranom zaštitnom kolonom (kolonom 

zaštitnih cijevi, casing), za razliku od bušotine bez zaštitne 

kolone (v. open hole). Sinonim: cased bore hole, 

cased in bore hole, cased in hole, cased well. 

cased-hole log – karotažni dijagram zacijevljene bušotine 

(bušotine sa zaštitnom kolonom). Karotažni dijagram 

snimljen u bušotini nakon što je u nju ugrađena 

kolona zaštitnih cijevi (zaštitna kolona, casing); v. 

cased-hole logging. 

cased-hole logging – karotaža u zacijevljenoj bušotini 

(bušotini sa zaštitnom kolonom). Karotaža koja se 

izvodi u bušotini nakon što je u nju ugrađena kolona 

zaštitnih cijevi (zaštitna kolona, casing). Razlozi za 

izvođenje karotaže u zacijevljenim bušotinama su: 

(a) dopuna karotaži u nezacijevljenoj bušotini (bušotini 

bez zaštitne kolone) koja je katkada nužna ako 

uvjeti u bušotini ne omogućuju pouzdanu karotažu 

ili ako karotaža nije izvedena na odgovarajući način 

u nezacijevljenom kanalu bušotine; (b) praćenje promjena 

svojstava formacije (ležišta) nakon ugradnje 

zaštitne kolone tijekom proizvodnog životnog vijeka 

bušotine budući da se zasićenja ležišta naftom, 

plinom i/ili vodom mijenjaju (praćenje promjena 

zasićenja je nužno za projektiranje strategije efi kasne 

eksploatacije ležišta), i (c) osiguranje slaganja 

(podudaranja) referentnih dubina pri mjerenjima i 

operacijama koje se izvode u zacijevljenom i nezacijevljenom 

kanalu bušotina. Osnovne metode karotaže 

koje se primjenjuju u bušotinama sa zaštitnom 

kolonom se mogu podijeliti u tri skupine; (a) korelacijske 

karotaže – karotaže za korelacije mjerenja u 

zacijevljenom kanalu bušotine s mjerenjima u nezacijevljenoj 

bušotini (korelacija formacije između 

bušotina, procjena volumena šejla), na primjer, gama-karotaža 

(gamma-ray logging) i spektrometrijska 

gama-karotaža (spectral gamma-ray log); (b) karotaže 

za određivanje zasićenja formacija (za procjenu 

zasićenja vodom kada su poznati poroznost i salinitet 

vode), na primjer impulsna neutronska karotaža 

(pulsed neutron logging), i (c) karotaže poroznosti 

formacija, na primjer, impulsna neutronska karotaža 

i kompenzirana neutronska karotaža (compensated 

neutron log). Često se također primjenjuje kalibriranje 

zaštitnih kolona (caliper logging) za pronalaženje 

njihovih oštećenja; v. open-hole logging. 

cased-hole well completion – završno proizvodno 

opremanje zacijevljene bušotine, v. casing completion. 

cased in bore hole – kanal bušotine (bušotina) sa zaštitnom 

kolonom, zacijevljeni kanal bušotine (bušotina), 

v. cased hole. 

cased in hole – kanal bušotine (bušotina) sa zaštitnom 

kolonom, zacijevljeni kanal bušotine (bušotina), v. cased 

hole. 

cased well – bušotina (kanal bušotine) sa zaštitnom kolonom, 

zacijevljena bušotina (kanal bušotine), v. cased 

hole. 

case hardening, casehardening – površinska cemen- 

135 

casing burst pressure 

tacija. Proces pri kojem se površina porozne stijene 

(osobito tufa i nekih pješčenjaka) prekriva (presvlači) 

cementom ili korom formiranom isparavanjem mineralnih 

otopina. 

case off – ugraditi (postaviti) zaštitnu kolonu (kolonu zaštitnih 

cijevi), zacijeviti bušotinu, v. set casing. 

casing – (1) zaštitna cijev. Teška čelična ili željezna cijev 

različitih promjera i težina koja se spušta u bušotinu 

radi oblaganja njenog kanala tijekom bušenja ili 

nakon njegova završetka i obično cementira kako bi 

se spriječilo urušavanje (odronjavanje) stijenke kanala 

bušotine, gubljenje (prodiranje) bušaće isplake 

ili drugih fl uida u porozne formacije ili pritjecanje 

nepoželjnih fl uida (vode, plina) iz formacije u kanal 

bušotine ili na površinu. Većina zaštitnih cijevi se 

izrađuje u skladu s API-specifi kacijama (specifi kacijama 

Američkog naftnog instituta), iako za specijalne 

potrebe postoje zaštitne cijevi izvan tih specifi kacija. 

Duljina zaštitnih cijevi je obično oko 9 ili 10 metara 

(30 ili 33 stope), a vanjski promjer između 11,43 

i 50,8 cm (4½ i 20 inča). Uzajamno se spajaju navojem 

u kolonu zaštitnih cijevi. Sinonim: casing pipe, 

well casing. (2) kolona zaštitnih cijevi, zaštitna kolona, 

casing. Niz (cjelokupna duljina svih) zaštitnih cijevi, 

jednakog vanjskog promjera i uzajamno spojenih 

navojem, koji se kao sekcija spušta u kanal bušotine 

(i obično cementira) tijekom napredovanja procesa 

bušenja. Zaštitne kolone su specifi cirane vanjskim 

promjerom, debljinom stijenke, težinom po jediničnoj 

duljini, tipom kolčaka i vrstom čelika. Svrha zaštitnih 

kolona je: (a) osiguravanje putanje silaznog i 

uzlaznog strujanja bušaćih isplačnih fl uida u kanalu 

bušotine; (b) potpora protuerupcijskih uređaja (preventera), 

drugih zaštitnih kolona i lajnera te erupcijskog 

uređaja (jelke); (c) sprječavanje urušavanja 

(odronjavanja) stijenke kanala bušotine, zaklinjenja 

kolone bušaćih šipki, gubljenja isplake, pritjecanja 

slojnih fl uida u bušotinu i zagađivanja slojeva (horizonata, 

ležišta) slatke vode blizu površine; (d) osiguravanje 

kontrole nad bušotinom u slučaju erupcije; 

(e) osiguravanje putanje strujanja proizvedenih fl uida 

na površinu, i (f) osiguravanje nesmetanog prolaza 

kolone uzlaznih cijevi (tubinga) i druge dubinske 

opreme, odgovarajućeg spoja s ušćem bušotine i 

točnog promjera kanala bušotine za spuštanje opreme 

za proizvodnju i ispitivanje. U bušotinu se može 

spustiti nekoliko kolona zaštitnih cijevi – unutarnje 

kolone imaju sve manje promjere, ugrađuju se sve 

dublje pa njihova duljina može biti od nekoliko stotina 

do nekoliko tisuća metara. Ovisno o redoslijedu 

i dubini ugradnje (od ušća prema dnu bušotine) te 

promjeru zaštitnih cijevi, zaštitne kolone se nazivaju: 

(a) usmjerivač (v. drive pipe); (b) konduktor (v. conductor 

casing); (c) uvodna zaštitna kolona (v. surface 

casing); (d) tehnička zaštitna kolona (jedna ili više – v. 

intermediate casing) i, (e) eksploatacijska ili proizvodna 

zaštitna kolona (v. production casing). Sinonimi: 

casing string, string of casing, well casing. 

casing adapter – redukcijski prijelaznik zaštitnih cijevi. 

Prijelaznik za spajanje dviju zaštitnih cijevi s različitim 

promjerima. 

casing bowl – zakrpa zaštitne kolone (kolone zaštitnih 

cijevi), v. casing patch. 

casing burst pressure – tlak rasprsnuća (pucanja) zaštitne 

kolone (kolone zaštitnih cijevi). Minimalni tlak u

casing cementing 

unutrašnjosti zaštitne kolone koji uzrokuje njen lom 

(lom njene stijenke). Tlak rasprsnuća je od kritične 

važnosti kada se iz kolone izbacuje plin koji je prodro 

iz formacije u bušotinu i kao originalni se može 

pojaviti na ušću bušotine. 

casing cementing – cementacija zaštitne kolone (kolone 

zaštitnih cijevi). U procesu bušenja – proces pripreme 

(miješanja) cementne kaše (otopine, mješavine, 

cement slurry) i njena pumpanja (protiskivanja) kroz 

kolonu zaštiitnih cijevi u prstenasti prostor bušotine 

između zaštitne kolone i stijenke bušotine (kanala 

bušotine) gdje se cementna kaša stvrdnjava (veže) i 

na taj način osigurava povezivanje zaštitne kolone i 

formacije. Cementacija zaštitnih kolona se klasifi cira 

kao: (a) primarna (izvodi se neposredno nakon što 

je zaštitna kolona spuštena u bušotinu – v. primary 

cementing) i, (b) sekundarna ili cementacija pod 

tlakom (v. squeeze cementing). Nijedna operacija u 

procesu bušenja, ispitivanja i završnog proizvodnog 

opremanja bušotine nije toliko važna za proizvodni 

vijek bušotine kao uspješna primarna cementacija. 

Sinonimi: cementation, cementing, cementing job, cement 

job, oilwell cementing. 

casing centralizer – centrator (cementacijski centrator) 

zaštitne kolone (kolone zaštitnih cijevi). Opružna 

čelična vodilica zaštitne kolone u kanalu bušotine 

– naprava s lučno savijenim metalnim trakama koja 

se postavlja vertikalno između dva kolčaka, obujmljuje 

spojnicu zaštitne cijevi i služi za centriranje 

zaštitne kolone u kanalu bušotine, odnosno osigurava 

razmak između kolone i stijenke kanala bušotine 

u operacijama cementacije zaštitnih kolona kako bi 

injektirana cementna kaša što jednoličnije popunila 

prstenasti prostor između kolone zaštitnih cijevi i 

stijenke bušotine. Centratori osim toga sprječavaju 

diferencijalno zaglavljivanje zaštitnih cijevi (zaglavljivanje 

uzrokovano diferencijalnim tlakom u bušotini), 

smanjuju trenje zaštitne kolone pri njenom spuštanju 

u bušotinu i štite strugače za skidanje isplačne 

obloge sa stijenki zaštitnih cijevi i kanala bušotine. 

Osobito su korisni u dubokim i orijentiranim (koso 

usmjerenim) bušotinama. Sinonim: cementing centralizer, 

centralizer. 

casing clamp – obruč (stisak) zaštitnih cijevi. Obruč 

pričvršćen svornjacima oko zaštitne cijevi koja je 

posjednuta u klinovima za sprječavanje klizanja zaštitne 

kolone. 

casing collar – kolčak zaštitne cijevi. U tehnici bušenja 

– spojnica s unutarnjim (ženskim) navojem za spajanje 

pojedinačnih zaštitnih cijevi u kolonu. Sinonimi: 

casing coupling (v.), casing joint. 

casing-collar collector – lokator (detektor) kolčaka zaštitnih 

cijevi (zaštitne kolone), v. casing-collar locator. 

casing-collar fi nder – lokator (detektor) kolčaka zaštitnih 

cijevi (zaštitne kolone), v. casing-collar locator. 

casing-collar locator – lokator (detektor) kolčaka zaštitnih 

cijevi (zaštitne kolone). Uređaj (naprava) s magnetima 

ili mehanički tip strugača za određivanje 

položaja (lociranje) kolčaka zaštitnih cijevi u bušotini. 

Položaji kolčaka se rabe za korelaciju karotažnih 

dijagrama po kanalu zacijevljene bušotine (bušotine 

sa zaštitnom kolonom) i služe kao referentne (reperne) 

dubine u operacijama (radovima) u bušotini. 

Sinonim: casing-collar collector, casing-collar fi nder, 

casing locator; v. casing-collar log. 

136 

casing design 

casing-collar log (CCL) – karotažni dijagram (dijagram 

lokatora) kolčaka kolone zaštitnih cijevi. Dijagram 

dobiven mjerenjem relativne magnetske jakosti u 

kanalu bušotine s ugrađenom kolonom zaštitnih 

cijevi (zaštitnom kolonom, casing) radi određivanja 

položaja (dubine) kolčaka zaštitne kolone. Primjenjuje 

se istodobno s gama-karotažom (v. gamma-ray 

log), a služi za korelaciju između geoloških sekcija i 

niza kolčaka kolone zaštitnih cijevi, kontrolu dubine 

perforiranja i druge operacije. Sinonim: collar log; v. 

casing-collar locator. 

casing-collar logging – karotaža (registracija dijagrama 

lokatora) kolčaka kolone zaštitnih cijevi, v. casingcollar 

log. 

casing completion – završno proizvodno opremanje 

zacijevljene bušotine. Završno proizvodno opremanje 

bušotine u kojoj je ugrađena zaštitna kolona (kolona 

zaštitnih cijevi, casing). Opremanje zacijevljenih 

bušotina može biti: (a) permanentno (v. permanent 

well completion); (b) s perforiranjem zaštitne kolone 

(v. perforated well completion); (c) višezonsko ili višeslojno 

(v. multiple completion); (d) sa sprječavanjem 

prodora pijeska (v. sand-exclusion completion); (e) s 

izolacijom plina (gas-exclusion completion), i (f) s izolacijom 

vode (water-exclusion completion). 

casing coupling – spojnica zaštitne cijevi. Kolčak zaštitne 

cijevi s unutarnjim (ženskim) navojem na kraju za 

spajanje zaštitnih cijevi u kolonu. Prema nekim izvorima, 

sinonim termina casing collar. 

casing crew – ekipa za rukovanje zaštitnim cijevima. 

Specijalizirana ekipa radnika (ili samo jedan radnik) 

koja pruža pomoć bušaćoj ekipi pri ugradnji zaštitne 

kolone u bušotinu. Može doći sa specijalnom opremom. 

casing cutter – rezač zaštitnih cijevi. U operaciji instrumentacije 

– tip alatke za instrumentaciju (hvatanje i 

izvlačenje stranih predmeta iz bušotine, fi shing tool), 

teška cijev s rotirajućim noževima koja je pričvršćena 

na prijelazniku bušaće kolone (kolone bušaćih alatki, 

drillstring sub) i služi za rezanje zaštitne kolone; v. 

external cutter, internal cutter. 

casing depth – dubina zaštitne kolone (kolone zaštitnih 

cijevi), v. casing point. 

casing design – konstrukcija zaštitne kolone (kolone zaštitnih 

cijevi). Sastav zaštitne kolone ugrađene u bušotinu. 

Projektira se ovisno o namjeni bušotine, tipu 

bušene formacije, dubini bušotine, uvjetima opterećenja 

tijekom procesa bušenja i proizvodnje, čvrstoći 

formacije na dubini pete kolone i raspoloživim zaštitnim 

cijevima. Zaštitne kolone se obično projektiraju 

za: (a) tlak rasprsnuća (burst pressure) – bazira se na 

maksimalnom tlaku formacije (slojnom tlaku) koji se 

očekuje tijekom bušenja sljedećeg intervala kanala 

bušotine (tlak rasprsnuća je najveći na vrhu zaštitne 

kolone, a najmanji na dubini pete zaštitne kolone); 

(b) tlak gnječenja ili ugnječenja (collapse pressure) – 

pojavljuje se zbog stupca isplake u kanalu bušotine 

koji djeluje na vanjsku stranu zaštitne kolone (tlak 

gnječenja je jednak nuli na vrhu kolone i najveći je 

na njenom dnu); (c) vlačnu silu – javlja se zbog vlastite 

težine zaštitne kolone, sile savijanja i udarnog 

opterećenja (najgornja spojnica kolone nosi ukupnu 

težinu kolone ispod nje i ona je, prema tome, najslabije 

mjesto kolone pri vlačnom naprezanju), i (d) 

dvoosna naprezanja – kombinirana naprezanja zbog

casing elevator 

promjene nominalne otpornosti zaštitne kolone na 

tlakove rasprsnuća i ugnječenja kada je istodobno 

podvrgnuta uzdužnom opterećenju; v. casing program. 

casing elevator – elevator za zaštitne cijevi. Naprava 

koja visi ispod pokretnog koloturnika (traveling 

block) i služi za spuštanje kolone zaštitnih cijevi (zaštitne 

kolone) u bušotinu. 

casing fl oat collar – kolčak zaštitne cijevi s protupovratnim 

ventilom. Kolčak koji se postavlja u zaštitnoj koloni 

između spojnice prve i druge zaštitne cijevi iznad 

pete kolone (ako je dubina bušotine manja od 1.800 

metara ili 6.000 stopa) ili dvije do tri spojnice iznad 

pete kolone (ako je dubina bušotine veća od 1.800 

metara ili 6.000 stopa). Kolčak s protupovratnim ventilom 

je namijenjen za zaustavljanje cementacijskih 

čepova (gornjeg i donjeg), a ponekad omogućava 

ugradnju zaštitne kolone plutanjem (bez dolijevanja 

isplake) kada je nosivost tornja ograničavajući faktor 

pri ugradnji kolone. Sinonim: fl oat collar; v. casing 

fl oat shoe. 

casing fl oat shoe – peta zaštitne cijevi s protupovratnim 

ventilom. Naprava za vođenje zaštitne kolone 

kroz kanal bušotine pri njenom spuštanju (ugradnji) 

u bušotinu i cementaciji. Protupovratni ventil pete 

smanjuje opterećenje bušaćeg tornja jer omogućuje 

plutanje («plivanje») zaštitne kolone u isplaci u kanalu 

bušotine (protupovratni ventil omogućuje izlaženje 

isplake i cementne kaše iz zaštitne kolone, a sprječava 

njihovo vraćanje u kolonu što je osobito važno 

na kraju cementacije zbog velikih hidrostatičkih 

tlakova u prstenastom prostoru bušotine iza kolone 

– kako isplaka u vrijeme spuštanja zaštitne kolone u 

bušotinu ne može prodrijeti u kolonu, omogućeno 

je njeno plutanje u isplaci). Peta s protupovratnim 

ventilom se postavlja na prvu zaštitnu cijev kolone 

(na najniže mjesto zaštitne kolone). Sinonim: fl oat 

shoe; v. casing fl oat collar. 

casing fl ow – strujanje u prstenastom prostoru, v. annular 

fl ow. 

casing free pump – dubinska naftna pumpa za proizvodnju 

kroz prstenasti prostor. Tip hidraulične dubinske 

pumpe (hydraulic pump) u naftnim bušotinama. 

Radni fl uid struji kroz kolonu uzlaznih cijevi, 

a proizvedeni fl uidi se pumpaju na površinu kroz 

prstenasti prostor između zaštitne kolone (casing) i 

kolone uzlaznih cijevi (tubing). 

casing gun – perforator zaštitne kolone (kolone zaštitnih 

cijevi). Puška za perforiranje zaštitne kolone kako bi 

se omogućilo strujanje fl uida iz formacije u bušotinu. 

Sinonimi: casing gun perforator, casing perforator. 

casing gun perforator – perforator zaštitne kolone (kolone 

zaštitnih cijevi), v. casing gun. 

casing hands – ekipa za spuštanje zaštitne kolone (kolone 

zaštitnih cijevi). Ekipa servisne kompanije (service 

company) koja je obučena za spuštanje (ugradnju) 

zaštitnih kolona u bušotine na moru (off shore wells). 

casing hanger – vješalica (klinovi za vješanje) zaštitne 

kolone (kolone zaštitnih cijevi). Uređaj s tarnim čeljustima 

(ulošcima) i prstenastim brtvilima (packing 

rings) za držanje (vješanje) zaštitne kolone u glavi 

zaštitne kolone bušotine klinovima (čeljustima, slips) 

ili navojima (threads). 

casing hardware – oprema zaštitne kolone (kolone zaštitnh 

cijevi). Oprema u zaštitnoj koloni ili na njoj koja 

137 

casinghead (casing head) spool 

služi kao pomoć pri spuštanju kolone u bušotinu i 

primarnoj cementaciji. Oprema uključuje pete vodilice 

zaštitne kolone (guide shoes) i pete zaštitne kolone 

s protupovratnim ventilom (fl oat shoes), kolčake 

za stupnjevitu cementaciju (stage cementing collars), 

brtvene cementacijske pete zaštitne kolone (packoff 

shoes), cementacijske štitove (cementing baskets), 

centratore zaštitne kolone (casing centralizers) i cementacijske 

čepove (cementing plugs). 

casinghead, casing head – (1) glava zaštitne kolone 

(kolone zaštitnih cijevi). Dio zaštitne kolone bušotine 

koji se nalazi iznad površine zemlje. Teški, čelični prijelaznik 

(heavy steel adaptor) ili spojni komad (fi ting) 

s prirubnicom (fl anged fi tting) na vrhu kolone spojen 

vijcima s uvodnom zaštitnom kolonom (surface casing) 

ili na nju privaren. Dio je glave bušotine (wellhead). 

Glava zaštitne kolone osigurava kućište za klinove 

i brtvene sklopove kojima se vješaju tehničke i 

eksploatacijske zaštitne kolone (intermediate casing, 

production casing) i brtvi (hermetizira) prstenasti 

prostor te služi za regulaciju strujanja nafte i plina 

i njihovo odjeljivanje i omogućuje ispumpavanje i 

čišćenje bušotine. Na glavi se mogu postaviti ventili 

za kontrolu tlaka u prstenastom prostoru bušotine 

između kolona zaštitnih i uzlaznih cijevi (tubing) i s 

njom je spojen priključni cjevovod. Sinonimi: bradenhead, 

casing string head, spool. (2) vrh zaštitne kolone 

(kolone zaštitnih cijevi). Vrh zaštitne kolone u bušotini 

ili površinski dio bušotine (surface of well). 

cashinghead (casing head) gas – (1) naftni (kaptažni, 

kaptažni naftni) plin, plin naftnih bušotina, plin (naftni 

plin) na glavi zaštitne kolone. Sirovi (neobrađeni) prirodni 

plin (otopljeni plin i plin iz plinske kape) koji 

je proizveden iz naftnog ležišta istovremeno i istom 

bušotinom zajedno sa sirovom naftom, za razliku od 

slobodnog plina proizvedenog iz plinske bušotine 

(nonassociated gas). Nazvan je tako jer se proizvodi 

na ušću bušotine pri niskom tlaku. Plin na glavi zaštitne 

kolone je obično masni plin (wet gas) iz kojeg 

se mogu izdvojiti tekući ugljikovodici u postrojenju 

za obradu plina. Zasebno mjerenje proizvodnje 

otopljenog plina i plina iz kape nije izvedivo, pa se 

u izvještajima prikazuje ukupna proizvodnja. Sinonimi: 

associated-dissolved gas, bradenhead gas, oil-well 

gas. (2) separatorski plin, v. separator gas. 

casinghead (casing head) gasoline – prirodni benzin, 

v. condensate, 2. 

casinghead (casing head) gasoline plant – postrojenje 

za obradu (preradu) prirodnog plina, v. gas plant. 

casinghead (casing head) housing – kućište zaštitne 

kolone (kolone zaštitnih cijevi). Uređaj (kratka cijev od 

kovanog čelika s prirubnicom na njenom vrhu) koji 

je pričvršćen (spojen) na najgornjem kraju uvodne 

zaštitne kolone i služi za vješanje sljedeće zaštitne 

kolone i hermetizaciju međuprostora. Prema nekim 

izvorima, sinonim termina casinghead spool (v.). 

casinghead (casing head) spirit – (1) pogonski kondenzat, 

v. lease condensate. (2) prirodni benzin, v. condensate, 

2. 

casinghead (casing head) spool – dvostruka prirubnica 

za vješanje zaštitne kolone (kolone zaštitnih cijevi). 

Uređaj pričvršćen (spojen) na glavi prethodne zaštitne 

kolone koji služi za vješanje i hermetizaciju sljedeće 

kolone zaštitnih cijevi. Prema nekim izvorima, 

sinonim termina casinghead housing (v.).

casinghead (casing head) with stuffi ng box 

casinghead (casing head) with stuffi ng box – navojni 

čep glave zaštitne kolone, glava zaštitne kolone s brtvenicom, 

v. stuffi ng-box casinghead. 

casing inspection log – inspekcijska karotaža zaštitne 

kolone (kolone zaštitnih cijevi). Kontrola (pregled) stanja 

zaštitne kolone u bušotini (kanalu bušotine) radi 

utvrđivanja pukotina u koloni, prekida kolone, habanja 

kolone bušaćim šipkama i stupnja korodiranosti 

kolone. Inspekcijske karotaže zaštitnih cijevi se često 

izvode u dubljim bušotinama, starijim bušotinama 

prije njihova remonta i u bušotinama koje su izložene 

utjecaju (djelovanju) korozivnih fl uida i sredina. 

Slične kontrole se katkada izvode i u koloni uzlaznih 

cijevi (tubing). 

casing internal patch – unutarnja zakrpa zaštitne kolone 

(kolone zaštitnih cijevi). Zakrpa – valovita metalna 

obložna cijev koja se spusti u unutrašnjost zaštitne 

kolone radi izolacije (zatvaranja) propuštanja spojnica 

cijevi, korozijskih rupica ili prijašnjih perforacija. 

Nakon postavljanja obložne cijevi na odgovarajuću 

dubinu, ona se podvrgne djelovanju tlaka tako da se 

njeni nabori izravnaju i cijev poprimi cilindrični oblik 

i tijesno prianja uz stijenku kolone i osigurava zadovoljavajuće 

brtvljenje popravljenog mjesta. Drugi 

oblik pisanja termina: internal casing patch. 

casing joint – kolčak zaštitne cijevi, v. casing collar. 

casing line – uže za zaštitne cijevi, v. calf line. 

casing mill – glodalo zaštitnih cijevi. Glodalo s tvrdim 

reznim rubovima za izbrusivanje otvora u zaštitnoj 

koloni (koloni zaštitnih cijevi). 

casing overshot – alatka za popravak zaštitne kolone 

(kolone zaštitnih cijevi), v. casing-patch tool. 

casing pack – (1) parcijalna cementacija zaštitne kolone. 

Metoda cementacije sekcije (dijela) zaštitne kolone 

(kolone zaštitnih cijevi) u bušotinama upitne 

ili ograničene produktivnosti koja se tako izvodi da 

se kolona kasnije može izvaditi iz njih uz minimalne 

teškoće i ponovno uporabiti. Operacija cementacije 

se sastoji od punjenja kanala bušotine specijalnom 

isplakom (obično uljnom) nakon spuštanja zaštitne 

kolone, a prije pumpanja (injektiranja) cementne 

kaše (otopine). Budući da se rabi isplaka koja se ne 

pretvara u gel tijekom dugog vremena, nema opasnosti 

od njena skrućivanja oko zaštitne kolone ili 

zaglavljivanja kolone u dijelu kanala bušotine iznad 

cementa pa se sekcija zaštitne kolone iznad cementiranog 

intervala može odrezati i izvući iz bušotine. 

(2) zaštitni fl uid u prstenastom prostoru bušotine. Fluid 

koji se ostavlja iznad cementne kaše u prstenastom 

prostoru bušotine između stijenki kanala bušotine i 

zaštitne kolone radi zaštite kolone od korozije slojnim 

fl uidima i kontrole tlaka. 

casing packer test – ispitivanje primjenom objesive (viseće) 

dubinske brtvenice (pakera), v. hook-wall packer 

test. 

casing patch – zakrpa zaštitne kolone (kolone zaštitnih 

cijevi). Zakrpa za popravak zaštitne kolone ili za pričvršćivanje 

zaštitne cijevi za drugu zaštitnu kolonu u 

bušotini. Izrađuje se od neoprena ili olova i postavlja 

posebnom alatkom. Sinonimi: casing bowl, external 

patch; v. casing internal patch. 

casing patching – popravak (popravljanje) zaštitne kolone 

(kolone zaštitnih cijevi), v. casing internal patch. 

casing-patch tool – alatka za popravak zaštitne kolone 

(kolone zaštitnih cijevi). Specijalna alatka s gumenim 

138 

casing protector 

ili olovnim brtvilom koja se rabi za popravljanje («krpanje») 

oštećene zaštitne kolone u bušotini. Oštećena 

zaštitna kolona se odreže ispod mjesta oštećenja, 

dio kolone iznad tog mjesta se izvadi iz bušotine, a 

oštećeni dio se ukloni iz kolone. Alatka za popravljanje 

se umeće u kolonu zaštitnih cijevi, s njom spusti 

u bušotinu i gumom ili olovom zabrtvi oko vrha zaštitne 

kolone koja je preostala u bušotini. Alatka nalikuje 

na overšot (overshot) pa se katkada tako i naziva 

(casing overshot). 

casing perforator – perforator zaštitne kolone (kolone 

zaštitnih cijevi), v. casing gun. 

casing point – (1) vrijeme odluke o zacijevljenju bušotine. 

Termin koji označava vrijeme kada se donosi odluka 

o zacjevljenju ili napuštanju i likvidaciji bušotine 

– odnosi se na vrijeme završetka radova bušenja (do 

ciljne dubine ili formacije), karotaže i ocjenskih ispitivanja 

bušotine i donošenja odluke o ugradnji zaštitne 

kolone (ili o napuštanju i likvidaciji bušotine). (2) 

dubina (konačna dubina) zaštitne kolone (kolone zaštitnih 

cijevi). Dubina bušotine (kanala bušotine) do 

koje je spuštena (ugrađena) kolona zaštitnih cijevi 

(casing), dubina donjeg kraja kolone zaštitnih cijevi u 

bušotini. Sinonimi: casing depth, casing setting depth, 

landing depth of casing. 

casing potential profi le – profi l električnog potencijala 

zaštitne kolone (kolone zaštitnih cijevi). Zapis električnog 

potencijala (electrical potential )zaštitne kolone 

u bušotini. Rabi se za utvrđivanje korozije. 

casing pressure – tlak u zaštitnoj koloni (koloni zaštitnih 

cijevi, prstenastom prostoru bušotine). Tlak u prstenastom 

prostoru bušotine – između dviju zaštitnih 

kolona (casing), između zaštitne kolone i kolone 

uzlaznih cijevi (tubing) ili između zaštitne kolone i 

kolone bušaćih alatki (drillstring). Mjeri se na površini 

(na glavi zaštitne kolone) nakon zatvaranja bušotine. 

Sinonimi: annular pressure, annulus pressure. 

casing-pressure operated gas-lift valve – ventil plinskog 

lifta direktnog djelovanja. Ventil (zaklopac) plinskog 

lifta koji se otvara i zatvara reagirajući na tlak u 

prstenastom prostoru bušotine (u zaštitnoj koloni). 

casing program (programme) – program zaštitnih kolona 

(kolona zaštitnih cijevi). Unaprijed defi nirani plan 

ugradnje zaštitnih kolona u bušotini. Uključuje određivanje 

tipa, marke i vanjskog promjera sljedećih kolona 

zaštitnih cijevi: (a) usmjerivača (v. drive pipe); (b) 

konduktora (v. conductor casing); (d) uvodne kolone 

(v. surface casing); (d) tehničke kolone (jedne ili više 

– v. intermediate casing) i, (e) eksploatacijske ili proizvodne 

kolone (v. production casing) prema predviđenom 

promjeru kanala bušotine i njenoj dubini. 

Dva uobičajena programa zaštitnih cijevi uključuju 

kombinacije kolona s promjerima 13¾ i 10¾ inča 

(34,925 i 27,305 cm); 9 5 / 8 i 7 5 / 8 inča (24,45 i 19,37 cm); 

7 i 5 ili 5½ inča (17,78 i 12,7 ili 14 cm) i 5 inča (12,7 

cm). Sinonim: well casing program; v. casing design. 

casing protector – (1) zaštitni prsten (zaštitna kapa, 

protektor) navoja zaštitne cijevi. Kratka nazuvica s navojem 

koje se uvrće u otvoreni kraj kolčaka zaštitnih 

cijevi (casing collar) i preko kraja zaštitnih cijevi s navojem 

radi zaštite navoja od nakupljanja nečistoće 

i oštećenja. Izrađuje se od čelika ili plastike. (2) zaštitni 

prsten (protektor) zaštitne cijevi. Gumeni prsten 

koji se postavlja na bušaće šipke (drillpipes) kako bi 

se smanjilo habanje zaštitnih cijevi (zaštitne kolone).

casing pump 

Ne primjenjuju se u nezacijevljenim bušotinama 

(bušotinama bez zaštitne kolone). 

casing pump – dubinska pumpa s klipnim šipkama za 

proizvodnju kroz zaštitnu kolonu, v. casing sucker-rod 

pump. 

casing roller – trn za popravljanje zaštitnih cijevi. Alatka 

koja se sastoji od trna s montiranim teškim valjcima s 

ekscentričnom površinom, a primjenjuje se za uspostavljanje 

normalnog (prvobitnog) promjera i oblika 

deformiranih, zgnječenih (uleknutih) ili nazupčanih 

zaštitnih cijevi u bušotini. Ugrađuje se u kolonu 

uzlaznih cijevi (tubing) ili bušaćih šipki (drillstring) 

i spušta u kanal bušotine do dubine (mjesta) oštećenja 

zaštitne kolone. Popravljanje kolone se izvodi 

sporom rotacijom alatke. 

casing scraper – strugač (skreper) zaštitne kolone (kolone 

zaštitnih cijevi). Alatka s oštricama za uklanjanje 

struganjem nečistoća s unutarnje stijenke zaštitnih 

cijevi u bušotini, na primjer cementnog sloja (fi lma) 

s unutarnje stijenke zaštitne kolone nakon bušenja 

cementnog čepa, kako bi se u kolonu mogla postaviti 

dubinska brtvenica (paker). Spušta se u bušotinu 

s kolonom uzlaznih cijevi (tubing) ili bušaćih šipki 

(drillstring). 

casing scratcher – strugač (skrečer) isplačne obloge sa 

stijenke bušotine. U operacijama cementacije bušotina 

– prsten s elastičnim čeličnim žicama koji se spusti 

u bušotinu na zaštitnoj koloni (koloni zaštitnih cijevi) 

i služi za uklanjanje isplačne obloge (kore, kolača) sa 

stijenke bušotine (kanala bušotine) kako bi se postiglo 

dobro prianjanje cementa uz stijenku. 

casing seal test – tlačno ispitivanje formacije ispod pete 

zaštitne kolone. Podvrgavanje formacije (sloja) neposredno 

ispod pete zaštitne kolone (kolone zaštitnih 

cijevi, casing) djelovanju tlaka jednakog tlaku koji se 

očekuje kasnije u bušotini zbog veće gustoće bušaćeg 

(isplačnog) fl uida ili jednakog sumi tlaka zbog 

veće gustoće isplačnog fl uida i protutlaka što ga 

stvara pritjecanje plina iz formacije u bušotinu. 

casing seat – sjedište pete zaštitne kolone (kolone zaštitnih 

cijevi). Mjesto na dnu (donjem kraju) zaštitne kolone 

koje je cementirano u kanalu bušotine. Na tom 

mjestu se obično na kraju zaštitne kolone ugrađuje 

njena peta (v. casing shoe). Sinonim: seat for the casing 

shoe. 

casing setting depth – dubina zaštitne kolone (kolone 

zaštitnih cijevi), v. casing point. 

casing shoe – peta zaštitne kolone (kolone zaštitnih 

cijevi). Ojačana sekcija zaštitne kolone na njenom 

donjem kraju – kratki teški cilindrični čelični komad 

(sekcija) zaobljen na dnu i ispunjen betonom koji se 

postavlja na donjem kraju zaštitne kolone radi sprječavanja 

zapinjanja kolone o neravnine na stijenki 

kanala bušotine i njene zaštite od deformacija pri 

spuštanju u bušotinu. Prolaz kroz središte pete omogućuje 

izlaženje isplake i cementne kaše (otopine) 

te ulaženje kaše u prstenasti prostor bušotine pri 

cementaciji kolone. Sinonim: guide shoe. 

casing slips – klinovi za zaštitne cijevi (zaštitnu kolonu), 

v. slips. 

casing spear – unutarnji hvatač zaštitnih cijevi, v. spear. 

casing string – kolona zaštitnih cijevi, zaštitna kolona, 

casing, v. casing, 2. 

casing string coupling – kolčak zaštitne kolone (kolone 

zaštitnih cijevi), v. casing collar. 

139 

cataclasis 

casing string head – glava zaštitne kolone (kolone zaštitnih 

cijevi), v. cashinghead. 

casing sucker-rod pump – dubinska pumpa s klipnim 

šipkama za proizvodnju kroz zaštitnu kolonu. Dubinska 

pumpa (downhole pump) velikog kapaciteta za 

pumpanje nafte kroz zaštitnu kolonu (casing), umjesto 

uobičajene metode pumpanja kroz kolonu uzlaznih 

cijevi (tubing). Pumpa se na zadani položaj u 

bušotini postavlja s pomoću dubinske brtvenice (pakera) 

koja je smještena ili na vrhu ili na dnu radnog 

cilindra pumpe. Taj tip pumpe je veća verzija uložne 

dubinske pumpe (v. insert pump) koja se primjenjuje 

bez kolone uzlaznih cijevi i ima znatno veći volumen 

nego uložna ili cijevna dubinska pumpa (v. tubing 

pump). Sinonim: casing pump. 

casing swage – alatka za ravnanje zaštitnih cijevi u bušotini, 

v. swage. 

casing tongs – kliješta (ključ) za zaštitne cijevi. Automatska 

(strojna) kliješta (ili ključ velikog promjera, power 

tongs) obješena iznad radnog podišta (platforme) 

bušaćeg tornja (drill fl oor), koja se rabe za navrtanje 

i odvrtanje zaštitnih cijevi. Kliješta za zaštitne cijevi 

sadrže i kliješta za odvrtanje cijevi (breakout tongs) i 

kliješta za držanje cijevi (backup tongs). Promjer kliješta 

je podesiv za razne promjere zaštitnih cijevi. 

casing-tubing annulus – prstenasti prostor između kolona 

zaštitnih i uzlaznih cijevi. Prostor u kanalu bušotine 

između unutarnje stijenke zaštitne kolone (casing 

string) i vanjske stijenke kolone uzlaznih cijevi 

(tubing string). 

casing-tubing dual completion – dvozonsko proizvodno 

opremanje bušotine jednom kolonom uzlaznih 

cijevi. Završno proizvodno opremanje bušotine 

(well completion) s jednom kolonom uzlaznih cijevi 

(tubing) za istovremenu odvojenu proizvodnju iz 

dvaju slojeva ili intervala. Proizvodnja iz jednog sloja/intervala 

(npr., gornjeg) odvija se kroz prstenasti 

prostor bušotine (prostor između kolona zaštitnih i 

uzlaznih cijevi), a iz drugog sloja/intervala kroz kolonu 

uzlaznih cijevi. Sinonim:tubing-casing dual completion; 

v. well completion, dual completion, multiple 

completion. 

Ca-spar – kalcijski glinenac, v. calcium feldspar. 

Cassadagan – kasadagan. Stratigrafski kat gornjeg devona 

(Upper Devonian) u Sjevernoj Americi – iznad 

čemunga (Chemungian), a ispod bredforda (Bradfordian, 

Conewangoan). 

Casselian – kasel, cassel, hat, chatt, v. Chattian. 

cast – (1) odljevak, otisak. U sedimentologiji – sedimentna 

struktura koja ispunjava prvobitni (originalni) 

trag (znak) ili udubljenje nastala na gornjoj površini 

mekanog sedimentnog sloja (sloja sedimentne stijene) 

i ostala je očuvana u stvrdnutom obliku na donjoj 

površini pokrovnog i otpornijeg sloja. Sinonim: counterpart. 

(2) odljevak. U paleontologiji – sekundarni 

stijenski ili mineralni materijal koji ispunjava prirodni 

otisak (natural mold), osobito replika ili reprodukcija 

vanjskih detalja (veličine, oblika, skulpture površine) 

fosilne (fosilizirane) ljušture, skeleta ili druge organske 

strukture stvorena ispunjavanjem šupljine koja 

je nastala razlaganjem ili otapanjem nekih ili svih 

prvobitnih tvrdih dijelova od kojih su se sastojali organizmi; 

v. mold. 

cataclasis – kataklaza. Deformacija stijena praćena 

drobljenjem i rotacijom mineralnih zrna ili agregata

cataclasite 

bez promjene kemijskog sastava; v. cataclastic metamorphism, 

cataclastic rock. 

cataclasite – kataklazit, kataklastična stijena, v. cataclastic 

rock. 

cataclastic – kataklastičan. (1) Termin za označavanje 

strukture koja se formira u stijenama djelovanjem 

snažnog mehaničkog naprezanja (tlaka) tijekom 

procesa dinamometamorfoze (v. dynamic metamorphism). 

Karakteristične osobitosti su savijanje, 

lomljenje i drobljenje (mrvljenje) minerala. Termin 

također označava stijene s takvom strukturom (v. 

cataclastic rock). (2) Termin koji se odnosi na klastične 

stijene (kojim se nazivaju klastične stijene) čiji su 

fragmenti nastali lomljenjem (drobljenjem) drugih 

stijena djelovanjem naprezanja u zemlji (tektonskih 

pokreta), na primjer breča trenja (crush breccia). Sinonim: 

kataclastic. 

cataclastic breccia – kataklastična breča, v. crush breccia. 

cataclastic conglomerate – kataklastični konglomerat, 

v. crush conglomerate. 

cataclastic fl ow – kataklastični tok. U geologiji – tok 

uvjetovan međuzrnskim (intergranularnim) gibanjem 

(intergranular movement), mehaničko pomicanje 

čestica u odnosu jedne prema drugoj. 

cataclastic metamorphism – kataklastična metamorfoza 

(metamorfi zam). U geologiji – tip lokalne metamorfoze 

(metamorfi zma) koja se očituje u neposrednoj 

blizini rasjeda (faults) i navlaka (overthrusts) i 

uključuje čiste mehaničke sile koje uzrokuju drobljenje 

i mrvljenje sklopa stijena (v. cataclasis); v. dislocation 

metamorphism, kinetic metamorphism. 

cataclastic rock – kataklastična stijena, kataklazit. Stijena 

koja se sastoji od uglastih fragmenata (odlomaka) 

nastalih lomljenjem i drobljenjem postojećih (starijih) 

stijena zbog djelovanja mehaničkih sila u Zemljinoj 

kori. Primjer kataklastične stijene je tektonska 

breča (v. tectonic breccia). Sinonim: cataclasite. 

cataclastic structure – kataklastična (porfi roklastična) 

struktura, v. mortar structure. 

cataclastic texture – kataklastična tekstura. Tekstura 

dinamički metamorfozirane stijene (dynamically metamorphosed 

rock) koja se formirala jakim mehaničkim 

drobljenjem i diferencijalnim pomicanjem zrna. 

Karakterizirana je smrvljenim, klastičnim, deformiranim 

ili spljoštenim kristalima minerala. Sinonim: 

pressure texture. 

catchpot – posuda za hvatanje kondenzata. Posuda 

koja se rabi na cjevovodima za uklanjanje kondenzata 

i mulja. 

cathead, cat head – vitlo, užno vitlo, mosur, motovilo. 

U procesu bušenja – rotirajući bubanj smješten na 

osovini vitla (catshaft) na koje se namata uže (catline) 

za vučenje i tegljenje (dizanje). Vitla (mosuri) su 

smještena na bušaćoj dizalici (drawworks) postrojenja 

i služe za navrtanje i odvrtanje cijevi na radnom 

podištu (platformi) bušaćeg tornja (drill fl oor). Vitlo 

za odvrtanje (breakout cathead) nalazi se na suprotnoj 

strani od mjesta bušača na podištu, a vitlo za 

navrtanje (makeup cathead) jest na njegovoj strani. 

Sinonimi: capstan, cathead spool. 

cathead line – uže vitla (mosura, motovila), v. catline. 

cathead (cat head) man – rukovatelj vitlom (mosurom, 

motovilom). U procesu bušenja – član posade bušaćeg 

postrojenja koji rukuje vitlom (mosurom – v. cat- 

140 

caustic fl ood (fl ooding) 

head) tijekom spuštanja cijevi u bušotinu i izvlačenja 

iz nje. Rukovatelj vitlom je treći po rangu u bušaćoj 

ekipi. 

cathead spool – vitlo, užno vitlo, mosur, motovilo, v. cathead. 

cathodic protection (CP) – katodna zaštita. Električna 

metoda zaštite metala od elektrokemijske (elektrolitičke) 

korozije. Štićena oprema služi kao katoda 

članka, dok se za anodu (tzv. žrtvenu anodu, sacrifi 

cial anode) primjenjuju šipke ili ploče od manje 

plemenitih metala (niskougljični čelik, cink, aluminijske 

i magnezijske legure). Metal u elektrolitu neće 

korodirati ako se njegov potencijal negativizira do 

ravnotežnog potencijala anode, što se može postići 

kontaktom metala koji se zaštićuje od korozije s pločom 

ili šipkom od drugog metala (koja djeluje kao 

anoda) ili spajanjem s negativnim polom vanjskog 

izvora struje u zatvorenom strujnom krugu. Kod 

aktivnog sustava katodne zaštite izazove se tečenje 

istosmjerne električne struje niskog napona (jakosti 

nekoliko stotina ampera) između katode i anode za 

neutralizaciju elektrokemijske korozije opreme, a 

kod pasivnog sustava zaštite korodira žrtvena anoda 

umjesto metala opreme. Katodna zaštita se primjenjuje 

na opremi, konstrukcijama i velikim objektima 

koji su izloženi utjecaju morske vode ili se nalaze u 

tlu (bušaći brodovi, platforme, zaštitne kolone bušotina, 

proizvodna oprema, rezervoari, podzemni 

cjevovodi i dr.). Sinonimi: electrolytic protection, sacrifi 

cial protection. 

cationic surfactant – kationska površinski aktivna tvar 

(surfaktant). Organska molekula s pozitivno nabijenom 

grupom koja je topljiva u vodi, za razliku od 

anionske (anionic), neionske (nonionic) ili amfoterne 

(amphoteric) površinski aktivne tvari (surfaktanta). 

catline, cat line – uže vitla (mosura, motovila). U procesu 

bušenja – uže od manila konoplje ili žičano uže 

koje se namata na vitlo (mosur – v. cathead) i rabi 

za vučenje ili dizanje (tegljenje) na radnom podištu 

(platformi) bušaćeg tornja (drill fl oor). Primjenjuje se 

na bušaćem postrojenju za vučenje kliješta (ključa) 

za navrtanje i odvrtanje cijevi (pipe tongs) i također 

može služiti za dizanje drugih alatki (na primjer, karotažnih) 

na podište (tada uže vitla prolazi kroz njegovu 

užnicu na nepokretnom koloturniku). Sinonim: 

cathead line. 

catogene – katogen. Termin koji označava sedimentne 

stijene formirane sedimentacijom materijala odozgo, 

na primjer, stijene koje su nastale sedimentacijom 

suspendiranog materijala (materijala u suspendiranom 

stanju). 

catwalk – pristupni most (platforma) bušaćeg tornja. 

Čelični most (platforma) neposredno ispred bušaćeg 

tornja na kojem se drže pasovi bušaćih šipki prije njihova 

uvlačenja na radno podište tornja užetom vitla 

(mosura). Širina pristupnog mosta je 1,2 do 1,8 m (4 

do 6 stopa), duljina 12 do 15 m (40 do 50 stopa), a 

visina iznad zemlje oko 1 metar (3 stope). 

caunter lode – poprečna žila, v. cross vein. 

caustic drive – istiskivanje nafte kaustičnom otopinom 

(otopinom alkalije), kaustično (alkalno) zavodnjavanje, 

v. alkaline fl ood. 

caustic fl ood (fl ooding) – kaustično (alkalno) zavodnjavanje, 

istiskivanje nafte kaustičnom otopinom (otopinom 

alkalije), v. alkaline fl ood.

caustic lime 

caustic lime – negašeno (živo, paljeno, žeženo) vapno, 

kalcij-oksid, v. calcium oxide. 

caustic metamorphism – kaustička metamorfoza (metamorfi 

zam). U geologiji – proces stvrdnjavanja, pečenja, 

paljenja i žarenja stijena djelovanjem potoka 

lave i malih dajkova (žica) kada dođu u kontakt sa 

stijenama. Sinonim: optalic metamorphism. 

caustic potash – kamena soda, kalij-hidroksid, kalijev 

hidroksid. Toksična (opasna po zdravlje), korozivna 

čvrsta tvar bijele boje. Topljiva je u vodi i vrlo slabo 

topljiva u eteru. Vrlo je slična kaustičnoj sodi (natrijhidroksidu 

– v. caustic soda), ali se bolje otapa pa 

se više primjenjuje kao apsorbent za ugljik-dioksid 

i sumpor-dioksid. Također se rabi kao analitički reagens 

i kemijski intermedijer. Sinonimi: lye, potassium 

hydrate, potassium hydroxide. 

caustic slug – obrok injektiranja kaustične otopine (otopine 

alkalije). Specifi cirani volumen injektiranja, otopine 

alkalije (kaustika) u procesu istiskivanja nafte 

alkalijama ili alkalnog (kaustičkog) zavodnjavanja 

(kemijska metoda povećanja iscrpka nafte/EOR-metoda). 

Izražava se kao dio ili postotak pornog volumena 

ležišta (PV) ili pornog volumena zasićenog 

ugljikovodicima (HCPV); v. alkaline fl ood. 

caustic soda – kaustična soda, lužni kamen, natrij-hidroksid, 

natrijev hidroksid. Bijeli kristali topljivi u 

vodi, alkoholu i glicerolu, netopljivi u eteru. Vodena 

otopina je jakog alkaliniteta. Apsorbira vodu i ugljikdioksid 

iz zraka. Primjenjuje se za adsorpciju kiselih 

plinova (ugljik-dioksida, sumpor-dioksida), u tehnologiji 

isplaka za regulaciju viskoznosti i povećavanje 

pH vrijednosti vodobaznih (vodnih) isplaka te kao 

analitički reagens i kemijski intermedijer. Kaustična 

soda je opasna po zdravlje. Sinonimi: sodium hydrate, 

sodium hydroxide. 

caustic treater – uređaj za obradu kaustičnom sodom. 

Posuda s natrij-hidroksidom (kaustičnom sodom) za 

uklanjanje sulfi da, merkaptana i kiselina iz otopine. 

caustic waterfl ood (waterfl ooding) – kaustično (alkalno) 

zavodnjavanje, istiskivanje nafte kaustičnom 

otopinom (otopinom alkalije), v. alkaline fl ood. 

caustobiolith – kaustobiolit. Goriva organska stijena 

(combustible organic rock) formirana neposrednom 

akumulacijom obično biljnog materijala; v. acaustobiolith. 

caustolith – kaustolit. Stijena koja ima svojstvo gorivosti 

(property of combustibility). Obično je organskog 

podrijetla (postanka), na primjer, ugljen i treset, ali 

također može biti i anorganskog, poput sumpora, 

asfalta ili grafi ta. 

caustophytolith – kaustofi tolit. Kaustobiolit (v. caustobiolith) 

koji je nastao neposrednim akumuliranjem 

organskog (biljnog) materijala, na primjer, ugljen, 

lignit i treset. 

caustozoolith – kaustozoolit. Rijetki kaustobiolit (v. 

caustobiolith) koji je nastao neposrednim akumuliranjem 

materijala životinjskog podrijetla, na primjer, 

neke nafte. 

cave breccia – spiljska breča. Breča koja se formirala 

(nastala) pri zarušavanju spilja – masa uglastih fragmenata 

(odlomaka) vapnenca koji su pali na dno 

spilje s njena svoda i stijenki i zatim bili cementirani 

kalcij-karbonatom ili se nalaze u matriksu spiljskih 

sedimenata, u tzv. spiljskoj zemlji (cave earth) ili spiljskom 

tlu (cave soil). 

141 

cavern storage of gas 

cave catcher – košara za hvatanje urušene stijene. Košara, 

pričvršćena za kolonu uzlaznih cijevi (tubing), za 

hvatanje fragmenata stijena koje se osipaju sa stijenke 

kanala bušotine. Sinonim: umbrella. 

cave formation – spiljska formacija, speleotem, v. speleothem. 

cave pearl – spiljski biser (pizolit). Nepričvršćeni zaobljeni 

spiljski sediment (obično konkrecija kalcita) 

koji je nastao precipitacijom koncentričnih slojeva 

oko jezgre. Karakteriziran je radijalnom kristalnom 

strukturom. Sinonim: cave pisolite. 

cave pisolite – spiljski pizolit (biser); v. cave pearl. 

cavern – kaverna. (1) Šupljina u stijeni. Može biti različite 

veličine i nastati na različite načine, od kojih su 

glavni otapanje vapnenih stijena podzemnim vodama 

i djelatnost mora. (2) U speleologiji – naziv za 

veliku spilju. Također naziv za sustav ili niz spilja ili 

komora unutar spilja. 

cavernous – kavernozan. (1) U petrologiji – termin koji 

označava teksturu vulkanskih eruptivnih (magmatskih) 

stijena – grubo poroznu (šupljikavu) ili staničastu 

(celularnu) teksturu. (2) U speleologiji – termin za 

označavanje područja ili geološke tvorevine (na primjer, 

vapnenac) koje sadržavaju kaverne ili spilje. 

cavernous formation – kavernozni sloj (formacija). 

Sloj s velikim šupljinama koje su obično nastale otapanjem 

stijene slojnom vodom. Voda može, ali ne 

mora, biti u sloju. 

cavernous rock – kavernozna stijena. Svaka stijena u 

kojoj se nalaze brojne šupljine, ćelije ili velike pore, 

na primjer, površina litice (cliff ) s brojnim plitkim 

udubljenjima (rupicama) nastalim kavernoznim trošenjem 

(raspadanjem). 

cavernous weathering – kavernozno trošenje (raspadanje). 

Kemijsko trošenje ili raspadanje (v. chemical 

weathering) i mehaničko (v. mechanical weathering) 

površine litica (cliff ), pri čemu dolazi do razaranja 

zrna stijene i formiranja udubljenja i šupljina. 

cavern porosity – kavernozna poroznost, kavernoznost. 

Sustav velikih pora (šupljina) s kavernoznim otvorima 

s donjom granicom veličine (pri terenskim analizama) 

koja je praktično defi nirana kao najmanji 

otvor kroz koji može ući odrasla osoba. 

cavern storage – podzemno skladištenje u kaverni; 

podzemno skladište u kaverni. Skladištenje i izgradnja 

skladišta ugljikovodika u umjetnim podzemnim 

solnim i stijenskim kavernama. U solnim kavernama, 

koje se izrađuju izluživanjem solnih slojeva ili solnih 

doma (v. salt cavern), mogu se uskladištiti svi tipovi 

ugljikovodika – sirova nafta, prirodni plin, rafi nerijski 

produkti i ukapljeni naftni plin, a u stijenskim kavernama 

(izrađuju se klasičnim rudarskim načinom 

– bušenjem i miniranjem stijena, v. rock cavern) većinom 

se skladište tekući ugljikovodici – sirova nafta, 

rafi nerijski produkti i ukapljeni naftni plin. Sinonim: 

cavity storage; v. underground natural gas storage in 

salt caverns, underground natural gas storage in rock 

caverns. 

cavern storage of crude oil – skladištenje sirove nafte 

u kavernama; skladište sirove nafte u kavernama, v. 

cavern storage. 

cavern storage of gas – skladištenje plina u kavernama; 

plinsko skladište u kavernama, v. cavern storage, underground 

natural gas storage in salt caverns, underground 

natural gas storage in rock caverns.

cavern storage of hydrocarbons 

cavern storage of hydrocarbons – skladištenje ugljikovodika 

u kavernama; skladište ugljikovodika u kavernama, 

v. cavern storage, underground natural gas 

storage in salt caverns, underground natural gas storage 

in rock caverns. 

cavern storage of liquefi ed natural gas – skladištenje 

ukapljenog prirodnog plina u kavernama; skladište 

ukapljenog prirodnog plina u kavernama, v. cavern 

storage. 

cavern storage of liquefi ed petroleum gas – skladištenje 

ukapljenog naftnog plina u kavernama; skladište 

ukapljenog naftnog plina u kavernama, v. cavern 

storage. 

cavern storage of LNG – skladištenje ukapljenog prirodnog 

plina u kavernama; skladište ukapljenog prirodnog 

plina u kavernama; v. cavern storage. 

cavern storage of LPG – skladištenje ukapljenog naftnog 

plina u kavernama; skladište ukapljenog naftnog 

plina u kavernama, v. cavern storage. 

cavern storage of LP gas – skladištenje ukapljenog naftnog 

plina u kavernama; skladište ukapljenog naftnog 

plina u kavernama, v. cavern storage. 

cavern storage of natural gas – skladištenje prirodnog 

plina u kavernama; skladište prirodnog plina u 

kavernama, v. underground natural gas storage in 

salt caverns, underground natural gas storage in rock 

caverns. 

cavern storage of refi ned products – skladištenje rafi 

nerijskih produkata u kavernama; skladište rafi nerijskih 

produkata u kavernama, v. cavern storage. 

cavings – urušeni (odronjeni) fragmenti stijena. Fragmenti 

stijena koji su se urušili (otpali) sa stijenki kanala 

bušotine te ga tako ispunili (začepili) ili zagadili 

izbušene krhotine stijena. Prije produbljivanja kanala 

bušotine ti se fragmenti moraju ukloniti (cirkulacijom 

ili bušenjem). 

cavity storage – podzemno skladištenje u kaverni; podzemno 

skladište u kaverni, v. cavern storage. 

Cayugan – kejug, cayug. Stratigrafska serija gornjeg 

silura (Upper Silurian) u Sjevernoj Americi – iznad 

serije nijagara (Niagaran), a ispod serije helderberg 

(Helderbergian) devona. 

ceiling concentration – gornja koncentracija, gornja 

granica koncentracije. Koncentracija maksimalnog 

intenziteta mirisa plina u smjesi sa zrakom – najniža 

(minimalna) koncentracija odorizirajućeg plina ili 

odoranta u zraku (u smjesi sa zrakom) pri kojoj se postiže 

maksimalni intenzitet (gornja granica) mirisa. 

cellar – okno ispod bušaćeg tornja. Jama četvrtastog 

oblika (sa stranicom duljine oko 3 metra/10 stopa i 

dubine oko 2 metra/6 stopa) iskopana ispod podišta 

(platforme) bušaćeg postrojenja (platform of drilling 

rig) u kojoj se montiraju protuerupcijski uređaji (preventeri, 

blowout preventers) na ušću bušotine ispod 

radnog podišta tornja. U oknu se također skupljaju 

voda i drugi fl uidi s postrojenja za kasnije odlaganje. 

cellar oil – podinska nafta. Nafta koja se nalazi u najnižem 

dijelu (podini) ležišta ispod najnižih perforacija 

zaštitne kolone bušotine koja se nalazi strukturno 

najniže (najdublje bušotine na ležištu); v. attic oil. 

cellophane fl akes – celofanske pahuljice. U tehnologiji 

bušenja – materijal (aditiv) za sprječavanje gubitka 

cirkulacije isplake (gubljenja isplake u formacije) 

tijekom procesa bušenja. Dodaje se oko 25 kg/m 3 

142 

cement accelerators 

isplake (8 lb/bbl) i može brtviti slojne pukotine do 

2,5 mm; v. lost circulation additives. 

cellular – staničast, ćelijast. Termin koji označava teksturu 

stijene karakteriziranu postojanjem uzajamno 

povezanih (spojenih) ili nepovezanih malih do velikih 

šupljina, na primjer, staničasti dolomit (cellular 

dolomite). Iako veličine tih šupljina nisu strogo defi - 

nirane (ograničene), termin se obično primjenjuje na 

šupljine koje su veće od pora ali manje od kaverni. 

Pri opisivanju eruptivnih (magmatskih) stijena (igneous 

rocks) prednost se daje sinonimnom terminu vesicular 

(vezikularan); v. cavernous, porous. 

cellular porosity – staničasta (ćelijasta) poroznost. Prema 

prvobitnoj defi niciji termina – šupljine (pore) jednake 

veličine koje su formirane procesima otapanja 

i otada se termin rabio za označavanje intračestične 

poroznisti (poroznosti između čestica) organskog 

postanka u fosilima. Neki specijalisti su, međutim, 

kasnije sugerirali napuštanje tog termina zbog njegove 

rijetke i različite uporabe. 

Celsius temperature scale – Celzijeva skala temperature. 

Znanstvena metrička temperaturna skala koja se 

bazira na ledištu (temperaturi smrzavanja, freezing 

point) slatke vode jednakom 0° i na vrelištu (temperaturi 

ključanja, boiling point) vode jednakom 100°. 

Celzijevi stupnjevi se preračunavaju u Fahrenheitove 

množenjem Fahrenheitovih stupnjeva (temperature) 

s 9 / 5 i dodavanjem 32°, a stupnjevi Fahrenheita se 

preračunavaju u Celzijeve stupnjeve oduzimanjem 

32° od Fahrenheitovih stupnjeva (temperature) i 

množenjem razlike s 5 / 9 . Sinonim: centigrade temperature 

scale; v. Fahrenheit temperature scale, Kelvin 

temperature scale, Rankine temperature scale, Reaumur 

temperature scale. 

celyphytic rim – kelifi tni obrub, v. kelyphytic rim. 

cement – (1) cement, vezivo. U petrologiji i sedimentologiji 

– cementirajuća (vezivna, vežuća) tvar ili materijal 

sedimentnih stijena, mineralni materijal (obično 

kemijski precipitiran) koji ispunjava prostore između 

pojedinih zrna sedimentnih stijena i veže zajedno 

zrna u konsolidiranu masu. Cement se može formirati 

od sedimenata ili vode u njima, ali može biti i unesen 

otapanjem iz vanjskih izvora. Najčešći cementi 

sedimentnih stijena su silicij-dioksid (kvarc, opal, 

kalcedon), karbonati (kalcit, dolomit, siderit), različiti 

oksidi željeza te barit, gips, anhidrit, pirit, kaolinit, ilit, 

klorit, smektit, feldšpat (glinenac). Detritični minerali 

gline i druge fi ne klastične čestice također mogu biti 

cementi. (2) cement. U graditeljstvu – proizvedeni 

praškasti materijal koji pomiješan s vodom daje vežuću 

ili stvrdnjavajuću plastičnu masu. U kombinaciji 

s kamenim agregatom čini beton. (3) cement za bušotine, 

v. oilwell cements. (4) pumpati cementnu kašu. 

U operaciji cementacije bušotina – pumpati (injektirati) 

cementnu kašu (cement slurry) i prstenasti prostor 

između stijenki kala bušotine i zaštitnih cijevi (v. 

well cementing). 

cement accelerators – ubrzivači (aditivi za ubrzavanje) 

vezivanja cementa. U tehnologiji cementacije bušotina 

– materijali (agensi) koji se dodaju cementu 

ili vodi za pripremu cementne kaše pri cementaciji 

zaštitnih kolona (casing) u bušotinama kako bi se 

ubrzalo vezivanje (stvrdnjavanje) cementa, odnosno 

skratilo vrijeme vezivanja (trajanje pumpabilnosti 

kaše, tzv. vrijeme čekanja na stvrdnjavanje cemen-

cement additives 

ta – WOC time) i povećala brzina postizanja rane 

čvrstoće cementa (pridavanja cementu visoke početne 

čvrstoće). Ubrzivači se osobito za cementacije 

plitkih bušotina s niskom temperaturom i također za 

cementaciju uvodnih zaštitnih kolona i postavljanje 

cementnih čepova u bušotinu te za sprječavanje 

gubitka cirkulacije. Može se dodavati ili cementu 

ili vodi za miješanje cementa (pripremu cementne 

kaše). Najčešće se kao ubrzivači primjenjuju kalcijklorid, 

natrij-klorid, kalij-klorid, poluhidrat gipsa, natrij-silikat, 

morska voda (za miješanje) i dispergatori; 

v. cement additives, cement retarders. 

cement additives – aditivi za cement. U tehnologiji 

cementacije bušotina – materijali (agensi) koji 

se obično dodaju cementu (cementnoj kaši) kako 

bi se postigla željena (modifi cirala) njena bazična 

svojstva (svojstva koja moraju zadovoljiti zahtjeve 

bušenja) cementne kaše (mješavine, otopine). 

Klasifi ciraju se kao aditivi za: (a) ubrzavanje vezivanja 

(stvrdnjavanja) cementne kaše (tzv. ubrzivači 

vezivanja – v. cement accelerators); (b) usporavanje 

vezivanja (stvrdnjavanja) cementne kaše (tzv. usporivači 

vezivanja – v. cement retarders); (c) povećavanje 

gustoće cementne kaše (v. weighting materials); (d) 

razrjeđivanje cementne kaše (v. thinners); (e) povećavanje 

volumena cementne kaše (v. cement extenders); 

(f) regulaciju fi ltracije cementne kaše (v. fl uid 

loss control additives); (g) povećavanje ili smanjivanje 

čvrstoće cementa; (h) sprječavanje gubitka cirkulacije 

kaše, i (i) snižavanje viskoznosti kaše. Dodaju 

se također aditivi za sprječavanje gubljenja isplake, 

uspostavljanje cirkulacije (s povećanim punjenjem 

prstenastog prostora bušotine) i povećanje zaštite 

osjetljivih formacija. Mnogi aditivi utječu na više 

svojstava cementnih kaša istodobno pa se, prema 

tome, tip i koncentracija aditiva mora odabrati na 

bazi laboratorijskih ispitivanja pri stvarnim uvjetima 

u bušotini. Aditivi su obično u obliku praška i mogu 

se dodavati cementu ili vodi za pripremu cementne 

kaše; v. oilwell cements. 

cementation – (1) cementacija, aglutinacija. U sedimentologiji 

– dijagenetski proces kojim se grubi 

klastični sedimenti litifi ciraju ili cementiraju (konsolidiraju) 

u tvrde kompaktne stijene ispunjavanjem njihova 

prvobitnog pornog prostora (prostora između 

zrna ili čestica) cementima (obično precipitacijom ili 

taloženjem minerala u prostorima između pojedinih 

zrna sedimenata). Cementacija se može odvijati istodobno 

sa sedimentacijom ili se cement može unijeti 

kasnije, odnosno, može se zbivati rano ili kasno u 

procesu dijageneze. Precipitacija autigenih minerala 

obično smanjuje kvalitetu ležišta, međutim, rano 

formiranje nekih autigenih minerala može očuvati 

prvobitnu (originalnu) poroznost štiteći stijenu od 

kasnije promjene zbog kompakcije (zbijanja) ili cementacije. 

Sinonim: agglutination. (2) cementacija 

bušotine, v. cementing. (3) cementacija, konsolidacija, 

v. grouting. (4) cementacija tla. Vezivanje čestica tla 

zajedno cementirajućim (vezivnim) tvarima, kao što 

su koloidna glina, hidrat željeza ili karbonat. Razlikuju 

se tri stupnja cementacije tla – slabo cementirano 

(weakly cemented), čvrsto cementirano (strongly cemented) 

i stvrdnuto tlo (indurated). 

cementation factor – faktor cementacije, eksponent 

poroznosti. U analizi karotaže bušotina – empirijski 

143 

cement dump bailer 

broj (brojčana vrijednost) u Archievim jednadžbama 

(formulama – v. Archie equations). Općenito varira 

između 1,3 i 3,0 – jednak je 1,3 za nekonsolidirane 

sedimente (unconsolidated sediments), a oko 2,0 za 

ležišne stijene (reservoir rocks). Sinonim: porosity exponent. 

cement basket – cementacijska košara (štit, šešir), v. cementing 

basket. 

cement bond – cementna veza. U tehnologiji cementacije 

bušotina – (a) prianjanje zaštitne kolone (kolone 

zaštitnih cijevi, casing) i/ili stijene (formacije) 

uz cement. (b) povezanost zaštitne kolone i stijenke 

bušotine cementom. 

cement-bond log (CBL) – (1) karotaža (akustička karotaža) 

cementne veze. Akustička (zvučna) karotaža 

(acoustic log) cementacije zaštitnih kolona (kolona 

zaštitnih cijevi, casing) u bušotini radi ispitivanja kvalitete 

cementnog kamena u prostoru kanala bušotine 

između zaštitne kolone i formacije, odnosno pouzdanosti 

izolacije formacije cementnom oblogom, 

i čvrstoće cementnog kamena (utvrđuju se intervali 

s dobrom i lošom izolacijom ili cementnom vezom, 

kao i intervali bez cementnog kamena). Karotaža cementne 

veze se bazira na ponašanju akustičkih valova 

u zaštitnoj koloni, cementnom kamenu (oblozi) i 

formaciji (mjerenjem stupnja slabljenja amplitude i 

vremena nailaska akustičkih valova). Klasični sustavi 

za karotažu cementne veze su imali jedan predajnik 

i dva prijamnika, dok suvremeni pribori imaju više 

statičnih ultrazvučnih predajnika-prijamnika i skeniraju 

cijeli opseg bušotine. Prema nekim izvorima, 

karotaža cementne veze se naziva i karotaža amplitude 

(amplitude log). Sinonim: acoustic cement bond 

logging. (2) dijagram karotaže (akustičke karotaže) 

cementne veze. Dijagram akustičke (zvučne) karotaže 

za kontrolu kvalitete cementacije kolone zaštitnih 

cijevi u kanalu bušotine (zaštitne kolone, casing-a). 

To je registracija (zapis) amplitude longitudinalnog 

vala ubrzo nakon operacije cementacije radi ocjene 

kvalitete veze cementa s kolonom zaštitnih cijevi 

(prianjanja cementa uz stijenku zaštitne kolone, casing-to-cement 

bond) i kvalitete veze cementa s formacijom 

(prianjanja cementa uz stijenku formacije, 

cement-to-formation bond). 

cement-bond logging – karotaža (akustička karotaža) 

cementne veze, v. cement-bond log. 

cement bridging plug – mosni čep, v. bridge plug. 

cement channeling – kanalno strujanje cementne kaše. 

Nepoželjno nejednolično dizanje cementne kaše 

(cement slurry) u bušotini oko zaštitne kolone (kolone 

zaštitnih cijevi) tijekom operacije cementacije. 

cement clay – cementna glina. Glina s različitim sadržajem 

(količinom) kalcij-karbonata koja se rabi za 

proizvodnju cementa. 

cement dump – cementacijska žlica, žlica za polaganje 

cementne kaše, v. cement dump bailer. 

cement dump bailer – cementacijska žlica, žlica za 

polaganje cementne kaše. Cilindar s ventilom (zaklopcem) 

koji se užetom spušta u bušotinu i rabi 

za polaganje fl uida ili malih obroka (volumena) cementne 

kaše (cement slurry) u kanalu bušotine na 

određenoj dubini tijekom sekundarne cementacije 

bušotine (napuni se cementnom kašom koju iskrca 

na cementnom mostu u bušotini). Sinonimi: cement 

dump, dump bailer.

cementer 

cementer – (1) specijalist za cementaciju bušotina. 

Stručnjak, zaposlenik servisne cementacijske kompanije 

koji rukuje cementacijskim pumpama (cement 

pumps) i održava opremu za cementaciju bušotina. 

Sinonim: cement man. (2) cementacijski servis 

(servisna kompanija), v. cementing service. 

cement extenders – aditivi za povećavanje volumena 

cementne kaše. U tehnologiji cementacije bušotina 

– materijali (agensi) koji se dodaju cementnoj kaši 

(mješavini) za cementaciju kako bi se povećao volumen 

(dobitak) kaše po utrošenoj vreći cementa 

(vreća cementa sadrži 42,6 kg ili 94 funte cementa 

i ukupni volumen 0,028 m 3 ili 1 kubnu stopu). Takvi 

aditivi omogućuju dodavanje cementu više vode 

(time smanjuju gustoću cementne kaše). Najčešće 

se primjenjuju čvrsti materijali – bentonit, dijatomejska 

zemlja, čvrsti ugljikovodici, ekspandirani perlit, 

prirodni pucolani, silicij-dioksid (na primjer tekući 

ili čvrsti natrij-silikat); v. cement additives, oilwell cements. 

cement gravel – cementirani šljunak. Šljunak koji je cementiran 

(konsolidiran) vezivnim materijalom kao 

što su, na primjer, glina, silicij-dioksid ili kalcit. 

cement grout – cementna kaša (mješavina, otopina), v. 

cement slurry. 

cement hardening test – ispitivanje pumpabilnosti cementne 

kaše, v. cement pumpability test. 

cement head – cementacijska glava, v. cementing head. 

cementing – cementacija bušotine. U naftnoj industriji 

– termin kojim se označava svaka operacija injektiranja 

cementne kaše (mješavine) u bušotinu (kanal 

bušotine), osobito cementacija zaštitne kolone (kolone 

zaštitnih cijevi – v. casing cementing) i cementacija 

za sprječavanje pritjecanja (prodora) vode u 

bušotinu. Glavne kategorije cementacije bušotina 

su: (a) primarna cementacija (primary cementing); (b) 

cementacija pod tlakom (squeeze cementing); (c) cementacija 

lajnera (liner cementing), i (d) postavljanje 

cementnih mostova (plug back cementing). Sinonimi: 

borehole cementing, cementation, cementing job, cementing 

of well, cement job, well cementing. 

cementing basket – cementacijska košara (štit, šešir). U 

tehnologiji cementacije bušotina – naprava koja se 

često postavlja na kolonu zaštitnih cijevi (casing) tijekom 

njene cementacije u bušotini na mjestima gdje 

je potrebno zaštititi poroznu i slabu formaciju od 

djelovanja velikih tlakova i također kada je potrebno 

osigurati mehaničku potporu (potporanj) stupcu 

cementne kaše dok traje vezivanje (stvrdnjavanje) 

cementa. Sinonim: cement basket. 

cementing casing head – cementacijska glava, v. cementing 

head. 

cementing centralizer – cementacijski centrator zaštitne 

kolone, v. casing centralizer. 

cementing head – cementacijska glava. U tehnologiji 

cementacije bušotina – dio opreme za cementaciju 

zaštitnih kolona (kolona zaštitnih cijevi, casing) u bušotinama 

koji služi za spajanje vrha zaštitne kolone i 

cementacijskog cjevovoda (tlačnog cjevovoda pumpe 

cementacijskog agregata) i za držanje cementacijskih 

čepova (jednog ili više). Najčešće se primjenjuje 

cementacijska glava s dva cementacijska čepa 

(dual-plug cementing head) koja omogućuje normalnu 

cirkulaciju isplake, oslobađanje donjeg cementacijskog 

čepa, miješanje i pumpanje cementa u kanal 

144 

cement log 

bušotine, oslobađanje gornjeg cementacijskog čepa 

i istiskivanje cementa bez izvođenja ili prekidanja 

bilo kojeg priključka. Sinonimi: cement head, cementing 

casing head. 

cementing job – cementacija bušotine, v. cementing. 

cementing of well – cementacija bušotine, v. cementing. 

cementing packer – cementacijski paker (ritejner), v. 

cement retainer. 

cementing plug – cementacijski čep. U operacijama 

cementacije bušotina – naprava za razdvajanje cementne 

kaše (cement slurry) i fl uida ispod i iznad 

kaše u bušotini i sprječavanje zagađivanja cementa. 

Cementacijski čep je aluminijsko tijelo obloženo 

oblikovanom gumom (gumenim rebrima). Donji čep 

(bottom cementing plug) jest šupalj i pokriven dijafragmom 

i pumpa se u zaštitnu kolonu (casing) bušotine 

prije cementne kaše. Kada sjedne na kolčak s protupovratnim 

ventilom (fl oat collar) ili udari o njega, 

razori se njegova dijafragma i cementna kaša može 

prolaziti kroz čep. Nakon toga se u bušotinu pumpa 

gornji cementacijski čep (top cementing plug) koji 

ima puno tijelo i fl uid za potiskivanje (displacement 

fl uid) cementne kaše sve dok ne nasjedne na donji. 

Sinonim: wiper plug. 

cementing pump – cementacijska pumpa. Pumpa za 

injektiranje cementne kaše kroz zaštitnu kolonu 

(kolonu zaštitnih cijevi, casing) tijekom operacije cementacije 

bušotine. Sinonim: cement pump. 

cementing service – cementacijski servis (servisna kompanija). 

Servisna kompanija koja dobavlja cement 

i aditive te svu potrebnu opremu i osoblje za izvođenje 

operacija cementacije bušotina. Također daje 

inženjere za osmišljavanje programa cementacije 

bušotine i nadzor nad operacijom cementacije te 

laboratorij i tehničare za ispitivanje cementne kaše 

i aditiva. Sinonim: cementer. 

cementing time – vrijeme cementacije bušotine. Vrijeme 

koje je potrebno za izvođenje operacije cementacije 

bušotine – od početka miješanja cementa do 

završetka pumpanja (cirkulacije) cementne kaše u 

bušotini. 

cement jet mixer – mlazna (hidraulička) cementna 

miješalica (miješalica cementne kaše). U tehnologiji 

cementacije bušotina – tip uređaja za pripremu cementnih 

kaša (mješavina) za cementaciju u kojem se 

struja vode miješa s cementom prolazeći kroz lijevak 

miješalice za miješanje stvarajući vakuum koji uvlači 

cement iz lijevka za punjenje miješalice cementom. 

Kada cement uđe u struju vode, on se temeljito s 

njom izmiješa turbulentnim strujanjem u ispusnom 

vodu. Brzina miješanja cementa se regulira volumenom 

vode (vodenog mlaza) i količinom cementa u 

lijevku za punjenje miješalice cementom. Mimovodnim 

cjevovodom se može dopremati dodatna voda 

u ispusni vod lijevka za miješanje kako bi se smanjila 

gustoća (težina)cementne kaše (povećavanjem vodo-cementnog 

faktora). Kapacitet mlazne cementne 

miješalice je oko 85 m 3 /h (oko 1,42 m 3 /min ili 50 cu 

ft/min). Sinonimi: hydraulic cement mixer, jet mixer, jet 

mixing hopper; v. cement mixer. 

cement job – cementacija bušotine, v. cementing. 

cement log – karotaža cementacije zaštitne kolone 

(kolone zaštitnih cijevi). Karotaža u zaštitnoj koloni 

nakon njene cementacije u bušotini radi određiva-

cement man 

nja dubine vrha cementa (cementnog kamena ili 

obloge), odnosno, utvrđivanja uspješnosti operacije 

cementacije (gubitka cirkulacije cementne kaše ili 

pogrešno izračunate nedovoljne koločine kaše); v. 

cement-bond log. 

cement man – specijalist za cementaciju bušotina, v. 

cementer, 1. 

cement mixer – cementna miješalica, miješalica za cementne 

kaše. U tehnologiji cementacije bušotina 

– uređaj za pripremu cementnih kaša (mješavina, 

otopina) za cementaciju proporcioniranjem i miješanjem 

suhog cementa određenog sastava s fl uidom 

nosiocem. Najčešće se rabe tri tipa cementnih miješalica 

– hidraulička ili mlazna (v. cement jet mixer), recirkulacijska 

(v. recirculating mixer) i diskontinuirana 

(v. batch mixer). 

cement-mixing hopper – lijevak za miješanje cementa. 

U operaciji cementacije bušotina – veliki uređaj u 

obliku lijevka za dodavanje suhog cementa i drugih 

sastojaka u miješalicu cementne kaše. 

cement plug – cementni čep. U tehnologiji cementacije 

bušotina – injektirana cementna kaša (mješavina) 

u kanal bušotine i u njemu stvrdnuta na određenoj 

dubini s raznim namjenama – za hermetizaciju neproduktivnih 

(suhih) i iscrpljenih bušotina kada se 

napuštaju (abandonment plug), kada se iz kanala 

postojeće bušotine orijentirano buši kanal nove 

bušotine (directional plug), za izolaciju donjeg dijela 

bušotina (iscrpljenih dubljih ležišta ili intervala) kako 

bi se proizvodnja nastavila iz plićih ležišta ili intervala 

(plug-back plug) i za izolaciju zona gubljenja isplake 

(cirkulacije isplake) u procesu bušenja (loss circulation 

plug). 

cement pump – cementacijska pumpa, v. cement 

pump. 

cement pumpability test – ispitivanje pumpabilnosti 

cementne kaše. Određivanje vremena tijekom kojeg 

cementna kaša ostaje pumpabilna nakon miješanja, 

odnosno vremena stvrdnjavanja cementa. Sinonimi: 

cement hardening test, cement thickening test. 

cement retainer – cementacijski paker (ritejner). U tehnologiji 

cementacije bušotina – alatka koja se primjenjuje 

u operacijama cementacije bušotina pod 

visokim tlakom (skviz-cementacija, cement squeeze 

job) za privremeno sprječavanje uzlaznog i silaznog 

strujanja cementne kaše u bušotini. Cementacijski 

paker se ne može vaditi iz bušotine, ali je izrađen od 

bušivog metala. Sinonim: cementing packer. 

cement retarders – usporivači (aditivi za usporavanje) 

vezivanja cementa. U tehnologiji cementacije bušotina 

– materijali (agensi) koji se dodaju cementu 

(cementnoj kaši ili mješavini) radi usporavanja 

(produljivanja vremena) vezivanja (stvrdnjavanja), 

odnosno produljivanja vremena pumpabilnosti cementne 

kaše (trajanja injektiranja kaše) pri cementaciji 

dubokih bušotina s visokom slojnom temperaturom, 

usporavanja brzine postizanja rane čvrstoće 

cementa (pridavanja cementu visoke rane čvrstoće) 

te smanjivanja viskoznosti kaše i poboljšavanja svojstava 

njena strujanja. Usporivači se obično dodaju 

cementima API klase G i H za cementacije u bušotinama 

dubljim od 2.400 metara (8.000 stopa). Glavni 

faktori koji nameću potrebu za primjenom usporivača 

vezivanja su dubina i temperatura bušotine (s porastom 

temperature reakcija između cementa i vode 

145 

cement testing 

se ubrzava i time se skraćuje vrijeme zgušnjivanja i 

pumpabilnosti cementne kaše) i volumen cementne 

kaše. Ako je statička temperatura na dnu bušotine 

veća od 125 °C do 135 °C (260 °F do 275 °F), moraju 

se napraviti ispitivanja s materijalima koji će se 

uporabiti. Materijali koji se obično primjenjuju kao 

usporivači su lignosulfonat kalcija (u vrlo malim koncentracijama), 

kalcijsko-natrijski lignosulfonat (rabi 

se s visokom koncentracijom bentonita), natrijski tetraborat 

dekahidrat (boraks – rabi se kao katalizator 

za defl okulante), karboksimetilhidroksietil celuloza 

i mješavine ligninskih materijala s organskim kiselinama 

(na tržištu se javljaju pod komercijalnim nazivima 

servisnih kompanija); v. cement accelerators, 

cement additives. 

cement rock – cementna stijena (kamen). Svaka stijena 

koja se može rabiti kao cement nakon što se na odgovarajući 

način obradi (s dodavanjem ili bez dodavanja 

drugog materijala) – osobito masivni glinoviti 

vapnenci (clayey limestones) siromašni fosilima koji 

sadrže sve neophodne komponente za cement (glinica, 

vapno, silicij-dioksid) u približno traženim proporcijama. 

Sinonim: cement stone. 

cement slurry – cementna kaša (mješavina, otopina). 

Žitka (polutekuća) smjesa (mješavina) cementa (cementnog 

praha) i vode koja se pumpa (injektira) u 

prstenasti prostor bušotine između stijenke njena 

kanala i stijenke zaštitne kolone (kolone zaštitnih cijevi, 

casing) gdje se stvrdnjava (veže) i učvršćuje zaštitnu 

kolonu. Sinonimi: cement grout, grout, slurry. 

cement slurry density – gustoća cementne kaše (mješavine, 

otopine). Jedno od svojstava cementnih kaša 

(mješavina, otopina) za cementaciju bušotina. Varira 

između 0,70 i 2,50 g/cm 3 (6 do 21 lb/gal). Ovisi 

o količini (volumenu) vode za miješanje i aditiva za 

cemente te stupnju zagađenja kaše isplakom ili drugim 

stranim materijalom. Gustoća kaše se odabire 

prema gradijentu tlaka frakturiranja (loma) formacije 

i slojnom tlaku i uvijek mora biti nešto veća od 

gustoće isplake. 

cement squeeze – cementacija pod visokim tlakom, 

skviz-cementacija, v. squeeze cementing. 

cement squeeze job – cementacija pod visokim tlakom, 


cement stone, cementstone – cementni kamen, v. cement 

rock. 

cement testing – ispitivanje cemenata. U tehnologiji 

cementacije bušotina – ispitivanje cemenata radi 

određivanja njihova sastava koji će biti prikladan 

za dane uvjete bušotine. Prema preporučenom postupku 

od Američkog naftnog instituta (API recommended 

practice), standardno ispitivanje uključuje 

sljedeće uređaje: (a) isplačnu vagu (mud balance) za 

određivanje gustoće cementne kaše (slurry density); 

(b) fi ltarsku prešu (fi lter press) za određivanje brzine 

fi ltracije kaše (fi ltration rate of slurry); (c) rotacijski 

viskozimetar (rotational viscometer) za određivanje 

reoloških svojstava kaše (rheological properties of 

slurry); (d) konzistometar (cement consistometer) za 

određivanje brzine zgušnjavanja kaše (thickening 

rate of slurry), odnosno granice njene pumpabilnosti 

(limit of pumpability); (e) permeametar (cement 

permeameter) za određivanje propusnosti vezanog 

cementa; (f) uređaje za ispitivanje čvrstoće vezanog 

cementa (strength testing machines) – za određivanje

cement thickening test 

vlačne i tlačne čvrstoće (tensile strength, compressive 

strength); (g) autoklav (autoclave) za određivanje 

stalnosti volumena cementa (soundness of cement) – 

njegove linearne ekspanzije ili kontrakcije, i (h) turbidimetar 

(turbidimeter) za određivanje fi noće cementa 

(mljevenja cementa – fi neness of cement). Rutinska 

ispitivanja cementnih kaša se obično ne izvode na 

lokaciji bušenja (bušaćeg postrojenja). 

cement thickening test – ispitivanje pumpabilnosti cementne 

kaše, v. cement pumpability test. 

cement time – vrijeme vezivanja (stvrdnjavanja) cementa, 

v. waiting on cement. 

Cenomanian, Cenomanian stage – senoman, cenoman. 

Stratigrafski kat najdonjeg dijela gornje krede 

(lowermost Upper Cretaceous) u Europi – iznad alba 

(Albian), a ispod turona (Turonian). Obuhvaća vremenski 

raspon od prije 95 do 91 (ili 100 do 92) milijuna 

godina. Neki autori smatraju senoman katom 

srednje krede (Middle Cretaceous). 

cenotypal, cenotype – kenotipni. Termin za označavanje 

fi nozrnastih porfi rnih eruptivnih (magmatskih) 

stijena (porphyritic igneous rocks) koje imaju izgled 

(oblik) svježih ili gotovo svježih ekstruzivnih (efuzivnih) 

stijena (extrusive rocks), poput stijena tercijarne 

i holocenske starosti. Termini kenotipni i paleotipni 

(v. paleotypal), su bili uvedeni radi razgraničenja 

neovulkanskih (neovolcanic) i paleovulkanskih (paleovolcanic) 

fi nozrnastih eruptivnih stijena, ali se oba 

termina malo primjenjuju. Sinonim: kainotype. 

Cenozoic – kenozoik, kenozojska era, doba sisavaca. 

Najmlađa (najgornja, zadnja) era/eratem geološkog 

vremena (geološke povijesti Zemlje) koja traje od 

početka tercijara, odnosno od kraja mezozoika (kraja 

krede) do danas. Započeo je, kako se procjenjuje i 

prema raznim izvorima, prije 65 (ili 66,5 ili 67) milijuna 

godina. Dijeli se na dva perioda/sistema – tercijar 

(v. Tertiary) i kvartar (v. Quaternary). Tercijar je podijeljen 

na paleogen (v. Paleogene), koji se sastoji od 

tri epohe/serije – paleocena (v. Paleocene), eocena (v. 

Eocene) i oligocena (v. Oligocene), i na neogen (v. Neogene), 

koji se sastoji od dvije epohe/serije – miocena 

(v. Miocene) i pliocena (v. Pliocene). Kvartar je podijeljen 

na dvije epohe/serije – pleistocen (v. Pleistocene) 

i holocen (v. Holocene). Neki autori ne uključuju u 

kenozoik kvartar smatrajući ga samostalnom erom. 

Karakteriziran je pokretima intenzivnog formiranja 

gorja (povezanim s alpinskim nabiranjem) – stvoreni 

su visoki gorski lanci duž obala Pacifi ka, na jugu Europe 

i u Aziji, a koncem neogena-početkom kvartara 

je došlo do oštrog zahlađenja praćenog velikim kontinentalnim 

glacijacijama (oledbama) u Europi, Aziji i 

Sjevernoj Americi. Kontinenti su poprimili suvremeni 

(današnji) izgled. Kenozoik je paleontološki karakteriziran 

evolucijom i obiljem sisavaca, pa se kenozoik 

katkada neformalno naziva »doba sisavaca« (Age of 

Mammals), ali je taj naziv pogrešan iz više razloga – 

povijest sisavaca je počela davno prije kenozoika, a 

raznovrsnost života tijekom kenozojske ere je bila 

mnogo bogatija od sisavaca tako da bi se ta era s 

jednakim pravom mogla nazvati i »doba cvjetnica« 

(Age of Flowering Plants) ili »doba insekata« (Age of 

Insects) ili »doba koštunjača« (Age of Teleost Fishes) 

ili »doba ptica«, (Age of Birds) te naprednih moluska 

(mekušaca) dok je paleobotanički karakteriziran angiospermama 

(kritosjemenjačama). Životinjski i bilj- 

146 

centrifugal compressor 

ni svijet je bio blizak današnjem. Početkom kvartara 

su se pojavili prvi primitivni ljudi. Akumulacije nafte 

su uobičajene na koncu pliocena. Drugi oblici pisanja 

termina: Cainozoic, Kainozoic. Sinonim: Age of 

Mammals; v. Precambrian, Paleozoic, Mesozoic. 

Cenozoic era – kenozojska era, kenozoik, v. Cenozoic. 

cenozone – cenozona, v. assemblage zone. 

center of symmetry – centar (središte) simetrije. U kristalografi 

ji – točkasti element simetrije kristala (v. 

symmetry elements), odnosno točka u strukturi kristala, 

kroz koju se inverzijom ponavlja svaki motiv rasporeda. 

Sinonimi: inversion center, symmetry center. 

center spear – harpun za hvatanje užeta, v. rope spear. 

centigrade temperature scale – Celzijeva skala temperature, 

v. Celsius temperature scale. 

central facility – centralno (glavno) postrojenje. Skup 

uređaja koji poslužuju nekoliko koncesija ili polja, 

npr. separatori, skladišni rezervoari. 

centralizer – centrator (cementacijski centrator) zaštitne 

kolone (kolone zaštitnih cijevi), v. casing centralizer. 

central jack plant – centralni (glavni) pogonski pumpni 

uređaj. Motor (često jednocilindarski) koji okreće horizontalnu 

pogonsku remenicu za pogon dubinskih 

pumpi u nekoliko bušotina koje ga okružuju. Potezaljke 

(potezne šipke, shackle rods) spajaju pogonsku 

remenicu s pumpnim uređajem na bušotinama. Sinonim: 

central power, central pumping power. 

central oil-treating station – centralni punkt (stanica) 

za obradu nafte. Separatorsko postrojenje za obradu 

naftnih emulzija s nekoliko koncesija. 

central power – centralni (glavni) pogonski pumpni uređaj, 

v. central jack plant. 

central processing platform – centralna (glavna) proizvodna 

platforma, v. central producing platform. 

central producing platform – centralna (glavna) odobalna 

proizvodna platforma. Stacionarna odobalna 

(morska) platforma (fi xed off shore platform) na kojoj 

se nalaze uređaji za separaciju (separation facilities), 

obradu (treatment facilities) i komprimiranje (compression 

facilities) proizvedenih fl uida s nekoliko 

odobalnih polja (off shore fi eld). Proizvedeni fl uidi se 

dopremaju na platformu podmorskim cjevovodima. 

Proizvedena voda se nakon separacije odlaže u 

more a plin se komprimira i dehidrira. Na centralnoj 

platformi se također nalazi pomoćna oprema – turbinom 

pogonjeni generatori (turbine-powered generators), 

uređaji za proizvodnju slatke vode (freshwater-making 

units), kompresori za instrumentni zrak 

(instrument-air compressors) i uređaji za spaljivanje 

plina na baklji (gas-fl aring facilities). Sinonim: central 

processing platform. 

central pumping power – centralni (glavni) pogonski 

pumpni uređaj, v. central jack plant. 

central valley – središnja riftna dolina, v. rift valley, 2. 

centric diatoms (Centrales) – centralne dijatomeje. Red 

dijatomeja (dijatomejskih algi, algi kremenjašica, 

diatoms). Karakterizirane su uglavnom radijalnom 

simetrijom; v. pennate diatoms. 

centrifugal compressor – centrifugalni kompresor. 

Stroj u kojem se plinovi (i pare) komprimiraju radijalnim 

ubrzanjem u rotoru. Plin dobiva veliku kinetičku 

energiju (brzinu) koja se u statoru pretvara u potencijalnu 

energiju tlaka. Kada se centrifugalni kompresori 

spoje serijski, tada se povećava stupanj kompresije 

(compression ratio), a kada su spojeni paralelno

centrifugal-force-type mist extractor 

povećava se kapacitet. U naftnoj industriji imaju široku 

primjenu za sabiranje plina (gas gathering). 

centrifugal-force-type mist extractor – centrifugalni 

uređaj za hvatanje raspršene nafte, v. centrifugal-type 

mist extractor. 

centrifugal method of capillary-pressure measurement 

– centrifugalna metoda mjerenja kapilarnog 

tlaka, v. capillary-pressure measurement by centrifugal 

method. 

centrifugal pump – centrifugalna pumpa. U tehnologiji 

proizvodnje nafte – pumpa koja se sastoji od 

radnog kola s lopaticama (rotora) smještenog u kućištu 

i pogonjena (najčešće) izmjeničnim indukcijskim 

elektromotorima. Fluid ulazi u kućište s jedne ili s 

obiju strana i tlači se (ubrzava) rotorom koji se vrti 

velikom brzinom i kinetička energija fl uida se pretvara 

u energiju tlaka. Centrifugalne pumpe se najviše 

primjenjuju zbog pouzdanog rada, malih zahtjeva 

za održavanje i prikladnosti za automatsku kontrolu. 

Pumpaju fl uid kao jednoličnu kontinuiranu izlaznu 

struju i rade fl eksibilno u širokom rasponu tlakova 

(od nekoliko bar do 210 bar ili 3.000 psi) i protoka (od 

nekoliko litara u sekundi do 16.000 m 3 /d ili 100.000 

bbl/d). U procesu bušenja se primjenjuju na bušaćim 

postrojenjima za miješanje isplake i pumpanje isplake 

u bazene. 

centrifugal test – ispitivanje centrifugiranjem Određivanje 

sadržaja taloga i vode (basic sediment and 

water content) u sirovoj nafti centrifugom (centrifugiranjem). 

centrifugal-type mist extractor – centrifugalni uređaj 

za hvatanje raspršene nafte. Uređaj u naftno-plinskim 

separatorima za separaciju i uklanjanje raspršenih 

kapljica (magle) tekuće faze iz struje plina na principu 

djelovanja centrifugalne sile. Kada se struja plina 

s raspršenom tekućom fazom vrtložno (kružno) giba 

u separatoru dovoljno velikom brzinom, centrifugalna 

sila izbacuje kapljice tekućine prema stijenci separatora. 

Izbačene kapljice koalesciraju u veće i gravitacijski 

padaju u sekciju separatora za tekuću fazu. 

Sinonim: centrifugal-force-type mist extractor. 

centrifuge-derived capillary pressure – kapilarni tlak 

izmjeren centrifugalnom metodom, v. capillary-pressure 

measurement by centrifugal method. 

centrifuge measurement of capillary pressure – mjerenje 

kapilarnog tlaka centrifugalnom metodom, v. capillary-pressure 

measurement by centrifugal method. 

centrifuge method of capillary-pressure measurement 

– centrifugalna metoda mjerenja kapilarnog 

tlaka, metoda mjerenja kapilarnog tlaka centrifugiranjem, 

v. capillary-pressure measurement by centrifugal 

method. 

centrifuge method of wettability determination – 

centrifugalna metoda određivanja močivosti, metoda 

određivanja močivosti centrifugiranjem, v. Bureau of 

Mines method of wettability determination. 

centroclinal – centroklinalni. Termin koji označava slojeve 

i strukture s nagibom u smjeru zajedničkog središta; 

v. periclinal, quaquaversal. 

centroclinal fold – centroklinalna bora, centroklinala, v. 

centrocline. 

centrocline – centroklinala, centroklinalna bora. Izometrički 

bazen (zavala), karakterističan za kratonska područja, 

u kojem slojevi imaju nagib (padaju) u smjeru 

niže središnje točke. Sinonim: centroclinal fold. 

147 

chain tongs 

centrum – hipocentar (fokus, žarište) potresa, v. focus. 

cephalopod mollusks – cefalopodi, glavonošci, v. cephalopods. 

cephalopods (Cephalopoda) – cefalopodi, glavonošci. 


Karakterizirani su jasno izraženom glavom s 

usnim otvorom (mouth) okruženim dijelom stopala 

(noge) koje je modifi cirano u izrasline nalik režnjevima 

(lobelike processes) s tentakulama (tentacles) ili u 

izrasline nalik krakovima (armlike processes) s kukicama 

(hooklets) ili sisaljkama (prianjaljkama, suckers) ili 

s jednima i drugima. Vanjska ljuštura (external shell), 

ako postoji (kao u nautiloida), jednodijelna je (univalve 

shell) i ima oblik ravne, savijene ili zavojite konusne 

cijevi koja je na jednom kraju otvorena i podijeljena 

pregradama na komore (chambers) kroz koje prolazi 

sifon (siphuncle). Suvremeni cefalopodi (hobotnice, 

lignje, sipe) i njihovi fosilni preci (na primjer belemniti) 

imaju unutarnju ljušturu (internal shell). Izumrli cefalopodi, 

nautiloidi i amoniti, su dragocjeni provodni 

fosili (guide fossils). Uključuju nautiloide (nautiloids) 

i amonite (ammonoids) koji su bili važni organizmi 

tijekom mezozoika. Stratigrafska rasprostranjenost: 

kambrij-danas. Sinonim: cephalopod mollusks. 

ceramic bean – keramička sapnica. Keramički uložak 

specifi cirane veličine koji se rabi u prigušnom ventilu 

(choke valve) za regulaciju protoka iz bušotine. 

ceratites (Ceratitida) – ceratiti. Red amonita (ammonoids). 

Karakterizirani su ili kućicom (shell) koja ima 

lobne linije (suture, sutures) sa zupčastim režnjevima 

(lobovima, serrate lobes) ili, u nekih skupina, ukrašenom 

kućicom (ornamented shell). Stratigrafska rasprostranjenost: 

perm-trijas. 

ceratopsians (Ceratopsia) – ceratopsi, rogati dinosauri. 

Podred izumrlih reptila ornitishija (pticolikih dinosaura, 

ornithischians). Stratigrafska rasprostranjenost: 

gornja kreda. Sinonim: horned dinosaurs. 

ceresin – cerezin. Rafi nirani (pročišćeni) ozokerit. 

ceresin wax – kruti parafi n, v. paraffi n wax, 1. 

cesium magnetometer – cezijski magnetometar, magnetometar 

s optičkim pumpanjem para cezija, v. optically 

pumped magnetometer. 

cesium-vapor magnetometer – cezijski magnetometar, 

magnetometar s optičkim pumpanjem para cezija, 

v. optically pumped magnetometer. 

cessation of production – prestanak (prekid) proizvodnje. 

Privremena ili konačna obustava proizvodnje 

nafte ili plina iz bušotine. Uzroci prestanka proizvodnje 

mogu biti remontne operacije, mehanički kvarovi 

i lomovi, nalozi državnih organa ili iscrpljenost ležišta. 

Nakon konačne obustave proizvodnje, bušotina 

se napušta (likvidira) i završava obična koncesija. 

chaetetids (Chaetetidae) – hetetidi. Porodica izumrlih 

tabulatnih koralja (tabulate corals) prema suvremenoj 

klasifi kaciji, dok su ranije bili različito klasifi cirani 

– kao hidrozoi (obrubnjaci, hydrozoans), antozoi 

(koralji, anthozoans), briozoi (mahovnjaci, bryozoans) 

i spužve (sponges). Karakterizirani su masivnim 

skeletom koralja (massive coralla) koji se sastoji od 

vrlo tankih koralita bez septi (aseptate corallites) s neperforiranim 

stijenkama i punim tabulama (tabulae). 

Stratigrafska rasprostranjenost: ordovicij-perm. 

chain block – koloturnik, v. block and tackle. 

chain silicate – lančasti silikat, v. inosilicate. 

chain tongs – lančana kliješta za cijevi. Kliješta za cijevi

chain wrench 

koja se sastoje od oslobodivog lanca i ručice i služe 

za obuhvat i zakretanje cijevi ili fi tinga koji su preveliki 

da bi se s njima moglo rukovati kliještima za cijevi 

(pipe wrench). Sinonimi: bull tongs, chain wrench. 

chain wrench – lančana kliješta za cijevi, v. chain tongs. 

chalcedony – kalcedon. (1) Kriptokristalni varijetet 

kvarca. Obično je mikrovlaknast, može biti providan 

ili poluproziran, ima gotovo voštani sjaj, jedoličnu 

obojenost i bijele je, blijedoplave, sive, smeđe ili crne 

boje. Gustoća i indeksi refrakcije (loma) kalcedona su 

niži od običnog kvarca. Kalcedon ulazi u sastav mnogih 

čertova i često se sreće kao vodeni sediment koji 

ispunjava ili oblaže šupljine u stijeni. Sinonimi: calcedony, 

chalcedonite. (2) Opći naziv za kristalinični silicij-dioksid 

(crystalline silica) koji formira konkrecijske 

mase s radijalno-vlaknastom i koncentričnom strukturom 

(građom) i koji je, za razliku od pravog kvarca, 

optički negativan. 

Chalk – gornja kreda. Stratigrafski termin kojim se u sjeverozapadnoj 

Europi označava gornja kreda (Upper 

Cretaceous). U Velikoj Britaniji se dijeli na donji dio 

(senoman – Lower Chalk), srednji dio (turon – Middle 

Chalk) i gornji dio gornje krede (senon – Upper 

Chalk). 

chalk – (1) kreda. (a) Stijena, vrlo porozan, mekan (stupanj 

tvrdoće 3 po Mohsovoj skali), drobljiv, zemljast 

čisti vapnenac (limestone) fi ne teksture. Obično je 

bijele do svijetlosive ili tamnožute boje. Kreda je 

marinskog podrijetla (postanka) i gotovo se u cijelosti 

(90 do 99%) sastoji od kalcita. Nastaje uglavnom 

akumulacijom u plitkovodnim okolnostima vapnenastih 

ljuštura drevnih mikroskopskih jednostaničnih 

morskih beskralješnjaka (najviše foraminifera) 

i smrvljenih ostataka vapnenačkih algi (na primjer, 

kokolita i rabdolita) koji su uklopljeni u matriks od 

fi nozrnastog kristaliničnog kalcita bez strukture. Kreda 

je porozna, dosta drobljiva i slabo cementirana 

(vezana) stijena. Može sadržavati ostatke pridnenih 

organizama (na primjer, amonita, ehinoderma i pelecipoda), 

ali neki varijeteti krede mogu biti gotovo 

bez organskih ostataka. Kreda je gotovo neizmijenjeni 

sediment iako se katkada u njoj mogu naći 

konkrecije (nodule) čerta i pirita. Najšire rasprostranjene 

i najbolje izučene su krede kredne starosti, na 

primjer, debele naslage krede izložene na liticama 

(klifovima) obiju obala kanala La Manche. Sinonim: 

creta. (b) Bijeli, čisti ili gotovo čisti prirodni kalcij-karbonat 

koji se drobi (lomi) u mrvice ili prah. (2) kredasta 

stijena, v. chalk rock. 

chalk rock – kredasta stijena. Mekana stijena mliječnobijele 

boje koja nalikuje na bijelu kredu, na primjer 

talk (milovka, talc), vapnenački tuf (calcareous 

tufa), dijatomejski šejl (diatomaceous shale), vulkanski 

tuf (volcanic tuff ) ili sloj bijelog vapnenca (white 

limestone). 

chalky – (1) kredni. Termin koji označava: (a) tlo ili stijenu 

koji se sastoje od krede, koji su bogati kredom ili 

su karakterizirani kredom; (b) tip poroznosti stijena 

s fi nom strukturom, kao što su kreda (chalk) i lapor 

(marl). Sinonim: cretaceous. (2) kredast. Termin za 

označavanje vapnenaca (vapnenjaka, limestone) s 

oblikom krede. 

chalky chert – kredasti čert (rožnac, rožnjak). Čert, 

obično mutan (zagasit) ili zemljast, mekan do tvrd, 

katkada fi noporozan i vrlo homogenog sastava s ne- 

148 

channel 

ravnom ili grubom površinom loma. Nalikuje na kredu 

i uobičajen je u netopljivim ostacima. Sinonimi: 

cotton chert, dead chert. 

chalky marl – kredasti lapor. Sivkasta laporovita stijena 

(marly rock) koja je bogata kredom i sadrži do 30% 

glinovitog materijala, osobito Chalk Marl – stratigrafski 

horizont blizu osnovice krede (Chalk) u Engleskoj. 

chalky rock – kredna stijena. Sloj tvrde, nodularne (čvoraste) 

krede (kredne stijene) koja mjestimično sadrži 

zelene vapnenačke ili fosfatne konkrecije (nodule). 

Zaliježe u osnovici ili blizu osnovice gornje krede 

(Upper Chalk) u Engleskoj. 

chamber gas lift – komorni plinski lift (gaslift). Tip periodičkog 

plinskog lifta (intermittent gas lift) u kojem 

se za akumulaciju slojnih fl uida između ciklusa 

rabi ili prstenasti prostor između kolona uzlaznih i 

zaštitnih cijevi (tubing-casing annulus) ili cilindar na 

kraju kolone uzlaznih cijevi (tubing). Komorni lift se 

primjenjuje u bušotinama s niskim tlakom na dnu i 

visokim indeksom produktivnosti kako bi se održao 

najniži dinamički tlak na dnu za plinski lift. Sinonim: 

chamber lift; v. closed gas lift, open gas lift, semiclosed 

gas lift. 

chamber lift – komorni plinski lift (gaslift), v. chamber 

gas lift. 

Champlainian – šemplejn, champlain. (1) Stratigrafska 

serija srednjeg ordovicija (Middle Ordovician) po provincijskoj 

skali u Sjevernoj Americi – iznad kanadija 

(Canadian), a ispod sinsinata (Cincinnatian). (2) Zastarjeli 

sinonim termina ordovicij (v. Ordovician). 

channel – (1) kanal. Relativno uski morski prostor, ali 

širi i dublji od tjesnaca (moreuza), koji se nalazi između 

dvaju susjednih dijelova kopna i povezuje 

(spaja) dva veća vodena bazena (obično mora). Primjer 

je kanal La Manche ili Engleski kanal (English 

Channel) između Francuske i Engleske. (2) plovni kanal. 

Dublji dio bazena s pokretnom vodom (zaljeva, 

estuarija, tjesnaca) kroz koji teče glavna struja ili u 

kojem se nalazi najbolji prolaz brodova kroz bazen 

(koji je inače preplitak za plovidbu). Plovni kanali se 

često produbljuju jaružanjem njihova dna. Termin 

također označava plovni put između otoka. (3) kanal 

u cementu (cementnom kamenu). U tehnologiji 

bušenja – prolazi ili šupljine u cementnom kamenu 

iza kolone zaštitnih cijevi (između zaštitne kolone i 

formacije) u bušotini koji nastaju zbog nekvalitetne 

cementacije. (4) kanal za prijenos podataka. U geofi - 

zici – sustav uzajamno povezanih uređaja kroz koji 

se prenose podaci od izvora do zapisnog uređaja, 

na primjer, geofon, kabel, pojačalo, zapisni (registracijski) 

uređaj. (5) brazda. Kod sedimentnih struktura 

– (a) Linearni trag struje veći od žlijeba (groove) koji 

se formira na površini sedimenta (sedimentne stijene) 

paralelno sa smjerom struje. Često je sačuvan u 

obliku tzv. traga kanala (trag urezan obično u šejlu i 

ispunjen pijeskom – channel cast, channel fi ll, gouge 

channel); (b) Erozijska brazda koja može biti meandrirajuća 

i granajuća i dio je općeg sustava transportiranja 

ili prenošenja materijala. (6) riječno korito. 

Korito u kojem može teći ili teče površinski vodotok; 

prirodna depresija ili udubljenje znatnog protezanja 

koji periodički ili kontinuirano sadrže tekući vodotok 

ili formiraju spoj dvaju vodenih bazena. (7) talveg. 

Središnji i najdublji dio riječnog korita u kojem je 

glavna struja (vodena masa) i koji je više ili manje is-

channel bar 

punjen vodom. (8) pokopano riječno korito. Pokopano 

ili napušteno riječno korito građeno od riječnih 

sedimenata – šljunka i pijeska. (9) umjetni vodeni put. 

Otvoreni vodovod, irigacijski jarak (kanal) ili kanal za 

ispuštanje poplavne vode. (10) kanal u potoku lave. 

Uski i zavojiti kanal strujanja (dubine nekoliko metara) 

koji se formira u potocima lave. 

channel bar – kanalni prud (sprud). Izduljeni pješčani i 

šljunčani sediment u riječnom koritu. 

channel erosion – kanalna erozija. Erozija pri kojoj se 

materijal iznosi vodom koja teče dobro izraženim tokom, 

erozija uzrokovana kanalnim (koncentriranim) 

tečenjem površinske vode (tečenjem u dugim uskim 

koritastim depresijama); v. gully erosion, rill erosion, 

sheet erosion. 

channel fi ll – (1) sedimenti riječnog korita. Aluvijalni 

sedimenti u koritu rijeke, osobito sedimenti u napuštenim 

riječnim koritima ili na mjestima gdje je transportirajuća 

sposobnost (kapacitet) rijeke nedostatna 

za odnošenje svog materijala koji je u nju dospio. 

Sinonim: channel fi lling. (2) trag kanala, v. channel, 5. 

channel fi lling – sedimenti riječnog korita, channel fi ll, 1. 

channeling – kanalno strujanje. U procesima zavodnjavanja 

naftnih ležišta (waterfl ood) i povećanja iscrpka 

nafte (enhanced oil recovery) – pojava strujanja istiskivajućeg 

fl uida (na primjer, vode, otapala) u obliku 

prstiju kroz visokopropusne proslojke ili pukotine u 

naftnom ležištu i, kao posljedice toga, mimoilaženja 

(zaobilaženja) nafte u zonama niže permeabilnosti. 

Postoji i u procesu primarne proizvodnje (u ležištima 

s vodotlačnim režimom). Uzrok kanalnog strujanja je 

makroskopska heterogenost porozne sredine ležišta 

(velike varijacije permeabilnosti) i postojanje pukotina. 

Posljedice su formiranje tzv. vodenih konusa i 

mimoilaženje nafte (u manje propusnim zonama ležišta); 

v. water coning, bypassing. 

channel pore – kanalna pora. Izduljena pora u stijeni 

bez obzira na njenu teksturu ili sklop (građu). 

channel porosity – kanalna poroznost. Sustav izduljenih 

pora koji se razvio neovisno o elementima teksture 

i sklopa (građe) stijena. 

channel sand – kanalni pijesak; kanalni pješčenjak. Pijesak 

ili pješčenjak istaložen u koritu rijeke koja se 

usjekla u ispod zaliježuće stijene. Takvi pijesci i pješčenjaci 

mogu sadržavati zlato ili druge cijenjene minerale 

ako se nalaze na površini, a naftu ili plin ako su 

pokopani; v. shoestring sand. 

channel wave – kanalizirani val. Tip usmjerenog vala (v. 

guided wave) koji se širi (rasprostire) u sloju s malom 

brzinom širenja valova (low-velocity layer) unutar Zemlje 

ili u oceanu ili u atmosferi; v. Stoneley wave. 

character – značajka. U geofi zici – osobitost seizmičkog 

događaja ili valne forme koja ih čini različitim od 

drugih. Obično je to frekvencija ili fazni efekt i često 

nije precizno defi nirana pa, prema tome, zavisi od 

subjektivne prosudbe. 

characteristic fossil – karakteristični (dijagnostički) fosil. 

Fosilna vrsta ili rod koji su karakteristični za stratigrafsku 

jedinicu (formaciju, zonu, seriju itd.) ili vremensku 

jedinicu. Vezani su samo za danu jedinicu ili 

su osobito obilno u njoj zastupljeni. Sinonim nepravilne 

uporabe je index fossil (provodni fosil). Sinonim: 

diagnostic fossil. 

characterization factor (CF) – karakterizacijski (Watsonov, 

Watsonov karakterizacijski, UOP karakterizacijski) 

149 

check valve 

faktor. Broj koji izražava promjene relativnih gustoća 

i temperatura vrelišta s promjenom kemijske prirode 

nafte i naftnih produkata od parafi nske do aromatske. 

Jednak je kvocijentu trećeg korijena srednjeg 

molarnog vrelišta (u stupnjevima Kelvina ili Rankinea) 

i relativne gustoće pri standardnoj temperaturi 

i varira od 12,5 za parafi nsku naftu do 10,0 za aromatsku 

naftu. Sinonimi: UOP characterization factor, 

Watson characterization factor, Watson factor. 

characterizing accessory mineral – karakteristični mineral, 

v. varietal mineral. 

charge – (1) opterećenje riječnog korita sedimentima. 

Količina sedimenata koja se donosi u riječno korito 

izražena kao omjer volumena sedimenata koji prođu 

kroz dani presjek ili dio presjeka riječnog kanala 

u jedinici vremena i veličine presjeka kanala u jedinici 

vremena. (2) eksplozivni naboj. U seizmičkim 

istraživanjima (radovima) – kombinacija eksploziva 

koja se rabi za stvaranje seizmičke energije. Naboji 

su specifi cirani količinom i vrstom upotrijebljenih 

eksploziva. 

chart – karta. (1) Karta namijenjena za posebne svrhe, 

osobito karta za navigaciju (plovidbu), na primjer, hidrografska 

karta (hydrographic chart), batimetrijska 

karta (bathymetric chart). (2) Bazična karta koja sadrži 

i neke druge informacije, a ne samo geografske. 

(3) sinoptička (meteorološka) karta, v. weather map. 

(4) Zastarjeli sinonim termina map (v.). 

chart datum – nula dubine. Standardna površina vode, 

obično niska voda (najniži vodostaj, low water), od 

koje se mjere dubine eholotom ili visine plime. U 

slučaju plime rabi se termin tidal datum (nula dubine 

plime). 

chase gas – potisni (potiskivajući) plin, v. driving gas. 

chase water – potisna (potiskivajuća) voda, v. drive water. 

chasm – bezdan, ponor. U geologiji – (a) Duboka provalija 

(prolom), pukotina ili šupljina na površini Zemlje, 

na primjer, zijevajuća (zjapeća) pukotina, uska klisura 

ili kanjon sa strmim padinama ili strmi neprohodni 

planinski prolaz. Sinonim: abyss. (b) Duboka niša 

ispod dna spilje. Sinonim: abyss. 

Chattian, Chattian stage – hat, chatt. Stratigrafski kat 

najgornjeg dijela oligocena (uppermost Oligocene) 

u Europi – iznad rupela (Rupelian), a ispod akvitana 

(Aquitanian) miocena. Obuhvaća vremenski raspon 

od prije 33 do 25 milijuna godina. Neki autori smatraju 

hat facijesom donjeg diela akvitana. Sinonim: 

Casselian. 

checkboarding of wells – šahovski (cikcak) raspored 

(mreža) bušotina, v. staggered well pattern. 

checking well – opažačka (opservacijska) bušotina, v. 

observation well. 

check valve – protupovratni (nepovratni) ventil. Tip ventila 

koji dopušta slobodno strujanje fl uida samo u 

jednom smjeru. Obično se otvara djelovanjem tlaka 

fl uida na oprugu iza zapornika, a posebnim ugrađenim 

mehanizmom automatski sprječava strujanje 

u drugom smjeru. U sustavu cjevovoda, u kojem se 

glavnim cjevovodom transportiraju fl uidi iz različitih 

izvora, protupovratni ventili se rabi za sprječavanje 

miješanja odvojenih protoka. U uređajima plinskog 

lifta (gaslift) ti ventili ponajprije služe za sprječavanje 

povratnog strujanja fl uida iz kolone uzlaznih cijevi 

(tubing) u prstenasti prostor bušotine između uzla-

cheilostomes (Cheilostomata) 

znih i zaštitnih cijevi (casing) ili u obratnom smjeru 

kada fl uid uzlazno struji u prstenastom prostoru 

(kada se ne bi upotrebljavali, mogli bi se pojaviti 

ozbiljni problemi erozije i ubrzane korozije glavnog 

ventila plinskog lifta). Sinonimi: nonreturn valve, oneway 

valve, stop and check valve, stop-check valve, 

swing check, swing valve. 

cheilostomes (Cheilostomata) – heilostomi. Red briozoa 

(mahovnjaka, bryozoans). Karakterizirani su 

postojanjem pomičnog operkula (poklopca, movable 

operculum) koji zatvara otvor zoecija (orifi ce of 

zooecia). 

chelicerate arthropods – helicerati, kliještari, v. chelicerates. 

chelicerates (Chelicerata) – helicerati, kliještari. Potkoljeno 

artropoda (člankonožaca, arthropods) – predstavnici 

kopnenih artropoda (arahnida ili paučnjaka, 

arachnids) ili vodenih artropoda (merostoma, merostomes). 

Karakterizirani su uglavnom postojanjem 

parova usnih privjesaka (preoral appendages). Stratigrafska 

rasprostranjenost: kambrij-danas. Sinonim: 

chelicerate arthropods. 

chemical analysis of crude oil – grupna analiza sirove 

nafte. Analiza kojom se dobiva sastav sirove nafte u 

postotnom sadržaju parafi na, naftena i aromata za 

raspon temeperatura. Analize tog tipa daju predodžbu 

o korisnosti rafi nerijskih produkata, ali se prema 

njihovim rezultatima ne može predvidjeti količina 

različitih produkata. 

chemical compaction – kemijska kompakcija (zbijanje). 

U geologiji – smanjenje volumena sedimenata (sedimentnih 

stijena) zbog tlačnog otapanja zrna na kontaktima 

između zrna. Anhidrit i gips su najosjetljiviji, 

kvarc je srednje osjetljiv, a cirkon, rutil i pirit su najmanje 

osjetljivi na djelovanje kemijske kompakcije. 

chemical consolidation – kemijska konsolidacija pijeska. 

Metoda sprječavanja prodora pijeska iz formaciju 

u bušotinu injektiranjem smola radi vezivanja 

nekonsolidiranog pijeska u bušotini. 

chemical dehydration – kemijska dehidracija. Proces u 

kojem se primjenjuje površinski aktivna tvar (agens) 

za stvaranje nestabilne emulzije u separatoru radi 

odvajanja nafte i vode. 

chemical enchanced oil recovery – povećanje iscrpka 

nafte kemijskim metodama, v. chemical fl ood. 

chemical EOR (enhanced oil recovery) – povećanje iscrpka 

nafte kemijskim metodama, v. chemical fl ood. 

chemical erosion – kemijska erozija, v. corrosion. 

chemical exfoliation – kemijska eksfolijacija (razlistavanje, 

listanje). Tip eksfolijacije stijena (v. exfoliation) 

koja je uvjetovana povećanjem volumena izazvanim 

promjenama srednjeg kemijskog sastava stijene. 

chemical feeder pump – napojna pumpa za kemikalije. 

Pumpa malog kapaciteta koja se rabi na naftnim 

poljima za ubrizgavanje kemikalija u priključne naftovode 

bušotina za razbijanje emulzija vode i nafte. 

Može se postaviti na ušću bušotina i pogoniti gibanjem 

pumpnog uređaja (njihalice) bušotine. 

chemical fl ood (fl ooding) – kemijsko zavodnjavanje, 

istiskivanje nafte otopinama kemikalija. Proces povećanja 

iscrpka nafte (EOR-proces, enhanced oil recovery 

process) injektiranjem specijalnih kemijskih 

otopina u ležište (vode s dodatkom određenih kemikalija 

– površinski aktivnih tvari, polimera, alkalija) 

koje imaju ekstremno nisku međufaznu napetost s 

150 

chemical remanent magnetization (CRM) 

istiskivanom slojnom naftom kako bi se postiglo veliko 

smanjenje zasićenja ležišta rezidualnom naftom. 

Mehanizmi djelovanja otopina kemikalija su: (a) povećanje 

viskoznosti nafte, na primjer, kod polimernog 

zavodnjavanja (v. polymer fl ood); (b) smanjenje 

relativne permeabilnosti za vodu (kod zavodnjavanja 

umreženim polimerima), i (c) povećanje relativne 

permeabilnosti za naftu i smanjenje međufazne 

napetosti između vodene i naftne faze u ležištu, na 

primjer, kod micelarnog zavodnjavanja (v. micellarpolymer 

fl ood) i alkalnog zavodnjavanja (v. alkaline 

fl ood). Opća tehnologija kemijskog zavodnjavanja 

uključuje obično prethodno ispiranje naftnog ležišta 

vodom niskog saliniteta (water prefl ush), injektiranje 

otopine kemikalije, puferne otopine za regulaciju 

pokretljivosti (po slobodnom izboru, mobility buff er) 

i, na kraju procesa, vodu za protiskivanje (driving water) 

koja istiskuje mobiliziranu naftu i otopinu kemikalije 

iz ležišta. Kemijsko zavodnjavanje je jedna od 

triju glavnih kategorija procesa povećanja iscrpka 

nafte (uz termičke i plinske miscibilne EOR-metode). 

chemical fossil – kemijski fosil. (1) Kemijski trag organizma 

koji je većinom razoren djelovanjem dijagenetskih 

procesa. (2) Spoj u sirovoj nafti ili sedimentima 

koji dokazuje biološko podrijetlo tog spoja. 

Primjer su normalni alkani (normal alkanes) iz biljnih 

voskova. 

chemical injection pump – pumpa za injektiranje 

(ubrizgavanje) kemikalija. Visokotlačna pumpa malog 

kapaciteta za injektiranje kemikalija u proizvodne 

bušotine i cjevovode za razbijanje emulzija nafte 

i vode. 

chemical limestone – kemogeni vapnenac (vapnenjak). 

Vapnenac koji je nastao neposrednom kemijskom 

precipitacijom (istaloživanjem) ili kao rezultat cementacije 

(konsolidacije) vapnenog mulja (calcareous 

ooze). 

chemical magnetization – kemijska (kristalizacijska) 

remanentna magnetizacija, v. chemical remanent magnetization. 

chemical methods of saturation determination – 

kemijske metode određivanja zasićenja, v. saturation 

measurement by chemical methods. 

chemical oxygen demand (COD) – kemijska potrošnja 

kisika. Količina kisika koja je potrebna za oksidaciju 

organske tvari u uzorku vode ili u danoj vodenoj 

masi. Sinonim: oxygen demand; v. biochemical oxygen 

demand. 

chemical perforating – kemijsko perforiranje. Metoda 

perforiranja (propucavanja) kolone zaštitnih cijevi 

(zaštitne kolone) pri završnom proizvodnom opremanju 

bušotine djelovanjem kemijskog goriva (slično 

djelovanju eksploziva kod mlaznog perforiranja); 

v. perforating. 

chemical remanence – kemijska (kristalizacijska) remanentna 

magnetizacija, v. chemical remanent magnetization. 

chemical remanent magnetism (CRM) – kemijski remanentni 

(zaostali) magnetizam, v. chemical remanent 

magnetization. 

chemical remanent magnetization (CRM) – kemijska 

(kristalizacijska) remanentna (zaostala) magnetizacija. 

Stabilna remanentna magnetizacija (stable remanent 

magnetization) koja je uzrokovana sporim rastom 

magnetski uređenih mineralnih zrna (magnetically

chemical residue 

ordered mineral grains) u prisutnosti magnetskog polja, 

na primjer tijekom procesa kao što su oksidacija, 

redukcija i otapanje. Remanentna magnetizacija stečena 

u kemijskoj pretvorbi ili kristalizaciji magnetske 

tvari u magnetskom polju pri temperaturi nižoj od 

točke Curie (temperatura pri kojoj materijal gubi 

sposobnost očuvanja magnetskih svojstava, Curie 

point). Sinonimi: chemical magnetization, chemical 

remanence, crystallization magnetization, crystallization 

remanent magnetization. 

chemical residue – kemijski ostatak. U geologiji – ostatak 

(kora trošenja) koji je nastao kemijskim trošenjem 

(raspadanjem, chemical weathering) na mjestu 

postanka (in situ), na primjer sediment pijeska koji 

se formirao uklanjanjem nitrata iz sloja čilske salitre 

otapanjem. 

chemical retarder – kemijski usporivač reakcije kiseline. 

U tehnologiji obrade slojeva kiselinom – aditiv kiselini 

(na primjer, mravlja kiselina) koji se dodaje kako 

bi se smanjila brzina reakcije kiseline s formacijom i 

time postiglo njeno dublje prodiranje u formaciju; v. 

acid additives. 

chemical rock – kemogena (kemijska) stijena. (1) Sedimentna 

stijena (sedimentary rock) koja se sastoji 

(građena je) ponajprije od anorganskog ili organskog 

materijala neposredno nastalog precipitacijom 

(istaloživanjem) iz otopine ili koloidne suspenzije (na 

primjer, evaporacijom) ili taloženjem netopljivih precipitata 

(na primjer, miješanjem otopina dvije topljive 

soli). U kemogene stijene spadaju gips (gypsum), 

kamena sol (halit, rock salt, halite), čert (rožnac, chert) 

i vapnenački tuf (tufa) te veliki dio vapnenaca (limestone). 

(2) Sedimentna stijena koja sadrži manje od 

50% detritičnog materijala; v. detrital rock. 

chemical slug – obrok injektiranja otopine kemikalija. 

Specifi cirani (programirani, dimenzionirani) volumen 

injektiranja otopina kemikalija, na primjer, alkalija 

(kaustika, caustic slug), polimera (polymer slug), 

površinski aktivnih tvari (surfactant slug) i njihovih 

kombinacija, u procesima povećanja iscrpka nafte 

kemijskim metodama (kemijskim EOR-procesima). 

Istiskivanje nafte se vrši injektiranjem obroka kemikalija 

umjesto kontinuiranog injektiranja zbog 

velikih troškova kemikalija. Obrok injektiranja se 

izražava kao dio ili postotak pornog volumena (PV) 

ležišta ili pornog volumena ležišta zasićenog ugljikovodicima 

(HCPV). 

chemical treatment of salt water – kemijska obrada 

slane vode. Obrada proizvedene slane vode kemikalijama 

kako bi se dobila voda za zavodnjavanje ležišta 

ili za odlaganje u podzemne slojeve takve kvalitete 

koja neće uzrokovati obaranje (precipitaciju) netopljivih 

spojeva u distribucijskom vodenom sustavu 

ili sloju na injekcijskim bušotinama ili bušotinama 

za odlaganje otpadne vode. Za obradu se rabi klor 

(agens koji potpomaže oksidaciju željeza i fl okulaciju 

njegovih spojeva i kontrolira rast bakterija i algi) i 

razni koagulanti – vapno, željezo, alaun, kalcinirana 

soda i natrij-aluminat (za ubrzavanje taloženja suspendiranih 

čvrstih čestica i stvaranja fl okula). 

chemical unconformity – kemijski nesklad. U geologiji 

– nesklad (unconformity) ili stratigrafska granica 

(stratigraphic boundary) koji su određeni kemijskom 

analizom, na primjer, kao u slučaju formacije vapnenca 

čiji bazalni dio ima veću koncentraciju (sadržaj) 

151 

chert-arenite 

primjesa (silicij-dioksida, magnezija, sumpora) zbog 

postojanja fi noklastičnog i organskog materijala. 

chemical water – hidratna voda, v. water of hydration. 

chemical weathering – kemijsko trošenje (raspadanje). 

U geologiji – trošenje (raspadanje) stijena uzrokovano 

kemijskim djelovanjem obično uz postojanje 

vode, proces u kojem se djelovanjem kemijskih 

reakcija (hidroliza, hidratacija, oksidacija, izmjena 

iona, otapanje i dr.) minerali i stijene transformiraju 

u nove kemijske spojeve koji ostaju stabilni (ne mijenjaju 

se) tijekom neodređeno dugog vremena pri 

uvjetima koji vladaju na površini Zemlje ili blizu nje. 

Kemijsko trošenje se općenito odvija zajedno s mehaničkim 

trošenjem (osim u područjima s hladnom 

ili vrlo suhom klimom) budući da mehaničko trošenje 

osigurava veliku specifi čnu površinu stijena za 

kemijsko djelovanje. Brzina kemijskog trošenja ovisi 

o temperaturi, specifi čnoj površini stijena i količini 

raspoložive vode. Primjeri kemijskog trošenja ili raspadanja 

stijena su alteracija ortoklasa u kaolinit ili 

otapanje karbonata kalcija u vapnencu karbonskom 

(ugljičnom) kiselinom oborinskih voda (otapanjem 

oborinskim vodama koje sadrže otopljeni ugljik-dioksid). 

Sinonimi: decay, decomposition; v. mechanical 

weathering. 

chemofacies – kemofacijes, kemijski facijes. Svi kemijski 

elementi koji su se nakupili, precipitirali (istaložili) ili 

adsorbirali iz vodene sredine (okoliša) ili su se kemijskim 

reakcijama vezali s muljevima na dnu. Termin 

je primjenljiv samo pri razmatranju kemijskih razlika 

između facijesnih skupina sedimenata (skupine sedimenata 

različitih okoliša sedimentacije – na primjer 

pri diferencijaciji marinskih i slatkovodnih sedimenata). 

chemogenic – kemogen. Termin za označavanje minerala 

ili stijena koji su se formirali neposrednim taloženjem 

iz otopina bez djelovanja bioloških procesa, na 

primjer, travertin (travertine), za razliku od klastičnih, 

bioklastičnih (organogeno-klastičnih) ili organogenih 

vapnenaca. 

chert – čert, rožnac, rožnjak, sileksit. Tvrda, ekstremno 

kompaktna (gusta), bez sjaja ili polustaklasta, mikrokristalna 

ili kriptokristalna sedimentna stijena koja 

se dominantno sastoji od kristala kvarca (uglavnom 

od vlaknastog kalcedona), promjera manjeg od 30 

mikrometara i može sadržavati amorfni silicij-dioksid 

(opal). Katkada sadrži primjese kalcita, željeznog 

oksida i ostatke kremenih i drugih organizama. Čert 

je karakteriziran iverastim ili školjkastim (konkoidalnim) 

lomom i bijele je boje te različitih nijansi sive, 

zelene, plave, ružičaste, crvene, žute, smeđe ili crne 

boje. Sreće se uglavnom u obliku konkrecija ili nodula 

(chert nodules) u vapnencima i dolomitima i rjeđe 

u obliku slojevitih (uslojenih) tvorevina razvijenih na 

širokim područjima (bedded chert). Čert podrijetlom 

može biti anorganski ili organski precipitat (talog) ili 

produkt supstitucije. Termin fl int (fl int) općenito je 

sinonim za čert, iako se obično primjenjuje za tamni 

varijetet čerta. Sinonimi: hornstone, silexite, white 

chert. 

chert-arenite – čert-arenit. (1) Kvarcarenit (v. quartzarenite) 

koji sadrži više od 25% čerta. (2) Litarenit (v. 

litharenite) u kojem je čert glavni fragment (komponenta) 

stijene. Može biti sortiran i zaobljen, imati 

zrna bilo koje veličine i bilo koji sadržaj gline.

chertifi cation 

chertifi cation – čertifi kacija, okremenjivanje. Proces 

obogaćivanja vapnenaca fi nozrnastim kvarcom ili 

kalcedonom. 

cherty – čertni, kremenast. Koji sadrži čert (rožnac), na 

primjer, čertni vapnenac (cherty limestone) ili čertni 

željezni karbonat (cherty iron carbonate) koji se sastoji 

od siderita proslojenog čertom. 

Chester – čester, chester. Stratigrafska serija najgornjeg 

dijela misisipija (uppermost Mississippian) u Sjevernoj 

Americi – iznad merameka (Meramecian), a ispod 

morova (Morrowan) pensilvanija (Pennsylvanian). 

chevron cross-bedding – kosa slojevitost tipa «riblja 

kost». Tip kose slojevitosti koja pada u različitim ili suprotnim 

smjerovima u naizmjeničnim slojevima, što 

stvara sliku riblje kosti ili cik-cak ornamenta. Sinonimi: 

herringbone cross-bedding, zigzag cross-bedding. 

chevron fold – streličasta bora. Bora loma (kink fold) 

čija su krila jednake duljine; v. zigzag fold. 

Chideruan – tatar, v. Tartarian. 

Chile saltpeter – čileanska (čilska) salitra. Prirodni nitrat 

natrija, natrijska salitra (v. soda niter) koja se nalazi u 

kaličeu (caliche) u sjevernom Čileu. Sinonim: Chile 

niter. 

Chile niter – čileanska (čilska) salitra, v. Chile saltpeter. 

chip clearance – izloženost rezne površine rezača, v. cutter 

exposure. 

chitinozoans (Chitinozoa) – hitinozoi. Skupina izumrlih 

mikrofosila, pseudohitinski marinski fosilni 

mikroorganizmi nejasne sistematske pripadnosti, 

ali se općenito pretpostavlja da su ostaci životinja. 

Oblikom nalikuju na tikvicu (fl ask), sreću se pojedinačno 

(izolirano) ili u lancima. Imaju tanke stijenke 

koje su obično crne boje, neprozirne i bez strukture, 

ali mogu biti smeđe i poluprozirne. Naziv su dobili 

zbog sličnosti stijenki s hitinom. Stratigrafska rasprostranjenost: 

gornji kambrij (ili ordovicij)-devon. 

chitons (Polyplacophora) – hitoni, poliplakofori, babuške. 


Prvobitno su bili klasifi cirani kao podrazred u 

razredu amfi neura (pramekušaca, Amphineura), a 

sada su samostalni razred Polyplacophora. Karakterizirani 

su eliptičnim tijelom i čvrstim oklopom koji 

se sastoji obično od osam preklapajućih vapnenih 

pločica (calcareous plates) ili vapnenih ljuštura (calcareous 

valves). Stratigrafska rasprostranjenost: gornji 

kambrij-danas. Sinonim: polyplacophorans. 

chlorine log – (1) klorna karotaža, karotaža po kloru, karotaža 

saliniteta, v. chlorine logging. (2) dijagram klorne 

karotaže (karotaže po kloru, karotaže saliniteta), v. 

chlorine logging. 

chlorine logging – klorna karotaža, karotaža po kloru, 

karotaža saliniteta. Tip radioaktivne karotaže (radioactivity 

log), na primjer, neutronska gama-karotaža, 

neutron-neutronska karotaža, metoda spektralne 

analize, koji se primjenjuje za određivanje sadržaja 

klora i, prema tome, saliniteta porne vode (vode u porama 

formacije) budući da se gotovo sav klor nalazi 

u njoj u obliku topljivih klorida. Bazira se na brojenju 

gama-zračenja povezanog s kaptiranjem (zahvatom) 

termičkih (toplinskih) neutrona klorom u formaciji – 

neutroni se lakše kaptiraju elementima s većim poprečnim 

presjekom njihove kaptaže (zahvata). Budući 

da je poprečni presjek kaptaže klorom oko 100 puta 

veći od poprečnog presjeka zahvata vodikom, jasno 

je da već mali sadržaj klora u formaciji može imati 

152 

choke and kill manifold 

relativno veliki utjecaj. Tijekom karotaže po kloru se 

snimaju (registriraju) neutronska krivulja ili krivulja 

vodika (H-krivulja) koja u prvom redu odgovara sadržaju 

vodika u formaciji (i može se rabiti za određivanje 

poroznosti) i krivulja klora ili Cl-krivulja koja odgovara 

sadržaju vodika i klora u formaciji. U zonama formacije 

u kojima se klor ne nalazi ili je njegov sadržaj nizak 

te krivulje će se poklopiti i pokazivati slične poroznosti, 

međutim u zonama gdje se klor nalazi (na primjer, 

pješčenjaci zasićeni slanom vodom) te se krivulje 

neće podudarati i krivulja klora će pokazivati nižu poroznost 

od krivulje vodika. Karotaža po kloru se može 

primijeniti u zacijevljenim bušotinama (bušotina sa 

zaštitnom kolonom). Danas je u znatnoj mjeri zamijenjena 

impulsnom neutronskom karotažom (pulsedneutron 

log) – karotažom po vremenu života neutrona 

(neutron-lifetime log) i karotažom po vremenu raspada 

termičkih neutrona (thermal-decay-time log). Sinonim: 

chlorine log, salinity logging. 

chlorite – klorit. Mineral iz skupine klorita (chlorite group), 

na primjer, klinoklor (clinochlore), peninit (penninite), 

ripidolit (ripidolite), šamozit (chamosite), tiringit 

(thuringite), penantit (pennantite) i korundofi lit (corundophilite); 

v. chlorites. 

chlorite group – grupa (skupina) klorita, v. chlorites. 

chlorites – kloriti. Skupina pločastih minerala zelenkaste 

boje. Karakterizirani su postojanjem dvovalentnog 

željeza i nepostojanjem kalcija i alkalija, a mogu 

sadržavati krom i mangan. Kloriti prate tinjce (liskune), 

slični su im po obliku (pločasti kristali klorita se 

kalaju na male tanke listiće ili ljuskice koji su elastični, 

ali ne toliko elastični kao kristali tinjca) i također 

se mogu smatrati mineralima gline. Kloriti su široko 

rasprostranjeni, osobito u metamorfnim stijenama 

niskog stupnja metamorfoze (low-grade metamorphic 

rocks) ili kao produkti alteracije feromagnezijskih 

(željezno-magnezijskih) minerala u eruptivnim (magmatskim) 

stijenama (igneous rocks). Zbog velikog 

sadržaja željeza kloriti reagirajući s kiselinom (na 

primjer, solnom) formiraju želatinozni fl okulator ili 

željezo-hidroksid koji mogu sniziti permeabilnost 

stijene. 

chlorite schist – kloritski škriljavac. Škriljavac u kojem je 

mineral klorit (v. chlorite) glavna komponenta. Škriljavost 

takvih stijena je uvjetovana paralelnom orijentacijom 

listića (ljuski) klorita. Kao akcesorni minerali 

mogu se nalaziti kvarc, epidot, magnetit i granat 

(magnetit i granat često u obliku porfi roblasta). 

chloritic shale – kloritski šejl. Slabo laminirani (raslojeni) 

šejl koji sadrži mnoštvo uglatih do gotovo zaobljenih 

mineralnih čestica veličine čestica silta (alevrita). Karakteriziran 

je postojanjem glinenca (čiji je sadržaj 

katkada veći od sadržaja kvarca) i klorita (često u 

znatnoj količini u fi nozrnastom matriksu). Kloritski 

šejl obično prati grauvake (sivce) i čini akumulaciju 

relativno fi nijeg detritusa koji je dolazio iz brzo erodiranih 

orogenetskih područja izvora u brzo tonuća 

sedimentacijska područja. 

chloritization – kloritizacija. Zamjena kloritom, konverzija 

(pretvorba) u klorit ili uvođenje (unošenje) 

klorita (v. chlorite). 

choke – erupcijska sapnica, v. bean. 

choke and kill manifold – manifold za kontrolu slojnog 

tlaka. U procesu bušenja – sklop vodova (cijevi), ventila 

i sapnica na platformi (podištu) bušaćeg tornja

choke bean 

za kontrolu tlaka formacije u slučaju opasnih situacija 

(na primjer, prodora fl uida iz sloja u bušotinu i 

erupcija). 

choke bean – (1) kalibrirana prigušnica erupcijske sapnice. 

Zamjenljiva prigušnica (replaceable orifi ce) nepodesive 

erupcijske sapnice (positive choke) za regulaciju 

strujanja fl uida. (2) erupcijska sapnica, v. bean. 

choke extractor – izvlakač dubinske sapnice. Alatka 

spuštena u bušotinu žičanim užetom, koja se rabi 

za izvlačenje dubinskih sapnica s bočnim ulazom 

(side-door chokes) iz bušotine kada je tlak u koloni 

uzlaznih cijevi (tubing) manji od tlaka u prstenastom 

prostoru između kolona uzlaznih i zaštitnih cijevi 

(casing-tubing annulus). 

choke fl ow line – vod za prigušivanje, sapnički vod (cjevovod), 

v. choke line. 

choke line, chokeline – vod za prigušivanje, sapnički 

vod (cjevovod). U tehnologiji bušenja – vod (cjevovod) 

koji je spojen s bušaćom prirubnicom (drilling 

spool) sklopa protuerupcijskog uređaja ili preventera 

(koji spaja izlaz preventera sa sapničkim manifoldom) 

i služi za cirkulaciju fl uida (usmjeravanje i kontrolu 

strujanja fl uida) iz prstenastog prostora bušotine u 

sapnički manifold (komplet protupovratnih ventila, 

choke manifold) radi kontrole tlaka u bušotini. Mogu 

biti jedan vod ili dva voda i dva ventila (dok se jedan 

mijenja u slučaju kvara, drugi se rabi). Na poluuronjenim 

bušaćim platformama ili bušaćim brodovima 

sapnički vod ide do sapničkog manifolda i manifolda 

za gušenje na radnom podištu postrojenja. Sinonim: 

choke fl ow line; v. choke manifold. 

chokeline valve – ventil sapničkog voda. Ventil (ili ventili) 

na protuerupcijskom (preventerskom) sklopu 

(blowout preventer stack) bušaćeg postrojenja koji 

služi za regulaciju ili prekidanje strujanja fl uida kroz 

vod za prigušivanje (sapnički vod, choke line) u sapnički 

manifold (choke manifold). 

choke manifold – sapnički manifold (razdjelnik). Sklop 

za podržavanje protutlaka na dno bušotine usmjeravanjem 

strujanja u prstenastom prostoru bušotine 

kroz sapnicu, koji se sastoji od niza automatskih 

ventila, manometara, sapnica i vodova. Smješten 

je blizu sklopa protuerupcijskog (preventerskog) 

uređaja (blowout-preventer stack) i spojen s izlazom 

protuerupcijskog sklopa. Može usmjeravati strujanje 

u jamu za spaljivanje (burning pit), rezervni isplačni 

bazen (reserve pit), isplačni rezervoar (mud tank) ili 

opremu za kondicioniranje isplake (mud conditioning 

equipment). Sapničkim manifoldom se upravlja 

s upravljačkog pulta (control panel) na radnom podištu 

bušaćeg tornja (drill fl oor); v. choke line. 

choker – erupcijska sapnica, v. bean. 

choke trim – garnitura (komplet) erupcijske sapnice. 

Komponente erupcijske sapnice – kalibrirana prigušnica, 

šipka i druge. 

choke valve – prigušni ventil. Ventil za prigušivanje 

strujanja (protoka) fl uida. 

chondrichthyans (Chondrichthyes) – hrskavičnjače, 

ribe hrskavičnjače, hrskavičave ribe. Razred vertebrata 

(kralješnjaka, vertebrates). Uključuje ribe čiji je skelet 

građen od hrskavice (cartilage), a ne od kosti (bone). 

Stratigrafska rasprostranjenost: srednji devon-danas. 

Sinonimi: cartilaginous fi shes, chondrichthyeds. 

chondrichthyeds – hrskavičnjače, ribe hrskavičnjače, 

hrskavičave ribe, v. chondrichthyans. 

153 

chrome lignosulfonates 

chondrostean fi shes – štitonoše, v. chondrosteans. 

chondrosteans (Chondrostei) – štitonoše. Infrarazred 

riba aktinopterigija (zrakoperki, actinopterygians, 

ray-fi n fi shes). Stratigrafska rasprostranjenost: kasni 

paleozoik-danas. Sinonim: chondrostean fi shes. 

chord – duljina vala (valna duljina) ripla, v. ripple-mark 

wavelength. 

chordates (Chordata) – hordate, svitkovci. Najviše koljeno 

životinjskog carstva čiji su pripadnici karakterizirani 

notohordom (notochord) u određenom 

stadiju njihova životnog ciklusa. Kod većine odraslih 

notohorda je zatvorena ili nadomještena koštanim ili 

hrskavičnim spinalnim stupom (bony spinal column, 

cartilaginous spinal column). 

Christmas tree – erupcijski uređaj bušotine. Površinska 

visokotlačna završna proizvodna oprema eruptivne 

proizvodne bušotine. Sastoji se od kućišta glave 

zaštitne kolone (casing head housing), dvostruke 

prirubnice glave zaštitne kolone (casing head spool) 

i dvostruke prirubnice glave kolone uzlaznih cijevi 

(tubing head spool) te sklopa ventila, zasuna i fi tinga 

za regulaciju proizvodnje bušotine. Konstrukcija 

erupcijskog uređaja ovisi o specifi čnoj namjeni – na 

primjer, proizvodni erupcijski uređaj (nakon osvajanja 

i opremanja bušotine za proizvodnju) ili servisni 

(prije puštanja bušotine u proizvodnju) – ali svaki ima 

barem jedan glavni ventil (master valve) za regulaciju 

strujanja u bušotini. Na vrhu erupcijskog uređaja je 

ventil za klipovanje bušotine (swab valve) i manometar 

(pressure gauge). Erupcijski uređaji se postavljaju 

na naftne bušotine u ranom periodu proizvodnje, na 

bušotine s plinskim liftom (gaslift), na sve plinske i na 

odobalne bušotine. Sinonimi: production tree, tree, 

Xmas tree, Xtree. 

Christmas tree assembly – sklop erupcijskog uređaja 

bušotine, erupcijska armatura bušotine; v. Christmas 

tree. 

chromatograph – kromatograf. Instrument za analizu 

komponenata tvari metodom kromatografi je; v. 

chromatography. 

chromatography – kromatografi ja. Skup fi zikalno-kemijskih 

metoda za razdvajanje (separaciju, odjeljivanje) 

komponenata iz smjese ili otopine. Temelje se na 

različitoj sorpciji komponenata na sorbent, odnosno 

na različitoj pokretljivosti komponenata pri prolaženju 

preko tvari ili kroz nju. Kada mobilna (pokretna) 

faza, prenoseći uzorak smjese ili otopine, prelazi preko 

stacionarne (nepokretne) faze (sorbent), pojedine 

komponente se smještaju selektivno na stacionarnoj 

fazi, nakon čega se mogu razdvojiti (odijeliti). Tekućinska 

kromatografi ja (v. liquid chromatography) se 

primjenjuje za razdvajanje nafti i ekstrakata iz sedimentnih 

stijena na njihove komponente, a plinska 

kromatografi ja (v. gas chromatography) za kvalitativnu 

i kvantitativnu analizu organskih komponenata 

sirove nafte i razdvajanje plinskih smjesa. 

chrome lignosulfonates – krom-lignosulfonati. U 

isplačnoj tehnologiji – najčešći tip razrjeđivača 

isplake. Postoji niz vrsta koje se na tržištu prodaju 

pod trgovačkim nazivima. Po prirodi su organski razrjeđivači, 

a njihov bazični materijal dolazi iz drvne 

industrije dok se krom dodaje. Metoda proizvodnje 

može biti ključna za njihovu djelotvornost. Temperatura 

ograničava primjenu krom-lignosulfonata – 

iznad 150 °C (300 °F) počinju se razlagati (mogu se

chronocorrelation 

primijeniti i pri višim temperaturama, ali tada treba 

održavati danu koncentraciju). Vrijednost pH mora 

biti veća od 9 da bi bili djelotvorni. 

chronocorrelation – kronokorelacija, vremenska korelacija. 

Određivanje ekvivalentnosti starosti ili zajedničkih 

vremenskih uzajamnih odnosa (kao što je 

istodobnost podrijetla) za stratigrafske jedinice na 

dvama ili više odvojenih područja. Vremenska korelacija 

je najstariji tip stratigrafske korelacije (v. stratigraphic 

correlation). Sinonim: time-correlation. 

chronohorizon – kronohorizont, kronostratigrafski horizont. 

Stratigrafska površina ili razdjelnica koja je na 

svim mjestima jednake starosti. Iako je kronohorizont 

teoretski bez debljine, on je obično vrlo tanak i 

jasno izražen interval koji je uglavnom izokron preko 

svog cijelog geografskog protezanja i, prema tome, 

čini odličan vremenski referencijski ili vremenski 

korelacijski horizont. Primjeri horizonata koji mogu 

imati izrazito kronostratigrafsko značenje uključuju 

mnoge biohorizonte, slojeve bentonita, horizonte 

promjene smjera magnetskog polja Zemlje i slojeve 

ugljena. Sinonim: chronostratigraphic horizon. 

chronolith – kronostratigrafska jedinica, v. chronostratigraphic 

unit. 

chronolithologic unit – kronostratigrafska jedinica, v. 

chronostratigraphic unit. 

chronostratic unit – kronostratigrafska jedinica, v. chronostratigraphic 

unit. 

chronostratigraphic classifi cation – kronostratigrafska 

klasifi kacija. Svrstavanje slojeva stijena u jedinice 

na bazi njihove starosti ili vremena postanka; v. chronostratigraphic 

unit. 

chronostratigraphic horizon – kronostratigrafski horizont, 

v. chronohorizon. 

chronostratigraphic unit – kronostratigrafska jedinica. 

Slojno tijelo stijena utemeljeno kao materijalni etalon 

za sve stijene koje su nastale tijekom istog, specifi 

čnog intervala geološkog vremena. Svaka granica 

tog tijela je sinkrona. Stijensko tijelo također služi 

kao baza za defi niranje specifi čnog vremenskog intervala 

ili geokronološke jedinice (v. geochronologic 

unit). Kronostratigrafske jedinice (redoslijedom od 

jedinica višeg reda prema jedinicama nižeg reda) 

jesu: eonotem (v. eonothem), eratem (v. erathem), 

sistem (v. system), serija (v. series) i kat (v. stage). Sinonimi: 

chronolith, chronolithologic unit, chronostratic 

unit, time-rock unit, time-stratigraphic unit. 

chronostratigraphic zone – kronostratigrafska zona, 

kronozona, v. chronozone. 

chronostratigraphy – kronostratigrafi ja. Grana stratigrafi 

je koja se bavi izučavanjem (interpretacijom) 

geološke prošlosti Zemlje putem određivanja starosti 

slojeva stijena i njihova vremenskog redoslijeda 

na Zemlji. Sinonim: time-rock stratigraphy, time-stratigraphy. 

chronozone – kronozona, kronostratigrafska zona. 

Kronostratigrafska jedinica (chronostratigraphic 

unit) slobodne uporabe (primjene). Obično je mala 

i s granicama koje mogu biti neovisne o granicama 

rangiranih jedinica. Iako je kronozona izokrona jedinica, 

ona se može bazirati na biostratigrafskoj ili 

litostratigrafskoj jedinici (biostratigraphic unit, lithostratigraphic 

unit). Tanke i neformalne biokronozone 

i litokronozone, ograničene repernim slojevima ili 

drugim markerima, obično se rabe u izučavanjima 

154 

circulate 

sedimentacijskih bazena (sedimentary basins). Sinonim: 

chronostratigraphic zone. 

churn drilling – užno udarno (pensilvanijsko) bušenje, v. 


ciliated protozoans – cilijati, trepetljikaši, v. ciliates. 

ciliate protozoans – cilijati, trepetljikaši, v. ciliates. 

ciliates (Ciliata) – cilijati, trepetljikaši. Razred protozoa 

(praživotinja, protozoans). Karakterizirani su posjedovanjem 

cilija ili trepetljika (cilia) tijekom životna 

ciklusa. Poznata stratigrafska rasprostranjenost: gornja 

jura-danas. Sinonimi: ciliated protozoans, ciliate 

protozoans. 

Cimmerian orogeny – kimerijska orogeneza. Jedna od 

30 ili više kratkotrajnih orogeneza tijekom fanerozoika. 

Prema H. Stilleu uključuje dvije orogeneze – 

ranokimerijsku (u kasnom trijasu, između katova ret 

i norik) i kasnokimerijsku (na koncu jure). Sinonim: 

Kimmerian orogeny. 

Cincinnatian – sinsinat, cincinnat. Stratigrafska serija 

gornjeg ordovicija (Upper Ordovician) po provincijskoj 

skali u Sjevernoj Americi – iznad šemplejna 

(Champlainian), a ispod aleksandrija (Alexandrian) 

silura. Obuhvaća vremenski raspon od prije 455 do 

425 milijuna godina. 

cinder – vulkanska troska. Juvenilni staklasti mjehuričasti 

proklastični fragment koji pada na tlo u čvrstom 

stanju; v. scoria. 

cipolin – kristalni vapnenac (vapnenjak), v. crystalline 

limestone, 2. 

CIPW classifi cation – klasifi kacija CIPW. Sustav klasifi - 

kacije i imenovanja eruptivnih (magmatskih) stijena 

koji se bazira na njihovu normativnom mineralnom 

sastavu (v. CIPW norm). Skraćenica CIPW predstavlja 

početna slova prezimena znanstvenika koji su razradili 

taj klasifi kacijski sustav – Cross, Iddings, Pirsson 

i Washington. Sinonimi: norm system, quantitative 

system. 

CIPW norm – CIPW normativni sastav. Normativni mineralni 

sastav stijene u kojem sadržaj minerala čini 

njegov maseni postotni udjel i u kojem su svi minerali 

bezvodni i pojednostavnjenog sastava; v. CIPW 

classifi cation. 

circle-A pump – dubinska pumpa za viskozne fl uide. 

Tip dubinske pumpe za podizanje viskoznih fl uida, 

na primjer teške nafte. Pumpa je cijevne izvedbe (tubing 

pump) ili s nepomičnim cilindrom (stationarybarrel 

type pump). Sinonim: viscous fl uid pump. 

circle fl ood – kružno zavodnjavanje ležišta. Tip mreže 

(rasporeda) bušotina za konvencionalno zavodnjavanje 

naftnih ležišta (waterfl ood pattern) u kojoj su 

proizvodne bušotine kružno smještene oko injekcijske 

bušotine. 

circulate – cirkulirati. U procesu bušenja – proizvoditi 

strujanje bušaće isplake u potpunom ciklusu ispiranja 

bušotine kroz isplačni sustav bušaćeg postrojenja. 

Cirkulacija isplake se ostvaruje isplačnim pumpama 

(mud pumps) koje usisavaju isplaku iz isplačnih 

rezervoara (mud tanks) i tlače je kroz isplačno crijevo 

(rotary hose), isplačnu glavu (swivel) i kolonu bušaćih 

alatki (drillstring) u bušotinu. Na dnu bušotine isplaka 

izlazi mlazom kroz mlaznice (nozzles) bušaćeg 

dlijeta i vraća se na površinu kroz prstenasti prostor 

bušotine između njene stijenke i bušaće kolone. Na 

površini se povratna isplaka pročišćava od krhotina 

(bušaćeg mulja) na vibracijskim sitima (shale shaker)

circulate-and-weigh 

i u odvajačima pijeska (desander) i mulja (desilter) i 

odlazi u isplačne rezervoare. 

circulate-and-weigh – cirkulirati i otežavati bušaću 

isplaku. U procesu bušenja – metoda kontrole tlaka 

u bušotini tijekom procesa bušenja uspostavljanjem 

cirkulacije bušaće isplake odmah nakon pojave strujanja 

fl uida iz formacije u bušotinu i postupnim otežavanjem 

(povećavanjem težine) isplake. 

circulate out (CO) – isprati bušotinu isplačnim fl uidom. 

U procesu bušenja – cirkulirati isplačni fl uid u bušotini 

radi uklanjanja krhotina i čestica probušene stijene 

i plina. 

circulating device – cirkulacijski uređaj (alatka). Uređaj 

za regulaciju protoka koji se spušta u bušotinu na 

koloni uzlaznih-injekcijskih cijevi (production-injection 

tubing) u svrhu uspostavljanja komunikacije 

fl uida između kolone uzlaznih cijevi i prstenastog 

prostora bušotine (prostora između kolona zaštitnih 

i uzlaznih cijevi). Sastoji se od cirkulacijskog (kliznog) 

kolčaka (sliding sleeve) ili vretena s bočnim džepom 

(side pocket mandrel). 

circulating diff erential fi ll collar – kolčak zaštitne kolone 

za cirkulacijsko diferencijalno punjenje, v. circulating 

diff erential fi ll shoe. 

circulating diff erential fi ll shoe – peta zaštitne kolone 

za cirkulacijsko diferencijalno punjenje. U procesu cementacije 

bušotina – kratka sekcija cijevi koja se spušta 

u bušotinu na dnu kolone zaštitnih cijevi i rabi 

ventil aktiviran diferencijalnim tlakom za punjenje 

zaštitne kolone fl uidom bušotine dok se kolona spušta 

u nju tijekom procesa cementacije. Istu funkciju 

ima kolčak za diferencijalno punjenje zaštitne kolone 

(circulating diff erential fi ll collar) – za razliku od 

pete, koja se postavlja na dnu zaštitne kolone, kolčak 

je postavljen između spojnica kolone zaštitnih cijevi 

blizu njena dna. 

circulating ditch – cirkulirajući isplačni bazen. Zastarjeli 

sinonim termina mud tank (isplačni rezervoar). 

circulating fl uid – cirkulirajući fl uid. U procesu bušenja 

– isplačni fl uid, bušaća isplaka, voda, pjena ili zrak 

koji cirkuliraju u bušotini tijekom procesa rotacijskog 

bušenja. 

circulating gas – radni (aktivni, korisni) plin, v. working 

gas, 2. 

circulating head – cirkulacijska (ispirna) glava. Uređaj 

za pričvršćivanje cirkulacijskog crijeva neposredno 

za vrh bušaće šipke (kada se cirkulacija obavlja bez 

rotacije). Sinonim: poorboy swivel. 

circulating overshot – vanjski hvatač (zvono s klinovima 

za vanjsko hvatanje) cijevi sa cirkulacijom, overšot 

sa cirkulacijom, v. overshot. 

circulating pressure – tlak cirkulacije. Tlak na fl uid na 

određenoj dubini u bušotini koji je potreban za cirkulaciju 

tog fl uida specifi ciranim kapacitetom. 

circulating pump – cirkulacijska (optočna) pumpa. 

Pumpa (obično centrifugalna) za cirkuliranje bilo 

koje tekućine (na primjer, procesne tekućine izvan 

procesnog sustava i natrag u sustav ili rashladne 

vode). 

circulating sleeve – cirkulacijski (klizni) kolčak. Specijalna 

naprava postavljena u koloni uzlaznih cijevi 

(tubing string), kojom se rukuje s pomoću alatke na 

žičanom užetu, za otvaranje i zatvaranje prolaznog 

otvora između kolone uzlaznih cijevi i prstenastog 

prostora bušotine kako bi se omogućila cirkulacija 

155 

circulating valve 

(komunikacija) fl uida između tubinga i prstenastog 

prostora. Također može služiti za uključivanje ili isključivanje 

proizvodnje iz različitih intervala u bušotini. 

Sinonimi: sliding sleeve, sliding-sleeve nipple. 

circulating spear – unutarnji hvatač cijevi (spir) s cirkulacijom, 

v. spear. 

circulating squeeze – cirkulacijska cementacija pod 

visokim tlakom (skviz-cementacija). Cementacija bušotine 

s dvije produktivne zone (koje uzajamno komuniciraju) 

pod visokim tlakom (squeeze cementing) 

zbog nekvalitetne primarne cementacije bušotine 

(postojanja kanala u cementnom kamenu). Gornja 

zona se perforira, spusti se kolona uzlaznih cijevi 

(tubing) s pakerom postavljenim između zona, cirkulacijom 

vode se očisti cementni kanal i u njega se 

upumpa cementna kaša, nakon čega se paker oslobodi 

i podigne iznad gornjih perforacija i suvišak cementne 

kaše se cirkulacijom pri niskom tlaku izbaci 

iz bušotine. 

circulating sub – cirkulacijski prijelaznik. U procesu bušenja 

– (1) Alatka koja omogućuje istjecanje fl uida iz 

bušaće kolone za vrijeme njena izvlačenja (vađenja) 

iz bušotine i tako sprječava prelijevanje i prolijevanje 

isplake po površini nakon odvrtanja pasova bušaćih 

šipki. Uobičajeni tip cirkulacijskog prijelaznika ima 

mimovod koji se otvara bacanjem kugle, a cirkulacija 

je usmjerena prema dnu bušotine. Prijelaznik se 

može ugraditi u konstrukciju nekih bušaćih turbina i 

volumetrijskih motora. Sinonim: drain sub. (2) Alatka 

koja osigurava cirkulaciju bušaće isplake oko kolone 

i kroz kolonu alatki za hvatanje i izvlačenje predmeta 

iz bušotine (fi shing string) radi sprječavanja zaglavljivanja 

kolone (string sticking), kontrole visokog tlaka 

i čišćenje kanala bušotine. Cirkulacija kroz prijelaznik 

može biti kroz perforacije ili bočne cirkulacijske 

otvore (circulating ports). Cirkulacijski otvori se 

mogu otvarati ili zatvarati manipuliranjem kolone za 

instrumentaciju. 

circulating system – cirkulacijski sustav. U procesu rotacijskog 

bušenja – sustav za pumpanje, skladištenje 

i obradu (kondicioniranje) bušaćih fl uida (obično 

bušaće isplake, drilling mud). Isplačne pumpe (mud 

pumps, mud hogs) usisavaju bušaću isplaku iz čeličnih 

isplačnih rezervoara (steel mud tanks) i pumpaju 

je kroz isplačno crijevo (rotary hose), isplačnu glavu 

(swivel), radnu šipku (kelly), bušaće šipke (drillpipes), 

teške šipke (drill collars) i mlaznice (nozzles) bušaćeg 

dlijeta (drilling bit) na dno bušotine. Isplaka se zatim 

vraća na površinu kroz prstenasti postor bušotine između 

kolone bušaćih alatki i stijenke kanala bušotine, 

protuerupcijske preventere (blowout preventers) i 

povratni isplačni vod (mud-return line) na vibracijska 

sita (shale shaker) radi uklanjanja grubih krhotina 

probušenih stijena (coarse well cuttings), u odvajače 

pijeska (desander) i mulja (desilter) radi čišćenja od 

ostatka izbušenog stijenskog materijala te u otplinjivač 

(degasser) radi uklanjanja otopljenog plina u 

isplačne rezervoare u blizini bušaćeg postrojenja, 

nakon čega se može ponovno injektirati u bušotinu; 

v. circulation of drilling fl uid. 

circulating temperature – temperatura cirkulacije. 

Temperatura tekućine koja cirkulira na danoj dubini 

u bušotini. 

circulating valve – cirkulacijski ventil, ventil za izjednačavanje 

tlaka. Ventil dubinske brtvenice (pakera, pac-

circulation 

ker) koji osigurava cirkulaciju (komunikaciju) fl uida 

između unutrašnjosti kolone uzlaznih cijevi (tubing) 

i prstenastog prostora bušotine tijekom raznih operacija 

u bušotini (cementacije, frakturiranja, kemijske 

obrade, ispitivanja bušotine). Smješten je iznad 

brtvenog elementa pakera, a otvara se rukovanjem 

kolone uzlaznih cijevi ili bušaćih šipki (dizanjem, 

spuštanjem i zakretanjem kolone ili kombinacijom 

tih operacija). 

circulation – cirkulacija, optok. (1) U mehanici fl uida – 

strujanje (gibanje) u dano područje ili volumen i kroz 

njih. (2) U oceanografi ji – tečenje vodene struje unutar 

velikog područja, obično po zatvorenoj kružnoj 

putanji. (3) v. circulation of drilling fl uid. 

circulation of drill fl uid – cirkulacija bušaćeg fl uida, v. 

circulation of drilling fl uid. 

circulation of drilling fl uid – cirkulacija bušaćeg fl uida. 

Strujanje isplačnog fl uida – bušaće isplake, vode, 

pjene ili zraka – u kanal bušotine i natrag na površinu 

u procesu bušenja. Cirkulacija može biti normalna 

(normal circulation), kada se bušaći fl uid pumpa 

u bušotinu kroz kolonu bušaćih alatki (drillstring) i 

vraća na površinu kroz prstenasti prostor bušotine 

između bušaće kolone i stijenke kanala bušotine, i 

obratna ili inverzna (reversed circulation) u kojoj se 

bušaći fl uid pumpa u bušotinu kroz njen prstenasti 

prostora, a na površinu vraća kroz kolonu bušaćih 

alatki. Sinonimi: circulation of drill fl uid, drilling fl uid 

circulation; v. circulation system. 

circulation of drilling mud – cirkulacija bušaće isplake, 

v. circulation of drilling fl uid. 

circulation rate – cirkulacijski protok, kapacitet cirkulacije, 

dobava. U procesu rotacijskog bušenja – volumen 

bušaće isplake koji se pumpa u bušotinu. Obično se 

izražava u l/min (ili gal/min ili bbl/min). 

circulation time – vrijeme cirkulacije bušaće isplake, v. 

circulation time of drilling fl uid. 

circulation time of drilling fl uid – vrijeme cirkulacije 

(ciklusa cirkulacije) bušaćeg fl uida. U procesu rotacijskog 

bušenja – vrijeme koje je potrebno bušaćem 

fl uidu za jedan potpuni (zaokruženi) ciklus strujanja 

tijekom bušenja – od isplačnih rezervoara (mud 

tanks) i kroz cirkulacijski sustav (circulating system) 

natrag u isplačne rezervoare (mud tanks). Sinonim: 

cycle time of drilling fl uid. 

circumferential wave – površinski val. U seizmologiji – 

zastarjeli sinonim termina surface wave (v.). 

cirque – (1) ledenjački cirk, kar, krnica. U glaciologiji – 

duboko zdjelasto udubljenje ili šupljina sa strmim 

stijenkama koja u tlocrtu ima potkovast, srpast ili 

polukružan oblik. Smješten je na dijelu planine pri 

njenom vrhu i obično u gornjem dijelu glacijalne (ledenjačke) 

doline. Nastaju pri erozijskom djelovanju 

planinskih ledenjaka (utjecaj smrzavanja, nivacija, 

ledenjačko brazdanje tla). U ledenjačkom cirku se 

često može nalaziti okruglo malo jezero, a sam cirk 

može biti ispunjen snijegom ili ledom. Sinonimi: kar. 

(2) cirk, kar. U geomorfologiji – termin koji se katkada 

rabi za označavanje udubljenja polukružnog 

amfi teatarskog oblika ili oblika naslonjača koje je 

neglacijalnog podrijetla ali nalikuje na ledenjački 

cirk, na primjer, ponikva (doline) u područjima razvoja 

vapnenaca, defl acijski kotao (blowout) u aridnim 

područjima ili depresija formirana potkopavanjem 

odronima zemlje. 

156 

class 

cirripede crustaceans – ciripedi, vitičari, v. cirripeds. 

cirripedes – ciripedi, vitičari, v. cirripeds. 

cirripeds (Cirripedia) – ciripedi, vitičari. Razred morskih 

rakova (marine crustaceans). Karakterizirani su 

uglavnom stalnom pričvršćenošću odraslih za neku 

podlogu (supstrat). Stratigrafska rasprostranjenost: 

gornji silur-danas. Sinonimi: cirripede crustaceans, cirripedes. 

city gas – gradski plin, v. town gas. 

cladocerans (Cladocera) – kladoceri, rašljoticalci, vodene 

buhe. Red rakova (crustaceans). Karakterizirani 

su jednodijelnim oklopom (univalve carapace) koji 

je oštro presavijen duž leđne strane što daje izgled 

dvodijelnog oklopa (bivalve carapace). Obično se 

sreću u postglacijalnim sedimentima slatkih i brakičnih 

voda. Stratigrafska rasprostranjenost: oligocendanas. 

Sinonim: water fl eas. 

Claibornian – kleborn, claiborn. Stratigrafski kat eocena 

(Eocene) u Sjevernoj Americi (primorje Meksičkog 

zaljeva, Gulf Coast) – iznad vilkoksa (Wilcoxian), a ispod 

džeksona (Jacksonian). 

clam shrimps – konhostraka, v. conchostracans. 

clan – grupa eruptivnih (magmatskih) stijena. U petrologiji 

– niz tipova eruptivnih (magmatskih) stijena 

(igneous rocks) koje su vrlo bliske po mineralnom ili 

kemijskom sastavu, odnosno kategorija eruptivnih 

stijena defi nirana prema sličnostima mineralnog 

ili kemijskog sastava, ali koje se razlikuju po načinu 

zalijeganja, teksturi i moguće po sadržaju minerala, 

na primjer, grupa granita (granite clan), grupa sijenita 

(syenite clan), grupa gabra (gabbro clan). Grupa je 

podjedinica serije (v. tribe) i dijeli se na porodice (v. 

family). Sinonim: igneous-rock clan. 

Clarendonian – klarendon, clarendon. Stratigrafski 

kontinentalni kat srednjeg eocena (Middle Eocene) 

u Sjevernoj Americi – iznad barstova (Barstovian), a 

ispod hemfi la (Hemphillian). 

clarifi cation – bistrenje. (1) U procesu obrade otpadnih 

voda – uklanjanje suspendiranih čvrstih čestica 

iz vode postupkom taloženja (često potpomognuto 

centrifugalnim djelovanjem i kemijski izazvanom 

koagulacijom) i mutnoće; (2) Na naftnim poljima – 

uklanjanje nafte iz vode. 

clarifi er – bistrik, taložnik, taložnica. Rezervoar za taloženje 

i/ili centrifugalni uređaj za mehaničko uklanjanje 

čvrstih čestica iz otpadne vode u procesu njene 

obrade. 

Clarkforkian – klarkfork, clarkfork. Stratigrafski kontinentalni 

kat gornjeg paleocena (Upper Paleocene) u 

Sjevernoj Americi – iznad tifana (Tiff anian), a ispod 

vasača (Wasatchian). 

class – (1) klasa simetrije. U kristalografi ji – jedna od 

32 moguće kombinacije netranslacijskih elemenata 

simetrije kristala. Klase simetrije su grupirane u 

šest kristalnih sustava (singonija) izdvojenih prema 

vanjskom obliku kristala (v. crystal system). Sinonim: 

point group. (2) razred eruptivnih (magmatskih) stijena. 

U petrologiji – podjedinica u CIPW klasifi kaciji (v. 

CIPW classifi cation) eruptivnih (magmatskih) stijena 

(igneous rocks) na bazi relativnog sadržaja (proporcija) 

salskih i femskih standardnih minerala. Razredi 

približno odgovaraju podjelama koje se temelje na 

boji – leukokratne (leucocratic), melanokratne (melanocratic) 

i mezokratne (mesocratic) stijene. Osnovna 

jedinica razreda eruptivnih stijena je red (v. order).

class A (B, C, D, E, F, G, H) cement 

(3) razred. (a) U taksonomiji – kategorija u klasifi kaciji 

biljaka i životinja između koljena (stabla ili tipa, 

phyllum) ili odjeljka (division) i reda (order). Može 

obuhvaćati jedan ili više redova. Također se, ako je 

to potrebno, mogu uvesti viša i niža kategorija (nadrazred, 

podrazred), ali pod uvjetom da ne izazivaju 

konfuziju. (b) U statistici – potpodjela opažanog intervala 

varijable koja ima utvrđene granice. 

class A (B, C, D, E, F, G, H) cement – cement klase A (B, 

C, D, E, F, G, H), v. oilwell cements. 

classifi cation of crude oils – klasifi kacija sirovih nafti, v. 

crude oil classifi cation. 

classifi cation of gas reservoirs – klasifi kacija plinskih 

ležišta. Ležišta prirodnog plina se mogu klasifi cirati 

u sljedeća četiri tipa: (a) ležišta suhog plina (plin 

egzistira u ležištu i na površini kao jednofazni fl uid); 

(b) ležišta masnog (mokrog) plina (fl uid egzistira u 

ležištu kao plin pri početnom tlaku i temperaturi i 

ostaje u plinovitom stanju kada u ležištu pada tlak 

pri konstantnoj temperaturi, ali na površini, kada 

pada i temperatura, dolazi do kondenzacije dijela 

plina u cjevovodima i separatorima); (c) ležišta retrogradnog 

kondenzatnog plina (fl uid egzistira u ležištu 

kao plin pri početnom tlaku i temperaturi, ali se 

s padom tlaka, uz konstantnu temperaturu, u ležištu 

formira tekuća faza – kapljevina se također formira 

i na površini u cjevovodima i separatorima); (d) plin 

naftnih ležišta (plin koji se proizvede kao slobodan 

plin na površini, bilo da je dobiven oslobađanjem iz 

nafte, ili iz plinske kape). 

classifi cation of oil pools – klasifi kacija naftnih ležišta, 

v. classifi cation of oil reservoirs. 

classifi cation of oil reservoirs – klasifi kacija naftnih ležišta. 

Prema kriterijima sastava fl uida, ležišnog tlaka 

i temperature, naftna ležišta mogu biti nezasićena ili 

zasićena (s originalnom plinskom kapom ili bez nje), 

a prema režimu iskorištavanja (proizvodnom režimu 

ili mehanizmu), dijele se na ležišta s režimom otopljenog 

plina, s režimom plinske kape, s vodotlačnim 

režimom i s režimom gravitacijskog dreniranja. 

clast – klast. (1) Sastavni dio (komponenta) – zrno ili fragment 

sedimenta ili sedimentne stijene koji se formirao 

kao rezultat mehaničkog trošenja (raspadanja, 

razaranja) velike stijenske mase, na primjer, fenoklast 

(phenoclast). (2) piroklast, v. pyroclast. (3) bioklast, v. 

bioclast. 

clastation – drobljenje stijena. (1) Fizičko ili kemijsko 

drobljenje stijenskih masa na mjestu njihova postanka 

(in situ). Sinonim termina weathering (trošenje ili 

raspadanje stijena). (2) Razaranje stijena s formiranjem 

klastičnih sedimenata. 

clastic – (1) klastičan, razdrobljen. (a) Termin koji se odnosi 

na stijene ili sedimente sastavljene uglavnom 

od zdrobljenih fragmenata (odlomaka) starih (već 

postojećih) stijena ili minerala koji su bili transportirani 

(preneseni) na stanovitu udaljenost od mjesta 

njihova postanka. Termin se primjenjuje zbog toga 

da bi uputio na postanak stijena ili sedimenata iz 

izvora koji se nalazio i unutar i izvan bazena sedimentacije 

(depositional basin). U skladu sa starijom 

defi nicijom, termin clastic se često primjenjivao da 

bi se istaknulo podrijetlo stijena ili sedimenata iz 

izvora koji se nalazio u sedimentacijskom bazenu, za 

razliku od termina detrital (detritski) koji je (također 

prema starijoj defi niciji) upućivao na izvor izvan ba- 

157 

clastic depositional environment 

zena sedimentacije. Termin clastic se također rabi za 

opisivanje teksture stijena koje su nastale od takvog 

materijala. (b) v. pyroclastic (c) Termin koji označava 

bioklastičnu (organogeno-klastičnu) stijenu (v. bioclastic 

rock). (2) klastni. Koji se odnosi na klast – zrno 

ili fragment sedimentne stijene (v. clast). (3) klastik, 

klastična stijena. Termin se, kao naziv za klastičnu 

stijenu, obično rabi u množini – clastics (klastici). Primjeri 

najšire rasprostranjenih klastika su pješčenjak 

(sandstone) i šejl (shale); v. clastic rock. 

clastic breccia – klastična (detritska) breča. Breča koja je 

nastala kao rezultat erozije. 

clastic deformation – klastična deformacija. U geologiji 

– jedan od procesa dinamotermalne metamorfoze 

(v. dynamothermal metamorphism) koji uključuje 

drobljenje i cijepanje čestica minerala i stijena. Fragmenti 

poprimaju okrugli oblik i imaju nesustavnu 

orijentaciju iako je kristalogena struktura očuvana 

u pojedinim slučajevima. U krajnjem slučaju stijene 

mogu biti usitnjene u praškasto stanje; v. blastic deformation, 

plastic deformation. 

clastic depositional environment – klastična sredina 

sedimentacije, klastična sedimentacijska sredina. 

U sedimentologiji – tip sredine sedimentacije koja 

uključuje: (1) aluvijalne sedimente (alluvial sediments) 

– aluvijalne lepeze (alluvial fans), lepezne delte 

(fan deltas), ravnice prepletenih (anastomoznih) 

rijeka (braidplains), anastomozne (prepletene) rijeke 

(braided rivers), meandrirajuće rijeke (meandering rivers); 

(2) lakustričke (jezerske) sedimente (lacustrine 

sediments) – jezerske delte (lake deltas), slatkovodna 

jezera (freshwater lakes), slana jezera (saline lakes); (3) 

eolske sedimente (eolian sediments) – dine (sipine 

– dunes), interdinski sedimenti (interdune deposits), 

pješčani pokrovi (sand sheets); (4) deltne sedimente 

(deltaic sediments) – delte s dominantnom (prevladavajućom) 

djelatnošću rijeka (river-dominated deltas), 

delte s dominantnom djelatnošću valova (wave-dominated 

deltas), delte s dominantnom djelatnošću 

plima (tidally dominated deltas); (5) siliciklastične 

obalne sedimente (siliciclastic shoreline sediments) 

– uključuju: (a) obale s dominantnom (prevladavajućom) 

djelatnošću valova (wave dominated shorelines) 

– plaže (beaches), mikroplimni barijerni otoci (microtidal 

barrier islands), pješčane žice (chenier); (b) obale 

s mješovitom djelatnošću valova i plima (mixed wave-tide 

infl uenced shorelines) – mezoplimni barijerni 

otoci (mesotidal barrier islands), i (c) obale s dominantnom 

djelatnošću plima (tide-dominated shorelines) 

– plimne ravnice (tidal fl ats), estuari (estuaries); 

(6) plitka siliciklastična mora (shallow siliciclastic seas) 

– plimni pješčani hrptovi (tidal sand ridges), pješčani 

plićaci (sand shoals), pješčani pokrovi (sand sheets); 

(7) duboku morsku padinu i bazen (deep marine slope 

and basin) – sedimenti padinskog kanala i klanca 

(slope channel and gully deposits), sedimenti padinskog 

kanjona (slope canyon sediments), sedimenti 

intrapadinskog bazena (intraslope basin deposits), 

pokrovi pješčanog prosipa (sand spillover sheets), padinski 

zastori (slope aprons), podmorske lepeze (submarine 

fans), i (8) glacijalne (ledenjačke) sedimente 

(glacial sediments) – supraglacijalni (supraglacial), 

glacijalno-fl uvijalni (ledenjačko-riječni – glaciofl uvial), 

glacijalno-eolski (glacioeolian), glacijalno-lakustrički 

(ledenjačko-jezerski – glaciolacustrine), glaci-

clastic dike 

jalno-marinski (ledenjačko-morski – glaciomarine). 

clastic dike – klastični dajk (žica). Sedimentni dajk ili 

žica (v. sedimentary dike) koja je sastavljena od različitih 

klastičnih materijala (fragmenata različitih ispod 

i iznad zalegnutih stijena) – osobito pješčenjački 

dajk (sandstone dike) i valutični dajk (pebble dike). 

clastic grain – klastično zrno. Sedimentna čestica (sedimentary 

particle) transportirana i sedimentirana kao 

cjelovita čestica. Klastična zrna su zaobljena erozijom 

tijekom transportiranja. 

clasticity – klastičnost. (1) Kvaliteta, stanje ili stupanj 

klastičnosti. (2) Maksimalna prividna veličina čestice 

u sedimentu ili sedimentnoj stijeni. 

clastic limestone – klastični vapnenac (vapnenjak). Vapnenac 

sastavljen pretežito od zdrobljenih i zaobljenih 

ljuštura. Prema nekim izvorima sinonim termina 

coquina (kokina ili školjkasti vapnenac). 

clastic pipe – klastična cijev. U geologiji – cilindrično 

tijelo klastičnog materijala nepravilnog stupastog 

oblika koje stoji gotovo vertikalno u okružujućim 

formacijama (stijenama), obično vapnencima. Promjer 

klastičnih cijevi može iznositi od nekoliko centimetara 

do 50 metara, a visina doseže 60 metara, osobito 

pješčenjačka cijev (v. sandstone pipe) – klastična 

cijev ispunjena pješčenjakom. 

clastic ratio – klastični (detritski) omjer (koefi cijent). 

Omjer debljine ili postotnog sadržaja klastičnog materijala 

ili klastika (od konglomerata, pješčenjaka, šejla) 

i neklastičnog (od vapnenca, dolomita, evaporita) 

u stratigrafskom profi lu (presjeku, stratigraphic section). 

Na primjer, klastični koefi cijent jednak 5 označava 

da profi l prosječno sadrži 5 metara klastičnog 

materijala po jednom metru neklastičnog materijala. 

Koefi cijent je mjera relativne količine klastičnog materijala 

(klastičnih sedimenata) donesenog u sredinu 

sedimentacije u usporedbi s količinom sedimenata 

koji su se formirali u samoj sredini (in situ). Sinonim: 

detrital ratio; v. sand-shale ratio. 

clastic rock – klastična (razdrobljena) stijena. Konsolidirana 

(cementirana) sedimentna stijena (consolidated 

sedimentary rock) sastavljena uglavnom od fragmenata 

(zrna, oblutaka, drobeži) već postojećih (starijih) 

stijena (bilo kojeg podrijetla) ili fragmenata čvrstih 

produkata koji su se formirali tijekom procesa kemijskog 

trošenja (raspadanja) tih stijena. Fragmenti su 

zatim bili mehanički transportirani (preneseni) do 

mjesta njihove sedimentacije. Tipični primjeri klastičnih 

sedimentnih stijena su pješčenjak(sandstone), 

konglomerat (conglomerate), šejl (shale) ili vapnenac 

(koji se sastoji od čestica starijih, već postojećih, vapnenaca 

– limestone). Sinonim: fragmental rock. (2) v. 

pyroclastic rock. (3) v. bioclastic rock. (4) v. cataclastic 

rock. 

clastics – klastici, klastične stijene, v. clastic rock. 

clastic sediment – klastični (mehanički) sediment. Sediment 

formiran akumuliranjem fragmenata starijih 

(već postojećih) stijena ili minerala koji su bili transportirani 

kao pojedinačne čestice do mjesta njihove 

sedimentacije djelovanjem samo mehaničkih agensa 

(na primjer, djelatnošću vode, vjetra, leda, gravitacije). 

Primjeri klastičnih sedimenata su mulj (mud), 

pijesak (sand), glina (clay) i šljunak (gravel). Sinonim: 

mechanical sediment; v. detrital sediment. 

clastic sedimentary rock – klastična (razdrobljena)sedimentna 

stijena, v. clastic rock. 

158 

C layer 

clast support – klastna potpora. Sedimentna tekstura 

(tekstura sedimentnih ili taložnih stijena) u kojoj su 

veće čestice u međusobnom kontaktu; v. matrix support. 

clathrate – klatrat, plinski hidrat, v. gas hydrates. 

claw shrimps – konhostraka, v. conchostracans. 

clay – glina. (1) Fragment stijene ili minerala ili klastična 

čestica bilo kojeg sastava (često kristalni fragment 

minerala gline), veličine manje od zrna vrlo fi nog 

silta, koji imaju promjer manji od 4 mikrometra ( 1 / 256 

mm ili 0,00016 inča). Ta veličina je približno gornja 

granica veličine čestica koje mogu posjedovati koloidna 

svojstva; v. coarse clay, medium clay, fi ne clay, 

very fi ne clay. (2) Rahli (nevezani), zemljasti i ekstremno 

fi nozrnasti prirodni sediment ili mekana sedimentna 

stijena (v. sedimentary rock) koji su pretežito 

sastavljeni (građeni) od koloidnih čestica ili čestica 

veličine gline i karakterzirani visokom plastičnošću 

i znatnim sadržajem minerala gline (v. clay mineral) 

– vodnih alumosilikata (kaolinita, monmorijonita, 

nontronita, haloazita, alofana i dr.) – pomiješanih s 

različitim primjesama (fi no dispergiranim kvarcom, 

raspadnutim glinencem ili feldšpatom, karbonatima, 

željezovitom tvari i drugim primjesama). Kada je fi no 

usitnjena i pomiješana s vodom glina formira plastičnu 

podatljivu (kalupljivu) masu, nakon isušivanja 

zadržava svoj oblik i postaje tvrda zagrijavanjem ili 

pečenjem. Neke gline su neplastične. Prema jednoj 

defi niciji glina mora sadržavati više od 50% čestica 

veličine gline, a prema drugoj, minerali gline moraju 

činiti najmanje 25% ukupnog volumena. Klasifi kacija 

glina se bazira na njihovoj uporabi (primjeni), 

podrijetlu (postanku), sastavu, mineralnim komponentama 

i boji. (3) Termin koji se obično primjenjuje 

za označavanje svakog mekanog, ljepljivog, fi nozrnastog 

taloga (sedimenta), poput ilovače ili kremenastog 

silta, i zemljastog materijala, osobito kada je 

vlažan (poput mulja ili gliba). (4) v. clay mineral. 

clay blocking – blokada (začepljenje) glinom. Tip oštećenja 

formacije (formation damage) koje nastaje kada 

voda niskog saliniteta ulazi u formaciju i uzrokuje 

istiskivanje minerala gline sa stijenki pora i njihovu 

disperziju, što uzrokuje blokadu pornih kanala i, kao 

posljedicu, smanjenje permeabilnosti formacije. 

clay colloid – glinoviti koloid. (1) Čestica gline promjera 

manjeg od 1 mikrometra (0,001 mm). (2) Koloidna 

tvar koja se sastoji od čestica veličine čestica gline 

(pelita). 

clay control – kontrola blokade pora glinom. Metoda 

koja se primjenjuje za izolaciju ili stabilizaciju minerala 

gline u formaciji usporavanjem kidanja kristalića 

minerala gline koje bi moglo uzrokovati tečenje gline 

kroz formaciju i čepljenje pornih kanala što može 

smanjiti ili eliminirati permeabilnost formacije. 

claycrete – glinena kora. Raspadnuti glinoviti materijal 

koji stvara sloj neposredno iznad temeljnih stijena 

(bedrock). 

clay drilling mud – glinovita bušaća isplaka, v. drilling 

mud, water-base drilling mud, oil-base drilling mud. 

C layer – sloj C. Seizmičko područje (sloj) Zemlje na dubini 

između 410 km i 1.000 km koje je ekvivalentno 

prijelaznoj zoni (v. transition zone, 1a) gornjeg plašta 

Zemlje (upper mantle). Sloj C je dio unutrašnjosti Zemlje 

u skladu s njenom klasifi kacijom na slojeve od A 

do G; v. A layer, B layer, D layer, E layer, F layer, G layer.

clayey 

clayey – glinovit. Koji obiluje glinom, sastoji se od gline, 

sadrži glinu ili nalikuje glini. Sinonim: argillaceous. 

clayey breccia – glinovita breča. Breča koja se sastoji 

najmanje od 80% fragmenata (odlomaka), 10% gline 

i manje od 10% drugog materijala. 

clayey reservoir rock – glinovita ležišna stijena, v. shaly 

formation. 

clayey sand – glinoviti pijesak. (1) Nekonsolidirani (necementirani) 

sediment (unconsolidated sediment) 

koji se sastoji od 50 do 90% pijeska i ima omjer silta 

(alevrita) i gline manji od 1:2. (2) Nekonsolidirani 

(necementirani) pijesak (unconsolidated sand) koji 

sadrži 40 do 75% pijeska, između 12,5 i 50% gline i 

od 0 do 20% silta (alevrita). 

clayey sandstone – glinoviti pješčenjak. (1) Konsolidirani 

(cementirani) glinoviti pijesak (v. clayey sand). (2) 

Pješčenjak koji sadrži više od 20% gline. 

clayey silt – glinoviti silt (alevrit). (1) Nekonsolidirani 

(necementirani) sediment koji sadrži 40 do 75% silta 

(alevrita), između 12,5 i 50% gline i od 0 do 2o% pijeska. 

(2) Nekonsolidirani (necementirani) sediment 

koji sadrži veću količinu čestica veličine čestica silta 

(alevrita) nego čestica veličine gline, više od 10% gline 

i manje od 10% grubljih čestica drugih komponenata 

(materijala). 

clay gravel – glinoviti šljunak. Šljunak koji sadrži fi nozrnasti 

silicij-dioksid i glinu, a kompakcijom (zbijanjem) 

formira gustu i tvrdu površinu. 

clay marl – glinoviti lapor. Bjeličasta kredasta (vapnenasta) 

glina; lapor u kojem prevladava glina. 

clay mineral – mineral gline. (1) Mineral iz kompleksne 

i slabo defi nirane grupe fi nokristalnih, metakoloidnih 

ili amorfnih vodnih silikata (uglavnom aluminija i 

katkada magnezija i željeza) s monoklinskom kristalnom 

rešetkom dvoslojnog ili troslojnog tipa, u kojoj 

ioni silicija i aluminija imaju tetraedarsku koordinaciju 

u odnosu na kisik i u kojoj ioni aluminija, dvovalentnog 

i trovalentnog željeza, magnezija, kroma, 

litija, mangana i drugih elemenata imaju oktaedarsku 

koordinaciju u odnosu na kisik ili hidroksil. Na 

površinama silikatnih slojeva mogu biti izmjenljivi 

kationi (kationi sposobni za izmjenu – obično kalcij 

i natrij, a katkada kalij, magnezij, vodik i aluminij) u 

količinama koje su određene viškom negativnog naboja 

unutar danog sloja. Minerali gline se uglavnom 

formiraju alteracijom ili trošenjem (raspadanjem) 

primarnih silikatnih minerala (kao što su glinenci ili 

feldšpati, pirokseni i amfi boli), a sreću se u sedimentima 

gline, tlima, šejlovima, zonama alteracije rudnih 

ležišta i drugim stijenama u obliku ljuskastih čestica 

ili gustih, pahuljičastih agregata različitih tipova. Za 

minerale gline su karakteristične čestice male veličine 

i sposobnost adsorpcije znatnih količina vode i 

iona na površinama čestica. Najčešći minerali gline 

pripadaju skupinama kaolina, monmorijonita i ilita. 

Sinonimi: clay, hydrosialite, sialite. (2) Svaka kristalna 

tvar u glinenoj frakciji tla ili sedimenta. 

clay mud – glinovita isplaka (bušaća isplaka), v. drilling 

mud, water-base drilling mud, oil-base drilling mud. 

clay pocket – glineni džep. Šupljina u stijeni ispunjena 

glinom. Također, masa gline u stijeni ili šljunku. 

clay rock – okamenjena glina. Stvrdnuta glina koja se 

sastoji od klastičnog (detritskog) glinovitog materijala 

formiranog uglavnom razlaganjem glinenaca 

(feldšpata). Stupanj (stanje) otvrdnuća gline je takav 

159 

clay yield 

da se ona drobi pri svakoj obradi. Okamenjena glina 

nije pretrpjela kemijsku alteraciju niti metamorfozu. 

Sinonim: claystone (v.). 

clay shale – glinoviti šejl. (1) Konsolidirani (cementirani) 

sediment koji se sastoji od najviše 10% pijeska i ima 

omjer silt (alevrit)/glina manji od 1:2; škriljasta okamenjena 

glina, cjepljivi glinjak (klejston). (2) Šejl koji 

se sastoji uglavnom od glinovitog materijala i koji se 

u procesu trošenja (raspadanja) pretvorio u glinu. 

clay size – veličina (promjer) čestice gline. U sedimentologiji 

– termin koji označava čestice s promjerom 

manjim od 1 / 256 mm (0,00016 inča). 

clay slate, clayslate, clay-slate – glinoviti slejt (aspidni 

škriljavac). (1) Slabo metamorfozirani slejt (slejt niskog 

stupnja metamorfoze ili metamorfi zma), u biti 

neizmijenjen, za razliku od više tinjčastih varijeteta 

koji graniče s fi litima – osobito argilit (v. argillite) koji 

je pretrpio alteraciju manju od 50% i za koji je karakteristično 

postojanje lučenja, škriljavosti ili početne 

folijacije ili slabo metamorfozirana stijena, po prirodi 

srednja između šejla i slejta (aspidnog škriljavca). (2) 

Slejt (aspidni škriljavac) koji se formirao iz glinovite 

stijene (kao što je šejl), a ne iz vulkanskog pepela. 

Metamorfozirana glina za koju je karakteristično postojanje 

klivaža smicanja ili stlačivanja, što je razlikuje 

od tinjčastog slejta (mica slate). 

clay soil – glinovito tlo. Tlo koje sadrži visoki postotak 

fi nih čestica i koloidnih supstancija i uz vlagu postane 

viskozno i plastično, a kada je suho formira vrlo 

tvrde grude i grumenje – osobito tlo koje sadrži 40% 

ili veću količinu gline i do 45% pijeska ili 40% silta 

(alevrita). Termin se također rabi za tla koja sadrže 

30% ili više gline. 

clay stabilizer – stabilizator (aditiv za stabilizaciju) gline. 

Aditiv za sprječavanje kidanja kristalića minerala gline 

koje može uzrokovati oštećenje (smanjenje permeabilnosti) 

formacije. 

claystone, clay stone – glinjak, klejston. (1) Stvrdnuta 

glina (indurated clay) s teksturom i sastavom šejla, 

ali bez njegove fi ne laminacije ili cjepivosti; masivni 

muljnjak ili madston (v. mudstone) u kojem sadržaj 

gline prevladava nad siltom (alevritom); necjepivi 

glinoviti šejl (v. clay shale). Prema defi niciji drugih 

autora glinjak je – (a) slabo otvrdnuta sedimentna 

stijena čije čestične komponente (minerali gline i/ 

ili listići tinjca) imaju promjere manje od 0,001 mm, 

ili (b) vrlo fi nozrnasta i donekle masna sedimentna 

stijena s ljušturastim (školjkastim) lomom koja se 

sastoji uglavnom od glinovitog materijala. Sinonim: 

clay rock (v.). (2) Konkrecijska glina (concretionary 

clay) koja se nalazi u aluvijalnim sedimentima u obliku 

plosnatih okruglih pločica koje, različito spojene, 

stvaraju neobične forme. (3) Stari engleski termin za 

glinoviti vapnenac (argillaceous limestone). 

clay-supported fabric – sklop (građa) s glinovitom 

potporom. Sklop (građa) sedimentnih stijena (sedimenata) 

s većim sadržajem (količinom) čestica gline 

nego čestica veličine pijeska tako da one ne podupiru 

jedna drugu (kaže se da čestice «plutaju»); v. mudsupported 

fabric, particle-supported fabric. 

clay-water mud – glinovita isplaka (bušaća isplaka), v. 

drilling mud, water-base drilling mud, oil-base drilling 

mud. 

clay yield – isplačni prinos gline. U isplačnoj tehnologiji 

– količina (volumen u kubičnim metrima ili ba-

clean 

relima) isplake određene viskoznosti koja se može 

dobiti (pripremiti) iz jedinične težine (na primjer, 1 

tone) suhe gline. Specifi kacija za bentonit zahtijeva 

prinos od 91,8 barela po toni. Budući da je bentonit 

reaktivan i da na njegovu hidrataciju utječe sastav 

vode, porast sadržaja soli (natrij-klorida) smanjuje 

njegov prinos (na primjer, morska voda saliniteta 

50.000 ppm će smanjiti prinos više od 50%). Prinos 

bentonita će također biti manji ako se u vodi nalaze 

drugi kationi – kalcij, magnezij i kalij. Sinonim: yield; 

v. high-yield clay, low-yield clay. 

clean – (1) čist, neglinovit. U karotaži – termin za označavanje 

pješčenjaka i karbonata koji ne sadrže ili sadrže 

vrlo malu količinu gline ili šejla; v. dirty. (2) čistiti 

(očistiti) bušotinu, v. clean out. 

clean drilling – bušenje s ispiranjem. Bušenje sa cirkulacijom 

bušaće isplake. 

cleaned core – čista (ekstrahirana) jezgra. Jezgra iz koje 

je ekstrahiran slojni fl uid otapalom (obično acetonom, 

kloroformom, etilen dekloridom, heksanom, 

tetrakloretilenom, trikloretilenom, toulenom, ksilenom), 

za razliku od jezgre u prirodnom stanju (v. native-state 

core) ili restaurirane jezgre (v. restored-state 

core); v. core, fresh core. 

clean gas – čisti (pročišćeni, očišćeni) plin. Prirodni plin 

iz kojeg su uklonjene čvrste čestice (na primjer, čestice 

prašine ili hrđe) fi ltrima. 

cleaning a well – čišćenje bušotine. Remontna operacija 

za uklanjanje taloga, vode, kamenca, parafi na i 

drugog materijala iz bušotine. 

cleaning solution – otopina za čišćenje. Otopina kiseline 

koja se rabi za čišćenje (pranje) produktivne 

formacije u bušotini prije izvođenja operacija frakturiranja, 

cementacije ili obrade kiselinom. 

clean oil – čista (pročišćena, očišćena, suha) nafta. Sirova 

nafta iz koje je taloženjem uklonjen mulj (talog, 

čvrste čestice) i voda, odnosno sirova nafta koja 

sadrži dopuštenu količinu tih primjesa za transport 

naftovodima (dopušteni sadržaj mulja i vode se specifi 

cira ugovorom i obično iznosi najviše 1%). 

clean out – očistiti bušotinu. Ukloniti pijesak, kamenac, 

parafi n ili druge taloge iz bušotine radi obnavljanja 

ili povećanja njene proizvodnje (produktivnosti). 

cleanout acid – kiselina za čišćenje bušotine. Smjesa solne 

kiseline i površinski aktivnih tvari (surfaktanata) 

koja cirkulira u bušotini radi uklanjanja nepoželjnog 

materijala iz njena kanala. 

cleanout bailer – žlica za čišćenje bušotine. U procesu 

užnog udarnog bušenja – naprava koja se spušta 

užetom u bušotinu i služi za uklanjanja fl uida iz njena 

kanala. 

cleanout box – otvor rezervoara za čišćenje, v. cleanout 

door. 

cleanout costs – troškovi čišćenja bušotine. Izdaci za 

čišćenje bušotine radi održavanja njena kapaciteta 

proizvodnje (produktivnosti) ili uspostavljanja početnog 

kapaciteta. 

cleanout crew – ekipa za čišćenje bušotina. Remontna 

ekipa (brigada) za uklanjanje pijeska i parafi na iz bušotina. 

cleanout door – otvor rezervoara za čišćenje. Otvor na 

boku rezervoara koji služi za čišćenje mulja (taloga) 

na dnu rezervoara. Sinonim: cleanout box. 

cleanout machine – uređaj za bušenje produktivne 

zone. Uređaj s obratnom (inverznom) cirkulacijom za 

160 

cleftstone 

bušenje (reverse circulation drilling rig) produktivne 

zone nakon bušenja do dubine njene krovine postrojenjem 

za rotacijsko bušenje. 

cleanout string – kolona za bušenje cementa. Kolona 

bušaćih alatki sastavljena od 6 do 12 teških šipki i 

male bušaće šipke ili uzlazne cijevi s bušaćim dlijetom 

koja se primjenjuje za bušenje cementa iznad 

alatke za višestupanjsku cementaciju. 

cleanout tools – alatke za čišćenje bušotina. Žlice za 

grabljenje (bailers) i klipovi za klipovanje bušotina 

(swabs) koji se rabe za uklanjanje pijeska, kamenca, 

parafi na ili drugih materijala što se nakupljaju u bušotini 

i smanjuju njenu proizvodnju (produktivnost). 

clean sandstone – (1) čisti (neglinoviti) pješčenjak. Relativno 

čisti ili dobro isprani pješčenjak s malom količinom 

matriksa – osobito arenit koji sadrži manje od 

10% glinovitog matriksa ili ortokvarcit u kojem ima 

manje od 15% detritskog glinovitog matriksa. Mineralni 

cement (vezivo) ispunjava prostore između 

zrna i povezuje ih zajedno. Čisti pješčenjaci se obično 

talože fl uidima niske gustoće; v. dirty sandstone. 

(2) v. clean, 1. 

cleanup trip – spuštanje cirkulacijske bušaće kolone. 

Spuštanje bušaće kolone (kolone bušaćih alatki, 

drillstring) u bušotinu jedino radi cirkuliranja bušaće 

isplake u njoj i čišćenja od krhotina i čestica probušenih 

stijena. 

clearance volume – mrtvi prostor. (1) Prostor između 

usisnog i tlačnog ventila dubinske pumpe s klipnim 

šipkama (downhole sucker-rod pump). Mjeri se pri 

hodu pumpe na dnu. (2) Prostor koji je preostao u 

cilindru kompresora (compressor cylindre) pri kraju 

tlačnog hoda. Mjeri se u kubičnim centimetrima ili 

inčima. 

clear gas – beskatranski plin. Plin bez katrana (smole), 

proizveden na postrojenjima za rasplinjavanje ugljena 

koji nastaje između zona karbonizacije i gazifi kacije. 

Sastav beskatranskog plina se može regulirati u 

skladu s njegovom namjenom. 

cleavage – (1) kalavost, cjepljivost. U mineralogiji – 

sposobnost minerala (kristala minerala) da se cijepa 

(kala) duž oređenih kristalografskih ravnina (ploha, 

crystallographic planes) odražavajući tako njihovu 

kristalnu strukturu. Tipovi kalavosti minerala su 

dobili nazive u skladu s orijentacijom kalanja, na 

primjer prizmatska kalavost (prismatic cleavage). (2) 

klivaž. U strukturnoj geologiji – svojstvo ili sklonost 

stijene cijepanju duž sekundarnih pukotina ili duž 

drugih, prostorno bliskih, plošnih struktura ili tekstura 

koje su se formirale kao rezultat deformacija ili 

metamorfi zma. Sinonim (zastarjeli): secondary cleavage; 

v. schistosity. 

cleavage face – ploha kalavosti. Glatka površina koja 

nastaje pri kalanju (cijepanju) minerala (kristala minerala). 

Može biti gotovo ravna (plosnata) kao, na 

primjer, u tinjcima (liskunima); v. cleavage, 1. 

cleavage fan – lepezasti klivaž, v. fan cleavage. 

cleavage fold – klivažna bora. Bora otkidanja (v. shear 

fold) u kojoj se otkidanje vrši duž ploha klivaža sekundarne 

folijacije. Sinonim: shear-cleavage fold. 

cleavage plane – ploha klivaža. Jedna od ploha duž 

koje stijena pokazuje sklonost cijepanju zbog postojanja 

strukture ili teksture klivaža. Plohe klivaža su 

paralelne ili sub-paralelne; v. cleavage, 2. 

cleftstone – pločasti kamen, v. fl agstone.

cliff 

cliff – (1) morska litica (hrid, klif), v. sea cliff . (2) strmina. U 

geomorfologiji – svaka visoka, vrlo strma do okomita 

ili obješena padina stijene koja je obično formirana 

erozijom, rjeđe rasjedanjem. 

cliff of displacement – rasjedna litica (strmina), v. fault 

scarp. 

clinkstone – fonolit, v. phonolite, 2. 

clinoamphibole – klinoamfi bol, monoklinski amfi bol. 

(1) Skupni naziv amfi bola (amphiboles) koji kristaliziraju 

u monoklinskom sustavu; v. orthoamphibole. (2) 

Monoklinski mineral iz grupe amfi bola (amphibole 

group), na primjer, rogovača (hornblende), kumingtonit 

(cummingtonite), grinerit (grunerite), tremolit 

(tremolite), aktinolit (actinolite), ribekit (riebeckite), 

glaukofan (glaucophane) i arfvedsonit (arfvedsonite); 

v. orthoamphibole. 

clinoaugite – klinoaugit, klinopiroksen, v. clinopyroxene. 

clinopyroxene – klinopiroksen, monopiroksen, monoklinski 

piroksen, klinoaugit. (1) Skupni naziv za 

piroksene ( pyroxenes) koji kristaliziraju u monoklinskom 

sustavu (singoniji) i katkada sadrže kalcij 

u znatnim količlinama i također (ali ne uvijek) 

aluminij i alkalije; v. orthopyroxene. (2) Svaki monoklinski 

mineral (mineral monoklinskog sustava) 

koji pripada skupini piroksena (pyroxene group), na 

primjer, diopsid (diopside), hedenbergit (hedenbergite), 

klinoenstatit (clinoenstatite), klinohipersten 

(clinohypersthene), klinoferosilit (clinoferrosilite), 

augit (augite), akmit (acmite), pižonit (pigeonite), 

spodumen (spodumene), žadeit (jadeite) i omfacit 

(omphacite). Sinonimi: clinoaugite, monopyroxene; 

v. orthopyroxene. 

clinounconformity, clinunconformity – klinodiskordancija. 

Zastarjeli sinonim termina kutna diskordancija 

(v. angular unconformity). 

close a well – zatvoriti bušotinu. Obustaviti (prekinuti) 

proizvodnju bušotine na bilo koji način. Napustiti 

bušotinu nakon vađenja pumpne opreme i zaštitne 

kolone. Sinonim: pull a well; v. abandon a well. 

closed bottomhole pressure – tlak na dnu zatvorene 

bušotine, statički tlak na dnu bušotine, v. shut-in bottomhole 

pressure. 

closed bottom pressure – tlak na dnu zatvorene bušotine, 

statički tlak na dnu bušotine, v. shut-in bottomhole 

pressure. 

closed combination–drive pool – zatvoreno ležište s 

kombiniranim režimom. Naftno ležište s kombiniranim 

(mješovitim) režimom iskorištavanja i ograničenom 

komunikacijom s vodonosnim bazenom napajanja 

(akviferom, aquifer) usljed rasjeda i/ili promjena 

facijesa. Sinonim: closed combination–drive reservoir. 

closed combination–drive reservoir – zatvoreno ležište 

s kombiniranim režimom, v. closed combination– 

drive pool. 

closed fault – zatvoreni rasjed. Rasjed čija oba krila nastavljaju 

kontakt jedno s drugim; v. open fault. 

closed fold – zatvorena (stisnuta) bora. Bora čija su krila 

tako jako stisnuta da su postala paralelna, a strukturne 

konturne linije na karti čine zatvorenu petlju. Također 

naziv svake bore koja nije otvorena. Sinonim: 

tight fold; v. open fold. 

closed fracture acidizing (CFA) – obrada zatvorenih 

pukotina kiselinom. U tehnologiji obrade slojeva kiselinom 

– novija metoda takve obrade slojeva. Injekti- 

161 

close-joints cleavage 

rana kiselina struji kroz postojeće zatvorene pukotine 

u formaciji pri tlaku manjem od tlaka frakturiranja 

sloja, otapa velike kanale strujanja i formira žljebove 

ili kanale na površini pukotine. Nastali žljebovi ostaju 

otvoreni i tako osiguravaju dobar protočni kapacitet 

pukotine i u slučaju kada se ona zatvori. Obrada 

zatvorenih pukotina je razvijena zbog mnogih neuspješnih 

obrada pukotina kiselinom u karbonatnim 

ležištima metodom hidrauličkog frakturiranja slojeva 

i jetkanja (izjedanja) površine pukotina kiselinom; 

v. acidizing, fracture acidizing. 

closed gas lift – zatvoreni plinski lift (gaslift). Tip instalacije 

plinskog lifta (gaslift) u kojem je kolona uzlaznih 

cijevi (tubing) spuštena s dubinskom brtvenicom 

(pakerom, packer) i rabi se usisni ventil (zaklopac, 

standing valve), za razliku od tipa otvorenog i poluzatvorenog 

plinskog lifta. Sinonim: closed-installation 

gas lift; v. open gas lift, semiclosed gas lift. 

closed gas reservoir – zatvoreno (volumetrijsko) plinsko 

ležište, v. volumetric gas reservoir. 

closed in – zatvoren. Pojam koji označava da je proizvodna 

naftna ili plinska bušotina privremeno zatvorena, 

odnosno da je proizvodnja bušotine privremeno 

obustavljena. 

closed-in bottomhole pressure – tlak na dnu zatvorene 

bušotine, statički tlak na dnu bušotine, v. shut-in 

bottomhole pressure. 

closed-in bottom pressure – tlak na dnu zatvorene bušotine, 

statički tlak na dnu bušotine, v. shut-in bottomhole 

pressure. 

closed-in pressure – tlak u zatvorenoj bušotini, statički 

tlak, v. shut-in pressure. 

closed-in production – latentna proizvodnja, v. shut-in 

production. 

closed-installation gas lift – zatvoreni plinski lift (gaslift), 

v. closed gas lift. 

closed-in well – privremeno zatvorena bušotina, v. shutin 

well. 

closed pressure – (1) tlak u zatvorenoj bušotini, statički 

tlak, v. shut-in pressure. (2) ležišni tlak, slojni tlak, v. reservoir 

pressure. 

closed structure – zatvorena struktura. U geologiji – 

geološka struktura koja je, kada se prikaže na strukturnoj 

karti izolinijama (konturnim linijama), okružena 

s jednom ili više zatvorenih izolinija (kontura), 

na primjer, zatvorena antiklinala (closed anticline) ili 

zatvorena sinklinala (closed syncline), za razliku od 

otvorene strukture (v. open structure). 

closed system – zatvoreni sustav. (1) U geologiji – stanje 

u kojem se zamrzavanje tla zbiva bez ulaza dodatne 

količine podzemne vode; v. open system, 1. (2) U kemiji 

– kemijski sustav u kojem, tijekom razmatranog 

procesa, nema prijenosa tvari (materijala) ni u sustav 

niti iz sustava; v. open system, 2. (3) U termodinamici 

– sustav koji je izoliran tako da ne može izmjenjivati 

tvar ili energiju s okolinom i, prema tome, može 

postići stanje termodinamičke ravnoteže; v. closed 

system, 3. 

close fold – zatvorena bora. Bora s kutom između krila 

od 30 do 70 stupnjeva; v. open fold, 2; tight fold, 2. 

close-grained – gustozrnast. Termin koji označava stijenu 

(i njenu teksturu) karakteriziranu fi nim, gusto 

pakiranim česticama. 

close in – privremeno zatvoriti bušotinu, v. shut in, 1. 

close-joints cleavage – (1) klivaž klizanja. Zastarjeli si-

close-packed structure 

nonim termina slip cleavage (v.). (2) pukotinski klivaž. 

Zastarjeli sinonim termina fracture cleavage (v). 

close-packed structure – gusto pakirana struktura, 

struktura gustog pakiranja. Struktura kristala (crystal 

structure) koja je karakterizirana najgušćim mogućim 

pakiranjem. Sastoji se od tri sloja atoma – prvog sloja 

u kojem je svaki atom okružen sa šest sličnih atoma, 

drugog sloja čiji atomi ulaze u šupljine (indentations) 

prvog sloja i trećeg sloja koji je ili ponavljanje prvog 

sloja ili sloj atoma u trećem položaju; v. open-packed 

structure. 

close packing – gusto pakiranje. Način rasporeda homogenih 

čvrstih kuglica koje su pakirane toliko gusto 

koliko je to moguće, tako da je poroznost minimalna. 

Primjeri su pakiranje plošno centrirane kubične 

rešetke (face-centered cubic lattice) ili gusto pakirana 

heksagonalna rešetka (close-packed hexagonal 

lattice); v. open packing, rhombohedral packing. 

close sand – gusti (kompaktni) pješčenjak. Vrlo fi nozrnasti 

pješčenjak, pješčenjak s prefi nim i pregusto 

pakiranim zrnima da bi formirao dobro ležište ugljikovodika; 

v. tight sands. 

closing ratio – koefi cijent zatvaranja čeljusti preventera. 

Omjer (odnos) tlaka u bušotini (kanalu bušotine) i 

radnog tlaka koji je potreban za zatvaranje čeljusti 

protuerupcijskog preventera (blowout preventer). 

closing unit – sklop za zatvaranje preventera. U tehnici 

bušenja – pumpe, ventili, vodovi, akumulatori i 

druga oprema koja se rabi na bušaćem postrojenju 

za aktiviranje protuerupcijskih preventera (blowout 

preventers). 

closing-unit pump – pumpa sklopa za zatvaranje preventera. 

U tehnici bušenja – pumpa za hidraulički fl uid 

akumulatora (uređaja u kojem se nalazi pogonski 

fl uid za zatvaranje protuerupcijskih uređaja) na bušaćem 

postrojenju. 

closure – (1) zatvorenje. U naftnoj geologiji – (a) Maksimalna 

površina ležišta koja može sadržavati ugljikovodike 

(naftu, plin), naziva se strukturno zatvorenje 

(structural closure) i obično se izražava u kvadratnim 

metrima (ili akrima ili, ako su strukture velike, u kvadratnim 

miljama). (b) Površina unutar konturne linije 

nulte debljine, naziva se arealno ili površinsko zatvorenje 

(areal closure). (c) Debljina ležišta od najniže 

točke zatvorenja do najviše točke zatvorenja unutar 

površine zatvorenja, naziva se vertikalno zatvorenje 

(vertical closure) ili visina zatvorenja (height of closure). 

U praksi se termin closure često primjenjuje ili na 

površinu ili na visinu. Rabi se u procjeni rezervi ugljikovodika 

u ležištu. (2) razlika između položaja ušća 

i dna bušotine. Razlika u relativnom položaju ušća i 

dna bušotine izražena u horizontalnoj udaljenosti i 

azimutima. 

closure pressure – tlak zatvaranja pukotine. Tlak koji 

drži pukotine u stijeni zatvorenim. 

cloud point – temperatura (točka) magljenja, maglište. 

Temperatura pri kojoj počinje kristalizacija ili izdvajanje 

parafi na ili druge čvrste supstancije iz goriva i 

maziva hlađenjem. Svojstvo kvalitete goriva i maziva. 

Za sirovu naftu maglište je temperatura pri kojoj 

nafta prvi put poprima zamagljeni izgled, obično 

zbog formiranja čvrstih parafi na. 

club mosses – likopodiji, crvotočine, v. lycopods. 

cluster – grm bušotina. Grupa eksploatacijskih bušotina 

izbušenih s jednog, zajedničkog mjesta. 

162 

coalbed (coal-bed) methane (CBM) 

clymenids (Clymeniida) – klimenidi. Red izumrlih amonita 

(ammonoids). Karakterizirani su dorzalnim (leđnim), 

a ne ventralnim (trbušnim) položajem rubnog 

sifona (marginal siphuncle). Stratigrafska rasprostranjenost: 

gornji devon. 

cnidarians (Cnydaria) – knidarije, žarnjaci, meduze. 

Potkoljeno celenterata (mješinaca, coelenterates). 

Karakterizirani su uglavnom postojanjem žarnjaka 

(žarnih čahurica, nematocysts) i jednostavnom muskulaturom 

tijela. Svi poznati fosilni celenterati pripadaju 

potkoljenu knidarija. 

coagulation – koagulacija, fl okulacija, pahuljičenje. 

Spajanje fi nih čestica tvari suspendiranih u vodi u 

čestice čija je masa dovoljno velika da se istaloži iz 

suspenzije. Proces koagulacije se često izvodi dodavanjem 

kemikalija (alauna, vapna). Sinonim: fl occulation. 

coal – ugljen. Lako gorivi sediment (stijena) sastavljen 

od 50% i više (masenih) i od 70% i više (volumenskih) 

materijala koji sadržavaju ugljik (uključujući konstitucijsku 

vodu). Boje je smeđe ili crne. Ugljen je nastao 

akumulacijom i alteracijom drevne vegetacije u 

močvarama ili drugim vlažnim sredinama – razlaganjem 

bilja formirali su se slojevi treseta koji su zatim 

bili pokopani (na primjer, marinskim sedimentima 

pri podizanju nivoa mora ili spuštanju kopna) i transformirani 

u ugljen pod utjecajem povišenog tlaka i 

rezultirajuće više temperature. Glavni tipovi ugljena 

su drveni ugljeni (ugljeni nastali od biljnih ostataka – 

humic coals, woody coals) i sapropelni ugljeni (ugljeni 

nastali od alga, spora i fi no razloženog biljnog materijala 

– sapropelic coals). S nastavljanjem procesa 

pougljenjivanja (coalifi cation) pri visokim temperaturama 

i tlakovima dolazi do progresivne transformacije 

sedimenata – udjel ugljika u odnosu na kisik 

se povećava, hlapljive supstancije i voda se istiskuju 

iz sedimenta – a različiti stadiji tog procesa se nazivaju 

stupnjem pogljenjivanja (coal rank). Karakteristike 

ugljena koje se rabe u njihovoj klasifi kaciji su vrste 

biljnih materijala, tip metamorfoze (metamorfi zma) 

ili stupanj pougljenjivanja te raspon primjesa. Razlikuju 

se (od najnižeg stupnja pougljenjivanja prema 

najvišem): (a) smeđi ugljen ili lignit (mekan, s visokim 

sadržajem vlage – brown coal, lignite); (b) sub-bituminozni 

ugljen (subbituminous coal); (c) bituminozni 

ugljen (bituminous coal); (d) polubituminozni ugljen 

(semibituminous coal); (e) poluantracitni ugljen (semianthracite 

coal) i, (f) antracitni ugljen (tvrd, crne 

boje, sadržaj ugljika između 92% i 98% – anthracite 

coal). Većina ležišta ugljena je bila formirana tijekom 

krede i perma te rane jure i tercijara. 

coal age – doba ugljena, v. age of coal. 

coalbed (coal-bed) gas – plin ugljenih slojeva, v. coalbed 

methane. 

coalbed (coal-bed) methane (CBM) – metan ugljenih 

slojeva. Prirodni plin (metan) u slojevima ugljena koji 

se formirao fi zičkim i biokemijskim procesima tijekom 

pretvorbe biljnog materijala u ugljen (pougljenjivanja, 

coalifi cation). Po sastavu je pretežito metan 

(80% do 99%), a glavne primjese su ugljik-dioksid i 

vodena para (sumpor-dioksid i sumporovodik nikada 

ne sadrži). Metanski plin je adsorbiran na površini 

ugljena i oslobađa se smanjenjem tlaka uzrokovanim 

bušenjem u slojevima ugljena. Sinonimi: coalbed 

gas, coal-seam gas.

coal equivalent 

coal equivalent – ugljeni ekvivalent. Toplinska energija 

drugih vrsta goriva izražena u jedinicama mjerenja 

toplinske energije ugljena; v. tons coal equivalent, 

tons oil equivalent. 

coalescence – koalescencija, stapanje. Spajanje sitnih 

dispergiranih kapljica vode u nafti ili nafte u vodi 

(globula u emulziji) uzrokovano molekularnim privlačenjem 

u veće. Odvija se uz djelovanje reagencija, 

u posebnim fi ltrima – koalescerima ili u elektrostatičkom 

polju. Koalescencijom se emulzije nafte u vodi 

ili vode u nafti lakše gravitacijski separiraju. 

coalescer – (1) agens (sredstvo) za koalescenciju. Aditiv 

za izazivanje koalescencije, na primjer, koalescencije 

emulzija; v. coalescence. (2) uređaj za koalescenciju. 

Uređaj (posuda) s velikom površinom od močivog 

punila koja izaziva nastajanje kapljica tekućine iz plina 

ili tekućina koje se gravitacijski separiraju. 

coalescing-pack-type mist extractor – koalescentni 

uređaj za hvatanje raspršene nafte, v. coalescing-type 


coalescing-type mist extractor – koalescentni uređaj 

za hvatanje raspršene nafte, uređaj za hvatanje raspršene 

nafte s koalescirajućim punilom. Uređaj s koalescirajućim 

punilom u naftno-plinskim separatorima 

i uređajima za pročišćavanje plina (skruberima), za 

odvajanje (separaciju) i ekstrakciju raspršenih kapljica 

(magle) tekuće faze iz struje plina. Punila se 

izrađuju od Berlovih sedala, Raschigovih prstenaca, 

pletene žičane mreže i dr. Imaju veliku specifi čnu 

površinu za skupljanje i koalescenciju (stapanje) 

raspršene kapljevine. Koalescencija se odvija kombiniranim 

djelovanjem sudaranja struje plina s pregradama, 

promjene smjera i brzine strujanja plina 

te centrifugalne sile. Sinonim: coalescing-pack-type 


coal gas – (1) kamenougljeni plin, plin kamenog ugljena. 

Sintetski plin (plinovito gorivo) dobiven rasplinjavanjem 

kamenog ili smeđeg ugljena; (2) polukoksni 

(polukokerijski) plin. Sintetski plin (plinovito gorivo) 

dobiveno polukoksiranjem kamenog ili smeđeg 

ugljena. 

coal gasifi cation – rasplinjavanje ugljena. Proces dobivanja 

plinovitih ugljikovodika iz ugljena njegovim izgaranjem 

i djelovanjem vodene pare. Dobiveni plin 

se rabi kao gorivo ili u tehnološke svrhe. 

coalifi cation – pougljenjivanje, pougljenje, v. coal. 

coal oil – ugljena nafta. Sintetsko tekuće gorivo (benzin, 

kerozin, plinsko ulje) dobiveno termičkom ili kemijskom 

preradom ugljena. 

coal-seam gas – plin ugljenih slojeva, v. coalbed methane. 

coal tar, coal-tar – katran kamenog ugljena. Katran 

dobiven pri visokotemperaturnoj karbonizaciji (high-temperature 

carbonization) i niskotemperaturnoj 

karbonizaciji (low-temperature carbonization) ugljena. 

Sadrži nekoliko stotina organskih spojeva, na primjer, 

ugljikovodična ulja (benzen, toluen, ksilen i viši 

homolozi), fenole (karbolna kiselina, krezoli, ksilenoli 

i viši homolozi) i baze (poput piridina, kinolina, pirola 

i njihovih derivata). 

coal water gas – ugljeni vodeni (dvojni) plin, dvoplin. 

Smjesa vodenog plina (water gas) i plina visokotemperaturne 

karbonizacije (high-temperature carbonization) 

ili niskotemperaturne karbonizacije (lowtemperature 

carbonization), odnosno koksiranja ili 

163 

coarse pebble 

polukoksiranja, koja je dobivena jednom operacijom 

(jednim radnim ciklusom) tijekom potpunog rasplinjavanja 

kamenog ugljena ili lignita u generatorima 

posebne konstrukcije za tu svrhu. 

coarse – grub, krupan, grubozrnast, krupnozrnast. Koji 

se sastoji od relativno velikih (krupnih) čestica, na 

primjer, grubozrnasta pjeskovita ilovača (coarse sandy 

loam); v. coarse-grained. 

coarse clay – (1) grubozrnasta (krupnozrnasta) glina. 

Rahli (rastresiti) agregat gline koji se sastoji od krupnih 

glinovitih čestica; v. fi ne clay, medium clay, very 

fi ne clay. (2) krupna (gruba) glinovita čestica. Čestica 

gline promjera od 2 do 4 mikrometra (između 1 / 512 

i 1 / 256 mm). 

coarse-grained – grubozrnast, krupnozrnast. (1) Termin 

za označavanje kristalinske stijene (crystalline rock) 

i njene teksture kada su mineralna zrna relativno 

velika, osobito termin koji označava eruptivnu (magmatsku) 

stijenu (igneous rock) čija zrna imaju srednji 

promjer veći od 5 mm (0,2 inča). Sinonim: phaneritic. 

(2) Termin za označavanje sedimenta (sediment) 

ili sedimentne stijene (sedimentary rock) i njihove 

teksture kada su pojedina njihova zrna toliko velika 

da se mogu vidjeti golim okom, osobito termin koji 

označava sediment ili sedimentnu stijenu čije čestice 

imaju srednji promjer veći od 2 mm (0,08 inča). 

Termin se rabi u relativnom smislu i predložene su 

različite granice veličina čestica; v. fi ne-grained. (3) 

Termin za označavanje tla (soil) u kojem prevladava 

šljunak i/ili pijesak. 

coarse gravel – grubi (krupni) šljunak. Šljunak s promjerom 

čestica od 19 mm do 76 mm (između 3 / 4 i 3 inča) 

– tehnički termin. 

coarsely crystalline – grubokristalan, krupnokristalan. 

Opisni termin teksture karbonatne sedimentne stijene 

(carbonate sedimentary rock) s kristalima promjera 

(ovisno o defi nicijama) od 0,25 mm do 1 mm ili 

promjera većeg od 0,2 mm ili promjera jednakog 4 

mm; v. fi nely crystalline, medium crystalline, very coarsely 

crystalline, very fi nely crystalline. 

coarsening-upward cycles – ciklusi okrupnjavanja zrna 

prema gore. U sedimentologiji – ciklička sedimentacija 

u kojoj zbog progradacije ili povećanja energije 

vode svaki mlađi član ciklusa sadrži detritus sa zrnima 

sve većeg promjera (sa sve krupnijim zrnima); v. 

fi ning-upward cycles. 

coarsening-upward layer – sloj s okrupnjenim zrnima 

prema gore (s okrupnjavanjem zrna prema gore), v. coarsening-upward 

cycles, fi ning-upward cycles. 

coarsening-upward sandstone – pješčenjak s okrupnjenim 

zrnima prema gore (s okrupnjavanjem zrna 

prema gore), v. coarsening-upward cycles, coarseningupward 

sequence. 

coarsening-upward sequence – sekvencija s okrupnjenim 

zrnima prema gore (s okrupnjavanjem zrna prema 

gore). U sedimentologiji – vertikalna sedimentna 

sekvencija (sekvencija sedimentnih stijena) u kojoj 

je svaki mlađi član ili sedimentna jedinica zbog progradacije 

ili promjene uvjeta sedimentacije građen 

od detritusa sa zrnima sve većeg promjera (sa sve 

krupnijim zrnima). 

coarse pebble – gruba (krupna) valutica. Valutica (v. 

pebble) promjera između 16 i 32 mm (od 0,6 do 1,3 

inča); v. fi ne pebble, medium pebble, very coarse pebble.

coarse sand 

coarse sand – grubi (krupni, grubozrnasti, krupnozrnasti) 

pijesak. (1) Pijesak s promjerom čestica od 0,5 do 

1 mm (od 500 do 1000 mikrometara); v. fi ne sand, 

medium sand, very coarse sand, very fi ne sand. (2) 

Rastresiti agregat koji se sastoji od grubih (krupnih) 

pješčanih čestica. (3) Tehnički termin za označavanje 

čestica pijeska promjera od 2 mm (čestice koje se 

zadržavaju na situ No. 10 po američkom standardu) 

do 4,76 mm (čestice koje prolaze kroz sito No. 10 po 

američkom standardu). 

coarse silt – grubi (krupni, grubozrnasti, krupnozrnasti) 

silt (alevrit). Silt (alevrit) s česticama promjera u rasponu 

od 1 / 32 do 1 / 16 mm (između 31 i 62 mikrometra) 

– u V. Britaniji su granice veličine čestica defi nirane 

od 1 / 20 i 1 / 10 mm. Termin također označava rastresiti 

agregat silta koji se sastoji od grubih (krupnih) čestica; 

v. fi ne silt, medium silt, very fi ne silt. 

coast – obala, obalni pojas. (1) Pojas kopna neodređene 

širine (katkada može biti mnogo kilometara) koji se 

proteže prema kopnu od linije oseke do prve velike 

promjene (pregiba) reljefa. (2) Dio teritorija koji leži 

uz obalu – uključujući cijelu obalnu ravnicu (v. coastal 

plain). 

coastal – obalni. Koji se odnosi na obalu, okružuje 

obalu ili je smješten na obali ili blizu nje, na primjer, 

obalne vode (coastal waters) ili obalna nizina (coastal 

lowland). 

coastal beach – žal, plaža. Žal (plaža) koji se proteže 

duž obale i građen je od dobro sortiranih sedimenata 

(uglavnom veličine pijeska). Karakterističan je za 

područja sa širokim šelfom. 

coastal energy – obalna energija. U geologiji – ukupna 

energija, uključujući energiju vjetra, valova, struja i 

plima, koja se ispoljava duž obalne zone. Za većinu 

obala je dominantna energija valova (v. wave energy). 

coastal onlap – transgresivno prekrivanje sedimenata, 

v. onlap, 1. 

coastal plain – obalna ravnica. (1) Niska, obično široka, 

ali katkada uska ravnica čiji se rub nalazi na obali 

oceana i čiji slojevi zaliježu ili horizontalno ili imaju 

vrlo blag nagib prema strani vode. Obalna ravnica je 

obično pojas nedavno progradiranog ili izdignutog 

morskog dna ili šelfa (na primjer, obalna ravnica jugoistočnog 

dijela SAD koja se proteže u duljini od 3.000 

kilometara duž Atlantskog oceana i Meksičkog zaljeva). 

(2) U manje restriktivnoj uporabi termin obalna 

ravnica označava svako nizinsko područje okruženo 

morem ili oceanom koje ima blag nagib prema vodenoj 

strani i proteže se prema kopnu do najbližeg uzdignutog 

dijela. Može nastati akumuliranjem materijala 

(na primjer, duž jadranske obale sjeverne Italije). 

coast line – (1) obalna linija. (a) Linija koja čini granicu 

između kopna i vode (osobito vode mora ili oceana). 

(b) Opći termin kojim se opisuje karakter ili konfi guracija 

kopna duž obale (osobito pri opažanju s morske 

strane). Linija koja ocrtava široke zaljeve, ali presijeca 

uske zaljeve (rukavce) i ušća rijeka. (2) obalni 

pojas. Široka zona kopna i vode koja se proteže od 

obalne linije prema kopnu i moru do neodređene 

udaljenosti. 

coast plain – (1) obalna denudacijska ravnica. Denudacijska 

ravnica usječena valovima (zastarjeli termin). 

(2) nivo obale, obalni nivo. Baza erozije koja označava 

nivo mora do kojeg se kopno snižava pod djelovanjem 

subaeralne erozije (zastarjeli termin). 

164 

coccolith 

Coast Range orogeny – pasadenska orogeneza, v. Pasadenan 

orogeny. 

coast shelf – obalni šelf, potopljena obalna ravnica, v. 

submerged coastal plain. 

coated grain – obavijeno zrno. Čestica sedimenta građena 

od koncentričnih slojeva karbonata kalcija koji 

su raspoređeni oko središnje jezgre, na primjer, oolit, 

pizolit ili zrno skeleta inkrustirano algama ili foraminiferama. 

coating – obloga, prevlaka. U tehnologiji antikorozivne 

zaštite cjevovoda – debeli sloj materijala, na primjer, 

bitumena, staklenog vlakna, papira ili plastike, koji 

obavija cjevovode radi njihove zaštite od korozije. 

Podvodni cjevovodi se oblažu cementom kako bi se 

smanjio uzgon. 

cobble – (1) oblutak, oblutica. (a) Fragment stijene veći 

od valutice (v. pebble), a manji od bloka (v. boulder) – 

promjera od 64 mm do 256 mm (od 2,5 do 10 inča; 

u V Britaniji promjer oblutka je od 60 do 200 mm) – 

nešto zaobljen ili oblikovan na drugi način abrazijom 

tijekom transportiranja. Oblutkom se naziva i sličan 

fragment stijene koji je zaobljen na mjestu postanka 

(in situ) trošenjem (raspadanjem) na površini zemlje 

ili nešto ispod nje, na primjer, oblutak ljuštenja (cobble 

of exfoliation) ili oblutak sferoidalnog trošenja 

(cobble of spheroidal weathering); v. large cobble, 

small cobble. (b) Fragment stijene ili minerala u tlu 

čiji je promjer između 20 i 200 mm – u SAD se termin 

primjenjuje na fragment tla s promjerom od 75 

mm do 250 mm (3 do 10 inča). Sinonim: cobblestone. 

(c) Inženjersko-geološki termin za označavanje 

fragmenta s promjerom većim od 76 mm. (2) kamen 

pločanik, v. cobblestone. 

cobble conglomerate – krupnošljunčani konglomerat 

(valutičnjak). Konsolidirana (cementirana) stijena 

koja se sastoji uglavnom od oblutaka; v. cobble. 

cobble size – veličina oblutka (oblutice). Termin koji se 

rabi u sedimentologiji za označavanje oblutaka s 

promjerom većim od 64 mm (2,5 inča), ali manjim od 

256 mm (10 inča). 

cobblestone – (1) kamen pločanik. Prirodno zaobljen i 

obično vodom obrađen kamen koji je prikladan za 

popločavanje (taracanje) i druge graditeljske primjene. 

Sinonimi: cobble, roundstone. (2) oblutak, oblutica. 

Oblutak u tlu; v. cobble, 1b. (3) krupnošljunčani 

konglomerat (valutičnjak). Konsolidirana (cementirana) 

sedimentna stijena koja se sastoji uglavnom od 

čestica veličine oblutka (cobble). 

Coblencian, Coblentzian, Coblenzian, Coblenzian 

stage – koblenc, coblentz, coblenz. Stratigrafski kat 

gornjeg dijela donjeg devona (upper Lower Devonian) 

u Europi – iznad žedina (Gedinnian), a ispod 

ajfela (Eifelian). Uključuje zigen (Siegenian) i ems 

(Emsian). 

coccolith – kokolit. (1) Opći termin koji se primjenjuje 

za označavanje različitih mikroskopskih vapnenih 

strukturnih elemenata ili pločica nalik dugmetu s 

mnogo različitih oblika, srednjeg promjera oko 3 mikrometra 

(iako neki imaju promjere i do 35 mikrometara) 

i izgrađenih (sastavljenih) od sićušnih kristala 

kalcita i aragonita koji čine vanjske skeletne ostatke 

kokolitofora (v. coccolithophore). Kokoliti su nađeni 

u kredi (krednoj stijeni) i dubokovodnim muljevima 

u umjerenim i tropskim zonama oceana i vjerojatno 

nisu bili široko rasprostranjeni prije jure. (2) Termin

coccolithophore 

koji se slobodno primjenjuje za kokolitofor (v. coccolithophore). 

coccolithophore – kokolitofor. Predstavnik brojnih 

sićušnih, većinom marinskih planktonskih jednostaničnih 

algi (s dva biča i smeđim pigmentom) iz 

razreda Chrysophyceae. U nekim fazama životnog 

ciklusa kokolitofori su zatvoreni u vapnenom plaštu 

koji se sastoji od kokolita (v. coccolith). Kokolitofori 

su autotrofni i različito se klasifi ciraju – kao alge i kao 

protozoe. Sinonim: coccolithophorid. 

coccolithophorid – kokolitofor, v. coccolithophore. 

cockscomb pyrites – češljasta pakovina. Varijetet minerala 

markazita (v. marcasite) nalik na krijestu i u 

obliku dvojnog sraslaca. 

coeffi cient of acidity – koefi cijent aciditeta, kisikov koefi 

cijent, v. oxygen ratio. 

coeffi cient of discharge – koefi cijent pražnjenja, v. discharge 

coeffi cient. 

coeffi cient of isobaric thermal expansion – koefi cijent 

izobaričke termičke ekspanzije. Povećanje volumena 

fl uida po stupnju porasta temperature pri konstantnom 

tlaku. To svojstvo tekućina se rijetko rabi budući 

da se ležišta ugljikovodika normalno iskorištavaju 

pri konstantnoj temperaturi. 

coeffi cient of isothermal compressibility – koefi cijent 

izotermičke kompresibilnosti (stlačivosti), izotermički 

koefi cijent kompresibilnosti (stlačivosti). Frakcijska 

promjena volumena fl uida kada se mijenja tlak pri 

konstantnoj temperaturi. Sinonim: isothermal coeffi - 

cient of compressibility. 

coeffi cient of isothermal compressibility of gas – koefi 

cijent izotermičke kompresibilnosti (izotermički koefi 

cijent kompresibilnosti) plina, v. gas compressibility. 

coeffi cient of isothermal compressibility of oil – koefi 

cijent izotermičke kompresibilnosti (izotermički koefi - 

cijent kompresibilnosti) nafte, v. oil compressibility. 

coeffi cient of isothermal compressibility of water 

– koefi cijent izotermičke kompresibilnosti (izotermički 

koefi cijent kompresibilnosti) vode, v. water compressibility. 

coeffi cient of kinematic viscosity – kinematički koefi - 

cijent viskoznosti, kinematička (apsolutna) viskoznost, 

v. kinematic viscosity. 

coeffi cient of permeability – koefi cijent permeabilnosti, 

hidraulička vodljivost, v. hydraulic conductivity. 

coeffi cient of refl ection – koefi cijent refl eksije, v. refl ection 

coeffi cient. 

coeffi cient of transmissibility – koefi cijent hidrauličke 

provodnosti (transmisibilnosti), transmisivnost, v. transmissivity. 

coeffi cient of viscosity – dinamički koefi cijent viskoznosti, 

apsolutna (dinamička, molekularna) viskoznost. 

Mjera otpora strujanja fl uida. Omjer primijenjenog 

naprezanja smicanja i gradijenta brzine. 

Vrijednost tangencijalne sile po jedinici površine 

koja je potrebna za podržavanje jedinične relativne 

brzine između dviju paralelnih ravnina s jediničnom 

udaljenošću. Apsolutna viskoznost je obratno 

proporcionalna temperaturi. Sustavna (SI) mjerna 

jedinica je Pa-s, a izvansustavna (koja se vrlo često 

rabi u naftnoj praksi) jest poaz (poise), odnosno 

centipoaz (cp). Viskoznost je (zajedno s gustoćom) 

vrlo važno fi zikalno svojstvo plinovitih i tekućih 

ugljikovodika koje se rabi za karakterizaciju čistih 

ugljikovodika i njihovih smjesa i ocjenu karakteri- 

165 

coiled tubing unit 

stika strujanja u ležištu. Sinonimi. absolute viscosity, 

dynamic viscosity. 

coeffi cient of viscosity of crude oil – viskoznost sirove 

nafte, v. crude oil viscosity. 

coeffi cient of viscosity of gas – viskoznost plina, v. gas 

viscosity. 

coeffi cient of viscosity of natural gas – viskoznost prirodnog 

plina, v. gas viscosity. 

coeffi cient of viscosity of oil – viskoznost nafte, v. oil 

viscosity. 

coeffi cient of viscosity of oil-fi eld waters – viskoznost 

voda naftnih i plinskih polja, v. water viscosity. 

coeffi cient of viscosity of water – viskoznost vode, v. 

water viscosity. 

coelacanth fi shes – celakanti, v. coelacanths. 

coelacanths (Coelacanthini) – celakanti. Red krosopterigija 

(riba resoperki, crossopterygians). Uključuje latimerije, 

danas živuće pripadnike samo jednog roda 

(Latimeria). Stratigrafska rasprostranjenost: gornji 

devon-danas. Sinonim: coelacanth fi shes. 

coelenterates (Coelenterata) – celenterati, mješinci. 

Koljeno beskralješnjaka (invertebrates). Višestanične 

pojedinačne ili kolonijske životinje. Karakterizirani su 

stijenkom tijela (body wall) koja je građena od dva 

sloja stanica (layers of cells), između kojih je srednji 

sloj mezoglej bez stanične strukture (structureless 

mesogloea), jednom jedinom tjelesnom šupljinom 

(body cavity) – gastrovaskularnom šupljinom ili 

celenteronom – sa samo jednim otvorom koji istodobno 

služi kao oralni (usni) i analni (izmetni) otvor 

(ingestion opening, egestion opening) te radijalnom 

i biradijalnom simetrijom (radial symmetry, biradial 

symmetry). Stratigrafska rasprostranjenost: pretkambrij 

(ili kambrij)-danas. 

COFCAW (combination of forward combustion and 

waterfl ooding) – kombinirano progresivno (kombinirano 

istostrujno) podzemno izgaranje nafte i zavodnjavanje, 

v. wet combustion. 

coherent rock – koherentna (vezana) stijena. Stijena 

(također i sediment) koja je konsolidirana (cementirana) 

ili stijena koju je teško razoriti. 

coiled tubing – savitljiva (namotana, kontinuirana) kolona 

uzlaznih cijevi (tubing). Dugačka, rastezljiva cijev 

od niskolegiranog ugljičnog čelika, malog promjera 

i visoke čvrstoće. Izrađuje se s više vanjskih promjera 

(uobičajeni vanjski promjer je 1¼ inča) i duljina (od 

3.000 do 6.000 metara ili 10.000 do 20.000 stopa i 

više). Sinonimi: continuous tubing, endless tubing, v. 

coiled tubing unit. 

coiled tubing unit – uređaj sa savitljivom (namotanom, 

kontinuiranom) kolonom uzlaznih cijevi. Uređaj za 

servisne radove u bušotinama koji rabi kontinuiranu 

savitljivu (fl eksibilnu) čeličnu kolonu uzlaznih cijevi 

(tubinga) malog promjera, namotanu na velikom, 

hidraulički pogonjenom bubnju koji je montiran na 

teretnom vozilu (kapacitet namatanja bubnja je do 

5.000 metara/16.000 stopa tubinga s vanjskim promjerima 

od ¾ do 1¼ inča). Obično se primjenjuje 

za radove u proizvodnim bušotinama – čišćenje od 

pijeska i parafi na, stimulacije i cementaciju, a mogu 

se također bušiti ograničeni intervali dubinskim hidrauličkim 

motorom. Savitljivi tubing nosi alatke za 

karotažu i perforiranje u orijentiranim (koso usmjerenim) 

i horizontalnim bušotinama. Oprema uređaja 

za rad sa savitljivim tubingom uključuje (uz bubanj

coincident demand 

za namatanje i odmatanje tubinga) protuerupcijski 

sklop (blowout-preventer stack), cirkulacijski sustav 

za dušik, kiselinu ili druge fl uide, injektorsku glavu s 

tarnim blokovima (za guranje tubinga u bušotinu i 

njegovo izvlačenje – tipična brzina je 18 do 30 m/ 

min ili 60 do 100 ft/min), lubrikator i hidrauličku 

dizalicu. Posada uređaja je obično dvočlana. Rad sa 

savitljivim tubingom je često operacija visokog rizika 

koji se povećava s porastom dubine bušotine i kuta 

smjera njena kanala, ali znatno smanjuje vrijeme 

operacije spuštanja u bušotinu i izvlačenja u usporedbi 

s krutom kolonom uzlaznih cijevi. Sinonim: 

continuous tubing unit, endless tubing unit, reeled pipe 

unit, v. coiled tubing. 

coincident demand – vršna ukupna potrošnja. Zbroj 

dviju ili više potrošnji (opterećenja) plina registriranih 

u istom utvrđenom periodu određivanja prosječne 

potrošnje (opterećenja). 

coke – koks. U procesu povećanja iscrpka nafte (EORprocesu) 

podzemnim izgaranjem nafte – netopljivi 

organski talog s malim sadržajem vodika koji nastaje 

termičkim krekiranjem i destilacijom nafte u ležištu 

tijekom njena podzemnog izgaranja. Nastali koks je 

gorivo za daljnje napredovanje fronte izgaranja nafte 

u ležištu; v. coking zone. 

coke formation zone – zona koksiranja, zona nastanka 

(stvaranja) koksa, v. coking zone. 

coke-oven gas – kokerijski (koksni) plin. Sintetski plin 

(plinovito gorivo) srednje toplinske vrijednosti dobiven 

kao sporedni produkt pri koksiranju ugljena. 

coking zone – zona koksiranja, zona nastanka (stvaranja) 

koksa. Područje (zona) naftnog ležišta u procesu 

suhog progresivnog podzemnog izgaranja nafte 

(varijanta termičke metode povećanja iscrpka 

nafte podzemnim izgaranjem – v. dry combustion, 

in-situ combustion, in-situ forward combustion) u 

kojem nastaje (odlaže se) teški rezidualni koks ili 

talog ugljika. Visoka temperatura u ležištu ispred 

fronte (zone) izgaranja uzrokuje vaporizaciju lakših 

frakcija slojne nafte, a teške frakcije koje nisu 

istisnute niti vaporizirane podvrgavaju se pirolizi 

(krekiranju). Nastali koks je gorivo za daljnje napredovanje 

fronte izgaranja nafte u ležištu. Sinonim: 

coke formation zone. 

cold lahar – hladni lahar (muljni tok). Tok hladnog vulkanskog 

materijala niz padinu vulkana uzrokovan 

jakim kišama ili odronjavanjem nestabilnih dijelova 

vulkana. Sinonim: cold mudfl ow; v. hot lahar. 

cold loess – hladni les (prapor). Periglacijalni les ili 

prapor (periglacial loess) koji je nastao iz fl uvioglacijalnog 

(vodno-ledenjačkog) sedimenta (glacial outwash) 

i formirao vijence ili girlande (garlands) oko 

pleistocenskih ledenih (ledenjačkih) pokrova (ice 

sheets); v. warm loess. 

cold mudfl ow – hladni muljni tok (lahar), v. cold lahar. 

cold spring – hladni izvor vode. Izvor vode čija je temperatura 

znatno niža od prosječne godišnje temperature 

atmosfere (zraka) na danom području. Termin 

također označava (s nepreporučljivom uporabom) 

svaki netermalni izvor (v. nonthermal spring) u području 

s termalnim izvorima (v. thermal spring). 

cold stacking – hladno skladištenje bušaćeg postrojenja. 

Uskladištenje bušaćeg postrojenja (uređaja) na 

neodređeno vrijeme, za razliku od toplog skladištenja 

(v. warm stacking). 

166 

collar pipe 

cold-water displacement – istiskivanje nafte hladnom 

vodom, zavodnjavanje naftnih ležišta, v. waterfl ood. 

cold-water drive (of oil) – istiskivanje nafte hladnom 

vodom, zavodnjavanje naftnih ležišta, v. waterfl ood. 

cold-water fl ood (fl ooding) – istiskivanje nafte hladnom 

vodom, zavodnjavanje naftnih ležišta, v. waterfl 

ood. 

cold-waterfl ood zone – zona hladnog zavodnjavanja. 

Područje (zona) naftnog ležišta u procesu istiskivanja 

nafte vodenom parom (termička metoda povećanja 

iscrpka nafte/EOR metoda) u kojem se istiskivanje 

odvija vodom čija je temperatura bliska ležišnoj; v. 

steamfl ood. 

coleoids (Coleoidea, Dibranchiata, Endocochlia) – 

koleoidi, dibranhijati, endokohlije, dvoškržnjaci. Podrazred 

cefalopoda (glavonožaca, cephalopods). 

Nazivaju se dibranhijatima ili dvoškržnjacima jer 

imaju samo jedan par škrga, a endokohlijama zbog 

unutarnjeg skeleta. Imaju mišićav plašt (muscular 

mantle), unutarnju ljušturu (internal shell), peraje 

(fi n s ), vrećicu sa crnilom (ink bag), kromatofore 

(chromatophores), krakove s prianjaljkama (suction 

cups), lijevak (funnel) i krupne oči (cameralike eyes). 

Stratigrafska rasprostranjenost: donji karbon-danas. 

Sinonimi: dibranchiate cephalopods, dibranchiates, 

endocochlians. 

collapse breccia – kolapsna breča. Breča formirana urušavanjem 

stijena (collapse of rocks) koje su zalijegale 

iznad neke šupljine, na primjer urušavanjem stropa 

spilje ili krovine stijena iznad intruzije. Primjer kolapsne 

breče je breča otapanja (v. solution breccia). 

Sinonim: founder breccia. 

collapse pressure – tlak gnječenja (ugnječenja). Vanjski 

tlak koji uzrokuje permanentnu deformaciju bušaće 

šipke ili zaštitne cijevi, a pojavljuje se zbog razlike tlakova 

unutar i izvan šipke (cijevi). 

collapse sinkhole – vrtača (ponikva) urušavanja. Tip vrtače 

(ponikve, dolca) koja se formirala urušavanjem 

ispod zaliježuće spilje; v. solution sinkhole. 

collapse structure – kolapsna struktura, struktura urušavanja. 

Svaka struktura stijene koja se pojavljuje 

nakon gubitka potpore i nakon toga urušavanja pod 

djelovanjem gravitacijske sile, na primjer, pri gravitacijskom 

klizanju materijala na krilima bore, zbog 

otapanja soli (koje je uzrokovalo urušavanje pokrovnih 

stijena u solnim bazenima, pri nastanku lijevaka 

urušavanja ili pri urušavanjima u rudnička okna. 

collar – (1) spojnica (kolčak) cijevi. Kratki metalni cilindar 

koji je zavarivanjem ili navojem pričvršćen za kraj 

cijevi, na primjer, bušaće šipke (drillpipe) ili zaštitne 

cijevi (casing), i služi za njihovo međusobno spajanje. 

Ima ili unutarnji (ženski) navoj (box end) ili vanjski 

(muški) navoj (pin end). Kolčak koji se primjenjuje 

za zaštitne cijevi u operacijama cementacije bušotina 

ima zaustavni prsten za cementacijske čepove 

(baffl e collar) ili protupovratni ventil (fl oat collar) te 

za diferencijalno ili automatsko punjenje zaštitne kolone 

(diff erential fi ll-up collar, automatic fi ll-up collar). 

Sinonimi: coupling (v.), tool joint (v.). (2) teška šipka, v. 

drill collar. 

collar locator – lokator (detektor) kolčaka zaštitnih cijevi 

(zaštitne kolone), v. casing-collar locator. 

collar log – karotažni dijagram (dijagram lokatora) kolčaka 

kolone zaštitnih cijevi, v. casing-collar log. 

collar pipe – teška šipka, v. drill collar.

collecting system 

collecting system – sabirni sustav. U procesu proizvodnje 

nafte i plina – cijevi, pumpe, ventili i rezervoari 

koji se rabe za transport i regulaciju protjecanja 

(strujanja) nafte i/ili plina od bušotine do cjevovoda 

ili glavnih skladišnih rezervoara. 

collector pipe – kolektorska (sabirna) cijev. Cijev s rupicama 

ili prorezima blizu vrha koalescencijske sekcije 

uređaja za obradu nafte (tritera) za odvođenje obrađene 

nafte. 

color index – indeks boje. U petrologiji, osobito u klasifi 

kaciji eruptivnih (magmatskih) stijena (igneous 

rocks) – broj koji pokazuje postotni sadržaj (volumenski) 

obojenih (tj. mafi tskih) minerala. Na bazi 

indeksa boje stijene se mogu podijeliti na leukokratne 

(leucocratic, indeks boje od 0 do 30), mezokratne 

(mesocratic, indeks boje od 30 do 60) i melanokratne 

(melanocratic, indeks boje od 60 do 100). Sinonim: 

color ratio. 

color ratio – indeks boje, v. color index. 

column – (1) geološki (stratigrafski) stup (stupac), v. geologic 

column. (2) kolona, toranj, v. tower, 2. 

columnar jointing – stupasto (prizmatsko) lučenje. Lučenje 

u obliku paralelnih prizmatičnih stupova poligonalnog 

presjeka u bazaltnim lavama i katkada u 

drugim ekstruzivnim (efuzivnim) i intruzivnim stijenama. 

Formira se zbog kontrakcije (stezanja) tijekom 

hlađenja (skrućivanja). Sinonimi: columnar structure, 

prismatic jointing, prismatic structure. 

columnar section – stupasti presjek (profi l). U geologiji 

– vertikalni presjek (profi l) sekvencije litostratigrafske 

jedinice (stupac stijena) koja zaliježe na danom 

području ili specifi čnom lokalitetu. Debljine se crtaju 

u mjerilu, a litologija se prikazuje standardnim ili 

konvencionalnim simbolima i obično se dopunjuje 

kratkim opisom (napomenama) u kojem se navodi 

starost, klasifi kacija stijena, sadržaj fosila i drugo; v. 

geologic column. 

columnar structure – (1) stupasta (stupičasta, štapićasta) 

struktura. (a) Agregat prizmatski izduljenih 

kristala minerala koji su stupasto i gotovo paralelno 

raspoređeni. (b) Primarna struktura sedimentnih stijena 

koja se sreće u nekim vapnenačkim šejlovima ili 

glinovitim vapnencima – sastoji se od stupića (promjera 

od 9 cm do 14 cm i duljine od 1 m do 1,4 m) 

koji su okomiti na slojevitost i ovalnog su ili poligonalnog 

presjeka. (2) stupasto (prizmatsko) lučenje, v. 

columnar jointing. 

column chromatography – kolonska kromatografi ja, 

kromatografi ja u stupcu. Kromatografska metoda razdvajanja 

(separacije) komponenata uzorka (u obliku 

plinovite ili tekuće smjese) u kojoj se rabi staklena 

kolona ispunjena odgovarajućim supstancijama, na 

primjer, aktivnim praškastim silicij-dioksidom ili aluminij-oksidom, 

a tekuća faza je otapalo poput pentana, 

heptana, toluena, benzena ili metanola. Razdvajanje 

smjese uzorka na pojedine komponente se 

vrši prema njihovoj različitoj pokretljivosti u koloni. 

Kolonska kromatografi ja se primjenjuje za razdvajanje 

sirove nafte i ekstrakata iz sedimentnih stijena u 

komponente. Sinonim: liquid-solid chromatography. 

column of mud – stupac isplake, v. mud column. 

column of oil – naftni stupac, v. oil column. 

comagmatic region – petrografska provincija, v. petrographic 

province. 

comagmatic rocks – komagmatske (konsangvine, krvno 

167 

combination drive 

srodne) stijene. Eruptivne (magmatske) stijene (igneous 

rocks) ili područja njihove rasprostranjenosti 

koje imaju zajednički skup kemijskih, mineraloških i 

strukturnih karakteristika što, prema tome, svjedoči 

o njihovu postanku iz zajedničke matične (izvorne) 

magme. Sinonim: consanguineous rocks. 

Comanchean, Comanchian – komanč, comanche. (1) 

Stratigrafska serija donje krede (Lower Creatceous) 

i gornje krede (Upper Creatceous) po provincijskoj 

skali u Sjevernoj Americi – iznad serije koahuil (Coahuilan), 

a ispod serije galf (Gulfi an). (2) Zastarjeli termin 

primjenjivan za označavanje perioda (ili sistema 

stijena) između jure (Jurassic) i krede (Cretaceous). 

combination collar – kombinirani kolčak cijevi. Cilindar 

koji se primjenjuje za spajanje cijevi koje na jednom 

kraju imaju desni navoj (right-handed thread), a na 

drugom kraju lijevi navoj (left-handed thread). 

combination drilling contract – kombinirani ugovor o 

bušenju. Tip ugovora o bušenju (v. drilling contract) 

koji je: (a) kombinacija ugovora o bušenju tipa »ključ 

u ruke« (v. turnkey drilling contract) do određene dubine 

bušotine i ugovora po danu bušenja (ugovora o 

bušenju na bazi dnevnog plaćanja – v. daywork drilling 

contract) do njene konačne dubine. Takav slučaj 

se može pojaviti kada bušaći poduzetnik nije sklon 

preuzeti rizik bušenja intervala kanala bušotine ili 

kada operator želi sustav »ključ u ruke«, ali nije sklon 

platiti troškove tog sustava za cijelu bušotinu. Kombinirani 

ugovor o bušenju tog tipa je, prema tome, 

kompromis kojim se rizik prebacuje i na poduzetnika 

i na operatora; (b) kombinacija ugovora o bušenju 

tipa ugovora po metru bušenja (v. footage drilling 

contract) i ugovora na dnevnoj bazi (daywork drilling 

contract). Operator može platiti izbušene metre do 

određene dubine bušotine i zatim plaćati dnevno za 

daljnje bušenje. Uobičajenom klauzulom se utvrđuje 

tarifa za nerad bušaćeg postrojenja koju plaća bušaći 

poduzetnik za dane kada je postrojenje na lokaciji 

ali ne buši (takva situacija može nastati kada poduzetnik 

čeka na dopuštenje operatora za početak ispitivanja 

(testiranja) bušotine ili na dolazak potrebne 

opreme i materijala ili zbog neprohodnosti putova. 

combination drilling rig – kombinirano bušaće postrojenje 

(uređaj), postrojenje (uređaj) za kombinirano (rotacijsko-užno 

udarno) bušenje, v. combination rig. 

combination drive – mješoviti (kombinirani) režim. 

Kombinacija dvaju ili više pojedinačnih režima iskorištavanja 

naftnih ležišta (otopljenog plina, plinske 

kape, vodotlačnog ili gravitacijskog) koji sudjeluju 

znatnim udjelom u proizvodnji nafte (ako je samo jedan 

režim dominantan, tada nije riječ o mješovitom 

režimu). Uobičajeni primjer kombiniranog režima 

je naftno ležište s režimom primarne plinske kape i 

aktivnim vodotlačnim režimom. Utjecaj pojedinog 

režima se mijenja tijekom životnog vijeka ležišta. U 

nekim ležištima tijekom proizvodnje mogu slijedom 

djelovati režimi otopljenog plina, gravitacijskog 

dreniranja i vodotlačni ili dva različita režima mogu 

djelovati istovremeno, na primjer, vodotlačni režim 

i režim plinske kape. Karakteristike proizvodnje iz 

ležišta s mješovitim režimom će ovisiti o dominantnom 

režimu – ako je, na primjer, početna plinska 

kapa ležišta mala i djelovanje vodotlačnog režima 

slabo, ponašanje ležišta će biti slično režimu otopljenog 

plina (brzi pad ležišnog tlaka i porast plinskog

combination-drive oil reservoir 

faktora), dok u ležištu s velikom plinskom kapom i 

intenzivnim djelovanjem vodotlačnog režima pad 

tlaka može biti vrlo malen, sa stabilnim porastom 

plinskih i vodo-naftnih faktora. Konačan iscrpak 

nafte, prema tome, može biti visok ili nizak, ovisno 

o dominantnom režimu, odnosno o tipu istiskivanja 

nafte – ako je dominantnije djelovanje istiskivajućih 

mehanizama (ekspanzija plinske kape, vodotlačni 

režim), iscrpak će biti relativno visok, a kod prevladavajućeg 

djelovanja mehanizma iscrpljivanja ležišne 

energije (režim otopljenog plina) relativno nizak. Konačan 

iscrpak nafte iz ležišta s mješovitim režimom 

se često može povećati tako da se umanji utjecaj 

relativno nedjelotvornog režima iscrpljivanja regulacijom 

tempa proizvodnje nafte ili injektiranjem 

fl uida u ležište. Prema tome, utvrđivanje tipa režima 

iskorištavanja ležišta je primarni zadatak specijalista 

razrade. Sinonim: mixed drive; v. natural drive, natural 

drive mechanisms, gas-cap drive, solution-gas drive, 

water drive. 

combination-drive oil reservoir – naftno ležište s 

mješovitim (kombiniranim) režimom, v. combination 

drive. 

combination-drive reservoir – ležište s mješovitim 

(kombiniranim) režimom, v. combination drive. 

combination gas – masni (bogati, mokri, vlažni) prirodni 

plin, v. wet natural gas, 1. 

combination gas-lift valve – kombinirani ventil plinskog 

lifta. Ventil (zaklopac) plinskog lifta koji se 

otvara reagirajući na porast tlaka fl uida a zatvara 

reagirajući na tlak u koloni zaštitnih cijevi (casing) ili 

uzlaznih cijevi (tubing). Sinonim: fl uid-open pressureclosed 

gas-lift valve. 

combination logging tool – kombinirana karotažna 

alatka. Sklop od nekoliko karotažnih alatki (logging 

tools) kojima se može napraviti više mjerenja tijekom 

jednog spuštanja u bušotinu. 

combination of forward combustion and waterfl ood 

(waterfl ooding), COFCAW – kombinirano progresivno 

(kombinirano istostrujno) podzemno izgaranje 

nafte i zavodnjavanje, v. wet combustion. 

combination outfi t – kombinirano bušaće postrojenje 

(uređaj), postrojenje (uređaj) za kombinirano (rotacijsko-užno 

udarno) bušenje, v. combination rig. 

combination plant – kombinirano (kompresijsko-adsorpcijsko) 

postrojenje. Postrojenje za uklanjanje tekućih 

(kapljivih) ugljikovodika iz prirodnog plina kombiniranim 

(kompresijsko-adsorpcijskim) postupkom; v. 

gas plant. 

combination rig – kombinirano bušaće postrojenje (uređaj), 

postrojenje (uređaj) za kombinirano (rotacijskoužno 

udarno) bušenje. Bušaće postrojenje (uređaj, 

garnitura) s opremom za rotacijsko bušenje (rotary 

drilling equipment) i užno udarno bušenje (cable-tool 

drilling equipment). Udarnim bušenjem se buše tvrde 

stijene (čert, vapnenac) i također se mogu bušiti ležišne 

stijene kako bi se umanjilo oštećenje formacije, 

a rotacijskim mekane stijene (pješčenjak, šejl). Kombinirano 

bušaće postrojenje se također može rabiti 

kao remontno (workover rig). Sinonimi: combination 

drilling rig, combination outfi t. 

combination string – (1) kombinirana kolona cijevi. 

Kolona cijevi sastavljena od manjih sekcija cijevi s 

više različitih promjera. (2) kombinirana (mješovita) 

zaštitna kolona (kolona zaštitnih cijevi). Kolona zaštit- 

168 

combustion-tube test 

nih cijevi (casing) sastavljena od cijevi različite vlačne 

čvrstoće (tensile strength), čvrstoće gnječenja (collapse 

strength) i unutarnje čvrstoće pri granici tečenja 

(internal yield strength). U dubokim bušotinama 

visoka vlačna čvrstoća je nužna blizu vrha bušotine, 

a visoka čvrstoća gnječenja i unutarnja čvrstoća pri 

granici tečenja blizu dna bušotine. Sinonimi: graded 

string, mixed string. 

combination trap – kombinirana zamka. U geologiji 

– tip geološke zamke za ugljikovodike (naftu, plin) 

koja ima i strukturne i stratigrafske elemente (tip 

zamke s karakteristikama i strukturne i stratigrafske 

zamke). Strukturni elementi su formirani deformacijama 

ležišne stijene (rasjedanjem, nabiranjem), a 

stratigrafski elementi sedimentacijom ili erozijom ležišne 

stijene. Primjer kombinirane geološke zamke je 

monoklinala koja gubi poroznost i permeabilnost u 

smjeru uspona sloja – monoklinala je strukturna karakteristika 

(obilježje) zamke, a promjena svojstava 

ležišne stijene daje zamci stratigrafsku karakteristiku; 

v. hydrocarbon trap, stratigraphic trap, structural trap. 

combination well – spojeni zdenac (bunar). Otvoreni 

zdenac ili bunar (v. open well) koji je povezan s jednim 

ili s nekoliko drugih zdenaca (bunara). 

combustible gas – gorivi plin. Plin koji gori, plin čija je 

oksidacija praćena stvaranjem plamena – plinoviti 

ugljikovodici, ugljik-monoksid, vodik i njihove smjese. 

Sinonim: fuel gas. 

combustible shale – gorivni (naftni, uljni) škriljavac, pirošist. 

Škriljavac koji sadrži kerogen, obično 10% po 

masi. Sinonim: black shale. 

combustion drive – istiskivanje nafte podzemnim izgaranjem, 


combustion front – fronta izgaranja nafte. Usko područje 

naftnog ležišta između zone izgorjele nafte 

(v. burned zone) i zone izgaranja nafte (v. combustion 

zone) u procesu podzemnog izgaranja nafte (termička 

metoda povećanja iscrpka nafte/EOR-metoda). 

Napredovanje fronte je uvjetovano izgaranjem (količinom) 

istaloženog koksa u ležištu, a brzina napredovanja 

se kreće od 7 do 30 cm/dan. Sinonimi: burn 

front, burning front, fi re front, fl ame front, v. in-situ 

combustion. 

combustion index – indeks izgaranja, omjer CO/ CO 2 , v. 

CO to CO 2 ratio. 

combustion tube – cijev za izgaranje. Uređaj za izvođenje 

laboratorijskog pokusnog podzemnog izgaranja 

nafte. Sastoji se od kraće ili dulje izolirane čelične 

cijevi (duljine, na primjer, 1 do 2 metra i promjera 15 

do 25 cm) koja je ispunjena smjesom pijeska ležišne 

stijene, naftom i vodom. Cijev je smještena unutar 

visokotlačnog plašta (s tlakom od 70 do 140 bar), 

a prstenasti prostor između nje i plašta je ispunjen 

plinom. Sinonim: burn tube, laboratory combustion 

tube; v. combustion-tube test. 

combustion-tube test – ispitivanje u cijevi za izgaranje. 

Laboratorijsko ispitivanje (pokus) procesa podzemnog 


iscrpka nafte/EOR-metoda – v. in-situ combustion). 

Nakon zapaljenja nafte u cijevi, u nju se injektira zrak 

za podržavanje fronte izgaranja. Cijev za izgaranje 

može biti u vodoravnom položaju (da se izbjegne 

utjecaj gravitacijske segregacije fl uida) ili u okomitom 

(u tom slučaju zrak se injektira na vrhu a produkti 

izlaze na dnu cijevi za izgaranje). Proizvedena nafta

combustion zone 

i voda se odvajaju i mjeri se njihov volumen. Plinoviti 

produkti izgaranja se kontinuirano mjere i analiziraju. 

Sinonim: burn-tube test, v. combustion tube. 

combustion zone – zona izgaranja nafte. Područje 

(zona) naftnog ležišta u kojem se odvija izgaranje 

nafte u procesu suhog i vlažnog podzemnog izgaranja 

nafte (varijante termičke metode povećanja iscrpka 

nafte/EOR-metode – v. dry combustion, in-situ 

combustion, wet combustion). U reakcijama izgaranja 

sudjeluju ugljikovodici, koks istaložen na površini 

stijene i kisik. Temperatura u zoni izgaranja je vrlo 

visoka (300 do 650 °C). 

commencement of drilling – početak bušenja. Prva 

operacija na lokaciji bušenja prije izrade bušotine. 

Može započeti zemljanim radovima, radovima na 

vodnoj bušotini za opskrbu bušaćeg postrojenja ili 

montažom bušaćeg postrojenja. 

commercial accumulation – komercijalno ležište, v. commercial 

deposit. 

commercial butane – komercijalni (trgovački) butan. 

Produkt prirodnog plina, smjesa prirodnog plina 

koja se sastoji uglavnom od butana i/ili butena (butilena). 

Komercijalni butan ima tlak pare manji od 

4,83 bar (70 psig) pri temperaturi 37,8 °C (100 °F) i 

najmanje 95% smjese mora ispariti pri temperaturi 

od 1,1 °C (34 °C) prema defi niciji američke Asocijacije 

prerađivača prirodnog plina (Natural Gas Processors 

Association). 

commercial clays – komercijalne (trgovačke) gline. 

Gline koje se prodaju za pripremu (izradu) bušaće 

isplake (drilling mud), za razliku od prirodnih glina 

(natural clays). Primjeri komercijalne gline su atapulgit 

(attapulgite) i bentonit iz Wyominga (Wyoming 

bentonite). 

commercial deposit – komercijalno ležište. Naftno i/ 

ili plinsko ležište koje sadržava rezerve dovoljne za 

proizvodnju u rentabilnim količinama. Proizvodnja 

nafte i/ili plina treba: (a) vratiti troškove bušenja i 

proizvodnog opremanja bušotina, pokriti troškove 

eksploatacije (proizvodnje bušotina) i osigurati profi 

t, ili (b) pokriti troškove eksploatacije (proizvodnje 

bušotina) i osigurati profi t. 

commercial fi eld – komercijalno polje. Naftno ili plinsko 

polje koje osigurava prihvatljivu stopu povrata 

investicija. Kriterij rentabilnosti nekog polja se ranije 

temeljio na tehničkim kriterijima, ali se danas sve 

više rabi kriterij stope povrata investicija; v. commercial 

deposit. 

commercial natural gas – komercijalni prirodni plin. 

Metan i etan koji su preostali u prirodnom plinu nakon 

izdvajanje propana i butana. 

commercial producer – komercijalna proizvodna bušotina, 

v. commercial well. 

commercial production – komercijalna proizvodnja. 

Proizvodnja nafte i/ili plina u količini koja je dovoljna 

za ostvarivanje profi ta nakon podmirenja troškova 

eksploatacije. 

commercial propane – komercijalni (trgovački) propan. 

Produkt prirodnog plina, smjesa prirodnog plina 

koja sadrži najmanje 95% propana i/ili propena 

(propilena). Komercijalni propan ima tlak pare manji 

od 14,84 bar (215 psig) pri temperaturi 37,8 °C (100 

°F) prema defi niciji američke Asocijacije prerađivača 

prirodnog plina (Natural Gas Processors Association). 

Također mora biti podvrgnut testovima za sadržaj 

169 

common-depth-point shooting 

sumpora i korozivnih spojeva, suhoću i ostatak nakon 

evaporacije. 

commercial quantities – komercijalne (isplative) količine 

proizvodnje, v. paying quantities. 

commercial quantity – komercijalna količina. (1) Proizvodnja 

nafte ili plina koja je isplativa, koja ekonomski 

opravdava nastavak njihove proizvodnje. 

Sinonim: paying quantity. (2) Ležište nafte ili plina s 

količinom ugljikovodika koja osigurava njihovu profi 

tabilnu razradu i proizvodnju. 

commercial reserves – komercijalne (rentabilne) rezerve. 

Količina (volumen) nafte ili plina koja je pridobiva 

(može se proizvesti) uz prihvatljivu profi tabilnost. 

commercial rock gas – komercijalni prirodni plin, v. natural 

gas. 

commercial well – komercijalna bušotina. Naftna ili 

plinska bušotina koja je sposobna proizvoditi komercijalne 

količine (s profi tabilnim kapacitetom 

proizvodnje) i čija je proizvodnja dovoljno velika: (a) 

za eventualni povrat troškova bušenja i proizvodnog 

opremanja bušotine, pokrivanje troškova eksploatacije 

(proizvodnje bušotine) i osiguranje profi ta ili, 

rjeđe, (b) za pokrivanje troškova eksploatacije (proizvodnje 

bušotine) i osiguranje profi ta. Bušotina s 

profi tabilnim kapacitetom proizvodnje, bušotina 

koja je sposobna profi tabilno proizvoditi naftu ili 

plin. Sinonim: commercial producer, paying well; v. 

noncommercial well, marginal well, stripper well. 

commingle – miješati proizvedene fl uide. Miješati fl uide 

proizvedene iz nekoliko izvora – iz raznih bušotina ili 

iz različitih ležišta u istoj bušotini. 

commingled production – miješana proizvodnja bušotine. 

Proizvodnja iz dviju produktivnih zona u istoj 

bušotini; v. commingled well. 

commingled well – bušotina s miješanom proizvodnjom. 

Bušotina koja proizvodi iz dva ili više različitih 

ležišta. Nafta i plin se miješaju strujeći na površinu 

kroz jednu kolonu uzlaznih cijevi (tubing), za razliku 

od višezonski (višeslojno) opremljene bušotine (multiple 

completion well) u kojoj nema miješanja nafte 

ili plina proizvedenih iz različitih ležišta budući da ti 

fl uidi struje na površinu kroz zasebne kolone uzlaznih 

cijevi i skladište se u zasebnim rezervoarima. 

commingling – miješanje proizvedenih fl uida. Miješanje 

proizvodnje nafte s nekoliko ležišta/polja zajedničkim 

transportom (transportom jednim priključnim 

naftovodom) do skladišnih rezervoara. 

commodity value of natural gas – robna vrijednost 

prirodnog plina. Vrijednost prirodnog plina izračunana 

s njegovom usporedbom s konkurentnim izvorima 

energije. 

common depth point, common-depth-point (CDP) 

– zajednička dubinska točka. U seizmičkoj prospekciji 

– dubinska točka (v. depth point) od koje se refl eksi 

seizmičkih valova registriraju na različitim udaljenostima 

na nekoliko profi la. Prema nekim izvorima, 

termin common depth point nije najsretniji budući da 

u dubini nema zajedničke točke ako refl ektori imaju 

nagib (sugerira se termin common-midpoint – zajednička 

središnja točka). Sinonim: common-midpoint 

(v.), common refl ection point, common refl ector point; 

v. common-depth-point shooting. 

common-depth-point shooting – seizmičko istraživanje 

metodom zajedničke dubinske točke. Tip seizmičkog 

istraživanja (seismic exploration) kojim se postiže

common-depth-point stack 

(osigurava) višekratno podzemno prekrivanje kako 

bi se dobili refl eksi od zajedničke dubinske točke (v. 

common depth point). 

common-depth-point stack – zbroj seizmičkih trasa s 

istom zajedničkom dubinskom točkom. Metoda seizmičkog 

istraživanja (seismic exploration) u kojoj se 

dobije suma svih trasa registriranih iz iste dubinske 

točke (common-depth point) na različitim razmacima 

između izvora i detektora. Prije sumiranja se u signale 

trasa uvode statičke i dinamičke korekcije. Sumiranjem 

se eliminiraju slučajne smetnje i pojačavaju 

slabi refl eksi. 

common feldspar – ortoklas, v. orthoclase, 1. 

common mica – muskovit, v. muscovite. 

common midpoint, common-midpoint (CMP) – zajednička 

središnja točka. U seizmičkoj prospekciji – 

središnja točka između izvora i detektora (prijamnika), 

točka na profi lu na polovici razmaka svake od 

kombinacija izvor-detektor; v. common depth point. 

common pool – kontinuirano ležište, v. common reservoir. 

common pyrites – pirit, v. pyrites. 

common refl ection point – zajednička dubinska točka, 

v. common depth point. 

common refl ector point – zajednička dubinska točka, 

v. common depth point. 

common reservoir – kontinuirano ležište. Kontinuirano 

naftno i/ili plinsko ležište s jedinstvenim tlačnim 

sustavom i jednim kontaktom fl uida (plin-nafta, plinvoda 

i/ili voda-nafta). Sinonim: common pool. 

compact – (1) kompaktan, gust, zbijen. U petrologiji i 

geologiji – (a) Termin koji označava svaku stijenu ili 

tlo s gustom ili čvrstom teksturom i s česticama pakiranim 

tako gusto da se između njih nalaze tek mali 

slobodni prostori. (b) Termin koji opisuje gustozrnastu 

stijenu čije se komponentne čestice ili kristali ne 

mogu raspoznati golim okom. (c) Termin za označavanje 

fi no teksturirane stijene s malom poroznošću 

matriksa. (2) uložak volframova karbida. Uložak karbida 

volframa (tungsten carbide) konusnog ili sferičnog 

oblika koji se hladno upreša u rupice na plohi žrvanjskog 

bušaćeg dlijeta 

compaction – (1) kompaktnost, zbijenost. Smanjenje 

ukupnog volumena ili debljine tijela fi nozrnastog 

sedimenta ili smanjenje pornog prostora unutar takvog 

tijela s istiskivanjem porne (intersticijalne) vode 

iz njih zbog djelovanja tlaka uzrokovanog povećanjem 

težine iznad zaliježućih (pokrovnih) naslaga 

(materijala koji se kontinuirano taloži) ili zbog tlaka 

uvjetovanog pokretima unutar Zemljine kore. Proces 

kompakcije ili zbijanja stijena (sedimenata) smanjuje 

njihovu poroznost i permeabilnost uzrokujući: (a) 

rotaciju sedimentnih zrna (čestica) i njihovu preraspodjelu 

u gušće (zbijenije) pakiranje; (b) plastičnu 

deformaciju rastezljivih zrna koja teku u susjedne 

pore i porne kanale; (c) lomljenje i drobljenje krtih 

zrna, i (d) otapanje pod tlakom. Stijene s mehanički 

labilnim zrnima (glineni klasti, fragmenti alteriranih 

stijena, fi ni fosili) vjerojatno će pretrpjeti redukciju 

poroznosti i permeabilnosti. Krta zrna će pretrpjeti 

lomljenje, mrvljenje ili gnječenje (u slučaju poroznih 

zrna i nekih fosila). Stijene čiji je skelet izgrađen od 

čvrstih minerala (na primjer, kvarca) pretrpjet će tek 

neznatnu redukciju poroznosti i permeabilnosti tijekom 

kompakcije rotacijom i preraspodjelom zrna u 

170 

compaction drive 

gušće pakiranje. Iako kompakcija utječe na sve tipove 

sedimenata, najveće promjene se zbivaju u fi nozrnastim 

sedimentima, na primjer, poput silta i gline; 

v. diff erential compaction. (2) kompakcija, zbijanje. (a) 

Proces pri kojem se fi nozrnasti sediment pretvara u 

konsolidiranu (cementiranu) stijenu, na primjer, litifi - 

kacija gline i njena transformacija u šejl. (b) U pedologiji 

– svaki proces u kojem masa tla gubi porni prostor, 

tj. u kojem se smanjuje poroznost tla, i postaje 

gušća (na primjer, opterećivanjem iznad zaliježućih 

ili pokrovnih stijena ili isušivanjem), što povećava 

nosivu sposobnost (kapacitet) i opću stabilnost tla u 

gradnji, odnosno smanjuje sklonost tla slijeganju ili 

deformaciji pod utjecajem (djelovanjem) oprterećenja. 

(c) Zgušnjivanje tla mehaničkim metodama – valjanjem, 

nabijanjem ili vibriranjem; v. consolidation. 

compaction drive – režim kompakcije. Tip režima iskorištavanja 

ležišta uzrokovan kompakcijom (zbijanjem) 

ležišne stijene usljed pada tlaka koja djeluje tako da 

istiskuje fl uide iz ležišne stijene zbog dinamičke redukcije 

njena pornog volumena. Režim kompakcije 

obično postoji u nekonsolidiranim formacijama i počinje 

djelovati tek kada ležišni tlak usljed proizvodnje 

padne ispod određene vrijednosti (tzv. «tlaka 

praga», threshold pressure). Tlak pokrovnih naslaga 

je jednak kombiniranoj težini iznad zaleglih stijena 

i fl uida i u većini sedimentacijskih bazena gradijent 

tlaka pokrovnih slojeva iznosi 0,23 bar/m dubine (1 

psi/ft). Dio težine tog pokrova preuzimaju čvrsti materijal 

stijene (zrna, matriks, skelet) ležišne stijene, a 

dio fl uidi u njenom pornom prostoru. U područjima 

s normalnim tlakom gradijenti tlaka fl uida variraju 

između 0,1 i 0,107 bar/m dubine (0,433 i 0,465 psi/ft) 

pa će, prema tome, tlak na zrna (matriks) normalno 

rasti približnom brzinom od 0,124 do 0,129 bar/m 

dubine (0,54 do 0,56 psi/ft). S proizvodnjom se u ležištu 

smanjuje tlak pornih fl uida, pa matriks ležišne 

stijene preuzima sve veći dio težine pokrovnih naslaga 

budući da tlak pornih fl uida više nije u stanju podupirati 

tu težinu i, budući da je ležišna stijena stlačiva, 

dolazi do kompakcije (zbijanja) njenog matriksa 

koja uzrokuje smanjivanje pornog volumena (posljedica 

je mala kontrakcija pornog volumena koja 

iznosi svega 0,0001 volumena za 1 bar pada tlaka, 

na primjer, pad tlaka u ležištu za 100 bar uzrokovat 

će smanjenje njegova pornog volumena za 1%). Ako 

je ležišna stijena proslojena šejlom, voda u njemu će 

kompakcijom stijene biti injektirana u pore naftonosnog 

pješčenjaka i tako će istisnuti znatnu količinu 

nafte prema proizvodnim bušotinama. 

Stupanj kompakcije ležišne stijene je određen kompresibilnošću 

njenih pora koja je za većinu ležišta 

mala i ostaje konstantna tijekom iskorištavanja, pa u 

takvom slučaju režim kompakcije ima tek neznatan 

utjecaj na povećanje iscrpka nafte. Međutim, režim 

kompakcije je znatan izvor prirodne energije u ležištima 

u kojima je kompresibilnost (stlačivost) stijene 

i pornog volumena velika (što je slučaj u plitkim 

ležištima) i može u nekim ležištima ugljikovodika 

biti važan režim iskorištavanja (u literaturi se navodi 

primjer jednog naftnog polja u Venezueli gdje je 

udjel režima kompakcije u ukupnom iscrpku nafte 

bio veći od 50%). Iako kompakcija doprinosi iscrpku, 

ona može uzrokovati stanoviti gubitak permeabilnosti 

ležišta, a u ekstremnom slučaju može dovesti do

compaction fold 

slijeganja (potonuća) terena. Najveći potencijal za 

djelovanje režima kompakcije imaju plitki nekonsolidirani 

(necementirani) pijesci, kao i ležišta s tlakom 

većim od normalnog. 

compaction fold – bora kompakcije. Bora formirana 

diferencijalnom kompakcijom (zbijanjem) sedimentnog 

materijala koji zaliježe iznad otpornije (stabilnije) 

stijene, iznad neke podzemne strukture (poput 

pokopanog uzdignuća) ili iznad aktivnog rasjeda ili 

bore. 

companion fl ange – protuprirubnica. Tip spojnice cijevi 

(pipe coupling, pipe connector) malog promjera 

s jednom konveksnom i s drugom konkavnom stranom. 

Spaja se svornjacima (bolts) i maticama (nuts). 

Sinonim: counterfl ange. 

company hand – predstavnik poduzeća, v. company representative. 

company man– predstavnik poduzeća, v. company representative. 

company representative – predstavnik poduzeća (fi rme). 

U procesu bušenja – prvi čovjek u hijerarhiji na 

bušaćem radilištu. Radi za operatora ili poduzeće (fi rmu) 

koje izvodi bušenje (bušaće radove), ima ured 

na lokaciji bušaćeg postrojenja i neposredno upravlja 

operacijama bušenja – nadzire proces bušenja i 

naručuje potreban materijal i usluge te svakodnevno 

izvještava operatora. Konačno je odgovoran za 

bušenje po ugovorima na bazi dnevnog plaćanja i 

izbušene metraže. Savjetuje se sa šefom bušaćeg postrojenja 

(v. toolpusher). Može biti zaposlenik fi rme 

ili samostalni konzultant. Sinonimi: company hand, 

company man, drilling foreman. 

compensated density log (CDL) – kompenzirana karotaža 

gustoće. Karotaža gustoće (v. density log) koja 

automatski vrši korekcije za utjecaj različitih dubinskih 

uvjeta (uvjeta bušotine) na podatke mjerenja. 

Karotažni pribor ima izvor gama-zračenja visoke 

energije i dva detektora smještena u papuči koja prianja 

uz stijenku bušotine (kanala bušotine). Gustoća 

formacije se određuje prema odnosu detektorima 

izmjerenog intenziteta zračenja. Na izmjerene vrijednosti 

gustoće veliki utjecaj ima stanje stijenke bušotine. 

Kompenzirana karotaža gustoće se primjenjuje 

za elektrofacijesne analize, identifi kaciju (raščlanjivanje) 

litologije, procjenu poroznosti formacije, detekciju 

(lociranje) zona s anomalno visokim tlakom, proračun 

akustičke impedancije i koefi cijenta refl eksije 

(u kombinaciji s akustičkom karotažom) i detekciju 

(lociranje) plinonosnih zona (u kombinaciji s neutronskom 

karotažom). 

compensated log – kompenzirana karotaža. Karotaža 

bušotina (well log) koja se izvodi sondom projektiranom 

za korekciju (uklanjanje) nepoželjnih utjecaja, 

na primjer, kompenzirana karotaža gustoće (compensated 

density log) koja rabi signal od sekundarnog 

(drugog) detektora za kompenzaciju utjecaja 

isplačne obloge (kore, mud cake) i malih nepravilnosti 

na stijenki bušotine (kanala bušotine) ili kompenzirana 

akustička (zvučna) karotaža (compensated 

sonic log) koja rabi dvojne transmitere i prijamnike 

za redukciju (kompenzaciju) utjecaja izazvanih nepravilnošću 

promjera bušotine (kanala bušotine) i 

nagibom sonde. 

compensated neutron log (CNL) – kompenzirana neutronska 

karotaža. Varijanta neutronske karotaže (v. 

171 

competent 

neutron logging) koja vrši korekcije za utjecaj dubinskih 

uvjeta na podatke mjerenja i registrira korigirane 

podatke (pod manjim je utjecajem geometrije 

kanala bušotine u usporedbi s konvencionalnom 

neutronskom karotažom). Sastoji se u mjerenju tzv. 

vodikova indeksa formacije (sadržaj vodika po jedinici 

volumena u usporedbi s njegovim sadržajem u 

slatkoj vodi, hydrogen index) rabeći radioaktivni izvor 

neutrona za bombardiranje formacije brzim neutronima. 

Neutroni se sudaraju s atomima u formaciji i 

sudaranjem prenose svoju energiju, pri čemu se 

najdjelotvorniji prijenos energije odvija s atomima 

vodika budući da su mase vodika i neutrona približno 

jednake. Dva detektora registriraju broj termičkih 

neutrona sa smanjenom energijom koji se vraćaju iz 

formacije. Brzina brojenja detektorima prvenstveno 

zavisi od vodikova indeksa ili prividne poroznosti 

zasićene vodom. Izvor neutrona i detektori su pritisnuti 

uz stijenku kanala bušotine kako bi se utjecaj 

visoke prividne poroznosti oko kanala bušotine 

reducirao na minimum. Kompenzirana neutronska 

karotaža je vrlo osjetljiva na razmak između stijenke 

bušotine i sonde, promjer kanala bušotine, temperaturu 

i salinitet, tako da su nužne korekcije za utjecaj 

okoliša. Primjenjuje se za analize elektrofacijesa, 

litološku identifi kaciju (raščlanjivanje), određivanje 

sadržaja šejla, procjenu poroznosti i detekciju (lociranje) 

plinonosnih intervala (zona zasićenih plinom 

– u kombinaciji s karotažom gustoće). Budući da 

čelik zaštitnih cijevi malo utječe na taj tip karotaže, 

ona se može primjenjivati u zacijevljenim bušotinama 

(bušotinama sa zaštitnom kolonom) za procjenu 

poroznosti kada je poznata litologija. 

compensated sonic log – kompenzirana akustička 

(zvučna) karotaža, v. borehole compensated acoustilog. 

compensated well log – kompenzirana karotaža, v. 

compensated log. 

compensation depth – dubina kompenzacije, v. depth 

of compensation. 

competence – transportna sposobnost. Sposobnost 

struje vode ili vjetra za transportiranje (prenošenje) 

klastičnog materijala (detritusa). Određena je 

prije veličinom čestica nego njihovim volumenom 

(količinom) u struji. Mjera transportne sposobnosti 

je promjer najveće prenošene čestice. Sposobnost 

transportiranja struje zavisi od njene brzine – mala, 

ali brza struja (tok) može imati veću transportnu sposobnost 

nego veća, ali sporija, struja (tok); v. competent, 

2. 

competent – kompetentan. (1) U geologiji – termin za 

označavanje sloja koji je formirao bore bliže paralelnim 

(koncentričnim) borama (v. parallel fold), za razliku 

od susjednih slojeva koji formiraju tzv. «slične» 

bore (v. similar fold), i/ili budine (v. boudine) ili druge 

krhke strukture. Prema drugoj defi niciji, termin 

competent označava sloj koji posjeduje svojstvo suprotstavljanja 

tlaku pri nabiranju bez pojave tečenja 

materijala ili promjene prvobitne debljine. Termin 

također označava boru u kojoj slojevi nisu pretrpjeli 

tečenje materijala ili nisu promijenili prvobitnu debljinu, 

na primjer, paralelna ili koncentrična bora. (2) 

Koji se odnosi na nosivu sposobnost struje vode ili 

vjetra za transportiranje (prenošenje) klastičnog materijala 

ili detritusa (v. competence).

competent bed 

competent bed – kompetentni sloj. Sloj koji posjeduje 

sposobnost suprotstavljanja tlakovima (izdržljivosti 

prema tlakovima) nabiranja bez tečenja materijala ili 

promjene prvobitne debljine; v. competent rock. 

competent rock – kompetentna stijena. Stijena koja 

je, pri određenim uvjetima, sposobna oduprijeti se 

(suprotstaviti se) tektonskim silama, odnosno izdržati 

tektonska naprezanja, na primjer, nabiranje ili 

kompresiju (stlačivanje), i zadržati svoj bitni oblik. 

Tijekom tektonske (deformacijske) prošlosti takva 

stijena može biti više puta kompetentna i nekompetentna 

ovisno o konkretnim uvjetima sredine, vremenu 

i stupnju nabiranja, rasjedanja, frakturiranja 

(loma) itd; v. incompetent rock. 

complementary – (1) komplementaran. U petrologiji – 

termin koji označava različite stijene ili grupe stijena 

formirane kao rezultat diferencijacije iste magme i 

koje imaju prosječan sastav jednak sastavu matične 

(izvorne) magme (parent magma). (2) povezan. 

U strukturnoj geologiji – termin za označavanje sustava 

(grupe) pukotina (set of fractures) koje se smatraju 

uzajamno povezanim iako je njihov postanak 

nepoznat. 

complete a well – opremiti bušotinu za proizvodnju. 

Montirati opremu na bušotini koja je nužna za proizvodnju 

nafte i/ili plina iz ležišta; v. completed well, 


completed well – (1) bušotina opremljena za proizvodnju. 

Bušotina koja je izbušena, osvojena i opremljena 

za proizvodnju i koja je sposobna proizvoditi komercijalne 

(rentabilne) količine nafte i/ili plina. (2) završena 

bušotina. Bušotina koja je izbušena do dubine ispod 

koje vjerojatno nema komercijalne nafte i plina 

ili izbušena do prihvatljive dubine, dovoljne za potvrdu 

postojanja ili nepostojanja nafte ili plina na toj 

lokaciji. Također označava neproduktivnu («suhu») 

bušotinu (dry well). 

completion – završno proizvodno opremanje bušotine, 

v. well completion. 

completion effi ciency – kapacitet protoka (protočni kapacitet) 

bušotine, v. fl ow effi ciency. 

completion engineer – specijalist za proizvodno opremanje 

bušotina. Naftni inženjer koji nadzire instaliranje 

proizvodne opreme na bušotini i bavi se perforiranjem 

zaštitne kolone, ispitivanjem bušotina i 

obradom slojeva. 

completion factor (CF) – faktor produktivnosti. Kvocijent 

(omjer) stvarnog kapaciteta proizvodnje bušotine 

pri fi ksnom padu tlaka i teoretskog kapaciteta 

proizvodnje bušotine bez oštećenja sloja pri jednakim 

uvjetima (pomnožen s 100). Pokazuje mjeru 

oštećenja formacije (formation damage) u bušotini. 

completion fl uid – fl uid za proizvodno opremanje bušotina. 

Radni fl uid koji se nalazi u bušotini za vrijeme 

njena završnog proizvodnog opremanja. Odabrani 

radni fl uid mora osigurati kontrolu tlaka u bušotini, 

minimalno oštetiti formaciju te spriječiti strujanje 

fl uida iz sloja u bušotinu i koroziju opreme. Kao radni 

fl uidi za završno opremanje bušotine za proizvodnju 

se primjenjuju isplake na bazi vode i ulja, obrađena 

proizvedena slana voda, slojna nafta iz ležišta, ulje 

(na primjer, plinsko), voda s kalcij-kloridom (2% do 

4% KCl) i dušik. Radni fl uid se može ostaviti u prstenastom 

prostoru bušotine između kolona uzlaznih i 

zaštitnih cijevi. Sinonim: well completion fl uid. 

172 

composite grain 

completion interval – perforirani produktivni interval. 

Dio (interval) ležišta u kojem slojni fl uidi komuniciraju 

s bušotinom kroz perforacije zaštitne kolone. 

completion log – karotaža cementacije bušotine. Karotaža 

zacijevljene bušotine (bušotine sa zaštitnom 

kolonom) za ocjenu kvalitete cementne obloge iza 

zaštitne kolone – najčešće se izvodi tzv. karotaža cementne 

veze (v. cement-bond log). 

completion of a well – završno proizvodno opremanje 

bušotine, v. well completion. 

completion report – izvještaj o proizvodnom opremanju 

bušotine. Izvještaj s podacima o imenu i/ili broju 

bušotine, lokaciji, nazivu koncesije, datumu završnog 

proizvodnog opremanja i početka proizvodnje 

bušotine, nazivu i dubini produktivnog ili produktivnih 

ležišta, ispitivanju početne proizvodnje bušotine, 

zaštitnoj koloni, cementaciji i perforiranju 

zaštitne kolone, kemijskim obradama, frakturiranju 

i karotažnim mjerenjima. Takav izvještaj zahtijevaju 

mnoge savezne države u SAD. 

completion rig – postrojenje (uređaj) za završno proizvodno 

opremanje bušotine. Postrojenje za klipovanje 

(swabbing unit), koje je također opremljeno za 

izvođenje bušenja malih intervala, a primjenjuje se u 

slučaju kada je bušotina izbušena blizu ciljne formacije 

tako da je lako izbušiti preostalu dubinu. Uporabom 

takvog postrojenja za opremanje bušotine 

umjesto velikih uređaja štedi se na troškovima. 

completion with dual tubing strings – dvozonsko 

proizvodno opremanje bušotine s dvije kolone uzlaznih 

cijevi, v. dual tubing strings completion. 

completion work of a well – završno proizvodno opremanje 

bušotine, v. well completion. 

complex – kompleks. (1) U geologiji – velika asocijacija 

različitih stijena (association of rocks, assemblage of 

rocks) bilo koje starosti ili podrijetla (postanka) u kojoj 

su strukturni odnosi (uzajamne veze) toliko složeni 

da se stijene ne mogu lako diferencirati u kartiranju, 

na primjer vulkanski kompleks (volcanic complex); 

v. basement, igneous complex, injection complex, metamorphic 

complex. (2) U geologiji – litostratigrafska 

jedinica (lithodemic unit) koja se sastoji od mješavine 

stijena dviju ili više genetskih klasa, tj. eruptivnih 

(magmatskih, igneous rocks), sedimentnih (sedimentary 

rocks) ili metamorfnih (metamorphic rocks) s vrlo 

kompliciranom strukturom ili bez nje. (3) U kemiji – 

spoj u kojem molekule ili ioni formiraju koordinacijske 

veze s atomom ili ionom metala. Kompleks može 

biti pozitivni ili negativni ion ili neutralna molekula. 

complex fold – kompleksna (složena) bora. Bora koja 

sadrži poprečnu boru (v. cross-fold). 

complex ripple mark – unakrsni (interferencijski) ripl, v. 

cross ripple mark. 

compliant platform – zglobna morska (odobalna) platforma, 

v. articulated platform. 

composite dike – sastavljeni (složeni) dajk (žica). Dajk 

ili žica formiran od dviju ili više intruzija različite magme. 

composite fold – sastavljena bora, v. compound fold. 

composite grain – kompleksno zrno. Sedimentna čestica 

(čestica sedimentne stijene, sedimentary particle) 

koja se formirala spajanjem dviju ili više diskretnih 

čestica, na primjer karbonatna čestica (čestica karbonatne 

sedimentne stijene, carbonate particle) koja 

se formirala nakupljanjem gruda, peleta, obavijenih

composite log 

zrna ili čestica stijena, detritusa i ostataka skeleta ili 

alga. 

composite log – sastavljeni karotažni dijagram. (1) 

Karotažni dijagram sastavljen od podataka i interpretacije 

karotaže istog ili različitih tipova. Kako je u 

takvom dijagramu sažeta velika količina podataka, 

on je jedan od najčešće primjenjivanih. (2) Karotažni 

dijagram sastavljen od litološkog opisa formacija 

(uključujući paleontologiju), akustičke karotaže 

kompenzirane za utjecaj kanala bušotine, gama-karotaže, 

kavernograma te zapisa brzine bušenja i specifi 

čne težine isplake. 

composite mud recap – zbirni isplačni izvještaj. Izvještaj 

nakon završetka bušenja u kojem su sumirani 

dnevni izvještaji o kontroli isplake. 

composite ripple mark – sastavljeni (složeni) valni unakrsni 

ripl. Valni unakrsni ripl (v. oscillation cross ripple 

mark) koji se formirao djelovanjem dvaju presijecajućih 

sustava valova od kojih nijedan nije paralelan 

s grebenima (krijestama) ripla. Takvi riplovi su najbolje 

razvijeni na plićacima gdje lom valova uzrokuje 

nastanak dvaju sustava valova koji nisu pod pravim 

kutom jedan prema drugom, tj. koji se presijecaju. 

composite sample – sastavljeni uzorak. (1) Uzorak fl uida 

koji sadrži sve njegove originalne komponente s 

obirom na mjesto njegova uzimanja, na primjer, dubinski 

uzorak s vodom, naftom i plinom. (2) Uzorak 

uzet na vrhu, u sredini i s dna skladišnog rezervoara 

(stock tank). 

composite sequence – sastavljena sekvencija. Sekvencija 

koja uključuje (obuhvaća) sve litološke tipove u 

takvom redoslijedu u kakvom se oni obično nalaze 

u presjecima s cikličkom sedimentacijom (cyclic sedimentation). 

Konstruira se prema statističkim podacima 

koji se baziraju na stvarnom redoslijedu stijena 

(stvarnim presjecima). 

composite set – kompleksna serija. Velika sedimentna 

(litološka) jedinica (sedimentary unit) homogene litologije 

(sastava) ili s gradacijskim izmjenjivanjem litologije 

(gradational lithology) koja se sastoji i od paralelnih 

i od kososlojevitih (kosouslojenih) slojeva. 

composite stream – višefazna produkcija bušotine. 

Strujanje različitih fl uida, na primjer, nafte i plina ili 

dviju različitih tekućina u cjevovodu ili produkciji 

bušotine. 

composite ternary diagram – pseudoternarni (pseudotrojni) 

dijagram, v. pseudoternary diagram. 

composite unconformity – kompleksni nesklad. U geologiji 

– nesklad koji čini više od jedne epizode nepostojanja 

sedimentacije (episode of nondeposition) 

i moguće erozije. 

composition – sastav. (1) v. structural formula. (2) U petrologiji 

– (a) Sastav stijene određen vrstom i brojem 

(količinom) postojećih minerala; mineralni sastav 

(mineralogic composition); (b) v. chemical composition. 

compositional analysis of a reservoir fl uid – analiza 

komponentnog sastava ležišnog fl uida. Dio rutinske 

PVT-analize. Određivanje molnih udjela komponenata 

ugljikovodika i primjesa (sumporovodika, 

ugljik-dioksida, kisika, dušika). 

compositional maturity – zrelost sastava. Tip sedimentne 

zrelosti (zrelosti sedimentne stijene, sedimentary 

maturity) kada se klastični talozi (clastic sediments) 

približavaju po sastavu konačnom produktu. Može 

173 

compound structure 

se izraziti kao omjer između kemijskih spojeva (na 

primjer, oksid aluminija/karbonat natrija) ili kao 

omjer između mineralnih komponenata (na primjer, 

kvarc/glinenac); v. mineralogic maturity, textural maturity. 

compositional model – komponentni model, model 

sastava. Matematički model za simulaciju ponašanja 

ležišta kada sastavi fl uida (faza) vrlo variraju s promjenom 

tlaka i kada su te promjene bitne, npr. pri simulaciji 

ponašanja ležišta s hlapljivom naftom, plinsko-kondenzatnih 

ležišta, injektiranju plina u ležište i 

miscibilnom istiskivanju nafte. Komponentni modeli 

su razvijeni za simulaciju trodimenzijskog strujanja 

fl uida u ležištu tako da uzimaju u obzir strujanje između 

slojeva ležišta, gravitacijsku segregaciju, kanalno 

strujanje i utjecaj promjenljive pokretljivosti 

fl uida. Postoje dva tipa komponentnih modela – prvi 

praktični modeli su bili bazirani na korelacijama konstanti 

fazne ravnoteže (K konstanti), dok se danas većinom 

upotrebljavaju jednadžbe stanja. Prije simulacijske 

studije na komponentnim modelima fl uidi 

se moraju pravilno karakterizirati i jednadžba stanja 

«uskladiti» s eksperimentalnim podacima. 

composition point – točka sastava. Točka na dijagramu 

fazne ravnoteže čije koordinate prikazuju kemijski 

sastav faze ili smjese. 

compound alluvial fan – bahada, v. bajada. 

compound compressor – višestupanjski kompresor, v. 

multiple-stage compressor. 

compound cross-stratifi cation – složena kosa (složena 

dijagonalna) slojevitost. Kompleksni tip kose (dijagonalne) 

slojevitosti (stratifi kacije) s kombinacijom formi 

koje se znatno razlikuju po veličini i orijentaciji. 

compound fault – sastavljeni rasjed, v. fault zone. 

compound fold – sastavljena bora. Bora na kojoj su se 

formirale (razvile) male bore sa sličnim (analognim) 

osima. Sinonim: composite fold. 

compound foreset bedding – kompleksna deltna slojevitost. 

Kosa slojevitost (cross-bedding) karakterizirana 

konkavnom osnovicom i s nekoliko prednjih slojeva 

(foreset beds) koji imaju nagib u više nego jednom 

smjeru, na primjer, u slučaju kada su uzdužni (tangencijalni) 

prednji slojevi nakon taloženja bili odrezani 

erozijom na njihovim gornjim krajevima i zatim 

prekriveni novim slojevima jednakog postanka s nagibom 

u istom ili različitim smjerovima. Kompleksna 

deltna slojevitost se može formirati (razviti) pod utjecajem 

promjena smjera strujanja (toka) ili kolebanja 

nivoa vode u jezeru. 

compound pellet – kompleksni pelet. Pelet veličine čestica 

silta (alevrita), pijeska ili granula ili veći koji je 

nastao od peletnog vapnenca (pelleted limestone) s 

mikritnim ili sparitnim cementom (micritic cement, 

sparry cement) i katkada sadržava matriks ili intersticijalni 

(međuzrnski) materijal. 

compound ripple mark – složeni (sastavljeni) ripl. (1) 

Unakrsni ripl (v. cross ripple mark) formiran istovremenim 

uzajamnim djelovanjem (interferencijom) 

kolebanja valova (talasanja) i struja. Karakteriziran je 

sistematičnim razaranjem ili prekidanjem grebena 

(krijesta) strujnih riplova. (2) Ripl koji se formirao modifi 

kacijom već postojećeg sustava riplova kasnijim 

djelovanjem ili valova ili struja. 

compound structure – sastavljena struktura. Građa 

serije stijena koja se sastoji od stijenskog pokrova

compressed natural gas (CNG) 

(pokrovnih stijena – v. cover mass) s jednostavnom 

strukturom i ispod zalijegnute mase stijena ili stijenskog 

fundamenta (undermass) kompleksnije strukture. 

Pokrov pri tome neskladno leži na fundamentu. 

compressed natural gas (CNG) – komprimirani (stlačeni) 

prirodni plin. Prirodni plin, obično komprimiran 

u plinovitom stanju do 20.000 kPa (200 bar), koji se 

rabi kao gorivo za vozila. 

compressibility – kompresibilnost, stlačivost. U mehanici 

– svojstvo (sposobnost) tvari da smanji volumen 

djelovanjem tlaka. Kvantitativno je jednaka recipročnoj 

vrijednosti volumenskog modula elastičnosti 

(bulk modulus). 

compressibility coeffi cient – faktor kompresibilnosti 

(stlačivosti), Z-faktor v. compressibility factor. 

compressibility factor – faktor kompresibilnosti (stlačivosti), 

Z-faktor. Bezdimenzijski broj kojim se kompenzira 

odstupanje ponašanja plinova od zakona 

idealnog plina (ideal gas law). Faktor kompresibilnosti 

se rabi kako bi se olakšali proračuni PVT-svojstava 

prirodnih plinova primjenom zakona idealnih 

plinova. Jednak je kvocijentu (omjeru) volumena 

što ga plin stvarno zauzima (stvarnog volumena n 

molova plina) pri specifi ciranom tlaku i temperaturi 

i volumena koji bi plin zauzimao kada bi se ponašao 

kao idealni plin (idealnog volumena n molova) 

pri jednakom tlaku i temperaturi. Za idealni plin 

faktor kompresibilnosti je jednak jedinici, dok za 

realne plinove varira od 0,7 do 1,2 (prirodni plin s 

faktorom kompresibilnosti jednakim jedinici će se 

jednako ponašati kao i idealni plin). Faktor kompresibilnosti 

se mjeri u laboratoriju na uzorcima plina, 

ali se može također odrediti (i u većini slučajeva 

se i određuje) iz empirijskih korelacija u literaturi 

u ovisnosti o reduciranom ili pseudoreduciranom 

tlaku i temperaturi (također su razvijene jednadžbe 

tih korelacija, ali one nisu linearne i moraju se rješavati 

iteracijski). Obično se prikazuje u ovisnosti o 

temperaturi i tlaku za danu relativnu gustoću plina, 

ali se može prikazivati i u ovisnosti o reduciranom 

(svedenom) tlaku i temperaturi. Sinonimi: compressibility 

coeffi cient, compression factor, deviation factor, 

gas-deviation factor, supercompressibility factor, 

Z-factor, Z-value. 

compressibility of crude oil – kompresibilnost (stlačivost) 

sirove nafte, v. oil compressibility. 

compressibility of oil-fi eld waters – kompresibilnost 

(stlačivost) vode naftnih i plinskih polja, v. water compressibility. 

compressibility of formation water – kompresibilnost 

(stlačivost) slojne vode, v. water compressibility. 

compressibility of reservoir oil – kompresibilnost 

(stlačivost) slojne nafte, v. oil compressibility. 

compressibility of reservoir rocks – kompresibilnost 

(stlačivost) ležišnih stijena, v. rock compressibility. 

compressibility of rocks – kompresibilnost (stlačivost) 

stijena, v. rock compressibility. 

compressibility of water – kompresibilnost (stlačivost) 

vode, v. water compressibility. 

compressible fl ow – kompresibilno (stlačivo) strujanje. 

Strujanje u kojem varira gustoća fl uida. 

compressional fault – kompresijski rasjed, rasjed stlačivanja, 

v. compression fault. 

compressional packer – kompresijska dubinska brtvenica 

(paker). Konvencionalna dubinska brtvenica 

174 

compressor 

(paker) koja se posjeda i širi u zaštitnoj koloni (casing) 

spuštanjem kolone uzlaznih cijevi (tubing). 

compressional wave – seizmički P-val, v. P wave. 

compression factor – faktor kompresibilnosti (stlačivosti), 

v. compressibility factor. 

compression fault – kompresijski rasjed, rasjed stlačivanja. 

Opći termin za označavanje rasjeda koji je formiran 

horizontalnim (lateralnim) stlačivanjem Zemljine 

kore (lateral crustal compression), na primjer, reverzni 

rasjed (v. reverse fault). Sinonim: compressional fault. 

compression gasoline – kompresijski gazolin. Prirodni 

benzin (gazolin) dobiven komprimiranjem. 

compression gas processing – kompresijska obrada 

(prerada) plina. Proces obrade prirodnog plina 

koji se sastoji od uklanjanja tekuće faze u skruberu 

i komprimiranja na tlak od 35 do 63 bar za krajnju 

uporabu. 

compression pipe – tlačna bušaća šipka. Bušaća šipka 

(v. drillpipe) slična otežanoj bušaćoj šipki (v. heavyweight 

drillpipe), s razlikom da je izrađena od kvalitetnijeg 

čelika i na srednjem dijelu ima dva ili više proširenja 

(odebljanja) koja su oblikovana poput spojnice, 

što osigurava dodatnu bočnu potporu, raspodjeljuje 

naprezanja savijanja i zaštićuje tijelo šipke od habanja 

zbog trenja sa stijenkom bušotine (kanala bušotine). 

Sinonim: compressive pipe. 

compression plant – kompresijsko postrojenje za obradu 

plina. Postrojenje za uklanjanje (izdvajanje) tekućih 

ugljikovodika iz prirodnog plina komprimiranjem 

i hlađenjem. 

compression station – kompresorska stanica. Postrojenje 

na plinovodu u kojem se podiže tlak plina kompresorima 

kako bi se osigurao maksimalni i ujednačeni 

protok plina u transportnom plinskom sustavu. 

Za početak strujanja plina tlak diže usisni kompresor, 

a međukompresori na plinovodu podržavaju strujanje. 

Broj i kapacitet kompresora svake stanice široko 

varira. Stanice se obično postavljaju u pravilnim razmacima, 

obično svakih 60 do 80 kilometara duž rute 

plinovoda i također mogu, uz kompresore, u svom 

sastavu imati separatore, rezervoare, stanice za čistače 

plinovoda i kontrolnu opremu. 

compression strength – tlačna čvrstoća, čvrstoća na 

tlak, v. compressive strength. 

compression test – ispitivanje troosnom kompresijom 

(stlačivanjem), v. triaxial compression test. 

compressive pipe – tlačna bušaća šipka, v. compression 

pipe. 

compressive strength – tlačna čvrstoća, čvrstoća na 

tlak. Maksimalne kompresijske (tlačne) sile koje neko 

tijelo može izdržati prije loma. Često se izražava u 

bar ili psi. Tlačna čvrstoća ležišnih stijena je općenito 

između 75 i 1.800 bar (1.100 i 26.000 psi) – prosječna 

za karbonate je jednaka 1.000 bar (14..500 psi), a za 

pješčenjake 600 bar (8.700 psi). Sinonim: compression 

strength. 

compressor – kompresor. Uređaj koji se primjenjuje za 

povećavanje tlaka i smanjivanje volumena plinova s 

pogonom od parne ili plinske turbine ili elektromotora 

ili plinskog motora. Četiri osnovna tipa kompresora 

jesu: (a) stapni (reciprocating compressor); 

(b) vijčani (rotary-screw compressor); (c) lamelni (sliding-vane 

compressor), i (d) centrifugalni (centrifugal 

compressor). Tlak se može višekratno podizati s dvostupanjskim 

(two-stage compressor), trostupanjskim

compulsory unitization 

(three-stage compressor) ili višestupanjskim kompresorom 

(multistage compressor). 

compulsory unitization – prisilno sjedinjavanje (koncentracija) 

eksploatacijskih koncesija, v. unitization. 

concave cross-bedding – konkavna kosa slojevitost. 

Kosa slojevitost s konkavnim (prema dolje savijenim), 

općenito tangencijalnim, prednjim slojevima 

(foreset beds). Takav tip slojevitosti je vrlo uobičajen 

i uzima se kao kriterij za određivanje krovine (top) i 

podine (bottom) sedimentnih stijena; v. convex cross-bedding. 

(2) Kosa slojevitost koja je formirana pri 

sedimentaciji na donjoj konkavnoj površini (kao kod 

festonske kose slojevitosti, festoon cross-bedding). 

concentric fold – koncentrična (paralelna) bora, v. parallel 

fold. 

concentric operations – koncentrične operacije. Operacije 

(radovi) u bušotinama koje se izvode primjenom 

kolone uzlaznih cijevi (tubing) malog promjera koja 

se spusti u konvencionalnu (normalnu) kolonu uzlaznih 

cijevi ili u bušotinu opremljenu za proizvodnju 

bez uzlaznih cijevi, obično s montiranim erupcijskim 

uređajem i uporabom malog postrojenja za izvođenje 

operacija. 

concentric tubing – koncentrična kolona uzlaznih cijevi 

(tubing). Kolona uzlaznih cijevi malog promjera (macaroni 

string) koja se spušta u bušotinu unutar kolone 

uzlaznih cijevi većeg promjera. 

concentric weathering – sferoidno (kuglasto, koncentrično) 

trošenje (raspadanje), v. spheroidal weathering. 

concession – koncesija. Sporazum (ugovor), obično 

sa stranom vladom, koji dopušta naftnom poduzeću 

istraživanje, bušenje i proizvodnju ugljikovodika 

(nafte, plina) na području određenom koncesijom. 

Koncesije su se prvobitno odobravale (dodjeljivale) 

na dugo vrijeme uz plaćanja samo za proizvodnju 

nafte i plina, dok se danas često prodaju ili daju na 

natječaju s periodom istraživanja oko pet godina i 

ograničene na blokove. Također zahtijevaju minimalne 

troškove za geološka istraživanja. 

concession acreage – površina koncesije. Površina zemljišta 

koje čini koncesija. Zemljište obuhvaćeno 

ugovorom (sporazumom) o koncesiji. 

conchoidal – konkoidalan, školjkast, ljušturast. Termin 

za označavanje tipa loma (fracture) minerala ili stijene 

koji daje slabo zakrivljenu površinu. Karakterističan 

je za kvarc ili opsidijan. 

conchostracans (Conchostraca) – konhostraka. Red 

branhiopoda (raci škrgonošci, branchiopods). Karakterizirani 

su poluprozirnom dvodijelnom ljušturom 

(translucent bivalve shell) s čvorastim repićem (clawlike 

furca) koji se razvio na stražnjem kraju. Stratigrafska 

rasprostranjenost: donji devon-danas. Sinonimi: 

clam shrimps, claw shrimps. 

concordance – sklad. U geologiji – paralelnost slojeva 

s granicama sekvencije bez prestanka slojeva uz granične 

površine. 

concordant – (1) skladan, konkordantan. (a) U petrologiji 

– termin kojim se označava kontakt između magmatske 

intruzije (igneous intrusion) i stijene koja je 

okružuje (country rock) paralelan folijaciji ili plohama 

slojevitosti te stijene; v. conformable, discordant. (b) 

U stratigrafi ji – termin za označavanje slojeva koji 

su karakterizirani paralelnom slojevitošću ili strukturom. 

Termin se može rabiti također pri postojanju 

175 

concretionary 

hijata (hiatus) koji nije moguće prepoznati, ali se ne 

može isključiti; v. discordant. (2) skladan, suglasan. U 

geokronologiji – (a) Termin koji označava slaganje 

(podudaranje) rezultata radiometrijskih određivanja 

apsolutne starosti primjenom više metoda (u granicama 

analitičke preciznosti primijenjenih metoda). 

(b) Termin koji označava slaganje (podudaranje) rezultata 

radiometrijskih određivanja starosti istodobno 

postojećih (koegzistentnih) minerala izvedenih 

jednom te istom metodom. (c) Termin koji označava 

(u ograničenijem smislu) slaganje (podudaranje) 

rezultata određivanja apsolutne starosti na istom 

uzorku minerala primjenom metoda uran-238/olovo-206, 

uran-235/olovo-207, olovo-207/olovo-206 

i torij-232/olovo-208 (s dopustivom eksperimentalnom 

pogreškom); v. discordant. 

concordant bedding – konkordantna (paralelna) slojevitost. 

Sedimentna struktura (struktura sedimentnih 

ili taložnih stijena, sedimentary structure) koja je karakterizirana 

paralelnim slojevima (paralelnim zalijeganjem 

slojeva) i nepostojanjem kutnog nesklada, 

za razliku od diskordantne slojevitosti (v. discordant 

bedding). Sinonim: parallel bedding. 

concordant intrusive body – konkordantno intruzivno 

tijelo (intruziv). Intruzivno tijelo (intruziv) čiji je kontakt 

sa stijenama u koje je prodrlo više ili manje paralelan 

s njihovom slojevitošću, na primjer, sklad (sil, 

sill) ili lakolit (laccolith). 

concrete gravity platform – betonska gravitacijska 

proizvodna platforma. Tip stacionarne proizvodne 

platforme (fi xed production platform) s velikim 

betonskim komorama (concrete cells) ili cilindrima 

(cylinders) na osnovici (base). Komore drže balastnu 

vodu (ballast water) za održavanje položaja platforme 

i također služe kao skladišni rezervoari (storage 

tanks) za naftu. Betonske noge podupiru čeličnu palubu 

(steel deck) s modulima i sadrže uronjene stojke 

(risers). Budući da su betonske platforme skuplje od 

drugih proizvodnih platformi, rabe se jedino kada su 

potrebna skladišta za naftu. 

concretion – konkrecija. (1) Tvrda, kompaktna (gusta) 

masa ili agregat mineralne tvari, normalno subsferičnog 

ali obično jako spljoštenog, pločastog ili 

nepravilnog oblika, s čudnim i neobičnim obrisima 

koji se formiraju precipitacijom iz vodene otopine 

oko neke jezgre (nukleusa) ili središta (na primjer, 

lista, ljušture, kosti ili fosila) u porama (šupljinama) 

sedimentnih ili klastičnih vulkanskih (vulkanogenih) 

stijena. Sastav konkrecija se obično znatno razlikuje 

od sastava stijena u kojima se sreću pa se lako odvajaju 

od njih. Konkrecija čini koncentraciju minornih 

komponenata stijene koja je okružuje ili cementnog 

(vezivnog) materijala – silicij-dioksida (čerta), kalcita, 

dolomita, željeznog oksida, pirita ili gipsa. Prema veličini, 

konkrecije variraju od malih tijela nalik na pelete 

do velikih sferoidalnih tijela koja dosežu 3 metra 

u promjeru. Većina konkrecija se formirala tijekom 

dijageneze, a mnoge (osobito u vapnencu i šejlu) 

ubrzo nakon sedimentacije stijena. (2) Skupni termin 

koji se katkada primjenjuje za označavanje raznih 

primarnih i sekundarnih mineralnih segregacija 

različita podrijetla, uključujući nepravilne nodule, 

sferulite, kristalne agregate, geode, septarije i druga 

slična tijela. 

concretionary – konkrecijski. Koji je karakteriziran po-

concurrent method 

stojanjem konkrecija ili se od njih sastoji ili ih formira 

– na primjer, konkrecijska željezna ruda (concretionary 

ironstone) sastavljena od karbonata željeza s 

glinom i kalcitom ili zonalna konkrecijska tekstura 

(concretionary texture) koja je karakterizirana koncentričnim 

ljuskama s nešto različitim svojim svojstvima 

zbog promjene uvjeta u procesu rasta konkrecije. 

concurrent method – metoda cirkulacije isplake s otežavanjem, 

v. circulate and weigh. 

concurrent range zone – konkurentna zona (rasponska 

zona, akrozona). Intervalna zona (v. interval zone) 

uključena između dokumentiranog najnižeg intervala 

rasprostranjenosti jednog taksona i dokumentiranog 

najvišeg intervala rasprostranjenosti drugog 

taksona, što rezultira stratigrafskim preklapanjem 

(stratigraphic overlap) dvaju taksona. 

condensate – (1) kondenzat. Općenito – tekućina nastala 

kondenzacijom iz parovite faze. (2) kondenzat, 

plinski kondenzat, prirodni benzin. U proizvodnji 

plina – tekući ugljikovodici sastava vrlo lake sirove 

nafte koji zaliježu u plinovitom stanju pri ležišnim 

uvjetima u podzemlju (visoka temperatura i tlak) i 

kondenziraju se u tekućinu nakon proizvodnje i pri 

površinskim uvjetima – tekuća ugljikovodična faza 

nastala retrogradnom kondenzacijom iz plinovite 

faze usljed pada tlaka (prirodni plin koji sadržava 

kondenzat se naziva masni ili mokri – v. wet gas). 

Kondenzat je smjesa pentana i težih ugljikovodika, 

relativna gustoća mu je općenito od 0,74 do 0,80 

(između 45 i 60 °API), bezbojan je ili svijetle boje sa 

crvenim, zelenim ili plavim nijansama. Komercijalno 

je vrlo vrijedna sirovina. Ako se kondenzat izdvaja 

(ekstrahira) na polju standardnim pogonskim separatorima, 

tada se često dodaje sirovoj nafti i registrira 

zajedno s njom. Američka Asocijacija prerađivača 

prirodnog plina (Natural Gas Processors Association) 

defi nira kondenzat na ušću bušotine (casinghead gasoline) 

kao kapljevinu koja ima tlak pare od 0,7 do 

2,35 bar (10 do 34 psi), s 24% do 85%-tnom evaporacijom 

pri temperaturi 40 °C (104 °F) i najmanje s 90%tnom 

evaporacijom pri temperaturi 135 °C (275 °F) te 

sa završnom točkom (vrelištem) destilacije nižom od 

190,5 °C (375 °F). Prema jednoj drugoj defi niciji, prirodni 

benzin je defi niran kao kapljevina prirodnog 

plina sa srednjim tlakom pare – između tlaka para 

kondenzata (condensate) i ukapljenog naftnog plina 

(liquefi ed petroleum gas), što znači da prirodni benzin 

i kondenzat nisu sinonimi. Neki izvori preferiraju termin 

«retrogradni plin» (retrograde gas) za kondenzat. 

Kondenzatna kapljevina se katkada naziva i «destilat» 

(distillate). Sinonimi (prema raznim izvorima): 

casinghead gasoline, distillate, drip gasoline, drips, gas 

condensate, gas distillate, natural gasoline, raw gasoline, 

retrograde gas, white oil, wild gasoline; v. naturalgas 

condensate, natural-gas liquids. 

condensate gas – kondenzatni plin. Plin (plinovita faza) 

proizveden iz ležišta čija je temperatura između kritične 

i krikondenterme (proizvedena tekuća faza se 

naziva kondenzatom ili plinskim kondenzatom). 

condensate gas reservoir – plinsko-kondenzatno ležište, 

v. gas-condensate reservoir. 

condensate liquid – kondenzatna kapljevina, kondenzat, 

v. condensate, 2. 

condensate ratio – kondenzatni (kondenzatno-plinski) 

faktor. Omjer proizvedenog volumena kondenzata 

176 

condensation zone 

(tekuće kondenzatne faze) i proizvedenog volumena 

rezidualnog plina (plinovite faze). Izražava se u 

barelima na milijun kubičnih stopa (bbl/MMcf). 

condensate reservoir – plinsko-kondenzatno ležište, v. 

gas-condensate reservoir. 

condensate stabilization – stabilizacija kondenzata. 

Uklanjaje lakših ugljikovodika (propana, butana) iz 

kondenzata nakon njegova izdvajanja (separacije) 

iz plina. Rezultat stabilizacije je veći volumen tekuće 

faze pod rezervoarskim uvjetima, raspoloživ za prodaju 

budući da lakši ugljikovodici mogu isparavati u 

rezervoaru povlačeći za sobom dio težih ugljikovodika, 

što čini gubitak kondenzata. Stabilizacija se obavlja 

u posebnim vertikalnim posudama (kolonama – 

tzv. stabilizatorima) s keramičkim prstenovima (rings) 

ili tavanima (trays). Nestabilizirani hladni kondenzat 

ulazi na vrhu kolone i struji prema njenom dnu preko 

prstenova (tavana). Na dnu se kondenzat zagrijava 

(indirektnim grijačem ili spiralnim parnim cijevima). 

Lakši ugljikovodici vaporiziraju, dižu se prema vrhu 

kolone i tamo izlaze. Stabilizirani kondenzat se uklanja 

s dna kolone, hladi i šalje na skladištenje. 

condensate water – kondenzatna (kondenzirana) voda. 

Vodena para u otopini (pomiješana) s prirodnim plinom 

u ležištu koja kondenzira u tekuću fazu pri površinskim 

uvjetima kada se plin proizvede usljed pada 

tlaka i temperature. 

condensate well – kondenzatna bušotina. Bušotina 

koja proizvodi iz plinskko-kondenzatnih ležišta, odnosno, 

koja proizvodi prirodni plin s visokim sadržajem 

kondenzabilnih ugljikovodika težih od metana 

i etana. U nekim saveznim državama SAD bušotine 

s proizvodnim plinskim faktorom (producing gas/oil 

ratio) između 15.000 i 150.000 se općenito klasifi ciraju 

kao kondenzatne. Sinonimi: condensation well, 

distillate well. 

condensate zone – zona kondenzacije, kondenzatna 

zona, zona vruće vode, zona vrućeg zavodnjavanja, v. 

condensing zone, 2. 

condensation – (1) kondenzacija, zgušćivanje, zgušnjavanje. 

U fi zici – proces pretvaranja pare ili plina 

(prelaženja plinovite tvari) u tekućinu ili čvrsto (kristalno) 

stanje smanjenjem temperature (hlađenjem) 

ili povećanjem tlaka ili istovremeno s oba postupka. 

Fazna promjena je praćena razvijanjem topline. (2) 

kondenzacija. (a) U kemiji – reakcija spajanja dviju ili 

više molekula organske tvari s oslobađanjem vode, 

amonijaka i drugih jednostavnih spojeva. (b) U stratigrafi 

ji – proces u kojem se stanjivanje sedimentnog 

taloga ili naslage sedimenta odvija istodobno sa 

sedimentacijom. Taj stratigrafski proces je analogan 

procesu koji se odvija pri djelovanju jakog hidrostatičkog 

tlaka na kristaliničnu stijenu rezultat čega je 

izdvajanje otopina duž granica zrna. 

condensation front – fronta kondenzacije. Usko područje 

naftnog ležišta između zone kondenzacije vodene 

pare i vaporizacije lakih i srednjih frakcija slojne 

nafte i zone formiranja naftne fronte u procesu vlažnog 

podzemnog izgaranja nafte (varijanta termičke 

metode povećanja iscrpka nafte/EOR-metode – v. 

in-situ combustion, wet combustion). 

condensate well – kondenzatna bušotina, v. condensate 

well. 

condensation zone – zona kondenzacije, zona vruće 

vode, v. condensing zone, 1.

condensed deposit 

condensed deposit – kondenzirani (zgusnuti) sediment. 

U geologiji – sedimentne stijene u kondenziranoj 

(zgusnutoj) naslazi (v. condensed succession). 

condensed steam zone – zona kondenzacije, kondenzatna 

zona, zona vruće vode, zona vrućeg zavodnjavanja, 

v. condensing zone, 2. 

condensed succession – kondenzirana (zgusnuta) naslaga. 

U geologiji – relativno tanki, ali kontinuirani 

(neprekinuti) stratigrafski niz sedimenata (stratigraphic 

succession) u kojem su se sedimenti vrlo sporo 

akumulirali tijekom znatnog vremena. Kondenziranu 

naslagu općenito čini vremenski ekvivalentan debeli 

niz sedimenata, negdje u istom sedimentacijskom 

bazenu ili području; v. extended succession. 

condenser – kondenzator. Uređaj za pretvaranje kondenzabilne 

frakcije (dijela) vodene pare i/ili viših 

ugljikovodika u prirodnom plinu iz parovite (plinovite) 

faze u tekuću hlađenjem. 

condensing-gas displacement – miscibilno istiskivanje 

nafte kondenzirajućim plinom (kondenzacijom), v. 

condensing-gas drive miscible fl ood. 

condensing-gas drive – miscibilno istiskivanje nafte 

kondenzirajućim plinom (kondenzacijom), v. condensing-gas 

drive miscible fl ood. 

condensing-gas drive fl ood (fl ooding) – miscibilno 

istiskivanje nafte kondenzirajućim plinom (kondenzacijom), 

v. condensing-gas drive miscible fl ood. 

condensing-gas drive miscible fl ood (fl ooding) – 

miscibilno istiskivanje nafte kondenzirajućim plinom 

(kondenzacijom). Jedan od tipova procesa povećanja 

iscrpka nafte (EOR-procesa) istiskivanjem plinom 

koji ima svojstvo (sposobnost) miješanja sa slojnom 

naftom. U procesu se postiže tzv. dinamička miscibilnost 

ili miscibilnost višestrukim kontaktom (v. 

multiple-contact miscibility). Mehanizam dinamičkog 

miscibilnog istiskivanja nafte se sastoji u prijenosu 

srednjih ugljikovodika (etana, propana, butana) iz 

injektiranog plina bogatog tim komponentama u 

slojnu naftu koja je njima siromašna, tj. dinamička 

miscibilnost se postiže kondenzacijom srednjih ugljikovodika 

u slojnoj nafti. Primjer injektiranog plina u 

tom tipu istiskivanja nafte je obogaćeni ugljikovodični 

plin (v. enriched gas). Sinonimi: condensing-gas 

displacement, condensing-gas drive, condensing-gas 

drive fl ood, multiple-contact condensing gas drive; v. 

vaporizing-gas drive miscible fl ood. 

condensing zone – (1) zona kondenzacije, zona vruće 

vode. Područje (zona) naftnog ležišta ispred zone 

vaporizacije (između nje i naftne fronte u smjeru 

od injekcijske bušotine prema proizvodnoj – v. vaporizing 

zone) u procesu podzemnog izgaranja nafte 

(termička metoda povećanja iscrpka nafte/EOR-metoda 

– v. in-situ combustion). Ovisno o udaljenosti 

od fronte izgaranja nafte u ležištu, nastupa hlađenje 

koje uzrokuje kondenzaciju vodene pare (pretvaranje 

pare u vruću vodu) i lakih ugljikovodika. Istiskivanje 

nafte u zoni kondenzacije je miscibilno kondenziranim 

lakim ugljikovodicima, vrućom vodom 

(kondenziranom vodenom parom) i plinovitim produktima 

izgaranja. Sinonimi: condensation zone, hotwater 

zone. (2) zona kondenzacije, kondenzatna zona, 

zona vruće vode, zona vrućeg zavodnjavanja. Područje 

(zona) naftnog ležišta u procesu istiskivanja nafte 

vodenom parom (termička metoda povećanja iscrpka 

nafte/EOR-metoda – v. steamfl ood) u kojoj dolazi 

177 

conductor casing 

do kondenzacije vodene pare, odnosno pretvaranja 

pare u vruću vodu, temperature bliske temperaturi 

pare. Smanjenje zasićenja rezidualnom naftom u toj 

zoni je posljedica smanjenja viskoznosti nafte i termičke 

ekspanzije slojne nafte. Sinonimi: condensate 

zone, condensed steam zone, hot-waterfl ood zone, 

hot-water transition zone, hot-water zone. 

condition ratio – faktor produktivnosti bušotine, v. productivity 

factor. 

conductance – (1) električna vodljivost, v. electrical conductance. 

(2) termička (toplinska) vodljivost, v. thermal 

conductance. 

conduction heat losses – gubici topline vođenjem (kondukcijom), 

v. heat losses by conduction. 

conduction heat transfer – vođenje (kondukcija) topline, 

v. heat conduction. 

conduction of heat – vođenje (kondukcija) topline, v. 

heat conduction. 

conductive heat losses – gubici topline vođenjem (kondukcijom), 

v. heat losses by conduction. 

conductive heat transfer – vođenje (kondukcija) topline, 

v. heat conduction. 

conductivity – provodnost, specifi čna vodljivost. (1) v. 

electrical conductivity. (2) v. thermal conductivity. 

conductivity log – karotaža električne provodnosti, indukcijska 

karotaža, v. induction logging. 

conductivity-thickness product – produkt (umnožak) 

provodnosti i debljine. Produkt (umnožak) prosječne 

električne provodnosti (specifi čne električne vodljivosti) 

i debljine sloja. Parametar se rabi za karakterizaciju 

odziva elektromagnetske metode ili metode 

istosmjerne struje od sloja visoke vodljivosti. 

conductor – (1) konduktor, v. conductor casing. (2) vodič. 

Materijal, na primjer bakrena žica, kroz koji može teći 

električna struja, za razliku od izolatora (insulator). 

conductor casing – konduktor. U procesu bušenja – 

prva bušena i cementirana ili zabijena zaštitna kolona 

(kolona zaštitnih cijevi, casing) velikog vanjskog 

promjera (od 47,3 do 76,2 cm ili od 18 5 / 8 do 30 inča) i 

male duljine u bušotini. Njena ugradnja se zahtijeva 

samo kada je površinsko tlo relativno nekompetentno 

(slabo vezano i mekano) i kada se buši u području 

mekih pješčenjačkih formacija s namjenom da 

osigura protuerupcijski uređaj (preventer) i opremu 

ušća bušotine prije bušenja njena kanala za uvodnu 

zaštitnu kolonu (v. surface casing) i također da izolira 

plitke slojeve slatke vode od utjecaja bušaće isplake, 

osigura kanal za cirkulaciju isplake u isplačne rezervoare 

na površini, zaštiti plitke plinonosne zone i 

spriječi podlokavanje nekonsolidiranih sedimenata i 

njihovo urušavanje u kanal bušotine. Dubina ugradnje 

konduktora može biti do 450 metara (1.500 stopa). 

Konduktor može biti na nekim područjima prva 

ugrađena i cementirana zaštitna kolona, dok je na 

drugim područjima (osobito u podmorju) prva kolona 

koja osigurava zaštitu od pornih tlakova formacije. 

U dubokim bušotinama se mogu ugraditi dva 

konduktora – vanjski (promjera 30 inča, outer conductor) 

i unutarnji (promjera 20 inča, inner conductor). 

Uobičajena praksa je cementirati konduktor do 

površine (ako cement ne dopre do površine, tada se 

cementna kaša upumpa s površine u prstenasti prostor 

bušotine). Sinonimi: conductor, conductor casing 

string, conductor pipe, conductor string, standpipe, 

string of conductor casing; v. casing, casing program.

conductor casing string 

conductor casing string – konduktor, v. conductor casing. 

conductor hole – kanal bušotine za konduktor. Dio 

kanala bušotine u čijem je intervalu ugrađena prva 

zaštitna kolona – konduktor. Na većini bušotina 

taj se interval buši s ispiranjem čistom vodom kao 

isplačnim fl uidom budući da većina formacija sadrži 

dovoljnu količinu glina koje pomiješane s čistom vodom 

stvaraju prirodnu glinovitu bušaću isplaku (ako 

to nije slučaj ili ako bušaća isplaka mora posjedovati 

dodatni kapacitet za iznošenje krhotina izbušenih 

stijena, tada se za bušenje kanala za konduktor mora 

pripremiti bentonitna bušaća isplaka, tzv. isplaka za 

početno bušenje (v. spud mud). Sinonim: conductor 

pipe hole. 

conductor hole drilling – bušenje za konduktor (kanala 

bušotine za konduktor), v. conductor casing, conductor 

hole. 

conductor pipe – (1) konduktor, v. conductor casing. (2) 

odušna cijev rezervoara. Vertikalna cijev na rezervoaru 

za održavanje hidrostatičkog tlaka na naftu i omogućavanje 

izlaženja plina iz rezervoara prije nego 

što nafta uđe u sabirni cjevovodni sustav. Sinonim: 

boot. 

conductor pipe hole – kanal bušotine za konduktor, v. 

conductor hole. 

conductor string – konduktor, v. conductor casing. 

cone – (1) podmorska (dubokomorska) lepeza. U marinskoj 

geologiji – tip podmorske lepeze (v. submarine 

fan). Termin se često rabi za opisivanje dubokomorske 

lepeze (deep-sea fan) vezane uz glavnu aktivnu 

deltu (na primjer rijeke Mississippi, Nil i Ganges). (2) 

konusna glacijalna pješčano-šljunčana akumulacija. 

U glacijalnoj geologiji – akumulacija (nakupina) pijeska, 

šljunka i katkada blokova sa strmim padinama 

i lepezastom naplavljenom bazom (osnovicom) 

istaložena ispred fronte ledenjaka strujama vode od 

topljenja ledenjaka. (3) konusna (čunjasta) gora. U 

geomorfologiji – gora, brežuljak ili druga forma reljefa 

konusnog (čunjastog, stožastog) oblika s relativno 

strmim padinama i šiljastim vrhom, osobito aluvijalni 

konus (v. alluvial cone). (4) vulkanska kupa (konus), 

v. volcanic cone. (5) konusni (stožasti) žrvanj bušaćeg 

dlijeta. U tehnici rotacijskog bušenja – puni, stožasti 

(konusno oblikovani) blok metala s urezanim zupcima 

(kao u bušaćih dlijeta s glodanim zupcima) ili s 

ulošcima volframova karbida uprešanim u provrte. 

Žrvnjevi rotiraju na ležajevima dlijeta i cijepaju i drobe 

stijenu u procesu bušenja. Bušaća dlijeta s konusnim 

žrvnjevima (v. roller-cone bit) izrađuju se s dva, 

tri ili četiri konusna žrvnja. 

cone bit – bušaće dlijeto s konusnim (stožastim) žrvnjevima, 

v. roller-cone bit. 

cone-cutter drilling bit – bušaće dlijeto s konusnim 

(stožastim) žrvnjevima, v. roller-cone bit. 

cone delta – aluvijalni konus, v. alluvial cone. 

cone-in-cone – konus u konus, v. cone-in-cone structure. 

cone-in-cone structure – struktura «konus u konus». 

(1) U sedimentologiji – mala sedimentna struktura 

(struktura sedimentnog podrijetla) u tankim, općenito 

vapnenačkim, slojevima (proslojcima) nekih 

šejlova i u vanjskim dijelovima nekih velikih konkrecija, 

osobito septarija. Struktura nalikuje na skup 

koncentričnih, uspravnih kružnih konusa umetnu- 

178 

cone rolling-cutter drilling bit 

tih jedan u drugi i u prevrnutom položaju (s bazom 

okrenutom prema gore, a vrhom prema dolje) koji 

su obično odijeljeni glinovitim opnama i sastoje se 

uglavnom od vlaknastog kalcita, a rjeđe od siderita 

ili gipsa. Osi konusa su okomite na slojevitost, visina 

konusa obično varira od 10 mm do 10 cm, a strane 

su im često rebraste, žljebaste ili izbrazdane, imaju 

prstenasta udubljenja i rebra. Takav tip strukture se 

vjerojatno pojavljuje kao rezultat dodatnog tlaka pri 

kristalizaciji i trošenju (otapanju) duž konusnih zona 

smicanja koje se uzajamno presijecaju. Sinonim: cone-in-cone. 

(2) U vulkanologiji – vulkanska struktura 

(reljef) karakterizirana razvojem jednog ili više novih 

konusa unutar primarnog konusa ili kratera. 

cone of dejection – konus iznošenja. Aluvijalni konus 

(v. alluvial cone), sastavljen od grubog (gruboklastičnog) 

materijala, koji se formirao na mjestu gdje planinski 

potok izlazi iz uske doline na ravnicu. Sinonim: 

dejection cone. 

cone of depression – lijevak depresije, depresijski lijevak. 

Depresija potenciometrijske površine tijela podzemne 

vode koja ima oblik preokrenutog konusa 

(stošca) i nastaje oko zdenca (bunara) ili bušotine iz 

kojih se crpi voda. Karakterizira tzv. zonu utjecaja (v. 

area of infl uence) zdenca ili bušotine. Oblik depresije 

je uvjetovan time što voda s približavanjem zdencu/bušotini 

mora strujati kroz sve manje i manje 

poprečne presjeke pa hidraulički gradijent, prema 

tome, mora porasti; v. cone of exhaustion. 

cone of detritus – aluvijalni konus, v. alluvial cone. 

cone of exhaustion – lijevak crpljenja. Depresija konusnog 

(stožastog) oblika (cone-shaped depression) u 

potenciometrijskoj površini tijela podzemne vode 

koja nastaje oko zdenca (bunara) ili bušotine kada 

se voda crpi brže nego što može bočno dotjecati; v. 

cone of depression. 

cone off set – pomak osi žrvnjeva. Konstrukcijska karakteristika 

trožrvanjskih bušaćih dlijeta (tricone drilling 

bit, three-cone rolling cutter bit) – veličina odstupanja 

linija povučenih kroz središte triju žrvanja od 

njihova presjecišta u središtu dlijeta (presjecišta na 

osi kanala bušotine). Bušaće djelovanje žrvanjskog 

dlijeta u stanovitoj mjeri zavisi od veličine pomaka 

osi žrvanja budući da se zbog pomaka osi obodne 

brzine žrvnjeva i samog dlijeta razlikuju, pa zbog 

toga takav tip dlijeta razara stijenu i odlamanjem 

(rezanjem), uz primarni način razaranja stijena drobljenjem. 

Dlijeta za bušenje mekih formacija imaju 

veći pomak osi, odnosno kut pomaka osi (cone off set 

angle), pa taj kut varira od 4 ° za meke formacije do 0 ° 

kod dlijeta za ekstremno tvrde formacije. Sinonim: 

off set of cones. 

cone of pressure relief – lijevak pada tlaka. Depresija 

konusnog (stožastog) oblika u potenciometrijskoj 

površini tijela podzemne vode, imaginarna površina 

koja upućuje na uvjete pada (opadanja) tlaka u 

arteškom vodonosnom horizontu (arteškom akviferu, 

confi ned aquifer, artesian aquifer) zbog crpljenja 

vode. 

cone-rock bit – bušaće dlijeto s konusnim (stožastim) 

žrvnjevima, v. roller-cone bit. 

cone roller-cutter drilling bit – bušaće dlijeto s konusnim 

(stožastim) žrvnjevima, v. roller-cone bit. 

cone rolling-cutter drilling bit – bušaće dlijeto s konusnim 

(stožastim) žrvnjevima, v. roller-cone bit.

cone-type roller-cutter drilling bit 

cone-type roller-cutter drilling bit – bušaće dlijeto s 

konusnim (stožastim) žrvnjevima, v. roller-cone bit. 

cone-type rolling-cutter drilling bit – bušaće dlijeto s 

konusnim (stožastim) žrvnjevima, v. roller-cone bit. 

Conewangoan – v. Bradfordian, 1. 

confi ned aquifer – arteški (zatvoreni) vodonosni sloj 

(akvifer). Vodonosni sloj ili horizont (akvifer) koji je 

odozgo i odozdo ograničen nepropusnim slojevima 

(stijenama) ili slojevima (stijenama) čija je permeabilnost 

izrazito manja od permeabilnosti vodenog 

sloja. Akvifer koji sadrži artešku ili ukliještenu podzemnu 

vodu (v. confi ned ground water). Sinonim: artesian 

aquifer. 

confi ned ground water – arteška (ukliještena) podzemna 

voda. Podzemna voda koja se nalazi pod tlakom 

znatno većim od atmosferskog i čija se gornja površina 

poklapa s podinom nepropusnog (vodonepropusnog) 

sloja ili sloja s izrazito manjom permeabilnošću 

od vodonosnog horizonta. Sinonimi: artesian water, 

confi ned water, piestic water; v. unconfi ned water. 

confi ned water – arteška (ukliještena) podzemna voda, 

v. confi ned ground water. 

confi ning bed – granični vodonepropusni sloj. Tijelo 

nepropusnog (vodonepropusnog) ili izrazito manje 

propusnog materijala (stijena) koje stratigrafski 

ograničava jedan ili više vodonosnih slojeva ili horizonata 

(akvifera). 

confi ning pressure – svestrani tlak. Jednaki, svestrani 

tlak koji je uzrokovan težinom pokrovnih naslaga 

(stijena), odnosno njihovim opterećenjem, na primjer 

geostatički tlak (v. geostatic pressure) ili hidrostatički 

tlak (v. hydrostatic pressure). 

confi rmation well – potvrdna bušotina. Druga proizvodna 

bušotina na novom polju (izbušena nakon 

bušotine kojom je polje otkriveno, discovery well) 

sa svrhom potvrđivanja (dokazivanja) površinskog 

prostiranja otkrivene produktivne formacije (sloja). 

Prema nekim defi nicijama, sinonim za potvrdnu bušotinu 

je appraisal well (ocjenska bušotina – v.). 

conformability – sklad. U geologiji – kvaliteta, stanje ili 

uvjet koji pretpostavljaju sklad, na primjer, uzajamni 

odnos (povezanost) skladno zalegnutih slojeva (conformable 

strata). Sinonim: conformity (v.). 

conformable – skladan. (1) U petrologiji – termin koji 

označava kontakt intruzivnog tijela (intruzivni kontakt) 

kada on ponavlja unutarnju strukturu intruzivnog 

tijela (intruzije); v. cocordant, unconformable. (2) 

U stratigrafi ji – termin za označavanje zalijeganja 

slojeva ili stratifi kacije (uslojavanja) koji su karakterizirani 

neporemećenom (neprekinutom) sekvencijom 

u kojoj su se slojevi formirali jedan iza drugog 

u paralelnom nizu pravilnom i neprekinutom sedimentacijom 

pri jednakim općim uvjetima. Termin 

također označava kontakte između takvih slojeva 

(oštre, postupne ili interkalacijske). Termin se često 

primjenjuje na kasniju (višu) formaciju čija je slojevitost 

(plohe slojevitosti) paralelna sa slojevitošću 

ranije (donje) formacije, što pokazuje da tijekom 

sedimentacije na tom mjestu nije bilo prekida (disturbancije) 

ili erozije. Prema drugoj defi niciji, termin 

se smatra opisnim i primarno se odnosi na naslage 

stijena koje su se nataložile bez disturbancije, ali ne 

nužno i s paralelnošću slojeva sedimenata ili s kontinuitetom 

sedimentacije, na primjer, serije s kosom 

slojevitošću (koje nisu razdvojene površinom erozi- 

179 

conglomerate 

je) skladne su, ali ne i paralelne; v. concordant, unconformable. 

conformance – obuhvat ležišta istiskivanjem, v. sweep. 

conformance by (of) displacement – obuhvat ležišta 

istiskivanjem, v. sweep. 

conformance effi ciency – porna efi kasnost istiskivanja 

nafte. Dio ukupnog volumena ležišta koji je u kontaktu 

s injektiranim fl uidom (fl uidom koji istiskuje 

naftu iz ležišta) kao rezultat diskontinuiteta ležišta. 

Sinonim: continuity factor. 

conformity – (1) skladno zalijeganje. (a) Neprekinuti slijed 

sedimentnih slojeva ili stijena, pri čemu su mlađi 

slojevi (stijene) istaloženi na vrhu starijih slojeva 

(stijena). Neporemećeni uzajamni odnos između susjednih 

slojeva sedimentnih stijena koje su se taložile 

u metodičnoj sekvenciji jedna za drugom s malim ili 

neprimjetnim (u geološkom smislu) vremenskim intervalima 

– pravi stratigrafski kontinuitet u sekvenciji 

slojeva (kontinuitet uslojavanja) bez znakova da su 

donji (stariji) slojevi bili prevrtani, nabirani, nagnuti 

ili erodirani prije nego što su bili sedimentirani gornji 

slojevi. Sinonim: conformability (v.). (b) Kontinuirana 

sekvencija slojeva koja pokazuje skladno zalijeganje. 

(2) ploha skladnog zalijeganja. Površina koja razdvaja 

mlađe slojeve od starijih duž koje nema fi zičkih znakova 

erozije ili nepostojanja sedimentacije i značajnog 

hijata. 

congeliturbate – kongeliturbat, krioturbat, smrznuto 

tlo. Masa tla ili drugog nekonsolidiranog (necementiranog) 

zemljanog materijala koji je premješten 

ili razoren raspadanjem usljed smrzavanja i obično 

je grublji (krupniji) od ispod zalegnutog materijala, 

osobito sediment kršja formiran solifl ukcijom. Sinonimi: 

cryoturbate, frost soil, trail, warp. 

conglomerate – konglomerat, valutičnjak. Tip grubozrnaste 

terigene klastične sedimentne stijene (v. sedimentary 

rock) koja je nastala litifi kacijom zaobljenog 

šljunka i sastavljena je od slabo sortiranih zaobljenih 

(okruglih) do približno uglatih (subangularnih) fragmenata 

različitih stijena (preko 30% velikih čestica 

je promjera većeg od 2 mm – tj. veličine zrna, oblutaka, 

valutica, blokova), uloženih u fi nozrnasti matriks 

od pijeska ili silta (alevrita), koji su obično uzajamno 

čvrsto vezani (cementirani) sitnokristalastim kremenom, 

kalcitom, oksidom željeza ili stvrdnutom 

glinom. Konglomerat je konsolidirani (cementirani) 

ekvivalent šljunka (v. gravel) i po rasponu promjera 

i po stupnju zaobljenosti i sortiranosti sastavnih čestica. 

Fragmenti minerala i stijena u konglomeratima 

mogu biti različitog sastava, mogu široko varirati 

veličinom i obično su zaobljeni i glatki od transportiranja 

vodom ili od djelovanja valova. Konglomerati 

se klasifi ciraju i dobivaju nazive u skladu s prirodom 

ili sastavom fragmenata, tipom i udjelom čestica 

veličine šljunka, tipom i količinom (udjelom) matriksa, 

stupnjem sortiranosti, tipom cementa (veziva), 

agensima koji ih formiraju i sredinama u kojima su 

nastali. Prema udjelu čestica veličine šljunka i tipu 

matriksa konglomerati se mogu, na primjer, podijeliti 

na pješčane (arenaceous conglomerate, sandy 

conglomerate) i glinovite (argillaceous conglomerate, 

shaly conglomerate), prema veličini, odnosno 

raznovrsnosti čestica (valutice, obluci, blokovi), 

dijele se na oligomiktne (oligomictic conglomerate) 

i polimiktne (polymictic conglomerate), a također

conglomeratic 

mogu dobiti naziv prema načinu postanka, na primjer, 

fanglomerat (fanglomerate). Konglomerati su 

slični brečama (v. breccia), od kojih se razlikuju po 

zaobljenosti fragmenata (koji su kod breča uglati). 

Mogu biti ležišne stijene za ugljikovodike. Sinonim: 

puddingstone (v.). 

conglomeratic – konglomeratni, konglomeratski. Koji 

se odnosi na konglomerat ili se sastoji od konglomerata 

ili ima svojstva konglomerata, na primjer konglomeratni 

pješčenjak (conglomeratic sandstone). 

Termin se također odnosi na stijene koje se sastoje 

od konglomerata ili imaju njegova svojstva. Sinonim: 

conglomeritic. 

conglomeratic mudstone – konglomeratni muljnjak 

(madston). Muljnjak ili madston s rijetkim do obilatim 

udjelom uklopaka valutica ili oblutaka, na primjer 

konsolidirani šljunčani mulj (consolidated gravelly 

mud) koji sadrži 5% do 30% šljunka i ima omjer 

(odnos) pijeska i mulja manji od 1:1 – poput valutičnog 

muljnjaka (pebbly mudstone) ili tiloida (tilloid); v. 

mudstone conglomerate. 

conglomeratic sandstone – konglomeratni pješčenjak. 

(1) Pješčenjak koji sadržava 5% do 30% šljunka i ima 

omjer (odnos) pijeska i mulja (ukupne količine silta 

i gline) veći od 9:1, konsolidirani šljunčani pijesak 

(consolidated gravelly sand). (2) Pješčenjak koji sadržava 

više od 20% valutica; v. pebbly sandstone. 

conglomeritic – konglomeratski, v. conglomeratic. 

congruent – kongruentan. U geologiji – termin koji 

označava parazitsku boru (parasitic fold) čija su 

os (axis) i osna ploha (axial surface) paralelni s osi i 

osnom plohom glavne bore (main fold) s kojom je 

parazitna bora povezana. Sinonim: congruous. 

congruous – kongruentan, v. congruent. 

Coniacian, Coniacian stage – konijak, coniac. Stratigrafski 

kat gornje krede (Upper Cretaceous) u Europi 

– iznad turona (Turonian), a ispod santona (Santonian). 


(ili 90 do 85) milijuna godina; v. Emscherian. 

conical fold – konusna bora. Model bore koji se geometrijski 

može opisati (prikazati) rotacijom linije oko 

jednog fi ksnog njenog kraja; v. cylindrical fold. 

conical wave – vodeći (vodeći refraktirani, vodeći prelomljeni) 

seizmički val, v. head wave. 

coniferous trees – konifere, četinjače, v. conifers. 

conifers (Coniferae) – konifere, četinjače. Razred gimnospermi 

(golosjemenjača, gymnosperms). Obično 

su velika stabla s igličastim ili ljuskastim listovima 

(needlelike leaves, scalelike leaves) i sjemenom u 

češerima (cones). Uključuju borove (pines), jele (fi r s ) 

i smreke (spruces). Stratigrafska rasprostranjenost: 

karbon-danas. Sinonim: coniferous trees. 

coning – nastanak (formiranje) konusa. (1) U hidrologiji 

– dizanje slane vode u obliku konusa ispod 

slatke vode u vodonosnom horizontu (akviferu) 

tijekom crpljenja slatke vode iz zdenca (bušotine). 

Sinonim: upconing. (2) U procesu prizvodnje nafte i 

plina – pojava dizanja vode prema kanalu bušotine 

i formiranja konusa usmjerenog prema gore ili spuštanja 

plina prema bušotini i formiranja inverznog 

konusa u naftnim ležištima s akviferom ili plinskom 

kapom tijekom proizvodnje. Nastanak vodenih ili 

plinskih konusa je uvjetovan odnosom gradijenata 

horizontalnog i vertikalnog tlaka, koji su stvoreni 

proizvodnjom nafte i uzrokuju izobličenje vodo-naf- 

180 

connate water-permeability method 

tnog ili plinsko-naftnog kontakta, i hidrostatičkog 

gradijenta u ležištu – kada gradijent vertikalnog tlaka 

prekorači hidrostatički gradijent niz vodonosnu 

zonu, voda biva privučena prema bušotini, a posljedica 

je konusno izobličenje vodo-naftnog kontakta 

i prodor vode u bušotinu ako je njena proizvodnja 

prevelika. Prema istom osnovnom principu nastaju 

plinski konusi prema dolje. Kako bi se nepoželjna 

proizvodnja vode ili plina smanjila, bušotina mora 

proizvoditi takvim kapacitetom pri kojem gradijenti 

tlaka u okolišu kanala bušotine neće izazvati formiranje 

konusa vode ili plina. Nakon nastanka konusa 

proizvodnja bušotine može postati neekonomična. 

Optimalni kapacitet proizvodnje bušotine koji neće 

uzrokovati nastanak konusa se određuje analitički ili 

simulacijom. 

coning off – formiranje vodenog konusa, v. water coning. 

conjugate faults – konjugirani rasjedi. Rasjedi koji su 

jednake starosti i pripadaju istoj epizodi deformacije. 

conjugate joints – povezane pukotine. U geologiji – sustav 

uzajamno povezanih pukotina koje su nastale 

(formirale se) pod jednakim uvjetima deformacije, 

obično pod uvjetima stlačivanja. Sustavi povezanih 

pukotina se u pravilu presijecaju pod pravim kutovima. 

connate – (1) srodan. U petrologiji – termin koji se odnosi 

na fl uide izdvojene iz iste magme. (2) reliktan, 

pokopan. U sedimentologiji – termin za označavanje 

tvari koje su nastale istodobno s obližnjim materijalom. 

Osobito se primjenjuje za vode i hlapljive tvari 

(poput ugljik-dioksida) zarobljene u sedimentima 

za vrijeme njihova nastanka (sedimentacije). (3) v. 

connate water. 

connate water – vezana (konatna, reliktna, pokopana, 

fosilna, porna, intersticijalna) voda. Voda zarobljena 

(zatvorena, blokirana) u porama (šupljinama) sedimentnih 

stijena u vrijeme njihove sedimentacije ili, 

prema jednoj drugoj defi niciji – voda koja nije bila u 

kontaktu s atmosferom tijekom znatnog dijela geološkog 

vremena. Nalazi se u ležištima ugljikovodika 

u istoj zoni koja je zasićena naftom i plinom. Zasićenje 

ležišne stijene vezanom vodom varira od 100% 

ispod naftne zone do, teoretski, 0% visoko iznad nivoa 

slobodne vode, ali u ležištu praktično egzistira 

gotovo konstantno određeno minimalno (nereducibilno) 

zasićenje vezanom vodom. Treba, međutim, 

napomenuti da neki autori navode kako specijalisti 

za razradu ležišta i analizu karotaže obično pogrešno 

rabe taj termin u značenju porna ili intersticijalna 

voda (v. interstitial water) ili u značenju slojna voda (v. 

formation water). Sinonimi (prema raznim izvorima): 

fossilized brine, fossil water, interstitial water, native 

water. 

connate water-permeability method of wettability 

determination – metoda određivanja močivosti odnosom 

»zasićenje vezanom vodom-permeabilnost«. 

Metoda kvalitativnog mjerenja (određivanja) močivosti 

stijene korelacijom apsolutne permeabilnosti 

jezgara (izmjerene na ekstrahiranim jezgrama) i zasićenja 

jezgara vezanom (konatnom) vodom (izmjerenog 

na svježim jezgrama). Krivulja ovisnosti zasićenja 

o permeabilnosti će imati blag nagib u širokom 

intervalu zasićenja ako je formacija hidrofi lna, a go-

connate water saturation 

tovo vertikalan nagib u uskom rasponu zasićenja ako 

je formacija hidrofobna; v. wettability measurement. 

connate water saturation – zasićenje vezanom (konatnom) 

vodom. Zasićenje ležišta vodom u trenutku njegova 

otkrića. Vrijednosti zasićenja vezanom vodom, 

čak na vrhu ležišta, općenito su veće od zasićenja nereducibilnom 

vodom (v. irreducible water saturation). 

connected well – spojena (priključena) bušotina. (a) Naftna 

bušotina spojena cjevovodom s rezervoarom. (b) 

Naftna bušotina spojena cjevovodom s rafi nerijom; 

(c) Plinska bušotina spojena s plinovodom. 

connecting bar – spojni sprud (prud). Sprud koji je s 

oba kraja spojen s kopnom, osobito tombolo (v. 

tombolo). 

connection – spojnica. Naprava (cijev ili fi ting) za spajanje 

dviju komponenata opreme (na primjer, dviju 

cijevi ili cijevi s rezervoarom). Može imati navoje 

(threads) ili prirubnice (fl anges) ili je tipa tuljca (hub) 

ili stezaljke (clamp). 

connection gas – plin pri dodavanju bušaćih šipki. Plin 

koji ulazi u bušotinu (kanal bušotine) ili plinski čep 

koji se u njoj akumulira tijekom dodavanja bušaćih 

šipki, odnosno za vrijeme isključenja pumpi. 

conodonts (Conodontophorida) – konodonti. Skupina 

(klasifi cirana kao red Conodontophorida i spornog 

taksonomskog identiteta) fosilnih ostataka organizama 

– brojni sitni fosilni elementi fosfatnog sastava 

(građeni od fosfata kalcija – kristalnog apatita) i obično 

zupčastog ili pločastog oblika. Biološka funkcija 

konodonata je nepoznata. Uglavnom su obilno i široko 

rasprostranjeni i rabe se u biostratigrafi ji. Dobri 

provodni fosili (guide fossils). Stratigrafska rasprostranjenost: 

srednji kambrij (moguće kasni pretkambrij)gornji 

trijas. 

consanguineous – konsangvin, komagmatski, krvno 

srodan. (1) U petrologiji – manje preporučljiv sinonim 

termina comagmatic (komagmatski); v. consanguinity. 

(2) U sedimentologiji – termin za označavanje prirodne 

grupe sedimenata ili sedimentnih stijena koji 

su povezani jedni s drugima jednakošću postanka 

(podrijetla), na primjer, kosangvina ili krvno srodna 

asocijacija (consanguineous association) poput fl iša 

(fl ysch), molase (molasse) ili paraličkih sedimenata 

(paralic sediments) čiji su elementi uzajamno povezani 

zajedničkim postankom, okružujućom sredinom i 

evolucijom. 

consanguinity – konsangvinitet, krvno srodstvo. U petrologiji 

– genetska uzajamna povezanost koja postoji 

između eruptivnih (magmatskih) stijena (igneous 

rocks) koje su vjerojatno nastale iz iste matične 

(izvorne) magme (parent magma). Takve stijene su tijesno 

povezane u prostoru i vremenu i obično imaju 

sličan geološki položaj (zalijeganje) i također slične 

kemijske, mineraloške i strukturne karakteristike. 

consequent – (1) konsekventan. (a) U geomorfologiji 

– termin za označavanje geološke strukture (geologic 

feature) ili topografskog oblika (oblika reljefa, 

topographic feature) koji su nastali kao rezultat nasljeđivanja 

prethodnih formi, uvjeta ili procesa, na 

primjer, konsekventni hrbat (consequent ridge), kao 

što je antiklinalni svod (anticlinal arch) koji je sačuvao 

svoj osni izdignuti položaj, ili konsekventni otok 

(consequent island) u jezerskom bazenu (lake basin 

– poput uzdignuća koje je ostalo iznad nivoa vode 

u vrijeme formiranja jezera). (b) Termin koji označa- 

181 

constant composition expansion (CCE) 

va rijeku, dolinu ili drenažni riječni sustav čiji tok ili 

smjer ovisi ili je uvjetovan općim oblikom i nagibom 

postojeće zemljine površine. (2) konsekventna rijeka, 

v. consequent stream. 

consequent stream – konsekventna rijeka. Rijeka (ili 

tok) koja se formirala na nedavno izloženoj ili nedavno 

formiranoj površini i struji u smjeru koji je potpuno 

određen prvobitnim nagibom (padinom) i konfi 

guracijom te površine. Rijeka (ili tok) čiji je smjer 

strujanja neposredno vezan s prvobitnim kutovima 

nagiba površine Zemlje i geološkom strukturom površine. 

Sinonimi: consequent, original stream. 

consequent valley – konsekventna dolina. Dolina koja 

je izdubljena erozijom konsekventnom rijekom (v. 

consequent stream) ili u kojoj se nalazi konsekventna 

rijeka; v. subsequent valley. 

consertal – konsertalni, suturni. U petrologiji – sinonim 

termina sutured (v.). Primjenjuje se više u Europi, a u 

američkoj uporabi se smatra zastarjelim. 

conservative plate boundary – konzervativna (transformna) 

granica ploča, v. transform plate boundary. 

consolidation – konsolidacija. (1) Svaki proces u kojem 

rahli (rastresiti, nevezani) usitnjeni mekani ili tekući 

materijal postaje tvrda i čvrsto vezana stijena – osobito 

solidifi kacija (skrućivanje) magme (solidifi cation) 

s formiranjem eruptivnih (magmatskih) stijena 

(igneous rocks) ili litifi kacija (lithifi cation) rahlih taloga 

s formiranjem sedimentnih stijena (sedimentary 

rocks). (2) Postupno ili sporo smanjivanje volumena 

i povećavanje gustoće mase tla zahvaljujući povećanom 

opterećenju ili efektivnom tlačnom naprezanju, 

na primjer, iscjeđivanjem fl uida iz pora (šupljina); v. 

compaction, 3. U tektonici – termin koji se katkada 

rabi za procese dijastrofi zma tijekom kojih su mobilni 

pojasovi (mobile belts) pretvoreni u krute dijelove 

kratona (prednost se u uporabi daje specifi čnijem 

terminu orogeneza – v. orogeny). 

consolute – miscibilan, mješljiv. Termin koji označava 

tekućine koje se uzajamno miješaju (miscibilne su) 

u svim omjerima. 

consolute point – točka konsolucije. Točka koja pokazuje 

sastav i maksimalnu ili minimalnu temperaturu 

ili tlak kidanja miscibilnosti (miscibility gap). Sinonim: 

critical solution point. 

constant choke-pressure method – metoda održavanja 

konstantnog tlaka sapnicom. Metoda kontrole 

nailaska slane vode u bušotini regulacijom promjera 

sapnice za održavanje konstantnog tlaka u zaštitnoj 

koloni (casing). 

constant composition expansion (CCE) – ekspanzija 

pri konstantnom sastavu. Tip rutinske PVT-analize 

plinsko-kondenzatnih fl uida i nafte. Postupak ispitivanja 

nafte se sastoji od ekspanzije uzorka slojne 

nafte u PVT-ćeliji tijekom niza koraka smanjivanja 

tlaka (počevši obično od početnog ležišnog tlaka ili 

nešto većeg do tlaka zasićenja ili znatno nižeg) pri 

konstantnoj temperaturi što je jednaka ležišnoj. U 

svakom stupnju pada tlaka, nakon postizanja ravnotežnog 

stanja naftne i plinske faze u ćeliji, mjeri 

se volumen nafte (zapisuje se kao relativni volumen 

– omjer volumena u danom koraku tlaka i volumena 

nafte pri tlaku zasićenja), gustoća i kompresibilnost 

nafte. Podaci dobiveni tim tipom ispitivanja su 

osobito važni u simulacijama na modelima sastava 

(compositional models) za usaglašavanje tlaka za-

constant-enthalpy expansion 

sićenja, kompresibilnosti nafte i tekuće faze pri tlakovima 

većim od tlaka zasićenja, kompresibilnosti 

tekuće faze nakon oslobađanja komponenata lakših 

ugljikovodika i faktora kompresibilnosti oslobođenog 

plina. Također treba izmjeriti gustoću zasićenog 

fl uida jer je taj podatak korektniji za simulaciju od 

njegove relativne gustoće (koja je obično izračunana 

prema sastavu fl uida i relativnim gustoćama pojedinih 

komponenata). 

constant-enthalpy expansion – adijabatska ekspanzija. 

Proces uklanjanja ukapljivih (kondenzabilnih) 

ugljikovodika (kondenzata) iz prirodnog plina na 

principu efekta hlađenja koji se javlja usljed znatnog 

pada tlaka visokotlačne produkcije plinske bušotine. 

Struja plina ekspandira u sapnici, a efekt hlađenja 

ovisi o temperaturi na ulazu u sapnicu i razlici tlaka 

u sapnici. Niža temperatura separacije daje veći iscrpak 

kondenzata. 

constant percentage decline – eksponencijalni pad 

proizvodnje, v. exponential production decline. 

constant-percentage decline curve – krivulja eksponencijalnog 

pada (eksponencijalna krivulja pada) proizvodnje, 

v. exponential production decline curve. 

constant-pressure drawdown test – ispitivanje protoka 

pri konstantnom tlaku na dnu, v. constant-pressure 

fl ow test. 

constant-pressure fl ow test (testing) – ispitivanje 

protoka pri konstantnom tlaku na dnu. Ispitivanje 

produktivnosti bušotine mjerenjem proizvodnje pri 

konstantnom tlaku na dnu. Na rezultate ne utječe 

volumen fl uida u kanalu bušotine (wellbore storage). 

Međutim, ako se tlak održava konstantnim na površini, 

pad tlaka usljed trenja u koloni uzlaznih cijevi 

(tubing) može djelovati slično kao volumen fl uida u 

bušotini uzrokujući variranje tlaka na dnu tijekom ispitivanja. 

Sinonim: constant-pressure drawdown test. 

constant-rate fl ow test (testing) – ispitivanje bušotine 

metodom pada tlaka, ispitivanje bušotine pri konstantnoj 

proizvodnji, v. pressure drawdown test. 

constant-rate test (testing) – ispitivanje bušotine metodom 

pada tlaka, ispitivanje bušotine pri konstantnoj 

proizvodnji, v. pressure drawdown test. 

constant-rate reservoir limit test (testing) – ispitivanje 

utjecaja granice ležišta, v. reservoir limit test. 

constant off set vertical seismic profi ling – vertikalno 

seizmičko profi liranje s konstantnim međurazmakom 

(konstantnim ofsetom), v. vertical seismic profi ling. 

constant volume depletion (CVD) – ekspanzija pri 

konstantnom volumenu. Osnovno laboratorijsko ispitivanje 

potrebno za defi niranje PVT-svojstava retrogradnih 

kondenzatnih sustava. Postupak ispitivanja 

se sastoji u smanjivanju tlaka u ćeliji s uzorkom ležišnog 

fl uida u nekoliko koraka pri konstantnoj temperaturi, 

što je jednaka ležišnoj pri čemu dolazi do ekspanzije 

fl uida. U svakom se koraku redukcije tlaka iz 

ćelije odvode ekspandirani fl uidi i mjeri se volumen 

istaloženog kondenzata i oslobođenog plina. Dobivenim 

podacima se izračunava iscrpak kondenzata 

ispod točke rošenja, dvofazni Z-faktor i viskoznost 

plina. Pri ispitivanju uzorka nafte također se tlak u 

PVT-ćeliji smanjuje u koracima (obično pet do šest 

koraka) počevši od tlaka zasićenja i uklanja toliko 

oslobođenog plina da se uspostavi volumen ćelije 

jednak početnom. Tim se tipom ispitivanja se mogu 

dobiti podaci o tlaku zasićenja ili rosišta, sastavu i 

182 

contact-angle measurement by sessile drop method 

kompresibilnosti plina uklonjenog u svakom koraku 

smanjenja tlaka, zasićenju tekućom fazom (kao dio 

volumena ćelije) te viskoznosti tekuće faze (obično 

se mjeri) i plinovite faze (obično se izračunava prema 

sastavu plina). Ta metoda ispitivanja se rjeđe izvodi 

ali je jedina laboratorijska metoda koja omogućuje 

komponentnu analizu fl uida tijekom pada tlaka. Podaci 

dobiveni ispitivanjem metodom ekspanzije pri 

konstantnom volumenu su osobito važni u simulacijama 

na komponentnim modelima (compositional 

models) za karakterizaciju faktora kompresibilnosti 

oslobođenog plina (njegove promjene sa sastavom) 

i kompresibilnosti tekuće faze te konstanti fazne ravnoteže 

(K-konstanti). 

constant VSP – vertikalno seizmičko profi liranje s konstantnim 

međurazmakom (konstantnim ofsetom), v. 

vertical seismic profi ling. 

constructive delta – delta s dominantnom (prevladavajućom) 

djelatnošću rijeka, v. river-dominated delta. 

consumer gas – plin za široku potrošnju, v. consumer 

natural gas. 

consumer natural gas – prirodni plin za široku potrošnju. 

Prirodni plin predviđen za neposrednu krajnju 

upotrebu (potrošnju) u komunalnom sektoru, industriji 

i domaćinstvima. Prirodni plin koji je poduzeće 

za transport plina prodalo poduzeću za distribuciju a 

ovo potrošačima. Sinonim: network natural gas. 

consuming plate margin – konzumacijska (destruktivna, 

konvergentna) granica ploča, v. convergent plate 

boundary. 

contact – kontakt. (1) U geologiji – ravna ili nepravilna 

površina između stijena dvaju različitih tipova (sastava) 

ili starosti. (2) U ležištima ugljikovodika – površina 

između dvaju fl uida u ležištu, na primjer, između 

nafte i plina (gas-oil contact), nafte i vode (oil-water 

contact) ili plina i vode (gas-water contact). Sinonim: 

interface; v. gas-oil contact, gas-water contact, wateroil 

contact. 

contact angle – kontaktni kut, rubni kut močenja, kut 

močenja. Kut između tekućine i čvrstog tijela na 

površini razdjela tekućina-čvrsto tijelo-plin koji formiraju 

dvije nemiscibilne faze (fl uida) na površini 

čvrstog tijela. Čini mjeru močivosti – za močeću fazu 

kontaktni kut (wetting phase contact angle) je manji 

od 90°, dok je za nemočeću fazu (nonwetting phase 

contact angle) veći od 90°. Čvrsto tijelo je močivo 

vodom (hidrofi lno, water-wet) ako je kontaktni kut 

manji od 90°, a močivo naftom (hidrofobno, oil-wet) 

ako je veći od 90°. Ležište se smatra hidrofi lnim ako 

je kontaktni kut vode manji od 70°, hidrofobnim 

ako je kut veći od 110° i neutralne močivosti ako je 

kontaktni kut između 70° i 110°. Kontaktni kut blizak 

0° upućuje na strogo hidrofi lnu stijenu, blizak 180° 

na strogo hidrofobnu stijenu, a kut blizak 90° na 

neutralnu močivost. Tipični kontaktni kutovi sustava 

fl uida u laboratoriju su 0° za sustave zrak-voda i 

zrak-nafta, 30° za sustav nafta-voda i 140° za sustav 

zrak-živa, a u ležištu 30° za sustav fl uida voda-nafta 

i 0° za sustav voda-plin; v. nonwetting fl uid, wettability, 

wetting fl uid. 

contact angle hysteresis – histereza kontaktnog kuta, 

v. contact angle method of wettability determination. 

contact-angle measurement by sessile drop method 

– mjerenje kontaktnog kuta metodom fi ksne kapi. Metoda 

direktnog mjerenja kontaktnog kuta (rubnog

contact angle method of wettability determination 

kuta močenja) za određivanje preferencijalne močivosti 

dane površine čvrstog tijela naftom i vodom. 

Rabi se glatka, homogena čvrsta površina (obično 

brušena pločica kvarca za mjerenje kontaktnog 

kuta sustava fl uida nafta-voda), a postupak mjerenja 

može biti dvojak: (a) pločica čvrstog tijela se objesi u 

horizontalnom položaju ispod površine nafte, na nju 

se stavi kap nafte i izmjeri se kontaktni kut kroz fazu 

veće gustoće ili prema njoj (u ovom slučaju faza veće 

gustoće je voda). Ako je kontaktni kut manji od 90°, 

površina čvrstog tijela je preferencijalno močiva vodom 

(water-wet), ako je jednak 90°, površina je jednako 

močiva naftom i vodom (neutralne močivosti) i 

ako je veći od 90°, površina je preferencijalno močiva 

naftom (oil-wet), i (b) pločica čvrstog tijela se objesi 

u horizontalnom položaju ispod površine vode, na 

njeno dno se stavi kap nafte i izmjeri se kontaktni 

kut kroz fazu veće gustoće ili prema njoj (ovdje je to 

voda). Interpretacija je jednaka kao u prethodnom 

slučaju; v. contact angle, wettability. 

contact angle method of wettability determination 

– metoda određivanja močivosti kontaktnim 

kutom (rubnim kutom močenja). Kvantitativna metoda 

određivanja (mjerenja) močivosti. Postupak se 

sastoji u mjerenju kontaktnog kuta (rubnog kuta 

močenja) koji formira kap čiste tekućine koja miruje 

na glatkoj ravnoj površini homogenog nestlačivog 

i neporoznog čvrstog tijela kada je ono uronjeno u 

drugi fl uid. U većini praktičnih slučajeva kontaktni 

kut formiran između površine čvrstog tijela i površine 

razdjela vode i nafte ima dvije granične vrijednosti 

umjesto jedne ravnotežne – vrijednost kuta 

kada se voda dovede u kontakt s naftom na površini 

čvrstog tijela koje se prethodno nalazi u kontaktu 

s naftom, a taj kut se naziva nastupajući kontaktni 

kut ili samo kontaktni kut (advancing contact angle), 

i vrijednost kuta kada se nafta dovede u kontakt s 

vodom na površini čvrstog tijela koje se prethodno 

nalazi u kontaktu s vodom, a taj kut se naziva odstupajući 

kontaktni kut (receding contact angle). Nejednakost 

tih kutova je tzv. histereza kontaktnog kuta 

(contact angle hysteresis). Na mjerenje kontaktnog 

kuta u laboratoriju često utječe starenje – kut raste sa 

starošću površine razdjela nafta-čvrsto tijelo dok se 

ne postigne ravnoteža, što može potrajati nekoliko 

dana (nedostatak metode). Metoda kontaktnog kuta 

zahtijeva nezagađene uzorke ležišne stijene (neodgovarajućim 

isplačnim fl uidom u procesu bušenja 

jezgre) i ležišne nafte (uzorak nafte se ne smije izložiti 

utjecaju zraka, odnosno kisika). Mjerenja se, međutim, 

mogu izvoditi i bez uzorka ležišne stijene, pri 

čemu se rabe kvarc kao glavni sastojak pješčenjaka 

i kalcit za karbonate, iako brušene pločice tih minerala 

nisu reprezentativne za ležišne stijene, jer nema 

hrapavosti površine, niti se nalaze različiti minerali u 

stijeni, fi ni organski materijal i polarne tvari; v. wettability 

measurement. 

contact aureole – kontaktna (metamorfna) aureola, v. 

aureole. 

contact breccia – kontaktna breča. Breča koja okružuje 

magmatsku intruziju (igneous intrusion), a nastala je 

drobljenjem okružujućih stijena i sastoji se i od fragmenata 

(odlomaka) stijena intruzije (intruzivnog 

materijala) i od okružujućih stijena. Sinonim: intrusion 

breccia. 

183 

contact tower 

contactite – kontaktit. Opći naziv za stijene koje su nastale 

procesom kontaktne metamorfoze (metamorfi 

zma); v. contact metamorphism. 

contact load – kontaktni transportirani sedimentni materijal. 

Dio transportiranog sedimentnog materijala 

u koritu (v. bed load) koji je dugotrajno u kontinuiranom 

kontaktu s koritom rijeke. 

contact log – dijagram (krivulja) kontaktne karotaže, v. 

wall-contact log. 

contact-metamorphic – kontaktno-metamorfan, kontaktnometamorfan. 

Termin za označavanje minerala 

ili stijene nastalih u procesu kontaktne metamorfoze 

(metamorfi zma). U starijoj literaturi taj se termin 

rabio kao sinonim za termine contact-metasomatic 

(kontaktno-metasomatski) ili pyrometasomatic (pirometasomatski); 

v. contact metamorphism. 

contact-metamorphic rock – kontaktno-metamorfna 

(kontaktnometamorfna) stijena, kontaktolit, kornit, 

hornfels. Metamorfne stijene (v. metamorphic rock) 

koje su uglavnom nastale (formirale se) u uskim 

pojasevima oko intruzivnih magmatskih stijena (na 

rubovima intruzivnih magmatskih tijela ili intruzija, 

na primjer batolita). Mogu nastati od matične stijene 

bilo kojeg tipa, općenito su fi nozrnaste, a mogu 

biti potpuno prekristalizirane (tako da nije sačuvana 

nijedna njihova prvobitna značajka) do neznatno 

modifi cirane (s većinom sačuvanih originalnih značajki). 

Drugi engleski naziv te metamorfne stijene je 

hornfels. 

contact metamorphism – kontaktna metamorfoza 

(metamorfi zam). U geologiji – jedan od glavnih 

(osnovnih) procesa lokalne termalne metamorfoze 

(metamorfi zma) ili termometamorfoze (termometamorfi 

zma). Genetski je povezan s intruzijom i ekstruzijom 

magmi i zbivao se u okružujućim stijenama ili 

u blizini njihova kontakta s tijelom eruptivnih (magmatskih) 

stijena. Metamorfne promjene se odvijaju 

pod djelovanjem topline i materijala (produkata) koji 

su se izdvojili iz magme i također pod djelovanjem 

deformacija povezanih (uvjetovanih) prodorom magmatske 

mase; v. endomorphism, exomorphism, thermal 

metamorphism. 

contact-metasomatic – kontaktno-metasomatski. Termin 

za označavanje minerala ili stijene koji su nastali 

(formirali se) u procesu kontaktnog metasomatizma 

(v. contact metasomatism). 

contact metasomatism – kontaktni metasomatizam. 

Masena promjena sastava stijene na kontaktu s 

prodirućom magmom iz koje su iznesene fl uidne 

komponente koje su stupile u reakciju s nekim 

komponentama okružujućih stijena i formirale novu 

asocijaciju minerala (mineralni niz); v. contact metamorphism. 

contact mineral – kontaktni mineral. Mineral koji je nastao 

(formirao se) u procesu kontaktnog metamorfi 

zma (v. contact metamorphism). 

contactor – kontaktna kolona, v. contact tower. 

contact resistance – kontaktni otpor (električni otpor). 

Električni otpor između uzemljene elektrode (grounded 

electrode) i tla (zemlje, ground) ili između elektrode 

(electrode) i uzorka stijene (rock specimen). 

contact tower – kontaktna kolona. Vertikalna posuda u 

kojoj se odvija kontakt plina s tekućinom ili čvrstom 

tvari. To mogu biti apsorpcijske kolone ili apsorberi 

(za uklanjanje tekuće faze iz plina, absorber, absor-

contact zone 

ption tower) ili adsorpcijske kolone (za dehidraciju 

plina, adsorption tower). Sinonim: contactor. 

contact zone – kontaktna (metamorfna) zona (aureola), 

v. aureole. 

container rock – ležišna stijena, v. reservoir rock. 

contaminant – (1) zagađivač. Tvar koja se miješa s 

drugom tvari i ima neželjeni utjecaj. (2) nečistoća. 

Korozivna plinovita primjesa u prirodnom plinu, na 

primjer, sumporovodik ili ugljik-dioksid. 

contaminated – hibridan, v. hybrid. 

contaminating formation – kontaminirajuća formacija. 

U procesu bušenja – formacija koja mijenja fi zikalna 

svojstva i kemizam bušaće isplake tijekom bušenja. 

Anhidrit i gips će zagaditi bušaću isplaku na bazi 

vode. Isplaka se mora obraditi aditivima ili se mora 

upotrijebiti specijalna inertna isplaka da se izbjegne 

njeno zagađivanje. 

contamination – (1) kontaminacija. U geologiji – proces 

promjene kemijskog sastava magme kao rezultat 

asimilacije inkluzija ili okružujuće stijene; v. hybridization. 

(2) kontaminacija, zagađivanje, zagađenje. 

Dodavanje neke tvari ili svojstva vodi koji ne dopuštaju 

ili ograničavaju njenu upotrebljivost za uobičajene 

svrhe – piće, pripremu hrane, kupanje, pranje, 

rekreaciju i hlađenje. Termin se katkada proizvoljno 

defi nira različito od termina pollution (polucija), ali se 

obično smatraju sinonimima. 

contemporaneous – istodoban, istovremen. Koji se formirao, 

postoji ili se pojavio u isto vrijeme (istodobno). 

Termin označava, na primjer, potoke lave koji su 

se proslojavali u jednoj kronostratigrafskoj jedinici i 

općenito bilo koju stijenu ili facijes koji su se razvili 

tijekom perioda formiranja stijena koje ih okružuju; 

v. penecontemporaneous. 

contemporaneous deformation – konsedimentacijska 

deformacija. U geologiji – deformacija koja se zbiva 

u sedimentima za vrijeme ili neposredno nakon njihova 

taloženja. Uključuje mnoge tipove deformacija 

mekih sedimenata, na primjer, klizanja (slumps) malih 

razmjera, savijanje (crumpling) i brečiranje (brecciation). 

Na nekim područjima takve deformacije 

mogu biti velikih razmjera. Sinonim: penecontemporaneous 

deformation. 

contemporaneous erosion – konsedimentacijska erozija. 

U geologiji – lokalna slaba erozija koja se odvija 

istodobno s općim i često kontinuiranim procesom 

sedimentacije. 

contemporaneous fault – konsedimentacijski (sinsedimentacijski) 

rasjed, v. growth fault. 

continental – kontinentalan, kontinentski. Koji je nastao 

(formirao se) na kopnu a ne na moru, na primjer, kontinentalni 

sedimenti (continental deposits), koji mogu 

biti lakustričkog (jezerskog), riječnog, močvarnog, 

eolskog ili vulkanskog postanka (podrijetla). 

continental apron – kontinentsko (kontinentalno) podnožje, 

v. continental rise. 

continental basin – kontinentalni bazen. Područje u 

unutrašnjosti (unutarnjem dijelu) kontinenta koje 

obuhvaća jedan ili više zatvorenih bazena. 

continental borderland – kontinentski (kontinentalni) 

borderlend. Područje (dio) kontinentskog ruba (v. 

continental margin) između obalne linije (v. shoreline) 

i kontinentske padine (v. continental slope) koje 

ima složeniju topografi ju (reljef) nego kontinentski 

šelf (v. continental shelf) – karakterizirano je hrptovi- 

184 

continental glacier 

ma i bazenima, a neki od njih se nalaze ispod dubine 

kontinentskog šelfa. 

continental crust – kontinentalna kora. Tip (dio) Zemljine 

kore (Earth’s crust) koji je karakterističan za 

kontinente, temeljni kompleks stijena (metamorfozirane 

sedimentne i vulkanske stijene s asociranim 

eruptivnim stijenama, uglavnom granitnim) koji 

leži ispod kontinenata i kontinentskih šelfova (platformi). 

Debljina kore varira od oko 35 km do 60 km 

(ispod planinskih hrptova ili lanaca), a brzina širenja 

longitudinalnih seizmičkih valova (compressional seismic 

waves) kroz nju je manja od oko 7,0 km/h; v. 

oceanic crust. 

continental deposits – kontinentalni sedimenti. Sedimenti 

koji se akumuliraju (odlažu, talože) na kopnu 

(na kontinentima ili samo na otocima) ili u vodenim 

bazenima (sa slatkom ili slanom vodom) koji nisu neposredno 

povezani s oceanom, za razliku od marinskih 

sedimenata (sedimenata morskog podrijetla – v. 

marine deposits). Primjeri sedimenata nastalih (formiranih) 

u nemarinskim sredinama sedimentacije su 

glacijalni (ledenjački), fl uvijalni (riječni), lakustrički 

(jezerski) ili eolski sedimenti. 

continental displacement – migracija kontinenata. 

Opći termin koji se može rabiti za mnoga stajališta 

(aspekte) teorije koju je prvi detaljno postavio i razradio 

njemački geofi zičar Alfred Wegener (1880- 

1930). Prema teoriji (hipotezi) migracije kontinenata 

– velike ploče kontinentalne kore (siala) slobodno 

se lateralno kreću po supstratu oceanske kore (simi) 

koja je, pretpostavlja se, relativno nepomična. Nakon 

što su sada nađeni novi dokazi i predloženi prihvatljiviji 

mehanizmi, originalna Wegenerova teorija je 

dobila široko priznanje. Navode se različita objašnjenja: 

(a) kontinenti su ostali relativno nepomični, 

ali se Zemlja širila (expanding Earth), zbog čega su se 

pukotine oceanskih područja između kontinenata 

postupno povećavale (širile); (b) kontinenti su se kretali 

na suprotne strane jedan od drugog (međusobno 

udaljavali) usljed razmicanja oceanskog dna (v. 

ocean-fl oor spreading) duž srednjooceanskih hrptova 

ili jaraka (riftova), što je proizvelo nove oceanske 

prostore između kontinenata, ili (c) mase odgurnute 

(odmaknute) od hrptova se sastoje od debelih ploča 

litosfere (v. plate tectonics), sastavljenih i od kontinentalne 

i od oceanske kore, koje su se kretale u različitim 

smjerovima neovisno jedna o drugoj. Pravo 

objašnjenje tektonike Zemlje će kombinirati neka 

od novijih objašnjenja ili sva. Sinonim: continental 

migration, continental drift, displacement theory, epeirophoresis 

theory, Wegener hypothesis. 

continental drift – migracija kontinenata, v. continental 

displacement. 

continental fl exure – kontinentalna fl eksura. Zglobna 

geološka struktura (hinge-line structure) koja se proteže 

duž kontakta kontinenta i morskog dna i u kojoj 

pregib povećava kut nagiba (strminu) kontinentskog 

šelfa uzrokujući relativno uzdizanje kontinenta i, na 

koncu, formiranje obalnih hrptova. 

continental geosyncline – kontinentalna geosinklinala. 

Geosinklinala ispunjena nemarinskim sedimentima 

(sedimentima nemarinskog podrijetla). 

continental glacier – kontinentski (kontinentalni) ledenjak. 

(1) Ledenjak velike debljine koji potpuno 

prekriva znatni dio kontinenta ili površinu veću od

continental ice 

50.000 četvornih kilometara i skriva reljef područja 

ispod sebe, na primjer, ledeni pokrovi Grenlanda i 

Antarktike. Sinonimi: continental ice, continental ice 

sheet, ice sheet. (2) Svaki ledenjak u područjima s 

kontinentalnim klimatskim uvjetima, za razliku od 

marinskih klimatskih uvjeta (takva uporaba termina 

nije preporučljiva). 

continental ice – kontinentski (kontinentalni) ledenjak, 

v. continental glacier. 

continental ice sheet – kontinentski (kontinentalni) ledenjak, 

v. continental glacier. 

continental margin – kontinentski (kontinentalni) rub. 

Područje oceanskog dna (v. ocean fl oor) koje leži 

između obalne linije (v. shoreline) i abisalnog oceanskog 

dna (abyssal ocean fl oor). Uključuje različite 

provincije – kontinentski šelf (platformu ili prag – v. 

continental shelf), kontinentski borderlend (v. continental 

borderland), kontinentsku padinu (v. continental 

slope) i kontinentsko podnožje (v. continental 

rise). 

continental migration – migracija kontinenata, v. continental 

displacement. 

continental plate – kontinentska ploča. Debela kontinentalna 

kora. 

continental platform – (1) kontinentska platforma 

(prag, šelf), v. continental shelf. (2) platforma, v. platform, 

2. 

continental rise – kontinentsko (kontinentalno) podnožje 

(uzvisina). Dio kontinentskog ruba (v. continental 

margin) koji je smješten između kontinentske padine 

(v. continental slope) i abisalne ravnice (v. abyssal 

plain) osim u području oceanskih jaraka (v. oceanic 

trench). Blago je nagnuto (s nagibima od 1:40 do 

1:2000) i općenito ima slabo raščlanjeni reljef, iako 

mogu postojati podmorski kanjoni. Sinonim: continental 

apron. 

continental sea – epikontinentalno more, v. epicontinental 

sea. 

continental sedimentary environment – kontinentalna 

(nemarinska) sredina sedimentacije, kontinentalna 

(nemarinska) sedimentacijska sredina. Jedan 

od triju osnovnih tipova sredina taloženja klastičnih 

sedimenata uz marinsku sredinu sedimentacije (v. 

marine sedimentary environment) i prijelaznu sredinu 

(v. transitional sedimentary environment). Dijeli se 

(ovisno o klasifi kacijama) na: (a) terestričku sredinu 

sedimentacije (uključuje pustinjsku, eolsku, glacijalnu, 

deltnu i speleotemsku sredinu), i (b) akvatičku 

sredinu sedimentacije (s fl uvijalnom, lakustričkom 

i močvarnom sredinom), ili (prema drugoj klasifi kaciji) 

na: (a) fl uvijalnu (riječnu); (b) lakustričku (jezersku), 

i (c) eolsku sredinu sedimentacije, ili (prema trećoj 

klasifi kaciji) na: (a) pustinjsku; (b) poluaridnu; (c) 

fl uvijalnu (riječnu); (d) lakustričku (jezersku), i (e) glacijalnu 

(ledenjačku) sredinu sedimentacije. Produkti 

sedimentacije kontinentalnih sredina najmanje postoje 

u geologiji. Jedan od uzroka tome je što se većina 

tih sedimentacijskih sredina nalazi iznad nivoa 

baze erozije tako da ti sedimenti lako erodiraju. Također, 

većina nemarinskih sredina sedimentacije je 

dominantan izvor sedimenata za kasnije taloženje u 

marinskim sedimentacijskim sredinama. Drugi uzrok 

da su nemarinske stijene skromno zastupljene je što 

su tijekom dugog perioda njihove geološke povijesti 

veliki dijelovi sadašnjih kontinenata bili potopljeni 

185 

continuous-fl ash distillation 

ispod plitkih mora pa su se, prema tome, akumulirali 

samo marinski sedimenti. Sa stanovišta geoloških 

istraživanja nafte i plina najvažnije su fl uvijalne sedimentacijske 

sredine – meandri rijeka u tim sredinama. 

Sinonim: nonmarine sedimentary environment; 

v. marine sedimentary environment, transitional sedimentary 

environment. 

continental shelf – kontinentski šelf (platforma, prag), 

šelf. Plitki, postupno spušteni dio (zona) kontinentskog 

ruba (v. continental margin) koji je smješten 

između obalne linije (ruba mora – v. shoreline) i kontinentske 

padine (v. continental slope), odnosno do 

dubine na kojoj strmo pada u oceanske dubine do 

padine, ili (ako nema izrazite kontinentske padine) 

između obalne linije i dubine mora do 200 metara 

(granica šelfa prema moru je na prosječnoj dubini 

130 metara). Karakteriziran je vrlo blagim nagibom 

(0,1 stupanj). Veći dio šelfa je prekriven klastičnim sedimentima. 

Sinonim: continental platform, shelf. 

continental shield – kontinentalni štit, v. shield. 

continental slope – kontinentska (kontinentalna) padina. 

Dio kontinentskog ruba (v. continental margin) 

koji se nalazi između kontinentskog šelfa ili platforme 

(v. continental shelf), odnosno njegova ruba okrenutog 

prema moru, i kontinentskog podnožja (v. 

continental rise) ili oceanskog jarka (v. oceanic trench). 

Karakterizirana je relativno strmim nagibom (3 do 6 

stupnjeva). Na nekim mjestima kontinentske padine 

se spuštaju direktno u oceanske dubine (na primjer, 

južno od Aleutskog otočja), dok na drugim mjestima 

postupno prelaze u nešto položenija kontinentska 

podnožja koja vode do dubokog oceanskog dna (na 

primjer, kod istočnog dijela S. Amerike). 

continental terrace – kontinentalna terasa. Sediment 

ili masa stijena koji zaliježu ispod obalne ravnice 

(coastal plain), kontinentskog šelfa (platforme, continental 

shelf) i kontinetske padine (continental slope). 

continental time – kontinentsko vrijeme. U geologiji 

– sinonim termina fossil time (starost po fosilima), 

vrijeme koje je karakterizirano nemarinskim organizmima 

(organizmima nemarinskog podrijetla); v. 

marine time. 

continental transgression – kontinentalna transgresija. 

Svako širenje (povećavanje) područja kontinentalne 

sedimentacije (continental deposition) pri kojem se 

područja koja su prethodno bila podvrgnuta eroziji 

ili područja ravnoteže između erozije i sedimentacije 

(akumuliranja taložnog materijala) prekrivaju sedimentima. 

continuity factor – porna efi kasnost istiskivanja nafte, v. 

conformance effi ciency. 

continuous carbon-dioxide slug – kontinuirani injektirani 

programirani volumen (obrok) ugljik-dioksida. Veliki 

injektirani programirani volumen (obrok) ugljikdioksida 

koji nije prekidan ciklusima injektiranja 

programiranih volumena (obroka) vode u procesu 

povećanja iscrpka nafte (EOR-procesu) istiskivanjem 

ugljik-dioksidom. 

continuous distillation – kontinuirana (neprekidna) 

destilacija. Separacija vrenjem tekuće smjese s različitim 

vrelištima komponenata. Sirovina se kontinuirano 

uvodi u proces i kontinuirano se uklanjaju pare 

iz gornjeg dijela kolone, a tekućina s dna kolone. 

continuous-fl ash distillation – kontinuirana (neprekidna) 

jednostruka (isparna) destilacija. Proces destilacije

continuous-fl ow gas lift 

sirove nafte u kojem se prethodno zagrijana sirovina 

uvodi u destilacijsku kolonu, a para i tekuća faza se 

kontinuirano odvode. 

continuous-fl ow gas lift – kontinuirani (neprekidni) 

plinski lift (gaslift). U procesu proizvodnje nafte – najčešće 

primjenjivani tip plinskog lifta (gaslift) u bušotini 

kod kojeg se plin kontinuirano injektira u kolonu 

uzlaznih cijevi (tubing) ili zaštitnu kolonu (casing) do 

maksimalne dubine koju određuje raspoloživi tlak 

plina i slojni fl uidi neprekidno proizvode, za razliku 

od periodičkog (povremenog) plinskog lifta. Primjenjuje 

se obično u bušotinama s visokim indeksom 

produktivnosti (većim od 0,5) i visokim tlakom na 

dnu (u poluzatvorenoj izvedbi); v. gas lift, intermittent 

gas lift. 

continuous fl owmeter – kontinuirano protočno mjerilo. 

Instrument za mjerenje brzine strujanja fl uida 

u zaštitnoj koloni (casing) koji se spušta u bušotinu 

kroz kolonu uzlaznih cijevi (tubing) i postavlja s pomoću 

centratora. 

continuous oil displacement by injected steam – 

istiskivanje nafte vodenom parom, v. steamfl ood. 

continuous permafrost – kontinuirano trajno zamrznuto 

tlo (kontinuirani permafrost). Zona trajno zamrznutog 

tla (permafrosta) čiji najveći dio nije isprekidan 

džepovima ili dijelovima nezamrznutog tla; v. discontinuous 

permafrost, sporadic permafrost. 

continuous phase – kontinualna (neprekidna, vanjska) 

faza. Faza emulzije u kojoj je raspršena (dispergirana) 

neka druga faza, fl uid koji potpuno okružuje 

globule dispergirane (suspendirane) faze u emulziji. 

Kod emulzije tipa nafta u vodi (oil-in-water emulsion) 

kontinualna faza je voda, a kod emulzija tipa voda u 

nafti (water-in-oil emulsion) kontinualna faza je nafta. 

Sinonim: external phase. 

continuous polymer fl ood – kontinuirano polimerno 

zavodnjavanje, v. polymer-augmented waterfl ood. 

continuous porosity – kontinuirana poroznost. Poroznost 

kada postoji sustav uzajamno povezanih (spojenih) 

pora, za razliku od diskontinuirane poroznosti 

(v. discontinuous porosity). Termin se rabi rijetko i njegova 

primjena se ne preporučuje. 

continuous production decline rate – kontinuirani 

(nominalni) tempo pada proizvodnje, v. nominal production 

decline rate. 

continuous profi ling – kontinuirano profi liranje. Metoda 

seizmičkog istraživanja u kojoj se grupa geofona 

(seizmografa) postavlja duž linije opažanja na jednakoj 

međusobnoj udaljenosti, čime se omogućuje dobivanje 

kontinuirane korelacije seizmičkog refl eksa. 

continuous reaction series – kontinuirani reakcijski 

niz. U mineralogiji – reakcijski niz (v. reaction series), 

ogranak Bowenova reakcijskog niza (Bowen’s reaction 

series), u kojem reakcija ranije formiranih kristala 

s kasnijim tekućinama (taljevinama) protječe bez naglih 

faznih promjena, na primjer, glinenci (feldšpati) 

plagioklasi (anortit, bitovnit, labrador, andezit, oligoklas, 

albit) formiraju kontinuirani reakcijski niz, jer 

kristali formiraju izomorfni niz (isomorphic series); v. 

discontinuous reaction series. 

continuous reeled tubing – neprekidno namotana 

kolona uzlaznih cijevi (tubing). Kolona uzlaznih cijevi 

(tubing) namotana na bubanj s kojeg se može bez 

spajanja spuštati u bušotinu i iz nje izvlačiti; v. coiled 

tubing. 

186 

contour line 

continuous rod – kontinuirana kolona klipnih (pumpnih) 

šipki. Kolona klipnih (pumpnih) šipki dubinske 

naftne pumpe (sucker-rod string) bez spojnica (joints). 

continuous treatment – kontinuirana obrada. Neprekidna 

primjena inhibitora korozije (corrosion inhibitors) 

na proizvedene fl uide, za razliku od diskontinuirane 

obrade (batch treatment). 

continuous tubing – savitljiva (namotana, kontinuirana) 

kolona uzlaznih cijevi (tubing), v. coiled tubing. 

continuous tubing unit – uređaj sa savitljivom (namotanom, 

kontinuiranom) kolonom uzlaznih cijevi, v. coiled 

tubing unit. 

continuous velocity log (CVL) – kontinuirana karotaža 

brzine, v. sonic logging. 

contorted bedding – vijugava slojevitost, v. convolute 

lamination. 

contortion – (1) izvijanje, sukanje. U geologiji – komplicirano 

nabiranje, izvijanje ili sukanje slojevitih (laminiranih) 

sedimenata u znatnim razmjerima. Slojevi 

(lamine) rastežu se ili stlačuju na takav način da prije 

nalikuju na tektonski zgnječene, nego na jednostavno 

naborane, osobito kod unutarformacijskog 

izvijanja (intraformational contortion). Termin označava 

također stanje izvijenosti (sukanja). Izvijanje se 

odvija u većim razmjerima nego valovito nabiranje 

(v. corrugation). (2) izvijena (sukana) struktura. U geologiji 

– struktura koja je nastala (formirala se) izvijanjem 

ili sukanjem sedimentnih slojeva. 

contour – (1) kontura, izolinija. Imaginarna linija ili linija 

na karti ili dijagramu koja spaja točke jednake 

vrijednosti, na primjer, linija koja spaja sve točke jednake 

visine (izmjerene po vertikali) površine kopna 

iznad ili ispod neke referentne vrijednosti ili nivoa 

površine (obično srednjeg nivoa mora). Konture se 

obično rabe za prikazivanje topografskih ili strukturnih 

površina i također mogu prikazivati lateralno 

promjenljiva svojstva sedimenata ili bilo koje druge 

pojave koja se može kvantifi cirati. Djelomični sinonimi: 

isohypse, structure contour, topographic contour. 

Sinonimi: contour line, isopleth. (2) kontura, obris, oris. 

Obris ili konfi guracija površinskih oblika u dvodimenzijskom 

prikazu, na primjer, planinskog prijevoja 

ili obalne linije. 

contoured bathymetric map – karta izobata, v. isobath. 

contoured map – konturna karta, v. contour map. 

contour horizon – reperni horizont, v. datum horizon. 

contour interval – interval (udaljenost) kontura, vertikalni 

interval (udaljenost). Razlika vrijednosti između 

dviju susjednih kontura, osobito vertikalna udaljenost 

(razmak) između visina prikazanih dvjema susjednim 

konturnim linijama na topografskoj karti. 

Interval kontura je obično jednaka jedinica odabrana 

u skladu s veličinom dane vertikalne udaljenosti i 

mjerilom karte, ali ne treba obvezno biti konstantan 

za cijelu kartu (promjenljivi interval se može rabiti 

za optimalni prikaz reljefnih formi). Sinonim: vertical 

interval (v.). 

contourite – konturit. Sediment konturne morske struje 

koji se obično sastoji od fi nog pijeska ili grubog 

silta istaloženih na kontinentskom podnožju (continental 

rise) konturnim pridnenim strujama. 

contour line – (1) konturna linija, izohipsa, izopleta. Linija 

povučena na karti ili dijagramu koja čini konturu

contour line map 

(v. contour, 1). U današnjoj uporabi termini kontura 

i konturna linija su sinonimi – linija koja spaja točke 

jednake vrijednosti (obično jednake visine) iznad ili 

ispod neke referentne vrijednosti (na primjer, referentne 

ili reperne ravnine). Konturne linije se obično 

rabe za prikazivanje topografskih ili strukturnih formi, 

ali se njima također mogu prikazivati i kvantifi cirana 

svojstva sedimenata ili drugih pojava. Sinonimi: 

isohypse, isopleth. (2) izopleta. U geologiji – termin 

contour line se slobodno primjenjuje u općem smislu 

izoplete, tj. linije (na karti) koja spaja točke jednake 

vrijednosti različitih svojstava sedimenata (taložina) 

– poroznosti, permeabilnosti, debljine, boje te 

veličine, oblika i zaobljenosti sedimentnih čestica; v. 

isopleth, 1. 

contour line map – konturna karta, v. contour map. 

contour map – konturna karta. Karta koja prikazuje 

površinsku konfi guraciju konturnim linijama (izolinijama), 

osobito topografska karta (topographic map) 

koja prikazuje reljef površine konturnim linijama povučenim 

u jednakim intervalima (udaljenostima između 

linija) iznad srednjeg nivoa mora ili strukturna 

karta (structure-contour map) koja prikazuje konfi guraciju 

površine stijene u podzemlju i pretpostavljenu 

konfi guraciju te površine gdje je uklonjena erozijom. 

Sinonimi: contoured map, contour line map. 

contour value – vrijednost konture. Numerička vrijednost 

koja se stavlja iznad konture (konturne linije), 

na primjer, broj koji označava visinu iznad srednjeg 

nivoa mora. 

contraband oil – krijumčarska nafta. Višak proizvedene 

ili transportirane nafte u odnosu na količinu koja je 

odobrena od državne regulativne agencije. 

contract depth – ugovorna dubina bušotine. Dubina 

bušotine koja se traži ili je specifi cirana ugovorom 

za bušenje, dubina do koje se bušotina mora izbušiti 

prema ugovoru. 

contraction fault – kontrakcijski rasjed, rasjed stezanja. 

Rasjed u sedimentnim stijenama duž ploha slojevitosti 

po kojima je pomicanje izazvano kontrakcijom 

(stezanjem). 

contraction fi ssure – kontrakcijska pukotina, pukotina 

stezanja. Pukotina u stijeni koja je nastala (formirala 

se) njenim hlađenjem ili isušivanjem i zatim kontrakcijom 

(stezanjem); v. cooling crack. 

contract pressure – ugovorni tlak plina. Minimalni tlak 

plina prema ugovoru za transport plinovodom pri 

kojem operatori bušotine moraju isporučivati plin 

u taj plinovod. Obično je između 50 i 70 bar (700 i 

1000 psi). 

control cabin – upravljačka kabina na bušaćem postrojenju, 

v. doghouse. 

controlled acidizing treatment – regulirana (kontrolirana, 

selektivna) obrada kiselinom. Tip obrade slojeva 

kiselinom u kojem se kiselina usmjerava u proizvodnu 

formaciju u bušotini. U jednoj varijanti te metode 

obrade primjenjuje se ugradnja kolone uzlaznih 

cijevi (tubing) neposredno ispod proizvodnog sloja, 

kanal bušotine se ispuni naftom i zatim se u tubing 

pumpa kiselina u količini koja je dostatna za istiskivanje 

nafte u uzlaznim cijevima i u prstenasti prostor 

bušotine oko produktivne formacije, nakon čega se 

zatvara izlaz iz zaštitne kolone i kiselina se pumpa 

u sloj. U drugoj varijanti regulirane obrade sloja kiselinom 

se postavlja dubinska brtvenica (paker) na 

187 

conventional bit 

koloni uzlaznih cijevi neposredno iznad produktivne 

formacije kako bi se injektirana kiselina usmjerila u 

obrađivani sloj. Regulirana obrada slojeva kiselinom 

se time razlikuje od neregulirane obrade (v. uncontrolled 

acidizing treatment), v. acidizing. 

controlled directional drilling – kontrolirano koso 

(koso usmjereno, orijentirano) bušenje, v. deviation 

drilling. 

controlled directional well – kontrolirano kosa (koso 

usmjerena, orijentirana) bušotina, v. deviated well. 

controlled exploratory well – tragalačka (pionirska, 

rekognoscirajuća) bušotina, v. wildcat well. 

controlled well drilling – kontrolirano koso (koso 

usmjereno, orijentirano) bušenje, v. deviation drilling. 

control manifold – upravljački manifold (razdjelnik). U 

procesu bušenja – sklop ventila i cijevi za distribuciju 

hidrauličkog tlaka iz akumulatora na razne zaporne 

elemente protuerupcijskog sklopa bušotine (blowout-preventer 

stack). 

control panel – upravljački pult. U procesu rotacijskog 

bušenja – pult na postrojenju za rotacijsko bušenje 

(rotary drilling rig) koji služi za aktiviranje raznih preventera 

protuerupcijskog sklopa bušotine (blowoutpreventer 

stack). Postoje najmanje dva pulta – primarni 

upravljački pult je smješten na akumulatoru, a 

daljinski se nalazi na prikladnom mjestu, na primjer, 

na radnom podištu (platformi) bušaćeg postrojenja. 

control pod – podvodni ventilsko-regulatorski upravljački 

sklop. Sklop podmorskih ventila i regulatora 

koji služe za usmjeravanje hidrauličkog fl uida u razne 

komponente podmorskog protuerupcijskog 

sklopa (subsea blowout-preventer stack) kada se aktivira 

s površine. 

conulariids (Conulariida) – konularidi, konularije. 

Marinski fosili, red izumrlih celenterata (?). Karakterizirani 

su tetramernom stožastom do izduženom, 

piramidalnom do subcilindričnom, hitinsko-fosfatnom 

peridermom (periderm) koja može biti glatka ili 

s ornamentacijom. Stratigrafska rasprostranjenost: 

srednji kambrij-donji trijas. 

convection – konvekcija. (1) U tektonici – pretpostavljeno 

gibanje masa materijala ispod kore ili plašta koje 

je usmjereno lateralno prema gore ili prema dolje 

uglavnom kao posljedica varijacija topline. U skladu 

s geotektonskim teorijama, s konvektivnim strujanjima 

su povezani procesi orogeneze, formiranja dubokomorskih 

jaraka, otočnih lukova, geosinklinala. 

(2) U oceanografi ji – opći termin kojim se označava 

strujanje i miješanje vodenih masa u oceanima. (3) 

v. heat convection. 

convection heat losses – gubici topline strujanjem 

(konvekcijom), v. heat losses by convection. 

convection heat transfer – strujanje (konvekcija) topline, 


convection of heat – strujanje (konvekcija) topline, v. 

heat convection. 

convective heat losses – gubici topline strujanjem 

(konvekcijom), v. heat losses by convection. 

convective heat transfer – strujanje (konvekcija) topline, 


conventional backpressure test – konvencionalno 

ispitivanje plinskih bušotina metodom protutlaka, ispitivanje 

plinskih bušotina metodom uzastopnih (višestrukih) 

protoka, v. fl ow-after-fl ow test. 

conventional bit – konvencionalno (obično) dlijeto (bu-

conventional core 

šaće dlijeto). Žrvanjsko bušaće dlijeto (roller-cone bit) 

i lopatasto bušaće dlijeto (drag bit), za razliku od mlaznog 

bušaćeg dlijeta (jet bit). 

conventional core – konvencionalna jezgra, jezgra izbušena 

konvencionalnom metodom, v. conventional 

coring. 

conventional core analysis – standardna (konvencionalna) 

analiza jezgre, analiza cilindričnih uzoraka 

jezgara. Postupak analiziranja malih uzoraka jezgara, 

izbušenih obično tri do četiri po metru (jedan po 

stopi), duljine jezgre kao reprezentativnih, najčešće 

promjera 2,5 cm (1 inč) i duljine 3,8 cm (1,5 inč) za 

dobivanje osnovnih podataka o ležištu – zasićenju i 

tipu fl uida, poroznosti, horizontalnoj permeabilnosti 

i njenoj distribuciji te litologiji. Rezultati takvih analiza 

su prihvatljivi kada je porni sustav ležišne stijene 

relativno homogen, ali promjene pornog sustava 

ili litologije zahtijevaju veći broj uzoraka. Gustoća 

uzoraka za analizu mora biti dovoljna za defi niranje 

efektivne debljine, prijelaznih zona, nivoa kontakata 

i granica ležišta. Sinonimi: core-plug analysis, plug 

analysis; v. core analysis, routine core analysis, special 

core analysis, whole-core analysis. 

conventional coring – konvencionalno bušenje jezgre 

(jezgrovanje). Proces bušenja jezgre primjenom 

dvostruke jezgrene cijevi (core barrel), vanjske (outer 

core barrel) i unutarnje (inner core barrel). Vanjska je 

cijev spojena s kolonom bušaćih šipki na njenom 

kraju i s dlijetom za bušenje jezgara (bušaćom krunom), 

a unutarnja, koja ne rotira, prihvaća izbušenu 

jezgru i opremljena je držačem jezgre. Predviđeno 

je za dobivanje jezgre iz konsolidiranih formacija (s 

primjenom jezgrene cijevi od staklenog vlakna i iz 

nekonsolidiranih formacija), promjera od 4,45 cm 

(1,75 inča) do 13,35 cm (5,25 inča) i duljine od 0,45 

m (1,5 stopa – iz horizontalnih bušotina s kratkim radijusom) 

do preko 120 m (400 stopa – iz bušotina s 

vertikalnim kanalom); v. coring, special coring. 

conventional crude – konvencionalna (obična, tradicionalna) 

sirova nafta, v. conventional crude oil. 

conventional crude oil – (1) konvencionalna (obična, 

tradicionalna) sirova nafta. (a) Sirova nafta koja se 

istražuje aktualnim klasičnim (konvencionalnim) 

metodama i koja se, u danom vremenu, može tehnički 

i ekonomično proizvoditi bušotinama primjenom 

uobičajene proizvodne prakse i bez mijenjanja 

njenog prirodnog stanja; (b) Prirodna sirova nafta, 

za razliku od sintetske nafte, tj. nafte dobivene iz 

ugljena ili naftnih škriljavaca. Sinonimi: conventional 

crude, conventional oil. (2) konvencionalna sirova 

nafta. Prema jednoj od klasifi kacija sirove nafte koja 

dijeli naftu na tri tipa: konvencionalnu, tešku (v. heavy 

crude oil) i ekstratešku (v. extra-heavy crude oil) 

– sirova nafta čija je viskoznost manja od 10.000 cp 

i relativna gustoća manja od 0,935 (odnosno veća 

od 20 °API). 

conventional drilling mud – obična (konvencionalna, 

klasična) bušaća isplaka. Bušaća isplaka koja je 

pripremljena (koja se sastoji) samo od gline i vode. 

Sinonim: conventional mud; v. drilling mud. 

conventional fl ooding – obično (konvencionalno, klasično) 

zavodnjavanje, v. conventional waterfl ood. 

conventional gas – konvencionalni (obični, tradicionalni) 

plin (prirodni plin), v. conventional natural gas. 

conventional gas-lift valve – konvencionalni (standar- 

188 

convergence 

dni) ventil (zaklopac) plinskog lifta, v. tubing-retrievable 


conventional mandrel – vreteno izvlačivo s kolonom 

uzlaznih cijevi, standardno (konvencionalno) vreteno, 

v. tubing-retrievable mandrel. 

conventional mud – obična (konvencionalna, klasična) 

isplaka, v. conventional drilling mud. 

conventional natural gas – konvencionalni (obični, 

tradicionalni) prirodni plin. Prirodni plin koji se nalazi 

u normalnim poroznim i propusnim ležišnim stijenama 

u plinovitom stanju ili otopljen u nafti i koji se, u 

danom vremenu, može tehnički i ekonomično proizvoditi 

primjenom uobičajene proizvodne prakse. 

Sinonim: conventional gas; v. natural gas, nonconventional 

natural gas. 

conventional oil – konvencionalna (obična, tradicionalna) 

sirova nafta, v. conventional crude oil. 

conventional oil recovery – konvencionalna proizvodnja 

(dobivanje) nafte. Proizvodnja nafte iskorištavanjem 

prirodne energije ležišta ili tzv. primarnim metodama 

(v. primary oil recovery) i injektiranjem vode 

i/ili plina ili tzv. sekundarnim metodama (v. secondary 

oil recovery). 

conventional operations – konvencionalne (klasične, 

obične) operacije (radovi). Operacije na bušotinama 

koje se izvode postrojenjima opremljenim pumpama, 

vrtaćim stolom i drugom opremom koja je 

predviđena za obavljanje remonata bušotina, njihova 

preopremanja i drugih radova koji zahtijevaju 

demontažu erupcijskog uređaja, vađenje i spuštanje 

kolone uzlaznih cijevi (tubing). 

conventional recovery – konvencionalna proizvodnja 

(dobivanje), v. conventional oil recovery. 

conventional WAG injection – konvencionalno (klasično) 

izmjenično injektiranje vode i plina, v. conventional 

water-alternating-gas injection. 

conventional water-alternating-gas injection – konvencionalno 

(klasično) izmjenično injektiranje vode i 

plina. Izmjenično injektiranje programiranih volumena 

(obroka) vode (water slug) i plina (gas slug) u 

procesu povećanja iscrpka nafte (EOR-procesu) istiskivanjem 

plinom (na primjer, ugljik-dioksidom) s 

konstantnim omjerom njihovih injektiranih volumena 

(obroka), tzv. WAG-omjerom (WAG ratio), tijekom 

cijelog procesa, za razliku od izmjeničnog injektiranja 

s promjenljivim omjerom obroka tijekom procesa 

(v. tapered water-alternating-gas injection). Sinonim: 

conventional WAG injection. 

conventional waterfl ood (waterfl ooding) – obično 

(konvencionalno, klasično) zavodnjavanje. Zavodnjavanje 

naftnih ležišta (istiskivanje nafte iz ležišta) 

injektiranjem obične vode (vode bez aditiva). Sinonim: 

conventional fl ooding; v. waterfl ood. 

convergence – (1) konvergencija. (a) U geologiji – nastanak, 

osobito u procesu metamorfoze (metamorfi 

zma), dviju ili više petrografski sličnih stijena od različite 

prvobitne stijene. (b) U oceanografi ji – susret 

oceanskih struja ili vodenih masa različitih gustoća, 

saliniteta i temperatura koji uzrokuje tonjenje gušćih, 

slanijih ili hladnijih masa vode. Također linija 

ili područje gdje se odvija konvergencija. (2) smanjivanje 

debljine. U stratigrafi ji – postupno smanjivanje 

vertikalne udaljenosti ili intervala između dviju litoloških 

jedinica ili geoloških horizonata kao posljedica 

smanjivanja debljine (stanjivanja) međuslojeva,

convergence map 

na primjer, smanjivanje debljine sedimentnih slojeva 

(mjereno u danom smjeru i pod pravim kutovima na 

plohe slojevitosti) koje je uzrokovano ili promjenama 

brzine sedimentacije ili postojanjem nesklada. 

convergence map – karta konvergencije (izohora), v. 

isochore map, 1. 

convergence pressure – tlak konvergencije. Tlak pri 

zadanoj temperaturi, kod kojeg vrijednosti konstanti 

fazne ravnoteže (K konstanti) svake komponente 

plinsko-tekuće smjese konvergiraju jedinici. Tlak 

konvergencije je približno jednak 700 bar (10.000 

psi) za tipičnu naftu black oil, 350 bar (5.000 psi) za 

retrogradni i masni plin i 350 do 700 bar (5.000 do 

10.000 psi)za hlapljive nafte. 

convergent fault – konvergentni rasjed. Rasjed s pomicanjem 

(pomakom) po pružanju (v. strike-slip fault) 

ili vertikalni rasjed po pružanju (rasjed po pružanju 

s gotovo vertikalnom paraklazom, torzijski rasjed – v. 

wrench fault) duž kojeg je deformacija po pružanju 

praćena komponentom skraćenja poprečnom na rasjed. 

Sinonim: transpressional fault; v. divergent fault. 

convergent plate boundary – konvergentna (konzumacijska, 

destruktivna) granica ploča. U geologiji 

– granica između dviju ploča (v. plate, 1) koje se gibaju 

jedna prema drugoj. Termin je u biti sinonim 

s terminom zona subdukcije ili podvlačenja ploča (v. 

subduction zone), ali se rabi u različitim kontekstima. 

Sinonimi: active margin, consuming plate margin, 

converging plate boundary; v. accreting plate boundary, 

transform plate boundary. 

converging plate boundary – konvergentna (konzumacijska, 

destruktivna) granica ploča, v. convergent 

plate boundary. 

conversion – zamjena bušaće isplake. Zamjena (nadomještanje) 

jednog tipa bušaće isplake (drilling mud) 

drugom u bušotini. Sinonim: breakover. 

conversion cost – cijena konverzije bušotine. Cijena pretvaranja 

proizvodne bušotine u injekcijsku za proces 

zavodnjavanja ležišta (waterfl ood) ili povećanja iscrpka 

nafte (enhanced oil recovery). 

converted wave – transformirani (konvertirani) seizmički 

val. U seizmičkoj prospekciji – seizmički val 

(energija) koji se dio puta širi (putuje) u obliku P-vala 

(longitudinalnog vala, P-wave), a drugi dio puta u 

obliku S-vala (transverzalnog vala, S-wave), odnosno 

koji je promijenio tip (transformirao iz P-vala u S-val, 

i obratno) refl eksijom (odbijanjem) ili refrakcijom 

(prelamanjem, lomom) na površini razdjela (slojnoj 

granici) pri kosom padanju na nju. Takvi se valovi 

katkada označavaju kao PS ili SP. Sinonim: transformed 

wave. 

convex cross-bedding – konveksna kosa slojevitost. 

Kosa slojevitost s konveksnim (svodolikim) prednjim 

slojevima; v. concave cross-bedding. 

convolute bedding – vijugava slojevitost, v. convolute 

lamination. 

convolute lamination – vijugava slojevitost (laminacija), 

konvolucija. Termin koji označava valovite, ekstremno 

nesređeno raspoređene, vrlo zapletene, izvinute, 

zakrivljene ili naborane lamine unutar jednog 

relativno tankog, dobro defi niranog i nedeformiranog 

sloja. Lamine isklinjavaju i prema gore i prema 

dolje, a iznad i ispod njih su paralelni neporemećeni 

slojevi. Vijugava slojevitost je karakteristična za neke 

slojeve grubog silta (alevrita) ili fi nog pijeska i obu- 

189 

coral 

hvaća samo unutarnje lamine sloja (ne i sam sloj koji 

ostaje nedeformiran). Čini se da je takva struktura rezultat 

deformacije tijekom taloženja sedimenata koji 

postaju djelomično kapljivi, ali još uvijek zadržavaju 

stanovitu koheziju. Konvolucije mogu biti odrezane 

površinama erozije koje su i same vijugave. Osi konvolucija 

općenito imaju pretežitu orijentaciju okomito 

na paleostruju. Sinonimi: contorted bedding, convolute 

bedding, convolution, crinkled bedding, curly 

bedding. 

convolution – konvolucija. (1) U geologiji – (a) Proces 

formiranja vijugave slojevitosti (v. convolute lamination). 

(b) Struktura formirana procesom konvolucije, 

na primjer, mala, ali komplicirana bora. (c) v. 

convolute lamination. (2) U seizmologiji – promjena 

oblika seizmičkog vala, što je rezultat prolaženja kroz 

linearni fi ltar; matematička operacija koja se naziva 

linearnom superpozicijom. Zemlja djeluje kao fi ltar 

tijekom prolaženja seizmičkih valova i gibanje (koje 

osjeća seizmički detektor) može se zamisliti kao rezultat 

konvolucije Zemljinog fi ltra s ulaznim oblikom 

seizmičkog vala. 

cooling crack – pukotina hlađenja. Pukotina koja je nastala 

(formirala se) u eruptivnoj (magmatskoj) stijeni 

(igneous rock) kao rezultat njena hlađenja (ohlađivanja); 

v. contraction fi ssure. 

copepod crustaceans – kopepodi, veslonošci, v. copepods. 

copepods (Copepoda) – kopepodi, veslonošci. Razred 

rakova (crustaceans). Karakterizirani su nemanjem 

ljušturice (ljuske, oklopa, carapace) i sastavljenih očiju 

(compound eyes). Jedini poznati fosilni kopepodi 

prije pleistocena su nađeni u miocenskim jezerskim 

sedimentima. Sinonim: copepod crustaceans. 

co-produced gas – naftni (kaptažni) plin, plin naftnih 

ležišta, v. associated gas. 

co-produced natural gas – naftni (kaptažni) plin, plin 

naftnih ležišta, v. associated gas. 

coquina – kokina, kokinski (školjkasti) vapnenac (vapnenjak). 

Klastični (detritični) vapnenac (detrital limestone) 

sastavljen (građen) u cijelosti ili pretežito od 

pretaloženih i mehanički sortiranih fragmenata (odlomaka) 

fosila koji su bili podvrgnuti abraziji i transportiranju 

(prenošenju) prije nego što su dospjeli 

do mjesta sedimentacije i koji su slabo do umjereno 

cementirani, ali nisu potpuno stvrdnuti (kompaktni) 

– osobito porozni vapnenac svijetle boje sastavljen 

(građen) od nezbijenih i uzajamno slabo vezanih (cementiranih) 

nakupina ljuštura ili fragmenata ljuštura; 

v. coquinite, coquinoid limestone. 

coquinite – kokinit. Kompaktni (gusti), dobro otvrdnuti 

i čvrsto cementirani ekvivalent kokine ili školjkastog 

vapnenca (v. coquina). 

coquinoid – kokinoid, v. coquinoid limestone. 

coquinoid limestone – kokinoidni vapnenac (vapnenjak), 

kokinoid. Tip vapnenca sastavljen (građen) od 

grubog, nesortiranog i često nezdrobljenog materijala 

ljuštura koji se akumulirao na mjestu nastanka 

bez kasnijeg transportiranja (prenošenja) ili pokretanja. 

Općenito ima fi nozrnasti matriks. Kokinoidni vapnenac 

je autohton, za razliku od kokine (v. coquina) 

koja je alohtona. Pod određenim uvjetima može se 

razviti u biostromu. Sinonim: coquinoid. 

coral – koralj. (1) v. corals. (2) Tvrda vapnena tvar koju 

izlučuju koraljni polipi. Sreće se u obliku pojedinčnih

coralgal 

skeleta ili širokih otvrdnutih akumulacija (koraljni 

grebeni). Termin se također rabi za označavanje marinskih 

sedimenata poput koralja koji je nastao kao 

rezultat životnih aktivnosti raznih organizama (na 

primjer, nekih algi ili briozoa i crva). 

coralgal – koraljno-algalni. Termin za označavanje 

čvrste (guste) karbonatne stijene koja je nastala 

uzajamnim prorastanjem skeleta koralja i alga 

(osobito koraljnih alga, coralline algae). Tako nastali 

materijal je odlično vezivo sedimenta u koraljnim 

grebenima. 

Corallian – koralij. Stratigrafski kat gornje jure (Upper 

Jurassic) u Europi – iznad kalovija (Callovian), a ispod 

kimeridža (Kimmeridgian). Ekvivalentan je katu oksford 

(Oxfordian). 

coral limestone – koraljni vapnenac (vapnenjak). Vapnenac 

koji se sastoji (gađen je) od vapnenih skeleta 

koralja, često sadržava fragmente drugih organizama 

i često je cementiran (vezan) karbonatom kalcija. 

Sinonim: coralline limestone; v. coral-reef limestone. 

coralline algae – koraljne alge, koraljine. Vapnenačke 

alge (calcareous algae) koje stvaraju inkrustacije 

vapnenog materijala (kalcijskog karbonata) nalik na 

koralje. 

coralline limestone – koraljni vapnenac, v. coral limestone. 

coralline rag – klastično-koraljni vapnenac, v. coral rag. 

coral pinnacle – šiljasti stup grebena (rifa), v. pinnacle, 2. 

coral rag – klastično-koraljni vapnenac. Dobro cementirani 

konglomeratoliki vapnenac (rubbly limestone) 

koji se sastoji uglavnom od odlomljenih i zaobljenih 

fragmenata sedimenata koraljnih grebena. Sinonim: 

coralline rag; v. reef-rock breccia. 

coral reef – koraljni greben (rif). (1) Koraljno-algalni ili 

koraljni organogeni greben (organic reef), humak ili 

hrbat sastavljen (građen) od kolonija koralja i akumuliranih 

fragmenata (odlomaka) skeleta, karbonatnog 

pijeska i vapnenca nastao od organskog sekreta 

karbonata kalcija (koji je litifi cirao koraljne kolonije 

i pijeske). Koraljni grebeni su izgrađeni oko materijala 

koji su potencijalno otporni na utjecaj valova i 

mlat mora (osobito oko materijala koji se nalazi oko 

kolonija koralja, ali često i oko mnogih alga). Koralji 

mogu činiti manje od polovice volumena grebena. 

Koraljni grebeni se danas protežu u tropskim predjelima 

gdje vlada pogodna temperatura za njihov 

razvoj (uglavnom viša od 18 °C). (2) Popularni termin 

za označavanje svih organogenih grebena, a 

ne samo koraljnih (na primjer algalnih, krinoidnih, 

briozojskih). 

coral-reef limestone – vapnenac (vapnenjak) koraljnih 

grebena (koraljnih rifova). Grebenski vapnenac (v. 

reef limestone) koji se sastoji (građen je) uglavnom 

od skeleta koralja, ali također može sadržavati ostatke 

drugih organizama; fosilni koraljni greben (fossil 

coral reef). 

coral rock – vapnenac koraljnih grebena, v. coral-reef 

limestone. 

corals – koralji. Opći naziv za veliku skupinu pridnenih 

sesilnih marinskih beskralješnjaka (polipa) koji 

pripadaju razredu Anthozoa u koljenu celenterata 

(mješinaca, coelenterates). Obitavaju u današnjim toplim 

tropskim morima s normalnim salinitetom (kao 

pojedinačni organizmi ili kolonije) i važni su grebenotvorni 

organizmi. Stvaraju vanjske skelete od kar- 

190 

core analysis 

bonata kalcija. Obilni su kao fosili u svim geološkim 

razdobljima nakon kambrija; v. anthozoans, coral. 

cordierite-amphibolite facies – kordijerit-amfi bolitski 

facijes. Potpodjela (dio) amfi bolitskog facijesa (v. 

amphibolite facies) u kojem pelitne stijene (pelitic 

rocks) karakteristično sadrže minerale andaluzit (andalusite), 

kordijerit (cordierite) i silimanit (sillimanite), 

ali ne i kijanit (kyanite) ili almandin (almandine). Prema 

drugom izvoru, kordijerit-amfi bolitski facijes je 

niskotlačni dio amfi bolitskog facijesa. 

core – (1) jezgra. (a) U geologiji – centralna zona ili jezgra 

Zemlje smještena ispod Gutenbergova diskontinuiteta 

na dubini 2.900 km. Dijeli se na unutarnju 

jezgru (inner core) i vanjsku (outer core) s prijelaznom 

zonom (transition zone) između njih. Vanjska jezgra 

je fl uidna i kroz nju se šire samo P-valovi, dok je unutarnja 

jezgra čvrsta i kroz nju se šire S-valovi. U jezgri 

se obnavlja magnetsko polje Zemlje (geomagnetsko 

polje). (b) Unutarnji ili središnji dio bore, osobito nabrane 

strukture u kojoj se primjećuje poremećaj. (c) 

Cilindrični uzorak (valjak) stijenskog materijala (stijene) 

izbušen specijalnim dlijetom (krunom za jezgrovanje, 

core bit, coring bit) i rotacijskim bušenjem 

(rotary drilling). Promjer jezgara je od 4,45 do 13,35 

cm (1 ¾ do 5 ¼ inča – jezgra punog presjeka, v. fulldiameter 

core), a duljina od 0,6 do 2,7 metara (20 do 

90 stopa). Jezgra može biti bočna (v. sidewall core), 

orijentirana (v. oriented core) ili izvučena s pomoću 

cijevi za jezgrovanje (v. wireline core). Ovisno o načinu 

rukovanja i pripremi za analize, jezgre mogu biti 

prirodne (v. native-state core), očišćene (v. cleaned 

core) ili restaurirane (v. restored-state core). Jezgre se 

analiziraju radi određivanja poroznosti, permeabilnosti, 

distribucije pora po veličini, zasićenja i tipa fl uida, 

mineralogije te strukture i teksture stijena. Sinonimi: 

drill core, drilling core, well core; v. core analysis. 

(d) Središnji dio bušaćeg užeta (drilling line) izrađen 

od vlakna manila-konoplje ili sisala (fi ber core, fi bercore 

wire rope) koji užetu daje fl eksibilnost. Bušaće 

uže sa žičanom jezgrom (wire-core drilling line) ima 

veću čvrstoću. (2) bušiti (izbušiti) jezgru, jezgrovati, v. 

core, 1c, coring. 

core alteration – promjena jezgre (svojstava jezgre). 

Mijenjanje originalnih (prirodnih) svojstava jezgre 

tijekom: (a) bušenja i izvlačenja (vađenja) jezgre na 

površinu (usljed prodora isplačnog fi ltrata u sloj, istiskivanja 

fl uida iz jezgre zbog ekspanzije plina, mehaničkih 

oštećenja); (b) rukovanja jezgrom na bušotini 

(izlaganje jezgre atmosferi nakon izvlačenja na površinu 

može uzrokovati znatan gubitak vode i lakih 

frakcija ugljikovodika iz jezgre – posljedica gubitka 

lakših komponenata može biti precipitacija parafi na 

i asfaltena u jezgri, što može uzrokovati promjenu 

njene močivosti, odnosno povećanje močivosti naftom); 

(c) transporta, i (d) skladištenja. Vrlo je važno 

da jezgra sačuva prirodna svojstva, jer se jedino u 

tom slučaju njenom analizom mogu dobiti podaci o 

svojstvima ležišne stijene koja su maksimalno bliska 

njenim originalnim svojstvima; v. core damage, core 

preservation. 

core analysis – analiza jezgara. Laboratorijsko izučavanje 

jezgara, vizualno i neposrednim mjerenjima petrofi 

zikalnih svojstava ležišnih stijena. Analize jezgara 

mogu biti konvencionalne ili rutinske (određivanje 

poroznosti, horizontalne i vertikalne permeabilnosti,

core analysis data 

zasićenja fl uidima, litologije i gama-karotaže jezgre, 

routine core analyses), dopunske rutinske (na primjer, 

određivanje gustoće zrna, supplementary routine 

core analyses) i specijalne (određivanje relativnih 

permeabilnosti, kapilarnih tlakova, kapaciteta izmjene 

kationa, močivosti, faktora formacije i indeksa otpora, 

special core analyses). Za analize se rabe jezgre 

punog promjera (duljine od 7,5 do 60 cm, full-diameter 

core), cilindrični uzorci jezgara (promjera 2,5 cm 

i duljine 3,8 cm, core plugs), bočne jezgre (sidewall 

cores) i izbušeni stijenski materijal. Analize jezgara 

su bitne u svim fazama istraživanja i razrade ležišta 

ugljikovodika jer su jedina mogućnost dobivanja podataka 

o vertikalnim sekvencijama taloženja i promjenama 

svojstava ležišta – podataka o postojanju, 

količini i distribuciji nafte i plina i prirodi pornog prostora. 

Sinonimi: drill core analysis, well core analysis; v. 

conventional core analysis, plug analysis, routine core 

analysis, special core analysis, whole-core analysis. 

core analysis data – podaci analiza jezgara. Podaci laboratorijskih 

izučavanja jezgara. Standardna (rutinska) 

analiza jezgara (routine core analysis) daje podatke 

o poroznosti, permeabilnosti i njenoj distribuciji, 

zasićenju fl uidima i litologiji (tipu stijene, postojanju 

pukotina, kaverni i dr.). Specijalnom analizom jezgara 

(special core analysis) se dobivaju podaci o vertikalnoj 

permeabilnosti, relativnim permeabilnostima, 

kapilarnim tlakovima, močivosti, faktoru formacije i 

indeksu otpora, također je uključena i gama-karotaža 

jezgre. Sinonim: core data; v. core analysis. 

core analysis plug – cilindrični uzorak (valjčić) jezgre, v. 

plug, 4. 

core analysis report – izvještaj analize jezgara. Grafi čki 

i tablični oblik prikazivanja rezultata (podataka) 

analize jezgara. Sadrži podatke mjerenja na svakom 

pojedinačnom uzorku, a mogu se prikazati i zbirne 

prosječne vrijednosti parametara (poroznosti, permeabilnosti, 

zasićenja), dubine kontakata fl uida i 

dijagram gama-karotaže jezgre na površini; v. core 

analysis, core analysis data. 

core barrel – jezgrena cijev (aparat). Cilindar smješten 

iznad dlijeta za bušenje jezgre (bušaće krune) koji 

služi za prihvat izbušene jezgre stijena. Dva uobičajena 

tipa jezgrenih cijevi su: (a) jezgrena cijev koja se 

izvlači žičanim užetom (wireline core barrel) – dugačka 

je 4,5 metra (15 stopa) i izvlači se hvatačem (overshot) 

na užetu (sand line) kroz bušaće dlijeto i kolonu 

bušaćih alatki; jezgra se buši žrvanjskim ili dijamantnim 

dlijetima, i (b) konvencionalna jezgrena cijev 

(conventional core barrel, full-core barrel) – spušta 

se u bušotinu s kolonom bušaćih alatki (drillstring) i 

buše se sekcije jezgre duljine od 3 do 18 metara (10 

do 60 stopa), obično od 9 metara (30 stopa); sastoji 

se od šuplje bušaće glave (krune za jezgrovanje, 

cutterhead, core head), vanjske jezgrene cijevi (outer 

core barrel), pomične unutarnje jezgrene cijevi (za 

prihvat i držanje jezgre, inner core barrel) i hvatača 

jezgre (core catcher) na dnu jezgrene cijevi, a bušaća 

isplaka cirkulira do bušaće krune između dviju jezgrenih 

cijevi. Jezgrena cijev rabi stabilizator neposredno 

iznad bušaće krune (core bit) i mnoge imaju 

sigurnosnu spojnicu (safety joint) tako da se unutarnja 

jezgrena cijev s jezgrom može izvući iz bušotine 

u slučaju zaglavljivanja vanjske jezgrene cijevi. Postoji 

više tipova jezgrenih cijevi – čelične, plastične 

191 

corefl ood, core fl ooding 

ili od staklenih vlakana, s gumenom košuljicom (rubber 

sleeve core barrel) za prihvat jezgara mekanih i 

raspucanih formacija, za jezgrovanje pod tlakom i sa 

spužvastim uloškom ili oblogom (sponge insert core 

barrel) za zadržavanje slojnih fl uida. Jezgrena cijev 

ima 5,1 do 7,6 cm (2 do 3 inča) manji promjer od kanala 

bušotine pri bušenju jezgre. 

core bit – dlijeto za bušenje jezgre (jezgrovanje), bušaća 

kruna, v. core drilling bit. 

core box – kutija za jezgre. Drvena kutija za spremanje 

i transport jezgara. Duljina kutije je najmanje oko 

jedan metar (3 stope) i na njoj su označeni brojevi 

kutije i jezgre i dubine intervala jezgre. 

core catcher – hvatač jezgre. Prsten s metalnim i prema 

unutra savijenim trakama koji drži jezgru u jezgrenoj 

cijevi (v. core barrel). 

core-cutting head – bušaća kruna, dlijeto za bušenje 

jezgre (jezgrovanje), v. core drilling bit. 

core damage – oštećenje (zagađenje) jezgre. Promjena 

originalnih (prirodnih) svojstava jezgara i sadržaja 

fl uida u njima usljed: (a) prodora isplačnog fi ltrata u 

sloj tijekom bušenja – fi ltrat može istisnuti iz jezgre 

čak više od polovice volumena originalno postojećeg 

fl uida u njoj i na taj način promijeniti njeno početno 

zasićenje i također promijeniti svojstva stijene zbog 

uzajamnog djelovanja s mineralima stijene i fl uidima 

(na primjer, zbog bubrenja ili skupljanja gline u jezgri); 

(b) ekspanzije fl uida u jezgri i njihova istiskivanja 

iz nje – tijekom izvlačenja (vađenja) jezgre na površinu 

zbog smanjenja tlaka i temperature od slojnih 

uvjeta na površinske (atmosferske) dolazi do oslobađanja 

(ekspanzije) plina, što uzrokuje istiskivanje 

fl uida iz jezgre i time promjenu njena originalnog 

zasićenja, i (c) mehaničkog (fi zičkog) oštećenja tijekom 

bušenja i izvlačenja na površinu (drobljenje ili 

raspucavanje jezgre). Oštećenje jezgre je neizbježno, 

ali ga treba svesti na minimum; v. core alteration, core 

preservation. 

core data – podaci analiza jezgara, v. core analysis 

data. 

core displacement – istiskivanje nafte iz jezgara, v. corefl 

ood. 

core drilling – bušenje jezgre, jezgrovanje, v. coring. 

core drilling bit – dlijeto za bušenje jezgre (jezgrovanje), 

bušaća kruna. Šuplje bušaće dlijeto ili bušaća kruna 

za bušenje jezgara stijena u bušotini. Najčešći tipovi 

bušaćih kruna imaju na radnoj površini umetnute 

dijamante ili uloške volframova karbida. Bušaća 

isplaka cirkulira između vanjske i unutarnje jezgrene 

cijevi (v. core barrel) i vraća se kroz kanale duž bokova 

dlijeta i prstenasti prostor. Sinonimi: core bit, corecutting 

head, core head, coring bit, coring drilling bit, 

cutter head. 

corefl ood, core fl ooding – istiskivanje nafte iz jezgre. 

Laboratorijsko ispitivanje procesa istiskivanja nafte 

u kojem se fl uidi (agensi) za povećanje iscrpka nafte 

injektiraju u jezgru ležišne stijene punog presjeka 

(full-sized core) radi određivanja primjenjivosti 

ispitivane metode povećanja iscrpka (EOR-metode). 

Praktički je slično ispitivanju metodom istiskivanja 

nafte iz cijevi malog promjera (v. slim-tube test), osim 

što je uzorak jezgre zamijenio cijev, ali su postupak 

izvođenja, rezultati ispitivanja, simulacija rezultata i 

ispitivanje osjetljivosti identični. Međutim, istiskivanje 

iz jezgre je najteže interpretirati budući da line-

core fl ow effi ciency (CFE) 

arno istiskivanje nafte može, ali ne mora, odražavati 

karakteristike svojstvene danom ležištu (na primjer, 

disperziju, utjecaj pokretljive vode, močivost, nastanak 

viskoznih jezika, gravitacijsku segregaciju, 

mimoilaženje nafte usljed heterogenosti i zasićenje 

blokiranom naftom). Podaci koji se mjere su iscrpak 

nafte u ovisnosti o injektiranju, gustoća proizvedene 

nafte, proizvodni plinski faktor (GOR), minimalni tlak 

miscibilnosti, apsolutna permeabilnost i relativne 

permeabilnosti. Podaci se rabe za određivanje optimalnog 

programiranog volumena istiskivajućeg 

agensa i rezidualnog zasićenja naftom i za verifi kaciju 

procesa numeričkom simulacijom. Istiskivanje 

iz jezgre također može pokazati eventualnu precipitaciju 

asfaltena. Sinonimi: core displacement, core oil 

displacement, laboratory core fl ooding. 

core fl ow effi ciency (CFE) – protočni kapacitet jezgre. 

Kvocijent (omjer) sposobnosti perforacije za propuštanje 

fl uida i sposobnosti idealne ili izbušene 

perforacije za propuštanje fl uida određen na jezgri. 

Puške za perforiranje (perforating guns) imaju tipični 

protočni kapacitet (CFE) od 0,65 do 0,85. 

core fl uid saturation – zasićenje jezgre fl uidom, v. core 

saturation. 

core fl ushing – ispiranje jezgre. Istiskivanje slojnih 

fl uida iz jezgre (promjena zasićenja jezgre) tijekom 

bušenja ili iznošenja jezgre na površinu. Uzrokovano 

je prodorom isplake (isplačnog fi ltrata, mud fi ltrate) 

u pore jezgre za vrijeme bušenja i ekspanzijom slobodnog 

plina u jezgri za vrijeme izvlačenja jezgre na 

površinu. 

core head – bušaća kruna, dlijeto za bušenje jezgre (jezgrovanje), 

v. core drilling bit. 

core hole – jezgrovana bušotina, bušotina za jezgrovanje. 

Svaka bušotina koja je izrađena radi dobivanja 

jezgre – cilindričnog uzorka stijenskog materijala (v. 

core, 3). U slobodnijoj primjeni termin označava bušotinu, 

općenito plitku, koja je izrađena jedino radi 

dobivanja geoloških (strukturnih i stratigrafskih) podataka. 

Sinonim: core test. 

core log – dijagram jezgre. Zapis podataka o litologiji 

jezgre, sedimentacijskoj strukturi, poroznosti, permeabilnosti 

i zasićenju fl uidima u ovisnosti o dubini. 

core marker – označivač jezgre, v. rabbit, 3. 

core oil displacement – istiskivanje nafte iz jezgre, v. 

corefl ood. 

core orientation – orijentiranje (orijentacija) jezgre. U 

geologiji – proces određivanja prvobitnog (originalnog) 

položaja (proces orijentacije) jezgre u podzemlju. 

Obično se na površini jezgre postavlja oznaka, 

urez ili crta i određuje se azimut oznake u podzemlju 

u odnosu na geografski sjever. Orijentiranje jezgara 

se vrši kako bi se olakšalo mjerenje svojstava stijena 

u određenom smjeru (slojevitost, kosa slojevitost, 

raspucanost, teksture tečenja, stiloliti, smjerovi polja 

naprezanja i deformacija u podzemlju). Metode orijentacije 

jezgara su načelno mehanička (rabi se jezgrena 

cijev posebne konstrukcije, nemagnetična teška 

šipka, kompas i kamera – na površini jezgre se urezuju 

utori) i paleomagnetska (bazira se na postojanju 

magnetičnih minerala u stijeni, na primjer, magnetita 

i hematita, koji djeluju kao minijaturni kompas. 

core plug – cilindrični uzorak (valjčić) jezgre, v. plug, 4. 

core-plug analysis – analiza cilindričnih uzoraka jezgara, 

v. conventional core analysis. 

192 

core test 

core preservation – zaštita (prezervacija, konzerviranje) 

jezgre. Skup postupaka i metoda rukovanja jezgrama 

nakon njihova izvlačenja na površinu kako bi se 

onemogućilo njihovo mehaničko oštećenje (osobito 

jezgara mekanih i slabo vezanih stijena) i sačuvala 

njihova originalna svojstva (prvobitan sadržaj i 

distribucija fl uida u njima). Metode zaštite jezgara 

uključuju postupak pakiranja na površini, način transporta 

i čuvanja u skladištu do uporabe, ovise o tipu 

jezgre (konsolidirana ili nekonsolidirana) i obično 

se dijele na tzv. suhe (zamotavanje jezgara materijalima 

ili držanje u posudama koje sprječavaju isparavanje 

slojnih fl uida iz jezgara – zamotavanje plastičnim 

vrpcama i aluminijskim folijama, spremanje 

u plastične vreće, metalne posude nepropusne za 

zrak, gumene, plastične, aluminijske ili čelične cijevi 

ili cijevi od staklenih vlakana i zamrzavanje suhim 

ledom) i mokre (uronjavanje jezgara u plastične, staklene 

ili čelične posude napunjene slanom vodom, 

naftom ili drugim fl uidima koji će sačuvati njihovu 

originalnu močivost). Postoje primjeri da su jezgre 

uspjele sačuvati originalnu močivost tijekom više 

godina u staklenim posudama ispunjenim naftom iz 

iste formacije neposredno nakon završetka bušenja, 

hitnim transportom do skladišta i skladištenjem na 

temperaturi od 5 °C. Zamotavanjem jezgara u foliju 

i presvlačenjem plastikom (polietilenom, polivinilidenom) 

ili parafi nom mogu se jezgre konzervirati 

tijekom šest mjeseci. Problem takvog skladištenja, 

međutim, jest polagana difuzija lakih komponenata 

kroz te materijale. Jezgre slabo vezanih pijesaka se 

moraju zaštititi od mehaničkih potresa, a jezgre sipkih 

(rastresitih) pijesaka se mogu osigurati tlačnom 

košuljicom u cijevi za jezgrovanje ili zamrzavanjem 

suhim ledom neposredno nakon izvlačenja iz bušotine; 

v. core alteration, core damage. 

core record – zapisnik(dijagram) jezgre. Dokument s 

podacima (zapis s podacima) o dubini uzimanja jezgre, 

njenom karakteru, litologiji, poroznosti, permeabilnosti 

i sadržaju fl uida (zasićenju fl uidima). 

core sample – uzorak jezgre. Stupac stijene, obično 

promjera od 5 do 12 cm, koji se uzima kao uzorak 

podzemne geološke formacije za određivanje perspektivnosti 

u pogledu nafte i plina. 

core saturation – zasićenje jezgre. Zasićenje jezgre 

slojnim fl uidima se normalno razlikuje od zasićenja 

ležišta zbog istiskivanja fl uida iz jezgre isplačnim 

fi ltratom za vrijeme bušenja isplakom i pri vađenju 

jezgre na površinu ekspandirajućim plinom. Tipična 

promjena zasićenja jezgre naftom, plinom i vodom 

kada je izbušena s ispiranjem isplakom na bazi vode 

(water-base drilling mud) može se ilustrirati sljedećim 

vrijednostima: neka je početno zasićenje ležišta naftom 

jednako 30%, vodom 70% i plinom 0%, u cijevi 

za jezgrovanje (core barrel) se usljed prodora isplačnog 

fi ltrata odnos zasićenja mijenja – zasićenje vodom 

se poveća na 85%, a naftom smanji na 15% (zasićenje 

plinom je i dalje 0%), pri iznošenju jezgre i na 

površini zasićenje naftom se dodatno smanji (12%) 

usljed ekspanzije plina (istiskivanja fl uida iz jezgre 

ekspandirajućim plinom) i skupljanja nafte (zbog 

izdvajanja plina), zasićenje vodom je također manje 

(48%), a zasićenje slobodnim plinom se poveća (na 

40%). Sinonim: core fl uid saturation. 

core test – jezgrovana bušotina, v. core hole.

core-type basket 

core-type basket – pauk s petom za glodanje, v. coretype 

junk basket. 

core-type junk basket – pauk s petom za glodanje. Tip 

alatke za hvatanje sitnih metalnih predmeta (krhotina) 

u kanalu bušotine (v. junk basket) koja se sastoji 

od komada cijevi s petom za glodanje i dva kompleta 

unutarnjih hvatala (gornji kavez pauka je opremljen 

kratkim hvatalima, a donji kavez s izmjeničnim 

kratkim i dugim hvatalima). Pauk se postavlja iznad 

hvatanog predmeta u bušotini i sporim rotiranjem 

oko njega reže stupac («jezgru») stijene. Kratka hvatala 

pauka otkidaju jezgru i pri izvlačenju iz bušotine 

drže jezgru s uhvaćenim predmetom (krhotinama) 

iznad nje. Vanjski promjer kaveza pauka ograničava 

veličinu predmeta koji se hvata. Nedostatak pauka s 

petom za glodanje je u tome što silazna cirkulacija 

fl uida kroz bušaće šipke u bušotinu i uzlazna cirkulacija 

kroz prstenasti prostor iz bušotine nastoje odmaknuti 

predmet od hvatala pauka. Sinonim: coretype 

basket; v. reverse-circulation junk basket. 

coring – bušenje jezgre, jezgrovanje. Proces dobivanja 

jezgre iz bušotine. Postoji nekoliko metoda bušenja 

jezgre ovisno o cilju programa tog bušenja, fi zičkim 

ograničenjima koja nameće ležište (konsolidirana ili 

nekonsolidirana formacija, faza istraživanja ili razrade) 

i udaljenosti lokacije bušotine: (a) konvencionalno 

bušenje jezgre (v. conventional coring); (b) specijalno 

bušenje jezgre (v. special coring) – uključuje metode 

bušenja jezgre konvencionalnom jezgrenom 

cijevi za teške uvjete bušenja, jezgrenom cijevi čija je 

unutarnja cijev za prihvat jezgre izrađena od staklenih 

vlakana ili aluminija, čeličnom jezgrenom cijevi 

čija je unutarnja cijev obložena plastikom ili aluminijem, 

jezgrenom cijevi čija je unutrašnjost obložena 

spužvom (v. sponge coring), jezgrenom cijevi s gumenom 

košuljicom ili tzv. «čarapom» (v. rubber sleeve 

coring), tlačnom jezgrenom cijevi (v. pressure coring) 

i izvlačivom jezgrenom cijevi (v. wireline coring) i, (c) 

uzimanje bočnih jezgara (v. sidewall coring). 

coring bit – dlijeto za bušenje jezgre (jezgrovanje), bušaća 

kruna, v. core drilling bit. 

coring drilling bit – dlijeto za bušenje jezgre (jezgrovanje), 

bušaća kruna, v. core drilling bit. 

corona – korona, aureola. U petrologiji – zona minerala, 

obično s radijalnim rasporedom, koja okružuje drugi 

mineral ili se nalazi na kontaktu dvaju minerala. Corona 

je opći termin koji se primjenjuje za označavanje 

reakcijskih obruba (reaction rims), korozijskih obruba 

(corrosion rims) i također obruba od primarno kristaliziranih 

minerala; v. kelyphytic rim. 

corner shot – kutna bušotina. Bušotina izbušena u kutu 

koncesije koja je u susjedstvu proizvodnog polja s 

očekivanjem da će se njome probušiti dio proizvodnog 

polja koji bi se mogao protezati ispod tog kuta 

koncesije. 

cornulitids (Cornulitidae) – kornulitidi. Porodica izumrlih 

beskralješnjaka (invertebrates) nepoznatog sistematskog 

položaja (prvobitno su bili opisani kao 

vrlo bliski nekim crvima anelidima (koltićavcima, 

annelids.). Poznati su samo po konusnoj vijugavoj 

cjevčici od karbonata kalcija s kružnim poprečnim 

presjekom i poprečnim prstenovima koji su se razvili 

u kasnijim stadijima rasta. Stratigrafska rasprostranjenost: 

srednji ordovicij-mississippi. 

corrasion – (1) korazija, mehanička erozija. U geologi- 

193 

correlation coeffi cient 

ji – proces erozije u kojem se stijene i tlo mehanički 

uklanjaju ili razaraju i odnose abrazivnim djelovanjem 

tvrdog materijala koji se premješta vjetrom, 

valovima, vodama tekućicama, ledenjacima ili gravitacijom, 

na primjer spiranje (odnošenje) korita i obala 

rijeka otkidanjem, struganjem, grebanjem, podlokavanjem 

i drobljenjem mase stijena djelovanjem 

tvrdih čestica nošenih rijekom ili udarnim djelovanjem 

pijeska, šljunka i blokova koje valovi i struje vitlaju 

na obalu. Termin se također rabi za označavanje 

procesa razaranja stijena djelovanjem udara srtanja 

valova. Sinonim: mechanical erosion. (2) korazija. (a) 

Termin koji se katkada rabi kao sinonim za termin 

trošenje trenjem ili istiranje (v. attrition). (b) Termin 

koji se ranije rabio kao sinonim termina korozija (v. 

corrosion) ili kao pojam koji uključuje djelovanje korozije. 

Prvobitno je bio primjenjivan za označavanje 

procesa spiranja korita ili produbljivanja dna doline, 

a kasnije je proširen na djelovanje svih voda tekućica 

(uključujući bočnu koraziju, lateral corrasion). 

corrected oil – nafta s korigiranom gustoćom. Sirova 

nafta čija je gustoća (API relativna gustoća) korigirana 

na standardnu temperaturu (15,6 °C/60 °F). 

correlate – (1) korelirati. U geologiji – utvrditi ili pokazati 

vezu u vremenu i prostoru neke geološke pojave, 

obilježja ili događaja s drugom pojavom, obilježjem 

ili događajem, na primjer, utvrditi stanovito podudaranje 

(poklapanje) u građi i stratigrafskom položaju 

geoloških formacija ili skupina fosilne faune u 

dvama odvojenim područjima. (2) korelativan. Koji 

pripada istom stratigrafskom položaju (stratigraphic 

position) ili nivou (stratigraphic level). 

correlation – korelacija, međuodnos. (1) U statistici – 

oblik zavisnosti između statističkih varijabla, izučavanje 

istovremene varijacije dviju ili više varijabla. 

Korelacija je: (a) pozitivna (positive correlation) kada 

se jedna izučavana varijabla povećava s povećavanjem 

druge varijable; (b) negativna (negative correlation) 

ako se smanjuje s povećavanjem druge, i obratno; 

(c) linearna (linear correlation) kada su vrijednosti 

jedne varijable u linearnoj zavisnosti za određene 

vrijednosti druge varijable i, (d) nelinearna (nonlinear 

correlation) kada ja ta zavisnost drugog tipa; v. correlation 

coeffi cient. (2) U geologiji – određivanje ili prikazivanje 

jednake vrijednosti ili istodobnosti dvaju 

ili više geoloških zbivanja (pojava) na različitim područjima, 

istraživanje i određivanje zavisnosti ili veze 

između geoloških pojava i smještanje tih pojava u 

obliku logički skladnog potpunog kronološkog sustava 

(kao što je skala geološkog vremena), osobito 

određivanje prostornog položaja i vremena manifestacije 

nekog geološkog zbivanja u odnosu na drugo 

ili na nekoliko takvih događaja u geološkoj povijesti 

(prošlosti) dvaju i više odvojenih područja. Ovisno 

o karakterističnim obilježjima koja se koreliraju, postoje 

različiti tipovi geoloških korelacija – litološka, 

stratigrafska, tektonska, metamorfna i druge. (3) U 

seizmici – identifi kacija faze seizmičkog zapisa koja 

čini istu fazu na drugom zapisu i time povezivanje 

refl eksija od istih stratigrafskih naslaga ili refrakcija 

na istom markeru. Također, određivanje linearne zavisnosti 

(odnosa) između dviju trasa ili određivanje 

stupnja do kojeg se jedna trasa može razmatrati kao 

linearna zavisnost (funkcija) druge trase. 

correlation coeffi cient – koefi cijent korelacije. Mjera

correlation index 

korelacije (broj koji izražava stupanj korelacije) između 

dviju matematičkih (kvantitativnih) varijabli. 

Koefi cijent korelacije može imati vrijednost između 

+1 i –1 u linearnoj korelaciji (korelacija je linearna 

kada su vrijednosti jedne varijable za određene vrijednosti 

druge varijable u linearnoj zavisnosti). Kada 

je njegova vrijednost jednaka nuli, dvije varijable su 

potpuno neovisne, tj. između njih ne postoji nikakva 

zavisnost, a ako je jednaka jedinici, tada između varijabla 

postoji funkcionalna zavisnost (potpuna korelacija) 

i jedna se varijabla može izračunati s pomoću 

druge (vrijednost koefi cijenta korelacije jednaka je 

+1 kada između obiju varijabla postoji funkcionalna 

zavisnost u obliku upravne razmjernosti, a –1 kada 

je zavisnost u obliku obratne razmjernosti); v. correlation, 

1. 

correlation index – indeks korelacije. (1) Veličina, čija 

vrijednost varira od 0 do 100, kojom se defi nira kemijska 

priroda raznih destilatnih frakcija u sirovoj 

nafti. Niže vrijednosti indeksa označavaju frakciju 

bogatu parafi nskim ugljikovodicima, a više vrijednosti 

frakciju s većom koncentracijom naftenskih i aromatskih 

ugljikovodika. (2) Sustav klasifi kacije sirove 

nafte, uveden od američke institucije US Bureau of 

Mines, koji se bazira na sadržaju parafi na i naftena u 

nafti i prema kojem su sve frakcije nafte podijeljene 

na parafi nske (paraffi nic), parafi nsko-naftenske (paraffi 

nic-naphthenic), naftensko-parafi nske (naphthenic-paraffi 

nic) i naftenske (naphthenic). Indeks 

korelacije je veći ako je veći udjel naftenske frakcije. 

Različite sirove nafte se uspoređuju prema njihovim 

indeksima korelacija. 

correlation log – krivulja korelacijske karotaže. Opći 

naziv za sve krivulje karotaže izvedene u kanalu bušotine 

koje se rabe za identifi kaciju ekvivalentnih 

geoloških presjeka ili pojedinih litoloških jedinica u 

profi lu bušotine. Često se primjenjuju krivulja spontanog 

potencijala (spontaneous-potential curve) i dijagram 

gama-karotaže (gamma-ray log), jer se obično 

mogu neposredno uspoređivati za razlikovanje 

slojeva pješčenjaka ili vapnenca od intervala šejla. 

correlation shooting – korelacijsko seizmičko paljenje 

(seizmičko sondiranje). Metoda seizmičkog istraživanja 

u kojoj se paljenje vrši po izoliranim profi lima koji 

se koreliraju radi dobivanja (određivanja) relativnih 

strukturnih položaja kartiranih horizonata; v. continuous 

profi ling. 

corresponding states – korespondentna stanja. Stanja 

kada se dvije ili više tvari (fi zikalnog sustava) nalaze 

pri jednakim reduciranim (svedenim) tlakovima, 

temperaturama i volumenima (čije su reducirane varijable 

prikazane jednakim brojevima). 

corrosion – (1) korozija. (a) Postupno razaranje metala 

i slitina usljed djelovanja kemijskih procesa ili kemijskih 

agensa. Pogoršavanje (kvarenje) svojstava metala 

usljed reakcije s okolišem. Može se podijeliti na 

tri osnovna tipa (kategorije): oksidacija (uzrokovana 

je djelovanjem kisika iz atmosfere ili proizvedene 

slojne vode, produkt korozije je hrđa), električna korozija 

(uzrokovana je prirodnim tečenjem električne 

struje od metalne cijevi u formaciju ili u drugi metal, 

pri čemu dolazi do korozije cijevi) i kemijska korozija 

(uzrokovana je organskim kiselinama topljivim u proizvedenoj 

slojnoj vodi, ugljik-dioksidom ili sumporovodikom 

i intenzivnija je na višim temperaturama). 

194 

corrosive gas 

Korozija opreme na naftnim i plinskim postrojenjima 

je uzrokovana najčešće sumporovodikom (pod utjecajem 

vode nastaje kisela otopina koja uzrokuje tzv. 

točkastu koroziju ili piting i/ili kontinuirani gubitak 

metala, također se javlja sulfi dno pucanje metala 

kada se nalazi pod statičkim ili dinamičkim naprezanjem) 

i ugljik-dioksidom (pod utjecajem vode nastaje 

karbonska kiselina, snizi se pH vode). Zaštita od 

korozije oksidacijom sastoji se u primjeni opreme od 

otpornog legiranog čelika, kemijskih inhibitora i katodne 

zaštite, a od električne korozije oprema se zaštićuje 

izolacijom ili presvlačenjem očekivane anode 

i katodnom zaštitom v. oxygen corrosion, sour corrosion, 

sweet corrosion. (b) U geomorfologiji – termin koji 

se ranije rabio kao (izmjenljivi) sinonim termina korazija 

(v. corrasion, 2, b) za označavanje erozije stijena 

i tala djelovanjem i mehaničkih i kemijskih procesa. 

Danas su (ispravno) mehanički procesi ograničeni na 

termin korazija, a kemijski procesi na termin korozija. 

(2) korozija, magmatska korozija. U petrologiji – parcijalna 

resorpcija, otapanje, taljenje, modifi kacija ili 

izjedanje vanjskih dijelova ranije formiranih kristala 

(na primjer, fenokristala kvarca) ili ksenolita usljed 

otapajućeg djelovanja rezidualne magme u kojoj se 

nalaze. Rezultat magmatske korozije je katkada formiranje 

korozijskih ili reakcijskih obruba (corrosion 

border). Sinonim: magmatic corrosion. (3) korozija, 

kemijska erozija. U geomorfologiji – proces erozije u 

kojem dolazi do spiranja ili odnošenja stijena ili tala 

djelovanjem prirodnih kemijskih procesa, osobito 

otapajućim djelovanjem voda tekućica, ali i drugim 

reakcijama poput hidrolize, hidratacije, oksidacije. 

Sinonim: chemical erosion. 

corrosion border – korozijski (resorpcijski) obrub. U mineralogiji 

– jedan od niza obruba koji se sastoje od 

jednog ili više sekundarnih minerala oko primarnog 

(originalnog) kristala. Korozijski obrub je modifi kacija 

(rezultat promjene obrisa) fenokristala zahvaljujući 

korozivnom djelovanju njegove magme. Sinonimi: 

corrosion zone, resorption border (v.); v. reaction rim, 

corrosion rim. 

corrosion control agent – inhibitor korozije, v. corrosion 

inhibitor. 

corrosion coupon – kupon za ispitivanje korozije. Metalna 

vrpca izložena djelovanju korozivne sredine 

radi mjerenja brzine i prirode korozije. 

corrosion inhibitor – inhibitor korozije. U tehnologiji 

bušaćih isplaka – aditiv koji se dodaje bušaćim 

isplakama radi sprječavanja (inhibiranja) korozije, na 

primjer amini, natrij-sulfi t, spojevi cinka, karbonat 

bakra i drugi. Sinonim: corrosion control agent. 

corrosion rim – korozijski obrub. Korozijski obrub (v. 

corrosion border) u izbrusku. 

corrosion surface – korozijska ploha slojevitosti. Kavernozna 

(rupičasta) nepravilna ploha slojevitosti (bedding 

surface) koja se sreće (formira) jedino u nekim 

karbonatnim sedimentima i karakterizirana je crnim 

manganskim mrljama. Pretpostavlja se da je rezultat 

prekida sedimentacije vapna i rezultat podmorskog 

otapanja ili resorpcije nekih ranije sedimentiranih 

materijala. Sinonim: corrosion zone. 

corrosion zone – (1) korozijski (resorpcijski) obrub, v. 

corrosion border. (2) korozijska ploha slojevitosti, v. 

corrosion surface. 

corrosive gas – korozivni plin. Plin koji otopljen u vodi

corrugation 

ili drugim tekućinama uzrokuje koroziju metala. 

Obično su to sumporovodik, ugljik-dioksid i kisik. 

corrugation – (1) valovito nabiranje. U geologiji – proces 

deformacije ili gnječenja sedimentnih slojeva 

u male bore, nabore ili brazde, osobito unutarformacijsko 

(intraformacijsko) valovito nabiranje (intraformational 

corrugation). Također stanje valovite 

naboranosti. Valovito nabiranje se odvija u manjim 

razmjerima nego izvijanje i sukanje sedimentnih slojeva 

(v. contortion). (2) valovito naborana struktura. 

U geologiji – struktura koja je nastala (formirala se) 

valovitim nabiranjem sedimentnih slojeva. 

cosedimentation – kosedimentacija. Istovremena sedimentacija 

kao, na primjer, precipitacija minerala koji 

sadrže željezo istodobno s taloženjem fi nih argilitnih 

sedimenata i, kao rezltat, nastanak šejla ili muljnjaka 

(madstona) s visokim sadržajem željeza. 

coset – koset. Termin koji označava sedimentnu (litološku) 

jedinicu (sedimentary unit) sastavljenu od 

dvaju ili više setova (v. set) ili slojeva (strata) ili kososlojevitih 

slojeva (cross-strata) odvojenih od drugih 

slojeva ili kososlojevitih slojeva prvobitnim ravnim 

površinama erozije (surfaces of erosion), prekida sedimentacije 

(surfaces of nondeposition) ili oštre promjene 

sastava stijena; v. composite set. 

cost crude oil – v. cost oil. 

cost oil – troškovna nafta. Dio proizvedene sirove nafte 

za povrat troškova kontraktoru prema ugovoru o podjeli 

proizvodnje. Sinonim: cost crude oil. 

cosurfactant – pomoćna površinski aktivna tvar, kosurfaktant. 

Površinski aktivna tvar koja se rabi za povećavanje 

djelotvornosti druge površinski aktivne tvari 

u procesima povećanja iscrpka nafte. To su tipično 

alkoholi, na primjer, tercijarni amilni alkohol (tertiary 

amyl alcohol); v. surfactant. 

cosurfactant–enhanced alkaline fl ood (fl ooding) – 

alkalno zavodnjavanje s dodatkom pomoćne površinski 

aktivne tvari. Modifi kacija bazičnog procesa alkalnog 

zavodnjavanja naftnih ležišta (kemijska metoda 

povećanja iscrpka nafte/EOR metoda – v. alkaline fl o - 

od) u kojoj se s alkalnom otopinom u ležište injektira 

površinski aktivna tvar (ovdje nazvana pomoćnom ili 

kosurfaktantom s obzirom na površinski aktivnu tvar 

koja nastaje u ležištu) radi većeg smanjenja međufazne 

napetosti. 

CO to CO 2 ratio – omjer CO/CO 2 , indeks izgaranja. Volumenski 

(volumetrijski) omjer (odnos) sadržaja CO 

i CO 2 (ugljik-monoksida i ugljik-dioksida) u produktima 

izgaranja. Sadržaj ugljik-monoksida u produktima 

izgaranja izražen omjerom CO/CO 2 . Omogućuje 

procjenu higijenskog stanja izgaranja. Sinonimi: 

combustion index, ratio of carbon monoxide to carbon 

dioxide. 

cotton seed hulls – lupine pamučnih sjemenki. U tehnologiji 

bušenja – materijal (aditiv) za sprječavanje 

gubitka cirkulacije isplake (gubljenja isplake u formacije) 

tijekom procesa bušenja. Dodaje se oko 30 

kg/m 3 (10 lb/bbl) isplake i može brtviti pukotine do 

1,5 mm; v. lost circulation additives. 

cotylosaurs (Cotylosauria) – kotilosauri, kotlolubanjci. 

Red izumrlih reptila (gmazova) anapsida (anapsids) 

s habitusom nalik gušterima (lizardlike habitus) ili 

kornjačama (turtlelike habitus). Većinom su živjeli u 

kasnom paleozoiku. Stratigrafska rasprostranjenost: 

donji pensilvanijgornji trijas. 

195 

cover mass 

counterbalance – protuuteg. U procesu proizvodnje 

nafte dubinskim pumpama – uteg za postizanje 

stabilnosti koji se primjenjuje na većini bušotina s 

dubinskom pumpom s klipnim (pumpnim) šipkama 

za izjednačavanje (uravnotežavanje) težine stupca 

nafte (weight of oil) i kolone klipnih (pumpnih) šipki 

(sucker-rod string) pri hodu prema gore i težine kolone 

šipki pri hodu prema dolje. Postavlja se na kraju 

balansira (njihala) pumpnog uređaja (njihalice) na 

suprotnoj strani od ušća bušotine. Sinonimi: balance 

weight, counterbalance weight, counterweight. 

counterbalance of pumping unit – protuuteg pumpnog 

uređaja bušotine, v. counterbalance. 

counterbalance weight – protuuteg, v. counterbalance. 

counterfl ange, counter fl ange – protuprirubnica, v. 

companion fl ange. 

counter fl ush – inverzna (indirektna, obratna) cirkulacija 

(optok), v. reverse circulation, 1. 

counterlode – poprečna žila, v. cross vein. 

counterpart – odljevak, otisak, v. cast, 1. 

countervein – poprečna žila, v. cross vein. 

counterweight, counter weight – protuuteg, v. counterbalance. 

counterweights – protuuteg njihala (balansira), v. beam 

counterbalance. 

country rock – okružujuća (okolna) stijena. (1) Stijena 

koja okružuje magmatsku intruziju ili je probijena 

intruzijom. (2) Stijena koja okružuje rudno ležište ili 

je presječena ležištem. 

coupled wave – spregnuti val, C-val. U seizmologiji – tip 

površinskog seizmičkog vala (v. surface wave) koji se 

kontinuirano generira (uzbuđuje) drugim valom koji 

ima jednaku faznu brzinu. Sinonim: C wave. 

couplet – kuplet. U geologiji – genetski povezani par 

sedimentnih lamina koji se sreće u ponavljajućim serijama 

(kao, na primjer, varve – v. varve), ali se odnosi 

na laminirane neglacijalne (neledenjačke) šejlove, 

evaporite i također na druge sedimente. 

coupling – (1) spojnica. Mehanička naprava koja se rabi 

za spajanje dvaju dijelova (na primjer, dvaju crijeva). 

(2) spojnica cijevi, v. collar, 1. (3) kolčak spojnice klipne 

(pumpne) šipke. Kraj klipne (pumpne) šipke dubinske 

naftne pumpe većeg promjera i s unutarnjim (ženskim) 

navojem (box) u koji se uvrće čep klipne šipke 

s vanjskim (muškim) navojem (pin). (4) spojka. U 

strojarstvu – naprava za spajanje dvaju koaksijalnih 

vratila. 

course – smjer. Os kanala bušotine duž odsječka njegove 

duljine. 

Couvinian – kuvin, couvin, ajfel, eifel, v. Eifelian. 

cover – sedimentni pokrov. U geologiji – (a) Akumulacija 

sedimenata iznad kristalaste osnovice (crystalline 

basement). Sinonimi: sedimentary cover, sedimentary 

mantle. (b) Vertikalna udaljenost između nekog položaja 

(nivoa) u slojevima (naslazi sedimenata) i površine 

ili nekog drugog položaja (nivoa) uzetog kao 

referentnog. 

coverage – obuhvat ležišta istiskivanjem, v. sweep. 

coverage by injected fl uid – obuhvat ležišta istiskivanjem, 

v. sweep. 

cover mass – pokrovna masa stijena. U geologiji – pokrov 

(v. cover) od mekšeg stijenskog materijala (rahlih, 

rastresitih stijena) s relativno jednostavnom 

strukturom koji zaliježe iznad čvršćih (tvrđih) stijena

cover rock 

(v. undermass); materijal koji se istaložio iznad plohe 

(površine) kutnog nesklada (surface of angular unconformity); 

v. compound structure. 

cover rock – izolacijska pokrovna stijena, v. cap rock, 1. 

cover sand – pokrovni pijesak, pješčani pokrov. Eolski 

sediment (eolian deposit) sastavljen od fi nog ili vrlo 

fi nog pijeska koji obično sadrži više od 90% kvarca 

i koji se, kako se pretpostavlja, istaložio djelovanjem 

jakih snježnih mećava tijekom glacijalne epohe. 

cover seal – izolacijska pokrovna stijena, v. cap rock, 1. 

crack – napuklina. (1) U geologiji – djelomična ili nepotpuna 

pukotina (fracture). (2) Pukotina (fracture) u 

morskom ledu koja je dovoljno uska da se preko nje 

može preskočiti. 

cracking gas – plin krekiranja nafte. Visokokalorični 

plin dobiven krekiranjem nafte. 

crackle breccia – (1) breča pucanja. Breča u zametku s 

fragmentima koji su razdvojeni plohama loma, ali s 

malim pomicanjima ili bez njih. Takva breča je obično 

kemijska sedimentna tvorevina. (2) breča drobljenja, 

v. shatter breccia. 

crank – krak koljenastog vratila, v. rotary crank. 

crank arm – krak koljenastog vratila, v. rotary crank. 

crank-balanced pumper – pumpni uređaj (njihalica) s 

rotornim uravnotežavanjem (balansiranjem), v. crankbalanced 

pumping unit. 

crank-balanced pumping unit – pumpni uređaj (njihalica) 

s rotornim uravnotežavanjem (balansiranjem). 

Tip pumpnog uređaja s njihalom (njihalice, beam 

pumping unit) naftne bušotine na kojem su smještena 

dva rotirajuća protuutega za uravnotežavanje 

(balansiranje) težine kolone klipnih (pumpnih) šipki 

(weight of sucker-rod string); protuutezi se nalaze na 

koljenastoj osovini (crank) uz bok reduktora. Njihalo 

(balansir, walking beam) tog tipa pumpnog uređaja 

je kratko i ne rabi se za uravnotežavanje. Sinonimi: 

crank-balanced pumper, crank-balanced pump jack, 

crank-counterbalanced beam pumper, crank-counterbalanced 

pumping unit, crank-counterbalanced pump 

jack; v. air-balanced pumping unit, beam-balanced 

pumping unit. 

crank-balanced pump jack – pumpni uređaj (njihalica) 

s rotornim uravnotežavanjem (balansiranjem), v. 

crank-balanced pumping unit. 

crank-counterbalanced beam pumper – pumpni uređaj 

(njihalica) s rotornim uravnotežavanjem (balansiranjem), 

v. crank-balanced pumping unit. 

crank-counterbalanced pumping unit – pumpni uređaj 



crank-counterbalanced pump jack – pumpni uređaj 



crater – (1) krater, vulkanski krater. U vulkanologiji – 

ljevkasta depresija obrubljena (okružena) grebenom 

koja se obično nalazi na vrhu vulkanskog konusa. 

Može nastati urušavanjem (eksplozijskom erupcijom) 

ili postupnom akumulacijom piroklastičnog 

materijala oko ždrijela vulkana. (2) eksplozijski lijevak, 

krater. Ljevkasto ili zdjelasto udubljenje ili depresija, 

obično znatne veličine i sa strmim padinama, koja 

je nastala (formirala se) na površini ili pod zemljom 

eksplozijskim oslobađanjem kemijske ili kinetičke 

energije, na primjer, udarni krater (impact crater) 

ili eksplozijski krater (explosion crater). (3) formirati 

196 

crestal gas injection 

krater, urušiti se. U procesu bušenja – termin kojim 

se označava urušavanje površine dna mora oko bušotine 

pri njenoj silovitoj erupciji i formiranje velike 

eksplozijske depresije snažnim sukljanjem isplake, 

plina, nafte i vode. Nastanak takvih kratera može 

uzrokovati havariju i potonuće bušaćeg postrojenja 

s uporištem na dnu mora. 

cratogene – kraton, v. craton. 

craton – kraton. Dio Zemljine kore koji je postigao 

stabilnost i malo se deformirao tijekom dugog vremena. 

U skladu s prvobitnom defi nicijom kratoni 

su obuhvaćali (uključivali) dijelove i kontinenata 

i oceanskih bazena, ali je suvremeno izučavanje 

oceanskih bazena pokazalo da postojanje kratona 

nije vjerojatno, tako da je uporaba termina danas 

ograničena na kontinentalna područja. Prostrani 

se centralni kratoni kontinenata, uključujući štitove 

(v. shield) i platforme (v. platform), nazivaju hedreokratoni 

(hedreocratons). Pojedini dijelovi najzrelijih 

fanerozojskih nabranih pojaseva su sada postigli 

stanje (stadij) kratona ili su se tom stanju približili. 

Sinonimi: cratogene, kratogene, kraton. 

cratonic basin – kratonski bazen, v. intracratonic basin. 

created fractures – inducirane pukotine. Umjetne pukotine 

u formaciji, stvorene hidrauličkim ili mehaničkim 

tlakom. 

creep – (1) puzanje. (a) U mehanici – vremenski zavisna 

deformacija čvrstih tvari uzrokovana naprezanjem. 

(b) U geologiji – sporo, više ili manje kontinuirano 

kretanje čestica minerala, stijena ili tla niz 

padinu pod djelovanjem gravitacijskih naprezanja. 

Opisano je mnogo tipova puzanja na bazi svojstava 

minerala, veličine naprezanja, stupnja i brzine 

deformacije, fundamentalne mehanike puzanja, 

geometrijskih karakteristika i uzroka deformacije. 

Međutim, termin se ne smije ograničiti pretpostavljenim 

mehanizmom, dubinom, profi lom brzine 

(brzinom) puzanja, debljinom zone puzanja ili 

njenim horizontalnim protezanjem (prostiranjem). 

Sinonimi: creeping, rock drift. (2) deformacija puzanja, 

krip. U geologiji – kontinuirano rastuća, obično 

spora deformacija (naprezanje) tvrde stijene kao 

rezultat (posljedica) dugotrajnog djelovanja malog 

konstantnog naprezanja. 

creeping – puzanje, v. creep, 1. 

creep of sediments – puzanje sedimenata, v. creep, 1. 

crenulation – fi novalovito nabiranje. U geologiji – nabiranje 

malih razmjera (valne duljine do nekoliko 

centimetara) koje je superponirano na nabiranje velikih 

razmjera. Takvo se nabiranje može odvijati duž 

ploha klivaža (cleavage planes) deformirane stijene; 

v. plication. 

crenulation cleavage – klivaž klizanja, v. slip cleavage. 

crescentic dune – barhan, v. barchan. 

crescent-type cross-bedding – koritasta kosa slojevitost, 

v. trough cross-bedding. 

crest – (1) tjeme. U strukturnoj geologiji – najviša točka 

danog sloja u vertikalnom presjeku kroz boru; v. crest 

line, crest surface. (2) krijesta grebena. U geomorfologiji 

– najviša točka ili linija od koje se padine spuštaju 

(nagibaju, padaju) u suprotnim smjerovima, osobito 

najviša točka brijega ili planine ili najviša linija ili najviši 

hrbat brežuljka ili planinskog lanca. 

crestal gas injection – injektiranje plina u plinsku kapu, 

v. gas injection into gas cap.

crestal injection 

crestal injection – injektiranje plina u plinsku kapu, v. 

gas injection into gas cap. 

crest line – tjemena linija. Linija koja spaja tjemene točke 

danog sloja; v. crest, 1. 

crest plane – tjemena ravnina. Ravna tjemena ploha (v. 

crest surface). 

crest surface – tjemena ploha. Ploha koja spaja tjemene 

linije (v. crest line) slojeva antiklinale (antiklinalne 

bore); v. crest plane. 

creta – (1) kreda, v. chalk, 1. (2) fullerova zemlja, v. fuller’s 

earth. 

Cretaceous – kreda, kredni period, kredni sistem. Treći i 

zadnji period/sistem mezozojske ere (Mesozoic era) – 

nakon jure (Jurassic), a prije tercijara (Tertiary) kenozojske 

ere (Cenozoic era). Obuhvaća, kako se procjenjuje 

i ovisno o izvorima, vremenski raspon od prije 

135 do 65 (ili 145 do 65 ili 140 do 67 ili 136 do 65 

ili 131 do 66,5) milijuna godina. U Europi se dijeli na 

dvije epohe/serije – donju kredu (Lower Cretaceous), 

s katovima berijas (Berriasian), velandis (Valanginian), 

otriv (Hauterivian), barem (Barremian), apt (Aptian) i 

alb (Albian), i na gornju kredu (Upper Cretaceous), s 

katovima senoman (Cenomanian), turon (Turonian), 

konijak (Coniacian), santon (Santonian), kampan 

(Campanian) i mastriht (Maastrichtian), a u Sjevernoj 

Americi je podijeljena na serije galf (Gulfi an) i 

komanč (Comanchean). Flora krede je karakterizirana 

procvatom cvjetnica, kopnena fauna vrhuncem 

razvoja dinosaura (koji su u kredi izumrli), a morska 

fauna gmazovima, amonitima, belemnitima i školjkašima 

rudistima (koji su svi izumrli tijekom krede). 

Geološka zbivanja su karakterizirana regresijom u 

epikontinentskim morskim područjima, zatim transgresijama 

sve većih razmjera. Mnoga naftna polja u 

Perzijskom zaljevu zaliježu u krednim slojevima. 

Termin kreda također označava sistem stijena (system 

of rocks) sedimentiranih u tom razdoblju (Cretaceous 

system). 

cretaceous – kredni. Rijetko upotrebljavani sinonim 

termina chalky (v.). 

Cretaceous period – kredni period, kreda, v. Cretaceous. 

Cretaceous system – kredni sistem, kreda, v. Cretaceous. 

Cretacic – (1) gornja kreda. Ekvivalent gornje krede 

(Upper Cretaceous) u Europi. (2) donja kreda. Ekvivalent 

donje krede (Lower Cretaceous) u Sjevernoj 

Americi koji čini komanč (Comanchean). 

cretifi cation – nastanak krednih stijena. Proces pretvorbe 

stijena u kredu (v. chalk), na primjer, infi ltracijom 

soli kalcija. 

crevasse – (1) napuklina, proboj. U geomorfologiji – 

široki proboj (prodor) ili pukotina u obali rijeke ili 

kanala (osobito u prirodnom ili umjetnom nasipu 

na donjem toku rijeke Mississippi, SAD). (2) potresna 

napuklina. U geomorfologiji – široki, duboki prijelom 

ili pukotina u Zemlji nakon potresa. (3) površinska pukotina 

ledenjaka. U geomorfologiji – pukotina na površini 

ledenjaka (ili na njegovoj strmini). (4) duboka 

raspuklina ledenjaka. U glaciologiji – duboki i gotovo 

vertikalni rascjep, pukotina ili klanac u ledenjaku (ili 

drugoj masi kopnenog leda ili polju fi rna) uzrokovani 

naprezanjima koja su posljedica (rezultat) diferencijalnog 

kretanja ledenjaka po neravnoj površini. 

Takve raspukline mogu biti skrivene ispod snježnih 

197 

criquinite 

mostova (luk ili sloj od nanesenog snijega koji spaja 

suprotne krajeve pukotine u ledenjaku) i mogu biti 

katkada duboke i 100 metara. Sinonim: fi ssure. 

crevice – otvorena pukotina stijene. U geologiji – uski 

otvor ili šireća pukotina lučenja nastali u dubini kao 

rezultat različitih procesa, na primjer udubljenje u 

morskoj litici (klifu) nastalo erozijom valova; v. fracture. 

crevice oil – nafta u pukotinama. Sirova nafta u pukotinama 

škriljavaca. 

cricondenbar – krikondenbara. Tlak iznad kojeg se ne 

može formirati plinovita faza bez obzira na to koja 

temperatura vlada (na p-T dijagramu). Maksimalni 

tlak pri kojem mogu koegzistirati dvije faze (na primjer, 

tekuća i plinovita). 

cricondentherm – krikondenterma. Temperatura iznad 

koje se ne može formirati tekuća faza bez obzira na 

to koji se tlak primijeni (na p-T dijagramu). Maksimalna 

temperatura pri kojoj mogu koegzistirati dvije 

faze (na primjer, tekuća i plinovita). 

crinites – krinoidi, stapčari, v. crinoids. 

crinkled bedding – (1) namreškana slojevitost. Slojevitost 

koja pokazuje sitnu naboranost (sitne bore). U 

karbonatnim stijenama ta je pojava, vjeruje se, povezana 

s algalnim livadama (algal mats). (2) vijugava 

slojevitost, v. convolute lamination. 

crinoidal limestone – krinoidni vapnenac (vapnenjak). 

Vapnenac koji se gotovo u cijelosti sastoji (građen 

je) od fosilnih dijelova skeleta krinoida (stapčara) i u 

kojem su pločice, vapneni elementi skeleta ili članci 

(predstavljeni pojedinačnim kristalima kalcita) često 

cementirani čistim kalcitom u kristalografskom kontinuitetu 

s fragmentima krinoida (tj. u kristalografski 

cjelovite tvorevine). Tvrdi dijelovi su alohtoni i obično 

pokazuju tragove sortiranja. Sinonimi: encrinal 

limestone, encrinite; v. criquinite. 

crinoids (Crinoidea) – krinoidi, stapčari, morski ljiljani. 

Razred ehinodermata (bodljikaša, echinoderms). Karakterizirani 

su peterozrakastom simetrijom (quinqueradiate 

symmetry), tijelom oblika diska (disk-shaped 

body) ili kuglastog oblika (globular body) pokrivenim 

vapnenim pločicama i s radijalnim nastavcima (appendages) 

koji su obično razgranati i prisutnošću 

stapke ili drška (stem), češće u fosila nego u danas 

živućim oblicima. Stratigrafska rasprostranjenost: ordovicij-danas. 

Sinonimi: crinites, encrinites, sea lilies. 

crinozoan echinoderms – krinozoi, stapčari,v. crinozoans. 

crinozoans (Crinozoa) – krinozoi, stapčari. Potkoljeno 

ehinodermata (bodljikaša, echinoderms). Karakterizirani 

su djelomičnim meridionalnim rastom (meridional 

growth) sa stvaranjem aboralne čaškaste 

ili okrugle pločaste teke (aboral cup-shaped plated 

theca, aboral globoid plated theca) i djelomičnim 

radijalnim rastom (radially divergent growth) sa 

stvaranjem nastavaka (appendages). Među glavnim 

skupinama potkoljena krinozoa su blastoidei 

(morski pupoljci, blastoids), krinoidi (morski ljiljani, 

crinoids) i cistoidi (cistidi, cystoids). Sinonim: crinozoan 

echinoderms. 

criquina – klastični krinoidni vapnenac (vapnenjak). Kokina 

ili školjkasti vapnenac (v. coquina) koja je sastavljena 

(građena) od fragmenata (odlomaka) krinoida 

(stapčara). 

criquinite – krikinit. Kompaktni, dobro stvrdnuti i čvr-

crisscross bedding 

sto cementirani (vezani) ekvivalent klastičnog krinoidnog 

vapnenca; v. criquina, crinoidal limestone. 

crisscross bedding – unakrsna slojevitost. Tip kose slojevitosti 

(v. cross bedding) karakteristične za eolske 

sedimente (eolian deposits) u kojima slojevi imaju 

nagib (padaju) u suprotnim smjerovima. 

critical angle – kritični kut. Najmanji upadni kut (v. angle 

of incidence) pri kojem se postiže totalna refl eksija 

kada svjetlosni, akustički (zvučni) ili elektromagnetski 

val prolazi iz jedne sredine u drugu gdje je 

refrakcija (prelamanje, lom) manja. 

critical annular velocity – kritična brzina strujanja u 

prstenastom prostoru, v. annular velocity. 

critical density – kritična gustoća. (1) U kemiji – gustoća 

tvari pri kritičnom tlaku (critical pressure) i kritičnoj 

temperaturi (critical temperature). (2) U strukturnoj 

geologiji – takva gustoća granično zasićenog zrnastog 

materijala ispod koje će (pri brzoj deformaciji) on 

gubiti čvrstoću, a iznad koje će dobivati na čvrstoći. 

critical depth – kritična dubina. (1) U geologiji – minimalna 

dubina ležišne stijene potrebna za zatvorenje 

dane zamke. (2) Dubina vodotoka (korita vodotoka) 

na kojoj tok struji kritičnom brzinom (critical velocity), 

na primjer dubina na kojoj je energija toka najmanja 

u odnosu na dno korita. 

critical dip – kritični nagib. U geologiji – minimalni nagib 

u smjeru suprotnom regionalnom nagibu koji je 

potreban za formiranje zatvorenja (closure) zamke. 

critical distance – kritična udaljenost. U seizmičkim 

istraživanjima metodom refrakcije (prelamanja, 

loma) ona udaljenost kod koje se direktni val (direct 

wave) u gornjoj sredini slaže po vremenu nailaska 

(arrival time) s vremenom nailaska refraktiranog 

(prelomljenog) vala (refracted wave) iz donje sredine 

koji ima veću brzinu. 

critical fl ow – kritično strujanje. (1) U mehanici fl uida 

– brzina strujanja fl uida koja je ekvivalentna brzini 

zvuka u tom fl uidu. (2) Strujanje fl uida kroz prigušnicu 

(dijafragmu) ili otvor malog promjera kod kojeg je 

brzina dosegla maksimum. Kada se postigne kritično 

strujanje, brzina strujanja ostaje konstantna i na nju 

ne utječe promjena tlaka. (3) Strujanje fl uida pri kritičnoj 

brzini (v. critical velocity), na primjer, strujanje 

u točki u kojoj se režim strujanja mijenja (prelazi) iz 

laminarnog u turbulentni. 

critical fl ow prover – mjerilo kritičnog protoka s prigušnicom. 

Tip protočnog plinskog mjerila koje se rabi za 

mjerenje velikih kapaciteta proizvodnje (protoka) pri 

ispitivanju plinskih bušotina metodom slobodnog 

eruptiranja (open-fl ow test). Sastoji se od čelične cijevi 

(duljine 12 inča) s prirubnicom za pričvršćivanje 

prigušnice na jednom kraju (plin se tijekom mjerenja 

ispušta u atmosferu). 

critical fl ow rate – kritični protok. U operacijama kontrole 

prodora pijeska iz formacije u bušotinu – maksimalna 

proizvodnja (kapacitet proizvodnje) bušotine 

ispod koje je proizvodnja čvrstih čestica (zajedno 

s proizvedenim fl uidom) jednolična. U slučaju kada 

je protok fl uida veći od kritičnog, znatno poraste 

proizvodnja pijeska i fi nih čvrstih čestica. Sprječavanje 

proizvodnje pijeska je važno kako bi se izbjeglo 

oštećenje formacije i moguća havarija zaštitne kolone 

(kolone zaštitnih cijevi – casing collapse) i oštećenja 

površinske opreme. 

critical gas fl ow rate – kritični protok plina. Protok plina 

198 

critical production rate 

koji je ekvivalentan brzinu zvuka u njemu. Povećanje 

protoka plina iznad kritičnog tijekom njegove proizvodnje 

ubrzava koroziju plinovoda. 

critical gas saturation – kritično zasićenje plinom. Minimalno 

zasićenje ležišne stijene (ležišta) plinom, pri 

kojem plin postane pokretljiv, odnosno počinje strujati 

u ležištu. Pri zasićenju plinom manjem od kritične 

vrijednosti propusnost za plinsku fazu je jednaka 

nuli. Sinonim: equilibrium gas saturation, irreducible 

gas saturation. 

critical length – kritična duljina (udaljenost). U geologiji 

– maksimalna horizontalna udaljenost izvan koje 

nema širenja plošne erozije (sheet erosion). Mjeri se 

u smjeru od mjesta formiranja potoka u području 

vododjelnice do točke u kojoj erozijsko naprezanje 

postaje jednako otporu tla eroziji. Kritična duljina 

određuje širinu pojasa (zone) bez erozije (belt of no 

erosion). 

critically undersaturated – kritično nezasićen. U petrologiji 

– termin za označavanje stijena koje u svom 

normativnom sastavu (norm) imaju feldšpatoide i 

olivin, ali ne hipersten; v. undersaturated, 1. 

critical micelle concentration (CMC) – kritična koncentracija 

stvaranja micela. Koncentracija površinski 

aktivne tvari (surfaktanta) u vodenoj otopini iznad 

koje njene molekule formiraju agregate – micele, 

odnosno iznad koje se u otopini povećava koncentracija 

micela, umjesto koncentracije monomera; v. 

micelle, micellar solution, micellar-polymer fl ood. 

critical mineral – kritični mineral. Mineral ili asocijacija 

minerala koji su stabilni samo pri određenim uvjetima 

danog metamorfnog facijesa ili zone i mijenjaju 

se s promjenom facijesa metamorfoze (metamorfi zma); 

v. index mineral, typomorphic mineral. 

critical moisture – kritična vlažnost. Stupanj vlažnosti 

tla ispod kojeg će se, pri konstantnom porastu 

opterećenja, deformacija povećavati, a iznad njega 

smanjivati. 

critical oil saturation – kritično (rezidualno) zasićenje 

naftom. Minimalno zasićenje ležišne stijene (ležišta) 

naftom pri kojem nafta još struji u ležištu. Sinonim: 

residual oil saturation. 

critical point – (1) kritična točka, v. plait point. (2) kritično 

mjesto bušaćeg užeta. U procesu bušenja – mjesto 

na bušaćem užetu (drilling line) koje je podvrgnuto 

prekomjernom habanju (često na mjestima gdje se 

uže savija kroz užnicu). 

critical pressure – kritični tlak. Tlak fl uida u njegovu 

kritičnom stanju, tj. kada se nalazi pri svojoj kritičnoj 

temperaturi i kritičnom volumenu. Tlak koji odgovara 

kritičnoj točki na faznom (p-T) dijagramu. Za čistu 

tvar kritični tlak je defi niran kao tlak iznad kojeg tekuća 

i plinska faza ne mogu koegzistirati bez obzira 

na temperaturu (defi nicija ne vrijedi za višekomponentne 

sustave). Kritični tlak se, zajedno s kritičnom 

temperaturom, upotrebljava za određivanje stanja u 

kojem se fl uid (tekućina ili plin) nalazi i za proračun 

faktora kompresibilnosti. Za plin – tlak koji je potreban 

za njegovo kondenziranje pri kritičnoj temperaturi 

(iznad te temperature plin se ne može ukapljiti 

bez obzira na veličinu primijenjenog tlaka); v. pseudocritical 

pressure. 

critical production rate – kritični kapacitet proizvodnje. 

Maksimalni kapacitet proizvodnje bušotine pri kojem 

je vodeni konus stabilan na vodo-naftnom kon-

critical properties 

taktu. Pri takvoj proizvodnji gravitacijske i viskozne 

sile u ležištu su u ravnoteži i visina konusa se održava 

na kritičnom nivou. 

critical properties – kritična svojstva. Fizikalna i termodinamička 

svojstva tvari pri kritičnoj temperaturi, 

kritičnom tlaku i kritičnom volumenu, tj. svojstva u 

kritičnoj točki; v. pseudocritical properties. 

critical rate – kritični kapacitet proizvodnje. Maksimalni 

kapacitet kojim bušotina može proizvoditi naftu bez 

proizvodnje plina iz plinske kape ili vode iz zone ležišta 

ispod vodo-naftnog kontakta. 

critical saturation – kritično (rezidualno) zasićenje, v. 

critical oil saturation. 

critical slope angle – kritični kut (kut stabilnosti) padine. 

Lokalni maksimalni nagib padine pri kojem se stijene 

ili tlo, koji formiraju padinu, neće sručiti (obrušiti). 

Zavisi od postojećih klimatskih uvjeta, biljnog 

pokrova (vegetaciji) i obrade tla. Sinonim: angle of 

ultimate stability. 

critical solution point – točka konsolucije, v. consolute 

point. 

critical speed – kritična brzina, v. critical velocity, 2. 

critical state – kritično stanje. Stanje fl uida pri njegovoj 

kritičnoj temperaturi, kritičnom tlaku i kritičnom 

volumenu – temperatura, tlak i sastav pri kojima sva 

svojstva koegzistirajuće tekuće i plinovite (parovite) 

faze postaju identična. 

critical temperature – kritična temperatura. Temperatura 

koja odgovara kritičnoj točki na faznom (p-T) 

dijagramu. Za čistu tvar kritična temperatura je defi 

nirana kao temperatura iznad koje se plin ne može 

ukapljiti bez obzira na to koliki se tlak primijeni (defi - 

nicija ne vrijedi za višekomponentne sustave). Kritična 

temperatura, zajedno s kritičnim tlakom, služi za 

određivanje stanja u kojem se fl uid (tekućina ili plin) 

nalazi i za proračun faktora kompresibilnosti; v. pseudocritical 

temperature. 

critical tractive force – kritična sila vučenja. U geologiji 

– minimalna sila vučenja (tractive force) neophodna 

za privođenje sedimentnih čestica koje su se slegnule 

na dno u strujanje. 

critical velocity – kritična brzina strujanja. (1) U mehanici 

fl uida (hidraulici) – brzina strujanja fl uida u cijevi 

(cjevovodu) u prijelaznom intervalu Reynoldsovih 

brojeva (između 2.000 i 3.000), tj. između laminarnog 

i turbulentnog tipa (režima) strujanja. Iznad kritične 

brzine strujanje fl uida postaje turbulentno. (2) 

U mehanici fl uida – brzina strujanja jednaka lokalnoj 

brzini zvuka. Sinonim: critical speed. 

critical volume – kritični volumen. Volumen koji zauzima 

1 mol tvari u kritičnoj točki sustava tekućina – 

para, tj. pri kritičnom tlaku i kritičnoj temperaturi (u 

kritičnom stanju tvari). 

critical water saturation – kritično zasićenje vodom. 

Maksimalno zasićenje ležišne stijene (ležišta) vodom 

pri kojem nafta i plin struje u ležištu bez vode. 

critical wax solubility temperature – kritična temperatura 

topljivosti parafi na. Temperatura pri kojoj su 

otopljeni kristalni parafi n i kristalni parafi n izdvojen 

hlađenjem u termodinamičkoj ravnoteži. 

critical weight – kritična težina. U procesu bušenja – težina 

na bušaćem dlijetu (opterećenje dlijeta, weight 

on bit) pri kritičnoj brzini rotacije (kritičnom broju 

okretaja u minuti) koja će uzrokovati rezonanciju i 

defekt kolone bušaćih alatki (drillstring). 

199 

cross-boundary petroleum fi eld 

crocodiles – krokodili, v. crocodilians. 

crocodilians (Crocodilia) – krokodili. Red reptila (gmazova) 

arhosaura (archosaurs). Karakterizirani su 

trajno vodenim načinom života i konzervativnim 

oblikom tijela. Stratigrafska rasprostranjenost: gornji 

trijas-danas. Sinonim: crocodiles. 

Croixan, Croixian – kroaks, croix. Serija gornjeg kambrija 

(Upper Cambrian) po provincijskoj skali u Sjevernoj 

Americi – iznad serije albert (Albertan), a ispod serije 

kanadij (Canadian) ordovicija. 

crooked hole – prirodno iskrivljena bušotina, v. crooked 

well. 

crooked hole tendency – sklonost iskrivljenju kanala 

bušotine. Manja ili veća sklonost podzemnih formacija 

da uzrokuju otklon smjera bušotine od okomice 

(prirodno iskrivljavanje kanala) tijekom bušenja. 

Ovisi o nagibu (kutu nagiba, dip) i stupnju bušivosti 

(degree of drillability) formacija i postojanju rasjeda 

(faults) i pukotina (fractures) u njima. 

crooked sub – zakrivljeni bušaći prijelaznik, v. bent sub. 

crooked well – prirodno iskrivljena bušotina. Bušotina 

čiji kanal ima nenamjerni otklon od okomice. Uzrok 

iskrivljenja kanala često može biti skretanje dlijeta 

od smjera bušenja kada naiđe na nagnuti kosi sloj 

tvrde stijene (na primjer, vapnenac). Ako je nagib 

veći od 60°, otklon bušaćeg dlijeta će biti niz nagib 

sloja, a ako je nagib manji od 45° otklon dlijeta će biti 

u smjeru uz nagib sloja. Bušotina koja se namjerno 

izrađuje s otklonom smjera kanala od okomice naziva 

se orijentirana bušotina (v. deviated well). Sinonim: 

crooked hole, curved hole, curved well, naturally 

deviated well. 

crop – izdanak, v. outcrop. 

crop out – izdanak, v. outcrop. 

cropping – izdanak, v. outcrop. 

cross – križni fi ting, križnik. Tlačni fi ting s najmanje četiri 

odvoda pod kutom 90°. Križni fi ting na erupcijskom 

uređaju bušotine (Christmas tree) bočno skreće fl uide 

koji struje iz bušotine i osugurava pristup u bušotinu 

alatkama na žici. 

crossbed, cross-bed – kosi sloj. Pojedinačni tanki sloj 

koji je nagnut pod nekim kutom prema glavnoj plohi 

stratifi kacije (uslojavanja, main plane of stratifi cation). 

Neki su autori, međutim, primjenu tog termina 

ograničili na sloj koji je deblji od 1 centimetra; v. cross-lamina, 

cross-stratifi cation, cross-stratum. 

crossbedded – kososlojevit, kosouslojen. Termin za 

označavanje sedimentnih stijena koje pokazuju kosu 

slojevitost (v. cross bedding). 

cross bedding, cross-bedding, crossbedding – kosa 

slojevitost. (1) Kosa stratifi kacija (uslojenost, v. cross 

stratifi cation) u kojoj su kosi slojevi deblji od 1 centimetra, 

za razliku od kose laminacije, u kojoj su slojevi 

tanji od 1 cm (v. cross lamination). Raspored slojeva u 

stratifi ciranim (uslojenim) stijenama u kojem su tanki 

slojevi više ili manje zakonito nagnuti pod različitim 

kutovima prema prvobitnoj plohi sedimentacije 

ili glavnoj plohi stratifi kacije. Taj tip slojevitosti je 

karakterističan za klastične sedimentne stijene, osobito 

pijeske i pješčenjake. Prema nekim defi nicijama, 

sinonim termina cross stratifi cation. Sinonimi: diagonal 

bedding, false bedding, foreset bedding, oblique 

bedding. (2) Kososlojevita struktura; kosi sloj. 

cross-boundary petroleum fi eld – polje izvan granica 

područja. Naftno ili plinsko polje koje se prostire

cross correlation, cross-correlation 

izvan granice dodijeljenog područja i stranog sektora 

kontinentskog šelfa. Primjer su polja Statfj ord i 

Frigg na Sjevernom moru, koja pripadaju britanskom 

i norveškom sektoru. 

cross correlation, cross-correlation – uzajamna korelacija. 

U seizmici – tip seizmičke korelacije koja utvrđuje 

sličnost oblika dvaju valova, stupanj linearnog 

odnosa među njima ili mjeru do koje je jedan val 

funkcija drugog vala. 

cross course – poprečna žila, v. cross vein. 

cross fault – poprečni rasjed. (1) Rasjed čije je pružanje 

okomito ili pod velikim kutom na orijentaciju slojeva 

ili na opći smjer pružanja regionalne strukture. (2) 

Mali rasjed (minor fault) koji presijeca glavni rasjed 

(major fault). 

crossfl ow – poprečno (transverzalno) strujanje. Strujanje 

fl uida iz jednog ležišta u bušotini u drugo ležište 

s niskim tlakom kroz kanal bušotine. 

cross fold – poprečna (transverzalna, supsekventna) 

bora. Bora koja presijeca već postojeću boru različite 

orijentacije (smjera) nakon čega nastaje kompleksna 

bora (v. complex fault). Sinonimi: subsequent fold, superimposed 

fold, superposed fold, transverse fold. 

cross fracture – poprečna pukotina. Mala pukotina koja 

se pojavljuje između rubnih pukotina (v. fringe joint). 

cross joint – poprečna (transverzalna) pukotina. Pukotina 

koja je okomita na glavnu lineaciju stijene. Sinonim: 

transverse joint. 

cross-lamina – kosa lamina. Kosi sloj debljine manje od 

1 centimetra. Sinonim: cross-lamination. 

cross-laminated – koso laminiran. Termin za označavanje 

sedimentne stijene koja pokazuje kosu slojevitost 

sa slojevima tanjim od 1 centimetra. 

cross-lamination – (1) kosa laminacija. Kosa stratifi - 

kacija (v. cross-stratifi cation) koja je karakterizirana 

kosim slojevima (v. crossbed) debljine manje od 1 

centimetra. Sinonimi: diagonal lamination, oblique 

lamination. (2) kosa lamina, v. cross-lamina. 

crosslinked polymer – umreženi polimer. Polimeri čije 

su molekule zajedno vezane u strukturu gela dodavanjem 

kemijskog agensa (kemikalije) za umrežavanje 

– na primjer, trovalentnih kationa Cr(III) ili organskog 

umreživača. Struktura gela se može formirati 

na površini i zatim injektirati u ležište za konačno 

formiranje gela ili se otopina injektira u ležište gdje 

se odvija geliranje. Sinonim: gelled polymer; v. crosslinking, 

polyacrylamides, polysaccharides. 

cross-linking – umrežavanje. Kombiniranje dviju ili više 

molekula polimera u agregate molekula (uspostavljanje 

kemijskih veza između molekulskih lanaca polimera) 

dodavanjem kemikalije koja uzajamno reagira 

ili se veže s dijelom kemijske strukture molekula 

polimera; v. crosslinked polymer. 

cross lode – poprečna žila, v. cross vein. 

crossopterygian fi shes – krosopterigije, resoperke, ribe 

resoperke, v. crossopterygians. 

crossopterygians (Crossopterygii) – krosopterigije, 

resoperke, ribe resoperke. Podrazred riba koštunjača 

(osteichthyans). Karakterizirane su unutarnjom lubanjom 

(potpuno okoštalom) koja je pomičnim spojem 

podijeljena na dva dijela (prednji i stražnji), dobro 

razvijenim unutarnjim nosnim otvorima u pokrovu 

usta, nepcem pokretno spojeno s lubanjom i oštrim 

konusnim zubima s labirintodontnom građom. Danas 

su predstavljene samo jednom živućom vrstom 

200 

cross section, cross-section 

(celakantom). Stratigrafska rasprostranjenost: devon-danas. 

Sinonimi: crossopterygian fi shes. 

crossover – prijelaznik. Komad za spajanje cijevi različitih 

promjera (na primjer, jedan kraj prijelaznika može 

imati promjer 2 inča, a drugi kraj 4 inča). Termin se 

često rabi naizmjenično s terminom adapter (v.). 

crossover distance – udaljenost loma dromokrone 

refraktiranog vala. U seizmici – udaljenost između 

seizmičkog izvora i prijamnika (geofona) na kojoj 

refraktirani valovi (refracted waves) koji se šire po 

dubokom markeru (horizontu markeru) s velikom 

brzinom širenja sustižu direktne valove ili refraktirane 

valove koji se šire po plićim (iznad zalegnutim) 

markerima s malom brzinom širenja. Taj parametar 

je bazičan u nekim metodama interpretacije refraktiranih 

(prelomljenih) seizmičkih valova. 

crossover fl ange – prijelazna prirubnica. Prirubnica s 

jednim ili dva reda vijaka, s brtvljenjem u njenom 

suženju i s nazivnim tlakom na gornjem priključku 

većim od tlaka na donjem priključku. 

crossover spool – spojnica glave bušotine za brtvljenje i 

vješanje kolone cijevi. Spojnica namijenjena za vješanje 

unutarnje kolone zaštitnih cijevi i brtvljenje oko 

nje (crossover casing spool) ili brtvljenje i vješanje kolone 

uzlaznih cijevi (crossover tubing spool). 

crossover (cross-over) sub – redukcijski prijelaznik (prijelazna 

spojnica). Cijevni element različitih promjera 

s unutarnjim (ženskim, kolčakovim) navojem i vanjskim 

(muškim) navojem za spajanje cijevi (kolona cijevi) 

različitih promjera ili cijevi s različitim tipovima 

navoja u koloni. 

crossplot – dijagram uzajamne zavisnosti, krosplot. Dijagram 

koji se rabi za određivanje veze (odnosa, zavisnosti) 

između dvaju parametara ili rezultata dvaju 

različitih mjerenja iste veličine, na primjer, dijagram 

uzajamne ovisnosti poroznosti određene jednim tipom 

karotaže o poroznosti izmjerene drugim tipom 

karotaže (dijagram se primjenjuje za prikazivanje 

litologije ili sekundarne poroznosti koji različito utječu 

na rezultate tih dvaju tipova karotaže). 

cross ripple mark – unakrsni (interferencijski) ripl. Ripl 

koji je formiran interferencijom dvaju ili više sustava 

riplova različitih smjerova (slaganjem jednog sustava 

ripla na drugi, pri čemu se jedan sustav ripla može 

formirati istovremeno s drugim sustavom ili nakon 

što je drugi sustav već formiran), na primjer, strujni 

unakrsni ripl (v. current cross ripple mark) i valni unakrsni 

ripl (v. oscillation cross ripple mark). Sinonimi: 

complex ripple mark, dimpled current mark, interference 

ripple mark; v. compound ripple mark. 

cross section, cross-section – poprečni presjek. (1) U 

geologiji – dijagram ili crtež koji prikazuje položaj 

formacija i struktura u presjeku nekom ravninom, 

osobito vertikalni presjek izveden pod pravim kutovima 

na dulju os geološke strukture, na primjer, 

presjek okomit na pružanje sloja. Sinonim: transverse 

section; v. longitudinal section. (2) U geologiji – izdanak 

u kojem je vidljiv poprečni presjek geoloških 

struktura (koji prikazuje presječene geološke strukture). 

(3) U seizmici – prikaz seizmičkih refl eksa duž linije 

seizmičkog profi la. Refl eksi obično (ali ne uvijek) 

migriraju, a na vertikalnoj skali je uobičajeno dubina 

(dubinski presjek), iako katkada može biti i vrijeme. 

(4) Efektivni presjek zahvata ili kaptiranja (koncept 

za prikazivanje efektivnog presjeka zahvata) koji ka-

cross-sectional reservoir model 

rakterizira vjerojatnost sudara elementarnih čestica. 

Čestica do trenutka sudara s drugom česticom mora 

proći određenu, tzv. efektivnu, udaljenost (eff ective 

distance) druge čestice koja je različita za razne tipove 

interakcija. Na primjer, neutronska karotaža se 

bazira na zahvatu (kaptiranju) neutrona jezgrama 

koji je karakteriziran efektivnim presjekom zahvata 

(v. atomic capture cross-section, macroscopic capture 

cross-section). (4) Dijagram ili crtež koji pokazuje presjek 

pod pravim kutovima na os. 

cross-sectional reservoir model – dvodimenzijski 

model poprečnog presjeka ležišta, v. two-dimensional 

cross-sectional reservoir model. 

cross spool – bušaća prirubnica, v. drilling spool, 1. 

cross-spread – (1) poprečni raspored seizmičkih prijamnika 

(geofona). (1) Raspored grupe seizmičkih prijamnika 

(geofona) pod velikim kutom (često pravim 

kutom) na smjer linije profi la. Primjenjuje se za dobivanje 

podataka o stvarnom smjeru nailaska seizmičke 

energije, što omogućuje određivanje stvarnog 

položaja refl ektora (horizonta refl eksije) u prostoru. 

(2) križni raspored seizmičkih prijamnika (geofona). 

Raspored grupe seizmičkih prijamnika (geofona) 

postavljenih po shemi (u obliku) križa – po dvjema 

uzajamno okomitim linijama. 

cross stratifi cation, cross-stratifi cation – kosa stratifi 

kacija. Raspored slojeva koji su nagnuti pod nekim 

kutom na glavnu stratifi kaciju. Termin se rabio kao 

sinonim za pojam cross bedding (kosa slojevitost), ali 

se u suvremenoj uporabi smatra općim terminom i 

dijeli se na dva tipa: (a) kosa slojevitost (v. cross bedding), 

u kojoj su kosi slojevi deblji od 1 centimetra, 

i (b) kosa laminacija (v. cross-lamination) u kojoj su 

kosi slojevi tanji od 1 centimetra. Postoji mnogo tipova 

kose stratifi kacije – vjerojatno je većina formirana 

migracijom slojeva, osobito riplova (koji stvaraju 

male kose laminacije) i dina ili megariplova (koji 

formiraju srednje do velike kose laminacije ili kosu 

slojevitost). Sinonimi: diagonal stratifi cation, false 

stratifi cation; v. coset, set. 

cross-stratum – kosi sloj. U geologiji – sinonim termina 

crossbed (kosi sloj). Neki autori, međutim, pridaju terminu 

cross-stratum opće značenje i njime obuhvaćaju 

pojmove crossbed (kosi slojevi deblji od 1 centimetra) 

i cross-lamina (kosi slojevi debljine manje od 1 

centimetra). 

cross valley – poprečna (transverzalna) dolina, v. transverse 

valley. 

cross vein – poprečna (sjekuća) žila. Žila (ili rudno ležište) 

koja presijeca drugu, veću ili važniju, žilu. Sinonimi: 

caunter lode, counterlode, countervein, cross 

course, cross lode. 

crown – (1) vrh, vrhunac, tjeme. U geomorfologiji – 

najviši dio ili vrh planine ili intruzivnog masiva. (2) 

podište (platforma) nepokretnog koloturnika. Podište 

(platforma) na vrhu bušaćeg tornja za posluživanje 

nepokretnog koloturnika (crown block). (3) bušaća 

kruna. (a) Naziv za cjelokupno dijamantno bušaće 

dlijeto (u europskoj primjeni); (b) Naziv za dio dlijeta 

s dijamantima u američkoj primjeni. 

crown block, crownblock – nepokretni koloturnik. U 

tehnici bušenja – stacionarna konstrukcija na vrhu 

tornja (derrick) ili jarbola (mast) bušaćeg postrojenja 

(drilling rig) za držanje kolotura (sheaves) koje rotiraju 

oko horizontalne osovine montirane na ležajevima 

201 

crude oil 

sa sustavom podmazivanja mašću. Kroz nepokretni 

koloturnik prolazi bušaće uže (drilling line) i on je dio 

sustava za dizanje ili tegljenje (hoisting system) u procesu 

bušenja. Konstrukcija nepokretnog koloturnika 

također može držati relativno mali bubanj koji se 

rabi sa žičanim užetom malog promjera za spuštanje 

i izvlačenje alatki (coring reel drum), na primjer, alatke 

za skretanje kanala bušotine (deviation tool), i male 

koloture za konopljeno uže od mosura (cathead). Na 

jednom kraju nepokretnog koloturnika se često pičvrsti 

(ili vješa ispod njega) kolotura za tegleće uže 

za male alatke i terete (sand line sheave). Grede (nosači) 

nepokretnog koloturnika (crown block beams) 

su često integralni dio tornja ili jarbola. 

crown block heave compensator – kompenzator poniranja, 

v. heave compensator. 

crown platform – gornja (vršna) platforma bušaćeg tornja, 

platforma krune bušaćeg tornja, platforma nepokretnog 

koloturnika, v. crow’s nest. 

crown valve – vršni ventil erupcijskog uređaja. Najgornji 

ventil na vertikalnom prolaznom kanalu erupcijskog 

uređaja bušotine iznad izlaza priključnog cjevovoda. 

crow’s nest – gornja (vršna) platforma bušaćeg tornja, 

platforma krune bušaćeg tornja, platforma nepokretnog 

koloturnika. U tehnici bušenja – platforma (podište) 

na vrhu (oko krune) tornja bušaćeg postrojenja 

(garniture) s otvorom kroz koji se nepokretni 

koloturnik (crown block) postavlja (montira) na vrhu 

bušaćeg tornja – water table). Do vršne platforme 

vode ljestve tornja. Termin u doslovnom prijevodu 

znači «vranino gnijezdo». Platforma nepokretnog 

koloturnika i ograda oko nje (pigpen) zajednički se 

nazivaju «patkino gnijezdo» (duck’s nest). Sinonimi: 

attic, crown platform. 

crude – sirova nafta, v. crude oil. 

crude assay – ispitivanje sirove nafte. Kvantitativna 

analiza sirove nafte radi određivanja njenih općih 

destilacijskih karakteristika i drugih podataka o njenoj 

kvaliteti. 

crude bitumen – sirovi bitumen. Prirodna (prirodno 

zaliježuća) viskozna smjesa sastavljena pretežito od 

pentana i težih ugjlikovodika s viskoznošću većom 

od 10.000 cp (pri originalnoj slojnoj temperaturi 

i atmosferskom tlaku – bez plina). Sirovi bitumen 

može sadržati sumpor i druge neugljikvodične spojeve 

i u svom prirodnom viskoznom stanju nije komercijalno 

pridobiv bušotinama. 

crude dehydration – dehidracija (dehidratacija, odvodnjavanje) 

sirove nafte, v. crude oil dehydration. 

crude desalting – desalinizacija (odsoljavanje) sirove 

nafte, v. crude oil desalting. 

crude emulsion – naftna emulzija, v. oil emulsion. 

crude-in-water emulsion – emulzija tipa «sirova nafta 

u vodi», v. oil-in-water emulsion. 

crude oil – sirova nafta. Prirodna smjesa ugljikovodika 

(alkana, alkena, aromata) s raznim primjesama 

koja se nalazi u tekućem stanju pri ležišnim uvjetima 

i ostaje tekućina pri površinskim (atmosferskim) 

uvjetima (površinskom tlaku i temperaturi) i nakon 

što je prošla kroz površinske uređaje za separaciju i 

obradu. Ne uključuje kapljevine dobivene obradom 

(preradom) prirodnog plina. Kemijski sastav i fi zikalna 

svojstva sirovih nafti znatno variraju. Uglavnom 

se sastoji od pentana i težih ugljikovodika, a od

crude oil analysis 

primjesa može sadržavati sumpor, kisik, dušik i tragove 

metala. Tipična sirova nafta sadrži 85 do 90% 

(volumenskih) ugljika, 10 do 14% vodika, od 0,2 do 

7% sumpora, od 0,1 do 2% dušika, do 1,5% kisika, 

tragove vanadija i nikla te nekoliko ppm klora, arsena 

i olova. Većina sirovih nafti je crne boje, ali može 

biti i bezbojna, zelenkasto-žuta, crvenkasta i smeđa. 

Miris (zapah) sirovih nafti varira od mirisa benzina 

(besumporne nafte), neugodnog mirisa (sumporne 

nafte) do voćnog zapaha (aromatske nafte). Prema 

sadržaju sumpora, klasifi ciraju se kao besumporne 

(sweet crude oil), niskosumporne (low-sulfur crude 

oil), srednjosumporne (intermediate crude oil) i visokosumporne 

(high-sulfur crude oil). 

Prema gustoći (relativna gustoća), koja općenito varira 

od 0,8 (50 °API) do 1,00 (10 °API), klasifi ciraju se, na 

primjer, kao: (a) lake (s gustoćom manjom od 870 

kg/m 3 , odnosno većom od 31,1 °API – light crude 

oil); (b) srednje (s gustoćom između 870 i 920 kg/ 

m 3 ili 31,1 i 22,3 °API – medium crude oil); (c) teške (s 

gustoćom od 920 do 1.000 kg/m 3 ili od 22,3 do 10 

°API – heavy crude oil), i (d) ekstrateške (s gustoćom 

većom od 1.000 kg/m 3 , odnosno manjom od 10 °API 

– extra-heavy crude oil). Sirove nafte imaju viskoznost 

ispod 10.000 cp pri originalnoj slojnoj temperaturi i 

atmosferskom tlaku, tj. kada su otplinjene. Teške i 

ekstrateške sirove nafte se, prema navedenom rasponu 

gustoća, ali s viskoznošću većom od 10.000 cp 

pri originalnoj ležišnoj temperaturi i atmosferskom 

tlaku (tj. bez plina), općenito klasifi ciraju kao sirovi bitumen 

(v. crude bitumen). Prema tipovima sadržanih 

ugljikovodika, sirove nafte se klasifi ciraju kao parafi 

nske (ili s parafi nskom bazom), naftenske ili asfaltne 

(s naftenskom bazom), aromatske (ili s aromatskom 

bazom) i miješane (s miješanom bazom). Sinonimi: 

crude, crude petroleum, earth oil, oil, petroleum (v.). 

crude oil analysis – analiza sirove nafte. Tipična analiza 

sirove nafte uključuje određivanje sljedećih parametara: 

karakteristika glavnih destilata, tipa baze nafte, 

relativne gustoće, viskoznosti, stiništa, sadržaja sumpora, 

sadržaja plinovite frakcije (frakcije butana i lakših 

komponenata) te sadržaja soli i metala. Mogu se 

također detaljnije analizirati pojedine frakcije destilacije 

– prinos, relativna gustoća, vrelište, sadržaj parafi 

na, naftena i aromata, sadržaj sumpora i pepela u 

ostatku destilacije, anilinska točka, kiselost itd. 

crude oil classifi cation – klasifi kacija sirove nafte. Postoje 

brojne klasifi kacije sirovih nafti s obzirom na 

svrhu klasifi kacije i na kemijske i fi zikalne parametre 

upotrebljavane u klasifi kacijama. Sa stanovišta prerade 

nafte, u prvom su redu zanimljivi količina frakcija 

koje se mogu dobiti destilacijom sirove nafte u 

rafi nerijama (na primjer, benzina, kerozina, plinskog 

ulja, maziva) i njihova kemijska i fi zikalna svojstva, 

dok su s geološkog i geokemijskog stanovišta važniji 

identifi kacija i karakterizacija sirovih nafti radi 

izučavanja uzajamnih odnosa nafti i matičnih stijena 

i stupnja njihove evolucije. Pokušaji klasifi kacije sirovih 

nafti nisu potpuno uspješni, najviše zbog njihova 

kompleksnog sastava. Najrazumljivija je klasifi kacija 

prema tipu ili nizu ugljikovodika koji su najviše zastupljeni 

u naftama, pa sirove nafte općenito mogu biti 

(prema nekim klasifi kacijama) parafi nske (v. paraffi nbase 

crude oil) naftenske (v. asphalt-base crude oil, 

naphthenic crude) aromatske (v. aromatic crude oil) i 

202 

crude oil evaluation 

asfaltne (v. asphalt-base crude oil), s više međutipova, 

ovisno o sadržaju (odnosu količina) parafi na, naftena 

i aromata. Sinonim: classifi cation of crude oils. 

crude oil compressibility – kompresibilnost (stlačivost) 

sirove nafte, v. oil compressibility. 

crude oil dehydration – dehidracija (dehidratacija, 

odvodnjavanje) sirove nafte. U procesu proizvodnje 

nafte – uklanjanje vode (i taloga) iz proizvedene 

nafte prije isporuke u naftovod (prije transporta 

naftovodom) i rafi nerijske prerade. Glavni razlozi za 

dehidraciju nafte su (osim specifi kacija za prodaju, 

cjevovodni transport i preradu koje propisuju maksimalni 

dopušteni sadržaj vode i taloga u nafti) troškovi 

njenog transporta (troškovi transporta rastu 

sa sadržajem vode i taloga, jer je dio transportnog 

kapaciteta zauzet bezvrijednom vodom i talogom) i 

njena cijena na bazi relativne gustoće u stupnjevima 

API (sadržaj vode u nafti povećava njenu relativnu 

gustoću i time umanjuje prodajnu cijenu). Gotovo 

u svakom postupku dehidracije nafte se primjenjuju 

kemijski deemulgatori (na primjer, esteri, glikoli, 

sulfonati) s aditivima, a primjenjuju se također gravitacijska, 

elektrostatička i termička (zagrijavanje) 

metoda obrade nafte. Sinonim: dehydration of crude 

oil. 

crude oil density – gustoća sirove nafte, v. density, relative 

density of liquids, specifi c gravity. 

crude oil desalting – desalinizacija (odsoljavanje) sirove 

nafte. Proces uklanjanja soli iz proizvedene sirove 

nafte. Obično se vrši u rafi nerijama gdje sadržaj soli 

u sirovoj nafti na ulazu u proces prerade mora biti 

manji od 3 g/m 3 (1 lb/1.000 bbl), jer se time uštedi na 

potrošnji energije. Desalinizacija sirove nafte slijedi 

nakon njene početne dehidracije (razbijanja emulzije) 

i sastoji se od više faza – dodavanje vode za razrjeđivanje 

(ili vode manjeg saliniteta) sirovoj nafti, miješanje 

vode za razrjeđivanje sa sirovom naftom i dehidracija 

nafte (odvajanje odsoljene nafte i razblažene 

slane vode. Desalinizacija može biti jednostupanjska 

(v. single-stage crude oil desalting) ili dvostupanjska 

(v. two-stage crude oil desalting). 

crude oil distillation – destilacija sirove nafte. Bazični 

proces prerade sirove nafte (rafi nerijski proces) u 

kojem se nafta termički razlaže (cijepa) u brojne frakcije 

ili međukomponente iz kojih se dobivaju fi nalni 

produkti (derivati). Postupak destilacije se također 

rabi kao metoda laboratorijske analize sirove nafte 

radi određivanja njene kvalitete. Različiti postotci 

destilata unutar specifi ciranih temperatura grubo 

odgovaraju postotcima različitih produkata direktne 

destilacije. Za projektiranje rafi nerijskog postrojenja 

se, međutim, izvodi destilacija pravog vrenja i konstruira 

se krivulja pravih vrelišta (zavisnosti između 

prinosa i temperature destilacije). 

crude oil emulsion – emulzija sirove nafte, v. oil emulsion. 

crude oil evaluation – tehnološka analiza sirove nafte. 

Tip analize sirove nafte koja se ponajprije sastoji od 

frakcijske destilacije nafte i zatim od određivanja 

fi zikalnih svojstava (relativna gustoća, viskoznost, 

stinište i dr.). Podaci analize omogućuju prognoziranje 

prinosa produkata prerade i njihovih svojstava 

ovisno o tome želi li se preradom dobiti maksimalan 

prinos benzina ili dizelskog goriva i mazivih ulja. Sinonim: 

evaluation analysis of crude oil.

crude oil gravity 

crude oil gravity – relativna gustoća sirove nafte, v. density, 

specifi c gravity. 

crude oil-in-water emulsion – emulzija tipa «sirova 

nafta u vodi», v. oil-in-water emulsion. 

crude-oil oilfi eld processing – pogonska obrada sirove 

nafte, obrada sirove nafte na polju, v. oilfi eld processing 

of crude oil. 

crude-oil pipeline specifi cations – specifi kacije za 

transport sirove nafte cjevovodom. Podaci analize 

uzorka sirove nafte koje isporučitelj nafte mora predočiti 

prijevozniku nafte ako on to zatraži. Analiza 

sadrži podatke o relativnoj gustoći nafte (u API stupnjevima), 

tlaku para po Reidu (RVP), stiništu te sadržaju 

vode, taloga, soli, sumpora i sumporovodika. 

Specifi kacije za transport sirove nafte cjevovodima 

propisuju (na primjer, u Teksasu i Oklahomi) sljedeće 

vrijednosti: (a) sadržaj vode i taloga u nafti manji od 

1% (težnski); (b) stinište nafte niže od 10 °C (50 °F); 

(c) tlak para po Reidu (RVP) za sumporne nafte (nafte 

koje sadrže više od 0,5% masenog sumpora) manji 

od 0,67 bar (9,5 psia) pri temperaturi 37,8 °C/100 °F, 

a za nesumporne nafte (nafte sa sadržajem sumpora 

manjim od 0,5% masenog) između 0,56 i 0,70 bar (8 

do 10 psia); (d) viskoznost manja od 325 SSU (univerzalne 

Sayboltove sekunde) pri 15,6 °C (60 °F). 

crude oil quality – kvaliteta sirove nafte. Prikladnost 

nafte za uporabu u specifi čne svrhe, vrijednost nafte 

za količinu i kvalitetu produkata koji se iz nje mogu 

dobiti. Za ocjenu kvalitete sirove nafte nisu jednako 

bitna sva njena svojstva – najčešće specifi cirane 

karakteristike kvalitete nafte u industriji su njena 

relativna gustoća i sadržaj sumpora, manje su važni 

viskoznost i stinište nafte, a minorne karakteristike 

kvalitete sirove nafte su sadržaj asfaltena, metala, 

ugljikova ostatka i drugih primjesa. 

crude oil seepage – površinsko izbijanje (izlaženje) nafte, 

v. oil seep. 

crude oil specifi c gravity – relativna gustoća sirove nafte, 

v. density, specifi c gravity. 

crude oil stabilization – stabilizacija sirove nafte. Uklanjanje 

najhlapljivijih komponenata (metana, etana, 

propana) iz sirove nafte kako bi se smanjio tlak para 

po Reidu (RVP) koji je obično propisan između 0,70 i 

0,84 bar (između 10 i 12 psi). Otopljeni plin se mora 

izdvojiti iz sirove nafte kako bi se zadovoljile spacifi - 

kacije koje propisuju tlak para po Reidu za skladištenje 

i transport sirove nafte cjevovodima i tankerima 

– može se uskladištiti u rezervoarima pri atmosferskom 

tlaku tek kada je potpuno otplinjena (»mrtva«). 

Postupkom stabilizacije sirove nafte se iz nje također 

uklanja i sumporovodik budući da je njegovo vrelište 

(hlapljivost) između vrelišta (hlapljivosti) etana i 

propana, te radioaktvni radon. Stabilizacija se može 

vršiti na nekoliko načina – prolaženjem nafte kroz isparivače 

(fl ash drum) ili kroz separatore s postupno 

nižim tlakovima ili kroz kolone s pliticama i na druge 

načine. 

crude oil sulfonates – sulfonati sirove nafte. Produkti 

sulfoniranja sirove nafte nakon topinga. Tip površinski 

aktivne tvari (surfaktanta) koja se široko rabi u 

kemijskom zavodnjavanju naftnih ležišta (kemijskim 

EOR-metodama) jer djelotvorno smanjuje međufaznu 

napetost, kemijski je stabilna i relativno jeftina. 

crude oil sweetening – desulfurizacija (odsumporavanje) 

sirove nafte. Uklanjanje sumporovodika i drugih 

203 

crush breccia 

sumpornih spojeva iz proizvedene sirove nafte. Primjenjuju 

se iste kemikalije koje se rabe za uklanjanje 

kiselih komponenata (sumporovodika, ugljik-dioksida) 

iz prirodnog plina (amini, kaustici i druge). 

crude oil treating – obrada sirove nafte. U procesu 

proizvodnje nafte – postupci pročišćavanja (čšćenja) 

proizvedene sirove nafte (uklanjanja vode, soli, 

pijeska, taloga i drugih nečistoća iz sirove nafte) prije 

njenog transporta i prerade u rafi nerijama. Specifi - 

kacije za isporuku sirove nafte dopuštaju maksimalni 

sadržaj vode i taloga u nafti između 0,1% i 3% masenih 

(0,1% u područjima s hladnom klimom, između 

0,2% i 1% u Teksasu i Meksičkom zaljevu i 3% za teške 

kalifornijske nafte), dok specifi kacije za transport 

cjevovodima i rafi nerijske specifi kacije obično propisuju 

sadržaj vode i taloga između 0,1% i 1%. 

crude oil viscosity – viskoznost sirove nafte. Viskoznost 

nafte je mjera njena otpora strujanju – što je viskoznost 

veća, nafta teže struji. Teža nafta u pravilu ima 

veću viskoznost. Viskoznost nafte pri ležišnim uvjetima 

varira od 0,2 do preko 1.000 cp. Na viskoznost 

nafte utječu tlak, temperatura i sadržaj plina otopljenog 

u njoj – porast temperature uzrokuje smanjenje 

viskoznosti, porast tlaka uzrokuje njeno povećanje, 

a smanjenje količine otopljenog plina uzrokuje 

porast viskoznosti. Kako su utjecaji temperature 

(smanjenje viskoznosti s njenim porastom) i tlaka 

(povećanje viskoznosti s njegovim porastom) izjednačeni, 

glavni utjecaj na viskoznost slojne nafte ima 

količina otopljenog plina, koja direktno ovisi o tlaku. 

Ako tlak poraste iznad tlaka zasićenja (bez povećanja 

količine otopljenog plina), viskoznost nafte će 

se povećati usljed njena stlačivanja. Sa smanjenjem 

tlaka viskoznost slojne nafte će se najprije smanjivati 

usljed ekspanzije nafte dok se ne dosegne tlak 

zasićenja, a s opadanjem tlaka ispod tlaka zasićenja 

viskoznost će rasti zbog oslobađanja otopljenog plina 

iz nafte (uklanjanja lakših komponenata s nižom 

viskoznošću iz nafte). Prema tome, proizvodnja nafte 

se smanjuje razmjerno iscrpljivanju ležišta i zbog 

povećanja viskoznosti slojne nafte. Viskoznost nafte 

se uobičajeno (i lako) mjeri u okviru PVT ispitivanja 

slojne nafte u laboratoriju pa te podatke treba rabiti, 

jer su viskoznosti određene s pomoću korelacija iz 

literature prilično netočne zbog kompleksnosti naftnih 

smjesa: v. viscosity. 

crude petroleum – sirova nafta, v. crude oil, petroleum. 

crude spike – injektiranje kondenzata u sirovu naftu. Miješanje 

kondenzata i sirove nafte kako bi se povećao 

njen volumen (i cijena po jediničnom volumenu) i 

smanjila njena relativna gustoća (obično malo – manje 

od jednog API stupnja), što također povećava 

cijenu nafte (iako ne znatno). Kondenzat se prije dodavanja 

nafti mora stabilizirati ili se nafta mora transportirati 

cjevovodom s visokim tlakom para i tlak 

pare prilagoditi na izlaznom kraju cjevovoda. 

crude stabilization – stabilizacija sirove nafte, v. crude 

oil stabilization. 

crude sweetening – desulfurizacija (odsumporavanje) 

sirove nafte, v. crude oil sweetening. 

crush belt – pojas drobljenja. Pojas (zona) zdrobljenih 

stijena kojima je svojstvena intenzivna kataklaza (cataclasis) 

i milonitizacija (mylonitization). 

crush breccia – kataklastična breča. (1) Breča koja se 

formirala na mjestu nastanka njena materijala (bez

crush conglomerate 

transporta fragmenata) ili blizu tog mjesta mehaničkim 

drobljenjem stijena u procesu pokreta Zemljine 

kore; tektonska breča (v. tectonic breccia) koja je povezana 

s plohama klizanja i formirala se nabiranjem 

i rasjedanjem (deformacijama usljed nabiranja i rasjedanja). 

Sinonim: cataclastic breccia. (2) Tektonska 

breča (tectonic breccia) čije formiranje nije bilo povezano 

ni s nabiranjem niti s rasjedanjem (s deformacijama 

usljed nabiranja i rasjedanja), osim ako se 

plohe loma breče ne smatraju malim rasjedima, na 

primjer, breča nastala pri bočnom (lateralnom) tlaku 

bez ikakvih daljnjih deformacija stijenskih masa izuzev 

onih što se pojavljuju pri blagom savijanju slojeva. 

Sinonim: cataclastic breccia. 

crush conglomerate – kataklastični (tektonski) konglomerat 

(valutičnjak). Stijena koja se formirala 

uglavnom na mjestu nastanka njena materijala (bez 

transporta fragmenata) deformacijom (nabiranjem 

ili rasjedanjem) krtih, cementiranih stijena. Sastavljena 

je (građena) od romboidnih uglatih fragmenata 

(odlomaka) nastalih drobljenjem i rotacijom 

raspucanih blokova stijena koji su postali zaobljeni 

uzajamnim trenjem. Kataklastični konglomerat je 

vrlo sličan običnom (sedimentnom) konglomeratu i 

također kataklastičnoj breči (v. crush breccia), ali ima 

zaobljenije fragmente. Karakteriziran je sličnošću 

sastava fragmenata i matriksa (općenito je jedan tip 

stijene). Sinonim: cataclastic conglomerate, tectonic 

conglomerate. 

crushing test – ispitivanje na drobljenje, ispitivanje neograničenom 

kompresijom (stlačivanjem), v. unconfi - 

ned compression test. 

crush zone – zona drobljenja. Zona (područje) razvoja 

rasjednih breča (v. fault breccia) i rasjednih glina (glina 

trenja – v. fault gouge). 

crust – (1) Zemljina kora. Površinska lupina (ljuska, sfera) 

Zemlje. Defi nirana je različito – kao dio Zemlje 

iznad Mohorovičićeva diskontinuiteta (Mohorovičić 

discontinuity), kao sial (sial) ili kao sial i sima (sima). 

Kora zauzima manje od 0,1% ukupnog volumena Zemlje. 

Sinonimi: crust of the Earth, Earth’s crust; v. continental 

crust, oceanic crust. (2) kora. U sedimentologiji 

– laminirani (slojeviti), obično naborani sediment algalne 

tvari, nitastih ili pločastih alga ili algalne grude 

različitih oblika (od slabo valovitih do glavičastih poput 

kupusa) koji su se formirali na stijenama, fosilima 

ili nekim drugim predmetima akrecijom, agregacijom 

ili fl okulacijom. 

crustaceans (Crustacea) – raci. Nadrazred (ili razred) 

artropoda (člankonožaca, arthropods). Po broju individua 

raci zauzimaju drugo mjesto nakon insekata. 

Glavna im je karakteristika postojanje dva para ticala 

(antennae) na glavi, a od ostalih člankonožaca se razlikuju 

po tome što dišu škrgama. Imaju člankovito 

tijelo (segmented body) pokriveno hitinskim oklopom. 

Većina oblika prebiva u marinskoj sredini. Stratigrafska 

rasprostranjenost: kambrij-danas. 

cryogenic gas processing – kriogenička obrada (prerada) 

plina, v. cryogenic plant. 

cryogenic plant – kriogeničko postrojenje. Postrojenje 

za obradu prirodnog plina (gas processing plant) u 

kojem se primjenjuju vrlo niske temperature za postizanje 

visokog iscrpka tekuće faze. Plin prolazi kroz 

turboekspander (turboexpander) gdje ekspandira 

i izlazi s temperaturom od –110 °C do –120 °C (od 

204 

cryptograined 

–160 do –180 °F). Kondenziraju se svi plinovi osim 

metana i zatim se separiraju u frakcionatoru (fractionator). 

cryology – kriologija, glaceologija, v. glaciology, 1. 

cryonival – (1) krionivalni. Koji se odnosi na kombinirano 

djelovanje mraza i snijega. (2) krionivalni, subnivalni, 

v. periglacial, 2. 

cryoplanation – krioplanacija. U geologiji – denudacija 

smrzavanjem. Snižavanje i preoblikovanje površine 

zemlje procesima koji su povezani s intenzivnim djelovanjem 

mraza, na primjer solifl ukcijom praćenom 

erozijskim i transportirajućim djelovanjem voda tekućica, 

pokretljivog leda i drugih agensa; v. altiplanation. 

cryoturbate – krioturbat, kongeliturbat, smrznuto tlo, v. 

congeliturbate. 

cryptalgal – kriptalgalni. Termin za označavanje stijena 

i strukture stijena koje su formirane vezivanjem sedimenata 

i/ili precipitacijom karbonata pod djelovanjem 

alga bez skeleta (nonskeletal algae). O utjecaju 

tih organizama se više zaključuje nego što se može 

opažati. 

cryptoclastic rock – kriptoklastična stijena. (1) Klastična 

stijena koja se sastoji od ekstremno fi nih fragmenata 

(odlomaka) vidljivih jedino pod mikroskopom; 

v. macroclastic rock, microclastic rock. (2) Karbonatna 

sedimentna stijena s afanitskom klastičnom teksturom 

i odijeljenim česticama, čiji je promjer manji od 

o,oo1 mm, koja pod vrlo velikim povećanjem pokazuje 

slabu kristaliziranost ili uopće nije kristalizirana, 

na primjer, ekstremno fi no usitnjena prašina; v. cryptograined. 

cryptocrystalline – kriptokristalan, kriptokristalast. (1) 

Termin za označavanje teksture stijene koja se sastoji 

od kristala tako male veličine da se ne mogu 

raspoznati niti dijagnosticirati čak pod običnim 

mikroskopom (kristaličnost takvih stijena se može 

utvrditi elektronskim mikroskopom). Terminom se 

također označava nejasno kristalna tekstura i stijena 

s takvom teksturom. Sinonimi: felsophyric, microaphanitic, 

microcryptocrystalline, microfelsitic; v. microcrystalline. 

(2) Termin za označavanje teksture kristalne 

stijene u kojoj su kristali tako male veličine da se 

ne mogu odrediti golim okom. Primjena tako defi niranog 

termina, međutim, nije preporučljiva budući 

da se ne može sa sigurnošću tvrditi da je afanitska 

stijena kriptokristalna sve dok se pod mikroskopom 

ne utvrdi da je ona zaista mikroskopski kristalna. (3) 

Termin za opisivanje kristalne teksture karbonatne 

sedimentne stijene koja ima odijeljene kristale čiji 

je promjer, ovisno o klasifi kacijama, manji od 0,001 

mm ili 0,004 mm ili 0,01 mm. 

cryptogams – kriptogamne biljke, tajnocvjetke. Naziv za 

sve skupine biljaka koje ne tvore cvijet (nonfl owering 

plants), biljke bez prašnika (stamen) i tučka (pistil), 

koje se razmnažaju sporama (spores) umjesto sjemenjem 

(seeds). Termin je star i primjenjivao se u ranijim 

sistematizacijama biljaka. Obuhvaćaju talofi te (steljnjače, 

thallophytes), briofi te (mahovine, briophytes) i 

pteridofi te (papratnjače, pteridophytes). 

cryptograined – kriptogranularan, kriptozrnast. Termin 

za označavanje teksture karbonatnih sedimentnih 

stijena koje se sastoje (građene su) od odijeljenih 

klastičnih (ili precipitiranih ili fl okuliranih) 

čestica promjera, ovisno o klasifi kacijama, manjeg

cryptoolitic 

od 0,001 mm ili 0,004 mm ili 0,01 mm; v. cryptoclastic 

rock. 

cryptoolitic – kriptoolitski. Termin koji označava toliko 

fi nozrnastu oolitsku teksturu da se može raspoznati 

jedino pod mikroskopom. Terminom se također 

označava stijena s takvom teksturom. 

cryprostomes (Cryptostomata) – kriptostomi. Red 

izumrlih briozoa (mahovnjaka, bryozoans). Slični su 

treptostomima (treptostomes), ali imaju kratku endozonu 

(endozone) i aperturu (ušće, aperture) u bazi 

cjevastog nastavka (vestibula, vestibule). Stratigrafska 

rasprostranjenost: ordovicij-perm. 

Cryptozoic – kriptozoik. Veliki interval geološkog vremena 

koji je predstavljen pretkambrijskim (v. Precambrian) 

naslagama stijena u kojima su dokazi života 

tek neznatni i razvijene su samo primitivne forme 

organizama (tj. bez ostataka faune sa skeletom). 

Obuhvaća, kako se procjenjuje, vremenski raspon 

od prije 3,2 milijarde godina do 570 milijuna godina. 

Termin se bazira na podjeli cjelokupne geološke povijesti 

Zemlje na dva eona koju je napravio američki 

geolog G.H. Chadwick – kriptozoik i fanerozoik (v. 

Phanerozoic). 

crystal – kristal. (1) Homogeno čvrsto tijelo (tijelo u 

čvrstom agregatnom stanju) kemijskog elementa, 

spoja ili izomorfne smjese s pravilno ponavljajućim 

rasporedom atoma koji je vanjski izražen kristalnim 

plohama. (2) v. rock crystal. 

crystal axis – (1) kristalografska os, v. crystallographic 

axis. (2) kristalna os. (a) Jedan od tri brida (edge) 

elementarne ćelije (unit cell) u prostornoj kristalnoj 

rešetki (crystal lattice). (b) Red prostorne kristalne rešetke 

(može se smatrati za osi zone). 

crystal class – klasa simetrije kristala, v. class, 1. 

crystal face – kristalna ploha, ploha kristala. Vanjska 

ravna ploha koja ograničava kristal. 

crystal form – forma (oblik) kristala. (1) Geometrijska 

forma (oblik) kristala. (2) Grupa simetrički ekvivalentnih 

kristalnih ploha koja čini formu (oblik) i prikazuje 

simetriju kristalne klase (upućuje na singoniju 

kristala). Kristal može imati jedan ili više oblika, od 

kojih je svaki konzistentan s unutarnjom simetrijom 

kristala. Forma kristala se može simbolički izraziti Millerovim 

indeksima (Miller indices). 

crystal habit – habitus kristala. Opća forma (oblik) kristala, 

na primjer kubični, prizmatični, vlaknasti. Za 

dani tip kristala habitus može varirati od lokaliteta 

do lokaliteta, ovisno o sredini rasta kristala. 

crystal indices – Millerovi indeksi, v. Miller indices. 

crystal lattice – kristalna (prostorna kristalna, Bravaisova) 

rešetka. Trodimenzijski raspored atoma kristala 

koji se pravilno ponavlja. Svaka točka kristalne rešetke 

ima jednako okruženje. Izgrađena je pravilnom 

paralelnom translacijom elementarne ćelije (unit 

cell) u prostoru. Naziva se također Bravaisova rešetka 

u čast francuskog fi zičara A. Bravaisa koji je pokazao 

da postoji samo 14 mogućih tipova kristalnih rešetki. 

Sinonimi: Bravais lattice, direct lattice (v.), lattice, space 

lattice, translation lattice. 

crystalline – kristalan, kristalinski, kristaličan, kristaliničan, 

kristalast. (1) U kristalografi ji – (a) Koji se odnosi 

na kristal, ima kristalnu prirodu ili je nastao (formirao 

se) procesom kristalizacije, osobito koji ima kristalnu 

strukturu ili pravilan raspored atoma u prostornoj 

kristalnoj rešetki; v. amorphous. (b) Termin za ozna- 

205 

crystalline rock 

čavanje mineralne čestice bilo koje veličine koja ima 

kristalnu unutarnju strukturu, ali nema dobro razvijene 

kristalne plohe ili vanjsku kristalnu formu koji 

bi odražavali unutarnju strukturu. (c) Koji nalikuje na 

kristal; svijetao, proziran, čist. (2) U petrologiji – (a) 

Termin za označavanje stijene koja se potpuno (u cijelosti) 

sastoji od kristala ili fragmenata kristala, osobito 

za označavanje eruptivnih (magmatskih) stijena 

(igneous rocks) koje su se formirale pri hlađenju taljevine 

i ne sadrže staklo ili metamorfnih stijena (metamorphic 

rocks) koje su bile podvrgnute prekristalizaciji 

kao rezultat promjena tlaka i temperature. Termin 

se također može primijeniti i na neke sedimentne stijene 

(sedimentary rocks), na primjer, na kvarcite, neke 

vapnence, evaporite) koje se u cijelosti sastoje od 

kristala. (b) Termin za označavanje teksture kristalnih 

stijena koja je karakterizirana tijesnim kontaktom ili 

spajanjem čestica (u većini slučajeva čestice imaju 

kristalne plohe i granice). Takva tekstura se u stijenama 

formirala simultanim rastom. 

crystalline carbonate – kristalni karbonat. Karbonatna 

sedimentna stijena (carbonate sedimentary rock) čija 

se primarna sedimentna tekstura (depositional texture) 

ne može odrediti zbog kasnije prekristalizacije i 

metasomatoze, na primjer, dolomitna stijena (dolomitic 

rock) i dolomitni vapnenac (dolomitic limestone). 

crystalline fl ake – ljuskavi grafi t, v. fl ake graphite. 

crystalline-granular – kristalno-zrnast, v. granular. 

crystalline-granular texture – kristalno-zrnasta tekstura. 

(1) Primarna zrnasta tekstura sedimentnih stijena 

(sedimentary rocks) koja se formirala kristalizacijom 

iz vodene sredine. Takvu teksturu može imati 

kamena sol, gips ili anhidrit. (2) Tekstura karbonatne 

sedimentne stijene (carbonate sedimentary rock) formirana 

dolomitizacijom vapnenca koji se sastoji od 

gusto pakiranih zrna. 

crystalline limestone – kristalni vapnenac (vapnenjak). 

(1) Vapnenac koji je formiran od obilne količine kristala 

kalcita kao rezultat prekristalizacije pri procesu 

dijageneze, osobito vapnenac u čijem sastavu 

prevladavaju kristali kalcita promjera većeg od 20 

mikrometara. Primjer su krinoidni vapnenci (crinoidal 

limestones) čiji su se fragmenti (članci, pločice 

itd.) povećali zbog obrastanja kalcitom. Sinonim: 

marble. (2) Metamorfozirani vapnenac (metamorphosed 

limestone); mramor (marble) koji je nastao 

prekristalizacijom sedimentnog vapnenca pri procesu 

metamorfoze (metamorfi zma). Sinonim: cipolin. 

(3) Kalkarenit (v. calcarenite) s cementom (vezivom) 

od kristalnog kalcita koji se formirao pri procesu dijageneze 

i čini jednu cjelinu (u optičkom odnosu) s 

prekristaliziranim fragmentima (ostacima) fosila. Sinonim: 

sedimentary marble. 

crystalline rock – kristalna stijena, kristalasta stijena. 

(1) Eruptivna (magmatska) ili metamorfna stijena 

(igneous rock, metamorphic rock), za razliku od sedimentne 

stijene (sedimentary rock) – termin u tom 

značenju je netočan, ali je prikladan. (2) Stijena koja 

se potpuno (u cijelosti) sastoji od relativno velikih 

mineralnih zrna (kristala ili fragmenata kristala), na 

primjer plutonske stijene, eruptivne (magmatske) 

stijene bez staklastog materijala ili metamorfne 

stijene. (3) Sedimentna stijena – na primjer neki vapnenci 

koji se sastoje od krupnih kristalnih zrna ili

crystallines 

pokazuju teksturu formiranu djelomičnom ili potpunom 

prekristalizacijom. 

crystallines – kristalne stijene. Termin se obično rabi u 

množini, na primjer, pretkambrijske kristalne stijene 

(Precambrian crystallines), ali se njegova uporaba u 

tom značenju ne preporučuje. 

crystalline structure – kristalna struktura, v. crystal 

structure. 

crystallinity – kristaličnost. (1) Stupanj kristalizacije stijene, 

odnosno stupanj do kojeg je stijena kristalna 

(kristalinska), osobito eruptivna (magmatska) stijena 

– holokristalna (holocrystalline), hipokristalna (hypocrystalline) 

itd. (2) Stupanj razvoja kristalnog (kristalinskog) 

karaktera eruptivne (magmatske) stijene, 

na primjer, makrokristalna (macrocrystalline), mikrokristalna 

(microcrystalline), kriptokristalna (cryptocrystalline) 

stijena, ili stupanj vidljivosti (opažljivosti) 

kristalnog karaktera tih stijena, na primjer, afanitska 

(aphanitic) ili faneritska (phaneritic) stijena. 

crystallinoclastic rock – kristalno-klastična (kristaličnoklastična) 

stijena. Klastična stijena (clastic rock) koja 

sadrži znatnu količinu kristalne tvari (materijala), na 

primjer, stijena s kristalastim (kristaličnim) cementom 

(vezivom, crystalline cement). 

crystallinohyaline – kristalno-hijalinski, v. hyalinocrystalline. 

crystallite – kristalit. (1) Opći termin koji se primjenjuje 

za označavanje sićušnih tijela nepoznata (nejasna) 

mineralnog sastava ili kristalne forme (oblika) koja 

ne polariziraju svjetlo. Kristaliti su početni stadij kristalizacije 

magme ili stakla; v. crystalloid. (2) Zastarjeli 

sinonim za stilolit (stylolite) – ravni, vertikalno 

isprugani stupić jednog sloja (jednakog sastava kao 

i stijena u kojoj se sreće) koji ulazi u odgovarajuće 

udubljenje u drugom sloju i smješten je pod kosim 

ili pravim kutom na plohu slojevitosti. 

crystal-lithic tuff – kristalno-litični (kristalno-litoklastični) 

tuf (pršinac). Tuf (pršinac) koji je između kristalnog 

tufa (v. crystal tuff ) i litičnog (litoklastičnog) tufa (v. 

lithic tuff ) ili je pretežito litoklastičan; v. lithic-crystal 

tuff . 

crystallitic – kristalitni, kristalitski. Koji se odnosi na kristalite 

ili se sastoji od kristalita (v. crystallite). 

crystallization – kristalizacija. Proces stvaranja (formiranja) 

kristalne tvari iz plinovite, tekuće ili dispergirane 

faze (stanja). 

crystallization fabric – kristalizacijski sklop (građa). Karakteristika 

veličina i uzajamnih prostornih odnosa 

kristala minerala u sedimentnim stijenama, kao što 

su evaporiti, kemogeni (kemijski istaloženi) cementi 

i prekristalizirani vapnenci (vapnenjaci) i dolomiti; v. 

crystallization texture. 

crystallization magnetization – kristalizacijska (kemijska) 

remanentna magnetizacija, v. chemical remanent 


crystallization remanent magnetization – kristalizacijska 

(kemijska) remanentna magnetizacija, v. chemical 


crystallization texture – tekstura kristalizacije, kristalizacijska 

tekstura. Karakteristika forme (oblika) kristala 

minerala u sedimentnim stijenama, kao što su 

evaporiti, kemogeni (kemijski istaloženi) cementi i 

prekristalizirani vapnenci i dolomiti; v. crystallization 

fabric. 

crystalloblast – kristaloblast. Kristal minerala koji je u 

206 

ctenostomes (Ctenostomata) 

cijelosti nastao (formirao se) metamorfnim procesima; 

v. holoblast, hypidioblast, idiblast, xenoblast. 

crystalloblastic – kristaloblastičan. (1) Koji se odnosi 

na kristaloblaste ili ih sadrži (v. crystalloblast). (2) Termin 

kojim se označava kristalna tekstura (crystalline 

texture) formirana pri metamorfnoj prekristalizaciji 

(metamorphic recrystallization) pod uvjetima visoke 

viskoznosti i usmjerenog tlaka nasuprot teksturama 

eruptivnih (magmatskih) stijena (igneous rocks) koje 

su rezultat sukcesivne kristalizacije minerala pri uvjetima 

relativno niske viskoznosti i gotovo jednoličnog 

tlaka; v. heteroblastic, homeoblastic. 

crystallographic axis – kristalografska (kristalna) os. 

Jedna od triju zamišljenih linija u kristalu (četiriju 

linija u heksagonskom kristalu) koja prolazi kroz njegovo 

središte. Rabi se u opisivanju strukture kristala 

i njihove simetrije. Jedna ili sve kristalne osi se mogu 

podudarati s osima simetrije. Sinonim: crystal axis. 

crystalloid – kristaloid. Mikroskopski mali kristal koji, 

kada se ispituje pod mikroskopom, polarizira svjetlo, 

ali nema obrise kristala ili ne posjeduje lako odrediva 

optička svojstva; v. crystallite. 

crystal sandstone – kristalni pješčenjak. (1) Pješčenjak 

u kojem su zrna kvarca povećana taloženjem silicijdioksida 

na njima tako da su pretvorena u kristale 

(zrna kvarca pokazuju regenerirane facete kristala 

i katkada gotovo savršene euhedralne kristale). (2) 

Pješčenjak s grubokristalnim karbonatnim cementom 

(kalcitom) u kojem jedan kristal cementa uključuje 

jedno ili nekoliko klastičnih zrna. 

crystal structure – kristalna struktura. Pravilni, uređeni 

ili ponovljeni raspored atoma u kristalu čija su translacijska 

svojstva opisana kristalnom ili prostornom 

rešetkom. Sinonim: crystalline structure. 

crystal system – kristalni sustav (sistem). Jedna od šest 

grupa (ili klasifi kacija) kristala u skladu sa simetrijom 

njihovih kristalnih ploha (symmetry of crystal faces). 

Karakterizirana je određenim metričkim i kutnim odnosima 

parametara kristalne rešetke (crystal lattice). 

Kristalni sustavi su kubni ili teseralni (v. isometric system), 

heksagonski (v. hexagonal system), tetragonski 

(v. tetragonal system), rompski ili ortorompski (v. 

orthorhombic system), monoklinski (v. monoclinic 

system) i triklinski (v. triclinic system). Unutar kristalnih 

sustava postoje (defi nirane su) 32 kristalne klase 

(crystal class). 

crystal transformation – transformacija kristala, v. 

transformation, 2. 

crystal tuff – kristalni (kristaloklastični) tuf (pršinac). Tuf 

(pršinac) koji se pretežito sastoji od kristala i fragmenata 

(odlomaka) kristala; v. crystal-lithic tuff , crystalvitric 

tuff . 

crystal-vitric tuff – kristalno-staklasti (kristalno-vitroklastični) 

tuf (pršinac). Tuf (pršinac) koji se pretežito 

sastoji od fragmenata (odlomaka) kristala i vulkanskog 

stakla; v. crystal tuff , vitric tuff . 

ctenodont – (1) ktenodontan. Termin za označavanje 

sustava zuba brave (dentition) nekih moluska školjkaša 

(bivalves, bivalve mollusks) drevnog podrijetla 

koji se sastoji od mnogobrojnih kratkih zubiju smještenih 

poprečno na rub ljušture. (2) ktenodont. Molusk 

školjkaš s ktenodontnim tipom brave. 

ctenostomes (Ctenostomata) – ktenostomi. Red briozoa 

(mahovnjaka, bryozoans). Karakterizirani su postojanjem 

češljastih izraslina (comblike protrusions)

cube spar 

kod usnog dijela. Žive u neupadljivim, fi nim kolonijama 

koje su građene od relativno izoliranih, kratkih, 

cjevastih zoecija (tubular zooecia) s hitinskim stijenkama 

(chitinous walls). 

cube spar – anhidrit, v. anhydrite. 

cubic cleavage – kubna kalavost. Tip kalavosti minerala 

paralelne s plohama kocke, na primjer, kalavost galenita. 

cubic crystal system – kubični (kubni, teseralni) kristalni 

sustav, v. isometric system. 

cubic foot (cu ft) – kubična stopa. Izvansustavna standardna 

mjerna jedinica volumena prirodnog plina. 

Jedan kubični metar sadrži oko 35,3 kubične stope, a 

jedna kubična stopa oko 0,028 kubičnog metra. 

cubic feet per day (CFD, cfd, cf/d) – kubične stope 

na dan. Izvansustavna standardna mjera volumena 

proizvodnje i potrošnje plina koja se (uz m 3 /d) često 

rabi; v. cubic foot. 

cubic packing – kubično pakiranje. Način sistematičnog 

(pravilnog) rasporeda homogenih čvrstih kuglica u 

klastičnim sedimentima (clastic sediments) ili kristalnoj 

rešetki (crystal lattice) koji je karakteriziran prisutnošću 

elementarnih ćelija (unit cell) u obliku kocke 

čiji su uglovi središta kuglica. Agregat s kubičnim 

pakiranjem ima maksimalnu poroznost (47,64%); v. 

open packing, rhombohedral packing. 

cubic system – kubični (kubni, teseralni) sustav (kristalni 

sustav), v. isometric system. 

cuesta – kuesta. (1) Brežuljak ili lanac brežuljaka s jednom 

blago nagnutom i drugom strmo nagnutom 

padinom, osobito nesimetrični lanac s jednom dugom 

i blagom padinom (sukladno s nagibom otpornog 

sloja ili slojeva od kojih je kuesta građena) i 

sa suprotnom strmom padinom (strminom) ili čak s 

padinom koja ima nagib poput litice (koja siječe slojevitost 

otpornih stijena). Termin cuesta se prvobitno 

primjenjivao na strmu padinu ili strminu koja ograničava 

ravnicu s blagim nagibom na njenom gornjem 

kraju i također za označavanje same ravnice s blagim 

nagibom. (2) Lanac brežuljaka ili pojas niskih brežuljaka 

između nizina u području blago nagnutih sedimentnih 

stijena (kao na obalnoj ravnici). Brežuljci 

imaju padinu s blagim nagibom koji je sukladan nagibu 

stijena i relativno strmu padinu koja se ođštro 

spušta od bila brežuljaka. Sinonimi (obiju defi nicija): 

escarpment, scarped ridge, wold. 

Cuisian, Cuisian stage – kuiz, cuis. Stratigrafski kat 

donjeg eocena (Lower Eocene) u Europi – iznad ipra 

(Ypresian), a ispod luteta (Lutetian). 

culmination – vrh. U geologiji – najviša točka strukturne 

forme, na primjer, doma (kupola, dome), tjeme 

antiklinale (anticlinal crest), korito sinklinale (synclinal 

trough) ili tektonski pokrov (nappe). Os antiklinale 

(axis of anticline) može imati nekoliko najviših 

točaka koje su odvojene sedlima (saddles). Sinonimi: 

apex, axis culmination. 

cumaceans (Cumacea) – kumaceje. Red malakostraka 

(viših rakova, malacostracans). Karakterizirane su 

uglavnom dugim, tankim subcilindričnim zatkom 

(pleon) koji se obično izrazito razlikuje od širokog, 

obično spljoštenog toraksa (oprsja, pereion) i cefalona 

(cephalon). 

cumulate – kumulat, akumulativna stijena. Eruptivna 

(magmatska) stijena (igneous rock) nastala (formirana) 

akumulacijom (nakupljanjem) kristala koji su se 

207 

current mark 

istaložili iz magme gravitacijskim djelovanjem. Sinonim: 

accumulative rock. 

cumulation production – ukupna proizvodnja, v. cumulative 

production. 

cumulative oil production – ukupna proizvodnja nafte. 

Ukupna količina nafte proizvedena iz ležišta ili polja 

u danom periodu (do nekog datuma) nakon početka 

njihove eksploatacije. 

cumulative production – ukupna proizvodnja. Ukupna 

količina proizvedene nafte, plina ili kondenzata iz 

ležišta ili polja u danom periodu nakon početka njihove 

eksploatacije. Sinonim: cumulation production, 

cumulative recovery. 

cumulative recovery – ukupna proizvodnja, v. cumulative 

production. 

cumulative stock-tank oil production – ukupna proizvodnja 

rezervoarske nafte. Ukupna količina nafte 

proizvedena iz ležišta ili polja u danom periodu nakon 

početka njihove eksploatacije, svedena na standardne 

uvjete. 

current – (1) struja. (a) Dio mase fl uida, osobito zraka ili 

vode, koji se konstantno giba u određenom smjeru 

brzinom često znatno većom nego što je prosječna 

brzina struje ili dio mase fl uida u kojem je koncentrirano 

gibanje fl uida. (b) Horizontalno gibanje ili 

konstantno strujanje vode u danom smjeru s više ili 

manje jednoličnom brzinom koje proizvodi prijenos 

znatne mase, a uvjetovano je vjetrovima, valovima, 

gravitacijom ili razlikama u temperaturi i gustoći. 

Stalna je ili sezonska prirodna pojava. Osobito se odnosi 

na oceanske struje (oceanic currents). (2) struja, 

električna struja. Protjecanje (prijenos) električnog 

naboja (electric charge) u čvrstoj, tekućoj ili plinovitoj 

supstanciji u jedinici vremena. Sinonim: electric current. 

(3) brzina struje. Brzina strujanja fl uida u struji. 

current bedding – strujna slojevitost. Slojevitost (bedding) 

ili slojevita struktura (bedding structure) koja je 

formirana djelatnošću struja, osobito kosa slojevitost 

(cross-bedding) formirana strujama vode ili zraka 

različitih smjerova. Sinonim: false bedding; v. ripple 

bedding. 

current cross ripple mark – strujni unakrsni (interferencijski) 

ripl. Unakrsni ripl (v. cross ripple mark) koji 

nastaje presijecanjem pod kutom već postojećeg 

strujnog ripla kasnijom strujom koja teče u drugom 

(različitom) smjeru i dovoljno je slaba i kratkotrajna 

tako da ne razara prvobitni sustav riplova. 

current-focused log – dijagram karotaže (elektrokarotaže) 

s fokusiranjem struje (s fokusiranom strujom); 

karotaža (elektrokarotaža) s fokusiranjem struje (s fokusiranom 

strujom), v. focused-current log. 

current lineation – strujna lineacija na plohi slojevitosti, 

v. parting lineation. 

current mark – (1) strujni znak (trag). (a) Struktura 

formirana neposrednim ili posrednim djelovanjem 

struje vode na površinu sedimentacije (sedimentary 

surface), na primjer, znak (trag) deranja (v. scour 

mark), formiran samom strujom, ili znak (trag) tvrdog 

predmeta (v. tool mark) izoran tvrdim predmetom 

nošenim strujom. Sinonim: current marking. (b) 

Nepravilna struktura (forma) koja je nastala djelovanjem 

plimne struje u zoni žala (plaže) i sastoji se od 

malih udubljenja koja se protežu u smjeru obale od 

mjesta gdje se razbijaju valovi. (2) strujni ripl, v. current 

ripple mark.

current marking 

current marking – strujni znak (trag), v. current mark, 1. 

current ripple – strujni ripl, v. current ripple mark. 

current ripple mark – strujni ripl. Nesimetrični ripl (v. 

asymmetric ripple mark) s oštrim ili zaobljenim krijestama 

(grebenima, crests) između zaobljenih korita 

(žljebova, troughs) formiran strujama vode ili zraka 

koje su tekle više ili manje konstantno u jednom 

smjeru preko pješčane površine (na primjer preko 

strujnih sprudova, plimnih plićaka, pješčanih nanosa, 

plaža ili pješčanih dina). U udubinama ripla se 

nakuplja grubozrnasti pijesak, a na njegovim krijestama 

fi nozrnasti pijesak. Strujni riplovi su obično 

karakteristični za plitke vode, ali se mogu formirati 

i u dubokim vodama. Sinonimi: current mark, current 

ripple, parallel ripple mark. 

curtailment – prisilno ograničenje proizvodnje. Prisilno 

smanjenje dnevne proizvodnje plinske bušotine s 

obzirom na proizvodnju specifi ciranu u ugovoru o 

isporuci (purchase contract). 

curvature in horizontal plane – zakrivljenost u horizontalnoj 

ravnini. Projekcija zakrivljenosti kanala bušotine 

na horizontalnu ravninu. 

curvature in vertical plane – zakrivljenost u vertikalnoj 

ravnini. Projekcija zakrivljenosti kanala bušotine na 

vertikalnu ravninu. 

curved-blade drill string stabilizer – stabilizator bušaće 

kolone sa zakrivljenim lopaticama. U procesu 

bušenja – tip stabilizatora kolone bušaćih alatki (v. 

drillstring stabilizer) s ravnim lopaticama jednake duljine 

i širine. Teoretski taj tip stabilizatora smanjuje 

na minimum dinamičke (udarne) sile na sklop teških 

bušaćih šipki i na susjedne spojnice, što umanjuje 

opasnost lomova spojnica usljed zamora materijala. 

curved hole – prirodno iskrivljena bušotina, v. crooked 

well. 

curved path – krivocrtna (zakrivljena) trajektorija. U seizmici 

– zakrivljenost trajektorije (putanje) seizmičke 

zrake (curvature of seismic raypath) zbog varijacije 

brzine. Zakrivljenost je obično konkavna prema gore 

jer se brzina povećava s dubinom. 

curved well – prirodno iskrivljena bušotina, v. crooked 

well. 

curve of erosion – krivulja erozije. U geologiji – teoretska 

krivulja površine oblikovane procesom erozije 

koja prikazuje profi l struje, doline, brežuljka, obale ili 

snježnog pokrova. 

cusec – kubna stopa u sekundi. Jedinica protoka jednaka 

jednoj kubnoj stopi u sekundi. 

cushion – jastuk. (1) Umjetni rezervoar za apsorbiranje 

kinetičke energije padajuće vode čime se sprječava 

erozija i smanjuje vibracija. (2) Fluid koji se upotrebljava 

u cijevi ili koloni cijevi za kontrolu tlaka. Stupac 

vode ili bušaće isplake se primjenjuje u bušaćim 

šipkama koje se spuštaju u bušotinu radi sprječavanja 

razaranja šipki djelovanjem hidrostatičkog tlaka 

u kanalu bušoine. 

cushion gas – plinski jastuk. (1) Neaktivni (neradni) dio 

volumena podzemnog plinskog skladišta, ispunjen 

plinom koji je neophodan za održavanje minimalnog 

tlaka u skladištu kako bi se osigurao i održavao 

odgovarajući kapacitet proizvodnje plina u periodu 

eksploatacije skladišta, permanentno ostaje u 

skladištu tijekom njegove eksploatacije i vrlo malo 

sudjeluje neposredno u opskrbi za zadovoljavanje 

vršnih ili sezonskih opterećenja. Dio plinskog jastuka 

208 

cutoff 

može biti prvotno u skladištu ako je za skladištenje 

plina bilo odabrano iscrpljeno plinsko ležište (native 

cushion), ali se najveći dio jastuka mora formirati 

injektiranjem plina. Plinski jastuk je dio investicijskog 

ulaganja u skladište (kao, na primjer, kompresorska 

stanica). Na kraju životnog vijeka (nakon napuštanja) 

skladišta plin jastuka će se iscrpiti (iscrpak može biti 

20% do 75%, ovisno o heterogenosti ležišta). Plinski 

jastuk je jedan od bazičnih parametara skladišta. Sinonim: 

base gas. (2) Prirodni plin koji je uskladišten u 

podzemnom ležištu radi kasnije uporabe za podržavanje 

ležišnog tlaka. (3) plin plinskog jastuka, balastni 

plin, v. cushion gas, 1. 

cuspate ripple mark – linguoidni strujni ripl, v. linguoid 

ripple mark. 

custody transfer of natural gas – transport plina 

po zatvorenom sustavu. Automatizirani transport 

prirodnog plina u mrežu plinovoda i iz prijenosne 

plinovodne mreže u lokalni distributivni sustav po 

zatvorenom sustavu. Oprema mora zadovoljiti fi zičke 

potrebe i zahtjeve obiju strana i osigurati točna 

mjerenja energije. 

customer density – gustoća potrošača. Broj potrošača 

na nekom području ili po danoj duljini cjevovoda. 

cut a core – bušiti jezgru, jezgrovati, v. core, 1c, coring. 

cut a coring – bušiti jezgru, jezgrovati, v. core, 1c, coring. 

cut and fi ll – usijecanje i ispunjavanje. (1) Sedimentna 

struktura (sedimentary structure) koja se sastoji od 

malog erozijskog korita (kanala, erosion channel) 

kasnije ispunjenog sedimentima. (2) U geomorfologiji 

– proces nivelacije u kojem je materijal, erodiran 

na jednom mjestu valovima, strujama, rijekama ili 

vjetrovima, taložen pokraj sve dok površine erozije i 

sedimentacije nisu postale kontinuirane i izravnane 

– osobito bočna (lateralna) erozija (lateral erosion) na 

konkavnim obalama meandrirajućih rijeka (meandering 

streams) praćena sedimentacijom (nakupljanjem 

sedimenata) unutar petlji meandra. 

cutoff – (1) granična vrijednost, granica vrijednosti. Donja 

ili gornja granična vrijednost nekog parametra. 

Upotrebljava se za određivanje zasićenja ugljikovodicima 

iz karotažnih dijagrama. Granične vrijednosti su 

minimalna poroznost, sadržaj gline, permeabilnost 

ili zasićenje, na primjer, za minimalnu poroznost se 

često uzima 6-8% kod pješčenjaka i 4-5% kod karbonata. 

(2) poprečna (stratigrafska poprečna) granica. U 

stratigrafi ji – granica, orijentirana okomito na plohe 

slojevitosti, koja označava granicu prostiranja dane 

stratigrafske jedinice po površini. Poprečna granica 

je uvjetna – stratigrafska jedinica nije defi nirana površinom 

erozije, isklinjavanjem, rasjedom ili drugim 

očevidnim konturama. Poprečne granice takve vrste 

se prikazuju na kartama, poprečnim geološkim presjecima 

i trodimenzijskim prikazima i zapravo čine 

osobite facijesne granice (facies boundaries). Sinonim: 

stratigraphic cutoff . (3) novo riječno korito. Novoformirano 

i relativno kratko riječno korito (stream 

channel) koje nastaje u slučaju kada rijeka probije 

uski pojas kopna i pri tome skrati duljinu svog korita. 

Sinonimi: cutoff channel, meander cutoff . (4) kanal za 

ravnanje riječnog korita. Kanal (channel) izgrađen radi 

ispravljanja rijeke (riječnog korita, stream channel) ili 

mimoilaženja velikih okuka (bends) kako bi se smanjila 

erozija i poplavljivanje odrezanih (odsječenih) 

dijelova doline. (5) srpoliko mrtvo korito. Vodeno ti-

cutoff channel 

jelo srpastog oblika koje je odrezano (odsječeno) od 

glavnog riječnog korita. 

cutoff channel – novo riječno korito, v. cutoff , 3. 

cutoff meander – napušteni meandar. Meandar napušten 

od svoje rijeke nakon odsijecanja rukavca meandra 

(neck cutoff ). Sinonim: abandoned meander. 

cutoff porosity – minimalna poroznost, v. porosity cutoff 

. 

cut oil – (1) mokra (vlažna) nafta, v.wet oil. (2) emulzija 

nafte i vode, v. bad oil, 2. 

cut platform – platforma (terasa) urezana valovima, v. 

wave-cut platform, 1. 

cut point – točka (temperatura) vrenja frakcije, vrelište 

frakcije. Temperature pri kojima se razni produkti 

destilacije (frakcije) izdvajaju iz ulazne sirovine – 

temperatura početka ključanja produkata ili početno 

vrelište i temperatura pri kojoj produkt potpuno 

ispari ili završno vrelište. 

cutter – rezač, sjekač, sjekalo. U procesu bušenja – dubinska 

alatka za hvatanje (downhole fi shing tool) 

opremljena noževima za rotacijsko rezanje zaglavljenih 

cijevi u bušotini. Odrezane cijevi koje su ostale u 

bušotini se zatim izvlače drugim alatkama za hvatanje. 

Rezači mogu biti za vanjsko ili unutarnje rezanje 

cijevi (external cutter, internal cutter) ovisno o tome 

jesu li u bušotinu spušteni kroz cijevi ili izvan njih. 

cutter exposure – izloženost rezne površine rezača. Visina 

dijela rezača izvan matričnog tijela polikristalnog 

dijamantskog dlijeta (polycrystalline diamond 

compact bit) koja osigurava prostor rezanja stijene u 

kanalu bušotine za odnošenje (skidanje) dna kanala 

bez sudaranja (odlamanja, smicanja) s tijelom dlijeta 

(impact against bit body) i nakupljanja ispred rezača 

(packing in front of cutter). Izloženost rezne površine 

rezača je jedna od osnovnih konstrukcijskih karakteristika 

polikristalnih dijamantskih dlijeta – uz kutove 

stražnjeg nagiba (v. back-rake angle) i bočnog nagiba 

rezača (v. side-rake angle). Sinonim: chip clearance. 

cutter head – bušaća kruna, dlijeto za bušenje jezgre 

(jezgrovanje), v. core drilling bit. 

cutter orientation – orijentacija rezača. Orijentacija 

rezača polikristalnog dijamantskog dlijeta u kanalu 

bušotine je defi nirana stražnjim nagibom rezača 

(back rake, v. back-rake angle), bočnim nagibom rezača 

(side rake, v. side-rake angle) i izloženošću njegove 

rezne površine (v. cutter exposure). Orijentacija 

rezača se mora pravilno uskladiti s tvrdoćom bušene 

formacije. Pri bušenju mekih, neabrazivnih formacija 

orijentacija se može podesiti tako da pojačava 

agresivno rezanje stijene. Visoke temperature i velike 

brzine habanja (koje su uzrokovane tvrđim, abrazivnijim 

formacijama) zahtijevaju manje agresivnu 

orijentaciju rezača radi sprječavanja prekomjerne 

brzine habanja. Orijentacija rezača također ovisi o 

očekivanoj brzini rezača (koja pak zavisi od udaljenosti 

mjesta rezača od središta kanala bušotine). 

cut terrace – (1) marinska erozijska terasa, v. wave-cut 

terrace. (2) riječna erozijska terasa, v. rock terrace. 

cuttings – krhotine (čestice) probušenih stijena, bušaći 

mulj, v. drill cuttings. 

cuttings gas – plin krhotina probušenih stijena. Plin 

dobiven iz krhotina probušenih stijena (bušaćeg 

stijenskog materijala) tijekom plinske karotaže (mud 

logging). 

cuttings sampler – uređaj za uzorkovanje krhotina pro- 

209 

cycle 

bušenih stijena. U procesu bušenja – uređaj na bušaćem 

postrojenju (smješten iznad ili blizu isplačnog 

rezervoara) za automatsko odvajanje dijela krhotina 

probušenih stijena radi uzorkovanja. Dio isplake koja 

se vraća iz bušotine se usmjerava u taj uređaj gdje se 

veće krhotine koncentriraju i ispiru. 

cuttings time lag – vrijeme transportiranja (iznošenja) 

krhotina probušenih stijena. U procesu bušenja – vrijeme 

koje je potrebno bušaćoj isplaci za transport 

(iznošenje) krhotina probušenih (izbušenih) stijena 

s dna bušotine (well bottom) na površinu. Vrijeme 

transporta krhotina je obično dulje od vremena povratne 

cirkulacije bušaće isplake (cirkulacije od dna 

bušotine do površine, mud time lag). 

cutting transport ratio – koefi cijent transporta čestica 

probušenih stijena, v. transport ratio. 

cuvette – sedimentacijski bazen. U geologiji – veliki 

bazen u kojem se odvijala ili se odvija sedimentacija, 

za razliku od tektonskog bazena (tectonic basin) 

koji se formirao nabiranjem otprije postojećih stijena. 

Primjer takvog bazena je Anglo-pariški bazen 

(na području jugoistočne Engleske i sjeveroistočne 

Francuske) u kojem su se akumulirale kenozojske stijene 

koje su kasnije bile naborane u nekoliko manjih 

i odvojenih tektonskih bazena (kao što su Pariški i 

Londonski bazen). 

C wave – C-val, spregnuti val, v. coupled wave. 

cyanobacteria – cijanobakterije, modrozelene (sinje) 

alge. Skupina organizama, ranije nazvana modrozelene 

(sinje) alge (blue-green algae), koja je karakterizirana 

postojanjem klorofi la i oslobađanjem 

slobodnog kisika tijekom fotosinteze. Uključuju i 

jednostanične i višestanične forme. Cijanobakterije 

su skupina organizama koji su najzaslužniji za formiranje 

stromatolita (stromatolites). Sinonim: bluegreen 

algae. 

cyathosponges – arheocijati, v. archaeocyathids. 

cycads – cikade, cikadofi ti, v. cycadophytes. 

cycadophytes (Cycadophyta) – cikadofi ti, cikade. 

Odjel gimnospermi (golosjemenjača, gymnosperms). 

Karakterizirani su nerazgranjenim stablom, velikim 

sastavljenim listovima (compound leaves) i golim 

sjemenjem nošenim odvojeno na sporofi lima (sporophylls) 

ili u češerima (cones). Stratigrafska rasprostranjenost: 

perm-danas. Sinonim: cycads. 

cycle – ciklus. U geologiji – (1) Niz događaja koji su obično 

(ali ne i obvezno) periodični, koji se ponavljaju 

jednakim redoslijedom nekoliko puta ili višekratno 

tijekom manje ili više pravilnih (jednakih) vremenskih 

intervala i vraćaju na polaznu točku (tj. uvjeti na 

koncu ciklusa odgovaraju uvjetima koji su vladali na 

početku ciklusa), na primjer, ciklus godišnjih doba 

(cycle of the seasons), geokemijski ciklus (geochemical 

cycle) ili ciklus sedimentacije (taloženja, cycle of 

sedimentation). (2) Vremenski interval tijekom kojeg 

jedan niz (serija) zakonito ponavljanih sukcesivnih 

događaja ili pojava teži k završetku, pri čemu se stadiji 

ili događaji unutar ciklusa zbivaju određenim redoslijedom 

u sukcesivnim vremenskim intervalima 

jednakog ili različitog trajanja na takav način da se 

završni (zadnji) stadij ili događaj potpuno razlikuje 

od početnih (prvih), na primjer ciklus erozije (cycle 

of erosion) ili orogenetski ciklus (orogenic cycle). (3) 

Grupa litoloških jedinica (rock unit) u kojoj se jedinice 

pojavljuju određenim redoslijedom, pri čemu se

cycle condensate 

jedna jedinica pojavljuje češće od drugih, osobito 

ciklotema (cyclothem). 

cycle condensate – kondenzat plina za cikliranje. Kondenzat 

(condensate) ili prirodni benzin (natural gasoline) 

koji je ekstrahiran iz masnog (mokrog) plina 

(wet gas) prije nego što se plin za cikliranje (cycle gas) 

injektirao u ležište radi podržavanja tlaka (pressure 

maintenance) retrogradnog kondenzatnog ležišta. 

cycle gas – plin za cikliranje, reinjektirani plin. Proizvedeni 

masni (mokri) prirodni plin (wet natural gas) iz 

kojeg su ekstrahirane tekuće frakcije (tekući ugljikovodici) 

i koji se zatim komprimira i vraća (injektira) u 

ležište radi podržavanja tlaka (pressure maintenance) 

retrogradnog kondenzatnog ležišta, v. cycling-process, 

2. 

cycle of denudation – ciklus denudacije (erozije), v. cycle 

of erosion. 

cycle of erosion – ciklus erozije (denudacije), erozijski 

(denudacijski) ciklus. (1) Završni, progresivni i sistematični 

niz (slijed) prirodnih promjena ili stadija 

formiranja reljefa od početka njegove erozije na 

novoj uzdignutoj ili otkrivenoj (izloženoj) površini, 

uključujući njenu raščlanjenost na planine i doline, 

do završnog (konačnog) stadija kada je površina 

snižena do niske ravnice ili do baze erozije (na primjer, 

nivo mora) koja ograničava djelatnost faktora 

(agensa) erozije. Po mišljenju nekih specijalista, 

potpuni ciklus erozije se odvija od jedne baze erozije 

do druge baze. Ciklus erozije, koji se obično dijeli 

na mladi, zreli i stari ili drevni stadij (youthful stage, 

mature stage, old-age stage), u velikoj mjeri je hipotetski 

jer se obično prekida prije svog završetka. Razoreni 

i formirani oblici reljefa tijekom ciklusa erozije 

zavise od klime, geografskog položaja i geološke 

građe. Sinonimi: cycle of denudation, erosion cycle, 

geographic cycle, geomorphic cycle, physiographic 

cycle. (2) Vremenski interval tijekom kojeg završava 

ciklus erozije; vrijeme tijekom kojeg je došlo do snižavanja 

novouzdignutog područja zemlje do baze 

erozije. 

cycle of fl uctuation – freatski ciklus, v. phreatic cycle. 

cycle of sedimentation – ciklus sedimentacije (taloženja), 

sedimentacijski (taložni) ciklus. (1) Niz uzajamno 

povezanih procesa i uvjeta koji se ponavljaju jednakim 

redoslijedom u sedimentima, na primjer, procesi 

i uvjeti koji određuju pravilni redoslijed ortokvarcita, 

grauvake i arkoze. Sinonim: sedimentary cycle. (2) Sedimentacija 

u bazenu od početka jedne transgresije 

mora do početka druge transgresije, uključujući sedimente 

formirane u početku na kopnu (uključujući 

početni stadij formiranja sedimenata na kopnu), nakon 

čega slijedi akumulacija plitkovodnih i, kasnije, 

dubokovodnih sedimenata koji postupno postaju 

plitkovodni i zatim kontinentalni (kopneni) tijekom 

regresije (povlačenja) mora. Sinonim: sedimentary 

cycle. (3) v. cyclotheme. 

cycle plant – postrojenje za cikliranje (recirkulaciju) plina, 

v. cycling plant. 

cycle time – (1) vrijeme ciklusa cirkulacije bušaće isplake, 

v. circulation time of drilling fl uid. (2) vrijeme ciklusa 

adsorpcije. U procesu obrade plina adsorpcijskim 

postupkom – vrijeme koje je potrebno adsorbentu 

za jedan ciklus obrade plina od adsorpcijske kolone 

(adsorbera, adsorber, adsorption tower) i kroz sustav 

za njegovu regeneraciju natrag u adsorber. 

210 

cyclic microbial oil recovery 

cycle time of drilling fl uid – vrijeme ciklusa cirkulacije 

bušaćeg fl uida, v. circulation time of drilling fl uid. 

cyclic aliphatic hydrocarbons – aliciklički (ciklički alifatski, 

nearomatski ciklički) ugljikovodici, ciklički alifati, 

cikloalifati, v. alicyclic hydrocarbons. 

cyclic aliphatics – aliciklički (ciklički alifatski, nearomatski 

ciklički) ugljikovodici, ciklički alifati, cikloalifati, v. 

alicyclic hydrocarbons. 

cyclic alkanes – ciklički alkani, v. alkanes. 

cyclic carbon-dioxide injection – cikličko injektiranje 

ugljik-dioksida, obrada (stimulacija) cikličkim injektiranjem 

ugljik-dioksida, v. cyclic carbon-dioxide stimulation. 

cyclic carbon-dioxide stimulation – ciklička obrada 

(stimulacija) ugljik-dioksidom, obrada (stimulacija) 

cikličkim injektiranjem ugljik-dioksida. Metoda (tip) 

obrade (stimulacije) pojedinačnih proizvodnih bušotina 

višekratnim ponavljanjem ciklusa procesa 

koji se sastoji od tri faze – injektiranja ugljik-dioksida 

(injection stage, huff phase), perioda impregnacije 

ležišta ugljik-dioksidom (soak stage, soak phase) 

i proizvodnje nafte (production stage, puff phase). 

Metoda se primjenjuje na ležištima teške (viskozne) 

nafte radi povećanja i ubrzanja proizvodnje. Tehnologija 

obrade se sastoji od injektiranja ugljik-dioksida 

u proizvodnu bušotinu (obično u trajanju od 

nekoliko sati do nekoliko dana), nakon čega se ona 

zatvara tijekom nekoliko dana do nekoliko tjedana 

(tzv. period impregnacije ležišta ugljik-dioksidom) 

i zatim ponovno pušta u proizvodnju. Ekonomična 

proizvodnja bušotine do sljedećeg ciklusa obrade 

traje od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci. Mehanizam 

proizvodnje dodatne nafte uključuje bubrenje 

nafte i smanjenje njene viskoznosti usljed 

otapanja ugljik-dioksida, ekstrakciju ugljikovodika 

iz nafte plinovitim ugljik-dioksidom i djelovanje režima 

otopljenog plina iz nafte usljed pada ležišnog 

tlaka nakon puštanja bušotine u proizvodnju. Kritični 

tehnološki parametri obrade su broj ciklusa, volumen 

injektiranog ugljik-dioksida po ciklusu i veličina 

protutlaka tijekom proizvodnje. Djelotvornost obrade 

se smanjuje s brojem ciklusa. Sinonimi: carbon-dioxide 

cyclic stimulation, carbon-dioxide huff -and-puff , 

cyclic carbon-dioxide injection. 

cyclic microbial oil recovery – proizvodnja (dobivanje) 

nafte cikličkim injektiranjem otopine mikroorganizama 

(mikrobiološke otopine). Metoda (tip) obrade (stimulacije) 

pojedinačnih bušotina čija se tehnologija 

sastoji u injektiranju otopine mikroorganizama i hranjivih 

tvari u proizvodnu bušotinu (faza injektiranja 

traje nekoliko sati), zatvaranju bušotine na nekoliko 

dana do nekoliko tjedana (u toj fazi inkubacije ili impregnacije 

ležišta injektiranom otopinom mikroorganizmi 

se hrane tvarima iz otopine, umnožavaju svoj 

broj i metabolički produciraju kiseline, površinski 

aktivne tvari i plinove – najviše vodik i ugljik-dioksid) 

i puštanja bušotine u proizvodnju. Faza proizvodnje 

tijekom jednog ciklusa može trajati od nekoliko tjedana 

do nekoliko mjeseci. Mehanizam dodatne proizvodnje 

nafte uključuje poboljšavanje poroznosti i 

permeabilnosti djelovanjem nastalih kiselina, bubrenje 

nafte i smanjenje njene viskoznosti djelovanjem 

ugljik-dioksida, promjenu močivosti, emulzifi kaciju 

nafte i smanjenje međufazne napetosti djelovanjem 

nastale površinski aktivne tvari. U svakom sljedećem

cyclic microbial stimulation 

ciklusu u bušotinu se mora injektirati nova otopina 

mikroorganizama. Sinonim: cyclic microbial stimulation, 

v. microbial enhanced oil recovery. 

cyclic microbial stimulation – obrada (stimulacija) 

cikličkim injektiranjem otopine mikroorganizama (mikrobiološke 

otopine), v. cyclic microbial oil recovery. 

cyclic sedimentation – ciklička sedimentacija. U geologiji 

– sinonim termina ritmična sedimentacija (v. 

rhythmic sedimentation). Termin se osobito primjenjuje 

za označavanje zatvorenog ciklusa uvjeta, na 

primjer, megacikloteme (megacyclothem) s nesimetričnom 

slojevitošću. 

cyclic steaming – ciklička obrada (stimulacija) parom, 

obrada (stimulacija) cikličkim injektiranjem pare v. 

cyclic steam stimulation. 

cyclic steam injection – ciklička obrada (stimulacija) 

parom, obrada (stimulacija) cikličkim injektiranjem 

pare v. cyclic steam stimulation. 

cyclic steam stimulation – ciklička obrada (stimulacija) 


pare. U tehnologiji termičkih metoda proizvodnje 

nafte – metoda (tip) obrade (stimulacije) bušotina 

za proizvodnju teške (viskozne) nafte, proizvodnju 

nafte iz asfaltnih pijesaka (pješčenjaka) i u nekim 

slučajevima za poboljšanje injektivnosti prije početka 

procesa istiskivanja nafte vodenom parom ili 

procesa podzemnog izgaranja nafte (termičke EORmetode) 

injektiranjem vodene pare proizvedene 

na površini kao nosioca topline u ležište. Obrada se 

izvodi u ciklusima, a svaki ciklus se sastoji od tri faze 

– period injektiranja pare (injection stage, huff phase), 

period impregnacije ležišta parom (soak stage, soak 

phase) i period proizvodnje nafte (production stage, 

puff phase). Faza injektiranja pare traje obično od 

nekoliko dana do nekoliko tjedana, faza impregnacije 

produktivnog sloja parom traje nekoliko dana (u 

toj fazi bušotina je zatvorena kako bi se omogućila 

homogena distribucija topline u sloju, zagrijala nafta 

i snizila njena viskoznost), a faza proizvodnje nafte 

može trajati od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci. 

Dodatna proizvodnja nafte se ostvaruje redukcijom 

viskoznosti nafte ali i povoljnim djelovanjem pare u 

bušotini – čišćenjem kanala bušotine i perforacija od 

taloga asfalta i parafi na i na taj način smanjivanjem 

mogućih ograničenja proizvodnje bušotine. Drugi 

i sljedeći ciklusi obrade traju sve kraće i daju sve 

manju proizvodnju. Sinonimi: cyclic steaming, cyclic 

steam injection, cyclic steam treatment, huff -and-puff 

steam injection, huff ’n’puff , steam-and-pump, steam 

huff -and-puff , steam soak. 

cyclic steam treatment – ciklička obrada (stimulacija) 


pare v. cyclic steam stimulation. 

cyclic water injection – cikličko injektiranje vode. Metoda 

poboljšanja iscrpka nafte (improved oil recovery 

method) koja se primjenjuje na pukotinskim ležištima 

(fractured reservoirs). Voda se najprije injektira u 

ležište kako bi se ispunila mreža pukotina, a tijekom 

faze proizvodnje nafta se istiskuje iz skeleta stijene 

zbog smanjenog tlaka na vodu. Ciklus se zatim ponavlja. 

Injektiranje vode se vrši jedino pri ležišnom 

tlaku nižem od tlaka zasićenja. 

cycling – cikliranje (recirkulacija) plina, v. cycling-process. 

cycling plant – postrojenje za cikliranje (recirkulaciju 

plina). Površinsko postrojenje na naftnim i plinsko- 

211 

cyclohexane 

kondenzatnim poljima za uklanjanje tekućih ugljikovodika 

(ekstrakciju tekuće faze ili kondenzata) iz 

proizvedenog masnog (mokrog) prirodnog plina 

(wet natural gas) komprimiranjem i hlađenjem ili 

apsorpcijom uljem i reinjektiranje (vraćanje) rezidualnog 

(suhog) plina (residue gas, dry gas) u naftno 

ležište radi podržavanja tlaka (pressure maintenance) 

i, tako, povećanja konačnog iscrpka nafte ili u retrogradno 

kondenzatno ležište, također radi podržavanja 

tlaka, kako bi se spriječila retrogradna kondenzacija, 

odnosno izdvajanje kondenzata iz plina 

u ležištu. Sinonim: cycle plant; v. cycling-process. 

cycling-process – proces cikliranja (recirkulacije) plina, 

cikliranje (recirkulacija) plina. (1) Proces ekstrakcije 

tekuće faze iz proizvedenog kaptažnog plina i reinjektiranje 

(vraćanje) rezidualnog suhog plina u 

naftno ležište radi podržavanja tlaka i time intenzifi 

kacije proizvodnje te povećanja konačnog iscrpka 

nafte. Sinonim: cycling. (2) Proces ekstrakcije tekućih 

ugljikovodika (kondenzata) iz proizvedenog mokrog 

plina plinsko-kondenzatnih ležišta i reinjektiranje 

(vraćanje) rezidualnog suhog (odbenziniranog) plina 

u ležište radi podržavanja tlaka kako bi se spriječila 

retrogradna kondenzacija, odnosno izdvajanje 

(precipitacija) kondenzata iz plina u ležištu i povećao 

iscrpak kondenzata. Sinonimi: cycling, dry gas recycling, 

gas cycling, recycling. 

cycloalkanes – cikloalkani, cikloparafi ni, nafteni, cikloparafi 

nski (naftenski) ugljikovodici, ugljikovodici cikloparafi 

nskog (naftenskog) reda. Zasićeni ugljikovodici 

(saturated hydrocarbons), po svojstvima slični alkanima 

(parafi nima), u kojima ugljikovi atomi formiraju 

zatvorenu prstenastu strukturu (closed ring) s jednostrukim 

vezama. Nazivi članova tog niza se tvore 

dodavanjem prefi ksa «ciklo» odgovarajućem članu. 

Najjednostavniji član reda je ciklopropan. Naziv nafteni 

se često rabi u naftnoj industriji. Sinonimi: cycloparaffi 

ns, cycloparaffi n series of hydrocarbons, naphthene 

hydrocarbons, naphthenes, naphthene series of 

hydrocarbons, naphthenic hydrocarbons. 

cycloalkenes – cikloalkeni, cikloolefi ni. Nezasićeni ciklički 

alifatski (nezasićeni aliciklički) ugljikovodici. 

Sinonim: cycloolefi ns. 

cycloalkynes – cikloalkini. Nezasićeni ciklički alifatski 

(nezasićeni aliciklički) ugljikovodici. 

cyclocrinitids (Cyclocrinales) – ciklokrinitide. Red fosilnih 

(ordovicijskih i silurskih) sferičnih radijalno 

simetričnih vapenih algi (calcareous algae). Karakterizirane 

su jednom ravnom središnjom osi i gusto 

složenim meromima (meroms) koji su raspoređeni u 

zavoje ili prstenove. 

cyclocystoids (Cyclocystoidea) – ciklocistoidi. Razred 

izumrlih ehinozoa (ježinaca, echinozoans). Karakterizirani 

su tekom (theca) koja se sastoji od vapnenih 

pločica – izdvajaju se središnji oralni i aboralni diskovi 

(oral discs, aboral discs), submarginalni prsten 

(submarginal ring) i marginalni prsten (marginal ring) 

– ravnom aboralnom površinom i višestruko razgranatim 

ambulakralnim sustavom (ambulacral system). 

Stratigrafska rasprostranjenost: srednji ordovicijsrednji 

devon. 

cyclohexane – cikloheksan, heksametilen. Bezbojna 

tekućina prodorna mirisa. Zasićeni homociklički 

ugljikovodik (saturated homocyclic hydrocarbon) 

cikloparafi nskog niza (najznačajniji cikloparafi n ili

cyclone 

cikloalkan). U prirodi se nalazi u nafti. Sinonim: hexamethylene. 

cyclone – ciklon. Konusni separator za uklanjanje čvrstih 

čestica iz fl uida. Fluid se pumpa tangencijalno u 

konus uređaja gdje rotira i čvrste čestice se odvajaju 

po težini djelovanjem centrifugalne sile. U procesu 

bušenja separatori pijeska (desander) i mulja (desilter) 

u cirkulacijskom isplačnom sustavu bušaćeg postrojenja 

su hidrocikloni. 

cycloparaffi n – cikloparafi n, naften. Zasićeni homociklički 

ugljikovodik (saturated homocyclic hydrocarbon), 

na primjer, ciklopentan (cyclopentane) i cikloheksan 

(cyclohexane). U prirodi je prisutan u nafti; v. 

cycloalkanes. 

cycloparaffi ns – cikloalkani, cikloparafi ni, nafteni, cikloparafi 


nskog (naftenskog) reda, v. cycloalkanes. 

cycloparaffi n series of hydrocarbons – cikloalkani, 

cikloparafi ni, nafteni, cikloparafi nski (naftenski) ugljikovodici, 

ugljikovodici cikloparafi nskog (naftenskog) 

reda v. cycloalkanes. 

cyclopean texture – mozaička tekstura, v. mosaic texture, 

2. 

cyclopentane – ciklopentan. Ugljikovodik cikloalkan 

(cikloparafi n). Bezbojna tekućina. Komponenta sirove 

nafte. 

cyclosilicate – ciklosilikat, prstenasti silikat. Klasa (razred, 

class) ili strukturni tip (structural type) silikata (v. 

silicate) s prstenastom strukturom. Sastoji se od SiO 4 - 

tetraedara povezanih kisikovim atomima u prstenove 

(bazičnu strukturu čine heksagonalni prstenovi 

od SiO 4 -tetraedara – tetraedri su vezani preko dva 

zajednička vrha sa susjednim tetraedrom, tj. dijele 

dva kisikova atoma s drugim tetraedrima, tako da je 

prvi tetraedar vezan i sa zadnjim tetraedrom u nizu 

tvoreći prstenaste anionske grupe). Prstenovi mogu 

imati 3, 4 ili 6 tetraedara. Omjer silicija i kisika je 1:3. 

Primjeri ciklosilikata su beril, benitoit, kordijerit, 

turmalin, šerl, dioptas i drugi. Sinonim: ring silicate; 

v. inosilicate, nesosilicate, phyllosilicate, sorosilicate, 

tectosilicate. 

cyclostomes (Cyclostomata) – (1) ciklostome, kružnouste, 

ribe kružnouste. Red beščeljustousnih riba 

(beščeljusnica, jawless fi shes). Karakterizirane su tijelom 

jeguljastog oblika pokrivenim golom kožom, 

dijelovima usta za struganje i/ili usisavanje (u obliku 

usisnog lijevka), grabežljivim načinom hranidbe ili 

prehranom otpacima te nepostojanjem okoštavanja 

(osifi kacije). Jedini danas živi pripadnici reda su pa- 

212 

cystoporates (Cystoporata) 

klare (lampreys) i sljepulje (hagfi shes). Stratigrafska 

rasprostranjenost: pensilvanij-danas. (2) ciklostomi. 

Red briozoa (mahovnjaka, bryozoans). Karakterizirani 

su vapnenim cjevastim zoecijima (calcareous tubular 

zooecia) s okruglim ušćima (circular apertures) i bez 

operkula (poklopca, operculum). 

cyclothem – (1) ciklotema. Serija slojeva istaloženih tijekom 

jednog ciklusa sedimentacije (taložnog ciklusa 

– v. cycle of sedimentation) tipa koji se pretežito odvijao 

u pensilvanijskom periodu (Pennsylvanian period). 

Ciklotema je neformalna litostratigrafska jedinica 

ekvivalentna formaciji (formation). Zbog ekstremno 

promjenljivog razvoja, ciklotema se ne može strogo 

defi nirati u odnosu na stratigrafske jedinice nekog 

područja (lokaliteta). Cikloteme su obično povezane 

s uvjetima nestabilnog šelfa ili unutarnjeg bazena u 

kojima se odvija izmjenjivanje marinskih transgresija 

i regresija. Sedimenti kontinentalnog podrijetla su 

obično karakteristični za donju polovicu cikloteme, 

a marinski sedimenti za gornju polovicu. Termin se 

također primjenjivao i primjenjuje se za označavanje 

stijena različitih starosti i različitih litologija od pensilvanijskih 

ciklotema. (2) ciklus sedimentacije, v. cycle 

of sedimentation, 3. 

cylindrical fault – cilindrični rasjed. Rasjed sa zakrivljenom 

(iskrivljenom) plohom duž kojeg je pomicanje 

(kretanje) rotacijsko oko osi koja je paralelna s rasjednom 

plohom. 

cylindrical fold – cilindrična bora. Model bore koji se 

geometrijski može opisati (prikazati) rotacijom linije 

oko osi paralelne s njenom osi na fi ksnoj udaljenosti 

od središnje točke. Sinonim: cylindroidal fold; v. conical 

fold. 

cylindrical model – radijalni model ležišta, v. radial reservoir 

model. 

cylindroidal fold – cilindrična bora, v. cylindrical fold. 

cystids – cistidi, cistoidi, v. cystoids. 

cystoids (Cystoidea) – cistoidi, cistidi. Razred izumrlih 

krinozoa (stapčara, crynozoans). Karakterizirani su 

postojanjem diplopora (udvostručenih pora čahure, 

diplopores), rombičnih pora (pore rhombs) i brahiola 

(brachioles). Stratigrafska rasprostranjenost: donji ordovicij-gornji 

devon. Sinonim: cystids. 

cystoporates (Cystoporata) – cistoporati. Red briozoa 

(mahovnjaka, bryozoans). Karakterizirani su vapnenim 

cjevastim zoecijima (calcareous tubular zooecia), 

razdvojenim vezikularnim tkivom (vesicular tissue) 

izgrađenim od sitnih komorica – cistopora (cystopores).

Dacian 213 

damage ratio (DR) 

Dacian – dacij. Stratigrafski kat pliocena (Pliocene) u 

istočnoj Europi – iznad ponta (Pontian), a ispod romanija 

(Rumanian). 

dacite – dacit, kvarcni andezit. Finozrnasta efuzivna 

(ekstruzivna) eruptivna stijena (extrusive rock) s jednakim 

općim sastavom kao andezit, ali s manjom 

količinom kalcijskog plagioklasa (glinenca) i većom 

količinom kvarca. Sinonim: quartz andesite. 

daily contract quantity – dnevna ugovorena količina 

prirodnog plina. Dnevni volumen prirodnog plina 

koji je isporučitelj obvezan iscrpiti iz plinskog ležišta 

u skladu s ugovorom o isporuci plina. Dnevna ugovorena 

količina ima specifi čnu cijenu za plin koja 

ovisi o njegovoj toplinskoj vrijednosti (Btu content). 

Sinonim: daily take, take. 

daily driller’s report – dnevni izvještaj bušenja (bušaći 

izvještaj), v. driller’s tour report. 

daily drilling report – dnevni izvještaj bušenja. Izvještaj 

koji izrađuje upravitelj bušaćeg postrojenja (toolpusher) 

ili nadzorni bušaći inženjer (drilling supervisor) 

svako jutro i u kojem su sumirani rezultati bušenja 

prethodna 24 sata (razdoblja od 6.00 do 6.00 sati). 

Sadržaj izvještaja se razlikuje između bušaćih poduzetnika, 

ali obično uključuje ukupnu postignutu dubinu 

(total depth) bušotine u vrijeme izvještavanja, 

izbušenu metražu (footage) tijekom zadnjih 24 sata, 

parametre procesa bušenja – opterećenje bušaćeg 

dlijeta (bit weight), brzinu rotacije (rotary speed), brzinu 

i tlak isplačnih pumpi (pump speed, pump pressure) 

– razne aktivnosti (na primjer izvlačenje i spuštanje 

bušaćih alatki, popravci), podatke o jezgrovanju, 

vrijeme prekida bušenja (time breakdown) u svakoj 

smjeni, mjerenja bušaće isplake (isplačni izvještaj, 

mud report), dnevne i ukupne troškove (daily costs, 

cumulative costs) i bušene formacije. Sinonim: morning 

report; v. driller’s tour report. 

daily mud check report – dnevni izvještaj kontrole isplake 

(bušaćeg fl uida). Opis fi zikalnih i kemijskih karakteristika 

bušaćeg fl uida (drilling fl uid) tijekom procesa 

bušenja. Isplačni izvještaj se obično izrađuje svaki 

dan i priprema ga isplačni inženjer (mud engineer). 

Dd 

Sadržava podatke o dubini bušotine (well depth), promjeru 

bušaćeg dlijeta (bit size), volumenu isplačnog 

bazena (rezervoara, pit volume), isplačnim pumpama 

(mud pumps), kontroli sadržaja čvrstih čestica (solids 

control) u isplaci, svojstvima isplake (relativna gustoća, 

pH, viskoznost izmjerena lijevkom, plastična viskoznost, 

naprezanje pri pokretanju ili granica tečenja, 

čvrstoća gela, sadržaj klorida i kalcija, kapacitet kationske 

izmjene), gubicima isplake (cirkulacije isplake, 

drilling fl uid loss) i bušaćoj koloni (koloni bušaćih alatki, 

drillstring). Sinonimi: mud record, mud report. 

daily take – dnevna ugovorena količina prirodnog plina, 

v. daily contract quantity. 

dalmatian wettability – točkasta (frakcijska) močivost, 

v. fractional wettability. 

Dalton’s law, Dalton’s law of partial pressures – Daltonov 

zakon, zakon o parcijalnim tlakovima, v. law of 

partial pressures. 

damage factor (DF) – faktor oštećenja sloja. Mjera oštećenja 

formacije u bušotini. Jednak je razlici između 

jedinice i protočnog kapaciteta koji je jednak omjeru 

stvarnog kapaciteta proizvodnje bušotine (actual 

production rate) i njena teoretskog kapaciteta (kapaciteta 

kada formacija nije oštećena, theoretical production 

rate); v. fl ow effi ciency. 

damage ratio (DR) – koefi cijent oštećenja sloja. Parametar 

koji odražava skin formacije. Jednak je: (a) omjeru 

teoretskog i stvarnog kapaciteta proizvodnje bušotine, 

ili (b) omjeru idealnog i stvarnog indeksa produktivnosti, 

ili (c) omjeru permeabilnosti sloja (ležišta) 

koji nije oštećen i stvarne permeabilnosti sloja 

(ležišta) izračunane prema podacima ispitivanja metodom 

DST (uređajem za ispitivanje ili testiranje koji 

se spušta u bušotinu s kolonom bušaćih šipki). Recipročna 

je vrijednost protočnog kapaciteta bušotine 

(v. fl o w e ffi ciency) – ako je, na primjer, efi kasnost protoka 

jednaka 0,50 (što znači da bušotina proizvodi 

s 50% kapaciteta kojim bi proizvodila da sloj/ležište 

nije oštećen), tada je koefi cijent oštećenja jednak 2,0 

( 1 / 50 ), odnosno kapacitet proizvodnje bušotine bi bio 

dvostruko veći da nema oštećenja).

dampening sub 214 

daywork (day work) drilling contract 

dampening sub – prigušni (amortizacijski) bušaći prijelaznik, 

v. damping sub. 

damping sub – prigušni (amortizacijski) bušaći prijelaznik. 

U procesu bušenja – kratka sekcija cijevi koja 

se primjenjuje u dubinskom sklopu bušaćih alatki 

(downhole assembly) između bušaćeg dlijeta (drilling 

bit) i teških šipki (drill collars) radi prigušivanja 

(amortiziranja) opterećenja i vibracija tijekom bušenja. 

Sinonim: dampening sub. 

d and a – neproduktivan i napušten, v. dry and abandoned. 

Danian, Danian stage – dan. Stratigrafski kat najdonjeg 

dijela paleocena (lowermost Paleocene) u Europi 

– iznad mastrihta (Maestrichtian) krede, a ispod 

monta (Montian). Obuhvaća vremenski raspon od 

prije oko 67 do 62 milijuna godina. Neki autori dan 

smatraju katom najgornjeg dijela krede (uppermost 

Cretaceous). Nafta je pronađena u vapnencu na polju 

Ekofi sk. 

Darcy, darcy – darcy, darsi. Izvansustavna mjerna jedinica 

permeabilnosti stijena. Porozna sredina stijene 

ima permeabilnost od 1 darcy kada fl uid viskoznosti 

1 cp struji brzinom od 1 cm/s pri gradijentu tlaka 1 

at/cm (ili: 1 darcy je jedinica permeabilnosti ekvivalentna 

protoku 1 cm 3 /s fl uida viskoznosti 1 cp pri 

gradijentu tlaka 1 at/cm kroz poroznu sredinu površine 

poprečnog presjeka 1 cm 2 i duljine 1 cm). Režim 

strujanja fl uida kroz stijene je viskozni ili laminarni. 

Darsi je za većinu stijena prevelika mjerna jedinica, 

pa se u naftnoj praksi rabi njen tisućiti dio – milidarcy 

(md). Komercijalna naftna i plinska ležišta imaju 

permeabilnost u rasponu od nekoliko milidarcyja do 

nekoliko tisuća milidarcyja (nekoliko darcyja). Plin 

se proizvodi i iz nekih ležišta s permeabilnošću od 

samo 0,1 milidarsija. 

Darcy’s equation – Darcyjeva jednadžba. Formula koja 

opisuje strujanje fl uida u poroznoj sredini (porama 

sloja) i u kojoj je protok fl uida proporcionalan hidrauličkom 

gradijentu (gubitak visine tlaka po jediničnoj 

duljini strujanja); v. Darcy’s law. 

Darcy’s law – Darcyjev zakon. Osnovni zakon strujanja 

fl uida kroz poroznu sredinu koji defi nira da je brzina 

kojom homogeni fl uid struji (protok fl uida) kroz 

propusni materijal po jediničnoj površini jednaka 

umnošku permeabilnosti (koja je svojstvo samo 

materijala kroz koji struji fl uid) i gradijenta tlaka (hidrauličkog 

gradijenta) po jediničnoj duljini strujanja 

podijeljenim s viskoznošću fl uida (ili: brzina strujanja 

fl uida kroz poroznu sredinu je proporcionalna gradijentu 

tlaka i površini poprečnog presjeka a obratno 

proporcionalna viskoznosti fl uida). Uvjet je da je 

strujanje laminarno i da se inercija fl uida može zanemariti. 

Darcyjev zakon izražava lakoću kojom fl uid 

određene viskoznosti struji kroz porni prostor stijene 

pri gradijentu tlaka. Uz stanovita ograničenja, zakon 

je proširen za opisivanje gibanja drugih fl uida uključujući 

i miscibilne fl uide. 

dark-colored – melanokratni, melanokratski. Termin 

koji označava stjenotvorne minerale (rock-forming 

minerals) tamne boje u makroskopskom izgledu, ali 

koji su prozirni u izbrusku (thin section) i također stijene 

građene od takvih minerala. Sinonim: melanocratic; 

v. light-colored, mafi c. 

dart bailer – žlica za grabljenje s protupovratnim ventilom, 

v. dart-bottom bailer. 

dart-bottom bailer – žlica za grabljenje s protupovratnim 

ventilom. Žlica za grabljenje koja na dnu ima 

protupovratni ventil (check valve, dart valve) i služi 

za uklanjanje fl uida i fragmenata stijena iz bušotine. 

Spušta se u bušotinu užetom (bailer line, sand line). 

Fluidi ulaze u žlicu kroz otvore blizu vrha ili kroz protupovratni 

ventil. Sinonim: dart bailer. 

date – datirati. U geologiji – utvrditi (odrediti) točan ili 

približan položaj prošlih geoloških događaja (zbivanja) 

na geokronološkoj skali; v. dating. 

dating – datiranje, određivanje apsolutne starosti. U geologiji 

– određivanje starosti prirodnih supstancija ili 

fosilnih ostataka bilo kojom od brojnih metoda baziranih 

na stupnju promjena koje se odvijaju konstantnom 

mjerljivom brzinom. Promjene mogu biti bilo 

kemijske reakcije bilo spontani ili inducirani nuklearni 

procesi i mogu djelovati tijekom cijelog mjerenog 

vremenskog razdoblja. 

datum – (1) reperna (referentna) ploha. U geologiji 

– krovina sloja (top) ili njegova podina (bottom) ili 

neka druga površina po kojoj se povlače strukturne 

izolinije, na primjer reperni horizont (datum horizon). 

(2) srednji višegodišnji nivo mora, v. sea-level datum. 

datum horizon – reperni horizont. U geologiji – geološki 

horizont koji se rabi kao referentna ravnina (reference 

plane) prema kojoj se određuje položaj drugih slojeva 

ili se mjeri debljina slojeva; sloj-marker (v. key bed) po 

kojem se konstruiraju strukturne karte s izolinijama. 

Sinonimi: contour horizon, datum, structural datum. 

datum level – reperni nivo. U stratigrafi ji – vrh ili dno 

intervala rasprostranjenosti fosila koji se mogu korelirati 

u presjecima na širokom području. Sinonim: 

datum plane. 

datum line – referentna linija, v. reference line. 

datum plane – (1) ravnina očitanja. U seizmologiji 

– proizvoljno izabrana referentna površina koja služi 

za minimiziranje ili eliminaciju utjecaja lokalnog reljefa 

(lokalne topografi je) ili pripovršinskih utjecaja 

u seizmičkom kartiranju. Određivanja seizmičkih 

vremena (seismic times) i brzine širenja seizmičkih 

valova (seismic velocity) se usklađuju kao da su izvor 

i seizmometri smješteni na toj ravnini i kao da ne postoji 

sloj s malom brzinom širenja seizmičkih valova 

(low-velocity layer). (2) reperni nivo, v. datum level. 

datum point – reperna točka, reper. Zamišljena ili čvrsta 

(fi ksna) točka koja se rabi kao referentna (ishodišna) 

za izvođenje mjerenja ili proračuna (od koje se izvode 

mjerenja ili proračuni). 

datum pressure – referentni (bazični) tlak. Tlak na dnu 

bušotine (bottomhole pressure) korigiran na nivo 

mora ili na specifi ciranu dubinu ispod nivoa mora. 

daylights – dnevna (jutarnja) smjena radnika, v. tour, 2. 

daylight tour – dnevna (jutarnja) smjena radnika, v. 

tour, 2. 

day-rate drilling contract – ugovor po danu bušenja, v. 

daywork drilling contract. 

day shift – dnevna smjena radnika, v. tour, 2. 

day tour – dnevna smjena radnika, v. tour, 2. 

daywork (day work) drilling contract – ugovor po 

danu bušenja. Tip ugovora o bušenju (v. drilling 

contract) po kojem je bušaći poduzetnik (drilling 

contractor) plaćen za vrijeme bušenja do određene 

dubine ili horizonta. Poduzetnik osigurava (nabavlja) 

bušaće postrojenje, opremu i posadu (bušaće 

osoblje), održava postrojenje i obavlja ugovorene

dead crude 215 

DEA unit 

usluge pod upravljanjem i nadzorom (kontrolom) od 

strane operatora, dok je operator (operator) odgovoran 

za operacije bušenja i sve uz njih vezane aktivnosti 

(budući da operator ima potpunu kontrolu nad 

bušotinom, on je sam odgovoran i preuzima obveze 

za posljedice operacija obaju partnera, uključujući 

rezultate i sve druge rizike, do završetka bušotine), a 

može, ali ne mora, nabaviti bušaće osoblje i bušaće 

šipke. Kao naknadu za usluge bušaćeg postrojenja i 

posade operator plaća ugovorenu cijenu (tarifu) po 

danu (utvrđeni dnevni iznos novca). Osim dnevne 

cijene bušenja utvrđuje se također i tarifa kada bušaće 

postrojenje ne radi (na primjer, zbog čekanja 

na daljnje naloge). Prednost ugovora o bušenju tog 

tipa je u tome što operator ima potpunu kontrolu 

nad bušotinom, ali je nedostatak što preuzima sve 

rizike bušenja i mora imati svog predstavnika čitavo 

vrijeme na lokaciji bušotine. Bušaći poduzetnici preferiraju 

tip ugovora po danu bušenja na područjima 

gdje uvjeti u podzemlju, na primjer anomalno visoki 

tlakovi, mogu produljiti vrijeme operacija bušenja i 

za bušenje na moru. Sinonim: day-rate drilling contract; 

v. combination drilling contract, footage drilling 

contract, turnkey drilling contract. 

dead crude – mrtva sirova nafta, v. dead oil, 3. 

dead crude oil – mrtva sirova nafta, v. dead oil, 3. 

dead end – (1) mrtvi kraj bušaćeg užeta, mrtvo bušaće 

uže, v. dead line. (2) slijepi kraj. Zatvoreni kraj cijevi ili 

cjevovoda, kraj bez izlaza ili produžetka. 

dead fl uid – mrtvi fl uid. Fluid koji ne sadrži slobodni 

plin (free gas). 

dead-end pores – slijepe pore. Pore u ležišnoj stijeni 

koje su s ostatkom porozne sredine spojene samo 

s jednim krajem. Fluidi u takvim porama mogu biti 

nepokretni. 

dead fault – neaktivni (mrtvi) rasjed. Rasjed duž kojeg je 

prekinuto kretanje; v. active fault. 

dead line, deadline – mrtvo bušaće uže (kraj bušaćeg 

užeta). Duljina nepokretnog bušaćeg užeta (drilling 

line), njegov pričvršćeni kraj od nepomičnog koloturnika 

(crownblock) na bušaćem tornju do sidra 

mrtvog kraja na površini zemlje (deadline anchor). 

Mrtvo bušaće uže nije namotano na bubnju bušaće 

dizalice (suprotni kraj bušaćeg užeta je pričvršćen 

za bubanj dizalice i naziva se pokretnim – fast line). 

Sinonim: dead end. 

deadline (dead-line) anchor – sidro mrtvog bušaćeg 

užeta (mrtvog kraja bušaćeg užeta). Kolut ili vrtljivi 

bubanj učvršćen vijcima za temelj bušaćeg tornja 

(na površini zemlje) kroz koji prolazi mrtvi kraj bušaćeg 

užeta. 

deadline (dead-line) end – mrtvi kraj bušaćeg užeta, v. 

dead line. 

deadman – fi ksno sidro zateznog (nateznog) užeta. 

Ukopano sidro koje služi za pričvršćivanje zateznog 

(nateznog) užeta – užeta za usidrenje (pridržavanje) 

bušaćeg jarbola ili tornja (guy rope). Izrađeno je od 

kratke cijevi velikog promjera, betonskog bloka ili 

kratkog debla. 

dead oil – (1) otplinjena (isplinjena, mrtva) nafta. Viskozna 

sirova nafta u ležištu koja ne sadrži ili sadrži vrlo 

malo otopljenog plina dissolved gas) i koja ne može 

strujati u ležištu (osim pod utjecajem gravitacije), pa 

se, usljed toga, ne može proizvoditi običnim metodama. 

Sinonim: degassed oil, gas-free oil. (2) rezidualna 

nafta. Nafta preostala nakon diferencijalnog otplinjavanja 

(oslobađanja plina, diff erential liberation of 

gas) pri ležišnoj temperaturi, svedena na standardne 

uvjete (tlak i temperaturu). (3) mrtva nafta. Sirova 

nafta iz koje se ne izdvaja plin pri atmosferskom tlaku. 

(4) teško ulje. Ulje dobiveno iz kamenog ugljena 

(destilacijom katrana) koje se rabi kao gorivo za neke 

dizelske motore. 

dead trace – mrtvi trag. U seizmici – trag na seizmičkom 

zapisu (trace on seismic record, seismic trace) koji 

ne prikazuje znatni otklon zbog neispravnosti pribora 

(instrumenta). 

deadweight, dead weight – nosivost broda. (1) v. 

deadweight tonnage. (2) nosivost bušaćeg broda; 

nosivost platforme. Ukupna težina tereta na brodu 

ili platformi – bušaća oprema i alat, vodeni balast, 

isplačni materijal, isplaka, kemikalije, pogonsko gorivo, 

svježa voda i dr. 

deadweight capacity – ukupna nosivost broda, v. deadweight 

tonnage. 

deadweight (dead weight) tester – manometar s protuutegom. 

Instrument za mjerenje tlaka na ušću zatvorene 

plinske bušotine. Tlak na fl uid se izjednačava 

dodavanjem utega na klip. 

deadweight tonnage – ukupna nosivost broda. Ukupni 

nosivi kapacitet broda, istisnina (deplasman, displacement) 

potpuno opterećenog broda umanjena za 

njegovu vlastitu težinu. Ukupna nosivost uključuje 

teret, inventar, pogonsko gorivo, zalihe, pitka i otpadna 

voda i dr. Sinonim: deadweight capacity. 

dead well – (1) mrtva bušotina. Naftna bušotina koja ne 

može eruptirati i u kojoj se mora instalirati dubinska 

pumpa (downhole pump) da bi mogla proizvoditi; (2) 

zatvorena bušotina. Naftna ili plinska bušotina koja je 

privremeno ili trajno prekinula proizvodnju; (3) ugušena 

bušotina. Bušotina koja je nakon prodora plina 

tijekom bušenja ili erupcije ugušena (killed) i nalazi 

se pod kontrolom; (4) iscrpljena bušotina, v. depleted 

well. 

deadwood, dead wood – unutarnji elementi rezervoara. 

Materijal u rezervoaru (ili drugoj posudi), na primjer, 

cijevi, ventili, konstrukcijski elementi koji smanjuju 

stvarni (skladišni) volumen naftnog rezervoara. 

Volumen unutarnjih elemenata se mora oduzeti u 

proračunu kapaciteta rezervoara. 

Dean-Stark apparatus – Dean-Starkov aparat. Uređaj 

za uklanjanje vode i nafte iz jezgara otapalima. 

deasphalting – (1) deasfaltizacija, prirodna deasfaltizacija. 

Prirodni proces u naftnom ležištu uzrokovan 

migracijom vanjskog ili retrogradnog plina kroz ležište 

ili porastom temperature koja uzrokuje obogaćivanje 

lakih frakcija sirove nafte. Kompleksne molekule 

asfaltena postaju manje topljive u slojnoj nafti i 

precipitiraju kao čvrsti bitumen koji može blokirati 

pore. Sinonim: natural deasphalting; (2) deasfaltizacija. 

Rafi nerijski proces obrade asfaltnog ostatka 

tekućim propanom za uklanjanje smola i asfaltena 

i zatim normalnim pentanom za otapanje smola i 

precipitaciju asfaltena. Dobiveno ulje se rabi za proizvodnju 

maziva. 

death assemblage – tanatocenoza, v. thanatocenose. 

DEA unit – dietanolaminska jedinica. Postrojenje za 

uklanjanje kiselih plinova (sumporovodika, ugljikdioksida) 

iz proizvedenog prirodnog plina dietanolaminom 

(diethanolamine).

debitumenization 216 

decline-curve method 

debitumenization – uklanjanje hlapljivih komponenata, 

v. devolatilization. 

debris – (1) debrit, detritus, stijensko kršje. U geologiji 

– površinska akumulacija (nakupina) nevezanog (rahlog, 

rastresitog) materijala koji je otkinut od mase 

temeljnih stijena kemijskim ili mehaničkim načinima, 

na primjer, razlaganjem (decay) ili razaranjem 

(disintegration). Debris ostaje na mjestu nastanka ili 

se transportira (prenosi) vodom ili ledenjacima i ponovno 

taloži. Sastoji se od fragmenata (odlomaka) 

stijena, materijala tla i katkada od organske tvari. Termin 

se često rabi kao sinonim termina detritus (v. detritus), 

iako pojam debris ima šire značenje. Sinonim: 

rock waste. (2) glacijalni (ledenjački) debrit (detritus). U 

glaciologiji – masa stijena, zemlje i drugog materijala 

koja leži na površini ledenjaka ili se nalazi u njegovoj 

unutrašnjosti ili je gurana ispred čela ledenjaka. Sinonim: 

glacial debris. 

debris apron – bahada, v. bajada. 

debris cone – (1) aluvijalni konus, v. alluvial cone. (2) 

debritni konus. U geomorfologiji – konusni (stožasti) 

brežuljak od gusto složenog, sitnoklastičnog materijala 

koji je naslagan pod takvim kutom nagiba 

da neki blokovi mogu skliznuti s njegova vrha. (3) 

glacijalni (ledenjački) konus. U glaciologiji – konus ili 

brežuljak od leda ili snijega na ledenjaku pokriven 

zaštitnim slojem fragmenata koji je dovoljno debeo 

za zaštitu materijala konusa od ablacije. Sinonim: 

glacier cone. 

debris fl ow – debritni tok, tok stijenskog kršja. Kretanje 

(gibanje) mase fragmenata (odlomaka) stijena, 

zemlje i mulja. Više od polovice čestica je promjera 

većeg od čestica pijeska. Sinonim: debris stream. 

debris slide – klizanje debrita (stijenskog kršja). Sporo ili 

brzo kretanje niz kosinu (padinu) relativno i pretežito 

nekonsolidiranog i nekoherentnog (nevezanog) 

tla, zemlje i stijenskog detritusa, pri čemu kližuća 

masa materijala ne rotira na stranu obratnu njenom 

kretanju nego klizi ili se valja prema naprijed formirajući 

nepravilni humčasti (brežuljkasti) sediment sličan 

moreni. Klizanje debrita se često naziva klizanje 

zemlje ili klizanje tla (earth slide), ali je to netočno budući 

da je kližuća masa kod klizanja debrita veoma 

deformirana ili se sastoji od brojnih malih kližućih 

blokova. 

debris stream – debritni tok, v. debris fl ow. 

debutanization – debutanizacija. Proces izdvajanja 

(separacije) butana i lakših komponenata iz smjese 

ugljikovodika na postrojenju degazolinaže. Obavlja 

se u koloni za frakcioniranje (tzv. debutanizeru). Sinonim: 

debutinization. 

debutanizer – debutanizer, kolona za debutanizaciju. 

Kolona za frakcioniranje na postrojenju degazolinaže 

u kojoj se vrši izdvajanje (separacija) butana i 

lakših komponenata iz prirodnog plina ili kapljevine 

(tekuće faze) prirodnog plina. 

debutinization – debutanizacija, v. debutanization. 

decanter – taložna (dekantacijska) isplačna centrifuga, 

v. decanting centrifuge. 

decanting centrifuge – taložna (dekantacijska) isplačna 

centrifuga. U procesu bušenja – centrifuga za 

uklanjanje teških čvrstih (krutih) čestica (na primjer, 

materijala za otežavanje ili barita) iz lakših komponenata 

u bušaćoj isplaci na bazi vode. Sinonimi: decanter, 

mud decanter. 

decapod crustaceans – dekapodi, dekapodni (desetoronožni) 

raci, desetoronošci, v. decapods. 

decapods (Decapoda) – (1) dekapodi, dekapodni (desetoronožni) 

raci, desetoronošci. Red rakova (crustaceans). 

Karakterizirani su postojanjem oklopa (carapace), 

dobro razvijenih škrga (gills), čeljusnih nožica 

(maxillipeds) i nogu za hodanje (walking legs, walking 

limbs). Stratigrafska rasprostranjenost: perm-danas. 

Sinonim: decapod crustaceans. (2) dekapodi, desetoronošci. 

Termin kojim su se ranije nazivali dvoškržnjaci 

ili koleoidi (dibranchiates, coleoids) – cefalopodi (glavonošci, 

cephalopods) karakterizirani s osam jednakih 

krakova (arms) i dva dulja i djelomično uvlačiva 

kraka. Termin Decapoda se danas primjenjuje samo 

na rakove (v. decapods, 1). 

deck – (1) paluba. Ravna radna površina na morskim 

bušaćim platformama i brodovima. (2) rupičasta ploča 

vibracijskog isplačnog sita, v. shale shaker. 

decay – (1) raspadanje, trošenje. U geologiji – raspadanje 

ili razlaganje stijena djelovanjem bilo kojeg 

procesa, osobito kemijsko raspadanje ili trošenje (v. 

chemical weathering). (2) prigušenje valova. U oceanografi 

ji – prigušenje ili gubitak energije oceanskih 

valova koji su nastali djelovanjem vjetra nakon što je 

ono prestalo (nakon što su valovi napustili područje 

djelovanja vjetra i premjestili se u područje lakših 

vjetrova). Proces je praćen postupnim povećanjem 

duljine vala i postupnim smanjenjem njegove visine. 

(3) radioaktivni raspad, v. radioactive decay. 

decementation – decementacija stijena. Otapanje ili 

izluživanje cementa (veziva) sedimentnih stijena 

(dissolving-out of cement, leaching of cement), na primjer, 

pješčenjaka čiji fl uidi (koji zasićuju pore) i čvrsta 

zrna ne formiraju zatvoreni sustav, što omogućuje 

slobodno gibanje fl uida (i difuziju iona) u stijeni. Primjer 

decementacije je također iznošenje karbonata 

iz vapnenog pješčenjaka. 

decline analysis – analiza krivulje pada proizvodnje, v. 

decline-curve analysis. 

decline curve – krivulja pada proizvodnje, v. production-decline 

curve. 

decline-curve analysis – analiza krivulje pada proizvodnje. 

Jedna od metoda procjene rezervi nafte (uz 

volumetrijsku metodu, metodu materijalne bilance i 

simulaciju). Tipična analiza se sastoji od grafi čkog prikaza 

proizvodnje bušotine u zavisnosti od vremena 

(u polulogaritamskom mjerilu) u obliku pravca i njegove 

ekstrapolacije za procjenu buduće proizvodnje 

ili rezervi. Metoda procjene rezervi po krivulji pada 

proizvodnje se može rabiti jedino pod pretpostavkom 

da će svi faktori koji su djelovali na proizvodnju 

u prošlosti djelovati na nju i u budućem životnom 

vijeku ležišta ili polja. To znači da bušotine moraju 

proizvoditi svojim prirodnim kapacitetom, odnosno, 

da se produktivna svojstva bušotina ne mijenjaju 

tijekom proizvodnje (npr. obradom kiselinom ili 

frakturiranjem), i da je dreniranje ležišta konstantno. 

Metodom krivulje pada proizvodnje mogu se procijeniti 

preostale rezerve nafte i plina za proizvodnju, 

budući očekivani kapaciteti i dinamika proizvodnje 

te preostali ekonomični životni vijek bušotine, ležišta 

ili polja. Sinonim: decline analysis; v. decline-curve 

method, production-decline curve. 

decline-curve method – metoda krivulje pada proizvodnje. 

Metoda koja se primjenjuje za određivanje

decline in pressure 217 

deep-well disposal 

preostale proizvodnje i budućih kapaciteta proizvodnje 

nafte i vremena granične ekonomičnosti 

proizvodnje naftnih bušotina. Krivulja pada proizvodnje 

nafte (dijagram kapaciteta proizvodnje 

bušotine u ovisnosti o vremenu – production-decline 

curve) ekstrapolira se do budućnosti grafi čki ili matematičkom 

formulom (često se rabi polulogaritamska 

ovisnost kako bi ta ovisnost imala oblik pravca), v. 

decline-curve analysis. 

decline in pressure – pad (smanjenje) tlaka, v. pressure 

decline. 

decline rate – tempo pada proizvodnje, v. production 

decline rate. 

décollement – dekolman. U geologiji – otkidanje borane 

strukture od njene podloge usljed različitog karaktera 

deformacija iznad i ispod zaliježućih naslaga 

stijena. Dekolman je povezan s nabiranjem i navlačenjem 

(formiranjem navlaka). Sinonimi: detachment, 

strip thrust. 

décollement fault – rasjed otkidanja, bazalni rasjed, v. 

sole fault. 

décollement fold – bora dekolmana. Bora u kojoj su 

slojevi neovisni o podlozi zbog dekolmana, tj. otkinuti 

od svoje podloge. Sinonimi: Jura-type fold, superfi 

cial fold. 

decomposition – kemijsko trošenje (raspadanje), v. chemical 

weathering. 

deconvolution – dekonvolucija. U seizmici – proces uspostavljanja 

oblika vala u oblik za koji se pretpostavlja 

da je imao prije nego što je bio podvrgnut fi ltriranju 

ili konvoluciji (v. convolution). Dekonvolucija je 

metoda obrade seizmičkih podataka koja se primjenjuje 

u seizmičkom istraživanju metodom refl eksije 

(kao i za obradu drugih podataka) radi poboljšanja 

vidljivosti i rezolucije pojava refl eksije. 

dedolomitization – dedolomitizacija. Proces koji je ponajprije 

povezan s kontaktnom metamorfozom (metamorfi 

zmom) niskog tlaka i koji se sastoji u tome da 

se magnezij (u dolomitu ili dolomitiziranom vapnencu) 

djelomično ili potpuno troši na stvaranje oksida, 

hidroksida ili silikata magnezija (na primjer, brucita, 

forsterita). Rezultat procesa je obogaćivanje stijene 

kalcitom. Termin dedolomitization je prvobitno bio 

upotrebljavan za označavanje zamjene dolomita 

kalcitom u procesu dijageneze ili kemijskog trošenja 

(raspadanja). 

deep – bezdan, abis. Jasno vidljiva (razlučiva) depresija 

oceanskog dna. Sinonim: abyss. 

deep earthquake – duboki potres, v. deep-focus earthquake. 

deepen – produbiti bušotinu, v. deepening. 

deepening – produbljivanje bušotine. Operacija bušenja 

kojom se bušotina produbljuje ispod najdublje 

prethodno probušene zone. 

deeper drilling dry-hole costs – troškovi produbljivanja 

neproduktivne bušotine. Troškovi bušenja neproduktivne 

(«suhe») bušotine ispod najdublje dokazane 

produktivne zone u bušotini. 

deeper hole test well – dublja istraživačka bušotina, v. 

deeper-pool test. 

deeper-pool test – dublja istraživačka bušotina. Istraživačka 

bušotina izbušena unutar poznatih granica 

naftnog ili plinskog ležišta/polja radi otkrivanja i 

ocjene produktivnosti novih, dubljih ležišta (horizonata, 

formacija koje zaliježu ispod produktivne 

zone ležišta/polja). Sinonim: deeper hole test well; v. 

shallower-pool test. 

deep-focus earthquake – dubokofokalni (duboki) potres, 

potres s dubokim hipocentrom. Potres čiji se hipocentar 

(fokus, žarište) nalazi na dubinama između 

300 i 700 kilometara. Sinonim: deep earthquake; v. 

intermediate-focus earthquake, shallow-focus earthquake. 

deep gas – duboki (duboko zaliježući) plin, plin dubokih 

ležišta. Prirodni plin koji se proizvodi iz ležišta dubljih 

od 15.000 stopa (oko 4.600 metara) bušotinama izbušenim 

nakon 19. veljače 1977. godine u SAD. Cijene 

tog plina ne podliježu državnoj regulaciji budući 

da moraju biti poticajne zbog visokih troškova bušenja 

tako dubokih slojeva s visokim tlakom i temperaturom. 

Defi niran je zakonom Natural Gas Policy 

Act (1978). 

deep laterolog – bočna karotaža (laterolog) s dugom 

sondom, v. Laterolog. 

deep-sea deposit – dubokomorski (dubokovodni, abisalni) 

sediment. Drevni i suvremeni morski ili oceanski 

sediment koji se akumulirao na dubokom morskom 

dnu; v. eupelagic deposit, hemipelagic deposit, 

pelagic deposit. 

deep-sea fan – dubokomorska lepeza, v. submarine 

fan. 

deep-sea fl oor – dno oceana, oceansko dno, v. sea fl oor. 

deep-seated – dubinski, plutonski. Termin za označavanje 

duboko zaliježućih geoloških struktura ili dubinskih 

procesa koji se pojavljuju ili se nalaze ili nastaju 

na dubinama većim od 1.000 metara ispod površine 

Zemlje. Sinonim: plutonic. 

deep water marine deposits – dubokovodni marinski 

(dubokomorski) sedimenti. Sedimenti na kontinentskoj 

padini i u osnovici padine. U padinskim sedimentima 

se formiraju pješčana tijela ležišne kvalitete. 

Sedimentacijska sredina padina uključuje tijela 

formirana unutar podmorskih kanjona i klanaca 

usječenih u padinama. U osnovici padina se mogu 

formirati podmorske lepeze. Unutarnji facijes varira 

od kanalnih pijesaka i šljunčanih tijela do tankih slojeva 

nalik na pokrove koji su istaloženi turbiditnim 

tokovima na udaljenim dijelovima lepeza. Vertikalne 

sekvencije kroz udaljenije dijelove lepeza pokazuju 

izmjenjivanje slojeva pješčenjaka i muljnjaka (madstona) 

– sukladno tome varira i kvaliteta ležišta. Postojanje 

mnoštva varijacija morfologije i konfi guracije 

unutarnjih facijesa u podmorskim lepezama zavisi 

od donosa sedimenata, nivoa mora, tipa kontinentskog 

ruba (continental margin) i lokalnih tektonskih 

osobitosti. 

deep well – duboki zdenac (bunar). Zdenac (bunar) za 

crpljenje vode, obično izbušen, čija je dubina veća od 

dubine koja je tipična za plitke zdence u susjedstvu. 

Termin se tako može primijeniti na zdence duboke 

20 metara u području gdje dubina plitkih zdenaca 

prosječno iznosi 7 ili 8 metara ili na zdence znatno 

veće dubine u području gdje najplići (površini zemlje 

najbliži) vodonosni horizont (akvifer) napaja zdence 

duboke 100 metara ili dublje; v. shallow well. 

deep-well disposal – odlaganje (injektiranje) u duboke 

bušotine. Zbrinjavanje tekućeg otpada (slane vode 

proizvedene s naftom, raznog industrijskog otpada) 

injektiranjem u bušotine (obično izrađene posebno

deep-well injection 218 

degradation 

za tu namjenu) koje su probušile duboke porozne i 

propusne formacije, vertikalno ograničene relativno 

nepropusnim slojevima. Sinonim: deep-well injection. 

deep-well injection – injektiranje u duboke bušotine, v. 

deep-well disposal. 

deep-well oil pump – dubinska pumpa (naftna pumpa), 

v. bottomhole pump. 

deep-well pump – dubinska pumpa (naftna pumpa), v. 

bottomhole pump. 

deethanization – deetanizacija. Proces izdvajanja (separacije) 

etana iz prirodnog plina ili kapljevine (tekuće 

faze) prirodnog plina. 

deethanizer – deetanizer, kolona za deetanizaciju. Kolona 

za frakcioniranje na postrojenju za obradu plina 

u kojoj se vrši izdvajanje (separacija) etana iz prirodnog 

plina ili kapljevine (tekuće faze) prirodnog plina. 

Etan se separira iz kapljevine radi stabilizacije ukapljenog 

naftnog plina (LPG) i vraća se u produkciju 

plina. 

defi cient well – bušotina s podbačajem proizvodnje. 

Bušotina koja ne može proizvesti svoju dopuštenu 

(odobrenu) količinu, s proizvodnjom manjom od dopuštene 

(allowable). 

defl ation – defl acija. U geologiji – sortiranje, podizanje 

i transportiranje (prenošenje) sipkih suhih fi nih (fi nozrnastih) 

čestica (veličine čestica gline i silta) turbulentnim 

vrtložnim strujanjem vjetra duž, na primjer, 

obalnih pješčanih dina (sipina) ili u pustinjama. Defl 

acija je oblik (tip) erozije vjetrom (v. wind erosion). 

defl ected hole – kontrolirano kosa (koso usmjerena, orijentirana) 

bušotina, v. deviated well. 

defl ected well – kontrolirano kosa (koso usmjerena, orijentirana) 


defl ecting sub – prijelaznik za skretanje bušotine (kanala 

bušotine). U procesu bušenja – kratka sekcija cijevi 

s kutom za skretanje kanala bušotine (otklanjanje 

smjera kanala od okomice). Sinonimi: defl ecting substitute; 

v. off set sub. 

defl ecting substitute – prijelaznik za skretanje bušotine 

(kanala bušotine), v. defl ecting sub. 

defl ection – (1) otklon (devijacija) kanala bušotine. U 

procesu bušenja – veličina kuta između iskrivljenog 

ili kontroliranog koso usmjerenog (orijentiranog) 

kanala bušotine i vertikale. Otklon smjera kanala bušotine 

može biti u bilo kojem smjeru i namjeran (planiran), 

kao kod orijentiranog (kontroliranog kosog) 

bušenja (v. deviation drilling), ili nenamjeran (slučajan 

i nepoželjan) kada je uzrokovan geološkim faktorima 

(na primjer, promjenom zalijeganja slojeva, postojanjem 

rasjeda i drugim) ili tehničkim nedostacima bušaće 

opreme. Sinonim: deviation (v.). (2) kut otklona 

(devijacije) kanala bušotine. Kut između iskrivljenog 

ili kontroliranog koso usmjerenog (orijentiranog) kanala 

bušotine i vertikale; v. defl ection, 1. 

defl ection measurement – dubinsko mjerenje devijacije 

bušotine, v. directional survey. 

defl ection of a bit – otklon bušaćeg dlijeta, v. bit defl ection. 

defoamer – agens protiv pjenjenja (za gušenje pjene). 

Tvar za sprječavanje ili smanjivanje pjenjenja i za 

uklanjanje ili smanjivanje pjene redukcijom površinske 

napetosti. Agensi protiv pjenjenja su površinski 

aktivne tvari, na primjer aluminij-stearat, oktilni alkohol, 

tributilfosfat i organski silikoni. Sinonim: defoaming 

agent. 

defoaming agent – agens protiv pjenjenja (za gušenje 

pjene), v. defoamer. 

deformation – deformacija. (1) U geologiji – opći termin 

kojim se označavaju procesi nabiranja, rasjedanja, 

otkidanja, stlačivanja ili rastezanja stijena izazvani 

(uzrokovani) djelovanjem različitih Zemljinih sila. 

(2) v. strain. 

deformational trap – strukturna zamka, v. structural 

trap. 

deformation fabric – deformacijski (tektonski) sklop 

(građa). Sklop (građa) stijena koji je nastao (formirao 

se) kao rezultat deformacija. Tipični elementi sklopa 

se sastoje od lineacije, škriljavosti, klivaža, osi bora i 

kristalografskih orijentacija. Sinonim: tectonic fabric; 

v. depositional fabric. 

deformed cross-bedding – deformirana kosa slojevitost. 

Tip kose slojevitosti u kojoj su prednji slojevi 

prevrnuti ili savijeni u smjeru niz strujanje, obično 

prije sedimentacije iznad zaliježućeg (pokrovnog) 

sloja. 

degassed oil – otplinjena (isplinjena, mrtva) nafta, v. 

dead oil, 1. 

degasser, de-gasser – otplinjivač (uređaj za otplinjivanje) 

bušaće isplake. U procesu bušenja – dio opreme 

cirkulacijskog isplačnog sustava bušaćeg postrojenja, 

uređaj za uklanjanje plina iz bušaće isplake koja 

se vraća iz bušotine na površinu. Nalazi se na isplačnim 

rezervoarima ili blizu njih (mud tanks). Mjehurići 

plina se mogu ukloniti: (a) raspršivanjem isplake na 

pregradi; (b) strujanjem isplake u obliku tankog sloja 

preko široke ploče, ili (c) strujanjem isplake kroz 

vakuumski cilindar. Jedan tip otplinjivača isplake se 

primjenjuje kada je plin pod visokim tlakom (mudgas 

separator), a drugi tip za niskotlačni plin koji je u 

isplaci u obliku pjene (vacuum degasser). Otplinjivač 

isplake je obično horizontalan, promjer mu je 90 cm 

(3 stope), a duljina 3 metra (10 stopa) i montiran je na 

saonicama. Otplinjivanje bušaće isplake je nužno jer 

je zaplinjena isplaka manje gusta i viskozna pa, prema 

tome, ne može služiti svojoj svrsi kada ponovno 

cirkulira u bušotini. 

degassing – (1) otplinjivanje nafte. U proizvodnji nafte 

– izdvajanje (separacija) plina iz nafte na postrojenju 

proizvodne platforme za otplinjavanje. Postrojenje 

uključuje visokotlačne i niskotlačne separatore i 

malu jedinicu za čišćenje nafte i ekstrakciju sumporovodika. 

(2) otplinjivanje bušaće isplake. U procesu 

bušenja – uklanjanje plina iz bušaće isplake koja se 

vraća iz bušotine na površinu u uređajima na bušaćem 

postrojenju koji se nazivaju otplinjivači (v. degasser). 

degradation – razgradnja, degradacija. (1) U geomorfologiji 

– (a) Razaranje površinskih stijena i odnošenje 

materijala te opće snižavanje ili smanjivanje 

površine Zemlje djelovanjem prirodnih procesa 

trošenja (raspadanja) i erozije, na primjer, produbljivanje 

rijekom njena vlastitog korita. Termin degradation 

katkada uključuje proces transportiranja (prenošenja) 

materijala, a katkada se rabi kao sinonim 

termina denudation (denudacija) ili se primjenjuje 

za označavanje rezultata procesa denudacije. (b) U 

užem smislu – vertikalna erozija ili usijecanje (urezivanje) 

rijekom kako bi se uspostavio ili očuvao (održao) 

njen profi l ravnoteže ili stalna strmina padina. 

(2) Smanjivanje ili nestajanje trajno smrznutog tla

degree API 219 

delivery pressure 

(permafrosta) zbog djelovanja prirodnih ili umjetnih 

procesa (čovjekove djelatnosti). (3) Proces promjene 

tla – smanjivanje količine izmjenljivih baza u tlu i 

razaranje slojevitih silikata gline kao posljedica izluživanja. 

(4) Snižavanje riječnog korita usljed intenzivnog 

urezivanja (usijecanja). (5) Gubitak poželjnih 

fi zikalnih svojstava fl uida za povećanje iscrpka nafte 

(radnih fl uida u EOR-procesima), na primjer, gubitak 

viskoznosti otopine polimera. 

degree API – stupanj API, API stupanj. Stupanj skale 

Američkog naftnog instituta (American Petroleum Institute, 

API) za mjerenje relativne gustoće sirove nafte 

i naftnih derivata. Što je relativna gustoća u stupnjevima 

API veća, nafta je lakša (manje gustoće). 

degree of sorting – stupanj sortiranja (sortiranosti). 

Mjera raspona promjene distribucije veličine čestica, 

odnosno mjera heterogenosti veličine čestica, u sedimentu. 

Statistički se defi nira kao stupanj rasipanja 

(raspršenost) veličine čestica na obje strane od sredine 

(srednje vrijednosti) – što je raspon rasipanja veći, 

sortiranje (sortiranost) zrna je lošije. 

degrees API gravity – gustoća (relativna gustoća) u 

stupnjevima API, v. API gravity. 

dehydration – dehidracija, dehidratacija. Uklanjanje 

slobodne ili vezane vode i vodene pare bilo kojim 

načinom (zagrijavanjem, destilacijom, kemijskim 

djelovanjem) iz plina, tekućine ili čvrste tvari; v. crude 

oil dehydration, gas dehydration, dehydrator. 

dehydration by chilling a gas – dehidracija plina hlađenjem. 

Metoda uklanjanja vodene pare iz plina. 

Primjenjuje se na mnogim postrojenjima za obradu 

(preradu) plina na kojima se izdvajanje tekućih 

ugljikovodika obavlja kondenzacijom ili niskotemperaturnom 

apsorpcijom. Uklanjanje vodene pare iz 

plina tom metodom zahtijeva sprječavanje nastanka 

hidrata i leda tijekom kondenzacije i uklanjanje vode 

iz sustava, što se postiže injektiranjem otopine etilenglikola 

u struju plina koji se hladi. Nastala smjesa 

hladnog plina, otopine vode i glikola i kondenziranih 

ugljikovodika zatim odlazi u rezervoar, gdje se 

istaloži i ispusti glikolna otopina s kondenziranom 

vodom. 

dehydration of crude oil – dehidracija (dehidratacija, 

odvonjavanje) sirove nafte, v. crude oil dehydration. 

dehydration of gas – dehidracija (dehidratacija, sušenje) 

plina, v. gas dehydration. 

dehydration of natural gas – dehidracija (dehidratacija, 

sušenje) prirodnog plina, v. gas dehydration. 

dehydration plant – postrojenje za dehidraciju, dehidrator, 

v. dehydrator, 1. 

dehydration tank – taložni rezervoar, taložnik, v. settling 

tank, 2. 

dehydration unit – uređaj za dehidraciju, dehidrator, v. 

dehydrator, 1. 

dehydrator – (1) dehidrator, uređaj za dehidraciju. 

Uređaj za uklanjanje vode iz nafte i plina. Voda se 

može izdvojiti postupkom apsorpciije i adsorpcije, 

zagrijavanjem ili električnom koalescencijom. Kao 

agensi za dehidraciju služe vodene otopine glikola 

(dietilenglikola, trietilenglikola ili tetraetilenglikola) 

ili čvrsta sušila (desikanti), na primjer, aktivni aluminij-oksid 

ili silikagel. Sinonimi: dehydration plant, 

dehydration unit. (2) tvar (agens) za dehidraciju. Supstancija 

koja uklanja vodu iz materijala, na primjer, iz 

nafte i prirodnog plina. 

dejection cone – konus iznošenja, v. cone of dejection. 

delayed valve action – kašnjenje rada usisnog ventila. 

Kašnjenje rada ventila dubinske pumpe usljed elastičnosti 

klipnih šipki u dubokim bušotinama. 

delay time – vrijeme kašnjenja. U seizmičkim istraživanjima 

metodom refrakcije (prelamanja) valova – dodatno 

vrijeme koje je potrebno za prolaženje nekog 

odsječka trajektorije (putanje) zrake preko vremena 

koje bi trebalo zraci za prolaženje horizontalne komponente 

tog odsječka pri najvećoj brzini po danoj 

trajektoriji. 

delineation drilling – bušenje za omeđenje polja. Bušenje 

pored bušotine kojom je otkriveno ležište radi 

određivanja granica ležišta. Sinonim: stepping out. 

delineation well – (1) bušotina za omeđenje polja. Istraživačka 

bušotina izbušena pored bušotine kojom je 

otkriveno ležište u svrhu određivanja granica ležišta 

(vjerojatnog površinskog prostiranja ležišta). Sinonimi: 

extension test, extension well, outpost extension 

well, outpost well. (2) bušotina za proširenje polja, ekstenzijska 

bušotina, v. step-out-well. (3) ocjenska bušotina, 

v. appraisal well. 

deliverability – produktivnost, proizvodni kapacitet. (1) 

Kapacitet proizvodnje (izdašnost) plinske bušotine 

pri specifi ciranom tlaku (koji je obično jednak radnom 

tlaku na ušću bušotine nakon što je proteklo 

stanovito vrijeme od zatvaranja bušotine); v. deliverability 

test. (2) Ostvarivi kapacitet proizvodnje plina 

iz podzemnog skladišta. 

deliverability against pipeline pressure – produktivnost 

pri tlaku u plinovodu. Kapacitet proizvodnje 

plinske bušotine, odnosno količina prirodnog plina 

koju bušotina može proizvesti i isporučiti u plinovod 

koji je ispunjen plinom i u kojem postoji određeni 

tlak (tlak plinovoda). 

deliverability plot – dijagram produktivnosti. Dijagram 

ovisnosti dinamičkog tlaka na dnu bušotine o njenoj 

proizvodnji. 

deliverability standard pressure – standardni tlak 

produktivnosti bušotine. Tlak koji se rabi za određivanje 

količine prirodnog plina koju bušotina može 

proizvesti (za određivanje njena proizvodnog kapaciteta). 

deliverability test (testing) – ispitivanje proizvodnog 

kapaciteta bušotina. Ispitivanje produktivnosti naftnih 

i plinskih bušotina radi prognoziranja njihova 

kapaciteta proizvodnje koje se sastoji od niza mjerenja 

protoka, tlakova i drugih parametara. Izvode 

se na novim bušotinama i periodički na postojećim 

a na zahtjev državnih regulativnih tijela (radi ograničavanja 

proizvodnje ili određivanja dopuštenog 

kapaciteta proizvodnje) ili radi dobivanja podataka 

neophodnih za inženjerske analize ležišta. Tipovi 

ispitivanja produktivnosti su ispitivanje metodom 

višestrukih protoka (v. fl ow-after-fl ow test) i metodom 

protutlaka (v. back-pressure test) te izokrono (v. 

isochronal test) i modifi cirano izokrono ispitivanje (v. 

modifi ed isochronal fl ow test). 

delivery point – mjesto isporuke. Mjesto (lokacija) gdje 

dobavljač prirodnog plina isporučuje plin u plinovodnu 

mrežu (pipeline grid) ili gdje se prirodni plin 

prenosi iz plinovodne mreže u lokalni distribucijski 

sustav (local distribution system). 

delivery pressure – tlak isporuke plina. Tlak, utvrđen 

ugovorom o isporuci plina pod kojim se prirodni plin

Delmontian 220 

demethanation 

šalje iz bušotine u plinovod, tj. tlak pri kojem se plin 

mora isporučivati. 

Delmontian – delmont. Stratigrafski kat najgornjeg 

dijela miocena (uppermost Miocene) u Sjevernoj 

Americi – iznad mona (Mohnian), a ispod repeta (Repettian). 

delta – delta. Nisko, gotovo ravno aluvijalno područje 

kopna (područje aluvijalne ravnice) na ušću ili blizu 

ušća rijeka koje obično ima trokutasti ili lepezasti 

oblik i zauzima znatnu površinu (ograničenu i ispresijecanu 

brojnim rukavcima glavne rijeke) koja se 

može protezati izvan granica općeg pružanja obalne 

linije. Delte nastaju u velikim vodenim bazenima 

(obično u morima ili jezerima) akumulacijom sedimenata 

koje rijeke donose u tolikim količinama da ih 

ne mogu ukloniti plime, valovi ili struje. Većina delti 

je djelomično nadvodna, a djelomično ispod vode 

(podvodna). Delte se općenito klasifi ciraju u tri glavne 

kategorije na bazi dominantnog (prevladavajućeg) 

procesa transportiranja sedimenata koji utječe 

na njihove facijese i vanjsku geometriju: (a) delte s 

dominantnom djelatnošću rijeka (v. river-dominated 

delta); (b) delte s dominantnom djelatnošću valova 

(v. wave dominated delta), i (c) delte s dominantnom 

djelatnošću plima (v. tidally dominated delta). Delte 

rijetko savršeno odgovaraju toj podjeli i općenito 

su prijelaznog tipa sa složenim i heterogenim pješčenjačkim 

tijelima promjenljive geometrije. Pješčenjačka 

(pješčana) tijela najbolje ležišne kvalitete 

u deltama se nalaze u prudovima ušća distribucijskih 

kanala (distributary mouth bars) i sedimentima 

distribucijskih kanala (distributary channel deposits). 

Opće okrupnjavanje prema gore prudova ušća ima 

tendenciju formiranja pješčenjačkog tijela s najvećom 

permeabilnošću na vrhu (u krovini) i, obratno, 

pješčenjačka tijela distribucijskih kanala su obično 

s usitnjavanjem prema gore i imaju najveću permeabilnost 

na dnu (u podini). Može se očekivati da će 

pretežiti smjer strujanja slijediti trendove paleokanala. 

Prudovi ušća distribucijskih kanala tipično sadrže 

veliki udjel proslojene gline koja smanjuje vertikalnu 

propusnost. Djelatnost valova i obalnih struja poboljšava 

ukupan ležišni potencijal (kvalitetu ležišta) 

u deltama preraspodjelom pijeska u sedimente plaža 

i pješčane žice u međudistribucijskim područjima. 

Prerada sedimenata djelatnošću plima može utjecati 

na kvalitetu ležišta na ušću delte odvajanjem (izlučivanjem) 

fi nih čestica iz pijeska ili smanjivanjem 

efektivne permeabilnosti distribucijskih kanala unošenjem 

povećanih količina proslojene gline. 

delta bar – deltni prud (pličina). Prud (pličina) riječnog 

ušća formiran pritokom koji je izgradio deltu u koritu 

glavne rijeke. 

delta bedding – deltna slojevitost, slojevitost tipa delte. 

Slojevitost karakteristična za delte – formirana je 

relativno položenim (blago nagnutim) slojevima u 

gornjem dijelu delte (topset beds) i u njenom donjem 

dijelu (bottomset beds) između kojih se nalaze strmiji 

slojevi srednjeg (prednjeg) dijela delte (foreset beds). 

deltafi cation – formiranje delte, v. delta, delta bedding. 

delta front – čelo delte. Uska zona delte u kojoj se odvija 

najaktivnija sedimentacija. Čelo delte je građeno 

od kontinuiranog sloja pijeska, nastaje (formira se) 

unutar efektivne dubine erozije valovima (10 metara 

ili manje) i razdvaja prodeltu (v. prodelta) od deltne 

ravnice (v. delta plain) i može, ali ne mora, biti strmo. 

delta-front platform – čelna platforma delte. Zona 

pličine (plićaka), širine do 5 kilometara, u prednjem 

dijelu delte. 

delta-front trough – čelna dolina delte. Koritasta podmorska 

dolina (trough-shaped submarine valley) koja 

se proteže od delte velike rijeke na kontinentski šelf 

(continental shelf) i kontinentalnu padinu (continental 

slope). Čelna dolina ima ravne padine od mekanih 

stijena (sedimenata) i prema moru nagnuto dno. 

Katkada se u nju ulijevaju malobrojni pritoci. 

deltaic – deltni. Koji pripada delti ili karakterizira deltu, 

na primjer, deltna sedimentacija (deltaic sedimentation), 

ili čini dio delte, na primjer deltna obala (deltaic 

coast); v. delta. 

deltaic coastal plain – deltna obalna ravnica. Obalna 

ravnica koja je sastavljena od niza više ili manje uzajamno 

sraslih delti. U početnom stadiju razvoja ona 

se sastoji od hrptova prirodnih nasipa koji su odvojeni 

bazenima. 

deltaic deposit – deltni sediment. Sediment koji se 

istaložio u delti. Karakteriziran je dobro razvijenom 

lokalnom kosom slojevitošću i sastoji se (građen je) 

od smjese pijeska, gline, ostataka brakičnih organizama 

(organizama brakičnih voda i organske tvari; v. 

estuarine deposit. 

deltaic tract – deltni prostor (područje). Produžetak 

aluvijalne ravnice (plain tract) koji je karakteriziran 

formiranjem delte i sedimentacijom fi nozrnastog 

taloga. 

delta plain – deltna ravnica. Horizontalna ili gotovo horizontalna 

površina koja čini dio velike delte okrenut 

kopnu. Strogo uzevši – aluvijalna ravnica (alluvial 

plain) koja je karakterizirana višestrukom bifurkacijom 

kanala, divergencijom i višestrukim riječnim 

rukavcima. Sinonimi: delta top, intradelta. 

delta plateau – deltni plato. Uzdignuta ili napuštena 

deltna ravnica (v. delta plain). 

delta shoreline – deltna obalna linija. Progradacijska 

obalna linija formirana napredovanjem delte u more 

ili jezero. 

delta structure – deltna struktura. Struktura deltnih sedimenata 

koja je formirana s tri serije – slojevima donjeg 

dijela (pridnenim slojevima) delte (v. bottomset 

beds), slojevima srednjeg dijela (slojevima podvodne 

padine) delte (v. foreset beds) i slojevima gornjeg 

dijela (gornjim slojevima) delte (v. topset beds). 

delta T – delta T. U seizmici – razlika vremena između 

nailazaka jednake faze seizmičke pojave na dvjema 

lokacijama. 

delta terrace – deltna terasa. Lepezasta terasa (fanshaped 

terrace) formirana deltom koja je ostala nakon 

nestanka rijeke koja ju je izgradila. 

deltatheridians (Deltatheridia) – deltateridije. Red 

mamalija (sisavaca, mammals). Dominantni karnivori 

(mesožderi, carnivores) ranog kenozoika. 

delta top – deltna ravnica, v. delta plain. 

deluvium – diluvij, v. diluvium. 

demand interval – period prosječne potražnje. Ugovorom 

utvrđeno razdoblje tijekom kojeg se mjeri 

potrošnja (protok) plina koja se kasnije uzima za 

određivanje (izračunavanje) prosječne količine plina 

(tj. prosječne potražnje) za daljnju isporuku konkretnom 

potrošaču. 

demethanation – demetanizacija, v. demethanization.

demethanator 221 

density 

demethanator – demetanizer, v. demethanizer. 

demethanization – demetanizacija. Proces odvajanja 

(separacije) metana od težih komponenata (destilacijom 

ili apsorpcijom). Sinonim: demethanation. 

demethanizer – demetanizer. Uređaj za odvajanje (separaciju) 

metana od težih komponenata. Sinonim: 

demethanator. 

demonstrated reserves – potvrđene rezerve. Prema 

klasifi kaciji američke Rudarske uprave (US Bureau of 

Mines) – rezerve ugljikovodika utvrđene bušenjem. 

Mogu uključiti dodatne volumene nafte koje je moguće 

proizvesti primjenom sekundarnih metoda 

eksploatacije. Sastoje se od tzv. izmjerenih (v. measured 

reserves) i preliminarno procijenjenih rezervi (v. 

indicated reserves). 

demorphism – trošenje, raspadanje. Zastarjeli sinonim 

termina weathering (v.). 

demosponges (Demospongea) – demospongije. Razred 

porifera (spužvi, sponges). Karakterizirane su 

uglavnom postojanjem spongina (spongin) u čitavom 

skeletu ili pojedinim njegovim dijelovima. Većina 

demospongija sadrži kremene iglice (spikule, 

siliceous spicules) sa sponginom ili bez njega, u nekima 

postoji samo spongin, a u ekstremno neznatnom 

broju tih spužvi se ne stvaraju ni iglice niti spongin. 

demulsibility test – v. emulsion test. 

demulsifi cation – demulgiranje, demulgacija, razbijanje 

emulzije. Sprječavanje stvaranja ili razbijanje 

emulzija kemijskim, mehaničkim ili električnim postupkom. 

demulsifi cation agent – demulgator, v. demulsifi er. 

demulsifi er – demulgator. U proizvodnji nafte – kemikalija, 

obično površinski aktivni agens, koja se rabi 

za razbijanje (razlagane) emulzija sirove nafte i vode 

(crude oil/water emulsion). Demulgator smanjuje 

površinsku napetost naftnog fi lma koji okružuje 

kapljice vode, a oslobođena voda se taloži na dnu 

rezervoara. Relativne količine nafte i vode u emulziji 

su važne za izbor demulgatora. Sinonimi: demulsifi - 

cation agent, demulsifying agent, emulsion breaker, 

emulsion breaking agent. 

demulsifying agent – demulgator, v. demulsifi er. 

dendrite – dendrit, dendrolit. Minerali (agregati zrna 

minerala), na primjer, sediment oksida mangana na 

površini pukotine ili inkluzija (uklopak), koji kristaliziraju 

u drvolikoj (granatoj) formi. Sinonim: dendrolite. 

dendritic – dendritni, granat. U mineralogiji – termin 

kojim se označavaju minerali kristalizirani u granatoj 

formi. Sinonim: arborescent; v. dendrite. 

dendroids (Dendroidea) – dendroidi. Red izumrlih 

graptolita (graptolites). Karakterizirani su tipično vertikalnim 

dendroidnim rabdosomom (dendroid rhabdosome) 

koji ima mnogo ogranaka (grana, stipes) 

sastavljenih od autoteka (autothecae), biteka (bithecae) 

i stoloteka (stolothecae) raspoređenih u pravilno 

izmjenjujuće trijade (triads) duž svake grane. Stratigrafska 

rasprostranjenost: srednji kambrij-karbon. 

dendrolite – dendrolit, dendrit, v. dendrite. 

dense – gust. (1) U petrologiji – (a) Termin koji označava 

fi nozrnastu afanitsku eruptivnu (magmatsku) 

stijenu (fi ne-grained aphanitic igneous rock) čije čestice 

općenito imaju srednji promjer manji od 0,05 

do o,1 mm ili čija je tekstura tako fi na da se pojedine 

čestice ne mogu odrediti (raspoznati) golim okom. 

(b) Termin kojim se označava stijena čije se čestice 

tijesno dodiruju jedna s drugom. Takva stijena može 

biti fi nozrnasta ili grubozrnasta (krupnozrnasta). (2) 

U optici – termin koji označava materijale (tvari) s visokom 

sposobnošću refrakcije (prelamanja, loma). 

densilog – karotaža gustoće formacije, v. density logging. 

densimeter – gustoćomjer, v. densitometer. 

densitometer – gustoćomjer, denzimetar. Instrument 

za mjerenje gustoće (relativne gustoće) tekućina, 

plinova ili čvrstih tvari. Sinonimi: densimeter, density 

meter. 

density – gustoća. Omjer (kvocijent) mase neke homogene 

tvari i njena jediničnog volumena (masa tvari 

po jedinici volumena ili masa jedinice volumena 

tvari). Katkada se naziva i specifi čnom masom a numerički 

je jednaka relativnoj gustoći tvari. Sustavna 

mjerna jedinica gustoće je kilogram po kubnom metru, 

a kao druge metričke jedinice rabe se, na primjer, 

tona po kubnom metru, kilogram po litri, gram po 

litri, gram po kubnom centimetru (anglosaksonske 

jedinice, koje se često rabe u naftnoj industriji, jesu 

funta ili libra po kubnom inču, kubnoj stopi, galonu 

ili barelu i, za sirovu naftu i naftne produkte, stupnjevi 

API). Odnos između gustoće nafte (u g/cm3) i 

njene gustoće izražene u stupnjevima API (pri 15,6 

°C ili 60 °F) može se izraziti i preračunati po sljedećim 

formulama: 

stupnjevi API = (141,5/gustoća) − 131,5 

gustoća = 141,5/(stupnjevi API + 131,5) 

Mjerenje gustoće sirove nafte u °API je važno ne 

samo zbog uporabe tog podatka (zajedno s drugim 

parametrima) za korelaciju fi zikalnih svojstava nafte 

nego i zbog toga što se cijena sirove nafte obično 

bazira na njenoj API gustoći (API relativnoj gustoći). 

Gustoća nafte se obično određuje pri temperaturi 

20 °C i varira od 0,730 do 1,06 (kalifornijske nafte, 

na primjer, imaju gustoću između 0,78 i 0,93 a neke 

meksičke nafte oko 1,05). Gustoća (relativna gustoća) 

sirovih nafti je važna zbog dva razloga: (a) laka 

nafta daje veći prinos lakših, vrjednijih produkata 

rafi nerijske prerade (na primjer, alžirske nafte daju 

preko 60% lakih i srednjih produkata destilacije, 

dok kuvajtska nafta daje samo 40 – 45% tih produkata); 

(b) točna relativna gustoća nafte je nužna 

radi pretvaranja njena volumena u težinu, i obratno 

(u raznim granama industrije i transportu). Gustoća 

nafte dobivene iz ležišta uvijek je veća od njene 

gustoće u sloju budući da sadržaj otopljenog plina 

i veća temperatura u ležištu smanjuju gustoću nafte 

(što su faktor otopljenog plina i ležišna temperatura 

veći, to je gustoća nafte u ležišnim uvjetima manja). 

Gustoća plinova ovisi o tlaku i temperaturi (osim za 

idealni plin) – raste s tlakom a opada s temperaturom. 

Gustoća plinovitih ugljikovodika (masa 1m3 

plina pri temperaturi 0 °C i atmosferskom tlaku 1 

bar) varira od 0,714 za metan do 2,85 za butan, za 

dušik iznosi 1,25 a za ugljik-dioksid 1,964. Gustoća 

slojnih voda i voda naftnih i plinskih ležišta raste s 

povećanjem njihova saliniteta (stupnja mineralizacije, 

količine otopljenih soli) a pri ležišnim uvjetima se 

može odrediti dijeljenjem gustoće pod standardnim 

uvjetima s ležišnim volumetrijskim faktorom slojne 

vode pod ležišnim uvjetima budući da je težina otopljenih 

plinova tako mala da se može zanemariti. Pri 

konstantnom salinitetu gustoća slojne vode pada s

density current 222 

porastom temperature. Kod stijena se razlikuju dva 

tipa gustoće – skeleta same stijene (v. matrix density) 

i kombinirana gustoća stijene i fl uida u njenim porama 

(v. bulk density). Gustoća ne ovisi o ubrzanju sile 

teže (zemljine teže) nego o stanju tvari, na primjer, 

o temperaturi i atmosferskom tlaku, pa se pri navođenju 

vrijednosti gustoće temperatura mora izričito 

precizirati (na primjer, kilogram po kubnom metru 

pri temperaturi … °C). Standardna referentna temperatura 

za naftu i naftne produkte je 15 °C. Pojmovi 

gustoća i relativna gustoća se često uzajamno izmjenjuju 

kao sinonimi iako defi nicijski to nisu (relativna 

gustoća je omjer težine, a ne mase, i volumena i jednaka 

je umnošku gustoće i ubrzanja zemljine teže). 

Gustoća (zajedno s viskoznošću) plinovitih i tekućih 

ugljikovodika je njihovo vrlo važno fi zikalno svojstvo 

jer karakterizira čiste ugljikovodike i njihove smjese 

i rabi se za ocjenu karakteristika njihova strujanja u 

ležištu; v. relative density, specifi c gravity. 

density current – struja gustoće. Oceanska struja koja 

teče pod utjecajem gravitacije kroz drugu struju te 

iznad ili ispod nje zbog razlikae gustoća. Faktori koji 

utječu na razliku gustoća su temperatura, salinitet i 

koncentracija suspendiranih čestica. 

density-derived porosity – poroznost po karotaži gustoće 

formacije, v. density logging. 

density gamma-gamma log – karotaža (gama-gama 

karotaža) gustoće formacije, v. density logging. 

density gamma-ray logging – karotaža (gama-gama 


density log – (1) karotaža gustoće formacije, v. density 

logging. (2) dijagram karotaže gustoće formacije, v. 

density logging. 

density logging – karotaža (gama-gama karotaža) 

gustoće formacije. Varijanta radioaktivne karotaže 

– kontinuirano mjerenje prividne gustoće (apparent 

density) formacije u nezacijevljenim bušotinama 

(bušotinama bez zaštitne kolone). Bazira se na 

emitiranju gama-zračenja visoke energije i detekciji 

povratnih raspršenih gama-zraka niže energije. Papuča 

karotažne sonde u bušotini je silom opruge 

priljubljena (pritisnuta) uz jednu njenu stranu kako 

bi pribor bio što bliže formacijama, izvor gama-zračenja 

u papuči sonde (koji bombardira formaciju 

gama-zrakama visoke energije) ekscentrično je postavljen 

u kanalu bušotine i ekraniran (zaslonjen) u 

smjeru kanala, a detektor zračenja u papuči (jedan 

ili više – za plitka ispitivanja se primjenjuju detektori 

s malim razmakom, a za duboka ispitivanja s velikim 

razmakom) također je ekraniran, osim jednog otvora 

na strani sonde koja priliježe uz formaciju tako da je 

gama-zračenje koje dolazi do detektora ograničeno 

na zračenje koje prodire u formaciju (stijenu) i ondje 

se rasprši u smjeru detektora. Budući da apsorpcija i 

raspršivanje gama-zračenja uglavnom zavisi od količine 

tvari na putu prodiranja (prolaženja) zračenja, 

pribor za karotažu gustoće će reagirati ponajprije na 

promjene gustoće (relativne gustoće) tvari s kojom 

je u kontaktu. 

Karotaža gustoće je osjetljiva na veliku hrapavost stijenke 

kanala bušotine i razmak papuče sonde od stijenke 

bušotine (uzrokuju preniske vrijednosti gustoće). 

Suvremeni pribori za karotažu gustoće automatski 

korigiraju izmjerene podatke za utjecaj dubinskih 

uvjeta (hrapavosti, isplačne obloge ili kore) – to je 

density of kick fl uid 

tzv. kompenzirana karotaža gustoće (compensated 

density log). 

Mjerenje povratnih raspršenih gama-zraka daje relativnu 

mjeru ukupne (volumenske) gustoće formacije 

(gustoća matriksa ili mineralnog skeleta formacije i 

fl uida u njenim porama – ukupne gustoće se razlikuju 

ovisno o tipu formacije i fl uida u njenim porama te 

veličini njene poroznosti). Za analitičko određivanje 

poroznosti formacije po karotaži gustoće moraju biti 

poznati gustoća matriksa (vrijednosti gustoće matriksa 

najčešćih tipova formacija – pješčenjaka, vapnenaca, 

dolomita, anhidrita, halita – mogu se naći 

u literaturi) te tip i gustoća fl uida u kanalu bušotine 

(isplaka, plin). Karotaža gustoće registrira ukupnu 

poroznost formacije (uključujući primarnu i sekundarnu, 

efektivnu i izoliranu – za razlikovanje tipa poroznosti 

se moraju primijeniti druge vrste karotaže). 

Poroznost je parametar (svojstvo) formacije (stijene) 

koji se vrlo dobro korelira s njenom gustoćom – u 

istoj stijeni gustoća njena matriksa se smanjuje s povećanjem 

njene poroznosti. Prema tome, promjene 

na karotažnoj krivulji gustoće homogeno razvijenog 

pješčenjaka ili vapnenca odražavaju povećanje 

ili smanjenje njihove poroznosti (na primjer, šejl se 

može odmah prepoznati na karotažnoj krivulji po 

njegovoj niskoj gustoći. Očitanja poroznosti su približno 

jednaka ako je porni prostor formacije zasićen 

slanom vodom ili naftom, dok zasićenje plinom daje 

optimistički visoku vrijednost poroznosti. Teži minerali, 

na primjer, anhidrit i magnetit, također daju 

pogrešna očitanja poroznosti. 

Karotaža gustoće formacije se u prvom redu primjenjuje 

kao karotaža poroznosti (porosity log) i izvodi 

se samo u nezacijevljenim bušotinama (bušotinama 

bez zaštitne kolone) budući da zaštitne cijevi i 

cementni kamen sprječavaju kontakt zračenja sa 

stijenom. Međutim, unatoč tom ograničenju, ona se 

primjenjuje u mnogim slučajevima, jer se usporedbom 

gustoća raznih slojeva oni mogu identifi cirati i 

može se zaključivati o njihovim karakteristikama – za 

detekciju plina, određivanje gustoće ugljikovodika, 

procjenu zaglinjenih pijesaka (pješčenjaka) i kompleksnih 

litologija, procjenu minerala u sedimentima 

evaporita itd. Sinonimi (uključujući i komercijalne 

nazive): densilog, density gamma-gamma log, density 

gamma-ray logging, density log, formation density gamma-gamma 

logging, formation density logging, gamma 

density log, gamma-gamma density log, nuclear 

interface log. 

density meter – gustoćomjer, denzimetar, v. densitometer. 

density of brine – gustoća slane (mineralizirane) vode, 

v. density, specifi c gravity. 

density of crude (crude oil) – gustoća sirove nafte, v. 

density, relative density, relative density of liquids, specifi 

c gravity. 

density of formation water – gustoća slojne vode, v. 

density, specifi c gravity. 

density of gas – gustoća plina, v. density, relative density, 

relative density of gases, specifi c gravity. 

density of hydrocarbon gases – gustoća plinovitih 

ugljikovodika, v. density, relative density, relative density 

of gases, specifi c gravity. 

density of kick fl uid – gustoća slojnog fl uida u bušotini. 

Gustoća fl uida koji pritječe iz bušene formacije (slo

density of natural gas 223 

ja) u kanal bušotine tijekom procesa bušenja. Podatak 

gustoće tog fl uida često omogućuje određivanje 

tipa fl uida u bušenoj formaciji – plina, nafte ili vode. 

Gustoća se može odrediti prema stabiliziranim tlakovima 

u koloni zaštitnih cijevi (casing) i bušaćim šipkama, 

volumenu pritjecanja slojnog fl uida i volumenu 

kanala bušotine duž bušaće i teške šipke (u m 3 /m ili 

bbl/ft). Obično, ako je gradijent slojnog fl uida manji 

od 0,07 bar/m (0,3 psi/ft) iz formacije u bušotinu 

vjerojatno pritječe plin, gradijent između 0,07 i 0,09 

bar/m (0,3 psi/ft i 0,4 psi/ft) upućuje na pritok nafte 

s plinom iz formacije, a gradijent veći od 0,09 bar/m 

(0,4 psi/ft) upućuje na prodor vode iz bušene formacije 

u kanal bušotine. 

density of natural gas – gustoća prirodnog plina, v. 

density, relative density, relative density of gases, specifi 

c gravity. 

density of oil – gustoća nafte, v. density, relative density, 

relative density of liquids, specifi c gravity. 

density of oil-fi eld (oilfi eld) brine – gustoća vode naftnih 

i plinskih ležišta, v. density, specifi c gravity. 

density of oil-fi eld (oilfi eld) waters – gustoća voda 

naftnih i plinskih ležišta, v. density, specifi c gravity. 

density of reservoir oil – gustoća slojne nafte, v. density, 


density of reservoir brine – gustoća slojne vode, v. 


density of reservoir water – gustoća slojne vode, v. 


density of rock – gustoća stijene, v. density, specifi c 

gravity. 

density of water – gustoća vode, v. density, specifi c 

gravity. 

density porosity – poroznost po karotaži gustoće formacije, 

v. density logging. 

dentition – zubalo, zubni sustav. U zoologiji i paleontologiji 

– broj (količina), tip i raspored zubiju ili izbočina 

nalik zubima u beskralješnjaka i zubiju u kralješnjaka, 

na primjer cjelokupnost zubiju i jamica brave 

školjkaša (Bivalvia). 

denudation – denudacija. U geologiji – ukupnost geoloških 

procesa čiji je rezultat razaranje stijena i odnošenje 

rastrošenog stijenskog materijala (wearing 

away) ili progresivno (neprekidno) snižavanje (progressive 

lowering) Zemljine površine djelovanjem 

različitih prirodnih agensa, koji uključuju trošenje 

ili raspadanje stijena (v. weathering), eroziju (v. erosion), 

premještanje materijala (v. mass wasting) i njegovo 

transportiranje (v. mass transport), te također 

kombiniranim razarajućim djelovanjem tih procesa. 

Termin denudation je po opsegu svoga značenja širi 

od termina erosion (erozija), iako se uobičajeno rabi 

kao njen sinonim. Također se primjenjuje i kao sinonim 

termina degradation (degradacija, rzgradnja), 

iako, prema mišljenju nekih istraživača, denudacija 

označava stvarne (djelujuće) procese, a degradacija 

rezultate djelovanja tih procesa. 

deparaffi n – ukloniti parafi n. Ukloniti parafi n iz bušotine 

ili priključnih naftovoda zagrijavanjem, kemikalijama, 

strugačima ili bakterijama. 

departure curve – korekcijska krivulja. U karotaži bušotina 

– dijagram faktora korekcije koje treba primijeniti 

na izmjerene (registrirane ili prividne) karotažne 

podatke danom sondom za procjenu «stvarnih» podataka 

pri specifi čnim geometrijskim i fi zičkim uvje- 

depletion decline 

tima zbog promjene uvjeta mjerenja (na primjer, 

razlike u temperaturi, promjera kanala bušotine, 

tipa isplake, utjecaja susjednih slojeva itd.). Termin 

se u množini obično odnosi na skup dijagrama koji 

se rabe u analizama otporske karotaže (v. resistivity 

log). 

depentanization – depentanizacija. Odvajanje (separacija) 

pentana i lakših komponenata iz smjese 

ugljikovodika. Obavlja se u koloni za frakcioniranje 

u kojoj se vrši odvajanje (separacija) pentana i lakših 

frakcija (komponenata) iz smjese ugljikovodika. 

depletable resources – neobnovljivi resursi (izvori), v. 

exhaustible resources. 

depleted area – iscrpljeno područje, v. depleted fi eld. 

depleted fi eld – iscrpljeno polje. Polje iz kojeg je proizvedena 

sva pridobiva nafta i plin (recoverable oil, 

recoverable gas). Polje može biti iscrpljeno nakon 

primarne proizvodnje (primary production) i nakon 

što je prirodni ležišni režim (prirodni režim iskorištavanja 

ležišta, natural reservoir drive) toliko oslabio 

da je proizvodnja bušotina pala na granicu ili ispod 

granice ekonomičnosti (profi tabilnosti). Polje također 

može biti iscrpljeno nakon konvencionalnog 

zavodnjavanja (waterfl ood) ili ako proizvodnja EORmetodama 

(enhanced oil recovery methods) postane 

neekonomična. Jednaki kriterij vrijedi i za defi niranje 

iscrpljenog ležišta (depleted reservoir) i sloja (formacije, 

depleted formation). 

depleted fi eld underground storage – podzemno 

skladištenje u iscrpljenom polju; podzemno skladište u 

iscrpljenom polju, v. underground natural gas storage 

in depleted gas reservoirs, underground natural gas 

storage in depleted oil reservoirs. 

depleted formation – iscrpljena formacija (sloj), v. depleted 

fi eld. 

depleted gas reservoir underground storage – podzemno 

skladištenje u iscrpljenom plinskom ležištu; 

podzemno skladište u iscrpljenom plinskom ležištu, v. 

underground natural gas storage in depleted gas reservoirs. 

depleted oil reservoir underground storage – podzemno 

skladištenje u iscrpljenom naftnom ležištu; 

podzemno skladište u iscrpljenom naftnom ležištu, v. 

underground natural gas storage in depleted oil reservoirs. 

depleted reservoir – iscrpljeno ležište, v. depleted fi eld. 

depleted well – iscrpljena bušotina. Bušotina čija se 

proizvodnja smanjila ispod granice profi tabilnosti; 

Sinonim: dead well, exhausted well, v. depleted fi eld. 

depleted zone – iscrpljena zona, v. depleted fi eld. 

depletion – (1) iscrpljenje, iscrpljenost. (a) Smanjenje 

rezervi nafte i plina ležišta/polja njihovom komercijalnom 

(industrijskom) eksploatacijom. Kada su iscrpljene 

rezerve ugljikovodika, tada je riječ o fi zičkoj 

iscrpljenosti, a kada su troškovi proizvodnje veći od 

njene vrijednosti, riječ je o ekonomskoj iscrpljenosti 

ležišta/polja ili bušotine. (b) Smanjenje vrijednosti 

polja (ili koncesije) usljed proizvodnje nafte i plina. 

(c) Vrijeme tijekom životnog vijeka bušotine kada 

se nafta i plin ne mogu više proizvoditi profi tabilno. 

(d) U hidrologiji – gubici vode iz površinskih ili podzemnih 

rezervoara koji su veći od njihova punjenja. 

(2) crpljenje ugljikovodika. Proizvodnja nafte i plina iz 

ležišta. 

depletion decline – pad proizvodnje pri konačnom ra

depletion drive 224 

depositional interface 

dijusu dreniranja. Prirodni pad proizvodnje bušotine 

(natural decline in production of well) do kojeg dolazi 

nakon što je dreniranjem (crpljenjem) dosegnuta 

vanjska granica drenažnog područja bušotine (outer 

boundary of well’s drainage) u ležištu s konstantnim 

volumenom (ograničenom ležištu, constant volume 

reservoir). 

depletion drive – (1) režim otopljenog plina (ekspanzije 

otopljenog plina), volumetrijski režim, v. solution-gas 

drive. (2) režim prirodnog iscrpljivanja ležišne energije, 

volumetrijski režim. Režim iskorištavanja naftnog ili 

plinskog ležišta/polja bez primjene metoda djelovanja 

na produktivne slojeve u svrhu intenzifi kacije 

proizvodnje; v. volumetric depletion reservoir. 

depletion-drive index (DDI) – indeks režima otopljenog 

plina. Brojčani pokazatelj (izražen kao dio cijelog 

ili kao postotak) djelovanja (udjela) režima otopljenog 

plina (depletion drive, solution-gas drive) u 

kombiniranom (mješovitom) režimu iskorištavanja 

naftnog ležišta (combination drive, mixed drive), odnosno 

dio ukupne proizvodnje nafte koji je ostvaren 

djelovanjem režima otopljenog plina. Matematički 

izražava neto ekspanziju ležišne nafte s originalno 

otopljenim plinom u njoj s odbitkom proizvedenog 

otopljenog plina. Svako naftno ležište u početku ima 

dominantni utjecaj režima otopljenog plina (čak i ležišta 

s jakim vodotlačnim režimom – u ranoj fazi njihova 

iskorištavanja DDI je veći od indeksa vodotlačnog 

režima). Vrijednost indeksa se mijenja tijekom 

životnog vijeka ležišta. Kako je režim otopljenog plina 

najmanje efi kasan, treba ga tijekom proizvodnje 

održavati na najmanjoj mogućoj vrijednosti kako bi 

djelovanje (udjel) ostalih režima bio veći. Sinonim: 

solution-gas drive index; v. drive indexes. 

depletion-drive mechanism – mehanizam proizvodnje 

(iskorištavanja ležišta) iscrpljivanjem; v. drive mechanisms, 

solution-gas drive. 

depletion-drive oil reservoir – naftno ležište s režimom 

otopljenog plina (s volumetrijskim režimom), v. 

solution-gas drive reservoir. 

depletion-drive pool – ležište/polje s režimom otopljenog 

plina, v. solution-gas drive reservoir. 

depletion-drive reservoir – ležište s režimom otopljenog 

plina v. solution-gas drive reservoir. 

depletion-drive volatile oil reservoir – ležište isparljive 

nafte s režimom otopljenog plina. Isparljiva (hlapljiva, 

volatilna) nafta ima visok koefi cijent skupljanja. Pad 

ležišnog tlaka, kao posljedica proizvodnje, uzrokuje 

zbog toga nenormalno veliko smanjenje volumena 

ležišne kapljevine, odnosno nizak iscrpak nafte. 

depletion-gas drive – režim otopljenog plina (ekspanzije 

otopljenog plina), volumetrijski režim, v. solutiongas 

drive. 

depletion-gas expansion drive – režim otopljenog plina 

(ekspanzije otopljenog plina), volumetrijski režim, v. 


depletion-gas pool – ležište/polje s režimom otopljenog 


depletion of reserves – iscrpljivanje rezervi. Postupno 

smanjivanje volumena nafte ili plina u ležištu/polju 

razmjerno iskorištavanju (proizvodnji). 

depletion period – proizvodni vijek (proizvodni životni 

vijek, period eksploatacije) polja, v. producing life of a 

fi eld. 

depletion rate – tempo iscrpljivanja. Tempo proizvod- 

nje (production rate) bušotine, ležišta ili polja koji dovodi 

do fi zičke ili ekonomske iscrpljenosti rezervi u 

danom periodu, odnosno tempo proizvodnje nafte 

ili plina kojim će se iscrpiti rezerve tijekom određenog 

perioda, odnosno brzina smanjivanja volumena 

pridobivih rezervi nafte ili plina razmjerno trajanju 

eksploatacije ležišta/polja. 

depletion-type gas reservoir – plinsko ležište s režimom 

iscrpljivanja prirodne energije, volumetrijsko (zatvoreno) 

plinsko ležište, v. volumetric gas reservoir. 

depletion-type reservoir – ležište s režimom iscrpljivanja 

prirodne energije (s volumetrijskim režimom), v. 

volumetric depletion reservoir. 

deposit – (1) talog, sediment. U sedimentologiji – istaloženi 

ili precipitirani konsolidirani (kompaktni, vezani) 

ili nekonsolidirani (nevezani, rastresiti, rahli) zemljani 

materijal bilo koje vrste i iz bilo kojeg izvora koji 

se akumulirao djelovanjem niza prirodnih procesa 

ili agensa – vode, vjetra, leda, ledenjaka, vulkana 

(vulkanskih erupcija) i drugih. Termin se prvobitno 

primjenjivao na materijal odložen djelovanjem vode 

(vodeni talozi), ali je kasnije proširen na materijale 

koji se akumuliraju djelovanjem drugih agensa; v. 

sediment. (2) ležište. Akumulacija nafte i/ili plina (ili 

bilo kojih drugih komercijalnih mineralnih sirovina) 

koja omogućuje komercijalnu proizvodnju. (3) taložiti 

(se). Odlagati (istaložiti) se djelovanjem prirodnih 

procesa ili agensa. 

deposition – (1) taloženje. (a) Odlaganje ili precipitacija 

bilo kakvog materijala, osobito gradbeni proces akumulacije 

rastresitog (nevezanog, nekonsolidiranog) 

stijenskog materijala bilo koje vrste u obliku slojeva, 

žila ili nepravilnih masa (tijela) djelovanjem rezličitih 

prirodnih procesa i agensa, na primjer, mehaničko 

taloženje suspendiranih čestica iz vode, kemijska 

precipitacija (obaranje) čestica mineralne tvari evaporacijom 

(isparavanjem) iz otopina ili nakupljanje 

organskog materijala (ostataka) od izumrlog bilja i 

životinja; v. sedimentation. (b) Odlaganje sedimenta 

iz suspenzije u vodi. (c) Akumuliranje organske tvari 

na neživim biljkama i životinjama. (d) Kemijska precipitacija 

(obaranje) minerala evaporacijom iz otopine. 

(2) sediment, taložina. Istaloženi materijal, talog 

(sediment) materijala. 

depositional – taložan. (1) Koji se odnosi na proces taloženja, 

na primjer, taložni bazen (bazen taloženja, 

depositional basin) ili taložna (površina taloženja, 

depositional surface). (2) Koji se odnosi na rezultate 

procesa taloženja ili je formiran procesom taloženja, 

na primjer, reljef taloženja (depositional topography). 

depositional dip – primarni nagib, v. primary dip. 

depositional environment – sedimentacijska sredina, 

sredina sedimentacije, v. sedimentary environment. 

depositional fabric – taložni sklop, sklop taloženja. 

Sklop stijena ili onaj element (ili elementi) tog sklopa 

koji su se formirali taloženjem tijekom procesa 

nastanka stijena, na primjer, sedimentna zrna (istaložene 

čestice) u nemetamorfoziranim, nedavno 

istaloženim, sedimentima ili kristali istaloženi u šupljinama 

magme; v. deformation fabric. 

depositional fault – konsedimentacijski rasjed, v. 

growth fault. 

depositional interface – granica taloženja. Granica 

(površina razdjela) između mase vode i dna vodenog

depositional magnetization 225 

bazena gdje se odvija taloženje u skladu s nivoom 

energije na toj granici. 

depositional magnetization – sedimentacijska (detritska) 

remanentna magnetizacija, v. depositional remanent 


depositional regression – sedimentacijska regresija. 

Povlačenje mora s kopna (regression) uzrokovano 

taloženjem sedimenata duž obalne linije. 

depositional remanent magnetization (DRM) 

– sedimentacijska (detritska) remanentna (preostala) 

magnetizacija. Remanentna (preostala) magnetizacija 

(v. remanent magnetization) koja je rezultat 

mehaničke orijentacije ferimagnetskih mineralnih 

zrna duž vanjskog polja u periodu sedimentacije; 

remanentna magnetizacija koja je povezana s procesom 

sedimentacije u vodi mineralnih magnetskih 

čestica orijentiranih u smjeru vanjskog magnetskog 

polja;remanentna magnetizacija koja se pojavljuje 

u sedimentnoj stijeni slijedeći sedimentacijsko 

svrstavanje prethodno magnetiziranih zrna. Njena 

inklinacija je obično manja od inklinacije vanjskog 

polja. Sinonimi: depositional magnetization, detrital 


depositional trap – sedimentna zamka. Tip stratigrafske 

zamke za ugljikovodike (v. stratigraphic trap) koja 

je formirana taloženjem ležišne stijene, na primjer, 

vapnenački greben (limestone reef) ili pješčenjak riječnih 

korita (river channel sandstone). 

depression – depresija, zavala. (1) U geomorfologiji 

– svaki relativno utonuli (uleknuti) dio Zemljine površine, 

osobito nizinsko područje koje je potpuno 

okruženo višim zemljištem i bez prirodnog izlaza za 

površinske vode (kao što je unutarnji, izolirani bazen 

ili krška ponikva). (2) U tektonici – strukturno spušteni 

(sniženi) dio Zemljine kore formiran negativnim 

tektonskim pokretima koji su uzrokovali spuštanje ili 

pomicanje stijena po rasjedu. Termin uključuje bazene 

(v. basin) i žljebove (v. furrow). 

depropanization – depropanizacija. Proces odvajanja 

(separacije) propana i, katkada, lakših komponenata 

iz smjese ugljikovodika. Obavlja se u koloni za frakcioniranje 

– depropanizeru (depropanizer). 

depropanizer – depropanizer, kolona za depropanizaciju. 

Kolona za frakcioniranje na postrojenju za obradu 

plina u kojoj se vrši odvajanje (separacija) propana 

i lakših komponenata (frakcija) iz prirodnog plina ili 

kapljevine (tekuće faze) prirodnog plina. 

depth – (1) dubina. (a) U oceanografi ji – vertikalna udaljenost 

od specifi ciranog nivoa mora do morskog 

dna. (b) U procesu bušenja – udaljenost od vrha bušotine 

(top of well) do njena dna (bottom of well). Vrh 

bušotine se mjeri od kupole radne šipke (kelly bushing), 

vrtaćeg stola (rotora, rotary table) ili površine 

(nivoa) zemlje (ground level); v. well depth. (2) dubina 

(visina) broda. Vertikalna udaljenost po sredini broda 

mjerena od vrha kobilice (top of keel) do vrha specifi - 

cirane palube (top of deck). 

depth-bracket allowable – dopuštena proizvodnja na 

bazi dubine bušotine. Dopuštena dnevna proizvodnja 

nafte i/ili plina, odobrena od državnog regulativnog 

organa, koja je određena prema kriteriju dubine 

bušotine; v. depth yardstick. 

depth-bracket method of proration – metoda određivanja 

dopuštene proizvodnje na bazi dubine bušotine. 

Metoda ograničavanja proizvodnje naftnih i plinskih 

depth point 

bušotina dodjeljivanjem specifi cirane količine proizvodnje 

svim bušotinama s dubinom u specifi ciranom 

rasponu; v. depth yardstick. 

depth contour – izobata, batimetrijska izolinija, izolinija 

dubine, v. isobath. 

depth-control log – karotaža za kontrolu dubine bušotine. 

Gama-karotaža (gamma-ray log) ili neutronska 

karotaža (neutron log) u zacijevljenoj bušotini (bušotini 

s kolonom zaštitnih cijevi, cased hole) koja se 

izvodi radi korelacije s karotažom u nezacijevljenom 

kanalu bušotine (kanalu bez kolone zaštitnih cijevi, 

openhole) za operaciju završnog proizvodnog opremanja 

bušotine (well completion). 

depth curve – izobata, batimetrijska izolinija, izolinija 


depth datum – polazna (nulta) dubina bušotine. U karotaži 

bušotina – kupola radne šipke (kelly bushing, KB), 

radno podište (platforma) bušaćeg tornja (drilling fl oor, 

DF) ili površina (nivo) zemlje (ground level, GL) koji 

se uzimaju za nultu dubinu bušotine pri karotaži. 

depth in – dubina spuštanja novog bušaćeg dlijeta. U 

procesu bušenja – dubina bušotine u vrijeme kada 

se u nju spušta novo bušaće dlijeto; v. depth out. 

depth of compensation – (1) dubina (izostatička dubina) 

kompenzacije. U tektonici – u skladu s postavkom 

teorije izostazije (isostasy), dubina kompenzacije je 

dubina iznad koje se stijene nalaze u krtom stanju, a 

ispod koje postoji sporo premještanje plastičnog stijenskog 

materijala, čime se na toj dubini apsorbiraju 

promjene opterećenja na površinu Zemlje. Procjene 

dubine kompenzacije variraju od 56 do 120 kilometara 

(35 do 75 milja). Sinonimi: compensation depth, 

compensation level, isostatic depth of compensation, 

level of compensation. (2) dubina kompenzacije karbonata, 

v. carbonate compensation depth. 

depth of hole – dubina bušotine, v. well depth. 

depth of invasion – dubina prodora isplačnog fi ltrata. 

U karotaži – radijus mjeren od kanala bušotine do 

točke prodora fi ltrata bušaće isplake (mud fi ltrate) u 

formaciju tijekom procesa bušenja; v. invaded zone. 

depth of investigation – dubina istraživanja. (1) Maksimalna 

dubina podzemlja do koje se mogu efi kasno 

izvoditi istraživanja danom metodom (površinskom 

istraživačkom opremom). Zavisi od oblika rasporeda 

pribora (uređaja) i njihovog međusobnog razmaka, 

veličine kontrasta fi zičkih svojstava i geometrije 

objekta istraživanja te odnosa signal/smetnja. (2) U 

karotaži – radijus zone formacije oko kanala bušotine 

u kojoj je utjecaj stijena i njenih fl uida na rezultate 

mjerenja karotažnom sondom najveći. Dubina 

istraživanja se opisuje kao mala (shallow), srednja 

(medium) i velika (deep). 

depth of stuck point – dubina zaglavljivanja bušaćih 

alatki, v. free point. 

depth of well – dubina bušotine, v. well depth. 

depth out – dubina vađenja (izvlačenja) starog bušaćeg 

dlijeta. U procesu bušenja – dubina bušotine u vrijeme 

kada se iz bušotine vadi (izvlači) staro bušaće 

dlijeto; v. depth in. 

depth point – dubinska točka. (1) U seizmičkoj prospekciji 

metodom refl eksije – (a) Sredina udaljenosti 

između točke paljenja (seizmičkog izvora) i seizmičkog 

prijamnika (geofona) ispod koje je smještena 

točka refl eksije ako su refl ektor (horizont refl eksije) 

i promjene brzine horizontalni. (b) Točka refl eksije

depth section 226 

desalter 

u podzemlju (na granici) u slučaju kada svakom refl 

eksu (refl eksiji) odgovara njegova dubinska točka 

(kada dubinska točka može biti različita za svaki refl 

eks) u zavisnosti od nagiba i dubine zalijeganja refl 

ektora (horizonta refl eksije) i distribucije brzine. (2) 

U seizmičkoj prospekciji metodom refrakcije – točka 

za koju se izračunava dubina do horizonta, obično je 

to točka izlaza vala iz horizonta refrakcije (koji putuje 

do geofona); v. common depth point. 

depth section – dubinski presjek (profi l). Seizmički presjek 

(profi l, seismic section) koji se grafi čki prikazuje 

vertikalnom skalom u jedinicama dubine umjesto u 

jedinicama vremena. 

depth-velocity curve – krivulja dubina-brzina strujanja, 

krivulja vertikalne brzine strujanja, v. vertical-velocity 

curve. 

depth yardstick – kriterij dubine bušotine. Dubine ležišta 

koje državne regulativne agencije primjenjuju 

za određivanje dopuštenih kapaciteta (količina) proizvodnje 

ugljikovodika za bušotinu, ležište, polje ili 

koncesiju. Dopuštena proizvodnja je veća za veću 

dubinu (uz jednaku gustoću mreže bušotina) i za 

veći razmak između bušotina. Na primjer, američko 

regulativno tijelo Texas Railroad Commission propisuje 

dopuštenu dnevnu proizvodnju nafte od 16 

m 3 (102 barela) za bušotinu koja proizvodi iz ležišta 

dubine između 1.500 i 1.800 metara (5.000 i 6.000 

stopa) pri gustoći mreže bušotina od 16 hektara (40 

akra), dnevnu proizvodnju od 36,6 m 3 (230 barela) 

za bušotinu koja proizvodi iz ležišta dubine između 

3.000 i 3.150 metara ili 10.000 i 10.500 stopa (pri gustoći 

mreže bušotina od 16 hektara ili 40 akra) koja su 

otkrivena prije 1.1.1965, a 30,5 m 3 (192 barela) za polja 

otkrivena nakon tog datuma. Dopuštena dnevna 

proizvodnja nafte za bušotinu koja proizvodi iz morskih 

(odobalnih) ležišta iznosi 82 m 3 (515 barela). 

depth zone – dubinska zona. (1) U geologiji – jedna od 

karakterističnih fi zikalno-kemijskih sredina Zemlje 

(dijelova Zemlje s karakterističnim fi zikalno-kemijskim 

uvjetima) na različitim dubinama koje uvjetuju 

manifestiranje raznih metamorfnih procesa (pojava); 

v. epizone, katazone, mesozone. (2) U oceanografi ji 

– jedna od četiriju oceanskih sredina ili zona s različitim 

dubinama vode i uvjetima: (a) litoralna zona ili 

litoral (sredina između visoke i niske plime – v. littoral); 

(b) neritska zona ili neritik (sredina između nivoa 

niske plime i dubine do 200 metara – v. neritic); (c) 

batijalna zona ili batijal (sredina na dubini vode između 

200 i 1.000 metara – v. bathyal), i (d) abisalna 

zona ili abisal (sredina s dubinom vode većom od 

1.000 metara – v. abyssal). 

derivate – derivat. U petrologiji – opći termin (danas 

zastario) za označavanje stijena koje su se formirale 

pretaloživanjem produkata razaranja starijih stijena. 

derivative rock – (1) pretaložena stijena. Stijena sastavljena 

(građena) od pretaloženog materijala raspadanja 

starijih stijena. Sedimentna stijena ili stijena nastala 

od materijala koji nije bio u rastaljenom stanju 

neposredno prije njegova akumuliranja. (2) Sinonim 

za sedimentnu stijenu, v. sedimentary rock. 

derived – pretaložen. U geologiji – termin za označavanje 

materijala koji nije primaran ili materijala koji 

je donesen s bilo kojeg mjesta, osobito često se 

pretaloženim nazivaju fosili (fosilni ostaci) koji su bili 

odneseni vodom s mjesta njihova prvobitnog zali- 

jeganja i pretaloženi u kasnijim formacijama (stijenama) 

na raznim područjima. Terminom se također 

označavaju geološki materijali koji nisu primarni ili 

prvobitni; v. reworked. 

dermoskeleton – egzoskelet, vanjski skelet, v. exoskeleton. 

derrick – bušaći toranj, toranj za bušenje, v. drilling 

derrick. 

derrick fl oor – bušaća (radna) platforma (podište), platforma 

(podište) bušaćeg tornja, v. drilling fl oor. 

derrickhand – tornjaš, v. derrickman. 

derrick height – visina bušaćeg tornja. Duljina noge 

bušaćeg tornja (derrick leg) mjerena od bušaćeg 

(radnog) podišta (platforme) tornja (drilling fl oor, 

derrick fl oor) do dna greda podišta nepokretnog koloturnika 

(water table beams). 

derrickman, derrick man, derrick-man – tornjaš. U 

procesu bušenja – član bušaće ekipe (brigade) ili 

posade bušaćeg postrojenja (garniture – v. drilling 

crew) i obično drugi bušaći radnik po hijerarhiji na 

postrojenju (iza bušača – v. driller). Radi na gornjoj 

platformi (podištu) bušaćeg tornja (blizu vrha tornja) 

i rukuje elevatorom u vrijeme kada se iz bušotine 

izvlače (vade) bušaće šipke ili zaštitne cijevi ili u nju 

spuštaju. Također čisti, ulji, podmazuje, pregledava i 

popravlja koloturje i bušaću užad (koji služe za izvlačenje 

i spuštanje šipki i cijevi) i, kada nije zauzet poslovima 

na gornjoj platformi, obično obavlja posebne 

poslove oko pripreme bušaće isplake (kontrola i 

obrada isplake) te održava i popravlja isplačne pumpe 

i rezervoare, a po potrebi pomaže bušaču. Posao 

tornjaša zahtijeva posebnu sposobnost za rad na 

velikim visinama jer je njegovo radno mjesto obično 

18 do 27 metara iznad radne platforme (podišta) 

bušaćeg tornja, odnosno 30 do 35 metara iznad zemlje 

(ovisno o duljini sekcija bušaćih šipki i zaštitnih 

cijevi). Sinonimi: derrickhand, derrick monkey, derrick 

skinner, monkey, tower hand. 

derrick man’s working platform – platforma (podište) 

tornjaša, v. monkey board. 

derrick monkey – tornjaš, v. derrickman. 

derrick platform – bušaća (radna) platforma (podište), 

platforma (podište) bušaćeg tornja, v. drilling fl oor. 

derrick skinner – tornjaš, v. derrickman. 

derrick substructure – supstruktura bušaćeg tornja. 

Čelična platforma s potpornjima (rešetkasto postolje) 

bušaćeg postrojenja na kojoj stoji bušaći 

toranj(drilling derrick) ili jarbol (drilling mast), dizalica 

(drawworks), radno (bušaće) podište (platforma, 

drilling fl oor), baraka za bušače (doghouse) i vrtaći 

stol (rotor, rotary table). Služi kao potporanj za opremu, 

za dizanje opreme i kao prostor za skladištenje 

i opremu za kontrolu bušotine ispod radnog podišta 

bušaćeg postrojenja. Supstruktura bušaćeg tornja je 

obično široka 3 metra (10 stopa), visoka 3 metra (10 

stopa) i dugačka 9 metara (30 stopa). Primjenjuju se 

dvije supstrukture (međusobno paralelne s razmakom 

3 do 6 metara/10 do 20 stopa). 

derrick window – otvor (vrata) bušaćeg tornja, v. V-door. 

desalination – desalinizacija, odsoljavanje, uklanjanje 

soli. Proces uklanjanja soli iz sirove nafte prije njene 

daljnje prerade. Postupak se sastoji u miješanju nafte 

sa slatkom vodom, a slana voda se uklanja električnom 

koalescencijom. Sinonim: desalting. 

desalter – uređaj za odsoljavanje. Uređaj za uklanjanje

desalting 227 

desilter 

soli iz sirove nafte pranjem vodom nakon separacije. 

desalting – obrada emulzije desalinizacijom. Metoda 

obrade emulzije nafte i vode koja se primjenjuje na 

naftnim poljima i u rafi nerijama. Postupak se sastoji 

u miješanju vode niskog saliniteta s emulzijom kako 

bi se razrijedila faza slane vode i tako smanjio sadržaj 

soli u sirovoj nafti. Postupak se može izvesti u nekoliko 

stupnjeva. (2) desalinizacija, odsoljavanje, uklanjanje 

soli, v. desalination. 

desalting plant – uređaj za odsoljavanje (uklanjanje 

soli). Uređaj za uklanjanje slane vode i kristalne soli 

iz proizvedene sirove nafte kemijskim postupkom ili 

elektostatičkom precipitacijom. 

desander – separator (odvajač) pijeska. U procesu bušenja 

– uređaj u obliku konusa na bušaćem postrojenju 

za uklanjanje čestica pijeska (promjera većeg od 

74 mikrometra) centrifugiranjem povratne bušaće 

isplake iz bušotine prije njena vraćanja u isplačne rezervoare. 

Sinonim: desanding device; v. desilter. 

desanding device – separator (odvajač) pijeska, v. desander. 

desert – pustinja. Područje s niskom vlažnošću zbog 

male količine oborina (prema defi niciji, područje s 

prosječnom godišnjom količinom oborina manjom 

od 25 cm ili 10 inča), intenzivnog isparavanja ili iznimno 

hladne klime na kojem rastu samo osobite biljne 

vrste koje nisu tipične za dane geografske širine. 

Prirodni uvjeti koji vladaju u pustinjama u pravilu 

nisu pogodni za život ljudi. Za pustinje je također 

karakteristično da se na njihovu području razvijaju 

osobite forme reljefa (na primjer dine ili sipine koje 

nastaju djelovanjem vjetrova). Razlikuju se četiri tipa 

pustinja: (a) polarne pustinje ili pustinje visokih geografskih 

širina (polar deserts, high-latitude deserts) 

– karakterizirane su stalnim snježnim pokrivačem 

i intenzivnom hladnoćom; (b) pustinje umjerenih 

geografskih širina (middle-latitude deserts) – karakterizirane 

su oskudnim oborinama i visokim ljetnim 

temperaturama, na primjer, pustinja Gobi; (c) pustinje 

pasatnih vjetrova (trade-wind deserts) – karakterizirane 

su zanemarivom količinom oborina i velikim 

varijacijama dnevne temperature, primjer je Sahara, i 

(d) obalne pustinje (coastal deserts) – karakterizirane 

su hladnom strujom na zapadnoj obali velike kopnene 

mase (peimjer je pustinja u Peruu). 

desert eolian sands – pustinjski eolski pješčenjaci, v. desert 

eolian sandstones. 

desert eolian sandstones – pustinjski eolski pješčenjaci. 

Pješčenjački sedimenti eolskog postanka karakterizirani 

ravnim, paralelnim i kontinuiranim laminama 

koje su nagnute pod kutom od 30°. Ležišta u eolskim 

pješčenjacima su sastavljena od mnogo dina (sipina) 

i mogu biti vrlo velike debljine (200 metara i više) i 

površinskog prostiranja, ali vrlo različite poroznosti i 

permeabilnosti te vrlo anizotropna. 

desert peneplain – pustinjski peneplen. Sinonim termina 

pediplen (v. pediplaine), osobito u odnosu na površinu 

eolske erozije na jugu Afrike. Termin je, međutim, 

neprikladan jer se takve površine formiraju pri 

uvjetima i djelovanjem procesa različitih od onih koji 

se zbivaju pri formiranju peneplena u područjima s 

humidnom klimom. 

desert plain – pustinjska ravnica. (1) Opći termin kojim 

se označava svaka ravnica u pustinjama, na primjer, 

aluvijalna ravnica (fl ood plain), strukturna ravnica 

(structural plain), plaja (playa), bahada (bajada) ili pediment 

(pediment). (2) pediplen, v. pediplain. 

desiccant – sušilo, desikant. Agens (sredstvo) za uklanjanje 

vode (dehidraciju, sušenje), na primjer, trietilenglikol 

(triethylene glycol) ili silikagel (silica gel). 

desiccation – isušivanje, desikacija. Potpuno ili gotovo 

potpuno isušivanje (sušenje) materijala ili uklanjanje 

vlage ili vode iz materijala koja nije u njegovom 

kemijskom sastavu (kemijski vezana), na primjer, 

gubljenje vode iz pornog prostora tla ili sedimenata 

uslijed kompakcije (zbijanja) ili formiranje evaporita 

zbog direktnog isparavanja (evaporacije) vodenih 

masa u područjima s aridnom klimom ili kao posljedica 

progresivno rastuće sušnosti područja (zbog klimatskih 

promjena ili ubrzane erozije); v. dehydration, 

exsiccation. 

desiccation breccia – desikacijska breča (kršnik), breča 

(kršnik) isušivanja. Breča formirana lomljenjem 

nepravilnih višekutnika isušene gline u uglaste fragmente 

koji su zatim pretaloženi zajedno s drugim 

sedimentima. Sinonim: mud breccia. 

desiccation conglomerate – desikacijski konglomerat 

(valutičnjak), konglomerat (valutičnjak) isušivanja. 

Konglomerat koji se sastoji (građen je) od fragmenata 

(odlomaka) ispucanih glinovitih sedimenata 

nastalih erozijom i zatim zaobljenih u procesu transportiranja 

(prenošenja). Sinonim: mudstone conglomerate. 

desiccation crack – desikacijska pukotina, pukotina isušivanja. 

Pukotina u sedimentima koja je nastala njihovom 

desikacijom (isušivanjem), osobito pukotina 

u muljevitim talozima (mud crack). Sinonimi: dessication 

fi ssure, dessication mark, drying crack, klizoglyph. 

desiccation fi ssure – desikacijska pukotina, v. dessication 

crack. 

desiccation mark – desikacijska pukotina, v. dessication 

crack. 

desiccation polygon – desikacijski višekutnik, višekutnik 

isušivanja (skupljanja). Mali nesortirani višekutnik 

formiran u toploj sredini (na primjer na pješčano-muljevitoj 

ravnici – mud fl at) desikacijom (isušivanjem) 

vlažnog glinovitog tla ili sedimenta što je uzrokovalo 

njihovo pucanje. Desikacijski višekutnici obično imaju 

tri do pet strana, a duljina svake strane može biti 2 

do 30 cm. Sinonimi: drought polygon, mud-crack polygon, 

mud-fl at polygon, shrinkage polygon. 

desilication – desilikacija. (1) U petrologiji – iznošenje 

(uklanjanje) silicij-dioksida iz stijene ili magme razaranjem 

silikata i oslobađanjem silicij-dioksida (kao 

posljedica ili reakcija magme i stijena koje ju okružuju). 

(2) Iznošenje (uklanjanje) silicij-dioksida iz tla u 

područjima s toplom i vlažnom klimom perkolacijom 

(procjeđivanjem, cijeđenjem) velikih količina oborinske 

vode. Rezultat je formiranje tla koje je relativno 

obogaćeno hidroksidima ili željezom, aluminijem i 

manganom. 

desilter – separator (odvajač) silta. U procesu bušenja 

– uređaj u obliku konusa (tip hidrociklona) na bušaćem 

postrojenju za uklanjanje čvrstih čestica veličine 

silta i većih (u rasponu promjera od 2 do 74 mikrometra) 

centrifugiranjem povratne bušaće isplake 

iz bušotine prije njena vraćanja u isplačne rezervoare. 

Primjenjuje se iza separatora pijeska iz isplake (v. 

desander). Separator silta obično uklanja 50% svih 

čestica promjera 10 mikrometara.

desmodont 228 

developed reserves 

desmodont – (1) dezmodontan. Termin za označavanje 

sustava zuba (dentition) brave nekih moluska školjkaša 

(bivalves, bivalve mollusks) koji je karakteriziran 

postojanjem velikog hondrofora (nastavak za držanje 

ili pričvršćivanje unutarnjeg ligamenta, chondrophore) 

ispod kljuna vrha ljušture. (2) dezmodont, 

dezmodontni molusk. Molusk školjkaš iz reda Desmodonta 

koji je karakteriziran postojanjem dvaju jednakih 

ožiljaka mišića (muscle scar) aduktora (mišića 

zatvarača ljušture) i plaštenog sinusa (pallial sinus) i 

nepostojanjem zubiju brave (hinge teeth) ili postojanjem 

nepravilno razvijenih zuba brave tijesno spojenih 

s hondroforom. Sinonim: desmodont mollusk. 

desmodont mollusk – dezmodontni molusk, dezmodont, 

v. desmodont, 2. 

Des Moines, Des Moinesian, Desmoinesian – demoin, 

desmoin. Stratigrafska serija gornjeg dijela srednjeg 

pensilvanija (upper Middle Pennsylvanian) – iznad serije 

atok (Atokan), a ispod serije misurij (Missourian). 

desquamation – deskvamacija, eksfolijacija, ljuštenje. 

Zastarjeli sinonim termina exfoliation (listanje ili raslojavanje 

stijena u pljosnate fragmente). 

desulfurization, desulphurization – odsumporavanje, 

desulfurizacija, uklanjanje sumpora. Uklanjanje sumpornih 

spojeva iz nafte i plina, na primjer, uklanjanje 

sumporovodika iz plina otopinom amina ili željezooksidom. 

Precipitacija bitumena sumporovodikom u 

ležištu s visokom temperaturom uzrokuje desulfurizaciju. 

detachment – dekolman, v. décollement. 

detachment fault – rasjed otkidanja, bazalni rasjed, v. 

sole fault. 

detachment thrust – rasjed otkidanja, bazalni rasjed, v. 

sole fault. 

detail log – detaljni karotažni dijagram. Dijagram karotaže 

bušotine sa skalom (mjerilom) dubine najmanje 

5 inča/100 stopa (detaljnijom od skale dijagrama 

konvencionalne karotaže – 1 inč/100 stopa ili 2 

inča/100 stopa) radi prikazivanja vrlo malih varijacija 

u probušenim formacijama, osobito detaljni dijagrami 

električne karotaže (elektrokarotaže) sa skalama 

5, 10 ili 25 inča na 100 stopa dubine bušotine. 

detector – (1) detektor. U tehnici – uređaj ili sustav za 

detekciju (utvrđivanje) postojanja nekog predmeta, 

radijacije (zračenja), kemijskog spoja i slično. (2) geofon, 

v. geophone. 

detergent – deterdžent. U tehnologiji bušaćih isplaka 

– aditiv (površinski aktivna tvar, surface-active agent) 

koji se primjenjuje za smanjivanje površinske napetosti 

bušaćeg fl uida, povećavanje brzine bušenja 

dlijetom i smanjivanje oblaganja bušaćeg dlijeta izbušenim 

stijenskim materijalom. 

detergent fl ood – micelarno-polimerno (micelarno, 

mikroemulzijsko) istiskivanje nafte (zavodnjavanje), v. 

micellar-polymer fl ood. 

deterministic method of reserve estimation – deterministička 

metoda procjene rezervi. Metoda procjene 

rezervi se naziva determinističkom ako se napravi 

jedna najbolja procjena na bazi poznatih geoloških, 

tehnoloških i ekonomskih podataka. Izraz jedna 

najbolja procjena rezervi znači da može biti: (a) jedna 

najbolja procjena dokazanih rezervi (v. proved reserves) 

na bazi primjerenih postupaka i pretpostavki, i 

(b) druga jedna najbolja procjena vjerojatnih rezervi 

(v. probable reserves) na bazi procedura i pretpostav- 

ki koje su primjerene za vjerojatne rezerve ali različite 

od onih koje se rabe za procjenu dokazanih rezervi i 

tako dalje i za moguće rezerve (v. possible reserves); v. 

reserve estimate, reserve estimate methods, probabilistic 

method of reserve estimation. 

deterministic process – deterministički proces. Proces u 

kojem postoji točna matematička zavisnost između 

nezavisnih varijabli (independent variables) i zavisnih 

varijabli (dependent variables) u sustavu; v. stochastic 

process. 

detrital –(1) detritski, detritičan, klastičan, razdrobljen. 

Koji se odnosi na detritus (stijensko kršje, drobinu, 

gruh) ili na sedimente, stijene i minerale koji su od 

njega nastali (v. detritus). Termin se osobito odnosi 

na minerale, stijene i sedimente i može ukazivati na 

izvor izvan bazena sedimentacije ili unutar njega. (2) 

detritska (detritična) stijena. Kao imenica termin se 

češće rabi u obliku množine (v. detrital rock). 

detrital fan – aluvijalna lepeza, v. alluvial fan. 

detrital mineral – detritski mineral. Zrna bilo kojih minerala 

nastala mehaničkim razaranjem matične stijene, 

osobito zrna teških minerala (v. heavy mineral) 

koji se nalaze u sedimentima ili su raspadnuti i transportirani 

(preneseni) iz žila ili ležišta i pretaloženi u 

mehaničkim sedimentnim rudnim ležištima ili aluvijalnim 

taložinama. 

detrital ratio – detritski (klastični) omjer (koefi cijent), v. 

clastic ratio. 

detrital remanent magnetization – detritska (sedimentacijska) 

remanentna magnetizacija, v. depositional 


detrital rock – detritska stijena. Stijena koja se sastoji 

uglavnom od čestica ili fragmenata (odlomaka) starijih 

(već postojećih) stijena razorenih erozijom ili trošenjem 

(raspadanjem), osobito sedimentna stijena 

koja sadrži više od 50% detritskog materijala. Sinonim: 

petroclastic rock; v. chemical rock. 

detrital sediment – detritski sediment. Sediment formiran 

akumulacijom detritusa (stijenskog kršja), osobito 

detritusa koji je nastao od starijih (već postojećih) 

stijena i bio transportiran (prenesen) do mjesta sedimentacije; 

v. clastic sediment. 

detrition – trošenje trenjem, istiranje. U geologiji – opći 

termin za označavanje procesa koji sudjeluju u stvaranju 

detritusa (stijenskog kršja), na primjer, procesa 

trošenja i odnošenja materijala razaranjem i trljanjem 

(mrvljenjem) stijenskih masa. 

detritus – detritus, drobina, stijensko kršje, gruh. Opći termin 

za rastresiti (rahli) mineralni i stijenski materijal 

koji je nastao mehaničkim razaranjem (lomljenjem) 

ili abrazijom, osobito materijal koji se sastoji od fragmenata 

(poput pijeska, silta i gline) formiranih razaranjem 

starijih stijena i transportiranih (prenesenih) 

vjetrom ili vodom s mjesta njihova nastanka. Primjeri 

detritusa (detritskog materijala) su pijesak, silt i glina; 

v. debris. 

developed fi eld – razrađeno polje. Naftno ili plinsko 

polje s bušotinama izbušenim po eksploatacijskoj 

mreži i pripremljeno za proizvodnju. 

developed measured reserves – razrađene izmjerene 

rezerve. Prema klasifi kaciji Geološke službe SAD 

– izmjerene rezerve na razrađenim područjima ili 

područjima pripremljenim za razradu. 

developed reserves – dokazane razrađene rezerve, v. 

proved developed reserves.

development 229 

deviation of a hole 

development – razrada. Priprema otkrivenog naftnog 

ili plinskog ležišta/polja za proizvodnju, koja obuhvaća 

bušenje, osvajanje i opremanje proizvodnih 

(eksploatacijskih, razradnih) bušotina i montažu potrebne 

nadzemne (površinske) opreme. 

development costs – troškovi razrade. U naftnoj industriji 

– troškovi bušenja i opremanja proizvodnih 

bušotina, izgradnje postrojenja za proizvodnju te 

(eventualno) projektiranje metoda povećanja iscrpka 

nafte (zavodnjavanja ležišta, EOR-metoda). 

development drilling – razradno (eksploatacijsko) bušenje, 

bušenje razradnih (eksploatacijskih) bušotina. 

Bušenje eksploatacijskih (i injekcijskih) bušotina na 

ležištu/polju nakon njegova otkrića i dokazane ekonomičnosti 

proizvodnje. Broj bušotina i njihov položaj 

ovisi o protezanju ležišta/polja i tipu režima iskorištavanja 

(ležišnog režima). Sinonimi: development 

well drilling, exploitation drilling, production drilling; v. 

development well. 

development plan – plan razrade ležišta. Projektiranje 

optimalnog broja (optimalne gustoće mreže) bušotina 

i platformi (na poljima u podmorju) i sheme eksploatacije 

ležišta radi prognoziranja budućeg ponašanja 

ležišta, konstruiranje modela ležišta i simulacije 

različitih scenarija proizvodnje (primarne, zavodnjavanja) 

s ekonomskim analizama. Ekonomski optimalan 

plan razrade se defi nira na temelju odnosa najvećeg 

iscrpka, najmanjih kapitalnih ulaganja (capital 

investment), troškova razrade ležišta (development 

cost) i vremena povrata investicija (payout time) te 

najvećeg indeksa sadašnje vrijednosti (present worth 

index), diskontiranog novčanog tijeka od kapitalnog 

ulaganja (discounted-cash-fl ow return on investment) 

i neto sadašnje vrijednosti (net present value). 

development prospect – perspektivno područje za razradu 

(eksploataciju), v. drilling prospect. 

development test – razradno-ocjenska (eksploatacijsko-ocjenska) 

bušotina. Bušotina izbušena na eksploatiranom 

ležištu/polju u svrhu dobivanja točnijih 

pokazatelja razrade. 

development well – razradna (eksploatacijska) bušotina. 

Naftna ili plinska bušotina izbušena na dokazanom 

produktivnom području ili unutar granica produktivnog 

ležišta/polja. Razradne bušotine se izvode 

za dobivanje nafte (oil development well) i plina (gas 

development well) po predviđenoj mreži, a također 

se rabe za utvrđivanje horizontalnih i vertikalnih 

granica ležišta/polja. U podmorju se obično buši s 

fi ksne platforme. Izrada razradnih bušotina provodi 

se s vrlo niskim rizikom. Sinonimi: exploitation well, 

recovery well. 

development well drilling – razradno (eksploatacijsko) 

bušenje, bušenje razradnih (eksploatacijskih) bušotina, 

v. development drilling. 

development well success ratio – koefi cijent uspješnosti 

razradnog (eksploatacijskog) bušenja. Omjer broja 

uspješnih (produktivnih) i ukupnog broja izbušenih 

razradnih (eksploatacijskih) bušotina na nekom području. 

deviated drilling – kontrolirano koso (koso usmjereno, 


deviated hole – kontrolirano kosa (koso usmjerena, orijentirana) 


deviated well – kontrolirano kosa (koso usmjerena, 

orijentirana) bušotina. Bušotina koja je namjerno 

izbušena pod određenim (specifi ciranim) kutom 

otklona od okomice. Razlozi otklona smjera kanala 

bušotine mogu biti različiti – mimoilaženje polomljene 

(havarirane) bušaće opreme u originalnom 

kanalu, proizvodnja iz velikog područja upotrebom 

samo jedne platforme, nelegalno bušenje susjednog 

polja i drugi. Postoje dva tipa bušotina s kontrolirano 

kosim kanalom – s pravocrtnim kanalom (nakon 

postizanja željenog kuta otklona od okomice buši se 

pravocrtni interval kanala do cilja) i s kanalom S-oblika 

(nakon postizanja željenog kuta otklona buši se 

pravocrtno, zatim se kut smanji i buši vertikalno do 

cilja). Kontrolirano kose bušotine se također mogu 

klasifi cirati u tzv. tipove I,II i III. Bušotina tipa I se 

počinje izrađivati s kutom otklona na maloj dubini i 

nagib kanala ostaje konstantan do cilja. Tipu II pripadaju 

kose bušotine sa S-kanalom. Bušotine tipa III se 

počinju izrađivati pod kutom na većoj dubini i zatim 

se s konstantnim otklonom od okomice izrađuju do 

cilja. Sinonimi: controlled directional well, defl ected 

hole, defl ected well, deviated hole, directional hole, 

directionally drilled well, directional well, slant well; v. 

deviation drilling. 

deviating tool – alatka za skretanje bušotine (kanala 

bušotine). U procesu bušenja – alatka, spojena s dubinskim 

bušaćim sklopom (v. bottomhole assembly), 

koja služi za promjenu ili održavanje smjera ili kuta 

otklona kanala bušotine od okomice. 

deviation – (1) devijacija (otklon) bušotine (kanala bušotine). 

U procesu bušenja – veličina odstupanja smjera 

bušotine (kanala bušotine) od vertikale. Odstupanje 

može biti projektirano (namjerno – v. deviation drilling) 

i slučajno (nenamjerno). (2) kut devijacije bušotine 

(kanala bušotine). Minimalni kut između iskrivljenog 

kanala bušotine i vertikale, odnosno kut između 

pravca koji prolazi kroz kanal bušotine i vertikale 

(izmjeren u stupnjevima). (3) kut devijacije (otklona) 

alatke. Kut između osi alatke i vertikale u bušotini. (4) 

odstupanje vrijednosti. (a) U statistici – razlika između 

bilo kojeg broja u skupu brojeva i sredine tih brojeva. 

(b) Razlika između prognozirane ili očekivane vrijednosti 

i stvarne mjerene vrijednosti. 

deviation drilling – kontrolirano koso (koso usmjereno, 

orijentirano) bušenje. Namjerno bušenje kanala 

bušotine s unaprijed određenim (specifciranim) kutom 

otklona smjera kanala od vertikale i azimutom 

(smjerom) kanala, odnosno izrada kontrolirano kosih 

(koso usmjerenih) bušotina. Često se primjenjuje za 

bušenje više kanala s jedne lokacije bušotine (na 

primjer, pri bušenju s jedne platforme u podmorju), 

za bušenje na nepristupačnim mjestima (na primjer, 

ispod gradskih područja ili močvara ili izvan obalne 

linije), za bušenje mimoilaznog kanala bušotine ako 

nije moguće nastaviti bušenje prvobitnog kanala 

zbog havarije bušaće opreme, za bušenje radi korekcije 

iskrivljenog kanala bušotine u zadani smjer 

ili za bušenje druge bušotine radi gušenja erupcije; 

v. deviated well. Sinonimi: build up drilling, controlled 

directional drilling, controlled well drilling, deviated 

drilling, directed well drilling, directional drilling, directional 

well drilling, slant drilling; v. deviated well. 

deviation factor – faktor kompresibilnosti (stlačivosti), 

Z-faktor, v. compressibility factor. 

deviation of a hole – devijacija (otklon) bušotine (kanala 

bušotine), v. deviation, 1, 2.

deviation of a well 230 

deviation of a well – devijacija (otklon) bušotine (kanala 

bušotine), v. deviation, 1, 2. 

deviation survey – mjerenje (određivanje) smjera bušotine 

(kanala bušotine). Dubinsko mjerenje (određivanje) 

azimuta i nagiba (odstupanja od okomice) 

bušotine (kanala bušotine) na danoj dubini bušotine. 

Mjerenje može biti magnetsko ili giroskopsko i 

u jednoj točki ili na više točaka. Sinonimi: borehole 

directional survey, directional survey, drift log. 

devitrifi cation – devitrifi kacija. Konverzija (pretvorba) 

staklastog materijala u kristalni. 

devolatilization – uklanjanje hlapljivih komponenata. 

U geologiji – proces metamorfoze (metamorfi zma) 

u kojem se gube hlapljive komponente i razmjerno 

povećava sadržaj nehlapljivih komponenata, na primjer, 

porast sadržaja ugljika pri karbonizaciji (pougljenjivanju) 

ili gubitak vode i ugljik-dioksida pri metamorfozi 

šejla i karbonatnih sedimenata. Sinonim: 

debitumenization. 

Devonian – devon, devonski period, devonski sistem. 

Četvrti period paleozojske ere (Paleozoic era) – nakon 

silura (Silurian), a prije misisipija (Mississippian). 

Obuhvaća, kako se procjenjuje i prema različitim 

izvorima, vremenski raspon od prije 400 do 345 (ili 

410 do 355 ili 410 do 360 ili 408 do 360 ili 405 do 365 

ili 395 do 345) milijuna godina. Dijeli se na katove 

žedin (Gedinnian), zigen (Siegenian), ems (Emsian), 

ajfel (Eifelian), žive (Givetian), fran (Frasnian) i famen 

(Fammenian) u Europi, a na serije alster (Ulsterian), 

eri (Erian), senek (Senecan), čautaukvan (Chautauquan) 

i bredford (Bradfordian) u Sjevernoj Americi. Termin 

devon također označava sistem stijena (system 

of rocks) sedimentiranih u tom razdoblju (Devonian 

system). Rani devon je karakteriziran regresijom 

mora i akumuliranjem debelih naslaga kontinentalnih 

sedimenata u vezi sa svršetkom kaledonskog 

nabiranja, srednji devon je epoha tonjenja, porasta 

transgresija mora i vulkanske aktivnosti, a kasni devon 

je karakteriziran manjim transgresijama u vezi 

s početkom hercinskog nabiranja. U morima su se 

razvile ribe oklopnjače i resoperke (zbog obilja i raznovrsnosti 

riba u to vrijeme, devon se također neformalno 

naziva «doba riba», Age of Fishes), pojavile 

su se prve amfi bije i tetrapodi, amoniti, foraminifere, 

ostrakodi i koralji, a na kopnu prve primitivne paprati 

i drevne golosjemenjače. Ugljikovodici su pronađeni 

u devonskim pješčenjacima i vapnencima 

(osobito u sjevernom dijelu SAD i bivšem SSSR-u); 

v. Age of Fishes. 

Devonian period – devonski period, devon, v. Devonian. 

Devonian shale – devonski šejl. Izraz koji je u SAD sinonim 

za vrlo složenu i skupu razradu plina što se 

nalazi u gustom (kompaktnom) raspucanom šejlu 

(nekonvencionalni resursi plina). 

Devonian system – devonski sistem, devon, v. Devonian. 

dew point – točka (temperatura) rošenja (rosišta), rosište. 

Stanje sustava parovite faze kada je u ravnoteži 

s beskonačno malom količinom tekuće faze. Najviša 

temperatura pri kojoj vodena para počinje kondenzirati. 

Rosište se rabi za indikaciju sadržaja vodene 

pare u prirodnom plinu. 

dew-point boundary – granica rosišta (rošenja). Područje 

na faznom dijagramu (p-T dijagramu) plin- 

diachronous 

sko-kondenzatnog ležišta duž kojeg se plinski faktor 

približava nuli. 

dew-point control – kontrola rosišta. Kontrola tlaka i 

temperature prirodnog plina koji struji kroz cjevovod 

tako da, nakon separacije tekuće faze, plin ostaje 

u suhom stanju za transport potrošačima. 

dew-point (dewpoint) curve – krivulja rošenja (kondenzacije). 

Krivulja na trojnom (ternarnom) dijagramu 

faznog stanja koja spaja sve sastave smjese u 

točki rošenja (kondenzacije). Linija koja spaja točke 

rošenja na dijagramima tlak-koncentracija, temperatura-koncentracija 

ili temperatura-tlak; v. ternary 

diagram. 

dew-point pressure – tlak rosišta (rošenja). Tlak fl uida u 

točki rosišta sustava, tlak pri pojavi prve kapi tekuće 

faze. 

dew-point reservoir – retrogradno plinsko-kondenzatno 

ležište, v. retrograde gas-condensate reservoir. 

dew-point tester – instrument za određivanje rosišta. 

Instrument za mjerenje temperature rosišta i sadržaja 

vode u plinu. Plin se hladi dok se ne formira tekuća 

faza koja se mjeri. 

dextral fault – desni rasjed, v. right-lateral fault. 

dextral fold – desna bora. Nesimetrična bora s S-asimetrijom, 

suprotno od Z-asimetrija kada se gleda u profi 

lu. Dugačko krilo bore se čini otklonjeno udesno 

(ako se promatra po nagibu); v. sinistral fold. 

diabase – dijabaz. Intruzivna eruptivna stijena (intrusive 

rock) čije su glavne komponente labrador i piroksen 

i tekstura ofi tska (u američkoj terminologiji, 

u britanskoj literaturi dijabazom se naziva razloženi 

bazalt). Sinonim: dolerite. 

diachron – dijakrona. Osnovna i nehijerarhijska dijakrona 

jedinica (v. diachronic unit). Dijakrone se 

mogu znatno razlikovati po veličini budući da su one 

vremenski intervali (razmaci) koji su prikazani pojedinačnim 

ili grupiranim litostratigrafskim, alostratigrafskim, 

biostratigrafskim ili pedostratigrafskim 

jedinicama. 

diachronic unit – dijakrona jedinica. Jedinica koja 

uključuje nejednake vremenske intervale (razmake) 

prikazane specifi čnim litostratigrafskim, alostratigrafskim, 

biostratigrafskim ili pedostratigrafskim 

jedinicama ili skupom takvih jedinica. Jedna ili obje 

granice dijakrone jedinice su dijakrone ili raznovremene 

(diachronous, time-transgressive). Osnovna i 

nehijerarhijska jedinica je dijakrona (v. diachron), a 

preporučljivi hijerarhijski redoslijed jedinica od višeg 

prema nižem rangu uključuje termine epizoda 

(episode), faza (phase), vremenski interval (span) i 

klina (cline). 

diachronism – dijakronizam. U geologiji – transgresija 

naslagama stijena preko litološke ili biostratigrafske 

granice gdje se starost naslaga mijenja od mjesta do 

mjesta. Terminom se također označava dijakrono 

stanje ili uvjet. 

diachronous – dijakron, raznovremen. Termin za označavanje 

naslaga stijena (stijenskih jedinica) koje su 

različite starosti na raznim područjima ili presijecaju 

vremenske ili biostratigrafske zone (biozone), na 

primjer, dijakronom se naziva sedimentna formacija 

istaložena u uskoj sedimentacijskoj sredini, poput 

morskog pijeska (marine sand) koji se formirao tijekom 

napredovanja i povlačenja obalne linije (tj. 

pomicao se u vremenu i prostoru), što je uvjetovalo

diagenesis 231 

promjenu starosti tog sedimenta od jednog mjesta 

do drugog (pješčana formacija je postajala mlađa u 

smjeru u kojem se kretalo more). Sinonim: time-transgressive. 

diagenesis – dijageneza. (1) U mineralogiji – procesi 

koji mijenjaju ili preraspodjeljuju minerale s formiranjem 

novih minerala, osobito geokemijski, mineraloški 

ili kristalokemijski procesi ili transformacije 

(pretvorbe) koji djeluju na minerale glina prije njihova 

pokapanja (prekrivanja) u marinskoj sredini (marinskim 

uvjetima) sedimentacije, na primjer ilitizacija, 

glaukonitizacija ili bilo koja transformacija koja 

utječe na kristalnu rešetku minerala glina prije njihova 

pokapanja. (2) U geologiji i sedimentologiji – skup 

(ukupnost) anorganskih kemijskih, fi zičkih, biokemijskih 

i bioloških promjena kojima su podvrgnuti sedimenti 

nakon njihova prvobitnog taloženja i tijekom 

njihove litifi kacije i u kasnijem periodu isključujući 

metamorfozu (metamorfi zam). Takvu defi niciju dijageneze 

prihvaća većina geologa u SAD. U taj pojam 

su uključeni takvi procesi pretvorbe (stvrdnjivanje, 

kompakcija, cementacija, prerada, supstitucija, otapanje, 

kristalizacija, oksidacija, redukcija, izluživanje, 

hidratacija, dehidratacija, polimerizacija, adsorpcija, 

djelovanje bakterija i stvaranje konkrecija) koji su se 

odvijali pri tlakovima (do 1.000 bar) i temperaturama 

(maksimalne promjene od 100 °C do 300 °C) koji su 

normalni za površinski ili vanjski dio Zemljine kore. 

Tim pojmom se također mogu obuhvatiti promjene 

koje se dešavaju pri jednakom tlaku i temperaturi 

nakon litifi kacije. Međutim, neki američki geolozi 

(i ruski) pojam diagenesis ograničavaju na početnu 

fazu postsedimentacijskih promjena koje se zbivaju 

u zoni još nekonsolidiranih sedimenata i proces završava 

nakon što se sedimenti pretvore u više ili manje 

kompaktnu sedimentnu stijenu – u tom smislu 

termin dijageneza je ekvivalentan američkom pojmu 

rana dijageneza (early diagenesis). Općeprihvaćena 

defi nicija termina dijageneza ne postoji, jednako 

tako kao što dosad nisu jasno utvrđene granice 

procesa dijageneze (takve kao granica s procesom 

metamorfoze). Procesi dijageneze modifi ciraju prvobitni 

sustav (mrežu) pora ležišnih stijena (mogu povećati 

ili smanjiti njihovu poroznost, permeabilnost i 

volumen te promijeniti ili preurediti mineralni sastav 

stijena) – glavni mehanizmi dijageneze koji utječu 

na kvalitetu ležišta su kompakcija (zbijanje) sedimenata 

(v. compaction), cementacija (v. cementation), 

otapanje (v. solution) i prekristalizacija (v. recrystallization). 

Djelovanje tih mehanizama je uvjetovano 

detritičnim sastavom stijena, dubinom pokapanja 

(prekrivanja) sedimenata, vremenom i temperaturom 

pokapanja, pornim fl uidima i tlakom pornih fl uida. 

Sinonim: diagenism; v. epigenesis. 

diagenetic – dijagenetski. U geologiji – koji se odnosi 

na dijagenezu ili je uzrokovan dijagenezom (v. diagenesis), 

na primjer, dijagenetska promjena (diagenetic 

change) kao rezultat kompakcije (zbijanja) ili dijagenetska 

struktura (diagenetic structure) formirana 

nakon sedimentacije (poput stilolita) ili dijagenetski 

sediment (diagenetic deposit) poput dolomitiziranog 

vapnenca ili naslaga manganskih nodula ili konkrecija 

ili dijagenetska sredina (diagenetic environment) 

konsolidacije stijena. Sinonim: postdepositional. 

diagenetically complex reservoir – dijagenetski kom- 

diagonal lamination 

pleksno ležište. Ležište u kojem su glavni elementi 

heterogenosti koji utječu na distribuciju fl uida (zasićenja 

fl uidima) u njemu i/ili na njegovu produktivnost 

uvjetovani ponajprije dijagenetskim procesima 

(cementacijom, kompakcijom, zamjenom mineralnih 

komponenata otapanjem, formiranjem pukotina), 

a ne sedimentacijskim faktorima. Dijagenetske 

promjene (kemijske, fi zičke, tektonske) mogu znatno 

utjecati na svojstva ležišta – početno i rezidualno 

zasićenje fl uidima, razvoj zona ležišta smanjene 

ili povećane poroznosti i/ili permeabilnosti, razvoj 

barijera permeabilnosti, koefi cijent obuhvata ležišta 

zavodnjavanjem, izrazite smjerove strujanja fl uida. 

U pješčenjačkim ležištima najčešće dijagenetske 

promjene ležišnih stijena koje utječu na njihova 

svojstva su cementacija karbonatom i anhidritom, 

autigeneza glina, nastanak sekundarne poroznosti 

i formiranje pukotina, a u karbonatnim ležištima su 

cementacija gipsom i anhidritom, stilolitizacija, nastanak 

sekundarne poroznosti. 

diagenetic diff erentiation – dijagenetska diferencijacija. 

U geologiji – preraspodjela materijala unutar 

sedimenta djelovanjem otapanja i difuzije u smjeru 

središta ili jezgara gdje se odvija ponovna precipitacija 

materijala koja dovodi do segregacije sitnih 

komponenata (nakupljanja sitnih čestica) u različite 

oblike i strukture, kao što su nodule čerta u vapnencu 

ili konkrecije u šejlu. 

diagenetic facies – facijes dijageneze, dijagenetski facijes. 

Facijes koji uključuje sve stijene ili sedimentirani 

materijal koji su pod utjecajem dijageneze razvili mineralne 

asocijacije kao rezultat djelovanja karakterističnih 

dijagenetskih uvjeta (sredine). Facijes «niskog 

ranga» («low-rank» facies) odgovara ranom stadiju 

promjene, a facijes « visokog ranga» («high- rank» 

facies) kasnom stadiju. 

diagenic dolomite – dijagenetski dolomit. Dolomit formiran 

alteracijom vapnenca ubrzo nakon njegova 

pokapanja (prekrivanja) u podzemlju. 

diagenism – dijageneza, v. diagenesis. 

diaglomerate – dijaglomerat. Konglomerat (valutičnjak, 

conglomerate) koji se, sudeći po njegovu vanjskom 

izgledu, sastoji od fragmenata (odlomaka) 

srodnih stijena. 

diagnostic fossil – dijagnostički (karakteristični) fosil, v. 

characteristic fossil. 

diagnostic mineral – dijagnostički (karakteristični) 

mineral. Mineral, poput olivina ili kvarca, čija prisutnost 

u eruptivnim (magmatskim) stijenama (igneous 

rocks) ukazuje na nezasićenost ili prezasićenost stijena 

silicij-dioksidom. Sinonim: symptomatic mineral. 

diagonal bedding – dijagonalna slojevitost. Zastarjeli 

sinonim termina nagnuta slojevitost (v. inclined bedding) 

ili slojevitost koja je dijagonalna u odnosu na 

glavnu plohu sedimentacije, osobito kosa slojevitost 

(v. cross-bedding). 

diagonal fault – dijagonalni rasjed, v. oblique fault. 

diagonal joint – dijagonalna (kosa) pukotina. U geologiji 

– pukotina s kosim pružanjem (s pružanjem pod 

kutom) u odnosu na smjer pružanja slojeva sedimenata 

(sedimentnih stijena) ili u odnosu na plohu klivaža 

metamorfnih stijena u kojima je nastala. Sinonim: 

oblique joint. 

diagonal lamination – kosa laminacija, v. cross-lamination.

diagonal off set 232 

diagonal off set – dijagonalno locirana susjedna bušotina, 

v. diagonal off set well. 

diagonal off set well – dijagonalno locirana susjedna 

bušotina. Bušotina koja je locirana dijagonalno u 

odnosu na već postojeću bušotinu. To je slučaj kod 

uobičajene mreže bušotina gustoće 16 ha/buš. (40 

akra/buš.) kada se želi postići gustoća mreže od 8 

ha/buš. (20 akra/buš.) – tada se susjedne bušotine 

moraju locirati dijagonalno, pod kutom od 45° u 

odnosu na postojeću bušotinu (tj. u smjeru sjeverozapada, 

sjeveroistoka, jugozapada ili jugoistoka 

od postojeće bušotine, za razliku od bušotine koja 

je locirana ravno od postojeće, tj. u smjeru sjevera, 

istoka, juga ili zapada); v. direct off set well. Sinonim: 

diagonal off set. 

diagonal-slip fault – rasjed s dijagonalnim pomicanjem 

(dijagonalnim pomakom), v. oblique-slip fault. 

diagonal stratifi cation – kosa stratifi kacija, v. crossstratifi 

cation. 

diamond bit – dijamantsko bušaće dlijeto, v. diamond 

drilling bit. 

diamond boring bit – dijamantsko bušaće dlijeto, v. diamond 

drilling bit. 

diamond cutter drag bit – dijamantsko režuće bušaće 

dlijeto, v. diamond drilling bit, drag drilling bit. 

diamond drill bit – dijamantsko bušaće dlijeto, v. diamond 

drilling bit. 

diamond drilling bit – dijamantsko bušaće dlijeto. U 

procesu bušenja – tip dlijeta za bušenje vrlo tvrdih 

formacija (stijena) koje se ne mogu djelotvorno bušiti 

žrvanjskim bušaćim dlijetima (rock drilling bit). Sastoji 

se od metalnog tijela (trupa) koje na vrhu ima čep s 

vanjskim navojem za spajanje s dubinskim sklopom 

(kolonom) bušaćih alatki, a na dnu žilavi materijal 

(matricu od volframova karbida) s uloženim industrijskim 

ili prirodnim (tehničkim) dijamantima (postavljenim 

u redovima, spiralama ili po nekoj drugoj 

konfi guraciji). Tijelo dijamantskog dlijeta može biti 

okruglo do tipa s režnjevima (dva do četiri režnja). 

Dijamantska dlijeta buše stijene struganjem (istiranjem). 

Njihov životni vijek (vijek trajanja) dug je jer, 

je tvrdoća dijamanta znatno veća od tvrdoće stijena 

pa se rabe za bušenje tvrđih formacija. Prednost tih 

dlijeta u usporedbi sa žrvanjskim bušaćim dlijetima 

je što nemaju pomičnih dijelova tako da, nakon što 

je dlijeto ekstremno istrošeno, nema opasnosti da 

njegovi dijelovi ostanu u kanalu bušotine (kao žrvnjevi 

kada se buši žrvanjskim dlijetima). Međutim, 

dijamantska bušaća dlijeta su skuplja i moraju se rabiti 

u čistom kanalu bušotine (sitni metalni predmeti, 

poput vijaka ili matica, oštetit će dlijeto). Sinonimi: 

diamond bit, diamond boring bit, diamond drill bit. 

diamond near bit stabilizer – dijamantski stabilizator 

bušaće kolone (kolone bušaćih alatki). U procesu bušenja 

– prijelaznik koji se spušta u bušotinu s kolonom 

bušaćih alatki (drillstring) i služi za održavanje 

pravilnog položaja bušaće kolone u kanalu bušotine 

tijekom bušenja. Stabilizator ima dijamante ili tvrdi 

metal na dijelu koji dolazi u kontakt sa stijenkom stijene 

u bušotini. 

diamond-point bit – dijamantsko šiljasto bušaće dlijeto. 

Bušaće dlijeto s jednom oštricom i reznim bridovima 

ojačanim dijamantima koje se spušta u bušotinu prije 

dlijeta za bušenje jezgre radi uklanjanja krhotina 

probušenih stijena s dna bušotine. 

diastem 

diamond-pyramid hardness test – ispitivanje tvrdoće 

metodom Vickersa, v. Vickers hardness test. 

diamond reamer – dijamantski proširivač kanala bušotine 

(bušaći proširivač), v. reamer. 

diamond shear bit – režuće dijamantsko bušaće dlijeto, 

bušaće dlijeto s polikristalnim dijamantnim oštricama, 

v. polycrystalline diamond compact bit. 

diamond washover shoe – dijamantska peta za glodanje. 

U procesu bušenja – šuplja cijev s industrijskim 

dijamantima na njenom reznom bridu za glodanje 

oko zaglavljene alatke radi njena oslobađanja tijekom 

operacije instrumentacije (fi shing operation). 

diaphragm meter – plinsko brojilo s dijafragmom. Tip 

volumetrijskog protočnog mjerila (brojila, positivedisplacement 

meter) koje rabi dijafragmu (membranu) 

za mjerenje volumena plina. Upotrebljava se za 

mjerenje malih volumena čistog i suhog plina (u domaćinstvima). 

diaphthoresis – dijaftoreza, retrogradna (regresivna) 

metamorfoza, v. retrograde metamorphism. 

diapir – dijapir, dijapirska bora. Doma (kupola, dome) 

ili antiklinala (antiklinalna bora, anticlinal fold) u kojima 

su iznad zalegnute (pokrovne) stijene razorene 

(polomljene) istiskivanjem plastičnih stijena njihove 

jezgre (pokretima mekšeg plastičnog materijala prema 

gore). Dijapiri u sedimentnim stijenama obično 

imaju jezgre (core) od soli ili gline ili šejla. Dijapirsku 

strukturu također mogu imati eruptivne intruzije. Sinonimi: 

diapiric fold, piercement dome, piercing fold; 

v. diapirism. 

diapiric fold – dijapirska bora, dijapir, v. diapir. 

diapiric folding – dijapirsko nabiranje, v. diapir. 

diapirism – dijapirizam. Proces probadanja ili razaranja 

(kidanja) kupolastih ili izdignutih pokrovnih stijena 

mobilnim materijalom jezgre, tektonskim naprezanjima 

(kao u antiklinalnim borama), geostatičkim 

opterećenjem kod sedimentnih slojeva (kao u solnim 

domama ili kupolama i dijapirskim borama u 

šejlu) ili prodorom eruptivnih intruzija (koje formiraju 

dijapirske strukture tipa štoka i batolita). Pojam 

diapirism se prvobitno primjenjivao na solne strukture 

koje su najčešći tip dijapira. Sinonim (zastario): 

tiphon; v. diapir. 

diapsid – (1) diapsidan. Termin za označavanje lubanje 

(scull) reptila (gmazova, reptiles) koja je karakterizirana 

s dva sljepoočna (temporalna) otvora – gornjim 

(upper temporal fenestra, supra-temporal fossa) i donjim 

(lower temporal fenestra, infra-temporal fossa). 

(2) diapsid. Reptil (gmaz) s diapsidnom lubanjom 

(diapsidnim tipom lubanje – v. diapsid, 1). 

diaschistic – dijašistni. Termin koji označava stijenu 

male intruzije čiji se sastav zbog diferencijacije razlikuje 

od sastava matične magme (parent magma). 

Takva se stijena može nazvati dijašistit (diaschistite); 

v. aschistic. 

diasomes (Diasoma) – dijasomi. Potkoljeno bentičkih 

moluska (mekušaca, benthic mollusks). Karakterizirani 

su više ili manje ravnim crijevom (gut). 

diastem – dijastema. Relativno kratkotrajni prekid sedimentacije 

sa slabom erozijom ili bez nje prije obnavljanja 

sedimentacije. Prekid sedimentacije u trajanju 

kraćem nego što je potrebno za postizanje pseudoneskladnog 

zalijeganja (paraconformity) ili pseudonesklad 

(paraconformity) koji odgovara vrlo kratkom 

vremenskom intervalu. Dijasteme je vrlo teško ot

diastrophism 233 

kriti zbog kratkog trajanja prekida sedimentacije, 

odnosno zbog premalog izgubljenog intervala (čak i 

kvalitativno), pa se o njima često zaključuje samo po 

paleontološkim obilježjima. Sinonim (u uporabi u V. 

Britaniji): non-sequence. 

diastrophism – dijastrofi zam, tektonizam. Opći termin 

za označavanje svih pokreta Zemljine kore koji su 

izazvani tektonskim procesima (za označavanje svih 

procesa deformacije Zemljine kore izazvanih unutarnjim 

silama Zemlje), uključujući formiranje oceanskih 

bazena, kontinenata, platoa i planinskih grebena. 

Glavna podjela dijastrofi zma je na orogenezu (v. 

orogenesis), epirogenezu (v. epeirogeny) i tafrogenezu 

(v. taphrogeny). Uporaba tog općeg termina za pojave 

lokalnog značaja, na primjer, dijastrofi čki događaj 

(diastrophic event), dijastrofi čki hrbat (diastrophic 

ridge) ili dijastrofi čka struktura (diastrophic structure) 

nije poželjna i u takvim slučajevima treba primjenjivati 

posebne termine. Sinonim: tectonism. 

diatexis – dijateksa. Anateksa (v. anatexis) visokog 

stupnja (anateksa gotovo, ali ne potpuno, završena 

– high-grade anatexis) koja uključuje taljenje (pretaljivanje) 

komponenata stijena s visokim talištima. 

Termin se malo rabi; v. metatexis, palingenesis, syntexis. 

diatomaceous – dijatomejski. Koji je sastavljen od dijatomeja 

(dijatomejskih algi ili algi kremenjašica, 

diatoms) ili ih sadrži u velikoj količini (ili njihove kremene 

ostatke), na primjer, dijatomejska zemlja (diatomaceous 

earth); v. diatoms. 

diatomaceous chert – dijatomejski čert. Dijatomit (v. 

diatomite) s dobro razvijenim kremenim cementom 

(siliceous cement) ili kremenom osnovnom masom 

(siliceous groundmass). 

diatomaceous earth – dijatomejska zemlja, v. diatomite. 

diatomaceous-earth fi lter – dijatomejski fi ltar, fi ltar s 

dijatomejskom zemljom, v. diatomite fi lter. 

diatomaceous shale – dijatomejski šejl. Dijatomit (v. diatomite) 

s velikom količinom glinovitog materijala i s 

glinovitim proslojcima. 

diatomite – dijatomit, dijatomejska (infuzorijska) zemlja, 

kizelgur. Mekana, drobljiva kremena sedimentna 

stijena svijetle boje koja se uglavnom sastoji od 

opalnih frustula (okremenjenih staničnih membrana, 

opaline frustules) dijatomeja (dijatomejskih algi 

ili algi kremenjašica, diatoms). Neki sedimenti su jezerskog 

podrijetla, ali je većina marinskog. S obzirom 

na veliku specifi čnu površinu, visoki apsorpcijski kapacitet 

i relativnu kemijsku stabilnost, dijatomit ima 

brojnu primjenu u tehnologiji – kao apsorbent (na 

primjer, u proizvodnji eksploziva), sredstvo za fi ltriranje, 

punilo za boje, gumu i plastiku. Termin diatomite 

je obično pridržan za ležišta stvarne ili potencijalne 

komercijalne vrijednosti. Sinonimi: diatomaceous 

earth, infusorial earth, kieselguhr, tripoli-powder; v. 

tripoli, tripolite. 

diatomite fi lter – dijatomejski fi ltar, fi ltar s dijatomejskom 

zemljom. Tip fi ltra za pročišćavanje vode u kojem 

se kao punilo rabi dijatomejska zemlja. Općenito 

služe za čišćenje otpadne slane vode i vode za zavodnjavanje 

ležišta, koje se prethodno ne obrađuju i 

kada se traži uklanjanje vrlo visokog postotka čvrstih 

čestica (krutina). Postupak fi ltriranja vode se izvodi 

dodavanjem kašaste mješavine s dijatomejskom zemljom 

vodi koja se pročišćava. Mješavina stvara pro- 

dielectric constant log 

pusnu koru koja zadržava u vodi suspendirane čvrste 

čestice. Sinonim: diatomaceous-earth fi lter. 

diatom ooze – dijatomejski mulj. Dubokomorski pelagički 

sediment (deep-sea pelagic sediment) koji sadrži 

najmanje 30% frustula (okremenjenih staničnih stijenki) 

dijatomeja (dijatomejskih algi ili algi kremenjašica, 

diatoms), kremeni mulj (siliceous ooze). 

diatoms (Diatomaceae, Bacillariophyceae) – dijatomeje, 

kremenjašice, dijatomejske alge, alge kremenjašice. 

Razred (ili odjel) algi (algae). Mikroskopske jednostanične 

biljke (single-celled plants) koje prebivaju 

(rastu) i u morskoj i u slatkoj vodi. Dijatomeje izlučuju 

kremenu stijenk (frustule) u vrlo različitim oblicima 

koje se mogu u ogromnim količinama nakupljati 

u sedimentima. Korisni mikrofosili. Stratigrafska rasprostranjenost: 

jura (ili kreda)-danas. 

dibranchiate cephalopods – koleoidi, dibranhijati, endokohlije, 

dvoškržnjaci, v. coleoids. 

dibranchiates – koleoidi, dibranhijati, endokohlije, dvoškržnjaci, 

v. coleoids. 

dichroic – dikroitski, v. dichroism. 

dichroism – dikroizam. U mineralogiji – pleokroizam (v. 

pleochroism) kristala koji se pokazuje dvjema različitim 

bojama. Mineral koji pokazuje dikroizam naziva 

se dikroitskim (dichroic); v. trichroism. 

dicots – dvosupnice, v. dicotyledons. 

dicotyledonous fl owering plants – dvosupnice, v. dicotyledons. 

dicotyledonous plants – dvosupnice, v. dicotyledons. 

dicotyledons (Dicotyledones, Magnoliatae) – dvosupnice. 

Skupina angiospermi (kritosjemenjača, angiosperms) 

čije sjemenke sadrže zametak (embryo) s dvije 

supke (cotyledon). Takve biljke imaju dijelove cvijeta u 

četiri pršljena (fours) ili pet (fi v e s ), listove s mrežastom 

nervaturom (reticulate venation) i pelud s tri meridionalne 

brazdice (tricolpate pollen). Stratigrafska rasprostranjenost: 

jura-danas. Sinonimi: dicots, dicotyledonous 

fl owering plants, dicotyledonous plants. 

die collar – narezni kolčak za hvatanje. U procesu bušenja 

– tip alatke za instrumentaciju (hvatanje i izvlačenje 

predmeta iz bušotine, fi shing tool), za vanjsko 

hvatanje predmeta, koja na jednom kraju ima nareznicu 

navoja (čeljust za rezanje navoja, thread die). 

Spušta se u bušotinu s kolonom za instrumentaciju 

(fi shing string) ili s kolonom bušaćih alatki (bušaćom 

kolonom, drillstring) i rotacijom reže navoj na hvatanom 

predmetu koji se uvrće u kolčak za hvatanje i 

zatim izvlači iz bušotine. Nema mehanizam za oslobađanje 

(releasing mechanism). 

dielectric constant – dielektrična konstanta. Mjera izolacijskih 

električnih svojstava supstancija – dobar 

izolator ima visoku brojčanu vrijednost konstante. 

Na primjer, dielektrična konstanta vakuuma, zraka i 

plina jednaka je 1,0; nafte 2,2; slatke vode 77; slane 

vode 60; kremenog pijeska 4,7; vapnenca 7,5; dolomita 

6,9 i anhidrita 6,5; v. dielectric constant log, dielectric 

log 

dielectric constant log – karotaža dielektrične konstante. 

Mjerenje dielektričnih konstanti fl uida u stijenama 

okoliša kanala bušotine sondama vrlo visoke i ultravisoke 

frekvencije. Primjenjuje se za razlikovanje 

slatke vode i nafte i u slučajevima gdje Archiejeva 

jednadžba nije primjenljiva, na primjer kada vezana 

(konatna) voda formacija ima niski ili promjenljivi salinitet; 

v. dielectric constant, dielectric log.

dielectric log (DIEL) 234 

dielectric log (DIEL) – dielektrična karotaža. Varijanta 

električne karotaže (elektrokarotaže) – mjerenje 

dielektričnih svojstava formacija zasićenih vodom 

niskog saliniteta. Razdvajanje slojne vode i ugljikovodika 

je djelotvorno zbog vrlo različite dielektrične 

propusnosti za vodu (oko 80) i ugljikovodike (oko 

8). Pribori za dielektričnu karotažu se dijele u dvije 

osnovne skupine – s malim i velikim radijusom 

istraživanja. Suvremeni pribori se primjenjuju za 

mjerenje električne otpornosti u procesu bušenja. 

Primjenjuje se za određivanje dielektrične propusnosti, 

procjenu sadržaja šejla u formaciji, određivanje 

zasićenja fl uidima isprane i neporemećene zone 

formacije (osobito pri niskoj vodljivosti slojne vode), 

identifi kaciju pokretljivih ugljikovodika i raščlanjivanje 

tankih formacija; v. dielectric constant, dielectric 

constant log. 

Dienerian – diner, diener. Stratigrafski kat donjeg trijasa 

(Lower Triassic) u Europi – iznad grizbaha (Griesbachian), 

a ispod smita (Smithian). 

dienes – dieni, diolefi ni. Ugljikovodici iz reda alkena s 

dvije etilenske veze (dvostruke veze ugljik-ugljik, ethylenic 

linkage). Mogu biti plinoviti, tekući ili čvrsti. 

Sinonim: diolefi nes. 

diesel oil-based drilling fl uid – isplaka (bušaća isplaka) 

na bazi plinskog ulja, v. oil-base drilling mud. 

diesel oil-based drilling mud – isplaka (bušaća isplaka) 

na bazi plinskog ulja, v. oil-base drilling mud. 

diesel oil-based mud – isplaka (bušaća isplaka) na bazi 

plinskog ulja, v. oil-base drilling mud. 

diesel-oil cement – cementna smjesa s plinskim uljem. 

U operacijama cementacije bušotina – mješavina 

cementa, plinskog ulja (ili kerozina) i površinski aktivnog 

agensa koja ima neograničeno vrijeme pumpabilnosti 

i ne stvrdnjava se (ne veže) dok ne dođe u 

kontakt s vodom. Primjenjuje se za kontrolu pojave 

vode u bušotini tijekom bušenja i proizvodnje, popravak 

propuštanja zaštitne kolone i čepljenje zona 

gubljenja cirkulacije. 

Diestian – dist, diest. Stratigrafski kat gornjeg miocena 

(Upper Miocene) u sjevernoj Europi – približan ekvivalent 

tortona (Tortonian) i mesina (Messinian). 

diethanolamine (DEA) – dietanolamin. Bezbojni, u 

vodi topljivi, kristali ili tekućina (također topljivi u 

alkoholu i acetonu, a netopljivi u eteru i benzenu). 

Primjenjuje se za uklanjanje sumporovodika i ugljikdioksida 

iz prirodnog plina u tehnologiji njegove 

obrade (rabi se i u proizvodnji emulgatora i inhibitora 

korozije). U usporedbi s monoetanolaminom 

(MEA) manje je korozivan i može se rabiti u većim 

koncentracijama, čime se smanjuje volumen njegove 

cirkulacije te kapitalni i pogonski troškovi. Dietanolamin 

alkanolamin koji se danas najviše primjenjuje 

za obradu plina; v. alkanolamine sweetening, 

gas sweetening. 

diethanolamine gas treating – obrada plina dietanolaminom, 

v. diethanolamine. 

diethylene glycol (DEG) – dietilenglikol. Bistra, higroskopna 

tekućina topljiva u vodi (i mnogim organskim 

otapalima). Rabi se za dehidraciju plina. 

diff erential compaction – diferencijalna kompakcija 

(zbijanje). U sedimentologiji – tip kompakcije (zbijanja) 

koja je uvjetovana nejednolikom sedimentacijom 

homogenog zemljanog materijala pod 

utjecajem gravitacije (na primjer, debeli sedimenti 

diff erential pressure 

u depresijama se brže akumuliraju u usporedbi s taloženjem 

tanjih sedimenata na vrhovima brežuljaka) 

ili različitom podatljivošću sedimenata (na primjer, 

glina gubi više porne vode i zauzima manji volumen 

u usporedbi s pijeskom). 

diff erential entrapment – diferencijalno zatvaranje 

u zamku. Kontrola migracije nafte i plina i njihove 

akumulacije selektivnom blokadom u uzajamno 

spojenim ležištima. Zamka koja je ispunjena naftom 

je efektivna zamka plina, ali zamka ispunjena plinom 

nije efektivna naftna zamka. Posljedica je moguća 

blokada plina pri dnu zamke, a nafte pri vrhu zamke. 

diff erential erosion – selektivna (diferencijalna) erozija. 

U geologiji – erozija stijena različitim intenzitetom 

(različitog stupnja) ili promjenljivom brzinom koja je 

uzrokovana razlikama između otpornosti i tvrdoće 

površinskih materijala – mekše i slabije (slabo cementirane) 

stijene se brzo troše i odnose, dok tvrđe 

i otpornije stijene ostaju na svom mjestu i formiraju 

hrptove, brežuljke ili planine. Sinonim: selective erosion. 

diff erential expansion – diferencijalno otplinjavanje, v. 

diff erential gas liberation. 

diff erential fault – diferencijalni (škarasti) rasjed, v. 

scissor fault. 

diff erential gas liberation – diferencijalno otplinjavanje. 

Proces izotermičkog oslobađanja (izdvajanja) 

plina otopljenog u nafti kada se smanjuje tlak i u 

kojem se sav oslobođeni plin odvodi iz PVT-ćelije 

nakon izdvajanja iz nafte i uravnoteženja tlaka u 

ćeliji. U procesu se odvija kontinuirana promjena 

masa i sastava fl uida. Diferencijalno otplinjavanje je 

tip rutinske laboratorijske PVT-analize. Prema podacima 

ispitivanja, izračunavaju se diferencijalni slojni 

volumetrijski faktori nafte i faktori otopljenog plina 

u svakom stupnju (koraku) sniženja tlaka ispod tlaka 

zasićenja, zatim gustoća nafte, faktor kompresibilnosti 

plina, relativna gustoća plina i viskoznost nafte. 

Podaci diferencijalnog otplinjavanja se mogu rabiti 

za ugađanje jednadžbe stanja za sljedeće parametre 

– tlak zasićenja nafte, faktor otopljenog plina, gustoću 

nafte (u ovisnosti o tlaku), faktor kompresibilnosti 

plina (u ovisnosti o tlaku) i gustoću ili relativnu gustoću 

plina. Diferencijalno otplinjavanje slojne nafte 

se zbiva u ležištu ili dijelovima ležišta tijekom njegova 

najvećeg dijela primarnog proizvodnog vijeka 

(kada ležišni tlak padne ispod tlaka zasićenja nafte). 

Sinonimi: diff erential expansion, diff erential liberation, 

diff erential vaporization. 

diff erential liberation – diferencijalno otplinjavanje, v. 

diff erential gas liberation. 

diff erentially stuck drillpipe – diferencijalno zaglavljena 

bušaća šipka, v. diff erential sticking of drillpipe. 

diff erential-pipe sticking – diferencijalno zaglavljivanje 

bušaće kolone (kolone bušaćih alatki), v. diff erential-pressure 

sticking. 

diff erential pressure – diferencijalni tlak, razlika tlaka. 

Razlika tlaka između dvaju tlakova na istom mjestu u 

različito vrijeme ili između dva različita mjesta u isto 

vrijeme, na primjer, razlika tlaka između dviju strana 

prigušnice (dijafragme) kroz koju teče fl uid, ili razlika 

tlaka u cjevovodu u točki ispred i iza nekog ograničenja 

strujanja fl uida, ili razlika između ulaznog i izlaznog 

tlaka blizu prolaznog otvora, između statičkog

diff erential-pressure fl owmeter 235 

i dinamičkog tlaka u bušotini ili ležišnog tlaka i tlaka 

u kanalu bušotine ili tlaka na ušću i dnu bušotine ili 

dinamičkog tlaka na ušću bušotine i tlaka u priključnom 

cjevovodu bušotine, između hidrostatičkog tlaka 

stupca isplake i slojnog tlaka na bilo kojoj dubini 

bušotine, između atmosferskog tlaka na nivou mora 

i na nekoj visini iznad njega. 

diff erential-pressure fl owmeter – diferencijalno protočno 

mjerilo. Tip protočnog mjerila na principu diferencijalnog 

tlaka koje se rabi za mjerenje brzine 

strujanja fl uida. Brzina strujanja se izračunava prema 

padu tlaka u fl uidu koji se javlja kada se strujanje 

ubrzava pri prolazu fl uida kroz suženje cjevovoda. 

Najpoznatije i najčešće upotrebljavano diferencijalno 

protočno mjerilo je mjerilo s prigušnicom (dijafragmom) 

koje je standardno za mjerenje brzine 

strujanja plina. Također se široko primjenjuju za mjerenja 

protoka vodene pare, morske vode, kemikalija 

i drugih fl uida. Sinonimi: diff erential-pressure meter, 

DP fl owmeter, DP meter. 

diff erential-pressure sticking – diferencijalno zaglavljivanje 

bušaće kolone (kolone bušaćih alatki). U procesu 

bušenja – prianjanje bušaće kolone (kolone 

bušaćih alatki, drillstring) uz stijenku kanala bušotine 

zbog razlike hidrostatičkog tlaka cirkulirajuće bušaće 

isplake u bušotini i slojnog tlaka (tlaka bušene 

formacije) na istom nivou. Vertikalno gibanje bušaće 

kolone je ograničeno, ali se cirkulacija isplake 

može održavati. Uvjeti zaglavljivanja su teži kada je 

formacija propusna i češće se pojavljuju kada kolona 

bušaćih alatki miruje u bušotini izvjesno vrijeme. 

Zaglavljene cijevi se mogu osloboditi na više načina 

– smanjivanjem hidrostatičkog tlaka u bušotini, 

impregniranjem posebnim fl uidom (pripremljenim 

od plinskog ulja sa specijalnim aditivima ili isplaka 

na bazi ulja koja otapa isplačnu oblogu i izjednačava 

tlak) ili odvrtanjem kolone. Sinonimi: diff erential pipe 

sticking, diff erential-wall sticking, wall sticking. 

diff erential separation – diferencijalna separacija. Proces 

separacije plina iz proizvedene smjese tekućih 

ugljikovodika pri prolaženju produkcije kroz separatore. 

U svakom koraku pada tlaka oslobođeni plin se 

odmah odvodi, tj. nema kontakta oslobođenog plina 

i tekuće faze. Diferencijalnom separacijom se postiže 

najveći iscrpak tekuće faze i najmanji iscrpak plinovite 

faze. Sinonim: diff erential vaporization. 

diff erential separators – diferencijalni separatori. Višestruki 

separatori koji snižavaju tlak nafte u stupnjevima 

u procesu višestupanjske separacije (stage separation) 

kako bi se skupljanje nafte i gubitak lakših 

komponenata ugljikovodika sveo na minimum. 

diff erential sticking of drillpipe – diferencijalno zaglavljivanje 

bušaće šipke (kolone bušaćih šipki). U procesu 

bušenja – zaglavljivanje bušaće šipke ili dijela 

kolone bušaćih šipki u kanalu bušotine (v. drillpipe 

sticking) uzrokovano padom tlaka ili diferencijalnim 

tlakom u kanalu bušotine, odnosno razlikom tlaka 

stupca isplake u bušotini i pornog tlaka formacije, u 

intervalu zaglavljivanja (pri čemu je hidrostatički tlak 

stupca isplake veći od pornog tlaka formacije). Diferencijalno 

zaglavljivanje bušaće šipke (šipki) obično 

se javlja kod bušenja pješčenjaka, vapnenaca ili dolomita 

s visokom permeabilnošću kada se u intervalu 

formacije stvara debela isplačna obloga (kora, 

mud cake); v. diff erential pressure sticking. 

diff erentiation index 

diff erential temperature log – diferencijalna temperaturna 

karotaža (termička karotaža, termometrija 

bušotine). Tip karotaže bušotina u kojoj se registriraju 

temperature na dnu bušotine i gradijenti temperature 

(razlika između dviju izmjerenih vrijednosti 

temperature na stanovitoj uzajamnoj udaljenosti 

mjernih točaka – obično oko 2 metra ili 6 stopa). Takva 

mjerenja su osobito osjetljiva na male promjene 

temperaturnog gradijenta. Primjenjuje se za utvrđivanje 

mjesta pritjecanja plina u bušotinu, vezivanja 

(stvrdnjavanja) cementa iza kolone zaštitnih cijevi i 

određivanje temperature i gradijenta temperature u 

bušotini. Sinonim: diff erential temperature survey; v. 

temperature log. 

diff erential temperature survey – diferencijalna temperaturna 

karotaža, termička karotaža, termometrija 

bušotine, v. diff erential temperature log. 

diff erential thermal analysis (DTA) – diferencijalna 

termička analiza. Termička analiza (v. thermal analysis), 

metoda određivanja temperature pri kojoj se 

odvijaju termičke reakcije u materijalu podvrgnutom 

kontinuiranom zagrijavanju do visokih temperatura 

i određivanje prirode i intenziteta takvih reakcija. 

Postupak diferencijalne termičke analize se sastoji u 

detekciji i mjerenju promjena stanja i toplina reakcije 

pri simultanom jednoličnom zagrijavanju dvaju 

uzoraka s jednakim toplinskim kapacitetima (uzorka 

ispitivanog materijala, koji pri tome trpi kemijske i 

fi zikalne promjene, i uzorka referentnog materijala 

koji se ne mijenja) i registriranju razlike u temperaturama 

među njima koja postane znatna kada jedan 

od uzoraka prolazi kroz prijelaznu temperaturu s razvijanjem 

ili apsorpcijom topline. Primjenjuje se za 

određivanje mineralnog sastava uzorka – za identifi 

kaciju minerala (na primjer, minerala gline) rabi se 

temperatura njihova razlaganja. 

diff erential vaporization – (1) diferencijalno otplinjavanje, 

v. diff erential gas liberation; (2) diferencijalna 

separacija, v. diff erential separation. 

diff erential-wall sticking – diferencijalno zaglavljivanje 

bušaće kolone (kolone bušaćih alatki), v. diff erential-pressure 

sticking. 

diff erential weathering – selektivno (diferencijalno) 

trošenje (raspadanje). Trošenje (raspadanje) stijena 

koje se odvija nejednoliko (nejednakim intenzitetom 

ili u različitom stupnju), što je povezano s različitošću 

sastava i otpornošću stijena ili s nejednakim intenzitetom 

samog procesa trošenja. Rezultat selektivnog 

trošenja je neravna površina gdje tvrđe stijene strše 

nad mekšim ili manje otpornim stijenama. Sinonim: 

selective weathering. 

diff erentiate – diferencijat. Stijena koja je formirana 

kao rezultat diferencijacije magme (magmatic diff erentiation). 

diff erentiation – (1) dijagenetska diferencijacija, v. diagenetic 

diff erentiation. (2) magmatska diferencijacija, 

v. magmatic diff erentiation. (3) sedimentna diferencijacija, 

v. sedimentary diff erentiation. 

diff erentiation index – indeks diferencijacije. U petrologiji 

eruptivnih (magmatskih) stijena (igneous petrology) 

– broj koji predstavlja sumu masenih postotaka 

normativnih minerala – kvarca (quartz), ortoklasa 

(orthoclase), albita (albite), nefelina (nepheline), leucita 

(leucite) i kalsilita (kalsilite); numerički izraz stupnja 

diferencijacije magme (diff erentiation of magma).

diff raction 236 

Diluvium 

diff raction – difrakcija, ogib. (1) U fi zici – proces kojim 

se mijenja smjer gibanja valova u nekoj sredini skretanjem 

oko rubova zapreke pri čemu nastaje interferencija 

(interferencijska slika, interference pattern) 

valova u geometrijskoj sjeni (geometric shadow) 

zapreke. (2) U seizmici – (a) Generiranje i prijenos u 

svim smjerovima energije seizmičkog vala u skladu 

s Huygensovim principom (Huygens’ principle – postavka 

da svaka čestica uzbuđena energijom vala 

postaje novi točkasti izvor valne energije, odnosno, 

da se svaka točka valne plohe može uzeti kao središte 

novog elementarnog vala). (b) Pojava uzrokovana 

difrakcijskom energijom koja se opaža na seizmičkim 

podacima. Takve pojave nastaju na završetku 

horizonata refl eksije i karakterizirane su izrazitim 

zakrivljenim poravnanjem na seizmičkim zapisima i 

profi lima. 

diff usivity equation – jednadžba difuzivnosti. Parcijalna 

diferencijalna jednadžba koja opisuje karakteristiku 

prijelaznog strujanja (transient fl ow) jednofaznog 

plina kroz poroznu stijenu (naziva se jednadžbom 

difuzivnosti jer ima jednak oblik kao jednadžba koja 

opisuje strujanje topline (heat fl ow) i nestacionarnu 

masenu difuziju (unsteady mass diff usion). 

diff usivity test – ispitivanje difuzivnosti. Opažanja tlaka 

u bušotinama u različitim vremenima tijekom njihova 

ispitivanja pri konstantnom i varijabilnom protoku 

(kapacitetu proizvodnje). 

digger – bušač, bušaći majstor, v. driller. 

digital log – digitalna (numerička) karotaža. Karotaža 

bušotina (v. well logging) sa zapisom mjerenja na 

magnetskoj vrpci koja se zatim obrađuje elektroničkim 

računalom za interpretaciju karotažnih podataka 

i konstruiranje karotažnih krivulja (dijagrama). 

digital sonic array log – digitalna akustička (zvučna) 

karotaža sa serijom prijamnika. Tip akustičke (zvučne) 

karotaže s primjenom digitalne tehnike čija uporaba 

omogućuje registraciju spektra akustičkih (zvučnih) 

valova u širokom dijapazonu. Karotažni pribor sadrži 

dva ili više piezoelektričnih predajnika i niz (seriju) 

od 8 do 12 piezoelektričnih prijamnika i njime je 

moguće mjeriti ukupan spektar akustičkog signala 

i odrediti brzine širenja (rasprostiranja) i amplitude 

longitudinalnih, transverzalnih i Stoneleyovih valova. 

Primjenjuje se za elektrofacijesnu analizu, procjenu 

litologije, poroznosti, permeabilnosti, konstanti 

elastičnosti i tankoslojevitih formacija, lociranje i 

procjenu sustava pukotina u formacijama, lociranje 

zona formacija zasićenih plinom, korelaciju sa seizmičkim 

podacima te ispitivanje kvalitete cementne 

obloge (kamena). 

digitate delta – prstasta delta. Delta u obliku tzv. «ptičje 

noge» (v. bird-foot delta) čiji rub (koji se proteže u 

smjeru prema moru) ima u tlocrtu prstoliki obris. 

digitation – virgacija, razilaženje. U geologiji – grananje 

(račvanje) polegle sekundarne antiklinale (subsidiary 

recumbent anticline) od veće (osnovne) polegle antiklinale. 

digitized map – digitalizirana karta. (1) Karta izrađena 

ili pohranjena u digitalnom (numeričkom) obliku. (2) 

Karta pripremljena prema kartografskim podacima 

koji su pretvoreni iz analognog u digitalni (numerički) 

oblik (za primjenu automatskih plotera). 

digue – zaštitni nasip, v. dike, 3. 

dike – (1) dajk, žica. U geologiji – pločasto diskordantno 

intruzivno tijelo (intruziv) koje presijeca slojevitost ili 

folijaciju stijena koje tu intruziju okružuju. Debljina 

dajka može varirati od nekoliko centimetara do nekoliko 

tisuća metara, ali je obično između jednog metra 

i desetak metara, a duljina (može biti nekoliko kilometara) 

znatno je veća od širine. Većina dajkova je 

nastala u pukotinama i ima ravne, paralelne stijenke. 

Kako je dajk malo intruzivno tijelo (u usporedbi s batolitom) 

i ima znatno veću površinu za svoj volumen, 

njegovo hlađenje se odvijalo mnogo brže, pa je obično 

fi nozrnast. Budući da su intruzivne magmatske 

stijene obično otporne, dajkovi najčešće formiraju 

hrptove nakon ogoljenja erozijom. Sinonim: dyke. (2) 

sedimentni dajk, v. sedimentary dike. (3) zaštitni nasip. 

Umjetni nasip, izgrađen obično od zemlje, pijeska ili 

kamena, za zaštitu od poplava. Zaštitni nasipi se grade 

oko relativno ravnih (položenih) niskih područja 

radi sprječavanja ili zaustavljanja prodora vode (poplavljivanja) 

iz mora, jezera ili rijeka. Također se mogu 

izgrađivati na obalama ili granicama jezera kako bi se 

spriječilo utjecanje onečišćene vode. Sinonimi: digue, 

dyke. (4) vodeni kanal. Umjetni vodotok, osobito duboki 

drenažni kanal. Termin se također primjenjuje 

na bilo kakav kanal uključujući i prirodno stvorene 

kanale. (5) vodeni bazen. (6) umjetno jezerce. 

dike rock – žična stijena. Intruzivna eruptivna (magmatska) 

stijena koja gradi (slaže) dajk ili žicu (v. dike, 

1). Po svom karakteru je obično hipabisalna. Sinonim: 

dykite. 

dilatancy – širenje volumena pri deformaciji. U geologiji 

– povećanje ukupnog volumena u periodu deformacije 

koje je uzrokovano promjenom gusto pakirane 

strukture (close-packed structure) u nezbijenu strukturu 

(open-packed structure), s istodobnim povećanjem 

pornog volumena (povećanje pornog volumena 

je praćeno rotacijom zrna, mikrofrakturiranjem i 

klizanjem duž granice zrna). 

dilatation – dilatacija. (1) v. dilation. (2) v. kataseism. 

dilatational transformation – dilatacijska transformacija 

kristala, v. transformation, 2. 

dilatational wave – P-val, v. P wave. 

dilation – dilatacija, širenje volumena. Deformacija koja 

je povezana s promjenom volumena, a ne oblika. Sinonim: 

dilatation. 

diluted liquefi ed petroleum gas – razrijeđeni ukapljeni 

naftni plin. Plinska smjesa koja se uglavnom sastoji 

od butana i propana i pomiješana je (razrijeđena) sa 

zrakom. Sinonim: diluted LP-gas. 

diluted LP-gas – razrijeđeni ukapljeni naftni plin, v. diluted 

liquefi eld petroleum gas. 

dilutent – (1) razrjeđivač. Tekućina koja se dodaje za 

razrjeđivanje otopine. (2) toplinski nevrijedna komponenta 

plina. Plin koji je sastojak prirodnog plina i 

nema toplinsku vrijednost, na primjer vodena para 

ili dušik. 

Diluvial – diluvij. Interval geološkog vremena od trenutka 

pojave čovjeka; v. anthropozoic. 

diluvial – diluvijalan. (1) Koji se odnosi na potop (poplavu) 

ili je nastao potopom ili je sličan potopu, osobito 

kada je riječ o Općem potopu (Noachian Flood), 

na primjer, diluvijalni sedimenti (diluvial deposits). (2) 

Koji se odnosi na diluvij (v. diluvium). 

diluvion – diluvij, v. diluvium. 

Diluvium – diluvij. Sinonim termina pleistocen (v. Pleistocene) 

u kontinentalnoj Europi; v. diluvium.

diluvium 237 

dip calculation 

diluvium – diluvij. (1) Zastarjeli termin koji se primjenjivao 

(početkom 19. stoljeća) za označavanje nekih 

široko rasprostranjenih površinskih sedimenata čiji 

se postanak nije mogao objasniti običnom djelatnošću 

rijeka i mora, nego se vjerovalo (pretpostavljalo) 

da su se ti sedimenti formirali neobičnim potopima 

na velikim prostorima, osobito da je njihov postanak 

povezan s Općim potopom (Noachian Flood). Danas 

je utvrđeno da su ti sedimenti većinom glacijalnog 

(ledenjačkog) podrijetla. Sinonimi: deluvium, diluvion. 

(2) Opći termin koji se rabi u kontinentalnoj 

Europi za donjokvartarne (starije kvartarne) ili pleistocenske 

glacijalne (ledenjačke) sedimente (glacial 

deposits), za razliku od mlađeg aluvija (v. alluvium). 

Sinonimi: deluvium, diluvium, drift. 

dimensionless permeability – bezdimenzijska (bezrazmjerna) 

permeabilnost. Omjer stvarne i srednje permeabilnosti 

formacije (actual permeability, average 

permeability). 

dimensionless pressure – bezdimenzijski (bezrazmjerni) 

tlak. Razlika između početnog tlaka ležišta (initial 

reservoir pressure) i trenutnog dinamičkog tlaka bušotine 

(present fl owing pressure of well). Pri fi ksnom 

protoku bezdimenzijski tlak će se s vremenom smanjivati 

budući da dinamički tlak pada. Rabi se za izračunavanje 

promjene tlaka u bušotini s vremenom. 

dimensionless well length – bezdimenzijska (bezrazmjerna) 

duljina bušotine. Omjer (odnos) duljine horizontalne 

bušotine (length of horizontal well) i dvostruke 

visine ležišta (reservoir height) pomnožen s 

kvadratnim (drugim) korijenom omjera vertikalne i 

horizontalne permeabilnosti ležišta (vertical permeability 

of reservoir, horizontal permeability of reservoir) . 

dimethylbenzene – dimetilbenzen, ksilen, ksilol, v. xylene. 

dimethylmethane – dimetilmetan, propan, v. propane. 

dimorph – dimorf, alomorf. U kristalografi ji – jedna od 

dviju kristalnih formi koje pokazuju dimorfi zam (v. 

dimorphism). Sinonim: allomorph. 

dimorphic – dimorfan, v. dimorphous. 

dimorphism – dimorfi zam. U kristalografi ji – tip polimorfi 

zma (v. polymorphism) u kojem se pojavljuju 

dvije kristalne forme poznate kao dimorfi (dimorphs). 

dimorphous – dimorfan. U kristalografi ji – pridjev termina 

dimorphism (v.). Sinonim: dimorphic. 

dimpled current mark – unakrsni (interferencijski) ripl, 

v. cross ripple mark. 

dimyarian – (1) dimijarni. Termin za označavanje nekih 

moluska školjkaša (bivalves, bivalve mollusks) ili njihovih 

ljuštura (shell) koji imaju dva mišića aduktora 

(mišića zatvarača, adductor muscle) jednake (isomyarian) 

ili nejednake veličine (anisomyarian). (2) dimijarni 

molusk (mekušac), v. dimyarian, 1. 

dimyarian mollusk – dimijarni molusk (mekušac), v. dimyarian. 

Dinantian, Dinantian series – dinant, dinantska serija, 

avon. Stijene donjeg karbona (Lower Carboniferous) 

u sjeverozapadnoj Europi – uključuje katove turne 

(Tournaisian) i vize (Viséan). Sinonim: Avonian. 

dinofl agellates (Dinofl agellata) – dinofl agelati, oklopljeni 

bičaši. Jednostanični mikroskopski fl agelati 

(bičaši, fl agellates), uglavnom morski i solitarni organizmi, 

koji imaju sličnost i sa životinjama (pokretljivost, 

griženje hrane) i sa biljkama (fotosinteza). Čine 

znatan dio morskog planktona. Karakterizirani su 

jednim poprečnim bičem (transverse fl agellum) koji 

okružuje tijelo i obično je smješten u pojasu (girdle), 

i jednim stražnjim bičem (posterior fl agellum) koji se 

proteže iz sličnog središnjeg žlijeba (median groove). 

Neki dinofl agelati imaju teku (theca) ili kućicu (test) 

otpornu na razaranje, dok drugi proizvode cistu 

(cyst) s otpornom organskom stijenkom (ciste postoje 

u izobilju kao fosili, uglavnom u razdoblju od trijasa 

do danas). Dinofl agelati su poznati od paleozoika, 

ali najveću važnost imaju za korelaciju i datiranje jurskih, 

krednih i tercijarnih sedimenata. 

dinosaurs (Dinosauria) – dinosauri, velegmazovi. Izumrli 

kopneni reptili (gmazovi, reptiles), mesožderni 

(carnivorous dinosaurs) i biljožderni (herbivorous dinosaurs), 

dvonožni (bipedal dinosaurs) i četveronožni 

(quadrupedal dinosaurs), iz podreda arhosaura (archosaurs). 

Razlikuju se od drugih gmazova osobito po 

građi zdjelice (karlice, kukovlja, pelvis), pa se prema 

tom kriteriju dijele na dvije skupine – ornitishije ili 

pticolike gmazove (v. ornithischians) i saurishije ili 

gušterolike dinosaure (v. saurischians). Stratigrafska 

rasprostranjenost: trijas-kreda. 

diolefi ns – diolefi ni, dieni, v. dienes. 

diorite – diorit. (1) Prema klasifi kaciji IUGS (v. IUGS classifi 

cation) – plutonska eruptivna (magmatska) stijena 

s q (kvarc i druge polimorfne modifi kacije silicijdioksida) 

između 0 i 5, P/(A+P) većim od 90 (P – plagioklas, 

više kalcijski od An 5 i skapolit; A- alkalijski glinenci 

ili feldšpati) i plagioklasom više natrijskim od 

An 50 . (2) Grupa plutonskih eruptivnih (magmatskih) 

stijena, po sastavu srednjih između kiselih i bazičnih 

stijena, koje su karakteristično sastavljene od tamnoobojenog 

amfi bola (osobito rogovače), kiselog plagioklasa 

(oligoklasa, andezina), piroksena i katkada 

male količine kvarca. Terminom se također označava 

svaka stijena te grupe. Diorit je približno intruzivni 

ekvivalent andezita (v. andesite). S povećanjem sadržaja 

alkalijskog glinenca (feldšpata) diorit postupno 

prelazi u monconit (v. monzonite). U tipičnom dioritu 

plagioklas sadrži manje od 50% anortita, rogovača 

prevladava nad piroksenom, a na udjel mafi tnih minerala 

u cjelini otpada manje od 50% ukupne mase 

stijene. 

dip – (1) nagib. U strukturnoj geologiji – kut pod kojim 

je sloj nagnut prema horizontali, kut između strukturne 

površine (structural surface), na primjer, plohe 

slojevitosti (bedding plane) ili rasjedne plohe (površine, 

fault plane), i horizontalne ravnine izmjeren okomito 

na pružanje strukture (strike). Sinonimi: angle of 

dip, true dip. (2) kut nagiba. U seizmici – (a) Kut između 

fronte refl ektiranog (odbijenog) ili refraktiranog 

(prelomljenog) seizmičkog vala (refl ecting seismic 

wave front, refracting seismic wave front) i horizontalne 

ravnine. (b) Kut između površine promjene brzine 

seizmičkih valova i horizontalne ravnine; v. apparent 

dip, 2. (3) udubljenje, udubina. U geomorfologiji – nisko 

mjesto ili primjetna depresija na površini zemlje, 

na primjer, udubljenje sa strmim padinama između 

brežuljaka ili provalija u planinskom grebenu (hrptu). 

(4) magnetska inklinacija, v. inclination. 

dip bob – uteg mjerne vrpce, v. ga(u)ge weight. 

dip calculation – proračun nagiba. U seizmici – izračunavanje 

nagiba refl eksijske površine razdjela (dip 

of refl ecting interface) prema opažanjima promjene

dip-corrected map 238 

vremena nailaska seizmičkih pojava (arrival time of 

seismic events) kada se točka opažanja pomiče. Često 

je povezano s migracijom; v. moveout. 

dip-corrected map – karta pravilnog zalijeganja, palinspastička 

karta. Karta koja prikazuje slojeve u njihovu 

prvobitnom položaju prije pomicanja. 

dip fault – rasjed po nagibu (s pružanjem po nagibu). 

Rasjed čije je pružanje (strike) paralelno s nagibom 

(čiji se smjer podudara s nagibom) poremećenih 

(rasjednutih) slojeva i koji je, prema tome, okomit na 

njihovo pružanje; v. oblique fault, strike fault. 

dip hatch – mjerni otvor rezervoara, v. thief hatch. 

dip joint – pukotina po nagibu. Pukotina čije je pružanje 

(strike) približno okomito na slojevitost (bedding) 

ili smjer klivaža (cleavage) stijene; v. strike joint. 

dip log – pandažmetrija, karotaža nagiba formacije, v. 

dipmeter log. 

dipmeter, dip meter – pandažmetar. Karotažni pribor 

za mjerenje veličine nagiba (kuta nagiba) i pružanja 

podzemnih geoloških formacija i azimuta (smjera) 

njihova nagiba i određivanje položaja rasjeda i nesklada 

u bušotinama te za strukturne i stratigrafske 

interpretacije. Ima tri, četiri ili šest krakova (arms) s 

papučicama (pads) koje su u kontaktu sa stijenkom 

kanale bušotine (stijenom u bušotini). Svaka papučica 

ima mikrootporske senzore, a giroskop ili magnetometar 

se rabi za registraciju orijentacije pandažmetra 

u bušotini; v. dipmeter log. 

dipmeter log – (1) pandažmetrija, karotaža nagiba 

formacije. Mjerenje veličine nagiba (kuta nagiba) 

geološke formacije i azimuta (smjera) njena nagiba 

na različitim točkama u nezacijevljenim bušotinama 

(bušotinama bez zaštitne kolone). Otporski pandažmetar 

(resistivity dipmeter) uključuje: (a) tri ili više 

krivulja električne mikrootpornosti (zapisa električne 

otpornosti mikrosondama – microresistivity curves), 

odnosno, karotažnih krivulja prema podacima 

triju mikrosondi razmještenih pod različitim azimutima 

jedna prema drugoj; (b) očitanje azimuta jedne 

od mikrosondi; (c) očitanje kuta otklona (devijacije) 

kanala bušotine; (d) očitanje smjera kanala bušotine, 

i (e) jedno ili dva mjerenja kavernomjerom (kaliperom). 

Krivulje električne mikrootpornosti se koreliraju 

za određivanje razlika u dubinama markirajućih 

horizonata na različitim stranama (po različitim 

azimutima) kanala bušotine i na bazi tih korelacija 

se izračunava nagib (kut nagiba) formacije. Podaci 

pandažmetrije se također rabe za strukturnu analizu 

formacija, raščlanjivanje tankih formacija, detekciju 

zona pukotina (raspucanih zona formacije) kao pomoć 

za lociranje rasjeda i kartiranje formacija. (2) 

dijagram pandažmetrije, v. dipmeter log, 1. 

dip moveout – razlika vremena nailazaka zbog nagiba 

refl ektora. U seizmičkoj prospekciji – razlika (promjena) 

u vremenima nailazaka refl eksa (refl ektiranih ili 

odbijenih seizmičkih valova) do različitih seizmičkih 

prijamnika (detektora) zbog nagiba refl ektora (horizonta 

refl eksije valova). 

dipole-dipole array – dvodipolni (dipolno-dipolni, aksijalni 

dipolni, osni dipolni) raspored elektroda, v. electrode 

array. 

dipole shear sonic imager – dipolni akustički skener. 

Digitalni akustički karotažni sustav sa serijom prijamnika 

za registraciju brzine širenja (rasprostiranja) 

longitudinalnih, transverzalnih i Soneleyovih valova 

directed well drilling 

u svim tipovima formacija. Dobiveni podaci su od 

velike pomoći pri procjeni litologije i poroznosti formacija, 

utvrđivanju zona pukotina (raspucanih zona) 

u formacijama i također osiguravaju točniju analizu 

transverzalnih seizmičkih valova. 

dipping – mjerenje nivoa u rezervoaru, v. ga(u)ging. 

dippping reference point – referentna mjerna točka 

rezervoara, v. ga(u)ging reference point. 

dipping rod – mjerna šipka, v. ga(u)ge rod. 

dip plate – nulta mjerna ploča rezervoara, v. strike plate. 

dip point – nulta mjerna točka rezervoara, v. ga(u)ging 

point. 

dip reversal – inverzija nagiba slojeva, v. rollover. 

dip rod – mjerna šipka, v. ga(u)ge rod. 

dip separation – prividno rasjedno pomicanje po nagibu, 

ukupna amplituda rasjednog pomicanja; prividni 

rasjedni pomak po nagibu, ukupna amplituda 

pomaka. Udaljenost (razmak) za koju se rasjednuti 

sloj pomaknuo po objema stranama rasjedne plohe 

(površine, fault surface) mjerena duž nagiba rasjeda 

(dip of fault); v. dip-separation fault, dip slip, strike separation. 

dip-separation fault – rasjed s pomicanjem po nagibu; 

rasjed s pomakom po nagibu. Rasjed na kojem su se 

slojevi pomicali po njegovu nagibu; v. dip separation. 

dip shift – rasjedni pomak po nagibu. Pomak (pomicanje, 

shift) naslaga stijena kod rasjeda paralelan s njegovim 

nagibom (dip), ali izvan same zone rasjeda; v. 

dip slip, normal shift, shift, strike shift. 

dip shooting – određivanje nagiba seizmičkom metodom. 

Seizmičko istraživanje u kojem je primarni zadatak 

određivanje nagiba i položaja površine refl eksije, 

odnosno registracija i interpretacija podataka 

refl eksije valova radi utvrđivanja nagiba slojeva. 

dip slip – stvarni (ukupni) rasjedni pomak po nagibu, normalni 

rasjedni pomak. Komponenta pomicanja (pomaka, 

component of movement) kod rasjeda koja je 

paralelna s njegovim nagibom (s nagibom rasjedne 

površine, dip of fault). Sinonim: normal displacement; 

v. dip separation, dip shift, oblique slip, strike slip. 

dip-slip fault – rasjed s klizanjem po nagibu. Normalni 

ili reverzni rasjed na kojem je pomak (pomicanje, 

movement) slojeva paralelno s njegovim nagibom 

(s nagibom rasjedne plohe, dip of fault); v. strike-slip 

fault. 

dip slope – konsekventna padina. Padina površine zemlje 

koja je grubo određena smjerom i kutom nagiba 

(direction of dip, angle of dip) ispod zalegnutih stijena 

i približno se s njima podudara. Sinonimi: back 

slope, outface. 

dip stick – mjerna šipka, v. ga(u)ge rod. 

dip tape – mjerna vrpca, v. ga(u)ge tape. 

dip throw – komponenta pomaka po nagibu. Komponenta 

pomaka (pomicanja) kod rasjeda (component 

of slip of fault) mjerena paralelno s nagibom slojeva 

(dip of strata). 

dip tube – cijev plinskog sidra za usis nafte. Cijev za usis 

(ulaz) nafte smještena unutar plinskog sidra (gas 

anchor) na dnu dubinske pumpe s klipnim šipkama 

(sucker-rod pump). Sinonim: mosquito bill. 

dip weight – uteg mjerne vrpce, v. ga(u)ge weight. 

directed well drilling – kontrolirano koso (koso usmjereno, 

orijentirano) bušenje, v. deviation drilling.

direct-fi red vessel 239 

direct-fi red vessel – posuda s direktnim zagrijavanjem, 

v. direct-heated vessel. 

direct-heated vessel – posuda s direktnim zagrijavanjem. 

Posuda, npr. separator za termičku obradu naftnih 

emulzija (v. heater-treater), u kojoj fl uid dolazi u 

neposredan kontakt s plamenim cijevima, za razliku 

od posude s indirektnim zagrijavanjem u kojoj plamene 

cijevi zagrijavaju drugi fl uid (obično vodu) 

koji zatim grije fl uid u posudi. Sinonim: direct-fi red 

vessel. 

directional drilling – kontrolirano koso (koso usmjereno, 


directional hole – kontrolirano kosa (koso usmjerena, 

orijentirana) bušotina, v. deviated well. 

directional log – dijagram karotaže smjera kanala bušotine. 

Dijagram karotaže bušotine (v. well log) koji 

prikazuje otklon (odstupanje) kanala (smjera kanala) 

bušotine od vertikale (inclination of borehole, inclination 

of well), kao i smjer tog otklona (direction of 

inclination). Obično se dobiva s dipmetrom (dipmeter 

log). 

directionally drilled well – kontrolirano kosa (koso 

usmjerena, orijentirana) bušotina, v. deviated well. 

directional structure – orijentirana (paleostrujna) 

struktura. Svaka sedimentna struktura (struktura sedimentnih 

ili taložnih stijena, sedimentary structure) 

koja prikazuje ili prema kojoj se može odrediti smjer 

strujanja vodenog toka koji je uzrokovao njeno formiranje, 

na primjer kosa slojevitost (cross-bedding) i 

riplovi (ripple marks). Sinonimi: aligned current structure, 

paleocurrent structure, vector structure. 

directional survey – (1) dubinsko mjerenje devijacije 

bušotina. Precizna dubinska mjerenja na raznim točkama 

u kanalu bušotine duž njegove središnje osi 

radi određivanja devijacije bušotine (smjera kanala 

bušotine, azimuta) i kuta otklona od vertikale. Obično 

se izvode ili magnetskim metodama ili giro-mjerenjima 

(ako je u bušotini ugrađena kolona zaštitnih 

cijevi, casing). Sinonimi: borehole survey, defl ection 

measurement, directional surveying of wells. (2) dijagram 

dubinskog mjerenja devijacije bušotina. 

directional surveying of wells – dubinsko mjerenje devijacije 

bušotina, v. directional survey. 

directional well – kontrolirano kosa (koso usmjerena, 

orijentirana) bušotina, v. deviated well. 

directional well drilling – kontrolirano koso (koso 

usmjereno, orijentirano) bušenje, v. deviation drilling. 

direction of the wind – smjer vjetra. Točka na kompasu 

koja označava smjer otkuda puše vjetar, na 

primjer, zapadni vjetar (westerly wind) puše sa zapada 

(a ne u smjeru zapada). Smjer vjetra se također 

može izraziti u stupnjevima koji se očitavaju u smjeru 

kazaljke na satu od točke «sjever», na primjer, 

istočni vjetar (east wind) ima smjer od 90°. Sinonim: 

wind direction. 

direct lattice – kristalna (prostorna kristalna) rešetka. 

Sinonim termina crystal lattice (v.) koji se primjenjuje 

pri usporedbi s recipročnom kristalnom rešetkom (reciprocal 

lattice). 

direct leaching – direktno izluživanje. Metoda izluživanja 

(otapanja) soli radi stvaranja kaverni (šupljina) 

u slojevima soli ili solnim domama za podzemno 

skladištenje i izgradnju podzemnih skladišta ugljikovodika 

(sirove nafte, prirodnog plina, rafi nerijskih 

produkata, ukapljenog naftnog plina) injektiranjem 

direct sampling 

slatke vode za izluživanje kroz kanal unutarnje kolone 

zaštitnih cijevi bušotine za izluživanje (v. leaching 

well), za razliku od indirektnog ili inverznog izluživanja 

(v. reverse leaching). Odrađena slana voda se uklanja 

istom bušotinom kroz prstenasti prostor između njenih 

zaštitnih kolona; v. undeground natural gas storage 

in salt caverns. 

direct-line drive – linijsko (direktno linijsko) istiskivanje 

nafte. Tip konvencionalnog (običnog) zavodnjavanja 

naftnih ležišta (waterfl ood) s mrežom (rasporedom) 

bušotina (well pattern) u kojoj su proizvodne i injekcijske 

bušotine locirane u zasebnim ravnim linijama 

orijentiranim u smjeru sjever-jug i istok-zapad i smještene 

jedna nasuprot drugoj, za razliku od zavodnjavanja 

po šahovskoj mreži bušotina u kojoj su lokacije 

proizvodnih i injekcijskih bušotina pomaknute i 

smještene u posebnim ravnim linijama orijentiranim 

u smjeru sjever-jug i istok-zapad; v. pattern fl ood, staggered-line 

drive. 

direct-line drive well array – linijski redni raspored 

(mreža) bušotina, v. direct-line drive well pattern. 

direct-line drive well network – linijski redni raspored 


direct-line drive well pattern – linijski redni raspored 

(mreža) bušotina. Raspored (mreža) bušotina za konvencionalno 

(obično) zavodnjavanje (waterfl ood), u 

kojem su proizvodne i injekcijske bušotine locirane 

u zasebnim linijama i smještene jedna nasuprot drugoj. 

Odnos broja proizvodnih i injekcijskih bušotina 

je 1:1; v. direct-line drive. Sinonimi: direct-line well 

array, direct-line well network, straight-line drive well 

pattern; v. direct-line drive. 

directly miscible fl uids, directly miscible injection 

fl uids – direktno miscibilni injektirani fl uidi, injektirani 

fl uidi miscibilni jednostrukim (prvim) kontaktom, v. 

fi rst-contact miscible fl uids. 

directly miscible solvent – direktno miscibilno otapalo 

(solvent), otapalo (solvent) miscibilno jednostrukim 

(prvim) kontaktom, v. fi rst-contact miscible solvent. 

direct miscible displacement by hydrocarbon solvent 

– istiskivanje nafte ugljikovodicima direktnim miješanjem 

(miješanjem prvim kontaktom, miješanjem 

jednostrukim kontaktom), v. fi rst-contact hydrocarbon 


direct miscible hydrocarbon fl ood (fl ooding) – istiskivanje 

nafte ugljikovodicima direktnim miješanjem 

(miješanjem prvim kontaktom, miješanjem jednostrukim 

kontaktom), v. fi rst-contact hydrocarbon miscible 

fl ood. 

direct off set – ravno locirana susjedna bušotina, v. direct 

off set well. 

direct off set well – ravno locirana susjedna bušotina. 

Bušotina koja je locirana ravno u odnosu na postojeću 

bušotinu, tj. u smjeru sjevera, istoka, juga ili 

zapada, za razliku od dijagonalno locirane susjedne 

bušotine (locirane u smjeru sjeverozapada, sjeveroistoka, 

jugozapada ili jugoistoka); v. diagonal off set 

well. Sinonim: direct off set. 

direct sampling – direktno uzorkovanje. Uzorkovanje 

kada postoji direktna veza uzorkovanog materijala i 

uređaja za analizu (in-line ili on-line instrumenta). Na 

primjer, in-line instrument čiji je aktivni element postavljen 

u plinovodu mjeri pod uvjetima plinovoda, 

a on-line instrument uzorkuje plin izravno iz plinovoda, 

ali je instaliran izvan njega.

direct stratifi cation 240 

direct stratifi cation – primarna stratifi kacija, v. primary 

stratifi cation. 

dirty – glinovit, nečist. Koji sadrži znatnu količinu šejla 

dispergiranog (raspršenog) u porama stijena. Postojanje 

takvog šejla smanjuje permeabilnost i efektivnu 

poroznost formacija i utječe na rezultate mjerenja 

mnogih tipova karotaža bušotina. Sastavljeni 

elektrolitski sustav glina-pijesak može stvarati membranske 

polarizacijske efekte, čestice gline u pijesku 

djeluju kao selektivna ionska sita, a površinska vodljivost 

minerala gline smanjuje električnu otpornost 

(specifi čni električni otpor) stijene; v. clean. 

dirty arkose – nečista arkoza, v. impure arkose. 

dirty formation – glinovita (nečista) formacija, v. shaly 

formation. 

dirty sands – nečisti pijesci (pješčenjaci). Termin koji 

se primjenjuje u radovima istraživanja električnim 

metodama za označavanje pješčenjaka sa znatnim 

sadržajem gline (glinenih primjesa). Takvi pješčenjaci, 

prema tome, pokazuju primjetnu membransku 

polarizaciju (membrane polarization) i nenormalno 

visoku električnu provodnost (specifi čnu električnu 

vodljivost, electrical conductivity) zbog površinskog 

vođenja duž minerala gline. 

dirty sandstone – nečisti pješčenjak. Pješčenjak koji sadržava 

veliku količinu matriksa (cementirajuće tvari), 

osobito vaka (v. wacke) s više od 10% glinovitog matriksa 

(argillaceous matrix), ili grauvaka (v. graywacke) 

s više od 15% detritskog glinenog matriksa (detrital 

clay matrix). Čestice takvog pješčenjaka se drže zajedno 

primarnim fi nozrnastim intersticijalnim detritusom 

ili matriksom od materijala sličnog glini ili autigenim 

derivatima takvog materijala. Nečisti pješčenjaci 

se obično formiraju iz otopina velike gustoće ili 

visoke viskoznosti; v. clean sandstone. 

discharge – (1) protok. U hidraulici – količina protjecanja 

u danom trenutku izražena kao volumen u 

jedinici vremena. (2) protok (brzina transportiranja) 

sedimenta, v. sediment discharge. 

discharge coeffi cient – koefi cijent pražnjenja. Omjer 

koefi cijenta protoka (v. fl o w c o e ffi cient) i koefi cijenta 

pristupne brzine. Sinonim: coeffi cient of discharge. 

discharge head – visina dizanja. Vertikalna visina između 

usisa i tlačne strane pumpe. 

discharge line – tlačni vod (cjevovod). U procesu bušenja 

– vod (cjevovod) u cirkulacijskom isplačnom sustavu 

bušaćeg postrojenja koji spaja isplačne pumpe 

(mud pumps) s isplačnim crijevom (rotary hose). 

discharge-rating curve – krivulja nivo-protok, v. stagedischarge 

curve. 

discharge valve – tlačni (ispusni) ventil. Jedan od dvaju 

tipova ventila stapne (klipne) pumpe (v. reciprocating 

pump), na primjer, isplačne i trocilindarske, kroz 

koji se izbacuje tekućina iz nje. Drugi tip ventila je 

usisni (intake valve, suction valve). 

discoaster – diskoaster. Jedna od mikroskopski tankih 

vapnenih pločica oblika zvijezde ili rozete s promjerom 

od 10 do 35 mikrometara, za koje se vjeruje da 

su ostaci planktonskih organizama i da mogu biti 

izolirana tijela nalik na kokolit ili dijelovi pokretljivih 

stanica ili cista. Diskoasteri se uobičajeno sreću u 

tercijarnim sedimentima, ali očevidno ne postoje u 

pleistocenu (pleistocenskim stijenama), pa je prema 

nivou njihova iščeznuća sugerirana granica između 

pliocena i pleistocena. 

discontinuous reaction series 

disconformable – (1) paralelno neskladan. U stratigrafi 

ji – termin koji se odnosi na «paralelni nesklad» (v. 

disconformity) ili označava takav nesklad formacije s 

paralelnom slojevitošću (parallel bedding) u čijoj je 

sedimentaciji nastupio prekid duljeg ili kraćeg trajanja. 

(2) U petrologiji – neskladan. Termin za označavanje 

kontakta intruzivnog tijela (contact of intrusive 

body) koji uglavnom nije paralelan s unutarnjom 

strukturom intruzije. 

disconformity – paralelni (erozijski, stratigrafski) nesklad. 

U geologiji i stratigrafi ji – nesklad (v. unconformity) 

u kojem su plohe slojevitosti (bedding 

planes) iznad i ispod prekida sedimentacije u biti 

paralelne što pokazuje da je uzrok znatnog prekida 

sedimentacije (break, interruption in sedimentation) 

bio uglavnom dugotrajni period erozije (ili katkada 

nepostojanje sedimentacije, nondeposition) koji 

se obično očituje postojanjem vidljive neravne ili 

hrapave erozijske površine (erosion surface), kao 

nesklad u kojem su starije stijene ostale u biti horizontalne 

za vrijeme erozije ili u periodu vertikalnog 

uzdizanja i slijeganja (spuštanja, tonjenja) Zemljine 

kore (bez naginjanja i rasjedanja). Tendencija je primjenjivanje 

termina disconformity za označavanje 

prekida sedimentacije koji odgovaraju vremenu taloženja 

litostratigrafskih jedinica (rock units) najmanje 

ranga formacije. Treba također napomenuti da 

je termin prvobitno odgovarao današnjem pojmu 

paraconformity (pseudonesklad). Sinonimi: erosional 

unconformity, nonangular unconformity, parallel 

unconformity, paraunconformity, stratigraphic unconformity. 

discontinuity – (1) ploha diskontinuiteta. U strukturnoj 

geologiji – ploha koja razdvaja dvije različite grupe 

stijena, na primjer, rasjed (fault) ili kutni nesklad (unconformity). 

(2) diskontinuitet (prekid) sedimentacije. 

U stratigrafi ji – svaki prekid sedimentacije bez obzira 

na njegov uzrok ili trajanje, koji je obično praćen 

erozijom; nesklad (unconformity). Sinonim: break. (3) 

seizmički diskontinuitet, diskontinuitet seizmičke brzine. 

U seizmologiji – površina na kojoj se oštro mijenjaju 

brzine širenja seizmičkih valova (seismic-wave 

velocities); granica između seizmičkih slojeva (seismic 

layers) Zemlje. Sinonimi: interface, seismic discontinuity, 

velocity discontinuity. 

discontinuous permafrost – diskontinuirano trajno zamrznuto 

tlo (diskontinuirani permafrost). Zona trajno 

zamrznutog tla (permafrosta) s dijelovima nezamrznutog 

tla koji se nalaze ispod velikih rijeka ili jezera. 

Javlja se u prijelaznoj zoni između sjeverne zone 

kontinuirano trajno zamrznutog tla (kontinuiranog 

permafrosta) i južne zone sporadično trajno zamrznutog 

tla (sporadičnog permafrosta); v. continuous 

permafrost, sporadic permafrost. 

discontinuous phase – unutarnja (dispergirana, disperzna, 

diskontinualna) faza, v. disperse phase. 

discontinuous reaction series – diskontinuirani reakcijski 

niz. U mineralogiji – reakcijski niz (v. reaction series), 

ogranak Bowenovog reakcijskog niza (Bowen’s 

reaction series), u kojem reakcija ranije formiranih 

kristala s kasnijom tekućinom (taljevinom) protječe 

s naglom faznom promjenom, na primjer, minerali 

olivin, piroksen, amfi bol i biotit formiraju diskontinuirani 

reakcijski red, jer su kristali iz različitih kristalnih 

sustava; v. continuous reaction series.

discordance 241 

dish structure 

discordance – (1) diskordancija, nesklad. U geologiji – 

nepostojanje paralelnosti (paralelizma) u rasporedu 

susjednih slojeva. Termin se primjenjivao u slučajevima 

gdje je uzrok nepostojanja paralelizma (proces 

koji je uzrokovao nepostojanje paralelizma) bio pod 

sumnjom. Iako termin discordance nije široko prihvaćen, 

on je osobito prikladan za opisnu uporabu kada 

nema dostatnih dokaza za odredbu između stratigrafske 

diskordancije (v. stratigraphic discordance) i 

tektonske diskordancije (v. tectonic discordance) – na 

primjer, pri navlačenju (overthrust), klizanju (slide) ili 

rasjedu otkidanja (detachment fault); v. concordance. 

(2) kutni nesklad, v. angular unconformity. 

discordant – (1) diskordantan, neskladan. (a) U stratigrafi 

ji – strukturno diskordantan (structurally unconformable), 

termin koji se odnosi na slojeve u kojima 

nema konkordancije ili sklada (conformity) ili paralelnosti 

slojevitosti (parallelism of bedding) ili strukture; 

v. concordant, unconformable. (b) U petrologiji eruptivnih 

(magmatskih) stijena – termin za označavanje 

kontakta između magmatske intruzije (igneous intrusion) 

i okolne stijene (country rock) koji nije paralelan 

s plohama folijacije (škriljavosti, foliation planes) ili 

slojevitosti (bedding planes) okolne stijene; v. concordant, 

disconformable. (c) U geomorfologiji – termin za 

označavanje formi reljefa (topographic features) koje 

nemaju jednake ili gotovo jednake visine, na primjer 

diskordantna dolina (discordant valley) čiji se vodotok 

ulijeva u glavni tok preko vodopada ili diskordantni 

prag (discordant lip) preko kojeg prolazi dno viseće 

doline u dno glavne doline. (2) nesukladan, različit. U 

geokronologiji – (a) termin koji označava neslaganje 

(nepodudaranje) rezultata radiometrijskih određivanja 

apsolutne starosti stijena (radiometric age) primjenom 

više metoda (na istom uzorku ili istodobno 

postojećim mineralima) koje je veće od eksperimentalne 

pogreške. (b) Termin koji označava neslaganje 

(nepodudaranje) rezultata radiometrijskih određivanja 

apsolutnih starosti istodobno postojećih (koegzistentnih) 

minerala izvedenih jednom te istom 

metodom. (c) Termin koji označava (u ograničenijem 

smislu) neslaganje rezultata određivanja apsolutne 

starosti (na istom uzorku minerala) metodama uran- 

238/olovo-206, uran-235/olovo-207, olovo-207/olovo-206 

i torij-232/olovo-208. Različite starosti obično 

pokazuju da je jedan ili više izotopnih sustava, primijenjenih 

za određivanje starosti, bio poremećen 

djelovanjem nekih geoloških procesa (metamorfoze, 

trošenja ili raspadanja) nakon prvobitnog formiranja 

geološkog materijala ili nepažljivim laboratorijskim 

postupcima; v. concordant. 

discordant bedding – diskordantna (neskladna) slojevitost. 

Struktura sedimentnih stijena (sedimentary 

structure) u kojoj nema paralelnosti slojeva ili u kojoj 

su sedimentni slojevi nagnuti prema glavnoj plohi 

sedimentacije, na primjer, slojevitost koja se razvila 

brzim taloženjem materijala iz zračnih ili vodenih 

struja s velikim sadržajem suspendiranih čestica, 

osobito kosa slojevitost (v. cross-bedding); v. concordant 

bedding, inclined bedding. 

discordant fold – diskordantna (neskladna) bora. Bora 

(na primjer, antiklinalna) čija je os (osna ploha) nagnuta 

prema osima longitudinalnih (uzdužnih) bora 

(v. longitudinal fold), odnosno, nije s njima paralelna, 

na danom području. 

discordant folding – diskordantno (neskladno) nabiranje 

(boranje). Nabiranje poput antiklinala u sedimentnim 

stijenama koje su i kompetentne i nekompetentne. 

Nekompetentni slojevi će odebljavati i 

stanjivati se s naprezanjima nabiranja, dok kompetentni 

slojevi neće teći. Rezultat tečenja jest da plohe 

slojevitosti (bedding planes) bora neće biti paralelne 

jedna s drugom. 

discordant intrusive body – diskordantno intruzivno 

tijelo (intruziv). Intruzivno tijelo (intruziv) koje presijeca 

starije stijene, na primjer, batolit, štok, dajk. 

discordogenic fault – diskordogeni rasjed. Rasjed u 

tektonskom pojasu (tectonic belt) koji razdvaja zone 

uzdizanja (zones of uplift) i spuštanja (slijeganja, tonjenja, 

zones of subsidence) i ostaje aktivan tijekom 

nekoliko geoloških perioda. 

discovery – otkriće. U geološkom istraživanju – (a) 

Novo naftno i/ili plinsko polje otkriveno istraživačkim 

bušenjem (exploratory drilling). (b) Novo ležište 

na starom polju otkriveno istraživačkim bušenjem. 

discovery pressure – početni ležišni tlak, v. initial reservoir 

pressure. 

discovery well – bušotina-otkrivačica. Istraživačka bušotina 

(v. exploratory well) ili tragalačka bušotina (v. 

wildcat well) kojom je otkriveno (pronađeno) novo 

komercijalno naftno ili plinsko ležište/polje na dotada 

neistraženom području ili dubini ili novo ležište 

(ili produktivni horizont) na već postojećem polju 

koje se eksploatira (pliće ili dublje od iskorištavanih 

ležišta). Bušotina-otkrivačica je prva produktivna 

bušotina na novom polju (druga bušotina se naziva 

potvrdnom – v. confi rmation well); v. deeper-pool test, 

outpost well, shallower-pool test. 

discovery-well allowable – dopuštena proizvodnja (kapacitet 

proizvodnje) bušotine-otkrivačice. Dopuštena 

količina proizvodnje ugljikovodika odobrena od državne 

regulativne agencije za određeni period. Veća 

je od standardnog kriterija prema dubini ležišta kako 

bi se ohrabrilo istraživanje i može biti bez ograničenja 

sve dok proizvodnja nafte ili plina ne nadoknadi 

troškove bušenja, opremanja i proizvodnje. 

discrete – odijeljen, zaseban. U geologiji – termin za 

označavanje stijenskog tijela koje je odijeljeno u prostoru 

od susjednih stijena određenom granicom. 

discrete-fi lm zone – pojas vode (vlage)tla, v. belt of soil 

water. 

disharmonic fold – disharmonična bora. Bora čiji se 

oblik znatno mijenja u raznim slojevima koje obuhvaća, 

za razliku od harmonične bore (v. harmonic 

fold). 

disharmonic folding – disharmonično nabiranje (boranje). 

Nabiranje pri kojem postoji nagla promjena 

oblika bore na prijelazu od jedne naborane površine 

ili sloja prema drugoj. Taj tip nabiranja je karakterističan 

za slojeve stijena koje se znatno razlikuju po 

žilavosti i često je praćen strukturom tipa dekolmana 

(v. décollement). Suprotan pojam je harmonično nabiranje 

(v. harmonic folding). 

dish structure – zdjelasta struktura. Primarna struktura 

sedimentnih stijena (sedimentary rocks), općenito 

pješčenjaka, koja se sastoji od malih leća nalik meniskusu 

(duljine od 4 cm do 50 cm i debljine od jednog 

do nekoliko centimetara) orijentiranih paralelno 

sa slojevitošću. U osnovici takvih leća se primjećuje 

nešto fi nije zrnasti materijal. Osnovice leća su kon

disintegration 242 

kavne prema gore i odsijecaju vrhove leća koje leže 

ispod njih. Smatra se da je zdjelasta struktura formirana 

ispiranjem gline pornom vodom koja je bila istisnuta 

ubrzo nakon sedimentacije pijeska. 

disintegration – dezintegracija. (1) U geologiji – (a) Sinonim 

termina mehaničko trošenje ili raspadanje (v. 

mechanical weathering). Katkada termin d u svojoj 

defi niciji uključuje i kemijsko djelovanje, pa je u tom 

slučaju praktično sinonim općeg termina weathering 

(trošenje ili raspadanje stijena). (b) Razlaganje organske 

tvari sporim izgaranjem, pri čemu ne nastaju ugljikovi 

spojevi nego su produkti samo hlapljive supstancije 

– ugljik-dioksid i voda. (2) v. radioactive decay. 

disjunctive fold – disjunktivna bora. Bora u kojoj su pri 

njenom formiranju krtiji (lomljiviji) slojevi bili zdrobljeni 

i razdvojeni, a plastičniji slojevi promijenili 

oblik bez primjetnog loma (pod utjecajem sila deformacije). 

disk – disk. U sedimentologiji – sedimentna čestica (sedimentary 

particle) zamjetno diskoidnog (okruglog 

i pljosnatog), sferoidnog (spljoštena na polovima) 

ili pločastog oblika koja je u Zinggovoj klasifi kaciji 

(Zingg’s classifi cation) defi nirana omjerom (odnosom) 

širine prema duljini većim od 2:3 i omjerom 

debljine prema širini manjim od 2:3. 

disk-wall packer – dubinska brtvenica (paker) s lomljivim 

diskom. Dubinska brtvenica (paker) s klinovima i 

diskom koji se mora slomiti nakon što se paker spusti 

na dubinu postavljanja u kanalu bušotine. Disk 

se lomi ubacivanjem osovinice (go-devil) ili kratkog 

komada cijevi (duljine 15 do 20 cm) u bušotinu ili 

spuštanjem teškog utega na užetu. Nakon loma diska 

opruga pakera potisne njegove klinove (do tada 

u zatvorenom položaju) prema gore. Klinovi pakera 

se rašire oko njegova konusa i pritisnu na stijenku 

zaštitne kolone (casing). Kolona uzlaznih cijevi (tubing) 

sjedne na klinove i raširi brtveni element pakera. 

Paker s lomljivim diskom ima prednost u odnosu 

na objesivi (viseći) paker radi jednostavnosti i lakoće 

postavljanja u bušotini, može lako pomicati na viši 

položaj u kanalu bušotine, ali se ne može pomaknuti 

na niži položaj dok se ne izvadi iz bušotine i promijeni 

disk. 

dislocation – dislokacija, v. displacement. 

dislocation breccia – dislokacijska (rasjedna) breča, v. 

fault breccia. 

dislocation metamorphism – dislokacijska metamorfoza 

(metamorfi zam). U geologiji – oblik dinamske 

regionalne metamorfoze (regionalne dinamometamorfoze, 

dynamic regional metamorphism) koji 

se manifestira duž uskih pojaseva otkidanja ili drobljenja 

stijena bez zamjetnog porasta temperature. 

Termin se smatra ekvivalentnim pojmu dynamometamorphism 

(dinamometamorfoza ili dinamometamorfi 

zam); v. cataclastic metamorphism, dynamic 

metamorphism. 

dismicrite – dismikrit, vapnenac »ptičje oko«. Vapnenac 

fi ne teksture (fi ne-textured limestone) koji sadrži manje 

od 1% alokema (alokemijskih sastojaka ili materijala) 

i sastoji se uglavnom od litifi ciranog karbonatnog 

mulja (mikrita, lithifi ed carbonate mud, micrite) te 

ima uklopke sparitnog kalcita (sparry calcite) nepravilna 

oblika ili u obliku »ptičjeg oka« (v. bird’s eye) koji 

ispunjavaju šupljine nastale lokalnim poremećajima. 

Sinonim: bird’s eye limestone. 

dispersion curve 

dispersed drilling fl uid – dispergirani bušaći (isplačni) 

fl uid, v. dispersed drilling mud. 

dispersed drilling mud – disperzna bušaća isplaka. Tip 

bušaće isplake na bazi vode (water-base drilling mud) 

kojoj je dodan kemijski dispergator radi defl okulacije 

njenih čvrstih čestica, odnosno držanja pločica gline 

(clay platelets) razdvojenim. Disperzne isplake imaju 

veću viskoznost i čvrstoću gela (gel strength), bolju 

kontrolu fi ltracije (gubljenja fl uida, fi ltration control) 

i veću toleranciju čvrstih čestica (solids tolerance) 

nego nedisperzne isplake (nondispersed muds). Većina 

kemijskih dispergatora, na primjer, lignit (lignite), 

lignosulfonat (lignosulfonate), kiselog su karaktera 

i zahtijevaju alkalnu sredinu za optimalno djelovanje. 

Viskoznost i fi ltracijska svojstva se reguliraju 

sadržajem gline (bentonita), gustoća materijalima 

za otežavanje, a pH se kontrolira kaustičnom sodom 

(natrij-hidroksidom). Dijele se na dva tipa – kalcijske 

(v. calcium-based drilling mud) i na bazi morske vode 

(v. seawater drillimg mud). Sinonimi: dispersed mud; v. 

drilling mud, water-base drilling mud. 

dispersed feed method – metoda raspršivanja močeće 

faze (disperznog injektiranja). Stacionarna metoda 

mjerenja relativnih permeabilnosti (mjerenje metodom 

stacionarnog stanja ili stacionarnog strujanja). 

Močeći fl uid (wetting fl uid) se uvodi u ispitivanu jezgru 

prethodno raspršen (dispergiran) prolaženjem 

kroz porozni materijal koji je sličan jezgri, tako da 

se više ili manje jednolično distribuira kroz jezgru. 

Nemočeća faza (nonwetting phase) se uvodi u jezgru 

kroz radijalne žljebove na izlaznom kraju sekcije za 

dispergiranje (tj. na spoju sekcije i uzorka jezgre); v. 

steady-state relative-permeability measurement. 

dispersed gas injection – injektiranje plina u naftnu 

zonu, v. gas injection into oil zone. 

dispersed gas-injection pressure maintenance – podržavanje 

tlaka injektiranjem plina u naftnu zonu, v. 

gas injection into oil zone. 

dispersed mud – disperzna isplaka, v. dispersed drilling 

mud. 

dispersed phase – unutarnja (dispergirana, disperzna, 


disperse phase – unutarnja (dispergirana, disperzna, 

diskontinualna) faza. Faza disperznog sustava koja 

se sastoji od čestica čvrste, tekuće ili plinovite tvari 

raspršenih (dispergiranih) u neprekidnom ili vanjskom 

sredstvu (sredini, fazi – v. continuous phase). 

U emulziji tipa »nafta u vodi« (oil-in-water emulsion) 

unutarnja faza je nafta, a u emulziji tipa »voda u nafti« 

(water-in-oil emulsion) unutarnja faza je voda.. 

dispersion – disperzija, raspršenost. (1) U seizmici – izobličenje 

oblika grupe seizmičkih valova (seismic-wave 

train) zbog promjene brzine s frekvencijom. Brjegovi 

(peaks) i dolovi (troughs) valova mogu napredovati 

ili uzmicati od početka vala s njegovim gibanjem. (2) 

U statistici – raspršenost ili raspon vrijednosti oko 

središnje tendencije. Uobičajene mjere disperzije 

su standardna devijacija (standard deviation) i sortiranje 

(sorting). (3) U optici – razlike u optičkim konstantama 

(na primjer, u duljinama valova i indeksima 

refrakcije ili loma) danog minerala za različite valne 

duljine spektra. 

dispersion curve – krivulja disperzije. U seizmici – dijagram 

ovisnosti brzine seizmičkog vala o frekvenciji 

ili periodi.

displaced fl uid 243 

displaced fl uid – istiskivani fl uid; istisnuti fl uid. U procesu 

istiskivanja nafte iz ležišta – fl uid u ležištu koji 

se giba (struji) pod utjecajem injektiranih (istiskivajućih) 

fl uida; v. displacing fl uid. 

displaced pool – ležište s kosim vodo-naftnim kontaktom. 

Naftno ležište s kosim kontaktom voda-nafta 

(tilted oil-water contact) koji može biti uzrokovan ili 

hidrodinamikom vode koja struji u formaciji ispod 

nafte ili formiranjem katranskog pojasa (pojasa rezidualne 

teške nafte) na kontaktu i zatim regionalnim 

tektonskim nagibanjem. 

displacement – (1) rasjedno pomicanje. U strukturnoj 

geologiji – opći termin koji označava relativno kretanje 

na objema stranama (krilima) rasjeda mjereno u 

bilo kojem odabranom smjeru. Sinonim: dislocation. 

(2) rasjedni pomak. U strukturnoj geologiji – termin 

koji označava određenu veličinu relativnog kretanja 

na objema stranama (krilima) rasjeda u nekom odabranom 

smjeru. Sinonim: dislocation. (3) horizontalni 

pomak refrakcije vala. U seizmičkoj prospekciji – razlika 

između horizontalnih koordinata točaka izlaza 

refraktiranog (prelomljenog) seizmičkog vala na 

površinu opažanja i izlaza tog vala iz sloja u kojem 

je prelomljen. Veličina za koju su podaci refrakcije seizmičkog 

vala horizontalno pomaknuti od položaja 

geofona. Sinonim: off set. (4) proizvodnost pumpe. Volumen 

fl uida istisnut stapom pumpe u jednom hodu 

(koraku) stapa ili u jedinici vremena. (5) istisnina, deplasman. 

Težina vode koju istiskuje brod. Jednaka je 

(u skladu s Arhimedovim zakonom) ukupnoj težini 

broda (težini samog broda i cjelokupnog sadržaja na 

njemu i u njemu). 

displacement drive mechanism – mehanizam proizvodnje 

(iskorištavanja ležišta) istiskivanjem, v. drive 

mechanisms, gas-cap drive, water drive. 

displacement effi ciency – koefi cijent istiskivanja nafte. 

Dio početnog volumena nafte u ležištu koji se može 

istisnuti danim injektiranim (istiskivajučim) fl uidom, 

omjer volumena nafte istisnute iz zone ležišta koja 

je pod utjecajem istiskivanja i volumena nafte koja 

se nalazila u toj zoni prije početka procesa istiskivanja. 

Koefi cijent istiskivanja nafte ovisi o injektiranom 

fl uidu (ili fl uidima), injektiranom volumenu, viskoznostima 

fl uida i relativnim permeabilitetima ležišne 

stijene te je jedan od faktora koji utječu na ekonomičnost 

procesa istiskivanja nafte. 

displacement fl uid – fl uid za potiskivanje cementne 

kaše. Tekućina, obično bušaća isplaka (drilling mud) 

ili slana voda (salt water), koja se pumpa u zaštitnu 

kolonu (casing) nakon cementne kaše (cement slurry) 

i gornjeg cementacijskog čepa (top wiper plug). 

displacement meter – volumensko protočno mjerilo. 

Tip protočnog mjerila u kojem stap u cilindru istiskuje 

fl uid. Volumen protjecanja (protok) fl uida se izračuna 

prema broju hodova stapa (number of piston 

strokes). 

displacement of oil – istiskivanje nafte, v. fl ooding. 

displacement pressure – tlak istiskivanja. Minimalni 

tlak koji je potreban jednom fl uidu da bi istisnuo 

drugi fl uid iz pora stijene. To je minimalni kapilarni 

tlak (capillary pressure) koji je potreban za injektiranje 

(protiskivanje) nemočećeg fl uida (nonwetting fl uid), 

na primjer, nafte u kapilarnu poru (porni kanal) 

porozne sredine koja je zasićena močećim fl uidom 

(wetting fl uid), na primjer, vodom. Tlak istiskivanja je 

dissolved-gas expansion drive 

obratno proporcionalan promjeru pore. Sinonimi: 

entry pressure, forefront pressure. 

displacement process – proces istiskivanja. U proizvodnji 

nafte – proces kojim se iz ležišta istiskuje 

nafta vodom, plinom ili drugim fl uidom. 

displacement pump – volumetrijska (volumenska) 

pumpa, v. positive-displacement pump. 

displacement rate – (1) brzina istiskivanja nafte, v. oildisplacement 

rate. (2) brzina pumpanja cementa. Brzina 

kojom se cementna kaša (cement slurry) pumpa 

u bušotinu. 

displacement theory – teorija migracije kontinenata, v. 

continental displacement. 

displacement time – vrijeme istiskivanja. Vrijeme (izraženo 

u minutama) koje je potrebno za potpunu zamjenu 

svih fl uida u koloni bušaćih alatki (drillstring) 

ili zaštitnih cijevi (casing string) drugim fl uidom pri 

danom protoku. 

displacement-type prover – volumensko kalibracijsko 

protočno mjerilo. Mjerilo koje se najčešće rabi za ispitivanje 

i kalibraciju protočnih mjerila (brojila). Sastoji 

se od kalibrirane sekcije cijevi u kojoj se nalazi cilindrični 

ili sferični istiskivač. Struja fl uida prolazi kroz 

ispitivano mjerilo i ulazi u kalibracijsko protočno 

mjerilo. Uspoređivanjem ta dva volumena (protoka) 

izračunava se faktor mjerila. 

displacement volume – volumen istiskivanja fl uida. 

Volumen fl uida u bušotini koji je istisnut bušaćom 

kolonom (kolonom bušaćih alatki, drillstring). 

displacing fl uid – istiskivajući fl uid. Fluid koji se injektira 

u naftno ležište u procesu povećanja iscrpka nafte 

(EOR-procesu), odnosno radni fl uid koji istiskuje 

naftu. 

displacive transformation – transformacija kristala 

istiskivanjem, v. transformation, 2. 

disposal well – bušotina za odlaganje otpadnih fl uida. 

Općenito, bušotina za odlaganje otpadne slane 

vode i drugih fl uida u podzemne formacije (slojeve). 

U užem smislu – injekcijska bušotina za odlaganje 

slane vode (proizvedene zajedno s naftom) u podzemne 

slojeve koji su od drugih slojeva izolirani nepropusnim 

stijenama. Ako je moguće, slana voda se 

injektira natrag u ležište radi zavodnjavanja (povećanja 

iscrpka nafte). Sinonimi: reinjection well, salt-water 

disposal well, service well. 

dissolution – otapanje. (1) U kemiji – postupak prevođenja 

neke tvari u otopinu; v. solution, 2. (2) v. solution, 

1. 

dissolution porosity – poroznost otapanja. Poroznost 

nastala (formirana) otapanjem stijena (solution of 

rocks). Sinonim: dissolved porosity. 

dissolved gas – (1) otopljeni (naftni, kaptažni) plin, v. solution 

gas, 1. (2) otopljeni plin, v. solution gas, 2. 

dissolved-gas drive – režim otopljenog plina, režim ekspanzije 

otopljenog plina, volumetrijski režim, v. solution-gas 

drive. 

dissolved-gas drive oil reservoir – naftno ležište s režimom 



dissolved-gas drive reservoir – naftno ležište s režimom 



dissolved-gas expansion drive – režim otopljenog 

plina, režim ekspanzije otopljenog plina, volumetrijski 

režim, v. solution-gas drive.

dissolved gas-oil (gas/oil) ratio 244 

ditch cuttings 

dissolved gas-oil (gas/oil) ratio – faktor otopljenog 

plina, v. solution gas-oil ratio. 

dissolved-gas pool – ležište/polje s režimom otopljenog 


dissolved load – transportirani otopljeni sedimentni 

materijal. Dio ukupnog transportiranog riječnog 

sedimentnog materijala (total stream load) koji se 

prenosi u otopljenom obliku, na primjer, kemijski 

ioni formirani kao rezultat erozije površine zemlje 

tijekom vraćanja oborinske vode u ocean. Sinonimi: 

dissolved solids, solution load. 

dissolved natural gas – otopljeni prirodni plin, v. solution 

gas. 

dissolved porosity – poroznost otapanja, v. dissolution 

porosity. 

dissolved solids – (1) ukupne otopljene čvrste čestice, v. 

total dissolved solids. (2) transportirani otopljeni sedimentni 

materijal, v. dissolved load. 

dissolving agent – otapajući agens. U isplačnoj tehnologiji 

– aditiv za bušaću isplaku za otapanje formacije 

koja uzrokuje zaklinjenje (zaglavljivanje) bušaćih 

alatki. Kao otapajući agens za solne formacije se 

može rabiti slatka voda. 

distal – distalan. U sedimentologiji – termin za označavanje 

fi noklastičnih sedimenata (fi ne clastics) koji su 

se formirali na maksimalnoj udaljenosti od područja 

izvora taložnog materijala, na primjer, distalni turbidit 

(distal turbidite) koji se sastoji od fi nih siltoznih 

varvi ili najudaljeniji sedimenti forlanda (foreland deposit), 

podrijetlom iz borderlanda u geosinklinalnom 

području; v. proximal. 

distal onlap – distalno transgresivno prekrivanje sedimenata. 

Transgresivno prekrivanje sedimenata (v. 

onlap) u smjeru daleko od izvora donošenja klastičnog 

materijala. 

distillate – destilat. (1) Produkt destilacije što nastaje 

kondenzacijom para. Destilacijom nafte pod atmosferskim 

tlakom se dobiva atmosferski destilat, a pod 

reduciranim tlakom vakuumski destilat; (2) v. natural 

gasoline. 

distillate well – kondenzatna bušotina, v. condensate 

well. 

distillation – destilacija. (1) U kemiji – proces proizvodnje 

plina ili pare iz tekućine njenim zagrijavanjem 

u posudi (vaporizacijom tekućine), te skupljanjem i 

kondenzacijom para hlađenjem u tekućinu. (2) U paleontologiji 

– proces fosilizacije uklanjanjem tekućih 

i/ili plinovitih komponenata iz organske tvari s očuvanjem 

vapnenog ostatka (carbonaceous residue). 

distillation curve – krivulja destilacije. Grafi čki prikaz 

ovisnosti masene ili volumenske količine produkta 

destilacije nafte, odnosno naftnog destilata (izražene 

u postocima) o temperaturi. 

distillation loss – gubitak destilacije. U procesu laboratorijske 

destilacije – razlika između volumena tekućine 

uvedene u destilacijsku tikvicu i zbroja dobivenog 

kondenzata i ostatka destilacije. 

distillation range – područje destilacije. Interval temperature 

koji defi nira neku frakciju nafte njenim početnim 

i završnim vrelištem (initial boiling point, fi nal 

boiling point), odnosno razlika između temperature 

početka ključanja i krajnje temperature destilacije. 

Sinonim: boiling range. 

distillation test – ispitivanje destilacijom. Normirani 

(standardizirani) postupak za određivanje početne, 

srednje i krajnje (završne) temperature destilacije u 

području destilacije naftnih produkata. 

distinctive mineral – karakteristični mineral, v. varietal 

mineral. 

distortional wave – S-val, S val, v. S wave. 

distributary – distribucijski kanal, v. distributary channel. 

distributary channel – distribucijski kanal. U geologiji 

– (1) Divergentni vodotok koji otječe (teče na stranu) 

od glavnog vodotoka (glavne rijeke) i ne vraća se u 

njega kao, na primjer u delti ili na aluvijalnoj ravnici. 

Može se formirati zagrađivanjem prvobitnog kanala 

riječnim sedimentima. Sinonim: distributary. (2) 

Jedan od kanala (korita) prepletene rijeke (braided 

stream); kanal (korito) koji nosi vodu distribucijskog 

riječnog kanala (stream distributary) delte. Sinonim: 

distributary. 

distributary mouth bar – prud ušća distribucijskog kanala. 

Sediment prijelazne sredine sedimentacije (v. 

transitional sedimentary environment) – pješčano tijelo 

plićaka uz rub kanala prema moru. Brzina sedimentacije 

na tim mjestima je vjerojatno najveća u delti. 

Sedimenti su izloženi djelovanju valova, plima i oseka 

te morskih struja i dolazi do pretaloživanja. Rezultat je 

čistiji i dobro sortirani pijesak. Šejl se taloži po prudu 

ušća kanala kada je nivo vode visok. U oba slučaja sedimenti 

su progresivno sitniji u smjeru mora. 

distributed fault – (1) zona rasjeda, rasjedna zona, v. 

fault zone. (2) stepeničasti (višestruki) rasjed, v. step 

fault, 1. 

distributing rack – uređaj za miješanje i aeriziranje, v. 

spreader. 

distribution holder – plinosprema distributivne mreže, 

distributivna plinosprema. Plinosprema (gasholder) 

koja je uključena u distributivnu plinsku mrežu i služi 

za izjednačavanje neravnomjerne opskrbe i potrošnje 

plina. Sinonim: district holder. 

distribution losses – distributivni gubici plina, neobračunati 

plin, v. unaccounted-for gas. 

distribution network – distribucijski sustav (mreža), v. 

distribution system. 

distribution pipeline – distribucijski plinovod. Dio mreže 

plinovoda kojim se prirodni plin distribuira od distribucijskog 

punkta do potrošača. 

distribution scatter – dijagram raspršenja, v. scatter 

diagram, 1. 

distribution system – distribucijski sustav (mreža). U 

plinskoj industriji – sustav (mreža) plinovoda za transport 

plina od regulacijskih stanica do potrošača. Sustav 

na koji su priključeni opskrbni plinovodi potrošača. 

Sinonimi: distribution network, main system. 

distributive fault – (1) zona rasjeda, rasjedna zona, v. 

fault zone. (2) stepeničasti (višestruki) rasjed, v. step 

fault, 1. 

district holder – plinosprema distributivne mreže, distributivna 

plinosprema, v. distribution holder. 

ditch – (1) jarak. U graditeljstvu – dugi uski umjetni rov 

ili kanal iskopan u zemlji (ili stijeni) kojim teče voda 

za irigaciju ili drenažu. Obično je manji od kanala (canal). 

(2) isplačni žlijeb (kanal, korito). U procesu rotacijskog 

bušenja – žlijeb (kanal, korito) po kojem struji 

bušaća isplaka do isplačnog bazena nakon izlaza iz 

bušotine na površinu. 

ditch cuttings – čestice probušenih stijena, bušaći mulj, 

v. drill cuttings.

ditch gas 245 

dogleg, dog leg, dog’s leg 

ditch gas – (1) plin bušaćeg mulja. Prirodni plin detektiran 

u krhotinama probušenih stijena (izbušenom 

stijenskom materijalu). (2) plin bušaće isplake. Prirodni 

plin uklonjen iz bušaće isplake u isplačnom vodu 

(cjevovodu). 

ditch sample – uzorak stijene s isplačnog žlijeba. Uzorak 

izbušenog stijenskog materijala koji je iznesen na 

površinu strujom isplake i uzet s isplačnog žlijeba 

(kanala – v. ditch, 2) tijekom bušenja. 

divergence – divergencija. (1) U glacijalnoj geologiji 

– poremećaj slike riječne mreže napredovanjem 

(nastupanjem) ledenjaka ili ledenog pokrova. (2) U 

oceanologiji – razdvajanje (separacija) po vertikali 

oceanskih struja horizontalnim tečenjem vode u različitim 

smjerovima od zajedničkog središta (izvora, 

zone). Termin također označava područje na kojem 

dolazi do divergencije. (3) U seizmici – smanjenje 

amplitude kolebanja na fronti vala zbog pojave geometrijske 

divergencije (geometrical spreading) valne 

fronte. Za prostorne valove gustoća energije se smanjuje 

(opada) obratno proporcionalno kvadratu udaljenosti 

(tada se radi o sferičnoj divergenciji – spherical 

divergence), a za površinske valove gustoća energije 

se smanjuje obratno proporcionalno udaljenosti 

(cilindrična divergencija – cylindrical divergence). 

divergent fault – divergentni rasjed. Rasjed s pomicanjem 

(pomakom) po pružanju (v. strike-slip fault) ili 

vertikalni rasjed po pružanju (rasjed po pružanju s 

gotovo vertikalnom paraklazom, torzijski rasjed – v. 

wrench fault) duž kojeg je deformacija po pružanju 

(strike-slip deformation) praćena komponentom ekstenzije 

poprečnom na rasjed. Sinonim: transtensional 

fault; v. convergent fault. 

divergent plate boundary – divergentna (akrecijska, 

konstruktivna) granica ploča, v. accreting plate boundary. 

diverging plate boundary – divergentna (akrecijska, 

konstruktivna) granica ploča, v. accreting plate boundary. 

diverter – (1) niskotlačni prstenasti preventer, diverter. 

Tip protuerupcijskog preventera (blowout preventer) 

predviđen za niske tlakove (35 i 70 bar/500 i 1.000 

psi) koji se primjenjuje za kontrolu erupcije bušotina 

s malih dubina i usmjeravanje strujanja fl uida iz 

bušotine od bušaćeg postrojenja prema sigurnom 

mjestu u slučaju kada slojni fl uid počne nenadano 

pritjecati u kanal bušotine, a bušotina se ne može 

sigurno zatvoriti (porast tlaka u bušotini bi mogao 

uzrokovati frakturiranje formacije). Oprema divertera 

je pričvršćena za izljevnu cijev ušća bušotine (bell 

nipple) na njenoj glavi ili na morskoj uronjenoj stojci 

(marine riser). Ispod divertera se nalazi prirubnica s 

dva ili četiri diverterska voda (diverter line) za ispuštanje 

i preusmjeravanje strujanja fl uida niz vjetar. 

Ventil na diverterskom vodu se automatski otvara 

nakon zatvaranja divertera. (2) agens za usmjeravanje 

injektiranja (za selektivno injektiranje) kiseline. U 

tehnologiji obrade formacija kiselinom – agens (viskozni 

gel ili suspenzija gradiranih čvrstih čestica) za 

privremeno brtvljenje (čepljenje) pora najpropusnijih 

intervala produktivne zone ležišta, čime se injektirana 

kiselina preusmjerava u manje permeabilne 

neobrađene intervale, odnosno osigurava selektivna 

obrada ležišta. Često se rabe smole topljive u nafti i 

parafi n. Sinonim: diverting agent, diverting material. 

diverter valve – ventil za skretanje strujanja, skretni 

ventil. Ventil s ručnim ili pneumatskim upravljanjem 

(hand-operated valve, pneumatic-operated valve) za 

usmjeravanje strujanja fl uida u povratnom smjeru 

kroz petlju ili oko nekog uređaja. Rabi se na jedinicama 

za automatsku proizvodnju i mjerenje nafte (tzv. 

LACT-jedinicama), gdje ventil vraća naftu u skladišni 

rezervoar (stock tank) i isključuje motor pumpe kada 

se utvrdi da nafta ne zadovoljava kvalitetu propisanu 

za transport. Sinonim: diverting valve. 

diverting agent – (1) agens za usmjeravanje injektiranja 

(za selektivno injektiranje) kiseline, v. diverter, 2. 

(2) agens za usmjeravanje injektiranja (za selektivno 

injektiranje) radnog fl uida za frakturiranje, v. diverting 

material, 1, 

diverting material – (1) materijal za usmjeravanje 

injektiranja (za selektivno injektiranje) radnog fl uida 

za frakturiranje. U tehnologiji obrade formacija hidrauličkim 

frakturiranjem – agens koji se primjenjuje za 

preusmjeravanje radnog fl uida za frakturiranje (frac 

fl uid) i ograničavanje intervala (zone) frakturiranog 

ležišta. Rabi se pijesak presvučen polimerom, parafi 

nske kuglice, kamena sol, naftalen i pahuljice benzojeve 

kiseline. (2) agens za usmjeravanje injektiranja 

(za selektivno injektiranje) kiseline, v. diverter, 2. 

diverting valve – ventil za skretanje strujanja, skretni 

ventil, v. diverter valve. 

D layer – sloj D. Seizmičko područje (sloj) Zemlje na 

dubini između 1.000 km i 2.900 km ekvivalentno 

Zemljinom donjem plaštu (lower mantle). Na dubini 

2.700 km nastupa promjena (prijelaz) kemijske homogenosti 

u kemijsku nehomogenost, pa se sloj D 

dijeli na dva dijela. Sloj D je dio unutrašnjosti Zemlje 

u skladu s njenom klasifi kacijom na slojeve od A do 

G; v. A layer, B layer, C layer, E layer, F layer, G layer. 

docodonts (Docodonta) – dokodonti. Red mamalija 

(sisavaca, mammals) primitivne građe, većinom iz 

trijasa i jure. 

dofemic – dofemni, dofemski. Jedan od pet razreda 

(class) kemijsko-mineraloške klasifi kacije CIPW (v. 


(igneous rocks), u kojem je omjer salskih (saličnih) 

minerala (salic minerals) i femnih (femskih) minerala 

(femic minerals)manji od 3:5, ali veći od 1:7; v. perfemic, 

salfemic. 

Dogger – doger, srednja (smeđa) jura. Stratigrafska serija 

srednje jure (Middle Jurassic) u Europi – iznad donje 

jure ili lijasa (v. Lias), a ispod gornje jure ili malma 

(v. Malm). Dijeli se na katove alen (Aalenian), bajocij 

(Bajocian), baton (Bathonian) i kalovij (Callovian); v. 

Jurassic. 

doghouse, dog house – upravljačka kabina na bušaćem 

postrojenju. Kabina na podištu bušaćeg postrojenja 

iz koje bušač (driller) upravlja sustavima postrojenja 

za dizanje i rotaciju te opremom za cirkulaciju 

bušaćeg (isplačnog) fl uida (nadzire i upravlja procesom 

bušenja). Upravljačka kabina također služi za 

odlaganje sitnog alata i opreme koji su neophodni u 

procesu bušenja. Sinonim: control cabin. 

doghouse dope – informacije o bušotini. Kolokvijalni 

izraz za informacije o bušotini – o njenoj dubini, izvođenju 

operacija, isplaci, incidentima itd. 

dogleg, dog leg, dog’s leg – oštra promjena zakrivljenosti 

(promjena smjera) kanala bušotine. U procesu 

bušenja – termin (u doslovnom prijevodu – »pasja

dogtooth spar 246 

dolomitization 

noga«) za označavanje devijacije kanala bušotine, 

obično defi nirane kao veće od 3°/100 stopa (3°/30 

metara), zbog oštre (nagle) promjene smjera bušotine 

(kanala bušotine), koja je najčešće uzrokovana 

promjenom nagiba (kuta nagiba) formacije ili 

promjenom opterećenja (težine) na bušaće dlijeto. 

Takve promjene smjera bušotine mogu uzrokovati 

zaklinjenje kolone zaštitnih cijevi (casing) i havariju 

bušaćih šipki i onemogućiti spuštanje (ugradnju) 

zaštitne kolone do ukupne dubine kanala bušotine 

(čak ako se kolona zaštitnih cijevi uspješno spusti 

kroz interval oštre promjene smjera bušotine, u njoj 

ipak može doći do prekomjernog habanja dubinske 

proizvodne opreme). Nastajanje oštrih pregiba kanala 

bušotine se može svesti na minimum primjenom 

stabilizatora postavljenih na pravo mjesto, teških 

bušaćih šipki velikog promjera i odgovarajućeg 

(pravilnog) opterećenja (težine) na dlijeto. 

dogtooth spar – zupčasti (oštrokristalni) kalcit. Varijetet 

kalcita u zupčastim kristalima oštrog skalenoedrijskog 

oblika nalik pasjim zubima. Sinonim: hogtooth 

spar. 

dog-type overshot – overšot (zvono za vanjsko hvatanje 

cijevi) s čeljustima, v. overshot. 

dolarenite – dolarenit. Dolomit (dolomitna stijena, dolomite 

rock) koja se sastoji pretežito od detritskih čestica 

dolomita veličine čestica pijeska; konsolidirani 

dolomitni pijesak (dolomitic sand). 

doleritic – doleritski, ofi tski, v. ophitic. 

dolina, doline – krška vrtača (ponikva, dolac), v. sinkhole. 

doloclast – doloklast. (1) Litoklast (v. lithoclast) koji je 

nastao erozijom starijih dolomitskih stijena. (2) Intraklast 

(v. intraclast) koji je otkinut od djelomično 

konsolidiranog dolomitskog mulja na dnu mora ili 

jezera. 

dololithite – dololitit. Dolomit (dolomitna stijena, dolomite 

rock) koji sadržava 50% ili više fragmenata 

(odlomaka) erodiranih (raspadnutih) i pretaloženih 

starijih dolomitnih stijena. 

dololutite – dololutit. Dolomit (dolomitska stijena, 

dolomite rock) koja se sastoji pretežito od detritskih 

čestica dolomita veličine čestica silta (alevrita) i/ili 

gline; konsolidirani dolomitni mulj (dolomitic mud). 

Obično je proslojen gustim primarnim dolomitima u 

sekvencijama (naslagama) evaporita. 

dolomicrite – dolomikrit, dolomitni muljnjak (madston). 

Sedimentna stijena koja se sastoji od kristala dolomita 

veličine čestica gline. Interpretira se kao litifi - 

cirani dolomitni mulj (analogan kalcitnom mulju ili 

mikritu). Sadrži manje od 1% alokema (alokemijskih 

sastojaka ili materijala). Sinonim: dolomite mudstone; 

v. primary dolomite. 

dolomite – (1) dolomit. Romboedarski mineral, po 

kemijskom sastavu kalcij-magnezij karbonat. Strukturom 

sličan kalcitu, ali je dio kalcija supstituiran 

magnezijem. Obično je bijele boje, a od primjesa 

željeza ili mangana može biti crvenkast,siv ili smeđ. 

Rasprostranjen je stjenotvorni mineral i glavni sastojak 

istoimene stijene. Sinonimi: bitter spar, magnesian 

spar, pearl spar, rhomb spar. (2) dolomit, dolomitna 

stijena. Tip karbonatne sedimentne stijene (carbonate 

sedimentary rock) koja se uglavnom sastoji od minerala 

dolomita (s udjelom dolomita preko 50% po težini 

ili po površini u izbrusku ili varijetet vapnenca ili 

mramora obogaćen magnezij-karbonatom, osobito 

karbonatna stijena koja sadrži više od 90% dolomita 

i manje od 10% kalcita ili koja ima odnos Ca/Mg od 

1,5 do 1,7 ili koja ima približan MgO ekvivalent od 

41,0 do 45,4). Dolomitne stijene se javljaju u kristalnoj 

i nekristalnoj formi i često su proslojene vapnencem. 

Lako su drobljive. Čisti dolomit vrlo sporo uskipi 

u solnoj kiselini. Dobre su i važne ležišne stijene 

za ugljikovodike. Kao sinonim se često rabi naziv dolostone 

kako bi se izbjegla zabuna s dolomitom mineralom. 

Karbonatna stijena koja sadrži između 50% 

i 90% dolomita se naziva vapnenačkim dolomitom 

(calcareous dolostone). Sinonim: dolomite rock. 

dolomite limestone – dolomitni vapnenac (vapnenjak). 

(1) v. dolomitic limestone. (2) Karbonatna stijena koja 

je sastavljena pretežito od minerala dolomita (termin 

je vrlo star i njegova uporaba nije preporučljiva). 

dolomite mudstone – dolomitni muljnjak (madston), v. 

dolomicrite. 

dolomite rock – dolomitna stijena, dolomit, v. dolomite, 2. 

dolomitic – dolomitni, dolomitski. (1) Koji sadrži dolomit. 

Termin se osobito rabi za stijene u kojima sadržaj 

dolomita iznosi od 5% do 50% minerala dolomita 

u obliku cementa (veziva) i/ili zrna ili kristala. (2) Koji 

sadrži magnezij, na primjer, dolomitno vapno (dolomitic 

lime) u čijem je sastavu 30% do 50% magnezija. 

dolomitic conglomerate – dolomitni konglomerat 

(valutičnjak). (1) Konglomerat (conglomerate) koji se 

sastoji od valutica vapnenca i dolomitskog cementa 

(veziva). (2) Brečni konglomerat ili brečokonglomerat 

(breccia-conglomerate) keuperske starosti (gornji 

trijas) iz Somerseta (Engleska). 

dolomitic limestone – dolomitni vapnenac (vapnenjak). 

(1) Vapnenac u kojem je mineral dolomit zastupljen 

u zamjetnoj količini, ali prevladava kalcit – osobito 

vapnenac koji sadržava od 10% do 50% dolomita i 

50% do 90% kalcita i ima magnezijsko-karbonatni 

ekvivalent (magnesium-carbonate equivalent) između 

4,4% i 22,7% ili vapnenac u kojem se odnos 

(omjer) kalcija i magnezija (Ca/Mg omjer) mijenja od 

4,74 do 60. Sinonim: dolomite limestone; v. calcitic 

dolomite, magnesian limestone. (2) Vapnenac koji nije 

potpuno dolomitiziran. 

dolomitic mottling – dolomitna pjegavost. Teksturna 

svojstvenost koja se pojavljuje u početnom stadiju 

dolomitizacije vapnenaca ili zbog njena prekida i karakterizirana 

je selektivnom alteracijom nakon koje 

ostaju pjege, mrlje, »ptičje oči«, lamine, alokemi i/ili 

druge neizmijenjene strukture. Također slična pojava 

kao posljedica prekinutog ili nepotpunog procesa 

dedolomitizacije (v. dedolomitization). 

dolomitite – dolomitit, dolomitna stijena, dolomit, v. 

dolostone. 

dolomitization – dolomitizacija. Proces potpune ili djelomične 

alteracije vapnenca u dolomit (dolomitsku 

stijenu) ili dolomitski vapnenac supstitucijom dijela 

primarnog karbonata kalcija (kalcita) karbonatom 

magnezija (mineralom dolomitom), obično djelovanjem 

magnezijskih voda (morske vode ili perkolacijske 

meteorske vode). Proces dolomitizavije se 

može odvijati istodobno s procesom sedimentacije 

vapnenca ili ubrzo nakon njega i također za vrijeme 

litifi kacije u kasnijem razdoblju. Sinonim: dolomization.

dolomization 247 

double porosity 

dolomization – dolomitizacija, v. dolomitization. 

dolorudite – dolorudit. Dolomit (dolomitna stijena, 

dolomite rock) koji se sastoji uglavnom od detritskih 

čestica dolomita većih (krupnijih) od čestica pijeska; 

konsolidirani dolomitski šljunak. 

dolosiltite – dolosiltit. Dolomit (dolomitna stijena, 

dolomite rock) koji se sastoji pretežito od detritskih 

čestica dolomita veličine čestica silta (alevrita); konsolidirani 

dolomitski silt; v. dololutite. 

dolostone – dolomitit, dolomitna stijena, dolomit. Naziv 

koji je predložen za stijenu dolomit kako bi se izbjegla 

zabuna s dolomitom mineralom. Sinonim: dolomitite; 

v. dolomite, 2. 

domain – (1) područje. U sedimentologiji – površinski 

opseg dane litologije ili sredine, osobito površina u 

čijim granicama skup danih fi zičkih uvjeta kontrolira 

formiranje karakterističnih sedimentnih facijesa. (2) 

petrostrukturno područje, v. fabric domain. (3) magnetska 

domena. Područje u zrnu magnetski uređenog 

minerala (magnetically ordered mineral) unutar 

kojeg spontana magnetizacija ima konstantnu vrijednost 

koja zavisi od sastava minerala i temperature. 

Sinonim: magnetic domain. 

dome – (1) doma, kupola, strukturna doma, kupolna 

struktura. U geologiji – uzdignuta ili antiklinalna 

(antiklinalnog tipa) struktura, kružnog ili eliptičnog 

obrisa u tlocrtu, u kojoj stijene blago padaju u svim 

smjerovima od središta. Mogu biti male veličine, na 

primjer, solne dome (salt domes) na obalnom području 

Meksičkog zaljeva, ili imati nekoliko kilometara 

u promjeru. Dome uključuju dijapire (dijapirske 

bore, diapirs), vulkanske dome (volcanic domes) i 

kratonska uzdignuća (kratonske kupole, cratonic 

uplifts). Sinonimi: dome structure, quaquaversal fold, 

structural dome, swell. (2) doma, kupola. (a) U geomorfologiji 

– opći termin koji se rabi za označavanje 

svakog kupolastog (blago zaobljenog) oblika reljefa 

ili stijenskog masiva poput, na primjer, okruglog 

planinskog vrha s ogoljelim temeljnim stijenama na 

njemu (nalik na kupolu građevine). (b) U marinskoj 

geologiji – opći termin kojim se označavaju osobiti 

oblici reljefa oceanskog dna, kao što je podvodna 

planina (seamount) ili podvodni brežuljak (knoll), 

ali se uporaba termina ne preporučuje. (c) U kristalografi 

ji – otvorena kristalna forma sastavljena od 

dviju neparalelnih ploha koje se presijecaju duž ravnine 

simetrije neovisno o orijentaciji linije njihova 

presjecišta. (d) U petrologiji – velika magmatska ili 

migmatitska intruzija (magmatic intrusion, migmatitic 

intrusion) s prema gore izbočenom površinom i 

nagibom strana pod malim, ali postupno rastućim, 

kutovima. Intruzivne magmatske dome (intrusive 

igneous domes) uključuju lakolite i batolite. Termin 

dome se rabi u slučaju kada nema dovoljno podataka 

o građi donjih dijelova intruzije koji bi upućivali 

na obilježja karakteristična za lakolit ili batolit. (3) 

pješčana (zračna) kupolica. U geologiji – minijaturno 

uzdignuće (visine 2,5 cm ili nešto više i promjera 5 

do 30 cm) koje je sastavljeno od pijeska i ima šuplje 

središte (udubljenje u središtu). Takve pješčane kupolice 

se formiraju na žalovima (plažama) pod djelovanjem 

tlaka valova (valjanja valova) koji su zahvatili 

zrak. Sinonimi: air dome, sand dome. (4) U tehnologiji 

proizvodnje nafte – volumenska komora unutar 

mijehova ventila plinskog lifta (gaslift). 

dome-roof tank – rezervoar s kupolnim krovom. Skladišni 

rezervoar (storage tank) s krovom u obliku kupole. 

dome structure – doma, strukturna doma, v. dome, 1. 

donkey pump – pomoćna napojna pumpa. Mali pumpni 

uređaj za građevinske radove ili druge privremene 

operacije. 

dope – (1) gusto mazivo, maziva pasta. Mazivo za navoje 

zaštitnih cijevi (casing) i cijevi uzlaznih kolona 

(tubing). Također sprječava koroziju; (2) zaštitni premaz 

cjevovoda. Premaz na bazi katrana za zaštitu 

cjevovoda od korozije. 

dosalic – dosalski, dosalni, dosalični. Jedan od pet razreda 

(class) kemijsko-mineraloške klasifi kacije CIPW (v. 


(igneous rocks), u kojem je omjer salskih (saličnih) 

minerala (salic minerals) i femnih (femskih) minerala 

(femic minerals) manji od 7:1, ali veći od 5:3; v. persalic, 

salfemic. 

double – dvocijevni pas bušaćih šipki, v. drillpipe stand. 

double-acting pump – dvoradna (stapna dvoradna) 

pumpa, v. double-action pump. 

double-action pump – dvoradna (stapna dvoradna) 

pumpa. Pumpa u kojoj se usisavanje i tlačenje tekućine 

zbiva za vrijeme gibanja stapa u oba smjera 

– pri hodu stapa naprijed (forward stroke of piston) i 

natrag (backward stroke of piston). Sinonim: doubleacting 

pump. 

double-barrel horizontal separator – horizontalni 

dvocijevni separator, v. double-tube horizontal separator. 

double-barrel separator – horizontalni dvocijevni separator, 

v. double-tube horizontal separator. 

double-block valve – dvostrani zaporni ventil. Ventil 

koji može zatvarati stranu ispred i iza njega (downstream 

side, upstream side). 

double board – platforma tornjaša za dvocijevne pasove 

cijevi. Platforma (podište) tornjaša (monkeyboard) 

blizu vrha bušaćeg tornja za slaganje pasova sastavljenih 

od dviju cijevi. 

double-cone drilling bit – dvožrvanjsko bušaće dlijeto, 

v. two-cone drilling bit. 

double-deck shale shaker – dvostruko (dvokatno) vibracijsko 

isplačno sito, v. shale shaker. 

double-displacement pump – dubinska dvoplunžerna 

pumpa s klipnim šipkama. Tip dubinske naftne pumpe 

s klipnim šipkama s plunžerima postavljenim u 

tandemu, koji se gibaju istovremeno s klipnim šipkama. 

double-drum hoist – dizalica s dva bubnja (s dvostrukim 

bubnjem). Uređaj s dva bubnja za namatanje 

užeta – glavni bubanj za izvlačenje cijevnog materijala 

(cijevi), dok se drugi bubanj rabi za klipovanje 

bušotine (swabbing) i jezgrovanje (coring). 

double-packer test – ispitivanje bušotine dvostrukom 

dubinskom brtvenicom (dvostrukim pakerom), selektivno 

ispitivanje bušotine, v. straddle-packer test. 

double-pin sucker rod – klipna šipka s obostranim navojnim 

čepom, v. sucker rod. 

double porosity – dvojna poroznost. Poroznost stijene 

nastala kao rezultat pukotina, napuklina i/ili kanala 

otapanja. Općenito postoji u raspucanim ležištima, u 

višeslojnim ležištima s velikom razlikom permeabilnosti 

između slojeva i u jednoslojnim ležištima s velikim 

promjenama permeabilnosti po debljini. Dvojna

double section 248 

downhole pump 

poroznost izrazito utječe na strujanje fl uida u ležištu; 

od dva tipa porozne sredine s izrazitom poroznošću, 

jedna može proizvoditi fl uid, dok je druga sredina 

izvor fl uida. Sinonim: dual porosity. 

double section – dvostruki (ponovljeni) presjek (profi l) 

stijena. Isti presjek (profi l) slojeva stijena koji je dvaput 

probušen u istoj bušotini zbog bušenja kroz reverzni 

rasjed (reverse fault), za razliku od izgubljenog 

presjeka (v. lost section) kada se buši kroz normalni 

rasjed (normal fault). 

double stack – dvostruki protuerupcijski sklop (preventerski 

sklop). Dva sklopa protuerupcijskih uređaja 

(preventera, blowout preventers) postavljena na jednoj 

lokaciji morskog (odobalnog) bušenja – jedan 

sklop se nalazi na dnu mora, dok je drugi postavljen 

na bušaćoj platformi. 

double-stage compressor – v. two-stage compressor. 

double stand – dvocijevni pas bušaćih šipki, v. drillpipe 

stand. 

double-tube horizontal separator – horizontalni 

dvocijevni separator. Naftno-plinski separator s dvije 

horizontalne posude što su smještene jedna iznad 

druge. Slojni fl uid ulazi najprije u gornju posudu, 

gdje struji preko pregrada (odbojnih ploča) i gdje 

se vrši početna separacija nafte i plina. Plin izlazi iz 

gornje posude, a tekuća faza se slijeva u donju posudu 

na završnu separaciju. Horizontalni dvocijevni 

separatori imaju mnogo veći kapacitet separacije 

od horizontalnih separatora s jednom posudom. 

Sinonimi: double-barrel horizontal separator, doublebarrel 

separator, double-tube separator, horizontal 

double–barrel separator, horizontal double–tube separator, 

two-barrel separator. 

double-tube separator – horizontalni dvocijevni separator, 


double-wall packer test – ispitivanje bušotine s dvostrukom 

dubinskom brtvenicom (s dvostrukim pakerom), 

selektivno ispitivanje bušotine, v. straddle-packer 

test. 

doubly plunging fold – dvostruko utonula bora, bora 

s dvostrukim utonućem. Antiklinalna bora (antiklinala, 

anticline) ili sinklinalna bora (sinklinala, syncline) 

koja mijenja svoj smjer utonuća (direction of plunge) 

unutar istraživanog područja. 

doughnut – vješalica kolone uzlaznih cijevi, v. tubing 

hanger. 

down a well – dubinski, na dnu bušotine, v. downhole. 

downbuckle – tektogen, v. tectogene, 2. 

downcomer – padna (silazna) cijev. Cijev kroz koju je 

strujanje fl uida usmjereno prema dolje. 

downcutting – usijecanje, vertikalna (pridnena) erozija. 

U geologiji – erozija vodenim tokovima pri kojoj je 

podlokavanje (podronjavanje) silazno usmjereno (za 

razliku od bočne erozije – v. lateral erosion). Sinonimi: 

incision, vertical erosion. 

downdip, down dip – niz nagib. U geologiji – smjer 

prema dolje i paralelno s nagibom strukture ili površine 

ili položaj niz nagib, na primjer, sloja ili rasjeda; 

v. updip. 

downdip block – spušteni blok stijena. Stijene na spuštenoj 

strani rasjeda (downthrown side of a fault); v. 

updip block. 

downdip (down-dip) well – bušotina niz nagib sloja. 

Bušotina smještena nisko na strukturi ili niže duž sloja. 

Zbog dizanja nafte i plina takva bušotina obično 

ne proizvodi kao bušotina koja je smještena visoko 

na strukturi (više duž sloja); v. updip well. 

downfault – normalni rasjed, v. normal fault. 

downfaulted – spušten rasjedom (rasjedanjem). Termin 

kojim se označavaju stijene na spuštenoj strani rasjeda 

(downthrown side of a fault) ili spušteni blok stijena 

(downdip block); v. upfaulted. 

downhole, down hole – dubinski, na dnu bušotine 

(kanala bušotine). Opći termin koji se odnosi na sve 

što je u kanalu bušotine ili na njenom dnu. Rabi se 

za opis svake alatke, opreme i instrumenta koji se 

primjenjuju u bušotini, kao i za opis uvjeta, stanja, 

mjerenja ili metoda koje se primjenjuju u bušotini, 

na primjer dubinska oprema (downhole equipment). 

Značenje je jednako terminu down a well. 

downhole assembly – dubinski bušaći sklop (sklop bušaćih 

alatki), v. bottomhole assembly. 

downhole bridge – prepreka u bušotini. Prepreka u 

kanalu bušotine koja je obično nastala urušavanjem 

stijenke bušotine ili upadom velikog bloka stijene iz 

stijenke bušotine. 

downhole drilling motor – dubinski motor. U procesu 

rotacijskog bušenja – uređaj, smješten u donjem kraju 

bušaće kolone (kolone bušaćih alatki, drillstring) 

neposredno iznad bušaćeg dlijeta (drill bit), za pretvorbu 

hidrauličke snage struje isplačnog fl uida u 

snagu rotacije (okretanja) bušaćeg dlijeta. Katkada 

se naziva isplačni motor (mud motor) ili turbinska 

bušilica (turbo drill). 

downhole gas separator – dubinski separator (plinski 

separator), v. bottomhole gas separator. 

downhole heat losses – gubici topline u kanalu injekcijske 

bušotine, v. heat losses in wellbore. 

downhole motor – dubinski motor, v. downhole mud 

motor. 

downhole motor assembly – dubinski bušaći sklop 

(sklop bušaćih alatki) s motorom, v. bottomhole 

assembly. 

downhole motor bottomhole assembly – dubinski 

bušaći sklop (sklop bušaćih alatki) s motorom, v. bottomhole 

assembly. 

downhole mud motor – dubinski isplačni motor, dubinski 

motor pogonjen isplakom. U procesu rotacijskog 

bušenja – tip dubinskog motora (downhole drilling 

motor) koji dobiva pogon od tlaka i volumena bušaće 

isplake pumpane pod visokim tlakom kroz bušaću 

kolonu (kolonu bušaćih alatki) isplačnim pumpama 

na površini. Postavlja se u donjem kraju bušaće 

kolone (drillstring) neposredno iznad bušaćeg dlijeta 

(drill bit). U procesu bušenja dubinskim isplačnim 

motorom rotira samo bušaće dlijeto, a ne i bušaća 

kolona. Promjeri motora variraju od 5 do 23 cm (2 

do 9 inča), brzina vrtnje je 40 do 200 o/min i daju bušaćem 

dlijetu brzinu rotacije do 800 o/min. Postoje 

dva tipa dubinskih isplačnih motora – volumetrijski 

(v. positive-displacement mud motor) i turbinski (v. 

turbine mud motor). Najviše se primjenjuju za orijentirano 

(koso usmjereno) bušenje i mogu se rabiti bušaća 

dlijeta mnogih tipova (uključujući i žrvanjska). 

Sinonimi: downhole motor, drilling mud motor, mud 

motor. 

downhole pump – dubinska pumpa. Naftna pumpa 

instalirana u bušotini za umjetno podizanje nafte 

na površinu kada bušotina više ne može eruptivno 

proizvoditi.

downhole pump effi ciency 249 

downwarping 

downhole pump effi ciency – efi kasnost dubinske naftne 

pumpe. Omjer izmjerene proizvodnje (measured 

production) i izračunane proizvodnje (computed 

production) nafte dubinskom pumpom – iznosi oko 

80%. Sinonim: fi eld effi ciency. 

downhole safety valve – dubinski sigurnosni ventil. 

Podzemni ventil instaliran u proizvodnoj bušotini. 

Ventil je normalno otvoren pod djelovanjem hidrauličkog 

tlaka. Ako tlak padne ili se bušotina iz sigurnosnih 

razloga namjerno zatvori, ventil prekida protok 

fl uida u bušotini. 

downhole steam generator – dubinski generator vodene 

pare. Uređaj za proizvodnju vodene pare što je 

instaliran u kanalu bušotine u razini produktivnog 

sloja/ležišta u procesu istiskivanja nafte vodenom 

parom (termička metoda povećanja iscrpka nafte/EOR-metoda 

– v. steamfl ood) kojem se doprema 

voda, gorivo i zrak (ili zrak obogaćen kisikom). Glavna 

prednost dubinskog generatora pare pred površinskim 

je u tome što se eliminiraju gubici topline u 

intervalu između površine i naftnog ležišta (gubici 

u kanalu bušotine i u okolne slojeve) i štiti okoliš; v. 

fi eld steam generator. 

downhole storm choke – dubinski sigurnosni ventil. Tip 

sigurnosnog ventila koji je lociran u koloni uzlaznih 

cijevi (tubing) eruptivnih bušotina i automatski zatvara 

bušotinu kada dođe do nenormalnog strujanja 

nafte iz bušotine na površinu. 

downhole sucker-rod pump – dubinska naftna pumpa 

s klipnim (pumpnim) šipkama, v. sucker-rod pump. 

downslope – (1) silazna (spuštajuća) padina, nizbrdica. 

Dio padine koji leži u smjeru prema dolje. (2) niz padinu, 

nizbrdo, nizbrdan. Termin koji označava smjer 

prema dolje ili smjer spuštanja po padini ili silazni 

smjer, na primjer, silazni riplovi (riplovi koji migriraju 

niz kosu površinu, downslope ripple). 

downstream – (1) djelatnost transporta, prerade i prometa 

nafte, sekundarna sfera naftne privrede, downstream. 

U naftnoj industriji – (a) Ukupnost aktivnosti 

(operacija) koje se izvode nakon procesa geoloških 

istraživanja do (uključivo) procesa proizvodnje nafte, 

a uključuju transport (transportation), odnosno, cjevovodne 

sustave, rafi nerijsku preradu sirove nafte u 

naftne produkte (refi ning), skladištenje te utilizaciju 

naftnih produkata (distribuciju, isporuku, marketing). 

Neke defi nicije u te aktivnosti uključuju i distribuciju 

plina te petrokemijsku djelatnost. (b) Općenito, downstream 

su operacije i postrojenja nakon onih u referentnoj 

točki – prerada nafte je downstream u odnosu 

na operacije proizvodnje, a marketing je downstream 

u odnosu na preradu. Operacije geoloških istraživanja, 

bušenja, razrade ležišta i proizvodnje su upstream 

(v.). (2) struja fl uida nakon prerade. U kemijskoj tehnologiji 

– dio struje (protoka) koji je već prošao kroz 

dani sustav; dio struje iza određene procesne jedinice. 

(3) nizvodni kraj cijevi; nizvodni kraj cjevovoda. Kraj 

(strana) ili smjer cijevi ili cjevovoda koji su okrenuti u 

smjeru strujanja fl uida (suprotan kraj ili smjer cijevi/ 

cjevovoda se naziva uzvodnim (upstream). Na plinovodu 

(gas pipeline) to je mjesto koje je najudaljenije 

od bušotine. (4) strujanje u tlačnom vodu. Strujanje fl uida 

u tlačnom vodu koji vodi od pumpe. (5) nizvodan, 

nizvodno, niz strujanje (struju). Termin za označavanje 

smjera prema kojem teče vodotok ili se kreće ledenjak; 

koji je u smjeru ušća rijeke; v. upstream. 

downstream operations – operacije transporta, prerade 

i prometa nafte, v. downstream, 1. 

down structure, down-structure – niz strukturu. Termin 

za označavanje bušotine (well) ili lokacije bušotine 

(well location) koja nije na vrhu (tjemenu, top, 

crest) strukture, na primjer, dome ili antiklinale. Sinonim: 

off structure. 

down the center line – duž centralne linije (centralne 

osi) ležišta. Termin za označavanje tipa konvencionalnog 

zavodnjavanja ležišta (reservoir waterfl ooding) u 

kojem su injekcijske bušotine (injection wells) locirane 

duž centralne linije ležišta, a proizvodne bušotine 

(production wells) duž bokova (sa strane). 

down-the-hole – niz kanal (u kanalu) bušotine. Termin 

koji se odnosi na mjerenja ili metode ispitivanja u 

bušotini. 

down-the-hole treatment – obrada emulzije u bušotini. 

Pumpanje reagensa u bušotinu radi obrade emulzije. 

downthrow – (1) spušteno krilo rasjeda. Krilo rasjeda 

koje se čini pomaknuto prema dolje (downthrown 

side of fault) u usporedbi s drugim krilom. Sinonimi: 

downthrown block, downthrown side, downthrow 

side; v. upthrow. (2) vertikalni rasjedni pomak prema 

dolje. Veličina vertikalnog pomaka po rasjedu (vertical 

displacement of fault) u smjeru prema dolje; v. 

upthrow. 

downthrown – spušten. Termin za označavanje krila 

rasjeda (side of fault) koje se pomaknulo prema dolje 

(spustilo) u odnosu na drugo krilo; v. upthrown. 

downthrown block – spušteno krilo rasjeda, v. downthrow, 

1. 

downthrown side – spušteno krilo rasjeda, v. downthrow, 

1. 

downthrow side – spušteno krilo rasjeda, v. downthrow, 

1. 

downtime, down time – (1) vrijeme prekida rada (stajanja, 

zastoja). (a) Općenito – vrijeme tijekom kojeg se 

neka oprema ne rabi. (b) U procesu bušenja – vrijeme 

privremenog prekida rada bušaćeg postrojenja 

(operacije bušenja) zbog njegovih popravaka ili održavanja, 

promjene opreme, izvođenja karotaže, vremenskih 

uvjeta ili drugih uzroka. (c) U procesu proizvodnje 

bušotine – period tijekom kojeg je bušotina 

zatvorena, odnosno ne proizvodi (na primjer, zbog 

njena remonta). (2) vrijeme silaznog strujanja (silazne 

cirkulacije) bušaće isplake. Vrijeme koje je potrebno 

bušaćoj isplaci za cirkulaciju kroz bušaću kolonu (kolonu 

bušaćih alatki, drillstring) od radne platforme 

(podišta) bušaćeg tornja (drilling fl oor) do bušaćeg 

dlijeta (drill bit). 

down-to-basin fault – rasjed sa spuštenim krilom prema 

bazenu. U naftnoj geologiji – termin kojim se označava 

rasjed čije je spušteno krilo okrenuto prema strani 

susjednog bazena. 

down-to-coast fault – rasjed sa spuštenim krilom prema 

obali. U naftnoj geologiji – termin kojim se označava 

rasjed čije je spušteno krilo okrenuto prema 

strani obale. 

downward bulge – korijen, v. root, b. 

downwarping – sliježuće krivljenje (izvijavanje). Slijeganje 

(ugibanje ili savijanje prema dolje) regionalnog 

područja Zemljine kore (obično zbog djelovanja izostatičkih 

sila), kao u orogenetskom pojasu (orogenic 

belt) ili centroklinali (centrocline); v. upwarping, warping, 

3.

downwash 250 

drainage area 

downwash – sprani površinski materijal. U geologiji – fi - 

nozrnasti površinski materijal (na primjer, poput tla) 

koji se spire kišama niz padinu planine ili brežuljka 

(osobito ako je vegetacija slabo razvijena). 

downwelling – tonjenje (spuštanje) vode, v. sinking, 2. 

DP (diff erential-pressure) fl owmeter – diferencijalno 

protočno mjerilo, v. diff erential-pressure fl owmeter. 

DP (diff erential-pressure) meter – diferencijalno protočno 

mjerilo, v. diff erential-pressure fl owmeter. 

draft – gaz. Dubina do koje brod ili plutajuća bušaća 

platforma (fl oating platform) uranja u vodu, vertikalna 

udaljenost od dna broda ili platforme do površine 

vode (vodene linije). Gaz poluuronjive bušaće 

platforme (semisubmersible drilling unit) podesiv je 

balastom za tri vrste operacija – kretanje, bušenje i 

čekanje. Za pokretljivost je normalan gaz oko 6 do 

8 metara (18,5 do 26 stopa), a za maksimalnu stabilnost 

kada se buši gaz se poveća na 20 do 25 metara 

(65 do 81 stopa). Za čekanje pri lošem vremenu poluuronjive 

platforme su projektirane s nekim srednjim 

gazom (obično 15 m/49 ft). Sinonim: draught. 

drag – vučenje. U strukturnoj geologiji – savijanje slojeva 

na krilu rasjeda (side of fault) koje je uzrokovano 

trenjem gibajućih blokova duž rasjedne plohe (fault 

surface). Termin također označava tako formirane 

pregibe (bend) i iskrivljenja (distortion) slojeva. 

drag bit – lopatasto bušaće dlijeto, bušaće dlijeto s lopaticama, 


drag cast – odljevak vučenja, v. drag mark, 2. 

drag drilling bit – (1) bušaće dlijeto režućeg tipa, režuće 

bušaće dlijeto. U procesu bušenja – jedan od dvaju 

tipova dlijeta za rotacijsko bušenje (rotary drill bit), 

uz žrvanjska dlijeta, rock drilling bits, rolling cutter drilling 

bits). Prema njihovoj konstrukciji, dijele se na: 

(a) dlijeta s čeličnim rezačima (steel cutter drag bits) ili 

lopatasta dlijeta – rezni elementi dlijeta imaju oblik 

lopatica (v. drag drilling bit, 2); (b) dijamantska dlijeta 

(diamond cutter drag bits) – režuća površina dlijeta 

ima oblik krune koja se sastoji od brojnih dijamanata 

usađenih u matricu dlijeta od volframova karbida, 

i (c) polikristalna dijamantska dlijeta (polycrystalline 

diamond cutter bits, PCD bits) – okrugli rezni element 

dlijeta se sastoji od sloja sintetskog polikristalnog 

dijamanta (kristalića dijamanta) vezanog sa cementiranim 

supstratom od volframova karbida; v. 

drilling bit. (2) lopatasto bušaće dlijeto, bušaće dlijeto 

s lopaticama. U procesu rotacijskog bušenja – stari 

tip bušaćeg dlijeta (prvi tip dlijeta primijenjenog u 

bušenju rotacijskom metodom, rotary drilling) s fi ksnim 

čeličnim reznim lopaticama na dnu i bez pokretnih 

dijelova. Prema broju lopatica, može biti: (a) 

s dvije lopatice (dvolopatasto dlijeto ili kolokvijalno 

nazvano dlijeto »riblji rep«, jer su zakrivljene lopatice 

orijentirane slično repu ribe – two-blade drilling 

bit, two-way drag drilling bit, two-wing drag drilling 

bit, fi shtail drilling bit); (b) s tri lopatice (trolopatasto 

dlijeto – three-blade drilling bit, three-way drilling bit, 

three-wing drilling bit); (c) s četiri lopatice (četverolopatasto 

dlijeto – four-blade drilling bit, four-way 

drag drilling bit, four-wing drag drilling bit); (d) sa šest 

lopatica (šesterolopatasto dlijeto – six-blade drilling 

bit) i, (e) s osam lopatica (osmerolopatasto dlijeto 

– eight-blade drilling bit). Rezne lopatice su često 

obložene tvrdim materijalom ili imaju uloške od 

volframova karbida. Buše dubljenjem i rezanjem sti- 

jena i djelotvorno se primjenjuju za bušenje mekih 

formacija (stijena). Sinonimi: blade bit, blade drilling 

bit, drag bit, drag-type bit, drag-type drilling bit, fi nger 

bit; v. drilling bit. 

drag fold – bora vučenja. Mala bora, obično jedna od 

niza bora formiranih u nekompetentnim (mekim) 

slojevima (koji zaliježu između kompetentnijih slojeva 

ili slojeva tvrđih stijena) kretanjem kompetentnih 

slojeva u suprotnim smjerovima u odnosu jednoga 

prema drugom. Bore vučenja se također mogu formirati 

ispod tektonskih pokrova (thrust sheet). Veličina 

im varira od 1 cm do nekoliko metara. 

drag groove – brazda vučenja. Trag vučenja (v. drag 

mark) u obliku duge, uske i glatke brazde. 

drag mark – trag vučenja. U geologiji – (1) Duga glatka 

brazda (groove) ili strija (striation) koji se se formirali 

vučenjem čvrstog (tvrdog) tijela po površini mekanog 

sedimenta, na primjer, trag ostavljen kamenom 

ili ljušturom vučenim pričvršćenim algama po 

muljevitom dnu. Znak vučenja je obično uži i dublji 

od tipičnog znaka klizanja (v. slide mark). (2) Znak u 

obliku širokog i zaobljenog hrpta (grebena) s ravnim 

vrhom ili oštrom krijestom i obično s uzdužnim strijama. 

Takvi tragovi vučenja se formiraju na donjoj 

strani iznad zalegnutog sloja ispunjavanjem brazdi 

vučenja (v. drag groove), vjerojatno pri turbiditnim 

uvjetima (uvjetima turbiditnih struja). Prikladniji termin 

za ovaj slučaj bi, međutim, bio drag cast (odljevak 

vučenja). 

drag-reducing additive – aditiv (agens) za smanjivanje 

trenja, v. drag reducing agent. 

drag-reducing agent – agens (aditiv) za smanjivanje 

trenja. U transportu nafte cjevovodima – agens (aditiv) 

koji se dodaje transportiranoj nafti kako bi se 

za jednak pad tlaka povećao protok nafte kroz cjevovod. 

Agensi su polimerni ugljikovodici i efi kasniji 

su u lakim sirovim naftama nego u teškim. Skupi su i 

ne mogu se ekstrahirati iz nafte, pa njihova primjena 

mora biti ekonomski opravdana. Djelovanje agensa 

za smanjivanje trenja se sastoji u smanjivanju pada 

tlaka usljed trenja pri turbulentnom strujanju (redukcijom 

turbulencije nepoznatim mehanizmom). 

Djelotvornost agensa je manja što je viskoznost sirove 

nafte veća i što je veći promjer cjevovoda, a veća 

je pri većoj Reynoldsovoj značajki (broju). Sinonim: 

drag-reducing additive. 

drag-type bit – lopatasto bušaće dlijeto, bušaće dlijeto s 

lopaticama, v. drag drilling bit. 

drag-type drilling bit – lopatasto bušaće dlijeto, bušaće 

dlijeto s lopaticama, v. drag drilling bit. 

drainage – dreniranje. (1) Podzemno strujanje (migracija) 

nafte ili plina u ležištu usljed pada ležišnog tlaka 

(gradijenta tlaka u ležištu) uzrokovanog proizvodnjom 

bušotina. Lokalno dreniranje je strujanje nafte 

i plina prema bušotinama. (2) Istiskivanje močećeg 

fl uida (wetting fl uid) nemočećim (nonwetting fl uid) iz 

pora stijene, za razliku od upijanja (v. imbibition). 

drainage area – područje (zona) dreniranja. U procesu 

proizvodnje – područje ležišta koje se efi kasno crpi 

jednom bušotinom (iz kojeg pojedinačna bušotina 

može proizvoditi naftu ili plin). Veličina područja dreniranja 

u velikoj mjeri ovisi o permeabilnosti ležišta 

– dobra permeabilnost ležišne stijene omogućuje 

dreniranje većeg područja nego niska permeabilnost 

guste ležišne stijene. Sinonim: drainage zone.

drainage process 251 

drift 

drainage process – proces dreniranja, dreniranje. Smjer 

promjene zasićenja ležišta (ležišne stijene) u kojoj se 

smanjuje zasićenje močećom fazom, na primjer, proces 

akumulacije ugljikovodika u naftnim i plinskim 

ležištima, istiskivanje nafte ekspanzijom u primarnoj 

fazi iskorištavanja ležišta, zavodnjavanje hidrofobnog 

ležišta. 

drainage radius – drenažni radijus (polumjer). Radijus 

valjka pada tlaka u ležištu oko kanala bušotine koja 

proizvodi fl uide iz tog područja ležišta, odnosno 

maksimalna udaljenost u ležištu unutar koje se ležišni 

fl uidi gibaju prema proizvodnoj bušotini. Sinonim: 

radius of drainage. 

drainage relative permeability – relativna permeabilnost 

pri dreniranju. Relativna permeabilnost sustava 

fl uida u kojem se povećava zasićenje stijene nemočećom 

fazom (fl uidom), za razliku od relativne permeabilnosti 

pri upijanju, kada se povećava zasićenje 

močećom fazom (fl uidom); v. imbibition relative permeability, 

relative permeability. 

drainage unit – drenažna jedinica. Maksimalno područje 

ležišta/polja koje se može efi kasno drenirati 

jednom bušotinom tako da se proizvede maksimalna 

količina pridobive nafte ili plina na tom području. 

drainage well – drenažni (apsorpcijski) zdenac (bunar). 

Tip slivnog zdenca (v. inverted well) koji se primjenjuje 

za dreniranje viška voda u tlu ili površinskih voda 

na područjima gdje probušeni vodonosni horizont 

(akvifer) ima dostatnu permeabilnost što stvara 

uvjete za uklanjanje vode zadovoljavajućom brzinom. 

Sinonim: absorbing well; v. relief well. 

drainage zone – zona (područje) dreniranja, v. drainage 

area. 

drainhole, drain hole – drenažni kanal bušotine. (1) 

Horizontalna bušotina ili bočni odvojak vertikalne 

bušotine. (2) Dio (interval) horizontalne bušotine 

koji drenira ležište; v. drain holes. 

drainhole lenght – duljina drenažnog kanala bušotine. 

Duljina kanala bušotine koji drenira ležište. 

drain holes – drenažni kanali bušotine. Horizontalni ili 

gotovo horizontalni kanali izbušeni iz jednog zajedničkog 

vertikalnog kanala u produktivnoj zoni ležišta 

radi dreniranja većeg volumena nafte. 

drain sub – cirkulacijski prijelaznik, v. circulating sub. 

draught – gaz, v. draft. 

drawdown, draw down – (1) pad (sniženje) tlaka. (a) 

Razlika između statičkog i dinamičkog tlaka na dnu 

bušotine (static bottomhole pressure, fl owing bottomhole 

pressure) pri konstantnoj proizvodnji (kapacitetu 

proizvodnje) bušotine. (b) Smanjenje visine tlaka 

(pressure head) u zdencu (ili bušotini) zbog crpljenja 

vode. (2) pad (sniženje) nivoa. (a) Razlika između statičkog 

i dinamičkog nivoa (nivoa pumpanja) fl uida 

(static level, pumping level) u prstenastom prostoru 

bušotine koja proizvodi dubinskom pumpom pri 

konstantnoj proizvodnji (kapacitetu proizvodnje). 

(b) Smanjenje nivoa vode u zdencu zbog crpljenja. 

(3) omjer proizvodnje i depresije. Omjer (kvocijent) 

dnevne proizvodnje (kapaciteta proizvodnje, fl o w 

rate) nafte ili plina i pada ležišnog tlaka (drawdown 

pressure). (4) sniženje vodnog lica (vodnog zrcala). Razlika 

između nivoa (visine) vodnog lica (zrcala, water 

table) i visine vode u zdencu (ili bušotini). 

drawdown (draw-down) curve – krivulja pada tlaka. 

Dijagram zavisnosti tlaka na dnu bušotine (botto- 

mhole pressure) od njene proizvodnje (well production). 

Upotrebljava se za izračunavanje kapaciteta 

proizvodnje za različite tlakove na dnu bušotine kao 

i kapaciteta proizvodnje za postizanje maksimalno 

ekonomičnog (rentabilnog) iscrpka (maximum economic 

recovery). 

drawdown potential – potencijal snižavanjem nivoa. 

Proizvodni potencijal bušotine određen nivoom fl uida 

u njoj. 

drawdown (draw-down) pressure – pad tlaka. Razlika 

između statičkog ležišnog tlaka (static reservoir pressure) 

i dinamičkog tlaka na dnu bušotine (bottomhole 

fl owing pressure). 

drawdown (draw-down) test – ispitivanje metodom 

pada tlaka. Ispitivanje proizvodnih bušotina radi 

procjene granica prostiranja ležišta (limits of reservoir, 

extent of reservoir). Ispituje se utjecaj proizvodnje i 

pad (smanjenje) tlaka u bušotini na susjedne bušotine. 

drawworks – bušaća dizalica. Komponenta (dio) sustava 

bušaćeg postrojenja (garniture) za dizanje (tegljenje 

– v. drilling rig hoisting system) koja osigurava 

snagu za dizanje i kočenje pri izvlačenju (vađenju) 

teških kolona cijevi iz bušotine i njihovom spuštanju 

u bušotinu. Glavni dijelovi bušaće dizalice su bubanj 

(drawworks drum), kočnice, transmisija i mosur (motovilo, 

vitlo – v. cathead). Na bubnju je pričvršćen i 

namotan pokretni dio bušaćeg užeta. Bubanj dizalice 

osigurava zakretni moment i služi za vrtnju (rotaciju) 

bušaćeg užeta koje giba pokretni koloturnik. 

Kočnice bušaće dizalice moraju imati silu koja je 

dostatna za zaustavljanje i držanje teškog tereta od 

kolone cijevi kada se ona velikom brzinom spušta u 

bušotinu. 

dredge peat – sedimentni treset, v. sedimentary peat. 

drift – (1) nanos, nanosi. U sedimentologiji – opći termin 

koji se rabi (osobito u V. Britaniji) za označavanje 

svih površinskih rahlih nekoherentnih (nekonsolidiranih) 

klastičnih stijena prenesenih (transportiranih) 

s jednog mjesta i sedimentiranih na drugom mjestu 

koje se razlikuju od tvrdih (čvrstih) temeljnih stijena, 

na primjer, riječni nanosi (river drift). Nanosi uključuju 

les (prapor), til, riječne sedimente itd., iako se termin 

često primjenjuje osobito za označavanje glacijalnih 

(ledenjačkih) sedimenata (glacial deposits). 

(2) nanošenje vjetrom. Svako površinsko pokretanje 

(premještanje) vjetrom rahlog necementiranog materijala. 

(3) akumulacija nanosa. Akumulacija (nakupina) 

površinskog rahlog nekoherentnog materijala 

koja se formirala njegovim premještanjem vjetrom, 

na primjer, pješčani nanosi (sand drift) ili sniježni nanosi 

(snowdrift). (4) gomilati se. Nakupljati se (akumulirati) 

u gomile ili hrpe premještanjem (pokretanjem) 

materijala vjetrom ili vodom. (5) litoralni nanos (naplavina). 

Detritski (klastični) materijal koji se prenosi 

i sedimentira (taloži, odlaže) valovima i strujama. 

Također plutajući materijal koji su valovi nanijeli na 

obalu gdje je i ostao (na primjer, naplavljeno drvlje 

i morsko raslinje). (6) glacijalni (ledenjački) nanos (sediment). 

Opći termin koji se rabi za označavanje ukupnog 

stijenskog materijala (gline, silta, pijeska, šljunka, 

blokova) transportiranog (prenošenog) ledenjacima 

i sedimentiranog neposredno iz otapajućeg leda 

ili vodenih tokova koji su nastali otapanjem ledenjaka. 

Glacijalni nanosi (sedimenti) uključuju neslojeviti

drift angle 252 

drill a production hole 

(neuslojeni) materijal (til) koji formira morene i stratifi 

cirane (slojevite) sedimente što stvaraju morenske 

ravnice (outwash plains), pješčano-šljunčane grebene 

ili brežuljke nakon otapanja ledenjaka (eskers), 

aluvijalne lepeze i delte sedimentacijom materijala 

iz voda nastalih otapanjem ledenjaka (kames), varve, 

glaciofl uvijalne sedimente itd. Termin drift se ovdje 

općenito primjenjuje za pleistocenske glacijalne sedimente 

na područjima koja više nisu podvrgnuta 

oledbi (na primjer, veliki dijelovi S. Amerike i Europe). 

(7) porivna morska struja. Jedno od širokih, sporijih 

gibanja površinskih oceanskih voda pod utjecajem 

prevladavajućih vjetrova koja imaju tendenciju odstupanja 

ili promjene smjera. Sinonimi: drift current, 

wind current, wind drift, wind-driven current. (8) zanošenje 

morskom strujom. Zanošenje brodova izazvano 

morskim ili oceanskim strujama i vjetrom (termin 

se također primjenjuje na kretanje leda po moru). 

(9) brzina morske struje. Brzina oceanskih struja, 

obično se izražava u nautičkim miljama na dan ili u 

čvorovima (termin se također primjenjuje za brzinu 

kretanja velikih komada otkinutog leda). (10) pomak 

(otklon, odstupanje) pokazivanja instrumenta. U geofi 

zici – postupna i nenamjerna promjena etalonske 

(referentne) veličine prema kojoj se izvode mjerenja. 

Ako se ta promjena zbiva sporo i dovoljno stabilno s 

vremenom, tada se njome uzrokovana razlika očitanja 

mjerenja može odrediti pri ponovljenom mjerenju 

istog parametra u istoj točki. U podatke mjerenja 

koja su izvršena u vremenskom intervalu između 

ponovljenih mjerenja treba unijeti odgovarajuće 

korekcije. Primjer pomaka očitka je geofi zički instrument 

gravimetar koji može pokazivati pomak usljed 

promjene neke od njegovih kvantitativnih karakteristika 

– gubitka elastičnosti opruge, histereze i drugih 

faktora. (11) kut otklona (nagib) bušotine (kanala 

bušotine). Kut između smjera osi bušotine (kanala 

bušotine) i vertikale (azimut otklona bušotine je kut 

između vertikalne ravnine kroz os bušotine i smjera 

prema sjeveru). (12) kalibar za provjeru prohodnosti 

cijevi. Naprava kojom se, pod djelovanjem njene 

vlastite težine, provjerava prohodnost zaštitnih cijevi 

i uzlaznih cijevi (casing, tubing), odnosno njihov 

unutarnji promjer, prije spuštanja u bušotinu. (13) v. 

continental displacement. 

drift angle – kut devijacije kanala bušotine, v. angle of 

deviation. 

drift bed – sloj nanosa. Sloj nanosnih sedimenata (layer 

of drift) koji je dovoljno homogen da ga je moguće 

razlikovati od susjednih slojeva sličnog postanka. 

drift clay – til, v. boulder clay. 

drift correction – korekcija za pomak (otklon) pokazivanja 

instrumenta. U geofi zici – korekcija koja se uvodi 

radi uklanjanja utjecaja pomaka (otklona ili odstupanja) 

pokazivanja geofi zičkog instrumenta. Obično se 

izvodi ponavljanjem opažanja na repernoj točki. 

drift current – (1) porivna morska struja, v. drift, 8. (2) 

porivna struja vjetra. Struja vjetra defi nirana pod 

pretpostavkom da je tlak vjetra uravnotežen zbrojem 

sila Coriolisa i trenja. 

drift epoch – glacijalna (ledenjačka) epoha. (1) Sinonim 

termina glacial epoch. (2) Naziv za pleistocensku epohu 

(Pleistocene Epoch), v. Drift period. 

drift indicator – indikator otklona (nagiba) bušotine, inklinometar. 

Instrument za određivanje veličine otklo- 

na bušotine (kanala bušotine) od vertikale (deviation 

of well) na danoj dubini bušotine. Postoji više tipova 

indikatora otklona – s epruvetom fl uorovodične 

kiseline (acid-bottle inclinometer), s olovnim viskom 

(plumb bob) ili mehaničkim njihalom (mechanical 

pendulum). Sinonim: inclinometer. 

drift log – mjerenje otklona (nagiba) bušotine. Registracija 

otklona bušotine (kanala bušotine) od vertikale 

na različitim dubinama bušotine indikatorom otklona 

(inklinometrom, inclinometer, drift indicator). Ne 

mjeri se azimut bušotine. Sinonimi: drift survey, inclination 

survey. 

drift mandrel – kalibar za cijevi, v. rabbit, 1. 

drift map – karta nanosa. Geološka karta koja prikazuje 

rasprostiranje vidljivih sedimenata – svih rahlih 

(rastresitih) površinskih sedimenata i samo izdanaka 

temeljnih stijena na površini; v. solid map. 

drift meter, driftmeter – driftmetar. U tehnologiji bušenja 

– pribor za određivanje otklona bušaće šipke 

od vertikale i dubine na kojoj je došlo do otklona. 

Drift period – glacijalni (ledenjački) period. Termin koji 

se ranije rabio za označavanje pleistocenske epohe 

(Pleistocene Epoch); v. drift epoch. 

drift scratch – glacijalna (ledenjačka) strija, v. glacial 

striation. 

drift sheet – glacijalni (ledenjački) nanosni pokrov. Široko 

rasprostranjeno pokrovno tijelo glacijalnih (ledenjačkih) 

nanosa sedimentirano bez prekida (tijekom 

jedne glacijacije) ili tijekom niza tijesno povezanih 

glacijacija (na primjer, glacijalni nanosni pokrov Wisconsin 

u SAD). 

drift shot – mjerenje otklona. U procesu bušenja – mjerenje 

otklona smjera kanala bušotine od vertikale. 

drift survey – mjerenje otklona (nagiba) bušotine, v. drift 

log. 

drift terrace – aluvijalna terasa, v. alluvial terrace. 

drill – (1) bušaći uređaj. Mehanizam za izrađivanje (dubljenje) 

rupa u zemlji (uključujući uređaje za rotacijsko 

i užno udarno bušenje). (2) bušaće dlijeto, v. dilling 

bit. (3) bušiti. Izrađivati (dubiti) rupu u zemlji. 

drillability of formations – bušivost formacija. Lakoća 

kojom se neka formacija (stijena) može bušiti. Prema 

stupnju bušivosti formacije se klasifi ciraju kao meke 

(soft formations), srednjotvrde (medium formations), 

tvrde (hard formations), vrlo tvrde (very hard formations) 

i abrazivne (abrasive formations). Bušivost formacija 

se također povećava s manjom relativnom 

gustoćom i nižom viskoznošću bušaće isplake. 

drillable – bušiv. Termin za označavanje bilo kakve dubinske 

alatke ili naprave (na primjer, dubinske brtvenice 

ili pakera, cementnog čepa i drugih) koja je izrađena 

od materijala koji se može izbušiti i tako ukloniti 

iz bušotine (na primjer, od plastike ili cementa). 

drillable bridge plug – bušivi mosni čep, v. bridge plug. 

drillable packer – bušiva dubinska brtvenica (paker). 

Permanentna (stalna) dubinska brtvenica (paker, 

permanent packer) koji se može ukloniti iz bušotine 

glodanjem njenih klinova. 

drillable tool – bušiva dubinska alatka, v. drillable. 

drill a conductor hole – bušiti za konduktor (kanal bušotine 

za konduktor), v. conductor casing. 

drill an intermediate hole – bušiti za tehničku zaštitnu 

kolonu (kanal bušotine za tehničku zaštitnu kolonu), v. 

intermediate casing. 

drill a production hole – bušiti za eksploatacijsku za

drill a surface hole 253 

drill cuttings samples 

štitnu kolonu (kanal bušotine za eksploatacijsku zaštitnu 

kolonu), v. production casing. 

drill a surface hole – bušiti za uvodnu zaštitnu kolonu 

(kanal bušotine za uvodnu zaštitnu kolonu), v. surface 

casing. 

drill barge – bušaći ponton, v. drilling barge. 

drill bit – bušaće dlijeto, v. drilling bit. 

drill bit gage (gauge) – kalibar za bušaće dlijeto, v. bit 

gage. 

drill-bit leg – šapa bušaćeg dlijeta, v. bit leg. 

drill-bit metamorphism – metamorfoza (metamorfi - 

zam) bušaćim dlijetom. U procesu bušenja – pojava 

znatne alteracije nekih minerala ili stijena u normalnoj 

sekvenciji sedimenata djelovanjem bušaćeg dlijeta 

koje uzrokuje ekstremnu lokalnu toplinu i tlak 

od više stotina bar u bušenim stijenama. 

drill bit selection – izbor bušaćeg dlijeta, v. drilling bit 

selection. 

drill-bit shank – vrat bušaćeg dlijeta, v. bit shank. 

drill blank – rezni brid polikristalnog dijamantskog bušaćeg 

dlijeta. Brid (cutting edge) na dijamantskom bušaćem 

dlijetu izrađen od umjetnih (sintetičkih) polikristalnih 

dijamanata koji su cementirani pri visokoj 

temperaturi i tlaku u valjčiće od volframova karbida 

(carbide studs). Otpornost na abraziju je veća od prirodnih 

dijamanata. Sinonim: blank. 

drill collar – teška šipka. Osobito teška debelostijena 

čelična šipka (slična običnoj bušaćoj šipki, ali je 

znatno teža od nje, ima deblju stijenku, veći promjer 

i jaču spojnicu – v. drillpipe) koja se primjenjuje u rotacijskom 

bušenju (rotary drilling). Nekoliko teških 

šipki se postavlja na dno kolone bušaćih šipki (v. drillstring, 

3) neposredno iznad bušaćeg dlijeta ili aparata 

za jezgrovanje (jezgrene cijevi), a primjenjuje se za 

koncentraciju težine na bušaće dlijeto (dodatno opterećivanje 

dlijeta kako bi brzina bušenja bila veća), 

preuzimanje tlačnog naprezanja i davanje krutosti 

(stabilnosti) bušaćoj koloni (dubinskom sklopu bušaćih 

alatki, drillstring) kako bi dlijeto (ili bušaća kruna) 

imalo stabilan vertikalni smjer bušenja (kako bi 

se kanal bušotine mogao izbušiti maksimalno pravocrtno). 

Mogu biti okruglog, trokutnog ili kvadratnog 

presjeka ili spiralne (spiralno užljebljene). Krajevi teških 

šipki su nekada bili opremljeni spojnicama (drillcollar 

connector, drill collar tool joint) sličnim spojnicama 

bušaćih šipki, ali većeg promjera (spojnica teške 

šipke mora biti veća od spojnice bušaće šipke budući 

da su teške šipke u bušaćoj koloni bliže bušaćem dlijetu 

pa su izložene većem momentu rotacije i većim 

udarnim opterećenjima), ali se danas proizvode bez 

spojnica (postoje izvedbe teških šipki sa stanjenim 

vanjskim oplošjem blizu kraja za hvatanje elevatorom). 

Nemagnetične teške šipke (nonmagnetic drill 

collars – katkada se nazivaju monel) primjenjuju se u 

slučaju kada se u bušotinu namjeravaju spuštati uređaji 

za mjerenja magnetskim metodama. Sinonimi: 

collar, collar pipe, drilling collar, sinker. 

drill collar slips – klinovi za teške šipke, v. slips. 

drill collar spear – unutarnji hvatač teških šipki, v. spear. 

drill collar stabilizer – stabilizator teške šipke, v. stabilizer. 

drill column – (1) kolona bušaćih šipki. Bušaće šipke 

(drillpipes) i teške šipke (drill collars) u bušotini. (2) 

kolona bušaćih alatki, bušaća kolona, v. drillstring. 

drill conductor pipe hole – bušiti kanal bušotine za 

konduktor, v. conductor hole. 

drill core – jezgra, v. core, 1c. 

drill core analysis – analiza jezgara, v. core analysis. 

drill crew – bušaća ekipa (brigada, osoblje), posada bušaćeg 

postrojenja (garniture), v. drilling crew. 

drill cuttings – krhotine (čestice) probušenih stijena, 

bušaći mulj. U procesu bušenja – čestice i krhotine 

stijena koje nastaju rezanjem i drobljenjem stijena 

bušaćim dlijetom i bivaju uklonjene iz kanala bušotine 

strujom bušaće isplake (drilling mud) u procesu 

rotacijskog bušenja (rotary drilling) ili žlicom za grabljenje 

(bailer) u procesu užnog udarnog bušenja 

(cable-tool drilling). Najveće čestice stijena nastaju 

pri bušenju žrvanjskim dlijetima, a manje kada se 

buši dijamantskim dlijetima i pri bušenju s ispuhivanjem 

zrakom. Čestice probušenih stijena (bušaći 

mulj) se skupljaju svakih 3 do 6 metara (10 do 20 

stopa) tijekom bušenja (u kraćim intervalima kada se 

buši produktivna zona) i zatim ispiru, suše, označavaju 

i pohranjuju radi analize probušenih formacija. 

Sinonimi: bore meal, borings, boring sludge, cuttings, 

ditch cuttings, drilling cuttings, drilling dust, sludge, 

slush, well cuttings. 

drill cuttings analysis – analiza čestica probušenih stijena 

(bušaćeg mulja). Analiza uzoraka uzetih od čestica 

i krhotina probušenih (izbušenih) stijena i bušaćeg 

mulja (koji su uzlaznom strujom bušaće isplake 

izneseni s dna bušotine na površinu) s isplačnih sita 

i na izlazu separatora (odvajača) pijeska (desander) i 

mulja (desilter). Krhotine i čestice izbušenih stijena 

su važni uzorci za analizu, jer su često jedini fi zički 

litološki podaci koji se mogu dobiti iz bušotine. Ti 

podaci se rabe kao potpora drugim analizama – procjeni 

pojava ugljikovodika, geološkoj korelaciji s podacima 

konvencionalne karotaže, litološkom opisu 

formacije, opisu ležišta i drugim analizama. Interval 

uzimanja uzoraka, količina (broj) i vrsta (tip) uzoraka 

se obično defi niraju prije početka bušenja. Duljina 

intervala uzorkovanja ovisi o brzini bušenja i o tome 

koliko detaljno će se opisati litologija i ležište. Uzorci 

čestica i krhotina stijena i mulja uzeti iz isplačnog 

sustava (v. drill cuttings samples) dijele se na tzv. vlažne 

(wet-cut samples) i suhe (dry-cut samples). Vlažni 

uzorci se rabe za ekstrakciju i analizu plina (ostatak 

uzoraka se pakira za druge analize), a suhi uzorci se 

analiziraju radi određivanja postotnog udjela različitih 

komponenata, boje, tvrdoće, promjera i oblika 

zrna, sortiranosti čestica, stupnja cementacije i matriksa, 

sedimentacijske strukture, poroznosti i pojava 

ugljikovodika (boja, miris, fl uorescencija, sadržaj, 

ukupan plin). 

drill cuttings samples – uzorci probušenih stijena (bušaćeg 

mulja). Uzorci čestica i krhotina probušenih 

(izbušenih) stijena i bušaćeg mulja koji su uzeti na 

površini iz isplačnog sustava (s isplačnih sita, na izlazima 

odvajača pijeska i mulja) za analize. Dijele se 

obično na dva tipa – vlažni uzorci (wet-cut samples) 

i suhi uzorci (dry-cut samples). Vlažni uzorci se prije 

analize ne peru temeljito, nego se lagano ispiru kako 

bi se uklonio površinski fi lm bušaće isplake. Suhi 

uzorci se prije analize peru radi uklanjanja isplačnog 

fi lma i prosijavaju. Konsolidirani suhi uzorci se peru 

vodom i, ako se bušilo isplakom na bazi nafte, otopinom 

deterdženta (katkada se uzorci prije pranja

drilled measured reserves 254 

deterdžentom moraju isprati nefl uorescentnim otapalom 

što, međutim, nije poželjno zbog opasnosti 

da se ne uklone naftne boje iz uzorka). Kod pranja 

slabo konsolidiranih uzoraka izbušenog pješčenjaka 

i šejla mogu se isprati gline iz uzoraka. Uzorke krhotina 

koji sadrže gline sklone bubrenju treba prati u 

slojnoj vodi ili u 2%-tnoj otopini kalij-klorida kako bi 

se spriječila defl okulacija. Nakon pranja uzoraka radi 

uklanjanja isplake, oni se obično peru preko sita od 

5 mm. Vlažni uzorci se pakiraju u vrećice od tkanine, 

suhi uzorci (osušeni na zraku ili toplinom) u papirnate 

vrećice, a uzorci namijenjeni za specijalne analize se 

spremaju u hermetične staklene posude napunjene 

slojnom vodom (ili drugim kompatibilnim fl uidom) s 

dodatkom baktericida; v. drill cuttings analysis. 

drilled measured reserves – izbušene izmjerene rezerve. 

Prema klasifi kaciji Rudarske uprave SAD (US 

Bureau of Mines) – rezerve izračunane za područja 

izbušena po mreži eksploatacijskih bušotina. 

drilled proved reserves – izbušene dokazane rezere. 

Prema klasifi kaciji Američkog naftnog instituta 

(American Petroleum Institute) – rezerve područja 

izbušenih po mreži eksploatacijskih bušotina. Sinonim 

za izbušene izmjerene rezerve (v. drilled measured 

reserves) u klasifi kaciji Rudarske uprave SAD. 

drilled show – pojava plina tijekom bušenja. Znatan 

porast udjela ugljikovodika težih od metana u plinu 

fona (background gas) tijekom bušenja propusne 

formacije koji je indikacija moguće proizvodnje 

ugljikovodika. 

drilled solids – izbušene čvrste čestice. Čestice i krhotine 

probušenih stijena u bušotini; v. drill cuttings. 

drilled well – izbušena bušotina. Bušotina izbušena metodom 

rotacijskog ili užnog udarnog bušenja (rotary 

drilling, cable-tool drilling) u istraživanju nafte, plina 

ili vode. 

driller – bušač, šef (vođa) smjene bušača. U procesu 

bušenja – član bušaće ekipe (brigade) i prvi član 

po hijerarhiji u posadi bušaćeg postrojenja u svojoj 

smjeni (v. drilling crew) koji tijekom rutinskih bušaćih 

operacija neposredno upravlja ekipom i radom 

bušaćeg postrojenja, nadzire aktivnosti na radnom 

podištu tornja (drill fl oor), osigurava pravilan rad 

kontrolnih instrumenata, izvodi operacije bušenja 

i manevriranja bušaćim alatkama, odnosno rukuje 

bušaćom opremom i dizalicom (spuštanje i izvlačenje 

bušaćih šipki i dlijeta, praćenje promjena brzine 

bušenja, održavanje protoka isplake, kontrola svojstava 

isplake i nivoa isplake u bazenu), rukuje protuerupcijskim 

uređajem (preventerom), aktivira alarm i 

također izrađuje bušaće izvještaje (ako se zahtijevaju). 

Sinonimi: borer, boring master, digger, drilling foreman, 

drillman, drill runner, master borer, well borer. 

driller’s blowout preventer control panel – preventerski 

upravljački pult bušača. Upravljački uređaj 

smješten na radnom podištu (platformi, drill fl oor) 

bušaćeg postrojenja (za razliku od daljinskog preventerskog 

upravljačkog pulta koji se nalazi izvan 

postrojenja – remote blowout preventer control panel) 

za rukovanje ventilima na upravljačkom manifoldu 

(control manifold) koji usmjeravaju hidraulički tlak na 

elemente za zatvaranje protuerupcijskog (preventerskog) 

sklopa (blowout preventer stack) na bušaćem 

postrojenju. Sinonim: driller’s BOP control panel. 

driller’s BOP control panel – preventerski upravljački 

driller’s report 

pult bušača, v. driller’s blowout preventer control panel. 

driller’s console – upravljački pult bušača, v. driller’s 

control panel. 

driller’s control panel – upravljački pult bušača. Upravljački 

pult na radnoj platformi (podištu) bušača (drill 

fl o o r ) koji sadrži bušaće mjerne instrumente za registraciju 

tlaka pumpi (pump presssure), brzine pumpanja 

(pump speed), rotacijskog momenta i brzine 

rotacije bušaće kolone (kolone bušaćih alatki, drillstring 

rotary torque, drillstring rotary speed) te indikatore 

zakretnog momenta kliješta (ključa, tong torque 

indicator), tlaka zraka (air pressure indicator) i težine 

(weight indicator) za ukupnu težinu (opterećenje) na 

bušaće dlijeto (weight on bit) i kuku (hook weight). Na 

morskom (odobalnom) bušaćem postrojenju (off shore 

rig) se registriraju ne samo parametri isplake i 

bušenja nego također instrumenti za protuerupcijske 

uređaje (preventere, blowout preventers), dizalicu 

(drawworks), isplačni sustav (mud system), toranj 

(derrick), alarmni sustav (alarm system) i druge. Sinonim: 

driller’s console. 

driller’s log – (1) dijagram karotaže bušenja, bušaći geološki 

profi l. Dijagram ispitivanja uzoraka krhotina i čestica 

probušenih stijena koji izrađuje bušač (driller). 

(2) bušaći izvještaj, izvještaj bušenja, v. driller’s report. 

(3) dnevnik (žurnal) bušenja, bušaći dnevnik (žurnal). 

Kratke bilješke u kojima bušaća ekipa (posada) opisuje 

opće karakteristike čestica i krhotina izbušenih 

stijena (bušaćeg mulja) tijekom procesa bušenja i 

navodi vrijeme bušenja u ovisnosti o dubini. Dnevnik 

bušenja je koristan jedino ako nema detaljnog opisa 

litoloških karakteristika probušenih stijena kompiliranog 

s mikroskopskim izučavanjem bušaćeg mulja 

(well cuttings) ili jezgara (cores). Sinonimi: boring journal, 

boring log, drilling diary, drilling journal, drilling 

log, drilling log-book, drilling record. 

driller’s method of well killing – bušaća metoda gušenja 

bušotine. Metoda uspostavljanja kontrole nad 

bušotinom tijekom procesa bušenja (u slučaju kada 

su bušaće alatke na dnu bušotine) održavanjem konstantnog 

tlaka u bušaćim šipkama cirkulacijom otežane 

isplake za gušenje (heavy-weight kill mud) kroz 

vod za gušenje (kill line) i podesivu sapnicu (adjustable 

choke) nakon što se slojni fl uidi koji su prodrli u 

bušotinu (kick fl uids) izbace cirkulacijom. Tlak u zaštitnoj 

koloni (casing pressure) kontinuirano varira 

dok se sav slojni fl uid ne izbaci iz bušotine, a kada se 

u bušotini uspostavi cirkulacija otežane isplake, tlak 

u zaštitnoj koloni se sapnicom održava konstantnim 

dok se bušotina ne ispuni isplakom. Druga metoda 

gušenja (kontrole) bušotine je tzv. inženjerska (v. 

wait-and-weight method of well killing); v. kill. 

driller’s report – izvještaj bušenja, bušaći izvještaj. 

Skraćeni zapis operacija bušenja i napredovanja 

bušenjem na bušaćem postrojenju tijekom smjene. 

Sličan je dnevnom bušaćem izvještaju (daily drilling 

report) i uključuje geološke i tehničke informacije, 

na primjer, o probušenim formacijama, izbušenoj 

metraži, ispitivanjima isplake, pojavama nafte i plina 

i prekidima rada uređaja, zajedno s dijagramom 

brzine bušenja (drilling-time log). Izvještaj bušenja 

također uključuje imena članova posade bušaćeg 

postrojenja, radne sate, popis uporabljene cijevne i 

dubinske opreme, tone-kilometre (tone-milje) rada 

bušaćeg užeta i opće održavanje i popravke. Kopija

driller’s total depth 255 

izvještaja se čuva na bušaćem postrojenju. Sinonimi: 

boring journal, boring log, driller’s tour report, drilling 

diary, drilling journal, drilling log, drilling log-book, drilling 

record, drilling report. 

driller’s total depth – konačna dubina bušotine prema 

bušaćim šipkama, v. total depth. 

driller’s tour report – smjenski izvještaj bušenja (bušaći 

izvještaj), v. driller’s report. 

drill fl oor – bušaća (radna) platforma (podište), platforma 


drill hole – kanal bušotine, v. hole, 1. 

drill hole location – položaj (lokacija) bušotine, v. wellsite. 

drill hole sweep – čišćenje bušotine istiskivanjem kroz 

prstenasti prostor. Čišćenje bušotine, zacijevljene (sa 

zaštitnom kolonom) i nezacijevljene (bez kolone 

zaštitnih cijevi), od čestica i krhotina probušenih stijena, 

pijeska i silta njihovim istiskivanjem u prstenasti 

prostor bušotine i na površinu isplakom koja se 

pumpa u kolonu bušaćih alatki. Čišćenje bušotine je 

osobito nužno na podmorskim (odobalnim) bušotinama 

radi održavanja kolone uronjene stojke čistom 

(slobodnom) od izbušenog stijenskog materijala. 

drill-in casing – ugradnja zaštitne kolone (kolone zaštitnih 

cijevi) tijekom bušenja. Ugrađivanje zaštitne kolone 

(kolone zaštitnih cijevi, casing) tijekom bušenja (a 

ne kasnije). 

drill-in fl uid – isplačni fl uid za bušenje produktivne formacije, 

v. drilling-in fl uid. 

drilling – bušenje. Proces izrade bušotina (bušenja podzemnih 

stijena) radi geoloških istraživanja, prospekcija, 

ocjene ili proizvodnje nafte, plina ili vode. Može 

se izvoditi s dvije glavne metode – rotacijskim bušenjem 

(v. rotary drilling) ili užnim udarnim bušenjem 

(v. cable-tool drilling). Sinonimi: boring, hole drilling. 

drilling-and-spacing unit – maksimalna površina dreniranja 

bušotinom, v. proration unit. 

drilling barge – bušaći ponton. Opći termin kojim se 

označava svako plutajuće bušaće postrojenje (fl oating 

drilling rig). Drugi oblik termina: drill barge. 

drilling beam – bušaće njihalo (balansir), njihalo (balansir) 

uređaja za užno udarno bušenje, v. walking 

beam, 1. 

drilling bit – bušaće dlijeto. U procesu bušenja – alatka 

montirana na donjem kraju kolone bušaćih alatki 

(bušaće kolone, drillstring) koja služi za bušenje ili 

rezanje stijena u procesu izrade bušotina. Postoje 

brojni tipovi bušaćih dlijeta ovisno o metodi bušenja, 

vrsti bušenih stijena (formacija), materijalu izrade 

i konstrukciji. Prema metodi (tehnici) bušenja, 

dlijeta se dijele na udarna (ili dlijeta za udarno bušenje 

– v. percussion drilling bit) i rotacijska (ili dlijeta 

za rotacijsko ili rotorno bušenje – v. rotary drilling bit), 

prema tipu bušenih formacija (stijena), dijele se na 

dlijeta za bušenje mekih (soft formation bit), srednjetvrdih 

(medium formation bit), tvrdih (hard formation 

bit), kremenih (chert bit) i žilavih (viskoznih) 

formacija (gumbo bit), prema načinu djelovanja na 

stijenu (razaranja stijene), dijele se na dlijeta režućeg 

tipa (za bušenje rezanjem stijena – cutting-type 

drilling bit), drobećeg tipa (za bušenje drobljenjem 

stijena – crushing drilling bit), odsijecajućeg tipa (za 

bušenje odsijecanjem, odlamanjem stijena – chipping 

type drilling bit) i kombiniranog, strugajućerežućeg, 

tipa (za bušenje struganjem ili abrazijom i 

drilling bowl 

rezanjem stijena – scraping-cutting type drilling bit). 

Najčešće se u suvremenom bušenju primjenjuju dlijeta 

za rotacijsko bušenje koja su se nekada dijelila 

u tri glavne skupine – žrvanjska (v. rock drilling bit), 

dijamantska (v. diamond drilling bit) i lopatasta (v. 

drag drilling bit), dok je danas usvojena podjela na 

žrvanjska i dijamantska dlijeta. Najviše se primjenjuju 

čelična žrvanjska dlijeta (koja buše drobljenjem i 

usitnjavanjem stijena), dlijeta s dijamantnim ulošcima 

(buše stijene struganjem ili abrazijom) i krune s 

dijamantnim ulošcima za bušenje jezgara. Sinonimi: 

bit, bore-bit, boring tool, drill bit, drilling tool, oilfi eld 

bit, oilfi eld drilling bit, tool. 

drilling bit body – tijelo bušaćeg dlijeta. Dio žrvanjskog 

bušaćeg dlijeta (v. rock drilling bit) koji se sastoji od 

vrata (bit shank) – konusnog vrha s navojem koji se 

uvrće u kolonu bušaćih alatki, šapa (bit legs) na kojima 

su žrvnjevi (broj šapa odgovara broju žrvnjeva 

dlijeta), osovina žrvnja (bit pins) kojima su žrvnjevi 

pričvršćeni za tijelo dlijeta i kanala za cirkulaciju fl uida 

(watercourses). Tijela bušaćih dlijeta se izrađuju 

od kovanog ili lijevanog čelika legiranog niklom, kromom 

i molibdenom. Sinonimi: bit body, body of a bit. 

drilling bit gage (gauge) – kalibar za bušaće dlijeto, v. 

bit gage. 

drilling bit hydraulic horsepower – hidraulička snaga 

na bušaćem dlijetu. Hidraulička snaga ekvivalentna 

umnošku protoka isplake (u l/min ili gal/min) i pada 

tlaka u mlaznicama dlijeta. Sinonim: hydraulic horsepower 

at drilling bit. 

drilling bit mechanical horsepower – mehanička snaga 

na bušaćem dlijetu. Snaga koja je potrebna samo 

za rotaciju bušaćeg dlijeta (ne uključujući snagu potrebnu 

za rotaciju kolone bušaćih alatki). 

drilling bit selection – izbor bušaćeg dlijeta. Izbor bušaćeg 

dlijeta između raspoloživih tipova kojim će se 

najdjelotvornije, najbrže i najjeftinije izbušiti kanal 

bušotine najveće duljine. Glavni faktori koji utječu na 

optimalan izbor dlijeta su: (a) tip formacije (stijene) 

koja se buši; (b) tip bušaće isplake; (c) tip i čvrstoća 

dubinskog bušaćeg sklopa (kolone bušaćih alatki), i 

(d) mogućnost bušaće opreme da osigura potrebnu 

snagu za bušenje (bušaća dizalica, isplačne pumpe 

i druga oprema). Općenito, za bušenje mekanih 

formacija (mekani šejl, gline, nekonsolidirani pijesci/pješčenjaci, 

soli) i formacija srednje tvrdoće (tvrdi 

šejl, pješčenjaci, vapnenci) odabiru se žrvanjska dlijeta, 

a za bušenje tvrdih formacija (tvrdi pješčenjaci, 

čert, silicifi cirani vapnenci, granit) – žrvanjska i dijamantska 

bušaća dlijeta. Sinonim: drill bit selection. 

drilling bit stabilization – stabilizacija bušaćeg dlijeta. 

Stabilizacija dubinskog sklopa bušaćih alatki blizu 

dlijeta kojom se postiže rotacija dlijeta oko njegove 

vlastitte osi i održava smjer kanala bušotine. Sinonimi: 

stabilizing of drill bit, stabilizing of drilling bit. 

drilling bit type – tip bušaćeg dlijeta, v. drilling bit. 

drilling blind without return – slijepo bušenje s gubitkom 

cirkulacije. Bušenje bez mogućnosti analiziranja 

čestica i krhotina probušenih stijena jer nema povratne 

struje bušaće isplake. 

drilling block – blok za istraživačko bušenje. Područje 

na kojem je planirano izbušiti istraživačku bušotinu 

(exploratory well). 

drilling bowl – potporanj klinova. Potporna naprava 

koja drži klinove bušaćih šipki i zaštitnih cijevi u ku

drilling break 256 

poli vrtaćeg stola (rotora, master bushing) na radnoj 

platformi (podištu, drill fl oor) bušaćeg postrojenja 

(garniture). Sinonim: bowl, slip bowl. 

drilling break – (1) promjena brzine bušenja. Naglo 

(iznenadno) povećanje (porast) ili smanjenje (pad) 

brzine bušenja (napretka bušenjem, prodiranja bušaćeg 

dlijeta u sloj, rate of penetration). Katkada pokazuje 

da je dlijeto prodrlo u zonu s visokim tlakom 

i da, prema tome, postoji mogućnost erupcije. (2) 

povećanje (porast) brzine bušenja. Povećanje (porast) 

brzine bušenja (napretka bušenjem, prodiranja bušaćeg 

dlijeta u sloj, rate of penetration) pri promjeni 

sastava bušenih stijena. Često upućuje na ulaz dlijeta 

u poroznu zonu. 

drilling by rotation – rotacijsko bušenje, v. rotary drilling. 

drilling cable – bušaće uže. U procesu bušenja – teško, 

gipko uže izrađeno od brojnih strukova ili pletenica 

čelične žice omotanih oko čelične jezgre ili od višestruko 

pletenih kudjeljnih vlakana spojenih u strukove. 

Promjer bušaće užadi je obično od 12,7 mm do 

50,8 mm (½ do 2 inča), a klasifi ciraju se prema tipu 

jezgre, broju strukova omotanih oko jezgre i broju 

žica u svakom struku (na primjer, uže koje se široko 

primjenjuje u procesu bušenja je tipa 6x19, s nezavisnom 

jezgrom – brojke znače da je uže spleteno 

od šest strukova ili pletenica i da svaki struk ima 9 

vanjskih i 9 unutarnjih žica i središnju jezgru). Bušaće 

uže se primjenjuje u procesu rotacijskog (rotornog) 

bušenja za dizanje i spuštanje bušaće opreme, a u 

procesu užnog udarnog bušenja kao uže za koje se 

pričvršćuje bušaće dlijeto i kao spojni sklop između 

udarne bušaće šipke i njihala (balansira). Životni vijek 

(vijek trajanja) bušaćeg užeta se mjeri (procjenjuje) 

tona-kilometrima ili tona-miljama (količina rada 

koja je potrebna za transport tereta na udaljenost 

od 1 kilometra ili 1 milje). Najvećem habanju je užad 

podvrgnuta na dva mjesta – na vrhu koloturova nepokretnog 

koloturnika ili na dnu koloturova pokretnog 

koloturnika (pri dizanju teške kolone bušaćih 

alatki tijekom njena spuštanja u bušotinu i izvlačenja 

iz bušotine) – ti oštro napregnuti dijelovi užeta 

se nazivaju »točkama vješanja« (pickup points) – i na 

mjestu bubnja dizalice na kojem počinje novi sloj ili 

namotaj užeta (taj dio se naziva »točka namotaja«, 

lap point). Prije zamjene cijelog bušaćeg užeta ono 

se periodički mijenja u točki vješanja na koloturniku 

i točki namotaja na bubnju dizalice – labavljenjem sidra 

mrtvog kraja užeta (dead-line anchor) otpusti se 

nekoliko stopa novog užeta s bubnja na kojem je namotan 

njegov neiskorišteni dio, a na bubnju dizalice 

se odreže i ukloni istrošeni dio užeta. Sinonimi: block 

line, cable, drilling cable, drilling line, drilling rope, drill 

rope, rotary drill line, rotary line, wire line. 

drilling capacity – kapacitet bušaćeg postrojenja (uređaja). 

Maksimalna dubina bušenja za koju je projektirano 

i opremljeno dano bušaće postrojenje (uređaj, 

drilling rig). 

drilling cements – cementi za bušotine, v. oilwell cements. 

drilling collar – teška šipka, v. drill collar. 

drilling conductor hole – bušenje kanala bušotine za 

konduktor, v. conductor hole. 

drilling conductor pipe hole – bušenje kanala bušotine 

za konduktor, v. conductor hole. 

drilling derrick 

drilling contract – ugovor o bušenju. Ugovor između 

bušaćeg poduzetnika (drilling contractor) i operatora 

koji drži rudarsko ovlaštenje (mineral rights) ili 

predstavlja vlasnika rudarskog ovlaštenja (mineral 

rights owner) za bušenje na danoj lokaciji do određene 

dubine ili horizonta kojim se defi niraju obveze 

i prava svake strane i specifi ciraju uvjeti bušenja 

i tehnički podaci (datum početka bušenja, dubina 

bušotine (u metrima ili stopama), formacije koje se 

buše, promjer bušotine (kanala bušotine), promjer, 

težina i tip teških bušaćih šipki, maksimalni otklon 

smjera kanala bušotine od okomice, promjeri kolona 

zaštitnih cijevi do određenih dubina, svojstva bušaće 

isplake, program karotaže, program cementacije 

zaštitnih kolona, vrste ispitivanja, odnosno testiranja 

bušotine i program završnog proizvodnog opremanja 

bušotine). Postoje četiri tipa ugovora o bušenju: 

(a) ugovor po danu bušenja (v. daywork drilling contract); 

(b) ugovor tipa »ključ u ruke« (v. turnkey drilling 

contract); (c) ugovor po metru bušenja (v. footage drilling 

contract), i (d) kombinirani ugovor o bušenju (v. 

combination drilling contract). 

drilling contractor – bušaći poduzetnik. Osoba ili poduzeće 

koji posjeduju bušaće postrojenje (drilling 

rig) i izvode radove bušenja. 

drilling control – automatski regulator opterećenja bušaćeg 

dlijeta, v. automatic driller. 

drilling core – jezgra, v. core, 1c. 

drilling costs – troškovi bušenja. Novac koji je potrošen 

po metru ili stopi izbušenog kanala bušotine. 

drilling crew – bušaća ekipa (brigada, osoblje), posada 

bušaćeg postrojenja (garniture). Ekipa radnika na 

bušaćem postrojenju (garnituri) na kopnu i bušaćoj 

platformi na moru. Obično se sastoji (prema tradicionalnom 

hijerarhijskom redoslijedu od najvišeg 

radnog mjesta do nanjnižeg) od bušača (v. driller), 

tornjaša (v. derrickman), motoriste (v. motorman) i 

dva do četiri klinaša (v. fl oorman). Svim operacijama 

bušenja i radovima na bušaćem postrojenju upravlja 

šef bušaćeg postrojenja (v. toolpusher). Operator 

ili servisno poduzeće koje izvodi bušenje ima svog 

predstavnika na radilištu bušenja (company representative). 

Sinonimi: drill crew, drilling gang, drilling 

personnel, drilling rig crew, rig personnel. 

drilling curve – krivulja bušenja. Dijagram zavisnosti 

dubine bušotine (well depth) i vremena bušenja (drilling 

time). 

drilling cuttings – čestice (krhotine) probušenih stijena, 

bušaći mulj, v. drill cuttings. 

drilling derrick – bušaći toranj, toranj za bušenje. U procesu 

bušenja – visoki vertikalni toranj sastavljen od 

čeličnih rešetkastih elemenata (u prošlosti drvenih) 

koji se montira iznad bušotine i služi za smještaj i 

potporu različitih sklopova opreme, pribora i instrumenata 

za izvođenje bušenja i opremanje bušotine 

te bušaćih šipki i drugog cijevnog materijala i za 

spuštanje u bušotinu i dizanje (izvlačenje, vađenje) 

iz nje bušaće i proizvodne opreme. Sastoji se od vršne 

stojke (koze, gin pole), gornje ili vršne platforme 

(platforme krune bušaćeg tornja, crow’s nest), podišta 

(platforme) nepokretnog koloturnika (water 

table), podišta (platforme) tornjaša (monkey board), 

nogu (obično četiri, derrick legs), horizontalnih nosača 

nogu (derrick girders, derrick girts), kosih (dijagonalnih) 

nosača nogu (derrick braces) i ljestava (derrick

drilling diary 257 

drilling in 

ladder). Visina bušaćih tornjeva varira od 24 do 57 

metara (80 do 189 stopa). Tornjevi kopnenih bušaćih 

postrojenja (garnitura, land rig derrick) obično su 

prenosivi (u tom slučaju se nazivaju bušaćim jarbolom 

– v. drilling mast), pa se termin derrick odnosi na 

permanentniji tip konstrukcije. Tipični veliki tornjevi 

na poluuronjivim bušaćim platformama mogu biti 

visoki gotovo 50 metara (160 stopa), s kvadratnom 

osnovicom (bazom) od 12 metara (40 stopa). Bušaći 

tornjevi se proračunavaju i klasifi ciraju prema njihovoj 

visini (što je visina tornja veća to se na njemu 

može rukovati s duljim sekcijama cijevi) i sposobnosti 

izdržavanja tlačnih opterećenja i opterećenja snagom 

(silom) vjetra. Sinonimi: boring tower, derrick, 

drilling tower. 

drilling diary – dnevnik (žurnal) bušenja, v. driller’s log. 

drilling dust – čestice probušenih stijena, bušaći mulj, v. 

drill cuttings. 

drilling effi ciency – efi kasnost bušaćeg postrojenja 

(uređaja, garniture). Broj bušotina izbušenih bušaćim 

postrojenjem tijekom jedne godine. 

drilling engineer – bušaći inženjer. Specijalist naftne 

struke za mehaniku i tehniku bušenja. 

drilling fl oor – bušaća (radna) platforma (podište), 

platforma (podište) bušaćeg tornja. Glavna radna površina 

(prostor) bušaćeg postrojenja (drilling rig), površina 

bušaćeg tornja (derrick) na kojoj je smješten 

vrtaći stol (rotor, rotary table), dizalica (drawworks), 

upravljački bušaći pult (driller’s console) i druga oprema 

i s koje se izvode operacije bušenja. Na morskom 

(odobalnom) bušaćem postrojenju (off shore drilling 

rig) bušaće podište je prostor oko otvora kroz koji 

se u more spušta bušaća oprema i alatke. Sinonimi: 

derrick fl oor, derrrick platform, drill fl oor, fl oor of 

derrick, rig fl oor, working platform. 

drilling fl uid – bušaći fl uid (isplačni fl uid, isplaka). U 

procesu rotacijskog bušenja – fl uid koji se pumpa u 

bušotinu i vraća na površinu radi iznošenja krhotina 

i čestica probušenih stijena (bušaćeg mulja, well 

cuttings), podmazivanja i hlađenja bušaćeg dlijeta, 

kontrolu podzemnih fl uida i obljepljivanja stijenke 

kanala bušotine (stvaranja isplačne obloge) itd. Glavni 

tipovi isplačnih fl uida su: (a) glinovite isplake na 

bazi vode (vodobazne glinovite isplake, water-base 

muds); (b) glinovite isplake na bazi ulja (uljnobazne 

isplake, oil-base muds), i (c) plin (zrak, prirodni plin, 

pjena). Obično se odnosi na glinovitu isplaku (mud) 

iako se zrak, plin i pjena također mogu rabiti kao bušaći 

isplačni fl uidi; v. drilling mud. 

drilling fl uid additives – aditivi za bušaći fl uid (bušaću 

isplaku), isplačni aditivi, v. drilling mud additives. 

drilling fl uid circulation – cirkulacija bušaćeg fl uida, v. 


drilling-fl uid engineer – inženjer za bušaće (bušaće 

isplačne, isplačne) fl uide. Inženjer koji radi za servisnu 

kompaniju ili bušaćeg poduzetnika ili operatora na 

bušaćem postrojenju i zadužen je za bušaće fl uide 

tijekom procesa bušenja – njihovu pripremu, ispitivanje 

i kondicioniranje. Inženjer za bušaće fl uide 

je specijalist za sve tipove bušaćih isplačnih fl uida 

(uključujući vodu, zrak, prirodni plin, pjenu), za razliku 

od isplačnog inženjera (mud engineer), koji je 

specijalist za glinovite isplake. 

drilling fl uid solids removal – uklanjanje čvrstih čestica 

iz bušaćeg fl uida (bušaće isplake). Proces čišćenja 

bušaćeg fl uida (isplake) od čvrstih čestica prije njegova 

vraćanja u bušotinu (isplačni fl uid koji se vraća 

u bušotinu za nastavak bušenja mora imati optimalna 

svojstva budući da bacanje ukupne količine 

odrađene isplake nije ni prihvatljivo, a najčešće niti 

moguće zbog ekonomskih i/ili ekoloških razloga). 

Čvrste čestice se uklanjaju iz bušaćih isplačnih fl uida 

primjenom isplačnih bazena, isplačnih sita, fi nih 

vibracijskih isplačnih sita, dekantacijskih centrifuga 

i hidrociklona. 

drilling-fl uid testing – ispitivanje bušaćih (isplačnih) 

fl uida. U tehnologiji bušaćih isplaka – ispitivanje 

tekućih isplačnih fl uida radi određivanja njihovih 

optimalnih svojstava u procesu bušenja. Izvodi se u 

pravilnim vremenskim intervalima i često omogućuje 

rano utvrđivanje i otklanjanje problema bušenja i 

sprječavanje velikih gubitaka vremena rada bušaćeg 

postrojenja. Prema preporučenom postupku Američkog 

naftnog instituta (API recommended practice), 

ispitivanja uključuju sljedeću opremu: (a) isplačnu 

vagu (mud balance) za određivanje gustoće bušaćih 

fl uida; (b) Marshov lijevak (Marsh funnel) za provjeru 

viskoznosti (konzistencije); (c) rotacijski viskozimetar 

(rotational viscometer) za određivanje čvrstoće gela 

i prividne viskoznosti za različite brzine smicanja; 

(d) fi ltarsku prešu (fi lter press) za određivanje brzine 

fi ltracije i karakteristika isplačne obloge; (e) visokotlačnu 

visokotemperaturnu fi ltarsku prešu (highpressure 

high-temperature fi lter press) za određivanje 

brzine fi ltracije i karakteristika isplačne obloge pri 

povećanom tlaku i temepraturi; (f) pH-metar (pH 

meter) za određivanje koncentracije vodikovih iona 

(pH isplačnih fl uida); (g) pješčano sito (sand screen) 

za određivanje sadržaja pijeska; (h) isplačnu retortu 

(mud retort, mud still) za određivanje sadržaja (volumenskog 

udjela) čvrste, uljne i vodene faze, i (i) 

aparat za titraciju (titration apparatus) za izvođenje 

kemijskih analiza bušaćih fl uida. 

drilling-fl uid weight recorder – instrument za kontinuiranu 

registraciju (mjerenje) gustoće bušaće isplake. 

Instrument u cirkulacijskom isplačnom sustavu postrojenja 

za rotacijsko bušenje (rotary drilling rig) koji 

kontinuirano mjeri gustoću bušaće isplake. 

drilling foreman – (1) bušač, bušaći majstor, v. driller. 

(2) predstavnik poduzeća, v. company representative. 

(3) upravitelj bušaćeg postrojenja (garniture); upravitelj 

bušaćeg radilišta (radilišta bušenja), v. toolpusher. 

drilling gang – bušaća ekipa (brigada, osoblje), posada 

bušaćeg postrojenja (garniture), v. drilling crew. 

drilling hose – bušaće (isplačno) crijevo, v. mud hose. 

drilling hydraulics – hidraulika bušenja. U procesu bušenja 

– skup faktora hidrauličkog sustava bušaćeg 

postrojenja (garniture, drilling rig) koji se moraju 

optimirati da bi operacije bušenja bile sigurne, efi kasne 

i ekonomične, na primjer, pravilno iskorištavanje 

snage isplačnih pumpi i hidrauličke energije dovedene 

bušaćem dlijetu, određivanje gubitaka tlaka 

usljed trenja u površinskoj opremi i koloni bušaćih 

alatki, omogućavanje efi kasnog čišćenja kanala bušotine. 

Nepravilno projektirani hidraulički sustav 

bušaćeg postrojenja može usporiti brzinu bušenja i 

uzrokovati lošije čišćenje kanala bušotine od čestica 

izbušenih stijena (bušaćeg mulja), gubitak cirkulacije 

isplake i erupcije. Sinonim: rig hydraulics. 

drilling in – bušenje produktivnog sloja. Završetak bu

drilling-in fl uid 258 

drilling mud 

šenja do krovine produktivnog (naftonosnog ili plinonosnog) 

sloja i ugradnja kolone zaštitnih cijevi 

(zaštitne kolone, casing) i nastavak bušenja produktivnog 

sloja. Sinonim: drilling into. 

drilling-in fl uid – isplačni fl uid za bušenje produktivne 

formacije. Isplačni bušaći fl uid posebnih svojstava 

koji je pripremljen po takvoj recepturi da je oštećenje 

formacije svedeno na minimum. Prije ulaska dlijeta 

u produktivnu formaciju, ukupni volumen isplake 

u dotadašnjoj cirkulaciji se zamijeni tim fl uidom. 

Sinonim: drill-in fl uid. 

drilling into – bušenje produktivnog sloja, v. drilling in. 

drilling island – bušaći otok. Umjetni otok izgrađen u 

plitkoj vodi (dubine između 3 i 15 metara ili 10 do 50 

stopa) koji služi kao temelj za izradu bušotina. Ledeni 

otok (ice island) primjenjuje se u vodama Arktika. 

drilling jar – bušaće škare (udarne škare, škare-udarač). 

U procesu bušenja – alatka koja se rabi za izazivanje 

jakih udaraca u smjeru prema gore za oslobađanje 

zaglavljene cijevi (stuck pipe) u kanalu bušotine. Sastoje 

se od vretena (mandrel) koje klizi u kućištu škara 

(sleeve) s čekićastim krajem. Konstrukcijski mogu 

biti mehaničke (mechanical jar), hidrauličke (hydraulic 

jar, oil jar) i hidromehaničke (hydromechanical jar). 

Bušaće škare se mogu spustiti u bušotinu s kolonom 

bušaćih alatki (bušaćom kolonom, drillstring). Mogu 

se također primijeniti za oslobađanje bušaćeg dlijeta 

koje se zaglavilo (stuck bit) u suženom kanalu 

bušotine ili u njegovu urušenom dijelu ili u bušaćem 

mulju. 

drilling journal – dnevnik (žurnal) bušenja, v. driller’s 

log. 

drilling line – bušaće uže, v. drilling cable. 

drilling liner – bušaći lajner. U procesu bušenja – tip 

lajnera (zaštitne kolone – v. liner, 1.) bušotine koji 

ima isti zadatak kao tehnička zaštitna kolona (intermediate 

casing) – za izolaciju zona gubljenja bušaće 

isplake (lost circulation zones), vodonosnih (water-bearing 

zones) i plinonosnih zona (gas-bearing zones) i 

zona s anomalno visokim slojnim tlakom (abnormal 

high-pressure zones) u bušotini kako bi se moglo nastaviti 

bušenje. Primjenjuje se pri bušenju tvrdih stijena. 

Lajner se ne ugrađuju u bušotinu do površine 

(do njena ušća), za razliku od kolone zaštitnih cijevi 

(zaštitne kolone, casing string); v. liner, 1. 

drilling log – (1) dnevnik (žurnal) bušenja, v. driller’s log. 

(2) dijagram karotaže brzine bušenja (mehaničke karotaže), 

v. drilling-time log. 

drilling log-book – dnevnik (žurnal) bušenja, v. driller’s 

log. 

drilling mast – bušaći jarbol. Tip prenosivog bušaćeg 

tornja koji se sastoji od dviju paralelnih nogu, za razliku 

od konvencionalnog bušaćeg tornja u obliku 

piramide s četiri noge. U uspravnom položaju se 

održava nategnutim užetima i mehanički se postavlja 

kao cjelina, za razliku od standardnog bušaćeg 

tornja koji se za postavljanje u radni položaj (položaj 

za bušenje) mora montirati dio po dio. Bušaći jarboli 

se obično primjenjuju za plitko bušenje i remont bušotina. 

Savršeniji tip bušaćeg jarbola postrojenja za 

duboko bušenje ima osnovicu koja je integralni dio 

jarbola. Sinonim: boring mast, mast. 

drilling mud – bušaća isplaka, isplaka za bušenje. Tekući 

bušaći fl uid (specijalna, prema pažljivoj recepturi 

pripremljena, mješavina bentonitske gline, vode, 

kemijskih aditiva i materijala za povećavanje njene 

gustoće u obliku teške suspenzije – katkada se priprema 

u ulju ili nafti umjesto u vodi) koji se kontinuirano 

pumpa u bušotinu kroz kolonu bušaćih šipki i 

mlaznice bušaćeg dlijeta, cirkulira u kanalu bušotine 

u pocesu bušenja i vraća se kroz prstenasti prostor 

bušotine između kolone bušaćih šipki i stijenke 

kanala bušotine na površinu gdje se pročišćava od 

čestica izbušenih stijena (bušaćeg mulja) i ponovno 

pumpa u bušotinu. 

Zadatak bušaće isplake u procesu bušenja je: (a) 

hlađenje i podmazivanje bušaćeg dlijeta i kolone 

bušaćih šipki (svojstvo podmazivanja se obično 

postiže dodavanjem isplaci bentonita, ulja, grafi ta i 

raznih emulgatora); (b) uklanjanje čestica i krhotina 

probušenih (izbušenih) stijena s dna bušotine i njihovo 

iznošenje na površinu (za efi kasno ispiranje, 

odnosno čišćenje dna bušotine bitna svojstva bušaće 

isplake su njena gustoća i viskoznost te brzina 

cirkulacije); (c) formiranje nepropusne isplačne obloge 

(kore, »kolača«) na stijenki kanala bušotine (to 

svojstvo isplake se postiže dodavanjem bentonita i 

njenom kemijskom obradom kako bi se poboljšala 

defl okulacija i distribucija čvrstih čestica – također se 

mogu dodavati škrob i drugi aditivi za sprječavanje 

gubljenja baznog fl uida); (d) sprječavanje drobljenja 

i urušavanja stijenke kanala bušotine (potpora stabilnosti 

formacije); (e) kontrola tlaka u kanalu bušotine, 

odnosno tlaka fl uida u podzemlju i održavanje 

protutlaka (hidrostatičkog tlaka u kanalu bušotine 

težinom stupca) na bušene slojeve kako ne bi došlo 

do pritjecanja stranih fl uida u kanal bušotine ili 

erupcije (za tu svrhu je potrebno neznatno povećati 

gustoću isplake dodavanjem barita i time povećati 

tlak njena stupca u kanalu bušotine iznad hidrostatičkog 

tlaka – za sigurno bušenje u praksi je obično 

dovoljan pretičak tlaka stupca isplake od 7 do 14 bar 

ili 100 do 200 psi); (f) smanjenje na minimum oštećenja 

formacije (nepovoljnih utjecaja na formaciju), 

odnosno zaštita produktivnosti formacije; (g) pomoć 

pri procjeni formacije – osiguranje maksimalne 

količine podataka o bušenim formacijama (isplaka 

mora posjedovati svojstva koja će pomoći izvođenju 

kvalitetne karotaže, na primjer, povećavanjem 

viskoznosti isplake dobiju se kvalitetnije krhotine 

izbušenih stijena za analize, smanjivanjem brzine 

fi ltracije minimizira se prodor isplačnog fl uida u formaciju, 

povećanjem debljine isplačne obloge teže 

se dobiju informacije iz bočnih jezgara, prodorom 

vode i nafte u formaciju mijenja se njena električna 

otpornost); (h) održavanje čestica izbušenog stijenskog 

materijala i materijala za otežavanje (oteživača) 

isplake u stanju suspenzije u slučaju kada dođe do 

prekida cirkulacije isplake (ovisi o čvrstoći gela); (i) 

održavanje minimalnog sadržaja pijeska u isplaci na 

usisu isplačne pumpe (najviše 2%); (j) podupiranje 

dijela težine kolone bušaćih alatki (bušaće kolone) i 

kolone zaštitnih cijevi (zaštitne kolone – isplaka povećane 

gustoće (relativne) gustoće znatno smanjuje 

ukupnu težinu koju mora izdržati površinska bušaća 

oprema); (k) prijenos hidrauličke snage na bušaće 

dlijeto i povećavanje brzine bušenja, i (l) smanjenje 

na minimum opasnosti od zaglavljivanja bušaćih 

šipki u kanalu bušotine. 

Bušaće isplake se dijele na četiri osnovna tipa: (a) ispla

drilling mud additives 259 

drilling mud thinners 

ke na bazi vode (isplake s vodenom osnovom, vodenobazne 

isplake – v. water-base drilling mud) – pripremljene 

sa slatkom vodom (v. fresh water-base drilling 

mud) ili slanom vodom (v. salt water-drilling mud); (b) 

isplake na bazi ulja (uljno-bazne isplake, isplake s uljnom 

osnovom – v. oil-base drilling mud) – pripremljene 

s plinskim uljem, mineralnim uljem ili isplinjenom 

slojnom naftom; (c) emulzijske isplake (v. emulsion 

drilling mud) – pripremljene s dva tipa emulzije (tipa 

»ulje u vod« i – oil-in-water emulsion drilling mud ili 

tipa »voda u ulju« – invert oil-emulsion drilling mud, 

invert-emulsion drilling mud), i (d) aerizirane isplake 

(aerated drilling mud) – aerizirane zrakom, prirodnim 

plinom. Primjenjuju se također isplake s dodatkom 

površinski aktivnih agensa (v. surfactant drilling mud) 

i inhibirane isplake (v. inhibited drilling mud). 

Isplake sadrže prirodne ili, najčešće, trgovačke gline (na 

primjer, bentonit, atapulgit) koje joj daju specifčnu 

težinu (gustoću) i viskoznost i određuju granicu tečenja, 

a mogu im se također dodavati razne kemikalije 

i tvari (aditivi) za mijenjanje određenih svojstava, 

na primjer, gustoća se može povećati dodavanjem 

materijala za otežavanje isplake, na primjer, barita 

(gustoća tipične bentonitske isplake iznosi od 1,08 

do 1,20 ili 9 do 10 lbs/gal, a teških isplaka može biti 

od 1,80 do 2,40 ili15 do 20 lbs/gal), viskoznost se 

može regulirati glinovitim materijalima, polimerima, 

kemijskim razrjeđivačima ili vodom, fi ltracijska 

svojstva, odnosno gubljenje baznog fl uida isplake u 

formaciju, mogu se smanjiti dodavanjem bentonita. 

Spomenuti parametri, uz kemijski sastav, najkritičnija 

su svojstva isplaka s obzirom na njihove brojne i 

vrlo važne funkcije u procesu bušenja, a njihova najvažnija 

karakteristika mora biti svođenje uzajamnog 

utjecaja (djelovanja) s bušenim naftonosnim i plinonosnim 

formacijama na minimum kako bi se izbjeglo 

njihovo oštećenje. Sinonimi: boring mud, drilling 

fl uid, mud, mud-laden fl uid, slush. 

drilling mud additives – aditivi za bušaću isplaku (bušaći 

fl uid), isplačni aditivi. Materijali (agensi) koji se 

dodaju bušaćim isplakama (fl uidima) radi: (a) regulacije 

viskoznosti isplake (na primjer, bentonit, polimeri); 

(b) boljeg podmazivanja bušaćih šipki (bentonit, 

ulje, deterdženti, grafi t, asfalti, specifi čne površinski 

aktivne tvari, orahove ljuske); (c) postizanja stabilnosti 

stijenke bušotine (na primjer, urušavanje šejla se 

minimizira dodavanjem kalcijskih, kalijskih i asfaltnih 

spojeva isplakama na bazi vode, a kalcij-klorida 

uljnim isplakama, dok se solne naslage stabiliziraju 

bušenjem isplakom na bazi slane vode, koja mora 

biti zasićena istom solju koja se nalazi u formaciji, ili 

uljnom isplakom). Sinonim: drilling fl uid additives. 

drilling mud circulation – cirkulacija bušaće isplake, v. 


drilling mud composition – sastav bušaće isplake 

(isplake). Bušaće isplake se sastoje od tekuće i čvrste 

(krute) faze. Kao tekuća faza se rabi slatka i slana 

voda (slatka voda je baza većine isplaka budući da je 

općenito najdostupnija i nije skupa, a uporaba slane 

vode je također već uobičajena, osobito na moru 

zbog lake dostupnosti). Kao čvrsta faza se primjenjuju 

nereaktivni čvrsti materijali (pijesak, čert, vapnenac, 

dolomit, neke vrste šejla) i gline (bentonit, 

atapulgit) za lake vodene isplake te barit i željezna 

ruda za otežane i teške vodene isplake. Za lake uljne 

isplake se rabe gline obrađene aminom, asfalt i gilsonit, 

a za teške uljne isplake barit i željezna ruda. Često 

se dodaju razne kemikalije. 

drilling mud motor – dubinski isplačni motor (bušaći 

motor), dubinski motor (bušaći motor) pogonjen isplakom, 

v. downhole mud motor. 

drilling mud pit – bazen (rezervoar) za bušaću isplaku, 

isplačni bazen (rezervoar), v. drilling mud tank. 

drilling mud pit gain/loss indicator – indikator nivoa 

(volumena) bušaće isplake u bazenu, v. pit-volume indicator. 

drilling mud pit level indicator – indikator nivoa (volumena) 

bušaće isplake u bazenu, v. pit-volume indicator. 

drilling mud pit volume indicator – indikator volumena 

(nivoa) bušaće isplake u bazenu, v. pit-volume 

indicator. 

drilling mud properties – svojstva bušaće isplake. 

Karakteristike koje bušaća isplaka mora zadovoljiti 

kako bi se proces bušenja odvijao sigurno, djelotvorno 

i ekonomično. Osnovna svojstva su gustoća (relativna 

gustoća), plastična viskoznost, pH-vrijednost, 

granica tečenja, čvrstoća gela, sposobnost fi ltracije i 

stvaranja fi ltarske obloge. 

drilling mud resistivity – električna otpornost (specifi 

čni električni otpor) bušaće isplake, v. electrical resistivity. 

drilling mud shale shaker – vibracijsko isplačno sito, v. 

shale shaker. 

drilling mud tank – rezervoar (bazen) za bušaću isplaku, 

isplačni rezervoar (bazen). U procesu bušenja 

– prenosivi čelični rezervoar za držanje bušaće isplake 

na lokaciji bušenja (rezervoar iz kojeg se usisava 

bušaća isplaka i pumpa kroz stojku, isplačno crijevo, 

grlić isplačne glave i isplačnu glavu u kolonu bušaćih 

alatki, odnosno rezervoar ispunjen isplakom za 

napajanje ciklusa cirkulacije). Većina bušaćih postrojenja 

ima dva ili tri odvojena rezervoara u nizu. 

Cirkulirajuća bušaća isplaka nakon istjecanja iz bušotine 

i čišćenja na vibracijskim sitima (shale shakers) 

struji u isplačni rezervoar sa sitom (shaker mud tank, 

shaker tank, shaker pit) koji se nalazi na jednom kraju 

niza isplačnih rezervoara. U sljedećem isplačnom 

rezervoaru se iz isplake gravitacijski talože čestice 

probušenih stijena (isplačni taložnik, settling pit), a 

na kraju niza rezervoara je usisni isplačni rezervoar 

(mud suction tank) iz kojeg pumpe usisavaju bušaću 

isplaku za početak njene cirkulacije u bušotini. 

Isplačni rezervoari su obično široki 2,4 do 3,6 metra 

(8 do 12 stopa), dugački 6 do 12 metara (20 do 40 

stopa), duboki 1,8 do 3,6 metra i volumena 32 do 96 

m 3 . Najčešće upotrebljavani isplačni rezervoari su 

visoki 1,8 m (6 stopa) i dugački 8 metara (26 stopa) 

i imaju nominalni kapacitet 32 m 3 (200 barela). Rezervoari 

imaju miješalice, često između sebe sustav 

cijevi i ventila (promjer vodova od 30,5 do 45,7 cm 

ili 12 do 18 inča), blizu dna vrata ili ventile za ispiranje 

istaloženih čvrstih čestica i često su obrubljeni 

cijevima za injektore za miješanje isplake. Sinonimi: 

drilling mud pit, mud pit, mud tank. 

drilling mud tank agitator – miješalica bušaće isplake 

u rezervoarima, v. mud-pit agitator. 

drilling mud thinners – razrjeđivači bušaće isplake 

(isplake). Aditivi (materijali, agensi) za razrjeđivanje 

bušaćih isplaka. Najčešće primjenjivani kemijski ra

drilling mud vibrating screen 260 

zrjeđivači su: (a) fosfati – kiseli natrij-pirofosfat (sodium 

acid pyrophosphate) i natrij-tetrafosfat (sodium 

tetraphosphate) koji se mogu rabiti za obradu isplaka 

s bilo kojim pH i nisu skupi, a ograničenje primjene 

je visoka temperatura (maksimalno do 80 °C/175 °F) 

i postojanje velike količine kalcija u isplaci; (b) kromlignosulfonati 

(chrome lignosulphonates) – najčešće 

primjenjivani razrjeđivači koji se javljaju na tržištu 

pod brojnim trgovačkim nazivima; (c) lignit (lignite); 

(d) tanin (tannine), i (e) površinski aktivne tvari (surfactants). 

Uljnim bušaćim isplakama se ne dodaju razrjeđivači 

(njihovo razrjeđivanje se vrši dodavanjem 

ulja, a može se izvesti i smanjivanjem količine gline). 

drilling mud vibrating screen – vibracijsko isplačno 

sito, v. shale shaker. 

drilling mud viscosity – viskoznost bušaće isplake. Jedno 

od svojstava bušaće isplake koje je vrlo važno 

za čišćenje bušotine od čestica i krhotina izbušenih 

stijena – kada je strujanje isplake u kanalu bušotine 

viskozno ili laminarno, brzina klizanja čestica izbušenih 

stijena niz struju isplake direktno ovisi o zgusnutosti 

i smičnim karakteristikama isplake. Ako je 

brzina strujanja isplake u prstenastom prostoru bušotine 

ograničena kapacitetom pumpe (volumenom 

pumpanja) ili je promjer kanala bušotine prevelik, 

često je potrebno zgušnjavati isplaku (povećati njenu 

viskoznost) radi smanjivanja brzine klizanja čestica 

stijena kroz isplaku prema dnu bušotine, odnosno 

radi održavanja kanala bušotine čistim). Zgušnjavanje 

bušaće isplake na bazi vode se može izvesti dodavanjem 

bentonita (viskoznost isplake se brzo poveća 

uz malo povećanje njene gustoće) i polimera ili 

fl okulacijom čvrstih čestica gline (na primjer, dodavanjem 

vapna), a uljne isplake dodavanjem čvrstih 

čestica i polimera i, katkada, smanjivanjem vode u 

uljnim emulgatorima. Zgušnjavanje bušaće isplake, 

međutim, može štetno djelovati na druga njena 

svojstva, na primjer, porastu gubici tlaka cirkulacije i 

poveća se opasnost gubitka cirkulacije. 

drilling mud weight – relativna gustoća (gustoća) 

bušaće isplake. Jedno od svojstava bušaće isplake 

koje utječe na brzinu bušenja i gubitakcirkulacije 

– poželjna je minimalna težina isplake budući da se 

sa smanjivanjem njene relativne gustoće povećava 

brzina bušenja i na minimum svede opasnost od gubitka 

cirkulacije. 

drilling out – bušenje cementa, v. drilling out of cement. 

drilling out of cement – bušenje cementa. U procesu 

bušenja – bušenje cementa u koloni zaštitnih cijevi 

nakon cementacije bušotine ili cementnog čepa (cement 

plug) u bušotini. 

drilling out of cement plug – bušenje cementnog čepa, 

v. drilling out of cement. 

drilling parameters – parametri (pokazatelji) bušenja 

(procesa bušenja). Parametri (pokazatelji) koji se mjere 

tijekom procesa (operacije) bušenja – opterećenje 

i broj okretaja bušaćeg dlijeta, kapacitet i tlak cirkulacije 

bušaće isplake (isplačnog fl uida), brzina bušenja, 

torzijski (zakretni) moment i drugi. 

drilling pattern – razmak bušotina, gustoća mreže bušotina, 

v. well spacing. 

drilling personnel – bušaće osoblje (ekipa, brigada), v. 

drilling crew. 

drilling pipe – bušaća šipka, v. drill pipe. 

drilling plant – bušaće postrojenje (uređaj, garnitura), po- 

drilling rig circulating system 

strojenje (uređaj, garnitura) za bušenje, v. drilling rig. 

drilling platform – morska (odobalna) bušaća platforma. 

Postrojenje za bušenje na moru (odobalno bušenje, 

off shore drilling) s nogama pričvršćenim (usidrenim) 

za morsko dno ili plutajuće bušaće postrojenje 

koje se na lokaciji zadržava sidrenjem ili dinamičkim 

pozicioniranjem. 

Drilling Porosity Log (DPL) – dijagram poroznosti po 

parametrima bušenja. Dijagram poroznosti izračunan 

iz parametara bušenja (drilling parameters), kao 

što su brzina bušenja (rate of penetration), brzina rotacije 

bušaćeg dlijeta (rotary speed), opterećenje na 

dlijeto (weight on bit), tlak pumpe (pump pressure) i 

broj hodova pumpe (pump strokes). Komercijalni naziv 

karotaže. 

drilling prospect – perspektivno područje za bušenje. 

Mjesto na zemljištu ili dio zemljišta gdje se očekuje 

otkriće podzemnih geoloških formacija s komercijalnim 

količinama ugljikovodika (nafte, plina). Takva 

područja se općenito dijele na dvije kategorije: (a) 

perspektivna područja za geološka istraživanja, koja 

mogu biti već istraživana ili neistraživana – visokorizični 

pothvat (exploration prospect, wildcat prospect), 

i (b) perspektivna područja za razradu (eksploataciju) 

koja uključuju bušenje unutar postojećeg polja ili 

u blizini proizvodnih bušotina – niskorizični pothvat 

(development prospect). 

drilling rate – brzina bušenja, v. rate of penetration. 

drilling-rate curve – krivulja brzine bušenja, v. drillingtime 

curve. 

drilling reamer – proširivač kanala bušotine, bušaći proširivač, 

v. reamer. 

drilling record – dnevnik (žurnal) bušenja, v. driller’s 

log. 

drilling recorder – uređaj (instrument) za registraciju 

parametara procesa bušenja. Uređaj (instrument) koji 

tijekom procesa bušenja registrira (zapisuje) niz parametara 

– opterećenje kuke (hook load), opterećenje 

na bušaće dlijeto (weight-on-bit), brzinu bušenja 

(napretka bušenjem – penetration rate), brzinu rotacije 

(rotary speed), zakretni moment (rotary torque), 

kapacitet isplačne pumpe (pump rate) i njen tlak 

(pump pressure), protok isplake (mud fl ow) i druge 

parametre. 

drilling report – izvještaj bušenja, bušaći izvještaj, v. 

driller’s report. 

drilling rig – bušaće postrojenje (uređaj, garnitura), postrojenje 

(uređaj, garnitura) za bušenje. Opći termin 

(naziv) za strojeve i opremu za bušenje – bušaći toranj, 

pogonski sklop, bušaću dizalicu i drugu, prateću 

površinsku opremu koja je neophodna za bušenje. 

Dva su glavna tipa bušaćih postrojenja – stariji 

za užno udarno bušenje (cable-tool rig) i suvremeni 

za rotacijsko bušenje (rotary rig). Kod bušenja u podmorju 

termin kolokvijalno označava svako bušaće 

postrojenje i bušaći brod, ali ga, u strogom smislu, 

treba rabiti samo za bušaće postrojenje na palubi, 

dok se platforma na kojoj se nalazi postrojenje treba 

odnositi na ponton (barge), platformu (platform), 

brod (vessel) i uređaj (unit). Sinonimi: boring rig, drilling 

plant, drilling unit, drill rig, rig, well rig. 

drilling rig circulating system – cirkulacijski isplačni sustav 

bušaćeg postrojenja (garniture). Komponenta (dio) 

bušaćeg postrojenja (garniture) koji služi za cirkulaciju 

bušaće isplake u procesu bušenja od isplačnog (ili

drilling rig crew 261 

isplačnih) bazena do isplačnih pumpi, zatim od pumpi 

do bušaće kolone (kolone bušaćih alatki) preko isplačne 

stojke (standpipe) i isplačnog crijeva (rotary hose), 

kroz bušaću kolonu do bušaćeg dlijeta i vraćanje isplake 

na površinu kroz prstenasti prostor bušotine (prostor 

između kolone bušaćih alatki i stijenke kanala bušotine) 

i sklop protuerupcijskog uređaja (preventerski 

sklop) na vibrosita (za uklanjanje izbušenog stijenskog 

materijala) i u isplačne bazene. Glavne komponente 

cirkulacijskog isplačnog sustava bušaćih postrojenja 

su oprema za pripremu (miješanje) isplake, isplačni 

bazeni, pumpe i cjevovodi te uređaji za čišćenje isplake 

od čestica izbušenih stijena. Cirkulacija isplake u 

procesu bušenja troši više snage postrojenja od ijedne 

druge pojedinačne bušaće operacije. 

drilling rig crew – bušaća ekipa (brigada, osoblje), posada 

bušaćeg postrojenja (garniture), v. drilling crew. 

drilling rig hoisting system – sustav bušaćeg postrojenja 

(garniture) za dizanje (tegljenje). Dijelovi (oprema) 

bušaćeg postrojenja (garniture, uređaja) čija 

je funkcija spuštanje i izvlačenje (vađenje) bušaćih 

šipki, zaštitnih cijevi i raznih bušaćih i drugih alatki 

iz bušotine. Glavne komponente sustava za dizanje 

(tegljenje) su bušaći toranj (drilling derrick), koloturje 

(block and tackle), bušaća dizalica (drawworks) i ostala 

oprema – kuke, elevatori, indikator težine. Glavne 

operacije u procesu bušenja koje se izvode sustavom 

za dizanje su spajanje cijevi i njihovo spuštanje 

i izvlačenje iz bušotine. 

drilling rig power system – pogonski sustav bušaćeg 

postrojenja (garniture). Pogonski sklop (jedinica) i 

najvažniji dio postrojenja (garniture) za bušenje. 

Suvremena bušaća postrojenja se pogone dizelskim 

motorima, a potrebna snaga za većinu postrojenja 

iznosi između 750 i 2.200 kilovata (1.000 do 3.000 

KS). Pogonski sustav se uglavnom rabi za operacije 

rotacije (vrtnje) bušaćeg sklopa, dizanje bušaćih 

alatki i cirkulaciju bušaće isplake, a snaga se također 

troši za nekoliko pomoćnih sustava – isplačna vibrosita, 

pumpe za napajanje vodom, hidrauličko rukovanje 

protuerupcijskim uređajima (preventerima) i 

rasvjeta postrojenja. Najviše snage se troši na dizanje 

bušaćih alatki i cirkulaciju isplake (kako se u većini 

slučajeva ta dva sustava ne rabe istovremeno, isti 

motori mogu poslužiti za obje operacije). Pogonske 

karakteristike bušaćeg postrojenja se obično navode 

podacima o izlaznoj snazi, zakretnom momentu i 

potrošnji goriva pri raznim brzinama motora. 

drilling rig rotary system, drilling rig rotating system 

– rotacijski sustav bušaćeg postrojenja (garniture). 

Najbitnija komponenta (dio) postrojenja (garniture, 

uređaja) za rotacijsko (rotorno) bušenje. Funkcija 

sustava za rotaciju je prijenos rotacijskog gibanja 

(vrtnje) na bušaću kolonu (kolonu bušaćih alatki) i 

time na bušaće dlijeto. Glavni dijelovi sustava su: vrtljiva 

isplačna glava (rotary swivel), koja spaja rotacijski 

i cirkulacijski isplačni sustav bušaćeg postrojenja, 

zatim isplačno crijevo (rotary hose), radna šipka (koja 

može biti kvadratnog ili heksagonalnog poprečnog 

presjeka, navrnuta je na kolonu bušaćih alatki i osigurava 

moment rotacije za okretanje bušaće kolone, 

kelly), rotor ili vrtaći stol (rotary table) i kolona bušaćih 

alatki (bušaća kolona, drillstring). 

drilling rod – šipka za užno udarno bušenje. Puna željezna 

šipka duljine 4,5 do 5,4 m (15 do 18 stopa) i 

drilling-time curve 

promjera 2,5 cm (1 inč) koja se u ranim postrojenjima 

za užno udarno bušenje (cable-tool rig) primjenjivala 

za spajanje alatki s balansirom (njihalom, walking 

beam) postrojenja. Kasnije su zamijenjene užetom 

od manila-konoplje (Manila rope). 

drilling rope – bušaće uže, v. drilling cable. 

drillings – čestice izbušenih stijena. Materijal koji se 

stvara na dnu bušotine tijekom procesa bušenja; v. 

drill cuttings. 

drilling ship – bušaći brod, v. drillship. 

drilling site – položaj (lokacija) bušotine, v. wellsite. 

drilling speed – brzina bušenja, v. rate of penetration. 

drilling spool – (1) bušaća prirubnica. U procesu bušenja 

– velika cijev između elemenata preventera na 

protuerupcijskom sklopu (spojna naprava sklopa 

protuerupcijskog uređaja opremljena prirubnicama 

na oba kraja) za pričvršćivanje voda za prigušivanje 

ili sapničkog voda (choke line) i voda za gušenje bušotine 

(kill line). Obično je jednakog prolaznog (unutarnjeg) 

promjera kao protuerupcijski preventer. 

Sinonimi: cross spool, spacer spool. (2) bubanj bušaće 

dizalice. Dio bušaće dizalice (drawworks) na koji se 

namata bušaće uže; v. drum, 1. 

drilling stem – kolona bušaćih alatki, bušaća kolona, v. 

drillstem, drillstring. 

drilling string – kolona bušaćih alatki, bušaća kolona, v. 

drillstem, drillstring. 

drilling superintendent – direktor bušenja, šef odjela 

bušenja. Osoba na čelu odjela za bušenje (drilling department) 

kod poduzetnika ili u naftnom poduzeću. 

Odgovoran je za pravilno izvođenje operacija bušenja 

(bušaćih radova). 

drilling supervisor – nadzorni bušaći inženjer. Bušaći 

inženjer (drilling engineer) koji izvještava direktora 

bušenja (drilling superintendent) kod bušaćeg poduzetnika 

ili u naftnom poduzeću. Nalazi se na čelu 

posade bušaćeg postrojenja (drilling crew) i nadzire 

operacije. 

drilling tender – opskrbni bušaći brod. Brod za potporu 

operacijama bušenja na moru (operacijama odobalnog 

bušenja, off shore drilling operations). Služi za prijevoz 

cijevi, isplake, cementa, rezervnih dijelova. Na 

opskrbnim bušaćim brodovima se mogu nalaziti rezervoari 

za isplaku i skladištenje, oprema za cementaciju 

bušotina i druga pomoćna oprema. 

drilling the conductor hole – bušenje za konduktor 

(kanala bušotine za konduktor), v. conductor casing. 

drilling the intermediate hole – bušenje za tehničku 

zaštitnu kolonu (kanala bušotine za tehničku zaštitnu 

kolonu), v. intermediate casing. 

drilling the production hole – bušenje za eksploatacijsku 

zaštitnu kolonu (kanala bušotine za eksploatacijsku 

zaštitnu kolonu), v. production casing. 

drilling the surface hole – bušenje za uvodnu zaštitnu 

kolonu (kanala bušotine za uvodnu zaštitnu kolonu), v. 

surface casing. 

drilling time – vrijeme čistog bušenja. (1) Vrijeme koje 

je potrebno za bušenje određene debljine formacije 

(sloja) dlijetom (obično za bušenje 1 metra ili stope) 

pri rotacijskom bušenju. Sinonim: boring time. (2) 

Ukupno vrijeme koje je potrebno za izradu čitave 

bušotine ne računajući periode prekida bušenja. Sinonim: 

boring time. 

drilling-time curve – krivulja brzine bušenja. Brzina, 

obično izražena kao vrijeme bušenja jedinične du

drilling-time log 262 

drillpipe (drill-pipe) elevator 

bine (u minutama po metru ili stopi) kojom bušaće 

dlijeto prodire kroz formaciju (stijenu). Krivulja brzine 

bušenja se registrira pri karotaži brzine bušenja (v. 

drilling-time log). 

drilling-time log – dijagram karotaže brzine bušenja 

(mehaničke karotaže). Dijagram (krivulja) koji prikazuje 

vrijeme bušenja odabrane jedinične duljine (intervala) 

formacije (na primjer minute po izbušenom 

metru ili stopi), odnosno, promjenu brzine bušenja 

(velika brzina bušenja često upućuje na postojanje 

poroznih i perspektivno naftonosnih ležišnih stijena). 

Registrira se na karotažnoj vrpci (strip log); v. 

drilling time. 

drilling tool – bušaće dlijeto, v. drilling bit. 

drilling tool round trip – izvlačenje i spuštanje bušaćih 

alatki, v. trip. 

drilling tool trip – izvlačenje i spuštanje bušaćih alatki, 

v. trip. 

drilling tower – bušaći toranj, toranj za bušenje, v. drilling 

derrick. 

drilling turbine – bušaća turbina, turbina za bušenje, 

turbinska bušilica. U procesu bušenja – tip bušilice 

koja rabi tlak i volumen cirkulirajuće bušaće isplake 

za rotaciju bušaćeg dlijeta. Sastoji se od nepomičnog 

statorskog sklopa čije lopatice skreću struju isplake 

na lopatice rotora i tako rotiraju pogonsku osovinu 

turbine i bušaće dlijeto (koje je spojeno s donjim krajem 

turbine). Kombinacija statora i lopatica rotora je 

jedan stupanj turbine tako da one mogu imati oko 

70 do 150 stupnjeva, ovisno o promjeru i uporabi 

turbine (veći broj stupnjeva povećava snagu turbine). 

Izbor dlijeta za turbinsko bušenje je ograničen 

zbog visoke brzine vrtnje turbine. Bušaće turbine 

općenito zahtijevaju veću hidrauličku snagu pa se 

više primjenjuju za bušenje na moru budući da odobalna 

bušaća postrojenja često imaju višak pumpnih 

kapaciteta. 

drilling unit – (1) propisana površina lokacije bušotine. 

Površina za bušenje jedne bušotine propisana od 

strane državnog regulativnog tijela u skladu s razmakom 

bušotina i gustoćom mreže bušotina. (2) bušaće 

postrojenje (uređaj, garnitura), postrojenje (uređaj, 

garnitura) za bušenje, v. drilling rig. (3) postrojenje 

za morsko (odobalno) bušenje. Naziv za cijeli ponton 

(barge), samopodiznu bušaću platformu (jackup), 

poluuronjivu bušaću platformu (semisubmersible) ili 

bušaći brod (drillship) koji se primjenjuju za bušenje 

na moru (odobalno bušenje, off shore drilling). 

drilling variables – varijable procesa bušenja. Faktori 

koji utječu na napredovanje bušaćeg dlijeta u kanalu 

bušotine (na brzinu bušenja, penetration rate) 

– tip dlijeta (bit type), opterećenje dlijeta (bit weight), 

gustoća isplake (mud density), tlak isplačne pumpe 

(mud pump pressure), brzina rotacije (rotation speed), 

zakretni moment (torque) i karakteristike bušene formacije. 

drilling vessel – bušaći brod, v. drillship. 

drilling water – voda bušaće isplake. Voda u bušaćim 

isplakama na bazi vode (vodobaznim bušaćim isplakama, 

water-base drilling muds) – prema salinitetu 

može biti slatka, slana i morska. Drugi oblik termina: 

drill water. 

drilling weight – opterećenje na bušaće dlijeto (bušaćeg 

dlijeta), v. weight on bit. 

drillman – bušač, v. driller. 

drill-noise VSP – vertikalno seizmičko profi liranje u procesu 

bušenja, v. seismic-while-drilling vertical seismic 

profi le. 

drill-off (drilloff ) test (DOT) – ispitivanje bušivosti (podatljivosti 

bušenju). Ispitivanje koje se izvodi na postrojenju 

za rotacijsko bušenje (rotary drilling rig) u 

svrhu određivanja reakcije (odziva) brzine bušenja 

(napretka bušaćeg dlijeta, bit penetration rate) na 

opterećenje dlijeta (weight on bit) i brzinu njegove 

rotacije. Izvodi se primjenom danog opterećenja na 

dlijeto i zatim blokadom bušaće dizalice (blokadom 

kočnice dizalice), a mjeri se smanjivanje opterećenja 

s vremenom uz održavanje konstantne brzine rotacije. 

drill out, drill-out – (1) izbušiti. Izbušiti toliki broj bušotina 

koliko je dopušteno. (2) izbušiti čep. Ukloniti čep 

u bušotini bušenjem bušaćom kolonom i dlijetom. 

drill pattern – razmak bušotina, gustoća mreže bušotina, 


drillpipe, drill pipe (DP) – bušaća šipka. Dugačka teška, 

vruće valjana, bešavna čelična (izrađuju se također 

od aluminija, odnosno aluminijske legure) cijev 

visoke čvrstoće ili šuplja šipka (šipka s prolaznim 

kanalom) koja okreće bušaće dlijeto kod rotacijskog 

(rotornog) bušenja prenošenjem rotacijskog gibanja 

(rotacijske sile ili momenta) od vrtaćeg stola (rotora) 

ili vršnog pogona bušaćeg uređaja na dlijeto (ili 

bušaću krunu) na dnu bušotine i kroz koju cirkulira 

(pumpa se) bušaća isplaka od površine do dna bušotine. 

Spojena je s donjim krajem sigurnosnog prijelaznika 

radne šipke (kelly saver sub). Na krajevima 

je opremljena ojačanim spojnicama za međusobno 

spajanje (tool joints) – na vrhu šipke je spojnica tipa 

kolčaka (spojnica s unutarnjim ili ženskim navojem, 

box-type tool joint, female tool joint), a na donjem 

kraju čep s vanjskim ili muškim navojem (pin-type 

tool joint, male tool joint). Bušaće šipke se izrađuju s 

različitim duljinama, ali su obično duge 9 metara (30 

stopa) (sa spojnicom 9,5 metara ili 31 stopu), njihovi 

vanjski promjeri variraju od 6 do 16,8 cm (23 5 / do 6 /8 

8 

inča) – najčešći promjeri su 8,9; 11,4 i 12,7 cm (3½, 

4½ i 5 inča), a debljina stijenke je između 9,2 i 10,5 

mm (od 0,362 do 0,415 inča). Obično se specifi ciraju 

prema vanjskom ili unutarnjem promjeru, nominalnoj 

duljinskoj težini (po metru ili stopi), otpornosti 

na gnječenje, čvrstoći i klasi čelika (izrađuju se od 

čelika razne klase, odnosno vlačne čvrstoće). Američki 

naftni institut (American Petroleum Institute, API) 

ima kodni sustav u boji za klasifi kaciju bušaćih šipki. 

Bušaće šipke su dio bušaće kolone (kolone bušaćih 

alatki – v. drillstring). Sinonimi: bull rod, drilling pipe, 

drill stem; v. drillstring, 3. 

drillpipe (drill-pipe) connection – navrtanje bušaćih 

šipki (pasova bušaćih šipki), produljivanje bušaće kolone, 

v. making up of drillpipes. 

drillpipe (drill-pipe) cutter – rezač bušaćih šipki. U operaciji 

instrumentacije – tip alatke za instrumentaciju 

(hvatanje i izvlačenje stranih predmeta iz bušotine, 

fi shing tool) koja je namijenjena za mehaničko vanjsko 

ili unutarnje rezanje (external cutting, internal 

cutting) zaglavljenih bušaćih šipki (stuck drillpipe) u 

bušotini. Spušta se u bušotinu s kolonom za instrumentaciju 

(fi shing string). 

drillpipe (drill-pipe) elevator – elevator za bušaće šipke. 

U procesu bušenja – naprava pričvršćena s dva

drillpipe (drill-pipe) fl oat valve 263 

drillship, drill ship (DS) 

stremena (elevator links) za pokretno koloturje (traveling 

block) bušaćeg postrojenja ili kuku (hook) kojom 

se zahvaća spojnica bušaćih šipki (tool joint) pri 

njihovu spuštanju u bušotinu ili izvlačenju iz nje. 

drillpipe (drill-pipe) fl oat valve – protupovratni ventil 

bušaće kolone (kolone bušaćih alatki), v. drillstring 

fl oat. 

Drill Pipe Log, drillpipe (drill-pipe) log – dijagram 

karotaže kroz bušaće šipke. Dijagram karotaže bušotine 

(well log) dobiven karotažnim priborom s 

autonomnim zapisnim (registracijskim) mehanizmom 

pri izvlačenju bušaće kolone (kolone bušaćih 

alatki, drillstring) iz bušotine. Dijagram se sastoji od 

triju krivulja – jedne krivulje spontanog potencijala 

(SP) i dviju krivulja električne otpornosti (specifi čnog 

električnog otpora) registriranih kratkom i dugom 

normalom (short normal, long normal). Karotažni instrument 

se spušta u bušotinu kroz bušaću kolonu, a 

gipki elektrodni sklop se protisne isplakom u kanal 

bušotine kroz otvor u dlijetu. Podaci karotaže se registriraju 

magnetskim zapisnim uređajem. Termin je 

komercijalni naziv karotaže. 

drillpipe (drill-pipe) mill – glodalo (glodač) bušaćih 

šipki. U procesu bušenja – dubinska alatka s reznim 

bridovima ojačanim karbidom volframa koja se nalazi 

na dnu kolone alatki za instrumentaciju (fi shing 

string) i služi za rotacijsko glodanje zaglavljene bušaće 

šipke u kanalu bušotine. 

drillpipe (drill-pipe) protector – zaštitni prsten bušaćih 

šipki. Gumeni ili čelični obruč (sleeve) pričvršćen 

na spojnici bušaće šipke (joint of drillpipe) radi smanjivanja 

njena habanja trenjem u zacijevljenoj bušotini 

(bušotini sa zaštitnom kolonom, cased hole). 

drillpipe (drill-pipe) safety valve – sigurnosni ventil 

bušaće šipke. Ventil s punim prolaznim presjekom 

postavljen na radnom podištu (platformi) bušaćeg 

postrojenja (drilling-rig fl oor), koji služi za zatvaranje 

bušaće kolone (kolone bušaćih alatki, drillstring) radi 

sprječavanja strujanja fl uida što pritječe iz formacije 

u bušotinu. Potreban je ventil za svaki različiti tip 

spojnice bušaćih šipki u koloni. 

drillpipe (drill-pipe) slips – klinovi za bušaće šipke (kolonu 

bušaćih šipki), v. slips. 

drillpipe (drill-pipe) spear – unutarnji hvatač bušaćih 

šipki, v. spear. 

drillpipe (drill-pipe) stand – pas bušaćih šipki. U procesu 

rotornog bušenja – sekcija od dviju ili više (obično 

tri) pojedinačnih bušaćih šipki spojenih zajedno 

(za razliku od pojedinačne šipke, single). Navrnute 

su jedna na drugu i s njima se rukuje kao cjelinom 

pri izvlačenju (vađenju) i spuštanju bušaćeg dlijeta 

u bušotinu. Pasovi se odlažu u vertikalnom položaju 

na bušaćem tornju i tako su spremni za spuštanje 

u bušotinu, čime se uštedi na vremenu. Ako se pas 

sastoji od dvije bušaće šipke naziva se »dvocijevni« 

(double, double stand), od tri šipke »trocijevni« (thribble, 

thribble stand) i od četiri šipke – »četverocijevni« 

(fourble, fourble stand). Razmak između krajeva 

pasa bušaćih šipki jednak je razmaku između podišta 

bušaćeg tornja (drilling-rig fl oor) i podišta tornjaša 

(monkey board). Sinonimi: stand, stand of drillpipe, 

stand of pipe. 

drillpipe (drill-pipe) sticking – zaglavljivanje bušaće 

šipke (kolone bušaćih šipki). U procesu bušenja – zaglavljivanje 

bušaćih šipki (ili dijela kolone bušaćih 

šipki) ili teških šipki (drill collars) u kanalu bušotine, 

odnosno nemogućnost njihova gibanja u bušotini. 

Može se podijeliti na tri tipa: (a) diferencijalno zaglavljivanje 

(diff erential pipe sticking); (b) mehaničko 

zaglavljivanje (mechanical pipe sticking), i (c) zaklinjenje 

(keyseating). Uzroci su nedovoljno uklanjanje 

čestica i krhotina izbušenih stijena (bušaćeg mulja) 

iz bušotine i njihovo nagomilavanje oko šipki (obljepljivanje 

šipki ili stvaranje tzv. brtvenih čepova), urušavanje 

stijenke kanala bušotine (kod mehaničkog 

zaglavljivanja), gubitak cirkulacije isplake, nastanak 

žljebova na stijenki kanala bušotine (uzrokuje zaklinjenje 

šipki) i pad tlaka u bušotini (razlika između 

hidrostatičkog tlaka i tlaka formacije – kod diferencijalnog 

zaglavljivanja). Sinonimi: drill string sticking, 

pipe sticking, sticking of drillpipe. 

drillpipe (drill-pipe) string – kolona bušaćih šipki, v. 

drillstring, 3. 

drillpipe (drill-pipe) sub – prijelaznik bušaće šipke, v. 

sub. 

drillpipe (drill-pipe) tongs – kliješta (ključ) za bušaće 

šipke. U procesu bušenja – kliješta (ključ) na radnom 

podištu (platformi) bušaćeg postrojenja (fl oor of 

drilling rig) koja služe za međusobno spajanje pojedinačnih 

bušaćih šipki (drillpipes), teških šipki (drill 

collars) i zaštitnih cijevi (casing) navrtanjem (screw, 

make up) i njihovo rastavljanje odvrtanjem (unscrew, 

break out). Potrebna su dva kompleta kliješta za 

operacije navrtanja i odvrtanja cijevi – kada se cijevi 

rastavljaju, jednim kliještima se vrši odvrtanje (breakout 

tongs), dok se drugim kliještima pridržava cijev 

(backup tongs), a kod spajanja cijevi kliješta kojima 

se cijev pridržavala vrše navrtanje (makeup tongs), 

a kliješta kojima se vršilo odvrtanje cijevi (breakout 

tongs) postaju kliješta za njihovo pridržavanje (backup 

tongs). 

drillpipe (drill-pipe) tool joint – spojnica bušaće šipke, 

v. tool joint. 

drill reamer – proširivač kanala bušotine, bušaći proširivač, 

v. reamer. 

drill report – izvještaj bušenja, bušaći izvještaj, v. driller’s 

tour report. 

drill rig – bušaće postrojenje (uređaj, garnitura), postrojenje 


drill rod – laka bušaća šipka. Laka bušaća šipka malog 

promjera koja se primjenjuje, na primjer, za plitko 

bušenje jezgara (jezgrovanje) ili za bušenje seizmičkih 

minskih bušotina. 

drill rope – bušaće uže, v. drilling cable. 

drill runner – bušač, v. driller. 

drillship, drill ship (DS) – bušaći brod, brod za bušenje. 

Samohodni brod s bušaćim postrojenjem (uređajem, 

drilling rig) na palubi. Bušotina se buši kroz otvor 

u trupu broda (moon pool) s pomoću tornja koji se 

nalazi u središtu uzgona (plovnosti) broda. Brod je 

spojen uronjenom stojkom (kolonom uronjene stojke, 

riser, marine riser) s ušćem bušotine (wellhead) na 

dnu mora. Uronjena stojka također služi za zatvoreni 

sustav cirkulacije bušaće isplake. Gibanje broda na 

valovima se kompenzira uređajima za kompenzaciju 

poniranja broda (heave compensators) i teleskopskim 

spojnicama (telescopic joints). Za održavanje položaja 

bušaćeg broda neposredno iznad bušotine primjenjuju 

se sidra (anchors) ili kompjutorsko dinamičko 

pozicioniranje (dynamic positioning) i pomoćni pro

drillship motion 264 

drillstring, drill string 

pulzijski uređaji (thrusters). Bušaći brodovi nemaju 

takvu stabilnost tijekom bušenja kao samopodizne 

bušaće platforme (jackup rig) ili poluuronjive platforme 

(semisubmersible). Duljina bušaćih brodova je 

obično između 60 i 135 metara (200 do 450 stopa) i 

primjenjuju se za bušenje u dubokim vodama. Sinonimi: 

drilling ship, drilling vessel. 

drillship motion – gibanje bušaćeg broda, v. ship motion. 

drill site, drillsite – položaj (lokacija) bušotine, v. wellsite. 

drillstem, drill stem (DS) – (1) kolona bušaćih alatki, 

bušaća kolona. U procesu rotacijskog bušenja – sve 

komponente ili ukupan niz alatki (cijevi) za bušenje 

od isplačne glave do bušaćeg dlijeta koje se rotiraju 

bušaćim uređajem na površini. Bušaća kolona, 

prema tome, uključuje radnu šipku (kelly), bušaće 

šipke (drillpipes), teške šipke (drill collars), bušaće prijelaznike 

(subs) – poput stabilizatora bušaće kolone 

(stabilizer), proširivača kanala bušotine do nazivnog 

promjera (reamer), proširivača kanala bušotine za 

održavanje promjera (keyseat wiper), proširivača intervala 

kanala bušotine (underreamer) – i bušaće dlijeto 

(drilling bit). Sinonimi: drilling stem, drilling string, 

drillpipe string, drillstring (v.), string. (2) teška šipka za 

užno udarno bušenje. U procesu užnog udarnog bušenja 

(cable-tool drilling) – teška čelična ili željezna 

šipka pričvršćena za bušaće dlijeto (drilling bit) kako 

bi mu osigurala opterećenje (težinu) pri bušenju. 

Promjera je 12,7 cm (5 inča) i duljine od 9 do 12 metara 

(30 do 40 stopa). Sinonimi: auger stem, bull rod, 

sinker bar guide. 

drillstem (drill stem) fl oat valve – protupovratni ventil 


fl oat. 

drillstem (drill stem) pressure loss – gubitak tlaka u 

bušaćoj koloni (koloni bušaćih alatki). U procesu bušenja 

– tlak isplačne pumpe (pump pressure) koji je 

potreban za cirkulaciju isplačnog fl uida od dna radne 

šipke (kelly) do bušaćeg dlijeta (drilling bit) kroz 

bušaću kolonu (kolonu bušaćih alatki, drillstring). 

drillstem (drill stem) safety valve – sigurnosni ventil 

bušaće kolone (kolone bušaćih alatki), donji ventil (donji 

zasun) radne šipke. Kratki prijelaznik s kuglastim 

ventilom punog prolaznog presjeka (full-bore ball 

valve) koji se aktivira tlakom bušaće isplake. Smješten 

je neposredno ispod prijelaznika za zaštitu 

navoja radne šipke (kelly-saver sub) i otvoren je za 

vrijeme rada isplačnih pumpi (pumpanja isplake), a 

zatvara se kada se pumpanje obustavi i na taj način 

spriječi istjecanje isplake iz radne šipke (kelly) kada 

se ona otpoji zbog navrtanja nove bušaće šipke. Također 

djeluje kao sigurnosni ventil (safety valve) za 

sprječavanje uzlaznog strujanja visokotlačne isplake 

u bušaćoj koloni. Sinonimi: lower kelly cock, lower 

kelly valve. 

drillstem (drill stem) test (testing) (DST) – testiranje 

(iskušavanje, ispitivanje) bušotine kroz bušaće šipke 

(alatkom spuštenom s kolonom bušaćih šipki). Metoda 

određivanja potencijalne produktivnosti naftne 

ili plinske bušotine, odnosno ležišta, mjerenjem ležišnog 

tlaka i protoka fl uida za vrijeme dok se kolona 

bušaćih šipki još nalazi u bušotini i dok je kanal bušotine 

ispunjen isplakom. Izvodi se uređajem (alatkom) 

za testiranje (drillstem testing tool) koji se uvrsti u ko- 

lonu bušaćih šipki i zajedno s njom spušta u bušotinu. 

Sklop uređaja se sastoji od dubinske brtvenice 

ili pakera (za izolaciju ispitivane formacije od slojeva 

iznad i ispod nje), perforirane cijevi, komore za skupljanje 

uzoraka slojnih fl uida, ventila za regulaciju 

protoka (koji se mogu otvarati i zatvarati s površine), 

dubinskih sapnica i registracijskog (zapisnog) 

manometra. Ispitivanje se može izvoditi u bušotini 

s ugrađenom kolonom zaštitnih cijevi (zaštitnom 

kolonom, casing) ili bez nje, i obično se primjenjuje 

u zonama nedefi niranog potencijala u bušotinama 

koje se izrađuju, ali se također može izvoditi i u poznatim 

produktivnim zonama proizvodne bušotine. 

Metodom DST dobivaju se važni podaci o protoku 

(kapacitetu proizvodnje) koji se može očekivati iz ispitivane 

formacije, o statičkom i dinamičkom tlaku 

u bušotini (krivulja porasta tlaka), te uzorci slojnih 

fl uida. Sinonim: drill string test. 

drillstem (drill stem) test (testing) tool – alatka (uređaj) 

za testiranje (iskušavanje, ispitivanje) bušotine 

kroz bušaće šipke, v. drillstem test. 

drillstem (drill stem) test string – kolona alatki za testiranje 

(iskušavanje, ispitivanje) bušotine kroz bušaće 

šipke. Sklop uređaja blizu kraja kolone bušaćih šipki 

za ispitivanje formacije metodom DST. Tipičan sklop 

se sastoji od dubinske brtvenice (pakera), perforirane 

cijevi, ventila, dubinskih sapnica i registracijskih 

manometara; v. drillstem test. Sinonim: DST string. 

drill straight up – bušiti samofi nanciranjem. Bušiti vlastitu 

bušotinu bez sudjelovanja vanjskih investitora 

(termin se odnosi na operatora koji sam fi nancira 

vlastitu bušotinu). 

drillstring, drill string – (1) kolona bušaćih alatki, bušaća 

kolona. U procesu rotacijskog bušenja (rotary 

drilling) – (a) v. drillstem, 1. (b) Sklop (niz) bušaćih 

alatki u kanalu bušotine koji se sastoji od bušaćih 

šipki (drill pipe), teških šipki (drill collar), bušaćeg 

dlijeta (drill bit) i, ako je predviđeno bušenje jezgre, 

od sržne ili jezgrene cijevi (core barrel) i spojen je s 

bušaćim uređajem (drilling rig) na površini i njime 

rotiran. Bušaća kolona prenosi rotaciju (rotacijsko 

gibanje) na bušaće dlijeto i kroz nju struji isplaka u 

bušotinu. Sinonimi: drilling stem, drilling string, drillpipe 

string, drillstem, string. (b) Sklop (niz) bušaćih 

šipki i drugih bušaćih alatki između radne šipke (v. 

kelly) i bušaćeg dlijeta (v. drilling bit) koji se spušta u 

bušotinu. (2) kolona alatki za užno udarno bušenje. U 

procesu užnog udarnog bušenja (cable-tool drilling) 

– sklop (niz) bušaćih alatki koji se sastoji od bušaćeg 

dlijeta (drilling bit), teške šipke (drillstem), škara (jars), 

spojnice bušaćeg užeta (rope socket), bušaćeg užeta 

(drilling cable) i drugih alatki i spojen je s njihalom ili 

balansirom (walking beam) bušaćeg uređaja na površini. 

Sinonim: string. (3) kolona bušaćih šipki. Niz uzajamno 

spojenih pojedinačnih bušaćih šipki spušten 

u bušotinu. Sastoji se od običnih bušaćih šipki (drillpipes) 

i teških šipki (drill collars). Najčešće je sastavljena 

od bušaćih šipki jednog promjera, a vrlo rijetko 

od šipki dvaju različitih promjera (s većom, čvršćom 

šipkom na vrhu) budući da rukovanje takvim kombiniranim 

kolonama zahtijeva uporabu posebnih 

alatki, a vrijeme spuštanja i izvlačenja je dulje zbog 

mijenjanja elevatora i klinova (primjenjuju se u dubljim 

bušotinama pri uvjetima velikih opterećenja). 

Kolona bušaćih šipki ispunjava više općih funkcija u

drillstring (drill string) assembly 265 

procesu bušenja – prenosi snagu i rotacijsko gibanje 

s površine na dubinski bušaći sklop (v. bottomhole 

assembly), daje potrebnu težinu (opterećenje) na 

bušaće dlijeto, spušta dlijeto u bušotinu i podiže ga 

na površinu, osigurava stabilnost bušaćeg sklopa u 

bušotini (kako bi se vibracije i poskakivanje dlijeta 

sveli na minimum), služi kao cjevovod za cirkulaciju 

isplačnog fl uida u kanalu bušotine od površine do 

bušaćeg dlijeta i izvan kolone šipki, omogućuje ispitivanje 

slojnog fl uida i tlaka formacije kroz kolonu i 

procjenu formacije kroz bušaće šipke kada se karotažni 

pribor ne može spustiti u bušotinu bez ugrađene 

zaštitne kolone. Kolone bušaćih šipki mogu 

biti izložene ekstremno teškim radnim uvjetima u 

bušotini ovisno o dubini i smjeru kanala bušotine. 

Sinonimi: drillpipe string, string of drillpipe. 

drillstring (drill string) assembly – sklop bušaće kolone 

(kolone bušaćih alatki), v. bottomhole assembly, 

drillstring, drillstring design. 

drillstring (drill string) design – konstrukcija bušaće 

kolone (kolone bušaćih alatki). Proračun i izbor glavnih 

komponenata kolone bušaćih alatki (bušaće kolone) 

koji uključuju određivanje odgovarajuće radne 

šipke (kelly), tipa i duljine bušaćih šipki (drillpipes), 

teških šipki (drill collars) i bušaćeg dlijeta (drilling 

bit), odgovarajuće dubine postavljanja stabilizatora 

bušaće kolone (stabilizer) ili proširivača kanala bušotine 

(drilling reamer)i drugih bušaćih alatki (otežanih 

bušaćih šipki, škara, udarnih prijelaznika, prijelaznika 

dlijeta) i kritične brzine vrtnje (rotacije) te analizu 

oštrog iskrivljenja kanala bušotine. Konstrukcija 

bušaće kolone zavisi od dubine i promjera bušotine, 

gustoće (relativne gustoće) bušaće isplake, poželjnog 

faktora sigurnosti pri vlačnom naprezanju, duljine 

i težine teških šipki i željenog promjera bušaćih 

šipki (izbor prikladne kolone bušaćih šipki se bazira 

na zadovoljavanju zahtjeva za vlak, torziju, udarno 

opterećenje i gnječenje). Nepravilno projektirana 

konstrukcija bušaće kolone može uzrokovati podlokavanje 

stijenke kanala bušotine, torzijske lomove 

bušaćih šipki i njihovo gnječenje. 

drillstring (drill string) fl oat – protupovratni ventil bušaće 

kolone (kolone bušaćih alatki). Ventil u bušaćoj 

koloni (koloni bušaćih alatki) koji omogućuje pumpanje 

fl uida u bušotinu, ali sprječava strujanje fl uida 

iz bušotine kroz bušaću kolonu. Sinonimi: drillpipe 

fl oat valve, drillstem fl oat valve, drillstring fl oat valve. 

drillstring (drill string) fl oat valve – protupovratni 

ventil bušaće kolone (kolone bušaćih alatki), v. drillstring 

fl oat. 

drillstring (drill string) guide – stabilizator kolone bušaćih 

alatki (bušaće kolone), v. stabilizer. 

drillstring (drill string) stabilizer – stabilizator kolone 

bušaćih alatki (bušaće kolone). U procesu bušenja 

– bušaći prijelaznik, dubinska bušaća alatka koja se 

primjenjuje za stabilizaciju (ukrućivanje) dubinskog 

sklopa bušaćih alatki (bottomhole assembly) i održavanje 

centriranog položaja bušaćeg dlijeta u kanalu 

bušotine, sprječavanje diferencijalnog zaglavljivanja 

i habanja teških šipki, kontrolu iskrivljenja (otklona 

od vertikale) kanala bušotine i proširivanje bušotine. 

Izgledom je sličan teškoj šipki, ali je opremljen 

kratkim teškim lopaticama na obodu koje dodiruju 

stijenku bušotine. Postoje različite konstrukcijske 

izvedbe lopatica stabilizatora – spiralne (spiral bla- 

dripstone 

des) ili ravne (straight blades), fi ksne (fi x e d blades), zamjenljive 

(replaceable blades), privarene (welded-on 

blades) ili rotirajuće (rotating blades). Pri orijentiranom 

(koso usmjerenom) bušenju se može primijeniti 

jedan ili više stabilizatora i tada se postavljaju tako da 

djeluju kao oslonac (uporište) oko kojeg rotira sklop 

bušaćih alatki. Najčešći tipovi stabilizatora bušaćih 

kolona su: (a) s podesivim lopaticama (v. adjustable 

blade drill string stabilizer); (b) s fi ksnim ravnim lopaticama 

(v. fi xed straight-blade drill string stabilizer); (c) 

sa zakrivljenim lopaticama (v. curved-blade drill string 

stabilizer); (d) sa zamjenljivim valjcima (v. replaceable 

roller cutter drill string stabilizer); (e) sa zamjenljivim 

lopaticama (replaceable blade drill string stabilizer); 

(f) sa zavarenim (privarenim) lopaticama (welded-on 

blade drill string stabilizer); (g) s gumenim amortizerima 

(rubber cushion drill string stabilizer); (h) s ulošcima 

od tvrde legure (insert drill string stabilizer); (i) 

spiralno utoreni (spiralno užljebljeni, spiral-grooved 

stabilizer) – sa spiralnim utorima duž tijela; (j) kružno 

utoreni (kružno užljebljeni, round-fl uted stabilizer) – s 

utorima na vanjskoj površini i drugi. Sinonim: drillstring 

guide, stabilizer, stabilizing tool. 

drillstring (drill string) sticking – zaklinjenje (zaglavljivanje) 

kolone bušaćih šipki, v. drillpipe sticking. 

drillstring (drill string) test – ispitivanje bušotine kroz 

bušaće šipke (alatkom spuštenom s kolonom bušaćih 

šipki), v. drillstem test. 

drill-through-the-leg platform – platforma za bušenje 

kroz noge. Morska (odobalna) platforma (off shore 

platform) čije noge služe kao konduktor velikog 

promjera. Platforma tog tipa ima dvije noge velikog 

promjera za bušenje i dvije kose noge manjeg promjera. 

drill tool ga(u)ge – kalibar za bušaće dlijeto, v. bit gage. 

drill under pressure – bušiti pod tlakom. Bušiti rotacijskom 

metodom (rotary drill) dok se u bušotini održava 

visoki tlak primjenom rotacijske glave (rotating 

head) za brtvljenje. Bušenjem pod tlakom se povećava 

brzina bušenja. 

drill vessel motion – gibanje bušaćeg broda, v. ship 

motion. 

drill water – voda bušaće isplake, v. drilling water. 

drillwell – središnji otvor (prosjek) za bušenje, v. moonpool. 

drinking water – pitka voda, voda za piće, v. potable 

water. 

drink water – pitka voda, voda za piće, v. potable water. 

drip – (1) posuda za hvatanje kondenzata. Posuda (mali 

rezervoar) postavljena na plinovodu za skupljanje 

tekućih ugljikovodika koji se kondenziraju iz struje 

plina. (2) separator kondenzata na bušotini. Uređaj 

sastavljen od cijevi na izlazu iz plinske bušotine za 

separaciju kondenzata iz struje plina. (3) v. natural 

gasoline. (4) v. separator. 

drip gasoline – (1) gazolin iz plinovoda. Kondenzirani 

ugljikovodici iz struje plina u plinovodu nakupljeni u 

posudi za hvatanje kondenzata; (2) kondenzat, plinski 

kondenzat, v. condensate, 2. 

drip pot – odjeljivač tekuće faze, gas-liquid separator. 

drips – (1) kondenzat, plinski kondenzat, v. condensate, 

2. (2) separator, v. separator. 

dripstone – spiljski vapnenac. Opći termin koji označava 

sediment kalcita ili drugog minerala formiranog 

u spiljama djelovanjem kapajuće vode (uključujući

drive 266 

drowned reef 

stalaktite i stalagmite). Termin također obično obuhvaća 

slične sedimente formirane vodom tekućicom. 

Sinonim: dropstone. 

drive – režim iskorištavanja ležišta, ležišni režim, v. reservoir 

drive. 

drive bushing – kupola radne šipke, v. kelly bushing. 

drive casing – usmjerivač, v. drive pipe. 

drive gas – potisni (potiskivajući) plin, v. driving gas. 

drive indexes, drive indices – indeksi ležišnih režima 

(režima iskorištavanja ležišta). Brojčani pokazatelji 

djelovanja pojedinih tipova režima pri iskorištavanju 

ležišta mješovitim ili kombiniranim režimom. Izražavaju 

se kao dio jedinice ili u postotku, a zbroj njihovih 

vrijednosti za svako ležište je jednak jedinici (ili 

100%). Postoje četiri tipa indeksa režima – (a) indeks 

režima otopljenog plina (v. depletion drive index); (b) 

indeks režima plinske kape (v. gas-cap drive index); 

(c) indeks vodotlačnog režima (v. water-drive index), i 

(d) indeks kontrakcije pornog volumena (v. pore-volume 

contraction index). Tijekom eksploatacije treba 

maksimalno održavati indeks vodotlačnog režima i 

režima plinske kape (ako je djelovanje vodotlačnog 

režima slabo), dok indeks režima otopljenog plina 

treba u svim slučajevima održavati na najmanjoj mogućoj 

razini budući da je najmanje djelotvoran. Tijekom 

iskorištavanja ležišta udjel djelovanja pojedinih 

režima se mijenja. Indekse režima je najprikladnije 

računati iz jednadžbe materijalne bilance. 

drive-in unit – samohodno remontno postrojenje (garnitura) 

s direktnim ulazom na lokaciju bušotine. Tip 

samohodnog remontnog postrojenja (garniture – v. 

carrier rig) s pogonom za vožnju od motora dizalice 

postrojenja. Budući da je kabina vozača postrojenja 

smještena na istoj strani na kojoj se nalazi jarbol, postrojenje 

se može direktno dovesti na lokaciju bušotine 

vožnjom prema naprijed; v. back-in unit. 

drive mechanism – mehanizam ležišnog režima (proizvodnje, 

iskorištavanja ležišta). Izvor prirodne energije 

ležišta koji se troši za strujanje nafte i plina u proizvodne 

bušotine. Mehanizmi iskorištavanja naftnih 

ležišta općenito mogu biti dva tipa – mehanizam 

proizvodnje istiskivanjem (displacement drive mechanism 

– vodotlačni režim i režim plinske kape) i mehanizam 

proizvodnje iscrpljivanjem (depletion drive 

mechanism – režim otopljenog plina), pa su, prema 

tome, identični tipovima ležišnih režima i određeni 

relativnim utjecajem potencijalnih izvora energije 

u ležištu (v. reservoir energy sources). Poznavanje 

proizvodnog mehanizma ležišta u ranom periodu 

njihova iskorištavanja je vrlo važno za razumijevanje 

ponašanja (karakteristika) ležišta – promjena kapaciteta 

proizvodnje slojnih fl uida (nafte, plina, vode), 

plinskog i vodonaftnog faktora i ležišnog tlaka tijekom 

vremena – i postizanje većeg konačnog iscrpka 

nafte i plina. Sinonimi: producing mechanism, 

production mechanism, reservoir-drive mechanism; v. 

gas-capdrive, solution-gas drive, water drive, natural 

drive mechanisms. 

driven well – zabijeni (fi ltarski zabijeni) zdenac (bunar). 

Plitki, obično malog promjera (3 do 10 cm) zdenac 

(bunar), izgrađen zabijanjem niza spojenih sekcija cijevi 

u nekonsolidirane (rastresite) stijene do vodonosnog 

sloja (bez primjene bilo koje metode bušenja). 

Sinonimi: drivewell, tube well. 

drive of oil – istiskivanje nafte, v. fl ooding, 1. 

drive pipe – usmjerivač. U procesu bušenja – početna 

kratka kolona cijevi ili zaštitnih cijevi (duljine od 6 do 

30 metara ili 20 do 100 stopa – prema drugim defi nicijama 

od 9 do 90 metara ili 30 do 300 stopa) velikog 

vanjskog promjera (od 66 do 107 cm ili od 26 do 42 

inča) koja se zabija (utiskuje) u tlo ili se za nju izbuši 

kanal (u tom slučaju se usmjerivač može cementirati). 

Primjenjuje se za početak bušenja u područjima 

s vegetacijom i u vrlo mekom tlu kako bi se spriječilo 

podlokavanje kanala bušotine (dobila početna 

potpora kanala neposredno ispod površine zemlje) 

i osigurao cjevovodni kanal za cirkulaciju isplake 

(vraćanje isplake na površinu u isplačni rezervoar). 

Na usmjerivač se ne montira oprema ušća bušotine. 

Sinonimi: drive casing, stove pipe, string of structural 

casing, structural casing, structural pipe; v. casing, casing 

program. 

drive rollers – valjci uloška kupole radne šipke, v. kelly 

bushing rollers. 

drive water – potisna (potiskivajuća) voda. Voda koja 

se kontinuirano injektira u naftno ležište u završnoj 

fazi procesa povećanja iscrpka nafte (EOR-proces) 

radi potiskivanja (protiskivanja) prethodno injektiranog 

obroka istiskivajućih fl uida (slug) i istiskivanja 

nafte, na primjer, u procesima kemijskog zavodnjavanja 

(polimernim, micelarno-polimernim alkalnim 

otopinama) te procesima istiskivanja nafte mikrobiološkom 

otopinom i ugljik-dioksidom. Sinonimi: chase 

water, driving water. 

drivewell – zabijeni (fi ltarski zabijeni) zdenac (bunar), v. 

driven well. 

driving forces – sile istiskivanja nafte. Prirodne sile u 

ležištu koje istiskuju naftu iz pora ležišne stijene i 

određuju iscrpak nafte – sile ekspanzije otopljenog 

plina i plinske kape i potiska vode vodonosnog bazena 

napajanja ležišta (akvifera), kapilarne sile i gravitacijska 

segregacija. 

driving gas – potisni (potiskivajući) plin. Plin koji se 

kontinuirano injektira u naftno ležište u završnoj fazi 

procesa povećanja iscrpka nafte (EOR-proces) injektiranjem 

različitih tipova plina (suhog, obogaćenog, 

bogatog) radi potiskivanja prethodno injektiranog 

obroka (slug) miscibilnog plina. Potisni plin je suh i 

može biti, ali ne mora, miscibilan s prethodno injektiranim 

obrokom istiskivajućeg plina. Sinonim: chase 

gas, drive gas. 

driving water – potisna (potiskivajuća) voda, v. drive 

water. 

drop in (of) pressure – pad tlaka, v. pressure decline. 

dropstone – spiljski vapnenac, v. dripstone. 

drop test method of wettability determination 

– metoda određivanja močivosti upijanjem kapi nafte 

i vode. Metoda kvalitativnog mjerenja (određivanja) 

močivosti stijene koja se sastoji u stavljanju kapljica 

nafte i vode na plohu svježeg prijeloma jezgre – upijeni 

fl uid je močeća faza, a fl uid koji je formirao kuglicu 

na plohi prijeloma je nemočeća faza; v. wettability 

measurement. 

drowned – potopljen. Termin za označavanje površine 

kopna ili nekog dijela reljefa koji su pretrpjeli potapanje 

(uronjavanje ispod površine vode – v. drowning), 

na primjer, potopljena obala (drowned coast). 

drowned reef – potpoljeni greben (rif). Greben (v. reef) 

koji se nalazi na tako velikoj dubini da je njegov rast 

spriječen ili znatno usporen.

drowned valley 267 

dry natural gas 

drowned valley – djelomično potopljena dolina. Dolina 

koja je djelomično potopljena vodom zbog prodora 

mora ili jezera. Sinonim: submerged valley. 

drowned well – zavodnjena bušotina. Bušotina čija 

proizvodnja više nije ekonomična zbog prekomjernog 

udjela vode u proizvodnji. 

drowning – potapanje, uronjavanje, zaronjivanje. Uronjavanje 

površine kopna ili reljefa pod vodu zbog 

dizanja (porasta) nivoa vode ili slijeganja (spuštanja) 

kopna. 

drum – (1) bubanj bušaće dizlice. Bubanj dizalice na 

bušaćem postrojenju (drawworks) na koji se namata 

bušaće uže. (2) separator, v. separator. (3) metalna 

bačva. (a) Bačva za transport tekućina kapaciteta 

(volumena) između 45 i 416 litara (od 12 do 110 galona). 

(b) Standardna bačva za transport mazivih ulja 

i drugih naftnih produkata kapaciteta (volumena) 

208 litara (55 galona). 

drum brake – kočnica bubnja bušaće dizalice. Uređaj za 

usporavanje ili zaustavljanje rotacije bubnja bušaće 

dizalice na postrojenju za bušenje. Primjenjuju se 

mehaničke i elektrodinamičke kočnice (mechanical 

brake, electrodynamic brake). 

druse – druza. (1) Šupljina ili napuklina nepravilna oblika 

u žili ili stijeni s unutarnjom površinom (stijenkama) 

obloženim (inkrustiranim) malim stršećim kristalima 

obično istih minerala koji grade okružujuću 

stijenu i katkada ispunjeni vodom, na primjer, mala 

kaverna otapanja ili izluživanja (solution cavity), plinska 

šupljina (steam hole) u lavi ili litofi za (lithophysa) 

u vulkanskom staklu; v. geode vug. (2) Površina minerala 

pokrivena malim stršećim kristalima, osobito 

kora ili prevlaka kristala koji oblažu druzu u stijeni, na 

primjer, sparitni kalcit (sparry calcite) koji ispunjava 

porne šupljine u vapnencu. 

drusy chert – druzni (kvarcni) čert, v. quartzose chert. 

dry acid – bezvodna kiselina. U tehnologiji obrade formacija 

kiselinom – bezvodna, u nafti topljiva, kiselina 

koja se primjenjuje za obradu karbonatnih ležišta 

(carbonate reservoir). Često se rabi octena kiselina 

(acetic acid) pomiješana s naftom koja reagira s karbonatnom 

ležišnom stijenom tek nakon kontakta s 

vodom u formaciji. 

dry and abandoned – neproduktivan i napušten. Status 

bušotine koja ne sadrži ugljikovodike (naftu, plin) i 

koja je napuštena. Sinonim: d and a. 

dry-bed dehydrator – dehidrator sa slojem čvrstog sušila. 

Uređaj za dehidraciju plina sa slojem čvrstog sušila 

(na primjer, silikagelom) koji odvaja tekuću fazu 

iz plina. 

drybox (dry box) method – čišćenje plina od kiselih 

komponenata spužvastim željezom, v. iron-sponge 

sweetening. 

dry bulk density – suha volumenska gustoća. Gustoća 

(relativna gustoća) tvari, na primjer, sedimenta bez 

porne (intersticijalne) vode; v. natural density. 

dry combustion – suho podzemno izgaranje nafte. Varijanta 

procesa podzemnog izgaranja nafte (termička 

metoda povećanja iscrpka nafte/EOR metoda) 

u kojoj se injektira samo zrak ili kisikom obogaćeni 

zrak. Sinonim: dry in-situ combustion, v. in-situ combustion. 

dry completion – suho proizvodno opremanje bušotine. 

Podmorsko opremanje bušotine (subsea completion) 

s atmosferskom komorom (atmospheric cham- 

ber), za razliku od tzv. mokrog opremanja (v. wet 

completion). Komora okružuje sustav podmorskog 

opremanja i ronioci mogu montirati i servisirati ušće 

bušotine u plinovitoj atmosferi koja vlada u komori. 

dry-cut samples – suhi uzorci krhotina probušenih (izbušenih) 

stijena, v. drill cuttings samples. 

dry delta – (1) aluvijalna lepeza, v. alluvial fan. (2) aluvijalni 

konus, v. alluvial cone. 

dry-dessicant dehydration unit – dehidrator s čvrstim 

sušilom, v. dry-dessicant dehydrator. 

dry-dessicant dehydrator – dehidrator s čvrstim sušilom. 

Adsorpcijska kolona s čvrstim sušilom za 

dehidraciju plina – na primjer, sa silikagelom ili aktiviranim 

aluminij-oksidom. Sinonim: dry-dessicant 

dehydration unit. 

dry development well – neproduktivna eksploatacijska 

(razradna) bušotina, v. development well. 

dry drilling – suho bušenje. Bušenje u kojem bušaći 

(isplačni) fl uid ne cirkulira natrag na površinu. 

dry forward combustion – suho istostrujno (progresivno) 

podzemno izgaranje nafte, v. in-situ forward 

combustion. 

dry forward in-situ combustion – suho istostrujno 

(progresivno) podzemno izgaranje nafte, v. in-situ 

forward combustion. 

dry gas – suhi (siromašni, mršavi) prirodni plin, v. dry 

natural gas. 

dry gas fl ue gas volume – teoretski volumen suhih dimnih 

plinova. Volumen suhih produkata izgaranja 

koji nastaju pri potpunom (stehiometrijskom) izgaranju 

jedinice mase ili volumena goriva s teoretskim 

volumenom (protokom) zraka. 

dry gas recycling – proces recirkulacije plina, v. cyclingprocess 

2. 

dry gas reservoir – ležište suhog plina. Tip ležišta prirodnog 

plina koji proizvodi ugljikovodike samo u 

plinovitom stanju, odnosno čiji fl uid egzistira kao 

plinovita faza i u ležištu i na površini (pad tlaka ne 

uzrokuje nastanak kondenzata, ali se kondenzat 

može formirati na površini s padom temperature). 

dry hole – (1) neproduktivna (»suha«) bušotina. Opći 

termin u naftnoj industriji kojim se označava svaka 

bušotina koja ne proizvodi naftu ili plin u komercijalnim 

količinama. Sinonim termina dry well (v.). (2) 

suha bušotina. Bušotina koja je izbušena bez cirkulacije 

bušaćeg (isplačnog) fl uida i s vrlo malo podzemne 

vode ili bez nje. 

drying crack – pukotina isušivanja, desikacijska pukotina, 

v. desiccation crack. 

dry in-situ combustion – suho podzemno izgaranje 

nafte, v. dry combustion. 

dry lake – plaja, v. playa, 1a. 

dry natural gas – (1) suhi (siromašni, mršavi) prirodni 

plin. Prirodni plin koji ne sadrži tekuće ugljikovodike 

(ugljikovodike koji se mogu ekstrahirati kao tekući 

produkt) pri tlaku i temperaturi pri kojima je proizveden 

ili se rabi, odnosno, smjesa ugljikovodika 

koja egzistira samo kao plinovita faza bez obzira na 

ležišne uvjete. Također, prirodni plin koji sadrži malu 

količinu ukapljivih ugljikovodika, nedovoljnu za njihovu 

komercijalnu ekstrakciju, kao i prirodni plin iz 

kojeg je obradom izdvojena cijela tekuća faza. Suhi 

prirodni plin sadrži uglavnom metan (od 80 do 98%) 

i etan. Sinonimi: dry gas, lean gas, lean natural gas; 

v. natural gas, wet natural gas,1. (2) dehidrirani (suhi)

dry oil 268 

prirodni plin. Prirodni plin iz kojeg je uklonjena voda 

postupkom dehidracije i koji sadrži manje od 50 

ppm vode u parovitoj fazi (prema ISO-normi). Voda 

u plinu može uzrokovati koroziju uz postojanje sumporovodika, 

ugljik-dioksida ili kisika, nastanak hidrata 

i čepove koji otežavaju transport plina. Dopušteni 

sadržaj vode u plinu može varirati ovisno o namjeni, 

klimatskim uvjetima i državnim standardima; v. natural 

gas, wet natural gas, 2. 

dry oil – suha (čista) nafta, v. clean oil. 

dry peat – suhi treset. Treset koji je nastao od humusne 

tvari (humic matter) i formirao se pod uvjetima s većom 

suhoćom u usporedbi s močvarnim tresetištima 

(v. moor). 

dry permafrost – suho trajno zamrznuto tlo (permafrost). 

Rahlo (rastresito) i drobljivo tlo u područjima 

trajno zamrznutog tla (permafrosta) koje sadržava 

vrlo malo ili uopće ne sadržava led ili vlagu. 

dry pumping – pumpanje s nivoom tekućine ispod usisa. 

Pumpanje naftne bušotine kada je nivo nafte u njoj 

ispod nivoa usisa pumpe. Takvi uvjeti mogu oštetiti 

pumpu. 

dry rock geothermal energy – geotermalna energija 

suhih stijena. Zemljina toplina koja se može rabiti za 

zagrijavanje vode koja se injektira u zonu vrućih suhih 

stijena kroz posebno izbušene bušotine. 

dry sand – neproduktivni pješčenjak. Neproduktivni 

naftni pješčenjaci i pijesci. Sinonim: barren sand. 

dry saturated steam – suha (suha zasićena) vodena 

para, v. dry steam. 

dry steam – suha (suha zasićena) vodena para. Vodena 

para koja ima entalpiju veću od entalpije za ravnotežu 

s vodom pri postojećem tlaku, vodena para koja 

je bez vode, ali nije pregrijana. Sinonim: dry saturated 

steam. 

dry string – suha kolona cijevi. Kolona cijevi u kojoj 

nema nikakve bušaće isplake, za razliku od mokre 

kolone (wet string) koja je ispunjena bušaćim fl uidom, 

vodom ili naftom. 

dry test – ispitivanje bušotine bez pritoka. Ispitivanje 

bušotine metodom DST kada nema strujanja slojnih 

fl uida iz ispitivane zone u bušaće šipke. 

dry tree – suhi erupcijski uređaj. Tip erupcijskog uređaja 

bušotine (Christmas tree) na kopnu ili podmorske bušotine 

(bušotine na dnu mora) s tzv. suhim proizvodnim 

opremanjem (s atmosferskom komorom), za 

razliku od mokrog erupcijskog uređaja (v. wet tree); 

v. dry completion. 

dry weathering – suho trošenje (raspadanje). Mehaničko 

trošenje (raspadanje) stijena (v. mechanical weathering) 

bez djelovanja voda tekućica, na primjer, u 

aridnim (sušnim) područjima. 

dry well – neproduktivna (suha) bušotina. Istraživačka 

ili eksploatacijska bušotina (exploration well, development 

well) koja nije pronašla naftu ili plin u komercijalnim 

količinama ili bušotina bez pritoka nafte ili 

plina ili s pritokom vode. Sinonimi: barren well, blank, 

dry hole, dud, duster, non-producing well, non-productive 

well, unproductive well. 

DST string – kolona alatki za ispitivanje bušotine kroz 

bušaće šipke, v. drillstem test string. 

dual completion – dvozonsko proizvodno opremanje 

bušotine. Završno opremanje bušotine za istovremenu 

odvojenu proizvodnju iz dvaju slojeva 

(zona,horizonata). Bušotina se može opremiti s dvije 

dual laterolog (DLL) 

kolone uzlaznih cijevi (tubing); tada svaki sloj proizvodi 

kroz svoju kolonu ili s jednom kolonom, pri 

čemu produkcija jednog sloja izlazi na površinu kroz 

uzlazne cijevi, a drugog sloja kroz prstenasti prostor 

između kolona uzlaznih i zaštitnih cijevi. Slojevi su 

izolirani jedan od drugog dubinskom brtvenicom 

(pakerom). Sinonim: dual zone well completion; v. well 

completion, triple completion, multiple completion. 

dual-completion well – dvozonska proizvodna bušotina, 

bušotina s dvozonskom proizvodnom opremom. 

Bušotina opremljena za istovremenu odvojenu proizvodnju 

iz dvaju produktivnih slojeva (zona, horizonata). 

Slojevi su odvojeni dubinskim brtvenicama 

(pakerima), a produkcija svakog sloja prolazi kroz 

zasebnu kolonu uzlaznih cijevi ako su u bušotinu 

spuštene dvije kolone (i skladišti se u zasebnim rezervoarima), 

ili kroz kolonu uzlaznih cijevi i prstenasti 

prostor između kolona zaštitnih i uzlaznih cijevi 

ako je u bušotinu spuštena jedna kolona uzlaznih 

cijevi. Sinonim: dually completed well. 

dual emulsion – dvojna emulzija. Emulzija u kojoj je 

nafta vanjska (kontinualna, neprekidna) faza (external 

phase), a emulzija tipa »nafta u vodi« (oil-in-water 

emulsion) je unutarnja (disperzna) faza (dispersed 

phase). 

dual induction focused log (DIFL) – dvojna indukcijska 

karotaža s fokusiranjem (usmjeravanjem) struje. 

Indukcijska karotaža (induction log) s dvije sonde s 

fokusiranjem (usmjeravanjem) struje. Primjenjuje se 

za mjerenja električne otpornosti (specifi čnog električnog 

otpora) tako da se prava otpornost (true resistivity) 

može korigirati za utjecaj prodora (infi ltracije) 

isplačnog fi ltrata u formaciju (mjerenja se također 

moraju korigirati za utjecaj promjera kanala bušotine 

i debljinu formacije). Krivulje električne otpornosti 

se sastoje od duboke indukcijske krivulje (deep 

induction log), srednje indukcijske krivulje (medium 

induction log) i krivulje troelektrodne bočne karotaže 

s fokusiranjem struje (shallow guard-type focused 

log). Logaritam omjera dviju krivulja otpornosti je 

separacija između krivulja. 

dual induction log (DIL) – dvojna indukcijska karotaža. 

Indukcijska karotaža (v. induction log) s dvije sonde u 

kojoj se istodobno mjere četiri parametra – električna 

otpornost (specifi čni električni otpor) dubokim, 

srednjim i plitkim zahvatom i spontani potencijal 

(SP) i registriraju dva dijagrama (indukcijske krivulje) 

pri različitim dubinama ispitivanja. Obično se izvodi 

s otporskom sondom s malom dubinom ispitivanja, 

na primjer, laterologom s malom dubinom zahvata 

(shallow laterolog). Može se primijeniti u bušotinama 

s isplakom niske električne vodljivosti ili s nevodljivim 

isplakama. Podaci karotaže se rabe za geološke 

korelacije formacija, procjenu dubine prodora (infi ltracije) 

isplačnog fi ltrata i identifi kaciju pokretljivih 


dual laterolog (DLL) – dvojna bočna karotaža (laterolog). 

Bočna karotaža (laterolog) s dvije sonde s različitim 

dubinama ispitivanja (s kratkom ili plitkom 

sondom – shallow laterolog, LLS i dugom ili dubokom 

sondom – deep laterolog, LLD) za istodobno 

mjerenje električne otpornosti (specifi čnog električnog 

otpora) formacije plitkim i dubokim zahvatom. 

Laterolog s kratkom sondom mjeri u prvom redu 

električnu otpornost zone insfi ltracije isplačnog fi l

dually completed well 269 

trata, a laterolog s dugom sondom pravu otpornost. 

Laterolog najbolje rezultate postiže slanim isplakama 

(isplakama s visokom električnom vodljivošću), a 

s isplakama vrlo visoke vodljivosti i/ili u formacijama 

s vrlo visokom električnom otpornošću je nezamjenljiva 

karotaža. Dvojna bočna karotaža se kombinira s 

mikrokarotažom sa sferičnim fokusiranjem (usmjeravanjem) 

struje (microspherically focused log) ili nekim 

drugim tipom karotaže koja mjeri električnu otpornost 

isprane zone formacije. Dvojni laterolog se primjenjuje 

za geološke korelacije, procjenu zasićenja 

ugljikovodicima i vodom vrlo kompaktnih formacija 

i procjenu dubine prodora (infi ltracije) isplačnog fi ltrata 

u formaciju. 

dually completed well – dvozonska proizvodna bušotina, 

bušotina s dvozonskom proizvodnom opremom, v. 

dual completion well. 

dual phase induction log (DPIL) – dvojna fazna indukcijska 

karotaža. Fazna indukcijska karotaža s dvije 

sonde. Frekvencija predajnika nije konstantna, nego 

se može mijenjati ovisno o električnoj otpornosti 

(specifi čnom električnom otporu formacije), što 

omogućuje mjerenje otpornosti u širokom opsegu 

– do 100, 500 i 2.000 ohm-m. Primjenjuje se za mjerenje 

električne otpornosti formacija s niskom do 

srednjom poroznošću, geološke korelacije formacija, 

lociranje poroznih i propusnih zona, procjenu dubine 

prodora (infi ltracije) isplačnog fi ltrata i određivanje 

zasićenja ugljikovodicima i vodom. 

dual-plug cementing head – cementacijska glava s 

dva čepa, glava s dva cementacijska čepa, v. cementing 

head. 

dual porosity – dvojna poroznost, v. double porosity. 

dual porosity log – dvojna karotaža poroznosti. Karotaža 

poroznosti koja se izvodi sondom s dva izvora 

zračenja, dva detektora za registraciju termičkih 

neutrona i dva detektora za epitermičke neutrone. 

Kombinacija s karotažom gustoće (density logging) 

i akustičkom (zvučnom) karotažom (sonic logging) 

omogućuje pouzdanu procjenu poroznosti, volumenskog 

sadržaja šejla i litološko raščlanjivanje. 

Ponajprije se primjenjuje za identifi kaciju poroznih 

formacija i procjenu njihove poroznosti. 

dual-string Christmas tree – dvozonski erupcijski uređaj, 

erupcijski uređaj dvozonske bušotine. U proizvodnji 

nafte – niz ventila, manometara i sapnica na ušću 

bušotine koja proizvodi iz dviju različitih zona kroz 

dvije zasebne kolone uzlaznih cijevi. Primjenjuje se 

za regulaciju strujanja iz obiju zona i opremljen je s 

dva glavna ventila (master valve) radi kontrole svake 

proizvodne kolone i s dva bočna ventila (wing valve). 

dual system – dvojno (rotacijsko-užno udarno) bušaće 

postrojenje (uređaj). Bušaće postrojenje (uređaj) koji 

rabi opremu za rotacijsko bušenje (rotary equipment) 

do produktivne zone, a opremu za užno udarno bušenje 

(cable-tool equipment) produktivne zone. Sinonim: 

standard tool drilling-in outfi t. 

dual tube separator – separator s dvije posude. Horizontalni 

naftno-plinski separator s dvije paralelne 

posude što su smještene jedna iznad druge za dvofaznu 

(kapljevina i plin) i trofaznu separaciju produkcije 

bušotine (nafta, plin i voda). Kod dvofazne 

separacije tekuća faza se skuplja u donjoj posudi (i 

ispušta na njenom dnu), a plinovita faza se skuplja 

dump meter 

u gornjoj posudi i ispušta na njenom vrhu. Kod trofazne 

separacije produkcije bušotine plin se skuplja 

i ispušta na vrhu gornje posude, nafta na njenom 

dnu, a voda na dnu donje posude. 

dual-tube three-phase separator – trofazni separator 

s dvije posude, v. dual-tube separator. 

dual-tube two phase separator – dvofazni separator s 

dvije posude, v. dual-tube separator. 

dual tubing strings completion – dvozonsko proizvodno 

opremanje bušotine s dvije kolone uzlaznih 

cijevi. Završno proizvodno opremanje bušotine s 

dvije kolone uzlaznih cijevi (tubing) za istovremenu 

odvojenu proizvodnju iz dvaju slojeva ili intervala. 

Sinonim: completion with dual tubing strings; v. well 

completion, dual completion, multiple completion. 

dual water method – metoda dvojne električne provodnosti 

vode. U karotaži bušotina – metoda u kompjutorskoj 

analizi karotažnih dijagrama (computer analysis 

of well logs) glinovitih formacija (shaly formations) 

u kojoj se slojna voda razmatra u dva stanja: (a) vezana 

uz zrna minerala gline s vlastitom električnom 

provodnošću (specifi čnom električnom vodljivošću), 

i (b) udaljena od minerala gline i s vodljivošću jednakom 

vodljivosti slojne vode (formation water). 

dual-zone production – dvozonska proizvodnja, v. 

dual completion. 

dual zone well completion – dvozonsko proizvodno 

opremanje bušotine, v. dual completion. 

duck’s nest – patkino gnijezdo. (1) U tehnici bušenja 

– gornja (vršna) platforma bušaćeg tornja (platforma 

nepokretnog koloturnika – v. crow’s nest) s ogradom 

(pigpen). (2) rezervni isplačni rezervoar. Kolokvijalni 

naziv rezervoara ili bazena u kojem se drži rezervna 

bušaća isplaka (višak isplake). (3) rezervoar preljevne 

isplake. Rezervoar za držanje bušaće isplake koja se 

prelijeva iz bušotine zbog pritjecanja (ulaženja) plina 

u bušotinu. 

ductile – rastezljiv, istezljiv. (1) U petrologiji – termin 

za označavanje stijene koja je (pri zadanim uvjetima) 

sposobna izdržati 5 do 10%-tnu deformaciju 

prije nastanka pukotina ili loma; v. brittle. (2) Termin 

za označavanje materijala (tvari) koji se kida (lomi, 

puca) iznad granice (naprezanja) tečenja materijala, 

za razliku od krtog materijala (brittle). 

ductility – rastezljivost, istezljivost. (1) U petrologiji – 

mjera ili stupanj do kojeg je stijena rastezljiva (istezljiva) 

pri danim uvjetima. Obično se izražava deformacijom 

pri kojoj nastaju pukotine ili lom; v. ductile. 

(2) Sposobnost materijala (tvari) da se plastično deformira 

istezanjem bez pucanja (lomljenja). 

dud – neproduktivna (»suha«) bušotina, v. dry well. 

dump bailer – cementacijska žlica, žlica za polaganje 

cementne kaše, v. cement dump bailer. 

dump fl ood (fl ooding) – prirodno zavodnjavanje ležišta. 

Istiskivanje nafte iz ležišta prirodnim pritjecanjem 

vode iz drugog sloja u ležište u bušotini. Neuobičajena, 

ali i neznanstvena i nedjelotvorna metoda 

običnog zavodnjavanja naftnog ležišta koja se koristi 

pritjecanjem vode iz vodonosnog sloja što zaliježe 

iznad produktivnog naftnog ležišta u kolonu cijevi 

za injektiranje. Vlastiti tlak (težina hidrostatičkog 

stupca) vode je sila istiskivanja nafte u proizvodne 

bušotine. 

dump meter – protočno mjerilo (brojilo) mjernog rezervoara. 

Tip protočnog mjerila koje rabi izmjereni volu

dump oil 270 

men mjernog rezervoara, koji se kontinuirano puni i 

prazni, radi mjerenja volumena protoka. 

dump oil – nafta transportirana u bačvama. Nafta koja 

se isporučuje u bačvama a ne cjevovodom. 

dump tank – mjerni rezervoar, v. measuring tank, 1. 

dump valve – izljevni ventil, ventil za ispuštanje. Ventil 

na posudama za proizvedene fl uide (na primjer, na 

separatorima, triterima) koji se automatski otvara 

kod visokog nivoa tekućine u posudi, a zatvara kod 

niskog nivoa (kako bi zaustavio strujanje). Na separatoru 

se primjenjuje za istjecanje određenog volumena 

nafte ili vode. Obično se aktivira plovkom, ali može 

biti upravljan i membranom ili električnim putem. 

dune – (1) dina, sipina. Niski humak, brežuljak, greben 

(hrbat) ili nasip od rahlog (rastresitog), vjetrom nanesenog 

zrnastog materijala (uglavnom pijeska, 

katkada vulkanskog pepela). Pješčane dine su ili 

ogoljele ili pokrivene vegetacijom i mogu se premještati 

s jednog mjesta na drugo, ali uvijek zadržavaju 

svoj karakteristični oblik; v. sand dune. (2) podvodna 

pješčana dina. Pješčani val (sand wave) koji se formirao 

u riječnom koritu i obično smjestio poprečno na 

smjer tečenja. Putuje nizvodno zbog erozije (spiranja) 

pijeska s blage (položene) uzvodne padine i 

taloženja tog pijeska na strmoj nizvodnoj padini. 

Oblik podvodne pješčane dine je približno trokutan 

(u vertikalnoj ravnini i u smjeru tečenja). Terminom 

se također označava veliki pješčani brežuljak ili hrbat 

nalik na eolsku pješčanu dinu (eolian sand dune), ali 

formiranu u podvodnoj sredini. Sinonim: subaqueous 

sand dune. 

dune rock – eolijanit, v. eolianite. 

dune sand – dinski (sipinski) pijesak. Tip pijeska koji je 

vjetrom prenesen (transportiran) i nanesen u dinu 

(sipinu). Obično se sastoji od zaobljenih zrna kvarca 

promjera između 0,1 mm i 1 mm. 

duNouy ring method – metoda duNouyevog tenziometrijskog 

prstena, v. ring tensiometer method. 

duplex pump – dvocilindarska (stapna dvocilindarska) 

pumpa. Tip pumpe s dva paralelna cilindra i dva stapa. 

Sinonim: two-cylinder pump. 

durability index (DI) – indeks stabilnosti sedimentne 

čestice. Relativna otpornost sedimentne čestice (sedimentary 

particle) na abraziju tijekom transportiranja. 

Predstavlja omjer indeksa usitnjenosti (v. reduction 

index) standardne sedimentne čestice (na primjer 

čestice kvarca) i indeksa usitnjenosti čestice dane 

stijene ili minerala pri jednakim uvjetima. 

dust – (1) prašina. U sedimentologiji – suha, čvrsta tvar 

koja se sastoji od čestica zemlje veličine čestica gline 

ili silta (promjera manjeg od 1 / 16 mm ili 62 mikrometra), 

tako fi no usitnjenih da se mogu lako podizati i 

prenositi (transportirati) na znatne udaljenosti u suspendiranom 

stanju turbulentnim zračnim vrtlozima, 

slobodno pomiješati s plinovima atmosfere i ostati 

u zraku dugo vremena, ali konačno nakon slabljenja 

vjetrova padaju natrag na površinu Zemlje. Zemljini 

izvori atmosferske prašine su vulkanske erupcije, 

solna prašina s površine mora, mineralne čestice prenošene 

vjetrom (osobito u pustinjskim područjima), 

pelud, bakterije, dim i leteći pepeo (od industrijskih 

postrojenja i šumskih požara); v. volcanic dust. (2) vulkanska 

prašina. Sinonim termina vulkanski pepeo (v. 

ash, 1) – osobito se odnosi na fi nije frakcije vulkanskog 

pepela. Sinonim: volcanic dust. 

dynamic height 

dust cloud – oblak vulkanske prašine (vulkanskog pepela), 

erupcijski (vulkanski) oblak, v. eruption cloud. 

duster – neproduktivna («suha») bušotina, v. dry well. 

dust sand – prašinasti pijesak. Materijal koji se sastoji 

od čestica promjera između 0,025 mm i 0,04 mm 

ispranih strujom brzine 1,5 mm/s (veličine čestica 

odgovaraju srednje grubom i grubom siltu). 

dust size – veličina čestice prašine. U sedimentologiji 

– karakteristika čestica čiji je volumen manji od volumena 

sferičnog tijela promjera 1/16 mm (0,0025 

inča). Uključuje veličinu čestica silta (alevrita) i gline; 

v. silt size. 

dust tuff – pepelni tuf (pršinac). Tuf (pršinac) koji se sastoji 

od vrlo fi nih čestica, stvrdnuta nakupina vulkanskog 

pepela (volcanic ash). Sinonim: mud tuff . 

Dyassic – dijasik, perm, v. Permian. 

dye adsorption method of wettability determination 

– metoda određivanja močivosti adsorpcijom bojila. 

Metoda mjerenja (određivanja) močivosti stijene 

koja se osniva na njenoj sposobnosti za adsorpciju 

bojila (na primjer, metilenskog modrila) iz vodene 

otopine, dok površina stijene koja je prekrivena zagađujućim 

komponentama nafte ne pokazuje tu 

sposobnost. Močivost se interpretira uspoređivanjem 

kapaciteta adsorpcije ispitnog uzorka stijene 

i paralelnog ekstrahiranog uzorka stijene (kloroformom 

i metanolom); v. wettability measurement. 

dyke – (1) dajk, žica, v. dike, 1. (2) zaštitni nasip, v. dike, 3. 

dykite – žična stijena, v. dike rock. 

dynagraph – dinamogram. Kontinuirani zapis sila koje 

djeluju na bušenu (poliranu) šipku dubinske pumpe 

(polished rod) tijekom njena rada (ciklusa pumpanja 

u bušotini). Sile se mjere dinamometrom (dynamometer) 

i registriraju u odnosu na položaj klipnih šipki 

(sucker rods). Položaj šipke se zapisuje na apscisi a 

opterećenje na ordinati. Dinamogrami se upotrebljavaju 

za analizu naprezanja i karakteristika rada 

dubinske pumpe. Sinonim: dynmometer card. 

dynamically-positioned ship – dinamički pozicionirani 

brod. Bušaći brod opremljen s nekoliko kompjutorski 

aktiviranih vijaka za održavanje njegovog stacionarnog 

(fi ksnog) položaja; v. dynamic positioning. 

dynamic breccia – tektonska breča, v. tectonic breccia. 

dynamic correction – dinamička korekcija. U seizmici 

– korekcija za normalan vremenski pomak (v. normal 

moveout), postupak uklanjanja utjecaja položaja seizmičkog 

izvora i prijamnika na vremena nailazaka 

refl ektirane seizmičke energije. 

dynamic equilibrium – dinamička ravnoteža. Stanje 

sustava u kojem postoji uravnoteženi ulaz materijala 

(infl ow of materials) i njegov izlaz (outfl ow of materials). 

dynamic geology – dinamička (fi zička) geologija. Opći 

naziv za granu geologije koja se bavi izučavanjem 

uzroka geoloških pojava i geoloških procesa. Sinonim: 

physical geology. 

dynamic head – dinamička visina tlaka. Visina struje 

fl uida koja osigurava (proizvodi) statički tlak strujećeg 

fl uida. 

dynamic height – (1) dinamička (geopotencijalna) visina. 

Udaljenost (očitana od nivoa mora) iznad geoida 

točaka koje se nalaze na istoj ekvipotencijalnoj plohi 

(površini) izražena u linearnim jedinicama izmjerenim 

duž linije viska na određenoj geografskoj širini, 

obično 45°. (2) dinamička (geodinamička) visina. U

dynamic metamorphic rock 271 

fi zici – količina rada koja je izvršena kada se čestica 

vode jedinične mase pomakne od jednog nivoa na 

drugi. Sinonim: geodynamic height. 

dynamic metamorphic rock – dinamometamorfna stijena. 

Metamorfna stijena (v. metamorphic rock) koja 

je nastala lomljenjem i drobljenjem bez izrazite prekristalizacije; 

v. dynamic metamorphism. 

dynamic metamorphism – dinamička metamorfoza 

(metamorfi zam), dinamometamorfoza, dinamometamorfi 

zam. U geologiji – ukupnost procesa i utjecaja 

orogenetskih pokreta (orogenic movements) i diferencijalnih 

naprezanja (diff erential stresses) koji dovode 

do formiranja novih stijena iz starih s primjetnim 

strukturnim i mineraloškim promjenama zbog 

drobljenja i smicanja (smične deformacije) pri niskim 

temperaturama i ekstenzivne prekristalizacije pri višim 

temperaturama. Dinamička metamorfoza može 

zahvatiti velike dijelove Zemljine kore, tj. može biti 

regionalna po svom karakteru. Sinonim: dynamometamorphism; 

v. dislocation metamorphism, dynamothermal 

metamorphism, regional metamorphism. 

dynamic method of capillary-pressure measurement 

– dinamička metoda mjerenja kapilarnog tlaka, v. capillary-pressure 

measurement by dynamic method. 

dynamic miscibility – dinamička miscibilnost, miscibilnost 

višestrukim kontaktom, v. multiple-contact 

miscibility. 

dynamic miscible displacement – dinamički miscibilno 

istiskivanje nafte, istiskivanje nafte pri miscibilnosti 

višestrukim kontaktom, v. multiple-contact miscible 

fl ood. 

dynamic positioning – dinamičko pozicioniranje. Automatsko 

održavanje bušaćeg broda (drillship) ili poluuronjive 

bušaće platforme (semisubmersible drilling 

platform) u fi ksnom (stacionarnom) položaju iznad 

bušotine tijekom operacija bušenja s pomoću njihova, 

kompjutorski kontroliranog, vlastitog propulzijskog 

sustava koji se aktivira podvodnim osjetilnim 

uređajima. Sinonimi: dynamic stationing, dynamic 

station keeping. 

dynamic positioning drilling ship – bušaći brod s dinamičkim 

pozicioniranjem, v. dynamic positioning. 

dynamic positioning system – sustav dinamičkog pozicioniranja, 

v. dynamic positioning. 

dynamic pressure – dinamički tlak. (1) Tlak strujećeg 

fl uida na površinu. (2) Tlak koji nastaje trenutnim zaustavljanjem 

struje fl uida. 

dysodont 

dynamic range – dinamički dijapazon (raspon). U seizmičkom 

fi ltriranju frekvencija – omjer maksimalne 

amplitude signala (maksimalnog signala) i minimalne 

amplitude signala (minimalnog signala) kojim 

može operirati zapisni sustav. Obično je specifi ciran 

u određenoj širini pojasa frekvencije (mjeri se u decibelima). 

dynamic stationing – dinamičko pozicioniranje, v. 

dynamic positioning. 

dynamic station keeping – dinamičko pozicioniranje, 

v. dynamic positioning. 

dynamic viscosity – dinamički koefi cijent viskoznosti, 

apsolutna (dinamička, molekularna) viskoznost, v. coeffi 

cient of viscosity. 

dynamometamorphism – dinamometamorfoza, dinamometamorfi 

zam. (1) v. dynamic metamorphism. (2) 

v. dislocation metamorphism. 

dynamometer – dinamometar, instrument za mjerenje 

sile. Mehanički ili električni instrument za mjerenje 

opterećenja ili naprezanja. Rabi se, na primjer, na 

pumpnim uređajima (njihalicama) naftnih bušotina 

za mjerenje opterećenja na brušenu (poliranu) šipku 

i sile tijekom rada dubinske pumpe (ciklusa pumpanja 

u bušotini). Sile se registriraju na dijagramu, tzv. 

dinamogramu (dynagraph, dynamometer card). 

dynamometer card – dinamogram, v. dynagraph. 

dynamothermal metamorphism – dinamotermalna 

metamorfoza (metamorfi zam). U geologiji – obični 

tip metamorfoze (metamorfi zma) koji je uvjetovan 

utjecajima jednostranih (usmjerenih) tlakova 

(directed pressures) i smičnog naprezanja (shearing 

stress), kao i utjecajima svestranih tlakova (confi - 

ning pressures) velikog dijapazona (od 3.000 do 

10.000 bar) i temperatura (od 400 °C do maksimalno 

800 °C). Povezana je i geografski i genetski s velikim 

orogenetskim pojasevima (zonama) i, prema 

tome, po svom karakteru je regionalna; v. burial 

metamorphism, dynamic metamorphism, regional 

metamorphism. 

dysodont – (1) dizodontan. Termin za označavanje sustava 

zuba brave (dentition) nekih moluska školjkaša 

(bivalves, bivalve mollusks) koji je karakteriziran malim 

slabim zubima smještenim blizu kljuna vrha ljušture. 

(2) dizodont. Molusk školjkaš iz reda Dysodonta 

koji ima sustav zuba brave karakteriziran malim slabim 

zubima, školjkaš s gotovo bezubom bravom i 

ligamentom u brazdama ili jamicama.

Eaglefordian 272 

earth current 

Eaglefordian – iglford, eagleford. Stratigrafski kat gornje 

krede (Upper Cretaceous) u Sjevernoj Americi 

(primorje Meksičkog zaljeva, Gulf Coast) – iznad vudbina 

(Woodbinian), a ispod ostina (Austinian). 

early – rani. U geologiji i sratigrafi ji – koji se odnosi na 

bliskost ili se zbiva u bliskosti početka nekog vremenskog 

odsječka. Kao pridjev se primjenjuje s nazivom 

jedinice geološkog vremena – erom (era), periodom 

(period), epohom (epoch) – za pokazivanje relativne 

vremenske pripadnosti i odgovara terminu donji 

(lower) primijenjenom s nazivom ekvivalentne kronostratigrafske 

jedinice (označavajući raniji period 

te jedinice), na primjer, stijene donjojurskog batolita 

(Lower Jurassic batholith) bile su intrudirane u vrijeme 

rane jure (Early Jurassic time). U engleskom jeziku 

(terminologiji) termin early se piše velikim početnim 

slovom za označavanje formalne vremenske potpodjele 

(na primjer, Early Devonian), a malim početnim 

slovom za označavanje neformalne vremenske potpodjele 

(na primjer, early Miocene). U neformalnom 

značenju termin se može rabiti za određivanje era i 

epoha i perioda koji nemaju detaljnije formalne potpodjele; 

v. late, middle. 

Early Cambrian – rani kambrij, v. Cambrian. 

Early Cretaceous – rana kreda, v. Cretaceous. 

Early Devonian – rani devon, v. Devonian. 

early diagenesis – rana dijageneza, sindijageneza, singeneza. 

Dijageneza koja se odvija neposredno nakon 

sedimentacije (deposition) ili neposredno nakon pokapanja 

(prekrivanja) sedimenata (burial). Sinonimi: 

syndiagenesis, syngenesis. 

Early Eocene – rani eocen, v. Eocene. 

Early Jurassic – rana jura, v. Jurassic. 

Early Miocene – rani miocen, v. Miocene. 

Early Oligocene – rani oligocen, v. Oligocene. 

Early Ordovician – rani ordovicij, v. Ordovician. 

Early Paleocene – rani paleocen, v. Paleocene. 

Early Permian – rani perm, v. Permian. 

Early Pleistocene – rani pleistocen, v. Pleistocene. 

Early Pliocene – rani pliocen, v. Pliocene. 

Early Precambrian – rani pretkambrij, v. Precambrian. 

Ee 

early production system – rani proizvodni sustav. Proizvodni 

sustav koji rabi laku privremenu opremu za 

proizvodnju iz morskih i velikih polja ili, konačno, iz 

marginalnih polja. 

Early Silurian – rani silur, v. Silurian. 

Early Triassic – rani trijas, v. Triassic. 

earth – (1) mulj. U sedimentologiji – (a) Organski talog 

(organic deposit) koji je ostao nekonsolidiran iako 

više nije u procesu akumulacije, na primjer, radiolarijski 

mulj (zemlja, radiolarian earth) ili dijatomejski 

mulj (zemlja – diatomaceous earth). (b) Amorfni 

fi nozrnasti materijal poput gline ili tvar nalik glini, 

na primjer, Fullerova zemlja (fuller’s earth). (2) tlo. 

(a) U inženjerskoj geologiji – materijal koji treba 

ukloniti i premjestiti ručno ili posebnim strojevima. 

(b) U pedologiji – rahli (rastresiti, nevezani), relativno 

mekani ili klastični materijal na površini zemlje 

koji se formirao raspadanjem (razaranjem) stijena, 

za razliku od čvrstih ili tvrdih temeljnih stijena. Veliki 

dio tla prenesen je vjetrom, vodom ili ledom 

(termin earth nije sinonim termina soil!) (3) zemlja. 

(a) U kemiji – teško reducibilni oksid metala (na primjer, 

glinica ili aluminij-oksid, alumina) koji se ranije 

smatrao elementom. (b) U geografi ji – opći termin 

za označavanje svakog tvrdog materijala koji gradi 

Zemljinu kuglu za razliku od vode i zraka. Terminom 

se također označava dio kopna na površini Zemlje 

koji nije prekriven vodom. 

earth current – zemna (telurska) struja. U geofi zici 

– prirodna istosmjerna ili izmjenična električna struja 

vrlo niske frekvencije koja periodično teče kroz tlo 

(zemlju) na velikom području i pojavljuje se kako u 

prirodnim, tako i u umjetnim električnim ili magnetskim 

poljima. Telurske struje su povezane sa Sunčevom 

aktivnošću i elektromagnetskim poljem Zemlje i 

u geofi zici se metoda telurskih struja (telluric-current 

method) se najviše primjenjuje pri istraživanju ležišta 

nafte i plina, a osobito je povoljna za prospekciju 

geoloških struktura za kasnija detaljna geofi zička i, 

posebno, seizmička istraživanja. Sinonimi: ground 

current, telluric current.

earthen reservoir 273 

economic life of a fi eld 

earthen reservoir – zemljani rezervoar. Rezervoar iskopan 

u zemlji (tlu). 

earthfl ow, earth fl ow – (1) klizanje (odronjavanje) zemlje. 

Proces premještanja tla i raspadnutih stijena niz 

padinu po bazalnoj površini klizanja (klizištu) unutar 

jasno određenih bočnih granica. Bazalna površina 

klizanja je u donjem dijelu padine (u donjem dijelu 

toka materijala) više ili manje paralelna s površinom 

zemlje. Tijekom premještanja klizeća masa općenito 

nije podvrgnuta rotaciji, iako se blizu pregiba izbočenja 

obično primjećuje neznatna početna rotacija 

niza klizajućih blokova. S porastom fl uidnosti mase 

materijala odronjavanje postupno prelazi u muljni 

tok (v. mudfl ow). (2) odron zemlje. Forma reljefa koja 

nastaje klizanjem (odronjavanjem) mase materijala. 

earth oil – zemno ulje. Zastarjeli naziv za sirovu naftu 

koji se upotrebljavao u počecima stvaranja naftne 

industrije. Sinonim. rock oil, rock-oil, v. crude oil. 

earth pitch – zemna smola, malta, v. maltha. 

earth pressure – (1) litostatički (geostatički) tlak, v. overburden 

pressure. (2) tlak tla. Tlak kojim tlo (zemljani 

materijal) djeluje na objekt ili konstrukciju, na primjer, 

zid ili pregradu; v. active earth pressure, passive 

earth pressure. 

earthquake – potres. Iznenadno gibanje ili podrhtavanje 

Zemlje uzrokovano oštrim oslobađanjem 

postupno (polagano) akumuliranim naprezanjem. 

Sinonimi: macroseism, quake, seism, shock, temblor; v. 

earthquake intensity, earthquake magnitude. 

earthquake intensity – intenzitet (jačina, jakost) potresa. 

Mjera utjecaja potresa na objekte i ljude na 

danom području. Intenzitet potresa u nekoj točki 

ovisi ne samo o njegovoj magnitudi (v. earthquake 

magnitude) nego također o udaljenosti od potresa 

do epicentra (točka na površini Zemlje iznad žarišta 

ili hipocentra potresa) i lokalne geološke građe 

(geološke građe u toj točki). Za relativno mjerenje 

(određivanje) intenziteta potresa rabe se tri sustava 

(skale) – Mercallijeva (v. Mercalli scale), modifi cirana 

Mercallijeva (v. modifi ed Mercalli scale) i Rossi-Forelova 

skala intenziteta potresa (v. Rossi-Forel scale). 

earthquake magnitude – magnituda potresa. Mjera 

energije naprezanja oslobođene potresom određene 

pomoću seizmičkih metoda (seizmografskih opažanja). 

Pojam magnitude je prvi uveo seizmolog Ch. 

F. Richter i defi nirao numeričku skalu za njeno određivanje 

(v. Richter scale); v. earthquake intensity. 

earthquake record – seizmogram, v. seismogram. 

earthquake sea wave – potresni morski val, cunami, v. 

tsunami. 

earthquake wave – potresni (seizmički) val, v. seismic 

wave. 

Earth shell – ljuska (lupina, omotač) Zemlje, v. shell, 1. 

earth wave – seizmički val. Zastarjeli naziv, sinonim termina 

seismic wave (v.). 

earth wax – zemni vosak. (1) Čvrsti parafi n iz sirove nafte. 

(2) v. ozocerite. 

earthy – zemljast. (1) U mineralogiji – (a) Termin kojim 

se označava mineral s mutnim sjajem čija površina 

može biti hrapava. (b) Termin kojim se označava tip 

loma minerala nalik na lom tvrde gline. (2) U geologiji 

– koji je građen (sastavljen) od zemljastog materijala 

ili nalikuje na zemlju ili ima svojstva (prirodu) 

zemlje ili tla, na primjer, zemljasti vapnenac (earthy 

limestone) koji sadrži glinoviti materijal (primjese), 

ima visoku poroznost, rastresit je i u tijesnoj asocijaciji 

s kredom. 

ebb current – struja oseke. Plimna struja (tidal current) 

povezana sa smanjivanjem (opadanjem) visine plime. 

Općenito teče u smjeru prema moru ili niz plimni 

kanal ili estuar; v. fl ood current. 

ebb delta – delta struja oseke. Plimna delta (v. tidal delta) 

nastala (formirana) strujama oseke i s oblikom 

modifi ciranim valovima; v. fl ood delta. 

eccentric bit – ekscentrično bušaće dlijeto. Tip dlijeta za 

užno udarno bušenje (cable-tool bit) na čijem je jednom 

kraju rezna oštrica (brid) niža nego na drugom 

kraju. 

echinoderms (Echinodermata) – ehinodermi, ehinodermati, 

bodljikaši. Koljeno marinskih bentoskih 

(rijetko pelagičkih) beskralješnjaka (marine benthic 

invertebrates). Karakterizirani su radijalnom (zrakastom) 

simetrijom (radial symmetry), unutarnjim skeletom 

(endoskeleton) građenim od pločica ili ljuskica 

od kristalnog kalcita i ambulakralnim (vodožilnim) 

sustavom (water-vascular system). Dijele se na potkoljena 

ehinozoi ili ježinci (echinozoans), asterozoi ili 

zvjezdače (asterozoans), krinozoi ili stapčari (crinozoans) 

i homalozoi (homalozoans). Stratigrafska rasprostranjenost: 

pretkambrij-danas. 

echinoids (Echinoidea) – ehinoidi, ježinci, morski ježevi. 

Morski beskralješnjaci (marine invertebrates), razred 

ehinoderma (bodljikaša, echinoderms). Karakterizirani 

su polusferičnim oblikom (subspherical shape) do 

modifi ciranim sferičnim (modifi ed spherical shape), 

sraslim vapnenim pločicama (interlocking calcareous 

plates) i pokretljivim izraslinama (nožicama, movable 

appendages). Stratigrafska rasprostranjenost: ordovicij-danas. 

Sinonim: sea urchins. 

echinozoans (Echinozoa) – ehinozoi, ježinci. Potkoljeno 

pokretljivih ehinoderma (bodljikaša, echinoderms) 

kuglastog, diskoidnog ili valjkastog oblika. 

Karakterizirani su nemanjem krakova (arms), brahiola 

(brachioles) i zraka (rays) i također prevladavanjem 

meridionalnog oblika rasta (meridional growth pattern), 

odnosno meridionalne simetrije (meridional 

symmetry) nad bilateralnom simetrijom (bilateral 

symmetry). Stratigrafska rasprostranjenost: donji 

kambrij-danas. 

echodolite – fonolit, v. phonolite, 2. 

ecologic facies – ekološki facijes. (1) v. facies. (2) v. environmental 

facies. 

ecologic potential – ekološki potencijal. Sposobnost 

nekog organizma da neposredno regulira ili modifi 

cira svoj okoliš (okružujuću sredinu), na primjer, 

grebenotvorni organizmi (reef-building organisms) 

sposobni su izgraditi kruti i otporni skelet u zoni djelovanja 

valova. 

ecologic reef – ekološki greben (rif). Fosilni greben (rif, 

fossil reef) izgrađen od organizama u krutu i na djelovanje 

valova otpornu reljefnu uzvisinu na dnu mora; 

v. stratigraphic reef. 

economic geology – ekonomska (industrijska) geologija. 

Izučavanje i analiza geoloških tijela i materijala 

koji se profi tabilno mogu iskorištavati za dobrobit 

čovjeka, uključujući mineralna goriva, metale, nemetalne 

minerale i vodu. Primjena geološke teorije 

i znanja u istraživanju rudnih ležišta. 

economic life of a fi eld – ekonomični životni vijek polja, 

period rentabilne eksploatacije polja. Period tijekom

economic limit of production 274 

eff ective diameter 

kojeg proizvodnja nafte i plina osigurava profi tabilnost. 

economic limit of production – granica ekonomičnosti 

(rentabilnosti) proizvodnje. Minimalna tekuća 

proizvodnja (dnevna ili godišnja) nafte ili plina koja 

osigurava profi tabilnost eksploatacije ležišta/polja, 

odnosno, stanje kada se dobit od proizvodnje izjednači 

s troškovima proizvodnje. Bušotine se obično 

napuštaju (s postavljanjem čepa u kanalu) kada dosegnu 

granicu ekonomičnosti. 

ecostratigraphic unit – ekostratigrafska jedinica, ekozona. 

Stratigrafska jedinica (stratigraphic unit) koja se 

bazira na načinu postanka ili na sredini (uvjetima) sedimentacije 

stijena, na primjer, marinska zona (marine 

zone), zona brakične vode (brackish-water zone) 

ili zona glacijalne sedimentacije (glacially deposited 

zone). Nazivi većine ekostratigrafskih jedinica nemaju 

službeno priznanje. Sinonim: ecozone. 

ecosystem – ekosustav. Ekološka jedinica (jedinica u 

ekologiji) koja se sastoji od okoliša (okružujuće sredine) 

s njegovim živim organizmima i neživim faktorima 

(pojavama) koji postoje u okolišu i utječu na 

njega. 

écoulement – gravitacijsko klizanje, v. gravitational sliding. 

ecozone – ekozona, ekostratigrafska jedinica, v. ecostratigraphic 

unit. 

ectogene – ektogen. Termin za označavanje vanjskih 

faktora koji utječu na teksturu stijena; v. entogene. 

ectoprocts (Ectoprocta) – ektoprokti. Potkoljeno briozoa 

(mahovnjaka, bryozoans). Karakterizirani su 

okruglim lofoforom (circular lophophore) ili potkovastim 

(horseshoe-shaped lophophore) oko usnog otvora 

(mouth), ali ne i oko analnog otvora (anusa, anus). 

Stratigrafska rasprostranjenost: ordovicij (moguće 

gornji kambrij)-danas. 

edaphosaurs (Edaphosauria) – edafosauri. Izumrli 

reptili (gmazovi) iz podreda pelikosaura (pelycosaurs). 

Karakterizirani su malom glavom, zubalom 

(dentition) koje sugerira biljožderni način života (herbivorous 

habit) i tendencijom prema velikom rastu. 

Stratigrafska rasprostranjenost: gornji pensilvanijdonji 

perm. 

Edenian – eden. Stratigrafski kat gornjeg ordovicija 

(Upper Ordovician) u Sjevernoj Americi. 

edge water, edgewater – rubna voda. Slobodna slojna 

voda oko ruba (bokova) naftnog ili plinskog ležišta, 

voda koja okružuje ležište (za razliku od podinske 

vode – v. bottom water). 

edge-water drive – rubni vodotlačni režim. Prirodni 

režim iskorištavanja naftnih ležišta. Istiskivanje nafte 

iz ležišta se vrši potiskom rubne vode (vode u vodonosnom 

bazenu napajanja koji se nalazi na rubu 

ležišta). 

edge-water drive reservoir – ležište s rubnim vodotlačnm 

režimom, v. edge-water drive. 

edge-water encroachment – prodor rubne vode. Strujanje 

rubne vode (vode u vodonosnom bazenu napajanja 

koji se nalazi na rubu ležišta) u ležište ili produktivnu 

zonu tijekom proizvodnje nafte i/ili plina. 

edge well – rubna bušotina. Bušotina izbušena na krilima 

(bokovima, rubovima) strukture ili na vanjskim 

granicama produktivne formacije (ležišta). Takve bušotine 

često probuše vodo-naftni kontakt. 

edgewise conglomerate – uglasti konglomerat (valu- 

tičnjak). Konglomerat s neuređenom strukturom (v. 

edgewise structure), na primjer, intraformacijski konglomerat 

koji sadrži izduljene vapnene valutice (calcareous 

pebbles) smještene pod kutom prema plohi 

slojevitosti (poprečno na plohu slojevitosti, bedding 

plane). 

edgewise structure – neuređena struktura. Primarna 

struktura sedimentnih stijena (sedimentary rocks) 

koja je karakterizirana položajem dugih osi pljosnatih, 

pločastih ili diskoidnih fragmenata (odlomaka) 

pod različtim strmim kutovima prema plohi slojevitosti 

(bedding plane). Takva struktura se može 

formirati pod utjecajem tekuće vode ili klizanjem ili 

slijeganjem ubrzo nakon sedimentacije; v. edgewise 

conglomerate. 

edrioasteroids (Edrioasteroidea) – edrioasteroidi. 

Izumrli razred ehinozoa (ježinaca, echinozoans). Karakterizirani 

su dobro razvijenim radijalno petorozrakastim 

endotekalnim ambulakralnim (vodožilnim) 

sustavom (quinqueradial endothecal ambulacral system). 

Stratigrafska rasprostranjenost: donji kambrijdonji 

karbon. 

eel – uređaj za smanjivanje smetnji i pojačavanje signala. 

U seizmici – niz hidrofona u plutajućoj cijevi duljine 

oko 50 metara koji se primjenjuje u marinskom seizmičkom 

profi liranju metodom refl eksije u plitkim 

vodama za smanjivanje smetnji i pojačavanje signala 

pri tegljenju. 

eff ective bed thickness – efektivna (produktivna) debljina 

sloja, v. net pay, net thickness. 

eff ective compressibility – efektivna kompresibilnot 

(stlačivost) sloja (ležišta). Kompresibilnost (stlačivost) 

sloja ili ležišta zasićenog s više fl uida. Jednaka je sumi 

umnožaka kompresibilnosti, zasićenja i pornog volumena 

svakog pojedinog fl uida plus smanjenje pornog 

volumena usljed pada ležišnog tlaka ili je jednak 

samo sumi umnožaka kompresibilnosti i zasićenja 

ležišta pojedinim fl uidima plus kompresibilnost 

formacije (ležišne stijene). Pojedini fl uid rijetko ima 

znatnu vrijednost istovremeno u efektivnoj kompresibilnosti 

– ako je, na primjer, tlak ležišta veći od tlaka 

zasićenja, tada je zasićenje ležišta plinom (plinskom 

fazom) jednako nuli, ali ako je zasićenje plinom veće 

od 2% do 3%, tada član kompresibilnosti plina ima 

znatnu vrijednost. 

eff ective confi ning pressure – efektivni svestrani tlak. 

Efektivno naprezanje usljed težine pokrovnih naslaga 

stijena. Tlak jednak razlici tlaka pokrovnih stijena 

(geostatički tlak, overburden pressure) i pornog tlaka 

(pore pressure). Sinonim: eff ective overburden stress. 

eff ective decline rate – efektivni tempo pada proizvodnje. 

Pad (smanjenje) proizvodnje bušotine tijekom 

danog vremena (jednog mjeseca ili godine) 

podijeljen s kapacitetom proizvodnje na početku 

perioda. 

eff ective diameter – efektivni promjer (dijametar). U 

petrologiji – (1) Promjer čestica uvjetne stijene ili 

tla koji bi propuštali vodu jednakom brzinom kao i 

izučavana stijena ili tlo (pri tome se uvjetna stijena 

mora sastojati od čestica sferičnog oblika jednakog 

promjera koje su raspoređene na određeni način). 

Sinonim: eff ective size. (2) Približni promjer čestice 

stijene ili tla jednak veličini sita koja propušta (kroz 

koju prolazi) 10% (masenih) materijala; promjer čestice 

na 90%-tnoj liniji kumulativne krivulje ili najveći

eff ective fl uid level 275 

eff ective wellbore radius 

promjer najmanjih (najsitnijih) 10% čestica sedimenta. 

Sinonim: eff ective size. 

eff ective fl uid level – efektivni nivo fl uida. Visina statičkog 

nivoa fl uida. 

eff ective formation-resistivity factor – efektivni faktor 

formacije. U karotaži bušotina – omjer (kvocijent) 

električne otpornosti (specifi čnog električnog 

otpora) određenog volumena zaglinjene formacije 

zasićene elektrolitom i električne otpornosti tog 

elektrolita. 

eff ective formation thickness – efektivna (produktivna) 

debljina sloja, v. net pay, net thickness. 

eff ective horizontal permeability – efektivna horizontalna 

permeabilnost. Drugi (kvadratni) korijen iz 

umnoška permeabilnosti u smjeru osi x i permeabilnosti 

u smjeru osi y (x i y su horizontalni smjerovi u 

ležištu). 

eff ective lift – efektivna visina podizanja. Visina podizanja 

nafte (u metrima ili stopama) injektiranim 

plinom u procesu plinskog lifta (gaslift) određena 

mjerenjem tlaka. 

eff ective overburden stress – efektivni svestrani tlak, v. 

eff ective confi ning pressure. 

eff ective pay – efektivna (neto) debljina, v. net thickness. 

eff ective permeability – efektivna (fazna) permeabilnost 

(propusnost). Permeabilnost stijene za neki fl uid 

kada je zasićenje stijene tim fl uidom manje od 100%, 

odnosno kada se u stijeni nalaze dva ili više fl uida. 

Efektivna permeabilnost se mijenja od nule, kada je 

zasićenje danim fl uidom jednako nuli, do vrijednosti 

apsolutne permeabilnosti, kada je zasićenje tim fl uidom 

jednako 100%. Zbroj vrijednosti efektivnih permeabilnosti 

pojedinih faza pri zasićenju stijene s više 

fl uida je uvijek manji od apsolutne permeabilnosti 

stijene; v. permeability, absolute permeability, primary 

permeability, secondary permeability. 

eff ective pore volume – efektivni porni volumen, v. effective 

porosity. 

eff ective porosity – efektivna poroznost. Dio ukupnog 

volumena stijene koji je sastavljen od uzajamno 

povezanih pora i kroz koji slojni fl uidi mogu strujati. 

Izražava se kao omjer volumena povezanih pora 

i ukupnog volumena stijene. Kod intergranularnih 

(zrnastih) stijena, slabo do umjereno cementiranih 

(konsolidiranih), efektivna i apsolutna poroznost su 

približno jednake, dok se kod stijena s visokim stupnjem 

cementacije i vapnenaca mogu znatno razlikovati. 

Na efektivnu poroznost stijene utječu brojni 

litološki faktori – tip, sadržaj i hidratacija glina u stijeni, 

veličina, pakiranje i cementacija zrna, trošenje 

i izluživanje stijene. Sinonimi: active porosity, actual 

porosity, percentage of intercommunicating pore spaces, 

percentage of interconnected pore spaces; v. porosity, 

absolute porosity, primary porosity, secondary 

porosity. 

eff ective pressure – efektivni (intergranularni) tlak, v. 

eff ective stress. 

eff ective primary porosity – efektivna primarna poroznost, 

v. eff ective porosity. 

eff ective production decline rate – efektivni tempo 

pada proizvodnje. Pad kapaciteta proizvodnje tijekom 

jediničnog razdoblja (jednog mjeseca ili jedne 

godine za određivanje mjesečnog ili godišnjeg efektivnog 

pada) podijeljen s kapacitetom proizvodnje 

na početku razmatranog razdoblja. Izražava se kao 

dio cijelog ili u postotku; v. production decline, production-decline 

curve. 

eff ective radius of drainage – efektivni radijus (polumjer) 

dreniranja. Radijus drenažnog područja oko 

bušotine, radijalna udaljenost od kanala bušotine 

izvan koje je pad tlaka jednak nuli. 

eff ective reservoir compressibility – efektivna kompresibilnost 

(stlačivost) ležišta. Kvocijent ukupne 

(totalne) kompresibilnosti ležišta (v. total reservoir 

compressibility) i zasićenja ležišta naftom (izraženog 

u dijelovima cijelog). 

eff ective reservoir permeability – efektivna permeabilnost 

(propusnost) ležišta. Drugi (kvadratni) korijen 

iz umnoška vertikalne i horizontalne permeabilnosti; 

v. eff ective permeability. 

eff ective shot depth – dubina (efektivna dubina) paljenja 

(točke paljenja). U seizmičkoj prospekciji – vertikalna 

udaljenost od površine zemlje (ušća minske 

bušotine) do eksplozivnog punjenja (točke paljenja) 

u minskoj bušotini. Ako eksplozivno punjenje nije 

veliko, dubina paljenja se mjeri do njegove sredine 

ili dna, dok se kod velikih punjenja mjere dvije dubine 

paljenja – do vrha i dna punjenja. Sinonimi: shot 

depth, shot elevation. 

eff ective size – efektivni promjer (dijametar), v. eff ective 

diameter. 

eff ective source rock – efektivna matična stijena. U geologiji 

– matična stijena (source rock) u kojoj su se već 

formirali ugljikovodici i iz nje migrirali, za razliku od 

potencijalne matične stijene (potential source rock). 

eff ective stress – (1) efektivni (intergranularni) tlak. U 

geologiji – srednja normalna sila (average normal 

force) po jedinici površine (unit area) koja se prenosi 

neposredno od čestice do čestice stijene ili tla. To je 

tlak koji uzrokuje unutarnje trenje. U zasićenom tlu 

pri ravnotežnom stanju efektivni tlak je razlika između 

ukupnog tlaka i srednjeg tlaka vode u porama i 

doseže maksimalnu vrijednost u potpuno konsolidiranom 

tlu i prije smičnog loma. Sinonimi: eff ective 

pressure, intergranular pressure. (2) efektivno naprezanje. 

U geologiji – razlika između glavnog naprezanja 

(principal stress) i pornog tlaka (pore presssure) u danoj 

točki formacije. 

eff ective thickness of producing layer – efektivna 

(produktivna) debljina produktivnog sloja, v. net pay, 

net thickness. 

eff ective unit weight – efektivna volumenska težina. 

Volumenska težina (unit weight) stijene ili tla koja pomnožena 

s visinom stupca iznad zalegnute stijene ili 

tla daje efektivni tlak (v. eff ective stress) uzrokovan težinom 

pokrovnih naslaga (weight of overburden). 

eff ective velocity – efektivna brzina. U hidrologiji – (1) 

Stvarna brzina prokapljivanja podzemne vode kroz 

vodonosni materijal. Određuje se dijeljenjem volumena 

podzemne vode koji je prošao kroz jediničnu 

površinu poprečnog presjeka s efektivnom poroznošću. 

(2) Srednja brzina strujanja vode u pornom 

prostoru. 

eff ective viscosity – efektivna (prividna) viskoznost. Viskoznost 

fl uida koji struji u poroznoj stijeni s drugim 

fl uidom u porama stijene. Sinonim: apparent viscosity. 

eff ective wellbore radius – efektivni (prividni) polumjer 

(radijus) bušotine. Zbroj stvarnog polumjera bušoti

effl uent 276 

electrical conductance 

ne i skin-efekta, pri čemu skin može imati pozitivnu 

vrijednost (ako je ležište u bušotini oštećeno) ili negativnu 

(ako je ležište u bušotini stimulirano, obrađeno). 

Sinonim: apparent wellbore radius. 

effl uent – (1) izlazna (istječuća) struja (protok). U proizvodnji 

nafte – smjesa nafte, plina, vode i pijeska 

koja istječe iz bušotine. (2) tekući otpad. Otpadna 

voda i tekući otpad industrijske obrade (prerade). 

effl ux – volumen (količina) otjecanja. Volumen (količina) 

ugljikovodika, vode ili drugih fl uida koji su napustili 

ležište ili zanimljivu zonu prema granicama propusne 

formacije. 

eff usive – efuzivan, ekstruzivan, eruptivan, vulkanski, 

izljevni, v. extrusive. 

eff usive igneous rock – efuzivna (ekstruzivna) eruptivna 

stijena, v. extrusive rock. 

eff usive rock – efuzivna (ekstruzivna) stijena, v. extrusive 

rock. 

eff usive stage – efuzivni stadij. Drugi stadij hlađenja 

vulkanskih stijena (volcanic rocks). 

eggstone – oolit, v. oolite, 1. 

Eifelian – ajfel, eifel, kuvin, couvin. Stratigrafski kat 

srednjeg devona (Middle Devonian) u Europi – iznad 

emsa (Emsian), a ispod živea (Givetian). Sinonim: Couvinian. 

eight-blade bit – osmerolopatasto bušaće dlijeto, v. 

drag drilling bit. 

eight-blade drilling bit – osmerolopatasto bušaće dlijeto, 


eight-point mooring system – sustav sidrenja s osam 

sidara. Metoda sidrenja poluuronjive bušaće platforme 

(semisubmersible) simetričnim rasporedom osam 

sidara i osam sidrenih užeta. 

eighty board – platforma tornjaša za četverocijevne pasove. 

Platforma bušaćeg tornja za rukovanje pasovima 

cijevi sastavljenim od četiri cijevi (fourbles). 

elasmobranch fi shes – elazmobranhije, prečnouste, v. 

elasmobranchs. 

elasmobranchs (Elasmobranchii) – elazmobranhije, 

prečnouste. Podrazred riba hrskavičnjača (chondrichthyans, 

cartilaginous fi shes). Karakterizirane su s 

više slobodnih škržnih otvora (proreza, separate gill 

openings), amfi stilnim ili hiostilnim zglobnim spojem 

gornje čeljusti s lubanjom (amphistylic jaw suspension, 

hyostylic jaw suspension) i brojnim zubima (zubi 

nisu reducirani na nekoliko pločica ako su modifi - 

cirani za drobljenje). Uključuju morske pse (sharks), 

glatke raže (skates) i poligače (rays). Stratigrafska 

rasprostranjenost: devon-danas. Sinonim: elasmobranch 

fi shes. 

elastic bitumen – elastični bitumen, v. elaterite. 

elastic constants – konstante elastičnosti. Koefi cijenti 

koji određuju elastična svojstva tijela ili moduli elastičnosti. 

Zavisnost koja utvrđuje vezu između tenzora 

naprezanja i deformacija u anizotropnoj sredini 

sadržava do 18 nezavisnih konstanti, u transverzalno 

izotropnoj sredini (sredina u kojoj su svojstva izmjerena 

u dva međusobno okomita smjera jednaka, ali 

različita u trećem smjeru) njihov broj se smanjuje 

na pet, a izotropna sredina (sredina čija su svojstva 

jednaka u svim smjerovima) ima samo dvije nezavisne 

konstante elastičnosti. Za male deformacije 

vrijedi Hookeov zakon (zakon elastične deformacije 

prema kojem je deformacija tijela direktno proporcionalna 

naprezanju – Hooke’s law). Elastična svojstva 

(odnos naprezanje-deformacija) izotropnih sredina 

(materijala) koja se vladaju po Hookeovom zakonu 

se opisuju modulima elastičnosti (elastic moduli, moduli 

of elasticity): (a) volumenskim modulom elastičnosti 

– opisuje odnos naprezanja i deformacije pri 

hidrostatičkom tlaku (v. bulk modulus); (b) modulom 

smicanja – opisuje odnos naprezanja i deformacije 

za jednostavno smicanje (v. shear modulus); (c) Youngov 

modul elastičnosti – opisuje odnos naprezanja 

i deformacije pri rastezanju ili stlačivanju štapa (v. 

Young’s modulus); (d) Lameova lambda konstanta – 

izražava zavisnost između komponenata naprezanja 

i deformacije za linearno elastično ponašanje izotropnog 

čvrstog tijela i identična je s krutošću (Lame’s 

lambda constant); (e) Poissonov koefi cijent – odnos 

poprečne (transverzalne) i uzdužne (longitudinalne) 

deformacije (v. Poisson’s ratio), i (f) brzine P-valova 

i S-valova (velocity of P-waves, velocity of S-waves) 

– izražavaju se preko modula elastičnosti i gustoće. 

elastic moduli – moduli elastičnosti, v. elastic constants. 

elastic wave – elastični val, v. seismic wave. 

elaterite – elaterit, liverit, elastični bitumen, mineralni 

kaučuk. Asfaltni pirobitumen svijetlosmeđe do crne 

boje, mekan i elastičan u svježem stanju, ali tvrd i krt 

kada je na površini (izložen utjecaju zraka). Nastaje 

metamorfozom nafte. Sinonimi: elastic bitumen, liverite, 

mineral caoutchouc. 

E layer – sloj E. Seizmičko područje (sloj) Zemlje na 

dubini između 2.900 km i 4.710 km ekvivalentno Zemljinoj 

vanjskoj jezgri (outer core). Na dubini 4.560 

km gradijent brzine P-valova se smanjuje na nulu pa 

se sloj E dijeli na dva dijela. Sloj E je dio unutrašnjosti 

Zemlje u skladu s njenom klasifi kacijom na slojeve 

od A do G; v. A layer, B layer, C layer, D layer, F layer, 

G layer. 

Elbe – Elbe. Prvi stadij glacijala (ledenog doba – glacial 

stage) pleistocenske epohe (Pleistocene epoch) u 

sjevernoj Europi, nakon kojeg slijedi stadij glacijala 

Elster – vjerojatno je ekvivalent stadiju glacijala Günz 

na području Alpa i stadiju glacijala Nebraska u Sjevernoj 

Americi. Termin se ranije primjenjivao u glacijalnoj 

kronologiji, a danas je zamijenjen terminom 

Menap (v.). 

elbow – koljeno. (1) Zakrivljenost ili devijacija (otklon 

od vertikale) bušotine. (2) Fiting za spajanje dviju cijevi 

pod kutom, obično 90°. 

elbow meter – mjerilo brzine strujanja u koljenu. Uređaj 

za mjerenje brzine strujanja u koljenu cijevi – za 

izračunavanje brzine mjeri se razlika tlaka između 

unutrašnjosti i vanjštine zakrivljenosti cijevi usljed 

centrifugalne sile. 

election at casing point – odluka o zacjevljenju bušotine. 

Odluka nakon ispitivanja bušotine o ugradnji 

zaštitne kolone (kolone zaštitnih cijevi) ili o njenom 

napuštanju (s postavljanjem čepova – plug and 

abandon a well) 

electrical basement – elektrootporski fundament stijene. 

Dubina ispod koje stijene imaju vrlo visoku električnu 

otpornost (specifi čni električni otpor). 

electrical borehole log – električna karotaža, elektrokarotaža, 

v. electric logging. 

electrical conductance – električna vodljivost. Realni 

dio admitancije strujnog kruga. Kada impedancija ne 

sadrži reaktanciju (kao u krugu istosmjerne struje),

electrical conductivity 277 

electrical resistivity 

vodljivost je jednaka recipročnoj vrijednosti električnog 

otpora (electrical resistance) i, prema tome, mjera 

je sposobnosti materijala za vođenje električne 

struje. Sustavna mjerna jedinica je siemens (1/ohm). 

Sinonim: conductance. 

electrical conductivity – električna provodnost (specifi 

čna vodljivost). Sposobnost materijala za vođenje 

električne struje pod utjecajem primijenjenog 

električnog polja. Defi nira se kao omjer gustoće 

električne struje i električnog polja u materijalu. Jednaka 

je recipročnoj vrijednosti električne otpornosti 

(specifi čnog otpora, electrical resistivity) i mjeri se u 

mho/metar. 

electrical dehydrator – električni dehidrator nafte, v. 

electrostatic treater. 

electrical desalting – elektrostatička desalinizacija (odsoljavanje), 

v. electrostatic desalting. 

electrical impedance – električna impedancija. Prividni 

otpor izmjeničnoj električnoj struji (analogan aktivnom 

otporu istosmjernoj električnoj struji), kompleksni 

omjer napona i struje u krugu izmjenične 

struje ili komponenti. Sastoji se od realnog dijela ili 

otpora (omskog otpora, resistance) i imaginarnog dijela 

ili reaktancije (reactance). Električna impedancija 

se katkada naziva prividni otpor (apparent resistance). 

Mjeri se u omima. 

electrical log – dijagram (krivulja) električne karotaže 

(elektrokarotaže), v. electric log. 

electrical logging – električna karotaža, elektrokarotaža, 


electrical methods of geophysical prospecting 

– električne metode geofi zičke prospekcije. Metode 

geofi zičke prospekcije (istraživanja) koje se baziraju 

na električnim i elektrokemijskim svojstvima stijena. 

Glavne električne metode su otporska metoda (resistivity 

method), metoda spontane polarizacije (spontaneous-polarization 

method), metoda inducirane 

polarizacije (induced-polarization method) te induktivna 

elektromagnetska metoda (inductive-electromagnetic 

method). 

electrical methods of saturation determination – 

električne metode određivanja zasićenja, v. saturation 

measurement by electrical methods. 

electrical profi ling – električno profi liranje, elektroprofi 

liranje. Geofi zička električna metoda istraživanja za 

izučavanje promjena električne otpornosti (specifi 

čnog električnog otpora) stijena u horizontalnom 

smjeru. Primjenjuje se u metodama inducirane polarizacije 

(induced polarization) i električne otpornosti 

(specifi čnog električnog otpora – resistivity method) 

te elektromagnetskoj metodi (electromagnetic method). 

Opažanja se vrše uređajima (elektrodama ili 

antenama) konstantne konfi guracije (fi ksni razmak 

elektroda ili antena) koji se postupno premještaju 

duž linije profi la i detektiraju promjene mjerenih 

parametara. Termin se također piše u obliku electric 

profi ling. 

electrical properties of reservoir rocks – električna 

svojstva ležišnih stijena, v. electrical properties of 

rocks. 

electrical properties of rocks – električna svojstva stijena. 

Prirodno električno svojstvo stijena (i ležišnih 

stijena) jest stanoviti otpor koji stijene pružaju tečenju 

električne struje, tzv. električni otpor (v. electrical 

resistance, electrical resistivity). Većina masiv- 

nih stijena (na primjer, kvarc, granit, čert, feldšpati, 

vapnenac, dolomit) ima visoki otpor. Ako su stijene 

zdrobljene i usitnjene do praha (procesima erozije i 

transportiranja), njihov električni otpor se neće promijeniti. 

Kada se, međutim, usitnjeni stijenski materijal 

istaloži u vodenoj sredini sedimentacije, električni 

otpor takvih formacija će biti veličina kombiniranog 

električnog otpora stijena i fl uida u njima. Budući da 

same (nezasićene) stijene imaju vrlo visok električni 

otpor, njihov otpor kada su zasićene fl uidima će biti 

uvjetovan najviše otporom tih fl uida, kao i konfi guracijom 

(geometrijom) pornog prostora i tipom formacije. 

Slojne vode sadržavaju različite soli, uglavnom 

natrija, kalcija i kalija, koje ioniziraju i elektrolitički 

vode električnu struju kroz fl uid. Na električni otpor 

slojne vode, prema tome, utječu tip i koncentracija 

soli i temperatura – voda s visokom koncentracijom 

otopljenih soli (slana voda) ima nizak otpor, a voda s 

malom koncentracijom soli (slatka do brakična voda) 

visok otpor. Ugljikovodici (i nafta i plin) su visokootporski 

fl uidi. Prema tome, ako je formacija (stijena) 

zasićena slanom vodom, trebala bi imati nizak 

električni otpor, a ako je zasićena naftom ili plinom 

– visok otpor. Međutim, gotovo sve formacije sadrže 

određenu količinu slane vode (minimalno ili nereducibilno 

zasićenje vodom je obično između 25% i 35% 

pornog prostora) čiji salinitet vrlo široko varira – od 

vrlo slane vode do slatke – pa je u praksi električni 

otpor formacija (uključujući fl uide) u rasponu od nekoliko 

desetaka oma do 1.000 oma. Porozne stijene 

su sastavljene od agregata minerala, fragmenata 

raznih stijena i poroznog (šupljeg) prostora. Čvrste 

tvari, s izuzetkom nekih minerala gline, jesu nevodiči 

električne struje. Nafta i plin u ležištu (ležišnoj stijeni) 

također su nevodiči, dok je slojna voda vodič struje 

kada sadrži otopljene soli. Električna svojstva stijena 

se mogu mjeriti u laboratoriju i baza su za kvantitativnu 

interpretaciju električne karotaže; v. formation 

factor, resistivity index. 

electrical prospecting – električna prospekcija. Primjena 

geofi zičkih električnih mjerenja u podzemlju radi 

dobivanja podataka za geološke analize. 

electrical resistance – električni otpor. Fizikalna veličina 

koja karakterizira protivljenje materijala tečenju 

(prolazu) električne struje kroz njega. Za istosmjernu 

struju otpor je numerički jednak (kvantitativno se 

određuje) omjeru napona i jakosti struje (volt/amper) 

koji se dobije iz Ohmovog zakona za istosmjernu 

struju. Kod izmjenične struje otpor je realni dio 

impedancije (koja se sastoji od omskog otpora i jalovih 

otpora). Sustavna mjerna jedinica je om (ohm). 

Sinonim: resistance; v. electrical resistivity. 

electrical resistivity – električna otpornost, specifi čni 

električni otpor. Električni otpor (svojstvo materijala 

da pruža otpor tečenju električne struje – v. electrical 

resistance) po jedinici duljine materijala i jedinici 

površine poprečnog presjeka materijala. Jednaka je 

recipročnoj vrijednosti električne provodnosti (specifi 

čne električne vodljivosti – v. electrical conductivity). 

Električna otpornost stijena (formacija) bazična je 

mjera zasićenja ležišta fl uidima i zavisi od tipa stijene 

i njene poroznosti i tipa slojnog fl uida (ugljikovodici, 

slana ili slatka slojna voda) – slatka voda ima veću 

otpornost od slane, od sedimentnih stijena najmanju 

električnu otpornost ima šejl, zatim pješčenjak,

electrical resistivity logging 278 

electric rig 

pa konglomerat i dolomit i (najveću) vapnenac. Otpornost 

je osobito važan parametar stijena u odnosu 

na sve druge njihove parametre u karotaži bušotina 

budući da se mjerenjem otpornosti (električna karotaža 

bušotina) mogu razlučiti pojedine formacije, 

odrediti njihova debljina i dubina te druga svojstva. 

Karotaža električne otpornosti je, prema tome, jedno 

od najvažnijih mjerenja za procjenu ležišta ugljikovodika. 

Mjerna jedinica električne otpornosti u karotaži 

je ohm-metar (ohm-m). Sinonimi: resistivity, specifi c 

resistance; v. apparent resistivity, true resistivity. 

electrical resistivity logging – otporska karotaža (elektrokarotaža), 

v. resistivity logging. 

electrical resistivity of brine – električna otpornost slane 

vode, v. formation-water resistivity. 

electrical resistivity of drilling mud – električna otpornost 

bušaće isplake, v. electrical resistivity. 

electrical resistivity of fi lter cake – električna otpornost 

isplačne obloge (kore), v. electrical resistivity. 

electrical resistivity of fl ushed zone – električna otpornost 

isprane zone, v. electrical resistivity. 

electrical resistivity of formation – električna otpornost 

formacije, v. formation resistivity. 

electrical resistivity of formation water – električna 

otpornost slojne vode, v. formation-water resistivity. 

electrical resistivity of invaded zone – električna otpornost 

zone infi ltracije isplačnog fi ltrata, v. electrical 

resistivity. 

electrical resistivity of mud – električna otpornost 

isplake, v. electrical resistivity. 

electrical resistivity of mud cake – električna otpornost 

isplačne obloge (kore), v. electrical resistivity. 

electrical resistivity of mud fi ltrate – električna otpornost 

isplačnog fi ltrata, v. electrical resistivity. 

electrical resistivity of noninvaded zone – električna 

otpornost neporemećene zone, v. electrical resistivity. 

electrical resistivity of reservoir rock – električna otpornost 

ležišne stijene, v. formation resistivity. 

electrical resistivity of reservoir water – električna otpornost 

slojne vode, v. formation-water resistivity. 

electrical resistivity of rock – električna otpornost stijene, 

v. formation-water resistivity. 

electrical-resistivity sounding – otporsko (električno 

otporsko) sondiranje. Geofi zička električna metoda 

istraživanja radi određivanja dubina geoloških 

površina razdjela. Mjerenje se izvodi elektrodama i 

postupnim povećavanjem njihove međusobne udaljenosti. 

Dijagram opažane prividne električne otpornosti 

(prividnog specifi čnog električnog otpora 

– apparent resistivity) u ovisnosti o razmaku između 

elektroda (kada se usporedi sa sličnim dijagramima 

za teoretski izračunate slučajeve) daje procjenu geološke 

površine razdjela i električnih otpornosti formacija 

(slojeva). Sinonim: resistivity sounding. 

electrical sounding – električno sondiranje. Geofi zička 

električna metoda istraživanja radi ispitivanja 

svojstava sredine po vertikali. Primjenjuje se u metodama 

inducirane polarizacije (induced polarization) 

i električne otpornosti (specifi čnog električnog 

otpora, resistivity method) ili elektromagmetskim 

metodama (electromagnetic method). Mjerenja 

(opažanja) se vrše na jednom intervalu pri udaljenostima 

između elektroda ili antena koje se postupno 

povećavaju. 

electrical survey – (1) električno (električno prospek- 

cijsko) snimanje, snimanje (prospekcijsko snimanje) 

električnim metodama. Geofi zička mjerenja na površini 

zemlje ili blizu nje prirodnih ili umjetnih (induciranih) 

električnih polja radi traganja za ležištima 

mineralnih sirovina, geološkog kartiranja i kartiranja 

površine fundamenta. Termin se također piše u obliku 

electric survey. (2) električna karotaža, elektrokarotaža, 


electrical well logging – električna karotaža, elektrokarotaža, 


electrical submersible pump – električna uronjena 

centrifugalna pumpa, v. electric submersible centrifugal 

pump. 

electric drilling rig – električno bušaće postrojenje (uređaj), 

bušaće postrojenje (uređaj) s električnim (elektromotornim) 

pogonom, v. electric-drive rig. 

electric-drive rig – električno bušaće postrojenje (uređaj), 

bušaće postrojenje (uređaj) s električnim (elektromotornim) 

pogonom. Bušaće postrojenje (uređaj, 

drilling rig) na kojem se vrtaći stol (rotor, rotary 

table) pogoni elektromotorom (electric motor). Prvi 

tipovi postrojenja su imali dizelsko-električni pogon 

s glavnim pogonskim motorom (prime mover) 

direktno spojenim s generatorom istosmjerne struje 

(DC generator), dok je danas više uobičajena uporaba 

silicijskih ispravljača (silicon-controlled rectifi er). 

Dizelski motor (diesel engine) je direktno spojen s 

generatorom izmjenične struje (AC generator), a 

energija se transformira u istosmjernu struju i distribuira 

istosmjernim elektromotorima (DC motors) na 

postrojenju. Mnoga druga bušaća postrojenja imaju 

pogon dizelskim motorima. Sinonimi: electric drilling 

rig, electric rig. 

electric log – dijagram (krivulja) električne karotaže 

(elektrokarotaže). Kontinuirani zapis (registracija) 

električne karotaže (mjerenja električnih svojstava 

probušenih formacija, odnosno stijena) duž kanala 

bušotine bez ugrađene kolone zaštitnih cijevi (zaštitne 

kolone, casing). Obično se sastoji od nekoliko 

krivulja – jedne ili više krivulja električne otpornosti 

(specifi čnog električnog otpora, resistivity curve) i 

krivulje spontanog potencijala (spontaneous-potential 

curve). Sinonim: electrical log, electric well log; v. 

electric logging. 

electric logging – električna karotaža, elektrokarotaža. 

Tip karotaže u kojoj se mjere električna svojstva geoloških 

formacija (stijena). Izvodi u nezacijevljenim 

bušotinama (bušotinama bez ugrađene kolone zaštitnih 

cijevi, open hole), uz vodljivi isplačni fl uid u 

njihovom kanalu, spuštanjem i izvlačenjem pribora 

specijalnim električnim kabelom (karotažni kabel, 

logging cable), s kontinuiranom registracijom mjerenih 

parametara na površini. Podaci elektrokarotaže 

se primjenjuju za lokalnu geološku korelaciju 

formacija, identifi kaciju litologije, procjenu debljine 

formacije, određivanje tipa i količine fl uida u porama 

stijena, procjenu i lociranje potencijalno produktivnih 

horizonata (slojeva zasićenih ugljikovodicima), 

određivanje kontakata voda-ugljikovodici i lociranje 

vodonosnog bazena napajanja (akvifera) ležišta. Sinonimi: 

electrical borehole log, electrical logging, electrical 

well logging; v. electric log. 

electric profi ling – električno profi liranje, elektroprofi liranje, 

v. electrical profi ling. 

electric rig – električno bušaće postrojenje (uređaj), bu

electric submersible centrifugal pump 279 

electrokinetic potential 

šaće postrojenje (uređaj) s električnim (elektromotornim) 

pogonom, v. electric-drive rig. 

electric submersible centrifugal pump – električna 

uronjena centrifugalna pumpa. Tip dubinske pumpe 

za naftne bušotine kao sklopa dubinske centrifugalne 

pumpe i dubinskog elektromotora. Spušta se 

u bušotinu na dno kolone uzlaznih cijevi (tubing-a), 

uronjena je (kao što sugerira naziv pumpe) ispod 

nivoa fl uida u kanalu bušotine, a pogoni se elektromotorom 

koji se napaja kabelom pričvršćenim za 

stijenku kolone uzlaznih cijevi. Često sadrži centrifugalni 

plinski separator za skretanje slobodnog plina. 

Kapacitet podizanja fl uida na površinu se regulira 

brojem stupnjeva centrifugalne pumpe i/ili promjenom 

snage elektromotora. Pumpe tog tipa se rabe 

za podizanje velikih volumena kapljevine (za velike 

kapacitete proizvodnje) i podizanje fl uida visoke 

viskoznosti, te u bušotinama s kosim kanalom, visokom 

temperaturom i s puno plina. Sinonimi: electrical 

submersible pump, submerged pump, submersible, 

submersible pump; v. artifi cial lift. 

electric survey – električno (električno prospekcijsko) 

snimanje, v. electrical survey. 

electric swivel – rotacijska glava s elektromotornim pogonom, 

v. power swivel. 

electric well log – dijagram (krivulja)električne karotaže 

(elektrokarotaže), v. electric log. 

electrochemical corrosion – elektrokemijska (elektrolitska) 

korozija. Tip vanjske korozije metala uzrokovane 

tečenjem električne struje u elektrolitu (u prirodnoj i 

tehničkoj vodi, vodenim otopinama kiselina, lužina i 

soli, tlu, atmosferi). Zaštita opreme i uređaja od elektrokemijske 

korozije uključuje katodnu zaštitu, vanjske 

površinske zaštitne prevlake, električnu izolaciju 

i izbjegavanje upotrebe različitih metala. Sinonim: 

electrolytic corrosion. 

electrochemical self-potential – elektrokemijski spontani 

potencijal (SP). U karotaži – komponenta spontanog 

(vlastitog) potencijala (self-potential) koja čini 

sumu potencijala spajanja tekućina (tekućinskog 

kontaktnog potencijala, liquid-junction potential, 

liquid-boundary potential) i potencijala šejla (shale 

potential) koji su određeni odnosom (omjerom) 

aktiviteta slojne vode i isplačnog fi ltrata. Potencijal 

spajanja tekućina se pojavljuje na kontaktu fi lgtrata 

isplačnog fl uida (koji je prodro u formaciju) i slojne 

vode kao rezultat razlika brzina difuzije iona iz otopine 

veće koncentracije u otopinu manje koncentracije. 

Negativno nabijeni (negativni) ioni klorida 

imaju veću pokretljivost od pozitivnih (pozitivno 

nabijenih) iona natrija, pa zbog prevladavajućeg negativnog 

naboja koji prelazi granicu nastaje razlika 

potencijala. Potencijal šejla nastaje jer šejl djeluje 

kao kationska membrana (membranski fi ltar) koja 

propušta katione natrija, ali zadržava anione klorida. 

Potencijali spajanja tekućina i šejla su aditivni; v. electrokinetic 

potential. 

electrochemical SP – elektrokemijski SP (spontani potencijal), 

v. electrochemical self-potential. 

electrochemical treater – elektrostatički (električni) dehidrator, 

v. electrostatic treater. 

electrode array – raspored elektroda. Raspored (razmještaj) 

elektroda na površini zemlje ili u zemlji za 

izvođenje istraživanja metodom električnih otpora 

ili inducirane polarizacije. Primjenjuju se sljedeći 

rasporedi: (a) azimutni (azimuthal array) – strujne 

elektrode se nalaze na površini zemlje pod određenim 

azimutom u odnosu na ušće bušotine, a jedna ili 

obje mjerne elektrode su postavljene u bušotini; (b) 

dvodipolni ili dipolno-dipolni (dipole-dipole array) 

ili aksijalni (osni) dipolni (axial-dipole array) – jedan 

dipol (sjedinjeni par elektroda) se rabi za napajanje, 

a drugi kao mjerni (primjenjuje se u metodama električnih 

otpora i inducirane polarizacije te elektromagnetskim 

metodama); (c) gradijentni (gradient array) 

ili AB fi ksni pravokutni (AB rectangular array) – par 

mjernih elektroda se primjenjuje za registraciju napona 

između točaka pravokutne mreže u prostoru 

između udaljenih fi ksnih strujnih elektroda; (d) polno-dipolni 

(pole-dipole array) – raspored s pomakom 

jedne strujne elektrode u beskonačnost. Par mjernih 

elektroda se premješta po profi lu udaljenom od 

jedne fi ksne strujne elektrode (pola), a druga strujna 

elektroda je odmaknuta od prve u beskonačnost 

tako de se njen utjecaj na mjerenje može zanemariti 

(primjenjuje se u metodi inducirane polarizacije); 

(e) polno-polni (pole-pole array) ili dvotočkasti (two 

array) – raspored s pomakom jedne strujne i jedne 

mjerne elektrode u beskonačnost (primjenjuje se 

u metodi inducirane polarizacije). Odmaci između 

para elektroda (strujne i mjerne) povećavaju se po 

profi lu, a drugi par elektroda (strujne i mjerne) se 

nalazi na velikoj udaljenosti od prvog pa se njegov 

utjecaj može zanemariti; (f) radijalni (radial array) 

– radijalni raspored četiriju elektroda, mjerne elektrode 

se premještaju po radijusima od bušotine u 

kojoj se nalazi strujna elektroda; (g) Schlumbergerov 

(Schlumberger array, Schlumberger electrode array) 

– sastoji se od četiriju linijski raspoređenih elektroda 

(dvije vanjske elektrode su strujne, a dvije unutarnje 

elektrode, koje se nalaze blizu simetrično središnjoj 

točki vanjskih elektroda, jesu mjerne). Primjenjuje se 

u istraživanjima električnim metodama; i, (h) Wennerov 

(Wenner array, Wenner electrode array) – sastoji 

se od četiriju elektroda s jednakim razmacima koje 

su smještene na pravcu. Dvije vanjske elektrode su 

strujne, a dvije unutarnje – mjerne. Postoje tri tipa 

rasporeda – alfa-konfi guracija (mjerne elektrode 

se nalaze u središtu rasporeda), beta-konfi guracija 

(prve dvije elektrode su mjerne) i gama-konfi guracija 

(mjerne elektrode se izmjenjuju sa strujnim). Sinonim: 

electrode confi guration. 

electrode confi guration – raspored elektroda, v. electrode 

array. 

electrofi ltration – elektrofi ltriranje, v. electrostatic precipitation. 

electrofi ltration potential – potencijal elektrofi ltracije, 

elektrokinetički potencijal, v. electrokinetic potential. 

electrokinetic potential - elektrokinetički potencijal, 

potencijal elektrofi ltracije. U karotaži – komponenta 

spontanog (vlastitog) potencijala (self-potential) koja 

se pojavljuje kao rezultat prodora tekućine kroz glinenu 

oblogu (koru). Pad koncentracije iona, nastao 

procesima koji uzbuđuju elektrokemijski spontani 

potencijal (v. electrochemical self-potential), premješta 

se zajedno s prodirućim fl uidom. Nastali tok 

naboja stvara elektrokinetički potencijal (obično je 

malen u usporedbi s elektrokemijskim potencijalom, 

pa se zanemaruje u procjeni električne otpornosti 

slojne vode prema podacima metode spontanog

Electrolog, electrolog 280 

electroviscosity 

potencijala. Sinonimi: electrofi ltration potential, streaming 

potential. 

Electrolog, electrolog – elektrolog. Komercijalni (trgovački) 

naziv električne karotaže u kojoj se obično 

mjeri spontani potencijal i električna otpornost 

(specifi čni električni otpor) s dvije ili više sondi, na 

primjer, kratkom normalom (short normal) i dugom 

normalom (long normal). 

electrolytic corrosion – elektrokemijska (elektrolitska) 

korozija, v. electrochemical corrosion. 

electrolytic protection – katodna zaštita, v. cathodic 

protection. 

electromagnetic fi shing tool – elektromagnet za instrumentaciju, 

v. fi shing tool. 

electromagnetic fl owmeter – elektromagnetsko protočno 

mjerilo. Mjerilo protoka na principu Faradayevog 

zakona – inducirani napon je proporcionalan 

brzini kojom fl uid struji kroz magnetsko polje. Sastoji 

se od cijevi (nemetalne bez obloge ili metalne 

s oblogom od nevodljivog materijala, na primjer, poliuretana), 

električnih svitaka za stvaranje magnetskog 

polja i para elektroda za mjerenje induciranog 

napona. Prednost elektromagnetskog protočnog 

mjerila je u tome što nema pokretnih dijelova i gubitka 

tlaka, a nedostatak mu je da je mjerenje protoka 

ograničeno na vodljive tekućine, pa je mjerenje 

protoka većine ugljikovodika isključeno. Uobičajena 

primjena je za mjerenje protoka vode i abrazivnih 

kaša. Sinonim: electromagnetic meter. 

electromagnetic meter – elektromagnetsko protočno 

mjerilo, v. electromagnetic fl owmeter. 

electromagnetic methods of exploration – elektromagnetske 

metode. U geofi zici – metode električnog 

istraživanja (electrical exploration methods) koje se 

baziraju na mjerenjima izmjeničnih magnetskih polja 

povezanih s prirodnim ili umjetno induciranim 

strujama u podzemlju. Ako su podzemne struje inducirane 

primarnim izmjeničnim magnetskim poljem, 

metoda se naziva induktivnom elektromagnetskom 

ili elektromagnetskom metodom indukcije 

(inductive electromagnetic method), a kada se struje 

u podzemlje uvode elektrodama, tada se metoda 

naziva konduktivnom elektromagnetskom ili elektromagnetskom 

metodom vodljivosti (conductive 

electromagnetic method). Glavno područje primjene 

elektromagnetskih metoda istraživanja (osobito 

induktivnih) jesu otkrivanje geoloških tijela dobre 

vodljivosti, kao što su, na primjer, ležišta sulfi dnih 

ruda i podzemnih voda. 

electromagnetic propagation log – (1) elektromagnetska 

karotaža. Tip karotaže bušotina u kojoj se 

mjeri vrijeme širenja (rasprostiranja) i prigušivanja 

elektromagnetskih valova vrlo visoke frekvencije u 

formacijama neposredno uz kanal bušotine primjenom 

mikrovalova. Dubina ispitivanja je mala – od 2,5 

do 10 cm (1 do 4 inča). Primjenjuje se za procjenu 

faktora cementacije (v. cementation factor) i zasićenja 

vodom i za identifi kaciju zona zasićenih ugljikovodicima. 

(2) dijagram elektromagnetske karotaže. 

electromagnetic prospecting – elektromagnetska 

prospekcija (istraživanje), v. electromagnetic surveying. 

electromagnetic surveying – elektromagnetska prospekcija 

(istraživanje). Geofi zička metoda istraživanja 

(geophysical exploration method) podzemlja generi- 

ranjem elektromagnetskih valova na površini zemlje 

koji zatim prodiru u zemlju i induciraju struje u vodljivim 

rudnim tijelima i tako generiraju nove valove 

koji se detektiraju istrumentima na površini ili prijamnim 

svitkom u kanalu bušotine. Sinonimi: electromagnetic 

prospecting, EM prospecting. 

electronic log – elektronička karotaža. Gama-karotaža 

(v. gamma-ray log) koja se izvodi elektroničkim priborom 

(na primjer, Geigerovim brojačem) za određivanje 

i registraciju intenziteta gama-zračenja. 

electron microscope – elektronski mikroskop. Elektronsko-optički 

instrument kojim se uzorci ispituju 

snopom elektrona fokusiranim sustavom električnih 

ili magnetskih leća. Dobiva se uvećana slika sitnih 

detalja na fl uorescentnom zaslonu ili fotografskoj 

ploči (na način sličan primjeni svjetlosnog snopa u 

složenom mikroskopu). Elektronski mikroskop ima 

sposobnost razlučivanja znatno fi nije strukture u 

odnosu na optički mikroskop zahvaljujući vrlo maloj 

duljini vala elektrona (elektronskih zraka) i može 

postići uvećanje 100.000 puta; v. scanning electron 

microscope. 

electroprecipitation – elektroprecipitacija, v. electrostatic 


electrostatic desalting – elektrostatička desalinizacija 

(odsoljavanje). Uklanjanje soli (i čvrstih čestica i 

vode) iz sirove nafte primjenom električnog polja, 

koje uzrokuje obaranje (precipitaciju) soli i drugih 

primjesa. Sinonim: electrical desalting. 

electrostatic precipitation – (1) elektrostatička precipitacija 

(istaloživanje, obaranje). Metoda uklanjanja 

(smanjivanja sadržaja) vode iz sirove nafte. Emulzija 

nafte i vode prolazi kroz elektrostatičko polje koje 

privlači čestice vode na elektrodu, gdje dolazi do 

njihove koalescencije. Nakon što se voda istaloži, 

ispušta se iz uređaja. (2) elektrostatička precipitacija, 

elektroprecipitacija, elektrofi ltriranje. Metoda uklanjanja 

čestica čvrstih ili tekućih tvari (na primjer, prašine 

i drugih fi nih čestica) iz plina primjenom djelovanja 

jakog električnog polja na smjesu. Elektrostatičko 

polje uzrokuje privlačenje čestica visokonabijenim 

kolektorskim pločama i njihovu precipitaciju. Sinonimi: 

electrofi ltration, electroprecipitation. 

electrostatic precipitator – elektrostatički precipitator, 

uređaj za elektrostatičku precipitaciju (istaloživanje, 

obaranje). (1) Uređaj za uklanjanje vode iz sirove nafte 

djelovanjem elektrostatičkog polja na emulziju 

nafte i vode (tipa voda u nafti). Polje uzrokuje koagulaciju 

čestica vode koje se zatim gravitacijski separiraju. 

(2) Uređaj za uklanjanje fi nih suspendiranih 

čestica iz plina na principu djelovanja električnog 

polja; v. electrostatic precipitation. 

electrostatic treater – elektrostatički (električni) dehidrator. 

Kombinirani uređaj za dehidraciju i odsoljavanje 

sirove nafte (uklanjanje vode, soli i taloga). Primjenjuje 

se zagrijavanje (za snižavanje viskoznosti 

naftne emulzije i teških nafti), djelovanje električnog 

polja (uzrokuje koalescenciju kapljica vode i zatim 

njihovo istaloživanje gravitacijom) i dodavanje deemulgatora. 

Sinonim: electrical dehydrator, electrochemical 

treater. 

electroviscosity – elektroviskoznost. Viskoznost fl uida 

koja je uvjetovana njegovim električnim svojstvima, 

na primjer, fl uid niske vodljivosti (low-conductivity 

fl uid) ima veću viskoznost u usporedbi s visokovod-

electrum 281 

embayment 

ljivim fl uidom (high-conductivity fl uid) kada struje 

kroz uske kapilare. 

electrum – jantar, v. amber. 

elements of symmetry – elementi simetrije kristala, v. 

symmetry elements. 

elephant’s tusk shells – skafopodi, koponošci, v. scaphopods. 

eleutherozoan echinoderms – eleuterozoi, slobodnobodljikaši, 

v. eleutherozoans. 

eleutherozoans (Eleutherozoa) – eleuterozoi, slobodnobodljikaši. 

Ehinodermi (bodljikaši, echinoderms) 

koji slobodno žive, odnosno koji ne žive pričvršćeni 

za supstrat. Sinonim: eleutherozoan echinoderms. 

elevated shoreline – uzdignuta obalna linija (crta). 

Obalna linija (crta) čiji je razvoj bio prekinut relativno 

naglim uzdizanjem obale ili brzim snižavanjem 

(padom) nivoa vode. Nije prava obalna linija budući 

da više nije podvrgnuta djelovanju valova i struja 

(oblikovanju valovima i strujama). Termin se ne smije 

miješati s terminom shoreline of elevation (obalna linija 

uzdizanja kopna). 

elevation – (1) uzvisina, uzvišica. U geomorfologiji – (a) 

Opći termin za označavanje topografskog elementa 

(elementa reljefa) bilo koje veličine koji se izdiže 

iznad susjednih dijelova kopna ili okružujućeg dna 

oceana. (b) Izdignuto mjesto ili punkt (stanica). (2) 

elevacija. Vertikalna udaljenost od reperne (referentne) 

površine, obično srednjeg nivoa mora, do točke 

ili objekta na površini Zemlje (osobito visina točke 

Zemljine površine iznad nivoa mora. Termin elevation 

se rabi sinonimno s terminom altitude (visina) ako 

je riječ o udaljenosti iznad nivoa mora, ali u suvremenoj 

geodetskoj praksi termin elevation se rabi uglavnom 

za označavanje visina na površini Zemlje, dok 

se termin altitude rabi za označavanje visina točaka 

u prostoru iznad površine Zemlje. 

elevation correction – visinska korekcija, korekcija za 

visinu. U seizmičkim istraživanjima – korekcija koja 

se primjenjuje na vrijednosti opažanog vremena refl 

eksije valova i vremena nailaska refraktiranih (prelomljenih) 

valova zbog razlike u visinama pribora 

kako bi se opažanja svela na neku repernu (referentnu) 

površinu. 

elevation head – visina dizanja fl uida, potencijalna 

visina. U mehanici fl uida (hidraulici) – hidrostatički 

tlak izražen kao potencijalna energija dizanja fl uida; 

hidrostatička visina uvjetovana dizanjem dane točke 

iznad nultog nivoa; energija koju posjeduje jedinična 

težina fl uida usljed njegova dizanja iznad neke 

referentne površine – ako je dizanje u nekoj točki z 

metara (ili stopa), kaže se da je visina dizanja u toj 

točki z metara (stopa). Sinonimi: position head, potential 

head; v. head, pressure head, static head, total 

head, velocity head. 

elevator – elevator. U procesu bušenja – komponenta 

(dio) sustava bušaćeg postrojenja (garniture, drilling 

rig) za dizanje (tegljenje), uređaj (naprava) s bravom 

(kračunom) koji je pričvršćen za sklop bušaće kuke 

(kuke za dizanje, hook) i pomični koloturnik (traveling 

block) s dva dugačka stremena (bail, link) i postavlja 

se oko ruba spojnice cijevi (tool joint, coupling) pri 

njihovu spuštanju u bušotinu i izvlačenju (vađenju) 

iz bušotine. Postoje elevatori posebne izvedbe za 

bušaće šipke (drillpipe elevator), teške šipke (drill collar 

elevator), zaštitne cijevi (casing elevator), uzlazne 

cijevi (tubing elevator) i klipne (pumpne) šipke (sucker-rod 

elevator). 

elevator bail – stremen elevatora, v. bail, 2. 

elevator link – stremen elevatora, v. bail, 2. 

elevator tectonics – vertikalna tektonika. Uzdizanje i 

spuštanje blokova sialske kore (sialic crust) od atmosferskih 

do abisalnih (dubinskih) nivoa. 

elision – elizija. U geologiji – proces ili period u kojima 

je poremećen kontinuitet sedimentnih naslaga 

ispuštanjem sedimenata, na primjer, njihovim uklanjanjem 

(erozijom) ili pretaloživanjem u susjednim 

depresijama (zavalama). 

elphidiids (Elphidiidae) – elfi dide. Porodica foraminifera 

(krednjaka, foraminiferans). Karakterizirane su 

postojanjem suturalnog sustava kanala (sutural canal 

system) koji se otvaraju u redove suturalnih pora 

(rows of sutural pores). Stratigrafska rasprostranjenost: 

paleocen-danas. 

Elster – Elster. Drugi stadij glacijala (ledenog doba 

– glacial stage) pleistocenske epohe u sjevernoj 

Europi, koji slijedi nakon stadija glacijala Elbe (Elbe 

glacial stage), a prethodi stadiju glacijala Saale (Saale 

glacial stage). Ekvivalentan je stadijima glacijala 

Mindel i Kansan. 

elutriation – (1) dekantacija, bistrenje, ispiranje. Metoda 

mehaničke analize sedimenta (mechanical analysis 

of sediment) u kojoj se fi nije lake čestice odvajaju od 

grubljih (krupnijih) teških čestica sporom uzlaznom 

strujom zraka ili vode (poznate i regulirane brzine) 

koja nosi lakše čestice prema gore, a potpomaže taloženje 

težih čestica. (2) bistrenje (čišćenje) taloženjem. 

Čišćenje ili uklanjanje materijala iz smjese ili vodene 

suspenzije postupkom ispiranja i dekantiranja (taloženja) 

ostavljajući pri tome teže čestice na dnu. 

eluvial – (1) eluvijalan. (1) Koji se odnosi na eluvij ili je 

sastavljen (građen) od vjetrom taloženog eluvija, 

na primjer, eluvijalna (ili pasivna) faza ciklusa dine 

(sipine) koja je karakterizirana dovoljno bogatom 

vegetacijom za sprječavanje defl acije. (2) eluvijalan, 

rezidualan, v. residual, 4. 

eluvium – eluvij. (1) U sedimentologiji – fi no (fi nozrnasto) 

tlo ili pijesak koji su preneseni i nataloženi vjetrom 

(kao u pješčanoj dini ili sipini). (2) Akumulacija 

detritusa stijena na mjestu njihova razlaganja ili razaranja 

– produkt trošenja (raspadanja) stijena. 

embankment – nasip. (1) U geologiji – uska sedimentacijska 

forma, tipa nanosnog (naplavljenog) rta ili 

pruda, koja se prostire od obale mora ili jezera i izgrađena 

je djelovanjem valova i struja koji su taložili 

višak materijala na njihovom dubokom (utonulom) 

kraju. Nasip može biti podvodni i nadvodni. Sinonim: 

bank. (2) Umjetno izgrađeni objekt, obično od zemlje 

ili šljunka, koji se izdiže iznad prirodne površine 

zemlje i namijenjen je za sprječavanje poplavljivanja 

(plavljenja) ravnih dijelova kopna, za držanje vode 

u rezervoarima, vodotokova u njihovim koritima ili 

otpadaka u bazenima te za nošenje cesta ili željezničkih 

pruga. 

embayment – (1) bazen, uvala. (a) Spušteno područje 

ispunjeno stratifi ciranim sedimentnim ili vulkanskim 

stijenama ili stijenama obaju tipova koje se prostiru 

u sedimente drugog tipa (na primjer, bazen Mississippija 

u SAD, Mississippi Embayment). (b) unutarnji 

pregib bore, v. recess, 2. (2) bočna korozija kristala 

magmom. Nejednolična korozija ili promjena obrisa

embossed rock 282 

emulsion 

kristala pri njegovom uzajamnom djelovanju s magmom 

iz koje se ranije iskristalizirao ili u kojoj se nalazi 

kao strani uklopak (inkluzija) – osobito duboka 

korozija ploha fenokristala. (3) uzajamno prodiranje 

kristala. Prodiranje jednog kristala (obično euhedralnog) 

u drugi kristal. Takav se kristal naziva uklopljenim 

(embayed crystal). (4) formiranje zaljeva. Formiranje 

zaljeva kao posljedice preplavljivanja depresije 

(spuštenog dijela) kopna morem u blizini riječnog 

ušća. (5) zaljev. Zaljev, duboki urez ili udubljenje ili 

veliko vodeno tijelo (tipa otvorenog zaljeva) koji su 

formirani preplavljivanjem morem depresije na kopnu. 

embossed rock – ovnujsko čelo, v. roche moutonnée. 

embryophytes (Embryophyta, Embryobionta) – embriofi 

ti. Podcarstvo biljaka s embrijima (zamecima, 

embryos). Uključuje sve spermatofi te (sjemenjače, 

seed plants), pteridofi te (papratnjače, pteridophytes) 

i briofi te (mahovine, bryophytes). 

emerged shoreline – emergentna (uzdignuta, negativna) 

obalna linija, v. shoreline of emergence. 

emergence – (1) izdizanje. Promjena relativnih nivoa 

vode i kopna u kojoj se kopno izdiže iznad nivoa 

vode, pa dijelovi, koji su ranije bili pod vodom, postaju 

kopno. Takve se promjene zbivaju zbog izdizanja 

kopna ili pada (sniženja) nivoa vode; v. submergence. 

(2) izlaz vodotoka na površinu. Mjesto na kojem se 

podzemni vodotok pojavljuje na površini i postaje 

nadzemni (površinski) vodotok. Mjesto izlaza vodotoka 

se nalazi obično blizu točke gdje vodonepropusni 

sloj, koji zaliježe ispod stijene tipa vapnenca, 

izlazi na površinu. Sinonimi: resurgence, rise, rising. 

emergence angle – (1) kut izlaza, v. angle of emergence. 

(2) prividni nagib, v. apparent dip, 2. 

emergency shutdown system (ESD) – sigurnosni sustav 

za isključivanje. Ručni ili automatski uređaj za 

zaustavljanje (prekidanje) strujanja nafte ili plina u 

bušotini u slučaju opasnosti. Također, sustav za isključivanje 

pojedinih postrojenja kada bi nastavak 

njihova rada mogao postati opasan. 

Emilian – emilij. Stratigrafski kat gornjeg dijela donjeg 

pleistocena (upper Lower Pleistocene) u Europi – iznad 

kalabrija (Calabrian), a ispod sicilija (Sicilian). 

EM prospecting – elektromagnetska prospekcija (istraživanje), 

v. electromagnetic surveying. 

Emsian, Emsian stage – ems. Stratigrafski kat donjeg 

devona (Lower Devonian) u Europi – iznad zigena (Siegenian), 

a ispod ajfela (Eifelian). Obuhvaća vremenski 


emulsifi cation – emulgiranje. Stvaranje emulzije nafte 

i vode u procesu proizvodnje nafte. Emulzija može 

nastati u ležištu te pri prolaženju smjese nafte i vode 

kroz perforacije kolone zaštitnih cijevi, sapnice, ventile 

i druge dijelove cjevovodnog sustava. Postojanje 

prirodnih emulgatora u nafti (kompleksni policiklički 

ugljikovodici) također doprinosi stvaranju visokostabilnih 

emulzija. 

emulsifi cation and entrainment mechanism – mehanizam 

emulgiranja nafte i uvlačenja emulzije u 

protok. Jedan od tipova mehanizma istiskivanja 

nafte u procesu alkalnog (kaustičnog) zavodnjavanja 

naftnih ležišta (kemijska metoda povećanja iscrpka 

nafte/EOR-metoda) u kojem naftna emulzija, nastala 

u ležištu, biva uvučena u struju (protok) injektirane 

alkalne otopine i na taj način proizvedena. Naftna 

emulzija (tipa »nafta u vodi«) nastaje reakcijom otopine 

alkalije s organskim kiselinama koje se nalaze 

u nekim slojnim naftama čiji produkt, naftni sapun 

(površinski aktivna tvar), emulgira naftu i vodu i tako 

znatno smanjuje međufaznu napetost nafte i vode, 

odnosno povećava kapilarni broj, rezultat čega je redukcija 

zasićenja ležišta rezidualnom naftom; v. alkaline 

fl ood, emulsifi cation and entrapment mechanism. 

emulsifi cation and entrapment mechanism – mehanizam 

emulgiranja nafte i blokiranja emulzije u porama. 

Jedan od tipova mehanizma istiskivanja nafte u 

procesu alkalnog (kaustičnog) zavodnjavanja naftnih 

ležišta (kemijska metoda povećanja iscrpka nafte/ 

EOR-metoda). Naftna emulzija koja je nastala u ležištu 

reakcijom otopine alkalije s organskim kiselinama 

u slojnoj nafti je blokirana u malim porama ležišne 

stijene. Strujanje fl uida je usmjereno u područja 

ležišta koja su pod slabim ili nisu ni pod kakvim 

utjecajem injektiranog agensa, što uzrokuje redukciju 

strujanja u visokopropusnim zonama ležišta. Na 

taj se način povećava koefi cijent pokretljivosti fl uida 

(omjer pokretljivosti istiskivajućeg i istiskivanog 

fl uida) i volumetrijski koefi cijent obuhvata ležišta, a 

time i iscrpak nafte; v. alkaline fl ood, emulsifi cation 

and entrainment mechanism. 

emulsifi ed water – emulgirana voda. Voda čije su čestice 

fi no raspodijeljene u nafti i naftnim produktima. 

S vremenom se čestice nakupljaju u veće kapi koje 

se gravitacijski talože na dnu posude kao slobodna 

voda. Emulgirana voda se brže uklanja koalescencijom 

u posebnim uređajima, tzv. koalescerima. 

emulsifi er – emulgator. Tvar (agens) za pripremu emulzije 

od dviju tekućina koje se normalno ne miješaju. 

Dijele se na ionske (s daljnjom podjelom na anionske, 

kationske i amfoterne) i neionske agense. U tehnologiji 

bušaćih isplaka, na primjer, kao emulgatori 

primjenjuju se lignosulfonat i površinski aktivne tvari 

(surfaktanti). Sinonim: emulsifying agent. 

emulsifying agent – emulgator, v. emulsifi er. 

emulsion – emulzija. (1) Višefazni (polifazni) disperzni 

sustav (stabilna disperzija ili heterogena smjesa) dviju 

ili više tekućina koje se uzajamno ne miješaju (ne 

otapaju jedna u drugoj ili su uzajamno slabo topljive), 

u kojem je jedna faza raspršena (dispergirana) u 

obliku fi nih kapljica u drugoj fazi. Tekućina koja se 

nalazi u emulziji u obliku fi nih kapljica je unutarnja 

ili disperzna ili diskontinualna faza emulzije (disperse 

phase, inner phase, internal phase), a tekućina koja ih 

okružuje je vanjska ili kontinualna faza emulzije (continuous 

phase, external phase, outer phase). Za nastanak 

emulzije moraju biti dvije nemiscibilne tekućine, 

uz njihovo dovoljno intenzivno miješanje za dispergiranje 

jedne od tekućina u fi ne kapljice i emulgator 

za stabilizaciju dispergiranih kapljica. Emulzije se 

katkada klasifi ciraju prema veličini dispergiranih čestica 

na makroemulzije (s promjerom čestica od 0,2 

mm do 50 mm) i mikroemulzije (s česticama promjera 

između 0,01 mm i 0,2 mm) – na naftnim poljima 

nastaju makroemulzije. U proizvodnji nafte mogu 

nastati dva tipa emulzija – »voda u nafti« (s vodom 

kao unutarnjom ili disperznom fazom, a naftom kao 

vanjskom ili kontinualnom fazom, v. water-in-oil 

emulsion) i »nafta u vodi« (s naftom kao unutarnjom, 

a vodom kao vanjskom fazom, v. oil-in-water emulsion). 

Emulzije su nepoželjne u proizvodnji nafte i

emulsion block 283 

emulsion treating 

moraju se razbijati prije transporta i prerade u rafi - 

nerijama, obično se obrađuju primjenom topline, 

električne struje i/ili kemikalija. (2) Nakupina taloga 

(mulja) i vode (basic sediment and water) na dnu rezervoara. 

emulsion block – blokada pora emulzijom. Tip oštećenja 

formacije (formation damage) viskoznom emulzijom 

nafte i vode koja može nastati u okolišu kanala 

bušotine ili u samom kanalu miješanjem nafte i vode 

u procesu proizvodnje nafte (ili, na primjer, u karbonatnim 

ležištima nakon obrade kiselinom, što se 

može spriječiti dodavanjem površinski aktivne tvari 

kiselini). Blokadu pora stabilnim emulzijama (koje 

nastaju uz postojanje nekog emulgatora, na primjer, 

fi nih čvrstih čestica ili površinski aktivnih agensa, i 

koje vrlo vjerojatno smanjuju proizvodnju bušotine) 

vrlo je teško ukloniti. Blokada se uklanja površinski 

aktivnim agensima određene koncentracije i specijalnim 

deemulgatorima; v. near wellbore restrictions. 

emulsion breaker – demulgator, v. demulsifi er. 

emulsion breaking agent – demulgator, v. demulsifi er. 

emulsion drilling mud – emulzijska bušaća isplaka, 

bušaća isplaka na bazi emulzije. Bušaća isplaka na 

bazi vode (water-base drilling mud) pripremljena 

s malom količinom ulja (obično 8 do 12% po volumenu) 

gustoće između 0,780 i 0,904 (25° i 50 °API) 

ili sirove nafte i emulgatorom (natrijskim sapunom, 

karboksimetilcelulozom, škrobom ili ligninom). 

Prednosti emulzijskih isplaka su stabilnost pri povišenim 

temperaturama, sposobnost vlaženja i boljeg 

podmazivanje bušaćih šipki i dlijeta (čime se postiže 

veća mehanička brzina bušenja i usporava korozija), 

manja opasnost od gubitka cirkulacije isplake i 

zaklinjenja bušaćih alatki te niska fi ltracija i manja 

mogućnost zagađenja (oštećenja) formacija. Nedostaci 

su veća cijena i otežana analiza jezgara. Postoje 

dva tipa emulzijskih isplaka – na bazi emulzije tipa 

»ulje u vodi« (voda je kontinuirana, a ulje dispergirana 

faza – v. oil-in-water emulsion drilling mud) i na 

bazi emulzije tipa »voda u ulju« ili inverzna emulzijska 

isplaka (ulje je kontinuirana, a voda dispergirana 

faza – v. water-in-oil emulsion drilling mud). Sinonim: 

emulsion mud. 

emulsion fl ood – mikroemulzijsko (micelarno-polimerno, 

micelarno) istiskivanje nafte (zavodnjavanje), v. 


emulsion formation – nastanak (stvaranje, formiranje) 

emulzije. U procesu proizvodnje nafte – glavna 

mjesta i uzroci nastanka naftnih emulzija su: (a) u 

eruptivnim bušotinama – miješanje uzrokovano 

oslobođenim plinom zbog pada tlaka i turbulencijom 

koju taj plin izaziva kada struji kroz perforacije 

zaštitne kolone (casing), fi ltre u bušotini, fi tinge, sapnice, 

oštra koljena cjevovoda i druga mjesta ograničenja 

protoka (turbulencija se može umanjiti, ali ne 

i spriječiti, postavljanjem sapnice većeg promjera ili 

održavanjem većeg protutlaka iza sapnice; dubinska 

sapnica obično uzrokuje manje emulgiranje); (b) u 

bušotinama s plinskim liftom – emulzije nastaju u 

kanalu bušotine na mjestima gdje plin ulazi u kolonu 

uzlaznih cijevi (tubing) i na ušću bušotine (kod 

periodičkog plinskog lifta emulzije obično nastaju 

na ušću bušotine ili u površinskoj opremi, a kod kontinuiranog 

plinskog lifta u kanalu bušotine na mjestu 

injektiranja plina); (c) u bušotinama s dubinskim 

pumpama – emulzije najčešće nastaju u koloni uzlaznih 

cijevi (tubing) i pumpi (neki od uzroka turbulencije 

mogu biti propuštanja usisnih i tlačnih ventila, 

klipova i drugih dijelova pumpe, strujanje plina koje 

uzrokuje znatnu turbulenciju u uskim prolazima kroz 

pumpu i vibracija klipnih šipki koja izaziva dodatnu 

turbulenciju protoka), i (d) u površinskoj opremi – 

glavni izvori turbulencije protoka fl uida u manifoldima 

i sabirnim cjevovodima su pumpe, ventili i fi tinzi 

gdje se oštro mijenja smjer strujanja, zatim izljevni 

ventili na separatorima, odvajačima vode i taložnim 

rezervoarima. 

emulsion frac – hidrauličko frakturiranje emulzijom 

vode i nafte, v. hydraulic fracturing. 

emulsion mud – emulzijska isplaka, isplaka na bazi 

emulzije, v. emulsion drilling mud. 

emulsion prevention – sprječavanje nastanka (stvaranja, 

formiranja) emulzije. U procesu proizvodnje 

nafte – poduzimanje mjera kako bi se umanjili uzroci 

stvaranja naftnih emulzija u kanalu bušotine i površinskoj 

proizvodnoj opremi (podijeljena su mišljenja 

o postojanju emulzije već u samom ležištu): turbulencija 

i smicanje te voda u proizvedenoj nafti. Turbulencija 

strujanja u kanalu bušotine i manifoldima 

i sabirnim cjevovodima na površini se može umanjiti, 

ali ne i spriječiti, a vodu treba ukloniti iz nafte u 

površinskoj opremi što je moguće brže; v. emulsion 

formation. 

emulsion stability – stabilnost (postojanost) emulzije. 

Otpornost emulzije na razlaganje (razbijanje). Faktori 

koji utječu na stabilnost emulzije su: (a) tip nafte 

(nafte s parafi nskom bazom obično ne formiraju stabilne 

emulzije, za razliku od naftenskih nafti i nafti 

s mješovitom bazom); (b) salinitet vode (slatke vode 

i vode niskog saliniteta stvaraju stabilne emulzije, 

za razliku od voda visokog saliniteta); (c) starenje 

emulzije (povećava njenu stabilnost); (d) temperatura 

(porastom temperature smanjuje se stabilnost 

emulzija); (e) volumen disperzne (dispergirane) faze 

(porastom njena volumena povećava se broj kapljica 

i/ili veličina kapljica što smanjuje stabilnost emulzija; 

(f) promjer kapljica (manje kapljice i homogena distribucija 

njihove veličine formiraju stabilnije emulzije); 

(g) viskoznost vanjske (kontinualne) faze (visoka 

viskoznost vanjske faze povećava stabilnost emulzija), 

i (h) močivost čestica (kontaktni kutovi močenja 

bliski 90° daju stabilne emulzije). 

emulsion test – ispitivanje stabilnosti emulzije. Laboratorijsko 

ispitivanje radi kvalitativnog određivanja 

njenih komponenata – nafte, vode i taloga. Sinonim: 

demulsibility test. 

emulsion treater – uređaj za termičku obradu (termičko 

razbijanje) emulzije. Tip horizontalnog ili vertikalnog 

separatora na polju za obradu (razbijanje) 

emulzija nafte u vodi (oil-in-water emulsion) i vode 

u nafti (water-in-oil emulsion) djelovanjem topline 

(zagrijavanjem dna posude) i određenih kemikalija. 

Za razlaganje emulzija nužna je temperatura od 25 

°C do 80 °C (80 °F do 180 °F). Za zagrijavanje se troši 

prirodni plin ili teško ulje. Sinonim: fi re-tube heater, 

heater-treater. 

emulsion treating – obrada (razbijanje) emulzije. Primjena 

uređaja i postupaka za razbijanje emulzija 

nafte i vode – topline (zagrijavanja), kemikalija i mehaničkih 

ili elektrostatičkih metoda.

encrinal limestone 284 

endoskeleton 

encrinal limestone – enkrinitski vapnenac (vapnenjak). 

Krinoidni vapnenac (v. crinoidal limestone), osobito 

vapnenac u kojem fragmenti krinoida (stapčara) 

čine više od 10%, ali manje od 50% volumena; v. encrinite. 

encrinite – enkrinit. Krinoidni vapnenac (v. crinoidal 

limestone) – osobito vapnenac u kojem fragmenti 

krinoida (stapčara) čine više od 50% volumena; v. 

encrinal limestone. 

encrinites – krinoidi, stapčari. Sinonim termina crinoids 

(v.), osobito fosilni krinoidi koji pripadaju rodu Encrinus. 

encroaching water – voda prodiranja. Voda koja, tijekom 

proizvodnje nafte i/ili plina, ulazi u ležište ili 

produktivni sloj iz vodonosnog bazena napajanja 

(akvifera) na rubu ležišta (prodor rubne vode, edgewater 

encroachment) ili u njegovoj podini (prodor 

podinske vode, bottom- water encroachment). 

encroachment – (1) prodor vode, v. water encroachment. 

(2) prodor slane vode, v. salt-water encroachment. 

encroachment of edge water – prodor rubne vode, v. 

edge-water encroachment. 

encrustation – (1) inkrustacija, okoravanje. Proces formiranja 

kore (crust) ili tvrde obloge (prevlake, coating). 

Sinonim: incrustation. (2) inkrustacija, kora. 

Kora ili tvrda obloga (prevlaka) od minerala (crust of 

minerals, coating of minerals) koja nastaje na površini 

stijena, na primjer, kora karnotita na pješčenjaku, 

kalcita (karbonata kalcija) na spiljskim tvorevinama 

ili topljive soli na površini plaje (plitke uvale u 

pustinjama). Sinonim: incrustation. (3) inkrustacija, 

površinski (vanjski)otisak. Površinski ili vanjski otisak 

biljke (external mold of plant) koji se sreće obično u 

nekim nestlačivim stijenama, na primjer, pješčenjaku 

ili tufu (pršincu). Sinonim: incrustation. 

end eff ect – rubni (granični) efekt. Pojava tijekom laboratorijskih 

mjerenja relativnih permeabilnosti koja 

je uzrokovana diskontinuitetom kapilarnih svojstava 

ispitivanog uzorka jezgre, odnosno diskontinuitetom 

zasićenja na izlaznom kraju jezgre. Kada fl uidi 

struje kroz jezgru i izlaze u područje izvan porozne 

sredine koje je pod atmosferskim tlakom, kapilarna 

sila u jezgri nastoji spriječiti istjecanje močećeg fl uida 

iz nje. Nakupljanjem močeće faze na izlaznom 

kraju jezgre stvori se gradijent zasićenja duž jezgre 

koji remeti mjerenje relativnih permeabilnosti. Na 

primjer, velika razlika u zasićenju na fronti istiskivanja 

uzrokuje veliki gradijent kapilarnog tlaka koji 

pak uzrokuje napredovanje vode ispred fronte istiskivanja 

i smanjenje gradijenta kapilarnog tlaka u 

području mjerenja. Napredujuća voda se ne može 

proizvesti kada prvi put dopre do izlaznog kraja jezgre 

jer je tlak u vodenoj fazi u unutrašnjosti jezgre 

niži od tlaka u području oko izlaznog kraja jezgre 

koji je ispunjen naftom. Ta razlika tlaka jednaka je 

kapilarnom tlaku za zasićenje koje postoji na izlaznom 

kraju jezgre. Prema tome, voda se akumulira 

na izlaznom kraju jezgre, uzrokuje smanjenje 

kapilarnog tlaka i ne može se proizvesti dok se ne 

prevlada kapilarni tlak i ne postigne rezidualno 

zasićenje naftom na izlaznom kraju jezgre. Proračun 

relativnih permeabilnosti na bazi prosječnog 

zasićenja uzorka jezgre će u takvom slučaju dati 

pogrešne vrijednosti, jer se relativna permeabilnost 

mijenja duž jezgre zbog gradijenta zasićenja stvorenog 

akumuliranjem močeće faze na izlaznom kraju 

jezgre. Rubni efekt se može svesti na minimum 

smanjenjem kapilarnih sila na neznatnu vrijednost 

u usporedbi s viskoznim silama, što se obično izvodi 

podešavanjem protoka fl uida kroz jezgru, a može i 

uporabom uzoraka jezgara veće duljine i nafte veće 

viskoznosti. Sinonimi: boundary eff ect, capillary end 

eff ect. 

endless tubing – savitljiva (namotana, kontinuirana) 

kolona uzlaznih cijevi (tubing), v. coiled tubing. 

endless tubing unit – uređaj sa savitljivom (namotanom, 

kontinuiranom) kolonom uzlaznih cijevi, v. coiled 

tubing unit. 

end member – krajnji član. U petrologiji – (1) Jedan od 

dvaju ili više jednostavnih spojeva od kojih se sastoji 

izomorfni niz (čvrsta otopina). Na primjer, krajnji 

članovi niza plagioklasa (plagioclase feldspar series) 

su albit i anortit. Sinonim: minal. (2) Jedan od dvaju 

krajnjih članova niza (series), na primjer tipova sedimentnih 

stijena ili fosila. 

end moraine – čeona morena. Morena koja se formirala 

u obliku hrpta duž fronte pokretnog ledenjaka (ili 

ledenog pokrova) u bilo koje dano vrijeme; morena 

koja se istaložila u donjem ili vanjskom kraju ledenjaka. 

Sinonim: frontal moraine, terminal moraine (v.). 

endocochlians – koleoidi, dibranhijati, endokohlije, 

dvoškržnjaci, v. coleoids. 

endogene eff ect – endogeni efekt. Kontaktno-metamorfni 

efekt magmatske intruzije na rub intruzivnog 

tijela, utjecaj prodora magme na rubnu zonu intruzivnog 

tijela; v. exogene eff ect. 

endogenetic – endogen, dubinskog podrijetla, v. endogenic. 

endogenic – endogen, dubinskog podrijetla. Termin kojim 

se označavaju geološki procesi ili njihovi rezultati 

ili stijene s podrijetlom unutar Zemlje, na primjer 

vulkanizam, vulkani, ekstruzivne (eruptivne) magmatske 

stijene. Sinonimi: endogenetic, endogenous; 

v. exogenic. 

endogenous – endogen, dubinskog podrijetla, v. endogenic. 

endolithic breccia – endolitična breča. Breča formirana 

pod utjecajem sila koje djeluju unutar Zemljine kore 

– tektonskih pokreta, nadimanja ili hidratacije ili slijeganja 

(tonjenja). 

endometamorphism – endometamorfoza, endometamorfi 

zam, v. endomorphism. 

endomorphic metamorphism – endomorfna metamorfoza 

(metamorfi zam), v. endomorphism. 

endomorphism – endometamorfoza, endometamorfi 

zam, endomorfna metamorfoza (metamorfi zam). U 

geologiji – promjene unutar eruptivnih (magmatskih) 

stijena (igneous rocks) koje su nastale kao 

rezultat potpune ili djelomične asimilacije fragmenata 

(odlomaka) okružujućih stijena (country rocks) 

ili kontaktnih reakcija između okružujućih stijena i 

magme. Endometamorfoza je oblik kontaktne metamorfoze 

(v. contact metamorphism) s prevladavanjem 

promjena unutar magmatskog tijela (endokontaktnih 

promjena) u odnosu na promjene unutar 

okružujućih stijena. Sinonimi: endometamorphism, 

endomorphic metamorphism. 

endoskeleton – endoskelet, unutarnji skelet. Unutarnji 

skelet (v. skeleton) životinja koji služi kao potporna

end point 285 

enriched gas miscible fl ood (fl ooding) 

okosnica, na primjer, svi unutarnji tvrdi dijelovi predviđeni 

za pričvršćivanje mišića u rakova ili unutarnji 

sustav zglobnih kostiju u vertebrata (kralješnjaka); v. 

exoskeleton. 

end point – završno (konačno) vrelište (točka ključanja), 

krajnja točka destilacije, v. fi nal boiling point. 

end-point relative permeabilities – granične relativne 

permeabilnosti. Maksimalne vrijednosti relativnih 

permeabilnosti ležišne stijene u intervalu zasićenja. 

U procesima istiskivanja nafte vodom, na primjer, 

maksimalna vrijednost relativne permeabilnosti za 

naftnu fazu je pri zasićenju ležišta vodom, koje je 

jednako zasićenju vezanom (konatnom) vodom, a 

za vodenu fazu pri zasićenju rezidualnom naftom 

(zasićenju vodom jednakom razlici između jedinice 

i zasićenja rezidualnom naftom). 

end product gas – sintetski plin, v. product gas, 2. 

end-to-end fl ooding – zavodnjavanje s frontalnim rasporedom 

bušotina, v. end-to-end waterfl ood. 

end-to-end waterfl ood (waterfl ooding) – zavodnjavanje 

s frontalnim rasporedom bušotina. Tip konvencionalnog 

(običnog) zavodnjavanja naftnih ležišta/ 

polja u kojem su vodne injekcijske bušotine smještene 

na jednom kraju ležišta/polja i zatim se postupno 

pomiču prema drugom kraju. Sinonim: end-to-end 

fl ooding. 

endurance limit – granica zamora (umora). Najveće naprezanje 

(koje odgovara gornjoj granici ciklusa opterećenja) 

što ga materijal može izdržati neograničeno 

često bez razaranja pri cikličkom opterećenju (pri 

periodičnoj promjeni opterećenja od maksimalne 

do minimalne vrijednosti). Granica zamora je znatno 

niža od čvrstoće na kidanje (rupture strength). Sinonim: 

fatigue limit. 

energy index – energijski indeks, indeks energije. (1) U 

mineralogiji – broj (brojčana vrijednost) koji izražava 

stabilnost silikata. Jednak je umnošku mosnog faktora 

(v. bridging factor) i elektronegativnosti (electronegativity). 

Najviši indeks energije ima kvarc (1,80). 

(2) U sedimentologiji – pretpostavljivi stupanj uzburkanosti 

(gibanja, talasanja) vode u sredini sedimentacije 

(environment of deposition). 

energy level – nivo energije, energijski nivo. U sedimentologiji 

– kinetička energija, uvjetovana djelatnošću 

valova ili struja, koju je posjedovala ili posjeduje voda 

sredine sedimentacije (sedimentary environment) na 

površini odlaganja sedimenata ili 1 do 2 metra iznad 

te površine; v. high-energy environment, low-energy 

environment. 

engineering geology – inženjerska geologija. Geologija 

kao primijenjena znanost u inženjerskoj praksi, 

osobito u rudarstvu i graditeljstvu. Primjena i uporaba 

geoloških podataka, tehničkih sredstava i principa 

za izučavanje prirodno zalegnutih stijena, tala i 

podzemnih voda radi prepoznavanja i odgovarajuće 

interpretacije, uporabe (primjene) i prikazivanja 

geoloških faktora koji utječu na lokaciju, planiranje, 

projektiranje, gradnju, iskorištavanje i održavanje 

objekata te na razradu resursa podzemnih voda. 

englacial – intraglacijalan, unutarledenjački. Koji je prenošen 

ili se nalazi ili je uklopljen unutar tijela ledenjaka 

ili ledenog pokrova. Intraglacijalni mogu biti 

tokovi vode od topljenja ledenjaka, glacijalni nanosi, 

morene itd. Sinonim: intraglacial. 

englacial drift – intraglacijalni (unutarledenjački) sedi- 

ment. Stijenski materijal koji se nalazi unutar ledenjaka 

ili ledenog pokrova. 

english long ton – engleska (duga) tona, v. long ton. 

english ton – engleska (duga) tona, v. long ton. 

enhanced oil recovery (EOR) – povećanje iscrpka nafte, 

unaprijeđena proizvodnja (dobivanje) nafte. Proizvodnja 

nafte metodama koje se najčešće primjenjuju 

nakon primarne proizvodnje (prirodnom energijom 

ležišta) i konvencionalnog zavodnjavanja radi povećanja 

konačnog iscrpka nafte i općenito se danas 

smatraju posljednjom fazom iskorištavanja naftnih 

ležišta. Zajedničko svim procesima povećanja iscrpka 

nafte (EOR-procesi) jest da injektirani fl uidi, osim što 

dopunjavaju prirodnu energiju ležišta, uzajamno djeluju 

s ležišnom stijenom i slojnom naftom fi zikalnim i 

kemijskim mehanizmima i na taj način mijenjaju svojstva 

nafte i (kod nekih metoda) ležišne stijene (karakter 

njene močivosti), čime stvaraju povoljne uvjete u 

ležištu za povećanje iscrpka nafte. U starijoj literaturi 

i praksi EOR-metode su se često nazivale tercijarnim 

(prema redoslijedu primjene), iako se sve češće primjenjuju 

od samog početka iskorištavanja ležišta, 

tako da je pojam povećanje iscrpka nafte svrhovitiji 

od pojmova primarna, sekundarna i tercijarna proizvodnja. 

EOR-metodama se može ostvariti dodatan 

iscrpak nafte od 5% do 30% početnih geoloških rezervi 

u ležištu (OOIP). Sinonim: enhanced recovery of oil; v. 

enhanced oil recovery methods, oil recovery, primary oil 

recovery, secondary oil recovery, tertiary oil recovery. 

enhanced oil recovery (EOR) methods – metode povećanja 

iscrpka nafte (unaprijeđene proizvodnje nafte), 

EOR-metode. Metode koje se primjenjuju u eksploataciji 

naftnih ležišta (polja) za proizvodnju dodatne 

nafte u odnosu na količinu (proizvodnju) nafte 

koja se može rentabilno ostvariti konvencionalnim 

(primarnim i sekundarnim) metodama. Općenito se 

klasifi ciraju u tri glavne skupine: (a) kemijsko zavodnjavanje 

(v. chemical fl ooding); (b) istiskivanje nafte 

plinom (v. gasfl ood, immiscible displacement, miscible 

fl ood), i (c) termička proizvodnja nafte (v. thermal oil 

recovery). Mehanizmom djelovanja bazično se poboljšavaju 

koefi cijenti obuhvata ležišta i istiskivanja 

(v. displacement effi ciency, sweep effi ciency). 

enhanced oil recovery (EOR) screening criteria – kriteriji 

eliminacije (primjenljivosti) metoda povećanja 

iscrpka nafte, v. screening criteria. 

enhanced recovery of oil – povećanje iscrpka nafte, 

unaprijeđena proizvodnja (dobivanje) nafte, v. enhanced 

oil recovery. 

enlarging bit – dlijeto-proširivač kanala bušotine, v. reamer, 

underreamer. 

enriched gas – obogaćeni prirodni plin. Prirodni plin 

obogaćen dodavanjem srednjih ugljikovodika (etana, 

propana, butana, pentana, heksana) koji se rabi 

u metodama povećanja iscrpka nafte (EOR-metode) 

miscibilnim istiskivanjem. Sinonim: enriched natural 

gas; v. enriched gas miscible fl ood. 

enriched-gas drive (of oil) – istiskivanje nafte obogaćenim 

plinom, v. enriched gas miscible fl ood. 

enriched gas fl ood (gasfl ooding) – istiskivanje nafte 

obogaćenim plinom, v. enriched gas miscible fl ood. 

enriched gas injection – injektiranje obogaćenog plina, 

v. enriched gas miscible fl ood. 

enriched gas miscible fl ood (fl ooding) – miscibilno 

istiskivanje nafte obogaćenim plinom. Proces poveća

enriched gas process 286 

environmental geology 

nja iscrpka nafte (EOR-proces) injektiranjem prirodnog 

plina obogaćenog na površini srednjim ugljikovodicima 

(etanom, propanom, butanom, pentanom, 

heksanom) ili plina koji već sadrži srednje ugljikovodike. 

Proces istiskivanja nafte se odvija uz dinamičku 

miscibilnost (miscibilnost višestrukim kontaktima 

injektiranog obogaćenog plina sa slojnom naftom 

– v. multiple-contact miscibility); to je tip istiskivanja 

kondenzirajućim plinom (prelaženje komponenata 

od etana do heksana iz injektiranog plina u slojnu 

naftu uzrokuje njeno bubrenje i smanjenje njene 

viskoznosti – v. condensing-gas drive miscible fl ood). 

Tehnologija procesa se sastoji u injektiranju obroka 

obogaćenog plina (volumena obično od 10 do 20% 

pornog volumena ležišta) i zatim potisnog suhog 

plina ili suhog plina i vode do kraja procesa. Prednosti 

metode istiskivanja nafte obogaćenim plinom 

su: vrlo visoka djelotvornost istiskivanja nafte iz pora 

na koje djeluje, mogućnost obnavljanja miscibilnosti 

u slučaju njena gubitka u ležištu, niži minimalni tlak 

miscibilnosti nego pri istiskivanju suhim plinom, niži 

troškovi procesa nego kod injektiranja ukapljenog 

naftnog plina (propana), dok se u nedostatke mogu 

ubrojiti: nizak koefi cijent obuhvata ležišta, opasnost 

od nastanka viskoznih jezika i prestrujavanja nafte te 

visoka cijena obogaćenog plina. Sinonimi: enriched 

gas drive, enriched gas fl ood, enriched gas injection, 

enriched gas process. 

enriched gas process – proces istiskivanja nafte obogaćenim 

plinom, v. enriched gas miscible fl ood. 

enriched gas slug – obrok injektiranja obogaćenog plina. 

Specifi cirani volumen injektiranja obogaćenog 

plina u procesu miscibilnog istiskivanja nafte (plinska 

metoda povećanja iscrpka nafte/EOR-metoda). 

Izražava se kao dio ili postotak pornog volumena 

ležišta (PV) ili pornog volumena ležišta zasićenog 

ugljikovodicima (HCPV). Volumen obroka se obično 

kreće od 10 do 20% PV; v. enriched gas, enriched gas 


enriched natural gas – obogaćeni prirodni plin, v. enriched 

gas. 

enriching gas – obogaćivanje plina. Miješanje prirodnog 

plina s plinom veće toplinske vrijednosti (kalorične 

moći) kako bi se povećala njegova gorivna 

kvaliteta. 

entogene – entogen. Termin za označavanje uvjeta 

unutar sedimentacijskog bazena koji utječu na teksturu 

sedimentnih stijena nastalih u tom bazenu; v. 

ectogene. 

entomostracans (Entomostraca) – entomostraka, niži 

raci. Skupina rakova (crustaceans) koja uključuje redove: 

branhiopodi (škrgonošci, branchiopods), ostrakodi 

(dvoljušturci, ljuskari, ostracodes), kopepodi 

(veslonošci, copepods), branhiuri (škrgorepci, branchiurans), 

vitičari (cirripedes) i cefalokaridi (cephalocarids). 

Zastarjeli termin. 

entoolitic – entoolitski. Koji se odnosi na oolitske strukture 

ili zrna što su se formirali ili rasli unutar malih 

šupljina od stijenke prema njihovom središtu, na primjer 

taloženjem uzastopnih prevlaka na stijenkama; 

v. extoolitic. 

entoprocts (Entoprocta) – entoprokti. Potkoljeno briozoa 

(mahovnjaka, bryozoans). Nemaju tvrdih dijelova 

i tjelesnu šupljinu (body cavity). Nisu nađeni kao 

fosili. 

entrained gas – povučeni (uvučeni) plin. Plin uvučen ili 

apsorbiran strujom tekućine i nošen dalje. 

entrained oil – povučena (uvučena) nafta. Nafta uvučena 

strujom plina (dio struje plina). Čini relativno mali 

postotak ukupnog protoka. Za uklanjanje te nafte iz 

plinske struje se primjenjuju specijalni separatori. 

entrainment – uvlačenje, povlačenje. Proces uzimanja 

i prenošenja nekog materijala strujom, na primjer 

skupljanje i premještanje sedimenata strujama (pridnenih 

nanosa, suspendiranog materijala) ili uvlačenje 

mjehurića zraka u cementnu otopinu (kašu). 

Terminom se također označava prijenos i miješanje 

vode na granici između suprotno usmjerenih struja 

zbog trenja. 

entrainment mechanism – mehanizam uvlačenja 

emulzije u protok, v. emulsifi cation and entrainment 

mechanism. 

entropy – entropija. U stratigrafi ji – mjera stupnja 

»miješanja« različitih tipova komponenata stijena 

u stratigrafskoj jedinici (stratigraphic unit). Veličina 

(vrijednost) entropije dane komponente jednaka je 

umnošku njena udjela u stratigrafskoj jedinici i prirodnog 

logaritma tog udjela (količine). Stratigrafska 

jedinica s jednakim dijelovima svake komponente 

ima vrijednost entropije 100, a kada u sastavu jedinice 

postoji samo jedna komponenta, vrijednost entropije 

je jednaka nuli. 

entropy-function lithofacies map – karta entropije, v. 

entropy map. 

entropy map – karta entropije, izentropna karta. U stratigrafi 

ji – karta facijesa (v. facies map) koja se bazira 

na stupnju »miješanja« triju krajnjih članova (komponenata 

stijena) dane stratigrafske jedinice, ali ne 

uzima u obzir prirodu tih krajnjih članova. Sinonimi: 

entropy-function lithofacies map, isentropic map; v. 

entropy, entropy-ratio map. 

entropy-ratio map – karta stupnja entropije. U stratigrafi 

ji – karta facijesa (v. facies map) koja se bazira na 

stupnju »miješanja« triju krajnjih članova (komponenata 

stijena) dane stratigrafske jedinice i na kojoj je 

prikazan (pomoću simbola) litološki sastav »smjese«; 

v. entropy, entropy map. 

entry pressure – tlak istiskivanja, v. displacement pressure. 

envelope – anvelopa. (1) U petrologiji – migmatizirani 

i/ili metamorfozirani dio masiva stijena koje su bile 

podvrgnute granitizaciji. (2) U strukturnoj geologiji 

– vanjski dio bore ili njen pokrov, osobito ovojnica 

složene naborane strukture unutar koje se primjećuje 

stanoviti oblik strukturnog nesklada. 

environment – (1) sedimentacijska sredina, v. sedimentary 

environment. (2) stanište. U biologiji – svi vanjski 

faktori i uvjeti koji mogu utjecati na organizam ili zajednicu 

organizama. Sinonim: habitat. 

environmental facies – facijes sredine, ekološki facijes. 

Facijes (v. facies) koji je povezan samo sa sredinom ili 

je određen prirodom sredine, na primjer litotopi (lithotopes), 

biotopi (biotopes) i tektotopi (tectotopes). 

Ekološki facijesi nisu materijalne jedinice ili tijela 

sedimentnih (ili drugih) stijena nego predstavljaju 

područja u kojima djeluje skup uzajamno povezanih 

procesa koji uvjetuju pojavu sedimenata i organskih 

zajednica. Sinonim: ecologic facies. 

environmental geology – geologija okoliša, geoekologija. 

Prikupljanje, analiza i primjena geoloških poda

Eocambrian 287 

Eon, eon 

taka i zakona za rješavanje problema koji se javljaju 

zbog ljudske djelatnosti i eksploatacije fi zičkog okoliša 

(okružujuće sredine) – brzog smanjivanja životnog 

prostora i resursa za ljudske potrebe, štetnog 

utjecaja zbog ljudske djelatnosti i drugih posljedica. 

Geologija okoliša uključuje izučavanja na području 

hidrogeologije, reljefa, inženjerske i ekonomske geologije 

i također se bavi procesima koji se zbivaju u 

unutrašnjosti Zemlje, mineralnim resursima Zemlje 

i tehničkim svojstvima materijala Zemlje, obuhvaća 

probleme koji se odnose na izgradnju zdanja, transportnih 

objekata i komunikacija, sigurno (neopasno) 

odlaganje krutog i tekućeg otpada, iskorištavanje 

i regulaciju vodnih resursa, procjenu i kartiranje 

mineralnih resursa i dugoročno planiranje i projektiranje 

najdjelotvornijeg i najkorisnijeg iskorištavanja 

zemlje. Sinonim: geoecology. 

Eocambrian – eokambrij, infrakambrij. Gornji pretkambrij 

(v. Precambrian) koji dolazi neposredno prije 

kambrija (Cambrian) – približni ekvivalent termina 

rifej (najmlađa era pretkambrija – Riphean). Termin 

se široko primjenjuje u Zapadnoj Europi. Sinonim: 

Infracambrian. 

Eocene – eocen, eocenska epoha. Epoha ranog tercijara 

(early Tertiary) koja slijedi nakon paleocena (v. Paleocene), 

a prije oligocena (v. Oligocene). Obuhvaća, 

kako se procjenjuje i prema raznim izvorima, vremenski 

raspon od prije 60 do 40 (ili 57,8 do 36,6 ili 

55,5 do 33,7 ili 54 do 36) milijuna godina. U Europi se 

dijeli na katove: ipr (Ypresian), lutet (Lutetian) i priabon 

(Priabonian), a u Sjevernoj Americi na katove dačesnij 

(Duchesnian), juintan (Uintan) i bridžer (Bridgerian). 

Termin također označava njemu odgovarajuću 

seriju stijena (series of rocks) širom svijeta. Eocen se 

katkada smatra periodom kada se tercijar označava 

kao era. Nafta i plin su često otkriveni u eocenskim 

stijenama. 

Eocene epoch – eocenska epoha, eocen, v. Eocene. 

Eogene – eogen, paleogen, v. Paleogene. 

eogenetic – eogenetski. U geologiji – termin koji 

označava razdoblje između konačnog taloženja sedimenta 

(fi nal deposition of sediment) i pokapanja 

(prekrivanja) tog sedimenta (burial of sediment) ispod 

dubine (zone) djelovanja površinskih procesa 

ili djelovanja procesa blizu površine. Gornja granica 

eogenetske zone (eogenetic zone) je površina zemlje, 

dok je donja granica (manje jasno defi nirana zbog 

postupnog smanjivanja djelovanja procesa blizu 

površine zemlje) mezogenetska zona (mesogenetic 

zone). Poroznost koja se razvije (formira) tijekom eogenetskog 

stadija se također naziva eogenetskom; v. 

mesogenetic, telogenetic. 

eolation – eolacija, djelatnost vjetra. Postupni rad (djelatnost) 

vjetrova koji uzrokuje promjene zemlje, na 

primjer, transportiranje (prenošenje) pijeska i prašine, 

stvaranje dina (sipina), brušenje pijeskom. Također 

posredno djelovanje valova vode koji su izazvani 

strujanjem vjetrova (formiranje žalova, podlokavanje 

obalnih litica). 

eolian – eolski. (1) Koji se odnosi na vjetrove i djelovanje 

vjetrova (osobito na sedimente kao što su les ili 

prapor i pijesak dina ili sipina), sedimentne strukture 

poput riplova formiranih djelovanjem vjetra te eroziju 

i sedimentaciju uvjetovane vjetrom. Sinonimi: 

aeolian, eolic. (2) Termin za označavanje aktivne faze 

ciklusa dine (sipine) koja je karakterizirana smanjenjem 

kontrole vegetacije i intenzivnijim rastom dine. 

Sinonimi: aeolian, eolic. 

eolian deposits – eolski sedimenti (taložine). Sedimenti 

nastali djelatnošću vjetra – transportiranjem 

i nanošenjem materijala vjetrom. Primjer eolskih 

sedimenata su eolski pješčenjaci (eolian sands) koji 

su razvijeni u aridnim sredinama i obično formiraju 

prostrane sedimentne pokrove. Transportiranje 

materijala vjetrom uklanja fi ne čestice i stvara zaobljena 

zrna koja su ekstremno dobro sortirana, što 

često rezultira povoljnom kvalitetom ležišta, pa je 

takva kombinacija širokog prostiranja pješčenjaka s 

dobrim ležišnim svojstvima privlačan cilj geoloških 

istraživanja (mnoge akumulacije ugljikovodika su otkrivene 

upravo u tim sedimentima). Eolski pješčenjaci 

obično čine debele uslojene (slojevite) sekvencije 

s nekoliko glavnih proslojaka šejla. Sekvencije su homogene 

i ne pokazuju vidljiv trend okrupnjavanja ili 

usitnjavanja zrna prema gore. U eolskim pješčenjacima 

se općenito nalaze odlični ležišni intervali, ali su 

česte i kompleksne varijacije poroznosti i permeabilnosti 

– obično su anizotropni u odnosu na strujanje 

fl uida i posjeduju veću horizontalnu permeabilnost 

od vertikalne (zbog izražene laminacije). U eolske 

sedimente također spadaju dine (sipine), interdine, 

pješčani pokrovi i izvandinski (neeolski) lateralni 

sedimenti. Svi su karakterizirani kosom slojevitošću 

velikih razmjera u kojoj nagib foreseta (prednjih 

slojeva) može biti do 35°. Povezani sedimenti mogu 

biti vadi (fl uvijalni), plaje (lakustrički) i sabhe (aridne 

plimne ravnice). 

eolian erosion – eolska erozija, erozija vjetrom. U geologiji 

– erozija uzrokovana djelatnošću vjetrova. 

eolianite – eolijanit. Konsolidirana sedimentna stijena 

koja se sastoji od klastičnog materijala nataloženog 

djelovanjem vjetra, na primjer, pijesak dina (sipina) 

cementiran (vezan) kalcitom ispod nivoa podzemnih 

voda. Sinonimi: aeolianite, dune rock. 

eolian rock – eolska stijena. Stijena koja je nastala 

(formirala se) u nemarinskoj sredini sedimentacije, 

tipično na površini pustinja, i sastoji se pretežito od 

vjetrom nanesenih zrna pijeska. 

eolian sand – eolski pijesak. Pješčani sedimenti formirani 

djelatnošću vjetrova; v. eolian deposits. 

eolic – eolski, v. eolian. 

eolium – eolij. Opći termin kojim se označavaju sedimenti 

silta nataloženi djelovanjem vjetra (les ili prapor) 

i pijesak (dina ili sipina), granule i valutice nanesene 

vjetrom. 

eometamorphism – eometamorfoza, eometamorfi - 

zam. U geologiji – rana ili početna metamorfoza (metamorfi 

zam), osobito s utjecajem na ugljikovodike. 

Eon, eon – eon. (1) Formalna geokronološka jedinica 

(v. geochronologic unit) najvišeg stupnja (ranga) i 

najduljeg trajanja – sljedeća iznad ere (v. era) i veća 

od nje (sjedinjuje nekoliko geoloških era), na primjer, 

fanerozojski eon (Phanerozoic Eon) koji obuhvaća 

paleozojsku, mezozojsku i kenozojsku eru 

(Paleozoic Era, Mesozoic Era, Cenozoic Era). Prema 

jednoj klasifi kaciji, eoni su (od najstarijeg do najmlađeg): 

hadej (Hadean), arhaik (Archean), proterozoik 

(Proterozoic) i fanerozoik (Phanerozoic). Kronostratigrafska 

jedinica (chronostratigraphic unit) ekvivalentna 

eonu je eonotem (v. eonothem). Sinonim: aeon.

Eonothem, eonothem 288 

(2) Vremensko razdoblje (jedinica) u trajanju od milijardu 

godina. 

Eonothem, eonothem – eonotem. Formalna kronostratigrafska 

jedinica (v. chronostratigraphic unit) 

najvišeg stupnja (ranga), na primjer, fanerozojski 

eonotem (Phanerozoic Eonothem) koji obuhvaća paleozijski, 

mezozojski i kenozojski eratem (Paleozoic 

Erathem, Mesozoic Erathem, Cenozoic Erathem), a sve 

se starije stijene pripisuju pretkambrijskom eonotemu 

(Precambrian Eonothem) ili arhajskom eonotemu 

(Archean Eonothem) ili proterozojskom eonotemu 

(Proterozoic Eonothem). Razdoblje koje odgovara eonotemu 

je eon (v. eon). 

EOR – v. enhanced oil recovery. 

EOR methods – EOR-metode, metode povećanja iscrpka 

nafte (unaprijeđene proizvodnje nafte), v. enhanced oil 

recovery methods. 

EOR screening criteria – kriteriji eliminacije (primjenljivosti) 

EOR-metoda, v. screening criteria. 

Eötvös torsion balance – torzijska (Eötvösova torzijska) 

vaga, v. torsion balance. 

Eozoic – eozoik. Arhaički (i rijetko upotrebljavani) termin 

kojim se označava ukupni pretkambrij ili njegov 

dio (v. Precambrian). 

Eozoic era – eozojska era, v. Eozoic. 

epanticlinal fault – epiantiklinalni rasjed. Longitudinalni 

(uzdužni) ili transverzalni (poprečni) rasjed 

(longitudinal fault, transversal fault) koji je povezan 

sa zglobnom sekundarnom antiklinalom (sekundarrnom 

antiklinalom s dvojnim utonućem – doubly 

plunging minor anticline) i koji se formirao istodobno 

s nabiranjem (folding). Sinonim: epi-anticlinal fault. 

epeiric sea – epikontinentalno more, v. epicontinental 

sea. 

epeirocratic – (1) epirokratonski. Koji se odnosi na 

epirokraton ili mu pripada (v. epeirocraton). (2) epirokratonski, 

geokratonski. Termin kojim se označava 

period niskog nivoa mora u geološkoj prošlosti. Sinonim: 

geocratic. 

epeirocraton – epirokraton. Kraton unutar kontinentskog 

bloka. 

epeirogenesis – epirogeneza, v. epeirogeny. 

epeirogenetic – epirogenetski. Pridjevni oblik termina 

epirogeneza (v. epeirogeny). 

epeirogenetic movements – epirogenetski pokreti, epirogeneza, 

v. epeirogeny. 

epeirogenic – epirogenetski. Pridjevni oblik termina 

epirogeneza (v. epeirogeny). 

epeirogeny – epirogeneza, epirogenetski pokreti. Oblik 

dijastrofi zma (diastrophism), tektonskih pokreta koji 

su proizveli veća strukturna obličja kontinenata i 

oceana (na primjer platoe i bazene) za razliku od 

više lokaliziranih procesa orogeneze (v. orogeny) koji 

su stvarali planinske lance. Epirogenetski pokreti su 

ponajprije vertikalni, usmjereni su prema gore i dolje 

i zahvaćaju velike dijelove kontinenata, ne samo 

u granicama kratona nego također u stabiliziranim 

prijašnjim orogenetskim pojasevima unutar kojih su 

stvorili većinu današnjih planina. Neke epirogenetske 

i orogenetske strukture postupno prelaze jedna 

u drugu u detaljima, ali se većina njih znatno razlikuje. 

Sinonim: epeirogenesis, epeirogenetic movements; 

v. bathygenesis. 

epeirophoresis theory – migracija kontinenata, v. continental 

displacement. 

epigenesis 

epi-anticlinal fault – epiantiklinalni rasjed, v. epanticlinal 

fault. 

epibole – epibola. (1) v. acme zone. (2) Stratigrafski pojam 

za označavanje sedimenata (stijena) koji su se 

akumulirali tijekom hemere (v. hemera). 

epicenter, epicentre, epicentrum – epicentar potresa. 

Točka na površini Zemlje neposredno iznad hipocentra 

(žarišta) potresa (focus of earthquake) do koje 

najprije stižu potresne vibracije. 

epiclastic rock – epiklastična stijena. (1) Stijena koja se 

formirala na površini Zemlje konsolidacijom fragmenata 

već postojećih stijena; sedimentna stijena čiji 

je klastični materijal (fragmenti) nastao trošenjem 

ili erozijom. (2) Svaka klastična stijena (osim piroklastične) 

koja je formirala novu stijenu na novom mjestu, 

za razliku od autoklastične stijene (v. autoclastic 

rock). 

epicontinental – epikontinentski, epikontinentalan. Koji 

se nalazi na kontinentskom šelfu (continental shelf) ili 

u unutrašnjsoti kontinenta (continental interior), kao 

na primjer, epikontinentalno more (epicontinental 

sea). 

epicontinental sea – epikontinentalno more. More koje 

se nalazi na kontinentskom šelfu (continental shelf) ili 

unutar kontinenta. Sinonimi: continental sea, epeiric 

sea, inland sea. 

epicycle – epiciklus. U geologiji – mali ili sekundarni 

ciklus unutar glavnog ili primarnog ciklusa, osobito 

dio (potpodjela) ciklusa erozije (cycle of erosion) 

koji je povezan s malom promjenom baze erozije, 

na primjer, epizoda zastoja (episode of stillstand) dovoljnog 

trajanja da bi se klasifi cirala kao dio ciklusa i 

morfološki izrazila u obliku terase. 

epidiagenesis – epidijageneza. Završna faza dijageneze 

tijekom koje se zbiva litifi kacija sedimenata (nakon 

izdizanja, ali prije erozije). Karakterizirana je modifi 

kacijom (promjenom) otopina koje su uključene 

u sediment (dubokim prodiranjem i migracijom prema 

dolje podzemnih voda) i uspostavljanjem uvjeta 

oksidacije. Zona epidijageneze prelazi blizu površine 

Zemlje u zonu u kojoj su dominantni procesi 

trošenja (raspadanja, weathering processes). Termin 

epidiagenesis je ekvivalentan pojmu late diagenesis 

(kasna dijageneza); v. anadiagenesis, epigenesis, syndiagenesis. 

epidiagenetic – epidijagenetski. Pridjev od termina epidiagenesis 

(epidijageneza – v.). 

epidolite-amphibolite facies – epidolit-amfi bolitski 

facijes, v. albite-epidote-amphibolite facies. 

epieugeosyncline – epieugeosinklinala, stražnji progib. 

Duboko utonula sinklinala s ograničenim pratećim 

vulkanizmom povezana s prilično uskim uzdignućem 

i zalegnuta iznad deformirane eugeosinklinale. 

Sinonim: backdeep; v. secondary geosyncline. 

epigene – (1) epigen. U geologiji – termin za označavanje 

geoloških procesa (ili rezultata njihovih djelovanja) 

koji se zbivaju na površini Zemlje ili blizu površine. 

Sinonim: epigenic, v. hypogene. (2) epigenetski. U 

kristalografi ji – termin za označavanje kristala koji su 

strani (neprirodni) u stijenama u kojima se nalaze. 

epigenesis – (1) epigeneza, katageneza, metageneza, 

metadijageneza. U sedimentologiji – promjene, transformacije 

(pretvorbe) ili procesi koji se odvijaju pri 

niskim temperaturama i tlakovima i utječu (djeluju) 

na sedimentne stijene (sedimentary rocks) nakon nji

epigenetic 289 

hove kompakcije (zbijanja), isključujući površinsku 

alteraciju (trošenje ili raspadanje) i metamorfozu 

(metamorfi zam), na primjer, postsedimentacijska 

dolomitizacija (postdepositional dolomitization). 

Termin epigenesis je ekvivalentan pojmovima late 

diagenesis (kasna dijageneza – kako se primjenjuje 

u američkoj geološkoj praksi) i metharmosis ili metaharmosis 

(metarmoza ili metaharmoza), dok ruski 

geolozi u pojam epigeneze uključuju one promjene 

koje se zbivaju nakon dijageneze (defi nirane u njenom 

ograničenom značenju). Sinonimi: catagenesis, 

metadiagenesis, metagenesis. (2) epigeneza. U 

procesu metamorfoze (metamorfi zma) – promjena 

mineralnog sastava stijena kao posljedice (rezultata) 

vanjskih utjecaja (utjecaja vanjskih uvjeta) koji 

djeluju blizu površine Zemlje, na primjer, zamjena 

jednih minerala drugima (mineral replacement) tijekom 

metamorfoze. (3) superponiranje, epigeneza, v. 

superimposition, 2. 

epigenetic – epigenetski. (1) U sedimentologiji – (a) 

Termin za označavanje sedimentnog minerala (sedimentary 

mineral), teksture (sedimentary texture) ili 

strukture sedimenata (sedimentary structure) koji su 

formirani nakon sedimentacije (taloženja sedimenata). 

Sinonim: epigenic; v. syngenetic. (b) Koji se odnosi 

na epigenezu sedimenata (sedimentary epigenesis). 

Sinonim: epigenic. (2) v. superimposed, 2. 

epigenic – (1) epigen, v. epigene, 1. (2) epigenetski, v. 

epigenetic. 

epigenic dolomite – epigenetski (sekundarni, stratigrafski, 

tektonski) dolomit, v. secondary dolomite. 

epipelagic – epipelagički, epipelagičan. Koji se odnosi 

na pelagičku sredinu (uvjete, pelagic environment) 

oceana – do dubine 200 metara; v. mesopelagic. 

episode – epizoda. U geologiji – termin slobodne (neformalne) 

primjene i bez konkretne povezanosti s 

geološkim vremenom koji se rabi za označavanje 

osobitog i značajnog događaja ili niza događaja u 

geološkoj povijesti danog područja ili razvoju reljefa, 

na primjer, glacijalna epizoda ili epizoda oledbe (glacial 

episode), epizoda vulkanizma (volcanic episode). 

epithermal neutron – epitermalni (epitermički) neutron. 

Relativno brzi neutron (fast neutron) s nivoom 

kinetičke energije u rasponu odmah iznad raspona 

energije termalnih (termičkih, toplinskih) neutrona 

– grubo između 0,02 i 100 elektron-volti (sporiji neutroni 

se nazivaju termalni ili termički – thermal neutron). 

Emitiraju se izvorom (generatorom neutrona) 

u neutronskoj karotaži po epitermalnim (epitermičkim) 

neutronima (v. Epithermal Neutron Log). 

Epithermal Neutron Log, epithermal-neutron log 

– karotaža epitermalnih (epitermičkih) neutrona, neutronska 

karotaža po epitermalnim (epitermičkim) 

neutronima. Karotaža u bušotinama (v. well log) tipa 

kontaktne karotaže (v. wall-contact log) u kojoj se 

mjeri radioaktivnost inducirana neutron-neutronskim 

reakcijama. Brzi neutroni (fast neutrons), koje 

emitira izvor u karotažnoj sondi, mogu biti usporeni 

i obratno raspršeni kao epitermalni neutroni sudaranjem 

s jezgrama vodika. Količina epitermalnih neutrona 

se interpretira pod pretpostavkom konstantne 

litologije (obično kod vapnenaca). Taj tip karotaže je 

u velikoj mjeri neosjetljiv na razlike u sadržaju klorida 

u slojnoj vodi koji može ometati interpretaciju 

karotaže termalnih neutrona (v. thermal-neutron log) 

equatorial current 

i neutronske gama-karotaže (v. neutron-gamma log). 

Sinonim: n-en log, neutron-epithermal-neutron log. 

epizone – epizona. U skladu s jednom klasifi kacijom 

metamorfnih stijena – najgornja dubinska zona (v. 

depth zone, 2) metamorfoze (metamorfi zma) koja 

je karakterizirana niskim do srednjim (umjerenim) 

temperaturama (nižim od 300 °C) i hidrostatičkim 

tlakovima te malim do velikim smičnim naprezanjima. 

Rezultat mehaničke i kemijske metamorfoze je 

nastanak hidrosilikata (na primjer, sericita, klorita, 

talka) i karbonata (na primjer, kalcita, dolomita). Tipične 

stijene su slejt, fi lit te sericitski i kloritski škriljavac. 

Prvobitni koncept epizone je kasnije modifi ciran 

uključivanjem utjecaja niskotemperaturne kontaktne 

metamorfoze i metasomatoze. U suvremenom 

shvaćanju epizone više se u obzir uzimaju odnosi 

tlak-temperatura (niski stupanj metamorfoze) nego 

dubina zone; v. katazone, mesozone. 

epoch – epoha. U geologiji – (a) Formalna geokronološka 

jedinica (jedinica geološkog vremena – v. geochronologic 

unit) koja je dulja od doba (v. age, 1), a 

kraća od perioda (v. period), tijekom koje su nastale 

stijene odgovarajuće serije (v. series), na primjer, pleistocenska 

epoha u kvartarnom periodu (Quaternary 

period). Apsolutno trajanje većine geoloških epoha 

se procjenjuje na 10 do 30 milijuna godina. (b) Kao 

termin slobodne (neformalne) uporabe, primjenjuje 

se za označavanje odsječka (obično kratkog) geološkog 

vremena, na primjer, glacijalna epoha (glacial 

epoch). 

equal time test – izokrono ispitivanje plinskih bušotina, 

v. isochronal test. 

equation of state (EOS) – jednadžba stanja. Matematički 

izraz uzajamnih zavisnosti termodinamičkih varijabli 

koje defi niraju fi zikalno stanje sustava – volumena, 

tlaka i temperature čiste tvari i volumena, tlaka, 

temperature i sastava smjese. Jednadžbe stanja 

se danas uobičajeno primjenjuju za proračun faznog 

i volumetrijskog ponašanja smjesa ležišnih fl uida, a 

osobito su korisne za prognoziranje faznog ponašanja 

u miscibilnim i nemiscibilnim procesima istiskivanja 

nafte iz ležišta injektiranjem plinova, kao što su 

ugljik-dioksid, dušik, suhi ili obogaćeni prirodni plin, 

te u procesima injektiranja plina u plinsko-kondenzatna 

ležišta (svojstva komponenata se pritom obično 

moraju podešavati kako bi se rezultati simulacija 

uskladili s eksperimentalnim PVT-podacima i točno 

prognoziralo fazno i volumetrijsko ponašanje smjesa 

ležišnih fl uida). U suvremenoj geokemiji i petrologiji 

klasična primjena jednadžbe stanja (primjena na 

plinove i tekućine povezujući tlak, temperaturu i volumen) 

obično se proširuje na čvrsta tijela i otopine 

i u tom slučaju jednadžbe stanja moraju sadržavati 

članove koji karakteriziraju fazno stanje (koji opisuju 

sastav faze). 

equatorial current – (1) ekvatorska struja. Svaka od 

oceanskih površinskih struja u tropskim područjima 

neposredno sjeverno ili južno od ekvatora. Na 

sjevernoj hemisferi struje teku u jugozapadnom 

ili zapadnom smjeru potiskivane sjeveroistočnim 

pasatima (tzv. Sjeverna ekvatorska struja, North 

Equatorial Current), a na južnoj hemisferi imaju 

sjeverozapadni ili zapadni smjer i uvjetovane su 

djelovanjem jugoistočnih pasata (Južna ekvatorska 

struja, South Equatorial Current). (2) ekvatorska

equigranular 290 

equivalents per million (epm) 

plimna struja. Plimna struja koja se pojavljuje dva 

puta mjesečno kada se Mjesec nalazi blizu ili iznad 

Zemljinog ekvatora. 

equigranular – ekvigranularan, jednakozrnast. (1) Termin 

kojim se označava tekstura stijena s kristalima 

jednake ili bliske veličine i također stijene s jednakozrnastom 

teksturom. Termin je prvobitno bio predložen 

za eruptivne (magmatske) stijene (igneous rocks), 

ali se rabio i za sedimentne stijene (sedimentary 

rocks), na primjer, za prekristalizirane karbonatne 

stijene koje su građene od kristala približno jednake 

veličine. Termin je sinonim za homogranular (homogranularan), 

ali se njegova uporaba ne preporučuje. 

(2) Sinonim termina granuloblastic (granuloblastičan) 

čija se primjena ne preporučuje. 

equilibrium – (1) ravnoteža. U geologiji – ravnoteža između 

forme reljefa i procesa, na primjer ravnoteža 

između otpornosti (stabilnosti) stijena duž obale i 

erozijske sile valova. (2) ravnoteža, fazna ravnoteža. 

U kemiji – (a) Stanje kemijskog sustava u kojem faze 

ne pretrpljuju nikakve promjene svojstava s vremenom, 

a u slučaju postizanja jednakih uvjeta drugom 

reakcijom imat će jednaka svojstva. (b) Stanje koje je 

postignuto u reverzibilnoj reakciji kada su brzine reakcije 

u dva suprotna smjera jednake, tako da sustav 

nema daljnju tendenciju mijenjanja. 

equilibrium calculation – proračun fazne ravnoteže. 

Izračunavanje faznog ponašanja procesa ili ležišne 

nafte i plina. Sinonim: fl ash calculation. 

equilibrium constant – konstanta fazne ravnoteže, Kkonstanta, 

v. equilibrium ratio. 

equilibrium gas drive – ravnotežno istiskivanje nafte 

plinom. Proces istiskivanja nafte iz ležišta plinom (oil 

displacement by gas), uz vrlo malu ili nikakvu izmjenu 

komponenata između plina i slojne nafte, za razliku 

od miscibilnog istiskivanja nafte (miscible drive). 

equilibrium gas saturation – kritično zasićenje plinom, 

v. critical gas saturation. 

equilibrium ratio – konstanta fazne ravnoteže, K-konstanta. 

Omjer molnog udjela specifi cirane komponente 

u parovitoj (plinovitoj) fazi i molnog udjela te 

iste komponente u tekućoj fazi ravnotežne tekućeplinovite 

smjese pri utvrđenom tlaku i temperaturi. 

Zavisi od tlaka, temperature i sastava. Upotrebljava 

se u proračunima podjele dvofazne tekuće-plinovite 

smjese na plinovitu i tekuću fazu pod ravnotežnim 

uvjetima za bilo koji specifi cirani tlak i temperaturu 

(u proračunima relativnih volumena tekuće i plinovite 

faze) i također za određivanje sastava faza (ako je 

poznat sastav jedne od faza pri bilo kojem specifi ciranom 

tlaku i temperaturi, može se izračunati sastav 

druge faze). Sinonimi: equilibrium constant, equilibrium 

vaporization ratio, K factor, K value, partition coeffi 

cient, vapor-liquid equilibrium constant, vapor-liquid 

equilibrium ratio. 

equilibrium saturation – ravnotežno zasićenje. Minimalno 

zasićenje pornog prostora nekim fl uidom (fazom) 

pri kojem taj fl uid (faza) počinje strujati. 

equilibrium vaporization ratio – konstanta fazne ravnoteže, 

K-konstanta, v. equilibrium ratio. 

equiplanation – ekviplanacija. U geologiji – procesi 

koji djeluju na visokim geografskim širinama i teže 

sniziti površinu zemlje neovisno o kontroli baze erozije 

i bez ikakvog gubitka ili prirasta materijala; v. altiplanation, 

cryoplanation. 

equipotential line – izopotencijalna (ekvipotencijalna, 

izopiestička) linija, v. isopotential line, 1. 

equipotential surface – ekvipotencijalna ploha. U geofi 

zici – ploha jednakih potencijala polja (potencijala 

polja jednakih vrijednosti), ploha na kojoj su potencijali 

sila privlačenja u svim točkama konstantni. Pri 

premještanju po takvoj plohi nema utroška rada. Za 

gravitacijsko polje ekvipotencijalna ploha je srednji 

nivo mora. Sinonimi: gravity equipotential surface, level 

surface, niveau surface. 

equipping a well – opremanje bušotine. Instaliranje 

(montaža) opreme i instrumenata za praćenje ponašanja 

proizvodnih bušotina. 

equivalence – ekvivalentnost. U stratigrafi ji – geološka 

istodobnost, osobito ako to pokazuje sadržaj identičnih 

fosila (fosilnih ostataka). Sinonim: equivalency. 

equivalency – ekvivalentnost, v. equivalence. 

equivalent – (1) ekvivalent. U geologiji – sloj jednake 

starosti ili sloj koji odgovara drugom sloju po vremenu 

formiranja ili prirodi. (2) ekvivalentan. Koji je 

odgovarajući po geološkoj starosti ili stratigrafskom 

položaju. Termin se uglavnom odnosi na slojeve ili 

formacije (na područjima koja su daleko jedna od 

drugih) koji su istodobni po vremenu nastanka ili sedimentacije 

ili koji sadržavaju jednake fosilne forme. 

equivalent circulating density (ECD) – ekvivalentna 

gustoća cirkulirajuće isplake. Efektivna gustoća isplake 

(eff ective mud density) na danoj dubini bušotine 

kada cirkulira. Jednaka je sumi hidrostatičkog tlaka 

(hydrostatic pressure) i pada (gubitka) cirkulacijskog 

tlaka u prstenastom prostoru bušotine (annular circulating 

pressure drop) iznad te dubine (od te dubine 

do površine). Izražava se kao težina statične isplake 

koja bi očitovala jednak tlak u toj točki bušotine. 

Ovisi o svojstvima isplake (mud properties), protoku 

(fl o w r a t e ) i geometriji kanala bušotine (geometry of 

wellbore). 

equivalent diameter – (1) ekvivalentni dijametar (promjer). 

U petrologiji – dvostruka vrijednost ekvivalentnog 

radijusa (v. equivalent radius). (2) ekvivalentni 

(nominalni) promjer (dijametar), v. nominal diameter. 

equivalent mud weight (EMW) – ekvivalentna gustoća 

(ekvivalentna težina) isplake. Efektivna gustoća isplake 

(eff ective nud density) na danoj dubini bušotine 

kada cirkulira i kada se superponira hidrostatički tlak 

(pri tlaku na vrh stupca isplake). Jednaka je sumi hidrostatičkog, 

cirkulacijskog i površinskog tlaka (hydrostatic 

pressure, circulating pressure, surface pressure) 

u danoj točki bušotine. Izražava se kao težina statične 

isplake koja bi očitovala jednak tlak u toj točki 

bušotine. Ovisi o svojstvima isplake (mud properties), 

protoku (fl o w r a t e ), geometriji kanala bušotine (geometry 

of wellbore) i površinskom tlaku u prstenastom 

prostoru (annular surface pressure). 

equivalent radius – ekvivalentni radijus (polumjer). U 

petrologiji – mjera veličine čestice jednaka izračunanom 

radijusu (polumjeru) hipotetičke sferične 

čestice sa relativnom gustoćom 2,65 (kvarc) koja ima 

brzinu sedimentacije i gustoću jednaku izračunatim 

za danu sedimentnu česticu u istom fl uidu. Ekvivalentni 

radijus je jednak polovici vrijednosti ekvivalentnog 

promjera (equivalent diameter). 

equivalents per million (epm) – ekvivalenata na milijun. 

Jedinična kemijska težina tvari koja je otopljena 

u jednom milijunu jediničnih težina otapala. Ekviva

equivoluminal wave 291 

erosiveness 

lenti na milijun otopljene tvari su jednaki dijelovima 

na milijun (parts per million, ppm) podijeljenim s 

ekvivalentnom težinom (equivalent weight). 

equivoluminal wave – S-val, v. S wave. 

era – era. U geologiji – formalna geokronološka jedinica 

(jedinica skale geološkog vremena – v. geochronologic 

unit) koja odgovara velikoj etapi geološke 

povijesti Zemlje i razvoja života na Zemlji. Po redoslijedu 

veličine (rangu) era je ispod ili iza eona (v. eon), 

odnosno više era čini eon, na primjer, paleozojska 

era (Paleozoic Era), mezozojska era (Mesozoic Era) i 

kenozojska era (Cenozoic Era), a pretkambrijske ere 

(Precambrian eras) jesu arheozoik (starija era – v. Archeozoic) 

i proterozoik (mlađa era – v. Proterozoic). 

Zbog poteškoća u utvrđivanju kronološkog redoslijeda 

perioda u pretkambriju, njegove se ere utvrđuju 

neovisno o periodima. Era odgovara vremenu 

formiranja stijena koje čine eratem, tj. tijekom ere su 

se formirale stijene odgovarajućeg eratema (v. erathem). 

Svaka era uključuje (podijeljena je na) dva ili 

više geoloških perioda (v. period) tijekom kojih su se 

formirale stijene točno određenog geološkog sistema 

(v. system). 

Erathem, erathem – eratem. Formalna kronostratigrafska 

jedinica (v. chronostratigraphic unit) niža od 

eonotema (v. eonothem), a viša od geološkog sistema 

(tj. dijeli se na sisteme – v. system), koja sjedinjuje stijene 

formirane tijekom jedne geološke ere. Vremenski 

raspon koji odgovara eratemu je era (formalna 

geokronološka jedinica – v. era). Zastarjeli sinonimi: 

group, sequence. 

Erian orogeny – hibernijska orogeneza. Jedna od 30 


(prema H. Stilleu, koncem silura). Zadnji (završni) dio 

kaledonske orogenetske ere (Caledonian orogenic 

era). Sinonim: Hibernian orogeny. 

erodability – erozibilnost, v. erodibility. 

erode – erodirati, spirati. U geologiji – (1) Razarati i odnositi 

Zemljinu koru djelovanjem voda tekućica, valova, 

vjetra ili ledenjaka. (2) Formirati ili preoblikovati 

krajolik razaranjem i odnošenjem zemlje. 

erodibility – erozibilnost, podatljivost eroziji. U geologiji 

– (1) Kvaliteta, stupanj ili sposobnost stijena da 

se više ili manje podvrgavaju eroziji. (2) Sklonost tla 

prema razaranju i odnošenju, stupanj (brzina) erozije 

tla. Sinonimi: erodability, erosibility; erosiveness. 

erosibility – erozibilnost, v. erodibility. 

erosion – erozija. (1) U geologiji – (a) Opći proces ili grupa 

procesa u kojima dolazi do rahljenja materijala tla 

i stijena Zemljine kore, njegova otapanja ili spiranja i 

istovremenog transportiranja (prenošenja) s jednog 

mjesta na drugo prirodnim agensima koji uključuju 

trošenje (raspadanje, weathering), otapanje (solution), 

koraziju (corrasion) i transportiranje (transportation), 

ali obično isključuju propadanje mase klastičnog 

materijala formiranog pri razaranju. Termin erozija 

osobito označava mehaničko razaranje kopna i 

odnošenje materijala (poput tla) tekućom vodom 

(uključujući kiše), valovima i strujama, pokretnim 

ledom ili vjetrom. Termin erozija se također katkada 

shvaća u ograničenom smislu isključivanjem procesa 

transportiranja (u tom slučaju se obično govori o 

denudaciji – v. denudation) ili trošenja (pri tome se 

erozija shvaća samo kao dinamički ili aktivni proces 

– v. weathering). (b)) Vrijeme djelovanja ili produkt ili 

kombinirani efekti erozije. (2) Kontinuirani gubitak 

materijala zbog mehaničkog uzajamnog djelovanja 

s tekućinama, višekomponentnim fl uidima ili čvrstim 

česticama nošenim fl uidima. 

erosional – erozijski. U geologiji – koji se odnosi na eroziju 

ili je proizveden djelovanjem erozije. 

erosional drilling – erozijsko bušenje, bušenje erozijskim 

mlazom. Bušenje primjenom hidrauličkog djelovanja 

mlaza bušaćeg (isplačnog) fl uida koji velikom brzinom 

struji iz mlaznica (nozzles) mlaznog bušaćeg 

dlijeta (jet bit). Katkada se bušaćem fl uidu dodaju 

abrazivi kako bi bušenje bilo djelotvornije. 

erosional unconformity – erozijski nesklad. Nesklad 

označen erozijom ili površina koja razdvaja starije 

erodirane stijene od mlađih pokrovnih sedimenata. 

erosional velocity – erozijska brzina strujanja. Brzina 

strujanja fl uida kroz cijevi koja može uzrokovati njihovu 

eroziju, osobito pri velikim protocima plina (s 

brzinom podzemnog strujanja većom od 1,8 do 2,1 

m/s), dok u naftnim bušotinama to nije toliko izražen 

problem (iako se katkada može pojaviti u bušotinama 

s visokim plinskim faktorom). Ako se u fl uidu 

nalaze čvrste čestice (na primjer, čestice pijeska), 

do erozije može doći i pri relativno malim brzinama 

strujanja. 

erosion-corrosion – erozija i korozija. Razaranje površine 

metala (ubrzani gubitak materijala) zbog kombiniranog 

djelovanja erozije i korozije. 

erosion cycle – erozijski ciklus, v. cycle of erosion. 

erosion fault scarp – erozijska rasjedna (prirasjedna) 

litica (strmina), v. fault-line scarp, 1. 

erosion plain – erozijska ravnica. Opći naziv za svaku 

ravnicu koja je formirana erozijom, poput peneplena 

(peneplain), pediplena (pediplain) ili morske erozijske 

ravnice (plain of marine erosion). 

erosion platform – erozijska platforma. (1) Relativno 

ravna površina ograničenog prostiranja koja je formirana 

djelovanjem procesa erozije. (2) Platforma 

(terasa) urezana valovima (marinska erozijska platforma 

– v. wave-cut platform) duž obale. 

erosion remnant – erozijski (izolirani erozijski) ostatak. 

Topografska forma (forma reljefa, topographic feature) 

koja je preostala ili stoji uzdignuta nad općom površinom 

zemlje nakon što je erozijom snižena visina 

okružujućeg područja, na primjer, rezidualni humak 

na peneplenu (monadnock) ili izolirana erozijska 

gora (butte). Sinonimi: remnant, residual; v. relic, 2. 

erosion scarp – erozijska strmina. Strmina formirana 

djelovanjem erozije, na primjer, obalna strmina (beach 

scarp) ili prirasjedna strmina (fault-line scarp). 

erosion surface – erozijska površina, površina planacije. 

Površina zemlje koja je oblikovana i izravnana 

djelovanjem erozije, osobito djelovanjem tekućih 

voda (voda tekućica). Termin se obično primjenjuje 

za označavanje ravne ili gotovo ravne površine. Sinonim: 

planation surface. 

erosion terrace – erozijska terasa. Terasa koja je formirana 

djelovanjem procesa erozije, osobito riječna 

erozijska terasa (v. rock terrace). 

erosion thrust – erozijski reverzni rasjed. Reverzni rasjed 

čije je krovinsko krilo (hanging wall) pomaknuto duž 

erozijske površine (erosion surface). 

erosiveness – erozivnost. U geologiji – (1) Kvaliteta, 

svojstvo ili sposobnost koji izazivaju eroziju; sila ili 

sklonost koji uvjetuju eroziju. (2) Termin koji se kat

erratic 292 

kada rabi kao sinonim za erodibility (erozibilnost). (3) 

Podvrgnutost tla eroziji. 

erratic – (1) eratički (zalutali) blok. Fragment stijene koji 

je nošen (prenošen) ledenjačkim ledom (ledenjakom) 

ili plivajućim ledom, odložen nakon otapanja 

leda na nekoj udaljenosti od mjesta svog nastanka i 

obično (iako ne i obvezno) ostaje na temeljnoj stijeni 

različite litologije. Veličina fragmenata varira od valutica 

do blokova poput kuća. Sinonimi: erratic block, 

erratic boulder, glacial erratic. (2) eratički, zalutao. Koji 

je transportiran (prenesen) ledenjakom od mjesta 

svog nastanka. Sinonim: traveled. 

erratic block – eratički (zalutali) blok, v. erratic, 1. 

erratic boulder – eratički (zalutali) blok, v. erratic, 1. 

eruption – erupcija, vulkanska erupcija. Izbacivanje 

vulkanskog materijala (lave, piroklasta i vulkanskih 

plinova) na površinu Zemlje kroz središnji erupcijski 

kanal (dimnjak, central vent) vulkana (centralna 

erupcija, central eruption) ili duž (iz) pukotine ili grupe 

pukotina (pukotinska erupcija, fi ssure eruption). 

eruption breccia – piroklastična (erupcijska) breča, v. 

explosion breccia. 

eruption cloud – erupcijski (vulkanski) oblak, oblak vulkanskog 

pepela (vulkanske prašine). Oblak vulkanskih 

plinova s pepelom i drugim piroklastičnim fragmentima 

koji je nastao vulkanskom erupcijom (pepeo 

može padati iz takvih oblaka u obliku pepelne kiše, 

air-fall deposition). Sinonimi: ash cloud, dust cloud, 

explosion cloud, volcanic cloud. 

eruptive – eruptivan. U geologiji i petrologiji – termin 

koji označava stijene formirane skrućivanjem (očvršćivanjem, 

solidifi kacijom) magme. Takve, eruptivne, 

stijene mogu biti ekstruzivne (efuzivne, vulkanske – 

v. extrusive) ili intruzivne (v. intrusive). Termin se katkada 

primjenjuje na sve eruptivne stijene (v. igneous 

rock), ali većina specijalista ograničava njegovu uporabu 

samo na ekstruzivne stijene (v. extrusive rock). 

eruptive breccia – eruptivna (vulkanska) breča, v. volcanic 

breccia. 

eruptive rock – eruptivna stijena. (1) Stijena koja je 

formirana vulkanskom erupcijom. (2) Eruptivna (magmatska) 

stijena (v. igneous rock) koja je u rastaljenom 

stanju doprla do površine zemlje. 

escarpment – strmina, strmen. U geomorfologiji – (1) 

Duga, više ili manje kontinuirana strma litica (klif, 

continuous cliff ) ili relativno strma padina (steep slope) 

koji prekidaju kontinuitet zemlje razdvajanjem 

dviju ravnih ili blago nagnutih površina i formirani su 

erozijom ili rasjedanjem (pomicanjem po rasjedu). 

Termin escarpment se često rabi kao sinonim termina 

scarp (v.) iako se češće primjenjuje za označavanje 

klifa formiranog diferencijalnom (selektivnom) erozijom 

(diff erential erosion). (2) Visoka strma površina 

stijene, koja je često predstavljena najvišim slojevima 

u liniji litica (klifova) i obično označava izdanak 

(outcrop) otpornog sloja koji zaliježe u seriji blago 

nagnutih mekših slojeva. 

essential – pravi piroklastični. Termin za označavanje 

piroklastika (pyroclastics) koji su formirani od magme. 

Primjenjuje se u klasifi kaciji piroklastičnog materijala 

koja se bazira na načinu podrijetla i ekvivalentan 

je terminima juvenile (juvenilan) i authigenous 

(autigen). 

essential mineral – bitan (odredbeni) mineral. Mineral 

(mineralna komponenta) stijene koji određuje njen 

ethane 

naziv i njeno mjesto u klasifi kaciji. Bitni mineral, 

međutim, ne mora obvezno postojati u stijeni u velikoj 

količini. Sinonim: specifi c mineral; v. accessory 

mineral. 

established reserves – utvrđene rezerve. Rezerve nafte 

i plina koje su pridobive postojećom tehnologijom i 

uz postojeće ekonomske uvjete i čiji je procijenjeni 

volumen (količina) prihvatljivo utvrđen (dokazan) 

bušenjem, ispitivanjem (testiranjem) ili proizvodnjom 

i raspoloživim geološkim podacima. Utvrđene 

rezerve uključuju sve dokazane (proven) i polovicu 

vjerojatnih (probable) rezervi. 

estimated reserves – procijenjene rezerve. Termin slobodne 

upotrebe. Ne označava nizak stupanj pouzdanosti 

procjene, nego samo pretpostavljenost konkretnog 

volumena rezervi (u smislu oko ili približno). 

estimate of reserves – procjena rezervi, v. reserve estimate. 

estimation of reserves – procjena rezervi, v. reserve 

estimate. 

estuarial – estuarski, estuarijski, v. estuarine. 

estuarine – estuarski, estuarijski. Koji se odnosi na estuar 

ili je formiran u estuaru ili živi u estuaru. Termin 

se osobito odnosi i primjenjuje na sedimente i sedimentacijsku 

ili biološku sredinu estuara. Sinonim: 

estuarial; v. estuary. 

estuarine delta – estuarska (estuarijska) delta. Dugačka 

uska delta koja je ispunila estuar ili je u procesu njegova 

ispunjavanja. 

estuarine deposit – estuarski (estuarijski) sediment. 

Sediment brakične (bočate, oslađene) vode estuara 

marinskog i fl uvijalnog (riječnog) podrijetla fi ne zrnatosti 

(ponajprije glina i silt) i pomiješan s velikim 

sadržajem razgrađene terestričke organske tvari. 

Estuarski sedimenti su fi nije zrnasti i homogenijeg 

(jednoličnijeg) sastava od deltnih sedimenata (v. deltaic 

deposit). 

estuarine deposition – estuarska (estuarijska) sedimentacija. 

Sedimentacija u sredini estuara (v. estuarine 

deposit). 

estuarine lagoon – estuarska (estuarijska) laguna. Laguna 

koja je formirana privremenim zatvaranjem 

riječnog estuara olujnom barijerom. Takve lagune 

su obično sezonske i postoje sve dotle dok rijeka ne 

probije otvor u barijeri. Sreću se u područjima s neznatnim 

ili isprekidanim oborinama. Sinonim: blind 

estuary. 

estuarine salinity – estuarski (estuarijski) salinitet. Salinitet 

(slanost) koji se mijenja u ovisnosti o plimnim ili 

sezonskim uvjetima, kao u estuaru (estuariju). 

estuary – estuar, estuarij. (1) Kraj riječne doline (river 

valley) ili njeno prošireno ljevkasto plimno ušće (tidal 

mouth) okrenuto prema moru, gdje slatka voda dolazi 

u kontakt i miješa se s morskom vodom (i osjetno 

je razblažuje) i gdje je djelovanje plima očevidno, 

na primjer, plimna rijeka (v. tidal river) ili djelomično 

zagrađeni obalni vodeni bazen u kojem se sreću 

plima i riječna struja. (2) Dio oceana, poput uskog 

zaljeva (fi r t h ) ili morskog rukavca (arm), koji je pod 

utjecajem slatke vode (u kojem dolazi do oslađivanja 

vode). (3) Potopljeno riječno ušće (drowned river mouth) 

koje je formirano spuštanjem kopna blizu obale 

ili potapanjem donjeg dijela doline bez ledenjaka 

zbog podizanja nivoa mora. 

ethane – etan. (1) Drugi član alkana (parafi nskih uglji

ethanoic acid 293 

kovodika, alkanes, paraffi n hydrocarbons). Plin bez 

boje i mirisa. Nalazi se u sirovoj nafti, prirodnom 

plinu (druga je komponenta, iza metana, po sadržaju) 

i u plinovima krekiranja nafte. Dobiva se iz njih 

postupkom apsorpcije, adsorpcije ili rektifi kacije nakon 

prevođenja u tekuće stanje na niskim temperaturama. 

(2) Smjesa plina koja se sastoji uglavnom od 

etana, a može sadržavati stanovitu količinu metana 

ili propana. 

ethanoic acid – etanska (octena) kiselina, v. acetic acid. 

ethanolamines – etanolamini. Amino derivati etilnog 

alkohola – monoetanolamin (monoethanolamine, 

MEA), dietanolamin (diethanolamine, DEA) i trietanolamin 

(triethanolamine, TEA). Rabe se za uklanjanje 

sumporovodika i ugljik-dioksida iz plina. 

ethanolamine treating – obrada etanolaminom. Čišćenje 

plinovitih i tekućih ugljikovodika od kiselih 

plinova etanolaminima. 

ethene – eten, etilen, v. ethylene. 

ethylene – etilen, eten. Prvi član alkena (ugljikovodika 

olefi nskog niza, hydrocarbons of olefi n series). Bezbojni 

zapaljivi plin. Nalazi se u prirodi ili se dobiva 

krekiranjem nafte. Rabi se, između ostalog, za proizvodnju 

polietilena. Sinonimi: ethene, olefi ant gas. 

ethylene glycol – etilenglikol, glikol. Bezbojna viskozna 

higroskopna tekućina. Često se rabi kao sredstvo za 

sušenje (sušilo, desikant) u dehidratorima s glikolom. 

Sinonim: glycol. 

ethyne – etin, acetilen, v. acetylene. 

eu-bitumen – eubitumen. Skupni naziv za sve tekuće, 

viskozne ili čvrste bitumene koji su lako topljivi u 

organskim otapalima – primjeri su nafta (petroleum), 

ozokerit (ozokerite), elaterit (elaterite) i asfalt (asphalt). 

eugeosyncline – eugeosinklinala. Geosinklinala u kojoj 

je vulkanizam (volcanism) praćen klastičnom sedimentacijom 

(clastic sedimentation); vulkanski dio 

ortogeosinklinale koji se nalazi dalje od kratona. Sinonim: 

pliomagmatic zone; v. orthogeosyncline. 

euhedral – euhedralan. (1) Termin za označavanje mineralnog 

zrna (kristala) eruptivne (magmatske) stijene 

(igneous rock) koje je potpuno ograničeno vlastitim, 

pravilno razvijenim plohama i čiji rast tijekom 

kristalizacije i prekristalizacije nije bio ograničen ili 

pod utjecajem susjednih zrna. (2) Termin za označavanje 

zrna (kristala) sedimentne stijene (sedimentary 

rock) za koji je karakteristično postojanje kristalnih 

ploha (na primjer, kristal kalcita u prekristaliziranom 

dolomitu). (3) Termin za označavanje oblika kristala 

ograničenog pravilno razvijenim plohama – euhedralnog 

kristala. Termin je prvobitno bio predložen 

za karakteristike komponenata eruptivnih (magmatskih) 

stijena kao prikladniji od termina idiomorphic 

(idiomorfan) ili automorphic (automorfan), u značenju 

u kojem su bili originalno defi nirani; v. anhedral, 

subhedral. 

euhedron – euhedralni kristal, idiomorf. U petrologiji 

– zrno (kristal) koje je potpuno ograničeno vlastitim 

prirodnim kristalnim plohama. Sinonim: idiomorph; 

v. anhedron, euhedral. 

eumalacostracans (Eumalacostraca) – eumalakostraka. 

Podrazred viših rakova (malacostracans). Od 

drugih viših rakova se razlikuju uglavnom po tome 

što imaju jednodijelni oklop (samar, nonbivalve carapace), 

odnosno oklop koji nije građen od dvije lju- 

evaporates 

šturice, i dvogranate ekstremitete toraksa (prsne ekstremitete, 

biramous thoracic appendages) s jednim 

zglobom (člankom, joint) u protopodu (protopod). 

Stratigrafska rasprostranjenost: srednji devon-danas. 

eupelagic – eupelagičan, eupelagički, v. pelagic, 1. 

eupelagic sediment – eupelagični sediment. Dubokomorski 

sediment (deep-sea sediment) u kojem je 

manje od 25% frakcija krupnijih od 5 mikrometara 

terigenog, vulkanogenog i/ili neritskog podrijetla. 

Takvi se sedimenti formiraju obično daleko od kontinenata. 

Akumuliraju se vertikalnom sedimentacijom 

materijala, visoko su oksidirani i uključuju pelagične 

gline (pelagic clays) i muljeve (pelagic oozes). 

euryapsids (Euryapsida) – euriapsidi. Podrazred izumrlih 

reptila (gmazova, reptiles). Karakterizirani su 

samo jednim, gornjim temporalnim (sljepoočnim) 

otvorom (upper temporal opening, upper temporal 

fenestra) na svakoj strani lubanje. Uključuje velike 

marinske forme poput pleziosaura (plesiosaurs), notosaura 

(nothosaurs) i plakodonta (placodonts), kao 

i manje kopnene forme neizvjesnih odnosa. Stratigrafska 

rasprostranjenost: donji perm-kreda. 

eurypterids (Eurypterida) – euripteridi. Izumrli razred 

merostoma (prakliještara, merostomes). Karakterizirani 

su izduljenim člankovitim (segmentiranim) 

kopljastim tijelom, koje je tek u rijetkim slučajevima 

trodijelno (trilobitno) i tankim hitinskim ovojnim 

skeletom (hitinskim integumentom, chitinous integument). 

Stratigrafska rasprostranjenost: ordovicijperm. 

eutherians (Eutheria, Placentalia) – euterije, placentalije, 

plodvaši. Podrazred mamalija (sisavaca, mammals). 

Karakterizirani su plodvom (posteljicom, 

placentom, placenta) i rađanjem mladunčadi u naprednom 

stadiju razvoja. Uključuju većinu živih formi 

osim monotremata (jednootvora, monotremes) i 

marsupialija (tobolčara, marsupials). Stratigrafska rasprostranjenost: 

srednja kreda-danas. Prema drugoj 

defi niciji, placentalije su podrazred euterija. Sinonimi: 

placental mammals, placentals. 

eutrophic peat – eutrofni treset. Treset koji sadrži obilnu 

količinu hranidbenih tvari biljnog podrijetla, poput 

dušika, kalija, fosfora i kalcija. Sinonim: calcareous 

peat; v. mesotrophic peat, oligotrophic peat. 

euxinic – euksinski. (1) Termin koji označava sredinu s 

ograničenom cirkulacijom i stajaćim (stagnantnim) 

ili anaerobnim uvjetima, na primjer, fj ord ili gotovo 

izolirani ili pragom ograničeni bazen (zavala) s otrovnim 

pridnenim vodama. Termin se također odnosi na 

materijal, na primjer, crni organski sedimenti (black 

organic sediments) i sumporovodični muljevi (hydrogen-sulfi 

de muds), istaložen u takvoj sredini ili bazenu 

i na proces sedimentacije takvog materijala (kao 

u Crnom moru). (2) Koji se odnosi na facijes stijena 

(rock facies) što uključuje različite crne šejlove (black 

shales) i grafi tne sedimente (graphitic sediments). 

evaluation analysis of crude oil – tehnološka analiza 

sirove nafte, v. crude-oil evaluation. 

evaluation map – procjembena (prognozna) karta. 

Stratigrafska karta (stratigraphic map) koja prikazuje 

sumarne rezultate stratigrafskih analiza izvršenih u 

ekonomske svrhe. 

evaporates – evaporati. Evaporitna skupina sedimenata 

– sedimentne soli (sedimentary salts) precipitirane 

(istaložene) iz vodenih otopina i koncentrirane

evaporation 294 

evaporacijom (isparivanjem). Češće se primjenjuje 

sinonimni termin evaporites (evaporiti). Evaporati su 

jedna od grupa sedimenata (evaporati, hidrolizati, 

oksidati, reduzati, rezistati) prema njihovoj klasifi kaciji, 

odnosno grupiranju po analogiji s označavanjem 

stadija diferencijacije u kemijskoj analizi stijena; v. 

hydrolysates, oxidates, reduzates, resistates. 

evaporation – (1) evaporacija, vaporizacija, isparavanje. 

Proces prelaženja tvari iz tekućeg ili čvrstog stanja u 

parovito stanje. Neki autori, međutim, ograničavaju 

smisao termina evaporation na pojam vaporization 

– isparavanje ili vaporizacija tekućine, za razliku od 

sublimacije (direktna vaporizacija čvrste tvari, odnosno 

direktni prijelaz čvrste tvari u parovito stanje), a 

drugi autori (na primjer, hidrolozi) ograničavaju njegov 

smisao na isparavanje (vaporizaciju) tekućine pri 

temperaturi nižoj od njena vrelišta. Suprotan proces 

se naziva kondenzacija (v. condensation). Sinonim: 

vaporization. (2) evaporacija, isparavanje. (a) U kemijskoj 

tehnologiji – proces koncentriranja otopina 

(radi formiranja kristala ili postizanja tražene jakosti) 

uklanjanjem tekućine u obliku pare. Pojam se ralikuje 

od fi zikalne defi nicije (v. evaporation, 2b) po tome 

što se uvijek izvodi pri temperaturi vrenja (vrelištu) 

uz dani tlak. (b) U fi zici – pretvaranje (konverzija) tekućine 

u paru pri temperaturi nižoj od temperature 

vrenja (vrelišta). Brzina evaporacije se povećava s porastom 

temperature. (c) U strojarstvu – pretvaranje 

vode u paru u kotlovima. 

evaporation pit – isparivački bazen, bazen za isparavanje, 

v. evaporation pond. 

evaporation pond – isparivački bazen, bazen za isparavanje. 

Bazen s velikom površinom isparavanja 

(nekoliko tisuća četvornih metara), iskopan u nepropusnom 

tlu ili obložen glinom ili nepropusnom 

oblogom, koji se rabi za smanjivanje volumena vode 

proizvedene iz bušotina postupkom isparavanja 

(evaporacije). Koncentrirana slana voda se odlaže na 

drugom mjestu. Primjena takvih bazena je uobičajena 

na poljima s niskoproduktivnim bušotinama gdje 

se obrađuju male količine slane vode (velike količine 

se odlažu u, za to predviđene, bušotine). Sinonimi: 

evaporation pit, evaporative pit, evaporative pond, retention 

pit. 

evaporative dolomite – evaporitski dolomit. Mineral 

dolomit koji se formirao zamjenom kalcita u vapnencu. 

Evaporacijom (isparavanjem) lagunskih voda pri 

uvjetima tropske klime dolazi do precipitacije kalcita 

i relativnog obogaćivanja vode magnezijem. Magnezijem 

obogaćena voda se procjeđuju kroz nedavno 

sedimentirani vapnenac između obalne linije i lagune 

i alterira kalcit u dolomit. 

evaporative pit – isparivački bazen, bazen za isparavanje, 

v. evaporation pit. 

evaporative pond – isparivački bazen, bazen za isparavanje, 


evaporative unit – isparivački uređaj, uređaj za isparavanje. 

Uređaj koji se rabi na poljima za smanjivanje 

volumena (količine) slane vode proizvedene iz bušotina. 

Zagrijavanjem se stvara vodena para i koncentracija 

soli u vodi. Smanjenje volumena je oko 90%. 

Sinonim: steamer unit. 

evaporite – evaporit. (1) Mineral istaložen iz slanih 

otopina njihovim isparavanjem. (2) Neklastična sedimentna 

stijena (nonclastic sedimentary rock), solni 

excessive dogleg 

sediment (sediment mineralnih soli) koji se pretežito 

sastoji od minerala nastalih precipitacijom iz otopina 

soli pri njihovom koncentriranju zahvaljujući intenzivnoj 

ili potpunoj evaporaciji (isparivanju) otapala. 

Uglavnom su to soli istaložene iz odvojene ili zatvorene 

mase morske vode ili iz vode slanih jezera, na 

primjer, gips, anhidrit, halit (kamena sol), primarni 

dolomit, kemogeni vapnenci i različiti nitrati i borati. 

Katkada se u evaporite ubrajaju stijene koje se pojavljuju 

pri metamorfozi (metamorfi zmu) ili transportiranju 

drugih evaporita. Sinonimi: evaporates, saline 

deposit, saline residue. 

evaporite mineral – evaporitski mineral. Mineral koji je 

precipitiran (istaložen) zahvaljujući evaporaciji (isparivanju), 

na primjer, halit, anhidrit, aragonit. 

evaporite ratio evaporitski koefi cijent. Omjer (odnos) 

debljina ili postotnog sadržaja evaporita (anhidrita, 

gipsa, soli) i karbonatnih stijena (karbonata – vapnenca, 

dolomita) u stratigrafskom presjeku. 

evaporite-solution breccia – breča otapanja evaporita. 

Breča otapanja (v. solution breccia) koja je nastala 

uklanjanjem (izluživanjem) topljivih evaporita (kamene 

soli, anhidrita, gipsa i dr.). 

even-grained – (1) granuloblastičan, v. granuloblastic. 

(2) homogranularan, v. homogranular. 

evening shift – večernja smjena radnika, v. tour, 2. 

evening tour – večernja smjena radnika, v. tour, 2. 

event – (1) događaj. U tektonici – neodređeni termin 

(termin slobodne uporabe) za označavanje svakog 

događaja koji, sudeći prema geološkim, izotopnim 

(radiometrijskim) ili drugim dokazima (podacima), 

imaju vjerojatno tektonsko značenje, ali čiji je potpuni 

smisao nepoznat. Termin se osobito rabi za male 

grupe radiometrijskih podataka čiji odnosi s geološkim 

strukturama ili procesima nisu precizno procijenjeni 

(razjašnjeni). (2) nailazak seizmičkih valova, v. 

arrival, seismic event. (3) potres, v. earthquake. 

evolutionary zone – evolucijska zona, fi lozona, v. lineage 

zone, 1. 

exception well – izuzeta bušotina. Bušotina koja je odobrena 

ili izbušena kao iznimka u gustoći mreže bušotina 

(well spacing) odobrenoj od strane državnog 

regulativnog tijela (government regulatory agency). 

excess air – pretičak zraka. Udjel zraka koji se mora dovesti 

iznad teoretski potrebne količine za potpuno 

izgaranje goriva zbog nesavršenih uvjeta izgaranja 

u praksi. 

excess air factor – faktor pretička zraka, v. excess air ratio. 

excess air ratio – faktor pretička zraka. Omjer (odnos) 

volumena zraka utrošenog za izgaranje jedinice mase 

ili volumena plinovitog goriva i volumena zraka koji 

je teoretski potreban za izgaranje goriva. Sinonimi: 

air factor, excess air factor. 

excess factor – faktor pretička. U tehnologiji cementacije 

bušotina – količina (volumen) cementne kaše (cement 

slurry) za cementaciju bušotine koja je veća od 

potrebne izračunane ili teoretske količine. 

excessive dogleg – prekomjerna promjena smjera bušotine. 

Promjena smjera bušotine (well direction) i/ 

ili njena otklona od okomice (well inclination) koja 

je dovoljno oštra da uzrokuje zaglavljivanje alatki 

(sticking) i prekomjerno naprezanje (excessive stress) 

opreme i cijevi u bušotini, za razliku od dopuštene 

promjene smjera bušotine (permissible dogleg).

excessive production 295 

excessive production – prekomjerna (prekoračena) proizvodnja, 

v. excess production. 

excess oil – ilegalna (ilegalno proizvedena, »vruća«) nafta, 

v. hot oil. 

excess production – prekomjerna (prekoračena) proizvodnja. 

Proizvodnja nafte koja je veća od dopuštene 

(odobrene od državnog regulativnog tijela, allowable). 

Drugi oblik termina: excessive production. 

exchanger – izmjenjivač topline, v. heat exchanger. 

exempt allowables – izuzeti dopušteni kapaciteti proizvodnje. 

Dopuštena proizvodnja nafte za bušotinu, 

koncesiju, ležište ili polje koja je izuzeta iz režima (ne 

podliježe režimu) određivanja dopuštenih kapaciteta 

proizvodnje od strane državne regulativne agencije 

(proration). Izuzeće vrijedi za posebne slučajeve 

– za bušotine koje su otkrile ležište (discovery wells), 

bušotine s niskom produktivnošću (marginal wells) i 

bušotine u procesu zavodnjavanja ležišta (waterfl ood 

wells). 

exfoliation – eksfolijacija, listanje, raslojavanje, ljuštenje. 

Proces kojim se s ogoljele površine velike stijenske 

mase sukcesivno odlamaju (otkidaju) ili ljušte koncentrične 

ljuske, slojevi ili pločice debljine manje od 

centimetra do nekoliko metara. Uzrok je djelovanje 

fi zičkih ili kemijskih sila koje dovodi do pojave diferencijalnih 

naprezanja unutar stijena, bilo zbog 

ekspanzije minerala (kao posljedice kemijskog raspadanja), 

bilo oslobađanjem unutarnjeg naprezanja 

nekad duboko pokopanih stijena, kada zbog erozije 

dođu bliže površini. Rezultat eksfolijacije je često zaobljena 

stijenska masa (zaobljeni izdanak stijene) ili 

kupolasti brežuljak. Sinonimi: desquamation (v.), scaling 

(v.), sheet jointing, spalling; v. sheeting. 

exhausted well – iscrpljena bušotina, v. depleted well. 

exhaustible resources – neobnovljivi resursi (izvori). 

Prirodni resursi koji ne reproduciraju sami sebe, to 

jest kada se iskoriste (iscrpe) zauvijek su izgubljeni. 

Nafta i prirodni plin su neobnovljivi resursi. Sinonimi: 

depletable resources, non-renewable recources; v. nonexhaustible 

resources. 

exodiagenesis – egzodijageneza. Dijageneza (v. diagenesis) 

u subaeralnim sredinama (uvjetima, subaerial 

environments) i u plitkim stabilnim morima (shallow 

stable seas) koja je karakterizirana dehidratacijom, 

koagulacijom koloida, brzim rastom kristala (prekristalizacijom), 

stvaranjem konkrecija i očuvanjem teksturnih 

svojstava sedimenata. 

exogene – egzogen, v. exogenetic. 

exogene eff ect – egzogeni efekt. Djelovanje tijela intruzivnih 

stijena (intruzivne mase) na stijene u koje je 

ono prodrlo; v. endogene eff ect. 

exogenetic – egzogen. (1) U geologiji – termin za označavanje 

geoloških procesa koji se zbivaju na površini 

zemlje ili blizu nje, na primjer, trošenje (raspadanje, 

weathering) i denudacija (denudation) i također za 

označavanje stijena, rudnih ležišta i oblika reljefa 

čiji je postanak povezan s takvim procesima. Sinonimi: 

exogene, exogenic, exogenous; v. endogenetic. (2) 

Termin kojim se označavaju izvori energije i objekti 

izvanzemaljskog podrijetla, na primjer, solarna radijacija, 

kozmičke zrake, meteoriti i kozmička prašina. 

exogenic – egzogen, v. exogenetic. 

exogenous – egzogen, v. exogenetic. 

exogenous inclusion – egzogena (slučajna) inkluzija 

(uklopak), ksenolit, v. xenolith. 

expansion gas drive 

exogeosyncline – egzogeosinklinala, deltageosinklinala. 

Parageosinklinala (v. parageosyncline) u kojoj se 

akumuliraju klastični sedimenti (clastic sediments) iz 

uzdignutog ortogeosinklinalnog pojasa (orthogeosynclinal 

belt) u njenom susjedstvu, ali smještenog 

izvan kratona. Sinonimi: deltageosyncline, foredeep, 

transverse basin; v. secondary geosyncline. 

exometamorphism – egzometamorfoza, egzometamorfi 

zam, v. exomorphism. 

exomorphic metamorphism – egzomorfna metamorfoza 

(metamorfi zam), v. exomorphism. 

exomorphism – egzometamorfoza, egzometamorfi zam, 

egzomorfna metamorfoza (metamorfi zam). U geologiji 

– promjene u stijenama koje okružuju intruziju 

pod utjecajem intenzivnog termičkog (toplinskog) ili 

drugog djelovanja magme ili lave u kontaktu s njima; 

kontaktna metamorfoza (v. contact metamorphism) 

u uobičajenom smislu. Sinonimi: exometamorphism, 

exomorphic metamorphism. 

exoolitic – egzoolitski, v. extoolitic. 

exoskeleton – egzoskelet, vanjski skelet. Skelet (v. skeleton) 

životinja koji služi kao zaštitni pokrivač i potporanj 

mekih dijelova i nalazi se s vanjske strane tjelesnog 

tkiva, na primjer, vanjska ljuštura brahiopoda 

(ramenonožaca) ili pelecipoda (školjkaša), sustav 

tvrdih ljusaka koje pokrivaju tijelo plakodermi (riba 

oklopnjača) ili koštane pločice koje pokrivaju tijelo 

pasanaca. Sinonim: dermoskeleton; v. endoskeleton. 

exotic – egzotičan. U strukturnoj geologiji – termin za 

označavanje oblutaka, blokova i većih stijenskih tijela 

koji nisu povezani sa sada pratećim stijenama i koji 

su transportirani (preneseni) s mjesta svoga postanka 

jednim od nekoliko mogućih procesa. Egzotične 

mase tektonskog podrijetla su također alohtone, a 

analogne mase glacijalnog (ledenjačkog) podrijetla 

ili mase s postankom vezanim uz prenošenje plutajućim 

ledom obično se nazivaju eratičkim (v. erratic). 

expanding reamer – raširivi proširivač kanala bušotine 

(bušaći prošrivač), v. reamer. 

expansion bend – kompenzacijska (ekspanzijska) petlja 

(luk), kompenzator, v. expansion loop. 

expansion bit – podesivo bušaće dlijeto. Bušaće dlijeto 

koje se može regulirati na nekoliko promjera. 

expansion breccia – breča ekspanzije (širenja). Breča 

koja je nastala povećavanjem volumena usljed kemijskih 

promjena, na primjer, prekristalizacijom ili 

hidratacijom. 

expansion chamber – ekspanzijska komora. Komponenta 

sapničkog manifolda (choke manifold), proširena 

cijev za usporavanje struje fl uida iz bušotine nakon 

njegova prolaza sapnice (istjecanja iz manifolda). 

expansion coeffi cient – koefi cijent ekspanzije plina. 

Omjer promjene volumena plina i promjene tlaka u 

podzemnom plinskom skladištu. 

expansion dome – ekspanzijska kupola. Cilindrična 

posuda na vrhu skladišnog rezervoara (storage tank) 

koja omogućuje ekspanziju tekućine u rezervoaru 

bez njegova prelijevanja (overfl owing). 

expansion factor – faktor ekspanzije. Promjena gustoće 

plina pri promjeni tlaka duž dijafragme (prigušnice, 

orifi ce). 

expansion gas drive – režim ekspanzije plina (iscrpljivanja 

ležišnog tlaka). Režim iskorištavanja plinskog 

ležišta pri kojem se prirodni plin proizvodi njegovom 

ekspanzijom u ležištu bez vodotlačnog režima.

expansion joint 296 

Ekspanzijom plina se iscrpljuje ležišni tlak. Sinonim: 

pressure depletion drive. 

expansion joint – slojno lučenje, raslojavanje, v. sheeting. 

expansion loop – kompenzacijska (ekspanzijska) petlja 

(luk), kompenzator. Petlja (luk) kružnog ili U-oblika 

na cjevovodima za kompenzaciju širenja i stezanja 

(skupljanja) cjevovoda usljed promjena temperature 

(zagrijavanja i hlađenja) kako ne bi došlo do naprezanja 

i deformacija cijevi i ventilskih spojeva. Sinonim: 

expansion bend. 

expansion ratio – stupanj ekspanzije. Omjer (kvocijent) 

volumena plina nakon ekspanzije i prije nje. 

expansion refrigeration – ekspanzijsko hlađenje. Metoda 

(postupak) uklanjanja vode iz prirodnog plina 

kako bi se udovoljilo specifi kacijama za transport plinovodom. 

Plin prolazi kroz mlaz (struju) koji uzrokuje 

ekspanzijsko hlađenje, a voda se ukapljuje u hidrat 

koji se tali spiralnom grijaćom cijevi. Plin i voda se 

gravitacijski odvajaju. 

expansion-roof tank – rezervoar s dišnim krovom. Skladišni 

ili radni rezervoar za naftu i naftne produkte s 

pomičnim krovom koji se može gibati gore-dolje. 

Kada pare u rezervoaru ekspandiraju s promjenama 

dnevne temperature, krov se podiže i tako omogućuje 

izlaženje para u atmosferu. 

expansion vessel – ekspanzijska posuda. Separator 

(separacijska posuda) prvog stupnja (fi rst-stage separator) 

uređaja za niskotemperaturnu separaciju (coldseparator 

unit, low-temperature unit). Često je opremljen 

spiralnom grijaćom cijevi (za taljenje plinskih 

hidrata) ili injektorom glikola (za sprječavanje nastanka 

hidrata)) neposredno prije ekspanzije u posudu. 

expendable gun – razorivi (neizvlačivi) mlazni perforator, 

mlazni perforator s razorivim kućištem. Tip mlaznog 

perforatora (puške za mlazno perforiranje – v. 

jet perforating gun) zaštitne kolone koji ima pojedinačna 

kućišta od keramike, aluminija, stakla ili lijevanog 

željeza s kumulativnim eksplozivnim punjenjem 

(nabojem) koja se razaraju u bušotini. Perforator se 

spušta u bušotinu s izoliranim kabelom za paljenje 

(shooting cable) i detoniranje eksplozivnog punjenja 

se vrši električnim načinom. Eksplozija izbaci krhotine 

kućišta u formaciju (postoje perforatori kod kojih 

krhotine ostaju u bušotini). Sinonimi: expendable jet 

gun, expendable jet perforating gun, expendable jet 

perforator, expendable perforating gun, expendable 

shaped-charge gun, expendable shaped-charge perforator, 

nonretrievable gun, nonretrievable perforating 

gun; v. extendable-retrievable gun, retrievable jet perforating 

gun. 

expendable jet gun – razorivi (neizvlačivi) mlazni perforator, 

v. expendable gun. 

expendable jet perforating gun – razorivi (neizvlačivi) 

mlazni perforator, v. expendable gun. 

expendable jet perforator – razorivi (neizvlačivi) mlazni 

perforator, v. expendable gun. 

expendable perforating gun – razorivi (neizvlačivi) 


expendable-retrievable gun – polurazorivi (poluizvlačivi) 

mlazni perforator. Tip mlaznog perforatora 

(puške za mlazno perforiranje – v. jet perforating gun) 

s kumulativnim eksplozivnim punjenjem (nabojem) 

u keramičkim ili staklenim kućištima koji ostavlja 

minimalnu količinu krhotina u kanalu bušotine i ne 

exploration prospect 

može se ponovno upotrijebiti. Sinonimi: semiexpendable 

gun, semiexpendable jet gun, semiexpendable jet 

perforator, semiretrievable jet gun, semiretrievable jet 

perforator; v. expendable gun, expendable-retrievable 

gun. 

expendable shaped-charge gun – razorivi (neizvlačivi) 


expendable shaped-charge perforator – razorivi (neizvlačivi) 


expendable well – bušotina za dobivanje geoloških podataka. 

Istraživačka bušotina (exploratory well) koja 

je izbušena radi dobivanja geoloških podataka, a ne 

radi proizvodnje nafte ili plina. 

experimental petrology – eksperimentalna petrologija. 

Grana petrologije koja se bavi laboratorijskim izučavanjem 

reakcija radi objašnjavanja prirode procesa 

nastanka (formiranja) stijena (petroloških procesa). 

Obuhvaća eksperimente za izučavanje fi zikalnih 

svojstava ili fi zikalne kemije minerala, stijena, stijenskih 

taljevina, para, plinova ili otopina koji postoje 

istodobno s čvrstim ili rastaljenim stijenskim materijalima. 

experimental structural geology – eksperimentalna 

strukturna geologija. Izučavanje deformacija uzoraka 

stijena pri visokim tlakovima. Također, konstruiranje 

dinamičkih modela (dynamic models) koji ilustriraju 

strukturne procese (structural processes). 

exploitable reserves – pridobive rezerve, v. recoverable 

reserves. 

exploitation – eksploatacija. Cijelo područje proizvodnje 

ugljikovodika – od prvih snimanja, geoloških 

istraživanja, proizvodnje i transporta do prodaje produkata 

na tržištu. 

exploitation play – objekt eksploatacije. Jedan ili više 

produktivnih horizonata sjedinjenih u jedan objekt 

za zajedničku eksploataciju jedinstvenom mrežom 

bušotina. 

exploitation well – eksploatacijska (razradna) bušotina, 

v. development well. 

exploration – istraživanje, prospekcija. Traganje za ekonomskim 

ležištima korisnih minerala, ruda i fosilnih 

goriva (ugljena, nafte, plina). Proces može uključivati 

geološko istraživanje ili rekognosciranje (geologic reconnaissance), 

na primjer, daljinsko sondiranje (remote 

sensing), fotogeologiju (photogeology), geofi zičke 

i geokemijske metode te površinska i podzemna rudarska 

ispitivanja (bušotinama, rovovima, kopovima, 

tunelima). 

exploration costs – troškovi geoloških istraživanja. 

Troškovi aktivnosti geoloških istraživanja koji uključuju 

troškove nabave područja istraživanja, izrade 

geoloških i geofi zičkih studija te izrade istraživačkih 

bušotina. Primjeri geoloških troškova su izdaci za 

radnu snagu poduzeća (geologe i pomoćno osoblje), 

naknade vanjskim savjetnicima, troškovi pripreme, 

umnožavanja i distribucije geoloških karata 

i izvještaja i troškovi za kupnju geoloških podataka, 

karotažnih dijagrama i izvještaja od vanjskih izvora. 

Geofi zičke aktivnosti na istraživanju uključuju troškove 

izvođenja seizmičkih istraživanja te obrade, interpretacije 

i pripreme seizmičkih profi la i karata (radovi 

se mogu obavljati u poduzeću ili ih obavljaju vanjski 

suradnici i servisne fi rme). 

exploration prospect – perspektivno područje za geološko 

istraživanje, v. drilling prospect.

exploration seismology 297 

exploration seismology – prospekcijska (primijenjena) 

seizmologija, seizmičko istraživanje (prospekcija), v. 

applied seismology. 

exploration well – istraživačka bušotina. Bušotina 

koja se izrađuje u sklopu geološkog istraživanja radi 

pronalaženja novih naftnih ili plinskih ležišta/polja, 

određivanja granica već otkrivenih ležišta/polja te 

istraživanja plićih i dubljih horizonata (formacija) na 

poznatim ležištima/poljima. Mogu se bušiti na potpuno 

novom području istraživanja (u tom slučaju se 

naziva tragalačkom – v. wildcat well) ili na području na 

kojem već postoje otkrivena polja/ležišta radi pronalaženja 

novih produktivnih formacija iznad ili ispod 

njih. Istraživačke bušotine su visokorizične, ali povrat 

ulaganja može biti visok ako se otkriju znatne rezerve. 

Sinonimi: exploratory well, prospect hole, prospecting 

hole, prospecting well, prospect well. 

exploratory well – istraživačka bušotina, v. exploration 

well. 

explosion breccia – piroklastična breča. Tip vulkanske 

breče (v. volcanic breccia) koja je formirana vulkanskom 

eksplozijom. Sinonimi: eruption breccia, explosive 

breccia, pyroclastic breccia. 

explosion cloud – erupcijski (vulkanski) oblak, oblak vulkanskog 

pepela (vulkanske prašine), v. eruption cloud. 

explosion source – eksplozijski seizmički izvor (izvor seizmičke 

energije). U seizmičkoj prospekciji – tip izvora 

seizmičke energije primjenom eksploziva, odnosno 

izazivanjem eksplozija (na primjer, dinamita). Eksplozije 

se iniciraju obično u izbušenim minskim bušotinama 

(shot hole) dubine od 3 do 100 metara (10 do 

300 stopa) ili u zraku (iznad površine zemlje), a detonirajući 

štapini se rabe u rovovima ili također na površini. 

Prednost eksplozijskih izvora seizmičke energije 

je u tome što se mogu nalaziti ispod slojeva s malom 

brzinom širenja seizmičkih valova (weathering layer) 

i što daju kratke širokopojasne impulse. Nedostaci 

su međutim potreba za izradom skupih minskih bušotina 

(bušotina za paljenje) i opasno rukovanje, a 

frekvencija ovisi o materijalu u kojem je izvršeno paljenje 

(eksplozija). Sinonimi: explosive source, explosive-type 

source; v. seismic energy source. 

explosive breccia – piroklastična breča, v. explosion breccia. 

explosive fracturing – frakturiranje eksplozivom, v. well 

shooting. 

explosive limits – granice eksplozivnosti. Gornja i donja 

vrijednost koncentracije gorivog plina (u %) ili najviša 

i najniža volumenska koncentracija gorivog plina pomiješanog 

sa zrakom (ili drugim plinovima) pri kojoj 

nastaje upaljiva i eksplozivna smjesa; v. lower explosive 

limit, upper explosive limit. 

explosive source – eksplozijski seizmički izvor (izvor seizmičke 

energije), v. explosion source. 

explosive-type source – eksplozijski seizmički izvor 

(izvor seizmičke energije), v. explosion source. 

exponential decline – eksponencijalni pad proizvodnje, 

v. exponential production decline. 

exponential decline curve – krivulja eksponencijalnog 

pada (eksponencijalna krivulja pada) proizvodnje, v. 

exponential production decline curve. 

exponential production decline – eksponencijalni pad 

proizvodnje. Tempo (brzina) pada proizvodnje bušotine 

ili ležišta u jednakom postotku svake godine 

(npr. 10% godišnje). Ovisnost kapaciteta proizvodnje 

extended succession 

o vremenu općenito ima oblik krivulje u linearnom 

koordinatnom sustavu, ali je ovisnost kapaciteta o 

ukupnoj proizvodnji u linearnom koordinatnom sustavu 

katkada pravac. Ovisnost kapaciteta proizvodnje 

(logaritamska skala) o vremenu (linearna skala) 

također je pravac. Krivulje eksponencijalnog pada 

proizvodnje su najjednostavnije za analizu i najčešće 

se rabe za procjene rezervi nafte. Sinonimi: constantpercentage 

decline, exponential decline; v. production 

decline,production decline curve, exponential production 

decline curve, harmonic production decline, hyperbolic 

production decline. 

exponential production decline curve – krivulja eksponencijalnog 

pada (eksponencijalna krivulja pada) 

proizvodnje. Tip krivulje pada proizvodnje nafte i 

plina kada je pad proizvodnje u jedinici vremena 

jednak konstantnom postotku trenutne proizvodnje. 

Pad proizvodnje je eksponencijalan ako zavisnost 

kapacitet proizvodnje (ordinata, logaritamska skala) 

– vrijeme (apscisa, linearna skala) ili kapacitet proizvodnje 

(ordinata) – ukupna proizvodnja (apscisa) u 

linearnom koordinatnom sustavu ima oblik pravca. 

Ekstrapolacijom tih pravaca mogu se lako odrediti 

kapaciteti buduće proizvodnje i maksimalna pridobiva 

količina nafte i plina (do ekonomski graničnog kapaciteta). 

Analiza eksponencijalne krivulje pada proizvodnje 

je najjednostavnija i najčešće se primjenjuje 

iz više razloga: (1) pad proizvodnje mnogih bušotina, 

ležišta i polja je eksponencijalan tijekom velikog dijela 

njihova proizvodnog vijeka i odstupat će znatno 

samo prema kraju tog perioda; (2) određivanje pada 

proizvodnje je mnogo jednostavnije i lakše nego kod 

uporabe krivulja harmonijskog i hiperboličnog pada 

proizvodnje, i (3) razilaženje s rezultatima drugih dvaju 

tipova pada proizvodnje se često javlja za nekoliko 

godina u budućnosti ali, kada se razlika diskontira na 

sadašnje vrijeme, ona obično nije znatna. Sinonim: 

constant-percentage decline curve; v. exponential production 

decline. 

exposure – (1) ogoljelost, izlaz na površinu. (a) U geologiji 

– površina stijenske formacije ili geološke strukture 

koja se može vidjeti. Izlaz na površinu može biti 

prirodni ili umjetni, tj. nesakriven tlom, vegetacijom, 

vodom ili tragovima ljudske djelatnosti; v. outcrop. 

(b) U geomorfologiji – priroda i stupanj otkrivenosti 

padine ili predjela (mjesta) vjetru, sunčevoj svjetlosti, 

vremenu, utjecajima oceana i dr. (2) izloženost rezne 

površine rezača, v. cutter exposure. 

exsolutional – eksolucijski. Termin za označavanje sedimenata 

ili sedimentnih stijena koje su otvrdnule (formirale 

se) iz otopine precipitacijom ili sekrecijom. 

exsudation – eksudacija. U geologiji – tip solnog raspadanja 

stijena (v. salt weathering) pri kojem se od površine 

stijene odvajaju ljuske zahvaljujući rastu kristala 

soli (zbog kapilarnog djelovanja). 

extended-nozzle jet bit – bušaće (mlazno bušaće) dlijeto 

s produženim mlaznicama, v. jet drilling bit. 

extended reach well – bušotina velikog horizontalnog 

dosega. Horizontalna bušotina s vrlo velikim dosegom, 

npr. Jedna bušotina izrađena na Sahalinu s ukupnom 

vertikalnom dubinom 2.600 metara je imala 

ukupnu duljinu kanala (od ušća do dna) blizu 11.000 

metara (horizontalni dio kanala duljine 1.565 m). 

extended succession – ekstenzivna serija. Relativno 

debela kontinuirana stratigrafska serija (stratigraphic

extension fault 298 

succession) u kojoj su se sedimenti brzo akumulirali, 

za razliku od kondenzirane serije (v. condensed succession). 

extension fault – ekstenzijski rasjed. Rasjed u sedimentnim 

stijenama koji se pruža duž ploha slojevitosti i 

povezan je s rastezanjem; v. tension fault. 

extension fracture – ekstenzijska pukotina. Prirodna 

pukotina u stijeni uzrokovana vlačnim silama koja je 

orijentirana paralelno s maksimalnim naprezanjem i 

okomito na minimalno naprezanje; v. extension joint, 

tension crack, tension fracture. 

extension joint – ekstenzijska pukotina lučenja. Pukotina 

lučenja koja se formirala paralelno sa smjerom 

kompresije (smjerom naprezanja kompresije); v. 

extension fracture. 

extension of fi eld – (1) eksploatacijsko istraživanje polja. 

Izvođenje dopunskih istraživačkih radova na iskorištavanom 

polju izradom rubnih i eksploatacijskih 

bušotina radi povećanja (proširenja) produktivne 

površine polja i odgovarajućeg povećanja rezervi; (2) 

proširenje polja. Proširenje granica polja izvan istraženog 

područja. 

extension test – (1) ekstenzijska bušotina, bušotina za 

proširenje polja, v. step-out well. (2) bušotina za omeđenje 

polja, v. delineation well, 1. (3) ispitivanje troosnim 

rastezanjem (istezanjem), v. triaxial extension test. 

extension well – (1) ekstenzijska bušotina, bušotina za 

proširenje polja, v. step-out well. (2) bušotina za omeđenje 

polja, v. delineation well, 1. 

extensive physical properties – ekstenzivna fi zikalna 

svojstva. Fizikalna svojstva tvari koja zavise od količine 

(ili se mijenjaju s količinom) postojeće tvari u sustavu 

– volumen, masa, unutarnja energija. Kvantitativna 

vrijednost svojstva je jednaka zbroju vrijednosti 

svojstava pojedinih komponenata. 

extensive quantity – ekstenzivna veličina. Termodinamička 

veličina koja ovisi o ukupnoj količini tvari 

u sustavu, na primjer, volumen ili masa; v. extensive 

physical properties. 

extermination – istrebljenje, istrebljivanje. Lokalni ili čak 

regionalni nestanak (iščeznuće) neke vrste organizma 

koja još postoji na drugim područjima zbog promjena 

uvjeta njihove životne sredine, bolesti, konkurencije 

ili drugih nepovoljnih okolnosti; v. extinction, 2. 

external casing packer – vanjski paker zaštitne kolone 

(kolone zaštitnih cijevi). Raširiva naprava koja se 

rabi izvan zaštitne kolone (kolone zaštitnih cijevi) 

za brtvljenje prostora između nje i stijenke kanala 

bušotine radi izolacije formacija ili zaštite određenih 

zona. Nakon spuštanja na zadanu dubinu u bušotinu 

paker se raširi prema stijenci bušotine hidraulički ili 

djelovanjem tlaka fl uida u bušotini. Često se primjenjuje 

zajedno s cementacijom – može se postaviti i 

ispuniti cementom da se dobije vrlo pouzdano brtvljenje 

između stijenki kolone zaštitnih cijevi i kanala 

bušotine. 

external corrosion – vanjska korozija. Tip korozije koja 

je posljedica djelovanja korozije kisikom (uzrokovane 

izlaganjem atmosferskom kisiku), elektrokemijske 

korozije (uzrokovane tečenjem električne struje) ili 

kombiniranog djelovanja oba tipa korozije. Zaštita 

od vanjske korozije uključuje različite oblike – uporabu 

opreme od specijalnih legura, primjenu vanjskih 

zaštitnih prevlaka od metalnih i nemetalnih materijala, 

električnu izolaciju opreme i katodnu zaštitu. 

extinction 

external cutter – vanjski rezač cijevi. U operaciji instrumentacije 

– alatka za instrumentaciju (hvatanje i izvlačenje 

stranih predmeta iz bušotine, fi shing tool) 

koja se spušta s kolonom za instrumentaciju (fi shing 

string) preko zaglavljene cijevi u bušotini i vrši vanjsko 

rezanje cijevi rotirajućim mehaničkim noževima 

(za razliku od unutarnjeg rezača cijevi – v. internal cutter). 

Sinonim: external pipe cutter, outside pipe cutter. 

external gas drive – režim plinske kape, v. gas-cap drive. 

external gas drive oil reservoir – naftno ležište s režimom 

plinske kape, v. gas-cap drive oil reservoir. 

external gas injection – injektiranje plina u plinsku 

kapu, v. gas injection into gas cap. 

external gas-injection pressure maintenance – podržavanje 

tlaka injektiranjem plina u plinsku kapu, v. 


external gas reservoir – naftno ležište s režimom plinske 

kape, v. gas-cap drive oil reservoir. 

external guylines – vanjska natezna (zatezna) užad. Žičana 

užad koja se proteže od tornja (derrick) ili jarbola 

(mast) bušaćeg ili remontnog postrojenja (drilling rig, 

workover unit) do sidara (anchors) i služi za njihovo 

sidrenje i osiguranje stabilnosti. 

external phase – vanjska (kontinualna, neprekidna) 

faza, v. continuous phase. 

external patch – zakrpa zaštitne kolone (kolone zaštitnih 

cijevi), v. casing patch. 

external pipe cutter – vanjski rezač cijevi, v. external 

cutter. 

external structure – vanjska građa. Morfologija ili oblik 

tijela stijene – njegova veličina, obrisi, karakter granica 

(oštre ili postupne, skladne ili neskladne) i tipovi 

bora i rasjeda u njemu; v. internal structure. 

external thread – vanjski (muški) navoj. Navoj na vanjskoj 

površini spojnice (connection) koji ulazi u unutarnji 

ili ženski navoj (v. internal thread). Sinonim: male 

thread. 

external upset – vanjsko zadebljanje (odebljanje). Dio 

deblje stijenke cijevi, na primjer, bušaće šipke (drillpipe), 

koji strši prema van duž njena narezanog kraja 

(kraja s navojem), v. internal upset. 

external upset drillpipe (drill pipe) – bušaća šipka s 

vanjskim zadebljanjem (odebljanjem) krajeva, v. external 

upset. 

externides – eksternidi. Vanjski dio orogenetskog pojasa 

(v. orogenic belt) koji je najbliži kratonu ili predgorju. 

Obično je to miogeosinklinala (v. miogeosyncline) 

tijekom ranih stadija (faza) njena razvoja i egzogeosinklinala 

(v. exogeosyncline) u kasnijim stadijima. Za 

vrijeme orogenetske faze (orogenic phase) obično je 

podvrgnut rubnoj deformaciji (nabiranju i formiranju 

navlaka). Sinonim: secondary arc; v. internides, secondary 

orogeny. 

extinction – (1) potamnjenje. U kristalografi ji i mineralogiji 

– više ili manje potpuno zamračenje koje se 

dobije u dvolomnom mineralu (birefringent mineral) 

kod dva položaja pri potpunoj rotaciji (360 stupnjeva) 

izbruska pod mikroskopom između ukrštenih 

nikola (Nicolovih prizmi, crossed nicols). Ako je os 

mikroskopa paralelna s optičkom osi minerala, tada 

pri zakretanju izbruska mineral ostaje stalno potamnjen; 

v. extinction angle, extinction direction, inclined 

extinction, parallel extinction, undulatory extinction. 

(2) izumiranje. U biologiji i evoluciji – potpuno umira

extinction angle 299 

nje i iščeznuće (nestanak) neke vrste ili višeg taksona 

organizama u svjetskim razmjerima tako da više nigdje 

ne postoje; v. extermination. (3) odumiranje jezera. 

Nestanak jezera isušivanjem (gubljenjem cjelokupne 

vode) ili razaranjem njegova bazena. 

extinction angle – kut potamnjenja. U kristalografi ji 

– kut za koji se izbrusak dvolomnog minerala (section 

of birefringent mineral) mora zakrenuti od poznate kristalografske 

ravnine ili smjera do položaja pri kojem 

on pokazuje maksimalno potamnjenje (v. extinction, 

1) ili zamračenje pod polarizacijskim mikroskopom. 

Kut potamnjenja može biti dijagnostički parametar 

za određivanje pojedinih minerala; v. extinction direction. 

extinction direction – smjer potamnjenja. U kristalografi 

ji – jedan od dva položaja izbruska dvolomnog 

minerala (section of birefringent mineral) pri kojem se 

između ukrštenih nikola (Nicolovih prizmi, crossed 

nicols) opaža potamnjenje; v. extinction, 1, extinction 

angle. 

extinction limit – granica gašenja izgaranja. Radijalna 

udaljenost u naftnom ležištu izvan koje nije više 

moguće podržavati izgaranje u procesu podzemnog 

izgaranja nafte (termička metoda povećanja iscrpka 

nafte/EOR-metoda – v. in-situ combustion). 

extoolitic – ekstoolitski, egzoolitski. Koji se odnosi na 

oolitske strukture ili zrna koji su se formirali ili su rasli 

taloženjem materijala oko jezgre ili središta, kao 

kod stvaranja malih konkrecija. Sinonim: exoolitic; v. 

entoolitic. 

extraclast – ekstraklast. Fragment vapnenog sedimentnog 

materijala čije je podrijetlo povezano s erozijom 

starijih stijena izvan područja akumulacije. Komponenta 

kalklitita; v. intraclast. 

extract – ekstrakt, iscrpina. Frakcija (komponenta) izdvojena 

iz tekuće ili krute smjese. 

extraction plant – postrojenje za ekstrakciju. Uređaj, na 

primjer, apsorpcijska kolona (absorber), za izdvajanje 

(ekstrakciju) tekuće faze iz naftnog ili masnog plina. 

extraglacial – ekstraglacijalan, izvanledenjački. Termin 

kojim se označavaju glacijalni (ledenjački) sedimenti 

(glacial deposits) formirani vodom od topljenja leda 

izvan područja maksimalne (najudaljenije) granice 

leda (napredovanja leda) ili glacijalne (ledenjačke) 

pojave, ali koje se očituju u područjima koja nisu nikada 

pokrivena ledom; v. intraglacial. 

extra-heavy crude – ekstrateška sirova nafta, v. extraheavy 

crude oil. 

extra-heavy crude oil – ekstrateška sirova nafta. Sirova 

nafta gustoće (relativne gustoće) veće od 1.000 kg/ 

m 3 (manje od 10 °API) i viskoznosti manje od 10.000 

cp pri ležišnim uvjetima. Sinonimi: extra-heavy crude, 

extra-heavy oil, ultraheavy crude, ultraheavy crude oil, 

ultraheavy oil; v. light crude oil, heavy crude oil, lowgravity 

crude oil, medium-gravity crude oil, high-gravity 

crude oil. 

extra-heavy drillpipe – superteška bušaća šipka. Termički 

obrađena, bešavna otežana bušaća šipka 

(heat-treated seamless heavy-weight drillpipe) s duljim 

kolčakom (krajem s unutarnjim navojem, box) 

i čepom spojnice (krajem s vanjskim navojem, pin) 

nego obična bušaća šipka (normal drillpipe). Vanjski 

promjer je jednak promjeru obične bušaće šipke, ali 

je stijenka deblja i superteška šipka je dvostruko teža 

eyed structure 

od obične. Rabi se za orijentirano (koso usmjereno) 

bušenje (directional drilling) i između bušaće šipke i 

teških šipki (drill collars) radi sprječavanja loma bušaće 

kolone (kolone bušaćih alatki, drillstring failure). 

Sinonim: extra-weight drillpipe. 

extra-heavy oil – ekstrateška nafta, v. extra-heavy crude 

oil. 

extramorainal – ekstramorenski, izvanmorenski. Termin 

kojim se označavaju sedimenti i pojave izvan područja 

pokrivenih ledenjacima i njegovih bočnih (lateral 

moraine) i čelnih morena (end moraine). Sinonim: 

extramorainic; v. intramorainal. 

extramorainic – ekstramorenski, izvanmorenski, v. extramorainal. 

extraneous gas – strani plin. (1) Prirodni plin koji je proizveden, 

ali nije pokriven sporazumom o grupiranju 

zemljišnih čestica radi dobivanja dozvole za istraživanje 

(v. pooling) ili sporazumom o sjedinjavanju (koncentraciji) 

eksploatacijskih koncesija (v. unitization). 

(2) Plin injektiran u ležište podzemnog plinskog skladišta 

(underground gas-storage reservoir). 

extra-weight drillpipe – superteška bušaća šipka, v. 

extra-heavy drillpipe. 

extremely coarsely crystalline – ekstremno grubokristalan 

(krupnokristalan). Opisni termin teksture uzajamnog 

sraštanja u karbonatnoj sedimentnoj stijeni 

s kristalima promjera većeg od 4 mm. 

extremely fi nely crystalline – ekstremno fi nokristalan, 

v. aphanocrystalline. 

extreme-pressure lubricant – mazivo za ekstremno visoke 

tlakove. Aditiv za bušaće (isplačne) fl uide koji se 

primjenjuje za podmazivanje ležajeva bušaćih dlijeta 

(drilling bit bearing) pri visokom tlaku. 

extrusion – ekstruzija. U vulkanologiji – (a) Magmatski 

proces izbacivanja relativno viskozne lave i drugih 

erupcijskih vulkanskih materijala na površinu Zemlje. 

(b) Stijena formirana pri tom magmatskom procesu. 

extrusive – (1) ekstruziv, efuziv. Ekstruzivna (efuzivna, 

vulkanska, izljevna, površinska) eruptivna (magmatska) 

stijena (igneous rock) nastala na površini Zemlje 

(eruptiranjem ili izlijevanjem magme na površinu). 

Uključuje potoke lave (lava fl ows) i piroklastični materijal 

(pyroclastic material), na primjer, vulkanski pepeo 

(volcanic ash). (2) ekstruzivan, efuzivan, eruptivan, vulkanski, 

izljevni. Termin kojim se označavaju eruptivne 

(magmatske) stijene formirane na površini Zemlje 

(eruptiranjem ili izlijevanjem magme na površinu). 

Sinonimi: eff usive, eruptive (v.), volcanic; v. intrusive. 

extrusive igneous rock – ekstruzivna (efuzivna) eruptivna 

(magmatska) stijena, v. extrusive rock. 

extrusive rock – ekstruzivna (efuzivna) stijena (eruptivna 

stijena, magmatska stijena), ekstruziv, efuziv. Eruptivna 

(magmatska) stijena (igneous rock) nastala očvršćivanjem 

(stvrdnjavanjem) magme blizu površine Zemlje 

ili nakon njena izlijevanja i očvršćivanja na površini, 

za razliku od intruzivne ili dubinske eruptivne stijene 

(v. intrusive rock) koja je nastala očvršćivanjem 

magme u podzemlju (unutar Zemljine kore). Obično 

su fi nozrnaste (sastavljene od vrlo sitnih mineralnih 

zrna) i jednolično staklaste. Primjer ekstruzivne eruptivne 

stijene je bazalt (basalt). Sinonimi: eff usive rock, 

eff usive igneous rock, extrusive igneous rock; v. igneous 

rock 

eyed structure – okcasta struktura, v. augen structure.

fabric 300 

facies 

fabric – (1) sklop (građa) stijene. (a) U strukturnoj geologiji 

– potpuna prostorna i geometrijska konfi guracija 

svih komponenata koje slažu deformiranu stijenu. 

Obuhvaća termine kao što su tekstura (texture), 

struktura (structure) i orijentacija (orientation) i tako 

predstavlja sveobuhvatni termin koji opisuje oblike 

i karaktere pojedinačnih dijelova stijenske mase i 

način na koji su ti dijelovi distribuirani i orijentirani 

u prostoru. Sinonimi: rock fabric, structural fabric. (b) 

U sedimentologiji – orijentacija u prostoru (ili njeno 

nepostojanje) elemenata (pojedinačnih čestica, kristala, 

cementa) od kojih je sastavljena sedimentna 

stijena; v. crystallization fabric. (2) struktura tla. Fizička 

priroda tla u skladu s prirodnim prostornim rasporedom 

njegovih čestica i pora. 

fabric analysis – petrostrukturna analiza. Termin koji se 

obično primjenjuje kao sinonim termina structural 

petrology (strukturna petrologija). 

fabric axis – petrostrukturna (tektonska) os. Jedna od 

triju ortogonalnih osi koje se rabe u strukturnoj petrologiji 

kao referencijske (referentne) za orijentaciju 

elemenata sklopa (građe, fabric elements) stijena i pri 

opisivanju nabiranja i simetrije deformiranih stijena 

uvjetovane deformacijama. Sinonimi: reference axis, 

tectonic axis. 

fabric diagram – petrostrukturni dijagram. U strukturnoj 

petrologiji – grafi čki prikaz (na primjer, stereografska 

ili istopovršinska projekcija) elemenata sklopa (građe). 

Sinonim: petrofabric diagram; v. fabric element. 

fabric domain – petrostrukturno područje. Volumen 

(trodimenzijski prostor) u deformiranoj stijeni defi niran 

granicama kao što su diskontinuiteti (promjene) 

strukture ili sastava unutar kojeg je sklop (građa, fabric) 

više ili manje homogen. Sinonim: domain. 

fabric element – element sklopa (građe)stijene, petrostrukturni 

element. Komponenta sklopa ili građe 

stijene (rock fabric) – ploha ili linija koje izražavaju 

neki strukturni nesklad. Može imati kristalografski 

karakter (ravnina kristalne rešetke) ili biti bez njega 

(škriljavost, ispruganost); v. fabric. 

face – (1) lice sloja stijena. U strukturnoj geologiji – pr- 

Ff 

vobitna krovina ili gornja površina sloja stijena, osobito 

u onim slučajevima kada ta površina kasnije 

poprimi vertikalni ili strmo nagnuti položaj. (2) biti 

okrenut, gledati (na..., prema...). U strukturnoj geologiji 

– glagol u značenju biti okrenut prema nekoj 

strani ili predstavljati aspekt nečega. Za sedimentne 

slojeve se kaže da su okrenuti u smjeru (»to face« in 

the direction of...) stratigrafske krovine serije, odnosno 

prema gore po presjeku (ili su okrenuti u smjeru 

mlađih stijena ili prema strani koja je prvobitno bila 

viša), tako da neki prebačeni sloj, koji je gornjim dijelom 

okrenut prema istoku, može imati nagib (biti 

nagnut pod kutom) od 45 stupnjeva prema zapadu. 

Za bore se kaže da su okrenute u smjeru stratigrafski 

mlađih stijena duž njihovih osnih ploha i normala na 

njihove osi – to se podudara sa smjerom ploha slojevitosti 

u tjemenima bora (normalna, uspravna bora 

je okrenuta prema gore, prebačena antiklinalna bora 

prema dolje, a asimetrična, kosa bora prema svom 

strmijem krilu). Za rasjede se kaže da su okrenuti u 

smjeru strukturno niže jedinice. (3) ploha kristala, v. 

crystal face. (4) lice, prednja strana. U geomorfologiji 

– glavna strana ili površina forme reljefa, osobito lice 

stijene (rock face). 

face-type spear – čeoni unutarnji hvatač cijevi (spir), v. 

spear. 

facies – facijes. (1) Izgled, vanjština i karakteristike litostratigrafske 

jedinice (v. rock unit) koji obično odražavaju 

uvjete njena postanka, osobito diferencijaciju 

jedinice od susjednih ili povezanih jedinica; v. igneous 

facies, lithofacies, stratigraphic facies. (2) Površinski 

ograničeni dio litostratigrafskog tijela (lithostratigraphic 

body) koji se razlikuje po litologiji ili sadržaju 

fosila od drugih slojeva sedimentiranih u isto vrijeme 

i u litološkom kontinuitetu; v. sedimentary facies. (3) 

Izraziti tip stijene koji općenito odgovara određenoj 

sredini ili načinu postanka, na primjer, facijes crnog 

šejla (black-shale facies), facijes crvenog sedimenta 

(red-bed facies); v. petrographic facies. (4) Stijensko 

tijelo (body of rock) koje se razlikuje na bazi njegova 

sadržaja fosila; v. biofacies, 1, 2. (5) Lokalna skupina

facies change 301 

false galena 

(local assemblage) ili zajednica (association) živih ili 

fosilnih organizama, osobito jedna karakteristika 

nekog tipa marinskih (morskih) uvjeta; v. biofacies, 3. 

(6) Sredina ili područje gdje se formirala stijena, na 

primjer, eolski facijes (eolian facies), vulkanski facijes 

(volcanic facies); v. environmental facies. (7) Stijene 

koje su općenito defi nirane na paleogeografskoj ili 

paleotektonskoj osnovi; v. geosynclinal facies, shelf 

facies. (8) Stijene bilo kakvog postanka koje su se 

formirale unutar određenog tlaka i temperature; v. 

metamorphic facies, mineral facies. Pojam stratigrafskog 

facijesa (stratigraphic facies) prvi je defi nirao A. 

Gressly davne 1838. godine, ali su primjene i defi nicije 

bile kasnije revidirane od nekoliko autora. 

facies change – promjena facijesa. Lateralna ili vertikalna 

promjena litoloških ili paleontoloških karakteristika 

sedimenata jednake starosti, koja je uzrokovana 

promjenama ili odražava promjene u sredini sedimentacije 

(depositional environment). 

facies contour – granica facijesa. Linija na karti koja siječe 

trodimenzijsko tijelo stijene na segmente s odgovarajućim 

facijesom, linija koja odgovara razvoju 

jednakih litofacijesa. 

facies-departure map – karta odstupanja facijesa. Karta 

facijesa (v. facies map) koja se bazira na stupnju 

sličnosti danog facijesa sa sastavom određene sedimentne 

stijene – uzima se optimalni facijes (sastav 

facijesa) ili konačni član niza koji se odnosi na jediničnu 

komponentu. 

facies evolution – razvoj (evolucija) facijesa. Postupna 

promjena facijesa tijekom određenog razdoblja koja 

upućuje na postupnu promjenu uvjeta sedimentacije 

(depositional conditions); v. facies change. 

facies family – porodica (grupa) facijesa. Nekoliko genetski 

uzajamno povezanih intervala facijesa (v. facies 

tract), na primjer, sedimenti koraljnih atola (coralatoll 

deposits) i pustinjski sedimenti (desert deposits). 

facies fauna – fauna facijesa. Skupina životinja koja je 

karakteristična za dani stratigrafski facijes (stratigraphic 

facies) ili koja se prilagodila životu u ograničenoj 

sredini (restricted environment), na primjer, fauna crnog 

šejla (black-shale fauna) srednjeg i gornjeg devona 

područja Appalachian (SAD). 

facies fossil – fosil facijesa. Fosil, obično jedna vrsta ili 

rod, koji je ograničen na defi nirani stratigrafski facijes 

(stratigraphic facies) ili je prilagođen za život u 

ograničenoj sredini (restricted environment). Fosil facijesa 

preferira stanovita ekološka okruženja i može 

egzistirati u njima od mjesta do mjesta s malom promjenom 

tijekom dugih razdoblja. 

facies map – karta facijesa, facijesna karta. Termin široke 

uporabe za označavanje stratigrafske karte koja 

prikazuje velike promjene na površini ili distribucije 

(u ukupnim ili relativnim količinama ili sadržajima) 

opažanih značajki ili aspekata različitih tipova stijena 

koje zaliježu u granicama određene stratigrafske 

jedinice (stratigraphic unit) bez obzira na položaj ili 

debljinu pojedinih slojeva u vertikalnom presjeku 

– osobito je to karta litofacijesa (lithofacies map). 

Konvencionalne karte facijesa se pripremaju u obliku 

izolinija povučenih kroz polje brojeva koji predstavljaju 

opažane vrijednosti izmjerenih svojstava 

stijene; v. biofacies map, facies-departure map, isofacies 

map, isolith map, percentage map, ratio map. 

facies sequence – sekvencija facijesa. Vertikalni niz ra- 

zličitih (heterotrofnih) facijesa koji su se formirali u 

različitim vremenima. 

facies strike – pružanje facijesa. Orijentacija granice facijesa 

u danoj točki karte. 

facies suite – niz facijesa. (1) Nekoliko genetski uzajamno 

povezanih porodica facijesa (v. facies family), 

na primjer, svi marinski sedimenti (marine deposits) 

ili svi kontinentski sedimenti (continental deposits). 

(2) Kolekcija ili grupa stijena koja pokazuje varijacije 

unutar jednog stijenskog tijela (mase). 

facies tract – interval facijesa, makrofacijes. Sustav različitih, 

ali genetski uzajamno povezanih, sedimentnih 

facijesa (sedimentary facies) jednake starosti, na primjer, 

sedimenti vanjske padine koraljnog atola (outer-slope 

deposits of coral atoll) ili sedimenti suhih korita 

(dry-channel deposits). Sustav uključuje područja 

erozije s kojih su odnošeni sedimenti (sedimentni 

materijal) tih facijesa, tako da interval erozije predstavlja 

dio intervala facijesa. Sinonim: macrofacies; v. 

facies family. 

facies triangle – facijesni trokutni dijagram. Trokutni 

dijagram s pješčenjakom (sandstone), šejlom (shale) 

i vapnencem (limestone), karbonatima (carbonates) 

ili neklastičnim stijenama (neclastics) na vrhovima 

na kojem se nanosi njihov postotni udjel u sastavu 

sedimentne stijene (sedimentary rock). 

factor of safety – faktor sigurnosti, v. safety factor, 1. 

Fahrenheit temperature scale – Fahrenheitova skala 

temperature. Temperaturna skala koja se bazira na 

ledištu (temperaturi smrzavanja, freezing point) slatke 

vode jednakom 32° i na vrelištu (temperaturi ključanja, 

boiling point) vode jednakom 212°. Stupnjevi 

Fahrenheita se preračunavaju u Celzijeve stupnjeve 

oduzimanjem 32° od Fahrenheitovih stupnjeva (temperature) 

i množenjem razlike s 5 / 9 , a Celzijevi stupnjevi 

u Fahrenheitove množenjem Celzijevih stupnjeva 

(temperature) s 9 / 5 i dodavanjem 32°; v. Celsius 

temperature scale, Kelvin temperature scale, Rankine 

temperature scale, Reaumur temperature scale. 

failsafe valve – granični tlačni (rasteretni, tlačni rasteretni, 

odušni, sigurnosni) ventil, v. pressure-release valve. 

fall back – skliz (proklizavanje) nafte, v. slippage. 

falloff (fall-off ) test – ispitivanje injekcijskih bušotina 

metodom pada tlaka, v. pressure falloff test. 

fallout breccia – kraterska breča. Alohtona breča (allochthonous 

breccia) koja se sastoji (građena je) od 

fragmentarnog materijala izbačenog iz kratera. To je 

obično jedan od zadnjih produkata erupcije koji se 

taloži i karakteristično (tipično) sadržava malu količinu 

fragmenata (odlomaka) stakla s ograničenim 

rasponom veličine fragmenata. 

fall velocity – brzina taloženja, v. settling velocity. 

false bedding – lažna slojevitost. Stari termin koji se rabio 

za označavanje kose slojevitosti (v. cross-bedding) 

i strujne slojevitosti (v. current bedding) ili slojevitosti 

na koju djeluju struje, često slučajne i s promjenljivim 

smjerom. Uporaba termina u tom smislu se, međutim, 

ne preporučuje budući da bi mogla upućivati 

na pojam pseudoslojevitost (v. pseudobedding). 

false dip – prividni nagib, v. apparent dip, 1. 

false folding – lažno nabiranje. Nabiranje koje genetski 

nije povezano s lateralnom kompresijom, na primjer, 

smično boranje (shear folding) ili neznatno gnječenje. 

Sinonim: bend folding. 

false galena – sfalerit, cinkov blistavac, v. sphalerite.

false mud crack 302 

fault 

false mud crack – lažna pukotina isušivanja. Sedimentna 

struktura koja nalikuje na pukotinu isušivanja 

(desikacijsku pukotinu – v. mud crack), na primjer 

poput poligonalne slike u tlu ili mreže algi; v. pseudo 

mud crack. 

false oolith – pseudo-oolit, v. pseudoolith. 

false stratifi cation – lažna stratifi kacija (slojevitost). 

Stari termin za kosu stratifi kaciju (v. cross-stratifi cation) 

koji se danas rijetko primjenjuje; v. pseudostratifi 

cation. 

Famennian, Famennian stage – famen, famenn. Stratigrafski 

kat najgornjeg dijela devona (uppermost 

Devonian) u Europi – iznad frana (Frasnian), a ispod 

turnea (Tournaisian) karbona. Obuhvaća raspon od 

prije 380 do 365 milijuna godina. 

family – porodica, familija. (1) U petrologiji – (a) Osnovna 

(bazična) jedinica grupe eruptivnih stijena (v. 

clan). (b) v. clan. (2) U taksonomiji – kategorija u hijerarhiji 

zoološke i botaničke klasifi kacije između reda 

(v. order) i roda (v. genus) koja se sastoji od jednog ili 

više srodnih rodova. U zoologiji naziv porodice ima 

karakteristični završetak –idae (na primjer, Cytheridae), 

a u botanici –aceae (na primjer, Rosaceae). 

fan – lepeza. U geologiji – (1) Blago nagnuta masa klastičnog 

materijala (detritusa) u obliku lepeze koja 

formira vrlo niski konus, obično na mjestu gdje je 

nagib primjetno smanjen – osobito aluvijalna lepeza 

(v. alluvial fan). (2) Masa skrutnute lave u obliku 

lepeze koja se formirala na strmoj padini pri stalnim 

promjenama smjera izlijevanja (tečenja). (3) v. submarine 

fan. 

fan apron – bahada, v. bajada. 

Fancher holder – Fancherov držač jezgre. Tip držača jezgre 

(core holder) koji se primjenjuje s permeametrom 

za mjerenje permeabilnosti jezgara ili pravokutnih 

uzoraka stijena. Uzorak se postavi u držač i oko njega 

se navuče tlačni gumeni prsten (rubber compression 

ring) kako bi se hermetizirale strane (bokovi) uzorka. 

Kroz uzorak zatim struji suhi zrak. Permeabilnost jezgre 

se izračuna prema Darcyjevom zakonu. 

fan cleavage – lepezasti klivaž. Tip klivaža osne plohe 

(v. axial-plane cleavage) u kojem se plohe klivaža (cleavage 

planes) lepezasto razilaze pod malim do velikim 

kutovima na svaku stranu od osnih ploha bora 

(axial planes of folds). Sinonim: cleavage fan. 

fan delta – (1) lepezna delta. Blago nagnuti aluvijalni 

sediment (alluvial deposit) koji se pojavljuje na mjestu 

istjecanja planinskog potoka na nizinu. (2) deltna 

lepeza. Lepeza nastala (formirana) progradacijom 

aluvijalnih lepeza (v. alluvial fan) u masu voda stajačica 

(oceani, jezera). Udaljeni dijelovi deltnih lepeza su 

općenito znatno bolje sortirani i čistiji kao posljedica 

prerade materijala djelatnošću valova i/ili plima. Karotažne 

karakteristike bližeg i srednjeg dijela deltne 

lepeze su jednake kao kod aluvijalnih lepeza, a njenog 

udaljenog dijela zavise od intenziteta djelovanja 

valova i plima i od toga je li progradacija aktivna ili 

se radi o transgresiji. Tipično, udaljeni dijelovi lepeze 

će imati svojstvo okrupnjavanja zrna prema gore 

na dijagramima gama-karotaže, otporske karotaže i 

karotaže spontanog potencijala. Može se očekivati 

znatno veća permeabilnost (izuzimajući nepovoljne 

dijagenetske utjecaje) u marinskim dijelovima deltne 

lepeze nego u njenim bližim dijelovima zbog boljeg 

sortiranja zrna, razaranja zrna nezrelih po sastavu i 

rešetanja fi nih čestica. Orijentirana permeabilnost se 

može razlikovati za udaljene i bliže dijelove deltne 

lepeze zbog različitosti pješčanih tijela u tim dijelovima. 

fan fold – lepezasta bora. Bora sa širokim područjem 

pregiba (hinge region) i krilima (limbs) koja konvergiraju 

od pregiba. 

fanglomerate – fanglomerat. Sedimentna stijena (sedimentary 

rock) koja se sastoji od slabo izvaljanih heterogenih 

fragmenata (odlomaka) različitih veličina 

istaloženih u aluvijalnoj lepezi (v. alluvial fan) i kasnije 

cementiranih u čvrstu (tvrdu) stijenu. Fanglomerat 

je karakteriziran postojanošću po sedimentacijskom 

pružanju (depositional strike) i brzim stanjivanjem 

niz nagib. Termin je bio predložen za označavanje 

krupnijeg (grubljeg) konsolidiranog (cementiranog) 

stijenskog materijala u vršnom (gornjem) dijelu aluvijalne 

lepeze; v. bajada breccia. 

fanning the bottom – bušenje s malim opterećenjem 

dlijeta. Bušenje s relativno malim opterećenjem bušaćeg 

dlijeta (weight on bit) radi sprječavanja bušenja 

iskrivljenog kanala bušotine (drilling a crooked hole). 

fan-shaped delta – delta lučnog oblika, v. arcuate delta 

fan shooting – paljenje s lepezastim (lučnim) rasporedom 

seizmografa. Tip seizmičkog istraživanja (seismic 

exploration) s lepezastim rasporedom seizmografa 

oko jedne točke paljenja (shot point). Seizmografi 

su raspoređeni u luku oko jedne točke paljenja tako 

da je svaki seizmograf približno jednako udaljen od 

točke paljenja. Metoda se primjenjivala u prošlosti 

za detekciju plitkih solnih doma (kupola, shallow salt 

domes) u sedimentima s malom brzinom širenja valova 

(low-velocity sediments). Sinonim: arc shooting. 

farinaceous – brašnast. Termin za označavanje teksture 

(texture) ili strukture (structure) stijena ili sedimenata 

koji su brašnasti, mekani i rahli, na primjer vapnenci 

(limestones) ili pelagički mulj (pelagic ooze). Sinonim: 

mealy. 

fast line – radni (pokretni) kraj bušaćeg užeta. Duljina 

bušaćeg užeta (drilling line) od bubnja bušaće dizalice 

(drawworks drum) do prve koluture (sheave) nepokretnog 

(nepomičnog) koloturnika (crown block) 

na bušaćem tornju – dio bušaćeg užeta koji najbrže 

putuje. 

fat clay – masna glina. Visokoplastična, kohezijska i stlačiva 

glina s visokim sadržajem minerala koji joj daju 

mastan opip. Teško ju je dobivati u vlažnom stanju i 

lako kada je suha. Sinonim: long clay; v. lean clay. 

fat gas – masni (bogati, mokri, vlažni) prirodni plin, v. 

wet natural gas, 1. 

fathom curve – izobata, batimetrijska izolinija, izolinija 


fatigue – zamor, umor. U mehanici – pojava loma materijala 

nakon mnogih ponavljanja naprezanja (cikličkog 

naprezanja) koje samo nije dovoljno veliko da 

uzrokuje njegov lom. 

fatigue limit – granica zamora (umora), v. endurance 

limit. 

fat oil – obogaćeno (bogato, zasićeno) apsorpcijsko ulje, 

v. rich oil. 

fault – rasjed. U strukturnoj geologiji – strukturna jedinica 

litosfere, prirodna pukotina (ili zona pukotina) 

u formacijama duž koje došlo do pomicanja stijena 

u suprotnim smjerovima na objema stranama rasjeda 

(uzdizanja, spuštanja ili uzdužnog pomicanja

fault apron 303 

fault gouge 

stijenskih blokova, odnosno strana rasjeda u odnosu 

jedne na drugu). Rasjedi nastaju kao posljedica ekspanzije, 

gravitacije ili kombinacije tih djelovanja. 

Amplitude pomicanja (pomaka) stijena mogu varirati 

od nekoliko milimetara do nekoliko kilometara. 

Rasjedne plohe mogu sezati do površine, ali većina 

je rasjeda pokopana (čest slučaj u sedimentnim stijenama). 

Rasjedi često teže biti paralelni s trendom 

(neki su poprečni na trend), a rasjedne zone su paralelne 

sa starim obalnim linijama (gdje se još uvijek 

odvija sedimentacija) ili s rubom sedimentacijskih 

bazena ili su na rubovima izdignutih područja. Klasifi 

ciraju se u ovisnosti o relativnom kretanju (pomicanju) 

duž paraklaze (kretanje duž rasjedne plohe 

može biti vertikalno, horizontalno, dijagonalno ili 

rotacijsko ili se stijene mogu međusobno razmicati) 

kao: (a) normalni (v. normal faults); (b) reverzni (v. 

reverse faults); (c) rasjedi s pomakom po pružanju (v. 

strike-slip faults); (d) rasjedi s dijagonalnim pomakom 

(oblique-slip faults), i (e) zglobni rasjedi (hinge faults), 

a tip rasjeda, povezan s tektonikom ploča, naziva 

se transformnim (v. transform fault). Prema veličini 

kuta nagiba rasjedne plohe dijele se na: (a) rasjede 

sa strmim nagibom (rasjedi s velikim kutom nagiba 

rasjedne plohe – većim od 45°, high-angle faults); (b) 

rasjede s blagim nagibom ili položene rasjede (rasjedi 

s malim kutom nagiba rasjedne plohe – manjim 

od 45°, low-angle faults), i (c) položene navlake (rasjedi 

s vrlo malim kutom nagiba rasjedne plohe – od 

10° do 15° ili manjim, overthrust faults). Aktivni rasjedi 

(active faults, live faults) kreću se (gibanje je vrlo 

sporo – obično nekoliko centimetara godišnje, iako 

se mogu kretati na velike udaljenosti tijekom dugih 

perioda), a neaktivni (dead faults) miruju. 

Rasjedi su važni u geološkim izučavanjima jer su mnoge 

naftne i plinske zamke formirane uz rasjede i/ili uzrokovane 

rasjedanjem. Obično čine barijere strujanju 

fl uida u ležištima i, budući da dijele ležište na blokove 

(fault blocks) i da svaki blok ima svoje kontakte i 

tlak, oni se u procesu proizvodnje moraju razmatrati 

kao zasebna ležišta. U slučaju zavodnjavanja rasjednutog 

ležišta/polja injektirana voda struji duž rasjednih 

ploha i, ako je tlak injektiranja veći od početnog 

ležišnog tlaka, voda će proširiti rasjednu pukotinu i 

strujati duž nje. Ako pretičak ležišnog tlaka potraje 

dulje vrijeme, voda može napraviti erozijom stalne 

kanale strujanja i time izazvati nepovratnu štetu u 

ležištu. Rasjedi su također često tektonski ekrani naftnih 

i plinskih ležišta; v. faulting. 

fault apron – zastor rasjedne izbočine. Masa rastrošenog, 

klastičnog stijenskog materijala nataložena 

duž osnovice (baze) rasjedne izbočine (base of fault 

scarp) i formirana brojnim sraslim aluvijalnim konusima 

(alluvial cones). 

fault basin – rasjedni bazen (depresija, zavala). Bazen 

(depresija ili zavala, depression) koji je rasjedima odvojen 

od okolnog područja. 

fault block – rasjedni blok. (1) Strukturna jedinica (element) 

Zemljine kore (crustal unit) formirana blokovskim 

rasjedanjem (v. block faulting). Rasjedni stijenski 

blok može biti djelomično ili potpuno ograničen rasjedima 

i djeluje kao cjelina pri rasjedanju u blokove 

i drugoj tektonskoj aktivnosti. Sinonim: block. (2) Dio 

formacije okružen rasjedima i potencijalno izoliran 

od ostatka formacije. 

fault breccia – rasjedna (dislokacijska) breča. (1) Tektonska 

breča (v. tectonic breccia) sastavljena od uglastih 

fragmenata (odlomaka) koji su nastali drobljenjem, 

razaranjem ili otkidanjem stijena pri kretanju duž rasjeda 

zbog trenja između krila rasjeda ili zbog pojave 

pukotina povezanih s glavnim rasjedom (major fault). 

Naziva se i brečom trenja (v. friction breccia) budući 

da nastaje trenjem i trljanjem stijenki krila rasjeda 

jedna o drugu. Rasjedne breče su prepoznatljive 

po presijecajućim uzajamnim odnosima sa stijenom 

u kojoj se nalaze i po postojanju fi ne gline rasjeda 

(gline trenja – v. fault gouge) i potamnjelih fragmenata 

pokrivenih zrcalima klizanja blokova. Sinonim: 

dislocation breccia. (2) Termin koji se katkada rabi kao 

sinonim za breču zone drobljenja (v. fault rubble). 

fault cliff – rasjedna litica (hridina). Litica (hridina) koja 

se pojavljuje (nastaje) pri rasjedanju (formiranju rasjeda), 

osobito rasjedna strmina (v. fault scarp). 

fault closure – zatvorenje zamke rasjedom. Ograničenje 

naftne ili plinske zamke (ležišta) plohama rasjeda; v. 

closure. 

fault coast - rasjedna obala. Obala neposredno formirana 

rasjedanjem (faulting), na primjer, obala koja 

se proteže duž linije rasjeda (fault line), rasjedne strmine 

(fault scarp) ili obala formirana uskim morskim 

zaljevom (sea arm) koji je ispunio rasjedni rov (fault 

trough). Primjer je obala Crvenog mora. 

fault complex – kompleks rasjeda. Grupa rasjeda (group 

of faults) koji su uzajamno povezani i međusobno 

se presijecaju. Mogu biti jednake ili različite starosti. 

fault-dam spring – rasjedni izvor, v. fault spring. 

fault embayment – rasjedni zaljev. Rasjedni rov (v. fault 

trough) ili drugo spušteno područje u zoni rasjeda ili 

između dva rasjeda koji su potopljeni morem (na primjer, 

u Crvenom moru). 

fault escarpment – rasjedna strmina, v. fault scarp. 

fault fi ssure – rasjedna pukotina, paraklaza. Pukotina 

(fi ssure) koja nastaje kao posljedica rasjedanja (faulting) 

duž koje se jedan dio slojeva (stijena) spustio 

ili uzdigao u odnosu na drugi dio slojeva (stijena). 

Može biti ispunjena žilnim materijalom. Sinonim: 

paraclase. 

fault-fold – rasjed-bora. Struktura koja je formirana 

povezivanjem (kombinacijom) nabiranja (boranja, 

folding) i gotovo vertikalnog rasjedanja (vertical faulting), 

pri čemu se materijal Zemljine kore lomi u 

izduljene trake od kojih se jedne uzdižu nalik antiklinalama, 

a druge spuštaju nalik sinklinalama. 

fault gap – rasjedni klanac. Uvala (depresija, depression) 

između krajeva hrpta (ridge) odsječenih trasverzalnim 

(poprečnim) rasjedom (transverse fault) koji 

je lateralno pomaknuo hrbat tako da se njegova dva 

dijela više ne nastavljaju jedan na drugog. 

fault gouge – fi na glina rasjeda (glina trenja). Mekani, 

necementirani (nevezani) i pulverizirani (smrvljeni u 

prah) glinoviti ili glini sličan materijal (obično smjesa 

minerala u fi no razdijeljenom obliku ili teško razlučivih) 

koji se nalazi duž nekih rasjeda ili između stijenki 

krila rasjeda i ispunjava (ili katkada djelomično ispunjava) 

zonu rasjeda; skliska muljevita masa koja prekriva 

rasjednu površinu ili cementira (veže) rasjednu 

(dislokacijsku) breču (v. fault breccia). Glina rasjeda 

nastaje drobljenjem i usitnjavanjem stijenskog materijala 

tijekom razvoja rasjeda, kao i pri kasnijem 

kemijskom razlaganju (razaranju) i alteraciji uzroko

fault growth 304 

vanim cirkulacijom podzemnih vodenih otopina; v. 

clay gouge, gouge, selvage. 

fault growth – rast rasjeda. Isprekidana kretanja male 

amplitude duž rasjedne površine (plohe, fault surface) 

koja akumulirana rezultiraju znatnim pomacima. 

faulting – rasjedanje, formiranje rasjeda. U geologiji 

– proces lomljenja i kretanja (pomicanja) stijena koji 

dovodi do nastanka rasjeda; v. fault. 

fault ledge – rasjedna strmina, v. fault scarp. 

fault line – linija (trag) rasjeda. Linija ili trag paraklaze 

rasjeda (trace of fault plane) na površini zemlje ili na 

repernoj (referentnoj) ravnini (katkada, na primjer, 

na plohi slojevitosti). Sinonim: fault trace. 

fault-line – prirasjedni. Termin za označavanje sekundarnih 

ili kasnije nastalih formi ili karakterističnih 

crta reljefa koji su stvoreni samo procesima (poput 

erozije) što su djelovali na rasjednuti materijal, na 

primjer, prirasjedna osamljena stijena (fault-line outlier) 

– izolirani humak ili hrbat zaštićen otpornom 

stijenom i stvoren diferencijalnom (selektivnom) 

erozijom (diff erential erosion) blago nagnutog tektonskog 

pokrova (low-angle thrust). 

fault-line coast – prirasjedna obala, obala linije rasjeda. 

Obala koja je formirana djelomičnim potapanjem 

prirasjedne strmine (v. fault-line scarp). Pri tome se 

vode mora ili jezera dodiruju sa strminom. 

fault-line gap – prirasjedni klanac, klanac linije rasjeda. 

Klanac koji je nastao jedino erozijom hrpta (erosion 

of ridge) građenog od otpornih stijena i lateralno 

pomaknutog (pomaknutog u bočnom smjeru) ranijim 

rasjedanjem, na primjer, klanac smješten duž 

linije izdanka (line of outcrop) poprečnog ili dijagonalnog 

rasjeda koji presijeca sloj stijena hrpta; v. 

fault gap. 

fault-line saddle – prirasjedno sedlo, sedlo linije rasjeda. 

Sedlo koje je nastalo brzom erozijom grebena (krijeste) 

hrpta (ridge crest) na mjestu gdje je presječen 

rasjedom; v. fault saddle. 

fault-line scarp – prirasjedna (erozijska rasjedna) strmina, 

strmina linije rasjeda. (1) Strma padina (steep slope) 

ili klif (cliff ) koji su nastali diferencijalnom (selektivnom) 

erozijom (diff erential erosion) duž linije rasjeda 

(bržom erozijom mekanih stijena na jednom krilu 

rasjeda u odnosu na otpornije stijene drugog krila). 

Sinonim: erosion fault scarp; v. fault scarp, obsequent 

fault-line scarp, resequent fault-line scarp. (2) Rasjedna 

strmina (v. fault scarp) izmijenjena (modifi cirana) 

erozijom. Takva uporaba termina se, međutim, ne 

preporučuje budući da strmina (scarp) obično nije 

smještena na liniji rasjeda (ne podudara se s linijom 

rasjeda, fault line). 

fault-line valley – prirasjedna dolina, dolina linije rasjeda. 

Dolina koja se formirala duž linije rasjeda (fault 

line) ili je slijedi, na primjer, supsekventna dolina (subsequent 

valley) koja se razvila (formirala) erozijskim 

usijecanjem njena vrha u mekani, zdrobljeni i relativno 

slabi materijal duž zone rasjeda; v. fault valley. 

fault plane – ravna rasjedna ploha. Rasjedna površina 

ili ploha (v. fault surface) koja je više ili manje ravna. 

fault-plane dip – kut nagiba rasjedne plohe. Kut što ga 

ploha rasjeda čini s horizontalom. Nagib može varirati 

od vertikalnog do gotovo horizontalnog. 

fault rubble – breča zone drobljenja. Kompleks sastavljen 

od odvojenih (izoliranih), nesređeno ispremiješanih 

i zdrobljenih uglastih fragmenata otkinutih s 

fault trench 

krila rasjeda; nekonsolidirana (necementirana) rasjedna 

(dislokacijska) breča (v. fault breccia). 

fault saddle – rasjedno sedlo. Osobiti tip slegnuća (depresije) 

između litice (strmine) rasjeda i padine koji 

ima oblik udubljenja, brazde, klanca ili sedla na hrptu 

(ridge) i nastao je pomicanjem grebena (krijeste) 

hrpta (ridge crest) rasjedanjem (pri rasjedanju). 

fault sag – rasjedno uleknuće. Mala zatvorena depresija 

(enclosed depression) duž aktivnog ili mladog rasjeda 

(active fault, recent fault) čije je formiranje uzrokovano 

diferencijalnim kretanjem pojedinih ploča i blokova 

unutar zone rasjeda ili svijanjem (iskrivljavanjem) 

i naginjanjem blokova povezanima s diferencijalnim 

pomicanjem duž rasjeda. Rasjedno uleknuće je ispunjeno 

jezerom (sag pond). Sinonim: sag. 

fault scarp – rasjedna strmina (kosina). Strma padina 

(steep slope) koja je formirana neposredno kretanjem 

duž jednog od krila rasjeda i čini ogoljelu površinu 

rasjeda (fault surface) prije njene modifi kacije 

djelovanjem procesa erozije (erosion) ili trošenja 

(raspadanja, weathering). Primarna je forma reljefa. 

Sinonimi: cliff of displacement, fault escarpment, fault 

ledge; v. fault cliff . 

fault set – serija rasjeda. Grupa paralelnih ili približno 

paralelnih rasjeda koji su povezani s određenom epizodom 

deformacija (deformational episode); v. fault 

system. 

fault splinter – spojnica paralelnih rasjeda. Uska stupnjevita 

spojnica suprotnih (suprotno ležećih) krajeva 

dvaju paralelnih normalnih rasjeda (parallel normal 

faults) – karakteristično je za zone velikih rasjeda; v. 

fault step. 

fault spring – rasjedni (prirasjedni) izvor. Izvor koji istječe 

na površinu zemlje iz rasjeda (zone rasjeda) po 

kojem je vodonosni sloj u kontaktu s nepropusnim 

slojem. Sinonim: fault-dam spring. 

fault step – rasjedna stepenica. Jedna od niza tankih 

ljusaka ili ploča stijena čije pomicanje daje u sumi 

ukupno pomicanje (total displacement) po normalnom 

rasjedu. 

fault strand – rasjed sustava rasjeda. Pojedinačni rasjed 

u nizu tijesno primaknutih paralelnih ili gotovo paralelnih 

rasjeda u sustavu rasjeda (fault system). 

fault striae – rasjedne strije, v. striation, 1. 

fault surface – ploha rasjeda, rasjedna ploha. Površina 

(ploha) u rasjedu duž koje dolazi do pomicanja stijena; 

v. fault plane. 

fault system – sustav rasjeda. (1) Dvije ili više uzajamno 

povezanih serija rasjeda (v. fault set). (2) Sinonim termina 

fault set (serija rasjeda). 

fault trace – trag (linija) rasjeda, v. fault line. 

fault trap – rasjedna (prirasjedna) zamka. Tip strukturne 

zamke (v. structural trap) za ugljikovodike (naftne 

ili plinske zamke) u kojoj je zatvorenje (closure) 

formirano s jednim ili više rasjeda, odnosno, koja je 

rasjedanjem ograničena u jednom ili više smjerova 

ili gdje je rasjedanje uzrokovalo konačne promjene 

konfi guracije ležišta. Mogu zalijegati i u spuštenom i 

u uzdignutom bloku. Formiranje zamke oko rasjeda 

zavisi od toga koliko ploha rasjeda izolira poroznu 

ležišnu stijenu i sprječava migraciju fl uida kroz nju 

ili duž nje. 

fault trench – rasjedni jarak. Napuklina ili pukotina koja 

se rasjedanjem formirala na površini zemlje. Manjih 

je razmjera nego rasjedni rov (fault trough).

fault trough 305 

feldspathic arenite 

fault trough – rasjedni rov, riftna dolina, v. rift valley, 1. 

fault valley – rasjedna dolina. Linearna depresija (linear 

depression) koja je nastala rasjedanjem (formiranjem 

rasjeda, faulting), na primjer, mala uska dolina stvorena 

relativnim slijeganjem uskih ploča unutar zone 

velikih rasjeda ili veliki rov (graben) smješten između 

dva nagnuta planinska bloka ili dolina nastala relativnim 

uzdizanjem na suprotnim stranama dvaju 

paralelnih reverznih rasjeda s malim kutom nagiba 

(parallel thrust faults); v. fault-line valley. 

fault wall – krilo rasjeda. Masa (blok) stijena koja se nalazi 

na jednoj strani rasjeda – krovinsko krilo (gornji 

blok stijena, blok stijena iznad kose paraklaze rasjeda 

– v. hanging wall) i podinsko krilo (donji blok stijena, 

blok stijena ispod kose paraklaze rasjeda – v. 

footwall). Sinonim: wall. 

fault wedge – rasjedni (tektonski) klin. Masa stijena oblika 

klina koja je ograničena dvama rasjedima. 

fault zone – zona rasjeda, rasjedna zona. Rasjed koji je 

izražen u formi zone razvoja mnogobrojnih malih 

pukotina (zone of fractures) ili breča (zone of breccia) 

ili fi ne gline rasjeda (gline trenja, zone of fault gouge). 

Zona rasjeda može biti široka stotine metara. Sinonimi: 

distributed fault, shatter belt. 

faunal break – faunistički prekid. U stratigrafi ji – oštra 

promjena ili prekid u sastavu jednog skupa (kompleksa) 

fosila (fossil assemblage) do drugog pri prijelazu 

s jednog stratigrafskog horizonta na drugi, 

što je obično povezano s neskladom (unconformity) 

ili prekidom sedimentacije (hijatom, hiatus) ili katkada 

promjenom ekoloških okolnosti bez prekida 

sedimentacije, na primjer, prekid u redovnoj evoluciji 

(razvoju) pojedinog organizma u vertikalnoj seriji 

slojeva. 

faunal stage – faunistički kat. Kronostratigrafska jedinica 

(kat, chronostratigraphic unit, stage) koja je izdvojena 

na bazi faunističke zone (v. faunizone). 

faunal zone – faunistička zona, v. faunizone. 

faunizone – faunistička zona. (1) Biostratigrafska jedinica 

(biostratigraphic unit) ili paket slojeva (slojno tijelo, 

body of strata) koji su karakterizirani određenim 

kompleksom (skupom) fosila (assemblage of fossils), 

pretežno fosilnom faunom, neovisno o tome imaju 

li fosilni organizmi kronološko ili samo facijesno značenje. 

(2) Termin koji se katkada rabi za označavanje 

slojeva ekvivalentnih po starosti nekom dijelu biozone 

i ima u prvom redu kronostratigrafsko značenje. 

(3) Termin koji se primjenjuje kao ekvivalent termina 

zone (zona) pod kojom se podrazumijeva jedinica 

vremena biokronološkog značenja. Sinonim (svih 

defi nicija): faunal zone. 

favositids (Favositidae) – favozitidi. Porodica izumrlih 

tabulatnih koralja (tabulate corals). Karakterizirani 

su masivnim kolonijama (massive colonies), obično 

bez cenenhima (coenenchyme), od koralita malog 

promjera s poroznim stijenkama, kratkim trnovitim 

septama (spinose septa) jednake duljine i potpunim 

tabulama (tabulae). Stratigrafska rasprostranjenost: 

gornji ordovicij-perm (moguće trijas). Sinonim: favositid 

corals. 

feather structure – perasta struktura, v. plume structure. 

feeder line – napojni cjevovod. (1) Cjevovod koji prenosi 

naftu ili plin od koncesije (lease) do glavnog cjevovoda 

(cjevovoda koji vodi do rafi nerije, trunk line) 

ili do transportnog centra (transportation center). (2) 

Priključni naftovod podvodne bušotine (subsea well) 

s njenim manifoldom ili s proizvodnom stanicom. (3) 

Glavni distribucijski plinovod za prijenos prirodnog 

plina u magistralnoj plinovodnoj mreži. Sinonim: 

trunk line. 

feeder lines – napojna mreža (sustav), v. feeder system. 

feeder mains – napojna mreža (sustav), v. feeder system. 

feeder system – napojni sustav (mreža), sustac (mreža) 

za napajanje. U SAD – glavni ili opskrbni plinovod 

koji isporučuje plin od gradske plinske mjerno-redukcijske 

stanice ili drugog izvora opskrbe u distribucijske 

mreže. U Velikoj Britaniji – glavni plinovodi 

koji transportiraju plin pod tlakom većim od normalnog 

tlaka opskrbe i koji se rabe za ukupan transport 

plina ili kao izvor iz kojeg se može u opskrbnu mrežu 

plinovoda dovoditi dodatna količina plina preko regulatora. 

Sinonim: feeder lines, feeder mains. 

feeding station – mjerno-regulacijski plinski čvor. Ulazna 

stanica za prirodni plin. Kompleks plinovoda, 

mjernih uređaja, uređaja za regulaciju tlaka te pomoćnih 

uređaja u krajnjoj točki mreže plinovoda 

koji služe za automatski prijenos plina u zatvorenom 

sustavu. 

feed off – spuštati bušaće alatke odmotavanjem bušaćeg 

užeta. Spuštati bušaće alatke ili kolone bušaćih 

alatki (bušaće kolone, drillstring) isključenjem kočnice 

bušaće dizalice i odmotavanjem bušaćeg užeta s 

bubnja. 

feldspar – glinenac, feldšpat, feldspat. (1) Grupa brojnih 

stjenotvornih minerala (rock-forming minerals) 

tektosilikata i najraširenija od svih mineralnih grupa 

koja čini 75% Zemljine kore. Najvećim dijelom pripadaju 

dvjema glavnim serijama – seriji alkalijskih 

glinenaca (K-Na-feldšpati) ili seriji ortoklasa (orthoclase) 

i seriji alkalijsko-zemnoalkalijskih glinenaca 

(Na-Ca-feldšpati) ili seriji plagioklasa (plagioclase 

feldspars). Glinenci su komponente svih tipova stijena 

– kristaliničnih škriljavaca (crystalline schists), 

migmatita (migmatites), gnajseva (gneisses), granita 

(granites), većine eruptivnih stijena (igneous rocks). 

Također ispunjavaju pukotine i stvaraju druze minerala 

u šupljinama. Boja glinenaca je obično bijela 

ili gotovo bijela (ali su često obojeni primjesama). 

Tvrdoća glinenaca je 6 po Mohsovoj skali. Često su 

dvojno srasli, posjeduju dobru kalavost u dva smjera 

i formiraju kristale monoklinskog ili triklinskog sustava. 

Razlaganjem glinenci daju veliki dio glina u 

tlu i također mineral kaolinit. (2) Mineral iz skupine 

glinenaca (feldšpata), na primjer, sanidin (sanidine), 

ortoklas (orthoclase), mikroklin (microcline), anortoklas 

(anorthoclase), albit (albite), anortit (anorthite), 

celzijan (celsian), hijalofan (hyalophane). Sinonimi: 

feldspath, felspar. 

feldspath – glinenac, feldšpat, feldspat, v. feldspar. 

feldspathic – glinenčev, feldšpatski, feldspatski. Termin 

kojim se označavaju stijene ili drugi mineralni agregati 

s glinencem (feldšpatom); v. feldspar. 

feldspathic arenite – glinenčev (feldšpatski) arenit. Pješčenjak 

(sandstone) koji sadrži kvarc, čert i kvarcit u 

velikoj količini, manje od 10% glinovitog matriksa 

i 10% do 25% glinenca (feldšpata), obično svježeg 

i providnog. Za glinenčev arenit je karakteristično 

obilno postojanje nestabilnih minerala i prevladavanje 

zrna glinenca nad fragmentima fi nozrnastih

feldspathic graywacke 306 

felsite 

(fi nokristalnih) stijena. Glinenčev arenit sadrži manje 

glinenaca i zreliji je nego arkozni arenit (v. arkosic 

arenite). Stijena je približno ekvivalentna subarkozi 

(v. subarkose); v. feldspathic sandstone. 

feldspathic graywacke – glinenčeva (feldšpatska) grauvaka 

(sivac). Ovisno o defi nicijama: (1) Grauvaka za 

koju je karakteristično obilje nestabilnih minerala. 

Obično je to pješčenjak koji sadrži različite količine 

kvarca i čerta (obično manje od 75%) i 15% do 75% 

klastičnog (detritskog) glinovitog matriksa. Zrna glinenca, 

uglavnom natrijskog plagioklasa (što upućuje 

na magmatski izvor materijala), prevladavaju nad 

fragmentima stijena (koji upućuju na eroziju suprakrustalnih 

stijena). (2) Grauvaka koja sadrži 10% do 

25% glinenca i više od 10% glinovitog matriksa. (3) 

Pješčenjak koji sadrži 25% do 90% tinjca (liskuna) i 

fragmenata (odlomaka) metamorfnih stijena, 10% 

do 50% glinenaca i fragmenata eruptivnih stijena te 

0% do 65% kvarca i čerta. (4) Pješčenjak koji sadrži 

25% do 90% tinjca (liskuna) i fragmenata (odlomaka) 

tinjčevih metamorfnih stijena, 10% do 50% glinenaca 

i fragmenata (odlomaka) glinenčevih (feldšpatskih) 

kristalnih stijena i 0% do 65% kvarca, čerta i 

metamorfnih kvarcita. Sinonim: lithic arkosic wacke. 

feldspathic litharenite – glinenčev (feldšpatski) litarenit. 

Ovisno o defi nicijama: (1) Litarenit koji sadrži 

znatnu količinu glinenca, osobito pješčenjak s 10% 

do 50% glinenca, 25% do 90% fragmenata (odlomaka) 

fi nozrnastih (fi nokristalnih) stijena i 0% do 

65% kvarca, kvarcita i čerta. (2) Pješčenjak koji sadrži 

manje od 75% kvarca i fragmenata (odlomaka) metamorfnih 

kvarcita i ima omjer (odnos) F/R između 

1:1 i 1:3 (F – glinenci i fragmenti gnajsa i granita, R 

– fragmenti svih drugih fi nozrnastih stijena); v. lithic 

graywacke. 

feldspathic quartzite – glinenčev (feldšpatski) kvarcit. 

(1) Pješčenjak (sandstone) koji sadrži 70% d0 95% 

kvarca, čerta i metamorfnog kvarcita, 5% do 15% 

glinenaca (feldšpata) i fragmenata (odlomaka) feldšpatskih 

kristalnih stijena te 0% do 15% tinjaca 

(liskuna) i fragmenata tinjčevih metamorfnih stijena; 

v. micaceous quartzite. (2) Čvrsto cementirani 

glinenčev (feldšpatski) pješčenjak (v. feldspathic sandstone). 

Međutim, sam autor (F.J. Pettijohn) kasnije 

je termin feldspathic quartzite rabio kao sinonim za 

subarkose (v.). 

feldspathic sandstone – glinenčev (feldšpatski) pješčenjak. 

Ovisno o defi nicijama: (1) Pješčenjak s velikim 

sadržajem glinenaca (feldšpata), osobito pješčenjak 

sastava između arkoznog pješčenjaka (v. arkosic sandstone) 

i kvarcnog pješčenjaka (v. quartzose sandstone) 

koji sadrži10% do 25% glinenca i manje od 20% 

materijala matriksa sastavljenog od minerala gline, 

sericita i klorita. Kasnije je, međutim, isti autor (F.J. 

Pettijohn) dao terminu feldspathic sandstone drugu 

defi niciju i rabio ga kao sinonim (s manjom prednošću 

uporabe) termina subarkose (subarkoza). (2) 

Kvarcni pješčenjak (v. quartzose sandstone) s 10% 

do 25% glinenca (uglavnom kalijskog glinenca). (3) 

Opći termin koji uključuje glinenčev arenit (v. feldspathic 

arenite) i glinenčevu vaku (v. feldspathic wacke); 

v. feldspathic quartzite. 

feldspathic shale – glinenčev (feldšpatski, kaolinitski) 

šejl. Šejl koji je karakteriziran sadržajem glinenca (feldšpata) 

sa zrnima veličine silta većim od 10% i fi ni- 

jim matriksom od minerala gline iz grupe kaolinita. 

Glinenčev šejl obično asocira s arkozom i formira se 

uklanjanjem fi nijeg materijala iz grubljih arkoznih 

fragmenata (odlomaka). Sinonim: kaolinitic shale. 

feldspathic subgraywacke – glinenčeva (feldšpatska) 

subgrauvaka. Pješčenjak (sandstone) koji se sastoji 

od približno jednake količine fragmenata (odlomaka) 

stijena eruptivnog (magmatskog) i metamorfnog 

postanka, osobito pješčenjak koji sadrži 10% 

do 25% glinenca (feldšpata) i fragmenata eruptivnih 

(magmatskih) stijena, 10% do 25% tinjca (liskuna) i 

fragmenata metamorfnih stijena i 50% do 80% kvarca 

i čerta. 

feldspathic wacke – glinenčeva (feldšpatska) vaka. Pješčenjak 

(sandstone) koji sadrži veliku količinu kvarca, 

čerta i kvarcita, više od 10% glinovitog matriksa i 

10% do 25% glinenca (osobito natrijskog plagioklasa) 

i karakteriziran je obiljem nestabilnih materijala u 

kojima zrna glinenca prevladavaju nad fragmentima 

fi nozrnastih (fi nokristalnih) stijena. Glinenčeva vaka 

sadrži manje glinenaca i zrelija je od arkozne vake (v. 

arkosic wacke). 

feldspathide – feldšpatoid, v. feldspathoid. 

feldspathization – feldšpatizacija. Formiranje glinenca 

(feldšpata) u stijeni, obično kao rezultat metamorfoze 

(metamorfi zma). Materijal za formiranje glinenca 

može dolaziti iz okružujuće stijene (country rock) ili 

biti uveden magmatskim ili drugim otopinama u tekućem 

ili plinovitom stanju. 

feldspathoid – feldšpatoid, feldspatoid. (1) Grupa relativno 

rijetkih stjenotvornih minerala (rock-forming 

minerals) koji se sastoje od alumosilikata (aluminosilicates) 

natrija, kalija ili kalcija i sadrže premalo silicij-dioksida 

za formiranje glinenaca (feldšpata, feldspar). 

Feldšpatoidi su po kemijskim svojstvima bliski 

glinencima, ali se od njih razlikuju oblikom kristala i 

fi zikalnim svojstvima. Zauzimaju mjesto glinenaca u 

eruptivnim (magmatskim) stijenama (igneous rocks) 

koje nisu zasićene silicij-dioksidom ili koje sadrže 

višak alkalija i aluminija. Mogu se sresti zajedno s glinencima 

u istoj stijeni, ali se nikada ne nalaze zajedno 

s kvarcom ili slobodnim magmatskim silicij-dioksidom. 

(2) Mineral iz grupe feldšpatoida, na primjer 

leucit (leucite), nefelin (nepheline), sodalit (sodalite), 

lazurit (lazurite), melilit (melilite), nozean (nosean), 

haijin (hauyne), kankrinit (cancrinite). Sinonimi: feldspathide, 

felspathoid; v. feldspath. 

feloid – feloid. Skupni naziv za minerale iz grupa glinenaca 

(feldšpata) i feldšpatoida; v. feldspar, feldspathoid. 

felsic – felzički, kiseo. Termin koji označava eruptivnu 

(magmatsku) stijenu (igneous rock) sa znatnim sadržajem 

svijetlih (svjetloobojenih) minerala (lightcolored 

minerals) u njenom modalnom mineralnom 

sastavu (mode). Termin se također primjenjuje za 

označavanje takvih minerala (kvarc, glinenci ili feldšpati, 

feldšpatoidi, muskovit) kao grupe. Termin je 

mnemotehnički i izveden je kombiniranjem dijelova 

riječi fe (ldspar)+ l(enad)+si(lica)+c. Termin felzički po 

značenju je suprotan pojmu mafi tski (mafi c); v. basic, 

femic, mafi c, salic. 

felsite – felzit. Opći termin za svaku svijetlu fi nozrnastu 

(fi nokristalnu) ili afanitsku ekstruzivnu (efuzivnu) ili 

hipabisalnu stijenu s fenokristalom ili bez njega koja 

se sastoji uglavnom od kvarca i glinenca (feldšpata);

felsitic 307 

fi eld 

stijena s felzitskom teksturom (felsitic texture). Sinonim: 

felstone; v. aphanite, felsitic, felsitoid. 

felsitic – felzitski. Sinonim termina aphanitic (afanitski) 

koji se primjenjuje samo za svijetle guste stijene 

(light-colored dense rocks), dok je termin aphanitic 

rezerviran za tamne (tamnoobojene) stijene (darkcolored 

rocks). Terminom se također označava pripadnost 

felzitu ili se odnosi na felzit (v. felsite). Uporaba 

termina se, međutim, ne preporučuje, jer se u 

prvobitnom (originalnom) značenju on primjenjivao 

za označavanje mineralne tvari koja je, kako je sada 

poznato, smjesa kvarca i glinenca (feldšpata). 

felsitoid – felzitoid. Termin slobodne (neformalne) 

uporabe kojim se označava svaka svijetla (svjetloobojena) 

eruptivna (magmatska) stijena (light-colored 

igneous rock) čija su mineralna zrna premalena da bi 

se mogla razlučiti golim okom. Sinonim: aphanite; v. 

felsite. 

felspar – glinenac, feldšpat, feldspat, v. feldspar. 

felspathoid – feldšpatoid, feldspatoid, v. feldspathoid. 

felstone – felzit, v. felsite. 

female connection – spojnica s unutarnjim (ženskim) 

navojem. Spojnica cijevi (coupling) s navojem na 

unutarnjoj strani (površini) u koju ulazi spojnica s 

vanjskim (muškim) navojem (male connection). 

female thread – unutarnji (ženski) navoj, v. internal 

thread. 

femic – femski, femni. Termin za označavanje eruptivne 

(magmatske) stijene (igneous rock) koja sadrži jedan ili 

nekoliko normativnih, tamnoobojenih minerala (normative 

dark-colored minerals) bogatih željezom, magnezijem 

ili kalcijem (kao glavne komponente normativnog 

mineralnog sastava). Terminom se također 

označavaju takvi minerali; v. basic, felsic, mafi c, salic. 

fence diagram – (1) blok-dijagram. U geologiji – prikaz 

u perspektivi triju ili više geoloških presjeka i 

njihovih uzajamnih odnosa. (2) granični dijagram. U 

geokemiji – dijagram kemijskih faktora, na primjer, 

oksidativni potencijal i pH, koji utječu na stabilnost 

minerala. Dijagram ima zasebna polja defi nirana 

granicama između faza (granicama postojanja ili 

nepostojanja pojedinih faza) u asocijacijama minerala, 

stijena ili spojeva (sastavnih dijelova minerala i 

stijena). Takve se granice nazivaju geokemijskim (geochemical 

fence). 

fenestral porosity – fenestralna poroznost. Tip poroznosti 

karbonata – izduljene ili nepravilne pore nastale 

(formirane) truljenjem nakupina cijanobakterija 

ili nakupljanjem plinova koji potječu od procesa 

truljenja organske tvari. 

fenêtre – tektonsko okno, v. window, 1. 

fen peat – nizinski treset, v. lowmoor peat. 

fenster – tektonsko okno, v. window, 1. 

ferns (Filicineae, Polypodiatae) – paprati. Razred vaskularnih 

biljaka bez cvjetova (vascular nonfl owering 

plants). Mnoge suvremene paprati imaju složene 

listove (complex fronds) koji rastu iz podzemnog podanka 

(rizoma, rhizome), a sporangiji (sporangia) su 

grupirani na površini listova. 

ferriferous – željezonosan. U mineralogiji i petrologiji 

– koji sadržava željezo ili je bogat željezom. Termin 

se primjenjuje za označavanje minerala koji sadrže 

željezo i sedimentnih stijena koje su bogatije željezom 

nego obično, na primjer, šejl sa sadržajem oksida 

željeza većim od 15%; v. ferruginous. 

ferromagnesian – feromagnezijski. Termin koji se 

primjenjuje za označavanje mafi tskih (v. mafi c) minerala 

za koje je karakteristično da sadrže željezo i 

magnezij. 

ferruginous – željezovit. (1) Koji se odnosi na željezo ili 

sadrži željezo, na primjer, pješčenjak koji je cementiran 

željeznim oksidom ili šejl sa sadržajem željeza u 

količini dostatnoj za industrijsko dobivanje; v. ferriferous. 

(2) Termin kojim se označava stijena crvene 

boje ili boje hrđe zbog postojanja oksida željeza (količina 

željeza može biti vrlo mala). Praktično sve su 

stijene crvene boje zbog sadržaja željeza. 

fi brocrystalline – fi brokristalan, vlaknasto-kristalan. 

Koji je karakteriziran postojanjem vlaknastih kristala. 

fi brolite – fi brolit, silimanit, v. sillimanite. 

fi brous peat – vlaknasti (drvenasti) treset. Kruti i neplastični 

treset čija je prvobitna biljna struktura tek 

neznatno izmijenjena razgradnjom celulozne tvari. 

Sinonim: woody peat. 

fi brous texture – vlaknasta tekstura. Tekstura od fi nih 

igličastih, štapićastih kristala, na primjer, u krizotilu i 

amfi bolskom azbestu. 

fi eld – (1) polje. (a) U geologiji i proizvodnji nafte i plina 

– pojedinačno ležište ili grupa ležišta čije se konture 

naftonosnosti ili plinonosnosti, u projekciji na zemljinoj 

površini potpuno ili djelomično prekrivaju, 

površina ili područje ispod koje zaliježe jedno ili više 

ležišta ugljikovodika grupiranih ili povezanih s istom 

pojedinačnom geološkom strukturom (npr. antiklinalom) 

i/ili stratigrafskim uvjetima. Naziv polje se 

odnosi i na površinu i na podzemne formacije. Kada 

se određuje tip polja, u njegovu se nazivu na prvo 

mjesto stavlja fl uid s najmanjim rezervama, a na drugo 

mjesto fl uid s najvećim rezervama, na primjer, u 

plinsko-naftnom polju prevladava nafta, a u plinskokondenzatnom 

polju prevladava kondenzat. Prema 

veličini pridobivih rezervi nafte i plina, polja se u SAD 

klasifi ciraju u šest skupina (označenih slovima od A 

do F). U skupinu A spadaju polja s rezervama nafte 

većim od 8 milijuna m 3 (50 milijuna barela) i rezervama 

prirodnog plina većim od 8,5 milijardi m 3 (300 

milijardi kubičnih stopa), u skupinu B polja s rezervama 

nafte između 4 i 8 milijuna m 3 (25 do 50 milijuna 

barela) i rezervama plina od 4,25 do 8,5 milijardi m 3 

(150 do 300 milijardi kubičnih stopa), u skupinu C 

polja s rezervama nafte između 1,6 i 4 milijuna m 3 

(između 10 i 25 milijuna barela) i prirodnog plina od 

1,7 do 4,25 milijardi m 3 (od 60 do 150 milijardi kubičnih 

stopa), u skupinu D polja s rezervama nafte od 

159 tisuća m 3 do 1,6 milijuna m 3 (od 1 do 10 milijuna 

barela) i plina od 170 milijuna m 3 do 1,7 milijardi m 3 

(od 6 do 60 milijardi kubičnih stopa), te u skupinu E 

polja s rezervama nafte manjim od 159.000 m 3 (milijun 

barela) i prirodnog plina manjim od 170 milijuna 

m 3 (6 milijardi kubičnih stopa). U skupinu F su 

svrstana polja koja su napuštena kao neprofi tabilna. 

Sinonim:pool; v. reservoir, gas-condensate reservoir, 

gas reservoir, oil reservoir. (b) U geofi zici – prostor na 

kojem se manifestira neki mjerljivi geofi zički efekt, 

na primjer, efekt gravitacije ili magnetizma. Karakterizirano 

je kontinuitetom – svaki položaj na tom prostoru 

ima pridruženu vrijednost. (2) teren. U geologiji 

– široki termin koji se rabi za označavanje područja 

izvan laboratorija i osobito izvan zatvorenih prostora

fi eld appraisal 308 

fi eld steam generator 

na kojima se izvode neposredna geološka opažanja i 

skupljaju podaci, uzorci stijena i minerala te fosili. 

fi eld appraisal – evaluacija (procjena) polja. Određivanje 

granica naftnog ili plinskog polja (delineation 

of petroleum fi eld) izradom bušotine za omeđenje 

polja (blizu bušotine kojom je polje otkriveno), karakterizacija 

potencijalnog ležišnog režima (režima 

iskorištavanja) i procjena proizvodnih mogućnosti 

polja. 

fi eld butanes – sirovi butani. Sirova smjesa kapljevina 

prirodnog plina (natural gas liquids), produkt postrojenja 

za obradu (preradu) plina (gas processing 

plant) na polju. Smjesa se šalje na frakcioniranje radi 

dobivanja raznih komponenata – propana, butana, 

heksana i drugih. 

fi eld compression test – pogonsko tlačno ispitivanje. 

Ispitivanje radi određivanja sadržaja gazolina (gasoline 

content) u masnom (mokrom) i naftnom plinu 

(wet gas, casinghead gas). 

fi eld conditioning – pogonska obrada, obrada na polju, 

v. oilfi eld processing. 

fi eld conditioning of crude oil – pogonska obrada sirove 


of crude oil. 

fi eld conditioning of natural gas – pogonska obrada 

prirodnog plina, obrada prirodnog plina na polju, v. 

oilfi eld processing of natural gas. 

fi eld development – razrada polja. Faza eksploatacije 

naftnog ili plinskog polja nakon faze procjene polja 

(v. fi eld appraisal) koja, nakon studije ekonomičnosti, 

uključuje razradno bušenje te izbor i montažu odgovarajuće 

procesne opreme i opreme za skladištenje. 

fi eld development well – bušotina za omeđenje polja, 

v. fi eld extension well. 

fi eld drainage – dreniranje polja. Migracija nafte i plina 

u polju usljed proizvodnje. Proizvodne bušotine 

uzrokuju gradijent tlaka između svog drenažnog područja 

i ostalih dijelova polja i time strujanje nafte i 

plina prema bušotinama. 

fi eld effi ciency – efi kasnost dubinske naftne pumpe, v. 

downhole pump effi ciency. 

fi eld extension well – bušotina za omeđenje polja. 

Bušotina izbušena na prihvatljivo dokazanom području 

proizvodnog naftnog ili plinskog polja radi 

dobivanja podataka za defi niranje protezanja polja. 

Oko takve bušotine mora već postojati nekoliko proizvodnih 

bušotina. Bušenje je niskorizično. Sinonim: 

fi eld development well. 

fi eld facility – postrojenje (uređaji) na polju. Oprema na 

polju, na primjer, separatori, kompresori, skruberi, 

apsorberi i dr., koja je predviđena za nekoliko koncesija 

na polju. 

fi eld gathering lines – sabirni (kolektorski) cjevovodi 

(mreža cjevovoda), v. gathering lines. 

fi eld geology – terenska geologija. Neposredno izučavanje 

geologije danog područja, izučavanje stijena 

i stijenskog materijala u njihovoj sredini, direktna 

opažanja na terenu, početno primarno rekognosciranje. 

fi eld grade butane – miješani butan. Smjesa normalnog 

butana i izobutana separirana iz masnog (mokrog) 

plina (wet gas) na postrojenju za obradu (preradu) 

prirodnog plina (natural-gas processing plant). 

Sinonim: mixed butane. 

fi eld growth rate – tempo povećanja (rasta) rezervi po- 

lja. Prosječni godišnji porast rezervi poznatih polja 

kao rezultat njihova dopunskog istraživanja. 

fi eld handling – pogonska obrada, obrada na polju, v. 

oilfi eld processing. 

fi eld handling of crude oil – pogonska obrada sirove 


of crude oil. 

fi eld handling of natural gas – pogonska obrada prirodnog 

plina, obrada prirodnog plina na polju, v. oilfi - 

eld processing of natural gas. 

fi eld map – terenska geološka karta. Preliminarna ili 

prva geološka karta danog područja koja se sastavlja 

na terenu i na kojoj se može bazirati izrada konačne 

geološke karte. 

fi eld plant – uređaj za uklanjanje kondenzata. Uređaj 

na cjevovodu za uklanjanje kondenzata (etana, propana, 

butana) iz prirodnog plina. Sinonim: straddle 

plant. 

fi eld potential – proizvodni potencijal polja. Kapacitet 

proizvodnje nafte i/ili plina kojim neko polje može 

proizvoditi tijekom 24-satnog perioda. 

fi eld pressure – ležišni tlak, v. reservoir pressure. 

fi eld processing – pogonska obrada, obrada na polju, v. 

oilfi eld processing. 

fi eld processing of crude oil – pogonska obrada sirove 


of crude oil. 

fi eld processing of natural gas – pogonska obrada 



fi eld processing unit – uređaj za pogonsku obradu 

prirodnog plina. Uređaji, kao što su separatori (separators), 

apsorpcijske kolone (apsorberi, absorption 

units) ili jedinice za niskotemperaturnu separaciju 

(low-temperature separation units, LTX units), koji 

služe za obradu proizvedenog prirodnog plina prije 

njegove otpreme na postrojenje za obradu (preradu, 

gas-processing plant) ili u plinovod. 

fi eld rules – pravila razrade i proizvodnje polja. Propisi 

koje izdaje državno regulativno tijelo (government 

regulatory agency) i koji se primjenjuju kako bi razrada 

i proizvodnja nafte i plina polja bila efi kasna. 

Mogu regulirati raspored bušotina, gustoću mreže 

bušotina, način izračunavanja dopuštene proizvodnje 

nafte i plina, maksimalno dopušteni plinski faktor 

(GOR). Pravila mogu vrijediti za jedno, za više ili 

za sva ležišta polja. 

fi eld-scale – u industrijskim razmjerima. Pojam koji 

označava primjenu neke operacije ili tehnologije (na 

primjer, procesa povećanja iscrpka nafte/EOR-procesa) 

na znatnom dijelu ili na cijelom polju, za razliku 

od primjene u pokusnim razmjerima (v. pilot-scale). 

fi eld static pressure – statički tlak polja. Ležišni tlak cijelog 

naftnog ili plinskog polja izmjeren nakon što su 

sve bušotine bile neko vrijeme zatvorene. 

fi eld steam generator – pogonski generator vodene 

pare. Površinski uređaj za proizvodnju vodene pare 

na naftnim poljima za potrebe procesa istiskivanja 

nafte kontinuiranim injektiranjem pare i cikličkih 

obrada ležišta parom. Generatori su vodocijevnog 

tipa i jednostrukog djelovanja (voda cirkulira prisilno 

i kontinuirano kroz spiralne ili ravne cijevi u generatoru 

koje se zagrijavaju loženjem nafte ili plina). 

Generator proizvodi paru pri konstantnom tlaku 

(većem od ležišnog) u dvofaznom području (s pa

fi eld superintendent 309 

fi lter press 

rom i vodom). Temperatura izlazne pare je također 

konstantna. U generatoru se sva voda za napajanje 

generatora ne pretvara u paru, tako da iz generatora 

izlazi smjesa zasićene vode (tekuće faze) i suhe pare 

koja se naziva vlažna para (v. wet steam). Voda za napajanje 

generatora pare mora biti dobre kvalitete da 

ne bi dolazilo do stvaranja kamenca i korozije cijevi 

te kako bi se izbjegle suspendirane krute čestice u 

izlaznoj pari (propisuju se ukupan sadržaj otopljenih 

i suspendiranih krutih čestica, koncentracija kisika, 

željeza i silicij-dioksida, ukupna tvrdoća, pH). Pogonski 

generatori vodene pare su pokretni uređaji koji 

se isporučuju na polje na saonicama ili montirani na 

kamionu ili se montiraju na mekanu podlogu. Problem 

mogu biti emisije plinovitih produkata goriva 

generatora; v. downhole steam generator. 

fi eld superintendent – upravitelj polja. Zaposlenik 

operatora koji nadzire sve bušaće i proizvodne djelatnosti 

na polju, području ili okrugu. 

fi eld tank – skladišni (proizvodni, pogonski) rezervoar, v. 

stock tank. 

fi eld-terminal platform (FTP) – centralna proizvodna 

platforma. Stalna (permanentna) odobalna proizvodna 

platforma (off shore production platform) koja 

služi kao centralno postrojenje za obradu produkcije 

(central processing facility) na polju. Platforma prihvaća 

uronjene stojke pridruženih bušotina i s drugih 

bušaćih platformi i na njoj se obavlja primarna obrada 

nafte i/ili plina prije njihova transporta. 

fi eld treatment of natural gas – pogonska obrada prirodnog 

plina, obrada prirodnog plina na polju, v. oilfi - 


fi ery cloud – užareni oblak, nuée ardente, v. nuée ardente. 

fi fty-fi fty (50-50) allowable – dopuštena proizvodnja 

popola. Dopuštena proizvodnja nafte i/ili plina polja, 

odobrena od državnog regulativnog tijela (government 

regulatory agency) za određeno razdoblje, 

koja se dijeli u jednakom omjeru (pola-pola) na pojedinačne 

bušotine i na površinu polja. 

fi ll – (1) ispuna. U geologiji – svaki sediment istaložen 

djelovanjem bilo kojeg agensa koji potpuno ili djelomično 

ispunjava dolinu, jamu ili drugu depresiju. 

(2) bušaći mulj na dnu bušotine. Krhotine i čestice probušene 

stijene na dnu kanala bušotine. (3) zemlja za 

nasipavanje (zatrpavanje). (a) Umjetne nakupine prirodnih 

zemljanih materijala (na primjer, tla, pijeska, 

šljunka ili stijena) i materijala jalovine koje se rabe za 

ispunjavanje ograničenih prostora (na primjer starih 

komora u rudnicima), proširivanje obalnog kopna 

prema jezerima ili zaljevima (na primjer, za proširivanje 

plaža) ili izgradnju nasipa (radi podizanja nivoa 

u jezeru). (b) Zemlja (tlo) ili rastresita (rahla) stijena 

koje se primjenjuju za podizanje površine zemljišta 

u nizinama, na primjer, za nasipavanje uleknina ili 

jaruga pri izgradnji željezničkih pruga. (4) zatrpano 

mjesto, v. fi ll, 3b. (5) dubina nasipavanja (zatrpavanja). 

Dubina do koje se treba nasuti zemljani materijal da 

bi se površina podigla do određenog nivoa. 

fi ll connection – vod (cjevovod) za punjenje prstenastog 

prostora bušotine isplakom, v. fi ll line. 

fi lling the hole – punjenje bušotine isplakom. Pumpanje 

bušaće isplake u bušotinu radi održavanja nivoa 

fl uida u njoj. 

fi ll line – vod (cjevovod) za punjenje prstenastog prostora 

bušotine isplakom. Vod (cjevovod) koji spaja mani- 

fold stojke (standpipe manifold) i prstenasti prostor 

bušotine (annulus of well) i služi za pumpanje bušaće 

isplake direktno iz isplačnih rezervoara (mud tanks) 

u prstenasti prostor bušotine za vrijeme vađenja 

(izvlačenja) bušaćih alatki (tripping out) tijekom gubitka 

cirkulacije isplake (lost circulation). Sinonimi: fi ll 

connection, fi ll-up line. 

fi ll-up curve – krivulja rasta tlaka bušotine s vremenom. 

Krivulja (dijagram) rasta tlaka (plot of pressure 

increase) proizvodne bušotine s vremenom nakon 

njena zatvaranja. Rabi se za mjerenje permeabilnosti 

ležišne stijene i procjenu kapaciteta proizvodnje. 

Vrijeme potrebno za postizanje statičke ravnoteže 

predstavlja mjeru efektivne permeabilnosti (eff ective 

permeability) ležišne stijene i također mjeru indeksa 

produktivnosti (productivity index) bušotine. Sinonim: 

build-up curve. 

fi ll-up line – (1) vod (cjevovod) za punjenje bušotine 

isplakom. U procesu bušenja – vod (cjevovod) za dodavanje 

bušaćeg isplačnog fl uida u kanal bušotine 

tijekom operacije izvlačenja (vađenja) kolone bušaćih 

alatki iz bušotine (tripping out). (2) vod (cjevovod) 

za punjenje prstenastog prostora bušotine (annulus of 

well) isplakom, v. fi ll line. 

fi ll-up period – vrijeme punjenja ležišta injektiranom 

vodom. U procesu konvencionalnog zavodnjavanja 

naftnih ležišta (waterfl ood) – vrijeme od početka zavodnjavanja 

tijekom kojeg se plin ponovno otapa u 

slojnoj nafti djelovanjem tlaka injektirane vode. Kapaciteti 

injektiranja (injection rates) u tom periodu su 

relativno veliki. 

fi lm water – pelikularna (adhezivna, sorpcijska) voda, v. 

pellicular water. 

fi lter – fi ltar. (1) U tehnici – uređaj za separaciju (razdvajanje) 

suspendiranih čvrstih čestica iz tekućina 

njihovim prolaženjem kroz porozni materijal u fi ltru 

(tkanina, žičana mreža, sloj zrnastog materijala). (2) 

U seizmologiji – uređaj ili sustav (električni, mehanički 

ili računalo) koji se primjenjuje u seizmičkom 

profi liranju za mijenjanje oblika vala ili amplitude 

signala. Filtriranje se najčešće vrši na bazi frekvencije, 

ali se katkada rabe nagib, duljina vala, amplituda i 

drugi parametri. Zemlja se ponaša kao fi ltar seizmičkih 

valova. 

fi lter cake – isplačna obloga (kora, kolač), v. mud cake. 

fi lter cake of mud – isplačna obloga (kora, kolač), v. 

mud cake. 

fi lter-cake thickness – debljina isplačne obloge (kore, 

kolača). Debljina isplačne obloge se obično izražava 

u 1 / 32 dijelova inča. Pri dinamičkim uvjetima njena 

debljina ovisi o brzini odlaganja (taloženja) i eroziji 

uzrokovanoj cirkulacijom fl uida i mehaničkom abrazijom 

rotirajućom kolonom bušaćih alatki. Isplačna 

obloga će obično postići ravnotežnu debljinu u 

kanalu bušotine, ali u laboratorijskim ispitivanjima 

obloga se formira pri statičkim uvjetima bez erozije. 

Sinonim: mud-cake thickness; v. mud cake. 

fi ltering – fi ltriranje. U seizmologiji – slabljenje određenih 

frekvencija komponenata signala i pojačavanje 

drugih. Može se izvoditi električnim fi ltrima ili numerički 

(digitalnim računalima) nakon što je signal 

registriran; v. convolution. 

fi lter loss – gubitak fi ltrata (fi ltracijski gubitak) bušaće 

isplake, v. fi ltration loss. 

fi lter press – fi ltarska preša. U tehnologiji bušaćih ispla

fi lter separator 310 

fi nding costs 

ka i cementnih kaša – uređaj za protiskivanje bušaće 

isplake (drilling mud) kroz fi ltar ili porozno sredstvo 

za odvajanje fl uida od čvrstih čestica u ispitivanju fi ltracije 

bušaćih fl uida (v. fi ltration test) koji se primjenjuje 

za mjerenje gubitka fl uida (fl uid loss) i svojstava 

isplačne obloge (kore) bušaćih (isplačnih) fl uida 

(cake properties of drilling fl uid). Sastoji se od posude 

za uzorak isplake, izvora tlaka, fi ltra i graduiranog 

mjernog cilindra. Uzorak isplake se protiskuje kroz 

fi ltar pri specifi ciranom tlaku i temperaturi tijekom 

određenog vremena. Ispitivanje se vrši u skladu s API 

normama (API standards). 

fi lter separator – separator s fi ltrom. Horizontalna ili 

vertikalna posuda s fi ltarskim medijem visoke kvalitete 

za uklanjanje vrlo malih čestica tekućina i/ili 

čvrstih čestica (primjesa) iz plina. Primjenjuje se u 

slučaju kada konvencionalna metoda separacije 

(gravitacijskom ili centrifugalnom silom) nije djelotvorna 

zbog ekstremno male veličine čestica. Obično 

se upotrebljava na usisu kompresora (compressor 

inlet) na polju, kao završna skruber-kolona za obradu 

glikolom (scrubbers of glycol contact towers) i na horizontalnim 

separatorima (horizontal separators). Postoji 

više tipova separatora s fi ltrom, ovisno o tome 

uklanjaju li se čestice kapljevine ili čvrste čestice ili 

oboje. Efi kasnost separatora je 98% za čestice promjera 

1 mikrometra, a 100% za čestice promjera 5 

mikrometara. 

fi lter-type mist extractor – fi ltarski uređaj za ekstrakciju 

raspršene nafte. Uređaj u naftno-plinskim separatorima 

za uklanjanje raspršenih kapljica (magle) 

tekuće faze iz struje plina koji je opremljen fi ltrima. 

Uređaj radi na principu sudaranja struje plina s pregradama 

i promjene smjera i brzine strujanja. 

fi ltrate – fi ltrat. U tehnologiji bušaćih isplaka – tekući 

dio bušaće isplake (drilling mud) koji je protisnut 

(istisnut) u pore formacije (stijene) neposredno uz 

kanal bušotine tijekom bušenja. Filtrat zauzima pore 

isprane zone formacije (fl ushed zone), a čvrste čestice 

oblažu stijenku kanala bušotine formirajući isplačnu 

(fi ltarsku) oblogu ili koru (mud cake, fi lter cake). 

fi ltrate loss – gubitak fi ltrata (fi ltracijski gubitak) bušaće 


fi ltrate reducer – aditiv za smanjivanje gubljenja fl uida, 

v. fl uid-loss additive. 

fi ltration – fi ltriranje, cijeđenje. (1) Općenito – proces 

uporabe fi ltara za uklanjanje suspendiranih čvrstih 

čestica iz fl uida. (2) U procesu obrade vode – postupak 

uklanjanja malih fl okula ili neotopljenih čvrstih 

čestica iz vode (nakon njene kemijske obrade i čišćenja 

taloženjem) propuštanjem vode kroz slojeve 

pijeska, granuliranog agregata ili drugog materijala. 

Najčešće se rabe dva tipa fi ltara – brzi mehanički fi ltri 

pod tlakom (sa slojevima sortiranog pijeska i šljunka, 

granuliranog antracita, grafi tne rude i drugih materijala 

kao fi ltarsko sredstvo) i fi ltri s dijatomejskom 

zemljom. 

fi ltration-control additives – aditivi za regulaciju fi ltracije, 

v. low-water-loss additives. 

fi ltration loss – fi ltracijski gubitak (gubitak fi ltrata) bušaće 

isplake. Gubitak tekućeg dijela (fi ltrata, fi ltrate) 

bušaćeg (isplačnog) fl uida (drilling fl uid) u formaciju 

(stijenu) u procesu bušenja (pri čemu se na stijenki 

kanala bušotine nakupljaju čvrste čestice isplake i 

formiraju isplačnu ili fi ltarsku oblogu ili koru, mud 

cake, fi lter cake). Gubljenje fi ltrata se mjeri u laboratoriju 

(uobičajeno ispitivanje bušaćih isplaka) s pomoću 

fi ltarske preše (v. fi lter press) pri specifi ciranom 

tlaku i tijekom specifi ciranog vremenskog intervala. 

Sinonimi: fi lter loss, fi ltrate loss, fl uid loss; v. fi lter press, 

fi ltration test. 

fi ltration-loss quality of drilling mud – fi ltracijska 

kvaliteta bušaće isplake. Kvaliteta bušaće isplake koja 

se mjeri ispitivanjem njene fi ltracije (v. fi ltration test) 

u fi ltarskoj preši (fi lter press) kako bi se odredio volumen 

gubljenja fi ltrata (vodenog dijela) isplake i 

debljina isplačne (fi ltarske) obloge ili kore (mud cake, 

fi lter cake) koji predstavljaju mjeru fi ltracijske kvalitete. 

Za većinu operacija bušenja je poželjna isplaka s 

malom fi ltracijom (s malim gubitkom vodene faze). 

fi ltration test – ispitivanje fi ltracije bušaće isplake. U 

tehnologiji bušaćih isplaka – ispitivanje specifi čne 

bušaće isplake radi mjerenja volumena isplačnog 

fi ltrata (fi ltrate) i debljine i kvalitete nastale isplačne 

(fi ltarske) obloge ili kore (mud cake, fi lter cake). Ispitivanje 

se vrši fi ltarskom prešom (v. fi lter press) pri 

tlaku protiskivanja uzorka isplake kroz fi ltar 7 bar ili 

35 bar (100 ili 500 psi) i temperaturi od 93 do 150 

°C (200 do 300 °F), a volumen fi ltrata isplake (koji se 

skuplja u graduiranom mjernom cilindru) u cm 3 se 

mjeri nakon 30 minuta ispitivanja. Debljina isplačne 

obloge se mjeri u 1 / 32 inča i kvalitativno opisuje. 

fi nal boiling point – završno (konačno) vrelište (točka 

ključanja), krajnja točka destilacije. U destilacijskoj 

analizi sirove nafte i naftnih produkata – najviša 

temperatura koja je registrirana (ako je potrebno 

i korigirana) tijekom završne faze destilacije pod 

normiranim (standardnim) uvjetima. To je obično 

temperatura nakon što ispari sav volumen tekućine 

u destilacijskoj tikvici. Konačno vrelište, zajedno s 

početnim vrelištem (početnom temperaturom isparavanja) 

čini granice odjeljivanja frakcija (produkata) 

destilacije. Sinonim: end point. 

fi nal casing – eksploatacijska zaštitna kolona, v. production 

casing. 

fi nal casing string – eksploatacijska zaštitna kolona, v. 

production casing. 

fi nal squeeze pressure – konačni tlak cementacije pod 

tlakom. Tlak bušotine na površini na koncu operacije 

cementacije pod tlakom (squeeze cement job). 

fi nding and development costs – troškovi otkrića i razrade. 

Izračunati troškovi pronalaženja i razrade polja 

po barelu (ili po m 3 ) rezervi nafte ili na 1.000 kubičnih 

stopa (1.000 m 3 ) rezervi plina. Uključuju troškove 

akvizicije koncesije (lease costs), geološke i geofi zičke 

troškove (geological and geophysical costs), opće 

troškove (overhead), troškove bušenja (drilling costs) 

i proizvodnog opremanja (completion costs) svih bušotina 

na polju. Troškovi se podijele s procijenjenim 

rezervama polja, a maksimalne prihvatljive vrijednosti 

će odrediti izvodljivost projekta. Metoda izračuna 

troškova otkrića i razrade se rabi za vrednovanje ekonomike 


fi nding costs – troškovi otkrića. Izračunati troškovi pronalaženja 

polja po barelu (ili po m 3 ) rezervi nafte ili na 

1.000 kubičnih stopa (1.000 m 3 ) rezervi plina. Uključuju 

troškove akvizicije koncesije (lease costs), geološke 

i geofi zičke troškove (geological and geophysical 

costs), opće troškove (overhead) i troškove bušenja 

(drilling costs) i proizvodnog opremanja (completion

fi ne 311 

fi ngering 

costs) bušotine-otkrivačice (discovery well). Troškovi 

se podijele s procijenjenim rezervama polja, a maksimalne 

prihvatljive vrijednosti će odrediti izvodljivost 

projekta. Metoda izračuna troškova otkrića se rabi za 

vrednovanje ekonomike istraživanja. 

fi ne – fi n. Koji se sastoji od relativno malih čestica, na 

primjer, fi na pješčana ilovača (fi ne sandy loam). Suprotni 

pojam je grub (v. coarse). 

fi ne clay – fi na glina. Geološki termin kojim se označava 

glina (v. clay) s česticama promjera između 0,5 i 1 

mikrometra i također nevezani (necementirani) glinoviti 

agregat (loose aggregate of clay) koji se sastoji 

od fi nih čestica gline; v. coarse clay, medium clay, very 

fi ne clay. 

fi ne emulsion – fi na emulzija, v. micellar solution. 

fi ne-grained – fi nozrnast. (1) Termin koji se primjenjuje 

za označavanje kristalne ili staklaste stijene 

(crystalline rock, glassy rock) i njihove teksture s relativno 

malim zrnima pojedinih minerala, osobito 

se rabi za eruptivne (magmatske) stijene (igneous 

rocks) čije čestice imaju srednji promjer manji od 1 

mm (0,04 inča). Sinonim: aphanitic. (2) Termin koji se 

primjenjuje za označavanje sedimenta (sediment), 

sedimentne stijene (sedimentary rock) i njene teksture 

čije su pojedine komponente premale da bi se 

mogle razlikovati golim okom – osobito se rabi za 

sediment ili stijenu čije čestice imaju srednji promjer 

manji od 62 mikrometra ili 1 / 16 mm (čestice veličine 

silta i manje). Termin se rabi u relativnom smislu, u 

primjeni postoje različite granice veličine; v. fi nely 

crystalline. (3) Termin koji se primjenjuje za označavanje 

tla (soil) s prevladavajućim sadržajem silta i/ili 

gline; v. coarse-grained. 

fi ne-granular – fi nogranularan, v. microgranular. 

fi ne gravel – sitni šljunak. (1) U inženjerskoj geologiji 

– šljunak čije čestice imaju promjer između 19 mm 

( 3 / 4 inča) i 4,76 mm (0,187 inča), što odgovara standardnom 

situ br. 4 u SAD. (2) U pedologiji – termin 

koji se primjenjuje u SAD za označavanje šljunka s 

česticama promjera između 2 mm i 12,5 mm (od 1 / 12 

do ½ inča). Termin se ranije primjenjivao za označavanje 

čestica tla promjera od 1 mm do 2 mm koje se 

danas nazivaju vrlo grubi (vrlo krupni) pijesak (v. very 

coarse sand). 

fi nely crystalline – fi nokristalan. Termin koji se primjenjuje 

za opisivanje isprepletene teksture karbonatne 

sedimentne stijene s kristalima promjera (ovisno o 

defi nicijama) između 0,016 mm i 0,062 mm ili 0,01 

mm i 0,1 mm ili 0,01 mm i 0,05 mm ili manjeg od 

1 mm; v. fi n e -grained, coarsely crystalline, very fi nely 

crystalline, very coarsely crystalline. 

fi neness – fi noća. U petrologiji – stupanj raščlanjivanja 

tvari, veličina čestica koje čine tvar. Termin se primjenjuje 

za opisivanje sedimentne teksture (sedimentary 

texture). 

fi neness modulus – modul fi noće. Broj koji označava 

fi noću fi nog agregata ili drugog fi nog materijala, na 

primjer, pijeska. Postupak ocjene pješčanih i šljunčanih 

sedimenata (sand deposits, gravel deposits) 

se sastoji od propuštanja (prolaženja) uzoraka kroz 

standardizirani komplet sita, određivanja postotaka 

(masenih ili volumenskih) materijala koji se zadržao 

na sitima i dijeljenja s 100. Rezultantni broj modula 

fi noće se uspoređuje s raznim specifi kacijskim zahtjevima. 

fi ne pebble – sitna valutica. Geološki termin za valutice 

(v. pebble) čiji je promjer od 4 mm do 8 mm; v. coarse 

pebble, medium pebble, very coarse pebble. 

fi nes – fi ne frakcije. (1) U sedimentologiji – vrlo male 

čestice (osobito manje od čestica srednje veličine u 

smjesi čestica različitih veličina), na primjer frakcija 

silta i gline u glacijalnim (ledenjačkim) nanosima 

(glacial drift) ili fi nozrnasti sediment (fi ne-grained 

sediment) koji se polako taloži (sliježe) na dno vodenog 

bazena. (2) U inženjerskoj geologiji – termin koji 

označava čestice tla (soil) veličine čestica gline i silta 

(promjera manjeg od 0,074 mm). 

fi ne sand – fi ni pijesak. (1) Geološki termin za česticu pijeska 

promjera između 125 i 250 mikrometara (0,125 

mm i 0,250 mm) i također za rahli (rastresiti) pješčani 

agregat (loose aggregate of sand) koji se sastoji od 

čestica fi nog pijeska; v. coarse sand, medium sand, 

very coarse sand, very fi ne sand. (2) U inženjerskoj geologiji 

– termin za označavanje čestice pijeska koja 

ima promjer od 0,074 mm do 0,42 mm. (3) U američkoj 

nomenklaturi tala – čestica pijeska promjera između 

0,10 mm i 0,25 mm (Međunarodno pedološko 

društvo određuje promjer od 0,02 mm do 0,2 mm). 

(4) Materijal tla koji sadrži 85% ili više čestica veličine 

pijeska (suma postotnog sadržaja silta i 1,5 puta većeg 

postotnog sadržaja gline je manja od 15) i 50% ili 

više fi nog pijeska ili manje od 25% ukupne količine 

vrlo grubog (very coarse), grubog (coarse) i srednjeg 

(medium) pijeska pri sadržaju vrlo fi nog (fi nozrnastog) 

pijeska manjem od 50%. 

fi ne silt – fi ni silt (alevrit). Geološki termin za česticu silta 

koja ima promjer između 8 i 16 mikrometara (od 1 / 128 

do 1 / 64 mm) i također za rahli (rastresiti) siltni agregat 

(loose aggregate of silt) koji se sastoji od čestica fi nog 

silta; v. coarse silt, medium silt, very fi ne silt. 

fi nes migration – migracija fi nih čestica. Premještanje i 

kretanje fi nih čestica unutar ležišta. Može uzrokovati 

oštećenje ili pogoršanje permeabilnosti ležišta blokiranjem 

pora. 

fi nger – (1) prst (prečka) grabalja za odlaganje cijevi. Metalna 

ili drvena prečka grabalja bušaćeg tornja za odlaganje 

pasova cijevi (v. fi nger board) izvučenih iz bušotine. 

Gornji krajevi cijevi (na primjer, bušaćih šipki, 

uzlaznih cijevi) pri odlaganju u tornju se smještaju 

između prstiju (prečki) grabalja. (2) jezik. Prstolika 

intruzija (prodor) vode ili plina u naftnu zonu ležišta 

u procesu proizvodnje nafte. Također prstolike nepravilnosti 

fronte istiskivajućeg (injektiranog) fl uida 

u procesima povećanja iscrpka nafte (EOR-procesi). 

Sinonim: tongue; v. fi ngering, gravity tongue, gravity 

tonguing, viscous fi nger, viscous fi ngering. 

fi nger bit – lopatasto bušaće dlijeto, bušaće dlijeto s lopaticama, 


fi nger board, fi ngerboard – grablje za odlaganje cijevi. 

Polica smještena visoko na bušaćem tornju (derrick) 

ispod platforme (podišta) tornjaša (monkey board) s 

prstima (prečkama) za razdvajanje i uredno slaganje 

pasova cijevi (na primjer, bušaćih šipki, uzlaznih cijevi) 

izvučenih iz bušotine unutar tornja i pridržavanje 

njihovih gornjih krajeva. Sinonim: hay rack. 

fi ngering – nastanak (formiranje) jezika. Napredovanje 

vode ili plina u naftnom ležištu s prstolikim prodorima 

(jezicima) u naftnu zonu tijekom proizvodnje 

nafte kao posljedica crpljenja nafte kapacitetom 

većim od maksimalnog efi kasnog (maximum effi ci

fi ning-upward cycles 312 

fi rst-contact miscible fl uids 

ency rate). Također, prstoliko prodiranje istiskivajućeg 

(injektiranog) fl uida u istiskivanu naftu, umjesto 

homogenog napredovanja fronte istiskivanja u procesima 

podržavanja ležišnog tlaka (pressure maintenance) 

i povećanja iscrpka nafte (EOR-procesi). Uzrok 

nastanka jezika je razlika (nepovoljan omjer) viskoznosti 

i gustoće istiskivajućeg fl uida i slojne nafte, a 

posljedica je nepotpuno istiskivanje nafte, odnosno 

manji konačni iscrpak. Sinonim: tonguing; v. fi nger, 

gravity tongue, gravity tonguing, viscous fi nger, viscous 

fi ngering. 

fi ning-upward cycles – ciklusi usitnjavanja zrna prema 

gore. U sedimentologiji – ciklička sedimentacija u 

kojoj zbog postupnog smanjivanje energije vode ili 

relativnog porasta nivoa mora svaki mlađi član ciklusa 

sadrži detritus sa zrnima sve manjeg promjera (sa 

sve sitnijim zrnima); v. coarsening-upward cycles. 

fi ning-upward layer – sloj s prema gore usitnjenim 

zrnima, v. fi ning-upward cycles, coarsening-upward 

cycles. 

fi nite closed aquifer – konačni zatvoreni vodonosni bazen 

napajanja (akvifer) ležišta, v. aquifer. 

fi nite outcropping aquifer – konačni otvoreni vodonosni 

bazen napajanja (akvifer) ležišta, v. aquifer. 

fi orite – silicijski sinter, v. siliceous sinter. 

fi re bank – protupožarni nasip. Nasip izgrađen oko rezervoara 

za zaustavljanje istjecanja u slučaju izbijanja 

požara. 

fi refl ood, fi re fl ood, fi refl ooding – istiskivanje nafte 

frontom podzemnog izgaranja, v. in-situ combustion. 

fi re front – fronta podzemnog izgaranja nafte, v. combustion 

front. 

fi re-tube heater – uređaj za termičku obradu (termičko 

razbijanje) emulzije, v. emulsion treater. 

fi re valve – protupožarni plinski ventil, v. fusible link 

valve. 

fi re wall – protupožarni zid. Zemljani ili betonski nasip 

(earthen bank, concrete bank) izgrađen oko naftnih 

rezervoara (ili drugih uređaja u kojima se nalazi nafta, 

na primjer, pumpi) za zadržavanje nafte u slučaju 

njenog izlijevanja zbog havarija, za zaustavljanje širenja 

požara ili za zaštitu dok se ne poduzmu odgovarajuće 

mjere. 

fi rn – fi rn, zrnasti led. (1) Prijelazni materijal između 

snijega i glečerskog (ledenjačkog) leda koji je stariji 

i gušći od snijega, ali se još nije pretvorio u glečerski 

led. Snijeg postaje fi rn nakon ljetne sezone topljenja, 

a fi rn postaje glečerski led kada mu permeabilnost 

za tekuću vodu padne na nulu. Firn se također defi 

nira, ali vrlo rijetko, na bazi određenih fi zikalnih 

svojstava, na primjer, gustoće (snijeg postaje fi rnom 

pri gustoći većoj od 0,4 g/cc, prema starijoj literaturi, 

ili većoj od 0,55 g/cc). Sinonimi: fi rn snow, névé. (2) 

Geografski termin koji se primjenjuje za označavanje 

područja akumulacije ili gornjeg dijela ledenjaka, ali 

je u tom značenju istisnut iz uporabe terminima fi rn 

fi eld ili névé (polje fi rna ili snježnik). 

fi rn basin – polje fi rna, v. fi rn fi eld. 

fi rn fi eld – polje fi rna, snježnik. Akumulacijsko područje 

ledenjaka (glečera), široka površina ledenjaka na 

kojoj se nakuplja snijeg i pretvara u fi rn (zrnasti led). 

Sinonimi: fi rn basin, névé. 

fi rn snow – fi rn, zrnasti led, v. fi rn. 

fi rst arrival – prvi nailazak. U seizmičkom istraživanju – 

prvi registrirani (zapisani) signal ili nailazak seizmič- 

kog vala (seizmičke energije) iz poznatog izvora. Prvi 

nailasci na seizmogramima dobivenim metodom 

refl ektiranih (odbijenih) valova (refl ection seismic) 

se mogu, na primjer, upotrijebiti za dobivanje podataka 

o površinskom sloju s malom brzinom širenja 

valova (v. low-velocity layer). Na bazi prvih nailazaka 

seizmičkih valova se također izučava refrakcija (lom) 

valova. Sinonim: fi rst break. 

fi rst break – prvi nailazak, v. fi rst arrival. 

fi rst cementing – primarna cementacija, v. primary cementing. 

fi rst-contact hydrocarbon miscible fl ood (fl ooding) 

– istiskivanje nafte ugljikovodicima direktnim miješanjem 

(miješanjem prvim kontaktom, miješanjem 

jednostrukim kontaktom). Tip procesa istiskivanja 

nafte ugljikovodicima (ugljikovodičnim otapalom 

ili solventom) u kojem se injektirani ugljkovodik i 

slojna nafta direktno uzajamno miješaju, t.j. u kojem 

se miscibilnost postiže prvim ili jednostrukim 

kontaktom otapala i slojne nafte. Direktno miscibilni 

ugljikovodici (ugljikovodični solventi) jesu propan i 

ukapljeni naftni plin (LPG). Sinonimi: direct miscible 

displacement by hydrocarbon solvent, direct miscible 

hydrocarbon fl ood, fi rst-contact miscible displacement 

by hydrocarbon solvent, v. fi rst-contact miscibility, 

fi rst-contact miscible fl uid. 

fi rst-contact miscibility – miscibilnost prvim (jednostrukim) 

kontaktom, direktna miscibilnost. Sposobnost 

potpunog uzajamnog otapanja dvaju ili više 

fl uida, bez površine razdjela među njima, jednostrukim 

(prvim) kontaktom u svim omjerima. U miscibilnim 

procesima povećanja iscrpka nafte (EOR-procesi) 

istiskivajući fl uidi, koji se direktno miješaju sa 

slojnom naftom u svim omjerima i njihova smjesa 

uvijek ostaje jedna faza, jesu ugljikovodična otapala 

(solventi, hydrocarbon solvents) – propan i ukapljeni 

naftni plin (LPG); v. miscibility, multiple-contact miscibility. 

fi rst-contact miscible displacement – istiskivanje nafte 

direktno miscibilnim fl uidima, v. fi rst-contact miscible 

fl ood. 

fi rst-contact miscible displacement by hydrocarbon 

solvent – istiskivanje nafte ugljikovodicima direktnim 

miješanjem, v. fi rst-contact hydrocarbon miscible fl ood. 

fi rst-contact miscible fl ood (fl ooding) – istiskivanje 

nafte direktno miscibilnim fl uidima (fl uidima miscibilnim 

jednostrukim kontaktom). Tip miscibilnog 

istiskivanja nafte injektiranjem fl uida koji imaju sposobnost 

direktnog miješanja (miješanja prvim ili jednostrukim 

kontaktom) sa slojnom naftom – propana 

i ukapljenog naftnog plina (LPG). Sinonim: fi rst-contact 

miscible displacement; v. miscibility, fi rst-contact 

miscibility, miscible fl ood, multiple-contact miscible 

fl ood. 

fi rst-contact miscible fl uids – direktno miscibilni injektirani 

fl uidi, injektirani fl uidi miscibilni jednostrukim 

(prvim) kontaktom. Fluidi za istiskivanje nafte iz ležišta 

u miscibilnim procesima povećanja iscrpka nafte 

(EOR-procesima) koji imaju sposobnost direktnog 

potpunog miješanja (miješanja prvim ili jednostrukim 

kontaktom) sa slojnom naftom u svim omjerima, 

bez površine razdjela među njima, t.j. nastala smjesa 

ostaje jedna faza. Direktno miscibilni istiskivajući 

fl uidi su srednji ugljikovodici (etan, propan, butan)

fi rst-contact miscible injection fl uids 313 

fi shing magnet 

i smjese ukapljenog naftnog plina (LPG) koje čak 

mogu biti u stanovitoj mjeri razrijeđene metanom. 

Sinonim: directly miscible fl uids, directly miscible injection 

fl uids, fi rst-contact miscible injection fl uids; v. multiple-contact 

miscible fl uids, miscibility, miscible fl ood, 

multiple-contact miscible fl ood. 

fi rst-contact miscible injection fl uids – direktno miscibilni 

injektirani fl uidi, injektirani fl uidi miscibilni jednostrukim 

(prvim) kontaktom, v. fi rst contact miscible 

fl uids 

fi rst-contact miscible solvent – direktno miscibilno otapalo 

(solvent), otapalo (solvent) miscibilno jednostrukim 

(prvim) kontaktom. Fluid za istiskivanje nafte iz 

ležišta koji ima sposobnost direktnog potpunog miješanja 

(miješanja prvim ili jednostrukim kontaktom) sa 

slojnom naftom u procesu njena istiskivanja. Primjeri 

takvih otapala u procesima povećanja iscrpka nafte 

(EOR-procesima) jesu propan i ukapljeni naftni plin. 

Sinonim: directly miscible solvent; v. miscible fl ood. 

fi rst intermediate string – prva tehnička zaštitna kolona, 

v. intermediate casing. 

fi rst string of protective pipe – prva tehnička zaštitna 

kolona, v. intermediate casing. 

fi sh – (1) metalni otpaci u bušotini. (a) U procesu bušenja 

– naziv za svaki predmet, dio polomljene bušaće 

alatke, šipke, cijevi, zaklinjene ili zaglavljene 

cijevi, žrvnjeva bušaćeg dlijeta, dubinske brtvenice 

(pakera), užeta ili komad druge izgubljene opreme 

koji su slučajno pali u kanal bušotine ili su u njemu 

izgubljeni i čine prepreku, sprječavaju nastavak bušenja 

ili spuštanje šipki i cijevi u bušotinu tako da je 

nužno njihovo vađenje (izvlačenje) za daljnje bušenje. 

Najčešće u bušotini ostaju žrvnjevi koji su otpali 

s bušaćeg dlijeta, polomljene bušaće šipke i njihove 

spojnice. Mogu se izvaditi (izvući) jedino posebnim 

operacijama (radovima) instrumentacije (v. fi shing) 

koji se izvode kolonom alatki za instrumentaciju (fi s - 

hing string) i odgovarajućim alatkama (fi shing tools). 

Sinonim: junk. (b) Svaki strani predmet ili materijal u 

kanalu bušotine koji se ne može izvaditi (izvući) po 

želji. (2) instrumentirati, izvoditi operaciju (radove) 

instrumentacije. Hvatati i izvlačiti strani predmet iz 

bušotine na bušaćem postrojenju. Sinonimi: fi sh up, 

recover, recover a fi sh; v. fi shing. (3) površinska uzemljivačka 

elektroda. U karotaži bušotina – prenosiva 

površinska elektroda (portable surface electrode) za 

električno uzemljenje (electrical ground) u operaciji 

karotaže. Ukopana je u plitko iskopanu rupu u tlu i 

ispunjena je isplakom. 

fi sherman – (1) specijalist za instrumentaciju, v. fi shing. 

(2) radnik na instrumentaciji. Radnik, član posade bušaćeg 

postrojenja (uređaja) koji se bavi instrumentacijom 

(hvatanjem i izvlačenjem stranih predmeta iz 

bušotine). Sinonim: fi shing hand; v. fi shing. 

fi shing – instrumentacija, operacija (radovi) instrumentacije. 

U procesu bušenja – svaka operacija (radovi) 

koja se izvodi na bušotini radi oslobađanja, uklanjanja 

ili hvatanja i izvlačenja (vađenja) stranih predmeta 

ili dijelova polomljenih bušaćih alatki ili izgubljene 

opreme koji su pali u kanal bušotine ili su u njemu 

izgubljeni (na primjer, polomljeno bušaće dlijeto ili 

bušaća šipka ili zaštitna cijev, otkinuto bušaće uže 

– takvi predmeti se u naftnoj terminologiji nazivaju 

fi s h ) i koji čine prepreku ili sprječavaju nastavak 

bušenja ili onemogućuju spuštanje šipki ili cijevi u 

bušotinu ili njeno proizvodno opremanje specijalnim 

alatkama, tzv. alatkama za hvatanje (v. fi shing 

tools), kako bi se bušenje moglo nastaviti. U praksi 

bušenja se javljaju brojne situacije koje zahtijevaju 

takve vrste operacija: (a) pad predmeta s radne platforme 

(podišta) bušaćeg tornja u kanal bušotine; (b) 

kvar površinske opreme (osobito isplačne pumpe) 

koji uzrokuje urušavanje stijenke kanala bušotine i 

time zaklinjenje (ukliještenje) kolone bušaćih šipki u 

kanalu bušotine; (c) diferencijalno prianjanje bušaće 

šipke uz propusnu ili poroznu formaciju; (d) stvaranje 

žljebova na stijenki kanala bušotine; (e) lomovi bušaćih 

šipki (zbog rotacije bušaće kolone nakon njenja 

zaklinjenja u bušotini, prenaprezanja šipki, zamora 

materijala, korozije ili diferencijalnog zaglavljivanja 

bušaće kolone); (f) gubitak dijelova dubinske bušaće 

opreme (na primjer, krhotine stabilizatora, žrvanja 

bušaćeg dlijeta); (g) izvlačenje kolone bušaćih šipki 

u pokušaju njena oslobađanja od zaglavljivanja ili 

zaklinjenja, i (h) pojava prepreka u kanalu bušotine 

zbog bubrenja formacije ili urušavanja stijenke kanala 

bušotine. Kada strani materijal (predmet) ostane u 

kanalu bušotine usljed nekog od navedenih uzroka, 

mora se donijeti odluka o sudbini bušotine – pokušati 

izvaditi materijal iz bušotine, bušiti novi (bočni) 

kanal bušotine, opremiti bušotinu za proizvodnju iz 

plićeg intervala (najmanje poželjna opcija) ili napustiti 

bušotinu. Budući da svaka odluka iziskuje velike 

troškove, gotovo uvijek se pristupa vađenju materijala 

iz bušotine (operaciji hvatanja ili instrumentacije). 

Troškovi instrumentacije (fi shing expenses) općenito 

su 50% do 75% veći od troškova normalnog bušenja 

i čine oko 3% troškova bušenja (drilling costs). Sinonimi: 

fi shing job, fi shing operations, fi sh job; v. fi sh. 

fi shing assembly – kolona za instrumentaciju, v. fi shing 

string. 

fi shing electromagnet – elektromagnet za instrumentaciju, 

v. fi shing magnet. 

fi shing equipment – oprema za instrumentaciju, v. fi s - 

hing tools. 

fi shing bell – zvono za hvatanje. U procesu bušenja 

– alatka za instrumentaciju (hvatanje i izvlačenje 

predmeta iz bušotine, fi shing tool) namijenjena za 

vanjsko hvatanje predmeta. Sinonimi: bell socket, fi shing 

socket, screw bell, screw socket, socket. 

fi shing hand – radnik na instrumentaciji, v. fi sherman, 2. 

fi shing head – glava za hvatanje. U procesu instrumentacije 

– gornji dio dubinske alatke koji omogućuje 

njeno lako hvatanje i izvlačenje iz bušotine. 

fi shing jar, fi shing jars – škare (škare-udarač, udarne 

škare, udarač) za instrumentaciju. Hidraulička ili mehanička 

alatka za instrumentaciju (fi shing tool) kojom 

se izvode iznenadni i snažni hodovi (koraci) prema 

gore (oil jar) ili prema dolje (bumper jar) na kolonu 

bušaćih alatki (bušaćih šipki, drillstring). Bušaće škare 

(posebno ojačane škare – drilling jars) obično se spuštaju 

kao sastavni dio kolone bušaćih alatki u slučaju 

kada dođe do zaglavljivanja bušaćih šipki. Kod radova 

na izvlačenju havariranih alatki iz kanala bušotine 

(radova instrumentacije, fi shing) škare se spuštaju u 

bušotinu neposredno iznad alatke za hvatanje. 

fi shing job – instrumentacija, operacija (radovi) instrumentacije, 

v. fi shing. 

fi shing magnet – magnet za instrumentaciju. Permanentni 

magnet (permanent magnet) koji se primje

fi shing mill 314 

fi ttings 

njuje kao alatka za instrumentaciju (fi shing tool) 

– izvlačenje sitnih metalnih predmeta ili krhotina iz 

kanala bušotine (na primjer žrvnja bušaćeg dlijeta). 

Spušta se u bušotinu žičanim užetom tijekom operacije 

instrumentacije (fi shing). Prije instrumentacije 

magnetom bušotina se ispere radi uklanjanja drugih 

krhotina kako bi površina magneta bila u neposrednom 

kontaktu s predmetom koji se vadi (magnet 

neće privući predmet ako je prekriven drugim krhotinama). 

Magnet privlači samo predmete od željeznog 

materijala, ali ne karbid, mjed, broncu, aluminij 

ili plemeniti čelik. Također postoje elektromagneti za 

instrumentaciju (fi shing electromagnet, electromagnetic 

fi shing tool). 

fi shing mill – glodalo (glodač) za instrumentaciju. Poseban 

tip glodala (dlijeta za glodanje) za obradu vrha 

(na primjer brušenjem neravnina vrha) havarirane 

alatke u kanalu bušotine prije njena hvatanja (izvlačenja) 

do oblika kojeg alatka za hvatanje (fi shing 

tool) može zahvatiti. Abrazivne površine glodala su 

od volframovog karbida. 

fi shing operation – instrumentacija, operacija (radovi) 

instrumentacije, v. fi shing. 

fi shing socket – zvono za hvatanje, v. fi shing bell. 

fi shing spear – unutarnji hvatač (hvataljka) cijevi, alatka 

za unutarnje hvatanje cijevi, spir, v. spear. 

fi shing string – kolona za instrumentaciju. U procesu 

bušenja – bušaće šipke (drillpipes) ili uzlazne cijevi 

(tubing) i sklop dubinskih alatki (downhole assembly) 

koji se primjenjuju s alatkom za instrumentaciju (fi s - 

hing tool) u operacijama instrumentacije, odnosno 

hvatanja i izvlačenja stranih predmeta iz bušotine 

(fi shing operation). Cijevi kolone za instrumentaciju 

su obično normalne težine, a teške šipke (kada se 

rabe, drill collars) obično se spuštaju bez stabilizatora. 

U mnogim operacijama instrumentacije se neposredno 

iznad alatki za instrumentaciju spuštaju udarne 

škare (drilling jars). Sinonim: fi shing assembly. 

fi shing tap – nareznica navoja za instrumentaciju. Alatka 

za instrumentaciju (fi shing tool) koja se spušta 

u bušotinu s kolonom za isntrumentaciju (fi shing 

string) i primjenjuje se za rotacijsko rezanje unutarnjeg 

navoja (nareza) na cijevi u bušotini. 

fi shing time – vrijeme instrumentacije. Vrijeme koje je 

na bušaćem postrojenju (uređaju) utrošeno na operaciju 

isntrumentacije (hvatanje i izvlačenje stranog 

predmeta iz bušotine); v. fi shing. 

fi shing tools – alatke (oprema) za instrumentaciju. U 

procesu bušenja – specijalizirane alatke za hvatanje i 

vađenje stranih predmeta iz kanala bušotine (v. fi s h ), 

odosno za izvođenje operacija (radova) instrumentacije 

(v. fi shing). Postoje brojne izvedbe takvih alatki 

– predmeti se mogu zahvatiti ili zakvačiti i izvući, 

osloboditi udaranjem, rezati ili glodati, ali se općenito 

dijele na dva glavna tipa – za hvatanje i vađenje sitnih 

predmeta (na primjer, metalnih krhotina) i velikih 

predmeta (na primjer, bušaće šipke, karotažne alatke). 

Uobičajene alatke za izvlačenje sitnih predmeta 

su magnet za instrumentaciju (v. fi shing magnet) i 

pauk za instrumentaciju (v. junk basket), a za izvlačenje 

velikih predmeta škare (udarne škare) za instrumentaciju 

(v. fi shing jars), glodalo (glodač) za instrumentaciju 

(v. fi shing mill), kolona ili cijev za obušivanje 

(v. washover string), zvono za instrumentaciju s 

klinovima ili overšot (v. overshot), hvatač cijevi ili spir 

(v. spear), harpun za hvatanje užeta (v. wireline spear). 

Postoje glodači, vanjski i unutarnji rezači, nareznice 

za instrumentaciju itd. Alatke za instrumentaciju se 

obično unajmljuju. Sinonim: fi shing equipment. 

fi sh job – instrumentacija, operacija (radovi) instrumentacije, 

v. fi shing. 

fi shtail (fi sh tail) bit – bušaće dlijeto »riblji rep«, dvolopatasto 

bušaće dlijeto, v. drag drilling bit. 

fi shtail (fi sh tail) drilling bit – bušaće dlijeto »riblji rep«, 

dvolopatasto bušaće dlijeto, v. drag drilling bit. 

fi shtail valve – leptirasti ventil, v. butterfl y valve. 

fi sh up – instrumentirati, izvoditi operaciju (radove) instrumentacije, 

v. fi sh, 2, fi shing. 

fi ssile – (1) cjepljiv, cjepak. U mineralogiji i petrologiji 

– termin kojim se označava sposobnost (svojstvo) 

lakog cijepanja (kalanja) duž tijesno bliskih ploha, 

kojom se pokazuje cjepljivost ili kalavost (v. fi ssility). 

(2) fi noslojevit. U geologiji – termin za označavanje 

slojevitosti koja se sastoji od lamina debljine manje 

od 2 mm. 

fi ssility – cjepljivost, cjepkost. U mineralogiji i petrologiji 

– opći termin kojim se označava svojstvo lakog 

cijepanja ili kalanja nekih stijena na tanke slojeve ili 

pločice duž tijesno zbliženih, gotovo ravnih i paralelnih 

ploha, na primjer, duž ploha slojevitosti (bedding 

plane) u šejlu ili duž ploha klivaža (cleavage plane) 

u škriljavcu. Postojanje cjepljivosti razlikuje šejl od 

muljnjaka (madstona). Termin cjepljivost uključuje 

pojave poput cjepljivosti paralelne slojevitosti (v. 

bedding fi ssility) i pukotinski klivaž (v. fracture cleavage), 

ne primjenjuje se za karakteristike minerala, ali je 

analogan terminu cleavage (kalavost) koji se primjenjuje 

u slučaju minerala; v. fi ssile. 

fi ssion-track dating – datiranje po tragovima fi sije 

(spontane fi sije). Metoda izračunavanja apsolutne 

geološke starosti (starosti u godinama) određivanjem 

omjera (odnosa) gustoće tragova spontane 

fi sije (spontaneous fi ssion-track density) i gustoće tragova 

inducirane fi sije (induced fi ssion-track density). 

Metoda se primjenjuje za određivanje starosti od 20 

godina do 1,4 milijardi godina, najbolja je za tinjce, 

tektite i meteorite i također se rabi za određivanje 

količine i distribucije urana u uzorku. Sinonimi: fi ssion-track 

method, spontaneous fi ssion track dating. 

fi ssion-track method – metoda tragova fi sije (spontane 

fi sije), v. fi ssion-track dating. 

fi ssure – (1) otvorena pukotina. U tektonskoj geologiji 

– površina (ploha) pukotine (surface of fracture) ili 

loma (surface of crack) u stijeni duž koje se primjećuje 

jasno razdvajanje. Često je ispunjena materijalom 

koji nosi mineralizaciju. Sinonimi: joint fi ssure, open 

joint. (2) duboka raspuklina ledenjaka, v. crevasse, 4. 

fi ssure theory – teorija migracije ugljikovodika po pukotinama. 

Rana teorija (hipoteza), danas djelomično 

napuštena, migracije nafte i plina po otvorenim pukotinama 

(napuklinama) koje su nastale savijanjem 

slojeva u antiklinale (antiklinalne strukture). Teorija 

pretpostavlja migraciju nafte i plina kroz otvorene 

pukotine u područjima sa složenom mrežom pukotina 

i pod tim uvjetima ugljikovodici se mogu akumulirati 

u ekonomski isplativim ležištima u eruptivnim 

stijenama (igneous rocks). 

fi ttings – fi tinzi, instalacijska armatura. Mali dijelovi 

(cijevi, nazuvice, koljena, trojnici i dr.) koji se rabe za 

cjevovode (ne uključuju spojnice i ventile).

fi ve-point test 315 

fl aggy 

fi ve-point test – ispitivanje bušotine metodom »pet protoka«. 

Ispitivanje plinskih bušotina metodom uzastopnih 

(višestrukih) protoka (v. fl ow-after-fl ow test) radi 

određivanja optimalnog protoka koje se izvodi mjerenjem 

pet protoka pri različitim dinamičkim tlakovima 

na dnu bušotine i mjerenjem statičkog tlaka. 

fi ve-spot – mreža (raspored) bušotina »5 točaka«, v. fi vespot 

well pattern. 

fi ve-spot fl ood (fl ooding) – istiskivanje nafte po mreži 

bušotina »5 točaka«, v. fi ve-spot well pattern. 

fi ve-spot fl ooding (fl ood) network – shema istiskivanja 

nafte (istiskivanje nafte) po mreži bušotina »5 točaka«, 

v. fi ve-spot well pattern. 

fi ve-spot fl ooding (fl ood) pattern – shema istiskivanja 



fi ve-spot fl ooding (fl ood) system – shema istiskivanja 



fi ve-spot injection network – shema injektiranja 

(injektiranje) po mreži bušotina »5 točaka«, v. fi ve-spot 

well pattern. 

fi ve-spot injection pattern – shema injektiranja (injektiranje) 

po mreži bušotina »5 točaka«, v. fi ve-spot well 

pattern. 

fi ve-spot method – metoda zavodnjavanja »5 točaka«, 


fi ve-spot pattern – mreža (raspored) bušotina »5 točaka«, 


fi ve-spot waterfl ood (waterfl ooding) – zavodnjavanje 

po mreži bušotina »5 točaka«, v. fi ve-spot well 

pattern. 

fi ve-spot well arrangement – mreža (raspored) bušotina 

»5 točaka«, v. fi ve-spot well pattern. 

fi ve-spot well array – mreža (raspored) bušotina »5 točaka«, 


fi ve-spot well network – mreža (raspored) bušotina »5 

točaka«, v. fi ve-spot well pattern. 

fi ve-spot well pattern – mreža (raspored) bušotina »5 

točaka«. Simetrična mreža bušotina pri zavodnjavanju, 

s kvadratom kao elementom mreže, u kojoj su 

četiri injekcijske bušotine smještene na jednakoj 

udaljenosti na vrhovima kvadrata, a jedna proizvodna 

bušotina u njegovoj sredini. Omjer broja injekcijskih 

i proizvodnih bušotina u mreži je 1:1. Mreža »5 

točaka« je najpoznatiji i najviše primjenjivani raspored 

bušotina. Sinonimi: fi ve-spot, fi ve-spot pattern, 

fi ve-spot well arrangement, fi ve-spot well array, fi v e - 

spot well network, normal fi ve-spot pattern, normal 

fi ve-spot well pattern. 

fi xed-angle bent sub – zakrivljeni bušaći prijelaznik s 

konstantnim kutom, v. bent sub. 

fi xed-bottom platform – stacionarna (fi ksna, nepokretna, 

stalna) morska (odobalna) bušaća platforma, v. 

fi xed platform. 

fi xed carbon – vezani ugljik. Čvrsta (tvrda) goriva tvar 

u bituminoznim materijalima, ugljenu i koksu koja 

je ostatak nakon uklanjanja vlage, pepela i hlapljivih 

tvari. Sadržaj vezanog ugljika se izražava u postocima. 

fi xed-carbon ratio – postotak vezanog ugljika, v. carbon 

ratio. 

fi xed choke – nepodesiva erupcijska sapnica, v. positive 

choke. 

fi xed drilling off shore platform – fi ksna morska (odobalna) 

bušaća platforma, v. fi xed platform. 

fi xed ground water – vezana voda temeljnica. Podzemna 

voda temeljnica u materijalu čije su pore 

tako male da se voda stalno zadržava na stijenkama 

pora ili struji tako sporo da nije raspoloživa za 

crpljenje u količinama mogućim za iskorištavanje. 

Izvan zone zasićenja (zone of saturation) materijal s 

beskonačno malim porama može zadržavati vodu 

nezavisno od smjera djelovanja sile teže (gravitacijskog 

privlačenja) iako u zoni zasićenja očevidno 

uvijek postoji strujanje, premda vrlo malim brzinama. 

fi xed off shore platform – stacionarna (fi ksna, nepokretna, 

stalna) morska (odobalna) platforma, v. fi xed 

platform. 

fi xed platform – stacionarna (fi ksna, nepokretna, stalna) 

morska (odobalna) platforma. Relativno stalna 

(permanentna) bušaća i bušaće-proizvodna platforma 

na moru (odobalna platforma) napravljena od 

zavarenih čeličnih cijevi čije su noge pilotima pričvršćene 

za morsko dno. Budući da se fi ksna platforma 

teško pomiče, ona se ponajprije primjenjuje za 

bušenje razradnih bušotina (developmental drilling) 

na poznatim poljima u podmorju (off shore fi elds). 

Najuobičajeniji tipovi stacionarnih platformi su čelična 

platforma s rešetkastim postoljem i temeljnom 

pločom (steel template jacket platform) i platforma s 

gravitacijskom bazom (fundamentom, gravity-base 

platform). Stacionarna platforma se nalazi 15 metara 

(50 stopa) iznad nivoa mora, veličina njene palube je 

obično 45x45 metara (150x150 stopa), a proizvodne 

bušotine na njoj se mogu razmjestiti s razmakom od 

2 metra (6 stopa). Sinonimi: fi xed-bottom platform, 

fi xed drilling off shore platform, fi xed off shore platform. 

fi xed straight-blade drillstring stabilizer – stabilizator 

bušaće kolone s fi ksnim ravnim lopaticama. U procesu 

bušenja – tip stabilizatora kolone bušaćih alatki 

(v. drillstring stabilizer) koji je obično opremljen širokim 

čeličnim lopaticama čije su površine, podložne 

habanju, ojačane (armirane) tvrdim materijalom (na 

primjer, karbidom volframa). 

fi zz-water fl ood – v. carbonated waterfl ood. 

fl ag – pločasti kamen, v. fl agstone. 

fl agellate – fl agelat, bičaš. (1) Organizam, osobito protozoe 

(praživotinje, protozoans) ili alge (algae), koji 

ima bič ili više bičeva (fl agellum, fl agella) – dugačke, 

bičaste izrasline protoplazme koje su primarni organ 

za gibanje u vodi protozoa bičaša i mnogih algi, bakterija 

i zoospora. (2) v. fl agellates. 

fl agellates (Flagellata, Mastigophora) – fl agelati, mastigofori, 

bičaši. Razred (ili nadrazred) protozoa (praživotinja, 

protozoans) koji imaju jedan ili više bičeva 

(fl agellum, fl agella) za kretanje. Sinonim: mastigophorans; 

v. fl agellate. 

fl aggy – pločast. (1) Koji se cijepa ili posjeduje sposobnost 

(svojstvo) cijepanja (splitting) u slojeve dostatne 

debljine da se mogu primjenjivati kao pločasti 

kamen (v. fl agstone), osobito opisni termin sedimentne 

stijene (sedimentary rocks) koja se cijepa u slojeve 

(ploče) debljine od 1 cm do 5 cm. (2) Termin za 

označavanje slojevitosti (bedding) koja se sastoji od 

slojeva debljine od 1 cm do 10 cm. (3) Koji se odnosi 

na pločasti kamen (v. fl agstone). (4) Termin za označavanje 

tla koje sadrži mnogo fragmenata (odlomaka) 

pločastog kamena (v. fl agstone).

fl agstone 316 

fl aser structure 

fl agstone – pločasti kamen. (1) Tvrdi pješčenjak (hard 

sandstone), obično tinjčast i fi nozrnast, koji zaliježe 

u širokim tankim slojevima s proslojcima šejla i jednolično 

se cijepa duž ploha slojevitosti ili pukotina 

na velike, tanke i plosnate ploče (prikladne za popločavanje 

putova, oblaganje podova i zidova). (2) 

Tanka plosnata ploča pločastog kamena koja se rabi 

za popločavanje, osobito tanki odlomljeni fragment; 

također površina takvog kamena. (3) Relativno tanki 

plosnati fragment (vapnenca, pješčenjaka, šejla, slejta 

ili škriljavca), duljine od 15 cm do 38 cm (6 do 15 

inča) koji se sreće u tlima. Sinonimi (svih defi nicija): 

cleftstone, fl ag, slabstone. 

fl ake graphite – ljuskavi grafi t. Grafi t raspršen u metamorfnoj 

stijeni (metamorphic rock) u obliku tankih 

vidljivih ljusaka koje se mogu odvajati od stijene mehaničkim 

načinom. Sinonim: crystalline fl ake. 

fl ake mica – ljuskavi tinjac (liskun). Fino razdijeljeni 

tinjac (liskun) koji se dobiva iz tinjčevog škriljavca 

(mikašista, mica schist) ili sericitnog škriljavca (sericite 

schist) ili kao sporedni produkt pri obogaćivanju 

glinenca (feldšpata) ili kaolina. 

fl ake tectonics – ljuskava tektonika. Termin koji se odnosi 

na pokrete velikih masa nalik ljuskama (»fl akes«) 

manje debljine od litosfere u istočnim Alpama. Smatra 

se da su ljuske formirane kada su se sudarila dva 

kontinenta i ljuske otcijepile s vrha jednog kontinenta 

i navukle preko drugog na udaljenosti većoj od 

100 kilometara (termin je uveo 1972. g. E.R. Oxburgh 

i također se primjenjuje u Kaliforniji). 

fl ame arrester – zaustavljač plamena. Sigurnosni uređaj 

na odušnom vodu naftnog skladišnog rezervoara 

(vent of oil storage tank) koji u slučaju zapaljenja 

odušnih naftnih para (munjom ili drugim uzrocima) 

sprječava da plamen zapali pare u rezervoaru. Uređaj 

rabi vrlo fi nu mrežicu koja propušta pare, ali sprječava 

ulaženje plamena u mrežicu. 

fl ame front – fronta izgaranja nafte, v. combustion 

front. 

fl ame-jet drilling – bušenje mlazom plamena. Metoda 

bušenja u kojem se primjenjuje mlazno gorivo za 

spaljivanje (izgaranje stijene). Na stijenki bušotine 

(kanala bušotine) ostaje obloga slična keramici tako 

da otpada ugradnja zaštitne kolone (kolone zaštitnih 

cijevi). 

fl ame-speed factor – faktor brzine plamena. Brzina izgaranja 

stehiometrijske smjese plina i zraka izražena 

kao postotak od brzine izgaranja jednake smjese 

vodika i zraka. 

fl ame structure – plamena struktura. (1) U sedimentologiji 

– sedimentna struktura (sedimentary structure) 

formirana pramenovima mulja (plumes of mud) koji 

nalikuju na valove ili jezičke plamena i nepravilno 

su utisnuti u pokrovni (iznad zalegnuti) sloj. Takav 

tip strukture vjerojatno nastaje zbog tlaka pokrovnih 

slojeva s istodobnim horizontalnim klizanjem ili 

vučenjem. (2) Struktura piroklastika karakterizirana 

prisutnošću tzv. fi jama (tamne staklaste leće formirane 

vjerojatno sudaranjem fragmenata plovućca 

– fi amme) u stopljenom tufu (welded tuff ). Primjer je 

piperno (stopljeni tuf s fi jamom ili s plamenom strukturom). 

fl ame test – ispitivanje bojenjem plamena. Kvalitativna 

analiza minerala koja se izvodi intenzivnim zagrijavanjem 

uzorka u plamenu i opažanjem boje plame- 

na koja upućuje na postojanje određenih elemenata 

u uzorku minerala, na primjer, zelena boja plamena 

ukazuje na prisutnost bakra. 

fl ammable limits – granice zapaljivosti (upaljivosti). 

Gornja i donja volumenska koncentracija plina u 

smjesi sa zrakom koja može dovesti do zapaljenja 

smjese. 

fl ammable mixture – zapaljiva (upaljiva) smjesa. Smjesa 

plina i zraka koja je zapaljiva (upaljiva) otvorenim 

plamenom, električnom iskrom ili usljed visoke temperature 

(uređajem koji radi pri temperaturi jednakoj 

ili većoj od temperature zapaljenja smjese). Sinonim: 

ignitible mixture. 

fl ange – prirubnica. Izbočeni kraj cijevi ili spojnice koji 

na sebi može imati provrte (rupe) za svornjake ili se 

može navrtati, a također može biti spojena zavarivanjem. 

fl ank – krilo bore, v. limb. 

fl anking moraine – rubna morena. Morena koja je 

ostavljena ledenjačkim režnjem (glacial lobe) ili jezičastim 

izbočenjem ledenog pokrova (ice sheet). Sinonim: 

fl ank moraine; v. lateral moraine. 

fl ank moraine – rubna morena, v. fl anking moraine. 

fl ank well – bočna (rubna) bušotina. Bušotina smještena 

na rubu poznatog polja (na rubu polja s poznatim 

protezanjem). 

fl apper valve – protupovratni ventil sa zaklopkom. Ventil 

u kojem zaklopka dopušta strujanje fl uida samo u 

jednom smjeru. Sinonim: fl ap valve. 

fl apper-valve bailer – žlica za grabljenje s protupovratnim 

ventilom sa zaklopkom. Žlica za čišćenje bušotine 

grabljenjem (v. bailer), sa zglobnom metalnom 

pločom na dnu koja omogućuje ulaženje taloga u 

žlicu i zatvara izlaženje kada se žlica izvlači iz kanala 

bušotine. 

fl ap valve – protupovratni ventil sa zaklopkom, v. fl ap 

valve. 

fl are – (1) baklja za spaljivanje plina. Uređaj jednostavne 

konstrukcije u obliku cijevi ili dimnjaka na 

rubu rafi nerijskog ili petrokemijskog postrojenja za 

spaljivanje otpadnih plinova iz kemijskih procesa i 

procesa prerade nafte na otvorenom, za razliku od 

izgaranja plina u peći, zatvorenoj posudi ili komori. 

Baklja za spaljivanje plina se također povremeno 

rabi na morskim platformama i nekim poljima. (2) 

spaljivanje plina na baklji, v. fl aring. (3) spaljivati plin 

na baklji. 

fl are bleeder – baklja. U proizvodnji i ispitivanju naftnih 

i plinskih bušotina – uređaj za evakuaciju i spaljivanje 

neiskorištenog plina. 

fl are gas – (1) plin za spaljivanje na baklji. Plinoviti ugljikovodici 

(otpadni produkti procesnih postrojenja) 

koji se spaljuju na baklji. (2) plin spaljen na baklji, v. 

fl ared gas. 

fl ared gas – plin spaljen na baklji. Neiskorišteni naftni 

(kaptažni) plin koji se spaljuje na baklji. 

fl aring – spaljivanje plina na baklji. Spaljivanje suvišnog 

ili nepoželjnog plina na baklji. Spaljivanje je bilo uobičajeno 

na starim naftnim poljima, ali je danas protuzakonito 

u mnogim dijelovima svijeta, pa se plin 

spaljuje jedino tijekom ispitivanja bušotina kada je 

to neizbježno (prije polaganja plinovoda) ili na morskim 

(odobalnim) platformama kada se plin ne može 

ukloniti ni na jedan način. Sinonim: fl are. 

fl aser structure – (1) fl azerska struktura, fl azer-struk

fl ash 317 

fl exure-fl ow fold 

tura. U sedimentologiji – kosa laminacija riplova (v. 

ripple cross-lamination) u kojoj su se proslojci (pruge) 

mulja sačuvali u žljebovima (brazdama, troughs), ali 

su nepotpuni ili ih uopće nema na krijestama (grebenima) 

riplova (crests). (2) fl azerska (fakoidna) struktura. 

U petrologiji – struktura dinamički (dinamski) 

metamorfozirane stijene (stijene koja je pretrpjela 

dinamometamorfozu, dynamically metamorphosed 

rocks) u kojoj su leće ili slojevi prvobitnih (originalnih) 

ili relativno neizmijenjenih granularnih minerala 

okruženi matriksom od silno zdrobljenog materijala, 

što daje izgled grube strukture tečenja (fl ow structure). 

Sinonim: phacoidal structure. 

fl ash – trenutno jednokratno isparavanje. U kemijskoj 

tehnologiji – nagla vaporizacija tekućine usljed ili 

brzog pada tlaka ili porasta temperature. 

fl ash calculation – v. equilibrium calculation. 

fl ash chamber – isparivačka komora (posuda, separator). 

Konvencionalni naftno-plinski separator (oil and 

gas separator) koji radi pod niskim tlakom za trenutnu 

jednokratnu separaciju. Isparivačka komora je 

često drugi ili treći stupanj separacije. Sinonimi: fl ash 

drum, fl ash trap, fl ash vessel. 

fl ash drum – isparivačka posuda (komora, separator), v. 

fl ash chamber. 

fl ash expansion – kontaktno (trenutno) otplinjavanje, v. 

fl ash gas liberation. 

fl ash gas – plin niskotlačne separacije. Plin iz niskotlačnog 

separatora (low-pressure separator) visoke toplinske 

vrijednosti. 

fl ash gas liberation – kontaktno (trenutno) otplinjavanje. 

Proces izotermičkog otplinjavanja naftnoplinske 

smjese (oslobađanja plina) smanjivanjem 

tlaka koji se obično upotrebljava u laboratorijskim 

PVT-izučavanjima i u kojem sav izdvojeni plin ostaje 

u kontaktu i pretpostavljenoj ravnoteži s naftnom fazom 

iz koje se oslobađao u svakom stupnju smanjenja 

tlaka, tako da masa i sastav sustava fl uida ostaju 

konstantni. Primjer kontaktnog otplinjavanja je separacija 

plinsko-naftne smjese na površini na polju. 

Ispitivanje kontaktnim otplinjavanjem omogućuje 

izračunavanje kontaktnog slojnog volumetrijskog 

faktora nafte i faktora otopljenog plina pri tlaku 

zasićenja koji se rabi za korekciju tih parametara 

određenih diferencijalnim otplinjavanjem (za uvjete 

separacije nafte i plina na površini). Sinonimi: fl ash 

expansion, fl ash liberation, fl ash vaporization. 

fl ash liberation – kontaktno (trenutno) otplinjavanje, v. 

fl ash gas liberation. 

fl ash point – točka (temperatura) paljenja, plamište. 

Najniža temperatura pri kojoj para iznad hlapljive 

tekućine miješanjem sa zrakom formira zapaljivu 

smjesu koja se trenutno zapali prinošenjem otvorenog 

plamena iznad površine tekućine, ali ne izgara 

kontinuirano. Plamište tekućina je mjera opasnosti 

koje prijete pri rukovanju i skladištenju nafte i naftnih 

produkata. 

fl ash separation – kontaktna separacija. Proces oslobađanja 

plina iz tekuće smjese ugljikovodika (koja je 

pod tlakom) snižavanjem tlaka, pri čemu plinovita i 

tekuća faza ostaju u kontaktu, tj. oslobođeni plin se 

ne uklanja iz sustava. Kontaktnom separacijom se 

dobiva najveći iscrpak plinovite faze a najmanji iscrpak 

tekuće faze. U procesu proizvodnje nafte kontaktna 

separacija se odvija kada ležišni fl uid (smjesa 

nafte i plina) struji kroz sloj, kolonu uzlaznih cijevi 

(tubing), erupcijske sapnice, redukcijske regulatore 

i površinske cjevovode. 

fl ash separator – separator jednokratne separacije. Uređaj 

na polju za pročišćavanje otopine glikola (koja 

se rabila za dehidraciju prirodnog plina) postupkom 

brzog pada tlaka. 

fl ash tank – rezervoar jednokratne separacije. Posuda za 

separaciju plina i tekućine ili brzim padom tlaka ili 

povećanjem temperature. 

fl ash trap – isparivački separator (komora, posuda), v. 

fl ash chamber. 

fl ash vaporization – (1) kontaktno (trenutno) otplinjavanje, 

v. fl ash gas liberation. (2) kontaktno rasplinjavanje 

ukapljenog naftnog plina. Sustav za proizvodnju 

ukapljenog naftnog plina (LPG) iz skladišnog 

rezervoara. Sastoji se od regulatora prvog stupnja, 

srednjotlačnog sustava i regulatora drugog stupnja. 

Tekući plin iz rezervoara se kontaktno rasplinjuje u 

srednjotlačnom sustavu a regulator drugog stupnja 

osigurava tlak neophodan za upotrebu plina. 

fl ash vessel – isparivačka posuda (komora, separator), 

v. fl ash chamber. 

fl atness – spljoštenost, plosnatost. U geologiji – termin 

kojim se opisuje oblik valutice (pebble). Defi nira se 

kao omjer (odnos) radijusa zakrivljenosti najkonveksnijeg 

dijela najplosnatije strane (plohe) valutice i 

srednjeg radijusa valutice i također kao kvocijent 

aritmetičke sredine velikog i srednjeg dijametra (duljine 

i širine) valutice i njena kratkog dijametra (debljine); 

v. roundness. 

F layer – sloj F. Seizmičko područje (sloj) Zemlje na dubini 

između 4.710 km i 5.160 km ekvivalentno prijelaznoj 

zoni (v. transition zone, 1b) između Zemljine 

vanjske jezgre (outer core) i unutarnje jezgre (inner 

core). Sloj F, zajedno sa slojem G, ekvivalent je donjoj 

Zemljinoj jezgri (lower core). Sloj F je dio unutrašnjosti 

Zemlje u skladu s njenom klasifi kacijom na slojeve 

od A do G; v. A layer, B layer, C layer, D layer, E layer, 

G layer. 

fl esh-eating mammals – karnivori, mesožderi, v. carnivores. 

fl exible joint – elastična (fl eksibilna) spojnica. Spojnica 

koja nalikuje na zakrivljeni prijelaznik (bent sub), ali 

pri spuštanju u bušotinu i izvlačenju nije savijena. Hidraulička 

sila bušaće isplake uzrokuje pomak alatke 

do fi ksnog kuta zakrivljenosti – obično između 1,5 i 

3 stupnja (u tom položaju alatka djeluje slično kao 

običan zakrivljeni prijelaznik). 

fl exible mud hose – isplačno (bušaće) crijevo, v. mud 

hose. 

fl exural fold – fl eksurna bora. Opći termin za fl eksurne 

bore tečenja (v. fl exure-fl ow fold) i fl eksurne bore klizanja 

(v. fl exure-slip fold), tj. za bore čiji je mehanizam 

nastanka (boranja) uvjetovan tečenjem materijala 

unutar slojeva ili klizanjem između slojeva. 

fl exural slip – klizanje paralelno plohi slojevitosti (stratifi 

kacije), v. bedding-plane slip. 

fl exure – (1) fl eksura. Monoklinala (monoklinalna bora) 

koja se formirala savijanjem ili djelovanjem drugih 

mirnih deformacija, a ne kompresijom (stlačivanjem). 

(2) fl eksura (pregib) bore, v. hinge. 

fl exure fault – (1) fl eksurni rasjed. Fleksura koja je prešla 

u rasjed. (2) sinsedimentacijski rasjed, v. growth fault. 

fl exure-fl ow fold – fl eksurna bora tečenja. Fleksurna

fl exure-slip fold 318 

fl ood-plain deposit 

bora (v. fl exural fold) čiji mehanizam nabiranja (boranja, 

mechanism of folding) uključuje pomicanje paralelno 

s granicama slojeva i stanovito tečenje materijala 

unutar slojeva, što dovodi do odebljavanja dijelova 

oko linije pregiba (linije najveće zakrivljenosti) 

bore i stanjivanja bore na krilima; v. fl exure-slip fold. 

fl exure-slip fold – fl eksurna bora klizanja. Fleksurna 

bora (v. fl exural fold) čiji je mehanizam nabiranja (boranja, 

mechanism of folding) klizanje (slip) duž ploha 

slojevitosti (bedding planes) ili duž ploha folijacije 

(surfaces of foliation) pri čemu se debljina pojedinih 

slojeva ne mijenja i nastale bore su paralelne; v. 

fl exure-fl ow fold. 

fl int – (1) fl int. U mineralogiji – (a) Masivni, vrlo tvrdi i 

ponešto onečišćeni varijetet kalcedona (chalcedony), 

obično crne ili različitih nijansi sive boje i školjkastog 

(konkoidalnog) loma. (b) Praškasti kvarc (pulverized 

quartz) svih vrsta, na primjer, lončarski fl int u obliku 

kvarcnog praha dobivenog pulverizacijom valutica 

fl inta. (2) fl int, sileks, crni čert. U petrologiji – termin 

koji se široko rabi kao sinonim za čert (v. chert) ili za 

označavanje homogenog, tamnosivog ili crnog varijeteta 

čerta. Flint se opisuje kao stijena s gušćom 

teksturom, glatkijim školjkastim i manje iverastim 

lomom, s manjim sadržajem kvarca i teže taljivom 

nego čert. Sinonimi: black chert, silex. 

fl int clay – tvrda vatrostalna glina. Mikrokristalna, vrlo 

tvrda, jednolična, neplastična glina (glinovita stijena) 

školjkastog (konkoidalnog) loma nalik fl intu. Pretežito 

je sastavljena od kaolina. 

fl oat-actuated valve – ventil s plovkom, v. fl oat valve, 1. 

fl oat collar – kolčak zaštitne cijevi s protupovratnim ventilom, 

v. casing fl oat collar. 

fl oater – rezervoar s plivajućim krovom, v. fl oating-roof 

tank. 

fl oating-roof tank – rezervoar s plivajućim krovom. 

Skladišni rezervoar s ravnim krovom koji pliva na površini 

nafte i tako smanjuje paroviti prostor u rezervoaru 

i mogućnost isparavanja nafte na minimum. 

Sinonim: fl oater. 

fl oating sand grain – plivajuće (plutajuće) pješčano 

zrno. Izolirano zrno kvarcnog pijeska koje nije ili se 

čini da nije u kontaktu sa susjednim pješčanim zrnima 

raspršenim u fi nije zrnastom matriksu sedimentne 

stijene (osobito u vapnencu) – na primjer, zrna 

potpuno okružena grubim mozaičnim kalcitnim cementom 

(vezivom). 

fl oating storage – plutajuće naftno skladište. Veliki preuređeni 

i stalno usidreni naftni tanker za skladištenje 

proizvodnje morskih bušotina. Iz skladišnog tankera 

nafta se zatim prekrcava u prekomorske transportne 

tankere ili šlepove za transport do obalnih punktova. 

fl oating tank – tamponski naftni skladišni rezervoar. 

Skladišni rezervoar sirove nafte (crude-oil storage 

tank) s glavnim zasunom (main gate valve) koji je 

otvoren prema glavnom cjevovodu (main line) tako 

da nafta može strujati kroz rezervoar kada variraju 

kapaciteti pumpanja na glavnom cjevovodu. 

fl oat shoe – peta zaštitne kolone s protupovratnim ventilom, 

v. casing fl oat shoe. 

fl oatstone – (1) fl outston. U petrologiji – karbonatna 

stijena (carbonate rock) koja sadrži nekoliko bioklasta 

ili drugih fragmenata (odlomaka) promjera većeg od 

2 mm, široko raspoređenih (razmaknutih) i uloženih 

u karbonatni sediment (s česticama veličine čestica 

pijeska ili mulja) koji čini 90% stijene; v. boundstone, 

grainstone, rudstone. (2) porozni opal. U mineralogiji 

– laki, porozni, rahli varijetet minerala opala koji pluta 

na vodi i sreće se u obliku bijelih ili sivkastih spužvastih 

i konkrecijskih ili gomoljastih masa. Sinonim: 

swimming stone. (3) šupljikavi (porozni) kvarc. Rudarski 

termin za ćelijasti ili saćasti kvarc (honeycomb quartz) 

koji se otkinuo od rudne žile. 

fl oat stone – porozni opal, v. fl oatstone, 2. 

fl oat valve – (1) ventil s plovkom. Ventil čije se vreteno 

pokreće polugom koja je pričvršćena na plovku. 

Plovak djeluje na ventil usljed promjene visine nivoa 

tekućine u rezervoaru ili nekoj drugoj posudi. Sinonim: 

fl oat-actuated valve. (2) protupovratni ventil. 

U procesu bušenja – ventil u koloni bušaćih šipki 

(postavljen obično iznad bušaćeg dlijeta) koji dopušta 

silaznu cirkulaciju isplačnog (bušaćeg) fl uida 

(cirkulaciju kroz bušaće šipke u kanal bušotine), a 

sprječava povratno (uzlazno) strujanje isplake i čestica 

(krhotina) probušenih stijena (strujanje u kolonu 

bušaćih šipki). 

fl oat valve sub – prijelaznik s protupovratnim ventilom. 

Kratki komad cijevi postavljen na dnu i blizu vrha bušaće 

kolone (kolone bušaćih alatki, drillstring) u procesu 

bušenja s ispuhivanjem zrakom ili plinom (air 

drilling, gas drilling) radi sprječavanja ulaženja čestica 

izbušenih stijena u bušaću kolonu za vrijeme njena 

spajanja ili obustavljanja strujanja. 

fl occulant – fl okulant, koagulant, sredstvo za fl okulaciju 

(koagulaciju). Sredstvo (agens) koje se dodaje disperziji 

čvrstih čestica u tekućini radi spajanja (grupiranja) 

fi nih čestica u pahulje. Flokulant se u tehnologiji 

bušaćih isplaka rabi za zgušnjivanje isplake i povećavanje 

njene granice tečenja i čvrstoće gela. Sinonimi: 

fl occulating agent, fl occulator. 

fl occulating agent – sredstvo za fl okulaciju (koagulaciju), 

fl okulant, koagulant, v. fl occulant. 

fl occulation – fl okulacija, koagulacija, pahuljičenje, v. 

coagulation. 

fl occulator – fl oagulant, koagulant, sredstvo za fl okulaciju 

(koagulaciju), v. fl occulant. 

fl ood – (1) istiskivanje nafte, v. fl ooding, 1. (2) izobilje 

minerala. Pojava određenih minerala u sedimentnoj 

stijeni u tako velikoj količini u odnosu na druge minerale 

da čine gotovo čist koncentrat. (3) poplava, 

povodanj. U hidrologiji – rastuća masa vode (u rijeci, 

jezeru ili moru ili iza umjetnog nasipa) koja je nadvisila 

svoje prirodno ili umjetno područje i prekrila 

površinu zemlje koja inače nije pod vodom. (4) zavodnjiti 

se, v. watered out. 

fl ood conformance – v. sweep. 

fl ooding – (1) istiskivanje nafte. Proces istiskivanja nafte 

iz ležišta injektiranjem fl uida. Obuhvaća obično (klasično, 

konvencionalno) zavodnjavanje (v. waterfl ood) 

i procese povećanja iscrpka nafte (EOR-procese 

– v. enhanced oil recovery, enhanced oil recovery methods). 

Sinonimi: displacement of oil, drive of oil, fl ood, 

oil displacement. (2) poplavljivanje, preplavljivanje. U 

hidrologiji – prekrivanje ili prekrivenost fl uidom, na 

primjer, ravnog zemljišta slojem vode. Također, ispunjavanje 

ili ispunjenost vodom. 

fl ooding rate – v. oil-displacement rate. 

fl ood mobility ratio – koefi cijent pokretljivosti fl uida u 

procesu istiskivanja nafte; v. mobility ratio. 

fl ood-plain deposit – sediment vodoplavne (poplavne)

fl ood rate 319 

fl ow back, fl owback 

ravnice. Pješčani ili glinoviti sediment istaložen riječnom 

vodom koja se izlila na vodoplavnu (poplavnu) 

ravnicu (fl ood plain); sediment koji formira vodoplavnu 

ravnicu i taloži se ispod nje, deblji je blizu rijeke, 

a stanjuje se prema padinama doline. Sinonim: vertical-accretion 

deposit. 

fl ood rate – v. oil-displacement rate. 

fl ood zone – vršna zona, epibola, v. acme zone. 

fl oor – (1) podina sloja. U stratigrafi ji – površina stijene, 

obično erodirana, na kojoj su se istaložili (nataložili) 

slojevi sedimenata. (2) podina intruzije. Temeljna stijena 

(country rock) koja ograničava donju površinu 

magmatske intruzije (igneous intrusion); v. roof. (3) 

dno vodenog bazena. U geomorfologiji – korito (bed) 

svakog vodenog tijela, osobito kontinuirana i blago 

savijena ili uglavnom horizontalna površina tla pod 

vodama rijeka, jezera ili oceana. Sinonim: bottom. (4) 

dno doline, v. valley fl oor. 

fl oorhand – pomoćni bušaći radnik. U procesu bušenja 

– član bušaće ekipe (brigade, drilling crew) čije je radno 

mjesto uglavnom oko radne platforme (podišta) 

bušaćeg tornja (fl oor of drilling rig). Izvještava šefa 

bušaćeg postrojenja (driller) o svim nepravilnostima 

rada opreme, prati promjene nivoa isplake u bazenima, 

protoka isplake iz bušotine i njene relativne 

gustoće, kontrolira (provjerava) vodove i ventile u 

isplačnom sustavu, osigurava ispravni rad otplinjivača 

isplake. Također pomaže tornjašu (v. derrickman) 

pri rukovanju s bušaćim šipkama i radi na održavanju 

bušaće isplake po uputama isplačnog inženjera. 

fl oorman, fl oor man – klinaš. U procesu bušenja – član 

bušaće ekipe (brigade, drilling crew) koji radi na 

platformi (podištu) bušaćeg tornja (fl oor of drilling 

rig) oko vrtaćeg stola (rotora, rotary table). Rukuje 

užnim vitlom (mosurom, cathead), klinovima (slips), 

elevatorom (elevator) i kliještima (ključevima, tongs) 

za navrtanje i odvrtanje bušaćih šipki (tijekom bušenja 

i izvlačenja ili spuštanja kolone bušaćih šipki 

u bušotinu) i zaštitnih cijevi, pomaže tornjašu pri 

slaganju šipki u tornju (ako je potrebno) i kod pripremanja 

(miješanja) bušaće isplake, te obavlja radove 

čišćenja. U svakoj smjeni rade dva do četiri klinaša. 

Sinonimi: rigger, rig helper, rotary helper, roughneck 

(v.), slip puller. 

fl oor of derrick – platforma (podište) bušaćeg tornja, 

bušaća (radna) platforma (podište), v. drilling fl oor. 

fl oor of ocean – dno oceana, oceansko dno, v. sea fl oor. 

fl oral stage – fl orni kat. Kronostratigrafska jedinica (kat, 

chronostratigraphic unit, stage) koja se bazira na fl ornoj 

zoni (v. fl orizone) ili obično na zajednici (kompleksu) 

fl ore (fl oral assemblage). 

fl oral zone – fl orna zona, v. fl orizone. 

fl orizone – fl orna zona. Biostratigrafska jedinica (v. biostratigraphic 

unit) ili paket slojeva koji su karakterizirani 

određenom zajednicom (kompleksom) fosilne 

fl ore (assemblage of fossil fl oras) neovisno o tome 

ima li ta fl ora kronološki (vremenski) ili samo facijesni 

značaj. Iako razni autori različito shvaćaju termin 

fl orna zona, on je po smislu blizak pojmu (konceptu) 

zajednišne zone (v. assemblage zone) i obično se smatra 

varijetetom (baziranom na fl ori) biostratigrafske 

zone (biostratigraphic zone). Sinonim: fl oral zone. 

fl ounder, fl oundering – smanjenje brzine bušenja zbog 

nedjelotvornog ispiranja dna bušotone, v. bit fl oundering. 

fl our – gorsko brašno. Stijena ili mineralna masa koji su 

pulverizacijom i trljanjem smrvljeni u fi ni prašak, na 

primjer, gorsko brašno (rock fl our) glacijalnog podrijetla 

ili karbonatni mulj nalik na kredu koji se sastoji 

od fi no zdrobljenih čestica intenzivnim djelovanjem 

valova i struja u plitkovodnim područjima. 

fl our sand – vrlo fi ni pijesak, v. very fi ne sand. 

fl ow – (1) strujanje, protjecanje. U mehanici fl uida – progresivno 

kontinuirano gibanje fl uida (plina, pare, 

tekućine) kroz cijevi, cjevovode, zatvorene ili otvorene 

kanale. Također, gibanje fl uida kroz poroznu 

sredinu. (2) tečenje stijena. U strukturnoj geologiji 

– svaka deformacija stijene koja se ne može trenutno 

ukloniti bez permanentnog gubitka kohezije. U 

različite tipove tečenja stijena (čiji je mehanizam 

poznat) spadaju kataklastično tečenje (cataclastic 

fl o w ), tečenje klizanja (gliding fl ow) i tečenje prekristalizacije 

(recrystallization fl ow). Sinonimi: fl owage, 

rock fl owage. (3) tečenje nekonsolidiranog materijala. 

U geologiji – kontinuirano kretanje mase nekonsolidiranog 

materijala (unconsolidated material) s plastičnim 

ili polufl uidnim (polužitkim) režimom toka 

(nalik režimu viskoznog fl uida), na primjer, puzanje 

(creep), solifl ukcija (solifl uction), odronjavanje (earthfl 

ow), muljni tok (mudfl ow), lavina stijenskog kršja 

(debris avalanche). Za većinu tipova tečenja nekonsolidiranog 

materijala obično je nužna voda. (4) tok 

nekonsolidiranog materijala. Masa stijenskog materijala 

koja se kreće tečenjem. (5) tečenje ledenjaka, v. 

glacier fl ow. (6) tok lave, v. lava fl ow. 

fl ow-after-fl ow test – ispitivanje plinskih bušotina metodom 

uzastopnih (višestrukih) protoka, konvencionalno 

ispitivanje plinskih bušotina metodom protutlaka. 

Varijanta ispitivanja plinskih bušotina metodom 

protutlaka (v. backpressure test). Ispitivanje plinskih 

bušotina radi određivanja njihova kapaciteta proizvodnje 

(izdašnosti). Sastoji se u mjerenju niza protoka 

i njima odgovarajućih tlakova na dnu bušotine. 

Počinje sa stanjem zatvorene bušotine i mjerenjem 

statičkog ležišnog tlaka, nakon čega se mjere različiti 

protoci bušotine (u rastućem ili padajućem smjeru) 

i odgovarajući dinamički tlakovi na dnu nakon 

stabilizacije režima. Ispitivanje se, ovisno o broju 

protoka, naziva metodom triju protoka. (v. three-point 

test), metodom četiriju protoka (v. four-point test) 

i metodom pet protoka (v. fi ve-point test). Rezultati 

(podaci) ispitivanja se grafi čki prikazuju na dijagramu 

s dvostrukom logaritamskom skalom (log-log 

dijagramu) u obliku zavisnosti protoka (apscisa) i razlike 

kvadrata srednjeg ležišnog tlaka i dinamičkog 

tlaka na dnu bušotine (ordinata). Iz nagiba dobivenog 

pravca se može izračunati ili direktno očitati 

kapacitet proizvodnje bušotine za zadane tlakove 

i apsolutni kapacitet proizvodnje bušotine. Glavni 

nedostatak ispitivanja bušotine metodom uzastopnih 

ili višestrukih protoka je vrijeme stabilizacije 

tlaka za svaki protok, koje može biti vrlo dugačko 

ako je ležište veliko ili ako je njegova permeabilnost 

niska. Sinonimi: conventional backpressure test, multipoint 

test. 

fl owage – tečenje stijena, v. fl ow, 2. 

fl owage fold – bora tečenja, v. fl ow fold. 

fl ow annulus – prstenasti prostor bušotine, v. annular 

space. 

fl ow back, fl owback – povratno strujanje. (1) Strujanje

fl ow bean 320 

fl uida koji su bili injektirani u formaciju natrag u bušotinu. 

Postupak povratnog strujanja se primjenjuje 

nakon operacije hidrauličkog frakturiranja sloja za 

uklanjanje radnih fl uida za frakturiranje iz formacije 

i bušotine. (2) Strujanje bušaće isplake iz spojnice 

(connection) koja nije navrnuta. Često se dešava kada 

radna šipka (kelly) nije navrnuta, a uzrokovana je neravnotežnim 

tlakovima zbog prisutnosti zraka ili plina 

u isplaci ili prevelike količine čestica izbušenih stijena 

(bušaćeg mulja) u prstenastom prostoru bušotine. 

fl ow bean – (1) erupcijska sapnica, v. bean, 1.; (2) kalibrirana 

prigušnica erupcijske sapnice, v. choke bean, 1. 

fl ow breccia – breča tečenja. Breča koja se formirala 

istodobno s tečenjem potoka lave – hlađena (stvrdnjavajuća) 

kora se lomi u krhotine dok lava teče. 

fl ow by heads – v. heading fl ow. 

fl owchart, fl ow chart – dijagram protoka. Zamjenljiv 

papirnati dijagram, obično okruglog oblika, za zapisivanje 

protoka bušotine izmjerenog protočnim 

mjerilom u vremenu s pomoću pera. 

fl ow cleavage – klivaž tečenja, klivaž škriljavosti. Sinonim 

termina slaty cleavage (klivaž škriljavosti), nazvan 

tako zbog pretpostavke da je prekristalizacija 

pločastih minerala bila praćena tečenjem stijene 

(rock fl owage). 

fl ow coeffi cient – koefi cijent protoka. Veličina koja karakterizira 

protjecanje nestlačivog fl uida kroz prigušnicu 

(dijafragmu). 

fl ow control – regulator (uređaj za regulaciju) protoka 

bušotine. Uređaj postavljen iznad glavnog zasuna 

erupcijskog uređaja bušotine koji zamjenjuje trojnik 

ili križnik, bočni (manifoldni) zasun, sapnicu i prijelaznik 

za dubinska ispitivanja. Sastoji se od kućišta, 

iglastog ventila sa smanjivim prolaznim presjekom 

(otvorom), prijelaznika za dubinska ispitivanja i sklopa 

podesive ili nepodesive sapnice. 

fl ow cross – erupcijski trojnik (križnik). Tlačni fi ting Toblika 

(T-shaped pressure fi tting) s tri prolazna otvora, 

dva na vodu i jedan pod kutom od 90 stupnjeva u 

odnosu na druga dva otvora. 

fl ow earth – solifl ukcijski plašt, v. solifl uction mantle. 

fl ow effi ciency (FE) – kapacitet protoka (protočni kapacitet) 

bušotine. Faktor koji upućuje na oštećenje ili 

poboljšanje permeabilnosti formacije na nekoj bušotini. 

Defi nira se kao omjer (kvocijent) stvarne proizvodnje 

bušotine pri fi ksnom padu tlaka i teoretske 

količine proizvodnje (proizvodnje bez oštećenja ili 

stimulacije formacije) pri fi ksnom padu tlaka ili kao 

omjer stvarnog i idealnog indeksa produktivnosti 

(PI) bušotine. Izražava se u postotku ili kao dio cijelog. 

Ako je, na primjer, kapacitet protoka bušotine 

jednak 2,0, to znači da bušotina proizvodi dvostruko 

više za danu depresiju nego što bi proizvodila bez 

obrade ili, ako je kapacitet protoka jednak 0,5, to 

znači da bušotina proizvodi s 50% kapaciteta kojim 

bi proizvodila da nije oštećena. Protočni kapacitet od 

200% do 300% je karakteristika efi kasne stimulacije 

(obrade) sloja. Sinonim: completion effi ciency. 

fl owering plants – angiosperme, kritosjemenjače, v. angiosperms. 

fl ow fold – bora tečenja. Bora građena od relativno plastičnih 

stijena koje su se kretale tečenjem u smjeru 

dna korita sinklinale (synclinal trough). U tom tipu 

deformacije nema jasne plohe klizanja (surface of 

slip). Sinonim: fl owage fold. 

fl owline bundle 

fl ow improver – poboljšivač (aditiv za poboljšanje) strujanja. 

U tehnologiji transporta nafte – aditiv za snižavanje 

stiništa nafte, kemikalija koja (kada se doda u 

relativno maloj količini) znatno poboljša sposobnost 

strujanja nafte (i njenih produkata) kroz cjevovod 

(pumpabilnost cjevovodom). Modifi cira kristalizaciju 

parafi na u sirovim naftama nepoznatim mehanizmima 

tako da se izbor poboljšivača strujanja svodi 

na ispitivanje njihova učinka. Postoje četiri osnovna 

tipa poboljšivača: (a) etilen-vinil-acetatni kopolimeri; 

(b) metakrilatni kopolimeri; (c) olefi nski/maleinski 

anhidridni kopolimeri, i (d) polisaharidi. Poboljšivači 

strujanja su najdjelotvorniji u suhim (bezvodnim) 

naftama i naftama s umjerenim sadržajem vode. Primjenjuju 

se pri transportu parafi nskih i teških nafti 

(pri transportu teških nafti smanjuju njenu viskoznost 

redukcijom međufazne napetosti vode i nafte 

i formiraju pseudoemulziju čija je viskoznost znatno 

manja od viskoznosti same nafte i koja se lako razlaže 

stajanjem, tj. pri statičkim uvjetima, i u većini slučajeva 

bez dodavanje deemulgatora, v. pour-point 

depressant. 

fl owing artesian well – eruptivna arteška bušotina. Arteška 

bušotina čiji je tlak dostatan za izlijevanje vode 

na površinu zemlje. Sinonim: blow well; v. fl owing 

well, nonfl owing artesian well. 

fl owing bottomhole (bottom hole) pressure – dinamički 

tlak na dnu bušotine. Tlak koji vlada na specifi 

ciranoj dubini bušotine (na nivou produktivnog 

sloja ili intervala) za vrijeme dok bušotina normalno 

proizvodi, za razliku od statičkog tlaka na dnu bušotine. 

(v. static bottomhole pressure). Sinonim: fl owing 

formation pressure. 

fl owing by heads – v. heading fl ow. 

fl owing oil well – eruptivna naftna bušotina, v. fl owing 

well, 1. 

fl owing pressure – dinamički tlak. Tlak na ušću bušotine 

za vrijeme proizvodnje, za razliku od statičkog 

tlaka (v. static pressure). 

fl owing production – proizvodnja eruptiranjem, eruptivna 

proizvodnja, v. fl ush production. 

fl owing production rate – kapacitet proizvodnje eruptiranjem, 

v. fl ush production, fl ush-production stage. 

fl owing well – eruptivna bušotina. (1) Bušotina koja 

proizvodi djelovanjem vlastitog tlaka, tj. koja ne 

zahtijeva primjenu metoda umjetnog podizanja 

nafte na površinu (artifi cial lift). (2) Vodna bušotina 

koja proizvodi vodu bez primjene metoda podizanja 

vode na površinu. Razlikuje se od eruptivne arteške 

bušotine (v. fl owing artesian well) po tome što istjecanje 

vode može biti uvjetovano tlakom plina (gas 

pressure), a ne arteškim tlakom (artesian pressure). 

fl owline, fl ow line – (1) vod povratne isplake, povratni 

isplačni vod, v. mud return line. (2) priključni cjevovod 

bušotine. U proizvodnji nafte i plina – površinski ili 

(obično) ukopani cjevovod za transport nafte ili plina 

od bušotine (ušća bušotine) do manifolda, uređaja za 

obradu ili skladišnog rezervoara i za transport nafte 

od ušća morskih bušotina do manifolda i proizvodnih 

platformi. Priključni cjevovodi se najčešće izrađuju 

od čelika, a također od staklenih vlakana, plastike i 

obično se ukopavaju u zemlju. Sinonim: lead line. 

fl owline bundle – snop priključnih cjevovoda bušotina. 

U podmorskom sustavu proizvodnje nafte – snop 

naftovoda s hidrauličkim crijevima (hydraulic hoses)

fl owline (fl ow-line) header 321 

i električnim kabelima (electric cables) koji spajaju 

podvodne komore ušća bušotina s manifoldima i 

proizvodnom platformom. 

fl owline (fl ow-line) header – razdjeljivač (kolektor) 

priključnih cjevovoda bušotina. Zajednički cjevovod 

(cjevovodni sustav) na koji su priključeni naftovodi 

više bušotina u kojem se miješa njihova produkcija i 

usmjerava u uređaje za separaciju i obradu na polju. 

Može se spojiti na drugi zajednički cjevovod sustavom 

ventila da se omogući ispitivanje pojedinačnih 

bušotina bez prekidanja normalne proizvodnje. 

fl owline heater – grijač priključnog cjevovoda bušotine. 

Grijač za sprječavanje nastanka hidrata u priključnom 

cjevovodu plinske bušotine. Rabi se kada dehidracija 

plina nije ekonomična. 

fl owline (fl ow line) pressure – tlak u priključnom cjevovodu 

bušotine. Tlak iza erupcijske sapnice bušotine. 

fl owline segment – odsječak priključnog cjevovoda 

bušotine. Svaki dio priključnog naftovoda bušotine s 

radnim tlakom različitim od drugog dijela istog priključnog 

naftovoda. 

fl owline treater – uređaj za razbijanje emulzije. Grijač 

(heater) ili uređaj za obradu elektrostatičkim postupkom 

(electrostatic treater) koji se rabi za razbijanje 

emulzija. 

fl owline treatment – obrada emulzije u priključnom cjevovodu 

bušotine. Kontinuirano dodavanje reagensa 

za obradu emulzije od ušća bušotine (wellhead) do 

priključnog naftovoda bušotine (fl owline). 

fl owline valve – ventil priključnog cjevovoda bušotine. 

Ventil na erupcijskom uređaju bušotine (Christmas 

tree) za otvaranje i zatvaranje protoka fl uida u priključni 

cjevovod bušotine. Može se također postaviti 

i na ušće bušotine s dubinskom pumpom (wellhead 

pumping well). Sinonim: tubing fl ow valve. 

fl ow mark – znak tečenja. U geologiji – (a) Mali kanal 

(channel) ili brazda (gouge) urezani na površini sedimenta 

tečenjem vode. (b) Otisak znaka tečenja koji 

se sačuvao u pokrovnom sedimentu, osobito otisak 

žlijeba (fl ute cast). (c) Mali greben formiran na gornjoj 

površini muljevitog sedimenta strujanjem vode. 

Sinonim: fl ow marking. 

fl ow marking – znak tečenja, v. fl ow mark. 

fl owmeter, fl ow meter – protočno mjerilo (brojilo). Instrument 

za mjerenje brzine strujanja fl uida. Najčešći 

tipovi protočnih mjerila su volumetrijsko, diferencijalno 

(na principu diferencijalnog tlaka), turbinsko, 

ultrazvučno, vrtložno i elektromagnetsko. U protočna 

mjerila spadaju također alatke koje se spuštaju u 

bušotinu kroz kolonu uzlaznih cijevi (tubing). Postoje 

tri tipa takvih mjerila – kontinuirano protočno mjerilo, 

spiner i protočno mjerilo s dubinskom brtvenicom 

na napuhavanje. 

fl ow nipple – (1) erupcijska sapnica, v. bean. (2) izljevna 

cijev ušća bušotine, v. bell nipple. 

fl ow nozzle – mlaznica za mjerenje protoka. Protočno 

mjerilo za tekućine i plinove. Sastoji se od kratkog 

suženja ili mu se promjer približava promjeru priključnog 

cjevovoda bušotine (fl owline). Mjeri se diferencijalni 

tlak, drugi (kvadratni) korijen tog tlaka 

varira proporcionalno s brzinom strujanja fl uida. 

fl ow period – period (vrijeme) strujanja. Vrijeme tijekom 

kojeg slojni fl uidi struje iz bušotine na površinu kroz 

bušaće šipke pri ispitivanju metodom DST. Obično 

iznosi od nekoliko minuta do nekoliko sati. 

fl ow structure 

fl ow plug, fl ow-plug – erupcijska sapnica, v. bean. 

fl ow recorder – pribor za registraciju protoka. Uređaj za 

registraciju (zapis) brzine strujanja ili volumena protoka 

tekućine ili plina. 

fl ow-recorder chart – dijagram protoka. Dijagram za 

registraciju (zapis) brzine strujanja ili volumena protoka 

fl uida (izmjerenih protočnim mjerilom, fl owmeter) 

te tlaka i temperature. Standardni dijagram je 

okruglog oblika i s dvije skale – linearnom i drugim 

(kvadratnim) korijenom. Sinonim: meter chart. 

fl ow regime – (1) režim strujanja fl uida. (a) Tip strujanja 

slojnih fl uida u ležištu koji se javlja tijekom proizvodnog 

vijeka bušotine. Režim strujanja može biti neovisan 

o vremenu (ustaljeno ili stacionarno strujanje) ili, 

ako se uvjeti strujanja na nekom mjestu s vremenom 

mijenjaju, ono je neustaljeno, prijelazno ili nestacionarno. 

Pri određenim okolnostima neustaljenog strujanja 

uvjeti se mijenjaju konstantnom brzinom na svim 

mjestima u ležištu i tada je strujanje pseudoustaljeno 

ili pseudostacionarno. U proizvodnom vijeku bušotine 

pojavit će se sva tri režima strujanja. Važno je poznavati 

režim strujanja u ležištu ili bušotini, jer je to gotovo 

uvijek potrebno za primjenu pravilnih jednadžbi (na 

primjer, za određivanje srednjeg tlaka u drenažnom 

području bušotine prema podacima ispitivanja metodom 

porasta slojnog tlaka); v. pseudosteady-state fl ow, 

steady fl ow, unsteady fl ow. (b) Geometrija višefaznog 

strujanja u cjevovodima, na primjer, kada strujeća tekuća 

faza zauzima dno cjevovoda, a plinovita se faza 

nalazi iznad nje ili strujanje tekuće faze s mjehurićima 

plina. (2) režim toka. U geologiji – dijapazon tokova 

(strujanja potoka) sa sličnim oblicima korita, otporom 

strujanju i načinom transportiranja sedimenata. 

fl ow regimen – režim proizvodnje bušotine. Program 

proizvodnje bušotine (eruptivne ili dubinskom pumpom) 

izrađen u skladu s tzv. dobrom proizvodnom 

praksom. Eruptivne bušotine će proizvoditi preko 

sapnice kapacitetom koji neće biti štetan za ležišnu 

energiju, a bušotine s dubinskom pumpom će proizvoditi 

određeni broj sati dnevno (ovisno o kapacitetu 

bušotine) a ostatak dana će mirovati. 

fl ow resistance – v. viscosity. 

fl owstack – uređaj za vođenje alatki u bušotinu, v. mud 

riser. 

fl ow station – separatorsko-mjerna (mjerna) stanica. 

Centralni punkt za separaciju, obradu i mjerenje 

nafte i plina. Može se postaviti na centralnoj proizvodnoj 

platformi i na obalnom terminalu. Tipično 

se sastoji od protočnog mjerila, opreme za kontrolu 

taloga i vode, separatora i komponenata za daljinsko 

mjerenje i upravljanje (uključujući automatske ventile 

za zatvaranje). Sinonim: metering station. 

fl owstream (fl ow-stream) samples – uzorci produkcije 

bušotine. Uzorci fl uida uzeti iz proizvodnje bušotine 

(struje fl uida) na njenom ušću (wellhead) ili iz priključnog 

cjevovoda (fl owline) radi određivanja njihova 

sastava. 

fl ow string – (1) eksploatacijska (proizvodna) zaštitna 

kolona, v. production casing. (2) kolona uzlaznih cijevi 

tubing, v. tubing. 

fl ow structure – struktura tečenja, fl uidalna struktura. U 

geologiji – primarna sedimentna struktura (primary 

sedimentary structure) čiji je nastanak povezan s podvodnim 

klizanjem (subaqueous slump) ili tečenjem 

(fl o w ).

fl ow tank 322 

fl ow tank – proizvodni (pogonski, skladišni) rezervoar, v. 

stock tank. 

fl ow test, fl ow testing – ispitivanje proizvodnje, proizvodno 

ispitivanje. Ispitivanje produktivne sposobnosti 

(produktivnosti) bušotina – regulirana 

(kontrolirana) proizvodnja nafte ili plina (obično 

pri konstantnom danom protoku i s mjerenjem 

ukupnog i jediničnog pada tlaka) iz novootkrivenih 

ležišta radi procjene kapaciteta proizvodnje i 

karakteristika ležišta te određivanja produktivnosti 

bušotina. 

fl ow texture – tekstura tečenja, fl uidalna teksktura. U 

petrologiji – tekstura eruptivnih stijena karakterizirana 

valovitim ili vrtložnim uzorkom. Pločasti ili prizmatični 

minerali su orijentirani duž ravnina laminarnog 

strujanja u fi nozrnastim i staklastim eruptivnim 

stijenama. Sinonimi: fl uidal texture, fl uxion texture, 

rhyotaxitic texture. 

fl ow treater – uređaj za kombiniranu obradu nafte. 

Uređaj koji se sastoji od naftno-plinskog separatora 

(separator), grijača (za sprječavanje nastanka hidrata, 

heater) i uređaja za obradu emulzije nafte i vode 

(treater). 

fl ow tube – protočna cijev dubinskog sigurnosnog ventila. 

Unutarnja pokretljiva cijev u dubinskom sigurnosnom 

ventilu kroz koju moraju strujati fl uidi iz 

bušotine. 

fl ow unit – zona jednoličnog strujanja. Zona ležišta s relativno 

homogenom poroznošću i permeabilnošću 

kroz koju fl uidi struje relativno jednolično. 

fl ow valve – ventil za regulaciju protoka. Podesivi ventil 

na koloni uzlaznih cijevi (tubing) za regulaciju 

kapaciteta proizvodnje bušotine. Neke bušotine su 

opremljene dubinskom sapnicom, tipom ventila za 

regulaciju protoka na prvoj spojnici kolone uzlaznih 

cijevi na dnu bušotine. 

fl uctuation – fl uktuacija. U hidrologiji – regularno ili 

periodično izmjenično dizanje i spuštanje lica (zrcala, 

water table) podzemne vode temeljnice. 

fl ue gas – dimni (otpadni) plin. Plinoviti produkt izgaranja 

goriva, plin proizveden izgaranjem goriva. 

Obično se sastoji od ugljik-dioksida, dušika i vodene 

pare. 

fl uid – fl uid. Tvar, tekuća (neelastični fl uid) ili plinovita 

(elastični fl uid) koja može strujati. Fluid ima sposobnost 

prilagođavanja obliku posude u kojoj se nalazi. 

U ležištu ili bušotini pod fl uidima se podrazumijevaju 

plin, nafta i voda, ali se u uobičajenoj terminologiji 

pojam fl uid odnosi na tekućinu. 

fl uidal texture – fl uidalna tekstura. (1) v. fl ow texture. 

(2) Metamorfna tekstura (metamorphic texture) u 

kojoj su uske pruge ili sitne leće minerala (kao zrna 

minerala promjera oko 0,01 mm) spojene s porfi roklastima 

istog minerala i pružaju se preko područja u 

kojima drugi mineral pokazuje dominantno mozaičnu 

teksturu (mosaic texture). 

fl uid-circulating system – sustav za cirkulaciju bušaćeg 

(isplačnog) fl uida, v. circulating system. 

fl uid end (of pump) – tlačna strana pumpe. Strana 

pumpe gdje su smješteni usisni i tlačni ventili (suction 

valves, discharge valves) i cilindri pumpe (pump 

cylinders). 

fl uid-expansion drive – režim ekspanzije fl uida. Režim 

iskorištavanja naftnih ležišta čiji je tlak veći od tlaka 

zasićenja (bubble point). Režim je posljedica volume- 

fl uid-level log 

trijske ekspanzije nezasićene slojne nafte (undersaturated 

crude oil) u ležištu. Pad proizvodnje je vrlo 

brz, a iscrpak (recovery factor) nafte je ekstremno 

nizak (manji od 5%). 

fl uid geometry – geometrija distribucije fl uida. Distribucija 

fl uida u ležišnoj stijeni. Određena je raspodjelom 

veličine efektivnih pora, karakteristikama močivosti 

stijene u ovisnosti o postojećim fl uidima, zatim heterogenošću 

stijene i metodom proizvodnje. 

fl uid-injection well – bušotina za injektiranje fl uida. 

Bušotina za injektiranje plina ili tekućine u ležište 

radi podržavanja ležišnog tlaka (pressure maintenance), 

konvencionalnog zavodnjavanja (waterfl ood) ili 

proizvodnje EOR-metodama (enhanced oil recovery). 

Također, bušotina za odlaganje slane vode proizvedene 

iz ležišta (disposal well). 

fl uiditivity – fl uidnost, v. fl uidity. 

fl uidity – fl uidnost. Sposobnost tvari da struji. Sposobnost 

tekućine ili plina da mijenja oblik pod djelovanjem 

sile. Fluidnost je veličina recipročna dinamičkom 

koefi cijentu viskoznosti (dinamičkoj ili apsolutnoj 

viskoznosti). Sinonim: fl uiditivity. 

fl uidity factor – faktor (indeks) fl uidnosti, v. fkuidity index. 

fl uidity index – indeks (faktor) fl uidnosti. Omjer pješčanog 

klastičnog materijala (pješčanog detrita, sand 

detritus) i međuzrnskog (intersticijalnog) klastičnog 

(detritskog) matriksa (interstitial detrital matrix) pješčenjaka. 

Indeks fl uidnosti je pokazatelj fl uidnosti 

(gustoće i viskoznosti) sredine sedimentacije i djelomično 

određuje sortiranje transportiranog (prenošenog) 

sedimenta, na primjer, visoki omjer upućuje na 

loše sortirani sediment (poorly sorted sediment) koji 

se istaložio iz sredine s visokom gustoćom i visokom 

viskoznošću. Sinonim: fl uidity factor. 

fl uidization – fl uidizacija. (1) U geologiji – proces miješanja 

plina i rahlog (rastresitog) fi nozrnastog materijala 

tako da nastaje smjesa u stanju fl uidnosti koja 

cijela teče kao tekućina, na primjer, potok vulkanskog 

pepela (ash fl ow). (2) U kemijskom inženjerstvu 

– proces ili postupak u kojem plin ili para prolaze 

kroz fi ne čvrste čestice i dobiva se smjesa koja se ponaša 

kao tekućina. Osobito je važno kada je čvrsta 

tvar katalizator reakcija u fl uidiziranom mediju. 

fl uid level – nivo (razina) fl uida. Vertikalna udaljenost u 

bušotini od njena ušća do vrha stupca tekućine u koloni 

zaštitnih (casing) ili uzlaznih cijevi (tubing). Može 

biti statički (static level) i dinamički (fl owing level); v. 

fl uid-level log. 

fl uid-level log – mjerenje nivoa (razine) fl uida u bušotini. 

Mjerenje nivoa (razine) fl uida u bušotinama koje 

proizvode dubinskim pumpama (pumping wells) 

radi određivanja udaljenosti do vrha fl uida u njihovom 

prstenastom prostoru između zaštitne kolone 

(casing) i kolone uzlaznih cijevi (tubing). Registrira se 

statički nivo (nivo fl uida kada je bušotina zatvorena, 

static level) i dinamički nivo (nivo fl uida kada bušotina 

proizvodi pumpanjem, fl owing level), a podaci 

se rabe za izračunavanje tlaka na dnu bušotine i 

produktivnosti. Karotažni pribor za mjerenje nivoa 

rabi izvor zvuka – zvučni valovi putuju niz prstenasti 

prostor bušotine i refl ektiraju se od spojnica 

uzlaznih cijevi. Refl eksi valova se registriraju detektorom, 

broje se refl eksi od spojnica tubinga i množe 

s prosječnom duljinom spojnice da se dobije dubina

fl uid-level survey 323 

fl ushed-zone resistivity 

vrha (nivoa) fl uida. Pjenjenje fl uida u kanalu bušotine 

može uzrokovati prividno visok (lažni) nivo, što se 

može eliminirati katkada injektiranjem malog volumena 

tekućih ugljikovodika prije mjerenja. Mjerenja 

nivoa u bušotinama je vrlo važno za njihovu pravilnu 

i djelotvornu proizvodnju dubinskom pumpom. Sinonim: 

fl uid-level survey. 

fl uid-level survey – mjerenje nivoa (razine) fl uida u bušotini, 

v. fl uid-level log. 

fl uid loss – gubitak fi ltrata (fi ltracijski gubitak) bušaće 


fl uid-loss additive – aditiv za smanjivanje gubljenja 

fl uida. (1) U tehnologiji bušaćih isplaka – aditiv koji 

se dodaje bušaćim (isplačnim) fl uidima (drilling fl uids) 

za smanjivanje prodiranja isplačnog fi ltrata u 

bušenu formaciju (stijenu). Primjenjuju se bentonit, 

škrob ili natrijska karboksimetilceluloza; v. drilling 

mud additives. (2) U tehnologiji cementacije bušotina 

– materijali ili tvari koji se dodaju cementnim 

kašama (cement slurries) radi smanjivanja njihove 

fi ltracije (izdvajanja ili gubljenja vode) kada su izvrgnute 

diferencijalnom tlaku u bušotini u intervalu 

propusne formacije. Za regulaciju fi ltracije rabe se 

lateks, bentonit (s dispergatorom), atapulgit, organski 

polimeri i karboksimetil-hidroksietil celuloza; v. 

cement additives. (3) U tehnologiji obrade slojeva 

kiselinom – aditivi kiselini (na primjer, topljive smole) 

koji se dodaju radi postizanja dubljeg prodiranja 

kiseline u formaciju; v. acid additives. (4) U tehnologiji 

hidrauličkog frakturiranja slojeva – aditivi za 

zaustavljanje strujanja fl uida za obradu iz formiranih 

pukotina u formaciji. Primjenjuju se kremeno 

brašno i ugljikovodikove smole. Sinonimi (za sve 

defi nicije): fi ltrate reducer, fl uid-loss control additive, 

fl uid-loss control agent, fl uid-loss preventer, fl uid-loss 

reducer. 

fl uid-loss control additive – aditiv za smanjivanje gubljenja 

fl uida, v. fl uid-loss additive. 

fl uid-loss control agent – aditiv za smanjivanje gubljenja 


fl uid-loss preventer – aditiv za smanjivanje gubljenja 


fl uid-loss reducer – aditiv za smanjivanje gubljenja fl uida, 

v. fl uid-loss additive. 

fl uid-open pressure-closed gas-lift valve – v. combination 


fl uid-operated gas-lift valve – ventil (zaklopac) plinskog 

lifta s reakcijom na tlak u koloni uzlaznih cijevi, v. 

tubing-pressure operated gas-lift valve. 

fl uid potential – potencijal fl uida. U hidrologiji podzemnih 

voda – mehanička energija po jedinici mase 

vode u bilo kojoj zadanoj točki u prostoru i vremenu. 

Potencijal fl uida u danoj točki tijela fl uida je proporcionalan 

hidrostatičkom nivou fl uida (head) i jednak 

je produktu (umnošku) hidrostatičkog nivoa (visine 

tlaka vode) i ubrzanja sile teže (acceleration due to 

gravity). 

fl uid pound – hidraulički udar na klipne šipke. Pojava 

uzrokovana plinom (otopljenim plinom ili vodenom 

parom) iznad kapljevine u cilindru dubinske pumpe 

s klipnim šipkama (barrel of sucker-rod pump), odnosno 

nedovoljnim punjenjem pumpe. Pri hodu prema 

dolje (downstroke) plin se komprimira i tlačni ventil 

pumpe (traveling valve) se ne otvara dok ne dosegne 

nivo tekućine u pumpi. Otvaranjem ventila trenutno 

i drastično opadne naprezanje kolone klipnih šipki 

(rod string). Hidraulički udari nisu poželjni jer uzrokuju 

prijevremeno habanje klipnih šipki, oštećenje 

pumpe, uzlaznih cijevi (tubing) i površinskog pumpnog 

uređaja te pomicanje sidra s njegova mjesta. 

Mogu se izbjeći usporavanjem pumpnog uređaja ili 

skraćivanjem duljine hoda pumpe. 

fl uid pressure – slojni tlak, v. reservoir pressure. 

fl uid-pressure operated gas-lift valve – ventil (zaklopac) 

plinskog lifta s reakcijom na tlak u koloni uzlaznih 

cijevi, v. tubing-pressure operated gas-lift valve. 

fl uid resistance – otpor fl uida. Sila kojom se tekućina 

ili plin opire gibanju nekog tijela u njima. Sinonim: 

resistance. 

fl uid saturation – zasićenje fl uidom. Dio ili postotak 

ukupnog pornog prostora stijene ispunjen nekim 

fl uidom – plinom, naftom ili vodom, na primjer, zasićenje 

naftom će biti jednako omjeru (kvocijentu) volumena 

nafte u stijeni i ukupnog pornog volumena 

stijene. Zasićenje vodom se mijenja od 100% ispod 

naftne zone do minimalnog (nereducibilnog) zasićenja 

vezanom (konatnom) vodom iznad prijelazne 

zone. Na distribuciju zasićenja ležišta fl uidima utječu 

gustoća fl uida, distribucija veličine pora, karakter 

močivosti ležišne stijene te međufazna napetost. 

fl uid saturation method – metoda zasićivanja fl uidom. 

Metoda mjerenja efektivne poroznosti uzorka jezgre 

zasićivanjem suhog uzorka homogenim fl uidom poznate 

gustoće (na primjer, kerozinom). 

fl uid-travel log – mjerenje putanje strujanja fl uida. Izučavanje 

strujanja fl uida oko karotažne sonde koja 

je u fi ksnom položaju u bušotini. U struju fl uida se 

injektira određeni volumen radioaktivnog izotopa 

kroz otvore u sondi i mjeri se brzina brojenja radioaktivnog 

zračenja kao funkcija vremena detektorima 

sonde u dva položaja. Podaci se rabe za lociranje 

(određivanje) mjesta gubljenja fl uida u bušotini. 

fl uid viscosity – viskoznost fl uida. Unutarnje trenje 

fl uida uzrokovano međumolekularnim djelovanjem 

koje uzrokuje otpor fl uida strujanju; v. viscosity. 

fl uid viscosity ratio – omjer viskoznosti fl uida. U proizvodnji 

nafte – omjer (odnos) viskoznosti istiskivajućeg 

plina i viskoznosti nafte u ležištu s plinotlačnim 

režimom (gas-drive reservoir). Rabi se u proračunima 

jediničnog koefi cijenta istiskivanja nafte (unit displacement 

effi ciency). 

fl ushed zone – isprana zona. U karotaži – dio probušenog 

sloja (stijene) neposredno iza isplačne obloge 

(kore, mud cake) koji je najbliži kanalu bušotine 

(wellbore) i iz kojeg je istisnuta gotovo sva količina 

(volumen) originalne slojne (porne) vode (formation 

water) i većina ugljikovodika vodom (fi ltratom) bušaće 

isplake (mud fi ltrate) i u kojem dolazi do maksimalnog 

miješanja neistisnute originalne slojne vode 

s vodom iz isplake tijekom bušenja; v. invaded zone, 

uninvaded zone. 

fl ushed-zone resistivity – otpornost (električna otpornost, 

specifi čni otpor, specifi čni električni otpor) 

isprane zone. U elektrokarotaži – električna otpornost 

(specifi čni električni otpor, electrical resistivity) 

područja sloja ili ležišta koje neposredno okružuje 

kanal bušotine (wellbore) na udaljenosti najmanje 

7,6 cm (3 inča) i u kojem je najveći dio porne (slojne) 

vode (formation water) ispran fi ltratom bušaće isplake 

(mud fi ltrate) tijekom bušenja; v. fl ushed zone.

fl ushing production 324 

fl uvial sedimentary environment 

fl ushing production – proizvodnja eruptiranjem, eruptivna 

proizvodnja, v. fl ush production. 

fl ushing production rate – kapacitet proizvodnje eruptiranjem, 


fl ush-joint casing – (1) glatka zaštitna kolona (kolona 

zaštitnih cijevi). Zaštitna kolona sastavljena od cijevi 

koje na krajevima nemaju rame (shoulder) ili kolčak 

(collar) tako da je vanjski promjer cijele kolone jednak. 

Navoji su urezani u tijelo zaštitne cijevi – na jednom 

kraju vanjski (muški, male thread), a na drugom 

kraju unutarnji (ženski, female thread). (2) zaštitna 

cijev s glatkom spojnicom. 

fl ush-joint connection – glatka spojnica cijevi. Spojnica 

dviju cijevi koja nema izbočeno rame (shoulder) 

ili kolčaka (collar). 

fl ush-joint pipe – glatka cijev. Cijev bez ikakvih izbočenja. 

fl ush phase – faza eruptiranja, v. fl ush production. 

fl ush production – proizvodnja eruptiranjem, eruptivna 

proizvodnja. Visoka neograničena početna proizvodnja 

(kapacitet proizvodnje) tek izbušene eruptivne 

naftne bušotine zahvaljujući velikoj prirodnoj energiji 

ležišta (natural reservoir energy). Nakon stanovitog 

perioda eruptiranje završava i na bušotini se 

mora primijeniti metoda umjetnog podizanja nafte 

– dubinska pumpa (downhole pump) ili plinski lift 

(gaslift). Sinonim: fl owing production, fl ushing production. 

fl ush-production rate – kapacitet proizvodnje eruptiranjem, 


fl ush-production stage – stadij proizvodnje eruptiranjem 

(eruptivne proizvodnje). Stadij proizvodnog 

historijata ležišta/polja između početnog perioda 

razrade (u kojem su izbušene bušotine, initial development 

period) i stadija stabilizirane proizvodnje 

(settled-production stage). Tijekom stadija eruptivne 

proizvodnje nafta se proizvodi u relativno velikim 

količinana djelovanjem prirodne ležišne energije 

(natural reservoir energy), ali je pad proizvodnje 

brz. 

fl ute – (1) žlijeb, brazda. (a) U sedimentologiji – primarna 

sedimentna struktura (primary sedimentary structure), 

obično otisak žlijeba (fl ute cast), koja se sastoji 

od diskontinuiranog žlijeba (brazde) vedričastog ili 

lopatičastog oblika duljine 2 cm do 10 cm u pravilu 

formiranog spiranjem (erozijom) turbulentnom strujom 

vode (zasićene sedimentnim česticama) koja 

teče po muljevitom dnu. Ima strm ili oštar kraj okrenut 

u smjeru uz struju gdje je dubina žlijeba obično 

najveća, a njena duga os je općenito orijentirana paralelno 

smjeru strujanja. (b) U geomorfologiji – mali 

uzdužni plitki kanal koji je nastao diferencijalnim 

(selektivnim) trošenjem (raspadanjem) i erozijom i 

pruža se gotovo vertikalno prema dolje po površini 

stijene. (2) izbrazdana površina stijene. Nazupčana 

(narezuckana) ili naborana (s riplovima) površina stijene 

(u tom značenju termin se obično rabi u množini). 

(3) otisak (znak) brazde (žlijeba). U sedimentologiji 

– termin koji se katkada slobodnije primjenjuje kao 

sinonim termina fl ute cast (znak jezičastog ili lopatičastog 

oblika koji se sastoji od reljefne duguljaste izbočine 

na donjoj strani sloja siltstona ili pješčenjaka i 

nastao je ispunjavanjem žlijeba sedimentom). 

fl ute cast – otisak žlijeba (brazde). U sedimentologiji 

– znak lopatičastog ili jezičastog oblika koji se sastoji 

od reljefne duguljaste izbočine na donjoj strani sloja 

siltstona (prahovnjaka) ili pješčenjaka. Karakteriziran 

je strmim ili otupljenim lukovičastim ili kljunastim 

završetkom usmjerenim uz struju od kojeg se struktura 

izravnava (postaje spljoštena) ili širi u smjeru niz 

struju i stapa s plohom slojevitosti (bedding plane). 

Otisak žlijeba nastaje ispunjavanjem žlijeba (brazde 

– v. fl ute). 

fl uted drill collar – spiralno užljebljena (spiralna) teška 

šipka, v. spiral drill collar. 

fl uting – (1) žlijebljenje, brazdanje. (a) U geomorfologiji 

– proces diferencijalnog (selektivnog) trošenja (raspadanja) 

i erozije kojim se na izdancima jako raspucanih 

grubozrnastih stijena (poput granita ili gnajsa) 

formira valovita (naborana) površina sa žljebovima 

(brazdama, fl utes), osobito formiranje malih grebena 

(hrptova) i udolina djelovanjem valova. (b) U glacijalnoj 

geologiji – formiranje glacijalnom djelatnošću 

(djelovanjem ledenjaka) glatkih dubokih kanala 

ili brazdi (nalik na žlijeb za odvod vode) na padini 

stjenovitog brežuljka okrenutoj u susret kretanju 

ledenjaka. Brazde (furrows) su nešto veće od glacijalnih 

žljebova (glacial grooves) i ne protežu se oko 

brežuljka na njegove bočne padine. (c) U sedimentologiji 

– proces formiranja žljebova brazda (fl utes) 

urezivanjem ili spiranjem strujom vode koja teče po 

muljevitoj površini. (2) glacijalna (ledenjačka) brazda. 

Glatki duboki kanal ili brazda formiran na padini stjenovitog 

brežuljka djelovanjem ledenjaka; v. fl uting, 

1b. (3) otisak (znak) brazde (žlijeba), v. fl ute, 3. (4) izbrazdana 

površina stijene. Nazupčana (narezuckana) 

ili naborana (s riplovima) površina. 

fl uvial – fl uvijalan, riječni. (1) Koji pripada ili se odnosi 

na rijeku ili rijeke. (2) Koji prebiva, raste ili živi u potocima 

ili rijekama ili oko njih(3) Koji je nastao djelovanjem 

potoka ili rijeka; v. fl uviatile. 

fl uvial cycle of erosion – fl uvijalni (normalni) ciklus erozije, 

v. normal cycle. 

fl uvial denudation – fl uvijalna (riječna) denudacija. 

Denudacija površine zemlje erozijskim djelovanjem 

vodenih tokova praćena trošenjem (raspadanjem, 

weathering), odnošenjem materijala (mass wasting) 

i plošnim spiranjem oborinskim vodama (overland 

fl o w ). 

fl uvial deposit – fl uvijalni (riječni) sediment. Sediment 

građen od materijala (pijesak, šljunak) koji je transportiran 

riječnim tokovima, suspendiran u njima ili 

je sedimentiran rijekama. Sinonim: fl uviatile deposit. 

fl uvially dominated delta – delta s dominantnom djelatnošću 

rijeka, v. river-dominated delta. 

fl uvial sand – fl uvijalni (riječni) pijesak. Pijesak istaložen 

rijekama ili potocima. 

fl uvial sedimentary environment – fl uvijalna (riječna) 

sredina sedimentacije, fl uvijalna (riječna) sedimentacijska 

sredina. Tip kontinentalne (nemarinske) sredine 

sedimentacije (v. continental sedimentary environment). 

Fluvijalni sedimenti se talože tokovima 

riječnih mreža – dio sedimentnog materijala rijeke 

transportiraju u oceane, mora i jezera, a dio materijala 

se taloži duž riječnih tokova (pri čemu su meandri 

rijeka značajna područja akumulacije sedimentnog 

materijala i sa stanovišta geoloških istraživanja nafte 

i plina najvažnije fl uvijalne sredine sedimentacije). 

Osnovna karakteristika riječnih tokova je jednosmjeran 

nizvodni transport materijala. Zbog brojnih pro

fl uvial soil 325 

foam 

mjena svojstava sedimentiranog materijala i korita 

(dna) rijeka te kolebanja nivoa vode (što uzrokuje 

promjene kapaciteta i brzine strujanja vode) dolazi 

do promjena količine i gustoće transportiranog materijala 

i promjena odnosa erozije i sedimentacije 

– na relativno kratkim udaljenostima mogu se istodobno 

odvijati i erozija (razaranje) i sedimentacija 

pri jednakom režimu riječnog toka. Idealizirani model 

fl uvijalne (riječne) sedimentacije podrazumijeva 

uglavnom dobro sortirane sedimente s tendencijom 

usitnjavanja (smanjivanje veličine) zrna prema gore; 

v. point bar. 

fl uvial soil – fl uvijalno (riječno) tlo. Tlo nataloženo rijekama 

ili potocima. 

fl uviatic – fl uvijatilan, fl uvijalan, riječni, v. fl uviatile. 

fl uviatile – fl uvijatilan, fl uvijalan, riječni. Sinonim termina 

fl uvial (v.). Geolozi su skloni primjenjivati termin 

fl uviatile za označavanje rezultata aktivnosti (djelatnosti) 

rijeka, na primjer, fl uvijatilni (fl uvijalni) pijesci 

(fl uviatile sands), ili života u rijeci, na primjer, fl uvijatilna 

(fl uvijalna) fauna (fl uviatile fauna). Sinonim: 

fl uviatic. 

fl uviatile deposit – fl uvijalni (riječni) sediment, v. fl uvial 

deposit. 

fl uviatile sands – fl uvijalni (riječni) pješčenjaci (pijesci). 

Pješčenjaci (pijesci) nastali (formirani) djelovanjem 

fl uvijalnih režima, od kojih su najizrazitiji djelatnost 

meandrirajućih i prepletenih rijeka. Kod meandrirajućih 

rijeka obale njihovih korita su erodirane na 

vanjskoj strani lukova meandara, a pijesci se talože 

na unutarnjoj strani kao točkasti prudovi (point bars). 

Migracija korita je dijagonalna i lateralna u nizvodnom 

smjeru. Do napuštanja korita može doći kada 

rijeka probije uski prolaz između lukova meandara. 

Napušteno riječno korito ostaje kao mrtvaja (oxbow 

lake). Kod prepletenih rijeka zavojitost njihovih korita 

je znatno manja. Tijekom poplavljivanja korito se 

može urezati u već istaložene sedimente u nizvodnom 

smjeru (prije nego u lateralnom smjeru). Kada 

se protok smanjuje, pijesak se taloži vertikalno. Do 

napuštanja korita dolazi za vrijeme smanjenog protoka 

kada se korito ispuni sedimentima. Prepletene 

i meandrirajuće rijeke formiraju sekvencije s usitnjavanjem 

zrna prema gore. Pojedinačni karotažni dijagrami 

bušotina i opisi i analize jezgara ne omogućuju 

određivanje načina postanka ležišta u fl uvijalnim 

pješčenjacima. 

fl uvioclastic rock – fl uvioklastična (fl uvijalno-klastična, 

potamoklastična) stijena. Hidroklastična stijena (klastična 

stijena sedimentirana u vodi, hydroclastic rock) 

koja sadrži fragmente transportirane rijekom ili strujom. 

Sinonim: potamoclastic rock. 

fl uvioeolian – fl uvioeolski, fl uvijalno-eolski, riječno-eolski. 

Koji se odnosi na kombinirano djelovanje struja 

voda (vodenih tokova) i vjetra ili je povezan s njim, 

na primjer, fl uvijalno-eolski sediment (fl uvioeolian 

deposit). 

fl uvioglacial – fl uvioglacijalan, fl uvijalno-glacijalan, 

riječno-ledenjački. Sinonim termina glaciofl uvial (glaciofl 

uvijalan, glacijalno-fl uvijalan, ledenjačko-riječni) 

koji se više primjenjuje u SAD budući da djelovanje 

vodenih struja (tokova) logično slijedi nakon djelovanja 

ledenjaka. 

fl uviolacustrine – fl uviolakustrički, fl uvijalno-lakustrički, 

riječno-jezerski. Koji se odnosi na sedimentaciju dije- 

lom u riječnim, a dijelom u jezerskim vodama ili koji 

se odnosi na sedimente istaložene pri izmjenjivanju 

ili uzajamnom preklapanju lakustričkih (jezerskih) i 

fl uvijalnih (riječnih) uvjeta. 

fl uviomarine – fl uviomarinski, fl uvijalno-marinski, 

riječno-morski. Termin za označavanje marinskih 

(morskih) sedimenata koji sadrže ponovno sortirani 

i pretaloženi fl uvijalni (aluvijalni) materijal zajedno s 

ostacima marinskih organizama. 

fl uvioterrestrial – fl uvioterestrički, fl uvijalno-terestrički, 

riječno-kopneni. Koji se odnosi na kopno i njegove 

riječne tokove ili im pripada. 

fl uxie – fl uksoturbidit. Terenski termin koji sedimentolozi 

općenito primjenjuju za fl uxoturbidite (fl uksoturbidit). 

fl uxion texture – fl uidalna tekstura, tekstura tečenja, v. 

fl ow texture. 

fl uxoturbidite – fl uksoturbidit. Sediment čiji je mehanizam 

postanka povezan i sa sedimentacijom iz turbidnih 

(mutnih) struja (turbidite currents) i s podvodnim 

odronjavanjem (submarine slumping) ili klizanjem 

(submarine sliding). Karakteriziran je grubim zrnima, 

debelom slojevitošću te slabo razvijenom gradacijskom 

slojevitošću i otiscima tragova na podini sloja. 

Sinonim: fl uxie (v.). 

fl ying reptiles – pterosauri, krilati (leteći) gmazovi, krilogmazovi, 

v. pterosaurs. 

fl ysch – fl iš. (1) Marinski (morski) sedimentni facijes (facijes 

marinskih sedimentnih stijena, marine sedimentary 

facies) koji je karakteriziran debelom sekvencijom 

(serijom) tankouslojenih sedimenata s gradacijskom 

slojevitošću i siromašnim sadržajem fosila, koji 

se sastoje uglavnom od lapora (marl), pjeskovitih i 

vapnenačkih šejlova (sandy shale, calcareous shale) 

i muljeva (mud), i ritmički proslojenih konglomeratima 

(conglomerate), grubozrnastim (krupnozrnastim) 

pješčenjacima (coarse sandstone) i grauvakama 

(graywacke). (2) Široko razvijena predorogenetska 

sedimentna formacija koja čini cjelokupnost fl išnih 

facijesa (koja je formirana cjelokupnošću fl išnih facijesa, 

fl ysch facies) sedimentiranih u različitim progibima 

(koritima, troughs) tijekom kasnijih stadija 

geosinklinalne sedimentacije (ispunjavanja geosinklinalnog 

sustava) kao rezultat brze erozije susjednog 

i izdižućeg planinskog pojasa (mountain belt) u 

vremenu koje je neposredno prethodilo glavnoj paroksizmičkoj 

(dijastrofi čnoj) fazi orogeneze ili u vremenu 

kada je početni dijastrofi zam već razvio unutarnje 

hrptove (interior ridges) izložene eroziji. Osobiti 

primjer su fl išni slojevi (Flysch strata) starosti od 

kasne krede do oligocena duž rubova Alpa, koji su se 

nataložili u rubnim progibima (foredeeps) ispred tektonskih 

pokrova (nappes) navučenih u smjeru sjevera 

i uzdignutih iz dubine mora prije glavne (miocenske) 

faze alpske orogeneze (Alpine orogeny). (3) Termin 

koji se slobodno primjenjuje na svaki sediment s gotovo 

svim litološkim i stratigrafskim karakteristikama 

fl iša, na primjer, gotovo na sve turbidite. 

fl yschoid – fl išni, v. fl ysch. 

foam – (1) pjena. U mehanici fl uida i kemiji – mjehurići 

plina prekriveni fi lmom tekućine, disperzija relativno 

velikog volumena plina u malom volumenu 

tekuće faze koja sadrži sredstvo za pjenjenje. Pjena 

je dvofazan sustav fl uida, sličan emulziji, u kojem je 

dispergirana faza plin ili zrak. Mjehurići plina u pjeni

foam acidizing 326 

fold 

su međusobno odvojeni tankim fi lmom tekućine. 

Ako su plinski mjehurići samo na površini tekuće 

faze, pjena se naziva površinskom (v. surface foam), 

a ako se nalaze u cijeloj tekućini – konzistentnom (v. 

body foam). Svojstvo pjene je da je njena viskoznost 

veća od viskoznosti plinovite i tekuće faze od kojih 

je građena. Parametri koji karakteriziraju svojstva 

pjene su kvaliteta pjene (udjel volumena plina u 

ukupnom volumenu pjene – v. foam quality) i veličina 

mjehurića pjene (izražena kao srednji promjer 

svih mjehurića u pjeni). Vrijeme tijekom kojeg pjena 

zadržava postojanost naziva se stabilnost pjene 

(foam stability). Pjene su potencijalno primjenljive 

u procesima povećanja iscrpka nafte (EOR-procesi) 

zbog svog relativno visokog otpora strujanju u poroznoj 

sredini za blokiranje ili restrikciju strujanja 

injektiranih fl uida u proslojcima visoke permeabilnosti 

ili u pukotinama (modifi kacija profi la strujanja) 

te za poboljšanje koefi cijenta pokretljivosti fl uida 

(smanjenjem pokretljivosti injektirane faze) u procesima 

istiskivanja nafte. Također se primjenjuju i u 

tehnologiji proizvodnje nafte za sprječavanje pojave 

vodenih ili plinskih konusa te za isplake, fl uide za 

frakturiranje slojeva i čišćenje bušotina. (2) plovućac, 

v. pumice. 

foam acidizing – pjeno-kiselinska obrada (stimulacija) 

slojeva. Metoda obrade slojeva (stimulacije bušotine) 

u kojoj se plin (obično ugljik-dioksid ili dušik) miješa 

s vodom i kiselinom i pumpa u bušotinu, nakon čega 

se povratnim strujanjem pjena uklanja iz bušotine. 

Primjenjuje se za obradu karbonatnih formacija (često 

krednih), jer je usporenija i ima bolju kontrolu gubljenja 

fl uida u odnosu na običnu kiselinu. Sinonim: 

foam acid treatment. 

foam acid treatment (of formations) – pjeno-kiselinska 

obrada (stimulacija) slojeva, v. foam acidizing. 

foam agent – agens (sredstvo) za pjenjenje. Agensi 

(sredstva) za proizvodnju pjene, tvari koje se primjenjuju 

za formiranje stabilnih mjehurića zbog 

aerizacije ili miješanja tekućine. Za tu svrhu su prikladne 

brojne površinski aktivne kemikalije. Rabe 

se s vodom u procesu bušenja s ispiranjem pjenom 

(vlažnim zrakom ili plinom, mist drilling) ili kada je tijekom 

bušenja s ispuhivanjem zrakom ili plinom (air 

drilling, gas drilling) prisutna prekomjerna količina 

vode. Općenito se za specifi čnu primjenu biraju na 

bazi laboratorijskih ispitivanja i iskustvenih rezultata. 

Sinonimi: foamer, foaming agent; v. foam. 

foamed cement – pjenasta cementna kaša. U tehnologiji 

cementacije bušotina – smjesa (mješavina) 

cementne kaše (cement slurry) i plinovitog dušika. 

Prednost takve kaše je u manjoj težini. 

foamer – agens (sredstvo) za pjenjenje, v. foam agent. 

foaming agent – agens (sredstvo) za pjenjenje, v. foam 

agent. 

foaming oil – zapjenjena nafta. Sirova nafta s mjehurićima 

otopljenog plina okruženim tankim fi lmom 

nafte. Mjehurići nisu stabilni i trajni. Zapjenjena nafta 

snižava djelotvornost separatora. 

foam mud – pjenasta bušaća isplaka. Isplačni (bušaći) 

fl uid (drilling fl uid) koji je priređen injektiranjem vode 

i agensa (sredstava) za pjenjenje (foam agent) radi 

stvaranja stabilne pjene ili injektiranjem isplake na 

bazi gela (gel-base mud), koja sadržava agens (sredstvo) 

za pjenjenje, u struju zraka ili plina. 

foam quality – kvaliteta pjene. Omjer volumena plina 

i ukupnog volumena pjene. Izražava se kao udjel ili 

postotak plina i obično se kreće od 75 do 90% (0,75 

- 0,90). Pjene čija je kvaliteta veća od 0,8 se nazivaju 

suhim, a s kvalitetom manjom od 0,7 nazivaju se 

vlažnim. Suhe pjene su stabilnije zbog bolje disperzije 

plinovite i tekuće faze. 

focus – hipocentar (fokus, žarište) potresa. U seizmologiji 

– točka u dubini Zemlje koja je središte potresa, 

početna točka potresa gdje se energija deformacije 

prvo pretvara u energiju elastičnih valova. Sinonimi: 

centrum, hypocenter, seismic focus: v. epicenter. 

focused-current log – (1) dijagram karotaže (elektrokarotaže) 

s fokusiranjem struje (s fokusiranom strujom, 

sa zaslonjenim elektrodama). Dijagram otporske 

karotaže (resistivity log) bušotine dobiven višeelektrodnom 

sondom (s jednom mjernom elektrodom 

i fokusirajućim elektrodama, multi-electrode sonde) 

s usmjeravanjem električne struje radijalno kroz stijene 

(kroz formaciju oko kanala bušotine u obliku 

horizontalnog prstenastog sloja) čime se omogućuje 

određivanje oštrih granica sloja i poboljšava 

mjerenje električne otpornosti (specifi čnog električnog 

otpora, electrical resistivity). Primjenjuje se 

za tanke slojeve i visokootporske formacije i pri bušaćim 

isplakama s niskom električnom otpornošću 

(vodljivim isplakama, na primjer, isplakama na bazi 

slane vode) gdje električna i indukcijska karotaža ne 

daju dobre rezultate. Elektrokarotaža s fokusiranom 

strujom je poznata pod više trgovačkih naziva, na 

primjer, laterolog (bočna karotaža), microlaterolog 

(bočna mikrokarotaža), guard log (karotaža s ekraniranim 

ili zaslonjenim elektrodama) i druge. Sinonimi: 

current-focused log, focused electric log, focused log, 

focus log, guard-electrode log. (2) karotaža (elektrokarotaža) 

s fokusiranjem struje (s fokusiranom strujom), 

v. focused-current log, 1. 

focused electric log – dijagram karotaže (elektrokarotaže) 

s fokusiranjem struje (s fokusiranom strujom); 

karotaža (elektrokarotaža) s fokusiranjem struje (s fokusiranom 

strujom); v. focused-current log. 

focused log – dijagram karotaže (elektrokarotaže) s fokusiranjem 

struje (s fokusiranom strujom); karotaža 

(elektrokarotaža) s fokusiranjem struje (s fokusiranom 


focus log – dijagram karotaže (elektrokarotaže) s fokusiranjem 

struje (s fokusiranom strujom); karotaža 

(elektrokarotaža) s fokusiranjem struje (s fokusiranom 


fold – bora. U strukturnoj geologiji – strukturna jedinica 

litosfere koja nastaje valovitim savijanjem slojeva, 

najčešće pod utjecajem (djelovanjem) sile stlačivanja 

ili kompresijske sile (tako da nabrane stijene 

zauzimaju manju duljinu nego prije boranja), rijetko 

djelovanjem gravitacijske sile i dijapirskog prodora, 

pri čemu se formira jedan konkavni (koritasti) dio 

ili sinklinala (syncline) i jedan konveksni (izbočeni) 

dio ili antiklinala (anticline) – sinklinala i antiklinala 

čine tzv. potpunu boru (iako i jedna i druga struktura 

mogu postojati zasebno). Sve stijene se ne ponašaju 

na jednak način pod djelovanjem jednakih sila, 

na primjer, pri nabiranju serije slojeva pješčenjaka i 

šejla, slabiji šejl će teći u tjeme antiklinale i dno sinklinale. 

Amplituda bora (vertikalna udaljenost od 

tjemena bore do njena dna) može varirati od neko

foldbelt, fold belt, fold-belt 327 

foraminiferal ooze 

liko centimetara do nekoliko stotina metara. Glavni 

tipovi bora su: uspravna ili vertikalna (upright fold), 

horizontalna (horizontal fold), kosa ili dijagonalna (diagonal 

fold), transverzalna (transverse fold) i longitudinalna 

(longitudinal fold), asimetrična (asymmetrical 

fold) i simetrična (symmetrical fold), kompetentna 

(competent fold) i nekompetentna (incompetent fold), 

jednostavna (simple fold) i složena (complex fold, 

composite fold, compound fold), dijapirska (diapiric 

fold), izoklinalna (isoclinal fold), lepezasta (fan fold), 

utonula (plunging fold), polegla (recumbent fold, 

reclined fold), prebačena (overturned fold). Proces 

nastajanja (formiranja) bora se naziva nabiranjem ili 

boranjem (folding). 

foldbelt, fold belt, fold-belt – naborani (nabrani) pojas. 

Široko primjenjivani sinonim termina orogenic 

belt (orogenetski pojas). 

fold breccia – breča boranja (nabiranja). Lokalna tektonska 

breča (v. tectonic breccia) sastavljena od uglastih 

fragmenata (odlomaka) koja je rezultat intenzivnog 

boranja (nabiranja) slojeva tankouslojenih krtih 

(lomljivih) stijena između kojih su nekompetentni 

plastični slojevi, na primjer, breča formirana pri intenzivnom 

boranju naizmjeničnih slojeva čerta i 

šejla. 

folded fault – (1) naborani rasjed. Svaki rasjed koji je 

deformiran boranjem (nabiranjem, folding). (2) Reverzni 

rasjed s malim kutom nagiba (s blagim nagibom 

paraklaze, thrust fault) čije se krovinsko krilo 

(hanging wall) malo nabralo zbog razvoja stepeničastih 

navlaka (development of step thrusting) ili stepeničastih 

rasjeda (development of step faults) pod 

njim; v. warped fault. 

fold fault – rasjed bore. Prebačena bora (v. overfold) 

čije je srednje koljeno (middle limb) nadomješteno 

rasjednom plohom (fault surface). 

folding – nabiranje, boranje. U strukturnoj geologiji 

– formiranje bora (v. fold) u stijenama, savijanje slojeva 

stijena, obično kao posljedica kompresije (stlačivanja) 

koja uzrokuje formiranje geoloških struktura, 

kao što su antiklinale (v. anticline), sinklinale (v. 

syncline), monoklinale (v. monocline), izoklinale (v. 

isocline) i druge. Amplituda bora (vertikalna udaljenost 

od tjemena bore do njena dna) može varirati od 

dijela centimetra do tisuće metara. 

fold mountains – nabrano gorje. Gorje (planine) koje se 

formiralo boranjem (nabiranjem, folding) u velikim 

razmjerima i kasnijim uzdizanjem slojeva stijena. 

foliaceous – listićast. U petrologiji – koji ima strukturu 

nalik na listiće i sastavljenu od tankih slojeva minerala. 

foliated metamorphic rock – folijativna (škriljasta) 

metamorfna stijena. Regionalnometamorfna stijena 

koja je općenito prekristalizirana djelovanjem stresa 

(statičkog usmjerenog ili jednosmjernog tlaka) tako 

da su minerali rasli orijentirano u jednom smjeru (u 

smjeru prioritetne orijentacije) u ravnini; v. non-foliated 

metamorphic rock. 

foliation – folijacija. (1) U strukturnoj geologiji – opći 

termin za orijentaciju (raspored) teksturnih i strukturnih 

obilježja u stijenama bilo kojeg tipa, osobito 

plošna struktura (planar structure) koja je nastala 

zbog spljoštenosti zrna metamorfne stijene. (2) U 

petrologiji – laminarna struktura (laminar structure) 

formirana segregacijom različitih minerala u sloje- 

ve koji su paralelni sa škriljavošću. (3) U glaciologiji 

– plošna ili slojevita struktura (planar structure, layered 

structure) koja se javlja u glečerskom ledu (ledu 

ledenjaka) zbog plastične deformacije. Uvjetovana 

je izmjenjivanjem slojeva grubozrnastog i fi nozrnastog 

leda ili mjehuričastog i čistog leda. 

fold system – sustav bora. Skupina kongruentnih bora 

(congruent folds) koje su nastale u istoj tektonskoj 

epizodi. Također područje koje zauzima. 

fool’s gold – pirit. U doslovnom prijevodu »budalino 

zlato« – popularni naziv za minerale pirite koji bojom 

nalikuju na zlato, osobito pirit (pyrite) i halkopirit 

(chalkopyrite). 

foot – podnožje. U geologiji – (1) Donji savijeni dio bore 

(fold) ili strukturne terase (structural terrace). Sinonim: 

lower break. (2) Najniža točka padine, strmine ili 

uzvisine. (3) Termin slobodne uporabe koji označava 

donji dio bilo koje uzdignute forme reljefa. 

footage drilling contract – ugovor po metru bušenja. 

Tip ugovora o bušenju (v. drilling contract) u kojem 

se specifi cira cijena bušenja jednog metra (ili stope) 

ukupne dubine bušotine. Operator (operator) 

je obično odgovoran za opskrbu materijala i opreme 

za bušenje (poput isplake, cementa, dlijeta, zaštitnih 

cijevi, bušaćih alatki). Ugovor o bušenju tog 

tipa također može uključivati troškove transporta 

bušaćeg postrojenja (garniture) i specijalne opreme 

za postrojenje. Pod određenim okolnostima može 

prijeći u tip ugovora o bušenju na bazi dnevnog 

plaćanja. Radi zaštite bušaćeg poduzetnika (drilling 

contractor) u ugovor se stavlja klauzula koja dopušta 

maksimalno vrijeme nerada bušaćeg postrojenja, na 

primjer, zbog gubitka cirkulacije isplake ili operacije 

hvatanja alatki (instrumentacije). U ugovoru se također 

utvrđuje najveći dopušteni kut otklona smjera 

kanala bušotine od vertikale. Tip bušaćeg ugovora 

po metru bušenja osigurava brzo završavanje bušenja, 

što je korist za bušaćeg poduzetnika, ali troškove 

vremena za rješavanje većine problema plaća operator; 

v. combination drilling contract, daywork drilling 

contract, turnkey drilling contract. 

footprint – fosilni trag nogu, v. track. 

foot valve – ventil na ulazu usisnog voda pumpe. Protupovratni 

ventil (check valve) na ulazu usisnog voda 

pumpe (pump suction line) koji održava ispunjenost 

pumpe tekućinom. 

footwall, foot wall – podinsko krilo rasjeda. U strukturnoj 

geologiji – krilo (strana, blok stijena) kosog rasjeda 

koje leži ispod njegove paraklaze. Sinonimi: heading 

side, heading wall, lower plate; v. hanging wall. 

foraminifera – foraminifere, krednjaci, v. foraminiferans. 

foraminiferal – foraminiferni. Koji se odnosi na foraminifere 

(krednjake – v. foraminiferans) ili njihove kućice 

(ljušture, test, shell) ili je postao od foraminifera, 

na primjer, foraminiferna kućica (foraminiferal test) 

ili foraminiferni vapnenac (foraminiferal limestone) ili 

foraminiferni mulj (foraminiferal ooze). 

foraminiferal limestone – foraminiferni vapnenac (vapnenjak). 

Vapnenac koji se sastoji uglavnom od ostataka 

pridnenih i plivajućih foraminifera (krednjaka) i 

koji je obično bez fi nozrnastog matriksa, na primjer, 

fuzulinski vapnenac (fusulinid limestone) ili numulitni 

vapnenac (nummulitic limestone). 

foraminiferal ooze – foraminiferni mulj. Vapneni mulj

foraminiferans (Foraminifera) 328 

formation 

u kojem su skeletni ostaci kućice (ljušture, test, shell) 

foraminifera (krednjaka); v. globigerina ooze. 

foraminiferans (Foraminifera) – foraminifere, krednjaci. 

Red protozoa (praživotinja, protozoans) iz podrazreda 

sarkodina (korjenonožaca, sarcodines). Sitne 

jednostanične životinje (one-celled animals) koje 

su karakterizirane posjedovanjem kućice ili ljušture 

(test, shell), s jednom ili mnogo komorica (chambers), 

izgrađene pretežito od izlučenog kalcita (ili rijetko 

od aragonita ili rjeđe od aglutiniranih čestica). Većina 

foraminifera živi u moru, ali su poznati i slatkovodni 

oblici. Foraminifere su odlični mikrofosili – planktonske 

i bentoske su provodni fosili (guide fossils) za kredu 

i tercijar, a fuzuline (fusulinids) su provodni fosili 

za pensilvanij i perm. Stratigrafska rasprostranjenost: 

kambrij-danas. Sinonimi: foraminifera, foraminiferids, 

foraminifers, forams. 

foraminiferids – foraminifere, krednjaci, v. foraminiferans. 

foraminifers – foraminifere, krednjaci, v. foraminiferans. 

foraminite – foraminit. Vrsta sedimentne stijene (sedimentary 

rock) koja se sastoji pretežito od ostataka 

foraminifera (krednjaka). 

foram number – foraminiferni broj. U kvantitativnom 

izučavanju foraminifera – ukupan broj svih vrsta foraminifera 

(krednjaka) s promjerom kućica (ljuštura) 

većim od 0,1 mm u uzorku težine 1 gram (suhe težine). 

forams – foraminifere, krednjaci, v. foraminiferans. 

forced pooling – prisilno grupiranje zemljišnih čestica, 

v. pooling. 

forced unitization – prisilno objedinjavanje (koncentracija) 

eksploatacijskih koncesija, v. unitization. 

force pump – ručna tlačna pumpa. Prenosiva ručna 

jednocilindarska pumpa za pumpanje ograničenih 

volumena tekućine, ispumpavanje (pražnjenje) sabirnih 

bazena ili prepumpavanja nafte ili vode iz jednog 

malog rezervoara u drugi. 

foredeep – prednja (rubna) depresija. (1) Izdužena depresija 

koja obrubljuje (okružuje) otočni luk (island 

arc) ili drugi orogenetski pojas (orogenic belt); v. 

trench. (2) Sinonim termina exogeosyncline (egzogeosinklinala) 

– taj naziv je dobila zbog njena položaja 

blizu kratona. 

forefront pressure – tlak istiskivanja, v. displacement 

pressure. 

foreland – frontalna regija, forland. (1) U tektonici – stabilno 

područje koje zauzima rubni položaj u odnosu 

na orogenetski pojas (orogenic belt) i na koje su 

stijene tog pojasa navučene ili prebačene boranjem. 

Forland je obično kontinentalni dio kore (građen od 

kontinentalne kore) i rub je kratona ili platformnog 

područja. (2) U glacijalnoj geologiji – nizinsko područje 

koje je bilo ranije ili je sada pokriveno ledenjacima 

podnožja (piedmont glaciers) koji se spuštaju sa 

susjednih planinskih grebena. (3) Široko područje nizinskog 

ili visoko uzdignutog kopna koje je istureno 

od obale u veliko vodeno tijelo (obično u more). (4) 

Pojas niskog ravnog kopna koji je formiran u osnovici 

litice (klifa, cliff ) valovima i strujama; početni stadij 

razvoja obalne ravnice (strand plain). (5) Dio prirodne 

obale koji je smješten prema moru daleko od 

priobalnih pličina i prudova i koji preuzima na sebe 

udare morskih valova i prigušuje njihovu silinu. (6) 

U geografi ji – kopno koje leži ispred drugog kopna 

ili u njegovu susjedstvu i povezano je s tim kopnom 

fi zičko-geografskim osobitostima. 

foreland facies – šelfni facijes, v. shelf facies. 

forelimb – prednje (strmo) krilo asimetrične bore. Strmije 

od dvaju krila asimetrične (nesimetrične) antiklinalne 

bore (antiklinale, asymmetrical anticlinal fold); v. 

backlimb. 

forelimb thrust – reverzni rasjed prednjeg krila asimetrične 

bore, v. front-limb thrust fault. 

forereef, fore reef – predgreben. Prednji dio grebena 

(rifa), strana grebena okrenuta moru. Mjestimice 

je strmo nagnuta i pokrivena sedimentima osuline 

grebena, a drugdje je vertikalna stijenka izgrađena 

organizmima; v. backreef. 

foreset – (1) foreset, prednji sloj, v. foreset bed. (2) prednji. 

Koji se odnosi na strmu i daleko isturenu frontalnu 

padinu (frontal slope) ili sedimente istaložene na 

takvoj padini ili takvu padinu formira. 

foreset (fore-set) bed – foreset, prednji sloj. Jedan od 

kosih, unutarnjih i sistematično (pravilno) raspoređenih 

slojeva u kososlojevitom paketu slojeva (crossbedded 

unit), osobito jedan od blago nagnutih slojeva 

pješčanog materijala sedimentiranog na isturenoj 

i relativno strmoj frontalnoj padini (frontal slope) ili 

duž nje, na primjer, na vanjskom rubu delte (outer 

margin of delta) ili strani dine zaklonjene od vjetra 

(lee side of dune). Takav sloj progresivno prekriva donje 

slojeve (v. bottomset bed), a sam je prekriven ili 

odsječen gornjim slojevima (v. topset bed). Foreset 

čini veći dio volumena sedimenata delte. Sinonim: 

foreset. 

foreset bedding – kosa slojevitost. Unutarnja slojevitost 

(internal bedding) sedimenata koja je nagnuta 

(smještena pod kutom) prema glavnoj površini akumulacije. 

Sinonim termina cross-bedding (v.). 

foreshore – prednji žal. (1) Najniža ili vanjska zona obale 

(shore) ili žala (plaže, beach) koja postupno pada 

prema moru i leži između grebena moru najbližeg 

berma (pješčane grede, berm) na stražnjem žalu (v. 

backshore) ili gornje granice (nivoa) mlatnje valova 

(wave wash) o obalu pri visokoj plimi i nivoa običnog 

niskog stanja vode. Prednji žal je zona koja je redovito 

podvrgnuta djelovanju plima i oseka ili zona koja 

leži između običnih nivoa plime i oseke. Katkada 

termin foreshore označava obalu (shore). Sinonim: 

beach face (v.). (2) Termin koji se primjenjuje za označavanje 

svakog pojasa kopna između vodenog tijela 

(rijeke ili jezera) i zemljišta koje se obrađuje ili služi u 

neke druge svrhe. 

formal unit – formalna stratigrafska jedinica. Stratigrafska 

jedinica (v. stratigraphic unit) koja je defi nirana i 

imenovana (nazvana) u skladu s pravilima utvrđenog 

ili općeprihvaćenog sustava klasifi kacije i nazivlja. 

Početno slovo svake riječi koja se rabi u određivanju 

naziva formalne jedinice mora biti veliko; v. informal 

unit. 

formation – (1) formacija, geološka formacija. U geologiji 

i stratigrafi ji – (a) Osnovna jedinica (fundamental 

unit) u litostratigrafskoj klasifi kaciji (v. lithostratigraphic 

classifi cation), kompleks (tijelo) stijena pretežito 

(ali ne i nužno) slojne (pločaste) forme s jasnom 

gornjom i donjom granicom, koji je identifi ciran 

litološkim karakteristikama i stratigrafskim položajem 

i koji se može kartirati na površini Zemlje (kao 

jedinica, cjelina) u mjerilu izrade geoloških karata

formation-analysis log (FAL) 329 

formation damage 

(koje se primjenjuje na danom području) i pratiti u 

podzemlju (po dubini). Formacija također mora imati 

(posjedovati) stanoviti stupanj unutarnje litološke 

homogenosti ili izrazite osobitosti litologije (na primjer, 

određeni kemijski ili mineralni sastav, teksturu 

ili strukturu, fosile ili sadržaj drugih organskih tvari, 

poput ugljena i naftnog škriljavca ili šejla). Formacija 

može činiti dugi ili kratki vremenski interval, može se 

sastojati od materijala iz više različitih izvora i može 

imati prekide u sedimentaciji. Debljina formacije 

nije faktor za njeno određivanje. Formacije se mogu 

sjedinjavati u grupe (groups) ili podijeliti na članove 

(members). Nazivi formacija se redovno sastoje od 

zemljopisnog imena (imena zemljopisne lokacije), 

nakon kojeg slijedi opisni geološki (litološki) termin 

– obično naziv dominantnog tipa stijene u formaciji, 

na primjer, pješčenjak Bartlesville (Bartlesville Sandstone) 

ili pješčenjak Dakota (Dakota Sandstone) – ili 

je naziv jednostavno samo formacija, ako je njena 

litologija toliko promjenljiva da nijedan pojedinačni 

litološki termin nije prikladan, na primjer, formacija 

Morrison (Morrison formation), formacija San 

Andres (San Andres formation). (b) Litološki izrazito 

tijelo eruptivne (magmatske) ili metamorfne stijene 

(igneous rock, metamorphic rock) koje se može kartirati. 

(c) Termin za označavanje kronostratigrafske 

jedinice (v. chronostratigraphic unit) koja predstavlja 

stijenu konstantnog vremenskog odsječka, osobito 

kat (v. stage) ili stijene koje odgovaraju određenoj 

starosti (određenom vremenskom intervalu doba 

– v. age). Međutim, takva uporaba termina formation 

se ne preporučuje. Sinonim (svih defi nicija): geologic 

formation. (2) formacija. (a) U praksi bušenja – opći 

termin koji rabe bušači za označavanje bušenih sedimenata 

ili sedimentnih stijena bez geološkog ili stratigrafskog 

pojmovnog značenja (neovisno o njihovu 

stratigrafskom položaju). Takve stijene se mogu opisivati 

prema nekim njihovim mehaničkim (bušaćim) 

ili ležišnim karakteristikama (svojstvima), na primjer, 

kao meka formacija (soft formation), tvrda formacija 

(hard formation), kremena formacija (cherty formation), 

porozna formacija (porous formation) itd. (b) U 

kartografi ji – postojano tijelo eruptivne (magmatske), 

sedimentne ili metamorfne stijene s lako uočljivom 

gornjom i donjom granicom koje se mogu pratiti 

na polju bez potrebe za njihovim paleontološkim 

ili petrološkim analizama i koje je dovoljno veliko za 

prikazivanje na geološkim kartama kao praktične ili 

uvjetne jedinice za kartiranje i opisivanje. Formacija 

je osnovna kartografska jedinica (v. cartographic 

unit) u geološkom kartiranju. (c) U ekologiji – grupa 

asocijacija živih organizama koji egzistiraju zajedno 

kao razultat velike sličnosti njihova načina života, 

karaktera razvoja i zahtjeva za klimatskim uvjetima. 

(3) formacija reljefa. U geomorfologiji – prirodno formirana 

osobitost reljefa (topografska osobitost) koja 

se obično vidljivo razlikuje od susjednih objekata ili 

materijala ili je uočljiva zbog nekog drugog razloga, 

osobito izrazita erozijska forma reljefa na površini zemlje. 

(4) speleotem, v. speleothem. 

formation-analysis log (FAL) – karotažni dijagram (krivulja) 

analize formacija. Dijagram (krivulja) prividne 


fl uida i prividne poroznosti izračunat na bazi 

podataka indukcijske karotaže (induction log) i aku- 

stičke karotaže (sonic log) ili karotaže gustoće (density 

log). 

formation-breakdown pressure (FBP) – tlak loma formacije. 

Minimalni tlak koji će uzrokovati lom formacije 

(sloja, stijene). Često je jednak 65 do 85% geostatičkog 

tlaka (tlaka pokrovnih naslaga, overburden 

pressure). Sinonim: formation fracture pressure. 

formation cleaner – agens za čišćenje formacije. U 

tehnologiji obrade slojeva kiselinom – aditiv solnoj 

ili isplačnoj kiselini (hydrochloric acid, mud acid) za 

obradu slojeva, inhibirani oksidativni agens koji se 

primjenjuje za čišćenje pora formacije oštećene neugljikovodikovim 

organskim ostacima (na primjer 

bakterijskom sluzi ili injektiranim smolama ili polimerima), 

odnosno uspostavljanje permeabilnosti 

formacije. 

formation collapse – urušavanje formacije (sloja). Poremećaj 

slabo konsolidiranih (cementiranih) formacija 

usljed velikog pada tlaka u okolišu kanala bušotine 

koji dovodi do urušavanja i na taj način do promjene 

strukture pora i smanjenja permeabilnosti (skinefekt). 

Urušavanje se može spriječiti obradom sloja 

hidrauličkim frakturiranjem u malim razmjerima već 

na početku proizvodnog vijeka bušotine i tako smanjiti 

gradijente tlaka na minimum, a time i opasnost 

od urušavanja formacije u okolišu bušotine. S padom 

tlaka u ležištu pokrovne naslage svojim tlakom 

komprimiraju ležište i time također promijene strukturu 

pora i smanje permeabilnost, osobito u mekim 

formacijama (iskustvo je pokazalo da smanjenje permeabilnosti 

može biti desetorostruko i veće); v. near 

wellbore restrictions. 

formation compressibility – v. rock compressibility. 

formation damage – oštećenje formacije (sloja). Smanjenje 

permeabilnosti u neposrednom okolišu kanala 

bušotine. Oštećenje formacije može nastati 

praktično tijekom svih radova u bušotini – bušenja, 

stimulacija i proizvodnje – usljed brojnih uzroka. Tijekom 

bušenja dolazi do prodora isplačnog fi ltrata i 

krutih čestica isplake u pore ležišne stijene, što uzrokuje 

bubrenje gline, disperziju glinenih minerala i 

migraciju fi nih čestica stijene formacije a posljedica 

je začepljenje pora i blokada pora vodom (kod bušenja 

isplakom na bazi vode). Ako se rabi emulgirana 

naftna isplaka, prodor njenog fi ltrata uzrokuje blokadu 

pora emulzijom. Također, djelovanjem dlijeta 

mijenja se struktura pora u zoni kanala bušotine. 

Oštećenje u procesu bušenja je, praktično, nemoguće 

izbjeći. Pri ugradnji i cementaciji kolone zaštitnih 

cijevi (casing) oštećenje sloja je uzrokovano blokadom 

pora krutim česticama iz isplake koja se protiskuje 

ispred cementa i samom cementnom kašom 

(fi ltratom cementne otopine koji uzrokuje nastanak 

kamenca, gašenje gline, otapanja kvarca i migraciju 

fi nih čvrstih čestica u porama). 

Oštećenje formacije nastaje i tijekom perforiranja 

produktivnih intervala i proizvodnog opremanja 

bušotine. Uzroci oštećenja su potiskivanje fl uida i 

čvrstih čestica u formaciju zbog pretička hidrostatičkog 

tlaka u bušotini nad slojnim, nekompatibilnost 

radnih i slojnih fl uida, prodor krhotina eksplozije u 

formaciju, drobljenje i zbijanje stijene u okolišu kanala 

bušotine eksplozivom pri perforiranju zaštitne 

kolone, promjena močivosti pod utjecajem aditiva u 

fl uidu za osvajanje bušotine.

formation density gamma-gamma logging 330 

Pri remontnim radovima nastaje oštećenje zbog 

uzroka sličnih kao pri osvajanju bušotina te također 

zbog gušenja bušotine (blokade pora čvrstim česticama 

iz nefi ltriranih fl uida za gušenje) i nepovoljnog 

uzajamnog djelovanja fl uida za gušenje i slojnih 

fl uida i minerala ležišne stijene. Stimulacijski radovi 

(obrade bušotina) uzrokuju probleme oštećenja slične 

onima kod remontnih radova – precipitacija sporednih 

produkata reakcije stijene s kiselinom, oslobađanje 

fi nih čvrstih čestica i urušavanje sloja pri 

obradi kiselinama, a pri hidrauličkom frakturiranju 

može doći do čepljenja pora i pukotina zagađenim 

radnim fl uidom za frakturiranje, zdrobljeni podupirač 

pukotina (propant) može blokirati pore i pukotine 

jednako kao i fi ne migrirajuće čvrste čestice, a 

mogu nastati i anorganski i organski kamenci. 

U procesu proizvodnje uzroci oštećenja formacije 

su kamenac, parafi n i asfalt, odloženi iz slojne nafte, 

prodor pijeska iz nevezanih (nekonsolidiranih) 

slojeva u bušotinu, začepljenje fi ltara siltom, glinom, 

isplakom itd. Tijekom konvencionalnog (običnog) 

zavodnjavanja naftnih ležišta oštećenje formacije 

na injekcijskim bušotinama je posljedica promjene 

močivosti ležišne stijene djelovanjem površinski 

aktivnih zagađivača u injektiranoj vodi, postojanja 

suspendiranih čestica (gline, kamenca, bakterija, 

nafte) u injektiranoj vodi, blokade pora produktima 

korozije željeza, nastanka kamenca usljed nekompatibilnosti 

slojne i injektirane vode i dr. 

Oštećenje formacije nastaje i pri primjeni metoda 

povećanja iscrpka nafte (EOR-metode). Za termičke 

EOR-metode karakteristični uzroci su migracija 

fi nih čvrstih čestica, bubrenje glina i otapanje 

kvarca usljed kontakta kondenzata s visokim pH iz 

generatora pare, otapanje šljunčanog zasipa i povećani 

prodor pijeska iz sloja u bušotinu te nastanak 

anorganskog kamenca. U procesima istiskivanja 

nafte ugljik-dioksidom može doći do blokade pora 

zbog taloženja karbonata, precipitacije asfaltena 

(kontaktom ugljik-dioksida i asfaltne slojne nafte) i 

potencijalno nastalom emulzijom (kod izmjeničnog 

injektiranja ugljik-dioksida i vode). Pri istiskivanju 

nafte otopinama površinski aktivnih tvari i polimera 

oštećenje formacije je uzrokovano gibanjem fi nih 

čvrstih čestica (zbog hidrodinamičkih uvjeta – brzine 

i viskoznosti). 

formation density gamma-gamma logging – karotaža 

(gama-gama karotaža) gustoće formacije, v. density 

logging. 

formation density log – dijagram karotaže (gamagama 

karotaže) gustoće formacije, v. density logging. 

formation density logging – karotaža (gama-gama 


formation dip log – pandažmetrija, karotaža nagiba 

formacije, v. dipmeter log. 

formation evaluation – procjena formacije. Proces 

procjene potencijala (komercijalnog značaja) naftonosnih 

i plinonosnih formacija (ležišta) probušenih 

bušotinom ili s nekoliko bušotina, odnosno procjene 

postojanja komercijalno pridobivih ugljikovodika 

i, u slučaju njihova postojanja u formaciji, izbor 

najbolje metode (ili metoda) njihova pridobivanja. 

Uključuje analizu i interpretaciju podataka karotaže 

bušotina, ispitivanja (testiranja) DST-metodom, jezgara, 

krhotina i čestica probušenih stijena itd. kako 

formation microscanner, Formation MicroScanner (FMS) 

bi se odredila litologija (litološki sastav) formacija i 

sadržaj fl uida u njima i dobili drugi podaci o karakteristikama 

formacije za uporabu u daljnjim geološkim 

istraživanjima. 

formation evaluation while drilling – procjena formacije 

u procesu bušenja, v. logging while drilling. 

formation factor – faktor formacije. U karotaži bušotina 

– faktor električne otpornosti (specifi čnog električnog 

otpora, electrical resistivity) formacije. Defi nira se 

kao omjer električne otpornosti (specifi čnog električnog 

otpora) određenog volumena formacije potpuno 

(100%) zasićenog vodom (elektrolitom) i električne 

otpornosti te vode (elektrolita) ili kao omjer električne 

provodnosti (specifi čne električne vodljivosti, electrical 

conductivity) vode (elektrolita) i električne provodnosti 

stijene zasićene tom vodom (elektrolitom). Zavisi 

od poroznosti formacije, strukture pornog prostora, 

distribucije pora po veličini, tipa, sadržaja i distribucije 

gline i vodljivih minerala u stijeni, pješčanih proslojaka, 

broja i tipa pukotina, saliniteta porne (konatne) 

vode, nereducibilnog zasićenja vodom i temperature 

formacije i praktično je konstantan za vapnence i čiste 

(nezaglinjene) pješčenjake, a smanjuje se s porastom 

otpornosti slojne vode za glinovite pješčenjake. Faktor 

formacije je odličan parametar za detekciju zona 

zasićenih ugljikovodicima. Sinonimi: formation resistivity 

factor, resistivity factor. 

formation fl uid – slojni fl uid. Nafta, plin i /ili voda koji 

zasićuju (ispunjavaju) porni prostor podzemnih stijena. 

formation fracture pressure – tlak loma formacije, v. 

formation-breakdown pressure. 

formation fracturing – hidrauličko frakturiranje sloja, v. 

hydraulic fracturing. 

formation gas – slojni plin. Prirodni plin proizveden s 

naftom iz naftnog ležišta. 

formation gas-oil (gas/oil) ratio – slojni plinski faktor. 

Količina (volumen) plina otopljenog u jediničnom 

volumenu nafte pri ležišnom tlaku i temperaturi. 

Izražava se u standardnim kubnim metrima plina 

po standardnom kubnom metru nafte (ili u standardnim 

kubnim stopama po standardnom barelu 

nafte – v. standard conditions). Količina plina koja se 

može otopiti u nafti, odnosno slojni plinski faktor 

povećava se s porastom tlaka a smanjuje porastom 

temperature. Utjecaj tlaka je veći, pa se plinski faktor 

općenito povećava s porastom dubine ležišta. Slojni 

plinski faktor (GOR) razlikuje se od proizvodnog plinskog 

faktora, tj. plinskog faktora za vrijeme proizvodnje 

nafte (producing gas-oil ratio). 

formation heat losses – gubici topline u sloju. Gubici 

topline u sloju u procesu istiskivanja nafte parom i 

vrućom vodom (termičke metode povećanja iscrpka 

nafte/EOR-metode – v. hot waterfl ood, steamfl ood). 

Povećavaju se sa smanjivanjem debljine sloja, a ustaljuju 

se s vremenom injektiranja; v. heat losses. 

formation heterogeneity – heterogenost formacije. 

Nehomogenost, odnosno horizontalne (lateralne) i 

vertikalne varijacije, svojstava formacije, na primjer, 

poroznosti, permeabilnosti i debljine formacije. 

formation integrity test – ispitivanje tlaka loma formacije, 

v. leak-off test. 

formation microscanner, Formation MicroScanner 

(FMS) – mikroskener (mikroelektrični skener) formacije. 

Pribor (sonda) za mjerenje promjena električne ot

formation of gravity tongues 331 

formation volume factor (FVF) 

pornosti (specifi čnog električnog otpora, electrical resistivity) 

stijena (uzrokovanih varijacijama njihove poroznosti 

i sadržaja gline) u malom volumenu stijene u 

okolišu kanala bušotine. Sastoji se od 4, 6 ili 8 papuča 

(postavljenih pod kutom od 90, 60 ili 45 stupnjeva) i 

gusto raspoređenih elektroda na njima. Papuče su tijesno 

pritisnute uz stijenku kanala bušotine. Tijekom 

mjerenja se registrira količina struje koju emitira svaka 

elektroda u zavisnosti od dubine i azimuta. Mikroskener 

formacije se primjenjuje samo u bušotinama 

s vodljivom isplakom. Podaci mjerenja se rabe u sedimentološkim 

i strukturnim analizama formacija, za 

identifi kaciju tipa slojevitosti stijene, procjenu poroznosti, 

lociranje i detekciju sustava pukotina (širine i 

orijentacije) i rasjeda (orijentacije) te kontrolu dubine 

korelacijom s orijentiranim jezgrama. 

formation of gravity tongues – nastanak gravitacijskih 

jezika, v. gravity tonguing. 

formation of viscous fi ngers – nastanak viskoznih jezika, 

v. viscous fi ngering. 

formation pore pressure – porni tlak formacije (sloja), 

v. pore pressure. 

formation pressure – tlak formacije, slojni tlak, v. (1) reservoir 

pressure; (2) shut-in bottomhole pressure. 

formation resistivity – električna otpornost (specifi 

čni električni otpor) formacije. Mjerljivo svojstvo 

zasićenih formacija da pružaju otpor tečenju ili da 

sprječavaju tečenje električne struje kroz njih; recipročna 

je vrijednost električne provodnosti (specifi 

čne električne vodljivosti, electrical conductivity). 

Porozne stijene se sastoje od agregata minerala i 

fragmenata stijena i pornih šupljina. Čvrste čestice 

stijena su nevodiči električne struje (s izuzetkom 

nekih minerala gline, sulfi da metala i grafi ta koji 

se rijetko sreću u produktivnim formacijama), što 

znači da će stijene biti električki nevodljive ako su 

potpuno suhe (nezasićene vodom) – takve stijene 

imaju beskonačnu električnu otpornost. Sedimentne 

formacije su sposobne voditi električnu struju 

samo pornom (intersticijalnom, konatnom) ili adsorbiranom 

vodom koja ih zasićuje, Porna voda koja 

sadržava otopljene soli je elektrolit koji je sposoban 

voditi električnu struju – što je količina otopljenih 

soli veća, veća je i električna vodljivost porne vode. 

Slatka voda (s malom količinom otopljenih soli) je, 

prema tome, loš vodič struje. Nafta i plin su također 

loši vodiči. 

Električna otpornost većine sedimentnih stijena varira 

od 0,2 do 2000 ohm-m. Formacije šejla i gline su 

porozne, praktično nepropusne i često vrlo homogene 

unutar naslaga i njihova otpornost je razmjerno 

niska i praktično konstantna unutar širokih intervala, 

kompaktne (guste) i nepropusne stijene (na primjer 

gips, anhidrit, guste karbonatne formacije) imaju 

visoku otpornost zbog vrlo malog sadržaja porne 

vode, a otpornost poroznih i propusnih formacija (na 

primjer pijesaka i pješčenjaka) široko varira, ovisno 

o njihovoj litologiji i sadržaju fl uida (zasićenju). Otpornost 

slabo konsolidiranih pješčenjaka (pijesaka) 

je u rasponu od 0,2 ohm-m (za pješčenjake zasićene 

slanom vodom) do nekoliko ohm-m (za pješčenjake 

zasićene naftom), dobro konsolidiranih pješčenjaka 

varira od 1 do 1.000 ohm-m (ovisno o broju proslojaka 

šejla), kemogene stijene imaju otpornost do 

nekoliko desetaka tisuća ohm-m, a otpornost ne- 

poroznih karbonatnih stijena može iznositi nekoliko 

milijuna ohm-m. 

Električna otpornost ležišnih stijena zavisi od: (a) 

sastava stijene; (b) oblika pora i njihove uzajamne 

povezanosti (geometrije pornog prostora); (c) efektivne 

poroznosti stijene (smanjuje se s povećanjem 

poroznosti); (d) naprezanja formacije; (e) temperature 

formacije; (f) tipa slojnih fl uida; (g) saliniteta slojne 

vode, i (h) zasićenja ugljikovodicima (povećava se s 

porastom zasićenja – stijena koja sadrži naftu i/ili 

plin i vodu će imati veću otpornost od iste stijene 

koja je potpuno zasićena slojnom vodom budući da 

su nafta i plin nevodiči, a voda, kada sadrži otopljene 

soli, vodič električne struje). Električna otpornost 

formacije bitan je parametar mjeren karotažom, jer 

se rabi za određivanje zasićenja vodom (nužan za 

izračunavanje rezervi nafte i plina). 

formation-resistivity factor – faktor formacije, v. formation 

factor. 

formation roof – krovina formacije, v. top, 1. 

formation sample – v. core sample. 

formation sensitivity – osjetljivost formacije. Osjetljivost 

nekih produktivnih formacija (slojeva) na oštećenje 

usljed prodora fi ltrata bušaće isplake (drillingmud 

fi ltrate) u pore stijene. 

formation solids – krute čestice sloja. Pijesak i drugi 

stijenski i mineralni materijal iz produktivnog sloja 

(producing formation). Krute čestice mogu uzrokovati 

probleme s prodorom pijeska iz formacije u proizvodne 

bušotine. 

formation solubility – topljivost formacije. Mjera topljivosti 

ležišne stijene u otopinama kiselina za stimulacije 

(obrade) slojeva, na primjer, u solnoj kiselini ili 

smjesi solne i fl uorovodične kiseline. 

formation temperature – temperatura formacije, slojna 

temperatura. Temperatura formacije (sloja) na danoj 

dubini. Obično raste s dubinom formacije. 

formation test – ispitivanje (testiranje) formacije, v. formation 

testing. 

formation tester – uređaj (alatka) za ispitivanje sloja. 

Uređaj za mjerenje hidrostatičkog tlaka formacije, 

pritoka fl uida i izvlačenje uzoraka fl uida iz naftonosne 

formacije. Spušta se u bušotinu kabelom. Sinonimi: 

formation testing tool, formation test tool. 

formation testing – ispitivanje (testiranje) formacije. Ispitivanje 

radi skupljanja podataka o formaciji (sloju) 

kako bi se odredila njena potencijalna produktivnost 

prije ugradnje kolone zaštitnih cijevi (casing) u bušotinu. 

Klasična (konvencionalna) metoda je ispitivanje 

alatkom koja se spušta u bušotinu s kolonom bušaćih 

šipki ili tzv. DST-metoda. (v. drillstem test). Sinonim: 

formation test. 

formation testing tool – uređaj (alatka) za ispitivanje 

sloja, v. formation tester. 

formation test tool – uređaj (alatka) za ispitivanje sloja, 

v. formation tester. 

formation thermal conductivity – toplinska provodnost 

formacije, v. thermal conductivity of rocks. 

formation top – krovina formacije, v. top, 1. 

formation volume – slojni (ležišni) volumen. Volumen 

fl uida pri tlaku i temperaturi formacije (sloja) koji je 

jednak jednom kubičnom metru ili barelu nafte pri 

površinskim uvjetima; v. formation volume factor. 

formation volume factor (FVF) – slojni (ležišni) volumetrijski 

(volumenski, obujamski) faktor. Volumen fl uida

formation volume factor of gas 332 

fossil erosion surface 

(nafte, nafte s plinom, plina ili vode) pri ležišnom tlaku 

i temperaturi koji se treba proizvesti da bi se dobila 

jedna jedinica volumena fl uida – kubični metar 

ili barel ili stopa – nafte, plina ili vode na površini (pri 

standardnim uvjetima – tlaku i temperaturi). Slojni 

volumetrijski faktori se rabe za pretvorbu volumena 

(količine) fl uida na površini u ekvivalentni volumen 

(količinu) u ležištu i obratno. Sinonim: reservoir volume 

factor; v. gas formation volume factor, oil formation 

volume factor, total formation volume factor, water 

formation volume factor, shrinkage factor. 

formation volume factor of gas – slojni (ležišni) volumetrijski 

faktor plina, v. gas formation volume factor. 

formation volume factor of gas condensate – slojni 

(ležišni) volumetrijski (volumenski, obujamski) faktor 

plinskog kondenzata. Volumen plina u ležištu (pri ležišnim 

uvjetima – tlaku i temperaturi) koji se treba 

proizvesti da bi se dobio jedinični volumen (kubični 

metar ili barel) kondenzata na površini (pri standardnim 

uvjetima – tlaku i temperaturi). Može se izračunati 

tako da se volumen plina u ležištu (pri ležišnim 

uvjetima) podijeli s volumenom kondenzata, dobivenog 

iz proizvedenog plina, pri površinskim uvjetima 

– tlaku i temperaturi. Mjerna jedinica je obično 

kubični metar (ili barel) plina pri ležišnim uvjetima 

po kubičnom metru (barelu) kondenzata pri površinskim 

uvjetima. 

formation volume factor of oil – slojni (ležišni) volumetrijski 

faktor nafte, v. oil formation volume factor. 

formation volume factor of water – slojni (ležišni) 

volumetrijski faktor vode, v. water formation volume 

factor. 

formation water – (1) slojna voda. (a) Slana (mineralizirana) 

voda koja zasićuje ležište (koja se nalazi u 

ležištu) zajedno s naftom ili plinom. Sadrži najviše 

natrij-klorida, u količini od 10‰ do 350‰ (dijelova 

na tisuću, ppt – za usporedbu morska voda sadrži 

oko 35‰), te druge elemente i soli – kalcij, magnezij, 

sulfate, bikarbonate, jodide i bromide. Pod uvjetima 

plinskih i naftnih ležišta voda sadrži ograničenu količinu 

otopljenog plina (uglavnom metana) – od oko 2 

m3/m3 (10 scf/stb) pri tlaku 70 bar do 6 m3/m3 (35 scf/ 

stb) pri tlaku 700 bar. Sinonimi: interstitial water, oilreservoir 

water, reservoir water; v. connate water. (b) 

Originalna voda u sedimentnim stijenama (sedimentary 

rocks) iz vremena njihova taloženja; v. connate 

water. (2) slojna (prirodna) voda. Voda koja se nalazi u 

vodonosnoj formaciji (water-bearing formation) pod 

prirodnim uvjetima, za razliku od fl uida koji su ušli u 

formaciju, na primjer, bušaća isplaka (drilling mud). 

Sinonim: native water; v. connate water. 

formation-water resistivity – električna otpornost 

(specifi čni električni otpor) slojne vode. U karotaži bušotina 

– parametar za određivanje (izračunavanje) 

zasićenja formacija (slojeva) vodom i/ili ugljikovodicima. 

Električna otpornost vode ovisi o njenom salinitetu 

(smanjuje se s porastom saliniteta), temperaturi 

(smanjuje se s porastom temperature), prodoru 

slatke vode i promjeni sredine sedimentacije i može 

široko varirati od bušotine do bušotine u nekim ležištima. 

Plitke podzemne vode su obično slatke (neslane), 

s otpornošću koja može katkada biti veća od 20 

do 50 ohm-m (pri sobnoj temperaturi), dok su vode 

na većim dubinama općenito slane (mineralizirane). 

Otpornost se može odrediti: (a) prema karotaži spon- 

tanog potencijala (SP-krivulji) iz kataloga električnih 

otpornosti slojnih voda (podaci sakupljeni za slojne 

vode različitih polja, ležišta i produktivnih horizonata 

na mnogim područjima gdje se proizvodi nafta); 

(b) direktnim mjerenjima na nezagađenim uzorcima 

slojne vode dobivenim pri ispitivanju (testiranju) 

bušotina; (c) procjenom prema kemijskim analizama 

uzoraka vode (konverzijom koncentracije pojedinih 

iona u ekvivalentnu koncentraciju natrij-klorida), i 

(d) procjenom iz mjerenja električne otpornosti formacije 

potpuno (100%) zasićene vodom ako su poznati 

njena poroznost i faktor formacije; v. electrical 

resistivity. 

formic acid – mravlja kiselina. Organska kiselina (organic 

acid) koja se često rabi za obradu formacija 

kiselinom (acidizing). U prvom redu je prikladna za 

bušotine s visokom temperaturom (većom od 120 

°C/250 °F, high-temperature wells) ili kada je potrebno 

produljeno vrijeme reakcije s formacijom (zbog 

njenog svojstva sporije reakcije). Manje je korozivna 

od solne i fl uorovodične kiseline. 

forward combustion – progresivno (istostrujno) podzemno 

izgaranje nafte, v. in-situ forward combustion. 

fossil – (1) fosil, okamina. Očuvani mineralizirani ostaci 

(remains), tragovi (traces) ili otisci (imprints) drevnih 

životinja i biljaka i mikroorganizama koji su se 

prirodnim procesima sačuvali u Zemljinoj kori (slojevima 

litosfere) od nekog prošlog geološkog ili 

pretpovijesnog doba i koji su korisni za određivanje 

starosti sedimentnih stijena u kojima se nalaze 

i načina njihove sedimentacije. Samo je neznatni 

dio svih organizama koji su ikada živjeli na Zemlji 

fosilan i većina njih je bila s tvrdim ljušturama, kostima 

i drugim dijelovima i prebivala pod povoljnim 

uvjetima za očuvanje. Fosili su se većinom sačuvali u 

sedimentnim stijenama iako postoje i rijetke iznimke 

(na primjer, insekti u jantaru). Za fosilizaciju organizama 

povoljni uvjeti su, na primjer, grebeni (rifovi), 

oceanska dna, močvare (anaerobni uvjeti), riječne 

vodoplavne ravnice (zbog stvaranja mulja) i druge 

sredine. U slobodnoj uporabi termin fossil označava 

svaki dokaz života u prošlosti; v. subfossil. (2) fosilan. 

Termin za označavanje svakog objekta koji je egzistirao 

u geološkoj prošlosti i o kojem još uvijek postoji 

dokaz; v. subfossil. 

fossil assemblage – fosilna zajednica, v. assemblage, 1. 

fossil association – asocijacija fosila, v. association, 1. 

fossil community – zajednica fosila. U paleoekologiji 

– skup fosila (fossil assemblage) u kojem su individualni 

organizmi živjeli na istom mjestu na kojem 

su nađeni njihovi fosili, prisutni su u približno jednakom 

broju i veličini kao kada su bili živi i, prema 

tome, nisu pretrpjeli transportiranje nakon uginuća. 

Sinonim: in-place assemblage. 

fossil diagenesis – dijageneza fosila. Grana paleoekologije 

koja se bavi izučavanjem povijesti organskih 

ostataka (organic remains) nakon njihova pokapanja 

(burial). 

fossil erosion surface – fosilna erozijska površina. 

Površina erozije (v. erosion surface) koja je bila pokopana 

(buried) mlađim sedimentima, a kasnije ponovno 

ogoljena zahvaljujući uklanjanju tih pokrovnih 

naslaga. Termin se katkada rabi kao sinonim 

termina buried erosion surface (pokopana erozijska 

površina).

fossil fl our 333 

fossil fl our – fosilno brašno, v. diatomaceous earth. 

fossil fuel – fosilno (neobnovljivo) gorivo. (1) Gorive 

tvari u prirodi nastale od drevnog organskog materijala, 

kao što su sirova nafta (crude oil), prirodni plin 

(natural gas), ugljen (coal), naftni (uljni) škriljavac (oil 

shale) i bituminozni pijesak (pješčenjak, bituminous 

sands), koje izgaranjem oslobađaju energiju i imaju 

visoku energijsku vrijednost. Nastale su procesima 

koji su trajali milijune godina – organski materijal 

(uginule životinje i biljke) bio je prekriven sedimentima 

i transformirao se u gorivo djelovanjem topline, 

tlaka i bakterija. Fosilno se gorivo uporabom nepovratno 

troši i, budući da se ne može obnoviti, naziva 

se i neobnovljivim. Sinonim: non-renewable fuel. (2) 

Opći termin za svaki ugljikovodik koji se može rabiti 

kao gorivo, uglavnom za naftu i prirodni plin. 

fossiliferous – fosilonosan, fosiliferni. Koji sadrži fosile, 

na primjer, fosilonosni sloj (fossiliferous layer) ili fosilonosni 

vapnenac (fssiliferous limestone). 

fossilization – fosilizacija. Svi procesi koji uključuju 

pokapanje (burial) životinja ili bilja u sedimentima 

i očuvanje cijelog organizma, njegovih dijelova ili 

tragova. 

fossilized brine – fosilna (konatna) voda, v. connate 

water. 

fossil karst – (1) fosilni krš, paleokrš, v. paleokarst. (2) 

fosilni (reliktni) krš, v. relict karst. 

fossil peneplain – fosilni (ogoljeni) peneplen. Peneplen 

(v. peneplain) koji je bio pokopan (prekriven, buried) 

mlađim sedimentima i kasnije ogoljen (exposed) njihovim 

uklanjanjem. Sinonim: stripped peneplain. 

fossil permafrost – fosilno (pasivno) trajno zamrznuto 

tlo (permafrost). (1) Trajno zamrznuto tlo (permafrost) 

koje je ostalo iz ranijeg, hladnijeg perioda i obično se 

nalazi ispod prosječne dubine do koje dopire sezonska 

smrzavica. Sinonim: passive permafrost. (2) Trajno 

zamrznuto tlo (permafrost) koje je nastalo (formiralo 

se) tijekom ranijeg, hladnijeg perioda i koje se ne 

uspostavlja ponovno nakon što je jednom poremećeno 

ili razoreno pri sadašnjim (suvremenim) klimatskim 

uvjetima. Sinonim: passive permafrost. 

fossil record – zapis fosila, paleontološki zapis. Zapis života 

u geološkoj prošlosti prema fosilima. Sinonim: 

paleontologic record; v. stratigraphic record. 

fossil resin – fosilna smola. Svaka od raznovrsnih prirodnih 

smola (natural resin) koja se nalazi u geološkim 

sedimentima kao eksudat (izlučina) dugo 

pokopanih (buried) ostataka bilja, na primjer, jantar 

(amber), retinit (retinite) i kopal (copal). 

fossil ripple – fosilni ripl. Ripl (v. ripple mark, 2) koji se 

sačuvao na površini sedimentne stijene. 

fossil time – geološka starost po fosilima. Geološko vrijeme 

(starost, geologic time) koje je procijenjeno na 

bazi evolucije organskog života. 

fossil water – fosilna (konatna) voda, v. connate water. 

fossil wax – fosilni vosak, v. ozocerite. 

founder breccia – kolapsna breča, v. collapse breccia. 

four-arm caliper – četveropolužni kavernomjer (kaliper), 

v. caliper, 1. 

four-blade bit – četverolopatasto bušaće dlijeto, v. drag 

drilling bit. 

four-blade drilling bit – četverolopatasto bušaće dlijeto, 


fourble – četverocijevni pas bušaćih šipki, v. drillpipe 

stand. 

four-spot well pattern 

fourble stand – četverocijevni pas bušaćih šipki, v. drillpipe 

stand. 

four-cone rock drilling bit – četvorožrvanjsko bušaće 

dlijeto, v. rock drilling bit. 

four-cutter rock drilling bit – četvorožrvanjsko bušaće 


fourfold coordination – tetraedrijska koordinacija, v. 

tetrahedral coordination. 

four-footed vertebrates – tetrapodi, četvoronošci, v. 

tetrapods. 

four-point test – ispitivanje metodom četiriju protoka. 

Ispitivanje plinskih bušotina (gas wells) metodom 

uzastopnih (višestrukih) protoka (v. fl ow-after-fl ow 

test) u kojem se rabe četiri protoka (kapaciteta 

proizvodnje, fl o w r a t e ) bušotine pri različitim dinamičkim 

tlakovima (fl ow pressure) radi određivanja 

apsolutnog kapaciteta proizvodnje (open-fl ow potential). 

Ispitivanje se sastoji od mjerenja statičkog 

ležišnog tlaka (tlaka u zatvorenoj bušotini, shut-in 

pressure), četiriju protoka i odgovarajućih tlakova 

na dnu bušotine (bottom-hole pressure). Prema podacima 

(rezultatima) ispitivanja, konstruira se dijagram 

(s logaritamskim skalama) ovisnosti protoka 

(kapaciteta proizvodnje – apscisa) i razlike kvadrata 

srednjeg ležišnog i dinamičkog tlaka (ordinata). Prema 

dobivenom pravcu se može odrediti optimalni 

protok (kapacitet proizvodnje, optimum fl ow rate) 

bušotine. 

four-spot – mreža (raspored) bušotina »4 točke«, v. fourspot 

well pattern. 

four-spot fl ood (fl ooding) – istiskivanje nafte po mreži 

bušotina »4 točke«, v. four-spot well pattern. 

four-spot fl ooding (fl ood) network – shema istiskivanja 

nafte (istiskivanje nafte) po mreži bušotina »4 točke«, 

v. four-spot well pattern. 

four-spot fl ooding (fl ood) pattern – shema istiskivanja 

nafte (istiskivanje nafte) po mreži bušotina »4 točke«, 


four-spot fl ooding (fl ood) system – shema istiskivanja 

nafte (istiskivanje nafte) po mreži bušotina »4 točke«, v. 

four-spot well pattern. 

four-spot injection network – shema injektiranja 

(injektiranje) po mreži bušotina »4 točke«, v. four-spot 

well pattern. 

four-spot injection pattern – shema injektiranja (injektiranje) 

po mreži bušotina »4 točke«, v. four-spot well 

pattern. 

four-spot pattern – mreža (raspored) bušotina »4 točke«, 


four-spot waterfl ood (waterfl ooding) – (zavodnjavanje) 

po mreži bušotina »4 točke«, v. four-spot well 

pattern. 

four-spot well arrangement – mreža (raspored) bušotina 

»4 točke«, v. four-spor well pattern. 

four-spot well array – mreža (raspored) bušotina »4 

točke«, v. four-spot well pattern. 

four-spot well network – mreža (raspored) bušotina »4 

točke«, v. four-spot well pattern. 

four-spot well pattern – mreža (raspored) bušotina 

»4 točke« (regularne »4 točke«, normalne »4 točke«). 

Tip mreže bušotina pri zavodnjavanju (waterfl ood), 

s istostraničnim trokutom kao elementom mreže, u 

kojoj su injekcijske bušotine (injection wells) smještene 

na vrhovima trokuta, a jedna proizvodna bušotina 

(producing well) u njegovu središtu (tri injekcijske

four-stage separation 334 

fractionating column 

bušotine okružuju jednu proizvodnu). Omjer broja 

proizvodnih i injekcijskih bušotina u mreži je 2:1. 

Mreža »4 točke« se naziva još normalne »4 točke« ili 

regularne »4 točke«, za razliku od mreže kose »4 točke« 

ili ukošene »4 točke« (v. skewed four-spot well pattern). 

Sinonimi: four-spot, four-spot pattern, four-spot 

well arrangement, four-spot well array, four-spot well 

network, regular four-spot, regular four-spot pattern, 

regular-four spot well pattern. 

four-stage separation – četverostupanjska separacija. 

Proces separacije nafte i plina u kojem se rabe tri separatora 

u nizu, povezani sa skladišnim rezervoarom 

(stock tank) kao četvrtim (konačnim) stupnjem separacije. 

Kontaktno ravnotežno otplinjavanje u prvom 

separatoru (prvi stupanj) odvija se pri tlaku od 35 bar 

do 105 bar, u drugom separatoru (drugi stupanj) od 

7 bar do 35 bar i u trećem separatoru (treći stupanj) 

od 0,7 bar do 5,5 bar. Četverostupanjska separacija 

se rabi kada je potreban visok tlak plina za isporuku 

u plinovod (delivery to pipeline) ili za sustav podržavanja 

ležišnog tlaka (pressure maintenance system); 

v. multiple-stage separation, two-stage separation, 

three-stage separation. 

four-way dip – nagib po križnom seizmičkom sondiranju. 

U seizmičkoj prospekciji – nagib određen (izračunan) 

prema podacima dobivenim s linijskim i križnim rasporedima 

seizmografa (in-line spread, cross spread) 

približno pod pravim kutovima u odnosu jedan na 

drugog. Seizmografi su postavljeni na točkama koje 

se nalaze na četiri različita smjera od mjesta paljenja. 

Tri smjera su glavna, a četvrti je kontrolni. 

four-way drag bit – četverolopatasto bušaće dlijeto, v. 


four-way drag drilling bit – četverolopatasto bušaće 

dlijeto, v. drag drilling bit. 

four-wing drag bit – četverolopatasto bušaće dlijeto, v. 


four-wing drag drilling bit – četverolopatasto bušaće 

dlijeto, v. drag drilling bit. 

frac fl uid – fl uid za frakturiranje. Fluid koji se pumpa 

u bušotinu tijekom operacije hidrauličkog frakturiranja 

sloja (hydraulic fracturing). Obično je to voda, 

voda s kiselinom, dizelsko ulje ili dušik (rjeđe se rabe 

ukapljeni naftni plin, alkohol i pjena). 

frac job – hidrauličko frakturiranje, v. hydraulic fracturing. 

fraction – frakcija. (1) U preradi nafte – dio destilata 

koji ima određeni interval vrenja (boiling point range), 

separiran iz drugih dijelova u frakcioniranoj destilaciji 

naftnih produkata. Uobičajeni naziv za produkte 

dobivene destilacijom, na primjer, benzinska 

frakcija, kerozinska frakcija, frakcija mazivog ulja i dr. 

(2) U tehnologiji – dio smjese koji čini pojedinačnu jedinicu 

i može se izdvojiti iz cijelog sustava. 

fractional analysis – frakcijska analiza. Analiza postotnog 

udjela pojedinih ugljikovodika (na primjer, metana, 

etana i dr.) u uzorku plina (gas sample). Analizom 

se također određuje sadržaj tekuće faze u plinu 

i toplinska vrijednost plina. 

fractional crystallization – frakcijska kristalizacija, 

frakcioniranje. U petrologiji – separacija magme tijekom 

hlađenja u minerale postupnom kristalizacijom 

različitih minerala pri progresivno padajućoj temperaturi, 

formiranje minerala pri sukcesivno nižim temperaturama. 

Sinonim: fractionation. 

fractional distillation – frakcijska (frakcionirana) destilacija. 

Metoda (postupak) laboratorijske i industrijske 

destilacije kojom se vrši separacija komponenata s 

različitim vrelištem iz smjese više hlapljivih (volatilnih) 

komponenata (tj. cijepanje ili dijeljenje smjese 

na frakcije). Smjesa se destilira pri najnižem vrelištu 

(tamperaturi vrenja) i destilat se skuplja kao jedna 

frakcija. S porastom temperature počinje destilacija 

(separacija) sljedeće frakcije s višim vrelištem koja se 

također skuplja kao zaseban destilat. Pare frakcija se 

pretvaraju u tekućinu procesom kondenzacije. 

fractional distillation of crude oil – frakcijska (frakcionirana) 

destilacija sirove nafte, v. fractional distillation. 

fractional fl ow – frakcijsko strujanje. Omjer volumenskog 

protoka (volumetric fl ow rate) jednog fl uida 

(faze) i ukupnog volumenskog protoka fl uida u sloju/ležištu. 

fractional fl ow curve – krivulja frakcijskog strujanja. 

Zavisnost frakcijskog strujanja jednog fl uida (faze) 

od zasićenja tim fl uidom tijekom istovremenog strujanja 

više fl uida u ležišnoj stijeni. 

fractional fl ow equation – jednadžba frakcijskog strujanja. 

Jednadžba koja opisuje distribuciju i strujanje 

fl uida u ležištu. Jedna od dviju jednadžbi koje se 

rabe za proračun zavodnjavanja temeljen na tzv. teoriji 

frontalnog istiskivanja nafte. 

fractional gas-fl ow curve – krivulja frakcijskog strujanja 

plina. U tehnologiji proizvodnje nafte – dijagram 

strujanja dijela (frakcije) slobodnog injektiranog plina 

u naftnom ležištu u ovisnosti o zasićenju plinom 

za različite vrijednosti viskoznosti nafte. Rabi se za 

izračunavanje koefi cijenta istiskivanja (displacement 

effi ciency) nafte u procesu istiskivanja injektiranjem 

plina. 

fractional surface area method of wettability determination 

– metoda određivanja močivosti frakcijskom 

specifi čnom površinom. Metoda mjerenja (određivanja) 

močivosti stijene koja rabi smjese neobrađena 

pijeska i pijeska koji je umjetno obrađen da bude hidrofoban. 

Na taj su način postignuti uvjeti močenja 

u rasponu od potpune hidrofi lnosti do potpune hidrofobnosti, 

a močivost je određena udjelom čvrste 

površine koja je umjetno napravljena hidrofobnom; 

v. wettability measurement. 

fractional wettability – točkasta (frakcijska) močivost. 

Tip tzv. neutralne ili srednje močivosti ležišnih stijena 

(v. intermediate wettability) kod kojeg je dio pora močiv 

vodom a drugi dio pora močiv naftom, odnosno 

da su raspršena područja (dijelovi) ležišta strogo močiva 

naftom a ostatak ležišta strogo močiv vodom. 

Točkasta močivost se javlja kada je površina stijena 

sastavljena od mnogih minerala s različitim svojstvima. 

Jezgre stijena koje pokazuju točkastu močivost 

će upiti malu količinu vode kada je zasićenje naftom 

visoko i malu količinu nafte kada je visoko zasićenje 

vodom. Točkasta močivot se razlikuje od neutralne 

močivosti koja podrazumijeva da su svi dijelovi stijene 

jednako skloni močenju vodom i naftom. Sinonimi: 

dalmatian wettability, spotted wettability. 

fractionating column – kolona za frakcionaciju, frakcionator, 

rektifi kacijska kolona. Kolona za separaciju 

komponenata fl uida (plinovitih ili tekućih) u različite 

frakcije (komponente). Sinonim: fractionation tower, 

fractionator.

fractionation 335 

fracture number 

fractionation – (1) frakcioniranje, rektifi kacija. U kemijskoj 

tehnologiji – separacija smjese u nizu stupnjeva. 

Kod svakog stupnja se iz smjese uklanja određen 

dio jedne tvari. Dijeljenje sirove nafte u produkte 

(izdvajanje ugljikovodika na frakcije) u koloni za 

frakcioniranje zagrijavanjem i otparivanjem različitih 

komponenata pri različitim temperaturama. Izdvajaju 

se postupno sve teže frakcije koje se kondenziraju 

hlađenjem. (2) frakcioniranje. U geokemiji – separacija 

kemijskih elemenata u prirodi procesima kao 

što su preferencijalna koncentracija (preferential 

concentration) nekog elementa u mineralu tijekom 

magmatske kristalizacije (magmatic crystallization) 

ili diferencijalna topljivost (diff erential solubility) tijekom 

trošenja (raspadanja) stijena (rock weathering). 

(3) v. fractional crystallization. 

fractionation tower – kolona za frakcionaciju, frakcionator, 

v. fractionating column. 

fractionator – kolona za frakcionaciju, frakcionator, v. 

fractionating column. 

fracture – (1) pukotina, fraktura. U strukturnoj geologiji 

– opći termin za označavanje lomova bilo koje vrste 

u stijenama (bez obzira na to uzrokuju li lomovi ili 

ne uzrokuju pomicanja stijene duž njihove plohe) 

usljed mehaničkog razaranja pri naprezanju. Termin 

obuhvaća napukline (cracks), pukotine lučenja (joint 

fractures) i rasjede (faults). (2) prijelom, kidanje. U eksperimentalnoj 

strukturnoj geologiji – deformacija 

usljed trenutnog gubitka kohezije (loss of cohesion) 

ili gubitka otpornosti (loss of resistance) na diferencijalno 

naprezanje (diff erential stress) i oslobađanja 

akumulirane elastične energije. Sinonim: rupture. (3) 

lom minerala. Prijelom minerala u bilo kojem smjeru 

osim smjera duž plohe kalavosti (plane of cleavage), 

lom površine minerala, za razliku od njegova kalanja. 

Lom minerala se može opisati kao ljušturasti ili školjkasti 

(conchoidal fracture, shell-like fracture), vlaknasti 

(fi brous fracture), pločasti (platy fracture, lamellar 

fracture), zemljasti (earthy fracture), zrnasti (granular 

fracture), kukasti (hackly fracture), škriljasti (slaty fracture), 

neravni (uneven fracture) itd. Kalcit, na primjer, 

ima savršenu romboedrijsku kalavost, ali školjkasti 

(konkoidalni) lom. Minerali se mogu djelomično opisati 

njihovim karakterističnim lomom. 

fracture acidization – obrada pukotina kiselinom, v. 

acid fracturing. 

fracture-acidized formation – formacija s kiselinom 

obrađenim pukotinama, v. acid fracturing 

fracture acidizing – obrada pukotina kiselinom, v. acid 

fracturing. 

fracture assisted steamfl ood process – hidrauličko 

frakturiranje parom. Hidrauličko frakturiranje (hydraulic 

fracturing) primjenom vodene pare visokog tlaka 

(high-pressure steam). 

fracture cleavage – pukotinski klivaž. Tip klivaža koji se 

javlja u deformiranim, ali samo slabo metamorfoziranim 

stijenama (slightly metamorphosed rocks) i koji 

je karakteriziran tijesno priljubljenim pukotinama 

(fractures) i pukotinama lučenja (joints). Sinonim: close-joints 

cleavage (v.). 

fracture conductivity – vodljivost (protočni kapacitet) 

pukotine, v. fracture fl ow capacity. 

fracture density – gustoća pukotina. Broj pukotina po 

jediničnoj duljini u stijeni ili jezgri mjeren okomito 

na orijentaciju pukotina (fracture orientation). 

fractured formation – frakturirana formacija. U tehnologiji 

proizvodnje nafte – formacija ležišta koja je 

hidraulički frakturirana. 

fractured reservoir – raspucano (pukotinsko) ležište. 

Ležište nafte, plina ili vode u kojem su prirodne pukotine 

(natural fractures) u ležišnoj stijeni (reservoir 

rock) povećale poroznost i/ili permeabilnost ležišta 

ili su povećale anizotropnost ležišta (resrvoir anisotropy). 

fracture effi ciency – efi kasnost (djelotvornost) frakturiranja. 

U tehnologiji frakturiranja slojeva – omjer 

(odnos) volumena pukotine stvorene frakturiranjem 

i injektiranog volumena radnog fl uida za frakturiranje. 

Pri idealnom frakturiranju formacije (kada nema 

gubljenja radnog fl uida u formaciju) formirat će se 

pukotina čiji je volumen jednak volumenu injektiranog 

fl uida za frakturiranje, što je u praksi rijedak 

slučaj. 

fracture fl ow capacity – protočni kapacitet (vodljivost) 

pukotine. Umnožak permeabilnosti pukotine (fracture 

permeability) i njene širine (fracture width). Izražava 

se kao milidarcy-metar (ili milidarcy-stopa). Protočni 

kapacitet pukotina raspucanih pješčenjaka (fracture 

sands) iznosi nekoliko tisuća darcy-metara. Sinonim: 

fracture conductivity. 

fracture gradient – gradijent loma (tlaka loma) formacije. 

Tlak po jedinici dubine zalijeganja formacije (sloja) 

koji je potreban za lom (frakturiranje) formacije 

(stijene). Općenito se izražava u bar po metru dubine 

(ili u psi po stopi) i varira vrlo široko – od 0,11 do 0,22 

bar/m (između 0,5 i 1 psi/ft). Za usporedbu, voda 

uzrokuje gradijent tlaka oko 0,10 bar/m (0,434 psi/ 

ft), a normalna bušaća isplaka gustoće 1,08 stvara 

hidraulički tlak od 0,11 bar/m (0,47 psi/ft). Tlak loma 

formacije se povećava s dubinom. Sinonim: pressure 

fracture gradient. 

fracture hydraulics – hidraulika frakturiranja. U tehnologiji 

frakturiranja slojeva – određivanje hidrauličke 

snage za frakturiranje formacije za koju će troškovi 

operacije frakturiranja biti minimalni. Snaga koju treba 

osigurati oprema za pumpanje ovisi o volumenu 

(kapacitetu) injektiranja fl uida za frakturiranje i tlaku 

frakturiranja na površini, odnosno tlaku frakturiranja 

sloja (maksimalni tlak injektiranja općenito ne smije 

biti veći od 70% tlaka pucanja zaštitne kolone). 

fracture log – karotaža zona pukotina. Karotaža bušotina 

tipa akustičke karotaže (sonic log) za identifi 

kaciju raspucanih formacija (lociranje pukotina 

u stijenama) u okolišu kanala bušotine (wellbore) 

prigušivanjem akustičke energije duž pukotina. 

Registrira se integralna suma kolebanja u zadanom 

vremenskom intervalu. Raspucane stijene slabe 

akustičku energiju. 

fracture-matrix porosity – pukotinsko-skeletna poroznost. 

Tip poroznosti karbonatnih stijena (carbonate 

rocks). U karbonatnim ležištima dvojna poroznost 

može biti dobro razvijena i može također postojati 

izrazita orijentirana permeabilnost. Skelet ležišne stijene 

obično ima nisku permeabilnost i sadrži veći dio 

volumena nafte u ležištu, dok pukotine omogućuju 

proizvodnju iz ležišta ekonomičnim kapacitetom. 

Veličina blokova raspucane ležišne stijene varira od 

nekoliko centimetara do nekoliko metara. 

fracture number – broj pukotina. Broj pukotina na intervalu 

od 100 stopa (30 metara).

fracture permeability 336 

Franconian 

fracture permeability – pukotinska permeabilnost 

(propusnost). Tip sekundarne permeabilnosti stijena 

(zajedno s permeabilnošću kaverni otapanja – v. 

solution vug permeability) koja je uvjetovana postojanjem 

pukotina u stijeni. Vrijednosti pukotinske 

permeabilnosti većine raspucanih ležišnih stijena 

nisu velike (nekoliko desetaka md, rijetko nekoliko 

stotina md). 

fracture plane inclination – nagib ravnine pukotine. 

Nagib ili gradijent ravnine pukotine nastale u formaciji 

ležišta. 

fracture pore – pukotinska pora. Pora stijene nastala 

njenim lomom usljed mehaničkog naprezanja (mechanical 

stress). Pukotinske pore obično malo povećavaju 

poroznost stijena, ali znatno povećavaju njihovu 

permeabilnost; v. fracture porosity. 

fracture porosity – pukotinska poroznost. Tip sekundarne 

poroznosti uvjetovane prisutnošću pukotina 

u stijenama. Pore i porni kanali su nastali lomljenjem 

i drobljenjem stijena (obično niskopropusnih) uzrokovanim 

tektonskim aktivnostima (nabiranjem, rasjedanjem). 

Pukotinska poroznost nije velika – kreće 

se od 2 do 5% (u karbonatnim stijenama obično nije 

veća od 1%). 

fracture pressure – tlak loma formacije, v. fracturing 

pressure. 

fracture spacing – razmak pukotina. Srednja udaljenost 

između paralelnih pukotina. 

fracture strength – prijelomna čvrstoća, čvrstoća na 

lom, prijelomno naprezanje. U eksperimentalnoj 

strukturnoj geologiji – minimalno diferencijalno naprezanje 

(minimum diff erential stress) koje uzrokuje 

lom (u trenutku loma). Sinonimi: breaking strength, 

fracture stress. 

fracture stress – prijelomno naprezanje, v. facture strength. 

fracture system – sustav pukotina. U geologiji – skup ili 

grupa istodobno nastalih (formiranih) pukotina djelovanjem 

jednim sustavom naprezanja. 

fracture treatment – obrada sloja frakturiranjem, v. hydraulic 

fracturing. 

fracture zone – pukotinska zona. U geologiji – izduljena 

zona na dubokomorskom dnu (deep-sea fl oor) 

nepravilne topografi je koja često razdvaja područja 

s različitim dubinama. Često rasjedanjem presijeca 

srednjooceanski hrbat (mid-oceanic ridge). 

fracturing – hidrauličko frakturiranje, v. hydraulic fracturing. 

fracturing fl uid coeffi cient – koefi cijent fl uida za frakturiranje. 

U procesu hidrauličkog frakturiranja sloja 

(hydraulic fracturing) – mjera otpora strujanju radnog 

fl uida za frakturiranje koji se gubi u formaciji, 

odnosno parametar kojim se izražava volumen gubljenja 

radnog fl uida tijekom operacije hidrauličkog 

frakturiranja. Kada se fl uid za frakturiranje injektira u 

bušotinu konstantnim kapacitetom na njenom ušću, 

dio tog fl uida ulazi u formaciju zbog razlike tlaka (diferencijalnog 

tlaka) između pukotine i vanjske granice, 

a dio povećava volumen pukotine (fl uid koji je 

ušao u pore sloja ne utječe na dimenzije pukotine). 

Mali gubitak fl uida u formaciju (u usporedbi s volumenom 

injektiranja) nužan je za otvaranje pukotine 

i njeno protezanje u formaciji. Ukupan gubitak fl uida 

za frakturiranje zavisi od površine pukotine, svojstava 

frakturirane formacije, viskoznosti i kompresibil- 

nosti slojnog fl uida, viskoznosti fl uida za frakturiranje 

i vremena. Za stvaranje pukotine velike površine 

za dani volumen (kapacitet) injektiranja fl uida za 

frakturiranje koefi cijent tog fl uida mora biti nizak 

(što znači da gubljenje fl uida u formaciju mora biti 

minimalno), a postiže se dodavanjem radnom fl uidu 

aditiva koji smanjuju gubljenje ili povećavanjem njegove 

viskoznosti. 

fracturing pressure – tlak loma formacije. Tlak koji je 

potrebno primijeniti za početak loma (frakturiranje) 

formacije (sloja). Sinonim: fracture pressure; v. fracture 

gradient. 

fragment – fragment, odlomak. (1) Čestica minerala 

(mineral particle) ili stijene (rock particle) koja je veća 

od zrna (v. grain). (2) Komad stijene koji se odvojio ili 

odlomio (otkinuo) od postojeće stijenske mase, na 

primjer, klast (clast) nastao vulkanskim i dinamičkim 

procesima ili procesima trošenja (raspadanja). 

fragmental deposits – klastični sedimenti. Sedimenti 

koji se sastoje od fragmenata (odlomaka) stijena ili 

minerala čija se veličina nalazi u potpunom rasponu 

veličina zrna (grain). Nastaju normalnim razaranjem 

(dezintegracijom) stijena ili drobljenjem vulkanskom 

aktivnošću, na primjer, epiklastične stijene (epiclastic 

rocks) i piroklastične stijene (pyroclastic rocks). 

fragmental rock – (1) bioklastična stijena, v. bioclastic 

rock. (2) klastična stijena, v. clastic rock. (3) piroklastična 

stijena, v. pyroclastic rock. 

fragmental texture – klastična tekstura. (1) Tekstura 

klastičnih sedimentnih stijena koja je karakterizirana 

izlomljenim, abradiranim ili nepravilnim česticama 

na površini stijene. Nastanak klastične teksture je rezultat 

fi zičkog transportiranja i sedimentacije takvih 

čestica. Termin je po značenju suprotan terminu kristalna 

tekstura (crystalline texture). (2) Tekstura piroklastičnih 

stijena (v. pyroclastic rock), na primjer, tekstura 

tufa (tuff ) ili vulkanske breče (volcanic breccia). 

fragmentary – klastičan. U geologiji – koji se sastoji od 

klastičnog ili detritičnog materijala (clastic material, 

detrital material) ili je karakteriziran takvim materijalom. 

Termin se ranije primjenjivao za označavanje 

stijena koje se sastoje od fragmenata (odlomaka) 

starijih stijena s nehomogenom teksturom, a danas 

se smatra zastarjelim u geološkoj primjeni. 

framestone – frejmston. Tip rifogene stijene (v. reef 

rock) ili baundstona (v. boundstone) koji se sastoji 

od kolonija (colonies), ljuštura (shells) ili skeleta (skeletons) 

pričvršćenih jedni uz druge tako da nastaje 

(formira se) kruti skelet ili rešetka. Unutarnje šupljine 

su ispunjene fi nim sedimentom, kristalnim cementom 

(vezivom) ili grubim detritusom skeleta. 

framework – (1) skelet, skeletna rešetka. U geologiji – (a) 

Kruti raspored čestica u sedimentu ili sedimentnoj 

stijeni kada čestice podupiru jedna drugu u točkama 

u kojima se dotiču, na primjer, klasti u klastičnim 

stijenama (osobito u pješčenjacima), i tako čine mehanički 

čvrstu strukturu koja je sposobna sačuvati 

porni prostor otvorenim iako pore mogu biti ispunjene 

cementom ili matriksom. (b) Kruti, na valove 

otporni, skelet, koji izgrađuju sedentarni organizmi 

(na primjer, spužve, koralji, briozoi) u sredinama s visokom 

energijom. (2) tektonska struktura, v. tectonic 

structure. 

framework silicate – tektosilikat, v. tectosilicate. 

Franconian – frankon, francon. Stratigrafski kat gor

Frasnian, Frasnian stage 337 

freeze point 

njeg kambrija (Upper Cambrian) u Sjevernoj Americi 

– iznad dresbača (Dresbachian), a ispod trempelioa 

(Trempealeauan). 

Frasnian, Frasnian stage – fran, frasn. Stratigrafski kat 

gornjeg devona (Upper Devonian) u Europi – iznad 

živea (Givetian), a ispod famena (Famennian). Obuhvaća 


godina. 

free-air anomaly – anomalija slobodnog zraka (u slobodnom 

zraku). U gravimetriji – gravitacijska anomalija 

(gravity anomaly) izračunata iz teoretskog modela 

(izračunana kao razlika između izmjerene i teoretske 

vrijednosti gravitacije) i visine (elevacije) iznad nivoa 

mora, ali bez uzimanja u obzir privlačnog utjecaja 

topografi je (reljefa) i bez izostatičke kompenzacije. 

Gravitacijska anomalija korigirana za visinu mjerne 

stanice iznad repernog nivoa. 

free-air correction – korekcija za slobodni zrak. U gravimetriji 

– korekcija za visinu gravitacijskih mjerenja 

(elevation of gravity measurements) budući da se 

mjerenja izvode na različitoj udaljenosti od središta 

Zemlje u odnosu na nivo mjerenja. 

free-fl uid index (FFI) – indeks slobodnog fl uida. Postotni 

sadržaj slobodno pokretljivih fl uida u ukupnom 

volumenu, izmjeren pri nuklearno-magnetskoj karotaži 

(nuclear magnetism log). Prisutnost plina dovodi 

do niskih vrijednosti indeksa slobodnog fl uida. 

free-fl uid index log – karotaža slobodnih fl uida, nuklearno-magnetska 

karotaža, karotaža nuklearnom 

magnetskom rezonancijom, v. nuclear-magnetism 

logging. 

free-fl uid log – karotaža slobodnih fl uida, nuklearnomagnetska 

karotaža, karotaža nuklearnom magnetskom 

rezonancijom, v. nuclear- magnetism logging. 

free gas – slobodni plin. (1). Prirodni plin u plinskoj kapi 

(gas cap) naftnog ležišta, plinskim ležištima (gas reservoirs) 

i plinsko-kondenzatnim ležištima (gas-condensate 

reservoirs), tj. plin koji nije otopljen u nafti. 

(2) Prirodni plin koji je sam proizveden (a ne zajedno 

s naftom ili kondenzatom). Sinonim: gas-well gas. (3) 

Plin koji se izdvojio iz sirove nafte usljed pada ležišnog 

tlaka. 

free-gas cap – plinska kapa, v. gas cap. 

free-gas cap drive – režim plinske kape, v. gas-cap drive. 

free ground water – neukliještena (nearteška, slobodna) 

podzemna voda, v. unconfi ned ground water. 

freeing stuck pipe – oslobađanje zaglavljene šipke. U 

procesu bušenja – operacija (postupak) oslobađanja 

zaglavljene šipke (obično teške šipke) u kanalu bušotine 

prije nego što se pristupi operaciji (radovima) 

njena hvatanja i izvlačenja iz bušotine. Oslobađanje 

se može izvesti: (a) primjenom škara-udarača (udarnih 

škara za hvatanje); (b) injektiranjem nafte ili kemikalija 

(na primjer, površinski aktivnih supstancija) 

u kanal bušotine kako bi se snizila međufazna napetost, 

i (c) istiskivanjem dijela isplake iz kanala bušotine 

lakšim fl uidom radi smanjivanja hidrostatičkog 

tlaka (postupak je osobito djelotvoran za diferencijalno 

zaglavljenu bušaću šipku). 

free interstitial water – slobodna porna (intersticijalna) 

voda. Porna (intersticijalna) voda koja može strujati u 

ležištu za razliku od vezane vode (bound water). 

free moisture – slobodna vlaga, v. free water, 2. 

free piston lift – plunžerni plinski lift, v. plunger lift. 

free point – slobodna točka (dubina). (1) U procesu bušenja 

– dubina neposredno iznad vrha zaglavljene 

sekcije kolone bušaćih alatki u bušotini (v. freeze point). 

(2) Mjesto na kojem je sklop bušaćih alatki (drilling 

assembly) slobodan od vertikalnog naprezanja 

(vertical stress). Kolona bušaćih alatki je podvrgnuta 

tlaku (compression) ispod slobodne točke, a vlaku 

(tension) iznad nje. 

free-point detector – detektor (indikator) točke (dubine) 

zaglavljivanja, v. stuck point indicator tool. 

free-point indicator – indikator (detektor) točke (dubine) 


free-point log – mjerenje dubine zaglavljivanja bušaće 

alatke. U operacijama instrumentacije – određivanje 

dubine na kojoj je došlo do zaglavljivanja bušaćih 

alatki priborom koji se spušta u bušotinu kroz unutrašnjost 

kolone cijevi (obično kroz bušaće šipke). 

free point of stuck pipe – slobodna točka (dubina) zaglavljene 

šipke, v. free point, 1. 

free surface – slobodna površina. Gornja površina sloja 

fl uida na kojoj je tlak jednak vanjskom atmosferskom 

tlaku. 

free water – (1) slobodna voda. (a) U tehnologiji proizvodnje 

nafte – voda proizvedena zajedno s naftom 

koja se brzo istaloži iz nje, odnosno voda koja 

se lako odvaja iz naftne emulzije tijekom (ovisno o 

defi nicijama) vremena u trajanju od 2 do 20 minuta. 

(b) Voda istisnuta iz ležišta naftom ili plinom. (2) 

slobodna voda (vlaga). Voda koja se može ukloniti 

iz drugih tvari (na primjer, iz rude pri njenoj analizi) 

bez promjene njihove strukture ili sastava, za razliku 

od vezane vode (v. bound water). Sinonim: free moisture. 

(3) slobodna (gravitacijska) voda. Prekomjerna 

voda u tlu koja nije vezana česticama tla, pa se može 

slobodno gibati pod djelovanjem sile teže (gravitacijskog 

privlačenja). Sinonimi: gravitational water, 

gravity water, infi ltration water. 

free-water content – sadržaj slobodne vode. Mjera 

viška vode u cementnoj kaši (cement slurry). Sadržaj 

vode se mjeri na uzorku kaše u staklenom cilindru 

nakon dva sata. 

free-water elevation – vodno lice (zrcalo), v. water table. 

free-water (freewater) knockout (FWKO) – separator 

slobodne vode. Vertikalni ili horizontalni separator 

za gravitacijsko odvajanje (separaciju) nafte, plina i 

vode. Često se rabi za uklanjanje slobodne vode iz 

nafte prije zagrijavanja emulzije kako se ne bi nepotrebno 

grijala prevelika količina vode u uređaju za 

obradu (razbijanje) emulzije. 

free-water level – nivo (razina, površina) slobodne vode. 

(1) v. free-water surface. (2) Nivo u rezervoaru na kojem 

je naftna faza jednaka vodenoj fazi. (3) Nivo (ili 

dubina) u ležištu na kojem je kapilarni tlak jednak 

nuli i koji je u stijenama s heterogenom strukturom 

pornog prostora jedina stvarna referentna linija nivoa 

između ugljikovodika i vode. 

free-water surface – površina (nivo, razina) slobodne 

vode. Površina otvorenog vodenog tijela na kojoj je 

tlak jednak atmosferskom, a ispod nje je tlak veći od 

atmosferskog, na primjer, površina jezera, vodenog rezervoara 

itd. koja je otvorena prema atmosferi ili vodno 

lice (zrcalo, water table). Sinonim: free-water level. 

freeze point – točka (dubina) zaglavljivanja, v. stuck point.

freeze-point indicator 338 

friction blocks 

freeze-point indicator – indikator (detektor) točke (dubine) 


freeze point of drillpipe – točka (dubina) zaglavljivanja 

bušaće šipke, v. stuck point. 

freezing – zaglavljivanje, v. sticking. 

frequency curve – krivulja razdiobe (distribucije) frekvencije. 

U statistici – grafi čki prikaz kontinuirane razdiobe 

(distribucije) frekvencije (v. frequency distribution); 

vrijednosti varijable su na apscisi, a frekvencija 

na ordinati. 

frequency distribution – razdioba (distribucija) frekvencije. 

U statistici – relativna frekvencija (učestalost) 

kojom neka varijabla poprima određene vrijednosti 

u konačnoj ili beskonačnoj populaciji; funkcija koja 

mjeri relativnu frekvenciju ili vjerojatnost koju varijabla 

može poprimiti u skupu vrijednosti. 

frequency response – frekvencijski odziv. (1) Općenito 

– mjera efi kasnosti kojom dani sklop, uređaj ili sustav 

propušta različite primijenjene frekvencije. (2) U seizmici 

– reakcija seizmičkog pojačala (izražena u postocima) 

na različite frekvencije pri danoj regulaciji fi ltra. 

fresh – (1) sladak. Termin za označavanje vode koja ne 

sadrži soli (koja nije slana). (2) bujica. Naraslo i iznenadno 

protjecanje ili provala vode. (3) slatkovodni 

vodotok. Izvor, rijeka ili jezerce sa slatkom vodom. 

(4) oslađivanje. Miješanje slatke i slane vode. (5) svjež, 

neraspadnut. U geologiji – termin za označavanje stijene 

ili površine stijene koja nije podvrgnuta površinskom 

trošenju (raspadanju, surface weathering) ili nije 

izmijenjena tim ptocesom. Sinonim: unweathered. 

fresh breeze – svježi vjetar. U meteorologiji – tip vjetra 

na kopnu i moru koji odgovara stupnju jakosti vjetra 

(brojčanoj oznaci) 5 na Beaufortovoj skali vjetrova 

(brzina vjetra između 17 i 21 čvor, odnosno od 29 do 

38 km/h ili 8,0 do 10,7 m/s – v. Beaufort wind scale). 

Takav vjetar na kopnu njiše veće lisnate grane stabala 

i čitava manja stabla, a na moru stvara umjerene 

valove (srednje visine 1,2 do 2,4 metra ili 4 do 8 stopa), 

koji poprimaju izraženije izduljeni oblik, i mnogo 

bjelina (»bijelih mačića«), a može se pojaviti i nešto 

morske prašine. U hrvatskoj terminologiji se takav 

vjetar još naziva umjereno jaki vjetar; v. Beaufort scale 

of waves. 

fresh core – svježa jezgra. Jezgra (i uzorci jezgre) koja 

je izbušena s ispiranjem glinovitom isplakom na bazi 

vode ili nafte, koja se konzervira i kasnije ispituje 

(analizira) bez ekstrahiranja (čišćenja) i sušenja; v. cleaned 

core, native-state core, restored-state core. 

freshening – oslađivanje (desalinizacija) vode. Smanjivanje 

saliniteta (slanoće) vode, uklanjanje iz vode 

otopljenih soli. 

fresh gale – svježi olujni vjetar. U meteorologiji – tip vjetra 



(brzina vjetra između 34 i 40 čvorova, odnosno od 62 

do 74 km/h ili 17,2 do 20,7 m/s – v. Beaufort wind scale). 

Na kopnu takav vjetar njiše čitava stabla, lomi velike 

grane i sprječava hodanje nasuprot sebi. Na moru 

taj vjetar stvara umjereno visoke valove (srednje visine 

od 4 do 6 metara ili 13 do 20 stopa) veće duljine, 

vrhovi (rubovi) krijesta valova se kidaju u morsku prašinu, 

a pjena se u obliku jasno izraženih pruga kreće 

niz vjetar. U hrvatskoj terminologiji se takav vjetar još 

naziva samo olujni vjetar. Sinonimi: gale, storm wind, 

stormy wind; v. Beaufort scale of waves. 

fresh mud – slatkovodna isplaka, isplaka na bazi slatke 

vode, v. freshwater-base drilling mud. 

freshwater, fresh water, fresh-water – slatka voda. (1) 

Voda s vrlo niskim sadržajem otopljenih soli (minerala), 

slična vodama rijeka i jezera, bez slanog ili mineralnog 

okusa. Katkada se defi nira prema sadržaju 

otopljenih soli (minerala) – kao voda koja sadrži otopljene 

čvrste čestice u količini manjoj od 1.000 mg/l 

ili manjoj od 2 (ili jedan) ‰ (dijelova na tisuću – voda 

s više od 500 mg/l otopljenih soli nije prikladna za 

piće niti poželjna za mnoge industrijske primjene). 

Može sadržati u suspendiranom stanju sedimentne 

čestice i patogene organizme. Gustoća slatke vode je 

1000 kg/m 3 pri 4 0 C. (2) Općenito – voda rijeka i jezera 

na čiji sastav ne utječu slana voda (salt water) ili 

solonosne stijene (salt-bearing rocks). Sinonim: sweet 

water; v. saline water. 

freshwater-base (fresh water-base) drilling mud 

– bušaća isplaka na bazi slatke vode, slatkovodna bušaća 

isplaka. Bušaća isplaka pripremljena sa slatkom 

vodom (s vodom manjeg saliniteta od slojne vode). 

Sinonimi: freshwater drilling mud. 

freshwater (fresh water) buff er – puferski obrok slatke 

vode. Obrok injektirane slatke vode u procesima 

povećanja iscrpka nafte (EOR-procesi) radi zaštite 

injektiranog obroka istiskivajućeg agensa (polimerne, 

micelarno-polimerne ili alkalne otopine) od zagađivanja 

nekompatibilnom potisnom vodom (ako se, 

na primjer, kao potisna voda rabi proizvedena slana 

voda). 

freshwater (fresh water) drilling mud – slatkovodna 

bušaća isplaka, bušaća isplaka na bazi slatke vode, v. 

freshwater-base drilling mud. 

freshwater limestone – slatkovodni vapnenac (vapnenjak). 

Vapnenac koji je nastao akumulacijom ili precipitacijom 

vapna u slatkovodnim jezerima, rijekama ili 

spiljama. Često je algalni, a katkada nodularni. 

freshwater (fresh water) mud – slatkovodna isplaka, 

isplaka na bazi slatke vode, v. freshwater-base drilling 

mud. 

freshwater (fresh-water) sediment – slatkovodni sediment 

(taložina). U geologiji – sediment koji se akumulirao 

ili se akumulira u slatkovodnoj sredini (freshwater 

environment), na primjer, sediment nastao kao 

rezultat lakustričke (jezerske), fl uvijalne (riječne) ili 

fl uvioglacijalne (riječno-ledenjačke) djelatnosti. 

fretwork weathering – alveolarno (saćasto) trošenje 

(raspadanje), v. honeycomb weathering. 

friability – zdrobljivost, smrvljivost. Sposobnost (svojstvo), 

na primjer, stijena i minerala, lakog drobljenja 

(mrvljenja); v. friable. 

friable – (1) drobljiv, mrvljiv. Termin za označavanje stijena 

ili minerala koji se prirodno drobe (mrve), lako 

lome (rastresaju) ili pretvaraju u prah i prašinu (poput 

mekog ili slabo cementiranog pješčenjaka). (2) rahao, 

sipak. Termin za označavanje konzistencije tla pri kojoj 

se vlažni materijal tla lako drobi pod slabim do 

umjerenim tlakom (između prstiju) i sljepljuje kada 

ga se tlači. 

friction blocks – tarne papučice. Tanki cilindrični elementi 

dubinske brtvenice (pakera) koji služe za sprječavanje 

zakretanja (rotiranja) pakera pri njegovu 

postavljanju (ugradnji) u kanalu bušotine (za vrijeme 

oslobađanja klinova pakera) upiranjem o stijenku zaštitne 

kolone (casing); v. friction springs.

friction breccia 339 

fucoid 

friction breccia – breča trenja. Breča sastavljena od fragmenata 

razlomljenih ili zdrobljenih stijena koji su 

nastali trenjem, na primjer, vulkanska breča trenja 

(volcanic friction breccia) koja se formirala pri dizanju 

stupa gotovo stvrdnute lave i njena drobljenja na 

stijenkama erupcijskog kanala vulkana i kasnije bila 

cementirana novom dižućom magmom. Također, 

rasjedna (dislokacijska) breča (v. fault breccia) nastala 

trenjem dvaju krila rasjeda jednog o drugo. 

friction head – gubitak tlaka trenjem. Hidrostatički tlak 

ili tlak stupca fl uida (head of fl uid) koji se smanjio 

usljed trenja. Sinonimi: friction loss, head loss. 

friction loss – (1) gubitak tlaka trenjem, v. friction head. 

(2) U mehanici – gubitak mehaničke energije zbog 

mehaničkog trenja između pokretnih (gibajućih) dijelova 

strojeva. 

friction reducer – agens za smanjivanje trenja. (1) U 

tehnologiji obrade slojeva kiselinom – aditiv kiselini 

(obično sintetski poliakrilamidi) koji se dodaje kako 

bi se smanjili gubici usljed trenja između kiseline i 

cijevi i kiseline i pukotine, čime se omogućuje veći 

kapacitet injektiranja kiseline u formaciju i smanjuje 

snaga potrebna za zadani kapacitet pumpanja. Sinonim: 

friction-reducing agent; v. acid additives. (2) U 

tehnologiji bušaćih isplaka – aditiv koji se dodaje bušaćoj 

isplaci (obično ulje i grafi t) kako bi se smanjilo 

trenje s dubinskim sklopom bušaćih alatki. Sinonim: 

friction-reducing agent. 

friction-reducing agent – agens za smanjivanje trenja, 

v. friction reducer. 

friction springs – tarne opruge. Dijelovi dubinske brtvenice 

(pakera) za sprječavanje zakretanja (rotiranja) 

pakera pri njegovu postavljanju u kanalu bušotine. 

Tijekom spuštanja pakera u bušotinu njegovi klinovi 

(čeljusti) u zatvorenom su položaju do dubine postavljanja. 

Kada je paker spušten na zadanu dubinu 

ugradnje, klinovi se oslobode, obično zakretanjem 

kolone uzlaznih cijevi, a zakretanje (rotiranje) tijela 

pakera se pri tome spriječi upiranjem opruga o stijenku 

zaštitne kolone (casing). 

fringe water – voda kapilarnog ruba, v. capillary fringe. 

fringe well – rubna bušotina. Bušotina izbušena na 

rubu ležišta. Obično drenira tek mali dio produktivne 

formacije. 

fringing reef – obrubljujući (obalni) greben (rif), v. shore 

reef. 

from perforations – u intervalu perforacija. Uobičajen 

izraz u izvješćima o ispitivanju bušotina u značenju, 

na primjer, bušotina XX izbušena do ukupne dubine 

1.864 metra i opremljena za proizvodnju iz ležišta YY 

u intervalu perforacija od 1.751 m do 1.763 m, što pokazuje 

da je zaštitna kolona (casing) perforirana toliko 

metara koliko iznosi duljina intervala perforacija. 

front – fronta. (1) U geomorfologiji – više ili manje pravocrtna 

vanjska padina (outer slope) gorskog hrpta 

(mountain range) koji se uzdiže iznad ravnice (plain) 

ili platoa (plateau). (2) U petrologiji – metamorfna 

zona (metamorphic zone) promjene mineralizacije 

(mineralnog sastava) koja se razvila na stranu od magmatske 

intruzivne mase (velikog tijela). (3) U meteorologiji 

– kontakt dviju različitih zračnih masa, obično 

hladne i tople, iznad površine Zemlje. Fronta se, u 

pravilu, kreće u smjeru istoka. 

frontal apron – zastor, v. apron. 

frontal moraine – čeona morena. (1) v. end moraine. (2) 

Morenski nasip ispred fronte ranijeg (bivšeg) ledenjaka. 

frontal plain – sandrovska ravnica, v. outwash plain. 

frontal terrace – sandrovska terasa, v. outwash terrace. 

frontier gas – granični plin. Plin proizveden uz ekstremne 

tehničke i ekonomske uvjete. 

frontier oil – granična nafta. Nafta proizvedena uz ekstremne 

tehničke i ekonomske uvjete. 

front-limb thrust fault – reverzni rasjed prednjeg krila 

asimetrične bore. Reverzni rasjed (s malim kutom 

nagiba) formiran na prednjem, strmijem krilu nesimetrične 

antiklinale (antiklinalne bore, asymmetric 

anticline) sa smjerom tektonskog kretanja prema 

susjednoj sinklinali. Nagib rasjeda (fault dip) ima isti 

smjer kao i os antiklinale (anticlinal axis) i produljuje 

krilo antiklinale. Sinonim: forelimb thrust; v. back-limb 

thrust fault. 

frost soil – smrznuto tlo, kongeliturbat, krioturbat, v. congeliturbate. 

frost up – zaleđenje. Stvaranje (nakupljanje) leda na 

cijevima i protočnoj opremi na ušću visokotlačne 

plinske bušotine (high-pressure gas well). Efekt hlađenja 

ekspandirajućeg plina usljed pada tlaka uzrokuje 

kondenzaciju vlage iz atmosfere i njeno smrzavanje 

na stijenkama cijevi. 

frost zone – sezonski zamrznuto tlo, v. seasonally frozen 

ground. 

froth fl ow – pjenasto strujanje. Tip strujanja proizvedenih 

slojnih fl uida u kanalu bušotine u kojem plin 

struji kroz sredinu cijevi a nafta i voda duž njihove 

stijenke. 

frozen bit – zaglavljeno bušaće dlijeto, v. stuck bit. 

frozen casing – zaglavljena kolona zaštitnih cijevi (zaštitna 

kolona), v. stuck casing. 

frozen drillpipe (drill pipe) – zaglavljena bušaća šipka, 

v. stuck drillpipe. 

frozen pipe – zaglavljena cijev, v. stuck pipe. 

frozen point – točka (dubina) zaglavljivanja, v. stuck 

point. 

frozen string – zaglavljena kolona cijevi, v. stuck casing, 

stuck drillpipe. 

frozen string of casing – zaglavljena kolona zaštitnih 

cijevi (zaštitna kolona), v. stuck casing. 

fucoid – (1) fukoid. U geologiji – (a) Neformalni naziv, danas 

u slobodnoj uporabi, za označavanje svake nedefi 

nirane sedimentne tvorevine cjevolikog (cjevastog) 

oblika koja se smatra fosilnim tragom organizama (v. 

trace fossil), ali se ne može pripisati određenom rodu. 

Svojedobno se smatralo da su fukoidi ostaci morskih 

algi roda Fucus, a kasnije se držalo da su tragovi (cilindrični, 

pravilno razgranati i U-oblika) prehrane 

morskih životinja i bili su svrstani u »rod« organizama 

sličnih biljkama Fucoides. Termin fucoid se općenito 

primjenjuje za označavanje tragova puta rakova, 

tragova rovanja crva, brazda koje su ostavili moluski 

(mekušci) te znakova koje su napravile struje plima ili 

valovi. Fukoidi su defi nirani kao tvorevine unutar sedimentnih 

slojeva i formirani su od materijala koji je 

više ili manje različit od matriksa, ali u većini uporaba 

oni su površinske tvorevine formirane od jednakog 

materijala kao matriks. (b) Fosili (fosilni ostaci) algi ili 

fosili nalik na alge ili ostaci ili pretpostavljeni ostaci 

morske trave. (c) Morska trava (seaweed) iz reda Fucales 

(smeđe alge). (2) fukoidni. Koji se odnosi na fukoid 

ili na njega nalikuje. Sinonim: fucoidal.

fucoidal 340 

fuller’s earth 

fucoidal – fukoidni, v. fucoid, 2. 

fuel availability – sadržaj goriva, v. fuel content. 

fuel content – sadržaj goriva. Količina koksa koja se 

odloži na površini stijene neposredno ispred zone 

izgaranja (combustion zone) kao rezultat destilacije 

i termičkog krekinga nafte u procesu podzemnog 

izgaranja nafte (termička metoda povećanja iscrpka 

nafte/EOR metoda – v. in-situ combustion). Sastoji se 

od teških frakcija slojne nafte i čini gorivo za proces 

izgaranja nafte u ležištu. Sadržaj goriva ovisi o nizu 

faktora – o svojstvima ležišne stijene (poroznost, 

permeabilnost, mineralni sastav), o tipu slojne nafte 

(viskoznost, obujamska masa, destilacijske karakteristike), 

o zasićenjima naftom, vodom i plinom, temperaturi, 

tlaku, kapacitetu injektiranja zraka i koncentraciji 

kisika. Vrijednosti sadržaja goriva se kreću od 

10 kg do 40 kg po kubičnom metru ležišne stijene. 

Sinonim: fuel availability. 

fuel gas – (1) loživi plin, plin za loženje. Plin koji se rabi 

kao tehnološko gorivo ili gorivo za domaćinstva. (2) 

plinovito gorivo. Stlačeni plin koji se upotrebljava kao 

gorivo za motore (na primjer, za plinske turbine na 

morskim platformama). (3) v. combustible gas; (4) v. 

furnace gas; (5) v. industrial fuel gas. 

fuel oil – loživo ulje, ulje za loženje. Tekući produkt prerade 

nafte namijenjen prvenstveno za grijanje (proizvodnju 

topline) u domaćinstvima, zatim u manjim 

industrijskim pećima i sušarama. Također se rabi kao 

gorivo za specijalne motore. 

fuel value – toplinska (kalorična, termička, gorivna, ogrjevna) 


fugacity – fugacitet, isparljivost. U termodinamici – tendencija 

tvari da kemijski nestane iz faze u kojoj se 

nalazi. Termodinamička funkcija (direktno proporcionalna 

kemijskom potencijalu) koja je defi nirana 

tako da su termodinamičke jednadžbe koje opisuju 

ponašanje idealnih plinova jednako uspješno primjenljive 

na realne plinove ako se fugacitet realnih 

plinova uvrsti u jednadžbe za tlak idealnih plinova (tj. 

fugacitet se rabi kao analog parcijalnog tlaka kako bi 

se olakšala primjena termodinamike na realne sustave). 

Prema tome, kada se fugacitet tvari supstituira za 

parcijalni tlak u izraz za konstantu ravnoteže (koja se 

primjenjuje strogo samo na idealne slučajeve) dobiva 

se stvarna konstanta ravnoteže za realne sustave. 

Pri konstantnoj temperaturi fugacitet je proporcionalan 

eksponencijalnom omjeru (odnosu) kemijskog 

potencijala komponente sustava i umnoška plinske 

konstante i temperature i približava se parcijalnom 

tlaku kada se ukupan tlak plinovite faze (plina) približava 

nuli. Fugacitet se obično izražava u jedinicama 

tlaka; v. fugacity coeffi cient. 

fugacity coeffi cient – koefi cijent fugaciteta (isparljivosti). 

Omjer (odnos) fugaciteta (isparljivosti) plina i njegova 

parcijalnog tlaka. Za realne plinove koefi cijent 

će biti blizak jedinici pri umjerenim temperaturama 

i tlakovima, pri niskim temperaturama i odgovarajućim 

tlakovima može iznositi 0,2 ili manje, dok za visoke 

tlakove i pri bilo kojoj temperaturi može postati 

vrlo velik; v. fugacity. 

fugitive constituent – isparljiva komponenta. U geologiji 

– tvar koja je prvobitno bila u magmi, ali se iz 

nje izgubila tijekom kristalizacije tako da se obično 

ne pojavljuje kao komponenta u sastavu formirane 

stijene. Sinonim termina volatile component (v.). 

full bore – puni prolazni otvor (presjek). Oznaka za ventile, 

čeljusti i druge fi tinge čiji je prolazni otvor (presjek) 

jednako velik kao poprečni presjek cijevi, kolona 

zaštitnih (casing) i uzlaznih cijevi (tubing) na kojima 

su montirani. 

fullbore formation microimager (FMI) – mikroskener 

punog presjeka bušotine. Snimanje stijenke kanala 

bušotine skenerom s 8 radijalno razmještenih papuča 

(svaka papuča ima 24 mikroelektrode) tako da je 

pokrivenost skeniranjem stijenke bušotine promjera 

16 cm potpuna, a bušotine promjera 22 cm oko 

80%. Podaci omogućuju strukturnu i teksturnu analizu, 

analizu sustava pukotina i određivanje nagiba i 

smjera pružanja formacija (slično karotaži nagiba ili 

pandažmetriji). 

full bore isolation valve – ventil za zatvaranje s punim 

presjekom. Tanjurasti ventil (disc valve) za izolaciju 

unutrašnjosti kolone uzlaznih cijevi (tubing) i održavanje 

tlaka iznad kolone i ispod nje. 

full bore-spinner fl owmeter – spiner s punim prolaznim 

otvorom (presjekom). Protočno mjerilo (fl owmeter) 

s uvlačivim lopaticama koje su uvučene kada se 

mjerilo spušta u kolonu uzlaznih cijevi (tubing) i šire 

se do promjera zaštitne kolone (casing) kada je spušteno 

na mjerni položaj. 

full bore valve – ventil s punim prolaznim presjekom. 

Ventil čiji mehanizam za zatvaranje ima dimenzije 

prolaznog presjeka jednake kao i tijelo ventila. 

full-closure coring – bušenje jezgre (jezgrovanje) jezgrenom 

cijevi s potpunim zatvaranjem dna cijevi. Metoda 

specijalnog bušenja jezgara (v. special coring) u krhkim 

i nekonsolidiranim formacijama primjenom unutarnje 

jezgrene cijevi koja se, zajedno s jezgrom, reže 

na sekcije (ili primjenom unutarnje cijevi s oblogom) i 

primjenom posebnog sustava za držanje jezgre (core 

catcher) koji omogućuje prihvat jezgre unutarnjom 

jezgrenom cijevi s minimalnim poremećajem jezgre. 

Nakon završetka bušenja jezgre u uređaj se spušta kugla 

koja aktivira držač jezgre i potpuno zatvara (zabrtvi) 

dno jezgrene cijevi pri izvlačenju na površinu. Tom 

metodom se mogu bušiti jezgre promjera od 7,5 cm 

do 12,5 cm (3 do 5 inča) i duljine 9 metara (30 stopa), 

pa su veći promjer i veća duljina jezgara njena prednost 

s obzirom na metodu bušenja jezgara jezgrenom 

cijevi s gumenom košuljicom ili tzv. čarapom. 

full-diameter analysis – (1) analiza jezgara punog promjera, 

v. whole-core analysis. (2) analiza segmenata 

jezgre punog promjera. Prema nekim defi nicijama 

– varijanta analize jezgara punog promjera (wholecore 

analysis) u kojoj se za analizu odabiru samo njeni 

dijelovi umjesto cijele jezgre. 

full-diameter core – jezgra punog promjera (presjeka). 

Cilindrični uzorak stijene promjera od 4,45 cm 

do 13,35 cm (od 1¾ do 5 ¼ inča) i duljine od 61 cm 

do 2,75 m (od 20 do 90 stopa) izbušen rotacijskom 

krunom (rotary coring bit), za razliku od jezgre malog 

promjera ili bočne jezgre (sidewall core). Sinonim: fullhole 

core, whole core. 

full dip – pravi (stvarni) nagib, v. true dip. 

fuller’s earth – fullerova zemlja. Vrlo fi nozrnasti glinoviti 

materijal ili materijal nalik glini koji se sreće u 

prirodnim uvjetima i posjeduje visoki adsorpcijski 

kapacitet (svojstvo adsorpcije, adsorptive capacity). 

Sastoji se pretežito od vodnih alumosilikata (hydrated 

aluminum silicates), uglavnom od minerala gline

full fl ow cross 341 

monmorijonita (montmorillonite) i paligorskita (palygorskite). 

Fullerova zemlja se prvobitno primjenjivala 

za odbjeljivanje (bijeljenje), odmašćivanje ili kao 

punilo za vunene tkanine, dok se danas široko rabi 

kao adsorbent za rafi naciju i oduzimanje boje uljima 

i mastima, katalizator te kao prirodni odbjeljivač 

(agens za bijeljenje). Boja fullerove zemlje varira od 

svjetlosmeđe preko žute i bijele do svijetle i tamne 

zelene boje, a od obične gline se razlikuje po većem 

sadržaju vode i neplastičnosti (ili vrlo niskoj plastičnosti) 

i u vodi se pretvara u muljeviti talog. Fullerova 

zemlja je vjerojatno nastala kao rezidualni sediment 

(residual deposit) razlaganja stijene na mjestu njena 

postanka (decomposition of rocks in place), na primjer, 

devitrifi kacijom vulkanskog stakla (devitrifi cation of 

volcanic glass). Termin se primjenjuje bez obzira na 

bilo kakav kemijski ili mineralni sastav, teksturu ili podrijetlo. 

Sinonimi: creta, walker’s earth. 

full fl ow cross – križnik s punim prolaznim presjekom. 

Fiting (križni komad) koji ne uzrokuje pojavu visoke 

turbulencije strujanja fl uida. 

full-ga(u)ge bit – bušaće dlijeto nominalnog promjera. 

Bušaće dlijeto (drilling bit) sa svojim nominalnim (punim, 

originalnim) promjerom. Habanjem dlijeto gubi 

početni promjer. Sinonim: full-size bit. 

full-ga(u)ge hole – kanal bušotine nominalnog promjera 

(s nominalnim promjerom). Kanal bušotine čiji 

je promjer jednak promjeru bušaćeg dlijeta kojim je 

izbušen duž cijele dubine (duljine stijenke kanala), 

za razliku od bušotine s manjim promjerom od nominalnog 

(sa suženim kanalom – v. undergage hole) i 

bušotine s većim promjerom od nominalnog (s proširenim 

kanalom – v. overgage hole). Sinonimi: full-gage 

wellbore, ga(u)ge hole, true-to-gauge hole. 

full-ga(u)ge wellbore – kanal bušotine nominalnog promjera 

(s nominalnim promjerom), v. full-ga(u)ge hole. 

full-hole core – jezgra punog promjera (presjeka), v. fulldiameter 

core. 

full-stream gas – plin s tekućim ugljikovodicima. Prirodni 

plin koji sadrži tekuće ugljikovodike. 

fully compositional model – potpuni komponentni model 

(model sastava). Matematički model za simulaciju 

ponašanja ležišta koji rabi jednadžbu stanja (equation 

of state, EOS) za prognoziranje: (a) svojstava fl uida i 

razdjeljivanja kemijskih komponenata između različitih 

faza; (b) razvijanja miscibilnosti između slojne nafte 

i istiskivajućeg (injektiranog) fl uida; (c) rezidualnog 

zasićenja naftom (na kraju procesa istiskivanja), i (d) 

proizvodnih parametara ležišta (kapaciteta proizvodnje 

i tlakova bušotina, distribucije zasićenja fl uidima 

i tlakova u ležištu). 

full-size bit – bušaće dlijeto nominalnog promjera, v. fullga(u)ge 

bit. 

funges – gljive, v. fungi. 

fungi (Fungi) – gljive. Razred heterotrofnih talofi ta 

(steljnjača, thallophytes). Višestanične, obično mikroskopske, 

saprofi tne, simbiotske ili parazitske biljke. 

Nemaju klorofi l (glavna razlika od algi) i ne vrše fotosintezu. 

Stratigrafska rasprostranjenost: kasni pretkambrij-danas 

(oblik termina u jednini: fungus). 

funicular distribution – funikularna distribucija fl uida. 

Distribucija dvofazne smjese nemiscibilnih tekućina 

(močeće i nemočeće tekućine, na primjer, nafte i 

fusulinids 

vode) u pornom sustavu kada je močeća faza kontinuirano 

distribuirana preko površine čvrstih čestica 

(potpuno pokriva površinu čvrstog tijela). 

funicular saturation – funikularno zasićenje. Distribucija 

nemočećeg fl uida (faze, nonwetting phase) kao 

kontinuirane mreže u porama ležišta. Nemočeći fl uid 

može strujati, a zasićenje močećim fl uidom (fazom, 

wetting phase) može, ali ne mora, biti jednako minimalnom 

(nereducibilnom) zasićenju (irreducible saturation); 

v. insular saturation, pendular saturation. 

funicular water – funikularna voda. Kapilarna voda 

(capillary water) koja se nalazi u nakupinama čestica 

stijene u zoni aeracije ili prozračnoj zoni (v. zone of 

aeration), kada su pore između čestica potpuno zasićene 

(ispunjene) vodom, ograničenom jednim zatvorenim 

kapilarnim meniskusom; v. pellicular water, 

pendular water. 

funicular zone – prijelazna (funikularna) zona, v. transition 

zone, 2. 

funnel viscosity – viskoznost po Marshovom lijevku, v. 

Marsh funnel viscosity. 

fur-cap rock – gljivasta stijena, v. mushroom rock. 

furnace gas – pećni (ložišni) plin. Plinovito gorivo, u pravilu 

male toplinske vrijednosti, koje se rabi u pećima, 

sušarama i dr. Sinonim: fuel gas. 

furnace oil – loživo pećno ulje (ulje za peći). Loživo ulje 

koje se ponajprije upotrebljava za sustave centralnog 

grijanja u domaćinstvima. 

furrow – brazda. (1) U geologiji – usko linearno udubljenje 

(depresija, depression) koje je nastalo izoravanjem 

i uklanjanjem stijenskog materijala s površine glacijalnom 

aktivnošću (djelatnošću ledenjaka, glacial 

action) ili pri rasjedanju (faulting), na primjer, žlijeb 

(groove) ili strije (striation). (2) U tektonici – negenetski 

termin za označavanje ulegnuća (spuštenog dijela) 

Zemljine kore bilo koje veličine s jasnim linearnim 

razvojem. 

fusible link valve – plinski ventil s taljivim uloškom, protupožarni 

plinski ventil. Automatski sigurnosni plinski 

ventil postavljen ispred plinskog brojila. Taljivi uložak 

ga drži u otvorenom položaju, a kada sobna temperatura 

poraste uložak se rastali i ventil prekine dovod 

plina. Sinonim: fi re valve. 

fusulinaceans (Fusulinacea) – fuzulinaceje. Natporodica 

izumrlih fuzulina (fusulinids). Karakterizirane su kućicama 

(test) vretenastog (spindle-shaped test), sferičnog 

(spheroidal test) ili diskoidnog oblika (discoid test) 

sa složenom unutarnjom strukturom; v. fusulinids. 

fusulines – fuzuline, v. fusulinids. 

fusulinid foraminiferans – fuzuline, v. fusulinids. 

fusulinid limestone – fuzulinski vapnenac (vapnenjak). 

Foraminiferni vapnenac (foraminiferal limestone) koji 

se sastoji uglavnom od ljuštura fuzulina (fusulinid 

tests). 

fusulinids (Fusulinina, Fusulinidae) – fuzuline. Podred 

i porodica izumrlih foraminifera (krednjaka, foraminiferans). 

Karakterizirane su izduljenom mikrozrnastom 

višekomornom vapnenom kućicom (multichambered 

calcareous test) koja oblikom obično nalikuje na pšenično 

zrno. Fuzuline su važan provodni fosili (guide 

fossils) za pensilvanij i perm. Stratigrafska rasprostranjenost: 

ordovicij-trijas. Sinonimi: fusulines, fusulinid 

foraminiferans.

gabbro 342 

gamma 

gabbro – gabro. (1) Prema IUGS klasifi kaciji eruptivnih 

(magmatskih) plutonskih stijena (v. IUGS classifi cation) 

– plutonska stijena (plutonic rock) s Q (kvarc) između 

0 i 5, omjerom P/(A+P) većim od 90 (A – alkalni 

glinenci, P – plagioklas, više kalcijski od An 5 , i skapolit) 

i plagioklasom više kalcijskim od An 50 . (2) Skupina 

(skupni naziv) melanokratnih (tamno obojenih) bazičnih 

intruzivnih eruptivnih stijena (dark-colored basic 

intrusive igneous rocks) koje su pretežito sastavljene 

(građene) od bazičnog plagioklasa (obično labradorita 

ili bitovnita) i klinopiroksena (augita) i sadrže ili 

ne sadrže olivin i ortopiroksen. Uobičajeni akcesorni 

minerali su apatit, magnetit ili ilmenit. Gabro je također 

naziv za svaku stijenu člana te grupe. Približni je 

intruzivni ekvivalent bazalta. S povećanjem sadržaja 

alkalnih glinenaca gabro prelazi u monconit. (3) Plutonska 

stijena s udjelom kvarca od 0 do 20% svijetlo 

obojenih minerala (light-colored minerals) i omjerom 

plagioklasa i ukupnog sadržaja glinenaca (plagioclase/total 

feldspar ratio) jednakim 0,9. U gabru za razliku 

od diorita mora biti prisutan plagioklas koji sadrži 

više od 50% anortitne komponente. 

gabbroic layer – gabrov sloj, v. basaltic layer. 

gabbroid – (1) gabroid. Prema IUGS (International Union 

of Geological Sciences) klasifi kaciji – naziv (za terensku 

uporabu) plutonske stijene (plutonic rock) s 

Q manjim od 20 ili F manjim od 10, P/(A+P) većim od 

65 i pl/(pl+px+ol) između 10 i 90. (2) gabroidan. (a) 

Pojam za označavanje stijene koja sliči gabru. (b) Nepreporučljivi 

sinonim pojma ophitic (ofi tni, ofi tski). 

gage – v. ga(u)ge. 

gage height – visina vode iznad ravnine očitanja, v. stage, 

5. 

gain control – regulacija pojačanja. U seizmici – regulacija 

pojačanja prijamne aparature seizmičke stanice, 

uređaj u seizmičkom pojačalu za promjenu pojačanja 

s vremenom. Regulacija može biti automatska za pojedinačni 

kanal ili istodobno za sve kanale i programirana 

u obliku funkcije vremena prije paljenja ili na 

drugi način (koji omogućuje promjenu dvaju parametara 

u skladu s programom). Sinonim: volume control. 

Gg 

gal – gal. Izvansustavna jedinica akceleracije (ubrzanja) 

koja se rabi u gravitacijskim mjerenjima. Jednaka je 

1 cm/s 2 . Normalna gravitacija Zemlje iznosi 980 gal. 

Nazvana je prema talijanskom fi zičaru i astronomu 

Galileu Galileiju (1564 –1642). 

galactite – galaktit, novakulit, v. novaculite. 

gale – (1) olujni vjetar. Vjetar čija brzina varira između 

28 i 55 čvorova (od 50 do 102 km/h), odnosno vjetar 

jakosti od 7. do 10. stupnja prema Beaufortovoj skali 

vjetrova (v. Beaufort wind scale). Ovisno o brzini, naziva 

se umjereni olujni vjetar (v. moderate gale), svježi 

olujni vjetar (v. fresh gale), jaki olujni vjetar (v. strong 

gale) i oluja (v. whole gale). (2) svježi olujni vjetar, v. 

fresh gale. 

galena – galenit, olovni sjajnik. Mineral, po kemijskom 

sastavu olovo-sulfi d, modrikastosive do olovnosive 

boje. Često sadrži minerale srebra. Sreće se u obliku 

kubičnih (kockastih) ili oktaedarskih kristala, masivnih 

nakupina ili krupnih ili fi nih zrna te često dolazi 

zajedno s mineralom sfaleritom uprskan u žilama 

koje presijecaju vapnence, dolomite i pješčenjake. 

Galenit je jakog metalnog sjaja, vrlo savršene kubične 

kalavosti, relativno je mekan i posjeduje veliku 

specifi čnu težinu (od 7,3 do 7,6). Najvažnija je olovna 

ruda i jedna od najvažnijih ruda srebra. U tehnologiji 

bušaćih isplaka se primjenjuje za povećavanje njihove 

gustoće (inertna je komponenta isplake i može 

znatno povećati gustoću). Sinonimi: blue lead, galenite, 

lead glance. 

galenite – galenit, v. galena. 

galmei – galmej, v. hemimorphite. 

galt – golt, v. gault. 

galvanic corrosion – galvanska korozija. Elektrokemijska 

korozija (electrochemical corrosion) metalnih 

dijelova postrojenja (cjevovoda, rezervoara i dr.) 

vezana s električnom strujom koja nastaje u galvanskom 

elementu zbog različitih metala u elektrolitu. 

U cjevovodima galvanska korozija uzrokuje točkasta 

oštećenja, izjedanje vanjskih površina u obliku malih 

kratera koji s vremenom postaju rupe u cijevima. 

gamma – gama. (1) Izvansustavna jedinica jakosti ma-

gamma density log 343 

gamma spectrometry log 

gnetskog polja (magnetic fi eld strength, magnetic 

fi eld intensity) koje se obično rabi u istraživanju magnetskim 

metodama (magnetic exploration). Jednaka 

je 0,00001 ersteda. Sinonim: nanotesla. (2) U kristalografi 

ji – (a) Najveći indeks loma (index of refraction) u 

dvoosnim kristalima (biaxial crystal). (b) Kut između 

kristalografskih osi a i b (3) U mineralogiji – prefi ks 

za označavanje jednog od triju ili više tijesno povezanih 

minerala koji se razlikuju po fi zičkoj strukturi 

(osobito u slučaju polimorfnih modifi kacija). Obično 

se rabi za označavanje minerala koji je stabilan pri višim 

temperaturama nego što su temperature njegove 

alfa i beta-modifi kacije (na primjer, gama-kvarc, 

gamma quartz). 

gamma density log – karotaža (gama-gama karotaža) 

gustoće formacije, v. density logging. 

gamma-gamma density log – karotaža (gama-gama 


gamma-gamma log – karotaža (gama-gama karotaža) 

gustoće formacije, v. density log. 

gamma radiation – gama-zračenje, gama-radijacija. 

Elektromagnetsko zračenje (radijacija) visoke energije 

(high-energy electromagnetic radiation) iz atomske 

jezgre koje je često praćeno emisijom alfa-čestica 

(alpha particles) i beta-čestica (beta particles). Javlja 

se tijekom svih nuklearnih reakcija kao što je radioaktivni 

raspad (radioactive decay) kalija, urana, torija 

ili radija u sedimentnim stijenama. Može se mjeriti 

Geiger-Müllerovim ili scintilacijskim brojačem (Geiger-Mueller 

counter, scintillation counter). Gamazračenje 

formacija (stijena) registrira se karotažom 

prirodnog gama-zračenja (natural gamma-ray log). 

Sinonimi: gamma ray, gamma ray radiation. 

gamma ray – gama-zračenje, gama-radijacija, v. gamma 

radiation. 

gamma-ray index – indeks gama-zračenja (gama-radijacije). 

U karotaži bušotina – broj koji pokazuje 

stupanj zaglinjenosti formacije (stijene), odnosno 

sadržaja šejla (shaliness). Izračunava se po formuli: 

(prirodna radioaktivnost dane formacije – prirodna 

radioaktivnost formacije bez šejla):(prirodna radioaktivnost 

šejla – prirodna radioaktivnost formacije bez 

šejla). Indeks gama-zračenja se obično izračunava iz 

dijagrama karotaže bušotina tipa, na primjer, gamakarotaže 

(gamma-ray log). 

gamma-ray log – (1) gama-karotaža, v. gamma-ray logging. 

(2) krivulja (dijagram) gama-karotaže. Krivulja 

(dijagram) nediferenciranog prirodnog gama-zračenja 

(gama-radijacije) širokog spektra koje emitiraju 

stijene u kanalu bušotina sa zaštitnom kolonom (kolonom 

zaštitnih cijevi, cased well) ili bez nje (openhole), 

dobivena pri izvođenju radioaktivne karotaže (v. 

radioactive log). Rabi se za korelaciju slojeva i određivanje 

njihovih granica, tj. za razlikovanje šejla (koji je 

obično bogatiji prirodno radioaktivnim elementima) 

od pješčenjaka, karbonata i evaporita; v. gamma-ray 

logging, spectral gamma-ray log. 

gamma-ray logging – gama-karotaža. Mjerenje intenziteta 

prirodne gama-radioaktivnosti (gama-zračenja, 

radioaktivnosti) formacija u okolišu kanala bušotina 

koje se bazira na radioaktivnim elementima 

u raznim mineralima stijena. Prirodnu radioaktivnost 

ponajprije emitira kalij u strukturi minerala gline i 

glinencima (feldšpatima), radioaktivne soli u slojnim 

vodama i radioaktivni minerali u eruptivnim (ma- 

gmatskim) stijenama. Čisti kvarcni pješčenjaci imaju 

nisku razinu radioaktivnosti (reda 15 API jedinica), a 

glinenci i graniti višu. Radioaktivni minerali su skloni 

akumulirati se sa siltom i glinom koji se kasnije mijenjaju 

u šejl u procesu pokapanja (prekrivanja) sedimenata 

– taj šejl ima prosječnu radioaktivnost reda 

75 API jedinica. Kada se u bušotinama što su probušile 

takve formacije izvodi gama-karotaža, tada je 

linija čistog pješčenjaka oko 15 API jedinica, a linija 

šejla oko 75 API jedinica. 

Gama-karotaža se može primijeniti i u nezacijevljenim 

bušotinama (bušotinama bez zaštitne kolone) i u 

zacijevljenim (bušotinama sa zaštitnom kolonom) 

budući da gama-zračenje može prodirati kroz čelik 

zaštitnih cijevi, kao i u slučaju kada je u kanalu bušotine 

vodljivi i nevodljivi fl uid (na primjer, zasićena 

slana ili uljna isplaka ili zrak), što je jedna od njenih 

glavnih prednosti. Primjena u zacijevljenim bušotinama 

iziskuje neznatnu korekciju zbog utjecaja čelika 

i cementnog kamena (obloge), ali čest problem 

u toj karotaži čini odlaganje kamenca radioaktivnih 

soli u zaštitnoj koloni (kada tijekom proizvodnje u 

zaštitnoj koloni struji voda koja sadržava otopljene 

radioaktivne soli, pad tlaka u kanalu bušotine može 

uzrokovati precipitaciju tih soli blizu perforacija kolone). 

Odložene soli dominantno utječu na odziv 

gama-zračenja blizu perforacija, pa je gama-karotaža 

u tom intervalu beskorisna za korelaciju s karotažom 

u nezacijevljenoj bušotini ili za procjenu volumena 

šejla (ako su precipitirane radioaktivne soli pretežito 

uranove, tada se njihov utjecaj može eliminirati 

primjenom spektrometrijske gama-karotaže, ali se 

njome ne može eliminirati utjecaj djelomično kalijskih 

soli). Treba također napomenuti da će čak čiste 

formacije koje sadrže kalijske glinence (feldšpate), 

tinjce (liskune), glaukonit ili vode bogate uranom 

pokazati odziv na gama-zračenje sličan odzivu formacije 

sa šejlom, ali se takva zabuna također može 

izbjeći primjenom spektralne gama-karotaže koja je 

u stanju identifi cirati radioaktivne materijale. 

Primjena podataka gama-karotaže je vrlo široka: (a) u 

elektrofacijesnim analizama: (b) za identifi kaciju litologije 

i litološko raščlanjivanje formacija – budući 

da radioaktivni elementi teže koncentrirati se u glini 

i šejlu sedimentnih stijena, gama-karotaža se primjenjuje 

za identifi kaciju tih formacija ili zona i određivanje 

njihove dubine i debljine, odnosno, za razlikovanje 

pješčenjaka i vapnenaca (kao potencijalnih 

naftonosnih stijena) i od gline i šejla; (c) u geološkim 

korelacijama formacija; (d) za određivanje (procjenu) 

sadržaja (volumena) šejla i/ili minerala gline u formacijama, 

i (e) za pozicioniranje raznih alatki u bušotini 

– alatki za ispitivanje i testiranje formacija, jezgrovanje 

i perforiranje zaštitne kolone. Sinonimi: gammaray 

log, gamma-ray well logging, GR logging, natural 

gamma-ray logging. 

gamma ray radiation – gama-zračenje, gama-radijacija, 

v. gamma radiation. 

gamma-ray well logging – gama-karotaža, v. gammaray 

logging. 

gamma spectrometry log – spektrometrijska gamakarotaža. 

Karotaža zacijevljenih i nezacijevljenih 

bušotina (bušotina sa zaštitnim kolonama i bez njih, 

cased wells, open wells) u kojoj se primjenjuje sonda 

impulsnih neutrona (pulsed-neutron sonde) i karo

G and G costs 344 

gas-cap drive 

tažna jedinica (logging unit) za određivanje sadržaja 

ugljika, kisika, silicija, kalcija, željeza, sumpora, klora 

i vodika u formaciji iz emitiranog gama-zračenja. 

Formacija se bombardira neutronima i mjeri se neelastični 

i kaptirani spektar izazvanog gama-zračenja. 

Spektrometrijska gama-karotaža se može rabiti za 

određivanje zasićenja ugljikovodicima, litologije, poroznosti, 

sadržaja šejla i saliniteta fl uida. 

G and G costs – troškovi geoloških i geofi zičkih istraživanja, 

v. geological and geophysical costs. 

G and G expenses – troškovi geoloških i geofi zičkih istraživanja, 

v. geological and geophysical costs. 

ganoids – ganoidi. Zastarjeli termin kojim se označavaju 

ribe koštunjače (koštunjave ribe, osteichthyans, 

bony fi shes) s ganoidnim ljuskama (ganoid scales) 

– ljuskama u obliku romboidnih pločica od ganoina 

(ganoin) i s odebljanom vanjskom caklinom (enamel). 

Većinom su to štitonoše (chondrosteans) i cjelokoste 

(holosteans), ali također uključuju akantode 

(acanthodians) i neke resoperke (crossopterygians, 

lobefi n fi shes). 

gap – (1) stratigrafski prekid, v. break. (2) zijev. U geologiji 

– horizontalna komponenta razdvajanja pri 

rasjedanju (faulting) izmjerena paralelno pružanju 

slojeva i bez rasjednutog sloja u mjerenom intervalu. 

Zastarjeli sinonim: stratigraphic heave. (3) klanac, 

tjesnac. U geomorfologiji – duboko usječeni prolaz 

kroz planinski hrbat ili između dva brijega ili dvije 

planine, na primjer, klanac usječen djelovanjem toka 

vode (water gap). (4) morsko ždrijelo. (a) Uski prolaz 

ili kanal između otoka i obale. (b) Pukotina u obalnom 

nasipu kroz koju može protjecati vodotok, uski 

plimni zaljev ili tjesnac (moreuz). (5) abisalni klanac, 

v. abyssal gap. 

Garbutt (garbutt) rod – Garbuttova šipka. U proizvodnji 

nafte – kratka šipka za izvlačenje sklopa usisnog 

ventila (zaklopca) cijevne dubinske pumpe s klipnim 

šipkama. Nalazi se na donjem kraju tlačnog (radnog) 

ventila pumpe (traveling valve) i pričvršćena je za usisni 

ventil (standing valve). Drugi oblici pisanja termina: 

garbet rod, garbot rod. 

garnet – (1) grupa (skupina) granata. Grupa silikatnih 

minerala (garnet group) koja uključuje brojne minerale 

različitog sastava – grosular (grossular), andradit 

(andradite), uvarovit (uvarovite), pirop (pyrope), almandin 

(almandine), spesartin (spessartine) i druge. 

(2) granat. Svaki mineral iz grupe granata, na primjer 

krajnji članovi – almandin (željezni aluminijski 

granat), andradit (kalcijski željezni granat), grosular 

(kalcijski aluminijski granat), pirop (magnezijski aluminijski 

granat), spesartin (manganski aluminijski 

granat), uvarovit (kalcijski kromov granat). Granat je 

krti, prozirni do poluprozirni mineral staklastog sjaja 

i praktično nema kalavosti. Različito je obojen (najčešće 

tamnocrven). Sreće se kao akcesorni mineral u 

mnogim eruptivnim stijenama, ali se najčešće može 

naći u metamorfnim stijenama (gnajsu, tinjčevom 

škriljavcu, eklogitu). 

gas – (1) plin. Fluid koji može beskonačno ekspandirati, 

za razliku od tekućine ili čvrste tvari, i ispunjavati cijelu 

posudu u kojoj se nalazi bez obzira na njegovu 

količinu. (2) prirodni plin, v. natural gas. (3) benzin, 

motorni benzin, v. gasoline. 

gas absorption operation – apsorpcija plinova. Izvlačenje 

topljivih plinova što se nalaze u plinskim 

smjesama. Općenito se postiže kontaktom struje 

plina s tekućinom koja selektivno otapa plin koji se 

ekstrahira. 

gas adsorption – adsorpcija plinova. Koncentriranje 

plina na površini čvrste tvari silama privlačenja između 

molekula plina i površine. 

gas analysis – analiza plina. Analiza komponenata ili 

svojstava plinova, čistih ili smjese. Analizira se sastav, 

toplinska vrijednost, molarna masa, gustoća i viskoznost. 

gas anchor – plinsko sidro. Uređaj za dubinsku separaciju 

(dubinski separator) nafte i plina i usmjeravanje 

plina u prstenasti prostor bušotine s uložnom (usadnom) 

dubinskom pumpom (insert pump) – kratka 

sekcija cijevi koja se proteže ispod pumpe i odvaja 

plin iz nafte prije njena ulaza u pumpu radi sprječavanja 

blokade plinom. Primjenjuje se pri uvjetima 

kada se već na usisu dubinske pumpe izdvaja znatna 

količina plina iz nafte kako bi se što je moguće 

više spriječilo ulaženje plina u pumpu i na taj način 

povećala njena djelotvornost. Izdvojeni plin izlazi na 

površinu kroz zaštitnu kolonu (casing); v. bottomhole 

gas separator. 

gas behind the pipe – neiskorištavane rezerve plina 

otkrivene bušenjem. Prirodni plin u probušenim 

neiskorištavanim formacijama (u potencijalno produktivnoj 

zoni u čijem je intervalu ugrađena kolona 

zaštitnih cijevi). Takve formacije su obično niske permeabilnosti 

(tzv. guste formacije). 

gas blanket – plinski sloj rezervoara. Određeni volumen 

i tlak plina koji se nalazi neposredno iznad površine 

tekućine u skladišnom rezervoaru (storage tank). 

gas block – plinski čep; začepljenje plinom, v. gas lock, 1. 

gas box – otplinjivač isplake. Separator plina iz bušaće 

isplake (mud-gas separator) na bušaćem postrojenju 

(drilling rig). 

gas breakout – izbijanje plina. Oslobađanje plina iz 

otopine (nastanak mjehurića od otopljenog plina) 

usljed smanjenja tlaka i/ili porasta temperature (na 

primjer, u rezervoaru – skupljanje nafte može biti posljedica 

izbijanja plina otopljenog u njoj). 

gas broker – plinski broker. Poduzeće ili osoba koji 

uređuje prodaju prirodnog plina kao agent kupca ili 

prodavatelja. 

gas bubble – višak isporuke plina. Višak isporuke prirodnog 

plina (natural gas supply) u usporedbi s potražnjom 

za plinom (natural gas demand). 

gas buster – separator za otplinjivanje isplake, v. mudgas 

separator. 

gas cap – plinska kapa. Dio zasićenog naftnog ležišta 

ispunjen slobodnim plinom. Plinsku kapu od naftne 

zone ležišta dijeli plinsko-naftni kontakt (gas-oil contact). 

Sinonim: free-gas cap. 

gas-cap allowable – prenosivi dopušteni kapacitet 

proizvodnje nafte. Dopuštena količina proizvodnje 

(allowable) nafte, odobrena od državne regulativne 

agencije, koja je dodijeljena operatoru da ne proizvodi 

plin iz plinske kape naftnog ležišta i koja se može 

prenijeti na drugu bušotinu na istom polju koja ne 

proizvodi plin iz kape, ali nakon zatvaranja bušotine s 

kapom. Na taj se način čuva ležišni tlak. 

gas-cap drive – režim plinske kape. Režim iskorištavanja 

(mehanizam proizvodnje) naftnih ležišta djelovanjem 

tlaka plina u plinskoj kapi, odnosno energije 

ekspanzije slobodnog plina u kapi usljed pada tlaka u

gas-cap drive index (GDI) 345 

gas chromatograph 

naftnoj zoni tijekom proizvodnje. Mehanizam istiskivanja 

nafte je tipična kombinacija režima otopljenog 

plina u naftnoj zoni i ekspanzije plina u kapi i njegova 

prodora u naftnu zonu, pri čemu je početna plinska 

kapa primarni izvor ležišne energije. Ekspanzija stijene 

i vode u njoj neznatno doprinosi energiji ležišta. 

Karakteristično je za režim plinske kape da pad ležišnog 

tlaka i proizvodnje nije tako brz kao kod režima 

otopljenog plina, a ponašanje proizvodnog plinskog 

faktora (GOR) je povoljnije. Pad tlaka u ležištu je tijesno 

vezan s relativnom veličinom plinske kape – što 

je kapa veća, to je pad tlaka postupniji. Porast plinskog 

faktora je spor, jer zbog većeg tlaka u ležištu 

više plina ostaje otopljeno u nafti, ali je kasnije njegov 

rast vrlo brz, kada ekspandirajuća plinska kapa 

dopre do najviših proizvodnih bušotina na strukturi 

i nastavlja se povećavati budući da se kontakt plinnafta 

spušta niz strukturu i raste proizvodnja plina iz 

kape. Prema tome, ležišta s režimom plinske kape su 

osjetljivija na tempo crpljenja od ležišta s režimom 

otopljenog plina. Bušotine koje su smještene blizu 

kape moraju proizvoditi malim kapacitetom kako bi 

se spriječio nastanak plinskih jezika. Na iscrpak nafte 

utječe također veličina kape – što je ona veća, to je 

veći konačan iscrpak nafte. Proizvodnje vode nema ili 

je neznatna. Režim plinske kape je relativno efi kasan 

– konačan iscrpak nafte se kreće od 20 do 40% od 

početnih rezervi i zavisi od veličine početne plinske 

kape (iscrpak raste s veličinom kape ako se proizvodnja 

plina iz nje može održavati na minimumu), zatim 

od geometrije ležišta (povoljniji iscrpak se postiže u 

ležištima sa strmim padom (nagibom) ili debelom 

naftnom zonom, jer se proizvodne bušotine u tom 

slučaju mogu perforirati što dalje od plinsko-naftnog 

kontakta) i od tehnologije proizvodnje (zatvaranje 

proizvodnih bušotina koje su počele proizvoditi velike 

količine plina iz kape. Sinonimi: external gas drive, 

free-gas cap drive, gas drive; v. natural drive, natural 

drive mechanisms, combination drive, solution-gas drive, 

water drive. 

gas-cap drive index (GDI) – indeks režima plinske kape. 

Brojčani pokazatelj (izražen kao dio cijelog ili postotak) 

djelovanja režima originalne plinske kape u 

kombiniranom (mješovitom) režimu iskorištavanja 

naftnih ležišta, odnosno dio ukupne proizvodnje 

nafte ostvaren ekspanzijom originalne plinske kape 

(originalnog slobodnog plina) naftnog ležišta. Matematički, 

taj indeks izražava neto ekspanziju plinske 

kape (s odbitkom proizvedenog plina iz kape). Veličina 

tog indeksa u velikoj mjeri ovisi o volumenu 

originalne plinske kape i količini proizvodnje plina 

iz kape. Ako je djelovanje vodotlačnog režima slabo, 

treba nastojati povećati indeks režima plinske 

kape tijekom proizvodnog vijeka ležišta. Vrijednost 

indeksa je promjenljiva tijekom eksploatacije ležišta; 

v. drive indexes. 

gas-cap drive oil recovery – iscrpak nafte režimom 

plinske kape, v. gas-cap drive. 

gas-cap drive oil reservoir – naftno ležište s režimom 

plinske kape. Naftno ležište s primarnom plinskom 

kapom znatne veličine (u odnosu na naftnu zonu 

ležišta) sa slabim utjecajem vodotlačnog režima ili 

bez njega. Mehanizam istiskivanja nafte je ekspanzija 

kape. Karakteristike režima su sporiji pad ležišnog 

tlaka nego u ležištu jednakog volumena s režimom 

otopljenog plina, bezvodna proizvodnja nafte ali brz 

rast proizvodnog plinskog faktora (GOR) u bušotinama 

koje su smještene visoko na strukturi zbog prodora 

plina iz kape u naftnu zonu. U gotovo svakom 

ležištu s režimom plinske kape dolazi do stanovite 

gravitacijske segregacije, koja potpomaže ekspanziju 

kape i strujanje nafte prema dolje, što rezultira 

većim konačnim iscrpkom nafte. Konačan iscrpak 

nafte ovisi o veličini plinske kape, vertikalnoj permeabilnosti, 

viskoznosti slojne nafte (nepovoljan omjer 

viskoznosti nafte i plina dovodi do stvaranja plinskih 

jezika i, prema tome, do ranog prodora plina u proizvodne 

bušotine) te stupnju očuvanja energije kape 

(zatvaranjem bušotina s visokim plinskim faktorom). 

Sinonimi: external gas drive oil reservoir, gas-cap drive 

reservoir; v. gas-cap drive. 

gas-cap drive recovery – iscrpak nafte režimom plinske 

kape, v. gas-cap drive. 

gas-cap drive reservoir – ležište s režimom plinske 

kape, v. gas-cap drive oil reservoir. 

gas-cap expansion – ekspanzija plinske kape. Proces 

istiskivanja nafte iz ležišta s režimom plinske kape 

njenim ekspandiranjem u naftnu zonu ležišta. 

gas-cap fi eld – polje s plinskom kapom, v. gas-cap drive 

oil reservoir, gas-cap oil reservoir. 

gas-cap gas – plin plinske kape. Slobodni prirodni plin 

koji se nalazi u plinskoj kapi zasićenog naftnog ležišta 

ili potječe iz nje. Sinonim: cap gas. 

gas-cap injection – injektiranje plina u plinsku kapu, v. 


gas-cap oil reservoir – naftno ležište s plinskom kapom, 

dvofazno naftno ležište. Naftno ležište s primarnom 

plinskom kapom i naftnom zonom ispod nje. Distribucija 

volumena između plinovite i naftne faze 

može varirati u ekstremno širokom rasponu ovisno 

o temperaturi i tlaku ležišta. Sinonimi: associated oil 

reservoir, gas-cap reservoir, two-phase reservoir. 

gas-cap reservoir – naftno ležište s plinskom kapom, 

dvofazno naftno ležište, v. gas-cap oil reservoir. 

gas cavern storage – skladištenje plina u kavernama; 

plinsko skladište u kavernama, v. underground natural 

gas storage in rock caverns, underground natural gas 

storage in salt caverns. 

gas chromatograph – plinski kromatograf. Analitički 

uređaj (aparatura) za fi zičko razdvajanje komponenata 

plina (plinske smjese) koje se pojedinačno 

mjere. Također se rabi za određivanje nekih fi zikalnih 

svojstava, kao što su koefi cijenti razdiobe i izoterme 

adsorpcije, te kao pripremni postupak (metoda) za 

izolaciju čistih komponenata ili određenih frakcija iz 

kompleksnih smjesa. Aparatura se sastoji od tri glavna 

dijela – jedinice za uvođenje uzorka (injektora), 

jedinice za razdvajanje (separaciju) komponenata 

(jedne ili više kromatografskih kolona) i detektora. 

Uzorak plina za kromatografsku analizu se uvodi u 

kolonu (column), gdje je nošen plinom nosiocem 

(inertni plin, obično dušik ili helij). Kolona je ispunjena 

čvrstim materijalom ili tekućinom, koji se naziva 

nepokretna ili stacionarna faza (stationary phase) ili 

punjenje kolone (packing) i u njoj se plin razdvaja 

na pojedine komponente ovisno o njihovu afi nitetu 

prema stacionarnoj fazi – hlapljive, lakše i manje polarne 

komponente prolaze brže kroz kolonu. Pri defi 

niranim i kontroliranim uvjetima razdvojene komponente 

se mogu kvalitativno identifi cirati (prema

gas chromatographic method 346 

gas-condensate reservoir 

njihovom položaju u razdvojenom redoslijedu), na 

primjer plamenom ionizacijom (fl ame ionization) ili 

detektorom toplinske (termičke) provodnosti (thermal-conductivity 

detector), i kvantitativno mjeriti 

(uspoređivanjem odziva na komponente s odzivom 

za istu ili sličnu komponentu u kalibracijskoj smjesi 

kromatografi je) te registrirati na plinskom kromatogramu 

(gas chromatogram). 

gas chromatographic method – metoda plinske kromatografi 

je. Metoda analize plina upotrebom plinske 

kromatografi je kao postupka razdvajanja (separacije) 

komponenata plina ili plinske smjese; v. gas 

chromatograph, gas chromatography. 

gas chromatography (GC) – plinska kromatografi ja. 

Metoda analize plina i plinskih smjesa postupkom 

fi zičkog razdvajanja (separacije) njihovih komponenata 

između pokretne (mobilne) plinske faze 

(mobile gas phase) i nepokretne (stacionarne) tekuće 

faze (stationary liquid phase) u kromatografskoj 

koloni. U plinsko-adsorpcijskoj kromatografi ji 

(v. gas-solid chromatography) kolona je ispunjena 

čvrstom stacionarnom fazom, a u plinsko-tekućinskoj 

kromatografi ji (v. gas-liquid chromatography) 

tekućom stacionarnom fazom. Plinovi se višekratno 

adsorbiraju i oslobađaju različitim brzinama te na 

taj način dolazi do razdvajanja njihovih komponenata. 

Kapilarna kromatografi ja (kromatografi ja u 

kapilarnoj koloni, capillary-column chromatography) 

upotrebljava se za razdvajanje komponenata sirove 

nafte, a kromatografi ja u punjenoj koloni (packedcolumn 

chromatography) primjenjuje se u plinskoj 

karotaži (mud logging); v. gas chromatograph, liquid 


gas chromatography-mass spectrometry – kombinirana 

plinska kromatografi ja i masena spektrometrija. 

Analitički sustav koji primjenjuje kombinaciju plinskog 

kromatografa (za razdvajanje komponenata, 

gas chromatograph) i masenog spektrometra (za 

identifi kaciju komponenata, mass spectrometer). 

gas cleaning – čišćenje (pročišćavanje) plina. Uklanjanje 

cjevovodnih otpadaka, grubih i fi nih čvrstih čestica i 

aerosola iz prirodnog plina namijenjenog za upotrebu 

u industriji i domaćinstvima. Čišćenje plina se vrši 

kako bi se maksimalno povećala radna efi kasnost 

plinovoda i spriječilo zagađivanje i razblaživanje kemikalija 

za obradu plina. Za čišćenje se rabe separatori, 

fi ltri, skruberi i električni precipitatori. 

gas column – plinski stupac. U naftnoj geologiji – plinonosna 

visina ležišta, vertikalna visina ili debljina ležišta 

zasićena plinom, vertikalna udaljenost između 

dviju točaka u plinskom ležištu – najviše i najniže dubine 

poznate plinonosnosti. Izražava se u metrima ili 

stopama; v. oil column. 

gas company – plinsko poduzeće. Poduzeće čija je djelatnost 

proizvodnja, transport ili prodaja prirodnog 

ili sintetskog plina. 

gas composition – sastav plina. Udjel ili postotak glavnih 

komponenata, pratećih komponenata, komponenata 

u tragovima i drugih komponenata (određenih 

analizom) u plinu. Prirodni plin se sastoji od 

ugljikovodičnih komponenata (metan, etan...n-dekan) 

i brojnih neugljikovodičnih primjesa – sumporovodika, 

ugljik-dioksida, kisika, vodika, dušika, helija 

i vodene pare. Ako je sastav plina poznat, tada se 

njegova svojstva (relativna gustoća, pseudokritična 

svojstva, toplinske vrijednosti) moraju odrediti prema 

sastavu, a ne iz empirijskih korelacija. 

gas compressibility – kompresibilnost (stlačivost) plina. 

Promjena volumena plina s promjenom tlaka pri 

konstantnoj temperaturi. Opada gotovo hiperbolički 

s porastom tlaka. Može se odrediti iz korelacija ako 

su poznati ležišni, pseudoreducirani i pseudokritični 

tlak i temperatura. Sinonimi: coeffi cient of isothermal 

compressibility of gas, gas isothermal compressibility. 

gas compressor – plinski kompresor. Stroj koji se rabi za 

povećavanje tlaka plina. 

gas condensate – plinski kondenzat, kondenzat, v. natural 

gasoline. 

gas-condensate liquid – plinsko-kondenzatna kapljevina. 

Ugljikovodici, npr. propan, butan i pentan, dobiveni 

kao kondenzat kada se masni (mokri) prirodni 

plin komprimira ili hladi. 

gas-condensate pool – plinsko-kondenzatno ležište/ 

polje, v. gas-condensate reservoir. 

gas-condensate reservoir – plinsko-kondenzatno ležište. 

Ležište ugljikovodika u kojem su fl uidi samo 

u plinovitom stanju pri početnom ležišnom tlaku 

i temperaturi, a s padom ležišnog tlaka usljed proizvodnje 

(uz relativno konstantnu ležišnu temperaturu) 

iz plina se počinju izdvajati tekući ugljikovodici 

(kondenzat – v. condensate) u procesu koji se naziva 

retrogradnom kondenzacijom (v. retrograde condensation). 

Ako se kondenzat separira iz prirodnog 

plina u ležištu, on moči ležišnu stijenu i ne može 

se proizvesti. Da bi se to spriječilo, iz proizvedenog 

masnog ili mokrog plina (wet gas) ekstrahira se kondenzat, 

a suhi (odbenzinirani) plin (dry gas) injektira 

se u ležište radi podržavanja ležišnog tlaka (cycling). 

Plinsko-kondenzatna ležišta mogu zalijegati pri tlakovima 

nižim od 140 bar (2.000 psi) i temperaturama 

manjim od 38 °C (100 °F). Većina poznatih ležišta ima 

tlak u rasponu od 210 do 420 bar i temperaturu od 

93 do 204 °C. Sastavi ležišnih fl uida široko variraju. 

Prema tipu, plinsko-kondenzatna ležišta mogu biti 

ležišta masnog (mokrog) plina i retrogradna kondenzatna 

ležišta. U oba tipa ležišta fl uid egzistira kao 

jedna, plinovita, faza pri početnim ležišnim uvjetima 

(razlika je u tome što se tekuća faza može formirati 

samo u retrogradnom tipu ležišta). Kod ležišta mokrog 

plina (wet gas) do kondenzacije može doći tek 

pri sniženju temperature u koloni uzlaznih cijevi (tubing) 

ili površinskoj opremi. Gruba klasifi kacija plinsko-kondenzatnih 

ležišta se može napraviti na bazi 

karakteristika tih ležišta pri početnim uvjetima – kriteriji 

ovise o izvorima: (a) ako je početni proizvodni 

plinski faktor (GOR) veći od 2.700 m 3 /m 3 (15.000 scf/ 

stb), a tlak i temperatura nisu veći od 560 bar (8.000 

psi), odnosno 107 °C (225 °F), tada je vjerojatno da 

se u ležištu neće formirati tekuća faza; (b) ako je početni 

proizvodni plinski faktor između 1.070 i 2.700 

m 3 /m 3 (6.000 i 15.000 scf/stb) – ležište može biti retrogradnog 

tipa; (c) ako je početni proizvodni plinski 

faktor između 535 i 1.070 m 3 /m 3 (3.000 i 6.000 scf/ 

stb) – ležište može sadržavati ili retrogradni plinski 

kondenzat ili isparljivu (hlapljivu) naftu; (d) ako je 

početni proizvodni plinski faktor između 535 i 1070 

m 3 /m 3 (3.000 i 6.000 scf/stb) – ležište može sadržavati 

ili retrogradni plinski kondenzat ili isparljivu (hlapljivu) 

naftu, i (e) ako je ležišni plinski faktor između 

900 i 1.800 m 3 /m 3 (5.000 i 10.000 scf/stb). Sinonimi:

gas-condensate reservoir with black oil band 347 

gas-depletion drive oil reservoir 

condensate gas reservoir, condensate reservoir, singlephase 

reservoir; v. petroleum reservoir, gas reservoir, oil 

reservoir. 

gas-condensate reservoir with black oil band – plinsko-kondenzatno 

ležište s naftnom zonom. Klasifi kacija 

ležišta na bazi sastava fl uida. Ovisno o položaju na 

strukturi, bušotine će proizvoditi u cijelosti kondenzat, 

smjesu kondenzata i nafte ili samo naftu. 

gas-condensate reservoir with no black oil band 

– plinsko-kondenzatno ležište bez naftne zone. Klasifi 

kacija ležišta na bazi sastava fl uida. Početni proizvodni 

plinski faktor (GOR) uvijek je veći od 540 m 3 / 

m 3 i obično premašuje 1.100 m 3 /m 3 , ovisno o ležišnoj 

temperaturi, tlaku i sastavu fl uida. 

gas-condensate well – plinsko-kondenzatna bušotina. 

Bušotina koja proizvodi ugljikovodike iz plinskokondenzatnog 

ležišta (gas-condensate reservoir). 

gas conditioning – obrada (prerada) plina, v. gas processing. 

gas cone – plinski konus. Konus oko kanala bušotine 

koji je nastao napredovanjem plinsko-naftnog ili 

plinsko-vodenog kontakta prema dolje (inverzni 

konus) usljed prekomjerne proizvodnje fl uida; v. coning, 

gas coning. 

gas coning – nastanak (formiranje) plinskih konusa. 

Tendencija plina u naftnom ležištu da istiskuje naftu 

prema dolje u obliku inverznog konusa prema perforacijama 

kolone zaštitnih cijevi (casing). U ekstremnim 

slučajevima nastanka plinskog konusa naftna 

bušotina počinje proizvoditi plin; v. coning, water 

coning. 

gas constant – plinska konstanta. Konstanta proporcionalnosti 

u jednadžbi stanja idealnog plina. Jednaka 

je umnošku tlaka plina i njegova molnog volumena 

podijeljenom s temperaturom plina. Sinonimi: gaslaw 

constant, universal gas constant, universal molar 

gas constant. 

gas contract – ugovor o prodaji plina. Ugovor proizvođača 

prirodnog plina za prodaju plina u transportni 

plinovod ili korisniku. 

gas-cut drilling mud – zaplinjena (plinizirana) bušaća 

isplaka. Povratni bušaći isplačni fl uid (isplaka) s 

dna bušotine koji sadrži mjehuriće slojnog plina (s 

dispergiranim slojnim plinom). Karakteriziran je pahuljastom 

teksturom i smanjenom gustoćom zbog 

velike količine mjehurića plina koji je u nju dospjeo iz 

probušenih formacija (slojeva). Zaplinjena isplaka će 

malo sniziti tlak na dnu bušotine i također će smanjiti 

efi kasnost isplačne pumpe. Plin se iz isplake uklanja 

otplinjivačem (degasser). Sinonim: air-cut drilling 

mud, gassy drilling mud. 

gas-cut mud – zaplinjena (plinizirana) isplaka, v. gas-cut 

drilling mud. 

gas cycling – proces recirkulacije plina, v. cycling-process, 

2. 

gas dehydration – dehidracija (dehidratacija, sušenje) 

plina. Uklanjanje vode i/ili vodene pare iz prirodnog 

plina u skladu sa specifi kacijama za transport plinovodima 

i/ili kvalitete plina za prodaju. Glavni razlozi 

za dehidraciju plina su: (a) sprječavanje nastanka 

plinskih hidrata (koji mogu začepiti ili blokirati ventile, 

fi tinge i čak transportne plinovode); (b) sprječavanje 

korozije (plin s vodom je korozivan, osobito 

ako sadržava sumporovodik i/ili ugljik-dioksid); 

(c) sprječavanje kondenzacije vode u plinovodima 

(kondenzacija može uzrokovati čepoliko strujanje u 

plinovodu, a moguća je i erozija i korozija plinovoda); 

(d) sprječavanje povećavanja volumena plina i 

smanjivanja njegove toplinske vrijednosti (kalorične 

moći); (e) specifi kacije u ugovorima o prodaji plina 

i specifi kacija za transport plina cjevovodima (ograničavaju 

maksimalni sadržaj vode u plinu za transport 

i prodaju na 112 g/1.000 m 3 plina, odnosno 

7 lb/MMscf, a u područjima s hladnom klimom i na 

niže vrijednosti – od 50 do 80 g /1.000 m 3 plina ili 3 

do 5 lb/MMscf); (f) podešavanje točke rosišta vode 

prema zahtjevu ugovora o prodaji plina (za najveće 

snižavanje rosišta se primjenjuje postupak adsorpcije 

kojim se sadržaj vode može smanjiti ispod 8 

g/1.000 m 3 ili 0,5 lb/MMscf), i (g) omogućavanje rada 

kriogeničkih i apsorpcijskih postrojenja bez zamrzavanja 

zbog prisutnosti vode u plinu. Uobičajeno se 

primjenjuju sljedeće metode dehidracije plina – (a) 

tekućim sredstvima za dehidraciju (apsorpcijom tekućim 

sušilima ili desikantima, na primjer, otopinama 

glikola); (b) čvrstim sredstvima za dehidraciju 

(adsorpcijom na čvrstim sušilima ili desikantima, na 

primjer oksidu aluminija, silikagelu, molekularnom 

situ); (c) hlađenjem ekspanzijom (na postrojenju za 

niskotemperaturnu ekspanziju), i (d) kalcij-kloridom. 

Izbor metode dehidracije je obično između uporabe 

glikola i čvrstih sušila, a najčešće primjenjivana metoda 

dehidracije rabi trietilenglikol u apsorpcijskoj 

koloni (apsorberu). Sinonimi: dehydration of natural 

gas, natural-gas dehydration. 

gas dehydration by absorption – dehidracija plina 

apsorpcijom. Proces uklanjanja vode (vodene pare) 

iz plina organskim tekućim sušilom (desikantom). 

Najviše se upotrebljavaju glikoli – ranije dietilenglikol 

(DEG), sada trietilenglikol (TEG). Dehidracija se 

vrši u apsorpcijskoj koloni (apsorber). Vlažan plin 

ulazi u kolonu na njenom dnu i struji preko pregrada 

prema vrhu apsorbera, u smjeru suprotnom strujanju 

otopine glikola visoke koncentracije (koja ulazi 

na vrhu kolone) i tako dolazi u kontakt sa sušilom. 

Glikol uklanja od 75% do 95% vodene pare iz plina. 

Suhi plin izlazi na vrhu apsorbera i struji u otpremni 

plinovod, a razrijeđena otopina glikola izlazi na njegovu 

dnu, odlazi na regeneraciju i ponovno se vraća 

u proces sušenja u kolonu. 

gas dehydration by adsorption – dehidracija plina 

adsorpcijom. Proces uklanjanja vode (vodene pare) 

iz plina čvrstim sušilom (desikantom) kao adsorpcijskim 

sredstvom. Količina adsorbirane (uklonjene) 

vode ovisi o vrsti upotrijebljenog sušila i o njegovoj 

specifi čnoj površini. 

gas dehydrator – dehidrator (uređaj za dehidraciju) 

plina. Uređaj na poljima za uklanjanje vode (vodene 

pare) iz plina. Upotrebljavaju se razni tipovi dehidratora 

ovisno o metodi dehidracije – vertikalni i 

horizontalni apsorberi (kada se rabi tekuće sušilo 

– glikoli), adsorberi (kada se rabe čvrsta sušila – aluminij-oksid, 

silikagel, molekularna sita) i jedinice za 

dehidraciju ekspanzijskim hlađenjem. 

gas density – gustoća plina, v. density, relative density, 

relative density of gases, specifi c gravity. 

gas-depletion drive – režim otopljenog plina (ekspanzije 

otopljenog plina), volumetrijski režim, v. solutiongas 

drive. 

gas-depletion drive oil reservoir – naftno ležište s re

gas-depletion drive reservoir 348 

žimom otopljenog plina (s volumetrijskim režimom), v. 


gas-depletion drive reservoir – naftno ležište s režimom 



gas desulfurization – desulfurizacija (odsumporavanje) 

plina, v. gas sweetening. 

gas detector – detektor plina, plinski detektor. U procesu 

bušenja – elektrokemijski senzor na isplačnoj 

cijevi isplačne glave (wash pipe) ili vodu za povratnu 

isplaku (return fl owline) kojim se utvrđuje plin u 

povratnoj bušaćoj isplaci. Primjenjuje se u isplačnoj 

karotaži (mud logging). 

gas development well – plinska razradna (eksploatacijska) 

bušotina, v. development well. 

gas-deviation factor – faktor kompresibilnosti (stlačivosti), 

Z-faktor, v. compressibility factor. 

gas-displacement method – metoda istiskivanja plinom. 

Nestacionarna metoda mjerenja relativnih 

permeabilnosti (mjerenje metodom nestacionarnog 

stanja ili nestacionarnog strujanja). Postupak 

mjerenja se sastoji u potpunom zasićivanju uzorka 

jezgre močećim fl uidom (obično naftom) i injektiranju 

samo plina (umjesto simultanog injektiranja plina 

i tekućine). Prema tome, budući da u jezgru ulazi 

samo jedan fl uid, a iz nje izlaze dva fl uida, metoda se 

smatra nestacionarnom. Pad tlaka u jezgri mora biti 

dovoljno velik kako bi utjecaj rubnog efekta (end effect) 

bio zanemariv. Ispitivani uzorak jezgre je dovoljno 

malen, a trajanje ispitivanja kratko, pa se može 

zanemariti i utjecaj gravitacijskih sila. Metodom se 

određuje omjer relativnih permeabilnosti za plin i 

naftu; v. unsteady-state relative-permeability method. 

gas displacement of oil – istiskivanje nafte plinom, v. 

gasfl ood. 

gas distillate – prirodni benzin, plinski kondenzat, v. 

condensate, 2. 

gas drilling – bušenje s ispuhivanjem plinom. Proces bušenja 

u kojem se kao cirkulacijski fl uid rabi metan. Vrlo 

je sličan bušenju s ispuhivanjem zrakom (air drilling). 

Primjenjuju se konvencionalna žrvanjska bušaća dlijeta. 

Cirkulacija plina ide iz kompresora kroz cjevovod, 

stojku (standpipe), bušaće crijevo (rotary hose) i radnu 

šipki (kelly) te kroz izlazni plinski vod na spaljivanje. 

Bušenje s ispuhivanjem plinom je brže od bušenja 

s ispiranjem isplakom (mud drilling) zbog sniženog 

hidrostatičkog tlaka i umanjenih problema s oštećenjem 

bušene formacije i gubitkom cirkulacije. Primjenjuje 

se veće opterećenje na bušaće dlijeto i manja 

brzina rotacije u usporedbi s bušenjem isplakom. Za 

uklanjanje čestica probušenih stijena veličine prašine 

mora se primijeniti velika brzina plinske struje. 

gas drive – (l) istiskivanje nafte plinom, v. gasfl ood. (2) 

plinotlačni režim. Metoda proizvodnje nafte istiskivanjem 

plinom koji se izravno nalazi u ležištu ili se 

injektira u ležište radi povećanja iscrpka nafte. Plinotlačni 

režim je također uključen u proces podzemnog 

izgaranja nafte (termička EOR-metoda) u kojem 

se nafta istiskuje plinovima izgaranja. (3) režim 

plinske kape, v. gas-cap drive. 

gas-drive displacement technique – metoda istiskivanja 

plinom, v. gas-displacement method. 

gas-drive index – indeks režima ekspanzije plina, v. gasexpansion 

drive index. 

gas-drive oil reservoir – naftno ležište s plinotlačnim 

gasfl ood, gas fl ood, gasfl ooding, gas fl ooding 

režimom (s režimom ekspanzije plina). Ležište iz kojeg 

se nafta proizvodi: (a) režimom istiskivanja nafte 

plinom koji se nalazi u ležištu – režimom ekspanzije 

slobodnog plina u plinskoj kapi (gas-cap drive) ili ekspanzije 

plina otopljenog u nafti (solution-gas drive), 

ili (b) istiskivanjem nafte injektiranjem plina. Sinonimi: 

gas-drive reservoir, gas-expansion oil reservoir, 

gas-expansion reservoir. 

gas-drive reservoir – naftno ležište s plinotlačnim režimom 

(s režimom ekspanzije plina), v. gas-drive oil 

reservoir. 

gaseous – (1) plinovit. Koji je u obliku plina. (2) plinski. 

Koji pripada plinovima. 

gaseous fuel – plinovito gorivo. Gorivi plin koji može 

izgarati u pećima ili u motorima. Ukapljeni ili komprimirani 

ugljikovodični plin (metan, propan ili butan) 

za pogon motornih vozila umjesto benzina ili dizelskog 

goriva. 

gaseous petroleum – plinoviti ugljikovodici. Laki ugljikovodici 

koji uključuju suhe (metan, etan) i masne 

prirodne plinove (propan, butan). 

gas-expansion drive index – indeks režima ekspanzije 

plina. Tip režima iskorištavanja plinskih ležišta – defi 

niran je kao omjer neto ekspanzije plina (od početnog 

do tekućeg ležišnog tlaka) i ukupne proizvodnje 

plina (izražene pri ležišnim uvjetima). Sinonim: gasdrive 

index. 

gas-expansion factor – faktor ekspanzije plina. Omjer 

(kvocijent) volumena plina pri referentnim uvjetima 

(reference conditons) i volumena plina pri uvjetima 

proizvodnje (operating conditions). Recipročna je 

vrijednost slojnog volumetrijskog faktora plina (gas 

formation volume factor). 

gas-expansion method – metoda ekspanzije plina. 

Metoda mjerenja efektivne poroznosti uzorka jezgre 

injektiranjem plina pod tlakom. 

gas-expansion oil reservoir – naftno ležište s plinotlačnim 

režimom (s režimom ekspanzije plina), v. gas-drive 

oil reservoir. 

gas-expansion reservoir – naftno ležište s plinotlačnim 

režimom (s režimom ekspanzije plina), v. gas-drive oil 

reservoir. 

gas exploder – plinski top, v. gas gun. 

gas factor – plinski (plinsko-naftni) faktor, v. gas-oil ratio. 

gas fi eld – plinsko polje. Područje s jednim ili s više komercijalnih 

plinskih ležišta. Sinonim: gas pool, natural-gas 

fi eld; v. fi eld, gas reservoir, reservoir. 

gas-fi lled porosity – poroznost s plinskim zasićenjem. 

Porni prostor ležišne stijene/ležišta ispunjen (zasićen) 

plinom umjesto tekućim ugljikovodicima. 

gas fi lter – plinski fi ltar. Uređaj za uklanjanje stranih 

primjesa iz proizvedenog plina – prašine, produkata 

korozije cjevovoda i dr. Naziv se može odnositi na 

uređaj za suho čišćenje (pročišćavanje) plina, osobito 

ako se prije svega rabi za uklanjanje prašine iz plina. 

gasfl ood, gas fl ood, gasfl ooding, gas fl ooding – istiskivanje 

nafte plinom. Proces miscibilnog i nemiscibilnog 

istiskivanja nafte injektiranjem plina u ležište. 

Tip istiskivanja će ovisiti o tlaku i temperaturi ležišta 

te o svojstvima slojne nafte i injektiranog plina. Sinonimi: 

gas displacement (of oil), gas drive (of oil), oil 

displacement by gas, oil displacement by gas drive, oil 

displacement by gas injection; v. gas injection, immiscible 

displacement, miscible fl ood.

gas formation volume factor 349 

gas interference 

gas formation volume factor – slojni (ležišni) volumetrijski 

(volumenski, obujamski) faktor plina. Omjer 

ležišnog volumena plina ili volumena plina pri ležišnim 

uvjetima (ležišnom tlaku i temperaturi) i njegovog 

volumena pri standardnim uvjetima (standardnom 

tlaku i temperaturi – standardni uvjeti u SAD 

su 60 °F i atmosferski tlak koji je različit u pojedinim 

saveznim državama i varira od 1,01 do 1,036 bar ili 

14,65 psia do 15,025 psia; u Kanadi iznosi 1,0132 bar 

ili 14,696 psia). Može se defi nirati i kao volumen plina 

pri ležišnim uvjetima koji treba proizvesti da bi se 

dobio jedinični volumen (1 kubni metar ili stopa) na 

površini (pri površinskim uvjetima) ili volumen koji 

jedan standardni kubni metar (ili stopa) na površini 

zauzima kao slobodni plin u ležištu. Zavisi od slojne 

temperature i tlaka. Izražava se kao standardni 

m 3 /ležišni m 3 , i obratno, odnosno kao standardna 

kubična stopa/ležišna kubična stopa ili kao standardna 

kubična stopa/ležišni barel, i obratno. Rabi se za 

konverziju ležišnog volumena plina u standardni volumen. 

Sinonimi: formation volume factor of gas, gas 

FVF; v. PVT analysis, PVT study. 

gas-free oil otplinjena (isplinjena, mrtva) nafta, v. dead 

oil, 1. 

gas FVF – v. gas formation volume factor. 

gas generator – plinski generator. Uređaj za pretvorbu 

čvrstog goriva u plinovito, na primjer, dobivanje 

vodenog plina (water gas) iz ugljena. Sinonim: gas 

producer. 

gas gun – plinski top. U seizmičkoj prospekciji – uređaj 

za uzbudu seizmičkih valova (odnosno izvor seizmičke 

energije) eksplozijom smjese propana ili butana s 

kisikom ili zrakom pod vodom. Prednost mu je niska 

cijena, prenosivost helikopterom, mogućnost uporabe 

višestrukih izvora i što nema potrebe za izradom 

skupe minske bušotine, a nedostaci primjene su problemi 

statike (mogu ih uzrokovati plitki slojevi s malom 

brzinom širenja seizmičkih valova, weathering 

layer), ograničeni prodor energije i veće potrebne 

udaljenosti od točke paljenja do seizmičkih prijamnika. 

Sinonim: gas exploder; v. seismic energy source. 

gas holder – plinosprema. Rezervoar za skladištenje 

plina s vertikalno slobodnom gornjom sekcijom 

koja, pomičući se gore-dolje, regulira volumen plina 

u rezervoaru. 

gas holdup – sadržaj plina u bušotini. Volumenski udjel 

slobodnog plina u bušotini u određenom danom 

vremenu. 

gas-hydrate deposit – ležište plinskih hidrata. Ležište 

plina koji se nalazi u vezanom stanju s vodom u obliku 

kristalnog hidrata. Obično zaliježe u zonama trajno 

smrznutog tla (permafrost). 

gas hydrates – plinski hidrati. Nestabilni, kristalni čvrsti 

spojevi prirodnog plina i vode nalik ledu ili snijegu 

koji nastaju pri tlaku i temperaturama koje su znatno 

veće od ledišta vode. Uz slobodnu vodu hidrati 

će se formirati kada je temperatura plina niža od tzv. 

temperature hidrata. Hidrati prirodnog plina obično 

sadrže etan ili izobutan ili, rjeđe, metan ili dušik. 

Sadrže 10% plina i 90% vode. Plinski hidrati mogu 

nastati u postrojenjima za sabiranje, komprimiranje 

i transport plina ili u kanalu bušotina pri sniženoj 

temperaturi i tlaku i mogu začepiti kolonu uzlaznih 

cijevi (tubing), površinske cjevovode, opremu za ispitivanje 

bušotina, ventile na ušću bušotina i zagadi- 

ti izmjenjivače topline kada se plin hladi. U procesu 

proizvodnje plina nužno je, prema tome, defi nirati 

i, izbjeći uvjete koji pogoduju nastanku hidrata. Takvi 

su uvjeti postojanje tekuće vode u plinu (nastale 

kondenzacijom vodene pare u plinu), temperatura 

plina jednaka ili niža od točke rosišta njegove vode, 

niske temperature i visoki tlakovi. Za sprječavanje 

nastanka plinskih hidrata se primjenjuje dehidracija 

plina, a za snižavanje ledišta vode u plinovodima se 

rabe amonijak, slane otopine, glikol i metanol. Katkada 

se nastali plinski hidrati u cijevima otapaju i 

grijačima, parom ili vrućom vodom, a iz kolone uzlaznih 

cijevi i ventila na ušću bušotine nastali hidrati se 

uklanjaju zagrijavanjem kanala bušotine. Sinonimi: 

clathrate, hydrate. 

gasifi cation – (1) rasplinjavanje, uplinjavanje. Kemijski 

ili termički proces koji služi za pretvorbu krute 

ili tekuće tvari u plin (plinovito gorivo), na primjer, 

ugljena ili naftnih (uljnih) škriljavaca; (2) podzemno 

rasplinjavanje ugljena, v. in-situ coal gasifi cation. 

gas initially in place (GIIP) – početne rezerve plina u 

ležištu, v. original gas in place. 

gas injection – injektiranje plina. Injektiranje plina (prirodnog 

plina, ugljik-dioksida, dušika) u naftno ležište 

radi podržavanja ili uspostavljanja ležišnog tlaka. 

U zasićeno naftno ležište sa slobodnom plinskom kapom 

plin se injektira u kapu, a kod nezasićenih naftnih 

ležišta neposredno u naftnu zonu; v. gasfl ood, 

gas injection into gas cap, gas injection into oil zone. 

gas injection into gas cap – injektiranje plina u plinsku 

kapu. Proces nemiscibilnog istiskivanja nafte iz ležišta 

(metoda podržavanja tlaka u naftnom ležištu) 

injektiranjem plina (praktično uvijek ugljikovodičnog) 

u primarnu ili sekundarnu plinsku kapu. Injektiranje 

plina pomaže podržavanje ležišnog tlaka. Proces 

je efi kasniji od injektiranja plina u naftnu zonu 

i analogan je injektiranju vode u vodonosni bazen 

napajanja (akvifer) ležišta. Sinonimi: crestal gas injection, 

crestal injection, external gas injection, gas-cap 

injection; v. gas injection into oil zone. 

gas injection into oil zone – injektiranje plina u naftnu 

zonu. Proces nemiscibilnog istiskivanja nafte iz ležišta 

injektiranjem plina (praktično uvijek ugljikovodičnog) 

neposredno u naftnu zonu. Primjenjuje se 

na ležištima s blagim nagibom. Proces je manje efi - 

kasan od injektiranja plina u plinsku kapu. Sinonimi: 

dispersed gas injection, internal gas injection, pattern 

gas injection; v. gas injection into gas cap. 

gas-injection pressure maintenance – podržavanje 

ležišnog tlaka injektiranjem plina, v. pressure maintenance 

by gas injection. 

gas-injection well – plinska injekcijska bušotina, bušotina 

za injektiranje plina. Bušotina koja se upotrebljava 

za injektiranje plina u ležište radi održavanja ležišnog 

tlaka ili povećanja iscrpka nafte EOR-metodama. 

Sinonim: gas-input well. 

gas in place (GIP) – volumen plina u ležištu. Ukupan volumen 

plina u ležištu, za razliku od pridobivih rezervi 

plina. 

gas-input well – plinska injekcijska bušotina, bušotina 

za injektiranje plina, v. gas-injection well. 

gas in solution – otopljeni plin, v. solution gas. 

gas interference – interferencija plina i dubinske pumpe. 

Utjecaj plina u cilindru (barrel) naftne dubinske 

pumpe s klipnim šipkama (downhole sucker-rod

gas isothermal compressibility 350 

gas-lift installation 

pump). Plin se komprimira pri hodu klipa prema 

dolje (downstroke), ali se tlačni (radni) ventil pumpe 

(traveling valve) otvara prije nego što klip dođe do 

nivoa tekućine. Interferencija plina i pumpe ima za 

posljedicu nisku efi kasnost pumpe, ali utjecaj interferencije 

na klipne šipke nije toliko velik kao hidraulički 

udar na klipne šipke (fl uid pound). 

gas isothermal compressibility – izotermička kompresibilnost 

(stlačivost) plina, v. isothermal compressibility 

of gas. 

gas kick – pritjecanje (ulaženje) plina u bušotinu. Prodor 

plina u bušotinu (kanal bušotine) kada je tlak stupca 

isplake u bušotini niži od tlaka formacije (slojnog tlaka). 

Ako se prodor plina prema površini ne kontrolira, 

može se pretvoriti u erupciju; v. kick, 5. 

gas law – plinski zakon, zakon stanja plina. Svaki zakon 

koji postavlja uzajamne odnose tlaka, volumena i 

temperature plina. 

gas-law constant – plinska konstanta, v. gas constant. 

gas-law deviation factor – faktor odstupanja od zakona 

idealnog plina. Faktor odstupanja ponašanja 

realnog plina od zakona idealnog plina. Defi nira se 

kao omjer (kvocijent) faktora kompresibilnosti (stlačivosti) 

plina pri uvjetima strujanja (mjerenja) i faktora 

kompresibilnosti pri normalnim uvjetima (prema 

defi niciji Međunarodne plinske unije – IGU). 

gas leg – plinska zona ležišta. Dio ležišta iz kojeg se 

proizvodi prirodni plin, na primjer, plinska kapa (gas 

cap). 

gas lift – plinski lift, gaslift. U tehnologiji proizvodnje 

nafte – metoda umjetnog podizanja (artifi cial lift) 

nafte s dna bušotine na površinu komprimiranim 

plinom ili zrakom kada ležišni tlak nije dovoljan za 

eruptiranje bušotine (na početku njene proizvodnje 

ili kasnije). Primjenjuje se ako je moguća opskrba 

visokotlačnim plinom (ili ako postoji kompresorsko 

postrojenje koje može osigurati visokotlačni plin) 

u količinama potrebnim za efi kasnu i ekonomičnu 

proizvodnju nafte tom metodom. Plinski lift može 

biti prirodni (natural gas lift) i umjetni (artifi cial gas 

lift). Kod prirodnog lifta plinoviti ugljikovodici, koji 

su normalno otopljeni u nafti pri tlaku i temperaturi 

u bušotini, dovedeni su u stvarno plinovito stanje u 

kanalu bušotine padom tlaka u njoj. Tako olakšavaju 

stupac nafte koji se zatim može spontano izbacivati 

na površinu. Umjetni plinski lift se sastoji u injektiranju 

proizvedenog plina (ili zraka) pri relativno 

visokom tlaku (većem od 17,5 bar ili 250 psi) u bušotinu 

kroz ventil (zaklopac) lifta ili u prstenasti prostor 

između kolona zaštitnih (casing) i uzlaznih cijevi 

(tubing) ili u kolonu uzlaznih cijevi. Injektirani plin 

aerizira fl uid u koloni uzlaznih cijevi i time ga olakša, 

odnosno smanji protutlak na produktivni sloj, i fl uid 

se podiže na površinu djelovanjem slojnog tlaka i ekspandiranjem 

plina. Stupanj smanjenja dinamičkog 

tlaka na dnu bušotine će ovisiti o količini (volumenu) 

injektiranog plina i dubini injektiranja (maksimalna 

dubina injektiranja koja se može postići u sustavu 

plinskog lifta zavisi od tlaka injektiranja na površini 

i kapaciteta injektiranja pri konstantnim drugim varijabilnim 

parametrima). Međutim, iako se s većim 

injektiranim volumenom plina povećava proizvodnja 

nafte, postoji gornja granica volumena injektiranog 

plina koja može biti granica ekonomičnosti 

injektiranja (iznad koje prirast proizvodnje nafte ne 

opravdava troškove injektiranja plina) ili fi zičko ograničenje 

(na primjer, inverzija gradijenata tlaka u koloni 

uzlaznih cijevi uzrokovana nepovratnim gubicima 

tlaka u koloni). Za proizvodnju primjenom plinskog 

lifta pogodne su bušotine sljedećih karakteristika: (a) 

s visokim indeksom produktivnosti (većim od 0,50) i 

visokim ili niskim tlako na dnu; (b) s niskim indeksom 

produktivnosti (manjim od 0,50) i visokim ili niskim 

tlakom na dnu, i (c) s vrlo iskrivljenim kanalom, pojavom 

pijeska u proizvodnji i visokim plinsko-tekućinskim 

faktorom (GLR). 

Prema načinu injektiranja plina, plinski lift može biti 

kontinuirani ili neprekidni, kada se plin injektira kontinuirano 

u bušotinu (u kolonu uzlaznih cijevi ili u 

prstenasti prostor između kolona zaštitnih i uzlaznih 

cijevi na određenoj dubini bušotine – v. continuousfl 

ow gas lift), i periodični ili povremeni kada se plin 

injektira u bušotinu periodično, u pravilnim vremenskim 

razmacima ili ciklusima (v. intermittent gas lift). 

Kod kontinuiranog plinskog lifta fl uid neprekidno 

struji iz bušotine na površinu, a kod periodičkog lifta 

stupac fl uida se izbacuje na površinu ciklički, t.j. između 

dva pravilna ciklusa injektiranja plina. Plinski 

lift također može biti otvorenog tipa (v. open gas lift), 

poluzatvorenog (v. semi-closed gas lift) ili zatvorenog 

tipa (v. closed gas lift). Specijalni tip lifta je tzv. plunžerni 

plinski lift (v. plunger lift), a postoji također i komorni 

plinski lift (v. chamber lift). Prednosti plinskog 

lifta su u tome što njegova instalacija ima vrlo malo 

pokretnih dijelova, zahtijeva minimum površinske 

opreme, velikog je kapaciteta i može se primijeniti 

u bušotinama s kosim i iskrivljenim kanalom (plinski 

lift je uobičajeni tip proizvodnog opremanja podmorskih 

bušotina). Oprema za plinski lift uključuje 

ventile (zaklopce) za lift, pribore koji se u bušotinu 

spuštaju žičanim užetom, protupovratne ventile, 

vretena za postavljanje zaklopaca, površinsku mjerno-regulacijsku 

opremu i kompresore. Izbor tipa 

plinskog lifta (kontinuirani ili periodički) zavisi od kapaciteta 

proizvodnje bušotine (volumena fl uida koji 

treba podizati na površinu), količine i tlaka raspoloživog 

plina za injektiranje te stanja bušotine i ležišta 

(na primjer, kod periodičkog plinskog lifta već kratkotrajan, 

ali velik, pad tlaka na dnu bušotine može 

uzrokovati prodor pijeska u bušotinu ili nastanak 

vodenih i/ili plinskih konusa). Plinski lift u mnogim 

slučajevima ima ekonomsku i tehnološku prednost u 

odnosu na druge metode umjetnog podizanja nafte 

zbog svoje jednostavnosti i rada s relativno malo teškoća; 

v. artifi cial lift. 

gas-lift gas – plin za plinski lift. Prirodni plin koji se rabi 

u bušotinama s plinskim liftom (gas-lift well) za proizvodnju 

nafte. Iz takvog plina se najprije ekstrahiraju 

tekuće komponente. Budući da je taj plin radni, a 

ne komercijalni, njegova cijena je znatno niža. Kako 

se radni plin za lift i komercijalni plin u proizvodnji 

nafte miješaju, samo se slojni plin pripisuje proizvedenoj 

tekućoj fazi kada se iz kombiniranog plina ekstrahiraju 

tekući ugljikovodici (radi naftne i plinske 

rente). Sinonimi: lift gas, working gas; v. gas lift. 

gas-lift installation – uređaj plinskog lifta (gaslifta). U 

tehnologiji proizvodnje nafte – konstrukcija opreme 

plinskog lifta u bušotini koja zavisi (između ostalog) 

o primjenjenoj metodi umjetnog podizanja nafte 

– kontinuirani (neprekidni) plinski lift (v. continuous

gas-lift mandrel 351 

gas lock 

fl ow gas lift) ili periodični (povremeni) plinski lift (v. 

intermittent gas lift) i dijeli se na četiri glavna tipa: (a) 

otvoreni plinski lift (v. open gas lift); (b) poluzatvoreni 

plinski lift (v. semiclosed gas lift); (c) zatvoreni plinski 

lift (v. closed gas lift), i (d) komorni plinski lift (v. chamber 

gas lift). 

gas-lift mandrel – vreteno za postavljanje ventila plinskog 

lifta. Uređaj, spušten u koloni uzlaznih cijevi 

(tubing string), u koji se postavljaju ventili (zaklopci) 

plinskog lifta (gas-lift valves). Najčešće se primjenjuju 

dva tipa vretena – s bočnim vratima (ventil 

se postavlja u vreteno nakon što je kolona uzlaznih 

cijevi/tubing spuštena u bušotinu; za zamjenu ili popravak 

uzlaznih kolona se mora vaditi iz bušotine – v. 

side-door mandrel), i s bočnim džepom (zaklopac se 

postavlja i mijenja žičanim užetom, vreteno ostaje u 

bušotini pa ne treba vaditi kolonu uzlaznih cijevi – v. 

side-pocket mandrel). 

gas-lift valve – ventil (zaklopac) plinskog lifta. Regulator 

tlaka postavljen na koloni ili u koloni uzlaznih cijevi 

(tubing) bušotine koja proizvodi plinskim liftom 

(gas-lift well) tako da se regulacijom tlaka injektiranja 

plina u bušotinu i tlaka proizvodnje ventil otvara ili 

zatvara kako bi osigurao komunikaciju plina između 

kolona zaštitnih i uzlaznih cijevi. Ventili plinskog lifta 

automatski uspostavljaju injektiranje plina u bušotinu 

na najdubljem mogućem nivou na bazi raspoloživog 

tlaka injektiranja na površini (smanjit će tlak koji 

je potreban za početno uspostavljanje točke injektiranja 

i automatski će ponovno uspostaviti točku 

injektiranja nakon zatvaranja), odnosno osiguravaju 

fl eksibilnost dopuštajući promjene dubine injektiranja 

plina kako bi se kompenzirale varijacije dinamičkog 

tlaka na dnu bušotine, udjela (sadržaja) vode u 

proizvodnji te kapaciteta proizvodnje i dopuštene 

proizvodnje bušotine. 

Obično se primjenjuju dva tipa ventila: (a) automatski 

(v. pressure-operated gas-lift valve), koji se dalje klasifi 

cira kao ventil direktnog djelovanja (casing-pressure 

operated gas-lift valve) i ventil obratnog djelovanja 

(tubing-pressure operated gas-lift valve), ovisno o tome 

ima li na otvaranje ventila veći utjecaj tlak u zaštitnoj 

koloni (casing pressure) ili tlak u koloni uzlaznih cijevi 

(tubing pressure); automatski ventili se obično primjenjuju 

u uređajima kontinuiranog (neprekidnog) 

plinskog lifta, i (b) diferencijalni (diff erential gas-lift 

valve). Prema principu djelovanja, ventili plinskog lifta 

se mogu svrstati u četiri tipa: (a) s reakcijom na tlak 

u zaštitnoj koloni (tzv. ventil direktnog djelovanja), tj. 

s otvaranjem i zatvaranjem, ovisno o tlaku u zaštitnoj 

koloni; (b) diferencijalni ventili (otvaraju se ovisno o 

tlaku u zaštitnoj koloni, a zatvaraju se reagirajući na 

tlak u koloni uzlaznih cijevi); (c) s reakcijom na tlak 

u koloni uzlaznih cijevi (tzv. ventil obratnog djelovanja) 

– sa zatvaranjem i otvaranjem ovisno o tlaku u 

uzlaznoj koloni, i (d) kombinirani ventili (otvaraju se 

ovisno o porastu tlaka fl uida, a zatvaraju reagirajući 

na tlak u koloni zaštitnih ili uzlaznih cijevi). 

Uporaba ventila plinskog lifta ima niz prednosti – postiže 

se veća dubina injektiranja plina (veća dubina 

ugradnje kolone uzlaznih cijevi u bušotini) sa zadanim 

tlakom injektiranja (radnim tlakom) plina na ušću 

bušotine, omogućuje se selektivno injektiranje plina 

u kolonu uzlaznih cijevi kroz ventil postavljen na 

različitim dubinama ovisno o promjenama produk- 

tivnosti bušotine; plin se može periodički injektirati 

i time omogućiti povećanje stupca nafte u bušotini 

između dva ciklusa injektiranja, što osigurava injektiranje 

zadane količine plina. Ventili plinskog lifta se 

primjenjuju u mnogim operacijama – za pokretanje 

bušotina (u kontinuiranoj ili periodičkoj proizvodnji), 

za uklanjanje (izbacivanje) vode i kondenzata iz plinskih 

bušotina, za proizvodnju vode vodoopskrbnim 

bušotinama u sustavima zavodnjavanja ležišta te za 

injektiranje kemijskih inhibitora korozije. 

gas-lift well – bušotina s plinskim liftom, v. gas lift. 

gas liquefaction – ukapljivanje (likvefakcija) plina. 

Proces pretvorbe plina u tekućinu. Prirodni plin se 

ne može ukapljiti samo povećanjem njegova tlaka, 

nego se mora najprije ohladiti na temperaturu ispod 

njegove kritične. Ukapljivanje se izvodi hlađenjem i 

zatim komprimiranjem, 

gas liquefaction process – proces ukapljivanja (likvefakcije) 

plina. Proces pretvorbe proizvedenih ugljikovodika, 

koji su u plinovitom stanju pri normalnom 

tlaku i temperaturi, u tekuće stanje. 

gas-liquid chromatography (GLC) – plinsko-tekućinska 

kromatografi ja. Tip kromatografi je u kojoj je 

mobilna (pokretna) faza (mobile phase) plin, a stacionarna 

(nepokretna) faza (stationary phase) tekućina 

(nehlapljivo tekuće otapalo) koja prekriva površinu 

poroznog inertnog čvrstog nosioca. Kao plin-nosilac 

rabi se helij, argon, dušik ili vodik. Komponente 

se separiraju (razdvajaju) zahvaljujući različitom 

stupnju njihove topljivosti u adsorpcijskoj sredini. 

Sinonim: gas-liquid partition chromatography; v. gas 

chromatography, gas-solid chromatography. 

gas-liquid (gas/liquid) column – kolona za plinsko-tekućinsku 

kromatografi ju. Metalna ili staklena cijev ispunjena 

česticama inertnog materijala preplavljenih 

tekućinom. Uzorak plina za analizu se uvodi u kolonu, 

otapa u tekućini gdje se razdvajaju komponente 

plina. Sinonim: partition column. 

gas-liquid partition chromatography – plinsko-tekućinska 

kromatografi ja, v. gas-liquid chromatography. 

gas-liquid (gas/liquid) ratio (GRL) – plinsko-tekućinski 

faktor. Omjer volumena proizvedenog plina (u standardnim 

kubnim metrima ili stopama) i volumena 

proizvedene tekuće faze (nafte i vode – u standardnim 

kubnim metrima ili barelima). Rabi se umjesto 

plinskog faktora (GOR) kada bušotina uz naftu proizvodi 

i vodu. 

gas liquids – kapljevine prirodnog plina. (1) Tekuće 

komponente iscrpljene iz prirodnog plina – butan, 

propan i pentan. (2) Plinoviti propan i (rjeđe) plinoviti 

butan ili smjesa butana i propana koji su komprimirani 

u tekuće stanje. Rabe se u domaćinstvima 

i industriji kao gorivo. Prema nakim defi nicijama, sinonim 

termina bottled gas (plin u bocama) i liquefi ed 

petroleum gas (ukapljeni naftni plin). 

gas-liquid (gas/liquid) separator – odjeljivač tekuće 

faze. Uređaj u plinovodu za skupljanje tekuće faze 

koja se izdvojila iz plina. Sinonim: drip pot. 

gas-liquids extraction plant – postrojenje za obradu 

(preradu) prirodnog plina, v. gas plant. 

gas lock – plinski čep; začepljenje plinom. (1) Djelovanje 

plina u cilindru (barrel) naftne dubinske pumpe s klipnim 

šipkama (downhole sucker-rod pump). Slobodni 

plin, slojni ili isplinjen iz nafte, na dnu bušotine ulazi 

u usisni ventil i pumpu. Pri hodu pumpe prema do

gas locking 352 

gas-oil (gas/oil) separator 

lje plin se komprimira, ali ne podiže tlačni ventil sa 

sjedišta, a pri hodu prema gore usisni ventil se neće 

otvoriti. Zbog stvorenog plinskog čepa pumpa prestaje 

pumpati fl uid. Sinonim: gas locking; (2) Plinski 

čep u usisnoj komori stapne pumpe koji sprječava 

strujanje nafte u komoru i mora se ispuhati; (3) Nakupljeni 

plin u povišenim dijelovima naftovoda koji, 

zbog svoje kompresibilnosti, blokira gravitacijsko 

strujanje nafte. Sinonim: gas block. 

gas locking – plinski čep; začepljenje plinom, v. gas lock, 1. 

gas meter – plinsko brojilo, plinomjer. Instrument za 

mjerenje i registraciju volumenskog protoka plina 

kroz cjevovode ili brzine strujanja plina. Tipovi plinskih 

brojila su instrumenti s prigušnicom, Venturijevo 

brojilo, volumensko, turbinsko, vrtložno, magnetsko 

i ultrazvučno brojilo te drugi tipovi. 

gas miscible recovery methods – plinske miscibilne 

metode proizvodnje nafte. Metode miscibilnog 

istiskivanja nafte iz ležišta injektiranjem plina (na 

primjer, ugljik-dioksida, dušika). U te se metode također 

ubraja i ciklička obrada (stimulacija) ležišta 

ugljik-dioksidom; v. miscible fl ood, carbon-dioxide 

fl ood, cyclic carbon-dioxide stimulation, enriched gas 

miscible fl ood, high-pressure gas displacement, highpressure 

inert gas injection, high-pressure lean gas 

miscible fl ood, high-pressure natural gas injection, 

inert gas miscible fl ood, liquefi ed petroleum gas slug 

drive, nitrogen fl ood. 

gas mud – zaplinjena (plinizirana) isplaka, v. gas-cut 

drilling mud. 

gas odorant – odorizator (odorans) plina, v. odorant. 

gas odorization – odorizacija plina, v. odorization. 

gas oil – plinsko ulje. Destilat sirove nafte. Obično obuhvaća 

kerozin (kerosine), dizelsko gorivo (diesel fuel), 

ulja za zagrijavanje (heating oils) i laka loživa ulja 

(light fuel oils). Područje destilacije je između 230 i 

425 °C. 

gas-oil (gas/oil) contact (GOC) – plinsko-naftni kontakt, 

kontakt plin-nafta. Granica (granična površina) 

između naftne zone i plinske kape ležišta. Defi nira se 

kao najmanja dubina ležišta na kojoj je zasićenje tekućom 

fazom (naftom, vodom) jednako 100%, ili kao 

najveća dubina ležišta s koje se proizvodi samo slobodni 

plin. Dubina početnog plinsko-naftnog kontakta 

se određuje interpretacijom karotaže, analizom 

jezgara i kapilarnog tlaka te drugim metodama. 

U mnogim ležištima početni kontakt može imati kosi 

položaj (zbog lateralnih varijacija kapilarnog tlaka, 

neravnoteže viskoznih sila u ležištu, strujanja vode 

ispod stacionarnog plina – arteškog, ili usljed pada 

tlaka u jednom od više ležišta koja imaju zajednički 

akvifer), a može se ukositi i tijekom proizvodnog 

vijeka ležišta/polja. Sinonim: gas-oil horizon, gas-oil 

interface, gas-oil level, gas-oil surface. 

gas-oil contact line – linija plinsko-naftnog kontakta, v. 

gas-oil contact. 

gas-oil (gas/oil) horizon – plinsko-naftni kontakt, kontakt 

plin-nafta, v. gas-oil contact. 

gas-oil (gas/oil) interface – plinsko-naftni kontakt, 

kontakt plin-nafta, v. gas-oil contact. 

gas-oil (gas/oil) level – plinsko-naftni kontakt, kontakt 


gas-oil (gas/oil) ratio (GOR) – plinski (plinsko-naftni) 

faktor. Omjer volumena proizvedenog plina (u standardnim 

kubičnim metrima ili stopama) i volumena 

proizvedene nafte (u standardnim kubičnim metrima 

ili barelima), ili količina plina proizvedena s jednim 

kubičnim metrom (ili barelom) nafte. Razlikuju 

se specifi čni tipovi plinskog faktora – slojni plinski 

faktor (v. formation gas-oil ratio), faktor otopljenog 

plina (v. solution gas-oil ratio), proizvodni plinski 

faktor (v. producing gas-oil ratio – neke defi nicije 

smatraju taj pojam sinonimom termina gas-oil ratio), 

separatorski plinski faktor (v. separator gas-oil ratio), 

rezervoarski plinski faktor (v. stock-tank gas-oil ratio), 

početni faktor otopljenog plina (v. initial solution 

gas-oil ratio) i početni proizvodni plinski faktor (v. 

initial producing gas-oil ratio). Porast plinskog faktora 

tijekom iskorištavanja ležišta (proizvodnje nafte) nije 

poželjan jer snižava djelotvornost režima iskorištavanja 

ležišta. Sinonimi: gas-factor, gas-to-oil ratio. 

gas-oil (gas/oil) ratio test – ispitivanje plinskog (plinsko-naftnog) 

faktora. Periodičko ispitivanje bušotina 

radi mjerenja proizvedene količine nafte i plina 

koja zahtijevaju državni regulativni organi kako bi 

se utvrdilo da bušotina ne proizvodi plin više od dopuštene 

količine (ograničenja) i ocijenile proizvodne 

karakteristike. 

gas-oil relative permeability – relativna permeabilnost 

sustava fl uida plin-nafta. Relativna permeabilnost 

ležišne stijene (ležišta) za naftnu fazu se smanjuje 

s povećanjem zasićenja slobodnim plinom. 

Plinovita faza nije pokretljiva (relativna permeabilnost 

za plin je jednaka nuli) dok se u ležištu ne postigne 

kritično zasićenje plinom (ali i nepokretni plin 

usporava strujanje nafte i smanjuje njenu relativnu 

permeabilnost). S porastom zasićenja plinom iznad 

kritičnog raste relativna permeabilnost za plinovitu 

fazu i teoretski postiže vrijednost jedinice (100%) pri 

potpunom (100%-tnom) zasićenju ležišta plinom. 

Relativne permeabilnosti za plin i naftu se obično 

prikazuju u ovisnosti o ukupnom zasićenju tekućim 

fazama (naftom i vodom); v. relative permeability, 

water-oil relative permeability, three-phase relative 

permeability. 

gas-oil (gas/oil) separating plant – postrojenje za separaciju 

nafte i plina. Postrojenje na morskim platformama 

(off shore platform) za separaciju i komprimiranje 

plina (s dvofaznim separatorima i drugom 

opremom za obradu plina). 

gas-oil (gas/oil) separator – naftni (plinski, naftnoplinski) 

separator. Uređaj (posuda) pod tlakom na 

naftnim poljima (pojedinačan ili u nizu) za odvajanje 

(separaciju) plina iz nafte kao zasebne faze. Izdvojeni 

plin izlazi na vrhu separatora a nafta na njegovu dnu. 

Volumen plina koji će separator ukloniti iz produkcije 

slojne nafte ovisi o fi zikalnim i kemijskim karakteristikama 

slojne nafte, radnom tlaku i radnoj temperaturi 

u separatoru, kapacitetu i konstrukciji (tipu) separatora 

te drugim faktorima. Separatori se općenito 

dijele na dvofazne i trofazne, a oba tipa se konstrukcijski 

izvode kao horizontalni, vertikalni ili sferični. 

Glavni dijelovi separatora su separacijska posuda, 

regulator nivoa tekućine, ventil za ispuštanje nafte i 

različiti drugi pribori (mjerne slavine, pokazna stakla, 

manometri, sigurnosni ventil, protuhavarijski uređaj 

– trofazni separatori se dodatno opremaju indikatorom 

nivoa površine razdjela nafta-voda i ventilom za 

ispuštanje vode). Sinonimi: gas separator, gas trap, 

oil-fi eld separator, oil-gas separator, oil separator.

gas-oil (gas/oil) surface 353 

gas recovery 

gas-oil (gas/oil) surface – plinsko-naftni kontakt, kontakt 


gasoline – benzin, motorni benzin. Produkt prerade 

sirove nafte (rafi nirani naftni destilat) s intervalom 

vrelišta od 30 do 220 °C koji se, dodavanjem određenih 

aditiva, rabi kao gorivo za motore s unutarnjim 

izgaranjem. Sastoji se uglavnom od hlapljivih zapaljivih 

tekućih ugljikovodika (od heksana do dekana). 

Sinonimi: gas, petrol. 

gasoline plant – postrojenje za obradu (preradu) prirodnog 

plina, v. gas plant. 

gasoline recovery plant – postrojenje za obradu (preradu) 

prirodnog plina, v. gas plant. 

gasometer – plinomjer, plinsko brojilo. Dio opreme koji 

drži i mjeri plin. Može se upotrebljavati u analitičkoj 

kemiji za mjerenje količine plina koji se oslobodi (razvije) 

u reakcijama. 

gas originally in place – ukupne rezerve plina u ležištu, 

v. original gas in place. 

gas pipeline – plinovod. Cjevovod za transport plina. 

Dva su osnovna tipa plinovoda – plinovodi sabirnog 

sustava, koji su namijenjeni za transport produkcije 

plina od izvora (ušće plinske bušotine, izlaz separatora) 

do postrojenja za obradu plina, i magistralni 

plinovodi koji služe za transport prirodnog plina 

(obično dehidriranog) do krajnjeg odredišta (potrošača 

ili postrojenja za obradu plina). 

gas pipeline specifi cations – specifi kacije za transport 

plina cjevovodima, v. natural-gas pipeline specifi cations. 

gas plant – postrojenje za obradu (preradu) prirodnog 

plina. Kompresijsko, destilacijsko i apsorpcijsko 

postrojenje za izdvajanje (ekstrakciju) prirodnog 

benzina, butana, propana i katkada etana) iz proizvedenog 

plina prije njegove isporuke u plinovod 

ili injektiranja u ležište (radi podržavanja ležišnog 

tlaka) i pridavanje plinu kvalitete za tržište. Također 

postrojenje za izdvajanje metana, etana, propana 

i butana iz plina dobivenog preradom nafte. Takva 

postrojenja često imaju frakcionatore i stabilizatore 

za separaciju tekućih ugljikovodika u čiste frakcije 

(komponente) ili smjese. Sinonimi: casinghead gasoline 

plant, combination plant (v.), gas-liquids extraction 

plant, gasoline plant, gasoline recovery plant, gas 

processing plant, gas treating plant, gas treatment 

plant, natural gasoline plant, natural gas plant, processing 

plant. 

gas plant products – produkti obrade (prerade) plina. 

Kapljevine prirodnog plina (natural gas liquids, NGL) 

izdvojene (ekstrahirane) iz masnog (mokrog) plina 

(wet natural gas) na postrojenjima za obradu (preradu) 

plina na kopnu ili moru (v. gas plant). Uključuju 

etan, propan, butane, smjese butana i propana, prirodni 

benzin i kondenzat. 

gas pocket – plinski džep. Šupljina u stijenama ispunjena 

plinom. 

gas pool – (1) plinsko ležište, v. gas reservoir. (2) plinsko 

polje, v. gas fi eld. 

gas-pressure governor – regulator tlaka plina, plinski 

regulator, v. gas-pressure regulator. 

gas-pressure maintenance – podržavanje ležišnog tlaka 

injektiranjem plina, v. pressure maintenance by gas 

injection. 

gas-pressure regulator – regulator tlaka plina, plinski 

regulator. Uređaji za kontrolu tlaka plina koji struji 

u cjevovodu. Sinonimi: gas-pressure governor, gas 

regulator. 

gas processing – obrada (prerada) plina. Proces ili 

skup završnih procesa obrade plina prije njegova 

transporta, distribucije ili primjene kojima se iz proizvedenog 

prirodnog plina izdvajaju (ekstrahiraju) 

određene komponente (sastojci) koje su same po 

sebi vrijedne ili su primjese koje čine plin neprikladnim 

za prodaju. Proizvedeni prirodni plin iz ležišta je 

smjesa velikog broja različitih ugljkovodika (plinovitih 

i često tekućih), vodene pare, slobodne vode, kiselih 

plinova (katkada) i krutih čestica. Proces obrade 

obuhvaća ekstrakciju vrijednih kapljevina, uklanjanje 

kiselih plinova, dehidraciju, dodavanje poželjnih 

sastojaka kako bi plin imao zadana svojstva (na primjer, 

odorizacija), ukapljivanje i druge operacije. Pri 

izboru tehnologije procesa treba uzeti u obzir tržišne 

specifi kacije što su propisane u ugovorima o isporuci 

(prodaji) plina potrošačima. Sinonimi: gas conditioning, 

gas treating, gas treatment; v. absorption gas 

processing, adsorption gas processing. 

gas processing plant – postrojenje za obradu (preradu) 

prirodnog plina, degazolinaža, v. gas plant. 

gas producer – plinski generator, v. gas generator. 

gas-producing well – plinska (proizvodna plinska) bušotina, 

v. gas well. 

gas production unit – plinska proizvodna jedinica 

(uređaj). Zatvoreno postrojenje na polju koje se sastoji 

od kombinacije grijača i separatora za obradu 

produkcije visokotlačnih plinskih i kondenzatnih 

bušotina. Cijeli uređaj (indirektni grijač i visokotlačni 

trofazni separator za separaciju nafte, plina i vode) 

montiran je na saonicama. 

gas pump – dubinska pumpa pogonjena plinom. Volumetrijska 

dubinska pumpa (positive-displacement 

pump) za podizanje nafte iz bušotine na površinu 

pogonjena plinom. Pumpa istiskuje jedinični volumen 

(barel) nafte jednakim volumenom plina pri 

tlaku na dubini ugradnje pumpe. Fluid iz kanala bušotine 

ulazi u cilindar pumpe kroz donji protupovratni 

ventil, plunžer pumpe se diže i spušta u radnom 

cilindru i istiskuje fl uid kroz gornji ventil. 

gas purifi cation – čišćenje plina, v. gas processing, gas 

sweetening. 

gas recovery – iscrpak plina. Dio početnih rezervi plina 

u ležištu (original gas in place) koji je ekonomično pridobiv. 

Prije svega zavisi od tlaka napuštanja ležišta i 

njegove permeabilnosti. Tlak napuštanja plinskih ležišta 

ovisi o brojnim faktorima – cijeni plina, indeksu 

produktivnosti bušotina, veličini polja, lokaciji polja 

u odnosu na tržište, tipu tržišta plina i radnom tlaku 

magistralnog plinovoda (neka poduzeća za transport 

plinovodima rabe tlak napuštanja plinskog ležišta/ 

polja jednak 22,5 bar/1.000 metara dubine ili 100 

psi/1.000 stopa dubine). Na velikim plinskim poljima, 

na kojima je trošak instaliranja kompresora ekonomski 

prihvatljiv, tlak napuštanja se može sniziti i tako 

povećati konačni iscrpak plina. U slučaju plinskih ležišta 

koja se eksploatiraju režimom ekspanzije plina 

bez djelovanja vodotlačnog režima ne postoji nijedno 

fi zikalno opravdanje da se plin ne proizvodi dok ležišni 

tlak ne padne gotovo na razinu atmosferskog tlaka. 

Međutim, kapacitet proizvodnje plina opada tako 

brzo s približavanjem ležišnog tlaka atmosferskom da 

se postavlja određeni tlak napuštanja ležišta (aban

gas regulator 354 

donment pressure) radi ekonomičnosti proizvodnje. 

Većina plinskih ležišta s volumetrijskim režimom iskorištavanja 

(i s prihvatljivom permeabilnošću) ostvarit 

će konačan iscrpak plina od 70 do 90%, a katkada se 

mogu postići i veći iscrpci ako su proizvodni troškovi 

niski i cijena plina visoka. Konačan iscrpak plina može, 

međutim, biti manji (za ležišta s parcijalnim vodotlačnim 

režimom iznosi 70 do 80%) i znatno manji, na 

primjer, u ležištima s vodotlačnim i jakim vodotlačnim 

režimom iznosi 50 do 60% (ostatak plina ostaje 

zarobljen u ležištu zbog visokog tlaka napuštanja koji 

je posljedica prodora vode iz akvifera u ležišta i zbog 

zaostajanja plina iza napredujućeg plinsko-vodenog 

kontakta). Drugi uzroci manjeg iscrpka plina mogu 

biti konfi guracija ležišta, položaj bušotina, gustoća 

mreže bušotina, nastanak vodenih konusa, oštećenja 

formacije, stratifi kacija ležišta, gubitak permeabilnosti 

(niža permeabilnost često za posljedicu ima veći 

tlak napuštanja ležišta, dok veća permeabilnost osigurava 

veći iscrpak zbog većeg proizvodnog kapaciteta 

bušotina za dani pad ležišnog tlaka) i retrogradna 

kondenzacija. 

gas regulator – regulator tlaka plina, plinski regulator, v. 

gas-pressure regulator. 

gas reinjection – reinjektiranje plina. Injektiranje u ležište 

radi podržavanja ležišnog tlaka (pressure maintenance) 

kako bi se povećao konačan iscrpak nafte 

(ultimate oil recovery). Obično se injektira proizvedeni 

plin iz kojeg su uklonjeni tekući ugljikovodici 

(suhi plin, dry gas); v. pressure maintenance by gas 

injection. 

gas relative density – relativna gustoća plina, v. relative 

density of gases. 

gas repressuring – podržavanje ležišnog tlaka injektiranjem 

plina, v. pressure maintenance by gas injection. 

gas reservoir – plinsko ležište, ležište plina. Podzemna 

akumulacija samo prirodnog plina. Ležište koje proizvodi 

samo plinovite ugljikovodike. Također ležište 

koje sadrži komercijalne rezerve plina. Sinonimi: gas 

pool, natural-gas pool, natural-gas reservoir; v. petroleum 

reservoir, gas-condensate reservoir, oil reservoir. 

gas sales line – plinovod za transport komercijalnog plina. 

Cjevovod za transport plina namijenjenog prodaji 

(plin iz kojeg su uklonjene tekuće ugljkovodične 

komponente, voda i druge primjese) od polja ili morske 

platforme za obradu do plinovoda. 

gas sand – plinski (plinonosni) pješčenjak. Pješčenjak 

koji sadrži veliku količinu prirodnog plina (koji je zasićen 

plinom). 

gas saturation – zasićenje plinom. Dio pornog prostora 

(volumen pora) ležišne stijene, koji je zasićen plinom 

(plinovitom fazom). 

gas saturation pressure – tlak zasićenja, v. bubble-point. 

gas scrubber – uređaj za pranje (mokro čišćenje) plina, 

perilica plina, skruber. Uređaj (posuda) sličan plinsko-naftnom 

separatoru (oil-gas separator) koji se 

rabi za obradu plina s relativno malim sadržajem 

tekuće faze. U pravilu se primjenjuju na sabirnim, 

komercijalnim i distribucijskim plinovodima, gdje 

se obrađuju manje količine nego u plinsko-naftnim 

separatorima. Postoje dva tipa skrubera – suhi (v. 

dry-type gas scrubber) i mokri (v. wet-type gas scrubber). 

Uređajem za pranje plina ili skruberom se 

također može nazvati svaka posuda koja se rabi 

gas-solubility factor 

ispred bilo kojeg uređaja za obradu plina kako bi se 

spriječio ulaz tekućih ugljkovodika i/ili vode u sljedeću 

posudu. 

gas scrubbing – mokro čišćenje (pranje) plina. Uklanjanje 

plinovitih i tekućih nečistoća (primjesa) iz plina 

djelovanjem tekućine. Plin stupa u kontakt s tekućinom 

koja uklanja primjese otapanjem ili kemijskim 

spajanjem. 

gas sendout – predana količina plina. Ukupna količina 

plina – proizvedenog, kupljenog ili iscrpljenog 

iz podzemnog skladišta tijekom specifi ciranog vremenskog 

intervala. 

gas separation – separacija plina. Proces izdvajanja 

(uklanjanja) otopljenog plina iz sirove nafte (dissolved 

gas) u separatoru. Može biti jednostupanjska 

(fl ash separation) ili višestupanjska (stage separation). 

gas separator – (1) plinski separator dubinske pumpe. 

Sekcija smještena između protektora i pumpe na 

električnoj uronjenoj dubinskoj pumpi (electric submersible 

pump) za uklanjanje slobodnog plina prije 

usisa pumpe kako bi se spriječio nastanak plinskih 

čepova (začepljenja, gas locking) i osiguralo efi kasnije 

pumpanje bušotina s mnogo plina. Separator 

skreće smjer strujanja fl uida ili centrifugira fl uid kako 

bi uklonio plin. (2) naftni (plinski, naftno-plinski) separator, 

v. gas-oil separator. 

gasser – plinska (proizvodna plinska) bušotina, v. gas 

well. 

gas show (GS) – pojava plina. Pojavljivanje prirodnog 

plina u povratnoj bušaćoj isplaci (returning drilling 

fl uid). Termin se rabi u plinskoj karotaži (mud logging) 

za označavanje količine i sastava prirodnog 

plina iznad nivoa fona plina (background gas level). 

Sinonimi: gas showing, show of gas. 

gas showing – pojava plina, v. gas show. 

gas shrinkage – skupljanje plina. Plin koji se izgubi ili 

apsorbira u procesu uklanjanja kapljevine iz prirodnog 

plina. 

gas slippage – proklizavanje plina. Pojava mimoilaženja 

tekuće faze plinom do koje dolazi kada je promjer 

pornih kanala blizak srednjem slobodnom putu 

plina. Događa se ne samo u kapilarnoj cjevčici nego 

i u naftnom ležištu. 

gas sniff er – detektor plina. (1) Uređaj za detekciju 

pojave probijanja ugljikovodika u oceanu. Tegli se 

brodom. (2) Uređaj za detekciju postojanja ugljikovodika 

u bušaćoj isplaci. 

gas-solid chromatography (GSC) – plinsko-adsorpcijska 

kromatografi ja. Tip kromatografi je u kojoj je plin 

mobilna (pokretna) faza (mobile phase), a porozni 

sorpcijski čvrsti materijal (drveni ugljen, silikagel, 

aluminij-oksid) jest stacionarna (nepokretna) faza 

(stationary phase). Plin nosilac je helij, argon, dušik 

ili vodik. Komponente plinske smjese se razdvajaju 

prema različitom stupnju pokretljivosti; v. gas chromatography, 

gas-liquid chromatography. 

gas-solid (gas/solid) column – kolona za plinsko-adsorpcijsku 

kromatografi ju, v. adsorption column. 

gas solubility – topljivost plina. Opseg kojim se plin 

otapa u nekoj tekućini za nastanak homogenog sustava. 

Sinonim: solubility of gas; v. gas solubility in oil, 

gas solubility in water. 

gas-solubility factor – faktor otopljenog plina. Volumen 

plina (u standardnim kubičnim metrima ili

gas solubility in oil 355 

gas storage reservoir 

stopama), oslobođenog pri specifi ciranim uvjetima 

u separatoru, koji je bio otopljen u jediničnom volumenu 

(jednom kubičnom metru ili barelu) površinske 

(rezervoarske) nafte pri ležišnoj temperaturi i 

ležišnom tlaku; v. solution gas-oil ratio. 

gas solubility in oil – topljivost plina u nafti. Topljivost 

prirodnog plina u slojnoj nafti ovisi o tlaku, temperaturi 

i sastavu plina i nafte – povećava se s porastom 

tlaka (pri konstantnoj temperaturi), a smanjuje 

s porastom temperature (pri konstantnom tlaku). Za 

bilo koji tlak i temperaturu topljivost plina u nafti 

raste što se sastavi nafte i plina približavaju jedan 

drugom, tj. topljivost će biti veća ako je veća gustoća 

plina a manja gustoća nafte. Sinonim: solubility 

of gas in oil. 

gas solubility in water – topljivost plina u vodi. Topljivost 

prirodnog plina (plinovitih ugljikovodika) u slojnoj 

vodi je niska u usporedbi s topljivošću u nafti pri 

jednakim ležišnim uvjetima. Ovisi o tlaku, temperaturi 

i salinitetu slojne vode. Topljivost se s promjenom 

temperature ne mijenja u velikoj mjeri – neznatno se 

smanjuje s porastom temperature, postiže minimalnu 

vrijednost pri temperaturi oko 66 °C, nakon koje 

se kontinuirano povećava s rastom temperature. 

Porast tlaka znatno povećava topljivost plina, dok je 

salinitet vode (količina otopljenih soli u vodi) smanjuje. 

Topljivost svakog pojedinog parafi nskog ugljikovodika 

je višestruko veća od topljivosti sljedećeg 

težeg ugljikovodika i izgleda da tlak više utječe na 

topljivost lakših ugljikovodika. Sinonim: solubility of 

gas in water. 

gas specifi c gravity – relativna gustoća plina, v. density, 

relative density, relative density of gases, specifi c 

gravity. 

gas specifi c heat – specifi čni toplinski kapacitet plinova, 

v. specifi c heat of gases. 

gas stabilizer – stabilizator (kolona za stabilizaciju) kondenzata, 

v. condensate stabilization. 

gas storage – skladištenje plina; skladište plina, plinsko 

skladište, v. natural-gas storage, underground natural 

gas storage. 

gas storage cavern – kaverna za skladištenje plina; kaverna 

za plinsko skladište, v. salt cavern, rock cavern, 

underground natural gas storage in salt caverns, underground 

natural gas storage in rock caverns. 

gas storage fi eld – polje za podzemno skladištenje plina; 

polje za podzemno plinsko skladište, v. underground 

natural gas storage, underground natural gas storage 

in depleted gas reservoirs, underground natural 

gas storage in depleted oil resrevoirs. 

gas storage in abandoned mines – skladištenje plina 

u napuštenim rudnicima; plinsko skladište u napuštenim 

rudnicima, v. underground natural gas storage in 

converted mines. 

gas storage in aquifers – skladištenje plina u vodonosnim 

slojevima; plinsko skladište u vodonosnim slojevima, 

v. underground natural gas storage in aquifers. 

gas storage in converted mines – skladištenje plina u 

rudnicima; plinsko skladište u rudnicima, v. underground 

natural gas storage in converted mines. 

gas storage in depleted fi elds – skladištenje plina u 

iscrpljenim poljima; plinsko skladište u iscrpljenim poljima, 

v. underground natural gas storage in depleted 

gas reservoirs, underground natural gas storage in depleted 

oil reservoirs. 

gas storage in depleted gas fi elds – skladištenje plina 

u iscrpljenim plinskim poljima; plinsko skladište u iscrpljenim 

plinskim poljima, v. underground natural gas 

storage in depleted gas reservoirs. 

gas storage in depleted gas reservoirs – skladištenje 

plina u iscrpljenim plinskim ležištima; plinsko skladište 

u iscrpljenim plinskim ležištima, v. underground natural 

gas storage in depleted gas reservoirs. 

gas storage in depleted oil fi elds – skladištenje plina 

u iscrpljenim naftnim poljima; plinsko skladište u iscrpljenim 

naftnim poljima, v. underground natural gas 


gas storage in depleted oil reservoirs – skladištenje 

plina u iscrpljenim naftnim ležištima; plinsko skladište 

u iscrpljenim naftnim ležištima, v. underground natural 

gas storage in depleted oil reservoirs. 

gas storage in depleted reservoirs – skladištenje plina 

u iscrpljenim ležištima; plinsko skladište u iscrpljenim 

ležištima, v. underground natural gas storage in depleted 

gas reservoirs, underground natural gas storage in 

depleted oil reservoirs. 

gas storage in gas reservoirs – skladištenje plina u 

plinskim ležištima; plinsko skladište u plinskim ležištima, 


gas reservoirs. 

gas storage in man-made caverns – skladištenje plina 

u umjetnim kavernama; plinsko skladište u umjetnim 


man-made caverns. 

gas storage in mined rock caverns – skladištenje plina 

u iskopanim stijenskim kavernama; plinsko skladište u 

iskopanim stijenskim kavernama, v. underground natural 

gas storage in rock caverns. 

gas storage in oil reservoirs – skladištenje plina u naftnim 

ležištima; plinsko skladište u naftnim ležištima, v. 

underground natural gas storage in depleted oil reservoirs. 

gas storage in pipelines – skladištenje plina u cjevovodima, 

v. natural-gas storage in pipelines. 

gas storage in rock caverns – skladištenje plina u stijenskim 

kavernama; plinsko skladište u stijenskim kavernama, 

v. underground natural gas storage in rock 

caverns. 

gas storage in salt – skladištenje plina u soli; plinsko 

skladište u soli, v. underground natural gas storage in 

salt caverns. 

gas storage in salt beds – skladištenje plina u slojevima 

soli; plinsko skladište u slojevima soli, v. underground 

natural gas storage in salt caverns. 

gas storage in salt caverns – skladištenje plina u solnim 

kavernama; plinsko skladište u solnim kavernama, v. 

underground natural gas storage in salt caverns. 

gas storage in salt solution caverns – skladištenje plina 

u izluženim solnim kavernama; plinsko skladište u 

izluženim solnim kavernama, v. underground natural 

gas storage in salt caverns. 

gas storage in salt strata – skladištenje plina u slojevima 

soli; plinsko skladište u slojevima soli, v. underground 


gas storage in solution-mined caverns – skladištenje 

plina u izluženim solnim kavernama; plinsko skladište 

u izluženim solnim kavernama, v. underground natural 


gas storage reservoir – ležište za skladištenje plina; ležište 

za plinsko skladište, v. underground natural gas

gas sweetening 356 

gas viscosity 

storage in depleted gas reservoirs, underground natural 

gas storage in depleted oil reservoirs. 

gas sweetening – čišćenje plina od kiselih komponenata, 

desulfurizacija (odsumporavanje) plina. Proces uklanjanja 

kiselih plinova (sumporovodika, ugljik-dioksida) iz 

prirodnog plina prije njegove isporuke na tržište. Postoji 

nekoliko desetaka tehnologija procesa čišćenja 

koje se općenito mogu podijeliti na: (a) diskontinuirane 

(periodičke) procese (batch processes) – obrada 

plina tzv. »spužvastim željezom« (v. iron-sponge 

sweetening), kaustičnom sodom i drugim procesima 

pod komercijalnim nazivima (na primjer, Chemsweet, 

Sulfa-Check); (b) obrade plina vodenim otopinama 

amina – kemikalije koje se najčešće rabe za uklanjanje 

sumporovodika (i ugljik-dioksida) jesu monoetanolamin 

(MEA), dietanolamin (DEA), sulfi nol (smjesa 

sulfolana, di-izopropanolamina i vode), diglikolamin, 

metildietanolamin i neke komercijalne recepture (na 

primjer, Amine Guard, Ucarsol, Flexsorb); (c) obrade plina 

mješovitim otopinama –smjesama amina, fi zičkih 

otapala i vode (na primjer, komercijalnim recepturama 

Sulfi nol, Ucarsol, Flexsorb, Optisol); (d) obrade plina fi - 

zičkim otapalima (na primjer, komercijalne recepture 

Selexol, Rectisol, Purisol); (e) obrade plina vrućim otopinama 

kalij-karbonata (na primjer, komercijalne recepture 

Hot Pot, Catacarb, Benfi eld); (f) obrade plina direktnom 

oksidacijom u sumpor (na primjer, komercijalne 

recepture Stretford, Sulferox, Lo Cat); (g) obrade plina 

adsorpcijom, i (h) obrade plina membranama. Preko 

90% svih procesa čišćenja plina na kopnu otpada na 

diskontinuirane procese i obrade aminima. Izbor metode 

čišćenja plina od sumporovodika i ugljik-dioksida 

ovisi o mnogim faktorima – sastavu plina, radnoj 

temperaturi i tlaku, lokaciji bušotina, specifi kacijama 

ugovora o prodaji plina, propisima o zaštiti okoliša i 

drugim faktorima. Katkada je potrebno iz plina ukloniti 

samo sumporovodik, a katkada i ugljik-dioksid (ako 

je njegov sadržaj veći od 2 do 3%). 

gas sweetening by iron sponge process – čišćenje 

plina od kiselih komponenata spužvastim željezom, v. 

iron-sponge sweetening. 

gas sweetening plant – postrojenje za čišćenje plina od 

kiselih komponenata (za desulfurizaciju plina). Postrojenje 

za uklanjanje kiselih plinova (sumporovodika, 

ugljik-dioksida) iz prirodnog plina. Tipičan proces 

čišćenja plina ima sljedeći tijek: kiseli plin ulazi na 

dnu kontaktne kolone i struji prema njenom vrhu 

u smjeru suprotnom strujanju agensa za uklanjanje 

sumporovodika (na primjer, vodene otopine monoetanolamina). 

Pročišćeni plin izlazi na vrhu kolone 

a otopina agensa za pročišćavanje odlazi na regeneraciju 

i ponovno se vraća u proces. Za uklanjanje 

sumporovodika također se rabe molekularna sita i 

željezo-oksid (tzv. »spužvasto željezo«). 

gassy drilling mud – zaplinjena (plinizirana) bušaća 

isplaka, v. gas-cut drilling mud. 

gassy mud – zaplinjena (plinizirana) isplaka, v. gas-cut 

drilling mud. 

gassy well pump – dubinska pumpa za pliniziranu 

naftu. Dubinska pumpa za pumpanje vrlo pliniziranih 

fl uida sprječavajući pojavu plinskih čepova 

(začepljenja plinom, gas locking). Pumpa je uložnog 

(usadnog) tipa (insert-type of pump) s tri komore i 

modifi ciranim klipom i ventilom. Jedni tipovi pumpe 

sprječavaju ulaz plinova u pumpu, dok se drugi služe 

visokotlačnim komprimiranjem kako bi plin ostao u 

fl uidu u otopljenom stanju. 

gasteropods – gastropodi, puževi, v. gastropods. 

gas thermal conductivity – toplinska provodnost (koefi 

cijent toplinske vodljivosti) plinova, v. thermal conductivity 

of gases. 

gas-to-oil ratio – plinski (plinsko-naftni) faktor, v. gasoil 

ratio. 

gas trap – (1) plinska zamka, v. hydrocarbon trap. (2) 

naftni (plinski, naftno-plinski) separator, v. gas-oil separator. 

(3) separator za uzorkovanje plina iz isplake. 

Pravokutna čelična kutija na kraju voda povratne 

isplake iz bušotine za uzorkovanje plina otopljenog 

u isplaci koja se vraća na površinu za plinsku karotažu 

(mud logging). 

gas treating – (1) obrada (prerada) plina, v. gas processing. 

(2) uklanjanje kiselih komponenata iz plina. 

Čišćenje plina od kiselih komponenata – sumporovodika 

i ugljik-dioksida (kao pojedinačna, specifi čna 

operacija u okviru procesa obrade ili prerade plina, 

gas processing). 

gas treating plant – postrojenje za obradu (preradu) prirodnog 


gas treatment – obrada (prerada) plina, v. gas processing. 

gas treatment plant – postrojenje za obradu (preradu) 


gastropod mollusks gastropodi, puževi, v. gastropods. 

gastropods (Gastropoda) – gastropodi, puževi. Razred 

moluska (mekušaca, mollusks). Karakterizirani su 

izrazito izdiferenciranom glavom s očima i ticalima 

(tentakulima, tentacles) i, u većini slučajeva, jednodijelnom 

vapnenom kućicom (single calcareous shell) 

koja je zatvorena na vršku (apeksu, apex), katkada 

spiralno savijena, bez komorica i obično nesimetrična. 

Dobri provodni fosili (guide fossils). Stratigrafska 

rasprostranjenost: gornji kambrij-danas. Sinonimi: 

gasteropods, gastropod mollusks. 

gas turbine meter – turbinsko plinsko mjerilo (brojilo). 

Tip protočnog plinskog mjerila za mjerenje brzine 

strujanja plina. Plin struji kroz zakrivljene lopatice ili 

rotor na osovini uzrokujući okretanje osovine. Brzina 

vrtnje osovine je kalibrirana u brzinu strujanja plina. 

gas unit – plinska jedinica. U plinskoj karotaži – jedinica 

za mjerenje plina fona (background gas) tijekom 

karotaže. Nije standardna (normirana) i često je različito 

defi nirana, tako da 600 do 3.000 jedinica može 

iznositi 100% (ovisno o opremi i kalibraciji). 

gas viscosity – viskoznost plina. Svojstvo plina koje 

određuje otpor strujanju. Pri atmosferskom tlaku 

viskoznost plina raste s porastom temperature i sa 

smanjenjem gustoće plina (s obzirom na zrak), odnosno 

njegove molarne mase. S porastom tlaka (pri 

konstantnoj temperaturi) viskoznost plina se također 

povećava. Viskoznost slojnog plina varira od 0,01 cp 

pri niskim temperaturama i tlakovima do 0,06 cp za 

plinove velike gustoće pri visokim temperaturama i 

tlakovima (0,02 cp se može uzeti kao odgovarajuća 

prosječna vrijednost). Teško ga je mjeriti eksperimentalno, 

pa se za tehničke svrhe može odrediti iz 

empirijskih korelacija s dovoljnom točnošću (ako je 

poznata relativna gustoća ili molarna masa plina, 

pseudoreducirani tlak i temperatura i ležišni tlak i 

temperatura). Viskoznost smjese plinova i plinovitih 

ugljikovodika pri atmosferskom tlaku se može

gas volume fraction (GVF) 357 

ga(u)ge 

odrediti računski ako je poznat komponentni sastav 

smjese kao omjer (kvocijent) sume umnožaka molnog 

udjela, molarne mase i viskoznosti komponenata 

i sume umnožaka molnog udjela i molarne mase 

komponenata, ali se za proračune obično rabi korelacija 

iz literature za odgovarajuću molarnu masu i 

temperaturu smjese s mogućnošću korekcije viskoznosti 

zbog postojanja neugljikovodičnih komponenata 

– sumporovodika, ugljik-dioksida i dušika (koji 

povećavaju viskoznost plinske smjese). Viskoznost 

plinskih smjesa pri tlakovima većim od atmosferskih 

određuje se prema zakonu korespondentnih stanja i s 

pomoću pseudokritičnog i reduciranog tlaka i temperature; 

v. viscosity. 

gas volume fraction (GVF) – volumenski (obujamski) 

frakcijski protok plina. Volumenski protok plina u odnosu 

na višefazni volumenski protok, udjel protoka 

plina u ukupnom protoku fl uida pri tlaku i temperaturi 

koji vladaju u danom presjeku. Obično se izražava 

u postotku. 

gas-water (gas/water) contact (GWC) – plinsko-vodeni 

kontakt, kontakt plin-voda. Granica u ležištu (nivo 

vode ili granična ploha) između plinonosnog i vodonosnog 

dijela ležišta. Kontakt je obično horizontalan, 

ali može biti i blago ukošen. Sinonim: gas-water 

horizon, gas-water interface. 

gas-water (gas/water) horizon – plinsko-vodeni kontakt, 

kontakt plin-voda, v. gas-water contact. 

gas-water (gas/water) interface – plinsko-vodeni kontakt, 

kontakt plin-voda, v. gas-water contact. 

gas well – plinska (proizvodna plinska) bušotina. Bušotina 

koja je izbušena za proizvodnju prirodnog plina 

ili koja proizvodi ili može proizvoditi komercijalne 

količine prirodnog plina iz plinskih ležišta. Plinski 

(plinsko-naftni) faktor (gas-oil ratio) plinske bušotine 

je obično veći od 150.000. Sinonimi: blue whistler, 

gas-producing well, gasser, natural-gas well. 

gas-well backpressure (back-pressure) test – ispitivanje 

plinskih bušotina metodom protutlaka, ispitivanje 

proizvodnog kapaciteta plinskih bušotina, v. backpressure 

test. 

gas-well deliverability – produktivnost (proizvodni kapacitet) 

plinske bušotine, v. deliverability. 

gas-well deliverability test (testing) – ispitivanje produktivnosti 

(prozvodnog kapaciteta) plinskih bušotina, 

v. deliverability test, backpressure test. 

gas-well gas – plin plinske bušotine. Slobodni plin plinskih 

i plinsko-kondenzatnih ležišta i plinskih kapa 

naftnih ležišta za razliku od otopljenog plina. Sinonimima 

se mogu smatrati također termini free gas i 

nonassociated gas. 

gas well loadup – akumulacija kapljevine u plinskoj bušotini. 

Tekuća faza (tekući ugljikovodici, voda) koja se 

nakupi i postupno ispuni kanal plinske bušotine u 

slučaju kada brzina strujanja u koloni uzlaznih cijevi 

(tubing) nije dovoljno velika za kontinuirano iznošenje 

kapljevine iz bušotine. Nakupljena kapljevina 

može ugušiti bušotinu i tako prekinuti njenu proizvodnju, 

što je osobito izraženi proizvodni problem 

niskotlačnih plinskih bušotina. Katkada je dovoljno 

periodički ispuhati bušotinu (ako ona proizvodi u niskotlačni 

sustav) za produljenje njenog proizvodnog 

vijeka, a na nekim poljima se primjenjuju dubinske 

pumpe s klipnim šipkama za periodično ili kontinuirano 

uklanjanje viška vode. 

gas wetness – vlažnost plina. Sadržaj kapljevine u plinu. 

Dio volumena (u %) uzorka plina što ga čine drugi 

ugljikovodici osim metana. Vlažnost masnog plina 

(wet gas) veća je od 5%, dok biogeni plin (biogenic 

gas) ima ekstremno nisku vlažnost. 

gasworks gas – plinarski plin, v. (1) manufactured gas, 

(2) synthetic gas. 

gas zone – plinska zona. Sloj koji sadrži plin pod tlakom 

koji je dovoljno visok za proizvodnju plina nakon raskrivanja 

sloja bušotinom. 

gate – zasun, v. gate valve. 

gate station – mjerno-redukcijska plinska stanica, v. outlet 

station. 

gate valve – zasun. Zaporna komponenta cjevovoda 

koja, za razliku od ventila, omogućuje strujanje fl uida 

bez promjene smjera strujanja. Predviđen je za 

potpuno otvaranje ili potpuno zatvaranje prolaza 

struje. Zaporni element se pomiče okomito (poprečno) 

na smjer strujanja. Dijeli se na pločasti, kuglasti, 

klipni i dr. Sinonim: gate. 

gathering center (centre) – sabirni centar. Mjesto gdje 

se sastaju priključni cjevovodi podmorskih bušotina 

ili proizvodnih platformi. Glavna svrha centra je 

usmjeravanje nafte ili plina u centralni (glavni) manifold 

za primarnu obradu i zatim utovar u tankere ili 

puštanje u podmorski cjevovod. Proizvodna platforma 

ili bušotina može biti sabirni centar. 

gathering facilities – sabirni uređaji (instalacije, sustav). 

Cjevovodi i pumpne jedinice za transport nafte ili 

plina s proizvodnih koncesija zasebnim cjevovodima 

do središnjeg punkta – rezervoarskog parka ili 

glavnog cjevovoda. 

gathering lines – sabirni (kolektorski) cjevovodi (mreža 

cjevovoda). (1) Naftovodi koji vode od rezervoara na 

polju (lease tanks) do centralnog sabirnog punkta 

(central accumulation point); (2) Priključni naftovodi 

od bušotina (oil fl owlines) do centralnog postrojenja 

na polju (central lease facility); (3) Priključni cjevovodi 

(fl owlines) koji spajaju podmorske bušotine (subsea 

wells) s manifoldom (manifold center). Sinonim: fi eld 

gathering lines. 

gathering station – sabirna stanica. Skup procesnih 

uređaja, kao što su separatori, manifoldi i rezervoari, 

i mjesto gdje se skupljaju proizvedena nafta ili plin 

kako bi se obavili separacija nafte, plina i vode, obrada 

i mjerenje fl uida prije transporta u rezervoare. 

gathering system – sabirni sustav. Cjevovodi za transport 

plina od polja do magistralnog (glavnog) cjevovoda 

(main pipeline). Primjenjuju se četiri izvedbe 

(tipa) sabirnog plinskog sustava: (a) jedan glavni cjevovod 

s bočnim cjevovodima; (b) sustav višestrukih 

glavnih cjevovoda koji se granaju iz centralnog punkta; 

(c) sustav petlje, i (d) kombinirani sustav. Sabirni 

plinski sustavi se također mogu opisati kao radijalni 

ili aksijalni. 

gathering tank – skladišni naftni rezervoar. Rezervoar 

za skladištenje sirove nafte nakon separacije plina. 

gathering zone – zona prokapljivanja. Prostor između 

površine zemlje i zrcala podzemnih voda (water table). 

ga(u)ge – (1) mjerilo, mjerni instrument. U tehnici – instrument 

za mjerenje, na primjer, dimenzija, tlaka, 

volumena itd. (2) vodomjer. U hidraulici – uređaj za 

mjerenje karakteristika vode poput nivoa (visine nivoa) 

vode (water-surface elevation), brzine strujanja

ga(u)ge bob 358 

(protoka, velocity of fl ow), tlaka vode (water pressure) 

i precipitacije (količine taloga, precipitation). 

ga(u)ge bob – uteg mjerne vrpce, v. ga(u)ge weight. 

ga(u)ge hatch – mjerni otvor rezervoara, v. thief hatch. 

ga(u)ge height – (1) visina mjerenja nafte u rezervoaru. 

Vertikalna udaljenost (razmak) između referentne 

točke (reference point) na mjernom otvoru (gauge 

hatch) ili mjernom podištu (gauge platform) naftnog 

skladišnog rezervoara (crude oil storage tank) i mjerne 

točke (gauge point) na njegovu dnu. Služi za određivanje 

visine nivoa i volumena nafte u rezervoaru. 

(2) visina vode iznad ravnine očitanja, v. stage, 5. 

ga(u)ge hole – (1) kanal bušotine nominalnog promjera 

(s nominalnim promjerom), v. full-ga(u)ge hole. (2) 

mjerni otvor rezervoara, v. thief hatch. 

ga(u)ge line – (1) mjerni manifold, v. meter manifold. (2) 

mjerna vrpca, v. ga(u)ge tape. 

ga(u)ge line paste – pasta za mjernu vrpcu. Materijal 

sličan zubnoj pasti koji se stavlja na mjernu vrpcu i 

mijenja boju u kontaktu s vodom. Rabi se za određivanje 

nivoa vode ili mulja i vode na dnu rezervoara. 

ga(u)ge loss – gubitak promjera, v. ga(u)ge wear. 

ga(u)ge platform – mjerno podište rezervoara. Čelična 

platforma duž vrha naftnog skladišnog rezervoara 

(crude oil storage tank) s koje se spušta mjerna vrpca 

(gauge tape) kroz mjerni otvor na rezervoaru (gauge 

hatch) radi mjerenja visine nivoa i volumena nafte. 

ga(u)ge point – nulta mjerna točka rezervoara, v. 

ga(u)ging point. 

ga(u)ge pressure – manometarski tlak. Tlak koji pokazuje 

(registrira) manometar, tj. veličina tlaka iznad 

atmosferskog. Zbroj manometarskog i atmosferskog 

tlaka daje vrijednost apsolutnog tlaka (absolute pressure); 

v. atmospheric pressure. 

ga(u)ge rod – mjerna šipka. Šipka s oznakama (drvena 

ili čelična) za mjerenje visine nivoa nafte u skladišnom 

rezervoaru (crude oil storage tank). Spušta se u 

rezervoar kroz mjerni otvor (gauge hatch) na njegovu 

vrhu. Sinonimi: dipping rod, dip stick. 

ga(u)ge rolling-cutter teeth row – vanjski (periferni, 

obodni) niz (vijenac) zubaca žrvnja, v. rolling-cutter 

teeth row. 

ga(u)ge table – računska tablica (tablica kapaciteta) rezervoara, 

v. tank table. 

ga(u)ge tank – mjerni rezervoar, v. ga(u)ging tank. 

ga(u)ge tape – mjerna vrpca. Namotana mjerna vrpca s 

utegom na jednom kraju (gauge weight) za mjerenje 

nivoa tekućine u rezervoaru. Spušta se u rezervoar 

kroz mjerni otvor (gauge hatch) na njegovom vrhu. 

Sinonimi: dip tape, ga(u)ge line. 

ga(u)ge ticket – otpremnica nafte iz rezervoara. Zapisnik 

o količini nafte koja je otpremljena iz skladišnog 

rezervoara (stock tank) u naftovod ili cisternu. Sadrži 

podatke o specifi čnoj težini nafte, temperaturi, količini 

taloga i vode u nafti, te vrijeme otpreme. Sinonim: 

run ticket. 

ga(u)ge wear – gubitak promjera. U procesu bušenja 

– gubitak promjera bušaćeg dlijeta zbog abrazivnog 

habanja. Mjeri se i izvještava u 1 / 32 inča. Sinonim: 

ga(u)ge loss. 

ga(u)ge weight – uteg mjerne vrpce. Uteg koji se nalazi 

na kraju vrpce za mjerenje nivoa nafte u rezervoaru 

(gauge tape). Uteg se spušta do dna rezervoara koji je 

nulta točka u računskim tablicama rezervoara. Obično 

se izrađuje od mjedi (kako bi se izbjeglo iskrenje) 

i može biti nazupčan duž ruba za kredu ili indikatorsku 

pastu. Sinonimi: dip bob, dip weight, ga(u)ge bob, 

ga(u)ging bob, ga(u)ging weight. 

ga(u)ging – mjerenje nivoa u rezervoaru. Mjerenje 

(određivanje) nivoa tekućine u rezervoaru mjernom 

vrpcom ili užetom. Sinonim: dipping. 

ga(u)ging a tank – mjerenje sadržaja rezervoara. Mjerenje 

(određivanje) volumena nafte u skladišnom 

rezervoaru (najčešće mjernom vrpcom s utegom). 

Za rezervoar se napravi tablica volumena nafte u 

ovisnosti o visini nivoa nafte u rezervoaru. 

ga(u)ging a well – mjerenje potencijala bušotine. Potrebna 

mjerenja na bušotini radi određivanja njena 

proizvodnog potencijala i dopuštene proizvodnje 

koju odobrava nadležno državno regulativno tijelo. 

ga(u)ging bob – uteg mjerne vrpce, v. ga(u)ge weight. 

ga(u)ging hatch – mjerni otvor rezervoara, v. thief hatch. 

ga(u)ging hole – mjerni otvor rezervoara, v. thief hatch. 

ga(u)ging lock – mjerni otvor rezervoara, v. thief hatch. 

ga(u)ging nipple – mjerni otvor rezervoara, v. thief 

hatch. 

ga(u)ging point – nulta mjerna točka rezervoara. Točka 

na dnu skladišnog naftnog rezrvoara (crude oil storage 

tank) do koje se spušta uteg mjerne vrpce (gauge 

tape). Čini nultu točku u računskoj tablici rezervoara 

(pri mjerenju njegova volumena). Sinonimi: dip point, 

ga(u)ge point, point zero. 

ga(u)ging reference point – referentna mjerna točka 

rezervoara. Oznaka na mjernom otvoru skladišnog 

naftnog rezervoara (crude oil storage tank) od koje 

se spušta mjerna vrpca (kod mjerenja visine nivoa i 

volumena nafte u rezervoaru). Sinonim: dipping reference 

point. 

ga(u)ging tank – mjerni rezervoar. Rezervoar za mjerenje 

proizvedene količine (proizvodnje) sirove nafte. 

Sinonim: measuring tank. 

ga(u)ging weight – uteg mjerne vrpce, v. ga(u)ge weight. 

gault – golt. Vrsta neelastične, tvrde, kompaktne (guste) 

gline ili teškog glinovitog tla velike debljine 

(osobito glinena formacija Gault iz donje krede u 

Velikoj Britaniji). Sinonim: galt. 

Gauss’ error curve – Gaussova (normalna) razdioba 


Gaussian curve – Gaussova (normalna) krivulja, v. normal 

curve. 

Gaussian distribution – Gaussova (normalna) razdioba 


geanticlinal – (1) geoantiklinala. Prvobitni, danas zastarjeli, 

naziv za geoantiklinalu (v. geoanticline). (2) 

geoantiklinalan. Koji se odnosi na geoantiklinalu. 

geanticline – geoantiklinala, v. geoanticline. 

gear pump – zupčasta pumpa. Tip rotacijske pumpe 

s dva kompleta uzubljenih zupčanika. Usisavanje i 

tlačenje fl uida se vrši rotacijom vratila zupčanika. 

Zupčaste pumpe su efi kasne za pumpanje malih volumena 

fl uida (često velike viskoznosti) pri visokim 

tlakovima. 

Gedinnian, Gedinnian stage – žedin, gedinn. Stratigrafski 

kat donjeg devona (Lower Devonian) u Europi 

– iznad silurskog ladlova (Ludlovian), a ispod zigena 

(Siegenian). 

gel – gel. Koagulirani oblik koloidnih supstancija redovno 

želatinozne konzistencije. Providna do prozirna, 

gel

gelation 359 

geochemical analysis 

polučvrsta i prividno homogena tvar (viskozna tvar 

slična hladetini). Može izdržati ograničena smična 

naprezanja. Primjenjuje se u ležištima sa zonama 

visoke propusnosti ili s pukotinama za redukciju njihove 

permeabilnosti. Formira se reakcijom polimera 

(otopine polimera i umreživača). Primjenu ima također 

u tehnologiji hidrauličkog frakturiranja slojeva; v. 

gelation, gelation time, gel strength. 

gelation – geliranje, formiranje gela. Proces stvaranja 

gela iz sola koagulacijom ili precipitacijom s elektrolitom. 

gelation time – vrijeme geliranja (formiranja gela). Vrijeme 

stvaranja gela je važna varijabla projekta. Na 

duljinu vremena formiranja gela utječu brojni faktori 

Vrijeme se općenito skraćuje s porastom temperature, 

koncentracije i molarne mase polimera, stupnja 

hidrolize i koncentracije umreživača. Na vrijeme 

također utječu tip polimera, salinitet, pH i primjese 

(sumporovodik, dvovalentni kationi – Ca i Mg – željezo, 

mikroorganizmi). Sinonim: gel time. 

gel cement – gel-cement. Cement ili cementna kaša (cement 

slurry) kojima je dodan bentonit kao punilo i/ili 

za smanjivanje težine kaše. 

gel-cement slurry – kaša (otopina) gel-cementa, v. gel 

cement. 

gelled oilfrac – hidrauličko frakturiranje geliranim uljem, 

v. hydraulic fracturing. 

gelled polymer – umreženi polimer, v. crosslinked polymer. 

gelled waterfrac – hidrauličko frakturiranje geliranom 

vodom, v. hydraulic fracturing. 

gelling agent – agens za geliranje. U tehnologiji obrade 

slojeva kiselinom – aditiv za povećavanje viskoznosti 

kiseline (topljive smole, sintetski polimeri, fi na sol, 

fi ni pijesak), čime se usporava njena reakcija s formacijom 

i smanjuju njeni gubici; v. acid additives. 

gel mineral – mineraloid, v. mineraloid. 

gel strength – čvrstoća gela. (1) Sposobnost ili mjera 

sposobnosti koloida da formiraju gel; minimalno 

smično naprezanje (shearing stress) koje će permanentno 

deformirati gel (na primjer, bušaću isplaku). 

Čvrstoća gela raste s povećanjem koncentracije polimera 

i umreživača. Na čvrstoću također utječu i tip 

polimera, temperatura, salinitet, pH i primjese (sumporovodik, 

dvovalentni kationi – Ca i Mg – željezo, 

mikroorganizmi). Čvrstoća gela defi nira sposobnost 

bušaće isplake za držanje čvrstih čestica u suspenziji 

i daje indikaciju tiksotropnih svojstava isplake. (2) 

Otpornost na smicanje (shear resistance) isplake u 

mirovanju. 

gel time – vrijeme geliranja (formiranja gela), v. gelation 

time. 

general age equation – opća jednadžba geološke starosti. 

Zavisnost između radioaktivnog raspada (radioactive 

decay) i geološkog vremena (geological time) 

koja uzima u obzir prvobitno postojeće atome potomka 

(daughter atoms). 

general base level – konačna baza erozije, v. ultimate 

base level. 

general material balance equation – opća jednadžba 

materijalne bilance. Univerzalna jednadžba materijalne 

bilance čiji pojedini članovi izražavaju proizvodnju 

nafte, plina i vode, injektiranje plina i vode 

u ležište, pritok vode iz vodonosnog napajanja (akvifera) 

ležišta i ekspanziju nafte, plina, vode i ležišne 

stijene. Svi članovi opće jednadžbe materijalne bilance 

nisu istovremeno bitni, pa se ona prilagođava 

danom tipu ležišnog režima (režimu otopljenog 

plina, plinske kape, vodotlačnom ili kombiniranom 

s injektiranjem fl uida u ležište ili bez injektitanja; v. 

material balance equation. 

general gas law – jednadžba stanja idealnog plina, v. 

ideal gas law. 

general-purpose map – pregledna geološka karta. Karta 

predviđena (konstruirana) za prikazivanje velike 

količine geoloških podataka za mnoge svrhe – planiranje 

uporabe zemljišta, naftnu geologiju, položaj 

cestovnih magistrala i dr. Mjerilo tih karata u SAD je 

obično 1:24.000 i ne manje od 1:6.2500; v. specialpurpose 

map. 

generator gas – generatorski plin, v. producer gas, 1. 

genetic increment of strata – genetski prirast slojeva. 

Vertikalna sekvencija slojeva sedimentne stijene (sedimentary 

rock strata) sedimentirana tijekom jednog 

sedimentacijskog ciklusa (depositional cycle). Genetski 

prirast slojeva na dnu je ograničen neskladom 

(unconformity), promjenom facijesa (facies change) 

ili bazom transgresivnog pijeska (base of transgressive 

sand), a na vrhu vremenskim markerom (time marker). 

Genetski prirast slojeva se rabi u kronostratigrafskom 

kartiranju (time-rock stratigraphic mapping). 

genetic sand unit – genetska pješčana jedinica. Formacija 

koja se sastoji od pijesaka istog postanka (podrijetla). 

gentle breeze – povjetarac. U meteorologiji – tip vjetra 



(brzina vjetra između 7 i 10 čvorova, odnosno od 12 

do 19 km/h ili 3,4 do 5,4 m/s – v. Beaufort wind scale). 

Pri tom vjetru se lišće neprekidno njiše i šušti i 

pokreću se lake zastave. Na moru povjetarac stvara 

vrlo male valove (srednje visine od 0,3 do 0,6 m ili 1 

do 2 stope) čije se krijeste počinju lomiti, pjena ima 

staklasti izgled i katkada su raspršene bjeline (»bijeli 

mačići«). U hrvatskoj terminologiji se takav vjetar 

naziva još slabi vjetar; v. light breeze, Beaufort scale 

of waves. 

gentle fold – položena bora. Bora s blagim nagibom 

krila (limbs), s kutom između krila (interlimb angle) 

od 120 do 180 stupnjeva. 

geoanticline – geoantiklinala. (1) Pokretljivo uzdignuće 

(savijenost prema gore) Zemljine kore regionalnog 

protezanja (suprotno od geosinklinale – v. geosyncline). 

(2) U užem smislu – antiklinala (antiklinalna 

struktura, anticlinal structure) koja se formirala u geosinklinalnim 

sedimentima (geosynclinal sediments) 

usljed bočnog (postranog) stlačivanja (lateral compression). 

Sinonimi: geanticlinal, geanticline. 

geobarometer – geobarometar. Par minerala čiji je sastav 

ovisan o tlaku. 

geobarometry – geobarometrija. Svaka metoda, direktna 

ili indirektna, određivanja tlakova pri kojima su 

se formirali minerali ili stijene, na primjer, interpretacija 

kemijskih ili mineralnih reakcija osjetljivih na 

tlak (termin je analogan terminu geotermometrija 

– v. geothermometry). 

geobasin – geobazen. Struktura geosinklinalnog tipa 

(structure of geosynclinal type) ali bez nabiranja (folding) 

sedimenata koji je ispunjavaju. 

geochemical analysis – geokemijska analiza. Primje

geochemical anomaly 360 

geochronometric unit 

na metoda kemijske analize za rješavanje geoloških 

problema. 

geochemical anomaly – geokemijska anomalija. Koncentracija 

jednog ili više elemenata u stijeni, tlu, 

sedimentu, vegetaciji ili vodi koja je primjetno veća 

od vrijednosti fona (background). Termin se također 

može primijeniti u slučaju koncentracije ugljikovodika 

u tlu. 

geochemical balance – geokemijska ravnoteža. Izučavanje 

proporcionalne distribucije (preraspodjele) 

i brzina migracije pojedinog elementa, minerala ili 

spoja u procesima koji se zbivaju na cijeloj Zemlji, na 

primjer, izučavanje distribucije kvarca u eruptivnim 

(magmatskim) stijenama (igneous rocks), njegova 

oslobađanja pri trošenju (raspadanju, weathering) i 

preraspodjele u sedimentima i, u otopljenom stanju, 

u terestričkim (kontinentalnim) vodama i oceanima. 

geochemical cycle – geokemijski ciklus. Slijed stadija 

migracije (izmjene) elemenata između velikih geokemijskih 

ležišta pri promjeni geoloških okolnosti. 

Razlikuje se glavni geokemijski ciklus (major geochemical 

cycle) koji se odvija od magme i kroz eruptivne 

(magmatske) stijene u sediment i sedimentne 

stijene i dalje u metamorfne stijene i, moguće, kroz 

migmatite ponovno (natrag) u magmu i mali ili egzogeni 

geokemijski ciklus (minor geochemical cycle, 

exogenic geochemical cycle) koji teče od sedimenta 

do sedimentnih stijena, zatim do raspadnutog materijala 

i ponovno (natrag) do sedimenta. 

geochemical exploration – geokemijsko istraživanje 

(prospekcija). Istraživanje ekonomskih rudnih ležišta 

ili nafte i plina otkrivanjem (pronalaženjem) nenormalnih 

koncentracija elemenata ili ugljikovodika u 

površinskim materijalima ili organizmima metodama 

koje se mogu primijeniti u terenskim radovima 

– opažanjem s pomoću instrumenata ili ekspresnom 

analizom. Sinonim: geochemical prospecting. 

geochemical facies – geokemijski facijes. Svaka geološka 

tvorevina površinskog rasprostiranja koja se može 

razlikovati na bazi izmjenljivosti elementarnog sastava, 

radioaktivnosti ili drugih geokemijskih svojstava. 

Litofacijes (lithofacies) se može odrediti kemijskim 

metodama (kemijski defi nirati) ali se geokemijski facijes 

može karakterizirati obilježjima koja se praktično 

ne odražavaju na litologiju kao, na primjer, sastav 

elemenata primjesa ili radioaktivnost. 

geochemical logging – geokemijska karotaža. Mjerenje 

sadržaja kemijskih elemenata u formacijama (stijenama) 

– silicija, kalcija, aluminija, željeza, sumpora, 

titana i gadolinija, a također je moguće indirektno 

procijeniti sadržaj magnezija u formaciji. Geokemijska 

karotaža je kompleksna kombinacija više karotažnih 

metoda i pribora (spektrometrijska gama-karotaža, 

inducirana spektrometrijska gama-karotaža, 

kompenzirana neutronska karotaža i aktivacijska 

karotaža) koji konstrukcijski čine cjelinu. Također 

se može mjeriti temperatura i električna otpornost 

(specifi čni električni otpor) isplake. Primjenjuje se 

za geološke korelacije formacija, procjenu mineraloškog 

i litološkog sastava formacija, volumenskog 

sadržaja šejla, tipa minerala gline, kapaciteta kationske 

izmjene, poroznosti, permeabilnosti i zasićenja 

vodom te identifi kaciju matičnih stijena. 

geochemical logging tool – geokemijska karotažna 

sonda, sonda za geokemijsku karotažu. Sonda koja 

rabi nuklearnu spektrometriju u kanalu bušotine 

za mjerenje obilnosti elemenata (abundance of elements) 

u formacijama. 

geochemical prospecting – geokemijska prospekcija, 

v. geochemical exploration. 

geochemical survey – geokemijsko snimanje. Kartiranje 

geokemijskih facijesa (v. geochemical facies). 

geochemistry – geokemija. Znanost koja izučava raspodjelu 

(distribuciju)i količinu (sadržaj) kemijskih 

elemenata u mineralima, stijenama, rudama, tlima, 

vodama i atmosferi i također kružni tok (cirkulaciju) 

elemenata u prirodi na bazi svojstava njihovih atoma 

i iona. Geokemija se osim toga bavi izučavanjem 

distribucije i obilnosti izotopa (uključujući probleme 

učestalosti nalaženja jezgara i njihove stabilnosti u 

svemiru). U općenitijem smislu, pod geokemijom se 

razumijevaju sva geološka istraživanja koja zadiru u 

kemijske promjene. Glavni zadatak geokemije je sinoptička 

procjena obilnosti elemenata u Zemljinoj 

kori i u glavnim klasama minerala i stijena. 

geochron – geokron. Interval geološkog vremena koji 

odgovara litostratigrafskoj jedinici (v. lithostratigraphic 

unit). Može se mijenjati od mjesta do mjesta kao 

i starost te jedinice. 

geochronic – geokroni. Zastarjeli (iz uporabe izašao) sinonim 

termina geochronologic (geokronološki(crude 

oil storage tank)). 

geochronologic – geokronološki. Koji pripada ili se odnosi 

na geokronologiju (v. geochronology). Zastarjeli 

sinonim: geochronic. 

geochronologic interval – geokronološki interval. Vremenski 

raspon između dvaju geoloških zbivanja (geologic 

events). Sinonim: interval. 

geochronologic unit – geokronološka jedinica, jedinica 

geološkog vremena. Interval neprekinutog (kontinuiranog) 

vremena u geološkoj povijesti tijekom kojeg 

su se formirale odgovarajuće kronostratigrafske jedinice 

(v. time-stratigraphic unit). Geokronološka jedinica 

nije materijalna jedinica ili slojno tijelo i zato 

nije strogo stratigrafska jedinica, nego odgovara vremenskom 

rasponu uspostavljene kronostratigrafske 

jedinice. Geokronološke jedinice su (redoslijedom 

prema nižem rangu, odnosno prema smanjujućem 

trajanju) eon (v. eon), era (v. era), period (v. period), 

epoha (v. epoch) i doba (v. age). Nazivi perioda i jedinica 

nižeg ranga (epoha, doba) poklapaju se s 

nazivima kronostratigrafskih jedinica, dok se nazivi 

nekih eona i era formiraju nezavisno. Sinonim: geologic-time 

unit, time unit. 

geochronology – geokronologija, geološka kronologija. 

Izučavanje vremena povezanog s poviješću Zemlje, 

osobito putem sustava za određivanje apsolutne 

starosti (v. absolute age determination) i relativne 

starosti (v. relative dating) koji su u tu svrhu razvijeni. 

Sinonimi: geochrony, geologic chronology. 

geochronometer – geokronometar, geokronometrijski 

sat. Fizičko svojstvo, materijal ili element čije se formiranje 

(pojavljivanje), alteracija (izmjena) ili razaranje 

mogu kalibrirati ili povezati s poznatim intervalom 

vremena; v. radioactive clock. 

geochronometric unit – geokronometarska jedinica. 

Jedinica uspostavljena neposrednom podjelom geološkog 

vremena (geologic time) izražena u godinama, 

koja se ne bazira na vremenskom rasponu određene 

kronostratigrafske jedinice (chronostratigrap

geochronometry 361 

geological cross section 

hic unit), nego jednostavno čini vremensku podjelu 

prikladne veličine (kao u razvoju vremenske skale za 

pretkambrij). Granice su proizvoljno odabrane ili su 

usklađene prema starosti u godinama. 

geochronometry – geokronometrija. Mjerenje geološkog 

vremena (v. geologic time) geokronološkim 

metodama, osobito radiometrijsko datiranje (radiometric 

dating). 

geochrony – geokronologija. Zastarjeli (izašao iz uporabe) 

sinonim termina geochronology (v.). 

geocratic – geokratonski, epirokratonski, v. epeirocratic, 

2. 

geocryology – geokriologija. Izučavanje snijega i leda 

na Zemlji, osobito izučavanje permafrosta (trajno 

zamrznutog tla). 

geocyclic – geociklički. (1) Koji se odnosi na rotaciju 

(okretanje) Zemlje. (2) Koji se odnosi na periodičko 

zbivanje na Zemlji. 

geocyclicity – geocikličnost. Kvaliteta ili stanje nekog 

objekta koje je geociklično (v. geocyclic), na primjer, 

u defi niranju svih zbivanja cikličke prirode koja se 

primjećuju pri izučavanju sedimentnih stijena i za 

koja se ne može utvrditi specifi čni uzročni mehanizam. 

geode – geoda. (1) Šuplje ili djelomično šuplje tijelo 

kuglastog ili jajolikog oblika, promjera od 2,5 do 30 

cm i više, koje se sreće u nekim slojevima vapnenca i 

(rjeđe) šejla. Ispunjena je mineralima (kalcitom, kalcedonom). 

Geode se, za razliku od druza (druse), mogu 

pri trošenju (raspadanju) stijena (weathering) u kojima 

se nalaze odvojiti od njih u obliku pojedinačnih 

odvojenih nodula (nodule) ili konkrecija (concretion), a 

mineralni sastav kristala koji ih ispunjavaju se razlikuje 

od sastava stijena. (2) Šupljina u geodi prekrivena 

(obložena) kristalima. (3) Šupljina u stijeni i kristali u 

njoj koja se ne može odvojiti u obliku pojedinačne 

nodule iz stijene u kojoj se nalazi. 

geodepression – geodepresija. Duga i uska depresija 

(depression) s razmjerima geosinklinale koja nije 

nužno ispunjena sedimentima. 

geodetic sea level – srednji nivo (razina) mora, v. mean 

sea level. 

geodynamic – geodinamički, geodinamski. Termin za 

označavanje fi zičkih procesa koji se zbivaju unutar 

Zemlje (u Zemljinoj unutrašnjosti) i djeluju na strukturu 

Zemljine kore. 

geodynamic height – geodinamička (dinamička) visina, 

v. dynamic height, 2. 

geodynamics – geodinamika. Grana znanosti koja se 

bavi izučavanjem sila koje djeluju i procesa koji se 

zbivaju u unutrašnjim dijelovima Zemlje. 

geodynamic pressure – geodinamički tlak. Tlak (ili naprezanje) 

na podzemne stijene i njihove fl uide usljed 

deformacijskih procesa, na primjer, izdizanja solne 

dome ili tlačnog (kompresijskog) nabiranja. 

geoecology – geoekologija, ekologija okoliša, v. environmental 

geology. 

geoelectricity – geoelektricitet, zemljin elektricitet. 

Prirodne električne pojave i polja Zemlje. Zemljin 

elektricitet je usko povezan sa zemljinim magnetizmom 

(geomagnetizmom, geomagnetism); v. telluric 

current. 

geoelectric section – geoelektrični presjek (profi l). Vertikalna 

distribucija debljina slojeva s različitom električnom 

vodljivošću, dielektričnom permeabilnošću 

i magnetskom susceptibilnošću. Presjekse obično 

sastavlja pomoću sondiranja ili karotaže. 

geofl uid – porni fl uid. Svaki fl uid, nafta, plin ili voda, koji 

se nalazio ili se nalazi u porama stijena. 

geographic cycle – ciklus erozije (denudacije), erozijski 

(denudacijski) ciklus, v. cycle of erosion. 

geohydrology – geohidrologija, hidrologija podzemnih 

voda. Grana hidrologije koja se bavi izučavanjem 

podzemnih voda. Termin se često izmjenljivo rabi 

kao sinonim termina hydrogeology (hidrogeologija) i 

primjenjuje se u odnosu na hidrološke karakteristike 

ili karakteristike strujanja podzemnih voda i također 

u odnossu na ukupnu hidrologiju Zemlje bez geoloških 

ograničenja. Sinonim: ground-water hydrology. 

geoisotherm – geizoterma, v. isogeotherm. 

geolith – geolit, v. lithostratigraphic unit. 

geologic – geološki, v. geological. 

geologic age – (1) geološka starost. Starost fosilnih organizama 

(fosila), stijena, minerala, ruda, određenih 

geoloških zbivanja ili struktura koja se odnosi na skalu 

geološkog vremena i izražena je u jedinicama vremena 

– godinama ili stoljećima (apsolutna starost – v. 

absolute age) – ili kao vrijeme nekog zbivanja u povijesti 

Zemlje u odnosu na vrijeme drugog geološkog 

zbivanja (relativna starost – v. relative age). Termin 

također označava starost koja je odrediva (mjerljiva) 

geološkim metodama. (2) geološko vrijeme. Termin 

koji se primjenjuje za označavanje davnih razdoblja 

iz geološke povijesti kako bi se razlikovala od suvremenih 

(sadašnjih) ili povijesnih vremena. 

geologic age determination – određivanje geološke 

starosti. Određivanje apsolutne starosti (v. absolute 

age) ili relativne starosti (v. relative age) geoloških 

zbivanja ili struktura. 

geological – geološki. Koji se odnosi na geologiju ili joj 

pripada (povezan s njom). Sinonim termina geologic. 

Međutim, Oxfordski rječnik engleskog jezika (Oxford 

English Dictionary) pravi neznatnu razliku u značenjima 

termina geologic i geological pri njihovoj uporabi 

– prvi se termin pretežito primjenjuje samo kao pridjev 

stvari koje čine dio predmeta znanosti, na primjer, 

geologic epoch (geološka epoha), ali ne geologic 

history (geološka povijest). Izbor između oblika geological 

i geologic je u literaturi i praksi prepušten na 

volju korisniku. Terminu geological se općenito daje 

prednost u nazivima geoloških ispitivanja i društava 

te u engleskoj i kanadskoj uporabi. 

geological and geophysical costs – troškovi geoloških 

i geofi zičkih istraživanja. Troškovi topografskih, geografskih, 

geoloških, geokemijskih i geofi zičkih studija 

tijekom istraživanja danog područja. Ti troškovi također 

uključuju troškove prava pristupa na područje 

za izvođenje istraživačkih studija i troškove za plaće. 

Sinonim: G and G costs, G and G expenses. 

geological correlation – geološka korelacija, v. correlation, 

2. 

geological cross section – geološki poprečni presjek 

(poprečni profi l). Grafi čki prikaz vertikalnih segmenata 

Zemlje koji se rabi za objašnjavanje ili interpretaciju 

geoloških odnosa s pratećim geološkim kartama 

ili bez njih. Za konstrukciju geološkog poprečnog 

presjeka ležišta je nužno najprije odabrati referentni 

horizont (nivo) od kojeg će se mjeriti nadmorske visine 

i dubine, orijentaciju presjeka, podatke koji će 

biti prikazani (produktivni horizonti, debljine, pojave

geological engineering 362 

geologic hazard 

ugljikovodika, geokemijski podaci) te vertikalno i horizontalno 

mjerilo. Postoje dva glavna tipa geoloških 

poprečnih presjeka: (a) strukturni poprečni presjek 

(v. structural cross section), (b) stratigrafski poprečni 

presjek (v. stratigraphic cross section). 

geological engineering – geološka razrada ležišta. 

Proces određivanja prostiranja i kontinuiteta ležišta 

ugljikovodika uporabom podataka seizmičkih 

istraživanja, analiza regionalne geologije i geologije 

sredine sedimentacije te interpretacije karotažnih 

mjerenja i analiza jezgara stijena za određivanje petrofi 

zikalnih parametara (poroznost, permeabilnost, 

zasićenje). Zaključci geologa razrade ležišta se obično 

ne mogu verifi cirati dok se ne izbuše dodatne 

bušotine i ne napravi sinteza podataka geoloških i 

petrofi zikalnih analiza kako bi se utvrdio čvrsti dijagnostički 

koncept o veličini (volumenu) ležišta, distribuciji 

fl uida u ležištu i karakteru prirodnih režima 

proizvodnje. S razvojem spoznaja o ležištu, sukladno 

s nastavljanjem bušenja i proizvodnje, geolog razrade 

zajedno s tehnologom razrade, odabire lokacije 

dodatnih bušotina radi daljnje razrade ležišta/polja i 

optimizacije proizvodnje nafte i plina. 

geological exploratory drill hole – strukturna bušotina, 

v. structure test. 

geological oceanography – geološka oceanografi - 

ja, marinska geologija. Smjer u izučavanju oceana, 

uglavnom oceanskog dna i granica između oceana 

i kontinenata, uključujući osobitosti podvodnog reljefa, 

geokemiju i petrologiju sedimenata i temeljnih 

stijena oceanskog dna te također utjecaj morske 

vode i valova na dno oceana i materijale koji ga grade. 

Sinonimi: marine geology, submarine geology. 

geological periods – geološka razdoblja. Razdoblja 

u geološkoj prošlosti Zemlje. Zemlja je poprimila 

sadašnju veličinu više-manje prije 4 do 5 milijardi 

godina dok je život na Zemlji nastao otprilike prije 

2 milijarde godina, ali dobro očuvanih fosilnih ostataka 

nema iz razdoblja prije kambrija koji je započeo 

prije otprilike 550 milijuna godina. Duga i nepoznata 

geološka prošlost Zemlje prije kambrija pripada 

razdoblju pretkambrija (Precambrian). Poznata geološka 

povijest Zemlje od kambrija (kambrijskog 

perioda) podijeljena je na tri ere (od kojih svaka 

uključuje brojne periode koji se dalje dijele na manja 

razdoblja) – paleozojsku eru ili paleozoik (Paleozoic 

Era), mezozojsku eru ili mezozoik (Mesozoic Era) i kenozojsku 

eru ili kenozoik (Cenozoic Era). 

geological reef reservoir model – geološki model grebenskog 

ležišta. Jedan od tipova modela karbonatnih 

ležišta (v. carbonate reservoir models) koji je sastavljen 

od modela ležišta s oplićivanjem prema gore (v. 

upward-shoaling reservoir model), potplimno-natplimnog 

(suptidalno-supratidalnog) modela (v. subtidal-supratidal 

reservoir model) i modela krškog ležišta 

s urušavanjem (v. karst-collapse reservoir model). 

Razlika je u tome što su područja facijesa svedena 

na karbonatni šelf ograničenog prostiranja s visokim 

reljefom iznad morskog dna i sa strmo nagnutim 

stranama. Facijes unutarnjeg šelfa ili lagune, lociran 

prema kopnu od ruba šelfa, obično sadrži znatnu 

količinu mulja. Grejnstoni, pekstoni i baundstoni, 

vezani uz grebenski facijes, obično se sreću duž ruba 

šelfa. Kompakcija (zbijanje) i cementacija tipično 

razaraju permeabilnost lagunskih muljeva, a prete- 

žito zrnasti sedimenti i baundstoni ruba šelfa ostaju 

kao ležišne stijene. Međutim, selektivno izluživanje, 

dolomitizacija i okršavanje mogu znatno izmijeniti 

svojstva permeabilnosti. Ležišne stijene mogu biti 

vrlo kompleksne zbog brojnih mogućih kombinacija 

sedimentacijskih i dijagenetskih pojava. 

geological science – geološka znanost. Svaka grana 

(disciplina) geologije, na primjer, geofi zika, geokemija, 

paleontologija, petrologija itd. Termin se 

obično rabi u množini (geological sciences); v. Earth 

science, geoscience. 

geologic body – geološko tijelo. Termin slobodne uporabe 

koji označava svaki volumen stijene odabran 

za izučavanje ili opisivanje bez ograničenja njegove 

veličine, na primjer, veliki granitski pluton Sierra- 

Nevada u Kaliforniji, leća aktinolitskih škriljavaca sa 

serpentinitom, agregat kvarcnih čestica vidljivih pod 

mikroskopom u izbrusku pješčenjaka. 

geologic chronology – geokronologija, v. geochronology. 

geologic climate – geološka klima, paleoklima, v. paleoclimate. 

geologic-climate unit – geološko-klimatska (klimatsko-stratigrafska) 

jedinica. Termin koji primjenjuje 

Američka komisija za stratigrafsko nazivlje (American 

Commission on Stratigraphic Nomenclature) za 

označavanje ustanovljene, široko rasprostranjene 

klimatske epizode defi nirane na bazi izučavanja sedimenata 

(stijena) kvartara, na primjer, glacijal (glaciation), 

interglacijal (interglaciation), stadijal (stade) i 

interstadijal (interstade). Geološko-klimaska jedinica 

ne odgovara strogo stratigrafskoj jedinici (stratigraphic 

unit). Različite stratigrafske granice koje određuju 

granice geološko-klimatske jedinice na različitim 

geografskim širinama vjerojatno nisu izokrone. Sinonim: 

climate-stratigraphic unit. 

geologic column – geološki (stratigrafski) stup (stupac). 

(1) Sastavljeni dijagram koji u jednom stupcu prikazuje 

redoslijed zalijeganja sedimenata (sekvenciju 

stratigrafskih jedinica) cjelokupnog geološkog vremena 

ili njegova dijela na danom mjestu (lokalitetu) 

ili području (pri čemu su najstariji sedimenti ili jedinice 

smješteni na dnu, a najmlađi na vrhu stupca, 

dok su nagibi svedeni na horizontalnu liniju). Geološki 

stupci se sastavljaju tako da bi prikazali odnose 

stratigrafskih jedinica prema jedinicama geološkog 

vremena i njihove uzajamne položaje u presjeku. 

Sinonim: column, stratigraphic column; v. columnar 

section. (2) Vertikalni ili kronološki raspored ili redoslijed 

(sekvencija) stratigrafskih jedinica prikazani na 

geološkom stupu. Sinonim: column, stratigraphic column; 

v. geologic section. 

geologic cycle – geološki ciklus, v. orogenic cycle. 

geologic engineering – inženjerska geologija, v. engineering 

geology. 

geologic erosion – geološka (prirodna) erozija. Erozija 

uzrokovana djelovanjem prirodnih geoloških procesa, 

sinonim termina normal erosion (v. normal erosion, 

2). 

geologic formation – geološka formacija, formacija, v. 

formation,1. 

geologic hazard – geološka opasnost. Uvjeti (stanja) 

ili pojave (prirodni ili posljedica ljudske djelatnosti) 

koji predstavljaju opasnost ili potencijalnu opasnost 

za ljudske živote ili materijalna dobra, na primjer, kli

geologic high 363 

geology 

zanja tla, navodnjavanja, potresi, slijeganja zemljišta, 

obalne i plažne erozije, rasjedanja, propuštanja ili 

proboji nasipa i brana, havarije u rudnicima, zagađivanja 

okoliša i odlaganja otpada te prodori morske 

vode. 

geologic high – (1) geološko uzdignuće. U naftnoj geologiji 

– termin koji označava strukturu u kojoj stijene 

zaliježu na višem položaju u odnosu na okolno 

područje; v. geologic low. (2) kasnija (mlađa) geološka 

formacija. U naftnoj geologiji – termin koji se rabi za 

označavanje relativno mlađe (kasnije) formacije (termin 

nije ni u kakvoj vezi s visinom formacije iznad 

nivoa mora – elevation); v. geologic low. 

geologic history – geološka povijest, povijest Zemlje. 

Povijest geološkog razvoja, povijest Zemlje i njenih 

prebitavatelja tijekom geološkog vremena. Često 

se razmatra za određena područja ili vremenske odsječke 

ili u nekim aspektima. Obuhvaća sve kemijske, 

fi zičke i biološke uvjete koji postoje na Zemlji ili u 

njenoj unutrašnjosti, sve procese koji stvaraju i mijenjaju 

te uvjete i sva zbivanja koja utječu na bilo koji 

dio Zemlje (uključujući i njene prebitavatelje) u razdoblju 

od pojave planeta Zemlje do današnjih dana. 

Sinonimi: Earth history, geohistory. 

geologic horizon – geološki horizont, v. horizon. 

geologic informatics – geološka informatika. Znanost i 

metode dobivanja i obrade geoloških podataka i informacija 

uključujući i njihovu automatsku obradu. 

geologic log – geološki (litološki, stratigrafski) profi l bušotine, 

v. sample log. 

geologic low – (1) geološko utonuće. U naftnoj geologiji 

– termin koji označava strukturu u kojoj stijene 

zaliježu na nižem položaju u odnosu na okružujuće 

područje; v. geologic high. (2) ranija (starija) geološka 

formacija. U naftnoj geologiji – termin koji se rabi za 

označavanje relativno starije (ranije) formacije (termin 

nije ni u kakvoj vezi s visinom formacije iznad 

nivoa mora – elevation); v. geologic high. 

geologic map – geološka karta. Karta na kojoj su prikazani 

geološki podaci (informacije), na primjer, distribucija 

(rasprostranjenost), priroda i starosni odnosi 

različitih stijena (površinski sedimenti se mogu, ali 

ne moraju, prikazati na kartama odvojeno), pojave 

(manifestacije) strukturnih elemenata (bore, rasjedi, 

pukotine), rudna ležišta, lokaliteti fosila (mjesta 

nalaza fosilne fl ore i faune). Karte mogu prikazivati 

geološke strukture prema izdancima geoloških formacija, 

pomoću konvencionalnih simbola smjera i 

kuta nagiba slojeva te ploha klivaža na određenim 

mjestima ili s konturnim linijama (konturama strukture). 

geologic name – geološki naziv (ime). Naziv (ime) geološke 

formacije ili druge litostratigrafske jedinice. 

geologic province – geološka provincija. Široko područje 

(regija) čiji svi dijelovi imaju sličnu geološku 

povijest ili slične strukturne, petrografske ili fi zičkogeografske 

osobitosti. 

geologic range – stratigrafska rasprostranjenost, v. stratigraphic 

range. 

geologic record – geološki zapis. »Dokumenti« ili »arhivi« 

(slikovito rečeno) povijesti Zemlje koji su predstavljeni 

temeljnim stijenama (bedrock), površinskim 

rastresitim sedimentima (regolitom, regolith) 

i morfologijom (reljefom površine) Zemlje (Earth’s 

morphology); stijene i dostupni čvrsti (tvrdi) dio Ze- 

mlje. Također geološka povijest koja se osniva na zaključcima 

izvedenim iz izučavanja geološkog zapisa. 

Sinonim: record; v. stratigraphic record. 

geologic section – (1) geološki (stratigrafski) presjek 

(profi l). Sekvencija stijena (sequence of rock units) koje 

se nalaze na danom području (regiji) na površini ili 

ispod nje (raskrivene bušotinom ili rudarskim kopovima). 

Lokalni geološki stup (v. geologic column). (2) 

v. section, 1. 

geologic thermometer – geološki termometar, geotermometar, 

v. geothermometer. 

geologic thermometry – geološka termometrija, geotermometrija, 

v. geothermometry. 

geologic time – geološko vrijeme. Razdoblje kojim se 

bavi historijska geologija (historical geology) ili vrijeme 

od konca perioda formiranja Zemlje kao zasebnog 

planetarnog tijela do početka povijesti čovječanstva 

ili pisane povijesti. Dio povijesti Zemlje koji 

je predstavljen slijedom stijena ili je u njima ostavio 

tragove. Termin podrazumijeva ekstremno dugo trajanje 

ili udaljenost u prošlost, iako se ne mogu postaviti 

nikakve precizne granice; v. absolute time, fossil 

time, relative time. 

geologic time scale – skala geološkog vremena. Uvjetni 

(arbitrarni) kronološki raspored ili redoslijed (sekvencija) 

geoloških zbivanja koji se rabe za mjerenja 

apsolutnog ili relativnog trajanja ili starosti bilo 

kojeg dijela (odsječka) geološkog vremena i obično 

se prikazuju u obliku tablica u kojima su navedeni 

nazivi (imena) raznih litostratigrafskih i kronostratigrafskih 

jedinica ili jedinica geološkog vremena (geokronoloških 

jedinica). Sinonim: time scale; v. atomic 

time scale, biologic time scale, relative time scale, chronostratigraphic 

unit, geochronologic unit, lithostratigraphic 

unit. 

geologic time unit – jedinica geološkog vremena, geokronološka 

jedinica, v. geochronologic unit. 

geologist – geolog. Osoba koja je školovana i sudionik 

je ili izvršitelj istraživanja u nekoj od grana geološke 

znanosti. Specijalnosti su, na primjer, terenski geolog 

(fi eld geologist), specijalist za geologiju ledenjačkih 

sedimenata i procesa povezanih s glacijacijom (glacial 

geologist), specijalist za izučavanje kontinentskih 

struktura i sedimenata (land geologist), specijalist 

za marinsku geologiju, odnosno za izučavanje građe 

morskog dna (underwater geologist), rudnički ili 

jamski geolog (mining geologist), naftni geolog (oil 

geologist, petroleum geologist). 

geology – geologija. Znanost koja se bavi izučavanjem 

planeta Zemlje – materijala od kojih je građena, 

procesa koji su djelovali ili djeluju na te materijale i 

mijenjaju ih iz jednog oblika u drugi i nastalih produkata 

te povijesti Zemlje i oblika života na njoj od 

njena postanka. Geologija također izučava fi zičke 

sile koje djeluju na Zemlju i koje su uzrokovale i uzrokuju 

promjene na njoj (deformacije vanjskih ljusaka 

Zemlje, stvaranje oceanskih bazena i kontinenata, 

modifi kacija Zemljine površine), kemizam materijala 

koji grade Zemlju, biologiju njenih prebitavatelja 

u prošlosti po fosilnim ostacima (fosilima) sačuvanim 

u slojevima Zemljine kore i interpretira reliktnu 

morfologiju i okoliš (sredinu). U najširem smislu, geologija 

obuhvaća izučavanje kontinenata, oceana, 

atmosfere i magnetska i radijacijska polja Zemlje i s 

njom je povezan niz znanstvenih disciplina – kemija

geomagnetism 364 

geophone 

i fi zika (u izučavanju minerala i stijena), geokemija 

(u izučavanju kemijskih procesa u Zemlji), biologija 

biljaka i životinja (u izučavanju fosila), mehanika (u 

izučavanju deformacija stijena), hidrodinamika (u 

izučavanju podzemnih voda i ležišta ugljikovodika) 

i druge discipline. Uporišta za rješavanje problema 

postanka Zemlje se pronalaze u izučavanju Mjeseca 

i drugih izvanzemaljskih tijela i njihovih atmosfera 

koji mogu odražavati najraniji stadij razvoja našeg 

planeta. Sva dobivena znanja stavljaju se u službu 

čovječanstva kao pomoć u otkrivanju ležišta vrijednih 

ruda i fosilnih goriva u Zemljinoj kori, za pronalaženje 

geološki stabilnih mjesta za izgradnju velikih 

objekata i za omogućavanje predviđanja opasnosti 

povezanih s mobilnim silama dinamičke Zemlje koje 

mogu ugroziti blagostanje ili egzistenciju ljudi. Geologija 

se dijeli u niz grana – primijenjenu (applied 

geology, practical geology), regionalnu (areal geology, 

regional geology), dinamičku ili fi zičku (dynamic geology, 

physical geology), ekonomsku (economic geology), 

inženjersku (engineering geology), istraživačku 

(exploration geology), glacijalnu (glacial geology), 

historijsku (historical geology), marinsku (marine geology), 

naftnu (oil geology, petroleum geology), orogenetsku 

(orogenic geology), planetarnu (planetary geology), 

stratigrafsku (stratigraphic geology), strukturnu 

(structural geology), podzemnu (subsurface geology), 

površinsku (surface geology), tektonsku (tectonic geology) 

itd.; v. Earth science, geological science. 

geomagnetism – geomagnetizam, magnetizam Zemlje, 

zemaljski (Zemljin, terestrički) magnetizam. Skup 

magnetskih pojava (magnetic phenomena) koje su 

karakteristične za Zemlju i njenu atmosferu. Također, 

znanost (grana geofi zike) koja izučava te pojave. Sinonimi: 

Earth’s magnetism, terrestrial magnetism. 

geomechanics – geomehanika. Grana geologije koja 

se bavi izučavanjem reakcije prirodnih materijala na 

deformacije ili izučavanjem promjena uzrokovanim 

naprezanjima i/ili deformacijama. 

geometrical mean – geometrijska sredina, v. geometric 

mean. 

geometric average – geometrijska sredina, v. geometric 

mean. 

geometric average permeability – geometrijska srednja 

permeabilnost, v. geometric mean. 

geometric factor – geometrijski faktor. Faktor kojim se 

množi omjer napona (voltage) i struje (current) kako 

bi se dobila prividna električna otpornost (prividan 

specifi čni električni otpor, apparent electrical resistivity). 

Ovisi o rasporedu elektroda (electrode array) i 

njihovom razmaku (electrode spacing). 

geometric grade scale – geometrijska skala veličine 

čestica. Skala veličine čestica (zrna – v. grade scale) 

koja ima konstantan odnos (omjer) između razreda 

(klasa) veličine (size class), na primjer Wentworthova 

skala (Wentworth grade scale) u kojoj se svaki razred 

veličine zrna razlikuje od prethodnog razreda za 

konstantni omjer 1:2. 

geometric mean – geometrijska sredina. Geometrijska 

sredina n pozitivnih brojeva (podataka) jednaka 

je n-tom korijenu umnožaka (produkata) n brojeva 

(podataka). Sinonimi: geometrical mean, geometric 

average; v. arithmetic mean, harmonic mean. 

geometric mean diameter – srednji geometrijski promjer. 

Izraz za srednji promjer čestica sedimenta ili 

stijene dobiven određivanjem antilogaritma srednjeg 

fi -promjera (phi mean diameter). Ekvivalentan 

je aritmetičkoj sredini logaritamske frekvencije distribucije 

čestica. 

geometric mean permeability – geometrijska srednja 

permeabilnost, v. geometric mean. 

geometry of a reservoir – geometrija ležišta, v. reservoir 

geometry. 

geomonocline – geomonoklinala. Široko krilo geosinklinale 

(fl ank of geosyncline) čiji slojevi imaju uniforman 

nagib. Jednostrana rubna geosinklinala (unilateral 

marginal geosyncline). 

geomorphic – geomorfan, geomorfološki. (1) Koji se 

odnosi na oblik Zemlje ili na oblike njene površine, 

na primjer, geomorfološka provincija (geomorphic 

province). (2) Koji se odnosi na geomorfologiju (v. 

geomorphology). 

geomorphic cycle – ciklus erozije (denudacije), erozijski 

(denudacijski) ciklus, v. cycle of erosion. 

geomorphic geology – geomorfologija, v. geomorphology. 

geomorphology – geomorfologija. (1) Znanost koja 

se bavi izučavanjem opće konfi guracije površine 

Zemlje, osobito izučavanjem klasifi kacije, opisa, 

prirode (karaktera), postanka i razvoja današnjih 

(suvremenih) oblika reljefa i njihova uzajamnog odnosa 

sa, ispod zaliježućim, geološkim strukturama i 

izučavanjem povijesti geoloških promjena koje se 

odražavaju u tim osobitostima Zemljine površine. 

Termin morfologija se osobito često primjenjuje u 

genetskoj interpretaciji oblika reljefa, ali se također 

ograničava na oblike koji su nastali samo erozijom 

ili sedimentacijom. Termin se široko primjenjivao u 

Europi prije nego što je ušao u uporabu u SAD, gdje 

je istisnuo termin physiography (fi ziografi ja) i gdje 

se morfologija obično smatra granom geologije (u 

V. Britaniji geomorfologija se obično smatra granom 

geografi je). Sinonimi: geomorphic geology, geomorphy, 

physiographic geology. (2) U strogom značenju 

– svako istraživanje ili izučavanje koje se odnosi na 

oblik Zemlje (uključujući geodeziju i strukturnu i 

dinamičku geologiju). Takva uporaba termina geomorfologija 

je uobičajenija u Europi, gdje se široko 

primjenjuje i gdje se pod njim razumijeva znanost 

o Zemlji (science of the Earth). (3) Osobitosti reljefa 

kojima se bavi geomorfologija, na primjer, geomorfologija 

Engleske. 

geomorphy – geomorfologija, v. geomorphology. 

geop – geopotencijalna ploha, ploha jednakih geopotencijala. 

Ploha unutar gravitacijskog polja Zemlje 

(gravity fi eld of the Earth) čije sve točke imaju jednak i 

konstantan geopotencijal (v. geopotential). Sinonim: 

geopotential surface. 

geophone – geofon, seizmički prijamnik. U seizmičkoj 

prospekciji – seizmički detektor, kopneni mehanički 

uređaj (instrument) za transformaciju seizmičke 

energije (seizmičkog gibanja) u električni napon 

koji je proporcionalan brzini gibanja seizmičkog 

vala. Većina terenskih geofona je elektrodinamičkog 

tipa (s pomičnim svitkom ili zavojnicom, moving-coil 

geophone). Svitak je obješen na oprugama u polju 

magneta (magnet može činiti cjelinu s kućištem 

geofona). Seizmički val pomiče kućište instrumenta 

i magnet, dok svitak ostaje relativno nepomičan (u 

relativnoj ravnoteži) zbog njegove inercije. Relativno

geophone string 365 

geoscience 

pomicanje magnetskog polja u odnosu na svitak generira 

na njegovim polovima napon koji je proporcionalan 

razlici brzina gibanja svitka s obzirom na 

magnet. U području frekvencija viših od vlastite (prirodne) 

frekvencije geofona njegov izlazni napon je 

proporcionalan brzini gibanja seizmičkog vala i malo 

zavisi od frekvencije, a u slučaju kada su frekvencije 

niže od vlastite frekvencije geofona izlazni napon je 

(pri stalnoj brzini gibanja magneta) proporcionalan 

frekvenciji i, prema tome, akceleraciji kućišta uzrokovanoj 

seizmičkim valom. Sinonimi: bug, detector, 

jug, pickup,receiver, seis, seismometer; v. hydrophone, 

streamer. 

geophone string – permanentno spojena grupa geofona, 

v. string of geophones. 

geophysical exploration – geofi zičko istraživanje 

(prospekcija). Uporaba (primjena) geofi zičkih metoda 

(na primjer, električnih, gravimetrijskih, magnetskih, 

termičkih ili seizmičkih) i opreme, izvođenje i 

interpretacija mjerenja fi zičkih svojstava Zemlje radi 

određivanja uvjeta u podzemlju, obično s određenim 

ekonomskim ciljem – traganje za ekonomski vrijednim 

nalazištima ugljikovodika (nafte, plina) i ruda 

te izvora za opskrbu vodom. Svojstva koja se mjere 

uključuju vrijeme širenja (rasprostiranja) seizmičkih 

valova (seismic traveltime) i promjene oblika valova 

(wave-shape changes), razlike električnih potencijala 

(electric potential diff erences), jakost magnetskog i 

gravitacijskog polja (magnetic fi eld strength, gravitational 

fi eld strength), temperaturu i druga svojstva. 

Sinonimi: applied geophysics, geophysical prospecting; 

v. geophysical survey. 

geophysical log – dijagram (krivulja) karotaže bušotine, 

karotažni dijagram (krivulja) bušotine, v. well log. 

geophysical prospecting – geofi zička prospekcija 

(istraživanje), v. geophysical exploration. 

geophysical survey – geofi zičko (geofi zičko istraživačko, 

geofi zičko prospekcijsko) snimanje. Program geofi zičkog 

istraživanja ili prospekcije (v. geophysical exploration) 

– primjena jedne ili više geofi zičkih metoda u 

geofi zičkom istraživanju ili prospekciji (v. geophysical 

exploration), na primjer, izučavanje zemljinih struja, 

infracrvenog (termičkog) zračenja, toplinskog toka, 

radioaktivnosti, magnetizma te primjena električnih 

i seizmičkih metoda, pa geofi zičko prospekcijsko 

snimanje može biti: (a) električno (električno prospekcijsko 

– v. electrical survey); (b) geotermičko (v. 

geothermal prospecting); (c) gravimetrijsko (v. gravity 

survey); (d) magnetometrijsko (v. magnetic survey); 

(e) refl eksijsko ili metodom refl eksije valova (v. refl 

ection survey); (f) refrakcijsko ili metodom refrakcije 

valova (v. refraction survey); (g) daljinsko ili telemetrijsko 

(v. remote sensing), i (h) karotažom bušotina 

(v. well logging). Katkada se u geofi zička snimanja 

mogu uključiti i geokemijske metode. 

geophysicist – geofi zičar. Stručnjak, specijalist za geofi 

ziku, koji izučava fi zička svojstva Zemlje i različite 

fi zičke pojave karakteristične za Zemlju kao planet 

ili primjenjuje fi zička mjerenja radi rješavanja geoloških 

problema. Geofi zičari također mogu izučavati 

Mjesec i druge planete. 

geophysics – geofi zika. Znanost koja se bavi izučavanjem 

Zemlje kao planete primjenjujući kvantitativne 

fi zičke metode, osobito seizmičke (refl eksiju 

i refrakciju valova), gravimetrijske, magnetometrij- 

ske, električne, elektromagnetske i radioaktivne. 

Osnovna podjela geofi zike obuhvaća: (a) izučavanje 

(ili geofi ziku) čvrste Zemlje (solid-earth geophysics); 

(b) izučavanje (ili fi ziku) atmosfere (physics of the 

atmosphere) i hidrosfere (physics of the hydrosphere) 

i, (c) solarno-terestričku fi ziku (solar-terrestrial 

physics). Postoje brojne specijalnosti (grane) unutar 

geofi zike, na primjer, seizmologija (potresi, elastični 

valovi – seismology), geotermometrija (zagrijavanje 

Zemlje, strujanje topline, vrući izvori, vulkanologija 

– geothermometry), hidrologija (površinske i podzemne 

vode, katkada uključena i glaciologija – hydrology), 

fi zička oceanografi ja (physical oceanography), 

meteorologija (meteorology), geodezija (geodesy), 

atmosferski elektricitet (atmospheric electricity), terestrički 

magnetizam (terrestrial magnetism), tektonofi 

zika (geološki procesi u Zemlji – tectonophysics), 

istraživačka i primijenjena geofi zika (exploration geophysics, 

engineering geophysics). U grane geofi zike 

katkada se još ubrajaju geokronologija (određivanje 

geološke starosti – geochronology) i geokozmogonija 

(znanost o postanku Zemlje – geocosmogony). 

Pod pojmom geofi zika se također katkada razumijeva 

i izučavanje Mjeseca i drugih planeta s pomoću 

uređaja i instrumenata (iako u tom slučaju postoje 

specijalni termini, na primjer, selenofi zika). 

geopotential – geopotencijal. Potencijalna energija 

jedinice mase u odnosu na nivo mora numerički 

jednaka radu koji bi bilo potrebno izvršiti za dizanje 

jedinice mase od nivoa mora do visine na kojoj se ta 

masa nalazi. Geopotencijal se obično izražava preko 

dinamičke visine (v. dynamic height). 

geopotential height – geopotencijalna (dinamička) visina, 

v. dynamic height, 1. 

geopressure – nenormalno (anomalno) visoki tlak, v. 

overpressure. 

geopressure aquifer – nenormalno (anomalno) visokotlačno 

vodonosno ležište (akvifer). Vodonosno ležište 

(akvifer) s anomalno visokim tlakom (sa slojnim tlakom 

većim od normalnog hidrostatičkog tlaka za tu 

dubinu). Takva ležišta katkada sadrže veliku količinu 

otopljenog metana. Drugi oblik pisanja termina: geopressured 

aquifer. 

geopressured – nenormalno (anomalno) visokotlačan, 

v. overpressured. 

geopressured aquifer – nenormalno (anomalno) visokotlačno 

vodonosno ležište (akvifer), v. geopressure 

aquifer. 

geopressured brine – slojna voda s nenormalno (anomalno) 

visokim tlakom. Slana voda u podzemnoj formaciji 

(sloju) čiji je tlak veći od normalnog hidrostatičkog 

tlaka (normal hydrostatic pressure). Takve vode 

su obično vruće i katkada sadrže otopljeni metan. 

geopressured gas – plin s nenormalno (anomalno) visokim 

tlakom. Plin u zonama u kojima vlada geostatički 

ili anomalno visoki tlak – tlak veći od normalnog 

hidrostatičkog tlaka (normal hydrostatic pressure). 

Obično se podrazumijeva plin koji je u tim zonama 

otopljen u vodi. 

geopressured shale – šejl s nenormalno (anomalno) visokim 

tlakom. Formacija šejla (shale formation) s nenormalno 

visokim tlakom (abnormal high pressure) 

koji uzrokuje njegovo odlamanje u kanal bušotine. 

Sinonim: popping shale. 

geoscience – geoznanost. (1) Kratki oblik termina (koji

geosphere 366 

se katkada rabi u množini – geosciences) za označavanje 

skupnih disciplina geološke znanosti (v. geological 

science). U tom smislu termin je sinonim za geology 

(geologija). (2) Sinonim termina znanost o Zemlji 

(v. earth science). 

geosphere – geosfera. (1) v. litosphere. (2) Skupni litosfera, 

hidrosfera i atmosfera. (3) Bilo koja od sfera ili 

slojeva Zemlje. 

geostatic – geostatički. Koji se odnosi na tlak izazvan 

Zemljom ili koji ga je sposoban podržavati, na primjer, 

geostatičko opterećenje koje je jednako težini 

iznad zaliježućih (pokrovnih) stijena (weight of 

overlying rocks) na određenoj dubini ili geostatička 

struktura koja je nastala kao rezultat gravitacijskih 

pojava. 

geostatic pressure – geostatički (litostatički, gorski) 

tlak, tlak pokrovnih stijena, v. overburden pressure. 

geostatistics – geostatistika. Statistika primijenjena u 

geologiji, primjena statističkih metoda ili skupljanje 

statističkih podataka za uporabu u geologiji. Geostatistika 

je specifi čna statistička metoda koja primjenjuje 

položaj i veličinu parametra (klasična statistika 

općenito ne rabi položaj parametara). 

geostratigraphic – geostratigrafski. Koji se odnosi na 

stratigrafi ju u okvirima cijele Zemljine kugle, na primjer, 

geostratigrafski etaloni ili standardi (geostratigraphic 

standards) ili geostratigrafski kat (geostratigraphic 

stage). 

geostrophic current – geostrofi čna struja. Zračna ili 

oceanska struja (wind current, ocean current) u kojima 

je horizontalna komponenta tlaka (sile tlaka) točno 

uravnotežena jednakom, ali suprotno usmjerenom, 

Coriolisovom silom. Geostrofi čna struja nema 

ubrzanje i na nju ne utječe trenje. Teče na sjevernoj 

hemisferi udesno od smjera gradijenta (sile gradijenta) 

tlaka koji djeluje duž izobara; v. gradient current. 

geosynclinal – (1) geosinklinala. Prvobitni, danas izbačen 

iz uporabe, termin za geosyncline (prvi put 

upotrebljen davne 1873. g.). (2) geosinklinalan. Koji se 

odnosi na geosinklinalu. 

geosynclinal couple – ortogeosinklinala, primarna geosinklinala, 

v. orthogeosyncline. 

geosynclinal cycle – geosinklinalni ciklus, v. tectonic 

cycle. 

geosynclinal facies – geosinklinalni facijes. Sedimentacijski 

facijes (sedimentary facies) za koji su karakteristični 

velika debljina, pretežito glinoviti sastav i mali 

volumen karbonatnih stijena. Sastoji se od jednoličnih, 

ritmičnih slojeva šejla ili siltnog (alevritskog) 

šejla s gradacijskom slojevitošću koji su zakonito 

proslojeni s grauvakama. Nastaje pri brzoj sedimentaciji 

u veoma utonuloj geosinklinali dubokovodne 

marinske sredine. 

geosynclinal trough – geosinklinalno korito, trog. Linearna 

depresija ili bazen koji tonu (čije se dno spušta) 

kada se u njima akumulira klastični materijal. Nalaze 

se nedaleko od izvora sedimentnog materijala. 

geosyncline – geosinklinala. Labilna zona tonjenja Zemljine 

kore, izduljenog oblika ili oblika nalik bazenu 

(izometričkog oblika) i veličine koja se mjeri mnogim 

kilometrima, u kojoj se sedimentne i vulkanske (vulkanogene) 

stijene akumuliraju do debljine od nekoliko 

tisuća metara i čije se dno spušta (tone) s nakupljanjem 

sedimentnog materijala. Geosinklinala se 

može formirati u onom dijelu tektonskog ciklusa 

geothermal gradient 

iza kojeg slijedi orogeneza. Različita mišljenja o postanku, 

mehanici formiranja i razvoju geosinklinala 

se odražavaju u raznim shemama koje su se rabile i 

rabe za defi niranje aspekata termina. Neke sheme se 

baziraju na tektonskim uzajamnim odnosima elemenata 

kore, druge ističu procese formiranja planina, 

dok treće povezuju geosinklinalnu sedimentaciju s 

tonjenjem (spuštanjem dna). Spoznavanje pločaste 

strukture (plate structure) litosfere je dovelo do procjene 

da su gotovo sve geosinklinalne pojave povezane 

s otvaranjem i zatvaranjem oceana. 

geotechnics – geotehnika. Primjena znanstvenih metoda 

i inženjerskih principa za dobivanje, interpretaciju 

i uporabu podataka o materijalima koji grade Zemljinu 

koru radi rješavanja inženjerskih problema. Geotehnika 

je primijenjena znanost za stvaranje udobnijeg 

prebivanja na Zemlji. Obuhvaća mehaniku tla 

(soil mechanics) i stijena (rock mechanics) i mnoge 

inženjerske aspekte geologije, geofi zike, hidrologije 

i njima srodnih znanosti. Sinonim: geotechnique. 

geotechnique – geotehnika, v. geotechnics. 

geotectocline – geotektoklinala, tektoklinala. Geosinklinalna 

akumulacija sedimenata formirana iznad 

udubljenog dijela kore, bazen (zavala) između krila 

takvog dijela. Sinonim: tectocline. 

geotectogene – geotektogen, tektogen, v. tectogene, 1. 

geotectonic – geotektonski, tektonski, v. tectonic. 

geotectonic cycle – geotektonski ciklus. Niz smjena 

geosinklinalnog, orogenetskog i kratonskog stadija 

(geosynclinal stage, orogenic stage, cratonic stage). 

Takvi ciklusi se mogu ponavljati. 

geotectonics – geotektonika, tektonika, v. tectonics. 

geotexture – geotekstura. Tekstura površine Zemlje 

izražena najvećim osobitostima reljefa – poput kontinentalnih 

masiva (continental massifs) i oceanskih 

bazena (ocean basins) čije je formiranje povezano s 

procesima zemaljskog opsega. 

geotherm – geoterma, v. geoisotherm. 

geothermal – geotermički, geotermijski, geotermalan. 

Koji pripada ili se odnosi na prirodnu toplinu Zemlje 

(na toplinu unutrašnjosti Zemlje). Sinonim: geothermic. 

geothermal brine – geotermalna slana voda. Slana 

voda koja je pregrijana u odnosu na danu dubinu 

zbog njene prvobitne povezanosti s anomalnim 

izvorom topline, na primjer, s toplinom koja se prenosi 

po zoni loma. 

geothermal energy – geotermalna energija. Korisna 

energija koja se može pridobiti iz topline unutrašnjosti 

Zemlje (Earth’s internal heat), energija vezana 

s vrućim stijenama i dubinskim izvorima vruće 

vode i pregrijane pare. Izvori geotermalne energije 

se obično nalaze u vulkanskim i mladim orogenetskim 

zonama Zemlje i na površini se manifestiraju u 

obliku vrućih izvora, fumarola i gejzira. Sve te zone 

pripadaju područjima kasne kenozojske vulkanske 

aktivnosti. 

geothermal fi eld – geotermičko polje. Područje karakterizirano 

velikim toplinskim tokom (heat fl ow), v. 

geothermal reservoir. 

geothermal fl ux – geotermički tok (fl uks). Geotermički 

toplinski tok ili fl uks (v. geothermal heat fl ow)u jedinici 

vremena. Sinonim: heat fl ow; v. geothermal heat fl ow. 

geothermal gradient – geotermički (geotermijski) gradijent. 

Mjera (brzina) prirodnog porasta temperature

geothermal heat fl ow 367 

ghost 

s dubinom ispod površine Zemlje (temperature u 

Zemljinoj kori), termički (toplinski) gradijent (thermal 

gradient) Zemlje. Blizu površine Zemlje varira 

za različita područja, ovisno o prosječnoj godišnjoj 

temperaturi na površini, veličini toplinskog toka u 

podzemlju i termičkoj (toplinskoj) provodnosti (specifi 

čnoj termičkoj vodljivosti, thermal conductivity) 

podzemnih formacija (stijena). Općenito se linearno 

mijenja s dubinom i varira od 23,7 do 40 °C/1.000 m, 

a u sedimentacijskim bazenima je prosječno jednak 

od 25,5 do 29 °C/1.000 m. Srednji geotermički gradijent 

za cijeli svijet se uzima 18,2 °C/1.000 m dubine 

(1,0 °F/100 ft), a prema nekim izvorima, oko 25 

°C/1.000 m. S pomoću srednje vrijednosti temperaturnog 

gradijenta i prosječne godišnje temperature 

na površini danog područja može se procijeniti 

temperatura formacije kao zbroj temperature na površini 

i umnoška geotermičkog gradijenta i dubine 

formacije. Prema tome, ako se u bušotini utvrdi temperatura 

(mjerenjem dubinskim termometrom, prema 

podacima karotaže ili po dinamičkoj temperaturi 

na dnu bušotine), lokalni geotermički gradijent se 

može odrediti iz spomenutog odnosa i zatim rabiti 

za procjenu temperature formacija na bilo kojoj dubini. 

Sinonim: subsurface temperature gradient. 

geothermal heat fl ow – geotermički toplinski tok (fl uks). 

Količina toplinske (termičke) energije koja se izlučuje 

s jednog četvornog centimetra površine Zemlje u 

jednoj sekundi. Srednja vrijednost toplinskog toka 

za Zemlju jednaka je približno 1,5±0,15 mikrokalorija 

na cm 2 u sekundi ili oko 1,5 jedinice toplinskog 

toka (heat-fl ow unit). Mjerenja toplinskog toka u područjima 

razvoja eruptivnih (magmatskih) stijena su 

pokazala linearnu korelaciju između količine topline 

koju izdvajaju stijene i veličine toplinskog toka na 

površini. Izdvajanje topline je uvjetovano postojanjem 

urana, kalija i torija. 

geothermal metamorphism – geotermalna metamorfoza 

(metamorfi zam). Tip dubinske statičke metamorfoze 

ili metamorfi zma (deep-seated static metamorphism) 

pri kojem je stalni porast temperature s 

dubinom (termički gradijent), koji se pripisuje dubokom 

prekrivanju (pokapanju) naslagama pokrovnih 

stijena, kontrolni faktor; v. load metamorphism, static 

metamorphism, thermal metamorphism. 

geothermal prospecting – geotermička prospekcija 

(istraživanje). Geofi zička metoda prospekcije (istraživanja) 

blizu površine Zemlje, koja se bazira na 

mjerenjima promjena podzemnih temperatura (ili 

gradijenata temperatura) Zemlje koje nisu povezane 

s dnevnim varijacijama Sunčevog zagrijavanja, radi 

istraživanja i pronalaženja izvora geotermalne energije 

(vode s visokom temperaturom i/ili vodene pare 

– v. geothermal energy), koja se može profi tabilno 

iskorištavati direktno kao toplina i/ili za proizvodnju 

električne energije, te lociranja geoloških struktura 

koje utječu na toplinske tokove (solne dome, dajkovi, 

rasjedi i slično) ili kolebanja nivoa podzemnih voda. 

Budući da dnevne varijacije temperature prodiru do 

dubine manje od jednog metra, a godišnje varijacije 

temperature do 20 metara, mjerenja izvedena na 

dubini 1,5 do 2 metra tijekom kratkog vremenskog 

intervala odražavaju varijacije toplinskog toka. Ispitivanja 

se mogu izvoditi i ispod dna jezera i močvara. 

Sinonimi: geothermic surveying, thermal prospecting. 

geothermal reservoir – geotermičko (geotermalno) 

ležište. (1) Podzemni sloj stijene koji sadrži vodenu 

paru ili vruću vodu u zamci izoliranoj pokrovom 

nepropusnih stijena. Potencijalni izvor energije. (2) 

Podzemni sloj stijene koja je vruća ali ne sadrži ili 

sadrži malo vode. 

geothermal resources – geotermalni resursi, resursi 

geotermalne energije. Količina toplinske (termičke) 

energije koja se može pridobiti uz konkurentne troškove 

u odnosu na druge oblike (vrste) energije. 

geothermic – geotermički, geotermalni, v. geothermal. 

geothermic surveying – geotermička (termička) prospekcija, 

v. geothermal prospecting. 

geothermometer – geotermometar, geološki termometar. 

Mineral ili asocijacija minerala (mineral assemblage) 

čiji su sastav, struktura ili uklopci stabilni unutar 

poznatih termičkih (temperaturnih) granica pri određenom 

tlaku i sastavu i njihovo postojanje, prema 

tome, označava temperaturnu granicu ili raspon formiranja 

stijena u kojima se nalaze. Kao primjeri mogućih 

geotermometara mogu poslužiti pretvorba 

alfa-kvarca u beta-kvarc, pojava volastonita, sadržaj 

selena u galenitu, homogenizacija tekućih uklopaka 

i termičko gubljenje boje spora i peludi. Sinonim: geologic 

thermometer. 

geothermometry – geotermometrija. (1) Izučavanje topline 

Zemlje uključujući njenu temperaturu, utjecaj 

temperature na fi zikalne i kemijske procese, izvor 

Zemljine topline i vulkanologiju (vulkansku aktivnost). 

Sinonim: geologic thermometry. (2) Određivanje 

temperature kemijske ravnoteže stijene, minerala 

ili fl uida. (3) Određivanje temperature geotermičkog 

(geotermalnog) ležišta (v. geothermal reservoir) 

iz relativnih koncentracija iona natrija, kalija, kalcija i 

magnezija u prirodnim vodama. 

germanotype tectonics – germanotipna tektonika, 

paratektonika. Tektonika kratona (tectonics of cratons) 

i stabiliziranih naboranih pojaseva (tectonics of 

stabilized foldbelts) za koju su karakteristične strukture 

analogne strukturama razvijenim na području 

Njemačke sjeverno od Alpa. Umjerenije faze germanotipne 

tektonike su epirogenetske, ali one također 

uključuju procese stvaranja širokih bora (položenih 

bora velikog radijusa) koje su se formirale uglavnom 

kao posljedica vertikalnog uzdizanja i strmih (strmo 

padajućih) rasjeda, blokovski rasjednutih stijenskih 

masiva i deformacije stijena sedimentacijskih bazena 

smještenih unutar planinskih masiva. Sinonim: 

paratectonics; v. alpinotype tectonics. 

geyserite – gejzirit. Sinonim termina siliceous sinter (silicijski 

sinter) koji se osobito rabi za označavanje gustih 

(kompaktnih), rahlih, konkrecijskih, ljuskavih ili 

nitastih inkrustacija opalnog silicij-dioksida (opaline 

silica) koji se istaložio (precipitirao) iz voda gejzira. 

ghost – (1) sekundarna refl eksija. U seizmici – seizmička 

energija koja se rasprostire prema gore od točke 

paljenja pri seizmičkom profi liranju i zatim se refl ektira 

prema dolje od osnovice raspadnutih stijena ili 

od površine. Takva energija se obično ujedinjuje sa 

serijom valova koji se šire prema dolje, iako se katkada 

može razlikovati kao zasebni val. Sekundarne 

refl eksije također mogu biti ispod površine vode pri 

seizmičkom profi liranju na moru. Sinonim: secondary 

refl ection. (2) reliktna kontura (obris). U petrologiji 

– vidljiva kontura (obris) oblika ranije postojećeg

ghost member 368 

glacial epoch 

kristala, fosila ili druge strukture u stijeni koji su djelomice 

bili uništeni (na primjer, procesom dijageneze 

ili istiskivanja). Kontura je ograničena uklopcima, 

mjehurićima ili drugim stranim materijalom. Sinonim: 

phantom. 

ghost member – nedostajući član. Bilo koji dio idealne 

ili tipične cikloteme (sedimentnog ili taložnog ciklusa, 

cyclothem) koji nedostaje u danoj ciklotemi. 

ghost well – fi ktivna simulirana bušotina. Zamišljena 

(fi ktivna) bušotina koja se upotrebljava kao granica u 

modeliranju (simulaciji) ležišta. Sinonim: image well. 

giant fi eld – divovsko polje. Ovisno o klasifi kacijama: (a) 

naftno polje s pridobivim rezervama većim od 13,5 

milijuna tona ili 67,5 milijuna tona ili 75 milijuna tona 

(500 milijuna barela); (b) plinsko polje s pridobivim 

rezervama prirodnog plina većim od 13,5 milijardi 

kubnih metara ili 67,5 milijardi kubnih metara ili 75 

milijardi kubnih metara. U SAD se divovskim naftnim 

poljem smatra polje s pridobivim rezervama nafte 

većim od 16 milijuna kubnih metara (100 milijuna 

barela), a divovskim plinskim poljem s pridobivim 

rezervama prirodnog plina većim od 28 milijardi 

kubnih metara (bilijun kubnih stopa) ili, prema drugoj 

klasifi kaciji, većim od 17 milijardi kubnih metara 

(600 milijardi kubnih stopa). 

giant gas fi eld – divovsko plinsko polje, v. giant fi eld. 

giant granite – pegmatit, v. pegmatite. 

giant oil fi eld – divovsko naftno polje, v. giant fi eld. 

giant ripple – (1) orijaški ripl. Ripl (v. ripple) čija je duljina 

veća od 30 metara. Obično pokazuje superponirane 

megariplove (v. megaripples). (2) orijaški ripl, 

megaripl, v. megaripple. 

gibbsite – gipsit, hidrargilit. Bijeli ili lako obojeni monoklinski 

mineral, po kemijskom sastavu aluminijhidroksid. 

Nastaje trošenjem (raspadanjem) eruptivnih 

(magmatskih) stijena (igneous rocks) i glavna je 

komponenta (sastavni dio) boksita. Sreće se u obliku 

kristala nalik tinjcu ili u stalaktitnim i sferoidnim formama. 

Sinonim: hydrargillite. 

Gibbs phase rule – Gibbsovo pravilo faza. U fi zikalnoj 

kemiji – relacija koja opisuje prirodu heterogenog 

kemijskog sustava u ravnoteži, postavka da je za 

svaki sustav koji se nalazi u ravnoteži broj stupnjeva 

slobode za dva veći od razlike između broja komponenata 

i broja faza sustava. Simbolički se Gibbsovo 

pravilo može napisati u obliku F=(C – P)+2 (gdje je 

F – broj stupnjeva slobode, C – broj komponenata 

sustava, P – broj faza sustava). Sinonimi: Gibbs rule, 

phase rule. 

Gibbs rule – Gibbsovo pravilo faza, v. Gibbs phase rule. 

gilsonite – gilsonit, uintait. Mineral, prirodni sjajni asfaltit 

crne boje s konkoidalnim (školjkastim) lomom-. 

Topljiv je u ugljik-disulfi du i terpentinu. Zagrijavanjem 

omekša. Gilsonit je 90% do 99%-tni bitumen 

i zaliježe u žilama i pukotinama (ponajprije u žilama 

bazena Uinta u Utahu, SAD). U zrnastom obliku se 

primjenjuje kao aditiv cementima. Sinonimi: uintahite, 

uintaite. 

ginkgoes (Ginkgoales) – ginkoale. Podrazred gimnospermi 

(golosjemenjača, gymnosperms). Karakterizirane 

su razgranjenim stablom, lepezastim listovima, 

lepezastom nervaturom listova i dvodomnim cvjetovima. 

Do danas se održala samo jedna reliktna vrsta. 

Stratigrafska rasprostranjenost: perm-danas. 

Girondian – žirond, girond. Stratigrafski kat donjeg mi- 

ocena (Lower Miocene) u Europi – iznad hata (Chattian), 

a ispod langa (Langhian). 

girt – vezna greda (pojas) nogu bušaćeg tornja. Horizontalni 

čelični potporanj koji spaja i podupire noge 

tornja (derrick legs) bušaćeg postrojenja (drilling rig). 

Vertikalna udaljenost (razmak) između veznih greda 

je oko 2 metra (7 stopa), a prva greda od radnog 

podišta (platforme) tornja (drilling fl oor) nalazi se 3 

metra (10 stopa) iznad njega (kod velikih bušaćih 

postrojenja 4,2 metra ili 14 stopa). 

Givetian – žive, givet. Stratigrafski kat srednjeg devona 

(Middle Devonian) u Europi – iznad ajfela (Eifelian), a 

ispod frana (Frasnian). 

glacial – (1) glacijal. Glacijalno (ledeno) doba (v. glacial 

age) ili glacijalni (ledeni) stadij (faza – v. glacial 

stage) glacijalne epohe (v. glacial epoch), osobito u 

pleistocenu ili pleistocenskoj epohi, na primjer, viskonsinski 

glacijal (Wisconsin glacial). (2) glacijalan, 

ledenjački. Koji je povezan s ledom ili se odnosi na 

led i ledenjak te njihovu djelatnost, na primjer, glacijalna 

ili ledenjačka erozija (glacial erosion). Koji se 

odnosi na specifi čne (karakteristične) osobitosti i 

materijale što su nastali djelatnošću ledenjaka (glaciers) 

i ledenjačkih pokrova (ice sheets) ili su iz njih 

postali, na primjer glacijalno ili ledenjačko jezero 

(glacial lake). (3) glacijalan, leden. Koji se odnosi na 

ledeno doba (ice age) ili područje glacijacije (oledbe, 

region of glaciation). 

glacial action – glacijalna (ledenjačka) djelatnost, djelatnost 

ledenjaka. Svi procesi koji su uvjetovani djelovanjem 

ledenjaka (ledenjačkog leda, glacier ice), 

kao što su erozija, transportiranje (prenošenje) i sedimentacija. 

Termin katkada uključuje i djelatnost 

tokova voda nastalih otapanjem leda (ledenjaka, 

meltwater streams); v. glacial erosion. 

glacial advance – glacijalno nastupanje, v. advance, 2. 

glacial age – glacijalno (ledeno) doba. Potpodjela glacijalne 

(ledene) epohe (v. glacial epoch), osobito pleistocena 

(pleistocenske epohe). Sinonim: glacial. 

glacial boulder – glacijalni (ledenjački) blok. Blok ili 

veliki fragment stijene koji je prenesen (premješten) 

ledenjakom na znatnu udaljenost od mjesta njegova 

postanka. Modifi ciran je ponešto abrazijom ali nije 

uvijek »zaobljen«. Sinonim: ice boulder. 

glacial boundary – glacijalna granica, granica glacijacije 

(oledbe). Položaj koji je zauzimao vanjski ili donji 

rub ledenog pokrova (štita, ice sheet) na datom području 

ili u danom glacijalnom stadiju (stadiju oledbe, 

glacial stage). Mogao se protezati izvan granica 

završne morene (terminal moraine). 

glacial debris – glacijalni debrit (detritus), v. glacial 

drift. 

glacial deposit – glacijalni nanos, v. glacial drift. 

glacial drift – glacijalni (ledenjački) nanosi (detritus). 

Opći termin kojim se označavaju nanosi (drift) 

transportirani (prenošeni) ledenjacima (glaciers) i 

ledenim bregovima (icebergs) i direktno istaloženi 

na kopnu ili u moru. Sinonimi: glacial debris, glacial 

deposit. 

glacial epoch – glacijalna (ledena) epoha. Svaki odsječak 

(dio) geološkog vremena, počevši od pretkambrija, 

tijekom kojeg je klima bila zamjetljivo hladnija 

(i na sjevernoj i na južnoj hemisferi), a široko rasprostranjeni 

ledenjaci su se kretali prema ekvatoru i 

pokrivali znatno veću ukupnu površinu nego danas

glacial erosion 369 

glaciation 

– osobito zadnja od glacijalnih epoha poznata kao 

pleistocenska epoha (pleistocen). Sinonimi: drift 

epoch, glacial period, ice age. 

glacial erosion – glacijalna (ledenjačka) erozija. Drobljenje, 

mrvljenje, trljanje, otkidanje, dubljenje, brazdanje, 

grebanje, struganje i glačanje pod utjecajem 

kretanja ledenjačkog leda u kojem su zamrznuti fragmenti 

stijena i erozijskom djelatnošću tokova vode 

otapanja ledenjaka (meltwater streams) i leda. Sinonim: 

ice erosion. 

glacial erratic – eratički (zalutali) blok, v. erratic, 1. 

glacial fl our – gorsko brašno, v. rock fl our. 

glacial geology – glacijalna geologija, glaciogeologija. 

(1) Izučavanje geoloških osobitosti i utjecaja koji su 

rezultat erozije i sedimentacije uzrokovanih ledenjacima 

(glaciers) i ledenim pokrovima (ice sheets). 

Sinonim: glaciogeology. (2) Karakteristike osobitosti 

područja koje je bilo podvrgnuto glacijaciji (oledbi, 

glaciation). Sinonim: glaciogeology. 

glacial groove – glacijalni (ledenjački) žlijeb. Duboka, 

široka, obično ravna brazda (furrow) usječena (urezana) 

u temeljne stijene (bedrocks) abrazivnim djelovanjem 

fragmenata stijena uklopljenih u podini 

(dnu) pokretljivog ledenjaka. Glacijalni žljebovi su 

veći i dublji od glacijalnih strija (v. glacial striation) 

i po veličini variraju od duboke brazgotine (scratch) 

do glacijalne (ledenjačke) doline (glacial valley). 

glacial lake – glacijalno (ledenjačko) jezero. (1) Jezero 

čije su vode velikim dijelom ili u cijelosti nastale otapanjem 

ledenjaka, na primjer, ako se napaja vodama 

otapanja (meltwater) ili ako cijelo leži na glečerskom 

ledu (i pojavilo se zbog selektivnog otapanja 

ledenjaka). (2) Jezero koje zauzima bazen reljefa, a 

nastanak bazena je povezan s glacijalnom sedimentacijom, 

na primjer, jezero zajaženo morenom. (3) 

Jezero u depresiji koja je nastala u temeljnoj stijeni 

(bedrock) glacijalnom erozijom, na primjer, karsko 

jezero (cirque lake) ili fj ordsko jezero (fj ord lake). (4) 

Jezero koje zauzima zavalu (bazen) nastalu urušavanjem 

spiranog materijala koji je okruživao nepokretnu 

ledenu masu. (5) v. glacier lake. 

glacial marine – glacijalno-marinski, ledenjačko-morski. 

Koji se odnosi na marinske (morske) sedimente 

(marine sediments) koji sadrže ledenjački materijal. 

Drugi oblik pisanja termina: glacio-marine. 

glacial-marine sedimentation – glacijalno-marinska 

(glaciomarinska, ledenjačko-morska) sedimentacija. 

Akumulacija glacijalno (ledenjački) erodiranih terestričkih 

sedimenata u marinskoj sredini. Sedimenti 

mogu biti doneseni fl uvijalnim (riječnim) transportiranjem, 

ledom ili eolskim prenošenjem i mogu se 

podijeliti na niz glacijalno-marinskih facijesa. 

glacial meal – gorsko brašno, v. rock fl our. 

glacial outwash – fl uvioglacijalni (vodno-ledenjački) 

sediment, v. outwash, 2. 

glacial period – glacijalni (ledeni) period. (1) Sinonim 

termina glacial epoch (glacijalna epoha), osobito glacijalni 

period poznat kao pleistocenska epoha. Uporaba 

termina glacijalni period nije potpuno korektna 

budući da glacijalni intervali (intervali oledbe, glacial 

intervals) tijekom geološke povijesti Zemlje nemaju 

rang perioda nego su po trajanju kraći. (2) Geološki 

period (geologic period), na primjer kvartar, koji obuhvaća 

vremenski interval s jednim ili više nastupanja 

ledenjaka (advance of ice). 

glacial recession – recesija (odstupanje) ledenjaka, v. 

recession, 3. 

glacial scour – ledenjačko deranje, egzaracija. Erozijsko 

djelovanje ledenjaka koje uključuje uklanjanje površinskog 

materijala i abraziju, struganje (grebanje) 

i glačanje površine temeljnih stijena fragmentima 

stijena prenošenih (vučenih) ledenjakom. Sinonim: 

scouring (v.). 

glacial scratch – glacijalna (ledenjačka) strija, v. glacial 

striation. 

glacial stage – glacijalni stadij, stadij oledbe, glacijal. 

Glavna potpodjela glacijalne (ledene) epohe (v. glacial 

epoch), osobito jedan od ciklusa rasta i nestanka 

pleistocenskih ledenih pokrova (na primjer, viskonsinski 

glacijalni stadij, Wisconsin Glacial Stage). Sinonim: 

glacial. 

glacial stria – glacijalna (ledenjačka) strija, v. glacial 

striation. 

glacial striation – glacijalna (ledenjačka) strija (pruga, 

brazda). Jedna od niza dugih, fi nih i obično ravnih i 

paralelnih brazda ili linija (crta) na površini temeljnih 

stijena koje su nastale struganjem (grebanjem) 

i trljanjem fragmenata stijena uklopljenih u podini 

pokretljivog ledenjaka o površinu. Brazde su obično 

orijentirane u smjeru kretanja leda. Ledenjačke strije 

također nastaju na fragmentima stijena koji su transportirani 

ledom. Sinonimi: drift scratch, glacial scratch, 

glacial stria; v. glacial groove. 

glacial terrace – glacijalna (ledenjačka) terasa. Terasa 

formirana glacijalnim djelovanjem (djelovanjem 

leda i ledenjaka) – preraspodjelom glacijalnog materijala 

(sedimenata), pri čemu su nastale terasaste 

forme reljefa, ili usijecanjem (urezivanjem) u temeljne 

stijene. 

glacial till – glacijalni til, til, v. till. 

glacial trough – glacijalna kotlina (trog). Duboka dolina 

U-oblika (U-shaped valley) s ravnim dnom i strmim 

stranama, koja se spušta od cirka i iskopana je ledenjakom 

alpskog tipa koji je proširio, produbio i izravnao 

otprije postojeću predglacijalnu riječnu dolinu. 

glacial valley – glacijalna (ledenjačka) dolina. Dolina Uoblika 

(U-shaped valley) i strmih strana sa znakovima 

glacijalne (ledenjačke) erozije; dolina izrađena ili izmijenjena 

(preoblikovana) ledenjakom. 

glaciated – podvrgnut djelovanju ledenjaka. Termin 

za označavanje površine Zemlje koja je ranije bila 

prekrivena ledenjakom, osobito površina koja je izmijenjena 

(preoblikovana) djelovanjem ledenjaka 

(glacier) ili ledenog (ledenjačkog) pokrova (ice sheet); 

v. unglaciated. 

glaciation – glacijacija, oledba, proces glacijacije (oledbe). 

(1) Formiranje, kretanje i odstupanje (povlačenje) 

ledenjaka ili ledenih pokrova. (2) Prekrivanje velikih 

površina kopna ledenjacima ili ledenim pokrovima. 

Sinonim: glacierization. (3) Geografski raspored ledenjaka 

i ledenih pokrova. (4) Skupni naziv geoloških 

procesa koji su povezani s djelatnošću ledenjaka 

(glacijalnom aktivnošću), uključujući eroziju i sedimentaciju, 

i krajnjih rezultata te djelatnosti na površinu 

Zemlje. (5) Bilo koji od nekoliko kratkih odsječaka 

geološkog vremena tijekom kojih su ledenjaci bili 

znatniji nego danas, klimatska epizoda tijekom koje 

su nastajali veliki ledenjaci, postigli maksimalnu rasprostranjenost 

i odstupili; glacijalna epoha (glacial 

epoch) ili glacijalni stadij (glacial stage).

glacier 370 

glaucophane 

glacier – ledenjak, glečer. (1) Velika masa leda koja se 

barem djelomično formirala na kopnu kompakcijom 

(zbijanjem) i prekristalizacijom snijega i koja se sporo 

kreće puzanjem niz padinu ili na stranu u svim smjerovima 

djelovanjem vlastite težine. Ledenjak postoji 

iz godine u godinu. Termin uključuje male planinske 

ledenjake, ali i ledene pokrove kontinentalnih razmjera 

te ledene šelfove koji plutaju po oceanu ali se 

napajaju djelomice ledom formiranim na kopnu. (2) 

Sinonim termina alpine glacier (alpski ledenjak) čija 

se uporaba ne preporučuje. 

glacier advance – glacijalno nastupanje, v. advance, 2. 

glacier band – pojas ledenjaka, ledenjački pojas. Jedna 

od niza zona, slojeva ili leća većeg ili manjeg protezanja 

na površini ledenjaka ili unutar njega koji se 

vidljivo razlikuju (na primjer po boji ili teksturi)od 

okružujućeg materijala. Pojas ledenjaka se može sastojati 

od leda, zrnastog leda (fi rna), snijega, stijene, 

fragmenata (detritusa), nanosa, organske tvari (materijala) 

ili od bilo kakve smjese tih materijala i može 

nastati zahvaljujući ispunjavanju pukotina, plastičnom 

tečenju ili odlamanju. Sinonim: band. 

glacier cone – glacijalni (ledenjački) konus, v. debris 

cone, 3. 

glacier fl ow – tečenje ledenjaka. Sporo kretanje leda 

niz padinu zbog djelovanja gravitacije (gravity fl ow). 

Uključuje deformaciju unutar ledene naslage povezanu 

s klizanjem između zrna, migracijom granica 

zrna i prekristalizacijom, a u nekim slučajevima klizanje 

ledenjaka. Tečenje ledenjaka se obično izražava u 

metrima na dan ili godinu. Sinonimi: fl ow, ice fl ow. 

glacierization – glacijalni stadij, stadij oledbe, glacijal. 

Termin koji se rabi u V. Britaniji kao sinonim termina 

glaciation (v.) u smislu postupnog prekrivanja površine 

kopna ledom u obliku ledenjaka (glaciers) ili 

ledenih pokrova (ice sheets). 

glacier lake – glečersko (ledenjačko) jezero. Jezero koje 

je nastalo (formiralo se) zajaživanjem prirodnog vodotoka 

izbočenim jezikom (rubom) ili čelnim dijelom 

(frontom) ledenjaka (glacier) ili ledenjačkog pokrova 

(ice sheet), na primjer, jezero zajaženo glečerskim ledom 

(glacier ice) koji se spustio po padini poprečno 

na dolinu ili jezero koje se smjestilo na rubu (duž 

ruba) kontinentalnog ledenjačkog pokrova (continental 

ice sheet). Sinonimi: glacial lake, ice-dammed 

lake, marginal lake. 

glacier meal – gorsko brašno, v. rock fl our. 

glacier recession – recesija (odstupanje) ledenjaka, v. 

recession, 3. 

glacier tongue – glacijalni (ledenjački) jezik, v. tongue, 4. 

glacigene – glacigen, ledenjački. Koji je glacijalnog ili 

ledenjačkog podrijetla (postanka), na primjer, glacigeni 

sedimenti. Sinonim: glacigenous. 

glacigenous – glacigen, ledenjački, v. glacigene. 

glacioaqueous – glacijalno-akvatički, akvatičko-glacijalni, 

ledenjačko-vodeni, vodeno-ledenjački. Koji se 

odnosi na kombinirano djelovanje leda i vode ili je 

rezultat tog djelovanja. Termin se često primjenjuje 

kao sinonim termina glaciofl uvial (glacijalno-fl uvijalni 

ili ledenjačko-riječni). Sinonim: aqueoglacial. 

glaciofl uvial – glacijalno-fl uvijalni, fl uvijalno-glacijalni, 

ledenjačko-vodeni, vodeno-ledenjački. Koji se odnosi 

(formiran ili uvjetovan) na djelovanje tokova vode 

topljenja ledenjaka (meltwater streams), osobito na 

sedimente i forme reljefa koji su nastali takvim to- 

kovima, na primjer, kamovske terase (kame terraces) 

i sandrovske ravnice (outwash plains). Termin se također 

odnosi na kombinirano djelovanje ledenjaka i 

vodotokova. Sinonimi: fl uvioglacial, glacioaqueous 

glaciogeology – glaciogeologija, v. glacial geology. 

glaciolacustrine – glacijalno-lakustrički, ledenjačko-jezerski. 

Koji se odnosi na glacijalna (ledenjačka) jezera 

(glacial lakes) ili je od njih nastao (formirao se) ili je u 

njima sedimentiran. Termin se osobito odnosi na sedimente 

i forme reljefa građene od materijala donesenog 

tokovima vode topljenja ledenjaka (meltwater 

streams) u jezera na granici s ledenjacima, na primjer, 

delte (deltas), kamovske delte (kame deltas) i varve 

(varve sediments). 

glaciology – (1) glaciologija, kriologija. Znanost koja se 

bavi svestranim izučavanjem snijega i leda i kvantitativnom 

obradom cijelog dijapazona procesa povezanih 

sa svim oblicima vode koja egzistira u čvrstom 

stanju. Sinonim: cryology. (2) glaciologija. Izučavanje 

suvremenih ledenjaka (glaciers) i ledenjačkih pokrova 

(ice sheets) i njihovih fi zikalnih svojstava. Ta defi nicija, 

međutim, nije međunarodno prihvaćena. 

glacio-marine – glacijalno-marinski, ledenjačko-morski, 

v. glacial marine. 

glass – staklo. U petrologiji eruptivnih (magmatskih) 

stijena – amorfni (nekristalizirani) produkt brzog 

hlađenja magme. Od stakla se može sastojati čitava 

stijena (na primjer, opsidijan) ili samo dio osnovne 

mase stijene (groundmass): v. volcanic glass. 

glass porphyry – staklasti porfi r, vitrofi r, v. vitrophyre. 

glassy – (1) staklast, hijalinski. U petrologiji – termin za 

označavanje teksture nekih ekstruzivnih (efuzivnih) 

eruptivnih (magmatskih) stijena (extrusive igneous 

rocks) koja nalikuje na građu razbijenog stakla ili 

kvarca, a formirala se kao rezultat brzog hlađenja 

lave bez izražene (jasne) kristalizacije. Termin se 

također primjenjuje za sva druga svojstva (karakteristike) 

vulkanske stijene koja joj daju sličnost sa 

staklom, poput tvrdoće, sjaja ili sastava. Sinonimi: 

hyaline, vitreous. (2) staklen, staklast, v. vitreous, 2. (3) 

zrcalan, zrcalno miran, v. calm, 2. 

glassy luster – stakleni sjaj; staklasti sjaj, v. vitreous luster. 

glassy sponges – staklače, spužve staklače, v. hyalosponges. 

glauconite – glaukonit. (1) Zemljasti ili zrnasti mineral 

zagasito zelene boje iz grupe tinjaca (mica group). 

Često se smatra kao željezom bogati analogom ilita 

(illite). Sreće se u izobilju u tzv. zelenom pijesku 

(greensand) i čini se da danas nastaje u marinskim sredinama. 

Glaukonit je najrasprostranjeniji sedimentni 

silikat željeza i postoji u marinskim sedimentnim 

stijenama (marine sedimentary rocks) od kambrija do 

danas. Indikator je spore sedimentacije u marinskim 

sredinama. (2) Naziv za grupu zelenih minerala koji 

se sastoje od hidrosilikata kalija i željeza. 

glauconitic sand – glaukonitski pijesak, v. greensand. 

glauconitic sandstone – glaukonitski pješčenjak. Pješčenjak 

koji sadrži zrna minerala glaukonita (silikat 

željeza iz skupine tinjaca) u količini dostatnoj za poprimanje 

zelenkaste boje. 

glaucophane – glaukofan. Monoklinski vlaknasti ili prizmatični 

mineral grupe amfi bola (amphibole group) 

modre, modrikastocrne ili sivkastomodre boje. Sreće 

se jedino u nekim kristalastim škriljavcima (crystalline

glaucophane schist 371 

glycol dehydration unit 

schists) koji su nastali regionalnom metamorfozom 

(regional metamorphism) eruptivnih stijena (igneous 

rocks) bogatih natrijem (na primjer, spiliti). 

glaucophane schist – glaukofanski škriljavac. Tip amfi 

bolskog škriljavca (v. amphibole schist) u kojem je 

obilan mineral glaukofan (natrijski i željezni amfi bol), 

a ne rogovača (hornblenda). Često je prisutan epidot, 

a sreću se i varijeteti s kvarcom i tinjcem. 

G layer – sloj G. Seizmičko područje (sloj) Zemlje na dubini 

većoj od 5160 km ekvivalentno Zemljinoj unutarnjoj 

jezgri (inner core). Sloj G, zajedno sa slojem F, 

ekvivalent je Zemljine donje jezgre (lower core). Sloj 

D je dio unutrašnjosti Zemlje u skladu s njenom klasifi 

kacijom na slojeve od A do G; v. A layer, B layer, C 

layer, D layer, E layer, F layer. 

glide breccia – breča klizanja. Breča formirana podvodnim 

gravitacijskim kretanjima koja uzrokuju 

deformiranje, rastreskavanje ili drobljenje novonastalih 

ili djelomično konsolidiranih (cementiranih) 

sedimenata dna istaloženih pod nestabilnim uvjetima 

na višim nivoima. Podvodna kretanja mogu biti 

izazvana preopterećenjem, potresima ili tektonskim 

deformacijama. 

glide fold – bora klizanja (otkidanja), v. shear fold. 

gliding – gravitacijsko klizanje, v. gravitational sliding. 

gliding surface – ploha klizanja, v. slip surface. 

global tectonics – globalna tektonika. Tektonika globalnih 

razmjera, na primjer, takvi tektonski procesi 

koji su uvjetovani kretanjem materijala vrlo velikih 

razmjera unutar Zemlje, osobito nova globalna tektonika 

(v. new global tectonics). 

globe valve – kuglasti ventil, ventil s kuglastim zapornikom, 

v. ball valve. 

globigerina ooze – globigerinski mulj. Dubokomorski 

pelagički sediment (deep-sea pelagic sediment) koji 

se sastoji od najmanje 30% ostataka ljuštura foraminifera 

(pretežito roda Globigerina). Globigerinski 

mulj je karakteristični vapneni tip foraminiferskog 

mulja (v. foraminiferal ooze). 

globigerines – globigerine, v. globigerinids. 

globigerinids (Globigerinacea) – globigerine. Natporodica 

planktonskih foraminifera (krednjaka, planktonic 

foraminiferans). Karakterizirane su perforiranom 

kućicom (perforate test) s dvoslojnim septama 

(bilamellid septa) i stijenkom od radijalnih (zrakastih) 

kristala kalcita. Stratigrafska rasprostranjenost: srednja 

jura-danas. Sinonim: globigerines. 

globular – globularan, sferolitni, sferulitni, v. spherulitic. 

globular saturation – inzularno (globularno) zasićenje, 

v. insular saturation. 

glossopterids (Glossopteris) – glosopteris. Neformalni 

naziv fosilnog roda gimnospermi (golosjemenjača, 

gymnosperms) i njegovih srodnika. Listanje (foliage) 

glosopterisa je bilo uobičajeno u permu. 

glowing cloud – užareni oblak, nuée ardente, v. nuée 

ardente. 

glycol – glikol, etilenglikol, v. ethylene glycol. 

glycol absorber tower – dehidrator (uređaj za dehidraciju) 

plina glikolom, v. glycol dehydrator. 

glycol-absorption gas dehydrator – uređaj za dehidraciju 

(dehidrator) plina apsorpcijom glikolom, v. gas 

dehydration by absorption. 

glycol-amine gas treating – obrada plina glikol-aminom, 

v. glycol/amine process. 

glycol/amine (glycol-amine) process – glikol-aminski 

proces. U procesu obrade prirodnog plina – kombinirana 

obrada koja uključuje proces dehidracije 

i proces uklanjanja vodene pare i kiselih plinova 

(sumporovodika, ugljik-dioksida) iz prirodnog plina 

uporabom vodenih otopina monoetanolamina i glikola 

(sastava u masenim %: 10% do 30% monoetanolamina, 

45% do 85% glikola i 5% do 25% vode). 

glycol dehydration of gas – dehidracija (dehidratacija, 

sušenje) plina glikolom. Metoda dehidracije plina 

tekućim sušilom. Tijek procesa dehidracije plina 

glikolom u tipičnom postrojenju je sljedeći: vlažni 

plin (plin zasićen vodom) najprije prolazi kroz ulazni 

separator ili skruber, gdje se uklanjaju sve tekuće i 

čvrste primjese iz plina (čišćenje ulaznog plina je vrlo 

važno jer je polovica svih problema u procesu dehidracije 

uzrokovana upravo neodgovarajućim čišćenjem 

plina – slobodna voda, slana voda, nafta, razni 

aditivi i čvrste čestice u apsorpcijskoj koloni uzrokuju 

smanjenje sposobnosti glikola za sušenje, koroziju i 

eroziju dijelova opreme, pjenjenje i nastanak koksa). 

Nakon čišćenja plin odlazi u apsorpcijsku kolonu 

(apsorber) ili kontaktni toranj (kontaktor) gdje se vrši 

njegova dehidracija protustrujom otopine glikola 

i zatim preko izmjenjivača topline plin/glikol struji 

u otpremni plinovod. Obogaćeni glikol odlazi na 

regeneraciju preko akumulatora, izmjenjivača topline, 

kolone za stripiranje, rebojlera i zatim se pumpa 

u apsorber. Prednosti uporabe glikola nad čvrstim 

sušilima plina su: (a) niži troškovi (cijena) instaliranja 

uređaja za dehidraciju; (b) manji pad tlaka; (c) neprekidnost 

procesa dehidracije; (d) lagana priprema glikola 

za proces dehidracije (ponovno punjenje kolone 

čvrstim sušilom dugo traje i katkada zahtijeva prekid 

isporuke plina za prodaju); (e) manji utrošak regeneracijske 

topline po jedinici težine uklonjene vode (i 

time manji troškovi); (f) mogućnost dehidracije plina 

i u slučaju kada su u njemu materijali koji su štetni 

za čvrste desikante), i (g) mogućnost dehidracije prirodnog 

plina kada sadržava vode do 80 g/1.000 Sm 3 

(5 lb/MMscf). Nedostaci primjene glikola su njegova 

podložnost zagađivanju i korozivnost zagađenog 

(onečišćenog) glikola. Za dehidraciju plina se rabe 

etilenglikol (ethylene glycol, EG), dietilenglikol (diethylene 

glycol, DEA), trietilenglikol (triethylene glycol, 

TEG) i tetraetilenglikol (tetraethylene glycol, TREG); v. 

glycol dehydration plant, gas dehydration. 

glycol dehydration of natural gas – dehidracija (dehidratacija, 

sušenje) prirodnog plina glikolom, v. glycol 

dehydration of gas. 

glycol dehydration plant – postrojenje (uređaj) za dehidraciju 

(dehidrataciju, sušenje) plina glikolom. Tipično 

postrojenje za dehidraciju plina glikolom se sastoji 

od ovih glavnih komponenata: (a) ulaznog separatora 

ili skrubera (za uklanjanje svih tekućih i čvrstih primjesa 

iz ulaznog sirovog plina); (b) apsorpcijske kolone 

(apsorbera) ili kontaktne kolone (za dehidraciju 

plina glikolom); (c) izmjenjivača topline plin/glikol, i 

(d) sustava za regeneraciju obogaćenog glikola (sastoji 

se od akumulatora, izmjenjivača topline, kolone 

za stripiranje, rebojlera i pumpe za glikol). Sinonimi: 

glycol dehydration unit, glycol plant, glycol unit; v. glycol 


glycol dehydration unit – postrojenje (uređaj) za dehidraciju 

(dehidrataciju, sušenje) plina glikolom, v. glycol 

dehydration plant.

glycol dehydrator 372 

glycol dehydrator – dehidrator (uređaj za dehidraciju) 

plina glikolom. Uređaj na polju za uklanjanje sitnih 

čestica (raspršenih kapljica) vode iz prirodnog plina 

(koje nisu uklonjene u separatoru) upotrebom 

glikola – trietilenglikola (triethylene glycol, TEG) ili 

dietilenglikola (diethylene glycol, DEA). Dehidrator je 

konstrukcijski kolona (toranj) s tavanima. Plin ulazi 

na dnu kolone i struji prema vrhu kolone, a otopina 

glikola struji preko tavana prema dnu kolone (suprotno 

smjeru strujanja plina). Sinonim: glycol absorber 

tower; v. glycol dehydration plant. 

glycol injection system – sustav za ubrizgavanje glikola. 

Metoda uklanjanja vodene pare iz prirodnog 

plina. Nakon što je iz plina uklonjena slobodna voda, 

u struju plina se ubrizgava (raspršuje) glikol kako bi 

apsorbirao vodenu paru. Nakon separacije iz plina i 

regeneracije glikol se ponovno rabi u procesu. 

glycol-natural gas dehydration – dehidracija (dehidratacija, 

sušenje) prirodnog plina glikolom, v. glycol 


glycol plant – postrojenje (uređaj) za dehidraciju (dehidrataciju, 

sušenje) plina glikolom, v. glycol dehydration 

plant. 

glycols – glikoli. Organski spojevi iz skupine alifatskih 

ugljikovodika. Upotrebljavaju se u obliku etilenglikola 

(ethylene glycol, EG), dietilenglikola (diethylene 

glycol, DEA) i trietilenglikola (triethylene glycol, TEG) 

za snižavanje točke rosišta u procesu dehidracije 

plina. 

glycol unit – postrojenje (uređaj) za dehidraciju (dehidrataciju, 

sušenje) plina glikolom, v. glycol dehydration 

plant. 

gnathostomes (Gnathostomata) – gnatostomi, čeljustousti. 

Termin kojim se označavaju kralješnjaci (vertebrates) 

s prednjim viscelarnim skeletom (anterior 

viscelar skeleton) modifi ciranim u čeljusti (jaws). Gnatostomi 

su pripadnici svih razreda kralješnjaka osim 

agnata (beščeljusnica, agnathans, jawless fi shes). 

gneiss – gnajs. Razlistana (raslojena) stijena (foliated 

rock) formirana regionalnom metamorfozom (regional 

metamorphism) u kojoj se tanki slojevi (pruge) 

i lećice zrnastih minerala izmjenjuju s tankim slojevima 

i lećicama minerala s pretežito ljuskavim ili izduljenim 

prizmatičnim habitusom. U pravilu manje 

od 50% minerala pokazuje paralelnu orijentaciju. 

Iako je gnajs obično bogat glinencem (feldšpatom) 

i kvarcom, mineralni sastav nije bitan faktor pri njegovom 

određivanju. Varijeteti stijene se razlikuju 

po teksturi, na primjer, okcasti gnajs (augen gneiss), 

čvorasti gnajs (knotted gneiss), slojeviti gnajs (layered 

gneiss), fl uidalni gnajs (fl ow gneiss, fl uidal gneiss), laminarni 

gnajs (laminated gneiss), po karakterističnim 

mineralima, na primjer, rogovačin gnajs (hornblende 

gneiss), biotitski gnajs (biotite gneiss) ili po općem 

sastavu i/ili postanku, na primjer, granitski gnajs ili 

granitognajs (granite gneiss). 

go-devil – (1) naprava za aktiviranje dubinskih alatki u 

bušotini. Naprava, kugla (setting ball) ili šipka (setting 

plug), koja se baca u bušotinu i padom aktivira dubinsku 

alatku u njenom kanalu (otvara ventil u hidrauličkom 

krugu za aktiviranje dubinske alatke). Također 

se rabi i za aktiviranje eksploziva u kanalu bušotine. 

(2) strugač (grebač, čistač) cjevovoda. Strugač sa 

samopodesivim opružnim oštricama koji se ubacuje 

u cjevovode za čišćenje stijenki i unutrašnjosti od na- 

gradation 

kupina parafi na, pijeska, hrđe i vode. Strugač se kreće 

kroz cjevovod pod utjecajem tlaka struje fl uida. 

Prema nekim defi nicijama, to je naprava kojom se čisti 

i ispituje cjevovod (stanje njegove unutrašnjosti) i 

razdvajaju obroci transportiranih fl uida u cjevovodu 

(tada je sinonim termina pig – v.). 

going into the hole – spuštanje u bušotinu, v. running 

in. 

go into the hole – spustiti u bušotinu, v. run in. 

golden-brown algae – zlatnozelene (žućkaste) alge, krizofi 

te, krizofi ceje, v. yellow-green algae. 

gone to gas – zaplinjen. Termin koji se rabi za opis naftnih 

bušotina koje proizvode samo plin (uzrok može 

biti, na primjer, ekspanzija plinske kape). 

gone to water – zavodnjen, v. watered out. 

goniatites (Goniatitida) – gonijatiti. Red izumrlih amonita 

cefalopoda (ammonoid cephalopods). Obično su 

karakterizirani kućicom (shell) koja ima suture (sutures) 

uglastog izgleda s osam neraščlanjenih režanja 

(lobova, undivided lobes). Stratigrafska rasprostranjenost: 

srednji devon-gornji perm. 

good oil fi eld (oilfi eld) practice – dobra pogonska 

praksa. Praksa koja je općenito prihvaćena kao dobra, 

sigurna i djelotvorna za izvođenje operacija na 

naftnim i plinskim poljima. 

gooseneck, goose neck – (1) grlić isplačne glave, guskin 

vrat. U tehnici bušenja – nazuvica U-oblika (U-shaped 

nipple) na isplačnoj glavi (swivel) bušaćeg postrojenja 

(uređaja) koja služi za pričvršćivanje isplačnog 

crijeva (mud hose, rotary hose). Grlići isplačnih glava 

imaju spojnice promjera 6,35; 7,62 i 10,16 cm (2½, 

3 ili 4 inča) za crijeva i prolazne kanale promjera od 

5,715 do 7,62 cm (2¼ do 3 inča) da odgovaraju prolaznom 

kanalu isplačne cijevi (wash pipe) u isplačnoj 

glavi. (2) guskin vrat. Zakrivljena naprava koja služi 

za podizanje teške dubinske alatke iz horizontalnog 

položaja u vertikalni. 

Gothlandian, Gotlandian – gotland, gotlandij. Alternativni 

naziv (sinonim) silura (v. Silurian), osobito kasnog 

silura (late Silurian), koji se primjenjuje u Europi 

(termin silur ima prednost u uporabi). 

go to water – zavodnjiti se, v. watered out. 

go wild – podivljati. Termin koji se rabi za bušotinu čija 

se erupcija ne može kontrolirati. 

graben – tektonski rov (jarak, graba), graben. Geološka 

struktura – izduljeni, relativno spušteni dio Zemljine 

kore ili blok ograničen rasjedima (između dvaju ili 

više rasjeda) duž njegovih dugih strana pri čemu je 

središnji dio terena relativno spušten u odnosu na 

rubne terene. Sinonim: trough. 

grable oil-well pump – naftna pumpa s bubnjem i užetom. 

Pumpni uređaj instaliran u komori ušća bušotine 

(wellhead cellar) koji diže i spušta pumpne šipke 

namatanjem i odmatanjem užeta na bubnju. Sinonim: 

Grable pump. 

Grable pump – naftna pumpa s bubnjem i užetom, v. 

grable oil-well pump. 

gradation – (1) gradacija. U geologiji – relativni sadržaj 

(proporcija) čestica svake veličine ili frekvencija 

distribucije (razdiobe) čestica različite veličine u sedimentu, 

sedimentnoj stijeni ili tlu. Granice svake 

veličine se odabiru proizvoljno; v. grading, 1, sorting, 

1. (2) ravnanje, izravnavanje. U geomorfologiji – ravnanje 

(niveliranje) površine Zemlje do jednoličnog 

(uniformnog) ili gotovo jednoličnog blagog nagiba

grade 373 

grain 

ili strmine djelovanjem procesa erozije, transportiranja 

(prenošenja) i sedimentacije, osobito pridavanje 

takvog nagiba riječnom koritu pri kojem je njena 

voda u stanju samo transportirati donošeni materijal; 

(3) razgradnja, degradacija. Često primjenjivani 

sinonim termina degradation (v.). 

grade – (1) dimenzija, veličina. Određena veličina 

(promjer), raspon veličina ili razred veličina (granulometrijska) 

klasa čestica sedimenta, stijene ili tla. 

Također jedinica skale veličina čestica (v. grade scale), 

na primjer, veličina (promjer) čestica gline (clay 

grade), čestica silta (silt grade), čestica pijeska (sand 

grade) ili čestica šljunka (pebble grade). (2) stupanj 

metamorfoze (metamorfi zma), metamorfni stupanj, 

v. metamorphic grade. (3) nagib. (a) Stupanj nagiba 

ili izdizanja (uspona) ili spuštanja (pada) ceste, željezničke 

pruge, nasipa, cjevovoda ili drugih tehničkih 

objekata. Izražava se kao omjer (vertikalne komponente 

prema horizontalnoj), razlomak (npr. m/km ili 

stopa/milja), postotak (horizontalne udaljenosti) ili 

kut (u stupnjevima). U geomorfologiji se primjenjuje 

sinonim gradient (v.). (b) Profi lirani dio ceste, nasipa 

ili drugog tehničkog objekta koji se uspinje, spušta ili 

se nalazi na jednakom nivou. (4) kvaliteta čelika. Mehanička 

svojstva i svojstva čvrstoće čelika od kojeg 

se izrađuju bušaće, teške i teške bušaće šipke, zaštitne 

i uzlazne cijevi. Prema API-normama, na primjer, 

oznaka kvalitete čelika N-80 označava čelik čvrstoće 

80.000 psi do granice elastičnosti. 

graded – sortiran. (1) Geološki termin za označavanje 

nekonsolidiranog (necementiranog) sedimenta 

(unconsolidated sediment) ili konsolidirane (cementirane) 

detritske (klastične) stijene (cemented detrital 

rock) koja se sastoji od čestica pretežito jedne 

veličine ili od čestica veličine unutar granica jednog 

intervala. Termin se rijetko primjenjuje u geologiji 

za označavanje sortiranosti sedimenata. Sinonim: 

sorted. (2) Tehnički termin koji se odnosi na tlo ili na 

nekonsolidirani (necementirani) sediment sastavljen 

od čestica nekoliko ili mnogo veličina ili karakteriziran 

jednoličnom raspodjelom (distribucijom) 

čestica od grubih (krupnih) do fi nih, na primjer, 

sortirani pijesak (graded sand) koji sadrži grubozrnaste 

(krupnozrnaste), srednjozrnaste i fi nozrnaste 

čestice. 

graded bed – gradacijski sloj. Sedimentni sloj, obično 

male debljine, koji pokazuje gradacijsku slojevitost 

(v. graded bedding), tj. postupno smanjivanje veličine 

zrna odozdo prema gore (od podine prema krovini), 

i općenito ima oštar kontakt s fi nim materijalom ispod 

zaliježućeg sloja, ali postupni (gradacijski) ili 

nejasni kontakt u krovini, na primjer, pijesak ili grubi 

(grubozrnasti) silt (alevrit) koji postupno prelaze prema 

gore u glinoviti materijal. 

graded bedding – gradacijska (ritmička) slojevitost. Tip 

slojevitosti u kojem je svaki sloj karakteriziran postupnom 

i progresivnom promjenom veličine čestica, 

obično od grubih u podini do fi nih u krovini sloja. 

Gradacijska slojevitost se može formirati pod uvjetima 

kada se postupno smanjuje brzina prevladavajućeg 

strujanja, na primjer, pri sedimentaciji iz kratkotrajne 

turbiditne (mutne) struje (short-lived turbidity 

current); v. sorted bedding. 

graded slug – obrok injektiranja fl uida s postupnim padom 

koncentracije, v. tapered slug. 

graded string – kombinirana (mješovita) zaštitna kolona 

(kolona zaštitnih cijevi), v. combination string, 2. 

grade of metamorphism – stupanj metamorfoze (metamorfi 

zma), v. metamorphic grade. 

grade scale – skala veličine zrna, skala sortiranosti. Sistematična, 

proizvoljna podjela u biti kontinuiranog 

(neprekinutog) raspona veličina (dimenzija) čestica 

(zrna) tla, sedimenta ili stijene na niz klasa (razreda, 

class) ili jedinica skale (stupnjeva ili frakcija, scale 

units, scale grades) radi standardizacije termina i statističku 

analizu. Skala veličine čestica je obično u logaritamskom 

mjerilu. Primjeri skala su Wentworthova 

(Wentworth grade scale), Atterbergova (Atterberg 

grade scale), Allingova (Alling grade scale), Uddenova 

(Udden grade scale) i druge. 

gradient – gradijent. (1) U geofi zici – prva derivacija 

ili promjena vrijednosti jedne varijable u odnosu 

na drugu, na primjer, gravitacije, temperature, električnog 

potencijala ili magnetske susceptibilnosti u 

odnosu na horizontalnu ili vertikalnu udaljenost. (2) 

U geomorfologiji – (a) Stupanj nagiba (degree of inclination) 

ili uzdizanja (uspona, rate of ascent) ili spuštanja 

(pada, rate of descent) kosog dijela Zemljine 

površine u odnosu na horizontalu, strmina nagiba 

(steepness of slope). Izražava se kao omjer (vertikalne 

komponente prema horizontalnoj), razlomak (npr. 

m/km ili stopa/milja), postotak (horizontalne udaljenosti) 

ili kut (u stupnjevima). Sinonim: slope; (b) Dio 

forme reljefa na površini koji ima nagib prema dolje 

ili gore (pad ili uspon), nagib riječnog korita ili površine 

Zemlje (u tehničkoj terminologiji se primjenjuje 

sinonim grade). 

gradient array – gradijentni (AB fi ksni pravokutni) raspored 

elektroda, v. electrode array. 

gradient current – gradijentna struja. Zračna ili oceanska 

struja u kojima je horizontalna komponenta 

tlaka (sile tlaka) točno uravnotežena sumom Coriolisove 

sile i površinskih ili pridnenih sila trenja. Teče 

na sjevernoj hemisferi udesno od smjera gradijenta 

(sile gradijenta) tlaka, ali ne duž izobara; v. geostrophic 

current. 

grading – (1) sortiranje po krupnoći. U geologiji – postupno 

smanjivanje gornje granice veličine čestica, 

progresivno u smjeru prema gore, unutar jedne stratigrafske 

jedinice koje je uvjetovano sedimentacijom 

u pulzirajućoj turbulentnoj vodenoj sredini; v. gradation, 

1. (2) niveliranje, ravnanje. U geomorfologiji – redukcija 

zemljišta do ravne površine ili ravnotežne 

padine, na primjer, erozija rijekama do nivoa baze. 

grading factor – faktor sortiranja. Razlika između jedinice 

i kvocijenta srednje devijacije i srednjeg aritmetičkog 

promjera (ekvivalentnog veličini čestica) 

– mjera koliko blisko se stupanj sortiranja čestica 

(degree of sorting) približava svom savršenstvu. 

gradiomanometer – gradiomanometar, diferencijalni 

dubinski manometar. U karotaži proizvodnje – karotažni 

pribor (production logging tool) koji mjeri kontinuirani 

profi l gradijenta tlaka u bušotini i registrira 

relativnu gustoću fl uida u zavisnosti od dubine. 

Rabi gornji i donji tlačno osjetljivi naborani mijeh (s 

međusobnim razmakom 0,6 m/2 ft) s mogućnošću 

određivanja razlike gustoće do 0,01 g/cm 3 . Može se 

spustiti u bušotinu kroz kolonu uzlaznih cijevi (tubing). 

grain – zrno. (1) Upetrologiji – (a) Čestica minerala ili

grain density 374 

granitization 

stijene po veličini manja od fragmenta ili odlomka 

(v. fragment) i promjera manjeg od nekoliko milimetara, 

osobito mala, tvrda i više ili manje zaobljena 

(okrugla) mineralna čestica, na primjer, pješčano 

zrno (sand grain). (b) Opći termin za sedimentne 

čestice svih veličina kada se primjenjuje u izrazima 

tipa veličina zrna (grain size), fi nozrnast (fi ne-grained) 

i grubozrnast (coarse-grained). (c) Faktor teksture 

stijene koji zavisi od apsolutnih veličina čestica (fi - 

noće ili krupnoće) koje grade stijenu. Također faktor 

teksture stijene koji je uvjetovan rasporedom ili 

općim smjerom (trendom) u rasporedu čestica (npr. 

lineacijom, slojevitošću). (2) opći smjer (karakter). U 

geomorfologiji – široka linearna orijentacija topografskih 

osobitosti (kao što su planinski lanci i doline) 

ili podzemnih geoloških struktura (poput bora i 

uslojavanja) nekog lokaliteta ili područja, na primjer, 

približna paralelnost hrptova i dolina što se često 

može opaziti u područjima s kosim zalijeganjem slojeva. 

Također, opći smjer ili pružanje takvih fi zičkih ili 

strukturnih osobitosti (na primjer, osnovne strukture 

danog područja imaju smjer sjeverozapad – jugoistok). 

(3) peludno (polensko) zrnce, v. pollen grain. (4) 

gran. (a) Jedinica tvrdoće vode ekvivalentna sadržaju 

kalcij-karbonata. Tvrdoća vode od jednog grana po 

američkom galonu (1 grain/U.S. gal) jednaka je 17,1 

ppm (masenih) kalcij-karbonata. (b) Jedinica težine 

koja se obično rabi za vaganje bisera (katkada i drugog 

dragog kamenja) – jednaka je četvrtini karata ili 

0,05 grama. 

grain density – (1) gustoća matriksa, v. matrix density. 

(2) gustoća pakiranja, v. packing density. 

grain-micrite ratio (GMR) – zrnsko-mikritni omjer. 

Omjer koji izražava relativni sadržaj ili proporciju 

krupnijih čestica u usporedbi sa sitnijim u karbonatnoj 

sedimentnoj stijeni (carbonate sedimentary rock). 

Defi nira se kao zbroj postotnog sadržaja zrna – klastičnih 

zrna (detrital grains), skeletnih zrna (skeletal 

grains), peleta (pellets), gruda (lumps), obavijenih 

zrna (coated grains) i mineralnih zrna (mineral grains) 

– podijeljen s postotnim sadržajem mikrita (vapnenog 

mulja ili njegovog konsolidiranog ekvivalenta). 

Omjer ne uključuje dijagenetske ili postsedimentacijske 

značajke kao što su cement (vezivo), šupljine, 

pukotine, žilne ispune i prekristalizirana područja. 

grain shape – oblik(forma) čestice, v. particle shape. 

grain size – veličina (dimenzija) čestice, v. particle size. 

grainstone – grejnston, zrnasti vapnenac. Krabonatna 

sedimentna stijena sa zrnskom potporom (grain-supported 

carbonate sedimentary rock) koja ne sadrži 

čestice veličine mulja (ispod 1% materijala s promjerom 

čestica manjim od 20 mikrometara). Grejnston 

se može istaložiti potocima, može se formirati muljem 

ispranim iz prethodno istaloženog sedimenta ili 

može biti rezultat padanja krupnijih čestica iz mulja 

nošenog strujom; v. mudstone, packstone. 

grainstone shoal – grejnstonski hrbat (pličina). Hrbat 

(ridge) od rastresitih zrna kalcij-karbonata veličine 

čestica pijeska – oolita (oolites), skeletnih zrna (skeletal 

grains) ili peleta (pellets) – koji je oblikovan strujama, 

na primjer, plimnim strujama (tidal currents) u 

plitkim vodama. Orijentiran je paralelno sa smjerom 

struje. Naziv dobiva po tipu čestice veličine pijeska, 

na primjer, oolitski hrbat ili pličina (oolite shoal). 

Grejnstonski hrptovi u drevnim sedimentnim stije- 

nama mogu biti dobra ležišta ugljikovodika (petroleum 

reservoirs). 

grain-supported – sa zrnskom potporom. Termin koji 

se primjenjuje za opisivanje karbonatne sedimentne 

stijene (carbonate sedimentary rock) s malom 

količinom muljevitog matriksa (muddy matrix) ili bez 

njega. Čestice veličine (promjera) čestica pijeska u 

stijeni su toliko mnogobrojne da se potpuno uzajamno 

dodiruju i sposobne su podržavati jedna drugu; 

v. mud-supported. 

grain volume – volumen zrna. Dio stijene sastavljen 

samo od čvrstog materijala. Sinonim: solids volume. 

granite – granit. (1) Prema IUGS klasifi kaciji (v. IUGS 

classifi cation) eruptivnih (magmatskih) plutonskih 

stijena – plutonska stijena (plutonic rock) s Q (kvarc) 

između 20 i 60 i omjerom P/(A+P) između 10 i 65 (A 

– alkalni glinenci, P – plagioklas više kalcijski od An 5 i 

skapolit). Sinonim: granitic rock. (2) Plutonska stijena 

u kojoj kvarc čini 10% do 50% felzičkih komponenata, 

a omjer alkalnog glinenca i ukupnog sadržaja 

glinenaca je obično između 65% i 90%. Stijene s takvim 

sastavom se u prirodi sreću dosta rijetko, pa se 

sve više razmišlja o proširivanju te defi nicije i uključivanje 

u nju stijena tipa adamelita (adamellite) ili 

kvarcnog monconita (quartz monzonite) koje su široko 

rasprostranjene u SAD. Sinonim: granitic rock. (3) 

U širokom smislu – naziv svake holokristalne plutonske 

eruptivne stijene (holocrystalline plutonic rock) 

koja sadrži kvarc. (4) U terminologiji bušenja – svaka 

eruptivna ili metamorfna stijena koja zaliježe ispod 

sedimentnog pokrova u danom području. (5) Naziv 

svake stijene u ranim seizmološkim radovima u kojoj 

je brzina širenja tlačnih (longitudinalnih) valova bila 

jednaka 5,5 do 6,2 km/s. 

granite gneiss, granite-gneiss – granito-gnajs. (1) 

Gnajs koji je nastao od sedimentne ili eruptivne stijene 

i ima mineralni sastav granita. (2) Metamorfozirani 

granit. 

granite wash – granitski (granitni) nanosi. Termin koji 

rabe bušači za označavanje materijala erodiranog s 

izdanaka granitskih stijena (outcrops of granitic rocks) 

i pretaloženog u stijenu koja se sastoji približno od 

istih glavnih mineralnih komponenata kao i originalna 

stijena, na primjer, arkoza (arkose) koja se sastoji 

od granitskog detritusa (granitic detritus). Drugi izvor 

defi nira granitske nanose kao grubozrnasti nezreli 

pješčenjak (coarse-grained immature sandstone), 

formiran od raspadnute granitske temeljne stijene 

(granite bedrock), koji može biti dobra ležišta stijena 

(reservoir rock). 

granitic layer – granitski (granitni) sloj. Sinonim termina 

sial (v. sial). Sloj je nazvan granitskim po njegovom 

pretpostavljenom petrološkom sastavu. Sloj 

se također katkada naziva granitskim ako posjeduje 

odgovarajuću seizmičku brzinu (oko 6,0 km/s), iako 

njegov sastav može biti nepoznat; v. basaltic layer. 

granitic rock – granitska (granitna) stijena. Termin slobodne 

primjene za označavanje svake grubozrnaste 

plutonske stijene svijetle boje (light-colored coarsegrained 

plutonic rock) koja sadrži kvarc kao osnovnu 

komponentu te glinenac (feldspar) i mafi tske minerale 

(mafi c minerals). Sinonim: granite (v.). 

granitifi cation – granitizacija, v. granitization. 

granitization – granitizacija. Čisti metamorfni proces 

ili grupa procesa u kojima se čvrsta stijena transfor

granoblastic 375 

granulitic 

mira ili pretvara u granitsku stijenu (granitic rock) 

unošenjem i iznošenjem materijala bez prolaza kroz 

magmatski stadij (magmatic stage). Neki autori u 

taj termin uključuju sve granitske stijene koje su se 

formirale od sedimenata (sedimentnih stijena) djelovanjem 

bilo kojeg procesa bez obzira na stupanj 

taljenja ili dokaz prenošenja. Točan mehanizam, 

učestalost i veličina procesa su još sporni. Sinonimi: 

granitifi cation, transformation. 

granoblastic – granoblastičan. (1) Koji se odnosi na homeoblastični 

(v. homeoblastic) tip teksture neškriljaste 

metamorfne stijene (nonschistose metamorphic 

rock) u kojoj su prekristalizacijom formirani više ili 

manje izometrični (ekvidimenzijski) kristali (obično s 

dobro sraštenim međusobnim granicama); v. granuloblastic. 

(2) Koji se odnosi na sekundarnu teksturu 

formiranu usljed dijagenetske promjene pri kristalizaciji 

ili prekristalizaciji u čvrstom stanju. Stijene s 

takvom teksturom su građene od zrna jednake veličine. 

Treba, međutim, napomenuti da je primjena 

termina u takvoj interpretaciji nepoželjna budući da 

dijageneza nije metamorfni proces. 

granular – zrnast, granularan. (1) Termin koji označava 

teksturu stijene (sedimentne, eruptivne, metamorfne) 

sastavljene od mineralnih zrna približno jednake 

veličine. Može se primjenjivati na sedimentne 

stijene, na primjer, pješčenjake (sandstones), ali se 

osobito rabi za opisivanje holokristalnih eruptivnih 

(magmatskih) stijena (holocrystalline igneous rocks). 

Nepreporučljivi sinonim je granitic (granitski). Za 

metamorfne stijene (metamorphic rocks) rabi se 

sinonim granoblastic (granoblastičan). (2) Dio složenog 

pridjeva, osobito kada se rabi za razlikovanje 

teksture, na primjer, ksenomorfno-granularna (xenomorphic-granular), 

od odgovarajućeg kristalnog 

oblika, na primjer, ksenomorfan (xenomorphic). Takva 

uporaba je zastarjela. 

granular cementation – granularna (međuzrnska) cementacija. 

Kemijsko taloženje materijala iz otopine 

na slobodnoj površini između klastičnih zrna sedimenta, 

što rezultira rastom kristalnog materijala u 

slobodni međuzrnski prostor, na primjer, rast kalcita 

u porama nekonsolidiranog pijeska; v. rim cementation. 

granular chert – zrnasti (kristalni) čert (rožnac, rožnjak). 

Kompaktni (gusti), homogeni, tvrdi (čvrsti) do mekani 

čert (obično u netopljivim ostacima) koji se sastoji 

od vidljivih zrna relativno jednolične veličine i 

karakteriziran je neravnim ili školjkastim lomom te 

mutnim do slabim sjajem. Može biti i saharoidan. Sinonim: 

crystalline chert; v. granulated chert. 

granular disintegration – zrnasto raspadanje (eksfolijacija) 

stijena. Tip mehaničkog raspadanja (trošenja) 

stijena koje se sastoji od lomljenja stijenske mase, 

sastavljene obično od krupnih kristala minerala, 

na pojedinačna zrna koja su razdvojena jedna od 

drugih duž njihovih prirodnih kontakata. Rezultat 

zrnastog raspadanja stijena je grubi (krupni) mineralni 

detritus – grubozrnasti pijesak ili šljunak – čije 

svako zrno ima gotovo jednak oblik i veličinu kao 

originalna stijena (stijena podvrgnuta raspadanju). 

Zrnasto raspadanje je osobito karakteristično za 

grubozrnaste stijene (poput granita, gnajsa, pješčenjaka 

i konglomerata) koje se nalaze u područjima 

s ekstremnim razlikama temperature (na primjer, u 

pustinjama). Sinonimi: granular exfoliation, mineral 

disintegration. 

granular exfoliation - zrnasta eksfolijacija stijena, v. 

granular disintegration. 

granularity – zrnatost. Zrnasta kvaliteta, stanje ili svojstvo, 

osobito jedan od komponentnih faktora teksture 

ili teksturnih obilježja kristalne stijene (crystalline 

rock) uključujući i veličinu čestica (grain size) i distribuciju 

veličine čestica (grain-size distribution). 

granular texture – granularna (zrnasta) tekstura. Tekstura 

stijene koja se sastoji od mineralnih zrna približno 

jednake veličine. Termin se može primijeniti i 

na sedimentne i na metamorfne stijene, ali se osobito 

često rabi za opisivanje jednakozrnaste (ekvigranularne) 

holokristalne eruptivne (magmatske) stijene 

s česticama promjera od 0,05 mm do 10 mm. 

granulated chert – granulirani čert (rožnac, rožnjak). 

Tip zrnastog čerta (v. granular chert) koji se sastoji od 

hrapavih, nepravilnih zrna ili granula čerta čvrsto ili 

slabo vezanih u male nepravilne mase (nakupine) ili 

fragmente. 

granule – (1) granula, vrlo sitna valutica. U sedimentologiji 

– fragment stijene, veći od zrna vrlo grubog 

(krupnog) pijeska (very coarse sand) i manji od 

valutice (v. pebble), s promjerom od 2 mm do 4mm 

(od 1 / 12 inča do 1 / 6 inča). Granule su obično ponešto 

zaobljene ili na drugi način modifi cirane abrazijom 

u procesu transportiranja (prenošenja). Termin very 

fi ne pebble (vrlo sitna valutica) primjenjuje se kao sinonim. 

(2) granula. U sedimentologiji – malo zrno ili 

mala čestica, na primjer, obično okrugla ili ovalna i 

neklastična (precipitirana) zrna bez unutarnje strukture 

glaukonita ili drugog silikata željeza u formacijama 

željezne rude. 

granulite – granulit. (1) Sedimentna stijena koja se 

sastoji od agregata čestica veličine pijeska neklastičnog 

podrijetla s teksturom nalik teksturi klastičnog 

arenita, na primjer, stijena formirana od lapila (lapilli) 

ili oolitskih zrna (oolitic grains). Sinonim: granulyte. 

(2) Vrsta eruptivne (magmatske) stijene (igneous 

rock), granit koji sadrži muskovit (termin je zastario 

i njegova uporaba se ne preporučuje). (3) (a) Metamorfna 

stijena (metamorphic rock) koja se sastoji od 

uzajamno gusto priliježućih zrna minerala jednake 

veličine od kojih manje od 10% ima bilo kakvu prvenstvenu 

orijentaciju. (b) Relativno grubozrnasta 

stijena koja se formirala pri visokim tlakovima i temperaturama 

granulitskog facijesa (granulite facies 

– tipičan facijes dubokog regionalnog dinamotermalnog 

metamorfi zma pri temperaturama većim od 

650 °C i tlakovima između 3.000 i 12.000 bar). Stijena 

može imati grubu gnajsovu strukturu koja je uvjetovana 

paralelnim razmještajem plosnatih leća kvarca 

i/ili glinenaca (feldšpata), a tekstura je tipično granuloblastična. 

granulitic – granulitski. (1) Za sedimentne stijene (sedimentary 

rocks) – termin za označavanje strukture 

stijene koja je građena od spljoštenih ili zrnastih 

fragmenata (odlomaka) nastalih drobljenjem. (2) Za 

eruptivne stijene (igneous rocks) – koji se odnosi na 

granulit (v. granulite, 2) ili je od njega sastavljen. Termin 

također ima više značenja čija uporaba danas 

nije preporučljiva: (a) kao sinonim termina granoblastic 

(granoblastičan); (b) kao sinonim termina granuloblastic 

(granuloblastičan); (c) kao opisni termin za

granuloblastic 376 

označavanje fi nozrnaste teksture koja je nastala drobljenjem 

i kataklazom; (d) kao sinonim termina xenomorphic 

(ksenomorfan); (e) kao termin za označavanje 

bazaltnih i doleritnih stijena (prednost u uporabi 

se daje terminu intergranular – intergranularan), i (f) 

kao sinonim termina microgranular (mikrogranularan). 

(3) Za metamorfne stijene (metamorphic rocks) 

– (a) Koji se odnosi na granoblastičnu (granoblastic) 

teksturu s razvojem ksenoblastičnih kristala. (b) Koji 

se odnosi na zrnastu strukturu formiranu zrnastim 

fragmentima nastalim u stijeni pri njenom drobljenju. 

Pri uporabi termina u oba slučaja treba precizno 

defi nirati njegovo značenje. 

granuloblastic – granuloblastičan, homogranularan. 

Termin za označavanje homogranularne teksture 

metamorfne stijene u kojoj mineralna zrna većinom 

nemaju racionalne plohe, nego ravne ili blago zakrivljene 

granice zrna i približno poligonalne oblike. 

Takva tekstura je tipično fi nozrnasta (promjer zrna je 

2 mm ili manji). Granuloblastična tekstura i grublje 

zrnasta granoblastična (v. granoblastic) tekstura su 

uobičajene u stijenama granulitskog facijesa i monomineralnim 

stijenama. Nepreporučljivi sinonimi: 

equigranular, granulitic. Sinonimi: even-grained, homogranular. 

granulyte – granulit, v. granulite, 1. 

grapestone – grejpston. Nakupina malih vapnenih peleta 

(calcareous pellets) ili drugih zrna, obično veličine 

čestica pijeska, međusobno slijepljenih pri početnoj 

cementaciji ubrzo nakon sedimentacije. Nakupina 

ima grumenastu vanjsku površinu koja nalikuje 

grozdu. Grejpston je obično vapnenac (limestone) i 

sreće se na područjima suvremene karbonatne sedimentacije, 

na primjer, na Bahamskoj velikoj pličini 

(Bahama Banks). 

graphic log – litološki (geološki, stratigrafski) profi l bušotine, 


graphite – grafi t. Heksagonski mineral, prirodna kristalna 

forma ugljika dimorfna s dijamantom. Neproziran 

je (opak), sjajan, masna opipa, boje željeznocrne do 

čeličnosive i vrlo mekan. Sreće se u obliku kristala ili 

listića, ljusaka, tankih pločica (lamina) ili zrna u žilama, 

zatim mjestimice stvara velike slojevite nakupine 

ili je raspršen u metamorfnim stijenama. Grafi t je 

dobar vodič električne struje i topline, otporan je na 

većinu kiselina i ekstremno je vatrootporan. Sinonimi: 

black lead, plumbago. 

graptolites (Graptolithina) – graptoliti. Izumrli marinski 

kolonijski organizmi (colonial marine organisms) 

s različitom pripadnošću – razred celenterata (mješinaca, 

coelenterates) ili hemihordata (polusvitkovaca, 

hemichordates). Karakterizirani su čaškastim ili 

cjevastim vrlo otpornim egzoskeletom (cup-shaped 

exoskeleton, tube-shaped exoskeleton) organskog 

sastava, a pojedinačni organizmi su spojeni jedan 

s drugim duž jedne ili više grana stvarajući nitastu 

(razgranjenu) koloniju. Obično se sreću u crnim šejlovima 

(black shales). Stratigrafska rasprostranjenost: 

srednji kambrij-karbon. 

graptolitic facies – graptolitski facijes. Termin koji se 

primjenjuje za označavanje geosinklinalnih facijesa 

(v. geosynclinal facies) s velikim sadržajem graptolita 

(v. graptolites). 

graptoloids (Graptoloidea) – graptoloidi. Red graptolita 

(v. graptolites). Izumrli organizmi karakterizirani 

gravel pack completion 

planktonskim ili epiplanktonskim načinom života i 

kolonijom koja se sastoji od nekoliko grana sa samo 

jednim tipom teke (theca) – autotekom (autotheca). 

Stratigrafska rasprostranjenost: donji ordovicij-donji 

devon. 

grauwacke – grauvaka, v. graywacke. 

gravel – šljunak. (1) Nekonsolidirana (necementirana) 

prirodna akumulacija okruglih (zaobljenih) fragmenata 

(odlomaka) stijena, nastala kao rezultat erozije, 

koja se sastoji pretežito od čestica većih od pješčanih 

(promjera većeg od 2 mm ili 1 / 12 inča) – blokova 

(v. boulder), oblutaka (v. cobble), valutica (v. pebble), 

granula (v. granule) ili od bilo koje kombinacije tih 

fragmenata. Čini necementirani (nekonsolidirani, 

nevezani) ekvivalent konglomerata (u V. Britaniji 

je dijapazon veličine fragmenata šljunka utvrđen 

između 2 mm i 10 mm). (2) Široko rasprostranjeni 

termin koji se primjenjuje za označavanje rastresite 

akumulacije fragmenata stijena, na primjer, klastični 

sedimenti povezani osobito s rijekama ili plažama i 

sastavljeni uglavnom od više ili manje okruglih (zaobljenih) 

valutica i malog kamenja pomiješanih s pijeskom 

koji može iznositi 50% do 70% ukupne mase. 

(3) U pedologiji – termin za označavanje čestica stijene 

ili minerala koje imaju promjer između 2 mm i 

20 mm (u takvoj primjeni on je ekvivalentan terminu 

pebbles). Termin se također primjenjuje u V. Britaniji 

za takve čestice s promjerom od 2 mm do 75 mm. 

U SAD se termin rabi za označavanje zaobljenih stijenskih 

i mineralnih čestica tla promjera od 2 mm do 

75 mm (prvobitno se termin odnosio na fragmente 

promjera između 1 mm i 2 mm). (4) U inženjerskoj 

geologiji – termin za označavanje okruglih (zaobljenih) 

fragmenata s promjerom od 4,76 mm do 76 mm 

(3 inča). (5) Sloj šljunka. (6) Zastarjeli termin za sand 

(pijesak). 

gravel island – šljunčani bušaći otok. Umjetni bušaći 

otok (bušaća platforma) izgrađen nasipavanjem 

šljunka (ili drugih većih fragmenata stijena) u plitkoj 

vodi. 

gravelly mud – šljunkoviti mulj. Nekonsolidirani (necementirani) 

sediment koji sadrži 5% do 30% šljunka, a 

omjer pijeska i mulja (silt+glina) mu je manji od 1:1. 

gravelly sand – šljunkoviti pijesak. (1) Nekonsolidirani 

(necementirani) sediment koji sadrži 5% do 30% 

šljunka, a omjer pijeska i mulja (silt+glina) mu je veći 

od 9:1. (2) Nekonsolidirani (necementirani) sediment 

koji sadrži više čestica veličine pijeska nego veličine 

šljunka, više od 10% šljunka i manje od 10% fi nih čestica 

svih ostalih veličina. 

gravel pack – šljunčani fi ltar (šljunčani zasip) bušotine. 

(a) Šljunak ili grubi (krupnozrnasti) pijesak postavljen 

u kanalu bušotine nasuprot produktivnom pješčanom 

intervalu radi sprječavanja ili usporavanja 

kretanja rastresitog pijeska zajedno s naftom u bušotinu. 

(b) Punjenje od umjetno sortiranog (graduiranog) 

grubog (krupnozrnastog) materijala oko perforiranog 

intervala zaštitne kolone u kanalu vodne 

bušotine radi stvaranja propusnije zone oko zaštitne 

kolone čime se poveća efektivni promjer bušotine; v. 

gravel packing. 

gravel pack completion – proizvodno opremanje 

bušotine perched block – viseći blok stijene 

(stijena)šljunčanim fi ltrom, v. perforated gravel-packed 

completion.

gravel packing 377 

gravity drive 

gravel packing – zasipanje (punjenje) šljunkom, postavljanje 

šljunčanog fi ltra (zasipa). Metoda proizvodnog 

opremanja bušotine – injektiranje pod tlakom rastresitog 

(nevezanog) i dobro sortiranog šljunka (ili grubog, 

krupnozrnastog pijeska) s fl uidom nosiocem 

(carrier fl uid) u naftnu bušotinu radi učvršćivanja 

produktivnog pješčanog sloja kako bi se spriječilo 

ili usporilo kretanje rastresitog pijeska zajedno 

s naftom iz sloja u bušotinu. Šljunčani fi ltar visoke 

permeabilnosti se postavlja na dno proširenog nezacijevljenog 

kanala bušotine (reamed open hole) 

oko lajnera s otvorima (slotted liner, screened liner) ili 

unutar dna kolone zaštitnih cijevi (casing). 

gravel-packing fl uid – fl uid za postavljanje šljunčanog 

fi ltra (zasipa). Čisti radni fl uid na bazi vode koji je 

kompatibilan s formacijom i rabi se kao fl uid nosilac 

šljunka u zasip bušotine (v. gravel pack). Fluid nosilac 

može imati nisku, srednju ili visoku viskoznost, a 

može se rabiti i pjena ili fl uid niske gustoće. 

gravel-pack log – karotaža šljunčanog fi ltra (zasipa). 

Karotaža neutronskog tipa (neutron-type log) za 

određivanje poroznosti i stanja šljunčanog fi ltra (zasipa, 

gravel pack) u bušotini. 

gravel piedmont – šljunčano predgorje. Termin davne 

primjene za označavanje forme reljefa koja je danas 

poznata pod nazivom bajada (bahada ili predgorska 

ravnica). 

gravelstone – gravelit. (1) Zaobljeni (okrugli) fragment 

stijene ili sastojak (sastavni dio) šljunka. (2) Konsolidirani 

(cementirani) šljunak, konglomerat. 

graveyard tour – noćna smjena radnika, v. tour, 2. 

gravimeter – gravimetar. Instrument (pribor) za mjerenje 

varijacija gravitacijskog polja (relativno određivanje 

sile teže i ubrzanja sile teže). Gravimetrima se 

mjeri razlika između vrijednosti sile teže u početnoj 

točki (za koju je vrijednost sile teže poznata ili pretpostavljena) 

i drugim točkama za koje je potrebno 

izračunati vrijednosti sile teže. Većina gravimetara je 

nestabilnog tipa ili astatički (astazirani). Gravitacijska 

sila (sila teže) na masu u gravimetru je uravnotežena 

silom opruge instrumenta. Osim toga, sustavu se 

dodaje treća sila koja djeluje kada sustav nije u ravnoteži 

i pojačava utjecaj promjena gravitacije i povećava 

osjetljivost sustava. U jednom tipu gravimetra 

se kao glavna opruga koja uravnotežava silu teže 

primjenjuje opruga nulte duljine (zero-length spring) 

– za takvu oprugu krivulja zavisnosti produljenja od 

naprezanja pri ekstrapolaciji presijeca os u točki nulte 

duljine kada nema naprezanja (na primjer, prednapregnuta 

opruga na koju je potrebno primijeniti 

početnu silu za početak njena rastezanja) – dok se u 

drugom tipu gravimetra kao glavna opruga primjenjuje 

horizontalna torzijska nit (torsion fi ber) od fi nog 

kvarca ili ovješenje (hinge). Sinonim: gravity meter. 

gravimetric – gravimetrijski. (1) Koji se odnosi na mjerenja 

težine ili je povezan s tim mjerenjima, na primjer, 

gravimetrijska analiza (gravimetric analysis). (2) 

Koji se odnosi na mjerenja varijacija gravitacijskog 

polja (variations of gravitational fi eld). 

gravimetric map – gravimetrijska karta, v. gravity map. 

gravimetry – gravimetrija. Mjerenje Zemljinog gravitacijskog 

polja (Earth’s gravitational fi eld), sile teže 

(gravity) ili ubrzanja sile teže (gravitacije, gravitational 

acceleration). Osobito se primjenjuje u geofi zici 

i geodeziji. 

gravitational forces – gravitacijske sile. Sile koje djeluju 

u ležištu, a ovise o razlici gustoće nafte i injektiranog 

fl uida, kutu nagiba ležišta i tempu injektiranja ili 

proizvodnje; v. capillary forces, viscous forces, viscous/ 

gravity force ratio. 

gravitational gliding – gravitacijsko klizanje, v. gravitational 

sliding. 

gravitational separation – gravitacijsko razdvajanje 

(separacija). (1) Odjeljivanje (stratifi kacija) plina, nafte 

i vode u ležišnoj stijeni u skladu s njihovim relativnim 

gustoćama. (2) Separacija proizvedene nafte 

i vode, također težih ugljikovodika od lakših, prema 

razlici njihovih relativnih gustoća u gravitacijskim separatorima 

(gravity separators). 

gravitational sliding – gravitacijsko klizanje. Kretanje 

stijenskih masa ili nanosa niz padinu pod djelovanjem 

sile teže, na primjer, duž plohe reverznog rasjeda 

(thrust-fault plane). Sinonimi: écoulement, gliding, 

gravitational gliding, gravity gliding, gravity sliding, 

sliding. 

gravitational water – gravitacijska (slobodna) voda, v. 

free water, 3. 

gravitometer – gustoćomjer. Uređaj za detekciju površine 

razdjela između obroka (šarži) različitih produkata 

koji se transportiraju cjevovodom. Mjeri se 

relativna gustoća produkata, a podaci generiraju 

električne signale za regulaciju ventila u transportnom 

sustavu. 

gravity – (1) gravitacijska sila. Sila privlačenja između 

tijela zbog njihovih masa. (2) relativna gustoća. U proizvodnji 

nafte – opći naziv za gustoću sirove nafte u 

stupnjevima API (v. API gravity) ili stupnjevima Bauméa 

(Baumé gravity). 

gravity-base off shore platform – gravitacijska platforma, 

v. gravity platform. 

gravity-base platform – gravitacijska platforma, v. gravity 

platform. 

gravity-base structure – gravitacijska platforma, v. 

gravity platform. 

gravity drainage – gravitacijsko dreniranje. Strujanje 

slojne nafte prema bušotinama usljed djelovanja 

gravitacijskog (segregacijskog) ležišnog režima (režima 

iskorištavanja naftnih ležišta – v. gravity drive). 

Prema nekim defi nicijama, sinonim s pojmovima 

gravity drive ili segregation drive. 

gravity drainage drive – gravitacijski režim, v. gravity 

drive. 

gravity-drainage oil reservoir – v. gravity drainage 

pool, gravity drive. 

gravity-drainage pool – ležište/polje s gravitacijskim 

(segregacijskim) režimom. Naftno ležište/polje koje 

se iskorištava u prvom redu djelovanjem gravitacijskog 

režima; v. gravity drive. 

gravity drive – gravitacijski (segregacijski) režim. Tip 

prirodnog režima (režima iskorištavanja naftnih ležišta) 

koji se osniva na segregaciji plina, nafte i vode u 

ležištu tijekom proizvodnje zbog razlike njihovih gustoća. 

Djeluje u tankim ležištima sa strmim reljefom 

(nagibom) i u debelim ležištima s visokom vertikalnom 

permeabilnošću kada su bušotine smještene 

nisko na strukturi i njegova djelotvornost ponajprije 

ovisi, osim o nagibu ležišta i njegovoj permeabilnosti 

u smjeru pada, o viskoznosti nafte i dinamici 

(tempu) proizvodnje. Gravitacijski režim djeluje u 

ranoj fazi iskorištavanja ležišta i može također biti

gravity-drive oil reservoir 378 

gravity segregation 

efi kasan i u kasnijoj fazi u nekim naftnim ležištima 

s režimom otopljenog plina ili plinske kape. Gravitacijski 

režim nije nikada jedina sila istiskivanja nafte u 

ležištu – prethodno se mora postići stanoviti pad tlaka 

u ležištu i proizvodnja režimom otopljenog plina. 

Usljed gravitacijske segregacije ležišnih fl uida nafta 

migrira niz pad ležišta (i tako održava visoko zasićenje 

naftom u donjem dijelu strukture), a oslobođeni 

plin se akumulira u vršnom dijelu strukture (i formira 

sekundarnu plinsku kapu), pri čemu, da bi taj tip režima 

bio maksimalno djelotvoran, volumen nafte koji 

struji niz strukturu mora biti jednak volumenu plina 

koji struji uz strukturu. Karakteristično za gravitacijski 

režim je brz pad proizvodnje (nakon čega slijedi 

stabilna proizvodnja), porast plinskog faktora na bušotinama 

smještenim visoko na strukturi (posljedica 

migracije plina prema vršnom dijelu strukture), ali 

nizak plinski faktor bušotina koje se nalaze nisko na 

strukturi, te nikakva ili mala proizvodnja vode. U slučaju 

strogo gravitacijskog dreniranja, najveći iscrpak 

nafte se ostvaruje nakon što je ležišni tlak potpuno 

pao i gravitacija postala glavna dinamička sila koja 

istiskuje naftu iz ležišta. Konačan iscrpak nafte je vrlo 

šarolik i kreće se od 20% do 80% (dodatni iscrpak od 

5% do 30%). Sinonim: gravity drainage, gravity drainage 

drive, segregation drive. 

gravity-drive oil reservoir – naftno ležište s gravitacijskim 

(segregacijskim) režimom, v. gravity drive. 

gravity equipotential surface – ekvipotencijalna ploha, 

v. equipotential surface. 

gravity erosion – gravitacijska erozija, v. mass erosion. 

gravity fault – gravitacijski (normalni) rasjed, v. normal 

fault. 

gravity fi nger – gravitacijski jezik, v. gravity tongue. 

gravity fi ngering – nastanak (formiranje) gravitacijskih 

jezika, v. gravity tonguing. 

gravity-fl ow gathering system – gravitacijski sabirni 

sustav. Sabirni sustav otpadnih voda iz procesa zavodnjavanja 

ležišta s gravitacijskim strujanjem (strujanje 

niz nagib) kroz cjevovode za transport i sabiranje 

na središnjoj lokaciji. Sinonim: gravity gathering 

system. 

gravity gathering system – (1) gravitacijski naftni sabirni 

sustav. Priključni naftovodi bušotina (oil fl owlines) 

s gravitacijskim strujanjem nafte; (2) gravitacijski 

sabirni sustav, v. gravity-fl ow gathering system. 

gravity gliding – gravitacijsko klizanje, v. gravitational 

sliding. 

gravity ground water – gravitacijska podzemna voda. 

Podzemna voda koja bi mogla istjecati iz stijene ili 

tla pod utjecajem sile teže kada bi se zona zasićenja 

(zone of saturation) i kapilarnog obruba (capillary 

fringe) u cijelosti nalazila ispod nje, a voda se gubila 

ili primala samo djelovanjem sile teže; v. free water. 

gravity-induced overriding – strujanje istiskivajućeg 

fl uida u krovini ležišta, v. overriding. 

gravity-induced underriding – strujanje istiskivajućeg 

fl uida u podini ležišta, v. underriding. 

gravity line – gravitacijski cjevovod. Cjevovod s prirodnim 

strujanjem fl uida (sa strujanjem fl uida uzrokovanim 

prirodnim nagibom zemljišta), na primjer, cjevovod 

koji transportira naftu bez upotrebe pumpe ili 

neke druge mehaničke pomoći (samo silom gravitacije 

od više elevacije prema nižoj). 

gravity map – gravimetrijska karta. Karta gravitacijskih 

varijacija danog područja s prikazom gravitacijskih 

maksimuma i minimuma. Sinonim: gravimetric map. 

gravity meter – gravimetar, v. gravimeter. 

gravity-meter survey – gravimetrijsko snimanje (prospekcijsko 

snimanje), v. gravity survey. 

gravity off shore platform – gravitacijska platforma, v. 

gravity platform. 

gravity orogenesis – gravitacijska orogeneza. Orogeneza 

(nastanak gorja) koja je u cijelosti rezultat gravitacijskih 

naprezanja (gravitational stresses). Drugi 

autori, međutim, smatraju da se djelovanjem tih sila 

može objasniti nabiranje (folding) i savijanje (buckling) 

slojeva, ali ne i formiranje planina u cjelini; v. 

sedimentary tectonics. 

gravity override – strujanje istiskivajućeg fl uida u krovini 

ležišta, v. overriding. 

gravity overriding – strujanje istiskivajućeg fl uida u krovini 

ležišta, v. overriding. 

gravity platform – gravitacijska platforma. Tip stalne 

morske (odobalne) bušaće i proizvodne platforme 

(off shore drilling platform, off shore production platform) 

koja osigurava stabilnost svojom vlastitom 

masom (težinom) od armiranog betona i/ili čelika, 

za razliku od platformi na stupovima (v. piled steel 

platform). Masivna baza platforme se često sastoji od 

komora (cells) koje se mogu rabiti za plutanje kada 

se platforma montira i pri plovidbi na lokaciju, a na 

lokaciji se komore platforme mogu rabiti za skladištenje 

sirove nafte i dizelskog ulja i za balastnu vodu. 

Komore su okružene zaštitnim plaštem (protective 

skirt) na dnu mora radi ublažavanja podlokavanja 

strujama. Masivnu bazu (temelj) platforme s njenim 

palubnim nadgrađem iznad nivoa mora često spajaju 

četiri stupa. U jednom od tih stupova se mogu nalaziti 

pumpe i cjevovodi do komora baze, a drugi stupovi 

mogu voditi bušotine s njihovim proizvodnim 

kolonama uronjene stojke (production riser). Gravitacijske 

platforme se ponajprije primjenjuju u slučaju 

kada je nužno skladištenje na moru i gdje je tvrdo 

morsko dno i cjevovodi nisu praktični. Sinonimi: gravity-base 

platform, gravity-base structure, gravity off shore 

platform, gravity structure, pileless platform. 

gravity prospecting – gravimetrijska prospekcija (istraživanje). 

Izučavanje anomalnog gravitacijskog polja 

uvjetovanog geološkom građom i razlikama gustoće 

stijena Zemljine kore i unutarnjih zona Zemlje. 

Određivanje razlika gustoća stijenskih masa kartiranjem 

sile teže istraživanog područja primjenom 

gravimetara. 

gravity segregation – gravitacijska segregacija. (1) Pojava 

djelomičnog ili potpunog razdvajanja, odnosno 

strujanja fl uida u ležištu u vertikalnom smjeru (čak 

kada je glavni smjer strujanja u horizontalnoj ravnini) 

u procesu istiskivanja nafte kada su razlike gustoća 

između istiskivajućeg (injektiranog) fl uida i istiskivane 

slojne nafte velike. Ako je gustoća injektiranog 

fl uida manja od gustoće slojne nafte, on će strujati 

iznad nafte, i suprotno, ako je njegova gustoća veća, 

strujat će ispod nafte, odnosno bliže krovini ili bliže 

podini ležišta. Posljedica pojave gravitacijske segregacije 

fl uida je prerani prodor injektiranog fl uida u 

proizvodne bušotine, mimoilaženje dijelova nafte 

i, konačno, smanjenje volumetrijskog koefi cijenta 

obuhvata ležišta. Na pojavu gravitacijske segregacije 

utječu direktno razmjerno horizontalna i vertikalna

gravity-stable displacement 379 

green oil 

permeabilnost, razlika gustoće i koefi cijent pokretljivosti 

fl uida. Treba, međutim, napomenuti da razlika 

gustoća može u nekim slučajevima poboljšati 

djelotvornost procesa istiskivanja nafte iz ležišta. Na 

primjer, ako se nafta istiskuje iz kosog ležišta injektiranjem 

otapala manje gustoće i pokretljivijeg od 

slojne nafte u smjeru po usponu sloja (prema krovini 

ležišta), gravitacija će težiti stabilizirati frontu 

istiskivanja (spriječiti nastanak jezika) ako je brzina 

istiskivanja dovoljno niska. Slično, u procesu konvencionalnog 

zavodnjavanja injektiranje vode u smjeru 

niz pad sloja može također stabilizirati frontu istiskivanja; 

v. overriding, underriding; (2) Gravitacijska 

separacija (odvajanje) vode i nafte ili težih i lakših 

ugljikovodika u separatorima. 

gravity-stable displacement – gravitacijski stabilno 

istiskivanje nafte, v. gravity-stable fl ood. 

gravity-stable fl ood (fl ooding) – gravitacijski stabilno 

istiskivanje nafte. Proces istiskivanja nafte iz ležišta 

injektiranjem fl uida različite gustoće u kojem se ta 

razlika rabi za sprječavanje gravitacijske segregacije 

injektiranog fl uida, tj. djelomičnog razdvajanja fl uida 

u ležištu usljed djelovanja gravitacijske sile. Sinonim: 

gravity-stable displacement. 

gravity-stable miscible displacement – gravitacijski 

stabilno miscibilno istiskivanje nafte; v. gravity-stable 

fl ood. 

gravity structure – gravitacijska platforma, v. gravity 

platform. 

gravity survey – gravimetrijsko snimanje (prospekcijsko 

snimanje). Mjerenja gravitacijskog polja (gravitational 

fi eld) na nizu različitih mjesta (točaka). Svrha 

gravimetrijskih prospekcijskih snimanja je povezivanje 

varijacija s razlikama u distribuciji gustoća i, 

prema tome, tipova stijena. Katkada se mjeri cijelo 

gravitacijsko polje (na primjer, njihalom, pendulum) 

ili derivacije polja (na primjer, torzijskom vagom, torsion 

balance), ali se obično mjeri razlika između gravitacijskog 

polja na dvjema točkama (gravimetrom). 

Podaci gravitacijskih snimanja (mjerenja) obično se 

prikazuju kao karte Bouguerovih (gravimetrijskih 

Bouguerovih) anomalija (Bouguer anomaly map) i 

anomalija slobodnog zraka (free-air anomaly map). 

Sinonim: gravity-meter survey. 

gravity tectonics – gravitacijska tektonika. Tektonika 

(tektonski procesi) u kojoj je dominantni djelujući 

mehanizam klizanje niz padinu (down-slope gliding) 

pod utjecajem gravitacijske sile. Međutim, stupanj 

rasprostranjenosti struktura, koje su se formirale 

uglavnom gravitacijskim djelovanjem, ostaje prijeporan 

– sva gravitacijska gibanja su se vjerojatno odvijala 

uz uzajamno djelovanje dubinskih sila (deepseated 

crustal forces) i mnoge su strukture, formirane 

dominantnim djelovanjem tih sila, vjerojatno bile 

modifi cirane u određenom stupnju djelovanjem 

gravitacijskih sila. 

gravity tongue – gravitacijski jezik. Prodor (intruzija) 

injektiranog otapala u naftnu zonu ležišta u procesu 

miscibilnog istiskivanja nafte iz ležišta, kada otapalo 

ima manju gustoću i viskoznost od slojne nafte. Sinonim: 

gravity fi nger; v. fi nger, fi ngering, gravity tonguing, 

viscous fi nger, viscous fi ngering. 

gravity tonguing – nastanak (stvaranje, formiranje) 

gravitacijskih jezika. Napredovanje injektiranog otapala 

u procesu miscibilnog istiskivanja nafte iz ležišta 

s prodorima (jezicima) otapala u naftnu zonu ležišta 

usljed manje gustoće i viskoznosti otapala u odnosu 

na slojnu naftu. Posljedica takvog nestabilnog istiskivanja 

nafte je nepotpuno djelotvorno istiskivanje. 

Sinonimi: formation of gravity tongues, gravity fi ngering; 

v. fi nger, fi ngering, gravity tongue, viscous fi nger, 

viscous fi ngering, gravity-stable fl ood. 

gravity underride – strujanje istiskivajućeg fl uida u podini 

ležišta, v. underriding. 

gravity underriding – strujanje istiskivajućeg fl uida u 

podini ležišta, v. underriding. 

gravity water – (1) gravitacijska (slobodna) voda, v. free 

water, 3. (2) voda s prirodnim strujanjem. Voda koja se 

gravitacijski (samotokom) doprema cjevovodima ili 

kanalima umjesto pumpanjem (na primjer, za javnu 

vodoopskrbu ili natapanje). 

gravity wave – gravitacijski val. Val čija je brzina širenja 

(rasprostiranja) kontrolirana uglavnom gravitacijom, 

a njegova duljina je jednaka 1,7 cm ili više; v. capillary 

wave. 

grayhound – kratki pas bušaćih šipki. Pas bušaćih šipki 

(stand of drillpipe) koji je kraći od drugih upotrebljenih 

pasova. Ima spojnice (tool joints) na svakom 

kraju i može se sastojati od jedne ili dvije šipke ili 

više njih. 

gray mud – sivi mulj. U geologiji – tip morskog mulja 

koji je po sastavu između globigerinskog mulja (v. 

globigerine ooze) i crvene gline (v. red clay). 

graywacke – grauvaka, sivac. Stari naziv stijene koji se 

različito defi nirao, ali se sada općenito primjenjuje za 

označavanje tamnosivog, vrlo čvrstog, tvrdog, grubozrnastog 

pješčenjaka sastavljenog (građenog) od 

loše sortiranih uglastih (angularnih) do poluuglastih 

(subangularnih) zrna kvarca i feldšpata (glinenca) s 

velikom količinom sitnih fragmenata (odlomaka) 

različitih tamnih stijena i minerala uloženih u gusti 

(kompaktni) glinoviti matriks koji ima opći sastav 

slejta i sadrži veliku količinu fi nozrnastog ilita, sericita 

i kloritskih minerala. Obilno je zastupljena u sedimentnim 

naslagama (osobito drevnim) u obliku debelih 

tijela velikog prostiranja. Grauvake su nezrele 

stijene i općenito nisu dobre ležišne stijene (reservoir 

rocks). Sinonimi: apogrit, grauwacke, greywacke. 

Great Ice Age – pleistocenska epoha, pleistocen, v. Pleistocene. 

green algae (Chlorophyta, Chlophyceae) – zelene 

alge, klorofi te, klorofi ceje. Odjel i razred algi (algae). 

Svoju (poput trave) zelenu boju duguju prevladavajućoj 

klorofi lnoj pigmentaciji (smjesa njihova klorofi 

la je približno jednake prirode kao klorofi l viših 

biljaka). Obitavaju u slanim i slatkim vodama (rjeđe 

na tlu ili predmetima izvan vode). Pojavljuju se u 

brojnim različitim oblicima – jednostaničnim ili višestaničnim, 

mikroskopskim ili makroskopskim (velike 

kompleksne morske trave), u kolonijskim, nitastim ili 

plosnatim formama. 

green bit – djelomično istrošeno bušaće dlijeto. Bušaće 

dlijeto koje nije potpuno istrošeno nakon izvlačenja 

(vađenja) iz bušotine. 

green mud – zeleni mulj. U geologiji – tip morskog mulja 

čija zelenkasta boja potječe od minerala klorita ili 

glaukonita. 

green oil – »zelena nafta«. Sirova nafta s parafi nskom 

bazom. Neke sirove nafte visoke kvalitete imaju zelenkasto 

prelijevanje boja, na primjer, nafta tipa Pe

greensand, green sand 380 

gross standard volume 

nnsylvania, pa naziv »zelena« podrazumijeva visoku 

kvalitetu nafte (sirove nafte s asfaltnom bazom se 

katkada nazivaju »crnim naftama« – black oil). 

greensand, green sand – (1) zeleni (glaukonitski) pijesak. 

Pijesak zelenkaste boje, osobito nekonsolidirani 

(necementirani) marinski sediment koji se znatnim 

dijelom sastoji od tamnozelenkastih zrna minerala 

glaukonita, često pomiješanih s glinom ili pijeskom 

(u kojem može prevladavati kvarc). Sreće se u intervalu 

između linije oseke (low-water mark) i unutarnje 

linije prostiranja mulja (inner mud line). Termin se 

također slobodno primjenjuje za označavanje svakog 

glaukonitskog sedimenta. Sinonim: glauconitic 

sand. (2) zeleni (glaukonitski) pješčenjak. Pješčenjak 

građen od zelenog pijeska (greensand), često slabo 

cementiran (vezan) ili potpuno necementiran. Kada 

je neraspadnut boje je zelenkaste, dok je boja raspadnutog 

narančasta ili žuta. Zeleni pješčenjaci su 

široko zastupljeni u sedimentima krede i eocenskim 

sedimentima. Sinonim: glauconitic sandstone. 

greenschist – zeleni škriljavac, grinšist. Škriljasta metamorfna 

stijena (schistose metamorphic rock) zelene 

boje zbog velikih količina klorita, epidota ili aktinolita 

u njoj. 

greywacke – grauvaka, v. graywacke. 

grid – transportni sustav (mreža), v. transmission system. 

griefstem – radna šipka, v. kelly. 

Griesbachian – grizbah, griesbach. Stratigrafski kat najdonjeg 

dijela trijasa (lowermost Triassic) – iznad perma 

(Permian), a ispod dinera (Dienerian). 

grind out – centrifugirati uzorak nafte, v. shake out. 

grit – gruboznasti pješčenjak, grit. (1) Grubozrnasti pješčenjak 

(coarse-grained sandstone), osobito pješčenjak 

sastavljen (građen) od uglastih čestica, na primjer, 

breča (breccia) koja se sastoji od čestica promjera 

između 2 mm i 4 mm. (2) Pijesak ili pješčenjak koji 

se sastoji od krupnih ili sitnih uglastih zrna. Termin 

se primjenjuje na bilo koju sedimentnu stijenu koja 

izgleda (ili je opipom) kao pješčenjak zbog uglatosti 

zrna. (3) grubozrnasti kremeni pješčenjak, gritston, v. 

gritstone. (4) Pješčenjak sastavljen od čestica upadljivo 

nejednake (različite) veličine (uključujući male valutice 

ili šljunak). (5) Pješčenjak s vapnenim vezivom 

(cementom). Termin se pogrešno primjenjuje na svaku 

stijenu bez kvarca koja nalikuje na grubozrnasti 

pješčenjak (grit), na primjer, graškasti grit (pea grit) 

ili vapnenački grit (calcareous grit). (6) Mala čestica 

kamena ili stijene, osobito tvrda uglasta pješčana 

granula. (7) Abrazivni materijal (abraziv) sastavljen 

od tvrdih uglastih pješčanih granula. (8) Struktura ili 

»zrno« kamena koja ga čini prikladnim za brušenje ili 

oštrenje. Također veličina abrazivnih čestica izražena 

obično u mešima (mesh). (9) Zastarjeli termin (naziv) 

za sand (pijesak) ili gravel (šljunak) i za earth (zemlja) 

ili soil (tlo). 

gritrock – grubozrnasti kremeni pješčenjak, gritston, v. 

gritstone. 

gritstone – grubozrnasti kremeni pješčenjak, gritston. 

Tvrdi (čvrsti) grubozrnasti (krupnozrnasti) kremeni 

pješčenjak (siliceous sandstone), osobito pješčenjak 

koji se rabi kao mlinski kamen (žrvanj, millstone) i 

brusni kamen (brus, grindstone). Sinonimi: grit, gritrock. 

GR logging – gama-karotaža, v. gamma-ray logging. 

gross calorifi c value (GCV) – gornja toplinska (kalorička) 

vrijednost, v. superior calorifi c value. 

gross formation thickness – ukupna (bruto) debljina 

formacije, v. gross thickness. 

gross heating value (GHV) – gornja toplinska (kalorička) 


gross heat of combustion – gornja toplinska (kalorička) 


gross interval – bruto interval. Mjerena debljina ležišta 

između dva karakteristična markera (characteristic 

markers) na karotažnom dijagramu bušotine (well 

log). Bruto interval može uključivati i određenu neproduktivnu 

debljinu (unproductive thickness) ležišta. 

gross isopach map – karta izolinija ukupnih (izolinija 

bruto) debljina. Vrsta karte izopaha (izolinija debljina, 

jednakih debljina – v. isopach map) koja prikazuje 

distribuciju ukupnih ili bruto debljina sloja/ležišta 

(v. gross thickness). Sinonim: gross thickness isopach 

map; v. net isopach map. 

gross observed volume – ukupni izmjereni volumen. 

Ukupan izmjereni volumen svih tekućih ugljikovodika, 

zajedno sa sadržajem vode i taloga (basic 

sediment and water), za razliku od neto izmjerenog 

volumena (v. net observed volume). 

gross oil isopach map – karta izolinija ukupnih (izolinija 

bruto) naftonosnih debljina. Karta izopaha (izolinija 

debljina – v. isopach map) naftnog sloja ili ležišta ili 

naftne zone sloja/ležišta koje uključuju njihov ukupni 

interval između vrha i dna naftne (naftonosne) 

zone sa svim neproduktivnim proslojcima (na primjer, 

šejla). Vrh naftne zone će biti na dubini krovine 

sloja/ležišta ili na dubini plinsko-naftnog kontakta 

(ako postoji plinska kapa), a dno zone na dubini 

vodo-naftnog kontakta (slično vrijedi za plinsku zonu 

ležišta bez obzira na to je li riječ o plinskom ležištu ili 

plinskoj kapi naftnog ležišta – razlika je samo u tome 

što će u tom slučaju plinsko-naftni kontakt, ako postoji 

plinska kapa, biti donja granica plinonosne debljine). 

Sinonim: gross oil thickness isopach map. 

gross oil thickness isopach map – karta izolinija ukupnih 

(izolinija bruto) naftonosnih debljina, v. gross oil 

isopach map. 

gross pay – ukupna (bruto) produktivna debljina. Ukupna 

debljina sloja ili ležišta zasićena ugljikovodicima, 

tj. ukupna debljina naftonosnog ili plinonosnog dijela 

sloja/ležišta. Debljina ne uključuje interval sloja/ležišta 

ispod kontakta fl uida (na primjer, interval ispod 

vodo-naftnog kontakta u naftnom ležištu), ali uključuje 

neproduktivne intervale (na primjer, proslojke 

šejla); v. gross thickness, net pay, net thickness. 

gross reservoir interval – bruto interval ležišta. Izmjerena 

debljina ležišta (ili produktivne zone ležišta) od 

njegove krovine do podine prema karotažnom dijagramu. 

gross reservoir thickness – ukupna (bruto) debljina ležišta, 

v. gross thickness. 

gross sand – bruto pješčenjak. Ukupna izmjerena debljina 

ležišta prema karotažnom dijagramu. Može 

uključivati i neke guste pješčenjake (tight sands) koji 

nemaju kvalitetu ležišta. Bruto pješčenjak je pojam 

suprotan od neto pješčenjaka (net sand). 

gross standard volume – ukupan standardni volumen. 

Ukupan volumen nafte sveden na standardne uvjete 

tlaka i temperature, za razliku od neto standardnog

gross thickness 381 

ground-water (groundwater) movement 

volumena (net standard volume), koji se računa tako 

da se od ukupnog standardnog volumena oduzme 

volumen vode i taloga (sediment and water). 

gross thickness – ukupna (bruto) debljina. (1) Debljina 

sloja ili ležišta u koju su uključeni neproduktivni intervali, 

na primjer, proslojci šejla. (2) Debljina sloja ili 

ležišta u koju je uključen i njihov interval ispod kontakta 

fl uida (na primjer, interval ispod vodo-naftnog 

kontakta u naftnom ležištu); v. gross pay, net pay, net 

thickness. 

gross thickness isopach map – karta izolinija ukupnih 

(izolinija bruto) debljina, v. gross isopach map. 

gross ton – duga (engleska) tona, v. long ton. 

gross volume – ukupan volumen. Volumen nafte izračunan 

množenjem volumena protoka kroz mjerilo s 

faktorom mjerila (meter factor). Ukupan volumen se 

može reducirati na ukupan standardni volumen pri 

uvjetima standardnog tlaka i temperature. 

grothite – sfen, v. sphene. 

ground current – zemna (telurska) struja, v. earth current. 

ground moraine – podinska (temeljna, osnovna) morena. 

(1) Akumulacija fragmenata stijena ili tila (till) nakon 

njihove sedimentacije ili oslobađanja iz leda tijekom 

ablacije ledenjaka koja je formirala prostrano 

područje s niskim reljefom. Sinonim: bottom moraine, 

subglacial moraine. (2) Stijenski detritus (debris) 

koji je vučen unutar ledenjaka ili ledenog pokrova ili 

u njihovoj osnovici. Taloženjem tog materijala formira 

se podinska morena (ground moraine). 

ground pressure – litostatički (geostatički, gorski) tlak, 

tlak pokrovnih stijena, v. overburden pressure. 

ground storage – zemljano skladište ukapljenog plina. 

Kanal (rov) iskopan u zemlji sa zamrznutim tlom oko 

njega za skladištenje ukapljenog plina. 

ground temperature – temperatura tla. Temperatura 

tla na dubini na kojoj se ukapaju plinovodi na nekom 

području. Utječe na hlađenje plinovoda i formiranje 

hidrata u plinu koji struji kroz njih. 

ground water, groundwater, ground-water – (1) 

voda (podzemna voda) temeljnica, voda (podzemna 

voda) slobodne površine (sa slobodnom površinom). 

Dio podzemnih voda koji se nalazi u zoni zasićenja 

ili koji formira zonu zasićenja (v. zone of saturation) 

ispod prozračne zone ili zone aeracije (v. zone of aeration), 

od koje je odjeljuje tzv. kapilarni obrub (v. 

capillary fringe), uključujući i podzemne rijeke. Površina 

vode temeljnice se naziva vodnim licem ili vodnim 

zrcalom (v. water table). Sinonimi: plerotic water, 

subterranean water, underground water; v. phreatic 

water. (2) podzemna voda, voda podzemnica, podzemnica. 

Termin slobodne uporabe koji označava sve 

podzemne vode (v. subsurface water) – isključujući 

kemijski vezane vode – za razliku od površinskih 

voda (v. surface water). Sinonimi: subterranean water, 

underground water. 

ground-water (groundwater) artery – arterija podzemnih 

voda. Tijelo propusnog materijala, približno 

cjevastog oblika, okruženo nepropusnim ili manje 

propusnim materijalom i zasićeno vodom koja se 

nalazi pod arteškim tlakom (termin se osobito često 

primjenjuje za označavanje sedimenata šljunka duž 

drevnih riječnih korita koji su bili pokopani ili prekriveni 

manje propusnim aluvijalnim materijalom pod 

aluvijalnim lepezama). 

ground-water (groundwater) barrier – barijera strujanju 

voda temeljnica. Prirodna ili umjetna prepreka, 

na primjer, dajk (dike) ili rasjedna glina (glina trenja, 

fault gouge), na putanji lateralnog strujanja podzemnih 

voda temeljnica, ali ne u smislu vodonepropusnog 

sloja (confi ning bed). Karakteristična je primjetna 

razlika u nivoima voda temeljnica na objema stranama 

takve prepreke. Sinonimi: ground-water dam, 

hydrologic barrier. 

ground-water (groundwater) basin – bazen voda temeljnica. 

(1) Potpovršinska struktura koja ima formu 

bazena (basin) i koja je sposobna skupljati, zadržavati 

i odavati vodu. (2) Vodonosni horizont (aquifer) 

ili sustav vodonosnih horizonata (system of aquifers), 

neovisno o stupnju izraženosti forme bazena, koji 

imaju prihvatljivo dobro izražene granice (boundaries) 

i više ili manje određena područja napajanja 

(area of recharge) i pražnjenja (area of discharge); v. 

artesian basin. 

ground-water (groundwater) budget – bilanca podzemnih 

voda. Numerički izračun napajanja, pražnjenja 

i promjena rezervi vode vodonosnog sloja (akvifera), 

njegova dijela ili sustava vodonosnih slojeva 

(akvifera). Sinonim: ground-water inventory. 

ground-water (groundwater) cement – cement isparavanja 

podzemnih voda, cement vodnog lica (zrcala). 

Cement koji je nastao isparavanjem (evaporacijom) 

podzemnih voda, sekundarna koncentracija karbonata 

ili sulfata kalcija (obično u pustinjskim područjima) 

usljed isparavanja podzemnih voda s površine 

ili iz plitke zone tla. Tip stijene koja se formirala blizu 

vodnog lica (zrcala) podzemne vode (v. water-table 

rock). Sinonim: water-table cement. 

ground-water (groundwater) equation – jednadžba 

bilance podzemnih voda. (1) Jednadžba za izračunavanje 

bilance (bilanciranje) podzemnih voda (v. ground-water 

budget). Uzima u obzir količinu oborina, 

gubitke podzemne vode pri isparavanju (evaporaciji) 

i transpiraciji, otjecanje vode s danog područja u 

obliku vodotokova i napajanje (popunjavanje vode). 

(2) Jednadžba koja izražava gubitke i popunjavanje 

podzemnih voda u danom području. 

ground-water (groundwater) fl ow – (1) strujanje podzemne 

vode, v. ground-water movement. (2) oborinska 

voda podzemnog strujanja, v. ground-water runoff . 

ground-water (groundwater) geology – hidrogeologija. 

Znanost koja se bavi izučavanjem podzemnih 

voda pridajući osobiti značaj izučavanju geoloških 

aspekata. 

ground-water (groundwater) hydrology – geohidrologija, 

v. geohydrology. 

ground-water (groundwater) increment – napajanje 

zone zasićenja podzemne vode, v. recharge. 

ground-water (groundwater) inventory – bilanca 

podzemnih voda, v. ground-water budget. 

ground-water (groundwater) level – (1) vodno lice (zrcalo), 

v. water table. (2) nivo (razina) podzemnih voda. 

Visina dizanja vodnog lica (zrcala podzemne vode 

– v. water table) ili druge potenciometrijske površine 

na danom mjestu ili danom području koja se određuje 

prema nivou vode u bušotinama, zdencima 

(bunarima) ili drugim prirodnim, odnosno, umjetnim 

kanalima ili depresijama koji su povezani (komuniciraju) 

sa zonom zasićenja (v. zone of saturation). 

ground-water (groundwater) movement – strujanje

ground-water (groundwater) recharge 382 

guard-electrode log 

podzemne vode. Strujanje ili gibanje vode u zoni zasićenja 

(v. zone of saturation) izazvano prirodnim ili 

umjetnim uzrocima. Sinonim: ground-water fl ow. 

ground-water (groundwater) recharge – napajanje 


ground-water (groundwater) replenishment – napajanje 


ground-water (groundwater) reservoir – ležište 

(zona) podzemnih voda. (1) v. aquifer. (2) Termin koji 

se primjenjuje za označavanje svih stijena u zoni zasićenja 

(v. zone of saturation) uključujući i stijene koje 

sadrže stalne ili privremene akumulacije podzemnih 

voda. Sinonim: ground-water zone. 

ground-water (groundwater) runoff – oborinska voda 

podzemnog strujanja. Dio oborinske vode koji ponire 

u zemlju, postaje vodom temeljnicom i zatim otječe 

u rijeke. Sinonim: ground-water fl ow. 

ground-water (groundwater) surface – vodno lice (zrcalo), 

v. water table. 

ground-water (groundwater) table – vodno lice (zrcalo), 

v. water table. 

ground-water (groundwater) withdrawal – crpljenje 

(dobivanje) podzemne vode. Proces izvlačenja podzemne 

vode iz izvora. Također, količina iscrpljene vode. 

Sinonim: off take, recovery. 

ground-water (groundwater) zone – zona podzemnih 

voda, v. ground-water reservoir. 

ground wave – zemni seizmički val. Seizmički val čija 

putanja širenja (rasprostiranja, path of propagation) 

prolazi kako kroz materijal koji leži ispod oceanskog 

dna, tako i kroz vodu. 

group – grupa. U geologiji – (1) Litostratigrafska jedinica 

(v. lithostratigraphic unit) veća po rangu od formacije 

(v. formation). Sastoji se djelomično ili u cijelosti 

od imenovanih formacija. Naziv grupe se kombinira 

od geografskog imena i riječi »group« bez ikakve 

litološke oznake (bez ukazivanja na litologiju). (2) 

Stratigrafska sekvencija (stratigraphic sequence) koja 

će se u budućnosti vjerojatno cijela ili djelomično 

podijeliti u formacije (termin se rabi za neformalno 

označavanje naslage slojeva koja je predebela da bi 

se mogla svrstati u formaciju ili za označavanje stratigrafske 

jedinice koja će se vjerojatno moći podijeliti 

na formacije iako još nije podijeljena). (3) Opći termin 

koji se rabi za označavanje genetske asocijacije ili sekvencije 

uzajamno povezanih slojeva stijena, kao što 

su slojevi eruptivnih stijena (layers of igneous rocks) 

ili sedimentni slojevi (sedimentary beds). (4) Termin 

predložen na Drugom međunarodnom geološkom 

kongresu (Bologna, 1881) kao kronostratigrafski 

ekvivalent termina era (era) i potom vrlo široko primjenjivan 

za označavanje stijena koje su se formirale 

tijekom ere. Sada je umjesto termina groupe službeno 

prihvaćen sinonimni termin erathem (eratem). (5) 

Zastarjeli termin primjenjivan za označavanje kronostratigrafske 

jedinice (v. chronostratigraphic unit) kao 

lokalne ili provincijske potpodjele sistema (jedinica 

je obično manja od standardne serije ili je ekvivalent 

kata u njegovom sadašnjem shvaćanju) i sastoji se 

od dviju ili više formacija. 

group velocity – grupna brzina. Brzina kojom se seizmička 

energija giba (širi) kroz sredinu (sredstvo). 

Gdje brzina varira s frekvencijom, pojedinačne faze 

će putovati različitim faznim brzinama (phase velocities). 

grout – (1) cementna kaša. (a) Cementna otopina s visokim 

sadržajem vode koja je dovoljno fl uidna (žitka) 

za ulijevanje ili injektiranje u šupljine, na primjer, 

pukotine i kaverne u stijenama radi njihova ispunjavanja 

ili izolacije od okolnih (okružujućih) stijena. (b) 

v. cement slurry. (2) odlomljeni kameni materijal. Otpadni 

kameni materijal svih veličina pri eksploataciji 

površinskim kopovima. 

grouting – cementacija, konsolidacija. Injektiranje fl uidne 

(žitke) cementne kaše (mješavine) u raspucane 

ili permeabilne stijene kako bi se smanjila njihova 

propusnost ili povećala njihova čvrstoća. Sinonimi: 

cementation, consolidation grouting. 

growan – fi ni granitni šljunak, v. grus. 

growth fault – sinsedimentacijski (konsedimentacijski) 

rasjed. Veliki rasjed u sedimentnoj stijeni koji se formira 

i kreće istodobno i kontinuirano sa sedimentacijom 

tako da se skok rasjeda (pomicanje stijena u 

vertikalnom smjeru) povećava s dubinom, a sedimenti 

(slojevi) spuštenog krila rasjeda su deblji od 

korelativnih sedimenata (slojeva) izdignutog krila. 

Orijentiran je približno paralelno s obalnom linijom 

bazena (shoreline of basin) i uzrokovan je težinom 

sedimenata istaloženih duž obalne linije. Jedinstvene 

karakteristike takvih rasjeda uključuju zakrivljenu 

ili listričku rasjednu plohu (listric fault plane) – strma 

je blizu površine, a položenija s dubinom u smjeru 

prema bazenu ili oceanu – deblje slojeve sedimenta 

na bazenskoj strani, veći pomak slojeva s dubinom i 

formiranje antiklinala s inverzijom nagiba slojeva (rollover 

anticlines) na bazenskoj strani rasjeda koje čine 

zamku za ugljikovodike (petroleum trap). Rasjedi tog 

tipa se sreću na obalnom području Meksičkog zaljeva. 

Sinonim: contemporaneous fault. Ostali (manje 

prikladni) sinonimi: depositional fault, fl exure fault, 

Gulf Coast-type fault, progressive fault, sedimentary 

fault, slump fault, synsedimentary fault. 

growth-framework pore – skeletna pora, v. growth-framework 

porosity. 

growth-framework porosity – skeletna poroznost. Primarna 

poroznost (primary porosity) koja se formirala 

u organskim i/ili anorganskim procesima za vrijeme 

rasta skeleta karbonatne stijene (carbonate-rock 

framework) na mjestu njena nastajanja. U skeletnu 

poroznost ne ulazi unutarčestična (intračestična) 

poroznost (intraparticle porosity) pojedinačnih organizama 

ili čestica koje su klastične komponente 

stijene, pa termin, prema tome, ima restriktivnije 

značenje od termina poroznost karbonatne rešetke 

(v. constructional void porosity) koji uključuje spomenute 

pore. 

grus, grush, gruss – fi ni granitni šljunak. Nakupina 

uglastih fragmenata nastalih in-situ granularnim 

razaranjem granita i granitskih stijena. Sinonim: 

growan, slack; v. residual arkose. 

guarded electrode – ekranirana (zaslonjena) mjerna 

elektroda. U elektrokarotaži – središnja mjerna elektroda 

sonde s fokusiranom (usmjerenom) strujom 

(guard tool). Okružena je znatno duljim fokusirajućim 

elektrodama (v. guard electrodes) sonde. Sinonimi: 

guarded current-measure electrode, shielded 

electrode. 

guard-electrode log – karotaža (elektrokarotaža) s fokusiranjem 

struje (s fokusiranom strujom), v. focusedcurrent 

log.

guard electrodes 383 

gunbarrel (gun barrel) tank 

guard electrodes – zaslonjene (ekranirane, fokusirajuće) 

elektrode. U elektrokarotaži – elektrode karotažne 

sonde (wireline well-log sonde) koje fokusiraju 

(usmjeravaju) struju iz mjernih elektroda (measuring 

electrodes) u obliku horizontalnog sloja (ploče) koji se 

proteže u formaciju oko kanala bušotine (wellbore). 

Fokusirajuće elektrode su često duge 1,5m do 1,8 m 

(5 do 6 stopa), dok je središnja mjerna (strujna) elektroda 

(v. guarded electrode) duga 7,6 cm do 15,2 cm 

(3 do 6 inča). Sinonimi: bucking current electrodes. 

guard log – karotaža (elektrokarotaža) s fokusiranjem 

struje (s fokusiranom strujom), v. focused-current log. 

guest element – akcesorni element, element u tragovima, 

v. trace element, 1. 

guide – (1) stabilizator pokretnog koloturnika. U procesu 

bušenja na moru (odobalnog bušenja) – dvije 

vertikalne paralelne grede koje služe za stabilizaciju 

pokretnog koloturnika (traveling block) pri valjanju 

(ljuljanju, rolling) bušaćih brodova (drillship) i nekih 

poluuronjivih bušaćih platformi (semisubmersible). 

(2) vodilica. Naprava za vođenje (usmjeravanje) različitih 

alatki, cijevi i sl. Na primjer, peta-vodilica zaštitne 

kolone (guide shoe). 

guide base – temeljna ploča za vođenje. U procesu bušenja 

na moru (odobalnog bušenja) – teški čelični 

okvir koji se postavlja na ušću bušotine na dnu mora 

i služi za sidrenje užadi od platforme za vođenje alatki 

u kanal bušotine (guidelines) i također kao temelj 

za drugu opremu, na primjer, glavu bušotine ili sklop 

protuerupcijskog uređaja (preventerski sklop). Privremena 

temeljna ploča (temporary guide base) služi 

kao podložna ploča za bušenje kanala bušotine za 

vanjski konduktor (konduktorsku kolonu zaštitnih cijevi, 

outer conductor). Vanjski konduktor sa stalnom 

temeljnom pločom (permanent guide base) zatim 

se spusti na privremenu ploču užadima za vođenje 

i učvrsti. Na uglovima temeljne ploče su smještena 

najmanje četiri vertikalna cijevna stupa za vođenje 

(guide post) za spajanje i zaštitu užadi za vođenje. 

guided wave – usmjereni seizmički val. Svaki seizmički 

val (seismic wave) koji se širi (rasprostire) u jednom 

sloju ili duž neke površine ili diskontinuiteta (poremećaja), 

na primjer, površinski val (v. surface wave), 

Stoneleyev val (v. Stoneley wave) ili kanalizirani val (v. 

channel wave). 

guide fossil – provodni fosil. (1) Svaki fosil koji ima stvarno, 

potencijalno ili pretpostavljeno značenje (vrijednost) 

za određivanje starosti slojeva sedimenata u 

kojima je nađen ili fosil koji upućuje na njegove životne 

uvjete u prošlosti, osobito fosil primjenljiv kao 

ključ ili vodič pri lokalnoj korelaciji slojeva. (2) Fosil 

koji je najkarakterističniji za biostratigrafsku jedinicu 

cenozonu (zajednišnu zonu – v. assemblage zone), ali 

nije obvezno ograničen samo na tu zonu ili fosil koji 

se sreće u bilo kojem dijelu zone; v. index fossil. 

guideline, guide line – uže za vođenje. U procesu bušenja 

na moru (odobalnog bušenja) – žičano uže koje 

ide od bušaće platforme do cijevnog stupa za vođenje 

(guide post) temeljne ploče za vođenje (guide 

base) podmorske bušotine (bušotine na dnu mora, 

subsea well). Užad za vođenje služi za spuštanje bušaće 

opreme (alatki) na ušće bušotine i održavaju se 

u zategnutom (nategnutom) stanju su uređajem za 

zatezanje (nateznim uređajem, guideline tensioner) 

smještenog ispod vrtaćeg stola (rotora). Dva užeta 

za vođenje su namijenjena za pozicioniranje kolone 

uronjene stojke (marine riser), a druga dva za protuerupcijski 

(preventerski) sklop (blowout preventer). 

guideline (guide line) tensioner – uređaj za zatezanje 

(natezanje) užadi za vođenje, natezni (zatezni) uređaj 

užadi za vođenje, natezač (zatezač) užadi za vođenje. 

U procesu bušenja na moru (odobalnog bušenja) 

– hidrauličko-pneumatski uređaj smješten ispod vrtaćeg 

stola (rotora, rotary table) na bušaćoj platformi 

(drilling platform) koji služi za održavanje užadi za 

vođenje (guidelines) od platforme do temeljne ploče 

za vođenje (guide base) na dnu mora u zategnutom 

(nategnutom) stanju. 

guide post – cijevni stup za uže za vođenje. U procesu 

bušenja na moru (odobalnog bušenja) – vertikalna 

cijev na temeljnoj ploči za vođenje (guide base) 

podmorske bušotine (bušotine na dnu mora, subsea 

well) koja služi za spajanje (pričvršćivanje) i zaštitu 

užeta za vođenje (guideline). Na temeljnoj ploči se 

nalazi najmanje četiri takva stupa. 

guide shoe – (1) peta-vodilica zaštitne kolone. U procesu 

bušenja – naprava koja se postavlja na prvu 

zaštitnu cijev (na najniže mjesto u koloni zaštitnih cijevi) 

pri spuštanju (ugradnji) zaštitne kolone (casing) 

u bušotinu i služi za olakšavanje prolaza kroz razna 

izbočenja kanala bušotine. Peta-vodilica smanjuje 

urušavanje stijenke kanala bušotine na minimum i 

osigurava lakše prolaženje kolone kroz kose bušotine. 

Sinonim termina casing shoe (v.). (2) peta-vodilica. 

Naprava slična peti-vodilici zaštitne kolone koja je 

postavljena na kraju drugih cijevi. 

guide structure – uređaj za vođenje i dosjedanje. U procesu 

bušenja na moru (odobalnog bušenja) – uređaj 

smješten oko ušća (glave) podmorske bušotine 

(bušotine na dnu mora, subsea wellhead) koji služi za 

vođenje i dosjedanje opreme. 

gully erosion – erozija vododerinama. Erozija vodom 

tekućicom mekanog materijala stijena ili tla koja formira 

jasne uske kanale (channels), veće i dublje od 

žljebova (malih vododerina, rills), kojima teče voda 

jedino za vrijeme jakih kiša ili odmah nakon njih ili 

nakon topljenja leda ili snijega. Sinonimi: gullying, 

ravinement; v. channel erosion, rill erosion, sheet erosion. 

gullying – erozija vododerinama, v. gully erosion. 

gumbo – gumbo, plastična glina. (a) Opći termin za 

označavanje šejla koji sadrži veliku količinu glina 

koje reagiraju s vodom (reactive clays). Takav tip gline 

se katkada sreće u bušenju na nekim područjima 

(osobito često u Meksičkom zaljevu i na Sjevernom 

moru) i ima sklonost brtvljenja bušaće opreme. Termin 

gumbo je također uobičajen za označavanje 

svakog rastresitog (nevezanog), ljepljivog sedimenta. 

(b) Termin lokalne primjene u SAD za označavanje 

fi nozrnastog glinovitog tla (gline) koje pri močenju 

vodom postaje ljepljivo, plastično i vodonepropusno. 

gunbarrel, gun barrel – (1) dekantacijski rezervoar. Rezervoar 

malog promjera i velike visine (vertikalni separator) 

koji se rabi za gravitacijsku separaciju nestabilne 

emulzije nafte u vodi. Voda se ispušta na dnu, 

a bezvodna nafta gravitacijski struji u skladišni rezervoar. 

Prema nekim izvorima sinonimi su gunbarrel 

tank i water knockout; (2) v. settling tank, 2. 

gunbarrel (gun barrel) tank – separator naftne emul

gun perforating 384 

zije. Uska posuda koja se zagrijava sunčevom toplinom 

i ima dugo vrijeme retencije (zadržavanje) 

emulzije. Služi za separaciju nafte i vode iz emulzija. 

Prema nekim izvorima, sinonimi su gunbarrel i water 

knockout. 

gun perforating – perforiranje zaštitne kolone puškom, 


gun perforation – perforiranje zaštitne kolone puškom, 


gun perforator – puška za perforiranje zaštitne kolone, 


Günz – (1) ginc, günz. Stratigrafski kat pleistocena (Pleistocene) 

u Europi – iznad šljunaka Donau (Donau 

gravels), a ispod mindela (Mindel). (2) Günz. Stadij 

glacijala (ledenog doba, glacial stage) pleistocenske 

epohe (Pleistocene epoch) na području Alpa. Dugo se 

smatralo da je Günz prvi stadij glacijala pleistocena 

u Alpama, ali je danas poznato da je bilo glacijala i 

ranije; v. Nebraskan. 

Günz-Mindel – Günz-Mindel. Prvi klasični stadij interglacijala 

(međuledenog doba, interglacial stage) 

pleistocenske epohe (Pleistocene epoch) na području 

Alpa koji slijedi nakon stadija glacijala (ledenog 

doba) Günz (Günz glacial stage), a prethodi stadiju 

glacijala Mindel (Mindel glacial stage); v. Aftonian. 

Günz-Mindel interglacial – Günz-mindelski interglacijal 

(međuledeno doba), v. Günz-Mindel. 

gusher – (1) eruptirajuća bušotina. Naftna bušotina 

koja izbacuje naftu u atmosferu pod utjecajem njena 

vlastitog tlaka. Erupcije se danas sprječavaju cirkulacijom 

isplake i protuerupcijskim uređajima (preventeri). 

Sinonim: gushing well. (2) eruptivna bušotina. 

Naftna bušotina koja proizvodi periodičnim ili kontinuiranim 

eruptiranjem. Sinonim: gushing well. 

gusher sand – eruptivni pješčenjak. Produktivni naftni 

pješčenjak s dovoljno visokim tlakom za eruptiranje 

nafte na površinu. 

gushing spring – voklijski izvor, v. vauclusian spring. 

gushing well – (1) eruptirajuća bušotina, v. gusher, 1. (2) 

eruptivna bušotina, v. gusher, 2. 

guyed tower – platforma s postoljem u obliku tornja 

i zateznom užadi. Tip morske (odobalne) bušaće i 

proizvodne platforme (off shore drilling platform, off shore 

production platform) s dugim čeličnim tornjem 

koji se proteže od platforme (smještene iznad nivoa 

mora) do dna mora. Toranjsko postolje zategnuto 

užetima pluta, što znači da je za njegovu izradu potrebno 

manje čelika, jer se ne oslanja o dno (nema 

uporište) svojom vlastitom težinom. Toranjsko postolje 

platforme je pričvršćeno za morsko dno s 16 

do 24 zatezna (natezna) užeta (guylines, cables) koja 

se radijalno protežu (slično žbicama kotača) od platforme 

neposredno ispod morskog nivoa do sidara 

na dnu mora. Platforma se blago naginje pri ekstremnim 

uvjetima na moru. Bušenje se izvodi kroz bušaću 

podložnu ploču na dnu mora (seafl oor drilling 

template). 

guyline, guy line – zatezno (natezno) uže. U tehnici bušenja 

– žičano uže koje se rabi za stabilizaciju tornja 

(derrick) ili jarbola (mast) bušaćeg postrojenja (i također 

postrojenja za remont bušotina). Užad za stabilizaciju 

i djelomičnu potporu se učvršćuje (osigurava) 

sidrima ukopanim u tlo (guyline anchors), a unutarnja 

užad je pričvršćena za bazu tornja (jarbola). Zatezna 

užad bušaćih tornjeva je obično promjera manjeg 

gypsum-base drilling mud 

od 12,7 mm (½ inča). Postrojenja za remontne radove 

imaju četiri zatezna užeta za osiguravanje jarbola 

od njihanja (ljuljanja) izazvanog vjetrom. Sinonim: 

guy wire. 

guy wire – zatezno (natezno) uže, v. guyline. 

G wave – G val. Loveov val (v. Love wave) s dugim periodom 

(1 do 4 minute) u gornjem plaštu Zemlje. 

Obično je ograničen na oceanska područja, dok su 

odgovarajući valovi u kontinentalnim područjima 

oslabljeni i nemaju impulsni karakter (naziv vala, slovo 

G, dan je u čast seizmologa B. Gutenberga). 

gymnosperm plants – gimnosperme, golosjemenjače, 

v. gymnosperms. 

gymnosperm pollen – pelud (polen) gimnospermi 

(golosjemenjača). Reprodukcijske čestice peludi (polena) 

veličine prašine koje ispuštaju gimnosperme 

(golosjemenjače), na primjer, cikas (cycad), ginko 

(ginkgo), bor (pine), jela (fi r ) i smreka (spruce). Pelud 

gimnospermi egzistira od pensilvanija do danas i 

rabi se kao mikrofosil za određivanje starosti i sredine 

u kojoj su taložene sedimentne stijene; v. angiosperm 

pollen. 

gymnosperms (Gymnospermae, Pinophyta) – gimnosperme, 

golosjemenjače. Biljke čije je sjemenje 

(seeds) obično u češerima (cones) i nije nikada zatvoreno 

u plodnici (ovary). Primjeri gimnospermi 

su cikas (cycad), ginko (ginkgo), bor (pine), jela (fi r ) 

i smreka (spruce). Stratigrafska rasprostranjenost: 

kasni devon-danas Sinonim: gymnosperm plants; v. 

angiosperms. 

gyp – gips, sadra, v. gypsum. 

gyps – gips, sadra, v. gypsum. 

gypsite – (1) gipsit. Zemljasti varijetet gipsa koji sadrži 

prašinu i pijesak. Sreće se jedino u aridnim područjima 

u obliku izluženog sedimenta iznad izdanka gipsa 

ili gipsonosnog sloja. Sinonim: gypsum earth. (2) 

gips, sadra, v. gypsum. 

gyp mud – gipsna bušaća isplaka, v. gypsum-base drilling 

mud. 

gyprock – gipsna (gipsonosna) stijena, v. rock gypsum. 

gypsum – gips, sadra. Široko rasprostranjeni mineral, 

po kemijskom sastavu kalcij-sulfat s vodom. 

Gips je najpoznatiji sulfatni mineral i često asocira 

s halitom i anhidritom u evaporitima ili stvara debele 

slojeve velikog protezanja koji su proslojeni 

vapnencem, šejlom i glinom (osobito u stijenama 

permske i trijaske starosti). Gips je vrlo mekan (tvrdoća 

2 po Mohsovoj skali), bijele boje ili bezbojan u 

čistom stanju, ali je obično obojen nijansama sive, 

crvene, žute, plave ili smeđe boje. Sreće se u masivnoj 

formi (alabaster), kao vlaknasti i listićavi varijetet 

ili u obliku monoklinskih kristala (selenit). U 

tehnologiji bušenja se rabi kao aditiv za regulaciju 

alkaliniteta bušaće isplake i kao usporivač vezivanja 

cementne kaše (mješavine) za cementaciju zaštitnih 

kolona (casing). Sinonimi: gyp, gyps, gypsite, 

plaster stone. 

gypsum-base drilling mud – gipsna bušaća isplaka. 

Kalcijska bušaća isplaka na bazi vode kojoj je dodan 

gips (koja je obrađena gipsom) do maksimalne koncentracije 

topljivog kalcija 1.200 ppm. Dodavanjem 

gipsa kalcij će supstituirati natrij u glinama isplake 

i natrijska glina (na primjer, komercijalni bentonit) 

prijeći će u kalcijsku glinu. Slična je vapnenoj bušaćoj 

isplaci (v. lime drilling mud), osim što je kalcij-hi

gypsum-base mud 385 

droksid (vapno) zamijenjen gipsom. Gipsne isplake 

se primjenjuju za bušenje debelih naslaga anhidrita i 

gipsa. Sinonimi: gyp mud, gypsum-base mud, gypsum 

drilling mud, gypsum mud, gypsum-treated drilling 

mud, gypsum-treated mud. 

gypsum-base mud – gipsna isplaka, v. gypsum-base 

drilling mud. 

gypsum cement – gipsni cement. U tehnologiji cementacije 

bušotina – tip cementa s brzim vezivanjem 

(stvrdnjavanjem) i ranom čvrstoćom (early strength) 

koji se rabi za korektivnu cementaciju (remedial cementing). 

Gips je ili u poluhidratiranom obliku ili s 

dodatkom praškaste smole. Topljiv je i može se rabiti 

za privremeno čepljenje (temporary plugging) kada 

gyro multishot directional survey 

nema strujanja vode. Može se miješati s portlandcementom. 

gypsum drilling mud – gipsna bušaća isplaka, v. gypsum-base 

drilling mud. 

gypsum earth – gipsit, v. gypsite, 1. 

gypsum mud – gipsna isplaka, v. gypsum-base drilling 

mud. 

gypsum-treated drilling mud – gipsna bušaća isplaka, 

v. gypsum-base drilling mud. 

gypsum-treated mud – gipsna bušaća isplaka, v. gypsum-base 

drilling mud. 

gyro multishot directional survey – giroskopsko višestruko 

mjerenje devijacije bušotine, v. multishot directional 

survey.

habit 386 

halmyrolysis 

habit – oblik, forma, habitus, v. habitus. 

habitat – stanište, v. environment, 2. 

habitus – oblik, forma, habitus. (a) U geologiji – opći 

termin koji se rabi za opisivanje vanjskog oblika minerala 

i stijena. (b) U kristalografi ji – karakterističan 

oblik (forma) ili kombinacija oblika uključujući karakteristične 

nepravilnosti. (c) U ekologiji – karakterističan 

vanjski oblik organizma, osobito oni aspekti koji 

utječu na njegov način života. 

hadal – (1) pučinski, hadalni, ultraabisalni. Koji se odnosi 

na najdublju oceansku sredinu – na uvjete dubokomorskih 

jaraka (oceanic trench), tj. na dubine veće 

od 6.000 (ili 6.500) metara. Sinonim: ultra-abyssal. (2) 

hadal, ultraabisal, v. hadal zone. 

hadal zone – pučinska (hadalna, ultraabisalna) zona, 

hadal, ultraabisal. Dio (zona) oceana koji leži u dubokim 

oceanskim jarcima (oceanic trench) na dubini 

većoj od 6.000 (ili 6.500) metara. Sinonimi: hadal, ultra-abyssal 

zone. 

hade – (1) kut nagiba. U strukturnoj geologiji – kut koji 

je komplementaran kutu nagiba (dip), kut što ga 

strukturna ploha (structural surface) čini s vertikalom 

(s vertikalnom linijom) izmjeren okomito na pružanje 

strukture (strike). Termin se rabi rijetko. Sinonimi: 

rise, underlay. (2) kut otklona paraklaze od vertikale. 

Kut između paraklaze rasjeda (rasjedne plohe, fault 

surface) i vertikale. Jednak je 90° minus kut nagiba 

rasjeda. 

Hadean, Hadean eon – hadej. Najstariji eon u geološkoj 

povijesti Zemlje, najranija potpodjela pretkambrija 

(Precambrian). Trajao je od postanka (formiranja) 

Zemlje prije otprilike 4,5 milijarde godina 

do početka arhajske ere (Archean) prije 3,9 (ili 3,8) 

milijardi godina. Hadej je geološko vrijeme kada se 

stvrdnjavala Zemljina kontinentalna i oceanska kora. 

Na Zemlji nisu poznate stijene te starosti (osim nekoliko 

meteorita). 

Haff ord relative permeability method – Haff ordova 

metoda mjerenja relativnih permeabilnosti. Stacionarna 

metoda mjerenja relativnih permeabilnosti (mjerenje 

metodom stacionarnog stanja ili stacionarnog 

Hh 

strujanja). Postupak mjerenja se sastoji u neposrednom 

injektiranju nemočećeg fl uida (plina) u ispitivani 

uzorak jezgre i injektiranju močećeg fl uida (nafte) 

kroz disk koji je nepropustan za nemočeći fl uid. Mjere 

se tlakovi u nemočećem i močećem fl uidu (njihova 

razlika je mjera kapilarnog tlaka na izlaznom kraju 

jezgre). Utjecaj rubnog efekta (end eff ect) se smanji 

na minimum primjenom velikih protoka u mjerenju; 

v. steady-state relative-permeability measurement. 

half-life – poluživot, vrijeme poluraspada, v. radioactive 

half-life. 

half-life period – poluživot, vrijeme poluraspada, v. radioactive 

half-life. 

half section – polusekcija. Polovica normalne sekcije 

(katastarske jedinice u SAD – v. section, 6). Čini zemljišnu 

česticu (parcelu) površine 320 akra. Također 

dvije četvrtine sekcije (v. quarter section) unutar sekcije 

koje imaju zajedničku granicu. Polusekcije se 

obično identifi ciraju kao sjeverna, južna, istočna ili 

zapadna polovica dane sekcije. 

halite – halit, kamena (obična) sol. Mineral, prirodna 

(samorodna) sol, po kemijskom sastavu natrij-klorid. 

Halit je bezbojan ili je bijele boje kada je čist, nalazi 

se u masivnim, zrnastim ili kompaktnim oblicima ili 

u obliku kubičnih kristala. Sreće se kao slojevi koji 

su nastali evaporacijom (isparavanjem). Pod visokim 

tlakom halit može teći i tada nastaju solne dome 

koje svojim oblikom nalikuju na magmatske intruzije. 

Sinonimi: common salt, rock salt. 

halmeic – (1) halmeički. Koji se odnosi na dubokomorske 

sedimente nastale neposredno iz otopina 

ili oko nekih organskih jezgara, na primjer, konkrecije 

(nodule) barita, fosforita i mangana. (2) halmeički, 

halogen, halmirogen. Minerali ili sedimenti koji 

su neposredno proizašli iz morske vode. Sinonimi: 

halmyrogenic, halogenic. 

halmyrogenic – halmirogen, v. halmeic, 2. 

halmyrolysis – halmiroliza, podmorsko (podvodno) 

trošenje (raspadanje). Geokemijska reakcija morske 

vode i sedimenata, kemijsko-mineraloška pretvorba 

sedimenata na dnu vodenih bazena u područjima

halmyrosis 387 

hard-rock geology 

s malom sedimentacijom (s usporenim procesom 

sedimentacije ili taloženja) ili bez sedimentacije, na 

primjer, pretvorba minerala gline, formiranje glaukonita 

iz glinenaca (feldšpata) i tinjaca (liskuna) te 

nastanak fi lipsita i palagonita iz vulkanskog pepela. 

Sinonimi: halmyrosis, submarine weathering. 

halmyrosis – halmiroliza, v. halmyrolysis. 

halokinesis – halokineza, solna tektonika, v. salt tectonics. 

hammer drilling – udarno (perkusijsko) bušenje, v. percussion 

drilling. 

hang a well off – zaustaviti pumpanje bušotine. Otpojiti 

spojnu šipku (pull-rod) od pumpnog uređaja (njihalice) 

bušotine (pumping unit) kod grupnog (centralnog) 

pogona (central power unit). 

hanger – (1) krovinsko krilo rasjeda; krovinsko krilo 

rudnog tijela, v. hanging wall. (2) vješalica. Uređaj za 

vješanje kolone cijevi, na primjer zaštitnih (casing) 

ili uzlaznih cijevi (tubing) u drugoj koloni većeg promjera. 

Vješalice se klasifi ciraju kao mehaničke (mechanical 

hangers) ili hidrauličke (hydraulic hangers), 

ovisno o načinu kako se uklinjuju čeljusti oko stijenke 

cijevi. Vješalica zaštitne kolone (casing hanger) 

smještena je u glavi zaštitne kolone (casinghead), a 

kolone uzlaznih cijevi (tubing hanger) u glavi tubinga 

(tubinghead). 

hanging off – otpajanje kolone uronjene stojke. U procesu 

odobalnog bušenja plutajućim bušaćim postrojenjima 

– sigurnosna mjera, operacija posjedanja 

bušaće kolone (kolone bušaćih alatki, drillstring) 

specijalnom alatkom i otpajanje donjeg modula kolone 

uronjene stojke (v. lower marine riser package) 

od sklopa protuerupcijskog uređaja (preventerskog 

sklopa, BOP stack) tako da se bušaće postrojenje 

(uređaj) može brzo pomaknuti s lokacije bušotine u 

slučaju opasnosti; v. hang off . 

hanging side – krovinsko krilo rasjeda; krovinsko krilo 

rudnog tijela, v. hanging wall. 

hanging wall – (1) krovinsko krilo rasjeda. Krilo rasjeda 

koje je smješteno iznad kose paraklaze, stijene koje 

leže iznad paraklaze rasjeda koji nije vertikalan. Sinonimi: 

hanger, hanging side; v. footwall. (2) krovinsko 

krilo rudnog tijela. Gornje krilo (bok) rudnog tijela (ili 

kose žile), masa stijena iznad iskorištavanog rudnog 

ležišta. Sinonim: hanger, hanging side. 

hang off – posjesti (odsjesti) bušaće alatke. U procesu 

odobalnog bušenja plutajućim bušaćim postrojenjima 

– zatvoriti čeljusni preventer (ram blowout preventer) 

oko bušaćih šipki, uz prethodno već zatvoren 

prstenasti preventer (annular preventer) kako bi se u 

postupku kontrole tlaka u bušotini (well control) poniranje 

postrojenja (heave) učinilo neškodljivim. 

haplozoans (Haplozoa) – haplozoi. Potkoljeno slobodnih 

ehinoderma (bodljikaša, free-living echinoderms). 

Karakterizirani su debelim vapnenim skeletom (calcareous 

skeleton), koji se sastoji od nekoliko pločica 

oko središnjeg, krateru nalik, udubljenja. Poznati su 

samo iz srednjeg kambrija. 

hard formations – tvrde formacije. U karotaži bušotina 

– formacije koje se većinom sastoje od kompaktnih 

(gustih) stijena (pretežito vapnenci i/ili dolomiti i 

također konsolidirani pješčenjaci) s poroznim i propusnim 

zonama i proslojcima šejla. Poroznost je manja 

od 15%, dok porozne i propusne zone najčešće 

sadržavaju pukotine i kaverne. Električna otpornost 

(specifi čni električni otpor, electrical resistivity) takvih 

formacija varira od 2 ili 3 ohm-m do nekoliko stotina 

ohm-m, a potpuno guste formacije, na primjer, sol 

i anhidrit, mogu imati praktično beskonačnu otpornost; 

v. intermediate formations, soft formations. 

hard magnetization – tvrda magnetizacija. Magnetizacija 

koja ne nestaje odmah nakon uklanjanja 

vanjskog magnetskog polja, na primjer, remanentna 

magnetizacija (remanent magnetization) s velikom 

koercitivnošću (koercitivnom silom); v. soft magnetization. 

hard mineral – tvrdi mineral. Mineral koji posjeduje tvrdoću 

jednaku ili veću od tvrdoće kvarca, tj. tvrdoću 

jednaku ili veću od sedmog stupnja Mohsove skale 

tvrdoće minerala; v. hardness of minerals, Mohs scale, 

soft mineral. 

hardness – (1) tvrdoća materijala. Otpor metala ili drugih 

materijala urezivanju (zarezivanju), grebanju, 

struganju, abraziji ili rezanju. (2) tvrdoća (ukupna tvrdoća) 

vode. Svojstvo vode koje uzrokuje formiranje 

netopljivog taloga (ostatka) kada se voda rabi sa sapunom 

i formiranje kamenca na stijenkama posuda 

u kojima dolazi do isparavanja vode (na primjer, u 

parnim kotlovima). Glavni uzrok te pojave je postojanje 

iona kalcija i magnezija, ali također i iona drugih 

metala (na primjer željeza), alkalnih metala i čak 

vodika. Tvrdoća vode se obično izražava u ppm (dijelovi 

na milijun) kao kalcij-karbonat (40 ppm kalcija 

proizvede tvrdoću od 100 ppm kao karbonat kalcija) 

ili u mg/l (miligrami na litru) i kao kombinacija karbonatne 

tvrdoće (carbonate hardness) i nekarbonatne 

tvrdoće (noncarbonate hardness). Sinonim: total 

hardness; v. soft water. (3) tvrdoća minerala. Svojstvo 

minerala – njegova otpornost na mehaničko djelovanje 

drugog tijela. Obično se određuje paranjem ispitivanog 

minerala etalonskim mineralima Mohsove 

skale (budući da promjena površine minerala može 

promijeniti njegovu tvrdoću, ispitivanje tvrdoće se 

mora izvesti na mineralu sa svježom površinom). 

Tvrdoća minerala se klasifi cira prema standardnoj 

skali od 10 minerala poznatoj pod nazivom Mohsova 

skala (po kojoj je najmekši mineral milovka, a najtvrđi 

je dijamant – v. Mohs scale) ili tehničkoj skali od 

15 minerala (v. technical scale) ili bilo kojem drugom 

standardu. 

hardness of minerals – tvrdoća minerala, v. hardness, 

3. 

hardness of water – tvrdoća vode, v. hardness, 2. 

hardness scale – skala tvrdoće, v. Mohs scale, technical 

scale. 

hard rock – tvrda stijena. (1) Termin slobodne uporabe 

za označavanje eruptivnih (magmatskih) i metamorfnih 

stijena (igneous rocks, metamorphic rocks) za 

razliku od sedimentnih stijena (sedimentary rocks); v. 

soft rock. (2) Stijena koja je relativno otporna (stabilna) 

na eroziju; v. soft rock. (3) U tehnologiji bušenja 

– termin slobodne uporabe kojim bušači nazivaju 

sedimentne stijene starosti prije krede koje se buše 

relativno sporo i daju uzorke za laku identifi kaciju 

intervala dubine (na primjer, vapnenci, dolomiti, 

proslojci anhidrita, cementirani pješčenjaci, glinoviti 

škriljavci); v. soft rock. 

hard-rock geology – geologija tvrdih stijena. Kolokvijalni 

termin za geologiju eruptivnih (magmatskih) 

i metamorfnih stijena (igneous rocks, metamorphic

hard scale 388 

head erosion 

rocks), za razliku od tzv. geologije mekanih stijena 

(geologije sedimentnih stijena – v. soft-rock geology). 

hard scale – tvrdi kamenac. Kamenac nastao od barijskog, 

stroncijskog i/ili kalcijskog sulfata u uređajima 

(posude, cijevi), za razliku od mekanog kamenca (v. 

soft scale). Uzrok stvaranja tvrdog kamenca može biti 

miješanje različitih slanih voda. 

hard water – tvrda voda. Voda koja sadrži soli kalcija 

ili magnezija što stvaraju netopljivi talog i koja formira 

kamenac u parnim kotlovima (tzv. kotlovski kamenac 

ili kamen kotlovac). Defi nirana je kao voda s 

više od 60 mg/l komponenata koje joj daju tvrdoću, 

izraženih (preračunanih) kao ekvivalent kalcij-karbonata; 

v. soft water, water hardness. 

Harker diagram – Harkerov dijagram. U petrologiji 

– varijacijski dijagram (v. variation diagram) na kojem 

je sadržaj silicij-dioksida prikazan na apscisi, a 

sadržaj drugih oksida na ordinati. 

harmonic average – harmonijska (harmonička) sredina, 

v. harmonic mean. 

harmonic average permeability – harmonijska srednja 

permeabilnost, v. harmonic mean. 

harmonic decline – harmonijski pad proizvodnje, v. 

harmonic production decline. 

harmonic decline curve – krivulja harmonijskog pada 

proizvodnje, v. harmonic production decline. 

harmonic fold – harmonična (skladna) bora. Bora čiji 

oblik ostaje postojan (nepromijenjen) u svim slojevima 

koji je formiraju. Suprotan termin – disharmonična 

bora (v. disharmonic fold). 

harmonic folding – harmonično (skladno) nabiranje 

(boranje). Nabiranje pri kojem slojevi ostaju paralelni 

ili koncentrični bez strukturnih diskordancija (structural 

discordances) među njima i bez oštrih promjena 

oblika bora po dubini. Suprotan termin – disharmonično 

nabiranje (v. disharmonic folding). 

harmonic mean – harmonijska (harmonička) sredina. 

Harmonijska sredina n pozitivnih brojeva (podataka) 

jednaka je omjeru količine brojeva (broja podataka) i 

sume recipročnih vrijednosti brojeva (podataka), odnosno 

ukupnom broju podataka podijeljenom sumom 

njihovih recipročnih vrijednosti. Sinonim: harmonic 

average; v. arithmetic mean, geometric mean. 

harmonic production decline – harmonijski pad proizvodnje. 

Pad proizvodnje bušotine ili ležišta koji je 

proporcionalan kapacitetu proizvodnje. Zavisnost 

kapaciteta proizvodnje (na logaritamskoj skali) od 

ukupne proizvodnje nafte (na linearnoj skali) katkada 

jest pravac. Harmonijski pad proizvodnje je specifi 

čan slučaj hiperboličnog pada u kojem je potencija 

u jednadžbi pada proizvodnje jednaka jedinici. Harmonijski 

pad proizvodnje ima vrlo strm početni pad i 

najbolje aproksimira pad proizvodnje naftnih ležišta 

s režimom otopljenog plina. Sinonim: harmonic decline; 

v. production decline, production-decline curve, 

exponential production decline, hyperbolic production 

decline. 

harmonic production decline curve – krivulja harmonijskog 

pada (harmonijska krivulja pada) proizvodnje, 

v. harmonic production decline. 

Hassler chamber – Hasslerov držač jezgre, v. Hassler 

holder. 

Hassler holder – Hasslerov držač jezgre. Držač jezgre 

(core holder) koji se primjenjuje s permeametrom 

za mjerenje permeabilnosti jezgara. Jezgre se stavljaju 

u metalno sito (metal screen), zatim u gumeni 

plašt (rubber jacket) i Hasslerov držač u kojem zatim 

struji suhi zrak kroz jezgru. Permeabilnost jezgre se 

izračuna prema Darcyjevu zakonu. Sinonimi: Hassler 

chamber, Hassler-sleeve core holder. 

Hassler relative permeability method – Hasslerova 

metoda mjerenja relativnih permeabilnosti. Stacionarna 

metoda mjerenja relativnih permeabilnosti 

(mjerenje metodom stacionarnog stanja ili stacionarnog 

strujanja). Specifi čnost metode je postojanje 

polupropusnih membrana koje se nalaze na 

svakom kraju ispitivane jezgre. Membrane odvajaju 

fl uide na ulazu u jezgru i na izlazu iz nje, ali omogućuju 

simultano strujanje obaju fl uida kroz jezgru. 

Regulacijom protoka nemočeće faze izjednače se 

gradijenti tlaka u oba fl uida i kapilarni tlakovi na 

ulazu u jezgru i izlazu iz jezgre. Rubni efekt (end effect) 

eliminira se održavanjem jednoličnog zasićenja 

duž cijele jezgre. Hasslerova metoda se danas 

rijetko primjenjuje; v. steady-state relative-permeabiliry 

measurement. 

Hassler-sleeve core holder – Hasslerov držač jezgre, v. 

Hassler holder. 

hatch – mjerni otvor rezervoara, v. thief hatch. 

Hauterivian, Hauterivian stage – otriv, hauteriv. Stratigrafski 

kat donje krede (Lower Cretaceous) u Europi 

– iznad valendisa (Valanginian), a ispod barema 

(Barremian). Obuhvaća vremenski raspon od prije 

122 do 118 (ili 130 do 125) milijuna godina. 

hay rack, hayrack – grablje za odlaganje cijevi, v. fi nger 

board. 

hay tank – fi ltarski rezervoar. Rezervoar s vlaknastim 

materijalom za fi ltriranje ulja iz vode. 

hazardous waste – opasni otpad. Otpad koji čini trenutnu 

ili potencijalnu opasnost za ljudske ili druge 

organizme zbog njegove toksičnosti, radioaktivnoszi, 

zapaljivosti, eksplozivnosti ili posjeduje neka druga 

svojstva koja uzrokuju rizik za život. 

HCPV – v. hydrocarbon pore volume. 

head – (1) visina tlaka. U mehanici fl uida (hidraulici) 

– (a) Razlika tlaka u fl uidu koja uzrokuje strujanje. (b) 

Tlak fl uida u danoj točki izražen visinom stupca fl uida 

iznad te točke. (c) Energija koju posjeduje jedinica 

težine fl uida (specifi čna energija fl uida) u danoj točki 

protoka. Jednaka je maksimalnoj visini na koju se 

može podići fl uid iznad referentne površine i izražava 

se u metrima (ili stopama); v. elevation head, pressure 

head, total head, velocity head. (d) Visina na koju 

se može podići voda djelovanjem tlaka u ležištu. (e) 

Visina (nivo) dizanja vode u bušotini ili visina (nivo) 

pri kojem prestaje samoizlijevanje vode eruptivne 

arteške bušotine. (f) Statička visina tlaka (static head 

– ako nije drugačije specifi cirano). (2) periodična proizvodnja. 

Volumen slojnih fl uida proizveden na površini 

kao rezultat kratkotrajnog perioda injektiranja 

plina, na primjer u periodičkim operacijama. (3) vrh, 

greben. U strukturnoj geologiji – gornji zavoj (bend) 

bore (fold) ili strukturne terase (structural terrace). Sinonim: 

upper break. 

header – (1) manifold, razdjeljivač, razdjelnik, v. manifold, 

2. (2) razdjeljivač. Cijev velikog promjera s nekoliko 

cijevi manjeg promjera koje izlaze pod pravim 

kutom. 

head erosion – regresivna erozija, v. headward erosion.

head fl ow 389 

heat conduction 

head fl ow – pulzirajuće (periodičko) eruptiranje bušotine, 

v. heading fl ow. 

heading – pulzirajuće (periodičko) eruptiranje bušotine, 

v. heading fl ow. 

heading fl ow – pulzirajuće (periodičko) eruptiranje bušotine. 

Prirodna proizvodnja naftne bušotine periodičkim 

(isprekidanim, pulzirajućim) eruptiranjem. 

Uzrok takva periodičkog strujanja nafte iz bušotine 

je često nedovoljna količina plina za podržavanje 

stabilnog strujanja. Kolona uzlaznih cijevi se puni 

naftom i stupac nafte se izbacuje na površinu tek 

kada se nakupi dovoljno plina. Pulzirajuće strujanje 

je tip strujanja fl uida u bušotini s dugim intervalima 

izmjenjivanja stupaca (»čepova«) kapljevine i plina 

(strujanje fl uida s kratkim intervalima izmjenjivanja 

čepova kapljevine i plina) i naziva se čepoliko strujanje 

(v. slugging fl ow). Sinonimi: fl ow by heading, 

fl ow by heads, fl owing by heads, head fl ow, heading, 

surging. 

heading side – podinsko krilo rasjeda, v. footwall. 

heading surging – pulzirajuće (periodičko) eruptiranje 

bušotine, v. heading fl ow. 

heading wall – podinsko krilo rasjeda, v. footwall. 

head loss – gubitak tlaka trenjem, v. friction head. 

head pressure – tlak stupca fl uida. Tlak koji se javlja 

(nastaje) usljed težine stupca tekućine. Obično se 

mjeri u milimetrima (ili inčima) stupca vode ili žive. 

head-type meter – protočno mjerilo na principu promjenljivog 

pada tlaka. Pribor za mjerenje brzine strujanja 

fl uida. Mjeri se diferencijalni tlak između dviju 

točaka u protoku, a protok je proporcionalan kvadratnom 

(drugom) korijenu iz diferencijalnog tlaka. 

U taj tip protočnog mjerila spadaju mjerila s prigušnicom, 

Venturijeva i Pitotova cijev i mjerno koljeno. 

headward erosion – regresivna erozija. Proširivanje i 

urezivanje (usijecanje) mlade doline (young valley) 

ili jaruge (gully) uzvodno (u smjeru izvora rijeke) kao 

rezultat erozije gornjih dijelova doline. Taj proces je 

praćen plošnim spiranjem (rainwash), stvaranjem 

jaruga (gullying) i klizanjem materijala (slumping of 

material) u gornje dijelove doline. Sinonimi: head 

erosion, headwater erosion, retrogressive erosion. 

headwater erosion – regresivna erozija, v. headward 

erosion. 

head wave – vodeći (vodeći refraktirani, vodeći prelomljeni) 

seizmički val. U seizmičkoj prospekciji metodom 

refrakcije – seizmički val koji ulazi (upada) u 

sredinu (sloj) s velikom brzinom širenja valova (highvelocity 

medium) i iz nje izlazi pod kritičnim kutom. 

Refraktirani valovi od dubljih horizonata i horizonata-markera 

s visokom brzinom širenja valova se obično 

registriraju u prvim nailascima pri velikim nailascima. 

Termin se katkada ograničava na dio takvog 

vala koji je prvi nailazak (v. fi rst arrival) u refrakcijskoj 

seizmičkoj metodi. Sinonimi: conical wave, refracted 

wave. 

head well – bušotina s periodičkom proizvodnjom. Bušotina 

koja svoju najveću proizvodnju ostvaruje periodički 

– eruptivno (by intermittent fl owage) ili dubinskom 

pumpom (by intermittent pumping). Takva 

bušotina obično nema dovoljno plina koji bi osigurao 

kontinuirano strujanje nafte na površinu. 

heal – krustifi cirati (zabrtviti) pukotinu. Zatvoriti pukotinu 

u stijeni precipitacijom minerala u pukotini; v. 

healed fracture. 

healed fracture – krustifi cirana (zabrtvljena) pukotina. 

Prvobitno otvorena pukotina (na primjer pukotina ili 

rasjed u stijeni) duž koje je fl uid mogao strujati, koja 

se kasnije ispunila mineralnim zrnima (poput kalcita 

ili kvarca) i njihovim rastom postala nepropusna za 

strujanje. Sinonim: sealed fracture. 

heat capacity – (1) toplinski kapacitet. Količina topline 

(promjena entalpije) koja je potrebna da se temperatura 

jedinične mase ili jediničnog volumena tvari 

(materijala) podigne za 1 stupanj na specifi cirani način 

– obično pri konstantnom tlaku ili konstantnom 

volumenu. Izražava se u J/K (u SI mjernom sustavu). 

Toplinski kapacitet stijena (v. heat capacity of rocks) 

je parametar projektiranja termičkih procesa povećanja 

iscrpka nafte (EOR-procesi). Sinonim: thermal 

capacity. (2) toplinska (kalorička, termička, gorivna, 


heat capacity of base rocks – toplinski kapacitet ispod 

zaliježućih stijena; v. heat capacity of rocks. 

heat capacity of cap rocks – toplinski kapacitet iznad 

zaliježućih (pokrovnih) stijena; v. heat capacity of 

rocks. 

heat capacity of dry reservoir rocks – toplinski kapacitet 

suhih (nezasićenih) ležišnih stijena, v. heat capacity 

of rocks. 

heat capacity of fl uid-saturated reservoir rocks 

– toplinski kapacitet zasićenih ležišnih stijena, v. heat 

capacity of rocks. 

heat capacity of gases – toplinski kapacitet plinova. 

Najveći toplinski kapacitet ima metan, zatim (redom) 

etan, propan, butan. Sumporovodik, ugljik-dioksid i 

kisik (navedenim redom) imaju niži toplinski kapacitet 

od plinovitih ugljikovodika; v. heat capacity. 

heat capacity of oils – toplinski kapacitet nafti. Raste s 

porastom temperature. Nafta manje relativne gustoće 

ima veći toplinski kapacitet od teže nafte. 

heat capacity of overburden (of overburden strata) 

– toplinski kapacitet iznad zaliježućih (pokrovnih) slojeva, 

v. heat capacity of rocks. 

heat capacity of reservoir rocks – toplinski kapacitet 

ležišnih stijena; v. heat capacity of rocks. 

heat capacity of rocks – toplinski kapacitet stijena. Količina 

topline koja je potrebna da bi se temperatura 

stijena podigla za 1 stupanj. Toplinski kapacitet suhe 

(nezasićene) stijene raste s porastom temperature. 

Vapnenac ima veći kapacitet od pješčenjaka Toplinski 

kapacitet stijena zasićenih fl uidima (voda, nafta, 

plin) ovisi o termičkim svojstvima skeleta stijene i 

fl uida, poroznosti i zasićenju fl uidima (utjecaj zasićenja 

plinom je zanemariv, dok zasićenje vodom utječe 

znatnije – ovisno o tlaku i temperaturi) i raste s 

porastom tlaka (pri konstantnoj temperaturi); v. heat 

capacity. 

heat capacity of saturated reservoir rocks – toplinski 

kapacitet zasićenih ležišnih stijena, v. heat capacity of 

rocks. 

heat capacity of underburden (of underburden 

strata) – toplinski kapacitet ispod zaliježućih slojeva, 

v. heat capacity of rocks. 

heat conduction – vođenje (kondukcija) topline. Proces 

prenošenja topline (heat transfer) kroz materijale koji 

ne mogu strujati prelaženjem toplinske energije s 

molekule na molekulu iz područja više temperature 

u područje niže temperature. Prijenos topline vođenjem 

se odvija na površini u razvodnim parovodima

heat conductivity 390 

heat losses in steam-distribution lines 

(kroz vanjsku izolaciju parovoda do obloge izolacije) 

i u kanalu bušotine (kroz kolonu uzlaznih cijevi, čelik 

kolone zaštitnih cijevi i cementni kamen) u procesima 

istiskivanja nafte vodenom parom (termička 

metoda povećanja iscrpka nafte/EOR-metoda – v. 

steamfl ood). Sinonimi: conduction heat transfer, conduction 

of heat, conductive heat transfer, heat transfer 

by conduction; v. heat transfer, heat convection, heat 

radiation. 

heat conductivity – toplinska provodnost, koefi cijent 

toplinske vodljivosti, v. thermal conductivity. 

heat convection – strujanje (konvekcija) topline. Proces 

prenošenja topline (heat transfer) fl uidom koji struji 

(plinom, tekućinom) u smjeru od toplijeg područja 

prema hladnijem. Prijenos topline strujanjem se odvija 

na površini od obloge vanjske izolacije razvodnih 

parovoda u okoliš i u prstenastom prostoru kanala 

bušotine između kolona uzlaznih i zaštitnih cijevi 

u procesima istiskivanja nafte vodenom parom (termička 

metoda povećanja iscrpka nafte/EOR-metoda 

– v. steamfl ood). Sinonimi: convection heat transfer, 

convection of heat, convective heat transfer, heat transfer 

by convection, thermal convection; v. heat transfer, 

heat conduction, heat radiation. 

heat energy content – toplinska (kalorička, termička, 

gorivna, ogrjevna) vrijednost, v. calorifi c valve. 

heater – grijač. Uređaj za indirektno ili direktno zagrijavanje 

priključnih plinovoda bušotina kako bi se spriječio 

nastanak plinskih hidrata tijekom proizvodnje 

plina. Grijači upotrebljavaju prirodni plin i primjenjuju 

se kada dehidracija plina nije ekonomična. Indirektni 

grijač (indirect heater) najviše se primjenjuje 

i sastoji se od plašta (koji obično sadrži slatku vodu, 

shell), plamene cijevi (fi re tube), plamenika (burner) 

i vodom zagrijavane spiralne (zmijolike) cijevi (coil) 

kroz koju struji plin. 

heater oil – ulje za grijanje, v. heating oil. 

heater-treater, heater treater – uređaj za termičku 

obradu (termičko razbijanje) emulzije, v. emulsion treater. 

heat exchanger – izmjenjivač topline. Procesni uređaj 

za prijenos topline (heat transfer) s jednog fl uida na 

drugi, uređaj u kojem se vrši izmjena topline (heat 

exchange). Sinonim: exchanger. 

heat fl ow (heatfl ow) unit (HFU) – jedinica geotermičkog 

toplinskog toka (fl uksa). Mjerna jedinica kojom se 

izražava toplinski tok (fl uks) u Zemljinoj unutrašnjosti 

(terestrički toplinski tok – v. geothermal heat fl ow) 

ekvivalentna 0,01 cal/m 2 ·s ili 0,42x10 –5 W/m 2 . Srednji 

toplinski tok Zemlje iznosi 1,2 do 1,5 HFU (varira od 

oko 0,9 HFU u područjima drevnih štitova do preko 

2 HFU u kenozojskim vulkanskim područjima; vrijednosti 

za srednjooceanske hrptove dostižu 8 HFU). 

heating capacity – toplinska (kalorička, termička, gorivna, 


heating fuel – ulje za grijanje, v. heating oil. 

heating oil – ulje za grijanje. Vrsta loživog ulja koja se 

rabi u domaćinstvima za grijanje. Sinonimi: heater 

oil, heating fuel. 

heating power – toplinska (kalorička, termička, gorivna, 


heating value (HV) – toplinska (kalorička, termička, gorivna, 


heat losses – gubici topline. Količina topline koja se 

gubi u procesima istiskivanja nafte vodenom pa- 

rom i vrućom vodom (termička metoda povećanja 

iscrpka nafte/EOR-metoda – v. hot waterfl ood, steamfl 

ood) duž putanje nosioca topline u procesu 

(vodena para, vruća voda) od generatora pare do 

naftnog ležišta. Prema mjestu pojavljivanja, gubici 

topline se mogu podijeliti na gubitke u generatoru 

vodene pare, u površinskim razvodnim parovodima 

(od generatora pare do ušća injekcijskih bušotina), u 

kanalu injekcijskih bušotina (iz kolone uzlaznih cijevi 

okolne stijene kroz prstenasti prostor između kolona 

uzlaznih i zaštitnih cijevi i cementni kamen) i u okolne 

slojeve. Gubici topline su važan faktor u primjeni 

termičke EOR-metode injektiranjem vodene pare 

budući da djelotvornost procesa istiskivanja ovisi o 

količini topline dovedene ležištu. Gubici topline se 

mogu pojaviti pri vođenju ili kondukciji (v. heat losses 

by conduction), strujanju ili konvekciji (v. heat losses 

by convection) i zračenju ili radijaciji (v. heat losses by 

radiation). 

heat losses by conduction – gubici topline vođenjem 

(kondukcijom). Dio ukupnih gubitaka topline koji se 

ostvari mehanizmom vođenja ili kondukcije topline 

u procesima istiskivanja nafte vodenom parom (v. 

steamfl ood) i vrućom vodom (v. hot waterfl ood). Vođenjem 

se toplina gubi na površini u razvodnim parovodima 

(kroz vanjsku izolaciju parovoda do obloge 

izolacije) i u kanalu injekcijske bušotine (kroz kolonu 

uzlaznih cijevi, čelik, kolone zaštitnih cijevi i cementni 

kamen u okolne slojeve). Sinonimi: conduction 

heat losses, conductive heat losses; v. heat conduction, 

heat losses, heat losses by convection, heat losses by 

radiation. 

heat losses by convection – gubici topline strujanjem 

(konvekcijom). Dio ukupnih gubitaka topline koji se 

ostvari mehanizmom strujanja ili konvekcije topline 

u procesima istiskivanja nafte vodenom parom 

(v. steamfl ood) i vrućom vodom (v. hot waterfl ood). 

Strujanjem se toplina gubi na površini u razvodnim 

parovodima (od obloge vanjske izolacije parovoda 

u okoliš) i u kanalu injekcijske bušotine (kroz prstenasti 

prostor između kolona uzlaznih i zaštitnih cijevi). 

Sinonimi: convection heat losses, convective heat 

losses; v. heat convection, heat losses, heat losses by 

conduction, heat losses by radiation. 

heat losses by radiation – gubici topline zračenjem 

(radijacijom). Dio ukupnih gubitaka topline koji se 

ostvari mehanizmom zračenja ili radijacije topline 


(v. steamfl ood) i vrućom vodom (v. hot waterfl ood). 

Zračenjem se toplina gubi na površini u razvodnim 

parovodima (od obloge vanjske izolacije parovoda u 

okoliš) i u kanalu injekcijske bušotine (kroz prstenasti 


Zračenje topline je važan mehanizam prenošenja 

topline u grijačima s loženjem i parnim kotlovima, 

dok u poroznoj sredini nije važno, jer stijene čine 

neprozračni materijal kroz koji je zračenje slabo. Sinonimi: 

radiating-heat losses, radiation heat losses; v. 

heat radiation, heat losses, heat losses by conduction, 

heat losses by convection. 

heat losses in fl owlines – gubici topline u razvodnim 

parovodima, v. heat losses in steam-distribution lines 

heat losses in injection wells – gubici topline u kanalu 

injekcijske bušotine, v. heat losses in wellbore 

heat losses in steam-distribution lines – gubici topli

heat losses in surface steam lines 391 

heave compensating device 

ne u razvodnim parovodima. Dio ukupnih gubitaka 

topline u procesima istiskivanja nafte vodenom parom 

koji nastaje u parovodima između postrojenja 

za proizvodnju pare i injekcijskih bušotina. Gubici 

topline nastaju vođenjem ili kondukcijom (kroz izolaciju 

parovoda do vanjske obloge izolacije i kroz 

čelik cijevi) te strujanjem ili konvekcijom i zračenjem 

ili radijacijom (od obloge vanjske izolacije parovoda 

u okoliš). Gubici topline u razvodnim parovodima su 

mali u odnosu na ukupnu injektiranu toplinu u ležište, 

ali je općenito korisno primjenjivati izoliranje parovoda. 

Sinonimi: heat losses in fl owlines, heat losses 

in surface steam lines; v. heat losses. 

heat losses in surface steam lines – gubici topline u 

razvodnim parovodima, v. heat losses in steam-distribution 

lines 

heat losses in wellbore – gubici topline u kanalu 

injekcijske bušotine. Dio ukupnih gubitaka topline 

u procesima istiskivanja nafte vodenom parom (v. 

steamfl ood) i vrućom vodom (v. hot waterfl ood) koji 

nastaje u kanalu injekcijske bušotine u intervalu od 

njena ušća do zone injektiranja. U kanalu bušotine 

toplina se gubi mehanizmom vođenja ili kondukcije 

(kroz kolonu uzlaznih cijevi, čelik zaštitne kolone i 

cementni kamen), te strujanja ili konvekcije i zračenja 

ili radijacije kroz prstenasti prostor između kolona 

uzlaznih i zaštitnih cijevi. Gubici topline u bušotini 

su važan parametar u projektiranju procesa istiskivanja 

nafte vodenom parom i vrućom vodom i stimulacije 

slojeva parom zbog veličine (10-15% ukupne 

injektirane topline za paru, a do 30% za vruću vodu), 

osobito u dubljim bušotinama, pri niskim kapacitetima 

injektiranja i većem tlaku injektiranja. Gubici se 

mogu smanjiti uporabom izoliranih uzlaznih cijevi 

ako je to ekonomski opravdano. Sinonimi: downhole 

heat losses, heat losses in injection wells, wellbore heat 

losses; v. heat losses. 

heat losses to base rocks – gubici topline u potpodinske 

slojeve, v. heat losses to underburden. 

heat losses to cap rocks – gubici topline u pokrovne 

slojeve, v. heat losses to overburden. 

heat losses to overburden – gubici topline u pokrovne 

slojeve. Dio ukupnih gubitaka topline u procesima 

istiskivanja nafte vodenom parom (v. steamfl ood) i 

vrućom vodom (v. hot waterfl ood) koji nastaje vođenjem 

ili kondukcijom topline u neproduktivne slojeve 

(stijene) iznad naftnog ležišta. Ti gubici su direktno 

proporcionalni vremenu injektiranja i obratno 

proporcionalni debljini ležišta. Sinonimi: heat losses 

to cap rocks, heat losses to overburden strata, heat losses 

to overlying strata; v. heat losses. 

heat losses to overburden strata – gubici topline u pokrovne 


heat losses to overlying strata – gubici topline u pokrovne 


heat losses to underburden – gubici topline u potpodinske 

slojeve. Dio ukupnih gubitaka topline u procesima 

istiskivanja nafte vodenom parom (v. steamfl ood) 

i vrućom vodom (v. hot waterfl ood) koji nastaju 

vođenjem ili kondukcijom topline u neproduktivne 

slojeve (stijene) ispod naftnog ležišta. Ti gubici su direktno 

proporcionalni vremenu injektiranja i obratno 

proporcionalni debljini ležišta. Sinonimi: heat 

losses to base rocks, heat losses to underburden strata, 

heat losses to underlying strata; v. heat losses. 

heat losses to underburden strata – gubici topline u 

potpodinske slojeve, v. heat losses to underburden. 

heat losses to underlying strata – gubici topline u potpodinske 

slojeve, v. heat losses to underburden. 

heat of combustion – (1) toplina izgaranja. Toplina (količina 

topline) koja se razvije procesom izgaranja goriva. 

Raste s porastom vodiko-ugljikova koefi cijenta 

(omjer broja vodikovih i ugljikovih atoma goriva – v. 

atomic hydrogen/carbon ratio) i sa smanjenjem molnog 

omjera CO/CO 2 u proizvedenom plinu (plinoviti 

produkti izgaranja goriva). Toplina izgaranja je jedan 

od parametara projektiranja procesa podzemnog 

izgaranja nafte (termičke metode povećanja iscrpka 

nafte/EOR-metode – v. in-situ combustion). (2) toplinska 

(kalorička) vrijednost, v. calorifi c value. 

heat of combustion per unit volume – volumenska 

(volumetrijska) toplinska (kalorička) vrijednost, v. calorifi 

c value. 

heat of combustion per unit weight – masena toplinska 

(kalorička) vrijednost, v. calorifi c value. 

heat radiation – zračenje (radijacija) topline. Proces 

prenošenja topline elektromagnetskim zračenjem 

od izvora topline do tijela koje ju prima (bez prijenosnog 

medija ili njegova zagrijavanja). Prijenos topline 

zračenjem se odvija na površini u razvodnim 

parovodima (od obloge vanjske izolacije parovoda u 

okoliš i u kanalu injekcijske bušotine (kroz prstenasti 


Zračenje topline nije važan mehanizam prijenosa 

topline u poroznoj sredini, jer su stijene neprozračan 

materijal, ali je važan mehanizam prijenosa u grijačima 

s loženjem i parnim kotlovima. Sinonim: thermal 

radiation; v. heat transfer, heat conduction, heat 

convection. 

heat resistance – toplinski (termički) otpor, v. thermal 

resistance. 

heat transfer – prijenos (prenošenje) topline. Gibanje 

topline od jednog tijela prema drugom – plinovitom, 

tekućem ili čvrstom ili nekoj od njihovih kombinacija. 

Postoje tri mehanizma prijenosa topline – vođenjem 

ili kondukcijom (v. heat conduction), strujanjem 

ili konvekcijom (v. heat convection) i zračenjem ili radijacijom 

(v. heat radiation). U procesima povećanja 

iscrpka nafte injektiranjem vodene pare i vruće vode 

(termičke EOR-metode) postoje sva tri mehanizma 

prijenosa topline. 

heat transfer by conduction – prijenos (prenošenje) topline 

vođenjem (kondukcijom), v. heat conduction. 

heat transfer by convection – prijenos (prenošenje) topline 

strujanjem (konvekcijom), v. heat convection. 

heat value – toplinska (kalorička, termička, gorivna, ogrjevna) 


heave – (1) hod rasjeda. U strukturnoj geologiji – horizontalna 

komponenta pomaka kod kretanja rasjeda, 

veličina horizontalnog pomaka između dva krila rasjeda 

(horizontal component of separation, horizontal 

component of displacement). Neprecizan i zastarjeli 

termin. Sinonim: horizontal throw; v. throw. (2) nadimanje 

tla. Kretanje površinskog dijela tla pretežno 

prema gore koje je uzrokovano širenjem ili deformacijom, 

na primjer, bubrenjem glina, uklanjanjem 

nanosa, djelovanjem vode pod tlakom ili mraza. Sinonim: 

heaving. (3) poniranje broda, v. heaving, 2. 

heave compensating device – kompenzator poniranja, 

v. heave compensator.

heave compensation 392 

heavy-oil process (HOP) 

heave compensation – kompenzacija poniranja, v. heave 

compensator. 

heave compensator – kompenzator poniranja. U procesu 

bušenja na moru (odobalnog bušenja) – uređaj 

(tip amortizera udaraca, shock absorber) na bušaćem 

brodu (drillship) ili plutajućoj bušaćoj platformi (fl oating 

drilling platform) za održavanje konstantne težine 

(opterećenja) na bušaću kolonu (kolonu bušaćih 

alatki, drillstring) kada brod ili platforma poniru (dižu 

se i spuštaju) na valovima (bez kompenzatora bi se 

bušaće dlijeto podizalo od dna bušotine pri svakom 

dizanju broda ili platforme na valovima). Kompenzator 

poniranja se nalazi između pokretnog koloturnika 

(traveling block) i kuke (hook) ili pogonske isplačne 

glave (power swivel). Hod na kompenzatoru iznosi 

oko 5,5 metara (18 stopa). Neki kompenzatori su s 

masivnim protuutezima, dok drugi za održavanje 

konstantnog pravilnog opterećenja na dlijeto imaju 

hidrauličke sustave. Sinonimi: crown block heave 

compensator, heave compensating device, heave motion 

compensator, surface-motion compensator. 

heave motion compensator – kompenzator poniranja, 


heaving – (1) nadimanje tla, v. heave, 2. (2) poniranje 

broda. Linearno (paralelno) gibanje broda (translational 

motion of ship) na valovima u smjeru njegove 

vertikalne osi. Sinonim: heave; v. pitching, rolling, surging, 

swaying, yawing. 

heaving plug – čep protiv odronjavanja. Čep postavljen 

na dnu bušotine (kanala bušotine) radi sprječavanja 

odronjavanja (urušavanja) nekonsolidiranog (nevezanog) 

pijeska. 

heaving sand – pokretljivi slojni pijesak. Bušaći termin 

za označavanje pijeska koji je prodro na dno bušotine 

u proizvodnji. 

heaving shale – bubreći i odronjavajući šejl, v. sloughing 

shale. 

heavy crude – teška sirova nafta, v. heavy crude oil. 

heavy-crude emulsion – emulzija teške nafte, v. emulsion, 

oil-in-water emulsion, water-in-oil emulsion. 

heavy crude oil – teška sirova nafta. (1) Sirova nafta 

velike gustoće (relativne gustoće) pri temperaturi od 

15,6 °C i atmosferskom tlaku – ovisno o klasifi kacijama 

iz različitih izvora: većom od 887 kg/m 3 (manjom 

od 28 °API) ili između 935 kg/m 3 (ili 900 ili 920 kg/m 3 ) 

i 1.000 kg/m 3 (između 10 °API i 20 ili 22,3 ili 25 °API), 

kao sekundarnim obilježjem, i viskoznošću kada je 

otplinjena i pri ležišnoj temperaturi od 50 (ili 100) do 

10.000 cp (kao primarnim obilježjem). Sadržaj otopljenog 

plina je nizak (od 0 do 20 m 3 /m 3 ). Molni udjel 

heptana i težih ugljikovodika je 0,95 (uz normalnu 

ležišnu temperaturu, ovaj parametar je bolja smjernica 

za ocjenu tipa ležišne nafte od gustoće otplinjene 

nafte, koja može često široko varirati). Općenito, 

sadrži 3% ili više (masenih) sumpora te vanadija, 

nikla i molibdena. Preradom teških sirovih nafti dobiva 

se visok prinos težih, manjevrijednih produkata. 

Rezerve teške nafte na svijetu su velike. Kako je ona 

slabo pokretljiva u ležištu, njena proizvodnja zahtijeva 

primjenu posebnih, skupljih metoda (tehnologija). 

Sinonimi: heavy crude, heavy oil; v. light crude oil, 

extra-heavy crude oil, low-gravity crude oil, mediumgravity 

crude oil, high-gravity crude oil. (2) Sirova nafta 

viskoznosti manje od 10.000 cp i relativne gustoće 

između 935 i 1.000 kg/m 3 (10 i 20 °API) prema jednoj 

od klasifi kacija koja naftu dijeli na tri tipa – konvencionalnu 

(v. conventional crude oil), tešku (heavy crude 

oil) i ekstratešku (v. extra-heavy crude oil). 

heavy cut – teška frakcija, v. heavy fraction. 

heavy distillate – teški destilat. Destilat s vrelištem 

pretežno iznad 350 °C pri normalnom atmosferskom 

tlaku. Uključuje najteže frakcije atmosferske i vakuumske 

destilacije. 

heavy drillpipe (drill pipe) – otežana bušaća šipka, v. 

heavyweight drillpipe. 

heavy ends – teške frakcije. Teške frakcije prerade nafte 

koje preostaju nakon uklanjanja lakih frakcija destilacijom. 

Frakcije s najvišim vrelištem – loživo ulje, 

maziva, parafi n i bitumen. 

heavy fraction – teška frakcija. Zadnji produkti destilacije 

sirove nafte. Sinonimi: heavy cut, last cut. 

heavy liquid – teška tekućina. Tekućina velike gustoće 

(relativne gustoće) koja se s priličnom preciznošću 

primjenjuje u analizama minerala – u njoj se mogu 

ispitivati gustoće minerala (tj. odvojiti mineralna 

zrna po njihovim relativnim gustoćama) ili izdvojiti 

minerale (s većom ili manjom gustoćom od gustoće 

teške tekućine) iz mehaničke smjese minerala. 

Nakon što se zrno minerala stavi u tekućinu, njena 

relativna gustoća se regulira dodavanjem neke druge 

lakše ili teže tekućine (u rasponu od 1,4 do 4,0) 

dok ne prestane tonjenje zrna ili njegovo dizanje na 

površinu tekućine, što znači da su relativne gustoće 

minerala i tekućine jednake. Kao teške tekućine se 

primjenjuju organske tekućine ili otopine teških soli 

– ugljik-tetraklorid, zasićena otopina kalcij-klorida, 

metil-jodid, bromoform i Clericijeva otopina. Sinonim: 

specifi c-gravity liquid; v. heavy mineral. 

heavy mineral – teški mineral. (1) U petrologiji – stjenotvorni 

mineral (rock-forming mineral) čija je gustoća 

(relativna gustoća) veća od 2,9 (od gustoće bromoforma 

– tekućine koja se rabi za odvajanje teških i 

lakih minerala), na primjer, mafi tski mineral (mafi c 

mineral). (2) U sedimentologiji – klastični mineral 

(detrital mineral) sedimentnih stijena čija je gustoća 

(relativna gustoća) veća od standardne (obično veća 

od 2,85) i koji je u pravilu neznatna komponenta ili 

akcesorni mineral (v. accessory mineral) – sadržaj u 

većini pijesaka je manji od 1%. Primjeri teških minerala 

su magnetit (magnetite), ilmenit (ilmenite), 

cirkon (zircon), rutil (rutile), kijanit (kyanite), granat 

(garnet), turmalin (torumaline), sfen (sphene), apatit 

(apatite), biotit (biotite). Pri sistematskom analiziranju 

sedimenata mala se količina akcesornih minerala 

koju oni sadrže odvaja od dominantnog kvarca s pomoću 

teške tekućine (bromoforma). Kako su kvarc i 

glinenac (feldšpat) lakši od bromoforma, oni će plutati 

na njegovoj površini, ali će akcesorni minerali (na 

primjer, cirkon, rutil, anatas, brukit, kijanit i željezne 

rude) potonuti na dno posude i tako se mogu separirati 

za detaljna ispitivanja. Na taj način teški minerali 

osiguravaju dragocjeni dokaz porijekla sedimenta; v. 

heavy liquid, light mineral. 

heavy oil – teška sirova nafta, v. heavy crude oil 

heavy-oil process (HOP) – proces proizvodnje teške 

nafte. Naziv za termičku metodu proizvodnje teške 

nafte iz plitkih pijesaka injektiranjem vodene 

pare. Para se injektira kroz horizontalne cjevovode 

u pijeske, za razliku od konvencionalnog istiskivanja 

nafte injektiranjem pare kroz vertikalne bušotine.

heavy-oil steamfl ood (steamfl ooding) 393 

hemichordates (Hemichordata) 

U formaciji, koja je relativno plitka, izbuši se okno 

promjera oko dva metra, izgradi betonska kaverna, 

promjera 7,5 m i visine 6 m, iz koje se zatim izbuše 

bočne bušotine od nekoliko desetaka metara u svim 

smjerovima. U izbušene bočne kanale se ugrade 

perforirane cijevi za paru. Injektirana para impregnira 

formaciju i zagrijava naftu koja struji u središnju 

kavernu. 

heavy-oil steamfl ood (steamfl ooding) – istiskivanje 

teške nafte vodenom parom, v. steamfl ood. 

heavy slug – obrok otežane isplake. Određeni (programirani) 

volumen isplake koji se pumpa u bušotinu 

pri izvlačenju bušaćih alatki radi održavanja hidrostatskog 

tlaka stupca isplake u njenom kanalu. 

heavy spar – težac, kamen težac, v. barite. 

heavy storm – oluja, v. whole gale. 

heavy-wall drillpipe – otežana bušaća šipka, v. heavyweight 

drillpipe. 

heavyweight (heavy-weight) additives – aditivi za 

otežavanje (povećavanje gustoće). U tehnologiji cementacije 

bušotina – materijali koji se dodaju cementnim 

kašama (mješavinama) za povećavanje 

njihove gustoće (relativne gustoće) u slučajevima 

kada se tijekom cementacije očekuju nenormalno 

visoki tlakovi formacije. Relativna gustoća većine 

oteživača je između 2,65 i 7. Za otežavanje se najčešće 

primjenjuju hematit, barit i pijesak te ilmenit 

i dispergatori. 

heavyweight (heavy-weight) drillpipe (HWDP) – otežana 

bušaća šipka. Bušaća šipka s jednakim vanjskim 

dimenzijama, ali s debljom stijenkom i teža nego 

obična bušaća šipka (normal drillpipe, regular drillpipe). 

Otežana šipka ima jednak vanjski promjer, ali 

smanjen unutarnji promjer i posebno dugačku spojnicu. 

Težina joj je približno dvostruko veća od obične 

bušaće šipke, ali iznosi trećinu do polovice težine 

teške šipke (v. drill collar). Četiri uobičajena vanjska 

promjera su između 8,9 cm i 12,7 cm (3½ i 5 inča), a 

duljina oko 9 metara (30,5 stopa). U bušaćim kolonama 

(kolonama bušaćih alatki, drillstring) često se 

primjenjuje 10 do 20 pojedinačnih otežanih bušaćih 

šipki između običnih i teških šipki kako bi se smanjio 

broj većih i krutih teških šipki spriječio lom bušaćih 

kolona. Jedna od prednosti primjene otežanih bušaćih 

šipki u usporedbi s teškim šipkama je mogućnost 

rukovanja s elevatorima i klinovima koji se rabe za 

obične šipke i slaganja u tornju kao običnih šipki. 

Sinonimi: heavy drillpipe, heavy-wall drillpipe; v. drillpipe. 

heavyweight (heavy-weight) material – materijal za 

otežavanje (povećavanje gustoće), v. weighting material. 

heel – (1) bočni (poprečni) nagib. Nagib broda ili platforme 

na jednu stranu. Sinonim: heeling. (2) nafta na 

dnu rezervoara. Nafta koja je preostala u skladišnom 

rezervoaru (storage tank) nakon njegova pražnjenja. 

heeling – bočni (poprečni) nagib, v. heel, 1. 

heel rolling-cutter teeth row – vanjski (periferni, obodni) 

niz (vijenac) zubaca žrvnja, v. rolling-cutter teeth 

row. 

heel row of teeth – vanjski (periferni, obodni) niz (vijenac) 

zubaca žrvnja, v. rolling-cutter teeth row. 

heel teeth row – vanjski (periferni, obodni) niz (vijenac) 


Heersian – hers, heers. Stratigrafski kat donjeg paleoce- 

na (Lower Paleocene) u Europi – iznad dana (Danian), 

a ispod landena (Landenian). 

height of closure – visina zatvorenja, vertikalno zatvorenje, 

v. closure, 1. 

Helderbergian – helderberg. Stratigrafski kat najdonjeg 

dijela devona (lowermost Devonian) u Sjevernoj 

Americi – iznad gornjeg silura (Upper Silurian), a ispod 

alstera (Ulsterian). Obuhvaća vremenski raspon 

otprije 405 do 400 milijuna godina. 

helical-lobe compressor – rotorni vijčani kompresor, v. 

rotary screw compressor. 

helicoplacoids (Helicoplacoidea) – helikoplakoidi. Razred 

ehinozoa (ježinaca, echinozoans). Karakterizirani 

su vretenastim do kruškolikim pločastim (plakoidnim) 

tijelom (fusiform placoid body, pyriform placoid 

body), sa spiralno naboranim i gipkim oklopom (test). 

Helikoplakoidi su poznati samo iz donjeg kambrija. 

heliolitids (Heliolitidae) – heliolitidi. Porodica izumrlih 

koralja (corals). Karakterizirani su masivnim koralumima 

(kolonijama, massive coralla) koji se sastoje od 

uskih cjevastih koralita odijeljenih cenenhimom (coenenchyme) 

i obično imaju 12 jednakih sepata nalik 

na trnove i potpune tabule (complete tabulae). Neki 

istraživači svrstavaju heliolitide u tabulatne koralje 

(tabulates). Stratigrafska rasprotranjenost: srednji 

ordovicij-srednji devon. 

heliox – helioks. Smjesa helija i nekoliko postotaka kisika 

koju rabe ronioci za disanje pri dubokom ronjenju. 

heliozoans (Heliozoa) – heliozoi, sunašca. Podrazred 

protozoa (praživotinja, protozoans). Karakterizirani 

su pseudopodijima (pseudopodia) koji nisu kruti i 

ojačani su samo aksijalnim snopom fi brila. 

helium age method – helijska metoda određivanja 

apsolutne starosti, helijsko datiranje. Određivanje 

apsolutne starosti minerala (u godinama) koje se 

bazira na poznatim brzinama radioaktivnog raspada 

(radioactive decay rates) izotopa urana i torija u helij. 

Helijska metoda je najstarija radioaktivna metoda 

određivanja (mjerenja) apsolutne starosti (radioactive 

age measurement), ali danas nije u uobičajenoj 

primjeni budući da i uran i helij, kao što je poznato, 

lako migriraju iz geoloških materijala, što čini određivanje 

starosti nepouzdanim. Metoda je najviše primjenljiva 

pri određivanju starosti magnetita i pirita 

i također ljuštura fosilnih organizama građenih od 

primarnog aragonita koji sadrže izotope urana. Sinonim: 

helium dating. 

helium dating – helijsko datiranje, v. helium age method. 

Helvetian, Helvetian stage – helvet. Stratigrafski kat 

miocena (Miocene) u Europi – iznad seravala (Seravallian), 

a ispod tortona (Tortonian). 

hematite – hematit, crvena željezna ruda. Vrlo rašireni 

željezni mineral i najvažnija željezna ruda, po kemijskom 

sastavu oksid željeza. Pojavljuje se kao blistavi,, 

metalno sjajni, čeličnosivi ili crni romboedarski kristali, 

u obliku bubrežastih masa ili vlaknastih agregata 

ili u jarkocrvenim ili smeđe-crvenim zemljastim 

formama. Nalazi se u eruptivnim (magmatskim), metamorfnim 

i sedimentnim stijenama kao primarna 

komponenta ili produkt alteracije. 

hemichordates (Hemichordata) – hemihordate, polusvitkovci. 

Potkoljeno hordata (svitkovaca, chordates) 

ili koljeno beskralješnjaka koje uključuju životinje

hemicone 394 

heterogranular 

s preoralnom notohordom (pre-oral notochord) i 

tri primarna segmenta celoma (primary coelom segments) 

kod odraslih. 

hemicone – aluvijalni konus, v. alluvial cone. 

Hemingfordian – hemingford. Stratigrafski kontinentalni 

kat donjeg miocena (Lower Miocene) u Sjevernoj 

Americi – iznad erikarija (Arikareean), a ispod 

barstova (Barstovian). 

hemipelagic deposit – hemipelagički sediment. Dubokomorski 

sediment (deep-sea sediment) u kojem 

je preko 25% frakcija krupnijih od 5 mikrometara 

terigenog, vulkanogenog i/ili neritičkog podrijetla. 

Takvi sedimenti se obično akumuliraju blizu kontinentskog 

ruba (continental margin) i njemu susjedne 

abisalne ravnice (abyssal plain) tako da je sediment 

kontientalnog postanka obilnije zastupljen nego u 

eupelagičkim sedimentima, a sediment je bio podvrgnut 

lateralnom transportiranju; v. pelagic deposit, 

terrigenous sediment. 

hemipelagite – hemipelagit. Sediment formiran sporom 

akumulacijom na dnu mora biogenih i fi nih terigenih 

čestica koje su se istaložile na vrhu pelitnog 

intervala (pelitic interval) turbidita. Fosilne vrste su 

endemske. 

Hemphillian – hemfi l, hemphill. Stratigrafski kontinentalni 

kat gornjeg miocena-donjeg pliocena (Upper 

Miocene-Lower Pliocene) u Sjevernoj Americi – iznad 

klarendona (Clarendon), a ispod blanka (Blancan). 

heptane – heptan. Ugljikovodik alkanskog (parafi nskog) 

reda. Bezbojna, hlapljiva i zapaljiva tekućina. 

Topljiv u alkoholu, kloroformu i eteru, netopljiv u 

vodi. Sastojak je sirove nafte i benzina, a katkada postoji 

u maloj količini i u prirodnom plinu. 

Hercynian orogeny – hercinska (variscička) orogeneza. 

Kasnopaleozojska orogenetska era (orogenic era) na 

području Europe tijekom karbona i perma i stoga je 

sinonim s terminom variscička orogeneza (v. Variscan 

orogeny), tako da su u Europi u uporabi podjednako 

oba naziva. Hercinskom orogenezom je formiran nabrani 

pojas Hercinidi (v. Hercynides). 

Hercynides – Hercinidi, Variscidi. Naborani pojas (fold 

belt) formiran hercinskom (variscičkom) orogenezom 

(v. Hercynian orogeny) koji se proteže od južne Irske 

i Walesa kroz sjevernu Francusku i Belgiju u Njemačku. 

Približni sinonim: Variscides. 

hermatobiolith – hermatobiolit. Organska grebenska 

(rifogena) stijena (v. reef rock). 

hermatolith – grebenska (rifogena) stijena, v. reef rock. 

herringbone cross-bedding – v. chevron cross-bedding. 

hesitation method – metoda cementacije pod tlakom 

prekidanim pumpanjem cementne kaše, v. hesitation 

squeeze. 

hesitation squeeze – cementacija pod tlakom prekidanim 

pumpanjem cementne kaše. Tip cementacije 

bušotine pod tlakom u kojoj se cementna kaša 

(cement slurry) injektira s prekidima pumpanja u 

nekoliko navrata (tj. u kojoj se periodi pumpanja 

kaše izmjenjuju s periodima obustavljanja pumpanja) 

kako bi se potpomoglo stvaranje fi ltracijske 

cementne kore (cement fi lter-cake). Tijekom perioda 

kada je pumpanje cementa obustavljeno voda 

se fi ltrira iz cementne otopine u formaciju i dolazi 

do stvrdnjavanja cementa iza perforacija. U periodu 

kada se pumpanje cementa nastavlja, strujanje 

kaše će zbog nastale cementne kore (koja pruža 

otpor strujanju) biti usmjereno u druge perforacije. 

Metoda cementacije s isprekidanim pumpanjem se 

primjenjuje za cementaciju pod tlakom formacija s 

niskom permeabilnošću. Pumpanje relativno malih 

volumena (obroka) cementne kaše s vremenom 

njena stvrdnjavanja ima prednost u odnosu na 

cementaciju svih pora, jer nema opasnosti od oštećenja 

bušotina s niskim tlakom na dnu i/ili produktivne 

zone; v. bradenhead squeeze, bullhead squeeze, 

running squeeze. 

heteroblastic – heteroblastičan. Koji se odnosi na tip 

kristaloblastične teksture (crystalloblastic texture) 

metamorfnih stijena čije glavne mineralne komponente 

(glavni stjenotvorni minerali) imaju dvije (ili 

više) vrlo različite veličine; v. homeoblastic. 

heterochronous – heterokron. U stratigrafi ji – termin 

za označavanje sekvencije sedimenata (sequence of 

sediments) koji pokazuju lateralni razvoj sličnih litofacijesa 

u sukcesivno mlađim horizontima. 

heterochthonous – heterohton. (1) Termin koji označava 

stijene ili sedimente transportirane (prenesene) ili 

formirane izvan mjesta njihova sadašnjeg zalijeganja. 

(2) Termin koji označava fosile uklonjene erozijom s 

mjesta njihova prvobitnog taloženja i pretaložene; v. 

allochthonous. (3) Termin koji označava faunu ili fl oru 

koja nije autohtona. 

heterodont – (1) heterodontan. (a) Termin za označavanje 

sustava zuba (dentition) brave nekih moluska 

školjkaša (bivalves, bivalve mollusks) koji se sastoji 

od malobrojnih, izrazito diferenciranih, kardinalnih 

(glavnih) zuba (cardinal teeth) i lateralnih (postranih) 

zuba (lateral teeth) koji upadaju u jamice (depressions) 

suprotne polovice ljušture. (b) Termin za označavanje 

sustava brave ljuštura (hingement of valve) 

ostrakoda (dvoljušturaca, ostracodes) koji se sastoji 

od kombinacije dvaju tipova zatvaranja ljušturica 

– tipa »zub-jamica« (tooth-and-socket type) i tipa »rebro-brazda« 

(ridge-and-groove type) i karakteriziran 

je šiljastim ili slabo nazupčanim zubima na jednoj 

ili na objema ljušturicama, koji su u vezi s rebrom 

na jednoj polovici ljušturice i brazdom na drugoj 

polovici. (c) Termin za označavanje vertebrata (kralješnjaka, 

vertebrates) koji imaju izrazito nejednake 

zube, osobito sisavaca (mammals). (2) heterodont, 

raznozupka, nejednakozupka. Molusk školjkaš iz reda 

Heterodonta koji ima malo zuba brave, ali obično i 

kardinalne (glavne) i lateralne (postrane) zube i nejednake 

aduktore (mišiće zatvarače ljušture, adductor 

muscles). Zubni sustav brave je heterodontan. 

Sinonim: heterodont mollusks. 

heterodont mollusk – heterodont, raznozupka, v. heterodont, 

2. 

heterogranular – heterogranularan, nejednakozrnast. 

Termin za označavanje teksture stijena koje imaju 

kristale znatno raličitih veličina. U eruptivnim (magmatskim) 

stijenama (igneous rocks) krivulja distribucije 

veličine zrna može biti relativno ravna ilustrirajući 

veliki raspon veličina koje su gotovo jednako 

zastupljene. U metamorfnim stijenama (metamorphic 

rocks) veličina zrna je karakterizirana s nekoliko 

preklapajućih krivulja log-normalne distribucije 

(razdiobe). Također se tim terminom označavaju stijene 

s takvom teksturom. Sinonim: inequigranular; v. 

homogranular.

heterolithic unconformity 395 

high-BTU (high-Btu) gas (HBG) 

heterolithic unconformity – nesklad, v. nonconformity, 

1. 

heteromorphic – heteromorfan. U petrologiji – termin 

koji označava eruptivne (magmatske) stijene (igneous 

rocks) sličnog kemijskog sastava, ali različitog 

mineralnog sastava. 

heteromyarian – (1) heteromijarni. Termin za označavanje 

nekih moluska školjkaša (bivalves, bivalve 

mollusks) ili njihovih ljuštura koji imaju nejednake 

mišiće aduktore (mišiće zatvarače ljuštura, adductor 

muscles) – prednji aduktor (anterior adductor muscle) 

vidljivo je manji od stražnjeg aduktora (posterior adductor 

muscle). (2) heteromijarni molusk (mekušac), v. 

heteromyarian, 1. 

heteromyarian mollusk – heteromijarni molusk (mekušac), 

v. heteromyarian, 1. 

heterostracan fi shes – heterostraka, raznoštitnjače, v. 

heterostracans. 

heterostracans (Heterostraci) – heterostraka, raznoštitnjače. 

Skupina izumrlih riba ostrakodermi (štitnjača, 

ostracoderms). Karakterizirane su spljoštenim leđnim 

i trbušnim pločama (štitovima) na glavoprsnom dijelu 

tijela (dorsal head-trunk plates, ventral head-trunk 

plates), uzajamno zglobno spojenim uskim pločicama 

koje pokrivaju otvore za škrge (gill apertures). 

Uključuju najstarije poznate kralješnjake (vertebrates). 

Stratigrafska rasprostranjenost: donji ordovicijgornji 

devon. Sinonim: heterostracan fi shes. 

Hettangian, Hettangian stage – hetangij, hettang. 

Stratigrafski kat najdonjeg dijela jure (lowermost Jurassic) 

u Europi – iznad reta (Rhaetian) trijasa, a ispod 

sinemurija (Sinemurian). Obuhvaća vremenski raspon 

od prije 200 do 195 milijuna godina. 

hexacorals – heksakoralji, skleraktinije, šestorolovkaši, v. 

scleractinians. 

hexactinellids – staklače, spužve staklače, v. hyalosponges. 

hexagonal crystal system – heksagonski kristalni sustav, 

v. hexagonal system. 

hexagonal kelly – heksagonalna (šesterokutna) radna 

šipka, radna šipka heksagonalnog (šesterokutnog) 

presjeka, v. kelly. 

hexagonal pattern – heksagonska (šesterokutna) mreža 

(raspored) bušotina. Tip mreže (rasporeda) bušotina 

za konvencionalno zavodnjavanje naftnih ležišta 

(waterfl ood) u kojoj je jedna proizvodna bušotina 

okružena sa šest vodnih injekcijskih bušotina raspoređenih 

po šesterokutu. Heksagonska mreža bušotina 

je zapravo mreža bušotina «7 točaka» (v. sevenspot 

well pattern). 

hexagonal system – (1) heksagonski sustav (kristalni 

sustav). Jedan od šest kristalnih sustava (sustava simetrije 

kristala, crystal system) karakteriziran jednom 

trigirom (osi simetrije trećeg reda, threefold axis of 

symmetry) ili heksagirom (osi simetrije šestog reda, 

sixfold axis of symmetry) koja je nejednaka po duljini 

i okomita na tri druge jednake osi koje leže u horizontalnoj 

ravnini i uzajamno se sijeku pod kutom 

od 120°. Ta defi nicija uključuje i trigonski kristalni 

sustav (v. trigonal system) sa simetrijom trećeg reda 

(threefold symmetry) koji se, međutim, može smatrati 

samostalnim, tj. dva sustava simetrije trećeg reda i 

simetrije šestog reda (sixfold symmetry) mogu se defi 

nirati odvojeno; v. isometric system, monoclinic system, 

orthorhombic system, tetragonal system, triclinic 

system. (2) heksagonska (šesterokutna) mreža (raspored) 

bušotina, v. hexagonal pattern. 

hexagon kelly – heksagonalna (šesterokutna) radna 

šipka, radna šipka heksagonalnog (šesterokutnog) 

presjeka, v. kelly. 

hexane – heksan. Ugljikovodik alkanskog (parafi nskog) 

reda. Bezbojna, otrovna, hlapljiva i zapaljiva tekućina. 

Sastojak je sirovih nafti i benzina, a katkada postoji 

u maloj količini i u prirodnom plinu. 

hiatus – hijat, hiatus, stratigrafska praznina. (1) Prekid ili 

poremećaj redoslijeda sedimentacije u geološkom 

profi lu (presjeku), na primjer, nepostojanje u stratigrafskom 

profi lu stijena koje bi u njemu normalno 

trebale biti, bilo zbog toga što ih ondje nikada nije 

bilo (nisu nikada bile sedimentirane), bilo zbog 

erozije koja se odvijala prije početka sedimentacije 

iznad zaliježućih slojeva (slojeva iznad praznine). (2) 

Vremenski prekid, na primjer, vremenski interval tijekom 

kojeg nije bilo sedimentacije ili tijekom kojeg 

nije bilo zajedno ni sedimentacije ni erozije. 

Hibernian orogeny – hibernijska orogeneza, v. Erian 

orogeny. 

hidden layer – slijepi sloj. U seizmičkoj prospekciji – (1) 

Sloj koji ne daje primarnu refl eksiju na seizmičkom 

zapisu. Sinonim: blind layer; v. blind zone, 1. (2) Sloj 

koji se ne može detektirati seizmičkim metodama 

refrakcije zbog toga što je on sloj s malom brzinom 

širenja seizmičkih valova (low-velocity layer) koji zaliježe 

ispod sloja s velikom brzinom širenja valova 

(high-velocity layer) ili zbog toga što je pretanak da 

bi dao izraženi signal nailaska. Sinonim: blind layer; 

v. blind zone, 1. 

hidden reserves – skrivene rezerve. Rezerve nafte i plina 

koje nisu uključene u obračunane rezerve. 

high – (1)uizdignuće, strukturno uzdignuće. U strukturnoj 

geologiji – opći termin koji se primjenjuje za 

označavanje struktura, kao što su bilo brda (crest), 

antiklinala (anticline) ili doma (dome). Sinonim: structural 

high. (2) uzvisina, uzvišica, v. topographic high. 

high-alkalinity drilling mud – visokoalkalna bušaća 

isplaka, bušaća isplaka s visokim pH, v. high-pH drilling 

mud. 

high-alumina cement – visokoaluminatni cement. 

Cement pripravljen od boksita i vapnenca koji se 

primjenjuje za cementaciju bušotina u procesu povećanja 

iscrpka nafte (EOR-procesu) metodom podzemnog 

izgaranja nafte (in-situ combustion). 

high-angle cross-bedding – kosa slojevitost strmog 

nagiba. Kosa slojevitost u kojoj kosi slojevi imaju 

srednji maksimalni nagib od 20° ili više; v. low-angle 

cross-bedding. 

high-angle fault – rasjed sa strmim nagibom. Normalni 

ili reverzni rasjed s kutom nagiba rasjedne plohe većim 

od 45°; v. fault. 

high-angle hole – bušotina s velikom devijacijom. Bušotina 

čija je devijacija (odstupanje smjera kanala od 

okomice) veća od 50°. 

high arctic climate – polarna klima, v. polar climate. 

high bottom – debeli talog vode i mulja. Nakupina vode 

i mulja na dnu naftnog rezervoara tolike debljine da 

je nemoguće ispumpati naftu iz rezervoara u naftovod 

bez usisavanja određene količine taloga pri pražnjenju 

rezervoara. U takvim slučajevima rezervoari 

se moraju očistiti prije pražnjenja. 

high-BTU (high-Btu) gas (HBG) – (1) plin visoke toplin

high-calcium limestone 396 

high-performance liquid chromatography (HPLC) 

ske vrijednosti, visokokalorični plin, v. high calorifi c 

value gas. (2) supstitucijski (zamjenski) prirodni plin, v. 

substitute natural gas. 

high-calcium limestone – visokokalcijski vapnenac (vapnenjak). 

Vapnenac koji sadrži vrlo malo magnezija, 

osobito vapnenac u kojem je uvjetni MgO ekvivalent 

manji od 1,1% ili u kojem je uvjetni ekvivalent 

magnezij-karbonata manji od 2,3%. Dolomita nema 

(magnezij-karbonat je samo u čvrstoj otopini u kalcitu). 

Sadržaj karbonata kalcija je veći od 95%; v. magnesian 

limestone. 

high calorifi c value gas – plin visoke toplinske vrijednosti, 

visokokalorični plin. Plinovito gorivo (prirodni 

ili sintetski plin) s visokom toplinskom vrijednošću. 

Sinonimi: high-BTU gas, high-CV gas, high heating 

value gas; v. low calorifi c value gas, medium calorifi c 

value gas. 

high-concentration low-pore (small-pore) volume 

surfactant fl ood (fl ooding) – istiskivanje nafte 

injektiranjem malog obroka otopine površinski aktivne 

tvari visoke koncentracije. Jedna od dviju bazičnih 

varijanata kemijskih procesa povećanja iscrpka nafte 

(EOR-procesi) u kojoj se za istiskivanje nafte rabe 

vodene ili naftne otopine s visokom koncentracijom 

površinski aktivne tvari (surfaktant), ali su injektirani 

obroci relativno mali (3% do 20% pornog volumena 

ležišta). U usporedbi s drugom bazičnom varijantom 

(otopina niske koncentracije – veliki obrok injektiranja) 

tom se metodom ostvaruje veći iscrpak nafte; v. 

low-concentration high-pore volume surfactant fl ood, 


high-CV gas – plin visoke toplinske vrijednosti, visokokalorični 

plin, v. high calorifi c value gas. 

high dip – veliki nagib. Kut nagiba padine veći od 5°. 

high-energy coast – visokoenergijska obala. Obala s 

visokom djelatnošću valova, obala izložena djelovanju 

talasanja oceana i morskih oluja i karakterizirana 

srednjom visinom loma valova većom od 50 cm; v. 

low-energy coast, moderate energy coast. 

high-energy environment – visokoenergijska sredina 

sedimentacije. Vodena sredina sedimentacije karakterizirana 

visokim nivoom energije (energy level) 

i intenzivnom turbulentnošću (turbulentnim djelovanjem) 

izazvanom valovima, strujama i lomom 

valova koji sprječavaju taloženje i akumuliranje fi nozrnastog 

sedimenta, na primjer, žal (plaža) ili riječno 

korito gdje se odlažu pješčani talozi; v. low-energy 

environment. 

high-enthalpy geothermal resources – visokotemperaturni 

geotermalni resursi. Resursi geotermalne 

energije s visokim sadržajem topline, koji su pogodni 

za proizvodnju električne energije. Resursi zasićene 

pare temperature iznad 150 °C. 

higher calorifi c value – gornja toplinska (kalorična) vrijednost, 

v. superior calorifi c value. 

higher heating value (HHV) – gornja toplinska (kalorična) 


higher heat value (HHV) – gornja toplinska (kalorična) 


high-GOR crude – slojna nafta s velikim skupljanjem 

(kontrakcijom), v. high-shrinkage crude oil. 

high-GOR crude oil – slojna nafta s velikim skupljanjem 


high-GOR oil – nafta s velikim skupljanjem (kontrakcijom), 

v. high-shrinkage crude oil. 

high-grade metamorphism – metamorfoza (metamorfi 

zam) visokog stupnja, v. high-rank metamorphism. 

high-gravity crude – laka sirova nafta, v. high-gravity 

crude oil. 

high-gravity crude oil – laka sirova nafta. Sirova nafta 

male relativne gustoće (gustoće) – ovisno o defi nicijama: 

(a) između 0,825 i 0,875 (između 30 i 40 °API), 

ili (b) manja od raspona gustoća od 0,800 do 0,825 

(veća od raspona gustoća od 40 do 45 °API) – vrijednost 

gustoće je visoka kada se izražava u stupnjevima 

API, a niska kada je izražena u jedinici metričkog 

mjernog sustava). Sinonimi: high-gravity crude, highgravity 

oil; v. low-gravity crude oil, medium-gravity 

crude oil, light crude oil, heavy crude oil, extra-heavy 

crude oil, API gravity. 

high-gravity oil – laka nafta, v. high-gravity crude oil. 

high heating value – gornja toplinska (kalorična) vrijednost, 


high heating value gas – plin visoke toplinske vrijednosti, 

visokokalorični plin, v. high calorifi c value gas. 

high-level ground water – gornja podzemna voda 

(voda podzemnica). Podzemna voda koja zaliježe 

iznad osnovnog vodonosnog horizonta i od njega 

je odijeljena nepropusnim ili slabo propusnim materijalom 

(na primjer, slojevima pepela, intruzivnim 

eruptivnim stijenama ili ledom). Takva podzemna 

voda napravi vlastiti put kroz niskopropusne materijale, 

preko njih ili oko njih i stapa se s glavnom masom 

podzemne vode. 

high level test – ispitivanje granice rastezanja, v. yield 

testing. 

high lime content drilling mud – visokovapnena bušaća 

isplaka, v. lime-base drilling mud. 

high lime drilling mud – visokovapnena bušaća isplaka, 

v. lime-base drilling mud. 

high-lime mud – visokovapnena isplaka, v. lime-base 

drilling mud. 

highly deviated well – bušotina s velikim otklonom. 

Kosa bušotina (bušotina s kosim kanalom) čiji je kut 

otklona od okomice jednak 30 do 80 stupnjeva. 

highly undersaturated oil reservoir – vrlo nezasićeno 

naftno ležište. Prema klasifi kaciji naftnih ležišta na 

bazi sastava fl uida – ležište čiji je tlak zasićenja znatno 

niži od tlaka ležišta s odgovarajućim niskim faktorom 

otopljenog plina. Takva ležišta su obično plitka, 

s naftom velike gustoće. U ekstremnim slučajevima 

tlak zasićenja ležišta može biti blizak atmosferskom, 

s dubinom bušotina samo nekoliko desetaka metara 

i gustoćom nafte od 1 do 1,015. 

highmoor peat – močvarni (mahovinasti) treset. Treset 

koji zaliježe na visinskim močvarama i sastoji se 

pretežito od mahovine tresetara (sphagnum). Vlaga 

u močvarnom tresetu potječe od oborinskih voda 

umjesto od podzemnih i posjeduje visoku kiselost. 

Sadržaj mineralne tvari (pepela) i dušika je nizak, a 

sadržaj celuloze visok. Sinonimi: bog peat, moorland 

peat, moor peat, moss peat, sphagnum peat. 

high-performance chromatography – visokotlačna 

(visokodjelotvorna) tekućinska kromatografi ja, v. 

high-performance liquid chromatography. 

high-performance liquid chromatography (HPLC) 

– visokotlačna (visokodjelotvorna) tekućinska kromatografi 

ja. Kolonska tekućinska kromatografi ja (column 

chromatography) pod visokim tlakom koja je 

predviđena za djelotvornije razdvajanje. Sinonimi:

high-pH drilling mud 397 

high-resolution dipmeter 

high-performance chromatography, high-pressure 


high-pH drilling mud – bušaća isplaka s visokim pH (s 

visokom vrijednošću pH), visokoalkalna bušaća isplaka. 

Vrlo alkalna bušaća isplaka (s pH vrijednošću većom 

od 10,5) s visokom koncentracijom karbonata 

i sulfata. Kao aditiv isplakama za postizanje visoke 

vrijednosti pH rabi se natrijev hidroksid. Sinonim: 

high-alkalinity drilling mud. 

high-pH mud – isplaka s visokim pH (s visokom vrijednošću 

pH), visokoalkalna isplaka, v. high-pH drilling 

mud. 

high-pressure chromatography – visokotlačna (visokodjelotvorna) 

tekućinska kromatografi ja, v. high-performance 

liquid chromatography. 

high-pressure gas displacement – istiskivanje nafte 

visokotlačnim plinom (plinom pod visokim tlakom). 

Proces povećanja iscrpka nafte (EOR-proces) miscibilnim 

istiskivanjem injektiranim plinom (miscible 

drive) s postotnim udjelom srednjih ugljikovodika 

(hydrocarbons intermediates) nižim od njihova udjela 

u kritičnoj plinskoj smjesi (critical gas mixture) pri 

visokom tlaku – općenito većem od 175 bar. Obično 

se rabe dvije vrste plina – suhi prirodni plin (plin s 

niskim sadržajem srednjih ugljkovodika – od etana 

do heksana) i inertni plin. Proces se odvija vaporizacijom 

– prelaženjem (masenom izmjenom) srednjih 

komponenata iz slojne nafte u injektirani plin i njegovim 

obogaćivanjem tim komponentama. Prema 

tome, da bi proces istiskivanja bio miscibilan, nafta 

mora sadržati znatnu količinu komponenata od 

etana do heksana. Sinonimi: high-pressure gas drive, 

high-pressure gas injection; v. high-pressure inert gas 

injection, high-pressure lean gas miscible fl ood. 

high-pressure gas drive – istiskivanje nafte visokotlačnim 

plinom (plinom pod visokim tlakom), v. high-pressure 

gas displacement. 

high-pressure gas injection – istiskivanje nafte visokotlačnim 

plinom (plinom pod visokim tlakom), v. highpressure 


high-pressure inert gas injection – istiskivanje nafte 

visokotlačnim inertnim plinom (inertnim plinom pod 

visokim tlakom). Varijanta procesa miscibilnog istiskivanja 

nafte visokotlačnim plinom kada se kao istiskivajući 

fl uid rabi inertni plin (na primjer, plinoviti 

produkti izgaranja – gorenjem separatorskog plina 

dobije se smjesa ugljik-dioksida i dušika). Nakon što 

se postigne miscibilnost, potrebno je samo injektirati 

plin za potiskivanje miscibilne fronte istiskivanja. 

Prema tome, moguće je u početku injektirati mali 

obrok plinovitog ugljikovodika (oko 5% pornog volumena 

ležišta) da se postigne miscibilnost i zatim 

nastaviti istiskivanje injektiranjem jeftinijeg inertnog 

plina. Miscibilnost se može također postići injektiranjem 

smjese plinovitog ugljikovodika i inertnog plina 

ili samo inertnog plina od početka procesa ali uz 

viši tlak injektiranja. Inertni plin se također injektira 

radi potiskivanja obroka obogaćenog i ukapljenog 

naftnog plina u miscibilnim procesima istiskivanja 

nafte tim fl uidima; v. inert gas miscible fl ood. 

high-pressure lean gas miscible fl ood (fl ooding) 

– miscibilno istiskivanje nafte visokotlačnim suhim 

plinom (suhim plinom pod visokim tlakom). Proces 

povećanja iscrpka nafte (EOR-proces) kontinuiranim 

injektiranjem suhog plina pod visokim tlakom. 

Radi se o procesu istiskivanja nafte vaporizirajućim 

plinom (prelaženjem srednjih komponenata – od 

etana do heksana – iz slojne nafte u injektirani suhi 

plin – v. vaporizing-gas drive miscible fl ood) koji se 

odvija mehanizmom dinamičke miscibilnosti (mehanizmom 

miscibilnosti višestrukim kontaktima injektiranog 

plina sa slojnom naftom – v. multiple-contact 

miscibility). Prednosti tog tipa EOR-procesa su gotovo 

100%-tna efi kasnost istiskivanja, niži troškovi s 

obzirom na obogaćeni i ukapljeni naftni (LPG) plin 

(suhi plin je jeftiniji), sposobnost obnavljanja miscibilnosti 

u ležištu (ako dođe do njena gubitka tijekom 

procesa istiskivanja nafte), mogućnost ponovnog 

injektiranja plina i kontinuirano injektiranje, tako da 

nema problema s dimenzioniranjem obroka injektiranja. 

Nedostaci su ograničenost primjene (slojna 

nafta mora biti bogata komponentama od etana do 

heksana), visok tlak injektiranja i nizak koefi cijent 

obuhvata ležišta. 

high-pressure natural gas – visokotlačni prirodni plin. 

Prirodni plin čiji je tlak veći od 200 kPa (2 bar). Defi nicija 

tlaka plina se znatno razlikuje među korisnicima. 

high-pressure natural gas injection – istiskivanje nafte 

visokotlačnim prirodnim plinom (prirodnim plinom 

pod visokim tlakom). Varijanta metode miscibilnog 

istiskivanja nafte visokotlačnim plinom kada se kao 

istiskivajući fl uid rabi prirodni plin. Proces se primjenjuje 

na dubokim ležištima budući da minimalni 

potrebni ležišni tlak iznosi 200 do 300 bar. Nafta 

mora biti bogata srednjim ugljikovodicima (komponentama 

od etana do heksana); v. high-pressure gas 

injection. 

high-pressure separator – visokotlačni separator. Horizontalna 

posuda (separator) kroz koju prolazi struja 

(produkcija) plina visokog tlaka i niske temperature 

radi odvajanja (separacije) slobodne tekuće i plinovite 

faze. 

high-pressure squeeze cementing – cementacija pod 

tlakom većim od tlaka loma formacije. Operacija visokotlačne 

cementacije bušotina u kojoj je završni (konačni) 

tlak cementacije veći od tlaka loma formacije 

(formation fracture pressure). 

high-pressure valve – visokotlačni ventil. U tehnologiji 

obrada slojeva – tip ventila koji se primjenjuje na visokotlačnim 

vodovima u obradama slojeva (bušotina) 

hidrauličkim frakturiranjem i kiselinom. 

high-pressure well – visokotlačna bušotina. Bušotina 

sa statičkim tlakom na ušću (tlakom na ušću kada je 

zatvorena) većim od 140 bar (2000 psi). 

high-priced gas – plin s višom cijenom. Prirodni plin 

koji zaliježe na dubinama većim od 4500 metara 

(15000 stopa) i kojem je propisom odobrena posebna 

stimulativna cijena (zbog velikih troškova bušenja 

i proizvodnog opremanja tako dubokih bušotina), za 

razliku od cijene plina iz plićih ležišta. 

high-resolution dipmeter – visokorezolucijski pandažmetar, 

pandažmetar s visokom rezolucijom. Karotažni 

pribor visoke rezolucije za mjerenje veličine 

nagiba (kuta nagiba) geoloških formacija kojim se 

registriraju četiri krivulje električne otpornosti mikrosondama 

(microresistivity curve) i dodatnu krivulju 

na pomaknutoj dubini u odnosu na mikrosonde 

dobivenu elektrodom na jednoj papuči. Dodatna 

krivulja se rabi za korekciju zbog varijacije brzine dizanja 

karotažne sonde.

high-rank metamorphism 398 

high-rank metamorphism – metamorfoza (metamorfi 

zam) visokog stupnja. U geologiji – metamorfoza 

(metamorfi zam) koja se odvija pri visokim tlakovima 

i temperaturama. Sinonim: high-grade metamorphism; 

v. low-rank metamorphism, metamorphic grade. 

high-shrinkage crude – sirova nafta s velikim skupljanjem 


high-shrinkage crude oil – sirova nafta s velikim skupljanjem 

(kontrakcijom). Proizvedena sirova nafta s 

visokim faktorom skupljanja (kontrakcije). Nema precizne 

defi nicije takve nafte. Općenito se karakterizira 

kao nafta relativne gustoće između 0,780 i 0,850 ili 35 

i 50 °API (po drugim defi nicijama kao nafta relativne 

gustoće manje od 0,825/veće od 40 °API ili manje od 

0,875/veće od 30 °API), s velikim početnim faktorom 

(količinom) otopljenog plina – od 90 do 140 m 3 /m 3 

(po drugim defi nicijama od 180 do 700 m 3 /m 3 ili od 

360 do 590 m 3 /m 3 ) i s faktorom skupljanja (kontrakcije) 

manjim od 0,5. Veliko skupljanje nafte je obično 

uzrokovano većom koncentracijom srednjih i 

manjom koncentracijom težih ugljikovodika nego 

normalna nafta. Prema nekim izvorima, taj termin je 

sinonim za termin volatile crude oil (hlapljiva nafta). 

Sinonimi: high-shrinkage crude, high-shrinkage oil, 

high-GOR crude, high GOR-crude oil, high-GOR oil. 

high-shrinkage oil –nafta s velikim skupljanjem (kontrakcijom), 

v. high-shrinkage crude oil. 

high-speed layer – sloj s velikom brzinom širenja valova. 

U seizmičkoj prospekciji – podzemni sloj (stijena) u 

kojem je brzina širenja (rasprostiranja) seizmičkog 

vala (seismic wave-propagation velocity) veća nego 

u iznad zaliježućem sloju (stijeni) i koji, prema tome, 

može biti nosilac, odnosno može prenositi energiju 

vodećeg refraktiranog vala (head-wave energy). Sinonim: 

high-velocity layer. 

high-sulfur crude (crude oil) – visokosumporna sirova 

nafta. Sirova nafta koja sadrži više od 1,7% (masenih) 

sumpora. Dio sumpora je i u obliku drugih spojeva 

osim sumporovodika – u obliku merkaptana, disulfi - 

da i/ili cikličkih aromatskih sulfi da. Drugi oblik pisanja 

termina: high-sulphur crude. 

high-sulphur crude (crude oil) – visokosumporna sirova 

nafta, v. high-sulfur crude. 

high-temperature oxidation – visokotemperaturna 

oksidacija. Jedan od dvaju tipova režima podzemnog 

izgaranja nafte (uz niskotemperaturnu oksidaciju). 

Reakcija u procesu podzemnog izgaranja kada 

je temperatura izgaranja veća od 340 °C. Produkti 

izgaranja su ugljik-dioksid, ugljik-monoksid, dušik, 

kisik i voda. Sadržaj goriva pri uvjetima visokotemperaturne 

oksidacije se obično određuje analizom 

laboratorijskih pokusa izgaranja s ležišnom stijenom 

i slojnom naftom; v. in-situ combustion, low-temperature 

oxidation. 

high-temperature reservoir – geotermalno ležište s 

visokom temperaturom. Geotermalno ležište s bazičnom 

temperaturom fl uida većom od 150 °C. 

high-velocity layer – sloj s velikom brzinom širenja valova, 

v. high-speed layer. 

high-water platform – platforma visoke vode. U geologiji 

– abrazijska terasa (v. wave-cut bench) ili platforma 

otapanja (solution platform) koja se formirala 

(razvila) malo ispod nivoa visoke vode, obično na 

površini stijena. 

high-yield clay – glina s visokim prinosom isplake. U 

historical geology 

tehnologiji isplaka – komercijalna glina s natrijskim 

monmorijonitom (sodium montmorillonite) koja daje 

prinos isplake od 4,8 do 8 m 3 po jednoj toni (30 do 50 

bbl/t) za razliku od gline s niskim prinosom isplake 

(v. low-yield clay). 

hillwash – spiranje (otplavljivanje) kišnicom, v. rainwash, 

1. 

hinge – (1) fl eksura (pregib) bore. U geologiji – točka 

maksimalne savijenosti bore. Sinonim: fl exure. (2) 

brava. U zoologiji i paleontologiji – skupni termin za 

označavanje struktura dorzalnog (leđnog) područja 

koje funkcioniraju tijekom otvaranja i zatvaranja 

ljuštura dvodijelnih školjaka (valves of bivalve shell), 

osobito fl eksibilni (gipki) ligamentni spoj (fl exible ligamentous 

joint). 

hinge fault – zglobni rasjed. Rasjed čije se jedno krilo 

pri pomicanju (kretanju) zakreće oko osi koja je 

okomita na rasjednu površinu (paraklazu, fault plane). 

Veličina pomaka raste razmjerno udaljenosti od 

točke zakretanja krila (zgloba rasjeda, hinge). Termin 

je prijeporan; v. pivotal fault, rotational fault, scissor 

fault. 

hinge line – (1) linija između stabilne i nestabilne regije. 

U strukturnoj geologiji – linija ili granica između 

stabilne regije i regije u kojoj se zbivaju pokreti prema 

gore ili dolje. U geologiji kvartara to je granica 

između regije u kojoj se zbiva postglacijalno uzdizanje 

(postglacial uplift) i regije bez uzdizanja. (2) linija 

između sedimenata šelfa i dubokog bazena. Linija u 

sedimentacijskom bazenu (sedimentary basin) koja 

razdvaja relativno tanke sedimente šelfa istaložene 

u plitkoj, stabilnoj sredini i debele sedimente dubokog 

bazena koji su se istaložili u brzo tonećem 

bazenu. (3) zglobna linija rasjeda. Linija duž rasjedne 

površine (paraklaze, fault surface) po kojoj se mijenja 

smjer prividnog pomicanja (apparent displacement). 

(4) linija fl eksure (pregiba) bore. Linija koja spaja točke 

fl eksure ili pregiba bore (maksimalne savijenosti ploha 

slojevitosti u bori). 

hinge-line fault – rasjed po zglobnoj liniji. Rasjed koji se 

pojavljuje kao posljedica rastućeg opterećenja sedimentima 

(preopterećenja sedimentima, sedimentary 

overload), osobito u područjima velikih zaljeva s vertikalnim 

pomicanjima prema dolje i povećavanjem 

debljine sedimenata u smjeru prema moru. Defi nicija 

je alternativna interpretacija konsedimentacijskih 

rasjeda (v. growth fault) na američkom području 

Meksičkog zaljeva (Gulf Coast). 

histogram – histogram. Grafi čki prikaz distribucije (razdiobe) 

frekvencije (frequency distribution) danih veličina 

vertikalnim stupcima čija je visina proporcionalna 

frekvenciji pojavljivanja (frequency of occurence) 

dane veličine unutar svakog intervala razreda. Zbog 

podjele osi x na susjedne intervale razreda između 

stupaca nema praznog prostora ako su svi razredi 

predstavljeni u danom uzorku. Histogrami se obično 

primjenjuju u litologiji za prikazivanje distribucije 

veličine čestica u sedimentima (rezultata granulometrijskih 

analiza). 

historical geology – historijska geologija. Glavna grana 

geologije koja se bavi izučavanjem povijesti razvoja 

(evolucije) Zemlje i njenih oblika života od postanka 

do današnjeg dana. Historijska geologija, prema 

tome, obuhvaća istraživanja u području stratigrafi je, 

paleontologije i geokronologije i također izučavanje

history matching 399 

hole instability 

paleosredina, glacijalnih perioda tektonike ploča. 

Komplementarna je fi zičkoj (općoj ili dinamičkoj) 

geologiji (v. physical geology). 

history matching – simulacijsko usuglašavanje historijata 

proizvodnje. Ispitivanje (testiranje) modela ležišta 

radi određivanja može li model prikazati stvarno 

ponašanje ležišta, tj. radi vrednovanja opisa ležišta. 

Uspoređuje se stvarno ponašanje ležišta i pojedinačnih 

bušotina sa simuliranim (izračunanim) tlakovima 

i proizvodnjom slojnih fl uida. Ulazni parametri u 

modelu se moraju podešavati sve dok se ne postigne 

prihvatljiva usklađenost rezultata simulacije i 

stvarnih pokazatelja ponašanja ležišta. Tipično se 

podešavaju permeabilnost ležišta (za usklađivanje 

gradijenata tlaka), permeabilnost i površinsko prostiranje 

zona šejla ili zona niske permeabilnosti (za 

usklađivanje vertikalnog strujanja fl uida), relativne 

permeabilnosti (za usklađivanje dinamičke distribucije 

zasićenja ležišta fl uidima i gradijenata tlaka) 

te parametri vodonosnog bazena napajanja ležišta 

(akvifera) – permeabilnost, poroznost i debljina (za 

usklađivanje volumena pritoka vode i distribuciju 

vode iz akvifera u ležište). Tek nakon prihvatljivo 

usklađenog (usuglašenog) simuliranog i stvarnog 

historijata proizvodnje može se pristupiti simulaciji 

budućeg ponašanja ležišta – kapaciteta proizvodnje 

plinskog faktora (GOR), vodo-naftnog faktora (WOR), 

ležišnog tlaka, zasićenja fl uidima i položaja fronti fl uida 

te konačnog iscrpka. 

history of well – historijat bušotine. Pisani izvještaj s 

podacima o bušenju (drilling data), završnom proizvodnom 

opremanju (completion data) i proizvodnji 

bušotine (production data) – takav izvještaj zahtijevaju 

neke američke savezne države. 

hodochrone – hodokrona. U seizmologiji – rijetko upotrebljavani 

sinonim termina traveltime curve (dromokrona 

ili krivulja vrijeme-udaljenost). 

hodograph – hodograf. U seizmologiji – rijetko upotrebljavani 

sinonim termina traveltime curve (dromokrona 

ili krivulja vrijeme-udaljenost). 

hoist cable – tegleće uže, uže za dizanje, v. hoisting cable. 

hoist drum – bubanj za tegleće uže, v. hoisting drum. 

hoisting block – pokretni (pomični) koloturnik, v. traveling 

block. 

hoisting cable – tegleće uže, uže za dizanje. Teško žičano 

uže koje se na postrojenjima za rotacijsko bušenje 

(rotary drilling rig) rabi za spuštanje opreme u bušotinu 

i dizanje (izvlačenje). Užad za tegljenje je spletena 

od čelične žice i identifi cira se brojem strukova 

i brojem žica u svakom struku. Raspon promjera je 

od 25,4 do 41,3 mm (1 do 1 5 / 8 inča). Termin hoisting 

cable je ustvari sinonim za termin drilling cable (bušaće 

uže). Sinonimi: hoist cable, hoisting line, hoisting 

rope, hoist rope. 

hoisting drum – bubanj za tegleće uže. Bubanj dizalice 

bušaćeg postrojenja (drawworks) oko kojeg se namata 

uže za spuštanje i dizanje opreme. Sinonimi: 

hoist drum 

hoisting line – tegleće uže, uže za dizanje, v. hoisting 

cable. 

hoisting plug – čep (nazuvica) za dizanje, v. lifting nipple. 

hoisting rope – tegleće uže, uže za dizanje, v. hoisting 

cable. 

hoisting system – sustav za dizanje. Sustav uređaja 

na bušaćem postrojenju (drilling rig) koji se rabe za 

spuštanje opreme u bušotine i dizanje (izvlačenje) iz 

njih. Sustav se sastoji od bušaće dizalice (drawworks), 

nepokretnog koloturnika (crown block), pokretnog 

koloturnika (traveling block), kuka (hooks), elevatora 

(elevators), sidra bušaćeg užeta (deadline anchor), 

bušaćeg užeta (drilling cable) i bušaćeg tornja 

(derrick) ili jarbola (mast). 

hoist rope – tegleće uže, uže za dizanje, v. hoisting cable. 

holddown, hold-down – zahvatni držač (sidreno uporište, 

dosjedno sidro) dubinske pumpe. Sidreni uređaj za 

držanje dubinske pumpe s klipnim šipkama (suckerrod 

pump) u radnom položaju. Držač se može nalaziti 

na vrhu ili dnu pumpe sa stacionarnim cilindrom i 

samo na dnu pumpe s pomičnim cilindrom. 

holdup, hold-up – kapacitet retencije fl uida. Površina 

poprečnog presjeka cjevovoda koja je lokalno zauzeta 

s jednom od faza u višefaznom strujanju u odnosu 

na poprečni presjek cjevovoda na istom mjestu. 

hole – (1) kanal bušotine. Kanal bušotine izbušen dlijetom. 

Sinonimi: bore, borehole, drill hole, wellbore. (2) 

bušotina, v. well. 

hole curvature – zakrivljenost kanala bušotine. Promjena 

otklona (kuta otklona) smjera kanala bušotine od 

vertikale i azimuta kanala. 

hole deviation – devijacija (otklon) bušotine (kanala bušotine), 

v. deviation, 1, 2. 

hole inclination log – mjerenje kuta nagiba kanala bušotine. 

Mjerenje kuta otklona (odstupanja) smjera 

kanala bušotine od vertikale (u stupnjevima) i azimuta 

na raznim dubinama bušotine radi određivanja 

trajektorije i smjera kanala bušotine. Primjenjuje 

se u slučajevima: (a) kada se bušotina mora izbušiti 

orijentirano (koso usmjereno); (b) kada bušotina 

mora doseći specifi čni cilj na određenoj dubini; (c) 

kada se buši interventna bušotina za gušenje erupcije 

druge bušotine (bušenje kanala blizu ili u kanal 

eruptirajuće bušotine), i (d) kada se buši više orijentiranih 

(koso usmjerenih) bušotina s jedne lokacije na 

površini. 

hole instability – nestabilnost kanala (stijenke kanala) 

bušotine. Karakteristika kanala bušotina koje su probušile 

formacije (slojeve) sklone tečenju, urušavanju 

i bubrenju. Najnestabilnije formacije su šejl i solne 

naslage. Uzroci nestabilnosti kanala mogu biti: (a) 

tlak pokrovnih (iznad zaliježućih) stijena; (b) sile gibanja 

Zemlje: (c) porni tlak formacije; (d) apsorpcija 

vode, bubrenje ili disperzija, i (e) strukturna naprezanja. 

Nestabilnost stijenke kanala će se pojaviti u 

slučaju kada je rasterećenje od tlaka pokrovnih naslaga 

(relief of overburden pressure) veće od granice 

elastičnosti bušene formacije što rezultira plastičnim 

tečenjem stijena. Nenormalno visoki porni tlak može 

uzrokovati erupciju ako postoji u formaciji visoke 

permeabilnosti. Ako je razlika tlaka između stijenke 

kanala bušotine i fl uida u kanalu velika, formacija 

se može urušiti. Problemi tijekom bušenja koji su 

povezani s nestabilnošću kanala bušotine uključuju: 

(a) nedjelotvorno čišćenje kanala bušotine; (b) 

zaklinjenje (ukliještenje) bušaćih šipki; (c) stvaranje 

prepreka u kanalu bušotine od urušenog stijenskog 

materijala; (d) proširenje (povećanje promjera) kanala 

bušotine; (e) povećanje volumena isplake; (f)

hole opener 400 

nekvalitetnu cementaciju; (g) teškoće pri karotaži, i 

(h) porast troškova. Nestabilnost kanala bušotine se 

uobičajeno može kontrolirati uporabom odgovarajućih 

isplačnih fl uida za bušenje. 

hole opener – (1) proširivač kanala bušotine, v. underreamer. 

(2) dlijeto za početno bušenje. U procesu bušenja 

u podmorju – dlijeto velikog promjera za početak 

bušenja morskog dna. Kod nekih tipova tog dlijeta 

tlak cirkulirajućeg isplačnog fl uida izbacuje van krakove 

vrtljivih rezača i na taj način se poveća promjer 

dlijeta na početku bušenja. 

hole pump – isplačna (bušaća) pumpa, pumpa za cirkulaciju 

isplake, v. mud pump. 

hole temperature – temperatura bušotine (u bušotini). 

Slojna temperatura izmjerena u kanalu bušotine na 

danoj dubini. Raste s dubinom bušotine sukladno 

prirodnom geotermičkom gradijentu. Porast temperature 

grubo iznosi 1 C svakih 33 do 55 metara dubine, 

ali gradijent temperature široko varira. 

hollow rod – v. hollow sucker rod. 

hollow sucker rod – šuplja klipna (pumpna) šipka. Klipne 

(pumpne) šipke dubinske pumpe koje se rabe 

u bušotinama malog promjera s dvostrukom namjenom 

– kao klipne šipke i kao kolona uzlaznih cijevi 

(tubing). Sinonim: hollow rod. 

Holocene – holocen, holocenska (postglacijalna) epoha. 

Druga, suvremena epoha geološkog vremena kasnog 

kvartarnog perioda (Quaternary period) kenozojske 

ere (kenozoika) koja traje od kraja pleistocena 

(Pleistocene) do današnjeg vremena. Obuhvaća, kako 

se procjenjuje i prema raznim izvorima, približan 

vremenski raspon od prije 10.000 (ili 8.000 ili 5.000) 

godina do danas. Početak holocena se poklapa sa 

završetkom zadnje kontinentalne oledbe u sjevernoj 

Europi (Finskoj). Terminom holocen se također 

označava odgovarajuća serija stijena (series of rocks) 

i sedimenti (deposits). Kada se kvartar (Quaternary) 

označava kao era, holocen se smatra periodom. Iz 

holocena potječu najraniji pisani dokumenti (3.200 

godina prije Krista). Akumulacije ugljikovodika su 

rijetko nađene u holocenskim stijenama. Sinonimi: 

Postglacial epoch, Recent. 

Holocene epoch – holocenska epoha, holocen, v. Holocene. 

Holocenic system – holocenski sistem, v. Holocene. 

holoclastic rock – holoklastična stijena. Obična sedimentna 

klastična stijena (sedimentary clastic rock) za 

razliku od piroklastične stijene (v. pyroclastic rock). 

holocrystalline – holokristalan, pleokristalan. Termin 

za označavanje teksture eruptivne (magmatske) stijene 

(igneous rock) koja se u cijelosti sastoji samo od 

kristala, tj. koja nema staklenih dijelova. Terminom 

se također označava stijena s takvom teksturom. Sinonim: 

pleocrystalline. 

holohyaline – holohijalinski. Termin za označavanje 

eruptivne (magmatske) stijene (igneous rock) koja je 

u cijelosti sastavljena od stakla. 

holostean fi shes – holostei, cjelokoste, v. holosteans. 

holosteans (Holostei) – holostei, cjelokoste. Infrarazred 

aktinopterigija (riba zrakoperki, actinopterygians). 

Karakterizirane su dobro razvijenim koštanim skeletom. 

Vjerojatno predstavljaju stupanj u evoluciji koštunjača 

(osteichthyans). Uključuju živuće primjerke 

i varijetete mezozojskih formi. Sinonim: holostean 

fi shes. 

homologous 

holothurians – holoturiji, trpovi, morski krastavci, v. holothuroids. 

holothuroid echinoderms – holoturiji, trpovi, morski 

krastavci, v. holothuroids. 

holothuroids (Holothuroidea) – holoturiji, trpovi, morski 

krastavci. Razred ehinozoa (ježinaca, echinozoans). 

Bentoske životinje sa cilindričnim (crvolikim) 

tijelom (nalik krastavcu), bez krakova (arms). Hrane 

se muljem. Karakterizirani su nepostojanjem člankovitog 

oklopa (articulated test) i redukcijom skeletnih 

elemenata do mikroskopskih sklerita (vapnenih pločica 

uloženih u mekano kožno tkivo, sclerites). Stratigrafska 

rasprostranjenost: devon-danas. Sinonimi: 

holothurians, holothuroid echinoderms, sea cucumbers. 

Holsteinian – holštajn, holstein. Klimatsko-stratigrafski 

kat (climatostratigraphic stage) i fl oristički kat (fl oral 

stage) srednjeg pleistocena (Middle Pleistocene) u 

sjevernoj Europi – iznad elstera (Elsterian), a ispod 

sala (Saalian). Holštajn je vremenski ekvivalentan interglacijalu 

(međuledenom dobu) Mindel/Riss (Mindel/Riss 

interglacial). 

homalozoans (Homalozoa) – homalozoi. Potkoljeno 

ehinoderma (bodljikaša, echinoderms). Karakterizirani 

su nepostojanjem radijalne (zrakaste) simetrije 

(radial symmetry) i uglavnom imaju nesimetrično tijelo 

(asymmetrical body). 

home heating oil – loživo ulje za domaćinstva, ekstralako 

loživo ulje. Lako plinsko ulje slično dizelskom gorivu 

(po viskoznosti, gustoći i drugim svojstvima). Rabi 

se za zagrijavanje u domaćinstvima. 

homeoblastic – homeoblastičan. Koji se odnosi na tip 

kristaloblastične teksture (crystalloblastic texture) 

metamorfnih stijena (metamorphic rocks) u kojima 

osnovni stjenotvorni minerali imaju približno jednaku 

veličinu. Zavisno o habitusu minerala u stijenama, 

ta se tekstura može također nazivati određenije 

– granoblastičnom (granoblastic), lepidoblastičnom 

(lepidoblastic), nematoblastičnom (nematoblastic) ili 

fi broblastičnom (fi broblastic). 

homeocrystalline – homeokristalan, v. homogranular. 

homoclinal – homoklinalan, v. homocline. 

homocline – homoklinala. Opći termin za označavanje 

strukture u kojoj slojevi stijena imaju jednak kut nagiba, 

na primjer, jedno krilo bore (limb of fold), kosi 

rasjedni blok (tilted fault block) ili izoklinala (isocline). 

Pridjevni oblik termina – homoklinalan (homoclinal); 

v. monocline. 

homogeneous multiphase fl ow – homogeno višefazno 

(multifazno) strujanje. Višefazno strujanje fl uida 

u kojem su sve faze jednolično distribuirane u poprečnom 

presjeku zatvorenog cjevovoda, tj. sastav 

je jednak u svim točkama. 

homogranular – homogranularan, ekvigranularan, homeokristalan, 

jednakozrnast. (1) Termin za označavanje 

teksture stijena koje imaju kristale jednake ili gotovo 

jednake veličine, kao i za označavanje stijena s 

takvom teksturom. Sinonimi: equigranular, even-grained, 

homeocrystalline; v. heterogranular. (2) Termin 

kojim se označavaju stijene s takvom teksturom. 

homologous – homologan, podudaran. U geologiji 

– (1) Termin za označavanje slojeva stijena koji zaliježu 

na odvojenim područjima (prostorno su odvojeni), 

mogu se korelirati (jednake su starosti), imaju 

jednaki opći litološki karakter (sastav) ili slične faci

homomyarian 401 

horizontal gas-oil separator 

jese i/ili zauzimaju analogne strukturne položaje po 

pružanju. (2) Termin kojim se označavaju rasjedi na 

odvojenim područjima (prostorno odvojeni rasjedi) 

s jednakim relativnim položajem ili s jednakom 

strukturom. 

homomyarian – homomijarni, izomijarni, v. isomyarian. 

homomyarian mollusk – homomijarni (izomijarni) molusk 

(mekušac), v. isomyarian. 

honeycomb weathering – alveolarno (saćasto) trošenje 

(raspadanje). U geologiji – tip kemijskog trošenja 

ili raspadanja (v. chemical weathering) pri kojem se 

na ogoljeloj površini stijene stvaraju mnogobrojna 

mala udubljenja (pits) kao rezultat razaranja pojedinih 

zrna minerala. Porastom broja i veličine te se 

udubine stapaju zajedno na površini stijene, dok u 

njenoj dubini ostaju odvojene, tako da se formira 

spužvasta površina nalik na veliko pčelinje saće. Alveolarno 

trošenje je karakteristično za fi nozrnaste 

stijene, kao što su tufovi (pršinci) i pješčenjaci aridnih 

područja. Sinonimi: alveolar weathering, fretwork 

weathering; v. cavernous weathering. 

hook – kuka. U tehnici bušenja – naprava smještena 

ispod pokretnog koloturnika (traveling block) i za 

njega karikama pričvršćena. Kuka spaja pokretni koloturnik 

s isplačnom glavom (swivel) ili s bilo kojom 

drugom opremom koja treba visjeti na pokretnom 

koloturniku. Nosivost bušaćih kuka je od 100 do 650 

tona. Suvremene trokrake bušaće kuke (triplex hooks) 

su kombinacija kuke i pokretnog koloturnika i 

imaju jednu veliku sigurnosnu kuku (safety hook) za 

ušicu (streme) isplačne glave (swivel bail) i dvije manje 

bočne kuke (ili ušice, ears) za stremene elevatora 

(elevator bails). 

hook block – pokretni (pomični) koloturnik, v. traveling 

block. 

hook load – opterećenje bušaće kuke. U procesu bušenja 

– težina tereta koji visi u bušaćem tornju na 

sustavu za dizanje bušaćeg postrojenja. Za vrijeme 

bušenja opterećenje kuke je jednako zbroju težina 

bušaće kolone (kolone bušaćih alatki, weight of drillstring) 

u isplaci, isplačne glave (weight of swivel), 

bušaće kuke (weight of hook), pokretnog koloturnika 

(weight of traveling block) i bušaćeg užeta (weight of 

drilling line). Opterećenje bušaće kuke se mjeri indikatorom 

težine (weight indicator) i može iznositi više 

stotina tona. 

hook-load capacity – nosivost bušaće kuke. U tehnici 

bušenja – maksimalna težina za koju je projektiran 

dani sustav bušaćeg postrojenja za dizanje (hoisting 

system of drilling rig); v. hook load. 

hook power – snaga bušaće kuke. U tehnici bušenja 

– umnožak opterećenja pokretnog koloturnika (traveling 

block load) i brzine gibanja pokretnog koloturnika 

(velocity of traveling block). 

hook up – (1) spojiti s cjevovodom. Napraviti spoj cjevovoda 

s rezervoarom, pumpom ili bušotinom. (2) 

montaža spojnog cjevovoda. Montaža cijevi, nazuvica, 

prirubnica i ventila pri spajanju cjevovoda s rezervoarom, 

pumpom ili bušotinom. 

hook-wall packer – objesiva (viseća) dubinska brtvenica 

(paker). Dubinska brtvenica (paker) s tarnim blokovima 

ili oprugama i klinovima sa zupcima zašiljenim 

prema dolje, koja se primjenjuje u zacijevljenim bušotinama 

(bušotinama sa zaštitnom kolonom, cased 

hole) i spušta se s bušaćom kolonom (kolonom bušaćih 

alatki, drillstring) ili s kolonom uzlaznih cijevi (tubing 

string) tako da kuke drže njegove klinove u zatvorenom 

položaju. Postavlja se na zadanu dubinu u 

kanalu bušotine zakretanjem kolone uzlaznih cijevi, 

a tarne opruge sprječavaju rotiranje pakera. Objesivi 

paker se nakon postavljanja u bušotini može osloboditi 

promjenom smjera zakretanja i lako pomaknuti 

na novi viši ili niži položaj bez izvlačenja iz bušotine 

(jednostavno podizanjem ili spuštanjem tubinga i 

aktiviranjem). Sinonim: wall-hook packer. 

hook-wall packer test – ispitivanje primjenom objesive 

(viseće) dubinske brtvenice (pakera). Proizvodno ispitivanje 

zacijevljene bušotine (bušotine s kolonom 

zaštitnih cijevi, cased hole) primjenom objesive (viseće) 

dubinske brtvenice (pakera). Također se može 

primijeniti za ispitivanje izolacije vode (water shutoff 

) nakon cementacije. Sinonim: casing packer test. 

horizon – (1) horizont, geološki horizont. U geologiji 

– površina razdjela koja je indikativna za određeni 

položaj u stratigrafskoj sekvenciji. U praksi je to izraziti 

sloj vrlo male debljine. Sinonim: geologic horizon; 

v. biohorizon, chronostratigraphic horizon, lithostratigraphic 

horizon. (2) horizont. (a) Zona (dio) dane 

formacije koja posjeduje dovoljno dobru poroznost 

i permeabilnost za formiranje ležišta ugljikovodika. 

(b) Površina razdjela u ležištu koja odjeljuje plinski 

sloj od naftnog ili naftni sloj od vodenog. 

horizontal dip slip – horizontalni rasjedni pomak (rasjedni 

pomak po nagibu), v. horizontal slip. 

horizontal displacement – (1) horizontalni rasjedni pomak 

po pružanju, v. strike slip. (2) horizontalni pomak 

dna bušotine. Horizontalna udaljenost između lokacije 

bušotine na površini i cilja bušenja na njenom 

dnu. 

horizontal double-barrel separator – horizontalni 

dvocijevni separator, v. double-tube horizontal separator. 

horizontal double-tube separator – horizontalni dvocijevni 

separator, v. double-tube horizontal separator. 

horizontal drainhole (drain hole) – horizontalna bušotina, 

v. horizontal well. 

horizontal drilling – horizontalno bušenje, izrada horizontalne 

bušotine. Tip orijentiranog (koso usmjerenog) 

bušenja s kutom otklona kanala bušotine 

od vertikale najmanje 80 stupnjeva i maksimalnom 

duljinom kanala kojim je raskriveno ležište. 

horizontal fault – horizontalni rasjed. Rasjed bez nagiba 

(s kutom nagiba jednakim nuli); v. vertical fault. 

horizontal fl ow – horizontalno strujanje. Strujanje fl uida 

kada je kut nagiba jednak nuli i nema utjecaja 

gravitacije na strujanje. 

horizontal fold – horizontalna (neutonula) bora, v. 

nonplunging fold. 

horizontal form index – horizontalni indeks ripla. Stupanj 

asimetrije strujnog ripla (v. current ripple) defi - 

niran kao omjer (odnos) horizontalne duljine strme 

padine (strane) krijeste ripla (strane krijeste okrenute 

niz struju) i duljine položene padine (strane) krijeste 

(strane krijeste okrenute uz struju). Druge defi nicije, 

međutim, određuju ili suprotan odnos (omjer duljine 

uzvodne strane i duljine nizvodne strane) ili kao 

odnos duljine krijeste i valne duljine ripla; v. ripple 

symmetry index. 

horizontal gas-oil separator – horizontalni naftno

horizontal hole 402 

plinski separator. Separator s horizontalnom posudom 

s velikom i dugačkom sekcijom za separaciju 

plina. Plin i tekućina struje horizontalno kroz horizontalne 

pregrade postavljene duž posude. Na pregradama 

(odbojnim pločama) formira se fi lm kapljevine 

koja se slijeva u sekciju separatora za tekućinu. 

Horizontalni separatori se gotovo uvijek rabe kada 

produkcija bušotine sadrži mnogo plina (visoki plinski 

faktor) i kada je zapjenjena te za separaciju dviju 

tekućina. Prednost horizontalnih separatora pred 

vertikalnim je u nižoj cijeni (pri jednakom kapacitetu), 

lakšoj montaži, servisiranju i transportu. Nekoliko 

horizontalnih separatora se može lako postaviti 

kao sustav višestupanjske separacije uz minimalan 

potrebni prostor. Postoje također izvedbe horizontalnih 

separatora s dvije posude, te kao dvofazni, 

trofazni ili uređaj za obradu emulzija (heater-treater). 

Sinonim: horizontal separator. 

horizontal hole – horizontalna bušotina, v. horizontal 

well. 

horizontal inclined fold – horizontalna kosa bora. Bora 

s horizontalnom osi i kosom osnom plohom. 

horizontal intensity – horizontalni intenzitet magnetskog 

polja. Horizontalna komponenta vektora intenziteta 

(jakosti) magnetskog polja (magnetic-fi eld intensity). 

Jedan od magnetskih elemenata (elemenata 

magnetskog polja – v. magnetic elements); v. total 

intensity, vertical intensity. 

horizontal normal fold – horizontalna normalna bora. 

Bora s horizontalnom osi i vertikalnom osnom plohom. 

horizontal permeability – horizontalna permeabilnost. 

Permeabilnost mjerena u horizontalnoj ravnini 

ležišta. 

horizontal section – horizontalni presjek. (1) Horizontalni 

isječak Zemljine kore, osobito isječak paralelan 

s općim pružanjem strukture. (2)Rekonstrukcija vertikalnog 

presjeka geološke strukture duž dane linije 

napravljena ili na bazi informacija dobivenih s geološke 

karte ili na bazi posebno izvedenog presjeka 

poprečno na pružanje. 

horizontal separation – prividno horizontalno rasjedno 

pomicanje; prividni horizontalni rasjedni pomak. 

Pri rasjedanju – udaljenost između dvaju dijelova 

rasjednute strukturne jedinice (na primjer, sloja, žile 

ili dajka) mjerena u bilo kojem specifi ciranom horizontalnom 

smjeru. 

horizontal separator – horizontalni naftno-plinski separator, 

v. horizontal gas-oil separator. 

horizontal slip – horizontalni rasjedni pomak (rasjedni 

pomak po nagibu). Horizontalna komponenta čistog 

ili ukupnog pomaka (v. net slip) kod rasjeda. Sinonim: 

horizontal dip slip; v. vertical slip. 

horizontal sweep – horizontalni (površinski) obuhvat 

ležišta, v. areal sweep. 

horizontal sweep effi ciency – površinski (horizontalni) 

koefi cijent obuhvata modela ležišta, v. areal sweep effi 

ciency, pattern sweep effi ciency. 

horizontal throw – hod rasjeda, v. heave, 1. 

horizontal three-phase oil-gas-water separator 

– horizontalni trofazni separator. v. three-phase separator. 

horizontal two-phase gas-oil separator – horizontalni 

dvofazni separator, v. two-phase gas-oil separator. 

horizontal well – horizontalna bušotina. Specijalni tip 

hornstone 

koso usmjerene (orijentirane) bušotine. Na određenoj 

dubini bušenja kanal bušotine se skreće (kick off ) s 

povećavanjem kuta otklona kanala od okomice (nagiba 

kanala) do 90 stupnjeva (os kanala je, prema tome, 

gotovo horizontalna – pod kutom od 10° prema horizontali 

– ili valovita s kolebanjem kuta otklona od 

vertikale iznad ili ispod 90°). Glavni razlozi izrade horizontalnih 

bušotina (horizontalnog bušenja) su: (a) 

presijecanje mnogih vertikalnih pukotina jednim kanalom 

bušotine; (b) povećanje kapaciteta proizvodnje 

ležišta s niskom permeabilnošću; (c) umanjivanje 

opasnosti pojave vodenih i plinskih konusa; (d) povećanje 

konačnog iscrpka, i (e) brži povrat ulaganja. 

Kut otklona kanala horizontalnih bušotina može biti 

do 90 stupnjeva, radijusi zakrivljenosti mogu biti vrlo 

kratki (od 0,3 do 0,6 m), kratki (od 10,5 do 12 m), srednji 

(od 90 do 150 m) i konvencionalni (540 m i više). 

Horizontalne bušotine se također opisuju kao bušotine 

s dugim radijusom zakrivljenosti (većim od 180 m) 

i duljinom manjom od 1.200 m, sa srednjim radijusom 

zakrivljenosti (od 90 do 150 m) i duljinom manjom 

od 450 m, s kratkim radijusom zakrivljenosti (od 6 do 

12 m) i duljinom manjom od 180 m i s ultrakratkim 

radijusom zakrivljenosti (od 0,3 do 6 m) s duljinom 

manjom od 60 m. Sinonimi: horizontal hole, horizontal 

wellbore; v. short-radius horizontal well, medium-radius 

horizontal well, long-radius horizontal well. 

horizontal wellbore – horizontalna bušotina, v. horizontal 

well. 

hornblende – rogovača, hornblenda. (1) Najrašireniji 

mineral iz skupine amfi bola (amphibole group). Sastav 

joj je vrlo promjenljiv i može sadržavati kalij i u 

znatnim količinama fl uor. Boja rogovače je obično 

crna, tamnozelena ili smeđa. Sreće se u obliku jasnih 

monoklinskih kristala ili stupičastih, vlaknastih ili 

zrnastih agregata. Rogovača je glavna komponenta 

mnogih kiselih i neutralnih eruptivnih (magmatskih) 

stijena (granita, sijenita, diorita, andezita), rjeđe se 

nalazi u bazičnim eruptivnim stijenama i rašireni je 

metamorfni mineral u gnajsu i kristalastom škriljavcu. 

Zastarjeli sinonim: hornstone. (2) Termin koji se 

katkada rabi za označavanje mineralne skupine amfi 

bola (v. amphibole). 

hornblende schist – rogovačin škriljavac. Škriljasta metamorfna 

stijena (schistose metamorphic rock) koja se 

sastoji uglavnom od rogovače (hornblende) s malim 

sadržajem kvarca ili bez njega (ne mora sadržavati 

plagioklas). 

horned dinosaurs – ceratopsi, rogati dinosauri, v. ceratopsians. 

hornfels – hornfels. Finozrnasta stijena sastavljena 

od mozaika zrna jednake veličine bez prioritetne 

orijentacije koja se u pravilu formira kontaktnom 

metamorfozom (contact metamorphism). U karakteristično 

granoblastičnom matriksu se katkada sreću 

porfi roblasti ili reliktni fenokristali. Sinonim za kontaktno-metamorfnu 

stijenu (v. contact metamorphic 

rock). 

hornstone – hornston. (1) U mineralogiji – (a) Gusti 

(kompaktni), krti, kremenasti varijetet minerala kalcedona; 

kremenasta mineralna tvar koja se katkada 

gotovo približava fl intu ili običnom kvarcu. (b) Ranije 

primjenjivani i danas zastarjeli naziv za rogovaču 

(hornblende). (2) U petrologiji – opći naziv guste 

(kompaktne) kremene stijene s iverastim ili poluš

horny corals 403 

hot waterfl ood (waterfl ooding) 

koljkastim lomom. Termin se rabi za opisivanje fl inta 

(fl int) ili čerta (chert), kao i hornfelsa (hornfels), a često 

se brka s rogovačom (hornblende). 

horny corals – rugozi, v. rugosans. 

horsehead, horse head, horse’s head – glava njihala 

(balansira). Čelična ploča pričvršćena na kraju njihala 

(balansira) pumpnog uređaja (njihalice) bušotine 

s dubinskom pumpom iznad njena ušća. Glava drži 

kratku užetnu petlju, koja je pričvršćena za klipne 

šipke, i osigurava vertikalno vučenje kolone klipnih 

šipki. Sinonim: mule head. 

horseshoe reef – potkovasti greben (rif). Greben (rif) 

u obliku potkove koji se razvio iz šiljastog (reef 

pinnacle) ili plosnatog grebena (table reef) paralelno 

dominantnom djelovanju valova. Njegova vanjska 

izbočina se nalazi u zavjetrini, a unutarnji dijelovi su 

obično gusto pokriveni vegetacijom i formiraju mali 

nizinski šumoviti otočić. 

horsetails – preslice, v. sphenopsids. 

horst – timor, horst. U geologiji – izdužena, relativno 

izdignuta strukturna jedinica ili blok stijena koji su s 

dvije duge strane ograničeni paralelnim normalnim 

rasjedima. Formira se kada se središnji podinski blok 

izdiže u odnosu na blokove krovinskih krila (bokove 

strukture). Geomorfološki ta strukturna forma može 

i ne mora biti izražena. 

hot brine – vruća slana voda. Topla i vrlo slana voda s 

temperaturom do 56 °C i salinitetom 256%. 

hot carbonate process – vrući karbonatni proces. Kemijski 

proces uklanjanja kiselih plinova (sumporovodika, 

ugljik-dioksida) iz prirodnog plina. Odvija se 

strujanjem plina kroz vrlo vruću otopinu kalij-karbonata 

i vode. Produkti reakcije su kalij-hidrogenkarbonat 

i kalij-hidrogensulfi d. 

hot-fl uid displacement – istiskivanje nafte vrućim 

fl uidom. Termička metoda povećanja iscrpka nafte 

(EOR-metoda) koja uključuje injektiranje vrućih 

(prethodno zagrijanih) fl uida u ležište radi smanjivanja 

viskoznosti nafte i njena istiskivanja iz ležišta – 

vruće vode (najjednostavniji termički proces – v. hot 

waterfl ood), vodene pare (v. steamfl ood) i vrućeg plina 

(metoda koja se gotovo nikada nije primjenjivala 

– v. hot gas drive). Metoda injektiranja vrućih fl uida 

se ponajprije primjenjuje za proizvodnju teške nafte 

(u procesima istiskivanja i stimulacija). Sinonim: hotfl 

uid injection. 

hot-fl uid injection – injektiranje vrućeg fl uida, v. hotfl 

uid displacement. 

hot footing, hot-footing – instaliranje grijača u bušotini. 

Postavljanje grijača na dno bušotine koja proizvodi 

tešku naftu kako bi se smanjila njena viskoznost i 

povećala proizvodnja. 

hot-gas drive – istiskivanje nafte vrućim plinom. Termička 

metoda povećanja iscrpka nafte (EOR-metoda) 

injektiranjem vrućeg plina. Plinovi koji se rabe 

mogu biti zrak, prirodni plin, ugljik-dioksid ili plinoviti 

produkti izgaranja – ovisno o svojstvima ležišta, 

raspoloživosti izvora plina i troškovima. Metoda ima 

niz nedostataka – nizak kapacitet plina kao nosioca 

topline, enormno komprimiranje plina nužno za 

zagrijavanje ležišta (injektiranje velikog volumena 

plina kako bi se u ležište unijela količina topline usporediva 

s npr. vodenom parom), vrlo nepovoljan 

koefi cijent pokretljivosti (zbog niske gustoće plina) 

i veliki gubici topline. Praktično, gotovo nikada nije 

primjenjivana. Sinonim: hot-gas injection; v. hot-fl uid 

displacement. 

hot-gas injection – injektiranje vrućeg plina, v. hot-gas 

drive. 

hot lahar – vrući lahar (muljni tok). Tok vrućeg vulkanskog 

materijala niz padinu vulkana uzrokovan jakim 

kišama nakon erupcije ili intruzijom lave u snijeg, led 

ili tlo zasićeno vodom. Sinonim: hot mudfl ow; v. cold 

lahar. 

hot mudfl ow – vrući muljni tok (lahar), v. hot lahar. 

hot oil – ilegalna (ilegalno proizvedena, «vruća») nafta. 

(1) Nafta proizvedena u količini većoj od dopuštene 

proizvodnje koju je odobrilo državno regulativno tijelo 

u SAD. Takvom se proizvodnjom krše savezni zakoni. 

Također se odnosi na naftu koja se transportira 

između saveznih država. Sinonimi: excess oil, illegal 

oil; (2) Nafta koju proizvodi nacionalna kompanija 

države na polju koje je prethodno pripadalo stranoj 

kompaniji – koncesionaru nakon što je ta država eksproprirala 

imovinu strane kompanije prisilnom nacionalizacijom 

(konfi skacijom) bez naknade. 

hot oiling – obrada vrućom naftom, v. hot-oil treatment. 

hot-oil line – grijani naftovod. Naftovod za transport 

teške i vrlo viskozne sirove nafte ili loživog ulja, koji 

se zagrijava kako bi se snizila njihova viskoznost. 

Zagrijavanje može biti visokofrekventnom izmjeničnom 

strujom, što zahtijeva termičku izolaciju cjevovoda, 

a katkada je potrebno ponovno zagrijavanje 

na nekim intervalima ako je cjevovod dugačak. 

hot-oil treatment – obrada vrućom naftom. Pumpanje 

vruće rezervoarske (otplinjene) nafte (hot stock-tank 

oil) u bušotinu (u kolonu uzlaznih cijevi, zaštitnu 

kolonu ili sloj) radi uklanjanja stvrdnutog nakupljenog 

parafi na taljenjem. Obrada vrućom naftom se 

također može primijeniti za uklanjanje parafi na iz 

priključnih naftovoda (fl owlines) i druge proizvodne 

opreme, kao i za uklanjanje asfaltena. Temperatura 

nafte je do 80 °C. Nafta se zagrijava u cisterni sa zagrijačem. 

Sinonim: hot oiling. 

hot rocks – vruće stijene. Stijene u dubini Zemlje zagrijane 

do visoke temperature koje su izvor jednog od 

oblike geotermalne energije (tzv. geotermalne energije 

suhih stijena – v. dry rock geothermal energy). 

hot shale – šejl s visokim gama-zračenjem. Šejl, obično 

crne boje i bogat organskom tvari, koji emitira relativno 

veliku količinu gama-zračenja. 

hot spring – vrući izvor. Termalni izvor (v. thermal 

spring) čija je temperatura viša od temperature ljudskog 

tijela; v. warm spring. 

hot-water displacement – istiskivanje nafte vrućom vodom, 

vruće zavodnjavanje, v. hot waterfl ood. 

hot-water drive (of oil) – istiskivanje nafte vrućom vodom, 

vruće zavodnjavanje, v. hot waterfl ood. 

hot waterfl ood (waterfl ooding) – vruće zavodnjavanje, 

istiskivanje nafte vrućom vodom. Termička metoda 

povećanja iscrpka nafte (EOR-metoda) injektiranjem 

vruće vode. Jedna od triju bazičnih varijanti istiskivanja 

nafte vrućim fl uidima (v. hot-fl uid displacement). 

Mehanizam istiskivanja nafte uključuje smanjenje viskoznosti 

slojne nafte (i poboljšanje njene pokretljivosti 

u odnosu na vodu), termičku ekspanziju nafte, 

odnosno njeno bubrenje (čime se poboljšava koefi - 

cijent pokretljivosti, a time i koefi cijenti obuhvata ležišta 

i istiskivanja). Metoda se primjenjuje na plitkim

hot-waterfl ood zone 404 

hyaloclastite 

ležištima teške nafte koja ima relativno nisku viskoznost 

(između 100 i 1.000 cp) i na ležištima s ležišnim 

stijenama koje sadrže glinu, osjetljivu na slatku vodu 

(injektiranje pare u takva ležišta uzrokuje oštećenje 

formacije), na ležištima s visokim tlakom (tlak, 

za razliku od pare, ne utječe na temperaturu vruće 

vode) i na starim bušotinama (vruća voda oštećuje 

opremu bušotine u manjoj mjeri od pare). Ulaganja 

su približno jednaka kao u procesu istiskivanja nafte 

vodenom parom. Pogonska pokusna istiskivanja 

vrućom vodom su, međutim, često bila neuspješna 

zbog pojave viskoznih jezika i, kao posljedice, niskog 

volumetrijskog koefi cijenta obuhvata ležišta, odnosno 

niske efi kasnosti istiskivanja, tako da ta metoda 

nije našla širu primjenu. Zbog velikih gubitaka topline 

u tom procesu (na površini, u bušotini i stijenama), 

te zbog većeg sadržaja topline vodene pare i 

njene bolje injektivnosti, prednost se daje procesima 

istiskivanja nafte parom. Sinonimi: hot-water displacement, 

hot-water drive (of oil), hot-water injection, oil 

displacement by hot water. 

hot-waterfl ood zone – zona vrućeg zavodnjavanja, v. 

condensing zone, 2. 

hot-water front – fronta vruće vode. Područje ležišta 

u procesu istiskivanja nafte vodenom parom (termička 

metoda povećanja iscrpka nafte/EOR-metoda 

– v. steamfl ood) između zone kondenzacije i naftne 

fronte. 

hot-water injection – injektiranje vruće vode, v. hot waterfl 

ood. 

hot-water test – ispitivanje vrućom vodom. Metoda 

analize sadržaja slojne nafte u krhotinama izbušenih 

stijena (well cuttings). Krhotine se potope u vrućoj 

vodi (temperature 75 °C ili veće), a nafta ispliva na 

površinu vode gdje se osvijetli fl uorescentnom svjetlošću. 

hot-water transition zone – zona vrućeg zavodnjavanja, 

v. condensing zone, 2. 

hot-water zone – zona vruće vode, v. condensing zone 

1, 2. 

hot well – vruća bušotina. Bušotina s temperaturom na 

dnu između 180 °C i 260 °C (350 °F i 500 °F). Takve 

temperature se obično sreću u bušotinama dubljim 

od 6.300 metara (21.000 stopa). 

household fuel gas – plin za domaćinstva, v. household 

gas. 

household gas – plin za domaćinstva. Plinovito gorivo 

(prirodni, sintetski i ukapljeni naftni plin) koje se 

rabi u domaćinstvima i poslovnim prostorima (za 

grijanje, pripremu tople vode i hrane i dr.). Sinonim: 

household fuel gas. 

Hudsonian orogeny – hudsonska orogeneza. Pretkambrijski 

period plutonizma, metamorfoze (metamorfi 

zma) i tektonske deformacije na Kanadskom štitu 

(Canadian Shield). Starost hudsonske orogeneze je 

procijenjena (izotopnim datiranjem) između (prije) 

1,64 i 1,82 milijarde godina. 

huff and puff , huff -and-puff – ciklička obrada (stimulacija) 

bušotine, obrada (stimulacija) bušotine cikličkim 

injektiranjem radnog fl uida. Metoda stimulacije proizvodnih 

bušotina koja se sastoji u cikličkom injektiranju 

vodene pare (cyclic steam injection), vruće vode 

(cyclic hot water injection) ili ugljik-dioksida (cyclic 

carbon-dioxide injection). Nakon perioda (faze) injektiranja 

radnog fl uida (v. huff phase) bušotina se za- 

tvara na određeno vrijeme (shut-in phase) kako bi se 

sloj impregnirao injektiranim fl uidom i nakon toga 

ponovno pušta u proizvodnju (v. puff phase). Ciklusi 

obrade se mogu ponoviti do granične profi tabilnosti 

operacije; v. cyclic carbon-dioxide stimulation, cyclic 

steam stimulation. 

huff -and-puff steam injection – cikličko injektiranje 

vodene pare, v. cyclic steam stimulation. 

huff -n-puff , huff ’n’puff – ciklička obrada (stimulacija) 

bušotine, obrada (stimulacija) bušotine cikličkim injektiranjem 

radnog fl uida. 

huff phase – faza injektiranja radnog fl uida. Prva faza 

procesa cikličke obrade (stimulacije) proizvodnih 

bušotina u kojoj se injektira radni fl uid (vodena para, 

ugljik-dioksid). Obično traje od nekoliko dana do nekoliko 

tjedana; v. huff -and-puff . 

huff stage – faza injektiranja radnog fl uida, v. huff phase. 

H wave – H val, v. hydrodynamic wave. 

humic decomposition – humusno razlaganje. Kemijsko 

razlaganje stijena i minerala djelovanjem biljnih 

kiselina (vegetable acids). 

hundred-year storm – stoljetna oluja. U tehnologiji 

bušenja na moru (odobalnog bušenja) – oluja takve 

jakosti koja se prosječno pojavi samo jednom svakih 

sto godina na danom području. Stoljetna oluja ima 

specifi čno stanje maksimalnih valova i vjetrova koji 

će se statistički pojaviti prosječno jednom svakih sto 

godina na određenom području oceana – mogu se 

pojaviti valovi visine 30 metara (100 stopa) i vjetrovi 

brzine 120 čvorova. Postrojenja za bušenje na moru 

(odobalno bušenje, off shore rigs) projektirana su za 

otpornost na valove i vjetrove stoljetne oluje. 

Huronian – huron. Dio proterozoika (Proterozoic) Kanadskog 

štita (Canadian Shield). 

hurricane – orkan, uragan. U meteorologiji – tip vjetra 



(brzina vjetra veća od 64 čvora, odnosno od 118 km/ 

h ili 32,7 m/s – v. Beaufort wind scale). Takav vjetar 

opustoši čitavo jedno područje na kopnu. Na moru 

stvara valove srednje visine preko 14 metara (preko 

45 stopa), zrak je pun pjene i morske prašine, more je 

potpuno bijelo od pjene nošene vjetrom, a vidljivost 

vrlo ozbiljno smanjena; v. Beaufort scale of waves. 

hurricane surge – orkanski (olujni) val, v. storm surge. 

hurricane wave – orkanski (olujni) val, v. storm surge. 

hyaline – hijalinski. (1) U mineralogiji – termin za označavanje 

minerala koji je amorfan (amorphous mineral). 

(2) U petrologiji eruptivnih (magmatskih) stijena 

– sinonim termina glassy (staklast – v. glassy, 1), 

katkada se rabi kao prefi ks (hyalo–) za označavanje 

vulkanskih stijena sa staklastom teksturom, na primjer, 

hijalobazalt (hyalobasalt). (3) U paleontologiji 

– termin kojim se označava staklasta prozirna fi noteksturirana 

vanjska stijenka foraminifera. 

hyalinocrystalline – hijalinokristalan, kristalohijalinski. 

Termin (zastarjeli) za označavanje teksture porfi rnih 

eruptivnih (magmatskih) stijena (porphyritic igneous 

rocks) u kojima su fenokristali uklopljeni u staklastu 

osnovnu masu bez obzira na relativne udjele i za 

označavanje stijena koje imaju takvu teksturu. Sinonim: 

crystallohyaline. 

hyaloclastite – hijaloklastit, akvageni tuf. Sediment koji 

je formiran tečenjem ili intruzijom lave ili magme u

hyalocrystalline 405 

hydraulic cement mixer 

vodu, led ili sediment zasićen vodom i zatim pucanjem 

i drobljenjem na male uglaste fragmente. Sinonim: 

aquagene tuff . 

hyalocrystalline – hijalokristalan, polukristalan. Termin 

za označavanje teksture porfi rnih eruptivnih (magmatskih) 

stijena (porphyritic igneous rocks) u kojoj 

su volumenske proporcije kristala i staklaste osnovne 

mase jednake ili gotovo jednake, a omjer kristala 

i osnovne mase varira između 5:3 i 3:5. Sinonim: semicrystalline. 

hyalopsite – hijalopsit, opsidfi jan, v. obsidian. 

hyalosponges (Hyalospongea) – staklače, spužve staklače. 

Razred porifera (spužvi, sponges). Karakterizirane 

su skeletom koji se sastoji od šestorozrakastih 

(šestoroosnih) kremenih spikula (iglica, six-rayed 

siliceous spicules) bez karbonata kalcija ili spongina 

(spongin). Poznate su od kambrija, a najrazličitije i 

najbrojnije su bile u kredi. Sinonimi: glassy sponges, 

hexactinellids. 

hybrid – hibridan. U petrologiji eruptivnih (magmatskih) 

stijena – (a) termin koji označava stijenu čiji je 

kemijski sastav rezultat asimilacije (procesa uključivanja 

čvrstog ili tekućeg stranog materijala u magmu 

– v. assimilation). Sinonim: contaminated. (b) 

termin kojim se označava stijena čiji je kemijski sastav 

rezultat asimilacije. 

hybrid age – hibridna starost. Radiometrijska (radiološka) 

starost (radiometric age) utvrđena po izotopnom 

sastavu sustava koji je izgubio radiogene izotope u 

procesu termalne, magmatske ili tektonske aktivnosti 

tijekom nekog vremena nakon stvaranja danog 

izotopnog sustava. 

hybrid-base crude – miješana sirova nafta, sirova nafta 

s miješanom bazom, v. mixed-base crude. 

hybrid platform – hibridna (mješovita) platforma. Morska 

(odobalna) gravitacijska platforma (off shore gravity 

platform) koja je napravljena od čelika i betona. Toranj, 

baza i moduli platforme se mogu izgraditi zasebno. 

hybrid sand unit – hibridna pješčana jedinica. Formacija 

s pijescima različitog postanka (podrijetla). 

hydatogenesis – hidatogeneza. Kristalizacija ili precipitacija 

(istaloživanje) soli iz normalnih vodenih otopina; 

formiranje evaporita. 

hydatogenic – hidatogen, hidatomorfan. Termin koji 

označava stijene (ili rudna ležišta) čiji je postanak 

(podrijetlo) povezan s vodom, na primjer evaporit, 

istaložen iz morske vode ili žilno rudno ležište hidrotermalnog 

podrijetla (žilno ležište nastalo iz magmatske 

otopine). Sinonim: hydatomorphic. 

hydatomorphic – hidatomorfan, v. hydatogenic. 

hydatopneumatogenic – hidatopneumatogen. Termin 

kojim se označavaju stijene (ili rudna ležišta) formirane 

pri sudjelovanju vode i plina. 

Hydrafrac – v. hydraulic fracturing. 

hydrargillite – hidrargilit. (1) v. gibbsite. (2) Naziv koji 

se primjenjuje za označavanje različitih minerala koji 

sadrže aluminij – među njima aluminit (aluminite), 

vavelit (wavellite) i tirkiz (turquoise). 

hydrate – (1) hidrat. (a) Oblik čvrstog spoja s vodom, 

spoj kristalizirane soli s vodom u kojem su molekule 

vode integralni dio kristala, na primjer, kada bakarsulfat 

kristalizira s pet molekula vode nastaje bakarpentahidrat 

(modra galica). U širem smislu, hidrat je 

produkt hidratacije. (b) Mineralni spoj proizveden 

hidratacijom ili mineralni spoj u kojem je voda dio 

kemijskog sastava, na primjer, gips. (2) plinski hidrat, 

v. gas hydrates. 

hydrated lime – gašeno vapno, kalcij-hidroksid, v. calcium 

hydroxide. 

hydrate formation – nastanak (formiranje) plinskih hidrata, 

v. gas hydrates. 

hydrate inhibitor – inhibitor plinskih hidrata. Kemikalija 

za sprječavanje stvaranja plinskih hidrata u plinovodima, 

na primjer, glikol (glycol), metanol (methanol) 

i druge. 

hydrate prevention – sprječavanje nastanka (formiranja) 

plinskih hidrata. U procesu proizvodnje i transporta 

plina – mjere i metode koje se primjenjuju 

kako bi se spriječio nastanak plinskih hidrata: (a) 

injektiranje kemikalija (na primjer, metanola, glikola); 

(b) regulacija temperature; (c) postavljanje dubinske 

sapnice, i (d) instaliranje odgovarajuće površinske 

opreme. Injektiranje metanola se često primjenjuje 

kao metoda sprječavanja nastanka plinskih hidrata. 

Metanol snižava temperaturu formiranja hidrata slobodne 

vode koja je u plinu, a injektira se kontinuirano 

ili periodično u sabirni plinovodni sustav na polju 

ili u magistralne plinovode kada postoji hlađenje 

plina pod utjecajem okoliša. Glavni nedostatak primjene 

metanola je njegovo skupo uklanjanje iz plina 

i gubitak dijela kemikalije u struji plina. Injektiranjem 

glikola (etilenglikola, dietilenglikola, trietilenglikola) 

u struju plina se snižava ledište slobodne vode u plinu. 

Uglavnom se primjenjuje kada je nužno kontinuirano 

inhibiranje. Prednost glikola su niži troškovi i 

manji gubitak u struji plina; v. gas hydrates. 

hydrate temperature – temperatura nastajanja plinskih 

hidrata, v. gas hydrates. 

hydration reaction – reakcija hidratacije. U geologiji 

– metamorfna reakcija koja rezultira prijelazom vode 

iz faze fl uida u strukturu minerala. 

hydration rind dating – datiranje po hidrataciji opsidijana, 

v. obsidian hydration dating. 

hydration water – hidratacijska voda, v. water of hydration. 

hydraulically expanding underreamer – hidraulučni 

raširivi proširivač kanala bušotine (bušaći proširivač), 

v. reamer. 

hidraulically fractured formation – hidraulički frakturirana 

formacija, formacija obrađena hidrauličkim 

frakturiranjem, v. hydraulic fracturing. 

hydraulic anchor – hidrauličko sidro (držač), v. hydraulic 

holddown. 

hydraulic bottomhole (bottom-hole) pump – hidraulička 

dubinska pumpa. Uronjena dubinska pumpa 

pogonjena radnim fl uidom. Kao medij za prijenos 

snage se rabi slojna nafta iz koje su uklonjeni plin, 

voda i pijesak. Glavna razlika između hidrauličkih dubinskih 

pumpi i dubinskih pumpi s klipnim šipkama 

(sucker-rod pumps) je u uporabi medija za prijenos 

snage s površine na pumpu. Sinonimi: hydraulic oilwell 

pump, hydraulic well pump; v. hydraulic pump, 

hydraulic pumping. 

hydraulic cement – hidraulički cement. Cement koji 

stvrdnjava (veže) hidratacijom, a ne isušivanjem, na 

primjer portland-cement. Može stvrdnjavati pod vodom. 

hydraulic cement mixer – hidraulička (mlazna) cementna 

miješalica (miješalica cementne kaše), v. cement jet 

mixer.

hydraulic conductivity 406 

hydraulic conductivity – hidraulička vodljivost, koefi cijent 

permeabilnosti. Protok vode (u kubnim metrima 

ili galonima na dan) kroz jediničnu površinu poprečnog 

presjeka stijene (1 kvadratni metar ili stopa) 

pri jediničnom hidrauličkom gradijentu pri danoj ili 

standardnoj temperaturi. Sinonimi: coeffi cient of permeability, 

permeability coeffi cient. 

hydraulic diff usivity constant – konstanta hidrauličke 

difuznosti. Kvocijent permeabilnosti ležišta i 

umnoška grupe parametara – poroznosti ležišta, viskoznosti 

i kompresibilnosti nafte ili plina. O veličini 

konstante ovisi brzina uravnoteženja disturbancije 

tlaka u ležištu – što je vrijednost konstante veća, 

brže se postiže ravnoteža tlaka. Plinska ležišta imaju 

nekoliko puta veću konstantu difuznosti od naftnh 

ležišta zbog manje vrijednosti produkta viskoznosti 

i kompresibilnosti (kompresibilnost plina je veća od 

kompresibilnosti nafte, ali je njegova viskoznost manja 

od viskoznosti nafte). 

hydraulic drive – v. water drive. 

hydraulic fracture treatment – hidrauličko frakturiranje 

(lom) formacije, v. hydraulic fracturing. 

hydraulic fracturing – hidrauličko frakturiranje (lom) 

formacije. Metoda stimulacije bušotina u kojoj se 

kroz zaštitnu kolonu (casing) ili privremenu kolonu 

radnih cijevi injektiraju fl uidi za frakturiranje pod visokim 

tlakom (do 1.400 bar ili 20.000 psi) i kapacitetom 

koji je veći od sposobnosti primanja obrađivane 

formacije radi stvaranja umjetnih pukotina u ležišnoj 

stijeni (horizontalne pukotine obično nastaju u plitkim 

formacijama dubine manje od 600 metara/2.000 

stopa s gradijentom frakturiranja 1,0 ili većim, a vertikalne 

pukotine nastaju u dubokim formacijama 

– dubljim od 1.200 metara/4.000 stopa – s gradijentom 

frakturiranja 0,7 ili manjim). Nastankom pukotina 

režim radijalnog strujanja fl uida u sloju/ležištu 

prema bušotini se mijenja u režim linearnog strujanja 

u nastalu pukotinu koja dalje vodi fl uid prema 

kanalu bušotine s minimalnim otporom strujanju. 

Na taj način povećava se permeabilnost i produktivnost 

bušotine. Uspješnost obrade ovisi o vodljivosti 

pukotine i trajanju njene vodljivosti. 

Operacija frakturiranja se može izvoditi u nekoliko 

stupnjeva tijekom kojih se u bušotinu injektiraju razni 

radni fl uidi – najprije se injektira obrok fl uida za 

frakturiranje bez podupirača (propanta) dok se ne 

postigne lom formacije, odnosno ne stvori pukotina, 

zatim se injektiranje fl uida za frakturiranje nastavlja 

dok se ne postignu željene dimenzije pukotine (duljina, 

širina), nakon čega se fl uidu za frakturiranje 

dodaje materijal koji nastalu pukotinu treba držati 

otvorenom – tzv. podupirač ili propant (proppant) – i 

na kraju operacije se pumpa čisti fl uid za čišćenje bušotine 

od podupirača. Vrijeme čišćenja bušotine od 

podupirača i fl uida nakon što se pusti u proizvodnju 

može trajati od nekoliko dana do nekoliko mjeseci. 

Radni fl uid za frakturiranje je obično voda (moguće 

ju je pomiješati s kiselinom) ili plinsko ulje, a za povećavanje 

viskoznosti radnih fl uida mogu se primijeniti 

zgušnjivači. Kao podupirač (za držanje pukotina 

otvorenim nakon što završi pumpanje fl uida za frakturiranje) 

rabe se sitne kuglice dobro sortiranog pijeska 

i pijeska presvučenog smolom, keramičke kuglice, 

kuglice sinteriranog boksita itd. suspendirane u 

radnom fl uidu (koncentracija podupirača je obično 

hydraulic holddown 

od 60 do 480 kg/m3). Veličina operacije frakturiranja 

se mjeri utroškom pijeska koji obično varira od 9 do 

450 tona za masivno hidrauličko frakturiranje. 

Varijante operacija hidrauličkog frakturiranja se nazivaju 

Hydrafrac (komercijalni naziv operacije – originalni 

postupak frakturiranja pješčenjaka u kojem se 

primjenjuje zgusnuto ili gelirano ulje s pijeskom kao 

podupiračem), Sandfrac (komercijalni naziv operacije 

– frakturiranje pijeskom), waterfrac ili frakturiranje 

vodom (uobičajena metoda hidrauličkog frakturiranja 

uporabom slatke ili slane vode kao fl uida za frakturiranje 

s dodatkom agensa za geliranje i sprječavanje 

gubitaka), acidfrac (acid fracturing) ili kiselinsko 

frakturiranje (metoda hidrauličkog frakturiranja s 

otapanjem stijene karbonatnih ležišta – u bušotinu 

se najprije injektira obrok inertne, gelirane vode da 

se izazove lom formacije, zatim emulzija kiseline u 

nafti, s podupiračem ili bez njega, za izjedanje stijenke 

pukotine, a na kraju se može injektirati obična kiselina), 

Superfrac (frakturiranje s istovremenim injektiranjem 

vode i ulja visoke viskoznosti koje ima veliki 

kapacitet za podupirač), gelled oilfrac ili frakturiranje 

geliranim uljem (pripremljenim od rafi niranog destilata 

ili nafte s polja, gelirano ulje ima nižu viskoznost 

od gelirane vode, a primjenjuje se za frakturiranje 

formacija koje su osjetljive na utjecaj vode), gelled 

waterfrac ili frakturiranje geliranom vodom (postupak 

je sličan frakturiranju vodom, s tom razlikom što 

se voda pažljivo obradi agensim za geliranje, kao što 

su guar smola, hidroksil propil guar i hidroksil etil 

guar, i kemijskim katalizatorima tako da se dobije 

vrlo viskozni gel, koji je pumpabilan kao voda, ali 

ima odlična svojstva nošenja podupirača), emulsion 

frac ili frakturiranje emulzijom vode i nafte (emulzija 

ima dobra svojstva nošenja podupirača i jeftinija je 

od gelirane nafte ili vode visoke viskoznosti, ali može 

formirati stabilnu emulziju sa slojnim fl uidima) i vapor 

frac ili frakturiranje plinovitim fl uidom (metoda 

frakturiranja plinskih ležišta – fl uid za frakturiranje je 

gelirani fl uid pripremljen ili od ugljik-dioksida i ukapljenog 

naftnog plina ili od ugljik-dioksida i alkohola, 

i na površini je u tekućem stanju, ali je pod ležišnim 

uvjetima u plinovitom stanju. Sinonimi: formation 

fracturing, frac job, fracturing, hydraulic fracture 

treatment, hydraulic fracturing treatment, hydrofrac, 

hydrofracturing. 

hydraulic fracturing treatment – hidrauličko frakturiranje 

(lom) formacije, v. hydraulic fracture treatment. 

hydraulic gradient – hidraulički gradijent (potencijal). 

Promjena visine tlaka (pressure head) po jediničnoj 

duljini strujanja fl uida, kvocijent razlike tlaka između 

dviju točaka duž linije (putanje) strujanja fl uida i 

udaljenosti između točaka mjerenja tlaka. Sinonimi: 

hydraulic potential, pressure potential. 

hydraulic head – hidraulička visina tlaka. (1) Tlak uzrokovan 

težinom stupca tekućine. Visina stupca fl uida 

(obično vode) koji podržava tlak na površini. Ta visina 

tlaka se može izraziti kao tlak po jediničnoj površini 

ili jednostavno kao visina stupca vode u centimetrima 

ili metrima. (2) Visina površine tekućine iznad 

dane točke u toj tekućini. 

hydraulic holddown – hidraulički držač (sidro). Dubinska 

hidraulička naprava koja se sastoji od niza klinova 

ili nazupčanih izbočina na vanjskoj strani cilindrične 

površine, a postavlja se ispod dubinske brtvenice

hydraulic hold-down anchor 407 

hydraulic pumping 

(pakera) u kanalu bušotine radi sprječavanja njegova 

pomicanja prema gore u zaštitnoj koloni (casing) koje 

uzrokuje diferencijalni tlak u bušotini. Na hidraulički 

držač pakera djeluje diferencijalni tlak u koloni uzlaznih 

cijevi (tubing) i prstenastom prostoru bušotine 

kao radna sila. S promjenom tlaka klinovi držača se 

slobodno radijalno pomiču prema unutarnjoj stijenki 

zaštitne kolone i od nje – što je tlak veći, klinovi se 

tjesnije priljubljuju uz stijenku kolone i tako sprječavaju 

pomicanje držača i pakera. Sinonimi: hydraulic 

anchor, hydraulic hold-down anchor. 

hydraulic hold-down anchor – hidraulički držač (sidro), 

v. hydraulic holddown. 

hydraulic horsepower at drilling bit – hidraulička snaga 

na bušaćem dlijetu, v. drilling bit hydraulic power. 

hydraulic jar – hidrauličke škare (udarne škare). U operaciji 

instrumentacije – dubinska naprava kojom se 

izvodi jak udarac prema gore na alatku za instrumentaciju 

kako bi se oslobodila zaglavljena alatka 

(oprema) u kanalu bušotine. 

hydraulic jet pump – hidraulička mlazna pumpa. Tip 

dubinske naftne pumpe koja radi na principu pada 

tlaka na izlazu fl uida iz mlaznice za miješanje radnog 

(pogonskog) hidrauličkog fl uida (najčešće nafta proizvedena 

istom bušotinom) i proizvedenih slojnih 

fl uida. Mlazne pumpe ne zahtijevaju takvu čistoću 

radnog hidrauličkog fl uida kao klipne pumpe 

i mogu pumpati veće volumene fl uida od njih. Primjenjuju 

se ponajprije u dubokim bušotinama čiji su 

kapaciteti proizvodnje preveliki za dubinske pumpe 

s klipnim šipkama; v. hydraulic pump, hydraulic jet 

pumping. 

hydraulic jet pumping – hidrauličko mlazno pumpanje. 

Metoda umjetnog podizanja (artifi cial lift method) 

nafte iz bušotine na površinu. Pumpa na površini 

injektira radni fl uid pod visokim tlakom kroz mlaznicu 

i kolonu uzlaznih cijevi (tubing) u ulaznu (usisnu) 

proizvodnu komoru. Niskotlačni mlaz fl uida iz mlaznice 

uvlači proizvedene fl uide iz usisnog ulaza, a 

njihova mješavina struji kroz suženje u ekspanzijski 

difuzor gdje se visina brzine pretvara u statičku visinu 

tlaka i pokreće smjesu kroz ulazne cijevi na površinu. 

Hidrauličko mlazno pumpanje se primjenjuje 

u korozivnim sredinama i bušotinama s puno plina i 

naftom loše kvalitete; v. hydraulic jet pump. 

hydraulic limestone – hidraulički vapnenac (vapnenjak). 

Nečisti (primjesama zagađeni) vapnenac 

(impure limestone) koji sadrži silicij-dioksid i aluminij-trioksid 

(obično u obliku gline) i nakon pečenja 

daje vezivo koje se stvrdnjava pod vodom. Sinonimi: 

water lime, waterlime. 

hydraulic mean depth – hidraulički radijus (polumjer), 

v. hydraulic radius. 

hydraulic oilwell (oil-well) pump – v. hydraulic bottomhole 

pump. 

hydraulic pad – hidraulička papuča sonde. U karotaži 

bušotina – papuča mikrootporske sonde (microresistivity 

sonde) koja je napunjena vodom radi boljeg 

kontakta elektrode sa stijenkom kanala bušotine. 

hydraulic permeability – hidraulička permeabilnost 

(propusnost). Sposobnost stijene ili tla da propuštaju 

vodu pod tlakom. Može se mijenjati u zavisnosti od 

smjera. 

hydraulic piston pump – hidraulička klipna pumpa. Tip 

dubinske naftne pumpe, sklop hidraulički pogonje- 

nog motora na jednom kraju sklopa i klipne (plunžerne) 

pumpe za hidrauličko pumpanje na drugom 

kraju sklopa. Uređaj je smješten ispod nivoa fl uida 

u bušotini i pogoni se visokotlačnim hidrauličkim 

radnim (pogonskim) fl uidom (najčešće nafta proizvedena 

istom bušotinom) koji se pumpa u kolonu 

uzlaznih cijevi (tubing) i ulazi u hidraulički klipni 

motor koji pokreće pumpu. Proizvedeni slojni fl uidi 

i odrađeni hidraulički radni fl uid struje na površinu 

kroz prstenasti prostor između zaštitne kolone i kolone 

uzlaznih cijevi (tubing-casing annulus); v. hydraulic 

pump. 

hydraulic potential – hidraulički potencijal (gradijent), 

v. hydraulic gradient. 

hydraulic-powered sucker-rod pumping unit – hidraulički 

pumpni uređaj dubinske pumpe s klipnim 

šipkama. Oprema za umjetno podizanje nafte na površinu 

koja se rabi na bušotinama s dubinskom pumpom 

s klipnim šipkama. Pumpa se pogoni motorom. 

Za pumpanje uzima zrak iz spremnika i injektira ga 

ispod klipa u cilindru za hod prema gore, a kod hoda 

prema dolje pumpa uzima zrak ispod klipa i vraća 

ga u spremnik. Brušena šipka je pričvršćena za klip 

u cilindru. 

hydraulic profi le – hidraulički profi l. Vertikalni presjek 

potenciometrijske (piezometrijske) površine vodonosnog 

sloja (akvifera). 

hydraulic pump – hidraulička pumpa. Pumpa za pumpanje 

tekućina. Može biti jednoradna (tekućina se 

pumpa tijekom samo jednog hoda pumpe, singleacting 

hydraulic pump) ili dvoradna (pumpanje tijekom 

oba hoda u ciklusu rada pumpe, double-acting 

hydraulic pump). Princip rada u bušotinama je sličan 

plinskom liftu s razlikom što je ovdje izvor energije 

visokotlačni hidraulički fl uid (najčešće nafta proizvedena 

iz iste bušotine) umjesto visokotlačnog plina. 

Postoje dva tipa hidrauličkih pumpi – hidrauličke 

klipne pumpe (v. hydraulic piston pump) i hidrauličke 

mlazne pumpe (v. hydraulic jet pump). Hidrauličke 

pumpe se prvenstveno primjenjuju u dubokim bušotinama 

velikog kapaciteta proizvodnje (većeg od 

mogućnosti dubinskih pumpi s klipnim šipkama); v. 

artifi cial lift, hydraulic pumping, hydraulic bottomhole 

pump. 

hydraulic pumping – hidrauličko pumpanje. Metoda 

umjetnog podizanja (artifi cial lift method) nafte iz 

bušotine na površinu dubinskom hidrauličkom klipnom 

pumpom (downhole hydraulic piston pump) 

bez klipnih (pumpnih) šipki (sucker rods). Uređaj se 

sastoji od površinske pumpe pogonjene motorom i 

proizvodne pumpe u bušotini koja se pogoni vodom 

ili čistom sirovom naftom pod tlakom. Kada je u bušotini 

jedna kolona uzlaznih cijevi (tubing), pogonska 

(radna) nafta (power oil) se pumpa u bušotinu do 

dubinske pumpe kroz tu kolonu, a mješavina radnog 

i proizvedenih slojnih fl uida se podiže na površinu 

kroz prstenasti prostor između kolona zaštitnih i 

uzlaznih cijevi (tubing-casing annulus). Ako se rabe 

dvije kolone uzlaznih cijevi, koncentrično ugrađenih, 

pogonski fl uid se pumpa u kolonu većeg promjera, 

a smjesa se podiže na površinu kroz kolonu manjeg 

promjera. Motor je hidraulički, a pumpa je klipna. 

Sustav pogonskog (radnog) fl uida može biti otvoreni 

(pogonski i proizvedeni fl uidi se miješaju, open 

power-fl uid system) i zatvoreni (pogonski fl uid ostaje

hydraulic radius 408 

hydrocarbon resaturation 

u zatvorenom krugu, closed power-fl uid system); v. 

artifi cial lift. 

hydraulic radius – hidraulički radijus (polumjer). Odnos 

(omjer) površine poprečnog presjeka cjevovoda (ili 

cijevi, kanala, cross-sectional area of conduit) u kojem 

struji fl uid i unutarnjeg opsega cjevovoda (inner perimeter 

of conduit), odnosno opsega močenog tim 

fl uidom (wetted perimeter). Sinonim: hydraulic mean 

depth. 

hydraulic spear – hidraulički unutarnji hvatač cijevi 


hydraulic squeeze test – hidrostatičko tlačno ispitivanje. 

Detekcija propuštanja plinovoda. 

hydraulic surface pump – površinska hidraulička pumpa. 

Površinska pumpa za pogon dubinske pumpe s 

klipnim šipkama (downhole sucker-rod pump). Može 

se upotrebljavati umjesto površinskog pumpnog 

uređaja s balansirom (njihalice, surface beam pumping 

unit) i može pogoniti istovremeno pumpe na 

nekoliko bušotina. 

hydraulic-torque tongs – hidraulička dinamometrička 

kliješta (ključ), v. hydraulic-torque wrench. 

hydraulic-torque wrench – hidraulički dinamometrički 

ključ (kliješta). U procesu bušenja – ključ (kliješta) za 

rukovanje cijevima na radnom podištu bušaćeg postrojenja 

(drilling-rig fl oor) koji se hidraulički aktivira 

i može primijeniti točan zakretni moment (torque) 

pri navrtanju ili odvrtanju cijevi. Zamjenjuje ručna 

kliješta (manual tongs). Osim mogućnosti mjerenja 

zakretnog momenta, ključ može automatski brojiti 

pojedinačne cijevi (joints) spuštene u bušotinu. Sinonim 

(komercijalni naziv): iron roughneck. 

hydraulic well pump – hidraulička dubinska pumpa, v. 

hydraulic bottomhole pump. 

hydril blowout preventer – prstenasti protuerupcijski 

uređaj (preventer), v. annular blowout preventer. 

hydrocarbon – ugljikovodik, v. hydrocarbons. 

hydrocarbon-base drilling mud – isplaka (bušaća 

isplaka) na bazi ugljikovodika, v. oil-base drilling mud. 

hydrocarbon compounds – ugljikovodični spojevi, spojevi 

ugljikovodika, v. hydrocarbons. 

hydrocarbon deadline – maksimalna dubina komercijalnih 

ugljikovodika. Maksimalna dubina zalijeganja 

komercijalnih akumulacija nafte ili prirodnog plina 

na nekom području. 

hydrocarbon dew point (dew-point) – rosište ugljikvodika. 

Temperatura iznad koje tekući ugljikovodici 

neće kondenzirati iz plina pri specifi ciranom tlaku. 

Pri danoj temperaturi rosišta (dew-point temperature) 

postoji interval tlaka unutar kojeg može doći do 

retrogradne kondenzacije. Maksimalna temperatura 

pri kojoj se ta kondenzacija može odvijati se naziva 

krikondentermom (cricondentherm). 

hydrocarbon-external micellar solution – micelarna 

otopina (mikroemulzija) s naftnom vanjskom (kontinualnom) 

fazom, v. oil-external micellar solution. 

hydrocarbon-external microemulsion – mikroemulzija 

(micelarna otopina) s naftnom vanjskom (kontinualnom) 

fazom, v. oil-external micellar solution. 

hydrocarbon fuel – ugljikovodično gorivo. Naftni produkti 

i plinoviti ugljikovodici koji se rabe kao gorivo. 

hydrocarbon liquids – tekući ugljikovodici, v. liquid hydrocarbons. 

hydrocarbon log – dijagram plinske karotaže, v. mud 

logging. 

hydrocarbon logging – plinska karotaža, v. mud logging. 

hydrocarbon miscible fl ood (fl ooding) – miscibilno 

istiskivanje nafte ugljikovodicima (ugljikovodičnim 

otapalima). Procesi povećanja iscrpka nafte (EORprocesi) 

injektiranjem ugljikovodika pod uvjetima 

miscibilnosti (uzajamnog miješanja slojne nafte i 

injektiranih ugljikovodika – otapala). Razlikuju se 

tri bazične varijante procesa: (a) injektiranje obroka 

ukapljenog naftnog plina (LPG – direktno miscibilni 

proces istiskivanja, v. liquefi ed petroleum gas slug 

drive, fi rst-contact hydrocarbon miscible fl ood, miscible 

slug fl ood); (b) injektiranje obroka obogaćenog 

prirodnog plina (dinamički miscibilni proces istiskivanja 

s kondenzacijom, v. enriched gas miscible fl ood, 

condensing-gas drive miscible fl ood), i (c) injektiranje 

visokotlačnog (visokotlačno injektiranje) suhog plina 

(dinamički miscibilni proces istiskivanja s vaporizacijom, 

v. high-pressure lean gas miscible fl ood). Sinonimi: 

hydrocarbon-solvent fl ood, hydrocarbon-solvent 

miscible fl ood, miscible hydrocarbon displacement. 

hydrocarbon pore thickness (HPT) – debljina zasićenja 

ugljikovodicima. Efektivna debljina ležišta 

(ležišne stijene) koja je zasićena naftom ili plinom. 

Jednaka je umnošku efektivne debljine (net thickness), 

poroznosti (porosity) i zasićenja ugljikovodicima 

(hydrocarbon saturation). 

hydrocarbon pore volume (HCPV, HPV) – porni volumen 

zasićen ugljikovodicima. Porni volumen ležišta 

(ležišne stijene) zasićen ugljikovodicima (naftom ili 

plinom), odnosno volumen ugljikovodika u ležištu 

pri njegovu tlaku i temperaturi. Računa se kao umnožak 

poroznosti i zasićenja ugljikovodicima (naftom ili 

plinom) ili kao umnožak naftonosne ili plinonosne 

debljine, poroznosti i zasićenja naftom ili plinom ili 

kao umnožak ukupnog naftonosnog ili plinonosnog 

volumena ležišta, srednje poroznosti i srednjeg zasićenja 

naftom ili plinom. Obično se izražava po jediničnoj 

površini i može se prikazati na konturnoj karti. 

Programirani (dimenzionirani) volumeni injektiranja 

fl uida u procesima istiskivanja nafte iz ležišta obično 

se izražavaju kao dio ili postotak HCPV (katkada i kao 

dio ili postotak ukupnog pornog volumena ležišta 

– PV). 

hydrocarbon pore-volume map – karta pornih volumena 

zasićenih ugljikovodicima. Karta izolinija koje 

prikazuju vrijednosti umnožaka efektivnog pornog 

volumena ležišta (ležišne stijene, net pore volume) 

i srednjeg zasićenja ugljikovodicima (naftom ili plinom, 

mean hydrocarbon saturation). 

hydrocarbon porosity feet – debljina zasićena ugljikovodicima, 

v. hydrocarbon pore thickness. 

hydrocarbon recovery unit – postrojenje za ekstrakciju 

tekućih ugljikovodika. Postrojenje na polju za 

uklanjanje tekućih ugljikovodika iz prirodnog plina. 

To je ponajprije uređaj za apsorpciju suhim sušilom 

(desikantom, dry-dessicant absorption unit). Kada 

masni (mokri) plin (wet gas) prolazi kroz apsorpcijsku 

jedinicu, voda se adsorbira na vrhu sloja sušila, 

a ugljikovodici (redoslijedom od težih prema lakšim) 

apsorbiraju se u donjem dijelu sloja sušila. U postrojenju 

s brzim ciklusima jedan ciklus apsorpcije traje 

kratko (15 do 20 minuta). 

hydrocarbon resaturation – resaturacija ugljikovodicima. 

Metoda određivanja (mjerenja) poroznosti

hydrocarbon resources 409 

hydrochloric acid 

uzorka stijene, na primjer, jezgre (core). Postupak se 

sastoji od vaganja suhog uzorka, uzorka zasićenog 

tekućom fazom poznate gustoće i zasićenog uzorka 

uronjenog u tekućinu poznate gustoće. 

hydrocarbon resources – resursi ugljikovodika. Prema 

defi niciji američkog Društva naftnih inženjera (SPE) i 

Svjetskih kongresa za naftu (WPC) – volumeni ugljikovodika 

unutar poznatih (otkrivenih) akumulacija 

koji se klasifi ciraju kao dokazane (proved), vjerojatne 

(probable) ili moguće (possible) rezerve na tehničkoj, 

fi nancijskoj, ugovornoj ili zakonskoj bazi. Takva defi - 

nicija resursa isključuje velike količine ugljikovodika 

za klasifi kaciju kao rezervi. Sve dok ne udovolje zahtjevima, 

te količine su bez sumnje imovina poduzeća 

koja posjeduju koncesije ili zemalja i mogu se 

jednog dana odrediti kao rezerve. 

hydrocarbons – ugljikovodici. Najjednostavniji organski 

spojevi s molekulama u cijelosti građenim samo 

od ugljikovih i vodikovih atoma u različitim kombinacijama. 

Ugljikovodici se klasifi ciraju u homologne 

redove ili nizove čiji pojedini članovi imaju različit 

broj atoma ugljika, ali zajedničku opću formulu, jednaku 

osnovnu strukturu i slična kemijska svojstva. 

Najuobičajenija podjela ugljikovodika je u tri grupe: 

(a) alifatski ugljikovodici (v. aliphatic hydrocarbons), 

(b) aliciklički ugljikovodici (v. alicyclic hydrocarbons), 

i (c) aromatski ugljikovodici (v. aromatics). Prema 

drugim klasifi kacijama, dijele se na dvije skupine 

– alifatske ugljikovodike (koji uključuju i cikloalkane 

i cikloalkene u zajedničku podskupinu cikličkih alifatskih 

ugljikovodika) i aromatske ugljikovodike. S 

obzirom na stupanj zasićenosti veza između ugljikovih 

atoma, dijele se na zasićene (v. saturated hydrocarbons) 

i nezasićene ugljikovodike (v. unsaturated 

hydrocarbons), a prema strukturi mogu biti lančasti 

(međusobno vezani atomi tvore ravne ili normalne 

i razgranate lance) i prstenasti ili ciklički (atomi su 

povezani u prstenove). Ugljikovodici mogu biti plinoviti, 

tekući ili čvrsti – općenito pravilo je da broj 

ugljikovih atoma u spojevima upućuje na njihovo 

fi zikalno stanje (ugljikovodici s brojem C-atoma do 

uključivo četiri su plinovi, s 5-20 C-atoma su kapljevine 

i s više od 20 C-atoma su čvrste tvari. Prema težini 

se dijele na lake (light hydrocarbons – metan, etan), 

srednje (intermediate hydrocarbons – od propana 

do uključivo heksana) i teške (heavy hydrocarbons 

– heptan i viši ugljikovodici). Pojam hydrocarbons se 

rabi i za sirovu naftu i prirodni plin (može uključivati i 

druge spojeve sa sumporom, kisikom i dušikom), pa 

se ugljikovodici također mogu klasifi cirati kao nafta 

(black oil), hlapljiva nafta (volatile oil), retrogradni 

plin (retrograde gas), masni (mokri) plin (wet gas) i 

suhi plin (dry gas). Prosječan sadržaj ugljikovodika u 

sirovim naftama iznosi oko 70%. 

hydrocarbon saturation – zasićenje ugljikovodicima. 

Dio pornog prostora (volumena, pore space) ležišta 

ispunjen naftom i/ili plinom. 

hydrocarbon series – red (niz) ugljikovodika. Grupe 

ugljikovodika u kojima pojedini članovi imaju različit 

broj ugljikovih atoma, ali zajedničku opću formulu, 

jednaku osnovnu strukturu i slična kemijska svojstva 

(ponašanje). Redovi ugljikovodika koji su najviše prirodno 

zastupljeni u sirovoj nafti i prirodnom plinu su 

alkani (parafi ni), izoparafi ni, cikloparafi ni i aromati; v. 

hydrocarbons. 

hydrocarbons of alkene series – v. alkenes. 

hydrocarbons of methane series – v. alkanes. 

hydrocarbons of olefi n series – v. alkenes. 

hydrocarbons of paraffi n series – v. alkanes. 

hydrocarbon solvent – ugljikovodično otapalo. Ugljikovodici 

parafi nskog, naftenskog i aromatskog reda 

koji normalno ne reagiraju s tvarima s kojima dolaze 

u kontakt, niti ih razgrađuju pri umjerenim temperaturama 

ili u kontaktu s vodom. Nisu korozivni za 

metale. 

hydrocarbon-solvent fl ood (fl ooding) – v. hydrocarbon 


hydrocarbon-solvent miscible fl ood (fl ooding) – v. 

hydrocarbon miscible fl ood 

hydrocarbon-solvent slug injection – injektiranje 

obroka ugljikovodičnog otapala. Proces povećanja iscrpka 

nafte (EOR-proces) u kojem se u naftno ležište 

injektira obrok (specifi cirani volumen, slug) ugljikovodičnog 

otapala (ugljikovodika koji je miscibilan sa 

slojnom naftom – obično propana i/ili butana). Nakon 

injektiranog obroka otapala slijedi injektiranje 

obroka jeftinijeg plina (ili plina i vode) za potiskivanje 

(istiskivanje) otapala i nafte do kraja procesa. 

hydrocarbon storage cavern – kaverna za skladištenje 

ugljikovodika; kaverna za skladište ugljikovodika, v. 

rock cavern, salt cavern, underground natural gas storage 

in rock caverns, underground natural gas storage 


hydrocarbon trap – zamka za ugljikovodike. Podzemna 

geološka struktura ležišne stijene s nepropusnom 

pokrovnom stijenom (hermetičnim pokrovom) ili 

pokrovnom stijenom vrlo niske permeabilnosti (koja 

čini vertikalnu ili lateralnu barijeru migraciji ugljikovodika 

i tako sprječava njihovo gubljenje iz zamke) 

u čijem se pornom prostoru mogu koncentrirati 

(akumulirati) i zadržati ugljikovodici (nafta, plina). Za 

akumuliranje nafte i plina mora postojati tzv. zatvorenje 

zamke (closure – visina između najniže zatvorene 

konture zamke i njena vrha) i nepropusni sloj. 

Zamke se klasifi ciraju u tri osnovna tipa: (a) strukturne 

(v. structural trap) – formirale su se djelovanjem 

tektonskih procesa na sedimentne slojeve nakon 

njihova taloženja (nabiranjem, rasjedanjem, intruzijom 

solnih dijapira); (b) stratigrafske (v. stratigraphic 

trap) – formirale su se usljed promjena facijesa oko 

porozne, propusne formacije (isklinjenja, lećasta 

pješčana tijela okružena nepropusnim šejlom), i (c) 

kombinirane (v. combination trap) – formirale su se 

usljed strukturnih i stratigrafskih promjena (druge 

klasifi kacije razlikuju strukturne, stratigrafske i rasjedne 

zamke – v. fault trap). U zamkama može biti jedno 

ili više ležišta. U suvremenoj praksi zamke su glavni 

objekti geoloških istraživanja iako samo postojanje 

zamke (utvrđeno geofi zičkim i geološkim istraživanjem 

i bušenjem) ne znači da one istovremeno moraju 

sadržavati i komercijalne akumulacije (količine) 

nafte i plina. Sinonimi: petroleum trap, trap. 

hydrocarbon-water contact – kontakt ugljikovodikvoda, 

v. gas-water contact, water-oil contact. 

hydrochloric acid – kloridna (klorovodična, solna) kiselina. 

Najčešće primjenjivana kiselina za obrade (stimulacije) 

slojeva zbog svoje sposobnosti otapanja i 

cijene. Uobičajeno se rabi kloridna kiselina 15%-tne 

koncentracije (jakosti), ali i većih koncentracija. Sinonim: 

muriatic acid.

hydroclast 410 

hydroclast – hidroklast. Fragment stijene koji je transportiran 

(prenesen) i sedimentiran u vodenoj sredini. 

hydroclastic rock – (1) hidroklastična stijena, hidrolit. 

Klastična stijena (clastic rock) sedimentirana uz sudjelovanje 

vode. Sinonim: hydrolith. (2) hidroklastična 

stijena. Stijena razorena (izlomljena) djelovanjem 

valova ili struja. (3) hidroklastična (hidroklastična vulkanska) 

stijena. Vulkanska stijena (volcanic rock) koja 

je razorena ili izlomljena tijekom brzog hlađenja pod 

vodom ili ledom. Sinonim: hydroclastic volcanic rock. 

hydrocyclone – hidrociklon. U procesu bušenja – centrifugalni 

uređaj koji se primjejuje za uklanjanje fi nijih 

čestica probušenih stijena iz bušaće isplake (well 

cuttings) nakon što su na vibracijskom situ (shale 

shaker) uklonjene krupnije čestice stijena. Budući 

da kapacitet hidrociklona nije velik, primjenjuje se 

nekoliko. Hidrociklon ima konusni oblik, mali otvor 

na dnu za pražnjenje (istjecanje mulja) i veliki otvor 

na vrhu za odvod isplake. Dva tipa hidrociklona su 

odvajač pijeska (desander) i odvajač mulja (desilter). 

Sinonim: separator cone. 

hydrodynamic fl ow – hidrodinamičko strujanje. Gibanje 

(strujanje) i djelovanje vode i drugih tekućina u 

podzemlju. 

hydrodynamic trap – hidrodinamička zamka. U geologiji 

– naftno ili plinsko ležište formirano u zamci 

okruženoj gibajućom vodom koja obično uzrokuje 

kosi vodo-naftni kontakt. Voda koja struji niz nagib 

uravnotežava i zaustavlja strujanje ugljikovodika 

prema gore i tako formira zamku. 

hydrodynamic wave – hidrodinamički val, H val. Zastarjeli 

termin za jedan od tipova površinskog vala (surface 

wave) koji je sličan valu Rayleigha (v. Rayleigh 

wave), ali za razliku od njega ima suprotno gibanje 

čestica. Sinonim: H wave. 

hydrofl uoric acid – fl uoridna (fl uorovodična) kiselina. 

Primjenjuje se u operacijama kiselinskih obrada 

(stimulacija) slojeva zajedno sa kloridnom (solnom) 

kiselinom za uklanjanje oštećenja pješčenjačkih 

formacija česticama gline i povećanje otapanja dolomitskih 

formacija (primjena fl uoridne kiseline za 

obradu matriksa karbonatnih slojeva se strogo zabranjuje 

zbog stvaranja netopljivog kalcij-fl uorida). 

hydrofrac – hidrauličko frakturiranje, v. hydraulic fracturing. 

hydrofracturing – hidrauličko frakturiranje, v. hydraulic 

fracturing. 

hydrogas-lift system – kombinirani hidraulički sustav 

plinskog lifta. Sustav za umjetno podizanje nafte 

iz bušotine na površinu koji se služi i hidraulikom i 

plinskim liftom (gaslift). Primjenjuje se u proizvodnji 

teške nafte iz dubokih bušotina. Teška nafta se 

hidraulički evakuira iz komore između dviju dubinskih 

brtvenica (pakera, packer) i u proizvodnu kolonu 

uzlaznih cijevi (production tubing), a plinskim liftom 

se pogonska (radna) nafta (power oil) evakuira iz kolone 

cijevi za pogonsku naftu (power oil string) kako 

bi se snizio tlak na dnu bušotine. 

hydrogen – vodik, hidrogen. Prvi (i najlakši) kemijski 

element u periodnom sustavu elemenata. Pri običnim 

uvjetima je plin bez boje, mirisa i okusa. Zapaljiv. 

Široko je rasprostranjen u prirodi kao voda i nalazi se 

u mnogim mineralima, živoj tvari, nafti i plinu. Odnos 

(omjer) izotopa običnog vodika (protija, com- 

hydrolith 

mon hydrogen, protium) i deuterija (deuterium) se 

rabi za određivanje zrelosti i izvora metana (maturity 

of methane, source of methane). 

hydrogen/carbon atomic ratio – v. atomic hydrogen/ 

carbon ratio. 

hydrogen embrittlement – vodikova (kisela) krtost, 

vodikovo pucanje pod naprezanjem. Oblik (tip) korozije 

čelika u kojem se na vlažnoj površini metala 

formiraju slobodni vodikovi ioni kao rezultat korozije. 

Dio vodikovih iona ulazi u strukturu čelika i tako 

smanjuje njegovu istezljivost (plastičnost) i uzrokuje 

krti lom. Sinonimi: acid brittleness, hydrogen stress 

cracking. 

hydrogenic rock – hidrogena stijena. Sedimentna stijena 

koja se formirala uz sudjelovanje vode. 

hydrogen index – vodikov indeks. Sadržaj vodika (broj 

vodikovih iona) po jedinici volumena u odnosu na 

njegov sadržaj u slatkoj vodi (pri 24 °C/75 °F). Neutronska 

karotaža (v. neutron logging) osjetljiva je na 

vodikov indeks. 

hydrogen-index log – karotaža vodikovog indeksa, v. 

neutron logging. 

hydrogen-ion concentration – koncentracija vodikovih 

iona, v. pH. 

hydrogen stress cracking – vodikovo pucanje pod naprezanjem, 

vodikova (kisela) krtost, v. hydrogen embrittlement. 

hydrogen sulfi de – sumporovodik. Upaljivi, korozivni i 

otrovni plin karakteristična mirisa (trula jaja). Nalazi 

se u nekim sirovim naftama, prirodnom plinu i slojnim 

vodama. Inhaliranje do određene koncentracije 

može naškoditi zdravlju i čak izazvati smrt (jedan 

dio sumporovodika na 200 dijelova zraka je otrovna 

koncentracija). Maksimalni sadržaj sumporovodika u 

plinu je 4 ppm za većinu plinovoda. Otopljen u vodi 

je vrlo korozivan za opremu. Uklanja se iz plina alkanolaminskim 

procesom ili spužvastim željezom i 

zatim se spaljuje ili reducira u elementarni sumpor 

za prodaju. Sinonimi: sulphurated hydrogen, sulphuretted 

hydrogen. 

hydrogen sulfi de mud – crni mulj, v. black mud. 

hydrogen sulphide – sumporovodik, v. hydrogen sulfi - 

de. 

hydrogeochemistry – hidrogeokemija. Geokemija 

podzemnih i površinskih voda, osobito izučavanje 

zavisnosti kemijskih karakteristika i kvalitete vode 

od lokalnih i regionalnih geoloških uvjeta. 

hydrogeology – hidrogeologija. Znanost koja se bavi 

izučavanjem podzemnih voda i s njima povezanih 

geoloških karakteristika površinskih voda. Termin 

se također primjenjuje u ograničenijem značenju 

– samo kao znanost o podzemnim vodama (pod 

nazivom geologija podzemnih voda – ground-water 

geology). U novije vrijeme termin hidrogeologija se 

rabi kao istoznačan pojmu geohydrology (geohidrologija). 

hydroids (Hydroida) – hidroidi, vodenpolipi. Red celenterata 

(mješinaca, coelenterates) u razredu hidrozoa 

(obrubnjaka, hydrozoans). Uključuje obično kolonijske 

oblike s dobro razvijenim polipnim stadijem. 

Skelet je obično izgrađen od rožnatog materijala. 

hydrolith – hidrolit. (1) Hidrogena stijena (hydrogenic 

rock), stijena koje se precipitirala (istaložila) iz otopine 

u vodi (vodenoj sredini), na primjer, stijene 

poput kamene soli ili gips. (2) Hidroklastična stijena

hydrologic barrier 411 

hydrostatic level 

(hydroclastic rock) koja se sastoji od karbonatnih fragmenata. 

hydrologic barrier – hidrološka barijera, v. ground-water 

barrier. 

hydrologic properties – hidrološka svojstva. Svojstva 

stijena koja određuju prodiranje (ulaženje) vode i 

njihova sposobnost (kapacitet) zadržavanja, propuštanja 

(prijenosa) i odavanja – poroznost, efektivna 

poroznost, specifi čna retencija (zadržavanje vode), 

permeabilnost za vodu i smjer maksimalne i minimalne 

permeabilnosti za vodu. 

hydrology – hidrologija. (1) Znanost koja se bavi izučavanjem 

globalne (kontinentalne) vode (u tekućem 

i čvrstom stanju), njenih svojstava, cirkulacije i distribucije 

(rasprostranjenosti) na površini Zemlje ili 

ispod nje i u atmosferi od trenutka padanja oborina 

do vraćanja u atmosferu zbog ukupnog isparavanja 

(transpiracije i evaporacije) ili otjecanja u ocean. U 

novije vrijeme područje hidrologije je prošireno na 

izučavanje ekoloških i ekonomskih problema (iako 

je ranije u SAD bila tendencija ograničiti pojam hidrologije 

samo na izučavanje podzemnih voda). Sinonim: 

hydroscience. (2) Ukupnost faktora koje izučava 

hidrologija. Hidrologija (hidrološke osobitosti) 

nekog područja. 

hydrolysates, hydrolyzates – hidrolizati. Sedimenti 

karakterizirani postojanjem elemenata koji lako 

hidroliziraju i koncentriraju se u fi nozrnastim produktima 

alteracije primarnih stijena pa se, prema 

tome, nalaze u znatnoj količini u glinama, šejlovima 

i boksitima. Hidrolizatni elementi su aluminij i asocirani 

silicij, kalij i natrij. Hidrolizati su jedna od grupa 

sedimenata (evaporati, hidrolizati, oksidati, reduzati, 

rezistati) prema njihovoj klasifi kaciji, odnosno grupiranju 

po analogiji s označavanjem stadija diferencijacije 

u kemijskoj analizi stijena; v. evaporates, oxidates, 

reduzates, resistates. 

hydrolyzed polyacrylamide – hidrolizirani poliakrilamid. 

Poliakrilamid (poliakrilamidni polimer) s 20 do 

40%-tnim stupnjem hidrolize, molarnom masom 

većom od 3 milijuna i linearnom strukturom lanca 

molekula. Primjenjuje se u kemijskim metodama povećanja 

iscrpka nafte (EOR-metode). 

hydrometamorphism – hidrometamorfoza, hidrometamorfi 

zam, hidrometasomatoza. U geologiji – alteracija 

stijene zbog unošenja (dodavanja), odnošenja 

(uklanjanja) ili izmjene materijala (tvari) djelovanjem 

vodenih otopina bez utjecaja visoke temperature i 

tlaka. Sinonim: hydrometasomatism. 

hydrometasomatism – hidrometasomatoza, v. hydrometamorphism 

hydrometer – hidrometar, areometar. Stakleni instrument 

cjevasta oblika s otežanim donjim krajem i 

skalom na gornjem za mjerenje gustoće tekućina, 

otopina i kaša. Konstruiran je tako da okomito pluta 

u tekućini. Vertikalna duljina uronjenog dijela (dubina 

uranjanja) hidrometra u tekućinu ovisi o njenoj 

gustoći koja se očita na skali. Za mjerenje gustoće 

sirove nafte u rasponu od 10 ° do 45 ° API se rabi jedan 

tip hidrometra, a za raspon gustoće od 45 ° do 90 ° API 

drugi tip. Sinonim: areometer. 

hydrophile-lipophile balance (HLB) – hidrofi lno-lipofi 

lni faktor. Afi nitet emulgirajućeg agensa (emulgatora, 

emulsifi er) za obje faze emulzije, na primjer, za 

naftu i vodu. Faktor je jedno od najvažnijih svojstava 

emulgatora, izražava relativno privlačenje emulgatora 

za naftu (lipofi lno svojstvo) i vodu (hidrofi lno 

svojstvo) i određuje tip emulzije koja teži nastajanju. 

Reguliran je kemijskim sastavom emulgatora. Sinonim: 

hydrophilic-lipophilic balance. 

hydrophilic-lipophilic balance – hidrofi lno-lipofi lni 

faktor, v. hydrophile-lipophile balance. 

hydrophilic reservoir – hidrofi lno ležište, v. water-wet 

reservoir. 

hydrophobic reservoir – hidrofobno ležište, v. oil-wet 

reservoir. 

hydrophone – hidrofon. Tip seizmičkog prijamnika 

– uređaj za primanje podvodnih zvučnih valova 

(valova koji se šire kroz vodu) i njihovu konverziju u 

električni napon koji je proporcionalan brzini seizmičkog 

vala, tlačno osjetljivi detektor koji reagira na 

zvuk prenošen kroz vodu. Hidrofon je detektor koji 

je osjetljiv na promjene tlaka, za razliku od geofona 

koji je osjetljiv na gibanje čestica. Primjenjuje se u 

marinskim seizmičkim istraživanjima i močvarama ili 

kao seizmometar u bušotinama (postavlja se nekoliko 

stopa ispod površine vode); v. geophone. 

hydrophone streamer – marinski seizmički kabel, v. 

streamer. 

hydropressure – normalni hidrostatički (normalni porni) 

tlak ležišta. Normalni hidrostatički (porni) tlak u 

ležištu, za razliku od njegova nenormalno visokog 

ili nenormalno niskog tlaka. Raste ovisno o gustoći 

podzemne vode – porast tlaka iznosi 1,02 bar/10m 

(45 psi/100 ft) za vodu saliniteta 55,4‰ (dijelova na 

tisuću) i 1,05 bar/10 m (46,5 psi/100 ft) za vodu saliniteta 

100‰. Sinonim: normal pore pressure. 

hydroscience – hidrologija, v. hydrology. 

hydrosialite – hidrosijalit, v. clay mineral. 

hydrostatic bailer – hidrostatička žlica za grabljenje. 

Žlica (cilindar) za čišćenje bušotine grabljenjem (v. 

bailer) od pijeska i krhotina, koja se užetom spušta 

na dno kanala bušotine s atmosferskim tlakom u komori. 

Na dnu bušotine se udarom slomi odrezni disk 

(shear disk) na dnu žlice i kroz nastali otvor fl uidi i 

fragmenti stijene ulaze u žlicu. Istjecanje materijala 

iz žlice sprječava protupovratni ventil (check). 

hydrostatic column – hidrostatička (statička) visina 

stupca fl uida, statički tlak stupca fl uida, v. hydrostatic 

head. 

hydrostatic gradient – gradijent hidrostatičkog tlaka, 

hidrostatički gradijent, v. hydrostatic pressure gradient. 

hydrostatic head – hidrostatička (statička) visina stupca 

fl uida, statički tlak stupca fl uida. Visina stupca vode 

(ili druge tekućine), tlak koji ispoljava vodeno tijelo 

(masa) u mirovanju. U bušotini – tlak koji postoji u 

nekoj točki u njenom kanalu usljed težine stupca fl uida 

iznad te točke, odnosno, tlak uvjetovan stupcem 

fl uida. Određuje se kao umnožak dane dubine i gustoće 

fl uida. Hidrostatička visina stupca naftne bušotine 

je visina do koje se nafta digne u kanalu bušotine 

pod utjecajem njena vlastitog tlaka, u bušotini 

s dubinskom pumpom to je udaljenost od površine 

do nivoa fl uida u kanalu bušotine, a u bušotini koja 

se izrađuje to je tlak koji postoji usljed težine stupca 

bušaće isplake u kanalu bušotine. Sinonimi: hydrostatic 

column, static head, static lift. 

hydrostatic level – hidrostatički nivo (razina). Visina u 

ležištu do koje se podigne stupac slojne vode pod

hydrostatic pressure 412 

hyperbolic decline 

djelovanjem hidrostatičkog tlaka vode u toj točki vodonosnog 

horizonta (akvifera). 

hydrostatic pressure – hidrostatički tlak. Tlak koji uzrokuje 

masa fl uida (vode) u mirovanju na određenoj 

dubini u fl uidu (vodi). Normalni hidrostatički tlak raste 

direktno proporcionalno s gustoćom i dubinom 

fl uida. Hidrostatički tlak slatke vode je jednak oko 0,1 

bar/m (10 kPa/m ili 0,433 psi/ft) dubine. Kod ležišta 

s vodotlačnim režimom termin hidrostatički tlak se 

odnosi na tlak koji može biti izvor primarne ležišne 

energije (energije iskorištavanja ležišta); v. hydrostatic 

pressure gradient, hydropressure. 

hydrostatic pressure gradient – gradijent hidrostatičkog 

tlaka, hidrostatički gradijent. Porast tlaka 

fl uida s porastom dubine usljed povećanja težine 

iznad ležećeg fl uida. Hidrostatički gradijent vode 

iznosi 0,1 bar/m (10 kPa/m ili 0,433 psi/ft) dubine, 

dok je gradijent podzemnih voda veći, jer one sadrže 

otopljene soli koje im povećavaju gustoću – općenito, 

prosječno iznosi 0,105 bar/m ili 0,465 psi/ft 

dubine (za salinitet 80. 000 ppm pri temperaturi 25 

°C, što odgovara relativnoj gustoći vode od 1,074). 

Normalnim se smatra gradijent hidrostatičkog tlaka 

približno jednak 0,105 bar/m. Ležišni tlak, međutim, 

može biti nenormalno visok (0,215 bar/m, na 

primjer, u zonama duž Meksičkog zaljeva i delte Nigera 

i na Sjevernom moru) ili nenormalno nizak ako 

se (prema raznim autorima) razlikuje ± 10 do 30% 

od hidrostatičkog. Na veličinu hidrostatičkog tlaka 

također utječu temperatura i, u nekim područjima, 

otopljeni plin. Oba parametra smanjuju gradijent. 

Sinonimi: hydrostatic gradient, subsurface pressure 

gradient. 

hydrostatic reservoir pressure – hidrostatički (normalni) 

ležišni tlak, v. hydrostatic pressure gradient. 

hydrostatic stress – hidrostatičko naprezanje. Stanje 

naprezanja u kojem su tlakovi (djelujući po normali 

na bilo koju ravninu) jednaki i u materijalu nema 

smičnih naprezanja. 

hydrostatic test (testing) – hidrostatičko ispitivanje. 

Primjena hidrauličkog tlaka (obično punjenjem cijevi 

vodom pod tlakom) radi utvrđivanja eventualnog 

propuštanja kolone uzlaznih cijevi, vodova, cjevovoda, 

posuda ili druge opreme ili određivanja vlačne 

čvrstoće (loma) posuda ili cijevi. Sinonim: hydrotest. 

hydrostratigraphic unit – hidrostratigrafska jedinica. 

Stijensko tijelo znatnog lateralnog (horizontalnog) 

protezanja koje čini geološki okvir za prihvatljivo jasan 

hidrološki sustav. 

hydrosyalite – hidrosijalit, v. clay mineral. 

hydrotest, hydro-test – hidrostatičko ispitivanje, v. hydrostatic 

test. 

hydrothermal – hidrotermalan. Koji pripada ili se odnosi 

na vruću vodu (vruću vodenu otopinu), na njeno 

djelovanje ili na produkte tog djelovanja, na primjer, 

hidrotermalno rudno ležište nastalo (formirano) 

precipitacijom minerala iz vruće vodene otopine 

u direktnoj vezi ili bez nje s intruzivnim procesima. 

Hidrotermalnom se također naziva i sama otopina. 

Termin hydrothermal se općenito rabi za označavanje 

bilo koje vruće vodene otopine, iako neki autori 

katkada ograničavaju njegovu primjenu samo na 

vruće vode magmatskog podrijetla. 

hydrothermal alteration – hidrotermalna alteracija. 

Alteracija stijena ili minerala kao rezultat reakcije hi- 

drotermalne vode (vruće vodene otopine, hydrothermal 

water) s postojećim čvrstim fazama. 

hydrothermal metamorphism – hidrotermalna metamorfoza 

(metamorfi zam, metasomatoza). Lokalni 

tip metamorfoze (metamorfi zma) uzrokovan prokapljivanjem 

(perkolacijom) vrućih otopina ili plinova 

kroz pukotine, što dovodi do mineraloških promjena 

u susjednim stijenama. Sinonim: hydrothermal metasomatism. 

hydrothermal metasomatism – hidrotermalna metasomatoza, 

v. hydrothermal metamorphism. 

hydrothermal water – hidrotermalna voda. Podzemna 

voda (subsurface water) čija je temperatura dovoljno 

visoka tako da takva voda može znatno utjecati na 

geološke ili hidrološke (hidrogeološke) procese nezavisno 

od toga je li ta voda toplija od stijena u kojima 

se nalazi. Hidrotermalne vode mogu uključivati 

magmatsku i metamorfnu vodu (magmatic water, 

metamorphic water), vodu zagrijanu radioaktivnim 

raspadom ili energijom oslobođenom pri rasjedanju 

(formiranju rasjednih poremećaja), meteorsku 

(atmosfersku) vodu (meteoric water) koja se spušta 

dovoljno sporo da se može zagrijati do temperature 

stijena (u skladu s normalnim geotermičkim gradijentom), 

ali se zatim iz raznih uzroka brže diže sačuvavši 

izrazito veću temperaturu od normalne kada 

dosegnu površinu, meteorsku (atmosfersku) vodu 

koja proniče do intruzivnih stijena (tijela) i zagrijava 

se na račun njihova hlađenja, vode koje se nalaze u 

vodonosnim slojevima (akviferima) pod njihovim 

tlakom i slane vode koja se nakuplja u područjima 

ograničene cirkulacije na dnu mora. 

hydrozoan coelenterates – hidrozoi, obrubnjaci, v. hydrozoans. 

hydrozoans (Hydrozoa) – hidrozoi, obrubnjaci. Razred 

celenterata (mješinaca, coelenterates). Karakterizirani 

su formama (obično kolonijskim) koje su i polipoidne 

(polypoid) ili meduzoidne (medusoid), tj. formama 

koje imaju i polipoidni i meduzoidni stadij, ili samo 

meduzoidne i nepostojanjem nematocista (žarnjačke 

stanice, nematocysts) i stomodeuma (cjevasti 

prolaz ili ždrijelo koji vodi iz usnog otvora polipa u 

gastrovaskularnu šupljinu, stomodaeum). Stratigrafska 

rasprostranjenost: pretkambrij (ili donji kambrij)danas. 

Sinonim: hydrozoan coelenterates. 

hyolitha – hioliti. Visokorazvijeni takson paleozojskih 

beskralješnjaka (invertebrates) koji se danas obično 

smatra izumrlim koljenom ili razredom moluska 

(mekušaca, mollusks). Hioliti su marinske bilateralno 

(dvostrano) simetrične solitarne metazoe (metazoans), 

općenito s konusnom (obično aragonitnom) 

kućicom (conical shell) s jednim otvorom (aperturom, 

aperture). Meki dijelovi hiolita se sastoje od 

brojnih mišića i dugog sinusoidnog crijeva (sinuous 

gut). Stratigrafska rasprostranjenost: najraniji kambrij-kasni 

perm. 

hypabyssal – hipabisalan, hipoabisalan, subvulkanski. 

Koji se odnosi na magmatsku intruziju ili stijenu te 

intruzije čija je dubina formiranja između dubine 

abisalnih (plutonskih) i ekstruzivnih (efuzivnih, površinskih, 

izljevnih) stijena. Sinonim: subvolcanic. 

hypabyssal rock – hipabisalna (hipoabisalna, subvulkanska) 

stijena (eruptivna stijena), v. hypabyssal. 

hyperbolic decline – hiperbolički pad proizvodnje, v. 

hyperbolic production decline.

hyperbolic decline curve 413 

hysteresis 

hyperbolic decline curve – krivulja hiperboličkog pada 

proizvodnje, v. hyperbolic production decline. 

hyperbolic production decline – hiperbolički pad 

proizvodnje. Tip pada proizvodnje bušotine ili ležišta 

kada je pad proizvodnje u jedinici vremena funkcija 

kapaciteta proizvodnje koji je dignut na neku potenciju 

između nule i jedinice. Omjer kapaciteta proizvodnje 

nafte i pada kapaciteta u jedinici vremena 

nije konstantan, nego je konstantna prva derivacija 

tog omjera. Kada se kapacitet proizvodnje prikaže 

u zavisnosti od ukupne proizvodnje (u dvostrukom 

logaritamskom mjerilu), dobiva se približno pravac. 

Može se također rabiti i log-log zavisnost kapaciteta 

proizvodnje o vremenu. Hiperbolički pad 

proizvodnje uključuje i eksponencijalni pad (ako je 

eksponent u jednadžbi pada proizvodnje, b, jednak 

nuli) i harmonijski pad (ako je eksponent b jednak 

jedinici), pa su, prema tome, granice konstante hiperboličkog 

pada između nule i jedinice. Sinonimi: 

hyperbolic decline, log-log type of production decline; 

v. production decline, production decline curve, exponential 

production decline, harmonic production 

decline. 

hyperbolic production decline curve – krivulja hiperboličkog 

pada (hiperbolička krivulja pada) proizvodnje, 

v. hyperbolic production decline. 

hypergenesis – hipergeneza, regresivna (retrogradna) 

dijageneza. U geologiji – površinsko trošenje (raspadanje, 

alteracija, surfi cial weathering, surfi cial alteration) 

sedimentnih stijena (termin se primjenjuje u 

ruskoj geološkoj literaturi). Sinonimi: regressive diagenesis, 

retrodiagenesis, retrograde diagenesis. 

hypersaline – hiperslan. Koji ima salinitet (slanost) 

znatno veći od saliniteta obične morske vode, osobito 

koji ima salinitet iznad najnižeg saliniteta pri kojem 

se može precipitirati halit. Sinonim: supersaline. 

hypersorption – hipersorpcija. Proces izdvajanja etilena 

iz metana i drugih plinova niske molarne mase 

adsorpcijom na sloju aktivnog ugljena. 

hypersthene – hipersten. Obični stjenotvorni mineral 

(rock-forming mineral) grupe rompskih piroksena 

(ortopiroksena, orthopyroxene group). Izomorfan je 

s enstatitom (enstatite). Boje je sivkaste, zelenkaste, 

crne ili tamnosmeđe, često s brončanim ili zelenkastosmeđim 

odsjajem na plohi kalavosti. Hipersten 

je bitna komponenta mnogih eruptivnih stijena 

(igneous rocks), na primjer, gabra, andezita, a može 

se sresti i u nekim sedimentnim stijenama (sedimentary 

rocks) 

hypidioblast – hipidioblast, subidioblast. Novoformira- 

ni kristal (zrno) minerala u metamorfnoj stijeni (novi 

mineralni kristal formiran metamorfi zmom) koji je 

samo djelomično ograničen svojim karakterističnim 

kristalnim plohama. Hipidioblast je tip kristaloblasta 

(crystalloblast). Sinonim: subidioblast. 

hypidiotopic – hipidiotopni. Koji je između idiotopnog 

(idiotopic) i ksenotopnog (xenotopic), osobito 

sklop ili građa (fabric) kristalnih sedimentnih stijena 

(crystalline sedimentary rocks) u kojima je većina 

kristala što ih grade subhedralna. Termin također 

označava stijenu s takvim sklopom (poput evaporita, 

kemijski istaloženog cementa ili prekristaliziranog 

vapnenca ili dolomita). 

hypocenter – hipocentar (fokus, žarište) potresa, v. focus. 

hypocrystalline – hipokristalan, polukristalan. Termin 

za označavanje teksture eruptivnih (magmatskih) 

stijena (igneous rocks) koje imaju kristalne komponente 

(kristale) u staklastoj osnovnoj masi (glassy 

groundmass) s omjerom kristala i stakla između 7:1 

i 5:3. Sinonim: merocrystalline. 

hypogeal – hipogen, v. hypogene. 

hypogeic – hipogen, v. hypogene. 

hypogene – hipogen. U geologiji – (a) Termin za označavanje 

geoloških procesa koji se zbivaju unutar i ispod 

Zemljine kore i tvorevina tih procesa. Sinonimi. 

hypogeal, hypogeic, hypogenic; v. epigene. (b) Rijetko 

upotrebljavani sinonim termina plutonic (plutonski). 

hypogenic – hipogen, v. hypogene. 

hypohyaline – hipohijalinski. Termin za označavanje 

teksture eruptivnih (magmatskih) stijena koje imaju 

kristalne komponente (kristale) u staklastoj osnovnoj 

masi (glassy groundmass) s omjerom kristala i 

stakla između 3:5 i 1:7. 

hypothetical reserves – pretpostavljene (hipotetične) 

rezerve. Neotkrivene akumulacije ugljikovodika za 

koje je prihvatljivo očekivanje da postoje na nekom 

području, uz poznate geološke uvjete. 

hysteresis – histereza. Nesposobnost materijala da se 

potpuno vrati u svoje prvotno stanje, ili oblik nakon 

što prestane djelovanje sile (opterećenja). Na primjer, 

nakon uklanjanja magnetizacije, materijal pokazuje 

remanentni magnetizam. Kod ležišnih stijena 

histereza je razlika njihovih svojstava kada su one 

zasićene s više fl uida, tj. kada svojstva ovise ne samo 

o drugim svojstvima stijena nego i o smjeru njihova 

zasićivanja (povećavanje ili smanjivanje zasićenja 

vodom tijekom procesa). Histerezu mogu očitovati 

kapilarni tlak, relativna permeabilnost i električna 

svojstva stijena.

ice age 414 

ichthyostegals 

ice age – ledeno doba, glacijal. Sinonim slobodne uporabe 

za glacijalnu epohu (glacial epoch) ili vrijeme 

(period) ekstenzivne glacijalne aktivnosti (formiranja 

prostranih ledenih pokrova, odnosno kontinentalnih 

ledenjaka, na mnogim dijelovima Zemlje) – osobito 

najkasnija od glacijalnih epoha, također poznata kao 

pleistocen ili pleistocenska epoha (Pleistocene, Pleistocene 

epoch). 

Ice Ages – ledena doba, glacijali. Interval geološkog vremena 

u tercijaru (Tertiary) koj obuhvaća vremenski 

raspon od prije 2 milijuna do 10.000 godina, kada je 

klima na svijetu bila hladnija nego danas i s više oborina 

u obliku snijega. Ledenjaci su prekrivali gotovo 

trećinu svjetskog kopna, a nivo mora je pao gotovo 

90 metara ispod današnjeg nivoa. U geološkoj prošlosti 

su se izmijenila četiri glavna ciklusa glacijacije, 

između kojih su postojali topliji periodi, tzv. međuledena 

doba ili interglacijali (interglacials). 

iceberg – ledeni brijeg. Velika kompaktna masa plutajućeg 

(plivajućeg, plovećeg) leda ledenjaka (fl oating 

glacier ice) ili na plićaku ležećeg glečerskog leda 

(stranded glacier ice) bilo koje forme koja se otkinula 

od čela ledenjaka u vodeno tijelo. Ledeni bregovi 

se uzdižu više od 5 metara iznad nivoa mora, a veći 

dio njihove mase (od 4 / 5 do 8 / 9 ) nalazi se pod vodom. 

Mogu doseći duljinu preko 80 kilometara. 

ice boulder – glacijalni blok, v. glacial boulder. 

ice bridge – ledeni čep. U seizmičkom istraživanju – čep 

koji nastaje na vrhu minskih bušotina (shotholes) u 

područjima s hladnom klimom. Može spriječiti izlaženje 

plinova eksplozije i uzrokovati sekundarne 

udare. 

ice-bridge eff ect – efekt ledenog čepa, v. ice bridge. 

ice-dammed lake – glečersko (ledenjačko) jezero, v. glacier 

lake. 

ice fl ow – tečenje ledenjaka, v. glacier fl ow. 

ice-laid drift – glacijalni til, til, v. till. 

Iceland agate – islandski ahat, v. obsidian. 

ice platform – ledena platforma. Umjetni temelj postrojenja 

za bušenje na moru (odobalno bušenje, 

off shore drilling) u arktičkim područjima izgrađen na 

Ii 

morskom ledu (pumpanjem vode na oceanski led 

dok se njenim smrzavanjem ne postigne dovoljna 

čvrstoća platforme za držanje bušaćeg postrojenja). 

ichnite – ihnit, ihnolit, otisak traga. Fosilni otisak noge ili 

trag neke životinje. Sinonim: ichnolite. 

ichnofacies – ihnofacijes. Facijes sedimentnih stijena s 

tragovima životne djelatnosti fosilnih organizama. 

ichnofossil – ihnofosil, v. trace fossil. 

ichnolite – (1) ihnolit, ihnit, otisak traga, v. ichnite. (2) 

ihnolit. Stijena s otiscima tragova životinja. 

ichor – ihor. U geologiji – granitna tekućina s magmatskim 

parama (emanacijama), fl uid za koji se pretpostavlja 

da doprinosi tijeku takvih procesa, kao što je 

granitizacija. Prvobitno se termin primjenjivao također 

za označavanje fl uida koji se odvojio od magme. 

Sinonim: residual liquid (v.). 

ichthyopterygians (Ichthyopterygia) – ihtiopterigije, 

ribogušteri, riboliki gušteri. Podrazred izumrlih mezozojskih 

marinskih reptila (gmazova, marine reptiles). 

Karakterizirani su jednom bočnom sljepoočnom 

(temporalnom) šupljinom (temporal vacuity), ribolikim 

tijelom (fi shlike body), glavom modifi ciranom u 

izduljenu gubicu (elongated snout) i udovima u obliku 

vesala (paddles). 

ichthyosaurs (Ichthyosauria) – ihtiosauri, riboliki gmazovi. 

Jedini i izumrli red reptila (gmazova, reptiles) u 

podrazredu ihtiopterigija (riboguštera, ichthyopterigians) 

nepoznatih predaka. Karakterizirani su tijelom 

čiji je oblik nalik dupinima (porpoiselike body form) ili 

morskim psima (sharklike body form) kao prilagodba 

životu u moru. Stratigrafska rasprostranjenost: srednji 

trijas-gornja kreda. 

ichthyostegalians (Ichthyostegalia) – ihtiostegali, 

ihtiostegalije. Red izumrlih amfi bija (vodozemaca) 

labirintodonta (labyrinthodont amphibians). Karakterizirane 

su lubanjom čiji je oblik sličio ribljoj (fi s - 

hlike skull) i repnom perajom s koštanim žbicama. 

Uključuju najstarije poznate tetrapode (tetrapods). 

Stratigrafska rasprostranjenost: gornji devon-donji 

mississippi. Sinonim: ichthyostegals. 

ichthyostegals – ihtiostegali, v. ichthyostegalians.

ideal cyclothem 415 

igneous rock 

ideal cyclothem – idealna ciklotema. Teoretska ciklotema 

(v. cyclotheme) koja predstavlja optimalnu 

sukcesivnost (redoslijed) sedimenata tijekom potpunog 

sedimentacijskog ciklusa (sedimentary cycle) u 

danom području i u danom stratigrafskom intervalu. 

Konstruira se na bazi teoretskih razmišljanja (razmatranja) 

i također na bazi raspoloživih (skupljenih) 

podataka o suvremenim sredinama i na bazi eksperimentalnih 

rezultata. Na primjer, idealna ciklotema 

zapadnog dijela američke savezne države Illinois od 

deset članova sastoji se od sljedeće sekvencije: (j) 

marinski šejl sa željezovitim konkrecijama; (i) čisti 

marinski vapnenac; (h) crni laminirani (slojeviti) šejl 

s konkrecijama ili slojevima (proslojcima) vapnenca; 

(g) nečisti (zagađeni), lećasti, fi nozrnasti marinski 

vapnenac; (f) sivi marinski šejl s nodulama pirita; 

(e) ugljen; (d) ispod zaliježuća glina; (c) slatkovodni 

vapnenac, obično bez fosila (nefosiliferni vapnenac); 

(b) pjeskoviti šejl; (a) fi nozrnasti tinjčasti pješčenjak 

s lokalnim neskladnim zalijeganjem na slojevima ispood 

njega. 

ideal gas – idealni plin. Plin čije su molekule beskonačno 

male i u kojem se ne očituju međumolekularne 

privlačne sile. Može se defi nirati i kao plin čiji se tlak 

poveća točno dvostruko ako mu se volumen smanji 

za polovicu ili ako mu se dvostruko poveća apsolutna 

temperatura (uz konstantan tlak). Prirodni plinovi 

odstupaju od takva ponašanja, oni su stlačiviji. Budući 

da će se njihov volumen smanjiti više od polovice 

ako se tlak dvostruko poveća, za njih se kaže da su 

superkompresibilni ili superstlačivi. Broj koji je mjera 

veličine odstupanja plina od ponašanja idealnog plina 

se naziva faktorom kompresibilnosti (stlačivosti). 

Sinonim: perfect gas. 

ideal gas law – jednadžba stanja idealnog plina. Izraz 

koji defi nira uzajamne odnose temperature, tlaka, 

volumena i količine idealnog plina, tj. umnožak tlaka 

i volumena jednak je umnošku broja molova plina, 

plinske konstante i apsolutne temperature. Jednadžba 

se može rabiti za realne plinove pri niskim tlakovima, 

ali se mora modifi cirati faktorom kompresibilnosti 

(stlačivosti) ili Z-faktorom kako bi se kompenzirali 

molekularni volumen i elektrostatičko privlačenje pri 

visokim tlakovima u realnim plinovima. Sinonimi: general 

gas law, perfect gas law. 

ideal productivity index – idealni indeks produktivnosti. 

Indeks produktivnosti bušotine u kojoj je skin 

jednak nuli (tj. bušotine bez oštećenja permeabilnosti 

formacije). 

ideal section – idealni geološki presjek. Hipotetski geološki 

poprečni presjek za čije sastavlanje su upotrijebljeni 

kako stvarni (opažani) podaci o stratigrafi ji i/ili 

strukturi, tako i rezultati interpretacije za horizonte 

koji nedostaju u presjeku. Idealni presjek može biti 

sumiranje ili prosjek od nekoliko sukcesivnih poprečnih 

presjeka. 

identifi ed reserves – utvrđene rezerve. Prema klasifi 

kaciji u SAD – rezerve jednake zbroju razrađenih 

(developed), nerazrađenih (undeveloped), pokazanih 

(indicated) i podrazumijevanih (inferred) rezervi. Prema 

sustavu klasifi kacije rezervi u zemljama bivšeg 

Sovjetskog saveza, utvrđene rezerve su jednake 

zbroju rezervi kategorija A, B, C 1 i C 2 . 

idioblast – idioblast. Kristal minerala metamorfne 

stijene (metamorphic rock) formiran prekristalizaci- 

jom koji je zadržao vlastiti oblik. Tip kristaloblasta 

(crystalloblast). 

idioblastic – idioblastičan. Koji se odnosi na idioblast 

(v. idioblast) metamorfne stijene – termin je analogan 

terminu idiomorfan (idiomorphic) ili euhedralan 

(euhedral) za eruptivne (magmatske) stijene (igneous 

rocks). 

idiogeosyncline – idiogeosinklinala. Tip geosinklinale 

kasnih stadija ciklusa koja se formirala između stabilnih 

i mobilnih zona Zemljine kore i karakterizirana 

je tek slabo naboranim sedimentima (slojevima); v. 

parageosyncline, 2. 

idiomorph – idiomorf, euhedralni kristal, v. euhedron. 

idiotopic – idiotopni. Termin kojim se označava 

sklop (građa, fabric) kristalnih sedimentnih stijena 

(crystalline sedimentary rocks) u čijem je sastavu većina 

kristala euhedralna. Termin također označava 

stijene (poput evaporita, kemijski istaloženog ili kemogenog 

cementa, prekristaliziranog vapnenca ili 

dolomita) s takvim sklopom. 

igneous – eruptivan, magmatski. U petrologiji i mineralogiji 

– (a) termin za označavanje stijena i minerala 

koji su se formirali iz rastaljenog ili djelomično rastaljenog 

materijala, tj. magme; (b) termin za označavanje 

procesa koji dovode do formiranja eruptivnih 

ili magmatskih stijena, procesa koji su povezani s 

takvim stijenama ili procesa koji rezultiraju iz njihova 

formiranja (eruptivne stijene su jedna od triju glavnih 

klasa na koje se stijene dijele – uz sedimentne 

ili taložne i metamorfne stijene). Zastarjeli sinonim: 

pyrogenous. Nepreporučljivi sinonim: eruptive. 

igneous breccia – magmatska breča. (1) Breča koja se 

sastoji od fragmenata (odlomaka) eruptivnih (magmatskih) 

stijena (igneous rocks). (2) Svaka breča 

koja je formirana magmatskim procesima (igneous 

processes), na primjer, vulkanska breča (volcanic breccia) 

ili intruzivna breča (intrusion breccia). 

igneous complex – magmatski (intruzivni) kompleks. 

Asocijacija (assemblage) tijesno povezanih i približno 

jednako starih eruptivnih (magmatskih) stijena 

(igneous rocks) koje se razlikuju po obliku (uvjetima 

zalijeganja) ili petrografskom tipu (sastavu). Može se 

sastojati od vulkanskih stijena (volcanic rocks), plutonskih 

stijena (plutonic rocks) ili obiju. 

igneous facies – magmatski facijes. Dio ili varijetet jednog 

magmatskog stijenskog tijela koji se po nekim 

svojstvima (teksture, struktura, mineraloški ili kemijski 

sastav) razlikuju od tipične (ili »normalne«) stijene 

glavnog magmatskog tijela, na primjer, granitni 

masiv može na svojim rubovima postupno prijeći u 

porfi rni magmatski facijes. Formiranje magmatskog 

facijesa je povezano s diferencijacijom magme na 

mjestu njena stvrdnjavanja. 

igneous metamorphism – magmatska metamorfoza 

(metamorfi zam). Visokotemperaturni metamorfni 

proces koji uključuje djelovanje magme na susjedne 

stijene, kao i procesi uvjetovani injekcijskom pegmatitizacijom 

(injection pegmatitization). Termin više 

nije u širokoj uporabi. 

igneous province – petrografska provincija, v. petrographic 

province. 

igneous quartz – magmatski kvarc. (1) v. quartzolite. (2) 

v. silexite. 

igneous rock – eruptivna (magmatska) stijena, eruptiv. 

Stijena nastala kristalizacijom ili skrućivanjem (soli

igneous-rock clan 416 

imbibition method of wettability determination 

difi kacijom) magme. Najznačajniji minerali koji grade 

eruptivne stijene su glinenci (feldšpati – kalijski, 

kalcijski, natrijski), pirokseni, amfi boli, kremen, biotit 

i drugi. Prema načinu i mjestu postanka, dijele se na: 

(a) intruzivne (intrusive rocks, intrusive igneous rocks) 

ili intruzive (intrusives), koje su nastale hlađenjem 

magme ispod Zemljine površine (u dubokim dijelovima 

litosfere); (b) ekstruzivne ili efuzivne (extrusive 

rocks, extrusive igneous rocks, eff usive rocks) ili efuzive, 

koje su nastale brzim hlađenjem magme na 

Zemljinoj površini, i (c) žilne ili žične stijene. Prema 

sadržaju primarnog kremena ili kiselosti (od najmanjeg 

sadržaja kremena prema najvećem), dijele se na 

ultrabazične (ultrabasic igneous rocks), bazične (basic 

igneous rocks), neutralne (intermediate igneous rocks) 

i kisele (acid igneous rocks). Podjela eruptivnih stijena 

na alkalijske i kalcijsko-alkalijske osniva se na njihovu 

mineralnom i kemijskom sastavu. Najčešće eruptivne 

stijene su granit (granite), riolit (rhyolite), diorit 

(diorite), andezit (andesite), gabro (gabbro), bazalt 

(basalt) i druge. Eruptivne stijene nisu matične stijene 

za ugljikovodike, uobičajene su temeljne stijene i 

za naftu i plin su općenito neproduktivne (u nekim 

slučajevima mogu biti ležište ili dio ležišta kada su 

vrlo raspucane ili su stekle poroznost površinskim 

trošenjem prije pokapanja i formiranja u zamku tektonskim 

djelovanjem. Sinonim: magmatic rock. 

igneous-rock clan – grupa eruptivnih (magmatskih) 

stijena, v. clan. 

igneous-rock series – serija eruptivnih (magmatskih) 

stijena, magmatska serija. Asocijacija srodnih eruptivnih 

(magmatskih) stijena jednake opće forme zalijeganja 

(plutonske, hipabisalne ili vulkanske) koje 

su se rasprostranile na jednom području i formirale 

se tijekom jednog perioda magmatske aktivnosti. 

Takve stijene su karakterizirane posjedovanjem zajedničkih 

stanovitih kemijskih, mineraloških i teksturalnih 

osobitosti ili svojstava tako da sve zajedno pokazuju 

kontinuiranu varijaciju (čine neprekinuti niz) 

od jednog krajnjeg člana serije do drugog. Sinonim: 

rock series. 

ignitible mixture – zapaljiva (upaljiva) smjesa, v. fl ammable 

mixture. 

ignition temperature – temperatura zapaljenja (upaljenja). 

Minimalna temperatura koja je potrebna za 

zapaljenje upaljive smjese, temperatura na koju se 

neka tvar mora zagrijati prije nego što će početi izgarati 

na zraku. 

illegal gas – ilegalni (ilegalno proizvedeni) plin. Plin koji 

je proizveden u količini većoj od dopuštene od strane 

nadležnog državnog regulativnog tijela. 

illegal oil – ilegalna (ilegalno proizvedena, »vruća«) nafta, 

v. hot oil. 

Illinoian, Illinoisan – Illinoi. Klasični treći stadij glacijala 

(glacial stage) pleistocenske epohe (Pleistocene 

epoch) u Sjevernoj Americi između stadija interglacijala 

(međuledenog doba) Yarmouth (Yarmouthian 

interglacial stage) i Sangamona (Sangamonian interglacial 

stage). Ekvivalentan je Risu u Europi; v. Riss. 

illite – ilit. (1) Opći naziv skupine troslojnih minerala 

gline (three-layer clay minerals) sličnih tinjcu koji su 

široko rasprostranjeni u glinovitim sedimentima 

(osobito u marinskim šejlovima i iz njih razvijenim 

tlima). Po sastavu i strukturi ilit je srednji između muskovita 

i monmorijonita. Termin ilit se općenito rabi 

u skladu sa sljedećom defi nicijom: »tinjčasti minerali 

gline kako dioktaedrijskog tako i trioktaedrijskog tipa 

s muskovitskim i biotitskim načinom kristalizacije«. Ilit 

sadrži manje kalija i više vode nego pravi tinjci, ali 

više kalija u usporedbi s kaolinitom i monmorijonitom, 

a po kapacitetu kationske izmjene, sposobnosti 

apsorpcije i zadržavanja vode i fi zičkim karakteristikama 

(na primjer, indeks plastičnosti, plasticity index) 

nalazi se između kaolinske i monmorijonitske gline. 

Većina takozvanih ilita može biti mehanička smjesa 

fi nozrnastog monmoriljonita i muskovita ili glina 

koja se sastoji od od izmjenjujućih slojeva s monmorionitskom 

i muskovitskom strukturom. (2) Mineral 

iz skupine ilita (illite group), osobito mineral koji ima 

kompleksan kemijski sastav muskovita ili hidratiranog 

muskovita. Sinonimi: glimmerton, hydromica, 

illidromica. 

illuminating gas – rasvjetni plin. Sintetski plin koji se 

upotrebljavao uglavnom za rasvjetu. Zapaljiva smjesa 

vodika, metana, etana, ugljik-monoksida i dušika. 

Sinonim: lighting gas. 

ilmenite – ilmenit, titansko željezo. Romboedrijski mineral 

željezno-crne boje, po kemijskom sastavu oksid 

željeza i titana. Glavna ruda titana. Sreće se kao 

rasprostranjeni akcesorni mineral u bazičnim eruptivnim 

(magmatskim) stijenama (osobito gabrima i 

noritima). U tehnologiji bušaćih isplaka i cementnih 

kaša se rabi kao oteživač (aditiv za povećavanje njihove 

gustoće (relativna gustoća ilmenita je 4,67). 

Sinonim: titanic iron ore. 

image well – fi ktivna simulirana bušotina, v. ghost well. 

imbibition – upijanje. (1) Apsorpcija fl uida, obično 

vode, granularnom (zrnastom) stijenom (ili drugim 

poroznim materijalom) pod utjecajem sile kapilarnog 

privlačenja (capillary attraction) i bez djelovanja 

vanjskog tlaka. Sinonim: capillary percolation. 

(2) Proces smanjivanja zasićenja stijene nemočećim 

fl uidom (nonwetting fl uid) i povećavanja zasićenja 

močećim (wetting fl uid), za razliku od dreniranja; 

istiskivanje nemočećeg fl uida iz stijene močećim fl uidom; 

v. imbibition process, drainage. (3) U petrologiji 

– formiranje feldšpatskih minerala (minerala glinenaca) 

prodiranjem (penetracijom) alkalnih otopina 

magmatskog podrijetla u metamorfne stijene bogate 

aluminijem. 

imbibition method of wettability determination 

– metoda određivanja močivosti upijanjem fl uida. Metoda 

određivanja karaktera močivosti stijena upijanjem 

fl uida. Sastoji se u mjerenju protoka močećeg 

fl uida (wetting fl uid) koji je spontano upijan jezgrom 

zbog djelovanja kapilarnih sila i zamjenjuje nemočeći 

fl uid (nonwetting fl uid). Može se izvoditi pri 

standardnim i ležišnim uvjetima (tlak, temperatura). 

Postupak određivanja pri standardnim uvjetima se 

sastoji od pripreme cilindričnih uzoraka jezgre (plugs) 

i uklanjanja plina i nafte vodom do rezidualnog 

zasićenja uzorka. Uzorak se zatim stavlja u ispitnu ćeliju 

pod naftu, prati se upijanje nafte i mjeri volumen 

drenirane vode (volumen drenirane vode jednak je 

količini upijene nafte – vrijeme postizanja ravnoteže 

može iznositi nekoliko dana), nakon čega se uzorak 

zasićuje naftom da se sadržaj vode u njemu smanji 

do nereducibilnog zasićenja. Uzorak se zatim ponovno 

stavlja u ispitnu ćeliju pod vodu i prati se upijanje 

vode i volumen drenirane nafte. Fluid koji je upijen

imbibition process 417 

immiscible displacement 

uzorkom jezgre (nafta ili voda) jest močeći fl uid. Metoda 

upijanja je kasnije razvijena za kvantitativno 

određivanje močivosti preko tzv. indeksa močivosti 

vodom (v. water wettability index) i indeksa močivosti 

naftom (v. oil wettability index); v. Amott wettability 

test, wettability measurement. 

imbibition process – proces upijanja, upijanje. Smjer 

promjene zasićenja stijene u kojoj se povećava zasićenje 

močećom fazom (wetting phase), proces istiskivanja 

nemočećeg fl uida (nonwetting fl uid) močećim 

u stijeni. Primjeri procesa upijanja su zavodnjavanje 

hidrofi lnog ležišta (istiskivanje nafte vodom iz hidrofi 

lnog ležišta), jezgrovanje hidrofi lne stijene primjenom 

bušaće isplake na bazi vode. 

imbibition relative permeability – relativna permeabilnost 

pri upijanju. Relativna permeabilnost sustava 

fl uida u kojem se povećava zasićenje stijene močećom 

fazom (wetting phase), za razliku od relativne 

permeabilnosti pri dreniranju, kada se povećava 

zasićenje nemočećom fazom (nonwetting phase); v. 

drainage relative permeability, relative permeability. 

imbricated fault zone – zona ljuskavih rasjeda. U tektonici 

– zona tijesno bliskih rasjeda koji formiraju 

ljuskavu strukturu (v. imbricate structure, 2). Često je 

razvijena iznad dekolmana (décollement), a u njenoj 

osnovici je bazalni rasjed (rasjed otkidanja, sole fault). 

imbricated texture – crjepolika tekstura. Tekstura nekih 

minerala (na primjer, tridimita), vidljiva pod mikroskopom, 

koja nalikuje na pločice preklopljene 

jedna preko druge. 

imbricate structure – (1) crjepolika struktura. U sedimentologiji 

– struktura sedimentnih stijena (sedimentary 

structure) karakterizirana crijepolikim rasporedom 

(v. imbrication, 1) valutica (raspored kosih 

pločastih valutica koje prekrivaju jedna drugu poput 

crijepova) koje su sve nagnute u istom smjeru i čije 

pljosnate strane obično formiraju nagib uz struju 

(uzvodni nagib). Sinonim: shingle structure. (2) ljuskava 

struktura. U tektonici – tektonska struktura (tectonic 

structure) formirana nizom gotovo paralelnih 

i preklapajućih jedne drugom malih navlaka (thrust 

faults), strmih reverznih rasjeda (reverznih rasjeda 

s velikim kutom nagiba, high-angle reverse faults) ili 

površina klizanja (slides) i karakterizirana uklopljenim 

tankim ljuskama, pločama, blokovima ili klinovima 

stijena koji su približno jednako udaljeni, imaju 

jednak pomak i svi su strmo nagnuti u istom smjeru 

(prema izvoru naprezanja). Sinonimi: schuppen structure, 

shingle-block structure. 

imbrication – (1) crjepoliki sklop (građa). U sedimentologiji 

– (a) Sedimentni sklop (sedimentary fabric) 

karakteriziran pločastim ili izduljenim fragmentima, 

raspoređenim tako da jedan drugog preklapaju, koji 

su nagnuti u stanovitom smjeru pod nekim kutom na 

slojevitost. Obično je formiran valuticama u riječnom 

koritu (stream bed) gdje se pod djelovanjem vode 

tekućice valutice naginju tako da njihove plosnate 

površine imaju nagib uz struju (uzvodni nagib). Sinonim: 

shingling. (b) Formiranje crjepolike strukture (v. 

imbricate structure, 1). Sinonim: shingling. (2) ljuskavost. 

U tektonici – (a) Raspored strmo nagnutih površina 

reverznih rasjeda koje jedna drugu prekrivaju u 

ljuskavoj strukturi. (b) Formiranje ljuskave strukture 

(v. imbricate structure, 2). 

immature – nezreo. (1) U sedimentologiji – (a) Koji se 

odnosi na prvi stadij teksturalne zrelosti (textural 

maturity). Nezrelim se nazivaju klastični sedimenti 

(clastic sediments) koji su diferencirani ili razvijeni od 

njihovih matičnih stijena (parent rocks) procesima 

što su djelovali tijekom kratkog vremena i/ili s malim 

intenzitetom i koji su karakterizirani prisutnošću 

relativno nestabilnih minerala (na primjer, glinenca), 

lako trošivog (raspadajućeg) materijala (na primjer, 

gline) i također loše sortiranih i uglatih zrna, te obiljem 

mobilnih oksida (na primjer, aluminijskog). 

Primjer je nezreli pješčenjak (immature sandstone) 

koji sadrži više od 5% gline i obično se sreće u dubokovodnim 

marinskim, poplavnim i močvarnim sedimentima 

te sedimentima blatnih potoka; v. mature, 

submature, supermature. (b) Termin koji označava 

glinoviti sedimentni materijal po svojstvima između 

gline i šejla, na primjer, nezreli šejl (immature shale). 

(2) U geomorfologiji – termin za označavanje područja 

ili topografi je (reljefa) ili njegovih pojedinih 

formi koji nisu postigli zrelost, osobito za označavanje 

doline ili drenažnog sustava koji se nalazi znatno 

iznad baze erozije i čije se padine strmo spuštaju do 

riječnih obala ili za označavanje drenažnog sustava 

koji zahvaća nepotpuno dreniranu visoravan. (3) Termin 

za označavanje stadija u sazrijevanju matične 

stijene u kojem kerogen nije generirao znatne količine 

ugljikovodika (petroleum). (4) v. immature oil. 

immature oil – nezrela nafta. Sirova nafta koja je generirana 

pri relativno niskim temperaturama u naftnom 

oknu (oil window). Karakterizirana je velikom molarnom 

masom, visokim sadržajem asfalta i sumpora i 

velikom relativnom gustoćom. 

immaturity – nezrelost. Stadij ciklusa erozije ili sekvencijalnog 

razvoja formi koji su karakterizirani nezrelim 

formama (immature features). 

immersion liquid – imerzijska tekućina. Tekućina s poznatim 

indeksom refrakcije (loma, refractive index) 

koja se rabi u postupku određivanja indeksa refrakcije 

(loma) minerala metodom imerzije (v. immersion 

method), na primjer, aceton. Sinonim: index liquid. 

immersion method – metoda imerzije, imerzijska metoda. 

Metoda određivanja relativnog indeksa refrakcije 

(loma, relative refractive index) minerala za njegovu 

dijagnostiku uranjanjem (potapanjem) uzorka u tekućinu 

s poznatim indeksom refrakcije (v. immersion 

liquid). 

immiscible – nemiscibilan, nemješljiv. Termin koji označava 

svojstvo dvaju ili više fl uida (faza) da se, pri ravnotežnim 

uvjetima, ne mogu potpuno otopiti jedan 

u drugom, na primjer, nafta i voda. Nemiscibilni fl uidi 

koegzistiraju kao odvojene faze. Važno svojstvo 

istiskivajućih fl uida u procesima povećanja iscrpka 

nafte (EOR-procesi); v. immiscible fl uids, miscible, miscible 

fl uids, miscibility, miscible fl ood. 

immiscible carbon-dioxide displacement – nemiscibilno 


immiscible fl ood. 

immiscible carbon-dioxide fl ood – nemiscibilno istiskivanje 

nafte ugljik-dioksidom, v. carbon-dioxide immiscible 

fl ood. 

immiscible displacement – nemiscibilno istiskivanje 

nafte, istiskivanje nafte nemiscibilnim fl uidima. Proces 

istiskivanja nafte iz ležišta fl uidima (vodom, plinom) 

pri uvjetima kada nema uzajamnog miješanja (tj.

immiscible fl uids 418 

inarticulates (Inarticulata) 

kada nema potpune uzajamne topljivosti) između 

istiskivajućeg fl uida i slojne nafte. Fluidi (slojna nafta 

i injektirana voda ili plin) koegzistiraju u ležištu kao 

odvojene faze, odnosno između njih postoji površina 

razdjela; v. miscible fl ood. 

immiscible fl uids – nemiscibilni fl uidi. Fluidi koji se uzajamno 

ne miješaju, odnosno koji nisu topljivi jedan 

u drugom, tako da koegzistiraju kao odvojene faze 

s površinom razdjela između njih; v. miscible fl uids, 

miscible injection fl uids. 

immiscible gas displacement – nemiscibilno istiskivanje 

nafte plinom, istiskivanje nafte nemiscibilnim plinom, 

v. immiscible displacement, miscible fl ood. 

immiscible gas fl ooding – nemiscibilno istiskivanje 

nafte plinom, istiskivanje nafte nemiscibilnim plinom, 

v. immiscible displacement. 

immiscible gas injection – injektiranje nemiscibilnog 

(nemješljivog) plina, v. immiscible displacement. 

immiscible liquids – nemiscibilne (nemješljive) tekućine. 

Tekućine koje se uzajamno ne miješaju, koje nisu 

topljive jedna u drugoj i koegzistiraju kao odvojene 

faze. Primjer nemiscibilnih tekućina su nafta i voda; 

v. miscible fl uids, miscible injection fl uids. 

immobile water saturation – zasićenje nepokretnom 

vodom. Minimalno zasićenje ležišne stijene (ležišta) 

vodom (minimum water saturation) pri kojem će 

voda strujati. 

impact cast – odljevak udarca, v. prod cast. 

impact law – zakon sedimentacije. Fizikalni zakon koji 

određuje taloženje grubih (velikih) čestica – u skladu 

s tim zakonom, brzina taloženja (slijeganja) čestica 

(settling velocity) je direktno proporcionalna kvadratnom 

korijenu promjera čestice (za danu gustoću čestice 

i danu gustoću i viskoznost fl uida). 

impact mark – znak (trag) udarca, v. prod mark. 

impact metamorphism – sudarna metamorfoza (metamorfi 

zam). U geologiji – tip udarne metamorfoze 

(v. shock metamorphism) u kojoj su udarni valovi (v. 

shock waves) i njima izazvane promjene u stijenama 

i mineralima posljedica udarca nekod tijela ogromnom 

brzinom, na primjer, meteorita. 

impedance – (1) akustička impedancija, v. acoustic impedance. 

(2) električna impedancija, v. electrical impedance. 

(3) mehanička impedancija, v. mechanical 

impedance. 

impermeability – nepropusnost. Stanje stijene, sedimenta 

ili tla koje ih čini nesposobnim za propuštanje 

vode ili drugih fl uida pod tlakom. Sinonim: imperviousness; 

v. permeability. 

impermeable rock – nepropusna stijena. Stijena kroz 

koju fl uid ne može strujati. Sinonim: impervious rock. 

impervious rock – nepropusna stijena, v. impermeable 

rock. 

imperviousness – nepropusnost, v. impermeability. 

impetus – impuls. Oštar početak ili nailazak seizmičke 

faze na seizmogramu. 

impingement attack – korozijska erozija. Korozija i 

erozija uzrokovane istovremeno kombiniranim djelovanjem 

kemijskog izjedanja i erozije. Korozijsko 

djelovanje optočne tekućine na metal. 

improved oil recovery (IOR) – usavršena (poboljšana) 

proizvodnja (dobivanje) nafte. Ovisno o defi nicijama 

– termin kojim se označava proizvodnja dodatnih 

količina nafte metodama (procesima) koji ne uključuju 

iskorištavanje ležišta njegovom prirodnom 

energijom: (a) sekundarnim metodama – injektiranjem 

vode i/ili plina (v. secondary oil recovery) i tercijarnim 

metodama (v. tertiary oil recovery), odnosno 

poboljšanim ili usavršenim metodama ili tzv. metodama 

povećanja iscrpka nafte ili EOR-metodama 

– miscibilnim plinskim, kemijskim i termičkim (v. 

enhanced oil recovery), ili (b) metodama povećanja 

iscrpka nafte (EOR-metodama) uključujući i druge 

aktivnosti – karakterizaciju ležišta, usavršeno upravljanje 

ležištem i interpolacijsko bušenje (bušenje 

dodatnih bušotina radi iskorištavanja ležišta gušćom 

mrežom bušotina – v. infi ll drilling). 

improved-recovery technique – tehnologija usavršene 

(poboljšane) proizvodnje (dobivanja) nafte. Tehnološke 

metode koje se primjenjuju radi nadomještanja 

prirodne energije naftnog ležišta i povećanja konačnog 

(ukupnog) iscrpka nafte. Obuhvaćaju metode 

od tehnologija podržavanja ležišnog tlaka (pressure 

maintenance) do EOR-tehnologija (tehnologija povećanja 

iscrpka nafte, enhanced oil recovery ). 

impure arkose – nečista arkoza. Termin koji se obično 

primjenjuje na pješčenjak (osobito grauvaku) 

s visokim sadržajem glinenaca (feldšpata), ali nije 

arkozni; naročito pješčenjak koji sadržava 25% do 

90% glinenca (feldšpata) i fragmenata eruptivnih 

(magmatskih) stijena, 10% do 50% tinjca (liskuna) i 

fragmenata metamorfnih stijena i 0% do 65% kvarca 

i čerta. Sinonim: dirty arkose. 

inaccessible pore volume – nepristupačni porni volumen. 

Dio pornog volumena naftnog ležišta (ležišne 

stijene) u procesu istiskivanja nafte otopinom polimera 

(u procesu polimernog zavodnjavanja ležišta) 

s kojim otopina polimera nije u kontaktu, odnosno u 

kojem nema strujanja polimerne otopine zbog toga 

što su molekule polimera veće od promjera dijela 

pora i od molekula vode. Kako takve pore propuštaju 

samo vodenu fazu (čije su molekule manje od molekula 

polimera), injektirana otopina polimera napreduje 

i istiskuje naftu brže nego što je prognozirano, 

odnosno nailazi ranije od očekivanja. Nepristupačni 

porni volumen je opća karakteristika strujanja polimera 

u poroznoj sredini – postoji u svim tipovima 

poroznih sredina i za poliakrilamide i za biopolimere. 

Može iznositi, ovisno o tipu porozne sredine i polimera, 

od 1-2% do 25-30% ukupnog pornog volumena 

ležišne stijene; v. polymer fl ood. 

inadunate crinoids – inadunati, v. inadunates. 

inadunates (Inadunata) – inadunati. Podrazred izumrlih 

krinoida (stapčara, crinoids). Karakterizirani su 

čvrsto (nepomično) spojenim pločicama čaške (calyx 

plates), usnim otvorom (mouth) skrivenim pokrovom 

(tegmen) i krakovima (arms) koji su slobodni, a ne 

ugrađeni u čašku. Stratigrafska rasprostranjenost: 

ordovicij-trijas. Sinonim: inadunate crinoids. 

inarticulate brachiopods – inartikulati, bezbravi, inartikulatni 

brahiopodi, v. inarticulates. 

inarticulates (Inarticulata) – inartikulati, bezbravi, 

inartikulatni brahiopodi, brahiopodi bez brave. Razred 

brahiopoda (ramenonožaca, brachiopods). 

Karakterizirani su ljušturama (vapnenim ili hitinskofosfatnim) 

koje nemaju bravu, nego su obično spojene 

mišićima, a ne zubićima (hinge teeth) i zubnim 

jamicama (dental sockets). Stratigrafska rasprostranjenost: 

kambrij-danas. Sinonim: inarticulate brachiopods.

incident angle 419 

index of refraction 

incident angle – kut upada, upadni (Brewsterov) kut, v. 

angle of incidence. 

incipient peneplain – početni (embrionalni) peneplen, 

v. strath, 2b. 

inclination survey – mjerenje otklona (nagiba) bušotine, 

v. drift log. 

inclined bedding – nagnuta slojevitost. (1) Skupni 

termin za označavanje slojevitosti koja je nagnuta 

prema glavnoj površini sedimentacije (principal surface 

of deposition). Ne preporuča se rabiti taj termin 

kao sinonim termina cross-bedding (kosa slojevitost) 

budući da se on jednako može odnositi na svaki početni 

(prvobitni) nagib (initial dip). Zastarjeli sinonimi: 

diagonal bedding, oblique bedding. (2) Slojevitost 

koja se poklapa s prvobitnim ili početnim nagibom. 

inclined extinction – koso potamnjenje. U kristalografi 

ji i mineralogiji – tip potamnjenja (v. extinction, 

1) koje se opaža u presjecima dvolomnih kristala 

(birefringent crystals) u kojima su smjerovi vibracije 

kosi na os kristala (crystal axis) ili na smjer kalavosti 

(direction of cleavage). Sinonim: oblique extinction; v. 

parallel extinction, undulatory extinction. 

inclined fold – kosa (nagnuta) bora. Bora čija se osna 

ploha (axial surface) otklanja od vertikale i jedno njeno 

krilo (limb) može biti strmije od drugog. Katkada 

se u taj termin uvodi ograničenje da strmije od dva 

krila ne mora biti prebačeno (overturned). 

inclinometer – inklinometar. (1) v. drift indicator. (2) 

Instrument (pribor) za mjerenje magnetske inklinacije. 

included gas – uklopljeni plin. Plin u izoliranim šupljinama 

u zoni aeracije (prozračnoj zoni, zone of aeration) 

i zoni zasićenja (zone of saturation). Termin se također 

može primijeniti na mjehuriće zraka ili drugog 

plina koji se ne nalaze u izoliranim šupljinama nego 

su okruženi vodom u objema zonama i djeluju kao 

prepreke strujanju vode sve dok plin ne nestane otapanjem 

u vodi. 

incoherent – nekoherentan, nevezan. Termin za označavanje 

stijene ili sedimenta koji su rahli (rastresiti) 

ili nekonsolidirani (stijene ili sedimenta s česticama 

koje nisu međusobno čvrsto povezane). 

incompetent bed – nekompetentni sloj. U geologiji 

– sloj čija se debljina mijenja od mjesta do mjesta 

kada je boran. 

incompetent rock – nekompetentna stijena. Stijena 

koja u određenom periodu i pri određenim uvjetima 

nije u stanju izdržati djelovanje tektonske sile (naprezanja, 

tectonic forces); v. competent rock. 

incomplete ripple mark – nepotpuni ripl. Površina s riplovima 

(ripple-marked surface) koja je karakterizirana 

izoliranim krijestama (grebenima) riplova (crests 

of ripple marks), na primjer, površina formirana pri 

nedostatnom donošenju pijeska. Sinonim: starved 

ripple mark. 

incompressibility modulus – volumenski modul elastičnosti, 


incompressible fl ow – nekompresibilno (nestlačivo) 

strujanje. Gibanje fl uida bez ikakve promjene njegove 

gustoće. 

increased density – povećana gustoća mreže bušotina. 

Povećanje broja izbušenih bušotina s obzirom na dopušteni 

broj od strane državnog regulativnog tijela. 

increment – (1) napajanje zone zasićenja podzemne 

vode, v. recharge. (2) inkrement. (a) Mala promjena 

vrijednosti varijable. (b) U matematici – promjena 

argumenta ili vrijednosti funkcije (mala pozitivna ili 

negativna veličina). 

incremental tertiary oil – tercijarni prirast proizvodnje 

nafte. Količina (volumen) nafte koja se može proizvesti 

samo tzv. tercijarnim metodama proizvodnje; v. 

tertiary oil recovery, enhanced oil recovery methods. 

incremental ultimate recovery – prirast konačnog 

(ukupnog) iscrpka. Razlika između količine (volumena) 

nafte koja se može ekonomično proizvesti metodama 

povećanja iscrpka (EOR-metode, enhanced 

oil-recovery methods) i količine koja se može ekonomično 

proizvesti konvencionalnim procesima eksploatacije 

(conventional recovery processes) naftnih 

ležišta. 

incrustation – inkrustacija, v. encrustation. 

incumbent – iznad zaliježući. Termin kojim se u geologiji 

označava pokrovni (iznad ležeći) ili superponirani 

sloj (overlying stratum, superimposed stratum). 

indented drill collar – nazupčana teška šipka. Teška 

šipka sa zupčastim urezima na jednoj strani da se dobije 

ekscentrično teška šipka (eccentrically-weighed 

drill collar). Sinonim: woodpecker drill collar. 

index bed – marker; reper, v. key bed. 

index fossil – provodni fosil. Fosil koji identifi cira i datira 

(određuje starost) slojeve ili sukcesiju slojeva u 

kojima je nađen, osobito neki fosilni takson (obično 

rod, rjeđe vrsta) koji u sebi spaja (sjedinjuje) karakterističnu 

morfološku osobinu (morfološku svojstvenost) 

s relativno čestom rasprostranjenošću ili 

velikim obiljem i koji je karakteriziran širokom, čak 

svjetskom, geografskom rasprostranjenošću i uskom 

ili ograničenom stratigrafskom rasprostranjenošću. 

Na primjer, trilobiti su bili uobičajeni u paleozoiku, 

ali nisu nađeni prije kambrija, amoniti su bili uobičajeni 

u mezozoiku, ali nisu nađeni nakon krede, 

najstariji poznati ostrakodi su iz kambrija i široko su 

se proširili u ordoviciju i tako ostali. Najbolji provodni 

fosili su plivajući ili plutajući organizmi koji su se 

brzo razvijali (živjeli kratkotrajno) i bili široko rasprostranjeni 

poput graptolita i amonita. Fosil ne mora 

nužno biti ograničen na jedan sloj ili nađen u svim 

dijelovima sloja za koji služi kao provodni. U hrvatskoj 

terminologiji sinonim za provodni fosil je termin 

karakteristični fosil (characteristic fossil), ali se u američkoj 

praksi smatra neodgovarajućim sinonimom. 

Sinonimi: key fossil, type fossil; v. characteristic fossil, 

guide fossil. 

index horizon – reperni horizont. Strukturna površina 

(ravnina, structural surface) koja se rabi kao referencijska 

u analizi geološke građe nekog područja. Sinonim: 

index plane. 

index liquid – imerzijska tekućina, v. immersion liquid. 

index mineral – indeks-mineral. Mineral koji se razvio 

(nastao) pri određenim uvjetima – tlaku i temperaturi 

– i na taj način postao karakterističan za dani stupanj 

metamorfoze (metamorfi zma). U slučaju progresivne 

metamorfoze (progressive metamorphism) 

to je mineral čije prvo pojavljivanje (redoslijedom 

od niskih do viših stupnjeva metamorfoze) označava 

vanjsku granicu razmatrane zone. 

index of refraction – indeks refrakcije (prelamanja, 

loma). U kristalnoj optici – broj koji izražava omjer brzine 

svjetlosti u vakuumu i brzine svjetlosti u kristalu. 

Zavisi od duljine vala, temperature i tlaka. Dvolomni

index plane 420 

induction logging 

kristali imaju više od jednog indeksa refrakcije. Indeks 

refrakcije sirovih nafti varira između 1,39 i 1,49 i 

zavisi od gustoće nafte (teže nafte imaju više indekse). 

Indeks refrakcije malih uzoraka nafte iz krhotina 

probušenih stijena ili jezgara se rabi za određivanje 

karaktera nafte. Sinonimi: refractive index, refracture 

index. 

index plane – reperni horizont, v. index horizon. 

index well – injekcijska bušotina, v. injection well. 

index zone – reperna zona. Naslaga ili sloj koji posjeduju 

takve paleontološke i litološke karakteristike da ih 

je moguće lateralno (horizontalno) slijediti (pratiti) i 

identifi cirati njihov relativni položaj u stratigrafskom 

presjeku. 

indicated additional reserves – potencijalne rezerve, 

v. potential reserves. 

indicated reserves – pokazane (indicirane) rezerve. Prema 

klasifi kaciji Rudarske uprave SAD – rezerve (svih 

vrsta mineralnih sirovina) koje su manje sigurne (pouzdane) 

od izmjerenih (v. measured reserves). Njihov 

proračun se temelji na pojedinim direktno izmjerenim 

parametrima ležišta i djelomično na parametrima 

određenim ekstrapolacijom. Prema klasifi kaciji 

Američkog naftnog instituta (API) i Američkog plinskog 

udruženja (AGA), u pokazane rezerve spadaju 

rezerve poznatih ležišta/polja u utvrđenim produktivnim 

horizontima, koje se mogu dodatno pridobiti 

primjenom metoda povećanja iscrpka (sekundarnih, 

EOR). 

indicated volume – pokazani (očitani) volumen. Volumen 

fl uida izmjeren danim protočnim mjerilom. 

Mora se pomnožiti faktorom mjerila (meter factor) da 

se dobije točna vrijednost volumena. 

indicator horizon – indikatorski horizont, v. marker 

band. 

indirect-fi red vessel – posuda s indirektnim zagrijavanjem, 

v. indirect-heated vessel. 

indirect-heated vessel – posuda s indirektnim zagrijavanjem. 

Indirektno grijana posuda, za razliku od 

direktno zagrijavane. Rabi se toplina vodene kupelji 

(grijane plamenom cijevi) za zagrijavanje drugog fl uida 

prijenosom topline. Izvor topline je vanjski (obično 

izgaranje proizvedenog plina). Zagrijač se može 

upotrebljavati za zagrijavanje i razbijanje emulzije. 

Sinonim: indirect-fi red vessel. 

indirect leaching – indirektno (inverzno) izluživanje, v. 

reverse leaching. 

indirect sampling – indirektno uzorkovanje. Uzorkovanje 

kada nema direktne veze između uzorkovanog 

medija i analitičkog uređaja (off -line instrumenta, na 

primjer, pri uzorkovanju plina to je instrument koji 

nije direktno spojen s plinovodom). U slučaju indirektnog 

uzorkovanja, ovisno o varijacijama sastava 

i/ili svojstava uzorkovanog medija, mogu se primijeniti 

dvije metode uzorkovanja: (a) periodičko uzorkovanje 

(povremeno uzimanje pojedinačnog uzorka 

koji se šalje u instrument na analizu); (b) inkrementno 

uzorkovanje (skupljanje pojedinačnih uzoraka u 

jedan uzorak koji se šalje u instrument na analizu). 

indirect stratifi cation – sekundarna stratifi kacija (slojevitost), 

v. secondary stratifi cation. 

induced fl ow – izazvano (inducirano) strujanje. Strujanje 

nafte u bušotini izazvano tehničkim metodama, 

na primjer, klipovanjem bušotine (swabbing) ili injektiranjem 

plina (gas injection). 

induced infi ltration – inducirana infi ltracija (napajanje). 

Popunjavanje podzemne vode prirodnom 

ili umjetnom infi ltracijom iz površinskog vodenog 

bazena. Rezultat je crpljenja podzemne vode i, time 

izazvanog, sniženja njene visine tlaka ispod nivoa 

površinske vode. Sinonim: induced recharge. 

induced magnetization – inducirana magnetizacija. 

Spontano inducirano magnetsko polje (spontaneously 

induced magnetic fi eld) u stijeni jednolikim djelovanjem 

primijenjenog (vanjskog) magnetskog polja. 

Njegov smjer i veličina su paralelni i proporcionalni 

primijenjenom magnetskom polju. U odsutnosti remanentne 

magnetizacije (v. remanent magnetization) 

inducirana magnetizacija je magnetski moment 

(magnetic moment) po jedinici volumena. 

induced polarization (IP) – inducirana polarizacija. 

Formiranje dvostrukog nabijenog sloja na površini 

kontakta zrna minerala ili izazivanje promjena gustoće 

dvosloja uzrokovano primjenom električnog 

polja (inducirana električna polarizacija, induced 

electric polarization) ili magnetskog polja (inducirana 

magnetska polarizacija, induced magnetic polarization), 

ali se gotovo jedino primjenjuje inducirana električna 

polarizacija – tamo gdje se ona manifestira ili 

zbog promjene potencijala u Zemlji nakon prekida 

uzbudnog zemnog impulsa struje ili zbog frekvencijske 

zavisnosti prividne otpornosti (prividnog specifi 

čnog otpora) Zemlje. 

induced porosity – sekundarna poroznost, v. secondary 

porosity. 

induced radioactivity – inducirana (umjetna) radioaktivnost. 

Radioaktivnost proizvedena umjetnom uzbudom 

(aktivacijom). Sinonim: artifi cial radioactivity. 

induced recharge – inducirano napajanje, v. induced 

infi ltration. 

induced spectral gamma ray log (logging) – inducirana 

spektralna gama-karotaža. Aktivacijski tip karotaže 

(activation type of log) u kojoj se formacija bombardira 

neutronima i registrira inducirano gama-zračenje 

(induced gamma-ray), za razliku od spektralne 

ili prirodne gama-karotaže (spectral gamma ray log, 

natural gamma ray log). Rabi se za identifi kaciju i 

kvantitativnu procjenu minerala u matriksu stijene. 

Izvor neutrona su radioaktivni elementi (na primjer, 

plutonij, radij) ili generator neutrona. 

induction-electrical log – indukcijska (induktivna) karotaža, 

karotaža električne provodnosti, v. induction 

logging 

induction-electrical logging – indukcijska (induktivna) 

karotaža, karotaža električne provodnosti, v. induction 

logging 

induction-electric log – indukcijska (induktivna) karotaža, 


logging 

induction log – (1) indukcijska (induktivna) karotaža, 

karotaža električne provodnosti, v. induction logging. 

(2) dijagram indukcijske (induktivne) karotaže (elektrokarotaže), 

v. indutcion logging. 

induction logging – indukcijska (induktivna) karotaža, 

karotaža električne provodnosti. Tip (varijanta) elektrokarotaže 

(električne karotaže, electric log) – mjerenje 

električne provodnosti (specifi čne električne 

vodljivosti, conductivity) stijene iz koje se izračunava 

električna otpornost (specifi čni električni otpor, resistivity) 

stijene, a bazira se na principu elektroma

induction-log measurement 421 

inferior calorifi c value 

gnetske indukcije, odnosno karotaža s pomoću induciranih 

struja i bez primjene elektroda. Razvijena 

je kako bi se prevladali određeni nedostaci otporske 

elektrokarotaže (resistivity logging) i mogle mjeriti 

električne otpornosti u bušotinama gdje se otporska 

karotaža ne može primijeniti – u nezacijevljenim bušotinama 

(bušotinama bez zaštitne kolone) koje su 

ispunjene nevodljivim fl uidima ili vodljivim fl uidima 

smanjene električne provodnosti (na primjer, slatkovodnom 

i naftnom isplakom, pjenom, zrakom). Mjeri 

pravu (stvarnu) električnu otpornost (true resistivity) 

neporemećene zone formacije. Indukcijska karotaža 

se izvodi sondom s dva svitka (zavojnice) – odašiljačkim 

(uzbudnim) svitkom (transmitting coil) i prijamnim 

(mjernim) svitkom (receiver coil, receiving coil), 

ali induktivne sonde također mogu imati nekoliko 

odašiljačkih i prijamnih svitaka za jako fokusiranje 

(usmjeravanje) struje. Odašiljački svitak se napaja izmjeničnom 

strujom visoke frekvencije i konstantne 

jakosti koja inducira koncentrične vrtložne (Foucaultove) 

struje u formaciji oko kanala bušotine. Vrtložne 

struje induciraju promjenljivo magnetsko polje koje 

proizvodi struju u prijamnom svitku čija je jakost 

približno proporcionalna električnoj provodnosti 

formacije. Mjerenja se moraju korigirati za utjecaj 

kanala bušotine, prodor isplačnog fi ltrata u sloj i debljine 

formacije. Podaci indukcijske karotaže se rabe 

za geološke korelacije formacija, procjenu zasićenja 

vodom i drugih parametara formacije (uključujući 

određivanje kontakta vboda-nafta). Konvencionalna 

indukcijska karotaža se danas rijetko primjenjuje, 

jer postoje suvremenije metode karotaže. Sinonimi: 

conductivity log, induction electrical log, induction 

electrical logging, induction electric log, induction log, 

induction log measurement, induction well logging. 

induction-log measurement – indukcijska (induktivna) 

karotaža, karotaža električne provodnosti, v. induction 

logging 

induction well logging – indukcijska (induktivna) karotaža, 


logging. 

inductive methods – induktivne metode. Metode električnog 

istraživanja (electrical exploration) u kojima 

se električna struja uvodi u zemlju (tlo) elektromagnetskom 

indukcijom i određuje se toj struji prateće 

magnetsko polje. 

indurated – stvrdnut, otvrdnut. Termin koji označava 

stijenu ili tlo koji su se stvrdnuli (otvrdnuli) ili konsolidirali 

djelovanjem tlaka, cementacije ili topline. 

induration – stvrdnjavanje, otvrdnjavanje. (1) Stvrdnjavanje 

stijene ili stijenskog materijala djelovanjem 

tlaka ili topline ili unošenjem stanovite količine cementirajućeg 

(vezivnog) materijala, osobito proces s 

pomoću kojeg relativno konsolidirane stijene postaju 

tvrđe ili kompaktnije; v. lithifi cation. (2) Stvrdnjavanje 

horizonta tla djelovanjem kemijskih procesa (s 

formiranjem relativno tvrdog, nepropusnog i često 

glinovitog sloja tla koji zaliježe na površini ili neposredno 

ispod nje – tzv. hardpan). 

industrial fuel gas (IFG) – industrijski ogrjevni plin. Plinovito 

gorivo (prirodni ili sintetski plin) koje se rabi u 

industriji kao tehnološko gorivo za proizvodnju toplinske 

energije. Sinonimi: fuel gas, industrial gas. 

industrial gas – v. (1) industrial natural gas. (2) manufactured 

gases. (3) industrial fuel gas. 

industrial natural gas – industrijski prirodni plin. (1) Plinovito 

gorivo ili sirovina koji se rabe u industrijskim 

poduzećima (uključujući kemijsku industriju); (2) U 

SAD – prirodni plin koji kupuju plinska transportna 

poduzeća u svrhu kasnije prodaje industrijskim poduzećima. 

Sinonim: industrial gas. 

inequigranular – heterogranularan, nejednakozrnast. 

Sinonim nepreporučljive primjene termina heterogranular. 

Termin je prvobitno bio predložen za 

eruptivne (magmatske) stijene (igneous rocks), ali se 

također primjenjuje za sedimentne stijene (sedimentary 

rocks), na primjer, prekristalizirane karbonatne 

stijene (recrystallized carbonate rocks) čiji kristali imaju 

različitu veličinu. 

inert gas blanket – sloj inertnog plina. Sloj inertnog 

ili nereaktivnog plina (n primjer, dušika) postavljen 

iznad zapaljive tekućine u zatvorenoj posudi kako bi 

se spriječilo stvaranje zapaljive i eksplozivne smjese. 

Inertni plin istiskuje zrak bez kojeg se ne može stvoriti 

(akumulirati) eksplozivna smjesa. 

inert gas drive (of oil) – istiskivanje nafte inertnim plinom, 

v. inert gas-miscible fl ood. 

inert gas injection – injektiranje inertnog plina, v. inert 

gas-miscible fl ood. 

inert gas-miscible fl ood (fl ooding) – miscibilno istiskivanje 

nafte inertnim plinom. Metoda povećanja iscrpka 

nafte (EOR-metoda) injektiranjem inertnog plina, 

na primjer, dušika ili smjese plinova s pretežitim sadržajem 

dušika. Inertni plin za injektiranje u naftna 

ležišta se dobiva iz tri izvora – izgarni plin kotlovnica, 

ispušni plin motora i dušik iz zraka. Lakši ugljikovodici 

iz slojne nafte migriraju u injektirani plin i formiraju 

miscibilnu frontu s naftom. Broj naftnih ležišta 

za primjenu tog procesa je ograničen budući da se 

miscibilnost slojne nafte i inertnog plina može postići 

u vrlo uskom rasponu tlaka, temperature i sastava 

fl uida. Sinonimi: inert gas drive (of oil), inert gas injection; 

v. high-pressure inert gas injection. 

inert solids – inertne čvrste čestice. U tehnologiji isplaka 

– kemijski neaktivne čestice u bušaćoj isplaci (drilling 

mud) za razliku od reaktivne frakcije isplake (čestice 

minerala gline, na primjer, bentonita ili atapulgita). 

Inertne čestice uključuju materijale (aditive) za otežavanje 

isplake (weighting materials) i sprječavanje 

gubljenja cirkulacije (lost circulation materials) te krhotine 

i čestice probušenih stijena (well cutttings). 

inferior calorifi c value – donja (efektivna) toplinska (kalorična) 

vrijednost. Količina topline (toplinske energije) 

koja nastaje ili se oslobađa pri potpunom izgaranju 

specifi cirane količine goriva (na primjer, plina) 

na zraku tako da tlak, pri kojem se odvija reakcija, 

ostaje konstantan, a svi produkti izgaranja se svode 

na jednaku specifi ciranu temperaturu (temperaturu 

reaktanata). Izračunava se pod pretpostavkom da su 

svi produkti izgaranja u plinovitom stanju (voda, nastala 

izgaranjem goriva, ostaje također u parovitom 

stanju), tj. bez obračuna topline (toplinske energije) 

koja se oslobađa pri kondenzaciji vodene pare nastale 

izgaranjem goriva (donja toplinska vijednost 

se, prema tome, razlikuje od gornje toplinske vrijednosti 

po toplini kondenzacije vode). Donja toplinska 

vrijednost može biti suha (dry) ili mokra (wet), ovisno 

o sadržaju vodene pare prije izgaranja (utjecaj 

vodene pare na toplinsku vrijednost se može direktno 

mjeriti ili izračunati). Izražava se u MJ/m 3 , MJ/kg

inferred reserves 422 

infl ow performance relationship (IPR) 

ili kJ/mol za plin (ako je količina plina specifi cirana 

na volumenskoj, masenoj ili molnoj bazi), a u kJ/m 3 

ili MJ/m 3 za tekuća goriva. Anglosaksonske jedinice 

su Btu/ft 3 (za plinovita goriva) ili Btu/gal (za tekuća 

goriva). Sinonimi: lower calorifi c value, lower heating 

value, low heating value, low heat value, net calorifi c 

value, net heating value, net heat of combustion; v. calorifi 

c value, superior calorifi c value. 

inferred reserves – podrazumijevane rezerve. Prema 

nekim klasifi kacijama rezervi u SAD – rezerve koje 

su izračunane za slabo istražena područja, koja se 

nalaze u susjedstvu s istraženim područjima s izmjerenim 

rezervama (v. measured reserves) i pokazanim 

rezervama (v. indicated reserves), postupkom analogije 

s njima. Odgovaraju rezervama kategorije C 2 u 

klasifi kacijskom sustavu bivšeg Sovjetskog Saveza. 

infi ll (in fi ll) drilling – interpolacijsko bušenje. Izrada 

dodatnih razradnih (eksploatacijskih) bušotina između 

postojećih proizvodnih bušotina u skladu s 

planiranim rasporedom (mrežom) bušotina na polju 

ili koncesiji kako bi se smanjio razmak (udaljenost) 

između bušotina (povećala gustoća mreže bušotina) 

i, na taj način, povećala proizvodnja i moguće konačni 

iscrpak. Sinonim: infi lling drilling. 

infi lling – ispunjavanje. U geologiji – proces sedimentacije 

u kojem se talog odlaže ili spire u depresijama, 

pukotinama ili udubljenjima, na primjer, ispunjavanje 

napuklina na površini kopnećeg ledenjaka. 

infi lling drilling – interpolacijsko bušenje, v. infi ll drilling. 

infi lling well – interpolacijska bušotina, međubušotina, 

v. infi ll well. 

infi ll (in fi ll) well – interpolacijska bušotina, međubušotina. 

Razradna (eksploatacijska) bušotina izbušena 

između postojećih proizvodnih bušotina na polju 

ili koncesiji kako bi se povećala proizvodnja i, po 

mogućnosti, konačni iscrpak. Sinonimi: infi lling well, 

intermediate well; v. infi ll drilling. 

infi ltrated zone – zona infi ltracije, v. invaded zone. 

infi ltrating water – infi ltracijska (infi ltrirajuća) voda. 

Voda koja struji u naftno ležište kada se ležišni tlak 

smanjuje usljed proizvodnje nafte i plina. 

infi ltration – infi ltracija, probijanje. Prodiranje fl uida u 

čvrste materijale kroz pore ili male otvore, osobito 

prodiranje vode u poroznu stijenu ili tlo. 

infi ltration front – fronta infi ltracije, pelikularna fronta, 

v. pellicular front. 

infi ltration water – infi ltracijska voda. Sinonim nepreporučljive 

primjene termina free water (v.). 

infi nite-acting decline – pad proizvodnje pri beskonačnom 

radijusu dreniranja, prijelazni pad proizvodnje. 

Prirodni pad proizvodnje (natural production decline) 

bušotine usljed ekspanzije plina, nafte i vode u 

njenom drenažnom području (drainage region) koje 

ima kontinuirano rastući radijus (za razliku od pada 

proizvodnje pri konačnom radijusu dreniranja – v. 

depletion decline). Sinonim: transient decline. 

infi nite-acting regime – režim pri beskonačnoj granici 

ležišta. Režim (stadij) proizvodnje bušotine koji djeluje 

neposredno nakon njena puštanja u proizvodnju 

i kada se ne osjeća utjecaj fi zičkih ili umjetnih 

granica u ležištu na bušotinu. Sinonim: infi nite-acting 

state. 

infi nite-acting state – režim pri beskonačnoj granici ležišta, 

v. infi nite-acting regime. 

infi nite aquifer – beskonačni vodonosni bazen napajanja 

(akvifer) ležišta, v. aquifer. 

infi nite-conductivity fracture – pukotina s beskonačnom 

vodljivošću. Pukotina u ležištu u kojoj je pad tlaka 

jednak nuli tijekom proizvodnje. 

infl atable packer – napuhavajuća dubinska brtvenica 

(paker). Tip dubinske brtvenice (pakera) za nezacijevljene 

i zacijevljene bušotine (bušotine bez zaštitne 

kolone i s njom) čiji se brtveni elementi šire djelovanjem 

tlaka (za razliku od pakera koji se postavljaju 

mehaničkim načinom gdje se brtveni elementi šire 

djelovanjem težine na paker). Napuhavanje pakera 

se izvodi lomljenjem diska na dnu kolone uzlaznih 

cijevi (tubing) udaračem (udarnom šipkom). Nakon 

što se brtveni element napuhavajućeg pakera raširi, 

protupovratni ventil drži fl uid u pakeru pod tlakom i 

tako osigurava brtvljenje pakerom. Oslobađa se zakretanjem 

i podizanjem kolone uzlaznih cijevi. 

infl atable packer fl owmeter – protočno mjerilo s napuhavajućim 

pakerom (dubinskom brtvenicom). Protočno 

mjerilo tipa spinera za registraciju brzine strujanja 

fl uida u proizvodnim ili injekcijskim bušotinama. 

Dubinska brtvenica (paker) napuše se na raznim 

mjestima u kanalu bušotine i na taj način usmjerava 

strujanje fl uida u mjernu sekciju. 

infl ow – pritjecanje fl uida u bušotinu. U tehnologiji proizvodnje 

– strujanje ležišnih fl uida iz sloja u kanal 

bušotine izazvano razlikom između ležišnog tlaka 

(reservoir pressure) i dinamičkog tlaka na dnu bušotine 

(fl owing bottomhole pressure). 

infl ow performance curve – krivulja karakteristika 

produktivnosti ležišta. Krivulja pritoka fl uida iz ležišta 

u bušotinu koja prikazuje zavisnost dinamičkog 

tlaka na dnu bušotine (fl owing bottomhole pressure 

– ordinata) od kapaciteta proizvodnje bušotine (production 

rate – apscisa) za ležište. Zavisnost je izrazita 

funkcija karakteristika strujanja u ležištu (permeabilnost, 

oštećenje sloja). Bušotina može proizvoditi 

kapacitetom koji je jedino određen presjecištem 

krivulje karakteristika produktivnosti ležišta i krivulje 

karakteristika produktivnosti bušotine (v. intake 

curve). Kapacitet proizvodnje bušotine se može povećati 

modifi kacijom jedne od tih krivulja. Određuje 

se ispitivanjem bušotine. Sinonim: IPR curve; v. infl ow 

performance relationship. 

infl ow performance relationship (IPR) – karakteristike 

produktivnosti bušotine. Zavisnost između dinamičkog 

tlaka na dnu bušotine (fl owing bottomhole 

pressure) i njena ukupnog kapaciteta proizvodnje 

kapljevine (gross liquid-production rate). Sposobnost 

(kapacitet) proizvodnje dane bušotine (izražena u 

grafi čkom obliku ili u obliku formule) u ovisnosti o 

različitim tlakovima na njenom dnu (o promjeni tzv. 

tlaka na ulazu u bušotinu – well intake pressure). Za 

specifi čnu naftnu bušotinu, prema tome, to je zavisnost 

između dinamičkog tlaka na njenu dnu i kapaciteta 

njene proizvodnje pod površinskim uvjetima 

(protoka iz ležišta u kanal bušotine, m3/d ili bbl/d) i 

bazira se na sljedećim glavnim pretpostavkama: (a) 

mehanizam dreniranja ležišta je režim otopljenog 

plina; (b) ležišni tlak je jednak tlaku zasićenja nafte; 

(c) ležište je kružnog oblika, homogeno, izotropno 

i konačne duljine; (d) nema oštećenja formacije; 

(e) nafta i plin su pri jednakom tlaku i konstantnih 

svojstava (viskoznosti), i (f) nema strujanja vode. Za

infl ow performance test 423 

inhibited drilling mud 

visnost je katkada pravčasta, ali kapacitet proizvodnje 

(protok) bušotina obično odstupa (osim kada 

bušotine proizvode iz ležišta čiji je tlak veći od tlaka 

zasićenja) znatno od pravca pri dvofaznom strujanju 

kada je pad tlaka veći. IPR neke bušotine često opada 

s ukupnom proizvodnjom iz ležišta i, na primjer, 

za režim otopljenog plina taj pad može biti brz. Oštećenje 

formacije ili njena obrada (stimulacija) također 

utječu na IPR. Karakteristike produktivnosti se najbolje 

mogu odrediti ispitivanjima bušotina metodom 

uzastopnih protoka (fl ow-after-fl ow test) ili izokronalnom 

metodom (isochronal test) ili prognozom prema 

podacima ležišta. Karakteristike produktivnosti 

plinskih bušotina su zavisnosti dnevne proizvodnje 

(protoka) plina i razlike kvadrata statičkog ležišnog 

tlaka i dinamičkog tlaka u bušotini i određuju se također 

ispitivanjima bušotina metodom uzastopnih 

protoka (ispitivanjima s četiri protoka – four-point 

fl ow-after-fl ow test) i izokronalnom metodom; v. infl 

ow performance curve. 

infl ow performance test – ispitivanje produktivnih 

karakteristika ležišta. Registracija dinamičkog tlaka 

na dnu bušotine (fl owing bottom hole pressure) pri 

stabiliziranom kapacitetu proizvodnje (stabilized 

production rate). Dobivaju se isti podaci kao u ispitivanju 

indeksa produktivnosti bušotine. Karakteristika 

pritjecanja fl uida iz ležišta u bušotinu (infl ow 

performance) je empirijska zavisnost koja se mijenja 

tijekom proizvodnog vijeka bušotine; v. infl ow performance 

curve. 

infl ow test – ispitivanje hermetičnosti cementacije lajnera. 

Metoda ispitivanja koja se primjenjuje u bušotini 

radi provjere hermetičnosti cementiranog lajnera (liner). 

Sastoji se od uklanjanja cementa iz lajnera dlijetom 

i strugačem (skreperom) zaštitne kolone nakon 

operacije cementacije, spuštanja alatke za ispitivanje 

(konstrukcijski slična alatki za testiranje bušotine 

koja se spušta s kolonom bušaćih alatki) s bušaćom 

kolonom do vrha lajnera i, nakon njena posjedanja, 

otvaranja cirkulacijskog ventila na vrhu bušaće kolone. 

Eventualni protok fl uida u bušotini upućuje na 

propuštanje lajnera. 

infl ux – volumen (količina) utjecanja (pritjecanja). Volumen 

(količina) ugljikovodika, vode ili drugih fl uida 

koji su ušli u ležište ili dio ležišta kroz propusne granice 

formacije. 

informal unit – neformalna jedinica. Stratigrafska jedinica 

(stratigraphic unit) koja se rabi u širokom ili 

slobodnom značenju, litološko tijelo (lithologic body) 

za koje je nedostatna potreba ili nedovoljna informacija 

ili neodgovarajuća osnova da bi se označilo 

kao formalna jedinica (v. formal unit). Neformalna 

jedinica se može odnositi na litozonu (lithozone), na 

primjer, »zona šejla« (shaly zone) ili »ugljenonosna 

zona« (coal-bearing zone); na sloj (bed) ili član (member), 

na primjer, »pješčani sloj« (sandy bed) ili »šejlov 

član« (shaly member); može uključivati tzv. industrijske 

litostratigrafske jedinice (litostratigrafska tijela 

koja su prvenstveno cijenjena zbog industrijske 

korisnosti, industrial lithostratigraphic units), na primjer, 

vodonosni horizonti, naftonosni pijesci, slojevi 

ugljena, građevnog kamena ili ruda. Neformalnim 

se smatraju i jedinice bez naziva tipa »formacija A« 

(formation A) ili »kartirana jedinica 2« (map unit 2); 

zone kao litostratigrafske jedinice – na primjer, »pro- 

duktivna zona« (producing zone) ili »mineralizirana 

zona« (mineralized zone); horizonti-markeri (marker 

horizons) određeni elektrokarotažom i drugim tipovima 

karotaže; nekoliko malih jedinica u jednoj vertikalnoj 

sekvenciji koje imaju jednake geografske nazive; 

nekoliko jedinica koje čine ciklus sedimentacije 

(taložni ciklus, cycle of sedimentation); opće litološkostratigrafske 

jedinice, na primjer, »donjokambrijski 

slojevi« (Lower Cambrian strata) i detaljnija jedinica 

unutar druge jedinice, na primjer, »pješčenjak XYZ«, 

tj. pješčenjak »formacije XYZ«. Nazivi neformalnih jedinica 

su podvrgnuti istim pravilima pisanja velikih 

i malih slova kao za imenice (ako u nazivu jedinice 

nema velikog slova, to ne znači nužno da je ona neformalna). 

information test – informativno ispitivanje. Jednokratno 

ispitivanje (one-point test) plinske bušotine koja 

polako postiže stabilizaciju. Nakon otvaranja, bušotina 

proizvodi pri konstantnom protutlaku (na primjer, 

tlak u plinovodu). Mjere se dinamički tlakovi, temperature 

i protoci (proizvodnje) u danim vremenima. 

Infracambrian – infrakambrij, eokambrij, v. Eocambrian. 

infracrustal – infrakrustalni. U geologiji – koji je ispod 

površine, tj. unutar kore, i obično ispod zone trošenja 

(raspadanja) i dijageneze; v. supracrustal. 

infraglacial – infraglacijalan, subglacijalan, podledenjački, 

v. subglacial, 1. 

infrastructure – infrastruktura. U tektonici – struktura 

formirana na dubokom nivou Zemljine kore, u plutonskoj 

sredini (uvjetima, plutonic environment) karakteriziranoj 

povišenom temperaturom i tlakom. Za 

infrastrukturu je karakteristočno plastično nabiranje 

(plastic folding) te formiranje granita i drugih migmatitskih 

i magmatskih (eruptivnih) stijena (migmatitic 

rocks, magmatic rocks). Takva sredina (uvjeti) je svojstvena 

unutarnjim dijelovima većine orogenetskih 

pojaseva (orogenic belts), ali se dani termin osobito 

rabi za dijelove gdje je infrastruktura u suprotnosti 

s iznad zaliježućim, manje poremećenim slojem ili 

superstrukturom (v. superstructure). 

infusorial earth – infuzorijska zemlja. Zastarjeli sinonim 

termina diatomite (dijatomite). 

inherited – naslijeđen. U geologiji – (a) Termin za označavanje 

geološke strukture, forme reljefa ili krajolika 

koji svoje karakteristične osobitosti duguju uvjetima 

ili zbivanjima prethodnog perioda, osobito epigenetska 

(superimposed – v.) rijeka, dolina ili drenažni 

sustav. (b) Termin za označavanje svojstava sedimenta 

(ili tla) koja su neposredno povezana prije s prirodom 

matičnog materijala (stijene) nego s procesom 

njihova formiranja. 

inhibited acid – inhibirana kiselina. U tehnologiji obrade 

slojeva – kiselina s dodatkom kemijskog aditiva 

koji je namijenjen ili za usporavanje njena djelovanja 

na čelik tijekom 10 do 12 sati ili je površinski aktivna 

tvar (surfaktant) koji prekriva površinu i zaštićuje 

opremu tijekom obrade kiselinom. 

inhibited drilling fl uid – inhibirana bušaći fl uid, bušaći 

fl uid s inhibitorom, v. inhibited drilling mud. 

inhibited drilling mud – inhibirana bušaća isplaka, 

bušaća isplaka s inhibitorom. Bušaća isplaka čiji fi ltrat 

kemijski ne reagira s formacijom ili s njom reagira na 

način koji sprječava stvaranje problema s osjetljivim 

formacijama. Sadrži veliku količinu otopljenih soli

inhibited mud 424 

initial volumes in place 

i ima nisku fi ltraciju, a primjenjuje se kako bi se hidratacija 

gline (clay hydration) i urušavanje stijenke 

kanala bušotine (hole sloughing) svelo na minimum. 

Postoje četiri tipa inhibirane bušaće isplake: (a) kalcijska 

(calcium drilling mud) ili vapnena (v. lime-base 

drilling mud); (b) gipsna (v. gypsum-base drilling 

mud); (c) na bazi morske vode (v. seawater drilling 

mud) i, (d) na bazi zasićene morske vode (saturated 

seawater drilling mud) ili na bazi zasićene slane vode 

(saturated saltwater drilling mud). Najčešće se primjenjuju 

vapnene isplake (isplake obrađene vapnom, s 

dodatkom kalcij-hidroksida). Inhibitori koji se dodaju 

isplaci su uglavnom krom-lignit (chrome lignite), 

krom-lignosulfonati (chrome lignosulfonates), natrijklorid 

(sodium chloride), natrij-silikat (sodium silicate) 

i kalcij-sulfat (calcium sulfate). Inhibirane bušaće 

isplake otežavaju elektrokarotažu i teško se dobiva 

niska gustoća isplake. Sinonimi: inhibited drilling fl uid, 

inhibited mud, inhibitor drilling mud. 

inhibited mud – inhibirana isplaka, isplaka s inhibitorom, 

v. inhibited drilling mud. 

inhibitive drilling mud – inhibirajuća bušaća isplaka, v. 

inhibited drilling mud. 

inhibitive mud – inhibirajuća isplaka, v. inhibited drilling 

mud. 

inhibitor – inhibitor. Kemikalija (kemijski aditiv) za usporavanje 

ili sprječavanje kemijskog djelovanja, na 

primjer, korozije. U tehnologiji bušenja i porizvodnje 

nafte i plina se inhibitori obično primjenjuju: (a) kao 

aditivi bušaćim isplakama (drilling muds) za sprječavanje 

korozije kiselim plinovima, kisikom ili solima, 

na primjer, amini (amines), kromati (chromates), vapno 

(lime) i za sprječavanje hidratacije glina u formaciji, 

na primjer, kalcij-sulfat (calcium sulfate); (b) za 

usporavanje vezivanja (stvrdnjavanja) cemena; (c) za 

sprječavanje korozije dubinske opreme (opreme u 

bušotini) djelovanjem jakih kiselina tijekom obrade 

slojeva kiselinom, i (d) za inhibiranje plinskih hidrata, 

na primjer, metanol (methanol). 

inhibitor drilling mud – bušaća isplaka s inhibitorom, 

inhibirana bušaća isplaka, v. inhibited drilling mud. 

initial boiling point (IBP) – početno vrelište (točka ključanja). 

Početna točka (temperatura) destilacije, temperatura 

u trenutku kada se prva kap pare kondenzira 

tijekom destilacije pri normiranim uvjetima. 

initial development period – početni period razrade. 

Stadij u historijatu razrade polja nakon izrade bušotine 

kojom je polje otkriveno (discovery well), a prije 

stadija eruptivne proizvodnje (fl ush production). Period 

tijekom kojeg se izrađuju bušotine za defi niranje 

granica polja (step-out wells) i razradne (eksploatacijske) 

bušotine (development wells), odnosno izbušila 

mreža bušotina za proizvodnju nafte i plina. 

initial dip – primarni nagib. (1) Sinonim termina primary 

dip (v.). (2) Nagib koji poprimaju slojeviti sedimenti 

(bedded deposits) zbog kompakcije nakon sedimentacije, 

ali prije tektonske deformacije. 

initial form – primarna forma reljefa (reljef), v. initial 

form. 

initial gas in place – početne rezerve plina u ležištu, v. 

original gas in place. 

initial gel strength – početna čvrstoća gela. U tehnologiji 

bušaćih isplaka – smično naprezanje (naprezanje 

smicanja, shear stress) koje je potrebno za 

permanentnu deformaciju bušaće isplake (koloidne 

suspenzije poput bušaće isplake) nakon njena mirovanja 

tijekom 10 sekundi. Mjeri se viskozimetrom s 

direktnim očitanjem. Obično se također mjeri 10-minutna 

čvrstoća gela (10-minute gel strength). 

initial landform – primarna forma reljefa (reljef). Froma 

reljefa (reljef) koja je nastala pod utjecajem neposredne 

epirogenetske, orogenetske ili vulkanske 

aktivnosti i čije su prvobitne osobitosti tek neznatno 

izmijenjene djelovanjem erozije. Primarni reljef 

prevladava u početnom stadiju i stadiju mladosti 

erozijskog ciklusa. Sinonim: initial form; v. sequential 

landform, ultimate landform. 

initial oil in place – početne rezerve nafte u ležištu, v. 

original oil in place. 

initial potential – početni proizvodni potencijal (proizvodnja), 

v. initial production, 2. 

initial pressure – početni tlak. Tlak ležišta prije početka 

bušenja. Sinonim: original pressure. 

initial producing gas-oil (gas/oil) ratio – početni plinski 

(proizvodni plinski) faktor. Proizvodni plinski faktor 

(GOR, producing gas-oil ratio) u trenutku puštanja 

bušotine u proizvodnju (kada se bušotina prvi put 

pušta u proizvodnju). 

initial production (IP) – (1) početna proizvodnja. Proizvodnja 

naftne ili plinske bušotine tijekom prvih 24 

sata. (2) početna proizvodnja (proizvodni potencijal). 

Količina (volumen) koju je naftna ili plinska bušotina 

sposobna proizvesti tijekom prvih 24 sata njene proizvodnje 

(prvih 24 sata nakon njenog završnog opremanja 

za proizvodnju). Sinonim: initial potential. 

initial reserves – početne rezerve. Ukupna količina (volumen) 

nafte i plina otkrivenih na poznatim ležištima/poljima. 

Mogu se defi nirati kao zbroj preostalih 

ili tekućih rezervi (v. remaining reserves) i ukupne 

proizvodnje u trenutku procjene. Termin se također 

često rabi za rezerve prije odbitka proizvodnje. 

initial reservoir pressure – početni ležišni tlak. Tlak ležišta 

prije početka proizvodnje, odnosno u trenutku 

otkrića ležišta/polja. Obično je jednak hidrostatičkom 

tlaku Sinonimi: discovery pressure, original pressure, 

original reservoir pressure, virgin pressure, virgin 


initial saturation – početno zasićenje. Početni relativni 

sadržaj nafte, plina ili vode u ležištu. 

initial shoreline – prvobitna obalna linija. Obalna linija 

koja se formirala pod utjecajem regionalne tektonske 

aktivnosti – slijeganja (subsidence), uzdizanja 

(uplift), rasjedanja (faulting), nabiranja (folding) – vulkanskim 

akumulacijama ili glacijalnom (ledenjačkom) 

djelatnošću. Može imati vrlo različiti nagib (od 

gotovo vertikalnog do blizu horizontalnog), a također 

može biti glatka ili neravna. 

initial solution gas-oil (gas/oil) ratio – početni (ukupni) 

faktor otopljenog plina. Početna (ukupna) količina 

(volumen) plina otopljenog u jediničnom volumenu 

slojne nafte u ležištu (volumen plina separiranog 

iz jediničnog volumena proizvedene slojne 

nafte na polju), tj. kada se bušotina prvi put pušta 

u proizvodnju. Obično se izražava u standardnim 

kubičnim metrima po kubičnom metru (ili u standardnim 

kubičnim stopama po barelu) rezidualne nafte 

(pri temperaturi 15,6 °C/60 °F). Sinonim: total gas-oil 

ratio. 

initial volumes in place – porni volumeni fl uida u ležištu. 

Procijenjeni bruto volumeni sirove nafte, pri

injected air fl ux 425 

injection well 

rodnog plina i pripadajućih tvari u ležištu u danom 

vremenu prije početka proizvodnje i bez obzira na 

veličinu njihova iscrpka. 

injected air fl ux – tok injektiranog zraka, v. air fl ux. 

injected gas – injektirani plin. (1) Plin koji se injektira 

u naftno ležište kroz injekcijske bušotine radi podržavanja 

ležišnog tlaka (na primjer, proizvedeni suhi 

plin) ili radi povećanja iscrpka nafte (EOR-procesi, 

na primjer, ugljik-dioksid, dušik). Sinonim: input gas. 

(2) Plin koji se rabi za umjetno podizanje nafte iz bušotine 

na površinu metodom plinskog lifta (gaslift). 

Sinonim: input gas. 

injection – (1) intruzija, v. intrusion, 1. (2) injekcija, sedimentna 

injekcija. U sedimentologiji – (a) Prodiranje 

(utiskivanje) sedimentnog materijala pod nenormalnim 

tlakom (odozgo prema dolje, odozdo 

prema gore ili u lateralnom smjeru) u već postojeće 

sedimente ili stijenu duž oslabljenih ploha ili u napukline 

i pukotine, na primjer, pretvaranje vodom 

zasićenog (vlažnog) pijeska ili silta u fl uidno (tekuće) 

stanje i njihovo prodiranje u susjedne sedimente s 

formiranjem takvih struktura kao što su pješčenjački 

dajkovi ili žice (sandstone dikes) ili pješčani vulkani 

(sand volcanoes). Sinonim: sedimentary injection; v. 

intrusion, 2. (b) Sedimentna struktura ili stijena koje 

su se formirale kao rezultat injekcije. Sinonim: sedimentary 

injection. (3) injektiranje. (a) U tehnologiji 

proizvodnje nafte – injektiranje fl uida (vode, plina, 

otopina kemikalija i drugih agensa) u ležište kroz 

bušotine radi stimulacije (povećanja produktivnosti) 

bušotina i povećanja konačnog iscrpka nafte. (b) 

Uvođenje pod tlakom tekućeg ili plastičnog materijala 

u pukotine, šupljine ili pore stijena. (4) ubrizgavanje 

goriva. Raspršivanje goriva u cilindar motora 

injekcijskom pumpom. Također, uvođenje goriva u 

komoru izgaranja. 

injection breccia – injekcijska breča. Tip klastične stijene 

koja se formirala prodiranjem velikih fragmenata 

ponajprije stranih stijena u žile (veins) i pukotine 

(fractures) u stijeni nastanka breče. Neke od injekcijskih 

breča su vjerojatno (pretpostavljeno) povezane 

sa strukturama udarnog meteoritskog podrijetla i 

možda su formirane kao rezultat udarnog procesa 

(primjer su breče Sudbury u Kanadi). 

injection complex – injekcijski kompleks. U geologiji 

– asocijacija stijena (association of rocks, assemblage 

of rocks) sastavljenih od intruzija koje se nalaze 

u složenim uzajamnim odnosima sa sedimentnim i 

metamorfnim stijenama (na primjer, drevne stijene 

koje zaliježu ispod najstarijih sedimentnih formacija 

u istočnom dijelu SAD). 

injection dike – injekcijski dajk (žica). Klastični sedimentni 

dajk (žica, sedimentary dike) formiran prodorom 

sedimentnog materijala odozdo, odozgo ili sa strane 

(s boka) pod djelovanjen nenormalnog injekcijskog 

tlaka (abnormal pressure of injection). 

injection fl uid – injektirani fl uid. U tehnologiji proizvodnje 

nafte – voda, plin ili drugi fl uid, ovisno o prirodi 

(karakteristikama, svojstvima) ležišta i tipu i sadržaju 

fl uida u njemu, koji se injektiraju radi povećanja 

proizvodnje (produktivnosti bušotina) i konačnog 

iscrpka nafte. 

injection-fl uid channeling – kanalno strujanje injektiranog 

fl uida; v. channeling. 

injection-fl uid front – fronta injektiranog fl uida. Po- 

kretna površina razdjela (kontakta) između injektiranog 

fl uida u naftno ležište (na primjer, vode ili plina) i 

postojećeg fl uida u ležištu u procesu istiskivanja nafte 

iz ležišta radi povećanja proizvodnje i konačnog 

iscrpka nafte. 

injection fold – injekcijska bora. Nekompetentna bora 

(incompetent fold). 

injection gas-fl uid ratio – omjer injektiranog plina i 

proizvedenog fl uida. U tehnologiji proizvodnje nafte 

plinskim liftom (gas lift) – omjer volumena (količine) 

injektiranog plina i volumena (količine) proizvedene 

nafte. 

injection log – karotaža injekcijskih bušotina (injektivnosti). 

Mjerenje količine (volumena) fl uida koja se 

može injektirati u ležište na različitim dubinama radi 

određivanja (dobivanja) profi la injektivnosti (injection 

profi le) bušotine. Karotaža injektivnosti se također 

primjenjuje za utvrđivanje mjesta propuštanja i 

mjesta u prstenastom prostoru bušotine između zaštitne 

kolone i stijenke bušotine gdje nema cementa 

ili cementne veze s formacijom. 

injection metamorphism – injekcijska metamorfoza 

(metamorfi zam). U geologiji – metamorfoza (metamorfi 

zam) koja je praćena slojevitom injekcijom tekuće 

magme (magmatske taljevine – obično granitskog 

sastava). Karakteristična je za kontaktne zone 

dubinskih intruziva (zone u blizini dubokih intruzivnih 

kontakata); v. plutonic metamorphism. 

injection pattern – shema (sustav) injektiranja. Plošni 

raspored (mreža) injekcijskih i proizvodnih bušotina 

u procesu konvencionalnog (običnog) zavodnjavanja 

(waterfl ood) i iskorištavanja EOR-metodama 

(enhanced oil recovery). Tipične sheme injektiranja su 

»4 točke« (four-spot pattern), »5 točaka« (fi ve-spot pattern), 

»7 točaka« (seven-spot pattern), direktni linijski 

sustav (direct-line drive well pattern), šahovski linijski 

sustav (staggered-line drive well pattern) i shema perifernog 

injektiranja (peripheral well pattern). 

injection pressure – tlak injektiranja. Tlak pod kojim 

se injektira fl uid u naftno ležište, na primjer, voda u 

procesu zavodnjavanja ležišta ili plin u procesu podržavanja 

ležišnog tlaka, radi povećanja proizvodnje 

i konačnog iscrpka nafte. 

injection pressure buildup – porast tlaka injekcijske 

bušotine, v. injectivity test, 1. 

injection-production well pattern – mreža (raspored) 

injekcijskih i proizvodnih bušotina, v. well pattern. 

injection profi le – profi l injektiranja. Vertikalna distribucija 

(razdioba) protoka injektiranog fl uida iz kanala 

bušotine u ležište. Sinonim: injectivity profi le. 

injection water treatment – obrada injektirane vode. 

Proces pripreme vode za injektiranje u ležište u svrhu 

podržavanja tlaka i povećanja iscrpka nafte radi 

sprječavanja rasta mikroorganizama, odlaganja kamenca, 

pojave korozije opreme i uklanjanja suspendiranih 

čvrstih čestica. 

injection well – (1) injekcijska bušotina. Bušotina koja 

se upotrebljava za injektiranje (pumpanje) raznih 

fl uida (zraka, vodene pare, vode, prirodnog plina, 

ukapljenog plina, površinski aktivnih tvari, alkalija, 

polimera i drugih) u podzemne slojeve (formacije) 

radi: (a) povećanja iscrpka nafte (injektiranjem, na 

primjer, vode ili plina); (b) primjene EOR-metoda (na 

primjer injektiranjem otopina kemikalija ili vodene 

pare); (c) odlaganja otpadnih fl uida (na primjer pro

injection-well plugging 426 

insert bit 

izvedene slane slojne vode). Sinonimi: index well, 

injector, input well, intake well, key well, pressure well. 

(2) bušotina za napajanje vodonosnog horizonta, vodna 

injekcijska bušotina, v. recharge well. 

injection-well plugging – zagađenje injekcijske bušotine. 

Čepljenje pora formacije (sloja) u injekcijskim 

bušotinama produktima korozije ili česticama maziva 

koji se unose iz površinskih cjevovoda ili opreme 

bušotina. 

injection well test (testing) – ispitivanje injekcijske 

bušotine. Ispitivanje vodnih (water-injection well) 

i plinskih injekcijskih bušotina (gas-injection well) 

radi određivanja karakteristika ležišta u njihovom 

području – zona gutanja injektiranog fl uida, skina, 

injektivnosti i dr., v. injectivity test, pressure falloff 

test. 

injectivity – injektivnost. Relativna lakoća kojom se 

fl uid (na primjer voda ili plin) injektira u propusne 

stijene, sposobnost injekcijske bušotine (vodne ili 

plinske) za primanje injektiranog fl uida. Na injektivnost 

mogu negativno utjecati začepljenje pora sloja 

(zagađenje formacije), nakupljanje kamenca u kanalu 

bušotine i drugi faktori. 

injectivity index (I, II) – indeks injektivnosti. U procesu 

istiskivanja nafte iz ležišta – omjer dnevnog kapaciteta 

injektiranja vode (u m 3 ili bbl) i razlike između 

tlaka injektiranja na dnu bušotine i srednjeg statičkog 

ležišnog tlaka (u bar ili psi). Indeks injektivnosti 

je parametar koristan za određivanje stanja ležišta 

(potrebe za stimulacijom ležišta) i maksimalne količine 

vode koja se može injektirati u ležište (na primjer, 

s ograničenjem zbog frakturiranja ili loma formacije). 

injectivity profi le – profi l injektivnosti (injektiranja), v. 

injection profi le. 

injectivity test (testing) – ispitivanje injektivnosti. (1) 

Ispitivanje injekcijskih bušotina metodom mjerenja 

porasta tlaka pri injektiranju fl uida u ležište. Postupak 

se sastoji od zatvaranja bušotine i mjerenja stabiliziranog 

početnog ležišnog tlaka i zatim od injektiranja 

konstantnim kapacitetom i mjerenja porasta 

ležišnog tlaka. (2) Mjerenje kapaciteta injektiranja 

vode u bušotinu pri različitim tlakovima injektiranja 

radi određivanja injekcijskih karakteristika bušotina. 

injector – (1) injekcijska bušotina, v. injection well. (2) 

injektor. Uređaj za guranje savitljive (kontinuirane) 

kolone uzlaznih cijevi (v. coiled tubing) kroz brtveni 

sklop (stripper) u kanal bušotine. 

inland basin – unutarnji bazen, v. interior basin, 1. 

inland sea – epikontinentalno more, v. epicontinental 

sea. 

inlet compressor – usisni kompresor. Kompresor za započinjanje 

strujanja plina u cjevovodu za razliku od 

kompresora na kompresorskoj međustanici plinovoda 

(intermediate compressor station). 

inlet pump station – usisna pumpna stanica. Pumpno 

postrojenje za započinjanje strujanja nafte u naftovodu. 

in-line off set – linijski (longitudinalni) međurazmak (ofset). 

U seizmičkom istraživanju – raspored (razmještaj) 

grupe geofona (spread) u odnosu na seizmički 

izvor u kojem je izvor (točka paljenja) odmaknut na 

znatnu udaljenost (nekoliko stotina stopa) od najbližeg 

aktivnog seizmičkog prijamnika duž linije rasporeda; 

v. off set, 4. 

innage – (1) visina punjenja (ispunjeni prostor) rezervoara. 

Izmjerena visina, odnosno dubina (ili volumen), 

tekućine u rezervoaru, posudi ili cisterni (npr. sirove 

nafte u skladišnom rezervoaru) kada se mjeri od dna 

rezervoara do površine (nivoa) tekućine. (2) prirast 

volumena tekućine u rezervoaru. Razlika između volumena 

koji zauzima tekućina u rezervoaru pri standardnoj 

temperaturi (15,6 °C ili 60 °F) i volumena koji 

ta ista tekućina zauzima pri temperaturama većim 

od standardne. Sinonim: overage. 

innage bob – visak za mjerenje visine punjenja rezervoara, 

v. innage, 1. 

innage ga(u)ge – mjerenje visine punjenja (ispunjenog 

prostora) rezervoara. Metoda određivanja količine 

tekućine (na primjer, nafte) u rezervoaru mjerenjem 

visine punjenja rezervoara. Visina tekućine se mjeri 

od dna rezervoara do površine (nivoa) tekućine. Ta 

metoda mjerenja se najčešće upotrebljava. 

innage method – metoda mjerenja visine punjenja (ispunjenog 

prostora) rezervoara. Metoda određivanja 

količne tekućine u rezervoaru mjerenjem visine tekućine 

od dna rezervoara do njene površine (nivoa). 

inner casing string – eksploatacijska zaštitna kolona, v. 


inner conductor – (1) eksploatacijska zaštitna kolona, 

v. production casing. (2) unutarnji konduktor, v. conductor 

casing. 

inner mantle – unutarnji (donji) Zemljin plašt, v. lower 

mantle. 

inner phase – unutarnja (dispergirana, disperzna, diskontinualna) 

faza, v. disperse phase. 

inosilicate – inosilikat, lančasti silikat. Klasa ili strukturni 

tip silikata (v. silicate) koji su karakterizirani SiO 4 - 

tetraedrima povezanim u jednostruke ili dvostruke 

linearne lance beskonačne duljine (beskonačne 

ravne nizove) preko kisikovih atoma (s dijeljenjem 

kisikovih atoma). U najjednostavnijem, jednostrukom, 

lancu (simple chain – na primjer, kod piroksena) 

na svaki tetraedar dolaze dva kisikova atoma, a u 

dvostrukom lancu (double chain) ili vrpci (band – na 

primjer, kod amfi bola) polovica SiO 4 -tetraedra dijeli 

tri kisikova atoma (omjer Si:O je 1:3), a druga polovica 

dijeli dva (Si:O omjer je 4:11). Kristali inosilikata 

su zbog lančaste strukture prizmatičnog, igličastog 

i katkada vlaknastog oblika (izduljeni su paralelno 

lancima u strukturi. Primjeri inosilikata su minerali 

skupine piroksena – enstatit (enstatite), diopsid (diopside), 

augit (augite), omfacit (omphacite), egirin 

(aegirine), spodumen (spodumene) i drugi, skupine 

amfi bola – antofi lit (anthophyllite), žedrit (gedrite), 

tremolit (tremolite), aktinolit (actinolite), glaukofan 

(glaucophane) i drugi i niz drugih silikatnih minerala. 

Sinonim: chain silicate; v. cyclosilicate, nesosilicate, 

phyllosilicate, sorosilicate, tectosilicate. 

in-place assemblage – zajednica fosila, v. fossil community. 

in-place reserves – rezerve ležišta. Ukupna količina (volumen) 

nafte i plina u ležištu bez obzira na to jesu li 

pridobive ili nisu. 

input gas – injektirani plin, v. injected gas. 

input safety valve – sigurnosni ventil injekcijske bušotine. 

Sigurnosni zaporni ventil na injekcijskim bušotinama 

koji dopušta samo silazno strujanje fl uida. 

input well – injekcijska bušotina, v. injection well. 

insert bit – (1) bušaće dlijeto s ulošcima (pločicama)

insert drilling bit 427 

in-situ combustion 

volframovog karbida, v. button bit. (2) bušaće dlijeto 

ojačano tvrdim metalom. Žrvanjsko bušaće dlijeto 

(roller-cone bit) s reznim čepovima (zaticima) od 

izvanredno tvrdog metala uloženim u žrvnjeve dlijeta. 

Rezni elementi dlijeta od tvrde legure su trajniji 

od zubaca žrvanja. 

insert drilling bit – bušaće dlijeto s ulošcima (pločicama) 

volframovog karbida, v. button bit. 

insert drill string stabilizer – stabilizator bušaće kolone 

(kolone bušaćih alatki) s ulošcima od tvrde legure, v. 


insert oil-well sucker-rod pump – uložena dubinska 

pumpa s klipnim šipkama, v. insert sucker-rod pump. 

insert pump – uložena dubinska pumpa s klipnim šipkama, 

v. insert sucker-rod pump. 

insert sucker-rod pump – uložena dubinska pumpa 

s klipnim (pumpnim) šipkama. Tip naftne dubinske 

pumpe s klipnim (pumpnim) šipkama koja se spušta 

u bušotinu i vadi na koloni klipnih šipki (rod string). 

Postavljena je i usidrena u koloni uzlaznih cijevi (tubing). 

Sastoji se od cilindra (barrel), klipa (plunger), 

usisnog i tlačnog ventila (standing valve, traveling 

valve) koji se spuštaju u bušotinu kao cjeloviti sklop 

(za razliku od cijevne dubinske pumpe – v. tubing 

pump). Uložena dubinska pumpa se najčešće rabi. 

Postoje dva tipa – stacionarna pumpa (stationary 

insert pump) s nepomičnim cilindrom i gibljivim klipom 

(s donjim ili gornjim sidrom), i pomična pumpa 

(traveling pump, inverted pump) s pomičnim cilindrom 

(s donjim sidrom). Sinonimi: insert oil-well sucker-rod 

pump, insert pump, rod-insert pump. 

inshore – priobalni, obalni. (1) Koji je okrenut prema 

obali, smješten blizu obale ili upućuje na položaj u 

smjeru prema obali. Terminom se osobito označava 

zona različite širine koja se prostire od obalne linije 

pri niskoj vodi (granice niske vode, low-water shoreline) 

i uključuje zonu zapljuskivanja valovima (breaker 

zone); v. nearshore, off shore. (2) U užem smislu, priobalnom 

se naziva zona koja je ekvivalentna pojmu 

shoreface (obalno lice). 

inshore water – priobalna voda. (1) Voda koja graniči s 

kopnom i njena fi zička svojstva ovise u znatnoj mjeri 

o uvjetima na kontinentu; v. off shore water. (2) Pojas 

otvorene vode na strani kopna ili priobalnog leda 

okrenutoj prema moru, koji se formirao topljenjem 

leda duž obale. 

inside blowout preventer – unutarnji protuerupcijski 

preventer, v. internal blowout preventer. 

inside cutter – unutarnji rezač cijevi, v. internal cutter. 

inside pipe cutter – unutarnji rezač cijevi, v. internal 

cutter. 

in situ – na prvotnom (iskonskom, nepromijenjenom) 

položaju, in situ. U geologiji – termin u značenjima: 

(a) na mjestu formiranja; (b) na mjestu prirodnog 

zalijeganja, i (c) na mjestu prvobitne sedimentacije. 

Na primjer, stijena koja se nalazi na mjestu svog prirodnog 

zalijeganja i nije podvrgnuta deformacijama 

ili premještanjima. Poželjno je fi zička svojstva mjeriti 

upravo pri takvim uvjetima, a ne na uzorcima koji su 

izvađeni na površinu, primjerice, izučavanje brzine 

širenja seizmičkih valova treba izučavati u bušotini, 

a ne na uzorcima stijena u laboratoriju. 

in-situ burning – podzemno izgaranje nafte, izgaranje 

nafte u ležištu, v. in-situ combustion. 

in-situ coal gasifi cation – podzemno rasplinjavanje 

ugljena. Proces dobivanja gorivog plina iz ugljena, u 

ležištu spaljivanjem ugljena. Sinonimi: gasifi cation, 

underground coal gasifi cation, underground gasifi cation. 

in-situ combustion – podzemno izgaranje nafte, izgaranje 

nafte u ležištu. Jedna od termičkih metoda povećanja 

iscrpka nafte (EOR-metoda) koja se sastoji 

u injektiranju zraka ili kisikom obogaćena zraka u 

naftno ležište pri uvjetima koji pogoduju izgaranju 

dijela nafte u ležištu, napredovanju zone (fronte) 

izgaranja i proizvodnji tako zagrijane nafte kroz 

proizvodne bušotine. Proces katkada započinje upaljivanjem 

nafte u injekcijskoj bušotini spuštanjem 

grijača ili upaljača u bušotinu ili se upaljivanje izvrši 

spontano reakcijom slojne nafte i injektiranog zraka. 

Metoda se primjenjuje na ležišta teške i viskozne nafte 

čija proizvodnja konvencionalnim metodama nije 

ekonomična. Mehanizam istiskivanja nafte uključuje 

smanjenje njene viskoznosti usljed djelovanja 

topline (povećanje pokretljivosti nafte), otapanje 

plinovitih produkata izgaranja u njoj, kondenzaciju 

lakih komponenata vaporizirane nafte (nastaje miscibilni 

fl uid) i režime podržavanja ležišnog tlaka i/ili 

istiskivanja plinom uslijed kontinuiranog injektiranja 

zraka. 

U procesu podzemnog izgaranja nafte u ležištu se 

formira nekoliko karakterističnih zona sa specifi čnim 

mehanizmima istiskivanja nafte (u smjeru od injekcijske 

bušotine prema proizvodnoj): (a) zona izgorjele 

nafte (u okolišu injekcijske bušotine – v. burned 

zone); (b) zona zraka i vaporizirane vode (nastala vodena 

para struji u dio ležišta u kojem nema izgaranja 

i pomaže ga zagrijavati – v. vaporization-condensation 

zone); (c) zona izgaranja (v. combustion zone) s 

frontom izgaranja (combustion front) – zona visoke 

temperature u kojoj napreduje fronta izgaranja; (d) 

zona koksiranja (zona stvaranje koksa – goriva za 

nadolazeću frontu izgaranja, v. coking zone); (e) zona 

vodene pare i vaporizacije nafte (zona s produktima 

izgaranja nafte, vaporiziranim lakim ugljikovodicima 

i vodenom parom – vaporizing zone); (e) zona kondenzacije 

ugljikovodika i vruće vode (v. condensing 

zone); (f) naftna fronta (zona formiranja naftne fronte 

– v. oil bank); (g) zona hladnih plinova izgaranja (cold 

combustion gases) – zona strujanja naftne fronte prema 

proizvodnoj bušotini. Proces završava nakon što 

izgori nafta u predviđenom području ležišta ili fronta 

izgaranja dopre do proizvodnih bušotina. Izgaranje 

se prekida prestankom injektiranja zraka. 

Proces podzemnog izgaranja kao metoda povećanja 

iscrpka teške nafte ima stanovite prednosti 

(primjenljivost na veliki broj ležišta - do minimalne 

gustoće nafte 0,825, efi kasnije generiranje topline 

nego u procesu istiskivanja nafte vodenom parom, 

visoki koefi cijent istiskivanja, lako dostupan potreban 

zrak), ali i nedostatke (problem regulacije fronte 

izgaranja, mogućnost oštećenja opreme toplinom, 

pojačana korozija, stvaranje emulzije i mogućih štetnih 

plinovitih produkata izgaranja, visoki troškovi 

komprimiranja, pojava gravitacijske segregacije). U 

praksi se primjenjuje nekoliko tipova procesa podzemnog 

izgaranja nafte: (a) progresivno ili istostrujno 

izgaranje, ako se fronta izgaranja giba u istom smjeru 

kao injektirani zrak (v. in-situ forward combustion); 

(b) reverzno ili protustrujno izgaranje, ako se fronta

in-situ combustion oil recovery 428 

intake curve 

izgaranja giba u smjeru suprotnom smjeru injektiranog 

zraka (v. in-situ reverse combustion); (c) suho 

izgaranje, ako se injektira samo zrak (v. dry combustion), 

i (d) vlažno izgaranje, ako se istovremeno ili naizmjenično 

injektiraju zrak i voda (v. wet combustion). 

Sinonimi: combustion drive, fi refl ood, in-situ burning, 

underground combustion, underground combustion 

drive. 

in-situ combustion oil recovery – proizvodnja (dobivanje) 

nafte procesom podzemnog izgaranja; v. in-situ 

combustion. 

in-situ forward combustion – progresivno (istostrujno) 

podzemno izgaranje nafte. Tip (varijanta) procesa 

podzemnog izgaranja nafte (termička metoda povećanja 

iscrpka nafte/EOR-metoda) u kojem se fronta 

izgaranja giba u ležištu u smjeru strujanja injektiranog 

zraka, odnosno, budući da se zrak kontinuirano 

injektira u injekcijsku bušotinu, plamen (upaljen u 

injekcijskoj bušotini) giba se u smjeru od nje prema 

proizvodnoj bušotini. Sinonim: forward combustion; 

v. in-situ combustion, in-situ reverse combustion. 

in-situ permeability modifi cation – promjena (modifi - 

kacija) permeabilnosti u ležištu. Proces obrade ležišta 

umreženim polimerima radi smanjenja efektivne 

permeabilnosti zona visoke permeabilnosti i zona 

pukotina u području koje je relativno blizu bušotine. 

Tehnologija procesa se sastoji u pripremi (miješanju) 

vodene otopine s reagirajućim kemikalijama i injektiranju 

otopine u obrađivanu zonu. Reakcijom polimera 

i umreživača u porama nastaje viskozni gel – fl uid s 

vrlo visokom prividnom viskoznošću. Formirani gel u 

porama je praktično nepokretan i na taj način reducira 

permeabilnost skeleta stijene ili pukotine. Otopina 

za promjenu permeabilnosti može se pripremiti 

(miješati) na više načina – na površini u mješalici 

prije injektiranja (reakcija formiranja gela se odvija u 

tom slučaju u ležištu) ili na površini u rezervoarima, s 

početkom reakcije na površini, a svršetkom u ležištu 

nakon injektiranja, ili se otopine različitih kemikalija 

injektiraju u obrocima i miješaju u samom ležištu. 

Modifi kacija permeabilnosti se najčešće primjenjuje 

na injekcijskim bušotinama, ali je također primjenljiva 

i na proizvodnim, i to radi smanjenja proizvodnje 

vode ili zatvaranja prodora vode. 

Promjena permeabilnosti u ležištu je tip tzv. zavodnjavanja 

poboljšanog injektiranjem polimera (v. polymeraugmented 

waterfl ooding). 

in-situ recovery – podzemno dobivanje (proizvodnja). 

Pojam koji se rabi u eksploataciji naftnih pijesaka (v. 

oil sands) za proces dobivanja (izvlačenja) sirovog bitumena 

iz pijesaka, za razliku od površinskog kopa 

(surface mining). 

in-situ reverse combustion – reverzno (protustrujno, 

cikličko) podzemno izgaranje nafte. Tip (varijanta) 

procesa podzemnog izgaranja nafte (termička metoda 

povećanja iscrpka nafte/EOR-metoda) u kojem 

se fronta izgaranja giba u ležištu u smjeru suprotnom 

smjeru strujanja injektiranog zraka (u smjeru 

od proizvodne bušotine prema injekcijskoj). Nakon 

upaljivanja nafte bušotina se pušta u proizvodnju, a 

za injektiranje zraka se upotrebljava druga bušotina. 

Sinonim: reverse combustion; v. in-situ combustion, insitu 

forward combustion. 

insoluble residue – netopljivi ostatak. Materijal koji je 

preostao nakon otapanja topljivijih dijelova (kom- 

ponenata) uzorka stijene u solnoj ili klorovodičnoj 

kiselini. Uglavnom se sastoji od kremenastog materijala 

(čerta ili kvarca) i fragmenata raznih netopljivih 

minerala (na primjer, anhidrita, glaukonita, pirita i 

sfalerita). 

instantaneous gas-oil (gas/oil) ratio – proizvodni 

(trenutni, trenutni proizvodni, trenutni ukupni) plinski 

faktor, v. producing gas-oil ratio. 

instantaneous producing gas-oil (gas/oil) ratio 

– proizvodni (trenutni, trenutni proizvodni, trenutni 

ukupni) plinski faktor, v. producing gas-oil ratio. 

instantaneous total gas-oil (gas/oil) ratio – proizvodni 

(trenutni, trenutni proizvodni, trenutni ukupni) plinski 

faktor, v. producing gas-oil ratio. 

instant rock – stijena formirana udarnom litifi kacijom. 

Kolokvijalni (razgovorni) termin kojim se označava 

lomljiva (krta) stijena (fragile rock) formirana od prvobitno 

klastičnog materijala djelovanjem udarnih 

valova (v. shock wave) generiranih eksplozijama ili 

udarima meteorita, tj. udarnom litifi kacijom (v. shock 

lithifi cation). 

instrumental error – pogreška instrumenta, v. instrument 

error. 

instrument error – pogreška instrumenta. Sistematska 

(sustavna) pogreška (v. systematic error) koja se pojavljuje 

zbog nesavršenosti, nepravilnog podešavanja 

ili neispravnosti upotrebljavanog instrumenta ili 

uređaja. Takva pogreška može po svojoj prirodi biti 

slučajna (v. accidental error). Sinonim: instrumental 

error. 

instrument pig – kontrolni čistač cjevovoda. Uređaj koji 

se uvodi u cjevovod i giba u njegovoj unutrašnjosti 

(katkada s vlastitim pogonom) radi utvrđivanja i registracije 

bilo kakvih nepravilnosti, npr. prepreka, ulubljenja 

i sl. Upotrebljava se za kontrolu novih cjevovoda 

i za kontrolu unutarnjih oštećenja starih. Može 

mjeriti devijacije od nekoliko milimetara u cijevima 

velikog promjera. U čistač je obično ugrađen i uređaj 

kojim se može odrediti njegov položaj ako bi naišao 

na kakvu prepreku i ostao zaglavljen u cjevovodu. 

insular saturation – inzularno (globularno) zasićenje. 

Tip zasićenja stijene kod kojeg nemočeća faza 

(nonwetting phase) egzistira u obliku izoliranih globula 

u kontinuiranoj močećoj fazi (wetting phase), za 

razliku od funikularnog zasićenja. Sinonim: globular 

saturation; v. funicular saturation, pendular saturation. 

insular shelf – otočni šelf. Područje oceanskog dna 

(area of ocean fl oor) analogno kontinentskom šelfu 

(v. continental shelf) koje okružuje otok. Sinonim: 

island shelf. 

insular slope – otočna padina. Područje oceanskog 

dna (area of ocean fl oor) analogno kontinentskoj 

padini (v. continental slope) koje okružuje otok. Sinonim: 

island slope. 

intake – (1) napajanje zone zasićenja podzemne vode, v. 

recharge. (2) šupljine vodonosnog materijala. Šupljine 

u vodonosnim materijalima kroz koje voda prolazi u 

zdenac (bunar). 

intake area – područje napajanja zone zasićenja podzemne 

vode, v. recharge area. 

intake curve – krivulja karakteristika produktivnosti bušotine. 

Dijagram ovisnosti tlaka bušotine (ordinata) 

i njenog kapaciteta proizvodnje (apscisa) od dna 

bušotine do površinskih uređaja za proizvodnju.

intake valve 429 

intercrystalline pore 

Određuje se za različite dijelove proizvodnog sustava 

– kolonu uzlaznih cijevi (tubing), ventile, separatore, 

cjevovode itd. Bušotina može proizvoditi kapacitetom 

koji je određen samo presjecištem krivulje 

karakteristika produktivnosti ležišta (v. infl ow performance 

curve) s krivuljom karakteristika produktivnosti 

bušotine. Kapacitet proizvodnje se može povećati 

modifi kacijom jedne od tih krivulja. 

intake valve – usisni ventil. Jedan od dvaju tipova ventila 

stapne (klipne) pumpe (v. reciprocating pump), 

na primjer, isplačne i trocilindarske, kroz koji se vrši 

usisavanje tekućine u nju. Drugi tip ventila je tlačni 

(discharge valve). Sinonim: suction valve. 

intake well – injekcijska bušotina, v. injection well. 

in-tank pump – pumpa za pražnjenje rezervoara s vrha. 

Vertikalna uronjena pumpa za ispumpavanje nafte iz 

skladišnog rezervoara s njegova vrha umjesto kroz 

priključni cjevovod na njegovu boku (na visini 0,3 do 

0,6 metara iznad dna rezervoara). Rabi se kada je dubina 

taloga na dnu rezervoara velika. 

integrated demand – prosječna potražnja. Prosječna 

potražnja za plinom (prosječna potrošnja plina) tijekom 

specifi ciranog razdoblja koja se obično određuje 

integriranjem krivulje potrošnje plina ili integrirajućim 

protočnim plinskim mjerilom (brojilom). 

Jednaka je prosjeku trenutnih potrošnji (potražnji) 

tijekom specifi ciranog perioda. 

integrated geophysics – integrirana (kombinirana) geofi 

zika. Kombiniranje (spajanje) podataka geofi zičkih 

istraživanja seizmičkim, gravimetrijskim, magnetskim, 

električnim, radioaktivnim i karotažnim metodama 

i/ili podataka dobivenih drugim geološkim 

metodama kako bi se postigla točnija ili potpunija 

interpretacija nego u slučaju uporabe podataka dobivenih 

samo jednom od tih metoda. 

integrated oil company – integrirano naftno poduzeće. 

Poduzeće koje obavlja sve djelatnosti naftne industrije 

– geološko istraživanje (exploration), proizvodnju 

(production), transport (transportation), preradu 

(refi ning) i marketing (marketing). 

integrated orifi ce meter – integrirajuće protočno mjerilo 

s prigušnicom. Tip protočnog mjerila koje kontinuirano 

registrira i zbraja kvadratni korijen iz diferencijalnog 

tlaka i kvadratni korijen iz statičkog tlaka. 

Vrijednosti se množe konstantom prigušnice da se 

odredi protok. 

integrated porosity lithology tool – integrirani pribor 

za karotažu litologije i poroznosti. Kompleksni sustav 

za karotažu koji se sastoji od kombinacije spektrometrijske 

gama-karotaže, karotaže litologije, karotaže 

gustoće i dvojne impulsne neutronske karotaže. 

Primjenljiv je u bušotinama s isplakom visokog saliniteta 

i kanalom nepravilne geometrije. Rezultat je 

slika litologije i poroznosti u tankoslojevitim formacijama, 

formacijama šejla i kompleksnim karbonatnim 

formacijama. 

integrated reservoir management – integrirano 

upravljanje ležištem, v. reservoir management. 

integrating orifi ce meter – integrirajuće protočno mjerilo 

s prigušnicom. Tip protočnog mjerila (fl owmeter) 

koje kontinuirano registrira i zbraja kvadratni korijen 

iz diferencijalnog tlaka (diff erential pressure) i 

kvadratni korijen iz statičkog tlaka (static pressure). 

Vrijednosti se množe konstantom prigušnice (orifi ce 

fl ow constant) da se odredi protok. 

intelligent completion – pametno opremanje bušotine. 

Tehnološko opremanje bušotine u kojoj se rade 

mjerenja svojstava formacije i opremanje se samo 

dinamički prilagođava za maksimiranje proizvodnje 

bušotine. 

intelligent well – pametna bušotina, v. smart well. 

intelligent well technology – pametna tehnologija 

za bušotine. Tehnologija za bušotine koja kombinira 

senzore i daljinsku kontrolu za detekciju proizvodnih 

problema i njihovo rješavanje bez skupih intervencija 

na bušotinama. 

intensity scale – skala intenziteta potresa. Standard 

(etalon) za relativno mjerenje (ocjenu) intenziteta 

potresa. Postoje tri tipa takvog sustava – Mercallijeva 

skala (v. Mercalli scale), modifi cirana Mercallijeva skala 

(v. modifi ed Mercalli scale) i Rossi-Forelova skala (v. 

Rossi-Forel scale). Po Richterovoj skali (v. Richter scale) 

određuje se magnituda potresa, a ne intenzitet. 

intensive physical properties – intenzivna fi zikalna 

svojstva. Fizikalna svojstva razmatrane tvari koja ne 

zavise od njene količine ili oblika, na primjer, gustoća, 

specifi čni volumen, koefi cijent kompresibilnosti, 

sastav, tlak, temperatura. 

intensive variable – intenzivna varijabla. Termodinamička 

varijabla koja ne zavisi od ukupne količine 

tvari u sustavu, na primjer, tlak, temperatura, molni 

udjel; v. intensive physical properties. 

interbed – proslojak. U geologiji – sloj jednog tipa stijenskog 

materijala (stijene), obično tanak, koji zaliježe 

između slojeva ili se izmjenjuje sa slojevima drugog 

tipa stijene. 

interbedded – interstratifi ciran, naizmjenično slojevit, 

proslojen. U geologiji – termin za označavanje slojeva 

koji leže (zaliježu) između drugih slojeva drugačijih 

karakteristika (svojstava) ili se izmjenjuju s njima, 

osobito za označavanje stijenskog materijala koji leži 

u sekvenciji (presjeku) između slojeva građenih od 

drugih stijena, na primjer, proslojci potoka lave u sedimentima. 

Sinonim: interstratifi ed. 

intercalated – uklopljen. U geologiji – termin za označavanje 

slojevitog tijela koje zaliježe ili ulazi između 

slojeva druge stijene, osobito za označavanje relativno 

tankih slojeva jedne stijene koji se izmjenjuju 

s debljim slojevima druge stijene, na primjer slojevi 

šejla ili slojne intruzije uklopljeni u veliko pješčenjačko 

tijelo; v. interbedded. 

intercalation – (1) interkalacija, uključenje, proslojavanje. 

Ulaženje sloja između drugih, ranije formiranih, 

slojeva, na primjer, umetanje (prodiranje) stijene u 

otprije postojeću seriju (naslagu) stratifi ciranih stijena 

pod utjecajem intruzivnog ili tektonskog djelovanja. 

(2) interkalacija, uklopak. (a) Postojanje jednog ili 

više slojeva između drugih slojeva, na primjer, postojanje 

slojeva lave između sedimentnih slojeva (slojeva 

sedimentnih stijena) ili pojava osobitog horizonta 

s fosilima među zonama (slojevima) s fosilima druge 

vrste ili uklopak pločastih čestica jednog minerala u 

drugom mineralu na takav način da su uklopci više 

ili manje strogo orijentirani duž kristalografskih ravnina 

minerala u kojim su uklopljeni. (b) Uklopljeno 

stijensko tijelo, na primjer, sloj u proslojenoj seriji ili 

leća vulkanskog pepela u sedimentima. 

intercrystalline pore – međukristalična (interkristalna) 

pora. Pora u stijeni između kristala minerala (na primjer, 

u dolomitu), v. intercrystalline porosity.

intercrystalline porosity 430 

intercrystalline porosity – međukristalična (interkristalna) 

poroznost. Tip primarne poroznosti. Sustav 

pora stijene koje se nalaze između ploha kalanja 

kristala, između pojedinačnih kristala i u kristalnim 

rešetkama. Mnoge takve pore su supkapilarne (tj. 

promjera manjeg od 0,002 milimetara). 

interdigitation – jezičasto isklinjavanje (isklinjenje), v. 

intertonguing. 

interface – površina (granica) razdjela. (1) U sedimentologiji 

– sedimentacijska granica (depositional boundary) 

koja dva područja s različitim fi zičko-kemijskim 

svojstvima, osobito površina koja razdvaja krovinu 

najgornjeg sloja sedimenta i sredinu sedimentacije 

(obično vodenu). (2) v. discontinuity. (3) v. contact. 

interfacial surface tension – međufazna napetost, v. 

interfacial tension. 

interfacial tension (IFT) – međufazna napetost. Sila (po 

jedinici duljine) koja djeluje na granici razdjela dvaju 

nemiscibilnih fl uida i čije djelovanje ima smisao držanja 

površine razdjela minimalnom. Pojam se obično 

primjenjuje za napetost na površini razdjela između 

dviju tekućina i tekućine i čvrstog tijela (za razliku 

od pojma površinska napetost, koji se rabi za sustav 

fl uida tekućina-plin. Iscrpak nafte ovisi o međufaznoj 

napetosti ležišnih fl uida. Kada u poroznoj sredini ležišta 

struje nemiscibilni fl uidi (što je slučaj gotovo u 

svim procesima istiskivanja nafte), pojava međufazne 

napetosti će utjecati na zasićenja, distribuciju i 

istiskivanje faza. Na primjer, voda se nalazi zajedno 

s naftom u ležištu čak kada se ono ne zavodnjava ili 

ne iskorištava djelovanjem vodotlačnog režima. Iako 

voda u takvim slučajevima može biti nepokretna, 

međufazna napetost ipak može utjecati na karakteristike 

strujanja u ležištu. Ako se, međutim, ležište 

zavodnjava ili ako djeluje vodotlačni režim, zasićenje 

vodom će biti visoko i vodena faza u ležištu će biti 

pokretljiva. Također, u većini procesa povećanja iscrpka 

nafte (EOR-procesi) primjenjuju se fl uidi koji nisu 

potpuno miscibilni sa slojnom naftom i/ili s vodom. 

Prema tome, u procesima istiskivanja nafte (vodom, 

plinom) u ležištu ostaje znatan volumen nafte blokirane 

u porama ležišne stijene kao diskontinuirana faza 

usljed djelovanja međufazne napetosti (i kapilarnih 

sila). Rezidualna nafta ostaje blokirana bez obzira na 

to koliko se pornih volumena vode ili niskotlačnog 

plina injektira u ležište. Laboratorijskim istraživanjima 

je dokazano da se rezidualna nafta može proizvesti 

tek nakon što se međufazna napetost nafte i vode 

u ležištu snizi na vrijednost od 0,01 do 0,001 mN/m 

(din/cm). Tipične vrijednosti međufazne napetosti (u 

mN/m ili din/cm) u laboratoriju iznose za sustav fl uida 

zrak-voda 72, nafta-voda 48, zrak-živa 480, zrak-nafta 

24, a u ležištu za sustav fl uida voda-nafta 24, naftaplin 

50 i voda-plin 72. Za mjerenje međufazne (i površinske) 

napetosti primjenjuje se nekoliko metoda: (a) 

metoda tenziometrijskog prstena (v. ring tensiometer 

method); (b) metoda rotirajuće kapi (spinning-drop 

methoda; (c) metoda viseće kapi (pendant-drop method), 

i (d) metoda kapilarnog dizanja fl uida (v. capillary 

rise method). Metode rotirajuće i viseće kapi se 

rabe za mjerenje ultraniskih vrijednosti međufaznih 

napetosti koje su važne u procesima kemijskih metoda 

povećanja iscrpka nafte (kemijske EOR-metode). 

Sinonim: interfacial surface tension; v. surface tension, 

interfacial-tension measurement. 

interfi nger 

interfacial-tension determination – određivanje 

međufazne napetosti, v. interfacial-tension measurement. 

interfacial-tension measurement – mjerenje međufazne 

napetosti. Primjenjuje se nekoliko metoda 

mjerenja međufazne i površinske napetosti u laboratoriju 

– (a) mjerenje tenziometrijskim prstenom 

(v. ring tensiometer method) ili duNouy-evim tenziometrijskim 

prstenom (duNouy ring method) za mjerenja 

pri umjerenim temperaturama i tlaku okoliša; 

(b) metoda rotirajuće kapi (spinning-drop method); 

(c) metoda viseće kapi (pendant-drop method) i, (d) 

metoda kapilarnog dizanja fl uida (v. capillary rise 

method). Metoda rotirajuće kapi se rabi za mjerenje 

ultraniskih vrijednosti međufaznih napetosti 

pri umjerenim temperaturama i tlakovima okoliša, 

a metoda viseće kapi za mjerenje ultraniskih međufaznih 

napetosti pri ležišnim temperaturama i 

tlakovima. Obje metode mjerenja daju podatke 

međufazne napetosti koji su nužni u procesima tzv. 

kemijskih zavodnjavanja (kemijske EOR-metode) 

– alkalnom i micelarnom zavodnjavanju i zavodnjavanju 

površinski aktivnim agensima. Uzorci slojne 

nafte za mjerenja ne smiju biti zagađeni (na primjer, 

deemulgatorom) niti sadržavati vodu; v. interfacial 

tension, surface tension. 

interference of wells – interferencija bušotina, v. interference 

test. 

interference ripple mark – interferencijski (unakrsni) 

ripl, v. cross ripple mark. 

interference test (testing) – ispitivanje interferencije 

bušotina. Ispitivanje radi utvrđivanja uzajamnog 

utjecaja tlaka i protoka bušotina (njihove tlačne povezanosti) 

kako bi se dobile informacije o svojstvima 

ležišta koje se ne mogu dobiti običnim ispitivanjima 

metodom porasta ili pada ležišnog tlaka – uzajamna 

hidrodinamička (tlačna) povezanost pojedinih bušotina, 

odnosno dijelova ležišta (tj. utvrđivanje da li se 

područje ležišta oko opservacijske bušotine drenira 

drugim bušotinama i kojim tempom), smjer strujanja 

fl uida u ležištu (selektivnim otvaranjem aktivnih 

bušotina koje okružuju opservacijsku bušotinu), 

permeabilnost u okolišu ispitivane bušotine kada 

postoji uzajamna komunikacija i orijentirana permeabilnost 

(može biti kritičan parametar u procesu 

istiskivanja nafte iz ležišta) te kvantitativna procjena 

uzajamno povezane poroznosti (srednje poroznosti 

u ispitivanom području). Također se može odrediti 

vertikalna tlačna povezanost dvaju ležišta. Ispitivanje 

metodom interferencije uključuje više bušotina 

(najmanje jednu aktivnu, proizvodnu ili injekcijsku, i 

najmanje jednu opservacijsku za praćenje promjene 

tlaka) i sastoji se u mjerenju promjene (pada) tlaka 

u zatvorenoj, tzv. opservacijskoj bušotini (observation 

well) tijekom određenog vremena pod utjecajem 

proizvodnje (ili injektiranja) tzv. aktivne bušotine (active 

well). Nedostaci ispitivanja bušotina metodom 

interferencije su gubitak proizvodnje zbog zatvaranja 

bušotina i nesigurnost (sumnja) da je odziv tlaka 

u opservacijskoj bušotini zaista uzrokovala aktivna 

bušotina (što se u ispitivanju bušotina impulsnom 

metodom može sa sigurnošću utvrditi – v. pulse test). 

Sinonimi: multipoint test, multiwell test, well interference 

test. 

interfi nger – jezičasto isklinjenje, v. intertonguing.

interfi ngering 431 

intermediate belt 

interfi ngering – jezičasto isklinjavanje, v. intertonguing. 

interfolding – unakrsno nabiranje. U geologiji – istovremeno 

formiranje samostalnih sustava bora (fold 

systems) s različitim orijentacijama. 

interformational – interformacijski, međuformacijski. 

Koji je formiran ili se nalazi između dviju geoloških 

formacija, na primjer, interformacijski (međuformacijski) 

nesklad (interformational unconformity). 

interformational conglomerate – interformacijski 

(međuformacijski) konglomerat (valutičnjak). Konglomerat 

(valutičnjak) koji zaliježe u nekoj formaciji, ali 

čije klastične komponente potječu iz izvora izvan te 

formacije; v. intraformational conglomerate. 

interglacial – (1) interglacijalan, međuleden. Koji se 

odnosi na vremenski interval (period) između dviju 

sukcesivnih glacijalnih epoha (glacial epochs) ili između 

dvaju glacijalnih stadija (glacial stages) ili se 

formirao u tom periodu. Termin podrazumijeva kako 

topljenje ledenih pokrova (štitova, ice sheets) gotovo 

do današnjeg nivoa, tako i održavanje tople klime 

tijekom dovoljno dugog vremena za pojavu određenih 

promjena vegetacije. (2) interglacijal, interglacijalni 

stadij, v. interglacial stage. 

interglacial stage – interglacijalni (međuledeni) stadij, 

interglacijal. Dio glacijalne epohe (glacial epoch) koji 

razdvaja dvije glacijacije (oledbe, glaciation) kvartarnog 

perioda i karakteriziran je relativno dugotrajnim 

periodom tople ili umjerene klime (tijekom kojeg 

je temperatura porasla najmanje do današnje) 

i oslobađanjem od ledenjačkih (ledenih) pokrova, 

taloženjem sedimenata neglacijalnog podrijetla i 

pojavom predstavnika faune i fl ore kojima pogoduje 

toplina. Termin osobito označava dio pleistocenske 

epohe (Pleistocene Epoch). Sinonimi: interglacial, 

thermal. 

interglaciation – interglacijacija. Klimatska epizoda 

tijekom koje klima nije bila kompatibilna sa širokim 

rasprostiranjem ledenjaka karakterističnim za glacijaciju. 

intergranular – (1) međuzrnski, međučestični, intergranularan. 

Pojam koji se odnosi na porni prostor ili druge 

karakteristike koje postoje između pojedinih zrna 

ili čestica sedimentnih stijena (sedimentary rocks). 

Sinonim: interparticle. (2) intergranularan. Termin za 

označavanje ofi tske teksture (ophitic texture) eruptivnih 

stijena (igneous rocks) u kojoj agregati zrna 

augita (a ne veliki kristali augita) ispunjavaju pore 

između letvica glinenca (feldšpata). Intersticijalni 

augit čini relativno mali dio stijene. Intergranularna 

tekstura se razlikuje od intersertalne teksture (intersertal 

texture) po nepostojanju stakla u porama 

(intersticijalnog stakla). Sinonim (nepreporučljivi): 

granulitic. 

intergranular-intercrystalline porosity – međuzrnsko-međukristalična 

(intergranularno-interkristalna) 

poroznost. Tip poroznosti karbonatnih ležišnih stijena 

(carbonate reservoir rocks). Stijene su obično 

građene pretežito od oolita ili dobro zaobljenih i prihvatljivo 

izometričkih intraklasta ili peleta ili drugih 

sličnih transportiranih karbonatnih sastojaka. Dio ili 

sva karbonatna zrna mogu biti fosili sortirani strujom, 

lomljeni i abradirani kao posljedica transportiranja. 

Međukristalična poroznost se formira kristalima 

precipitiranim iz otopine. 

intergranular-moldic pore – međuzrnska (intergranularna) 

pora otapanja. Pora u stijeni koja je nastala 

otapanjem klastičnih zrna minerala. 

intergranular pore – međuzrnska (intergranularna) 

pora. Pora u stijeni smještena između klastičnih zrna 

(na primjer, u pješčenjaku). 

intergranular porosity – međuzrnska (intergranularna) 

poroznost. Tip primarne poroznosti stijena. Porni 

prostor (pore) između mineralnih zrna (bioklastičnih 

ili litoklastičnih) svih tipova stijena, koji je nastao 

tijekom njihove sedimentacije. Prema veličini, pore 

mogu biti od supkapilarnih (promjera manjeg od 

0,002 mm) do superkapilarnih (promjera većeg od 

0,5 mm). Sinonim: interparticle porosity (v.). 

intergranular pressure – intergranularni (efektivni) 

tlak, v. eff ective pressure. 

intergranular volume – međuzrnski (intergranularni) 

volumen. Suma volumena pornog prostora (pora) i 

međuzrnskog (intergranularnog) cementa (veziva) u 

sedimentnim stijenama. 

interior basin – unutarnji bazen. (1) Depresija potpuno 

okružena višim dijelovima kopna iz koje nema otjecanja 

tokova prema oceanu. Sinonim: inland basin. 

(2) intrakratonski bazen, v. intracratonic basin. 

interlayer – proslojak. Sloj koji se nalazi između drugih, 

od njega različitih, slojeva. 

interlayered clay mineral – mješovito slojeviti (mješovito 

stratifi cirani, interstratifi cirani) mineral gline, v. 

mixed-layer clay mineral. 

interlayering – proslojenost. Pravilan ili slučajan raspored 

strukturnih jedinica minerala gline (izmjenjivanje 

glinovitih minerala u glini) koje se razlikuju jedna od 

druge (susjedne) ili po sastavu ili po kristalografskoj 

orijentaciji. 

interlocking texture – prepletena tekstura. Tekstura 

stijena (rock texture) u kojoj se čestice s nepravilnim 

granicama čvrsto prepliću uzajamnom penetracijom 

kao, na primjer, u kristalnim vapnencima (crystalline 

limestones). 

intermediary water – međuslojna voda. Podzemna 

voda u slojevima koji zaliježu između produktivnih 

slojeva. 

intermeadiate – neutralan. U petrologiji – termin kojim 

se označavaju eruptivne (magmatske) stijene (v. 

igneous rock) prijelaznog sastava između bazičnih i 

kiselih (ili između mafi tskih i felzičkih) koje sadrže 

od 54% do 65% silicij-dioksida., na primjer sijenit i 

diorit. Neutralne eruptivne stijene su jedna od skupina 

eruptivnih stijena prema široko primjenjivanoj 

njihovoj klasifi kaciji baziranoj na sadržaju silicij-dioksida 

– ostali tipovi su kisele (v. acidic), bazične (v. 

basic) i ultrabazične (v. ultrabasic) eruptivne stijene. 

Sinonimi: mediosilicic, neutral. 

intermediate-base crude – miješana sirova nafta, sirova 

nafta s miješanom bazom, v. mixed-base crude oil. 

intermediate-base crude oil – miješana sirova nafta, 

sirova nafta s miješanom bazom, v. mixed-base crude 

oil. 

intermediate-base oil – miješana sirova nafta, sirova 

nafta s miješanom bazom, v. mixed-base crude oil. 

intermediate belt – srednji pojas. Dio zone aeracije ili 

prozračne zone (v. zone of aeration) koji leži između 

kapilarnog obruba (capillary fringe) i pojasa (zone) 

vode tla (belt of soil water). Sinonim: intermediate 

zone.

intermediate-Btu gas 432 

intermediate wettability 

intermediate-Btu gas – plin srednje toplinske (kalorične) 

vrijednosti, v. intermediate calorifi c value gas. 

intermediate calorifi c value gas – plin srednje toplinske 

(kalorične) vrijednosti. Sintetsko plinovito gorivo 

s gornjom toplinskom vrijednošću između 11.300 i 

13.000 kJ/m 3 . Sinonimi: intermediate-Btu gas, intermediate-CV 

gas, intermediate heating value gas. 

intermediate casing – tehnička zaštitna kolona (kolona 

zaštitnih cijevi, zaštitna međukolona). Kolona 

zaštitnih cijevi (casing) koja je ugrađena u bušotinu 

od njena ušća između uvodne (surface casing) i eksploatacijske 

zaštitne kolone (production casing). 

Promjer joj varira od 12,7 do 30 cm ili od 5 do 11 ¾ 

inča (tipično 24,5 cm ili 9 5 / 8 inča). Ugrađuje se radi 

izolacije formacija koje bi mogle uzrokovati teškoće 

u bušotini (na primjer, zone s anomalno visokim ili 

anomalno niskim tlakom, slojevi soli), zaštite zona 

s normalnim tlakom kada se buši dublje s teškom 

isplakom i zaštite eksploatacijske zaštitne kolone od 

korozije. U bušotini se može ugraditi samo jedna ili 

više tehničkih kolona, tada se nazivaju prva tehnička 

zaštitna kolona (fi rst intermediate string, fi rst string of 

protective pipe) i druga tehnička zaštitna kolona (second 

intermediate string, second string of protective 

pipe) – jedna kolona se spušta u umjereno duboke 

bušotine, a dvije kolone u duboke bušotine, dok 

plitke bušotine ne moraju imati tehničku zaštitnu 

kolonu (kolona zaštitnih cijevi ispod uvodne zaštitne 

kolone je istodobno eksploatacijska kolona). U nekim 

slučajevima, na primjer, kada se u bušotini primjenjuje 

proizvodni lajner, ta kolona može biti dio 

eksploatacijske (proizvodne) zaštitne kolone. Sinonimi: 

intermediate casing string, intermediate string, 

protection casing, protection casing string, protective 

casing, protective casing string, protective string, salt 

string, string of intermediate casing, string of protective 

casing; v. casing, casing program. 

intermediate casing string – tehnička zaštitna kolona, 


intermediate compressor station – kompresorska međustanica. 

Kompresorsko postrojenje (compressor installation) 

na plinovodu (gas pipeline) koje je predviđeno 

za povećavanje tlaka plina i održavanje strujanja 

plina kroz plinovod. Broj i kapacitet kompresora 

na svakoj stanici se znatno razlikuju (kompresorske 

stanice su smještene duž plinovoda na udaljenostima 

koje ovise o duljini i kapacitetu plinovoda). 

intermediate crude – miješana sirova nafta. (1) prema 

defi niciji Međunarodne organizacije za normizaciju 

(ISO) – sirova nafta čiji atmosferski destilati sadrže 

količinu aromatskih spojeva veću od normalne. Sinonim: 

mixed crude. (2) v. mixed-base crude oil. 

intermediate-CV gas – plin srednje toplinske vrijednosti, 

v. intermediate calorifi c value gas. 

intermediate earthquake – srednjofokalni potres, potres 

sa srednjom dubinom hipocentra, v. intermediatefocus 

earthquake. 

intermediate-focus earthquake – srednjofokalni potres, 

potres sa srednjom dubinom hipocentra. Potres 

čiji se hipocentar (fokus, žarište) nalazi na dubini 

između 60 i 300 kilometara. Sinonim: intermediate 

focus; v. deep-focus earthquake, shallow-focus earthquake. 

intermediate formations – srednjetvrde formacije. U 

karotaži bušotina – formacije s proslojcima šejla i 

vrlo često s kompaktnim (gustim) stijenama (pretežito 

srednje konsolidirani pješčenjaci, često i vapnenci 

i/ili dolomiti). Poroznost takvih formacija je općenito 

intergranularnog (međuzrnskog) tipa i varira između 

15% i 20%. Električna otpornost (specifi čni električni 

otpor, electrical resistivity) u rasponu je između 50 i 

100 ohm-m; v. hard formations, soft formations. 

intermediate heating value gas – plin srednje toplinske 

(kalorične) vrijednosti, v. intermediate calorifi c value 

gas. 

intermediate hole – kanal bušotine za tehničku zaštitnu 

kolonu, v. intermediate casing. 

intermediate hole drilling – bušenje za tehničku zaštitnu 

kolonu (kanala bušotine za tehničku zaštitnu kolonu), 


intermediate layer – sima, bazaltni (oceanski) sloj, v. 

sima. 

intermediate porosity – sekundarna (inducirana) poroznost, 

v. secondary porosity. 

intermediate pump station – pumpna međustanica. 

Pumpno postrojenje (pumping installation) na naftovodu 

(oil pipeline) koje je predviđeno za održavanje 

strujanja nafte kroz naftovod. Često su locirane duž 

naftovoda na razmacima od 130 do 240 kilometara 

(80 do 150 milja). Na pumpnim stanicama mogu biti 

instalirani separatori, rezervoari, stanice za čistače 

cjevovoda i kontrolna oprema. 

intermediate rock wettability – neutralna (srednja) 

močivost stijene, v. intermediate wettability. 

intermediate rolling-cutter teeth row – središnji niz 

(vijenac) zubaca žrvnja, v. rolling-cutter teeth row. 

intermediate row of teeth – središnji niz (vijenac) zubaca 

žrvnja, v. rolling-cutter teeth row. 

intermediate-scale map – karta srednjeg mjerila. Karta 

u mjerilu (u američkoj Geološkoj upravi, U.S. Geological 

Survey, mjerila 1:50.000, 1:62.500, 1:100.000 i 

1:125.000) koja može na četverokutnom formatu 

(list standardne karte – quadrangle format) ili formatu 

okruga (county format) prikazati većinu detalja 

cesta i kultura zajedno s topografi jom; v. large-scale 

map, small-scale map. 

intermediate string – tehnička zaštitna kolona, v. intermediate 

casing. 

intermediate-sulfur crude (crude oil) – srednjosumporna 

sirova nafta. Sirova nafta koja sadži između 0,6 

do 1,7% (masenih) sumpora. 

intermediate teeth row – središnji niz (vijenac) zubaca 

žrvnja, v. rolling-cutter teeth row. 

intermediate-temperature reservoir – ležište srednje 

temperature. Geotermalno ležište u kojem je temperatura 

fl uida između 90 i 150 °C. 

intermediate well – interpolacijska bušotina, međubušotina, 

v. infi ll well. 

intermediate wettability – neutralna (srednja) močivost. 

Močivost stijena (rock wettabilitty) kod koje jedna 

faza tek neznatno više moči površinu stijene od 

druge postojeće faze, ovisno o fi zikalno-kemijskom 

sastavu (građi) stijene i sastavu naftne faze. Smatra 

se da je ležišna stijena neutralne močivosti ako je 

kontaktni kut između 70 i 110 stupnjeva. Prema drugoj 

defi niciji, neutralna močivost je stanje močivosti 

kada i nafta i voda moče površinu ležišne stijene 

i takva stijena će spontano upijati i naftu i vodu. U 

spomenutoj defi niciji se također pravi razlika između 

srednje močivosti (intermediate wettability) i ne

intermediate zone 433 

International Association of Drilling Contractors (IADC) 

utralne močivosti (neutral wettability), pri čemu se 

neutralna močivost defi nira kao poseban tip srednje 

močivosti kod kojeg nafta i voda pokazuju jednaku 

tendenciju močenja površine stijene. Sinonim: intermediate 

rock wettability; v. wettability, oil-wet reservoir 

rock, water-wet reservoir rock. 

intermediate zone – srednji pojas, v. intermediate belt. 

intermittent fl ow – periodička proizvodnja bušotine. 

Izmjenjivanje perioda proizvodnje nafte i/ili plina i 

perioda kada bušotina nije u stanju proizvoditi. Periodička 

proizvodnja je posljedica niskog ležišnog 

tlaka. 

intermittent-fl ow gas lift – periodički (povremeni) plinski 

lift (gaslift), v. intermittent gas lift. 

intermittent gas lift – periodički (povremeni) plinski 

lift (gaslift). Podizanje fl uida iz bušotine na površinu 

injektiranjem plina u kolonu uzlaznih cijevi (tubing) u 

ciklusima (intervalima), za razliku od kontinuiranog 

ili neprekidnog plinskog lifta (continuous gas lift). 

Postoje dva tipa izvedbe – poluzatvoreni plinski lift 

(s dubinskom brtvenicom ili pakerom i bez usisnog 

zaklopca, proizvodnja fl uida je u ciklusima – semiclosed 

gas lift) i zatvoreni plinski lift (s dubinskom brtvenicom 

i usisnim zaklopcem, ležište je isključeno 

tijekom injektiranja plina; primjenjuje se kada postoji 

problem gubljenja injektiranog plina u formaciju 

– closed gas lift). Periodički plinski lift zahtijeva velike 

trenutne volumene plina za iznošenje »čepova« 

(obroka) kapljevine iz bušotine na površinu. Prikladan 

je za bušotine s niskim indeksom produktivnosti 

(manjim od 0,50) i visokim tlakom na dnu bušotine 

u poluzatvorenoj izvedbi. Sinonimi: intermittent-fl ow 

gas lift, slug lifting gas lift; v. gas lift, gas-lift installation. 

intermitter – (1) ventil za cikličko injektiranje plina. Motorni 

ventil (motor valve) s vremenskim uređajem za 

regulaciju proizvodnje nafte iz bušotina s periodičkim 

(povremenim) plinskim liftom (intermittent gas 

lift). Služi za cikličko injektiranje plina u prstenasti 

prostor između kolona zaštitnih (casing) i uzlaznih 

cijevi (tubing). Također se može rabiti i za izbacivanje 

kapljevine iz plinske bušotine (otvaranjem i zatvaranjem 

protoka plina). (2) bušotina s periodičnom proizvodnjom. 

Naftna i/ili plinska bušotina koja proizvodi 

povremeno zbog niskog ležišnog tlaka. 

internal blowout preventer – unutarnji protuerupcijski 

preventer. U tehnici bušenja – ventil instaliran na dnu 

radne šipke (kelly). Sličan je sigurnosnom zapornom 

ventilu (safety shutoff valve) koji se nalazi iznad radne 

šipke, ali unutarnji preventer ima vanjski promjer 

jednak ili približno jednak kao spojnica bušaće šipke 

(tool joint). Sinonim: inside blowout preventer. 

internal casing patch – unutarnja zakrpa zaštitne kolone, 

v. casing internal patch. 

internal corrosion – unutarnja korozija. Korozija usljed 

djelovanja ugljik-dioksida i organskih kiselina (tzv. 

nesumporna korozija, sweet corrosion) ili sumporovodika 

(tzv. sumporna korozija, sour corrosion) ili 

kombiniranog djelovanja spomenutih agensa. Zaštita 

od unutarnje korozije uključuje injektiranje inhibitora 

korozije, zaštitne prevlake i specijalne legure 

za opremu. 

internal cutter – unutarnji rezač cijevi. U operaciji instrumentacije 

– alatka za instrumentaciju (hvatanje i 

izvlačenje stranih predmeta iz bušotine, fi shing tool) 

s mehaničkim noževima koja se spušta s kolonom za 

instrumentaciju (fi shing string) u zaglavljenu cijev u 

bušotini i rotacijom vrši unutarnje rezanje cijevi (za 

razliku od vanjskog rezača – v. external cutter). Sinonimi: 

inside cutter, inside pipe cutter, internal pipe cutter. 

internal erosion – unutarnja erozija. U geologiji – erozija 

koja djeluje unutar kompaktnog (gustog) sedimenta 

gibanjem vode kroz veće pore. 

internal friction – unutarnje trenje, viskoznost, v. viscosity. 

internal-gas drive – režim otopljenog plina (ekspanzije 

otopljenog plina), volumetrijski režim, v. solution-gas 

drive. 

internal-gas drive oil reservoir – naftno ležište/polje s 

režimom otopljenog plina, v. solution-gas drive reservoir. 

internal-gas drive pool – ležište/polje s režimom otopljenog 


internal-gas drive reservoir – ležište/polje s režimom 

otopljenog plina, v. solution-gas drive reservoir. 

internal-gas expansion drive – režim otopljenog plina 

(ekspanzije otopljenog plina), volumetrijski režim, v. 


internal gas injection – injektiranje plina u naftnu zonu, 

v. gas injection into oil zone. 

internal-gas pool – ležište/polje s režimom otopljenog 


internal guylines (guy lines) – unutarnja zatezna (natezna) 

užad. Žičana užad koja ide od vrha bušaćeg 

tornja (drilling derrick) ili bušaćeg jarbola (drilling 

mast) do njihove baze i služi za stabilizaciju. 

internal phase – unutarnja (dispergirana, disperzna, 


internal pipe cutter – unutarnji rezač cijevi, v. internal 

cutter. 

internal structure – unutarnja struktura. U geologiji 

– strukturne osobitosti unutar tijela stijene, poput 

slojevitosti, riplova, tragova, otisaka i odljevaka; v. 

external structure. 

internal thread – unutarnji (ženski) navoj. Navoj na 

unutarnjoj površini spojnice (coupling), poput kolčaka 

cijevi (box end of tubular). Sinonim: female thread. 

internal upset – unutarnje zadebljanje (odebljanje). Dio 

deblje stijenke cijevi, na primjer, bušaće šipke (drillpipe), 

koji strši prema unutrašnjosti duž njena narezanog 

kraja (kraja s navojem); v. external upset. 

internal upset drillpipe (drill pipe) – bušaća šipka s 

unutarnjim zadebljanjem (odebljanjem) krajeva, v. internal 

upset. 

internal water – dubinska podzemna voda. Voda u unutrašnjosti 

Zemlje ispod zone zasićenja (zone of saturation), 

gdje pore i šupljine ne mogu postojati zbog 

tlaka iznad zaliježućih stijena (pokrovnih naslaga). 

internal yield strength – unutarnja čvrstoća pri granici 

tečenja. Čvrstoća na lom (rasprsnuće) – maksimalni 

tlak u unutrašnjosti posude ili cijevi koji oni mogu 

podnijeti prije njihova loma. 

International Association of Drilling Contractors 

(IADC) – Međunarodna udruga bušaćih poduzetnika. 

Udruga, formirana prvobitno 1940. g. kao Američka 

udruga bušaćih poduzetnika (American Association 

of Oilwell Drilling Contractors, AAODC), koja okuplja 

bušaće i servisne tvrtke. Osnovna svrha Udruge je 

unaprjeđenje znanja o bušenju i servisiranju bušotina, 

obučavanje osoblja u tim znanjima i poboljša

International Gas Union (IGU) 434 

intertongued lithofacies 

nje bušaće tehnike. Sjedište Udruge je u Houstonu 

(Teksas). 

International Gas Union (IGU) – Međunarodna plinska 

unija. Svjetska neprofi tna organizacija registrirana u 

Veveyu (Švicarska) s tajništvom u Hoersholmu (Danska). 

Utemeljena je 1931. g. i okuplja plinsku industriju 

67 zemalja. Cilj Unije je promicanje tehničkog 

i ekonomskog napretka svjetske plinske industrije 

(istraživanja, proizvodnje, skladištenja, transporta, 

distribucije i iskorištavanja plina). Surađuje s mnogim 

globalnim energetskim organizacijama i održava 

periodične stručne skupove. 

internides – internidi. Unutarnji dio orogenetskog pojasa 

(orogenic belt), najudaljeniji od kratona (craton) 

– obično eugeosinklinala (eugeosyncline) u ranijem 

stadiju njena razvoja i kasnije podvrgnuta nabiranju 

tečenja (plastic folding) i plutonizmu (plutonism). Sinonim: 

primary arc; v. externides. 

interparticle – međučestični, međuzrnski, intergranularan, 

v. intergranular, 1. 

interparticle pore – međučestična pora. Pora u stijeni 

smještena između čestica stijene. Slična je međuzrnskoj 

(intergranularnoj) pori (intergranular pore), ali 

pojam interparticle ne upućuje ni na jednu veličinu 

čestica; v. interparticle porosity. 

interparticle porosity – međučestična poroznost. Poroznost 

između čestica stijene, na primjer, poroznost 

između fragmenata breče (breccia porosity). Neki 

autori daju prednost tom terminu u usporedbi s 

terminom intergranular porosity (intergranularna ili 

međuzrnska poroznost) koji pretpostavlja da su sve 

čestice veličine zrna. 

interpretative log – interpretacijski karotažni dijagram, 

v. interpretive log. 

interpretive log – interpretacijski karotažni dijagram. 

Profi l bušotine s podacima uzorkovanja (litološki 

profi l bušotine – v. sample log), baziran na podacima 

izučavanja (analize) krhotina (fragmenata) probušenih 

stijena pri rotacijskom bušenju (rotary well cuttings), 

koji prikazuje samo probušene stijene na svakoj 

uzorkovanoj dubini ne uzimajući u obzir primiješani 

materijal iz viših intervala. Sinonim: interpretative 

log; v. percentage log. 

interreef, inter-reef – međugrebenski. Koji je smješten 

(nalazi se) između grebena (rifova), na primjer, međugrebensko 

područje (interreef region), karakterizirano 

stijenama koje gotovo ne sadržavaju fosile, ili 

međugrebenski sedimenti (interreef sediments) koji 

su se istaložili između grebena. 

interruption – prekid. U geologiji – poremećaj, prekid 

ili oštro skraćenje erozijskog ciklusa (cycle of erosion) 

koji su karakterizirani promjenom položaja baze 

erozije (base level) i dovode do započinjanja novog 

ciklusa erozije. Prekid može biti dinamički (dynamic 

interruption), kada je uzrokovan tektonskim pokretima 

Zemljine kore – deformacijama, dislokacijama ili 

nagibanjem površine, ili statički (static interruption), 

kada je uzrokovan promjenom klime ili kolebanjima 

nivoa mora. 

intersertal – intersertalni. Termin za označavanje teksture 

porfi rnih eruptivnih (magmatskih) stijena 

(porphyritic igneous rocks) u kojima osnovna masa 

(groundmass), sastavljena od staklastog ili djelomično 

kristalnog materijala (ali ne od augita), zauzima 

šupljine između neorijentiranih uskih pločica glinen- 

ca (feldšpata), pri čemu osnovna masa čini relativno 

mali volumen stijene. 

interstade – interstadijal, međustadijal. U glacijalnoj 

geologiji – podstadij (faza, substage) glacijalnog 

stadija (glacial stage) koja je karakterizirana toplijom 

klimom, zbog čega je dolazilo do privremenog odstupanja 

(povlačenja) leda; klimatska epizoda unutar 

perioda glacijacije (oledbe, glaciation) tijekom 

koje je došlo do sekundarnog odstupanja ili kratkotrajnog 

zastoja napredovanja ledenjaka. Sinonimi: 

interstadial, oscillation. 

interstadial – (1) interstadijal, međustadijal, v. interstade. 

(2) interstadijalan, međustadijalan. Koji se odnosi 

na interstadijal (v. interstade) ili je formiran u interstadijalu. 

interstice – šupljina, pora. U petrologiji – prostor ili volumen 

između zrna, na primjer, šupljina u stijeni ili 

tlu koja nije ispunjena tvrdom tvari (materijalom). 

Prema načinu postanka, razlikuju se primarne (v. 

original interstice) i sekundarne šupljine (v. secondary 

interstice), a prema veličini se dijele na kapilarne (v. 

capillary interstice), supkapilarne (v. subcapillary interstice) 

i superkapilarne šupljine (v. supercapillary 

interstice). Sinonimi: pore, void. 

interstitial acidizing – obrada matriksa kiselinom, v. 

matrix acidizing. 

interstitial pressure – porni tlak formacije (sloja), v. 

pore pressure, 1. 

interstitial space – porni volumen (obujam, prostor), v. 

pore volume. 

interstitial water – intersticijalna (porna, unutarporna) 

voda. Podzemna voda (subsurface water) u porama 

stijene. Defi nicija nije jednoznačna – geolozi se tim 

pojmom služe za vodu koja se nalazi u vodonosnim 

pješčenjacima i šejlu, a specijalisti razrade i interpretatori 

karotažnih snimanja uzimaju taj pojam kao 

sinonim za termin connate water (pokopana voda). 

Također je sinonim s pojmom pore water (porna 

voda). Prema jednoj defi niciji, intersticijalna voda se 

dijeli na pornu (pore water), vezanu (bound water) i 

minimalnu ili nereducibilnu (irreducible water). 

interstratifi cation – (1) interstratifi kacija, naizmjenična 

slojevitost, proslojenost. Stanje ili uvjeti kada se slojevi 

jedne stijene izmjenjuju sa slojevima druge stijene 

(ili kada zaliježu u njima) s različitim svojstvima. (2) 

v. interlayering. 

interstratifi ed – interstratifi ciran, v. interbedded. 

interstratifi ed clay mineral – mješovito slojeviti (mješovito 

stratifi cirani, interstratifi cirani) mineral gline, v. 

mixed-layer clay mineral. 

intertidal – intertidalni, plimni, v. littoral, 1. 

intertidalite – intertidalit. Tidalit (v. tidalite) za koji se 

zna da se istaložio plimnim procesima (tidal processes) 

u intertidalnoj (plimnoj) zoni (intertidal zone). 

intertidal zone – intertidalna (plimna) zona. Dio litoralne 

zone između niske i visoke vode. Sinonim: tidal 

zone. 

intertongue – jezičasto isklinjenje, v. intertonguing. 

intertongued lithofacies – lećasto-isklinjavajući naizmjenični 

litofacijes. Litofacijes (v. lithofacies) čije nepravilne 

granice razdvajaju jezičasto isklinjavajuća 

stratigrafska tijela s izrazito različitim svojstvima (ili, 

drugim riječima: litofacijes koji predstavlja stratigrafska 

tijela s izrazito različitim svojstvima koja su razdvojena 

nepravilnim granicama u obliku jezičastih

intertonguing 435 

intraformational conglomerate 

isklinjenja), na primjer, šejl i pješčenjak. Takvi litofacijesi 

nisu jedinice koje se mogu kartirati običnim 

načinom. 

intertonguing – jezičasto isklinjavanje (isklinjenje). Nestajanje 

sedimentnih tijela (sedimentary bodies) u 

lateralno susjednim stijenskim masama zbog razbijanja 

u mnoštvo tankih slojeva ili jezika (tongues) od 

kojih svaki samostalno (neovisno) isklinjava; uzajamni 

prijelaz između dviju primjetno različitih stijena 

u vertikalnom nizu (presjeku) izmjenjujućih tankih 

klinastih slojeva (wedge-shaped layers). Sinonimi: interdigitation, 

interfi ngering. 

interval – interval. (1) v. geochronologic interval. (2) v. 

stratigraphic interval. (3) U glacijalnoj geologiji – neformalni 

termin (termin slobodne uporabe) za označavanje 

detaljnije podjele interstadijala (interstade). 

(4) U naftnoj geologiji – dio zone ili ležišta u bušotini. 

(5) v. contour interval. 

interval change – promjena intervala. U sezmici – lateralno 

povećanje ili smanjenje vremenskog intervala 

između dvaju seizmičkih refl eksa (između dva nailaska 

refl ektiranih seizmičkih valova, seismic refl ection 

events) koje označava povećanje ili smanjenje debljine 

odgovarajućeg dijela geološkog presjeka. 

interval correlation – korelacija po intervalima. Stratigrafska 

korelacija (stratigraphic correlation) koja se 

bazira na izučavanju dobro defi niranih stratigrafskih 

intervala identifi ciranih prema njihovim položajima 

između markera (horizonata-markera, marker horizons). 

interval density – intervalna gustoća. Gustoća intervala 

u kanalu bušotine integrirana prema podacima 

gama-gama karotaže (gamma-gamma log) ili 

određena dubinskim gravimetrom (borehole gravity 

meter). 

interval time – intervalno vrijeme, vremenski interval. U 

seizmičkoj prospekciji – razlika vremena registracije 

dvaju refl ektiranih (odbijenih) valova (dvaju nailazaka 

refl eksa, refl ection events) na seizmičkom zapisu. 

Intervalno vrijeme može varirati zbog promjena brzine 

širenja seizmičkih valova iz jednog tipa stijene u 

drugi ili ubog promjena debljine slojeva. 

interval transit time – intervalno vrijeme prijeđenog 

puta. Prolazno vrijeme zvučnog vala (vrijeme širenja 

vala) kroz slojeve duž puta jedinične duljine. Obratno 

je proporcionalno brzini vala (wave velocity). Mjeri 

se u zvučnoj karotaži (sonic log), obično u mikrosekundama 

po metru (ili stopi). 

interval velocity – intervalna brzina, interval brzine. 

U seizmičkoj prospekciji – brzina širenja seizmičkih 

valova (seismic wave velocity) izmjerena u granicama 

nekog intervala dubine (udaljenost duž stratigrafskog 

intervala podijeljena vremenom koje je 

potrebno seizmičkom valu da je prijeđe), na primjer, 

u akustičkoj (zvučnoj) karotaži (interval određivanja 

brzine iznosi od 0,3 m do 1 metar, dok je kod seizmičke 

karotaže 300 metara i više) ili u geofi zičkom 

ispitivanju bušotina. Termin se obično odnosi na 

brzinu longitudinalnih valova izmjerenu okomito na 

slojevitost. 

interval zone – intervalna zona. Slojno tijelo (body of 

strata) ili biozona (biozone) između dvaju specifi ciranih, 

dokumentiranih najnižih i/ili najviših intervala 

rasprostranjenosti jednog (pojedinačnog) taksona. 

Postoje tri osnovna tipa intervalne zone – rasponska 

zona taksona (v. taxon range zone), konkurentna rasponska 

zona (v. concurrent range zone) i fi lozona (v. 

lineage zone). 

interzonal time – međuzonsko vrijeme. Geološko vrijeme 

(geologic time) koje odgovara prekidu u procesu 

sedimentacije (dijastemi, diastem) ili stratigrafskom 

hijatu (stratigraphic hiatus). 

intraclast – intraklast. Opći termin za označavanje 

komponenata vapnenaca koje obuhvaćaju otrgnute 

i prerađene fragmente gotovo istovremenog sedimenta 

(s različitim stupnjem litifi ciranosti, ali slabo 

cementiranih) koji je erodiran unutar bazena sedimentacije 

(kao što je priliježući dio morskog dna ili 

ogoljeli dio karbonatne muljevite platforme) i zatim 

ondje pretaložen s formiranjem novog sedimenta; 

alokem (allocheme) pretaložen iz iste formacije 

(bez fragmenata starijih vapnenaca). Veličina takvih 

fragmenata (odlomaka) može varirati od dimenzija 

fi nog pijeska do dimenzija šljunka (manja zrna se 

nazivaju peletima, pellets). Fragmenti su obično zaobljeni 

(okrugli), ali mogu biti izometrični do diskoidni; 

v. extraclast. 

intracrystal porosity – intrakristalna (unutarkristalna) 

poroznost. Poroznost unutar pojedinačnih kristala, 

pore u velikim kristalima ehinoderma (bodljikaša) i 

tekući uklopci (fl uid inclusions) unutar pojedinačnih 

kristala. 

intradeep – unutarnja depresija. Geosinklinalna depresija 

(geosynclinal trough) unutar geosinklinalnog pojasa 

(geosynclinal belt) na kraju njegova uzdignuća ili 

neposredno iza njega; tip sekundarne geosinklinale 

(v. secondary geosyncline); v. backdeep, foredeep. 

intradelta – deltna ravnica, v. delta plain. 

intraformational – intraformacijski, unutarformacijski. 

U geologiji – (a) Koji se formirao unutar geološke 

formacije više ili manje istodobno s formacijom (sedimentima) 

u kojoj se nalazi. Termin se osobito primjenjuje 

u odnosu na sinsedimentacijsko nabiranje 

(syndepositional folding) ili klizanje (slumping), na primjer 

intraformacijska deformacija (intraformational 

deformation) ili intraformacijska breča (intraformational 

breccia). (b) Koji postoji unutar sedimentne formacije 

bez nužne konotacije vremena ili podrijetla 

(postanka); v. intrastratal. 

intraformational breccia – intraformacijska (unutarformacijska) 

breča. Stijena koja se formirala brečiranjem 

(brecciation) djelomično konsolidiranog materijala i 

zatim gotovo istodobnom njegovom sedimentacijom. 

Po prirodi i podrijetlu je vrlo slična intraformacijskom 

konglomeratu (v. intraformational conglomerate), 

ali sadrži uglastije fragmente. 

intraformational conglomerate – intraformacijski 

(unutarformacijski) konglomerat (valutičnjak). (1) 

Konglomerat u kojem su se klasti (fragmenti) formirali 

uglavnom istodobno s matriksom u postanku. 

Formirao se lomljenjem i valjanjem (zaobljavanjem) 

fragmenata tek sedimentiranog ili djelomično konsolidiranog 

sedimenta (obično šejla ili vapnenca) 

koji su se gotovo odmah uključili (uklopili) u nove 

sedimente, na primjer, uglasti konglomerat (edgewise 

conglomerate). Drobljenje je obično uzrokovano 

oplićivanjem i privremenim nestajanjem vode, nakon 

čega je slijedilo isušivanje (desikacija) i pojavljivanje 

pukotina isušivanja (mud cracking). Primjeri 

intraformacijskih konglomerata u velikoj količini su

intrageosyncline 436 

invasion 

poznati u donjopaleozojskim vapnencima i dolomitima 

na području Appalachian na istoku SAD; v. 

interformational conglomerate. (2) Konglomerat koji 

zaliježe u sredini geološke formacije, na primjer, 

konglomerat koji se formirao za vrijeme kratkotrajnog 

prekida redovne sedimentacije. Može sadržavati 

klaste koji ne pripadaju danoj formaciji. 

intrageosyncline – intrageosinklinala, parageosinklinala, 

v. parageosyncline, 1. 

intraglacial – intraglacijalan, unutarledenjački, v. englacial. 

intragranular – unutarzrnski, unutarčestični, intragranularan. 

Pojam koji se odnosi na porni prostor ili 

druge karakteristike koje postoje unutar pojedinih 

zrna, čestica ili drugih sastojaka sedimentnih stijena 

(osobito karbonata). Sinonim: intraparticle. 

intragranular porosity – intragranularna (unutarzrnska) 

poroznost. Poroznost (porni prostor, pore) 

unutar pojedinačnih zrna ili čestica stijene, osobito 

unutar skeletnog materijala karbonatne sedimentne 

stijene (carbonate sedimentary rock); v. intraparticle 

porosity. 

intramicrite – intramikrit. Vapnenac (limestone) koji sadrži 

najmanje 25% intraklasta (intraclasts) i u kojem 

karbonatno-muljeviti matriks (mikrit, carbonate-mud 

matrix, micrite) prevladava nad sparitnim kalcitnim 

cementom (vezivom, sparry-calcite cement). 

intramorainal – intramorenski, unutarmorenski. Termin 

koji označava sedimente i pojave što se nalaze 

i zbivaju unutar režnjaste morene (lobate moraine). 

Sinonim: intramorainic, v. extramorainal. 

intramorainic – intramorenski, unutarmorenski, v. intramorainal. 

intraparticle – unutarčestični, unutarzrnski, intragranularan, 

v. intragranular. 

intraparticle porosity – unutarčestična poroznost. 

Poroznost unutar pojedinačnih čestica stijene. Neki 

autori preporučuju uporabu tog termina radije nego 

termina intragranular porosity (intragranularna poroznost) 

koji pretpostavlja da su sve čestice veličine 

zrna. 

intrasparite – intrasparit. Vapnenac (limestone) koji 

sadrži najmanje 25% intraklasta (intraclasts) i u kojem 

sparitni kalcitni cement (vezivo, sparry-calcite 

cement) prevladava nad karbonatno-muljevitim matriksom 

(mikritom, carbonate-mud matrix, micrite). 

Intrasparit je uobičajen u sredinama s visokom fi zičkom 

energijom gdje je sparitni kalcit obično cement 

koji ispunjava pore. 

intrastratal – unutarslojni. Koji se formirao ili zaliježe 

unutar sloja ili slojeva, na primjer, formiranje autigene 

gline bogate željezom (iron-rich authigenic clay) 

»unutarslojnom alteracijom« rogovače (hornblende); 

v. intraformational. 

intrastratal fl ow structure – unutarslojna struktura tečenja. 

Varijetet tzv. vijugave slojevitosti (v. convolute 

bedding) formirane tečenjem. 

intrastratal solution – unutarslojno (diferencijalno) 

otapanje. Uklanjanje kemijskim otapanjem pojedinih 

tipova minerala iz sloja sedimentne stijene 

(sedimentary rock) nakon njena taloženja. Sinonim: 

diff erential solution. 

intrusion – (1) intruzija. U petrologiji – proces prodora 

magme (emplacement of magma) u ranije formirane 

stijene; magmatska aktivnost. Termin također ozna- 

čava tako formiranu masu eruptivne (magmatske) 

stijene (igneous rock mass) unutar okružujuće stijene. 

Sinonimi: emplacement, injection, invasion, irruption. 

(2) sedimentna intruzija. U sedimentologiji – (a) Injekcija 

sedimentnih stijena (sedimentary injection) relativno 

velikih razmjera, na primjer, potiskivanje prema 

gore gline, krede, soli, gipsa ili drugih plastičnih 

sedimenata i njihovo prodiranje pod nenormalnim 

tlakom u obliku dijapirske kupole (diapiric plug). Sinonim: 

sedimentary intrusion. (b) Sedimentna struktura 

(sedimentary structure) ili stijena (sedimentary 

rock) formirana intruzijom. Sinonim: sedimentary 

intrusion. (3) prodor slane vode, v. salt-water encroachment. 

intrusion breccia – (1) kontaktna breča, v. contact breccia. 

(2) intruzivna breča, v. intrusive breccia. 

intrusion displacement – intruzivno pomicanje. Formiranje 

rasjeda (rasjedanje, faulting) usljed magmatske 

intruzije (prodora eruptivnih stijena, igneous intrusion). 

intrusive – (1) intruzivan. Koji pripada intruziji (intrusion) 

ili se odnosi na intruziju, na procese i tako formiranu 

stijenu. Sinonim: irruptive. (2) intruziv, intruzivna 

(intruzivna eruptivna) stijena, v. intrusive rock. 

intrusive breccia – intruzivna breča. Heterogena mješavina 

uglastih do zaobljenih fragmenata (krhotina) 

u matriksu od klastičnog materijala koja je bila 

pokrenuta i utisnuta u svoj sadašnji položaj duž već 

postojećih struktura. Intruzivna breča je diferencirana 

iz intruzijske breče (intrusion breccia) zbog nepostojanja 

magmatskog matriksa (igneous matrix) 

i nepostojanja kontrole magmatskim intruzivnim 

kontaktima. Obično je hidrotermalno izmijenjena 

(alterirana). 

intrusive igneous rock – intruzivna stijena, v. intrusive 

rock. 

intrusive rock – intruzivna stijena (eruptivna stijena, magmatska 

stijena), intruziv. Eruptivna (magmatska) stijena 

nastala hlađenjem i očvršćivanjem (stvrdnjavanjem) 

magme unutar Zemljine kore (stvarajući masu 

stijena nazvanu intruzijom), za razliku od ekstruzivne 

(efuzivne) eruptivne stijene (v. extrusive rock). U hrvatskoj 

terminologiji intruzivne eruptivne stijene se 

također nazivaju abisalnim, plutonskim ili dubinskim, 

dok u engleskoj terminologiji postoje za ove nazive 

posebni termini (sinonimi) – abyssal i plutonic. Primjeri 

intruzivne eruptivne stijene su granit i granodiorit. 

Sinonimi: intrusive, intrusive igneous rock, irruptive 

rock, irruptive igneous rock; v. igneous rock. 

invaded zone – zona infi ltracije isplačnog fi ltrata. U 

karotaži – dio probušenog sloja (stijene) koji okružuje 

kanal bušotine (wellbore) i iz kojeg je istisnut 

dio originalnih slojnih fl uida dublje u formaciju fi ltratom 

bušaće isplake (drilling-mud fi ltrate) tijekom 

bušenja (do prodora isplake u sloj tijekom bušenja 

zbog većeg tlaka isplake u bušotini od tlaka bušene 

formacije). Čini prijelazno područje između isprane 

zone (v. fl ushed zone) i neporemećene zone sloja (v. 

uninvaded zone). Ovisno o permeabilnosti formacije 

zona infi ltracije se može protezati od 0 do 2,5 metra 

(od 0 do 100 inča) od kanala bušotine. Sinonim: infi 

ltrated zone. 

invasion – (1) intruzija, v. intrusion, 1. (2) transgresija 

mora, v. transgression, 1. (3) prodor (infi ltracija) isplačnog 

fi ltrata. U procesu bušenja – ulaženje (prodira

invasion diameter 437 

inverted seven-spot fl ood (fl ooding) 

nje) fi ltrata bušaće isplake (drilling-mud fi ltrate) u 

bušenu poroznu i propusnu formaciju tijekom bušenja 

zbog pretička tlaka stupca isplake u bušotini nad 

tlakom formacije. Filtrat isplake istiskuje originalne 

porne fl uide dublje u formaciju i tako mijenja njeno 

početno zasićenje ugljikovodicima i slojnom vodom; 

v. fl ushed zone, invaded zone. 

invasion diameter – dubina prodora (infi ltracije) isplačnog 

fi ltrata, v. invasion, 3. 

invasion sweep effi ciency – v. vertical sweep effi ciency. 

inverse dispersion – obratna (inverzna) disperzija. U seizmici 

– disperzija površinskih seizmičkih valova (seismic 

surface waves) pri kojoj se perioda registriranog 

vala (wave period) smanjuje s vremenom; v. normal 

dispersion. 

inverse modeling – inverzno modeliranje. Modeliranje 

uporabom podataka o ležištu za izvođenje modela 

koji će opisati podzemlje konzistentno s podacima. 

inversion – (1) inverzija (transformacija) kristala. U 

kristalografi ji – transformacija kristala (v. transformation, 

2) kroz centar simetrije. (2) inverzija reljefa. 

U geomorfologiji – formiranje obratnog reljefa (inverted 

relief) kada se na mjestu antiklinala razvijaju 

doline, a na mjestu sinklinala gore, na primjer, formiranje 

dubokog bazena na području koje je ranije 

bilo veliki izvor sedimentnog materijala. (3) inverzija. 

U meteorologiji – obratan redoslijed promjene meteoroloških 

elemenata s visinom, na primjer, porast 

temperature, a ne njen pad s visinom. 

inversion center – centar (središte) simetrije, v. center of 

symmetry. 

inversion point – točka (temperatura) inverzije, prijelazna 

točka (temperatura). (1) Točka (temperatura) 

pri kojoj se jedna polimorfna forma (modifi kacija) 

tvari, koja se nalazi u ravnoteži s njegovom parom, 

reverzibilno (povratno) mijenja (prelazi) u drugu pri 

invarijantnim uvjetima. (2) Temperatura pri kojoj jedna 

polimorfna forma (modifi kacija) tvari reverzibilno 

(povratno) prelazi u drugu pri invarijantnim uvjetima 

i određenom tlaku. (3) U širem smislu – najniža 

temperatura pri kojoj monotropna faza prelazi znatnom 

brzinom u stabilnu fazu ili najniža temperatura 

pri kojoj dana faza pod danim uvjetima disocira 

znatnom brzinom. (4) Pojedinačna točka u kojoj je 

moguće zajedničko ravnotežno postojanje različitih 

faza. Sinonimi (za sve defi nicije): transition point, 

transition temperature. 

invertebrate paleontology – paleontologija (paleozoologija) 

beskralješnjaka. Grana paleontologije (v. 

paleontology) koja se bavi izučavanjem beskralješnjaka 

iz geološke prošlosti – foraminifera (krednjaka, 

foraminiferans), porifera (spužava, sponges), celenterata 

(mješinaca, coelenterates), briozoa (mahovnjaka, 

bryozoans), brahiopoda (ramenonožaca, brachiopods), 

gastropoda (puževa, gastropods), bivalvija 

(školjkaša, bivalves), cefalopoda (glavonožaca, cephalopods), 

trilobita (trilobites), rakova (crustaceans), 

krinoida (stapčara, crinoids), asteroida (zvjezdača, 

asteroids), ofi jurida (zmijača, ophiuroids), ehinoida 

(ježinaca, echinoids), graptolita (graptolites) i drugih 

skupina – njihovih fosilnih ostataka, morfologije, 

anatomije, embriologije, ekologije, sistematike, fi logenije 

te vremena i mjesta njihova postojanja. Kako 

su se beskralješnjaci pojavili rano u razvoju faune 

geološke prošlosti (pretežito u marinskim oblicima 

i povoljnim uvjetima za fosilizaciju), njihovi fosilni 

ostaci su obilni i široko rasprostranjeni. Sinonim: invertebrate 

paleozoology. 

invertebrate paleozoology – paleozoologija (paleontologija) 

beskralješnjaka, v. invertebrate paleontology. 

invertebrates (Invertebrata) – invertebrati, beskralješnjaci. 

Termin za označavanje svih životinja koje 

nemaju spinalni stup (hrptenjaču, kralješnicu, spinal 

column, backbone) i unutarnji kostur (skelet, internal 

skeleton), na primjer, moluski (mekušci, mollusks), 

artropodi (člankonošci, arthropods), celenterati (mješinci, 

coelenterates), koralji (corals), spužve (sponges), 

brahiopodi (ramenonošci, brachiopods), briozoi (mahovnjaci, 

bryozoans), gastropodi (puževi, gastropods) 

i drugi. Beskralješnjaci su najobilniji i najvažniji tipovi 

fosila. Termin nema taksonomski status (tj. ne rabi se u 

znanstvenoj klasifi kaciji); v. invertebrate paleontology. 

inverted – prebačen, prevrnut, v. overturned. 

inverted bedding – prebačeno (prevrnuto) zalijeganje 

slojeva, v. overturned bedding. 

inverted emulsion – emulzija tipa »voda u nafti«, obična 

emulzija, v. water-in-oil emulsion. 

inverted emulsion drilling mud – inverzna emulzijska 

bušaća isplaka, v. water-in-oil emulsion drilling mud. 

inverted emulsion mud – inverzna emulzijska isplaka, 

v. water-in-oil emulsion drilling mud. 

inverted limb of fold – prebačeno (prevrnuto) krilo 

bore, v. overturned limb of fold. 

inverted nine-spot fl ood (fl ooding) – istiskivanje nafte 

po mreži bušotina obratnih (inverznih) »9 točaka«, v. 

inverted nine-spot well pattern. 

inverted nine-spot fl ooding (fl ood) pattern – shema 

istiskivanja nafte (istiskivanje nafte) po mreži bušotina) 

obratnih (inverznih) »9 točaka«, v. inverted nine-spot 

well pattern. 

inverted nine-spot injection pattern – shema injektiranja 

(injektiranje) po mreži bušotina obratnih (inverznih) 

»9 točaka«, v. inverted nine-spot well pattern. 

inverted nine-spot pattern – mreža (raspored) bušotina 

obratnih (inverznih) »9 točaka«, v. inverted ninespot 

well pattern. 

inverted nine-spot waterfl ood (waterfl ooding) – zavodnjavanje 

po mreži bušotina obratnih (inverznih) »9 

točaka«, v. inverted nine-spot well pattern. 

inverted nine-spot well pattern – mreža (raspored) 

bušotina obratnih (inverznih) »9 točaka«. Tip mreže 

(rasporeda) bušotina u procesu istiskivanja nafte 

u kojoj je jedna injekcijska bušotina okružena s 8 

proizvodnih bušotina u obliku kvadrata (oblik elementa 

mreže) smještenih na kutovima i na sredini 

svake stranice kvadrata). Omjer broja proizvodnih i 

injekcijskih bušotina je 3. Sinonim. inverted nine-spot 

pattern; v. nine-spot well pattern. 

inverted oil drilling mud – inverzna emulzijska bušaća 

isplaka, v. water-in-oil emulsion drilling mud. 

inverted oil-emulsion drilling mud – inverzna emulzijska 

bušaća isplaka, v. water-in-oil emulsion drilling 

mud. 

inverted oil-emulsion mud – inverzna emulzijska isplaka, 


inverted oil mud – inverzna emulzijska isplaka, v. water-in-oil 

emulsion drilling mud. 

inverted seven-spot fl ood (fl ooding) – istiskivanje 

nafte po mreži bušotina obratnih (inverznih) »7 točaka«, 

v. inverted seven-spot well pattern.

inverted seven-spot fl ooding (fl ood) pattern 438 

iron-sponge sweetening 

inverted seven-spot fl ooding (fl ood) pattern – shema 

istiskivanja nafte (istiskivanje nafte) po mreži bušotina) 

obratnih (inverznih) »7 točaka«, v. inverted sevenspot 

well pattern. 

inverted seven-spot injection pattern – shema injektiranja 

(injektiranje) po mreži bušotina obratnih (inverznih) 

»7 točaka«, v. inverted seven-spot well pattern. 

inverted seven-spot pattern – mreža (raspored) bušotina 

obratnih (inverznih) »7 točaka«, v. inverted sevenspot 

well pattern. 

inverted seven-spot waterfl ood (waterfl ooding) – 

zavodnjavanje po mreži bušotina obratnih (inverznih) 

»7 točaka«, v. inverted seven-spot well pattern. 

inverted seven-spot well pattern – mreža (raspored) 

bušotina obratnih (inverznih) »7 točaka«. Tip mreže 

(rasporeda) bušotina u procesu istiskivanja nafte u 

kojoj su proizvodne bušotine smještene na vrhovima 

šesterokuta, a jedna injekcijska bušotina u njegovu 

središtu. Element mreže je istostranični trokut. 

Omjer broja proizvodnih i injekcijskih bušotina je 

1:2. Sinonim: inverted seven-spot pattern; v. sevenspot 

well pattern. 

inverted stream – opsekventna (antikonsekventna) rijeka, 

v. obsequent stream. 

inverted unconformity – obratni nesklad. U geologiji – 

nesklad pri kojem su mlađi slojevi oštro odrezani starijim 

stijenama, na primjer, nesklad koji je uzrokovan 

intenzivnim nabiranjem kompleksnog područja. 

inverted well arrangement – obratna (inverzna) mreža 

(raspored) bušotina, v. inverted well pattern. 

inverted well pattern – obratna (inverzna) mreža (raspored) 

bušotina. Mreža (raspored) bušotina u kojoj je 

samo jedna injekcijska bušotina u elementu mreže 

(za razliku od normalne ili regularne mreže bušotina 

– v. normal well pattern). Sinonim: inverted well arrangement. 

invert emulsion drilling fl uid – inverzni emulzijski 

bušaći (isplačni) fl uid, v. water-in-oil emulsion drilling 

mud. 

invert emulsion drilling mud – inverzna emulzijska 


invert emulsion mud – inverzna emulzijska isplaka, v. 

water-in-oil emulsion drilling mud. 

invert mud – inverzna emulzijska isplaka, v. water-in-oil 


invert oil-emulsion drilling mud – inverzna emulzijska 


invert oil-emulsion mud – inverzna emulzijska isplaka, 


ionium-defi ciency method – uransko-ionijeva metoda 

određivanja geološke starosti. Metoda određivanja 

(izračunavanje) geološke starosti u godinama (apsolutne 

geološke starosti) fosilnih koralja ili ljuštura 

(starosti od 10.000 do 250.000 godina) koja se bazira 

na određivanju količine ionija (torija-230) u odnosu 

na uran-238 i uran-234 koji su ušli u karbonat organskih 

ostataka ubrzo nakon njihova nastanka i pokapanja. 

Starost zavisi od promjene ravnotežnog omjera 

koji neposredno zavisi od vremenskog trajanja; v. 

thorium-230/protactinium-231 defi ciency method, 

uranium-series age method. 

ionium-excess method – ionijeva metoda određivanja 

geološke starosti. Metoda određivanja (izračunavanje) 

geološke starosti u godinama (apsolutne geološke 

starosti) dubokovodnih marinskih sedimenata 

starijih od 300.000 godina koja se bazira na pretpostavkama 

da je početni sadržaj ionija (sadržaj prvobitnog 

ionija – torija-230) u akumuliranim sedimentima 

ostao konstantan za ukupni izučavani presjek 

sedimenata i da je taj početni sadržaj ionija «višak 

ionija», tj. torij-230 koji nije nastao raspadom urana. 

Starost zavisi od tog viška sadržaja ionija koji se smanjuje 

s vremenom; v. ionium-thorium age method, 


ionium-thorium age method – ionijevo-torijeva metoda 



geološke starosti) dubokovodnih marinskih 

sedimenata formiranih tijekom zadnjih 300.000 godina, 

koja se bazira na pretpostavci da je prvobitni 

sadržaj torija-230 u akumuliranim sedimentima 

ostao konstantan u ukupnom presjeku izučavanih 

sedimenata. Starost zavisi od omjera (odnosa) torija-230 

i torija-232 koji se postupno smanjuje tijekom 

vremena. Sinonim: thorium-230/thorium-232 age 

method; v. ionium-excess method, uranium-series age 

method. 

i-paraffi ns – izoparafi ni, v. branched-chain paraffi ns. 

IPR curve – v. infl ow performance curve. 

iron bacteria – bakterije željeza, željezne bakterije. Anaerobne 

bakterije (anaerobic bacteria) koje precipitiraju 

oksid željeza iz otopina oksidacijom soli dvovalentnog 

željeza ili oslobađanjem oksidiranih metala 

iz organskih spojeva; v. sulfur bacteria. 

iron mica – željezni tinjac (liksun), lepidomelan, v. lepidomelane. 

iron ore – željezna ruda. (1) U geologiji i rudarstvu – željezovita 

stijena (ferruginous rock) koja sadrži jedan 

ili više prirodnih kemijskih spojeva iz kojih se odgovarajućom 

obradom može profi tabilno dobiti metalno 

željezo. Glavne rude željeza su oksidi hematit 

(hematite), getit (goethite) i magnetit (magnetite) te 

karbonati siderit (siderite) i halibit (chalybite). (2) U 

tehnologiji bušaćih isplaka – materijal koji se rabi za 

otežavanje (povećavanje relativne gustoće) isplake 

(češće u isplakama na bazi ulja nego na bazi vode). 

Rabe se dva tipa željezne rude – ilomenit (illomenite) 

i itabarit (itabarite) koji ima relativnu gustoću 5,1. Nedostatak 

željezne rude kao aditiva je erozija isplačne 

cirkulacijske opreme, što se, međutim, može umanjiti 

fi nijim mljevenjem rude. Postoje primjeri u praksi 

da je isplakom otežanom željeznom rudom bila postignuta 

veća brzina bušenja nego isplakom otežanom 

baritom. 

iron oxide method – čišćenje plina od kiselih komponenata 

spužvastim željezom, v. iron-sponge sweetening. 

iron pyrites – (1) pirit, željezna (sumporna) pakovina, v. 

pyrite. (2) markazit, bijela željezna pakovina, v. marcasite. 

iron roughneck – hidraulički dinamometrički ključ (kliješta), 

v. hydraulic-torque wrench. 

iron spar – željezni špat, siderit, v. siderite. 

iron-sponge sweetening – čišćenje plina od kiselih 

komponenata spužvastim željezom. Najstariji proces 

uklanjanja sumporovodika iz kiselog prirodnog 

plina. Struja plina prolazi kroz vertikalnu kontaktnu 

ili adsorpcijsku kolonu ispunjenu tzv. spužvastim 

željezom (drvene strugotine i triješće impregnirane 

hidratiranim ferioksidom i natrij-karbonatom za kontrolu 

pH). Metoda se obično primjenjuje za relativno

irreducible gas saturation 439 

isochemical series 

male volumene plina s niskim sadržajem (koncentracijom) 

sumporovodika. Sinonimi: drybox method, gas 

sweetening by iron sponge process, iron oxide method; 

v. gas processing, gas sweetening. 

irreducible gas saturation – kritično zasićenje plinom, 

v. critical gas saturation. 

irreducible minimum saturation – nereducibilno zasićenje, 

v. irreducible saturation. 

irreducible saturation – nereducibilno zasićenje. Minimalno 

zasićenje (minimum saturation) stijene 

fl uidom kada se fl uid istiskuje iz porozne sredine 

drugim nemiscibilnim fl uidom. U naftnim i plinskim 

ležištima to je minimalno zasićenje vezanom vodom 

iznad vodo-naftne ili vodo-plinske prijelazne zone. 

Sinonim: irreducible minimum saturation. 

irreducible water – nereducibilna (rezidualna) voda. 

Voda apsorbirana kao tanki sloj na površini mineralnih 

zrna stijene, diskontinuirana pendularna voda 

(pendular water) koju kapilarna sila drži na kontaktima 

zrna i krajevima većih pora, i voda koja ispunjava 

vrlo male pore. Nereducibilna voda ne može strujati. 

Sinonim: residual water. 

irreducible water saturation – zasićenje nereducibilnom 

(rezidualnom) vodom. (1) Zasićenje ležišne stijene 

vodom, pri kojem voda ne može strujati kroz 

stijenu. Dio pornog volumena stijene zasićen vodom 

kada je ležište maksimalno zasićeno ugljikovodicima. 

Defi nira se i kao minimalno zasićenje vodom 

koje se može postići pri visokom kapilarnom tlaku i 

kao zasićenje vodom kod kojeg se vrijednost relativne 

permeabilnosti za vodu približava nuli. U praksi, 

nereducibilno zasićenje vodom egzistira na velikoj 

visini iznad vodo-naftnog kontakta. Uobičajena je 

nekorektna sinonimna uporaba pojmova irreducible 

water saturation i connate water saturation (zasićenje 

vezanom ili konatnom vodom – v.). (2) Minimalno zasićenje 

vodom koje se može postići u ležištu pri normalnim 

operacijama. 

irregular echinoids (Irregularia) – nepravilni ježinci 

(morski ježevi), nepravilnjaci. Ehinoidi (ježinci, echinoids) 

kod kojih anus (anus) i periprokt (periproct) leže 

izvan apikalnog sustava (apical system), ambulakralne 

pločice (ambulacral plates) ostaju jednostavne, 

primarne radiole (bodlje, primary radioles) su šuplje, 

a tvrdi oklop (rigid test) pokazuje određeni stupanj 

bilateralne simetrije (bilateral symmetry). Sinonim: 

irregular urchins; v. regular echinoids. 

irregular urchins – nepravilni ježinci (morski ježevi), nepravilnjaci, 

v. irregular echinoids. 

irrotational strain – nerotacijska deformacija. U geologiji 

– deformacija u točki u kojoj orijentacija glavnih 

osi deformacije (principal axes of strain) ostaje nepromijenjena. 

Sinonim: nonrotational strain. 

irrotational wave – P-val, v. P wave. 

irruption – intruzija, v. intrusion, 1. 

irruptive – intruzivan, v. intrusive, 1. 

irruptive igneous rock – intruzivna stijena (eruptivna 

stijena, magmatska stijena), intruziv, v. intrusive rock. 

irruptive rock – intruzivna stijena (eruptivna stijena, 

magmatska stijena), intruziv, v. intrusive rock. 

isanomalous line – izoanomala, v. isoanomaly. 

isanomaly – izoanomala, v. isoanomaly. 

isarithm – izaritma. Izopleta, osobito ona povučena 

kroz točke na grafu u kojima dana veličina ima jednaku 

numeričku vrijednost; v. isopleth. 

isentropic map – izentropna karta, v. entropy map. 

island arc – otočni (vulkanski) luk, v. volcanic arc. 

island shelf – otočni šelf, v. insular shelf. 

isoanomalous line – izoanomala, v. isoanomaly. 

isoanomaly – izoanomala. Linija koja spaja točke jednakih 

vrijednosti geofi zičke anomalije na karti (obično 

gravitacijske ili magnetske anomalije). Sinonimi: 

isanomalous line, isanomaly, isoanomalous line. 

isoanomaly curve – krivulja izoanomalije. Krivulja koja 

prikazuje jednake vrijednosti anomalije sile teže. 

isobar – izobara. Linija koja spaja točke jednakog tlaka 

duž dane referentne površine (srednji nivo mora). 

isobar map – karta izobara, v. isobar. 

isobase – izobaza. Strukturna linija koja spaja točke 

Zemljine površine koje su pretrpjele jednako uzdizanje 

ili slijeganje (uzvisine i udubine) u jednakom 

vremenskom intervalu kao posljedicu tektonskih 

pokreta. Osobito se primjenjuje u geologiji kvartara 

(Quaternary geology) kao način prikazivanja pokreta 

Zemljine kore (crustal movements) povezanih s postglacijalnim 

uzdizanjem (postglacial uplift). 

isobath – (1) izobata, batimetrijska izolinija, izolinija 

dubine. U oceanografi ji – linija na karti ili dijagramu 

koja spaja točke jednake dubine vode (dubine oceanskog 

dna). Sinonimi: bathymetric contour, depth 

contour, depth curve, fathom curve, isobathic curve, 

submarine contour line. (2) izobata. U geologiji – linija 

koja spaja točke jednake dubine pokapanja stijena 

(depth of rock burial). (3) izobata, hidroizohipsa. U 

hidrogeologiji – zamišljena linija na površini zemlje 

čije se sve točke nalaze na jednakoj vertikalnoj udaljenosti 

od gornje ili donje granice vodonosnog horizonta 

(aquifer) ili od vodnog lica (zrcala podzemne 

vode, water table). 

isobathic curve – izobata, batimetrijska izolinija, izolinija 


isobath map – karta izobata, karta kinija dubina, v. isobath. 

isobed map – izostratifi kacijska karta, v. isostratifi cation 

map. 

isobutane, isobutane – izobutan. Izomer (izomerna 

forma) butana. Bezbojan, stabilan i za metale nekorozivan 

plin koji ne reagira s vodom . Nalazi se u 

sirovoj nafti, prirodnom plinu (osim u biogenom) i 

plinovima katalitičkog krekinga nafte. Primjenjuje se 

kao kemijski intermedijer, rashladni agens i gorivo. 

Omjer izobutana i normalnog butana (drugi izomer 

butana) visok je u nezrelim sedimentima (immature 

sediments) i smanjuje se u zrelim (mature sediments). 

isocapacity map – karta jednakih kapaciteta strujanja. 

Karta jednakih vrijednosti umnožaka permeabilnosti 

(permeability) i efektivne debljine ležišta (net reservoir 

thickness). Upotrebljava se za ocjenu proizvodnih 

mogućnosti (sposobnosti, production capability) bušotina 

i ležišta. 

isochemical metamorphism – izokemijska metamorfoza 

(metamorfi zam), treptomorfoza, treptomorfi zam. 

U geologiji – metamorfoza (metamorfi zam) koja se 

odvija bez velike promjene ukupnog kemijskog sastava 

(bulk chemical composition). Teoretski koncept 

koji je približno ispunjen samo u prirodi. Sinonim: 

treptomorphism. 

isochemical series – izokemijska serija. Stijene (serija 

stijena) koje su sačuvale jednak ukupni kemijski sastav 

tijekom (bulk chemical composition) cijelog niza

isochore 440 

mineraloških ili teksturalnih promjena kao, na primjer, 

u sekvenciji metamorfnih stijena (sequence of 

metamorphic rocks) različitog stupnja metamorfoze. 

isochore – izohora. (1) U kemiji – linija na faznom dijagramu 

koja spaja točke konstantnog volumena. (2) 

U stratigrafi ji – linija povučena na karti kroz točke 

jednake izbušene debljine za određenu podzemnu 

jedinicu. Vrijednosti debljine nisu korigirane za nagib 

u vertikalnim bušotinama (bušotinama s vertikalnim 

kanalom), a korigirane su za kut kanala bušotine, ali 

ne i za nagib u orijentiranim bušotinama (bušotinama 

s kosim kanalom). (3) U geologiji – linija jednakih 

efektivnih (produktivnih) debljina (pay thickness) u 

ležištu; v. isopach. 

isochore map – (1) karta izohora (konvergencije). Karta 

na kojoj je prikazana izbušena debljina dane stratigrafske 

jedinice, na primjer, formacije, s pomoću 

izohora (v. isdochore) ili debljina između dviju stratigrafskih 

jedinica ili horizonata. Kada slojevi imaju nagib 

(padaju pod nekim kutom) izbušena debljina će 

biti veća nego kada su slojevi horizontalni. Sinonim: 

convergence map. (2) Karta koja izolinijama prikazuje 

produktivni presjek naftnog ležišta između vodonaftnog 

kontakta i krovine ležišta. Primjenjuje se u 

izračunavanju volumena ležišta; v. isopach map. 

isochron – izokrona. (1) U geokronologiji – pravac na 

koji padaju sve točke koje odgovaraju jednakom 

vremenu ili starosti. Nagib izokrone se povećava sa 

starošću izučavanog sustava; v. isochrone. (2) U seizmologiji 

– linija na karti koja spaja točke s jednakom 

vrijednošću karakterističnog vremena ili vremenskog 

intervala, na primjer, u seizmologiji – linija koja 

prolazi kroz točke s jednakom razlikom između vremena 

nailaska seizmičkih valova od dviju površina 

refl eksije. Sinonim: isotime, isotime line. 

isochronal – izokron. (1) v. isochronic. (2) v. isochronous. 

isochronal test (testing) – izokrono ispitivanje plinskih 

bušotina. Varijanta ispitivanja plinskih bušotina metodom 

protutlaka (v. backpressure test) radi određivanja 

njihovih kapaciteta proizvodnje, metoda ispitivanja 

bušotina u slučaju ležišta s niskom permeabilnošću 

(kada vrijeme stabilizacije protoka bušotine, 

odnosno vrijeme postizanja uvjeta stabiliziranog 

strujanja fl uida, pri ispitivanju klasičnom metodom 

protutlaka može biti vrlo dugo) ili kada se spaljivanje 

plina na baklji mora svesti na minimum radi određivanja 

njihova proizvodnog kapaciteta. U izokronom 

ispitivanju se izvodi niz testova s jednim protokom 

(čije je trajanje unaprijed određeno), a svako ispitivanje 

počinje sa zatvaranjem bušotine (nakon što 

je bušotina proizvodila specifi ciranim kapacitetom 

s mjerenjem tlaka tijekom određenih vremenskih 

intervala) i konstantnim (ili približno konstantnim) 

tlakom zatvorene bušotine s vremenom. 

Postupak izokronog ispitivanja se sastoji od sljedećih 

faza (koraka): (a) zatvaranje bušotine dok se ne 

postigne stabilizirani statički ležišni tlak (uvjeti prije 

ispitivanja); (b) puštanje bušotine u proizvodnju sa 

sapnicom određenog promjera za prvi protok (tijekom 

specifi ciranog vremenskog intervala) i mjerenje 

kapaciteta proizvodnje i dinamičkog tlaka; (c) ponovno 

zatvaranje bušotine dok njen tlak ne poraste na 

nivo ležišnog tlaka (kako bi se postiglo stanje bušotine 

prije ispitivanja); (d) ponovno puštanje bušotine u 

isoclinic line 

proizvodnju sa sapnicom promjera većeg nego u prvom 

ispitivanju, pri čemu se također mjeri kapacitet 

proizvodnje i dinamički tlak u jednakim vremenskim 

intervalima, kao u prvom koraku ispitivanja, i bušotina 

se ponovno zatvara do postizanja ležišnog tlaka. 

Postupak ispitivanja se nastavlja na jednak način i 

obično s četiri različite sapnice. U završnom koraku ispitivanja 

(proizvodnja bušotine zadnjom sapnicom) 

bušotina proizvodi tako dugo dok se ne postigne stabilizirano 

stanje (uvjeti) strujanja, što može trajati od 

nekoliko sati do nekoliko dana (barem jedan protok 

mora trajati dovoljno dugo kako bi se dobila makar 

jedna stabilizirana točka mjerenja). 

Podaci ispitivanja se prikazuju grafi čki na dijagramu 

s dvostrukim logaritamskim mjerilom (log-log 

dijagramu) u obliku zavisnosti dnevnog kapaciteta 

proizvodnje plina pri standardnim uvjetima (apscisa) 

i razlike kvadrata statičkog i dinamičkog tlaka 

(ordinata) za svaki vremenski interval, pa se tako dobije 

po jedan pravac za svako vrijeme protoka. Pravci 

su paralelni (s jednakim nagibom). Dijagramom se 

može odrediti stabilizirani kapacitet proizvodnje i 

apsolutni kapacitet proizvodnje bušotine. Izokrono 

ispitivanje se također može izvoditi na naftnim bušotinama. 

Sinonim: equal time test. 

isochrone – izokrona. Linija na karti ili dijagramu koja 

spaja sve točke u kojima se određeni događaj (event) 

ili pojava (phenomenon) istodobno zbivaju ili sve 

točke koje predstavljaju jednaki vremenski odsječak 

(time value) ili vremensku razliku (time diff erence), na 

primjer, linija duž koje je trajanje putovanja konstantno; 

v. isochron. 

isochronic – izokron. Koji ima izokrone (v. isochrone), 

na primjer, karta izokrona (isochronic map). Sinonim: 

isochronal. 

isochronous – izokron, istodoban, istovremen. U geologiji 

– (a) Koji je jednakog trajanja ili jednak po vremenu, 

na primjer, izokroni interval (isochronous interval) 

između dviju sinkronih površina ili izokrona jedinica 

(isochronous unit of rock) stijena koja uključuje sve 

stijene danog izokronog intervala. Sinonim: isochronal. 

(b) Termin koji se često primjenjuje u značenju 

synchronous (sinkron), na primjer, izokrona površina 

(isochronous surface), koja svagdje ima jednaku starost 

ili vremensku vrijednost unutar slojnog tijela. 

Sinonim: isochronal. 

isoclinal – (1) izoklinalan. Pridjev od izoklinale (ili izoklinalne 

bore) – v. isocline. (2) izoklina, v. isoclinic line. 

isoclinal bedding – izoklinalna slojevitost. Slojevitost 

stijena na krilima izoklinala (izoklinalnih bora – v. 

isocline) koja je karakterizirana približno jednakim 

nagibom i višekratnim ponavljanjem istih slojeva. 

isoclinal fold – izoklinalna bora, izoklinala, v. isocline, 1. 

isoclinal line – izoklina, v. isoclinic line. 

isocline – (1) izoklinala, izoklinalna bora. Bora s paralelnim 

krilima (bora čija su krila tako tijesno stlačena da 

su oba poprimila jednak nagib) bez obzira na to je 

li uspravna, prebačena ili polegla. Izoklinale su svojstvene 

homogenim stijenama i pokazatelj su snažnih 

deformacija. Sinonim: isoclinal fold. (2) izoklina, v. 

isoclinic line. 

isoclinic line – izoklina. Izomagnetička linija (v. isomagnetic 

line) koja spaja točke jednake magnetske 

inklinacije (magnetic inclination). Sinonimi: isoclinal, 

isoclinal line, isocline.

isocon 441 

isoline 

isocon – izokona. Linija koja spaja točke s jednakom 

geokemijskom koncentracijom (geochemical concentration), 

na primjer, točke jednakog saliniteta (salinity) 

ili klornosti (chlorinity). 

isoconcentration – izolinija koncentracije. Linija jednakog 

saliniteta voda naftnih i plinskih ležišta (oilfi eld 

waters). 

isocon map – karta izosaliniteta, v. isosalinity map. 

isoconcentration map – karta izosaliniteta, v. isosalinity 

map. 

isodense – izolinija gustoće. Izolinija gustoće stijena na 

karti. 

isodietic – izodijetičan. Koji se odnosi na liniju ili površinu 

duž kojih su postojali jednaki uvjeti sedimentacije. 

isodimorphism – izodimorfi ja, izodimorfi zam. Svojstvo 

(karakteristika) dviju kristalnih supstancija da su i dimorfne 

i izomorfne, na primjer, kalcit i aragonit. 

isodimorphous – izodimorfan. Termin za označavanje 

dviju kristalnih supstancija koje pokazuju izodimorfi 

ju (izodimorfi zam) – v. isodimorphism. 

isodont – (1) izodontan. Termin za označavanje sustava 

zuba (dentition) brave nekih moluska školjkaša 

(bivalves, bivalve mollusks) koji je karakteriziran malobrojnim 

simetrično raspoređenim zubima. (2) izodont. 

Molusk školjkaš iz reda Isodonta s izodontnim 

tipom brave, na primjer, dva velika i gotovo jednaka 

zuba na jednoj polovici ljušture i njima odgovarajuće 

jamice na drugoj polovici. 

isodynamic line – izodinama, izogama, v. isogam. 

isofacial – izofacijesni. (1) U petrologiji – termin za 

označavanje stijena koje pripadaju istom metamorfnom 

facijesu (metamorphic facies) i koje su dosegle 

ravnotežu pri jednakim fi zikalnim uvjetima. U primjeni 

na metamorfne facijese termin je sinonim pojma 

isogradal (izogradni). (2) U stratigrafi ji – termin 

za označavanje stijena koje pripadaju istom facijesu, 

na primjer, izofacijesna linija (isofacial line) na karti 

duž koje je debljina sloja jednakog litološkog sastava 

konstantna. 

isofacies line – izolinija facijesa. Linija na karti koja 

predstavlja facijes jednake debljine u sloju stijene ili 

stratigrafskoj jedinici. 

isofacies map – izofacijesna karta, karta izofacijesa. 

Stratigrafska karta koja prikazuje lateralnu distribuciju 

jednog ili više facijesa u granicama (unutar) 

konkretnog sloja stijene ili stratigrafske jedinice; v. 

facies map. 

isogal – izogala. U istraživanju gravimetrijskom metodom 

– linija na karti koja predstavlja jednake vrijednosti 

gravitacijskih anomalija (gravity anomalies). 

isogam – izogama, izodinama. Izomagnetička linija (v. 

isomagnetic line) koja spaja točke jednakog intenziteta 

magnetskog polja (magnetic intensity). Primjenjuje 

se za karte ukupnog, vertikalnog i horizontalnog 

magnetskog intenziteta. Sinonim: isodynamic line. 

isogeotherm – izogeoterma, geoterma, geoizoterma. Linija 

ili ploha u Zemljinoj unutrašnjosti koja spaja točke 

jednake temperature ili geotermičkog gradijenta 

nekog područja. Sinonimi: geoisotherm, geotherm, 

isogeothermal contour. 

isogeothermal contour – izogeoterma, geoterma, geoizoterma, 

v. isogeotherm. 

isogon – izogona. (1) v. isogonic line. (2) Linija koja spaja 

točke jednakog smjera vjetra. 

isogonal line – izogona, v. isogonic line. 

isogonic line – izogona. U geofi zici – izomagnetička linija 

(v. isomagnetic line) koja spaja točke jednake magnetske 

deklinacije (magnetic declination). Sinonimi: 

isogon, isogonal line; v. agonic line. 

isograd – izograda. Linija na karti koja spaja točke jednakog 

stupnja metamorfoze (metamorfi zma, metamorphism 

degree), točke u kojima se metamorfoza 

odvijala pri sličnim veličinama tlaka i temperature 

na što ukazuje rasprostranjenost stijena koje pripadaju 

istom metamorfnom facijesu (metamorphic 

facies). Takva linija predstavlja presjecište nagnute 

(kose) površine s površinom Zemlje i odgovara granici 

između dva dodirna (susjedna) facijesa ili zona s 

različitim stupnjem metamorfoze – ta je granica defi - 

nirana pojavom specifi čnih indeks-minerala (indeks 

minerals), na primjer, izograda granata, izograda staurolita 

(garnet isograd, staurolite isograd). 

isogradal – izogradni. Termin za označavanje stijena 

koje su dosegle jednak stupanj metamorfoze (metamorfi 

zma) neovisno o njihovim početnim (prvobitnim) 

sastavima. Sinonimi: isofacial, isograde; v. 

isophysical series. 

isograde – izogradni, v. isogradal. 

isogradient contour – izolinija toplinskog gradijenta. 

Linija koja spaja točke jednakog gradijenta topline 

(heat gradient) na 100 stopa (30 metara) dubine nekog 

područja. 

isogram – izograma, izopleta. Opći termin kojim se 

označava svaka linija na karti ili dijagramu koja spaja 

točke s jednakom numeričkom vrijednošću neke 

fi zikalne veličine (na primjer, temperature ili tlaka); 

v. isopleth. 

isogranular – izogranularan. Zastarjeli sinonim termina 

subautomorphic (subautomorfan) – ograničen je 

na eruptivne (magmatske) stijene (igneous rocks) u 

kojima zrna (kristali) piroksena, uklopljena u šupljinama 

(porama) između kristala plagioklasa, imaju 

jednaku veličinu kao plagioklas. 

isohaline – (1) izohalin. Koji je jednakog ili konstantnog 

saliniteta. (2) izohalina. Linija na karti ili dijagramu 

koja spaja točke jednakog saliniteta. 

isoheight – izohipsa, v. isohypse. 

isohypse – izohipsa. Izopleta (v. isopleth) za visinu (height) 

ili nadmorsku visinu (elevation); kontura (contour) 

na topografskoj karti. Sinonim: isoheight. 

isolated porosity – izolirana (zatvorena) poroznost. 

Svojstvo stijene (ili tla) da sadrži šupljine (pore) koje 

uzajamno ne komuniciraju, na primjer, mjehurići plina 

u lavi i tekući uklopci u zrnima minerala. Izolirana 

poroznost se izražava kao postotak volumena takvih 

šupljina u ukupnom volumenu stijene (ili tla) ili kao 

razlika između ukupne (total porosity) i efektivne poroznosti 

(eff ective porosity). 

isolating packers – izolacijske dubinske brtvenice (pakeri). 

Uređaji (naprave) koji se primjenjuju za izolaciju 

intervala u bušotinama. 

isolation of outcrops – kartiranje po izdancima. Metoda 

geološkog kartiranja crtanjem kontura svih područja 

izdanaka stijena kako bi se razlikovala od područja 

gdje su stijene pokopane ili skrivene na drugi 

način. Sinonim: multiple-exposure method. 

isoline – (1) izolinija. Linija jednakih vrijednosti neke 

veličine (na primjer, temperature, tlaka itd.) na karti, 

dijagramu ili vertikalnom presjeku. (2) izolinija, izopleta, 

v. isopleth.

isolith 442 

isopentane 

isolith – izolita. (1) Zamišljena linija koja spaja slične 

litologije (tipove) stijena ili neko drugo karakteristično 

(razlikovno) svojstvo stijene, na primjer, boju, teksturu 

ili sastav. (2) Zamišljena linija jednake skupne 

debljine danog litološkog facijesa ili jednake debljine 

određenog tipa stijene unutar formacije. 

isolith map – karta izolita. Karta nacrtana u izolitama (v. 

isolith), osobito facijesna karta koja prikazuje neto debljinu 

stijene jednog tipa (na primjer, pješčenjaka) u 

određenoj formaciji ili odabrane komponente stijene 

(litološke komponente) u danoj stratigrafskoj jedinici. 

isomagnetic line – izomagnetička linija. Linija koja spaja 

točke jednakih vrijednosti nekih magnetskih elemenata 

(elemenata magnetskog polja – v. magnetic 

elements), na primjer, izoklina (isoclinic line), izogona 

(isogonic line), izodinama (isodynamic line). 

isomegathy – izomegata. Linija na karti koja spaja točke 

jednake srednje veličine sedimentnih čestica. 

isomers – izomeri. Organski kemijski spojevi koji imaju 

iste kemijske formule (sastav) ali različite strukture 

(strukturni raspored atoma u molekuli) i, prema 

tome, nešto različita fi zikalna i kemijska svojstva. 

Primjer izomera su izobutan (isobutane) i normalni 

butan (normal butane) koji imaju jednaku formulu, 

ali različitu strukturu i različita kemijska i fi zička 

svojstva, na primjer, različite relativne gustoće. Broj 

mogućih izomera nekog spoja raste eksponencijalno 

s brojem ugljikovih atoma u spoju – butan s 4 Catoma 

ima samo dva moguća izomera, dok dekan (s 

10 C-atoma) ima 75, a ugljikovodik s 15 C-atoma ima 

već preko 4000 izomera. 

isomesic – izomezički. U sedimentologiji – termin za 

označavanje sedimenata ili stijena koji su se formirali 

u istoj sredini ili pri jednakim uvjetima, iako ne i 

nužno u isto vrijeme, na primjer, sedimenti koji su se 

akumulirali u istom moru, jezeru ili rijeci. 

isometric crystal system – kubični (kubni, teseralni) kristalni 

sustav, v. isometric system. 

isometric line – izopleta. Linija na karti duž koje neki 

parametar ima konstantnu vrijednost; v. isopleth. 

isometric system – kubični (kubni, teseralni) sustav (kristalni 

sustav). Jedan od šest kristalnih sustava (sustava 

simetrije kristala, crystal system) koji ima najviši 

stupanj simetrije. Karakteriziran s četiri trigire (osi 

simetrije 3. reda, threefold axis of symmetry) koje se 

podudaraju s dijagonalama kubične elementarne 

ćelije kristalne rešetke. Uključuje pet kristalnih klasa 

ili razreda (crystal class) ili točkastih grupa (point 

group). Forme kubičnog kristalnog sustava su, na 

primjer, kocka i oktaedar. Sinonimi: cubic system, 

tesseral system (v.); v. hexagonal system, monoclinic 

system, orthorhombic system, tetragonal system, triclinic 

system. 

isomorphic – izomorfan, v. isomorphous. 

isomorphism – izomorfi ja, izomorfi zam. U kristalografi - 

ji – karakteristika dviju ili više kristalnih tvari da imaju 

sličan kemijski sastav, osne omjere i kristalne forme i 

da kristaliziraju u istoj kristalnoj klasi (razredu). Takve 

tvari formiraju izomorfni niz (v. isomorphous series). 

Sinonim: allomerism. 

isomorphous – izomorfan. U kristalografi ji – koji ima 

jednaku ili sličnu formu. Pridjev od termina isomorphism 

(v.). Sinonimi: allomeric, isomorphic. 

isomorphous mixture – izomorfna smjesa, v. isomorphous 

series. 

isomorphous series – izomorfni niz, niz čvrstih otopina. 

Dvije ili više kristalnih tvari koje pokazuju izomorfi - 

ju (izomorfi zam – v. isomorphism), njihova fi zikalna 

svojstva se mijenjaju po izglađenoj krivulji. Primjer je 

olivin, koji se u prirodi obično sreće kao čvrsta otopina 

silikata mangana (forsterita) i silikata željeza (fajalita), 

tj. u obliku izomorfnog niza između forsterita i 

fajalita. Parametri kristalne rešetke i druga fi zikalna 

svojstva variraju s promjenom omjera Mg/Fe. Sinonim: 

solid-solution series. 

isomyarian – (1) izomijarni, homomijarni. Termin za 

označavanje nekih moluska školjkaša (bivalves, bivalve 

mollusks) ili njihovih ljuštura koji imaju dva mišića 

aduktora (mišića zatvarača ljuštura, adductor muscles) 

jednake ili gotovo jednake veličine. Sinonim: 

homomyarian. (2) izomijarni (homomijarni) molusk 

(mekušac). Molusk (mekušac) iz reda Isomyaria (Homomyaria), 

v. isomyarian, 1. 

isomyarian mollusk – izomijarni (homomijarni) molusk 

(mekušac), v. isomyarian. 

isontic line – izopleta. Zastarjeli sinonim termina isopleth 

(v.). 

isopach – izopaha, izolinija debljine, linija jednake debljine. 

Linija na karti povučena kroz točke jednake 

stvarne debljine neke stratigrafske jedinice ili grupe 

stratigrafskih jedinica, odnosno geoloških sedimenata 

bilo koje starosti ili sastava. Sinonimi: isopachous 

line, isopachyte, thickness contour, thickness line; v. 

isochore. 

isopach map – karta izopaha (izolinija debljina, jednakih 

debljina). Geološka karta koja prikazuje debljine i distribuciju 

debljina sloja, formacije, ležišta, sila (slojne 

intruzije) ili drugog pločastog tijela u granicama nekog 

geografskog područja s pomoću izopaha (izolinija 

debljine) s pravilnim (konstantnim) vrijednostima 

intervala i odražava promjenu stvarne debljine odabrane 

stratigrafske jedinice ili grupe stratigrafskih 

jedinica. Izopahe se nanose okomito na slojevitost 

ili plohu (površinu) kontakta. Obično se razlikuju dva 

tipa karata izopaha – karta izolinija ukupnih (ili bruto) 

debljina (v. gross isopach map) i karta izolinija efektivnih 

(ili neto) debljina (v. net isopach map). Podaci debljina 

za konstrukciju karata izopaha se mogu dobiti 

neposredno iz karotažnih dijagrama. Karte izopaha 

služe za izračunavanje rezervi ugljikovodika (nafte, 

plina) u ležištu volumetrijskom metodom, pri čemu 

se može rabiti ili karta ukupnih debljina (s primjenom 

omjera neto i bruto debljine – net-to-gross ratio) ili 

neposredno karta efektivnih debljina. Sinonimi: isopachous 

map, thickness map; v. isochore map. 

isopachous line – izopaha, izolinija debljine, linija jednake 

debljine, v. isopach. 

isopachous map – karta izopaha (izolinija debljina, jednakih 

debljina), v. isopach map. 

isopach strike – pružanje izopahe (izolinije debljine). 

Smjer izopahe u danoj točki na karti; v. isopach. 

isopachyte – izopaha, izolinija debljine, linija jednake 

debljine, v. isopach. 

isoparaffi ns, iso-paraffi ns – izoparafi ni, v. branchedchain 

paraffi ns. 

isopentane – izopentan. Ugljikovodik iz reda alkana, 

jedan od izomera pentana. Zapaljiva, bezbojna tekućina 

topljiva u uljima, eteru i ugljikovodicima, a 

netopljiva u vodi. Primjenjuje se kao kemijski intermedijer 

i otapalo.

isoperm 443 

isostratifi cation map 

isoperm – izoperma, izolinija permeabilnosti. Linija jednake 

(konstantne) permeabilnosti na karti ležišta. 

isophysical series – izofi zička serija stijena. Serija stijena 

različitog kemijskog sastava koje su bile metamorfozirane 

pri jednakim fi zičkim uvjetima; v. isogradal. 

isopic – izopni. Termin za označavanje sedimentnih 

stijena (sedimentary rocks) jednakog facijesa ili facijesa 

koji je karakteriziran identičnim ili vrlo bliskim 

tipovima stijena. Takve stijene se mogu formirati u 

različitim sredinama sedimentacije i/ili u različita 

vremena, ali su njihove litologije jednake, na primjer, 

facijes koji se višekratno ponavlja u vertikalnom presjeku. 

Izopnom se također naziva karta na kojoj su 

prikazani izopni facijesi ili stijene. 

isopiestic line – izopiestička (izopotencijalna, ekvipotencijalna) 

linija, v. isopotential line, 1. 

isopleth – (1) izopleta, izolinija. Opći termin za liniju na 

karti ili dijagramu duž koje sve točke imaju konstantnu 

ili jednaku numeričku vrijednost bilo koje dane 

varijable, elementa ili veličine (poput obilnosti ili 

magnitude) u odnosu na prostor ili vrijeme, osobito 

kontura ili izolinija (contour). Sinonimi: isarithm (v.), 

isogram (v.), isoline, isometric line (v.), isontic line (v.). 

(2) izopleta, izaritma. Linija povučena kroz točke na 

grafu u kojima dana veličina ima jednaku numeričku 

vrijednost (ili se pojavljuje, sreće s jednakom učestalošću) 

kao funkcija dviju koordinatnih varijabli. Često 

se rabi za prikazivanje meteoroloških faktora koji se 

mijenjaju mjesečno tijekom godine ili satno tijekom 

dana. Sinonim: isarithm. (3) izopleta. U geokemiji 

– (a) U strogom smislu – linija ili ploha na kojoj neka 

matematička funkcija ima konstantnu vrijednost. 

Katkada se razlikuje od konture (v. contour) time što 

izopletu nije nužno sravnjivati s neposredno mjerljivom 

kvantitativnom karakteristikom svake točke 

na karti, na primjer, s maksimalnom temperaturom 

dane točke. (b) U općenitijem smislu – sinonim termina 

isocompositional section. 

isopleth map – karta izopleta (izolinija). Opći naziv 

karte bilo kakve vrste koja prikazuje površinsku 

distribuciju neke promjenljive veličine u obliku ili s 

pomoću linija jednake ili konstantne vrijednosti, na 

primjer, karta izopaha (isopach map). 

isopod crustaceans – izopodi, jednakonošci, mokrice, 

babure, v. isopods. 

isopods (Isopoda) – izopodi, jednakonošci, mokrice, 

babure. Red viših rakova (malakostraka, malacostracans). 

Karakterizirani su općenito nepostojanjem 

oklopa (samara, carapace), postojanjem nepomičnih 

očiju (sessile eyes) i bočno stlačenim tijelom (compressed 

body). Stratigrafska rasprostranjenost: trijas-danas. 

Sinonim: isopod crustaceans. 

isopoll – izopol, izopolen, v. isopollen. 

isopollen – izopolen, izopol. Linija na karti koja spaja 

mjesta s uzorcima jednakog postotnog sadržaja ili 

količine peludi (polena) danog tipa. Sinonim: isopoll. 

isoporosity map – karta izoporoznosti (jednakih poroznosti). 

Geološka karta koja prikazuje distribuciju 

(trend promjene) srednje poroznosti sloja ili ležišta. 

Konstruira se tako da se svakoj bušotini na karti dodjeljuje 

jedna (srednja) vrijednost poroznosti njenog 

produktivnog intervala. 

isopotential level – izopotencijalni nivo (razina), potenciometrijska 

površina. Nivo (razina) do kojeg se može 

podići arteška voda. Sinonim: potentiometric surface. 

isopotential line – (1) izopotencijalna (ekvipotencijalna, 

izopiestička) linija. (1) Konturna linija potenciometrijske 

plohe, linija koja spaja točke jednakih 

tlakova (visina tlaka) podzemne vode (groundwater 

pressure head) u vodonosnom horizontu (akviferu). 

Strujanje fl uida je okomito na te linije u smjeru padajućeg 

potencijala fl uida. Sinonimi: equipotential line, 

isopiestic line, piezometric contour; (2) izopotencijalna 

linija. Linija konture izračunatih dnevnih kapaciteta 

proizvodnje (daily rate of production) iz ležišta. 

isopotential map – izopotencijalna karta. Karta proizvodnih 

kapaciteta bušotina (output capacities of wells) 

u jediničnom vremenu. Rabi se za uspoređivanje 

proizvodnih karakteristika bušotina. 

isosalinity map – karta izosaliniteta. Karta koja prikazuje 

salinitet (sadržaj soli) ili klornost (sadržaj klora) 

slojnih voda – obično u dijelovima na milijun (parts 

per million, ppm) ili dijelovima na tisuću (parts per 

thousand, ppt). Sinonimi: isoconcentration map, isocon 

map. 

isosaturation map – karta izozasićenja. Karta izolinija 

koja prikazuje distribuciju zasićenja ugljikovodicima 

u ležištu. 

isoseism – izoseizma, v. isoseismal line. 

isoseismal – izoseizma, v. isoseismal line. 

isoseismal line – izoseizma. Linija na površini Zemlje 

koja spaja točke (mjesta) jednakog intenziteta potresa 

(earthquake intensity). Obično predstavlja zatvorenu 

krivulju oko epicentra potresa. Sinonimi: isoseism, 

isoseismal, isoseismic line. 

isoseismic line – izoseizma, v. isoseismal line. 

isostasy – izostazija. Teorija o stanju približne ravnoteže 

dijelova čvrste Zemljine kore iznad astenosfere po 

kojoj je gravitacijski utjecaj masa što se uzdižu iznad 

površine geoida u kontinentskim područjima približno 

uravnotežen manjkom gustoće u materijalu (lakšim 

stijenama) ispod tih masa, dok je manjak gustoće 

u oceanskim vodama uravnotežen viškom gustoće 

materijala (težim stijenama) ispod oceana. Dva različita 

koncepta (hipoteze) mehanizma izostazije su: 

(a) Prattova hipoteza (Pratt hypothesis) konstantne 

debljine (Prattova izostazija, Pratt isostasy) s postavkom 

ravnoteže blokova Zemljine kore s različitim 

gustoćama (u skladu s tom hipotezom topografski 

više planine bi imale manju gustoću od nižih oblika 

reljefa, a debljina materijala kore je svugdje jednaka, 

odnosno područja Zemljine kore s manjom gustoćom 

se uzdižu iznad područja s gušćom korom), i (b) 

Airyjeva hipoteza (Airy hypothesis) konstantne gustoće 

(Airyjeva izostazija, Airy isostasy) s postavkom ravnoteže 

blokova Zemljine kore s jednakom gustoćom, 

ali različitom debljinom (u skladu s tom hipotezom 

topografski više planine bi imale jednaku gustoću 

kao i drugi blokovi kore, ali veću masu i dublje korijene, 

odnosno deblji dijelovi ili blokovi se uzdižu nad 

tanjim pa su, prema tome, planinska područja kompenzirana 

dubljim korijenima koji se protežu 50 do 

60 km u dubinu, a duboki oceanski bazeni su kompenzirani 

antikorijenima koji se protežu 6 do 8 km). 

isostratifi cation map – izostratifi kacijska karta. Karta 

koja prikazuje broj slojeva (number of beds) ili njihovu 

debljinu (thickness of beds) u stratigrafskoj jedinici 

s pomoću izolinija koje odgovaraju jednakim indeksima 

stratifi kacije ili slojevitosti (stratifi cation indices). 

Sinonim: isobed map.

isotherm 444 

I wave 

isotherm – izoterma. Linija koja spaja točke jednake 

ili konstantne temperature. Karte izotermi se često 

primjenjuju za prikazivanje površinske temperature 

vodenih tijela. 

isothermal –izotermički, izotermalan. Koji se odnosi 

na proces promjene termodinamičkog stanja tvari, 

tj. njenog tlaka i volumena pri konstantnoj temperaturi. 

isothermal compressibility of gas – izotermička kompresibilnost 

(stlačivost) plina. Kompresibilnost nekog 

plina s porastom tlaka (i raširivost s padom tlaka) pri 

konstantnoj temperaturi. Sinonim: gas isothermal 

compressibility; v. gas compressibility. 

isothermal fl ow – izotermičko strujanje. Strujanje plina 

u kojem se ne mijenja njegova temperatura. 

isothermal remanent magnetization (IRM) – izotermalna 

remanentna (preostala) magnetizacija. Remanentna 

(preostala) magnetizacija (v. remanent magnetization) 

koja je uvjetovana samo djelovanjem 

(primjenom) magnetskog polja bez promjene temperature 

(pri konstantnoj temperaturi). 

isothermal retrograde condensation – izotermička 

retrogradna kondenzacija. Retrogradna kondenzacija 

pri konstantnoj temperaturi. Pojava u plinskokondenzatnim 

ležištima kada se iz plina kondenzira 

kapljevina (tekuća faza) nakon pada ležišnog tlaka 

pri konstantnoj temperaturi u ležištu. 

isotime – izokrona, v. isochron, 2. 

isotime line – izokrona, v. isochron, 2. 

isotope – izotop. Jedan od nekoliko atoma istog kemijskog 

elementa koji ima jednak broj protona, 

ali ima različite atomske brojeve i broj neutrona u 

jezgri. Izotopi imaju neznatno različita fi zikalna i 

kemijska svojstva. Primjer su izotopi ugljika C 12 , C 13 

i C 14 . 

isotope geochemistry – izotopna (nuklearna) geokemija, 

v. isotope geology. 

isotope geology – izotopna (nuklearna) geologija, izo- 

topna (nuklearna) geokemija, radiogeologija. Primjena 

izučavanja radioaktivnih i stabilnih izotopa, osobito 

njihova obilja (sadržaja), u geologiji (geološkim 

istraživanjima). Izotopna geologija obuhvaća izračunavanje 

geološke starosti (vremena) i određivanje 

podrijetla geoloških tvorevina, mehanizama i uvjeta 

geoloških procesa s pomoću izotopa. Sinonimi: isotope 

geochemistry, nuclear geochemistry, nuclear geology, 

radiogeology. 

isotopic age – izotopna starost, v. radiometric age. 

isotopic age determination – određivanje izotopne 

starosti, izotopno datiranje, v. radiometric dating. 

isotopic dating – izotopno datiranje, v. radiometric dating. 

iso-water saturation map – karta jednakih zasićenja 

vodom. Geološka karta koja prikazuje distribuciju 

(trend promjene) srednjeg zasićenja vodom sloja ili 

ležišta. Konstruira se tako da se svakoj bušotini na 

karti dodjeljuje jedna (srednja) vrijednost zasićenja 

vodom njenog produktivnog intervala. 

IUGS classifi cation – klasifi kacija IUGS. Međunarodno 

prihvaćena klasifi kacija plutonskih stijena koja se 

temelji na modalnim udjelima minerala u njima (njihovom 

modalnom mineralnom sastavu) svrstanih u 

pet skupina: Q – kvarc i drugi polimorfi silicij-dioksida; 

A – alkalni glinenci (feldšpati); P – plagioklas, 

više kalcijski od An 5 , i skapolit; F – feldšpatoidi (foidi); 

M – sve druge faze (mafi ti). Ako je postotni sadržaj 

mafi ta (M) manji od 90, stijena se klasifi cira u skladu 

s njenim položajem na dvostrukom trokutu (oblika 

deltoida) QAPF. Ultramafi tske stijene (M je jednak 

od 90 do 100) se klasifi ciraju u skladu s proporcijama 

mafi ta. Klasifi kaciju IUGS je razradio Pododbor za 

sistematiku eruptivnih stijena Međunarodne unije 

geoloških znanosti (International Union of Geological 

Sciences), a predočena je 1973. g. 

I wave – I-val. Longitudinalni ili P-val (P-wave) u unutarnjoj 

Zemljinoj jezgri (Earth’s inner core); v. K wave.

jacket 

jacket – (1) rešetkasto postolje platforme. Potporna sekcija 

stalne proizvodne morske (odobalne) platforme 

(fi xed production platform) – konstrukcija izrađena 

od zavarenih čeličnih cijevi i pričvršćena (učvršćena) 

za morsko dno koja služi kao potporanj platforme, 

odnosno proizvodne opreme koja se nalazi na platformi. 

Postolje se dotegli do mjesta postavljanja, 

postavi horizontalno i zatim se kontroliranim potapanjem 

balastnih tankova u nogama postolja ispravi 

u vertikalan položaj i posjedne na morsko dno, gdje 

se osigura pričvršćivanjem za pilote. (2) zaštitni plašt 

podmorskih cjevovoda. Plašt podmorskih naftovoda 

ili plinovoda za zaštitu od korozije i slučajnih oštećenja 

na morskom dnu. Sastoji se od slojeva različitog 

materijala (kao što su stakleno vlakno, papir i smola), 

prekrivenih slojem betona debljine oko 7,5 cm. 

Beton, osim što štiti stijenku cjevovoda, osigurava i 

protuuzgon. (3) plašt. U strojarstvu – vanjsko kućište 

(obloga) oko cilindra ili cijevi koje je ispunjeno fl uidom 

za hlađenje ili zagrijavanje sadržaja ili izolacijskim 

materijalom za održavanje konstantne temperature 

sadržaja. 

jack-knife (jackknife) derrick – preklopni bušaći toranj, 

v. cantilever derrick. 

jack-knife (jackknife) derrick rig – bušaće postrojenje 

s preklopnim tornjem, v. cantilever derrick rig. 

jack-knife (jackknife) drilling mast – preklopni bušaći 

jarbol, v. cantilever derrick. 

jack-knife (jackknife) mast – preklopni bušaći jarbol, v. 

cantilever derrick. 

jack-knife (jackknife) mast rig – bušaće postrojenje s 

preklopnim jarbolom, v. cantilever derrick rig. 

jack line – vod za pogon dubinskih pumpi. Šipka ili uže 

koji spajaju ekscentar na centralnom pogonskom 

uređaju (central power unit) s pumpnim uređajem 

(pumping unit) na bušotinama (za pokretanje dubinskih 

pumpi na nekoliko bušotina centralnim pogonskim 

uređajem). Sinonim: transmission line. 

jack pump – pumpa za precrpljivanje nafte. Pumpa za 

pumpanje nafte od sabirnih stanica do glavnog otpremnog 

rezervoara. 

445 

Jj 

jack-up (jackup) drilling rig 

jack-pumping system – centralni pumpni sustav bušotina. 

Pumpni sustav za proizvodnju iz bliskih plitkih 

bušotina s pogonom od jednog centralnog uređaja. 

jack rabbit – kalibar za cijevi, v. rabbit, 1. 

Jacksonian – džekson, jackson. Stratigrafski kat eocena 

(Eocene) u Sjevernoj Americi (primorje Meksičkog 

zaljeva – Gulf Coast) – iznad kleborna (Claibornian), 

a ispod viksburga (Vicksburgian). 

jack-up, jackup – samopodizna bušaća platforma, v. 

jack-up drilling rig. 

jack-up (jackup) barge – samopodizna bušaća platforma, 

v. jack-up drilling rig. 

jack-up (jackup) barge workover rig – samopodizna 

remontna platforma (ponton). Platforma za izvođenje 

cementacije bušotina i radova sa žičanim užetom na 

morskim (odobalnim) bušotinama. 

jack-up (jackup) drilling off shore unit – samopodizna 

bušaća platforma, v. jack-up drilling rig. 

jack-up (jackup) drilling rig – samopodizna bušaća 

platforma. Samopodizna (samodižuća) pokretna 

(mobilna) platforma s osloncem o dno za bušenje 

na moru (odobalno bušenje) koja zapravo predstavlja 

ponton na nogama (obično tri noge, cjevaste ili 

rešetkaste, vertikalne ili blago kose). Platforma se 

podiže gibanjem po nogama s pomoću sustava 

zupčanika i elektromotora sa zupčanim prijenosnim 

mehanizmom. Noge (stupovi) platforme se oslanjaju 

na morsko dno tijekom bušenja kako bi se osigurala 

stabilnost platforme (donji dio nogu je opremljen 

papučama, sidrenim kesonima ili tankovima kada 

je morsko dno čvrsto ili pločastim postoljem kada 

je dno mekše). Trup pontona može biti pravokutan, 

trokutan, nalik na brod ili nepravilan. Otvor za bušenje 

može biti izrezan na pontonu ili bušaći toranj 

može biti zbačen na stranu. Samopodizne bušaće 

platforme su vrlo stabilne i relativno se lako kreću. 

Mogu biti samohodne (s vlastitim pogonom), s propulzijom 

ili nesamohodne. Tijekom tegljenja noge 

platforme su podignute visoko iznad pontona. Sinonimi: 

jack-up, jack-up barge, jack-up drilling off shore 

unit, jack-up drilling unit, jack-up drill rig, jack-up rig,

jack-up (jackup) drilling unit 446 

jet cutoff 

self-elevating drilling off shore unit, self-elevating drilling 

unit, self-elevating off shore platform, self-elevating 

platform. 

jack-up (jackup) drilling unit – samopodizna bušaća 

platforma, v. jack-up drilling rig. 

jack-up (jackup) drill rig – samopodizna bušaća platforma, 


jack-up (jackup) rig – samopodizna bušaća platforma, 


jack well – bušotina s dubinskom pumpom s njihalicom. 

Bušotina koja proizvodi naftu dubinskom pumpom s 

njihalicom (beam-pumping oil well) pogonjenom šipkom 

ili užetom koji su spojeni s centralnim pogonskim 

uređajem njihalica (pumpnih uređaja, central 

power unit) bušotina. 

Jamin eff ect – Jaminov efekt. Restriktivna sila koja 

djeluje na struju fl uida kroz uske cjevčice ili kanale 

s mjehurićima zraka ili drugog plina kojima je fl uid 

zasićen. Povećanje otpora strujanju fl uida kada u porama 

stijene postoji jedna ili više površina razdjela 

fl uida. Dodatni otpor izmjeničnom strujanju tekućine 

i mjehurića plina u kapilarnoj sredini ležišta (ili 

kapilarnoj cjevčici) čak kada je razlika tlaka znatna. 

Ako je uska cjevčica (kapilarna cjevčica) na nekoliko 

mjesta proširena i ako svaki mjehurić sadrži zrak ili 

plin, tada fl uid može izdržati tlak od nekoliko bar prije 

nego što počne strujati. 

jar – (1) škare, škare-udarač, udarne bušaće škare. (a) U 

procesu užnog udarnog bušenja (cable-tool drilling) 

– dubinska alatka, dio bušaće kolone (kolone bušaćih 

alatki, drillstring), koja služi za davanje naglih trzaja 

bušaćem dlijetu kada se podiže uže i za njegovo 

oslobađanje od zaglavljivanja. (b) U procesu bušenja 

i instrumentacije – alatka u sastavu bušaće kolone 

(kolone bušaćih alatki, drillstring) ili kolone za instrumentaciju 

(fi shing string) koja služi za izazivanje 

(proizvođenje) jakih udaraca u smjeru prema gore 

ili dolje na alatku ispod nje. Kada se sklop dubinskih 

alatki podiže, škare se rastegnu za određenu duljinu 

(tzv. duljina hoda škara, stroke length), zaustave dok 

pohranjuju energiju i sklop iznad škara se spusti i 

izazove udarac. Postoje dva tipa škara – mehaničke 

(mechanical jars) i hidrauličke (hydraulic jars, oil jars) 

– i primjenjuju se i za bušenje (drilling jar) i za instrumentaciju 

(fi shing jar). Škare za instrumentaciju proizvode 

jači udarac od bušaćih škara i uključuju mehaničke, 

hidrauličke, hidrauličke rotacijske (hydraulic 

rotary jars), škare s dušikom (kao radnim fl uidom, 

nitrogen jars) i škare za pojačavanje udaraca (booster 

jars). (2) izvoditi operaciju škarama (udarnim škarama, 

škarama-udaračem), v. jar, 1. 

jar accelerator – škare za pojačavanje udaraca, v. booster 

jar. 

jar-bumper sub – prijelaznik škara-udarača (udarnih 

škara). U procesu bušenja – alatka za pomoć pri 

oslobađanju zaklinjenih (ukliještenih) cijevi u kanalu 

bušotina djelovanjem jakih udaraca prema gore 

i dolje. Postavlja se u dubinski bušaći sklop (kolonu 

bušaćih alatki) tako da se iznad nje nalazi tri do pet 

teških bušaćih šipki koje osiguravaju potrebnu težinu 

za udaranje. Prijelaznici škara-udarača su vrlo 

djelotvorni za oslobađanje zaklinjenih alatki i moraju 

se uključiti u većinu bušaćih kolona. služe kao 

prijelaznici i za operacije hvatanja (instrumentacije) 

i za bušenje. 

jar intensifi er – škare za pojačavanje udaraca, v. booster 

jar. 

jawless fi shes – agnate, beščeljusnice, v. agnathans. 

jerk chain – lanac za rad s motovilom (mosurom). U procesu 

bušenja – kratki lanac koji se namata na motovilo 

(mosur, cathead) na dizalici bušaćeg postrojenja 

(drilling rig) i rabi kao uže za rad s motovilom (mosurom, 

jerk line). 

jerker line – trzajno uže. Uže koje zrakasto vodi od centralnog 

(glavnog) pogonskog uređaja (central power 

unit) do pumpnih uređaja (njihalica, beam pumping 

unit) na nekoliko bušotina. 

jerker pump – dubinska pumpa s pogonom od centralnog 

uređaja. Naftna dubinska jednocilindarska 

klipna pumpa (single-barrel downhole pump) pogonjena 

gibanjem naprijed-natrag zatezaljke koja spaja 

centralni pogonski uređaj s njihalicom na bušotini 

(shackle-rod line) i protuutega (counterweight). Pumpa 

je malog volumena (kapaciteta), ali može postići 

visok tlak. Sinonim: rod-line pump. 

jerk line – (1) uže za rad s motovilom (mosurom). U procesu 

rotacijskog bušenja – uže namotano oko motovila 

(mosura, cathead) na dizalici postrojenja za 

rotacijsko bušenje (rotary drilling rig) koje služi za rukovanje 

cijevima pri njihovu navrtanju ili odvrtanju 

i također za konačno (završno) pritezanje ili labavljenje 

vijčanih spojeva. Sinonimi: tong jerk line, tong 

line. (2) trzajno bušaće uže. U procesu užnog udarnog 

bušenja – uže koje se rabi na postrojenju za užno 

udarno bušenje (cable-tool rig) za rukovanje bušaćim 

alatkama. Spaja ručicu pogonske remenice njihala 

(band wheel) s bušaćim užetom (drilling cable, drilling 

line). Okretanje ručice uzrokuje trzanje bušaćeg 

užeta (povlačenje i naglo otpuštanje) i time gibanje 

gore-dolje bušaćih alatki. Sinonim: spudding line. 

jet – (1) gagat, crni jantar. U petrologiji – tvrdi, sjajni 

crni varijetet ugljena lignita sa školjkastim lomom. 

Sreće se u obliku izoliranih masa (nakupina) u bituminoznim 

škriljavcima (bituminous shale). Sinonim: 

black amber, jet coal. (2) mlaz. Snažno protjecanje 

fl uida (tekućine, plina, pare i drugih) kroz suženi ili 

ograničeni otvor u obliku mnoštva tankih mlazova 

ili kontinuirane struje, na primjer, struja fl uida velike 

brzine iz mlaznice ili struja vode za ispiranje bušotine 

(uklanjanje čestica probušenih stijena). (3) bušiti 

mlazom tekućine. Bušiti minsku bušotinu mlazom 

vode ili isplake pumpanjem kroz bušaće cijevi. Kod 

te metode bušenja mlaz tekućine je glavna sila razaranja 

stijene, za razliku od bušaćeg dlijeta. 

jet bit – (1) mlazno (mlazno žrvanjsko) bušaće dlijeto, v. 

jet drilling bit. (2) mlazno dlijeto za orijentirano bušenje, 

v. jet defl ection bit. 

jet bit drilling – bušenje mlaznim dlijetom, mlazno bušenje, 

v. jet drilling bit. 

jet cement mixer – mlazna (hidraulička) cementna miješalica 

(miješalica cementne kaše), v. cement jet mixer. 

jet charge – kumulativni naboj eksploziva (eksplozivno 

punjenje), v. shaped charge. 

jet coal – gagat, crni jantar, v. jet, 1. 

jet compressor – mlazni kompresor. Kompresor koji 

rabi Venturijevu sapnicu (Venturi nozzle) za povećavanje 

tlaka plina. 

jet cutoff – mlazno rezanje. Primjena kumulativnih eksplozivnih 

punjenja (shaped-explosive charge) za rezanje 

zaglavljene cijevi (šipke) u bušotini; v. jet cutter.

jet cutter 447 

jet sub 

jet cutter – mlazni rezač. Vrsta alatke za instrumentaciju 

koja rabi kumulativni naboj eksploziva (shapedexplosive 

charge) za poprečno rezanje zaklinjenih 

(zaglavljenih) cijevi u bušotini (zaštitne kolone, kolone 

uzlaznih cijevi i bušaćih šipki). 

jet defl ection bit – mlazno dlijeto za orijentirano bušenje. 

Specijalno mlazno bušaće dlijeto s dvije manje 

mlaznice (nozzle) i jednom većom promjera 19,05 

mm do 22,22 mm (¾ do 7 / 8 inča) koje se primjenjuje 

u orijentiranom (kontrolirano kosom) bušenju (deviation 

drilling) za hidrauličko bušenje (pri maksimalnom 

kapacitetu cirkulacije) početnog kanala za skretanje 

bušotine (pilot hole). Primjenjuje se za bušenje 

relativno mekanih stijena. sinonimi: jet bit, jetting bit. 

jet drilling – bušenje mlaznim dlijetom, mlazno bušenje, 

v. jet drilling bit. 

jet drilling bit – mlazno (mlazno žrvanjsko) bušaće dlijeto. 

U procesu bušenja – bušaće dlijeto s protjecanjem 

bušaćeg (isplačnog) fl uida kroz tijelo i istjecanjem 

u obliku mlaza kroz mlaznice dlijeta (nozzles) 

između žrvanja. Mlazno dlijeto tako povećava brzinu 

strujanja cirkulirajućeg isplačnog fl uida i pad tlaka u 

usporedbi s običnim bušaćim dlijetom s otvorom u 

središtu tijela. Dlijeto opremljeno mlaznicama različitog 

promjera, a konstrukcija mlaznog dlijeta s produljenim 

mlaznicama (extended-nozzle jet bit) ima 

produžetak (duljine nekoliko inča) na mlaznicama 

kako bi izlaz mlaza iz dlijeta bio bliže bušenoj stijeni). 

Sinonimi: jet bit, jet-nozzled rock bit. 

jet gun – mlazni perforator, v. jet perforating gun. 

jet in – bušiti mlazom isplake (isplačnim mlazom). Izbušiti 

bušotinu cirkulacijom isplake bez rotacije dlijeta 

kako se ne bi oštetila zaštitna kolona (kolona zaštitnih 

cijevi, casing). Primjenjuje se u slučaju kada se 

bušotina skreće iz njena postojećeg kanala. 

jet lifting – čišćenje bušotine mlazom. Čišćenje kanala 

bušotine (wellbore) tekućim dušikom koji se pumpa 

kroz mlazno dlijeto (jet bit). 

jet mixer – mlazna cementna miješalica, v. cement jet 

mixer. 

jet mixing hopper – mlazna (hidraulička) cementna 

miješalica (miješalica cementne kaše), v. cement jet 

mixer. 

jet nozzle – mlaznica bušaćeg dlijeta. U tehnici bušenja 

– otvor (ojačan karbidom volframa) između dva 

susjedna žrvnja (cone) na dnu žrvanjskog bušaćeg 

dlijeta (roller-cone bit) kroz koji isplačni fl uid struji 

velikom brzinom u obliku mlaza za čišćenje kanala 

bušotine i dlijeta (žrvanja i zubaca dlijeta) od čestica 

probušene stijene i podmazivanje dlijeta. Promjer 

mlaznica se može mijenjati. Trožrvanjsko bušaće 

dlijeto (tricone bit) obično ima tri mlaznice i kroz svaku 

prolazi jednak volumen bušaćeg fl uida. Mlazno 

dlijeto za orijentirano (koso usmjereno) bušenje (jet 

defl ection bit) ima jednu mlaznicu veću od drugih za 

jače razaranje jedne strane bušotine pri skretanju 

njena kanala. Sinonim: nozzle. 

jet-nozzled rock bit – mlazno (mlazno žrvanjsko) bušaće 

dlijeto, v. jet drilling bit. 

jet out – čistiti mlazom tekućine. Čistiti rezervoare strujom 

tekućine velike brzine. U procesu bušenja se taj 

postupak primjenjuje za čišćenje isplačnih rezervoara 

(bazena, jetting out the pits). 

jet perforating – mlazno perforiranje, perforiranje 

mlaznim perforatorom. Perforiranje eksploatacijske 

zaštitne kolone (kolone zaštitnih cijevi, casing) i cementne 

obloge u završnom opremanju bušotine za 

proizvodnju probojnim mlazom plina velike brzine 

primjenom perforatora koji rabe posebna, tzv. kumulativna, 

eksplozivna punjenja (naboje, shapedexplosive 

charges) umjesto metaka (kao kod perforiranja 

zaštitnih kolona perforatorom-puškom, gun 

perforating). Brzina plinova koji se pri tome razvijaju 

iznosi oko 9.000 m/s (30.000 ft/s), a tlak udara na 

zaštitnu kolonu oko 300.000 bar (4,4 milijuna psi). 

Oblik eksplozivnih punjenja može biti promjenljiv 

kako bi se mijenjali promjer i dubina perforacija. 

Sinonimi: jet perforation, jet-type perforating, shapedcharge 

perforating, shaped-charge perforation; v. jet 

perforating gun. 

jet perforating gun – mlazni perforator, puška za mlazno 

perforiranje. Tip perforatora (puške za perforiranje) 

koji rabi tzv. kumulativna eksplozivna punjenja 

(shaped-explosive charges) za mlazno perforiranje 

zaštitnih kolona (kolona zaštitnih cijevi – v. jet perforating). 

Postoje tri tipa mlaznih perforatora: (a) izvlačivi 

ili perforator s izvlačivim kućištem (retrievable jet 

perforating gun, retrievable jet perforator, retrievable 

jet gun, retrievable hollow carrier gun), koji se može 

ukloniti iz bušotine zajedno s krhotinama i česticama 

eksplozije i ponovno upotrijebiti; (b) neizvlačivi 

ili razorivi ili perforator s razorivim kućištem (nonretrievable 

gun, expendable jet gun, expendable jet perforator) 

koji se raspadne i ostavlja krhotine eksplozije 

u bušotini i, (c) poluizvlačivi ili polurazorivi perforator 

(semiretrievable jet perforator, semiretrievable jet 

gun, semiexpendable jet perforator, semiexpendable 

jet gun). Kućište mlaznih perforatora je izrađeno od 

lijevanog aluminija, željeza, stakla, keramike ili plastike. 

Aktiviranje eksplozivnih punjenja može biti 

električno ili detonirajućom kapslom kod perforatora 

koji se spuštaju u bušotinu žičanim užetom (wireline-conveyed 

guns), a tlakom kod perforatora koji se 

spuštaju s kolonom uzlaznih cijevi (tubing-conveyed 

guns). Perforiranje se izvodi od dna prema gore. Sinonimi: 

jet gun, jet perforator, shaped-charge gun, 

shaped charge perforator. 

jet perforation – mlazno perforiranje, perforiranje mlaznim 

perforatorom, v. jet perforating. 

jet perforator – mlazni perforator, v. jet perforating 

gun. 

jet pump – mlazna pumpa. Tip hidrauličke dubinske 

pumpe bez pokretnih dijelova koja je pogonjena 

radnim fl uidom (power fl uid). Radni fl uid se pumpa 

u kolonu uzlaznih cijevi (tubing string) i kroz mlaznicu 

(nozzle) da se stvori tlačna visina brzine, te u 

proizvodnu usisnu komoru u koju uvlači slojni fl uid. 

Radni (pogonski) i slojni fl uid ulaze u grlo pumpe 

gdje se miješaju i struje na površinu kroz prstenasti 

prostor između kolona zaštitnih i uzlaznih cijevi (tubing-casing 

annulus). Mlazne pumpe se primjenjuju 

u zaplinjenim i zagađenim bušotinama i za velike 

volumene fl uida. 

jet sub – mlazni prijelaznik. (a) U procesu bušenja – alatka 

za konstantno odvođenje dijela volumena isplačnog 

fl uida tako da on ne prolazi kroz bušaći motor 

ili turbinu (budući da čišćenje kanala bušotine može 

zahtijevati veliki volumen isplake – veći nego što je 

potrebno za bušaći motor ili turbinu). Postavlja se 

iznad bušaćeg motora ili turbine i odvodi dio volu

jetting 448 

junk catcher 

mena isplake direktno u prstenasti prostor bušotine, 

čime se osigurava više isplake za čišćenje kanala 

bušotine bez opasnosti oštećenja bušaćeg motora 

ili turbine. Na primjer, ako je za čišćenje bušotine 

potrebno 475 l/min, a bušaći motor treba 380 l/min, 

mlazni prijelaznik će se dimenzionirati za odvođenje 

95 l/min isplake (mlaznice bušaćeg dlijeta se također 

dimenzioniraju za protok 95 l/min). (b) Kratki 

komad cijevi između bušaćeg dlijeta (drilling bit) i 

dlijeta-proširivača kanala bušotine (underreamer) za 

usmjeravanje bušaćeg (isplačnog) fl uida na žrvnjeve 

proširivača. 

jetting – (1) bušenje s ispiranjem mlazom fl uida. Metoda 

bušenja ili ispiranja krhotina stijena (ili rastresitog 

materijala) iz kanala bušotine usmjerenom jakom 

strujom (mlazom) bušaće isplake, vode ili zraka. (2) 

mlazno čišćenje (mlazno pranje) isplačnih rezervoara. 

Periodična uporaba mlaznice (jet nozzle) za uklanjanje 

dijela ili cjelokupne vode, mulja i čvrstih čestica iz 

isplačnih rezervoara. (3) mlazno čišćenje (mlazno ispiranje, 

mlazno pranje) vibracijskih isplačnih sita. Ispiranje 

(pranje) vibracijskih isplačnih sita visokotlačnim 

mlazom vode radi odvajanja krhotina probušenih 

stijena i bušaće isplake. (4) injektiranje plina u ležište. 

Injektiranje plina u ležište radi podržavanja ležišnog 

tlaka (reservoir-pressure maintenance). 

jetting bit – mlazno dlijeto za orijentirano bušenje, v. jet 

defl ection bit. 

jetting out the pits – mlazno čišćenje dna isplačnih rezervoara, 

v. jetting the pits. 

jetting the pits – mlazno čišćenje dna isplačnih rezervoara. 

Uklanjanje krhotina probušenih stijena (well cuttings) 

s dna radnog (aktivnog) isplačnog rezervoara 

(bazena) ispumpavanjem usisnim crijevom i njihovo 

odlaganje u rezervne rezervoare. Usisno crijevo stvara 

vlastiti vakuum s pomoću mlaznice – tip Venturijeve 

sapnice kroz koju se pumpa čista bušaća isplaka 

pri visokom tlaku i velikom brzinom. U suženju sapnice 

brzina struje isplake još više poraste, a tlak se 

na tom mjestu znatno smanji i tako se stvori vakuum 

koji je dovoljan za uvlačenje krhotina u crijevo. Sinonim: 

jetting out the pits. 

jet-type perforating – mlazno perforiranje, perforiranje 

mlaznim perforatorom, v. jet perforating. 

jet washing – pranje perforacija mlazom kiseline. Čišćenje 

perforacija (perforacijskih kanala, perforation 

tunnels) u bušotini kiselinom. Kiselina se pumpa kroz 

kolonu uzlaznih cijevi (tubing) i alatku za ispiranje 

(washing tool) i ulazi kao mlaz u perforacijske kanale 

čisteći ih od čestica. Nakon pranja se kiselina uklanja 

povratnim strujanjem u bušotinu. 

joint – (1) pukotina lučenja stijene. U strukturnoj geologiji 

– ploha ili površina realne ili potencijalne pukotine 

u stijeni ili odvajanja stijene bez vidljiva pomicanja. 

Obično je ravna i često s istim takvim pukotinama, 

koje su s njom paralelne, čini dio grupe ili serije pukotina 

(v. joint set). (2) pojedinačna (jednostruka) cijev, 

cijev jednostruke duljine. Jedna bušaća šipka (drillpipe) 

ili jedna teška šipka (drill collar) ili jedna zaštitna cijev 

(casing) ili jedna uzlazna cijev (tubing), obično duljine 

oko 9 metara (30 stopa), s navojima na oba kraja kako 

bi se mogle spajati jedna s drugom (navrtati jedna na 

drugu). (3) kratka bušaća šipka. Bušaća šipka duljine 

manje od 6 metara (20 stopa). Sinonim: pup joint. 

joint block – monolitni blok stijene. Blok stijene koji je 

ograničen pukotinama lučenja (pukotinama bez pomicanja, 

joints) ili stijena koja se nalazi između dvije 

pukotine. 

joint-block separation – trošenje (raspadanje) stijena 

duž pukotina. Tip mehaničkog trošenja (raspadanja) 

stijena (mechanical weathering) pri kojem se one 

lome (razaraju) ili rascjepljuju duž dobro defi niranih 

ploha pukotina. Sinonim: block disintegration. 

joint frequency – učestalost pukotina stijene, v. joint 

spacing. 

jointing – lučenje (raspucavanje, raspucanost) stijene. 

Uvjeti pojave pukotina lučenja (joints) ili njihova postojanja 

u tijelu stijene. 

joint of casing – pojedinačna (jednostruka) zaštitna cijev, 

zaštitna cijev jednostruke duljine, v. joint, 2. 

joint of drillpipe (drill pipe) – pojedinačna (jednostruka) 

bušaća šipka, bušaća šipka jednostruke duljine, v. 

joint, 2. 

joint plane – ploha lučenja (pukotine lučenja)stijene. 

Ploha rascjepljivanja stijene ili potencijalna pukotina 

lučenja stijene (surface of joint). 

joint set – grupa (serija) pukotina stijene. Grupa (serija) 

više ili manje paralelnih pukotina s regionalnim prostiranjem. 

U sedimentnim stijenama jedna je grupa 

pukotina u pravilu orijentirana po nagibu, a druga 

po pružanju. U masivnim eruptivnim (magmatskim) 

ili metamorfnim stijenama se može razviti treća serija 

pukotina; v. joint system. 

joint spacing – razmak (učestalost) pukotina stijene. 

Udaljenost između pukotina u danom sustavu pukotina 

izmjerena po liniji koja je okomita na plohe 

pukotina (joint planes). Sinonim: joint frequency. 

joint system – sustav pukotina stijene. Dvije pukotine ili 

više grupa (serija) pukotina (v. joint set) koje se uzajamno 

sijeku. Serije pukotina mogu biti jednake ili 

različite starosti. 

jug – geofon, v. geophone. 

jump drilling – užno-udarno (pensilvanijsko) bušenje, v. 


junior orifi ce fi tting – jednokomorni fi ting prigušnice 

(dijafragme). Tip fi tinga prigušnice (dijafragme) izrađen 

od jedne komore. Prigušnica se može ukloniti 

zupčanicom (rack and pinion), ali se u fi tingu mora 

sniziti tlak da bi se uklonila, za razliku od dvokomornog 

fi tinga kod kojeg se prigušnica može ukloniti 

bez prekidanja strujanja (v. senior orifi ce fi tting). 

junk – metalni otpaci u bušotini, v. fi sh, 1. 

junk basket – pauk za hvatanje metalnih krhotina. U 

procesu bušenja – alatka za izvlačenje (vađenje) sitnih 

stranih metalnih predmeta (krhotina) iz kanala 

bušotine (fi shing tool). Spušta se u bušotinu neposredno 

iznad bušaćeg dlijeta (drill bit) i hvata krhotine 

koje se turbulencijom dižu uvis. Pauk za hvatanje 

je često dio kolone bušaćih alatki (bušaće kolone, 

drillstring) i gotovo uvijek se spušta u bušotinu prije 

aparata za jezgrovanje (jezgrene cijevi) ili dijamantnog 

bušaćeg dlijeta kako bi se izbjegla oštećenja. 

Sinonimi: basket, bit basket. 

junk bit – dlijeto za bušenje metalnih otpadaka. Žrvanjsko 

bušaće dlijeto za tvrde formacije (hard formation 

roller-cone bit) za bušenje čeličnih ili drugih stranih 

predmeta u bušotini. Primjenjuje se za čišćenje bušotine 

nakon frakturiranja eksplozivom. 

junk catcher – hvatač otpadaka u bušotini. Tip alatke 

za instrumentaciju (fi shing tool) koja se primjenjuje

junk mill 449 

J wave 

za hvatanje relativno velikih predmeta (otpadaka) 

suspendiranih u isplaci (na primjer, komada gume). 

Hvatač se spušta u bušotinu žičanim užetom ili s kolonom 

cijevi, ima košaru s prorezima ili perforacijama 

koja je otvorena prema dolje i promjer tek nešto 

manji od promjera zaštitne kolone. Košara hvata otpatke 

iz isplake koja cirkulira kroz nju. 

junk mill – glodalo (glodač) metalnih otpadaka. Dlijeto s 

reznim bridovima ojačanim dijamantima, volframovim 

karbidom ili kaljenim čelikom koje se primjenjuje 

za usitnjavanje zaglavljenih alatki, cijevi, šipki ili 

metalnih predmeta koji su pali u bušotinu. Usitnjeni 

komadići se hvataju i izvlače iz bušotine paukom 

(junk basket). 

junk shot – lomljenje metalnih otpadaka eksplozivom. 

Lomljenje metalnih otpadaka (fi sh, junk) u komadiće 

eksplozijom u kanalu bušotine koji se zatim mogu 

izvaditi iz bušotine magnetom (fi shing magnet) ili 

paukom (junk basket). 

junk sub – košara za hvatanje metalnih otpadaka. Kratka 

sekcija cijevi smještena neposredno iznad bušaćeg 

dlijeta (drill bit) ili glodača (mill) u bušaćoj koloni 

(koloni bušaćih alatki, drillstring) za hvatanje velikih 

metalnih otpadaka u vanjski lijevak (vrtlozi u cirkulirajućoj 

bušaćoj isplaci uzrokuju padanje krhotina 

u lijevak). Sinonimi: boot basket, skirted sub, trophy 

sub. 

Jura – jura, v. Jurassic. 

Jurassic – jura, jurski period, jurski sistem. Drugi odozdo 

(i srednji) period/sistem mezozojske ere ili mezozoika 

(Mesozoic, Mesozoic era) koji slijedi nakon trijasa 

(Triassic), a prije krede (Creatceous). Obuhvaća, kako 

se procjenjuje i prema raznim izvorima, vremenski 

raspon od prije 190 do 135 (ili 195 do 135 ili 200 do 

140 ili 206 do 144 ili 208 do 146 ili 213 do 145 ili 210 

do 131) milijuna godina. Dijeli se na donju (crnu) 

juru ili lijas (Lower Jurassic, Black Jurassic, Lias), s katovima 

hetang (Hettangian), sinemur (Sinemurian), 

plinzbah (Pliensbachian) i toark (Toarcian), srednju 

(smeđu) juru ili doger (Middle Jurassic, Brown Jurassic, 

Dogger), s katovima alen (Aalenian), bajocij (Bajocian), 

baton (Bathonian) i kalovij (Callovian) te na 

gornju (bijelu) juru ili malm (Upper Jurassic, White Jurassic, 

Malm) s katovima oksford (Oxfordian), kimeridž 

(Kimmeridgian), portland (Portlandian) i purbek 

(Purbeckian). Terminom jura se također označava 

sistem stijena (system of rocks) formiranih u tom razdoblju. 

Tijekom jure su se pojačali tektonski pokreti 

u usporedbi s trijasom (najintenzivnije po rubu Pacifi 

ka). Formirale su se zavale Atlantskog i Indijskog 

oceana i došlo je do razmicanja kontinenata (osobito 

lomljenjem kopna Gondwana). Sa zonama rasjeda 

povezane su znatne manifestacije nadzemnog 

vulkanizma. Klima je početkom jure bila relativno 

suha, u srednjoj juri je postala vlažna (i pogodovala 

formiranju ugljena), a u kasnoj juri aridna (što je pogodovalo 

akumuliranju evaporita). Organski svijet 

jure je karakteriziran procvatom amonita, belemnita, 

spužava i kolonijskih koralja, pojavom mnogih 

morskih gmazova, letećih gmazova (pterosaura), ranih 

velikih dinosaura i ptica (najranije poznate), dok 

su sisavci malobrojni i primitivna razvoja. Za fl oru 

su karakteristične paprati, preslice, ginko, četinjače 

i drugo bilje. Od mineralnih sirovina u juri znatne 

su rezerve nafte i ugljena, te ruda željeza, fosforita 

i drugo. Ugljikovodici u jurskim stijenama su distribuirani 

širom svijeta (na primjer, akumulacije nafte 

zaliježu na mnogim područjima Sjevernog mora). 

Sinonimi: Age of Cycads, Jura. 

Jurassic period – jurski period, jura, v. Jurassic. 

Jurassic system – jurski sistem, jura,v. Jurassic. 

Jura-Trias – jura-trijas, jursko-trijaski period. Ujedinjena 

jura (Jura, Jurassic) i trijas (Triassic), odnosno jurski i 

trijaski periodi (Jurassic period, Triassic period). 

Jura-type fold – bora dekolmana, v. décollement fold. 

just ton – v. short ton. 

juvenile – (1) mlad, juvenilan, v. youthful. (2) juvenilan. 

(a) Termin za označavanje vode i plinova za koje je 

poznato da su proistekli neposredno iz magme i 

smatra se da su se prvi put podigli iz dubine do površine 

Zemlje; v. juvenile water. (b) U klasifi kaciji piroklasta 

– ekvivalent termina essential (pravi piroklastični); 

koji je formiran neposredno od magme koja 

je doprla do površine. 

juvenile water – juvenilna voda. Termalna voda magmatskog 

podrijetla (podrijetla neposredno iz magme) 

koja je iz velikih dubina došla prvi put na površinu 

Zemlje. Sinonim: magmatic water. 

juxta-epigenesis – suprostavljena epigeneza. Postdijagenetske 

promjene (post-diagenetic changes) koje 

utječu na sedimente koji se nalaze blizu svoje sredine 

prvobitne sedimentacije ili ispod relativno tankog 

pokrova ili su ogoljeli (izloženi) iznad nivoa mora. 

J wave – J val. Poprečni val (transverse wave) ili S-val 

(S wave) koji putuje kroz unutarnju Zemljinu jezgru 

(Earth’s inner core).

kainotype 450 

karst-collapse reservoir model 

kainotype – kenotipni, v. cenotypal. 

Kainozoic – kenozoik, kenozojska era, v. Cenozoic. 

Kainozoic era – kenozojska era, kenozoik, v. Cenozoic. 

kalium – kalij, v. potassium. 

Kansan – Kansan, kanzaška glacijacija (oledba). Klasični 

drugi stadij glacijala (glacial stage) pleistocenske 

epohe (Pleistocene epoch) u Sjevernoj Americi, koji 

slijedi nakon stadija interglacijala (međuledenog 

doba) Afton (Aftonian interglacial stage), a prethodi 

stadiju interglacijala Yarmouth (Yarmouthian interglacial 

stage). Započeo je prije otprilike 400.000 godina. 

Sinonim: Kansan glaciation, Kansan Ice Age; v. 

Mindel. 

Kansan glaciation – kanzaška glacijacija (oledba), Kansan, 

v. Kansan. 

Kansan Ice Age – kanzaška glacijacija (oledba), Kansan, 

v. Kansan. 

kaolin – (1) grupa (skupina) kaolina (kaolinita). U mineralogiji 

– skupina minerala gline (group of clay minerals) 

koji su karakterizirani dvoslojnom kristalnom 

strukturom (rešetkom, two-layer crystal structure) u 

kojoj se slojevi silicij-dioksida izmjenjuju sa slojevima 

hidroksila aluminija (tj. svaki sloj silicij-dioksida 

je naizmjenično povezan s jednim slojem hidroksila 

aluminija). Kaolinski minerali uključuju kaolinit (kaolinite), 

nakrit (nacrite), dikit (dickite) i anoksit (anauxite), 

a katkada se u njih ubrajaju i haloazit (halloysite), 

endelit (endellite) i alofan (allophane), iako se razlikuju 

po strukturi i kemijskom sastavu. Minerali te 

grupe obično nastaju alteracijom alkalnih glinenaca 

(feldšpata, alkali feldspars) i tinjaca (liskuna, micas). U 

usporedbi s monmorijonitom i ilitom, kaolinski minerali 

imaju niži kapacitet (sposobnost) za izmjenu 

bazama, upijaju manje vode i, prema tome, imaju 

niže indekse plastičnosti, nižu granicu zasićivanja 

vodom i manje skupljanje nakon sušenja iz vlažnog 

stanja (manju raspucanost nakon sušenja). Sinonim: 

kaolinite (v.). (2) kaolinit. Mineral iz skupine kaolina 

(kaolin group). Termin se prvobitno odnosio na 

jedan tip minerala gline, ali se kasnije pokazalo da 

uključuje barem četiri minerala kaolinske grupe. (3) 

Kk 

kaolin. U petrologiji – vrsta glinovite stijene, mekane, 

fi ne (fi nozrnaste), zemljaste, neplastične, obično 

bijele ili gotovo bijele boje, koja je pretežito sastavljena 

od minerala gline iz grupe kaolina, uglavnom 

od kaolinita, koji su se formirali razlaganjem in-situ 

(ekstremnim raspadanjem ili pneumatolizom) oksida 

aluminija (na primjer, glinenaca u granitnim 

stijenama), i sadržava promjenljive količine drugih 

komponenata (kvarc, ljuske tinjca) matičnih stijena. 

Sinonimi: kaoline, white clay. 

kaoline – kaolin, v. kaolin, 3. 

kaolinisation – kaolinizacija, v. kaolinization. 

kaolinite – kaolinit. (1) Rasprostranjeni mineral gline iz 

grupe kaolina (kaolin group). Karakterističan je mineral 

većine kaolina i polimorfan je s dikitom i nakritom. 

Kaolinit malo povećava volumen (ekspandira) 

pri porastu sadržaja vode i nije sposoban za ionsku 

izmjenu željeza ili magnezija. Raniji naziv kaolinita je 

bio kaolin. (2) Termin koji se katkada primjenjuje za 

označavanje minerala gline iz grupe kaolina, a ranije 

se primjenjivao za označavanje pojedinih minerala 

te grupe (na primjer, nakit, dikit). 

kaolinitic shale – kaolinitski (glinenčev, feldšpatski) šejl, 

v. feldspathic shale. 

kaolinization – kaolinizacija. Istiskivanje ili alteracija 

minerala, osobito glinenaca (feldšpata) i tinjaca da bi 

se formirao kaolin kao rezultat trošenja (raspadanja, 

weathering) ili hidrotermalne alteracije (hydrothermal 

alteration). Drugi oblik pisanja termina: kaolinisation. 

K-Ar age method – kalijsko-argonska metoda određivanja 

starosti, v. potassium-argon dating. 

Karnian, Karnian stage – karnik, v. Carnian. 

karst – krš. Tip topografi je (reljefa) koji je formiran u 

vapnencu, dolomitu, gipsu i drugim stijenama procesima 

otapanja i izluživanja. Karakteriziran je zatvorenim 

depresijama (zavalama), vrtačama, spiljama i 

podzemnim vodotocima. 

karst-collapse reservoir model – model krškog ležišta 

s urušavanjem. Jedan od modela karbonatnih ležišta 

(v. carbonate reservoir models). Opisuje sustav po-

karstifi cation 451 

Kelvin temperature scale 

vezanih kavernoznih pora koji se formirao znatnim 

otapanjem karbonata strujanjem podzemnih voda 

meteorskog podrijetla i kasnijim urušavanjem i ispunjavanjem 

kaverni. Proces formiranja je neovisan o 

prvobitnoj sredini sedimentacije. Geometrija kaverni 

je također određena orijentacijom pukotina, što 

često rezultira kavernama s linearnim trendom. Pri 

opisu pornog sustava (geometrije) s povezanim kavernama 

mogu se izdvojiti tri krška facijesa (karst facies): 

krovinski facijes (karakteriziran je pukotinama 

formiranim urušavanjem kaverni i povećanim otapanjem), 

facijes kaverni (karakteriziran je sedimentima 

koji ispunjevaju kaverne) i podinski facijes (karakteriziran 

je kolapsnom brečom od urušavanja krovine i 

malim kavernama). 

karstifi cation – karstifi kacija, okršavanje. Formiranje 

krškog reljefa otapajućim, katkada i mehaničkim, 

djelovanjem vode u području s vapnencem, dolomitom, 

gipsom ili drugim temeljnim stijenama. 

kataclastic – kataklastičan, v. cataclastic. 

katamorphic zone – zona katamorfoze (katamorfi zma). 

Plitka (pripovršinska) zona Zemljine kore u kojoj se 

odvija katamorfoza; v. katamorphism. 

katamorphism – katamorfoza, katamorfi zam. U geologiji 

– destruktivna metamorfoza (metamorfi zam, 

destructive metamorphism) u zoni katamorfi zma, na 

površini Zemlje ili blizu nje, u kojoj se vrši lomljenje 

(razaranje) i alteracija kompleksnih minerala 

uglavnom oksidacijom, hidratacijom, otapanjem i 

kombinacijom tih procesa, rezultat čega je stvaranje 

minerala jednostavnijeg sastava i manje gustoće. Sinonim: 

catamorphism, v. anamorphism. 

kataseism – kataseizam. Gibanje Zemljine kore u smjeru 

fokusa (žarišta) potresa (focus of earthquake). Sinonim: 

dilatation. 

katazone – katazona. Najdublja dubinska zona (depth 

zone) metamorfoze (metamorfi zma) koja je karakterizirana 

visokim temperaturama (500 °C do 700 °C), 

pretežno visokim hidrostatičkim tlakom i slabim 

smičnim naprezanjem ili bez njega. U granicama 

katazone se odvija dugotrajan proces rekonstitucije 

i prekristalizacije tvari (često bez deformacija), pri 

čemu dubinska metamorfoza (deep-seated metamorphism) 

zajedno s magmatskom djelatnošću (magmatizmom, 

igneous action) stvara takve stijene kao 

što su kristalasti škriljavci i gnajsi visokog stupnja 

metamorfoze, granuliti, eklogiti i amfi boliti. Koncept 

je kasnije modifi ciran uključivanjem utjecaja visokotemperaturne 

kontaktne metamorfoze (metamorfi 

zma, high-temperature contact metamorphism) i 

metasomatoze (metasomatizma, metasomatism). U 

suvremenoj uporabi termina veće se značenje daje 

uvjetima tlak-temperatura (najviši stupanj metamorfoze) 

nego dubini zone. Sinonim: catazone, v. epizone, 

mesozone. 

Kazanian, Kazanian stage – kazan. Stratigrafski kat 

gornjeg perma (Upper Permian) u Europi – iznad 

kungura (Kungurian), a ispod tatara (Tatarian). 

K-bentonite – kalijski bentonit, v. potassium bentonite. 

kelly – radna šipka. U procesu bušenja – duga čelična 

cijev, obično šesterokutnog (heksagonalnog) ili katkada 

četverokutnog (kvadratnog) poprečnog presjeka 

(profi la) i duljine oko 12 m (40 ft), 13 m (43 ft), 

14 m (46 ft) ili 16,5 m (54 ft), koja čini gornju sekciju 

bušaće kolone (kolone bušaćih alatki, drillstring) za 

rotacijsko bušenje i postavljena je na njenu vrhu između 

isplačne glave (swivel) i bušaće šipke (drillpipe) 

s kojom je spojena. Prolazi kroz vrtaći stol (rotor, rotary 

table) postrojenja za rotacijsko bušenje i uglavljena 

(uklinjena) je u njemu pomoću uložaka kupole 

(kelly bushing). U procesu bušenja vrtaći stol rotira 

kupolu s radnom šipkom i na taj način prenosi rotacijsko 

gibanje (moment rotacije, zakretni moment) 

na bušaću kolonu. Može se gibati u vertikalnom 

smjeru i tako omogućuje postupno spuštanje bušaćeg 

dlijeta u procesu bušenja. Radna šipka je šuplja 

kako bi kroz nju mogao cirkulirati isplačni fl uid. 

Krajevi radne šipke imaju unutarnji (ženski) i vanjski 

(muški) navoj. Sinonimi: grief stem, kelly bar, kelly grief 

stem, kelly joint. 

kelly bar – radna šipka, v. kelly. 

kelly board – podište radne šipke. Podište na tornju bušaćeg 

postrojenja na visini radne šipke. 

kelly bushing (KB) – kupola radne šipke. U procesu bušenja 

– kućište s ulošcima koje je uglavljeno u uložak 

vrtaćeg stola (rotora, rotary table) preko kojeg kolona 

bušaćih alatki (bušaća kolona, drillstring) dobiva 

rotaciju. Nivo vrtaćeg stola se obično uzima kao referentna 

nulta dubina za karotažu bušotine i druga 

dubinska mjerenja u kanalu bušotine. Sinonimi: drive 

bushing, kelly drive bushing, kelly rotary bushing. 

kelly bushing rollers – valjci uloška kupole radne šipke. 

Valjci montirani na ulošku kupole za radnu šipku koji 

prianjaju uz šipku i omogućuju njeno gibanje goredolje 

unutar klinova. Sinonim: drive rollers. 

kelly cock – zasun (ventil) radne šipke. Zasun (kratki 

prijelaznik koji djeluje kao protupovratni ventil) 

postavljen u bušaćoj koloni (koloni bušaćih alatki, 

drillstring) iznad radne šipke (kelly), odnosno između 

isplačne glave (swivel) i radne šipke (gornji zasun 

radne šipke, upper-kelly cock), koji služi za smanjivanje 

tlaka fl uida u isplačnoj glavi i isplačnom crijevu 

(rotary hose) u slučaju potrebe (za zaštitu opreme 

iznad radne šipke) i također (u nekim slučajevima) 

ispod zaštitnog prijelaznika radne šipke (kelly-saver 

sub) za sprječavanje strujanja fl uida kroz radnu šipku 

(drillstem safety valve, lower-kelly cock). Sinonim: kelly 

valve. 

kelly drive bushing – kupola radne šipke, v. kelly bushing. 

kelly grief stem – radna šipka, v. kelly. 

kelly hole – rupa za radnu šipku. Rupa (tzv. »štakorova 

rupa«, rathole) na radnom podištu bušaćeg postrojenja 

(drill fl oor) za radnu šipku . 

kelly hose – isplačno (bušaće) crijevo, v. mud hose. 

kelly joint – radna šipka, v. kelly. 

kelly rotary bushing – kupola radne šipke, v. kelly bushing. 

kelly saver sub – zaštitni prijelaznik radne šipke. Kratka 

sekcija cijevi koja se umeće u bušaću kolonu (kolonu 

bušaćih alatki, drillstring) ispod radne šipke radi zaštite 

navoja na dnu šipke. 

kelly’s rat – rupa za radnu šipku, v. kelly hole. 

kelly valve – zasun (ventil) radne šipke, v. kelly cock. 

Kelvin temperature scale – Kelvinova skala temperature. 

Bazična skala temperature koja počinje na apsolutnoj 

nuli (u kojoj mjerenja počinju od apsolutne 

nule, absolute zero). Temperatura trojne točke vode 

(čvrsto, tekuće i parovito stanje vode) je defi nirana 

kao 273,15 K (273,15 kelvina), odnosno ledište vode

kelyphytic border 452 

kick 

(0 °C) jednako je 273,15 K. Intervali Kelvinove skale su 

jednaki stupnjevima celzija. Za konverziju celzijevih 

stupnjeva u kelvine treba dodati 273,15°. Do 1967. 

g. temperatura po Kelvinovoj skali se označavala u 

stupnjevima Kelvina (simbolom: °K), a sada se označava 

samo simbolom K; v. Celsius temperature scale, 

Fahrenheit temperature scale, Rankine temperature 

scale, Reaumur temperature scale. 

kelyphytic border – kelifi tni obrub, v. kelyphytic rim. 

kelyphytic rim – kelifi tni obrub. (1) Periferna (rubna) 

zona razvijena oko kristala olivina (u slučaju kada 

olivin graniči, odnosno kada je u kontaktu s plagioklasom) 

ili oko kristala granata (u slučaju kada granat 

graniči, odnosno kada je u kontaktu s olivinom ili 

drugim mineralima bogatim magnezijem) u nekim 

eruptivnim (magmatskim) stijenama (igneous rocks). 

Drugi oblik pisanja termina: celyphytic rim. Sinonim: 

kelyphytic border; v. corona, reaction rim. (2) Sekundarni 

reakcijski obrub (v. reaction rim). 

kerabitumen – kerabitumen. Sedimentirana organska 

tvar u naftnim škriljavcima, naftnim matičnim 

stijenama i recentnim sedimentima. Sastavljen je 

od ugljika, vodika, male količine dušika i, katkada, 

sumpora. Netopljiv u običnim otapalima (ugljik-disulfi 

du, kloroformu). Prema nekim izvorima, sinonim 

termina kerogen (kerogen). 

kerf – prorez. Prostor između vanjskog promjera dlijeta 

za bušenje jezgre i promjera jezgre. 

kerogen – kerogen. Kompleksna, fosilizirana, čvrsta organska 

(bituminozna) tvar u sedimentnim stijenama 

koja je nastala razlaganjem biljnog i životinjskog materijala. 

Netopljiv je u organskim i vodenim alkalnim 

otapalima. Zagrijavanjem (destilacijom) razgrađuje 

se na naftu i plin. Kerogen je glavna organska tvar 

u uljnim škriljavcima (v. oil shale). Sinonimi: kerabitumen 

(v.), petrologen. 

kerogenite – kerogenit, v. oil shale. 

kerogen shale – kerogeni škriljavac, v. oil shale. 

Keuper – kojper, keuper. Stratigrafski kat gornjeg trijasa 

(Upper Triassic) u sjeverozapadnoj Europi (osobito u 

Njemačkoj) – iznad ljušturnog vapnenca ili mušelkalka 

(Muschelkalk), a ispod jure (Jurassic). Sedimenti 

kojpera (Keuper Series) sastoje se od pješčenjaka i lapora, 

istaloženih pri pustinjskim uvjetima u Njemačkoj 

i Engleskoj, dok su na području Alpa predstavljeni 

marinskim slojevima. 

key bed – (1) sloj-marker, horizont-marker. Dobro defi 

nirani sloj ili paket slojeva s dostatno određenim 

karakteristikama (karakterističnim obilježjima – na 

primjer, litologija ili sadržaj fosila) koji se mogu lako 

identifi cirati (izdvojiti) u profi lu (presjeku) i time 

omogućuju lakšu korelaciju geoloških presjeka pri 

kartiranju ili podzemnim radovima. Sinonimi: index 

bed, key horizon, marker bed. (2) reperni sloj (horizont). 

Sloj čija se krovina (top) ili podina (bottom) uzima 

kao referentna (ishodišna) za izradu strukturnih karata 

u izolinijama (structure-contour maps). Sinonimi: 

index bed, key horizon, marker bed. 

key fossil – provodni fosil, v. index fossil. 

key fractions for classifying crudes – ključne frakcije 

za klasifi kaciju sirovih nafti. U skladu s metodom 

Rudarske uprave SAD (US Bureau of Mines) – frakcija 

No. 1 destilira između 250 °C i 275 °C pri atmosferskom 

tlaku, a frakcija No. 2 destilira između 275 °C 

i 300 °C. 

key hole – žlijeb stijenke bušotine (kanala bušotine), v. 

keyseat. 

key horizon – (1) horizont-marker. Krovina (top) ili podina 

(bottom) lako prepoznatljivog (izdvojivog) i na 

velikoj površini rasprostranjenog sloja ili formacije 

koji su tako specifi čni u presjeku (na primjer, sloja 

koji sadrži određene fosile) da mogu biti od velike 

pomoći pri izučavanju stratigrafi je i strukturne geologije 

danog područja, na primjer, reperni horizont 

(datum horizon). (2) sloj-marker, v. key bed. 

keyseat, key seat – ključanica, žlijeb stijenke bušotine 

(kanala bušotine). U procesu bušenja – žlijeb (utor) 

u stijenki kosog ili iskrivljenog kanala bušotine (paralelan 

s osi kanala) urezan kolonom bušaćih alatki 

(drillstring). Nastaje zbog naglih (oštrih) promjena 

smjera kanala bušotine (dogleg) i vučenjem bušaćih 

šipki (dragging) kroz oštro zakrivljeni interval kanala 

bušotine (najčešće u mekim formacijama). Nastanak 

žljebova se može spriječiti izbjegavanjem naglih i oštrih 

promjena smjera kanala bušotine. Ključanice su 

glavni uzrok mehaničkog zaglavljivanja (zaklinjenja) 

cijevi u bušotini. Sinonim: key hole. 

keyseating – zaklinjenje u ključanici (žlijebu stijenke bušotine). 

Zaklinjenje dijela bušaće kolone (kolone bušaćih 

alatki, drillstring) u žlijebu urezanom u stijenci 

kanala bušotine (v. keyseat). 

keyseat (key seat) wiper – prijelaznik za uklanjanje žljebova 

stijenke bušotine. U procesu bušenja – prijelaznik 

s proširivačem (reamer) ili spiralnim lopaticama 

(spiral blades) u sastavu dubinskog bušaćeg sklopa 

(kolone bušaćih alatki, drillstring) kojom se uklanjaju 

žljebovi u stijenci kanala bušotina (održava promjer 

kanala) tijekom bušenja i spuštanja i izvlačenja 

bušaćih alatki. Najbolji tip je prijelaznik s konusnim 

rebrima – promjer gornjeg rebra je jednak promjeru 

spojnice bušaće šipke, a donjeg rebra promjeru najveće 

teške bušaće šipke. 

key well – injekcijska bušotina, v. injection well, 1. 

K factor – K-konstanta, konstanta fazne ravnoteže, v. 


K-feldspar – kalijski glinenac (feldšpat), v. potassium 

feldspar. 

kick – (1) nailazak seizmičkog vala, v. arrival. (2) pulzacija 

cirkulacije u bušotini. Poremećaj normalne cirkulacije 

fl uida u naftnoj bušotini uzrokovan slojnim tlakom 

u kanalu bušotine većim od tlaka bušaće isplake 

koja se injektira u bušotinu. (3) trzaj bušaće kolone. 

Brzi trzaj kolone bušaćih alatki (drill stem) uzrokovan 

otkidanjem (lomom) jezgre zaklinjene u jezgarnoj 

cijevi (cijevi za jezgrovanje). (4) bočni pomak kanala 

bušotine. Mali bočni pomak kanala bušotine uzrokovan 

(izazvan) otklonom bušaćeg dlijeta kada ono 

uđe pod oštrim kutom u sloj tvrde stijene koji zaliježe 

ispod sloja mekše stijene. (5) pritok slojnog fl uida 

u bušotinu. U procesu bušenja – neočekivano pritjecanje 

(ulaženje) fl uida iz formacije u kanal bušotine 

(taj fl uid se naziva kick fl uid) zbog sljedećih glavnih 

uzroka: (a) neodržavanje bušotine napunjenom 

isplakom za vrijeme izvlačenja bušaćih alatki; (b) gubitak 

cirkulacije bušaće isplake; (c) smanjenje (pad) 

hidrostatičkog tlaka za vrijeme klipovanja bušotine, 

i (d) nedovoljna relativna gustoća isplake u slučaju 

formacija s nenormalno visokim tlakom. Prodor fl uida 

iz formacije tijekom bušenja se može utvrditi prema 

iskustvenim znacima (pokazateljima) – porastu

kicked well 453 

kill line 

volumena isplake u bazenu, povećanju povratnog 

protoka isplake pri njenoj cirkulaciji konstantnim kapacitetom, 

padu tlaka cirkulacije i/ili povećanju kapaciteta 

pumpe, tragovima vode u isplaci ili porastu 

sadržaja klorida u njoj, eruptiranju bušotine i drugim. 

Za likvidaciju prodora fl uida se u procesu bušenja 

obično primjenjuju dvije metode: (a) zatvaranje bušotine 

nakon pojave prodora, određivanje karaktera 

prodora te izračunavanje relativne gustoće isplake 

za gušenje bušotine, njena priprema i cirkuliranje, i 

(b) istiskivanje sadržaja iz prstenastog prostora bušotine 

(pri konstantnom tlaku na njenom dnu koji se 

održava podesivom sapnicom), čišćenje bušotine od 

slojnih fl uida i počinjanje cirkulacije otežane isplake 

kroz kolonu bušaćih šipki i prstenasti prostor bušotine. 

Prednost druge metode u odnosu na prvi postupak 

je u tome što cirkulacija može odmah početi 

ne čekajući pripremu otežane isplake i što se dobije 

više vremena za pripremu otežane isplake, a nedostatak 

je veći maksimalni tlak na površini i tlak na 

dubini pete zaštitne kolone (casing), pa je površinska 

oprema podvrgnuta većem tlaku tijekom duljeg vremena. 

Prodori fl uida u bušotinu se mogu opisati prema 

tipu fl uida koji pritječe (na primjer, prodor plina, 

gas kick) ili volumenom pritjecanja fl uida (na primjer, 

prodor 30 barela plina, 30-bbl gas kick) ili potrebnim 

povećanjem gustoće bušaće isplake za sprječavanje 

prodora (na primjer, 0,5 ppg kick). 

kicked well – (1) bušotina s prodorom slojnog fl uida. 

Bušotina u koju struji slojni fl uida (na primjer, plin, 

voda) tijekom njene izrade; v. kick, 5. (2) bušotina s 

neplaniranim otklonom. Bušotina koja se izrađuje s 

neplaniranim kutom otklona smjera kanala od vertikale. 

kick fl uid – slojni fl uid u kanalu bušotine, v. kick, 5. 

kicking – pritjecanje (prodor) slojnog fl uida u bušotinu. 

Strujanje slojnih fl uida (na primjer, plina, vode) u bušotinu: 

v. kick, 5. 

kickoff , kick off – (1) početi skretanje bušotine (kanala 

bušotine). Početi s povećavanjem kuta otklona bušotine 

(kanala bušotine) od vertikale. Sinonim: kick out. 

(2) pustiti bušotinu u proizvodnju. 

kickoff (kick-off ) depth – dubina (točka) skretanja bušotine 

(kanala bušotine), v. kickoff point. 

kickoff (kick-off ) point (KOP) – točka (dubina) skretanja 

bušotine (kanala bušotine). Točka (dubina) u bušotini 

gdje počinje skretanje (bušenje kosog kanala) 

bušotine. Početna točka povećavanja kuta otklona 

intervala bušotine od vertikale. Sinonim: kickoff depth. 

kickoff (kick-off ) pressure – tlak pokretanja plinskog 

lifta (gaslifta). Tlak (mjeren na površini) koji je nužan 

za počinjanje strujanja u bušotini s plinskim liftom 

(gasliftom, gas-lift well). 

kick out – početi skretanje bušotine (kanala bušotine), v. 

kickoff , 1. 

kickout – horizontalni otklon bušotine (kanala bušotine). 

Horizontalni otklon kanala orijentirane (koso 

usmjerene) bušotine (v. directional well), izmjeren u 

odnosu na njeno ušće, horizontalna udaljenost od 

mjesta bušenja (lokacije bušotine) koju je dosegla 

orijentirana bušotina. 

kidney-shaped – bubrežast, v. reniform. 

kill – gušiti (ugušiti) bušotinu. (1) Spriječiti prijeteću 

erupciju bušotine tijekom bušenja zatvaranjem 

protuerupcijskog uređaja (preventera, blowout 

preventer) i pumpanjem otežane bušaće isplake u 

kanal bušotine. Uobičajene metode gušenja bušotina 

su tzv. bušaća metoda (v. driller’s method of 

well killing) i inženjerska metoda (v. wait-and-weight 

method of well killing). (2) Zaustaviti (prekinuti) 

proizvodnju bušotine pumpanjem teških fl uida za 

gušenje bušotine (kill fl uid) za razliku od obustavljanja 

(prekida) proizvodnje zatvaranjem ventila na 

njenom ušću. 

kill a well – gušiti (ugušiti) bušotinu isplakom, v. kill, kill 

drilling mud. 

kill drilling mud – bušaća isplaka za gušenje bušotine. 

Otežana ili teška bušaća isplaka (weighted drilling 

mud, heavyweight drilling mud) koja se injektira 

(pumpa) u bušotinu radi kontrole tlaka u njoj, odnosno 

zaustavljanja pritjecanja (prodora) fl uida u 

bušotinu (na primjer, u slučaju erupcije bušotine) 

tijekom bušenja. Isplaka za gušenje se također rabi 

u pripremi bušotine za remont (na primjer, kada se 

iz proizvodne bušotine vadi kolona uzlaznih cijevi 

– ta isplaka se naziva i load mud). Potrebna gustoća 

isplake za gušenje se može odrediti (izračunati) 

prema stabiliziranom statičkom tlaku u koloni bušaćih 

šipki, odnosno prema pretičku tlaka formacije 

(slojnog tlaka) u odnosu na hidrostatički tlak isplake 

u kanalu bušotine. Statički tlak u bušaćim šipkama 

se preračuna u ekvivalentnu težinu isplake i tako 

se dobije razlika gustoće koju treba dodati isplaci 

u bušotini za gušenje. Sinonimi: killing drilling mud, 

killing mud, kill mud, well kill drilling mud, well killing 

drilling mud. 

killer well – interventna bušotina, bušotina za gušenje 

erupcije, v. relief well, 1. 

kill fl ow line – vod (cjevovod) za gušenje bušotine isplakom, 

v. kill line. 

kill fl uid – fl uid za gušenje bušotine. Svaka tekućina 

koja se pumpa u bušotinu radi zaustavljanja prodora 

slojnih fl uida u bušotinu (kick). Kao fl uid za gušenje 

se obično primjenjuje isplaka (kill mud), ali se u opasnim 

situacijama rabi bilo koji raspoloživi fl uid, na 

primjer, morska voda, bez obzira na posljedice. 

killing a well – gušenje bušotine isplakom. (1) Uspostavljanje 

cirkulacije isplake (ili vode) u opremljenoj 

bušotini prije početka izvođenja radova na njoj. (2) 

Stavljanje bušotine pod kontrolu u slučaju pritjecanja 

fl uida iz formacije (zaustavljanje pritjecanja) ili 

prijetnje erupcije (sprječavanje erupcije). 

killing drilling mud – bušaća isplaka za gušenje bušotine, 

v. kill drilling mud. 

killing mud – isplaka za gušenje bušotine, v. kill drilling 

mud. 

kill line – vod (cjevovod) za gušenje bušotine isplakom. 

Visokotlačni vod (cjevovod), spojen s bušaćom prirubnicom 

(drilling spool) protuerupcijskog uređaja 

(preventerskog sklopa, blowout preventer assembly), 

kroz koji se pumpa otežana isplaka u kanal (prstenasti 

prostor, annulus) bušotine radi njena gušenja 

(svladavanja tlaka). Kod gušenja kopnenih bušotina 

vod za gušenje je opremljen hidrauličkim i mehaničkim 

ventilom (ako nema hidrauličkog ventila, tada 

vod može biti opremljen i protupovratnim ventilom, 

check valve). Na poluuronjivim platformama i bušaćim 

brodovima cjevovod za gušenje ide pored kolone 

uronjene stojke i opremljen je sa zasunom (koji

kill manifold 454 

K-T extinction 

se zatvara kada na njega prestane djelovanje tlaka) i 

protupovratnim ventilom (nonreturn valve). Sinonim: 

kill fl ow line. 

kill manifold – manifold za gušenje bušotine isplakom. 

Sklop koji spaja bušaće (isplačne) pumpe s izlazom 

iz protuerupcijskog uređaja (preventera, blowout 

preventer). Uključuje protupovratni ventil kako bi se 

spriječilo strujanje iz bušotine u bušaće pumpe (moguće 

je strujanje fl uida iz pumpi u bušotinu). U slučaju 

kada se očekuju ekstremno visoki tlakovi u cjevovod 

se umeće trojnik s protupovratnim ventilom 

radi omogućavanja priključivanja pokretne pumpe 

ako bude potrebno. 

kill mud – isplaka za gušenje bušotine, v. kill drilling 

mud. 

kill mud weight – gustoća isplake za gušenje bušotine, 


kill string – (1) kolona za gušenje bušotine. Kolona cijevi 

u bušotini obješena o njeno ušće kroz koju se 

pumpa (cirkulira) teška isplaka za gušenje bušotine. 

(2) kolona za redukciju protoka. Kolona cijevi vrlo malog 

promjera koja se spušta u eksploatacijsku kolonu 

plinske bušotine radi redukcije protoka. 

kill weight fl uid – teški fl uid za gušenje bušotine, v. kill 

fl uid, kill drilling mud. 

Kimeridgian – kimeridž, kimmeridge, v. Kimmeridgian. 

Kimmerian orogeny – kimerijska orogeneza, v. Cimmerian 

orogeny. 

Kimmeridgian – kimeridž, kimmeridge. Stratigrafski kat 

gornje jure (Upper Jurassic) u Europi – iznad oksforda 

(Oxfordian), a ispod portlanda (Portlandian). 

kindred – asocijacija eruptivnih (magmatskih) stijena, v. 

rock association. 

kinematic viscosity – kinematička (apsolutna) viskoznost, 

kinematički koefi cijent viskoznosti. Omjer dinamičke 

viskoznosti i gustoće fl uida pri temperaturi 

mjerenja viskoznosti. Sustavna mjerna jedinica je 

m 2 /s, a izvansustavna stokes ili centistokes. Često se 

mjeri kao vrijeme protjecanja danog volumena fl uida 

kroz standardnu kapilarnu cjevčicu ili otvor, na 

primjer, Marshov lijevak. Sinonimi: absolute viscosity, 

coeffi cient of kinematic viscosity. 

kinetic metamorphism – kinetička (mehanička) metamorfoza 

(metamorfi zam). U geologiji – tip metamorfoze 

(metamorfi zma) koji dovodi do deformacije 

stijena bez promjene njihova kemijskog sastava 

(kemijske rekonstitucije) ili prekristalizacije (tj. bez 

formiranja novih minerala). Sinonim: mechanical metamorphism; 

v. cataclastic metamorphism. 

Klinkenberg-corrected permeability – permeabilnost 

s Klinkenbergovom korekcijom. Matematički korigirana 

vrijednost permeabilnosti za zrak, izmjerene u 

laboratoriju na uzorcima jezgara formacije, u vrijednosti 

ekvivalentne permeabilnosti za tekućinu zbog 

proklizavanja plina (gas slippage) u porama. Permeabilnost 

stijena se obično mjeri zrakom zbog njegove 

raspoloživosti i relativne inertnosti prema materijalu 

jezgara. Izmjerene vrijednosti permeabilnosti za zrak 

su veće od apsolutne permeabilnosti jezgre i razlikuju 

se od permeabilnosti izmjerenih rabeći tekućine 

koje ne reagiraju s jezgrom. Razlike se pripisuju 

pojavi proklizavanja plina koja se javlja kada se promjer 

kapilarne cjevčice približava srednjoj slobodnoj 

putanji plina (koja zavisi od promjera molekula 

i kinetičke energije plina, pa je Klinkenbergov efekt 

funkcija tipa plina kojim je određena permeabilnost 

porozne sredine). Korekcija izmjerene permeabilnosti 

za plin da se dobije permeabilnost za tekuću 

fazu (tj. kompenzacija za uporabu niskotlačnog plina 

umjesto tekućine u mjerenjima permeabilnosti) se 

vrši tzv. Klinkenbergovim faktorom permeabilnosti 

(Klinkenberg permeability factor). 

klint – klint. Ogoljela fosilna bioherma (fossil bioherm) 

ili koraljni greben (coral reef). Nakon erozije relativno 

neotpornih okružujućih stijena jezgra grebena (stijene 

grebena otpornije na trošenje) ostaje stršeći u 

reljefu u obliku humka, hrpta ili brežuljka. 

klippe – klipa. Izolirani blok stijena koji predstavlja erozijski 

ostatak (erosional remnant) ili osamljeni otkinuti 

(izolirani) dio tektonskog pokrova (outlier of a nappe). 

Prvobitni smisao termina je bio jedino opisni, tj. 

označavao je svaku izoliranu stijensku masu (poput 

erozijskog ostatka). 

knockout – separator vode. Tip rezervoara ili separatora 

za odvajanje slobodne vode iz proizvedene nafte i 

uklanjanje tekuće faze (kapljevine) iz produkcije plina. 

knockout drops – deemulgator uzorka emulzije, v. slugging 

compound. 

knockout (knock-out) drum – plinski separator. Separator 

za gravitacijsko odvajanje (separaciju) nafte i 

plina. Sinonimi: knockout pot, KO drum. 

knock-out drum – (1) plinski separator, v. knockout 

drum. (2) separator tekuće faze. Mala posuda za uklanjanje 

tekuće faze iz plina prije njegova ulaza u kompresor. 

knockout pot – plinski separator, v. knockout drum. 

knockout vessel – separator, v. separator. 

knoll reef – grebenski brežuljak, v. reef knoll, 2. 

Knoop hardness test – ispitivanje tvrdoće metodom 

Knoopa. Metoda ispitivanja tvrdoće (otpornosti minerala 

ili metala na deformaciju) u kojoj se dijamant 

oblika romba (dijamantni romb) utiskuje u izglađenu 

površinu ispitivanog uzorka pod različitim statičkim 

opterećenjima. Tvrdoća ovisi o duljini duge dijagonale 

nastalog otiska; v. Brinell hardness test, Vickers 

hardness test. 

knotted schist – šareni (pjegasti) škriljavac (slejt), v. 

spotted slate. 

knotted slate – šareni (pjegasti) slejt (škriljavac), v. 


knuckle joint – fl eksibilna (elastična) spojnica, v. fl exible 

joint. 

knockout – separator vode. Tip 

Kobe porosimeter – porozimetar konstrukcije Kobe. Tip 

pribora za mjerenje poroznosti na uzorcima stijene. 

Sastoji se od živine pumpe, komore za jezgru s komprimiranim 

zrakom ili helijem, ventila i manometra. 

kremastic water – vadozna voda, v. vadose water. 

K-spar – kalijski feldšpat. (1) v. potassium feldspar. (2) v. 

potash spar. 

K-T boundary – granica kreda-tercijar. U geologiji – granica 

između krede i tercijara u geološkoj prošlosti 

Zemlje (prije otprilike 65 milijuna godina). Vrijeme 

masovnog izumiranja biljnih i životinjskih organizama 

(v. K-T extinction). 

K-T extinction – izumiranje na granici kreda-tercijar. U 

geologiji – masovno iznenadno umiranje biljih i životinjskih 

organizama na kraju krede, prije otprilike 

65 milijuna godina. Uzrok izumiranja je bio, prema

najšire prihvaćenoj od brojnih teorija, pad asteroida 

(promjera 6 do 15 km) na Zemlju (poluotok Yucatan) 

koji je uzrokovao izbacivanje krhotina i prašine Zemljine 

kore u atmosferu, divovske valove (cunami), 

jake oluje sa snažnim vjetrovima i vrlo kiselim kišama 

te seizmičku (moguće i vulkansku) aktivnost. Kemijske 

promjene u atmosferi (povećanje koncentracije 

sumporne i dušične kiseline i fl uoridnih spojeva) i 

razvijena toplina su uništile sav život na svom putu. 

Procjenjuje se da je tada bilo uništeno 80% do 90% 

morskih vrsta, oko 50% morskih rodova i oko 15% 

455 

K wave 

morskih porodica, a od kopnenih životinja oko 85% 

vrsta, oko 56% rodova i oko 25% porodica. 

Kungurian, Kungurian stage – kungur. Stratigrafski 

kat donjeg perma (Lower Permian) ili, po nekim autorima, 

srednjeg perma (Middle Permian) – iznad artinska 

(Artinskian), a ispod kazana (Kazanian). 

K value, K-value – (1) K-konstanta, konstanta fazne ravnoteže, 

v. equilibrium ratio. (2) faktor odstupanja od 

zakona idealnog plina, v. gas-law deviation factor. 

K wave – K wave. Longitudinalni ili P-val (P-wave) u 

vanjskoj jezgri Zemlje (Earth’s outer core); v. I wave.

labile 456 

lacustrine 

labile – labilan. (1) U geologiji – termin za označavanje 

stijena i minerala koji su mehanički ili kemijski nestabilni, 

na primjer, labilni pješčenjak (labile sandstone) 

ili labilna grauvaka (labile graywacke), koji sadrže 

veliku količinu nestabilnih fragmenata (odlomaka) 

stijena i minerala i manje od 75% matriksa sastavljenog 

od fi nog (fi nozrnastog) silta (alevrita) i gline. 

Terminom se također označavaju labilne komponente 

(labile constituents), poput fragmenata glinenca (feldšpata) 

i stijene u pješčenjaku, koje se lako razaraju; 

v. unstable. (2) Termin za označavanje protobitumena 

koji predstavlja lako razgradljive biljne i životinjske 

produkte (na primjer, mast, naftu ili protein) u tresetu 

i sapropelu. (3) Koji se lako mijenja, na primjer pod 

utjecajem topline, oksidacije ili drugih procesa. 

laboratory capillary pressure curves – krivulje laboratorijskog 

kapilarnog tlaka. Krivulje laboratorijskih 

mjerenja kapilarnog tlaka na uzorcima jezgara stijena 

radi određivanja ovisnosti početnog zasićenja 

ležišta vodom o visini ležišta iznad kontakta ugljikvodik-voda. 

Podaci kapilarnog tlaka se, zajedno 

s podacima o dubini, permeabilnosti i poroznosti, 

rabe za računanje početnog zasićenja ležišta vodom 

u procjenama rezervi nafte i plina; v. capillary-pressure 

measurement. 

laboratory combustion tube – cijev za izgaranje, v. 

combustion tube. 

laboratory core fl ooding – istiskivanje nafte iz jezgre, 

v. corefl ood. 

laboratory measurements of capillary pressure 

– laboratorijska mjerenja kapilarnog tlaka, v. capillarypressure 

measurement. 

labyrinthodont – (1) labirintodontan. Termin za označavanje 

konusnih zuba s duboko boranim vanjskim 

slojem cakline (outer layer of enamel) što daje izgled 

labirinta u poprečnom presjeku. Takve zube imaju 

krosopterigije (ribe resoperke, crossopterygians) i 

amfi bije (vodozemci) labirintodonti (labyrinthodonts). 

(2) labirintodont, v. labyrinthodonts. 

labyrinthodont amphibians – labirintodonti, v. labyrinthodonts. 

Ll 

labyrinthodonts (Labyrinthodonta) – labirintodonti. 

Podrazred izumrlih amfi bija (vodozemaca, amphibians) 

koji potječu od krosopterigija (riba resoperki, 

crossopterygians) i preci su reptila (gmazova, reptiles). 

Karakterizirani su zubima sa složenom labirintnom 

boranom caklinom (labyrinthine infolding of enamel) 

i sastavljenim centrumima kralješnice (vertebral centra). 

Stratigrafska rasprostranjenost: donja kredagornji 

trijas. Sinonim: labyrinthodont amphibians. 

laccolite – lakolit, v. laccolith. 

laccolith – lakolit. Konkordantna magmatska intruzija 

(intruzivno tijelo, intruziv, concordant igneous intrusion) 

s poznatom ili pretpostavljenom ravnom osnovicom 

i postuliranim kanalom za napajanje nalik 

dajku ispod (kako se obično misli) točke maksimalne 

debljine. Lakoliti su obično plankonveksnog oblika, 

a u tlocrtu su njihovi obrisi približno kružni. Pokrovni 

slojevi sedimenata su usvođeni, a u nekim slučajevima 

se formiraju planine. Promjer lakolita nije veći 

od 8 kilometara (5 milja), a debljina im se mijenja od 

nekoliko metara (stopa) do stotinjak metara (nekoliko 

stotina stopa). Obično su fi nozrnasti, ali mogu 

biti i srednjozrnasti i grubozrnasti (ovisno o njihovoj 

veličini). Sinonim: laccolite. 

LACT unit – sustav automatiziranog mjerenjea i otpreme 

nafte, v. lease automatic-custody transfer unit. 

lacullan – antrakonit, v. anthraconite. 

lacuna – stratigrafska praznina (prekid). Kronostratigrafska 

jedinica koja odgovara praznini (gap) u 

stratigrafskom nizu, osobito nedostajući interval pri 

neskladnom uslojavanju (unconformity) koji čini interpretiranu 

prostorno-vremensku vrijednost, kako 

hijata (perioda bez sedimentacije, hiatus), tako i degradacijske 

praznine (perioda erozije, degradation 

vacuity). 

lacustral – lakustrički, jezerski, v. lacustrine. 

lacustrian – lakustrički, jezerski, v. lacustrine. 

lacustrine – lakustrički, jezerski. (1) Koji se odnosi na 

jezero, nastao jezerskom djelatnošću ili se formirao 

u jezeru, na primjer lakustrički (jezerski) pijesci (lacustrine 

sands) istaloženi na dnu jezera ili lakustrička

lacustrine deposits 457 

lake basin 

(jezerska) terasa (lacustrine terrace) formirana duž 

granice jezera. (2) Koji raste u jezeru ili ga naseljava, 

na primjer, lakustrička (jezerska) fauna (lacustrine 

fauna). (3) Termin koji označava područje karakterizirano 

jezerima, na primjer, lakustrička (jezerska) 

pustinja (lacustrine desert) s ostacima brojnih pleistocenskih 

jezera koja su danas isušena. Sinonimi: 

lacustral, lacustrian; v. limnic. 

lacustrine deposits – lakustrički (jezerski) sedimenti. 

Sedimenti nastali u lakustričkim (jezerskim) sredinama 

sedimentacije. Jezera postoje u vrlo različitim 

geološkim sredinama i često su vrlo važna u ranoj 

fazi stvaranja riftova pri formiranju bazena na kontinentalnoj 

kori. Veliki dio lakustričkih sedimenata 

zasićenih ugljikovodicima je vezan s vrlo velikim 

tercijarnim jezerima (na primjer, u zapadnom dijelu 

SAD, Indoneziji, Kini). Te naslage su karakterizirane 

siliciklastičnim i karbonantnim sedimentima i 

sedimentima bogatim organskom tvari koji su se 

općenito taložili pri uvjetima niske energije, često 

suspenzijskim taloženjem. Drugi procesi uključuju 

turbiditne tokove u unutrašnjosti jezera i preradu 

taloga valovima i strujama duž rubova jezera. Lakustričke 

stijene su općenito prije matične stijene za 

ugljikovodike pronađene u aluvijalnim lepezama te 

fl uvijalnim, eolskim i deltnim stijenama nego ležišta. 

Međutim, pješčenjački prudovi, žalovi (plaže), turbiditi 

i lepezne delte vezani uz rubove jezera mogu biti 

ležišta sa sedimentima otvorenog jezera. 

Ladinian, Ladinian stage – ladinik. Stratigrafski kat 

gornjeg dijela srednjeg trijasa (upper Middle Triassic) 

u Europi – iznad anizika (Anisian), a ispod karnika 

(Carnian). Obuhvaća vremenski raspon od prije 240 

do 230 milijuna godina. 

lag – (1) rezidualni šljunak, v. lag gravel. (2) vrijeme između 

rasdpadanja i sedimentacije, v. sedimentary lag. 

lag fault – zaostajući rasjed, rasjed s diferencijalnim 

kretanjem, tektonski prekid. Reverzni rasjed s blagim 

nagibom (overthrust) u kojem se navučene stijene 

(stijene u njegovom navučenom krilu, thrusted rocks) 

diferencijalno kreću (pomiču) tako da gornji dio geološkog 

presjeka zaostaje u svom kretanju (ostaje 

straga); zamjena gornjeg krila (upper limb) prebačene 

antiklinale (overturned anticline) rasjedom bore 

(fold fault). Sinonim: tectonic gap. 

lag gravel – rezidualni šljunak. (1) Rezidualna akumulacija 

(nakupina) krupnih fragmenata (odlomaka) tvrde 

stijene koji su ostali na površini nakon što su vjetrovi 

otpuhali fi niji materijal. Sinonimi: lag, lag deposit. (2) 

Grubozrnasti materijal koji je bio valjan ili vučen po 

dnu rijeke manjom brzinom nego fi niji materijal ili 

koji je zaostao iza fi nijeg materijala izlučenog i otplavljenog 

strujama. Sinonimi: lag, lag deposit. 

lagoon – laguna. (1) U geologiji – (a) Plitki prostor s 

morskom vodom, kao što su tjesnac (sound), kanal 

(channel), zaljev (bay) ili slano jezero (saltwater lake), 

smješteni blizu mora ili s njim komuniciraju i od njega 

su djelomično ili potpuno odvojen niskim, uskim, 

izduženim pojasom kopna, na primjer grebenom 

(reef), barijernim otokom (barrier island), pješčanim 

prudom (sandbank) ili naplavljenim jezikom (spit), 

osobito prostor između koraljnog grebena i kopna. 

Laguna se često prostire gotovo paralelno s obalom 

i pod malim je utjecajem plima. (b) Plitki slatkovodni 

bazen (shallow freshwater pond) ili jezero (lake) koji 

se nalaze blizu većeg jezera ili rijeke ili s njima komuniciraju; 

prostor sa slatkom vodom odsiječen od jezera 

barijerom, na primjer, u depresiji iza obalne dine 

(shore dune); zajaženo jezero (barrier lake). (c) Plitko 

vodeno tijelo koje je zatvoreno ili gotovo zatvoreno 

atolom. (d) Termin široke primjene za označavanje 

drugih obalnih formi, kao što su estuari, močvare 

i također plitki bazen ili jezero koji komuniciraju s 

morem. Sinonimi: laguna, lagune. (2) U geografi ji 

– zatvorena depresija na visokom travnatom platou 

u planinskom području na zapadu SAD. (3) U hidrologiji 

– (a) bazen vrućeg izvora, također vodeni bazen 

formiran vrućim izvorom u takvom bazenu. (b) 

Nepresušivi vrlo slani vodeni bazen blizu granice s 

jezerom s alkalnom vodom (na primjer, u blizini jezera 

Magadi na jugu Kenije). (4) Svaki plitki umjetni bazen, 

i također drugo iskopano udubljenje ispunjeno 

vodom, za pročišćavanje otpadnih voda djelovanjem 

sunca, zraka i bakterija i odlaganje stajskog gnoja. 

lagoonal – lagunski. Koji se odnosi na lagunu (v. lagoon), 

osobito lagunska sedimentacija (lagoonal deposition). 

lagoon cycle – lagunski ciklus. Niz zbivanja i vremenski 

interval koji su nužni za ispunjavanje lagune sedimentima, 

nakon čega slijedi moguća erozija djelovanjem 

valova i ponovno ispunjavanje sedimentima. 

lagoon phase – lagunska faza. Slojevi (naslage) ili 

stratigrafski facijesi formirani akumuliranjem sedimenata 

(sedimentacijom) u plitkom priobalnom 

vodenom tijelu koje je odvojeno od mora barijernim 

grebenom. 

lagoon shelf – lagunski šelf. Dio grebena (rifa, reef) koji 

obrubljuje lagunsku stranu grebenskog otoka (reef 

island). Pješčani (pijeskom prekriveni) šelf, s nagibom 

prema laguni, koji se obično formira na mjestima 

gdje klastična sedimentacija primjetno prevladava 

nad rastom grebena. 

lag time, lagtime – vrijeme kašnjenja (vrijeme cirkulacije) 

uzorka probušene stijene. U procesu bušenja – vrijeme 

koje je potrebno uzorku (krhotini) probušene 

stijene da, nošen uzlaznom strujom isplake u kanalu 

bušotine, stigne na površinu gdje se uzima za analize, 

odnosno razlika vremena kada je dlijeto izbušilo 

stijenu i vremena kada je krhotina izbušene stijene 

stigla na površinu. Vremenska razlika ovisi o volumenu 

kanala bušotine i kapacitetu isplačne pumpe i 

može se izračunati prema tim parametrima. Također 

se može odrediti dodavanjem kalcij-karbida isplaci 

(reagira s vodom u isplaci i nastaje acetilen koji se 

lako detektira kromatografom). Sinonimi: bottomsup 

circulation time, circulation time. 

laguna, lagune – laguna, v. lagoon, 1. 

lahar – lahar, blatni potok. U vulkanologiji – muljni tok 

(v. mudfl ow, 1) na padini vulkana koji se sastoji uglavnom 

od klastičnog vulkanskog materijala (volcaniclastic 

material). Fragmenti koje prenose lahari su 

piroklasti (piroklastični materijal, pyroclasts), blokovi 

primarnih potoka lave (lava fl ow) i epiklastični materijal 

(epiclastic material). Sinonim: mudfl ow. 

lake asphalt – jezerski (trinidadski jezerski) asfalt. Mekani 

asfalt bogat bitumenom iz asfaltnog jezera (pitch 

lake) na otoku Trinidad. Sinonim: lake pitch; v. land 

asphalt. 

lake basin – jezerski bazen. Depresija na površini Zemlje 

koja je danas ispunjena ili je ranije bila ispunje

lake delta 458 

land drilling rig 

na jezerom i s obalnom linijom koja se konfi guracijom 

podudara s obalnom linijom jezera. 

lake delta – jezerska delta. Delta, obično oblika luka i 

sa strmim čelom, koju formira rijeka u slatkovodnom 

jezeru. 

lake deposit – jezerski sediment. Sediment koji skladno 

zaliježe na dnu jezera. Obično se sastoji od grubog 

(grubozrnastog) materijala blizu obale i katkada 

brzo prelazi u glinu i vapnenac u dubljoj vodi. Većina 

jezerskih sedimenata je fl uvijalnog (riječnog) 

ili glacijalnog (ledenjačkog) podrijetla i pomiješana 

sa slatkom vodom ili s terestričkom (nadzemnom) 

organskom tvari (organskim ostacima). Mogu biti 

karakterizirani jasno izraženom slojevitošću, kao u 

vrpčastim (trakastim) glinama (varved clays). 

lake peat – sedimentni treset, v. sedimentary peat. 

lake pitch – jezerski asfalt, v. lake asphalt. 

lake plain – jezerska ravnica. (1) Gotovo horizontalna 

površina koja čini dno isušenog jezera i prekrivena je 

dobro sortiranim sedimentima odloženim rijekama 

koje utječu. (2) Ravna nizina ili dno nekadašnjeg jezera 

koji obrubljuju postojeće jezero; v. lake terrace. 

lake terrace – jezerska terasa. Uski šelf, djelomično 

urezan i djelomično naplavljen, koji se formirao duž 

obale jezera ispred ureza ili linije niskih litica (klifova) 

i kasnije ogolio nakon pada nivoa vode; v. lake plain. 

lamellar fl ow – lamelarno strujanje. Strujanje tekućine 

u kojem slojevi klize jedan preko drugog; v. laminar 

fl o w. 

lamellar pyrites – trakasta pakovina, markazit, v. marcasite. 

lamellibranchs – školjkaši, lamelibranhije, pelecipodi, v. 

pelecypods. 

lamina – lamina, fi ni proslojak. U sedimentologiji – najtanji 

prepoznatljivi sloj prvobitne sedimentacije 

(original deposition) u sedimentu (sediment) ili sedimentnoj 

stijeni (sedimentary rock) koji se od drugih 

slojeva razlikuje po boji, sastavu i veličini čestica, 

osobito tanki sedimentni sloj (sedimentary layer) čija 

je debljina manja od 1 centimetra (obično od o,o5 

do 1,oo milimetar). Lamina može biti paralelna s 

glavnim smjerom stratifi kacije (slojevitosti, general 

stratifi cation) ili pod kutom na njega. Nekoliko lamina 

može formirati sloj (v. bed, stratum). Sinonimi: 

lamination, straticule. 

laminar – laminiran, lisnat. Koji se sastoji od lamina (listića, 

tankih pločica) ili je od njih građen ili na njih 

nalikuje, na primjer, laminirana struktura (laminar 

structure) formirana izmjenjivanjem tankih sedimentnih 

slojeva (sedimentary layers) različitog sastava; v. 

lamina. 

laminar fl ow – laminarno (slojevito) strujanje. Strujanje 

fl uida u paralelnim slojevima. U tom tipu strujanja 

nema miješanja unutar fl uida, a smjer gibanja se ne 

mijenja s vremenom ni u jednoj točki protjecanja, 

tj. ostaje konstantan u svakoj točki protjecanja, za 

razliku od turbulentnog strujanja, kod kojeg smjer 

strujanja ovisi o vremenu. Strujanje fl uida kroz propusne 

stijene, na primjer, strujanje podzemne vode, 

jest laminarno. Sinonimi: sheet fl ow, streamline fl ow, 

viscous fl ow. 

laminate – laminiran. Koji se sastoji od lamina ili sadrži 

lamine (laminae). Sinonim: laminated (v.). 

laminated – laminiran, lisnat, listast. (1) U petrologiji 

– (a) Termin za označavanje teksture lave koju uvje- 

tuje laminacija (razlijevanje komponenata lave paralelno 

s ispod zaliježućim stijenama, lamination) i 

također za označavanje stijene s takvom teksturom. 

(b) Termin za označavanje teksture metamorfne stijene 

(metamorphic rock) koja je karakterizirana tankim 

slojevima ili lećicama (obično debljine manje 

od 2,5 mm) povezanim s modalnim varijacijama, na 

primjer, olivin i ortopiroksen u peridotitu. Termin također 

označava stijenu s takvom teksturom. (2) Kod 

sedimentnih struktura – (a) Termin za označavanje 

stijene (na primjer, šejla) koja se sastoji od lamina 

(tankih slojeva) ili se može cijepati u tanke slojeve. 

Sinonim: laminate. (b) Termin za označavanje tvari 

koje pokazuju laminaciju (lisnatost, lamination), na 

primjer, laminirana glina (laminated clay) formirana 

u jezeru. (c) Termin kojim se označava struktura svojstvena 

laminiranoj (lisnatoj) stijeni (laminated rock). 

lamination – (1) laminacija. U sedimentologiji – (a) 

Formiranje lamine (fi nog proslojka) ili lamina (fi nih 

proslojaka). (b) Laminirano (lisnato) stanje, osobito 

najfi nija stratifi kacija ili slojevitost koja je tipično 

izražena u šejlovima ili fi nozrnastim pješčenjacima. 

(c) Laminirana (lisnata) struktura. (2) laminacija, raslojavanje. 

Razlijevanje komponenata lave paralelno 

s ispod zaliježućim stijenama. (3) lamina, v. lamina. 

lamprophyre – lamprofi r. Stijena iz grupe lamprofi ra (v. 

lamprophyres), na primjer, mineta (minette), vogezit 

(vogesite), kersantit (kersantite), spesartit (spessartite), 

kamptonit (camptonite), alnoit (alnoite) i druge. 

lamprophyres – lamprofi ri. Grupa tamnoobojenih porfi 

rnih hipabisalnih eruptivnih (magmatskih) stijena 

(porphyritic hypabyssal igneous rocks) koje su karakterizirane 

panidiomorfnom teksturom, visokim sadržajem 

mafi tskih minerala (osobito biotita, rogovače i 

piroksena), koji formiraju fenokristale, i fi nozrnastom 

osnovnom masom s istim mafi tskim mineralima 

pored glinenaca (feldšpata) i/ili feldšpatoida. Većina 

lamprofi ra je podvrgnuta jakoj alteraciji i obično 

asociraju s karbonatitima. 

lamprophyric – lamprofi rni. Termin koji se odnosi na 

holokristalno-porfi rnu teksturu (holocrystalline-porphyritic 

texture) svojstvenu lamprofi rima (v. lamprophyres) 

u kojima su fenokristali (phenocrysts) mafi tskih 

minerala uklopljeni u fi nozrnastu kristalnu osnovnu 

masu (fi ne-grained crystalline groundmass). 

lamp shells, lampshells – brahiopodi, ramenonošci, v. 

brachiopods. 

land asphalt – kopneni (trinidadski kopneni) asfalt. Tvrdi 

trinidadski asfalt niske kvalitete koji sadrži manje 

bitumena i više mineralnih primjesa nego trinidadski 

jezerski asfalt (v. lake asphalt). Sreće se na područjima 

izvan asfaltnog jezera (pitch lake) na otoku Trinidad 

i dijeli se na nekoliko varijeteta, ovisno o dubini 

na kojoj se nalazi. Sinonim: land pitch. 

land casing – ugraditi (postaviti) zaštitnu kolonu (kolonu 

zaštitnih cijevi), zacijeviti bušotinu, v. set casing. 

land drilling rig – kopneno bušaće postrojenje (garnitura). 

Postrojenje (garnitura) za bušenje na kopnu. Sastoji 

se od sustava ili sklopova koji se mogu grupirati 

u pet cjelina: (a) pogonski sustav (pogon dizelskim ili 

dizelsko-električnim motorima; pogonski prijenosi 

remenjem, lancima i vratilima na mehaničkim bušaćim 

postrojenjima ili istosmjernom strujom na električnim 

postrojenjima) – služi za pokretanje vrtaćeg 

stola (rotora) i isplačne pumpe za vrijeme bušenja i

Landenian 459 

Laramide orogeny 

bušaće dizalice za vrijeme rukovanja cijevima (spuštanja 

u bušotinu i izvlačenja); (b) rotacijski sustav 

(vrtaći stol ili rotor, sklop za bušenje – radna šipka, 

bušaće šipke i dlijeto); (c) sustav za dizanje (bušaća 

dizalica, nepokretni i pokretni koloturnik; (d) cirkulacijski 

isplačni sustav (isplačne pumpe i bazeni), i 

(e) kontrolno-mjerni sustav (protuerupcijski uređaj 

ili preventer, isplačni cjevovod za gušenje bušotine, 

isplačni vod sapničkog manifolda, plinovod baklje). 

Sinonim: land rig. 

Landenian – landen. Stratigrafski kat gornjeg paleocena 

(Upper Paleocene) u Europi – iznad monta (Montian), 

a ispod ipra (Ypresian) eocena. Uključuje potkatove 

tanet (Thanetian) i sparnak (Sparnacian). 

landfi ll gas – deponijski plin. Metan koji nastaje na odlagalištima 

otpada mikrobiološkim razlaganjem organskih 

komponenata kućnog i gradskog otpada i 

smeća. Sinonim: methane waste gas. 

landing casing – posjedanje zaštitne kolone (kolone zaštitnih 

cijevi). Spuštanje zaštitne kolone u bušotinu 

do dubine na kojoj je promjer njena kanala smanjen 

i gdje se kolona oslanja na izbočinu stijene. 

landing collar – postavni (dosjedni) kolčak. U operaciji 

cementacije bušotina – kratka sekcija čelične cijevi 

koja spaja dvije zaštitne cijevi. Obično se nalazi za 

jednu zaštitnu cijev iznad kolčaka zaštitne cijevi s 

protupovratnim ventilom (fl oat collar) ili za dvije ili 

više zaštitnih cijevi iznad pete zaštitne kolone s protupovratnim 

ventilom (fl oat shoe, casing shoe), a služi 

za hvatanje i posjedanje cementacijskog čepa (wiper 

plug) i sprječavanje njegova gibanja prema gore u 

slučaju otkazivanja ventila i također osigurava prostor 

za cementnu kašu zagađenu isplakom. 

landing depth – dubina spuštanja kolone cijevi. Izmjerena 

dubina bušotine do koje je spuštena (ugrađena) 

kolona cijevi, na primjer, zaštitna kolona (casing). 

landing depth of casing – dubina spuštanja (ugradnje) 

zaštitne kolone (kolone zaštitnih cijev), v. casing 

point, 2. 

landing joint – postavna zaštitna cijev. Kratka zaštitna 

cijev koja se rabi za spuštanje (ugradnju) zaštitne kolone 

(kolone zaštitnih cijevi, casing) i zadnja je cijev 

zaštitne kolone (casing string). Nakon što se cement 

stvrdnuo, postavna cijev se odvrne i na zaštitnu kolonu 

se navrne glava (bradenhead). 

landing nipple – postavna (dosjedna) nazuvica. (1) Naprava 

u eksploatacijskoj zaštitnoj koloni (production 

casing string) koja služi za prihvat (sjedanje) čepova 

(plugs) ili ventila (valves) (2) Kratka cijevna nazuvica 

(tubular nipple) s navojem koja je dio kolone uzlaznih 

cijevi (tubing string) i primjenjuje se za posjedanje 

kolone na zadanoj dubini bušotine. 

landman – zemljišni agent za koncesije. Osoba, zaposlenik 

naftne kompanije, čiji je posao osigurati 

koncesije svom poduzeću, čija je primarna dužnost 

rukovoditi odnosima svoje naftne kompanije s njezinim 

vlasnicima zemljišta što uključuju osiguravanje 

naftnih i plinskih koncesija (pregovaranje s vlasnicima 

zemljišta za dobivanje dozvola za istraživanje), 

dopune koncesija i druge sporazume (ugovore). Sinonimi: 

lease hound, leaseman, petroleum agent. 

land pitch – kopneni asfalt, v. land asphalt. 

land rig – kopneno bušaće postrojenje (garnitura), v. 

land drilling rig. 

landslide – (1) klizanje zemlje (tla). Opći termin koji 

obuhvaća mnoge varijetete kretanja (gibanja) masa 

formi reljefa i također procese koji uključuju premještanje 

masa zemljanog i stijenskog materijala niz kosinu 

(padinu) pod utjecajem gravitacije. Materijal se 

obično (ali ne uvijek) kreće duž relativno ograničene 

zone ili površine smicanja (posmične površine, surface 

of shear). Velika raznovrsnost uvjeta zalijeganja 

klizajućih masa, njihove strukture i svojstava određuje 

različiti otpor smicanju (resistance to shear) i također 

znatno utječe na morfologiju klizanja, brzine, 

oblike i razmjere kretanja. Klizanju obično prethodi, 

prati ga ili slijedi iza njega (završava ga) primjetno 

puzanje (creep) duž površine klizanja i/ili unutar 

klizajuće mase. Nazivi pojedinih tipova klizanja su 

obično određeni formama reljefa i procesima koji su 

izazvali klizanje, na primjer, kameni odron (usov) ili 

sipar (rockfall), translatorno klizanje (translational slide), 

klizanje blokova (block glide), lavina (avalanche), 

blatni potoci (bujice, mudfl ow), klizanje tečenja (liquefaction 

slide) i podmorsko klizanje (slamp, slump). 

Sinonimi: landslide, landslip, slide. (2) urušavanje (urušenje) 

stijenke bušotine. U procesu bušenja – iznenadno 

rušenje (collapse) rastresitog detritusa stijene sa 

stijenke bušotine u njen kanal (wellbore). Najčešće se 

pojavljuje kada nakon prekida cirkulacije isplake. 

landslide (land-slide) breccia – breča klizanja, slampna 

breča. Breča s krupnim fragmentima (krupnoklastična 

breča) koja je potpuno formirana djelovanjem 

gravitacijskih sila, na primjer, kamenim odronima 

(siparima, rockfall) ili klizanjem stijena (rockslide). 

landslide shear surface – ploha klizanja, v. slip surface. 

landsliding – klizanje zemlje (tla), v. landslide. 

landslip – klizanje zemlje (tla), v. landslide. 

land subsidence spuštanje (slijeganje, tonjenje) Zemljine 

kore, v. subsidence. 

Langhian – lang, langh. Stratigrafski kat srednjeg miocena 

(Middle Miocene) u Europi – iznad burdigala 

(Burdigalian), a ispod seravala (Serravallian). Obuhvaća 

vremenski raspon od prije 17 do 15,4 milijuna 

godina. 

lapilli – lapili. Piroklastici (piroklastični fragmenti ili odlomci, 

pyroclastics) izbačeni vulkanom pri erupciji. 

Veličina lapila je različito defi nirana u granicama od 

2 mm do 64 mm. Fragmenti u trenutku padanja na 

zemlju mogu biti stvrdnuti ili još uvijek viskozni (iako 

neke klasifi kacije lapila pod tim terminom razumijevaju 

samo stvrdnute) tako da lapili nemaju karakterističan 

oblik. 

lap-out map – karta prekrivanja. Geološka karta koja 

prikazuje prostornu distribuciju formacija koje neposredno 

zaliježu iznad nesklada, odnosno prekrivaju 

nesklad (unconformity). Sinonim: worm’s eye map (v.). 

lap point – točka namotaja bušaćeg užeta, v. drilling 

cable. 

Laramian orogeny – laramijska orogeneza, v. Laramide 

orogeny. 

Laramic orogeny – laramijska orogeneza, v. Laramide 

orogeny. 

Laramide orogeny – laramijska orogeneza. Vrijeme deformacije 

koja je tipična za istočni dio Stjenjaka (Rocky 

Mountains) u SAD. Zbivala se u nekoliko faza od 

kasne krede do konca paleocena. Intruzivi i prateća 

rudna ležišta, koja su nastala (formirala se) otprilike u 

to vrijeme u planinskim područjima, obično se nazivaju 

Laramidima (Laramide). Među geolozima nema

Laramide revolution 460 

lateral fault 

jedinstvenog mišljenja treba li laramijsku orogenezu 

strogo ograničiti u vremenu i prostoru i razmatrati 

je kao pojedinačni događaj blizu konca krede i kao 

deformacije samo tipičnog područja ili primjenu 

tog termina proširiti na sve orogeneze (orogenetske 

pokrete) od rane krede do eocena ili kasnije i 

na deformacije cijelog pojasa Kordiljera (Cordilleran 

belt) zapadnog dijela Sjeverne Amerike. Najpravilnija 

uporaba je vjerojatno kompromis između ta dva 

ekstremna mišljenja. Sinonimi: Laramian orogeny, 

Laramic orogeny, Laramide revolution, Laramidian 

orogeny. 

Laramide revolution – laramijska orogeneza, v. Laramide 

orogeny. 

Laramidian orogeny – laramijska orogeneza, v. Laramide 

orogeny. 

lardite – masivni talk (milovka), steatit, v. steatite, 1. 

lard stone – masivni talk (milovka), steatit, v. steatite, 1. 

large boulder – veliki (krupni) blok. Blok (v. boulder) 

promjera u rasponu od 1.024 mm do 2.048 mm (40 

do 80 inča); v. medium boulder, small boulder, very 

large boulder. 

large cobble – veliki (krupni) oblutak (oblutica). Geološki 

termin za oblutak (v. cobble) promjera u rasponu od 

128 mm do 256 mm (5 do 10 inča); v. small cobble. 

larger foraminifera – krupne foraminifere (krednjaci). 

Neformalni naziv koji se općenito rabi za označavanje 

takvih foraminifera koje se izučavaju bez pomoći 

mikroskopa; v. smaller foraminifera. 

large-scale map – karta krupnog mjerila. Karta sastavljena 

u takvom mjerilu (u SAD 1:25.000 i većem) da 

se malo područje može prikazati u fi nim detaljima 

i s velikom točnošću; karta čije mjerilo ima mali nazivnik 

(poput 1:10.000); v. intermediate-scale map, 

small-scale map. 

large wave – površinski val. U seizmologiji – zastarjeli 

sinonim termina surface wave (v.). 

last cut – teška frakcija, v. heavy fraction. 

late – kasan. U geologiji – koji je blizu konca ili se zbiva 

blizu svršetka nekog vremenskog odsječka. Kao 

pridjev termin se primjenjuje s nazivima geokronoloških 

jedinica (geologic-time units) – ere (era), 

perioda (period), epohe (epoch) – za upućivanje na 

relativnu vremensku pripadnost i odgovara terminu 

gornji (v. upper) u tom značenju u kojem se on primjenjuje 

s nazivom ekvivalentne kronostratigrafske 

jedinice (time-stratigraphic unit), na primjer, »stijene 

batolita gornje jure (Upper Jurassic) bile su intrudirane 

u kasnoj juri (Late Jurassic)«. U engleskom jeziku 

(terminologiji) početno slovo termina se piše veliko 

pri upućivanju na formalnu podjelu (na primjer, 

Late Devonian), dok termin pisan malim početnim 

slovom upućuje na neformalnu podjelu (na primjer, 

late Miocene). Neformalni naziv se može rabiti za ere 

i epohe te za periode kada nema formalne podjele; 

v. early, middle. 

Late Cambrian – kasni kambrij, v. Cambrian. 

Late Cretaceous – kasna kreda, v. Cretaceous. 

Late Devonian – kasni devon, v. Devonian. 

late diagenesis – kasna dijageneza, epidijageneza, epigeneza. 

Dubinska dijageneza (deep-seated diagenesis), 

koja se zbivala dugo vremena nakon sedimentacije, 

kada je sediment više ili manje zbijen u stanje 

stijene, ali se ipak još nalazi pri tlaku i temperaturi 

koji su bliski uvjetima sedimentacije. Predstavlja 

prijelazni stadij između dijageneze i metamorfoze 

(metamorfi zma). Sinonimi: epidiagenesis, epigenesis, 

metharmosis. 

Late Eocene – kasni eocen, v. Eocene. 

late-glacial – kasnoglacijalan, kasnoledenjački. Koji 

se odnosi na vrijeme skraćivanja zadnje glacijacije 

(oledbe), osobito kasnoglacijalni period (Late Glacial 

period) pleistocenske epohe koji je neposredno prethodio 

predborealnoj fazi (Preboreal phase). 

Late Jurassic – kasna jura, v. Jurassic. 

Late Miocene – kasni miocen, v. Miocene. 

Late Oligocene – kasni oligocen, v. Oligocene. 

Late Ordovician – kasni ordovicij, v. Ordovician. 

Late Paleocene – kasni paleocen, v. Paleocene. 

Late Permian – kasni perm, v. Permian. 

Late Pliocene – kasni pliocen, v. Pliocene. 

lateral – (1) lateralan, poprečan. U stratigrafi ji – termin 

koji označava smjer pružanja sloja izmjeren pod pravim 

kutom na vertikalni smjer. (2) lateralna (lateralna 

karotažna) sonda. U karotaži – tip (danas zastarjele) 

sonde za otporsku karotažu (resistivity logging). Tijekom 

mjerenja konstantna struja prolazi između 

strujne elektrode u kanalu bušotine (elektroda A) 

i udaljene elektrode, a razlika potencijala se mjeri 

između mjernih elektroda (potential electrodes, measuring 

electrodes) u sondi (elektrode M i N) koje se 

obično nalaze ispod strujne elektrode (za razliku od 

recipročne sonde – v. reciprocal sonde). Udaljenost 

između elektroda M i N je mala u usporedbi s razmakom 

elektroda sonde (spacing) koji je jednak udaljenosti 

između strujne elektrode A i središnje točke 

između elektroda M i N i obično iznosi 4,8 do 6,6 metara 

(16 do 22 stope). Mala (kratka) inverzna sonda 

(short lateral) katkada ima razmak elektroda od 1,8 

do 2,7 metara (6 do 9 stopa). 

lateral accretion – lateralni (bočni) prirast sedimenta. U 

geologiji – lateralna (bočna) sedimentacija (taloženje 

na stranu) ili horizontalna sedimentacija (taloženje 

po horizontali), na primjer, podlokavanje vanjske 

obale riječnog meandra (stream meander) i prirašćivanje 

njegove unutarnje obale do nivoa vode sedimentacijom 

materijala koji je ondje transportiran 

valjanjem ili vučenjem po dnu; v. vertical accretion. 

lateral bore – bočni kanal bušotine, v. lateral wellbore. 

lateral consequent stream – sekundarna konsekventna 

(supkonsekventna) rijeka, v. secondary consequent 

stream, 2. 

lateral coring – uzimanje bočne jezgre, bočno jezgrovanje, 

v. sidewall coring. 

lateral corrasion – lateralna (bočna) korazija. Korazija 

obala rijeke; v. vertical corrasion. 

lateral erosion – lateralna (bočna) erozija. U geologiji 

– erozija (spiranje) obala meandrirajućom rijekom 

(meandering stream) rezultat čega je bočno izravnavanje 

(lateral planation). 

lateral fault – lateralni rasjed, rasjed s pomakom po 

pružanju. Rasjed duž kojeg dolazi samo do horizontalnog 

(lateralnog) pomaka (pomicanja) stijena 

(slojeva), odnosno do pomicanja po pružanju (streak 

separation). Kretanje kod takvih rasjeda se opisuje 

gledanjem direktno poprijeko rasjeda i otkrivanjem 

kojim smjerom se pomicao blok stijena na suprotnoj 

strani – ako se blok pomaknuo ulijevo, rasjed se naziva 

lijevim (v. left-lateral fault), a ako je pomicanje 

bloka stijena bilo udesno, rasjed se naziva desnim

lateral line 461 

law of crosscutting relationships 

(v. right-lateral fault). Sinonimi: strike-separation fault, 

strike-shift fault, strike-slip fault; v. dip-separation 

fault. 

lateral line – bočni cjevovod. Cjevovod malog promjera 

koji ulazi u glavni cjevovod (trunk line). Bočni cjevovodi 

se polažu kao dio sabirnog ili distribucijskog 

sustava. Na naftnim poljima bočni cjevovodi transportiraju 

naftu ili plin od polja/koncesije ili rezervoarskog 

parka do pomoćne pumpne (busterske) 

stanice i glavnog cjevovoda. 

lateral log – bočna karotaža, v. Laterolog. 

lateral logging – bočna karotaža, v. Laterolog. 

lateral migration – lateralna (bočna) migracija. Gibanje 

nafte ili plina kroz propusne zone paralelno sa stratifi 

kacijom. 

lateral moraine – bočna (postrana) morena. (1) Niska 

morena u obliku hrpta (ridgelike moraine) koja se 

istaložila na bočnom rubu planinskog ledenjaka 

(mountain glacier) ili blizu njega. Građena je (sastavljena) 

pretežito od fragmenata stijena koji su otkinuti 

od zidova doline glacijalnom abrazijom i kidanjem 

ili su pali na led s okružujućih padina. Sinonimi: side 

moraine, valley-side moraine. (2) Čeona morena (end 

moraine) istaložena (formirana) duž bočnog ruba 

glacijalnog režnja (jezika, glacial lobe) koji zauzima 

dolinu. Sinonimi: side moraine, valley-side moraine; v. 

fl anking moraine. 

lateral piping – sabirni plinovodi. Sustav sabirnih cjevovoda 

(gathering pipeline system) malog promjera 

za plinske bušotine (gas wells). 

lateral planation – lateralna (bočna) planacija (izravnavanje, 

poravnavanje). Redukcija (snižavanje) kopna u 

području između rijeka do ravnice ili gotovo ravne 

(plosnate) površine djelovanjem bočne erozije (v. lateral 

erosion) meandrirajuće rijeke; stvaranje i razvoj 

rijekom njene poplavne ravnice (fl ood plain). 

lateral search – profi liranje, v. profi ling. 

lateral valley – longitudinalna dolina, v. longitudinal 

valley, 2. 

lateral variation – lateralna promjena. Facijesne promjene 

svojstava sedimenata (sedimentacijskih 

karakteristika, sedimentary characteristics) unutar 

formacije u horizontalnom smjeru. Lateralne varijacije 

su osobito važne u naftnoj geologiji kada su 

promjeni podvrgnuti poroznost i permeabilnost kao, 

na primjer, pri facijesnoj promjeni (facies change) ili 

prijelazu pješčenjaka (sandstone) u siltit (prahovnjak, 

siltstone) ili šejl (shale – shale-out). 

lateral wellbore – bočni kanal bušotine. Kosi ili horizontalni 

dio kanala horizontalne ili višekanalne bušotine 

(horizontal well, multilateral well). Sinonim: lateral 

bore; v. main bore. 

later arrival – kasniji nailazak. U seizmici – nailazak vala 

na seizmogramu koji slijedi iza prvog nailaska. To 

može biti nailazak refl ektiranog (odbijenog), refraktiranog 

(prelomljenog) ili kombiniranog vala. 

Laterolog, laterolog – (1) laterolog, bočna karotaža. 

Bočna električna karotaža (elektrokarotaža) s fokusiranjem 

struje. Izvodi se sondom s fokusirajućim 

elektrodama koje osiguravaju tečenje struje u smjeru 

koji je blizak okomitom na os karotažne sonde. 

Predviđena je za mjerenje prave električne otpornosti 

(specifi čnog električnog otpora, true resistivity) u 

bušotinama ispunjenim isplakom visoke vodljivosti 

budući da taj tip karotaže zahtijeva direktan električ- 

ni kontakt s formacijom što se obično osigurava vodljivom 

isplakom. Promjer kanala bušotine i debljina 

formacije malo utječu na mjerenja laterologom, pa se 

izmjerena otpornost može prihvatiti kao prava (međutim, 

pri određenim uvjetima ti parametri mogu 

utjecati). Relativno plitki prodor isplačnog fi ltrata u 

formaciju neće utjecati na izmjerenu otpornost, ali 

s povećanjem dubine prodora prividna otpornost 

(apparent resistivity) mora se korigirati. Laterolog je 

trgovački naziv za karotažu s fokusiranjem struje (focused-current 

log, focused log), a primjenjuje se još i 

naziv karotaža s fokusirajućim elektrodama (guard 

log, guarded electrode log). Sinonimi: lateral log, lateral 

logging, laterolog survey. (2) laterolog, dijagram 

bočne karotaže, v. laterolog, 1. (3) instrument za bočnu 

karotažu, laterolog, v. laterolog, 1. 

laterolog survey – bočna karotaža, laterolog, v. laterolog. 

Late Silurian – kasni silur, v. Silurian. 

Late Triassic – kasni trijas,v. Triassic. 

lattice – kristalna rešetka, v. crystal lattice. 

Lattorfi an, Lattorfi an stage – latorf, lattorf. Stratigrafski 

kat donjeg oligocena (Lower Oligocene) u Europi 

– iznad priabona (Priabonian), a ispod rupela (Rupelian). 

launching trap – zamka za puštanje čistača u cjevovod. 

Petlja cjevovoda, koja može biti izolirana od glavnog 

cjevovoda, za ubacivanje čistača u cjevovod bez 

obustavljanja protjecanja fl uida. Opremljena je ulaznim 

i izlaznim zapornim ventilima koji omogućuju 

ubacivanje čistača u cjevovod i njegov prihvat. 

lava – lava. Opći termin za rastaljenu magmu koja se 

izlila na površinu i također za stijenu koje je nastala 

njenim skrućivanjem. 

lava breccia – breča lave. (1) Autoklastična breča (autoclastic 

breccia) koja je nastala drobljenjem tijekom 

kretanja gornje i donje kore potoka lave. (2) vulkanska 

breča, v. volcanic breccia. 

lava fl ow – tok lave. Rastaljena lava koja se izlila na površinu 

iz kratera (vent) ili pukotine (fi ssure). Također 

stijensko tijelo formirano od stvrdnutog toka lave. 

law of additive pressures – zakon o parcijalnim tlakovima, 

Daltonov zakon, v. law of partial pressures 

law of correlation of facies – zakon korelacije facijesa. 

Princip u stratigrafi ji koji se sastoji u tome da unutar 

danog sedimentacijskog ciklusa (sedimentary cycle) 

jednak facijes koji postoji u horizontalnom nizu postoji 

i u vertikalnom presjeku 

law of corresponding states – zakon korespondentnih 

stanja. U kemiji – zakon koji izražava da za dvije tvari, 

kada su bilo koja dva odnosa tlaka, temperature i 

volumena i njihovih kritičnih svojstava jednaka, treći 

odnos mora biti jednak drugim dvama odnosima. 

Svi čisti plinovi imaju jednak faktor kompresibilnosti 

pri jednakim vrijednostima reduciranog (svedenog) 

tlaka i temperature. Zakon se primjenjuje na mnoga 

fi zikalna svojstva plinova i tekućina (na primjer, za 

izračunavanje gustoće plina) i proširen je na smjese 

plinova koji su kemijski bliski. 

law of crosscutting relationships – zakon presijecajućih 

uzajamnih odnosa. Stratigrafski princip na osnovi 

kojeg se može utvrditi relativna starost stijena (relative 

age of rocks) – stijena (osobito eruptivna, igneous 

rock) je mlađa od svake druge stijene koju ona 

presijeca.

law of faunal assemblages 462 

layer structure 

law of faunal assemblages – zakon faunističkih zajednica. 

Opći zakon geologije prema kojem slične zajednice 

fosilnih organizama (faune i fl ore) upućuju na 

sličnu geološku starost stijena u kojima se nalaze. 

law of faunal succession – zakon faunističke sukcesije. 

Opći zakon geologije prema kojem fosilni organizmi 

(fauna i fl ora) slijede jedan za drugim po određenom 

i jasno izraženom redoslijedu – svaka geološka formacija 

razlikuje se po općem obliku života od onog 

u formacijama koje leže iznad i ispod nje; relativna 

starost stijena može se odrediti prema sadržaju fosila 

u njima. 

law of original continuity – zakon prvobitnog kontinuiteta. 

Opći zakon geologije prema kojem se sloj (stratum), 

istaložen iz vode, u vrijeme svog formiranja 

mora prostirati lateralno (horizontalno) u svim smjerovima 

dok se ne stanji do isklinjenja zbog prekida 

sedimentacije ili dok ne dosegne rub prvobitnog 

sedimentacijskog bazena. 

law of original horizontality – zakon prvobitne horizontalnosti. 

Opći zakon geologije prema kojem 

sedimenti, istaloženi iz vode, formiraju slojeve koji 

su horizontalni ili gotovo horizontalni i paralelni ili 

gotovo paralelni s površinom Zemlje. 

law of partial pressures – zakon o parcijalnim tlakovima 

(parcijalnih tlakova), Daltonov zakon. Fizikalni 

zakon koji kazuje da je tlak smjese plinova (ukupan 

tlak koji je proizvela smjesa plinova) jednak zbroju 

parcijalnih tlakova pojedinih plinova u smjesi (zbroju 

tlakova koje je proizvela svaka komponenta plinske 

smjese). Sinonimi: Dalton’s law, Dalton’s law of partial 

pressures, law of additive pressures. 

law of refl ection – zakon refl eksije. Fizikalni zakon u 

skladu s kojim je kut između refl ektirane (odbijene) 

zrake (refl ected ray) i okomice na površinu (ravninu) 

refl eksije jednak kutu između te okomice i upadne 

zrake (incident ray) pod uvjetom da val putuje jednakom 

brzinom kao upadni val (incident wave), odnosno 

kut refl eksije zrake jednak je upadnom kutu za 

jedan te isti tip vala u izotropnoj sredini, a refl ektirana 

i upadna zraka leže u istoj ravnini koja je okomita 

na ravninu refl eksije. Sinonim: refl ection law. 

law of superposition – zakon superpozicije. U geologiji 

– opći zakon, na kojem se bazira ukupna geokronologija, 

prema kojem se u svakoj sekvenciji sedimentnih 

stijena (ili ekstruzivnih eruptivnih stijena), koja 

nije kasnije pretrpjela prevrtanje, najmlađi sloj nalazi 

u krovini (tj. najmlađi sloj je najviši ili najplići), a najstariji 

u podini te sekvencije (tj. najstariji sloj je najniži 

ili najdublji), odnosno stariji slojevi su postupno 

bili prekrivani mlađim slojevima – svaki sloj je mlađi 

od pod njim zalegnutog sloja, a stariji od sloja što je 

zalegnut iznad njega. 

laws of refraction – zakoni (Snellovi zakoni, Snelliusovi 

zakoni) refrakcije (loma). Fizikalni zakoni refrakcije 

(loma, prelamanja) zraka (valova) koji glase: (1) Kada 

svjetlost ili val putuje (prelazi) iz jednog sredstva 

(medija) u drugo, upadna zraka (incident ray), refraktirana 

(prelomljena, lomljena) zraka (refracted ray) i 

okomica na granicu sredstava (površinu između dva 

sredstva) u točki upada zrake leže u istoj ravnini. (2) 

Kada svjetlost ili val putuje (prelazi) iz jednog sredstva 

(medija) u drugo, upadna i refraktirana zraka 

čine kutove s okomicom na granicu sredstava (površinu 

između dva sredstva) čiji sinusi (sinus kuta 

upadne zrake i sinus kuta refrakcije) imaju konstantni 

omjer ili je omjer sinusa kutova jednak omjeru 

indeksa refrakcije (sredstva iz kojeg zraka dolazi i 

sredstva u koje zraka ulazi). Sinonim: Snell laws of 

refraction. 

laydown drilling-and-spacing unit – maksimalna 

površina dreniranja bušotinom s duljom horizontalnom 

stranicom. Maksimalna dopuštena površina 

dreniranja jednom bušotinom na polju (v. proration 

unit) koja je pravokutnog oblika s duljom stranicom 

u smjeru istok-zapad, za razliku od pravokutne maksimalne 

površine dreniranja čija se dulja stranica 

proteže u smjeru sjever-jug (standup drilling-andspacing 

unit). 

lay down drillpipes – demontirati kolonu bušaćih šipki, 

v. laying down drillpipes. 

lay down pipes – demontirati kolonu cijevi, v. laying 

down pipes. 

layer – (1) sloj. U geologiji – opći naziv za svako pločasto 

tijelo sedimentnih, eruptivnih ili metamorfnih 

stijena (ili sedimenata, tla, leda) koje je više ili manje 

jasno ograničeno odozgo i odozdo paralelnim ili 

približno paralelnim plohama. Naziv layer se sinonimno 

rabi s nazivima bed (v.) i stratum (v.). (2) sloj. 

U tehnici i tehnologiji – naziv sloj (layer) rabi se u 

raznim tehničkim područjima, na primjer, apsorbirani 

sloj (absorbed layer), adsorpcijski sloj (adsorption 

layer), granični sloj (boundary layer), vodljivi sloj 

(conducting layer), izolacijski sloj (insulating layer), 

površinski sloj (surface layer) itd. (3) seizmički sloj. 

U seizmologiji – jedna od niza koncentričnih zona 

(pojaseva) koje su ograničene seizmičkim diskontinuitetima. 

Ulaze u klasifi kaciju unutarnje Zemljine 

građe i označavaju se slovima od A do G (A layer, 

B layer itd.). 

layer-cake – koncepcija sukcesivnog slaganja slojeva. 

Termin koji označava geološki koncept o sukcesivnom 

slaganju slojeva od kojih je svaki odvojen od 

drugog sloja neskladom (unconformity) i potpuno 

nezavisan ili strukturno različit od drugih, iznad ili 

ispod zalegnutih slojeva. 

layered intrusion – stratiformna (slojevita) intruzija. 

Intruzivno tijelo (intrusive body) u kojem se nalaze 

slojevi različitog mineraloškog (kemijskog) sastava 

formirani nekim procesom raslojavanja. Sinonim: 

stratiform intrusion. 

layered permafrost – slojevito trajno zamrznuto tlo, 

slojeviti permafrost. Tlo koje se sastoji od trajno zamrznutih 

slojeva koji se izmjenjuju s nezamrznutim 

slojevima u područjima permafrosta (trajno zamrznutog 

tla). 

layering – (1) uslojavanje, slojenje. Pločasta građa (niz) 

ili slaganje u slojeve različitih komponenata (mineraloških, 

teksturnih, strukturnih) eruptivnih (magmatskih), 

metamorfnih ili sedimentnih stijena i također 

formiranje slojeva materijala jednog iznad drugog 

u danoj stijeni. Terminu se danas daje prednost u 

primjeni za metamorfne stijene (u trodimenzijskom 

smislu). (2) slojevitost, v. bedding. 

layer lattice silicate – slojeviti silikat, fi losilikat, v. phyllosilicate. 

layer silicate – slojeviti silikat, fi losilikat, v. phyllosilicate. 

layer structure – slojna (slojevita) struktura. Tip kristalne 

strukture izgrađene izrazitim slojnim elementima 

(layer units), na primjer, struktura tinjaca (liskuna),

laying down drillpipes 463 

leak-off (leakoff ) test 

gline i grafi ta; v. three-layer structure, two-layer structure. 

laying down drillpipes – demontaža kolone bušaćih 

šipki. Operacija izvlačenja bušaćih šipki iz bušotine 

i njihovo odlaganje (slaganje) na policu u bušaćem 

tornju. 

laying down pipes – demontaža kolone cijevi. Operacija 

izvlačenja cijevi (bušaćih šipki ili uzlaznih cijevi) 

iz bušotine i odlaganje (slaganje) na policu bušaćeg 

tornja. 

lay of the land – topografi ja, v. topography, 1. 

leach hole – krška vrtača (ponikva, dolac), v. sinkhole. 

leaching – izluživanje. U geologiji – (1) Separacija, selektivno 

uklanjanje ili otapanje topljivih komponenata 

iz stijena (ili rudnih tijela) prirodnim djelovanjem 

poniruće (perkolacijske) vode. Sinonim: lixivation. 

(2) Uklanjanje u obliku otopine hranjivih ili štetnih 

komponenata (na primjer, mineralnih soli i organske 

tvari) iz gornjeg horizonta tla u donji horizont djelovanjem 

poniruće (perkolacijske) vode prirodnim 

putem (kišnim oborinama) ili umjetnim načinom 

(irigacijom). Sinonim: lixivation. 

leaching well – bušotina za izluživanje. Injekcijska bušotina 

za stvaranje kaverni (šupljina) u slojevima 

soli ili solnim domama za podzemno skladištenje i 

izgradnju podzemnih skladišta ugljikovodika (sirove 

nafte, prirodnog plina, rafi nerijskih produkata, 

ukapljenog naftnog plina). Tipično se oprema s nekoliko 

zaštitnih kolona koje se cementiraju i dvjema 

necementiranim kolonama zaštitnih cijevi koje 

su koncentrično obješene (unutarnjom i vanjskom 

kolonom). Na taj način osigurana su dva prstenasta 

prostora i jedan kanal kolone za cirkulaciju vode za 

izluživanje (injektiranje slatke vode za otapanje soli 

i stvaranje kaverne i uklanjanje odrađene, solju zasićene, 

vode obavlja se istom bušotinom). Ovisno 

o metodi injektiranja i uklanjanja vode, izluživanje 

može biti direktno (v. direct leaching) i indirektno ili 

inverzno (v. reverse leaching). 

lead-alpha age method – alfa-olovna (Larsenova) 

metoda određivanja starosti, alfa-olovno datiranje. U 

geologiji – metoda izračunavanja apsolutne starosti 

(starosti u godinama) putem spektrografskog određivanja 

ukupnog sadržaja olova i aktivnosti alfa-čestica 

u koncentratu cirkona, monacita ili ksenotima 

(aktivnost alfa-čestica odgovara sadržaju urana i 

torija). Točnost te metode određivanja starosti je 

manja u usporedbi s kalijsko-argonskom ili rubidijsko-stroncijskom 

metodom datiranja (potassium-argon 

age method, rubidium-strontium age method), a 

najbolje rezultate daje za ispitivanje stijena mlađih 

od pretkambrijskih. Sinonimi: Larsen method, leadalpha 

dating. 

lead-alpha dating – alfa-olovno datiranje, v. lead-alpha 

age method. 

lead-isotope age – olovno-olovna geološka starost, v. 

lead-lead age. 

lead-lead age – olovno-olovna geološka starost. U geologiji 

– starost (u godinama) izračunata prema omjeru 

(odnosu) izotopa olova-207 i olova-206 (sporedni 

rezultat uransko-torijsko-olovne metode određivanja 

starosti – v. uranium-thorium-lead age method). 

Sinonim: lead-isotope age. 

lead line – priključni naftovod. (1) Priključni cjevovod 

za transport nafte od ušća podvodne bušotine (su- 

bsea well head) do manifolda (manifold) i morske 

platforme (off shore platform). (2) Priključni naftovod 

bušotine do rezervoarskog parka na polju (lease tank 

battery). 

lead pipeline – priključni cjevovod. Cjevovod koji spaja 

bušotinu sa skladišnim rezervoarom. 

lead ratio – omjer (odnos) izotopa olova. Omjer (odnos) 

jednog izotopa olova prema drugom izotopu. 

Omjeri koji se obično sreću su olovo-206/olovo-204, 

olovo-207/olovo-204, olovo-208/olovo-204 i olovo- 

207/olovo-206. 

lead tongs – ključ (kliješta) za odvrtanje bušaćih šipki, v. 

breakout tongs. 

lead-tongs man – rukovalac ključem (kliještima) za odvrtanje. 

Član posade bušaćeg postrojenja (drilling 

crew) koji rukuje kliještima (ključem) za odvrtanje 

cijevi. Sinonim: pipe racker; v. breakout tongs. 

lead-uranium age method – olovno-uranska (uranskoolovna) 

metoda određivanja geološke starosti, v. uranium-lead 

age method. 

lead-uranium ratio – olovno-uranski omjer (odnos). 

Omjer (odnos) olova-206 i urana-238 i/ili olova-207 

i urana-235 koji se formirao kao rezultat radioaktivnog 

raspada (radioactive decay) urana u mineralu. Ti 

se odnosi često rabe kao dio uransko-torijsko-olovne 

metode određivanja geološke starosti (v. uranium-thorium-lead 

age method). 

leafy – lisnat. Termin za označavanje sedimentne strukture 

(strukture sedimentnih stijena, sedimentary 

structure) koja nalikuje na listove. Također termin 

kojim se označava stijena s takvom strukturom, na 

primjer, lisnati pješčenjak – tankolaminirani (tankoslojeviti) 

pješčenjak s proslojcima koji sadrže tinjac 

(leafy post). 

leak-off (leakoff ) pressure – tlak popuštanja formacije. 

U procesu bušenja – minimalni tlak koji uzrokuje 

istjecanje fl uida iz kanala bušotine i strujanje u formaciju 

pri ispitivanju tlaka loma formacije (v. leak-off 

test) povećavanjem tlaka sporim pumpanjem bušaćeg 

fl uida u bušotinu sa zatvorenim prstenastim prostorom. 

Odgovara tlaku početka stvaranja pukotina 

u formaciji. 

leak-off (leakoff ) rate – brzina prodora radnog fl uida u 

formaciju. U operacijama hidrauličkog frakturiranja 

slojeva – brzina kojom radni fl uid za frakturiranje 

(frac fl uid) ulazi u formaciju. 

leak-off (leakoff ) test – (1) ispitivanje tlaka gubljenja 

isplake u formaciju. U procesu bušenja – određivanje 

tlaka loma formacije (maksimalnog tlaka koji 

formacija može izdržati prije njena loma). Tlak loma 

formacije je važan parametar za izračunavanje relativne 

gustoće bušaće isplake (drilling mud) kako ne 

bi došlo do gubitka njene cirkulacije tijekom bušenja. 

Postupak se sastoji od sporog pumpanja bušaće 

isplake u zatvorenu bušotinu (kroz kolonu bušaćih 

alatki, drillstring) i praćenja povećanja tlaka u kanalu 

bušotine koji linearno raste dok ne postigne 

konstantnu vrijednost koja pokazuje da je formacija 

počela primati isplaku, tj. da je postignut tlak gubljenja 

isplake (leak-off pressure), odnosno tlak loma 

formacije (formation fracture pressure). Ta vrijednost 

tlaka se rabi za procjenu tlaka loma formacije i dodaje 

se tlaku stupca isplake u kanalu bušotine. Metoda 

je dovoljno točna za brze pogonske proračune, ali 

daje nešto veću vrijednost tlaka loma formacije bu

leak-repair clamp 464 

left-handed separation 

dući da ne uzima u obzir efektivnu kompresibilnost 

isplačnog fl uida i gubitak tlaka usljed trenja. Sinonimi: 

formation integrity test, pressure test. (2) ispitivanje 

tlaka loma (frakturiranja) formacije. U procesu 

bušenja – ispitivanje koje se vrši u bušotini nakon 

cementacije zaštitne kolone (casing) radi utvrđivanja 

mogu li kolona zaštitnih cijevi, cementna obloga i 

formacija ispod pete zaštitne kolone izdržati tlak na 

dnu bušotine koji je potreban za dublje bušenje. Ispitivanje 

tlaka loma formacije se izvodi zatvorenim 

protuerupcijskim uređajem (preventerom, blowout 

preventer) i pumpanjem isplake konstantnom brzinom 

u bušotinu dok se ne postigne ispitni tlak (test 

pressure) ili ne počne strujanje isplake u formaciju, 

odnosno tlak njena loma. 

leak-repair clamp – brtvena stezaljka cijevi, v. saddle 

clamp. 

lean amine – siromašni (regenerirani) amin. U procesu 

obrade plina – otopina amina koja je regenerirana iz 

bogate otopine (rich amine) ekstrakcijom kiselih plinova 

i može se ponovno rabiti za obradu plina. 

lean gas – (1) suhi (siromašni, mršavi) prirodni plin, v. 

dry natural gas. (2) odbenzinirani plin. Rezidualni plin, 

uglavnom metan i etan, dobiven nakon ekstrakcije 

tekućih (kondenzabilnih) komponenata na ušću bušotine 

ili na postrojenju za obradu (preradu) plina. 

(3) siromašni prirodni plin. Prema defi niciji Međunarodne 

organizacije za normizaciju (International 

Organization for Standardization, ISO) – prirodni plin 

koji sadrži više od 0,13 molnih udjela dušika ili više 

od 0,08 molnih udjela ugljik-dioksida. 

lean gas drive – istiskivanje nafte suhim plinom, v. highpressure 

gas displacement, high-pressure lean gas miscible 

fl ood. 

lean glycol – siromašni (regenerirani) glikol. U procesu 

obrade plina – glikol koji ne sadrži vodu i može se 

opet rabiti za apsorpciju vode. Nakon obogaćivanja 

apsorbiranom vodom glikol (rich glycol, wet glycol) se 

može ponovno vrenjem koncentrirati u siromašni. 

lean natural gas – suhi (siromašni, mršavi) prirodni plin, 

v. dry natural gas. 

lean oil – siromašno (regenerirano) apsorpcijsko ulje. 

Apsorbent ili solvent (otapalo) za ekstrakciju tekućih 

(kondenzabilnih) komponenata iz prirodnog 

plina postupkom apsorpcije. Također, apsorpcijsko 

ulje iz kojeg su uklonjeni apsorbirani plinovi (etan, 

propan, butan) na postrojenju za obradu (preradu) 

plina i koje se zatim može ponovno upotrebljavati u 

procesu obrade. 

lean solution – siromašna otopina. Vodena otopina 

glikola s koncentracijom između 95 i 99% (masenih) 

glikola, za razliku od obogaćene otopine (rich solution). 

Upotrebljava se za dehidraciju prirodnog plina. 

lease – koncesija. (1) Zakonski dokument kojim se operatoru 

ustupa (daje) pravo na bušenje u potrazi za 

naftom i plinom ili pravo na proizvodnju nafte i plina 

na određenom području; (2) Područje (površina, 

prostor) za koje je dobivena koncesija i na kojem su 

locirane proizvodne bušotine i oprema. 

lease automatic-custody transfer (LACT) – automatizirano 

mjerenje i otprema nafte. Potpuno automatizirani 

prihvat i mjerenje proizvedene sirove nafte 

na polju/koncesiji i otprema (isporuka) iz rezervoara 

proizvođača u naftovod kupca (bez predstavnika 

obiju strana). Takvo automatizirano rukovanje proi- 

zvedenom naftom je obično ograničeno na polja sa 

stabilnom proizvodnjom. 

lease automatic-custody transfer unit – sustav automatiziranog 

mjerenja i otpreme nafte. Sustav na 

naftnom polju za automatsko mjerenje, uzorkovanje 

i otpremu sirove nafte iz skladišnih rezervoara u 

naftovod. Razlikuju se dva tipa sustava – u jednom 

se nafta kontinuirano otprema u naftovod, dok drugi 

sustav ima dva rezervoara koja se naizmjenično 

pune i prazne u naftovod. Sinonim: LACT unit. 

lease condensate – pogonski kondenzat. Tekući ugljikovodici 

proizvedeni s prirodnim plinom (slobodnim 

ili naftnim) i separirani na bušotini ili postrojenju za 

obradu plina (kondenzat, prirodni benzin). U izvještajima 

se obično prikazuje zajedno sa sirovom naftom. 

Prema nekim defi nicijama, pojam je sinonim s 

natural gasoline (v.). 

lease crude – rezervoarska (stabilizirana) nafta, v. stocktank 

oil. 

lease-distribution system – elektrodistribucijski sustav 

polja. Sustav za distribuciju električne energije na 

naftnom polju (za napajanje motora, pumpi i dr.). 

lease hound – zemljišni agent za koncesije, v. landman. 

lease line – priključni naftovod. Cjevovod malog promjera 

(dva do četiri inča) koji spaja bušotinu sa skladišnim 

rezervoarom (za transport proizvodnje bušotine 

do centralnog rezervoarskog parka). 

leaseman – zemljišni agent za koncesije, v. landman. 

lease power – motor za pogon pumpnih uređaja. Motor 

koji okreće pogonsku remenicu (bandwheel) i 

horizontalni rotirajući ekscentar (horizontal revolving 

eccentric) s kojim su spojeni pumpni uređaji na bušotinama 

(spojnim šipkama, rod lines). 

lease separator – pogonski (proizvodni) separator. 

Površinski uređaj na polju za separaciju kaptažnog 

plina (plin naftnih bušotina) od proizvedene nafte i 

vode i separaciju plina od dijela kaptažnog i slobodnog 

plina koji se ukapljuje pri tlaku i temperaturi u 

separatoru. 

lease tank – v. stock tank. 

ledge – izbočenje kanala bušotine. Nepravilni kanal bušotine 

uzrokovan bušenjem formacija u kojima se 

izmjenjuju tvrde i mekane stijene. Podlokavanjem 

mekih stijena u procesu bušenja mijenja se promjer 

kanala bušotine. Na primjer, izbočenje kanala nastaje 

od relativno tvrdog sloja vapnenca ispod kojeg 

zaliježe mekši sloj šejla koji se uruši u bušotinu. 

Ledian – ledij, overs, auvers, v. Auversian. 

lee shore – zavjetrinska obala. Obala po kojoj puše 

vjetar s kopna i, prema tome, zaštićena je od jakog 

djelovanja valova; v. weather shore. 

leeward – (1) zavjetrinski. (a) Koji je zaklonjen (zaštićen) 

od vjetra, odnosno smješten sa suprotne strane od 

smjera vjetra (na primjer, strana ili padina brežuljka). 

(b) Koji se odnosi na plimnu struju koja se giba 

u istom smjeru kao vjetar. (2) zavjetrinska strana, zavjetrina. 

Strana zaklonjena (zaštićena) od vjetra (lee 

side). (3) zavjetrinski smjer. Smjer u kojem puše vjetar, 

koji se podudara sa smjerom vjetra (lee direction). 

left-handed crystal – levorotatorni (levogirni) kristal. 

Optički aktivni kristal koji zakreće ravninu polarizacije 

svjetlosti ulijevo; v. right-handed crystal. 

left-handed fault – lijevi rasjed, v. left-lateral fault. 

left-handed separation – lijevo rasjedno pomicanje 

(pomak), v. left-lateral separation.

left-hand spear 465 

lepospondyls (Lepospondyli) 

left-hand spear – lijevi unutarnji hvatač cijevi (spir), v. 

spear. 

left-lateral fault – lijevi rasjed. Tip lateralnog rasjeda 

(rasjeda s pomakom po pružanju – v. lateral fault) 

kod kojeg se suprotno krilo (blok stijena) pomaknulo 

ulijevo (gledajući poprijeko rasjeda), odnosno rasjed 

s lijevim pomicanjem (kretanjem), tj. s takvim pomicanjem 

duž rasjeda (rasjedne plohe) da se strana 

suprotna promatraču (gledajući odozgo) čini pomaknutom 

ulijevo ili, drugim riječima, promatrač bi se 

idući prema rasjedu duž referentne plohe (sloja, žile 

ili dajka) okrenuo ulijevo da nađe drugi dio pomaknute 

referentne plohe. Sinonimi: left-handed fault, 

left-lateral slip fault, left-lateral strike-slip fault, left-slip 

fault, sinistral fault. 

left-lateral separation – lijevo rasjedno pomicanje (pomak). 

Pomicanje duž rasjeda kada se čini (gledajući 

odozgo) da je promatraču suprotna strana pomaknuta 

ulijevo. Sinonim: left-handed separation; v. leftlateral 

fault, right-lateral separation. 

left-lateral slip fault – lijevi rasjed, v. left-lateral fault. 

left-lateral strike-slip fault – lijevi rasjed, v. left-lateral 

fault. 

left-slip fault – (1) lijevi rasjed s pomakom po pružanju. 

Rasjed s pomakom paralelnim s pružanjem, kod kojeg 

se promatraču suprotna strana čini pomaknuta 

ulijevo (kada se gleda odozgo). (2) lijevi rasjed, v. leftlateral 

fault. 

legal gas – legalni (legalno proizvedeni) plin. Plin proizveden 

iz bušotine u skladu s postojećim propisima 

regulacije proizvodnje, tj. proizveden u količini koja 

nije veća od dopuštene proizvodnje odobrene državnim 

regulativnim tijelom. 

legal oil – legalna (legalno proizvedena) nafta. Nafta 

proizvedena iz bušotine u skladu s postojećim propisima 

regulacije proizvodnje, tj. proizvedena u količini 

koja nije veća od dopuštene proizvodnje odobrene 

državnim regulativnim tijelom. 

leg of bit – šapa bušaćeg dlijeta, v. drilling bit body. 

Lenan – lenan. Stratigrafski kat srednjeg kambrija 

(Middle Cambrian) u Europi – iznad aldana (Aldanian), 

a ispod amga (Amgan). 

lens – (1) leća. U geologiji – sediment (sedimentno tijelo) 

ograničen konvergirajućim plohama (od kojih je 

barem jedna zakrivljena), u srednjem dijelu debeo 

i stanjen prema rubovima tako da nalikuje na konveksnu 

leću. Geološke leće mogu biti dvostruko konveksne 

ili plankonveksne; v. lentil. (2) sedimentirati u 

obliku leće. Lateralno isklinjavati u svim smjerovima. 

lensing – lećasto zalijeganje. U geologiji – stanjivanje 

(isklinjavanje, thinning-out) sloja u jednom ili više 

smjerova. 

lenticle – (1) lećasti sloj. Veliki ili mali sloj ili stijensko tijelo 

lećastog oblika (oblika leće, lens-shaped stratum, 

lens-shaped body of rock); v. lens. (2) lećasti fragment. 

Fragment stijene bilo koje veličine koji ima lećast 

oblik (oblik leće, lens-shaped fragment). 

lenticular – lećast. (a) Koji oblikom u poprečnom presjeku 

nalikuje na leću (lens), osobito na dvostruko 

konveksnu leću (double-convex lens). Termin se može 

primijeniti, na primjer, na stijensko tijelo, sedimentnu 

strukturu ili habitus minerala. Sinonim: lentiform. 

(2) Koji se odnosi na stratigrafsku leću (stratigraphic 

lens). Sinonim: lensiform. 

lenticular bedding – lećasta slojevitost. Oblik proslo- 

jenog mulja i pijeska s kosom laminacijom riplova u 

kojem su riplovi ili leće diskontinuirani (nepovezani) 

ne samo u vertikalnom nego također, više ili manje, 

u horizontalnom (bočnom) smjeru. 

lenticule – lećica. U geologiji – stijensko tijelo male veličine 

i oblika leće (lećastog oblika). 

lentiform – lećast, v. lenticular. 

lentil – leća. U geologiji – (1) Litostratigrafska jedinica 

(rock-stratigraphic unit) nižeg reda s ograničenim geografskim 

protezanjem koja predstavlja potpodjelu 

formacije, slična je po rangu članu (member) i isklinjava 

u svim smjerovima unutar formacije. (b) Tijelo 

stijene lećastog oblika (stanjeno prema rubovima, 

lens-shaped body of rock) koje je okruženo (zatvoreno) 

slojevima različitog materijala; v. lenticle. 

Leonardian – leonard. Stratigrafska serija donjeg perma 

(Lower Permian) u Sjevernoj Americi – iznad volfkempa 

(Wolfcampian), a ispod gvadalupa (Guadalupian). 

leperditiids (Leperditicopida) – leperditidi. Red izumrlih 

ostrakoda (dvoljušturaca, ostracodes). Karakterizirani 

su velikom i jako ovapnjelom (kalcifi ciranom) 

debelostijenom ljušturom (thick-walled shell) koja je 

obično glatka, ali je katkada fi no ukrašena i s kvržicama 

i jedinstvenim ožiljcima mišića (muscle scars). 

Imaju dugu ravnu bravu (straight hinge) i sekundarne 

slojeve ljušture (secondary shell layers). Stratigrafska 

rasprostranjenost: donji ordovicij (moguće gornji 

kambrij)-gornji devon. 

lepidoblastic – lepidoblastičan. Koji se odnosi na homeoblastični 

(homeoblastic) tip teksture lisnatih 

ili škriljastih stijena (foliated rocks, schistose rocks) 

usljed paralelne orijentacije tijekom prekristalizacije 

minerala s ljuskavim ili lisnatim habitusom (fl aky habit, 

scaly habit), tip teksture karakterizirane razvojem 

prekristaliziranih minerala ljuskave ili lisnate forme 

(na primjer, tinjca, klorita). 

lepidodendrid (Lepidodendraceae) – lepidodendron. 

Porodica granatih likopsida (crvotočina, arborescent 

lycopsids), dobro poznata iz sedimenata karbona. 

lepidolite – lepidolit, litionit, litijski tinjac (liskun). Skupni 

naziv za trioktaedrijske tinjce (liskune) bogate litijem. 

Monoklinski mineral, hidrosilikat kalija, litija i aluminija 

(često sadrži fl uor). Obično se sreće u obliku ružičastih 

ili blijedoljubičastih agregata koji se sastoje 

od malih ljuskica (na primjer, u pegmatitima). Uključuje 

polilitionit (polylithionite), trilitionit (trilithionite), 

teniolit (taeniolite) i cinvaldit (zinnwaldite). Sinonimi: 

lithia mica, lithionite, lithium mica. 

lepidomelane – lepidomelan, željezni tinjac. Mineral, 

crni varijetet biotita (biotite), s visokim sadržajem 

trovalentnog željeza (ferric iron). Sreće se obično u 

eruptivnim (magmatskim) stijenama (igneous rocks). 

Sinonim: iron mica. 

lepidosaurian reptiles – lepidosauri, dvolučnici, v. lepidosaurians. 

lepidosaurians (Lepidosauria) – lepidosauri, dvolučnici. 

Podred reptila (gmazova, reptiles). Karakterizirani 

su građom lubanje koja ima dva sljepoočna otvora 

(temporal openings) na svakoj strani i nema antorbitalni 

otvor (antorbital opening) ispred orbite (orbit). 

Sinonim: lepidosaurian reptiles. 

lepospondylous amphibians – lepospondili, v. lepospondyls. 

lepospondyls (Lepospondyli) – lepospondili. Podra

leucocratic 466 

light breeze 

zred izumrlih amfi bija (vodozemaca, amphibians) 

koji uključuje sve forme u kojima su centrumi 

kralješnice (vertebral centra) formirani osifi kacijom 

(okoštavanjem) neposredno oko notohorde 

(notochord). Stratigrafska rasprostranjenost: donja 

kreda-donji perm. Sinonim: lepospondylous amphibians. 

leucocratic – leukokratni, svjetloobojen. Termin za 

označavanje eruptivnih (magmatskih) stijena svijetle 

boje (light-colored igneous rocks) koje su relativno 

siromašne mafi tskim mineralima (tamnoobojenim 

mineralima, mafi c minerals). Minimalan postotni 

sadržaj mafi tskih minerala da bi se stijena klasifi cirala 

kao leukokratna je različit među petrolozima, ali 

obično nije veći od 30% do 37,5%. Sinonim: light-colored; 

v. melanocratic, mesocratic. 

levee – (1) podvodni naplavljeni nasip. U marinskoj 

geologiji – nasip od naplavljenih sedimenata (embankment 

of sediment) koji obrubljuje jednu ili obje 

strane podmorskog kanjona (submarine canyon), 

podvodne lepezaste doline (submarine fan valley) ili 

dubokovodnog korita (deep-sea channel). Nalikuje 

na naplavljeni nasip riječnog korita (river-channel 

levee) u subaeralnim područjima. (2) prirodni naplavljeni 

riječni nasip, v. natural levee. 

level fold – neutonula (horizontalna) bora, v. nonplunging 

fold. 

level of compensation – dubina kompenzacije, v. depth 

of compensation, 1. 

level of saturation – vodno lice (zrcalo), v. water table. 

level surface – ekvipotencijalna ploha, v. equipotential 

surface. 

Lg wave – Lg val. Površinski val (surface wave) s kratkom 

periodom i grupnom brzinom oko 3,5 km/s koji se 

širi na velike udaljenosti samo u kontinentalnoj kori 

(indeks g se odnosi na granitski sloj – granitic layer); 

v. Rg wave. 

Lias – lijas, donja (crna) jura. Stratigrafska serija donje 

jure u Srednjoj Europi – iznad trijasa (Triassic), a ispod 

dogera ili smeđe jure (Dogger). Dijeli se na katove 

hetang (Hettangian), sinemur (Sinemurian), plinzbah 

(Pliensbachian) i toark (Toarcian). Sinonim: Liassic; v. 

Jurassic. 

Liassic – lijas, donja (crna) jura, v. Lias, Jurassic. 

Liassic system – lijaski sistem, v. Lias. 

lichens (Lichenes) – lišaji. Pododjel talofi ta (steljnjača, 

thallophytes). Lišaji su organizmi koji se sastoje od 

gljiva (fungi) i algi (algae) koje žive (zajedno rastu) u 

simbiozi (simbiotskoj zajednici). 

life assemblage – životna zajednica, biološka asocijacija, 

biocenoza, v. biocoenosis. 

life index – odnos (omjer) rezervi i proizvodnje, v. reserves-to-production 

ratio. 

life of fi eld – proizvodni vijek (proizvodni životni vijek, 

period eksploatacije) polja, v. producing life of a fi eld. 

life of well – životni (proizvodni životni) vijek bušotine. 

Vrijeme (u godinama) tijekom kojeg bušotina proizvodi. 

lifetime of fi eld – proizvodni vijek (proizvodni životni 

vijek, period eksploatacije) polja, v. producing life of 

a fi eld. 

lift gas – plin za plinski lift, v. gas-lift gas. 

lifting – podizanje nafte na površinu. Poces dizanja nafte 

u bušotini na površinu, proizvodnja naftne bušotine 

mehaničkim načinom – dubinskom pumpom ili 

komprimiranim plinom ili zrakom (plinskim ili zračnim 

liftom). 

lifting capacity – (1) kapacitet dizanja. Maksimalna 

težina za koju je projektiran dani sustav za dizanje 

(hoisting system) – na bušaćem postrojenju se naziva 

nosivost kuke (hook-load capacity). Sinonim: load 

capacity. (2) kapacitet (dizanja) iznošenja isplakom. U 

procesu bušenja – sposobnost bušaćeg (isplačnog) 

fl uida, na primjer, glinovite isplake, zraka ili plina, 

za dizanje čvrstih čestica probušenih stijena (well 

cuttings) u kanalu bušotine. Kapacitet dizanja ovisi 

o gustoći i brzini strujanja isplačnog fl uida i obično 

se izražava kao promjer najveće čestice koju isplaka 

može dizati (iznositi). 

lifting costs – troškovi proizvodnje bušotine. Troškovi 

proizvodnje nafte iz bušotina, operativni (pogonski) 

troškovi bušotina (operating costs of wells) koji 

uključuju sabiranje proizvodnje i separaciju, ali ne 

uključuju troškove bušenja i završnog proizvodnog 

opremanja bušotina ili transporta nafte. Termin se 

katkada primjenjuje kao sinonim termina production 

costs (v.). Sinonim: well operating costs. 

lifting line – uže za dizanje. U tehnici bušenja – lako uže, 

na primjer, uže za rad s motovilom (mosurom, catline), 

koje ide od motovila bušaće dizalice (drawworks 

cathead) i rabi se za dizanje lakših tereta, poput 

spojnica bušaćih šipki (joints of drillpipe), prijelaznika 

(subs) i kliješta (ključeva) za cijevi (tongs). 

lifting nipple – nazuvica (čep) za dizanje. U tehnici bušenja 

– kratka cijev s navojem na jednom kraju za 

navrtanje na čep spojnice (pin) bušaće ili teške šipke 

i glavom (latch head) ili ušicom za dizanje (lifting 

bail) na drugom kraju, koja se rabi za pričvršćivanje 

elevatora (elevator) na bušaću šipku malog promjera 

(slim-hole drillpipe) i teške šipke (drill collars) kada 

se izvlače ili se navrću. Sinonimi: hoisting plug, lifting 

plug, lifting sub. 

lifting plug – čep (nazuvica) za dizanje, v. lifting nipple. 

lifting sub – (1) nazuvica (čep) za dizanje, v. lifting nipple. 

(2) prijelaznik za dizanje. U tehnici bušenja – kratka cijev 

za dizanje teških šipki (drill collars) iz vrtaćeg stola 

(rotora, rotary table). Sinonim: lift sub. 

lift sub – prijelaznik za dizanje, v. lifting sub, 2. 

light air – lako gibanje zraka. U meteorologiji – tip vjetra 



(brzina vjetra između 1 i 3 čvora, odnosno od 1 do 5 

km/h ili 0,3 do 1,5 m/s – v. Beaufort wind scale). Učinak 

tog vjetra se na kopnu još ne osjeća, vjetrulja miruje, 

a smjer vjetra se može utvrditi prema jednolikom dizanju 

dima. Na moru uzrokuje stvaranje nabora koji 

nalikuju na riblje krljušti, ali bez pjene (pjenastih krijesta). 

U hrvatskoj terminologiji se takav vjetar još naziva 

lagani povjetarac i lahor; v. Beaufort scale of waves. 

light breeze – lahor. U meteorologiji – tip vjetra na kopnu 

i moru koji odgovara stupnju jakosti vjetra (brojčanoj 

oznaci) 2 na Beaufortovoj skali vjetrova (brzina 

vjetra između 4 i 6 čvorova, odnosno od 6 do 11 km/ 

h ili 1,6 do 3,3 m/s – v. Beaufort wind scale). Učinak 

tog vjetra na kopnu se primjećuje na lišću (treperenje 

lišća) i vjetrulja se pokreće. Na moru stvara male, 

kratke ali izrazitije valiće (srednje visine do 0,3 metra 

ili 1 stope) čije krijeste imaju staklasti izgled, ali se 

ne lome. U hrvatskoj terminologiji se takav vjetar još 

naziva povjetarac; v. Beaufort scale of waves.

light-colored 467 

limb 

light-colored – (1) svjetloobojen. Termin za označavanje 

stjenotvornih minerala (rock-forming minerals) 

koji su svijetle boje i obično male relativne gustoće; 

v. dark-colored. (2) leukokratni, v. leucocratic. 

light crude – laka sirova nafta, v. light crude oil. 

light-crude emulsion – emulzija lake nafte, v. emulsion, 

oil-in-water emulsion, water-in-oil emulsion. 

light crude oil – laka sirova nafta. Sirova nafta niske gustoće 

(relativne gustoće) – ovisno o klasifi kacijama iz 

različitih izvora: između 825 i 875 kg/m 3 (između 40 

i 30 °API) ili između 800 i 850 kg/m 3 (između 45 i 35 

°API) ili između 750 i 800 kg/m 3 (između 55 i 45 °API) 

ili manjom od 870 kg/m 3 (većom od 31,1 °API) ili manjom 

od 887 kg/m 3 (većom od 28 °API). Lake sirove 

nafte imaju velik sadržaj ugljikovodika male molarne 

mase i preradom daju visok iscrpak lakših, vrjednijih 

produkata. Svijetle su boje i fl uoresciraju bijelo pod ultraljubičastim 

svjetlom. Sinonimi: light crude, light oil; 

v. heavy crude oil, extra-heavy crude oil, low-gravity crude 

oil, medium-gravity crude oil, high-gravity crude oil. 

light distillate – laki destilat. Benzini s vrelištem ispod 

230 °C pri normalnom atmosferskom tlaku i s točkom 

(temperaturom) paljenja nižom od temperature 

okoliša. 

light ends – lake frakcije. Komponente smjese ugljikovodika 

s malom molarnom masom i nižim vrelištem, 

tj. komponente koje lako isparavaju ili se lako destiliraju 

u usporedbi s ukupnom smjesom, na primjer, 

propan i butan. 

light fractions – lake frakcije destilacije. Prvi tekući produkti 

dobiveni destilacijom sirove nafte. 

light hydrocarbon miscible fl ood (fl ooding) – miscibilno 

istiskivanje nafte lakim ugljikovodicima, v. hydrocarbon 


light hydrocarbons – laki ugljikovodici. Nafta i/ili plin s 

molarnom masom manjom od heptana. Laki ugljikovodici 

su plinoviti ili gotovo plinoviti pri površinskoj 

temperaturi i tlaku. 

lighting gas – rasvjetni plin, v. illuminating gas. 

light mineral – (1) laki mineral. Stjenotvorni mineral 

(rock-forming mineral) klastičnih sedimentnih stijena 

(detrital sedimentary rocks) čija je relativna gustoća 

manja od standardne (koja je obično jednaka 2,85), 

na primjer, kvarc, glinenac (feldšpat), kalcit, dolomit, 

muskovit, feldšpatoidi; v. heavy mineral. (2) svjetloobojeni 

mineral, v. light-colored, 1. 

light oil – (1) lako (niskoviskozno) ulje. Produkt prerade 

sirove nafte do prvog destilata mazivog ulja (koje 

nije uključeno), odnosno produkt prerade čija je hlapljivost 

manja od hlapljivosti prvog destilata namijenjenog 

proizvodnji maziva. (2) laka sirova nafta, v. 

light crude oil. 

light-oil steamfl ood, light-oil steamfl ooding – istiskivanje 

lake nafte vodenom parom, v. steamfl ood. 

lightweight (light-weight) additives – aditivi za smanjivanje 

gustoće, v. weight-reducing additives. 

lightweight (light-weight) materials – materijali za 

smanjivanje gustoće, v. weight-reducing additives. 

lignite – lignit. Vrsta ugljena smeđasto-crne boje koji 

je po stupnju karbonizacije (pougljenjivanja) između 

treseta i kamenog ugljena. U tehnologiji bušaćih 

isplaka lignit se primjenjuje sam ili kombiniran 

s natrijem ili kalij-hidroksidom i/ili kromatima kao 

materijal za regulaciju gubljenja fl uida, emulgator ili 

aditiv za smanjivanje viskoznosti (razrjeđivač). 

lignite-lignosulfonate drilling mud – lignitno-lignosulfonatna 

bušaća isplaka. Bušaća isplaka koja sadrži 

lignit kao agens za sprječavanje gubljenja fl uida i 

lignosulfonat kao aditiv za smanjivanje viskoznosti. 

Drugi oblik pisanja termina: lignite-lignosulphonate 

drilling mud. 

lignite-lignosulfonate mud – lignitno-lignosulfonatna 

isplaka, v. lignite-lignosulfonate drilling mud. 

lignite-lignosulphonate drilling mud – lignitno-lignosulfonatna 

bušaća isplaka, v. lignite-lignosulfonate 

drilling mud. 

lignite-lignosulphonate mud – lignitno-lignosulfonatna 

isplaka, v. lignite-lignosulfonate drilling mud. 

lignosulfonate – lignosulfonat. U tehnologiji bušaćih 

isplaka – organski aditiv koji se dodaje bušaćim 

isplakama (drilling mud additive) za kontrolu gubljenja 

fl uida (fl uid-loss control), smanjivanje viskoznosti 

(thinner) i inhibiranje šejla (shale inhibition). Drugi 

oblik pisanja termina: lignosulphonate. 

lignosulfonate drilling mud – lignosulfonatna bušaća 

isplaka, bušaća isplaka obrađena lignosulfonatom. Tip 

dispergirane bušaće isplake na bazi slatke ili slane 

vode pripremljene od bentonita (bentonitne gline), 

kroma ili ferokrom-lignosulfonata, kaustične sode, 

koloidnih polimera (na primjer, natrijske karboksimetilceluloze) 

ili stabiliziranog škroba, a također 

može sadržavati lignit, ulja, maziva i površinski aktivne 

agense. Takve isplake imaju bolju kontrolu viskoznosti, 

veću toleranciju prema čvrstim česticama 

i bolju kontrolu fi ltracije u usporedbi s nedispergiranim 

isplakama. Lignosulfonatne isplake se rabe kada 

je potrebna velika gustoća isplake, kada je temperatura 

u bušotini umjereno visoka, kada se traži visoka 

tolerancija prema zagađivanju česticama probušenih 

stijena, solju, anhidritom, gipsom i cementom i kada 

je mali gubitak fi ltrata (niska fi ltracija). Nedostatak 

primjene je bubrenje šejla i oštećivanje formacije 

zbog disperzije gline u prisutnosti lignosulfonata. 

Sinonim: lignosulfonate mud, lignosulfonate-treated 

drilling mud, lignosulfonate-treated mud. 

lignosulfonate mud – lignosulfonatna isplaka, isplaka 

obrađena lignosulfonatom, v. lignosulfonate drilling 

mud. 

lignosulfonate-treated drilling mud – lignosulfonatna 

bušaća isplaka, bušaća isplaka obrađena lignosulfonatom, 

v. lignosulfonate drilling mud. 

lignosulfonate-treated mud – lignosulfonatna isplaka, 

isplaka obrađena lignosulfonatom, v. lignosulfonate 

drilling mud. 

lignosulphonate – lignosulfonat, v. lignosulfonate. 

lignosulphonate drilling mud – lignosulfonatna bušaća 

isplaka, bušaća isplaka obrađena lignosulfonatom, 


lignosulphonate mud – lignosulfonatna isplaka, isplaka 

obrađena lignosulfonatom, v. lignosulfonate drilling 

mud. 

lignosulphonate-treated drilling mud – lignosulfonatna 

bušaća isplaka, bušaća isplaka obrađena lignosulfonatom, 


lignosulphonate-treated mud – lignosulfonatna 

isplaka, isplaka obrađena lignosulfonatom, v. lignosulfonate 

drilling mud. 

limb – krilo bore. U strukturnoj geologiji – jedan od 

dvaju dijelova bore (antiklinale, sinklinale) sa svake 

strane njene osi; područje bore između susjednih

limber-pendulum assembly 468 

limestone 

pregiba bora (fold hinges) ili bočni dio bore koji je zajednički 

za povezani par bora. Krilo bore obično ima 

veći radijus zakrivljenosti od područja njena pregiba 

i može biti ravno. Sinonim: fl ank. 

limber-pendulum assembly – fl eksibilni njihajni (fl eksibilni 

klatni) dubinski bušaći sklop (sklop bušaćih alatki). 

Dubinski bušaći sklop (sklop bušaćih alatki – v. 

bottomhole assembly) koji se sastoji od fl eksibilnog 

sklopa teških šipki (fl exible drill-collar assembly) sa 

stabilizatorom postavljenim 0,9 do 1,8 metara (30 do 

60 stopa) iznad bušaćeg dlijeta kako bi se postigao 

efekt njihala (pendulum eff ect). Primjenjuje se za bušenje 

kosih (koso usmjerenih) bušotina. 

lime – (1) vapno. Tehnički oksid kalcija koji se dobiva 

zagrijavanjem (pečenjem) vapnenca (prirodnog karbonata 

kalcija), osobito negašeno (živo) i hidraulično 

vapno. Termin se netočno rabi za označavanje kalcijhidroksida 

(na primjer, u nazivu »gašeno vapno«, 

hydrated lime) i kalcij-karbonata (kao u izrazu »poljoprivredno 

vapno«, agricultural lime). (2) vapnenac, 

vapnenjak. Termin kojim katkada bušači nazivaju 

vapnenac (limestone), također i bilo koju stijenu koja 

se sastoji pretežito od karbonata kalcija. (3) kalcijski. 

Termin koji se obično nepravilno rabi za kalcij u izrazima 

kao što su karbonat vapna (carbonate of lime) ili 

vapneni glinenac (lime feldspar). 

lime-based mud – vapnena isplaka, isplaka obrađena 

vapnom (na bazi vapna, s vapnenom bazom), v. limebase 

drilling mud. 

lime-base drilling mud – vapnena bušaća isplaka, bušaća 

isplaka obrađena vapnom (na bazi vapna, s vapnenom 

bazom). Bentonitna bušaća isplaka na bazi vode 

koja, osim bentonita, sadrži kaustičnu sodu, organske 

razrjeđivače (aditive za smanjivanje viskoznosti), gašeno 

vapno i organski agens za kontrolu fi ltracijskih 

svojstava. Dodavanjem kalcija (do koncentracije 120 

ppm topljivog kalcija) bentonit (tip natrijske gline) 

prelazi u kalcijsku glinu i nastaje vapnena isplaka. 

Mala dodana količina vapna povećava znatno viskoznost 

isplake (tzv. niskovapnena bušaća isplaka, low 

lime drilling mud, low lime content drilling mud, low 

lime mud), sprječava bubrenje glina, otporna je na 

visoke temperature i rabi se za bušenje slojeva gipsa i 

anhidrita. Isplaka s velikom količinom vapna (visokovapnena 

bušaća isplaka, high lime drilling mud, high 

lime content drilling mud, high lime mud) ima manju 

viskoznost, visoku pH vrijednost, otporna je na zagađivanje, 

ali nije otporna na visoke temperature, pa 

su u dubokim bušotinama sklone skrućivanju Taj tip 

isplake se primjenjuje za bušenje debelih slojeva anhidrita. 

Sinonimi: lime-based mud, lime drilling mud, 

lime mud, lime-treated drilling mud, lime-treated mud. 

limeclast – vapneni klast. Litoklast (v. lithoclast) pretaložen 

pri eroziji starijih vapnenaca, također intraklast 

(intraclast) odlomljen (otkinut) od djelomično konsolidiranog 

vapnenog mulja (calcareous mud) koji 

leži na dnu mora ili jezera. 

lime concretion – vapnena konkrecija. Konkrecija u 

tlu koja ima različite oblike i veličinu i sastoji se od 

agregata precipitiranog karbonata kalcija ili drugog 

materijala cementiranog također precipitiranim kalcij-karbonatom. 

limed drilling mud – vapnena bušaća isplaka, bušaća 


bazom), v. lime-base drilling mud. 

lime drilling mud – vapnena bušaća isplaka, bušaća 


bazom), v. lime-base drilling mud. 

lime feldspar – vapneni glinenac (feldšpat). Nepravilni 

naziv za kalcijski glinenac (feldšpat – v. calcium feldspar). 

lime mud – (1) vapneni mulj. U geologiji – nekonsolidirana 

mikritska komponenta vapnenca (2) vapnena 

isplaka, isplaka obrađena vapnom (na bazi vapna, s 

vapnenom bazom), v. lime-base drilling mud. 

lime mudstone – vapneni muljnjak (madston). Vrlo čisti 

vapnenac (s 93% do 99% karbonata kalcija), uglavnom 

neporozan i nepropustan i teksturno jednoličan, 

čija je glavna komponenta (75% do 85%) kalcitni 

mulj (mikrit); v. micritic limestone. 

lime-silicate rock – vapneno-silikatna (kalksilikatna) 

stijena, v. calc-silicate rock. 

lime-soda feldspar – vapneno-natrijski glinenac (feldšpat). 

Nepravilan naziv za natrijsko-kalcijski glinenac 

(feldšpat – v. sodium-calcium feldspar. 

lime-treated drilling mud – vapnena bušaća isplaka, 

bušaća isplaka obrađena vapnom (na bazi vapna, s 

vapnenom bazom), v. lime-base drilling mud. 

lime-treated mud – vapnena isplaka, isplaka obrađena 

vapnom (na bazi vapna, s vapnenom bazom), v. limebase 

drilling mud. 

limestone – vapnenac, vapnenjak. (1) Tip karbonatne 

sedimentne stijene (v. sedimentary rock) koja je 

uglavnom sastavljena (građena) od kalcij-karbonata, 

prvenstveno u obliku minerala kalcita (calcite) s karbonatom 

magnezija ili bez njega. Defi nicije vapnenca 

su različite: (a) stijena s udjelom kalcij-karbonata 

(prvenstveno kalcita, s magnezij-karbonatom ili bez 

njega) većim od 50% po težini ili po površini u izbrusku; 

(b) stijena s udjelom kalcita većim od 95% 

i udjelom dolomita manjim od 5%; (c) stijena koja 

sadrži kalcij-karbonat ili magnezij-karbonat u količini 

od 50%, i (d) svaka stijena koja sadrži 80% ili više 

kalcij-karbonata ili magnezij-karbonata. Od primjesa 

u vapnencima mogu biti glinenac (feldšpat), gline, 

sporogelit, dijaspor, hidrargilit, pirit, limonit, hematit, 

siderit, kremen i dr. Uobičajene velike transportirane 

čestice (alokemi, allochems) u vapnencima 

su fosili, ooliti, peleti i intraklasti. Vapnenci nastaju 

organskim i anorganskim procesima (taloženjem vapnenih 

ljuštura i skeleta izumrlih morskih životinja, 

nakupljanjem klastičnog karbonatnog materijala, 

konsolidacijom kemijski precipitiranog vapnenog 

mulja) i mogu biti klastični (detrital limestones), 

kemogeni (chemical limestones), oolitski (oolitic limestones), 

zemljasti (earthy limestones), kristalni 

(crystalline limestones), prekristalizirani (recrystallized 

limestones), kompaktni (gusti, compact limestones), 

kavernozni (cavernous limestones), školjkasti (ljušturni, 

shelly limestones), pjeskoviti (arenaceous limestones), 

kremeni (siliceous limestones), asfaltni (asphaltic 

limestones), bituminozni (bituminous limestones) itd. 

Finozrnasti vapnenac je mikrit (micrite), a vrlo fi nozrnasti 

kreda (chalk). Uobičajeno vapnenačko vezivo 

(cement) je sparitni kalcit (sparry calcite). Prema teksturi 

vapnenci se klasifi ciraju terminima, na primjer, 

madston (mudstone), vekston (wackestone), pekston 

(packstone), grejnston (grainstone), baundston (boundstone), 

intrasparit (intrasparite), intramikrit (intramicrite), 

oosparit (oosparite), oomikrit (oomicrite),

limewater 469 

lineation 

biosparit (biosparite), biomikrit (biomicrite), pelsparit 

(pelsparite), pelmikrit (pelmicrite), mikrit (micrite), 

dismikrit (dismicrite) i biolitit (biolithite). Mnogi su 

vrlo fosilonosni. Vapnenci su važne ležišne stijene 

za ugljikovodike (klastični, kristalični, saharoidni, 

oolitski, kavernozni, raspucani) i također su matične 

stijene za naftu i plin. (2) Opći komercijalni naziv (primjenjivan 

u proizvodnji vapna) za klasu stijena koje 

sadrže najmanje 80% karbonata kalcija ili magnezija 

i nakon pečenja daju produkt koji se može gasiti dodavanjem 

vode. 

limewater – vapnena (tvrda) voda. Prirodna voda s 

velikom količinom otopljenog kalcij-bikarbonata ili 

kalcij-sulfata. 

limited capacity well – bušotina ograničena kapaciteta. 

Bušotina koja ne može proizvesti svoju dopuštenu 

količnu odobrenu od državnog regulativnog 

tijela (allowable). 

limit gas – granični plin. Standardni plin čija usporediva 

svojstva imaju vrijednosti bliske graničnim za plinove 

koji su za distribuciju. Ispitivanja karakteristika 

(kvalitete) izgaranja plina i stabilnosti plamena se 

moraju izvoditi takvim standardnim plinovima. 

limiting beds – granični slojevi. Najstariji slojevi neposredno 

iznad i najmlađi slojevi neposredno ispod 

kutnog nesklada (angular unconformity). Rabe se za 

datiranje nabiranja (boranja, folding) i erozije (erosion). 

limit mixture – granična plinska smjesa. Smjesa gorivog 

i inertnog plina (pri razrjeđivanju gorivog plina inertnim) 

koja sadrži upravo toliku količinu inertnog plina 

koja uzrokuje poklapanje donje i gornje granice 

eksplozivnosti tako da je smjesa zapaljiva samo pri 

jednoj koncentraciji zraka. Granična smjesa je (kao i 

granice eksplozivnosti) karakteristika gorivog plina. 

limnal – limnički. Koji se odnosi na tijelo ili tijela slatke 

vode, osobito na jezero ili jezera. 

limnetic – slatkovodan, jezerski. (1) Koji se odnosi na pelagički 

ili otvoreni dio tijela slatke vode ili slatkovodnog 

bazena. Sinonim: limnic, 1. (2) Termin koji označava 

organizme i zajednice koji obitavaju u jezerima 

i čija životna aktivnost nije neposredno vezana za 

dno ili obalu. Sinonim: limnic, 1. 

limnic – (1) jezerski. (a) Koji se odnosi na tijelo slatke 

vode (na slatkovodni bazen); v. lacustrine. (b) slatkovodan, 

jezerski, v. limnetic. (2) limnički. (a) Termin 

koji označava ležište ugljena formirano unutar slatkovodnih 

bazena, tresetišta ili močvara, za razliku od 

paraličkih ležišta ugljena (paralic coal deposits). (b) 

Termin kojim se označava treset formiran ispod tijela 

stajaće vode (slatkovodnog bazena). Organska tvar 

takvog treseta je uglavnom planktonska (planktonskog 

podrijetla). 

limnogenic rock – limnogena stijena. Sedimentna stijena 

koja se formirala precipitacijom iz slatke vode 

(fresh water), osobito iz jezerske vode. 

limonite – limonit, smeđa željezna ruda. Opći naziv grupe 

prirodnih smeđih amorfnih hidroksida željeza čija 

je stvarna identifi kacija nepoznata. Danas je utvrđeno 

da limonit ima varijabilni sastav (i također varijabilna 

kemijska i fi zikalna svojstva) i da se sastoji od 

bilo kojeg od nekoliko željeznih hidroksida (obično 

getita) ili od smjese više minerala (poput hematita, 

getita i lepidokrokita) s adsorbiranom dodatnom vodom 

ili bez nje. Limonit je obično sekundaran mine- 

ral koji se formirao oksidacijom (trošenjem) željeza ili 

minerala sa sadržajem željeza, a također može nastati 

kao anorganski ili biogeni precipitat u močvarama, 

jezerima, izvorima ili marinskim sedimentima. Sinonimi: 

brown hematite, brown iron ore. 

limy – vapnen. (1) Koji sadrži znatnu količinu vapna 

(lime) ili vapnenca (limestone), na primjer, vapneno 

tlo (limy soil). (2) Koji sadrži kalcit, na primjer, vapneni 

dolomit (kalcitna dolomitna stijena, limy dolomite). 

line – (1) linija. (a) U seizmici – linijski raspored (niz, 

linear array) seizmičkih opservacijskih točaka. (b) U 

kartografi ji – oznaka na kartama koja pokazuje granicu, 

razdjel ili konturu (izoliniju). (2) vod. Cijev (pipe) 

ili crijevo (hose) za prijenos fl uida. (3) uže, v. drilling 

cable, wire rope. 

lineage zone – fi lozona, evolucijska (morfogenetska, 

fi logenetska) zona. (1) Tip rasponske zone (akrozone 

– v. range zone) koja se sastoji od slojnog tijela (body 

of strata) s uzorcima koji predstavljaju segment evolucijske 

ili razvojne linije ili trenda. Sinonimi: evolutionary 

zone, morphogenetic zone, phylogenetic zone, 

phylozone. (2) zona nasljeđivanja. Intervalna zona (v. 

interval zone) između sukcesivnih dokumentiranih 

najnižih intervala rasprostranjenosti unutar evolucijske 

linije (evolutionary lineage). 

linear aquifer – linearni vodonosni bazen napajanja 


linear correlation – linearna korelacija. U statistici 

– korelacija dviju ili više varijabli mjerena njihovom 

linearnom (pravčastom) zavisnošću. Ako je koefi cijent 

korelacije jednak jedinici ili negativnoj (minus) 

jedinici, vrijednost jedne varijable je proporcionalna 

vrijednosti druge varijable i korelacija je savršena, a 

kada je koefi cijent korelacije jednak nuli, tada korelacija 

ne postoji i nemoguće je predvidjeti vrijednost 

jedne varijable prema vrijednosti druge. 

linear element – linearni element. Element sklopa (petrostrukturni 

element, fabric element) čija je jedna 

dimenzija znatno veća od drugih dviju. Uobičajeni 

linearni elementi su lineacije (lineations); v. planar 

element. 

linear fl ow structure – linearna (plošna) struktura tečenja, 

v. platy fl ow structure. 

linear parallel texture – linearno-paralelna tekstura. 

Paralelna tekstura (parallel texture) stijene u kojoj su 

njeni gradbeni elementi raspoređeni paralelno liniji 

a ne plohi kao u plošno-paralelnoj teksturi (plane 

parallel texture). 

lineation – lineacija. (1) U strukturnoj geologiji – opći, 

negenerički naziv bilo koje linearne strukture (linear 

structure) u stijeni bez obzira na razmjere, na primjer, 

za strujnice (fl ow lines), plohe (zrcala) klizanja 

(slickensides), linearni raspored (linear arrangement) 

gradbenih komponenata u sedimentima ili osi bora 

(axes of folds). Lineacija metamorfnih stijena uključuje 

pružanje i izduljivanje minerala (mineral streaking, 

mineral stretching) u smjeru transportiranja (prenošenja), 

nabore (crinkles) i sitne bore paralelne s osima 

glavnih bora i linije presjecišta između slojevitosti i 

klivaža ili različito orijentirane klivaže. (2) U sedimentologiji 

– svaka linearna struktura (makroskopska ili 

mikroskopska) na površini sedimentne stijene (sedimentary 

rock) ili unutar nje i osobito linearna struktura 

koja karakterizira plohu slojevitosti (bedding 

plane), na primjer, ripl (ripple mark), podinski otisak

line drive 470 

lingulaceans (Lingulacea) 

(sole mark) ili linearna paralelnost (linear parallelism) 

u sklopu (građi) uvjetovana (uzrokovana) osobito 

linijskim rasporedom dugih osi klasta ili fosila u vrijeme 

sedimentacije. Lineacija sedimentnih stijena je u 

velikoj mjeri produkt djelovanja struja. 

line drive – linijsko istiskivanje nafte zavodnjavanjem, 

linijsko zavodnjavanje ležišta. Tip konvencionalnog 

(običnog) zavodnjavanja naftnih ležišta (procesa 

istiskivanja nafte injektiranjem vode, waterfl ood) u 

kojem su proizvodne i vodne injekcijske bušotine 

(producing wells, water injection wells) smještene u 

linijama s izmjenjivanjem linija proizvodnih i linija 

injekcijskih bušotina. Postoje dva tipa linijskog istiskivanja 

nafte (zavodnjavanja) – direktno linijsko (v. 

direct-line drive) i šahovsko linijsko (v. staggered-line 

drive). Zavodnjavanje se također može izvoditi sa 

samo jednom linijom injekcijskih bušotina (tada su 

injekcijske bušotine smještene nisko na strukturi). 

U procesu linijskog zavodnjavanja nafta se istiskuje 

kontinuiranom frontom injektirane vode kroz cijelo 

ležište. Sinonimi: line-drive waterfl ood, line fl ood, line 

waterfl ood. 

line-drive waterfl ood (waterfl ooding) – linijsko zavodnjavanje 

ležišta, v. line drive. 

line fi ll – volumen početnog punjenja cjevovoda. Količina 

nafte, naftnog produkta ili plina koja je potrebna 

za početno punjenje novog cjevovoda kako bi se 

mogla izvršiti isporuka na kraju cjevovoda ili na točkama 

njegova grananja. 

line fl ood (fl ooding) – linijsko zavodnjavanje ležišta, v. 

line drive. 

line loss – transportni gubitak plina, v. transmission losses. 

line of dip – linija nagiba. Smjer kuta nagiba izmjeren 

u stupnjevima po kompasu. Obično se odnosi na 

stvarni nagib (true dip), ali se može odnositi i na prividni 

nagib (apparent dip). Sinonim: direction of dip. 

line of section – linija presjeka. U geologiji – linija na 

karti koja prikazuje položaj geološkog presjeka. 

line of strike – linija pružanja, pružanje, v. strike, 1. 

line pack – stalni volumen fl uida u cjevovodu. Volumen 

nafte ili plina koji se neprekidno nalazi u glavnom 

cjevovodu za održavanje tlaka i osiguravanje kontinuiranog 

strujanja nafte ili plina kroz cjevovod. 

line-pack gas – stalni plin u plinovodu. Plin koji se neprekidno 

nalazi u transportnom plinovodu za održavanje 

tlaka i osiguravanje kontinuiranog strujanja 

plina potrošačima na punktovima preuzimanja. 

line pattern of wells – linijska mreža (raspored) bušotina, 

v. direct-line drive, line drive. 

line pipe – cjevovodna cijev. Bešavna ili elektrozavarena 

cijev za izgradnju cjevovoda za transport nafte, 

plina i vode. Izrađuju se sa standardnim promjerima 

i duljinama, navojima i čvrstoćom u skladu s raznim 

API-specifi kacijama (standardima Američkog naftnog 

instituta). 

liner – (1) lajner, »izgubljena« zaštitna kolona. U procesu 

bušenja – kratka zaštitna kolona (kolona zaštitnih 

cijevi, casing, casing string) u kanalu bušotine koja se 

ugrađuje u bušotinu ispod već ugrađene (postojeće) 

zaštitne kolone, ali nije ugrađena do površine (ušća 

bušotine) – obično se preklapa sa zaštitnom kolonom 

na intervalu od 60 do 120 metara (200 do 400 

stopa). Glavna prednost ugradnje lajnera je ušteda 

na troškovima za zaštitne cijevi, a osim toga njegova 

ugradnja je znatno brža od ugradnje kompletne zaštitne 

kolone. Jedini problem je pouzdanost njegove 

cementacije (postizanje dobre izolacije cementom). 

Tipovi lajnera uključuju: (a) bušaće lajnere (drilling 

liner); (b) zaštitne lajnere oštećenih kolona zaštitnih 

cijevi, (stub liner, scab liner – kada se produlji do površine, 

naziva se tie-back liner) i, (c) eksploatacijske ili 

proizvodne lajnere (production liner), a njihova namjena 

je identična namjeni zaštitne kolone. Sinonim: 

liner pipe; v. liner completion. (2) košuljica cilindra. Zamljenljivi 

cjevasti tuljac unutar cilindra stapne pumpe 

(reciprocating pump), na primjer, isplačne pumpe 

(mud pump) i nekih motora s unutarnjim izgaranjem 

(internal-combustion engine). Sinonim: sleeve. (3) konusno 

kućište kumulativnog eksplozivnog punjenja. 

Konusno oblikovani (ljevkasti) metalni držač koji 

usmjerava struju (mlaz) vrućih plinova kumulativnog 

eksplozivnog punjenja (naboja) mlaznog perforatora 

zaštitne kolone (jet perforating gun). 

liner cementing – cementacija lajnera (»izgubljene« zaštitne 

kolone), v. liner. 

liner completion – proizvodno opremanje bušotine 

lajnerom (»izgubljenom« zaštitnom kolonom). Tip završnog 

opremanja bušotine za proizvodnju koja je 

opremljena lajnerom – zaštitnom kolonom s prorezima 

ili provrtima ugrađenom u zoni njena dna (ne do 

površine). Obično se primjenjuju tri tipa opremanja 

bušotina lajnerom: (a) opremanje lajnerom s prorezima 

(slotted liner completion) – slično je opremanju 

bušotine bez zaštitne kolone koja se ugrađuje prije 

bušenja produktivnog sloja, a lajner se vješa u nezaštićenom 

intervalu kanala bušotine; (b) opremanje 

lajnerom i fi ltrom (screen and liner completion) 

– slično je opremanju lajnerom s prorezima; lajner i 

fi ltar se ugrađuju u nezacijevljenom intervalu kanala 

bušotine (katkada se s fi ltrom postavlja šljunak); 

metoda se u prvom redu primjenjuje u nekonsolidiranim 

formacijama radi sprječavanja odronjavanja 

(urušavanja) stijene u kanal bušotine koje smanjuje 

kapacitet proizvodnje bušotine, i (c) opremanje cementiranim 

lajnerom (cemented liner completion) 

– primjenjuje se kada je u bušotini ugrađena tehnička 

zaštitna kolona prije nego što je postignuta njena 

konačna dubina (tehnička kolona zaštitnih cijevi se 

ugrađuje radi izolacije zona s niskim tlakom koje bi 

mogle uzrokovati gubitak cirkulacije bušaće isplake, 

zona odronjavanja formacije ili slojeva soli); prednost 

opremanja cementiranim lajnerom je u tome 

što se određeni intervali mogu selektivno perforirati 

i, na taj način, kontrolirati proizvodnja iz njih ili injektiranje, 

a glavni nedostatak je što se teško može postići 

kvalitetna primarna cementacija lajnera; v. well 

completion. 

liner hanger – vješalica lajnera. Komplet klinova (set of 

slips) na kojima visi lajner (kolona lajnera – v. liner, 

1) u zaštitnoj koloni. Može biti hidraulička (hydraulic 

liner hanger) ili mehanička (mechanical liner hanger). 

liner pipe – lajner, »izgubljena« zaštitna kolona, v. liner. 

liner string – kolona lajnera, v. liner. 

line scraper – strugač priključnog cjevovoda. Uređaj za 

uklanjanje parafi na i kamenca iz priključnih cjevovoda 

bušotina (fl owline). 

line waterfl ood (waterfl ooding) – v. line drive. 

lingulaceans (Lingulacea) – linguloidi. Natporodica 

inartikulatnih brahiopoda (ramenonožaca bez

lingulids (Lingulidae) 471 

liquefi ed petroleum gas (LPG) 

brave, inarticulate brachiopods). Karakterizirani su 

izduljenom bikonveksnom ljušturom (elongated 

biconvex shell) od kalcijskog fosfata s podjednakim 

polovicama (nešto većom ventralnom polovicom, 

pedicle valve). Stratigrafska rasprostranjenost: donji 

kambrij-danas. Sinonim: linguloids. 

lingulids (Lingulidae) – lingulidi. Porodica inartikulatnih 

brahiopoda (ramenonožaca bez brave, inarticulate 

brachiopods). Karakterizirani su uglavnom 

izduljenim ovalnim do lopatičastim obrisima i bikonveksnom 

ljušturom (biconvex shell). Porodici lingulida 

pripada rod Lingula kojem se često pribrajaju sve 

vrste porodice iz ordovicija. Stratigrafska rasprostranjenost: 

silur (moguće ordovicij)-danas. 

linguloid ripple mark – linguoidni strujni ripl, v. linguoid 

ripple mark. 

linguloids – linguloidi, v. lingulaceans. 

linguoid current ripple – linguoidni strujni ripl, v. linguoid 

ripple mark. 

linguoid ripple mark – linguoidni strujni ripl. Vodeni 

strujni ripl (current ripple mark) s jezičastim obrisom 

ili oblikom barhana čiji su rogovi (horns) usmjereni 

niz strujanje. Najčešće se formiraju na dnu plitkih 

rijeka s velikim različitostima formi. Sinonimi: cuspate 

ripple mark, linguloid ripple mark, linguoid current 

ripple. 

link – stremen elevatora, v. bail, 2. 

liparite – liparit, riolit. Sinonim nepreporučljive uporabe 

termina rhyolite (riolit). 

lipides – lipidi, lipoidi, v. lipids. 

lipids – lipidi, lipoidi. Skupni naziv za sve prirodne organske 

spojeve koji su topljivi u organskim otapalima, 

a netopljivi u vodi. Sadrže alifatske ugljikovodike 

s dugim lancima i njihove derivate, na primjer, masne 

kiseline (fatty acids), alkohole (alcohols), amine 

(amines), aldehide (aldehydes), a uključuju voskove 

(waxes), masti (fats) i derivate. Glavna su komponenta 

strukture živih stanica biljnih i životinjskih organizama 

(zajedno s proteinima i ugljikohidratima). Dio 

su kerogena koji može producirati naftu. Drugi oblik 

pisanja termina: lipides. Sinonim: lipoids. 

lipoids – lipoidi, lipidi, v. lipids. 

liptobiolite – liptobiolit. (1) Otporni biljni materijal koji 

je preostao nakon potpunog razlaganja manje otpornih 

dijelova bilja i karakteriziran je relativno postojanim 

sastavom, na primjer, smola (resin), guma 

(gum), vosak (wax), jantar (amber), kopal (copal) i 

pelud (pollen). (2) v. liptobiolith. 

liptobiolith – liptobiolit. Goriva organska stijena (combustible 

organic rock) formirana akumuliranjem liptobiolita 

(biljnih ostataka nakon razlaganja – v. liptobiolite, 

1), na primjer, treset s velikim sadržajem zrna 

peludi (pollen peat). Sinonim: liptobiolite. 

liptocoenosis – liptocenoza. U paleontologiji – skup 

izumrlih organizama zajedno s tragovima i produktima 

njihove životne aktivnosti prije pokapanja 

(prekrivanja). Sinonim necrocoenosis (nekrocenoza) 

češće se primjenjuje u biologiji. 

liquefaction – (1) ukapljivanje, likvifakcija. Fazna promjena 

tvari u tekuće stanje, obično promjena plinovitog 

stanja u tekuće (osobito tvari koja je plinovita 

pri normalnom tlaku i temperaturi). (2) razrjeđivanje. 

(a) U sedimentologiji – transformacija (pretvorba) 

slabo zbijenog sedimenta u fl uidnu (žitku) masu 

(prije tečenja turbiditne struje) zbog podvodnog 

klizanja ili odronjavanja. (b) Transformacija (pretvaranje) 

rahlog tla iz čvrstog stanja u tekuće (žitko) kao 

posljedica porasta pornog tlaka (tlaka pornog fl uida) 

i smanjenja efektivnog naprezanja. 

liquefaction train – tehnološka linija ukapljivanja. Linija 

obrade prirodnog plina koja uključuje uklanjanje 

kiselih plinova (sumporovodika, ugljik-dioksida, na 

primjer, monoetanolaminom), dehidraciju plina (glikolom 

ili molekularnim sitima), hlađenje, ukapljivanje 

(likvifakciju) i frakcioniranje. 

liquefi able hydrocarbons – ukapljivi ugljikovodici. 

Lake frakcije (ugljikovodici) koje su plinovite pri 

atmosferskom tlaku, na primjer, propan, butan i 

pentan. Dobivaju se u procesu prerade sirove nafte i 

ekstrakcijom iz masnih prirodnih plinova Spomenute 

plinovite frakcije hlađenjem ili komprimiranjem 

kondenziraju u bistre tekućine koje se uskladištavaju 

i transportiraju u posudama pod tlakom. 

liquefi ed energy gas (LEG) – ukapljeni energetski plin. 

Naziv za ukapljeni naftni plin (liquefi ed petroleum 

gas, LPG) i ukapljeni prirodni plin (liquefi ed natural 

gas, LNG). 

liquefi ed gas – ukapljeni (tekući) plin. Plinovita komponenta 

ili smjesa plinova prevedenih u tekuće stanje 

hlađenjem ili komprimiranjem radi udobnijeg skladištenja 

ili transporta, na primjer, ukapljeni naftni 

plin (LPG), ukapljeni prirodni plin (LNG) i drugi tekući 

plinovi (kisik, amonijak). 

liquefi ed natural gas (LNG) – ukapljeni (tekući) prirodni 

plin. Produkt prirodnog plina koji se nakon obrade 

ukapljuje komprimiranjem i dubokim hlađenjem (na 

–170 °C/270 °F) radi lakšeg skladištenja (u visokotlačnim 

kriogenim rezervoarima) i transportiranja (posebnim 

tankerima). Ukapljeni prirodni plin zauzima 

635 puta manji volumen od plinovitog, a jedna tona 

sadrži 1.500 m 3 (53.000 scf) plina. Sastoji se od lakih 

ugljikovodika, najvećim dijelom od metana (tipično 

91%), zatim etana (obično 7%) i male količine propana, 

butana, pentana i viših alkana. Prije transporta i 

distribucije potrošačima rasplinjava se snižavanjem 

tlaka i zagrijavanjem i tako ulazi u transportne i distribucijske 

plinovode. Rabi se kao gorivo u domaćinstvu. 

Sinonim: liquid natural gas. 

liquefi ed natural gas carrier (LNGC) – tanker za 

prijevoz ukapljenog prirodnog plina. Brod specijalne 

konstrukcije za prijevoz ukapljenog prirodnog 

plina. Tankovi su od običnog aluminija, ali osobito 

izolirani jer je plin ukapljen na vrlo niskoj temperaturi 

(-160 °C). Sinonimi: liquid natural gas carrier, 

LNG carrier. 

liquefi ed petroleum gas (LPG) – ukapljeni (tekući) 

naftni plin. Ukapljeni laki plinoviti ugljikovodici koji 

su plinoviti pri normalnom tlaku i temperaturi,a otopljeni 

u nafti pri ležišnim uvjetima (laki ugljikovodici 

dobiveni iz naftnog ili kaptažnog plina). Glavne 

komponente ukapljenog naftnog plina su propan, 

propen, butani i buteni. U tekući naftni plin, prema 

nekim defi nicijama, ubrajaju se i ukapljeni propan i 

butani dobiveni iz masnog i rafi nerijskog plina. Ukapljivanje 

se vrši komprimiranjem, a tekući plin se drži 

pod tlakom (često u čeličnim bocama) i ponovno 

prelazi u plinovito stanje pri atmosferskom tlaku. 

Rabi se kao gorivo (za kamione, traktore, autobuse), 

u domaćinstvu i također u industriji. Sinonimi: liquid 

petroleum gas, LP-Gas, LPG-Gas.

liquefi ed petroleum gas carrier 472 

liquid immiscibility 

liquefi ed petroleum gas carrier – tanker za prijevoz 

ukapljenog naftnog plina. Brod specijalne konstrukcije 

za prijevoz ukapljenog naftnog plina. Tankovi 

imaju oblik cilindričnih posuda s kupolastim osnovicama, 

jer je plin ukapljen komprimiranjem. Sinonimi: 

liquid petroleum gas carrier, LPG carrier. 

liquefi ed petroleum gases (LPGs) – ukapljeni (tekući) 

naftni plinovi. Pojam koji se obično rabi za smjese 

ugljikovodika s pretežitim sadržajem propana i butana. 

liquefi ed petroleum gas fl ood – istiskivanje nafte 

injektiranjem obroka ukapljenog naftnog plina, v. liquefi 

eld petroleum gas slug drive. 

liquefi ed petroleum gas slug – obrok injektiranja ukapljenog 

naftnog plina. Specifi cirani (dimenzionirani) 

volumen injektiranja ukapljenog naftnog plina u 

procesu povećanja iscrpka nafte (EOR-proces). Volumen 

obroka se obično kreće od 2 do 10% pornog 

volumena (PV) ležišta. Sinonim: LPG slug. 

liquefi ed petroleum gas slug drive – istiskivanje nafte 

injektiranjem obroka ukapljenog naftnog plina. Proces 

povećanja iscrpka nafte (EOR-proces) miscibilnim 

istiskivanjem obrokom (specifi ciranim volumenom) 

ukapljenog naftnog plina (LPG) – najčešće propana. 

Volumen obroka obično iznosi 2 do 10% pornog 

volumena (PV) ležišta. Kao potisni fl uid injektira se 

prirodni plin, inertni plin i/ili voda. Miscibilnost se 

postiže jednostrukim kontaktom otapala (LPG) i 

slojne nafte. Prednosti te EOR-metode su sljedeće: 

istiskivanje nafte koja je u kontaktu s otapalom je 

potpuno, za postizanje miscibilnosti potreban je 

niski tlak i proces je primjenljiv za široki raspon naftnih 

ležišta. Nedostaci su nizak koefi cijent obuhvata 

ležišta, disperzija injektiranog obroka otapala (teško 

je održavati volumen obroka) i skupoća ukapljenog 

naftnog plina. Sinonim: liquefi eld petroleum gas fl ood, 

LP-Gas drive, LP-Gas slug drive, LPG drive, LPG fl ood, 

LPG slug drive. 

liquefi ed petroleum refi nery gas (LPGr) – ukapljeni 

(tekući) rafi nerijski plin, v. liquefi ed refi nery gas. 

liquefi ed refi nery gas (LRG) – ukapljeni (tekući) rafi 

nerijski plin. Ukapljeni laki ugljikovodici (butani, 

butilen, propan, propilen) dobiveni u rafi nerijama 

u proesima prerade sirove nafte. Sinonim: liquefi ed 

petroleum refi nery gas. 

liquid blocking – blokada pora tekućom fazom. Blokiranje 

ili zagađivanje pora ležišne stijene oko kanala 

injekcijske bušotine (obično mazivim uljem iz kompresora). 

liquid-boundary potential – potencijal spajanja tekućina, 

tekućinski kontaktni potencijal, v. electrochemical 

self-potential. 

liquid chromatography – tekućinska kromatografi ja. 

Proces razdvajanja (separacije) komponenata tekućine 

na bazi njihovih topljivosti (solubilities) i vremena 

retencije (zadržavanja, retention times) u kromatografu 

uz uporabu tekuće pokretne (mobilne) faze 

(liquid mobile phase). Često primjenjivane tehnike tekućinske 

kromatografi je su kolonska kromatografi ja 

ili kromatografi ja u stupcu (column chromatography), 

papirna kromatografi ja (paper chromatography) i 

tankoslojna kromatografi ja ili kromatografi ja na tankom 

sloju (thin-layer chromatography). Sirova nafta 

se može tek tekućinskom kromatografi jom razdvojiti 

na zasićene, aromatske i polarne frakcije i spojeve 

koji sadrže dušik, kisik i sumpor; v. chromatography, 

gas chromatography. 

liquid content (of gas condesates) – sadržaj tekuće 

faze (u plinskim kondenzatima). Omjer dobivenih (iscrpljenih) 

volumena tekuće (tekućih ugljikovodika) i 

plinovite faze iz plinsko-kondenzatne smjese pri površinskim 

uvjetima. Izražava se u standardnim kubnim 

metrima tekuće faze po standardnom kubnom 

metru plina (ili u standardnim barelima na milijun 

standardnih kubnih stopa plina). S obzirom na različite 

tipove separacije (jednostupanjska, višestupanjska) 

može se mjeriti kao omjer iscrpaka tekuće i plinovite 

faze nakon prvog stupnja separacije ili nakon 

svih stupnjeva. Prema sinonimima se također može 

nazvati tekućinsko-plinski faktor (liquid-gas ratio) i 

faktor otopljene nafte (solution oil-gas ratio). 

liquid desiccant dehydration – dehidracija tekućim 

sušilom. Proces uklanjanja vode iz plina postupkom 

kontinuiranog kontakta plina s tekućim sušilom (desikantom) 

– obično s vrlo koncentriranom otopinom 

trietilen-glikola. Dehidracija se izvodi u apsorpcijskoj 

koloni (apsorberu) s pliticama. Vlažni plin struji prema 

vrhu kolone a otopina glikola prema njenom dnu. 

Otopina glikola obogaćena apsorbiranom vodom se 

regenerira i vraća u proces. Količina uklonjene vode 

(dubina dehidracije plina) i sniženje točke rosišta zavise 

od koncentracije regeneriranog glikola, protoka 

glikola, broja kontaktnih plitica u apsorpcijskoj koloni 

i temperature ulaznog plina. Dehidratori s tekućim 

sušilom se široko primjenjuju na postrojenjima za 

preradu plina postupkom niskotemperaturne apsorpcije 

i na poljima. 

liquid desiccant dehydration unit. – dehidracijski uređaj 

(dehidrator) s tekućim sušilom, v. liquid desiccant 

dehydration. 

liquid desiccant dehydrator – dehidrator (dehidracijski 

uređaj) s tekućim sušilom, v. liquid desiccant dehydration. 

liquid-gas ratio – tekućinsko-plinski faktor, v. liquid content 

(of gas condensates). 

liquid holdup – zastoj kapljevine. Pojava zaostajanja kapljevine 

(tekuće faze) za plinom kod višefaznog strujanja 

kroz cjevovod. Koefi cijent zastoja kapljevine se 

defi nira kao odnos jediničnog volumena kapljevine 

i jediničnog volumena unutrašnjosti cjevovoda. 

Određuje se eksperimentalno za razne uvjete strujanja 

i jednak je od 0 do 1. U cjevovodima za transport 

prirodnog plina se pojavljuje zastoj kondenzata koji 

se izdvojio iz struje plina i nakupio na nižim mjestima, 

što uzrokuje blokadu strujanja. 

liquid hydrocarbon recovery – izdvajanje (izvlačenje) 

tekućih ugljikovodika. Proces izdvajanja etana i težih 

ugljikovodika iz prirodnog plina (kaptažnog ili naftnog 

i slobodnog). Produkti ekstrakcije tekuće faze iz 

plina uključuju etan, propan, normalni butan, izobutan 

i prirodni benzin. Metode izdvajanja su komprimiranje, 

duboko hlađenje, apsorpcija i adsorpcija. 

liquid hydrocarbons – tekući ugljikovodici. (1) Ugljikovodici 

koji ostaju u tekućem stanju pri normalnoj 

temperaturi i atmosferskom tlaku (nafta i kondenzat); 

(2) Ugljikovodici koji su pretvoreni iz plinovitog 

stanja u tekuće (metan, etan, propan, butani). Sinonim. 

hydrocarbon liquids. 

liquid immiscibility – nemiscibilnost taljevina. U geologiji 

– proces magmatske diferencijacije (v. magmatic

liquid-junction potential 473 

lithic subarkose 

diff erentiation) koji se sastoji u cijepanju magme (division 

of magma) na dvije ili više tekućih faza koje se 

zatim mogu fi zički odijeliti jedna od druge djelovanjem 

gravitacije ili drugih procesa. 

liquid-junction potential – potencijal spajanja tekućina, 

tekućinski kontaktni potencijal, v. electrochemical 

self-potential. 

liquid knockout – separator, v. separator. 

liquid limit – donja granica fl uidnosti. Granični sadržaj 

vode (granica vlažnosti) sedimenta, na primjer, tla, 

između njegova polutekućeg (polužitkog) i plastičnog 

stanja; v. plastic limit. 

liquid loading (of a well) – statična kapljevina (stupac 

kapljevine) u bušotini. Statični stupac kapljevine u kanalu 

bušotine koji se formira kada plinovita faza ne 

osigurava dovoljnu energiju za dizanje kapljevine na 

površinu, pa protok bušotine (kapacitet kojim bušotina 

proizvodi) nije dovoljno velik da osigura jednaku 

brzinu strujanja plinovite i tekuće faze u bušotini 

tako da se u njenom kanalu nakuplja tekućina. Nastali 

statični stupac stvara dodatni protutlak na sloj i 

time smanjuje produktivnost (kapacitet proizvodnje) 

bušotine i katkada dovodi do fl uktuacije proizvodnje 

(v. heading fl ow) ili je čak može potpuno ugušiti budući 

da fl uid koji ulazi u kanal bušotine može strujati 

na površinu jedino ako je razlika tlaka na dnu i na 

vrhu bušotine veća od hidrostatičkog stupca fl uida 

i trenja strujanja. Ako to nije slučaj, fl uid u kanalu 

bušotine će mirovati (ostati statičan) i tada je nužno 

ugraditi kolonu uzlaznih cijevi (tubing) manjeg promjera 

i/ili opremu za umjetno podizanje fl uida. 

liquid natural gas – ukapljeni (tekući) prirodni plin, v. 

liquefi ed natural gas. 

liquid natural gas carrier – tanker za prijevoz ukapljenog 

prirodnog plina, v. liquefi ed natural gas carrier. 

liquid petroleum gas – ukapljeni (tekući) naftni plin, v. 

liquefi ed petroleum gas. 

liquid petroleum gas carrier – tanker za prijevoz 

ukapljenog naftnog plina, v. liquefi ed petroleum gas 

carrier. 

liquid saturation – zasićenje tekućom fazom. Dio volumena 

pornog prostora stijene zauzet tekućom fazom 

(naftom i vodom). 

liquid-solid chromatography – kolonska kromatografi 

ja, kromatografi ja u stupcu, v. column chromatography. 

liquid water content – sadržaj slobodne vode, v. free 

water content. 

liquid window – naftno okno, v. oil window. 

lissamphibians (Lissamphibia) – lisamfi bije. Podrazred 

amfi bija (vodozemaca, amphibians) koji uključuje 

sve suvremene živuće amfi bije. Karakterizirani su 

gubitkom ili ekstremnom redukcijom kožnog oklopa 

(dermal armor). 

listric fault – listrički rasjed. Zakrivljeni rasjed, konkavan 

prema gore, s izravnavanjem prema dolje. Može biti 

s normalnim ili reverznim pomicanjem (normal separation, 

reverse separation). 

litharenite – litarenit. (1) Prema jednoj defi niciji – skraćeni 

oblik termina lithic arenite (litični arenit) i označava 

pješčenjak (sandstone), neovisno o strukturi, 

koji sadrži više od 25% fragmenata (odlomaka) fi - 

nozrnastih stijena, manje od 10% zrna glinenca (feldšpata) 

i manje od 75% zrna kvarca, kvarcita i čerta; 

v. lithic arenite. (2) Opći termin za označavanje pje- 

ščenjaka (sandstone) koji sadrži manje od 75% zrna 

kvarca i metamorfoziranog kvarcita i više od 25% 

fragmenata (odlomaka) fi nozrnastih vulkanskih, 

metamorfnih i sedimentnih stijena (uključujući čert) 

ili za označavanje pješčenjaka u kojem je sadražaj 

fragmenata takvih stijena barem tri puta veći od sadržaja 

fragmenata glinenca (feldšpata) i plutonskih 

stijena (neovisno o sadržaju gline ili strukturi). 

lithia mica – litijski tinjac (liskun), litonit, lepidolit, v. lepidolite. 

lithic – litični. (1) Termin koji označava srednjozrnaste 

sedimentne stijene (medium-grained sedimentary 

rocks) i piroklastične sedimente (pyroclastic deposits) 

s obilnim sadržajem fragmenata (odlomaka) ranije 

formiranih stijena. Također označava takve fragmente. 

(2) Koji se odnosi na kamen (stone) ili je napravljen 

od kamena, na primjer, litični artefakti (lithic artifacts). 

(3) Sinonim termina lithologic (litološki) kao, 

na primjer, u nazivu lithic unit (litološka jedinica). 

lithic arenite – litični arenit. (1) Pješčenjak (sandstone) s 

obilnim sadržajem zrna kvarca, čerta i kvarcita, s manje 

od 10% glinovitog matriksa i više od 10% glinenca 

(feldšpata). Karakteriziran je obiljem nestabilnih 

materijala (komponenata) u kojem fragmenti fi nozrnastih 

stijena prevladavaju nad zrnima glinenca. 

Litični arenit je bolje sortiran, porozniji je i propusniji 

te sadržava bolje zaobljena (izvaljana) zrna nego litična 

vaka (v. lithic wacke). (2) v. lithic sandstone. 

lithic arkose – litična arkoza. (1) Arkoza (v. arkose) koja 

sadržava znatnu količinu fragmenata (odlomaka) stijena, 

osobito pješčenjak (sandstone) koji sadrži 10% 

do 50% fragmenata fi nozrnastih stijena, 25% do 90% 

zrna glinenca (feldšpata) i 0% do 65% kvarca, kvarcita 

i čerta. (2) Pješčenjak (sandstone) koji ima manje 

od 75% zrna kvarca i metamorfoziranog kvarcita i 

koji je karakteriziran omjerom (odnosom) F/R od 1:1 

do 3:1 (F – glinenci i fragmenti gnajsa i granita, R – svi 

drugi fragmenti fi nozrnastih stijena). 

lithic arkosic wacke – litična arkozna (glinenčeva, feldšpatska) 

vaka. Grauvaka (sivac, graywacke) u kojoj 

sadržaj glinenca (feldšpata) prevladava nad česticama 

stijena. Sinonim: feldspathic graywacke. 

lithic-crystal tuff – litično-kristalni tuf (pršinac). Tuf (pršinac, 

tuff ) koji je po sastavu između kristalnog tufa 

(v. crystal tuff ) i litičnog tufa (v. lithic tuff ), ali pretežito 

litični (s litičnom komponentom); v. crystal-lithic tuff . 

lithic graywacke – litična grauvaka (sivac). Grauvaka 

(sivac, graywacke) karakterizirana obiljem nestabilnih 

materijala (komponenata), osobito pješčenjak 

koji sadraži različitu količinu (ali obično manju od 

75%) zrna kvarca i čerta i 15% do 75% detritskog 

(klastičnog) glinovitog matriksa i u kojem sadržaj 

fragmenata stijena (uglavnom sedimentnog podrijetla 

ili podrijetla niskog stupnja metamorfoze) znatno 

prevladava nad količinom zrna glinenaca (najviše 

natrijskog plagioklasa koji upućuje na magmatsko 

podrijetlo); v. feldspathic graywacke. 

lithiclast – litoklast, v. lithoclast. 

lithic sandstone – litični pješčenjak. Pješčenjak u kojem 

sadržaj fragmenata (odlomaka) stijena prevladava nad 

količinom zrna glinenca (feldšpata); v. lithic arenite. 

lithic subarkose – litična subarkoza, feldšpatski sublitarenit. 

Pješčenjak (sandstone) koji je sastavljen od 

približno jednakih količina zrna glinenca (feldšpata) 

i fragmenata (odlomaka) stijena, osobito pješčenjak

lithic subarkosic wacke 474 

lithogenesis 

koji sadrži 10% do 25% zrna glinenca, 10% do 25% 

fragmenata stijena i 50% do 80% zrna kvarca, kvarcita 

i čerta. Sinonim: feldspathic sublitharenite. 

lithic subarkosic wacke – litična subarkozna vaka. Vaka 

(wacke) s približno jednakim proporcijama zrna glinenca 

(feldšpata) i fragmenata (odlomaka) stijena, 

ali u količini manjoj od 25% svake komponente. 

lithic tuff – litični tuf (pršinac). Stvrdnuti sediment vulkanskog 

pepela (deposit of volcanic ash) u kojem su 

fragmenti sastavljeni od prethodno formiranih stijena; 

v. crystal-lithic tuff , crystal tuff , lithic-crystal tuff . 

lithic wacke – litična vaka. (1) Pješčenjak (sandstone) 

koji sadržava obilnu količinu zrna kvarca, čerta i 

kvarcita, više od 10% glinovitog matriksa i više od 

10% zrna glinenca (feldšpata) – osobito natrijskog 

plagioklasa – i karakteriziran je obiljem nestabilnih 

materijala (komponenata), među kojima fragmenti 

fi nozrnastih stijena prevladavaju nad zrnima glinenca. 

(2) Kvarcna vaka (quartz wacke) koja sadrži u 

obilnoj količini (40% – 50%) fragmente fi nozrnastih 

stijena (komadiće šejla, ugljena i drugih). 

lithifaction – litifi kacija, v. lithifi cation. 

lithifi cation – litifi kacija. U sedimentologiji – (1) Pretvaranje 

novoistaloženog, nekonsolidiranog (rahlog) 

sedimenta (unconsolidated sediment) u koherentnu 

(cementiranu) tvrdu stijenu (coherent solid rock) pod 

utjecajem procesa poput cementacije (cementation), 

kompakcije (zbijanja, compaction), desikacije 

(isušivanja, desiccation), kristalizacije (crystallization), 

prekristalizacije (recrystallization) i kompresije (stlačivanja, 

compression). Litifi kacija se može odvijati 

istodobno sa sedimentacijom (taloženjem sedimenata), 

ubrzo ili dugo nakon nje. Sinonim: lithifaction, 

v. consolidation, induration. (2) Termin kojim se 

katkada naziva solidifi kacija ili stvrdnjavanje (solidifi 

cation) rastaljene lave s formiranjem eruptivne (magmatske) 

stijene (igneous rock. 

lithistids (Lithistida) – litistidi. Red fosilnih spužvi kremenorožnjača 

(demosponges). Karakterizirane su 

tvrdim mrežastim skeletom (reticulate skeleton) koji 

se sastoji od isprepletenih ili stopljenih kremenih 

spikula (iglica, siliceous spicules). 

lithium mica – litijski tinjac (liskun), litonit, lepidolit, v. 

lepidolite. 

lithionite – litionit, lepidolit, litijski tinjac (liskun), v. lepidolite. 

lithizone – litozona. Parakronolitološka jedinica (paratime-rock 

unit) koja predstavlja zonu ili seriju slojeva 

koji imaju zajedničke litološke karakteristike. Sinonim: 

lithozone; v. monothem. 

lithocalcarenite – litokalkarenit. Kalkarenit (v. calcarenite) 

koji sadrži vapnene klaste (fragmente vapnenca, 

limeclasts) u velikoj količini. 

lithocalcilutite – litokalcilutit. Kalcilutit (v. calcilutite) 

koji sadrži vapnene klaste (fragmente vapnenca, limeclasts) 

u velikoj količini. 

lithocalcirudite – litokalcirudit. Kalcirudit (v. calcirudite) 

koji sadrži vapnene klaste (fragmente vapnenca, 

limeclasts) u velikoj količini. 

lithocalcisiltite – litokalcisiltit. Kalcisiltit (v. calcisiltite) 

koji sadrži vapnene klaste (fragmente vapnenca, limeclasts) 


lithochronozone – litokronozona. Kronozona (v. chronozone) 

koja se bazira na litostratigrafskoj jedinici 

(lithostratigraphic unit). 

lithoclase – litoklaza. U geologiji – prirodno nastala pukotina 

u stijeni. 

lithoclast – litoklast. Mehanički formiran i pretaložen 

fragment karbonatne stijene (carbonate rock), obično 

promjera većeg od 2 mm, otrgnut od starijeg litifi 

ciranog vapnenca ili dolomita unutar, blizu ili izvan 

mjesta sedimentacije. Sinonim: lithiclast. 

lithocorrelation – litološka korelacija, v. lithologic correlation. 

lithodensity (litho-density) log – (1) karotaža litologije 

i gustoće. Mjerenje prosječne gustoće (bulk density) 

formacije i indeksa fotoelektrične apsorpcije (photoelectric 

absorption cross section indeks) karotažnom 

sondom koja je slična priboru za karotažu gustoće, 

a jedina razlika je u tome što primjenjuje izvor 

gama-zračenja manje energije (bitno za praćenje 

fotoelektričnog efekta) i registrira ukupan spektar 

raspršenog gama-zračenja koji dolazi do detektora. 

Na mjerenje gustoće utječe poroznost formacije, a 

indeks fotoelektrične apsorpcije je u direktnoj vezi 

s litologijom formacije. Podaci katotaže litologije i 

gustoće se primjenjuju za elektrofacijesnu analizu, 

određivanje litologije (litološkog sastava) formacija, 

procjenu poroznosti, detekciju zona s anomalno 

visokim tlakom, lociranje pukotinskih (raspucanih) 

zona i procjenu akustičke impedancije (u kombinaciji 

s akustičkom karotažom). (2) dijagram karotaže 

litologije i gustoće. 

lithodolarenite – litodolarenit. Dolarenit (dolarenite) 

koji sadrži doloklaste (fragmente dolomita, doloclasts) 


lithodololutite – litodololutit. Dololutit (dololutite) koji 

sadrži doloklaste (fragmente dolomita, doloclasts) u 

velikoj količini. 

lithodolorudite – litodolorudit. Dolorudit (dolorudite) 

koji sadrži doloklaste (fragmente dolomita, doloclasts) 


lithodolosiltite – litodolosiltit. Dolosiltit (dolosiltite) koji 

sadrži doloklaste (fragmente dolomita, doloclasts) u 

velikoj količini. 

lithofacies – litofacijes. Lateralna podjela (koja se može 

kartirati) određene stratigrafske jedinice (stratigraphic 

unit), primjetno različita od susjednih podjela na 

bazi litologije (po litološkim obilježjima), uključujući 

sva mineraloška i petrografska svojstva i također 

ona paleontološka svojstva koja utječu na vanjski 

izgled, sastav ili teksturu stijene; stratigrafski facijes 

koji je karakteriziran posebnim (osobitim) litološkim 

crtama. Lateralno ekvivalentni litofacijesi mogu biti 

odvojeni jedan od drugog vertikalnim proizvoljno 

povučenim granicama ili lećastim isklinjavanjem 

jednog u drugi ili postupnim promjenama (prijelazima). 

lithofacies map – litofacijesna karta, karta litofacijesa. 

Karta facijesa (v. facies map) koja se bazira na litološkim 

svojstvima (atributima, lithologic attributes), 

a prikazuje promjene po površini ukupnog litološkog 

karaktera dane stratigrafske jedinice. Na karti se 

mogu izdvojiti (istaknuti) dominantne, prosječne ili 

specifi čne litološke osobitosti te jedinice i time dobiti 

informaciju o promjeni njena sastava na cijeloj 

površini njena prostiranja. 

lithogenesis – litogeneza. (1) Podrijetlo i formiranje 

stijena, osobito sedimentnih stijena (sedimentary 

rocks). Također, znanost koja se bavi izučavanjem

lithogenetic 475 

lithostratic unit 

formiranja (postanka) stijena. Sinonim: lithogeny, v. 

petrogenesis. (2) Prvi stadij formiranja planina tijekom 

kojeg se sediment akumulira u moru (osobito u 

utonuloj geosinklinali, sinking geosyncline) i kasnije 

(kompakcijom) zbijanjem stvara sedimentnu stijenu. 

lithogenetic – litogenetski. Pridjev od termina litogeneza 

(v. lithogenesis). 

lithogenetic unit – litogenetska jedinica. Lokalni kompleks 

slojeva stijena (local assemblage of rock strata) 

koji se može kartirati, na primjer, formacija (formation), 

član (member) ili sloj (bed) i koji se razmatra bez 

uzimanja u obzir vremena; kartografska jedinica, jedinica 

koja se kartira (cartographic unit); v. rock-stratigraphic 

unit. 

lithogeny – litogeneza, v. lithogenesis, 1. 

lithogeochemistry – litogeokemija. Kemija mineralnih 

frakcija litosfere, na primjer, stijena, tla, riječnih i jezerskih 

sedimenata. 

lithographic limestone – litografski vapnenac (kamen). 

Kompaktni, gusti, homogeni i krajnje fi nozrnasti vapnenac 

(vapnenjak) žućkastobijele ili sivkaste boje s 

ljušturastim ili poluljušturastim lomom; mikritski vapnenac 

(v. micritic limestone). Litografski vapnenac 

se ranije široko primjenjivao u litografi ji za graviranje 

i reprodukciju gravura u boji. Sinonim: lithographic 

stone. 

lithographic stone – litografski kamen (vapnenac), v. 

lithographic limestone. 

lithographic texture – litografska tekstura. Tekstura 

nekih karbonatnih sedimentnih stijena koja je karakterizirana 

jednoličnim (unifromnim) česticama 

veličine čestica gline i izrazito glatkom površinom 

nalik na površinu kamena što se rabi u litografi ji. 

lithoherm – litoherma. Dubokovodni vapnenački humak 

(brežuljak, deep-water mound), duljine do nekoliko 

stotina metara i visine 50 metara, formiran 

podmorskom litifi kacijom (submarine lithifi cation) 

karbonatnog mulja, pijeska i ostataka skeleta; v. bioherm. 

lithohorizon – litohorizont, litostratigrafski horizont. 

Površina litostratigrafske promjene ili izrazitog (specifi 

čnog) litostratigrafskog karaktera koja je osobito 

dragocjena za korelaciju (ne nužno za vremensku 

korelaciju). Obično je granica litostratigrafske jedinice 

(lithostratigraphic unit), iako je također često litološki 

izraziti horizont ili vrlo tanki sloj-marker unutar 

litostratigrafske jedinice. Sinonim: lithostratigraphic 

horizon; v. biohorizon, chronohorizon. 

lithoid – litoidan. Koji se odnosi na stijenu ili kamen ili 

nalikuje na njih, na primjer, litoidni vapnenački tuf 

(lithoid tufa). 

lithoidal – litoidan, litoidalan. Termin za označavanje 

teksture nekih gustih, mikrokristalnih eruptivnih 

(magmatskih) stijena (dense microcrystalline igneous 

rocks) ili devitrifi ciranog stakla (devitrifi ed glass) u 

kojima su pojedine komponente tako male da se ne 

mogu razlikovati golim okom. 

lithologic – litološki. Pridjev od termina lithology (litologija). 

Sinonim: lithic. 

lithologic correlation – litološka korelacija. Tip stratigrafske 

korelacije (v. stratigraphic correlation) koja se 

bazira na podudarnosti (slaganju) litoloških karaktera 

(osobitosti), kao što su veličina čestica, boja, mineralni 

sastav, primarne teksture, debljina, karakte- 

ristike trošenja (raspadanja) i druga fi zička svojstva. 

Sinonim: lithocorrelation; v. biocorrelation. 

lithologic log – litološki (geološki, statigrafski) profi l bušotine, 


lithologic map – litološka karta. Vrsta geološke karte 

(geologic map) na kojoj su prikazani tipovi stijena 

(varijacije sastava stijena) danog područja. 

lithologic trap – litološka (primarna stratigrafska) zamka, 

v. primary stratigraphic trap. 

lithologic unit – litološka jedinica, v. lithostratigraphic 

unit. 

lithology – litologija. (1) Opisivanje stijena, osobito 

prema njihovim uzorcima i izdancima, na bazi takvih 

karakteristika (svojstava) kao što su boja, mineralni 

sastav i veličina zrna. U prvobitnoj primjeni litologija 

je u biti bila sinonim za petrography (petrografi ja) u 

njenoj suvremenoj defi niciji. (2) Fizička svojstva (priroda) 

stijena. 

lithology log – dijagram karotaže litologije. Karotažni 

dijagram koji prikazuje litologiju formacija (stijena) 

u bušotini u zavisnosti od njene dubine i njihovu debljinu. 

Rabi se za stratigrafsko izučavanje i korelaciju 

(osobito za identifi kaciju šejla) i utvrđivanje perspektivnih 

zona. 

lithology plot – dijagram litoporoznosti, v. lithoporosity 

crossplot. 

lithoporosity crossplot – dijagram litoporoznosti. U 

karotaži bušotina – dijagram uzajamne zavisnosti 

(crossplot) odnosa (omjera) poroznosti određene 

prema podacima akustičke karotaže (sonic-log dana) 

i poroznosti prema podacima karotaže gustoće (density-log 

data, simbol odnosa: M) i odnosa (omjera) 

poroznosti određene prema podacima neutronske 

karotaže (neutron-log dana) i poroznosti prema podacima 

karotaže gustoće (density-log data, simbol 

odnosa: N) koji se rabi za određivanje litologije stijena. 

Uobičajeni minerali, poput kvarca (pješčenjak), 

kalcita (vapnenac), dolomita, anhidrita, gipsa i soli će 

imati drugačije vrijednosti parametara M i N i različita 

mjesta na dijagramu litoporoznosti. Sinonimi: 

lithology plot, M-N crossplot. 

lithosome – litosoma. (1) Masa stijena uglavnom homogenog 

ili jednoliko heterogenog litološkog karaktera 

koja ima u svim smjerovima odnose jezičastih isklinjavanja 

i uklinjavanja slojeva (intertonguing relationships) 

sa susjednim stijenskim masama s različitim 

litološkim karakterom. (2) Litološka karakteristika 

stijena koja odražava fi zičko-kemijske uvjete sredine 

njihova formiranja ili više ili manje homogeni litotop 

(v. lithotope); sedimentno tijelo istaloženo pri više ili 

manje homogenim fi zičko-kemijskim uvjetima. (3) 

Samostalno (nezavisno) tijelo genetski srodnih sedimenata 

bilo koje vrste ili, defi nirano na drugi način, 

prostorno ograničeni dio svakog genetski srodnog 

tijela sedimenta; v. lithostrome. 

lithostatic gradient – gradijent litostatičkog (geostatičkog, 

gorskog) tlaka, litostatički (geostatički) gradijent, 

v. overburden pressure gradient. 

lithostatic pressure – litostatički (geostatički, gorski) 


lithostatic pressure gradient – gradijent litostatičkog 

(geostatičkog, gorskog) tlaka, litostatički (geostatički) 

gradijent, v. overburden pressure gradient. 

lithostratic unit – litostratigrafska jedinica, v. lithostratigraphic 

unit.

lithostratigraphic classifi cation 476 

Llandeilian, Llandeillian, Llandeillian stage 

lithostratigraphic classifi cation – litostratigrafska klasifi 

kacija. Organizacija slojeva stijena u jedinice na 

bazi njihovih litoloških svojstava. Osnovna jedinica 

je formacija (v. formation). 

lithostratigraphic horizon – litostratigrafski horizont, 

v. lithohorizon. 

lithostratigraphic unit – litostratigrafska jedinica. 

Defi nirano tijelo sedimentnih, ekstruzivnih eruptivnih, 

metasedimentnih ili metavulkanskih slojeva 

koje je izdvojeno i omeđeno na bazi stanovitih 

prevladavajućih litoloških svojstava (karakteristika, 

značajki) i stratigrafskog položaja. Općenito je sukladno 

sa zakonom superpozicije (v. law of superposition) 

i obično je stratifi cirano i pločastog oblika. 

Granice litostratigrafskih jedinica se postavljaju na 

mjestima litološke promjene ili na jasnim kontaktima 

ili proizvoljno unutar zona gradacije. Osnovna 

jedinica je formacija (v. formation). Naziv litostratigrafske 

jedinice se sastoji od dviju riječi – geografskog 

imena (izvedenog od tipskog lokaliteta na kojem 

se najizrazitije očituju glavne osobitosti dane 

jedinice) i opisnog litološkog termina (koji obično 

upućuje na dominantan tip stijene) ili samo naziva 

odgovarajućeg litološkog tipa stijena; obje riječi se 

pišu velikim početnim slovom. Sinonimi: geolith, lithologic 

unit, lithostratic unit, rock-stratigraphic unit, 

rock unit. 

lithostratigraphic zone – litostratigrafska zona, v. lithozone. 

lithostratigraphy – litostratigrafi ja, petrostratigrafi ja, 

stratigrafi ja stijena. Dio stratigrafi je koji se bavi izučavanjem 

litologije slojeva (lithology of strata) i njihove 

klasifi kacije u jedinice na bazi litološkog karaktera. 

Sinonimi: petrostratigraphy, rock stratigraphy. 

lithostrome – litostroma. Sedimentna jedinica (sedimentary 

unit) koja se sastoji od jednog ili više slojeva 

s uglavnom homogenim ili jednoliko heterogenim 

litološkim karakterom i predstavlja trodimenzijski 

analog litotopa (v. lithotope), osobito pojedinačna 

jezičasta izbočina litosome (v. lithosome). Termin se u 

biti smatra sinonimom termina lithosome i lithotope 

(kako ih defi niraju neki geolozi). 

lithotectonic unit – litotektonska jedinica. Asocijacija 

stijena (assemblage of rocks) koja je izdvojena u jedinicu 

na bazi strukturnih ili deformacijskih osobitosti, 

uzajamnih odnosa, podrijetla (postanka) ili povijesne 

evolucije. Litotektonska jedinica može biti eruptivna 

(magmatska, igneous), sedimentna (sedimentary) ili 

metamorfna (metamorphic). 

lithotope – litotop. (1) Područje ili površina homogenog 

(jednoličnog) sedimenta, sedimentacije ili sredine 

s jednakim uvjetima sedimentacije, uključujući 

organizme karakteristične za takve uvjete. (2) Paleoekološki 

termin, koji je prvobitno bio predložen 

za karakteristike sedimentne stijene kao biotopa sa 

sačuvanom zajednicom živih organizama ili biocenozom, 

a kasnije je defi niran kao karakteristika stijene 

koja je pokazatelj uvjeta sredine sedimentacije 

(uključujući njene i fi zičke i biološke manifestacije). 

Kasnije se termin primjenjivao za označavanje stratigrafske 

jedinice, dijela stratigrafskog presjeka, pojedinih 

(specifi čnih) tipova sedimenata ili stijena ili 

tijela homogenih (jednoličnih) sedimenata koji su se 

formirali pri postojanim uvjetima sedimentacije (u 

postojanoj taložnoj sredini) i također u neopipljivom 

smislu za označavanje sredine sedimentnih stijena i 

fi zičke sredine; v. lithofacies, lithostrome. 

lithozone – (1) litozona, litostratigrafska zona. Neformalni 

termin za označavanje slojnog tijela (body of 

strata) koje je na uobičajen način izdvojeno u jedinicu 

po litološkim obilježjima, ali za koje nema dovoljno 

potrebe ili dovoljno podataka koji bi opravdali 

njegovo svrstavanje u formalnu jedinicu, na primjer, 

zona šejla (shaly zone) u donjem dijelu formacije 

Parker, produktivna naftna zona (oil-producing zone) 

Burgan. Sinonim: lithostratigraphic zone. (2) litozona, 

v. lithizone. 

littoral – litoralni, obalni. (1) Koji se odnosi na bentosku 

oceansku sredinu ili dubinsku oceansku zonu (zonu 

između nivoa visoke i niske plime – v. depth zone). 

Termin se također odnosi na organizme te sredine. 

Sinonim: intertidal; v. supralittoral. (2) Termin koji se 

odnosi na dubinsku oceansku zonu između obale i 

dubine oko 200 metara, ali je zastario i nepreporučljiv 

za primjenu budući da u tom smislu (značenju) 

uključuje neritsku zonu (neritic zone); v. sublittoral, 

supralittoral. 

littoral current – obalna struja. Oceanska struja koja je 

izazvana (uzrokovana) nasrtanjem valova na obalu 

pod nekim kutom i teče paralelno s obalom i u njenoj 

blizini. Sinonim: longshore current; v. littoral drift. 

littoral drift – obalni nanos. Materijal (poput oblutaka, 

šljunka, pijeska, fragmenata ljuštura) koji se obalnom 

strujom (v. littoral current) premješta duž obale. 

Sinonimi: longshore drift, shore drift. 

littoral shelf – obalni šelf (pličina). Plitki priobalni i na 

terasu nalik dio uronjenog jezerskog dna koji je formiran 

kombiniranim djelovanjima (utjecajima) erozije 

valovima (wave erosion) i sedimentacije strujama 

(current deposition). Obalni šelf se često proteže na 

znatnoj udaljenosti od obale u dubinu jezera. 

live oil – (1) plinizirana (nestabilizirana) nafta. Sirova 

nafta koja sadrži svoj originalni otopljeni plin (koja 

nije stabilizirana), za razliku od otplinjene (stabilizirane, 

»mrtve«) nafte. Sinonim: wild oil. (2) pokretljiva 

nafta. Nafta koja može strujati kroz stijenu i može se 

proizvoditi. 

liverworts (Hepaticae) – jetrenjače, jetrenjarke, mahovine 

jetrenjarke. Razred briofi ta (mahovina, bryophytes). 

Karakterizirane su puzećom steljkom (creeping 

thallus) ili račvasto razgranatom (dichotomously 

branched thallus) i nemaju ni korijenje (roots) niti 

lišće (leaves), nego jednostanične rizoide (unicellular 

rhizoids). Stratigrafska rasprostranjenost: devon-danas. 

living quarter off shore platform – stambena (morska 

stambena, odobalna stambena) platforma, v. quarters 

platform. 

living fossil – živi fosil. Organizam (životinja ili biljka) 

koji je živio u geološkoj prošlosti, odnosno koji je poznat 

kao fosil iz ranijeg geološkog vremena (iz ranijih 

geoloških sedimenata), i koji je pretrpio relativno 

malu promjenu (modifi kaciju) od tog ranijeg razdoblja 

i živi i danas. Primjeri živih fosila su celakanti 

(coelacanths), ksifosuridi (horseshoe crabs), gingko 

(ginkgoes), cikadi (cycads), preslice (horsetails), crvotočine 

(club mosses) i mnogi drugi. 

lixivation – izluživanje, v. leaching. 

Llandeilian, Llandeillian, Llandeillian stage – landilo, 

llandeilo. Stratigrafski kat srednjeg ordovicija (Middle

Llandoverian, Llandoverian stage, Llandovery 477 

loamy sand 

Ordovician) u Europi – iznad lanvirna (Llanvirnian), a 

ispod donjeg dijela karadoka (Caradocian). 

Llandoverian, Llandoverian stage, Llandovery – landoveri, 

llandovery, valent. Stratigrafski kat donjeg 

silura (Lower Silurian) u Europi – iznad ašgila (Ashgillian) 

ordovicija, a ispod venloka (Wenlockian). Obuhvaća 


godina. Sinonim: Valentian. 

Llandovery Series – serija landoveri (llandovery), v. 

Llandoverian. 

Llanvirnian, Llanvirnian stage – lanvirn, llanvirn. Stratigrafski 

kat srednjeg ordovicija (Middle Ordovician) 

u Europi – iznad areniga (Arenigian), a ispod landila 

(Llandeilian). Katkada se unutar lanvirna povlači granica 

između donjeg i srednjeg ordovicija, pa se ne 

smatra katom. 

Llanvirn Series – serija lanvirn (llanvirn), v. Llanvirnian. 

LNG carrier – v. liquefi ed natural gas carrier. 

load – (1) transportirani sedimentni materijal. U geologiji 

– čvrsti (tvrdi) materijal koji se premješta ili prenosi 

prirodnim agensima transportiranja, na primjer, 

vodotocima, ledenjacima, valovima, plimama, strujama 

ili vjetrom, osobito riječni transportirani nanos 

(stream load). Sinonim: sediment load (v.). (2) količina 

(volumen) transportiranog sedimentnog materijala. 

Količina (volumen) nanesenog sedimentnog materijala 

prirodnim agensima transportiranja tijekom 

danog vremena. Sinonim: sediment load (v.). (3) teret, 

opterećenje. U strukturnoj geologiji – vertikalni tlak 

uvjetovan (izazvan) težinom iznad zalegnutih stijena 

(naslaga) kao rezultat djelovanja samo gravitacije. (4) 

opterećenje. U mehanici – težina ili sila koje djeluju na 

neki objekt i izazivaju (uzrokuju) naprezanje. 

load capacity – kapacitet dizanja, v. lifting capacity, 1. 

load cast – otisak opterećenja. Otisak na podini sloja (v. 

sole mark), obično veličine manje od jednog metra 

u svim smjerovima, koji predstavlja nabubrelost u 

obliku neznatnog ispupčenja, duboku ili plitku okruglu 

vreću, kvrgavu izraslinu, vrlo nepravilno izbočenje 

ili lukovičastu, bradavičastu ili kvržičastu izbočinu 

pijeska ili drugih grubih (grubozrnastih) klastika 

(klastičnih stijena) koji su uvučeni u ispod zaliježući 

fi nije zrnasti, mekši i prvobitno hidroplastični materijal 

(poput vlažne gline, mulja ili treseta) s primarnim 

udubljenjem. Otisci opterećenja nastaju širenjem 

udubljenja zbog nejednakog slijeganja i kompakcije 

iznad zaliježućeg materijala i zbog djelomičnog 

tonjenja tog materijala u takvo udubljenje, na 

primjer, za vrijeme početne sedimentacije turbidita 

na nekonsolidiranom mulju. Sinonim: load casting, 

teggoglyph. 

load-casted ripple – otisak ripla (brazde) opterećenja. 

Termin koji je prvobitno bio uveden za označavanje 

strukture formirane tonjenjem riplova u ispod zaliježući 

mulj tijekom sedimentacije ripla. Sinonim termina 

ripple load cast (v.). 

load casting – otisak opterećenja, v. load cast. 

load-cast lineation – lineacija otisaka opterećenja. 

Mala, slabo izražena, nepravilna linearna struktura 

koja nalikuje na otisak na podini sloja pješčenjaka. 

Nastanak takvih lineacija se pripisuje djelovanju 

guste spore turbidne struje koja teče iznad mekog 

mulja. 

load diversity – disperzija potrošnje plina. Razlika između 

zbroja dviju ili više pojedinačnih vršnih (mak- 

simalnih) potrošnji (opterećenja) i ukupne vršne 

(maksimalne) potrošnje (opterećenja). 

loaded string – kolona cijevi ispunjena fl uidom. Kolona 

cijevi, na primjer, kolona bušaćih šipki ili uzlaznih cijevi, 

koja je ispunjena fl uidom – bušaćom isplakom, 

slojnom naftom ili vodom. 

load fl uid – radni fl uid. Svaki fl uid koji se pumpa u bušotinu 

radi njena gušenja (killing), remonta (workover) 

ili stimulacije (well stimulation). 

load fold – bora opterećenja. Naboranost ispod zaliježućeg 

sloja koja se pojavljuje, kako se pretpostavlja, 

zbog nejednakog tlaka i slijeganja iznad zaliježućeg 

materijala. 

loading table – tablica kapaciteta (računska tablica) rezervoara 

v. tank table. 

load metamorphism – metamorfoza (metamorfi zam) 

opterećenjem. U geologiji – tip statičke metamorfoze 

(v. static metamorphism) u kojoj tlak iznad zaliježućih 

stijena (zbog dubokog pokapanja) ima kontrolni 

utjecaj zajedno s visokom temperaturom; v. geothermal 

metamorphism, thermal metamorphism. 

load mud – isplaka za gušenje bušotine. Fluid za gušenje 

bušotine (kill fl uid) u operacijama remonta. 

load oil – radna nafta. Nafta bilo koje vrste (proizvedena 

nafta na polju, plinsko ulje) koja je vraćena 

(injektirana) u bušotinu radi izvođenja bilo kakvih 

operacija (hidrauličkog frakturiranja, torpediranja ili 

klipovanja), za razliku od proizvedene nafte (produced 

oil). 

load range – raspon opterećenja brušene šipke. Razlika 

između maksimalnog opterećenja (peak load) brušene 

(polirane) šipke (polished rod) naftne dubinske 

pumpe pri hodu šipke prema gore i minimalnog 

opterećenja (minimum load) pri hodu šipke prema 

dolje. 

load water – radna voda. Voda koja se injektira u bušotinu 

tijekom operacije frakturiranja slojeva. 

loam – ilovača. (1) Bogato, vodopropusno tlo sastavljeno 

od rahle (drobljive) smjese (mješavine) relativno 

jednakih i ujednačenih količina čestica gline, silta i 

pijeska koje obično sadrži organsku tvar (humus), 

osobito tlo koje se sastoji od 7% do 27% gline, 28% 

do 50% silta i 23% do 52% pijeska. Tlo je relativno 

pjeskovitog opipa, ali je homogeno i malo plastično. 

Ilovača može biti rezidualnog, fl uvijalnog (riječnog) 

ili eolskog postanka i uključuje mnoge prapore (les) 

i aluvijalne sedimente vodoplavnih ravnica, aluvijalne 

lepeze i sedimente delti. Obično je plodno tlo. (2) 

Zastarjeli termin koji se ranije rabio u širokom smislu 

za označavanje gline, nečiste gline, glinovitog tla i 

mulja. 

loamy – ilovast. (1) Termin kojim se označava prijelazno 

tlo između pjeskovitog (gruboteksturnog) i glinovitog 

(fi noteksturnog); v. loamy soil. (2) Koji se odnosi 

na ilovaču, sastoji se od ilovače ili je karakteriziran 

postojanjem ilovače. 

loamy sand – ilovasti pijesak. Tlo koje se sastoji od 70% 

do 90% pijeska, od 0% do 30% silta i od 0% do 15% 

gline ili tlo koje sadrži najviše 85% do 90% pijeska i 

najmanje 15% ukupne količine silta i gline (određene 

kao udjel silta plus 1,5 puta postotni udjel gline) 

ili tlo koje sadržava najmanje 70% do 85% pijeska i 

najviše 30% ukupne količine silta i gline (određene 

kao udjel silta plus dvostruki postotni udjel gline). 

Terminom se osobito označava takvo tlo koje se

loamy soil 478 

log data interpretation 

sastoji najmanje od 25% vrlo grubozrnastog, grubozrnastog 

i srednjezrnastog pijeska i sadrži manje od 

50% fi nozrnastog i vrlo fi nozrnastog pijeska. Ilovasti 

pijesci se dijele na ilovasti grubozrnasti pijesak (loamy 

coarse sand), ilovasti fi nozrnasti pijesak (loamy 

fi ne sand) i ilovasti vrlo fi nozrnasti pijesak (loamy very 

fi ne sand); v. sandy loam. 

loamy soil – ilovasto tlo. Tlo, na primjer, poput glinovite 

ilovače (clay loam), siltne ilovače (silt loam) ili pjeskovite 

ilovače (sand loam), čije su tekstura i svojstva prijelazni 

između gruboteksturnog ili pjeskovitog tla i 

fi noteksturnog ili glinovitog tla. 

lobate delta – lopatasta delta, v. arcuate delta. 

lobefi ns – sarkopterigije, v. sarcopterygians. 

local – lokalni, mjesni. U geologiji – opći termin za označavanje 

geoloških svojstava ili procesa koji se manifestiraju 

u granicama relativno ograničenog područja, 

za razliku od regionalnih (v. regional). 

local correlation – lokalna korelacija. U geologiji – korelacija 

geoloških tijela na relativno malom području, 

na primjer korelacija sloja koji je poremećen rasjedom. 

local distribution company – lokalno distributivno 

poduzeće. Poduzeće koje se bavi transportom ili lokalnom 

distribucijom prirodnog plina i njegovom 

prodajom za krajnju potrošnju. 

local distribution system (LDS) – lokalni distributivni 

sustav. Glavni plinovodi i službe koji direktno opskrbljuju 

potrošače prirodnim plinom (direktno isporučuju 

plin potrošačima). 

local drainage – lokalno dreniranje. Strujanje nafte ili 

plina u ležištu prema proizvodnoj bušotini. 

local-gravity map – karta lokalnih gravitacijskih anomalija. 

Gravimetrijska karta (gravity map) relativno 

malog područja na kojoj su eliminirane regionalne 

promjene gravitacije. 

local metamorphism – lokalna metamorfoza (metamorfi 

zam). U geologiji – metamorfoza (metamorfi - 

zam) izazvana (uzrokovana) lokalnim procesom, na 

primjer, kontaktna metamorfoza (contact metamorphism) 

ili metasomatoza (metasomatism) blizu eruptivnog 

tijela (tijela eruptivne stijene, igneous body), 

hidrotermalna metamorfoza (hydrothermal metamorphism) 

ili dislokacijska metamorfoza (dislocation 

metamorphism) u rasjednoj zoni (zoni rasjednog poremećaja, 

fault zone); v. regional metamorphism. 

local migration – lokalna migracija. Strujanje nafte i 

plina u ležištu usljed razlike tlakova (strujanje prema 

području sniženog tlaka – kanalu bušotine). 

local range zone – lokalna (parcijalna) rasponska zona, 

topozona. Rasponska zona (v. range zone) serije slojeva 

određenog taksona ili grupe taksona u nekom 

određenom (geografski ograničenom) presjeku ili 

lokalnom (ograničenom) području. Zbroj svih lokalnih 

rasponskih zona čini pravu rasponsku zonu (true 

range zone) taksona. Sinonimi: partial range zone, 

topozone. 

local unconformity – lokalni nesklad. Nesklad koji je 

strogo ograničen u svom geografskom protezanju 

i koji obično predstavlja relativno kratak period, 

na primjer, lokalni nesklad oko rubova sedimentacijskog 

bazena ili duž osi strukturnog periodički 

rastućeg uzdignuća dok se u njegovu susjednom 

području odvijala kontinuirana sedimentacija. Lokalni 

nesklad može po karakteru manifestiranja 

sličiti stratigrafskom neskladu (disconformity), ali za 

razliku od njega, nema regionalni značaj; v. regional 

unconformity. 

location of a well – položaj (lokacija) bušotine, v. wellsite. 

locomorphic stage – lokomorfni stadij. Srednji geokemijski 

stadij (middle geochemical stage) dijageneze 

koji je karakteriziran znatnim istiskivanjem minerala 

(mineral replacement) bez kemijskih reakcija. Lokomorfni 

stadij je tipičan za litifi kaciju klastičnih sedimenata. 

Slijedi nakon redoksomorfnog stadija (v. redoxomorphic 

stage), a prethodi fi lomorfnom stadiju 

(v. phyllomorphic stage). 

loess – les, prapor. Široko rasprostranjeni, homogeni, 

obično nestratifi cirani (neuslojeni), porozni, meki, 

nezbijeni ali malo cementirani, drobljivi, fi nozrnasti 

i obično visokovapnenasti pokrovni sediment (općenito 

debljine manje od 30 metara) koji se pretežito 

sastoji od silta s manjinskom količinom zrna veličine 

čestica gline do fi nog pijeska. Les često sadrži ljušture 

te kosti i zube sisavaca. Nerijetko je prožet mrežom 

brojnih malih uskih vertikalnih kanalića (cjevčica) 

koji su često inkrustirani konkrecijama karbonata 

kalcija. Danas se općenito vjeruje da je nastao od 

prašine pleistocenske starosti koju je nanosio vjetar 

(na primjer, iz pustinja, aluvijalnih dolina). Mineralna 

zrna lesa, sastavljena većinom od kremena, neraspadnuta 

su i uglasta te obično učvršćena zajedno 

vapnenastim cementom. 

Loewinson-Lessing classifi cation – Loewinson-Lessingova 

klasifi kacija. Kemijska klasifi kacija eruptivnih 

(magmatskih) stijena (igneous rocks) na bazi sadržaja 

silicij-dioksida (silica content). Prema toj klasifi kaciji 

izdvojena su četiri glavna tipa eruptivnih stijena: (a) 

kisele (sadržaj silicij-dioksida veći od 66% ili 60% – v. 

acidic); (b) neutralne (sadržaj silicij-dioksida od 54% 

do 66% – v. intermediate); (c) bazične (sadržaj silicijdioksida 

od 44% do 51% ili od 45% do 52% – v. basic) 

i, (d) ultrabazične (sadržaj silicij-dioksida manji od 

44% – v. ultrabasic). 

log – (1) karotažni dijagram, dijagram karotaže bušotine, 

v. well log. (2) karotaža, karotaža bušotine, v. well logging. 

(3) geološki presjek (profi l) bušotine. Kontinuirani 

zapis u zavisnosti od dubine (obično u grafi čkom 

obliku i na papirnoj vrpci) opažanja na stijenama (litologija, 

debljina, dubina i elementi zalijeganja itd.) i 

fl uidima u geološkom presjeku probušenom bušotinom, 

na primjer, dijagram karotaže bušotine (v. well 

log), litološki profi l uzoraka stijena (v. sample log), 

geološki stupac (v. strip log), dijagram karotaže brzine 

bušenja (v. drilling-time log). (4) dnevnik (žurnal) 

bušenja, v. driller’s log. (5) karotirati, izvoditi karotažu, 

v. well logging. (6) zapisivati (registrirati) karotažni dijagram 

(krivulju), v. well log, well logging. 

log analysis – analiza karotaže (podataka karotaže), v. 

log interpretation. 

log a well – karotirati, izvoditi karotažu, v. well logging. 

logarithmic mean diameter – srednji logaritamski 

promjer. Srednji promjer čestica (average particle 

size) sedimenta ili stijene jednak aritmetičkoj sredini 

(srednjoj aritmetičkoj vrijednosti, arithmetic mean) 

logaritama veličina čestica danog razreda. 

log data – podaci karotaže, v. well logging. 

log data interpretation – interpretacija podataka karotaže, 

v. log interpretation.

logged depth 479 

longitudinal resistivity 

logged depth – izmjerena dubina bušotine. Stvarna 

duljina kanala bušotine (actual wellbore length) od 

kupole radne šipke (nivoa vrtaćeg stola, kelly bushing, 

KB), radnog podišta (platforme) bušaćeg tornja 

(derrick fl oor, DF), nivoa temelja (foundation level) ili 

nivoa zemlje (ground level, GL) do neke točke u bušotini 

ili do njena dna izmjerena karotažnim kabelom 

(logging cable, survey cable). Izmjerena dubina bušotine 

se navodi u zapisima bušenja i dijagramima 

karotaže bušotine i veća je od stvarne vertikalne 

dubine (true vertical depth) zbog devijacije bušotine 

(kanala bušotine). Sinonimi (prema nekim izvorima): 

measured depth (v.), total depth (v.). 

logging – karotaža, karotaža bušotina, v. well logging. 

logging cable – karotažni kabel, kabel za karotažu bušotina. 

U operacijama karotaže – specijalni kabel za 

spuštanje i izvlačenje karotažne sonde iz bušotine, 

prijenos energije do dubinske opreme i izmjerenih 

podataka na površinu, a istovremeno služi za mjerenje 

dubine bušotine (radi povezivanja izmjerenih 

podataka svojstava formacija s dubinom). Sinonim: 

well-logging cable. 

logging device – karotažna sonda, v. sonde. 

logging motion arrestor – kompenzator poniranja za 

operacije karotaže. Hidrauličko-pneumatski kompenzator 

poniranja (hydro-pneumatic heave compensator) 

plutajućeg bušaćeg postrojenja (fl oating drilling 

rig) koji se rabi u operacijama karotaže. 

logging off – nakupljanje kapljevine u plinskoj bušotini. 

Nakupljanje tekuće faze u plinskoj bušotini (gas well) 

koje sprječava strujanje plina na površinu. 

logging run – spuštanje i izvlačenje karotažnog pribora. 

Ciklus spuštanja karotažnog pribora (logging tool) u 

bušotinu i izvlačenja (vađenja) iz bušotine; izvođenje 

karotaže. Sinonim: logging trip. 

logging sonde – karotažna sonda, v. sonde. 

logging tool – (1) karotažni pribor, pribor za karotažu. 

Pribor za izvođenje operacija karotaže u bušotinama. 

Sastoji se od sonde (v. sonde) i elektroničkog sklopa 

(v. cartridge). Sonda je dio pribora koji odaje i/ili prima 

energiju, a elektronički sklop služi za upravljanje 

dubinskom opremom i prijenos podataka s površine 

i na nju. Kombinirani pribori za karotažu imaju više 

sondi, tako da se može izvesti i registrirati više mjerenja 

tijekom jednog spuštanja pribora u bušotinu. 

Karotažni pribori moraju biti propisno kalibrirani na 

površini prije spuštanja u bušotinu (neki pribori su 

također podvrgnuti dubinskim kalibracijskim provjerama). 

Kalibracije se izvode po posebnim procedurama 

(postupcima) koje su propisale servisne 

kompanije. (2) karotažna sonda, sonda, v. sonde. 

logging trip – spuštanje i izvlačenje karotažnog pribora, 

v. logging run. 

logging unit – karotažna jedinica (laboratorij). Uređaj za 

karotažu bušotina s opremom koji služi za upravljanje 

svim operacijama karotaže, elektroničkom opremom 

za upravljanje mjerenjima u kanalu bušotine i 

registracijom podataka tih mjerenja te dizalicom za 

spuštanje karotažnog pribora u bušotinu i njegovo 

izvlačenje na površinu. Karotažna jedinica dolazi na 

lokacije kopnenih bušotina gdje postoje ceste montirana 

na kamionu (truck-mounted logging unit) ili 

se doprema montirana na saonicama helikopterom 

(skid-mounted logging unit), a na morskim bušaćim 

platformama može biti stalno instalirana. 

logging while drilling (LWD) – karotaža u procesu bušenja. 

Mjerenje svojstava formacije tijekom bušenja ili 

ubrzo nakon završetka bušenja primjenom karotažnih 

alatki koje su integrirane u kolonu bušaćih alatki (drill 

string), umjesto mjerenja karotažnim sondama koje 

se u bušotinu spuštaju karotažnim kabelom. Metoda 

takvog mjerenja, iako je katkada rizična i skupa, ima 

prednost budući da se mjerenje svojstava formacije 

izvodi prije dubokog prodora bušaće isplake u nju. 

Osim toga, u mnogim bušotinama je teško ili čak nemoguće 

izvesti konvencionalnu karotažu (osobito u 

bušotinama s velikim kutom otklona smjera kanala od 

vertikale) tako da LWD tehnologija osigurava mjerenje 

i u takvim slučajevima. Podaci mjerenja se registriraju 

u bušotini (i dobiju nakon izvlačenja bušaće kolone) ili 

se prenose na površinu s pomoću impulsa tlaka (varijacije 

tlaka) u stupcu isplake u bušaćoj koloni. 

log in casing – karotirati (izvoditi karotažu) u zaštitnoj 

koloni, v. well logging. 

log interpretation – interpretacija karotaže (podataka 

karotaže). Interpretacija dijagrama (krivuja) karotaže 

bušotina radi dobivanja podataka neophodnih za 

konstrukciju strukturnih karata i karata izopaha (jednakih 

debljina) formacija, određivanja parametara 

neophodnih za izračunavanje rezervi nafte i plina 

(debljine, poroznosti i zasićenja formacije), identifi 

kacije litologije i korelacije geoloških formacija između 

bušotina. Pri interpretaciji podataka karotaže 

važno je razumijevanje ograničenja pojedinih metoda 

karotaže – što utječe na pojedinu karotažnu metodu 

i koje se korekcije karotažnih podataka moraju 

izvršiti da bi se dobili kvalitetni podaci. 

log-log type of production decline – v. hyperbolic 


lognormal (log-normal) distribution – log-normalna 

distribucija (razdioba). Distribucija (razdioba) 

frekvencija čiji logaritam leži u području normalne 

distribucije; statistička distribucija podataka koja, 

kada se konstruira u polulogaritamskom mjerilu, 

ima izgled krivulje normalne (Gaussove) distribucije. 

log strip – karotažna vrpca. Dugački uski komad papira 

na kojem se iscrtava karotažni dijagram. 

long clay – masna glina, v. fat clay. 

longitudinal conductance – uzdužna (longitudinalna) 

vodljivost. Produkt srednje električne vodljivosti 

(average electrical conductivity) i debljine sloja stijena 

(thickness of rock layer). 

longitudinal dispersion – longitudinalna disperzija. 

Raspršivanje fronte, otapala (solventa) u procesu 

miscibilnog istiskivanja nafte iz ležišta (metoda povećanja 

iscrpka nafte) uzrokovano postojanjem mikroskopskih 

heterogenosti. 

longitudinal fault – longitudinalni (uzdužni) rasjed. 

Rasjed čije je pružanje (strike) paralelno osnovnom 

(glavnom) pružanju geoloških struktura (general 

structural trend) područja. 

longitudinal fold – longitudinalna (uzdužna) bora. Bora 

čija se os pruža sukladno osnovnom (glavnom) pružanju 

(general strike) struktura područja. Sinonim: 

strike fold; v. discordant fold. 

longitudinal resistivity – longitudinalna (uzdužna) električna 

otpornost (specifi čni električni otpor). Električna 

otpornost (specifi čni električni otpor, electrical resistivity) 

stijene mjeren duž smjera slojevitosti(direction 

of bedding); v. transverse resistivity.

longitudinal ripple mark 480 

loop line 

longitudinal ripple mark – longitudinalni (uzdužni) 

ripl. Ripl (v. ripple mark) s relativno ravnom krijestom 

(grebenom, crest) koji se formirao paralelno sa smjerom 

struje (direction of current), na primjer, uzdužni 

ripl povezan s oscilatornim valnim djelovanjem. Profi 

l ripla može biti simetričan ili nesimetričan. 

longitudinal section – longitudinalni (uzdužni) presjek 

(profi l). Grafi čki prikaz pojedinih dijelova nekog 

objekta na vertikalnoj ili kosoj ravnini paralelno s 

njegovom duljom osi, na primjer, geološki presjek 

paralelan s pružanjem žile (strike of vein); v. cross section. 

longitudinal stream – longitudinalna (uzdužna) rijeka. 

Subsekventna rijeka (v. subsequent stream) koja teče 

u smjeru (slijedi smjer) pružanja ispod zaliježućih 

slojeva (strike of underlying strata). 

longitudinal valley – longitudinalna dolina. (1) Subsekventna 

dolina (subsequent valley) koja se proteže 

u istom smjeru s općim (glavnim) pružanjem (general 

strike) ispod zaliježućih slojeva (naslaga stijena); 

dolina pod pravim kutovima na konsekventnu 

rijeku (suvremena primjena prvobitno predloženog 

termina); v. transverse valley. (2) Prema prvobitnoj 

defi niciji – dugačka dolina razvijena paralelno s općim 

(glavnim) pružanjem hrpta ili lanca brežuljaka i 

planina. U suvremenoj primjeni termin se korektno 

rabi samo ondje gdje su lanci brežuljaka i planina 

paralelni s pružanjem. Sinonim: lateral valley; v. transverse 

valley. 

longitudinal wave – longitudinalni (uzdužni) val, P-val, 

v. P wave. 

long-radius horizontal well – horizontalna bušotina s 

velikim radijusom zakrivljenosti. Horizontalna bušotina 

s veličinom rasta kuta otklona kanala od okomice 

(sa zakrivljenošću kanala) između 2 i 6 stupnjeva/30 

metara (100 stopa) izbušenog kanala (za postizanje 

konačnog kuta kanala od 90 stupnjeva). Nakon što 

je postignut kut od 90 stupnjeva, može se izbušiti 

više od 1.200 metara horizontalnog dijela kanala 

bušotine. Horizontalne bušotine s velikim radijusom 

zakrivljenosti ponajprije se izrađuju kada se s platformi 

moraju doseći udaljena ciljna ležišta i kada se želi 

postići veliki horizontalni pomak kanala bušotine; v. 

horizontal well, medium-radius horizontal hole, shortradius 

horizontal well. 

long-range fossil – fosil širokog dijapazona. Fosilni takson 

(fossil taxon) sa širokim vertikalnim dijapazonom 

rasprostranjenosti, čije se postojanje može očekivati 

u naslagama stijena velike debljine. 

long reach horizontal well – horizontalna bušotina s 

dugačkim kanalom. Horizontalna bušotina s duljinom 

kanala većom od 300 m (1.000 stopa) u produktivnoj 

zoni. 

longshore – obalni, litoralni. Koji se odnosi na žal (plažu, 

beach) ili obalu (coast, shore) ili morsku luku (seaport) 

ili im pripada. Sinonim: alongshore. 

longshore bar – odobalni prud (sprud). Niski, izduljeni 

pješčani hrbat (sand ridge) koji je formiran uglavnom 

djelatnošću valova i proteže se na nekoj udaljenosti 

od obale i uglavnom paralelno s njom. Često je potopljen 

za vrijeme visokih plima i odvojen je od žala 

koritom (trough). Sinonimi: ball (v.), barrier bar (v.), 

off shore bar. 

longshore current – obalna struja, v. littoral current. 

longshore drift – obalni nanos, v. littoral drift. 

long-spaced acoustic log – akustička (zvučna) karotaža 

dugom sondom, v. long-spaced sonic log. 

long-spaced sonic log – akustička (zvučna) karotaža 

dugom sondom. Akustička (zvučna) karotaža (v. sonic 

log) koja se izvodi sondom s razmakom (udaljenošću) 

između odašiljača i prijamnika (spacing) od 2,4 

do 3,6 m (8 do 12 ft), za razliku od normalne akustičke 

sonde (s razmakom od 0,9 do 1,5 m ili 3 do 5 ft). 

Rabi se za mjerenje svojstava formacije izvan njena 

dijela koji je možda promijenio svojstva zbog prodora 

isplake. Sinonim: long-spaced acoustic log. 

long string – (1) najdublja zaštitna kolona (kolona zaštitnih 

cijevi). Najdulja i zadnja kolona zaštitnih cijevi (casing 

string) u bušotini. Termin je također sinonim za 

eksploatacijsku zaštitnu kolonu (production casing). 

(2) najdublja kolona uzlaznih cijevi. Kolona uzlaznih 

cijevi (tubing string) do najdubljeg ležišta u dvozonski 

opremljenoj proizvodnoj bušotini (dually completed 

well). (3) eksploatacijska (proizvodna) zaštitna kolona 

(kolona zaštitnih cijevi), v. production casing. 

long-stroke hydraulic pumping unit – hidraulički 

pumpni uređaj s dugim hodom. Pumpni uređaj bušotine 

s njihalom (balansirom) i hidrauličkim pogonom 

koji se sastoji od cilindra, klipa i izvora hidrauličke 

snage. Klip je spojen s brušenom šipkom i giba se 

gore-dolje pod djelovanjem hidrauličke pumpe (hidrauličkog 

tlaka) u dugačkom cilindru Iza cilindra su 

smještena dva rezervoara za uravnotežavanje koja 

su na vrhu uzajamno spojena. Jedan rezervoar je 

ispunjen zrakom pod tlakom, a drugi zrakom i hidrauličkim 

uljem. Silu za uravnotežavanje pumpnog 

uređaja stvara tlak zraka na hidrauličko ulje. 

long-stroke unit – pumpni uređaj s dugim hodom, v. 

long-stroke hydraulic pumping unit. 

long ton – duga (engleska) tona. Anglosaksonska mjerna 

jedinica mase koja je u upotrebi u V. Britaniji. Jednaka 

je 1.016,05 kilograma ili 2.240 libri (funti). Sinonimi: 

english long ton, english ton, gross ton; v. metric 

ton, short ton. 

long-toothed roller-cutter drilling bit – žrvanjsko bušaće 

dlijeto s dugim zupcima, v. rock drilling bit. 

long-toothed rolling-cutter drilling bit – žrvanjsko 

bušaće dlijeto s dugim zupcima, v. rock drilling bit. 

long wave – površinski val. U seizmologiji – zastarjeli 

sinonim termina surface wave (v.). 

loop – petlja. U geofi zici – shema terenskih opažanja 

(mjerenja) koja započinju i završavaju u istoj točki 

(opažanja po zatvorenoj konturi) s brojnim mjerenjima 

između njih. Takva shema je korisna u gravimetrijskim 

opažanjima (za korekciju pomaka nule 

gravimetra), magnetometrijskim snimanjima (korekcija 

za dnevne varijacije) i u seizmičkim radovima (za 

detekciju rasjeda ili drugih uzroka nepodudaranja 

početnog i konačnog opažanja u petlji). 

loop bedding – petljasta slojevitost. Slojevitost karakterizirana 

malim grupama lamina koje se oštro 

sužavaju ili mjestimično naglo završavaju, što daje 

efekt dugih tankih petlji ili članaka lanca. Sreće se 

u fi nozrnastim vapnenastim sedimentima i naftnim 

škriljavcima (šejlu). 

loop line – obilazni (paralelni) vod, mimovod. Odvojak 

(grana) cjevovoda koji služi za obilaženje glavnog 

cjevovoda kada se u njega puštaju čistači ili se prihvaćaju 

ili kada se na glavnom cjevovodu izvode 

radovi, održavanja.

loose emulsion 481 

low 

loose emulsion – slaba emulzija. Emulzija s velikim kapljicama 

diskontinuirane faze, vrlo daleko jedne od 

druge, koju je lako razbiti ili separirati (razložiti), za 

razliku od čvrste emulzije (tight emulsion). 

loose-valve tree – erupcijski uređaj s pojedinačnim ventilima. 

Erupcijski uređaj (Christmas tree) na eruptivnoj 

bušotini (fl owing well) s pojedinačnim ventilima 

umjesto uređaja s ventilima izrađenim od punog čeličnog 

bloka (block tree). 

lose a hole – izgubiti bušotinu. Biti prisiljen napustiti 

bušotinu (lost well) zbog stanja njena kanala. 

lose returns – izgubiti cirkulaciju isplake. U procesu bušenja 

– naići na zonu gubljenja isplake (zonu gubitka 

cirkulacije isplake, lost circulation zone) 

losing returns – gubitak cirkulacije isplake, v. lost circulation. 

loss of circulation – gubitak cirkulacije isplake, v. lost 

circulation. 

loss-of-circulation plug – cementni čep za izolaciju 

zone gubitka cirkulacije isplake, v. lost-circulation 

plug. 

loss-of-circulation zone – zona gubitka cirkulacije 

isplake, v. thief zone, 1. 

loss of drilling mud – gubitak bušaće isplake, v. lost circulation. 

lost circulation – izgubljena cirkulacija (gubitak cirkulacije) 

isplake. U procesu rotacijskog bušenja – ukupna 

količina (volumen) bušaće isplake (drilling mud) koja 

se djelomično ili potpuno nepovratno izgubila u 

bušenim formacijama (stijenama) s kavernama, pukotinama 

i visokom permeabilnošću (kavernoznim, 

raspucanim i grubozrnastim formacijama), što se 

dešava kada je ukupan tlak na formaciju tijekom bušenja 

veći od tlaka formacije. Do gubitka cirkulacije 

isplake, prema tome, može doći pri bušenju: (a) nekonsolidiranih 

(nevezanih) formacija visoke propusnosti; 

(b) plitkih grubozrnastih propusnih naslaga 

(na primjer rastresitog šljunka); (c) dobro konsolidiranih 

formacija s kavernama (prirodnim ili nastalim 

spiranjem formacije isplakom koja je prodrla u nju 

– takva podzemna kaverna može uzrokovati stvaranje 

površinske kaverne i gubitak bušaćeg postrojenja) 

i pukotinama (prirodnim ili nastalim frakturiranjem 

zbog djelovanja hidrostatičkog tlaka bušaće 

isplake); (d) rasjednutih formacija; (e) formacija čiji je 

tlak niži od hidrostatičkog, i (f) iscrpljenih formacija. 

Na gubljenje isplake tijekom procesa bušenja upućuje 

djelomičan ili potpun gubitak povratne struje 

isplake (struje isplake na površinu), a mjesta gubljenja 

isplake se mogu odrediti, na primjer, mjerenjem 

temperature, radioaktivnim trejserom i spinerom. 

Zone (intervali) gubljenja isplake se moraju zabrtviti 

prije nastavka bušenja. Gubici cirkulacije isplake su 

jedan od najčešćih problema u operacijama bušenja. 

Povećavaju troškove za isplaku, a mogu i uzrokovati 

podzemne erupcije. Sprječavaju se primjenom odgovarajućih 

isplačnih fl uida i materijala (aditiva) za 

zgušnjavanje (otežavanje) isplake (na primjer, fl okulatora, 

polimera) ili za sprječavanje gubljenja (na 

primjer, drvna piljevina, lupine sjemenki pamuka – v. 

lost-circulation additives, 1. 

lost-circulation additives – aditivi za sprječavanje gubitka 

cirkulacije. (a) U procesu bušenja i tehnologiji 

bušaćih isplaka – fi nozrnasti materijali (vlaknasti, granularni 

ili pahuljasti) koji se dodaju bušaćim isplaka- 

ma (isplačnim fl uidima) kako bi se spriječilo njihovo 

gubljenje u kavernoznim, raspucanim, rasjednutim 

ili visokopropusnim formacijama u procesu njihova 

bušenja. Djeluju čepljenjem i formiranjem isplačne 

kore na velikim šupljinama formacije. U određenim 

okolnostima se, međutim, mora primijeniti cementna 

kaša za sprječavanje gubljenja isplake kojoj su 

dodani zrnasti (granularni) aditivi (orahove ljuske, lupine 

pamučnih sjemenki, ekspandirani perlit, plastika, 

sumpor, vapnenac), vlaknasti aditivi (vlakna kore 

drveta, drvne strugotine i piljevina, prerijsko sijeno) 

ili listićasti aditivi (celofanske pahuljice, tinjac). (b) 

U procesu bušenja i tehnologiji cementacije bušotina 

– materijali koji se dodaju cementnim kašama 

(cement slurry) za čepljenje pora formacija u kojima 

postoji problem gubljenja isplake. 

lost-circulation agents – agensi za sprječavanje gubitka 

cirkulacije, v. lost-circulation additives. 

lost-circulation control agents – agensi za sprječavanje 

gubitka cirkulacije, v. lost-circulation additives. 

lost-circulation formation – formacija (sloj) gubitka 

cirkulacije isplake, v. thief formation. 

lost-circulation material (LCM) – materijal za sprječavanje 

gubitka cirkulacije, v. lost-circulation additives. 

lost-circulation plug – cementni čep za izolaciju zone 

gubitka cirkulacije isplake. Cementni čep ili most (cement 

bridge) koji se postavlja u bušotini radi izolacije 

zone gubitka cirkulacije isplačnog fl uida (zone gubljenja 

isplake, lost-circulation zone). Čep se kasnije 

može izbušiti. Sinonim: loss-of-circulation plug. 

lost-circulation zone – zona gubitka cirkulacije isplake, 

v. thief zone, 1. 

lost hole – izgubljena bušotina. Bušotina koja je napuštena 

zbog uvjeta bušenja u njenom kanalu. 

lost of circulation – izgubljena cirkulacija (gubitak cirkulacije) 

isplake, v. lost circulation. 

lost pipe – cijev izgubljena u bušotini. Svaka cijev, poput 

bušaće šipke (drillpipe), zaštitne ili uzlazne cijevi (casing, 

tubing), koja se odlomila u bušotini ili je pala u 

njen kanal i mora se ukloniti operacijom instrumentacije 

(fi shing). 

lost returns – gubitak cirkulacije isplake, v. lost circulation. 

lost section – izgubljeni presjek (profi l) stijena. Interval 

stijena koji nedostaje u očekivanom vertikalnom 

presjeku jer je bušotina probušila normalni rasjed 

(normal fault), za razliku od dvostrukog ili ponovljenog 

presjeka stijena (v. double section) u slučaju kada 

bušotina probuši reverzni rasjed (reverse fault). 

Love wave – Loveov val, Q val. U geofi zici – tip površinskog 

seizmičkog vala (v. surface wave) koji se širi 

duž sloja i karakteriziran je kolebanjem (oscilacijom) 

čestica u horizontalnoj ravnini (horizontalnim gibanjem) 

u smjeru okomitom ili transverzalnom na 

smjer njegova širenja. Brzina Loveovih valova ovisi 

samo o gustoći (density) i modulu krutosti (rigidity 

modulus) sredine a ne o volumenskom modulu (modulu 

svestranog stlačivanja, bulk modulus). Disperzija 

Loveovih valova se može primijeniti za određivanje 

debljine površinskog sloja. Loveovi valovi koji 

nastaju pri potresima imaju brzinu 4,5 km/s (veću 

od brzine Rayleighovih valova). Sinonim: Q wave: v. 

G wave. 

low – depresija, strukturna depresija. U strukturnoj geologiji 

– opći naziv takvih strukturnih formi kao što su

low-alloy steel 482 

lower marine riser package (LMRP) 

strukturni bazen (structural basin), sinklinala (syncline), 

sedlo (saddle) ili uleknuće (sag). Sinonim: structural 

low; v. high. 

low-alloy steel – niskolegirani čelik. Ugljični čelik koji 

obično sadrži manje od 1% ugljika i jednu ili više 

komponenata za legiranje – mangana (manje od 

2%), nikla (manje od 4%), kroma (manje od 2%), molibdena 

(manje od 0,6%) i vanadija (manje od 0,2%) 

ili čelik s manje od 5% komponenata za legiranje ili 

manje od 11% kroma. 

low-angle cross-bedding – položena kosa slojevitost. 

Tip kose slojevitosti u kojoj kosi slojevi imaju srednji 

maksimalni nagib (average maximum inclination) 

manji od 20 stupnjeva; v. high-angle cross-bedding. 

low-angle fault – rasjed s blagim nagibom, položeni rasjed. 

Normalni ili reverzni rasjed s kutom nagiba (dip) 

rasjedne plohe (paraklaze, fault surface) od 45 stupnjeva 

ili manje; v. fault, high-angle fault. 

low-angle hole – bušotina s malom devijacijom. Bušotina 

s devijacijom kanala (odstupanjem smjera kanala 

od okomice) manjom od 20 stupnjeva. 

low-angle thrust – položena navlaka, v. overthrust. 

low-Btu gas (LBG) – plin niske toplinske vrijednosti, niskokalorični 

plin, v. low calorifi c value gas. 

low calorifi c value gas – plin niske toplinske vrijednosti, 

niskokalorični plin. Sintetski plin (plinovito gorivo) s 

gornjom toplinskom vrijednošću manjom od 13.000 

kJ/m 3 (u pravilu između 3.350 i 7.540 kJ/m 3 ). Sinonimi: 

low-CV gas, low-Btu gas; v. medium calorifi c value 

gas, high calorifi c value gas. 

low-concentration high-pore (large-pore) volume 

surfactant fl ood (fl ooding) – istiskivanje nafte 

injektiranjem velikog obroka otopine površinski aktivne 

tvari niske koncentracije. Jedna od dviju bazičnih 

varijanti kemijskih procesa povećanja iscrpka 

nafte (EOR-procesi) u kojoj se za istiskivanje nafte 

rabe vodene ili naftne otopine s niskom koncentracijom 

površinski aktivne tvari (surfaktant), ali su 

injektirani obroci veliki (15 do 60% pornog volumena 

i više). U usporedbi s drugom bazičnom varijantom 

(otopina visoke koncentracije – mali obrok 

injektiranja) tom se metodom ostvaruje niži iscrpak 

nafte; v. high-concentration low-pore volume surfactant 

fl ood. 

low-concentration surfactant fl ood (fl ooding) – istiskivanje 

nafte injektiranjem otopine površinski aktivne 

tvari niske koncentracije, v. low-tension fl ood. 

low-CV gas – plin niske toplinske vrijednosti, niskokalorični 

plin, v. low calorifi c value gas. 

low-energy coast – niskoenergijska obala. Obala s niskom 

aktivnošću valova, obala koja je zaštićena od 

jakog djelovanja valova strmim rtovima, širokim 

dnom s blagim nagibom, glavnim utjecajem vjetrova 

s kopna ili drugim faktorima i koja je karakterizirana 

prosječnim visinama razbijanja valova o obalu manjim 

od 10 cm; v. high-energy coast, moderate-energy 

coast, zero-energy coast. 

low-energy environment – niskoenergijska sredina 

sedimentacije. Vodena (subakvalna) sredina sedimentacije 

(aqueous sedimentary environment) koja je 

karakterizirana niskim nivoom energije (low energy 

level) i vodom stajaćicom (standing water) ili nepostojanjem 

djelovanja valova ili struja (wave action, 

current action) što uzrokuje i omogućuje taloženje 

i akumulaciju fi nozrnastih sedimenata, na primjer, 

obalna laguna (coastal lagoon) ili aluvijalna močvara 

(alluvial swamp); v. high-energy environment. 

low-enthalpy geothermal resources – niskotemperaturni 

geotermalni resursi. Geotermalni resursi s niskim 

sadržajem topline. Resursi vruće vode s temperaturom 

manjom od 100 °C. 

lower – donji. U stratigrafi ji – termin koji se odnosi na 

stijene ili slojeve koji normalno zaliježu ispod starijih 

formacija (sedimenata) iste jedinice. Kao pridjev termin 

donji se dodaje imenima kronostratigrafskih jedinica 

(chronostratigraphic units) – sistemu (system), 

seriji (series), katu (stage) – za označavanje položaja 

u geološkom presjeku (stupcu) i odgovara terminu 

rani (v. early) koji se primjenjuje uz imena ekvivalentnih 

geokronoloških jedinica (geologic-time units) 

– perioda (period), epohe (epoch), doba (age) – na 

primjer, stijene donjojurskog sistema (Lower Jurassic 

System) bile su formirane tijekom ranojurskog perioda 

(Early Jurassic Period). Početno slovo termina u 

engleskoj terminologiji je veliko pri upućivanju na 

formalnu podjelu (na primjer, Lower Devonian), a 

malo je pri upućivanju na neformalnu podjelu (na 

primjer, lower Miocene). Neformalni termin se može 

rabiti u slučaju sistema ili serija kada nema formalnih 

podjela; v. middle, upper. 

lower break – podnožje, v. foot, 1. 

lower calorifi c value – donja (efektivna) toplinska (kalorična) 

vrijednost, v. inferior calorifi c value. 

Lower Cambrian – donji kambrij. Najranija epoha kambrija 

(kambrijskog perioda – v. Cambrian) koja je završila 

prije otprilike 540 milijuna godina. 

Lower Carboniferous – donji karbon. Približni ekvivalent 

termina misisipij (v. Mississippian) u europskoj 

uporabi; v. Upper Carboniferous. 

Lower Cretaceous – donja kreda. Najranija epoha krede 

(krednog perioda – v. Cretaceous) koja je trajala 

otprilike prije 140 do 120 milijuna godina. 

Lower Devonian – donji devon. Najranija epoha devona 

(devonskog perioda – v. Devonian) koja je trajala 

otprilike prije 400 do 385 milijuna godina. 

Lower Eocene – donji eocen, v. Eocene. 

lower explosive limit (LEL) – donja granica eksplozivnosti. 

Najniža volumenska koncentracija plina (postotni 

udjel gorivog plina) u smjesi plilna i zraka ili 

pomiješanog s drugim plinovima, kod koje će doći 

do eksplozije kada se smjesa zapali ili kod koje će se 

smjesa zapaliti uz otvoreni plamen; v. upper explosive 

limit. 

lower heating value (LHV) – donja (efektivna) toplinska 

(kalorična) vrijednost, v. inferior calorifi c value. 

Lower Jurassic – donja (crna) jura, lijas, v. Lias, Jurassic. 

lower kelly cock – donji zasun radne šipke, sigurnosni 

ventil bušaće kolone (kolone bušaćih alatki), v. drillstem 

safety valve, kelly cock. 

lower kelly valve – donji zasun radne šipke, sigurnosni 

ventil bušaće kolone (kolone bušaćih alatki), v. drillstem 

safety valve, kelly cock. 

lower mantle – donji (unutarnji) Zemljin plašt, mezosfera. 

Dio Zemljinog plašta (v. mantle, 1) koji leži ispod 

dubine oko 1.000 kilometara i ima gustoću 4,7 g/ 

cm 3 . U donjem plaštu brzina seizmičkih valova (seismic 

velocity) sporo raste s dubinom. Donji ili unutarnji 

plašt Zemlje je ekvivalentan sloju D (D layer). 

Sinonimi: inner mantle, mesosphere. 

lower marine riser package (LMRP) – donji modul ko

Lower Miocene 483 

low-solids nondispersed drilling mud 

lone uronjene stojke. U procesu bušenja u podmorju – 

sklop alatki koji se sastoji od fl eksibilne spojnice (fl ex 

joint) ili kugličnog zgloba (ball joint), prstenastog 

protuerupcijskog uređaja (prstenastog preventera 

– annular preventer), hidrauličkih akumulatora (hydraulic 

accumulators), sekcija kolone uronjene stojke 

(sections of riser) i klizne spojnice uronjene stojke 

(riser slip joint). Svi elementi sklopa se mogu odvojiti 

od ostatka preventerskog sklopa u slučaju opasnosti 

i tako omogućiti odlazak bušaće platforme s lokacije, 

a napuštena bušotina ostaje sigurna. 

Lower Miocene – donji miocen, v. Miocene. 

Lower Mississippian – donji misisipij. Najranija epoha 

misisipija (misisipijskog perioda – v. Mississippian) 

koja je započela prije otprilike 350 milijuna godina. 

Lower Oligocene – donji oligocen, v. Oligocene. 

Lower Ordovician – donji ordovicij. Najranija epoha ordovicija 

(ordovicijskog perioda – v. Ordovician) koja 

je trajala prije otprilike 490 do 460 milijuna godina. 

Lower Paleocene – donji paleocen, v. Paleocene. 

Lower Pennsylvanian – donji pensilvanij. Najranija 

epoha pensilvanija (pensilvanijskog perioda – v. 

Pennsylvanian) koja je započela prije otprilike 310 


Lower Permian – donji perm. Najranija epoha perma 

(permskog perioda – v. Permian) koja je trajala prije 

otprilike 275 do 260 milijuna godina. 

lower-phase microemulsion – mikroemulzija iz područja 

donje faze. Faza mikroemulzije s visokom koncentracijom 

vode koja se, kada se promatra u ispitnoj 

cijevi, nalazi blizu dna s naftnom fazom na vrhu. 

Čini stabilnu, fi no dispergiranu smjesu nafte, vode i 

kemikalija s visokom koncentracijom vode; v. middle-phase 

microemulsion, upper-phase microemulsion, 

micellar solution. 

lower plate – spušteni blok rasjeda. Podinski bok rasjeda 

(footwall of fault); v. upper plate. 

Lower Pliocene – donji pliocen, v. Pliocene. 

Lower Silurian – donji silur. (1) Najranija epoha silura 

(silurskog perioda – v. Silurian) koja je započela prije 

otprilike 420 milijuna godina. (2) Stari naziv (sinonim) 

ordovicija (v. Ordovician). 

Lower Triassic – donji trijas. Najranija epoha trijasa (trijaskog 

perioda – v. Triassic) koja je trajala prije otprilike 

230 do 215 milijuna godina. 

low-GOR crude – slojna nafta s malim skupljanjem 

(kontrakcijom), v. low-shrinkage crude oil. 

low-GOR crude oil – slojna nafta s malim skupljanjem 


low-GOR oil – nafta s malim skupljanjem (kontrakcijom), 

v. low-shrinkage crude oil. 

low-grade metamorphism – metamorfoza (metamorfi 

zam) niskog stupnja, v. low-rank metamorphism. 

low-gravity crude – nafta velike relativne gustoće, v. 

low-gravity crude oil. 

low-gravity crude oil – nafta velike relativne gustoće. 

Sirove nafta relativne gustoće između 0,875 i 0,905 

(25 do 30 °API). Prema nekim defi nicijama, to je sirova 

nafta relativne gustoće veće od 0,935 (manje od 20 

°API), ali se takva nafta negdje naziva teškom naftom. 

Sinonimi: low-gravity crude, low-gravity oil; v. medium-graviti 

crude oil, high-gravity crude oil, light crude 

oil, heavy crude oil, extra-heavy crude oil, API gravity. 

low-gravity oil – nafta velike relativne gustoće, v. lowgravity 

crude oil. 

low heating value (LHV) – donja (efektivna) toplinska 


low heat value (LHV) – donja (efektivna) toplinska (kalorična) 


lowland – nizina, nizozemlje. (1) Opći termin koji se 

primjenjuje za označavanje niske (ravne) zemlje ili 

prostranih područja (dijelova) niskog kopna, osobito 

blizu obale, uključujući široke ravnice ili predjel koji 

ne leži visoko iznad nivoa plime; v. upland. (2) Niski i 

relativno ravni dio zemlje u usporedbi sa susjednim 

višim predjelom, na primjer, dolina između dvije kueste. 

(3) Niski ili ravni komad zemlje duž korita rijeke. 

low lime content drilling mud – niskovapnena bušaća 

isplaka, v. lime-base drilling mud. 

low lime drilling mud – niskovapnena bušaća isplaka, 

v. lime-base drilling mud. 

low-lime mud – niskovapnena isplaka, v. lime-base drilling 

mud. 

lowmoor peat – nizinski treset. Treset koji zaliježe na 

nizinskim močvarama i sadrži malo ili uopće ne sadrži 

tresetnu mahovinu (sphagnum). Vlaga u tresetu 

potječe od površinskih voda stajačica (standing surface 

water) niske kiselosti. Sadržaj mineralne tvari 

(pepela) i dušika je visok, a celuloze nizak. Sinonim: 

fen peat; v. highmoor peat. 

low-pressure fl uid fl ow – niskotlačno strujanje fl uida. 

Strujanje fl uida (u cijevima, fi tinzima i dr.) pri tlaku 

ispod atmosferskog, osobito plinova i para koji se 

ponašaju po zakonu idealnog plina. 

low-pressure natural gas – niskotlačni prirodni plin. 

Prirodni plin čiji je tlak od 0 do 200 kPa (2 bar). Defi 

nicije raspona tlaka se znatno razlikuju među korisnicima. 

low-pressure well – niskotlačna bušotina. Naftna ili 

plinska bušotina čiji je statički tlak na ušću (tlak na 

ušću kada je bušotina zatvorena) manji od 140 bar 

(2.000 psia). 

low quartz – niskotemperaturni kvarc. Kvarc koji je kristalizirao 

pri niskim temperaturama, osobito alfakvarc 

(alpha quartz). 

low-rank metamorphism – metamorfoza (metamorfi - 

zam) niskog stupnja. U geologiji – metamorfoza (metamorfi 

zam) koja se odvijala pri uvjetima niskih do 

umjerenih temperatura i tlakova. Sinonim: low-grade 

metamorphism; v. high-rank metamorphism. 

low-shrinkage crude – slojna nafta s malim skupljanjem 


low-shrinkage crude oil – slojna nafta s malim skupljanjem 

(kontrakcijom). Sirova nafta s malim faktorom 

(volumenom) otopljenog plina (ovisno o defi nicijama 

manjim od 90 m 3 /m 3 ili od 360 m 3 /m 3 ) koja daje 

veliku količinu tekuće faze pod separatorskim uvjetima 

(nakon separacije plina). Relativna gustoća takvih 

nafti je veća od 0,875/manja od 30 °API (prema 

drugoj defi niciji, relativna gustoća je veća od 0,800/ 

manja od 45 °API), a faktor skupljanja (kontrakcije) 

veći je od 0,5. Prema nekim izvorima, termin je sinonim 

termina black oil. Sinonimi: low-GOR crude, 

low-GOR crude oil, low-GOR oil, low-shrinkage crude, 

low-shrinkage oil, ordinary crude, ordinary crude oil, 

ordinary oil. 

low-shrinkage oil – nafta s malim skupljanjem (kontrakcijom), 


low-solids nondispersed drilling mud – nedispergirana 

bušaća isplaka s niskim sadržajem čvrste faze.

low-solids nondispersed mud 484 

low water-loss additives 

Bušaća isplaka pripremljena sa slatkom vodom, bentonitom 

i polimerima. Ima manji sadržaj gline nego 

obična bušaća isplaka, što povećava brzinu bušenja 

uz održavanje kontrole bušotine, ali može tolerirati 

samo minimalno zagađenje solju. 

low-solids nondispersed mud – nedispergirana isplaka 

s niskim sadržajem čvrste faze, v. low-solids nondispersed 

drilling mud. 

low specifi c-gravity solids – lake čvrste čestice. U tehnologiji 

bušaćih isplaka – sve čvrste čestice u bušaćoj 

isplaci (osim materijala za otežavanje isplake, na 

primjer, barita) koje uključuju čestice gline, probušenih 

stijena, aditiva i soli. 

low-sulfur crude (crude oil) – niskosumporna sirova 

nafta. Sirova nafta koja sadrži manje od 0,6% (masenih) 

sumpora. Drugi oblik pisanja termina: low-sulphur 

crude. 

low-sulphur crude (crude oil) – niskosumporna sirova 

nafta, v. low-sulfur crude. 

low-temperature oxidation – niskotemperaturna oksidacija. 

Jedan od dvaju tipova režima podzemnog 

izgaranja nafte (uz visokotemperaturnu oksidaciju). 

Reakcija u procesu podzemnog izgaranja kada je 

temperatura izgaranja manja od 340 0 C. Produkti izgaranja 

su oksidirani ugljikovodici i voda. Područje 

niskotemperaturne oksidacije u ležištu nastaje kada 

su gubici topline veliki ili je tok zraka mali, zbog čega 

znatno pada temperatura fronte izgaranja. Niskotemperaturna 

oksidacija doprinosi gašenju fronte 

izgaranja; v. high-temperature oxidation. 

low-temperature reservoir – niskotemperaturno ležište. 

Geotermalno ležište s temperaturom manjom 

od 90 0 C. 

low-temperature separation (LTS, LTX) – niskotemperaturna 

separacija. Proces uklanjanja (izvlačenja) 

kapljevine (tekuće faze) iz visokotlačnog masnog 

prirodnog plina pri temperaturi između –7 i –29 0 C 

namjernim formiranjem hidrata i njihovim kontroliranim 

otapanjem. Svrha separacije je odvajanje 

vode i tekućih ugljikovodika od plina, dobivanje većeg 

iscrpka tekuće faze iz plina (u odnosu na separatore 

s normalnom temperaturom) i dehidracija plina 

(obično do specifi kacija za transport plinovodima). 

Postupak se sastoji u ekspanzijskom hlađenju plina u 

niskotemperaturnom separatoru, što uzrokuje kondenzaciju 

vode i tekućih ugljikovodika (kondenzati). 

Suhi plin, kondenzat i slobodna voda se ispuštaju 

iz separatora pod kontroliranim uvjetima. Posebne 

mjere se moraju osigurati za sprječavanje nastanka 

plinskih hidrata u separatoru (strujanje vruće produkcije 

bušotine u separatoru, grijanje vodova u separatoru 

ili injektiranje inhibitora hidrata u separator 

– na primjer, glikola). 

low-temperature separation unit – uređaj za niskotemperaturnu 

separaciju, niskotemperaturni separator. 

Horizontalni separator za uklanjanje kapljevina iz 

visokotlačnog prirodnog plina ekspanzijskim hlađenjem 

preko sapnice. Produkti su suhi plin, kondenzat 

i slobodna voda, a hidrati, ako nastanu u separatoru, 

tale se grijanjem; v. low-temperature separation. Sinonimi: 

low-temperature separator, LTS-unit, LTX-unit, 

LXT Unit. 

low-temperature separator – niskotemperaturni separator, 

uređaj za niskotemperaturnu separaciju, v. lowtemperature 

separation unit. 

low-tension fl ood (fl ooding) – istiskivanje nafte (zavodnjavanje) 

s redukcijom međufazne napetosti. 

Istiskivanje nafe vodom (zavodnjavanje) s dodavanjem 

vodi površinski aktivnih tvari (surfaktanata), i 

pomoćnih površinski aktivnih tvari (kosurfaktanata) 

radi snižavanja međufazne napetosti istiskivajuće 

vode i istiskivane slojne nafte. Međufazna napetost 

se u tim procesima reducira na vrijednost od 0,001 

N/m, i manju. Glavna primjena tog tipa zavodnjavanja 

je na ležištima gdje je zasićenje naftom pri konvencionalnom 

zavodnjavanju blisko rezidualnom. 

Sinonimi: low-concentration surfactant fl ood, lowtension 

surfactant fl ood, low-tension waterfl ood. 

low-tension surfactant fl ood (fl ooding) – istiskivanje 

nafte (zavodnjavanje) s redukcijom međufazne napetosti, 

v. low-tension fl ood. 

low-tension waterfl ood (waterfl ooding) – zavodnjavanje 

s redukcijom međufazne napetosti, v. low-tension 

fl ood. 

low-tide platform – platforma otapanja, v. solution 

platform. 

low-velocity correction – korekcija za sloj s malom brzinom 

širenja seizmičkih valova, v. weathering correction. 

low-velocity layer (LVL) –(1) sloj s malom brzinom širenja 

seizmičkih valova. Zona materijala neposredno 

ispod Zemljine površine u kojoj se seizmički valovi 

šire malom brzinom. Iako se takav sloj katkada odnosi 

na raspadnuti sloj (weathered layer), on može, ali 

ne mora, odgovarati geološkoj zoni trošenja (raspadanja, 

zone of weathering). (2) zona s malom brzinom 

širenja seizmičkih valova, v. low-velocity zone. 

low-velocity-layer correction – korekcija za sloj s malom 

brzinom širenja seizmičkih valova, v. weathering 

correction. 

low-velocity zone – zona s malom brzinom širenja seizmičkih 

valova. (1) Zona u gornjem plaštu Zemlje 

(upper mantle), različito defi nirane dubine – od 60 do 

250 kilometara, u kojoj su brzine širenja seizmičkih 

valova oko 6% manje nego u najgornjem dijelu plašta. 

Ponašanje te zone je vjerojatno uzrokovano time 

što je temperatura materijala tu bliska točki taljenja 

(melting point). Sinonimi: Guttenberg low-velocity 

zone, B layer. (2) Područje unutar granica jezgre ispod 

dubine od 2.900 kilometara koje uzrokuje seizmičku 

zonu sjene (shadow zone) na površini Zemlje. 

low water-loss additives – aditivi za smanjivanje 

gubljenja vode (fi ltracije). U tehnologiji cementacije 

bušotina – materijali koji se dodaju cementnim 

kašama (cement slurry) radi smanjivanja njihove 

fi ltracije (slično bušaćim isplakama). Djeluju tako 

da umanjuju mogućnost blokade pora vodom i/ili 

emulzijom i bubrenja bentonitne gline u formaciji 

(zbog prodora fi ltrata cementne kaše) i također 

pomažu zaštititi šejl, koji je osjetljiv na utjecaj vode, 

smanjuju vjerojatnost prerane dehidratacije cementne 

kaše u formaciju pri cementaciji dugačkog 

intervala kanala bušotine i održavaju nisku viskoznost 

kaše (i, prema tome, umanjuju mogućnost 

porasta tlaka cirkulacije). Kao aditivi za redukciju fi ltracije 

se rabe polimeri, dispergatori, lateks, karboksimetilhidroksiletil 

celuloza i drugi aditivi (na tržištu 

se javljaju pod komercijalnim nazivima). Cementne 

kaše s aditivima za smanjivanje fi ltracije se primjenjuju 

pri cementaciji pod visokim tlakom (squeeze

low water-loss cement 485 

Lutetian, Lutetian stage 

cementing) i cementaciji dugačkih intervala kanala 

bušotine. 

low water-loss cement – cement s aditivom za smanjivanje 

gubljenja vode (fi ltracije). U tehnologiji cementacije 

bušotina – tip cementa koji sadrži aditiv za 

smanjivanje gubljenja vode (fi ltracije) kada cementna 

kaša struji u propusnu formaciju; v. low water-loss 

additives. 

low-yield clay – glina s niskim prinosom isplake. U tehnologiji 

isplaka – komercijalna glina (commercial 

clay) s kalcijskim monmorijonitom (calcium montmorillonite) 

koja daje prinos isplake manji od 4,8 m 3 

po jednoj toni (manje od 30 bbl/t), za razliku od gline 

s visokim prinosom isplake (v. high-yield clay). 

loxoclase – loksoklas, natrijski ortoklas. Varijetet ortoklasa 

(v. orthoclase) koji sadrži natrij u znatnoj količini. 

Sinonim: soda orthoclase. 

LP-Gas – (1) ukapljeni (tekući) naftni plin, v. liquefi ed petroleum 

gas. (2) plin u bocama, v. bottled gas. 

LP-Gas drive – istiskivanje nafte injektiranjem obroka 


slug drive. 

LP-Gas slug drive – istiskivanje nafte injektiranjem 

obroka ukapljenog naftnog plina, v. liquefi ed petroleum 

gas slug drive. 

LPG carrier – tanker za prijevoz ukapljenog naftnog plina, 

v. liquefi ed petroleum gas carrier. 

LPG fl ood, LPG fl ooding – istiskivanje nafte injektiranjem 

obroka ukapljenog naftnog plina, v. liquefi ed petroleum 

gas slug drive. 

LPG-Gas – ukapljeni (tekući) naftni plin, v. liquefi ed petroleum 

gas. 

LPG slug – obrok injektiranja ukapljenog naftnog plina, 

v. liquefi ed petroleum gas slug. 

LPG slug drive – istiskivanje nafte injektiranjem obroka 


slug drive. 

LTS-unit – uređaj za niskotemperaturnu separaciju, niskotemperaturni 

separator, v. low-temperature separation 

unit. 

LTX-unit – uređaj za niskotemperaturnu separaciju, niskotemperaturni 


unit. 

Ludian – ludij. Stratigrafski kat najgornjeg dijela eocena 

(uppermost Eocene) u Europi – iznad bartona (Bartonian), 

a ispod tongrija (Tongrian) oligocena. 

Ludlovian, Ludlovian stage, Ludlow – ladlov, ludlov. 

Stratigrafski kat gornjeg silura (Upper Silurian) u Europi 

– iznad venloka (Wenlockian), a ispod žedina 

(Gedinnian) devona. 

lump – gruda. U geologiji – Opisni termin za označavanje 

složenog agregata zrna u recentnim karbonatnim 

sedimentima koji je vjerojatno formiran gomilanjem, 

fl okulacijom ili spajanjem u grude dvaju ili 

više peleta, oolita, skeleta itd. ili njihovih fragmenata 

(odlomaka) ili raspadom novosedimentiranog ili djelomično 

stvrdnutog karbonatnog mulja. 

lumpal limestone – grudasti vapnenac, v. lump limestone. 

lumping – (1) grupiranje komponenata. Analizama 

slojnih fl uida (sirove nafte, plinsko-kondenzatnih 

sustava) mogu se dobiti modeli fl uida s velikim 

brojem ugljikovodičnih komponenata (nekoliko 

desetaka) za simulacije s modelima sastava ili višekomponentnim 

modelima (v. compositional model) s 

jednadžbama stanja (EOS). Kako, međutim, troškovi 

višekomponentnih simulacija znatno rastu s brojem 

komponenata koji opisuju ležišne i injektirane fl uide 

tako da se njihov broj mora smanjiti, ali se pri tome 

mora postići sklad između broja komponenata i točnosti 

simulacije ovisno o tipu simuliranog procesa 

(ovisno o očekivanom utjecaju faznog ponašanja na 

rezultate simulacije). Postoji više načina grupiranja 

pojedinačnih komponenata fl uida (u tzv. pseudokomponente, 

pseudocomponents) – na bazi molnih 

ili masenih udjela komponenata u smjesi i podjelom 

komponenata u intervale prema molarnoj masi ili 

prema logaritmu vrijednosti konstanti fazne ravnoteže 

(K konstanti) komponenata. Praktično za sve simulacije 

s modelima sastava (uključujući simulacije 

ležišta hlapljive nafte i plinsko-kondenzatnih ležišta, 

injektiranja plina u plinsko-kondenzatna ležišta pri 

tlaku većem ili manjem od točke rošenja, retrogradne 

kondenzacije u okolišu proizvodnih bušotina te 

miscibilnih i nemiscibilnih istiskivanja nafte plinom) 

dovoljno je pet do osam komponenata (pseudokomponenata) 

za karakterizaciju fl uida. Pojedinačne 

komponente se za većinu procesa mogu grupirati 

prema sljedećem praktičnom pravilu – metan s dušikom, 

etan s ugljik-dioksidom, izobutan s normalnim 

butanom i izopentan s normalnim pentanom. 

Frakcija heptana i viših ugljikovodika se cijepa na 

više pseudokomponenata. Sadržaj neugljikovodičnih 

komponenata u ležišnom fl uidu i injektiranom 

plinu mora biti manji od nekoliko postotaka da bi se 

te komponente mogle grupirati s ugljikovodicima; v. 

splitting of heavy fraction. (2) sjedinjavanje sistematskih 

grupa. U taksonomiji – praksa ignoriranja malih 

razlika pri prepoznavanju ili određivanju (defi niranju) 

vrsta i rodova; v. splitting. 

lump limestone – grudasti vapnenac (vapnenjak). Vapnenac 

koji sadrži brojne grude (poput agregata 

peleta ili oolita) u mikritskom matriksu. Sinonim: 

lumpal limestone. 

lungfi shes, lung-fi shes (Dipnoi, Dipneusti) – plućašice, 

ribe plućašice, dvodihalice, dipnoi. Red krosopterigija 

(riba resoperki, crossopterygians). Imaju plivaći 

(zračni) mjehur (swim bladder, air bladder) koji je 

homologni organ plućima (adaptiran je za funkciju 

kao pluća) tako da plućašice uz disanje škrgama dišu 

i plućima. Nemaju prave zube, nego im se zubalo sastoji 

od pločica za drobljenje hrane (crushing plates). 

Stratigrafska rasprostranjenost: donji devon-danas. 

Lusitanian – luzitan, lusitan. Stratigrafski kat gornje 

jure (Upper Jurassic) u Europi – iznad oksforda (Oxfordian), 

a ispod kimeridža (Kimmeridgian). 

luster – sjaj minerala, v. mineral luster. 

lutaceous – lutitni. Termin za označavanje sedimentnih 

stijena (sedimentary rocks) koje su se formirale iz mulja 

(od čestica veličine čestica gline i/ili silta) ili koje 

imaju fi nu neopipljivu teksturu praška ili gorskog 

brašna; koji se odnosi na lutit. Terminom se također 

označava tekstura takvih stijena; v. argillaceous, pelitic. 

luteous – lutitni. Termin za označavanje vapnenca (limestone) 

koji sadrži znatnu količinu muljevitog sedimenta 

prepoznatljivog po prisutnosti mnogobrojnih 

čestica klastičnog kvarca veličine čestica silta. 

Lutetian, Lutetian stage – lutet. Stratigrafski kat eocena 

(Eocene) u Europi – iznad ipra (Ypresian), a ispod

lutetium-hafnium age method 486 

lye 

priabona (Priabonian). Obuhvaća vremenski raspon 

od prije 50 do 45 milijuna godina. 

lutetium-hafnium age method – lutecijsko-hafnijska 

metoda određivanja starosti. Metoda određivanja 

geološke starosti u godinama koja se bazira na poznatoj 

brzini radioaktivnog raspada lutecija-176 (poluživot 

je približno jednak 2,2x10 10 godina) do hafnija-176. 

Metoda se može primjenjivati pri povoljnim 

uvjetima za datiranje (određivanje starosti) minerala 

koji sadrže elemente rijetkih zemalja. 

lutite – lutit. Opći naziv za konsolidirane stijene (consolidated 

rocks) koje se sastoje od čestica silta i/ili 

gline i od različitih pratećih materijala koji, kada se 

pomiješaju s vodom, formiraju mulj, na primjer šejl, 

muljnjak (madston) i kalcilutit. Termin lutit je ekvivalentan 

terminu pelit (pelite) izvedenom iz grčkog 

jezika. Drugi oblik pisanja termina: lutyte; v. arenite, 

rudite. 

lutyte – lutit, v. lutite. 

L wave – L val, površinski val, v. surface wave. 

LXT Unit – uređaj za niskotemperaturnu separaciju, niskotemperaturni 


unit. 

lycopods (Lycopodineae, Lycopodiatae) – likopodiji, 

crvotočine. Pteridofi ti (papratnjače, pteridophytes) 

karakterizirani gustim, jednostavnim, spiralno raspoređenim 

listovima (spirally arranged leaves) i 

sporangijima (trusnicima, sporangia) smještenim 

(razvijenim) u pazušcima listova (leaf axils). Stratigrafska 

rasprostranjenost: devon-danas. Sinonim: 

club mosses. 

lye – kamena soda, kalij-hidroksid, v. caustic potash.

M 487 

macrolithology 

M – M. U klasifi kaciji IUGS (v. IUGS classifi cation) plutonskih 

stijena – simbol za mafi tske i srodne minerale: 

tinjce (micas), amfi bole (amphiboles), piroksene 

(pyroxenes), olivine (olivines), opake minerale (opaque 

minerals), epidot (epidote), granate (garnets), primarne 

karbonate (primary carbonates) itd.. 

maar – maar. Niski, široki (bez konusa) vulkanski krater 

(volcanic crater) formiran višestrukim plitkim 

eksplozijskim erupcijama (explosive eruptions). Okružen 

(opkoljen) je kraterskim prstenom (crater ring) i 

može biti ispunjen vodom. 

Maastrichtian, Maastrichtian stage – mastriht, maastricht, 

maestricht. Stratigrafski kat gornje krede u 

Europi – iznad kampana (Campanian), a ispod dana 

(Danian) tercijara. Obuhvaća vremenski raspon od 

prije 72 do 67 (ili 66) milijuna godina. Drugi oblik pisanja 

termina: Maestrichtian. 

macaroni – »makaroni«. Termin kojim se označava 

oprema za bušotine malog promjera (slim-hole wells, 

narrow-diameter well). 

macaroni rig – postrojenje za remont bušotina malog 

promjera. Lako remontno postrojenje (light workover 

rig) projektirano za rukovanje uzlaznim cijevima (kolonom 

uzlaznih cijevi, tubing) promjera od 19,05 do 

25,4 mm (¾ do 1 inč). 

macaroni string – kolona cijevi malog promjera, »makaroni« 

kolona. (1) Kolona cijevi (string of pipe) ili uzlaznih 

cijevi (string of tubing) promjera između 19,05 

i 25,4 mm (¾ i 1 inča). (2) Kolona uzlaznih cijevi (tubing 

string) unutar druge kolone uzlaznih cijevi. 

macaroni tubing – kolona uzlaznih cijevi malog promjera 

(uzlaznih cijevi »makaroni«). Kolona uzlaznih cijevi 

malog vanjskog promjera (od 19,05 do 25,4 ili 31,75 

mm/¾ do 1 ili 1¼ inča – small-diameter tubing) koja 

se primjenjuje u bušotinama malog promjera (slimhole 

wells) ili kao radna kolona (work string) za neke 

remontne operacije. Može biti opremljena bušaćim 

dlijetom za bušenje pijeska, čepova ili predmeta koji 

su pali u bušotinu. 

maceration – maceracija. Proces razlaganja sedimentnih 

stijena (sedimentary rocks), na primjer, ugljena, 

Mm 

šejla, različitim fi zičkim i kemijskim metodama (postupcima) 

radi ekstrakcije i koncentracije u kiselinama 

netopljivih mikrofosila (fosilnih mikroorganizama), 

uključujući spore i pelud. Proces maceracije se 

sastoji uglavnom od kemijske obrade oksidansima i 

alkalijama i primjene drugih postupaka odjeljivanja 

koji omogućuju uklanjanje stranih minerala i organskih 

komponenata. Maceracija se široko primjenjuje 

u palinologiji. 

macroclastic rock – makroklastična stijena. Klastična 

stijena (v. clastic rock) čije su komponente vidljive 

golim okom (za razliku od kriptoklastične stijene – v. 

cryptoclastic rock). 

macrocrystalline – makrokristalan, megakristalan, 

eukristalan. Termin za označavanje teksture stijene 

(texture of rock) koja se potpuno ili djelomično sastoji 

od kristala dovoljno velikih da ih se može razlikovati 

(razlučiti) golim okom ili jednostavnim povećalom. 

Terminom se također označava stijena s takvom teksturom. 

Sinonimi: eucrystalline, macromeritic, megacrystalline. 

macrofacies – makrofacijes, v. facies tract. 

macrofossil – makrofosil, megafosil. Biljni ili životinjski 

fosil koji je dovoljne veličine za izučavanje i identifi - 

kaciju bez pomoći mikroskopa. Makrofosili su korisni 

za određivanje starosti (age) i sredine sedimentacije 

(environment of deposition) na površini dok se u 

podzemlju razaraju bušaćim dlijetom pa se u tom 

slučaju rabe mikrofosili. Makrofosili uključuju ostatke 

i beskralješnjaka (invertebrates) i kralješnjaka 

(vertebrates) i najčešće su to moluski (mekušci, mollusks), 

gastropodi (puževi, gastropods), brahiopodi 

(ramenonošci, brachiopods), cefalopodi (glavonošci, 

cephalopods) i koralji (corals). Sinonim: megafossil; v. 

microfossil. 

macrograined – makrozrnast. Termin kojim se označava 

tekstura karbonatne sedimentne stijene (carbonate 

sedimentary rock) koja sadražava klastične čestice 

(clastic particles) promjera većeg od 1 milimetra; 

v. megagrained. 

macrolithology – makrolitologija. (a) Izučavanje ve-

macromeritic 488 

magnesian dolomite 

likih kompleksa stijena koje se smatraju dijelom 

stratigrafskog stupa (profi la, stratigraphic column) 

na danom području. (b) Skupne karakteristike takvih 

stijenskih kompleksa. 

macromeritic – makromeritni. (1) v. macrocrystalline. 

(2) v. phaneritic. 

macroplankton – makroplankton. Plankton (v. plankton) 

čija je veličina između 1 mm i 1 cm – veći je od 

ultraplanktona (v. ultraplankton), nanoplanktona (v. 

nannoplankton) i mikroplanktona (v. microplankton), 

ali je manji od megaplanktona (v. megaloplankton). 

macropore – makropora, megapora. Pora koja je prevelika 

da bi mogla zadržavati vodu djelovanjem pojave 

kapilarnosti. Sinonim: megapore. 

macroporosity – makroporoznost. Dio pornog volumena 

stijene s porama radijusa većeg od 0,5 mikrometara, 

za razliku od mikroporoznosti (v. microporosity). 

macroscopic – makroskopski. (1) v. megascopic. (2) Termin 

za označavanje tektonskih elemenata (tectonic 

features) koji su preveliki da bi se mogli neposredno 

opažati u svoj njihovoj cjelini; v. mesoscopic. 

macroscopic capture cross-section – makroskopski 

presjek zahvata (kaptiranja), sigma. Efektivna površina 

poprečnog presjeka po jedinici volumena materijala 

za zahvat (kaptiranje) neutrona (capture of neutrons). 

Zavisi, prema tome, od broja prisutnih atoma te o 

presjecima zahvata (kaptiranja) njihovim jezgrama 

(v. atomic capture cross-section). Mjerna jedinica makroskopskog 

presjeka zahvata je cm 2 /cm 3 – jednaka 

je 10 3 jedinica zahvata ili cu (v. capture unit). 

macroscopic displacement effi ciency – koefi cijent 

makroskopskog istiskivanja nafte, volumetrijski koefi - 

cijent obuhvata ležišta. Mjera efi kasnosti istiskivanja 

nafte injektiranim fl uidom u volumenskom smislu 

(po površini i debljini ležišta) i, prema tome, čini 

umnožak koefi cijenata obuhvata ležišta po površini 

i debljini. Tipična vrijednost koefi cijenta makroskopskog 

istiskivanja nafte u procesima zavodnjavanja 

iznosi oko 0,7 za graničnu ekonomičnost procesa, 

a ovisi o koefi cijentu pokretljivosti između istiskivane 

nafte i istiskivajućeg fl uida i pojavi gravitacijske 

segregacije (ako je razlika gustoće fl uida velika). Sinonim: 

volumetric displacement effi ciency; v. microscopic 

displacement effi ciency. 

macroseism – potres, v. earthquake. 

macrotectonics – makrotektonika, v. megatectonics. 

macrotidal – makrotidalni. Termin kojim se označava 

obala s amplitudom plime (tidal range) većom od 4 

metra; v. mesotidal, microtidal. 

Maestrichtian, Maestrichtian stage – mastriht, maestricht, 

maastricht, v. Maastrichtian. 

mafelsic – mafi tsko-felzički. Termin kojim se označava 

eruptivna (magmatska) stijena (igneous rock) s približno 

jednakim količinama felzičkih i mafi tskih minerala 

(felsic minerals, mafi c minerals). 

mafi c – mafi tni, mafi tski. Termin za označavanje eruptivne 

(magmatske) stijene (igneous rock) koja se sastoji 

uglavnom od jednog ili više feromagnezijskih 

(tamnoobojenih) minerala (ferromagnesian darkcolored 

minerals) u svom modalnom sastavu. Istim 

terminom se također nazivaju ti minerali. Termin je 

mnemotehnički i izveden je kombiniranjem dijelova 

riječi ma(gnesium)+f(erric)+ic; v. basic, felsic, femic, 

salic. 

magma – magma. Prirodni pokretljivi stijenski materijal 

koji se generira u unutrašnjosti Zemlje i sposoban 

je izlijevati se na Zemljinu površinu i prodirati u kamenu 

koru. Iz magme su se, kako se smatra, formirale 

eruptivne (magmatske) stijene (v. igneous rocks) 

solidifi kacijom (skrućivanjem) i s njom povezanim 

procesima. Magma može sadržavati, ali ne mora, 

suspendirane čvrste (tvrde) čestice (na primjer kristale 

i fragmente stijena) i/ili plinovite komponente. 

Oblik pridjeva: magmatic. 

magma province – petrografska provincija, v. petrographic 

province. 

magmatic – magmatski, ortotektički. Koji se odnosi na 

magmu ili je postao od magme. Sinonim: orthotectic. 

magmatic arc – vulkanski (otočni) luk, v. volcanic arc. 

magmatic diff erentiation – magmatska diferencijacija. 

Proces razvoja više različitih tipova eruptivnih (magmatskih) 

stijena (igneous rocks) in situ iz jedne (zajedničke) 

matične magme. Sinonim: diff erentiation. 

magmatic rock – magmatska (eruptivna) stijena, v. 

igneous rock. 

magmatic segregation – magmatska segregacija. Koncentracija 

kristala određenog minerala (ili određenih 

minerala) u nekim dijelovima magme tijekom njena 

hlađenja i kristalizacije. Na taj način su formirana 

neka ležišta ekonomski cijenjenih ruda. Sinonim: 

segregation. 

magmatic water – magmatska voda. Voda koja je sadržana 

u magmi ili se iz magme izdvojila. Prema nekim 

izvorima, sinonim je juvenile water (juvenilna voda). 

magmatism – magmatizam. (1) Razvoj i gibanje magme 

i njena solidifi kacija (skrućivanje) koja dovodi 

do formiranja eruptivnih (magmatskih) stijena (igneous 

rocks). (2) Teorija prema kojoj se većina granita 

formirala kristalizacijom iz magme, a ne granitizacijom 

(granitization). 

magnafacies – magnafacijes. Veliki, kontinuirani i homogeni 

pojas sedimenata (belt of deposits) koji je 

karakteriziran sličnim litološkim i paleontološkim 

osobinama i čije granice presijecaju izokrone površine 

zahvaćajući nekoliko defi niranih (samostalnih) 

kronostratigrafskih jedinica (chronostratigraphic 

units); potpuni »litočlan« (lithic member) ili litostratigrafska 

jedinica (lithostratigraphic unit) savršeno 

jednakog facijesa, ali formirana u različita vremena 

(u europskoj primjeni se naziva isopic facies). Magnafacijes 

predstavlja određenu sredinu sedimentacije 

(odgovara određenim uvjetima taloženja) koja je 

postojala dovoljno dugo vremena premještajući se 

više ili manje u prostoru. Može se podijeliti u nekoliko 

parvafacijesa (parvafacies) različitih vremena. 

Termin je kao sinonim vrlo blizak terminu lithosom 

(litosoma); v. megafacies. 

magnesian calcite – magnezijski kalcit. Varijetet kalcita 

s neuređenom supstitucijom kalcija magnezijem. Niskomagnezijski 

kalcit (low-magnesian calcite) sadrži 

manje od 4% karbonata magnezija (na bezvodni 

ostatak) i čini zapravo običnu formu kalcita, dok visokomagnezijski 

kalcit (high-magnesian calcite) ima 

4% do 19% magnezij-karbonata, metastabilan je i u 

procesu formiranja vapnenca prelazi u niskomagnezijski 

kalcit ili dolomit. Sinonim: magnesium calcite. 

magnesian dolomite – magnezijski dolomit. Dolomit 

(dolomitna stijena, dolomite rock) s viškom magne

magnesian limestone 489 

magnetic survey 

zija, osobito dolomitna stijena u kojoj Ca/Mg omjer 

(odnos) varira od 1,0 do 1,5 ili dolomitna stijena koja 

sadrži 50% do 75% dolomita i 25% do 50% magnezita. 

magnesian limestone – magnezijski vapnenac (vapnenjak). 

(1) Ovisno o defi nicijama: (a) vapnenac koji sadrži 

znatnu količinu magnezija, osobito vapnenac s 

najmanje 90% kalcita i manje od 10% dolomita (što 

iznosi približno 1,1% do 2,1% ekvivalenta MgO ili 

približno 2,3% do 4,4% ekvivalenta karbonata magnezija. 

(b) vapnenac u kojem omjer (odnos) Ca/Mg 

varira od 60 do 105. (c) vapnenac koji sadrži 5% do 

15% karbonata magnezija, ali u kojem ne može biti 

određen dolomit. (2) Dolomitni vapnenac, osobito 

Magnezijski vapnenac (Magnesian Limestone), facijes 

perma sjevero-istočne Engleske. (3) Termin koji se 

obično, ali netočno, rabi za označavanje dolomitne 

stijene (dolomitic rock). 

magnesian spar – dolomit, v. dolomite, 1. 

magnesium calcite – magnezijski kalcit, v. magnesian 

calcite. 

magnetic anisotropy – magnetska anizotropija, anizotropija 

magnetske susceptibilnosti, v. susceptibility 

anisotropy. 

magnetic basement – magnetski fundament. Gornja 

površina ekstenzivnih kristalinskih stijena (crystalline 

rocks) koje posjeduju visoku magnetsku susceptibilnost 

(magnetic susceptibility) u odnosu na sedimentne 

stijene (sedimentary rocks). Magnetski fundament 

se često, ali ne nužno, poklapa s geološkim 

fundamentom (geologic basement). U magnetske 

fundamente općenito nisu uključene magnetske sedimentne 

stijene (sedimenti) i tanki proslojci vulkanskih 

sedimenata i drugih stijena s visokom magnetskom 

susceptibilnošću koji su prodrli u sedimentni 

presjek. Međutim, vulkanske stijene (volcanic rocks) 

velike debljine unutar sedimentnog presjeka će biti 

klasifi cirane kao magnetski fundament u područjima 

gdje se njihov efekt ne može razlučiti od utjecaja 

dublje zalegnutih magnetskih tijela. 

magnetic directional survey – magnetsko mjerenje nagiba 

kanala bušotine. Mjerenje (određivanje) nagiba 

(kuta nagiba) i azimuta kanala bušotine na zadanoj 

dubini koje se izvodi jedino u nezacijevljenim bušotinama 

(bušotinama bez zaštitne kolone, open hole) i 

s nemagnetičnim teškim šipkama (nonmagnetic drill 

collars). Mjerni pribor se spušta žičanim užetom kroz 

bušaću kolonu. Mjerenje može biti jedinično (jednokratno), 

tj. samo u jednoj točki (stajalištu) u kanalu 

bušotine (magnetic single-shot directional survey) ili 

na više mjesta (stajališta, magnetic multishot directional 

survey). 

magnetic domain – magnetska domena, v. domain, 3. 

magnetic elements – magnetski elementi, elementi 

magnetskog polja. Karakteristike magnetskog polja 

(magnetic fi eld) koje se mogu numerički (brojčano) 

izraziti. Postoji sedam magnetskih elemenata 

– magnetska deklinacija (declination, D), magnetska 

inklinacija (inclination, I), totalni intenzitet (totalni 

vektor jakosti) magnetskog polja (total intensity, F), 

horizontalni intenzitet (horizontalna komponenta 

jakosti) magnetskog polja (horizontal intensity, H), 

vertikalni intenzitet (vertikalna komponenta jakosti) 

magnetskog polja (vertical intensity, Z), sjeverna 

komponenta (north component, X) i istočna kompo- 

nenta (east component, Y). Za potpunu vektorsku 

karakteristiku magnetskog polja dovoljno je znati 

samo tri elementa. 

magnetic fi eld intensity – intenzitet (jakost) magnetskog 

polja. Sila kojom magnetsko polje djeluje na 

magnetski materijal u točki u prostoru. Termin se 

obično primjenjuje kao sinonim termina total intensity 

(totalni intenzitet magnetskog polja). Sinonim: 

magnetic fi eld strength, magnetic force (v.). 

magnetic-fl ux-leakage test – ispitivanje propuštanja 

magnetskim tokom (fl uksom). Metoda otkrivanja 

napuklina (pukotina) u cijevima detekcijom perturbacija 

magnetskog polja (perturbations of magnetic 

fi eld) uzrokovanih defektom cijevi. 

magnetic force – intenzitet (jakost) magnetskog polja. 

Nepreporučljivi sinonim termina magnetic fi eld intensity 

(v.). 

magnetic iron ore – magnetska (oktaedarska) ruda, 

magnetit, v. magnetite. 

magnetic multishot directional survey – magnetsko 

višestruko mjerenje devijacije bušotine, v. multishot 

directional survey 

magnetic-particle inspection – kontrola magnetskim 

prahom, magnetoskopija. Metoda otkrivanja napuklina 

(pukotina) u cijevima, na primjer, bušaćim šipkama. 

Postupak se sastoji u induciranju magnetizma u 

cijevima s pomoću nekoliko svitaka spojenih s izvorom 

izmjenične struje, prekrivanju površine cijevi 

specijalnim uljem i posipanju tog mjesta željeznim 

praškom. Čestice željeznog praha će se orijentirati 

po pukotinama koje se zatim mogu detektirati ultraljubičastom 

svjetlošću. 

magnetic prospecting – magnetska prospekcija (istraživanje). 

U primijenjenoj geofi zici – metoda istraživanja 

mjerenjem lokalnih promjena ili anomalija intenziteta 

(jakosti) geomagnetskog polja (Zemljinog 

magnetskog polja) ili njegove vertikalne komponente 

magnetometrom (ili drugim uređajem) na površini 

zemlje ili iz zraka. Pri interpretaciji tih mjerenja 

određuju se dubina, veličina, oblik i magnetizacija 

geoloških objekata (podzemnih stijena) koji izazivaju 

utvrđenu anomaliju. 

magnetic prospecting survey – magnetsko (magnetometrijsko) 

snimanje (prospekcijsko snimanje), v. magnetic 

survey. 

magnetic relaxation method of wettability determination 

– metoda određivanja močivosti magnetskom 

(nuklearnom magnetskom) relaksacijom, v. nuclear 

magnetic relaxation method of wettability determination. 

magnetic single-shot directional survey – jednokratno 

(jedinično) magnetsko mjerenje nagiba kanala bušotine, 

v. magnetic directional survey 

magnetic stratigraphy – magnetska (paleomagnetska) 

stratigrafi ja, v. paleomagnetic stratigraphy. 

magnetic survey – (1) magnetsko (magnetometrijsko) 

snimanje (prospekcijsko snimanje). Mjerenja magnetskog 

polja (varijacija ukupnog geomagnetskog polja 

ili magnetskog polja Zemlje) ili njegovih komponenata 

(na primjer, vertikalne komponente polja) na 

više različitih mjesta na istraživanom području radi 

lociranja koncentracija magnetskih minerala ili određivanja 

dubine do fundamenta (za izradu karata ili 

elemenata magnetskog polja Zemlje ili lokalnih anomalija 

uvjetovanih promjenom magnetizacije stije

magnetic-type catcher 490 

makeup (make-up) torque 

ne). Odstupanja od normalnog polja se pripisuju distribuciji 

stijena s različitom magnetskom susceptibilnošću, 

a moguće i s remanentnom magnetizacijom. 

Primjenjuje se u istraživanju ugljikovodika za određivanje 

dubina temeljnih stijena i geoloških anomalija. 

Sinonim: magnetic prospecting survey, magnetometer 

survey. (2) magnetsko mjerenje nagiba kanala bušotine, 

v. magnetic directional survey. 

magnetic-type catcher – magnetski unutarnji hvatač 

cijevi (spir), v. spear. 

magnetism – magnetizam. Skup pojava povezanih s 

električnim strujam, uključujući mehaničko uzajamno 

djelovanje (uzajamno djelovanje mehaničkih 

sila) koje se pojavljuje između magneta i električnih 

struja; pojave koje obuhvaćaju magnetska polja i njihove 

utjecaje na materijale. 

magnetite – magnetit, magnetska (oktaedarska) željezna 

ruda. Mineral crne boje iz grupe spinela (spinel 

group), po kemijskom sastavu oksid željeza. Sreće se 

u obliku oktaedarskih kristala ili zrnastih agregata i 

široko je rasprostranjen akcesorni mineral u stijenama 

svih tipova. Vrlo je magnetičan i uzrok je većine 

magnetskih svojstava stijena. Sinonimi: magnetic 

iron ore, octahedral iron ore. 

magnetization – magnetizacija. Vektorska fi zikalna veličina 

koja karakterizira stanje tvari pri njenom magnetiziranju, 

defi nira se kao omjer (odnos) magnetskog 

momenta (magnetic moment) i jediničnog volumena 

tvari. Magnetizacija stijene je jednaka sumi 

dvaju tipova magnetizacije – inducirane (v. induced 

magnetization) i remanentne (v. remanent magnetization). 

Sinonim: volume magnetization. 

magnetometer – magnetometar. Instrument (pribor) 

za mjerenje jakosti magnetskog polja (magnetic-fi eld 

strength) i njegovih promjena i također magnetskog 

polja stijena (magnetic fi eld of rocks). Za površinska 

mjerenja se primjenjuju terenski magnetometri koji 

katkada mjere vertikalnu komponentu magnetskog 

polja, katkada horizontalnu komponentu, a katkada 

totalno magnetsko polje. U aeromagnetometriji 

(magnetskim mjerenjima iz zraka) najčešći su 

magnetometri – protonski (proton magnetometer) 

i s optičkim pumpanjem (optically pumped magnetometer). 

magnetometer survey – magnetsko (magnetometrijsko) 

snimanje (prospekcijsko snimanje), v. magnetic 

survey. 

main bore – glavni kanal bušotine. Zajednički kanal 

bušotine iz kojeg počinje bušenje bočnih kanala do 

dubine raznih željenih ciljeva; v. lateral wellbore, multilateral 

well. 

main deck – glavna paluba. Platforma (platform) morskog 

(odobalnog) bušaćeg postrojenja (off shore drilling 

rig) ili broda (drill ship) koja se proteže od pramca 

(bow) do krme (stern). 

main hatch – mjerni otvor rezervoara, v. thief hatch. 

main line – glavni cjevovod. (1) Cjevovod velikog promjera 

koji povezuje naftno ili plinsko polje s transportnim 

terminalom (transportation terminal) ili rafi 

nerijom nafte (refi nery). Sinonimi: transmission line, 

trunk line; (2) Cjevovod velikog promjera za sabiranje 

fl uida, s kojim su spojeni manji dovodni cjevovodi 

(feeder lines). 

main oil line – glavni podmorski naftovod. Podmorski 

cjevovod (subsea pipeline) velikog promjera za tran- 

sport nafte od sabirnog centra (punkta, gathering 

center) do oceanskog terminala ili obale. 

main rotary bushing – kupola rotacijskog stola (vrtaćeg 

stola, rotora), v. rotary bushing. 

main system – distribucijski sustav (mreža), v. distribution 

system. 

maintenance of pressure – podržavanje ležišnog tlaka, 

v. pressure maintenance. 

maintenance of reservoir pressure – podržavanje ležišnog 

tlaka, v. pressure maintenance. 

major diameter – glavni promjer spojnice. Promjer 

spojnice (diameter of connection) izmjeren od vrha 

(crest) vanjskog ili muškog navoja (external thread, 

male thread) ili od korijena (root) unutarnjeg ili ženskog 

navoja (internal thread, female thread). 

major fold – glavna bora. Bora velikih razmjera na nekom 

području s kojom su obično povezane sekundarne 

bore (minor folds). 

major intrusion – plutonska (abisalna) intruzija, v. plutonic 

intrusion. 

major joint – glavna pukotina, v. master joint. 

make – volumen produkcije (davanje) bušotine. Kolokvijalni 

termin za davanje ili količinu proizvodnje naftne 

ili plinske bušotine tijekom određenog perioda. 

make a connection – navrtati bušaće šipke (pasove bušaćih 

šipki), produljiti bušaću kolonu, v. making up of 

drillpipes. 

make a round trip – izvući i spustiti bušaću kolonu (kolonu 

bušaćih alatki), v. trip. 

make a trip – izvući i spustiti bušaću kolonu (kolonu bušaćih 

alatki), v. trip. 

make the kelly down – bušiti (izbušiti) jednom šipkom. 

Izbušiti interval kanala bušotine duljine oko 9 metara 

(30 stopa), odnosno jednom bušaćom šipkom 

(nakon čega se pripaja sljedeća šipka). 

make up/break out – navrnuti/odvrnuti (privijčati/odvijčati) 

cijevi. Spajati navojem pojedinačne cijevi u 

kolonu i otpajati. 

makeup (make-up) cathead – motovilo (mosur) za 

navrtanje cijevi. Naprava na bušaćem postrojenju 

(pričvršćena za vratilo bušaće dizalice, drawworks) 

koja služi kao vitlo za spajanje (navrtanje i pritezanje) 

bušaćih šipki (drillpipes) i uzlaznih cijevi (tubing). 

Sinonim: spinning cathead. 

makeup (make-up) gas – dopunski (dodatni, doknadni) 

plin. (1) Plin uzet iz drugog ležišta za injektiranje u 

procesima podržavanja ležišnog tlaka (pressure maintenance); 

(2) Plin za nadoknađivanje manjka volumena 

plina u postrojenju za obradu (preradu) plina 

(gas processing plant) koji je nastao, na primjer, zbog 

upotrebe dijela plina za gorivo. 

makeup (make-up) tongs – ključ (kliješta) za navrtanje 

i odvrtanje cijevi. Naprava koja se rabi na radnom podištu 

(platformi) bušaćeg postrojenja (fl oor of drilling 

rig) za navrtanje i odvrtanje sekcija cijevi. Kada se 

cijev spušta u bušotinu kliješta služe za zakretanje 

cijevi (torque tongs) i spojena su užetom ili lancem 

s motovilom (mosurom, cathead) te zahvaćaju kraj 

cijevi s vanjskim (muškim) navojem. Kada se cijev 

izvlači (vadi) iz bušotine kliješta služe za držanje cijevi 

(backup tongs) i zahvaćaju kraj cijevi s unutarnjim 

(ženskim) navojem. 

makeup (make-up) torque – zakretni moment navrtanja 

cijevi. Moment sile koji je potreban za vijčano 

spajanje cijevi (uvrtanje jedne cijevi u drugu)

makeup (make-up) water 491 

mantle 

dovoljnom čvrstoćom vijčanog spoja pri radnim 

uvjetima. 

makeup (make-up) water – voda za pripremu otopina. 

Voda za pripremanje (miješanje) otopine agensa za 

istiskivanje nafte. 

making a connection – navrtanje bušaćih šipki (pasova 

bušaćih šipki), produljivanje bušaće kolone, v. making 

up of drillpipes. 

making a drillpipe connection – navrtanje bušaćih 

šipki (pasova bušaćih šipki), produljivanje bušaće kolone, 

v. making up of drillpipes. 

making a round trip – izvlačenje i spuštanje bušaće kolone 

(kolone bušaćih alatki), v. trip, 1. 

making a trip – izvlačenje i spuštanje bušaće kolone (kolone 

bušaćih alatki), v. trip, 1. 

making hole – bušenje, v. drilling. 

making up a joint – navrtanje bušaćih šipki (pasova bušaćih 

šipki), produljivanje bušaće kolone, v. making up 

of drillpipes. 

making up of drillpipes – navrtanje bušaćih šipki (pasova 

bušaćih šipki), produljivanje bušaće kolone. U 

procesu bušenja – pripajanje bušaćih šipki, dodavanje 

pasova bušaćih šipki dubinskom sklopu bušaćih 

alatki (bušaćoj koloni, drillstring). Prije navrtanja svakog 

novog pasa šipki mora se provjeriti prohodnost 

njihova kanala (kako ne bi došlo do začepljivanja bušaćeg 

dlijeta stranim predmetima) i izmjeriti duljina 

pasa, a spojnice bušaćih šipki moraju biti čiste i podmazane. 

Sinonimi: adding a length of drillpipe to the 

drillstring, drillpipe connection, making a connection, 

making a drillpipe connection, making up a joint. 

malacostracan crustaceans – malakostraka, viši raci, v. 

malacostracans. 

malacostracans (Malacostraca) – malakostraka, viši 

raci. Razred rakova (crustaceans). Karakterizirani su 

postojanjem sastavljenih očiju (compound eyes), 

oprsjem ili toraksom (thorax) koje se sastoji od osam 

kolutića ili segmenata (somites), obično oklopom 

(carapace) i zatkom (abdomen) sastavljenim od šest 

ili (rijetko) sedam kolutića. Stratigrafska rasprostranjenost; 

donji kambrij-danas. sinonim: malacostracan 

crustaceans. 

male connection – spojnica s vanjskim (muškim) navojem. 

Spojnica cijevi (coupling) s navojima na vanjskoj 

strani (površini), na kraju cijevi s čepom (pin end) na 

koju dolazi spojnica s unutarnjim (ženskim) navojem 

(female connection). 

male thread – muški (vanjski) navoj, v. external thread. 

Malm – malm, gornja (bijela) jura. Stratigrafska serija 

gornje jure (Upper Jurassic) u Srednjoj Europi – iznad 

dogera ili srednje (smeđe) jure (Dogger), a ispod krede 

(Cretaceous). Dijeli se na katove oksford (Oxfordian), 

kimeridž (Kimmeridgian), portland (Portlandian) 

i purbek (Purbeckian). Sinonimi: White Jura, White 

Jurassic; v. Jurassic. 

malodorant – odorizator, odorans. Agens neugodna 

mirisa koji se dodaje metanu ili prirodnom plinu, iz 

kojeg su prethodno uklonjeni kiseli plinovi kako bi 

se utvrdilo istjecanje plina. Odorizator je sastavljen 

od dvaju ili više ugljikovodika, uz dodatak sumpora, 

merkaptana, alkilsulfi da ili cikličkih sulfi da. 

maltha – malta, maltit, zemna smola. Mekši i viskozniji 

varijetet prirodnog asfalta. Sinonimi: earth pitch, 

malthite, mineral tar. 

malthite – maltit, v. maltha. 

mammals (Mammalia) – mamalije, sisavci. Razred toplokrvnih 

vertebrata (kralješnjaka, warm-blooded 

vertebrates). Karakterizirani su konstantnom tjelesnom 

temperaturom. Tijelo je pokriveno dlakom, 

četinama, bodljama, ljuskama ili oklopom. Koža je 

bogata žlijezdama – mliječnom (mammary gland), 

lojnom (lojnica, sebaceous gland) i znojnom (znojnica, 

sweat gland). Dišu plućima (respiration by lungs). 

Postoji mišićno-tetivna pregrada (dijafragma, ošit, 

muscular diaphragm) koja odjeljuje grudnu šupljinu 

(thoracic cavity) od trbušne (abdominal cavity). Imaju 

vanjsko uho (external ear) i tri slušne košćice (auditory 

ossicles) u srednjem uhu (middle ear). Zubalo je 

heterodontno (heterodont dentition) i difi odontno 

(diphyodont dentition). Cirkulacija je dvostruka. Legu 

žive mlade i othranjuju ih mlijekom. Stratigrafska rasprostranjenost: 

jura-danas. 

mammillary structure – bradavičava (jastučasta) struktura, 

v. pillow structure, 1. 

mammoth – mamut. Veliki izumrli pleistocenski predak 

slona iz Europe, Azije i S. Amerike. Karakteriziran je 

dlakavom kožom i dugim, prema gore savijenim, 

kljovama (upcurved tusks). Bili su rasprostranjeni 

gotovo po cijelom svijetu i masovno su izumrli u kasnom 

pleistocenu. 

manhead – ulazni otvor rezervoara, v. manhole. 

manhole – ulazni otvor rezervoara. Ulazni otvor rezervoara 

na njegovu vrhu ili boku za pregled, popravak 

ili čišćenje. Sinonimi: manhead, manway. 

manifold – (1) manifold, razdjelna stanica (postrojenje). 

Mjesto gdje cjevovodi ulaze u pumpnu stanicu 

(pumping station) i izlaze iz nje ili iz rezervoarskog 

parka (tant battery) i gdje su smješteni regulacijski 

ventili (control valves). (2) manifold, razdjeljivač, razdjelnik. 

Cijev s jednim ulazom i nekoliko izlaza ili s 

nekoliko ulaza i jednim izlazom. Sinonim: header. (3) 

manifold. Sklop cijevi, ventila i fi tinga za selektivno 

usmjeravanje fl uida iz jednog ili više izvora u različite 

procesne sustave. 

manifold & header system – sustav manifolda i razdjeljivača. 

Sklop cijevi, ventila i fi tinga za selektivno 

usmjeravanje protoka fl uida iz jednog ili više izvora 

u jedan ili nekoliko izlaza. Općenito, priključni naftovod 

od ušća bušotine je spojen na manifold, a svaki 

izlaz manifolda je spojen na razdjeljivač koji usmjerava 

protok u jedan od proizvodnih sustava. Injekcijski 

manifold dijeli zajednički izvor vode, plina ili drugog 

fl uida između nekoliko injekcijskih bušotina. 

manifold center (centre) – centralni manifold. Mjesto 

(sabirni punkt) u podmorskom proizvodnom sustavu 

gdje se spajaju priključni naftovodi (fl owlines) 

podmorskih bušotina (subsea wells) i iz kojeg se nafta 

šalje na proizvodnu stanicu (production station), 

koja može biti pod vodom, ali je općenito fi ksna ili 

plutajuća platforma. 

manifold trailer – prikolica s manifoldom. U operacijama 

hidrauličnog frakturiranja slojeva – prikolica sa 

stalnim montiranim visokotlačnim manifoldom koja 

služi za hidraulična frakturiranja (hydraulic frac jobs). 

Pumpne jedinice šalju radni fl uid za frakturiranje 

(frac fl uid) i podupirač (proppant) u manifold koji ih 

usmjerava u bušotinu. 

manometer – manometar, v. pressure ga(u)ge. 

mantle – (1) Zemljin plašt. Dubinska zona (srednja ljuska 

ili lupina) Zemlje ispod kore i iznad jezgre (do du

mantle rock, mantlerock 492 

marginal well 

bine 3.480 kilometara). Dijeli se na gornji plašt (upper 

mantle) i donji plašt (lower mantle) s prijelaznom 

zonom (transition zone) među njima. (2) pokrov, pokrovni 

sedimenti. Opći naziv za vanjski pokrov od materijala 

bilo koje vrste, kao što je regolit (v. regolith); 

osobito kora trošenja (v. waste mantle). 

mantle rock, mantlerock – regolit, v. regolith. 

manufactured gas – sintetski plin, v. synthetic gas. 

manufactured gases – sintetički (sintetski, umjetni, 

industrijski proizvedeni) plinovi. Sintetički plinovi 

(plinovita goriva) niske i srednje toplinske vrijednosti, 

proizvedeni iz ugljena ili različitih naftnih 

produkata. Mogu sadržavati znatne količine kemijskih 

spojeva koji nisu tipični za prirodne plinove, ili 

uobičajene spojeve u netipičnim proporcijama, kao 

u masnim plinovima (wet gas) ili kiselim plinovima 

(sour gas). Sintetički plinovi spadaju u dvije specifi 

čne kategorije: (a) plinovi koji su po namjeni sintetički 

ili zamjenski (supstitucijski) prirodni plinovi 

(synthetic natural gases, substitute natural gases) i 

po svom sastavu i svojstvima su vrlo bliski pravim 

prirodnim plinovima – takvi plinovi, čak ako sadrže 

inertne komponente i niže ugljikovodike u proporcijama 

sličnim kao u pravim prirodnim plinovima, 

češće neće pokazivati izrazite krajnje ugljikovodike 

kao pravi plinovi i mogu dodatno sadržavati male, 

ali bitne, količine nealkanskih ugljikovodika, i (b) plinovi 

koji, bez obzira na to jesu li ili nisu namijenjeni 

kao zamjena ili poboljšanje iskorištavanja prirodnog 

plina, ne odgovaraju tijesno svojim sastavom 

prirodnim plinovima – uključuju gradski plin (town 

gas), nerazrijeđeni koksni (kokerijski) plin (undiluted 

coke-oven gas) i smjesu ukapljenog naftnog plina 

(LPG) i zraka (LPG/air mixture) – nijedan od tih plinova 

nije sastavom sličan pravom prirodnom plinu 

(iako se u uporabi prirodni plin i smjesa LPG i zraka 

mogu izmjenjivati). Prema defi niciji Međunarodne 

organizacije za normizaciju (ISO), sinonim je termin 

synthetic gases, a prema drugim izvorima, sinonimi 

su termini artifi cial gases, gasworks gas, industrial 

gases. 

manway – ulazni otvor rezervoara, v. manhole. 

map scale – mjerilo karte; v. scale, 2. 

marble – mramor. (1) Metamorfna stijena (metamorphic 

rock) koja se sastoji pretežito od fi nozrnastog do 

grubozrnastog prekristaliziranog kalcita i/ili dolomita, 

obično s granoblastičnom, saharoidnom teksturom. 

(2) U trgovini i industriji – termin kojim se naziva 

svaka kristalizirana karbonatna stijena (crystallized 

carbonate rock), uključujući pravi mramor i neke 

tipove vapnenca, podatna za poliranje (brušenje) i 

uporabljiva u arhitektonske ili dekorativne svrhe. 

marcasite – markazit, bijela željezna (češljasta, kopljasta, 

trakasta) pakovina. Rasprostranjeni rompski 

mineral, po kemijskom sastavu sulfi d željeza. Boje 

je svjetložute ili sivkaste. Dimorfan je s piritom (v. 

pyrite) i izgledom nalikuje na njega, ali markazit ima 

manju relativnu gustoću, manje je kemijski stabilan i 

obično je svjetlije boje. Markazit se često sreće u sedimentnim 

stijenama (na primjer, u kredi) u obliku 

nodula ili konkrecija s radijalno-vlaknastom strukturom. 

Sinonimi: cockscomb pyrites (v.), iron pyrites, 

lamellar pyrites, spear pyrites (v.), white iron pyrites, 

white pyrite, white pyrites. 

Maremmian – marem, maremm. Stratigrafski kat sred- 

njeg Miocena (Middle Miocene) u Europi – iznad vindobona 

(Vindobonian), a ispod valesa (Vallesian). 

marginal – granično rentabilno polje, v. marginal fi eld. 

marginal allowable – dopuštena proizvodnja niskoproduktivne 

bušotine. Količina proizvodnje nafte ili plina 

koju je državno regulativno tijelo odobrilo za niskoproduktivnu 

bušotinu (marginal well, low-production 

well). Namjera je spriječiti prijevremeno napuštanje 

takvih bušotina; v. marginal well, stripper well. 

marginal conglomerate – rubni konglomerat (valutičnjak). 

Konglomerat (valutičnjak) koji se formira duž 

obale (obalne linije) i duž, prema kopnu okrenutog, 

ruba sedimenata drugog tipa u koje postupno prelazi. 

Zaliježe na različitim stratigrafskim nivoima u presjeku 

(što se može vidjeti pri izučavanju velikog područja) 

presijecajući na taj način izokrone intervale 

(površine). Ako nivo mora raste, rubni konglomerat 

postaje bazalni (v. basal conglomerate). 

marginal fault – rubni rasjed, v. boundary fault. 

marginal fi eld – granično rentabilno polje. (1) polje 

koje se iskorištava na granici rentabilnosti; (2) polje 

čija eksploatacija može postati rentabilna u slučaju 

povećanja cijene sirovine na tržištu ili stvaranja povoljne 

investicijske klime (smanjenje poreza, davanje 

subvencija i dr.). Sinonimi: marginal, minimum 

economic fi eld. 

marginal lagoon – rubna laguna. Laguna koja priliježe 

uz obalu ili obalnu liniju. 

marginal lake – glečersko (ledenjačko) jezero, v. glacier 

lake. 

marginal moraine – (1) završna morena, v. terminal 

moraine. (2) čeona morena, v. end moraine. 

marginal plain – rubna ravnica. Zastarjeli sinonim termina 

sandrovska ravnica (v. outwash plain) koja leži 

uz vanjski kraj rubne morene (terminal moraine). 

Također, neodređeni termin slobodne uporabe za 

označavanje različitih morfoloških (topografskih) 

elemenata oko rubova ledenjaka. 

marginal producer – niskoproduktivna (niskoprofi tabilna, 

granično ekonomična, marginalna) bušotina, 

bušotina s granično ekonomičnom proizvodnjom, v. 

stripper well. 

marginal producer well – niskoproduktivna (niskoprofi 

tabilna, granično ekonomična, marginalna) bušotina, 

bušotina s granično ekonomičnom proizvodnjom, 

v. stripper well. 

marginal strike – granično produktivna bušotina – otkrivačica. 

Bušotina kojom je otkriveno ležište/polje 

(discovery well) i čiji je kapacitet proizvodnje (produktivnost) 

između komercijalne i nekomercijalne 

bušotine. 

marginal trench – oceanski jarak (brazda), v. trench, 4. 

marginal well – (1) granično rentabilna bušotina. Bušotina 

koja je predviđena za proizvodnju samo one količine 

nafte i/ili plina koja je dostatna za pokrivanje 

njenih troškova proizvodnog osvajanja i završnog 

opremanja (completion costs). Također, bušotina koja 

proizvodi takvu količinu nafte i/ili plina od koje je 

čisti prihod dostatan samo za pokrivanje njenih proizvodnih 

troškova (production costs). Defi nirana je 

propisom (u barelima nafte na dan, barrels of oil per 

day) za različite intervale dubine bušotine. (2) niskoproduktivna 

(niskoprofi tabilna, granično ekonomična, 

marginalna) bušotina, bušotina s granično ekonomičnom 

proizvodnjom, v. stripper well.

marine abrasion 493 

marine riser 

marine abrasion – marinska (morska) abrazija, erozija 

valovima. (1) Erozija oceanskog dna (erosion of ocean 

fl o o r ) sedimentima koji se premještaju djelovanjem 

energije valova. Sinonim: wave erosion. (2) Erozija 

podmorskih kanjona (erosion of submarine canyons) 

kretanjem sedimenata niz padinu pod utjecajem 

gravitacije. 

marine bank – podmorski (podvodni) bank (gredina), v. 

submarine bank. 

marine bench – marinska (morska) stepenica (izbočina), 

v. marine-cut bench. 

marine-built – izgrađen morem, morski. U geologiji 

– koji je izgrađen (nastao) djelovanjem morskih valova 

i struja. 

marine-built platform – platforma izgrađena morem. 

Sinonim termina marine-built terrace (v.). Termin je, 

međutim, nekonzistentan (proturječan) budući da 

se platforma obično smatra erozijskim elementom 

(erosional feature). 

marine-built terrace – terasa izgrađena morem. Terasa 

izgrađena valovima (wave-built terrace), formirana 

marinskim procesima; v. marine-built platform. 

marine cliff – morska litica (hrid, klif), v. sea cliff . 

marine conductor – kolona uronjene stojke, v. marine 

riser. 

marine-cut – izrezan (urezan) morem. U geologiji – koji 

je izrezan ili odrezan djelovanjem morskih valova i 

struja. Sinonim: sea-cut. 

marine-cut bench – marinska (morska) stepenica (izbočina). 

Stepenica (izbočina) izrezana morskim valovima. 

Sinonim: marine bench. 

marine-cut platform – marinska (morska) platforma. 

Platforma izrezana valovima (wave-cut platform), 

formirana marinskim procesima. Sinonim: marine 

platform; v. marine-cut terrace. 

marine-cut terrace – terasa izrezana morem. Sinonim 

termina marine-cut platform (v.). Termin je, međutim, 

nekonzistentan (proturječan) budući da se terasa 

obično smatra strukturnim elementom (constructional 

feature). 

marine delta plain – marinska (morska) deltna ravnica. 

Ravnica, gotovo plosnata, izgrađena u morskom zaljevu 

sedimentima rijeke (stream deposits) na mjestu 

gdje se njeno tečenje usporava ulazeći u područje 

mirnih voda. Izgrađena je malo iznad nivoa mora. 

marine-deposition coast – akumulacijska morska obala. 

Obala čija je konfi guracija uvjetovana uglavnom 

marinskom sedimentacijom (akumuliranjem taložina), 

na primjer, obala izravnana zbog formiranja 

dugih pličina (spits) ili prudova (bars) ili obala progradirana 

sedimentima nastalim djelovanjem valova 

i struja (wave deposits, current deposits). 

marine drilling rig – postrojenje (uređaj) za bušenje na 

moru, odobalno bušaće postrojenje (uređaj), v. off shore 

drilling rig. 

marine drilling unit – postrojenje (uređaj) za bušenje na 

moru, odobalno bušaće postrojenje (uređaj), v. off shore 

drilling rig. 

marine-erosion coast – erozijska morska obala. Obala 

čija je konfi guracija uvjetovana uglavnom marinskom 

(morskom) erozijom kao kod izravnavanja 

morskih litica (klifova, sea cliff s) valovima. 

marine erratic – marinski(morski) eratički materijal. 

Sedimentne čestice (sedimentary particles) nenormalne 

veličine ili litološkog sastava koje su transpor- 

tirane i istaložene u marinskim sedimentima (marine 

sediments) plutajućim ledom, biljkama i životinjama. 

marine geology – marinska geologija, geološka oceanografi 

ja, v. geological oceanography. 

marine LNG system – morsko postrojenje za ukapljivanje 

prirodnog plina. Samohodno plutajuće postrojenje 

za ukapljivanje prirodnog plina. Sastoji se od tri 

uzajamno spojena čelična pontona za prihvat sirovog 

plina, ukapljivanje i skladištenje u rezervoarima. 

marine offl ap – regresija mora. Povlačenje mora s kopna. 

Uzrok regresije može biti ili apsolutni pad nivoa 

mora (eustatičke promjene nivoa) ili uzdizanje 

kopna. Rezultat regresije mora je taloženje sekvencije 

sedimenata s okrupnjavanjem zrna prema gore 

coarsening upward sequence of sediments). Sinonim: 

regression; v. marine onlap, onlap, offl ap. 

marine oil – nafta iz podmorja. Nafta otkrivena bušenjem 

u podmorju (off shore) ili na kontinentskom 

šelfu (continental shelf). 

marine onlap – (1) marinsko transgresivno prekrivanje 

sedimenata. Transgresivno prekrivanje sedimenata 

(v. onlap) kada slojevi marinskih sedimenata (marinski 

slojevi), koji se nalaze iznad površine nesklada, 

progresivno isklinjavaju približavajući se kopnu 

(primjer je zalijeganje kambrijskih stijena u Velikom 

kanjonu, Colorado, SAD). (2) transgresija mora. Napredovanje 

mora na kopno. Uzrok transgresije može 

biti ili apsolutni porast nivoa mora (eustatičke promjene 

nivoa) ili slijeganje kopna. Rezultat transgresije 

mora je taloženje sekvencije sedimenata s usitnjavanjem 

zrna prema gore (fi ning upward sequence 

of sediments). Sinonim: transgression; v. marine offl ap, 

offl ap, onlap. 

marine peneplain – marinski (morski) peneplen. Abrazijska 

platforma (abrasion platform) velikog površinskog 

protezanja koja se izdignula iznad zone djelovanja 

valova prije nego što ju je erozija valovima 

(wave erosion) uspjela preobraziti u savršeno glatku 

ravnicu; gotovo ravna površina nepotpune marinske 

(morske) denudacije (marine denudation). 

marine plain – marinska (morska) ravnica. (1) v. plain 

of marine erosion. (2) Obalna ravnica (coastal plain) 

građena od marinskih (morskih) sedimenata (marine 

sediments). 

marine plane – nivo marinske (morske) abrazije. Hipotetska 

površina marinske erozije (hypothetical 

wave-cut surface) formirana tijekom njena konačnog 

stadija; ravnica marinske erozije (v. plain of marine 

erosion). 

marine platform – marinska platforma, v. marine-cut 

platform. 

marine riser – kolona uronjene stojke, uronjena stojka. 

(1) U procesu odobalnog bušenja (bušenja na moru) 

– kolona cijevi velikog promjera (od 40,6 do 50,8 

cm/16 do 20 inča ili većeg) koja spaja sklop protuerupcijskog 

uređaja (preventerski sklop, BOP stack) 

podmorske bušotine (subsea well) s palubom ispod 

vrtaćeg stola (donjom palubom) poluuronjive platforme 

(cellar deck of semisubmersible) ili bušaćeg broda 

(cellar deck of drill ship) i kroz koju prolazi bušaća 

kolona (kolona bušaćih alatki, drillstring) do bušotine 

i vraća se isplačni fl uid iz bušotine do bušaćeg postrojenja. 

Sastavni dijelovi kolone uronjene stojke su 

(od dna prema vrhu): (a) hidraulička spojnica (hydraulic 

connector); (b) donja fl eksibilna spojnica (lower

marine riser connection 494 

marker horizon 

fl exible joint); (c) fl eksibilna cijev za sapnicu (choke) 

i vodove za gušenje bušotine (kill lines); (d) stojka i 

spojnice (riser pipe, connectors); (e) sapnica (choke) i 

vodovi za gušenje (kill lines) i spojnice (connections); 

(f) teleskopska spojnica (telescopic joint); (g) diverter 

za skretanje strujanja fl uida (diverter), i (h) uređaj za 

natezanje stojke (riser-tensioning equipment). Sinonimi: 

marine conductor, marine riser string, riser, subsea 

riser, underwater riser. (2) U procesu proizvodnje 

nafte i plina na moru – priključni cjevovod kojim se 

nafta ili plin vode od baze proizvodne platforme do 

postrojenja za obradu na palubi platforme. 

marine riser connection – spojnica uronjene stojke 

(kolone uronjene stojke). U tehnici odobalnog bušenja 

(bušenja na moru) – fi ting koji spaja kolonu uronjene 

stojke s vrhom podmorskog protuerupcijskog 

uređaja (preventera, subsea blowout preventer). 

marine riser string – kolona uronjene stojke, v. marine 

riser, 1. 

marine sedimentary environment – marinska sredina 

sedimentacije (taloženja), marinska sedimentacijska 

(taložna) sredina. Jedan od triju glavnih tipova sredina 

sedimentacije – uz kontinentalnu ili nemarinsku 

sredinu (v. continental sedimentary environment) i 

prijelaznu sredinu sedimentacije (v. transitional sedimentary 

environment). U odnosu na druge sredine, 

marinske sredine sedimentacije zauzimaju mnogo 

veće prostore. Pri uvjetima relativno velikog prinosa 

sedimentnog materijala i uz malu energiju, sedimentacija 

je vrlo intenzivna. Karbonatni i silikatni 

sedimenti (karakteristični za priobalna područja) 

udaljavanjem od obalne linije prelaze u sve sitnije 

sedimente pijeska, šejla, mulja i dubokomorskih karbonata. 

Dio sitnozrnastog pijeska i šejla gradi barijerne 

prudove (barrier bars), a ostatak materijala se 

prostire preko velikog područja po kontinentskom 

šelfu. Dio pijeska i šejla se ponovno prerađuje i vraća 

na obalu kao transgresivni pijesak prekrivajući sedimente 

prijelazne sredine sedimentacije. 

marine stack – morska stupasta litica, v. stack, 2. 

marine terrace – marinska (morska) terasa. (1) Strukturna 

površina smještena u obliku uskog pojasa duž 

obale mora, blago nagnuta prema moru i na površini 

građena od marinskih (morskih) sedimenata (obično 

silt, pijesak, sitni šljunak). (2) Uska obalna ravnica 

(coastal plain) sa strmim krajevima (rubovima) formiranim 

marinskom (morskom) erozijom (marine erosion). 

(3) U širem shvaćanju, platforma izrezana valovima 

(wave-cut platform) koja je ogoljena (izložena) 

uzdizanjem duž morske obale ili spuštanjem nivoa 

mora. Njena visina iznad srednjeg nivoa mora varira 

od 3 metra do preko 40 metara. Izdignuta marinska 

stepenica (marine-cut bench). (4) Terasa koja se formirala 

duž obale mora stapanjem terase izgrađene 

valovima (wave-built terrace) i platforme izrezane 

valovima (wave-cut platform). Sinonimi (za sve defi - 

nicije): sea terrace, shore terrace. 

marine time – marinsko vrijeme. Starost po fosilima 

(fosilnim ostacima), tj. fosilno vrijeme (v. fossil time), 

kako pokazuju marinski organizmi (organizmi marinskog 

podrijetla); v. continental time. 

marine transgression – transgresija mora, v. transgression, 

1. 

mark – znak, trag, otisak. U geologiji – tip sedimentne 

tvorevine na plohi slojevitosti (bedding plane). Ter- 

min obično označava primarnu sedimentnu strukturu 

(prvobitne tragove ili udubljenja na površini 

sedimenta – v. mold), na primjer, trag klizanja (slide 

mark) ili trag urezivanja ili utiskivanja (tool mark), ali 

se često primjenjuje i na odljevke (v. cast), odnosno 

punila udubljenja, poput tragova na donjoj slojnoj 

površini (sole mark) ili tragova vučenja (drag mark). 

Sinonim: marking. 

marker – (1) marker, reperni sloj (horizont). U stratigrafi - 

ji – lako prepoznatljivi geološki i stratigrafski objekt 

koji ima karakteristike (karakteristične osobitosti) dovoljno 

izražene da može služiti kao orijentir ili reper 

ili da se može slijediti (pratiti) na velikoj udaljenosti, 

osobito u podzemlju (na primjer, u bušotinama). Primjeri 

markera su stratigrafska jedinica (stratigraphic 

unit) koja se lako identifi cira prema karakteristikama 

registriranim pri električnoj karotaži (elektrokarotaži, 

electric log) ili bilo koja prepoznatljiva (karakteristična) 

površina stijene u stratigrafskom presjeku, poput 

površine nesklada (unconformity) ili površine korozije 

(corrosion surface). Sinonim: marker bed, marker 

horizon. (2) marker, seizmički horizont. U seizmici – (a) 

Sloj kojemu odgovara karakteristični segment (odsječak) 

dromokrone (hodografa) refraktiranih (prelomljenih) 

seizmičkih valova (seismic-refraction timedistance 

curve) i koji se može slijediti na prihvatljivo 

velikim površinama. (b) Sloj koji daje karakteristične 

refl ekse seizmičkih valova na više ili manje velikom 

području. 

marker band – reperni sloj, indikatorski horizont. U 

geologiji – lako prepoznatljivi tanki sloj koji ima 

(zauzima) jednak stratigrafski položaj (stratigraphic 

position) na znatnom području (površini). Sinonim: 

indicator horizon. 

marker bed – reperni sloj, marker. (1) Geološka formacija 

koja služi kao marker ili reper (marker); v. marker, 

1. (2) v. key bed. (3) Sloj koji posjeduje karakteristična 

magnetska ili električna svojstva. 

marker crude – etalonska (bazna, referentna) sirova 

nafta, v. marker crude oil. 

marker crude oil – etalonska (bazna, referentna) sirova 

nafta. Sirova nafta vrhunske kvalitete (najreprezentativnija 

vrsta sirove nafte) s kojom se uspoređuje 

kvaliteta svih ostalih sirovih nafti i koja se rabi za postavljanje 

standarda cijene za njih u zemlji ili regiji. 

Za zemlje članice OPEC-a etalonska nafta je arapska 

lagana nafta (Arabian light crude), za SAD je zapadnoteksaška 

srednja nafta (West Texas intermediate), a za 

V. Britaniju nafta tipa Brent iz Sjevernog mora (North 

Sea Brent). Sinonim: basic reference crude, basic reference 

crude oil, benchmark crude, benchmark crude 

oil, marker crude, reference crude, reference crude oil. 

marker crude oil price – cijena etalonske (referentne) sirove 

nafte. Službena prodajna ili informativna cijena 

etalonske nafte koja je prihvaćena kao bazna cijena 

za određivanje prodajnih cijena vlastite nafte (npr. 

cijena arapske lake nafte prema kojoj zemlje članice 

OPEC-a određuju cijenu svoje nafte). Sinonimi: marker 

crude price, benchmark price of crude oil. 

marker crude price – cijena etalonske (referentne) sirove 

nafte, v. marker crude oil price. 

marker horizon – reperni horizont, marker. Marker (v. 

marker) koji je predstavljen litološkom površinom 

(površinom stijene, rock surface) ili stratigrafskim 

nivoom (površinom, stratigraphic level), na primjer,

marker well 495 

Marsh funnel 

vertikalnom ili lateralnom granicom koja se utvrđuje 

prema električnoj karotaži (elektrokarotaži, electric 

log) ili drugim automatiziranim tipovima ispitivanja 

bušotina i koja može poslužiti kao osnova za određivanje 

kontura litološko-stratigrafskih (litostratigrafskih) 

jedinica (lithostratigraphic units). 

marker well – reperna bušotina. Bušotina koja služi kao 

referentna za druge bušotine , na primjer, kao referentna 

za klasifi kaciju bušotina za regulaciju cijene 

prirodnog plina prema u SAD (prema zakonu Natural 

Gas Policy Act). 

marketable gas – komercijalni (tržišni, prodajni) plin 

(prirodni plin), plin (prirodni plin) za tržište (prodaju), v. 

marketable natural gas. 

marketable natural gas – komercijalni (tržišni, prodajni) 

prirodni plin, prirodni plin za tržište (prodaju). 

Prirodni plin koji udovoljava specifi kacijama za transport, 

prodaju i krajnju uporabu (za direktnu potrošnju 

kao gorivo u domaćinstvima i industriji ili kao sirovina 

za industriju). Može biti prirodni plin iz ležišta 

ili produkt obrade (prerade) sirovog prirodnog plina, 

po sastavu je metan i etan s maksimalnim sadržajem 

ugljik-dioksida 3% i očišćen od pratećih primjesa i 

tekućih ugljikovodika. Toplinska vrijednost (kalorična 

moć) komercijalnog plina može znatno varirati 

ovisno o njegovu sastavu, pa se količine plina obično 

ne izražavaju samo kao volumeni, nego također 

i u jedinicama sadržaja energije. Iz plina za prodaju 

su isključeni plin koji se rabi kao gorivo na poljima 

ili postrojenjima i gubici plina. Sinonimi: marketable 

gas, sales gas. 

market-demand prorationing – raspodjela dopuštenih 

količina proizvodnje (određivanje kontingenta 

proizvodnje) na bazi tržišne potražnje. Regulacija 

proizvodnje nafte i plina od strane državnog regulativnog 

tijela (government regulatory agency) na bazi 

potražnje nafte i plina. Namjera je izbjeći stvaranje 

viška nafte i plina na tržištu. Upotrebljava se također 

za raspodjelu proizvodnje između svih bušotina na 

ležištu i polju i u saveznoj državi (SAD); v. allowable. 

marking – znak, trag, v. mark. 

marl – lapor, laporac, glinac. (1) Termin s više specifi čnih 

defi nicija: (a) Stari termin slobodne primjene za 

označavanje raznih materijala, od kojih se većina 

sreće u obliku rahlih (rastresitih, necementiranih) zemljastih 

sedimenata koji se sastoje uglavnom od fi ne 

smjese gline i karbonata kalcija (u različitim omjerima) 

formirane pod marinskim ili, osobito, slatkovodnim 

uvjetima; naročito zemljasti materijal koji sadrži 

35% do 65% gline i 65% do 35% karbonata. Lapor 

je obično sive boje, ali nisu rijetki i žuti, zeleni, plavi 

i crni varijeteti. Osobito se rabi kao gnojivo za kisela, 

slabovapnena tla. Sinonim: calcareous clay. (b) Termin 

koji se na području primorske ravnice (Coastal 

Plain) jugo-istočnog dijela SAD rabi za označavanje 

slabo stvrdnutih sedimenata, poput vapnenastih 

glina, siltova i pijesaka, osobito onih koji sadržavaju 

glaukonit (tzv. zeleni lapori, greensand marls) i za 

označavanje mladih (novoformiranih) sedimenata 

ljušturastog materijala pomiješanog s glinom. Sinonim: 

calcareous clay. (c) Termin kojim se označava 

mekana drobljiva glina s vrlo malim sadržajem 

karbonata kalcija i također vrlo fi ni, rahli (rastresiti), 

gotovo čisti karbonat kalcija s malim sadržajem gline 

ili silta. Sinonim: calcareous clay. (2) Mekani, siv- 

kasti do bijeli, zemljasti ili praškasti i obično nečisti 

karbonat kalcija koji se precipitirao (istaložio) na 

dnu današnjih slatkovodnih jezera i u vodenim bazenima, 

uglavnom kemijskim djelovanjem vodenog 

bilja ili je formirao sedimente ispod močvara koje zauzimaju 

mjesta prijašnjih (glacijalnih) jezera. Sadržaj 

karbonata kalcija može varirati od 90% do manje od 

30%. Sinonim: bog lime. (3) Termin koji se katkada 

rabi za označavanje gustog (kompaktnog), nečistog 

(s primjesama), glinovitog vapnenca. (4) Termin koji 

se u širokom smislu primjenjuje za označavanje svakog 

tla koje se lako rasipa pri izvlačenju na površinu 

(izlaganjem zraku). (5) Termin iz literature za označavanje 

gline ili zemljastog materijala. 

marlaceous – laporovit. Koji nalikuje laporu ili sadrži 

lapor u velikoj količini; v. marl. 

marlite – marlit. (1) Tvrdi lapor (v. marl) koji je otporan 

na djelovanje zraka (trošenje), lapornjak ili marlston 

(v. marlstone). Sinonim: marlyte. (2) Polustvrdnuti sloj 

ili kora koji su se formirali na dnu ili na obali jezera 

proraštanjem ili cementacijom brojnih konkrecija 

lapora. Sinonim: marlyte. 

marl slate – laporoviti škriljavac. Engleski termin za za 

cjepljivu vapnenastu stijenu (šejl). 

marlstone – lapornjak, marlston, marlit, litifi cirani lapor. 

(1) Stvrdnuta stijena približno jednakog sastava kao 

lapor (v. marl) – pravilnije je nazvati je zemljastim ili 

nečistim glinovitim vapnencem. Stijena ima slaboljušturasti 

lom i manje je cjepljiva u usporedbi sa 

šejlom. Sinonim: marlite. (2) Tvrda željezovita stijena 

srednjeg lijasa u Engleskoj, koja se eksploatira kao 

željezna ruda (osobito formacija Marlstone – karbonatno-sideritska 

oolitska naslaga koja se sastoji od 

oolita, odlomaka ljuštura i ljusaka krinoida uloženih 

u karbonatni cement. (3) Termin koji se prvobitno 

primjenjivao za označavanje niskomagnezijskih karbonatnih 

muljnjaka (madstona) ili muljevitih vapnenaca 

formacije Green River (bazen Uinta, Utah), ali 

se kasnije primjenjivao i za označavanje povezanih 

stijena (uključujući obični šejl, dolomite i naftne škriljavce) 

čiji litološki karakter nije lako odrediti. 

marly – laporni; laporovit. Koji se odnosi na lapor, sadrži 

ga ili na njega nalikuje, na primjer, laporoviti vapnenac 

(marly limestone), koji sadrži 5% do 15% gline i 

85% do 95% karbonata, ili laporovito tlo (marly soil) 

koje sadrži najmanje 15% karbonata kalcija i manje 

od 75% gline (uz dodatak drugih komponenata). 

marlyte – marlit. (1) v. marlite. (2) Zastarjeli termin kojim 

se označava šejl s nesavršenom (slabom) laminacijom 

i tako malo otvrdnut da je lako drobljiv. 

Marsh funnel – Marshov lijevak. U isplačnoj tehnologiji 

– prvi pribor koji se rabio za određivanje viskoznosti 

bušaće isplake. Mjerenje se obavljalo uspoređivanjem 

vremena istjecanja 1 kvarta (četvrtina 

američkog galona – 1,136 litra) isplake iz lijevka s 

vremenom istjecanja 1 kvarta vode. Vrijeme istjecanja 

1 kvarta vode iznosi oko 26,5 sekundi, a relativno 

vrijeme istjecanja 1 kvarta isplake je indikacija njene 

viskoznosti. Međutim nema kvantitativne osnove za 

uporabu vrijednosti tih vremena, na primjer, izmjerena 

vrijednost viskoznosti isplake od 200 sekundi 

nije čak ni dokaz da je ta isplaka viskoznija od isplake 

s viskoznošću 100 sekundi (kada se obje isplake gibaju). 

Prema tome, jedini pokazatelj isplake koji se 

dobije mjerenjem Marshovim lijevkom je promjena

Marsh funnel viscosity 496 

mass movement 

njene viskoznosti, što može upućivati na moguće 

probleme u kanalu bušotine. 

Marsh funnel viscosity – viskoznost po Marshovom 

lijevku. Vrijeme (u sekundama) koje je potrebno za 

istjecanje 1 kvarta (1,136 litra) bušaće isplake kroz 

standardni Marshov lijevak. Što je vrijeme istjecanja 

isplake dulje, veća je viskoznost isplake. Sinonim: 

funnel viscosity; v. Marsh funnel. 

marsh gas – močvarni (barski, biogeni) plin. Metan proizveden 

iz organske tvari djelovanjem bakterija bez 

prisutnosti kisika (anaerobnim razlaganjem organske 

tvari – biljnih supstancija) u stajaćim vodama na 

malim dubinama ispod površine (od jednog metra 

do 350 metara). Močvarni plin je suhi plin (dry gas) 

koji obično sadrži oko 99,9% metana i ima vrlo lagan 

ugljikov izotop. Obično odlazi u atmosferu, ali se 

nalazi također blokiran u velikim naslagama ispod 

trajno smrznutog tla (permafrost) u Sibiru (najveće 

plinsko polje Urengoj u Rusiji je primjer nalazišta 

plina biogenog podrijetla). Sinonimi: biogenic gas, 

swamp gas; v. methane. 

marsh peat – močvarni treset. Treset koji je nastao od 

biljnih ostataka i sapropelne tvari (materijala). 

marshy tidal fl at – močvarna plimna ravnica, v. tidal 

marsh. 

marsupial mammals – marsupialije, tobolčari, v. marsupials. 

marsupials (Marsupialia) – marsupialije, tobolčari. Red 

mamalija (sisavaca, mammals). Karakterizirani su nemanjem 

placente (plodve, placenta) i postojanjem 

posebne kožne mješine u ženki, tzv. tobolca (marsupium), 

u kojem se razvija mladunčad. Sinonim: marsupial 

mammals. 

mass concentration – masena koncentracija. Masa 

tvari (u gramima, kilogramima) otopljene u jediničnom 

volumenu otapala. Za plinsku smjesu masena 

koncentracija je omjer (kvocijent) mase svake 

komponente i volumena smjese pri specifi ciranom 

tlaku i temperaturi. Zavisi od tlaka i temperature 

plinske smjese; v. mole concentration, volume concentration. 

mass erosion – gravitacijska erozija. Termin koji obuhvaća 

(uključuje) sve procese kojima se materijal stijena 

ili tlo uklanjaju i transportiraju (premještaju) niz 

padinu, pretežito u velikoj množini (en masse), pod 

direktnim djelovanjem gravitacijskih sila. Sinonim: 

gravitational erosion. 

mass fl ow – maseno strujanje. Masa fl uida u gibanju 

koja proteče po danoj površini u jedinici vremena. 

mass-fl ow gas meter – maseno plinsko brojilo. Plinsko 

brojilo koje registrira količinu plina u kilogramima (ili 

funtama), koja se zatim pretvara u kubne metre (ili 

stope). Masena brojila, koja su nešto točnija od brojila 

s prigušnicom, rabe se u rafi nerijama gdje se troše 

veliki volumeni plina. 

mass fl owmeter (fl ow meter) – maseno protočno mjerilo. 

Mjerilo protoka koje istovremeno mjeri volumen 

i gustoću fl uida; v. fl owme 

mass fl ow rate – maseni protok. Masa fl uida koja struji 

(protječe) kroz poprečni presjek cjevovoda u jediničnom 

vremenu. 

mass fraction – maseni udjel. Za plinsku smjesu – omjer 

(kvocijent) mase svake komponente (pri specifi ciranom 

tlaku i temperaturi) i zbroja jednakih količina 

svih komponenata smjese. Maseni udjeli ne ovise o 

tlaku i temperaturi plinske smjese; v. mole fraction, 

volume fraction. 

massive – masivan. (1) U sedimentologiji – (a) Termin 

za označavanje stratifi ciranih stijena koje zaliježu u 

obliku vrlo debelih, homogenih slojeva ili za označavanje 

slojeva koji se odlikuju znatnom debljinom, 

osobito slojeva debljine (ovisno o defi nicijama) veće 

od 10 cm (4 inča) ili veće od 1,8 metara (6 stopa). 

(b) Termin za označavanje slojeva ili stratifi ciranih 

stijena koji su karakterizirani nejasnom slojevitošću 

ili koji su stvarno bez (ili se tako čini) unutarnje 

strukture (na primjer, stijene bez sitnih pukotina, 

cjepljivosti ili laminacije) bez obzira na debljinu. 

Međutim, masivni karakter stijene može biti varljiv 

budući da mnogi »masivni« slojevi (stijene) pokazuju 

lamine i druge unutarnje strukture kod ispitivanja 

X-zrakama (rendgenometrije); v. unstratifi ed. (c) 

Opisni termin za označavanje sedimentne stijene 

koja se teško kala ili se kala na slojeve deblje od 

120 cm (4 stope). (2) U petrologiji eruptivnih stijena 

– (a) Termin za označavanje granita, diorita i drugih 

eruptivnih (magmatskih) stijena koje imaju više ili 

manje homogenu teksturu (sklop) na velikom području 

i karakterizirane su nepostojanjem raslojenosti, 

folijacije (listanja), klivaža ili sličnih osobitosti. 

Terminom se također označava sklop (građa) takvih 

stijena. (b) Termin za označavanje plutona (pluton) 

koji nema pločasti (slojeviti) oblik. (3) U petrologiji 

metamorfnih stijena – termin za označavanje metamorfnih 

stijena čije komponente nemaju paralelnu 

orijentaciju (nisu orijentirane u paralelnom položaju) 

i nisu raspoređene u slojeve, tj. za označavanje 

metamorfne stijene koja je lišena škriljavosti, folijacije 

ili slične strukture. (4) U mineralogiji – (a) Termin 

za označavanje minerala koji je fi zički izotropan (tj. 

u kojem nema razlika u unutarnjoj građi), na primjer, 

mineral koji nema pločastu, vlaknastu ili drugu 

strukturu. (b) Termin za označavanje amorfnog 

minerala ili minerala bez vidljive kristalne strukture 

(takva primjena termina nije preporučljiva). (5) U 

mehanici stijena – termin za označavanje postojane 

stijene (poput granita, mramora, nekih sedimentnih 

stijena) koja se smatra savršeno izotropnom i homogenom 

i nema pukotine, slojevitost, folijaciju (listanje) 

i druge plošne diskontinuitete. Masivne stijene 

posjeduju čvrstoću koja ne varira znatno od mjesta 

do mjesta. (6) U ekonomskoj geologiji – termin za 

označavanje rudnog ležišta (osobito sulfi da) koje 

je karakterizirano velikom koncentracijom rude na 

jednom mjestu, za razliku od raspršenog ili žilnog 

ležišta. 

massive frac – masivno hidrauličko frakturiranje, v. massive 

hydraulic fracturing. 

massive hydraulic fracturing (MHF) – masivno hidrauličko 

frakturiranje. U tehnologiji obrade slojeva 

– operacija hidrauličkog frakturiranja velikih razmjera 

u kojoj se utroši znatna količina materijala za 

frakturiranje (200 do 2.000 m 3 ili 50.000 do 500.000 

galona fl uida za obradu i 45.000 do 450.000 kg ili 

100.000 do milijun funta propanta), a primjenjuje se 

za stvaranje pukotina ekstremne duljine (preko 300 

metara ili 1.000 stopa od kanala bušotine). Sinonim: 

massive frac. 

mass movement – gibanje (kretanje) masa. U geologiji 

– gibanje dijela površine zemlje, osobito gravitacij-

mass productivity index 497 

material balance 

sko premještanje masa (v. mass wasting) ili gravitacijski 

prijenos materijala niz padinu; v. mass transport. 

mass productivity index – maseni indeks produktivnosti. 

Masa fl uida proizvedenog iz bušotine na dan za 1 

bar (1 psi) diferencijalnog tlaka; v. productivity index. 

mass properties – svojstva sedimenta kao agregata. 

Svojstva sedimenta kada se razmatra kao agregat 

– poroznost, boja, gustoća, elastičnost, plastičnost, 

sposobnost kompakcije, higroskopnost, adsorpcijska 

svojstva, vlažnost, skupljanje (stezanje), otpornost 

na rastezanje i gnječenje (drobljenje), sposobnost 

sljepljivanja (aglomeracije), taljivost, električni 

otpor, magnetska susceptibilnost, toplinska vodljivost 

i radioaktivnost. 

mass transport – transportiranje (prenošenje) masa. (1) 

U sedimentologiji – prijenos materijala u sredinama 

koje se gibaju: vodi, zraku ili ledu; v. mass movement. 

(2) U oceanografi ji – gibanje (kretanje) vode izazvano 

orbitalnim gibanjima valova. 

mass wasting – gravitacijsko premještanje masa. U 

geologiji – opći termin koji se rabi za označavanje 

otkidanja i transportiranja (prenošenja) materijala 

stijena i tla niz padinu pod direktnim djelovanjem 

gravitacije. Za razliku od drugih procesa erozije, 

fragmenti izneseni (uklonjeni) gravitacijskim premještanjem 

nisu nošeni unutar, iznad ili ispod neke 

druge sredine (medija) sa suprotnim svojstvima. 

Svojstva transportiranog materijala kao agregata 

(mass properties) zavise od uzajamnog djelovanja 

(interakcije) česticstijena i tla i od sadržaja vlage. Termin 

gravitacijsko premještanje masa uključuje kako 

spora premještanja (puzanje, solifl ukciju), tako i brza 

kretanja materijala (klizanja, odronjavanja, lavine, tokovi 

stijenskog kršja). Sinonim: mass movement (v.); 

v. mass erosion. 

mast – bušaći jarbol, v. drilling mast. 

master borer – bušač, bušaći majstor, v. driller. 

master bushing – kupola rotacijskog stola (vrtaćeg stola, 

rotora), v. rotary bushing. 

master choke line valve – glavni zasun sapničkog voda. 

Zasun na sapničkom vodu (choke line) i priključnom 

cjevovodu (fl owline) koji je smješten najbliže protuerupcijskom 

(preventerskom) sklopu (preventer 

assembly) i služi za obustavljanje (prekidanje) protjecanja 

kroz sapnički i priključni vod u slučaju havarije 

drugog ventila. 

master control gate – glavni zasun erupcijskog uređaja, 

v. master valve. 

master curve – tipska krivulja. Jedna od skupa teoretskih 

krivulja, izračunanih modeliranjem, s kojom se 

uspoređuje i usuglašava opažana krivulja kako bi se 

pronašlo dovoljno tijesno slaganje tako da se parametri 

modela mogu smatrati primjenljivim na dani 

stvarni slučaj. Sinonim: type curve. 

master gate – glavni zasun erupcijskog uređaja, v. master 

valve. 

master gate valve – glavni zasun erupcijskog uređaja, 

v. master valve. 

master joint – glavna pukotina. Pukotina u stijeni postojanog 

pružanja s protezanjem većim od srednjeg. 

Dominantna raspucanost stijena na danom području. 

Sinonimi: main joint, major joint. 

masterlog – masterlog, operativni geološki dijagram. 

Dijagram sinteze svih događaja i opservacija tijekom 

geološkog nadzora i praćenja procesa bušenja 

(uključujući specijalne operacije u bušotini) koji sadrži 

numeričke, grafi čke i opisne podatke bušenja i 

geološke podatke (brzina bušenja, opterećenje na 

bušaće dlijeto, gustoća bušaće isplake, pojave plina 

u kanalu bušotine, analize krhotina probušenih stijena 

i jezgara, litološki stup i dr.). U domaćoj praksi 

se masterlog izrađuje u vertikalnom mjerilu 1:500, za 

istraživačke bušotine od početka bušenja, a za proizvodne 

(razradne) bušotine od zadane dubine. Operativni 

geološki dijagram je jedan od glavnih izvora 

podataka o bušotini i veoma je koristan pri donošenju 

odluke o statusu bušotine, korelaciji sa susjednim 

bušotinama i drugim karotažnim dijagramima 

te projektiranju novih bušotina na danoj strukturi. 

master map – osnovna karta. Originalna karta, obično 

u velikom mjerilu, koja sadrži sve podatke za izradu 

specijalnih karata (karata sa specijaliziranim informacijama); 

karta primarnog materijala. Sinonim: 

base map. 

master meter – opće kalibracijsko protočno mjerilo. 

Protočno mjerilo (prover) za ispitivanje i kalibraciju 

volumenskih i turbinskih protočnih mjerila za tekućine 

(positive-displacement liquid meter, turbine liquid 

meter). Spojeno je serijski s mjerilom na cjevovodu 

(line meter) koje se kalibrira. Uspoređivanjem stvarnog 

volumena izmjerenog kalibracijskim mjerilom 

i volumena izmjerenog pogonskim protočnim mjerilom 

se zatim odredi faktor mjerila. Protočno mjerilo 

za kalibraciju volumenskih i turbinskih plinskih 

mjerila (positive-displacement gas meter, turbine gas 

meter) rabi isti postupak. 

master rams – slijepe čeljusti, čeljusti za puni profi l, v. 

blind rams. 

master rotary bushing – kupola rotacijskog stola (vrtaćeg 

stola, rotora), v. rotary bushing. 

master valve – glavni zasun erupcijskog uređaja. Ventil 

na erupcijskom uređaju bušotine (Christmas tree) za 

zatvaranje i otvaranje bušotine. Smješten je iznad 

glave zaštitne kolone (casinghead) i ispod T-komada 

(tee) na erupcijskom uređaju (na najdonjem kraju 

vertikalnog prolaza erupcijskog uređaja). Obično 

se rabi samo u slučaju kada bušotinu treba hitno 

zatvoriti (zatvaranje zasuna može biti ručno ili automatsko). 

Sinonimi: master control gate, master gate, 

master gate valve. 

mastigophorans – mastigofori, fl agelati, bičaši, v. fl a - 

gellates. 

mastodons (Mastodontidae) – mastodonti. Porodica 

izumrlih sisavaca sličnih slonovima. Karakteriziran je 

ravnim kljovama. Široko su bili zastupljeni na sjevernoj 

hemisferi u oligocenu i pleistocenu. 

material balance – materijalna bilanca. U tehnologiji 

razrade naftnih i plinskih ležišta – volumetrijska bilanca 

ležišnih fl uida (uobičajeno je izražavati bilancu 

na volumenskoj bazi iako nije nužno) koja, u najjednostavnijem 

obliku, određuje da je početni volumen 

fl uida u ležištu jednak zbroju volumena proizvedenog 

i volumena preostalog fl uida u ležištu. Kako se 

u ležištima ugljikovodika nalaze nafta, plin i voda, 

materijalna bilanca se može izraziti za ukupne fl uide 

ili za svaki posebno. Metoda materijalne bilance 

se upotrebljava za proračun rezervi ugljikovodika u 

ležištu i za procjenu režima njegova iskorištavanja. 

Metoda ne zahtijeva geološki model ležišta, a jedini 

uvjet za njenu primjenu su dovoljna količina i

material balance equation 498 

valjanost podataka o proizvodnji i tlaku (uključujući 

poznavanje trenda pada srednjeg ležišnog tlaka) i 

PVT-podaci, a poželjno je znati i tip ležišnog režima. 

Metoda se obično primjenjuje za pravilne vremenske 

intervale tijekom životnog vijeka ležišta (na primjer, 

svakih šest mjeseci); v. material balance equation, 

material balance method. 

material balance equation – jednadžba materijalne 

bilance. Jednadžba koja izražava uzajamnu zavisnost 

volumena nafte, plina i vode, ležišnih tlakova i 

temperatura, kompresibilnosti slojnih fl uida, slojnih 

volumetrijskih faktora i drugih varijabli. U najjednostavnijem 

obliku jednadžba izražava odnos da je: 

početni volumen u ležištu = preostali volumen u ležištu 

+ proizvedeni volumen, na primjer, za plin jednadžba 

materijalne bilance će glasiti: početni volumen plina 

u ležištu (otopljenog u nafti i u plinskoj kapi, ako se 

nalazi u ležištu) = preostali volumen plina u ležištu + 

proizvedeni volumen plina. Jednadžba materijalne bilance 

zahtijeva odgovarajuće geološke podatke (za 

procjenu relativne veličine plinske kape), podatke o 

proizvodnji (ukupna proizvodnja nafte, plina i vode 

tijekom odabranog vremenskog intervala, ležišni 

tlakovi za isto vrijeme) i laboratorijske podatke (fi zikalna 

svojstva nafte, plina i vode – volumetrijski faktori, 

kompresibilnosti fl uida, topljivost plina u nafti). 

Treba također napomenuti da jednadžba sadrži tri 

parametra – početne rezerve nafte i plina u ležištu 

te ukupan volumen pritoka vode iz akvifera u ležište 

– od kojih treba defi nirati najmanje dva neovisno o 

jednadžbi materijalne bilance. Jednadžba materijalne 

bilance se rabi za proračun početnih rezervi ugljikovodika 

u ležištu i jedan je od najkorisnijih alata u 

tehnologiji razrade ležišta; v. material balance, material 

balance method. 

material balance method – metoda materijalne bilance. 

Metoda proračuna (procjene) rezervi ugljikovodika 

u ležištu i proizvodnog ponašanja ležišta. Uspješna 

primjena metode zahtijeva točne i pouzdane 

podatke o proizvodnji nafte, plina i vode i PVT-podatke 

o ležišnim fl uidima. Rezultati proračuna tom 

metodom mogu biti vrlo pogrešni, osobito ako, uz 

volumen nafte u ležištu, postoje i druge nepoznanice 

kao, na primjer, veličina plinske kape ili utjecaj 

vodotlačnog režima iskorištavanja ležišta (vodonosnog 

bazena napajanja ležišta ili akvifera; v. material 

balance, material balance equation. 

mathematical geology – matematička geologija. Primjena 

matematike u geologiji, disciplina koja se 

bavi istraživanjem vjerojatnosne distribucije (razdiobe, 

probability distribution) veličina slučajnih varijabli 

(values of random variables) radi dobivanja informacija 

o geološkim procesima. Ta se istraživanja baziraju 

na metodama matematičke vjerojatnosti, teoriji 

statistike i specijalnim računskim metodama. 

matrix – matriks. (1) U sedimentologiji – kontinuirani 

sitnozrnasti i fi nozrnasti materijal koji okružuje veća 

zrna ili čestice sedimenta ili sedimentne stijene ili 

ispunjava porne šupljine između njih; prirodni materijal 

u koji su uklopljena zrna (čestice) sedimenta 

ili sedimentne stijene. Termin nije povezan s određenim 

veličinama čestica, nego se odnosi samo na 

njihovu relativnu veličinu i raspored. U karbonatnim 

sedimentnim stijenama matriks se obično sastoji od 

minerala gline ili mikritskih komponenata koji okru- 

matrix density 

žuju grublji materijal. Iako termin matriks treba rabiti 

u opisnom smislu koji ne odražava genezu i sastav, 

on se primjenjuje kao sinonim termina micrite (mikrit), 

što nije potpuno korektno. (2) osnovna masa, v. 

ground mass. 

matrix acidization – obrada matriksa kiselinom, v. matrix 

acidizing. 

matrix acidizing – obrada matriksa kiselinom. U tehnologiji 

obrade slojeva – metoda obrade (stimulacije) 

slojeva primjenom kiselina, obično klorovodične 

(solne, hydrochloric acid), fl uorovodične (hydrofl uoric 

acid), mješavine klorovodične i fl uorovodične, octene 

(acetic acid) ili mravlje (formic acid), za otapanje 

karbonatnih (ponajprije) i pješčenjačkih ležišnih 

stijena, jednolično povećavanje njihove permeabilnosti 

u neposrednom okolišu kanala bušotine i proizvodnje 

bušotine te također za uklanjanje oštećenja 

formacije koja su nastala tijekom bušenja, završnog 

proizvodnog ispitivanja i opremanja ili proizvodnje 

bušotina (zbog prodora isplake i cementa u sloj, 

promjene zasićenja u sloju ili migracije fi nih čestica). 

Prema toj metodi, kiselina se injektira pri tlaku koji 

je manji od tlaka frakturiranja (loma) formacije tako 

da kiselina struji kroz prirodne putanje permeabilnosti 

u formaciji. Dubina obrade je svega nekoliko 

stopa od kanala bušotine (veće prodiranje kiseline u 

formaciju se može postići ili usporavanjem brzine reakcije 

kiseline sa slojem ili povećavanjem kapaciteta 

injektiranja kiseline koji je, međutim, ograničen tlakom 

frakturiranja formacije). Kiselini se često dodaju 

aditivi za stabilizaciju glina i razbijanje (razlaganje) 

emulzija. 

Obrada matriksa karbonata kiselinom se preporučljivo 

izvodi viskoznom emulgiranom kiselinom ili solnom 

kiselinom s aditivom za sprječavanje gubljenja 

fl uida u formaciju (za formacije s niskom permeabilnošću 

se obično preporuča solna kiselina 28%-tne 

koncentracije). Tlak pri kojem se izvodi obrada treba 

biti 10% niži od maksimalnog tlaka injektiranja na 

površini (tlak pri kojem neće doći do frakturiranja 

ili loma formacije). Nakon završetka obrade kanal 

bušotine se očisti ispiranjem dizelskim uljem ili vodom. 

Najdjelotvornija obrada kiselinom matriksa pješčenjaka 

se izvodi u tri faze: (a) prethodno ispiranje 

bušotine (prefl ush) – najčešće solnom kiselinom 

koncentracije od 5% do 15% s dodatkom inhibitora 

korozije i drugih potrebnih aditiva; (b) injektiranje 

kiseline – obično se rabi smjesa solne i fl uorovodične 

kiseline (tipični omjer je 12% HCl i 3% HF), i (c) 

ispiranje obrađene bušotine (afterfl ush) – naftne bušotine 

se ispiru dizelskim uljem ili 15%-tnom solnom 

kiselinom, plinske bušotine kiselinom, dušikom ili 

prirodnim plinom, a vodne injekcijske bušotine solnom 

kiselinom. Sinonimi: interstitial acidizing, matrix 

acidization, matrix acidizing treatment, matrix acid 

treatment; v. acidizing. 

matrix acidizing treatment – obrada matriksa kiselinom, 

v. matrix acidizing. 

matrix acid treatment – obrada matriksa kiselinom, v. 

matrix acidizing. 

matrix density – gustoća matriksa (skeleta stijene). Gustoća 

zrnja, koje čini sedimente ili sedimentne stijene 

(skeleta stijene pod pretpostavkom da je stijena 

neporozna), za razliku od kombinirane gustoće sti

matrix limestone 499 

maturity 

jene koja uključuje gustoću skeleta i gustoću fl uida 

koji ispunjava njene pore (v. bulk density). Iznosi 2,65 

g/cc za nekonsolidirane (nevezane) pijeske, 2,68 g/ 

cc za pješčenjake, 2,71 g/cc za vapnence i 2,87 g/cc 

za dolomite. Rabi se u proračunima karotaže gustoće 

(density log). Sinonim (katkada): grain density. 

matrix limestone – mikritni vapnenac, v. micritic limestone. 

matrix permeability – primarna permeabilnost, v. primary 

permeability. 

matrix porosity – (1) primarna poroznost, v. primary 

porosity. (2) poroznost matriksa. Poroznost matriksa 

(vezivne mase) ili fi nije zrnaste frakcije (fi nozrnastog 

dijela) karbonatne stijene (carbonate rock), za razliku 

od poroznosti grubljih komponenata. 

matrix support – matriksna potpora. Sedimentna tekstura 

(sedimentary texture) u kojoj veće čestice nisu u 

kontaktu nego su odvojene fi nijim česticama; v. clast 

support. 

mat-supported jackup drilling rig – samopodizna 

bušaća platforma s pločastim postoljem. Morska 

(odobalna) samopodizna bušaća platforma (off shore 

jackup rig) koja rabi ploču (mat) ili veliku čeličnu 

platformu (steel platform) kao postolje (potporanj) za 

noge na relativno mekanom morskom dnu, za razliku 

od samopodizne bušaće platforme čije se noge 

oslanjaju o potporne kesone na morskom dnu (spud 

cans). Sinonim: mat-supported jackup rig. 

mat-supported jackup rig – samopodizna bušaća platforma 

s pločastim postoljem, v. mat-supported jackup 

drilling rig. 

maturation – zrenje, sazrijevanje. U geologiji – proces 

kemijske alteracije organske tvari u sedimentnim 

stijenama s pokapanjem tijekom vremena pod utjecajem 

temperature. Rezultat zrenja može biti generiranje 

nafte i prirodnog plina. Zrenje uključuje stadije 

(maturation stages) – nezreli (immature), rani zreli 

(početak generiranja nafte i plina – early mature), 

maksimalno zreli (vrhunac generiranja nafte i plina 

– peak mature), kasni zreli (konac generiranja nafte i 

plina – late mature) i prezreli (postmature). Stadij zrenja 

se može utvrditi kemijskom analizom ili bojom i 

refl ektivnošću (sposobnost refl eksije) organske tvari. 

Za kvantifi kaciju zrenja rabe se indeksi refl ektancije 

vitrinita (vitrinite refl ectance index), termičke alteracije 

(thermal alteration index) i boje spora (spore color 

index); v. mature, maturity. 

maturation hypothesis – hipoteza zrenja (sazrijevanja). 

U geologiji – pretpostavka da su lake nafte (light 

oils) starije i zrelije, a teške nafte (heavy oils) mlađe i 

manje zrele. 

mature – zreo. (1) U sedimentologiji – koji se odnosi na 

treći stadij teksturne zrelosti (textural maturity). Zrelim 

se nazivaju klastični sedimenti (clastic sediments) 

koji su bili diferencirani ili odvojeni od matičnih stijena 

(parent rocks) djelovanjem dugotrajnih procesa 

s visokim intenzitetom i koji su karakterizirani postojanjem 

stabilnih minerala (na primjer, kvarca), malim 

sadržajem aktivnijih oksida (na primjer, oksida natrija), 

nedostajanjem materijala neotpornog na trošenje 

(na primjer, gline) i također postojanjem dobro 

sortiranih, ali poluuglastih do uglastih zrna. Primjer 

je zreli pješčenjak (mature sandstone) bez gline na 

plaži. (2) U geologiji – termin za označavanje matične 

stijene (source rock) koja je postigla potrebnu 

temperaturu i vrijeme izlaganja zrenju (sazrijevanju) 

za generiranje ugljikovodika. Zrele matične stijene 

za naftu (mature oil source rocks) odgovaraju refl ektanciji 

vitrinita (vitrinite refl ectance) od 0,5% do 1,3%, 

indeksu termičke alteracije (thermal alteration index) 

od 2,2% do 3,5% i indeksu boje spora (spore color 

index) od 3,5 do 9,0, dok zrele matične stijene koje 

generiraju pretežito plinovite ugljikovodike (mature 

gas-prone source rocks) imaju refl ektanciju vitrinita 

od 0,7% do 1,3%; v. maturation, maturity. (3) U geomorfologiji 

– koji se odnosi na stadij zrelosti (stage 

of maturity) ciklusa erozije, osobito zrelim se naziva 

reljef (topografi ja) ili područje i njegovi pojedini 

oblici reljefa (poput ravnice ili platoa), koji su dosegli 

maksimalni razvoj i izraženost forme ili rijeka (i njena 

dolina) s potpuno razvijenim profi lom ravnoteže te 

također relativno stabilna obala. 

mature oil – zrela nafta. U geologiji – sirova nafta koja 

je generirana pri relativno visokim temperaturama 

u »naftnom oknu« (v. oil window). Sadržava spojeve 

manje molarne mase i manje asfaltnih spojeva 

od nezrele nafte (koja je generirana pri nižim temperaturama, 

immature oil) i relativna gustoća joj je 

manja. 

maturity – zrelost. (1) U sedimentologiji – stupanj kojem 

se klastični sediment (clastic sediment) po teksturi 

i sastavu približava konačnom produktu koji 

se može formirati djelovanjem prirodnih procesa; v. 

compositional maturity, mineralogic maturity, textural 

maturity. (2) U geologiji – stupanj do kojeg se zbilo 

generiranje ugljikovodika u matičnoj stijeni (source 

rock). Zrelost se može podijeliti na tri stadija: (a) rani 

zreli (early mature) – odgovara refl ektanciji vitrinita 

(vitrinite refl ectance) od 0,5% do 0,65%, indeksu termičke 

alteracije (thermal alteration index) od 2,2% 

do 2,3% i indeksu boje spora (spore color index) od 

3,5 do 5,0; (b) maksimalni zreli (peak mature) – odgovara 

refl ektanciji vitrinita od 0,65% do 0,9%, indeksu 

termičke alteracije od 2,3% do 2,6% i indeksu 

boje spora od 5,0 do 7,0, i (c) kasni zreli (late mature) 

– odgovara refl ektanciji vitrinita od 0,9% do 1,3%, indeksu 

termičke alteracije od 2,6% do 3,5% i indeksu 

boje spora od 7,0 do 8,5; v. maturation, mature. (3) U 

razvoju obala – stadij razvoja obalne linije (shoreline), 

obale ili priobalja (shore, coast) koji počinje kada 

se postigne profi l ravnoteže (profi le of equilibrium). 

Karakteriziran je smanjenjem energije valova; stvaranjem 

žalova (plaža); iščezavanjem laguna i močvara; 

izravnavanjem obalne linije zbog zatvaranja zaljeva 

i rezanja rtova; formiranjem glatke, pravilne obalne 

linije u obliku zavojite krivulje i (eventualno) odstupanjem 

obale od unutarnjih dijelova zaljeva. Taj se 

proces ne odvija nužno svagdje jednakim intenzitetom 

zbog različite otpornosti stijena prema eroziji. 

(4) U razvoju rijeka – stadij u razvoju rijeke kada ona 

stječe maksimalnu energiju i snagu i postiže takav 

profi l ravnoteže (profi le of equilibrium) i takvu brzinu 

koji su neophodni i dovoljni za prenošenje sedimenta 

donešenog njenim pritocima. Stadij zrelosti rijeke 

je karakteriziran količinom donešenog tvrdog materijala 

koja je upravo približno jednaka sposobnosti 

rijeke za njegovo prenošenje; dominacijom bočne 

(lateralne) erozije nad erozijom dna; odsutnošću slapova, 

brzica (bujica) i jezera; stabilnim, ali smirenim 

tečenjem i muljevitom vodom; brojnim pritocima

maturity index 500 

meander 

čiji gornji tokovi mogu biti još u stadiju mladosti; 

razvojem poplavnih (vodoplavnih) ravnica, aluvijalnih 

lepeza, delti i meandara i izravnatim dnom. (5) 

U geomorfologiji – drugi od tri glavna stadija ciklusa 

erozije (stage of cycle of erosion) u razvoju reljefa (topografskom 

razvoju) ili područja, srednji između stadija 

mladosti (youth) i starosti (old age), s najvećom 

raznolikošću formi ili maksimalnom diferencijacijom 

reljefa. Stadij zrelosti je karakteriziran brojnim, blisko 

smještenim rijekama u stadiju zrelosti; iščeznućem 

primarnih izravnatih površina; razvojem velikih, 

dobro defi niranih drenažnih sustava s brojnim pritocima 

i oštrim, uskim vododjelnicama; odsutnošću 

jezera i močvara na izdignutim dijelovima; najvećim 

mogućim stupnjem ispresijecanosti s novim erozijskim 

ravnicama i razvojem pedimenata (u aridnom 

ciklusu). Sinonim: topographic maturity. 

maturity index – indeks zrelosti. Stupanj kemijske ili mineraloške 

stabilnosti (chemical stability, mineralogic 

stability) klastičnog sedimenta ili mjera napredovanja 

klastičnog sedimenta prema kemijskoj ili mineraloškoj 

stabilnosti, na primjer, visoki omjer (odnos) 

oksid aluminija/oksid natrija, kvarc/glinenac (feldšpat) 

ili kvarc+čert/glinenac (feldšpat)+fragmenti 

stijena ukazuje na visoki stupanj zrelosti sedimenta. 

Maverick gas – plitki (plitko zaliježući) plin, v. shallow 

gas. 

maximum allowable operating pressure – maksimalni 

dopušteni radni tlak. Najveći dopušteni radni tlak u 

nekoj točki cjevovodnog sustava tijekom normalnih 

uvjeta (režima) strujanja ili statičkih uvjeta. 

maximum allowable pressure – maksimalni dopušteni 

tlak. Najveći tlak koji se može primijeniti na opremu, 

na primjer, cijevi, rezervoare, bez njene havarije. 

maximum allowable working pressure (MAWP) 

– maksimalni dopušteni radni tlak. Najveći dopušteni 

radni tlak (manometarski) na vrhu posude u njenu 

normalnom radnom položaju za projektiranu temperaturu. 

Taj se tlak temelji na proračunima za svaki 

element posude prema nominalnim debljinama (isključujući 

odbitke na koroziju) i debljini koja je potrebna 

za opterećenja (osim tlaka), a služi kao baza 

za postavljanje tlaka na uređajima za zaštitu posude 

od previsokog tlaka. 

maximum anticipated surface pressure – maksimalni 

očekivani površinski tlak. Najveći tlak koji se predviđa 

na ušću bušotine. 

maximum capacity well – bušotina s maksimalnim 

kapacitetom pumpanja. Naftna bušotina koja proizvodi 

pri maksimalnom kapacitetu dubinske pumpe 

(maximum pump capacity). 

maximum economic recovery – maksimalna ekonomična 

proizvodnja. Najveći kapacitet proizvodnje 

nafte i/ili plina na polju bez neprihvatljivog trošenja 

ili rasipanja ležišne energije (reservoir energy). Pojam 

je po značenju sličan pojmu maximum effi cient rate 

(maksimalno efi kasni kapacitet proizvodnje). 

maximum effi ciency rate – maksimalno efi kasni kapacitet 

(norma, tempo) proizvodnje, v. maximum effi cient 

rate. 

maximum effi cient rate (MER) – maksimalno efi kasni 

kapacitet (norma, tempo) proizvodnje. Maksimalni 

kapacitet proizvodnje naftnog ili plinskog polja 

(osjetljivog na tempo iscrpljivanja) koji ne umanjuje 

konačan iscrpak (ultimate recovery) i u skladu je 

s tzv. dobrom proizvodnom praksom. Općenito se 

kreće između 3% i 8% od konačnih pridobivih rezervi 

ležišta (ultimate recoverable reserves) godišnje. 

Proizvodnja nafte prevelikim kapacitetom (prebrzim 

tempom) može imati za posljedicu zaostale (mimoiđene) 

akumulacije nafte u ležištu ili neracionalno 

trošenje ležišne energije (reservoir energy). Sinonimi: 

maximum effi ciency rate, maximum effi cient rate of 

production, maximum effi cient recovery rate. 

maximum effi cient rate of production (MERP) 

– maksimalno efi kasni kapacitet (norma, tempo) proizvodnje, 

v. maximum effi cient rate. 

maximum effi cient recovery rate (MERR) – maksimalno 

efi kasni kapacitet (norma, tempo) proizvodnje, 

v. maximum effi cient rate. 

maximum permissible dogleg – maksimalna dopuštena 

oštra promjena zakrivljenosti (promjena smjera) 

kanala bušotine. U procesu bušenja – najveći otklon 

(odstupanje) smjera kanala bušotine od vertikale 

(deviation, amount of deviation) ili njegov nagib (inclination) 

koji se može dopustiti u bušenju i koji neće 

uzrokovati zaglavljivanje bušaćih alatki ili prekomjerno 

naprezanje (excessive stress) opreme i cijevi 

u bušotini. 

maximum permissible rate (MPR) – maksimalni dopušteni 

kapacitet proizvodnje. Kapacitet proizvodnje 

nafte i/ili plina određen kombiniranjem maksimalno 

efi kasnog kapaciteta (norme) proizvodnje (v. maximum 

effi cient rate) i potražnje nafte i/ili plina na tržištu. 

maximum production rate (MPR) – maksimalni kapacitet 

proizvodnje. Najveći dopušteni kapacitet proizvodnje 

bušotine. 

maximum pump pressure – maksimalni tlak pumpe. 

Maksimalna dopuštena sila koju preporučuje proizvođač 

na ležaj pumpe na njenu pogonskom kraju 

(power-end bearing). 

maximum service pressure (MSP) – maksimalni radni 

tlak. Najveći tlak za koji su projektirani neki sustav 

ili oprema, na primjer, glava bušotine (wellhead), 

protuerupcijski uređaj (blowout preventer), da bi bili 

sigurni u radu i pod garancijom. Sinonimi: rated working 

pressure, working pressure. 

maximum working pressure – maksimalni radni tlak. 

Najveći tlak za koji je predviđena uporaba neke 

opreme. 

Maysvillian – mejsvil, maysville. Stratigrafski kat gornjeg 

ordovicija (Upper Ordovician) u Sjevernoj Americi 

– iznad edena (Edenian), a ispod ričmonda (Richmondian). 

MCF of gas equivalent – kubične stope ekvivalentnog 

plina. Prikazivanje rezervi nafte i plina njihovom konverzijom 

u plin kao zajedničku jedinicu (izraženo u 

tisućama kubičnih stopa, MCF, mcf). Drugi način konverzije 

rezervi je uporaba nafte kao zajedničke jedinice 

(v. barrel of oil equivalent). 

mealy – brašnast, v. farinaceous. 

mean – sredina. Srednja vrijednost, broj izveden iz skupa 

brojeva koji daje indikaciju njihova reda veličine 

i povezan sa standardnom devijacijom, koja daje indikaciju 

razlike između najvećih i najmanjih brojeva 

skupa i pokazuje prihvatljivu sliku skupa brojeva. 

Predstavlja najvjerojatniju vrijednost; v. arithmetic 

mean, geometric mean, harmonic mean. 

meander – meandar. (1) U geologiji – krivudav dio riječ

meander bar 501 

measurements-while-drilling, measurement while drilling 

nog toka (nalik slovu S). Meandri nastaju u riječnim 

dolinama malog nagiba kada je akumulacija (nanošenje) 

materijala veća od erozije, odnosno kada je 

bočna erozija intenzivnija od dubinske. Promjenom 

toka rijeke često nastaju u napuštenim meandrima 

riječna jezera i mrtvaje. (2) U oceanografi ji – devijacija 

putanje struje. 

meander bar – meandarski prud (sprud), v. point bar. 

meander lobe – meandarski jezik (režanj). Područje 

(dio) kopna, više ili manje izdignuto i jezičasta oblika, 

zatvoreno unutar riječnog meandra. Sinonim: 

tongue. 

mean permeability – srednja permeabilnost, v. average 

permeability. 

mean porosity – srednja poroznost, v. average porosity. 

mean reservoir pressure – srednji ležišni tlak, v. average 


mean sea level (MSL) – srednji nivo mora. Srednji nivo 

(visina) površine mora za sve stadije plime (cikluse 

plime i oseke) tijekom 19-godišnjeg perioda, obično 

određen prema jednosatnim opažanjima nivoa (visine) 

na otvorenoj obali mora ili na susjednim vodama 

koje slobodno komuniciraju s morem; pretpostavljeni 

ili stvarni nivo mora na srednjem položaju između 

srednje visoke vode (mean high water) i srednje niske 

vode (mean low water). Srednji nivo mora je prihvaćen 

kao reperni (referentni) nivo (datum plane) od 

kojeg se mjere visine i dubine. Sinonimi: geodetic sea 

level, sea level (v.). 

mean stress – srednje naprezanje. Algebarska sredina 

(srednja vrijednost) maksimalnih i minimalnih vrijednosti 

periodično promjenljivog naprezanja ili 

algebarska sredina triju glavnih naprezanja; v. principal 

stress. 

mean velocity curve – krivulja srednje brzine strujanja 

(vertikalne brzine strujanja), v. vertical-velocity curve. 

measured depth – (1) izmjerena dubina bušotine, v. logged 

depth. (2) dubina bušotine, v. well depth. 

measured pump intake setting depth – izmjerena 

dubina ugradnje dubinske pumpe. Stvarna dubina 

ugradnje dubinske pumpe u bušotini izmjerena duž 

kanala. Teoretski, u vertikalnom (neiskrivljenom) kanalu 

bušotine izmjerena dubina ugradnje pumpe je 

jednaka vertikalnoj dubini ugradnje. 

measured reserves – izmjerene rezerve. Prema klasifi 

kaciji Rudarske uprave SAD (US Bureau of Mines) 

– kategorija pridobivih rezervi koje su izračunane 

prema parametrima detaljnog ispitivanja bušotina (s 

točnošću do 20%). Približno odgovaraju kategorijama 

A i B u klasifi kacijskom sustavu bivšeg Sovjetskog 

Saveza. 

measure electrode – mjerna elektroda. U elektrokarotaži 

bušotina – elektroda sonde za otporsku elektrokarotažu 

(resistivity log sonde) za mjerenje električnog 

potencijala (electric potential) formacije (za 

razliku od strujne elektrode, current electrode). 

measure in – mjeriti dubinu bušotine prema spuštenim 

cijevima. Registracija dubine bušotine brojenjem 

pojedinačnih cijevi ili mjerenjem duljine čeličnom 

vrpcom svake bušaće šipke ili cijevi spuštene u bušotinu. 

measurement of capillary pressure by mercury 

injection – mjerenje kapilarnog tlaka injektiranjem 

žive, v. capillary-pressure measurement by mercuryinjection 

method. 

measurements-while-drilling, measurement while 

drilling (MWD) – dubinska telemetrija (dubinska mjerenja) 

u procesu bušenja. Mjerenja u kanalu bušotine 

niza parametara stanja bušotine tijekom procesa 

bušenja – tlaka, temperature, gama-zračenja formacije, 


otpora) formacije, devijacije i azimuta kanala bušotine, 

brzine bušenja, opterećenja na bušaće dlijeto 

i zakretnog momenta dlijeta. Dubinski telemetrijski 

sklop (električni, elektromagnetski, nuklearni, akustički 

i mehanički karotažni sustavi za MWD) sastoji 

se od senzora ugrađenih u nemagnetičnoj teškoj 

šipki (koja se nalazi blizu bušaćeg dlijeta). Sklopovi 

mogu izdržati velika opterećenja, udarce i vibracije 

te relativno visoke temperature. Električna energija 

se dubinskom mjernom sustavu osigurava kompletom 

baterija (u tom slučaju se informacije zapisuju 

i pohranjuju u mikroprocesoru u kanalu bušotine, a 

podaci se vade kada se teška šipka izvuče na površinu 

i prenose u računalo u karotažnoj jedinici na daljnju 

obradu) ili pogonskom turbinom (kod tipičnog 

MWD-sustava – podaci mjerenja se šalju direktno 

na površinu impulsima koji se telemetrijski prenose 

kroz stupac isplake u bušaćim šipkama i obrađuju u 

zavisnosti od dubine ili vremena). Informacije dobivene 

dubinskim mjerenjem se prikazuju i prate na 

lokaciji bušotine preko video monitora smještenih 

u karotažnoj jedinici (ili na drugom mjestu kod bušaćeg 

postrojenja), a mogu se također prenositi do 

udaljenih mjesta gdje stručnjaci mogu pratiti proces 

bušenja i njime upravljati. 

Tehnologija dubinskih mjerenja u procesu bušenja 

je danas važna metoda za procjenu formacije budući 

da je klasična karotaža bušotine nakon završetka 

bušenja često opterećena pogreškama zbog nepravilne 

geometrije kanala bušotine, prodora fi ltrata 

bušaće isplake u poroznu formaciju, promjene stanja 

zone kanala bušotine i drugih faktora. Također, 

karotaža nakon završetka bušenja produljuje i znatno 

poskupljuje izradu bušotina, a u kosim bušotinama 

(s kutom otklona smjera kanala bušotine od 

vertikale većim od 45°) i horizontalnim bušotinama 

mjerenja su otežana i katkada neizvediva. Podaci 

gama-zračenja, električne otpornosti i poroznosti 

formacije dobiveni na taj način se uobičajeno rabe 

kao dopuna ili zamjena za konvencionalnu karotažu 

pri procjenama formacije i geološkim korelacijama 

u operacijama s visokim rizicima i troškovima. Procjena 

formacije MWD-metodom, prema tome, ima 

više prednosti u odnosu na konvencionalnu karotažu 

– (a) pouzdanija procjena svojstava formacije 

(budući da se MWD-metodom dobiju podaci ubrzo 

nakon što je dlijeto probušilo formaciju, utjecaji 

prodora isplačnog fl uida u formaciju su reducirani 

i time podaci pouzdaniji); (b) mogućnost primjene 

u orijentirano izbušenim bušotinama s velikom 

devijacijom kanala (u kojima je često skupo i teško 

izvesti konvencionalnu karotažu zbog velikog kuta 

otklona kanala bušotine od okomice, katkada i do 

80°, pa su u takvim okolnostima MWD-podaci jedini 

permanentan zapis uvjeta u kanalu bušotine, što je 

osobito važno u slučaju kada se bušotina mora napustiti 

zbog mehaničkih razloga), i (c) veća gustoća 

uzoraka (razmak elektroda i manja brzina bušenja 

osiguravaju veliki broj uzoraka po metru bušenja, a

measurement while drilling data 502 

mechanical weathering 

povećana gustoća uzoraka često daje bolju rezoluciju 

tankih slojeva). 

Dijagrami dobiveni MWD-tehnologijom se mogu 

uspješno rabiti za geološke korelacije sa susjednim 

bušotinama u sljedećim slučajevima: (a) za određivanje 

(izbor) intervala bušenja jezgre (smanjuje se rizik 

propuštanja formacije ili jezgrovanja nevažnog intervala); 

(b) za određivanje optimalne dubine ugradnje 

zaštitne kolone (casing) i ukupne dubine bušotine 

(točno i pravovremeno); (c) za određivanje dubine 

(točke) bočnog skretanja (devijacije) postojećeg kanala 

bušotine (odluka o skretanju kanala bušotine 

na povoljnije mjesto se može donijeti odmah nakon 

što MWD-podaci pokažu da je ciljna formacija slabo 

razvijena, rasjednuta ili iscrpljena); (d) za određivanje 

dubine (točke) skretanja kanala bušotine u horizontalnom 

smjeru (zahvaljujući kontinuiranom mjerenju 

kuta otklona smjera kanala bušotine od vertikale i 

azimuta te njihovoj kontroli i korekciji), i (e) za praćenje 

putanje kanala bušotine tijekom procesa bušenja 

(osobito korisno pri bušenju s velikim devijacijama 

kanala bušotina i horizontalnom bušenju). Drugi 

oblik pisanja termina: measuring while drilling. 

measurement while drilling data – podaci dubinske 

telemetrije (dubinskih mjerenja) u procesu bušenja, v. 

measurements-while-drilling. 

measurement while drilling log – dijagram dubinske 

telemetrije (dubinskih mjerenja) u procesu bušenja. 

Grafi čki prikaz podataka dobivenih metodom (tehnologijom) 

dubinske termometrije (dubinskih mjerenja) 

u procesu bušenja (v. measurements-while 

drilling) koji uključuje sljedeće obrađene podatke 

(u ovisnosti o dubini bušenja ili bušotine): gamazračenje 

formacije (u API jedinicama), električnu 

otpornost ili specifi čni električni otpor (u ohm-m), 

tip litologije formacije, temperaturu u kanalu bušotine, 

opterećenje bušaćeg dlijeta na površini i na dnu 

bušotine (u tonama ili librama), zakretni moment 

dlijeta (u metar-tonama ili stopa-librama), dubina 

bušotine, kut otklona kanala bušotine od vertikale i 

azimut. Sinonim: MWD log. 

measurement while drilling technology – tehnologija 

dubinske telemetrije (dubinskih mjerenja) u procesu 

bušenja, v. measurements-while drilling. 

measure out – mjeriti dubinu bušotine prema izvučenim 

cijevima. Registracija dubine bušotine brojenjem 

pojedinačnih cijevi ili mjerenjem duljine čeličnom 

vrpcom svake bušaće šipke ili cijevi izvučene iz bušotine. 

measures – serija slojeva. Serija (ili grupa) sedimentnih 

stijena koje imaju neke zajedničke karakteristike (takve 

kao postojanje slojeva određenog mineralnog 

sastava), osobito ugljonosni slojevi (coal measures). 

Termin je očevidno povezan s praksom označavanja 

različitih slojeva nalazišta ugljena u prošlosti prema 

njihovoj veličini («mjeri» – measure) ili debljini. 

measuring tank – mjerni rezervoar. (1) Kalibrirani naftni 

rezervoar za automatsko mjerenje volumena (količine) 

sirove nafte. Kontinuirano se puni i prazni. Upotrebljava 

se u sustavima automatizirane proizvodnje, 

mjerenja i otpreme nafte (tzv. LACT-sustavima – v. lease 

automatic-custody transfer). Sinonim: dump tank, 

metering tank; (2) v. ga(u)ging tank. 

measuring while drilling (MWD) – mjerenje u procesu 

bušenja, v. measurements-while drilling. 

mechanical agitator – mehanička miješalica, miješalica 

s lopaticama, v. paddle mixer. 

mechanical analysis – mehanička analiza. Određivanje 

distribucije (razdiobe) veličine čestica (particle-size 

distribution) tla, sedimenta ili stijene sijanjem, rešetanjem 

ili drugim načinima (metodama) mehaničke 

separacije (odjeljivanja); kvantitativni izraz distribucije 

čestica po veličini (distribucije frekvencije veličine 

čestica) u zrnastom, klastičnom ili praškastom 

materijalu. Obično se izražava u masenom postotku 

(i katkada brojem ili brojanjem) čestica određene veličine 

(unutar određenih granica veličine); v. particlesize 

analysis. 

mechanical clay – klastična glina. Glina formirana od 

produkata abrazije (mehaničkog razaranja) stijena. 

mechanical core orientation – mehaničko orijentiranje 

jezgre, v. core orientation. 

klivaž klizanja of polymers – mehanička (smična) razgradnja 

polimera, razgradnja polimera mehaničkim 

(smičnim) naprezanjem, v. shear degradation of polymers. 

mechanical deposits – mehanički sedimenti. U geologiji 

– sedimenti koji su se akumulirali djelovanjem 

mehaničkih ili fi zičkih procesa. 

mechanical-drive rig – mehaničko bušaće postrojenje 

(uređaj), bušaće postrojenje (uređaj) s mehaničkim 

pogonom. Bušaće postrojenje (uređaj) s pogonom 

od motora s unutarnjim izgaranjem (internal combustion 

engines), obično dizelskim (diesel engines), i 

s prijenosom snage mehaničkim uređajima (poput 

lanaca, zupčanika i vratila), za razliku od bušaćeg postrojenja 

s električnim pogonom (v. electric-drive rig). 

Sinonimi: mechanical rig, power rig. 

mechanical erosion – mehanička erozija, v. corrasion. 

mechanical impedance – mehanička impedancija. 

Omjer (odnos) ukupne sile potrebne za pokretanje 

tijela i brzine za određenu frekvenciju gibanja. Sastoji 

se od realnog dijela ili mehaničkog otpora (mechanical 

resistance), koji predstavlja prijenos mehaničke 

snage, i imaginarnog dijela koji je reaktivan i predstavlja 

elastičnu energiju. Pojednostavljeno – odnos 

između sile koja izaziva vibracije i brzine. 

mechanical metamorphism – mehanička metamorfoza 

(metamorfi zam), v. kinetic metamorphism. 

mechanical reamer – mehanički proširivač kanala bušotine 


mechanical refrigeration – mehaničko hlađenje. Metoda 

uklanjanja kondenzata iz prirodnog plina koji nije 

pod tlakom dovoljno visokim za primjenu postupka 

adijabatske ekspanzije. U većini slučajeva to je izlazni 

plin niskotlačnih separatora, uređaja za obradu 

emulzija i dr. koji se skuplja i ponovno komprimira za 

otpremu plinovodom potrošačima. Uređaj je vrlo sličan 

niskotemperaturnom separatoru. Osnovna razlika 

je u tome što je sapnica zamijenjena hladionikom. 

Zbog niske temperature moraju se poduzeti mjere 

sprječavanja stvaranja plinskih hidrata. 

mechanical rig – mehaničko bušaće postrojenje (uređaj), 

bušaće postrojenje (uređaj) s mehaničkim pogonom, v. 

mechanical-drive rig. 

mechanical sediment – mehanički sediment, v. clastic 

sediment. 

mechanical spear – mehanički unutarnji hvatač cijevi 


mechanical weathering – mehaničko trošenje (raspa

medial 503 

medium-gravity crude oil 

danje). U geologiji – proces trošenja (raspadanja) 

stijena u kojem fi zičke sile (poput djelovanja mraza, 

rasta kristala soli, apsorpcije vode, promjene temperature 

i drugih fi zičkih procesa) razaraju i drobe 

(mrve) stijenu u sve sitnije fragmente i čestice bez 

njene kemijske promjene. Sinonimi: disaggregation, 

disintegration, physical weathering; v. chemical weathering. 

medial – srednji, v. middle, 1. 

Medial Cambrian – srednji kambrij, v. Cambrian. 

Medial Cretaceous – srednja kreda, v. Cretaceous. 

Medial Devonian – srednji devon, v. Devonian. 

Medial Eocene – srednji eocen, v. Eocene. 

Medial Jurassic – srednja jura, v. Jurassic. 

Medial Miocene – srednji miocen, v. Miocene. 

medial moraine – središnja morena. (1) Izduljena morena 

koja je zatvorena unutar središnjeg dijela ledenjaka 

ili na njegovoj površini i proteže se paralelno 

s njegovim krajevima (stranama). Obično se formira 

spajanjem (stapanjem) susjednih i unutarnjih bočnih 

morena (lateral moraine) ispod zone spajanja 

dvaju stapajućih dolinskih ledenjaka (valley glaciers). 

Sinonim: median moraine. (2) Morena koja se formirala 

glacijalnom abrazijom izbočenja stijena (glacial 

abrasion of rocky protuberance) u blizini središnjeg 

dijela ledenjaka i čiji se detritus pojavljuje na površini 

ledenjaka u području ablacije. Sinonim: median 

moraine. (3) Hrbat (ridge) nepravilna oblika koji je 

ostavljen u središnjem dijelu glacijalne (ledenjačke) 

doline (glacial valley) nakon nestanka ledenjaka na 

kojem se formirao. 

Medial Oligocene – srednji oligocen, v. Oligocene. 

Medial Ordovician – srednji ordovicij, v. Ordovician. 

Medial Permian – srednji perm, v. Permian. 

Medial Triassic – srednji trijas, v. Triassic. 

median – medijan. Srednja vrijednost ili aritmetička 

sredina od najmanjih i najvećih vrijednosti opažanja, 

vrijednost u nizu opažanih numeričkih vrijednosti od 

koje postoji jednak broj većih i manjih opažanja od 

nje, vrijednost srednjeg člana u skupu podataka koji 

su uređeni na određeni način. Geometrijski, vrijednost 

koja dijeli histogram ili distribuciju frekvencije 

na dva dijela jednake površine; također, nivo 50%tne 

vjerojatnosti na krivulji zavisnosti kumulativne 

distribucije. 

median diameter – srednji promjer. Srednja veličina 

čestice (average particle size) sedimenta ili stijene 

određena grafi čki prema kumulativnoj krivulji spuštanjem 

okomice iz točke na njoj, koja ima ordinatu 

50%, na os apscise na kojoj su nanesene veličine 

čestica; srednji promjer čestica stijene ili sedimenta 

koji je veći od 50% promjera u distribuciji i manji od 

drugih 50% (tj. srednji promjer u odnosu na koji je 

jedna polovica čestica veća, a druga manja). 

median moraine – središnja morena, v. medial moraine. 

median valley – središnja riftna dolina, v. rift valley, 2. 

mediglacial – međuglacijalni, unutarglacijalni. Koji je 

formiran ili se nalazi unutar ledenjaka ili između njih 

ili je smješten u središnjem dijelu ledenjaka. 

mediosilicic – neutralan, v. intermediate. 

mediterranean – mezogeosinklinala, v. mesogeosyncline. 

medium-bedded – srednje debelo slojevit (uslojen). U 

geologiji – termin za označavanje slojevitih sedi- 

mentnih stijena (sedimentnih slojeva, sedimentary 

beds) čija je debljina između tankoslojnih (debljina 

od 5 cm do 60 cm – v. thin-bedded) i debeloslojnih 

(debljina od 60 cm do 120 cm – v. thick-bedded); v. 


medium boulder – srednji blok, blok srednje veličine. U 

geologiji – blok stijene koji ima promjer u rasponu 

od 512 mm do 1.024 mm (od 20 do 40 inča); v. large 

boulder, small boulder, very large boulder. 

medium-Btu gas (MBG) – srednjokalorični plin, plin 

srednje toplinske vrijednosti, v. medium calorifi c value 

gas. 

medium calorifi c value gas – srednjokalorični plin, 

plin srednje toplinske vrijednosti. Sintetski plin (plinovito 

gorivo) čija gornja toplinska vrijednost iznosi 

od 11.300 do 26.000 kJ/m 3 (u pravilu od 13.000 do 

22.200 kJ/m 3 ). Sinonimi: medium-Btu gas, medium 

CV-gas; v. high calorifi c value gas, low calorifi c value 

gas. 

medium clay – (1) čestica gline srednje veličine. Geološki 

termin za označavanje čestica gline (clay particles) 

koje imaju promjer u rasponu od 1 / 1024 mm do 1 / 512 

mm (između 1 i 2 mikrometra); v. coarse clay, fi ne 

clay, very fi ne clay. (2) agregat gline s česticama srednje 

veličine. Rahli (rastresiti) agregat gline (glinovita 

masa) koja se sastoji od čestica srednje veličine (promjera 

od 1 / 1024 mm do 1 / 512 mm). 

medium crude – srednja sirova nafta, v. medium-gravity 

crude oil. 

medium crude oil – srednja sirova nafta, v. mediumgravity 

crude oil. 

medium-crystalline – srednjokristalan. Opisni termin 

koji se primjenjuje za označavanje isprepletene teksture 

(interlocking texture) karbonatne sedimentne 

stijene (carbonate sedimentary rock) s kristalima promjera 

(ovisno o klasifi kacijama) od 0, 062 mm do 0,25 

mm ili od 0,1 mm do 0,2 mm ili od 1 mm do 4 mm; v. 

medium-grained, coarsely crystalline, fi nely crystalline, 

very coarsely crystalline, very fi nely crystalline. 

medium-CV gas – srednjokalorični plin, plin srednje toplinske 

vrijednosti, v. medium calorifi c value gas. 

medium-grained – srednjozrnast. (1) Termin za označavanje 

eruptivne (magmatske) stijene (igneous 

rock) i njene teksture u kojoj pojedinačni kristali imaju 

srednji promjer u rasponu od 1 mm do 5 mm (0,04 

do 0,2 inča). (2) Termin za označavanje sedimenta 

(sediment) ili sedimentne stijene (sedimentary rock) i 

njene teksture u kojima pojedine čestice imaju srednji 

promjer u rasponu od 1 / 16 mm do 2 mm (veličina 

čestica pijeska). Termin se rabi u relativnom smislu 

za opisivanje stijena koje nisu ni grubozrnaste ili krupnozrnaste 

(coarse-grained) ni fi nozrnaste (fi ne-grained); 

v. medium-crystalline. 

medium-gravity crude – srednja sirova nafta, v. medium-gravity 

crude oil. 

medium-gravity crude oil – srednja sirova nafta. Sirova 

nafta srednje gustoće (relativne gustoće). Ovisno 

o klasifi kacijama iz različitih izvora – između 825 i 

935 kg/m 3 (između 20 i 40 °API) ili između 975 i 920 

kg/m 3 (između 22 i 30 °API) ili između 850 i 905 kg/ 

m 3 (između 25 i 35 °API) ili između 805 i 875 kg/m 3 

(između 30 i 44 °API) ili između 870 i 920 kg/m 3 (između 

31,1 i 22,3 °API). Ostale značajke srednjih nafti 

su viskoznost od 1 cp (ili manje) do 300 cp (ili više), 

boja od svijetlojantarske do tamnozelene ili crne,

medium oil 504 

faktor otopljenog plina od 18 do 550 m 3 /m 3 i udjel 

heptana i težih ugljikovodika od 20 do 95%. Sinonimi: 

medium crude, medium crude oil, medium-gravity 

crude, medium oil; v. high-gravity crude oil, low-gravity 

crude oil, extra-heavy crude oil, heavy crude oil, light 

crude oil. 

medium oil – srednja sirova nafta, v. medium-gravity 

crude oil. 

medium pebble – srednja valutica, valutica srednje 

veličine. Geološki termin koji označava valutice (v. 

pebble) promjera između 8 mm i 16 mm (u rasponu 

od 0,3 do 0,6 inča); v. coarse pebble, fi ne pebble, very 

coarse pebble. 

medium-radius horizontal hole – horizontalna bušotina 

sa srednjim radijusom, v. medium-radius horizontal 

well. 

medium-radius horizontal well – horizontalna bušotina 

sa srednjim radijusom. Horizontalna bušotina s 

prirastom kuta zakrivljenosti kanala između 8 i 20 

stupnjeva na 30 metara (100 stopa) izbušene dubine. 

Najveći izbušeni horizontalni dio kanala bušotine 

do sada je 1.300 metara; v. horizontal well, long radius 

horizontal well, short radius horizontal well. 

medium sand – (1) čestica pijeska srednje veličine. (a) 

Geološki termin kojim se označavaju čestice pijeska 

(sand particles) promjera od 0,25 mm do 0,5 mm 

(između 250 i 500 mikrometara); v. coarse sand, fi ne 

sand, very coarse sand, very fi ne sand. (b) U graditeljstvu 

– termin kojim se označavaju čestice pijeska 

promjera od 0,42 mm do 2 mm. (c) U pedologiji 

– termin za označavanje čestica pijeska koje imaju 

promjer u rasponu od 0,25 mm do 0,5 mm (rabi 

se u SAD). (2) srednjozrnasti pijesak. Rahli (rastresiti) 

agregat pijeska (pješčana masa) s česticama srednje 

veličine (između 0,25 mm i 0,5 mm). 

medium silt – (1) čestica silta (alevrita) srednje veličine. 

Geološki termin kojim se označavaju čestice silta (alevrita, 

silt particles) promjera između 1 / 64 mm i 1 / 32 mm 

(između 16 i 31 mikrometar). (2) srednjozrnasti silt 

(alevrit). Rahli (rastresiti) agregat silta (alevrita) koji se 

sastoji od čestica srednje veličine (promjera između 

1 /64 mm i 1 / 32 mm); v. coarse silt, fi ne silt, very fi ne silt. 

megabreccia – megabreča. (1) Stijena koja je formirana 

brečiranjem (brecciation) vrlo velikih razmjera 

i sadržava nesustavno orijentirane i pod kutovima 

od 6° do 25° nagnute blokove. Horizontalna veličina 

(veličina u horizontalnom smjeru) varira od 1 

metra do 100 metara i više. (2) Gruba breča koja 

se sastoji od pojedinačnih blokova duljine do 400 

metara, formirala se u podnožju velikih navlaka 

gravitacijskim klizanjem, djelomično je tektonskog 

i djelomično sedimentnog podrijetla te sadržava 

blokove koji su odvojeni, ali malo zaokrenuti; v. 

mesobreccia. 

megaclast – megaklast. (1) Veći fragment uklopljen 

u heterogenom matriksu sedimentne stijene. (2) 

Komponenta mikstita (dijamiktita – grubo miješane, 

nesortirane ili slabo sortirane, klastične sedimentne 

stijene bez obzira na njihov sastav ili podrijetlo). 

megacrystalline – makrokristalan, v. macrocrystalline. 

megafabric – megasklop, makrosklop. Sklop (građa) 

stijene (fabric) koji je vidljiv u uzorku ili na izdanku 

bez pomoći mikroskopa. Sinonim: macrofabric, v. 

mocrofabric. 

megafacies – megafacijes. (1) Veliko litološko tijelo 

melanocratic 

(naslaga) s izmjenjivanjem slojeva. (2) Termin koji 

se pogrešno rabi kao sinonim termina magnafacies 

(magnafacijes). 

megafossil – megafosil, v. macrofossil. 

megagrained – megazrnast. Termin kojim se označava 


sedimentary rock) čije klastične čestice (clastic particles) 

imaju promjer veći od 1mm; v. macrograined. 

megaloplankton – megaplankton. Najveći plankton, 

veći od 1 centimetra; v. ultraplankton, nannoplankton, 

microplankton, macroplankton. 

megapore – megapora. (1) U petrologiji – izometrična 

do izometrično-izduljena ili cilindrična (cjevasta) ili 

plosnata pora sa srednjim promjerom ili debljinom 

većom od 4 mm, za razliku od mikropore (v. micropore) 

ili mezopore (v. mesopore). (2) v. macropore. 

megaripple – megaripl, orijaški ripl. Veliki pješčani valovi 

(sand waves) ili strukture nalik riplovima (ripplelike 

features) s duljinom vala (wavelength) većom od jednog 

metra ili s visinom (ripple height) većom od 10 

cm. Građeni su od pijeska i nastali su u vrlo plitkim 

riječnim, plimnim ili marinskim uvjetima. Sinonim: 

giant ripple. 

megascopic – megaskopski. Termin za označavanje 

objekta ili pojave ili njihovih svojstava koji se mogu 

opažati golim okom ili lupom. Sinonim: macroscopic. 

megatectonics – megatektonika, makrotektonika. Tektonika 

vrlo velikih strukturnih elemenata Zemlje ili 

cijele Zemlje kao planeta. Slični termini su geotektonika 

(geotectonics) i globalna tektonika (global tectonics), 

međutim, svi ti termini su opći i netočni i, čini 

se, suvišni budući da se tektonika (tectonics) sama po 

sebi, za razliku od strukturne geologije (structural geology), 

bavi samo vrlo velikim strukturnim elementima. 

Sinonim: macrotectonics; v. microtectonics. 

mélange – melanž. U sedimentologiji – stijensko tijelo 

karakterizirano nedostatkom unutarnjeg kontinuiteta 

kontakata ili slojeva i uklopcima fragmenata (odlomaka) 

i blokova svih veličina, egzotičnih ili od iste 

stijene, koji su okruženi razdrobljenim matriksom od 

fi nijeg zrnastog materijala. Kriteriji sastava matriksa 

i sklopa (građe) nisu uključeni u defi niciji, kao ni genetski 

smisao. Postoji također i druga defi nicija po 

kojoj je melanž raznovrsna smjesa materijala stijena 

(osobito zona deformiranih stijena koja se kartira) 

građena od razdrobljenog, fi nozrnastog i obično 

glinovitog matriksa ispremiješanog s uglastim i slabo 

sortiranim uklopcima istih stijena i egzotičnih 

tektonskih fragmenata (odlomaka), blokova ili pločica 

(različitog podrijetla i raznih geoloških starosti). 

Može doseći duljinu od nekoliko kilometara. Primjeri 

su tzv. ljuskave gline (argille scagliose) i vildfl iš (wildfl 

ysch). 

melanic – melanokratski, v. melanocratic. 

melanocratic – melanokratni, tamnoobojen. Termin 

kojim se označavaju tamnoobojene eruptivne (magmatske) 

stijene (dark-colored igneous rocks) bogate 

mafi tskim (tamnoobojenim) mineralima (mafi c minerals). 

Postotni sadržaj mafi tskih minerala, koji je 

nužan da bi se stijena klasifi cirala kao melanokratna, 

varira među petrolozima – donja granica (najmanji 

sadržaj) je u rasponu od 60% do 67%. Sinonimi: 

chromocratic, dark-colored, melanic; v. leucocratic, 

mesocratic.

melt 505 

mesocoquina 

melt – taljevina. U petrologiji – tekuća (žitka) rastaljena 

stijena. 

meltwater, melt water – voda otopljenog snijega. Voda 

koja nastaje topljenjem snijega ili leda, osobito voda 

potoka koja struji po otapajućem ledu ledenjaka, ispod 

njega ili na stranu od njega. 

melting point line – linija tališta. Linija na faznom dijagramu 

(dijagramu tlak-temperatura, p-T dijagramu) 

iznad trojne točke koja razdvaja područje u kojem 

je tvar u čvrstom stanju od područja gdje je tvar u 

tekućem stanju. 

member – član. U stratigrafi ji – litostratigrafska jedinica 

(v. lithostratigraphic unit) nižeg reda koja čini neki posebno 

razvijeni dio (dio koji posjeduje neke specifi čne 

osobitosti) formacije (v. formation). Član se može formalno 

defi nirati i imenovati, neformalno imenovati, a 

može biti i bez ikakva naziva. Ne mora se nužno kartirati 

i čak imenovani član (član s vlastitim nazivom) 

može se lateralno protezati (prelaziti) iz jedne formacije 

u drugu. Lateralno ekvivalentni dijelovi jedne te iste 

formacije koji su jasno prepoznatljivi mogu se smatrati 

samostalnim članovima, na primjer, šljunčani član (gravel 

member) i siltni član (silt member) dane formacije. 

Naziv člana uključuje geografsko ime, nakon kojeg slijedi 

riječ član (member) – ako je litološka odredba korisna, 

treba je uključiti u naziv (na primjer, Wedington 

Sandstone Member – pješčani član Wedington). Član je 

jedinica višeg reda (ranga) od sloja (v. bed). 

membrane technology – membranska tehnologija. 

Separacija plina u komponente strujanjem kroz različite 

membrane. 

Menap – Menap. Stadij glacijala (ledenog doba, glacial 


sjevernoj Europi koji prethodi stadiju glacijala Elster 

(Elster glacial stage). Ekvivalentan je stadiju glacijala 

Günz na području Alpa. Termin Menap je zamijenio 

termin Elbe u glacijalnoj kronologiji. 

meniscus – meniskus. Zakrivljenost gornje površine tekućine 

usljed kapilarnosti. Površina tekućine će biti 

konkavna ako je stijenka posude močiva tom tekućinom, 

a konveksna ako je stijenka nemočiva. 

MEOR – v. microbial enhanced oil recovery. 

MER allowable – dopušteni maksimalno efi kasni kapacitet 

proizvodnje. Dopuštena količina proizvodnje 

nafte i/ili plina, odobrena od državnog regulativnog 

tijela (government regulatory agency), koja se bazira 

na maksimalno efi kasnom kapacitetu proizvodnje 

bušotine ili ležišta (v. maximum effi cient rate). 

Meramecian – meramek, meramec. Stratigrafska serija 

gornjeg misisipija (Upper Mississippian) u Sjevernoj 

Americi – iznad osedža (Osagian), a ispod čestera 

(Chesterian). 

Mercalli scale – Mercallijeva skala intenziteta potresa. 

Uvjetna skala intenziteta potresa (scale of earthquake 

intensity) u rasponu od I (potresi koji se mogu 

detektirati samo instrumentima) do XII (potresi koji 

uzrokuju gotovo potpuno razaranje). U Sjevernoj 

Americi se primjenjuje adaptirana njenim uvjetima 

i poznata je pod nazivom modifi cirana Mercallijeva 

skala (modifi ed Mercalli scale). 

mercaptan – merkaptan. Prirodni sumporni spoj u 

ugljikovodicima (jedan od oblika u kojima se sumpor 

može nalaziti u ugljikovodicima). Uklanja se otopinom 

kaustične sode (caustic soda) konverzijom u 

disulfi d. Također se dodaje u kontroliranim neznat- 

nim količinama (s drugim agensima) prirodnom i 

ukapljenom naftnom plinu kako bi im dao izraziti 

miris za lakšu detekciju propuštanja. 

mercaptans – merkaptani, tioli. Organski spojevi koji 

sadrže tiolnu ili sulfhidrilnu grupu i mogu se nalaziti 

kao primjese u sirovoj nafti. Sinonim: thiols. 

mercaptan sulfur – merkaptanski (tiolni) sumpor. Količina 

sumpora u prirodnom plinu vezana kao merkaptani 

(mercaptans) ili tioli (thiols). Može se odrediti 

analitičkim metodama bez razlikovanja pojedinih 

merkaptana (tiola), na primjer, potenciometrijom. 

Sinonim: thiol sulfur. 

merchantable crude oil – prodajna nafta (sirova nafta), 

nafta (sirova nafta) za prodaju, v. merchantable oil. 

merchantable oil – prodajna nafta (sirova nafta), nafta 

(sirova nafta) za prodaju. Sirova nafta kvalitete prihvatljive 

za transport naftovodom i prodaju kupcima. 

Kvaliteta se defi nira ugovorima i obično se mjeri 

sadržajem taloga i vode koji ne smije biti veći od 1% 

(u područjima s hladnom klimom do 0,5%), dok je za 

teške kalifornijske nafte oko 5%. Sinonimi: merchantable 

crude oil, saleable crude oil, saleable oil. 

mercury injection capillary pressure measurement 

– mjerenje kapilarnog tlaka injektiranjem žive, v. capillary-pressure 

measurement by mercury-injection. 

method. 

mercury-injection method of capillary pressure 

measurement – metoda mjerenja kapilarnog tlaka 

injektiranjem žive, v. capillary-pressure measurement 

by mercury-injection method. 

mercury-injection porosity – poroznost izmjerena metodom 

injektiranja žive. Poroznost stijene određena 

metodom injektiranja žive u uzorak stijene. Poroznost 

se izračunava prema injektiranom volumenu 

žive u uzorak poznatog volumena. Metoda je relativno 

točna, osim što se jedan dio velikih pora ne može 

mjeriti jer su zaklonjene manjim porama. 

merocrystalline – hipokristalan, polukristalan, v. hypocrystalline. 

meroplankton – meroplankton. Organizam koji je 

samo privremeno plankton (v. plankton), na primjer, 

jajašca (eggs) i ličinke (larvae) bentoskih i nektonskih 

organizama. Sinonim: temporary plankton. 

merostomes (Merostomata) – merostomati, prakliještari. 

Razred primitivnih artropoda (člankonožaca, 

arthropods). Karakterizirani su vodenim načinom života 

(morskim i slatkovodnim) i posjedovanjem jednog 

para preoralnih nastavaka (preoral appendages) 

s tri, moguće četiri, članka (joints). 

merosyncline – merosinklinala. Dio geosinklinalnog 

pojasa (geosyncline belt) s nezavisnom pokretljivošću 

(dio koji se razvija nezavisno od susjednih dijelova). 

mesh number – broj sita. Broj otvora sita ili rešeta (sieve 

opening, screen opening) ili veličina materijala 

koji prolazi kroz dano sito ili rešeto izražena brojem 

otvora (meš – otvor sita ili razmak između žica sita ili 

rešeta) po duljinskom inču, na primjer, sito No. 20 (ili 

20 meša) ima 20 otvora po jednom duljinskom inču 

(promjer žičane osnove sita se ne uzima u obzir tako 

da broj sita nema uvijek određeni odnos s veličinom 

otvora). 

mesocoquina – mezokokina. Klastični (detritični) vapnenac 

koji se sastoji od slabo cementiranih fragmenata 

(detritusa) ljuštura (shell detritus) veličine čestica 

pijeska (promjer 2 mm) ili manje; v. microcoquina.

mesocratic 506 

meta 

mesocratic – mezokratni, mezokratski, mezotipni. Koji 

se sastoji od gotovo jednakih količina svijetlih i tamnih 

komponenata. Termin se primjenjuje za označavanje 


rock) čija je boja između leukokratne (v. leucocratic) i 

melanokratne (v. melanocratic). Postotni sadržaj mafi 

tskih minerala (mafi c minerals) koji je potreban da 

bi se neka stijena klasifi cirala kao mezokratna varira 

među petrolozima – donja granica je u rasponu od 

30% do 37%, a gornja od 60% do 67%. 

mesocrystalline – mezokristalan. Termin za označavanje 

teksture stijene koja se sastoji ili sadržava kristale 

čiji je promjer (veličina) između kristala mikrokristalne 

(v. microcrystalline) i makrokristalne (v. macrocrystalline) 

stijene. Terminom se također označava 

stijena s takvom teksturom. 

mesogenetic – mezogenetski. U geologiji – termin kojim 

se označava period između vremena kada na tek 

pokopane (prekrivene) sedimente (buried sediments) 

djeluju uglavnom površinski procesi i procesi blizu 

površine (eogenetski stadij, eogenetic stage) i vremena 

kada su davno pokopani sedimenti podvrgnuti 

djelovanju procesa povezanih s erozijskom površinom 

razdjela (telogenetski stadij, telogenetic stage). 

Termin također označava poroznost koja se razvila 

(formirala) tijekom mezogenetskog perioda (stadija); 

v. eogenetic, telogenetic. 

mesogeosyncline – mezogeosinklinala. Geosinklinala 

(v. geosyncline) koja je smještena između dva kontinenta 

i dobiva klastični materijal s oba kontinenta. 

Sinonim: mediterranean. 

mesograined – srednjozrnast. Termin za označavanje 

teksture karbonatnih sedimentnih stijena (carbonate 

sedimentary rocks) koje sadrže klastične čestice (clastic 

particles) promjera (ovisno o klasifi kacijama) od 

0,05mm do 1 mm ili 0,1 mm do 1,0 mm. 

mesopelagic – mezopelagički, mezopelagičan. Koji se 

odnosi na pelagičku sredinu (uvjete, pelagic environment) 

oceana na dubini između 200 i 1.000 metara 

(100 i 500 sežanja, fathoms); v. epipelagic. 

Mesophyticum – mezofi tik. Paleobotanička podjela 

geološkog vremena koja približno odgovara i karakterizirana 

je životom bilja u mezozoiku; v. Cainophyticum, 

Palaeophyticum. 

mesopiestic water – mezopijestička voda. Vrsta pijestičke 

(ukliještene podzemne) vode (piestic water) 

– arteška voda koja se diže do vodnog zrcala podzemne 

vode (water table), ali se ne izlijeva na površinu 

zemlje. 

mesosaurs (Mesosauria) – mezosauri. Red vjerojatno 

reptila anapsida (anapsid reptiles). Slatkovodne životinje 

koje su se prehranjivale ribom. Karakterizirani 

su dugom gubicom (long snout), mnogobrojnim tankim 

i dugim zubima, uskom i dugom lubanjom, malim 

prednjim udovima (forelimbs) i većim stražnjim 

udovima s plivaćim opnama (webbed hindfeet). Poznati 

su jedino iz sedimenata crnog šejla (black shale) 

ranog perma u Južnoj Africi i Brazilu. 

mesopore – mezopora. U petrologiji – izometrična do 

izometrično-izduljena ili cilindrična (cjevasta) ili plosnata 

pora čiji je srednji promjer ili debljina između 4 

mm i 1 / 16 mm; v. megapore, micropore. 

mesoscopic – mezoskopski. Termin za označavanje tektonskih 

elemenata (tectonic features) koji su dovoljno 

veliki da se mogu opažati bez pomoći mikroskopa, 

ali ne toliko veliki da se mogu opažati golim okom u 

svoj svojoj cjelini; v. macroscopic. 

mesosphere – mezosfera, v. lower mantle. 

mesotectonics – mezotektonika. Tektonika strukturnih 

elemenata dimenzija 100 do 1.000 kilometara. 

mesotidal – mezotidalni. Termin kojim se označava 

obala s amplitudom plime (tidal range) od 2 do 4 

metra; v. macrotidal, microtidal. 

mesotrophic peat – mezotrofni treset. Treset koji sadrži 

umjerenu količinu hranidbenih tvari biljnog podrijetla; 

v. eutrophic peat, oligotrophic peat. 

Mesozoic – mezozoik, mezozojska era, doba reptila, 

doba gimnospermi. Druga odozdo era/eratem geološkog 

vremena (geološke povijesti Zemlje) od 

kraja paleozoika (Paleozoic) do početka kenozoika 

(Cenozoik) koja, kako se procjenjuje i prema raznim 

izvorima, obuhvaća vremenski raspon od prije 225 

do 65 (ili 215 do 65 ili 225 do 66,5 ili 230 do 67 ili 

245 do 60 ili 248 do 65 ili 250 do 67) milijuna godina. 

Dijeli se na tri perioda/sistema – trijas (v. Triassic), 

juru (v. Jurassic) i kredu (v. Cretaceous). Tijekom 

mezozoika se zbivalo intenzivno nabiranje na mnogim 

područjima (Mesozoic folding). Karakteriziran 

je dominantnim postojanjem morskih i kopnenih 

gmazova (dinosauri, ihtiosauri, pterosauri) i prvom 

pojavom ptica i sisavaca. Među beskralješnjacima 

najvažniji su amoniti, belemniti i neki pelecipodi. 

Flora je početkom mezozoika pretežito zastupljena 

papratima, cikadofi tima, ginkom i četinjačama, a 

koncem mezozoika su se pojavile kritosjemenjače. 

Iz mezozojskih formacija se proizvode znatne količine 

nafte. Zastarjeli sinonim: Secondary. Sinonimi: 

mesozoic era, Age of Gymnosperms, Age of Reptiles, 

reptiles age. 

Mesozoic era – mezozojska era, mezozoik, v. Mesozoic. 

mesozone – mezozona. U skladu s prvobitnom klasifi 

kacijom metamorfnih stijena – srednja dubinska 

zona (v. depth zone) metamorfoze (metamorfi zma) 

koja je karakterizirana temperaturama od 300 °C do 

500 °C, umjerenim hoidrostatičkim tlakom i smičnim 

naprezanjem. Dominantna je kemijska i regionalna 

metamorfoza (chemical metamorphism, regional 

metamorphism), karakteristična je asocijacija nekih 

minerala epizone i katazone. Prema kasnijoj modifi 

kaciji, koncept mezozone je modifi ciran kako bi 

uključio utjecaje procesa kontaktne metamorfoze 

umjerene (srednje) temperature. U suvremenoj uporabi 

termina naglašavaju se temperaturno-tlačni 

uvjeti (metamorfoza srednjeg do visokog stupnja), a 

ne dubina zone; v. epizone, katazone. 

Messinian, Messinian stage – mesin, messin. Stratigrafski 

kat najgornjeg dijela Miocena (uppermost Miocene) 

u Europi – iznad tortona (Tortonian), a ispod 

zanklija (Zanclean). Obuhvaća vremenski raspon od 

prije 6,7 do 5,3 milijuna godina. 

meta– – meta. (1) U petrologiji – prefi ks koji, kada se 

rabi s nazivom sedimentne i eruptivne stijene (sedimentary 

rock, igneous rock), ukazuje da je stijena 

bila metamorfozirana, odnosno da je pretrpjela 

metamorfne promjene, na primjer, metabazalt (metamorfozirani 

bazalt, metabasalt), metakvarcit (metamorfozirani 

kvarcit, metaquartzite), metasediment 

(metamorfozirani sediment, metasediment). (2) U 

organskoj kemiji – prefi ks za spojeve s benzenskim 

(benzolovim) prstenom (benzene-ring compounds)

meta-argillite 507 

metamorphic grade 

kada su dva bočna lanca spojena na ugljikove atome 

s nesupstituiranim atomom ugljika između njih. 

meta-argillite – meta-argilit. Metamorfozirani argilit. 

meta-arkose – meta-arkoza. Arkoza (arkozni pješčenjak) 

koji je bio »stopljen« (»welded«) ili prekristaliziran 

(recrystallized) u procesu metamorfoze (metamorfi 

zma) tako da nalikuje na granit ili granitizirani 

sediment. 

metabasite – metabazit. Opći termin za označavanje 

metamorfoziranih mafi tskih stijena (metamorphosed 

mafi c rocks) koje su zbog potpune prekristalizacije 

izgubile sve tragove prvobitne (originalne) teksture i 

mineralnog sastava. 

metabentonite – metabentonit. (1) Metamorfozirani, 

izmijenjeni ili do nekog stupnja stvrdnuti bentonit 

koji je karakteriziran time da minerali gline (osobito 

ilit) više ne posjeduju sposobnost (svojstvo) apsorpcije 

ili adsorpcije velikih količina vode; nebubreći 

bentonit ili bentonit koji ne bubri više od običnih 

glina. Sinonim: subbentonite. (2) Mineral iz skupine 

monmorijonita (montmorillonite group) sa slojevima 

SiO 2 u monmorijonitskoj strukturi. 

metabolism of rocks – metabolizam stijena. Proces 

preraspodjele granitiziranog materijala unutar sedimenata 

putem mobilizacije, prijenosa i pretaloživanja 

nasuprot metasomatozi (v. metasomatism), koji 

uključuje dodavanje novih materijala. 

metaclase – metaklaza. Stijena sa sekundarnim klivažom 

(v. secondary cleavage), odnosno klivažom 

(v. cleavage) u njegovom današnjem, suvremenom 

shvaćanju; v. protoclase. 

metacryst, metacrystall – metakristal. Veliki kristal koji 

se razvio u metamorfnoj stijeni prekristalizacijom, 

na primjer, granat ili staurolit u tinjčevom škriljavcu 

(mikašistu); sinonim termina porphyroblast (porfi roblast). 

metadiagenesis – metadijageneza, v. epigenesis. 

metagenic – metagenetski. Termin za označavanje sedimenata 

ili sedimentnih stijena koji su se formirali 

dijagenetskom alteracijom drugih sedimenata. 

metaharmosis – metaharmoza, metarmoza, v. metharmosis. 

metakaolin – metakaolin, v. metakaolinite. 

metakaolinite – metakaolin, metakaolinit. Međuprodukt 

dobiven zagrijavanjem kaolinita na temperaturu 

između 500 °C i 850 °C; umjetno dehidrirani kaolinit. 

Sinonim: metakaolin. 

metal content of crude oils – sadržaj metala u sirovim 

naftama. Metali u sirovim naftama. U pepelnom 

ostatku izgaranja sirove nafte utvrđen je niz metala 

(sadržaj varira od 0,01 do 0,05% masenih) – natrija, 

magnezija, kalcija, stroncija, bakra, srebra, zlata, aluminija, 

kositra, olova, vanadija, kroma, mangana, željeza, 

kobalta, nikla, platine i urana. Utvrđeni su i bor, 

silicij i fosfor. Metal u sirovoj nafti može nepovoljno 

utjecati na proces prerade nafte (na primjer, trovanje 

katalizatora, catalyst poisoning) i u nekim krajnjim 

uporabama loživog ulja. 

metal lignosulfonates (lignosulphonates) – metalni 

lignosulfonati. U isplačnoj tehnologiji – aditivi za 

kontrolu brzine fi ltracije isplake. Ponajprije su defl 

okulatori (agensi za defl okulaciju isplake) i također 

povećavaju viskoznost isplačnog fi ltrata. Počinju se 

razlagati pri temperaturi 150 °C (300 °F). 

metamorphic – metamorfan. U geologiji – (1) Koji se 

odnosi na proces metamorfoze (metamorfi zma – v. 

metamorphism) ili na njegove rezultate. (2) metamorfna 

stijena, v. metamorphic rock. 

metamorphic assemblage – metamorfna asocijacija. 

(1) Metamorfna mineralna asocijacija (v. mineral 

assemblage). (2) metamorfni kompleks, v. metamorphic 

complex. 

metamorphic aureole – metamorfna aureola, v. aureole. 

metamorphic complex – metamorfni kompleks. Metamorfne 

stijene (metamorphic rocks) koje su prostorno 

i/ili stratigrafski tijesno povezane, odnosno metamorfne 

stijene koje čine cjelokupnu grupu i tijesno 

su povezane na regionalnoj i/ili stratigrafskoj bazi, 

na primjer, dalredski metamorfni kompleks (Dalradian 

metamorphic complex) u Škotskoj. Sinonim: metamorphic 

assemblage. 

metamorphic correlation – metamorfna korelacija. 

Određivanje ekvivalentnosti po stupnju metamorfoze 

(metamorfi zma) stijena različitog primarnog (originalnog) 

sastava i također ekvivalentnosti između 

metamorfne jedinice (naslage) i njenog nemetamorfoziranog 

analoga. 

metamorphic diff erentiation – metamorfna diferencijacija. 

Opći termin kojim se označavaju različiti 

procesi čijim se djelovanjem iz prvobitno homogene 

matične stijene lokalno segregiraju (formiraju) minerali 

ili mineralne asocijacije tijekom metamorfoze 

(metamorfi zma), na primjer, porfi roblasti granata u 

fi nozrnastom tinjčevom škriljavcu (mikašistu). 

metamorphic facies – metamorfni facijes, facijes metamorfoze 

(metamorfi zma). Skup metamorfnih mineralnih 

asocijacija (metamorphic mineral assemblages) 

s ponavljanjem povezanosti u prostoru i vremenu, 

tako da postoji konstantan i, prema tome, predvidiv 

odnos između mineralnog i kemijskog sastava. 

Općenito je prihvaćeno da metamorfni facijes predstavlja 

rezultate ravnotežne kristalizacije (equilibrium 

crystallization) stijena pri ograničenom dijapazonu 

izvana nametnutih fi zičkih uvjeta, na primjer, 

temperature, litostatičkog tlaka, tlaka vode. Sinonim: 

mineral facies; v. metamorphic facies series, metamorphic 

subfacies. 

metamorphic grade – stupanj metamorfoze (metamorfi 

zma), metamorfni stupanj. U geologiji – stupanj 

(grade, rank) ili intenzitet (intensity) metamorfoze 

(metamorfi zma) mjeren veličinom ili stupnjem 

razlike između prvobitne (originalne) matične stijene 

(original parent rock) i metamorfne stijene (metamorphic 

rock). Može biti nizak (low grade), srednji 

(medium grade) ili visok (high grade), pa se prema 

njemu klasifi ciraju metamorfoze na one niskog, 

srednjeg i visokog stupnja (low-grade metamorphism, 

medium-grade metamorphism, high-grade metamorphism). 

U općem slučaju stupanj metamorfoze 

upućuje na P-T uvjete (sredinu, P-T environment) ili 

facijes (facijesne uvjete, facies) pri kojima se odvijala 

metamorfoza. Na primjer, pretvorba (prijelaz) šejla 

(shale) u slejt (slate) ili fi lit (phyllite) zbiva se pod 

uvjetima dinamotermalne metamorfoze niskog 

stupnja (low-grade dynamothermal metamorphism) 

– facijes zelenih škriljavaca (grinšista, greenschist 

facies) – dok daljnji nastavak procesa metamorfoze 

(alteracije) u granatsko-silimanitske škriljavce (garnet-sillimanite 

schists) odgovara metamorfozi viso

metamorphic rank 508 

meter calibration 

kog stupnja (high-grade metamorphism) – almandinsko-amfi 

bolitski facijes (almandine-amphibolite 

facies). Sinonim: grade of metamorphism, metamorphic 

rank, rank. 

metamorphic rank – stupanj metamorfoze (metamorfi 

zma), v. metamorphic grade. 

metamorphic rock – metamorfna stijena, metamorfi t. 

Stijena koja je izmijenila svoj prvobitni oblik i/ili sastav, 

a nastala je mineraloškom, kemijskom i/ili strukturnom 

preobrazbom (metamorfozom) eruptivnih, 

sedimentnih i već postojećih metamorfnih stijena 

pod mehaničkim, termičkim i kemijskim utjecajem 

(znatne promjene temperature, tlaka i naprezanja, 

djelovanje različitih plinova i otopina, kombinirano 

djelovanje tih faktora). Genetski se klasifi ciraju u tri 

grupe: (a) kontaktnometamorfne ili termometamorfne 

stijene ili kontaktolite (v. contact-metamorphic 

rock); (b) regionalnometamorfne stijene (regional 

metamorphic rocks), i (c) dinamometamorfne stijene 

(v. dynamic metamorphic rock). Teksturna podjela 

metamorfnih stijena razlikuje dvije skupine – (a) folijativne 

(škriljaste) metamorfne stijene (v. foliated metamorphic 

rock), i (b) nefolijativne (masivne, neškriljaste) 

metamorfne stijene (v. non-foliated metamorphic 

rock). Najčešće metamorfne stijene su škriljavac (schist), 

slejt (slate), fi lit (phyllite), amfi bolit (amphibolite), 

gnajs (gneiss), granulit (granulite), eklogit (eclogite) i 

druge. Metamorfne stijene nisu matične stijene za 

naftu i plin, uobičajeno formiraju temeljne stijene 

i obično su bez ugljikovodika (u nekim slučajevima 

mogu biti ležište ili dio ležišta kada su vrlo raspucane 

ili su stekle poroznost površinskim trošenjem prije 

pokapanja i formiranja u zamku tektonskim djelovanjem). 

Sinonim: metamorphic, metamorphite. 

metamorphic subfacies – metamorfni subfacijes. Potpodjela 

metamorfnog facijesa (v. metamorphic facies) 

bazirana na malim ali značajnim razlikama u mineralnim 

asocijacijama (mineral assemblages). Takvu 

potpodjelu treba rabiti oprezno budući da subfacijesi 

imaju uglavnom lokalan značaj. Suvremeni trend 

je ne rabiti subfacijese. 

metamorphic water – metamorfna voda. Oslobođena 

voda (v. rejuvenated water) koja se izdvojila iz stijena 

pri metamorfozi (metamorfi zmu) i koja obično 

sudjeluje u procesu metamorfoze; v. water of compaction. 

metamorphic zone – metamorfna aureola, v. aureole. 

metamorphism – metamorfoza, metamorfi zam. U geologiji 

– promjena mineralnog i kemijskog sastava i 

strukture čvrstih stijena u skladu s fi zičkim i kemijskim 

uvjetima koji vladaju na dubini ispod površinskih 

zona trošenja (raspadanja, surface zone of weathering) 

i cementacije (surface zone of cementation). 

Ti uvjeti se razlikuju od uvjeta pri kojima su dane 

stijene nastale. 

metamorphite – metamorfi t, metamorfna stijena, v. 

metamorphic rock. 

metaquartzite – metakvarcit. Kvarcit koji je nastao (formirao 

se) prekristalizacijom pri metamorfozi (metamorfi 

zmu) za razliku od ortokvarcita (v. orthoquartzite) 

koji je sedimentnog podrijetla. 

metasediment – metasediment. (1) Sediment ili sedimentna 

stijena koji pokazuju znakove djelovanja 

metamorfoze (metamorfi zma). (2) Metamorfna stijena 

koja se formirala (nastala) od sedimentne stijene. 

metasilicate – metasilikat. U skladu s klasifi kacijom silikata 

kao soli silikatnih (silicijevih, kremenih, kremičnih) 

kiselina (koja je danas zastarjela), metasilikat je 

sol hipotetske metasilikatne (metasilicijeve) kiseline 

(metasilicic acid), H 2 SiO 3 . Sinonim: bisilicate; v. orthosilicate. 

metasomatic – metasomatski. U geologiji – koji se odnosi 

na proces metasomatoze (v. metasomatism) ili 

rezultate tog procesa. 

metasomatic rock – metasomatska stijena, metasomatit. 

Stijena čiji se kemijski sastav bitno promijenio 

metasomatskom alteracijom njenih prvobitnih (originalnih) 

komponenata. Sinonim: metasomatite. 

metasomatism – metasomatoza. U geologiji – proces 

praktično istodobnog kapilarnog otapanja (capillary 

solution) i taloženja (deposition) kojim novi mineral 

djelomično ili potpuno različitog kemijskog sastava 

može rasti u tijelu starog (ishodišnog) minerala ili 

mineralnog agregata. U suvremenom shvaćanju postojanje 

pornih, kemijski aktivnih tekućina ili plinova 

u samoj stijeni ili uvedenih iz vanjskih izvora bitno je 

za proces izmjene koji se često (iako ne nužno) odvija 

pri konstantnom volumenu s malim poremećajem 

teksturnih i strukturnih osobitosti. 

metasomatite – metasomatit, v. metasomatic rock. 

metatexis – metateksa. Anateksa niskog stupnja (lowgrade 

anatexis), tj. parcijalno ili diferencijalno taljenje 

(pretaljivanje, melting) komponenata stijene s niskim 

talištima; v. anatexis, diatexis, palingenesis, syntexis. 

metavolcanics – metavulkanske stijene. Neformalni 

termin za označavanje vulkanskih stijena (volcanic 

rocks) s dokazom utjecaja metamorfoze. 

meteoric – (1) atmosferski. (a) Koji se odnosi na vodu 

suvremenog atmosferskog podrijetla. (b) Koji se 

odnosi na Zemljinu atmosferu, ovisi o njoj, proizlazi 

iz nje ili joj pripada, na primjer, atmosferska erozija 

(meteoric erosion) uzrokovana kišama, vjetrovima ili 

drugim atmosferskim agensima. (2) meteorski. Koji se 

odnosi na meteore i meteroide ili se od njih sastoji. 

meteoric water – meteorska (atmosferska, oborinska) 

voda. Podzemna voda (subsurface water) koja je 

slatka jer je suvremenog atmosferskog (oborinskog) 

podrijetla, odnosno podzemna voda koja nastaje u 

atmosferi i dolazi u podzemlje u zonu zasićenja infi ltracijom 

i perkolacijom. 

meter – mjerilo, brojilo. Instrument za mjerenje i registraciju 

volumena i/ili tlaka plinova i tekućina koji se 

proizvode ili struje. Za mjerenje protoka sirove nafte 

obično se rabe turbinska mjerila (turbine meters), a za 

prirodni plin mjerila s prigušnicom (najčešće, orifi ce 

meters), masena i turbinska protočna mjerila (massfl 

ow meters, turbine meters) te mjerna koljena (elbow 

meters). 

meter accuracy factor – faktor točnosti mjerila. Omjer 

volumena fl uida registriranog protočnim mjerilom 

i stvarnog volumena utvrđenog tijekom kalibracije 

mjerila. Jednak je recipročnoj vrijednosti faktora 

brojila (v. meter factor). 

meter calibration – kalibracija (umjeravanje) mjerila. 

(1) ispitivanje točnosti mjerenja protočnog mjerila 

(accuracy of meter/fl owmeter). Mjerilo se ispituje 

kalibracijskim priborom (prover) koji mjeri stvarni 

protok fl uida kroz mjerilo. Uspoređivanjem protoka 

kroz mjerilo i kroz kalibracijski pribor izračuna se faktor 

mjerila (v. meter factor) za dano protočno mjerilo;

meter chart 509 

methylbenzene 

(2) podešavanje očitaka protočnog mjerila s točnim 

vrijednostima. 

meter chart – dijagram protoka, v. fl ow-recorder chart. 

meter factor – faktor mjerila. Brojčana vrijednost za 

kalibraciju danog protočnog mjerila. Određuje se 

ispitivanjem i kalibracijom (umjeravanjem) mjerila 

(meter proving) i jednak je omjeru stvarnog volumena 

fl uida (volumena izmjerenog kalibracijskim 

protočnim mjerilom) i volumena fl uida registriranog 

ispitivanim protočnim mjerilom. Faktor mjerila je 

jednak recipročnoj vrijednosti faktora točnosti mjerila 

(v. meter accuracy factor). 

metering pump – dozirna pumpa. Klipna pumpa (plunger-type 

pump) za točnu regulaciju malih protoka. 

Rabi se za injektiranje malih količina materijala u 

kontinuirane struje tekućina. Sinonim: proportioning 

pump. 

metering separator – mjerni separator. Separator koji 

istovremeno obavlja separaciju produkcije bušotine i 

mjerenje volumena tekućine (tekuće faze). Mjerenje 

se obično obavlja mjernom komorom (metering chamber) 

separatora koja prazni izmjereni volumen tekućine 

nakon svakog punjenja. Mjerni separatori mogu 

biti dvofazni (za separaciju plinovite i tekuće faze te 

mjerenje volumena nafte, odnosno tekućine, twophase 

metering separator, vertical two-phase metering 

separator) i trofazni (za separaciju plina, nafte i vode 

i mjerenje volumena nafte ili, odvojeno, nafte i vode, 

three-phase metering separator, vertical three-phase 

metering separator). Postoje također tipovi mjernih separatora 

za zapjenjenu i tešku viskoznu naftu. 

metering station – separatorsko-mjerna (mjerna) stanica, 

v. fl ow station. 

metering tank – mjerni rezervoar, v. measuring tank. 

metering valve – dozirni (odmjerni) ventil. Ventil za 

regulaciju protoka plina ili tekućine. Prigušivanje 

protoka se postiže mijenjanjem prodora iglastog 

ventila u prigušnici. Jedna od primjena je u plinskoj 

kromatografi ji gdje se protok može regulirati unutar 

vrlo fi nih granica. 

meter manifold – mjerni manifold. Cjevovodi i ventili 

koji spajaju (povezuju) protočno mjerilo s prigušnicom 

(orifi ce meter) i mjernu cijev (meter tube, meter 

run). Sinonim: ga(u)ge line. 

meter prover – kalibracijsko mjerilo. Pribor za ispitivanje 

i kalibraciju (umjeravanje) protočnih mjerila. Rabi 

se za izračunavanje faktora ispitivanog mjerila (meter 

factor). 

meter proving – kalibracija (umjeravanje) mjerila. Postupak 

ispitivanja i kalibracije (umjeravanja) protočnih 

mjerila. Obično se primjenjuje za volumenska i 

turbinska mjerila (positive-displacement meters, turbine 

meters) budući da se na njima mogu direktno 

očitavati volumeni protoka. Usporedbom volumena 

fl uida registriranih mjerilima računa se faktor mjerila 

(v. meter factor). 

meter run – mjerna cijev, v. meter tube. 

meter run point – mjerno mjesto. Položaj mjerila na polju 

u sabirnom plinskom sustavu. 

meter slippage – proklizavanje protočnog mjerila. Volumen 

tekućine pri stanovitom protoku koji protočno 

mjerilo nije registriralo. 

meter tube – mjerna cijev. Ravni dio cijevi ispred i iza 

protočnog mjerila s prigušnicom. Sinonim: meter 

run. 

methane – metan. (1) Ugljikovodik, prvi i najjednostavniji 

član homolognog reda alkana (parafi nskih 

ugljikovodika). Plin bez boje, mirisa i okusa, neotrovan, 

lakši od zraka, zapaljiv. Metan je plinovit 

pri atmosferskom tlaku, ali se može kondenzirati u 

tekućinu hlađenjem na 0 °C i komprimiranjem na 

140 bar. Nalazi se u velikim količinama u prirodnom 

plinu (glavna komponenta prirodnog plina), u 

nekim izvorima gotovo čist, a u drugim pomiješan 

uglavnom s etanom, propanom i butanom, katkada 

s primjesama dušika, helija, ugljik-dioksida i sumporovodika. 

Osim što nastaje u prirodnom plinu, 

nastaje i biološkim djelovanjem mikroorganizama 

(na primjer, u močvarama, mulju otpadnih voda) i 

anorganskim djelovanjem visoke temperature i termičkim 

razlaganjem (na primjer, pri suhoj destilaciji 

ugljena). Metan se također nalazi u vulkanskim plinovima, 

parama sofi ona i nekim rudnicima (osobito 

ugljenim). Rabi se kao gorivo za proizvodnju toplinske 

energije (posjeduje visoku toplinsku vrijednost) 

i cijenjena je sirovina za dobivanje etilena, acetilena 

i sintetskog plina. Sinonim: methane gas, methyl hydride; 

v. alkanes. (2) Plinska smjesa koja se pretežito 

sastoji od metana, ali obično može sadržavati 

određenu koločinu etana, dušika, ugljik-dioksida ili 

helija. 

methane gas – metan, v. methane. 

methane hydrate– hidrat metana. Led s molekulama 

metana uklopljenim u njegovoj kristalnoj rešetki. Sliči 

na mokri snijeg; v. gas hydrates. 

methane number – metanski broj. Numerička vrijednost 

koja karakterizira detonacijske karakteristike 

gorivog plina. Izražava volumenski postotak metana 

u smjesi metana i vodika koji (u ispitnom motoru 

pri standardnim uvjetima) ima jednaku tendenciju 

detoniranja kao ispitivani gorivi plin. Usporediv je s 

oktanskim brojem (octane number) benzina. 

methane series of hydrocarbons – ugljikovodici parafi 

nskog (metanskog) reda, alkani, v. alkanes. 

methane waste gas – (1) metan organskog otpada. 

Metan koji nastaje anaerobnim mikrobiološkim razlaganjem 

otpada bogatog ugljikom; (2) deponijski 

plin, v. landfi ll gas. 

methanoic acid – mravlja kiselina, v. formic acid. 

methanol – metanol, metilalkohol, metilni (drvni) alkohol. 

Laki, hlapljivi, zapaljivi i otrovni tekući alkohol 

bez boje i mirisa. Miješa se s vodom i rabi za sprječavanje 

nastanka hidrata u mokrom plinu u visokotlačnim 

plinovodima. Sinonimi: methyl alcohol, wood 

alcohol. 

metharmosis – metarmoza, metaharmoza. Promjene 

koje se zbivaju u sedimentu nakon njegova pokapanja 

ili prekrivanja (burial) i nakon uzdizanja (uplift) 

ili konsolidacije (consolidation), ali prije negho što 

je započelo trošenje (raspadanje, weathering) – u 

tom smislu termin je ekvivalentan terminima kasna 

dijageneza (v. late diagenesis) ili epigeneza (v. epigenesis). 

Termin je prvobitno bio predložen u manje 

ograničenom smislu za označavanje svih promjena 

koje sediment može pretrpjeti, uključujući dijagenezu 

u pravom smislu i metamorfozu. Sinonim: metaharmosis. 

methyl alcohol – metilni (drvni) alkohol, metilalkohol, 

metanol, v. methanol. 

methylbenzene – metilbenzen, toluen, v. toluene.

methyl ethylene 510 

micellar-polymer fl ood (fl ooding) 

methyl ethylene – metiletilen, propilen, propen, v. propylene. 

methyl hydride – metan, v. methane. 

metric ton – metrička tona. Izvansustavna mjerna jedinica 

mase (čija je primjena dopuštena) koja se često 

upotrebljava kao mjera količine nafte u proizvodnji i 

preradi u Europi i na Srednjem istoku (umjesto barela 

koji je u uporabi u SAD). Jednaka je masi od 1.000 kg 

(ili 0,9842 duge tone ili 1,023 kratke tone ili 2.204,6 

libri). Metrička tona sadrži od 6,5 do 8,5 barela sirove 

nafte (ovisno o njenoj gustoći), a kao dobra aproksimacija 

se može uzeti 7,5 barela. Sinonimi: millier, 

tonne, tonneau; v. long ton, short ton. 

MEOR – v. microbial enhanced oil recovery. 

mica – (1) grupa tinjaca (liskuna). Grupa minerala. Sastoji 

se od kompleksnih fi losilikata ili slojevitih silikata 

(v. phyllosilicate) koji su sastavljeni od kalijskih 

aluminijskih silikata i kristaliziraju u prividno ortorompskim 

(rompskim) ili heksagonalnim formama 

(na primjer, u obliku pločastih šesterostranih prizmi), 

ali stvarno su monoklinske. Karakterizirani su niskom 

tvrdoćom i savršenom bazalnom kalavošću, lako se 

cijepaju na vrlo tanke, tvrde, često elastične listiće 

ili pločice s jarkim površinskim sedefastim sjajem, 

a prema boji variraju od bezbojnih, srebrnobijelih, 

blijedosmeđih ili žutih do zelenih ili crnih. Tinjci su 

važni stjenotvorni minerali eruptivnih (magmatskih) 

i metamorfnih stijena i obično se sreću u obliku listića 

ili ljuskica. Također se nalaze u pješčenjacima. 

U tehnologiji isplaka tinjci se rabe za sprječavanje 

gubljenja cirkulacije. Sinonimi: isinglass, glimmer. (2) 

tinjac, liskun. Mineral iz grupe tinjaca (mica group), na 

primjer, muskovit (muscovite, white mica), biotit (biotite, 

black mica), lepidolit (lepidolite), fl ogopit (phlogopite), 

cinvaldit (zinnwaldite), roscelit (roscoelite), 

paragonit (paragonite), sericit (sericite). 

micaceous – tinjčev, tinjčast, liskunski. (1) Koji se sastoji 

od tinjca (liskuna) ili ga sadrži ili se na njega odnosi, 

na primjer, tinjčev sediment (micaceous sediment). (2) 

Koji nalikuje na tinjac (liskun), na primjer, tinjčasti mineral 

(micaceous mineral), sa svojstvom lakog kalanja 

u tanke listiće, ili tinjčasti sjaj (micaceous luster). 

micaceous arkose – tinjčeva arkoza (arkozni pješčenjak). 

Pješčenjak (sandstone) koji sadrži 25% do 90% fragmenata 

(odlomaka) glinenaca (feldšpata, feldspars) 

i feldšpatskih kristalnih stijena (feldspathic crystalline 

rocks), 10% do 50% fragmenata tinjaca (micas) i tinjčevih 

metamorfnih stijena (micaceous metamorphic 

rocks) i 0% do 65% kvarca, čerta i metamorfnog kvarcita 

(metakvarcita, metaquartzite). 

micaceous quartzite – tinjčev kvarcit. Pješčenjak (sandstone) 

koji sadrži 70% do 95% fragmenata (odlomaka) 

kvarca, čerta i metamorfnog kvarcita (metakvarcita, 

metaquartzite), 5% do 15% fragmenata tinjaca 

(micas) i tinjčevih metamorfnih stijena (micaceous 

metamorphic rocks) i 0% do 15% fragmenata glinenaca 

(feldšpata, feldspars) i feldšpatskih kristalnih 

stijena (feldspathic crystalline rocks). 

micaceous sandstone – tinjčev pješčenjak. Pješčenjak 

koji sadrži vidljive proslojke ili ljuskice tinjca (mica 

layers, mica fl akes), obično muskovita (muscovite). 

micaceous shale – tinjčev šejl. Šejl sive ili smeđasto-sive 

boje, obično dobro laminiran, koji sadržava po plohama 

laminacije (lamination planes) veliku količinu 

ljuskica muskovita i fi noraspršeni sericit u svom gli- 

novitom matriksu. Obično asocira sa subgrauvakom 

i predstavlja detritsku sedimentaciju (detrital deposition) 

pri umjereno nestabilnim uvjetima. 

mica schist – tinjčev škriljavac, mikašist. Škriljavac čije 

su glavne komponente tinjac i kvarc i čija je škriljavost 

(schistosity) određena uglavnom paralelnim rasporedom 

ljuskica tinjca (mica fl akes). 

micellar fl ood (fl ooding) – micelarno-polimerno zavodnjavanje 

(istiskivanje nafte), v. micellar-polymer 

fl ood. 

micellar fl uid – micelarni fl uid. Vodena otopina (mješavina) 

površinski aktivnih tvari (surfaktanata), pomoćnih 

površinski aktivnih tvari (kosurfaktanata), soli i 

ugljikovodika, koja se rabi u tehnologiji metoda povećanja 

iscrpka nafte (EOR-metoda). Naziv micelaran 

je izveden od riječi micela, koja označava submikroskopski 

agregat molekula površinski aktivnih tvari i 

pridruženog fl uida; v. micellar-polymer fl ood, micellar 

solution, micelle. 

micellar-polymer displacement – micelarno-polimerno 

istiskivanje nafte (zavodnjavanje), v. micellar-polymer 

fl ood. 

micellar-polymer fl ood (fl ooding) – micelarno-polimerno 

(micelarno, mikroemulzijsko) istiskivanje 

nafte (zavodnjavanje). Proces (metoda) povećanja 

iscrpka nafte (EOR-proces/metoda) iz skupine tzv. 

kemijskih EOR-metoda, u kojem se za istiskivanje 

nafte primjenjuje injektiranje micelarne otopine ili 

mikroemulzije (smjesa površinski aktivne tvari, alkohola, 

vode i nafte – v. micellar fl uid, micellar solution). 

Proces se općenito izvodi nakon zavodnjavanja (kao 

tercijarni proces). Micelarna otopina ima vrlo nisku 

međufaznu napetost sa slojnom naftom i relativno 

nisku sa slojnom vodom tako da, osim što mobilizira 

naftu koja je ostala blokirana u porama ležišne stijene, 

istiskuje i vodenu fazu iz ležišta. Prema tome, 

mehanizam istiskivanja nafte se bazira na smanjenju 

međufazne napetosti s naftom. Micelarna otopina se 

injektira obročno – volumen obroka tipično varira od 

3 do 30% pornog volumena (PV) ležišta. 

Tehnologija procesa micelarno-polimernog zavodnjavanja 

se sastoji od nekoliko faza: (a) injektiranje 

obroka vode niskog saliniteta radi predispiranja ležišta 

(predispiranje je uobičajeno ako je salinitet slojne 

vode previsok kako bi se izbjegao direktan kontakt 

micelarne otopine sa slojnom vodom i regulirali salinitet 

i tvrdoća vode u ležištu); (b) injektiranje obroka 

micelarne otopine (radi redukcije površinske napetosti 

- volumen obroka ovisi o koncentraciji površinski 

aktivne tvari u otopini i obično varira od 15 do 

60% pornog volumena ležišta za otopine s niskom 

koncentracijom, a 5 do 10% pornog volumena za 

visoku koncentraciju); (c) injektiranje vodene otopine 

polimera (radi regulacije pokretljivosti fl uida, 

potiskivanja obroka micelarne otopine i sprečavanja 

prodora istiskivajuće vode u micelarnu otopinu u 

završnoj fazi procesa); (d) injektiranje puferske slatke 

vode (radi sprečavanja zagađenja otopina kemikalija 

završnom istiskivajućom vodom); (5) injektiranje potiskivajuće 

(istiskivajuće) vode do kraja procesa. 

Prednosti micelarno-polimernog zavodnjavanja su 

primjenljivost procesa na široki raspon naftnih ležišta, 

postizanje visokih koefi cijenata površinskog 

obuhvata ležišta i istiskivanja nafte, obično nevažan 

utjecaj gravitacijske segregacije fl uida i velika

micellar slug 511 

microbial enhanced oil recovery (MEOR) 

sličnost površinske opreme za pogonsku primjenu 

s opremom za konvencionalno zavodnjavanje 

(potrebno je dodati samo opremu za miješanje i 

fi ltriranje otopina kemikalija). Nedostaci su visoka 

sofi sticiranost procesa i veliki troškovi za kemikalije 

(potrebne su velike količine vrlo skupih kemikalija). 

Procesi micelarno-polimernog zavodnjavanja se 

mogu u pogonskoj primjeni međusobno razlikovati 

u nizu detalja i varijacija zbog različitih koncentracija 

pojedinih sastojaka micelarne otopine, ali se razlikuju 

dva bazična procesa – s visokom i niskom koncentracijom 

površinski aktivne tvari. Za specifi čno ležište 

receptura otopina se određuje laboratorijskim pokusima. 

Varijacije micelarno-polimernog zavodnjavanja 

imaju različite nazive zbog spomenutih razlika u 

kemijskom sastavu, pa se u literaturi može naći mnogo 

termina koji imaju smisao sinonima: detergent 

fl ood, emulsion fl ood, micellar fl ood, micellar-polymer 

displacement, micellar-solution fl ood, micellar-surfactant 

fl ood, microemulsion fl ood, petroleum-sulfonate 

fl ood, soluble-oil fl ood, sulfonate fl ood, surfactant fl ood, 

surfactant-polymer fl ood, water-miscible fl ood. 

micellar slug – obrok injektiranja micelarne otopine (mikroemulzije). 

Specifi cirani (dimenzionirani) volumen 

injektiranja micelarne otopine (mikroemulzija, micellar 

solution, microemulsion) u procesu micelarnopolimernog 

zavodnjavanja (kemijska metoda povećanja 

iscrpka nafte/EOR-metoda, micellar-polymer 

fl ood) izražen kao dio ili postotak pornog volumena 

ležišta. Volumen obroka tipično varira od 3 do 30% 

pornog volumena, ali ovisi o koncepciji micelarnopolimernog 

zavodnjavanja – ako se injektira micelarna 

otopina s niskom koncentracijom površinski aktivne 

tvari, tada volumen obroka injektiranja varira 

od 15 do 60% pornog volumena, i obratno, ako je 

koncentracija visoka, volumen obroka je manji – od 

5 do 10% pornog volumena. Sinonim: slug of micellar 

solution, surfactant slug; v. micellar solution. 

micellar solution – micelarna otopina, mikroemulzija. 

Fino dispergirana, homogena i termodinamički 

stabilna smjesa nafte, vode i određenih kemikalija 

koja je miscibilna sa slojnim fl uidima (naftom i vodom). 

Od vodo-naftnih emulzija micelarne otopine 

se razlikuju po mikroskopskoj veličini čestica svoje 

diskontinualne faze i po tome što su termodinamički 

stabilne. Sastav micelarnih otopina koje se rabe u 

kemijskim procesima povećanja iscrpka nafte (EORprocesi) 

općenito mora biti tako formuliran da otopina 

bude otporna na utjecaj slojne vode i da između 

injektiranog obroka otopine i istiskivane slojne nafte 

bude povoljan koefi cijent pokretljivosti (za tu svrhu 

micelarnoj otopini se često dodaje polimer kako bi 

se povećala njena prividna viskoznost). Micelarne 

otopine koje se rabe u EOR-procesima su mikroemulzije 

s vodenom vanjskom (kontinualnom) fazom 

(v. water-external microemulsion) i naftnom vanjskom 

fazom (v. oil-external microemulsion). Njihov tipičan 

komponentni sastav jest: ugljikovodik (obično slojna 

nafta iz ležišta) od 0 do 80% vol., voda od 10 do 95% 

vol., površinski aktivna tvar (surfaktant) od 1 do 15% 

vol., pomoćna površinski aktivna tvar (kosurfaktant 

– obično alkohol, dodaje se za stabilnost otopine) od 

0 do 10% vol., i elektrolit (anorganske soli topljive u 

vodi, na primjer, natrij-klorid, amonij-sulfat – za regulaciju 

viskoznosti otopine i međufazne napetosti) od 

1 do 10% vol. Sastav micelarne otopine se određuje 

za specifi čna ležišta. Budući da se micelarne otopine 

(mikroemulzije) za EOR-proces mogu formulirati 

tako da imaju vrlo nisku međufaznu napetost (0,001 

N/m), one su vrlo atraktivan fl uid za istiskivanje nafte. 

Različiti tipovi micelarnih otopina se sinonimno 

još nazivaju mikroemulzijom (microemulsion), fi nom 

emulzijom (fi ne emulsion), mikroemulzijskom otopinom 

(microemulsion solution), topljivom naftom (soluble 

oil) i nabubrenim micelama (swollen micelles). 

micellar-solution fl ood (fl ooding) – micelarno-polimerno 

(micelarno) istiskivanje nafte (zavodnjavanje), 

v. micellar-polymer fl ood 

micelle – micela. Submikroskopski agregat organskih i 

anorganskih molekula u koloidnoj otopini, agregat 

molekula koloidne veličine, formiran površinski aktivnom 

tvari (surfactant). Kada se površinski aktivna 

tvar miješa s otapalom u niskoj koncentraciji, njezine 

otopljene molekule su raspršene kao monomeri. S 

povećanjem koncentracije surfaktanta njegove se 

molekule nastoje spajati i, s postizanjem specifi čne 

vrijednosti koncentracije, tzv. kritične koncentracije, 

njegove molekule će se spojiti u agregate koji se nazivaju 

micele. Ako je otapalo voda, tada je ona kontinualna 

faza, odnosno, ako je otapalo ugljikovodik 

– tada je on kontinualna faza. Kada se sustavu »površinski 

aktivna tvar-voda« doda nafta, micele će je 

otopiti (solubilizirati) privlačenjem u svoje središte, 

pa se takve micele često nazivaju nabubrene micele 

(v. swollen micelles), a otopine mikroemulzijama (microemulsions), 

v. micellar solution. 

micrite – mikrit. (1) Opisni termin za označavanje poluprozirnog 

kristalnog matriksa (semiopaque crystalline 

matrix) vapnenaca koji se sastoji od kemijski precipitiranog 

(istaloženog) karbonatnog (kalcitnog) mulja 

(carbonate mud) čiji kristali imaju promjer manji od 4 

mikrometra. Termin se danas obično rabi u opisnom 

smislu bez genetske implikacije. Drugi specijalisti 

su kasnije proširili primjenu termina uključivši tu 

nekonsolidirani (necementirani) materijal koji može 

biti ili kemijskog ili mehaničkog podrijetla (a moguće 

i biološkog, biokemijskog ili fi zičko-kemijskog). 

Po teksturi, mikrit je fi niji od sparita (v. sparite). (2) 

Vapnenac (limestone) koji sadrži manje od 1% alokema 

(alokemijskih sastojaka) i sastoji se pretežito od 

mikritnog matriksa (micrite matrix), na primjer, litografski 

vapnenac (lithographic limestone); v. micritic 

limestone. 

micrite limestone – mikritni vapnenac, v. micritic limestone. 

micritic limestone – mikritni vapnenac (vapnenjak). Vapnenac 

koji se sastoji od 90% i više mikrita ili manje 

od 10% alokema (alokemijskih sastojaka). Sinonimi: 

matrix limestone, micrite limestone. 

micritization – mikritizacija. Smanjivanje veličine sedimentnih 

karbonatnih čestica (sedimentary carbonate 

particles), vjerojatno djelovanjem algi koje buše. Sinonim: 

grain diminution. 

microaphanitic – mikroafanitski, v. cryptocrystalline. 

microballons – mikrokuglice. Šuplje plastične kuglice 

napunjene plinom (najčešće dušikom) koje plutaju 

na površini sirove nafte (ili naftnog produkta) u skladišnim 

rezervoarima (storage tanks) kako bi se spriječio 

ili smanjio njen gubitak zbog isparavanja. 

microbial enhanced oil recovery (MEOR) – pove

microbial EOR 512 

ćanje iscrpka nafte mikroorganizmima, istiskivanje 

nafte otopinom mikroorganizama (mikrobiološkom 

otopinom). Metoda povećanja iscrpka nafte (EORmetoda) 

i stimulacije proizvodnje nafte uporabom 

mikroorganizama (microorganisms) i njihovih metaboličkih 

produkata u ležištu – plinova (vodika, ugljikdioksida, 

metana), kiselina, površinski aktivnih tvari 

i polimera. Mehanizam istiskivanja nafte se bazira 

na djelovanju metaboličkih produkata injektiranih 

mikroorganizama: (a) nastale kiseline poboljšavaju 

poroznost i permeabilnost; (b) nastali plinovi, ugljikdioksid, 

metan i vodik, podižu ležišni tlak i uzrokuju 

bubrenje nafte, smanjenje njene viskoznosti i sniženje 

pH vode; (c) otapala (ponajprije primarni alkoholi 

– metanol, etanol, propanol, izobutanol, n-butanol 

te formaldehid i aceton) smanjuju viskoznost nafte; 

(d) biosurfaktanti snižavaju međufaznu napetost i 

emulgiraju naftu; (e) biopolimeri reguliraju pokretljivost 

ležišnih fl uida. Djelovanje mikroorganizama 

u ležištu može imati i nepovoljne efekte, kao što su 

zagađivanje vode u procesu i naftnog ležišta sumporovodikom. 

Pogonska tehnologija se sastoji u 

kondicioniranju ležišta predispiranjem, injektiranju 

otopine mikroorganizama (mikrobiološka otopina) 

i hranjive smjese (industrijske molase) u ležište i, u 

završnoj fazi, injektiranju potisne vode. Metoda je u 

praksi primjenjivana krajnje ograničeno. Sinonimi: 

microbial EOR, microbial fl ood, microbial oil recovery 

enhancement. 

microbial EOR – povećanje iscrpka nafte mikroorganizmima, 

v. microbial enhanced oil recovery. 

microbial fl ood (fl ooding) – povećanje iscrpka nafte 

mikroorganizmima, v. microbial enhanced oil recovery. 

microbial oil recovery enhancement (MORE) – povećanje 

iscrpka nafte mikroorganizmima, v. microbial 

enhanced oil recovery. 

microbreccia – mikrobreča. (1) Slabo sortirani pješčenjak 

(poorly sorted sandstone) koji sadrži relativno 

velike i oštro uglaste čestice veličine čestica pijeska 

uložene u vrlo fi ni siltni ili glinoviti matriks (silty matrix, 

clay matrix), na primjer, grauvaka (v. graywacke). 

Sadrži nešto manje tinjca od siltita (prahovnjaka, 

siltstone). (2) Breča unutar fragmenata (koja čini fragmente) 

grublje (krupnije) breče. (3) Dobro stvrdnuta, 

masivna stijena koja je zdrobljena kataklastičnim 

tečenjem (cataclastic fl ow) do veličine vrlo fi nih zrna 

(obično u rasjedima otkidanja, detachment fault). 

microchemical test – mikrokemijsko ispitivanje. Kemijsko 

ispitivanje koje se izvodi na vrlo sitnim zrnima ili 

izbrušenim površinama pod mikroskopom. Ispitivanje 

je često kompleksno – usporedo s određivanjem 

tvarnog sastava vrše se opažanja forme, boje i optičkih 

svojstava. 

microclastic rock – mikroklastična stijena. Klastična stijena 

(clastic rock) građena od vrlo sitnih fragmenata 

(komponenata); v. cryptoclastic rock. 

microcline – mikroklin. Mineral iz grupe alkalijskih glinenaca 

(feldšpata, alkali feldspar group), po kemijskom 

sastavu kalijski alumosilikat. Boje je svijetle, 

bijele do sive, ciglasto crvene ili zelene. Mikroklin je 

potpuno uređena triklinska modifi kacija kalijskog 

glinenca (feldšpata, potassium feldspar), dimorfan je 

s ortoklasom (orthoclase), stabilan pri niskim temperaturama 

i obično sadrži natrij u malim količinama. 

microfossil 

Rasprostranjeni je stjenotvorni mineral (rock-forming 

mineral) granitskih stijena i pegmatita. 

microconglomerate – mikrokonglomerat. Slabo sortirani 

pješčenjak (poorly sorted sandstone) koji sadržava 

relativno velike zaobljene (okrugle) čestice veličine 

čestica pijeska uložene u vrlo fi ni siltni ili glinoviti 

matriks (silty matrix, clay matrix). 

microcoquina – mikrokokina. (1) Detritski (klastični) 

vapnenac (detrital limestone) koji se potpuno ili 

uglavnom sastoji od slabo cementiranih fragmenata 

ljuštura (shell detritus) veličine čestica pijeska (promjera 

2 mm) ili manje; v. coquina, mesocoquina. (2) 

Varijetet krede (chalk). 

microcoquinoid – mikrokokinoidni vapnenac, v. microcoquinoid 

limestone. 

microcoquinoid limestone – mikrokokinoidni vapnenac. 

Ljušturasti vapnenac (kokinoid – v. coquinoid 

limestone) koji se sastoji od malih ljuštura (shells). 

Sinonim: microcoquinoid. 

microcrystalline – mikrokristalan, mikrokristaličan. 

Termin za označavanje teksture stijene (rock texture) 

koja se sastoji od kristala koji su toliko mali da se 

mogu vidjeti samo pod mikroskopom, i također za 

označavanje stijena s takvom teksturom. Za karbonatne 

sedimentne stijene razni autori daju različite 

raspone veličine mikrokristala – manji od 0,01 mm ili 

od 0,01mm do 0,2 mm ili od 0,001 mm do 0,01 mm 

ili od 0,004 mm do 0,062 mm. Sinonim: micromeritic. 

microelectric log (MEL) – električna mikrokarotaža. Tip 

električne karotaže (elektrokarotaže, electric log) u 

kojoj se mjeri električna otpornost (specifi čni električni 

otpor, electrical resistivity) formacija (stijena) i 

njihovih fl uida u zoni uz kanal bušotine. Primjenjuje 

se u bušotinama sa slatkovodnom bušaćom isplakom 

(freshwater-base drilling mud), a podaci se rabe 

za lociranje propusnih slojeva i defi niranje njihovih 

granica. 

microelement – mikroelement, element u tragovima, v. 

trace element, 2. 

microemulsion – mikroemulzija, micelarna otopina, v. 


microemulsion fl ood (fl ooding) – mikroemulzijsko 

(micelarno-polimerno) istiskivanje nafte (zavodnjavanje), 

v. micellar-polymer fl ood. 

microemulsion solution – mikroemulzija, micelarna 

otopina, v. micellar solution. 

microfabric – mikrosklop, mikrograđa. Sklop (građa) stijene 

(fabric of rock) koji je vidljiv pod mikroskopom. 

microfacies – mikrofacijes. Karakteristične osobitosti, 

sastav ili oblik sedimentne stijene (sedimentary rock) 

koji su vidljivi i mogu se identifi cirati samo pod mikroskopom. 

microfelsitic – kriptokristalan, v. cryptocrystalline. 

microforaminifera – mikroforaminifere. (1) Unutarnje 

hitinske kućice (chitinou inners tests) nekih foraminifera 

(gotovo uvijek spiralnih foraminifera) koje se 

često sreću u palinološkim preparatima marinskih 

sedimenata i općenito su znatno manje veličine od 

»normalnih« cijelih foraminifera, ali pokazuju prepoznatljive 

karakteristike »normalnih« vrsta. (2) Foraminifere 

koje su znatno manje veličine od onih koje se 

općenito opažaju i izučavaju. 

microfossil – mikrofosil. Očuvani ostaci mikroskopskih 

biljnih i životinjskih organizama ili dijelovi većih organizama 

koji se zbog svoje male veličine mogu i

microfractures, micro-fractures 513 

microlog (ML) 

moraju izučavati i identifi cirati samo mikroskopom. 

Najčešći mikrofosili su foraminifere (krednjaci, foraminifers), 

radiolarije (zrakaši, radiolarians), dijatomeje 

(dijatomejske alge, diatoms), kokolitopore (coccolithopores), 

ostrakodi (ostracodes), spore (spores) i 

pelud (pollen). Mikrofosili su vrlo korisni u istraživanju 

ugljikovodika jer se mogu neoštećeni izvaditi iz 

krhotina probušenih stijena i rabiti za određivanje 

starosti stijena i njihove sredine sedimentacije; v. 

macrofosil, nannofossil. 

microfractures, micro-fractures – mikropukotine. Pukotine 

koje nisu lako vidljive golim okom, nego u 

tankim izbruscima stijene. Obično napajaju makropukotine. 

microgeology – mikrogeologija. (1) Izučavanje geološke 

i geokemijske uloge mikroorganizama. (2) Izučavanje 

mikroskopskih osobitosti stijena. 

micrograined – mikrozrnast. (1) Termin za označavanje 

teksture karbonatne sedimentne stijene (carbonate 

sedimentary rock) čije klastične čestice (clastic particles) 

imaju promjer (ovisno o klasifi kacijama) u dijapazonu 

od 0,001 mm do 0,01 mm ili od 0,001 mm do 

0, 004 mm, dok neki petrografi predlažu raspon od 

0,004 mm do 0, 062 mm. (2) Termin kojim se označava 

tekstura karbonatne sedimentne stijene čije čestice 

većinom imaju promjer od 0,01 mm do 0,06 mm, 

slabo su sortirane i izmiješane s vapnenim muljem s 

česticama veličine gline (clay-sized calcareous mud). 

Terminom se također označava sedimentna stijena 

(sedimentary rock) s takvom teksturom; v. microgranular. 

microgranular – (1) mikrogranularan. U sedimentologiji 

– termin koji označava teksturu karbonatne 

sedimentne stijene (carbonate sedimentary rock) 

čije čestice imaju većinom promjer od 10 do 60 mikrometara, 

dobro su sortirane i bez matriksa s fi nijim 

česticama veličine gline. Terminom se također 

označava sedimentna stijena (sedimentary rock) s 

takvom teksturom; v. micrograined. (2) mikrogranularan, 

fi nogranularan. Termin koji označava teksturu 

mikrokristalne (microcrystalline), ksenomorfne (xenomorphic) 


rocks) i također stijenu s takvom teksturom. Sinonim: 

fi ne-granular. 

microgranulitic – mikrogranulitski. (1) Zastarjeli i za 

uporabu nepreporučljivi sinonim termina microgranular 

(mikrogranularan) i intergranular (intergranularan). 

(2) Termin za označavanje teksture eruptivne 

(magmatske) stijene (igneous rock) koja se može razlikovati 

(razlučiti) jedino pod mikroskopom, i također 

za označavanje stijene s takvom teksturom. 

microgroove cast – otisak mikrožlijeba (strije), v. striation 

cast. 

microinverse – mikroinverzna sonda (karotažna sonda), 

v. microlog, microsonde. 

microlaterolog (MLL) – (1) bočna mikrokarotaža, 

mikrolaterolog. Trgovački naziv za otporsku mikrokarotažu 

(microresistivity log) tipa bočne karotaže 

(laterolog) koja se izvodi sondom (mikrosondom) s 

koncentričnim minijaturnim rasporedom fokusirajuće 

elektrode (bucking electrode) i dviju upravljačkih 

elektroda (monitor electrode) na njenoj gumenoj 

papuči (rubber pad), pritisnutoj uz stijenku bušotine 

(borehole wall). Smanjeni razmak elektroda 

omogućuje fokusiranje struje (usmjereno tečenje 

snopa struje direktno u formaciju). Predviđena je za 

plitko mjerenje (mjerenje u malom volumenu stijene) 


otpora, electrical resistivity) neposredno uz stijenku 

kanala bušotine, tj. mjerenje otpornosti isprane zone 

formacije (fl ushed zone). Primjenjuje se u bušotinama 

ispunjenim isplakom niskog saliniteta i s tankom 

isplačnom korom (mud cake) – velika debljina 

isplačne obloge, kao i nepravilna geometrija kanala 

bušotine nepovoljno utječu na mjerenja – i uspješna 

je karotažna metoda za formacije s niskom poroznošću, 

a najbolje odgovara formacijama s visokim 

omjerom (odnosom) električnih otpornosti isprane 

zone i isplačne kore (gdje mikrolog ne daje pouzdane 

rezultate). Podaci bočne mikrokarotaže se rabe za 

raščlanjivanje tankih formacija, lociranje poroznih i 

propusnih zona, procjenu zasićenja rezidualnim, odnosno 

pokretljivim ugljikovodicima (u kombinaciji 

s otporskom karotažom velikog radijusa ispitivanja 

i karotažom poroznosti) i mjerenje promjera kanala 

bušotine. Sinonim: microlaterolog survey; v. microlog. 

(2) dijagram bočne mikrokarotaže, mikrolaterolog, v. 

microlaterolog, 1. (3) instrument za bočnu mikrokarotažu, 

mikrolaterolog, v. microlaterolog, 1. 

microlaterolog survey – bočna mikrokarotaža, mikrolaterolog, 

v. microlaterolog. 

microlithofacies – mikrolitofacijes. Litološke osobitosti 

mikrofacijesa (v. microfacies). 

microlithology – mikrolitologija. Izučavanje stijena 

pod mikroskopom ili njihove karakteristike koje se 

mogu vidjeti pod mikroskopom. 

microlog (ML) – (1) mikrokarotaža, mikrolog. Trgovački 

naziv za tip otporske mikrokarotaže (microresistivity 

log) koja se izvodi sondom (mikrosondom) s trima 

okruglim elektrodama (button electrode) raspoređenim 

u liniji s međusobnim razmakom 2,5 cm (1 inč) na 

papuči sonde (pad), pritisnute uz stijenku bušotine 

(borehole wall) – donja elektroda je strujna. Potencijal 

gornje elektrode u odnosu na referentnu elektrodu 

na površini (reference electrode), odnosno razlika 

potencijala između njih, odgovara zapisu mikronormalne 

sonde (sonde s većim radijusom ispitivanja, 5 

cm ili 2 inča – v. micronormal), a razlika potencijala 

između dviju gornjih elektroda odgovara zapisu mikroinverzne 

sonde (sonde s plićim zahvatom, 3,8 cm 

ili 1½ inča – v. microinverse) pa se, prema tome, snimaju 

dvije krivulje električne otpornosti (specifi čnog 

električnog otpora, electrical resistivity) – mikronormalna 

krivulja (micronormal curve – v. normal log) i 

vrlo kratka lateralna krivulja (lateral curve – v. lateral 

log). Odziv mikrokarotaže je pod dominantnim utjecajem 

isplačne obloge (kore, mud cake). Budući da je 

otpornost isplačne obloge obično znatno manja od 

otpornosti formacije (stijena), tada će mikroinverzna 

sonda dati manje očitanje od mikronormalne sonde 

kada postoji isplačna kora. Razlika tih očitanja, koja 

se naziva separacija (v. separation), ukazuje na propusnu 

formaciju. Mikrokarotaža je korisna karotažna 

metoda za raščlanjivanje tankih formacija, detekciju 

poroznih i propusnih formacija, procjenu efektivne 

debljine produktivne zone sloja, debljine isplačne 

kore i električne otpornosti isprane zone formacije 

(fl ushed zone) i registrira promjene promjera kanala 

bušotine. Primjena mikrologa za kvantitativnu procjenu 

poroznosti je zastarjela, ali su ta mjerenja s

micromineral 514 

microspar 

pratećim krivuljama dijametriranja bušotine (kavernogramima) 

ipak valjana za precizno lociranje poroznih 

ležišnih stijena; v. microlaterolog. (2) dijagram 

mikrokarotaže, mikrolog, v. microlog, 1. (3) instrument 

za mikrokarotažu, mikrolog, v. microlog, 1. 

micromineral – mikromineral. Svaka kristalna tvar frakcije 

gline u sedimentima i tlima, uključujući okside 

željeza i aluminija, alofan, fi nozrnaste karbonate itd., 

uz fi losilikate ili slojevite silikate (na koje se obično 

odnosi termin minerali gline – clay minerals). 

micronormal – mikronormalna sonda (karotažna sonda), 

v. microlog, microsonde. 

micropaleontology – mikropaleontologija. Grana paleontologije 

koja se bavi izučavanjem mikrofosila, tj. 

fosila čija je veličina tako mala da se mogu opažati 

jedino pod mikroskopom. 

micropellet – mikropelet. Pelet ili fi na do vrlo fi na sedimentna 

čestica (sedimentary particle) nalik na pelet 

čiji je promjer možda manji od 0,01 mm. Pridjevni 

oblik: micropelletoid (mikropeletoidni). 

microphyric – mikrofi rni, mikroporfi rni. Termin za označavanje 


(porphyritic igneous rocks) s fenokristalima (uklopcima, 

phenocrysts) mikroskopske veličine – njihova 

najdulja dimenzija je manja od 0,2 mm. Terminom se 

također označava stijena s takvom teksturom. Sinonim: 

microporphyritic. 

microplankton – mikroplankton. Plankton čija je veličina 

između 60 mikrometara i 1 mm, na primjer 

većina fi toplanktona. Mikroplankton je veći od ultraplanktona 

(v. ultraplankton) i nanoplanltona (v. 

nannoplankton), a manji od makroplanktona (v. macroplankton) 

i megaplanktona (v. megaloplankton). 

Sinonim: net plankton. 

micropore – mikropora. (1) Prema klasifi kaciji pora 

po veličini – izometrična, izometrično-izduljena, cilindrična 

ili pločasta pora čiji su srednji promjer ili 

debljina manji od 0,5 mikrometra (ili 1 / 16 mm prema 

drugoj defi niciji), za razliku od mezopore (v. mesopore) 

ili megapore (v. megapore). Mikropore su karakterizirane 

visokim sadržajem nereducibilne vode 

(nereducibilnim zasićenjem vodom). (2) Pora čija je 

mala veličina dovoljna za držanje vode unatoč sili 

teže i time za sprječavanje strujanja vode. 

microporosity – mikroporoznost. Dio pornog volumena 

stijene s porama čiji je srednji promjer manji od 

0,5 mikrometara, za razliku od makroporoznosti (v. 

macroporosity). Mikroporoznost je vidljiva samo pri 

velikom povećanju i općenito nije efektivna. 

microporphyritic – mikroporfi rni, mikrofi rni, v. microphyric. 

microquartz – mikrokvarc. Neklastični bezvodni kristalni 

silicij-dioksid koji se nalazi u sedimentima i ima 

promjer čestica obično manji od 20 mikrometara. 

microresistivity log – (1) otporska mikrokarotaža. Mjerenje 


otpora, electrical resistivity) isprane zone formacije 

(fl ushed zone) neposredno oko kanala bušotine (wellbore) 

koje se izvodi sondom s gumenom kontaktnom 

papučom (rubber pad), pritisnutom uz stijenku 

bušotine, na kojoj se nalaze elektrode. Mjerenja 

zahtijeva direktni električni kontakt sonde s formacijom, 

a zbog male dubine ispitivanja isplačna obloga 

(kora, mud cake) može imati znatan utjecaj pa su 

obično nužne korekcije (kao i za promjer kanala bu- 

šotine). Sinonim: microresistivity survey; v. microlaterolog, 

microlog. (2) dijagram otporske mikrokarotaže. 

Generički naziv za bilo koju krivulju otporske karotaže 

(resistivity log) dobivenu mjerenjima elektrodama 

čiji je međusobni razmak nekoliko inča i koje su u neposrednom 

kontaktu sa stijenkom kanala bušotine. 

Primjeri takvih krivulja su dijagrami bočne mikrokarotaže 

(mikrolaterologa, microlaterolog) i mikrokarotaže 

(mikrologa, microlog) koji se primjenjuju za 

određivanje poroznosti potencijalnih ležišnih stijena 

ispranih isplačnim fi ltratom. 

microresistivity survey – otporska mikrokarotaž, v. microresistivity 

log. 

microsaurs (Microsauria) – mikrosauri. Red izumrlih 

reptila (gmazova) lepospondila (lepospondylous 

amphibians). Karakterizirani su malom veličinom i 

gušterolikim ili zmijolikim oblikom trupa. Starija literatura 

je (pogrešno) uključivala rane i primitivne 

kotilosaure (cotylosaurian reptiles) u skupinu mikrosaura. 

Stratigrafska rasprostranjenost: donji mississippi-donji 

perm. 

microscopic displacement effi ciency – koefi cijent 

mikroskopskog istiskivanja nafte. Omjer volumena 

ugljikovodika istisnutih iz pojedinačnih pora (ili malih 

skupina pora) i volumena ugljikovodika u istim 

porama prije procesa istiskivanja. Pokazatelj je efi kasnosti 

istiskivanja na bazi individualnih pora u dijelu 

ležišne stijene koji je pod utjecajem istiskivajućeg 

fl uida. Kako ovisi o rezidualnom zasićenju naftom 

u tom dijelu, za tipičan proces zavodnjavanja taj 

koefi cijent je jednak razlici između početnog i rezidualnog 

zasićenja naftom, podijeljenoj s veličinom 

početnog zasićenja. Na efi kasnost mikroskopskog 

istiskivanja nafte, tj. istiskivanja iz individualnih pora, 

utječe više fi zikalno-kemijskih interakcija slojne nafte 

i istiskivajućeg fl uida – smanjenje viskoznosti nafte i 

međufazne napetosti, ekspanzija nafte (parametri 

miscibilnosti), te također održavanje povoljnog koefi 

cijenta pokretljivosti između istiskivanog (slojne 

nafte) i istiskivajućeg fl uida; v. macroscopic displacement 

effi ciency. 

microscopic sweep effi ciency – koefi cijent mikroskopskog 

obuhvata ležišta. Mjera zamjene nafte istiskivajućim 

(injektiranim) fl uidom u porama ležišne stijene; 

v. microscopic displacement effi ciency. 

microsonde – mikrosonda, karotažna mikrosonda. U karotaži 

– sonda za mjerenje električne otpornosti (specifi 

čnog električnog otpora, electrical resistivity) u zoni 

formacije neposredno u okolišu bušotine (wellbore). 

Razmak elektroda na papučama mikrosondi (koje su 

elastično pritisnute uz stijenku bušotine kako bi bile 

u neposrednom kontaktu s formacijom zbog plitkog 

zahvata mjerenjem) svega je 2,5 cm (1 inč), pa je dubina 

ispitivanja (istraživanja) formacije mala – ispituje 

se volumen stijene od svega nekoliko kubičnih centimetara, 

tako da se izmjerena električna otpornost 

formacije odnosi uglavnom na njenu ispranu zonu 

(fl ushed zone). Mikrosondama se također može utvrditi 

postojanje isplačne obloge (kore, mud cake) na 

stijenci kanala bušotina koje upućuje na postojanje 

porozne i propusne formacije ili zone formacije. 

microspar – mikrošpat, mikrospat, mikrokalcit. Kalcitni 

matriks (calcite matrix) u vapnencima građen obično 

od saharoidnih kristala jednolične veličine (promjera 

od 5 do preko 20 mikrometara). Razvija se prekri

microsparite 515 

middle rolling-cutter teeth row 

stalizacijom (recrystallization) ili neomorfozom (neomorphism) 

karbonatnog mulja (mikrita, micrite); v. 

microsparite. 

microsparite – mikrosparit. (1) Vapnenac (limestone) čiji 

je karbonatni muljeviti matriks (carbonate-mud matrix) 

prekristaliziran u mikrošpat (mikrokalcit); v. microspar. 

(2) Sparitni kristal (sparry crystal) kalcita čiji 

promjer varira od 5 do 20 mikrometara; v. microspar. 

microspherically focused log (MSFL) – (1) mikrokarotaža 

sa sferičnim fokusiranjem (usmjeravanjem) struje. 

Karotaža s vrlo malom dubinom ispitivanja koja se 

primjenjuje za mjerenje električne otpornosti (specifi 

čnog električnog otpora) isprane zone formacije (fl - 

ushed zone). Namjena karotaže je identična primjeni 

bočne karotaže (mikrolaterologa – v. microlaterolog), 

ali karotažna sonda ima papuče posebno dizajniranog 

oblika i raspored elektroda, čime se eliminiraju 

nedostaci mikrolaterologa. Utjecaj debljine isplačne 

obloge (kore) na mjerenja je minimalan. Podaci mjerenja 

se rabe za lociranje poroznih i propusnih zona, 

detekciju tankih formacija, procjenu profi la prodora 

isplačnog fi ltrata u formaciju, identifi kaciju pokretljivih 

ugljikovodika i utvrđivanje promjera kanala 

bušotine. (2) dijagram mikrokarotaže sa sferičnim fokusiranjem 

(usmjeravanjem) struje. 

microtectonics – mikrotektonika. Sinonim termina 

strukturna petrologija (v. structural petrology). 

micstone – mikston. Vrlo fi nozrnasta sedimentna stijena 

koja sadrži više od 65% (volumenskih) materijala s 

česticama promjera manjeg od 5 mikrometara i pretežito 

se sastoji od karbonatnih minerala; karbonatni 

muljnjak (madston, carbonate mudstone). Termin je 

složenica od dijelova naziva mic(rite) i (mud)stone. 

mid boiling point – srednje vrelište (temperatura ključanja). 

U procesu destilacije ugljikovodika – temperatura 

pri kojoj se destilira 50% volumena ulazne 

sirovine, a frakcija pokazuje simetričnu destilacijsku 

krivulju; v. boiling point. 

midcontinent (mid-continent) crude – srednjokontinentska 

sirova nafta, sirova nafta tipa »mid-continent«. 

Sirova nafta proizvedena u SAD na području između 

Stjenjaka i rijeke Mississippi (u saveznim državama 

Kansas, Oklahoma i sjevernom dijelu Teksasa). 

mid distillate – srednji destilat, međufrakcija. Destilat 

s vrelištem između 150 °C i 350 °C (400 °C) pri normalnom 

atmosferskom tlaku (kerozin i plinska ulja). 

Sinonim: intermediate fraction. 

middle – srednji. (1) U geokronologiji – koji se odnosi 

na srednji vremenski odsječak između kasnog (v. 

late) i ranog (v. early) odsječka. Kao pridjev termin 

se primjenjuje s nazivima geokronoloških jedinica 

(geologic-time unit) – era (era), period (period), 

epoha (epoch) – za označavanje njihove relativne 

vremenske pripadnosti i odgovara terminu srednji 

(middle) koji se odnosi na nazive (primjenjuje s nazivima) 

ekvivalentnih kronostratigrafskih jedinica 

(time-stratigraphic unit), na primjer, stijene srednjojurskog 

batolita (Middle Jurassic batholith) bile su 

intrudirane u srednjojursko vrijeme (Middle Jurassic 

time). Termin middle se u engleskom jeziku (terminologiji) 

piše velikim početnim slovom kada odgovara 

formalnoj geokronološkoj podjeli (na primjer, Middle 

Devonian), a malim početnim slovom u slučaju neformalne 

geokronološke podjele (na primjer, middle 

Miocene). U neformalnom značenju termin se može 

rabiti za određivanje era, epoha i perioda koji nemaju 

detaljnije formalne podjele. Sinonim: medial. (2) U 

stratigrafi ji – koji se odnosi na stijene ili slojeve (naslage) 

koji zauzimaju srednji položaj između gornjeg 

(v. upper) i donjeg (v. lower). Kao pridjev termin se 

primjenjuje s nazivima kronostratigrafskih jedinica 

(time-stratigraphic unit) – sistem (system), serija (series), 

kat (stage) – za pokazivanje njihova položaja 

u geološkom stupu (presjeku) i odgovara terminu 

srednji (middle) kada se odnosi na nazive (primjenjuje 

s nazivima) ekvivalentnih geokronoloških jedinica 

(geologic-time unit), na primjer, stijene srednjojurske 

serije (Middle Jurassic Series) bile su formirane tijekom 

srednjojurske epohe (Middle Jurassic Epoch). 

Termin middle se u engleskom jeziku (terminologiji) 

piše velikim početnim slovom kada odgovara formalnoj 

kronostratigrafskoj podjeli (na primjer, Middle 

Devonian), a malim početnim slovom u slučaju 

neformalne kronostratigrafske podjele (na primjer, 

middle Miocene). U neformalnom značenju termin se 

može rabiti za određivanje sistema i serija koji nemaju 

detaljnije formalne podjele. 

Middle Cambrian – srednji kambrij. Geološka epoha 

kambrija (v. Cambrian) između gornjeg (Upper Cambrian) 

i donjeg kambrija (Lower Cambrian) koja je započela 


Middle Carboniferous – srednji karbon, v. Carboniferous. 

Middle Cretaceous – srednja kreda. Geološka epoha 

krede (v. Cretaceous) između gornje (Upper Cretaceous) 

i donje krede (Lower Cretaceous) koja je započela 


Middle Devonian – srednji devon. Geološka epoha devona 

(v. Devonian) između gornjeg (Upper Devonian) 

i donjeg devona (Lower Devonian) koja je započela 


middle diagenesis – srednja dijageneza, v. anadiagenesis. 

Middle Eocene – srednji eocen, v. Eocene. 

Middle Jurassic – srednja (smeđa) jura, doger, v. Dogger, 

Jurassic. 

Middle Miocene – srednji miocen, v. Miocene. 

Middle Mississippian – srednji misisipij, v. Mississippian. 

Middle Ordovician – srednji ordovicij. Geološka epoha 

ordovicija (v. Ordovician) između gornjeg (Upper Ordovician) 

i donjeg ordovicija (Lower Ordovician) koja 

je započela prije otprilike 460 milijuna godina. 

Middle Pennsylvanian – srednji pensilvanij, v. Pennsylvanian. 

Middle Permian – srednji perm. Geološka epoha perma 

(v. Permian) između gornjeg (Upper Permian) i 

donjeg perma (Lower Permian) koja je započela prije 

otprilike 260 milijuna godina. 

middle-phase microemulsion – mikroemulzija iz područja 

srednje faze. Faza mikroemulzije s visokom 

koncentracijom i nafte i vode koja, kada se opaža 

u ispitnoj cijevi, zauzima sredinu s naftnom fazom 

iznad i vodenom fazom ispod nje. Čini stabilnu, fi no 

dispergiranu smjesu nafte, vode i kemikalija s visokom 

koncentracijom i nafte i vode. Sinonim: midphase 

microemulsion; v. lower-phase microemulsion, 

upper-phase microemulsion, micellar solution. 

middle rolling-cutter teeth row – središnji niz (vijenac) 

zubaca žrvnja, v. rolling-cutter teeth row.

middle row of teeth 516 

mill 

middle row of teeth – središnji niz (vijenac) zubaca žrvnja, 

v. rolling-cutter teeth row. 

middle teeth row – središnji niz (vijenac) zubaca žrvnja, 


middle sample – uzorak iz sredine rezervoara. Uzorak 

sirove nafte uzet na srednjoj dubini (ili blizu nje) 

skladišnog rezervoara (storage tank); v. bottom sample, 

upper sample. 

Middle Silurian – srednji silur, v. Silurian. 

Middle Triassic – srednji trijas. Geološka epoha trijasa 

(v. Triassic) između gornjeg (Upper Triassic) i donjeg 

trijasa (Lower Triassic) koja je započela prije otprilike 


mid-oceanic ridge – srednjooceanski hrbat. Kontinuirani, 

seizmični, središnji planinski lanac (mountain 

range) koji se proteže kroz Sjeverni i Južni Atlantik 

(Atlantski ocean), Indijski ocean i južni dio Pacifi ka 

(Tihog oceana). Predstavlja široko rasjednuto (rasjedima 

izlomljeno) uzdignuće sa središnjom riftovom 

dolinom (rift valley) i obično ekstremno raščlanjeni 

reljef (topografi ju). Visina srednjooceanskog hrpta 

iznad nivoa dna iznosi 1 do 3 km, širina oko 1.500 

km i ukupna duljina (protezanje) preko 84.000 km. 

U skladu s hipotezom razmicanja oceanskog dna 

(hypothesis of sea-fl oor spreading), srednjooceanski 

hrbat je izvor materijala za novo formiranje Zemljine 

kore. Sinonimi: mid-ocean ridge, mid-ocean rise, oceanic 

ridge; v. rift valley, sea-fl oor spreading. 

mid-ocean ridge – srednjooceanski hrbat, v. mid-oceanic 

ridge. 

mid-ocean rift – srednjooceanski rift, v. rift valley, 2. 

mid-ocean rise – srednjooceanski hrbat, v. mid-oceanic 

ridge. 

midphase microemulsion – v. middle-phase microemulsion. 

Midwayan – midvej, midway. Stratigrafski kat paleocena 

(Paleocene) u Sjevernoj Americi (primorje Meksičkog 

zaljeva, Gulf Coast) – iznad navaroa (Navarroan) 

krede, a ispod sabina (Sabinian). Obuhvaća vremenski 


migma – migma. Mobilna ili potencijalno mobilna 

smjesa čvrstog stijenskog materijala i magme, pri 

čemu magma može prodirati u čvrsti materijala ili ga 

pretaliti. 

migmatite – migmatit. Složena (mješovita) stijena s 

kristalnom teksturom koja se sastoji od materijala 

eruptivnih (magmatskih) stijena ili stijena nalik na 

njih i/ili od metamorfnih materijala (produkata metamorfoze), 

pri čemu se obje komponente obično 

razlikuju golim okom (megaskopski). Formiranje migmatita 

(migmatizacija ili migmatitizacija, migmatization, 

migmatitization) može biti rezultat procesa 

anatekse (anatexis), lateralne sekrecije (lateral secretion), 

metasomatizma (metasomatism) ili injektiranja 

(injection). 

migrating dip – migrirajući nagib. U seizmici – dubina, 

zabilježena na seizmogranu refl ektiranih (odbijenih) 

valova (refl ection seismogram), koja je kartirana po 

njenom stvarnom položaju u prostoru. Sinonim: off - 

setting dip, swinging dip. 

migrating dune – lutajuća dina (sipina), v. wandering 

dune. 

migration – migracija. (1) U geologiji – prirodno vertikalno 

i horizontalno gibanje (strujanje) tekućih i 

plinovitih ugljikovodika (nafte i plina) u podzemlju 

kroz propusne formacije (slojeve) od izvora njihova 

generiranja ili matičnih stijena (source rocks) u zamke 

(ležišne stijene u zamkama, trap), često na znatnim 

udaljenostima, ili u formacijama. Razlikuju se: (a) primarna 

migracija (strujanje ugljikovodika iz matičnih 

stijena, primary migration); (b) sekundarna migracija 

(strujanje ugljikovodika kroz propusne slojeve od 

matičnih stijena do ležišnih stijena u zamkama, secondary 

migration) i, (c) tercijarna migracija (strujanje 

ugljikovodika iz jedne zamke u drugu ili gubljenje 

ugljikovodika iz zamke, tertiary migration). Put kojim 

nafta i plin struje u migraciji se naziva »putanjom 

migracije« (migration pathway). (2) U geomorfologiji 

– premještanje formi reljefa s jednog mjesta na 

drugo djelovanjem prirodnih sila (procesa), osobito 

kretanje dine (sipine, movement of dune), kao posljedice 

kontinuiranog prenošenja pijeska s njene strane 

u privjetrini (windward side) na stranu u zavjetrini 

(leeward side). (3) U seizmičkoj prospekciji – proces 

kojim se dubine na seizmogramu refl ektiranih (odbijenih) 

valova (refl ection seismogram) kartiraju po 

njihovu stvarnom položaju u prostoru. Metoda koja 

se rabi za poboljšanje seizmičkih zapisa pomicanjem 

registriranih nagnutih horizonata refl eksije na njihov 

stvarni položaj u podzemlju (čime se korigira izobličenje 

na seizmičkom zapisu uzrokovano nagnutim 

refl ektorom). Zahtijeva poznavanje distribucije brzine 

(velocity distribution) duž putanje zrake; v. migrating 

dip. (4) U hidrologiji – sporo kretanje sustava 

meandara (system of meanders) niz tok rijeke koje je 

praćeno povećanjem zakrivljenosti i proširenjem meandarskog 

pojasa. (5) U ekologiji – opći termin kojim 

se označava seoba bilja i životinja s jednog mjesta na 

drugo tijekom dugih vremenskih odsječaka. 

migration of hydrocarbons – migracija ugljikovodika. 

U geologiji – prirodno gibanje (strujanje) ugljikovodika 

(nafte, plina) kroz propusne formacije iz matičnih 

stijena (source rocks) u ležišne stijene (reservoir 

rocks). Može biti primarna (v. primary migration of 

hydrocarbons) i sekundarna (v. secondary migration 

of hydrocarbons). Većina naftnih i plinskih ležišta su 

zamke (v. trap) migrirajućih ugljikovodika. 

mile – milja. (1) v. nautical mile. (2) v. statute mile. 

miliolids (Miliolidae) – miliolide. Porodica foraminifera 

(krednjaka, foraminiferans). Karakterizirane su kućicom 

(test) koja obično ima porculansku i neporoznu 

stijenku (porcelaneous imperforate wall) i dvije klijetke 

(chamber) na jedan zavoj (whorl) koje su različito 

raspoređene u odnosu na longitudinalnu os. 

miliolite – miliolit. Finozrnasti vapnenac eolskog podrijetla 

(limestone of eolian origin) koji se sastoji uglavnom 

od kućica (tests) foraminifera iz roda Miliola i 

drugih foraminifera. 

mill – glodač, glodalo, alatka za glodanje. U procesu bušenja 

– specijalna alatka s grubim, oštrim i vrlo tvrdim 

režućim elementima (dijamantskim ili od volframovog 

karbida)) koja se primjenjuje za glodanje zaglavljenih 

cijevi ili alatki u kanalu bušotine. Izrađuje 

se u različitim oblicima i postavlja ili na kraju bušaće 

kolone (kolone bušaćih alatki, drillstring) ili u bušaćoj 

koloni poput proširivača ili se spušta s kolonom cijevi 

za instrumentaciju (fi shing string). Glodači se također 

mogu primjenjivati za ravnanje vrha zaglavljene 

cijevi kako bi se mogla uhvatiti drugom alatkom za 

instrumentaciju, proširivanje zgnječene zaštitne ko

milled-tooth bit 517 

mineral identifi cation plot 

lone (casing) i cijevi s kamencem, uklanjanje sekcije 

zaštitne kolone za bušenje bočnog kanala ili skretanje 

kanala bušotine i uklanjanje cementnih čepova. 

Sinonim: milling tool. 

milled-tooth bit – žrvanjsko dlijeto s glodanim zupcima, 

v. rock drilling bit. 

milled-tooth rock bit – žrvanjsko dlijeto s glodanim 

zupcima, v. rock drilling bit. 

milled-tooth roller bit – žrvanjsko dlijeto s glodanim 


milled-tooth type bit – žrvanjsko dlijeto s glodanim 


millepores (Milleporina) – milepori. Red hidrozoa 

(obrubnjaka, hydrozoans). Karakterizirani su vapnenačkim 

skeletom (calcareous skeleton) i spolnim individuima 

koji slobodno plivaju. Sinonim: stinging 

corals. 

millier – metrička tona, v. metric ton. 

milling – glodanje. U procesu bušenja – primjena glodača 

(specijalne alatke za glodanje, mill, milling tool) 

u kanalu bušotine za usitnjavanje metalnih krhotina, 

uklanjanje dijela zaštitne kolone (casing) kada se 

buši bočni kanal iz postojeće bušotine ili proširuju 

uska mjesta u kanalu bušotine. Glodač se spušta u 

bušotinu s kolonom cijevi za instrumentaciju (fi shing 

string), bušaćom kolonom (drillstring) ili kolonom 

uzlaznih cijevi (tubing string). 

milling shoe – rotacijska peta za glodanje, v. rotary 

shoe. 

milling tool – alatka za glodanje, glodač, glodalo, v. 

mill. 

million British thermal units (MMBtu) – milijun Btu. 

Mjera toplinskog ekvivalenta za prirodni plin i mjera 

rezervi prirodnog plina (za razliku od kubičnih metara 

ili stopa). 

million cubic feet (MMCF, MMcf) – milijun kubičnih 

stopa. Uobičajena izvansustavna standardna jedinica 

za mjerenje velikih količina (volumena) prirodnog 

plina. 

million cubic feet of gas equivalent (MMcfe) – milijun 

kubičnih stopa ekvivalentnog plina. Omjer 6.000 

kubičnih stopa (oko 170 kubičnih metara) prirodnog 

plina i 1 barela sirove nafte, kondenzata ili kapljevine 


million cubic feet of gas per day (MMcfgd) – milijun 

kubičnih stopa plina na dan, v. million cubic feet. 

million cubic feet of natural gas equivalent (MMcfe) 

– milijun kubičnih stopa ekvivalentnog prirodnog plina, 

v. million cubic feet of gas equivalent. 

million cubic feet per day (MMcfd, MMcf/D, MMcf/d) 

– milijun kubičnih stopa na dan, v. million cubic feet. 

million standard cubic feet (MMSCF, MMscf) – milijun 

standardnih kubičnih stopa. Uobičajena izvansustavna 

mjerna jedinica volumena (količine) plina 

pri standardnom tlaku i temperaturi na području 

mjerenja. 

million standard cubic feet per day (MMSCF/D, 

MMscf/D, MMscf/d) – milijun standardnih kubičnih 

stopa na dan, v. million standard cubic feet. 

minal – krajnji član, v. end member, 1. 

Mindel – (1) mindel. Stratigrafski kat pleistocena (Pleistocene) 

– iznad ginca (Günz), a ispod risa (Riss). (2) 

Mindel. Drugi klasični stadij glacijala (ledenog doba, 

glacial stage) pleistocenske epohe (Pleistocene epoch) 

na području Alpa koji slijedi nakon stadija inter- 

glacijala (međuledenog doba) Günz-Mindel (Günz- 

Mindel interglacial stage). 

Mindel-Riss, Mindel-Riss Interglacial – Mindel-Riss. 

Drugi klasični stadij interglacijala (međuledenog 

doba, interglacial stage) pleistocenske epohe (Pleistocene 

epoch) na području Alpa koji slijedi nakon 

stadija glacijala (ledenog doba) Mindel (Mindel glacial 

stage), a prethodi stadiju glacijala Riss (Riss glacial 

stage). 

mined rock cavern – iskopana stijenska kaverna, v. rock 

cavern. 

mineral – mineral. Anorganski element ili spoj koji je 

nastao pod prirodnim uvjetima, ima uređenu unutarnju 

strukturu i specifi čnu kristalnu formu, višemanje 

defi niran kemijski sastav (izražen kemijskom 

formulom) i fi zikalna svojstva. Mogu se sresti kao 

pojedinačni kristali ili raspršeni u nekom drugom 

mineralu ili stijeni. Prema kemijskom sastavu, minerali 

se dijele u skupine – silikati (silicates), na primjer, 

glinenci (feldšpati, feldspars), pirokseni (pyroxenes), 

amfi boli (amphiboles), tinjci (liskuni, micas), kloriti 

(chlorites) i dr.; oksidi (oxides), na primjer, kvarc (quartz), 

magnetit (magnetite), hematit (hematite), limonit 

(limonite) i dr.; hidroksidi (hydroxides), na primjer, bemit 

(boehmite), hidrargilit (hydrargillite) i dr.; karbonati 

(carbonates), na primjer, kalcit (calcite), dolomit 

(dolomite) itd. Minerali su osnovni sastojci stijena 

koje izgrađuju Zemljinu litosferu. 

mineral aggregate – agregat minerala, mineralni agregat. 

Agregat ili skup više kristalnih zrna (od jedne 

ili nekoliko vrsta minerala) koji sadrži više od jedne 

kristalne rešetke (crystal lattice). Ako je veza između 

zrna slaba, tada agregat minerala čini sediment (talog), 

a ako je ta veza čvrsta – stijenu. 

mineral assemblage – (1) skup minerala. Minerali (skup 

minerala) koji sastavljaju stijenu, osobito eruptivnu 

(magmatsku, igneous rock) ili metamorfnu stijenu 

(metamorphic rock). Termin uključuje različite tipove 

i relativnu obilnost (kvantitativne odnose) minerala, 

ali ne uzima u obzir teksturu (texture) i sklop (građu, 

fabric) stijene. (2) asocijacija minerala, v. mineral association. 

mineral association – asocijacija minerala, mineralna 

asocijacija. Grupa minerala koji se nalaze u jednoj 

stijeni, osobito u sedimentnoj stijeni (sedimentary 

rock). Sinonim: mineral assemblage. 

mineral disintegration – zrnasto raspadanje (eksfolijacija) 

stijena, v. granular disintegration. 

mineral facies – mineralni facijes. (1) Stijene bilo kojeg 

podrijetla čije su se sastavne komponente formirale 

u određenom intervalu veličina tlaka i temperature 

karakteriziranim stabilnošću specifi čnih indeks-minerala 

(indeks minerals). (2) Približni sinonim termina 

metamorphic facies (metamorfni facijes). 

mineral identifi cation cross plot – dijagram identifi kacije 

minerala, v. mineral identifi cation plot. 

mineral identifi cation plot – dijagram identifi kacije 

minerala. Dijagram poroznosti (cross plot of porosities) 

stijena prema karotaži gustoće (density log), neutronskoj 

karotaži (neutron log) i akustičkoj (zvučnoj) 

karotaži (sonic log). Vapnenci će imati jednaka mjerenja 

poroznosti, vlažni pješčenjaci će imati nisku 

poroznost po neutronskoj karotaži (neutron porosity) 

i visoku poroznost po karotaži gustoće (density porosity), 

dolomit i šejl će uzrokovati visoku poroznost

mineralization 518 

minimum air fl ux density 

po neutronskoj karotaži, a nisku po karotaži gustoće 

dok se akustička karotaža rabi za diferencijaciju šejla 

od dolomita. Drugi oblik termina: mineral identifi cation 

cross plot. 

mineralization – mineralizacija. (1) U geologiji – proces 

ili procesi kojima se određeni mineral ili minerali nakupljaju 

u stijeni i tako formiraju komercijalno ili potencijalno 

komercijalno rudno ležište (ore deposit). 

Mineralizacija je opći termin koji obuhvaća različite 

tipove, na primjer, ispunjavanje pukotina (fi ssure fi - 

lling), impregnaciju (impregnation), supstituciju (replacement). 

(2) U paleontologiji – proces fosilizacije 

u kojem su organske komponente organizama zamijenjene 

anorganskim (»mineralnim«) materijalom 

(anorganskom tvari). 

mineralize – mineralizirati. Pretvarati u mineralnu tvar 

(mineral substance); impregnirati mineralnim materijalom. 

Termin se primjenjuje na procese nastanka 

ruda (ore formation) i procese fosilizacije (fossilization). 

mineral luster – sjaj minerala. Odraz (refl eksija) svjetlosti 

od površine minerala koji se obično opisuje po njegovoj 

osobitosti i intenzitetu. Tako, na primjer, termini 

metalni sjaj (metallic luster) ili smolasti sjaj (resinous luster) 

označavaju karakterističnu osobitost sjaja, a termini 

blistavi sjaj (bright luster) ili mutni sjaj (dull luster) 

označavaju intenzitet sjaja. Sjaj minerala može također 

biti dijamantni (adamantine luster), zemljasti (earthy 

luster), staklasti (glassy luster), masni (greasy luster), 

sedefasti (pearly luster), svilenasti (silky luster) itd. 

mineralogic, mineralogical – mineraloški. Pridjev termina 

mineralogy (mineralogija). 

mineralogic maturity – mineraloška zrelost. Tip sedimentne 

zrelosti (sedimentary maturity) u kojoj se 

klastični sediment (clastic sediment) približava po 

mineralnom sastavu konačnom produktu (mineralogic 

end product) koji se može formirati djelovanjem 

prirodnih procesa. Mineralni konačni produkt za 

pijesak je čisti kvarc, pa se mineraloška zrelost pješčenjaka 

(mineralogic maturity of sandstones) obično 

izražava u obliku omjera (odnosa) kvarc/glinenac 

(feldšpat). Međutim, u slučaju pijesaka koji su se formirali 

od stijena siromašnih glinencem takav omjer 

nije prikladan i treba rabiti općenito primjenljiviji 

omjer (kvarc+čert)/(glinenac+fragmenti stijene); v. 

compositional maturity, textural maturity. 

mineralogy – mineralogija. (1) Znanost koja se bavi izučavanjem 

minerala – formiranja, rasprostranjenosti, 

svojstava, sastava i klasifi kacije (sistematike). Zastarjeli 

sinonimi: oryctognosy, oryctology. (2) U zastarjeloj 

primjeni termin je imao značenje opće geologije (general 

geology) područja. 

mineraloid – mineraloid. Obično anorganska tvar koja 

se sreće pod prirodnim uvjetima i ne smatra se mineralom 

zbog svog amorfnog stanja, usljed čega nema 

karakterističnu kristalnu formu, na primjer, opal. Sinonim: 

gel mineral. 

mineral oil – mineralno ulje. Termin slobodne upotrebe 

koji obuhvaća niz pojmova. U zavisnosti od konteksta, 

može značiti naftu, tekuće gorivo i naftne produkte 

i mineralno (vazelinsko) ulje. 

mineral oil-based drilling fl uid – bušaći fl uid na bazi 

mineralnog ulja, v. oil-base drilling mud. 

mineral oil-based drilling mud – bušaća isplaka na 

bazi mineralnog ulja, v. oil-base drilling mud. 

mineral oil-based mud – isplaka na bazi mineralnog 

ulja, v. oil-base drilling mud. 

mineral-oil drilling mud – bušaća isplaka na bazi mineralnog 

ulja, v. oil-base drilling mud. 

mineral-oil mud – isplaka na bazi mineralnog ulja, v. 

oil-base drilling mud. 

mineral pitch – asfalt. Zastarjeli sinonim termina asphalt 

(v.). 

mineral resin – mineralna smola. Smolasti, obično fosilizirani, 

mineralni ugljikovodični sedimenti, na primjer, 

bitumen i asfalt. 

mineral soap – bentonit, v. bentonite, 1. 

mineral spring – mineralni izvor. Izvor čija voda sadrži 

mineralne tvari u količini koja je dostatna za davanje 

vodi određenog okusa, različitog od okusa obične 

pitke vode (osobito ako izvorska voda ima neugodan 

okus ili posjeduje ljekovita svojstva). Tipovi mineralnih 

izvora se često nazivaju prema glavnoj karakterističnoj 

komponenti, na primjer, slani izvor (saline 

spring, salt spring) ili sumporni izvor (sulfur spring). 

mineral tar – zemna smola, malta, v. maltha. 

mineral time – geološko vrijeme po mineralima. Geološko 

vrijeme (v. geologic time) procijenjeno (određeno) 

na bazi radioaktivnih minerala. 

mineral water – mineralna voda. Voda koja sadrži prirodno 

ili umjetno unesene mineralne soli ili plinove 

(na primjer, ugljik-dioksid). 

mineral wax – zemni vosak, ozokerit, v. ozocerite. 

mineral zone – mineraloška zona. Neformalni termin 

(termin slobodne uporabe) za označavanje stratigrafske 

jedinice (stratigraphic unit) koja je klasifi cirana 

na bazi njenog sadržaja minerala (mineralnih 

komponenata), obično klastičnih minerala (detrital 

minerals) i u pravilu se naziva po karakterističnim 

mineralima. 

miniaturized completion – opremanje bušotine eksploatacijskom 

kolonom malog promjera. Tip završnog 

proizvodnog opremanja bušotine eksploatacijskom 

zaštitnom kolonom (casing), promjera manjeg 

od 114,3 mm (4,5 inča); v. well completion. 

minilog – mikrokarotaža. Trgovački naziv druge geofi - 

zičke kompanije za tip karotaže microlog (v.). 

minimum – minimum. U geofi zici – anomalija na danom 

području koja je karakterizirana vrijednostima 

parametara manjim od vrijednosti na susjednim 

područjima, na primjer, gravitacijski minimum (gravity 

minimum) ili geotermički minimum (geothermal 

minimum). 

minimum air fl ux density – minimalna gustoća toka 

injektiranog zraka. Gustoća toka injektiranog zraka 

koja je neophodna za postizanje temperature samopodržavanja 

izgaranja slojne nafte u procesu podzemnog 


iscrpka nafte/EOR-metoda). Svaki četvorni metar porozne 

sredine ležišta zasićene naftom mora tijekom 

jednog sata dobiti minimalnu količinu injektiranog 

zraka. Vrijednost gustoće toka zraka se povećava 

kada izgaranjem nafte nastaje veća količina koksa 

koji se istaloži na površini ležišne stijene i utroši kao 

gorivo u procesu izgaranja. Minimalna gustoća toka 

injektiranog zraka je jednaka umnošku brzine napredovanja 

fronte izgaranja i potrebnog volumena 

zraka (tj. volumena zraka koji se utroši za izgaranje 

u jednom kubičnom metru ležišne stijene); v. air fl ux, 

air-fl ux density, air requirement, in-situ combustion.

minimum allowable 519 

miscibility 

minimum allowable – minimalni dopušteni kapacitet 

proizvodnje. Najmanji proizvodni kapacitet bušotine 

prema kojem se može utvrditi dopuštena količina 

proizvodnje nafte i/ili plina za bušotinu od strane 

državnog regulativnog tijela (government regulatory 

agency); v. allowable. 

minimum economic fi eld – granično rentabilno polje, 

v. marginal fi eld. 

minimum gas enrichment – minimalno obogaćenje 

injektiranog plina. Minimalni sadržaj srednjih ugljikovodika 

(etana i viših) u injektiranom (istiskivajućem) 

plinu pri kojem se postiže miscibilno istiskivanje nafte 

za dani sastav slojne nafte, temperaturu ležišta i 

zadani tlak istiskivanja. Određuje se laboratorijskim 

ispitivanjem metodom istiskivanja nafte iz cijevi 

malog promjera (v. slim-tube apparatus) plinom, pri 

utvrđenom tlaku s različitom koncentracijom etana i 

viših komponenata. Minimalno obogaćenje plina za 

postizanje miscibilnosti je ona koncentracija srednjih 

ugljikovodika iznad koje je prirast iscrpka nafte vrlo 

nizak; v. enriched gas, enriched gas miscible fl ood. 

minimum internal-yield pressure – minimalni tlak 

loma (kidanja). Najmanji unutarnji tlak pri kojem će 

doći do loma (kidanja) cijevi. 

minimum irreducible saturation – minimalno nereducibilno 

zasićenje. Rezidualno zasićenje pornog prostora 

ležišta istiskivanim fl uidom u procesu istiskivanja 

pri uvjetima uzajamnog nemiješanja istiskivanog 

i istiskivajućeg fl uida, kada istiskivani fl uid postane 

diskontinuirana faza i prestane strujati. 

minimum miscibility pressure (MMP) – minimalni tlak 

miscibilnosti (mješljivosti). Minimalni tlak iznad kojeg 

dva fl uida postanu miscibilna (iznad kojeg se fl uidi 

potpuno uzajamno miješaju i između njih nema 

površine razdjela) pri danoj temperaturi ili mogu postati 

miscibilni dinamičkim procesom. Određuje se 

laboratorijskim ispitivanjem metodom istiskivanja 

nafte iz cijevi malog promjera (v. slim-tube apparatus) 

za različite tlakove istiskivanja nafte (injektiranja 

plina) ili uređajem za mjerenje minimalnog tlaka 

miscibilnosti na principu dizanja plinskog mjehurića 

(v. rising-bubble apparatus). Minimalan tlak miscibilnosti 

je onaj tlak istiskivanja iznad kojeg je prirast 

iscrpka nafte vrlo nizak. MMP se također može procijeniti 

prema korelacijama iz literature; v. miscibility. 

minimum polished rod load – minimalno opterećenje 

brušene šipke. Razlika između statičke težine kolone 

klipnih šipki naftne dubinske pumpe (static weight 

of sucker rod string) i maksimalne sile inercije pri 

hodu prema dolje (maximum downward inertial force) 

tijekom ciklusa pumpanja bušotine pumpnim 

uređajem s balansirom (njihalicom, beam pumping 

unit). Minimalno opterećenje se javlja blizu vrha gornjeg 

hoda s početkom donjeg hoda pumpe; v. peak 

polished rod load. 

minimum tender – minimalna količina nafte za otpremu. 

Specifi cirana minimalna količina nafte koja se 

zahtijeva prije njena prihvata u naftovod. 

minor element – (1) mikroelement, element u tragovima, 

v. trace element, 2. minorni element, oligoelement. 

Element koji obično čini između 1% i 5% stijene (termin 

nije kvantitativno defi niran). 

minor fold – sekundarna bora. Bora male veličine koja 

je povezana s glavnom borom (major fold) na danom 

području. 

minor intrusion – mala intruzija. Magmatska intruzija 

(igneous intrusion) relativno male veličine u usporedbi 

s plutonskom ili abisalnom intruzijom (v. plutonic 

intrusion). Uključuje intruzije tipa dajka (dyke), sila 

(sill), žile (vein) i malih lakolita (laccolith). 

minus-cement porosity – poroznost bez veziva. Poroznost 

koju bi sedimentni materijal imao kada ne bi 

sadržavao kemijsko vezivo (cement). 

minute pressure – minutni tlak. Manometarski tlak 

plinske bušotine koji se očitava svake minute nakon 

brzog zatvaranja bušotine radi mjerenja njena kapaciteta. 

Tlak na kraju prve minute služi za procjenu 

volumena plina i naziva se minutnim. 

Miocene – miocen, miocenska epoha. Epoha gornjeg 

tercijara (upper Tertiary) koja slijedi nakon oligocena 

(Oligocene), a prije pliocena (Pliocene) – donji dio 

neogena (Neogene). Obuhvaća, kako se procjenjuje 

i prema raznim izvorima, vremenski raspon od prije 

26 do 10 (ili 23,8 do 5,3 ili 24 do 5 ili 25,2 do 5,2) milijuna 

godina. Dijeli se na donji (Lower Miocene), srednji 

(Middle Miocene) i gornji miocen (Upper Miocene). 

Europski katovi miocena su akvitan (Aquitannian), 

burdigal (Burdigalian), vindobon (Vindobonian) i 

sarmat (Sarmatian), a u Sjevernoj Americi katovi su 

hemingford (Hemingfordian), barstov (Barstovian), 

klarendon (Clarendonian) i hemfi l (prijelazni miocensko-pliocenski 

kat – Hemphillian). Tijekom miocena 

su se razvile suvremene ptice i mnogi sisavci (uključujući 

konje, pse, medvjede i neke majmune). Pojavio 

se ramapitek (primat koji je možda predak čovjeka). 

Klima u miocenu je bila relativno topla (u usporedbi 

s ranijim oligocenom ili kasnijim pliocenom). U 

S. Americi su se formirali planinski lanci (na primjer, 

Sierra Nevada), u J. Americi su se uzdigle Ande, a u 

Europi su se razdvojili Sredozemno more i Indijski 

ocean. Termin miocen također označava seriju stijena 

(series of rocks) širom svijeta. Miocen se smatra 

periodom kada se tercijar označava kao era. 

Miocene epoch – Miocenska epoha, miocen, v. Miocene. 

miogeosyncline – miogeosinklinala, miomagmatska 

zona. Geosinklinala u kojoj sedimentacija nije praćena 

vulkanizmom; nevulkanski dio ortogeosinklinale 

(orthogeosyncline) smješten blizu kratona (craton). 

Sinonim: miomagmatic zone; v. eugeosyncline. 

miomagmatic zone – miomagmatska zona, miogeosinklinala, 

v. miogeosyncline. 

mirror plane of symmetry – zrcalna ravnina simetrije, 

v. plane of mirror symmetry. 

mirror stone – muskovit, v. muscovite. 

miscellaneous gas – distributivni gubici plina, neobračunati 

plin, v. unaccounted-for gas. 

miscellaneous sedimentary voids – mješovite sedimentacijske 

pore. Tip primarne poroznosti u koji 

spadaju: (a) pore proizašle iz nakupljanja detritskih 

fragmenata fosila; (b) pore proizašle iz slaganja (pakiranja) 

oolita; (c) kaverne nepravilne i promjenljive 

veličine nastale za vrijeme sedimentacije, i (d) pore 

stvorene djelovanjem živih organizama u vrijeme 

sedimentacije; v. porosity, primary porosity. 

miscibility – miscibilnost, mješljivost. Sklonost ili sposobnog 

potpunog uzajamnog miješanja (otapanja) 

dvaju ili više fl uida bez površine razdjela među njima, 

odnosno, s formiranjem jedne, homogene faze 

(smjese). Prema stupnju uzajamnog miješanja, mis

miscibility gap 520 

cibilnost može biti potpuna ili totalna (total miscibility), 

djelomična ili parcijalna (partial miscibility) ili nemiscibilnost 

(nemješljivost, immiscibility). U naftnim 

ležištima miscibilnost se odnosi na sposobnost uzajamnog 

miješanja slojne nafte i istiskivajućih fl uida 

– plinovitih i tekućih ugljikovodika, ugljik-dioksida 

i drugih plinova, pa se razlikuju miscibilnost jednostrukim 

ili prvim kontaktom ili direktna miscibilnost 

(kada se fl uidi mogu potpuno miješati u svim proporcijama 

– v. fi rst-contact miscibility) i miscibilnost 

višestrukim kontaktom ili dinamička miscibilnost 

(kada se fl uidi potpuno uzajamno miješaju jedino 

opetovanim obogaćivanjem jednog fl uida komponentama 

drugog fl uida – v. multiple-contact miscibility); 

v. minimum miscibility pressure. 

miscibility gap – prekid miscibilnoti (mješljivosti). Dijapazon 

sastava, srednjeg između sastava različitih 

faza, u kojem je asocijacija svih tih faza stabilnija u 

odnosu na jednu fazu. Katkada se (netočno) naziva 

prekidom nemiscibilnosti (immiscibility gap). 

miscibility pressure – tlak miscibilnosti (mješljivosti), v. 

minimum miscibility pressure, miscibility. 

miscible – miscibilan, mješljiv. Termin kojim se označava 

svojstvo (sposobnost) dvaju ili više fl uida (faza) da 

se uzajamno miješaju ili otapaju jedan u drugom bez 

površine razdjela među njima, tj. formirajući jednu 

fazu.; v. miscible fl uids, immiscible, immiscible fl uids, 

miscibility, miscible fl ood. 

miscible carbon-dioxide displacement – miscibilno 



miscible carbon-dioxide fl ood (fl ooding) – miscibilno 


miscible fl ood 

miscible displacement – miscibilno istiskivanje nafte, v. 


miscible displacement by carbon dioxide – miscibilno 



miscible displacement by gas-water injection – miscibilno 

istiskivanje nafte izmjeničnim injektiranjem 

vode i plina, v. water-alternating-gas fl ood. 

miscible drive – miscibilno istiskivanje nafte, v. miscible 

fl ood. 

miscible enhanced oil recovery – povećanje iscrpka 

nafte miscibilnim istiskivanjem, v. miscible fl ood. 

miscible fl ood (fl ooding) – miscibilno istiskivanje nafte. 

Metoda (proces) povećanja iscrpka nafte (EORmetoda/ 

proces) injektiranjem u ležište fl uida koji 

su miscibilni ili mogu postati miscibilni sa slojnom 

naftom (miscible fl uids). Miscibilni fl uidi su, na primjer, 

plinoviti i ukapljeni ugljikovodici (visokotlačni 

metan, propan, ukapljeni naftni plin – LPG, obogaćeni 

plin, ugljik-dioksid, dušik, plinoviti produkti 

izgaranja), micelarne i alkalne otopine i alkohol. 

Tehnologija procesa miscibilnog istiskivanja nafte je 

sofi sticirana i bazira se na mijenjanju jednog ili više 

svojstava slojne nafte u ležištu pod utjecajem injektiranih 

(istiskivajućih) fl uida, na primjer, međufazne 

napetosti do najniže moguće vrijednosti, odnosno 

do postizanja miscibilnosti, kada se u ležištu formira 

jedna, homogena faza bez površine razdjela i, prema 

tome, bez postojanja međufazne napetosti. Injektirani 

fl uidi koji mogu postići miscibilnost sa slojnom 

naftom u ležištu mogu biti direktno miscibilni (na 

miscible slug fl ood (fl ooding) 

primjer, ukapljeni naftni plin – v. fi rst-contact miscible 

fl uids) ili dinamički miscibilni (kao visokotlačni 

suhi prirodni plin, obogaćeni plin, ugljik-dioksid i dr. 

– v. multiple-contact miscible fl uids). U pogonskoj primjeni 

miscibilnog istiskivanja injektiranje istiskivajućeg 

fl uida je obročno i već se s malim volumenom 

obroka (nekoliko % pornog volumena ležišta) može 

postići miscibilnost – ovisno o tlaku, temperaturi i sastavu 

faza. Sinonimi: miscible displacement, miscible 

drive, miscible fl uid displacement, miscible oil displacement, 

miscible-type displacement, oil displacement by 

miscible phase; v. immiscible displacement, miscibility, 

fi rst-contact miscibility, multiple-contact miscibility, 

miscible slug fl ood. 

miscible fl ood by gaseous solvent – miscibilno istiskivanje 

nafte plinovitim otapalom, v. miscible fl ood. 

miscible fl uid displacement – miscibilno istiskivanje 

nafte, v. miscible fl ood. 

miscible fl uids – miscibilni (mješljivi) fl uidi. Fluidi koji 

imaju svojstvo (sposobnost) potpunog uzajamnog 

miješanja (koji su potpuno topljivi jedan u drugom), 

tako da među njima ne postoji površina razdjela i 

međufazna napetost je jednaka nuli. 

Fluidi koji su miscibilni sa slojnim naftama u procesima 

povećanja iscrpka nafte (EOR-procesi) jesu neki plinoviti 

i tekući ugljikovodici i drugi plinovi, te micelarne 

otopine i alkoholi; v. fi rst-contact miscible fl uids, 

multiple-contact miscible fl uids, immiscible fl uids. 

miscible gas displacement – miscibilno istiskivanje 

nafte plinom, v. miscible fl ood. 

miscible gas drive – miscibilno istiskivanje nafte plinom, 

v. miscible fl ood. 

miscible gasfl ood (gasfl ooding) – miscibilno istiskivanje 

nafte plinom, v. miscible fl ood. 

miscible hydrocarbon displacement – miscibilno istiskivanje 

nafte ugljikovodicima, v. hydrocarbon miscible 

fl ood. 

miscible injection fl uids – miscibilni fl uid za injektiranje 

(istiskivanje nafte), miscibilna otapala (solventi). Fluidi 

za istiskivanje nafte u procesima povećanja iscrpka 

nafte (EOR-procesima) koji su miscibilni (koji imaju 

sposobnost miješanja) sa slojnom naftom – bilo 

direktno (jednostrukim kontaktom), bilo dinamički 

(višestrukim kontaktom). Sinonim: miscible solvents; 

v. miscible fl uids, fi rst-contact miscible fl uids, multiplecontact 

miscible fl uids, immiscible fl uids. 

miscible oil displacement – miscibilno istiskivanje nafte, 


miscible slug displacement – istiskivanje nafte injektiranjem 

obroka miscibilnog fl uida, v. miscible slug 

fl ood. 

miscible slug fl ood (fl ooding) – istiskivanje nafte 

injektiranjem obroka miscibilnog fl uida, miscibilno 

istiskivanje nafte injektiranjem obroka fl uida. Tip procesa 

miscibilnog istiskivanja nafte iz ležišta (metoda 

povećanja iscrpka nafte/EOR-metoda) ugljikovodicima 

u kojem se u ležište najprije injektira obrok 

tekućih ugljikovodika (obično s propanom kao glavnim 

sastojkom) koji imaju sposobnost miješanja sa 

slojnom naftom, a nakon toga potiskivajući fl uid koji 

nije miscibilan s naftom, ali je miscibilan s prethodno 

injektiranim otapalom (prirodni plin ili plin i voda). 

Najveća teškoća u projektiranju tog tipa procesa 

istiskivanja je određivanje optimalnog volumena 

obroka injektiranja otapala – ako je premalen, neće

miscible slug process 521 

mixed-layer clay mineral 

se postići miscibilnost, ako je prevelik, projekt neće 

biti profi tabilan. Volumen obroka injektiranja može 

iznositi do 50% pornog volumena (PV) ležišta. Sinonimi: 

miscible slug displacement, miscible slug process, 


miscible slug process – istiskivanje nafte injektiranjem 

obroka miscibilnog fl uida, v. miscible slug fl ood. 

miscible solvents – miscibilna (mješljiva) otapala, v. 

miscible injection fl uids. 

miscible-type displacement – miscibilno istiskivanje 

nafte, v. miscible fl ood. 

miscible zone – zona miscibilnosti (mješljivosti). Područje 

(dio) naftnog ležišta u kojem je postignuta 

miscibilnost, tj. uzajamno miješanje slojne nafte i 

istiskivajućeg fl uida u procesima istiskivanja nafte 

(procesima povećanja iscrpka nafte/EOR-procesi); v. 

miscibility, miscible fl ood. 

Mississippian – misisipij, mississippi. Period/sistem paleozojske 

ere (Paleozoic era) u Sjevernoj Americi koji 

slijedi nakon devona (Devonian), a prije pensilvanija 

(Pennsylvanian) i približan je ekvivalent donjeg karbona 

(Lower Carboniferous) u Europi. Obuhvaća, kako 


raspon od prije 345 do 320 (ili 355 do 325 ili 360 do 

325 ili 365 do 330 ili 345 do 325) milijuna godina. 

Dijeli se na serije kinderhuk (Kinderhookian), osedž 

(Osagian), meramek (Meramecan) i čester (Chesterian). 

Termin misisipij također označava sistem stijena 

(series of rocks) formiranih u tom razdoblju (Mississippian 

System); v. Carboniferous. 

Mississippian period – misisipijskij period, misisipij, v. 

Mississippian. 

Mississippian system – misisipijskij sistem, misisipij, v. 

Mississippian. 

Missourian – misurij, missouri. Stratigrafska serija donjeg 

dijela gornjeg pensilvanija (lower Upper Pennsylvanian) 

u Sjevernoj Americi – iznad demoina (Desmoinesian), 

a prije virdžila (Virgilian). 

mist drilling – bušenje s ispuhivanjem vlažnim zrakom 

(pjenom). Tip bušenja s ispuhivanjem kanala bušotine 

zrakom (air drilling) ili plinom (gas drilling) u 

kojem se rabe agensi za pjenjenje (foaming agents) 

injektirani pumpom za kemikalije (chemical pump) 

u struju zraka ili plina. Primjenjuje se u područjima 

gdje se sreću male količine vode u bušotini. Sitne 

kapljice povećavaju viskoznost i sposobnost zraka 

ili plina za iznošenje (uklanjanje) čestica i krhotina 

probušenih stijena (well cuttings). Međutim, tijekom 

bušenja je prisutna opasnost od eksplozije smjese 

zraka i metana u bušotini. 

mist extractor – uređaj za ekstrakciju raspršenih kapljica. 

Uređaj u plinskim separatorima (gas separators) i 

skruberima (scrubbers) za uklanjanje raspršenih sitnih 

kapljica (magle) vode ili ugljikovodika iz struje 

plina. Općenito se ugrađuju u standardne separatore 

i raznih su konstrukcija (tipova), ali svi se zasnivaju 

na jednom ili na više sljedećih principa djelovanja: 

(a) sudaranje struje plina s pregradama (v. vane-type 

mist extractor); (b) promjena smjera strujanja plina (v. 

vane-type mist extractor); (c) promjena brzine strujanja 

plina (v. vane-type mist extractor), i (d) djelovanje 

centrifugalne sile (v. centrifugal-type mist extractor). 

Također postoje izvedbe s koalescirajućim punilom 

(v. coalescing-type mist extractor) i s poroznim fi ltrima 

(v. fi lter-type mist extractor). 

mist fl ow – magličasto strujanje. Tip režima vertikalnog 

višefaznog strujanja fl uida (vertical multiphase fl ow) 

koje se javlja kada fi lm tekuće faze (nafte) postaje u 

protoku sve tanji zbog povećanja volumena plinovite 

faze u protoku. Plinovita faza je u magličastom 

strujanju kontinuirana, a tekuća faza je raspršena u 

obliku kapljica u struji plina i u obliku fi lma koji moči 

stijenku cijevi. Pri režimu (uvjetima) magličastog 

strujanja obično proizvode plinsko-kondenzatne 

bušotine (gas-condensate wells); v. bubble fl ow, piston 

fl ow, slug-mist transition fl ow. 

mix-crystal – mješoviti kristal, čvrsta otopina, v. solid 

solution. 

mixed ages – mješovite geološke starosti. Nepodudarne 

geološke starosti jednog te istog eruptivnog ili metamorfnog 

tijela (igneous body, metamorphic body) 

kada su određene različitim metodama datiranja, na 

primjer, kalijsko-argonskom (potassium-argon dating) 

ili rubidijsko-stroncijskom (rubidium-strontium 

dating). Nepodudarnost starosti je rezultat (posljedica) 

termičkih i/ili dinamičkih promjena koje su utjecale 

na tijelo (stijene) nakon njegova formiranja. 

mixed-base crude – miješana sirova nafta, sirova nafta 

s miješanom bazom, v. mixed-base crude oil. 

mixed-base crude oil – miješana sirova nafta, sirova 

nafta s miješanom bazom. Sirova nafta s naftenskom 

bazom koja sadrži znatnu količinu i parafi na i asfalta 

(sirova nafta između naftenske i parafi nske, tj. nafta 

koja sadrži parafi nske i naftenske ugljikovodike u približno 

jednakim količinama). Četvrti tip baze sirovih 

nafti (uz aromatsku, naftensku i parafi nsku) za klasifi - 

kaciju nafti. Sinonimi: intermediate-base crude, intermediate-base 

crude oil, intermediate-base oil, intermediate 

crude, mixed-base crude, mixed-base oil, mixed 

crude, paraffi n asphalt petroleum; v. oil base, aromatic 

crude oil, asphalt-base crude oil, naphthenic crude, paraffi 

n-base crude oil, naphtheno-paraffi nic crude oil. 

mixed-base oil – miješana sirova nafta, sirova nafta s 

miješanom bazom, v. mixed-base crude oil. 

mixed butane – niješani butan, v. fi eld-grade butane. 

mixed crude – miješana sirova nafta. (1) v. mixed-base 

crude oil. (2) v. intermediate crude,1. 

mixed crystal – mješoviti kristal, čvrsta otopina, v. solid 

solution. 

mixed drive – mješoviti (kombinirani) režim, v. combination 

drive. 

mixed fl ow – mješovito strujanje. (1) Strujanje mješovitih 

faza, na primjer, plina, ugljikovodika i vode. 

Sinonim: mixed-phase fl ow. (2) Strujanje (vode) koje 

je djelomično turbulentno (turbulent fl ow), a djelomično 

laminarno (laminar fl ow). 

mixed gas – miješani plin. Smjesa dvaju ili više plinova 

(proizvedenih različitim procesima) kako bi se dobilo 

plinovito gorivo (gorivi plin) tražene (zadane) toplinske 

vrijednosti (kalorične moći), na primjer, smjesa 

rasvjetnog i vodenog plina ili rasvjetnog i generatorskog 

plina ili rasvjetnog, beskatranskog i dimnog 

plina. 

mixed-layer clay mineral – mješovito slojeviti (mješovito 

stratifi cirani, interstratifi cirani) mineral gline. Tip 

minerala gline u kojem su dva ili više tipova minerala 

gline (na primjer, smektit, ilit i/ili klorit) vertikalno 

složeni. Slojevi minerala se mogu pravilno ili nepravilno 

miješati. Sinonimi: interlayered clay mineral, interstratifi 

ed clay mineral.

mixed-layer mineral 522 

mobility control 

mixed-layer mineral – mješovito slojeviti (mješovito 

stratifi cirani, interstratifi cirani) mineral. Mineral čija 

se struktura sastoji od izmjeničnih slojeva minerala 

gline (layers of clay minerals) i/ili tinjčevih minerala 

(layers of mica minerals), na primjer, klorit (chlorite) 

sastavljen od naizmjeničnih listova (sheets) biotita i 

brucita. 

mixed-phase fl ow – mješovito strujanje, v. mixed fl ow, 1. 

mixed string – mješovita zaštitna kolona (kolona zaštitnih 

cijevi), v. combination string, 2. 

mixed wettability – mješovita močivost. Tip močivosti 

ležišne stijene kod kojeg nafta preferencijalno moči i 

zauzima uzajamno spojene velike pore, dok voda zauzima 

manje pore i one su močive vodom. Budući da 

nafta zauzima velike pore i kontinuirana je faza, njeno 

istiskivanje iz jezgre se odvija do vrlo niskog zasićenja 

njome, tj. rezidualno zasićenje naftom stijene s 

mješovitom močivošću je neuobičajeno nisko. 

mixing hopper – lijevak za miješanje isplake, v. mud 

hopper. 

mixing mud – miješanje isplake. Priprema isplačnih 

fl uida od vode i drugih fl uida i jednog ili više raznih 

suhih isplačnih materijala i aditiva, na primjer, gline, 

kemikalija itd. 

mix mud – miješati isplaku, v. mixing mud. 

MMP – v. minimum miscibility pressure. 

M-N crossplot – dijagram litoporoznosti, v. lithoporosity 

crossplot. 

moat – rov, jarak. (1) U marinskoj geologiji – prstenasta 

depresija (ringlike depression) oko osnovice 

(baze) mnogih podmorskih gora (seamounts). Može 

biti isprekidan. Sinonim: sea moat. (2) U glaciologiji 

– ledenjački (glacijalni) kanal (glacial channel) nalik 

na rov (jarak), na primjer, duboki žlijeb (trench) na 

ledenjaku, formiran ablacijom, koji okružuje nunatak 

(izolirani brežuljak, greben ili vršak od temeljnih 

stijena koji primjetno strše iznad površine ledenjaka 

i potpuno su okruženi ledenjačkim ledom, nunatak). 

(3) U vulkanologiji – dolinasta depresija (valleylike 

depression) oko unutarnje strane vulkanskog kratera 

(crater) ili kaldere (caldera) između njihova ruba i 

kupole lave. 

mobile belt – mobilni pojas. U geologiji – dugo, relativno 

usko područje tektonski aktivne Zemljine kore 

(crustal region of tectonic activity) koje se proteže 

desetke kilometara. Za označavanje faze razvoja 

mobilnog pojasa s kojom je povezana sedimentacija 

(ispunjavanje taložinama) i slijeganje primjenjuje se 

termin geosinklinala (v. geosyncline); v. orogenic belt, 

orogenic cycle. 

mobile component – mobilna komponenta. Komponenta 

čija se količina u sustavu mijenja tijekom danog 

procesa; v. inert component. 

mobile off shore drilling rig – pokretno morsko (odobalno) 

bušaće postrojenje. Plovno bušaće postrojenje 

koje se na lokacije bušenja premješta tegljenjem ili 

vlasitom propulzijom (pogonom). Najuobičajenija 

pokretna postrojenja su samopodizne bušaće platforme 

(v. jack-up drilling rig), poluuronjive bušaće 

platforme (v. semisubmersible) i bušaći brodovi (v. 

drillship). Sinonim: mobile off shore drilling unit. 

mobile off shore drilling unit (MODU) – pokretno morsko 

(odobalno) bušaće postrojenje, v. mobile off shore 

drilling rig. 

mobile off shore production unit (MOPU) – pokretna 

morska (odobalna) proizvodna platforma. Samopodizna 

platforma (jack-up rig) pretvorena u proizvodnu 

platformu (off shore production platform). Pokretna 

je i može se ponovno rabiti. Primjenjuje se često 

na polju s malom proizvodnjom koje je okruženo s 

nekoliko malih satelitskih polja ili za proizvodna ispitivanja. 

mobile rig – pokretno bušaće postrojenje (uređaj). Bušaće 

postrojenje (drilling rig) montirano na vozilu. 

Primjenjuje se za relativno plitko bušenje. 

mobility – (1) mobilnost. U geologiji – termin primijenjen 

u jednoj geološkoj koncepciji koja utvrđuje da 

relativna brzina uzdizanja (rate of uplift) Zemljine 

kore primarno određuje prirodu onih oblika reljefa 

koji su stvoreni procesima erozije. (2) pokretljivost. 

U procesima istiskivanja nafte iz ležišta – omjer (odnos) 

efektivne permeabilnosti (eff ective permeability) 

ležišne stijene za dani fl uid i viskoznosti (viscosity) 

tog fl uida. Parametar koji je mjera (indikacija lakoće) 

strujanja fl uida u ležištu; v. oil mobility, water mobility, 

mobility control, mobility ratio. 

mobility buff er – puferska (tamponska) otopina (pufer, 

tampon) za regulaciju pokretljivosti. Vodena otopina 

polimera (polymer-water solution) koja se primjenjuje 

u kemijskim procesima povećanja iscrpka nafte 

(EOR-procesi) za zaštitu injektiranog obroka kemikalija 

(chemical slug) od vode koja se injektira u završnoj 

fazi procesa budući da zbog nepovoljnog omjera 

pokretljivosti između obroka kemikalija i završne 

istiskivajuće vode dolazi do njena prodora u obrok 

i njegova razrjeđivanja te gubitka efi kasnosti istiskivanja. 

Otopina za regulaciju pokretljivosti je tako formulirana 

da osigurava prijelaznu viskoznost između 

injektiranih fl uida. Čelni (prednji) rub otopine ima 

pokretljivost jednaku ili manju od obroka kemikalije, 

dok je pokretljivost repnog (stražnjeg) ruba bliska 

pokretljivosti završne istiskivajuće vode. Otopina za 

regulaciju pokretljivosti se u procesu micelarno-polimernog 

zavodnjavanja injektira nakon injektiranja 

obroka micelarne otopine (mikroemulzije), a u procesu 

alkalnog zavodnjavanja nakon obroka alkalne 

otopine; v. mobility control. 

mobility buff er slug – obrok injektiranja puferske (tamponske) 

otopine za regulaciju pokretljivosti, v. mobility 

buff er 

mobility control – regulacija pokretljivosti. Održavanje 

pokretljivosti istiskivajućeg (injektiranog) fl uida (mobility 

of displacing fl uid) ili istiskivajuće fronte (mobility 

of displacing bank) jednakom ili manjom od pokretljivosti 

istiskivane nafte (mobility of displaced oil) ili istiskivane 

naftne fronte (mobility of displaced oil bank) 

radi povećanja volumetrijskog koefi cijenta obuhvata 

ležišta u procesima istiskivanja nafte (procesima 

povećanja iscrpka nafte/EOR-procesi). Iz defi nicije 

koefi cijenta pokretljivosti (v. mobility ratio) proizlazi 

da se on može mijenjati bilo kojom kombinacijom 

promjena relativne permeabilnosti ležišne stijene za 

istiskivajući (injektirani) i istiskivani fl uid (slojna nafta) 

i/ili promjena viskoznosti fl uida. Metode regulacije 

pokretljivosti fl uida su, na primjer, zgušnjavanje vode 

dodavanjem polimera, smanjivanje pokretljivosti plinovite 

faze pjenama, izmjenično injektiranje vode i 

plina (water-alternating-gas injection, WAG-injection). 

Povoljan koefi cijent pokretljivosti između otopine 

polimera i naftno-vodene fronte je rezultat veće pri

mobility ratio 523 

modeling 

vidne viskoznosti otopine od viskoznosti vode i adsorpcije 

molekula otopine na površini ležišne stijene 

i/ili mehaničke blokade malih pora molekulama otopine. 

Retencija polimera, prema tome, smanjuje efektivnu 

permeabilnost ležišne stijene, ali istovremeno 

smanjuje i koncentraciju polimera u otopini. Na taj 

način, pokretljivost polimerne otopine je manja od 

pokretljivosti istiskivane naftno-vodene fronte usljed 

kombiniranog smanjivanja efektivne permeabilnosti 

ležišne stijene i viskoznosti otopine. Biopolimeri, koji 

su uobičajena alternativa za parcijalno hidrolizirani 

poliakrilamid, također utječu na prividnu viskoznost, 

ali zbog male retencije u poroznoj sredini ležišta, njihov 

utjecaj na efektivnu permeabilnost ležišne stijene 

je znatno manji. 

Primjeri regulacije koefi cijenta pokretljivosti u pogonskoj 

primjeni procesa povećanja iscrpka nafte 

(EOR-proces) jesu: (a) pri micelarno-polimernom 

zavodnjavanju (v. micellar-polymer fl ood) regulacija 

pokretljivosti je neophodna u injektiranom obroku 

micelarne otopine (mikroemulzija) kako bi se spriječio 

nastanak jezika otopine u fronti istiskivane nafte, 

zatim između obroka otopine polimera kojim se protiskuje 

obrok micelarne otopine kako bi se spriječilo 

njeno raspršivanje u istiskivajućoj otopini polimera 

i, konačno, između vode kojom se protiskuje obrok 

polimerne otopine i same otopine polimera da bi 

se spriječio prodor vode u obroke polimerne i micelarne 

otopine u obliku jezika; (b) u procesima miscibilnog 

istiskivanja nafte plinom (miscible gasfl ood) 

regulacija pokretljivosti se može izvršiti izmjeničnim 

injektiranjem potisne vode i plina – izborom optimalnog 

omjera injektiranih volumena vode i plina 

sprečava se nastanak viskoznih jezika i kanalno strujanje 

istiskivajućeg plina; (c) u procesima istiskivanja 

nafte vodenom parom (v. steamfl ood) koefi cijent pokretljivosti 

se može regulirati pjenom koja se stvara 

u ležištu (pjena nastaje kada plinovita faza istiskuje 

otopinu koja sadrži površinski aktivnu tvar u porama 

ležišne stijene). Zajedno s parom injektira se inertni 

plin (metan ili dušik). U području ležišta gdje dolazi 

do pjenjenja (nastanka pjene) znatno će se reducirati 

permeabilnost stijene za plin; v. in-situ permeability 

modifi cation, mobility buff er. 

mobility ratio – koefi cijent pokretljivosti. Omjer pokretljivosti 

istiskivajućeg fl uida ili faze (pokretljivosti 

injektiranog fl uida iza fronte istiskivanja nafte, 

mobility of displacing fl uid, mobility of injected fl uid) i 

pokretljivosti istiskivanog fl uida ili faze (pokretljivosti 

slojne nafte ispred fronte istiskivanja, mobility of 

displaced fl uid) u procesima istiskivanja nafte iz ležišta 

injektiranjem fl uida (procesima konvencionalnog 

zavodnjavanja i procesima povećanja iscrpka nafte/ 

EOR-procesima). Na primjer, kada je koefi cijent pokretljivosti 

u procesu istiskivanja nafte vodom (procesu 

zavodnjavanja) jednak jedinici, tada i nafta i 

voda struje jednakom brzinom, ako je manji od jedinice, 

voda struji sporije od nafte (što rezultira većom 

efi kasnošću istiskivanja nafte i većim zasićenjem ležišta 

vodom u trenutku prodora vode u proizvodne 

bušotine, a ako je veći od jedinice, voda iza fronte 

istiskivanja struji brže od nafte ispred fonte istiskivanja 

(što rezultira smanjenom efi kasnošću istiskivanja 

nafte). Koefi cijent pokretljivosti, prema tome, 

upućuje na efi kasnost procesa istiskivanja nafte 

– povoljnim se smatra koefi cijent manji od jedinice, 

a nepovoljnim veći od jedinice. Kada on raste moraju 

se injektirati veliki volumeni istiskivajuće vode, što 

rezultira većim proizvodnim vodo-naftnim faktorom 

(water-oil ratio, WOR) dok efi kasnost stiskivanje ostaje 

jednaka. Sinonim: ratio of mobility; v. mobility, oil 

mobility, water mobility, water-oil mobility ratio. 

mobilization – mobilizacija. U geologiji – (1) Svaki 

proces pretvorbe tvrde (čvrste) stijene u dovoljno 

mekanu i plastičnu koja je sposobna za tečenje ili 

omogućuje geokemijsku migraciju mobilnih komponenata. 

(2) Svaki proces koji dovodi do ponovne 

distribucije i koncentracije vrijednih komponenata 

stijene u stvarno ili potencijalno rudno ležište. 

mobilization effi ciency – koefi cijent mobilizacije nafte. 

Dio nafte u ležištu na početku danog procesa istiskivanja 

koji se konačno može proizvesti tim procesom. 

Može se shvatiti kao maksimalni iscrpak nafte za 

danu tehnologiju pridobivanja (proizvodnje) i jednak 

je razlici između zasićenja naftom na početku i 

na kraju procesa istiskivanja, podijeljenoj zasićenjem 

naftom na početku procesa. Prema tome, u procesu 

konvencionalnog zavodnjavanja (waterfl ood) početno 

zasićenje naftom će biti zasićenje na početku 

injektiranja vode, a u procesu povećanja iscrpka nafte 

(EOR-proces), kada se primjenjuje nakon zavodnjavanja, 

početno zasićenje će biti jednako zasićenju 

rezidualnom naftom nakon zavodnjavanja. Glavni 

faktori koji utječu na koefi cijent mobilizacije nafte 

su tip procesa istiskivanja, omjer kapilarnih i viskoznih 

sila u ležištu (karakteriziran tzv. kapilarnim brojem 

– v. capillary number), fazno stanje slojne nafte i 

injektiranog fl uida i karakteristika močivosti ležišne 

stijene (v. wettability). Koefi cijent ne ovisi o ukupno 

injektiranom volumenu. 

mock lead – sfalerit, cinkov blistavac, v. sphalerite. 

mock ore – sfalerit, cinkov blistavac, v. sphalerite. 

modal analysis – modalna analiza. U petrologiji – određivanje 

i izražavanje sastava stijene u obliku (pomoću) 

relativnih količina postojećih minerala. 

modal cycle – modalni ciklus. U geologiji – grupa slojeva 

(group of beds) koji se najčešće sreću u presjeku 

karakteriziranom cikličkom sedimentacijom (cyclic 

sedimentation). 

modal diameter – modalni promjer (dijametar) zrna. 

Grafi čki izraz srednjeg promjera čestice (average particle 

size) sedimenta ili stijene koji odgovara najvišoj 

točki na krivulji frekvencije (frequency curve) ili točki 

infl eksije kumulativne krivulje (cumulative curve); 

promjer koji je najčešći u distribuciji veličina čestica 

(particle-size distribution). 

mode – (1) mod. U statistici – vrijednost ili grupa vrijednosti 

koje se najčešće pojavljuju u skupu podataka 

(brojeva), vrijednost u nizu opažanih vrijednosti koja 

se najčešće (najtipičnije) opaža. Kod statističke obrade 

podataka poroznosti ležišta (ležišne stijene) mod 

je vrijednost poroznosti koja se najčešće pojavljuje 

u skupu podataka poroznosti i može se procijeniti 

prema maksimumu na histogramu frekvencija-poroznost. 

(2) mod, modalni sastav. U petrologiji – stvarni 

mineralni sastav stijene, obično izražen kvantitativno 

u masenim ili volumenskim postotcima; v. norm. 

modeling – modeliranje. Uporaba matematičkog modela 

za kompjutorsku simulaciju nekog sustava ili 

procesa.

moderate breeze 524 

modulus of rigidity 

moderate breeze – umjereni vjetar. U meteorologiji 

– tip vjetra na kopnu i moru koji odgovara stupnju jakosti 

vjetra (brojčanoj oznaci) 4 na Beaufortovoj skali 

vjetrova (brzina vjetra između 11 i 16 čvorova, odnosno 

od 20 do 28 km/h ili 5,5 do 7,9 m/s – v. Beaufort 

wind scale). Na kopnu takav vjetar diže prašinu, suho 

lišće i papire s tla, njiše manje grane stabala i drži 

malu zastavu ispruženu. Na moru stvara male valove 

(srednje visine 0,6 do 1,2 metra ili 2 do 4 stope) koji 

postaju sve dulji i prilično često se pojavljuju bjeline 

(»bijeli mačići«); v. Beaufort scale of waves. 

moderate-energy coast – obala s umjerenom energijom 

valova. Obala s umjerenom aktivnošću valova 

koja je od jakog djelovanja valova zaštićena rtovima, 

otocima, priobalnim grebenima, širokim dnom s blagim 

nagibom, prevladavajućim vjetrovima s kopna 

ili drugim faktorima i koja je karakterizirana prosječnom 

visinom razbijanja valova manjom od 30 cm; v. 

high-energy coast, low-energy coast. 

moderate gale – umjereni olujni vjetar. U meteorologiji 

– tip vjetra na kopnu i moru koji odgovara stupnju jakosti 

vjetra (brojčanoj oznaci) 7 na Beaufortovoj skali 

vjetrova (brzina vjetra između 28 i 33 čvora, odnosno 


wind scale). Na kopnu takav vjetar neprekidno njiše 

veće lisnato drveće, a hodanje protiv vjetra je otežano. 

Pri tom vjetru more raste (prosječna visina valova 

je 4 do 6 metara ili 13 do 20 stopa), bijela pjena nastala 

lomljenjem valova se pojavljuje u obliku dugih 

pruga u smjeru niz vjetar, a vodena prašina postaje 

vidljiva. U hrvatskoj terminologiji se takav vjetar naziva 

još vrlo jaki vjetar. Sinonimi: near gale, stiff wind; 

v. Beaufort scale of waves. 

moderately rich gas – srednjobogati (srednjomasni) 

prirodni plin. Prirodni plin koji sadrži između 340 i 

675 cm 3 /m 3 (između 2,5 i 5 galona/1.000 standardnih 

kubičnih stopa) iscrpljivog etana i težih ugljikovodika 

pri temperaturi 15,6°C; v. lean gas, very rich 

gas, wet natural gas. 

moderately sorted – srednjosortiran. Termin za označavanje 

sortiranog sedimenta (sorted sediment) koji po 

stupnju sortiranosti zauzima srednji položaj između 

dobro sortiranog sedimenta (well-sorted sediment) i 

slabo sortiranog sedimenta (poorly sorted sediment) i 

koji ima koefi cijent sortiranosti (v. sorting coeffi cient) 

u rasponu od 2,5 do 4,0. 

moderately undersaturated oil reservoir with initial 

free gas cap – umjereno nezasićeno naftno ležište 

s originalnom plinskom kapom. Naftno ležište s 

tlakom zasićenja manjim od ležišnog tlaka u kojem 

egzistira originalna plinska kapa unatoč, paradoksalno, 

nezasićenoj naftnoj zoni. Jedno od objašnjenja 

postojanja originalne kape jest da je cirkulirajuća 

slojna voda uklonila dio plina iz nafte nakon 

akumulacije zbog diferencijalne topljivosti različitih 

ugljikovodika u vodi (topljivost lakših ugljikovodika 

u vodi je veća od topljivosti težih). Primjeri tog 

tipa naftnog ležišta su neke vapnenačke formacije 

u Iranu. 

moderately undersaturated oil reservoir with no 

free gas cap – umjereno nezasićeno naftno ležište bez 

plinske kape. Naftno ležište s tlakom zasićenja nešto 

nižim od ležišnog tlaka. 

moderately volatile oil reservoir – ležište srednjohlapljive 

nafte. Ležište koje sadrži naftu s relativno veli- 

kim udjelom komponenata od etana do, uključivo, 

dekana pri ležišnoj temperaturi; v. volatile crude oil, 

volatile oil reservoir. 

modifi ed alkaline fl ood (fl ooding) – modifi cirano istiskivanje 

nafte alkalnom otopinom, modifi cirano alkalno 

zavodnjavanje. Varijanta procesa alkalnog zavodnjavanja 

(v. alkaline fl ood) naftnog ležišta (metoda 

povećanja iscrpka nafte/EOR-metoda) s dodatkom 

pomoćne površinski aktivne tvari (kosurfaktant) i/ 

ili polimera radi regulacije pokretljivosti primarnog 

injektiranog obroka. 

modifi ed cement – modifi cirani cement. Cement kojem 

su promijenjena kemijska i/ili fi zikalna svojstva 

dodavanjem aditiva, za razliku od čistog cementa (v. 

neat cement). 

modifi ed drift – stratifi cirani (slojeviti) nanosi, v. stratifi 

ed drift. 

modifi ed in-situ shale oil recovery – modifi cirano 

podzemno dobivanje nafte iz škriljavaca. Proces dobivanja 

nafte iz škriljavaca rudarskom metodom i 

bušotinama. Stijena se djelomično vadi rudarskim 

načinom i zatim destilacijom preostalog škriljavca u 

stvorenoj podzemnoj retorti i vađenjem nafte (ulja) 

bušotinama; v. shale oil. 

modifi ed Mercalli scale – modifi cirana Mercallijeva 

skala. Skala intenziteta potresa podijeljena u 12 stupnjeva 

(pri čemu stupanj I označava intenzitet potresa 

koji ljudi ne osjećaju, a stupanj XII intenzitet gotovo 

potpuno razornog potresa). Čini reviziju Mercallijeve 

skale napravljenu od Wooda i Neumanna (1931. g.); 

v. Rossi-Forel scale. 

modular drilling rig – modulna morska (odobalna) bušaća 

platforma. Morska (odobalna) bušaća platforma 

(off shore drilling platform) čije su pojedine jedinice, 

na primjer, isplačna jedinica (mud unit), bušaća dizalica 

(drawworks), cementacijska jedinica (cementing 

unit), montirane na saonicama (skids) i mogu se instalirati 

na raznim mjestima na platformi. Sinonimi: 

modular platform, modular rig. 

modular platform – modulna morska (odobalna) bušaća 

platforma, v. modular drilling rig. 

modular rig – modulna morska (odobalna) bušaća platforma, 

v. modular drilling rig. 

modular-spaced workover rig – modulno remontno 

postrojenje (uređaj). Tip remontnog postrojenja (workover 

rig) koje se može rastaviti i transportirati u modulima 

ili segmentima. Primjenjuje se na morskim 

(odobalnim) bušotinama (off shore wells). 

module of platform – modul platforme. Samostalna 

jedinica (self-contained unit) sklopljena na kopnu, 

prevezena šlepom na more i montirana na morskoj 

(odobalnoj) platformi (off shore platform). Neki uobičajeni 

moduli proizvodne platforme su glava bušotine 

(wellhead), moduli za separaciju nafte i plina 

(oil and gas separation module), komprimiranje plina 

(gas compression module) i proizvodnju struje (power 

generation module), isplačni modul (mud module) i 

drugi. Težina modula može biti i do 2.000 tona. 

modulus of elasticity in shear – modul elastičnosti pri 

smicanju, modul smicanja (krutosti, torzije), v. shear 

modulus. 

modulus of incompressibility – volumenski modul elastičnosti, 


modulus of rigidity – modul krutosti (smicanja, torzije), 

v. shear modulus.

modulus of volume elasticity 525 

mole fraction 

modulus of volume elasticity – volumenski modul elastičnosti, 


Mohawkian – mohok, mohawk. Stratigrafski kat srednjeg 

ordovicija (Middle Ordovician) u Sjevernoj Americi 

– iznad čezija (Chazyan), a ispod sinsinata (Cincinnatian). 

Mohnian – mon, mohn. Stratigrafski kat miocena (Miocene) 

u Sjevernoj Americi – iznad luizija (Luisian), a 

ispod delmonta (Delmontian). 

Mohs’ hardness scale – Mohsova skala tvrdoće, v. Mohs 

scale. 

Mohs (Mohs’) scale – Mohsova skala tvrdoće. Iskustvena 

skala tvrdoće minerala, standard od deset minerala 

kojim se određuje tvrdoća ispitivanih minerala. 

Skala uključuje brojčane oznake od 1 do 10 i nazive 

minerala (redoslijedom od najmekšeg minerala talka 

ili milovke, označenog brojem 1, do najtvrđeg minerala 

dijamanta, označenog brojem 10): talk (talc), 

gips (gypsum), kalcit (calcite), fl uorit (fl uorite), apatit 

(apatite), ortoklas (orthoclase), kvarc (quartz), topaz 

(topaz), korund (corundum) i dijamant (diamond). 

Drugi oblik pisanja termina: Mohs’ hardness scale; v. 

technical scale. 

Mohs (Mohs’) scale of hardness – Mohsova skala tvrdoće, 

v. Mohs scale. 

moist steam – vlažna vodena para, v. wet steam. 

molal average boiling point – srednje molarno vrelište. 

Pseudovrelište smjese izračunano kao suma 

umnožaka molnih udjela pojedinih komponenata i 

njihovih vrelišta (izražava se u stupnjevima Kelvina ili 

Rankinea); v. boiling point. 

molar concentration – v. mole concentration. 

molar fraction – v. mole fraction. 

molasse – molasa. U geologiji – (1) Paralički (djelomično 

marinski, djelomično kontinentalni ili deltni) 

sedimentni facijes (paralic sedimentary facies) koji 

se sastoji od vrlo debele sekvencije mekanih, bez 

gradacijske slojevitosti, kososlojevitih, fosilifernih 

konglomerata (valutičnjaka), pješčenjaka, šejlova i 

lapora karakteriziranih razvojem primarnih sedimentnih 

struktura i katkada postojanjem ležišta ugljena 

i slojeva karbonatnih sedimenata. Molasa je više klastična 

po sastavu i manje ritmična nego sedimenti 

prethodnog fl išnog facijesa (fl ysch facies). (2) Široko 

rasprostranjena, postorogenetska sedimentna formacija 

(postorogenic sedimentary formation) koja 

čini ukupnost molasnih facijesa (molasse facies) formiranih 

odnošenjem razaranjem planinskih hrptova 

tijekom i neposredno nakon glavne paroksizmičke 

(dijastrofi čke) faze orogeneze i sedimentiranih ponajprije 

ispred prethodnog fl iša (termin se osobito 

odnosi na molasne naslage, uglavnom miocenske i 

djelomično oligocenske starosti, sedimentirane na 

području Švicarske ravnice i Alpskog predgorja u 

procesu uzdizanja Alpa. 

mold – (1) otisak, trag, znak. U sedimentologiji – prvobitni 

(originalni) trag (znak) ili udubljenje na površini 

sedimenta, na primjer, žljebovi (fl utes), strije (striations) 

ili brazde (grooves). U strogom smislu, termin 

mold treba primjenjivati za punila takvih udubljenja, 

međutim, takva punila su poznata pod nazivom cast 

(odljevak – v. cast, 1), pa neki autori terminom mold 

označavaju tragove na podini sloja, a drugi termine 

mold i cast smatraju sinonimima. Sinonim: mark. (2) 

otisak. U paleontologiji – (a) Otisak vanjske ili unutar- 

nje površine fosilne (fosilizirane) ljušture (fossil shell) 

ili druge organske tvorevine (strukture) u okružujućem 

tlu ili stijeni. Potpuni otisak bi bio šuplji prostor 

s graničnom površinom; v. cast, 2. (b) Odljevak unutarnje 

površine fosilne (fosilizirane) ljušture ili druge 

organske tvorevine (strukture). Sinonim: mould. 

moldic pore – pora otapanja. Pora ili šupljina u stijeni 

formirana otapanjem fosila, oolita ili mineralnih 

zrna. 

moldic porosity – moldička (kalupna) poroznost. Sekundarna 

poroznost stijene nastala uklanjanjem 

(obično otapanjem) pojedinih njenih komponenata, 

na primjer, ljuštura ili skeleta; v. porosity, secondary 

porosity. 

MOLE (more oil, less energy) – metoda podizanja nafte 

MOLE. Metoda umjetnog podizanja (artifi cial lift) 

nafte iz bušotine na površinu koja rabi toranj (tower) 

s koloturnikom (pulley) na vrhu. Uže koloturnika je 

jednim krajem pričvršćeno za kolonu klipnih šipki 

(sucker-rod string) u bušotini, a drugim krajem za vjedro 

(bucket). Voda se pumpa u vjedro na vrhu tornja, 

uzrokuje spuštanje vjedra i dizanje kolone klipnih 

šipki. Na dnu tornja se vjedro prazni i spušta kolona 

šipki. 

mole concentration – molna koncentracija. Omjer 

(kvocijent) broja molova svake komponente smjese 

i njena volumena pri specifi ciranom tlaku i temperaturi. 

Molna koncentracija ovisi o tlaku i temperaturi 

smjese. Sinonim: molar concentration; v. mass concentration, 

volume concentration. 

molecular diff usion – molekularna difuzija. Prijenos 

mase susjednih slojeva fl uida u laminarnom strujanju. 

Ima veliku ulogu u mobilizaciji i istiskivanju rezidualne 

nafte nakon konvencionalnog zavodnjavanja 

ležišta (waterfl ood). 

molecular paleontology – molekularna paleontologija. 

Izučavanje karakteristika fosila u molekularnim 

razmjerima, na primjer, mineralogija skeleta (skeletal 

mineralogy) i geokemij (geochemistry), ili kemijskih 

tragova fosila (chemical traces of fossils) koji su bili 

znatno razoreni dijagenezom; v. chemical fossil. 

molecular percent – molarni omjer, v. molecular proportion. 

molecular proportion – molarni omjer. Omjer masenog 

postotka (udjela) neke komponente stijene 

(osobito oksida) i njegove molarne mase. Sinonim: 

molecular percent. 

molecular sieve – molekularno sito. Tvar koja posjeduje 

sposobnost fi ltriranja i sortiranja molekula na bazi 

njihove veličine i/ili strukture. Za sita se često rabe 

minerali zeoliti. Molekularna sita su suvremena metoda 

separacije ukapljivih ugljikovodika, sumporovodika 

i ugljik-dioksida iz prirodnog plina. 

mole fraction – molni udjel. Omjer (kvocijent) broja 

molova neke komponente i zbroja jednakih količina 

svih komponenata smjese (zbroj broja molova 

svih komponenata smjese daje broj molova smjese). 

Za idealni plin molni udjel je jednak volumenskom 

udjelu, ali se taj odnos općenito ne može uzeti i primijeniti 

na realne plinove budući da za njih zbroj 

volumena svih komponenata plinske smjese nije 

jednak volumenu smjese, jer miješanje različitih 

komponenata uzrokuje promjene međumolekularnih 

sila, koje pak uzrokuju povećanje ili smanjenje 

ukupnog volumena smjese. Molni udjel ne zavisi od

molluscoids 526 

monograptids (Monograptidae) 

tlaka i temperature smjese. Sinonim: molar fraction; 

v. mass fraction, volume fraction. 

molluscoids – moluskoidi. Prema nekim klasifi kacijama 

– naziv svakog beskralješnjaka koji ima lofofor (vijenac 

tentakula oko usnog otvora – organ za hranjenje, 

lophophore), tj. brahiopodi (ramenonošci, brachiopods) 

ili briozoi (mahovnjaci, bryozoans). 

molluscs – moluski, mekušci, v. mollusks. 

mollusks (Mollusca) – moluski, mekušci. Koljeno beskralješnjaka 

(invertebrates). Solitarni organizmi karakterizirani 

bilateralno simetričnim nesegmentiranim 

tijelom (nonsegmented body), plaštom (mantle) 

koji izlučuje kućicu ili ljušturu (shell) radijalne ili 

biradijalne simetrije, a u ustima imaju nazubljenu 

pločicu (radulu ili trenicu, radula) za struganje i drobljenje 

hrane. Imaju dobro razvijen krvni i nervni 

sustav (blood syystem, nervous system). Moluski su 

provodni fosili (guide fossils). U moluske spadaju, na 

primjer, gastropodi (puževi, gastropods), cefalopodi 

(glavonošci, cephalopods), pelecipodi (školjkaši, pelecypods), 

skafopodi (koponošci, scaphopods). Stratigrafska 

rasprostranjenost: kambrij-danas. Drugi 

oblik pisanja termina: molluscs. 

moment – moment. U stratigrafi ji – (1) Vremenski interval 

tijekom kojeg su se formirali sedimenti biostratigrafske 

zone (taložila biostratigrafska zona, biostratigraphic 

zone). Za sve praktične svrhe moment 

je najkraći odredivi (opažljivi) vremenski interval na 

koji se može podijeliti geološko vrijeme. Sinonimi: 

phase, secule, zone time. (2) Geokronološki ekvivalent 

kronostratigrafskog horizonta (kronohorizonta – v. 

chronohorizon). 

moment-of-time break – trenutak paljenja, v. shot 

break. 

monkey – tornjaš, v. derrickman. 

monkey board, monkeyboard – platforma (podište) 

tornjaša. Termin u žargonu kojim se označava platforma 

(podište) blizu vrha tornja ili jarbola bušaćeg 

postrojenja (derrick, mast) na kojoj radi tornjaš 

(derrickman, monkey) tijekom manevriranja bušaćom 

kolonom (kolonom bušaćih alatki), platforma 

na kojoj tornjaš stoji i vodi (usmjerava) bušaće šipke 

(ili pasove šipki) na policu tornja tijekom spuštanja 

bušaćih alatki u bušotinu i izvlačenja (vađenja) iz 

bušotine. Ovisno o duljini pasova bušaćih šipki platforma 

tornjaša se naziva double board za dvocijevne 

pasove, thribble board za trocijevne pasove i fourble 

board za četverocijevne pasove šipki. Sinonim: 

derrick man’s working platform. 

monocline – monoklinala. Naslaga slojeva koja je strmo 

nagnuta ili savijena samo u jednom smjeru u odnosu 

na horizontalnu ravninu, zona strmo nagnutih 

sedimentnih stijena na području stijena s blagim nagibom 

ili horizontalnih stijena. Nije dio ni antiklinale 

niti sinklinale. Sinonim (zastarjeli): unicline; v. fl exure, 

homocline. 

monoclinic crystal system – monoklinski kristalni sustav, 

v. monoclinic system. 

monoclinic system – monoklinski sustav (kristalni sustav). 

Jedan od šest kristalnih sustava (sustava simetrije 

kristala – crystal system) koji je karakteriziran ili 

jednom digirom (os simetrije drugog reda, twofold 

axis of symmetry) ili jednom ravninom simetrije (plane 

of symmetry) ili njihovom kombinacijom. Od triju 

nejednakih kristalografskih osi jedna je okomita na 

ravninu koja je formirana drugim dvjema osima. Sinonim: 

oblique system; v. hexagonal system, isometric 

system, orthorhombic system, tetragonal system, triclinic 

system. 

monocots – jednosupnice, v. monocotyledons. 

monocotyledonous fl owering plants – jednosupnice, 

v. monocotyledons. 

monocotyledonous plants – jednosupnice, v. monocotyledons. 

monocotyledons (Monocotyledoneae, Liliatae) 

– jednosupnice. Skupina biljaka angiospermi (kritosjemenjača, 

angiosperms) čiji zameci (embryo) imaju 

jednu supku (cotyledon), odnosno čije sjemenje sadrži 

jedan zametni list (embryonic leaf) s paralelnom 

nervaturom (parallel venation). Takve biljke imaju dijelove 

cvijeta u tri pršljena (threes) i pelud s jednom 

(obično distalnom) brazdicom (monocolpate pollen). 

Stratigrafska rasprostranjenost: kreda-danas. Sinonimi: 

monocots, monocotyledonous fl owering plants, 

monocotyledonous plants; v. dicotyledons. 

monoethanolamine (MEA) – monoetanolamin, etanolamin. 

Organski spoj, bezbojna tekućina miscibilna s 

vodom. Primjenjuje se za uklanjanje kiselih komponenata 

(sumporovodika, ugljik-dioksida) iz prirodnog 

plina u tehnologiji njegove obrade (čišćenja). 

Monoetanolamin je bio prvi alkanolamin uporabljen 

za obradu (čišćenje) prirodnog plina i danas se često 

primjenjuje kada je parcijalni tlak kiselih plinova 

nizak(tj. za niske tlakove) i/ili kada je koncentracija 

kiselih plinova niska. Monoetanolamin je vrlo hlapljiv, 

reaktivan i korozivan, pa je to razlog što se 

rabi u relativno razblaženim otopinama. Osim toga, 

monoetanol ima najveće vaporizacijske gubitke i zahtijeva 

više topline za regeneraciju; v. alkanolamine 

sweetening, gas sweetening. 

monoethanolamine gas treating – čišćenje plina monoetanolaminom, 

v. alkanolamine sweetening, gas 

sweetening. 

monogene – (1) monogenetski, v. monogenetic. (2) monogen. 

U petrologiji – termin za označavanje eruptivnih 

(magmatskih) stijena (igneous rocks), na primjer, 

dunita (dunite), koje se pretežito sastoje od jednog 

minerala. Sinonim: monogenic; v. monomictic, monomineralic, 

polygene. 

monogenetic – (1) monogenetski. Koji je formiran kao 

rezultat jednog procesa ili je nastao iz jednog izvora 

ili je podrijetlom (razvojem) s jednog mjesta ili iz 

jednog vremena, na primjer, vulkan koji je formiran 

jednom erupcijom. Sinonimi: monogene, monogenic; 

v. polygenetic. (2) monogen. Koji se sastoji od jednog 

elementa ili materijala jednog tipa ili ima homogen 

sastav, na primjer, šljunak (gravel) koji se sastoji od 

fragmenata jednog tipa stijene. Sinonimi: monogene, 

monogenic; v. polygenetic. 

monogenic – (1) monogenetski, v. monogenetic. (2) monogen, 

v. monogene, 2. 

monogeosyncline – monogeosinklinala. Jedinično 

geosinklinalno korito (geosynclinal trough) duž kontinentskog 

ruba (continental margin) u koje klastični 

materijal dolazi iz borderlenda (borderland) smještenog 

na njegovoj oceanskoj strani. 

monograptids (Monograptidae) – monograptidi. 

Porodica graptolita (graptolites). Karakterizirani su 

skandentnim jednorednim rabdosomima (scandent 

uniserial rhabdosomes) s tekama (thecae) različitih

monolith 527 

moonpool, moon pool 

oblika koje rastu prema gore (tzv. »monograptidni« 

rast). Stratigrafska rasprostranjenost: silur-donji devon. 

monolith – monolit. U geologiji – cjeloviti komad neraspucane 

temeljne stijene (unfractured bedrock), 

obično nekoliko metara i više u promjeru, na primjer, 

masivni (neraspadnuti) blok stijene koji se odlomio 

po pukotinama i pomaknut je ledenjakom. 

monomict – monomiktni, v. monomictic, 1. 

monomictic – monomiktni. (1) U sedimentologiji – termin 

za označavanje klastičnih sedimentnih stijena 

(clastic sedimentary rock) koje su sastavljene od fragmenata 

samo jednog minerala. Sinonim: monomict; 

v. monogene, oligomictic, polymictic. (2) Termin 

koji označava jezero sa samo jednim periodom cirkulacije 

tijekom godine (yearly overturn), na primjer, 

jezera u tropskim područjima s periodom cirkulacije 

zimi, a jezera u polarnim područjima s periodom cirkulacije 

ljeti; v. oligomictic, polymictic. 

monomineral – monomineralan, v. monomineralic. 

monomineralic – monomineralan. Termin za označavanje 

stijene koja je u cijelosti ili gotovo u cijelosti 

sastavljena od jednog minerala, osobito se tim terminom 

označavaju eruptivne (magmatske) stijene 

(igneous rocks), poput anortozita (anorthosite) ili dunita 

(dunite), koje se sastoje od jednog dominantnog 

minerala (dopuštene količine drugih minerala u monomineralnoj 

stijeni variraju od autora do autora). 

Sinonim: monomineral; v. monogene, polymineralic. 

monomyarian – (1) monomijarni. Termin za označavanje 

nekih moluska školjkaša (bivalves, bivalve mollusks) 

ili njihovih ljuštura koji imaju jedan (stražnji) 

mišić aduktor (mišić zatvarač ljuštura, posterior adductor 

muscle). (2) monomijarni molusk (mekušac), v. 

monomyarian, 1. 

monomyarian mollusk – monomijarni molusk (mekušac), 

v. monomyarian, 1. 

monophasic fl ow – jednofazno (monofazno) strujanje. 

Strujanje jedne faze (fl uida), za razliku od višefaznog 

ili polifaznog strujanja (v. multiphase fl ow). U poroznoj 

sredini taj fl uid je normalno voda ili plin ili nafta, 

pri čemu može biti i drugi fl uid koji je nepokretan, 

na primjer, vezana (konatna) voda (connate water) 

pri njenom minimalnom (ireducibilnom) zasićenju. 

Jednofazno strujanje može biti, ovisno o veličini 

Reynoldsova broja (Re), viskozno (viscous fl ow – ako 

je Re manji od 2.000) ili turbulentno (turbulent fl ow 

– ako je Re veći od 4.000). Za Reynoldsove brojeve između 

2.000 i 4.000 strujanje je nestabilno. Sinonim: 

single-phase fl o w ; v. multiphase fl ow, two-phase fl ow, 

three-phase fl ow. 

monoplacophorans (Monoplacophora) – monoplakofori, 

jednoljušturaši. Razred moluska (mekušaca, 

mollusks). Karakterizirani su gotovo bilateralnom 

simetrijom (bilateral symmetry), s unutarnjom metamerijom 

organa (internal metamerism), jednodijelnom 

ljušturom (single shell) i dobro razvijenom 

celomnom šupljinom (coelomic cavity). Ranije se 

smatralo da su monoplakofori predstavljeni samo 

paleozojskim formama, ali je danas poznato da postoje 

u suvremenim marinskim sredinama. 

monopod – monopod. Tip morske (odobalne) bušaće 

ili proizvodne platforme (off shore drilling platform, 

off shore production platform)koja se oslanja na samo 

jednu nogu – čeličnu cijev velikog promjera. Primje- 

njuje se i u arktičkim područjima gdje ima plutajućeg 

leda na površini mora. 

monopyroxene – monopiroksen, v. clinopyroxene. 

monothem – monotema. U skladu s prvobitno predloženom 

defi nicijom – neciklična ili nejasno ciklična 

kronostratigrafska jedinica (v. chronostratigraphic 

unit) koja sjedinjuje genetski srodne slojeve (seriju 

slojeva) i čini više običnu i možda više prirodnu glavnu 

potpodjelu kata. Prema kasnijoj defi niciji drugog 

autora , monotema je lokalni sediment koji u biti ima 

jednoličan litološki karakter i odgovara formaciji (formation) 

ili članu (member) litostratigrafske skale (klasifi 

kacije), dok treći autor smatra taj termin suvišnim 

i nepotrebnim budući da ima jednako značenje kao 

potkat (substage), v. lithizone. 

monotremes (Monotremata) – monotremati, jednootvori, 

kljunaši. Jedini red sisavaca iz podrazreda Prototheria. 

Karakterizirani su razmnožavanjem nešenjem 

jaja (egg-laying reproduction), nepostojanjem 

bradavica (nipples) na primitivnim sisama i gotovo 

potpunim ili potpunim gubitkom zuba u odraslih. 

Montian, Montian stage – mont. Stratigrafski kat paleocena 

(Paleocene) u Europi – iznad dana (Danian), a 

ispod taneta (Thanetian). 

montmorillonite – monmorijonit. (1) Grupa minerala 

gline (group of clay minerals), aluminij-hidrosilikati 

promjenljivog kemijskog sastava. Minerali te grupe 

su karakterizirani troslojnom kristalnom rešetkom 

(three-layer crystal lattice – jedan sloj aluminija i hidroksila 

između dva sloja silicija i kisika) i posjeduju 

sposobnost bubrenja pri močenju (i skupljanja pri 

isušivanju). Monmorijonitski minerali se općenito 

formiraju kao produkti alteracije feromagnezijskih 

minerala, kalcijskih glinenaca (feldšpata) i vulkanskog 

stakla. Glavne su komponente bentonita i 

Fullerove zemlje i široko su zastupljeni u tlima, sedimentnim 

stijenama i nekim rudnim ležištima. Često 

se rabi za pripravu bušaće isplake. Sinonim: smectite. 

(2) Dioktaedrijski mineral gline iz monmorijonitske 

grupe. Obično je bijele, sivkaste, blijedocrvene ili 

plave boje. To je krajnji član niza s visokim sadržajem 

aluminij-oksida. (3) Svaki mineral iz monmorijonitske 

grupe: monmorijonit (montmorillonite), nontronit 

(nontronite), saponit (saponite), hektorit (hectorite), 

saukonit (sauconite), bajdelit (beidellite), volkonskoit 

(volkonskoite) ili grifi tit (griffi thite). 

monzonite – monconit, sijenodiorit. (1) Prema klasifi kaciji 

IUGS (v. IUGS classifi cation) – plutonska eruptivna 

(magmatska) stijena (plutonic rock) s Q (kvarc i druge 

polimorfne modifi kacije silicij-dioksida) između 0 i 5, 

a P/(A+P) između 35 i 65 (P – plagioklas, više kalcijski 

od An 5 , i skapolit; A- alkalijski glinenci ili feldšpati). (2) 

Grupa plutonskih eruptivnih (magmatskih) stijena, 

po sastavu srednja između sijenita (v. syenite) i diorita 

(v. diorite) koje sadrže približno jednake količine 

alkalijskog glinenca (feldšpata) i plagioklasa, malo 

kvarca (ili bez njega) i obično augit kao glavni mafi 

tni mineral. Terminom se također označava svaka 

stijena te grupe. Sa smanjenjem sadržaja alkalijskih 

glinenaca (feldšpata) monconit postupno prelazi, 

ovisno o sastavu plagioklasa, u diorit (v. diorite) ili 

gabro (v. gabbro), a s povećanjem sadržaja alkalijskih 

glinenaca postupno prelazi u sijenit (v. syenite). Sinonim: 

syenodiorite. 

moonpool, moon pool – središnji otvor (prosjek) za

moonwell 528 

mortar texture 

bušenje. Šuplji (otvoreni) prostor izrezan u palubi 

poluuronjive bušaće platforme (semisubmersible) ili 

u unutrašnjosti (trupu) bušaćeg broda (drillship) koji 

je otvoren prema vodi i kroz koji se izvodi bušenje 

i prolazi bušaća kolona (kolona bušaćih alatki, drillstring) 

i kolona uronjene stojke (marine riser) u more. 

Mali središnji otvor se također rabi za spuštanje ronilačke 

opreme. Sinonimi: drillwell, moonwell, water 

table. 

moonwell – središnji otvor (prosjek) za bušenje, v. moonpool. 

mooring pattern – raspored sidrenja. Sustav za sidreno 

pozicioniranje – održavanje bušaćih brodova 

i poluuronjenih platformi na položaju za bušenje 

(na lokaciji bušotine) sidrenjem. Sustav sidrenja se 

sastoji od sidrenih linija (čelična užad ili lanci), vitala 

i sidrenih vitala. Sidra su oko platforme ili broda 

raspoređena simetrično i radijalno, ovisno o obliku 

i veličini njihova trupa. Broj sidrenih linija i njihov 

raspored će ovisiti o izloženosti platforme ili broda 

glavnom smjeru djelovanja vjetrova, valova i struja, 

maksimalno dopuštenom nategu sidrenih linija i dopuštenim 

naprezanjima opreme, na primjer, vodilica 

sidrenih linija, sidrenih vitala i dr. (broj linija može 

biti 6, 8, 9, 10, ili 12). Kada je morsko dno pretvrdo za 

uporabu klasičnih sidara, tada se u njemu izrađuju 

sidreni piloti. Većina sustava za sidrenje je projektirana 

za ograničavanje horizontalnog gibanja broda do 

oko 10% dubine vode u slučaju najtežih vremenskih 

uvjeta, ali se horizontalno gibanje može ograničiti 

do oko 3% dubine vode za vremenske uvjete koji 

vladaju 95% vremena. 

mooring plug – sidrena kula bušaćeg broda. Okretno 

(vrtljivo) postolje (turret, turntable, rotating table) u 

središtu palube nekih bušaćih brodova na kojem je 

montiran toranj za bušenje. Brod se pozicionira na 

lokaciji bušotine sidrenjem preko kule, što omogućuje 

njegovo okretanje oko nje, a orijentacija bušaćeg 

postrojenja ostaje relativno fi ksna. Takva izvedba 

je alternativa za sidrenje (pozicioniranje sidrenjem) 

bušaćeg broda i bušenje kroz veliki otvor u središtu 

broda (moonpool). 

mooring system – sustav sidrenja, v. mooring pattern. 

moorland peat – močvarni (mahovinasti) treset, v. highmoor 

peat. 

moor peat – močvarni (mahovinasti) treset, v. highmoor 

peat. 

morainal – morenski. Koji se odnosi na morenu, formira 

je ili je njome formiran. Sinonim: morainic; v. moraine. 

morainal apron – morenski zastor, sandrovska avnica, 

v. outwash plain. 

morainal plain – morenska (sandrovska) ravnica, v. outwash 

plain. 

moraine – morena. (1) U glacijalnoj geologiji – humci, 

brežuljci, hrptovi ili druge izrazite akumulacije nesortiranih, 

neslojevitih glacijalnih nanosa (sedimenata, 

glacial drift), pretežito tila (till), koji su se istaložili 

uglavnom neposrednom djelatnošću ledenjačkog 

leda u različitim morfološkim uvjetima nezavisno 

od reljefa prvobitne površine. (2) U vulkanologiji 

– stvrdnuti vulkanski fragmenti prenošeni na površini 

potoka lave. 

morainic – morenski, v. morainal. 

MORE – v. microbial enhanced oil recovery. 

morning report – dnevni izvještaj bušenja, v. daily drilling 

report. 

morning tour – jutarnja (dnevna) smjena radnika, v. 

tour, 1. 

morphogenetic zone – morfogenetska zona, fi lozona, 

v. lineage zone, 1. 

morphologic series – morfološki red fosila. U paleontologiji 

– red fosila (fosilnih organizama, series of 

fossils) za koji su karakteristične postupne promjene 

bilo individuuma kao cjeline, bilo nekih osobito varijabilnih 

obilježja. 

morphologic unit – (1) morfološka (morfostratigrafska) 

jedinica, v. morphostratigraphic unit. (2) morfološki 

element. Površina, sedimentacijska (depositional 

surface) ili erozijska (erosional surface), koja je prepoznatljiva 

po njenim topografskim osobitostima. 

morphostratigraphic unit – morfostratigrafska (morfološka) 

jedinica. Stratigrafska jedinica (stratigraphic 

unit) defi nirana kao stijensko tijelo (body of rock) 

koje se ponajprije identifi cira po obliku površine 

koju ono formira u reljefu i koje se može razlikovati 

(a može i ne razlikovati) po litološkom sastavu od 

susjednih kompleksa stijena, jednako kao što može 

imati jednak ili nejednak vremenski opseg na površini 

svog rasprostiranja. Termin se obično primjenjuje 

u stratigrafskoj klasifi kaciji površinskih sedimenata, 

kao što su glacijalne (ledenjačke) morene (glacial 

moraines), aluvijalne lepeze (alluvial fans), plažni 

hrptovi (beach ridges) i drugi slični sedimenti gdje 

forme reljefa služe za identifi kaciju tijela klastičnih 

sedimenata (naslaga sedimentnih stijena). Sinonim: 

morphologic unit. 

morphostructure – morfostruktura. Velika topografska 

forma (forma reljefa, topographic feature) koja se ili 

poklapa s geološkom strukturom (geologic structure) 

ili je odraz geološke strukture, na primjer, dubokovodni 

rov (trench) ili hrbat (ridge) na dnu oceana, ili 

forma koja je nastala neposredno kao rezultat tektonskih 

pokreta, na primjer, bazen (basin) ili doma 

(dome). Morfostrukture svoj postanak zahvaljuju 

uzajamnom djelovanju (interakciji) endogenih i egzogenih 

sila (endogenic forces, exogenic forces), pri 

čemu su endogene sile dominantan faktor. 

morphotectonics – morfotektonika. Tektonska interpretacija 

morfoloških ili topografskih formi (morphological 

features, topographic features) Zemljine 

površine (postojećih formi reljefa Zemlje). Morfotektonika 

se prvenstveno bavi izučavanjem tektonskih 

ili strukturnih odnosa (uzajamnih veza) formi reljefa i 

njihovog postanka, a ne njihovim postankom djelovanjem 

površinskih procesa erozije i sedimentacije. 

Morrowan, Morrowian – morou, morrow. Stratigrafska 

serija najdonjeg dijela pensilvanija (lowermost Pennsylvanian) 

– iznad čestera (Chesterian), a ispod atoka 

(Atokan). 

mortar structure – kataklastična (porfi roklastična) 

struktura. Struktura kristalnih stijena (crystalline 

rocks) karakterizirana postojanjem agregata sitnih 

(fi no zdrobljenih) zrna kvarca i glinenca (feldšpata) 

bez tinjca koji zauzimaju šupljine između rubova 

znatno većih i zaobljenijih zrna istih minerala (otpornijih 

na drobljenje) ili formiraju obrube oko tih rubova. 

Sinonimi: cataclastic structure, murbruk structure, 

porphyroclastic structure. 

mortar texture – cementna tekstura. Tekstura kristalnih

mosaic 529 

mountain chain 

sedimentnih stijena (crystalline sedimentary rocks) u 

kojoj su relativno velika kristalna zrna odijeljena mikrokristalnim 

mozaikom. 

mosaic – mozaik. U petrologiji – teksturni podtip (textural 

subtype) u kojem su pojedinačna mineralna zrna 

približno jednake veličine. 

mosaic breccia – mozaička breča. Breča s fragmentima 

koji su veoma (ali ne potpuno) zdrobljeni i pomaknuti. 

mosaic structure – mozaička struktura. Slaba nepravilnost 

(poremećaj) orijentacije malih (sitnih) uglastih i 

granularnih fragmenata različite veličine u kristalima. 

U polariziranom svjetlu (polarized light) ti fragmenti 

nalikuju na dijelove mozaika. 

mosaic texture – mozaička tekstura. (1) Tekstura kristalnih 

sedimentnih stijena (crystalline sedimentary rocks) 

koja je karakterizirana postojanjem više ili manje 

pravilnih granica kontakata između zrna, na primjer, 

tekstura dolomita u kojoj mineral dolomit formira 

rompske kristale jednake veličine, pa spojeni kristali 

u presjeku formom nalikuju na lastin rep, ili tekstura 

ortokvarcita u kojem je sekundarni kvarc istaložen u 

optičkom kontinuitetu na klastičnim zrnima. (2) Granoblastična 

tekstura (granoblastic texture) dinamički 

metamorfoziranih stijena (stijena koje su pretrpjele 

dinamometamorfozu, dynamically metamorphosed 

rocks) koja je karakterizirana ravnim ili tek slabo zakrivljenim 

granicama kontakata zrna, a ne zupčastim 

ili suturnim. Sinonim: cyclopean texture. 

Moscovian, Moscovian stage – moskovij. Stratigrafski 

kat srednjeg dijela gornjeg karbona (middle Upper 

Carboniferous) u Rusiji – iznad namira (Namurian), 

a ispod gžela (Gzhelian). Odgovara gornjem dijelu 

kata vestfal (Westphalian) u zapadnoj Europi. 

moscovite – muskovit, v. muscovite. 

mosquito bill – cijev plinskog sidra za usis nafte, v. dip 

tube. 

moss animals – briozoi, mahovnjaci, v. bryozoans. 

moss corals – briozoi, mahovnjaci, v. bryozoans. 

mosses (Musci) – lisnate (prave) mahovine. Razred briofi 

ta (mahovina, bryophytes). Karakterizirane su postojanjem 

protoneme (prokličnice, protonema) koja 

formira uspravni gametofi t (gametophyte) koji nosi 

sporofi t (sporophyte) u haustoriju. 

moss peat – mahovinasti (močvarni) treset, v. highmoor 

peat. 

moss polyps – briozoi, mahovnjaci, v. bryozoans. 

mother geosyncline – matična geosinklinala. Geosinklinala 

koja se u svom razvoju pretvorila u nabrani 

planinski sustav (folded mountain system); v. orogeosyncline. 

Mother Hubbard, mother hubbard – isplačna kutija 

za sprječavanje štrcanja isplake, v. mud saver. 

mother pool – matično ležište. Najveće i često najdublje 

od više srodnih naftnih ležišta (oil reservoirs). 

mother rock – matična stijena. U geologiji – (1) Opći 

termin za označavanje stijene u kojoj je nastalo sekundarno 

ili transportirano rudno ležište (secondary 

ore deposit, transported ore deposit). (2) v. parent rock, 

1. (3) v. source rock, 1. 

mother rock of oil – matična stijena za naftu, naftna 

(naftonosna) matična stijena, v. source rock, 1. 

motion compensator – kompenzator gibanja. Pneumatski 

ili hidraulički uređaj na plutajućoj morskoj 

(odobalnoj) bušaćoj platformi (fl oating off shore dri- 

lling platform) koji uzima u obzir vertikalno dizanje 

i spuštanje (poniranje, heave) platforme s valovima 

i održava konstantno opterećenje bušaćeg dlijeta 

(weight on bit). Kompenzatori gibanja modu biti 

dubinski prigušivači ili prijelaznici za prigušivanje 

poniranja (downhole bumper sub) ili površinski kompenzatori 

gibanja bušaće kolone (surface drillstring 

motion compensator) koji mogu biti kompenzatori 

nepokretnog koloturnika (crown-block compensator) 

ili kompenzatori pokretnog koloturnika (travelingblock 

compensator). 

motion of ship – gibanje broda, v. vessel motion. 

motion of vessel – gibanje broda, v. vessel motion. 

motorhand – motorist, v. motorman. 

motorman, motor man – motorist. U procesu bušenja 

– član bušaće ekipe (brigade, drilling crew) koji je 

odgovoran za rad pogonskih motora (prime movers) 

bušaćeg postrojenja (garniture), njihovo rutinsko 

održavanje u pogonskom (radnom) stanju, redovnu 

zamjenu ulja i maziva i manje popravke. Također 

obavlja druge poslove kada je to potrebno. Sinonim: 

motorhand. 

motor valve – ventil s motornim pogonom. Ventil za 

regulaciju protoka kroz cijevi s električnim, hidrauličkim 

ili mehaničkim pogonom (za razliku od ventila s 

ručnim upravljanjem). 

mottle – pjega. (1) Mrlje ili pjege na površini sedimenta 

ili tla koje se razlikuju po boji. (2) Mali uklopak materijala 

nepravilna oblika u matriksu sedimentne stijene 

(sedimentary matrix) različite teksture (razlika u 

boji u danom slučaju nije bitna). 

mottled – (1) pjegav, mrljast. U sedimentologiji – termin 

kojim se označavaju sedimenti ili sedimentne 

stijene, na primjer, gline ili pješčenjaci, s mrljama ili 

pjegama različite boje (obično se pojavljuju kao rezultat 

oksidacije spojeva željeza). (2) šaren, mrljast. U 

pedologiji – termin za označavanje tla s nepravilno 

rapoređenim mrljama ili pjegama različite boje koje 

obično upućuju na nedostatnu aeraciju ili sezonsku 

vlažnost. 

mottled limestone – pjegavi (mrljasti) vapnenac (vapnenjak). 

Vapnenac s uskim, razgranatim i algama 

nalik cilindričnim uklopcima (masama) dolomita, 

često sa središnjom cijevi ili otvorom. Može biti organskog 

i anorganskog podrijetla. 

mottled structure – pjegava (mrljasta) struktura. Isprekidani 

(kratki) grudasti, cjevasti ili lećasti uklopci i 

gnijezda sedimenta koji su kaotično raspoređeni u 

matriksu potpuno drugačije teksture. Takva struktura 

obično nastaje ispunjavanjem šupljina koje su 

napravile životinje bušenjem i kopanjem. Sinonim: 

mottling. 

mottling – (1) pjegavost. Varijacija boje sedimenata i 

tala uvjetovana postojanjem lokalnih pjega ili mrlja 

druge boje ili nijanse boje. Termin također označava 

nastanak pjega ili pojavu pjegavog oblika stijena. (2) 

pjegava (mrljasta) struktura, v. mottled structure. 

mould – otisak, v. mold, 2. 

mountain apron – bahada, v. bajada. 

mountain building – orogeneza, v. orogeny. 

mountain chain – planinski (gorski) lanac. Kompleksan, 

uzajamno povezan, niz nekoliko više ili manje 

paralelnih planinskih (gorskih) hrptova (v. mountain 

range) i planinskih (gorskih) sustava (v. mountain 

system) koji su sjedinjeni na bazi zajedničkog općeg

mountain crystal 530 

mud 

longitudinalnog prostiranja ili dobro defi niranog 

trenda, a ne po sličnosti njihove forme, strukture 

(građe) i podrijetla, na primjer, Mediteranski planinski 

(gorski) lanac (Mediterranean mountain chain) u 

južnoj Europi. Prema nekim izvorina, termini mountain 

chain i mountain range su sinonimi. 

mountain crystal – gorski kristal, v. quartz crystal. 

mountain glacier – planinski ledenjak. Alpski ledenjak 

(alpine glacier) formiran na planinskoj padini (mountain 

slope). 

mountain mahogany – opsidijan, v. obsidian. 

mountain pediment – planinski pediment. (1) Ravnica 

izgrađena u podnožju pustinjskog planinskog lanca 

(desert mountain range) kombiniranim djelovanjem 

procesa erozije i transportiranja klastičnog materijala. 

Planinski pediment je po formi sličan aluvijalnoj 

ravnici (alluvial plain), obično okružuje planinu blago 

se dižući prema njenom podnožju i ravnica se izdaleka 

čini kao široki trokutasti masiv iznad kojeg strši 

planina. (2) Pediment koji se razvio unutar planinskog 

masiva (mountain mass) u obliku relativno visoko 

uzdignute površine koja je odrezala planinsku 

strukturu (mountain structure). 

mountain range – planinski (gorski) hrbat. Pojedinačna 

velika masa koja se sastoji od niza planina (gora, 

mountains) ili blisko smještenih planinskih (gorskih) 

grebena (mountain ridges) s oštrim vrhovima (ili bez 

njih) i tijesno povezanih po položaju u krajoliku, općem 

smjeru prostiranja, formiranju i starosti. Planinski 

hrbat je sastavni dio planinskog (gorskog) lanca 

(v. mountain chain) ili planinskog (gorskog) sustava 

(v. mountain system). Prema nekim izvorina termini 

mountain range i mountain chain su sinonimi. 

mountain system – planinski (gorski) sustav. Grupa planinskih 

(gorskih) hrptova (v. mountain range) sjedinjenih 

po određenim općim crtama (osobitostima), 

kao što su sličnost u formi, strukturi (građi) i prostiranju 

te, vjerojatno, isti zajednički uzroci podrijetla. 

Termin se osobito odnosi na niz hrptova koji pripadaju 

jednom orogenetskom pojasu (orogenic belt); v. 

mountain chain. 

mouse hole, mousehole – mišja rupa, kanal za bušaću 

šipku. U procesu bušenja – vertikalni kanal (pomoćna 

bušotina), privremeno obložen cijevima, koji je 

smješten na radnoj platformi (podištu) bušaćeg tornja 

(drill fl oor) blizu rotacijskog stola (rotora, rotary 

table) na strani vratiju (otvora) tornja (V-door) u koji 

se odlaže bušaća šipka ili jedan pas bušaćih šipki dok 

se čeka pripajanje bušaćoj koloni (drillstring). Sliči na 

tzv. štakorovu rupu (v. rathole), ali je manji. Promjer 

mišje rupe je obično od 17,8 cm do 25,4 cm (7 do 

10 inča) i duljine oko 8,5 metara (28 stopa), a njen 

vrh je oko 75 cm (2,5 stope) iznad podišta bušaćeg 

postrojenja. 

movable block – pokretni (pomični) koloturnik, v. traveling 

block. 

movable oil – pokretljiva nafta. Nafta koja može strujati 

u ležištu i koja se može proizvesti. 

movable-oil plot (MOP) – dijagram pokretljive nafte. U 

karotaži bušotina – karotažni dijagram (izračunan iz 

dijagrama drugih tipova karotaže) na kojem su nacrtane 

tri krivulje poroznosti – (a) ukupne poroznosti 

(»total« porosity), analogna je krivulji poroznosti 

izvedenoj, na primjer, iz akustičke karotaže (sonic 

log); (b) prividne poroznosti pri zasićenju pora vo- 

dom (»apparent water-fi lled« porosity) izvedene iz 

otporske karotaže sondom velike dubine ispitivanja 

(otporske karotaže pri velikoj dubini prodora isplačnog 

fi ltrata u formaciju, deep-investigation resistivity 

device), na primjer, iz laterologa (laterolog), i (c) prividne 

poroznosti pri zasićenju pora vodom u ispranoj 

zoni (»apparent water-fi lled porosity of fl ushed 

zone«), izvedene iz otporske karotaže sondom male 

dubine ispitivanja (otporske karotaže u bliskoj zoni 

formacije, shallow-investigation resistivity device), na 

primjer, iz mikrolaterologa (microlaterolog). Separacija 

između krivulje ukupne poroznosti i krivulje 

prividne poroznosti pri zasićenju pora vodom određuje 

dio volumena pornog prostora koji je ispunjen 

ugljikovodicima u neporemećenoj zoni formacije 

(noninvaded zone), a separacija između krivulje 

prividne poroznosti pri zasićenju pora vodom i krivulje 

prividne poroznosti pri zasićenju pora vodom 

u ispranoj zoni određuje dio pornog prostora ispunjenog 

pokretljivom naftom (movable oil). Ostatak 

odgovara rezidualnim ugljikovodicima (residual hydrocarbons) 

koji su preostali u infi ltriranoj zoni formacije 

(invaded zone). 

move in – transport bušaćeg postrojenja na lokaciju, v. 

moving in. 

moveout – razlika vremena (vremenski pomak) nailazaka 

seizmičkih valova. U istraživanju seizmičkim metodama 

– (1) Razlika u vremenima nailaska (arrival 

times) refl ektiranih (odbijenih) seizmičkih valova na 

različite položaje geofona (seizmičkih prijamnika). 

Vremena nailaska se razlikuju zbog različitih udaljenosti 

između izvora (shotpoint) i geofona (normal 

moveout), nagiba refl ektora (horizonta refl eksije, dip 

moveout) i različitih visina reljefa površine zemlje i 

heterogenosti zone s malom brzinom širenja valova 

(statics). Sinonim: stepout. (2) Razlika u vremenima 

nailaska uzrokovana samo nagibom refl ektora (granice 

refl eksije valova). Sinonim: stepout. 

moving in – transport bušaćeg postrojenja na lokaciju. 

Transport bušaćeg postrojenja (uređaja, drilling rig) 

na lokaciju bušotine (well location) prije njegova podizanja 

(montaže, rigging up). Sinonim: move in. 

move out – transport bušaćeg postrojenja s lokacije. 

Transport bušaćeg postrojenja (uređaja, drilling rig) 

s lokacije bušotine (wellsite) nakon njegove demontaže 

(rigging down). 

mud – (1) mulj. (a) U sedimentologiji – fi na, ljepljiva ili 

klizava smjesa vode i čestica tvrdog ili zemljastog 

materijala veličine silta (alevrita) ili gline s promjenljivom 

konzistencijom od polifl uidne (polužitke) mase 

do mekog i plastičnog sedimenta. Takav materijal se 

odlaže turbidnim (mutnim) tokovima, erupcijama 

izvora i vulkana i pri padanju kiša na površinu zemlje. 

Također vlažno, mekano tlo ili zemljana masa 

i glib. (b) U sedimentologiji – nekonsolidirani (necementirani) 

sediment koji se sastoji od gline i/ili silta 

(alevrita) i također od materijala s česticama drugih 

veličina (na primjer, pijeska) pomiješanih s vodom 

neovisno o sastavu, na primjer, meka muljevita glina 

na nedavno ogoljenom dnu jezera. (c) U sedimentologiji 

– smjesa silta (alevrita) i gline; siltno-glinoviti 

dio sedimentne stijene, na primjer poput fi nozrnastog 

karbonatnog matriksa vapnenaca. (d) U marinskoj 

geologiji – viskozni, fi nozrnasti marinski detritični 

sediment (pelagički ili terigeni). Marinski muljevi

mud acid 531 

mud cleaner 

se obično opisuju prema boji – plavi mulj (blue mud), 

crni mulj (black mud), sivi mulj (gray mud), zeleni 

mulj (green mud), crveni mulj (red mud). (e) U tehnologiji 

– tekuća kaša koja se sastoji od vrlo fi nih čvrstih 

čestica i nalikuje na mulj ili sluz. (2) isplaka, v. drilling 

mud. (3) bušaći mulj. Vodena suspenzija tvrdih (čvrstih) 

čestica koje nastaju razaranjem stijena dlijetom 

u procesu bušenja. 

mud acid – isplačna kiselina. Smjesa solne (klorovodične) 

i fl uorovodične kiseline (hydrochloric acid, 

hydrofl uoric acid) s inhibitorima (inhibitors), površinski 

aktivnim agensima (surfaktantima, surfactants) i 

deemulgatorima (demulsifi ers) za uklanjanje isplačne 

obloge (kore, mudcake, fi lter cake) otapanjem 

glina koje su se nataložile na stijenki produktivne 

formacije tijekom operacija završnog proizvodnog 

opremanja (well completion) ili remonta bušotina 

(well workover). Sinonim: mud-removal acid. 

mud additives – isplačni aditivi, aditivi za isplake. U tehnologiji 

isplaka – tvari koje se dodaju isplakama radi 

mijenjanja njihovih kemijskih i/ili fi zikalnih svojstava. 

Neki od tipova aditiva su za otežavanje (povećavanje 

gustoće), smanjivanje viskoznosti, sprječavanje gubljenja 

cirkulacije, smanjivanje fi ltracije, inhibiranje 

šejla, emulgiranje, razbijanje pjene, regulaciju pH i 

drugi. 

mud aggregate – muljni agregat. Nakupina zrnaca mulja, 

obično čestica veličine pijeska ili silta (alevrita), 

koja nastaje uglavnom mehaničkom sedimentacijom 

(mechanical deposition). 

mud agitator – miješalica isplačnog rezervoara. Miješalica 

s lopaticama i pogonom od elektromotora koja 

se rabi za održavanje čestica oteživača u suspenziji 

i na taj način jednolične relativne gustoće bušaće 

isplake u cijelom isplačnom rezervoaru. 

mud analysis – analiza isplake. Ispitivanje kemijskih 

i fi zikalnih svojstava isplaka. Najčešće se mjere gustoća 

(relativna gustoća, mud density, mud weight) i 

viskoznost (mud viscosity), koji se mogu odrediti na 

lokaciji bušotine (drillsite) isplačnom vagom i Marshovim 

lijevkom, a druga mjerenja svojstava uključuju 

fi ltraciju (fi ltration), analizu fi ltrata (fi ltrate analysis), 

formiranje isplačne obloge (kore, mudcake), 

sadržaj pijeska (sand content), sadržaj tekuće i čvrste 

faze (liquids content, solids content), pH (pH), kationsku 

izmjenu (cation exchange), električnu otpornost 

(electrical resistivity) i električnu stabilnost (electrical 

stability). 

mud bailer – žlica za grabljenje bušaćeg mulja. U procesu 

užnog udarnog bušenja – žlica koja se spušta 

u bušotinu užetom (sand line) i služi za uklanjanje 

čestica i krhotina probušenih stijena iz bušotine tijekom 

bušenja užnom udarnom metodom (cable-tool 

drilling). Sinonim: mud barrel. 

mud balance – isplačna vaga. Polužna vaga (beam balance) 

sa zdjelicom specifi ciranog volumena koja se 

rabi za određivanje relativne gustoće (gustoće) uzorka 

bušaće isplake (drilling mud density, drilling mud 

weight). Sinonim: mud scales, mud weight balance. 

mud ball – glinena lopta. (1) U geologiji – kuglasta 

masa mulja (mud) ili muljnjaka (madstona, mudstone) 

u sedimentnoj stijeni koja je nastala djelovanjem 

procesa raspadanja (trošenja, weathering) i razaranja 

(breakup) glinovitih sedimenata. Glinene lopte 

mogu biti promjera do 20 centimetara. (2) U procesu 

bušenja – velika nakupina bušaće isplake (drilling 

mud) na dlijetu (bit). 

mud barrel – žlica za grabljenje bušaćeg mulja, v. mud 

bailer. 

mud box – (1) isplačna kutija vibracijskog sita. U procesu 

bušenja – sekcija vibracijskog sita za čišćenje isplake 

(shale shaker) koja prihvaća struju isplake iz isplačnog 

voda (mudline fl ow) i usmjerava je na sita (shaker 

screens) ili skreće u gravitacijski separator (odvajač) 

fragmenata probušenih stijena (sand trap) ili bazen 

za otpadnu isplaku (waste pit). Sinonimi: backtank, 

possumbelly. (2) isplačna kutija za sprječavanje štrcanja 

isplake, v. mud saver. 

mud breccia – muljna breča. Breča isušivanja ili desikacijska 

breča (v. desiccation breccia) koja sadrži uglaste 

ili neznatno zaobljene fragmente fi nozrnastog 

argilita (fi ne-grained argillite) uklopljenog u krupnije 

(grublje) zrnasti i pjeskoviti materijal. 

mud cake, mudcake – (1) glinovita pogačica. U sedimentologiji 

– klast u intraformacijskoj (unutarformacijskoj) 

breči (intraformational breccia) koji se formirao 

pucanjem pri isušivanju (desikaciji). (2) isplačna 

obloga (kora, kolač). U procesu bušenja – glinovita 

obloga ili sloj istaloženih čvrstih čestica isplake koji 

su se formirali na propusnoj stijenki bušotine (kanala 

bušotine) zbog gubljenja vode iz bušaće isplake 

(fi ltrata isplake, mud fi ltrate) pri njenoj fi ltraciji u poroznu 

i propusnu formaciju (sloj) tijekom procesa 

rotacijskog bušenja. Isplačna obloga ima vrlo nisku 

permeabilnost i, prema tome, usporava daljnje odlaženje 

isplake u sloj. Sinonimi: cake, fi lter cake, fi lter 

cake of mud, wall cake. 

mud-cake resistivity – električna otpornost (specifi čni 

električni otpor) isplačne obloge (kore, kolača), v. electrical 

resistivity. 

mud circulating drilling – bušenje s ispiranjem glinovitom 

isplakom, v. mud drilling. 

mud circulating system – isplačni cirkulacijski sustav, 

sustav za cirkulaciju isplake. U procesu bušenja i remonta 

bušotina – sustav na bušaćem ili remontnom 

postrojenju (drilling rig, workover rig) koji služi za 

pumpanje isplake u bušotinu. Bušaća isplaka se usisava 

isplačnim pumpama (mud pumps) iz isplačnih 

rezervoara (mud tanks) kroz usisni vod (suction line) i 

pumpa kroz tlačni vod (discharge line), isplačno crijevo 

(rotary hose), isplačnu glavu (swivel), radnu šipku 

(kelly), bušaće šipke (drillpipes), teške šipke (drill collars) 

i mlaznice (nozzles) bušaćeg dlijeta (drilling bit) 

na dno bušotine. Isplaka zatim struji kroz prstenasti 

prostor bušotine između kolone bušaćih alatki i stijenke 

bušotine i protuerupcijski uređaj (preventer, 

blowout preventer) na površinu i, nakon pročišćavanja 

od čestica probušenih stijena na vibracijskim sitima 

(shale shakers) i u odjeljivačima pijeska (desander) 

i mulja (desilter) te uklanjanja plina u otplinjivačima 

(degasser), natrag u isplačne rezervoare (mud tanks) 

za ponovnu cirkulaciju. 

mud cleaner – uređaj za čišćenje isplake. U procesu bušenja 

– oprema u cirkulacijskom isplačnom sustavu 

bušaćeg postrojenja (v. mud circulating system) koja 

se primjenjuje za uklanjanje fi nih čestica probušenih 

stijena (well cuttings) iz otežanih isplačnih (bušaćih) 

fl uida (weighed drilling fl uids) bez prekomjernog gubitka 

barita i fl uida. Uređaj je kombinacija hidrociklona 

za uklanjanje mulja (desilting hydrocyclones) i vrlo

mud-cleanout acid (MCA) 532 

mudfl ow 

fi nih sita (very fi ne mesh screens) koja vibriraju. Fluid 

koji istječe iz hidrociklona struji na sita). 

mud-cleanout acid (MCA) – kiselina za uklanjanje isplake. 

Kiselina koja se rabi za dispergiranje i uklanjanje 

isplačne obloge (kore,) sa stijenke kanala bušotine, 

razbijanje emulzija i vodenih blokada u bušotini i čišćenje 

perforacija. U tehnologiji cementacije bušotina 

se rabi prije injektiranja cementne kaše. Sinonim: 

mud-cleanout agent. 

mud-cleanout agent (MCA) – agens za uklanjanje 

isplake, v. mud-cleanout acid. 

mud column – stupac isplake, isplačni stupac. Visina 

bušaće isplake u kanalu bušotine mjerena od njena 

dna. Sinonim: column of mud. 

mud conditioning – obrada (kondicioniranje) isplake. U 

procesu bušenja – dodavanje aditiva i fl uida bušaćoj 

isplaci i uklanjanje čestica i krhotina probušenih stijena 

i plina iz isplake radi održavanja potrebnih njenih 

kemijskih i fi zikalnih svojstava. 

mud-cooling tower – kolona za hlađenje bušaće isplake. 

U procesu bušenja geotermalnih ležišta – hlađenje 

pregrijane povratne bušaće isplake kako bi se 

spriječilo isparavanje njene tekuće faze (vode, ulja) 

na površini i smanjilo termičko naprezanje bušaće 

kolone (kolone bušaćih alatki). 

mud crack, mudcrack – pukotina isušivanja, desikacijska 

pukotina. Pukotina nepravilna oblika u gruboj 

poligonalnoj strukturi tla koja nastaje skupljanjem 

gline, silta (alevrita) ili mulja, obično tijekom isušivanja 

tla pod utjecajem atmosferskih površinskih uvjeta; 

v. desiccation crack, shrinkage crack. 

mud decanter – taložna (dekantacijska) isplačna centrifuga, 

v. decanting centrifuge. 

mud decontaminant – aditiv za sprječavanje zagađenja 

cementa isplakom. Aditiv cementima koji se primjenjuje 

kako bi se utjecaj miješanja bušaće isplake 

sa cementom doveo na minimum. 

mud density – gustoća (relativna gustoća) isplake. Masa 

isplačnog (bušaćeg) fl uida (drilling fl uid) po jedinici 

volumena. U tehnologiji bušenja i isplačnoj tehnologiji 

se obično izražava u kg/m 3 ili u funtama po galonu 

(lb/gal, ppg) ili u funtama po kubičnoj stopi (lb/cu 

ft). Obična bušaća isplaka (normal drilling mud) ima 

gustoću između 1,08 i 1,2 (između 9 i 10 lb/gal), a 

otežana (heavy drilling mud) od 1,8 do 2,4 (od 15 do 

20 lb/gal). Na lokaciji bušotine se mjeri isplačnom 

vagom (v. mud balance). Sinonim: mud weight (v.). 

mudding off – glinizacija stijenke bušotine. Blokiranje 

strujanja slojnih fl uida, na primjer, nafte u bušotinu, 

zbog stvaranja isplačne obloge (kore – v. mudcake) 

na stijenki kanala bušotine i/ili gubitka permeabilnosti 

zbog prodora isplake u sloj. Potrebno je izvršiti 

obradu sloja kako bi se uspostavila proizvodnja. 

mudding up – miješanje isplake, v. mud mixing. 

mud discharge line – tlačni isplačni vod. Horizontalna 

bešavna cijev koja spaja vibracijsko isplačno crijevo 

(vibrator hose, shock hose) od izlaza isplačne pumpe 

do isplačne stojke (standpipe) na bušaćem postrojenju. 

Vsnjski promjer cijevi je obično 11,43 cm (4½ 

inča), ali na manjim postrojenjima 8,9 cm (3½ inča). 

mud discharge temperature – temperatura povratne 

isplake. Srednja temperatura povratne isplake (mud 

return temperature) izmjerena na površini u cirkulaciji. 

mud drilling – bušenje s ispiranjem glinovitom ispla- 

kom. Operacija bušenja u kojoj se za ispiranje kanala 

bušotine, odnosno kao cirkulacijski bušaći fl uid, 

primjenjuje glinovita isplaka (isplaka pripremljena 

od komercijalnih glina). Sinonimi: mud circulating 

drilling, mud fl ush drilling. 

muddy – (1) muljevit. U sedimentologiji – koji se odnosi 

na mulj ili je karakteriziran postojanjem mulja 

(v. mud, 1), osobito se tim terminom označava voda 

koja je zamućena sedimentom ili muljevitim sedimentom. 

(2) muljni sedimentni reljef. U geomorfologiji 

– topografska forma (forma raljefa) koja je građena 

od vrlo fi nozrnastog riječnog sedimenta (fi ne-grained 

stream deposit) nakupljenog nakon zajaživanja 

vode. Karakterizirana je gotovo horizontalnim (iako 

više ili manje konkavnim) vrhom. 

muddy gravel – muljeviti šljunak. Nekonsolidirani 

(necementirani) sediment koji sadrži 30% do 80% 

šljunka i ima omjer (odnos) pijeska i mulja (silta plus 

gline) manji od 1:1. 

muddy sand – muljeviti pijesak. Nekonsolidirani (necementirani) 

sediment koji sadrži 50% do 90% pijeska i 

ima omjer (odnos) silta i gline između 1:2 i 2:1. 

mud engineer – isplačni inženjer, isplačar. (1) Specijalist 

koji se bavi izučavanjem tehnologije bušaćih isplaka 

i propisuje materijale, kemikalije i odgovarajuće 

aditive za njihovu pripremu (izradu) i održavanje njihovih 

svojstava u tehnologiji rotornog bušenja. (2) 

Zaposlenik servisne kompanije, bušaćeg poduzetnika 

ili operatora čija je dužnost pripremanje, ispitivanje 

i reguliranje svojstava glinovite bušaće isplake 

tijekom bušenja. Sinonim: mud man; v. drilling-fl uid 

engineer. (3) Član ekipe (posade) bušaćeg postrojenja 

čija je dužnost nadzirati pripremu (miješanje) 

isplake, provjeravati i održavati njena tražena svojstva, 

kontrolirati stanje kanala bušotine i promjene 

svojstava isplake i osigurati dovoljne količine barita 

i kemikalija na lokaciji bušotine za slučaj erupcije. 

Sinonim: mud man. 

mud fi ltrate – isplačni fi ltrat, fi ltrat isplake. Tekući dio 

bušaće isplake koji je prodro u poroznu i propusnu 

formaciju (u tzv. zonu infi ltracije, invaded zone) tijekom 

procesa bušenja. Posljedica fi ltracije isplake 

je stvaranje (taloženje) isplačne obloge (kore, mud 

cake) na stijenki kanala bušotine. 

mudfl ow – (1) muljni tok. U geologiji – opći termin za 

označavanje formi reljefa koje nastaju pri kretanju 

masa materijala i procesa karakteriziranih tečenjem 

masa pretežito fi nozrnastog zemljanog materijala 

koji posjeduje visoki stupanj fl uidnosti tijekom kretanja. 

Stupanj fl uidnosti se određuje prema opažanoj 

brzini kretanja ili prema distribuciji i morfologiji 

formiranih sedimenata. Ako se više od polovice 

čvrste (tvrde) frakcije takve tekuće mase sastoji od 

materijala s česticama većim od čestica pijeska, 

tada prednost u primjeni ima termin debritni tok (v. 

debris fl ow). Muljni tokovi su srednji članovi gradacijskog 

niza procesa u kojima sudjeluju voda, glina 

i stijensko kršje (fragmenti stijena) u različitim proporcijama. 

Sadržaj vode u muljnim tokovima može 

doseći 60%. Stupanj vezivanja vodom, određen sadržajem 

gline (čestica veličine gline) i mineralogijom 

(mineralnim sastavom čestica), ima kritični utjecaj 

na viskoznost matriksa (smjese) te na brzinu i morfologiju 

tečenja. S povećanjem fl uidnosti (stupnja 

fl uidnosti) muljni tokovi postupno prelaze najprije

mud-fl ow indicator 533 

mud log, mudlog 

u tok s velikom količinom tvrdog materijala, a zatim 

u čisti vodeni tok, dok se sa smanjivanjem fl uidnosti 

postupno pretvaraju u klizanje tla (v. earthfl ow). 

Termin se također može pisati u rastavljenom obliku 

(mud fl ow). (2) trag muljnog toka. U sedimentologiji 

– mala sedimentna struktura koje se sreće u fi nozrnastim 

stijenama i ukazuje na lokalno tečenje materijala 

dok je još bio mekan (nestvrdnut). Termin nije 

u uobičajenoj uporabi. Sinonim: mud mark. (3) blatni 

potok, lahar, v. lahar. 

mud-fl ow indicator – indikator brzine struje povratne 

isplake. Uređaj na vodu povratne isplake (povratnom 

isplačnom vodu, mud return fl owline) bušaćeg postrojenja. 

Spojen je s manometrom i registracijskim 

priborom i može se oglasiti i zvučni alarm ako protok 

isplake prebrzo poraste. Sinonim: mud-fl ow sensor. 

mud-fl ow sensor – indikator brzine struje povratne 

isplake, v. mud-fl ow indicator. 

mud fl ush – cirkulacija isplake. Cirkulacija bušaće isplake 

na postrojenju za rotacijsko bušenje (rotary drilling 

rig). 

mud fl ush drilling – bušenje s ispiranjem glinovitom 

isplakom, v. mud drilling. 

mud-gas log – analiza ugljikovodika u bušaćem mulju. 

Ispitivanje i analiza bušaćeg mulja (krhotina i čestica 

probušenih stijena, well cuttings) i registracija podataka. 

Dio bušaće isplake se usmjerava kroz uređaj za 

detekciju plina i ispituje pod ultraljubičastim svjetlom 

radi utvrđivanja postojanja nafte ili plina. Često 

se izvodi prijenosnim laboratorijskim kompletom 

pribora na bušotini; v. mud log, mud logging. 

mud-gas (mud/gas) separator – separator za otplinjivanje 

isplake, isplačni plinski separator. Posuda 

postavljena na isplačnom vodu (cjevovodu, mud 

fl owline) blizu isplačnih rezervoara (mud tanks) 

kada se buši kroz visokotlačnu plinsku zonu (highpressure 

gas zone). Leptirasti ventil (butterfl y valve) 

u isplačnom vodu može usmjeriti povratnu isplaku 

(returning mud) u gornju sekciju separatora. Mjehurići 

plina se uklanjaju ili strujanjem isplake preko 

pregrada ili strujanjem u tankom sloju preko široke 

ploče. Na vrhu separatora je vod za odvođenje plina 

(gas fl owline) na baklju na spaljivanje, a vod na dnu 

separatora vraća otplinjenu isplaku (degassed mud) 

u isplačni cjevovod. Sinonimi: gas buster, poorboy degasser; 

v. degasser. 

mud gun – injektor za miješanje isplake. Centrifugalna 

pumpa sa cijevnim nastavkom za ulijevanje mlazova 

bušaće isplake u isplačne rezervoare radi miješanja 

same isplake ili njeno miješanje s aditivima. Sinonim: 

surface gun. 

mud hog – isplačna pumpa. Žargonski izraz; v. mud 

pump. 

mud hole – isplačna jama (bazen). Iskopana jama (bazen) 

blizu postrojenja za rotacijsko bušenje (rotary 

drilling rig) koja služi za držanje bušaće isplake i hvatanje 

krhotina probušenih stijena. Sinonimi: mud 

pond, slush pit, slush pond, sump hole. 

mud hopper – lijevak za miješanje isplake. Uređaj ljevkastog 

oblika koji se rabi za miješanje komponenata 

bušaće isplake, na primjer, bentonita. Suhe komponente 

se ejektorom uvlače u lijevak i miješaju s tekućinom. 

Sinonimi: mixing hopper, mud mixing hopper; 

v. mud mixer. 

mud hose – isplačno (bušaće) crijevo. Gipko, armirano 

gumeno crijevo (fl exible armored rubber hose) koje 

služi za prijenos bušaće isplake od isplačne stojke 

(stand pipe) do grlića isplačne glave (swivel gooseneck) 

na postrojenju za rotacijsko bušenje (rotary 

drilling rig). Duljina isplačnog crijeva varira od 10,5 

do 22,5 metara (35 do 75 stopa), obično je dugo 15 

do 18 metara (50 d0 60 stopa), vanjski promjer je 10 

cm (4 inča), a unutarnji od 5 do 9 cm (2 do 3½ inča). 

Neka isplačna crijeva su izrađena od čeličnih cijevi 

s vrtljivim spojnicama (swivel joints). API razvrstava 

isplačna crijeva prema duljini i nominalnom tlaku. 

Sinonimi: drilling hose, fl exible mud hose, kelly hose, 

rotary hose. 

mud house – nadstrešnica za isplačni materijal. Nadstrešnica 

na bušaćem radilištu za skladištenje (držanje) 

vreća suhe isplake i aditiva. 

mud laboratory – laboratorij isplačara. Ured operatera 

za isplaku (isplačnog inženjera) na bušaćem radilištu 

u kojem obavlja ispitivanja bušaće isplake. 

mud-level recorder – instrument za registraciju (zapisni 

instrument) nivoa isplake. Instrument (pribor) koji registrira 

nivo isplake u isplačnim rezervoarima (mud 

tanks) tijekom bušenja. 

mud line – (1) linija mulja. Dno mora ili jezera; površina 

između vodene mase i Zemlje. (2) isplačni vod. Fleksibilno 

crijevo (fl exible hose) na bušaćem postrojenju 

(drilling rig) kojim struji bušaća isplaka (drilling mud). 

mud log, mudlog – (1) dijagram plinske karotaže (karotaže 

bušaće isplake). Grafi čki prikaz podataka 

plinske karotaže koji se izrađuje u svakoj smjeni 

standardnim postupkom prikazivanja i izvještavanja 

i na standardnom obrascu. Standardna lista podataka 

plinske karotaže sadrži sljedeće: ime operatora 

(poduzeća), naziv bušotine i lokacije, tip bušaćeg 

postrojenja (uređaja), datume i vrijeme, promjere i 

dubine zaštitnih kolona (casing), tip i karakteristike 

bušaće isplake i podatke o plinskoj kalibraciji. Standardni 

dijagram plinske karotaže obično sadrži (uz 

gore navedeno) sljedeće podatke: brzinu bušenja (s 

podacima o tipu i promjeru bušaćeg dlijeta, broju i 

promjeru mlaznica dlijeta, vremenu rada dlijeta po 

izbušenom metru/stopi, stupnju istrošenosti i oštećenosti 

dlijeta, opterećenju na dlijeto, brzini rotacije, 

tlaku u isplačnoj stojci i protoku isplake), litologiju 

krhotina probušenih stijena (podaci se obično prikazuju 

litološkim simbolima koji čine 10% ukupnog volumena 

uzorka, također se može dodati stupac s kvalitativnom 

procjenom poroznosti), oznaku dubina u 

standardiziranom mjerilu (stupac također sadrži dubinu 

ili interval iz kojeg su dobivene konvencionalne 

i bočne jezgre i koji su testirani), procjenu sadržaja 

ugljikovodika (ukupnih gorivih ugljikovodika iz plinskog 

separatora, miješalice krhotina stijena i isplake; 

plinovitih alkana od metana do pentana utvrđenih 

kromatografom; nafte – mogu se uključiti i kvalitativne 

analize fl uorimetrije nafte, refraktometrijske i 

geokemijske analize) i geološku i litološku procjenu 

formacije (mineralogiju, geokemijske analize, opis 

litologije i razne napomene, na primjer, o specijalnim 

analizama; izvješća o stanju kanala bušotine i 

događajima u procesu bušenja koji utječu na cjelokupnu 

interpretaciju karotaže, na primjer, gubitak 

povratne struje isplake); v. mud logging. (2) dijagram 


bušaće isplake. Dijagram električne otpornosti buša

mud logger, mudlogger 534 

mud-motor drilling 

će isplake pri uvjetima u bušotini (kanalu bušotine) 

izmjerene mikrokarotažnom sondom (v. microlog) 

čija mjerna papuča nije pritisnuta uz stijenku kanala 

bušotine. 

mud logger, mudlogger – specijalist za plinsku karotažu, 

v. mud logging. 

mud logging, mudlogging – plinska karotaža, karotaža 

bušaće isplake. Metoda karotaže bušotina koja 

uključuje ispitivanje, registraciju i analizu (parametara 

bušaće isplake, krhotina probušenih stijena, režima 

bušenja) tijekom procesa bušenja radi dobivanja 

kontinuiranog zapisa (dijagrama) procjene formacije 

tijekom bušenja i podataka koji će pomoći da se proces 

bušenja odvija brže, sigurnije i ekonomičnije i da 

se otkrije komercijalno produktivna formacija. Oprema 

i operacije u plinskoj karotaži mogu varirati od 

jednostavnog praćenja do integriranog modeliranja 

računalom. 

Standardne operacije u plinskoj karotaži su: (a) praćenje 

parametara režima bušenja i faktora koji utječu na 

brzinu bušenja – opterećenja i broja okretaja (brzine 

vrtnje) bušaćeg dlijeta, učinak bušenja (u minutama 

po izbušenom metru ili stopi formacije ili u izbušenim 

metrima ili stopama na sat), tlaka i kapaciteta isplačne 

pumpe, protoka isplake, temperature u isplačnom 

vodu i volumena punjenja kanala bušotine isplakom 

pri izvlačenju (vađenju) bušaćih alatki; promjena brzine 

bušenja može upućivati na promjenu tipa bušene 

formacije, jer brzina obično poraste kada se buši 

porozna i propusna, tj. potencijalno produktivna, 

formacija; (b) kontinuirano praćenje i analiza povratne 

bušaće isplake radi određivanja znakova pojave i 

postojanja, tipa i količine ugljikovodika (nafte, plina 

– od metana do heksana i viših komponenata) i primjesa 

(ugljik-dioksida, sumporovodika, vodika, helija) 

koji su dospjeli u isplaku iz probušenih formacija 

– visoki sadržaj metana upućuje na plinonosnu bušenu 

formaciju, a visoki sadržaj heptana i viših ugljikovodika 

na naftonosnu formaciju, dok porast sadržaja 

natrij-klorida upućuje na slanu vodu; (c) kontinuirano 

praćenje promjene svojstava bušaće isplake – visoki 

sadržaj ugljik-dioksida i sumporovodika u isplaci 

može nalagati dodavanje inhibitora kako bi se spriječila 

korozija bušaćih alatki i zaštitne kolone, a porast 

sadržaja plinovitih ugljikovodika obično znači da je 

gustoća isplake preniska i da je treba povećati; također 

se kontrolira salinitet i viskoznost bušaće isplake 

radi utvrđivanja gubitka cirkulacije; (d) praćenje dubine 

naftonosnih ili plinonosnih formacija te praćenje 

sigurnosnih aspekata (na primjer, kontrola strujanja 

i nenadanog, naglog porasta plina), i (e) analiza 

bušaćeg mulja (čestica i krhotina probušenih stijena) 

na površini – oprane i osušene krhotine se ispituju 

pod mikroskopom, analiziraju pod ultraljubičastim 

svjetlom i mjeri se gustoća, sadržaj plina i električna 

otpornost (specifi čni električni otpor). 

Specijalističke operacije u plinskoj karotaži mogu 

uključivati detekciju tlaka, geokemijske analize (na 

primjer, analiza kapaciteta kationske izmjene, kalcimetrija, 

piroanaliza), petrofi zikalne analize i dubinska 

mjerenja u procesu bušenja (measurementswhile 

drilling). Dijagrami plinske karotaže (v. mud log) 

obično se rade skupa s opisom jezgara i krivuljom 

brzine bušenja. Plinska karotaža se ne primjenjuje 

na svim bušotinama, nago samo na većini tragalač- 

kih i dubljih bušotina. Jedinica za plinsku karotažu se 

može rabiti u cjelini ili samo njeni pojedini dijelovi. 

Sinonimi: hydrocarbon logging, physical formation 

logging; v. mud logging equipment. 

mud logging (mudlogging) equipment – jedinica za 

plinsku karotažu. Oprema za plinsku karotažu varira 

od jednostavnog praćenja bušotine do mogućnosti 

modeliranja računalom. Minimalna standardna 

oprema uključuje sljedeće komponente: automatski 

plinski separator (nalazi se na povratnoj struji bušaće 

isplake i služi za kontinuiranu ekstrakciju uzoraka 

plina iz isplake), vakuumski sustav (sastoji se od vakuumske 

pumpe, regulatora tlaka, mjerila protoka, 

fi ltara i sušionika i služi za održavanje jednoličnog 

protoka i sastava uzoraka plina iz separatora i miješalice), 

detektora ukupnog plina (plameno-ionizacijski 

ili infracrveni, s vrućom žicom), automatski plinski 

kromatograf (opremljen je s plameno-ionizacijskim 

ili infracrvenim detektorom i služi za prihvat uzoraka 

plina iz separatora ili miješalice), plinski kalibracijski 

sustav (za plinski kromatograf i detektor ukupnog 

plina u rasponu koncentracija za kalibraciju), miješalicu 

(za miješanje i mrvljenje zasebnih uzoraka 

isplake i krhotina izbušenih stijena i ekstrakciju oslobođenog 

plina za mjerenja), senzor za praćenje dubine 

bušenja (bušotine) i brzine bušenja (nezavisan 

je od sustava za bušenje i služi za detekciju promjena 

dubine i kompenzaciju gibanja bušaćeg postrojenja 

na moru), brojilo hodova isplačnih pumpi, uređaj 

za kontinuirano praćenje nivoa u isplačnim rezrvoarima, 

pribor za kontinuirano analogno zapisivanje 

podataka karotaže, komplet pribora za rutinske analize 

isplačnog fl uida, opremu za obradu uzoraka probušenih 

stijena i ispitivanje litologije, mineralogije 

i sadržaja nafte u izbušenim krhotinama, stereomikroskop 

(za rad s običnim i ultraljubičastim svjetlom) 

i pribor za izradu karotažnih dijagrama. Dodatna 

oprema za plinsku karotažu služi u specijalističke svrhe 

– detekciju tlaka, geokemijske analize (na primjer, 

određivanje kapaciteta izmjene kationa, kalcimetrija, 

piroanaliza), petrofi zikalnu analizu, dubinska mjerenja 

u procesu bušenja (measurements-while drilling). 

Sinonim: mud logging unit; v. mud logging. 

mud logging (mudlogging) unit – jedinica za plinsku 

karotažu, v. mud logging equipment. 

mud lubricator – isplačni lubrikator. Privremeni sklop 

cijevi i ventila na ušću bušotine koji se primjenjuje 

kada se u bušotinu pumpa teža bušaća isplaka radi 

kontrole nenormalno visokog tlaka u bušotini. 

mud man – isplačar, isplačni inženjer, v. mud engineer. 

mud mark – trag muljnog toka, v. mudfl ow, 2. 

mud mixer – isplačna miješalica. Uređaj za pripremanje 

isplake iz suhog isplačnog materijala (suhe isplake, 

dry mud). Dva tipa isplačnih miješalica su mlazna 

miješalica (jet-type mud mixer) i centrifugalna pumpa 

(centrifugal pump); v. mud hopper. 

mud mixing – miješanje isplake. Proces pripremanja 

bušaće isplake. Sinonim: mudding up. 

mud mixing hopper – lijevak za miješanje isplake, v. 

mud hopper. 

mud motor – dubinski isplačni motor, dubinski motor 

pogonjen isplakom, v. downhole mud motor. 

mud-motor drilling – bušenje dubinskim isplačnim motorom, 

v. downhole mud motor, positive-displacement 

mud motor, turbine mud motor.

mud of calcium-base type 535 

mud rock, mudrock 

mud of calcium-base type – kalcijska isplaka, v. calcium-base 

drilling mud. 

mud off – glinizirati stijenku bušotine. Zabrtviti stijenku 

bušotine (kanala bušotine) stvaranjem isplačne 

(fi ltarske) obloge (kore, mudcake, fi lter cake) koja 

sprječava pritjecanje slojnog fl uida u bušotinu; v. 

mudding off . 

mud pellet – muljni pelet. Mala (promjera od 3 do 13 

mm), spljoštena do zaobljena (okrugla), nepravilno 

oblikovana masa mulja (mud) ili muljnjaka (madstona, 

mudstone) u sedimentnoj stijeni (sedimentary 

rock), na primjer, vapnencu (limestone) ili konglomeratu 

(conglomerate). Peleti su komadi kompaktnog 

mulja koji su formirani lomljenjem, transportirani su 

na kratke udaljenosti i zatim pretaloženi. 

mud pipe – (1) muljna zaštitna kolona. Kolona zaštitnih 

cijevi (casing string) koja je postavljena kroz slojeve 

mulja i nekonsolidiranog sedimenta do čvrstog sloja 

(i u njemu cementirana) na lokaciji morske (odobalne) 

bušotine i služi kao potporanj i element za ukrućenje 

uvodnoj zaštitnoj koloni (surface pipe) koja je 

ugrađena unutar muljne kolone (muljna zaštitna 

kolona zapravo je vanjska obloga uvodne zaštitne 

kolone bušotine). (2) isplačna cijev. Cijev kojom struji 

bušaća isplaka (koja nosi bušaću isplaku, drilling 

mud) na bušaćem postrojenju. 

mud pit – (1) isplačni bazen (rezervoar), bazen (rezervoar) 

za isplaku, v. drilling mud tank. (2) taložna jama, 

v. slush pit. 

mud-pit agitator – miješalica isplake u rezervoarima. 

U procesu bušenja – uređaj za mehaničko miješanje 

bušaće isplake u isplačnim rezervoarima (mud 

tanks) i održavanje suspendiranog stanja čvrstih čestica 

isplake. Primjenjuje se jedna ili više miješalica 

po rezervoaru. Uobičajeni tipovi miješalica isplake u 

rezervoarima su miješalica s rotirajućim lopaticama i 

električnim pogonom i centrifugalna pumpa s mlaznim 

nastavkom (mud gun). Sinonim: drilling mud 

tank agitator, mud-tank agitator, stirrer. 

mud pit level indicator – indikator nivoa (volumena) 

isplake u bazenu, v. pit-volume indicator. 

mud pit volume indicator – indikator volumena (nivoa) 


mud pond – isplačna jama (bazen), v. mud hole. 

mud pressure – tlak isplake. Tlak bušaće isplake registriran 

na manometru isplačne pumpe (mud pump 

pressure gauge). Obično iznosi od 35 do 245 bar (između 

500 i 3500 psi) ovisno o veličini pumpi i dubini 

bušotine. 

mud program – program isplake, isplačni program. U 

procesu bušenja – program u kojem se defi niraju tip 

i svojstva bušaće isplake za različite dubine bušenja. 

Zavisi od karakteristika bušenih formacija, temperature 

i tlaka u bušotinama, kemizmu i programu 

zaštitnih kolona (casing program). U isplačnim programima 

su navedeni podaci o gustoći (relativnoj 

gustoći, mud density), viskoznosti (mud viscosity), 

početnoj čvrstoći gela (initial gel strength) i čvrstoći 

gela nakon 10 minuta (10-minute gel strength), gibitku 

fl uida (fl uid loss), sadržaju pijeska (sand content), 

ukupnom sadržaju čvrstih čestica (total solids), sadržaju 

ulja (oil content) i klorida (chloride content), a 

također je naveden dobavljač isplake (mud supplier) i 

isplačni inženjer (mud engineer). 

mud pump – isplačna (bušaća) pumpa, pumpa za cir- 

kulaciju isplake. Stapna pumpa (reciprocating pump) 

koja se primjenjuje za pumpanje bušaće isplake kroz 

zatvoreni cirkulacijski sustav u procesu rotacijskog 

bušenja (cirkulacijski sustav postrojenja za rotacijsko 

bušenje). Klasifi ciraju se prema maksimalnoj hidrauličnoj 

snazi (maximum hydraulic horsepower), tlaku i 

broju hodova u minuti (strokes per minute). Često su 

dvocilindarske (dupleks-pumpe, two-cylinder pump, 

duplex pump) ili, češće, trocilindarske (tripleks-pumpe, 

triplex pump) sa zamjenljivim košuljicama cilindara. 

Dvocilindarska pumpa tlači isplaku u tlačni vod 

(discharge line) pri hodu stapa u oba smjera i naziva 

se dvoradnom (double-acting pump), dok je trocilindarska 

pumpa jednoradna (single-acting pump), jer 

tlači isplaku u tlačni vod samo pri hodu stapa prema 

naprijed. Isplačne tripleks-pumpe imaju veću radnu 

brzinu od dupleks-pumpi pri jednakom kapacitetu. 

Većina bušaćih postrojenja rabi dvije isplačne pumpe. 

Sinonimi: hole pump, mud hog, rig pump, slush 

pump. 

mud pump fl uid effi ciency – efi kasnost isplačne (bušaće) 

pumpe. Odnos (omjer) stvarnog i teoretskog 

pumpanog volumena fl uida (pomnožen sa 100 jer 

se izražava u postocima). 

mud pump pressure gauge – manometar isplačne 

(bušaće) pumpe. Primarni kontrolni isplačni pribor 

spojen s tlačnim vodom isplačne (bušaće) pumpe 

(discharge line of mud pump). Pokazivanje manometra 

se prenosi na radno podište (platformu) bušaćeg 

postrojenja (drill fl oor) gdje ga bušač može očitavati. 

mud record – isplačni izvješta, izvještaj o isplaci, v. daily 

mud check report. 

mud-removal acid – isplačna kiselina, v. mud acid. 

mud report – isplačni izvješta, izvještaj o isplaci, v. daily 

mud check report. 

mud resistivity log – otporska karotaža isplake. Mikrolog 

(microlog) ili mikrolaterolog (microlaterolog) bez 

kontakta sa stijenkom bušotine, koji se primjenjuje 

za mjerenje električne otpornosti (specifi čnog električnog 

otpora) isplake (mud resistivity) pri uvjetima 

u bušotini. 

mud return line – vod povratne isplake, povratni 

isplačni vod. Cijev ili korito koje spaja ušće bušotine 

s vibracijskim sitom za čišćenje isplake tijekom bušenja. 

Bušaća isplaka struji iz bušotine na površinu 

kroz sklop protuerupcijskog uređaja (preventerski 

sklop, blowout-preventer stack) i povratni vod (mud 

return line) te preko vibracijskog sita (shale shaker). 

Sinonim: fl owline. 

mud ring – glineni prsten. (1) Prsten od čvrstog (tvrdog) 

materijala na stijenci bušotine (kanala bušotine) koji 

se formirao u procesu bušenja na mjestu gdje isplaka 

fi ltracijom gubi vodu u poroznu i propusnu formaciju. 

(2) Nakupina izbušenog šejla tipa gumbo (gumbo 

shale) oko donjeg dijela bušaće kolone (kolone bušaćih 

alatki, drillstring). Često prianja oko teških šipki 

(drill collars) i stabilizatora (stabilizers) i može biti duljine 

stotinu metara (nekoliko stotina stopa) i može 

uzrokovati zaglavljivanje šipki u kanalu bušotine te 

prekomjerne tlakove klipovanja (swabbing pressures) 

pri izvlačenju alatki iz bušotine i veće tlakove pumpe 

(pump pressures). 

mud riser – izljevna cijev ušća bušotine, v. bell nipple. 

mud rock, mudrock – muljnjak, madston, v. mudstone, 

2.

mud-rock fl ood 536 

multicontact miscibility 

mud-rock fl ood – sel. Siloviti i razorni potok vode nastao 

prolomom oblaka (snažnim pljuskom) koji nosi 

stijene, mulj i detritus pokupljene na njegovom 

putu. 

mud saver – isplačna kutija za sprječavanje štrcanja 

isplake. U procesu bušenja – rasklopivi metalni cilindar 

koji se postavlja oko odvrnute (odvijčane) spojnice 

bušaće šipke kada se izvlači iz bušotine radi sprječavanja 

gubljenja isplake štrcanjem (brizganjem) 

u okoliš. Sinonimi: Mother Hubbard, mud box, splash 

box, wet box. 

mud scales – isplačna vaga, v. mud balance. 

mud screen – vibracijsko isplačno sito, v. shale shaker. 

mud settling pit – isplačni taložnik (taložni bazen). Sekcija 

isplačnog rezervoara (mud tank) za prihvat bušaće 

isplake s vibracijskog sita (shale shaker) u kojoj 

se uklanjaju čvrste čestice. Može imati odbojne pregrade 

(baffl es) za usporavanje strujanja isplake. Periodički 

se čisti otvaranjem donjeg ispusnog ventila 

(lower drain valve). 

mud shale – muljeviti (lisnati, laminirani) šejl. Konsolidirani 

(cementirani) sediment koji se sastoji od najviše 

10% pijeska i ima omjer (odnos) silta i gline između 

1:2 i 2:1; lisnati (laminirani) muljnjak (madston, fi ssile 

mudstone). 

mudstone – muljnjak, madston. (1) Stvrdnuti mulj 

(muljeviti sediment) koji ima teksturu i sastav šejla 

(shale), ali je bez fi ne laminacije ili cjepljivosti; blokovska 

ili masivna, fi nozrnasta sedimentna stijena 

(sedimentary rock) koja sadrži približno jednake 

količine gline i silta (čestica njihove veličine); necjepljivi 

muljeviti šejl (nonfi ssile mud shale); v. claystone, 

siltstone. (2) Opći termin koji uključuje glinu (clay), 

silt (silt), glinjak (klejston, claystone), prahovnjak (siltit, 

siltstone), šejl (shale) i argilit (argillite) i koji treba 

primjenjivati samo u slučaju kada količine gline i silta 

(čestica njihove veličine) nisu poznate ili se ne mogu 

točno utvrditi ili kada se sediment sastoji od neodređene 

smjese čestica gline, silta i pijeska čiji se udjeli 

(proporcije) mijenjaju od mjesta do mjesta (tako 

da primjena točnijeg termina nije moguća) ili kada 

je poželjno jednostavno označiti cijelu grupu fi nije 

zrnastih sedimentnih stijena (da bi se razlikovale od 

pješčenjaka, konglomerata i vapnenaca). Sinonim: 

mud rock. (3) Karbonatna sedimentna stijena s muljevitom 

potporom (mud-supported carbonate sedimentary 

rock) koja sadrži manje od 10% zrna (čestica 

s promjerom većim od 20 mikrometara), na primjer, 

kalcilutit (calcilutite) ili mikston (micstone). Termin u 

takvom aspektu ne odražava mineralni sastav niti 

svjedoči o klastičnom podrijetlu mulja; v. grainstone, 

packstone, wackestone. 

mudstone conglomerate – konglomerat (valutičnjak) s 

muljevitim valuticama. (1) Konglomerat (valutičnjak) 

koji sadržava klaste muljnjaka (madstona, mudstone 

clasts), na primjer, konglomerat koji se formirao gotovo 

istodobnom kompakcijom (zbijanjem) i stvrdnjavanjem 

muljeva; v. conglomeratic mudstone. (2) 

konglomerat (valutičnjak) isušivanja, v. desiccation 

conglomerate. 

mud suction tank – usisni (aktivni, radni) isplačni rezervoar 

(bazen), v. active mud pit. 

mud-supported – s muljevitom potporom. Termin za 

označavanje (opisivanje) sedimentnih karbonatnih 

stijena (carbonate sedimentary rocks) u kojima su 

čestice veličine čestica pijeska (koje čine najmanje 

10% ukupnog volumena stijene što je, međutim, 

nedovoljno za izgradnju skeleta stijene) uklopljene 

u muljevitom matriksu (muddy matrix) ili »plutaju« u 

njemu ili imaju njegovu potporu; v. grain-supported. 

mud-supported fabric – sklop (građa) s muljevitom 

potporom. Sklop sedimenata koji sadrže više mulja 

nego čestica veličine zrna pijeska tako da one ne podupiru 

jedna drugu (kaže se da čestice »plutaju«); v. 

clay-supported fabric, particle-supported fabric. 

mud sweep – čišćenje prstenastog prostora isplakom. 

Čišćenje prstenastog prostora bušotine između stijenke 

njena kanala i kolone bušaćih alatki od krhotina 

probušenih stijena (well cuttings) cirkulacijom 

malog volumena bušaće isplake visoke viskoznosti 

kroz njega. 

mud tank – isplačni rezervoar (bazen), rezervoar (bazen) 

za isplaku, v. drilling mud tank. 

mud-tank agitator – miješalica isplake u rezervoarima, 

v. mud-pit agitator. 

mud testing – ispitivanje isplaka, v. drilling-fl uid testing. 

mud time lag – vrijeme cirkulacije povratne (povratne 

cirkulacije) bušaće isplake. U procesu bušenja – vrijeme 

koje je potrebno za cirkulaciju bušaće isplake od 

dna bušotine (well bottom) do površine. Vrijeme povratne 

cirkulacije isplake je obično kraće od vremena 

transporta krhotina probušenih stijena (cuttings time 

lag). 

mud trough – isplačni mimovod. Isplačni vod za mimoilaženje 

(drilling mud bypass) na isplačnim rezervoarima 

(mud tanks). Sinonim: trough. 

mud tuff – pepelni tuf (pršinac), v. dust tuff . 

mud weight – težina isplake. Termin koji se naizmjenično 

rabi kao sinonim za termin mud density (gustoća 

isplake). 

mud-weight balance – isplačna vaga, v. mud balance. 

mud-weight recorder – instrument za određivanje gustoće 

isplake. Instrument (pribor, uređaj) postavljen 

u isplačnim rezervoarima (mud tanks) koji pokazuje 

gustoću isplake na instrumentu na radnom podištu 

bušaćeg postrojenja (drilling-rig fl oor). 

mule head – glava njihala (balansira), v. horsehead. 

mule shoe, muleshoe – prijelaznik za orijentiranje dubinskog 

mjernog instrumenta, kozja noga. U procesu 

bušenja – alatka za pozicioniranje dubinskih mjernih 

instrumenata u dubinskom bušaćem sklopu. 

Spojena je s dubinskim sklopom bušaćih šipki i ima 

unutarnje izbočenje ili klin. Klin je tako pozicioniran 

da se nalazi u fi ksnom položaju u odnosu na oštricu 

bušaćeg dlijeta, kada je prijelaznik za orijentiranje 

spojen na bušaći sklop za skretanje kanala bušotine. 

Nosač dubinskog mjernog instrumenta na dnu ima 

žlijeb (kanal). Nosač se u bušotinu spušta žičanim 

užetom i automatski se zakrene nakon posjedanja 

u mjernom prijelazniku ispod nemagnetične teške 

šipke. Čeljusti alatke za pozicioniranje postavljaju 

nosaču fi ksan položaj u odnosu na oštricu dlijeta. 

multibuoy mooring – višestruko sidrenje plutačama. 

Sustav za utovar tankera na moru (off shore tanker 

loading) u kojem se primjenjuje njegovo sidrenje s 

nekoliko plutača (pet do sedam), kada se puni ili prazni 

crijevom s morskog dna. 

multicompletion well – višezonska proizvodna bušotina, 

v. multiple-completion well. 

multicontact miscibility – miscibilnost (mješljivost) vi

multifossil range-zone 537 

multiple-contact hydrocarbon miscible fl ood (fl ooding) 

šestrukim kontaktom, dinamička miscibilnost (mješljivost), 

v. multiple-contact miscibility. 

multifossil range-zone – višefosilna rasponska zona 

(akrozona). Litostratigrafska jedinica (v. lithostratigraphic 

unit) karakterizirana koncentracijom rasponskih 

zona (akrozona – v. range zone) brojnih različitih 

fosila; v. concurrent-range zone. 

multilateral well – višekanalna bušotina. Bušotina s dva 

ili više bočnih kanala (lateral wellbore, lateral bore) 

koji su izbušeni na jednom ili na više ležišta. Bočni 

kanali se spajaju u jedan zajednički, glavni kanal 

(main bore) koji se proteže do površine. Višekanalne 

bušotine se opremaju za istovremenu proizvodnju iz 

nekoliko zona. 

multipay well – višeslojna bušotina. Bušotina s više ležišta. 

multiphase fl ow – višefazno (polifazno, multifazno) 

strujanje. Simultano (istovremeno) strujanje dviju ili 

više faza (fl uida), na primjer, istovremeno strujanje 

plina i nafte (plinovite i tekuće faze) ili plina, nafte 

i vode u poroznoj sredini ili cjevovodu ili strujanje 

smjese plina, nafte i sedimenta (plinovite, tekuće i 

čvrste faze). Sinonimi: multiphasic fl ow, multiple-phase 

fl ow, polyphasic fl ow; v. monophasic fl ow, two-phase 

fl ow, three-phase fl o w . 

multiphase fl ow metering – mjerenje višefaznog (polifaznog, 

multifaznog) protoka. Mjerenje pojedinačnih 

protoka plina, nafte i vode kada se sve tri faze istovremeno 

proizvode bušotinom i simultano struje u 

cjevovodu. Mjerenja višefazne produkcije bušotina 

su važna za operativne odluke (točnost mjerenja 

protoka svake faze od ±5% je za tu svrhu zadovoljavajuća) 

i za fi skalne obveze – rente, poreze (zahtijevana 

točnost mjerenja je ±5%). Tehnike mjerenja 

višefaznog protoka uključuju metode kapacitancije, 

prigušivanja neutrona i gama-zračenja. 

multiphase fl ow rate – višefazni (polifazni, multifazni) 

protok. Ukupna količina dviju ili triju faza (fl uida) 

kod višefaznog strujanja fl uida koja protječe kroz 

poprečni presjek cjevovoda u jediničnom vremenu. 

Višefazni protok se mora specifi cirati kao višefazni 

volumenski protok (multiphase volume fl ow rate) ili 

višefazni maseni protok (multiphase mass fl ow rate). 

multiphase fl ow rate meter – mjerilo višefaznog (polifaznog, 

multifaznog) protoka. Uređaj (pribor) za mjerenje 

protoka kroz poprečni presjek cjevovoda kod 

višefaznog strujanja fl uida kroz cjevovod. Potrebno 

je specifi cirati mjeri li se višefazni volumenski protok 

(multiphase volume fl ow rate) ili maseni protok (multiphase 

mass fl ow rate). 

multiphase fl ow velocity – brzina višefaznog (polifaznog, 

multifaznog) strujanja. Brzina strujanja pri 

višefaznom protjecanju fl uida kroz cjevovod. Može 

se odrediti kao kvocijent višefaznog volumenskog 

protoka i površine poprečnog presjeka cjevovoda 

(cijevi). 

multiphase fraction meter – mjerilo frakcijske površine 

strujanja faze. Uređaj (pribor) za mjerenje dijela površine 

strujanja naftne, plinske ili vodene faze kroz poprečni 

presjek cjevovoda kod višefaznog strujanja. 

multiphase mass fl ow rate – višefazni (polifazni, multifazni) 

maseni protok, v. multiphase fl ow rate. 

multiphase meter – višefazno (polifazno, multifazno) 

protočno mjerilo, mjerilo višefaznog (multifaznog) 

protoka. Uređaj (pribor) za mjerenje dijela površine 

strujanja faze i protoka nafte, plina i vode kroz poprečni 

presjek cjevovoda kod višefaznog strujanja 

fl uida. Nužno je specifi cirati mjeri li uređaj volumenski 

protok (volume fl ow rate) ili maseni protok (mass 

fl o w r a t e ) . 

multiphase volume fl ow rate – višefazni volumenski 

protok, v. multiphase fl ow rate. 

multiphasic fl ow – višefazno (polifazno, multifazno) 

strujanje, v. multiphase fl ow. 

multiple-bowl overshot – višestupanjski overšot (zvono 

s klinovima za vanjsko hvatanje cijevi), v. overshot. 

multiple completion – višezonsko proizvodno opremanje 


odvojenu proizvodnju nafte ili plina iz dviju ili 

više zona (slojeva) na različitim dubinama gdje svaka 

zona (sloj) proizvodi kroz svoju kolonu uzlaznih cijevi 

(tubing string), a sve zone su međusobno izolirane 

(razdvojene) dubinskim brtvenicama (pakerima, 

packers). Višezonsko opremanje uključuje tri tipa 

proizvodnog opremanja: (a) dvozonsko opremanje 

(dual completion) s jednom kolonom uzlaznih cijevi; 

(b) dvozonsko opremanje s dvije kolone uzlaznih 

cijevi, i (c) trozonsko opremanje (triple completion) 

– opremanje s tri kolone uzlaznih cijevi. Proizvedena 

nafta iz svake zone se može skladištiti u zasebnom 

rezervoaru. Kolone uzlaznih cijevi mogu biti 

paralelne ili koncentrične. Sinonimi: multiple-zone 

completion, multiple-zone well completion, multizone 

completion; v. well completion, dual completion, triple 

completion. 

multiple-completion Christmas-tree assembly 

– erupcijski uređaj višezonske proizvodne bušotine, v. 

multiple completion. 

multiple-completion packer – dubinska brtvenica (paker) 

za višezonske bušotine. Uređaj koji se primjenjuje 

za brtvljenje (hermetizaciju) prostora između vanjskih 

stijenki dviju ili više kolona uzlaznih cijevi (tubing) 

i unutarnje stijenke kolone zaštitnih cijevi (casing) 

u naftnoj bušotini koja istovremeno proizvodi 

iz više od jednog sloja (zone); v. multiple completion. 

multiple-completion well – višezonska proizvodna 

bušotina, bušotina s višezonskom proizvodnom 

opremom. Naftna bušotina koja proizvodi iz više od 

jednog produktivnog sloja (zone) s paralelnim kolonama 

uzlaznih cijevi (tubing string) unutar eksploatacijske 

kolone zaštitnih cijevi (casing). Sinonim: multicompletion 

well; v. multiple completion. 

multiple-contact condensing gas drive – miscibilno 

istiskivanje nafte kondenzirajućim plinom (kondenzacijom), 

v. condensing-gas drive miscible fl ood 

multiple-contact hydrocarbon miscible fl ood (fl ooding) 

– dinamički miscibilno istiskivanje nafte 

ugljikovodicima, istiskivanje nafte ugljikovodicima 

pri miscibilnosti višestrukim kontaktom. Tip procesa 

povećanja iscrpka nafte (EOR-proces) istiskivanjem 

ugljikovodicima (ugljikovodičnim otapalom, solventom), 

u kojem se injektirani ugljikovodik i slojna nafta 

uzajamno miješaju u ležištu višestrukim kontaktom. 

Postoje dva mehanizma postizanja miscibilnosti u 

ležištu višestrukim kontaktom (postizanja dinamičke 

miscibilnosti) – procesom istiskivanja nafte kondenzirajućim 

plinom (v. condensing-gas drive miscible 

fl ood) i procesom istiskivanja vaporizirajućim plinom 

(v. vaporizing-gas drive miscible fl ood). Primjeri dinamički 

miscibilnih istiskivajućih ugljikovodika su viso

multiple-contact miscibility 538 

multiple orifi ce valve 

kotlačni i obogaćeni plin (high-pressure gas, enriched 

gas). Sinonim: multiple-contact miscible displacement 

by hydrocarbon solvent. 

multiple-contact miscibility – miscibilnost (mješljivost) 

višestrukim kontaktom, dinamička miscibilnost (mješljivost). 

Miscibilnost istiskivajućeg (injektiranog) fl uida 

i slojne nafte (njihovo potpuno uzajamno otapanje 

bez površine razdjela) koja se postiže u ležištu jedino 

višestrukim kontaktom, odnosno opetovanim obogaćivanjem 

jednog fl uida komponentama drugog 

fl uida s kojim dolazi u kontakt pri određenom tlaku 

ležišta i sastavu istiskivajućeg fl uida. Postoje dva mehanizma 

dinamičke miscibilnosti, odnosno dva tipa 

procesa s koima se u naftnom ležištu postiže dinamički 

miscibilno istiskivanje: (a) miscibilno istiskivanje 

nafte kondenzirajućim plinom – miscibilnost se 

postiže masenim prijenosom srednjih komponenata 

(od etana do heksana) iz istiskivajućeg plina (koji je 

bogat tim komponentama) u slojnu naftu (koja je 

siromašna tim komponentama) kondenzacijom (v. 

condensing-gas drive miscible fl ood), i (b) miscibilno 

istiskivanje nafte vaporizirajućim plinom – miscibilnost 

se postiže masenim prijenosom srednjih komponenata 

iz slojne nafte (koja je bogata tim komponentama) 

u istiskivajući plin (koji je siromašan tim 

komponentama) vaporizacijom (v. vaporizing-gas 

drive miscible fl ood). Sinonimi: dynamic miscibility, 

multicontact miscibility; v. miscibility, multiple-contact 

miscible fl uids, fi rst-contact miscibility. 

multiple-contact miscible displacement – dinamički 

miscibilno istiskivanje nafte, istiskivanje nafte pri miscibilnosti 



multiple-contact displacement by hydrocarbon 

solvent – dinamički miscibilno istiskivanje nafte ugljikovodicima, 

istiskivanje nafte ugljikovodicima pri miscibilnosti 


hydrocarbon miscible fl ood. 

multiple-contact miscible fl ood (fl ooding) – dinamički 

miscibilno istiskivanje nafte, istiskivanje nafte 

pri miscibilnosti višestrukim kontaktom. Varijanta 

miscibilnog istiskivanja nafte injektiranjem fl uida 

koji nije miscibilan sa slojnom naftom jednostrukim 

kontaktom, odnosno direktno miscibilan s njom (v. 

fi rst-contact miscible fl uids), nego je miscibilan s naftom 

višestrukim kontaktima ili dinamički miscibilan 

(v. multiple-contact miscible fl uids). Miscibilnost u 

ležištu se postiže promjenom sastava injektirane ili 

naftne faze i masenim prijenosom između njih pri 

odgovarajućim uvjetima (tlak, temperatura i sastav 

faza). Postoje dva tipa dinamički miscibilnog istiskivanja 

nafte: (a) kondenzirajućim plinom (primjer 

istiskivajućeg fl uida je obogaćeni plin – v. condensing-gas 

drive miscible fl ood), i (b) vaporizirajućim 

plinom (primjeri istiskivajućih fl uida su visokotlačni 

prirodni plin, ugljik-dioksid, dušik – v. vaporizing-gas 

drive miscible fl ood). Sinonim: dynamic miscible displacement, 

multiple-contact miscible displacement; v. 

miscibility, miscible fl ood, multiple-contact miscibility, 

fi rst-contact miscible fl ood. 

multiple-contact miscible fl uids – dinamički miscibilni 

fl uidi, fl uidi miscibilni višestrukim kontaktom. 

Fluidi za istiskivanje nafte koji su miscibilni s njom 

tek nakon višestrukih kontakata tijekom strujanja u 

ležištu. Miscibilnost se postiže masenim prijenosom 

komponenata između slojne nafte i injektiranog 

fl uida. Primjeri dinamički miscibilnog istiskivajućeg 

fl uida su obogaćeni plin (smjesa metana i srednjih 

ugljikovodika – od etana do heksana) u procesu miscibilnog 

istiskivanja nafte kondenzirajućim plinom 

te visokotlačni prirodni plin, ugljik-dioksid, dušik, 

plinoviti produkti izgaranja u procesu miscibilnog 

istiskivanja nafte vaporizirajućim plinom. Sinonim: 

multiple-contact miscible injection fl uids; v. fi rst-contact 

miscible fl uids, miscibility, miscible fl ood, multiplecontact 

miscible fl ood, fi rst-contact miscible fl ood. 

multiple-contact miscible gas displacement – istiskivanje 

nafte dinamički miscibilnim plinom (plinom miscibilnim 

višestrukim kontaktom) - v. multiple-contact 


multiple-contact miscible injection fl uids – dinamički 

miscibilni injektirani fl uidi, injektirani fl uidi miscibilni 

višestrukim kontaktom, v. multiple-contact miscible 

fl uids. 

multiple-contact vaporization tests – ispitivanja vaporizacije 

višestrukim kontaktom. Tip laboratorijskih 

ispitivanja koja se izvode radi izučavanja ili određivanja 

faznih dijagrama smjesa »nafta-injektirani plin« 

pri danom tlaku i temperaturi (mogu se prikazati kao 

ternarni dijagram na kojem se vide oblik dvofaznog 

područja, spojne linije i kritična točka), miscibilnosti 

nafte i injektiranog plina u ovisnosti o sastavu plina 

i tlaku ispitivanja, faznih dijagrama »tlak zasićenjasastav« 

za smjese ispitivanog uzorka s plinom, npr. 

ugljik-dioksidom i dr. Postupak ispitivanja se sastoji 

u višekratnom dodavanju plina (injektiranju plina, 

odnosno stvaranju višestrukih kontakata uzorka 

ugljikovodika i plina) poznatog sastava uzorku ugljikovodika 

(zasićenom ili nezasićenom, jednofaznom 

ili dvofaznom, i poznatog sastava) pri konstantnom 

ili promjenljivom tlaku (ovisno o tipu ispitivanja) i 

konstantnoj temperaturi i određivanju volumena, 

sastava i PVT svojstava faza nakon svakog kontakta. 

Ispitivanje se može izvoditi kao diferencijalni proces 

(nakon svakog injektiranja plina, odnosno kontakta, 

iz ćelije se uklanja plinska faza i volumeni tekuće faze 

i ćelije su jednaki) ili uz konstantan volumen ćelije 

jednak početnom volumenu uzorka nakon svakog 

kontakta (konstantan volumen ćelije se održava 

uklanjanjem odgovarajućeg volumena plina i, ako je 

potrebno, dijela volumena tekuće faze). 

multiple-contact vaporizing gas drive – miscibilno 

istiskivanje nafte vaporizirajućim plinom, v. vaporizing-gas 


multiple fault – višestruki (stepeničasti) rasjed, v. step 

fault, 1. 

multiple glaciation – višestruka glacijacija (oledba). Višestruko 

izmjenjivanje nastupanja i odstupanja ledenjaka 

(advance of glacier, recession of glacier) tijekom 

pleistocenske epohe. 

multiple intrusion – višestruka (višefazna) intruzija. Magmatska 

intruzija (intruzivno tijelo, igneous intrusion) 

bilo kojeg tipa formirano višestrukim prodorima magme 

(injekcijama, injections) koji su bili razdvojeni 

periodima kristalizacije. Kemijski sastav raznih magmatskih 

injekcija je približno jednak. 

multiple orifi ce valve – ventil s dvije prigušnice. Ventil 

s dva plosnata diska, s dva provrta u svakom disku. 

Kada se diskovi zakrenu, provrti se preklope i tako 

reguliraju protok.

multiple-phase fl ow 539 

multishot (multi-shot) directional survey 

multiple-phase fl ow – višefazno (polifazno, multifazno) 

strujanje, v. multiphase fl ow. 

multiple-rate drawdown test – ispitivanje bušotine 

metodom više protoka, v. multiple-rate fl ow test. 

multiple-rate fl ow test (testing) – ispitivanje bušotine 

metodom više protoka (metodom varijabilnih protoka). 

Metoda ispitivanja naftnih i plinskih bušotina pri promjenljivom 

kapacitetu njihove proizvodnje. Mjere se 

proizvodnja i tlak, a iz podataka mjerenja se mogu 

dobiti podaci permeabilnosti i produkta permeabilnosti 

i debljine ležišta te skin-faktor. Najpopularnije 

je ispitivanje metodom dvaju protoka (two-rate fl ow 

test). Sinonimi: multiple-rate drawdown test, multiplerate 

test, multi-rate fl ow test, variable-rate test. 

multiple-rate test (testing) – ispitivanje bušotine metodom 

više protoka, v. multiple-rate fl ow test. 

multiple refl ection – višestruka (sekundarna) refl eksija. 

U seizmičkoj prospekciji – seizmički val (seismic 

wave) ili energija (seismic energy) koji su refl ektirani 

(odbijeni) nekoliko puta. U marinskoj seizmici višestruka 

refl eksija je signal na seizmičkom profi lu koji 

je uzrokovan odbijanjem seizmičke energije jednom 

ili više puta od površine razdjela zrak-voda. Najjača 

višestruka refl eksija se na seizmičkom profi lu nalazi 

na dubini koja je gotovo točno jednaka dvostrukoj 

dubini jednostruke refl eksije (primary refl ection). 

Druge višestruke refl eksije mogu biti na dubini jednostruke 

refl eksije pomnoženoj cijelim brojevima (2, 

3 itd.). Sinonimi: repeated refl ection, secondary refl ection. 

multiple service acid – višenamjenska kiselina za obradu 

slojeva. Organska kiselina (organic acid) koja se 

rabi za stimulaciju bušotina svih tipova. Vrlo je niske 

korozivnosti i primjenjuje se kao perforacijski fl uid 

(perforating fl uid) i kao kiselina s usporenim djelovanjem 

(retarded acid) u bušotinama s visokom temperaturom. 

multiple shotholes – grupa minskih bušotina. U istraživanju 

seizmičkim metodama – istovremena primjena 

dviju ili više minskih bušotina (istovremeno paljenje 

na dvjema ili više točaka) koje su raspoređene 

tako (odnosno njihov međusobni razmak je takav) 

da interferencija valova blizu površine bude minimalna 

(da se smanji ometanje površinskim valovima 

pri registraciji). 

multiple-stage cementing – višestupanjska cementacija 

bušotine, v. multistage cementing. 

multiple-stage compressor – višestupanjski kompresor. 

Kompresor za povećavanje tlaka plina u više 

koraka (stupnjeva). Rabi se kada je omjer kompresije 

veći od 10:1 do 12:1. Sinonimi: compound compressor, 

multistage compressor; v. two-stage compressor, 

three-stage compressor. 

multiple-stage separation – višestupanjska separacija. 

Proces separacije nafte i plina primjenom niza 

(serije) separatora s postupno nižim tlakovima radi 

postizanja maksimalnog iscrpka tekućih ugljikovodika 

iz produkcije bušotine i maksimalne stabiliziacije 

plinovite i tekuće faze. Primjenjuju se dva tipa separacije 

– kontaktna i diferencijalna. Procesom kontaktne 

separacije (v. fl ash separation) postiže se najveći 

mogući iscrpak plina i najmanji mogući iscrpak 

nafte, dok je u procesu diferencijalne separacije (v. 

diff erential separation) učinak obratan. Sa stanovišta 

maksimalnog iscrpka tekuće faze, idealni separator 

bi bio takav uređaj za separaciju koji bi tlak produkcije 

bušotine na ulazu (jednak tlaku fl uida na ušću 

bušotine) snizio na atmosferski tlak na izlazu ili blizu 

tog tlaka. Plin se kontinuirano odvodi odmah nakon 

izdvajanja (diferencijalna separacija). Takav sustav 

separacije nije praktičan, ali se određeni učinak kao u 

idealnom separatoru može postići višestupanjskom 

separacijom. Broj stupnjeva za ekonomičnu separaciju 

obično iznosi tri do četiri (katkada i pet do šest), 

pri čemu se skladišni rezervoar također smatra stupnjem 

separacije (zadnjim), jer i u njemu dolazi do 

izdvajanja plina iz nafte. Sinonim: stage separation; 

v. two-stage separation, three-stage separation, fourstage 

separation. 

multiple tubing string completion – višezonsko proizvodno 

opremanje bušotine, v. multiple completion. 

multiple well derrick – toranj za višestruko bušenje. 

Toranj morske (odobalne) bušaće platforme (off shore 

drilling platform) koji je montiran na saonicama i 

može se lako pomicati radi bušenja mnogo bušotina 

bez micanja platforme. 

multiple-well pumping system – sustav za pumpanje 

više bušotina. Sustav proizvodnje nafte u kojem 

se nekoliko bušotina pumpa s pogonom od jednog 

motora. 

multiple-well test (testing) – kombinirano ispitivanje 

bušotina metodom interferencije i impulsnom metodom. 

Ispitivanje koje uključuje barem dvije bušotine 

– aktivnu (proizvodnu ili injekcijsku), na kojoj se mijenja 

kapacitet proizvodnje ili injektiranja, i zatvorenu 

opservacijsku bušotinu, na kojoj se mjeri tlak na 

dnu. Prema rezultatima ispitivanja se može odrediti 

odnos (kvocijent) produkta permeabilnosti i debljine 

i viskoznosti te produkt debljine, poroznosti i 

kompresibilnosti, a u nekim slučajevima protezanje 

ležišta ili anizotropna permeabilnost i orijentacija. 

multiple-zone completion – višezonsko proizvodno 


multiple-zone well completion – višezonsko proizvodno 


multipoint back-pressure test (testing) – višekratno 

ispitivanje bušotina metodom protutlaka. Metoda 

procjene kapaciteta proizvodnje plinske bušotine 

slobodnim eruptiranjem s pomoću zavisnosti niza 

protoka (kapaciteta proizvodnje) plina od odgovarajućih 

stabiliziranih tlakova na dnu bušotine. 

multipoint test – (1) ispitivanje plinskih bušotina metodom 

uzastopnih (višestrukih) protoka, konvencionalno 

ispitivanje plinskih bušotina metodom protutlaka, v. 

fl ow-after-fl ow test. (2) ispitivanje interferencije bušotina, 

v. interference test. 

multipoint well test (testing) – ispitivanje bušotina 

metodom višekratnih protoka. Najuobičajenija metoda 

određivanja produktivnih mogućnosti plinskih 

bušotina. Sastoji se od mjerenja proizvodnje bušotine 

s različitim količinama (kapacitetima) – obično 

četiri – i statičkih i dinamičkih tlakova u bušotini. 

Postoje dva bazična tipa tih ispitivanja – metodom 

uzastopnih ili višestrukih protoka (v. fl ow-after-fl ow 

test) i izokrono ispitivanje (v. isochronal test). 

multi-rate fl ow test – ispitivanje bušotine metodom 

više protoka, v. multiple-rate fl ow test. 

multishot (multi-shot) directional survey – višestruko 

mjerenje devijacije bušotine (kanala bušotine). Niz dubinskih 

mjerenja azimuta i nagiba bušotine (kanala

multistage cementing 540 

myrmekite 

bušotine) izvršenih jednim spuštanjem instrumenta 

u bušotinu. Ako u bušotini nema kolone zaštitnih 

cijevi (uncased well) i ako se rabe nemagnetične 

teške šipke (nonmagnetic drill collars), tada se izvodi 

magnetsko višestruko mjerenje devijacije (magnetic 

multishot directional survey). Magnetski mjerni instrument 

rabi rozetu magnetskog kompasa, visak 

i modifi ciranu kameru s vremenskim aktiviranjem. 

Ako je u bušotini zaštitna kolona (cased well), tada 

se izvodi giroskopsko višestruko mjerenje devijacije 

(gyro multishot directional survey). Giroskopski mjerni 

instrument rabi giroskop, rozetu kompasa, visak i 

modifi ciranu kameru. 

multistage cementing – višestupanjska cementacija 

bušotine. U procesu bušenja – operacija cementacije 

zaštitne kolone (kolone zaštitnih cijevi, casing string) 

koja se izvodi s nekoliko odvojenih obroka (batches) 

cementne kaše i postavljanjem cementacijskih kolčaka 

(cementers) na odabranim intervalima u koloni. 

Primjenjuje se za cementaciju dugih zaštitnih kolona 

kako bi se smanjili tlakovi pumpi i tlak na formaciju. 

Sinonimi: multiple stage cementing, stage cementing. 

multistage (multi-stage) compressor – višestupanjski 

kompresor, v. multiple-stage compressor. 

multiwell test – ispitivanje interferencije bušotina, v. interference 

test. 

multizone completion – višezonsko proizvodno opremanje 

bušotine, v. multiple completion. 

mundic – pirit, v. pyrite. 

murbruk structure – kataklastična (porfi roklastična) 


muriatic acid – klorovodična (solna) kiselina, v. hydrochloric 

acid. 

Muschelkalk – ljušturni vapnenac, mušelkalk. Stratigrafski 

kat srednjeg trijasa (Middle Triassic) u Europi 

(osobito u Njemačkoj) – iznad šarenog pješčenjaka 

ili buntsandštajna (Bunter), a ispod kojpera (Keuper). 

muscovite – muskovit. (1) Mineral iz grupe tinjaca (liskuna, 

mica group), po kemijskom sastavu kalij-alumosilikat. 

Bezbojan je do žućkaste ili svijetle smeđe 

boje. Kristali muskovita su često pseudoheksagonski 

i pločasti. Sreće se u obliku listića i ljuskica, a često 

u velikim listovima (kao u pegmatitima). Muskovit 

je najrasprostranjeniji tinjac i uobičajen je (tipičan) 

mineral metamorfnih stijena (metamorphic rocks), 

na primjer, gnajseva (gneisses) i škriljavaca (schists), 

većine kiselih eruptivnih (magmatskih) stijena (acid 

igneous rocks), na primjer, granita (granites) i pegmatita 

(pegmatites) i mnogih sedimentnih stijena (sedimentary 

rocks), osobito pješčenjaka (sandstones). 

Sinonimi: common mica, mirror stone, Muscovy glass. 

(2) Termin koji se u mineralogiji glina primjenjuje za 

označavanje ilita (illite). 

Muscovy glass – muskovit, v. muscovite. 

mushroom rock – gljivasta stijena. Pločasta stijenska 

masa formirana abrazijom vjetrom (selektivnom 

erozijom vjetrom) u aridnim područjima. Sastoji se 

od gornjeg sloja otpornih stijena i donjeg mekšeg i 

djelomično erodiranog sloja formirajući na taj način 

stup koji podržava široki blok stijene. U cjelini, stije- 

na oblikom nalikuje na gljivu. Sinonimi: fur-cap rock, 

toadstool rock. 

mutual-boundary stratotype – stratotip granice katova. 

Stratotip granice jedinica (v. boundary stratotype) 

koji služi kao krovina (top) jednog kata i kao podina 

(bottom) sljedećeg mlađeg kata; v. stratotype. 

MWD data – podaci dubinske telemetrije (dubinskih 

mjerenja) u procesu bušenja, v. measurements-while 

drilling. 

MWD log – dijagram dubinske telemetrije (dubinskih 

mjerenja) u procesu bušenja, v. measurement while 

drilling log. 

MWD technology – tehnologija dubinske telemetrije 

(dubinskih mjerenja) u procesu bušenja, v. measurements-while 

drilling. 

mylonite – milonit. Kompaktna (gusta) stijena nalik 

čertu. Bez klivaža je, ali s prugastom strukturom 

(banded structure). Formira se ekstremno jakim drobljenjem 

i odsijecanjem (otkidanjem) stijena koje su 

bile pulverizirane i usitnjene trljanjem tijekom navlačenja 

(formiranja navlaka, overthrusting) ili intenzivnog 

djelovanja dinamičke metamorfoze (dynamic 

metamorphism). Milonit se također može opisati kao 

mikrobreča (microbreccia) s teksturom tečenja (fl o w 

texture). 

mylonitization – milonitizacija. Deformacija stijena 

uslijed ekstremno intenzivnog mikrobrečiranja (microbrecciation) 

uzrokovanog mehaničkim silama 

koje djeluju u određenom smjeru bez bitne kemijske 

pretvorbe zdrobljenih minerala. Karakteristična 

svojstva milonita formiranih na takav način su izgled 

(forma) nalik na fl int, trakasta ili prugasta struktura i 

prisutnost nezdrobljenih okaca i lećica matične (ishodišne) 

stijene (parent rock) u zdrobljenom matriksu. 

Sinonim: mylonization. 

mylonization – milonitizacija, v. mylonitization. 

myodocopes (Myodocopida) – miodokopi. Red ostrakoda 

(dvoljušturaca, ostracodes). Karakterizirani su 

ljušturom (shell) s gotovo jednakim polovicama (ljuskama, 

valves) koje mogu biti glatke ili sa skulpturom 

i dobro razvijenim rostrumom (rostrum). Većina marinskih 

planktonskih ostrakoda pripada miodokopima. 

Stratigrafska rasprostranjenost: ordovicij-danas. 

myriapods (Myriapoda) – miriapodi, stonoge. Nadrazred 

kopnenih (nadzemnih) artropoda (člankonožaca, 

terrestrial arthropods). Karakterizirani su tijelom 

podijeljenim na glavu (koja nosi jedan par ticala i tri 

para čeljusti) i trup i nerazgranatim nastavcima. Dišu 

trahejama (uzdušnicama). Duž tijela imaju jednake 

noge. Rijetko su se sačuvali kao fosili, ali su poznati 

od gornjeg silura do danas. 

myrmekite – mirmekit. Fino, vidljivo tek pod mikroskopom, 

proraštanje (intergrowth) plagioklasa crvolikim 

kvarcom. Pojavljuje se obično pri supstituciji kalijskog 

glinenca (feldšpata) plagioklasom tijekom kasnijih 

stadija konsolidacije (stvrdnjavanja) eruptivnih 

(magmatskih) stijena ili tijekom narednog perioda 

plutonske aktivnosti (u postmagmatskom stadiju). 

Kvarc se unutar glinenca sreće u obliku kuglica ili kapljica 

ili u crvolikom obliku.

naftalan 541 

naphthenic crude (crude oil) 

naftalan – naftalan, v. naphthalan. 

Na-K-Ca geothermometer – natrijsko-kalijsko-kalcijski 

geotermometar. Metoda proračuna temperature 

geotermalnog ležišta prema relativnim koncentracijama 

natrija, kalija i kalcija što se nalaze u uzorku 

geotermalnog fl uida. Osniva se na iskustvenim podacima 

o ravnotežnim topljivostima u zavisnosti od 

temperature. 

n-alkanes – normalni alkani, v. normal alkanes. 

Namurian, Namurian stage – namir, namur. Stratigrafski 

kat donjeg karbona (Lower Carboniferous) i gornje 

krede (Upper Carboniferous) – iznad vizea (Viséan), a 

ispod vestfala (Westphalian). Dijeli se na donji namir 

(donji karbon ili gornji misisipij) i gornji namir (gornji 

karbon ili donji pensilvanij). 

nannofossil – nanofosil. (1) Skupni termin za označavanje 

fosilnih diskoastera (v. discoaster) i kokolita (v. 

coccolith) koji su ponajprije vapneni mikrofosili (calcareous 

microfossils) čija veličina uglavnom odgovara 

granici rezolucije (rezolucijske sposobnosti) optičkog 

mikroskopa, pa ih je zbog toga najbolje izučavati 

elektronskim mikroskopom. (2) Termin koji se katkada 

primjenjuje u općenitijem smislu za označavanje 

drugih ekstremno malih (mikroskopskih) marinskih 

(obično algalnih) fosila koji su manji od mikrofosila 

(v. microfossil). Nanofosili su obilno zastupljeni, široko 

distribuirani i vremenski specifi čni. Vrlo su korisni 

kao provodni fosili. 

nannoplankton – nanoplankton. Pasivno plutajući jednostanični 

organizam promjera manjeg od 35 mikrometara. 

Veći su od ultraplanktona (v. ultraplankton), 

ali manji od mikroplanktona (v. microplankton), makroplanktona 

(v. macroplankton) i megaplanktona (v. 

megaloplankton). Uključuje alge, bakterije i protozoe 

(praživotinje). 

naphtha – (1) laka frakcija nafte. (a) Ugljikovodici s 

najnižim vrelištem (ispod 250 °C) koji su tekući pri 

standardnim uvjetima, ali lako vaporiziraju i postaju 

upaljivi. rabe se kao otapala i čistila. (b) Laka frakcija 

nafte s hlapljivošću između benzina (gasoline) i kerozina 

(kerosene), primjenjuje se kao ingredijencija 

Nn 

benzina i otapalo za bojila, smole i čišćenje. (c) Aromatsko 

otapalo iz kamenougljenog katrana. (2) nafta. 

Zastarjeli termin. (3) kondenzat. Zastarjeli termin 

za condensate. 

naphthalan – naftalan. Meki destilat armenske nafte 

zelenkasto-crne boje. Topljiv je u eteru i ugljikovodicima, 

a netopljiv u vodi. Rabi se u medicinske svrhe. 

Sinonim: naftalan. 

naphthalene – naftalin. Polinuklearni aromatski ugljikovodik. 

Bijela, hlapljiva kristalna tvar s karakterističnim 

mirisom, netopljiva u vodi, a topljiva u organskim 

otapalima. Nalazi se u nekim sirovim naftama, a 

također se dobiva iz katrana kamenog ugljena. Rabi 

se za fungicide, maziva i smole te kao otapalo. Sinonim: 

naphthalin. 

naphthalin – naftalin, v. naphtalene. 

naphthene-base crude – naftenska (asfaltna) sirova 

nafta, sirova nafta s naftenskom (asfaltnom) bazom, v. 

asphalt-base crude oil. 

naphthene-base crude oil – naftenska (asfaltna) sirova 

nafta, sirova nafta s naftenskom (asfaltnom) bazom, v. 

asphalt-base crude oil. 

naphthene hydrocarbons – nafteni, cikloparafi nski 

(naftenski) ugljikovodici, ugljikovodici cikloparafi nskog 

(naftenskog) reda, v. cycloalkanes. 

naphthenes – nafteni, cikloparafi nski (naftenski) ugljikovodici, 

ugljikovodici cikloparafi nskog (naftenskog) 

reda, v. cycloalkanes. 

naphthene series of hydrocarbons – nafteni, cikloparafi 


nskog (naftenskog) reda, v. cycloalkanes. 

naphthenic-base crude – (1) asfaltna (naftenska) sirova 

nafta, sirova nafta s asfaltnom (naftenskom) bazom, v. 

asphalt-base crude oil. (2) naphthenic crude. 

naphthenic crude (crude oil) – (1) naftenska sirova 

nafta, sirova nafta s naftenskom bazom. Prema defi - 

niciji Međunarodne organizacije za normizaciju (ISO) 

– sirova nafta koja sadrži znatnu količinu naftena 

(cikloalkana ili cikloparafi na) u nekim ili svim frakcijama 

i ostacima destilacije. Približno sinonimnog 

značenja kao asfaltna sirova nafta; v. oil base, aro-

naphthenic hydrocarbons 542 

natural drive mechanisms 

matic crude oil, mixed-base crude oil, paraffi n-base 

crude oil, naphtheno-paraffi nic crude oil. (2) asfaltna 

(naftenska) sirova nafta, sirova nafta s asfaltnom (naftenskom) 

bazom, v. asphalt-base crude oil. 

naphthenic hydrocarbons – nafteni, cikloparafi nski 

(naftenski) ugljikovodici, ugljikovodici cikloparafi nskog 

(naftenskog) reda, v. cycloalkanes. 

naphthenic oil – asfaltna (naftenska) sirova nafta, sirova 

nafta s asfaltnom (naftenskom) bazom, v. asphaltbase 

crude oil. 

naphthenoaromatic – naftensko-aromatski. Naziv za 

ugljikovodik koji sadrži i aromatske (nezasićene) i 

naftenske (zasićene) prstenove. 

naphtheno-paraffi nic crude oil – naftensko-parafi nska 

sirova nafta. Sirova nafta koja sadrži više od 50% 

zasićenih i manje od 40% parafi nskih ugljikovodika 

(izoparafi na i normalnih parafi na) i naftenskih ugljikovodika. 

Siromašna je sumporom i moguć je sadržaj 

smola i asfaltena od 5 do 15% i 25 do 40% aromata; 

v. oil base, aromatic crude oil, asphalt-base crude oil, 

mixed-base crude oil, naphthenic crude,paraffi n-base 

crude oil. 

nappe – tektonski pokrov. U strukturnoj geologiji 

– alohtono stijensko tijelo u obliku plašta bilo kakve 

unutarnje strukture i bilo kojeg porijekla koje 

se pomicalo po pretežito horizontalnoj površini. 

Mehanizmom formiranja tektonskih pokrova može 

biti proces navlačenja (thrust faulting), prebačenog 

(poleglog) boranja (recumbent folding) ili oba procesa. 

Termin je prvobitno bio predložen kao naziv 

za velike alohtone pokrove (allochthonous sheets) u 

zapadnim Alpama; v. klippe. 

nappe outlier – klipa, v. klippe. 

Na-spar – natrijski glinenac (feldšpat). (1) v. sodium feldspar. 

(2) v. soda spar. 

nassellarians – naselarije, v. nassellines. 

nassellines (Nassellina) – naselarije. Podred radiolarija 

(zrakaša, radiolarians). Karakterizirani su postojanjem 

centralne kapsule (central capsule) koja je perforirana 

samo na jednom polu i zatvorena je jednom 

membranom (membrane). Sinonim: nassellarians. 

nasturan – nasturan, uranski smolinac, v. pitchblende. 

native asphalt – prirodni asfalt, v. natural asphalt, 1. 

native drilling fl uid – prirodni bušaći fl uid (bušaća 

isplaka), v. native drilling mud. 

native drilling mud – prirodna bušaća isplaka. Bušaća 

isplaka koja nastaje pumpanjem vode u bušotinu i 

miješanjem s izbušenim glinenim česticama i krhotinama 

bez dodavanja bilo kakvih aditiva u procesu 

bušenja. Takve isplake imaju visok sadržaj čvrstih 

čestica i fi ltraciju. Sinonimi: native drilling fl uid, native 

mud, native-mud drilling fl uid. 

native gas – originalni plin. Prirodni plin koji se izvorno 

nalazi u ležištima ili plin iz ležišta, za razliku od 

injektiranog (injected gas) ili obrađenog plina (treated 

gas). 

native mud – prirodna isplaka, v. native drilling mud. 

native-mud drilling fl uid – prirodna isplaka, v. native 

drilling mud. 

native paraffi n – ozokerit, v. ozocerite. 

native-state core – prirodna jezgra. Jezgra čije je prirodno 

stanje očuvano hermetizacijom neposredno 

nakon njena izvlačenja iz bušotine, za razliku od očišćene 

jezgre (v. cleaned core) i jezgre s restauriranim 

stanjem (v. restored-state core). Buše se s ispiranjem 

ležišnom naftom ili specijalnim isplačnim fl uidima 

na bazi nafte koji minimalno utječu na močivost 

jezgre. Neke od metoda zaštite jezgara su: (a) presvlačenje 

(oblaganje) jezgara plastikom, polietilenom 

ili parafi nom; (b) spremanje jezgara u posude (kutije, 

cijevi) nepropusne za zrak; (c) hermetizacija jezgara 

u plastičnim vrećama; (d) zamrzavanje jezgara) i, (e) 

zamotavanje jezgara aluminijskom folijom i plastičnom 

vrpcom. 

native water – (1) konatna voda, v. connate water. (2) 

slojna (prirodna) voda, v. formation water, 2. 

natron lake – natronsko jezero, v. soda lake. 

natural asphalt – prirodni asfalt. (1) Tip ugljikovodika 

koji se nalazi u prirodnim sedimentima u polučvrstom 

ili čvrstom stanju i koji se izlučio ili probio na 

površinu i formirao potoke ili jezera. Obično sadrži 

sumpor, metale i druge neugljikovodike. Viskoznost 

prirodnog asfalta je veća od 10.000 cp pri originalnoj 

slojnoj temperaturi i atmosferskom tlaku. Sinonim: 

native asphalt; (2) Prema nekim defi nicijama, termini 

natural asphalt i natural bitumen (prirodni bitumen) 

su sinonimi. 

natural bitumen – prirodni bitumen. Prirodna mineralna 

smola, katran ili asfalt. Prema nekim defi nicijama, 

termini natural bitumen i natural asphalt (prirodni 

asfalt) su sinonimi. 

natural clay – prirodna glina. Glina (minerali gline) koja 

se nalazi u bušenim formacijama, za razliku od komercijalnih 

glina (commercial clays). 

natural completion – proizvodno opremanje bušotine 

bez stimulacije. Završno proizvodno opremanje 

bušotine bez stimulacije (obrade), kao što je frakturiranje 

(fracing) ili obrada kiselinom (acidizing), za 

razliku od opremanja sa stimulacijom (v. stimulated 

completion). 

natural deasphalting – prirodna deasfaltizacija, v. deasphalting, 

1. 

natural depletion – prirodno iskorištavanje ležišta. Postupno 

iscrpljivanje nafte ili plina iz ležišta djelovanjem 

njegove prirodne energije (potisne sile vode ili 

plina) kao mehanizma (režima) proizvodnje. 

natural depletion mechanisms – mehanizmi prirodnog 

režima ležišta, v. natural drive mechanisms. 

natural drive – prirodni režim ležišta. Režim iskorištavanja 

ležišta djelovanjem njegove prirodne energije, 

tj. bez primjene umjetnih metoda eksploatacije. Sinonim: 

natural recovery drive; v. natural drive mechanisms, 

combination drive, gas-cap drive, solution-gas 

drive, water drive. 

natural drive mechanisms – mehanizmi prirodnog 

režima ležišta. Izvori prirodne energije ležišta koji se 

rabe za usmjeravanje gibanja nafte i plina u ležištu 

prema proizvodnim bušotinama, tipični prirodni 

režimi proizvodnje ugljikovodika iz ležišta. Svaki 

fl uid u ležištu (plin, nafta, voda) jest izvor potencijalne 

ležišne energije i sudjeluje različitim oblikom u 

mehanizmu prirodnog režima iskorištavanja ležišta 

(proizvodnje). Pad tlaka u ležištu uslijed crpljenja fl uida 

uzrokuje ekspanziju preostalog volumena fl uida 

u ležištu koja, zajedno s ekspanzijom ležišne stijene, 

čini mehanizam prirodnog crpljenja (proizvodnje) 

nafte, plina i vode. Nazivi različitih mehanizama 

potječu od glavnog energijskog izvora u ležištu. 

Glavni tipovi mehanizama prirodnog režima naftnih 

ležišta su: (a) režim otopljenog plina (v. solution-gas

natural fl ow 543 

natural-gas dehydration by glycol 

drive); (b) režim plinske kape (v. gas-cap drive) i, (c) 

vodotlačni režim (v. water drive). Kada u istom ležištu 

postoje dva ili više spomenutih režima (uključujući 

i gravitacijski režim – v. gravity drive), tada je riječ o 

kombiniranom režimu (v. combination drive). Tipovi 

režima se određuju analizom historijata proizvodnje, 

ponajprije analizom podataka ležišnog tlaka i odnosima 

fl uida u proizvodnji. Sinonimi: natural depletion 

mechanisms, natural production mechanisms, natural 

recovery mechanisms. 

natural fl ow – prirodno (slobodno) strujanje. Strujanje 

slojnih fl uida iz bušotine na površinu eruptiranjem, 

tj. bez primjene metoda umjetnog podizanja nafte 

na površinu (v. artifi cial lift) – ležišni tlak je dovoljno 

visok za dizanje fl uida. Sinonim: natural fl owing, natural 

lift; v. fl ush production. 

natural fl owing – prirodno (slobodno) strujanje, v. natural 

fl ow. 

natural fractures – prirodne pukotine (frakture). Prirodno 

nastale pukotine u stijenama (dijastrofi zmom, 

dubokom erozijom pokrova, skupljanjem volumena), 

na primjer, u šejlu koji je izgubio vodu, ohlađenim 

eruptivnim (magmatskim) stijenama ili isušenim 

sedimentnim stijenama. Njihovo postojanje u stijeni 

može promijeniti poroznost ili permeabilnost skeleta 

stijene ili oba parametra. Ako su pukotine ispunjene 

sekundarnim mineralima, one mogu ograničiti 

strujanje. Međutim, čak i u stijenama s malom poroznošću 

skeleta pukotine povećavaju porni volumen 

(povećanjem poroznosti i povezivanjem izolirane 

poroznosti skeleta stijene) tako da proizvodnja ugljikovodika 

može biti profi tabilna. Za vrednovanje ležišta 

je bitna procjena gustoće pukotina i distribucije 

poroznosti i permeabilnosti, jer utječe na broj i položaj 

eksploatacijskih bušotina. 

natural gamma-ray log – dijagram gama-karotaže; 

gama-karotaža, v. gamma-ray log. 

natural gamma-ray logging – gama-karotaža, v. gamma-ray 

logging. 

natural gamma-ray spectroscopy log – spektroskopska 

gama-karotaža. Mjerenje ukupne prirodne 

gama-radioaktivnosti formacija (total natural radioactivity 

of formations), analiza spektra prirodne 

energije gama-zračenja od radioaktivnog raspada 

prirodnih izotopa u formacijama (stijenama). Metoda 

omogućuje razdvajanje spektra zračenja na komponente 

uranskog, torijskog i kalij-40 niza. Pojava i 

različiti odnosi pojedinih izotopa defi niraju različita 

svojstva formacija – uran se nalazi u većini litologija, 

dok su torij i kalij uobičajeni u šejlu. Primjenjuje se u 

zacijevljenim bušotinama (bušotinama sa zaštitnom 

kolonom) i nezacijevljenim (bez zaštitne kolone). Podaci 

mjerenja se rabe za geološke korelacije formacija, 

elektrofacijesne analize i analize sedimentacijskih 

sredina, mineralošku identifi kaciju, određivanja 

sadržaja šejla i tipa minerala gline i detekciju zona 

pukotina. 

natural gas – prirodni plin. Složena smjesa lakših ugljikovodika 

(obično s primjesama drugih plinovitih 

komponenti – sumporovodika, ugljik-dioksida, dušika, 

helija) koja u prirodi egzistira u plinovitom stanju 

u plinskim ležištima ili vezana uz naftu (otopljena 

u nafti ili u plinskoj kapi naftnih ležišta) i koja je u 

plinovitom stanju pri atmosferskom tlaku i temperaturi, 

odnosno, ostaje u plinovitom stanju pri tlaku i 

temperaturi koji obično postoje u proizvodnji i upotrebi. 

Prema načinu zalijeganja, prirodni plin se dijeli 

na tzv. kaptažni plin (plin koji se nalazi u kontaktu sa 

slojnom naftom u ležištu, otopljen u njoj ili slobodan 

u plinskoj kapi naftnog ležišta – v. associated gas) i 

slobodni plin (plin u plinskim ležištima – v. free gas, 

nonassociated gas) ili, prema drugim defi nicijama, 

na otopljeni plin (u nafti – v. solution gas), plin plinske 

kape (naftnog ležišta – v. gas-cap gas) i slobodni 

plin (u plinskim ležištima – v. free gas, nonassociated 

gas). Postoji također podjela na tzv. konvencionalni 

prirodni plin (plin koji se može proizvoditi tehnički 

normalnom, uobičajenom praksom – v. conventional 

natural gas) i nekonvencionalni prirodni plin (plin 

u ležištima vrlo niske permeabilnosti, u ležištima 

plinskih hidrata, plin otopljen u slojnoj vodi ili plin 

dobiven podzemnim rasplinjavanjem ugljena – v. 

nonconventional natural gas, synthetic natural gas, 

manufactured gases). 

Prirodni plin se pretežno sastoji od metana, ali također 

sadrži etan, propan i teže (ukapljive) komponente. 

Komponentni sastav vrlo široko varira, sadržaj (u 

volumenskim %) metana može biti od 50% do 99%, 

etana od 0,05% do 22%, propana od 0,01% do 12%, 

butana do 5%, pentana i viših ugljikovodika od tragova 

do 2%, dušika i ugljik-dioksida (glavne negorive 

komponente) obično od 0,01% do 20%, sumporovodika 

od tragova do 15% i helija do 1%. Gornja toplinska 

vrijednost (kalorična moć) prirodnog plina je 

obično u rasponu između 30 MJ/m 3 i 45 MJ/m 3 . Prema 

sadržaju težih (ukapljivih) ugljikovodika, općenito 

se klasifi cira kao suhi (siromašni, mršavi – v. dry 

natural gas) i masni (mokri, vlažni, bogati – v. wet natural 

gas) prirodni plin. Suhi plin sadrži manje od 340 

cm3/m 3 etana i težih ugljikovodika, srednjomasni ili 

srednjobogati plin (moderately rich gas) između 340 

i 675 cm 3 /m 3 i vrlo masni ili vrlo bogati plin (very rich 

gas) preko 675 cm 3 /m 3 etana i viših ugljikovodika. 

Prema sadržaju sumpora, prirodni plinovi se dijele na 

besumporne (niskosumporne, nekorozivne, »slatke« 

– v. sweet natural gas) i sumporne (visokosumporne, 

korozivne, »kisele« – v. sour natural gas). Maksimalni 

dopušteni sadržaj sumpora (kao i ugljik-dioksida) u 

prirodnom plinu za transport i potrošnju je defi niran 

propisima. Prirodni plin se rabi kao gorivo u industriji 

i domaćinstvima i kao sirovina u kemijskoj industriji. 

Katkada se prirodni plin može pomiješati s gradskim 

plinom (town gas) ili koksnim (kokerijskim) plinom 

(coke-oven gas) i sa smjesama ukapljenog naftnog 

plina i zraka (LPG/air mixture). Prije upotrebe prirodni 

plin se obrađuje (oplemenjuje) raznim tehnološkim 

postupcima radi uklanjanja ili smanjivanja sadržaja 

nepoželjnih primjesa (potencijalno korozivnih komponenata 

– sumporovodika, ugljik-dioksida, vode i 

ukapljivih ugljikovodika). Sinonim: gas. 

natural-gas condensate – kondenzat prirodnog plina. 

Tekuće frakcije koje nastaju i proizvode se tijekom 

operacija hlađenja i komprimiranja u proizvodnji 

prirodnog plina za tržište; v. condensate, natural-gas 

liquids. 

natural-gas dehydration – dehidracija (sušenje) prirodnog 

plina, v. gas dehydration. 

natural-gas dehydration by glycol – dehidracija (sušenje) 

prirodnog plina glikolom, v. glycol dehydration 

of gas.

natural-gas desulfurization 544 

natural-gas storage in depleted gas reservoirs 

natural-gas desulfurization – desulfurizacija (odsumporavanje) 

prirodnog plina, v. gas sweetening. 

natural-gas fi eld – plinsko polje, v. gas fi eld. 

natural-gas liquid products (NGLP) – tekući produkti 

prirodnog plina. Kapljevine dobivene (izdvojene) iz 

prirodnog plina (kapljevina prirodnog plina, natural 

gas liquids) – kondenzat (condensate), etan (ethane), 

propan (propane) i butan (butane); v. natural-gas 

liquids. 

natural-gas liquids (NGL, NGLs, NGL’s) – kapljevine 

prirodnog plina. Opći termin za sve ugljikovodike koji 

se mogu ekstrahirati (separirati) iz masnog prirodnog 

plina (wet natural gas) kao tekućine (kapljevine) 

u separatorima, postrojenjima na polju ili postrojenjima 

za obradu (preradu) plina. Uključuju etan (ethane), 

propan (propane), butane (butanes), pentane 

(pentanes) i više ugljikovodike, kondenzat (condensate) 

i prirodni benzin (natural gasoline) te ukapljeni 

naftni plin (liquifi ed petroleum gas, LPG – uglavnom 

propan i butan) i male količine neugljikovodičnih 

komponenata. Sinonim: associated liquids. 

natural-gas odorant – odorizator (odorant) prirodnog 

plina, v. odorant. 

natural-gas odorization – odorizacija prirodnog plina, 

v. odorization. 

natural-gas oilfi eld processing – pogonska obrada 



natural gasoline – prirodni benzin, plinski kondenzat, v. 


natural gasoline plant – postrojenje za obradu (preradu) 


natural-gas pipeline specifi cations – specifi kacije za 

transport prirodnog plina cjevovodima. Propisane karakteristike 

prirodnog plina za njegov transport plinovodima 

koje obično uključuju sljedeće: (a) sadržaj 

vode – najviše 64 do 112 g/1.000 Sm 3 ili 4 do 7 lb/ 

MMscf; (b) sadržaj sumporovodika – najviše 5,7 mg/ 

m 3 ili 0,25 grain/100 SCF (grain – angloamerička mjerna 

jedinica općeg sustava za masu jednaka približno 

0,0648 g ili 64,8 mg) ili 4 ppm (volumnih); (c) sadržaj 

merkaptana – najviše oko 4,6 mg/m 3 ili 0,2 grain/100 

SCF; (d) ukupni sadržaj sumpora – najviše od 23 do 

115 mg/m 3 ili 1 do 5 grain/100 SCF; (e) sadržaj ugljikdioksida 

– najviše 1 do 3% ili 100 ppm (volumnih); 

(f) sadržaj kisika – najviše do 0,4%; (g) gornja toplinska 

vrijednost – najmanje 35,5 MJ/m 3 ili 950 Btu/SCF 

(obično se propisuje između 35,5 i 45 MJ/m 3 ili 950 i 

1.200 Btu/SCF; (h) temperatura isporuke – najviše 50 

°C (120 °F), i (i) tlak isporuke – najmanje 50 bar/700 

psig (transport plina cjevovodima se obično obavlja 

pri visokim tlakovima – između 50 i 70 bar/700 i 1.000 

psig). Sadržaj vode i sumporovodika u prirodnom plinu 

i njegova minimalna gornja toplinska vrijednost 

su najvažniji parametri u specifi kacijama za transport. 

Komercijalni plin također ne smije sadržavati pijesak, 

prašinu, smole i slobodnu tekuću fazu. Specifi kacije 

za transport plina cjevovodima u SAD su propisali 

Američko društvo za ispitivanje materijala (American 

Society for Testing Materials, ASTM) i Udruga prerađivača 

plina (Gas Processors Association, GPA). 

natural-gas plant – postrojenje za obradu (preradu) prirodnog 


natural-gas pool – ležište/polje prirodnog plina, v. gas 

reservoir. 

natural-gas purifi cation – čišćenje prirodnog plina, v. 

gas processing, gas sweetening. 

natural-gas resevoir – plinsko ležište, ležište plina, v. 

gas reservoir. 

natural-gas storage – (1) skladištenje prirodnog plina. 

Stvaranje zaliha prirodnog plina površinskim 

ili podzemnim skladištenjem radi zadovoljavanja 

vršne (maksimalne) potrošnje, odnosno sezonskih 

fl uktuacija ponude i potražnje tijekom ljetnih i zimskih 

mjeseci. Najčešće metode skladištenja prirodnog 

plina su skladištenje u cjevovodima (v. naturalgas 

storage in pipelines), podzemno skladištenje u 

iscrpljenim plinskim i naftnim ležištima ili poljima 

(v. natural-gas storage in gas reservoirs, natural-gas 

storage in oil reservoirs), vodonosnim slojevima 

(akviferima – v. natural-gas storage in aquifers) te 

prirodnim i umjetnim (izluženim solnim ili iskopanim 

stijenskim) kavernama (v. natural-gas storage 

in man-made caverns), u čeličnim rezervoarima pod 

visokim tlakom i u ukapljenom stanju (LNG). Sinonim: 

natural-gas storing; v. underground natural gas 

storage. (2) skladište prirodnog plina. Osnovni parametri 

podzemnog skladišta prirodnog plina su: (a) 

plinski jastuk (v. cushion gas); (b) volumen radnog ili 

aktivnog plina (korisni skladišni kapacitet – v. working 

gas capacity), ukupan kapacitet skladišta (v. 

total capacity of gas storage reservoir), maksimalan 

volumen plina koji se može uskladištiti i proizvesti 

iz skladišta i tlak plina. 

natural-gas storage cavern – kaverna za skladištenje 

prirodnog plina; kaverna za skladište prirodnog plina, 

v. salt cavern, rock cavern, underground natural gas 

storage in salt caverns, underground natural gas storage 


natural-gas storage fi eld – polje za podzemno skladištenje 

prirodnog plina; polje za podzemno skladište 

prirodnog plina, v. underground natural gas storage, 

underground natural gas storage in depleted gas reservoirs, 

underground natural gas storage in depleted 

oil resrevoirs. 

natural-gas storage in abandoned mines – skladištenje 

prirodnog plina u napuštenim rudnicima; skladište 

prirodnog plina u napuštenim rudnicima, v. underground 


natural-gas storage in aquifers – skladištenje prirodnog 

plina u vodonosnim slojevima; skladište prirodnog 

plina u vodonosnim slojevima, v. underground natural 

gas storage in aquifers. 

natural-gas storage in converted mines – skladištenje 

prirodnog plina u rudnicima; skladište prirodnog 

plina u rudnicima, v. underground natural gas storage 

in converted mines. 

natural-gas storage in depleted fi elds – skladištenje 

prirodnog plina u iscrpljenim poljima; skladište prirodnog 

plina u iscrpljenim poljima, v. underground natural 

gas storage in depleted gas reservoirs, underground 

natural gas storage in depleted oil reservoirs. 

natural-gas storage in depleted gas fi elds – skladištenje 

prirodnog plina u iscrpljenim plinskim poljima; 

skladište prirodnog plina u iscrpljenim plinskim poljima, 



natural-gas storage in depleted gas reservoirs 

– skladištenje prirodnog plina u iscrpljenim plinskim 

ležištima; skladište prirodnog plina u iscrpljenim plin

natural-gas storage in depleted oil fi elds 545 

naturally fractured formations 

skim ležištima, v. underground natural gas storage in 

depleted gas reservoirs. 

natural-gas storage in depleted oil fi elds – skladištenje 

prirodnog plina u iscrpljenim naftnim poljima; 

skladište prirodnog plina u iscrpljenim naftnim poljima, 

v. underground natural gas storage in depleted oil 

reservoirs. 

natural-gas storage in depleted oil reservoirs – skladištenje 

prirodnog plina u iscrpljenim naftnim ležištima; 

skladište prirodnog plina u iscrpljenim naftnim 

ležištima, v. underground natural gas storage in depleted 

oil reservoirs. 

natural-gas storage in depleted reservoirs – skladištenje 

prirodnog plina u iscrpljenim ležištima; skladište 

prirodnog plina u iscrpljenim ležištima, v. underground 

natural gas storage in depleted gas reservoirs, underground 


natural-gas storage in gas reservoirs – skladištenje 

prirodnog plina u plinskim ležištima; skladište prirodnog 

plina u plinskim ležištima, v. underground natural 

gas storage in depleted gas reservoirs. 

natural-gas storage in man-made caverns – skladištenje 

prirodnog plina u umjetnim kavernama; skladište 

prirodnog plina u umjetnim kavernama, v. underground 

natural gas storage in man-made caverns. 

natural-gas storage in mined rock caverns – skladištenje 

prirodnog plina u iskopanim stijenskim kavernama; 

skladište prirodnog plina u iskopanim stijenskim 


rock caverns. 

natural-gas storage in oil reservoirs – skladištenje prirodnog 

plina u naftnim ležištima; skladište prirodnog 

plina u naftnim ležištima, v. underground natural gas 


natural-gas storage in pipelines – skladištenje prirodnog 

plina u cjevovodima. Sustavi (mreže) plinovoda 

se često rabe za privremeno skladištenje prirodnog 

plina pod visokim tlakom. Količine plina, za kojima u 

određenom trenutku nema potražnje, pohranjuju se 

u plinovodima podizanjem tlaka u njima kompresorskim 

međustanicama (s 20 na 70 bar, s odgovarajućim 

povećanjem volumena skladištenja plina). Kada 

potražnja poraste, uskladišteni plin se može isporučivati 

potrošačima snižavanjem tlaka u plinovodima 

(obično sa 70 na 25 bar). Skladištenje u cjevovodima 

je vrlo korisno za kompenzaciju vršne potražnje 

u trajanju od nekoliko sati. Sinonimi: gas storage in 

pipelines, storage of gas in pipelines, storage of natural 

gas in pipelines; v. natural-gas storage. 

natural-gas storage in rock caverns – skladištenje 

prirodnog plina u stijenskim kavernama; skladište prirodnog 

plina u stijenskim kavernama, v. underground 


natural-gas storage in salt – skladištenje prirodnog 

plina u soli; skladište prirodnog plina u soli, v. underground 


natural-gas storage in salt beds – skladištenje prirodnog 

plina u slojevima soli; skladište prirodnog plina u 

slojevima soli, v. underground natural gas storage in 

salt caverns. 

natural-gas storage in salt caverns – skladištenje prirodnog 

plina u solnim kavernama; skladište prirodnog 

plina u solnim kavernama, v. underground natural gas 

storage in salt caverns. 

natural-gas storage in salt solution caverns – skladi- 

štenje prirodnog plina u izluženim solnim kavernama; 

skladište prirodnog plina u izluženim solnim kavernama, 

v. underground natural gas storage in salt caverns. 

natural-gas storage in salt strata – skladištenje prirodnog 

plina u slojevima soli; skladište prirodnog plina u 

slojevima soli, v. underground natural gas storage in 

salt caverns. 

natural-gas storage in solution-mined caverns 

– skladištenje prirodnog plina u izluženim solnim kavernama; 

skladište prirodnog plina u izluženim solnim 

kavernama, v. underground natural gas storage in salt 

caverns. 

natural-gas storage reservoir – ležište za skladištenje 

prirodnog plina; ležište za skladište prirodnog plina, v. 

underground natural gas storage in depleted gas reservoirs, 

underground natural gas storage in depleted oil 

reservoirs. 

natural-gas storing – skladištenje prirodnog plina, v. 

natural-gas storage. 

natural-gas sweetening – čišćenje prirodnog plina od 

kiselih komponenata, desulfurizacija prirodnog plina, 

v. gas sweetening. 

natural-gas underground storage – podzemno skladištenje 

prirodnog plina; podzemno skladište prirodnog 

plina, v. underground natural gas storage. 

natural-gas well – plinska bušotina, v. gas well. 

natural glass – prirodno staklo. Staklasta, amorfna, 

anorganska tvar koja se sreće u prirodi a nastala je 

prebrzim skrućivanjem iz magme tako da nije bilo 

kristalizacije. U granitsko ili kiselo prirodno staklo 

(staklo granitskog ili kiselog sastava, granitic natural 

glass, acid natural glass) spadaju plovućac (pumice) 

i opsidijan (obsidian), a primjer bazaltskog prirodnog 

stakla (stakla bazaltnog sastava, basaltic natural 

glass) jest tahilit (tachylite). U pješčanim pustinjama 

prirodno staklo može nastati od kvarca. 

natural hot water resources – prirodni resursi vruće 

vode. Resursi toplinske energije vezane s geotermalnim 

vodama različite temperature. 

natural levee – (1) prirodni naplavljeni riječni nasip. Prirodni 

naplavljeni nasip riječnog korita – dugi široki 

niski hrbat (ridge) ili nasip (embankment) od pijeska 

i grubog (krupnog) silta koji je izgradila rijeka na 

svojoj vodoplavnoj (poplavnoj) ravnici (fl ood plain) i 

na objema obalama svoga korita, osobito za vrijeme 

poplava kada je voda, prelijevajući se izvan obala 

rijeke, prisiljena sedimentirati najkrupnije čestice 

transportiranog materijala. Nagib nasipa od obale 

rijeke prema vodoplavnoj ravnici je vrlo blag (oko 

60 cm/km), a najviši dio nasipa (oko 4 metra iznad 

vodoplavne ravnice) najbliži je obali rijeke za vrijeme 

normalnog (ili približno normalnog) nivoa vode. 

Sinonimi: levee, raised bank, spill bank. (2) prirodni hrbat 

(greben). Svaki prirodno formirani niski hrbat ili 

greben koji nalikuje na prirodno naplavljeni riječni 

nasip, na primjer, hrbat lave (lava levee) ili sedimentni 

hrbat (sediment ridge) koji obrubljuje lepezastu 

dolinu (fan valley). 

natural lift – prirodno (slobodno) strujanje, v. natural 

fl o w. 

naturally deviated hole – prirodno iskrivljena bušotina, 

v. crooked well. 

naturally fractured formations – prirodno raspucani 

slojevi, v. naturally fractured reservoirs.

naturally fractured reservoirs 546 

near wellbore restrictions 

naturally fractured reservoirs – prirodno raspucana 

ležišta. Ležišta s prirodnim pukotinama. Takva ležišta 

mogu zalijegati u pješčenjacima, karbonatima 

(vapnencima, dolomitima i prijelaznim stijenama 

između njih) i temeljnim stijenama. Prirodno raspucana 

ležišta se prema vrsti poroznosti mogu podijeliti 

na tri glavna tipa: (a) ležišta s interkristaličnointergranularnom 

(međukristalično-međuzrnskom) 

poroznošću (akumulacija i migracija ugljikovodika je 

slična kao u pješčenjačkim ležištima); (b) ležišta s pukotinsko-skeletnom 

poroznošću (pore su slabo uzajamno 

povezane), i (c) ležišta s kavernoznom poroznošću 

i poroznošću otapanja (permeabilnost široko 

varira od relativno jednolične do krajnje nepravilne). 

Prema odnosu poroznosti i permeabilnosti skeleta 

i pukotina, prirodno raspucana ležišta se mogu, po 

drugoj klasifi kaciji, podijeliti u četiri tipa: (a) ležišta u 

kojima pukotine čine cjelokupni volumen ležišta za 

ugljikovodike i njegovu permeabilnost; (b) ležišta u 

kojima skelet sadrži veći dio (ako ne i cjelokupni volumen) 

ugljikovodika, permeabilnost skeleta je zanemariva, 

a propusnost pukotina je bitna za ležište; (c) 

ležišta čiji skelet ima dobru primarnu permeabilnost 

a pukotine je još povećavaju, kapacitet proizvodnje 

iz takvih ležišta je znatan, i (d) ležišta u kojima su pukotine 

ispunjene mineralima, dijele ležište na male 

blokove i mogu biti barijere migraciji slojnih fl uida; 

formacije takvih ležišta su vrlo anizotropne i često 

nerentabilne. 

naturally fractured rocks – prirodno raspucane stijene, 

v. naturally fractured reservoirs. 

natural potential – prirodni (spontani, vlastiti) potencijal, 

v. spontaneous potential. 

natural production mechanisms – mehanizmi prirodnog 


natural radioactivity – prirodna radioaktivnost. Radioaktivnost 

koju ispoljavaju radionuklidi u prirodi. Radionuklidi 

u prirodi su zaostali od vremena stvaranja 

elemenata ili su nastali njihovim raspadanjem ili neprekidno 

nastaju (najviše kozmičkim zračenjem). U 

prirodnoj radioaktivnosti su prisutna tri tipa zračenja 

– alfa-, beta- i gama-zračenje. 

natural recovery drive – prirodni režim ležišta, v. natural 

drive. 

natural recovery mechanisms – mehanizmi prirodnog 


natural remanence – prirodna remanentna (preostala) 

magnetizacija, v. natural remanent magnetization. 

natural remanent magnetism – prirodna remanentna 

(preostala) magnetizacija, v. natural remanent magnetization. 

natural remanent magnetization (NRM) – prirodna 

remanentna (preostala) magnetizacija. Remanentna 

(preostala) magnetizacija stijena in situ (na mjestu 

njihova zalijeganja); magnetizacija stijena koja postoji 

kada nema djelovanja magnetskog polja i stečena 

je utjecajem Zemljinog magnetskog polja za 

vrijeme njihova formiranja (nastajanja) ili, u nekim 

slučajevima, kasnije. Ako nije posebno napomenuto, 

termin remanentna magnetizacija se obično primjenjuje 

upravo u tom smislu. Sinonimi: natural remanence, 

natural remanent magnetism. 

natural resin – prirodna smola. Nemodifi cirana smola 

iz prirodnog izvora (na primjer, drveta), za razliku od 

umjetne (sintetske) smole (synthetic resin), na pri- 

mjer, kopal (fosilna smola od raznog tropskog drveća, 

copal); v. resin. 

natural resources – prirodni resursi. Prirodni proizvodi 

koji se upotrebljavaju kao ulaz za ekonomske djelatnosti. 

Klasifi ciraju se kao obnovljivi (v. nonexhaustible 

resources) i neobnovljivi (v. exhaustible resources), 

premda se i obnovljivi resursi mogu praktično iscrpiti 

ako se prekomjerno iskorištavaju. Nafta i prirodni 

plin su neobnovljivi prirodni resursi. 

natural steam resources – prirodni resursi vodene pare. 

Resursi geotermalne energije koja se može dobiti 

iskorištavanjem prirodne pregrijane vodene pare. 

natural well – (1) eruptivna bušotina. Bušotina koja 

eruptira (proizvodi eruptiranjem) bez stimulacije, 

na primjer, bez obrade kiselinom (acidizing) ili frakturiranjem 

(fracing). (2) prirodni zdenac (bunar). Krška 

vrtača (ponikva, sinkhole) ili drugi prirodni otvor 

nalik na zdenac koji dopiru do vodnog lica (zrcala 

podzemne vode, water table) i iz kojih se može crpiti 

podzemna voda (ground water). 

nautical mile – nautička (morska) milja. Izvansustavna 

(anglo-američka) mjerna jedinica duljine (u pomorskom 

i zračnom prometu) jednaka 1.852, 2421 m (u 

praktičnoj primjeni se uzima 1.852 metra) ili 6.076,91 

stopa; v. statute mile. 

nautiloid cephalopods – nautilidi, nautiloidi, v. nautiloids. 

nautiloids – nautilidi, nautiloidi. Cefalopodi (glavonošci, 

cephalopods) koji pripadaju jednom od podrazreda 

Nautiloidea, Endoceratoidea ili Actinoceratoidea. 

Karakterizirani su centralno smještenim sifonom 

(sifom, siphuncle) i ravnom, savijenom ili spiralnom 

vanjskom kućicom (external shell) koja je podijeljena 

na komorice s manje izraženim suturnim fl eksurama 

(savijenim poprečnim septama, sutural fl exures) nego 

u amonita (ammonoids). Sve komorice (osim zadnje 

koja je nastanjena) ispunjene su plinom, uglavnom 

dušikom, što omogućuje plutanje kućice. Nautilidi 

su procvat doživjeli u ordoviciju i siluru, a danas su 

predstavljeni samo jednim rodom Nautilus (lađica 

ili indijska lađica) Provodni fosili (guide fossil). Stratigrafska 

rasprostranjenost: kambrij – danas. Sinonim: 

nautiloid cephalopods. 

Navarroan – navaro, navarro. Stratigrafski kat gornje 

krede (Upper Cretaceous) u Sjevernoj Americi (primorje 

Meksičkog zaljeva – Gulf Coast) – iznad tejlora 

(Tayloran), a ispod midveja (Midwayan). 

n-butane – n-butan, normalni butan, v. normal butane. 

near gale – umjereni olujni vjetar, v. moderate gale. 

near-miscible displacement – istiskivanje nafte pri 

uvjetima bliskim miscibilnosti, djelomično (parcijalno) 

miscibilno istiskivanje nafte, v. partially miscible drive. 

nearshore – priobalni, obalni. Koji se proteže u akvatoriju 

mora ili jezera na neodređenoj, ali obično kratkoj, 

udaljenosti od obalne linije (shoreline). Terminom se 

osobito označava zona neodređene širine koja se 

proteže od obalne linije pri niskoj vodi (low-water 

shoreline) daleko izvan zone zapljuskivanja valovima 

(breaker zone), ograničava područje priobalnih struja 

(area of nearshore currents) i uključuje obalnu zonu 

(v. inshore) i dio odobalne zone (v. off shore). Dubine 

su obično manje od 10 metara. 

near wellbore restrictions – ograničenja proizvodnje 

u okolišu kanala bušotine. Faktori koji utječu na smanjenje 

proizvodnje nafte ili plina. Posljedica su pro

near wildcat 547 

negative separation 

mjena svojstava formacije (ležišne stijene) ili fl uida 

oko kanala bušotine, kemijskih reakcija u formaciji ili 

kanalu bušotine, mehaničkih problema ili neodgovarajuće 

metode završnog proizvodnog opremanja 

bušotine i mogu djelovati u samom ležištu ili unutar 

kanala bušotine. Uzroci smanjenja proizvodnje 

naftne ili plinske bušotine mogu biti: (a) djelomično 

raskrivanje produktivnog sloja bušenjem ili perforiranjem 

(utjecaj je sličan skin-efektu, tj. smanjenoj 

permeabilnosti u okolišu kanala bušotine – v. partial 

penetration); (b) zagađenje (začepljenje) perforacija 

kamencem ili drugim odloženim čvrstim česticama 

(kalcijskim karbonatom i sulfatom, natrijskim kloridom, 

sumporom i drugim mineralima – začepljene 

perforacije smanjuju protok nafte, v. scale deposit, 

precipitate formation); (c) precipitacija parafi na ili 

asfaltena (najčešće se odlažu blizu površine, ali se 

parafi n često može nakupljati i u blizini perforacija 

bušotine, pa odloženi talozi smanjuju protok nafte 

– v. asphaltene precipitation, paraffi n precipitation); 

(d) smanjenje relativne permeabilnosti (u naftnim 

ležištima se usljed pada tlaka oslobađa plin, a u plinskim 

ležištima može doći do formiranja kondenzatne 

faze tako da povećanje zasićenja ležišta tim, sekundarnim, 

fazama smanjuje permeabilnost za fl uid 

koji se proizvodi – naftu ili plin); (e) blokade emulzijom 

(nastaju u kanalu bušotine ili u njegovu okolišu 

i mogu ne samo ograničiti nego i potpuno prekinuti 

proizvodnju iz ležišta – v. emulsion block), i (f) urušenje 

formacije (javlja se kod slabo vezanih formacija 

usljed velikog pada tlaka u okolišu kanala bušotine, 

a posljedica je promjena strukture pora i smanjenja 

permeabilnosti, te kod mekih formacija usljed pada 

tlaka u ležištu i tlaka iznad zaliježućih naslaga – v. formation 

collapse). 

near wildcat – tragalačka bušotina na produktivnom 

području. Istraživačka bušotina (exploratory well) 

izbušena radi otkrivanja novog ležišta na području 

gdje geološki podaci nemaju veliki značaj, ali postoji 

proizvodnja nafte ili plina iz drugih ležišta. Takva se 

bušotina obično locira na udaljenosti do 3.200 metara 

(2 milje) od najbliže proizvodne bušotine. 

neat cement – čisti cement. Cement čija kemijska ili fi zikalna 

svojstva nisu promijenjena aditivima, za razliku 

od modifi ciranog cementa (v. modifi ed cement). 

Nebraskan – Nebraska, nebraskanska glacijacija (oledba). 

Prvi klasični stadij glacijala (ledenog doba, glacial 

stage) pleistocenske epohe u Sjevernoj Americi, 

nakon kojeg slijedi stadij interglacijala (međuledenog 

doba) Afton (Aftonian interglacial stage). Započeo 

je prije otprilike milijun godina. Sinonim: Nebraskan 

glaciation, Nebraskan Ice Age; v. Günz. 

Nebraskan glaciation – nebraskanska glacijacija (oledba), 

Nebraskan, v. Nebraskan. 

Nebraskan Ice Age – nebraskanska glacijacija (oledba), 

Nebraskan, v. Nebraskan. 

neck – (1) nek, dimnjak. U vulkanologiji – vertikalna intruzija 

cjevastog (cilindričnog) oblika (pipelike intrusion) 

koja je ispunila nekadašnji vulkanski kanal (volcanic 

vent). Termin se obično primjenjuje na formu 

poput erozijskog ostatka (erosional remnant). (2) prevlaka, 

istam. U geografi ji – uski pojas zemlje koji povezuje 

(spaja) poluotok s kopnom. (3) prijevoj, sedlo. 

U geografi ji – najniži prolaz između dvaju planinskih 

grebena (hrptova). (4) uski kopneni pojas. U geografi ji 

– termin kojim se označava svaki istureni uski pojas 

kopna, poput rta, poluotoka, pruda ili prevlake. 

needle – (1) šiljasta gora. U geologiji – stijenska masa 

šiljastog oblika koja strši iznad okružujuće okoline, 

formirana je djelovanjem erozije. (2) igličasti kristal. U 

kristalografi ji – kristal minerala oblika igle ili šiljastog 

oblika (needle-shaped, acicular). 

needle point valve – iglasti (igličasti) ventil, ventil s iglastim 

zapornikom, v. needle valve. 

needle valve – iglasti (igličasti) ventil, ventil s iglastim 

zapornikom. Tip regulacijskog ventila s igličastim 

zapornikom i konusnim sjedištem. Služi za vrlo fi nu 

regulaciju protoka tekućine ili plina i primjenjuje se 

na visokotlačnim kolonama uzlaznih cijevi (tubing), 

malim visokotlačnim cjevovodima (gdje je poželjna 

točna regulacija protoka) i s manometrima. Rabi se i 

kao sapnica za prigušivanje protoka. Sinonim: needle 

point valve. 

negative – negativan. U optici – (1) termin koji opisuje 

anizotropne kristale (anisotropic crystals): (a) jednoosne 

kristale (uniaxial crystals) u kojima je indeks refrakcije 

(loma) ekstraordinarne zrake (extraordinary 

index of refraction) veći od indeksa refrakcije ordinarne 

zrake (ordinary index of refraction); (b) dvoosne 

kristale (biaxial crystals) u kojima je srednji indeks 

refrakcije (intermediate index of refraction) beta (β) 

bliži gami (γ) nego alfi (α); v. positive, 1. (2) Termin 

za označavanje kristala koji sadrže šupljinu čiji se 

oblik poklapa s jednim od mogućih kristalnih oblika 

minerala. 

negative area – negativni element, v. negative element. 

negative confi ning bed – negativni vodonepropusni 

sloj. Vodonepropusni sloj koji pokriva vodonosni horizont 

(aquifer) čiji se izvor nalazi ispod gornje površine 

zone zasićenja (zone of saturation), tj. ispod vodnog 

lica (nivoa podzemne vode, water table). Termin 

se rijetko primjenjuje. 

negative element – negativni element. U geologiji – veliki 

strukturni element ili dio Zemljine kore koji je tijekom 

dugog geološkog razdoblja bio karakteriziran 

višekratnim (čestim) i primjetnim pokretima prema 

dolje (spuštanja, tonjenja) ili ekstenzivnom erozijom 

ili uzdizanjima, ali znatno manje brzim ili manje čestim 

nego u susjednim pozitivnim elementima (v. 

positive element). Sinonim: negative area. 

negative landform – negativna forma reljefa. Relativno 

spuštena ili niska forma reljefa (topografska forma), 

poput doline (valley), bazena (basin) ili ravnice (plain), 

ili vulkanska forma formirana izbacivanjem materijala, 

poput kaldere (caldera); v. positive landform. 

negative movement – negativno kretanje (pokreti). U 

geologiji – (1) Kretanje (pokreti) Zemljine kore prema 

dolje (downward movement of the Earth’s crust) 

u odnosu na susjedni dio kore, na primjer, slijeganje 

(subsidence). Negativni pokreti kopna mogu biti 

rezultat pozitivnog gibanja (v. positive movement) 

nivoa mora (dizanja morskog nivoa). (2) Spuštanje 

nivoa mora u odnosu na kopno kao posljedica pozitivnog 

kretanja (pokreta) Zemljine kore (v. positive 

movement) ili odstupanja mora (retreat of sea). 

negative separation – negativna separacija. U karotaži 

– razlika između vrijednosti prividne električne 

otpornosti (prividnog specifi čnog električnog otpora, 

apparent electrical resistivity) izmjerenih dvjema 

karotažnim sondama (logging tools) koje imaju

negative shoreline 548 

različite dubine ispitivanja (depths of investigation), 

odnosno razlika između otpornosti isplačne obloge 

(kore, mud-cake resistivity) i otpornosti isprane zone 

formacije (fl ushed-zone resistivity) kada je otpornost 

isplačne obloge veća od otpornosti isprane zone, što 

upućuje na formaciju ili zonu šejla; v. positive separation, 

separation, 2. 

negative shoreline – emergentna (uzdignuta, negativna) 

obalna linija, v. shoreline of emergence. 

nektic – nektonski, v. nektonic. 

nektobenthos – nektobentos. Forme života u moru 

koje prebivaju neposredno iznad oceanskog dna, a 

katkada se spuštaju na dno. 

nekton – nekton. Vodene životinje koje aktivno plivaju 

neovisno o gibanju vode, na primjer, cefalopodi (glavonošci), 

ribe; v. nektonic. 

nektonic – nektonski. Termin kojim se označavaju tipovi 

pelagičkih (pelagic) morskih organizama koji slobodno 

plivaju. Sinonim: nektic. 

nemafi te – nemafi t, nefelinit. Opći termin kojim se 

označavaju eruptivne (magmatske) stijene (igneous 

rocks) sastavljene od nefelina (nepheline) i mafi tskih 

minerala (mafi c minerals). Sinonim: nephelinite (v). 

nematoblastic – nematoblastičan. Koji se odnosi na 

homeoblastični (v. homeoblastic) tip teksture metamorfnih 

stijena (metamorphic rocks) zbog razvoja 

paralelnih tankoprizmatičnih kristala tijekom procesa 

prekristalizacije. 

n-en log – karotaža epitermalnih (epitermičkih) neutrona, 

v. Epithermal Neutron Log. 

neoblast – neoblast. Zrno (osobito u metamorfnim 

stijenama) koje je nastalo (formiralo se) prije drugih 

zrna istih ili drugačijih vrsta minerala u stijenama. 

Neki neoblasti se sastoje u cijelosti ili djelomično od 

uvedenog materijala, dok drugi čine prekristalizirane 

prvobitne komponente stijene u kasnom stadiju 

prekristalizacije; v. paleoblast. 

Neocene – neocen. Zastarjeli sinonim termina Neogene 

(neogen). 

Neocomian, Neocomian stage – neokom, neocom. 

Stratigrafski kat donje krede (Lower Cretaceous) u 

Europi – iznad titon-gornje volge (Tithonian-Upper 

Volgian) jure, a ispod apta (Aptian). Neokom uključuje 

berijas (Berriasian – najniži dio krede), valendis 

(Valanginian), otriv (Hauterivian) i barem (Barremian). 

Neki autori isključuju barem. 

neocrystallization – novokristalizacija. Kristalizacija ili 

prekristalizacija koja uključuje razvoj novih minerala 

između elemenata sklopa (građe, fabric elements). 

neoformation – neogeneza, v. neogenesis. 

Neogene – neogen. Interval geološkog vremena koji 

obuhvaća epohe/serije miocen (v. Miocene) i pliocen 

(v. Pliocene) tercijarnog perioda (Tertiary period); kasniji 

(gornji dio) tercijarnog sistema. Obuhvaća, kako 

se procjenjuje, vremenski raspon od prije 26 do 1 (ili 

23,7 do 1,6 ili 24 do 1,8 ili 25 do 1,5 ili 25,2 do 1,65) 

milijuna godina. Kada se tercijar označava kao era, 

tada se neogen i paleogen (Paleogene) mogu smatrati 

dvama periodima te ere. Tijekom neogena su, 

kao rezultat alpinskog nabiranja, formirana gorja 

Alpe, Kavkaz, Himalaja i druga. Životinjski i biljni svijet 

je postao blizak suvremenom. Karakteristični su 

veliki kopneni sisavci (mastodonti, dinoteriji, divovski 

jelen), a pojavili su se prvi čovjekoliki majmuni. 

Ugljikovodici se mogu naći u miocenskim stijenama, 

nepheline 

ali akumulacije nafte nisu posebno zapažene u neogenu. 

Zastarjeli sinonim: Neocene. 

neogenesis – neogeneza. Stvaranje (formiranje) novih 

minerala dijagenezom (diagenesis) ili metamorfozom 

(metamorphism). Sinonim: neoformation. 

neoichnology – neoihnologija. Izučavanje otisaka, tragova 

puzanja i drugih fosilnih tragova životne aktivnosti 

organizama u holocenskoj epohi (Holocene) za 

razliku od paleoihnologije (v. palichnology). 

neomagma – neomagma. Magma koja je nastala djelomičnim 

ili potpunim taljenjem postojećih stijena 

pod uvjetima dubinske metamorfoze (metamorfi zma, 

plutonic metamorphism). 

neomorphism – neomorfoza, neomorfi zam. U geologiji 

– skupni termin kojim se označavaju sve transformacije 

minerala neovisno o tome hoće li se novi kristali 

razlikovati od prvobitnih samo veličinom ili oblikom 

ili će biti novi tip minerala. Neomorfoza uključuje 

procese inverzije (inversion), prekristalizacije (recrystallization) 

i prekristalizacije pod djelovanjem 

naprezanja (strain recrystallization), pri čemu se u 

svim slučajevima ukupan sastav praktično ne mijenja. 

Termin se primjenjuje u slučajevima kada nije 

moguće razlikovati prekristalizaciju od inverzije ili 

kada mehanizam promjene (pretvorbe) nije poznat. 

neospar – pseudosparit. Sparitni kalcit (sparry calcite) 

formiran procesom neomorfoze (v. neomorphism) 

ranijeg fi nije teksturiranog karbonata, na primjer, 

mikrit (micrite). Sinonim: pseudosparite. 

neotectonic map – neotektonska karta. Geološka karta 

na kojoj su prikazane neotektonika (nova tektonika, 

neotectonics) ili postmiocenske geološke strukture 

(post-Miocene geologic structures), odnosno geološke 

strukture zadnje etape formiranja Zemljine kore. 

Neotektonska karta je varijetet paleotektonske karte 

(v. paleotectonic map). Budući da su neotektonski 

pokreti bili uglavnom epirogenetski, na takvoj karti 

se prije svega prikazuju velika uzdizanja i spuštanja 

Zemljine kore; v. neotectonics. 

neotectonics – neotektonika, nova tektonika. Znanost 

koja se bavi izučavanjem geoloških struktura i povijesti 

tektonskog razvoja Zemljine kore nakon miocena 

(post-Miocene structures). Iako su se tijekom tog 

perioda manifestirale jake deformacije i formirale 

neke orogenetske strukture, većina neotektonskih 

struktura je epirogenetska i bila je formirana vertikalnim 

uzdizanjima i spuštanjima. Karakteristična 

obilježja neotektonike se prikazuju na neotektonskoj 

karti (v. neotectonic map). 

neovolcanic – neovulkanski. Termin kojim se označavaju 

ekstruzivne (efuzivne) eruptivne (magmatske) 

stijene (extrusive rocks) tercijarne starosti ili mlađe; v. 

paleovolcanic. 

nepheline – nefelin, nefelit. Mineral tektosilikat iz grupe 

feldšpatoida (feldspathoid group). Kristalizira u heksagonskom 

sustavu. Sreće se u alkalijskim eruptivnim 

(magmatskim) stijenama (alkalic igneous rocks) 

u obliku staklastih kristala (kristala sa staklastim 

sjajem), bezbojnih zrna, grubih kristala ili kristalnih 

agregata od zelene do smeđe boje s masnim sjajem 

i bez kalavosti. Glavna je komponenta (stjenotvorni 

mineral) nekih stijena bogatih natrijem. Krupnozrnasti 

do masivni varijetet nefelina (s masnim sjajem i 

zelene, smeđe ili crvenkaste boje) naziva se eleolit 

(eleolite). Sinonim: nephelite.

nephelinite 549 

net production 

nephelinite – nefelinit, nemafi t. Finozrnasta ili porfi rna 

ekstruzivna ili hipabisalna eruptivna (magmatska) 

stijena (extrusive rock, hypabyssal rock) bazaltnog 

karaktera, ali uglavnom sastavljena od nefelina i klinopiroksena 

(osobito titanaugita) i bez olivina i glinenaca 

(feldšpata). Sinonim: nemafi te. 

nephelite – nefelit, nefelin, v. nepheline. 

neptunic rock – neptunska stijena. (1) Stijena formirana 

u moru. (2) Opći termin (svojedobno predložen) za 

označavanje svih sedimentnih stijena (sedimentary 

rocks); v. plutonic rock, volcanic rock. 

nereite – nereit. Tragovi životne aktivnosti fosila iz 

»roda« Nereites, koji se sastoje od meandrirajuće 

hranidbene staze (meandering feeding trail), širine 

1 do 2 cm, s uskom središnjom osi i ravnomjerno 

raspoređenim bočnim listastim ili režnjastim izbočinama. 

Formirani su možda kretanjem crva ili gastropoda. 

neritic – neritski, neritički. Koji pripada ili se odnosi na 

područje plitke vode – oceansku sredinu ili dubinsku 

zonu (v. depth zone) između nivoa niske vode (lowtide 

level, low-water level) i dubine oko 200 metara 

(600 stopa) ili između nivoa niske vode i približno 

ruba kontinentskog šelfa (continental shelf). Terminom 

se također označavaju organizmi koji žive u toj 

sredini. Neki autori neritsku zonu nazivaju sublitoralnom 

zonom (v. sublittoral zone), tj. smatraju je dijelom 

litoralne zone (v. littoral zone). 

neritic zone – neritska zona. Dio oceanskog dna koji 

leži između nivoa niske vode (low-tide level, low-water 

level) i ruba kontinentskog šelfa (continental shelf) 

na dubini oko 200 metara (600 stopa). Sedimenti 

istaloženi u neritskoj zoni su karakterizirani brzim 

izmjenjivanjima gline i pijeska (neritski facijes), a 

riplovi (i druga obilježja) upućuju na akumulaciju u 

plitkoj vodi; v. neritic. 

nesosilicate – nezosilikat. Klasa ili strukturni tip silikata 

(v. silicate) s najjednostavnijom silikatnom strukturom. 

Karakteriziran je izoliranim (slobodnim, samostalnim) 

SiO 4 -tetraedrima koji su povezani samo 

ionskim vezama ne dijeleći zajedničke kisikove atome. 

Primjeri nezosilikata su fenakit (phenakite), forsterit 

(forsterite), fajalit (fayalite), olivin (olivine), pirop 

(pyrope), almandin (almandine), spesartin (spessartine), 

grosular (grossular), andradit (andradite), cirkon 

(zircon), silimanit (sillimanite), andaluzit (andalusite), 

titanit (titanite) i drugi; v. cyclosilicate, inosilicate, 


nest – gnijezdo. (1) U geologiji – lokalna koncentracija 

nekih upadljivih geoloških elemenata, na primjer, 

gnijezdo šljunka u pješčanom sloju ili pojedinačni 

uklopci u eruptivnoj stijeni, osobito mali izolirani 

»džep« rude ili minerala unutar druge formacije. (2) 

U seizmici – grupa blisko raspoređenih seizmičkih 

prijamnika (geofona). 

net calorifi c value (NCV) – donja (efektivna) toplinska 


net gas production – neto (čista) proizvodnja plina. (1) 

Razlika između ukupne proizvodnje plina i volumena 

plina injektiranog u ležište radi podržavanja tlaka 

(pressure maintenance); (2) Plin očišćen od pratećih 

komponenata (primjesa) i pogodan za transport, 

prodaju i uporabu. 

net heating value (NHV) – donja (efektivna) toplinska 


net heat of combustion – donja (efektivna) toplinska 


net isopach map – karta izolinija efektivnih (izolinija 

neto) debljina. Vrsta karte izopaha (izolinija debljina, 

jednakih debljina – v. isopach map) koja prikazuje 

distribuciju efektivnih ili neto debljina (debljina iz 

kojih su isključeni neproduktivni intervali, odnosno 

debljina iz koje se proizvodi nafta i plin – v. net thickness) 

sloja ili ležišta. Sinonim: net thickness isopach 

map; v. gross isopach map. 

net load – efektivna potražnja. Stvarna potreba za plinom 

tijekom danog razdoblja. 

net observed volume – izmjereni volumen čiste nafte. 

Ukupan izmjereni volumen svih tekućih ugljikovodika 

umanjen za sadržaj taloga i vode (basic sediment 

and water), za razliku od ukupnog izmjerenog volumena 

nafte (v. gross observed volume). 

net-oil analyzer – analizator bezvodne nafte. Uređaj 

(instrument) za automatsko određivanje i registraciju 

udjela nafte i vode u proizvodnji svake pojedine 

bušotine na polju. Podaci o sadržaju nafte i vode su 

važni na poljima na kojima postoji više koncesija i 

gdje se proizvodnja pojedinačnih bušotina miješa u 

rezervoarima i sabirnim cjevovodima. 

net oil isopach map – karta izolinija efektivnih (izolinija 

neto) naftonosnih debljina. Karta debljina (v. isopach 

map) naftnog ležišta ili naftne zone ležišta iz kojih su 

isključene debljine neproduktivnih proslojaka (na 

primjer, proslojaka šejla), odnosno karta debljina iz 

kojih se proizvodi nafta. Vrh naftne zone će biti na 

dubini krovine formacije ili na dubini plinsko-naftnog 

kontakta (ako u ležištu postoji plinska kapa), 

a njeno dno će biti na dubini vodo-naftnog kontakta. 

Efektivne plinonosne debljine (plinskog ležišta 

ili plinske zone naftnog ležišta ako postoji plinska 

kapa) slično se defi niraju, razlika je jedino u tome što 

će plinsko naftni kontakt (ako postoji plinska kapa) 

u tom slučaju biti donja granica plinononosnih debljina. 

Sinonim: net oil thickness isopach map; v. gross 

isopach map, net isopach map. 

net oil thickness isopach map – karta izolinija efektivnih 

(izolinija neto) naftonosnih debljina, v. net oil 

isopach map. 

net pay – (1) neto (čista) produktivna zona. Zona (ukupna 

debljina) produktivnog ležišta iz koje se efi kasno 

proizvode ugljikovodici (ne uključuje dio ležišta koji 

nije produktivan, na primjer, guste ili kompaktne 

(tight) intervale; (2) efektivna (neto) debljina, v. net 

thickness. 

net pay thickness – efektivna (neto) debljina, v. net thickness. 

net-pay to gross-pay ratio – omjer (odnos) efektivne 

(neto) i ukupne (bruto) produktivne debljine, v. net-togross 

pay ratio. 

net plankton – mikroplankton, v. microplankton. 

net positive-suction head (NPSH) – praktična usisna 

visina pumpe. (1) Usisni tlak pumpanja (suction-pumping 

pressure) umanjen za tlak pare (vapor pressure) 

pumpane kapljevine. Izražava se u metrima (ili stopama) 

visine stupca tekućine. (2) Minimalni usisni 

uvjeti koji su nužni za sprječavanje pojave kavitacije 

u pumpi. 

net production – proizvodnja čiste nafte. Izmjerena količina 

(volumen) čiste nafte proizvedena iz bušotine 

ili ležišta/polja umanjena za sadržaj taloga i vode

net sand 550 

neutron-activation log 

(basic sediment and water), za razliku od ukupne ili 

bruto proizvodnje (gross production). 

net sand – ukupni pješčenjak. Ukupna debljina pješčenjaka 

prema karotaži spontanog potencijala (spontaneous-potential 

log) ili gama-karotaži (gamma-ray 

log). Ne uključuje gusti (kompaktni) pješčenjak (tight 

sand), ali može uključivati dio ležišta koji nije zasićen 

naftom ili plinom. 

net sand map – karta ukupnog pješčenjaka. Karta ukupne 

debljine pješčenjaka (total thickness of sandstone) 

u stratigrafskom intervalu, na primjer, formaciji; 

v. net sand. 

net sandstone thickness – ukupna efektivna (ukupna 

neto) debljina pješčenjaka. Akumulirana debljina pješčenjaka 

u presjeku koji posjeduje minimalnu zahtijevanu 

poroznost ili sadržaj šejla. 

net slip – čisti (ukupni) rasjedni pomak. Udaljenost (razmak) 

između dviju prethodno susjednih točaka na 

svakom krilu rasjeda (side of fault) mjerena po rasjednoj 

površini (plohi, fault surface) ili paralelno s njom. 

Termin defi nira (uključuje) i smjer i relativnu veličinu 

pomaka. Sinonim: total slip. 

net standard volume – volumen čiste nafte pri standardnim 

uvjetima. Ukupni volumen nafte, izmjeren 

protočnim brojilom i izražen pri standardnim uvjetima 

(standardnom tlaku i temperaturi, gross standard 

volume), umanjen za sadržaj taloga i vode (basic sediment 

and water). Mjeri se u standardnim kubičnim 

metrima (ili barelima). 

net thickness – efektivna (neto) debljina. Dio ukupne 

(bruto) produktivne debljine sloja ili ležišta (v. gross 

pay) koji je zasićen pridobivom naftom ili plinom, 

odnosno iz kojeg se proizvode ugljikovodici. Defi - 

nirana je donjim granicama poroznosti i permeabilnosti 

i gornjim granicama zasićenja vodom sloja/ležišta. 

Isključeni su neproduktivni proslojci (na 

primjer, šejla – prema dijagramima gama-karotaže ili 

karotaže spontanog potencijala). Tako je, na primjer, 

u naftnom ležištu vodo-naftni kontakt često njegova 

donja granica (kontakt voda-nafta se može defi nirati 

kao dubina ležišta ispod koje se proizvodi samo 

voda), dok gornja granica može biti plinsko-naftni 

kontakt (kontakt plin-nafta se može defi nirati kao 

dubina ležišta iznad koje se dobiva samo plin). Sinonimi: 

eff ective pay, net pay, net pay thickness. 

net thickness isopach map – karta izolinija efektivnih 

(izolinija neto) debljina, v. net isopach map. 

net-to-gross pay ratio – omjer (odnos) efektivne (neto) 

i ukupne (bruto) produktivne debljine. Dio ukupne 

debljine sloja ili ležišta zasićene ugljikovodicima 

(naftom, plinom) koji efektivno sudjeluje u njihovoj 

proizvodnji. Ukupna (bruto) produktivna debljina 

(gross pay) uključuje neproduktivne intervale (na 

primjer, proslojke šejla i zone niske poroznosti i permeabilnosti 

te visokih zasićenja vodom – određuju 

se prema karotažnim dijagramima), a efektivna debljina, 

odnosno debljina koja efektivno sudjeluje u 

proizvodnji nafte ili plina (net pay), jednaka je razlici 

između ukupne produktivne debljine (također se 

određuje prema karotažnim dijagramima) i zbroja 

debljina tih neproduktivnih zona. Sinonim: net-pay 

to gross-pay ratio. 

net-to-gross pay ratio map – karta omjera (odnosa) 

efektivne (neto) i ukupne (bruto) produktivne debljine, 

v. net-to-gross pay ratio. 

net-to-gross ratio – omjer (odnos) efektivnog i ukupnog 

(neto i bruto) volumena. Omjer volumena ležišta koji 

sadrži pridobivu naftu ili plin (koji efektivno sudjeluje 

u proizvodnji nafte ili plina) i ukupnog (bruto) 

volumena ležišta (sume volumena produktivnih i neproduktivnih 

intervala ili zona ležišta); v. net-to-gross 

pay ratio. 

net ton – kratka (američka kratka, mala) tona, v. short 

ton. 

network gas – plin za distributivnu mrežu, v. network 

natural gas, 1. 

network natural gas – plin za distributivnu mrežu. (1) 

Prirodni plin, pod tlakom ispod 3 bar, koji dolazi u 

distributivnu plinsku mrežu. Sinonim: network gas; 

(2) v. consummer natural gas. 

neutral igneous rock – neutralna eruptivna (magmatska) 

stijena, v. intermediate. 

neutral point – neutralna točka. Točka u koloni cijevi 

iznad koje dolazi do izvijanja kolone. Točka (ili ravnina) 

u obješenoj koloni cijevi (na primjer, u koloni 

uzlaznih cijevi, bušaćih šipki ili zaštitnoj koloni) gdje 

je distribucija naprezanja izotropna, tj. mjesto gdje 

su tri glavna naprezanja (aksijalno, radijalno i vlačno) 

jednaka. U prisutnosti fl uida (gdje su različiti vanjski 

i unutarnji tlakovi) neutralna točka je točka u kojoj 

je aksijalno naprezanje jednako srednjoj vrijednosti 

radijalnog i tangencijalnog naprezanja. Prema drugoj 

defi niciji neutralne točke (A. Lubinski), to je točka 

koja dijeli kolonu cijevi u bušotini na dva dijela 

– težina gornjeg dijela kolone cijevi jednaka je težini 

obješenoj o elevator, a težina donjeg dijela kolone je 

jednaka sili koja djeluje na njen donji kraj. Da bi se 

spriječilo savijanje ili uzdužno izvijanje bušaćih šipki, 

neutralna točka savijanja mora biti unutar sekcije 

teških bušaćih šipki, a vlačna neutralna točka (u svim 

praktičnim kolonama bušaćih šipki i pri normalnim 

uvjetima bušenja) nalazit će se u sekciji bušaćih šipki 

(a ne teških šipki). 

neutral pressure – neutralni tlak. (1) v. neutral stress. 

(2) Bočni tlak tla (zemlje) kada se ono nalazi u stanju 

mirovanja. 

neutral rock – neutralna eruptivna (magmatska) stijena, 

v. intermediate. 

neutral shoreline – neutralna obalna linija. Obalna linija 

čije osnovne (glavne) osobine ne zavise od toga 

je li prijašnja površina kopna potonula pod vodu 

ili se prijašnja površina pod vodom uzdigla iznad 

vode; obalna linija koja se formirala bez promjene 

relativnog nivoa kopna i vode. Neutralna obalna 

linija uključuje obalne linije delti (delta shoreline), 

aluvijalnih ravnica (alluvial plain) i proglacijalnih aluvijalnih 

ravnica (outwash plain), vulkana (volcanoes), 

koraljnih grebena (coral reef) i obalne linije formirane 

rasjedanjem. 

neutral stress – neutralni (porni) tlak, tlak porne vode. U 

hidrologiji – tlak prenošen pornim (intersticijalnim) 

fl uidom (kroz fl uid koji ispunjava šupljine između 

čestica tla ili stijene), tj. onaj dio ukupnog normalnog 

tlaka (total normal stress) u zasićenom tlu koji je 

uzrokovan postojanjem porne (intersticijalne) vode 

(vode u porama, interstitial water). Sinonim: neutral 

pressure, pore pressure, pore-water pressure. 

neutron absorption – apsorpcija (zahvat) neutrona, v. 

neutron capture. 

neutron-activation log – (1) karotaža neutronskom ak

neutron-activation logging 551 

neutron log 

tivacijom, v. neutron-activation logging. (2) dijagram 

karotaže neutronskom aktivacijom, v. neutron-activation 

logging. 

neutron-activation logging – karotaža neutronskom 

aktivacijom. Radioaktivna karotaža (v. radioactive 

log) tipa neutronske spektrometrijske gama-karotaže 

(obično izvođene u bušotinama s ugrađenom 

kolonom zaštitnih cijevi, cased wells) u kojoj neutroni 

s velikom energijom (oko 14 Mev, high-energy neutrons) 

bombardiraju stijene u kanalu bušotine i transmutiraju 

(pretvaraju) prirodne elemente u izotope 

karakterističnog identiteta koji emitiraju gama-zračenje. 

Prema energiji gama-zračenja, može se razlikovati 

kalcij od silicija (što omogućuje interpretaciju 

litologije), ugljika od kisika (omogućuje razlikovanje 

nafte od vode). Katkada se ta karotaža naziva i kalcijsko-silicijska 

(calcium/silicon log) i ugljikovo-kisikova 

(carbon/oxygen log). Sinonim: neutron-activation 

log; v. spectral gamma-ray log. 

neutron capture – zahvat (kaptiranje, apsorpcija) neutrona. 

Proces u kojem sudar (sraz) neutrona s jezgrom 

rezultira zahvatom (kaptiranjem, apsorpcijom) 

neutrona jezgrom s emisijom gama-zraka (gamazračenja). 

Sinonimi: neutron absorption, neutron radiative 

capture; v. atomic capture cross-section, macroscopic 


neutron-capture cross section – efektivni presjek 

zahvata (kaptiranja, apsorpcije) neutrona. Poprečni 

presjek zahvata (kaptiranja, apsorpcije) neutrona 

jezgrama u materijalu. Mjera je vjerojatnosti da će 

se ta reakcija odvijati; v. atomic capture cross-section, 

macroscopic capture cross-section. 

neutron-capture cross section of formation – efektivni 


formacijom, v. atomic capture cross-section, macroscopic 


neutron-capture cross section of formation water 

– efektivni presjek zahvata (kaptiranja, apsorpcije) neutrona 

slojnom vodom, v. atomic capture cross-section, 

macroscopic capture cross-section. 

neutron-capture cross section of fresh water – efektivni 


slatkom vodom, v. atomic capture cross-section, macroscopic 


neutron-capture cross section of salt water – efektivni 


slanom vodom, v. atomic capture cross-section, macroscopic 


neutron capture of formation – zahvat (kaptiranje) 

neutrona formacijom, v. neutron capture. 

neutron capture of formation water – zahvat (kaptiranje) 

neutrona slojnom vodom, v. neutron capture. 

neutron capture of fresh water – zahvat (kaptiranje) 

neutrona slatkom vodom, v. neutron capture. 

neutron capture of salt water – zahvat (kaptiranje) neutrona 

slanom vodom, v. neutron capture. 

neutron-epithermal-neutron log – karotaža epitermalnih 

(epitermičkih) neutrona, v. Epithermal Neutron 

Log. 

neutron-gamma log – (1) neutronska gama-karotaža, 

v. neutron-gamma logging. (2) dijagram neutronske 

gama-karotaže, v. neutron-gamma logging. 

neutron-gamma logging – neutronska gama-karotaža. 

Varijanta neutronske karotaže (v. neutron logging) 

bušotine u kojoj se registrira promjena intenziteta 

gama-zračenja kao posljedice umjetnog bombardiranja 

stijena blizu kanala bušotine konstantnim 

tokom (fl uksom) brzih neutrona (fast neutrons) iz 

izvora neutrona koji se spusti u bušotinu. Inducirano 

gama-zračenje je povezano sa sadržajem vodika (i, 

prema tome, sa sadržajem fl uida) u ispitivanim stijenama. 

Sinonim: n-g log, neutron-gamma ray logging, 

neutron-gamma well logging; v. neutron-neutron logging. 

neutron-gamma ray logging – neutronska gama-karotaža, 

v. neutron-gamma logging. 

neutron-gamma well logging – neutronska gama-karotaža, 

v. neutron-gamma logging. 

neutron-lifetime log – (1) karotaža vremena poluraspada 

neutrona, v. neutron-lifetime logging. (2) dijagram 

karotaže vremena poluraspada neutrona, v. neutronlifetime 

logging. 

neutron-lifetime logging (NLL) – karotaža vremena 

poluraspada neutrona. Komercijalni naziv karotaže 

– mjerenje efektivnog poprečnog presjeka zahvata 

(kaptiranja, capture cross-section) termičkih neutrona 

(slično je impulsnoj neutronskoj karotaži po termičkim 

neutronima – thermal-decay-time logging, 

komercijalni naziv kompanije Schlumberger). Generator 

neutrona (neutron generator) u karotažnoj 

sondi periodički ispušta impuls neutrona koji ulaze u 

formaciju gdje sudaranjem s njenim jezgrama počinju 

gubiti energiju. U karotaži vremena poluraspada 

neutrona mjere se termički neutroni u dva diskretna 

vremenska intervala nakon ozračivanja stijene neutronima, 

a u karotaži vremena raspada termičkih 

neutrona mjeri se gama-zračenje koje je rezultat 

zahvata neutrona jezgrama atoma. Veličine koje se 

prikazuju na karotažnom dijagramu su katkada: (a) 

vrijeme raspada termičkih neutrona (thermal decay 

time) – veličina recipročna raspadu neutrona u jedinici 

vremena (u %); (b) vrijeme poluraspada (poluživot) 

neutrona (neutron lifetime), i (c) makroskopski 

poprečni presjek zahvata neutrona – može se dobiti 

iz vremena raspada i poluraspada neutrona (macroscopic 

capture cross-section). Termički neutroni su 

uglavnom kaptirani jezgrama klora, pa je ta karotaža, 

prema tome, osjetljiva na sadržaj (količinu) soli 

u slojnim vodama. Ugljikovodici su karakterizirani 

duljim vremenom raspada nego slane vode. Podaci 

mjerenja karotažnom sondom zavise od poroznosti i 

osjetljivi su na sadržaj gline i promjene permeabilnosti 

formacije. Karotaža vremena poluraspada neutrona 

se primjenjuje i u zacijevljenim bušotinama (bušotinama 

sa zaštitnom kolonom, cased wells) gdje 

je nemoguća primjena otporskih elektrokarotaža 

ili za upravljanje ležištem radi optimizacije njegove 

eksploatacije. Karotažni dijagram je sličan dijagramu 


nezacijevljene bušotine (bušotine bez zaštitne kolone, 

uncased wells) s kojim se obično korelira. Podaci 

se rabe za raščlanjivanje naftonosnih, plinonosnih i 

vodonosnih formacija u zacijevljenim bušotinama, 

izračunavanje zasićenja vodom, utvrđivanje kontakata 

fl uida (plina, nafte, vode) u formaciji, detekciju 

migracije ugljikovodika između zona, pronalaženje 

novih ili verifi kaciju (potvrdu) već utvrđenih rezervi 


neutron log – (1) neutronska karotaža, v. neutron logging. 

(2) dijagram neutronske karotaže, v. neutron log

neutron logging (NL) 552 

new global tectonics 

ging. (3) uređaj za neutronsku karotažu. Radioaktivni 

uređaj koji emitira neutrone visoke energije i registrira 

krivulju koja odgovara ponajprije količini vodika u 

formaciji, tako da u neglinovitim formacijama čije su 

pore ispunjene vodom ili naftom, neutronski karotažni 

uređaj mjeri veličinu poroznosti zasićene tekućinom; 

v. neutron logging. 

neutron logging (NL) – neutronska karotaža. Tip radioaktivne 

karotaže (v. radioactive log), bazična karotaža 

poroznosti (porosity log) za izučavanje sadržaja 

fl uida u formaciji u profi lu bušotine, mjerenje 

sadržaja vodika (koncentracije iona ugljikovodika) u 

formacijama (sadržaj vodika ovisi o količini fl uida u 

stijeni). Sonda za neutronsku karotažu se sastoji od 

izvora emitiranja brzih neutrona i jednog ili dva detektora 

radioaktivnog zračenja (prijamnika za mjerenje 

gama-zraka ili neutronskih zraka – brojanjem 

impulsa ili zahvata). Primjenjuje se u zacijevljenim 

bušotinama (bušotinama sa zaštitnom kolonom, 

cased wells) i nezacijevljenim (bez zaštitne kolone, 

uncased wells). Podaci se moraju korigirati za različite 

dubinske uvjete pa suvremeni pribori automatski 

vrše te korekcije (tzv. kompenzirana neutronska 

karotaža – v. compensated neutron log). Neutronska 

karotaža se bazira na registraciji intenziteta induciranog 

zračenja (neutrona ili gama-zraka), epitermičkih 

neutrona proizvedenog bombardiranjem stijena 

blizu kanala bušotine konstantnim fl uksom neutrona 

iz umjetnog izvora (sonde), odnosno gustoće 

termičkih i/ili epitermičkih neutrona, što je osnova 

kvantitativne procjene vodikova indeksa formacije 

(njene poroznosti). Brzi neutroni, emitirani izvorom 

u karotažnoj sondi, usporavaju se do brzine termičkih 

neutrona zbog sudaranja (uglavnom) s atomima 

vodika. Termički neutroni su zatim zahvaćeni (kaptirani) 

jezgrama atoma okružujućih stijena (uglavnom 

atomima klora), pri čemu se javlja karakteristično 

gama-zračenje zahvata (kaptiranja). Detektor sonde 

za neutronsku karotažu može registrirati gamazračenje 

zahvata, termičke neutrone ili epitermičke 

neutrone (čija je brzina veća od brzine termičkih 

neutrona). Nizak sadržaj vodika upućuje na malu 

poroznost zasićenu tekućom fazom (vodom ili naftom 

u formacijama bez šejla). Podaci neutronske 

karotaže se rabe za identifi kaciju litologije formacija 

(u kombinaciji s karotažom gustoće – uključujući 

procjenu sadržaja šejla u pijescima i pješčenjacima), 

procjenu poroznosti (baziranu na izmjerenom sadržaju 

vodika), lociranje plinonosnih zona (u kombinaciji 

s karotažom gustoće) i određivanje dubine 

kontakata fl uida u formaciji (nafta-plin i voda-plin). 

Neutronska karotaža upućuje na postojanje fl uida u 

formaciji (stijenama), ali ne omogućuje razlikovanje 

nafte i vode. Primjenjuje se zajedno s gama-karotažom 

(v. gamma-ray log) za diferencijaciju poroznih i 

neporoznih formacija. Sinonim: hydrogen-index log, 

neutron log, neutron-porosity log, neutron well logging; 

v. epithermal-neutron log, neutron-gamma log, 

neutron-neutron log. 

neutron-neutron log – (1) neutron-neutronska karotaža, 

v. neutron-neutron logging. (2) dijagram neutronneutronske 

karotaže, v. neutron-neutron logging. 

neutron-neutron logging – neutron-neutronska karotaža. 

Varijanta neutronske karotaže (v. neutron 

logging) u kojoj se formacija (stijena) bombardira 

konstantnim tokom (fl uksom) neutrona (iz izvora 

neutrona spuštenog u bušotinu) i registriraju neutroni 

izbačeni pri bombardiranju stijene umjesto 

gama-zračenja kao u neutronskoj gama-karotaži 

– v. neutron-gamma logging). Neutroni dolaze do 

detektora nakon raspršivanja i usporavanja (najefi - 

kasnije jezgrama vodika). Ovisno o nivou selektivnosti 

detektora za energiju neutrona, neutron-neutronska 

karotaža se može podijeliti na karotažu 

epitermičkih neutrona (epithermal-neutron log) i 

karotažu termičkih neutrona (thermal-neutron log). 

Sinonim: n-n log. 

neutron porosity – poroznost po neutronskoj karotaži, 

v. neutron logging. 

neutron-porosity log – neutronska karotaža, v. neutron 

logging. 

neutron radiative capture – zahvat (kaptiranje, apsorpcija) 

neutrona, v. neutron capture. 

neutron well logging – neutronska karotaža, v. neutron 

logging. 

Nevadan orogeny – nevadska orogeneza. Period deformacije 

(nabiranja), metamorfoze (metamorfi zma) 

i plutonizma tijekom jure i rane krede u zapadnom 

dijelu Kordiljera Sjeverne Amerike, s tipičnim manifestacijama 

u Sierra Nevadi (Kalifornija). U tom području 

se deformacija suprakrustalnih stijena (supracrustal 

rocks) može dovoljno točno datirati po odnosima 

fosilifernih slojeva (fossiliferoud strata) kao konac 

kasne jure, ali se u drugim područjima nevadska 

orogeneza zbivala prije i kasnije. U samom području 

Sierra Nevade prodori granitnih intruzija i druge 

plutonske aktivnosti su se zbivali dulje od perioda 

deformacije (u skladu s radiometrijskim datiranjem 

trajali su između prije 180 i 80 milijuna godina, tj. 

od rane jure do rane krede). Među geolozima nema 

jedinstvenog mišljenja treba li nevadsku orogenezu 

ograničiti strogo u vremenu i prostoru ili taj termin 

primjenjivati u širokom smislu. Sinonimi: Nevadian 

orogeny, Nevadic orogeny. 

Nevadian orogeny, Nevadic orogeny – nevadska orogeneza, 

v. Nevadan orogeny. 

new (»new«) crude oil – nova (»nova«) nafta, v. new 

oil. 

new-fi eld (newfi eld) wildcat – tragalačka bušotina na 

novom polju. Istraživačka bušotina (exploratory well) 

izbušena na području koje je daleko od poznatog 

polja i na kojem nikada nije bilo proizvodnje nafte ili 

plina (ili proizvodnja nije bila u komercijalnim količinama) 

radi otkrivanja rezervi izvan granica poznatog 

produktivnog područja. Obično se buši najmanje 

3200 metara (2 milje) od postojeće proizvodne bušotine. 

Sinonimi: new-fi eld wildcat well, rank wildcat. 

new-fi eld (newfi eld) wildcat well – tragalačka bušotina 

na novom polju, v. new-fi eld wildcat. 

new (»new«) gas – novi (»novi«) plin. Kategorija prirodnog 

plina ležišta/polja otkrivenih nakon 8. studenog 

1978 godine (SAD), za razliku od tzv. starog plina (old 

gas). 

new global tectonics – nova globalna tektonika. Opći 

termin (uveden 1968) koji se odnosi na hipotezu 

globalne tektonike (v. global tectonics) baziranu na 

uzajamno povezanim koncepcijama horizontalnog 

pomicanja kontinenata (continental drift), razmicanja 

morskog dna (sea-fl oor spreading), transformnih 

rasjeda (transform faults) i podvlačenja litosfere (kore

new (»new«) oil 553 

nine-spot waterfl ood (waterfl ooding) 

i gornjeg plašta, underthrusting of the litosphere) 

pod otočne lukove (island arcs), odnosno opća teorija 

koja povezuje formiranje planinskih pojaseva, 

otočnih lukova i oceanskih jaraka s relativnim gibanjem 

regionalnih ploča litosfere koje su okonturene 

glavnim seizmičkim pojasevima (major seismic belts) 

Zemlje. Te koncepcije se u cjelokupnosti primjenjuju 

pri integriranoj globalnoj analizi relativnih gibanja 

segmenata (blokova) Zemljine kore okonturenih velikim 

seizmičkim pojasevima. Danas u terminologiji 

dominira skraćeni naziv tektonika ploča. 

new (»new«) oil – nova (»nova«) nafta. Prema zakonu 

Emergency Petroleum Allocation Act (SAD, 1973) 

– nafta proizvedena na koncesijama koje nisu bile 

u proizvodnji 1972 godine ili su proizvodile više od 

proizvodnje koncesija te godine. Cijena nove nafte 

je viša od cijene stare nafte (ili uopće nije pod državnom 

kontrolom) radi stimuliranja istraživačkih radova. 

Sinonim: new crude oil; v. old oil. 

new-pool test – istraživačka bušotina u granicama polja. 

Bušotina izbušena unutar granica poznatog polja 

radi otkrivanja novih rezervi u ležištima koja zaliježu 

iznad ili ispod osnovnog ležišta. Sinonim: new-pool 

test well. 

new-pool test well – istraživačka bušotina u granicama 

polja, v. new-pool test. 

new-pool wildcat – tragalačka bušotina na novom ležištu. 

Bušotina izbušena na području na kojem već 

postoji proizvodnja nafte ili plina, ali na ležištu (plićem 

ili dubljem od osnovnog) koje nije dotad bilo 

iskorištavano. Sinonim: new-pool wildcat well. 

new-pool wildcat well – tragalačka bušotina na novom 

ležištu, v. new-pool wildcat. 

Newtonian fl ow – strujanje newtonskog (viskoznog) fl uida, 

v. Newtonian fl uid fl ow. 

Newtonian (newtonian) fl uid – newtonski (viskozni) 

fl uid. Bazični i najjednostavniji fl uid sa stanovišta 

viskoznosti – fl uid u kojem je smično (tangencijalno) 

naprezanje (shear stress) direktno proporcionalno 

brzini smične (kutne) deformacije (rate of shear 

strain), tj. fl uid koji slijedi linearni odnos smičnog 

naprezanja i brzine smične deformacije. Faktor proporcionalnosti 

je »koefi cijent viskoznosti« (viscosity 

coeffi cient). Viskoznost newtonskih fl uida ne ovisi 

o gradijentu brzine (o smičnoj deformaciji ili brzini 

smicanja). Newtonski fl uidi odmah počinju strujati 

(gibati se) pod djelovanjem tlaka ili sile. Primjeri 

newtonskih fl uida su voda, ulja (na primjer, dizelsko 

ulje), zrak i druge tekućine i plinovi koji se najčešće 

sreću u tehnici te sirova nafta. Primjer nenewtonskog 

fl uida je bušaća isplaka (drilling mud). Sinonimi: 

true fl uid, viscous fl uid. 

Newtonian fl uid fl ow – strujanje newtonskog (viskoznog) 

fl uida. Strujanje u kojem se fl uid vlada (ponaša) 

kao newtonski, tj. fl uid u kojem je smično (tangencijalno) 

naprezanje (shear stress) direktno proporcionalno 

brzini smične (kutne) deformacije (rate of 

shear strain). Sinonimi: Newtonian fl o w , viscous fl ow; 

v. Newtonian fl uid. 

n-g log – neutronska gama-karotaža, v. neutron-gamma 

logging. 

Niagaran – niagara. Stratigrafska serija srednjeg silura 

(Middle Silurian) u Sjevernoj Americi – iznad aleksandrija 

(Alexandrian), a ispod kejuga (Cayugan). 

niche – niša, udubina. U geologiji – plitka spilja ili udu- 

bljenje nastalo u bazi stijenke litice ili stijene ili ispod 

slapa trošenjem (raspadanjem) ili erozijom. 

nicol – nikol, Nicolova prizma, v. Nicol prism. 

Nicol prism – Nicolova (polarizacijska) prizma, nikol. 

Jedna od para (dviju) prizama u polarizacijskom mikroskopu 

(polarizing microscope) koje linearno polariziraju 

i analiziraju svjetlo kojim se osvjetljavaju izučavani 

izbrusci. Donja prizma (donji nikol ili polarizator, 

polarizer) jest ispod stolića (ispred objektiva) mikroskopa, 

sastoji se od romboedra optički čistog kalcita, 

koji je tako razrezan i zalijepljen (kanadskim balzamom) 

da se ordinarna zraka svjetla, stvorena dvolomom 

u kalcitu, totalno refl ektira, a ekstraordinarna 

zraka samo obično lomi i gotovo nesmetano prolazi 

kroz prizmu. Gornja prizma (gornji nikol ili analizator, 

analyzer) nalazi se iznad objektiva (između objektiva 

i okulara) i prima polarizirano svjetlo nakon njegova 

prolaza kroz izučavani predmet. Analizator je obično 

postavljen tako da je smjer titranja svjetla koje on 

propušta okomit na smjer titranja svjetla koje propušta 

polarizator. Sinonimi: nicol, polarizing prism. 

Niggli number – Nigglijev broj (vrijednost), v. Niggli value. 

Niggli’s classifi cation – Nigglijeva klasifi kacija. Kemijska 

klasifi kacija eruptivnih (magmatskih) stijena 

(igneous rocks) koja je u biti modifi cirana i pojednostavljena 

kemijska klasifi kacija eruptivnih stijena 

Osanna (v. Osann’s classifi cation). 

Niggli value – Nigglijeva vrijednost (broj). U petrologiji 

– parametar dobiven kemijskom analizom stijene i 

izražen u obliku molekularnih proporcija (udjela). 

Proporcije oksida, drugačijih od silicij-dioksida, se 

zbroje i taj zbroj se podijeli u silicij-dioksid (dobije se 

parametar si), u aluminij-oksid (dobije se parametar 

al), u sumu oksida dvovalentnog i trovalentnog željeza 

i magnezij-oksida (dobije se parametar fm), u 

kalcij-oksid (dobije se parametar c) i u sumu natrijoksida 

i kalij-oksida (dobije se parametar alk). Sinonim: 

Niggli number. 

night shift – noćna smjena radnika, v. tour, 2. 

night tour – noćna smjena radnika, v. tour, 2. 

nine spot, nine-spot – mreža (raspored) bušotina »9 

točaka«, v. nine-spot well pattern. 

nine-spot fl ood (fl ooding) – istiskivanje nafte po mreži 

bušotina »9 točaka« – v. nine-spot well pattern. 

nine-spot fl ooding (fl ood) network – shema istiskivanja 

nafte (istiskivanje nafte) po mreži bušotina »9 


nine-spot f looding (fl ood) pattern – shema istiskivanja 

nafte (istiskivanje nafte) po mreži bušotina «9 točaka«, 

v. nine-spot well pattern. 

nine-spot fl ooding (fl ood) system – shema istiskivanja 



nine-spot injection network – shema injektiranja 

(injektiranje) po mreži bušotina »9 točaka«, v. ninespot 

well pattern. 

nine-spot injection pattern – shema injektiranja 

(injektiranje) po mreži bušotina »9 točaka«, v. ninespot 

well pattern. 

nine-spot pattern – mreža (raspored) bušotina »9 točaka«, 


nine-spot waterfl ood (waterfl ooding) – zavodnjavanje 

po mreži bušotina »9 točaka«, v. nine-spot well 

pattern.

nine-spot well arrangement 554 

node 

nine-spot well arrangement – mreža (raspored) bušotina 

»9 točaka«, v. nine-spot well pattern. 

nine-spot well array – mreža (raspored) bušotina »9 


nine-spot well network – mreža (raspored) bušotina »9 


nine-spot well pattern – mreža (raspored) bušotina 

»9 točaka«. Tip mreže bušotina kod zavodnjavanja 

ležišta (tip sheme zavodnjavanja ležišta, waterfl ood 

pattern) u kojoj je jedna proizvodna bušotina (producing 

well) okružena s 8 injekcijskih bušotina (injector 

well) u obliku kvadrata (oblik elementa mreže) s 

injekcijskim bušotinama smještenim na kutovima i 

na sredini svake stranice kvadrata, a proizvodnom 

bušotinom u njegovom središtu. Mreža »9 točaka« 

je slična mreži bušotina »5 točaka«, ali s dodatnim 

injekcijskim bušotinama na sredini svake stranice 

kvadrata. Omjer broja injekcijskih i proizvodnih bušotina 

je 3:1 (broj injekcijskih bušotina je trostruko 

veći od broja proizvodnih). Taj tip mreže bušotina 

se još naziva i mreža normalnih ili regularnih »9 točaka«, 

za razliku od mreže inverznih ili obratnih »9 

točaka« (v. inverted nine-spot well pattern), u kojoj je 

jedna injekcijska bušotina okružena s 8 proizvodnih 

(bušotine su smještene kao u mreži normalnih »9 

točaka«). Sinonimi: nine-spot, nine-spot pattern, ninespot 

well arrangement, nine-spot well array, nine-spot 

well network, normal nine-spot pattern, normal ninespot 

well pattern; v. well pattern. 

nipple down – demontaža opreme za kontrolu tlaka, v. 

nipple up. 

nipple up – montaža opreme za kontrolu tlaka. Instaliranje 

opreme za kontrolu tlaka, na primjer glave bušotine 

(wellhead), protuerupcijskog uređaja (preventera, 

blowout preventer), trojnika za bočno usmjeravanje 

strujanja (diverter), erupcijskog uređaja bušotine 

(Christmas tree) itd. (uključujući priključne i kontrolne 

vodove i priključke). Suprotna operacija (demontaža 

opreme za kontrolu tlaka) naziva se nipple down. 

niter – kalijska salitra, salitra. Bijeli rompski mineral, prirodni 

nitrat kalija. Topljiva kristalna sol koja nastaje 

kao produkt nitrifi kacije u većini obradivih tala u vrućim 

i suhim područjima i također se nalazi u rahloj 

zemlji koja čini dno nekih prirodnih spilja. Sinonim: 

nitre, saltpeter; v. soda niter. 

nitratine – nitratin, natrijska salitra, v. soda niter. 

nitre – kalijska salitra, salitra, v. niter. 

nitrogen content of crude oils – sadržaj dušika u sirovoj 

nafti. Sadržaj dušika u sirovim naftama varira od 

0,05% (i manje) do oko 0,8%. Dušik se nalazi u obliku 

spojeva koji su nastali od originalnog organskog 

tkiva koje je produciralo ugljikovodike – baznih piridinskih 

i kinolinskih spojeva i nebaznih spojeva ili 

kompleksa koji uključuju pirole, indole i karbazole. 

Dušikovi spojevi se nalaze u svim frakcijama sirove 

nafte, ali ih ima više u frakcijama s višim vrelištem. 

nitrogen fl ood (fl ooding) – istiskivanje nafte dušikom. 

Proces (metoda) povećanja iscrpka nafte (EOR-proces/metoda) 

miscibilnim istiskivanjem nafte plinovitim 

dušikom. To je tip procesa u kojima se za istiskivanja 

rabe plinovi koji nisu ugljikovodici, odnosno, u 

kojima se injektiraju tzv. inertni plinovi (inert gases). 

Istiskivanje dušikom je miscibilno s mehanizmom 

vaporizacije lakih komponenata iz nafte. Kako bi se 

povećao koefi cijent obuhvata ležišta, izmjenično se 

injektiraju obroci dušika i vode. Metoda istiskivanja 

nafte dušikom je primjenljiva na ležišta lake nafte 

(gustoća manja od 0,850) koja je bogata komponentama 

od etana do heksana, koja mora imati visok 

slojni volumetrijski faktor ili sposobnost apsorpcije 

dodatnog plina pri ležišnim uvjetima i koja mora biti 

nezasićena ili slabo zasićena metanom. S obzirom na 

to da je tlak miscibilnosti slojnih nafti s dušikom vrlo 

visok (preko 350 bar), ležište mora biti duboko najmanje 

1.500 m kako tlak injektiranja ne bi frakturirao 

ležište. Plinoviti dušik je atraktivan fl uid za povećanje 

iscrpka nafte, jer se može proizvesti na samom polju 

ekstrakcijom iz zraka postupkom kriogene separacije 

i uz niže troškove u odnosu na druge istiskivajuće 

fl uide. Osim toga, dušik je potpuno inertan i nekorozivan. 

Sinonim: nitrogen miscible fl ood. 

nitrogen-foam injection – injektiranje dušika i pjene. 

Tip procesa istiskivanja nafte injektiranjem dušika i 

pjene radi regulacije pokretljivosti i sprječavanja kanalnog 

strujanja dušika. 

nitrogen miscible fl ood (fl ooding) – miscibilno istiskivanje 

nafte dušikom, v. nitrogen fl ood. 

nitro shooting – torpediranje bušotine nitroglicerinom, 

v. well shooting. 

nival – nivalni, snježni. Koji je karakteriziran snijegom ili 

živi u njemu ili ispod njega ili se odnosi na snježnu 

sredinu (uvjete), na primjer, nivalna fauna (nival fauna) 

ili nivalna klima (nival climate). 

nivation – nivacija, nivalna erozija. U geologiji – (1) 

Proces ekskavacije plitke depresije (shallow depression) 

ili nivacijskog cirka (snježne niše, nivation hollow) 

na padini planine uklanjanjem fi nog materijala 

ispod i oko ruba snježnog zapuha (smeta) ili mase 

višegodišnjeg snijega i fi rna uzrokovanim uglavnom 

plošnim spiranjem, tokovima potoka i otapanjem u 

vodi od topljenja snijega (djelovanje smrzavanja i topljenja 

je očevidno neznatno). Sinonim: snow-patch 

erosion. (2) U širem smislu – rad snijega i leda izvan 

granica djelatnosti ledenjaka. 

niveau surface – ekvipotencijalna ploha, v. equipotential 

surface. 

niveo-eolian – nivalno-eolski, v. niveolian. 

niveoglacial – nivalno-glacijalan, snježno-ledenjački. 

Koji se odnosi na zajedničku (kombiniranu) djelatnost 

snijega i leda. 

niveolian – nivalno-eolski. Koji se odnosi na istodobnu 

akumulaciju (nakupljanje) i uzajamno miješanje snijega 

i eolskog pijeska na blagoj padini, na primjer, 

na materijal nataložen snježnom mećavom pod periglacijalnim 

uvjetima. Sinonim: niveo-eolian. 

NMO velocity – brzina zbrajanja, v. normal-moveout 

velocity. 

n-n log – neutron-neutronska karotaža, v. neutron-neutron 

logging. 

Nodal system analysis – Nodal analiza sustava proizvodnje, 

v. production optimization. 

node – (1) zglob (koljeno) rasjeda. Točka duž rasjeda 

(rasjedne površine) u kojoj se mijenja smjer prividnog 

pomicanja (apparent displacement), na primjer, 

u presjecištu lateralnog (poprečnog) rasjeda (lateral 

fault) s borom (fold). (2) čvor. (a) Točka u kojoj se 

zajedno spajaju poprečni cijevni nosači na vertikalnom 

stupu odobalne platforme (off shore platform). 

(b) U botanici – mjesto na stabljici biljke gdje izbijaju 

listovi i pupoljci. (c) U paleontologiji – kvržica,

node of fault 555 

nonassociated natural gas 

izbočina, odebljani ili nabubreli dio tijela životinje. 

(3) čvorna točka. Mjesto u bušotini koje se ispituje 

sistemskom analizom radi optimiranja strujanja. Često 

se rabe dvije točke u bušotini – jedna na njenom 

vrhu, druga na njenom dnu. Sinonim: solution point. 

(4) čvor stojnog vala. Točka stojnog vala (standing 

wave) u kojoj je vertikalno gibanje (kolebanje) minimalno, 

a horizontalna brzina maksimalna. Također 

asocira sa sejšama (seiches – stojni valovi koji se javljaju 

na površini vode pod djelovanjem vanjskih sila, 

uglavnom zbog lokalnih promjena atmosferskog 

tlaka). 

node of fault – zglob (koljeno) rasjeda, v. node, 1. 

nodular – nodularan, čvorast, kvrgast. U geologiji – (1) 

Koji se sastoji od nodula (kvrga, nodules) ili okruglih 

tijela, na primjer, nodularna slojevitost (nodular 

bedding) formirana (sastavljena) od raspršenih ili 

uzajamno slabo vezanih nodula koje su uklopljene 

u matriks istog ili drugačijeg sastava. (2) Koji ima 

oblik nodule (kvrge) ili se sreće u obliku nodula, na 

primjer, nodularna ruda (nodular ore) – kolomorfni 

mineralni agregat s mjehuričastom površinom. Sinonim: 

nodulated. 

nodular chert – nodularni (kvrgasti) čert. Čert u obliku 

nodula (kvrga, chert nodules). 

nodulated – nodularan. Koji se sreće u obliku nodula 

(kvrga). Sinonim: nodular. 

nodule – (1) nodula, kvrga. U sedimentologiji – (a) Mala, 

nepravilno zaobljena kvrga, masa ili gruda minerala 

ili mineralnog agregata s bradavičastom ili čvorastom 

(kvrgastom) površinom i bez unutarnje strukture. 

Nodule se obično znatno razlikuju po sastavu 

i tvrdoći od sedimenta ili matriksa stijene u koje su 

uklopljene, na primjer, nodule pirita (pyrite nodules) 

u slojevima ugljena, nodule čerta (chert nodules) u 

vapnencima ili nodule fosforita (phosphatic nodules) 

u marinskim slojevima. Smatra se da je većina nodula 

sekundarna tvorevina – u sedimentnim stijenama 

one su ponajprije rezultat postsedimentacijske 

supstitucije (postdepositional replacement) primarne 

stijene (host rock) i obično su izduljene paralelno 

slojevitosti. Nodule se mogu odijeliti od materijala 

stijene u kojoj se nalaze. (b) Konkrecijska gruda (concretionary 

lump) mangana, kobalta, željeza i nikla na 

dnu svjetskih oceana. (2) plutonska nodula (kvrga). 

Fragment grubozrnaste eruptivne (magmatske) stijene 

(coarse-grained igneous rock), vjerojatno kristalizirane 

na dubini, koji se sreće u obliku uklopka (inkluzije) 

u ekstruzivnoj (efuzivnoj) eruptivnoj stijeni 

(extrusive rock), na primjer, nodula peridotita (peridotite 

nodule) u olivinskom bazaltu. Sinonim: plutonic 

nodule; v. xenolith. 

noise log – dijagram karotaže šuma, v. noise logging. 

noise logging – karotaža šuma. Mjerenje intenziteta 

akustičkih šumova zvučnim detektorom (sound detector) 

u bušotini. Detektor se rabi u karotažnoj sondi 

(logging tool) za pojačavanje i registraciju šuma 

koji proizvode nafta i plin strujanjem u bušotini na 

raznim dubinama. Frekvencija zvuka (frequency of 

sound) može biti indikativna za tip fl uida koji struji 

u kanalu bušotine. Karotaža šuma se primjenjuje za 

provjeru djelotvornosti cementacija zaštitne kolone 

(cementnog kamena iza kolone), procjenu pritjecanja 

plina u bušotinu iz raznih zona i lociranje zona 

gubljenja cirkulacije isplake, podzemnih erupcija, 

strujanja iza zaštitne kolone i propuštanja kolona zaštitnih 

i uzlaznih cijevi. 

nominal decline – nominalni (kontinuirani) pad proizvodnje, 

v. nominal production decline rate. 

nominal decline rate – nominalni (kontinuirani) tempo 

pada proizvodnje, v. nominal production decline rate. 

nominal diameter – nominalni (ekvivalentni) promjer 

(dijametar). U sedimentologiji – izračunani promjer 

(dijametar) hipotetične sfere koja ima jednak volumen 

kao i dana sedimentna čestica (sedimentary 

particle). Nominalni promjer je prava (stvarna) mjera 

veličine čestice neovisno o obliku i gustoći čestice. 

Sinonim: equivalent diameter; v. equivalent radius, sedimentation 

diameter. 

nominal production decline – nominalni (kontinuirani) 

pad proizvodnje, v. nominal production decline 

rate. 

nominal production decline rate – nominalni (kontinuirani) 

tempo pada proizvodnje. Tip pada proizvodnje 

naftne bušotine. Defi nira se kao negativan nagib 

krivulje ovisnosti prirodnog logaritma kapaciteta 

proizvodnje o vremenu, odnosno, kao promjena 

relativnog kapaciteta proizvodnje (dq/q) u jedinici 

vremena. Jednak je umnošku recipročne vrijednosti 

kapaciteta proizvodnje (1/q) i kapaciteta proizvodnje 

u danom vremenu (dq/dt). Sinonimi: continuous 

production decline rate, nominal decline rate; v. production 

decline, production-decline curve. 

nonane – nonan. Ugljikovodik iz reda alkana (parafi na). 

Bezbojna, zapaljiva tekućina. Topljiv je u alkoholu, a 

netopljiv u vodi. Sinonim: nonyl hydride. 

nonangular unconformity – paralelni (erozijski) nesklad, 

v. disconformity. 

nonarborescent pollen (NAP) – nedrvna pelud. Pelud 

trava i grmlja. Sinonim: nontree pollen. 

nonartesian ground water – nearteška (neukliještena, 

slobodna) podzemna voda, v. unconfi ned ground water. 

nonasphaltic pyrobitumen – neasfaltni pirobitumen. 

Prirodna čvrsta ugljikovodična tvar, koja uključuje 

treset, ugljen i neasfaltne pirobituminozne (gorive) 

šejlove (škriljavce), obično tamne boje, relativno 

tvrda, nehlapljiva i sastavljena od ugljikovodika i 

komponenata koje sadrže kisik. Katkada asociraju 

s mineralnom tvari, a nemineralne komponente su 

netaljive i većinom netopljive u ugljik-disulfi du. 

non-associated dry gas reservoir – ležište suhog slobodnog 

(nekaptažnog) plina, v. dry gas reservoir. 

nonassociated (non-associated) gas – slobodni (nekaptažni) 

plin, plin plinskog ležišta, v. nonassociated 

natural gas. 

nonassociated gas-well allowable – dopuštena proizvodnja 

plinske bušotine. Dopušteni kapacitet proizvodnje 

bušotine koja proizvodi samo plin (dopuštena 

proizvodnja slobodnog plina odobrena od 

državnog regulativnog tijela za određeni period). 

Utvrđuje se u postotku od potencijalnog kapaciteta 

proizvodnje ili slobodnog davanja bušotine (v. openfl 

ow potential) i čini dio ukupne dopuštene proizvodnje 

plinskog polja. 

nonassociated natural gas – slobodni (nekaptažni) 

prirodni plin, plin plinskog ležišta. Suhi prirodni plin 

koji nije u kontaktu s naftom u ležištu, tj. plin koji se 

pojavljuje sam u ležištu, a ne kao naftni (kaptažni) 

plin (v. associated gas) ili otopljen u nafti (v. solution

non-associated oil reservoir 556 

nondispersed drilling mud 

gas). Također, prirodni plin u ležištima koja ne sadrže 

znatne količine nafte ili iz takvih ležišta. Sinonimi: 

gas-well gas, nonassociated natural gas, unassociated 

gas; v. associated gas. 

non-associated oil reservoir – naftno ležište bez plinske 

kape. Naftno ležište bez primarne plinske kape. 

noncapillary porosity – nekapilarna poroznost. Volumen 

velikih šupljina između zrna stijene ili tla u kojima 

vodu ne zadržavaju kapilarne sile. 

noncarbonate hardness – nekarbonatna (stalna) 

tvrdoća vode. Tvrdoća vode, izražena količinom kalcijevog 

karbonata, koja je u suvišku (pretičku) nad 

kalcij-karbonatnim ekvivalentom karbonatnog i bikarbonatnog 

alkaliniteta. Nekarbonatna tvrdoća se 

ne može ukloniti vrenjem ,pa se zbog toga katakada 

naziva stalnom tvrdoćom (permanent hardness), iako 

se taj sinonim smatra zastarjelim; v. carbonate hardness, 

water hardness. 

nonclastic – neklastičan. (1) Termin za označavanje 

teksture sedimenata (sedimentary texture) koji se 

nisu formirali od postojećih stijena ili se nisu istaložili 

mehaničkim načinom. Sinonim: nonmechanical. 

(2) Koji se odnosi na kemogene (kemijski formirane, 

kemijskog podrijetla, chemically formed) ili organogene 

(organski formirane, organskog podrijetla, organically 

formed) sedimente ili sedimentne stijene. 

Sinonim: nonmechanical. 

nonclastic (non-clastic) rock – neklastična stijena. 

Stijena koja je nastala (formirala se) kemijskom i 

biološkom precipitacijom te akumulacijom organskog 

materijala. Obično su pomiješane međusobno 

i s klastičnim stijenama (clastic rocks). Klasifi ciraju se 

uglavnom prema sastavu. Najvažnije neklastične stijene 

su vapnenac (v. limestone), dolomit (v. dolomite), 

čert ili rožnac (v. chert), gips (v. gypsum), kamena sol 

(v. rock salt), kreda (v. chalk), dijatomit (v. diatomite) i 

ugljen (v. coal); v. clastic rock. 

noncommercial fi eld – neprofi tabilno (neekonomično) 

polje. Polje čija eksploatacija nije rentabilna pri postojećim 

ekonomskim uvjetima. 

noncommercial well – neprofi tabilna (neekonomična) 

bušotina. Bušotina čija proizvodnja nije tržišno profi 

tabilna. Prema defi nicijama: (a) bušotina koja neće 

proizvesti dovoljno nafte i/ili plina da bi isplatila 

troškove bušenja (drilling costs), opremanja za proizvodnju 

(completing costs) i proizvodnje (operating 

costs of well), i (b) bušotina koja neće proizvesti dovoljno 

nafte i/ili plina da bi isplatila samo troškove 

proizvodnje; v. marginal well, stripper well. 

nonconductive drilling mud – nevodljiva bušaća isplaka. 

Bušaća isplaka na bazi ulja (uljnobazna bušaća 

isplaka, oil-base drilling mud) ili bušaća isplaka na 

bazi emulzije tipa »voda u ulju« (inverzna emulzijska 

bušaća isplaka, invert-emulsion drilling mud) koja ne 

vodi elektricitet i ima visoku električnu otpornost 

(specifi čni električni otpor, electrical resistivity). U 

bušotinama ispunjenim nevodljivom isplakom se 

ne mogu izvoditi mjerenja spontanog potencijala i 

električne otpornosti (može se primijeniti indukcijska 

karotaža, induction log). 

nonconductive mud – nevodljiva isplaka, v. nonconductive 

drilling mud. 

nonconformable – neskladan. Koji se odnosi na nesklad 

(nonconformity) ili stratigrafske odnose (stratigraphic 

relations) uvjetovane neskladom. 

nonconformity – nesklad. (1) Nesklad (unconformity) 

na kontaktu sedimentnih stijena sa starijim stijenama 

– plutonskim eruptivnim (plutonic igneous rocks) 

ili masivnim metamorfnim stijenama (massive metamorphic 

rocks) – koje su do taloženja sedimenata nad 

njima (do prekrivanja sedimentima) bile podvrgnute 

eroziji. Sinonim: heterolithic unconformity. (2) Termin 

koji se ranije široko primjenjivao, ali danas manje uobičajeno, 

kao sinonim termina kutni nesklad (angular 

unconformity) ili kao generički (općenitiji) termin koji 

uključuje i pojam kutnog nesklada. 

nonconventional crude oil – nekonvencionalna (netradicionalna, 

nova) sirova nafta. Sirova nafta koja se ne 

klasifi cira kao konvencionalna ili tradicionalna nafta 

(v. conventional crude oil) – nafta iz dubokog podmorja 

i arktičkih zona, nafta proizvedena metodama 

povećanja iscrpka (EOR-metode), ekstra teška nafta, 

nafta dobivena iz bituminoznih (asfaltnih) pijesaka i 

bituminoznih (naftnih) škriljavaca i sintetska nafta. 

Sinonimi: nonconventional oil, unconventional crude 

oil, unconventional oil. 

nonconventional gas – nekonvencionalni (netradicionalni, 

novi) plin, v. nonconventional natural gas. 

nonconventional natural gas – nekonvencionalni (netradicionalni, 

novi) prirodni plin. Prirodni plin koji nije 

klasifi ciran kao konvencionalni ili tradicionalni prirodni 

plin (v. conventional natural gas). Prirodni plin 

koji se nalazi pri neuobičajenim podzemnim uvjetima 

– u vrlo nepropusnim, gustim (kompaktnim) 

formacijama (koje zahtijevaju masivne stimulacije za 

proizvodnju) i podzemnim akumulacijama plinskih 

hidrata, otopljen u slojnoj vodi ili dobiven podzemnim 

rasplinjavanjem ugljena. Takav plin je toliko 

teško i skupo pronaći i proizvoditi da su troškovi 

proizvodnje primjenom postojeće tehnologije veći 

od tekuće cijene plina na tržištu, pa su njegovi izvori 

zaobiđeni u korist lakše pridobivih akumulacija plina. 

Sinonimi: nonconventional gas, unconventional 

gas, unconventional natural gas. 

nonconventional oil – nekonvencionalna (netradicionalna, 

nova) sirova nafta, v. nonconventional crude 

oil. 

noncorrosive (non-corrosive) crude (crude oil) – niskosumporna 

(besumporna, nekorozivna) sirova nafta, 

v. sweet crude oil. 

nondepositional unconformity – nesedimentacijski 

(stratigrafski) nesklad. Ploha nesedimentacije (surface 

of nondeposition) u marinskim sedimentima, nesklad 

u naslazi marinskih sedimenata uvjetovan prekidom 

u procesu sedimentacije. Ekvivalent je termina paraconformity 

(parakonformnost). 

nondetrital – nedetritski, nedetritični. Koji se odnosi na 

sedimentni materijal formiran iz otopine fi zičkim, 

kemijskim, fi zičko-kemijskim, biokemijskim ili biološkim 

procesima, uključujući autigene minerale 

formirane u sedimentu nakon njegova taloženja. U 

sljedećem ciklusu erozije nedretitski materijal može 

postati detritski (detrital). 

nondispersed drilling mud – nedisperzna bušaća isplaka. 

Tip bušaće isplake na bazi vode bez dispergatora 

(za razliku od disperzne bušaće isplake – v. dispersed 

drilling mud). Takve isplake ne zahtijevaju povišenu 

pH vrijednost. Budući da ne sadrže dispergator, 

manje su tolerantne prema čvrstim česticama i zagađivanju. 

Kontrola fi ltracijskih svojstava i regulacija

nondispersed mud 557 

nonpiercement dome 

viskoznosti se održava polimerima koji su, međutim, 

vrlo podložni zagađivanju kada se buše naftni i plinski 

slojevi. Sinonim: nondispersed mud. 

nondispersed mud – nedisperzna isplaka, v. nondispersed 

drilling mud. 

nonemulsifying acid – kiselina s deemulgatorom. Kiselina 

koja sadrži deemulgator (demulsifying agent), 

površinski aktivni agens, koji sprječava reakciju kiseline 

s naftom i time nastanak (formiranje) emulzije 

dviju tekućina. Vrijeme čišćenja kiselinom (cleanup 

time) s deemulgatorom je zbog sprječavanja stvaranja 

i razlaganja (razbijanja) emulzije kraće od vremena 

čišćenja običnom kiselinom. 

non-equilibrium gas displacement – neravnotežno 

istiskivanje nafte plinom, v. partially miscible drive. 

noneroding velocity – neerodirajuća brzina vode. Brzina 

tečenja vode u riječnom koritu koja održava gibanje 

silta po dnu, ali ne uzrokuje deranje (spiranje) 

korita strujom; v. transporting erosive velocity. 

nonexhaustible resources – obnovljivi resursi (izvori). 

Resursi čije je osvajanje i trošenje neusporedivo 

malo u usporedbi s razmjerima njihova pojavljivanja 

ili prirodnog popunjavanja (nadoknađivanja). Resursi 

koji traju neprekidno, poput sunca, vjetra ili plime, 

ili koji se sami reproduciraju (poput životinja i biljaka). 

U obnovljive resurse spadaju sunčeva (solarna), 

hidroelektrična i geotermalna energija, energija vjetra, 

valova i plime, kao i resursi biomase. Obnovljivi 

resursi, međutim, mogu postati neobnovljivi (iscrpljivi) 

ako se prekomjerno troše. Sinonim: renewable 

resources; v. exhaustible resources. 

nonfl owing artesian well – neeruptivna arteška bušotina. 

Arteška bušotina čiji tlak nije dostatan za podizanje 

vode iznad površine zemlje; v. fl owing artesian 

well. 

nonfl owing well – neeruptivna vodna bušotina. Bušotina 

iz koje se voda podiže na površinu zemlje jedino 

pumpom ili drugim uređajem za podizanje. To može 

biti bušotina bez tlaka (water-table well) ili neeruptivna 

arteška bušotina (nonfl owing artesian well). 

non-foliated (nonfoliated) metamorphic rock – nefolijativna 

(neškriljasta) metamorfna stijena. Homogene 

ili masivne metamorfne stijene među kojima se razlikuju 

dva tipa: (a) kontaktnometamorfne (kontaktoliti, 

hornfelsi – v. contact metamorphic rock) – zaliježu 

uglavnom u uskim pojasevima oko intruzivnih magmatskih 

stijena, mogu nastati (formirati se) od matične 

stijene bilo kojeg tipa, općenito su fi nozrnaste, 

a mogu biti potpuno prekristalizirane (tako da nije 

sačuvana nijedna njihova prvobitna značajka) do neznatno 

modifi cirane (s većinom sačuvanih originalnih 

značajki), i (b) stijene formirane od novonastalih 

metamorfnih minerala jednake veličine koji, prema 

tome, nisu rasli ni u jednom smjeru prioritetne orijentacije 

– najbolji primjeri takvih metamorfnih stijena 

su metamorfozirane monomineralne stijene 

poput vapnenca, kvarca, pješčenjaka (metamorfozom 

nastaju mramor, kvarcit, serpentinit); v. foliated 

metamorphic rock, metamorphic rock. 

nongraded – (1) loše sortiran. Rijetko primjenjivani geološki 

termin koji se odnosi na nekonsolidirani (necementirani) 

sediment (unconsolidated sediment) ili 

cementiranu klastičnu sedimentnu stijenu (cemented 

detrital rock), koji se sastoje od čestica više od jedne 

veličine ili od čestica veličina unutar granica više 

od jednog intervala, na primjer, ilovača (loam) ili til 

(till). Sinonim: poorly sorted; v. graded. (2) negradiran, 

jednake veličine. Inženjerski termin za označavanje 

tla ili nekonsolidiranog (necementiranog) sedimenta 

koji se sastoje od čestica pretežito jedne (jednake) 

veličine; v. graded, poorly graded. 

non-horizontal (nonhorizontal) fl ow – nehorizontalno 

strujanje. Kada strujanje fl uida nije horizontalno 

u obzir se mora uzeti gravitacijski gradijent (preko 

gustoće fl uida i promjene visine s udaljenošću duž 

putanje strujanja). Kada je kut nagiba veći od pet 

stupnjeva, doprinos gravitacije režimu strujanja je 

obično znatan. 

non-horizontal (nonhorizontal) oil-water contact 

– kosi vodo-naftni kontakt, v. tilted oil-water contact. 

non-hydrocarbon gas displacement – istiskivanje 

nafte neugljikovodičnim plinom. Proces povećanja 

iscrpka nafte (EOR-proces) injektiranjem plinova koji 

nisu ugljikovodici – dušika, ugljik-dioksida i plinovitih 

produkata izgaranja. Istiskivanje nafte može biti 

miscibilnog i nemiscibilnog tipa. 

nonionic surfactant – neionogena površinski aktivna 

tvar. Površinski aktivna tvar (surfaktant) čije molekule 

nemaju ionski naboj (ionic charge). Primjenjuje 

se u kemijskim metodama povećanja iscrpka nafte 

(EOR-metode). 

nonmag collar – nemagnetična teška šipka, v. nonmagnetic 

drill collar. 

nonmagnetic (non-magnetic) drill collar (NMDC) 

– nemagnetična teška šipka. U tehnici bušenja – teška 

šipka (v. drill collar) velikog promjera i s debelom 

stijenkom koja služi istoj svrsi kao obična teška šipka, 

ali je izrađena od nemagnetičnog materijala kako bi 

se u bušotini izbjegli štetni utjecaji na mjerenja (osobito 

azimuta bušotine). Sinonimi: nonmag collar, top 

collar. 

nonmarine sedimentary environment – kontinentalna 

(nemarinska) sredina sedimentacije, kontinentalna 

(nemarinska) sedimentacijska sredina, v. continental 

sedimentary environment. 

nonmechanical – neklastičan, v. nonclastic. 

non-Newtonian fl uid – nenewtonski fl uid. Fluid čije 

karakteristike strujanja odstupaju od newtonskog 

fl uida (v. Newtonian fl uid), fl uid čija viskoznost nije 

konstantna pri danim uvjetima, a naprezanje smicanja 

(shear stress) i brzina smične (kutne) deformacije 

(rate of shear strain) nisu proporcionalni, tj. nema 

linearne zavisnosti između naprezanja smicanja i 

brzine smične deformacije, a viskoznost se mijenja 

s brzinom strujanja. Primjer nenewtonskog fl uida je 

bušaća isplaka (nafta i voda su primjeri newtonskog 

fl uida). 

non-Newtonian fl ow – strujanje nenewtonskog fl uida, 

v. non-Newtonian fl uid. 

non-Newtonian fl uid fl ow – strujanje nenewtonskog 

fl uida, v. non-Newtonian fl uid. 

nonpenetrative – neprodoran. Termin za označavanje 

teksture deformacije (texture of deformation) koja 

utječe samo na dio stijene, na primjer, kinkband ili 

pojas loma plošne strukture (tip pojasne deformacije 

u kristalima i listićastim stijenama – kink band, 

knick band). 

nonpiercement dome – nedijapirska doma (kupola). 

Geološka struktura formirana uzdizanjem (prodorom) 

ispod zalegle formacije u formaciju iznad nje.

nonplunging fold 558 

normal 

Rezultat je antiklinala s karakterističnom formom 

nalik na kupolu (domu). 

nonplunging fold – neutonula (horizontalna) bora. 

Bora čija je linija zakrivljenosti (zgloba, hinge line) 

horizontalna. Sinonimi: horizontal fold, level fold; v. 

plunging fold. 

nonprocessed (non-processed) gas – sirovi (neobrađeni, 

nepročišćeni, neoplemenjeni) prirodni plin, v. raw 

natural gas. 

non-producing reserves – dokazane neiskorištavane 

razrađene rezerve, v. proved developed non-producing 

reserves. 

non-producing (nonproducing) well – neproduktivna 

(suha) bušotina, v. dry well. 

nonproductive (non-productive) well – neproduktivna 

(suha) bušotina, v. dry well. 

nonrecoverable reserves – nepridobive (neiscrpljive) 

rezerve. Dio ukupnih rezervi nafte ili plina koji se ne 

može pridobiti (iscrpiti) pri postojećim tehnološkim i 

ekonomskim uvjetima. 

nonreleasing spear – neoslobodivi unutarnji hvatač cijevi 


nonrenewable (non-renewable) fuel – neobnovljivo 

gorivo, v. fossil fuel. 

nonrenewable (non-renewable) resources – neobnovljivi 

resursi (izvori), v. exhaustible resources. 

nonretrievable gun – neizvlačivi (razorivi) mlazni perforator, 

v. expendable gun. 

nonretrievable perforating gun – neizvlačivi (razorivi) 


nonreturn (non-return) valve – protupovratni (nepovratni) 

ventil, v. check valve. 

nonrotating stabilizer – nerotirajući stabilizator bušaće 

kolone. Stabilizator bušaće kolone (kolone bušaćih 

alatki, drillstring) s lopaticama oko tijela koji miruje 

dok bušaća kolona rotira. Stabilizator centralizira 

bušaću kolonu u bušotini i smanjuje opasnost od zaglavljivanja 

kolone, ali ne proširuje kanal bušotine. 

nonrotational strain – nerotacijska deformacija, v. irrotational 

strain. 

non-sequence – dijastema, v. diastem. 

nonsilting velocity – brzina transportiranja (netaloženja) 

silta. Brzina tečenja vode u koritu pri kojoj se silt 

održava u suspendiranom stanju. Sinonim: transportation 

velocity. 

nonstationary fl ow – neustaljeno (nestacionarno, nestabilizirano, 

prijelazno) strujanje, v. unsteady fl ow. 

nonsteady fl ow – neustaljeno (nestacionarno) strujanje, 

v. unsteady fl ow. 

nonswelling – nebubreći. Termin za označavanje minerala 

gline (clay minerals) koji ne reagiraju s destiliranom 

vodom tijekom ispitivanja močivosti (wettability 

test). 

nonsymmetrical aquifer – nesimetrični vodonosni bazen 

napajanja (akvifer) ležišta, v. aquifer. 

nonsystematic joints – nesustavne pukotine. Pukotine 

koje nisu dio grupe pukotina, koje ne formiraju sustav 

pukotina. Takve pukotine ne presijecaju druge 

pukotine, često završavaju u plohama slojevitosti 

(bedding surfaces), plohe im mogu biti jako savijene 

(zakrivljene) i strukture na njihovim plohama nisu 

orijentirane; v. systematic joints. 

nontectonite – netektonit. Stijena čiji sklop ili građa (fabric) 

ne pokazuje utjecaj (tragove) kretanja susjednih 

zrna, na primjer, stijena koja se formirala mehanič- 

kim taloženjem (mechanical settling). Neke su stijene 

prijelazne između tektonita i netektonita. 

nonthermal spring – netermalni izvor vode. Izvor vode 

čija temperatura nije znatno veća od prosječne temperature 

okružujuće atmosfere. U netermalne izvore 

vode ubrajaju se izvori čija je temperatura bliska prosječnoj 

godišnjoj temperaturi (mean annual temperature) 

ili hladni izvori (v. cold spring). 

nontree pollen (NTP) – nedrvna pelud, v. nonarborscent 

pollen. 

nonwetting fl uid – nemočeći fl uid. Fluid koji ima najmanji 

afi nitet prema površini čvrstog tijela kada se 

na površini nalaze dva fl uida. U ležištima ugljikovodika 

prirodni plin je uvijek nemočeći fl uid, slojna nafta 

je močeći fl uid (wetting fl uid) u odnosu na plin, a nemočeća 

u odnosu na slojnu vodu (brine) u ležištima 

pješčenjačkog tipa (sandstone reservoir). Karbonatna 

ležišta (carbonate reservoirs) imaju tendenciju neutralne 

močivosti ili je slojna voda u njima nemočeći 

fl uid, a slojna nafta močeći. Kontaktni kut nemočećeg 

fl uida na površini (rubni kut močenja površine, 

contact angle) veći je od 90°; v. wettability, wetting 

fl uid. 

nonwetting phase – nemočeća faza, v. nonwetting 

fl uid. 

nonwetting sand – nemočivi pijesak. Pijesak koji sprječava 

infi ltraciju vode. Sastoji se od uglastih čestica 

različitih veličina koje formiraju gustu (gusto pakiranu) 

masu i uglavnom je lećast. 

nonyl hydride – nonan, v. nonane. 

Norian, Norian stage – norik. Stratigrafski kat gornjeg 

trijasa (Upper Triassic) u Europi – iznad karnika (Carnian), 

a ispod reta (Rhaetian). Obuhvaća vremenski 


norm – normativni mineralni sastav. U petrologiji – teoretski 

mineralni sastav stijene, izražen u sadržajima 

molekula normativnih minerala (v. normative mineral), 

koji se određuje na bazi specifi čnih kemijskih 

analiza radi klasifi kacije i usporedbe (teoretski mineralni 

sastav koji, kako se može očekivati, obuhvaća 

sve kemijske komponente kristalizirane pri ravnotežnim 

uvjetima u skladu s određenim pravilima); v. 

CIPW classifi cation, mode. 

normal – (1) okomit, perpendikularan. Koji čini pravi 

kut ili je smješten pod pravim kutom. (2) okomica, 

normala, ortogonala. Pravac koji je okomit na drugu 

plohu, ravninu ili pravac. (3) normalan. (a) U geologiji 

– termin kojim se označava antiklinorij (anticlinorium) 

u kojem osne plohe (axial surfaces) sekundarnih 

bora (subsidiary folds) konvergiraju prema dolje i sinklinorij 

(synclinorium) u kojem osne plohe sekundarnih 

bora konvergiraju prema gore. (b) U meteorologiji 

– koji se približava normalnoj ili srednjoj statističkoj 

vrijednosti nekog meteorološkog parametra, na 

primjer, normalna količina oborina (normal rainfall) 

za dano područje i period. (c) U kemiji – koji sadrži 

nerazgranati lanac (straight chain) ugljikovih atoma, 

na primjer, normalni propilni alkohol (normal propyl 

alcohol), dok izomerni izopropilni alkohol (isopropyl 

alcohol) ima razgranati lanac (branched chain). Kratica 

u nazivima spojeva je n–. (4) normalna sonda 

(karotažna sonda), normala. U karotaži – sonda za 

otporsku karotažu (resistivity logging). Tijekom mjerenja 

struja prolazi između strujne (pojne) elektrode 

(current electrode) na sondi (elektroda A) i udaljene

normal alkane hydrocarbons 559 

normal fault 

elektrode na površini zemlje (elektroda B, surface 

electrode), a razlika potencijala se mjeri između 

druge elektrode na sondi (elektroda M) i referentne 

(etalonske) elektrode (reference electrode) na površini 

(elektroda N). Razmak elektroda normalne sonde 

(spacing) jest udaljenost između elektroda A i M i 

iznosi oko 16 inča (40 cm) za malu ili kratku normalu 

(short normal) i 64 inča (160 cm) za veliku ili dugu 

normalu (long normal). Karotaža normalnim sondama 

je danas općenito zastarjela. (5) normalna vrijednost. 

U meteorologiji – statistička srednja vrijednost 

meteoroloških elemenata ili parametara (na primjer, 

tlaka zraka, temperature, oborina, vlage zraka, trajanja 

insolacije) za neki broj godina (obično za razdoblje 

od 30 godina) koja je utvrđena kao normalna za 

danu državu ili područje ili meteorološki parametar 

(Međunarodna meteorološka organizacija je za određivanje 

normalnih vrijednosti klimatskih parametara 

prihvatila internacionalni period od 1901 do 1930 

godine, a SAD period od 1921 do 1950 godine). 

normal alkane hydrocarbons – normalni alkani, v. 

normal alkanes. 

normal alkanes – normalni alkani. Tip ugljikovodika s 

molekulama formiranim od jednostrukih zasićenih 

lanaca (saturated single chains), ugljikovodici s ravnim, 

nerazgranatim lancima (straight chains). Molekule 

normalnih alkana mogu sadržavati od 1 do 

61 ugljikova atoma. Uključuju metan, etan, propan, 

butan, pentan i teže ugljikovodike. Gotovo trećina 

sirovih nafti može biti sastavljena od normalnih alkana. 

Sinonimi: n-alkanes, normal alkane hydrocarbons; 

v. hydrocarbons. 

normal butane – normalni butan, n-butan. Ugljikovodik 

alkanskog (parafi nskog) reda, izomer butana. Uobičajeno 

se nalazi u sirovoj nafti i prirodnom plinu 

(osim u plinu biogenog podrijetla). Omjer izobutana 

i normalnog butana je indikator zrelosti (maturity 

indicator) sedimenata – visok omjer je indikativan 

za nezrele sedimente (immature sediments), a nizak 

omjer za zrele sedimente (mature sediments). Sinonim: 

n-butane. 

normal conditions – normalni uvjeti, v. normal temperature 

and pressure. 

normal consolidation – normalna konsolidacija sedimenata. 

U geologiji – konsolidacija sedimentnog 

materijala pri uvjetima ravnoteže s tlakom iznad zalegnutih 

(pokrovnih) naslaga stijena; v. overconsolidation, 

underconsolidation. 

normal cubic meter (metre) – normalni kubični (kubni, 

prostorni) metar. Mjerna jedinica volumena pri 

atmosferskom tlaku i temperaturi 15 °C (60 °F). Rabi 

se u nekim zemljama za mjerenje količine (volumena) 

prirodnog plina. 

normal curve – (1) normalna (Gaussova) krivulja. Krivulja 

zvonastog oblika (zvonolika krivulja, bell-shaped 

curve) koja grafi čki prikazuje normalnu (Gaussovu) 

razdiobu (distribuciju), odnosno koja odgovara populaciji 

s normalnom razdiobom. Sinonim: Gaussian 

curve; v. normal distribution. (2) krivulja normalne sonde 

(normale). U elektrokarotaži – krivulja električne 

otpornosti (specifi čnog električnog otpora, electrical 

resistivity curve) registrirana normalnom karotažnom 

sondom (normalom). Konstantna struja prolazi između 

strujne elektrode (current electrode) sonde (elektrode 

A) i površinske elektrode (elektrode B, surface 

electrode) i mjeri se razlika potencijala između druge 

elektrode sonde (elektroda M) i referentne elektrode 

(elektrode N, reference electrode). Razmak između 

elektroda M i N je 16 inča za krivulju kratke ili male 

normale (short normal curve), a 64 inča za krivulju 

duge ili velike normale (long normal curve). 

normal cycle – normalni (fl uvijalni) ciklus erozije. Ciklus 

erozije (v. cycle of erosion) u kojem je potpuno snižavanje 

područja do baze erozije (base level) postignuto 

uglavnom djelatnošću voda tekućica, osobito 

djelatnošću rijeka kao dominantnog uzroka erozije. 

Sinonim: fl uvial cycle of erosion; v. arid cycle. 

normal dip – normalni (ragionalni) nagib, v. regional 

dip. 

normal dispersion – normalna disperzija. U seizmici 

– disperzija površinskih seizmičkih valova (seismic 

surface waves) pri kojoj se registrirana perioda vala 

(wave period) povećava s vremenom; v. inverse dispersion. 

normal displacement – normalni rasjedni pomak, rasjedni 

pomak po nagibu, v. dip slip. 

normal distribution – normalna (Gaussova) razdioba 

(distribucija). U statistici – razdioba (distribucija) frekvencije 

(frequency dustribution) čiji grafi čki prikaz 

predstavlja kontinuiranu, beskonačnu zvonoliku 

krivulju (bell-shaped curve) koja je simetrična oko aritmetičke 

sredine (arithmetic mean), medijana (median) 

i moda (mode), koji su u toj razdiobi numerički 

ekvivalentni. Disperzija normalne razdiobe se mjeri 

standardnom devijacijom (standard deviaton). Sinonimi: 

bell-shaped distribution, Gauss error curve, Gaussian 

distribution. 

normal drag – normalno vučenje. U geologiji – nabiranje 

(folding) blizu rasjeda (fault) koje je rezultat 

otpora pomicanju duž rasjeda. Naborani slojevi su 

konveksni u smjeru pomicanja na oba krila rasjeda; 

v. drag fold, reverse drag. 

normal emulsion – obična emulzija, emulzija tipa »voda 

u nafti«, v. water-in-oil emulsion. 

normal erosion – (1) normalna erozija. U geologiji 

– erozija formi reljefa (topografskih formi, topographic 

features) koja se zbiva djelovanjem dominantnih 

agensa i koja je u najvećoj mjeri formirala suvremeni 

oblik naseljive površine kopna, osobito subaeralna 

erozija (subaerial erosion) vodama tekućicama, kišama 

i stanovitim procesima fi zičkog i organskog 

trošenja (raspadanja, weathering). Međutim, taj termin, 

koji se prvobitno primjenjivao za označavanje 

erozije rijekama u područjima s umjerenom klimom, 

osporiv je, jer procesi erozije u umjerenim područjima 

mogu ustvari biti »nenormalni« (osobito u odnosu 

na geološke uvjete u prošlosti) ili jer je jedan 

oblik erozije u jednakoj mjeri »normalan« kao i drugi. 

(2) geološka (prirodna) erozija. Erozija stijena i tla pod 

prirodnim uvjetima sredine bez sudjelovanja ljudske 

aktivnosti. Uključuje eroziju djelovanjem voda tekućica, 

kiša, vjetra, leda, valova, gravitacijskih sila i drugih 

geoloških agensa. Sinonim: geologic erosion. 

normal fault – normalni (gravitacijski) rasjed. Rasjed, 

obično sa strmim nagibom, čije se krovinsko krilo 

(krovinski stijenski blok, hanging wall) pomaknulo 

prema dolje (spustilo) u odnosu na podinsko krilo 

(podinski stijenski blok, footwall). Kut nagiba normalnog 

rasjeda je obično od 45 do 90 stupnjeva. Pri 

normalnom rasjedanju pomicanje je duž nagiba (dip

normal fi ve-spot pattern 560 

separation), što ne mora uvijek biti, ali pomak uvijek 

ima vertikalnu komponentu. Normalni rasjedi produljuju 

Zemljinu koru (prvobitni nerasjednuti blok 

stijena) pa su, prema tome, tenzijske geološke tvorevine 

(općenito su povezani s rastezanjem, odnosno 

djelovanjem tenzijskih sila koje su vukle Zemljinu 

koru na stranu, koje prati vertikalne sile, odnosno 

sile čije djelovanje teži ekspandirati koru potiskivanjem 

odozdo prema gore). Sinonimi: downfault, gravity 

fault, ordinary fault, slump fault; v. reverse fault, 

thrust fault. 

normal fi ve-spot pattern – mreža (raspored) bušotina 

»5 točaka«, v. fi ve-spot well pattern 

normal fi ve-spot well pattern – mreža (raspored) bušotina 

»5 točaka«, v. fi ve-spot well pattern. 

normal fold – normalna (simetrična) bora, v. symmetrical 

fold. 

normal formation pressure – normalni tlak formacije 

(slojni tlak), v. hydropressure. 

normal gradient – normalni gradijent, normalna vrijednost 

sile teže, v. normal gravity. 

normal gravity – normalna sila teža, normalni gradijent. 

Sila teže uvjetovana kombinacijom privlačenja 

standardne sile Zemlje i centrifugalne sile koja se 

javlja usljed Zemljine rotacije, vrijednost sile teže na 

nivou mora izračunana po teoretskoj formuli pod 

pretpostavkom da je Zemlja pravilan elipsoid rotacije. 

Sinonim: normal gradient. 

normal horizontal separation – horizontalni rasjedni 

pomak, v. off set, 4. 

normal hydrostatic pressure – normalni hidrostatički 

tlak. Tlak u danoj točki poroznog sloja ili bušotine 

koji je približno jednak težini stupca vode visine od 

dane točke do površine. 

normal log – krivulja normale. Krivulja otporske karotaže 

(resistivity log) dobivena jednostavnim rasporedom 

dviju elektroda (two-electrode array) – mjerne 

i strujne – spuštenih u bušotinu s razmakom između 

njih koji može biti od 2 inča kod mikronormale 

(micronormal – v. Microlog) do 16 inča kod kratke ili 

male normale (short normal) i 64 inča kod duge ili 

velike normale (long normal) te do 300 metara (1.000 

stopa) kod elektrokarotaže s ultradugom normalom 

(ultra-long-spaced electric log). 

normal magnetic fi eld – normalno magnetsko (geomagnetsko) 

polje. Komponenta Zemljinog magnetskog 

polja (Earth’s magnetic fi eld) bez anomalija koje 

bi bile zanimljive za geološka istraživanja. 

normal moveout (NMO) – normalni vremenski pomak 

(vremenska razlika). U seizmici – porast (povećanje) 

vremena nailaska seizmičkog refl eksa (refl ektiranih 

valova, arrival time of seismic-refl ection event, refl action 

arrival time) zbog povećanja udaljenosti od izvora (source) 

ili točke paljenja (shotpoint) do detektora (detector) 

ili zbog nagiba horizonta refl eksije (refl ektora, dip 

of refl ector). Normalni vremenski pomak, prema tome, 

ovisi o brzini širenja valova i, u manjoj mjeri, o kutu 

nagiba horizonta refl eksije te o udaljenosti od točke 

paljenja. Seizmički podaci se moraju korigirati za normalnu 

vremensku razliku, većina metoda analiza brzina 

(velocity analysis) se bazira na određivanju normalne 

vremenske razlike duž dromokrone; v. moveout. 

normal-moveout velocity – brzina zbrajanja. U seizmici 

– konstantna brzina za nadzalegnutu sredinu koja 

najbliže daje opažani normalni vremenski pomak 

normal well arrangement 

(normal moveout) za horizontalni refl ektor (horizont 

refl eksije, horizontal refl ector). Određena je prema 

vrijednostima normalnog vremenskog pomaka (normal 

moveout) u analizi brzina (v. velocity analysis). Sinonim: 

NMO velocity, stacking velocity. 

normal nine-spot pattern – mreža (raspored) bušotina 

»9 točaka«, v. nine-spot well pattern. 

normal nine-spot well pattern – mreža (raspored) bušotina 

»9 točaka«, v. nine-spot well pattern 

normal paraffi ns – normalni parafi ni, n-parafi ni, v. straight-chain 

paraffi ns. 

normal pore pressure – normalni porni (normalni hidrostatički) 

tlak ležišta, v. hydropressure. 

normal pressure gradient – normalni gradijent tlaka. 

Tlak u podzemlju proporcionalan dubini. Približno 

odgovara hidrostatičkom tlaku stupca vode (0,105 

bar/m ili 0,465 psi/ft dubine). 

normal-pressure surface – normalna piezometrijska 

ploha. Piezometrijska (potenciometrijska) ploha koja 

se podudara s gornjom plohom zone zasićenja (zone 

of saturation) – obično se poklapa s vodnim licem (zrcalom 

podzemne vode, water table). 

normal production test – redovno (rutinsko) ispitivanje 

proizvodnje bušotine, v. routine production test. 

normal reference conditions – normalni referentni 

uvjeti. Prema defi niciji Međunarodne organizacije za 

normizaciju (ISO), referentni uvjeti tlaka, temperature 

i vlažnosti (stanja zasićenja) jednaki su 101325 Pa 

i 273,15 K za realni suhi plin; v. normal temperature 

and pressure, standard conditions. 

normal reservoir pressure – normalni (hidrostatički) 

ležišni tlak, v. hydrostatic pressure gradient. 

normal sandstone – normalni pješčenjak. Pješčenjak 

koji je sastavljen gotovo jedino od kvarca s neznatnim 

količinama drugih minerala. 

normal separation – normalno prividno rasjedno pomicanje; 

normalni prividni rasjedni pomak. Prividno relativno 

rasjedno pomicanje (pomak – v. separation) 

mjereno paralelno s nagibom rasjeda (dip of fault) 

kod kojeg se krovinsko krilo (hanging wall) prividno 

spustilo u odnosu na podinsko krilo (footwall); v. reverse 

separation. 

normal seven-spot pattern – mreža (raspored) bušotina 

»7 točaka«, v. seven-spot well pattern. 

normal seven-spot well pattern – mreža (raspored) 

bušotina »7 točaka«, v. seven-spot well pattern. 

normal shift – perpendikularni rasjedni pomak. Horizontalna 

komponenta relativnog rasjednog pomaka 

(v. shift) mjerena okomito na pružanje rasjeda (strike 

of fault); v. dip shift, strike shift. 

normal slip fault – normalni rasjed s pomakom po nagibu. 

Rasjed s pomakom po nagibu (dip-slip fault) kod 

kojeg se krovinsko krilo (hanging wall) pomaknulo 

prema dolje (spustilo) u odnosu na podinsko krilo 

(footwall); v. reverse slip fault. 

normal temperature and pressure (ntp) – normalna 

temperatura i tlak, normalni uvjeti. Temperatura jednaka 

0 °C i tlak jednak 760 mm stupca žive. Ti se parametri 

često specifi ciraju kada se uspoređuju mjerenja 

ili volumeni u proizvodnji nafte i plina. Sinonim: 

normal conditions; v. normal reference conditions. 

normal test – redovno (rutinsko) ispitivanje bušotine, v. 

routine test. 

normal well arrangement – normalni (regularni) raspored 

(mreža) bušotina, v. normal well pattern.

normal well pattern 561 

nuclear-magnetism logging (NML) 

normal well pattern – normalni (regularni) raspored 

(mreža) bušotina. Raspored (mreža) bušotina u kojem 

je samo jedna proizvodna bušotina u elementu 

mreže, za razliku od inverznog rasporeda (mreže) 

bušotina (v. inverted well pattern). Sinonimi: normal 

well arrangement, regular well arrangement, regular 

well pattern; v. well pattern., inverted well pattern, pattern 

fl ood. 

normative mineral – normativni (standardni) mineral. 

Mineral čije je postojanje u stijeni teoretski moguće 

na bazi određenih kemijskih analiza. Normativni 

minerali ne moraju nužno biti stvarno u stijeni. Sinonim: 

standard mineral; v. norm. 

North Sea Brent – sirova nafta tipa Brent, v. Brent. 

nose – (1) nos. U sedimentologiji – čelo (prednji dio) 

turbidne (mutne)struje (turbidite current) koje ima 

veću gustoću i nosi grublji (krupniji) materijal od 

zadnjeg dijela struje. (2) strukturni (antiklinalni) nos. 

U geologiji – kratka, utonula nezatvorena antiklinala 

(antiklinala bez zatvorenja). Sinonimi: anticlinal nose, 

structural nose. 

nose rolling-cutter teeth row – unutarnji niz (vijenac) 


nose row of teeth – unutarnji niz (vijenac) zubaca žrvnja, 


nose teeth row – unutarnji niz (vijenac) zubaca žrvnja, v. 

rolling-cutter teeth row. 

novaculite – novakulit, galaktit. Gusta, tvrda kriptokristalna 

kremenasta sedimentna stijena (siliceous 

sedimentary rock) jednolične teksture i svijetle boje 

koja je slična čertu, ali je, za razliku od njega, karakterizirana 

prevladavajućim mikrokristalnim kvarcom 

nad kalcedonom i postojanjem glinenca (feldšpata) 

i granata. Ranije se vjerovalo da je novakulit produkt 

primarne sedimentacije silicij-dioksida, ali se danas 

smatra da je termički metamorfozirani slojeviti čert. 

Postanak novakulita se također pripisuje kristalizaciji 

opalnog materijala skeleta tijekom dijageneze. Sinonimi: 

galactite, razor stone. 

nozzle – mlaznica bušaćeg dlijeta, v. jet nozzle. 

n-paraffi ns – n-parafi ni, normalni parafi ni, v. straightchain 

paraffi ns. 

NSO compounds – NSO spojevi. Organski spojevi koji 

sadrže dušik (nitrogen), sumpor (sulphur) i kisik (oxygen). 

Nalaze se u organskim tvarima i sirovoj nafti. 

Primjeri su asfalteni i porfi rini. 

n-tn log – neutronska karotaža po termičkim (toplinskim) 

neutronima, v. thermal-neutron log. 

nuclear age determination – nuklearno (radiometrijsko, 

radioaktivno, izotopno) datiranje, v. radiometric 

dating. 

nuclear-cement log – nuklearna karotaža cementacije. 

Tip karotaže bušotina (wireline well log) koja se primjenjuje 

za lociranje cementa i prostora između stijenki 

zaštitne kolone i kanala bušotine bez cementa. 

Slična je karotaži gustoće (density log) po tome što 

ima izvor gama-zračenja (gamma ray source) i mjeri 

obratno raspršeno gama-zračenje (backscattered gamma 

rays), međutim izvor i detektor zračenja su kod 

ovog tipa karotaže tako raspoređeni da su osjetljivi 

na gustoću materijala u prstenastom prostoru bušotine 

i mogu razlikovati cement i fl uid iza zaštitne 

kolone (casing). 

nuclear clock – nuklearni (atomski, radioaktivni)sat, v. 

radioactive clock. 

nuclear fracturing – nuklearno frakturiranje. Frakturiranje 

formacije nuklearnom eksplozijom u bušotini 

(kanalu bušotine) kako bi se stvorila (formirala) pukotina 

duljine stotine metara s brojnim radijalnim 

pukotinama. 

nuclear geochemistry – nuklearna (izotopna) geokemija, 

v. isotope geology. 

nuclear geology – nuklearna (izotopna) geologija, v. 

isotope geology. 

nuclear interface log – karotaža gustoće formacije, v. 

density logging. 

nuclear log – (1) nuklearna (radioaktivna) karotaža, v. 

radioactivity logging. (2) dijagram nuklearne (radioaktivne) 

karotaže, v. radioactivity logging. 

nuclear logging – nuklearna (radioaktivna) karotaža, v. 

radioactivity logging. 

nuclear-magnetic relaxation method of wettability 

determination – metoda određivanja močivosti magnetskom 

(nuklearnom magnetskom) relaksacijom. 

Metoda mjerenja (određivanja) močivosti stijene 

(rock wettability) u kojoj se utvrđuju preferencijalno 

hidrofi lni ili preferencijalno hidrofobni dijelovi površine 

stijene. Postupak mjerenja se sastoji u izlaganju 

uzorka stijene djelovanju jakog magnetskog polja i 

zatim djelovanju znatno slabijeg polja, te mjerenju 

brzine magnetske relaksacije (mjerenju brzine kojom 

se gubi prvobitno nametnuti magnetizam). U 

modelu jezgre, koji sadrži poznate smjese hidrofobnih 

i hidrofi lnih zrna pijeska, odnos brzine magnetske 

relaksacije i hidrofobnog dijela specifi čne površine 

je linearan. Metoda zahtijeva specijalnu opremu 

pa stoga nije u rutinskoj primjeni. Sinonim: magnetic 

relaxation method of wettability determination; v. 

wettability measurement. 

nuclear-magnetic resonance log – (1) karotaža nuklearnom 

magnetskom rezonancijom, nuklearno-magnetska 

karotaža, v. nuclear-magnetism logging. (2) 

dijagram karotaže nuklearnom magnetskom rezonancijom 

(nuklearno-magnetske karotaže), v. nuclear-magnetism 

logging. 

nuclear-magnetism log – (1) nuklearno-magnetska 

karotaža, karotaža nuklearnom magnetskom rezonancijom, 

v. nuclear-magnetism logging. (2) dijagram 

nuklearno-magnetske karotaže (karotaže nuklearnom 

magnetskom rezonancijom), v. nuclear-magnetism 

logging. 

nuclear-magnetism logging (NML) – nuklearno-magnetska 

karotaža, karotaža nuklearnom magnetskom 

rezonancijom, karotaža slobodnih fl uida. Tip karotaže 

bušotina (wireline well log) koja se primjenjuje 

za određivanje slobodnih fl uida (fl uida koji nisu 

vezani za površine, free fl uids) u formaciji oko kanala 

bušotine mjerenjem giromagnetskih svojstava 

jezgara vodika u stijenama. Bazira se na principu 

nuklearne magnetske rezonancije. Rabi sposobnost 

magnetskih momenata protona (jezgara vodika) da 

se orijentiraju u smjeru nametnutog magnetskog 

polja, a nakon prestanka djelovanja (uklanjanja) 

polja protoni izvrše precesiju u magnetskom polju 

Zemlje i postupno se vrate u svoje prvobitno stanje. 

Precesija protona proizvede signal radiofrekvencije, 

a amplituda signala se mjeri kao indeks slobodnog 

fl uida (free-fl uid index, FFI) – taj tip karotaže se naziva 

još i karotaža slobodnog fl uida (free-fl uid log). 

Brzina prigušenja (opadanja amplitude) precesij

nuclear well logging 562 

skog signala (signala generiranog precesijom) zavisi 

od uzajamnog djelovanja sa susjednim atomima i, 

prema tome, od prirode molekula u kojima je proton 

njihov dio. Signal generiran precesijom protona 

fl uida u bušotini se prigušuje vrlo brzo zbog aditiva 

i raspršenog željeza (od čelika habanih bušaćih šipki 

i dlijeta) – kratkotrajnim kašnjenjem početka mjerenja 

signal kanala bušotine se može minimizirati. 

Fluidi vezani za površine (na primjer voda u šejlu) 

nemaju znatni utjecaj na mjerenje. Prema tome, 

indeks slobodnog fl uida upućuje na postojanje 

slobodnog fl uida (vodik u slobodnim ugljikovodicima 

i vodi). Plin daje niske očitke mjerenja zbog 

njegove niske gustoće vodika. Katkada se mjeri 

tzv. vrijeme termičke relaksacije (thermal relaxation 

time) – brzina opadanja polarizacije u zavisnosti od 

vremena polarizacije – radi razlikovanja nafte i vode. 

Nuklearno-magnetska karotaža se primjenjuje u nezacijevljenim 

bušotinama (bušotinama bez zaštitne 

kolone), a podaci mjerenja se rabe za procjenu 

poroznosti i permeabilnosti formacija, veličine zrna 

i pora, zasićenja vezanom vodom, sadržaja vezanih 

i pokretljivih fl uida i sadržaja ugljikovodika. Ima 

ograničenu komercijalnu primjenu za određivanje 

permeabilnosti pješčenjaka i efektivne poroznosti 

karbonata. Sinonimi: free-fl uid index log, free-fl uid 

log, nuclear-magnetic resonance log. 

nuclear well logging – nuklearna (radioaktivna) karotaža, 

v. radioactivity logging. 

nudibranch mollusks – nudibranhije, gološkržnjaci, v. 

nudibranchs. 

nudibranch opisthobranchs – nudibranhije, gološkržnjaci, 

v. nudibranchs. 

nudibranchs (Nudibranchia) – nudibranhije, gološ- 

nutating meter 

kržnjaci. Red (ili podred) opistobranhija (stražnjoškržnjaka, 

opisthobranchs). Uglavnom su karakterizirani 

nemanjem kućice (shell) u odraslom stadiju i 

nepostojanjem škrga (gills) ili njihovom zamjenom 

sekundarnim škrgama (secondary gills). Sinonimi: 

nudibranch mollusks, nudibranch opisthobranchs. 

nuée ardente – užareni oblak, nuée ardente. U geologiji 

– turbulentni, brzo strujeći i katkada užareni plinoviti 

oblak (gaseous cloud) koji je erupcijom izbačen iz 

vulkana. U donjem dijelu oblak sadrži pepeo i druge 

piroklastike (piroklastični materijal), pa je taj dio 

usporediv s potokom pepela (ash fl ow) i ti termini se 

katkada primjenjuju kao sinonimi. Sinonimi: fi ery cloud, 

glowing cloud. 

nummulites (Nummulitidae) – numuliti. Porodica foraminifera 

(krednjaka, foraminiferans). Karakterizirani 

su kućicom koja je obično plošnospiralna (planispiral 

test). Stratigrafska rasprostranjenost: gornja kredadanas. 

Sinonim: nummulitids. 

Nummulitic – numulitik. Sinonim termina paleogen (v. 

Paleogene) koji se primjenjuje u Europi. 

nummulitic limestone – numulitni vapnenac (vapnenjak). 

Foraminiferni vapnenac (v. foraminiferal limestone) 

koji se sastoji uglavnom od kućica (ljuštura, 

shells) numulita, osobito formacija Nummulite (Nummulitic) 

Limestone – debeli sloj široko rasprostranjenog 

vapnenca eocenske starosti koji se proteže od 

Alpa i sjeverne Afrike kroz Iran do Kine i istočne i južne 

Azije (građen uglavnom od ostataka ljuštura roda 

Nummulites). 

nummulitids – numuliti, v. nummulites. 

nutating meter – vibracijsko protočno mjerilo. Tip protočnog 

mjerila koje se služi oscilirajućim diskom ili 

klipom za mjerenje protoka fl uida.

obduction 563 

obsequent fault-line scarp 

obduction – obdukcija, navlačenje. U geologiji (tektonici) 

– proces nalijeganja (navlačenja) oceanske kore 

(overthrusting of oceanic crust, overriding of oceanic 

crust) na rubove kontinentskih litosferskih ploča 

(continental lithospheric plates) u skladu s pojmom 

nove globalne tektonike (new global tectonics). Obdukcija 

je praćena pojavljivanjem zona potresa s 

plitkim žarištem. Primjer suvremenog procesa obdukcije 

je navlačenje ploče Egejskog mora na dno 

Sredozemnog mora; akrecija (prirašćivanje) ploča 

(plate accretion). 

objective depth – ciljna dubina bušotine. Dubina do 

koje će se izbušiti bušotina prema ugovoru o bušenju. 

U ugovorima za bušenje se često utvrđuje da 

će se bušotina izbušiti do specifi cirane dubine ili do 

određene formacije, ovisno o tome što će biti prije. 

objective horizon – ciljni sloj. Formacija do koje će se 

bušotina izbušiti prema ugovoru o bušenju. 

obligation well – obvezna (obligatna) bušotina, v. obligatory 

well. 

obligatory well – obvezna (obligatna) bušotina. Bušotina 

koju obvezno treba izbušiti kao dio uvjeta za dobivanje 

dozvole za radove (dodjelu prava posjedovanja 

na području na kojem će se bušiti). Sinonimi: 

acquisition well, obligation well. 

oblique bedding – dijagonalna slojevitost. Zastarjeli 

sinonim termina inclined bedding, koji označava slojevitost 

nagnutu prema glavnoj plohi sedimentacije 

(principal surface of deposition), osobito kosu slojevitost 

(cross-bedding). 

oblique extinction – koso potamnjenje, v. inclined 

extinction. 

oblique fault – dijagonalni rasjed. Rasjed koji se pruža 

po dijagonali, a ne paralelno s pružanjem (strike) ili 

okomito na pružanje stijena ili glavne strukture koje 

presijeca. Sinonim: diagonal fault; v. oblique-slip fault, 

dip fault, strike fault. 

oblique joint – dijagonalna pukotina, v. diagonal joint. 

oblique lamination – dijagonalna laminacija. (1) v. cross-lamination. 

(2) v. transverse lamination. 

oblique slip – dijagonalno pomicanje; dijagonalni po- 

Oo 

mak. Pomicanje (kretanje) ili pomak kod rasjeda koji 

su po smjeru (orijentaciji) između pomicanja (pomaka) 

po nagibu (dip slip) i pomicanja (pomaka) po 

pružanju (strike slip). 

oblique-slip fault – rasjed s dijagonalnim pomicanjem 

(dijagonalnim pomakom). Rasjed s kosim pomicanjem 

(pomakom), rasjed kod kojeg je pomicanje 

(pomak) po smjeru (orijentaciji) između pomicanja 

po nagibu (dip slip) i pomicanja po pružanju (strike 

slip), tj. nije ni paralelan s nagibom stijena ili glavne 

strukture koje presijeca, niti okomit na nagib. Sinonim: 

diagonal-slip fault; v. oblique fault. 

oblique system – monoklinski sustav (kristalni sustav), 

v. monoclinic system. 

obsequent – opsekventan. (1) U geomorfologiji – termin 

za označavanje geološke strukture ili forme 

reljefa (topografske forme) koji nisu nalik ili nisu u 

skladu s konsekventnom (v. consequent) strukturom 

iz koje su se formirali (razvili). Opsekventnim se osobito 

nazivaju nagnuta gromadna gorja (tilt-block mountain) 

ili riftna gromadna gorja (rift-block mountain) 

koja su ranije bila dno prvobitne doline (ili grabena) i 

na tom mjestu se pretvorila u pozitivne forme reljefa 

djelovanjem selektivne (diferencijalne) erozije ili se 

nazivaju nagnute blokovske doline (tilt-block valley) 

ili riftne blokovske doline (rift-block valley) koje zauzimaju 

mjesto prijašnjih planina (ili horstova) čiji je 

prvobitni reljef bio modifi ciran djelovanjem selektivne 

(diferencijalne) erozije; v. resequent. (2) Termin 

koji označava rijeku (v. obsequent stream), dolinu (v. 

obsequent valley) ili riječni drenažni sustav (drainage 

system) čije je tečenje (tok) ili smjer suprotan smjeru 

prvobitnog konsekventnog dreniranja; v. anaclinal, 

consequent. (3) opsekventna rijeka, v. obsequent 

stream. 

obsequent fault-line scarp – opsekventna prirasjedna 

strmina. Prirasjedna strmina (v. fault-line scarp) koja 

je okrenuta u smjeru suprotnom smjeru prvobitne 

rasjedne strmine (fault scarp), tj. prema strani uzdignutog 

bloka (krila, upthrown block), ili u kojoj je 

strukturno spušteni blok (krilo, downthrown block)

obsequent stream 564 

ocher 

topografski viši od uzdignutog bloka (krila); v. resequent 

fault-line scarp. 

obsequent stream – opsekventna (antikonsekventna) 

rijeka. Rijeka koja teče u smjeru suprotnom smjeru 

tečenja prvobitne konsekventne rijeke (v. consequent 

stream) i pritok je supsekventne rijeke (v. 

subsequent stream) koja teče duž pružanja trošnih 

(lako raspadajućih) stijena, na primjer, kratka rijeka 

s tečenjem niz strmu padinu kueste ili rijeka s tokom 

u smjeru suprotnom smjeru nagiba lokalnih slojeva 

ili nagnutosti Zemljine površine. Sinonimi: anticonsequent 

stream, inverted stream, obsequent. 

obsequent valley – opsekventna dolina. Dolina koja 

je erodirana opsekventnom rijekom (v. obsequent 

stream) ili je okružuje; dolina koja je nagnuta u smjeru 

suprotnom smjeru općeg nagiba slojeva. 

observation well – opažačka (opservacijska) bušotina. 

Specijalna bušotina koja je izbušena na odabranoj 

(povoljnoj) lokaciji radi dobivanja podataka (opažanja 

promjena parametara) o proizvodnim karakteristikama 

ležišta (o uvjetima koji vladaju u ležištu) – o 

ležišnom tlaku, nivou fl uida, dubini (napredovanju) 

kontakta fl uida i/ili za uzorkovanje ležišnih fl uida. Sinonim: 

checking well. 

obsidian – opsidijan, hijalopsit. Vrsta prirodnog vulkanskog 

stakla (v. volcanic glass), crne ili tamne boje, 

obično riolitskog sastava s ljušturastim (konkoidalnim) 

lomom i staklastim sjajem. Katkada je prugast 

ili sadržava mikrolite. Nastaje brzim hlađenjem viskozne 

lave (općenito formira gornje dijelove potoka 

lave). Varijetet opsidijana kvalitete dragog kamena 

se naziva islandski ahat (Iceland agate). Sinonimi: 

hyalopsite, mountain mahogany. 

obsidian dating – datiranje po hidrataciji opsidijana, v. 

obsidian hydration dating. 

obsidian hydration dating – datiranje (određivanje 

starosti) po hidrataciji opsidijana. Metoda datiranja 

(izračunavanja starosti u godinama) artifakta od 

opsidijana ili holocenskog vulkanskog stakla (volcanic 

glass) određivanjem debljine obruba hidratacije 

(hydration rim) koji se formirao sporom difuzijom 

vodene pare na svježoj odlomljenoj površini 

s nastajanjem sloja ili kožice hidratacije. Metoda je 

primjenljiva za opsidijane čija je starost od 200 do 

200 tisuća godina. Sinonimi: hydration ring dating, 

obsidian dating. 

obsidianite – opsidijanit. Termin koji je svojedobno bio 

predložen, a danas je zastario, za označavanje malog 

zaobljenog (okruglog) staklastog (i nalik na opsidijan) 

objekta koji je sada poznat kao tektit (v. tektite). 

obstruction moraine – pregrađena morena. Morena 

koja se formirala na mjestu gdje je prepriječeno kretanje 

leda (na primjer, hrptom temeljne stijene). 

occult mineral – skriveni (potencijalni) mineral. Mineral 

koji može biti u stijeni (što dokazuje kemijska analiza), 

ali koji se ne može identifi cirati čak ni mikroskopom. 

Uobičajeni primjeri su kvarc i ortoklas u staklastoj 

ili kriptokristalnoj osnovnoj masi nekih lava. 

occupy – postaviti mjerni instrument. Postaviti instrument 

ili mjerni pribor na točku radi izvođenja mjerenja 

ili opažanja. 

ocean basin – oceanski bazen. Velika depresija koju zauzima 

ocean na površini litosfere. 

ocean-basin fl oor – dno oceanskog bazena. Područje 

morskog dna između osnovice kontinentskog ruba 

(continental margin), obično podine kontinentskog 

podnožja (continental rise), i srednjooceanskog hrpta 

(mid-ocean ridge). 

ocean current – oceanska struja. (1) Permanentno (stalno) 

pretežito horizontalno gibanje površinskih voda 

oceana (nevezano s plimama i osekama) koje čini sastavni 

dio opće cirkulacije vode u oceanu. (2) U širem 

smislu – svaka struja u oceanu (vezana ili nevezana 

uz plime i oseke, permanentna ili sezonska, horizontalna 

ili vertikalna) koja je karakterizirana pravilnošću 

(postojanošću) – ili kao kontinuirana struja koja teče 

u određenom smjeru (duž određene putanje) ili, što 

je rjeđe, kao ciklična struja. Takve struje mogu nastati 

djelovanjem vjetrova (struja vjetrova – v. drift current), 

gibanja valova (v. tidal current) ili zbog gradijenata 

gustoće usljed varijacija (razlika) temperature i 

saliniteta (v. density current, geostrophic current). 

ocean fl oor – dno oceana, oceansko dno. Površina, gotovo 

horizontalna, oceanskog bazena (ocean basin). 

ocean-fl oor spreading – ekspanzija (spreding) oceanskog 

dna, v. sea-fl oor spreading. 

oceanic – oceanski. (1) Koji se odnosi na područja oceana 

dublja od neritske i litoralne zone (neritic zone, 

littoral zone). (2) Koji se odnosi na ocean. 

oceanic crust – oceanska kora. Tip Zemljine kore 

(Earth’s crust) – masa eruptivne stijene koja leži ispod 

dna oceanskih bazena. Ekvivalentna je simi (sima), tj. 

karakterizirana je nepostojanjem sialskog sloja (sialic 

layer). Debljina oceanske kore je 5 do 10 kilometara, 

njena gustoća 3,0 g/cm 3 , a brzina širenja longitudinalnih 

seizmičkih valova (compressional seismic waves) 

kroz nju je veća od 6,2 km/s. 

oceanic formation – oceanska formacija. Termin koji je 

predložen za formalnu ili neformalnu litostratigrafsku 

jedinicu oceanskog bazena (ocean-basin lithostratigraphic 

unit). Pridjev oceanic treba biti ispred 

formalnog ili neformalnog imena. 

oceanic ridge – srednjooceanski hrbat, v. mid-oceanic 

ridge. 

oceanic rise – oceansko uzdignuće. Dugo, široko uzdignuće 

oceanskog dna. 

oceanic tholeiite – oceanski (abisalni) toleit. Glavna 

eruptivna (magmatska) stijena (igneous rock) koja 

formira koru dubljih dijelova oceanskih bazena (oceanic 

basins). Vjeruje se da je matična za alkalni bazalt 

(alkaline basalt). Sinonim: abyssal tholeiite. 

oceanic trench – oceanski jarak (brazda), v. trench, 4. 

ocellar – ocelaran. U petrologiji – termin za označavanje 

teksture eruptivnih (magmatskih) stijena (igneous 

rocks), osobito stijena koje sadržavaju nefelin, u 

kojima se »fenokristali« sastoje od agregata manjih 

kristala (na primjer, biotita ili akmita), raspoređenih 

radijalno ili koncentrično oko većih euhedralnih 

kristala (na primjer, leucita ili nefelina), ili formiraju 

okrugle okaste granajuće forme. Terminom se također 

označavaju stijene koje imaju takav tip teksture. 

ocher – oker. (1) Zemljasti praškasti željezni oksid, crvene, 

žute ili smeđe boje, koji se rabi kao pigmentna 

boja, na primjer, žuti ili smeđi oker (limonit, yellow 

ocher, brown ocher) i crveni oker (hematit, red ocher). 

Također, razne gline koje su intenzivno obojene oksidima 

željeza. (2) Zemljasti praškasti oksid metala koji 

se rabi kao pigmentna boja, na primjer, antimonski 

oker (stibikonit, servantit, antimony ocher), olovni 

oker (masikot, olovna gleđ, lead ocher), volframski

odorizer 565 

off set drilling 

oker (tungstit, feritungstit, tungstic ocher). Drugi 

oblik termina: ochre. 

ochre – oker, v. ocher. 

octahedral iron ore – oktaedarska (magnetska) željezna 

ruda, magnetit, v. magnetite. 

octane – oktan. Ugljikovodik alkanskog (parafi nskog) 

reda (hydrocarbon of paraffi n series). Bezbojna, hlapljiva 

i zapaljiva tekućina. Nalazi se u sirovim naftama. 

octocorals (Octocorallia) – oktokoralji, osmorolovkaši, 

osmotrakači. Podrazred antozoa (koralja, anthozoans, 

corals). Karakterizirani su samo polipoidnim 

formama (polypoid forms) s perastim lovkama (tentakulima, 

pinnate tentacles) i kolonijskim rastom (colonial 

growth). Stratigrafska rasprostranjenost: silur 

(upitno)-danas; v. alcyonarians. 

odorant – odorizator, odorans. Kemikalija ili smjesa 

kemikalija koje se dodaju plinu (plinovitim gorivima 

– na primjer, metanu, prirodnom plinu i njegovim 

produktima) bez mirisa kako bi poprimio izrazito neugodan 

karakterističan miris i na taj se način omogućila 

detekcija istjecanja (propuštanja) plina osobama 

s prosječno razvijenim osjetilom mirisa. Kao odoransi 

se obično rabe spojevi koji sadrže sumpor iz triju 

glavnih skupina spojeva – merkaptana, alkilsulfi da i 

cikličkih sulfi da, na primjer, tercijarni butilmerkaptan 

(tertiary butyl mercaptan, TBM), izopropilmerkaptan 

(isopropyl mercaptan, IPM), dimetilsulfi d (dimethyl 

sulfi de, DMS), tetrahidrotiofen (tetrahydrotiophene, 

THT), tiofan (tiophane). Sinonimi: gas odorant, malodorant, 

odorizer, stench, warning agent; v. odorization. 

odorization – odorizacija. Miješanje odorizatora (odoransa) 

– kemikalija s jakim i karakteristočno neugodnim 

mirisom (v. odorant) s plinom (plinovitim gorivima 

– na primjer, s metanom, prirodnim plinom i 

njegovim produktima) koji je obično bez mirisa kako 

bi poprimio karakterističan miris za laku i sigurnu 

detekciju njegova istjecanja (propuštanja) po mirisu 

(od strane osobe s normalnim osjetilom mirisa) već 

pri vrlo niskim koncentracijama odorizatora (1 ppb), 

a prije nego što nastane opasna (eksplozivna) koncentracija 

plina u zraku (koncentracija plina između 

donje granice zapaljivosti koja iznosi 5% molnih i 

gornje granice zapaljivosti koja je jednaka 15% molnih 

– ugušenje nastupa kada je koncentracija plina 

u zraku veća od 50%). Prema propisima, odorizacija 

prirodnog plina i njegovih produkata je nužna i 

obično se vrši prije transporta i distribucije krajnjim 

potrošačima. Propisi također nalažu da gorivi plin u 

distribucijskim cjevovodima mora sadržavati odorizatora 

u količini da koncentracija plina u zraku bude 

jednaka jednoj petini (u nekim saveznim državama 

SAD čak jednoj desetini) donje eksplozivne granice. 

Od odorizacije je izuzet plin koji se troši na polju (za 

plinski lift, injektiranje u ležište, zagrijavanje i kao 

gorivo za motore) i plin koji se direktno šalje cjevovodom 

u postrojenja za obradu plina i rafi nerije. 

Odorizator se dodaje u količini od 8 g/1.000 m 3 do 

12 g/1.000 m 3 (0,50 do 0,75 lb/MMscf). Postoje dva 

osnovna načina dodavanja odorizatora – isparavanjem 

tekućeg odorizatora i miješanjem njegove pare 

s plinom i direktnim injektiranjem tekućeg odorizatora 

u plinovod. 

odorizer – odorizator, odorans, v. odorant. 

offl ap – (1) regresivno prekrivanje sedimenata. Progresivna 

regresija sedimentnih jedinica (naslaga, sedimentary 

units) unutar skladne sekvencije (slijeda) 

stijena (sequence of rocks) pri kojoj svaka sukcesivno 

mlađa jedinica (naslaga) ostavlja dio starije jedinice 

(naslage), na kojoj neposredno leži (zaliježe), ogoljenim 

(nepokrivenim). Terminom se također označava 

sukcesivno sužavanje lateralnog prostiranja slojeva 

(lateral extent of strata), odnosno površine razvoja 

sedimenata (prema gore u sekvenciji) koje je uvjetovano 

njihovom sedimentacijom u povlačećem moru 

ili na rubu izdižućeg kopnenog (kontinentalnog) 

masiva. Suprotni pojam je transgresivno prekrivanje 

sedimenata (v. onlap). Sinonim: regressive overlap. (2) 

progresivna regresija mora. Progresivna regresija (povlačenje) 

mora s kopna; v. regression. 

off -lying – odobalni, v. off shore. 

off production – izvan proizvodnje. Pojam koji se rabi 

za bušotinu koja je zatvorena ili privremeno nesposobna 

za proizvodnju, tj. za bušotinu koja privremeno 

ne proizvodi. 

off -reef, off reef – okologrebenski. Koji se odnosi na 

morsko dno udaljeno od ruba (granice) grebena 

(rifa), odnosno na rub grebena okrenut prema moru, 

na primjer, okologrebenski facijes (off -reef facies) ili 

okologrebenski sedimenti (off -reef sediments) koji 

neposredno okružuju greben. 

off set – (1) planinski ogranak. U geomorfologiji – izdanak 

(spur) ili mali ogranak (branch) planinskog ili 

brdskog hrpta. (2) terasa brežuljka. U geomorfologiji 

– ravna terasa na padini brežuljka. (3) horizontalni 

rasjedni pomak. U geologiji – horizontalna komponenta 

rasjednog pomaka (displacement) mjerena 

okomito na rasjednuti horizont (paralelno pružanju 

rasjeda). Sinonim: normal horizontal displacement. 

(4) međurazmak, ofset. (a) U seizmičkoj prospekciji 

– udaljenost od točke paljenja (izvora seizmičke 

energije) do geofona (seizmičkog prijamnika) ili, 

češće, do središta grupe geofona (ako nije specifi - 

cirana određena grupa geofona, podrazumijeva se 

udaljenost do središta najbliže grupe). Obično se 

raščlanjuje na dvije komponente – bočni ili okomiti 

međurazmak (udaljenost pod pravim kutom na liniju 

profi la, perpendicular off set) i linijski ili longitudinalni 

međurazmak (udaljenost od projekcije točke paljenja 

na liniju profi la, in-line off set). (b) U vertikalnom 

seizmičkom profi liranju – horizontalna udaljenost između 

izvora (source) i prijamnika (receiver), odnosno 

ušća bušotine, koja može biti različita ako bušotina 

nije vertikalna. (5) horizontalni pomak refrakcije vala, 

v. displacement, 3. (6) susjedna bušotina, v. off set well, 

1. (7) zaštitna bušotina, v. off set well, 3. (8) bočna devijacija 

kanala bušotine. U procesu bušenja – bočna 

(lateralna) devijacija (otklon) smjera kanala bušotine 

uzrokovana tendencijom bušaćeg dlijeta za bočno 

zasijecanje (urezivanje) stijenke kanala bušotine u 

mekim formacijama. (9) pomak osi žrvnjeva, v. cone 

off set. 

off set drainage – crpljenje na granici koncesije, crpljenje 

graničnom bušotinom koncesije. Udaljenost od granice 

koncesije (lease boundary) na kojoj se mora izbušiti 

susjedna bušotina na danoj koncesiji u slučaju 

kada se bušotina izrađuje na susjednoj koncesiji. 

off set drilling – izrada zaštitne bušotine. Izrada bušotine 

na vlastitoj koncesiji, iz koje se nafta ili plin crpe

off set line 566 

(dreniraju) bušotinom koja je locirana na susjednoj 

koncesiji kako bi se spriječio ili nadoknadio gubitak 

nafte ili plina iz vlastite koncesije. 

off set line – pomaknuta linija mjerenja. Dodatna linija 

mjerenja (supplementary survey line) smještena blizu 

glavne (osnovne) linije mjerenja (main survey line) i 

gotovo paralelno s njom. Takve linije se primjenjuju 

u slučaju kada je nužno zaobići prepreke koje otežavaju 

izvođenje mjerenja duž glavne linije. Povezuju 

se s glavnom linijom izmjerenim perpendikularnim 

pomakom. 

off set of cones – pomak osi žrvnjeva, v. cone off set. 

off set oil well – susjedna naftna bušotina, v. off set 

well, 1. 

off set shotpoint – pomak točke paljenja. Udaljenost od 

točke paljenja do linije detektora (geofona ili seizmičkih 

pijamnika) pri izvođenju seizmičkih paljenja 

(seismic shooting). 

off set sub – zakrivljeni bušaći prijelaznik, v. bent sub. 

off setting dip – migrirajući nagib, v. migrating dip. 

off setting well – susjedna bušotina, v. off set well, 1. 

off set well – (1) susjedna bušotina. Bušotina izbušena u 

blizini druge bušotine (u susjedstvu s drugom bušotinom). 

Udaljenost između nje i postojeće bušotine 

ovisi o propisanoj gustoći mreže bušotina. Sinonimi: 

off set, off set oil well, off setting well. (2) granična 

bušotina. Bušotina na granici koncesije. Izbušena je 

nasuprot bušotini na susjednoj koncesiji na jednakoj 

udaljenosti od granice koncesije (linije vlasništva), 

kao i bušotina susjedne koncesije nasuprot kojoj je 

locirana. (3) zaštitna bušotina. Bušotina izbušena blizu 

granice vlastite koncesije i nasuprot proizvodnoj 

bušotini (ili bušotini pripremljenoj za proizvodnju) 

na susjednoj koncesiji radi sprječavanja crpljenja 

(dreniranja) nafte ili plina iz vlastite koncesije (ili 

kompenzacije dreniranja vlastite koncesije) bušotinom 

ili bušotinama sa susjedne koncesije. Sinonimi: 

off set, protection well. 

off shore – odobalni. (1) Koji se nalazi (smješten je) daleko 

od obale ili na nekoj udaljenosti od nje. Terminom 

se osobito označava relativno ravna i uvijek potopljena 

zona različite širine koja se proteže od zone 

zapljuskivanja valovima (breaker zone) do ruba kontinentskog 

šelfa (continental shelf) okrenutog prema 

moru. Minimalna dubina iznosi 10 metara. Odobalna 

zona (off shore zone) smještena je u smjeru prema 

moru dalje od obalne zone (v. inshore) ili priobalne 

zone (v. nearshore) ili obalnog lica (v. shoreface). Neki 

autori pod tim terminom podrazumijevaju zonu koja 

se proteže prema moru od obalne linije niske vode 

(low-water shoreline). Sinonim: off -lying; v. onshore. 

(2) Koji se odnosi na smjer ili je usmjeren od obale 

prema moru ili jezeru, na primjer, odobalni vjetar 

(off shore wind) koji puše s kopna (obale) ili odobalna 

struja (off shore current) koja teče od obale. 

off shore bar – odobalni prud, v. longshore bar. 

off shore barrier – obalni prud, v. barrier beach. 

off shore beach – obalni prud, v. barrier beach. 

off shore drilling rig – odobalno (morsko) bušaće postrojenje 

(uređaj), postrojenje (uređaj) za bušenje na 

moru. Bušaće postrojenje i njegova potporna konstrukcija 

(supporting structure) za bušenje na moru 

(u podmorju) u vodama različitih dubina. Slična su 

postrojenjima za bušenje na kopnu (kopnenim bušaćim 

postrojenjima), uz dodatak platforme za slije- 

off take 

tanje helikoptera, nastambi za osoblje, dizalica i uronjenih 

stojki. Postoji više tipova odobalnih bušaćih 

postrojenja: (a) bušaća splav (za bušenje u plitkim 

vodama dubine do 6 metara ili 20 stopa); (b) uronjiva 

bušaća splav (za bušenje do dubine vode manje 

od 15 metara ili 50 stopa); (c) bušaća platforma; (d) 

samopodizna bušaća platforma, i (e) plovna (plutajuća) 

bušaća platforma (poluuronjiva bušaća platforma, 

bušaći brod). Proizvodne bušotine se mogu izrađivati 

sa stalne (fi ksne) platforme, platforme s toranjskim 

postoljem, platforme s nogama od nategnute 

užadi i zglobne platforme. Sinonimi: marine drilling 

rig, marine drilling unit, off shore drilling unit, off shore 

rig; v. off shore platform. 

off shore drilling unit – odobalno bušaće postrojenje 

(uređaj), postrojenje (uređaj) za bušenje na moru, v. 

off shore drilling rig. 

off shore gas – plin odobalnih polja. Prirodni plin proizveden 

iz podmorja 

off shore oil – nafta odobalnih polja. Nafta proizvedena 

iz podmorja. 

off shore platform – morska (odobalna) platforma. 

Ravna radna ploha iznad morske površine koja se 

primjenjuje za bušenje i/ili proizvodnju (off shore 

drilling, off shore production). Neki od tipova morskih 

platformi su čelične platforme poduprte pilotima 

(piled-steel platforms), platforme s rešetkastim postoljem 

(steel-jacket platforms), gravitacijske platforme 

(gravity platforms), zglobne platforme (articulated 

platforms), platforme s nogama od nategnute užadi 

(tension-leg platforms) te umjetni otoci (artifi cial 

islands), samopodizne bušaće platforme (jackup 

rigs), poluuronjive platforme (semisubmersibles) i 

bušaći brodovi (drillships). Morske platforme moraju 

osigurati bazu za bušenje, obraditi proizvedenu 

naftu i plin i otpremiti na kopno, očistiti proizvedenu 

slojnu vodu i odložiti je te pripremiti vodu i/ili plin za 

injektiranje u ležište radi podržavanja tlaka. Sinonim: 

platform; v. off shore drilling rig. 

off shore rig – odobalno bušaće postrojenje (uređaj), 

postrojenje (uređaj) za bušenje na moru, v. off shore 

drilling rig. 

off shore storage tank – skladišni naftni rezervoar na 

odobalnom polju. Rezervoar za skladištenje višednevne 

proizvodnje nafte polja na moru tako da se 

proizvodnja može odvijati ustaljenim kapacitetom i 

u slučaju lošeg vremena kada se ne može obavljati 

utovar tankera. Skladišni naftni rezervoari su dio 

kompleksa instalacija na morskim (odobalnim) naftnim 

poljima koje su namijenjene za proizvodnju, 

skladištenje i transport nafte s polja. 

off shore terrace – odobalna terasa. Terasa u odobalnoj 

zoni formirana djelovanjem valova (wave-built terrace), 

koja je građena od šljunka (gravel) i krupnog 

(grubozrnastog) pijeska (coarse sand); v. shoreface 

terrace. 

off shore water – odobalna voda. Voda koja leži od priobalne 

vode (v. inshore water) prema moru i čija su 

svojstva tek neznatno pod utjecajem uvjeta na kontinentu. 

off stream – izvan pogona. Pojam koji se odnosi na 

opremu ili uređaje koji ne rade ili su prestali raditi. 

off structure – niz strukturu, v. down structure. 

off take – crpljenje (dobivanje) podzemne vode, v. ground-water 

withdrawal.

off -take 567 

oil birth zone 

off -take – (1) distribuirana količina. Količina nafte ili plina 

koja se usmjerava u neki distributivni cjevovod; 

(2) punkt distribucije plina. Mjesto u distribucijskom 

plinskom sustavu gdje se plin uzima u opskrbni cjevovod 

za glavnog potrošača. 

ohm-meter – om-metar, ohm-metar. U elektrokarotaži 

– jedinica električne otpornosti (specifi čnog električnog 

otpora, electrical resistivity) koja se često rabi 

u elektrokarotaži (električnoj karotaži, electric log) i 

indukcijskoj karotaži (induction log). Defi nira se kao 

otpor (resistance) kocke (sa stranicama duljine 1 metar) 

od jednog oma tečenju električne struje između 

njenih dviju suprotnih stranica. 

oil and gas – nafta i plin. U ugovorima o zajedničkim 

radovima (joint operating agreement) nafta i plin se 

defi niraju kao: (1) nafta, plin, naftni (naftni kaptažni) 

plin, plinski kondenzat ili plinoviti ugljikovodici i drugi 

tržišni (komercijalni) produkti dobiveni iz bušotine, 

ili kao (2) nafta, plin, naftni (naftni kaptažni) plin, 

plinski kondenzat i sve druge kapljevine ili plinoviti 

ugljikovodici. 

oil and gas column – stupac nafte i plina. Vertikalna 

visina ležišne stijene (ležišta) zasićena naftom i plinom. 

oil and gas in place – ukupni volumen nafte i plina u 

ležištu. Ukupna količina nafte i plina u ležištu. Veća je 

od pridobivih rezervi ležišta (reserves) budući da se 

ne može proizvesti cjelokupan volumen. 

oil axis – naftna os. Zamišljena linija koja spaja dva 

velika područja proizvodnje nafte na suprotnim stranama 

Zemlje – Srednji istok (Middle East) i Meksički 

zaljev (Gulf of Mexico). Sinonim: oil poles. 

oil bank – naftna fronta. Akumulacija nafte koja se kohezivno 

giba u ležištu u procesu istiskivanja nafte (u 

procesima klasičnog ili konvencionalnog zavodnjavanja 

naftnih ležišta (v. waterfl ood) i procesima povećanja 

iscrpka nafte/EOR-procesima (v. enhanced 

oil recovery). Na početku procesa istiskivanja nafte 

iz ležišta njegovo zasićenje naftom može biti relativno 

visoko te blisko ili jednako rezidualnom. Za 

efi kasno istiskivanje nafte u ležištu se mora formirati 

tzv. naftna fronta. Kada se iz ležišta istiskuje rezidualna 

nafta, tj. kada je zasićenje ležišta na početku 

procesa istiskivanja jednako rezidualnom, injektirani 

(istiskivajući) fl uid najprije mora mobilizirati blokiranu 

(nepokretnu) naftu. Blokirane kapljice nafte 

se nakon mobilizacije uzajamno spajaju i formiraju 

stabiliziranu naftnu frontu s relativno konstantnim 

zasićenjem ispred fronte istiskivajućeg (injektiranog) 

fl uida. Kada je naftna fronta jednom formirana 

u ležištu, ona postaje mobilizirajući fl uid, odnosno 

mobilizirat će i solubilizirati naftu na svom čelnom 

(prednjem) rubu a injektirani fl uid će istiskivati naftnu 

fazu (koja je sada kontinuirana) i sprječavati 

blokadu naftne faze u porama (treba napomenuti 

da iz ležišta neće biti proizvodnje nafte sve dok 

naftna fronta ne stigne do proizvodnih bušotina). 

Formiranje i rast (volumen, odnosno duljina) naftne 

fronte su uvjetovani koefi cijentom istiskivanja 

nafte (displacement effi ciency), faznim ponašanjem 

nafte i istiskivajućeg fl uida, materijalnom bilancom 

sustava te relativnim permeabilnostima i pokretljivostima 

fl uida. 

oil base – baza (osnova) nafte. Jedan od kriterija za klasifi 

kaciju sirovih nafti. Prema bazi, one mogu biti: (a) 

s parafi nskom bazom (v. paraffi n-base crude oil); (b) 

s asfaltnom bazom (v. asphalt-base crude oil), i (c) s 

miješanom bazom (v. mixed-base crude oil); v. aromatic 

crude oil, naphthenic crude, naphtheno-paraffi nic 

crude oil. 

oil-based drilling fl uid – bušaći (isplačni) fl uid na bazi 

ulja (na bazi nafte), uljnobazni bušaći (isplačni) fl uid, v. 


oil-based drilling mud – bušaća isplaka na bazi ulja 

(na bazi nafte), uljnobazna bušaća isplaka, v. oil-base 

drilling mud. 

oil-based mud – isplaka na bazi ulja (na bazi nafte), uljnobazna 

isplaka, v. oil-base drilling mud. 

oil-base drilling mud – bušaća isplaka na bazi ulja (na 

bazi nafte, s uljnom bazom, s naftnom bazom), uljnobazna 

(naftnobazna, uljna, naftna) bušaća isplaka. 

Bušaća isplaka pripremljena od triju faza: uljne, koja 

je kontinuirana faza u kojoj su umiješani ostali sastojci 

(može se rabiti isplinjena slojna nafta, plinsko 

ili mineralno ulje), vodene faze (slana voda s visokom 

koncentracijom otopljene soli, obično kalcij-klorida 

– voda je dispergirana faza, njen sadržaj je obično 

manji od 5% i emulgirana je s kaustičnom sodom ili 

negašenim vapnom i nekom organskom kiselinom) i 

čvrste (krute) faze (materijal za otežavanje, agensi za 

regulaciju viskoznosti i smanjenje fi ltracije). Primjenjuju 

se za bušenje produktivnih formacija i jezgara, 

jer ih ne zagađuju infi ltriranom vodom (tj. ne oštećuju 

formaciju), za bušenje kroz stijene koje ne uzrokuju 

proširenje kanala bušotine ili odronjavanje stijenke 

kanala (šejl sklon bujanju), za sprječavanje diferencijalnog 

zaklinjenja bušaćih šipki i za bušenje dubokih 

formacija s visokim temperaturama (stabilne su na 

temperaturi 300 °C) ili u vrućem podneblju. Također 

su otporne na kemijsko zagađivanje – karbonatne, 

evaporitne i solne formacije ne utječu nepovoljno na 

njihova svojstva a ugljik-dioksid i sumporovodik se 

mogu lako ukloniti dodavanjem vapna (kalcij-karbonata). 

Nedostaci isplaka na bazi ulja su visoka cijena 

(često je tri do pet puta skuplja od isplaka na bazi 

vode) zbog troškova za ulje, emulgator i oteživače, 

manja brzina bušenja (u usporedbi s isplakama na 

bazi vode), problemi odlaganja zbog rigoroznih propisa 

o zaštiti okoliša, nemogućnost snimanja nekim 

metodama karotaže, potreba uklanjanja fi lma ulja s 

krhotina stijene prije njihova opisivanja, a također 

postoji potencijalna opasnost od požara. Sinonimi: 

hydrocarbon-base drilling mud, oil-based drilling fl uid, 

oil-based drilling mud, oil-based mud, oil-base mud, oil 

mud. 

oil-base mud – isplaka na bazi ulja, uljnoazna isplaka, v. 


oil basin – naftni (naftonosni) bazen. Geološka struktura 

koja sadrži naftu ili plin. 

oil-bearing mother rock – naftonosna (naftna) matična 

stijena, matična stijena za naftu, v. source rock, 1. 

oil behind the pipe – neiskorištavane rezerve nafte otkrivene 

bušenjem. Nafta u formacijama koje su probušene 

ali se nikada nisu eksploatirale. Takve formacije 

su obično niske permeabilnosti (guste formacije), iz 

kojih proizvodnja nafte nije ekonomična ili se bušilo 

dublje u potrazi za produktivnijim slojevima. 

oil birth zone – zona generiranja nafte. U geologiji 

– naftno okno (v. oil window) gdje temperatura (oko 

65 do 150 °C ili 150 do 300 °F) pogoduje prirodnom

oil breakthrough 568 

generiranju nafte iz organske tvari u sedimentnim 

stijenama. 

oil breakthrough – prodor vodo-naftne fronte. U procesima 

istiskivanja nafte – vrijeme kada vodo-naftna 

fronta (oil/water bank) dopre od injekcijske bušotine 

(injection well) do proizvodne (producing well). 

oil casing – eksploatacijska zaštitna kolona, v. production 

casing. 

oil casing string – eksploatacijska zaštitna kolona, v. 


oil column – naftni stupac. U naftnoj geologiji – naftonosna 

visina ležišta, vertikalna visina ležišta zasićena naftom, 

visina (debljina) ležišta od vrha najviše produktivne 

formacije (ili od vrha naftonosne strukture) do 

vodo-naftnog kontakta, vertikalna udaljenost između 

dviju točaka u naftnom ležištu – najviše i najniže dubine 

poznate naftonosnosti. Sinonim: column of oil. 

oil compressibility – kompresibilnost (stlačivost) nafte, 

koefi cijent izotermičke kompresibilnosti (stlačivosti) 

nafte. Promjena volumena sirove nafte po volumenu 

s promjenom tlaka pri konstantnoj temperaturi za 

nezasićene nafte pri tlaku većem od tlaka zasićenja. 

Može se odrediti numerički prema jednadžbama iz 

literature – za kompresibilnost nafte pri tlaku zasićenja 

ili višem tlaku nužno je imati podatke za reducirani 

tlak i temperaturu, faktor otopljenog plina i 

gustoću nafte ili plina, a pri tlaku manjem od tlaka 

zasićenja, uz te podatke, još i volumetrijske faktore 

za naftu i plin. Tipične vrijednosti kompresibilnosti 

variraju od 0,000050 vol/vol/bar za teške nafte 

do 0,00018 vol/vol/bar za lakše nafte, prihvatljiva 

srednja vrijednost je 0,000070 vol/vol/bar. Sinonimi: 

coeffi cient of isothermal compressibility of oil, oil isothermal 

compressibility. 

oil content – sadržaj ulja. U tehnologiji isplaka – volumni 

postotak ulja u bušaćoj isplaci. 

oil-continuous multiphase fl ow – višefazno strujanje 

s kontinuiranom naftnom fazom. Višefazno strujanje 

smjese nafte, plina i vode u kojem je voda distribuirana 

u obliku kapljica okruženih naftom. U električnom 

smislu smjesa se ponaša kao izolator. 

oil country tubular goods (OCTG) – cijevni proizvodi 

za naftnu industriju, naftni cijevni materijal. Kategorija 

cijevne robe (materijala, proizvoda) koja se primjenjuje 

u naftnoj industriji – odnosi se na bušaće šipke 

(drillpipes), zaštitne cijevi (casing) i uzlazne cijevi 

(tubing). 

oil cut – udjel nafte. Sadržaj sirove nafte u nekom fl uidu. 

oil-cut mud – isplaka zagađena naftom. Nenamjerna 

mješavina bušaće isplake i nafte koja može nastati 

ulaženjem nafte u nju tijekom procesa bušenja ili se 

dobiti u ispitivanju (testiranju) naftnih bušotina tijekom 

bušenja metodom DST (drill-stem test). 

oil death zone – zona krekiranja nafte. U geologiji – područje 

ispod naftnog okna (v. oil window) gdje zbog 

visokih temperatura dolazi do krekiranja sirove nafte 

u termogeni plin i grafi t. Zona krekiranja nafte je u 

području temperatura većih od oko 110 °C (325 °F). 

oil dehydrating plant – uređaj za dehidraciju (dehidrator) 

nafte. Uređaj za uklanjanje vode iz nafte ili naftne 

emulzije zagrijavanjem, elektrolitičkim postupkom 

ili kemijskom obradom. 

oil dehydration – dehidracija (dehidratacija, odvodnjavanje) 

nafte, v. crude oil dehydration. 

oil displacement by miscible gas 

oil density – gustoća nafte, v. density, relative density, 


oil desalting – desalinizacija (odsoljavanje) nafte, v. crude 

oil desalting. 

oil development well – naftna razradna (eksploatacijska) 

bušotina, v. development well. 

oil displacement – istiskivanje nafte, v. fl ooding. 

oil displacement by air – istiskivanje nafte zrakom, v. 

air displacement of oil. 

oil displacement by carbon dioxide – istiskivanje nafte 

ugljik-dioksidom, v. carbon-dioxide fl ood. 

oil displacement by cold water – istiskivanje nafte 

hladnom vodom, obično (klasično, konvencionalno) 

zavodnjavanje, v. waterfl ood. 

oil displacement by combustion process – istiskivanje 

nafte procesom podzemnog izgaranja, v. in-situ 

combustion. 

oil displacement by continuous steam injection – 

istiskivanje nafte kontinuiranim injektiranjem vodene 

pare, kontinuirano istiskivanje nafte vodenom parom, 

v. steamfl ood. 

oil displacement by dry gas – istiskivanje nafte suhim 

plinom, v. high-pressure gas displacement. 

oil displacement by fl ooding – istiskivanje nafte zavodnjavanjem 

(injektiranjem vode), v. waterfl ood. 

oil displacement by fl ue gas – istiskivanje nafte plinovitim 

produktima izgaranja (izgarnim plinovima), 

v. high pressure inert gas injection, inert-gas miscible 

fl ood. 

oil displacement by gas – istiskivanje nafte plinom, v. 

gasfl ood. 

oil displacement by gas drive – istiskivanje nafte plinom, 

v. gasfl ood. 

oil displacement by gas injection – istiskivanje nafte 

injektiranjem plina, v. gasfl ood. 

oil displacement by gas-water injection – istiskivanje 

nafte izmjeničnim injektiranjem plina i vode, v. wateralternating-gas 

fl ood. 

oil displacement by high-pressure gas – istiskivanje 

nafte visokotlačnim plinom, v. high-pressure gas displacement. 

oil displacement by high-pressure gas injection 

– istiskivanje nafte visokotlačnim injektiranjem plina 

(injektiranjem plina pri visokom tlaku), v. high-pressure 


oil displacement by hot water – istiskivanje nafte vrućom 

vodom, vruće zavodnjavanje, v. hot waterfl ood. 

oil displacement by inert gas – istiskivanje nafte inertnim 

plinom, v. high-pressure inert gas injection, inert 

gas miscible fl ood. 

oil displacement by in-situ combustion process 

– istiskivanje nafte procesom podzemnog izgaranja, v. 


oil displacement by lean gas – istiskivanje nafte suhim 

plinom, v. high pressure lean gas miscible fl ood. 

oil displacement by lean natural gas – istiskivanje 

nafte suhim prirodnim plinom, v. high pressure lean 

gas miscible fl ood. 

oil displacement by liquefi ed petroleum gas – istiskivanje 

nafte ukapljenim naftnim plinom, v. liquefi ed 

petroleum gas slug drive. 

oil displacement by liquid gas plug – istiskivanje nafte 

obrokom (dimenzioniranim volumenom) ukapljenog 

naftnog plina, v. liquefi ed petroleum gas slug drive. 

oil displacement by miscible gas – istiskivanje nafte

oil displacement by miscible phase 569 

oilfi eld processing of crude oil 

miscibilnim plinom, v. miscible fl ood, miscible gasfl ood. 

oil displacement by miscible phase – istiskivanje nafte 

miscibilnom fazom (fl uidom), v. miscible fl ood, miscible 

gasfl ood. 

oil displacement by natural gas – istiskivanje nafte prirodnim 

plinom, v. gasfl ood. 

oil displacement by rich gas – istiskivanje nafte bogatim 

plinom, v. rich-gas fl ood. 

oil displacement by rich gas slug – istiskivanje nafte 

injektiranim obrokom bogatog plina, v. rich-gas fl ood. 

oil displacement by rich gas solvent slug – istiskivanje 

nafte obrokom (dimenzioniranim volumenom) bogatog 

plina, v. rich-gas fl ood. 

oil displacement by soluble oil slug – istiskivanje nafte 

obrokom (dimenzioniranim volumenom) topljive 

nafte, v. miscible-polymer fl ood. 

oil displacement by solvent – istiskivanje nafte otapalom, 

v. solvent fl ood. 

oil displacement by steam – istiskivanje nafte vodenom 

parom, v. steamfl ood. 

oil displacement by water – istiskivanje nafte vodom, 

obično (klasično, konvencionalno) zavodnjavanje, v. 

waterfl ood. 

oil-displacement rate – brzina istiskivanja nafte. Brzina 

kojom injektirani (istiskivajući) fl uid istiskuje naftu iz 

ležišta. Izražava se u kubičnim metrima (ili barelima) 

na dan. Sinonimi: displacement rate, fl ood rate, fl ooding 

rate. 

oil drum – bačva nafte. Volumen nafte koji sadrži 210 litara 

(55,5 američkih galona ili 46 britanskih galona). 

oil emulsion – naftna emulzija. Emulzija nafte u vodi 

(tipa »nafta u vodi«), s naftom kao diskontinuiranom 

(unutarnjom) fazom (discontinuous phase) emulzije; 

v. oil-in-water emulsion, water-in-oil emulsion. 

oil-emulsion drilling mud – emulzijska bušaća isplaka 

tipa »ulje u vodi» (tipa «nafta u vodi«), v. oil-in-water 


oil-emulsion mud – emulzijska isplaka tipa »ulje u vodi« 

(tipa »nafta u vodi«), v. oil-in-water emulsion drilling 

mud. 

oil equivalent (OE, oe) – naftni ekvivalent. Uvjetna vrsta 

goriva koja se rabi za uspoređivanje sa sadržajem 

topline drugih goriva. Naftni ekvivalent je količina 

topline koju sadrži 1 tona sirove nafte. Kako se sastav 

sirovih nafti mijenja, ekvivalent je neprecizna mjera 

i uvijek se moraju utvrditi stvarne brojčane vrijednosti 

za konverziju. Može se uzeti da je 1 metrička tona 

prosječne sirove nafte ekvivalentna 1,5 toni prosječnog 

ugljena ili 1,13 tona ukapljenog naftnog plina 

(LPG) ili 1111 kubičnih metara prosječnog prirodnog 

plina. Jedan barel sirove nafte je toplinski ekvivalent 

6040 standardnih kubičnih stopa prirodnog plina; v. 

tons coal equivalent, tons oil equivalent. 

oiler – naftna bušotina, v. oil well. 

oil-external emulsion – emulzija tipa »voda u nafti«, 

obična emulzija, v. water-in-oil emulsion. 

oil-external micellar solution – micelarna otopina 

(mikroemulzija) s naftnom vanjskom (kontinualnom) 

fazom. Micelarna otopina (mikroemulzija) u kojoj 

su se micele formirale u nafti (ugljikovodiku) kao 

otapalu, a voda solubilizirala u unutrašnjosti (jezgrama) 

micela. Takvu mikroemulziju čine micele 

nabubrile solubilizacijom vode koje su dispergirane 

u nafti (ugljikovodiku), pa ona ima visok sadržaj naf- 

te, odnosno nizak sadržaj vode. Sinonimi: hydrocarbon-external 

micellar solution, hydrocarbon-external 

microemulsion, oil-external microemulsion; v. waterexternal 


oil-external micellar solution fl ood (fl ooding) – istiskivanje 

nafte micelarnom otopinom (mikroemulzijom) 

s naftnom vanjskom (kontinualnom) fazom, v. 

micellar-polymer fl ood, oil-external micellar solution. 

oil-external microemulsion – mikroemulzija) s naftnom 

vanjskom (kontinualnom) fazom, v. oil-external 


oil fi eld, oilfi eld – naftno polje. Termin slobodne uporabe 

koji se odnosi na područje gdje je pronađena 

nafta – na površinu (područje) ispod kojeg zaliježe 

jedno ili više naftnih ležišta (oil reservoir) u zajedničkoj 

geološkoj strukturi, na primjer, antiklinali. 

Veličina nekog naftnog polja se procjenjuje prema 

volumenu njegovih pridobivih rezervi, a klasifi kacije 

polja po veličini se razlikuju u pojedinim zemljama. 

Sinonim: oil pool; v. fi ield, oil reservoir, reservoir. 

oilfi eld bit – bušaće dlijeto, v. drilling bit. 

oilfi eld (oil-fi eld) brines – vode naftnih i plinskih polja, 

v. oil-fi eld waters. 

oilfi eld chemicals – kemikalije za proizvodnju nafte. Kemikalije 

koje se rabe za obradu proizvedenih fl uida 

i kontrolu korozije i taloženja u proizvodnim bušotinama. 

oilfi eld drill bit – bušaće dlijeto, v. drilling bit. 

oilfi eld (oil-fi eld) emulsions – emulzije slojne nafte. 

Rezultat miješanja slojne vode i nafte u proizvodnoj 

bušotini. U procesu proizvodnje nafte nastaju dva 

tipa naftnih emulzija – emulzija tipa »voda u nafti« 

(water-in-oil emulsion) u kojoj dispergirana vodena 

faza predstavlja mješavinu slane slojne vode i raznih 

čvrstih čestica, a slojna nafta je kontinuirana faza i 

emulzija tipa »nafta u vodi« (oil-in-water emulsion). 

Treba, međutim, napomenuti da u proizvodnji nafte 

mogu također nastati tzv. kompleksne ili višestruke 

emulzije dvaju tipova – (a) »nafta u vodi/voda u 

nafti« (oil-in-water-in-oil emulsion, o/w/o emulsion), 

koja se sastoji od kapljica nafte dispergiranih u kapljicama 

vode koje su dispergirane u kontinuiranoj 

naftnoj fazi, i (b) »voda u nafti/nafta u vodi« (waterin-oil-in 

water emuslion, w/o/w emulsion), koja se sastoji 

od vodenih kapljica dispergiranih u većim kapljicama 

nafte koje su dispergirane u kontinuiranoj 

vodenoj fazi. U praksi proizvodnje nafte se obično 

sreću emulzije tipa »voda u nafti«, dok se drugi tip 

emulzije (»nafta u vodi«) općenito nalazi u vodi koja 

je proizvedena zajedno s naftom. 

oilfi eld (oil-fi eld) equipment – oprema za naftna polja. 

Oprema za bušenje i opremanje bušotina i proizvodnju 

nafte. 

oilfi eld processing – pogonska obrada, obrada na polju. 

U proizvodnji nafte i plina – skup procesa obrade 

proizvedene sirove nafte i/ili prirodnog plina prije 

prodaje i transporta radi sigurnog i ekonomičnog 

skladištenja i/ili transporta cjevovodima, cisternama 

ili tankerima i obrada (pročišćavanje) slojne vode 

radi ponovnog injektiranja (utiskivanja) u ležište ili 

odlaganja. Sinonimi: fi eld conditioning, fi eld handling, 

fi eld processing; v. oilfi eld processing of crude oil, oilfi - 


oilfi eld processing of crude oil – pogonska obrada sirove 

nafte, obrada sirove nafte na polju. U proizvodnji

oilfi eld processing of natural gas 570 

oilfi eld (oil-fi eld) waters compressibility 

nafte – skup procesa obrade proizvedene slojne (sirove) 

nafte na polju. Obrada počinje na ušću bušotine 

i završava s transportnim cjevovodom, skladišnim 

rezervoarom ili tankerom. Općenito se sastoji od dvije 

skupine operacija – (a) separacije produkcije bušotine 

na pojedinačne faze (plinovitu, naftnu, vodenu), 

i (b) uklanjanja primjesa iz separiranih faza u skladu 

sa specifi kacijama za prodaju, transport i injektiranje 

fl uida u ležište i/ili s propisima o zaštiti okoliša. Opća 

shema i redoslijed obrade je: separacija produkcije 

bušotine (separation of production stream) – dehidracija 

(odvodnjavanje) nafte (crude oil dehydration) 

i desalinizacija (odsoljavanje) nafte (crude oil desalting) 

– desulfurizacija (odsumporavanje) nafte (uklanjanje 

sumporovodika i drugih sumpornih spojeva, 

crude oil sweetening) – stabilizacija nafte (crude oil 

stabilization). Separirana plinska i vodena faza produkcije 

su nakon separacije podvrgnute svom specifi 

čnom ciklusu obrade. Izbor i rad opreme za obradu 

slojne nafte ovisi o volumenu (količini) i karakteristikama 

produkcije bušotina. Sinonim: crude-oil oilfi eld 

processing; v. oilfi eld processing of natural gas. 

oilfi eld processing of natural gas – pogonska obrada 

prirodnog plina, obrada prirodnog plina na polju. Skup 

procesa obrade prirodnog plina na samom polju i na 

postrojenjima za obradu. Početna točka sustava za 

obradu je ušće bušotine i njena proizvodnja, a završna 

točka je otpremni plinovod ili plinovod za ponovno 

injektiranje (vraćanje) plina u ležište. Pogonska 

obrada uključuje: (a) odvajanje plina iz slojne nafte i 

kondenzata; (b) uklanjanje ukapljivih komponenata 

iz plina; (c) uklanjanje vode i krutih čestica iz plina, 

i (d) uklanjanje nepoželjnih primjesa (sumporovodika, 

ugljik-dioksida). Proces obrade može imati jednu 

od triju bazičnih svrha – proizvodnju plina prikladnog 

za transport ili proizvodnju plina prikladnog za 

prodaju potrošačima ili maksimalnu proizvodnju 

kondenzata. 

Pojedinačne operacije u procesu pogonske obrade 

prirodnog plina obuhvaćaju sprječavanje nastanka 

(formiranja) plinskih hidrata, uklanjanje sumporovodika 

i ugljik-dioksida, dehidraciju (sušenje) plina, 

izvlačenje (ekstrakciju) kondenzata i kontrolu točke 

rosišta ugljikovodika, komprimiranje plina, mjerenje 

protoka plina, zagrijavanje i hlađenje i transport plina 

cjevovodom. Složenost procesa pogonske obrade 

može varirati od separacije s dehidracijom do kraja 

procesa obrade pa do skupa operacija koje uključuju 

dehidraciju, ekstrakciju kapljivih (kondenzabilnih) 

ugljikovodika, uklanjanje sumporovodika i ugljik-dioksida 

i komprimiranje plina. Ako je sadržaj kondenzata 

i neugljikovodikovih primjesa u plinu visok, oni 

se moraju ukloniti prije otpreme plina potrošačima. 

Slijed operacija u procesu obrade prirodnog plina je 

sljedeći: fazna separacija skupne produkcije sirovog 

plina (s kondenzatom, tekućom vodom i čvrstim česticama) 

– uklanjanje sumporovodika i ugljik-dioksida 

iz separiranog plina – dehidracija (sušenje) plina 

– komprimiranje plina za transport plinovodom (ako 

je potrebno). Izdvojeni kondenzat se skuplja i stabilizira 

(ako je nužno), sumporovodik se prerađuje u 

elementarni sumpor (propisi o zaštiti okoliša obično 

ograničavaju ispuštanje sumporovodika u atmosferu 

ili njegovo spaljivanje), a ugljik-dioksid se obično 

ispušta u atmosferu ili katkada kaptira za EOR-proces 

(opseg čišćenja plina od sumporovodika i ugljik-dioksida 

ovisi o lokaciji polja, specifi kacijama za prodaju 

plina, propisima o zaštiti okoliša i ekonomici). 

Sinonim: fi eld treatmant of natural gas. 

oilfi eld (oil-fi eld) separator – naftni (plinski, naftnoplinski) 

separator, v. gas-oil separator. 

oilfi eld (oil-fi eld) waters – vode naftnih i plinskih polja. 

Podzemne vode vezane uz naftna i plinska ležišta. 

Geneza ugljikovodika je tijesno povezana s plitkom 

marinskom sredinom, pa vode ležišta općenito sadrže 

otopljene soli (osobito kloride natrija i kalcija). 

Matične stijene za naftu i plin, koje su prvotno nastale 

u slatkovodnim sredinama i postale ležišta, mogle 

su dobiti slanu vodu kasnijim izlaganjem morskim 

vodama. Sedimentne formacije naftnih i plinskih polja 

su u prošlosti bile podvrgnute raznim geološkim 

procesima – slijeganju, uzdizanju, pokapanju (prekrivanju), 

eroziji itd. – tako da se kemizam originalnih 

voda mogao promijeniti pod utjecajem meteorske 

vode, infi ltracijom morske vode i, kasnije, promjenama 

tipova i koncentracija soli zbog otapanja minerala 

i precipitacije soli. Sastav slanih voda ležišta ugljikovodika 

se znatno razlikuje od prosječnog sastava 

morske vode i može se znatno razlikovati od jednog 

ležišta do drugog. Salinitet se obično povećava s dubinom 

(postoje brojne iznimke), s karakterističnom 

promjenom sadržaja aniona i kationa s porastom dubine 

– u vodama blizu površine glavni anion je sulfat, 

u vodama ispod (oko) 500 metara to može biti bikarbonat, 

a u dubljim vodama klorid, omjer kationa Ca/ 

Na se povećava, dok se omjer Mg/Na smanjuje s dubinom. 

Koncentracija soli se izražava u masenim %, 

miligramima na litru ili dijelovima na milijun (ppm), 

a sadržaj iona u miliekvivalentima na litru. Salinitet 

voda naftnih i plinskih ležišta varira od gotovo slatke 

vode do visoke zasićenosti solima (30% masenih ili 

300.000 ppm), ali je obično između 2% i 15% masenih 

(20.000 i 150.000 ppm) – za usporedbu, salinitet 

morske vode iznosi od 3 do 4,3% masenih (30.000 do 

43.000 ppm). Kemijski sastav voda se opisuje prema 

pretežitom sadržaju iona minerala i prikazuje metodama 

i dijagramima Palmera, Parkera, Tickella i Stiff a 

(v. Parker diagram, Stiff diagram, Tickell diagram). 

Podzemne vode naftnih i plinskih ležišta se klasifi ciraju 

prema raznim kriterijima. Po načinu zalijeganja 

(položaju u ležištu), one su: (a) podinske (v. bottom 

water); (b) rubne (v. edge water); (c) međuslojne (v. 

intermediate water) i, (d) vršne (v. top water). Prema 

postanku (podrijetlu) vode su: (a) meteorske (v. meteoric 

water); (b) vezane ili konatne (v. connate water) 

i, (c) mješovite (v. mixed water). Vode polja također 

se klasifi ciraju kao slobodne (v. free water) i porne 

ili intersticijalne (v. interstitial water) – prema nekim 

defi nicijama termini connate water i interstitial water 

su sinonimi. Prema jednoj drugoj klasifi kaciji, vode 

ležišta ugljikovodika se dijele na dvije skupine – (a) 

vezana ili konatna voda (originalna morska voda u 

kojoj su taloženi marinski sedimenti i koja je vjerojatno 

prvotno ispunjavala sve pore), i (b) slobodna 

voda (u vodonosnim slojevima ili akviferima ležišta). 

Sinonimi: oilfi eld brines, petroleum-associated waters. 

oilfi eld (oil-fi eld) waters compressibility – kompresibilnost 

(stlačivost) voda naftnih i plinskih polja, v. water 

compressibility.

oil fi nder 571 

oil-pipeline design 

oil fi nder – pronalazač nafte. Osoba, obično geolog, 

koja je uspješna u pronalaženju (lociranju) nafte. 

oil formation volume factor – slojni (ležišni) volumetrijski 

(volumenski, obujamski) faktor nafte. Omjer volumena 

nafte s otopljenim plinom pri ležišnom tlaku 

i temperaturi i njena volumena pri standardnim 

uvjetima (volumena kada je otplinjena). Može se 

defi nirati i kao volumen nafte pri ležišnim uvjetima 

(u m 3 ili barelima) koji treba proizvesti da bi se dobio 

jedinični volumen nafte (1 m 3 ili barel) na površini. 

Ako je, na primjer, volumetrijski faktor jednak 1,4, a 

slojna nafta sadrži 100 standardnih m 3 otopljenog 

plina, tada se mora proizvesti 1,4 m 3 slojne nafte s 

otopljenim plinom da se na površini dobije 1 standardni 

m 3 nafte i 100 standardnih m 3 plina (separiranog 

na površini). Slojni volumetrijski faktori nafte 

zavise od sastava ležišnog fl uida, faktora otopljenog 

plina, tlaka, temperature i tipa separacije plinovite i 

tekuće faze (diferencijalna ili kontaktna) i određuje 

se u laboratoriju PVT-analizom uzoraka nafte ili se 

procjenjuju prema faktoru otopljenog plina, specifi 

čnim težinama nafte i plina i ležišnoj temperaturi. 

Općenito variraju od 1,1 do 1,6 (dublja ležišta obično 

imaju veće faktore zbog većeg sadržaja otopljenog 

plina). Sinonimi: formation volume factor of oil, oil 

FVF; v. PVT analysis, PVT study, shrinkage factor. 

oil FVF – v. oil formation volume factor. 

oil gasifi cation – rasplinjavanje nafte. Proces pretvorbe 

nafte u plinovito gorivo i ulaznu sirovinu za dobivanje 

drugih proizvoda. 

oil-gas separator – naftni (plinski, naftno-plinski) separator, 


oil holdup – volumen nafte u bušotini. Volumenski udjel 

nafte u bušotini u danom vremenu. 

oil in place, oil-in-place (OIP) – nafta (volumen nafte) u 

ležištu. Procijenjena ukupna količina nafte u ležištu/ 

polju bez obzira na to je li pridobiva ili nije (pridobiva 

količina se može procijeniti prema koefi cijentu 

iscrpka). Ovisi o produktivnoj površini i debljini i volumenu 

ležišta zasićenog ugljikovodicima (zasićenju 

ugljikovodicima). 

oil-in-water emulsion (O/W, OIWE) – emulzija tipa 

»nafta u vodi«. Emulzija s vodom kao vanjskom 

(kontinualnom, neprekidnom) fazom i naftom kao 

unutarnjom (disperznom, diskontinualnom) fazom, 

odnosno suspenzija naftnih kapljica u vodi. Emulzija 

tipa »nafta u vodi« rjeđe nastaje u proizvodnji od 

emulzije tipa »voda u nafti«. Sinonimi: reverse emulsion, 

water-external emulsion; v. water-in-oil emulsion. 

oil-in-water emulsion drilling mud – emulzijska bušaća 

isplaka tipa »ulje u vodi« (tipa »nafta u vodi«, na bazi 

emulzije tipa »ulje u vodi«, na bazi emulzije tipa »nafta 

u vodi«), uljna (naftna) emulzijska bušaća isplaka na 

bazi vode. Bušaća isplaka na bazi vode pripremljena 

s emulzijom tipa »ulje u vodi« (oil-in-water emulsion) 

sa slatkom ili slanom vodom, sirovom naftom ili 

(najčešće) rafi niranim plinskim uljem i emulgatorom 

(sapuni, lignini, škrob, karboksimetilceluloza i dr.). 

Prosječni sadržaj ulja je 10 do 15% (katkada i veći). 

Široko se primjenjuje zbog niza prednosti – boljeg 

podmazivanja dlijeta i bušaćih šipki, postizanja veće 

mehaničke brzine bušenja, manje viskoznosti i fi ltracije 

i smanjenog oštećenja formacije. Nedostatak im 

je veća cijena i otežana analiza jezgara. Sinonimi: oilemulsion 

drilling mud, oil-emulsion mud, oil-in-water 

emulsion mud, water-base oil-emulsion drilling mud; 

v. drilling mud. 

oil-in-water emulsion mud – emulzijska isplaka tipa 

»ulje u vodi« (tipa »nafta u vodi«), v. oil-in-water emulsion 

drilling mud. 

oil-in-water-in-oil (o/w/o) emulsion – emulzija tipa 

»nafta u vodi/voda u nafti«, v. oilfi eld emulsions. 

oil isoperms – naftne izoperme. Linije jednake permeabilnosti 

ležišta za naftu. 

oil isothermal compressibility – kompresibilnost (stlačivost) 

nafte, v. oil compressibility. 

oil land – naftna (naftonosna) regija, v. oil region. 

oil leg – naftna zona ležišta. Dio ležišta koji sadrži naftu i 

smješten je niz nagib (down dip) u odnosu na plinsku 

zonu ležišta (gas leg). 

oil mining – dobivanje nafte rudarskim metodama. Dobivanje 

nafte ekstrakcijom na površini, na primjer, iz 

bituminoznih (asfaltnih) pijesaka (tar sands) ili naftnih 

(uljnih) škriljavaca ili šejlova (oil shales) ili tunelima 

u plitkim ležištima. 

oil mobility – pokretljivost nafte. Omjer relativne permeabilnosti 

ležišne stijene za naftu (pri srednjem 

zasićenju ležišta naftom u području ispred fronte 

istiskivanja) i viskoznosti slojne nafte. Čini mjeru 

sposobnosti strujanja nafte kroz ležišnu stijenu; v. 

mobility, mobility ratio, water mobility, water-oil mobility 

ratio. 

oil mud – uljna (naftna, uljnobazna, naftnobazna) isplaka, 

isplaka na bazi ulja (na bazi nafte), v. oil-base drilling 

mud. 

oil originally in place (OOIP) – početne rezerve nafte u 

ležištu, v. original oil in place. 

oil outlet – ispust za naftu. Ispust (drain) blizu dna skladišnog 

rezervoara (stock tank) za istjecanje nafte. Sinonimi: 

oil sales outlet, sales outlet. 

oil patch – (1) centar aktivne naftne industrije. (a) U širem 

smislu – grad ili područje koje je centar znatne 

aktivnosti u naftnoj industriji – geoloških istraživanja, 

bušenja i/ili proizvodnje nafte i plina. (2) naftno 

polje. Kolokvijalni izraz za naftno polje. 

oil-petroleum-gas – ugljikovodici. Fluidi sastavljeni od 


oil pipeline, oil pipe-line – naftovod. Cjevovod za 

transport nafte. Cijevi za naftovode su od ugljičnog 

čelika, bešavne ili uzdužno zavarene (elektrootporski 

ili elektrolučno). Naftovodi mogu biti izolirani 

(na primjer, izolacijom od poliuretanske pjene) ili 

neizolirani. Sirova nafta se može transportirati vruća 

(prethodno zagrijana). Sila za pokretanje nafte pri 

njenom transportu cjevovodom se gotovo uvijek 

osigurava pumpanjem centrifugalnim pumpama; v. 

oil-pipeline design. 

oil-pipeline design – projektiranje naftovoda. Primjena 

principa mehanike fl uida na strujanje nafte kroz cijevi 

cilindričnog presjeka kako bi se odredio optimalni 

promjer naftovoda u skladu s ekonomskom ravnotežom 

između troškova ulaganja u cijevni materijal i 

pogonskih troškova pumpanja nafte te izbor materijala 

cijevi. Proračuni naftovoda su složeni zbog gradijenata 

visine trase, ograničenja tlaka u naftovodu ispod 

njegova maksimalno dopuštenog radnog tlaka 

i održavanja tlaka u naftovodu iznad tlaka zasićenja 

transportirane sirove nafte kako ne bi došlo do njene 

vaporizacije i dvofaznog strujanja. Promjer naftovoda 

mora biti usklađen s ekonomskom ravnotežom

oil play 572 

između troškova cijevnog materijala (ulaganja u cijevi) 

i pogonskih troškova pumpanja nafte – što je 

promjer naftovoda manji, to su manji troškovi ulaganja 

u cijevi, ali je veći pad tlaka i rezultirajući troškovi 

pumpanja nafte (pri izboru promjera rabi se parametar 

»maksimalni očekivani protok« – maximum 

expected fl ow rate – koji se u proračunima uzima 20% 

do 50% veći od normalnog protoka). Cjevovodi za 

transport nafte se dimenzioniraju prema prosječnoj 

brzini strujanja (omjer volumenskog protoka i 

površine poprečnog presjeka cijevi) – preporučljive 

dopuštene brzine strujanja su između 1 i 4,5 m/s (3 

do 15 ft/s) koje su dostatne za održavanje cjevovoda 

čistim od pijeska (tj. sprječavaju taloženje pijeska u 

cjevovodu) i istovremeno daju ekonomičan promjer 

cijevi. Kratki cjevovodi velikog promjera i niska viskoznost 

nafte preferiraju veće brzine strujanja, a dugi 

cjevovodi malog promjera i visoka viskoznost nafte 

preferiraju male brzine. Minimalna brzina dvofaznog 

strujanja je oko 3 m/s (10 ft/s) kako bi se izbjeglo 

stvaranje «čepova» tekuće faze u naftovodu. Ako je 

brzina strujanja prevelika, može doći do erozije cjevovoda; 

v. oil pipeline. 

oil play – istraživačka naftna djelatnost. Aktivnosti koje 

se odvijaju na nekom području radi dobivanja koncesije 

i izvođenja geološkog i seizmičkog istraživanja 

te bušenja. 

oil poles – naftna os, v. oil axis. 

oil pollution – zagađivanje naftom; zagađenje naftom. 

Jedan od najopasnijih oblika zagađivanja okoliša 

izazvan havarijskim erupcijama nafte ili izlijevanjem 

nafte i naftnih produkata pri njihovu transportu, čišćenju 

tankera i sl. 

oil pool – (1) naftno ležište. Pojedinačno naftno ležište 

izolirano od drugih ležišta (bez komunikacije s 

drugim ležištima) i s jedinstvenim, vlastitim tlačnim 

sustavom tako da bušotine u bilo kojem dijelu ležišta 

utječu na tlak cijelog ležišta. Korektniji termin (i 

ujedno sinonim) jest oil reservoir (v.). Više ležišta (ili 

katkada samo jedno ako je jedino) čini naftno polje 

(v. oil fi eld). (2) naftno polje, v. oil fi eld. (3) akumulacija 

nafte. Akumulacija nafte u podzemnim poroznim 

stijenama u ekonomskim količinama. Za formiranje 

akumulacija nafte moraju postojati određeni uvjeti 

– postojanje matične stijene, migracija nafte u porni 

prostor kako bi nastalo ležište i zamka koja sprječava 

daljnju migraciju nafte. 

oil processing – obrada nafte, v. oilfi eld processing of 

crude oil. 

oil production – proizvodnja nafte, v. oil recovery, 1. 

oil PVT correlations – PVT korelacije (korelacije PVT 

svojstava) nafte. Korelacije, ustanovljene na temelju 

analiza nafti iz cijelog svijeta (među njima i nafti 

Srednjeg Istoka i Sjevernog mora), s pomoću kojih 

se mogu procijeniti viskoznost nafte, tlak zasićenja, 

ležišni (slojni) volumetrijski faktor nafte, dvofazni 

ležišni (slojni) volumetrijski faktor i faktor otopljenog 

plina. Najčešće primjenjivane PVT korelacije su 

možda korelacije M. B. Standinga starijeg datuma 

koje su, međutim, ustanovljene za kalifornijske nafte 

i ne uzimaju u obzir sadržaj neugljikovodičnih komponenata. 

oil recovery – (1) proizvodnja (dobivanje, pridobivanje, 

vađenje) nafte. Proces proizvodnje nafte iz ležišta. 

Tradicionalno se dijeli na tri faze prema kronološkom 

oil recovery by forward combustion 

tehnološkom redoslijedu – primarnu, sekundarnu i 

tercijarnu proizvodnju. U primarnoj proizvodnji nafte 

(prva ili početna faza proizvodnje) rabi se samo 

prirodna energija ležišta (v. primary oil recovery). Sekundarna 

proizvodnja nafte (druga faza proizvodnje) 

uobičajeno se primjenjivala nakon pada primarne 

proizvodnje. Tradicionalne metode (procesi) sekundarne 

proizvodnje (v. secondary oil recovery) obično 

su klasično ili konvencionalno zavodnjavanje (v. waterfl 

ood) i podržavanje ležišnog tlaka injektiranjem 

vode ili plina (v. pressure maintenance). Tercijarnom 

proizvodnjom nafte (treća faza proizvodnje) smatrala 

se proizvodnja nakon zavodnjavanja (ili drugog, 

sekundarnog, procesa proizvodnje) primjenom neke 

od metoda povećanja iscrpka nafte (EOR-metoda – v. 

enhanced oil recovery). Kronološka podjela proizvodnje 

nafte je danas odbačena kao neprikladna budući 

da se često zavodnjavanje i EOR-metode primjenjuju 

kao prve ili druge po redoslijedu (na primjer, termičke 

EOR-metode na ležištima teške nafte). Kako bi se 

izbjegao spomenuti pojmovni nesklad, umjesto izraza 

tercijarna proizvodnja nafte u suvremenu naftnu 

terminologiju je uveden, i općeprihvaćen, pojam 

»povećanje iscrpka nafte« (EOR), tako da se proizvodnja 

odnosno tehnologija i metode proizvodnje nafte 

danas klasifi ciraju kao primarne, sekundarne i EOR. 

Treba, međutim, napomenuti da je u uporabi i termin 

»usavršena proizvodnja nafte« ili, kao engleska 

kratica, IOR (v. improved oil recovery), koja se katkada 

pojavljuje kao sinonim za EOR, ali, prema defi niciji, 

ona uključuje EOR i druge aktivnosti - karakterizaciju 

ležišta, interpolacijsko bušenje (v. infi ll drilling), usavršeno 

upravljanje ležištem i dr. Sinonimi: oil production, 

production of oil, recovery of oil. (2) iscrpak nafte, 

v. oil recovery effi ciency. 

oil recovery by alcohol-water fl ooding – proizvodnja 

nafte zavodnjavanjem alkoholom, v. alcohol displacement 

of oil, alcohol-slug drive. 

oil recovery by carbon-dioxide displacement – proizvodnja 

nafte istiskivanjem ugljik-dioksidom, v. carbon-dioxide 

fl ood. 

oil recovery by carbon-dioxide fl ooding – proizvodnja 

nafte istiskivanjem ugljik-dioksidom, v. carbon-dioxide 

fl ood. 

oil-recovery by carbon-dioxide miscible displacement 

– proizvodnja nafte miscibilnim istiskivanjem 

ugljik-dioksidom, v. carbon-dioxide miscible fl ood. 

oil recovery by chemical fl ooding – proizvodnja nafte 

kemijskim zavodnjavanjem (istiskivanjem otopinom 

kemikalija), v. chemical fl ooding. 

oil recovery by conventional fl uid-injection methods 

– proizvodnja nafte konvencionalnim metodama 

injektiranja fl uida, v. gasfl ood, pressure maintenance, 

waterfl ood. 

oil recovery by conventional methods – proizvodnja 

nafte konvencionalnim metodama, v. primary oil recovery, 

secondary oil recovery. 

oil recovery by cyclic carbon dioxide injection – proizvodnja 

nafte cikličkim injektiranjem ugljik-dioksida, v. 

cyclic carbon dioxide stimulation. 

oil recovery by displacement – proizvodnja nafte procesima 

istiskivanja, v. fl ooding. 

oil recovery by fi refl ood – proizvodnja nafte podzemnim 

izgaranjem, v. in-situ combustion. 

oil recovery by forward combustion – proizvodnja

oil recovery by gas displacement 573 

oil reservoir 

nafte progresivnim (istostrujnim) podzemnim izgaranjem, 

v. in-situ forward combustion. 

oil recovery by gas displacement – proizvodnja nafte 

istiskivanjem plinom, v. gasfl ood. 

oil recovery by gas drive – proizvodnja nafte istiskivanjem 

plinom, v. gasfl ood. 

oil recovery by gas injection – proizvodnja nafte injektiranjem 

plina, v. gasfl ood. 

oil recovery by high-pressure gas injection – proizvodnja 

nafte visokotlačnim injektiranjem plina (injektiranjem 

plina pri visokom tlaku), v. high-pressure gas 

displacement. 

oil recovery by hot fl uid injection – proizvodnja nafte 

injektiranjem vrućih fl uida, v. hot-fl uid displacement. 

oil recovery by hot-water fl ood – proizvodnja nafte 

istiskivanjem vrućom vodom (vrućim zavodnjavanjem), 

v. hot waterfl ood. 

oil recovery by hot water injection – proizvodnja nafte 

injektiranjem vruće vode, v. hot waterfl ood. 

oil recovery by in-situ combustion – proizvodnja nafte 

podzemnim izgaranjem, v. in-situ combustion. 

oil recovery by in-situ forward combustion – proizvodnja 

nafte progresivnim (istostrujnim) podzemnim 

izgaranjem, v. in-situ forward combustion. 

oil recovery by in-situ reverse combustion – proizvodnja 

nafte reverznim (protustrujnim) podzemnim 

izgaranjem, v. in-situ reverse combustion. 

oil recovery by micellar fl ooding – proizvodnja nafte 

micelarnim (micelarno-polimernim) zavodnjavanjem, 


oil recovery by micellar-polymer fl ooding – proizvodnja 

nafte micelarno-polimernim (micelarnim) zavodnjavanjem, 


oil recovery by micellar solution – proizvodnja nafte 

micelarnim (micelarno-polimernim) zavodnjavanjem, 


oil recovery by miscible displacement – proizvodnja 

nafte miscibilnim istiskivanjem (istiskivanjem miscibilnim 

fl uidom), v. miscible fl ood. 

oil recovery by nitrogen fl ooding – proizvodnja nafte 

istiskivanjem dušikom, v. nitrogen fl ood. 

oil recovery by primary methods – proizvodnja nafte 

primarnim metodama, v. primary oil recovery. 

oil recovery by reverse combustion – proizvodnja 

nafte reverznim (protustrujnim) podzemnim izgaranjem, 

v. in-situ reverse combustion. 

oil recovery by secondary methods – proizvodnja 

nafte sekundarnim metodama, v. secondary oil recovery. 

oil recovery by solvent – proizvodnja nafte istiskivanjem 

otapalima (injektiranjem otapala), v. solvent 

fl ood. 

oil recovery by steamfl ooding – proizvodnja nafte istiskivanjem 

vodenom parom, v. steamfl ood. 

oil recovery by steam injection – proizvodnja nafte 

injektiranjem vodene pare, v. steamfl ood. 

oil recovery by surfactant fl ooding – proizvodnja 

nafte micelarnim (micelarno-polimernim zavodnjavanjem), 


oil recovery by thermal techniques – proizvodnja nafte 

termičkim metodama, v. thermal oil recovery. 

oil recovery by undreground combustion – proizvodnja 

nafte podzemnim izgaranjem, v. in-situ combustion. 

oil recovery by waterfl ooding – proizvodnja nafte za- 

vodnjavanjem (običnim, konvencionalnim, klasičnim 

zavodnjavanjem), v. waterfl ood. 

oil recovery by water injection – proizvodnja nafte 

injektiranjem vode, v. waterfl ood. 

oil recovery effi ciency – iscrpak (koefi cijent iscrpka) 

nafte. Postotak nafte u ležištu koji će se konačno 

proizvesti primarnom i/ili sekundarnom proizvodnjom 

i metodama povećanja iscrpka (EOR-metode). 

Izračunava se kao omjer ukupne proizvodnje nafte 

iz ležišta/polja (pri površinskom tlaku i temperaturi) 

i početnog volumena (rezervi) nafte (pri istim površinskim 

uvjetima). Iscrpak nafte ovisi o geologiji i 

heterogenosti (permeabilnosti) ležišta/polja, viskoznosti 

nafte, režimu iskorištavanja, primjeni metoda 

povećanja iscrpka, tempu iskorištavanja i ekonomici. 

U vrijednostima iscrpka nafte postoje velike razlike 

između različitih ležišta/polja. Prosječni iscrpak danas 

u svijetu je oko 30% za kombinirane primarne 

i sekundarne metode proizvodnje, a za primarne 

metode razrade (prirodne slojne režime) iznose 5 do 

30% za režim otopljenog plina (v. solution-gas drive), 

20 do 40% za režim plinske kape (v. gas-cap drive), 35 

do 75% za vodotlačni (vodonaporni) režim (v. water 

drive) i 10 do 15% za teške nafte (v. heavy crude oil). 

Razlikuju se konačni iscrpak nafte na kraju iskorištavanja 

polja i tekući iscrpak u danom trenutku. Veličina 

iscrpka katkada se izražava i u drugim jedinicama 

– tonama, kubičnim metrima ili barelima i, kao specifi 

čna vrijednost, u kubičnim metrima na 1 ha-metar 

(ili barelima na 1 akr-stopu) volumena ležišta. Sinonimi: 

oil recovery, oil recovery factor. 

oil recovery factor – iscrpak (koefi cijent iscrpka) nafte, 

v. oil recovery effi ciency 

oil recovery methods – metode proizvodnje (dobivanja) 

nafte. Metode proizvodnje nafte se uobičajeno 

dijele prema kriteriju tipa (izvora) ležišne energije na: 

(a) primarne metode proizvodnje (prirodnim režimima 

iskorištavanja ležišta – v. primary oil recovery); (b) 

sekundarne metode – obično (klasično ili konvencionalno) 

zavodnjavanje (v. waterfl ood) i podržavanje 

ležišnog tlaka injektiranjem vode ili plina (v. pressure 

maintenance by gas injection, pressure maintenance 

by water injection) i, (c) metode povećanja iscrpka 

nafte ili EOR-metode (termičke, kemijske i istiskivanje 

nafte plinom – v. enhanced oil recovery, enhanced 

oil recovery methods), koje se u starijoj literaturi nazivaju 

(nekorektno) tercijarnim metodama. Katkada 

se može sresti i podjela na primarne metode i metode 

poboljšanja proizvodnje nafte ili IOR-metode (v. 

improved oil recovery), koje se dijele na dvije skupine 

– sekundarne metode (zavodnjavanje, podržavanje 

ležišnog tlaka) i EOR-metode. 

oil region – naftna (naftonosna) regija. Područje na kojem 

se nalaze brojna naftna polja i naftni (naftonosni) 

bazeni u neposrednoj blizini. Sinonim: oil land. 

oil reservoir – naftno ležište. Porozna i propusna podzemna 

stijenska formacija u kojoj je akumulirana nafta. 

Ležište iz kojeg se dobiva stabilan tekući ugljikovodik. 

Okruženo je slojevima niže propusnosti ili nepropusnom 

slojevima. U sedimentnim formacijama 

su nađene gotovo sve svjetske rezerve nafte (i plina) 

– oko 60% u pješčenjacima (sandstones), a blizu 40% 

u vapnencima (limestones), dolomitima (dolomites) i 

drugim stijenama. Sinonim: oil pool; v. petroleum reservoir, 

gas-condensate reservoir, gas reservoir.

oil-reservoir drive mechanisms 574 

oil-reservoir drive mechanisms – mehanizmi režima 

naftnog ležišta, v. natural drive mechanisms. 

oil-reservoir water – slojna voda, v. formation water, 1. 

oil ring – naftni prsten ležišta. U naftnoj geologiji – prstenasta 

akumulacija nafte (naftna zona) u ležištu 

iznad koje se nalazi velika plinska kapa (gas cap), naftni 

stupac ležišta čija je visina (debljina) mala u usporedbi 

s plinskim stupcem ležišta. Sinonim: oil rim. 

oil rim – naftni prsten ležišta, v. oil ring. 

oil rock – naftonosna stijena. Stijena ili formacija koja 

sadrži naftu. 

oil run – proizvodnja nafte u danom periodu. Proizvedena 

količina nafte tijekom specifi ciranog vremena. 

oil sales line – cjevovod za transport tržišne nafte. Cjevovod 

kojim se transportira obrađena (tržišna) sirova 

nafta (sirova nafta za prodaju) s polja/koncesije (lease) 

ili morske (odobalne) platforme (off shore platform) 

za obradu proizvedene nafte u naftovod. Kvaliteta 

takve nafte odgovara normama za transport 

cjevovodima (v. pipeline oil). 

oil sales outlet – ispust za naftu, v. oil outlet. 

oil sand – naftni (naftonosni) pješčenjak. Termin slobodne 

primjene za označavanje svake porozne formacije 

(sloja) koja sadrži naftu (koja je zasićena naftom) ili iz 

koje se proizvodi nafta, osobito pješčenjaka (sandstone) 

i nekonsolidiranog (necementiranog) pijeska (unconsolidated 

sand) iz kojih se nafta dobiva bušotinama. 

Termin se također se primjenjuje za produktivni 

vapnenac (productive limestone) i dolomit (productive 

dolomite); v. gas sand, sand, tar sand, water sand. 

oil sands – asfaltni pijesci. Pješčenjački ili pješčani sedimenti 

(ili druge sedimentne stijene) koje sadrže 

bitumen iz kojeg se posebnim procesom prerade 

(zagrijavanjem, fl otacijom) dobiva nafta. 

oil saturation – zasićenje naftom. Dio pornog prostora 

(volumena pora) ležišne stijene koji je zasićen naftom 

(naftnom fazom). 

oilsaver, oil saver – brtvenica žičanog užeta. Uređaj na 

vrhu kolone bušaćih šipki za brtvljenje žičanog užeta 

i sprječavanje propuštanja iz bušaće kolone te brisanje 

užeta pri njegovu izvlačenju iz bušotine. Brtvenica 

omogućuje cirkulaciju fl uida dok je uže u bušaćoj 

koloni. Sinonim: wireline packoff . 

oil scout – naftni izviđač (skaut), v. scout. 

oil seep – površinsko izbijanje (izlaženje) nafte. Pojava 

(pojavljivanje) nafte na površini kao rezultat spore 

migracije iz njena podzemnog izvora prema površini. 

Sinonimi: crude oil seepage, oil seepage, petroleum 

seepage. 

oil seepage – površinsko izbijanje (izlaženje) nafte, v. oil 

seep. 

oil separator – naftni (plinski, naftno-plinski) separator, 


oil shale – naftni (naftonosni, uljni, gorivni, bituminozni, 

kerogeni) škriljavac. Fino uslojena (laminirana), 

tamno obojena (smeđa do crna) sedimentna stijena 

(glinovita, karbonatna) koja sadrži kerogen kao glavnu 

organsku tvar (v. kerogen), iz kojeg se destilacijom 

mogu dobiti tekući ili plinoviti ugljikovodici. Svjetske 

rezerve nafte u škriljavcima su velike, ali su troškovi 

proizvodnje nafte iz njih vrlo visoki. Također, ogromne 

količine prerađenog škriljavca (nakon ekstrakcije 

nafte) čine veliki ekološki problem. Iscrpak nafte 

znatno varira, ali u prosjeku iznosi 10%. Ekonomičnost 

eksploatacije naftnih škriljavaca se može prilič- 

oil-water table 

no lako procijeniti – ako je prosječna temperatura 

pirolize škriljavaca 500 °C, potrebna energija njihova 

zagrijavanja do te temperature iznosi oko 1.000 joulea 

(250 kalorija) po jednom gramu stijene. Toplinska 

vrijednost (kalorična moć) kerogena je 40 kilojoulea 

(10.000 kalorija) po jednom gramu. Pri sadržaju kerogena 

u škriljavcu od 2,5% dobivaju se tri američka 

galona (oko 11,5 litara) nafte po kratkoj toni (907 kg). 

Kao donja granica ekonomičnosti eksploatacije naftnih 

škriljavaca uzima se 10 US galona (oko 40 litara) 

nafte po jednoj kratkoj toni mase stijene. Sinonimi: 

bituminous shale, kerogen shale. 

oil show – pojava nafte, v. show. 

oil showing – pojava nafte, v. show. 

oil slick – plutajući sloj razlivene nafte. Sloj razlivene 

nafte koji je zagadio vodu i pluta na njenoj površini 

nakon nasukavanja ili potonuća tankera. Procjenjuje 

se da godišnji gubitak nafte zbog havarije tankera 

iznosi više od 300.000 m 3 (2 milijuna barela). 

oil source rock – matična stijena za naftu, naftna (naftonosna) 

matična stijena, v. source rock, 1. 

oil specifi c heat – specifi čni toplinski kapacitet nafti, v. 

specifi c heat of oils. 

oil specifi c gravity – relativna gustoća nafte, v. density, 

relative density, specifi c gravity. 

oil-steam ratio (OSR) – naftno-parni faktor. Omjer 

nafte i pare u procesu stimulacije ležišta parom i 

istiskivanja nafte kontinuiranim injektiranjem pare. 

Ovisi o zasićenju ležišta naftom, debljini i omjeru 

efektivne (neto) i ukupne (bruto) debljine ležišta. 

Za danu kvalitetu pare, dnevnu količinu injektiranja 

pare po jediničnom bruto volumenu ležišta i zadanu 

poroznost naftno-parni faktor je veći ako je veće 

zasićenje ležišta pokretljivom naftom te poroznost, 

debljina i omjer efektivne i bruto debljine ležišta; v. 

cyclic steam stimulation, steamfl ood. 

oil storage – naftni rezervoar (spremnik). Spremište za 

držanje veće količine sirove nafte. Izrađuju se od 

čeličnih limova spojenih svornjacima (vijcima), zakovicama 

ili zavarivanjem i zaštićeni su protiv korozije 

galvanizacijom i bojom. 

oil string – eksploatacijska zaštitna kolona, v. production 

casing. 

oil thermal conductivity – v. thermal conductivity of 

oils. 

oil thief – cilindar za uzorkovanje rezervoara, v. thief. 

oil trap – naftna zamka, v. hydrocarbon trap. 

oil viscosity – viskoznost nafte, v. crude oil viscosity, viscosity. 

oil-water (oil/water) contact (OWC) – vodo-naftni 

kontakt, kontakt voda-nafta, v. water-oil contact. 

oil-water emulsion – emulzija nafte i vode, v. oil-in-water 

emulsion, water-in-oil emulsion. 

oil-water horizon – vodo-naftni kontakt, kontakt vodanafta, 

v. water-oil contact. 

oil-water interface – vodo-naftni kontakt, kontakt 

voda-nafta, v. water-oil contact. 

oil-water (oil/water) ratio – naftno-vodeni faktor. U 

proizvodnji nafte – odnos (omjer) proizvedenog 

volumena nafte i proizvedenog volumena vode bušotinom. 

oil-water surface – vodo-naftni kontakt, kontakt vodanafta, 

v. water-oil contact. 

oil-water table – vodo-naftni kontakt, kontakt vodanafta, 

v. water-oil contact.

oil well 575 

oil wettability index 

oil well – naftna bušotina. Bušotina koja je opremljena 

za proizvodnju nafte (koja proizvodi naftu – prirodnim 

euptiranjem ili umjetnim podizanjem nafte na 

površinu). Neki propisi defi niraju termin na bazi različitih 

proizvodnih plinskih faktora (producing gas-oil 

ratio), na primjer, naftna bušotina je bušotina koja 

proizvodi naftu čiji je proizvodni plinski faktor manji 

od 15.000 (točna vrijednost neznatno varira od jedne 

do druge savezne države). Sinonim: oiler. 

oilwell cement class – klasa cementa za bušotine, v. oilwell 

cements. 

oilwell cementing – cementacija bušotine, v. well cementing. 

oilwell cementing additives – aditivi za cementaciju 

bušotina, v. cement additives. 

oilwell cements – cementi za bušotine (cementaciju bušotina). 

U procesu bušenja – cementi (tipovi cementa) 

koji se primjenjuju za cementaciju kolona zaštitnih 

cijevi (zaštitnih kolona, casing) u naftnim i plinskim 

bušotinama. Većina cemenata je specifi cirana 

od Američkog naftnog instituta (American Petroleum 

Institute, API), koji je defi nirao tri standardna tipa i 

osam standardnih klasa. Standardni tipovi cemenata 

za bušotine su: (a) obični cement (ordinary cement); 

(b) cement umjereno otporan na sulfate (moderate 

sulfate-resistant cement) i, (c) cement visokootporan 

na sulfate (high sulfate-resistant cement). Standardne 

klase portland-cementa (označene slovima A do H) 

su: (a) klasa A – za primjenu u bušotinama dubine 

do 1.800 metara (6.000 stopa) i statičke temperature 

između 25 i 75 °C (80 do 170 °F); za cemente klase 

A se ne zahtijevaju posebna svojstva i proizvodi se 

samo obični tip; (b) klasa B – za primjenu u bušotinama 

dubine do 1.800 metara (6.000 stopa) i statičke 

temperature između 25 i 75 °C (80 do 170 °F) kada 

uvjeti bušenja zahtijevaju srednju, umjerenu do visoku 

otpornost na sulfate; (c) klasa C – za primjenu 

u bušotinama dubine do 1.800 metara (6.000 stopa) 

i statičke temperature između 25 i 75 °C (80 do 170 

°F) kada uvjeti bušenja zahtijevaju postizanje visoke 

rane čvrstoće cementa; umjerene je i visoke otpornosti 

na sulfate; (d) klasa D – za primjenu u bušotinama 

dubine između 1.800 i 3.000 metara (6.000 do 10.000 

stopa) i umjereno visoke temperature (75 do 110 °C 

ili 170 do 230 °F) i tlakove; umjerene je i visoke otpornosti 

na sulfate; (e) klasa E – za primjenu u bušotinama 

dubine između 3.000 i 4.200 metara (10.000 

do 14.000 stopa) i za visoke temperature (75 do 145 

°C ili 170 do 290 °F) i tlakove; umjerene je otpornosti 

i visokootporan na sulfate; (f) klasa F – za primjenu 

u bušotinama dubine između 3.000 i 4.800 metara 

(10.000 do 16.000 stopa) i za ekstremno visoke temperature 

(110 do 160 °C ili 230 do 320 °F) i tlakove; 

umjerene je otpornosti i visokootporan na sulfate; 

(g) klasa G – za primjenu kao bazični cement za kolone 

zaštitnih cijevi (casing) u bušotinama dubine do 

2.400 metara (8.000 stopa) ili za primjenu s ubrzivačima 

ili usporivačima vezivanja u bušotinama sa širokim 

rasponom dubina i temperatura (od 25 do 95 °C 

ili od 80 do 200 °F); umjerene je otpornosti i visokootporan 

na sulfate, i (h) klasa H – posjeduje jednake 

karakteristike kao i cement klase G, razlika je jedino 

u potrebnoj količini vode za pripremu cementne 

kaše (mješavine) i njenoj relativnoj gustoći; umjereno 

je otporan na sulfate. Dubina primjene pojedine 

klase cementa ovisi o temperaturi i tlaku tako da se 

u područjima s temperaturom nižom od normalne 

pojedine klase cementa mogu rabiti u bušotinama 

s većom dubinom, a u područjima s nenormalno 

visokim temperaturama dubina primjene određene 

klase cementa može biti i manja od navedene. 

oil-well gas – plin naftnih bušotina, naftni (kaptažni, 

kaptažni naftni) plin, v. casinghead gas. 

oilwell log – dijagram (krivulja) karotaže bušotine, karotažni 

dijagram (krivulja) bušotine, v. well log. 

oil-well production – proizvodnja naftne bušotine. Količina 

(volumen) nafte koju može proizvesti bušotina 

i, što je manje izričito, uz koje troškove proizvodnje. 

Raspon proizvodnje naftnih bušotina može ekstremno 

varirati – od 3 m 3 dnevno i manje (20 barela) 

za niskoproduktivne (iscrpljene) bušotine (v. stripper 

well) do kapaciteta od 160 m 3 /d i više (10.000 barela 

dnevno); v. commercial well, marginal well, noncommercial 

well. 

oil-well pump – dubinska pumpa (naftna pumpa), v. 


oil-well pumping jack – pumpni uređaj naftne bušotine 

sa centralnim pogonom, v. pump jack, 1. 

oil-well pumping unit – pumpni uređaj naftne bušotine 

sa centralnim pogonom, v. pump jack, 1. 

oil well shooting – torpediranje naftne bušotine, v. well 

shooting. 

oil-well (oilwell) testing – ispitivanje naftnih bušotina, 

v. well test. 

oil-wet reservoir – hidrofobno ležište. Ležište u kojem 

je nafta močeći fl uid (wetting fl uid). Distribucija 

fl uida u poroznoj sredini ležišta u procesu zavodnjavanja 

(waterfl ood) ovisi o zasićenju močećom i 

nemočećom fazom i smjeru promjene zasićenja. U 

hidrofobnom ležištu injektirana voda smanjuje zasićenje 

močećom fazom (naftom), a rezidualna nafta 

je kontinuirana faza. Sinonimi: hydrophobic reservoir, 

water-repellant reservoir; v. oil-wet reservoir rock, water-wet 

reservoir, water-wet reservoir rock. 

oil-wet reservoir rock – hidrofobna ležišna stijena. Ležišna 

stijena u kojoj je nafta močeća faza. Porozna 

stijena koja sadrži naftu i vodu smatra se hidrofobnom 

ako je kontaktni kut vode veći od 110°, neutralne 

je močivosti kada je kontaktni kut (contact angle) 

između 70° i 110°, a hidrofi lna (water wet) kada je 

kontaktni kut manji od 70°. Pješčenjačke ležišne stijene 

teže biti hidrofi lne, dok karbonatne stijene, nasuprot, 

teže biti hidrofobne (ili neutralne močivosti), 

jer te stijene adsorbiraju površinski aktivne tvari iz 

nafte na svojoj površini; v. oil-wet reservoir, water-wet 

reservoir, water-wet reservoir rock. 

oil-wet rock – hidrofobna stijena, v. oil-wet reservoir 

rock. 

oil wettability index – indeks močivosti naftom (hidrofobnosti). 

Broj (brojčana vrijednost) kojim se mjeri 

močivost stijena naftom. Određuje se laboratorijskim 

ispitivanjima jezgara stijena koja se osnivaju 

na opažanju da će jezgra upijati strogo močeći fl uid 

dok se ne postigne rezidualno zasićenje nemočećim 

fl uidom. Jezgra se priprema za ispitivanje ispiranjem 

vodom kako bi se iz nje uklonili plin i rezidualna nafta, 

a postupak određivanja indeksa močivosti se sastoji 

od nekoliko faza: (a) postavljanje pripremljene 

jezgre u cijev ispunjenu naftom i mjerenje volumena 

vode istisnute iz jezgre upijajućom naftom; (b) ispi

oil window 576 

olefi ns 

ranje jezgre naftom i mjerenje volumena istisnute 

vode; (c) postavljanje jezgre u cijev ispunjenu vodom 

i mjerenje volumena nafte istisnute iz jezgre 

spontano upijajućom vodom; (d) ispiranje jezgre 

vodom i mjerenje volumena istisnute nafte. Indeks 

močivosti naftom se izračunava tako da se volumen 

vode istisnute iz jezgre upijajućom naftom (mjerenje 

u prvom koraku ispitivanja ) podijeli zbrojem 

tog volumena i volumena vode istisnute iz jezgre 

naftom pri ispiranju naftom (mjerenje u drugom koraku 

ispitivanja). Vrijednost indeksa jednaka jedinici 

upućuje na izrazitu hidrofobnost (vrijednost indeksa 

močivosti vodom – v. water wettability index – jednaka 

jedinici upućuje na izrazitu hidrofi lnost, a vrijednosti 

oba indeksa močivosti između tih ekstrema 

ili bliske nuli upućuju na srednju močivost). Prema 

rezultatima mjerenja u trećem i četvrtom koraku 

ispitivanja, određuje se indeks močivosti vodom; v. 

Amott wettability test, imbibition method of wettability 

determination. 

oil window – naftno okno. U geologiji – interval dubine 

u Zemljinoj kori gdje vladaju dovoljno visoke temperature 

za prirodno generiranje nafte iz organske 

materije, ali gdje nije prevruće da bi se nafta pretvorila 

u termogeni plin (oko 65 do 150 °C ili 150 do 300 

°F), odnosno vertikalna lokacija zone u kojoj je nafta 

dosegla fazu zrelosti i koja odgovara stvaranju nafte 

u matičnim stijenama. U sedimentnim bazenima taj 

interval dubine je između 2.100 i 5.400 metara (7.000 

i 18.000 stopa). Zona je to dublja i to većeg vertikalnog 

prostiranja što je geotermički gradijent niži. Na 

temperature koje defi niraju naftno okno utječu starost 

matičnih stijena (starije matične stijene imaju 

niže temperature generiranja) i vrijeme izlaganja organske 

materije različitim temperaturama. Sinonim: 

liquid window. 

oil yield – prinos (iscrpak) nafte. Omjer mase tekućih 

ugljikovodika dobivenih termičkim razlaganjem 

naftnog (uljnog, gorivnog) škriljavca u laboratoriju i 

ukupne mase obrađene stijene. Karakteristika je naftnih 

škriljavaca. 

oily water separator – separator zauljene vode. Uređaj 

(dio postrojenja) za obradu sirove nafte. Rabi se za 

ekstrakciju nafte iz zauljene otpadne vode. Separator 

preuzima mješavinu iz sustava cjevovoda, koja 

zatim prolazi pod tlakom kroz koalescer u kojem 

fi ne čestice prianjaju jedna uz drugu i povećavaju se 

kako bi se lakše gravitacijski odvojile. 

oil zone – naftna zona. Područje ležišta između plinsko-naftnog 

kontakta (gas/oil contact) i kontakta 

nafta-voda (oil/water contact). 

old age – (1) starost (stadij starosti) erozijskog ciklusa, 

topografska starost (stadij topografske starosti) reljefa. 

Završni stadij ciklusa erozije u kojem je površina 

zemlje reducirana gotovo do baze erozije, a reljef je 

karakteriziran jednostavnošću i izravnavanjem formi. 

Za taj stadij su karakteristični peneplenizacija i 

nekoliko velikih meandrirajućih starih rijeka koje su 

veoma razgranate na rukavce i teku sporo po širokim 

vodoplavnim ravnicama odvojenim jednih od drugih 

blagim uzvisinama. Sinonim: topographic old age. (2) 

starost (stadij starosti) razvoja obale. Hipotetski stadij 

u razvoju obala, obalnih linija i priobalja koji je karakteriziran 

formiranjem širokih, valovima usječenih, 

platformi, slabo nagnutim morskim liticama (klifovi- 

ma) odmaknutih daleko u dubinu kopna i peneplenizacijom 

reljefa obalnog područja. Stadij starosti razvoja 

obala je vjerojatno teoretski apstraktan budući 

da se sumnja u održavanje stabilnosti nivoa mora 

tijekom dovoljno dugog razdoblja tijekom kojeg bi 

se površina zemlje snizila do baze erozije valovima 

(ciklus razvoja obalne linije se obično prekida prije 

stadija starosti). (3) starost (stadij starosti) razvoja rijeke. 

Stadij razvoja rijeka tijekom kojeg se smanjuje sila 

i djelotvornost erozije, a dominantnim procesom postaje 

agradacija budući da se smanjuje nagib tečenja. 

Taj stadij razvoja rijeka je karakteriziran: (a) količinom 

čvrstog (tvrdog) materijala u rijeci koja je veća 

od njene soposobnosti transportiranja (pa se, prema 

tome, prenošeni materijal lako taloži); (b) vrlo širokom, 

plitkom, otvorenom dolinom s blago nagnutim 

stranama i gotovo ravnim dnom (vodoplavnim 

ravnicama); (c) brojnim mrtvim rukavcima (oxbows), 

meandarskim brazdama (meander scars), prirodnim 

naplavljenim riječnim nasipima (levees), močvarama 

(swamps) i jezerima (lakes) na dnu dolina; (d) sporim 

tečenjem; (e) malobrojnim pritocima čija su korita 

postigla profi l ravnoteže ili zreli stadij razvoja, i (f) 

sporom erozijom (koja se pokazuje uglavnom kao 

plošno spiranje padina doline). 

old (»old«) crude oil – stara (»stara«) nafta, v. old oil. 

old (»old«) gas – stari (»stari«) plin. Kategorija plina čija 

je isporuka započela 1977 godine ili ranije (prema 

zakonu Natural Gas Policy Act, SAD), za razliku od tzv. 

novog plina (new gas). 

old mountain – staro gorje. Gorje koje se formiralo prije 

tercijara (Tertiary period), osobito nabrano gorje (fold 

mountain) formirano prije alpske orogeneze (Alpine 

orogeny); v. young mountain. 

old (»old«) oil – stara (»stara«) nafta. (1) Prema zakonu 

Emergency Petroleum Allocation Act (SAD, 1973) i radi 

regulacije cijene – nafta proizvedena na koncesijama 

koje su bile u proizvodnji 1972 godine – uključuje 

proizvodnju nafte do nivoa proizvodnje u 1972. 

g. Proizvodnja veća od te količine je tzv. nova nafta 

(v. new oil). Sinonim: old crude oil. (2) Sirova nafta za 

koju je plaćeno skladištenje, ali nije plaćeno upravo 

do trenutka predaje (transakcije). 

Old Red Sandstone (ORS) – stari crveni pješčenjak. 

Debela sekvencija (debljine možda 12.000 metara) 

nemarinskih (kontinentalnih) i pretežito crvenih 

sedimentnih stijena sastavljenih uglavnom od pješčenjaka, 

konglomerata (valutičnjaka) i šejla koja 

odgovara devonskom sistemu (Devonian System) i 

rasprostire se na dijelovima Velike Britanije i drugdje 

u sjeverozapadnoj Europi. Pojedini horizonti sekvencije 

sadrže ostatke drevnih riba, euripterida, biljaka i 

rijetke fosile ljuštura. 

old well drilled deeper – produbljena stara bušotina. 

Postojeća bušotina koja je naknadno izbušena dublje 

(naknadno produbljena). 

olefi ant gas – etilen eten, v. ethylene. 

olefi nes – olefi ni, alkeni, olefi nski (etilenski) ugljikovodici, 

v. alkenes. 

olefi n hydrocarbons – olefi ni, alkeni, olefi nski (etilenski) 

ugljikovodici, v. alkenes. 

olefi nic hydrocarbons – olefi ni, alkeni, olefi nski (etilenski) 

ugljikovodici, v. alkenes. 

olefi ns – olefi ni, alkeni, olefi nski (etilenski) ugljikovodici, 

v. alkenes.

olenellids (Olenellidae) 577 

one-dimensional reservoir model 

olenellids (Olenellidae) – olenelidi. Porodica trilobita 

(trilobites). Karakterizirani su obično poluovalnim do 

izduljenim vanjskim skeletom (egzoskeletom, exoskeleton), 

nepostojanjem dorzalnih sutura (šavova, 

dorsal sutures) na štitu glave (cefalonu, cephalon), 

brojnim segmentima na toraksu (thorax) i dobro razvijenim 

pleuralnim bodljama (pleural spines) ili šiljasto 

završavajućim srpastim distalnim dijelovima skeleta. 

Stratigrafska rasprostranjenost: donji kambrij. 

Oligocene – oligocen, oligocenska epoha. Treća epoha 

ranog tercijara (early Tertiary) ili ranog tercijarnog 

perioda (early Tertiary period) nakon eocena (v. Eocene), 

a prije miocena (v. Miocene). Obuhvaća, kako se 

procjenjuje i prema raznim izvorima, vremenski raspon 

od prije 40 do 26 (38 do 25 ili 36,6 do 23,7 ili 36 

do 25,2 ili 33,7 do 23,8) milijuna godina. U Europi se 

dijeli na katove tongrij (Tongrian), stamp (Stampian) i 

hat (Chattian), a u Sjevernoj Americi su katovi čedron 

(Chadronian), orel (Orellan), vitni (Whitneyan) i erikarij 

(Arikareean). Termin oligocen također označava 

seriju stijena (series of rocks) formiranih u tom razdoblju 

(Oligocene system) koja je široko rasprostranjena 

po cijelom svijetu. Kada se tercijar označava kao era, 

oligocen smatra periodom. Iako su u oligocenskim 

stijenama nađene stanovite akumulacije nafte i plina, 

u toj epohi nema velikih akumulacija ugljikovodika 

(kao u starijem eocenu i paleocenu). 

Oligocene epoch – oligocenska epoha, oligocen, v. Oligocene. 

Oligocene system – oligocenski sistem, v. Oligocene. 

oligoclase – oligoklas. Mineral, tektosilikat iz grupe 

plagioklasa (plagioclase feldspar group) promjenljiva 

kemijskog sastava od Ab 90 An 10 do Ab 70 An 30 (tj. 

izomorfna smjesa 10 do 30% anortita i 70 do 90% 

albita). Karakteristični je sastavni mineral eruptivnih 

(magmatskih) stijena (igneous rocks) sa srednjim do 

visokim sadržajem silicij-dioksida i također metamorfnih 

stijena (metamorphic rocks). 

oligomict – oligomiktni, v. oligomictic, 1. 

oligomictic – oligomiktni. (1) U sedimentologiji – termin 

kojim se označavaju klastične sedimentne stijene 

(clastic sedimentary rocks) sastavljene (građene) 

od fragmenata stijena samo jednog tipa, na primjer, 

ortokvarcitni konglomerat (orthoquartzitic conglomerate). 

Terminom se također označavaju klasti (clasts) 

takvih stijena. Oligomiktne stijene karakteriziraju 

stabilne uvjete koji su svojstveni, na primjer, epikontinentalnim 

morima. Sinonim: oligomict; v. monomictic, 

1., polymictic, 1. (2) Termin za označavanje 

jezera s vrlo rijetkim i nezakonitim intervalima cirkulacije 

u nenormalno hladnim periodima, na primjer, 

jezero male ili srednje površine ili vrlo velike dubine 

ili koje se nalazi u području s visokom vlažnošću i u 

kojem su male razlike temperature na površini i na 

dnu dostatne za podržavanje stabilne stratifi kacije; 

v. monomictic, 2, polymictic, 2. 

oligomictic conglomerate – oligomiktni konglomerat 

(valutičnjak). Konglomerat (valutičnjak) koji se sastoji 

od valutica, oblutaka i/ili blokova samo jednog tipa 

stijene (na primjer, čerta ili kvarcita), za razliku od polimiktnog 

konglomerata; v. conglomerate, polymictic 

conglomerate. 

oligotrophic peat – oligotrofni treset. Treset koji sadrži 

malu količinu hranidbene tvari biljnog podrijetla; v. 

eutrophic peat, mesotrophic peat. 

olistolith – olistolit. Egzotični blok (exotic block) ili druga 

strana stijenska masa koja je transportirana (premještena) 

podvodnim gravitacijskim klizanjem (submarine 

gravity sliding) ili odronjavanjem (slumping) i 

uključena unutar vezivnog materijala olistostrome 

(v. olistostrome). 

olistostrome – olistostroma. Sedimentno tijelo sastavljeno 

od kaotične mase tijesno izmiješanih heterogenih 

materijala (poput blokova stijena i glina) koji 

su se akumulirali kao polufl uidno tijelo podvodnim 

gravitacijskim klizanjem (submarine gravity sliding) ili 

odronjavanjem (slumping) nekonsolidiranih sedimenata. 

Olistostrome su stratigrafske jedinice lećastog 

oblika (lens-like stratigraphic units) koje nemaju pravu 

slojevitost, ali zaliježu između normalno stratifi ciranih 

(slojevitih) sekvencija i mogu se kartirati. 

olivine – (1) grupa olivina. Grupa minerala nezosilikata. 

Uključuje forsterit (forsterite), fajalit (fayalite), tefroit 

(tephroite) i hipotetski ortosilikat kalcija (calcium orthosilicate). 

Također svaki član tog izomorfnog niza. 

Sinonim: olivinoid. (2) olivin. Rompski mineral maslinasto-zelene, 

sivkasto-zelene ili smeđe boje. Sastoji 

se od izomorfnog niza čvrstih otopina (isomorphous 

solid-solution series) između forsterita (forsterite) i 

fajalita (fayalite). Olivin je tipičan stjenotvorni mineral 

(rock-forming mineral) bazičnih i ultrabazičnih 

eruptivnih stijena i eruptivnih stijena s malim sadržajem 

silicij-dioksida (gabro, bazalt, peridotit, dunit). 

Brzo (rano) se kristalizira iz magme, lako se troši (raspada) 

na površini zemlje i pri metamorfozi pretvara 

u serpentin. Sinonim: olivinoid. 

olivinoid – (1) olivinoid. Supstancija slična olivinu koja 

se sreće u meteoritima. (2) olivin, v. olivine. 

omission – ispuštanje slojeva. U geologiji – nedostajanje 

nekih stratigrafskih slojeva (stratigraphic beds) 

na površini ili njihova eliminacija iz bilo kojeg danog 

presjeka zbog njihova kidanja (disruption) i pomicanja 

rasjedanjem (displacement by faulting); v. repetition. 

on-bottom drilling rate – brzina bušenja, v. rate of penetration. 

oncolite – onkolit. Mala, različito oblikovana (više-manje 

okrugla, često sferoidalna), koncentrično laminirana 

(slojevita) karbonatna sedimentna tvorevina, 

nalik na oolit (oolith), koja se formirala akrecijom 

sukcesivnih slojevitih masa želatinoznih ovojnica 

(gelatinous sheaths) modro-zelenih algi (blue-green 

algae). Onkoliti su manji od stromatolita (v. stromatolite) 

i promjer im nije veći od 10 cm. Drugi oblik 

pisanja termina: onkolite. 

one-arm caliper – jednopolužni kavernomjer (kaliper), 

v. caliper, 1. 

one-cylinder pump – jednocilindarska (stapna jednocilindarska) 

pumpa, simpleks-pumpa, v. simplex pump. 

one-dimensional model – jednodimenzijski model, v. 

one-dimensional reservoir model. 

one-dimensional reservoir model – jednodimenzijski 

model ležišta. Model ležišta za simulaciju jednostavnog 

linearnog segmenta ležišta. Može se rotirati u 

vertikalnom, horizontalnom ili radijalnom smjeru i 

modifi cirati da uzme u obzir pad (nagib) ležišta (ukositi) 

ako u ležištu postoji gravitacijsko prestrujavanje 

fl uida ili ako se želi simulirati segment ležišta u procesu 

istiskivanja nafte injektiranjem plina uz nagib 

ležišta ili rubnim injektiranjem vode. Jednodimenzij

one-point test 578 

oolith 

ski modeli se rijetko mogu rabiti za simulaciju cijelog 

ležišta ili polja budući da ne mogu modelirati arealni 

i vertikalni obuhvat ležišta injektiranim fl uidom. 

Mogu se djelotvorno primjenjivati za simulacijsko 

ispitivanje osjetljivosti ponašanja ležišta na promjene 

ležišnih uvjeta i parametara (na primjer, osjetljivosti 

iscrpka nafte na promjene volumena nafte koji 

se može istisnuti iz pora, koefi cijenta pokretljivosti 

fl uida, permeabilnosti i relativnih permeabilnosti). 

Sinonim: one-dimensional model; v. reservoir simulation, 

radial reservoir model, two-dimensional reservoir 

model, three-dimensional reservoir model. 

one-point test – jednokratno ispitivanje bušotine. Ispitivanje 

plinske bušotine metodom jednog protoka. 

Bušotina, nakon što je bila zatvorena, proizvodi 

određenim kapacitetom tijekom stanovitog perioda 

(od jednog do tri dana). Ako je bušotina bila ispitivana 

prethodno metodom interferencije, jednokratno 

ispitivanje se može kasnije rabiti za određivanje potencijalnog 

kapaciteta proizvodnje (v. open-fl ow potential) 

pošto se statički tlak u bušotini smanjio s vremenom 

i proizvodnjom. Ispitivanje produktivnosti 

bušotine (v. deliverability test) jest tip jednokratnog 

ispitivanja pri specifi ciranim uvjetima; v. two-rate 

fl ow test, multiple-rate fl ow test. 

one-way valve – protupovratni (nepovratni) ventil, v. 

check valve. 

onkolite – onkolit, v. oncolite. 

onlap – (1) transgresivno prekrivanje sedimenata. Prekrivanje 

(v. overlap) koje je karakterizirano pravilnim i 

progresivnim isklinjavanjem (pinching out) sedimentacijske 

jedinice (sedimentary unit) skladne (kontinuirane) 

sekvencije stijena prema rubovima ili obalama 

sedimentacijskog (taložnog) bazena (depositional 

basin) u kojem se granica svakog sloja transgresivno 

prekriva sljedećom nalijegajućom sedimentacijskom 

jedinicom (slojem) i svaka jedinica jedna za drugom 

završava dalje od reperne točke. Također sukcesivno 

povećavanje površine rasprostiranja gornjih slojeva 

(proširivanje lateralnog protezanja slojeva), gledajući 

sekvenciju prema gore, usljed njihove sedimentacije 

pri nastupanju mora ili na rubu utonule kopnene 

mase (utonulog kontinenta). Termin je suprotan pojmu 

regresivno prekrivanje sedimenata (v. offl ap). Sinonimi: 

coastal onlap, transgressive overlap; v. apparent 

onlap, distal onlap, marine onlap, proximal onlap. (2) 

transgresija. Progresivno (postupno) uranjanje kopna 

(submergence of land) zbog nastupanja mora. 

on-lease gas – plin za internu potrošnju. Plin proizveden 

i utrošen na istom polju. 

online (on-line) plant – «online» postrojenje za obradu 

plina. Postrojenje za obradu (preradu) plina (gas processing 

plant) koje uzima plin iz glavnog plinovoda 

(trunk pipeline) i nakon obrade (ekstrakcije tekućih 

ugljikovodika, čišćenja od primjesa i dehidracije) 

vraća ga u cjevovod. Smješteno je na transportnom 

plinovodu ili kraj njega. 

onshore – obalni. (1) Koji se odnosi na smjer (koji je 

usmjeren) prema obali, na primjer, obalni vjetar (vjetar 

koji puše s mora ili jezera prema obali, odnosno 

kopnu, onshore wind) ili obalna struja (struja koja 

teče prema obali, onshore current). (2) Koji se nalazi 

ili je smješten na obali ili blizu nje, na primjer, obalne 

rezerve nafte (onshore oil reserves); v. off shore. 

on structure – na strukturi. Pojam koji se odnosi na 

lokaciju bušotine ili bušotinu koja se nalazi na vrhu 

strukture (crest), na primjer, dome, antiklinale. 

on-structure wildcat – tragalačka bušotina na strukturi. 

Istraživačka bušotina (exploratory well) koja je 

izbušena na potencijalnoj strukturi (potential structure) 

defi niranoj seizmičkom prospekcijom, ali bez 

prethodnih znanja o potencijalnim produktivnim 

zonama te strukture. 

on suction – u pumpanju. Izraz za rezervoar koji se ispumpava. 

on the beam – s njihalicom. Izraz za bušotinu koja 

proizvodi dubinskom pumpom s njihalicom (beam 

pumping unit). 

on the line – (1) s proizvodnjom u cjevovod. Izraz za 

pumpni uređaj (pumping unit) koji proizvodi i pumpa 

u cjevovod. (2) sa strujanjem u cjevovod. Izraz za 

naftni rezervoar iz kojeg nafta struji u cjevovod. 

on the pump – s dubinskom pumpom. Izraz za naftnu 

bušotinu koja nije u stanju eruptirati i proizvodi dubinskom 

pumpom. 

oocast – oolitski otisak, v. oolicast. 

ooid – ooid. (1) Pojedinačni sferit (spherite) oolitske stijene 

(oolitic rock) – oolit (v. oolith). Uporaba termina 

ooid ima prednost u odnosu na termin oolith kako bi 

se izbjegla zabuna s terminom oolite. Sinonim: ooide. 

(2) Opći, negenerički termin za označavanje čestice 

koja po vanjskom izgledu i veličini nalikuje na oolit 

(v. oolith); v. pseudo-oolith. 

ooide – ooid, v. ooid, 1. 

oolicast – oolitski otisak. Mala, subsferična šupljinica 

u oolitskoj stijeni (oolitic rock) koja je formirana selektivnim 

otapanjem oolita (v. oolith) bez razaranja 

matriksa (mase koja je okružuje). Termin ne treba 

primjenjivati ako je šupljinica ispunjena. Sinonim: 

oocast; v. oomold. 

oolicastic porosity – oolitska poroznost. Poroznost 

koja je nastala u oolitskoj stijeni (oolitic rock) izluživanjem 

ooida (v. ooid) i formiranjem oolitskih otisaka 

(v. oolicast). 

oolite – oolit. (1) Sedimentna stijena, obično vapnenac, 

koja se uglavnom sastoji od zajedno cementiranih 

oolita (v. oolith). Prvobitni naziv takve stijene je bio 

oolith. Sinonimi: eggstone, roestone. (2) Termin koji se 

često primjenjuje za oolith (v.) ili jednu od ovoidnih 

čestica oolita (v. oolite); v. pisolite. 

oolith – oolit. Jedno od malih okruglih ili ovalnih 

akrecijskih tjelešca, promjera od 0,25 mm do 2 mm 

(obično od 0,5 mm do 1 mm) u sedimentnoj stijeni 

koja nalikuju na riblju ikru. Ooliti obično nastaju 

od karbonata kalcija (kalcita), ali se mogu formirati 

i od dolomita, silicij-dioksida, oksida željeza, pirita 

ili drugih minerala, sukcesivnim koncentričnim taloženjem 

(taloženjem u sukcesivnim koncentričnim 

slojevima), obično oko jezgara, kao što su fragmenti 

ljuštura, algalni peleti ili zrna kvarcnog pijeska, u 

plitkim vodama podvrgnutim djelovanju valova. 

Često su karakterizirani unutarnjom radijalno-zrakastom 

strukturom koja upućuje na njihov vanjski 

rast na mjestu sedimentacije. Ooliti se često formiraju 

precipitacijom anorganske tvari iz vode, iako 

mnogi nevapneni ooliti često nastaju supstitucijom 

(u tom slučaju njihov je oblik manje pravilan i sferičan, 

a koncentrična ili radijalna unutarnja struktura 

je slabije razvijena nego u akrecijskim oolitima). Termin 

oolith se prvobitno primjenjivao za označavanje

oolitic 579 

opaque 

oolita (v. oolite, 1), tj. stijene koja se sastoji od oolita 

(oolith), a katkada se rabi i danas. Sinonimi: ooid, oolite, 

ovulite; v. pisolithe. 

oolitic – oolitski. Koji se odnosi na oolit (v. oolite) ili 

stijene i minerale sastavljene od oolita, na primjer, 

oolitska željezna ruda (oolitic ironstone) u kojoj je željezni 

oksid ili željezni karbonat istisnut karbonatom 

kalcija oolitskog vapnenca. 

oolitic chert – oolitski čert (rožnac). Čert (rožnac, rožnjak) 

koji se sastoji uglavnom od oolita (v. oolith). 

oolitic limestone – oolitski vapnenac (vapnenjak). Vapnenac 

homogene teksture koji je sastavljen gotovo 

u cijelosti od relativno jednoličnih vapnenih oolita 

(v. oolith) i praktično ne sadrži intersticijalni materijal. 

Oolitski vapnenci mogu lokalno biti važna naftna 

ležišta (poput formacije Smackover u Arkansasu) i 

također se rabe kao građevni kamen. 

oolitic texture – oolitska tekstura. Tekstura sedimentnih 

stijena koje se u znatnoj mjeri sastoje od oolita 

(v. oolith) s uzajamnim tangencijalnim kontaktom. 

oolitization – oolitizacija. Proces formiranja ooida (v. 

ooid) ili oolitske stijene (oolitic rock). Također, rezultat 

takvog procesa. 

oolitoid – oolitoid. Sedimentna čestica (sedimentary 

particle) koja oblikom i veličinom nalikuje na oolit 

(v. oolith), ali nema karakteristike njegove unutarnje 

strukture. 

ooloid – ooloid. Sitna kremenasta tvorevina eliptičnog 

oblika i nalik na konkreciju koja se sastoji od tankih 

koncentričnih slojeva oko središnje kremenaste 

mase (jezgre). Ooloidi se mogu sresti pojedinačno 

ili cementirani zajedno kao nepravilno oblikovani 

grozdovi uklopljeni u okremenjenim skeletima briozoa 

(mahovnjaka), brahiopoda (ramenonožaca) i 

drugih i čak mogu sastavljati cijelu pseudomorfnu 

ljušturu. 

oomicrite – oomikrit. Vapnenac koji sadrži najmanje 

25% oolita (v. oolith) i ne više od 25% intraklasta i u 

kojem karbonatno-glinoviti matriks (mikrit) prevladava 

nad sparitnim kalcitnim cementom (vezivom). 

Sastavni dijelovi oomikrita se obično formiraju u 

dvjema različitim sredinama, kao što se to dešava 

u slučaju iznošenja oolita iz plićaka u glinovitu lagunu. 

oomicrudite – oomikrudit. Oomikrit (v. oomicrite) koji 

sadrži oolite (v. oolith) čiji je promjer veći od 1 milimetra. 

oomold – oolitski kalup. Sferoidna šupljina u sedimentnoj 

stijeni ili netopljivom ostatku koja se formirala 

otapanjem oolita (v. oolith); v. oolicast. 

oopellet – oopelet. Sferično ili gotovo sferično zrno (čestica) 

s karakteristikama i oolita (v. oolith) i peleta (v. 

pellet) – unutarnji dio je peletoidan i, prema tome, 

može imati ovoidnu formu, ali je za ovojnicu (coating) 

karakteristična akrecijska građa i debljina svih 

slojeva u njoj jednaka je ili neznatno veća od promjera 

peleta. 

oospararenite – oospararenit. Oosparit (v. oosparite) 

koji sadrži oolite (v. oolith) veličine čestice pijeska; 

oolitski pješčenjak (oolitic sandstone). 

oosparite – oosparit. Vapnenac koji sadrži najmanje 

25% oolita (v. oolith) i ne više od 25% intraklasta i u 

kojem sparitni kalcitni cement (vezivo, sparry-calcite 

cement) prevladava nad karbonatno-glinovitim matriksom 

(mikritom). Uobičajen je u sredinama s viso- 

kom energijom valova ili struja gdje je vapneni spat 

obično cement koji ispunjava pore. 

oosparrudite – oosparudit. Oosparit (v. oosparite) koji 

sadrži oolite (v. oolith) čiji je promjer veći od 1 milimetra. 

ooze – (1) mulj. U sedimentologiji – (a) Mekani fi ni 

mulj (talog, mud, slime) koji obično pokriva dno rijeke, 

estuara ili jezera. (b) Vlažni zemljasti materijal 

koji sporo teče i lako se podvrgava tlaku. (2) dubokomorski 

(dubokovodni) mulj. U marinskoj geologiji 

– pelagički sediment (pelagic sediment) koji se sastoji 

od najmanje 30% ostataka karbonatnih (vapnenih) 

ili kremenastih ostataka skeleta (calcareous skeletal 

remains, siliceous skeletal remains) pelagičkih organizama 

i minerala gline (preostali dio). Veličina zrna 

(čestica) je često bimodalna (djelomično je veličina 

čestica gline, a djelomično čestica pijeska ili silta. 

Muljevi se još razlikuju prema njihovim karakterističnim 

organizmima: dijatomejski mulj (v. diatom ooze), 

foraminiferni mulj (foraminiferal ooze), globigerinski 

mulj (globigerinal ooze), pteropodni mulj (pteropod 

ooze), radiolarijski mulj (v. radiolarian ooze); v. calcareous 

ooze, siliceous ooze. (3) močvarno mjesto. U 

geomorfologiji – komad meke muljevite zemlje, poput 

muljevite pličine (mudbank); močvara, baruština 

ili kaljuža nastala na mjestima gdje istječe izvor ili 

potok. 

oozy – muljevit, muljni. Koji se odnosi na mulj ili se sastoji 

od mulja, na primjer, muljevita frakcija (oozy 

fraction) tla u kojoj mineralna zrna (čestice) imaju 

promjer manji od 1 mikrometra. 

opal – opal. Mineral ili mineralni gel, amorfna (koloidna) 

prirodna hidratirana forma silicij-dioksida s nestalnim 

sadržajem vode (do 20%). Sastoji se od pakiranih 

kuglica silicij-dioksida, sreće se gotovo u svim 

bojama, proziran je do gotovo neproziran i obično 

pokazuje jasnu duginu igru boja. Opal se razlikuje 

od kvarca po tome što je izotropan, ima manji indeks 

refrakcije (loma) i manju tvrdoću i gustoću. Obično 

formira masivne oblike i često pseudomorfoze po 

drugim mineralima. Taloži se pri niskim temperaturama 

iz vode zasićene silicij-dioksidom. Sreće se u 

pukotinama i šupljinama eruptivnih (magmatskih) 

stijena (igneous rocks), u obliku nodula (konkrecija) 

nalik fl intu u vapnencima, u mineraliziranim žilama, 

u sedimentima termalnih (toplih i vrućih) izvora, u 

kremenastim skeletima raznih marinskih organizama 

(na primjer, dijatomeja i spužava), u serpentiniziranim 

stijenama, u produktima trošenja (raspadanja) 

i u većini kalcedona i fl inta. Prozirni obojeni varijeteti 

opala koji pokazuju opalescenciju su cijenjeni kao 

drago kamenje. Sinonim: opaline. 

opaline – (1) opalin. (a) Svaki od nekoliko minerala koji 

su bliski opalu ili na njega nalikuju, na primjer, blijedoplavi 

do plavkasto-bijeli opalescirajući ili vatreni 

korund ili brečoidni nečisti (primjesama zagađeni) 

opal koji formira pseudomorfozu po serpentinu. (b) 

Zemljasta forma (varijetet) gipsa. (c) Stijena s osnovnom 

masom ili matriksom koja se sastoji od opala. 

(2) opal, v. opal. (3) opalni. Koji nalikuje na opal, osobito 

po svom vanjskom izgledu, na primjer opalni 

glinenac ili feldšpat (labradorit, opaline feldspar) ili 

opalni kvarc (tabašir, opaline silica). 

opaque – (1) neproziran, neprozračan, opak. U mineralogiji 

– termin kojim se označava mineral koji je ne

opaque zone 580 

propustan za vidljivu svjetlost, za razliku od prozirnog 

(v. transparent, 1) minerala i providnog (v. translucent) 

minerala. (2) neprozračan, nepropustan. U fi zici – (a) 

Koji ne propušta elektromagnetsko zračenje određenog 

tipa, na primjer zračenja u infracrvenom, rendgenskom, 

ultraljubičastom i mikrovalnom području. 

(b) Koji sprječava prolaz čestica određenog tipa. 

opaque zone – zona bez refl eksa. U seizmici – zona stijena 

u podzemlju iz koje ili ispod koje se ne dobivaju 

seizmički refl eksi (seismic refl ections); v. transparent 

zone. 

open aquifer – otvoreni (nezacjevljeni) akvifer. Zona 

vodonosnog bazena napajanja ležišta ili akvifera u 

čijem intervalu nije ugrađena kolona zaštitnih cijevi 

(casing). 

open coast – otvorena obala. Obala koja je u punoj 

mjeri izložena (podvrgnuta) djelovanju valova. 

open combination-drive pool – otvoreno ležište/polje 

s kombiniranim (mješovitim) režimom, v. open combination-drive 

reservoir. 

open combination-drive reservoir – otvoreno ležište s 

kombiniranim (mješovitim) režimom. Naftno ležište s 

kombiniranim ležišnim režimom (režimom iskorištavanja) 

i otvorenom komunikacijom s vodonosnim 

bazenom napajanja (akviferom); v. combination drive. 

open fault – otvoreni rasjed. Rasjed (ili dio rasjeda) čija 

su se dva krila razišla na stranu od rasjedne površine 

(paraklaze); v. closed fault. 

open fl ow (OF) – slobodno eruptiranje bušotine. (1) 

Maksimalni kapacitet proizvodnje plinske bušotine 

na površini, s protutlakom na sloj od 1 bar (plus trenje 

u koloni uzlaznih cijevi plus težina stupca plina 

od površine do sloja). Razlikuje se od apsolutnog 

kapaciteta proizvodnje (v. absolute open fl ow), koji je 

izračunana vrijednost, uz pretpostavku da je protutlak 

na produktivni sloj jednak nuli i da su trenje u 

koloni uzlaznih cijevi i težina stupca plina u bušotini 

od površine do sloja zanemareni; (2) Proizvodnja 

naftne ili plinske bušotine bez ikakva ograničenja 

(na primjer, ventilima ili sapnicama). Dopuštena je 

samo radi ispitivanja ili čišćenja bušotine (dobra proizvodna 

praksa određuje da bušotina treba proizvoditi 

pri uvjetima maksimalno efi kasnog kapaciteta 

– v. maximum effi cient rate. 

open-fl ow capacity – kapacitet proizvodnje bušotina 

slobodnim eruptiranjem. Maksimalna proizvodnja 

nafte i/ili plina iz bušotine eruptiranjem (djelovanjem 

prirodne ležišne energije) bez ikakvih ograničenja 

(na primjer, sapnicom). 

open-fl ow potential (OFP) – potencijalni kapacitet proizvodnje 

bušotine. (1) Teoretski kapacitet proizvodnje 

bušotine koji bi ona ostvarila kada bi se protutlak na 

produktivni sloj (na perforacijama zaštitne kolone) 

reducirao na atmosferski; (2) Kapacitet proizvodnje 

plinske bušotine kada bi protutlak na produktivni 

sloj bio jednak nuli. Obično se određuje ispitivanjem 

bušotine metodom uzastopnih protoka (v. fl o w - a f - 

ter-fl ow test). 

open-fl ow potential test – ispitivanje potencijalnog 

kapaciteta proizvodnje bušotine. Ispitivanje bušotine 

koje se sastoji od niza mjerenja (obično od jednog 

do četiri) dinamičkih tlakova na dnu bušotine za različite 

kapacitete proizvodnje (protoke). Uobičajeno 

je da bušotina proizvodi određeno vrijeme (nekoli- 

open-hole (openhole) completion 

ko sati) zadanim kapacitetom i zatim se mjeri tlak. 

U tom tipu ispitivanja metodom uzastopnih ili višestrukih 

protoka (v. fl ow-after-fl ow test) tlakovi se mjere 

na kraju perioda strujanja pri zadanom kapacitetu, 

nakon čega se kapacitet odmah mijenja na drugu 

vrijednost bez zatvaranja bušotine. Rezultati ispitivanja 

potencijalnog kapaciteta proizvodnje se često, 

zajedno s drugim parametrima, rabe za određivanje 

dopuštenog kapaciteta proizvodnje bušotine. 

open-fl ow pressure – tlak slobodnog eruptiranja bušotine. 

(1) Protutlak na produktivni sloj u kanalu bušotine 

kada bušotina proizvodi bez ikakvih ograničenja; 

(2) Tlak ležišta kada bušotina proizvodi naftu ili plin 

režimom slobodnog eruptiranja, tj. bez umjetnog 

ograničavanja proizvodnje (ventilima ili sapnicama). 

open-fl ow test – ispitivanje maksimalnog kapaciteta 

proizvodnje bušotine. Ispitivanje plinske bušotine 

radi određivanja njene maksimalne proizvodnje 

slobodnim eruptiranjem (eruptiranjem bez ikakvih 

organičenja) tijekom određenog vremena. 

open fold – otvorena bora. (1) Bora čija su krila umjereno 

stisnuta. U otvorenoj antiklinali krila su nagnuta 

na stranu od osne plohe, a u sinklinali prema osnoj 

plohi. (2) Bora s kutom između krila (inter-limb angle) 

od 70 do 120 stupnjeva; v. close fold, tight fold, 2. 

open formation – formacija (sloj) dobre poroznosti i permeabilnosti. 

Formacija (sloj) s dobrom poroznošću 

(good porosity) i permeabilnošću (good permeability) 

koja je potencijalno ležište nafte i plina. 

open gas lift – otvoreni plinski lift, otvoreni tip plinskog 

lifta. U tehnologiji proizvodnje nafte – tip plinskog 

lifta (v. gaslift) u kojem su ventili za regulaciju protoka 

(fl ow valves) ugrađeni bez dubinske brtvenice (pakera, 

packer) ili usisnih ventila (zaklopaca, standing 

valves). Kolona uzlaznih cijevi (tubing) u bušotini je 

slobodno obješena bez dubinske brtvenice. Plin se 

injektira u prstenasti prostor između kolona zaštitnih 

i uzlaznih cijevi (casing-tubing annulus), a proizvedeni 

fl uidi struje kroz kolonu uzlaznih cijevi na površinu. 

Otvoreni plinski lift se primjenjuje jedino u bušotinama 

u kojima je dinamički tlak na dnu znatno veći 

od tlaka injektiranja plina i jedan je od triju tipova 

instalacije plinskog lifta – uz zatvoreni (v. closed gas 

lift) i poluzatvoreni plinski lift (v. semiclosed gas lift). 

Sinonim: open-installation gas lift. 

open hole – (1) bušotina bez zaštitne kolone, nezacijevljena 

bušotina, bušotina s nezacijevljenim kanalom. 

Bušotina u koju nije ugrađena (spuštena) kolona 

zaštitnih cijevi (casing) ili koja nije zaštićena zaštitnom 

kolonom u intervalu produktivne formacije. Sinonimi: 

barefooted well, barefoot hole, barefoot well, 

uncased hole, uncased well; v. cased hole. (2) interval 

bušotine (kanala bušotine) bez zaštitne kolone, nezacijevljeni 

interval kanala bušotine. Dio kanala bušotine 

ispod ugrađene kolone zaštitnih cijevi (ispod pete 

zadnje spuštene zaštitne kolone). (3) prohodna bušotina, 

bušotina s prohodnim kanalom. Bušotina u čijem 

kanalu nema nikakvih predmeta ili materijala koji bi 

činili prepreku bušenju. 

open hole caliper logging – kavernometrija (dijametriranje) 

nezacijevljene bušotine, v. caliper logging, 1. 

open-hole (openhole) completion – završno proizvodno 

opremanje bušotine bez zaštitne kolone (nezacijevljene 

bušotine, bušotine s nezacijevljenim kanalom), v. 

open-hole well completion.

open-hole log 581 

open system 

open-hole log – dijagram karotaže u nezacijevljenoj bušotini 

(kanalu bušotine). Karotažni dijagram snimljen 

u bušotini bez zaštitne kolone (kolone zaštitnih cijevi, 

casing), na primjer kavernogram; v. open-hole 

logging. 

open-hole logging – karotaža nezacijevljene bušotine. 

Karotaža (v. well logging) izvedena u bušotini u 

kojoj nije ugrađena kolona zaštitnih cijevi (zaštitna 

kolona, casing). Primjenjuje se za određivanje: (a) 

geoloških parametara formacija (strukturnog ili 

stratigrafskog nagiba, facijesnih karakteristika, heterogenosti 

formacija); (b) poroznosti formacija i njihova 

zasićenja fl uidima; (c) svojstava slojnih fl uida 

(gustoće/API relativne gustoće, saliniteta i električne 

otpornosti vode); (d) temperature i tlaka formacija, 

i (e) volumena kanala bušotine, isplačne obloge 

(kore) na stijenki bušotine i podlokavanja stijenke. 

Glavni tipovi pribora (alatki) za karotažu nezacijevljenih 

bušotina se mogu klasifi cirati u četiri skupine: 

(a) pribori za identifi kaciju litologije i korelaciju formacija 

između bušotina te izdvajanje potencijalnih 

ležišnih stijena (razlikovanje od neležišnih stijena), 

na primjer, pribori za mjerenje spontanog potencijala 

(SP) i gama-zračenja; (b) pribori za mjerenje 


formacija (stijena), na primjer, pribori za indukcijsku 

i bočnu karotažu i mikrokarotažu (prvenstveno 

se primjenjuju za korelaciju formacija i određivanje 

pornog volumena zasićenog vodom); (c) pribori za 

procjenu poroznosti formacija kada su poznati njihova 

litologija i svojstva fl uida, na primjer, pribori za 

karotažu gustoće, kompenziranu neutronsku i akustičku 

(zvučnu) karotažu, i (d) pomoćni karotažni 

pribori, na primjer, kavernomjer ili kaliper (za određivanje 

promjera kanala bušotine), pandažmetar 

(za određivanje strukturnog i stratigrafskog nagiba 

i geometrije kanala bušotine), dubinska televizijska 

kamera (za određivanje nagiba formacija i promjera 

kanala bušotina), pribori za ispitivanje (testiranje) 

formacija (mjerenje ležišnog tlaka, uzorkovanje slojnih 

fl uida); v. cased-hole logging. 

open-hole (openhole) well completion – završno proizvodno 

opremanje bušotine bez zaštitne kolone (nezacijevljene 

bušotine, bušotine s nezacijevljenim kanalom). 

Tip završnog proizvodnog opremanja bušotine 

(koji nije uobičajen, ali se ipak primjenjuje u nekim 

slučajevima) u kojoj je eksploatacijska zaštitna kolona 

ugrađena i cementirana do krovine produktivnog 

sloja tako da sam sloj ostaje nezaštićen. Primjenjuje 

se ponajprije u tvrdim (čvrstim) formacijama (pješčenjacima, 

vapnencima, dolomitima), koje nisu sklone 

urušavanju ili odronjavanju, a u relativno nevezanim 

(nekonsolidiranim) slojevima, gdje postoji problem 

prodora pijeska iz sloja u bušotinu, često se primjenjuju 

šljunčani zasipi. Prednost tog tipa proizvodnog 

opremanja je: (a) ušteda na troškovima za zaštitne cijevi 

i njihovo perforiranje; (b) oštećenje (zagađenje) 

formacije i gubitak cirkulacije u produktivnu zonu su 

minimalni; (c) odlična kontrola prodora pijeska u bušotinu 

u kombinaciji sa zasipom: (d) nema opasnosti 

od začepljenja perforacija (cjelokupni produktivni 

interval je otvoren); (e) olakšana interpretacija karotaže 

zbog otvorenog kanala bušotine (i mogućnost 

ponavljanja karotaže), i (f) kanal bušotine se može 

lako produbiti i proširiti. Nedostaci su: (a) potreba za 

ugradnjom eksploatacijske zaštitne kolone prije bušenja 

i karotaže produktivnog ležišta (ako ležište nije 

produktivno, tada je uzaludno potrošen novac na 

zaštitnu kolonu jer se bušotina napušta), (b) nemogućnost 

kontrole strujanja fl uida (kontrole pritjecanja 

fl uida iz sloja u bušotinu, odnosno prekomjerne 

proizvodnje plina ili vode iz proslojaka produktivne 

zone, te profi la injektiranja); (c) poteškoća izvođenja 

selektivnih obrada (stimulacija) sloja hidrauličkim 

frakturiranjem ili kiselinom; (d) opasnosti od urušavanja 

stijene u kanal bušotine koje može umanjiti 

protok fl uida na površinu, i (e) često čišćenje kanala 

bušotine. Sinonimi: barefoot completion, barefoot 

well completion, open-hole completion; v. well completion. 

opening ratio – koefi cijent otvaranja protuerupcijskog 

uređaja (preventera). Omjer (odnos) tlaka koji je potreban 

za otvaranje preventera (blowout preventer) 

i tlaka bušotine ispod čeljusti preventera (slojnog 

tlaka). 

open-installation gas lift – otvoreni plinski lift, otvoreni 

tip plinskog lifta, v. open gas lift. 

open joint – otvorena pukotina, v. fi ssure, 1. 

open-packed structure – rijetko pakirana struktura, 

struktura rijetkog pakiranja. Kristalna struktura 

(crystal structure) koja je karakterizirana slaganjem 

jednakih kuglica (sfera) u ortogonalnom rasporedu 

tako da je svaka kuglica u kontaktu sa šest drugih 

kuglica; v. close-packed structure. 

open packing – rijetko pakiranje. Način najrjeđeg mogućeg 

rasporeda jednoličnih čvrstih kuglica (sfera) 

koji daje maksimalnu poroznost, na primjer, kubično 

pakiranje (cubic packing); v. close packing. 

open-pit treating – obrada emulzije u otvorenom bazenu. 

Metoda separacije emulzije nafte i vode koja 

se primjenjivala prije uporabe uređaja za razbijanje 

emulzija (treaters). Emulzija se razbijala u vrlo velikim 

plitkim bazenima (zemljanim ili betonskim, obloženim 

plastikom) djelovanjem sunčeve topline tijekom 

dugog vremena. 

open rock – porozna stijena. Stijena (sloj) čija je poroznost 

dovoljno velika za držanje ili propuštanje znatne 

količine vode. 

open sand (sands) – pješčenjak dobre poroznosti i permeabilnosti. 

Pješčenjak ili pijesak s dobrom poroznošću 

(good porosity) i permeabilnošću (good permeability), 

za razliku od gustog pješčenjaka (v. tight 

sand). 

open-space structure – struktura ispunjavanja šupljina. 

Struktura karbonatne sedimentne stijene (carbonate 

sedimentary rock) koja se formirala djelomičnim ili 

potpunim ispunjavanjem šupljina sedimentima i/ili 

cementom (vezivom). 

open structure – otvorena struktura. U geologiji – geološka 

struktura (geologic structure) koja, kada se prikaže 

na strukturnoj karti, nije okružena zatvorenim 

izolinijama (tj. prikazana je otvorenim konturama); v. 

closed structure. 

open system – otvoreni sustav. (1) U geologiji – stanje 

zamrznutog tla pri kojem u njega ulazi dodatna 

podzemna voda ili slobodnom perkolacijom (prokapljivanjem) 

ili strujanjem po kapilarama; v. closed 

system, 1. (2) U kemiji – kemijski sustav u kojem se, 

tijekom razmatranog procesa, dodaje ili uklanja tvar 

(materijal); v. closed system, 2. (3) U termodinamici

open-water treating system 582 

optical calcite 

– sustav kroz čije granice mogu prolaziti i tvar i energija; 

v. closed system, 3. 

open-water treating system – otvoreni sustav za obradu 

vode. Sustav za obradu vode u kojem obrađivana 

voda dolazi u kontakt sa zrakom. 

open well – otvoreni (obični) zdenac (bunar). Zdenac 

(bunar) koji je dovoljno velik (promjera 1 metar ili 

više) da se čovjek može spustiti do nivoa vode. 

operating pressure – (1) radni tlak, v. working pressure, 

1. (2) radni tlak (tlak injektiranja) plina za plinski lift. 

Tlak injektiranja plina u bušotinu s plinskim liftom 

(gas lift well), kontinuiranim ili periodičkim, za održavanje 

njena kapaciteta proizvodnje na željenoj 

razini; (3) dinamički tlak na ušću bušotine. Tlak na 

ušću bušotine tijekom njene proizvodnje (wellhead 

fl owing pressure). 

operational facies – radni facijes. Stratigrafski facijes 

(stratigraphic facies) koji označava lateralne izmjene 

bilo koje karakteristike unutar određene stratigrafske 

jedinice (stratigraphic unit), ima nejasne (neodređene) 

i proizvoljno odabrane granice te obično 

obuhvaća jednu ili nekoliko litosoma (lithosome) i 

biosoma (biosome) koje zaliježu u vertikalnom nizu 

(jedna iznad druge) ili se međusobno prepliću. 

operational unit – parastratigrafska (radna stratigrafska) 

jedinica. Proizvoljna stratigrafska jedinica (arbitrary 

stratigraphic unit) koja je izdvojena po objektivnim 

kriterijima za neke praktične svrhe, kao što 

je regionalno kartiranje facijesa (regional facies mapping) 

ili facijesna analiza (facies analysis), na primjer, 

jedinica ograničena lako prepoznatljivim i sljedljivim 

markerima (markirajućim horizontima) ili jedinica 

defi nirana brzinom prolaženja seizmičke ili seizmičko-akustičke 

energije (valova) kroz nju. Granice parastratigrafske 

jedinice ne moraju nužno odgovarati 

granicama konvencionalne stratigrafske jedinice. 

Sinonim: parastratigraphic unit. 

operator – (1) operator. (a) Osoba, vlasnik ili zakupnik 

ili tvrtka ili druga organizacija koju je vlasnik koncesije 

uposlio (ili imenovao) u procesu geoloških istraživanja, 

razrade ležišta ili proizvodnje nafte i plina 

za izvođenje operacija i nadzor nad izgradnjom i/ili 

radom postrojenja na koncesiji (bušenje, opremanje 

bušotina i/ili održavanje proizvodnih bušotina). (b) 

Općenito – naftna kompanija koja je angažirala bušaćeg 

poduzetnika (drilling contractor). (2) operater. 

Osoba koja je prisutna u procesu inspekcije, kontrole 

ili ispitivanja, koja je odgovorna za uređaje (kontrolu 

rada i detekciju kvarova). 

ophicalcite – ofi kalcit. Prekristalizirana metamorfna 

stijena (recrystallized metamorphic rock) sastavljena 

od kalcita i serpentina i obično formirana dedolomitizacijom 

kremenastog dolomita (dedolomitization 

of siliceous dolostone). 

ophicarbonate – ofi karbonat. Metamorfna stijena (metamorphic 

rock) sastavljena od serpentina i karbonatnog 

minerala (kalcita, dolomita ili magnezita). 

ophiocistioids (Ophiocistioidea) – ofi ocistioidi. Razred 

izumrlih ehinozoa (ježinaca, echinozoans). Karakterizirani 

su plosnatim kupolastim tijelom koje je potpuno 

ili na jednoj strani pokriveno samo pločicama. 

Stratigrafska rasprostranjenost: donji ordovicij-gornji 

silur (moguće srednji devon). 

ophiolite – ofi olit. Grupa bazičnih (mafi tskih) i ultrabazičnih 

(ultramafi tskih) eruptivnih (magmatskih) sti- 

jena (mafi c igneous rocks, ultramafi c igneous rocks) u 

rasponu od spilita (spilite) i bazalta (basalt) do gabra 

(gabbro) i peridotita (peridotite) u koji su uključene 

stijene bogate serpentinom, kloritom, epidotom i albitom 

koje su se formirale od navedenih stijena njihovom 

kasnijom metamorfozom. Postanak ofi olita 

je povezan s ranom fazom razvoja geosinklinale. 

ophiolitic suite – ofi olitski kompleks. Asocijacija ultramafi 

tskih eruptivnih (magmatskih) stijena (ultramafi 

c igneous rocks) s grubozrnastim gabrom, 

grubozrnastim dijabazom, vulkanskim stijenama i 

radiolarijskim čertom koja karakteristično zaliježe u 

eugeosinklinalnim sekvencijama. 

ophite – ofi t. Opći termin za označavanje dijabaza (diabases) 

koji su sačuvali (zadržali) svoju ofi tsku strukturu 

(ophitic structure) iako je došlo do alteracije piroksena 

u uralit. 

ophitic – ofi tski, doleritski. Termin za označavanje holokristalne, 

hipidiomorfno-granularne teksture eruptivnih 

(magmatskih) stijena (igneous rocks), osobito 

dijabaza, u kojima su štapićasti kristali plagioklasa 

djelomično ili potpuno uključeni u kristale piroksena 

(obično augita). Terminom se također označava stijena 

s ofi tskom teksturom (ophitic texture), na primjer, 

ofi t (ophite) ili, rjeđe, stijena u kojoj se nalaze druga 

dva minerala u analognim uzajamnim odnosima. 

Sinonimi, čija uporaba nije preporučljiva, su: baziofi 

tski (basiophitic), granitotrahitski (granitotrachytic) i 

gabroidni (gabbroid). 

ophiurans – zmijače, zmijure, v. ophiuroids. 

ophiurids – zmijače, zmijure, v. ophiuroids. 

ophiuroids (Ophiuroidea) – zmijače, zmijure. Podrazred 

ehinodermata (bodljikaša, echinoderms). Karakterizirani 

su tankim dugim krakovima (arms) koji 

su odvojeni od središnje ploče (disc) u gotovo svim 

slučajevima. Sinonimi: ophiurans, ophiurids. 

opisthobranch gastropods – opistobranhije, stražnjoškržnjaci, 

v. opisthobranchs. 

opisthobranchs (Opisthobranchia) – opistobranhije, 

stražnjoškržnjaci. Podrazred marinskih gastropoda 

(puževa, marine gastropods). Karakterizirani su reduciranom 

kućicom (shell) ili njenim nedostajanjem. 

Imaju dva para tentakula (tentacles). Stratigrafska 

rasprostranjenost: donji karbon-danas. Sinonim: opisthobranch 

gastropods. 

opoka – opoka. Porozna, kremenasta (fl intna) i vapnena 

sedimentna stijena (sedimentary rock) s ljušturastim 

(školjkastim) ili nepravilnim (neravnim) lomom 

(conchoidal fracture, irregular fracture) koja se sastoji 

od fi nozrnastog opalnog silicij-dioksida (do 90%) 

očvršćenog (otvrdnutog) silicij-dioksidom organskog 

podrijetla (silicifi cirani ostaci radiolarija, spikule 

spužava i dijatomeje). 

optalic metamorphism – kaustička metamorfoza (metamorfi 

zam), v. caustic metamorphism. 

optical activity – optička aktivnost, rotacijska polarizacija. 

Svojstvo ili sposobnost minerala (na primjer, 

kvarca) da zakreće ravninu polarizacije svjetla (plane 

of polarization of light). Takav se mineral naziva optički 

aktivnim (optically active). Sinonim: rotary polarization. 

optical calcite – optički kalcit. Kristalni kalcit koji je 

prikladan za optičku uporabu, obično je to islandski 

dvolomac (Iceland spar) od kojeg se rade Nicolove 

prizme.

optically pumped magnetometer 583 

ordinary fault 

optically pumped magnetometer – magnetometar s 

optičkim pumpanjem. Tip magnetometra (geofi zički 

instrument za magnetometriju) koji se primjenjuje 

za mjerenje ukupnog Zemljinog magnetskog polja 

(Earth’s total magnetic fi eld) u istraživanju ugljikovodika. 

Dva tipa tih magnetometara su cezijski magnetometar 

ili magnetometar s optičkim pumpanjem 

para cezija (cesium magnetometer, cesium-vapor 

magnetometer) i rubidijski magnetometar ili magnetometar 

s optičkim pumpanjem para rubidija (rubidium 

magnetometer, rubidium-vapor magnetometer). 

Polarizirana monokromatska svjetlost (polarized monochromatic 

light) prolazi kroz komoru s parom cezija 

ili rubidija, koja sadrži atome s precesijskim gibanjem 

oko Zemljinog magnetskog polja. Za mjerenje 

magnetskog polja se rabe radiofrekvencije koje emitiraju 

atomi zajedno sa svjetlošću koja nije apsorbirana 

i propuštena kroz komoru s parom. Drugi oblik 

pisanja termina: optical pumped magnetometer. 

optical pumped magnetometer – magnetometar s 

optičkim pumpanjem, v. optically pumped magnetometer. 

optic angle – optički kut, kut optičkih osi. U kristalografi 

ji – šiljasti kut između dviju optičkih osi (optic axes) 

dvoosnog kristala (biaxial crystal). Sinonimi: axial angle, 

optic-axial angle. 

optic-axial angle – kut optičkih osi, optički kut, v. optic 

angle. 

optic axis – optička os. Smjer u anizotropnom kristalu 

(anisotropic crystal) duž kojeg nema dvostruke 

refrakcije (dvoloma, double refraction). U kristalima 

tetragonskog i heksagonskog sustava taj smjer je 

paralelan s trigirom (os simetrije trećeg reda, threefold 

symmetry axis), tetragirom (os simetrije četvrtog 

reda, fourfold symmetry axis) ili heksagirom (os simetrije 

šestog reda, sixfold symmetry axis), a u rompskim, 

monoklinskim i triklinskim kristalima postoje 

dvije optičke osi koje su određene indeksima refrakcije 

(loma, indices of refraction); v. primary optic axis, 

secondary optic axis. 

optimum fl ow rate – optimalni kapacitet proizvodnje, 

v. optimum rate of production. 

optimum production rate – optimalni kapacitet proizvodnje, 


optimum rate of fl ow – optimalni kapacitet proizvodnje, 


optimum rate of production – optimalni kapacitet 

proizvodnje. Maksimalni kapacitet proizvodnje 

(maximum rate of production) bušotine koji neće 

uzrokovati prekomjeran gubitak ležišne energije 

(reservoir energy loss) i umanjiti konačan iscrpak (ultimate 

recovery). Sinonimi: optimum fl ow rate, optimum 

production rate, optimum rate of fl ow. 

optimum separation point – optimalni uvjeti separacije. 

Tlak i temperatura pri kojima se postiže maksimalna 

točka kondenzacije u separatorima na polju (za 

izvlačenje prirodnog benzina iz plina). 

optimum separator pressure – optimalni separatorski 

tlak (tlak separatora). Tlak u separatoru koji ujednačava 

količinu plina izdvojenog iz nafte u separatoru 

i skladišnom rezervoaru (stock tank) i količinu otplinjene 

(rezervoarske) nafte kako bi se dobila maksimalna 

količina rezervoarske nafte i najmanje smanjenje 

njena volumena (najmanje skupljanje nafte, 

shrinkage of oil). Optimalni tlak separatora osigurava 

minimalan ukupni plinski faktor (total gas/oil ratio) i 

maksimalnu gustoću rezervoarske nafte (stock-tank 

oil gravity). Za običnu naftu optimalni tlak je od 7 do 

8,5 bar (100 do 120 psig). 

optimum water – optimalna količina vode. U tehnologiji 

cementacije bušotina – točna količina vode koja 

je potrebna za određenu cementnu kašu ili otopinu 

(cement slurry). 

orbicular – orbikularan. (1) Termin za označavanje 

strukture stijena (rock structure) koje sadrže brojne 

orbikule (v. orbicule) i također za označavanje stijena 

s takvom strukturom. (2) Koji ima oblik orbikule (v. 

orbicule). 

orbicule – orbikula. U petrologiji – tijelo, više ili manje 

sferično, od mikroskopske veličine do promjera od 

dva do nekoliko centimetara čije su komponente 

raspoređene u koncentričnim slojevima. 

orbitoids (Orbitoidacea) – orbitoide. Natporodica foraminifera 

(krednjaka, foraminiferans). Karakterizirane 

su velikim diskoidnim sedlastim ili zvjezdastim kućicama 

(discoidal saddle-shaped tests, stellate tests) sa 

stijenkama građenim od radijalno raspoređenih kristala 

kalcita i dvoslojnom septom (bilamellid septa). 

Stratigrafska rasprostranjenost: kreda-danas. 

orbitolinids (Orbitolinidae) – orbitolinide. Porodica 

izumrlih foraminifera (krednjaka, foraminiferans). 

Karakterizirane su relativno velikom konusnom kućicom 

(conical test) sa šiljastim visokim konusnim 

vrhom i širokom osnovicom ili diskom (shield, disc). 

Stratigrafska rasprostranjenost: donja kreda-eocen. 

orbitolites (Orbitolites) – orbitolite. Rod izumrlih foraminifera 

(krednjaka, foraminiferans). Karakterizirane 

su diskoidnom kućicom (discoidal test) koja sadrži 

brojne sitne komorice (chambers) raspoređene u prstenastim 

nizovima. Stratigrafska rasprostranjenost: 

donji paleocen-eocen. 

order – (1) red eruptivnih (magmatskih) stijena. U petrologiji 

– u CIPW klasifi kaciji (v. CIPW classifi cation) 


– osnovna (bazična) jedinica (basic unit) razreda 

eruptivnih stijena (v. class, 2a). (2) red. U taksonomiji 

– kategorija u hijerarhiji klasifi kacije biljaka i životinja 

između klase ili razreda (v. class, 2b) i porodice ili 

familije (v. family, 2) koja se sastoji od jedne ili više 

srodnih porodica, potporodica ili podredova. U botanici 

naziv reda ima karakteristični završetak –ales 

(na primjer, Filicales). (3) red reakcije. U kemiji – klasifi 

kacija kemijskih reakcija u kojoj se reakcija i red 

reakcije opisuju kao reakcija prvog reda (monomolekulska 

ili unimolekulska), drugog reda (bimolekulska), 

trećeg reda (trimolekulska) ili višeg reda u skladu 

s brojem molekula (jedna, dvije, tri ili više) koje 

stupaju u reakciju, na primjer, razlaganje vodikova 

peroksida na vodu i kisik je reakcija prvog reda (fi rstorder 

reaction). 

order of crystallization – redoslijed kristalizacije. Prividan 

kronološki (vremenski) slijed kojim kristaliziraju 

različiti minerali dane asocijacije. Osnovni kriterij za 

izdvajanje slijeda su teksturna obilježja. Sinonim: 

sequence of crystallization. 

ordinary crude (crude oil) – (1) obična sirova nafta, v. 

black oil, 1. (2) slojna nafta s malim skupljanjem (kontrakcijom), 


ordinary fault – normalni (gravitacijsdki) rasjed, v. normal 

fault.

ordinary oil 584 

organic sulfur 

ordinary oil – (1) obična sirova nafta, v. black oil, 1. (2) 

slojna nafta s malim skupljanjem (kontrakcijom), v. 

low-shrinkage crude oil. 

Ordovician – ordovicij, ordovicijski period, ordovicijski 

sistem. Drugi odozdo period/sistem paleozoika 

(Paleozoic) ili paleozojske ere (Paleozoic era) nakom 

kambrija (v. Cambrian), a prije silura (v. Silurian). 

Obuhvaća, kako se procjenjuje i prema raznim izvorima, 

vremenski raspon od prije 500 do 440 (ili 505 

do 440 ili 500 do 430 ili 500 do 425) milijuna godina. 

Katovi ordovicija u Europi su tremadok (Tremadocian), 

arenig (Arenigian), lanvirn (Llanvirnian), landilo 

(Llandellian), karadok (Caradocian) i ašgil (Ashgillian), 

a u Sjevernoj Americi je podijeljen na serije 

kanadij (Canadian), šamplejn (Champlainian) i sinsinat 

(Cincinnatian). Terminom ordovicij se također 

označava sistem stijena (system of rocks) formiranih 

u tom razdoblju (Ordovician system). U starijoj literaturi 

ordovicij se katkada smatra donjim silurom 

(Lower Silurian). Sedimenti ordovicija se nalaze na 

svim kontinentima (osim Antarktike), sudjeluju u 

građi sedimentnog pokrova većine platformi i široko 

su rasprostranjeni u strukturama nabiranja. U 

ordoviciju se na kopnu pojavljuju primitivne biljke, 

zatim se javljaju prvi koralji, primitivne ribe, morska 

trava i gljive. Također su prebivali raznovrsni beskralješnjaci 

(radiolarije, foraminifere, graptoliti i drugi), 

prevladavale su alge. Nivo mora je bio najprije visok, 

zatim je nastupilo globalno zahlađenje i glacijacija 

te ekstenzivni vulkanizam. Ordovicij je završio velikim 

izumiranjem organizama zbog glacijacije. Od 

mineralnih sirovina najvažniji su nafta, gorivni škriljavci 

i fosforiti. Zastarjeli sinonim: Champlainian; v. 

Age of Marine Invertebrates. 

Ordovician period – ordovicijski period, ordovicij, v. Ordovician. 

Ordovician system – ordovicijski sistem, ordovicij, v. 

Ordovician. 

ore – (1) ruda. Prirodni materijal iz kojeg se prihvatljivo 

profi tabilno može izdvojiti mineral (ili minerali) 

ekonomske (industrijske) vrijednosti. Terminom se 

označava i mineral (ili minerali) izdvojen iz prirodnog 

materijala i također se obično (ali ne uvijek) rabi za 

rude metala, često s nazivom vrijedne komponente, 

na primjer, željezna ruda (iron ore). (2) rudni minerali. 

Termin (u obliku ores) koji se katkada primjenjuje 

kao skupni za označavanje opakih (neprozirnih) 

akcesornih minerala (opaque accessory minerals), 

poput ilmenita i magnetita, u eruptivnim (magmatskim) 

stijenama (igneous rocks). 

Orenburgian – orenburg. Stratigrafski kat najgornjeg 

dijela gornjeg karbona (uppermost Upper Carboniferous) 

u Rusiji – iznad gžela (Gzhelian), a ispod aselija 

(Asselian) perma. 

organic acid – organska kiselina. U tehnologiji obrade 

slojeva – smjesa octene kiseline (acetic acid) ili mravlje 

kiseline (formic acid) s fl uorovodičnom kiselinom 

(hydrofl uoric acid) koja ima relativno malu brzinu 

reakcije (reaction rate) i rabi se za kiselinsku obradu 

(acidization) oštećenih (zagađenih) formacija u bušotinama 

s relativno visokom temperaturom. 

organic bank – vapnenac od skeleta organizama, v. 

bank, 5. 

organic geochemistry – organska geokemija. Grana 

geokemije koja se bavi izučavanjem organskih tvari. 

Organska geokemija uključuje: (a) identifi kaciju matičnih 

stijena (source rocks) i tipove organskih tvari u 

matičnim stijenama; (b) termički historijat matičnih 

stijena; (c) prognoziranje tipova ugljikovodika u ležištima; 

(d) identifi kaciju putova migracije; (e) korelaciju 

matičnih stijena s naftom; (f) korelaciju nafte s 

naftom, i (g) identifi kaciju površinskih izbijanja nafte; 

v. organic matter. 

organic limestone – organogeni (organski) vapnenac 

(vapnenjak). Vapnenac koji je nastao (formirao se) 

ponajprije od skeleta životinja i bilja. U organske 

vapnence spadaju koraljni vapnenac (coral limestone), 

algalni vapnenac (algal limestone), foraminiferni 

vapnenac (foraminiferal limestone), kreda (chalk) sastavljena 

od kokolita i ljušturni vapnenac ili kokina 

(coquina) sastavljen od ljuštura moluska. 

organic matter (OM) – organska tvar. U geologiji i 

geokemiji – materijal izumrlih životinja i biljaka, fosilna 

materija. Organska tvar (materija) dijeli se na 

tipove. Tip I su alge istaložene u lakustričkoj sredini 

(lacustrine environment) – može formirati naftni šejl 

(škriljavac, oil shale) i relativno je rijedak. Tip II je i 

terestrička i akvatska organska materija istaložena u 

rubnim marinskim sredinama (marginal marine environment) 

– uobičajene su alge, pelud i spore; primarni 

je izvor za sirovu naftu. Tip III je drvna organska 

tvar koja je izvor za plin. Tip IV je oksidirana, reciklirana 

i izmijenjena (alterirana) organska tvar koja ne 

može formirati ugljikovodike. Humusna organska 

tvar je sastavljena od terestričkog biljnog materijala 

i može formirati ugljen. Sapropelna organska tvar je 

sastavljena od akvatskog bilja i zooplanktona i može 

formirati sirovu naftu i prirodni plin. 

organic mound – bioherma, v. bioherm. 

organic reef – organogeni greben (rif). Bioherma (v. bioherm) 

dovoljne veličine za razvoj asociranog facijesa. 

Organogeni grebeni su izgrađeni i sastavljeni pretežito 

od ostataka sedentarnih ili kolonijskih organizama 

i organizama koji vežu sedimente, uglavnom 

marinskih – većinom od koralja i alga, u manjoj mjeri 

od krinoida (morskih ljiljana), briozoa (mahovnjaka), 

spužava, moluska (mekušaca) i drugih organizama 

koji prebivaju blizu površine vode, ali ispod nje (iako 

mogu biti izvan pri niskoj plimi). Tvrdi dijelovi vanjskog 

skeleta tih organizama ostaju na istom mjestu 

nakon njihova uginuća, a talog je dovoljno čvrst i 

otporan na eroziju valovima. Organogeni grebeni 

mogu također sadržavati još žive organizma; v. algal 

reef, coral reef, reef. 

organic rock – organogena (organska) stijena. Sedimentna 

stijena (sedimentary rock) koja se sastoji 

uglavnom od ostataka biljnih ili životinjskih organizama, 

na primjer, materijal koji je prvobitno činio dio 

skeleta ili tkiva životinja; v. biogenic rock. 

organic sulfur – organski sumpor. Termin kojim se obično 

označavaju svi sumporni spojevi u prirodnom 

plinu osim sumporovodika i oksida sumpora. Ti sumporni 

spojevi se sastoje od ugljik-disulfi da (carbon 

disulfi de), ugljik-oksisulfi da (carbon oxysulfi de), koji 

se također naziva karbonilsulfi d (carbonyl sulfi de), 

tiofena (tiophene) i njegovih homologa, alkanskih 

tiola (alkane thiols) ili alkilnih merkaptana (alkyl mercaptans), 

kao što su metanski tiol (methane thiol) ili 

metilni merkaptan (methyl mercaptan) i etanski tiol 

(ethane thiol) ili etilni merkaptan (ethyl mercaptan),

organic texture 585 

te različiti drugi spojevi sumpora koji se nalaze u vrlo 

malim tragovima, na primjer, tioeteri (thioethers) i alkilni 

disulfi di (alkyl disulfi des). 

organic texture – organogena tekstura. Sedimentna 

tekstura (tekstura sedimenata, sedimentary texture) 

koja je nastala djelatnošću organizama, na primjer, 

sekrecija materijala skeleta. 

organic theory – teorija organskog postanka (organskog 

podrijetla). Široko prihvaćena teorija po kojoj su 

sirova nafta i prirodni plin (osim dijela metana) nastali 

(formirali se) od sazrijevanja (maturation) organske 

tvari (materije) koja se očuvala u sedimentnim stijenama. 

Sazrijevanje ili termička alteracija (thermal alteration) 

jest promjena s temperaturom i vremenom 

iz kerogena (koji je dio organske tvari) u ugljikovodik. 

Temperatura (obično između 65° i 150 °C/150° i 300 

°F za sirovu naftu i viša od 150 °C/300 °F za termogeni 

plin) postignuta je pokapanjem (prekrivanjem) sedimenata 

(burial of sediments) u bazenima. Sedimentna 

stijena koja je generirala ugljikovodik naziva se matična 

stijena (source rock) i iz nje on migrira u ležišnu 

stijenu (reservoir rock) zamke. Vrlo česta matična stijena 

je, na primjer, crni šejl (black shale). 

organic weathering – biološko trošenje (raspadanje). U 

geologiji – biološki procesi i promjene koji doprinose 

razaranju stijena, na primjer, djelovanje sile prodiranja 

i širenja korijenja, huminskih kiselina koje oslobađaju 

mahovine i lišajevi na kontaktu sa stijenama 

i raznih životinja (crva, krtica, kunića) koji uzrokuju 

promjene površine tla. Sinonim: biologic weathering. 

organogenic – organogen. Termin za označavanje stijena 

ili sedimenata koje su građene (sastoje se) od 

produkata organske aktivnosti (ostataka organizama), 

na primjer, organogeni konglomerat (organogenic 

conglomerate). Sinonim: organogenous. 

organogenous – organogen, v. organogenic. 

organolite – organolit. Svaka stijena koja se sastoji 

uglavnom od organskog materijala, osobito stijena 

nastala od bilja, na primjer, ugljen, smola i bitumen. 

organosedimentary – organogeno-sedimentan, organogeno-taložni. 

Koji se odnosi na proces sedimentacije 

pod utjecajem organizama, na primjer, na stromatolit, 

sedimentnu strukturu formiranu životnom 

djelatnošću (procesima) cijanobakterija (modrozelenih 

algi). 

oriented core – orijentirana jezgra. Jezgra orijentirana 

u podzemnom prostoru, odnosno, jezgra koja se 

na površini može postaviti u takav položaj kakav je 

zauzimala u podzemlju prije izvlačenja. Uzima se s 

posebnom oznakom tako da se može odrediti njena 

originalna orijentacija. Analiziraju se radi određivanja 

pružanja i nagiba ploha uslojavanja (strike of 

bedding planes, dip of bedding planes), a u ležištima 

s prirodnim pukotinama radi direktnog određivanja 

orijentacije pukotina – smjera njihova pružanja i nagiba 

(strike of fractures/joints, dip of fractures/joints). 

Orijentirane jezgre se također analiziraju za određivanje 

smjera maksimalne permeabilnosti (maximum 

permeability direction); v. core. 

oriented perforating – orijentirano perforiranje. Metoda 

perforiranja zaštitne kolone (kolone zaštitnih cijevi, 

casing) kod višezonskog proizvodnog opremanja 

bušotine (multiple well completion). Alatka za perforiranje 

(perforating tool) određuje smjer drugih kolona 

uzlaznih cijevi (tubing string) i usmjerava pušku za 

orifi ce well tester 

perforiranje (perforating gun) dalje od njih. 

orifi ce – prigušnica, dijafragma, v. orifi ce plate. 

orifi ce coeffi cient – koefi cijent prigušnice (dijafragme). 

Brojčana vrijednost za dano protočno mjerilo koja 

se rabi za izračunavanje volumenskog protoka fl uida 

(registriranog na dijagramu) u jednadžbi protoka 

plina kroz prigušnicu (orifi ce gas-fl ow equation). Koefi 

cijent prigušnice sadrži u sebi faktore za promjer 

prigušnice i fi zikalne karakteristike mjerenog plina 

pri standardnim uvjetima. 

orifi ce fi tting – fi ting prigušnice (dijafragme). Držač 

prigušnice (dijafragme, orifi ce holder) instaliran u 

plinovodu (gas line). Kod jednokomornog fi tinga prigušnica 

se može ukloniti ako se u fi tingu snizi tlak 

(v. junior orifi ce fi tting), a kod dvokomornog fi tinga se 

prigušnica uklanja bez prekidanja strujanja (v. senior 

orifi ce fi tting). 

orifi ce fl owmeter – protočno mjerilo s prigušnicom (dijafragmom), 

v. orifi ce meter. 

orifi ce gas-fl ow equation – jednadžba strujanja plina 

kroz prigušnicu (dijafragma). Jednadžba koja defi nira 

strujanje (protok) plina kroz prigušnicu (dijafragmu) 

kao umnožak koefi cijenta prigušnice (orifi ce coeffi cient) 

i ekstenzije tlaka (pressure extension). Ekstenzija 

tlaka je jednaka kvadratnom korijenu iz umnoška 

diferencijalnog tlaka (diff erential pressure), odnosno, 

pada tlaka kroz prigušnicu (pressure drop across orifi 

ce plate) i statičkog tlaka (static pressure) ili tlaka u 

cjevovodu (line pressure). 

orifi ce meter – protočno mjerilo s prigušnicom (dijafragmom). 

Tip protočnog mjerila za mjerenje brzine 

strujanja (protoka) fl uida (velocity of fl uid fl ow) na 

principu registracije diferencijalnog tlaka plina (koji 

struji kroz prigušnicu) duž suženja u smjeru strujanja. 

Tlak se zapisuje na kružnom dijagramu (circular 

chart), a podaci tlaka se pretvaraju u standardne kubne 

metre (ili stope) s pomoću faktora mjerila (meter 

factor). Najjednostavniji tip tih mjerila je mjerno koljeno 

(elbow meter). Venturijeva cijev (Venturi meter) 

također spada u tu vrstu protočnih mjerila. Sinonim: 

orifi ce fl owmeter. 

orifi ce plate – prigušnica, dijafragma. Metalna ploča sa 

središnjim prolaznim otvorom određenog promjera 

koja se postavlja u cjevovod radi mjerenja volumenskog 

protoka (volume fl ow) i kalibracije protočnih 

mjerila registracijom diferencijalnog tlaka fl uida koji 

struji kroz prigušnicu. 

orifi ce plate holder – držač prigušnice (dijafragme). Naprava 

koja drži prigušnicu (dijafragmu) u cjevovodu. 

Držač može biti ili par prirubnica prigušnice (orifi ce 

fl ange) ili fi ting prigušnice (orifi ce fi tting). 

orifi ce pressure drop – pad tlaka u prigušnici (dijafragmi). 

Diferencijalni tlak (pad tlaka) između ulazne i 

izlazne strane (ispred i iza) prigušnice (upstream side 

of orifi ce, downstream side of orifi ce) uzrokovan povećanjem 

brzine strujanja plina kroz nju. Pad tlaka pri 

strujanju kroz prigušnicu u protočnom mjerilu s prigušnicom 

(orifi ce fl owmeter) služi za mjerenje brzine 

strujanja i volumena. 

orifi ce well tester – protočno plinsko mjerilo s prigušnicom 

za ispitivanje bušotina. Naprava za mjerenje proizvodnje 

(protoka) plina (gas fl ow) pri ispitivanju bušotina. 

Sastoji se od nazuvice (nipple), postavljene na 

otvorenom kraju cjevovoda, na koju se pričvršćuju 

prigušnice s oštrim rubom. Mjeri se statički tlak u na

original dip 586 

orogeny 

zuvici ispred prigušnice i diferencijalni tlak, a vrijednosti 

protoka se izračunavaju prema razlici tlakova 

ispred i iza prigušnice. Rabi se za ispitivanje bušotina 

pri niskim tlakovima i male proizvodnje (plin se ispušta 

u atmosferu). Točnost mjerenja je ograničena. 

original dip – primarni nagib, v. primary dip. 

original gas in place (OGIP) – početne rezerve plina u 

ležištu. Procijenjeni ukupni volumen (rezerve) plina 

u ležištu prije početka njegova iskorištavanja (prije 

početka proizvodnje) ili u trenutku početka bušenja. 

Mogu se odrediti volumetrijskom metodom, metodom 

materijalne bilance i metodom analogije. Točnost 

procjena ovisi o količini i kvaliteti raspoloživih 

podataka (kao i u slučaju naftnih ležišta – v. original 

oil in place). Sinonimi: gas initially in place, gas originally 

in place, initial gas in place. 

original horizontality – prvobitni horizontalni (vodoravni) 

položaj. Horizontalni položaj (ili blizak njemu) 

slojeva u vrijeme njihove prvotne sedimentacije. 

original interstice – primarna šupljina (pora). Šupljina 

(v. interstice) koja se pojavljuje (nastaje) istodobno 

s formiranjem stijene. Sinonim: primary interstice; v. 

secondary interstice. 

original oil in place (OOIP) – početne rezerve nafte u 

ležištu. Procijenjeni ukupni volumen (rezerve) nafte 

u ležištu prije početka njegova iskorištavanja (prije 

početka proizvodnje) ili u trenutku početka bušenja. 

Određuje se, ovisno o količini i kvaliteti raspoloživih 

podataka, volumetrijskom metodom (procijenjene 

rezerve tom metodom su često velike jer ona ne uzima 

u obzir heterogenost ležišta), metodom materijalne 

bilance (točnost procjene tom metodom ovisi 

o količini i kvaliteti raspoloživih podataka proizvodnje) 

i metodom analogije (procjena u znatnoj mjeri 

zavisi od sličnosti karakteristika ležišta). Sinonimi: 

initial oil in place, oil originally in place; v. reserve estimate 

methods. 

original porosity – primarna poroznost, v. primary porosity. 

original pressure – početni ležišni tlak, v. initial reservoir 

pressure. 

original reservoir pressure – početni ležišni tlak, v. initial 


original stream – konsekventna rijeka, v. consequent 

stream. 

ornithischian dinosaurs – ornitishije, pticoliki dinosauri 

(velegmazovi), pticokuki, v. ornithischians. 

ornithischians (Ornithischia) – ornitishije, pticoliki dinosauri 

(velegmazovi), pticokuki. Jedan od dva reda 

izumrlih kopnenih reptila biljoždera iz nadreda 

dinosaura (dinosaurs, Dinosauria) u podrazredu arhosaura 

(archosaurians, Archosauria) – drugi red su 

saurishije ili gušteroliki gmazovi (v. saurischians). Karakterizirani 

su specifi čnom građom kukovlja (zdjelice, 

karlice, pelvis) slično pticama, koje se sastoji od 

račvaste preponične kosti (pubis) i bočne kosti (ilium) 

koja stoji paralelno s produljenom kosti sjednjačom 

(ischium). Prednji kraj čeljusti nema zube i razvijen je 

kljun. Ornitishije su bile pretežito kopnene životinje 

(osim ornitopoda) i četvoronošci. Stratigrafska rasprostranjenost: 

gornji trijas-gornja kreda. Sinonimi: 

bird-hipped dinosaurs, ornithischian dinosaurs. 

ornithopods (Ornithopoda) – ornitopodi. Podred izumrlih 

reptila ornitishija (pticolikih dinosaura, ornithischians). 

Uključuje sve dvonožne forme ornitishija. 

orogen, orogene – orogen, v. orogenic belt. 

orogenesis – orogeneza, v. orogeny. 

orogenetic – orogenetski. Pridjev od termina orogeneza 

(orogeny – v.). 

orogenic – orogenetski. Pridjev od termina orogeneza 

(orogeny – v.). 

orogenic belt – orogen, orogenetski pojas. Linearno 

ili poput luka savijeno područje koje je podvrgnuto 

nabiranju (folding) ili drugoj deformaciji tijekom 

orogenetskog ciklusa (v. orogenic cycle). Orogenetski 

pojasevi su tijekom svog stadija nastajanja (formiranja) 

mobilni pojasevi (v. mobile belt) i većina njih je 

kasnije postala planinski pojas (mountain belt) postorogenetskim 

procesima. Sinonimi: foldbelt, orogen, 

orogene. 

orogenic cycle – orogenetski ciklus. Vremenski interval 

tijekom kojeg se prvobitno mobilni pojas (v. mobile 

belt) razvio u stabilizirani orogenetski pojas (v. orogenic 

belt) prolazeći kroz predorogenetsku fazu (v. 

preorogenic phase), orogenetsku fazu (v. orogenic 

phase) i postorogenetsku fazu (v. postorogenic phase). 

Koncept je postao zastarjelim priznavanjem pločaste 

strukture Zemlje (plate structure of the Earth). 

Sinonim: geologic cycle; v. geotectonic cycle, tectonic 

cycle. 

orogenic facies – orogenetski facijes. Termin koji se primjenjuje 

za označavanje geosinklinalnog facijesa (v. 

geosynclinal facies) kada je nužno istaknuti njegovu 

tektonsku sredinu (tektonske uvjete njegova formiranja, 

tectonic environment). 

orogenic phase – orogenetska faza. Srednji dio orogenetskog 

ciklusa (v. orogenic cycle) koji je karakteriziran 

vrhuncem mobilnosti kore (crustal mobility) i 

orogenetske aktivnosti (orogenic activity). Orogenetska 

faza je obično kraća od predorogenetske faze (v. 

preorogenic phase) koja joj prethodi i postorogenetske 

faze (v. postorogenic phase) koja slijedi nakon nje 

i vremenski može biti kraća od geološkog perioda, 

iako je ona obično produljena nizom pulzacija (v. 

pulsation). 

orogenic sediment – orogenetski sediment. Svaki sediment 

koji je nastao (formirao se) kao rezultat orogeneze 

(v. orogeny) ili koji je neposredno povezan s 

orogenetskim područjem u koje su se kasnije uključili, 

na primjer, klastični sedimenti (clastic sediments) 

poput fl iša (fl ysch) ili molase (molasse). 

orogenic unconformity – orogenetski nesklad. Lokalni 

kutni nesklad (v. angular unconformity) u području 

koje je bilo podvrgnuto utjecaju pokreta nastajanja 

gorja (mountain-building movements). 

orogeny – orogeneza. U doslovnom značenju – proces 

nastajanja (formiranja) gorja. Termin je ušao u uporabu 

sredinom 19. stoljeća kada se smatralo da proces 

obuhvaća (uključuje) i deformaciju stijena unutar planinskih 

sustava i stvaranje planinskog reljefa. Tek se 

znatno kasnije spoznalo da ta dva procesa nisu tako 

tijesno povezana ni genetski (postankom) niti po 

vremenu zbivanja. U suvremenoj geološkoj primjeni 

termina, orogeneza se smatra procesom čijim su 

se djelovanjem formirale strukture unutar područja 

nabranog planinskog pojasa, uključujući navlačenje 

(thrusting), nabiranje (folding) i rasjedanje (faulting) u 

vanjskim i višim slojevima i plastično nabiranje (plastic 

folding), metamorfozu (metamorphism) i plutonizam 

(plutonism) u unutarnjim i dubljim slojevima.

orogeosyncline 587 

orthodolomite 

Samo za najmlađe, kasnokenozojske, planine postoji 

očevidni uzročni odnos između tektonskih struktura 

i reljefa površine, dok malo takvih dokaza postoji 

za rani kenozoik, još manje za mezozoik i paleozoik 

i, praktično, nikakvih za pretkambrij. Međutim, bez 

obzira na to, sve su tektonske strukture vrlo slične 

jedna drugoj neovisno o njihovoj starosti i s obzirom 

na to se smatraju kao produkti orogeneze. Sinonimi: 

mountain building, orogenesis, tectogenesis; v. diastrophism, 

epeirogeny, morphotectonics. 

orogeosyncline – orogeosinklinala. Geosinklinala (v. 

geosyncline) koja je kasnije postala područje orogeneze 

(area of orogeny); v. mother geosyncline. 

orographic – orografski. (1) U tektonici – termin kojim 

se označavaju osobitosti povezane s tektonskom 

strukturom planina i topografi jom (njihovim reljefom). 

Termin se malo primjenjuje jer se danas prednost 

daje točnijim pridjevima, poput dijastrofi čki (v. 

diastrophic), epirogenetski (v. epeirogenic) i orogenetski 

(v. orogenic). (2) U geografi ji – (a) Koji se odnosi na 

planine (gorje), osobito na njihov položaj i distribuciju. 

(b) Termin za označavanje kiše ili pljuska koji nastaju 

kada se vlagom zasićeni zrak sretne s visokom 

preprekom i prisiljen je podići se iznad nje, na primjer, 

kiša na padinama planinskog lanca okrenutim 

vjetru i izloženim stalnom vjetru s toplog oceana. 

orthides – ortidi, v. orthids. 

orthids (Orthida) – ortidi. Red izumrlih artikulatnih 

brahiopoda (ramenonožaca s bravom, articulate brachiopods). 

Karakterizirani su uglavnom neporoznom 

ljušturom (impunctate shell) ili ljušturom s endoporama 

(shell with endopuncta) i otvorenim deltirijem 

(open delthyrium) i brahioforama (brachiophores). 

Uključuje najstarije predstavnike razreda. Stratigrafska 

rasprostranjenost: donji kambrij-gornji perm. 

Drugi oblik termina: orthides. 

ortho– – orto–. (1) U petrologiji – prefi ks koji, kada se rabi 

s imenom metamorfne stijene (metamorphic rock), 

pokazuje da se ona formirala od eruptivne (magmatske) 

stijene (igneous rock), na primjer, ortognajs (orthogneiss), 

ortomafi bolit (orthoamphibolite). Prefi ks 

orto može također upućivati na primarno podrijetlo 

(postanak) kristalne sedimentne stijene (crystalline 

sedimentary rock), na primjer, ortokvarcit (orthoquartzite), 

za razliku od metakvarcita (metaquartzite). (2) U 

organskoj kemiji – prefi ks kojim se označava izomer 

aromatskog spoja nastao supstitucijom dvaju susjednih 

vodikovih atoma benzenske jezgre, koji sadrži 

benzensku jezgru supstituiranu u 1,2 položaju. (3) U 

anorganskoj kemiji – prefi ks za označavanje kiseline 

koja se izvodi od svog anhidrida spajanjem s najvećim 

mogućim brojem molekula vode (maksimalnom 

količinom vode), za razliku od meta-kiseline, koja sadrži 

manje vode, na primjer, ortofosforna kiselina (orthophosphoric 

acid) i manje hidratirana metafosforna 

kiselina (metaphosphoric acid). 

orthoamphibole – ortoamfi bol, rompski amfi bol. (1) 

Skupni naziv za amfi bole koji kristaliziraju u rompskom 

(ortorompskom) sustavu; v. clinoamphibole. 

(2) Rompski (ortorompski) mineral iz grupe amfi bola 

(amphibole group), na primjer, antofi lit (anthophyllite), 

žedrit (gedrite) i holmkvistit (holmquistite); v. clinoamphibole. 

ortho-arenite – ortoarenit. Arenit (v. arenite) s detritskim 

matriksom (detrital matrix) ispod 15%. 

orthoceratites (Orthoceras) – ortoceratiti. Rod nautiloida 

(nautiloids). Karakterizirani su postojanjem triju 

longitudinalnih brazdi (longitudinal furrow) na komorici 

kućice koju nastanjuju (body chamber). 

orthochem – ortokem. Mineralna tvar koja se formirala 

direktnom kemijskom precipitacijom u sedimentacijskom 

(taložnom) bazenu (depositional basin) 

ili u samom sedimentu i razlikuje se od materijala 

transportiranog (prenesenog) u čvrstom (tvrdom) 

stanju, na primjer, afanokristalni (afanitsko-kristalni) 

vapneni mulj (mikrit), intergranularni (međuzrnski) 

cement (vezivo), prekristalizirani sedimentni materijal 

i metasomatski minerali (poput dolomita); v. 

allochem. 

orthochemical rock – ortokemijska stijena. Stijena koja 

je nastala (formirala se) kemijskom precipitacijom 

(obaranjem), na primjer, soli, za razliku od alokemijske 

stijene (allochemical rock) ili autohtone stijene 

(autochthonous rock). 

orthochronology – ortokronologija. Geokronologija 

(v. geochronology) koja se bazira na standardnoj sukcesiji 

biostratigrafski značajnih fauna ili fl ora i, prema 

tome, na nepovratnim evolucijskim procesima. 

Idealno, ortokronologija je kronologija bazirana na 

stratigrafskoj sukcesiji (stratigraphic succession) vrsta 

u kojoj je svaka sljedeća vrsta potomak vrste koja joj 

neposredno stratigrafski prethodi; v. biochronology, 

parachronology. 

orthoclase – ortoklas. (1) Bezbojni, bijeli, žućkastobijeli, 

crveni ili sivkasti mineral iz grupe alkalijskih glinenaca 

(feldšpata, alkali feldspar group), po kemijskom 

sastavu kalijski alumosilikat (klasa tektosilikata). Ortoklas 

je djelomično uređena monoklinska modifi - 

kacija kalijskog glinenca, dimorfan je s mikroklinom 

i stabilan pri višim temperaturama. Obično sadrži 

natrij u malim količinama. Obični ortoklas (common 

orthoclase, ordinary orthoclase), najčešće pertitni, 

je uobičajeni stjenotvorni mineral i sreće se najviše 

u granitima, u drugim kiselim eruptivnim (magmatskim) 

stijenama (acid igneous rocks) i kristalastim škriljavcima 

(crystalline schists). Sinonimi: common feldspar, 

orthose, pegmatolite; v. anorthoclase, plagioclase. 

(2) Opći termin kojim se označava svaki kalijski glinenac 

(feldšpat, potassium feldspar) koji je ili se čini da je 

monoklinski, na primjer, sanidin (sanidine), submikroskopski 

srasli mikroklin (submicroscopically twinned 

microcline), adular (adularia) i submikroskopski srasli 

analbit (submicroscopically twinned analbite). 

orthoconglomerate – ortokonglomerat. Konglomerat 

sa cjelovitim šljunčanim skeletom (gravel framework) 

učvršćenim mineralnim cementom (vezivom, mineral 

cement). Takav konglomerat se formira sedimentacijom 

iz vrlo turbulentnih vodenih struja (rijeke s 

velikom brzinom strujanja ili zone udaranja valova 

o obalu), na primjer, ortokvarcitni konglomerat (orthoquartzitic 

conglomerate) i arkozni konglomerat 

(arkosic conglomerate). Ortokonglomerati imaju izraženu 

kosu slojevitost strujanja i asociraju s grubozrnastim 

kososlojevitim pješčenjacima (coarse crossbedded 

sandstones); v. paraconglomerate. 

orthodolomite – ortodolomit. (1) Primarni dolomit 

(dolomitna stijena – v. primary dolomite) ili dolomit 

formiran sedimentacijom. (2) Dolomit (dolomitna 

stijena) koja je tako dobro cementirana da su njegove 

čestice neodvojive.

orthofelsite 588 

orthorhombic system 

orthofelsite – ortofelzit, ortofi r, v. orthophyre. 

orthogeosyncline – ortogeosinklinala, primarna geosinklinala. 

Geosinklinala (geosyncline) smještena 

između kontinentalnih i oceanskih kratona (continental 

cratons, oceanic cratons) koja u sebi uključuje 

vulkanski (eugeosinklinalni) pojas (volcanic belt, eugeosynclinal 

belt ) i nevulkanski (miogeosinklinalni) 

pojas (nonvolcanic belt, miogeosynclinal belt). Sinonimi: 

geosynclinal couple, primary geosyncline; v. eugeosyncline, 

miogeosyncline. 

orthogneiss – ortognajs. Gnajs (v. gneiss) koji se formirao 

od eruptivnih (magmatskih) stijena (igneous 

rocks) njihovom metamorfozom 

ortholimestone – ortovapnenac. Termin predložen za 

primarni vapnenac ili vapnenac formiran sedimentacijom 

(sedimentary limestone). 

orthomagmatic stage – ortomagmatski (ortotektički) 

stadij. Glavni stadij kristalizacije silikata iz tipične magme, 

stadij tijekom kojeg može kristalizirati do 90% 

magme. Sinonim: orthotectic stage. 

orthomatrix – ortomatriks. Prekristalizirana detritska 

glina (recrystallized detrital clay) ili protomatriks (v. 

protomatrix) u grauvakama (graywackes) i arkozama 

(arkoses). 

orthomic feldspar – ortomiktni glinenac (feldšpat), v. 

orthomimic feldspar. 

orthomicrite – ortomikrit. Genetski termin kojim se 

označava neizmijenjeni ili primarni vapneni mikrit 

(calcareous micrite). Uključuje alomikrit (allomicrite) i 

automikrit (automicrite); v. pseudomicrite. 

orthomicrosparite – ortomikrosparit. Genetski termin 

za označavanje mikrosparita koji se formirao kemijskom 

precipitacijom u otvorenim šupljinama; v. pseudomicrosparite. 

orthomimic feldspar – ortomiktni glinenac (feldšpat). 

Grupa glinenaca (feldšpata) koji zbog polisintetskog 

sraštanja simuliraju viši stupanj simetrije s pravokutnom 

kalavošću (s pravim kutovima između ploha 

kalavosti, rectangular cleavages). Sinonim: orthomic 

feldspar. 

orthophyre – ortofi r, ortofelzit. Zastarjeli termin za porfi 

rnu stijenu (porphyritic rock) koja sadrži fenokristale 

ortoklasa (phenocrysts of ortoclase). Sinonim: orthofelsite. 

orthophyric – ortofi rni. Termin kojim se označava tekstura 

osnovne mase (texture of groundmass) nekih 

holokristalnih porfi rnih eruptivnih (magmatskih) 

stijena (holocrystalline porphyritic igneous rocks) u 

kojima kristali glinenca (feldšpata) imaju kvadratne 

ili kratke, zdepaste pravokutne poprečne presjeke 

za razliku od štapićastih (letvičastih) kristala karakterističnih 

za trahitsku teksturu (trachytic texture). 

Termin također označava osnovnu masu s takvom 

teksturom ili stijenu s ortofi rnom osnovnom masom 

(orthophyric groundmass). 

orthopyroxene – ortopiroksen, rompski piroksen. (1) 

Skupni naziv za piroksene koji kristaliziraju u rompskom 

(ortorompskom) sustavu i obično ne sadrže 

kalcij i aluminij (ili malo aluminija); v. clinopyroxene. 

(2) Rompski (ortorompski) mineral iz grupe piroksena 

(pyroxene group), na primjer, enstatit (enstatite), 

broncit (bronzite), hipersten (hypersthene) i ortoferosilit 

(orthoferrosilite); v. clinopyroxene. 

orthopyroxenite – ortopiroksenit. Prema klasifi kaciji 

IUGS (v. IUGS classifi cation) – plutonska stijena (plu- 

tonic rock) s M (mafi tski i srodni minerali) jednakim ili 

većim od 90 i opx/(ol+opx+cpx) većim od 90 (simboli 

označavaju: opx–ortopirokseni i sekundarni minerali; 

cpx–klinopirokseni; ol–olivin i serpentin). 

orthoquartzite – ortokvarcit, sedimentni kvarcit, ortokvarcitni 

pješčenjak. Klastična sedimentna stijena 

(clastic sedimentary rock) koja se sastoji (građena 

je) gotovo jedino od kvarcnog pijeska (s čertom 

ili bez njega, quartz sand) s relativno malo fi nozrnastog 

matriksa (fi ne-grained matrix) ili potpuno 

bez njega, i formirana sekundarnom silifi kacijom 

(okremenjivanjem, secondary silicifi cation); kvarcit 

sedimentnog podrijetla ili »čisti kvarcni pješčenjak« 

(pure quartz sandstone). Termin ortokvarcit općenito 

označava pješčenjak sa sadržajem zrna kvarca i 

detritskog (klastičnog) čerta većim od 90 d0 95%, 

pri čemu je klastični materijal dobro sortiran, dobro 

izvaljan (zaobljen) i cementiran ponajprije sekundarnim 

silicij-dioksidom (katkada karbonatom) koji 

se nalazi u optičkom i kristalografskom kontinuitetu 

sa zrnima. Stijena je karakterizirana postojanjem 

stabilnih teških minerala (cirkona, turmalina, magnetita), 

nedostajanjem fosila i postojanjem kose 

slojevitosti i riplova. Ortokvarciti obično zaliježu u 

obliku tankog pokrova (thin blanket deposit) velikog 

prostiranja povezanog s krupnim neskladom (unconformity), 

na primjer, epikontinentalni sediment 

(epicontinental deposit) formiran nastupanjem 

mora, a njihova pojava odražava intenzivno kemijsko 

trošenje (raspadanje, chemical weathering) 

drugih primarnih minerala osim kvarca, znatno 

transportiranje (prenošenje) i obradu vodom prije 

konačne akumulacije (pijesak može biti više puta 

sedimentiran, odnosno višestruko pretaložen) i 

stabilne uvjete sedimentacije (kao u peneplenizacijskom 

stadiju dijastrofi zma). Termin je u biti ekvivalentan 

terminima quartzarenite (kvarcarenit) i quartzitic 

sandstone (kvarcitni pješčenjak). Sinonimi: 

orthoquartzitic sandstone, sedimentary quartzite; v. 

quartzose sandstone. 

orthoquartzitic – ortokvarcitni, v. orthoquartzite. 

orthoquartzitic conglomerate – ortokvarcitni konglomerat 

(valutičnjak). Dobro sortirani, litološki 

homogeni, svijetloobojeni ortokonglomerat (v. orthoconglomerate) 

sastavljen od zrelih ili prezrelih 

fragmenata kvarca (uglavnom od fragmenata žilnog 

kvarca, čerta i kvarcita veličine sitnih do srednjih valutica) 

koji čine relativno stabilan materijal formiran 

od erodiranih granitskih ili metamorfnih kompleksa 

(pri čemu je raspadanjem ili dugim transportiranjem 

bio uklonjen fi niji i manje stabilan materijal). Takvi 

konglomerati su obično proslojeni s čistim kvarcnim 

pješčenjakom (pure quartz sandstone). Sinonim: quartz-pebble 

conglomerate. 

orthoquartzitic sandstone – ortokvarcitni pješčenjak, 

ortokvarcit, v. orthoquartzite. 

orthorhombic crystal system – rompski (ortorompski) 

kristalni sustav, v. orthorhombic system. 

orthorhombic system – rompski (ortorompski) sustav 

(kristalni sustav). Jedan od šest kristalnih sustava 

(sustava simetrije kristala, crystal system) koji je karakteriziran 

s tri, uzajamno okomite osi simetrije (axis 

of symmetry) različite duljine. U rompskom sustavu 

kristaliziraju, na primjer, olivin (olivine), topaz (topaz) 

i barit (barite). Sinonimi: prismatic system (v.), rhombic

orthose 589 

outage 

system; v. hexagonal system, isometric system, monoclinic 

system, tetragonal system, triclinic system. 

orthose – ortoza. (1) Sinonim termina orthoclase (ortoklas), 

osobito žuti ortoklas. (2) Zastarjeli termin za 

označavanje grupe minerala glinenaca (feldšpata, 

feldspar group of minerals). 

orthosilicate – ortosilikat. U skladu s danas zastarjelom 

klasifi kacijom silikata kao soli silicijskih (kremenih, 

kremičnih) kiselina – sol hipotetske ortosilikatne 

(ortokremene, ortokremične) kiseline (hypothetical 

orthosilicic acid); v. metasilicate. 

orthosparite – ortosparit. Sparitni cement (sparite cement) 

koji je formiran fi zičko-kemijskom precipitacijom 

u otvorenim šupljinama; v. pseudosparite. 

orthostratigraphy – ortostratigrafi ja. Standardna ili 

«glavna» stratigrafi ja bazirana na provodnim (rukovodećim) 

fosilima po kojima se utvrđuju biostratigrafske 

zone (biostratigraphic zones), na primjer, 

na trilobitima (trilobites) u kambriju ili graptolitima 

(graptolites) u siluru; v. parastratigraphy. 

orthotectic – ortotektički, magmatski, v. magmatic. 

orthotectic stage – ortotektički (ortomagmatski) stadij, 

v. orthomagmatic stage. 

orthotectonics – ortotektonika, alpinotipna tektonika, 

v. alpinotype tectonics. 

Osagean, Osagian – osedž, osage. Stratigrafska serija 

donjeg misisipija (Lower Mississippian) u Sjevernoj 

Americi – iznad kinderhuka (Kinderhookian), a ispod 

merameka (Meramecian). 

Osann’s classifi cation – klasifi kacija Osanna. Klasifi kacija 


koja se bazira samo na kemijskom sastavu (jedino 

kemijska klasifi kacija). Sustav klasifi kacije počiva na 

nekim karakterističnim mineralnim kombinacijama 

formiranim iz magme – na kombinaciji alkalija s 

aluminij-oksidom u određenim proporcijama u glinencima 

(feldšpatima) i feldšpatoidima i na grupiranju 

vapna s aluminij-oksidom u anortitnoj molekuli 

plagioklasa i sa željezom i magnezijem u feromagnezijskim 

mineralima. Stijene se klasifi ciraju prema količini 

tih kombinacija, postotnom sadržaju silicij-dioksida, 

koefi cijentu silicij-dioksida te prema odnosu 

natrija i sume alkalija; v. Niggli’s classifi cation. 

oscillating beam – bušaće njihalo (balansir), njihalo 

(balansir) uređaja za užno udarno bušenje, v. walking 

beam, 1. 

oscillating motion of a ship – oscilatorno (rotacijsko) 

gibanje broda, v. ship motion. 

oscillating motion of a vessel – oscilatorno (rotacijsko) 


oscillating off shore platform – zglobna morska (odobalna) 

platforma, v. articulated platform. 

oscillating platform – zglobna morska (odobalna) platforma, 

v. articulated platform. 

oscillation – (1) oscilacija, kolebanje. U stratigrafi ji – ponavljajuće 

transgresije i regresije mora (poplavljivanja 

kopna morem i povlačenja mora, transgression of 

seas, regression of seas) s konstantnim pomicanjem 

obalne linije, što uvjetuje promjene u karakteru taloženih 

sedimenata. (2) interstadijal, v. interstade. 

oscillation cross ripple mark – valni unakrsni (valni 

interferencijski) ripl. Unakrsni (interferencijski) ripl (v. 

cross ripple mark) koji je formiran istodobnom ili sukcesivnom 

djelatnošću valova dvaju smjerova ili presjecanjem 

smjera valova s već postojećim strujnim 

riplom (current ripple), na primjer, pravokutni unakrsni 

(interferencijski) ripl (rectangular cross ripple 

mark) i heksagonski unakrsni ripl (hexagonal cross 

ripple mark). Sinonimi: wave cross ripple mark, wave 

interference ripple mark; v. composite ripple mark. 

oscillation ripple – valni ripl, v. oscillation ripple mark. 

oscillation ripple mark – valni ripl. Simetrični ripl (v. 

symmetric ripple mark) na pješčanom dnu s oštrim, 

uskim i relativno pravocrtnim grebenom (krijestom, 

crest) između široko zaobljenih korita (žljebova, troughs) 

koji je formiran kružnim strujanjen ili horizontalnim 

kolebanjem vode uzburkane oscilatornim valovima. 

Sinonimi: oscillation ripple, oscillatory ripple 

mark, wave ripple mark; v. current ripple mark. 

oscillatory extinction – oscilatorno potamnjenje, v. undulatory 

extinction. 

oscillatory motion of a ship – oscilatorno (rotacijsko) 


oscillatory motion of a vessel – oscilatorno (rotacijsko) 


oscillatory ripple mark – valni ripl, v. oscillation ripple 

mark. 

osseous breccia – koštana breča, v. bone breccia. 

osteichthyans (Osteichthyes) – koštunjače, ribe koštunjače, 

koštunjave ribe. Razred vertebrata (kralješnjaka, 

vertebrates). Karakterizirani su koštanim skeletom 

(bony skeleton), plivaćim mjehurom (swim bladder), 

poklopcem škrga (gill cover) i mezodermalnim, ganoidnim, 

cikloidnim ili ktenoidnim ljuskama (mesodermal 

scales, ganoid scales, cycloid scales, ctenoid 

scales). Stratigrafska rasprostranjenost: devon-danas. 

Sinonim: bony fi shes. 

osteostracans (Osteostraci) – osteostrake, koštanoštitnjače. 

Red izumrlih agnata (beščeljustousnih, agnathans). 

Karakterizirane su osobito proširenom glavom 

(extended head) i spljoštenim tijelom (fl attened body). 

Glava i dio tijela su bili pokriveni okoštalim oklopom 

(štitom), a stražnji dio tijela i rep debelim ljuskama. 

Stratigrafska rasprostranjenost: gornji silur-gornji 

devon. 

ostracod crustaceans – ostrakodi, dvoljušturci, ljuskari, 

v. ostracodes. 

ostracoderms (Ostracoderma) – ostrakoderme, štitnjače. 

Skupina izumrlih agnata (beščeljustousnih, agnathans). 

Karakterizirane su vanjskim koštanim skeletom 

(bony external skeleton) koji pokriva prednji dio 

tijela poput oklopa. Stratigrafska rasprostranjenost: 

ordovicij-devon. 

ostracodes (Ostracoda) – ostrakodi, dvoljušturci, ljuskari. 

Podrazred morskih i slatkovodnih rakova (crustaceans). 

Karakterizirani su dvodijelnom ljušturicom 

(bivalve carapace) koja je obično vapnena (ovapnjela) 

i s bravom (hinge) duž dorzalnog ruba. Većina ostrakoda 

je mikroskopske veličine (duljine 0,4 do 1,5 

mm), ali su poznate slatkovodne forme duljine do 5 

mm i morske frome duljine do 30 mm. Dobri mikrofosili. 

Stratigrafska rasprostranjenost: donji kambrijdanas. 

Drugi oblik pisanja termina: ostracods. 

ostracods – ostrakodi, dvoljušturci, ljuskari, v. ostracodes. 

outage – (1) slobodni volumen rezervoara. Prazni (neispunjeni) 

prostor u rezervoaru, posudi, bačvi ili 

cisterni, prostor između vrha rezervoara i nivoa tekućine 

u njemu (prostor iznad tekućine) ili volumen 

rezervoara koji nije ispunjen tekućinom ili razlika

outage ga(u)ge 590 

outwash plain 

između punog (nominalnog) kapaciteta rezervoara 

i njegova stvarnog sadržaja. Mjerenjem visine između 

površine (nivoa) tekućine u rezervoaru i mjerne 

točke na njegovu vrhu (slobodna visina u rezervoaru) 

određuje se količina tekućine, na primjer, nafte, 

u rezervoaru. Sinonimi: shell outage, tank outage, 

ullage. (2) slobodni ekspanzijski volumen rezervoara. 

Rezervni slobodni prostor (volumen) rezervoara 

predviđen za ekspanziju tekućine, na primjer, nafte, 

kada se ona zagrijava sunčevim zrakama ili umjetno. 

(3) razlika između volumena tekućine u rezervoaru 

pri standardnoj temperaturi (15,6 °C ili 60 °F) i volumena 

te iste tekućine pri nekoj nižoj temperaturi. 

outage ga(u)ge – mjerenje slobodnog volumena rezervoara. 

Metoda određivanja količine tekućine (na 

primjer, nafte) u rezervoaru mjerenjem praznog 

prostora rezervoara, odnosno visine između površine 

(nivoa) tekućine i mjerne točke na vrhu rezervoara. 

Primjenjuje se kada se na dnu rezervoara 

nalazi debeli talog. Za određivanje količine tekućine 

u rezervoarima se više rabi metoda mjerenja visine 

punjenja rezervoara, tj. visine od dna rezervoara do 

površine tekućine – v. innage ga(u)ge. 

outage method – metoda mjerenja slobodnog volumena 

rezervoara, v. outage ga(u)ge. 

outcrop – (1) izdanak. U geologiji – dio geološke formacije 

ili strukture koji se pojavljuje na površini zemlje. 

Također temeljna stijena (bedrock) koja je pokrivena 

samo površinskim sedimentima (surfi cial deposits), 

takvim kao što je aluvija (naplavina). Sinonimi: crop, 

cropping, outcropping. (2) pojaviti se na površini, ogoliti 

se. Biti izložen i vidljiv na površini Zemlje (geološka 

formacija, struktura, stijena). Prednost u primjeni 

se daje sinonimu crop out, jer on isključuje zabunu 

između imenice i glagola (koji imaju isti oblik u engleskom 

jeziku). 

outcrop area – površina prostiranja (protezanja). Površina 

na geološkoj karti unutar koje se prostire neki 

kartirani kompleks stijena. 

outcrop map – karta izdanaka. Tip geološke karte na 

kojoj su prikazani prostiranje i oblik izdanaka, a neogoljela 

područja (područja bez izdanaka) ostavljena 

su praznima. Na takvim kartama se često nanose 

mjesta uzimanja uzoraka ili skupljanja fosila i također 

mjerenja pružanja slojeva (strike of beds) i njihova 

nagiba (dip of beds). 

outcrop water – prokapna voda. Oborinska i površinska 

voda (rain water, surface water) koje se probijaju 

(prokapljuju) u podzemlje kroz izdanke poroznih i 

raspucanih stijena, rasjedne plohe, stara rudarska 

okna i površinske nanose. 

outcropping – izdanak, v. outcrop. 

outer conductor – vanjski konduktor, v. conductor casing. 

outer mantle – vanjski (gornji) Zemljin plašt, v. upper 

mantle. 

outer phase – vanjska (kontinualna, neprekidna) faza, v. 

continuous phase. 

outlet station – mjerno-redukcijska plinska stanica. 

Izlazna stanica za prirodni plin. Kompleks plinovoda, 

mjernih i regulacijskih (tlaka) uređaja, te pomoćnih 

uređaja za prihvat prirodnog plina u lokalni distribucijski 

sustav. Sinonim: gate station. 

outline map – konturna karta. Karta koja prikazuje minimum 

geografskih podataka – obično samo kontu- 

re obalne linije, glavne rijeke, državne granice i velike 

gradove ostavljajući tako maksimum slobodnog prostora 

za nanošenje posebnih dopunskih poataka. 

outpost extension well – (1) bušotina za omeđenje 

polja, v. delineation well, 1. (2) ekstenzijska bušotina, 

bušotina za proširenje polja, v. stepout well. 

outpost well – (1) bušotina za omeđenje polja, v. delineation 

well, 1. (2) ekstenzijska bušotina, bušotina za 

proširenje polja, v. stepout well. 

output well – proizvodna bušotina, v. producing well. 

outside pipe cutter – vanjski rezač cijevi, v. external 

cutter. 

outstep – ekstenzijska bušotina, bušotina za proširenje 

polja, v. stepout well. 

outstepping – dopunsko perforiranje. Perforiranje kolone 

zaštitnih cijevi (casing) radi procjene ili uključivanja 

u proizvodnju dodatne produktivne zone 

ležišta. 

outstep (out-step) well – ekstenzijska bušotina, bušotina 

za proširenje polja, v. stepout well. 

outwash – (1) nanos spiranja (otplavljivanja). U sedimentologiji 

– materijal tla koji je oborinskim vodama 

(kišnim potocima, rainwaters) ispran (otplavljen) 

s padina i sedimentiran na položenijim mjestima 

(mjestima s blažim nagibom). (2) fl uvioglacijalni 

(vodno-ledenjački) sediment (nanos). U glacijalnoj 

geologiji – stratifi cirani detritus (klastični materijal, 

stratifi ed detritus), uglavnom pijesak i šljunak, koji je 

otplavljen (»ispran«) s ledenjaka, i transportiran potocima 

vode nastale njegovim topljenjem (meltwater 

streams) i zatim sedimentiran ispred ili pokraj rubne 

morene (end moraine) ili na rubu aktivnog ledenjaka. 

Grublje zrnasti (krupniji) materijal se taloži bliže ledu. 

Sinonimi: glacial outwash, outwash drift; v. overwash, 

sandur. (3) voda topljenja ledenjaka. 

outwash apron – sandrovska (proglacijalna aluvijalna) 

ravnica, v. outwasdh plain. 

outwash cone – sandrovski konus, konusni glacijalni 

sediment. Konusna akumulacija glacijalnog (sandrovskog) 

sedimenta (glacijalni sediment konusnog 

oblika, cone-shaped accumulation of outwash), koji 

se sastoji uglavnom od pijeska i šljunka, istaložena 

potocima vode od topljenja ledenjaka (meltwater 

streams) na rubu odstupajućih ledenjaka i ledenih 

pokrova. Sinonim: wash cone; v. outwash, 2. 

outwash drift – fl uvioglacijalni (vodeno-ledenjački) sediment 

(nanos), v. outwash, 2. 

outwash fan – sandrovska lepeza, lepezasti glacijalni sediment. 

Lepezasta akumulacija glacijalnog (sandrovskog) 

sedimenta (glacijalni sediment lepezastog 

oblika, fan-shaped accumulation of outwash) koja se 

sastoji od pijeska i šljunka i istaložena je potocima 

vode od topljenja ledenjaka (meltwater streams) ili 

ledenog pokrova ispred rubne morene (end moraine) 

ledenjaka. Takve lepeze međusobno spojene formiraju 

sandrovsku (proglacijalnu aluvijalnu) ravnicu 

(v. outwash plain); v. outwash, 2. 

outwash plain – sandrovska (proglacijalna aluvijalna, 

morenska) ravnica, ravnica spiranja (otplavljivanja). 

Široki ravni ili blago nagnuti pokrov formiran od 

glacijalnog (sandrovskog) sedimenta (v. outwash, 2) 

istaloženog potocima vode od topljenja ledenjaka 

(meltwater streams) ispred ili pokraj rubne morene 

(terminal moraine) ledenjaka. Takve ravnice nastaju 

međusobnim spajanjem lepezastih glacijalnih se

outwash terrace 591 

overconsolidation 

dimenata (v. outwash fan). Sinonimi: frontal plain, 

marginal plain (v.), morainal apron, morainal plain, 

outwash apron, overwash plain, sandr (v.), sandur, 

wash plain. 

outwash terrace – sandrovska terasa, glacijalna sedimentna 

terasa. Raščlanjeni glacijalni sedimenti dolina 

(valley train) ili sedimenti stepenice (benchlike 

deposit) koji se protežu niz dolinu od sandrovske 

(proglacijalne aluvijalne) ravnice (v. outwash plain) ili 

rubne morene (terminal moraine); rub sandrovskog 

(glacijalnog)sedimenta (v. outwash) s ravnim vrhom 

i strmom vanjskom padinom. Sinonimi: frontal terrace, 

overwash terrace. 

outwash train – glacijalni (ledenjački) sediment doline, 

v. valley train. 

overage – (1) proizvodnja iznad dopuštene. Proizvodnja 

bušotine koja je veća od dopuštene (odobrene od 

državnog regulativnog tijela). (2) prirast volumena 

tekućine u rezervoaru, v. innage, 2. 

overall recovery effi ciency – ukupni koefi cijent obuhvata 

ležišta. Umnožak pojedinih koefi cijenata u 

procesu istiskivanja nafte – površinskog ili horizontalnog 

(v. areal sweep effi ciency) i vertikalnog koefi - 

cijenta obuhvata ležišta (v. vertical sweep effi ciency) 

i koefi cijenata istiskivanja i mobilizacije nafte (v. displacement 

effi ciency, mobilization effi ciency). Budući 

da neki od tih koefi cijenata ovise o pornom volumenu 

injektiranog fl uida, svaki od njih se mora procijeniti 

u istom vremenu. Treba također napomenuti da 

se u defi niciji američkog Društva naftnih inženjera 

(Society of Petroleum Engineers, SPE) pod tim terminom 

razumijeva pojam overall sweep effi ciency (v.). 

Drugi oblik pisanja termina: overall reservoir recovery 

effi ciency. 

overall reservoir recovery effi ciency – ukupni koefi cijent 

obuhvata ležišta, v. overall recovery effi ciency. 

overall sweep effi ciency – ukupni koefi cijent obuhvata 

ležišta. Prema defi niciji američkog Društva naftnih inženjera 

(Society of Petroleum Engineers, SPE) – omjer 

volumena proizvedene nafte u procesu istiskivanja 

i volumena nafte u ležištu na početku procesa. Jednak 

je umnošku koefi cijenata površinskog i vertikalnog 

obuhvata ležišta (v. areal sweep effi ciency, vertical 

sweep effi ciency) i koefi cijenta mikroskopskog istiskivanja 

nafte (v. microscopic displacement effi ciency); v. 

overall recovery effi ciency. 

over and short – višak i manjak proizvedene nafte. Razlika 

između izračunane količine proizvedene nafte 

i količine nafte u skladišnim rezervoarima. Nastaje 

usljed gubitaka nafte čiji uzroci mogu biti curenje, 

isparavanje i netočna mjerenja. 

overbalance – pretičak tlaka stupca isplake u procesu 

bušenja. Uvjeti bušenja kada se primjenjuje isplaka 

takve relativne gustoće da je visina hidrostatičkog 

tlaka njena stupca u bušotini (kanalu bušotine) veća 

od slojnog tlaka (pornog tlaka bušene formacije). 

Pretičak tlaka (nadtlak) isplake sprječava pritjecanje 

slojnih fl uida u bušotinu i potiskuje bušaću isplaku u 

formaciju; v. underbalance. 

overbalanced drilling – bušenje pri uvjetima pretička 

tlaka stupca isplake. U procesu bušenja – metoda 

(režim) bušenja bez hidrostatičke ravnoteže tlaka 

formacije i stupca isplake u bušotini – pri uvjetima 

kada je visina hidrostatičkog tlaka stupca isplake 

u bušotini (kanalu bušotine) veća od pornog tlaka 

bušene formacije (slojnog tlaka); v. balanced drilling, 

underbalanced drilling. 

overbank deposit – poplavni sediment, sediment poplavne 

vode. Finozrnasti sediment (silt i glina) istaložen 

na vodoplavnoj (poplavnoj) ravnici (fl ood plain) 

poplavnim vodama (fl oodwaters) koje nose suspendirani 

materijal; v. fl ood-plain deposit. 

overburden – (1) pokrovne stijene. U sedimentologiji 

– gornji dio sedimenata (sedimentnih naslaga) koji 

stlačuje (komprimira) i konsolidira stijenski materijal 

ispod sebe. (2) nanosi. Rahlo (rastresito) tlo, silt, pijesak, 

šljunak ili drugi materijal (transportiran ili formiran 

na mjestu zalijeganja) koji leži iznad temeljnih 

stijena (bedrocks); regolit (v. regolith). (3) pokrov jalovine 

(jalovih stijena). Jalovi stijenski materijal, rahli 

(necementirani) ili konsolidirani, koji zaliježe iznad 

rudnog ležišta i mora se ukloniti prije kopanja rude. 

Sinonimi: baring, capping, cap rock, top. (4) gornji slojevi 

seizmičkog presjeka. Dio seizmičkog presjeka koji 

se nalazi iznad horizonta refrakcije (prelamanja, refractor) 

ili refl eksije valova (refl ector). 

overburden gradient – gradijent geostatičkog naprezanja, 

v. overburden stress gradient. 

overburden load – litostatički (geostatički, gorski) tlak, 

tlak pokrovnih stijena, v. overburden pressure. 

overburden pressure – litostatički (geostatički, gorski) 

tlak, tlak pokrovnih stijena. Vertikalni tlak u podzemlju 

(u danoj točki Zemljine kore) koji je jednak 

tlaku uzrokovanom težinom (opterećenjem) stupca 

pokrovnih stijena (iznad zaliježućih) stijena (weight 

of overlying rocks), za razliku od tlaka na fl uid u porama 

stijene koji se naziva ležišnim (reservoir pressure) 

ili slojnim (formation pressure) ili tlakom fl uida (fl uid 

pressure). Litostatički tlak se povećava oko 0,226 bar/ 

m dubine. Sinonimi: earth pressure, geostatic pressure, 

ground pressure, lithostatic pressure, overburden 

load, overburden rock pressure, rock pressure, rock weight 

pressure. 

overburden pressure gradient – gradijent litostatičkog 


gradijent. Zbroj litostatičkog tlaka i tlaka fl uida 

u porama. Prosječni gradijent iznosi 0,226 bar/m (1 

psi/ft) dubine, što odgovara ukupnoj relativnoj gustoći 

stijene s pornim fl uidima od 2,31. Sinonimi: lithostatic 

gradient, lithostatic pressure gradient. 

overburden rock pressure – tlak pokrovnih stijena, litostatički 

(geostatički, gorski) tlak, v. overburden pressure. 

overburden stress – geostatičko naprezanje (tlak), v. 

overburden pressure, overburden stress gradient. 

overburden stress gradient – gradijent geostatičkog 

naprezanja. Tlak pokrovnih stijena (naslaga) 

na formaciju podijeljen dubinom zalijeganja, težina 

pokrovnih stijena (weight of overlying rocks) po 

jedinici dubine zalijeganja (unit depth). U praksi se 

često uzima da je jednak oko 0,226 bar/m (1 psi/ft) 

dubine, ali njegova stvarna vrijednost u mnogim 

slučajevima varira s dubinom. Sinonim: overburden 

gradient. 

overconsolidation – prevelika konsolidacija sedimenata. 

U geologiji – konsolidacija sedimentnog materijala 

koja je veća od normalne (očekivane pri postojećem 

opterećenju pokrovnim naslagama), na primjer, 

konsolidacija zbog desikacije (isušivanja, desiccation) 

ili tlaka pokrovnih stijena (pressure of overburden)

overdraft 592 

overprint 

koje su zatim bile uklonjene erozijom; v. normal consolidation, 

underconsolidation. 

overdraft – prekomjerno crpljenje. Crpljenje podzemne 

vode (withdrawal of ground water) kapacitetom koji 

je veći od volumena popunjavanja (replenishment). 

overfault – reverzni rasjed, v. reverse fault. 

overfl ow – tok (struja) s vrha hidrociklona. U procesu 

bušenja – tok (struja) fl uida s vrha ili širokog kraja hidrociklona 

za čišćenje isplake, na primjer, separatora 

pijeska (desander) ili separatora silta (desilter), u kojem 

je više tekućine i manje čvrstih čestica u odnosu 

na tok fl uida s dna hidrociklona (v. underfl ow, 4). 

overfold – prevrnuta bora. Bora koja je nagnuta u odnosu 

na vertikalu, bora čija oba krila imaju nagib u 

istom smjeru iako ne nužno pod jednakim kutom. 

Sekvencija slojeva se, prema tome, čini prevrnutom. 

Sinonim: overturned fold. 

overgage (overgauge) hole – kanal bušotine promjera 

većeg (s promjerom većim) od nominalnog, prošireni 

(podlokani) kanal bušotine. Kanal bušotine čiji je promjer 

veći od promjera (koji je širi od) dlijeta kojim je 

izbušen, za razliku od kanala bušotine nominalnog 

promjera (v. full-gage hole) ili promjera manjeg od 

nominalnog (v. undergage hole). Sinonim: oversize 

(oversized) hole. 

overhead – (1) vršni destilat, v. overhead product. (2) 

opći (režijski) troškovi. Troškovi poduzeća umanjeni za 

operativne troškove (troškove poslovanja, operating 

costs). Sinonimi: overhead costs, overhead expenses, 

overheads. 

overhead costs – opći (režijski) troškovi, v. overhead, 2. 

overhead expenses – opći (režijski) troškovi, v. overhead, 

2. 

overhead product – vršni destilat. Najhlapljivija frakcija 

ulazne sirovine koja izlazi na vrhu destilacijske kolone. 

Sinonim: overhead. 

overheads – opći (režijski) troškovi, v. overhead, 2. 

overheated steam – pregrijana vodena para, v. superheated 

steam. 

overland fl ow – površinsko padinsko tečenje. Dio volumena 

površinske vode (surface runoff ) koji teče preko 

površine zemlje prema koritima rijeka, osobito površinsko 

strujno padinsko tečenje (v. sheet fl ow, 1). Nakon 

utjecanja te vode u rijeke, ona postaje dio ukupne 

površinske vode. Sinonim: unconcentrated fl ow. 

overlap – prekrivanje. (1) U stratigrafi ji – opći termin kojim 

se označava rasprostiranje marinskih, lakustričkih 

ili terestričkih (kontinentalnih) sedimenata (naslaga, 

slojeva) izvan granica starijih ispod zaliježućih stijena 

(underlying rocks) čiji su rubovi (granice) s tim u 

vezi skrivene ili »prekrivene« (»overlapped«). Termin 

također označava nesklad (unconformity) koji obično 

prati prekrivanje, osobito takav odnos između skladnih 

slojeva (conformable strata) da se svaki sukcesivno 

mlađi sloj prostire izvan granica sloja koji zaliježe 

neposredno ispod njega. Termin se često primjenjuje 

u smislu termina onlap (transgresivno prekrivanje sedimenata) 

i katkada u smislu termina overstep (trangresivno 

odsijecanje), pa su neki autori zbog tog protuslovlja 

preporučili napuštanje termina. (2) U geologiji 

– horizontalna komponenta rasjednog pomaka 

(pomicanja) izmjerena paralelno pružanju. Sinonimi 

(zastarjeli): stratigraphic heave (v.), stratigraphic overlap 

(v.). 

overlap fault – (1) reverzni rasjed s blagim nagibom, v. 

thrust fault. (2) navlačni rasjed, navlaka. Rasjednuta 

struktura (fault structure) u kojoj je jedan sloj navučen 

na drugi, rasjed u kojem su se pomaknuti slojevi 

udvostručili u vertikalnom presjeku. Sinonim: thrust 

slip fault. 

overlie – zalijegati iznad, prekrivati. U geologiji – ležati 

ili se nalaziti iznad nečeg ili na nečem ili zauzimati 

viši položaj u odnosu na nešto. Termin se obično primjenjuje 

na neke stijene (obično sedimentne ili vulkanske) 

koje zaliježu iznad ili prekrivaju neke starije 

stijene; v. underlie. 

overload – višak transportiranog sedimenta. U geologiji 

– količina sedimenta (taloga, klastičnog materijala) 

koja premašuje sposobnost rijeke za njegovo transportiranje 

(prenošenje), zbog čega dolazi do taloženja 

dijela materijala. 

overloaded stream – potok prezasićen sedimentom. Potok 

koji je toliko prezasićen sedimentom (klastičnim 

materijalom) da se brzina njegova tečenja smanjuje i 

dolazi do taloženja dijela transportiranog materijala; 

v. underloaded stream. 

overpressure – nenormalno (anomalno) visoki tlak. Tlak 

u sloju ili ležištu (formation pressure) koji je veći od 

normalnog pornog tlaka (pore pressure) ili hidrostatičkog 

tlaka (hydrostatic pressure). Nadtlak se javlja 

u izoliranim ležištima (ležištima koja nisu u vezi s 

drugim ležištima). Terminom se također naziva tlak 

koji je veći od litostatičkog tlaka (lithostatic pressure) 

zbog, na primjer, tektonskog naprezanja (tectonic 

stress). Sinonim: geopressure; v. abnormal high pressure, 

abnormal low pressure, overpressured reservoir, 


overpressured – nenormalno (anomalno) visokotlačan. 

Koji ima nenormalno (anomalno) visok tlak. Pojam se 

odnosi na sloj ili ležište čiji je tlak veći od normalnog 

hidrostatičkog tlaka. Sinonim: geopressured; v. abnormal 

high pressure, underpressured reservoir. 

overpressured (over-pressured) reservoir – ležište s 

nenormalno (anomalno) visokim tlakom. Ležište čiji je 

tlak veći od hidrostatičkog (normalnog) tlaka (za 10 

do 30%, prema raznim autorima – v. hydrostatic pressure 

gradient). Brojni su geološki uzroci anomalno visokog 

ležišnog tlaka – zaustavljena kompakcija šejla 

(najopćenitije prihvaćeni uzrok, ležišta s anomalnim 

visokim tlakom se obično nalaze u sredinama taloženja 

gdje su debeli sedimenti šejla), temperatura 

(porastom temperature povećava se volumen vode 

u porama i time tlak ako je ležište izolirano nepropusnim 

slojevima), tektonske pojave (horizontalno 

tlačno naprezanje u stijenama, navlačenje), termički 

kreking organske tvari (posljedica je povećanje volumena 

fl uida u porama i time tlaka), gubitak vode u 

nekim glinama pri njihovoj promjeni, osmotski tlak 

(usljed varijacija saliniteta vode), cementacija i drugi. 

Ležišta s anomalno visokim tlakom mogu izazvati velike 

probleme pri njihovu bušenju – nekontrolirane 

erupcije, urušavanje stijena u kanal bušotine, zaklinjenje 

(zaglava) bušaćih šipki i gubitke isplake usljed 

loma formacije teškom isplakom. Sinonim: abnormally 

pressured reservoir; v. abnormal high pressure, 

abnormal low pressure, underpressured reservoir. 

overprint – disturbancija izoliranog radioaktivnog sustava. 

U geokronologiji – potpuni ili djelomični poremećaj 

nekog izoliranog radioaktivnog (izotopnog) 

sustava termičkim (termalnim), magmatskim ili

overproduced well 593 

overturned limb of fold 

tektonskim aktivnostima, čija je posljedica gubitak 

(smanjenje sadržaja) ili dobitak (povećanje sadržaja) 

radioaktivnih ili radiogenih izotopa i, prema tome, 

promjena vrijednosti radiometrijske (radiološke) starosti 

(radiometric age) izmjerene po tom poremećenom 

sustavu. 

overproduced well – bušotina s prekomjernom proizvodnjom. 

Bušotina koja je proizvela više od njene 

dopuštene (odobrene) proizvodnje (allowable). 

overproduction – prekomjerna proizvodnja. Proizvodnja 

nafte i/ili plina koja je veća od dopuštene (odobrene 

– allowable) ili od potražnje (demand); v. underproduction. 

overpull – nateg, sila natezanja. Veličina sile izvlačenja 

kolone cijevi (sile primijenjene na kolonu cijevi koja 

djeluje prema gore), na primjer, bušaće kolone (kolone 

bušaćih alatki, drillstring), koja je veća od težine 

kolone u fl uidu (na primjer, u zraku ili bušaćoj isplaci). 

Zaglavljena kolona cijevi u bušotini može zahtijevati 

primjenu takve sile pri izvlačenju kolone. Djelovanje 

natega uzrokuje rastezanje (tension) kolone. 

override – strujanje istiskivajućeg fl uida u krovini ležišta, 

v. overriding. 

overriding – strujanje istiskivajućeg fl uida u krovini ležišta. 

Pojava gravitacijske segregacije fl uida u procesima 

istiskivanja nafte usljed velike razlike gustoće 

između istiskivajućeg (injektiranog) fl uida i slojne 

nafte koja se manifestira kao strujanje lakšeg injektiranog 

fl uida u ležištu iznad teže slojne nafte, tj. kao 

strujanje lakšeg fl uida bliže krovini ležišta. Opaža se u 

procesima istiskivanja nafte parom, ugljik-dioksidom 

i miscibilnim otapalima (plinom), te u procesima podzemnog 

izgaranja nafte. Posljedica je mimoilaženje 

nafte s istiskivajućim fl uidom (istiskivanjem) u podini 

ležišta. Sinonimi: gravity-induced overriding, gravity 

override, gravity overriding, override; v. underriding. 

oversaturated – prezasićen, kiseo. U petrologiji – termin 

za označavanje eruptivne (magmatske) stijene (igneous 

rock) ili magme koji sadrži višak silicij-dioksida (ili 

katkada aluminij-oksida) u odnosu na količinu potrebnu 

za formiranje zasićenih (v. saturated, 1b) minerala 

(tj. minerala koji sadržavaju maksimalnu količinu 

vezanog silicij-dioksida) iz postojećih baza. Sinonim: 

silicic (v.); v. undersaturated, unsaturated. 

overshot – vanjski hvatač cijevi, zvono s čeljustima (s klinovima) 

za vanjsko hvatanje cijevi, overšot. U procesu 

instrumentacije – najčešće primjenjivana alatka za 

instrumentaciju (fi shing tool) koja je namijenjena za 

vanjsko hvatanje i vađenje ostavljenih cijevi (bušaćih 

šipki i njihovih spojnica) u kanalu buštine. Sastoji 

se od pete vodilice (guide shoe), donjeg prijelaznika 

(lower sub) sa spiralnim ili cilindričnim čeljustima 

(slips, grapples), kojima hvata i drži odlomljenu cijev 

ili njene spojnice kod vađenja, tijela (body) i gornjeg 

prijelaznika (upper sub). Overšot omogućuje cirkulaciju 

fl uida kroz cijev koja se hvata. Neki imaju glodalo 

(overshot mill) za obradu promjera vrha hvatane cijevi. 

U operaciji instrumentacije se može spustiti jedan 

overšot ili dva za hvatanje cijevi različita promjera. 

Postoji više konstrukcija overšota – jednostupanjski 

(single-bowl overshot), višestupanjski (multiple-bowl 

overshot), s cirkulacijom (circulating overshot, washover 

circulating overshot), s čeljustima (dog-type overshot), 

oslobodivi (releasing overshot, releasing bowl 

overshot), oslobodivi s cirkulacijom (releasing and 

circulating overshot), za hvatanje kratkih cijevi (shortcatch 

overshot) i dugih cijevi (long-catch overshot); v. 

fi shing, fi shing tools. 

overshot guide – vodilica vanjskog hvatača cijevi (overšota). 

U procesu instrumentacije – fi ting na dnu 

vanjskog hvatača cijevi (v. overshot) za usmjeravanje 

(vođenje) alatke na vrh cijevi ostavljene u kanalu 

bušotine pri njenom hvatanju. Promjer vodilice overšota 

neznatno je manji od promjera kanala bušotine 

(hole size). 

overshot mill – vanjski hvatač cijevi (overšot) s glodalom. 

U procesu instrumentacije – glodalo koje se spušta 

u bušotinu na dnu vanjskog hvatača cijevi (v. overshot) 

ostavljene u kanalu bušotine radi obrade njena 

promjera do veličine koja je nužna za hvatanje cijevi. 

Sinonim: overshot milling tool. 

overshot milling tool – vanjski hvatač cijevi (overšot) s 

glodalom, v. overshot mill. 

oversize (oversized) hole – kanal bušotine promjera 

većeg (s promjerom većim) od nominalnog, prošireni 

(podlokani) kanal bušotine, v. overgage hole. 

overstep – transgresivno odsijecanje. Prekrivanje (v. 

overlap) koje je karakterizirano pravilnim odsijecanjem 

(truncation) starijih naslaga potpune sedimentacijske 

sekvencije (presjeka) s jednom ili više kasnijih 

(mlađih) naslaga. Termin se češće primjenjuje u V. Britaniji 

nego u SAD označavajući progresivno prekrivanje 

(pokapanje, progressive burial) odrezanih rubova 

ispod zaliježućih slojeva pod površinom nesklada 

(unconformity), osobito kada nesklad nije očevidan, 

ali postaje jasan pri detaljnom kartiranju. 

overthrust – položena navlaka. U geologiji – reverzni 

rasjed s malim kutom nagiba rasjedne plohe (lowangle 

thrust fault), obično od 10° do 15° ili manjim. 

Velikih je razmjera i s pomakom (pomicanjem) koji se 

obično mjeri kilometrima. Sinonimi: low-angle thrust, 

overthrust fault; v. underthrust fault. 

overthrust block – tektonski pokrov, v. overthrust nappe. 

overthrust fault – položena navlaka, v. overthrust. 

overthrust nappe – tektonski pokrov. Stijensko tijelo 

koje formira krovinski dio (hanging wall) položene 

navlake (overthrust) velikih razmjera. Sinonimi: overthrust 

block, overthrust sheet, overthrust slice. 

overthrust sheet – tektonski pokrov, v. overthrust nappe. 

overthrust slice – tektonski pokrov, v. overthrust nappe. 

overtravel of pump plunger – inercijsko povećanje 

duljine hoda plunžera pumpe, v. pump plunger overtravel. 

overtreatment – prekomjerna obrada. Dodavanje 

emulziji prevelike količine kemikalija za razbijanje 

emulzije (deemulgatora). 

overturned – prebačen, prevrnut. U geologiji – termin 

za označavanje bore ili krila bore koji su nagnuti u odnosu 

na vertikalu tako da sekvencija slojeva izgleda 

prevrnutom. Sinonimi: inverted, reversed. 

overturned bedding – prevrnuto (prebačeno) zalijeganje 

slojeva. Zalijeganje slojeva pri kojem stariji slojevi 

leže na mlađim i njihova podina je okrenuta prema 

gore, a krovina prema dolje, na primjer, u donjem krilu 

polegle antiklinalne bore. Sinonimi: inverted bedding, 

reversed bedding. 

overturned fold – prevrnuta bora, v. overfold. 

overturned limb of fold – prebačeno (prevrnuto) krilo

overwash plain 594 

bore. Krilo prebačene (prevrnute) ili polegle bore u 

kojoj se primjećuje obratni stratigrafski slijed slojeva. 

Sinonim: inverted limb of fold. 

overwash plain – sandrovska ravnica, v. outwash plain. 

overwash terrace – sandrovska terasa, v. outwash 

terrace. 

ovoid – ovoid. Šupljina u središtu nepotpuno supstituiranog 

oolita (v. oolith). 

ovulite – oolit, v. oolith. 

o/w/o emulsion – emulzija tipa »nafta u vodi/voda u 

nafti«, v. oilfi eld emulsions. 

Oxfordian, Oxfordian stage – oksford, oxford. Stratigrafski 

kat gornje jure (Upper Jurassic) u Europi 

– iznad kalovija (Callovian), a ispod kimeridža (Kimmeridgian). 

Obuhvaća vremenski raspon od prije 160 

do 155 milijuna godina. Sinonim: Corallian. 

oxidates – oksidati. Sedimenti sastavljeni od oksida i 

hidroksida željeza i mangana koji su kristalizirali iz 

vodenih otopina. Oksidati su jedna od grupa sedimenata 

(evaporati, hidrolizati, oksidati, reduzati, rezistati) 

prema njihovoj klasifi kaciji, odnosno grupiranju 

po analogiji s označavanjem stadija diferencijacije u 

kemijskoj analizi stijena; v. evaporates, hydrolysates, 

reduzates, resistates. 

oxidation cell – oksidacijska ćelija. Uređaj za izvođenje 

laboratorijskih ispitivanja procesa podzemnog izgaranja 

nafte na jezgrama radi dobivanja podataka 

o reaktivnosti različitih nafti i mehanizmu reakcija 

oksidacije u poroznoj sredini ležišta. Nafte su općenito 

podvrgnute dvjema uzastopnim reakcijama 

oksidacije u ležištu: (1) reakciji niskotemperaturne 

oksidacije (do temperature 340 °C) koja djeluje na 

lakše komponente slojne nafte (u ležištu se stvaraju 

male količine ugljik-dioksida i ugljik-monoksida iako 

je potrošnja kisika velika); (2) reakciji visokotemperaturne 

oksidacije koja se odvija u uskoj zoni ležišta, uz 

samu frontu izgaranja, i utječe na teže komponente 

slojne nafte (u ležištu dolazi do krekiranja slojne 

nafte s hlapljivim i plinovitim frakcijama i koksom 

odloženim na površini stijene kao produktima). Ispitivanja 

se vrše s jezgrama zasićenim naftom u ćeliji 

koja se zagrijava do 500 °C. U ćeliju se kontinuirano 

injektira zrak, registrira se temperatura i mjere i analiziraju 

plinoviti produkti. Pokusi u oksidacijskoj ćeliji 

su pokazali, na primjer, da slojne nafte s asfaltnom 

i naftenskom bazom stvaraju veliku količinu koksa 

i zbog toga su dobri kandidati za primjenu procesa 

podzemnog izgaranja nafte, za razliku od parafi nskih 

nafti i nafti niske gustoće; v. high-temperature 

oxidation, low-temperature oxidation. 

oxidative degradation of polymers – oksidacijska (oksidativna) 

razgradnja polimera. Gubitak svojstava (viskoznosti) 

otopine polimera (poliakrilamidi, biopolimeri) 

djelovanjem kisika otopljenog u injektiranoj 

vodi. Brzina razgradnje raste s porastom temperature, 

a otopljeni ioni metala (na primjer, trovalentnog 

željeza) djeluju kao katalizatori. Oksidacijska razgradnja 

polimera se može spriječiti ili smanjiti na minimum 

uklanjanjem kisika iz injektirane ili slojne vode 

(na vrijednost ispod nekoliko dijelova na milijardu) 

deaeracijom ili primjenom agensa za uklanjanje kisika 

(dezoksidatora); v. polymer degradation, oxygen 

scavenger, polymer biodegradation, shear degradation 

of polymers, thermal degradation of polymers. 

ozokerite 

oxidizing environment – oksidacijska (oksidativna) 

sredina. Sredina sa slobodnim kisikom, na primjer, 

aerobna voda, sedimenti. 

oxidizing fl ame – oksidacijski plamen. Vanjski, gotovo 

nevidljivi i manje intenzivni dio plamena puhaljke 

(koja se primjenjuje za dijagnostiku minerala) iz kojeg 

se može dodavati kisik ispitivanom spoju (mineralu); 

v. reducing fl ame. 

oxygen content of crude oils – sadržaj kisika u sirovim 

naftama. Ukupan sadržaj kisika (u obliku spojeva koji 

sadrže kisik) općenito je nizak, ali može iznositi do 

2%. Spojevi koji u sebi imaju kisik su uglavnom karboksilne 

kiseline i fenoli. 

oxygen corrosion – korozija kisikom. Tip vanjske korozije 

uzrokovane oksidacijom ili hrđanjem čelika usljed 

izloženosti uređaja i opreme utjecaju atmosferskog 

kisika ili korozivne atmosfere. Intenzitet korozije kisikom 

ovisi o temperaturi, eroziji površine metala, svojstvu 

produkta korozije, površinskom fi lmu te o postojanju 

i tipu elektrolita. Postojanje slane vode uzrokuje 

vrlo veliko povećanje brzine korozije. Postrojenja na 

moru su, na primjer, izložena koroziji u podvodnoj 

zoni, zoni zapljuskivanja i močenja vodenom prašinom. 

Za zaštitu opreme od korozije kisikom rabe se 

specijalne legure za njenu izradu, vanjske zaštitne 

prevlake od metalnih i nemetalnih materijala i katodna 

zaštita. 

oxygen demand – kemijska potrošnja kisika, v. chemical 

oxygen demand. 

oxygen-enriched in-situ combustion – podzemno 

izgaranje nafte s injektiranjem zraka obogaćenog kisikom, 


oxygen ratio – kisikov koefi cijent, koefi cijent aciditeta. 

Omjer (odnos) broja (količine) atoma kisika u bazičnim 

oksidima minerala ili stijena i broja atoma kisika 

u silicij-dioksidu. Sinonimi: acidity coeffi cient, acidity 

quotient, coeffi cient of acidity. 

oxygen scavenger – dezoksidans, dezoksidator, agens 

za uklanjanje kisika. Kemikalija, na primjer, natrij-sulfi 

t, koja reagira s kisikom u injektiranoj vodi i na taj 

način ga uklanja. Primjenjuje se za sprječavanje korozije 

u procesima zavodnjavanja ležišta i sprječavanje 

oksidacijske razgradnje polimera u procesima kemijskog 

zavodnjavanja ležišta (EOR-procesima). 

oxyhornblende – oksirogovača, bazaltna rogovača, v. 

basaltic hornblende. 

oysters (Ostreidae) – oštrige, kamenice. Porodica školjkaša 

(bivalve mollusks). Karakterizirani su nepravilnom 

ljušturom (irregular shell) s nejednakim ljuskama 

(većom ljuskom ljušture pričvršćeni su za plitko morsko 

dno), koja se zatvara jednim mišićem zatvaračem 

(adductor muscle), malim stopalom (foot) ili bez njega 

i nepostojanjem sifona (siphon). Važni su provodni 

fosili (guide fossils). Stratigrafska rasprostranjenost: 

trijas-danas. 

ozocerite – ozokerit, zemni vosak. Prirodni parafi nski vosak 

(natural paraffi n wax) što se nalazi u nepravilnim 

žilama (veins) u sedimentnim stijenama (sedimentary 

rocks). Sastoji se uglavnom od ugljikovodika (u rasponu 

od C 22 do C 50 ). Strukture je mikrokristalne, boje 

tamno žute, smeđe ili crne. Topljiv je u benzenu i 

terpentinu. Sinonimi: ader wax, earth wax, fossil wax, 

native paraffi n, ozokerite. 

ozokerite – ozokerit, zemni vosak, v. ozocerite.

pachyodont 

pachyodont – (1) pahiodontan. Termin za označavanje 

sustava zuba (dentition) brave (hinge) nekih moluska 

školjkaša (bivalves, bivalve mollusks) koji se sastoji 

od velikih, debelih, teških, tupih i bezobličnih zuba. 

(2) pahiodont. Molusk školjkaš iz reda Pachyodonta 

s pahiodontnim tipom brave. Sinonim: pachyodont 

mollusk. 

pachyodont mollusk – pahiodont, v. pachyodont, 2. 

Pacifi c suite – Pacifi čka serija eruptivnih stijena. Jedna 

od dviju velikih grupa eruptivnih (magmatskih) stijena 

(igneous rocks) koja je karakterizirana stijenama 

kalcitičnog (calcic rocks) i kalcitično-alkalnog sastava 

(calc-alkalic rocks). Sve tercijarne i holocenske eruptivne 

stijene svijeta su prema jednoj podjeli svrstane 

u dvije glavne grupe – atlantsku seriju i pacifi čku seriju. 

Pacifi čka serija je tako nazvana zbog prevladavanja 

kalcitičnih i kalcitično-alkalnih stijena u području 

cirkumpacifi čkog orogenetskog pojasa (circum-Pacifi 

c orogenic belt). Međutim, zbog velike raznovrsnosti 

tektonskih uvjeta (i pridruženih tipova stijena) u 

područjima pacifi čke (i atlantske) serije taj se termin 

danas rijetko rabi za označavanje srodnih tipova stijena; 

v. Atlantic suite, Mediterranean suite. 

packed assembly – kruti dubinski bušaći sklop (sklop 

bušaćih alatki), v. packed bottomhole assembly. 

packed biomicrite – zbijeni biomikrit. Biomikrit (v. biomicrite) 

u kojem zrna (fragmenti) skeleta (skeletal 

grains) organizama čine više od 50% stijene; v. sparse 

biomicrite. 

packed bottomhole assembly – kruti dubinski bušaći 

sklop (sklop bušaćih alatki). Dubinski bušaći sklop 

(sklop bušaćih alatki – v. bottomhole assembly) koji je 

krut i stabiliziran kako bi se postigao nominalni promjer 

bušotine (kanala bušotine). Sastoji se od bušaćih 

šipki (drillpipes), dlijeta-proširivača (reamer), stabilizatora 

(stabilizers) i kvadratnih teških šipki (square 

drill collars). Rabi se jedan do osam (uobičajeno tri ili 

četiri) stabilizatora koji se postavljaju neposredno 

iznad bušaćeg dlijeta. Kruti bušaći sklop se primjenjuje 

za stabilizaciju dlijeta i održavanje vertikalnog 

smjera bušenja (često se primjenjuje za bušenje for- 

595 

Pp 

packed tower 

macija koje su sklone iskrivljavanju kanala bušotine) 

i za održavanje kuta nagiba kose bušotine. Sinonimi: 

packed assembly, packed-hole assembly, packed-hole 

bottomhole assembly, stiff bottomhole assembly. 

packed column – punjena kolona. Apsorpcijska, frakcionacijska 

ili destilacijska kolona ispunjena sitnim 

česticama različitog materijala, za razliku od kolona 

u kojima se čestice nalaze na horizontalnim sitima 

(horizontal screens) ili kolona s tavanima punjenim 

tekućinom (liquid fi lled bubble trays). Plinovita faza 

(u koloni struji prema gore) i tekuća faza (struji prema 

dolje) u tijesnom su kontaktu u cijeloj koloni i 

odvajaju se neposredno prije napuštanja kolone; v. 

packed tower. 

packed-hole assembly – kruti dubinski bušaći sklop 

(sklop bušaćih alatki), v. packed bottomhole assembly. 

packed-hole bottomhole assembly – kruti dubinski 

bušaći sklop (sklop bušaćih alatki), v. packed bottomhole 

assembly. 

packed off – (1) hermetiziran (zabrtvljen) preventerom. 

Termin za označavanje prstenastog prostora bušotine 

(annulus) koji je hermetiziran (zabrtvljen) prstenastim 

protuerupcijskim uređajem (preventerom, 

annular blowout preventer). (2) izoliran dubinskim brtvenicama 

(pakerima). Termin za označavanje dijela 

(intervala) bušotine (kanala bušotine) koji je izoliran 

dubinskim brtvenicama (pakerima, packers). 

packed-pendulum assembly – kruti njihajni (kruti 

klatni) dubinski bušaći sklop (sklop bušaćih alatki). 

Dubinski bušaći sklop (sklop bušaćih alatki, bottomhole 

assembly) koji se primjenjuje za izradu kosih 

(koso usmjerenih) bušotina (deviated wells). Sličan 

je fl eksibilnom njihajnom bušaćem sklopu (v. limber-pendulum 

assembly), osim što ima jedan ili više 

stabilizatora postavljenih iznad klatnog stabilizatora 

(pendulum stabilizer) koji se nalazi 0,9 do 1,8 metara 

(30 do 60 stopa) iznad bušaćeg dlijeta (drill bit). 

packed tower – punjeni toranj. Apsorpcijski toranj 

(absorber) ili toranj za stripovanje (stripper) u kojem 

se vrši uklanjanje komponenata iz struje tekućine i 

kapljevine iz plina. Tekućina ulazi na vrhu, a izlazi na

packer 

dnu tornja, dok plin ulazi na dnu, a izlazi na vrhu tornja; 

v. packed column. 

packer – dubinska brtvenica, paker. U naftnoj industriji 

– cjevasti dubinski uređaj (naprava) višestruke 

brtvene namjene koji se spušta u kanal bušotine 

sa zaštitnom kolonom (cased hole, cased well), bez 

zaštitne kolone (open hole, open well) ili s lajnerom 

(liner) ili u kolonu uzlaznih cijevi (tubing) i širenjem 

elastičnih prstenova na svom obodu izolira (brtvi) 

prstenasti prostor bušotine ili dio kanala bušotine, 

na primjer, radi izolacije kolone uzlaznih cijevi od 

zaštitne kolone (casing), višezonskog proizvodnog 

opremanja bušotina, izolacije zona (intervala) za testiranje, 

ispitivanje ili uzorkovanje ili iz proizvodnih 

razloga. Dijele se na dva osnovna tipa: (a) proizvodni 

pakeri (production packers) – dio su proizvodne 

opreme bušotine, i (b) pakeri za ispitivanja (testing 

packers) i obrade bušotina (treat packers, treating 

packers) – rabe se privremeno u operacijama ispitivanja, 

proizvodnog opremanja i remonta bušotina. 

Postoje brojne izvedbe (konstrukcije) pakera za različite 

primjene, na primjer, permanentni ili neizvlačivi 

(permanent packer), izvlačivi (retrievable packer, 

removable packer), hidraulički (hydraulic packer, hydraulically 

actuated packer), mehanički (mechanical 

packer, mechanically actuated packer), bušivi (drillable 

packer, millable packer), napuhavajući (infl atable 

packer, infl ation packer), za završno višezonsko proizvodno 

opremanje bušotine (multiple completion 

packer, multiple string packer), za višestupanjsku 

cementaciju (multistage cementing packer), za bušotine 

sa zaštitnom kolonom (hook-wall packer, tubing 

packer) i bez zaštitne kolone (open-hole packer, formation 

packer) i druge konstrukcije. Tipičan paker 

se sastoji od brtvenih elemenata (komponenata, 

seal elements), mehanizama za postavljanje i oslobađanje 

i sidrenih čeljusti. Tijelo pakera obično ima 

prolazni kanal za cirkulaciju isplačnog fl uida ili za 

spuštanje alatki žičanim užetom u bušotinu, a može 

imati vanjske i unutarnje navoje za spajanje s drugim 

alatkama. Katkada se u bušotinu ugrađuju dva pakera 

(tandem packers) ili više. 

packer fl owmeter – protočno mjerilo s dubinskom brtvenicom 

(pakerom). Mjerilo brzine strujanja fl uida 

tipa spinera (spinner-type of velocity meter) s dubinskom 

brtvenicom (pakerom, packer) za brtvljenje 

prstenastog prostora između mjerila i kolone zaštitnih 

cijevi (casing) i usmjeravanje strujanja fl uida 

kroz protočno mjerilo. Izmjerena brzina strujanja se 

preračunava u volumenski protok. Taj tip mjerila se 

može rabiti za mjerenje protoka pri relativno malim 

brzinama strujanja fl uida. 

packer fl uid – pakerski fl uid. Fluid koji se postavlja u 

prstenasti prostor bušotine između kolone uzlaznih 

cijevi (tubing) i eksploatacijske kolone zaštitnih cijevi 

(production casing) iznad dubinske brtvenice (pakera) 

kolone uzlaznih cijevi (tubing packer). Pakerski 

fl uid u bušotini potpomaže kontrolu tlaka u njoj, snižava 

diferencijalni tlak na paker i usporava koroziju 

opreme. Pakerski fl uid je obično gel na bazi ulja (oilbase 

gel) i slane vode (brine-base gel) ili atapulgitni 

gel (attapulgite gel), a fl uid s malim sadržajem čvrstih 

čestica (low-solids packer fl uid) sadržava polimerni 

aditiv za povećavanje njegove viskoznosti (polymer 

viscosifi er), inhibitor korozije (corrosion inhibitor) i 

596 

packing gland 

topljive soli. Radni fl uid za završno proizvodno opremanje 

bušotine (v. completion fl uid) se također često 

primjenjuje kao pakerski fl uid. 

packer method – pakerska metoda obrade kiselinom. 

Regulirana (kontrolirana) obrada kiselinom u kojoj 

se pakerom (dubinskom brtvenicom) sprječava strujanje 

kiseline u prstenastom prostoru bušotine dalje 

nego što je potrebno. 

packer mill – glodalo (glodač) dubinske brtvenice (pakera). 

Alatka za instrumentaciju (fi shing tool) kojom se 

glodaju čeljusti dubinske brtvenice (pakera, packer 

slips) radi njegova izvlačenja iz bušotine. 

packer seat – sjedište dubinske brtvenice (pakera). Mjesto 

na stijenki kanala bušotine na kojem je postavljena 

dubinska brtvenica (paker). 

packer squeeze – cementacija pod visokim tlakom s primjenom 

dubinske brtvenice (pakera). Tip cementacije 

pod visokim tlakom (squeeze cement job) u kojoj se 

cementna kaša (cement slurry) pumpa u bušotinu 

kroz kolonu uzlaznih cijevi (tubing) i u formaciju s 

postavljanjem izvlačive dubinske brtvenice (retrievable 

packer) spuštene s kolonom bušaćih alatki 

(drillstring) ili zaustavnog cementacijskog pakera (retainer 

packer) spuštenog užetom iznad cementirane 

formacije. 

packer test – tlačno ispitivanje dubinske brtvenice (pakera). 

Hidrauličko tlačno ispitivanje (hydraulic pressure 

test) dubinske brtvenice (pakera) radi određivanja 

je li paker u funkciji ili nije. 

pack ice – pločni led. (1) Termin koji ima široki smisao 

(i tako se primjenjuje) i označava svako područje 

pokriveno morskim ledom (osim priobalnog leda – 

leda formiranog duž obale i pričvršćenog uz nju, fast 

ice) neovisno o obliku ili položaju tog područja. Pločni 

led je heterogena smjesa fragmenata leda različite 

veličine i starosti i nastaje (formira se) gnječenjem 

leda ili uzajamnim drobljenjem komada plivajućeg 

leda. Nastala ledena masa može biti slabo ili tijesno 

zbijena, ali u svakom slučaju ona pokriva potpuno ili 

gotovo potpuno površinu mora. Sinonimi: ice canopy, 

ice pack, pack. (2) Ledeni materijal (led) u području 

s razvojem pločnog leda ili koji formira pločni led 

(pokrov od pločnog leda). 

packing – (1) pakiranje. (a) U geologiji – način distribucije 

ili prostornog rasporeda čvrstih čestica u sedimentima 

ili sedimentnim stijenama, osobito raspored 

klastičnih zrna potpuno nezavisno od autigenog 

cementa koji može kristalizirati među njima. (b) U 

kristalografi ji – način rasporeda atoma ili iona u kristalnoj 

rešetki. (2) pješčani zasip. U proizvodnji nafte i 

plina – ispuna od šljunka ili grubog pijeska u kanalu 

bušotine na nivou produktivne formacije za sprječavanje 

prodora pijeska ili urušavanja u kanal bušotine 

i povećavanje pritoka slojnih fl uida u bušotinu. (3) 

brtvilo. Materijal, na primjer, guma ili vlakno, koji se 

rabi za brtvljenje kako bi se spriječilo istjecanje tekućina 

ili plinova. 

packing density – gustoća pakiranja, zbijenost, kompaktnost. 

U geologiji – mjera (stupanj) ispunjavanja 

(zauzimanja) ukupnog volumena sedimentne stijene 

(sedimentary rocks) zrnima minerala u odnosu na 

slobodne prostore između njih. Jednaka je ukupnoj 

duljini zrna izmjerenoj duž određenog smjera u izbrusku. 

Sinonim: grain density. 

packing gland – brtvenica, v. stuffi ng box.

packing proximity 

packing proximity – tjesnoća pakiranja. U geologiji – 

broj zrna u sedimentnoj stijeni (sedimentary rock) 

koja se dodiruju (koja su u kontaktu) s okolnim zrnima. 

Jednaka je ukupnom broju kontakata zrna 

(izraženom u postotku) izmjerenom duž određenog 

smjera u izbrusku. 

packoff – (1) brtvenica prstenastog prostora bušotine. 

Uređaj za brtvljenje prstenastog prostora bušotine 

(obično na površini). Omogućuje relativno gibanje 

cijevi, šipki ili žičanog užeta. (2) alatka za zatvaranje 

rupa u koloni uzlaznih cijevi. Alatka koja se sastoji 

od gornjeg i donjeg brtvenog elementa odvojenih 

odstojnom cijevi i služi za zatvaranje rupa u koloni 

uzlaznih cijevi (tubing string). Spušta se u bušotinu 

žičanim užetom. 

pack off – brtviti prstenasti prostor bušotine. Brtviti 

(zabrtviti) prstenasti prostor između kolona cijevi 

bušotini ili između bušaće kolone i stijenke kanala 

bušotine. 

packsand – rahli pješčenjak. Vrlo fi nozrnasti pješčenjak 

koji je toliko slabo konsolidiran (cementiran) da se 

lako reže lopatom. 

packstone – pekston. Sedimentna karbonatna stijena 

(sedimentary carbonate rock) u kojoj zrna formiraju 

samostalni skelet, ali koja također sadržava stanoviti 

matriks od karbonatnog mulja (matrix of calcareous 

mud); v. grainstone, micstone, mudstone, wackestone. 

pad – (1) papuča za orijentaciju karotažne sonde. U karotaži 

– gumena površina bez elektroda na kraku 

(poluzi) karotažne sonde koja se pritisne uz stijenku 

kanala bušotine za održavanje točne orijentacije 

sonde. Sinonim: backup pad. (2) bočna papuča karotažne 

sonde, v. sidewall pad. (3) obrok fl uida nosioca 

bez podupirača. U operacijama hidrauličkog frakturiranja 

slojeva – obrok (specifi cirani volumen, slug) 

fl uida nosioca bez podupirača (propanta, proppant) 

koji se pumpa u formaciju prije fl uida nosioca s propantom 

tijekom hidrauličkog frakturiranja sloja (hydraulic 

fracturing job). Obrok katkada sadrži kiselinu. 

Sinonim: spearhead. 

paddle mixer – miješalica s lopaticama, mehanička miješalica. 

U procesu bušenja – miješalica s rotirajućim 

lopaticama na vratilu za miješanje bušaće isplake 

(drilling mud) u isplačnim rezervoarima (mud tanks). 

Sinonim: mechanical agitator. 

palaeo– – paleo–, v. paleo–. 

Palaeocene – paleocen, paleocenska epoha, v. Paleocene. 

Palaeocene epoch – paleocenska epoha, paleocen, v. 

Paleocene. 

palaeocopes (Palaeocopida) – paleokopi. Red izumrlih 


su ljušturicom (shell) s dugim ravnim dorzalnim rubom 

(dorsal margin), obično s režnjevima (lobovima, 

lobes), brazdama (sulci) i ventralnim strukturama. 

Stratigrafska rasprostranjenost: donji ordovicij-srednji 

perm (s nekim, upitno identifi ciranim, formama u 

današnjim vodama). 

Palaeogene – paleogen, v. Paleogene. 

palaeontology – paleontologija, v. paleontology. 

Palaeophyticum – paleofi tik. Paleobotanička podjela 

geološkog vremena koja približno odgovara i karakterizirana 

je životom bilja u paleozoiku; v. Cainophyticum, 

Mesophyticum. 

Palaeozoic – paleozoik, v. Paleozoic. 

597 

paleoclimate 

Palatinian orogeny – palatinska (falačka) orogeneza, v. 

Pfalzian orogeny. 

paleo– – paleo–. (1) Dio složene riječi koji označava 

veliku (drevnu) starost ili vremensku udaljenost (na 

primjer, geološko razdoblje paleocen, Paleocene), 

drevne uvjete (na primjer, paleoklima, paleoclimate), 

nasljedne veze u podrijetlu ili pripadnost fosilnim 

formama organizama (na primjer, paleoantropni, 

paleoanthropic). Drugi oblik pisanja termina: palaeo. 

(2) Prefi ks koji, kada se doda nazivu stijene, označava 

da je ta stijena nastala prije tercijara i da je obično 

pretrpjela alteraciju. Neki autori, međutim, još više 

ograničavaju značenje tog prefi ksa uz nazive stijena 

– na starost prije karbona. 

paleobiochemical – paleobiokemijski. Termin za označavanje 

drevnih biokemijskih produkata (poput aminokiselina, 

masnih kiselina i šećera) izoliranih iz geoloških 

uzoraka koji su pretrpjeli neznatne promjene 

tijekom vremena od njihova stvaranja. 

paleoblast – paleoblast. Kristal ili ostatak kristala, osobito 

u metamorfnim stijenama (metamorphic rocks), 

koji je stariji od drugih zrna od istog ili drugog tipa 

minerala; v. neoblast. 

paleobotany – paleobotanika, fi topaleontologija, paleofi 

tologija. Znanost, grana paleontologije, koja se 

bavi izučavanjem života drevnog bilja i fosilnih biljaka 

i vegetacije (talofi ta ili steljnjača, pteridofi ta ili 

papratnjača, gimnospermi ili golosjemenjača, angiospermi 

ili kritosjemenjača) te njihovih ostataka (sjemenja, 

listova, drveća, spora, peludi i, rjeđe, cvijeća i 

plodova), uključujući izučavanje morfologije, anatomije, 

fi logenije i sistematike. Sinonimi: paleophytology, 

phytopaleontology. 

paleoceanography – paleooceanografi ja. Znanost koja 

se bavi izučavanjem fi zičkih, kemijskih, bioloških i 

geoloških aspekata prošlih oceana. Sinonim: paleooceanography. 

Paleocene – paleocen, paleocenska epoha. Epoha ranog 

tercijara (early Tertiary) ili ranog tercijarnog perioda 

(early Tertiary period) iza galfa (Gulfi an) krede 

(krednog perioda - Cretaceous), a prije eocena (Eocene). 

Obuhvaća, kako se procjenjuje i prema raznim 

izvorima, vremenski raspon od prije 65 do 60 (ili 60 

do 57,8 ili 65 do 55,5 ili 66,5 do 54 ili 67 do 55) milijuna 

godina. U Europi se dijeli na katove dan (Danian), 

mont (Montian) i tanet (Thanetian), a u Sjevernoj 

Americi na katove vasač (Wasatchian), klarkfork 

(Clarkforkian), tifan (Tiff anian), torehon (Torrejonian), 

dregon (Dragonian) i puerk (Puercan). Terminom paleocen 

se također označava odgovarajuća serija stijena 

(series of rocks) koja je široko rasprostranjena po 

cijelom svijetu. U paleocenskim stijenama često su 

nađeni nafta i plin. 

Paleocene epoch – paleocenska epoha, paleocen, v. 

Paleocene. 

paleochannel – paleokorito. Ostatak riječnog korita 

(stream channel) urezanog u starije stijene i ispunjenog 

mlađim iznad zalegnutim sedimentima – pokopano 

(prekriveno) riječno korito (buried stream 

channel). 

paleoclimate – paleoklima, geološka klima. Klima danog 

vremenskog intervala u geološkoj prošlosti. 

Istraživanjem i rekonstruiranjem klimatskih prilika u 

Zemljinoj prošlosti bavi se znanost paleoklimatologija 

(v. paleoclimatology). Sinonim: geologic climate.

paleoclimatic sequence 

paleoclimatic sequence – paleoklimatska sekvencija. 

Niz klimatskih promjena tijekom geološkog vremena. 

Prikazuje slijed oscilacija između toplih perioda i 

ledenih doba (i brojne kraće oscilacije). 

paleoclimatologic map – paleoklimatska karta. Karta 

koja prikazuje paleoklimatske podatke (podatke o 

klimi u geološkoj prošlosti Zemlje) za dani vremenski 

interval. 

paleoclimatology – paleoklimatologija. Znanost koja 

se bavi izučavanjem paleoklima (klima prošlih geoloških 

epoha – v. paleoclimate), uzrocima njihovih 

promjena (među njima i promjene temperature 

koje variraju od dijela stupnja tijekom desetgodišnjeg 

perioda do 8 do 12 stupnjeva tijekom geološkog 

vremena) i rekonstruiranjem klimatskih prilika 

na danom mjestu ili na cijeloj Zemlji. Klimatologija 

uključuje interpretaciju glacijalnih (ledenjačkih) sedimenata, 

fosila te sedimentoloških, paleogeografskih 

i drugih vrsta podataka. 

paleocurrent – paleostruja. Drevna struja fl uida (obično 

vodena) koja je postojala u geološkoj prošlosti i 

čiji se smjer (orijentacija) može pretpostaviti prema 

primarnim sedimentnim strukturama i teksturama 

(strukturama i teksturama sedimentnih stijena nastalih 

u to vrijeme). 

paleocurrent structure – paleostrujna (orijentirana) 

struktura, v. directional structure. 

paleodepth – paleodubina. Dubina na kojoj su prebivali 

drevni organizmi ili grupe organizama. 

paleoenvironment – paleosredina. Sredina prebivanja 

i drugi uvjeti okoliša u geološkoj prošlosti. 

Paleogene – paleogen, eogen, numulitik. Interval geološkog 

vremena koji uključuje epohe/serije paleocen 

(v. Paleocene), eocen (v. Eocene) i oligocen (v. Oligocene) 

tercijara (tercijarnog perioda kenozoika, Tertiary); 

raniji tercijar (earlier Tertiary). Obuhvaća, kako se procjenjuje 

i prema raznim izvorima, vremenski raspon 

od prije 65 do 26 (ili 60 do 23,7 ili 66,5 do 25,2 ili 67 

do 25) milijuna godina. Kada se tercijar označava kao 

era, tada se paleogen zajedno s neogenom (Neogene) 

mogu smatrati kao dva perioda tercijara. Tijekom 

paleogena su se zbivali jaki tektonski pokreti s formiranjem 

gorja Kordiljera, Anda i drugog. Maksimalne 

transgresije su bile koncem eocena. Na početku paleogena 

su široko rasprostranjeni bili sisavci i pojavili 

su se insektivori, glodavci, primati. Veliko stratigrafsko 

značenje imaju pelagične foraminifere (među 

njima numuliti), nanoplanktoni, radiolarije, dijatomeje. 

U biljnom svijetu paleogena prevladavaju 

kritosjemenjače i golosjemenjače. Sinonimi: Eogene, 

Nummulitic (v). 

paleogeographic map – paleogeografska karta. Karta 

koja prikazuje rekonstruiranu fi zičku geografi ju 

(fi zičko-geografski oblik) Zemlje u danom vremenu 

geološke prošlosti. Uključuje podatke poput razmještaja 

(nekadašnjih obrisa) kopna i mora, geomorfologije 

kopna, dubine mora, smjerova vodenih i zračnih 

struja, distribucije sedimenata dna i klimatskih zona 

(pojaseva); v. paleotectonic map. 

paleogeography – paleogeografi ja, paleofi ziografi ja. 

Znanost koja se bavi izučavanjem i opisom fi zičke 

geografi je Zemlje u prošlim geološkim razdobljima, 

osobito povijesnom rekonstrukcijom fi zičko-geografskog 

oblika čitave Zemljine površine ili danog 

područja u konkretnom vremenu geološke prošlosti 

598 

paleomagnetism 

ili izučavanjem sukcesivnih promjena reljefa površine 

tijekom geološkog vremena. Sinonim: paleophysiography. 

paleogeologic map – paleogeološka karta. Karta koja 

prikazuje geologiju (geološku građu) drevne površine 

danog područja u nekom vremenu geološke 

prošlosti, osobito karta površine koja se nalazi neposredno 

ispod pokopanog (prekrivenog) nesklada 

– takva karta prikazuje geologiju (geološku građu) 

područja kako je ono postojalo u vrijeme kada se 

površina nesklada (surface of unconformity) već 

formirala, ali prije nego što su se nataložili slojevi 

koji su je prekrili (overlapping strata). Sinonim: peel 

map (v.). 

paleogeomorphology – paleogeomorfologija, paleofi 

ziografi ja. Grana geomorfologije koja se bavi izučavanjem 

drevnih površina erozije i drevnog reljefa 

(topografi je) i njegovih oblika koji su sada skriveni 

ispod površine zemlje ili su bili uklonjeni (razoreni) 

erozijom. Sinonim: paleophysiography. 

paleogeophysics – paleogeofi zika. Geofi zika prošlih 

geoloških epoha, na primjer, istraživanja paleomagnetizma, 

paleogeodinamike itd. 

paleohydrology – paleohidrologija. (1) Izučavanje 

najranijih načina iskorištavanja voda. (2) Izučavanje 

drevnih hidroloških osobitosti koje su se očuvale u 

stijenama. 

paleoichnology – paleoihnologija, v. palichnology. 

paleoisotherm – paleoizoterma. Linija koja spaja točke 

jednake temperature u isto vrijeme u geološkoj 

prošlosti. 

paleokarst – paleokrš, fosilni krš. Drevni krš u vapnencima 

– stijena ili područje koji su bili karstifi cirani i 

zatim pokopani (prekriveni) mlađim sedimentima. 

Sinonimi: buried karst, fossil karst. 

paleolithologic map – paleolitološka karta. Paleogeološka 

karta (paleogeologic map) koja prikazuje 

litološke promjene u nekom pokopanom (prekrivenom) 

horizontu ili u nekoj ograničenoj zoni tijekom 

određenog vremena geološke prošlosti. 

paleomagnetic core orientation – paleomagnetsko 

orijentiranje jezgre, v. core orientation. 

paleomagnetics – paleomagnetizam, v. paleomagnetism. 

paleomagnetic stratigraphy – paleomagnetska (magnetska) 

stratigrafi ja. Primjena prirodne remanentne 

magnetizacije (natural remanent magnetization) 

stijena za identifi kaciju stratigrafskih jedinica (stratigraphic 

unit). Remanentna magnetizacija stijena 

zavisi od promjena okružujućeg magnetskog polja 

u vremenu koje su povezane sa sekularnom varijacijom 

Zemljinog magnetskog polja (geomagnetskom 

sekularnom varijacijom, geomagnetic secular 

variation) i njegovim inverzijama. Sinonim: magnetic 

stratigraphy. 

paleomagnetism – paleomagnetizam. Remanentni 

magnetizam (remanent magnetism) u stijenama formiran 

orijentacijom feromagnetskih minerala (uglavnom 

magnetita) prema Zemljinom magnetskom 

polju (earth’s magnetic fi eld). Feromagnetski minerali 

se sami orijentiraju: (a) u eruptivnim (magmatskim) 

stijenama (igneous rocks) kada su se kristali formirali 

u taljevini koja se hladila (termoremanentni magnetizam, 

thermoremanent magnetism); (b) u sedimentnim 

stijenama (sedimentary rocks) s taloženjem zrna

paleomorphology 

iz vode (detritski remanentni magnetizam, detrital 

remanent magnetism), ili (c) rastom magnetskih 

kristala u magnetskom polju (kemijski remanentni 

magnetizam, chemical remanent magnetism). Prirodna 

remanentna magnetizacija stijena se izučava 

radi određivanja intenziteta i smjera Zemljinog magnetskog 

polja tijekom geološke prošlosti. Sinonim: 

paleomagnetics. 

paleomorphology – paleomorfologija. Morfologija ili 

izučavanje forme i građe (strukture) fosilnih ostataka 

(tvrdih dijelova) radi određivanja prvobitne 

anatomije (mekih dijelova) organizama, na primjer, 

izučavanje ožiljaka mišića (muscle scars) brahiopoda 

(ramenonožaca) čija dubina može upućivati na snagu 

mišića. 

paleontologic facies – paleontološki facijes. Termin 

preporučen za uporabu umjesto (u stratigrafi ji primjenjivanog) 

termina biofacies (biofacijes) za označavanje 

paleontoloških karakteristika sedimentnih 

stijena (sedimentary rocks). 

paleontologic log – paleontološki profi l (presjek) bušotine. 

Zapis karakteristika slojeva stijena u bušotini s 

težištem na stratigrafi ji i sadržaju fosila u stijenama. 

Sinonim: paleontology log. 

paleontologic record – paleontološki zapis, zapis fosila, 

v. fossil record. 

paleontologic species – paleontološka vrsta. Morfološka 

vrsta (morphologic species) koja se bazira na 

uzorcima fosila (o kojoj se predodžba osniva na izučavanju 

uzoraka fosila). 

paleontology – paleontologija. Znanost koja se bavi 

izučavanjem organskog svijeta u geološkoj prošlosti 

(pretpovijesnog životinjskog i biljnog života) i zakonitosti 

razvoja njegova života u tijesnoj vezi s izučavanjem 

povijesti Zemlje na bazi analiza fosilnih ostataka 

biljaka i životinja (uključujući fi logeniju), fosilnih 

tragova njihove životne aktivnosti, usporedbe fosila 

s postojećim formama biljaka, životinja i sredina i 

kronologije povijesti Zemlje radi praćenja povijesti 

evolucije izumrlih i živih organizama i usko je povezana 

s nizom bioloških znanosti široko primjenjujući 

njihove metode izučavanja i također s nizom geoloških 

znanosti (biostratigrafi jom, historijskom geologijom, 

litologijom). Primjenjujući detaljne podatke 

o distribuciji fosila u slojevima stijena paleontolozi 

pomažu u izradi točnih geoloških karata koje su bitne 

za istraživanje ugljikovodika (nafte, plina), voda i 

ruda. Paleontologija se sastoji od dviju grana – paleozoologije 

(v. paleozoology) i paleobotanike (v. paleobotany). 

Drugi oblik pisanja termina: palaeontology; 

v. invertebrate paleontology, vertebrate paleontology. 

paleontology log – paleontološki profi l (presjek) bušotine, 

v. paleontologic log. 

paleo-oceanography – paleooceanografi ja, v. paleoceanography. 

paleopalynology – paleopalinologija. Grana palinologije 

(v. palynology) koja se bavi izučavanjem fosilnih 

spora (fossil spores) i fosilne peludi (fossil pollen). Danas 

su granice područja paleopalinologije proširene, 

pa je u nju uključeno izučavanje (osim spora i peludi) 

vrlo raznovrsnih fosilnih mikroskopskih tijela – ostataka 

životinja poput hitinozoa, kao i spora gljiva, dinofl 

agelata, akritarha i drugih organizama otpornih 

na kiseline (netopljivih u kiselinama) koji se sreću u 

sedimentnim stijenama svih starosti (katkada im se 

599 

paleotypal 

dodaju nanofosili i dijatomeje ili dijatomejske alge). 

Uobičajeni kriteriji za uključivanje nekog objekta u 

paleopalinologiju su da izučavana tijela budu mikroskopske 

veličine i sastavljena od otporne organske 

supstancije (obično od sporopolenina, hitina ili 

pseudohitina), što omogućuje njihovo očuvanje u 

sedimentnim stijenama i separaciju maceracijom iz 

takvih stijena. 

paleophysiography – (1) paleofi ziografi ja, paleogeografi 

ja, v. paleogeography. (2) paleofi ziografi ja, paleogeomorfologija, 

v. paleogeomorphology. 

paleophytology – paleofi tologija, fi topaleontologija, 

paleobotanika, v. paleobotany. 

paleosalinity – paleosalinitet. Salinitet (slanoća) nekog 

vodenog tijela u geološkoj prošlosti procijenjen na 

bazi kemijskih analiza sedimenta ili slojne vode. 

paleostructure – paleostruktura. Geološka struktura 

područja ili sekvencija stijena (slojeva stijena) u nekom 

vremenu geološke prošlosti; paleogeološka 

struktura ili struktura paleogeološkog područja. 

paleostructure map – paleostrukturna karta. Karta 

koja izolinijama debljine prikazuje geološku strukturu 

koja je postojala u vrijeme kada je površina nesklada 

(surface of unconformity) bila završena i prije 

nego što su pokrovni slojevi (overlapping strata) bili 

istaloženi. 

paleotectonic map – paleotektonska karta. Regionalna 

karta koja odražava geološke i tektonske strukture 

(geologic features, tectonic features) kakve su postojale 

u nekom vremenu geološke prošlosti i nije rezultat 

svih neistovremenih tektonskih procesa na danom 

području koje prikazuje obična tektonska karta (v. 

tectonic map). Paleotektonska karta je slična paleogeografskoj 

karti (v. paleogeographic map), ali veću 

pažnju poklanja tektonici (tektonskim procesima) 

nego razmještaju kopna i mora; v. neotectonic map. 

paleotemperature – paleotemperatura. (1) Srednja klimatska 

temperatura u danom vremenu ili na danom 

mjestu u geološkoj prošlosti, na primjer, paleoklimatska 

temperatura mora. (2) Temperatura pri kojoj 

se odvijao geološki proces u prošlosti, na primjer, 

temperatura pri kojoj se određeni mineral formirao 

tijekom regionalne metamorfoze (metamorfi zma). 

paleothermal – paleotermički, paleotermalni. Koji se 

odnosi na tople klime ili je za njih karakterističan u 

geološkoj prošlosti, na primjer, paleotermalna fauna 

(paleothermal fauna). Sinonim: paleothermic. 

paleothermic – paleotermički, paleotermalni, v. paleothermal. 

paleothermometry – paleotermometrija. Mjerenje ili 

procjena paleotemperatura (v. paleotemperature), 

osobito određivanje temperature plitkog mora u 

geološkoj prošlosti bazirano na maseno-spektrometrijskom 

mjerenju sadržaja izotopa kisika u karbonatima 

fosilnih ljuštura marinskih organizama; v. 

geothermometry. 

paleotypal – paleotipni. Termin za označavanje fi nozrnastih 


(fi ne-grained porphyritic rocks) koje imaju karakteristike 

alteriranih ekstruzivnih (efuzivnih) ili hipabisalnih 

stijena (extrusive rocks, hypabyssal rocks), takvih 

kao stijene starosti prije tercijara. Termin paleotipni, 

kao i termin kenotipni (v. cenotypal), bili su uvedeni 

kako bi se razgraničile fi nozrnaste eruptivne stijene 

tercijara (neovulkanske, neovolcanic) i takve stijene

paleovolcanic 

prije tercijara (paleovulkanske, paleovolcanic), ali se 

oba termina malo primjenjuju. 

paleovolcanic – paleovulkanski. Termin kojim se označavaju 

ekstruzivne (efuzivne) eruptivne (magmatske) 

stijene (extrusive rocks) starosti prije tercijara; v. 

neovolcanic. 

Paleozoic – paleozoik, paleozojska era. Era/eratem geološkog 

vremena (geološke povijesti Zemlje), najranija 

era fanerozoika (fanerozojskog eona, Phanerozoic) 

koja obuhvaća interval od kraja pretkambrija (v. 

Precambrian) do početka mezozoika (v. Mesozoic) ili 

mezozojske ere (Mesozoic era), odnosno vremenski 

raspon, kako se procjenjuje i prema raznim izvorima, 

od prije 570 do 225 (ili 540 do 248 ili 540 do 250 ili 

544 do 248 ili 570 do250 ili 570 do 220 ili 570 do 230 

ili 570 do 245 ili 600 do 225) milijuna godina. Uključuje 

šest perioda/sistema – kambrij (v. Cambrian), 

ordovicij (v. Ordovician), silur (v. Silurian), devon (v. 

Devonian), karbon (v. Carboniferous) i perm (v. Permian). 

Neki geolozi perm smatraju epohom mezozoika. 

S početkom paleozoika su povezane zadnje manifestacije 

bajkalskog nabiranja, a sredinom i koncem 

paleozoika su zbivanja bila uvjetovana kaledonskim 

i hercinskim nabiranjem. Tijekom paleozoika se biljni 

i životinjski svijet uvelike mijenjao – od morskog 

raslinja do šuma, od protohordata do sinapsida nalik 

sisavcima. Donji paleozoik je karakteriziran masovnom 

pojavom životinjskih organizama s čvrstim 

skeletom (gotovo samo pojavom beskralješnjaka), u 

srednjem paleozoiku su se pojavile oklopljene ribe, 

insekti i prve kopnene biljke a u gornjem paleozoiku 

su se pojavili kralješnjaci (ribe, kasnije amfi bije i 

niži reptili) i dalje razvijali beskralješnjaci. Floru donjeg 

paleozoika su činile alge, a u gornjem paleozoiku 

se razvila nadzemna vegetacija – psilofi ti, alge i 

drugo. Formirao se superkontinent Pangea. U ranom 

paleozoiku kontinenti su se grupirali oko ekvatora s 

kopnom Gondvana (Gondwana), Sibirija (Siberia), Laurencija 

(Laurentia) i Baltika (Baltica), a između Laurencije 

i istočnog dijela Gondvane se protezao veliki 

ocean. Paleozoik je završio najvećim masovnim izumiranjem 

organizama u geološkoj povijesti Zemlje. 

Kambrijske stijene predstavljaju početak formiranja 

stijena koje su zanimljive naftnim geolozima. Zastarjeli 

sinonim: Primary. 

Paleozoic era – paleozojska era, paleozoik, v. Paleozoic. 

paleozoology – paleozoologija. Grana paleontologije 

(v. paleontology) koja se bavi izučavanjem subfosila 

i fosila životinja – kralješnjaka (vertebrates) i beskralješnjaka 

(invertebrates). 

palichnology – paleoihnologija. Izučavanje tragova 

životne aktivnosti fosilnih organizama (ihnofosila, 

trace fossils), za razliku od neoihnologije (v. neoichnology). 

palimpsest – palimpsest. (1) U marinskoj geologiji 

– termin kojim se označavaju reliktni sedimenti 

(relict sediments) koninentskog šelfa (continental 

shelf) prerađeni fi zičkim ili biološkim procesima. (2) 

U petrologiji – termin za označavanje strukture ili 

teksture metamorfnih stijena (metamorphic rocks) 

u kojima su sačuvani ostaci prijašnje strukture ili 

teksture (možda čak originalne), katkada vidljivi i 

golim okom; v. relict, 2. (3) U hidrologiji – termin za 

označavanje tipa riječne mreže (drainage pattern) u 

kojem je slika suvremene riječne mreže položena na 

600 

Pannonian, Pannonian stage 

sliku starije mreže, ali se s njom ne poklapa, što jasno 

upućuje na različite topografske i možda strukturne 

uvjete (tj. svjedoči o promjenama u reljefu i možda 

strukturi predjela) u vrijeme razvoja takve mreže. 

palingenesis – palingeneza. (1) U petrologiji – formiranje 

nove magme taljenjem (pretaljivanjem) in 

situ već postojećih eruptivnih (magmatskih) stijena. 

Neki autori smatraju termin palingeneza sinonimom 

termina anatexis (anateksa), što nije korektno; v. diatexis, 

metatexis, syntexis. (2) U paleontologiji – rekapitulacija, 

bez promjena, u ranim stadijima razvoja 

organizama, karakteristika njihovih predaka. 

paludifi cation – potresećivanje, v. peat formation. 

palygorskite – paligorskit, atapulgit, v. attapulgite. 

palyniferous – peludonosan. Koji sadrži pelud (polen, 

pollen). Termin koji se primjenjuje u palinologiji obično 

za označavanje uzoraka stijena i sedimenata koji 

sadrže pelud, spore ili druge palinomorfe (v. palynomorph) 

dobivene pri maceraciji. 

palynofacies – palinofacijes. U paleopalinologiji – termin 

koji se primjenjuje za označavanje asocijacije 

palinomorfa (assemblage of palynomorphs) u dijelu 

sedimenta koji karakterizira lokalne uvjete sredine i 

netipične za regionalnu palinofl oru; v. palynomorph 

palynology – palinologija. Grana botanike i paleobotanike 

koja se bavi izučavanjem peludi (polena, pollen) 

sjemenjača (seed plants) i spora (spores) drugih embriofi 

tnih biljaka (embryophytic plants), suvremenih 

ili fosilnih, uključujući njihovu rasprostranjenost i 

primjene u stratigrafi ji i paleoekologiji (pomoć pri 

rekonstrukciji paleoklimatskih i paleoekoloških uvjeta 

i pri korelaciji slojeva); v. paleopalynology, pollen 

analysis. 

palynomorph – palinomorf. Mikroskopsko organsko 

tijelo s otpornom stijenkom (ovojnicom) koje 

se može naći u palinološkim preparatima dobivenim 

maceracijom (u palinološkim maceracijskim 

ostacima) i predmet je palinološkog izučavanja. 

Palinomorfi uključuju pelud (polen), spore (truske) 

mnogih vrsta, akritarhe, hitinozoe, teke i ciste dinofl 

agelata, neke kolonijske alge i druge, u kiselini 

netopljive,mikrofosile; v. sporomorph. 

palynostratigraphy – palinostratigrafi ja. Primjena palinoloških 

metoda u stratigrafi ji. 

pancake – tiganjac, v. pancake ice. 

pancake ice – tiganjac. Novostvoreni morski led koji se 

sastoji od malih i pretežito okruglih komada različitog 

promjera (od 30 cm do 3 metra) i s nešto uzdignutim 

rubovima, što je uzrokovano okretanjem tih 

komada i navlačenjem jednih na druge. Led tiganjac 

se često formira u ranu jesen u polarnim područjima. 

Sinonim: pancake. 

p and a – v. plugged and abandoned. 

p and s – v. plugged and suspended. 

panfan – panfen. Poravnana površina temeljnih stijena 

(bedrocks) koja se sastoji od niza spojenih pedimenata 

(v. pediment) i čini zadnji stadij aridnog ciklusa 

erozije. Prednost se, međutim, daje sinonimnom terminu 

pediplain (pediplen) budući da takva površina 

ne uključuje aluvijalne lepeze (alluvial fans), iako je 

termin panfan prvobitno bio predložen od svog autora 

za označavanje prostrane aluvijalne lepeze koja 

predstavlja krajnji (konačni) stadij procesa geomorfološkog 

razvoja u pustinjskim područjima. 

Pannonian, Pannonian stage – panon, pannon. Strati-

panplain 

grafski kat gornjeg miocena (Upper Miocene) u istočnoj 

Europi – iznad sarmata (Sarmatian), a ispod ponta 

(Pontian). Termin se u ranijoj uporabi primjenjivao 

kao ekvivalent donjeg dijela ponta (lower Pontian), 

a neki ga autori smatraju donjim dijelom pliocena 

(lower Pliocene). Ekvivalentan katu meot (Meotian) 

gornjeg miocena na području Crnog mora. 

panplain – panplen. (1) Vrlo široka ravnica (plain) koja 

je formirana spajanjem nekoliko susjednih poplavnih 

(vodoplavnih) ravnica (fl ood plains) od kojih se 

svaka formirala dugotrajnom lateralnom (bočnom) 

erozijom meandrirajućim rijekama (lateral erosion by 

meandering streams). Formiranje panplena je krajnji 

stadij erozijskog ciklusa. Sinonim: panplane. (2) Vrlo 

ravna ravnica s općim nagibom prema moru. 

panplanation – panplanacija. Djelatnost ili proces formiranja 

i razvoja panplena (v. panplain). 

panplane – panplen, v. panplain, 1. 

paper chromatography – papirna kromatografi ja, 

kromatografi ja na papiru. Kromatografska metoda 

razdjeljivanja komponenata uzorka prema njihovoj 

pokretljivosti u smjesi otopina pod utjecajem (djelovanjem) 

gravitacije i kapilarnosti pri nanošenju 

smjese otopina na kromatografski papir. Razdjeljivanje 

smjese (uzorka) na komponente se postiže 

zbog različitih pokretljivosti pojedinih komponenata. 

Metoda papirne kromatografi je obično uključuje 

razdjelne postupke (partition procedures); v. chromatography. 

paper shale – lisnati šejl. Šejl koji se pri trošenju (raspadanju) 

lako razdvaja na vrlo tanke, tvrde, homogene 

i više ili manje elastične slojeve ili lamine slične listovima 

papira. Lisnati šejl često sadrži mnogo organske 

tvari. 

para– – para–. (1) U petrologiji – (a) Prefi ks koji, kada se 

rabi s nazivima metamorfnih stijena (metamorphic 

rocks), pokazuje da su se te stijene formirale metamorfozom 

(metamorfi zmom) sedimenata (sedimentnih 

stijena), na primjer, paragnajs (paragneiss). (b) 

Prefi ks koji, kada se rabi s nazivima klastičnih sedimentnih 

stijena (clastic sedimentary rocks), označava 

da su te stijene bogate matriksom. (2) U kemiji – prefi 

ks koji ukazuje položaj 1,4 u benzenskim i naftenskim 

derivatima. 

parachronology – parakronologija. (1) Praktično datiranje 

(određivanje geološke starosti, practical dating) 

i korelacija stratigrafskih jedinica (correlation of stratigraphic 

units). (2) Geokronologija (geochronology) 

bazirana na izučavanju fosila (fosilnih organizama) 

koji nisu biostratigrafski značajni (provodnih ili rukovodnih 

fosila), nego samo daju dopunska ili indirektna 

upućivanja na starost; v. orthochronology. 

paraclase – (1) paraklaza. Zastarjeli sinonim termina 

fault (rasjed). (2) rasjedna pukotina, paraklaza, v. fault 

fi ssure. 

paraconformity – parakonformnost, nesedimentacijski 

(stratigrafski) nesklad. U geologiji – skriveni ili nesigurni 

nesklad (v. unconformity) u kojem se površina 

erozije (erosion surface) ne može razlikovati ili u kojem 

kontakt dvaju slojeva predstavlja jednostavnu 

(običnu) plohu slojevitosti (bedding plane) i u kojem 

su slojevi, istaloženi prije i nakon prekida sedimentacije, 

paralelni jedan drugom. Sinonim: nondepositional 

unconformity (v.). 

paraconglomerate – parakonglomerat, konglomeratni 

601 

paraffi n-base crude oil 

muljnjak (madston). Konglomerat (valutičnjak, conglomerate) 

koji nije produkt djelatnosti normalnog 

vodenog potoka (toka), nego je sedimentiran takvim 

načinima djelatnosti agensa transportiranja (prenošenja) 

masa, kao što su podvodni turbiditni potoci i 

klizanja i glečerski (ledenjački) led. Takvi konglomerati 

su karakterizirani razdvojenim šljunčanim skeletom 

(valutice se obično međusobno ne dotiču), često 

su nestratifi cirani (neuslojeni) i odlikuju se visokim 

sadržajem matriksa, većim od količine fragmenata 

veličine šljunka (valutice mogu činiti manje od 10% 

ukupne mase stijene). Primjeri parakonglomerata 

su tiliti (tillites), pseudotiliti (pseudotillites), valutični 

muljnjaci (pebbly mudstones) i tijela gline i šejla relativno 

bez strukture u kojima su nejednolično raspoređene 

valutice i obluci. Sinonimi: conglomeratic 

mudstone, paraglomerate; v. orthoconglomerate. 

paradelta – paradelta. Gornji dio delte ili dio delte blizu 

kopna ili dio delte koji je podvrgnut degradaciji (koji 

je u stadiju degradacije). 

paradiagenetic – paradijagenetski. Termin koji označava 

tijesnu vezu (povezanost) s dijagenezom sedimenata 

(sedimentary diagenesis), na primjer, paradijagenetski 

pokreti (paradiagenetic movement) ili 

paradijagenetska deformacija (paradiagenetic deformation) 

koji su dokristalizacijski (precrystalline) u 

odnosu na špatizaciju (spathization). 

para-ecology – paraekologija, tafonomija, v. taphonomy. 

paraffi n – (1) parafi n, alkan, ugljikovodik parafi nskog 

reda, v. alkanes; (2) parafi n. Čvrsta, kristalna smjesa 

ugljikovodika nalik vosku. Izdvaja se iz parafi nske 

sirove nafte (paraffi n-base crude oil) nakon njena hlađenja 

i često se nakuplja (odlaže) na unutarnjim stijenkama 

kolone uzlaznih cijevi (tubing) i priključnih 

naftovoda (fl owlines) te u drugoj proizvodnoj opremi 

i tako smanjuje ili potpuno prekida protok nafte na 

površinu, pa se mora ukloniti. Parafi ni su ponajprije 

alifatski ugljikovodici (s ravnim i razgranatim lancima) 

koji prelaze iz tekućeg u čvrsto stanje tijekom 

konvencionalne proizvodnje nafte i operacija njene 

obrade, ali izdvojen i odložen parafi n na poljima 

obično sadrži i aromate, naftene, asfaltene i smole s 

točkom taljenja između 45° i 70 °C (neke molekule i s 

višom točkom taljenja) i ta se masa naziva wax ili paraffi 

n wax. Prema tome, parafi n se odlaže kada srednja 

temperatura sirove nafte padne otprilike ispod 

50 °C (ispod tzv. temperature pojave parafi na – wax 

appearance temperature); v. paraffi n precipitation, paraffi 

n removal. 

paraffi n asphalt petroleum – v. mixed-base crude oil. 

paraffi n–base crude – sirova nafta s parafi nskom bazom, 

parafi nska sirova nafta, v. paraffi n-base crude 

oil. 

paraffi n-base crude oil – sirova nafta s parafi nskom 

bazom, parafi nska sirova nafta. Sirova nafta s visokim 

sadržajem alkana (parafi nskih ugljikovodika), s malo 

asfalta ili bez njega i s parafi nskim ostatkom nakon 

destilacije. Udjel zasićenih ugljikovodika je najmanje 

50%, a parafi nskih (izoparafi na i n-parafi na) veći od 

40%. Obično ima manji sadržaj neugljikovodičnih 

komponenata od sirove nafte s asfaltnom bazom. 

Pri temperaturi okoliša taj tip sirove nafte može sadržavati 

veliku količinu čvrstog parafi na. Prema relativnoj 

gustoći, parafi nske nafte su lagane, njihova

paraffi n-base oil 

viskoznost katkada može biti visoka, stinište također. 

Boje su zelene. Oko 2% svjetskih resursa nafte su parafi 

nskog tipa. Rafi nerijskom preradom nafti s parafi 

nskom bazom se dobiva visoki prinos niskooktanskog 

benzina i kvalitetnog motornog mazivog ulja. 

Također su izvor za dobivanje parafi na. Sinonimi: 

paraffi n-base crude, paraffi n-base oil, paraffi nic crude, 

paraffi nic crude oil, paraffi nic oil; v. oil base, aromatic 

crude oil, asphalt-base crude oil, mixed-base crude oil, 

naphthenic crude, naphtheno-paraffi nic crude oil. 

paraffi n-base oil – nafta s parafi nskom bazom, parafi nska 

nafta, v. paraffi n-base crude oil. 

paraffi n deposition – odlaganje parafi na, v. paraffi n 


paraffi n deposition preventer – sredstvo za sprječavanje 

odlaganja parafi na, v. paraffi n dispersant, paraffi n 

inhibitor. 

paraffi n deposit – parafi nski talog, v. paraffi n precipitation. 

paraffi n deposit prevention – sprječavanje nastanka 

parafi nskog taloga, v. paraffi n dispersant, paraffi n inhibitor. 

paraffi n deposit removal – uklanjanje parafi nskog taloga, 

v. paraffi n removal, paraffi n remover. 

paraffi n dispersant – dispergator (sredstvo za dispergiranje) 

parafi na. Kemikalija, obično smjesa površinski 

aktivnih tvari (hidrofi lnih za formaciju i kompatibilnih 

s deemulgatorima), za sprječavanje odlaganja (precipitacije) 

parafi na na stijenkama opreme. Posjeduje 

svojstva dispergiranja i močenja, adsorpcijom stvara 

molekularni fi lm na kristalima parafi na i površini stijenki 

opreme. Budući da je formirani fi lm hidrofi lan, 

na njemu se adsorbira voda (ako je ima u proizvodnji) 

i tako znatno smanji privlačne sile između čestica 

parafi na i površine metala te izrazito uspori taloženje 

(precipitaciju) parafi na. Močeća svojstva dispergatora 

omogućuju uklanjanje taloga parafi na s površine 

stijenki opreme; v. paraffi n precipitation, paraffi n removal, 

paraffi n inhibitor. 

paraffi n hydrocarbons – parafi nski ugljikovodici, alkani, 

v. alkanes. 

paraffi nic crude – parafi nska sirova nafta, sirova nafta s 

parafi nskom bazom, v. paraffi n-base crude oil. 

paraffi nic crude oil – parafi nska sirova nafta, sirova 

nafta s parafi nskom bazom, v. parafi n-base crude oil. 

paraffi nic hydrocarbons – parafi nski ugljikovodici, alkani, 

v. alkanes. 

paraffi nic oil – parafi nska nafta, nafta s parafi nskom 

bazom, v. paraffi n-base crude oil. 

paraffi n inhibitor – inhibitor parafi na. Kemikalija koja 

se injektira u kanal bušotine radi sprječavanja ili usporavanja 

(smanjivanja) odlaganja parafi na na minimum. 

Inhibitor se adsorbira na površini kristalića 

parafi na i time smanjuje djelovanje kohezijskih sila 

između kristala (sprječava rast kristala, kristalići parafi 

na se modifi ciraju u male, vrlo razgranate strukture 

i lakše dispergiraju u nafti), te između kristala i površine 

stijenki opreme. Kao inhibitori se mogu rabiti 

homopolimeri, kopolimeri, na primjer, etilen vinilacetat, 

alkil akrilat/anhidrid maleinske kiseline, esteri 

olefi na/anhidrida maleinske kiseline, alkil akrilat/ 

vinil piridin; v. paraffi n precipitation, paraffi n removal, 

paraffi n inhibitor. 

paraffi n knife – nož za struganje parafi na. Naprava s 

prstenom koja se užetom spušta u kolonu uzlaznih 

602 

paraffi n solvent 

cijevi (tubing) bušotine radi struganja parafi na s njene 

stijenke. 

paraffi n precipitation – precipitacija (istaloživanje) 

parafi na. Pojava odlaganja parafi na u porama sloja u 

okolišu kanala bušotine i blizu perforacija, u kanalu 

bušotine na dubinskoj opremi (koloni uzlaznih cijevi, 

klipnim šipkama dubinskih pumpi) i u površinskoj 

opremi (priključnim i sabirnim cjevovodima, skladišnim 

rezervoarima). Parafi n se odlaže u eruptivnim 

bušotinama, kao i u bušotinama s plinskim liftom i 

dubinskom pumpama usljed smanjenja tlaka i temperature 

u procesu proizvodnje nafte, a najčešće 

se dešava blizu površine gdje je temperatura najniža. 

Debljina sloja odloženog parafi na ovisi o brzini 

strujanja nafte, razlici temperatura između vanjske i 

unutarnje stijenke i hrapavosti površine (što je površina 

hrapavija, veća je količina odloženog parafi na 

i tvrdoća njegova taloga). Ako emulzija tipa voda u 

nafti sadrži parafi n, tada je obično teško razgradljiva 

(parafi n formira oblogu oko čestica emulzije koja 

sprječava kontakt deemulgatora s emulzijom). Iz 

nafte izdvojena parafi nska masa se sastoji od kristalića 

parafi na, smole i asfaltena, a može sadržavati i 

čestice gline, pijeska i vode. Uklanja se mehaničkim, 

kemijskim i termičkim metodama (obradom bušotine 

zagrijanom, vrućom naftom, otapalima, inhibitorima 

parafi na, struganjem); v. near wellbore restrictions, 

paraffi n removal. 

paraffi n preventer – sredstvo za sprječavanje odlaganja 

parafi na. Inhibitori i dispergatori parafi na (v. paraffi n 

inhibitor, paraffi n dispersant). 

paraffi n removal – uklanjanje parafi na. Postupak uklanjanja 

odloženog čvrstog parafi na mehaničkim metodama 

(noževima, strugačima, četkama), kemijskim 

metodama (otapalima, dispergatorima, površinski 

aktivnim agensima, inhibitorima) ili termičkim metodama 

(zagrijavanjem dubinskim grijačima, obradom 

vrućom naftom); v. paraffi n remover, paraffi n inhibitor, 

paraffi n dispersant. 

paraffi n remover – sredstvo za uklanjanje parafi na. Kemikalija, 

mješavina površinski aktivne tvari i otapala, 

koja se periodički injektira u kolonu uzlaznih cijevi 

(tubing) radi uklanjanja odloženog parafi na (a ne i za 

sprječavanje i usporavanje odlaganje parafi na). Neki 

komercijalni produkti djeluju i kao destabilizatori 

emulzija i kao oduljivači, pa se mogu primjenjivati i 

za uklanjanje parafi nskog taloga iz sloja. 

paraffi ns – parafi ni, alkani, v. alkanes. 

paraffi n scale – (1) parafi nske ljuske. Kristalni parafi n 

iz sirove nafte koji se odložio na stijenkama cijevi ili 

posuda; (2) sirovi parafi n. Djelomično (nepotpuno) 

oduljeni parafi n dobiven iz gača (sirovi parafi n koji 

se dobije deparafi nizacijom destilata i sadrži znatnu 

količinu tekućih ugljikovodika). 

paraffi n scraper – strugač (strugalo) parafi na. Naprava 

s noževima za uklanjanje parafi na iz kolone uzlaznih 

cijevi (tubing) u naftnim bušotinama. Spušta se u bušotinu 

žičanim užetom. Sinonim: parafi n scratcher. 

paraffi n scratcher – strugač (strugalo) parafi na, v. paraffi 

n scraper. 

paraffi n series of hydrocarbons – parafi nski niz ugljikovodika, 

v. alkanes. 

paraffi n solvent – otapalo parafi na. Kemikalija za 

otapanje, umekšavanje i razbijanje taloga parafi na 

na fi ne čestice u koloni uzlaznih cijevi (tubing), na

paraffi n wax 

klipnim šipkama dubinskih pumpi ili u površinskim 

cjevovodima. Struja nafte može lako iznositi obrađeni 

parafi nski talog. Veći učinak se postiže kombiniranom 

primjenom otapala i termičkih metoda. 

paraffi n wax – (1) kruti parafi n. Kruta (čvrsta), kristalična 

smjesa alkana (parafi nski ugljikovodici) dobivena 

iz parafi nskog destilata sirove nafte. Nalik je vosku, 

bijele je boje i bez mirisa, kemijski inertan. Sinonimi: 

ceresin wax, paraffi n, wax. (2) parafi n, v. paraffi n, 2. 

paragenesis – parageneza. (1) Asocijacija i redoslijed 

kristalizacije minerala u stijeni ili žili. (2) Ujecaj jednog 

minerala na razvoj drugoga. 

paragenetic – paragenetski. (1) Koji se odnosi na genetski 

bliske sedimente koji pripadaju u lateralnom 

smjeru kontinuiranim i ekvivalentnim facijesima. (2) 

Koji se odnosi na paragenezu (v. paragenesis). 

parageosyncline – (1) parageosinklinala, intrageosinklinala. 

Geosinklinala (geosyncline) koja se nalazi 

unutar kratona (craton) ili stabilnog područja (stable 

area), odgovara epirogenetskom bazenu (epeirogenic 

basin), a ne orogenetskom pojasu (orogenic belt). 

Sinonim: intrageosyncline. (2) Suvremena oceanska 

depresija (oceanic depression) smještena u rubu kratona; 

v. idiogeosyncline. 

paraglacial – paraglacijalan, periglacijalan, v. periglacial, 

2. 

paraglomerate – parakonglomerat, v. paraconglomerate. 

paragneiss – paragnajs. Gnajs (v. gneiss) koji se formirao 

od klastičnih sedimentnih stijena (clastic sedimentary 

rocks) njihovom metamorfozom (metamorfi 

zmom); v. orthogneiss. 

paragon acid dispersion – kiselina s dispergiranim aromatskim 

otapalom. U operacijama obrade formacija 

kiselinom – kiselina koja otapa i organske i anorganske 

taloge i primjenjuje se za obradu vodnih injekcijskih 

bušotina ili pretvaranje proizvodnih bušotina 

u injekcijske. 

paragonite – paragonit, natrijski tinjac (liskun). Mineral 

iz grupe tinjaca (liskuna, mica group), po kemijskom 

sastavu hidrosilikat natrija i aluminija. Odgovara muskovitu 

u kojem je kalij gotovo potpuno zamijenjen 

natrijem. Kristalizira monoklinski. Boje je žućkaste ili 

zelenkaste. Javlja se u obliku listićastih (ljuskastih) i 

gustih agregata i nalazi se obično u metamorfnim 

stijenama (metamorfi tima, metamorphic rocks). Sinonim: 

soda mica. 

paraliageosyncline – paraliageosinklinala. Geosinklinala 

(geosyncline) koja se razvila duž suvremenog 

kontinentskog ruba (continental margin), na primjer, 

geosinklinala obale Meksičkog zaljeva (Gulf Coast 

geosyncline). 

paralic – paralički. U sedimentologiji – koji je smješten 

kraj mora, ali nije morski (marinski). Termin se osobito 

odnosi na izmjenjujuće marinske i kontinentalne 

sedimente (marine deposits, continental deposits) istaložene 

na strani obale blizu kopna (okrenute prema 

kopnu) ili u plitkovodnoj zoni zalijevanoj (preplavljivanoj) 

morem i također na sredine rubnih dijelova 

mora (u lagunama ili na litoralima). Paraličkim se također 

nazivaju bazeni (basins), platforme (platforms), 

močvare (marshes, swamps) i druge priobalne forme 

koje su karakterizirane debelim terigenim sedimentima 

(terrigenous deposits) u tijesnoj asocijaciji s estuarskim 

i kontinentalnim sedimentima (estuarine de- 

603 

parallel texture 

posits, continental deposits), na primjer, delte koje su 

se formirale na kontinentskim šelfovima (continental 

shelves) gdje dolazi velika količina aluvije. 

parallel bedding – paralelna (konkordantna) slojevitost, 

v. concordant bedding. 

parallel cleavage – paralelni klivaž. Zastarjeli sinonim 

termina klivaž plohe slojevitosti (v. bedding-plane cleavage). 

parallel-displacement fault – rasjed s paralelnim pomicanjem 

(s paralelnim pomakom). Rijetko upotrebljavani 

termin za označavanje rasjeda kod kojeg 

su sve linearne strukture, što su bile paralelne prije 

pomicanja, ostale paralelne i nakon toga. 

parallel extinction – paralelno potamnjenje. U kristalografi 

ji i mineralogiji – tip potamnjenja (v. extinction, 

1) u anizotropnim kristalima (anisotropic crystals) 

koje je paralelno s obrisima kristala (crystal outlines) 

ili s tragovima ploha kalavosti (traces of cleavage planes); 

v. inclined extinction, undulatory extinction. 

parallel fold – paralelna (koncentrična) bora. Bora u 

kojoj je ortogonalna debljina slojeva konstantna (u 

kojoj se primarna debljina slojeva ne mijenja tijekom 

deformacije). Sinonim: concentric fold. 

parallel folding – paralelno nabiranje (boranje). Formiranje 

antiklinalnih bora (antiklinala) ili doma (kupola) 

u kojem su sedimentni slojevi (slojevi sedimentnih 

stijena) paralelni i nema ni odebljavanja niti stanjivanje 

slojeva. 

parallel-free pump – dubinska pumpa bušotine s dvije 

kolone uzlaznih cijevi. Tip hidrauličke dubinske pumpe 

(hydraulic pump) koja se primjenjuje u naftnim 

bušotinama opremljenim s dvije kolone uzlaznih 

cijevi (tubing string). Radni fl uid pumpe (power fl uid) 

struji u bušotinu kroz jednu kolonu i podiže se na površinu 

kroz drugu kolonu uzlaznih cijevi. 

parallel growth – paralelni rast, v. parallel intergrowth. 

parallel intergrowth – paralelno proraštanje (rast). 

Uzajamno proraštanje (rast, intergrowth) dvaju ili 

više kristala pri kojem je os (ili više osi) jednog kristala 

gotovo paralelna osi (ili osima) drugog kristala. 

Sinonim: parallel growth. 

parallel ripple mark – paralelni ripl. Ripl (v. ripple mark) 

s relativno ravnom krijestom (grebenom, crest) i nesimetričnim 

profi lom, osobito strujni ripl (v. current 

ripple mark). 

parallel shot – paralelno seizmičko paljenje. U seizmičkoj 

prospekciji – pokusno (ispitno) paljenje (test 

shot) izvedeno svim pojačalima (amplifi ers) koja su 

paralelno spojena i priključena na jedan seizmički 

prijamnik (geofon, geophone). Paralelno paljenje 

se izvodi radi unošenja korekcije u krug (sklop) pojačalo-oscilograf 

(amplifi er-to-oscillograph circuits) 

za različitu duljinu vodiča, pomak faza, polarnost i 

faznost. Sinonim: bridle. 

parallel-stream pump – dubinska pumpa s paralelnim 

strujanjem fl uida. Tip hidrauličke dubinske pumpe 

(hydraulic pump) za naftne bušotine u koje su ugrađene 

dvije kolone uzlaznih cijevi (tubing). Radni fl uid 

pumpe (power fl uid) struji u bušotinu kroz jednu 

kolonu, a proizvedeni fl uid struji na površinu kroz 

drugu kolonu uzlaznih cijevi. 

parallel texture – paralelna tekstura. U petrologiji – 

opći termin koji uključuje pločastu teksturu (tabular 

texture) i prizmatičnu teksturu (prismatic texture) stijena.

parallel tubing-string completion 

parallel tubing-string completion – proizvodno opremanje 

bušotine dvjema kolonama uzlaznih cijevi. 

Uobičajeni tip dvozonskog završnog proizvodnog 

opremanja bušotina (dual completion) ugradnjom 

dviju kolona uzlaznih cijevi (tubing string) i dviju dubinskih 

brtvenica (pakera, packers) tako da je proizvodnja 

iz svake produktivne zone razdvojena i fl uidi 

struje na površinu kroz svoju uzlaznu kolonu. 

parallel unconformity – paralelni nesklad, v. disconformity. 

paramarginal geothermal resources – paramarginalni 

geotermalni resursi. Geotermalni resursi koji su pridobivi 

uz troškove između jednostruke i dvostruke 

tekuće cijene konkurentne energije. 

paramarginal reserves – paramarginalne rezerve. Rezerve 

nafte i plina čija razrada i/ili proizvodnja nije 

profi tabilna uz tekuće cijene, ali se podrazumijeva 

da će povećanjem cijena njihovo iskorištavanje biti 

rentabilno. 

paramorph – paramorfni mineral. Mineral čija se unutarnja 

(molekularna) struktura promijenila, ali su kemijski 

sastav ili vanjska forma ostali nepromijenjeni, 

mineral koji pokazuje svojstvo paramorfoze (v. paramorphism), 

na primjer, kalcit i aragonit. 

paramorphism – paramorfoza, alomorfoza. U mineralogiji 

– svojstvo minerala da mijenja svoju unutarnju 

strukturu bez promjene kemijskog sastava ili vanjske 

forme. Takav mineral se naziva paramorfnim. Sinonim: 

allomorphism; v. paramorph. 

paraquartzite – parakvarcit. Kvarcit koji se formirao 

uglavnom u procesu kontaktne metamorfoze (metamorfi 

zma). Parakvarcit je, prema tome, jedan od 

varijeteta metakvarcita. 

pararenite – pararenit. Arenit s detritskim matriksom 

(detrital matrix) između 15% i 70%. 

pararipple, para-ripple – pararipl. Veliki, simetrični ili 

gotovo simetrični ripl s položenim padinama, koji ne 

pokazuje sortiranost zrna. 

parasitic fold – parazitska bora, bora drugog reda. Bora 

na krilu (limb) ili zglobu (hinge) veće bore s kojom je 

kongruentna – mala bora je parazitska na većoj bori. 

Sinonim: subsidiary fold. 

parastratigraphic unit – parastratigrafska (radna stratigrafska) 

jedinica, v. operational unit. 

parastratigraphy – parastratigrafi ja. (1) Dopunska ili 

pomoćna stratigrafi ja (supplemental stratigraphy) bazirana 

na izučavanju fosila (fosilnih organizama) koji 

nisu provodni (rukovodeći) i ne određuju ortostratigrafi 

ju (v. orthostratigraphy). (2) Stratigrafi ja koja se 

bazira na radnim stratigrafskim (parastratigrafskim) 

jedinicama (v. operational unit). 

paratectonic – paratektonski. Koji se odnosi na orogenetske 

pojaseve (orogenic belts) koji su karakterizirani 

strmim klivažem (steep cleavage) u metamorfnim 

stijenama niskog stupnja metamorfoze (low-grade 

metamorphic rocks). 

paratectonics – paratektonika, germanotipna tektonika, 

v. germanotype tectonics. 

para-time-rock unit – parakronolitološka jedinica. 

Radna kronostratigrafska jedinica (working timestratigraphic 

unit) koja je po svom karakteru biostratigrafska 

i litostratigrafska (izdvaja se na bazi sadržaja 

organskih ostataka i litoloških obilježja) i zbog 

toga po svojoj biti narušava vremenske granice, na 

primjer, zona (lithizone, radiozone), stadij (stage), izo- 

604 

partially miscible drive 

biolit (isobiolith) i izogeolit (isogeolith). Takva jedinica 

odražava »približnu sinkronost (istodobnost)«, dok 

prava kronostratigrafska jedinica, poput sistema (system) 

i serije (series), odražava »apsolutnu sinkronost 

(istodobnost)«. 

paraunconformity – paralelni nesklad, v. disconformity. 

parautochthon – parautohton. Tektonska jedinica (tectonic 

unit) koja je neznatno pomaknuta u odnosu 

na autohton i leži između autohtona (autochthon) i 

alohtona (allochthon). 

parautochthonous – parautohton. Termin kojim se 

označavaju mase stijena po svojim tektonskim osobitostima 

između autohtonih (v. autochthonous) i 

alohtonih (v. allochthonous). 

parental magma – matična magma. Magma iz koje se 

skrućivanjem formirala dana eruptivna (magmatska) 

stijena (igneous rock) ili od koje se odijelila druga 

magma. Termin se katkada primjenjuje kao sinonim 

termina primary magma (primarna magma). 

parent rock – matična stijena. (1) U sedimentologiji – 

stijena od čijih su se fragmenata i drugih odvojenih 

dijelova formirali drugi sedimenti ili stijene. Sinonimi: 

mother rock, source rock. (2) Masa stijena iz koje 

se formirao matični materijal (parent material) tla 

(nekonsolidirani mineralni ili organski materijal od 

kojeg se formira pravo tlo). 

Parker diagram – Parkerov dijagram. Grafi čka metoda 

prikazivanja kemijskog sastava (koncentracije) slanih 

voda naftnih i plinskih polja (oilfi eld brines). Rabi se 

vertikalni stupac na kojem se prikazuju koncentracije 

(u ppm) grupe Ca, Mg i SO 4 i grupe Na, Cl 2 , HCO 3 i 

CO 2 ; v. Stiff diagram, Tickell diagram. 

parogenetic – parogenetski. Koji je formiran prije okružujuće 

stijene, osobito konkrecija formirana u različitoj 

(drugoj) starijoj stijeni iz mlađe stijene koja je 

sada okružuje. 

partially-hydrolyzed polyacrylamide (PHPA) – parcijalno 

hidrolizirani poliakrilamid, akrilamidno-akrilatni 

polimer. Linearni kopolimer monomera akrilata 

i monomera akrilamida. Proizvodi se hidrolizom 

(reakcijom poliakrilamida s bazom, na primjer, 

natrij-hidroksidom, kalij-hidroksidom ili natrij-karbonatom) 

– procesom pretvorbe amidnih grupa u 

karboksilne. Stupanj hidrolize (dio amidnih grupa 

pretvorenih u karboksilne) u komercijalnim poliakrilamidima 

iznosi 15 do 35%. Parcijalno hidrolizirani 

poliakrilamid se znatno manje adsorbira na površini 

ležišne stijene. U tehnologiji isplaka se primjenjuje 

kao aditiv za povećavanje njihove viskoznosti (suho 

umiješan u glinu ili dodan na bušotini u niskobentonitsku 

isplaku), a može se rabiti i za fl okulaciju koloidnih 

čvrstih čestica pri bušenju s ispiranjem čistom 

vodom. Također se primjenjuje za pročišćavanje otpadnih 

voda. Sinonim: acrylamide-acrylate polymer; 

v. polyacrylamides. 

partially miscible drive – djelomično (parcijalno) miscibilno 

istiskivanje nafte, istiskivanje nafte pri uvjetima 

bliskim miscibilnosti. Proces istiskivanja nafte iz ležišta 

plinom u kojem se ne postiže potpuna miscibilnost 

slojne nafte i injektiranog plina. Takvi procesi istiskivanja 

mogu biti i kondenzacijski (ako, na primjer, plin 

nije dovoljno bogat) i vaporizacijski (ako, na primjer, 

tlak istiskivanja nafte nije dovoljno visok). Budući 

da se u takvim procesima sastav injektiranog plina

partially quenched combustion 

razlikuje od sastava plina koji se oslobađa u ležištu, 

taj tip procesa se naziva i neravnotežno istiskivanje 

nafte plinom. U procesu, uz djelomično miscibilno 

istiskivanje nafte, postoji u stanovitoj mjeri i utjecaj 

prijenosa masa između faza (injektiranog plina i slojne 

nafte) i smanjenja međufazne napetosti. Iscrpak 

nafte je niži nego u slučaju potpune miscibilnosti, ali 

je relativno visok. Sinonimi: near-miscible displacement, 

non-equilibrium gas displacement. 

partially quenched combustion – djelomično ugašeno 

(supervlažno) podzemno izgaranje nafte. Varijanta 

procesa vlažnog progresivnog (istostrujnog) podzemnog 


iscrpka nafte/EOR-metoda – v. wet combustion) u 

kojem se tijekom izgaranja injektira voda kako bi 

se iskoristila toplina iz zone izgorjele nafte (zaostale 

iza fronte izgaranja) i susjednih slojeva. Ako se u 

procesu izgaranja u ležište istovremeno sa zrakom 

injektira određeni volumen vode, ona će se pretvoriti 

u superpregrijanu paru. Isparavanje vode se zbiva 

prije nego što ona stigne do fronte izgaranja, tako 

da fronta vaporizacije napreduje u ležištu sporije od 

fronte izgaranja. Ako se, međutim, u ležište injektira 

toliko veliki volumen vode da fronta vaporizacije 

vode pretekne frontu izgaranja, izgaranje nafte u 

tom području ležišta će se ugasiti i dio neizgorjelog 

goriva će ostati iza fronte. Vodena para koja je 

prošla kroz frontu izgaranja istiskuje naftu frontom 

kondenzacije koja napreduje kroz ležište trostruko 

brže nego fronta izgaranja. Kako fronta izgaranja u 

tom slučaju prevaljuje samo dio udaljenosti kojom 

je prošla fronta kondenzacije istiskujući naftu, u 

procesu će se utrošiti manje zraka. Regulacija brzine 

napredovanja fronte izgaranja, veličine zone pare i 

distribucije temperature u ležištu se u tom tipu procesa 

podzemnog izgaranja vrši odnosom injektirane 

vode i zraka. Sinonimi: partially quenched wet combustion, 

superquenched wet combustion, superwet 

combustion. 

partially quenched wet combustion – djelomično 

ugašeno (supervlažno) podzemno izgaranje nafte, v. 

partially quenched combustion. 

partial penetration – djelomično raskrivanje ležišta. 

Djelomično probušeni ili perforirani produktivni 

interval ležišta za proizvodnju. Karakterizirano je 

omjerom duljine kanala bušotine koja sudjeluje u 

proizvodnji i ukupne duljine kanala. Nafta i plin, koji 

struje iz ležišta u kanal bušotine kroz tu ograničenu 

površinu, uzrokuju velike gradijente tlaka u okolišu 

kanala, a dodatni pad tlaka može izazvati također 

strujanje fl uida u porama ako postane turbulentno 

što dovodi do smanjenja produktivnosti bušotine. 

Izučavanja parcijalnog raskrivanja su pokazala da 

je utjecaj sličan skin-efektu (smanjenju originalne 

permeabilnosti ležišta). Problem djelomičnog raskrivanja 

se može eliminirati bušenjem ukupnog produktivnog 

intervala ležišta ili gušćim perforiranjem 

probušenog intervala; v. near wellbore restrictions. 

partial pressure – parcijalni tlak. Tlak jedne od komponenata 

plinske smjese. Jednak je tlaku koji bi ta komponenta 

očitovala kada bi bila sama u jednakom volumenu 

kao smjesa i pri jednakoj temperaturi. 

partial pressure maintenance – parcijalno podržavanje 

ležišnog tlaka. Injektiranje plina u naftno ležište 

radi djelomičnog nadomještanja proizvedenog pli- 

605 

parting 

na iz ležišta i djelominčnog podržavanja početnog 

ležišnog tlaka. 

partial range zone – parcijalna (lokalna) rasponska 

zona, v. local range zone. 

particle – čestica. (1) U fi zici – (a) Vrlo mali dio tvari, poput 

molekule, atoma ili elektrona. (b) Relativno mali 

dio tvari s promjerom od nekoliko angstrema (poput 

molekula plina) do nekoliko milimetara (poput velikih 

kišnih kapi). (2) U geologiji i petrologiji – opći termin 

koji se rabi bez ograničenja u odnosu na oblik, 

sastav ili unutarnju građu za označavanje jasno ograničenih 

ili razdjeljivih elemenata (jedinica) u stijeni, 

na primjer, sedimentna čestica (sedimentary particle), 

takva kao što su fragment (fragment) ili zrno (grain) 

koji se obično sastoje od nekog minerala. 

particle diameter – promjer (dijametar) čestice. Duljina 

pravca kroz središte sedimentne čestice (sedimentary 

particle) koja se u tom slučaju smatra kuglom. 

Uobičajeni način izražavanja termina particle size 

(veličina čestice). 

particle shape – oblik (forma) čestice. Prostorni ili geometrijski 

oblik (forma) čestica u sedimentu ili stijeni. 

Oblik čestice je jedno od osnovnih svojstava (karakteristika) 

čestice koje određuje odnos između njene 

mase i specifi čne površine i zavisi od stupnja njene 

sferičnosti (v. sphericity) i zaobljenosti (v. roundness), 

iako se taj termin često primjenjuje za označavanje 

samo sferičnosti čestica razlikujući je od zaobljenosti. 

Sinonim: grain shape. 

particle size – veličina (dimenzija) čestice. Opće dimenzije 

(poput srednjeg promjera ili volumena) čestica 

u sedimentu ili stijeni ili zrna pojedinih minerala 

koji grade sediment ili stijenu pod pretpostavkom 

da čestice imaju oblik kugle ili da se dana mjerenja 

mogu izraziti kao promjer ekvivalentne kugle. Veličina 

čestica se obično mjeri metodama prosijavanja, 

izračunavanja brzine taloženja (slijeganja) čestica ili 

određivanja površina njihova presjeka pod mikroskopom. 

Sinonim: grain size; v. particle diameter. 

particle-size analysis – granulometrijska analiza. Analiza 

čestica po veličini, određivanje statističkih proporcija 

(proporcionalnog sadržaja) čestica ili distribucije 

(razdiobe) čestica defi niranih frakcija (razreda 

ili klasa veličina) u tlima, sedimentima ili stijenama, 

osobito mehanička analiza (v. mechanical analysis). 

Sinonimi: size analysis, size-frequency analysis. 

particle-size distribution – distribucija čestica po veličini, 

granulometrijski sastav. Postotni sadržaj (određen 

obično po težini, ali katkada i kvantitativnim računanjem) 

čestica u svakoj frakciji prašastog uzorka 

tla, sedimenta ili stijene, na primjer, postotni sadržaj 

pijeska koji je ostao na svakom situ koje odgovara 

danom intervalu veličina. Sinonimi: size distribution, 

size-frequency distribution. 

particle-supported fabric – sklop (građa) s čestičnom 

potporom. Sklop (građa) sedimenata (sedimentnih 

stijena) koji sadržavaju znatnu količinu čestica veličine 

čestica pijeska (sand particle) tako da podupiru 

jedna drugu. Prostor između čestica može ostati 

otvoren ili se može ispuniti glinom ili muljem (v. claysupported 

fabric, mud-supported fabric). 

particle velocity – brzina čestice. Brzina kojom se pojedinačna 

čestica nekog medija (sredine) premješta 

(giba) pod djelovanjem valova. 

parting – (1) pukotina lučenja. U strukturnoj geologiji

parting lineation 

– pukotina ili napuklina (joint, fi ssure) u stijenama, 

osobito ravnina ili površina (ploha) duž koje se čvrsta 

stijena (jednake ili različite litologije) lako cijepa 

ili prirodno dijeli na pojedinačne slojeve, na primjer, 

lučenje po slojevitosti (bedding-plane parting); v. splitting. 

(2) tanki proslojak. U stratigrafi ji – lamina ili vrlo 

tanki sedimentni sloj (sloj sedimentne stijene) koji 

zaliježe duž površine razdjela između debljih slojeva 

s drugačijom litologijom, na primjer, proslojak šejla 

(shale break) u pješčenjaku ili tanki sloj šejla ili slejta 

u sloju ugljena. (3) lučenje. U kristalografi ji i mineralogiji 

– svojstvo (sposobnost) kristala i minerala da 

se odvajaju ili cijepaju duž oslabljenih ravnina (planes 

of weakness) koje su uzrokovane deformacijom 

ili sraštanjem (formiranjem sraslaca blizanaca); v. 

cleavage. (4) proslojak jalovine. Sloj jalovine (jalove 

stijene) između rudnih žila ili slojeva. (5) razdvajanje 

kolone cijevi u bušotini. Razdvajanje dijela kolone 

bušaćih šipki i zaštitnih ili uzlaznih cijevi pod djelovanjem 

uzdužne sile u kanalu bušotine, na primjer, 

zbog nedovoljnog pritezanja navojnog spoja (tzv. 

»izuvanje« cijevi u navoju). 

parting lineation – strujna lineacija na plohama laminacije. 

Termin kojim se označavaju slabo primjetljive 

nepravilnosti ili pruge na plohama laminacije (lamination 

planes) paralelne sa smjerom tečenja struje, 

teško odrediva, ali ipak dovoljno izrazita primarna 

struktura sedimentnih stijena (sedimentary rocks) 

koja se sastoji od niza paralelnih hrbata (grebena, 

ridges) i žljebova (brazda, grooves) širine nekoliko 

milimetara i duljine više centimetara raspoređenih 

paralelno strujanju. Osobito se nalaze na plohama 

laminacije horizontalno ili tanko uslojenih pješčenjaka 

(thin-bedded sandstones). Sinonimi (prema raznim 

autorima): current lineation, streaming lineation; v. 

parting-plane lineation. 

parting-plane lineation – strujna lineacija na plohama 

lučenja. Strujna lineacija na plohama laminacije (v. 

parting lineation) koja se sastoji od gotovo paralelnih 

linearnih plitkih žljebova (brazda, grooves) i niskih 

hrbata (grebena, ridges), visine obično manje od 

1 milimetra. 

parting-step lineation – stepeničasta strujna lineacija. 

Strujna lineacija na plohama laminacije (v. parting 

lineation) koja je karakterizirana razvojem gotovo 

paralelnih stepeničastih hrbata (grebena, step-like 

ridges) na onim mjestima gdje pukotina (ploha) lučenja 

(parting surface) poprečno presijeca nekoliko 

susjednih lamina. 

partition coeffi cient – konstanta fazne ravnoteže, v. 


partition column – kolona za plinsko-tekućinsku kromatografi 

ju, v. gas-liquid column. 

parts per million (ppm) – dijelova na milijun. Jedinica 

težine otopljene tvari na milijun jediničnih težina 

otopine (otopljene tvari i otapala). Za slojnu vodu, 

na primjer, to je mjera (način izražavanja) koncentracije 

krutih čestica – broj grama krutih čestica na 

jedan milijun grama slojne vode. Kod drugih načina 

izražavanja koncentracije otopljenih soli u slojnoj 

vodi odnosi su sljedeći: 1 g/l NaCl = 1.000 ppm, 1% 

= 10.000 ppm. 

Pasadenan orogeny – pasadenska orogeneza. Najmlađa 

od 30 ili više kratkotrajnih orogeneza tijekom 

fanerozoika (prema H. Stilleu, zbivala se sre- 

606 

pattern 

dinom pleistocena, a defi nirana je na bazi neskladnog 

prekrivanja pliocenskih i donjopleistocenskih 

slojeva u južnoj Kaliforniji). Sinonim: Coast Range 

orogeny. 

passage bed – prijelazni sloj. U geologiji – sloj koji je 

prijelazan po svojim litološkim ili paleontološkim karakteristikama 

između stijena iznad i ispod zalegnutih 

ili između stijena dvaju geoloških sistema, na primjer, 

sediment koji se formirao tijekom perioda prijelaza 

iz jednih geografskih uvjeta u druge, kao što je 

sediment ili sloj kata ret (Rhaetian Stage) – prijelazan 

po svom karakteru između kontinentalnih sedimenata 

(continental deposits) gornjeg trijasa i marinskih 

glina (marine clays) donje jure ili sediment (sloj) kata 

daunton (Downtonian Stage) koji je prijelazan između 

marinskih silurskih stijena ispod zalegnutih i 

iznad zalegnutog devonskog kontinentalnog Starog 

crvenog pješčenjaka (Old Red Sandstone); v. transitional 

series. 

passive clay – pasivna glina. Glina koja ne reagira s 

bušaćim isplačnim fl uidima (drilling fl uids) i radnim 

fl uidima za završno proizvodno opremanje bušotina 

(completion fl uids), za razliku od aktivne gline (active 

clay). 

passive earth pressure – pasivni tlak tla. Maksimalna 

vrijednost bočnog (lateralnog) tlaka tla (v. earth 

pressure) koji se odražava na objekt ili konstrukciju, 

a pojavljuje u slučaju kada je tlo toliko bočno stlačeno 

da dolazi do potpune mobilizacije njegova unutarnjeg 

otpora smiku (internal shearing resistance) 

duž potencijalne plohe poremećaja (failure surface); 

maksimalan otpor koji pruža vertikalna stijenka tla 

deformaciji pod utjecajem horizontalno usmjerene 

sile; v. active earth pressure. 

passive fault block – pasivni blok rasjeda. Krilo rasjeda 

koje se nije pomicalo, autohtoni blok. 

passive fold – pasivna bora. Model bore u kojem su se 

borane stijene ponašale potpuno pasivno tijekom 

nabiranja. 

passive permafrost – pasivno (fosilno) trajno zamrznuto 

tlo (permafrost), v. fossil permafrost. 

patch reef – krpasti (izolirani) greben (rif). (1) Organogeni 

greben (rif, organic reef) nalik na humak ili s ravnim 

vrhom, obično promjera manjeg od jednog kilometra 

i protezanja manjeg od platformskog grebena (v. 

platform reef) koji često čini dio velikog grebenskog 

kompleksa (reef complex). (2) Mala, debela i obično 

neuslojena leća vapnenca ili dolomita (limestone 

lens, dolomite lens) koja je više ili manje izolirana i 

okružena stijenama drugačijeg facijesa. 

pattern – raspored, shema rasporeda. (1) U seizmičkom 

istraživanju – geometrijski raspored (geometric array) 

minskih bušotina (shotholes) ili seizmičkih prijamnika 

(geofona, geophones) u procesu geofi zičkih istraživanja 

seizmičkim metodama. (2) U procesu razrade 

ležišta – plošni (površinski) raspored (razmještaj, aerial 

distribution) proizvodnih i injekcijskih bušotina 

(producing wells, injection wells) koji se primjenjuje 

u procesima običnog (konvencionalnog) zavodnjavanja 

naftnih ležišta (waterfl ood) i procesima povećanja 

iscrpka nafte (EOR-procesima, enhanced oil 

recovery). Bazični tipovi plošnog rasporeda bušotina 

su direktni linijski (direct line drive), šahovski linijski 

(staggered line drive), pet točaka (fi ve spot) i sedam 

točaka (seven spot).

pattern displacement effi ciency 

pattern displacement effi ciency – površinski koefi cijent 

istiskivanja nafte, v. pattern sweep effi ciency. 

patterned sedimentation – sistematična sedimentacija. 

U geologiji – sedimentacija koja je karakterizirana 

sustavnom (pravilnom) sekvencijom slojeva, na 

primjer, ponovljena sedimentacija – proslojavanje 

(interbedding), jezičasto isklinjavanje slojeva (interdigitation) 

itd.) – ponavljanje slojeva (repetition of 

beds) u presjeku ili ritmična ili ciklična sedimentacija 

(rhythmic sedimentation, cyclic sedimentation). 

pattern fl ood (fl ooding) – plošno zavodnjavanje. 

Proces običnog (klasičnog, konvencionalnog) zavodnjavanja 

naftnih ležišta (v. waterfl ood) u kojem 

se primjenjuje geometrijski raspored (mreža) proizvodnih 

i injekcijskih bušotina (geometrical well 

pattern) – dvije točke (v. two-spot well pattern), tri 

točke (v. three-spot well pattern), regularne i ukošene 

četiri točke (v. four-spot well pattern), pet točaka (v. 

fi ve-spot well pattern), normalnih i inverznih sedam 

točaka (v. seven-spot well pattern), normalnih i inverznih 

devet točaka (v. nine-spot well pattern) te linijski 

raspored bušotina (direktni i šahovski – v. direct-line 

drive well pattern, staggered well pattern). 

pattern gas injection – plošno injektiranje plina, v. gas 

injection into oil zone. 

pattern life – životni vijek (trajanje) plošnog rasporeda 

bušotina. Vrijeme tijekom kojeg dani plošni raspored 

bušotina (proizvodnih i injekcijskih) sudjeluje u proizvodnji 

nafte primjenom metode povećanja iscrpka 

nafte (EOR-metode, enhanced oil recovery pattern of 

wells). 

pattern of anchor lines – raspored sidrenih linija, v. mooring 

pattern. 

pattern of spacing – plošni razmak (gustoća mreže) bušotina, 


pattern of wells – plošni raspored bušotina, v. well pattern. 

pattern of well spacing – plošni raspored bušotina, v. 

well pattern. 

pattern shooting – grupno paljenje. U seizmičkoj prospekciji 

– paljenje eksplozivnih punjenja raspoređenih 

po konačnoj geometrijskoj shemi. 

pattern sweep effi ciency – površinski koefi cijent obuhvata 

ležišta, koefi cijent obuhvata ležišta po površini. 

Omjer naftonosne površine ležišta (ili elementa mreže 

bušotina, na primjer, mreže 5 točaka) obuhvaćene 

procesom istiskivanja (površine iza fronte injektiranog 

fl uida) i ukupne naftonosne površine ležišta (ili 

elementa mreže bušotina). Dio površine naftnog ležišta 

(ili elementa mreže bušotina) koji je pod efi kasnim 

utjecajem istiskivajućeg (injektiranog) fl uida. Ovisi o 

geometriji mreže bušotina (rasporedu proizvodnih i 

injekcijskih bušotina), heterogenosti permeabilnosti 

ležišta, koefi cijentu pokretljivosti fl uida te viskoznim 

i kapilarnim silama. Engleski termin pattern sweep 

effi ciency rabi se za realno ležište (ležište s promjenljivom 

poroznošću, debljinom i zasićenjem ugljikovodicima), 

a u slučaju modela ležišta (idealizirano ležište 

s homogenom poroznošću, debljinom i zasićenjem 

ugljikovodicima) upotrebljava se termin areal sweep 

effi ciency (v.). Sinonim: horizontal sweep effi ciency. 

pattern well spacing – plošni raspored bušotina, v. well 

pattern. 

paurocrystalline – sitnokristalan. Termin za označavanje 

(opisivanje) prepletene teksture (interlocking 

607 

peastone 

texture) karbonatne sedimentne stijene (carbonate 

sedimentary rock) koja se sastoji od kristala promjera 

između 0,01 mm i 0,1 mm. 

paurograined – sitnozrnast. Termin za označavanje 

teksture (texture) karbonatne sedimentne stijene 

(carbonate sedimentary rock) koja se sastoji od klastičnih 

čestica (clastic particles) promjera, ovisno o 

klasifi kacijama, između 0,01 mm i 0,1 mm ili od 0,004 

mm do 0,1 mm. 

pay – (1) produktivna zona, v. pay zone. (2) produktivni 

sloj. Produktivni sloj ili sloj koji je objekt (cilj) bušenja. 

(3) produktivni pješčenjak, v. pay sand. (4) produktivna 

debljina. Debljina (thickness) produktivnog intervala 

ili zone u bušotini. Može biti ukupna ili bruto (gross 

pay) i efektivna ili neto (net pay). 

pay formation – produktivna formacija (sloj). Formacija 

u bušotini koja sadrži naftu i/ili plin u komercijalnim 

količinama, odnosno iz koje se proizvode (dobivaju) 

komercijalne količine nafte i/ili plina. Prema nekim 

defi nicijama, pojam je sinonim termina pay zone 

(produktivna zona). 

pay horizon – (1) produktivni horizont, v. productive horizon. 

(2) produktivna zona, v. pay zone. 

paying quantities – isplative (komercijalne) količine 

proizvodnje. Proizvodnja bušotine koja ekonomski 

opravdava njen nastavak. Sinonim: commercial quantities. 

paying well – komercijalna bušotina, v. commercial 

well. 

payoff – isplativost proizvodnje. Vrijeme (trenutak) kada 

je proizvodnja bušotine počela stvarati dobit. 

payout – isplativost. Vrijeme (trenutak) koje je potrebno 

da proizvodnja nafte i/ili plina kompenzira (izjednači) 

troškove bušenja (costs of drilling), troškove 

završnog proizvodnog opremanja bušotina (costs of 

completion) i operativne troškove bušotina (costs of 

operating the wells) do tog vremena. Isplativost nije 

diskontirana za vremensku vrijednost novca (time 

value of money). 

pay sand – produktivni pješčenjak. Produktivna pješčenjačka 

formacija (sloj) ili formacija koja je objekt (cilj) 

bušenja ili pješčenjak iz kojeg se proizvode nafta i/ili 

plin. Prema nekim defi nicijama, pojam je sinonim s 

terminom pay (v.). 

pay string – eksploatacijska zaštitna kolona, v. production 

casing. 

pay zone – produktivna zona. Dio formacije (sloja) koji 

je dovoljne debljine i zasićenja ugljikovodicima tako 

da je proizvodnja nafte i/ili plina iz njega komercijalna. 

Produktivne zone ležišta/polja se mogu nazvati 

imenom same formacije ili prema dubini i debljini. 

Sinonimi: pay, pay horizon, producing horizon, producing 

zone, production horizon, production pay, production 

zone, productive horizon, productive pay. 

PDC bit – polikristalno dijamantsko bušaće dlijeto, PDCbušaće 

dlijeto, v. polycrystalline diamond compact bit. 

PDC drill bit – polikristalno dijamantsko bušaće dlijeto, 

PDC-bušaće dlijeto, v. polycrystalline diamond compact 

bit. 

PD meter – volumetrijsko (volumensko) protočno mjerilo 

(brojilo), v. positive-displacement fl owmeter. 

pea grit – graškov kamen. Vapnenac koji sadrži vapnene 

pizolite (v. pisolith); pizolit; v. pisolite, 2. 

peastone – graškov kamen. Stijena čija tekstura nalikuje 

na agregat zrna graška; pizolit (v. pisolite, 2).

peak polished rod load 

peak polished rod load – maksimalno opterećenje 

brušene šipke. Zbroj statičke težine kolone klipnih 

(pumpnih) šipki (static weight of sucker-rod string) 

dubinske naftne pumpe i maksimalne sile inercije 

usmjerene prema gore (upward inertial force) tijekom 

ciklusa pumpanja. Maksimalno opterećenje 

se pojavljuje blizu donjeg hoda s početkom hoda 

prema gore i suprotno je od minimalnog opterećenja 

brušene šipke (v. minimum polished rod load). 

peak zone – vršna zona, epibola, v. acme zone. 

pearlite – perlit, v. perlite. 

pearl sinter – silicijski sinter, v. siliceous sinter. 

pearlstone – perlit, v. perlite. 

peat – treset. Nekonsolidirani, tamnosmeđi ili crni sediment 

polukarboniziranih biljnih ostataka, produkt 

parcijalnog razlaganja i raspadanja bilja koje raste u 

močvarama ili na drugim vlažnim mjestima. Sadrži 

konstantno veliku količinu vlage (najmanje 75%). 

Treset je produkt ranog stadija formiranja (razvoja) 

ugljena; sadržaj ugljika iznosi oko 60% i kisika oko 

30% (bez vlage). U tresetu su vidljive strukture biljne 

tvari. Osušeni treset dobro gori, pa se na nekim područjima 

široko rabi kao gorivo. 

peat bed – tresetište, tresetina, v. peat bog. 

peat bog – tresetište, tresetina. Močvara u kojoj se, pri 

uvjetima kiselosti, od karakterističnih biljnih vrsta 

(vegetacije) formira treset, osobito od sfagnuma 

(maha tresetara ili močvarne mahovine iz roda Sphagnum). 

Sinonimi: peat bed, peat moor, peat moss 

moor. 

peat breccia – tresetna breča. Treset koji je razdrobljen i 

zatim pretaložen vodom. Sinonim: peat slime. 

peat formation – formiranje treseta, potresećivanje. 

Djelomično razlaganje biljne tvari pri uvjetima velike 

vlažnosti (u stajaćim vodama) i nedostatka kisika 

– između uvjeta razlaganja (moldering) i gnjiljenja 

(putrefaction). Sinonimi: peatifi cation, paludifi cation, 

ulmifi cation. 

peatifi cation – potresećivanje, v. peat formation. 

peat moor – tresetište, tresetina, v. peat bog. 

peat moss – tresetna mahovina. Mahovina od koje 

nastaje treset, obično sfagnum (mah tresetar, tresetnica, 

močvarna mahovina) iz roda Sphagnum (v. 

sphagnum moss). 

peat moss moor – tresetište, tresetina, v. peat bog. 

peat-sapropel – sapropelni treset. Produkt razlaganja organske 

tvari koji je prijelazni između treseta (v. peat) i 

sapropela (v. sapropel). Sinonim: sapropel-peat. 

peat slime – tresetna breča, v. peat breccia. 

pebble – valutica. U petrologiji – (1) Opći termin kojim 

se označava malo okruglo kamenje, osobito kamenje 

zaobljeno (izvaljano) vodom. Termin se naročito 

odnosi na fragment stijene (u stanovitoj mjeri zaobljen 

ili kako bilo obrađen abrazijom pri transportiranju) 

veći od granule (v. granule), a manji od oblutka 

ili oblutice (v. cobble) koji ima promjer između 4 mm 

i 64 mm ( 1 / 6 do 2,5 inča). U V. Britaniji promjer valutice 

je određen između 10 mm i 50 mm. Termin se 

ranije rabio uključujući fragmente veličine oblutka. 

Često se primjenuje u množini (pebbles) kao sinonim 

termina gravel (šljunak). Sinonim: pebblestone; v. coarse 

pebble, fi ne pebble, medium pebble, very coarse 

pebble. (2) Fragment stijene ili minerala u tlu koji ima 

promjer između 2 mm i 20 mm (u SAD između 2 mm 

i 64 mm). 

608 

pedimentation 

pebble bed – sloj šljunčanog konglomerata. Svaki sloj 

šljunčanog konglomerata (pebble conglomerate), 

osobito konglomerata u kojem su valutice primjetno 

raspadnute i rastresito (rahlo) pakirane. Sinonim: 

popple rock. 

pebble conglomerate – šljunčani konglomerat (valutičnjak). 

Konglomerat (valutičnjak) koji se sastoji uglavnom 

od valutica. 

pebble gravel – valutični šljunak. Nekonsolidirani (necementirani) 

sediment koji se sastoji uglavnom od 

valutica. 

pebble size – veličina valutice. Termin koji se primjenjuje 

u sedimentologiji za označavanje volumena većeg 

od volumena kugle s promjerom od 4 mm ( 1 / 6 inča) i 

manjeg od volumena kugle s promjerom od 64 mm 

(2,5 inča). 

pebblestone – valutica, v. pebble, 1. 

pebbly mudstone – šljunčani muljnjak (madstone). Finolaminirani 

(fi noslojeviti) konglomeratni muljnjak 

ili madston (v. conglomeratic mudstone) u kojem su 

fi no raspršene valutice uklopljene između ploha slojevitosti 

(bedding planes) i pomalo remete njihovu 

cjelovitost. 

pebbly sand – šljunčani pijesak. Nekonsolidirani (necementirani) 

sediment (unconsolidated sediment) 

koji sadrži najmanje 75% pijeska i znatnu količinu 

valutica, ali ne veću od 25% od ukupnog volumena 

stijene 

pebbly sandstone – šljunčani pješčenjak. (1) Konsolidirani 

(cementirani) šljunčani pijesak (consolidated pebbly 

sand). (2) Pješčenjak koji sadržava 10% do 20% 

valutica. 

pectinaceans (Pectinacea) – češljače. Natporodica 

školjkaša (bivalves). Karakterizirane su okruglom 

ljušturom (shell) s gotovo podjednakim polovicama 

(ljuskama), jednim mišićem (monomyarian shell) i krilastim 

izbočinama na kraju brave (hinge). Primjer je 

jakovska kapica (scallop). 

pediment – pediment. U geologiji – široka, blago nagnuta 

površina erozije (erosion surface) sa stjenovitom 

osnovicom ili slabo raščlanjena ravnica (plain of 

low relief) koje su obično razvijene djelovanjem subaeralnih 

agensa erozije (uključujući vode tekućice, 

running waters) u područjima (zonama) s aridnom ili 

poluaridnom klimom u osnovici strmo uzdignutog 

planinskog lanca ili strme padine platoa (plateau 

escarpment). U bazi pedimenta zaliježu temeljne stijene 

(bedrocks) – katkada stariji aluvijalni sedimenti 

(alluvial deposits) – koje mogu izlaziti na površinu, ali 

su češće djelomično prekrivene tankim diskontinuiranim 

pokrovom aluvijalnih sedimenata formiranih 

erozijom stijena koje se nalaze na višim dijelovima 

i transportiranjem (prenošenjem) produkata erozije 

vodenim potocima preko te površine. Longitudinalni 

(uzdužni) profi l pedimenta je obično malo konkavan 

prema gore, a njegova vanjska forma može sličiti 

bahadi (bajada); v. conoplain, rock pediment. 

pedimentation – pedimentacija. Djelatnost ili proces 

formiranja i razvoja pedimenta ili pedimenata (v. pediment). 

Najaktivnijim i najvažnijim u formiranju pedimenta 

se smatraju dva procesa – (a) lateralna (bočna) 

planacija (spiranje, lateral planation) potocima s velikim 

gradijentom i, (b) odstupajuća erozija (backwearing) 

s uklanjanjem odlomaka po vododerinama i nestalnim 

potocima (taj proces se čini raširenijim).

pediplain 

pediplain – pediplen. Široka, valovita erozijska površina 

(erosion surface) pokrivena tankim slojem aluvijalnih 

sedimenata koja se formirala i razvila na temeljnim 

stijenama u pustinjskim područjima spajanjem dvaju 

ili više susjednih pedimenata (v. pediment) i rijetkih 

pustinjskih doma (kupola). Pediplen je krajnji rezultat 

(»peneplen«, peneplain) zrelog stadija aridnog 

ciklusa erozije. Sinonimi: desert peneplain (v.), desert 

plain (v.), panfan (v.), pediplane (v.). 

pediplanation – pediplanacija. (1) Opći termin za označavanje 

svih procesa kojima se formiraju pedipleni 

(v. pediplane). (2) Djelatnost ili proces formiranja i 

razvoja pediplena (v. pediplaine); proces pedimentacije 

(formiranja pedimenta – v. pedimentation) koji se 

zbiva u regionalnom razmjeru i praćen je odstupanjem 

padine (slope retreat). Također rezultat takvog 

procesa. 

pediplane – (1) površina plošne erozije. Opći termin za 

označavanje svake plošne površine erozije (planate 

erosion surface), kao što su pediment (pediment) 

ili peripediment (peripediment), formirane u zoni 

predgorja (planinskog podnožja – v. piedmont) u 

područjima s aridnom i poluaridnom klimom. Takva 

površina može biti ogoljela ili prekrivena pokrovom 

aluvijalnih sedimenata (veneer of alluvium) čija debljina 

nije veća od dubine efektivnog spiranja (debljine 

sloja koji se može ukloniti tijekom poplava). 

(2) pediplen. Termin koji se katkada rabi kao sinonim 

termina pediplain (v.). 

pedology – pedologija, v. soil science. 

peel map – paleogeološka karta bez pokrova. Paleogeološka 

karta (v. paleogeologic map) koja prikazuje 

rasprostiranje formacija koje zaliježu ispod površine 

nesklada (unconformity). Engleski naziv karta je dobila 

po tome što su formacije koje prekrivaju površinu 

nesklada »oguljene« ili »oljuštene« (»peeled off «) 

prije kartiranja, tako da se ne prikazuju na karti. 

peel-off time – statička vremenska korekcija. U seizmičkoj 

prospekciji – vremenska korekcija (time correction) 

koju treba primjenjivati na podatke dobivene u 

hodu opažanja radi njihova usklađivanja sa svedenim 

etalonskim podacima. 

peel thrust – navlaka otkidanja. Sedimentni pokrov 

(sedimentary sheet) koji je otkinut (»oguljen«, peeled 

off ) od sedimentne sekvencije, uglavnom duž plohe 

slojevitosti (bedding plane). Niz navlaka otkidanja se 

može naslagati jedna preko druge (u obliku ljusaka) 

iznad dekolmana (décollement). 

pegmatite – pegmatit. Izvanredno grubozrnasta eruptivna 

(magmatska) stijena (promjer većine zrna je 

veći od 1 cm) građena od kristala koji se tijesno uzajamno 

dotiču. Zaliježe (sreće se) obično u obliku nepravilnih 

dajkova (žica, dike), leća (lens) ili žila (vein), 

osobito na rubovima batolita (batholith). Pegmatiti 

sastavom obično odgovaraju granitima, iako ima 

pegmatita čiji je sastav sličan stijenama drugih tipova. 

Njihov sastav može biti jednostavan ili složen i 

može uključivati rijetke minerale bogate elementima 

poput litija, bora, fl uora, niobija, tantala, urana 

i rijetkih zemalja. Pegmatiti kristaliziraju iz zadnjih i 

vodom najbogatijih dijelova magme i, prema tome, 

sadrže veliku količinu minerala koji se u granitskim 

stijenama (granitima) sreću u tragovima. Sinonim: 

giant granite. 

pegmatolite – pegmatolit, ortoklas, v. orthoclase, 1. 

609 

pelite 

pelagial – pelagijal, pelagička zona. Vodena masa oceana, 

mora i jezera kao životna sredina pelagičnih 

organizama (nektona, planktona). U horizontalnom 

smislu graniči s litoralom, a u vertikalnom smislu s 

bentalom; v. pelagic. 

pelagic – (1) pelagičan, pelagički, eupelagičan, eupelagički, 

pučinski. U geologiji – koji se odnosi na dublje 

dijelove jezera (na dubine od 10 do 20 metara 

ili više) koji su karakterizirani sedimentima mulja 

(deposits of mud, deposits of ooze) i nepostajanjem 

vodene vegetacije. Sinonim: eupelagic. (2) U oceanografi 

ji – (a) Koji se odnosi na vode otvorenog 

dijela oceana kao sredine – iznad abisalne zone i 

izvan vanjskih granica litoralne zone; v. epipelagic, 

mesopelagic. (b) Termin za označavanje marinskih 

organizama koji prebivaju u otvorenom oceanu, a 

ne u njegovim pridnenim ili priobalnim dijelovima 

(pelagični organizmi mogu biti ili nektonski ili planktonski); 

v. nektonic, planktonic. 

pelagic deposit – pelagični (abisalni) sediment. Dubokovodni 

marinski (morski) sediment u kojem frakcija 

podrijetlom s kontinenata upućuje na sedimentaciju 

iz razrijeđene mineralne suspenzije koja je raspodijeljena 

po dubokoj vodi oceana. U pelagične sedimente 

spadaju organogeni muljevi (globigerinski, kokolitni, 

dijatomejski, radiolarijski i drugi) i anorganske 

oceanske gline. Sinonim: abyssal deposit; v. deep-sea 

deposit, hemipelagic deposit, terrigenous deposit. 

pelagic limestone – pelagični vapnenac (vapnenjak). 

Vapnenac fi ne teksture (fi ne-textured limestone) koji 

je formiran u relativno dubokoj vodi uglavnom akumulacijom 

(nakupljanjem, koncentracijom) vapnenih 

kućica (calcareous tests) plivajućih organizama 

(osobito postjurskih pelagičnih foraminifera). Karakterističan 

je za geosinklinalne pojaseve (geosynclinal 

belts), ali se također može sresti kao sediment šelfa 

(shelf sediment). 

pelagic organism – pelagični organizam. Životinjski 

ili biljni organizam koji obitava u pelagijalu ili pelagičnoj 

zoni (v. pelagial). Pelagijalna fauna obuhvaća 

nekton (životinje koje slobodno plivaju u vodi na različitim 

dubinama) i plankton (organizmi koji lebde 

u vodi). 

pelagic region – pelagična zona, pelagijal, v. pelagial. 

pelecypods (Pelecypoda, Bivalvia, Lamellibranchiata) 

– školjkaši, pelecipodi, lamelibranhije. Razred 

moluska (mekušaca, mollusks). Karakterizirani su bilateralno 

simetričnom dvodijelnom ljušturom (bilaterally 

symmetrical bivalve shell), stopalom (nogom) 

sjekirastog oblika (hatchet-shaped foot) i pločastim 

(lameloznim) škrgama (sheetlike gills). Važni provodni 

fosili (guide fossils). Stratigrafska rasprostranjenost: 

kambrij (ili ordovicij)-danas. Sinonimi: bivalves, 

lamellibranchs. 

pelite – pelit. (1) Sediment (sediment) ili sedimentna 

stijena (sedimentary rock) koji se sastoje od najfi nijeg 

detritusa (čestica veličine gline ili mulja), na primjer, 

muljnjak ili madston (v. mudstone) ili karbonatni 

sediment (calcareous sediment) sastavljen od gline 

i sitnih čestica kvarca. Termin pelite je ekvivalentan 

terminu s latinskim korijenom lutite (lutit). Drugi 

oblik pisanja termina: pelyte; v. psammite, psephite. 

(2) Finozrnasta sedimentna stijena (fi ne-grained sedimentary 

rock) koja se sastoji od više ili manje hidratiranih 

silikata aluminija u smjesi s malim česticama

pelitic 

različitih drugih minerala. (3) Prema jednoj defi niciji 

– metamorfni derivat lutita, takav kao produkt metamorfoze 

prahovnjaka (siltita, siltstone) ili muljnjaka 

(madstona, mudstone). 

pelitic – pelitni, pelitski. (1) Koji se odnosi na pelit (v. 

pelite) ili ga karakterizira. Termin osobito označava 

sedimentne stijene (sedimentary rocks) sastavljene 

od gline, na primjer, pelitni tuf (pelitic tuff ) – konsolidirani 

vulkanski pepeo (consolidated volcanic ash) 

koji se sastoji od čestica veličine gline. (2) Termin kojim 

se označavaju metamorfne stijene (metamorphic 

rocks) formirane od pelita, na primjer, pelitni hornfels 

(pelitic hornfels) ili pelitni škriljavac (pelitic schist); v. 

argillaceous, lutaceous. 

pelitomorphic – pelitomorfan. Termin kojim se označavaju 

karbonatne čestice (carbonate particles) veličine 

čestica gline u vapnencima (limestones) ili dolomitnim 

stijenama (dolomite rocks). Pelitomorfnim se 

također nazivaju vapnenci ili dolomiti koji se sastoje 

od agregata pelitomorfnih čestica ili imaju matriks 

sastavljen od takvih čestica. 

pellet – pelet. (1) Mali, obično okrugli (zaobljeni) akrecijski 

agregat (agregat od akrecijskog materijala), 

takav poput fekalnih peleta (peleti nastali djelovanjem 

organizama koji se hrane muljem, probavljaju 

organsku tvar iz njega, a neprobavljeni dio mulja 

izlučuju u obliku fekalnih peleta, fecal pellets), osobito 

sferični do eliptični homogeni klast koji je izgrađen 

gotovo isključivo od karbonatnog (mikritskog) 

materijala veličine čestica gline, lišen je unutarnje 

strukture i nalazi se u dobro sortiranim karbonatnim 

stijenama (well-sorted carbonate rocks). Peleti su 

vjerojatno uglavnom fekalije moluska (mekušaca) i 

crva, drugi tipovi peleta uključuju pseudo-oolite i 

agregate čestica formirane izdvajanjem mjehurića 

plina, pojavom »pupanja« alga ili drugim procesima 

intraformacijske prerade litifi ciranog ili polulitifi ciranog 

karbonatnog mulja. (2) Mali okrugli (zaobljeni) 

agregat (promjera od 0,1 mm do 0,3 mm) minerala 

gline i fi nog kvarca koji se sreće u nekim šejlovima 

i glinama i odijeljen je od matriksa (izgrađenog od 

istog materijala) ovojnicom iz organske tvari. Nastanak 

se pripisuje djelovanju vodenih struja. 

pelletal – peletni, v. pelletoid. 

pelleted – peletni, v. pelletoid. 

pelleted limestone – peletni vapnenac (vapnenjak). 

Vapnenac koji sadrži veliku količinu peleta (v. pellet), 

na primjer, neki donjopaleozojski vapnenci čije su 

glavne komponente (sastavni dijelovi) fekalni peleti 

(fecal pellets) ili karbonatni muljevi (carbonate muds) 

koji sadrže okrugle (zaobljene) ili elipsoidne agregate 

»zrna matriksa« (»grain of matrix«). 

pellet impact bit – dlijeto za impulsno bušenje sačmom. 

Bušaće dlijeto (drilling bit) koje rabi mlaz bušaće 

isplake velike brzine iz primarne mlaznice (primary 

nozzle) za uvlačenje isplake i sačme (pellets) u sekundarnu 

mlaznicu (secondary nozzle) i njeno izbacivanje 

u stijenu. Sačma se uklanja isplakom i reciklira. 

pelletoid, pelletoidal – peletni, peletoidni. Koji sadrži 

obilnu količinu peleta (pellets), na primjer, peletoidni 

vapnenac (pelletoid limestone). 

pellicular front – pelikularna fronta, fronta infi ltracije. 

Jednolična fronta prokapljivanja (pronicanja) vode 

koja se razvije jedino u propusnim zrnastim materijalima 

u kojima se nedostatak pelikularne vode (v. 

610 

pendant-drop method 

pellicular water), nastao isparavanjem, transpiracijom 

ili kemijskim reakcijama, nadoknađuje zahvaljujući 

prokapljivanju vode odozgo. Sinonimi: infi ltration 

front, wetting front. 

pellicular water – pelikularna (adhezivna, sorpcijska) 

voda. Voda koja formira prianjajući sloj (debljine više 

od jedne ili dvije molekule) uz površinu čestica tla ili 

stijene u zoni aeracije ili prozračnoj zoni (v. zone of aeration). 

Slojevi debljine više od nekoliko mikrometara 

su nestabilni budući da sustav, koji se nalazi u uvjetima 

ravnotežne vlažnosti, mora imati minimalnu slobodnu 

energiju i minimalnu površinu kapilara. Sinonimi: 

adhesive water, fi lm water, sorption water; v. attached 

ground water, funicular water, pendular water. 

pelloid – peloid, v. peloid. 

pelmatozoan echinoderms – pelmatozoi, stapkobodljikaši, 

v. pelmatozoans. 

pelmatozoans (Pelmatozoa) – pelmatozoi, stapkobodljikaši. 

Potkoljeno ehinodermata (bodljikaša, echinoderms). 

Termin označava sve bodljikaše sa stapkom 

(drškom, stem) ili bez nje, koji žive pričvršćeni (prirasli) 

za supstrat. Sinonim: pelmatozoan echinoderms. 

pelmicrite – pelmikrit. Vapnenac (vapnenjak) koji se 

sastoji od različitih količina (udjela) peleta (pellets) i 

karbonatnog mulja (mikrita, carbonate mud, micrite), 

osobito vapnenac koji sadrži manje od 25% intraklasta 

i manje od 25% oolita i ima omjer volumena 

peleta i volumena fosila i fosilnih fragmenata veći od 

3:1, a karbonatno-muljeviti matriks (carbonate-mud 

matrix) prevladava nad cementom od sparitnog kalcita 

(sparita, sparry-calcite cement). 

peloid – peloid. Alokem sastavljen od mikrita bez obzira 

na veličinu i podrijetlo. Uključuje i pelete i intraklaste. 

Koristan je gdje je točno mjesto postanka 

(podrijetla) nepoznato. Drugi oblik pisanja termina: 

pelloid. 

pelsparite – pelsparit. Vapnenac (vapnenjak) koji se 

sastoji od različitih količina (udjela) peleta (pellets) 

i čistog kalcita (spata, spar), osobito vapnenac koji 

sadrži manje od 25% intraklasta i manje od 25% oolita 

i ima omjer volumena peleta i volumena fosila i 

fragmenata fosila veći od 3:1, a cement od sparitnog 

kalcita (sparita, sparry-calcite cement) prevladava 

nad karbonatno-muljevitim matriksom (mikritom, 

carbonate-mud matrix, micrite). 

pelycosaurians – pelikosauri, kacigolubanjci, v. pelycosaurs. 

pelycosaurs (Pelycosauria) – pelikosauri, kacigolubanjci. 

Red izumrlih reptila (gmazova) sinapsida (synapsids, 

synapsid reptiles). Karakterizirani su donjim 

sljepoočnim otvorom (temporal fossa) na lubanji. 

Stratigrafska rasprostranjenost: donji pensilvanijgornji 

perm (?). Drugi oblik pisanja termina: pelycosaurians. 

pelyte – pelit, v. pelite. 

penalized allowable – kaznena dopuštena količina 

proizvodnje. Dopuštena količina proizvodnje nafte 

(allowable) za bušotinu, koncesiju ili polje tijekom 

određenog perioda, odobrena od državnog regulativnog 

tijela, koja je manja od količine prema standardnom 

kriteriju dubine zbog visokog plinskog 

faktora ili ograničenog kapaciteta bušotine. 

pendant-drop method – metoda viseće kapi. Metoda 

mjerenja površinske napetosti (surface tension) tekućina 

prema izduljenju viseće kapi tekućine.

pendular region 

pendular region – područje (zona) pendularnog zasićenja. 

Zona ležišta ugljikovodika u kojoj močeća faza 

(wetting phase) egzistira ponajprije u obliku pendularnih 

prstenova (v. pendular ring) na mjestima 

kontakata mineralnih zona, za razliku od zone s funikularnim 

zasićenjem; v. funicular saturation, insular 

saturation, pendular saturation. 

pendular ring – pendularni prsten fl uida. Distribucija 

(raspodjela) dviju nemiscibilnih tekućina u poroznom 

sustavu. Stanje zasićenja ležišta u kojem močeća 

faza (wetting phase) nije kontinuirana, nego 

prianja uz površinu stijene na mjestima kontakata 

mineralnih zrna u obliku tankih prstenova, a nemočeća 

faza (nonwetting phase) u kontaktu je s dijelom 

čvrste površine. 

pendular saturation – pendularno zasićenje. Distribucija 

zasićenja stijene močećom fazom (wetting 

phase), na primjer, vodom, u kojoj ona formira tanke 

prstenove oko kontakata mineralnih zrna (za razliku 

od funikularnog i inzularnog zasićenja); v. funicular 

saturation, insular saturation. 

pendular water – pendularna voda. Kapilarna voda (capillary 

water) koja okružuje (obrubljuje) točke uzajamnih 

kontakata čestica stijene ili tla u zoni aeracije 

ili prozračnoj zoni (v. zone of aeration); v. funicular 

water, pendular region, pendular saturation, pendular 

water. 

pendulum assembly – njihajni (klatni) dubinski bušaći 

sklop (sklop bušaćih alatki), v. pendulum bottomhole 

assembly. 

pendulum bottomhole assembly – njihajni (klatni) 

dubinski bušaći sklop (sklop bušaćih alatki). Dubinski 

bušaći sklop (sklop bušaćih alatki – v. bottomhole 

assembly) koji se sastoji od bušaćeg dlijeta (drilling 

bit), teških šipki (drill collars), jednog ili više stabilizatora 

(stabilizers) i bušaće šipke s debelom stijenkom 

(heavy-walled drillpipe) i primjenjuje se za smanjivanje 

devijacije (otklona od vertikale) bušotine (kanala 

bušotine) i bušenje mekih, nekonsolidiranih formacija. 

Bušenje klatnim bušaćim sklopom se osniva na 

principu njihala koje teži zauzeti vertikalan položaj 

(pružati otpor otklonu od vertikale), pa se kanal bušotine 

buši s manjom devijacijom. Sinonimi: pendulum 

assembly, pendulum drill assembly. 

pendulum drill assembly – njihajni (klatni) dubinski 

bušaći sklop (sklop bušaćih alatki), v. pendulum bottomhole 

assembly. 

pendulum eff ect – efekt njihala (klatna). U procesu 

bušenja – tendencija kose (nagnute) bušaće kolone 

(kolone bušaćih alatki, inclined drillstring) da se ovjesi 

u vertikalan položaj u bušotini. Efekt njihala se primjenjuje 

za smanjivanje kuta devijacije (otklona od 

okomice) kanala iskrivljenih (crooked) ili kosih (deviated) 

bušotina. 

penecontemporaneous – gotovo istodoban (istovremen). 

Koji je formiran ili postoji gotovo u isto vrijeme. 

Termin označava, na primjer, geološku strukturu 

ili mineral koji su se formirali odmah nakon sedimentacije, 

ali prije konsolidacije sedimenta u stijenu; v. 

contemporaneous. 

penecontemporaneous deformation – konsedimentacijska 

deformacija, v. contemporaneous deformation. 

penecontemporaneous faulting – postsedimentacijsko 

rasjedanje. Deformacija koja se zbila u mekoj sti- 

611 

penetration 

jeni ubrzo nakon sedimentacije sloja podvrgnutog 

njenom djelovanju, a uzrokovana je gravitacijskim 

klizanjem (gravitational sliding) ili odronjavanjem 

(slump). 

penecontemporaneous fold – postsedimentacijska 

bora. Bora koja se formirala (razvila) u sedimentima 

ubrzo nakon sedimentacije. 

penecontemporaneous folding – konsedimentacijsko 

(sinsedimentacijsko) nabiranje (boranje). Proces nabiranja 

stijena koji se zbiva istodobno sa sedimentacijom. 

Pri takvom nabiranju debljina i facijesne 

karakteristike sedimenata su zakonito povezane s 

njihovim položajem u razvijenoj strukturi. Sinonim: 

synsedimentary folding. 

peneplain – peneplen. Niska, gotovo neraščlanjena 

i blago valovita ili gotovo ravna, površina kopna 

znatnog prostiranja (ploštine) koja je, kako se pretpostavlja, 

bila formirana dugotrajnim procesima subaeralne 

erozije (ponajprije dezintegracijom stijena 

i plošnim spiranjem na vododjelnicama u području 

razvoja zrelog krajolika i također erozijskom djelatnošću 

rijeka) i snižena gotovo do nivoa baze erozije 

na koncu humidnog, fl uvijalnog geomorfološkog 

ciklusa (geomorfološkog ciklusa pod uvjetima humidne 

klime). Peneplenom se također naziva takva 

površina koja se uzdigla i preobrazila u plato i bila 

podvrgnuta raščlanjivanju u sadašnje vrijeme. U 

geomorfološkoj literaturi termin peneplain se danas 

primjenjuje u širem smislu i uključuje sve izravnane 

površine koje su se formirale marinskom, eolskom, 

pa čak i glacijalnom (ledenjačkom) erozijom, tako da 

mnoge topografske površine, koje se interpretiraju 

kao penepleni, predstavljaju ustvari pediplene (v. 

pediplain), panplene (v. panplain) ili marinske erozijske 

ravnice (v. plain of marine erosion). Za peneplene 

su karakteristična izravnavana i široko konveksna 

međurječja (interfl uves) koje se položeno spuštaju 

prema dnu širokih ravnica, neskladno odsijecanje 

erozijom (truncation) slojeva stijena s različitom otpornošću 

i tektonskom strukturom, podudaranje različitih 

visinskih nivoa jednih s drugima i postojanje 

izoliranih erozijskih ostataka (monadnocks) koji se 

uzdižu iznad peneplena. Sinonimi: base-level peneplain, 

peneplane (v.). 

peneplanation – peneplenizacija. Djelatnost ili proces 

formiranja i razvoja peneplena (v. peneplain), osobito 

izravnavanje padina brežuljaka tijekom njihova 

povlačenja te prateća erozija vododjelnica i rezidualnih 

brežuljaka. 

peneplane – peneplen. Termin koji je predložen kao zamjena 

za ranije uvedeni termin peneplain (v.) budući 

da termin peneplain, kada je prvi put uveden u uporabu, 

nije bio namijenjen za označavanje područja 

s gotovo horizontalnom strukturom (tj. za označavanje 

»gotovo ravnice« – »almost a plain«), nego za 

označavanje područja s gotovo ravnom (almost fl at) 

površinom. Ta sugestija je, međutim, dobila slabu 

podršku. (kao glagol termin peneplane znači erodirati 

površinu s formiranjem peneplena). Sinonim: 

peneplain. 

penetration – dubina ispitivanja. (1) U seizmičkoj prospekciji 

– najveća dubina na kojoj se još mogu registrirati 

refl eksi (seismic refl ections) na seizmičkom zapisu 

(seismic record) s prihvatljivom pouzdanošću. Ovisi o 

energiji refl ektiranog vala, postojanju smetnje te o

penetration rate 

obradi podataka i registracijskom sustavu. (2) Najveća 

dubina na kojoj su fi zička svojstva sredine takva 

da otežavaju provođenje mjerenja, odnosno, na kojoj 

svojstva materijala znatno utječu na mjerenja. 

penetration rate – brzina bušenja (napretka bušenjem), 

v. rate of penetration. 

pennate diatoms (Pennales) – penatne dijatomeje. 

Red dijatomeja (dijatomejskih algi, algi kremenjašica, 

diatoms). Karakterizirane su izduljenom formom 

(elongate form) i bilateralnom simetrijom (bilateral 

symmetry); v. centric diatoms. 

Penn-State method – metoda Penn-State. Stacionarna 

metoda mjerenja relativnih permeabilnosti (mjerenje 

metodom stacionarnog stanja ili stacionarnog 

strujanja). Postupak se sastoji u zasićivanju uzorka 

jezgre jednim fl uidom, na primjer vodom, i regulaciji 

protoka tog fl uida kroz jezgru dok se ne uspostavi 

prethodno utvrđeni gradijent tlaka, nakon čega se u 

jezgru injektira drugi fl uid (na primjer plin) s malim 

protokom, a protok prve faze se blago smanjuje tako 

da gradijent tlaka u jezgri ostaje konstantan. Nakon 

postizanja ravnotežnih uvjeta registriraju se protoci 

obaju fl uida i određuju se zasićenja jezgre svakim 

fl uidom. Potpuna krivulja relativnih permeabilnosti 

se dobije ponavljanjem opisanog postupka mjerenja 

uz promjenu zasićenja jezgre močećim fl uidom (zasićenje 

se može mijenjati u rastućem ili padajućem 

smjeru – smjer promjene mora odgovarati uvjetima 

koji vladaju u ležištu). Tijekom mjerenja ispitivana 

jezgra se postavlja između dviju jezgara bliskih svojstava 

kako bi se izbjegao utjecaj tzv. rubnog efekta 

(end eff ect). Metodom Penn-State se mogu mjeriti 

relativne permeabilnosti sustava tekućina-tekućina 

i plin-tekućina; v. steady-state relative-permeability 

measurement. 

Pennsylvania-base crude – pensilvanijska sirova nafta, 

v. Pennsylvanian-grade crude oil. 

Pennsylvania crude – pensilvanijska sirova nafta, v. Pennsylvanian-grade 

crude oil. 

Pennsylvania-grade crude oil – pensilvanijska sirova 

nafta, v. Pennsylvanian-grade crude oil. 

Pennsylvanian – pensilvanij, pennsylvan. Period paleozoika 

(Paleozoic) ili paleozojske ere (Paleozoic era) 

nakon misisipija (Mississippian), a prije perma (Permian) 

u Sjevernoj Americi. Uključuje serije morou 

(Morrowian), atok (Atokan), demoin (Desmoinesian), 

misurij (Missourian) i virdžil (Virgilian). Neki autori 

smatraju pensilvanij epohom karbona. Obuhvaća, 

kako se procjenjuje i prema raznim izvorima, vremenski 

raspon od prije 320 do 280 (330 do 290 ili 

325 do 215 ili 325 do 280 ili 325 do 286) milijuna godina. 

Termin također označava sistem stijena (system 

of rocks) formiranih u tom razdoblju (Pennsylvanian 

system). U europskoj uporabi je približni ekvivalent 

gornjeg karbona (Upper Carboniferous). Sinonimi: 

Age of Ferns, Carbonic; v. Carboniferous. 

Pennsylvanian (pennsylvanian) drilling – pensilvanijsko 

(užno-udarno) bušenje, v. cable-tool drilling. 

Pennsylvanian-grade crude oil – pensilvanijska sirova 

nafta. Tip sirove nafte s povećanim sadržajem parafi 

nske baze iz koje se rafi nerijskom preradom dobiva 

mazivo ulje vrhunske kvalitete. Naziv je dobila zbog 

karakteristika sličnih sirovoj nafti koja se proizvodi u 

Pensilvaniji, ali i u drugim američkim saveznim državama 

(New York, Ohio, Zapadna Virginia). Sinonimi: 

612 

perched aquifer 

Pennsylvania-base crude, Pennsylvania crude, Pennsylvania-grade 

crude oil. 

Pennsylvanian period – pensilvanijski period, pensilvanij, 

v. Pennsylvanian. 

Pennsylvanian system – pensilvanijski sistem, pensilvanij, 

v. Pennsylvanian. 

Penokean orogeny – penokejska orogeneza. Period 

deformacije i prodora granita tijekom pretkambrija 

u Minnesoti i Michiganu prije 1,7 milijardi godina 

(prema radiometrijskom datiranju). Smatra se da je 

možda ekvivalent hudsonske orogeneze (v. Hudsonian 

orogeny) Kanadskog štita (Canadian Shield). 

pentameraceans (Pentameracea) – pentameridi. Natporodica 

izumrlih artikulatnih brahiopoda (ramenonožaca 

s bravom, articulate brachiopods). Karakterizirani 

su velikom, izrazito bikonveksnom ljušturom 

(biconvex shell) s glatkom ili rebrastom površinom 

i spondilijem (spondylium) smještenim u trbušnoj 

polovici ljušture (pedicle valve). Stratigrafska rasprostranjenost: 

gornji (moguće srednji) ordovicij-gornji 

devon. Sinonim: pentamerids. 

pentamerids – pentameridi, v. pentameraceans. 

pentane – pentan. Tekući ugljikovodik alkanskog (parafi 

nskog) reda (v. alkanes). Nalazi se u sirovoj nafti 

i naftnim (kaptažnim) plinovima. Dva izomera pentana 

su normalni pentan (normal pentane) i izopentan 

(isopentane). Bezbojna, vrlo hlapljiva i zapaljiva 

tekućina. 

pentane-plus fraction – v. pentanes plus. 

pentanes plus – pentani i viši ugljikovodici. Smjesa 

uglavnom pentana i viših (težih) ugljikovodika (heksana, 

heptana – do, uključivo, dekana) koja obično 

može sadržati stanovitu količinu butana (normalnog 

i izobutana). Dio je masnog (mokrog) prirodnog plina 

pri standardnom tlaku i temperaturi, a nalazi se i u 

sirovoj nafti. Dobiva se obradom sirovog prirodnog 

plina i preradom sirove nafte. Sinonim: pentane-plus 

fraction. 

percentage log – postotni karotažni dijagram. Profi l 

bušotine s podacima uzorkovanja (litološki profi l bušotine 

– v. sample log) i izučavanja (analize) krhotina 

(fragmenata) probušenih stijena (well cuttings), na 

kojem je nanesen postotni sadržaj pojedinog tipa 

stijena (osim u zonama zarušavanja kanala bušotine) 

što se nalaze u svakom uzorku izbušenih krhotina; v. 

interpretive log. 

percentage map – karta relativnih debljina. Tip karte 

facijesa (v. facies map) na kojoj su prikazani postotni 

udjeli pojedinih tipova stijena (na primjer, pješčenjaka) 

u danoj stratigrafskoj jedinici (na primjer, formaciji). 

percentage of intercommunicating pore spaces – v. 

eff ective porosity. 

percentage of interconnected pore spaces – v. eff ective 

porosity. 

percent solids – postotni sadržaj čvrstih čestica. Načini 

prikazivanja koncentracije čvrstih (krutih) čestica u 

slojnoj vodi – 1% čestica je jednak 10.000 ppm (dijelova 

na milijun). 

percent submergence – postotna dubina uranjanja 

dubinske pumpe. Omjer (kvocijent) dubine pumpe 

ispod nivoa kapljevine u kanalu bušotine i ukupne 

visine dizanja kapljevine ili dubine ugradnje pumpe. 

perched aquifer – viseći vodonosni horizont (akvifer). 

Vodonosni horizont (akvifer, aquifer) s visećom pod-

perched block 

zemnom vodom temeljnicom (v. perched ground 

water). 

perched block – viseći blok stijene (stijena). Veliki fragment 

stijene, otrgnut od glavne stijenske mase i 

obično veličine bloka (boulder size), koji je vjerojatno 

bio transportiran (prenesen) i odložen ledenjakom 

i leži izolirano u relativno nestabilnom položaju na 

padini brežuljka. Sinonimi: perched boulder, perched 

rock. 

perched boulder – viseći blok stijene (stijena), v. perched 

block. 

perched ground water – viseća podzemna voda temeljnica. 

Neukliještena (nearteška) podzemna voda 

temeljnica (v. unconfi ned ground water) koja je odijeljena 

je od, ispod zalegnutog, glavnog vodonosnog 

horizonta (glavnog tijela podzemne vode temeljnice, 

main body of ground water) nezasićenom zonom 

(zonom stijena koje nisu zasićene vodom). Sinonim: 

perched water; v. perched aquifer, perching bed. 

perched rock – viseća stijena (blok stijene), v. perched 

block. 

perched water – viseća podzemna voda temeljnica, v. 

perched ground water. 

perched water table – vodno lice viseće vode temeljnice, 

prividno vodno lice. Vodno lice (zrcalo, water table) 

tijela viseće podzemne vode temeljnice (v. perched 

ground water). Sinonim: apparent water table. 

perching bed – viseći vodonepropusni sloj. Sloj stijena 

koji podržava tijelo viseće podzemne vode temeljnice 

(v. perched ground water). Permeabilnost tog sloja 

za vodu je dovoljno niska tako da voda, koja prokapljuje 

kroz njega, nije sposobna stvoriti tlak veći od 

atmosferskog u ispod zalegnutoj vodom nezasićenoj 

zoni. Na danom mjestu mogu biti dva (ili više) takva 

vodonepropusna sloja i tijela viseće vode temeljnice 

(bodies of perched ground water) odvojena između 

sebe i od glavne zone zasićenja (main zone of saturation) 

zonama koje nisu zasićene vodom. 

percolating water – perkolacijska (prokapljujuća) voda. 

(1) Općeprihvaćeni termin za označavanje vode koja 

sporo prokapljuje (proniče) kroz tlo ili se kroz njega 

fi ltrira po nepoznatim tokovima ili tokovima koji se 

ne mogu otkriti, a ne po nekim određenim kanalima. 

(2) Voda koja je uključena u proces perkolacije (prokapljivanja 

– v. percolation). 

percolation – (1) perkolacija (prokapljivanje, pronicanje) 

vode. Sporo laminarno tečenje vode kroz male 

šupljine u poroznom materijalu, obično usmjereno 

prema dolje i uvjetovano je gravitacijom ili hidrostatičkim 

tlakom. Ne uključuje tečenje vode kroz velike 

šupljine. Termin perkolacija se često rabi kao sinonim 

termina infi ltration (infi ltracija). (2) probijanje plina. 

Prodiranje plina prema ušću zatvorene bušotine 

kroz stupac isplačnog fl uida zbog razlike među njihovim 

gustoćama. 

percolation rate – brzina perkolacije (prokapljivanja) 

vode. Brzina, izražena u jedinicama brzine ili volumena, 

kojom voda prokapljuje (proniče) kroz poroznu 

sredinu. 

percussion bit – udarno (perkusijsko) bušaće dlijeto, 

dlijeto za udarno (perkusijsko) bušenje, v. percussion 

drilling bit. 

percussion boring – udarno (perkusijsko) bušenje, v. 

percussion drilling. 

percussion drill bit – udarno (perkusijsko) bušaće dlije- 

613 

perforated casing completion 

to, dlijeto za udarno (perkusijsko) bušenje, v. percussion 

drilling bit. 

percussion drilling – udarno (perkusijsko) bušenje. Metoda 

bušenja u kojem dlijeto (bit) buši i rotacijom i 

udaranjem o dno. Primjenjuje se za bušenje tvrdih 

formacija (hard formations). Rabe se žrvanjska bušaća 

dlijeta s ulošcima volframovog karbida (button 

bit). Sinonimi: boring by percussion, hammer drilling, 

percussion boring. 

percussion drilling bit – udarno (perkusijsko) bušaće 

dlijeto, dlijeto za udarno (perkusijsko) bušenje. U procesu 

bušenja – teško šiljasto ili oblika klina bušaće 

dlijeto koje se primjenjuje s alatkama za udarno (perkusijsko) 

bušenje. Razara stijenu na dnu bušotine u 

čestice dizanjem i spuštanjem (udaranjem). Slično je 

običnom žrvanjskom bušaćem dlijetu, ali je njegovo 

tijelo teže konstrukcije kako bi izdržalo udarce. Sinonimi: 

percussion bit, percussion drill bit. 

percussion-rod drilling – udarno bušenje šipkama, kanadsko 

bušenje, v. Canadian drilling. 

percussion sidewall coring – udarno (perkusijsko) 

uzimanje bočne jezgre (bočno jezgrovanje). Metoda 

uzimanja bočnih jezgara (uzoraka stijene iz bočne 

stijenke kanala bušotine) izvlačivim šupljim cilindrima 

(čahurama) promjera 2,5 cm (1 inč) i duljine 4,45 

cm (1,75 inča), koji su smješteni na alatki (ili pušci) 

za jezgrovanje (gun sidewall sampler, percussion 

sidewall coring tool, percussion sidewall sampler, sidewall 

coring gun) i s njome povezani žicom. Alatka 

se spušta na željenu dubinu bušotine, a čahure se 

aktiviraju električnim paljenjem s površine. Pomicanjem 

alatke čahure se izvlače iz stijenke bušotine. 

Postoje izvedbe čahura za uzimanje bočnih jezgara 

iz mekanih, nekonsolidiranih te srednjotvrdih i tvrdih 

formacija. Prednosti udarnog bočnog jezgrovanja 

su brzina i niska cijena operacije te mogućnost 

preciznog uzorkovanja intervala nakon što je bušotina 

bila karotirana, a nedostaci su što pri uzorkovanju 

obično dolazi do promjene formacije usljed rastresanja 

tvrdih stijena ili komprimiranja mekših tako da 

su kvantitativne vrijednosti podataka analize takvih 

jezgara umanjene. Također, dobitak jezgre je obično 

nizak u vrlo tvrdim ili raspucanim stijenama; v. rotary 

sidewall coring, Sidetrak Coring System. 

percussive rope drilling – užno-udarno (pensilvanijsko) 

bušenje, v. cable-tool drilling. 

perennially frozen ground – trajno zaleđeno tlo, permafrost, 

v. permafrost. 

perfect gas – v. ideal gas. 

perfect gas law – v. ideal gas law. 

perfemic – perfemni, perfemski. Jedan od pet razreda 

u kemijsko-mineraloškoj klasifi kaciji CIPW (v. CIPW 

classifi cation) eruptivnih (magmatskih) stijena (igneous 

rocks) u kojem je omjer salskih (saličnih) minerala 

(salic minerals) i femnih (femskih) minerala (femic minerals) 

manji od 1:7; v. dofemic. 

perforate – perforirati (propucati) zaštitnu kolonu (kolonu 

zaštitnih cijevi). Izrađivati perforacije ili otvore u zaštitnoj 

koloni (koloni zaštitnih cijevi, casing), cementnoj 

oblozi i produktivnoj formaciji (naftonosnom ili 

plinonosnom intervalu) perforatorom (perforating 

gun) koji se spušta u bušotinu i aktivira električnim 

načinom na površini kako bi fl uidi mogli strujati iz 

sloja u bušotinu (kanal bušotine), i obratno. 

perforated casing completion – proizvodno oprema-

perforated casing well completion 

nje bušotine s perforiranjem zaštitne kolone, v. perforated 


perforated casing well completion – proizvodno 

opremanje bušotine s perforiranjem zaštitne kolone, v. 

perforated well completion. 

perforated completion – proizvodno opremanje bušotine 

s perforiranjem zaštitne kolone, v. perforated well 

completion. 

perforated gravel-packed completion – proizvodno 

opremanje bušotine s perforiranjem zaštitne kolone i 

šljunčanim fi ltrom. Tip završnog proizvodnog opremanja 

bušotina na slabo vezanim ili nevezanim (nekonsolidiranim) 

stijenama, gdje tijekom proizvodnje 

dolazi do prodora pijeska iz sloja u bušotinu. U 

takvom tipu opremanja bušotine za proizvodnju 

ugrađuje se perforirani lajner ili lajner s prorezima 

unutar zaštitne kolone, a prstenasti prostor između 

lajnera i kolone zaštitnih cijevi se ispunjava pijeskom 

ili šljunkom veličine koja ovisi o karakteristikama pijeska 

ležišne stijene i tipu primijenjenog šljunčanog 

fi ltra. Pijesak u fi ltru je rastresito složen, tako da on 

posjeduje visoku permeabilnost, ali zbog turbulentnog 

strujanja slojnih fl uida kroz perforacijske kanale 

(koji su također ispunjeni pijeskom fi ltra) može doći 

do znatnog pada tlaka duž fi ltra, što smanjuje pritok 

fl uida u bušotinu, a također može razoriti zasip pijeskom. 

Sinonim: gravel pack completion. 

perforated well completion – proizvodno opremanje 

bušotine s perforiranjem zaštitne kolone. Završno 

opremanje bušotine za proizvodnju kada je u nju 

ugrađena (i cementirana) kolona zaštitnih cijevi (casing) 

duž cijele produktivne formacije (cijelog profi 

la ležišta). Zaštitna kolona se mora u tom slučaju 

perforirati kako bi se uspostavila komunikacija bušotine 

s formacijom. Efi kasnost opremanja u velikoj 

mjeri ovisi o gustoći perforacija (broju perforacijskih 

otvora po metru kolone), rasporedu perforacija 

i dubini perforacijskih kanala u sloju. Proizvodno 

opremanje bušotine s perforiranjem zaštitne kolone 

je danas najčešće primjenjivani tip opremanja. 

Glavne prednosti tog tipa opremanja su: (a) što se 

bušotina može izraditi i karotirati do njene ukupne 

dubine prije ugradnje i cementacije zaštitne kolone; 

(b) što se cementacija zaštitne kolone može izvesti 

kvalitetnije od cementacije lajnera, pa je bušotinu 

lako kasnije preopremiti za višezonsku proizvodnju i 

pojedinačnu (zasebnu) proizvodnju redoslijedom od 

najdubljeg ležišta prema najplićem; (c) u mogućnosti 

izbora intervala ležišta za perforiranje (osobito kod 

raspucanih ležišta ako se mogu točno utvrditi intervali 

s pukotinama); (d) u lakšoj kontroli proizvodnje 

plina ili vode, i (e) u mogućnosti selektivne obrade 

(stimulacije) sloja. Nedostaci su: (a) troškovi perforiranja 

koji mogu biti znatni ako je produktivna zona 

debela; (b) zbijanje (kompakcija) formacije neposredno 

oko perforacija i začepljenje perforacija koji mogu 

umanjiti protok, i (c) nekvalitetna cementacija kolone 

zaštitnih cijevi (casing) koja eliminira svaku prednost 

te metode opremanja bušotine. Sinonimi: perforated 

casing completion, perforated casing well completion, 

perforated completion; v. open-hole well completion. 

perforating – perforiranje, propucavanje. U operacijama 

pripreme bušotina za proizvodnju ili injektiranje 

– izrada (probijanje) rupa u bušotini (tzv. perforacija, 

perforations) kroz stijenku kolone zaštitnih cijevi 

614 

perforation friction 

(casing) ili lajner (liner) i cementnu oblogu i u produktivnoj 

formaciji (sloju) na željenoj dubini kako bi 

se omogućilo strujanje nafte ili plina iz formacije u 

bušotinu u svrhu proizvodnje ili injektiranje radnih 

fl uida za istiskivanje nafte iz ležišta u procesu zavodnjavanja 

ili procesu povećanja iscrpka nafte (EOR). 

Uobičajena metoda perforiranja je ispaljivanje čeličnih 

metaka (bullets) ili kumulativnih naboja (shaped 

charges) posebnim dubinskim napravama – puškom 

za perforiranje (v. bullet perforator), mlaznim perforatorom 

(v. jet perforating) ili perforatorom za kemijsku 

metodu perforiranja (v. chemical perforating). 

perforating-depth-control log – registracija dubine 

kolčaka zaštitnih cijevi. Tip radioaktivne karotaže 

(radioactive log) koja se primjenjuje za točno određivanje 

dubine svakog kolčaka kolone zaštitnih cijevi 

(casing collar depth). Dubina kolčaka se zatim korelira 

s dubinom produktivne zone kako bi se odredila 

točna dubina spuštanja perforatora (perforating gun) 

u bušotinu. 

perforating gun – perforator. U operacijama završnog 

proizvodnog opremanja bušotina – dubinska alatka 

za izradu otvora (perforacija) u zaštitnoj koloni (koloni 

zaštitnih cijevi, casing-u) ili lajneru, cementnoj oblozi 

i produktivnoj formaciji kroz koje slojni fl uidi mogu 

pritjecati u bušotinu tijekom proizvodnje (i obratno). 

Za perforiranje se primjenjuju meci (bullets) ili (češće) 

tzv. kumulativna eksplozivna punjenja (shaped 

explosive charges) koja stvaraju perforirajuću struju 

plina velike brzine (9.000 m/s ili 30.000 ft/s). Perforatori 

se spuštaju u bušotinu užetom, s kolonom 

uzlaznih cijevi (tubing) ili s kolonom bušaćih alatki 

(drillstring). Postoji više tipova perforatora – puška za 

perforiranje koja ispaljuje metke (v. bullet perforator) 

i mlazni perforator za perforiranje kumulativnim eksplozivnim 

nabojima (v. jet perforating gun). 

perforating plugging material – materijal za brtvljenje 

(čepljenje) perforacija. Materijal koji se primjenjuje za 

zatvaranje (čepljenje) perforacija u zaštitnoj koloni ili 

lajneru u bušotini – cementna fi ltarska kora (cement 

fi lter cake) koja se stvara injektiranjem cementne kaše 

pod visokim tlakom (cement squeeze job) ili brtvene 

kuglice (perforation ball sealers) od tvrde plastike ili 

aluminija presvučene gumom i neznatno veće od 

perforacija koje se pumpaju u bušotinu. 

perforation balls – brtvene kuglice perforacija, kuglice 

za brtvljenje (čepljenje) perforacija, v. perforation ball 

sealers. 

perforation ball sealers – brtvene kuglice perforacija, 

kuglice za brtvljenje (čepljenje) perforacija. Tvrde plastične, 

najlonske ili aluminijske kuglice presvučene 

gumom koje se s fl uidom za obradu pumpaju u 

bušotinu radi privremenog zatvaranja (čepljenja) 

perforacija zaštitne kolone ili lajnera. Sinonim: perforation 

balls. 

perforation circulation washer – alatka za ispiranje 

krhotina eksplozije iz perforacija. Alatka koja rabi dubinsku 

brtvenicu (paker) za izolaciju perforiranog 

intervala zaštitne kolone ili lajnera i služi za ispiranje 

(uklanjanje) krhotina od perforacija iz perforacijskih 

kanala. 

perforation friction – trenje u perforacijama. Pad tlaka 

pri protjecanje fl uida kroz perforacijske kanale u zaštitnoj 

koloni (casing) ili lajneru (liner). Uzrokuje smanjenje 

proizvodnje.

perforation log 

perforation log – određivanje intervala perforiranja. 

Precizno određivanje dubine intervala u zacijevljenim 

bušotinama koji će se perforirati za proizvodnju. 

Najčešće se primjenjuje gama-karotaža (gamma-ray 

logging) i lokalizator kolčaka kolone zaštitnih cijevi 

(casing-collar locator) za određivanje fi ksnih položaja 

kolčaka i označivanje položaja na dijagramu 

karotaže. Intervali ležišta za perforiranje se odrede 

s pomoću dijagrama bazične karotaže i zatim usporede 

s dijagramima gama-karotaže u nezacijevljenoj 

bušotini (bušotini bez zaštitne kolone, open hole) i 

zacijevljenoj (bušotini sa zaštitnom kolonom, cased 

hole) i dubinama kolčaka zaštitne kolone. Određivanje 

intervala perforiranja se često izvodi istodobno s 

karotažom cementacije zaštitne kolone (cement log). 

perforation plugging – brtvljenje (čepljenje) perforacija. 

Zatvaranje perforacija u zaštitnoj koloni bušotine 

– obično cementacijom pod tlakom (cement squeeze 

job) ili brtvenim kuglicama (perforation ball sealers). 

perforations – perforacije, perforacijski kanali. Otvori 

(holes) ili kanali (tunnels) izrađeni perforatorom (v. 

perforating gun) u zaštitnoj koloni (casing) ili lajneru 

(liner), cementnoj oblozi i formaciji kako bi slojni fl uidi 

mogli strujati u bušotinu (i obratno). Perforacije 

se obično opisuju gustoćom (brojem perforacija po 

metru ili stopi), smjerom (svaki projektil može biti ispaljen 

u istom smjeru ili u naizmjenično suprotnim 

smjerovima) te njihovim promjerom i duljinom. Sinonim: 

perforation tunnels. 

perforation tunnels – perforacijski kanali, perforacije, v. 

perforations. 

perforation washer – alatka za ispiranje pijeska iz perforacija. 

Uređaj koji se spušta u bušotinu s kolonom 

uzlaznih cijevi (tubing) radi ispiranja vodom pijeska 

iz perforacija. 

perforation washing – pranje perforacija. Čišćenje perforacija, 

uklanjanje materijala koji je zabrtvio (začepio) 

perforacije u bušotini. Obično se rabi slana voda 

(otežana zbog kontrole tlaka i fi ltrirana) i izvodi se 

alatkom za ispiranje perforacija (perforation washer). 

performance characteristics – karakteristike radnog 

režima. Karakteristike dijela opreme određene tijekom 

njegova ispitivanja ili rada. 

performance coeffi cient – koefi cijent ponašanja bušotine. 

Koefi cijent u jednadžbi protoka plina pri 

ispitivanju plinskih bušotina metodom protutlaka 

(backpressure test) ili izokronom metodom (isochronal 

test). Zavisi od efektivne permeabilnosti, debljine 

i temperature formacije, viskoznosti, relativne gustoće 

i kompresibilnosti plina te radijusa bušotine i 

drenažnog radijusa. 

performance curve – (1) krivulja ponašanja bušotine. 

Dijagrami ovisnosti dnevne proizvodnje nafte i 

vode, te plinskog i vodo-naftnog faktora (GOR, WOR) 

o vremenu za naftne bušotine i ovisnosti dnevne 

proizvodnje plina, kondenzata i vode i dinamičkog 

tlaka u koloni uzlaznih cijevi (tubing) o vremenu za 

plinske bušotine. Služe za kontrolu proizvodnje i tlaka 

bušotine tijekom vremena. (2) krivulja radnog režima. 

U strojarstvu – grafi čki prikaz sposobnosti rada 

rotacijskih strojeva pri različitim radnim uvjetima. Na 

primjer, krivulja režima rada kompresora će uključivati 

brzinu rotora za različite usisne i izlazne tlakove 

u ovisnosti o protoku plina (uzimajući u obzir temperaturu, 

gustoću, viskoznost i druge faktore). 

615 

periodic current 

pergelisol – trajno zaleđeno tlo, permafrost, v. permafrost. 

periclinal – periklinalni. U geologiji – termin za označavanje 

slojeva i struktura koji radijalno padaju od 

centra ili prema centru i pri tome formiraju domu 

(kupolu, dome) ili bazen (zavalu, basin); v. centroclinal, 

quaquaversal. 

pericline – (1) periklin. Mineral, varijetet albita izduljenog 

u smjeru osi b i često sraslog po toj osi (sraslačka 

os, twinning axis). Sreće se u žilama u obliku velikih 

mliječnobijelih neprozirnih kristala. Periklin je vjerojatno 

albitizirani oligoklas. (2) periklinala, periklinalna 

bora. Opći termin za označavanje bore (fold) u 

kojoj nagib slojeva ima centralnu orijentaciju (pad 

od jednog centra ili prema jednom centru). Slojevi s 

nagibom od centra formiraju domu (kupolu, dome), 

a s nagibom prema centru formiraju bazen (zavalu, 

basin); v. centrocline, quaquaversal. 

pericline ripple mark – periklinalni ripl. Ripl koji je paralelan 

sa smjerom struje ili poprečan na njen smjer 

i ima duljinu do 80 cm, a visinu (amplitudu) do 30 

cm. 

perideltaic – perideltni. Koji priliježe uz deltu ili je okružuje. 

peridotite – peridotit. U klasifi kaciji IUGS (v. IUGS classifi 

cation) – plutonska eruptivna (magmatska) stijena 

(plutonic rock) s M (mafi tski i srodni minerali) jednakim 

ili većim od 90 i ol/(ol+opx+cpx) većim od 40 (ol 

– olivin i serpentin; opx – ortopirokseni i sekundarni 

minerali; cpx – klinopirokseni). (2) Opći termin kojim 

se označavaju grubozrnaste plutonske eruptivne 

(magmatske) stijene (coarse-grained plutonic rocks) 

sastavljene uglavnom od olivina s ili bez drugih mafi 

tskih minerala (kao što su pirokseni, amfi boli ili tinjci) 

i koje ne sadrže ili sadrže malu količinu glinenaca 

(feldšpata, feldspar). 

peridotite shell – peridotitna lupina (ljuska). Sinonim 

termina upper mantle (gornji ili vanjski Zemljin plašt), 

nazvan tako jer se smatra da je njegov sastav peridotitan. 

periglacial – (1) periglacijalan. Termin kojim se označavaju 

procesi, uvjeti, područja, klime i forme reljefa 

(topografske forme) neposredno uz rubove drevnih 

i danas postojećih ledenjaka (glaciers) i ledenih pokrova 

(ice sheets) i pod utjecajem niske temperature 

leda. (2) periglacijalan, paraglacijalan, krionivalni, 

subnivalni. Termin koji u širem smislu označava sredinu 

(uvjete) u kojoj je djelovanje mraza važan faktor 

ili označava pojavu uvjetovanu periglacijalnom 

klimom izvan granica ledenjaka. Sinonimi: cryonival, 

paraglacial, subnival. 

period – period. (1) U geokronologiji – geokronološka 

jedinica (v. geochronologic unit), po rangu niža od 

ere (v. era) i viša od epohe (v. epoch). Tijekom perioda 

su se formirale stijene odgovarajućeg sistema (v. 

system). Period je fundamentalna jedinica svjetske 

geokronološke skale. (2) U geologiji – termin neformalne 

(slobodne) uporabe kojim se označava određeno 

trajanje geološkog vremena, na primjer, glacijalni 

ili ledenjački period (glacial period). (3) U fi zici 

– vremenski interval koji je neophodan za dovršenje 

cikličnog gibanja ili ponavljajućeg događaja, na primjer, 

vrijeme između dviju sukcesivnih jednakih faza 

plime ili struje. 

periodic current – plimna struja, v. tidal current.

periodic fl owing 

periodic fl owing – čišćenje bušotine periodičnim eruptiranjem, 

v. bleeding a well. 

periodic production tests – periodička ispitivanja proizvodnje, 

v. periodic well test. 

periodic well test (testing) – periodičko ispitivanje 

bušotina. Rutinsko ispitivanje naftnih i plinskih bušotina 

radi određivanja njihovih proizvodnih karakteristika 

i utvrđivanja eventualnih problema. Sastoji 

se od fi zičkih mjerenja nafte, plina i vode proizvedenih 

bušotinom pri njenim normalnim proizvodnim 

uvjetima (normalnom kapacitetu proizvodnje). Na 

naftnim bušotinama se tijekom takvih ispitivanja 

obično mjeri dnevna proizvodnja nafte, plina i vode, 

proizvodni (tekući) plinski i vodo-naftni faktori (GOR, 

WOR), a pri svakom mjerenju se moraju zapisati 

podaci o promjeru sapnice i tlakovima u zaštitnoj 

koloni (casing) i koloni uzlaznih cijevi (tubing) te 

detalji rada sustava za umjetno podizanje nafte na 

površinu. Rutinska ispitivanja proizvodnje plinskih 

bušotina su rjeđa budući da se proizvodnja pojedinačnih 

bušotina često mjeri kontinuirano. Mjeri se 

istovremeno dnevna proizvodnja plina, kondenzata 

(tekućih ugljikovodika) i vode, plinski faktor i dinamički 

tlak u koloni uzlaznih cijevi. Mjerenja se moraju 

izvoditi pri stabiliziranim uvjetima strujanja. Podaci 

periodičkih ispitivanja proizvodnje bušotina se 

mogu rabiti za raspodjelu ukupne proizvodnje polja 

ili koncesije na pojedine bušotine i također služe za 

udovoljavanje raznim propisima i zakonima, a sa stanovišta 

rada bušotina i eksploatacije ležišta ti podaci 

upućuju na njihovo stanje (na primjer, neočekivana 

promjena proizvodnje plina i vode ili nenormalan 

pad proizvodnje); v. production test. 

peripheral depression – prstenasta depresija (sinklinala), 

v. ring depression. 

peripheral fault – periferni rasjed. Lučni rasjed (rasjed 

oblika luka, arcuate fault) koji okružuje uzdignuće ili 

depresiju, na primjer, dijapir (diapir). Termin je djelomični 

sinonim termina border fault (rubni rsasjed). 

peripheral moraine – recesijska morena. Zastarjeli sinonim 

termina recessional moraine (v.). 

peripheral pattern – rubni (periferni) raspored bušotina, 

v. peripheral well pattern. 

peripheral sink – rubna (periferna) sinklinala, v. rim 

syncline. 

peripheral well pattern – rubni (periferni) raspored 

bušotina. Tip rasporeda (mreže) proizvodnih i injekcijskih 

bušotina za zavodnjavanje naftnih ležišta 

(waterfl ood pattern) u kojem su injekcijske bušotine 

(injection wells) smještene duž ruba ležišta/polja, a 

proizvodne bušotine (producing wells) blizu njegova 

središta. Injektirana voda istiskuje naftu od ruba prema 

središtu ležišta. Sinonim: peripheral pattern. 

peritidal – periplimni, peritidalni. Koji se odnosi na sredine 

sedimentacije (depositional environments) u zoni 

od malo iznad najviših olujnih plima (storm tides) ili 

sizigijskih plima (spring tides) do malo ispod najnižih 

voda (lowest tides). Peritidal je širi termin od termina 

intertidal (plimni ili intertidalni – v. littoral, 1). 

peritidal complex – periplimni (peritidalni) kompleks. 

Zajednički termin za označavanje svih sredina sedimentacije 

(depositional environments) i sedimente 

(deposits) koji su pod utjecajem kratkotrajnih promjena 

nivoa mora uzrokovanih plimama (u najvećoj 

mjeri plimama, ali također mogu djelovati i drugi 

616 

permanent completion of a well 

faktori, osobito oluje). Periplimni kompleksi su važni 

tamo gdje obalna linija graniči s položenim kopnom 

i gdje nema barijernih otoka i laguna. Mnogi sedimenti 

koji su nastali (formirali se) u drevnim periplimnim 

kompleksima su naftonosna i plinonosna 

ležišta. 

peritidal depositional environment – periplimna (peritidalna) 

sredina sedimentacije (taloženja), periplimna 

(peritidalna) sedimentacijska (taložna) sredina. Jedna 

od pet bazičnih sredina sedimentacije karbonata (v. 

carbonate depositional environment) koja uključuje: 

(a) plimne ili intertidalne sedimente (talože se između 

srednje visoke i srednje niske plime, intertidal 

sediments); (b) natplimne ili supratidalne sedimente 

(talože se iznad srednje visoke plime, supratidal sediments), 

i (c) potplimne ili suptidalne sedimente (talože 

se ispod srednje niske plime, subtidal sediments). 

U područjima s aridnom i poluaridnom klimom nalaze 

se sabhe (sabkha) iz kojih se taloži gips i halit. 

Na natplimnoj površini se mogu formirati eolske 

pješčane dine (sipine) sastavljene od karbonatnih ili 

siliciklastičnih zrna. 

perlite – perlit. (1) U petrologiji – kisela i staklasta eruptivna 

(magmatska) stijena (igneous rock), vulkansko 

staklo (volcanic glass) koje po sastavu odgovara riolitu 

(v. rhyolite), ima perlitnu teksturu i obično sadrži 

više vode od opsidijana (v. obsidian). Sinonimi: 

pearlite, pearlstone. (2) U tehnologiji cementnih kaša 

– mljeveni i grijani riolit koji se rabi kao aditiv za smanjivanje 

težine kaše (zajedno s 2% do 6% bentonita 

radi sprječavanja izdvajanja perlita iz kaše); v. expanded 

perlite. 

perlitic – perlitni, perlitski. (1) Termin za označavanje 

teksture staklaste eruptivne (magmatske) stijene 

(glassy igneous rock) koja je popucala zbog stezanja 

(kontrakcije) tijekom hlađenja i ukojoj su se formirala 

mala sferoidalna tijela. (2) Koji se odnosi na perlit ili 

na njegove karakteristike (v. perlite). 

perm – perm. Mjerna jedinica za propusnost ležišta. 

Jednaka je 1,127 darcyja. Rabi se za računanje brzine 

strujanja fl uida kroz poroznu sredinu u m 3 /dan/m 2 

(bbl/dan/ft 2 ). 

permafrost – trajno zaleđeno (trajno smrznuto) tlo, permafrost. 

Svako tlo (soil) ili drugi površinski sediment 

(surface deposit) ili čak temeljna stijena (bedrock), koji 

zaliježu u arktičkim, subarktičkim i alpskim područjima 

na raznim dubinama ispod površine Zemlje, u 

kojima kontinuirano vlada (očuvana je) temperatura 

niža od temperature smrzavanja tijekom dugog 

perioda (od dvije godine do desetke tisuća godina). 

Takva defi nicija permafrosta se bazira jedino na 

temperaturi, bez uzimanja u obzir teksture, stupnja 

kompakcije (zbijanja), sadržaja vode i litološkog sastava 

materijala permafrosta. Debljina trajno zaleđenog 

tla može iznositi od 1.000 metara na sjeveru 

do 30 cm na jugu i ono zaliježe gotovo ispod jedne 

petine kopnene površine Zemlje. U nekim područjima 

površinski dio permafrosta se otapa stvarajući 

močvare. U sibirskom dijelu Rusije trajno zaleđeno 

tlo je pokrovna stijena na nekoliko plitkih divovskih 

plinskih polja. Ako permafrost sadrži malo leda ili ga 

uopće ne sadrži, naziva se suhim. Sinonimi: perennially 

frozen ground, pergelisol, permanently frozen ground, 

perpetually frozen ground. 

permanent completion of a well – permanentno (stal-

permanent-completion packer 

no) proizvodno opremanje bušotine, v. permanent 


permanent-completion packer – permanentna (stalna) 

proizvodna dubinska brtvenica (paker). U proizvodnji 

nafte – tip proizvodne dubinske brtvenice 

(pakera) koja je namijenjena za postavljanje u bušotini 

tijekom dugog perioda pri njenom završnom 

opremanju za proizvodnju. Neki permanentni pakeri 

se mogu izvaditi iz bušotine, dok su drugi tipovi 

napravljeni od materijala koji se u slučaju potrebe 

može lako izbušiti u kanalu bušotine. 

permanent fl ow – ustaljeno (stacionarno, stabilizirano) 

strujanje, v. steady fl ow. 

permanent gas – permanentni plin. Plin pri tlaku i temperaturi 

koji su daleko od njegova tekućeg stanja 

(stanja ukapljivanja). 

permanent guide base – stalna temeljna ploča za vođenje. 


– teški čelični okvir koji je posjednut na privremenu 

temeljnu ploču za vođenje (v. temporary 

guide base) i za nju pričvršćen na dnu mora. Služi kao 

dosjed za posjedanje (landing seat) glave bušotine 

(wellhead), kao vodilica (guide) bušaćih alatki (drilling 

tools) i kao potporanj za protuerupcijski (preventerski) 

sklop (blowout-preventer stack) i erupcijski uređaj 

(completion tree). Temeljna ploča ima četverokutan 

oblik i teži oko tri tone. Na uglovima ploče su četiri 

stupa za vođenje (guide post) kroz koje prolazi užad 

za vođenje (guide lines). 

permanent hardness – stalna (nekarbonatna) tvrdoća 

vode, v. noncarbonate hardness. 

permanently frozen ground – trajno zaleđeno (trajno 

smrznuto) tlo, permafrost, v. permafrost. 

permanent-type well completion – permanentno 

(stalno) proizvodno opremanje bušotine, v. permanent 


permanent well completion – permanentno (stalno) 

proizvodno opremanje bušotine. Tip završnog proizvodnog 

opremanja bušotine na način da se u ugrađenu 

kolonu zaštitnih cijevi (casing) spusti kolona 

uzlaznih cijevi (tubing) i montira glava na njenom 

ušću (wellhead) samo jednom i konačno. Sve operacije 

opremanja i remonata bušotine se izvode kroz 

kolonu uzlaznih cijevi. Sinonimi: permanent completion 

of a well, permanent-type well completion. 

permanent winterization – priprema bušaćeg postrojenja 

za stalni rad u zimskim uvjetima, v. winterized rig. 

permeability – permeabilnost, propusnost. Svojstvo porozne 

sredine (stijene) koje određuje njenu sposobnost 

i kapacitet za prijenos ili vođenje fl uida kroz mrežu 

uzajamno povezanih (spojenih) pora. U proizvodnji 

nafte i plina veličina permeabilnosti, prema tome, 

određuje kapacitet proizvodnje. Stijene s velikom 

permeabilnošću obično posjeduju veliku poroznost, 

ali između tih parametara ne mora postojati zavisnost 

– stijena može imati veliku poroznost i biti nepropusna 

ako u njoj ne postoji komunikacija (povezanost) 

između pora. Permeabilnost stijena je apsolutna, fi - 

zička ili relativna kada je ona potpuno (100%) zasićena 

jednim fl uidom (v. absolute permeability), efektivna 

ili fazna (kada je stijena zasićena s dva ili više fl uida 

– v. eff ective permeability), a također postoji i mjera 

permeabilnosti nazvana relativnom permeabilnošću 

(kvocijent efektivne permeabilnosti za dani fl uid i apsolutne 

permeabilnosti – v. relative permeability). 

617 

permeability cutoff 

Permeabilnost ovisi o strukturnim svojstvima stijena. 

Faktori koji utječu na nju su oblik i promjer zrna stijene, 

distribucija veličine zrna (sortiranost), pakiranje 

zrna, stupanj konsolidacije i cementacije stijene i tip 

postojećih minerala gline (neke gline, osobito bentoniti 

i montmorilloniti, bubre u slatkoj vodi i time 

mogu potpuno blokirati pore stijene). Ako je stijena 

građena od velikih i plosnatih zrna, jednolično raspoređenih, 

njena horizontalna permeabilnost će 

biti vrlo velika, a vertikalna srednja do velika. Ako 

se stijena sastoji većinom od jednolično zaobljenih 

velikih zrna, njena permeabilnost će biti vrlo velika 

i jednaka u oba smjera. Permeabilnost stijena je općenito 

manja (osobito vertikalna) ako su zrna mala i 

nepravilna oblika – većina naftnih i plinskih ležišta 

spada u tu kategoriju. Općenito, fi nozrnasti pješčenjaci 

i interkristalični vapnenci imaju male pore i 

nisku permeabilnost, dok grubozrnasti pješčenjaci 

te oolitski i pukotinski vapnenci imaju velike porne 

kanale i visoku permeabilnost. Postojanje pločastih 

minerala (na primjer, muskovita) i laminacije šejla 

u stijeni djeluju kao barijere vertikalnoj permeabilnosti. 

U tom slučaju omjer horizontalne i vertikalne 

permeabilnosti općenito iznosi od 1,5 do 3 (u nekim 

ležišnim stijenama može biti veći od 10). Katkada je 

vertikalna permeabilnost veća od horizontalne ako u 

ležištu postoje vertikalne pukotine i vertikalni kanali 

otapanja. 

Ležišne stijene ugljikovodika općenito imaju permeabilnost 

od 5 do 1.000 milidarcyja, iako se plin 

proizvodi iz nekih ležišta s permeabilnošću od 0,1 

md. Permeabilnost ležišnih stijena se može ocijeniti: 

(a) slabom (poor permeability) do prihvatljivom (fair 

permeability) ako je između 1 i 15 md; (b) osrednjom 

(moderate permeability) – između 15 i 50 md; (c) dobrom 

(good permeability) – između 50 i 250 md; (d) 

vrlo dobrom (very good permeability) – između 250 i 

1000 md i, (e) odličnom (excellent permeability) ako je 

veća od 1000 md. Prema drugoj klasifi kaciji, ocjenjuje 

se kvaliteta ležišta prema kriteriju permeabilnosti 

kao: (a) slaba – za permeabilnost manju od 1 md; (b) 

prihvatljiva – za raspon od 1 do 10 md; (c) srednja 

– za raspon od 10 do 50 md; (d) dobra – za raspon 

od 50 do 250 md i, (e) vrlo dobra – za permeabilnost 

veću od 250 milidarcyja. Permeabilnost može, kao 

i poroznost, biti primarna (v. primary permeability) 

i sekundarna (usljed postojanja pukotina ili kaverni 

otapanja – v. secondary permeability). Mjeri se direktno 

na uzorcima jezgre priborom koja se naziva permeametar 

(v. permeameter). Sinonim: perviousness; 

v. darcy, absolute permeability, eff ective permeability. 

permeability capacity – kapacitet premeabilnosti. 

Umnožak permeabilnosti (apsolutne ili efektivne) i 

efektivne debljine ležišta (kxh ležišta). Izražava se u 

md-m ili md-ft. Kapacitet permeabilnosti je indikativniji 

parametar proizvodnih mogućnosti bušotine 

od samo permeabilnosti, na primjer, sloj debljine 30 

metara s permeabilnošću od 10 md će imati veću 

produktivnost (proizvodit će više) nego sloj debljine 

3 metra s permeabilnošću od 100 md (pri jednakim 

drugim uvjetima). Sinonim: capacity. 

permeability coeffi cient – koefi cijent permeabilnosti, 

hidraulička vodljivost, v. hydraulic conductivity. 

permeability cutoff – minimalna permeabilnost. Minimalna 

vrijednost permeabilnosti ležišta za proi-

permeability damage 

zvodnju – za defi niranje donje granice ekonomične 

produktivnosti ležišta, odnosno za određivanje efektivne 

debljine ležišta. Prema apsolutnoj vrijednosti 

minimalne permeabilnosti se određuje ekvivalentna 

minimalna poroznost (v. porosity cutoff ) s pomoću 

korelacije permeabilnosti i poroznosti jezgara. 

Aproksimativne vrijednosti minimalne poroznosti za 

komercijalnu proizvodnju nafte i plina iz normalnih 

ležišta mogu se odrediti primjenom minimalnih vrijednosti 

apsolutne permeabilnosti od 1 md za ležišta 

srednje i lake nafte, 0,5 md za ležišta masnog plina i 

0,1 md za ležišta suhog plina; v. cutoff , porosity cutoff 

. 

permeability damage – pogoršanje (smanjenje) permeabilnosti. 

Oštećenje ležišne stijene u zoni kanala 

bušotine usljed djelovanja raznih faktora – prodora 

bušaće isplake u sloj, blokade pora vodom koja se izdvojila 

iz isplake ili vodom iz drugih izvora, bubrenja 

gline, odlaganja (taloženja) soli ili parafi na u porama, 

začepljenja perforacija ili fi ltara u kanalu bušotine. 

Stupanj pogoršanja permeabilnosti se izražava tzv. 

koefi cijentom produktivnosti (v. productivity ratio), 

koji je u slučaju oštećenja sloja manji od jedinice. 

permeability determination – određivanje permeabilnosti, 

v. permeability measurement. 

permeability improvement – poboljšanje (povećanje) 

permeabilnosti. Porast permeabilnosti ležišne stijene 

(reservoir rock) u zoni kanala bušotine nakon obrade 

sloja kiselinom, hidrauličkim frakturiranjem ili 

torpediranjem. Stupanj poboljšanja permeabilnosti 

se izražava tzv. koefi cijentom produktivnosti (v. productivity 

ratio), koji je u takvim slučajevima veći od 

jedinice. 

permeability measurement – mjerenje permeabilnosti. 

Metode mjerenja permeabilnosti u laboratoriju 

se osnivaju na mjerenju i interpretaciji strujanja fl uida 

poznate viskoznosti kroz ekstrahirani uzorak stijene 

(jezgra) poznate duljine i površine poprečnog 

presjeka i pada tlaka u njemu primjenom Darcyjeva 

zakona. Metode mjerenja permeabilnosti se općenito 

mogu klasifi cirati prema: (a) tehnici mjerenja (pri 

ustaljenim ili neustaljenim uvjetima strujanja – steady-state 

conditions, unsteady-state conditions); (b) 

tipu uzorka stijene (cilindrični uzorci jezgre ili jezgre 

punog presjeka – plugs, full-diameter cores, whole 

cores) i, (c) tipu upotrebljenog fl uida (plin ili tekućina 

koji ne reagiraju sa stijenom). Tip uzorka stijene 

određuje količinu i kvalitetu podataka permeabilnosti, 

jer se na cilindričnim uzorcima jezgara može 

izmjeriti permeabilnost samo u jednom smjeru, a na 

jezgrama punog presjeka u horizontalnom i vertikalnom 

smjeru. Pri mjerenju permeabilnosti plinom 

nema pojave bubrenja gline i migracije fi nih čestica 

u uzorku stijene, kao što je slučaj kada se mjerenje 

izvodi vodom ili naftom. Permeabilnost stijena se 

također može odrediti hidrodinamičkim metodama 

ispitivanja bušotina. 

permeability measurement by perm-plug method 

– mjerenje permeabilnosti na cilindričnim uzorcima 

jezgara. Metoda mjerenja permeabilnosti stijena 

uporabom ekstrahiranih cilindričnih (valjkastih) uzoraka 

jezgara (plugs) duljine 2,5 cm (1 inč) i promjera 

1,9 cm (¾ inča), za razliku od mjerenja na jezgrama 

punog presjeka (full-diameter cores, whole cores). U 

mjerenjima se obično rabi zrak, ali se također mogu 

618 

permeameter 

rabiti i drugi fl uidi koji ne reagiraju sa stijenom; v. 

permeability measurement. 

permeability method of wettability determination 

– određivanje močivosti omjerom permeabilnosti 

za vodu i naftu. Metoda mjerenja (određivanja) močivosti 

stijene u kojoj se uspoređuje odnos (omjer) 

vrijednosti permeabilnosti za vodu pri rezidualnom 

zasićenju naftom i permeabilnosti za naftu pri zasićenju 

vezanom (konatnom) vodom – omjer blizak jedinici 

upućuje na hidrofobnost, a omjer manji od 0,3 

na hidrofi lnost stijene; v. wettability measurement. 

permeability-porosity relationship – zavisnost permeabilnost-poroznost, 

odnos permeabilnosti i poroznosti. 

Uzajamna zavisnost između permeabilnosti i 

poroznosti je kvalitativna i ni na koji način nije kvantitativna. 

Stijena može imati vrlo veliku poroznost 

bez ikakve permeabilnosti (na primjer, plovučac, šejl, 

gline), i obratno (na primjer, karbonati s mikropukotinama). 

Unatoč tome, često se mogu utvrditi vrlo 

korisne korelacije tih parametara unutar iste formacije. 

Da bi se dobila točna korelacija, u nju se moraju 

uključiti brojni fi zikalni faktori koji karakteriziraju 

poroznu sredinu – nereducibilno zasićenje, specifi 

čna površina, distribucija zrna po veličini, oblik i 

pakiranje zrna, uslojenost, stupanj i tip cementacije 

stijene, litologija i mineralogija i dr. Za pješčenjake 

se određuje uzajamna korelacija permeabilnosti, 

poroznosti, promjera pora, specifi čne površine i 

nereducibilnog zasićenja vodom, a za karbonate se 

korelacija određuje s obzirom na promjer zrna skeleta 

stijene, promjer intergranularnih (međuzrnskih) 

pora, količinu nepovezanih šupljina (pukotina, kaverni 

otapanja) i postojanje ili nepostojanje spojenih 

(povezanih) šupljina. 

permeability ratio – omjer (odnos) permeabilnosti. 

Omjer (odnos) vertikalne permeabilnosti stijene (v. 

vertical permeability) i njene horizontalne permeabilnosti 

(v. horizontal permeability). 

permeability trap – zamka formirana promjenom permeabilnosti. 

Stratigrafska naftna ili plinska zamka 

(stratigraphic permeabilizy trap) koja se formirala 

usljed lateralne promjene permeabilnosti unutar ležišne 

stijene (ležišta). Ugljikovodici su se akumulirali 

i ostali u propusnijem dijelu; v. trap. 

permeameter – permeametar, uređaj (pribor) za mjerenje 

permeabilnosti. Uređaj za određivanje permeabilnosti 

stijena mjerenjem protoka fl uida kroz uzorak 

stijene pri zadanoj i konstantnoj razlici tlaka između 

ulazne i izlazne strane uzorka ili mjerenjem pada tlaka 

pri zadanom protoku. Sastoji se od izvora suhog 

plina, regulatora tlaka, ulaznog i izlaznog manometra, 

držača jezgre i protočnog mjerila. Za mjerenje se 

uzimaju cilindrični uzorci jezgara (plugs) standardnih 

promjera 1 i 1½ inča koji se prethodno ekstrahiraju 

otapalom (acetonom, benzenom, kloroformom, 

ugljik-tetrakloridom). Kao radni fl uidi se često upotrebljavaju 

zrak ili inertni plin (dušik ili helij) kako bi 

se izbjeglo uzajamno djelovanje stijene i plina. Permeabilnost 

se izračunava prema volumenu plina koji 

prolazi kroz uzorke jezgre pod specifi ciranim diferencijalnim 

tlakom i zatim preračunava u permeabilnost 

za tekuću fazu Klinkenbergovim faktorom (faktor za 

kompenzaciju uporabe niskotlačnog plina umjesto 

tekućine u mjerenjima permeabilnosti, Klinkenberg 

permeability factor). Permeabilnost pukotinskih i ka-

permeation 

vernoznih stijena se mora mjeriti na jezgrama punog 

presjeka (full cores). 

permeation – (1) probijanje, pronicanje. U hidrologiji – 

probijanje vode kroz šupljine između zrna stijene ili 

tla bez izazivanja fi zičkih promjena. (2) prožimanje, 

impregniranje. U petrologiji – duboko prodiranje 

agensa metamorfoze (metamorfi zma), na primjer, 

granitizacijskih otopina (granitizing solutions), u 

okružujuće stijene, osobito u već metamorfozirane 

stijene tako da dolazi do njihove više ili manje potpune 

prekristalizacije. 

Permian – perm, permski period, permski sistem. Šesti (i 

zadnji) period paleozoika (Paleozoic) ili paleozojske 

ere (Paleozoic era) – nakon pensilvanija (Pennsylvanian). 


izvorima, vremenski raspon od prije 280 do 225 (290 

do 250 ili 286 do 248 ili 280 do 248) milijuna godina. 

Europski katovi perma su sakmar (Sakmarian), 

artinsk (Artinskian), kungur (Kungurian), kazan (Kazanian) 

i tatar (Tartarian), a u Sjevernoj Americi je 

perm podijeljen na serije vulfkemp (Wolfcampian), 

leonard (Leonardian), gvadalup (Guadalupian) i očoan 

(Ochoan). Termin također označava sistem stijena 

(system of rocks) formiranih u tom razdoblju (Permian 

system). U permu se formiralo kopno Pangea, a Zemljina 

atmosfera se obogatila kisikom do današnjeg 

nivoa. Fauna perma je karakterizirana pojavom ranih 

reptila i sisavaca i najranijih oblika kornjača (u ranom 

permu dominacijom labirintodonta na kopnu). 

Permski period je završio najvećim masovnim izumiranjem 

organizama u geološkoj povijesti Zemlje. 

Perm se katkada smatra dijelom karbona (Carboniferous) 

ili je podijeljen između karbona i trijasa (Triassic). 

Sinonim: Dyassic; v. Age of Amphibians. 

Permian extinction – permsko-trijasko izumiranje, v. 

Permo-Triassic extinction. 

Permian period – permski period, perm, v. Permian. 

Permian system – permski sistem, perm, v. Permian. 

permissible dogleg – dopustiva oštra zakrivljenost 

(oštra promjena smjera) bušotine (kanala bušotine). 

U procesu bušenja – devijacija azimuta (azimuth of 

well) i/ili nagiba bušotine (kanala bušotine, inclination 

of well) koji nisu tako oštri (nagli) da bi uzrokovali 

zaklinjenje bušaćih alatki ili prekomjerno naprezanje 

opreme ili cijevi u bušotini. 

permitted amount of production – dopušteni kapacitet 

proizvodnje, v. allowable. 

permitted depth – dopuštena dubina bušotine. Maksimalna 

dubina bušotine (stvarna vertikalna dubina, 

true vertical depth) odobrena od državnog regulativnog 

tijela (government regulatory agency). 

permitted production – dopušteni kapacitet proizvodnje, 

v. allowable. 

Permo-Carboniferous – permo-karbon, permokarbon. 

(1) Perm (permski period, Permian) i karbon (karbonski 

period, Carboniferous) smatrani kao jedna cjelina. 

(2) Zajedno razmatrani permski period (Permian period) 

i pensilvanijski period (Pennsylvanian period). (3) 

Doba (age) ili njemu odgovarajuća litostratigrafska 

jedinica (rock unit) koje je prijelazno između najgornjeg 

dijela pensilvanija (uppermost Pennsylvanian) i 

najdonjeg dijela perma (lowermost Permian). 

Permo-Triassic extinction – permsko-trijasko izumiranje. 

Najveće masovno izumiranje organizama koje 

se ikada dogodilo u povijesti Zemlje koncem perma 

619 

perviousness 

prije (oko) 248 milijuna godina. Uzrok je mogao biti 

vulkanizam. Izumrlo je 50% svih životinjskih vrsta, 

95% svih morskih vrsta i mnogo drveća. Skupine organizama 

koje su izumrle uključuju trilobite, fuzulinide, 

foraminifere, rugoze i tabulatne koralje, blastoide, 

akantode, plakoderme i pelikosaure, a skupina na 

koje je ta pojava znatno utjecala obuhvaća briozoe, 

brahiopode, amonite, morske pse, ribe koštunjače, 

krinoide, euripteride, ostrakode i ehinoderme. Sinonimi: 

Permian extinction, P-T extinction. 

perm-plug method of permeability measurement – 

metoda mjerenja permeabilnosti na cilindričnim uzorcima 

jezgara, v. permeability measurement by permplug 

method. 

perpendicular off set – bočni (okomiti) međurazmak 

(ofset). U seizmičkom istraživanju – komponenta pomaka 

točke paljenja (off set shotpoint) koja odgovara 

udaljenosti do linije rasporeda seizmičkih prijamnika 

(linear geophone array) izmjerenoj pod pravim 

kutom na nju; v. off set, 4. 

perpendicular separation – okomiti (perpendikularni) 

prividni rasjedni pomak. Prividni rasjedni pomak (separation 

of fault) mjeren pod pravim kutovima na 

rasjednu plohu (paraklazu, fault plane). 

perpendicular slip – okomiti (perpendikularni) rasjedni 

(stvarni rasjedni) pomak. Komponenta rasjednog 

(stvarnog ili ukupnog rasjednog) pomaka (slip of 

fault) mjerena okomito (pod pravim kutom) na trag 

rasjeda (fault trace) na bilo kojoj presjecajućoj površini. 

perpendicular throw – okomita (perpndikularna) amplituda 

rasjeda. U rasjednutim slojevima, žilama ili 

drugim površinama – udaljenost između dviju pomaknutih, 

a prije susjednih točaka, mjerena okomito 

(perpendikularno) na površinu (slojeve). 

perpetually frozen ground – trajno zaleđeno (trajno 

smrznuto) tlo, permafrost, v. permafrost. 

persalic – persalski, persalični. Jedan od pet razreda 

(class) kemijsko-mineraloške klasifi kacije eruptivnih 

(magmatskih) stijena CIPW (v. CIPW classfi cation) – 

stijene u kojima je omjer salskih (saličnih) minerala 

(salic minerals) i femnih (femskih) minerala (femic minerals) 

veći od 7:1; v. dosalic. 

persilicic – kiseo, v. silicic. 

perthite – pertit. Mineral, varijetet alkalnog glinenca 

(feldšpata, alkali feldspar) s paralelnim ili sub-paralelnim 

proraštanjima u kojima je kalijem bogata 

faza (obično mikroklin) vjerojatno glavna faza iz 

koje se raspadom primarnog glinenca izdvojila faza 

bogata natrijem (obično albit). Dijelovi raspada su 

vidljivi golim okom i obično se pojavljuju u obliku 

pruga, lamela (pločica), mjehurića, opni ili nepravilnih 

žilica. 

perthitic – pertitini, pertitski. (1) Termin za označavanje 

teksture koja je formirana paralelnim ili sub-paralelnim 

proraštanjem glinenca (feldšpata) bogatog 

natrijem (obično albita) u glinencu bogatom kalijem 

(obično mikroklinu) u obliku malih pruga ili nepravilnih 

žilica. (2) Koji se odnosi na pertit ili ga karakterizira 

(v. perthite). 

Peru saltpeter, Peruvian saltpeter – peruanska salitra. 

Prirodni nitrat natrija, natrijska salitra (v. soda niter) 

iz Perua. 

perviousness – permeabilnost, propusnost, v. permeability.

petal basket 

petal basket – latičasta cementacijska košara (štit). U 

operaciji višestupanjske cementacije bušotina (stage 

cementing) – mehanička naprava koja je pričvršćena 

na vanjskoj strani kolone zaštitnih cijevi (casing) 

ispod kolčaka za višestupanjsku cementaciju (port 

collar; stage collar) i kroz koju je moguće strujanje 

fl uida prema gore, ali je spriječeno strujanje prema 

dolje. Primjenjuje se za sprječavanje strujanja gornje 

cementne kaše u bušaću isplaku ispod košare pri višestupanjskoj 

cementaciji bušotina. 

petal fracture – latičasta pukotina. Umjetna pukotina u 

jezgri uzrokovana naprezanjem koje je izazvala bušaća 

kruna (core bit). Pukotina ima plohu nalik na laticu 

cvijeta i konkavna je prema dolje i prema gore. 

petcock – zaporna slavina, v. stop cock. 

petrifaction – petrifi kacija, okamenjivanje. Proces fosilizacije 

(v. fossilization) pri kojem se organska tvar 

životinjskih i biljnih ostataka pretvara u kamenu 

supstanciju infi ltracijom vode, koja sadrži otopljene 

anorganske tvari (na primjer, karbonat kalcija, silicijdioksid), 

koje zamjenjuju prvobitne organske materijale, 

pri čemu se katkada očuva primarna struktura 

organizama. Sinonim: petrifi cation. 

petrifi cation – petrifi kacija, okamenjivanje, v. petrifaction. 

petrochemicals – petrokemikalije, petrokemijski proizvodi 

(produkti). Kemikalije dobivene iz nafte ili prirodnog 

plina (metana, etilena, propilena, butilena 

i naftena). Najpoznatiji petrokemijski proizvodi su 

umjetna gnojiva, plastične mase, eksplozivi, bojila, 

plietilen, polistiren, umjetna guma i drugi. Sinonim: 

petroleum chemicals. 

petrochemistry – petrokemija. (1) Znanost koja se bavi 

izučavanjem kemijskog sastava stijena, dio geokemije. 

(2) Izučavanje kemije ugljikovodika i njihovih 

produkata, dio kemijske tehnologije koji se bavi industrijskom 

proizvodnjom kemikalija iz nafte i prirodnog 

plina. 

petroclastic rock – detritska stijena, v. detrital rock. 

petrofabric analysis – petrostrukturna analiza, v. structural 

petrology. 

petrofabric diagram – petrostrukturni dijagram, v. fabric 

diagram. 

petrofabrics – petrostrukturna analiza, v. structural petrology. 

petrofacies – petrofacijes, petrografski facijes, v. petrographic 

facies. 

petrogenesis – petrogeneza. Grana petrologije (v. petrology) 

koja se bavi izučavanjem podrijetla i formiranja 

(nastanka) stijena, osobito eruptivnih (magmatskih) 

stijena (igneous rocks). Sinonim: petrogeny; v. 

lithogenesis. 

petrogenetic grid – petrogenetski dijagram. Dijagram 

čije su koordinate parametri koji karakteriziraju sredinu 

(uvjete) formiranja stijena (rock-forming environment), 

na primjer, tlak, temperatura, i na kojem se 

mogu nacrtati krivulje ravnoteže koje ograničavaju 

polja stabilnosti (stability fi elds) pojedinih minerala i 

asocijacija minerala. 

petrogenic element – petrogeni element. Element koji 

se sreće uglavnom kao oksid, silikat, fl uorid ili klorid 

i, prema tome, nalazi se u običnim stijenama. 

petrogeny – petrogeneza, v. petrogenesis. 

petrogeometry – petrogeometrija, geometrija stijena, v. 

structural petrology. 

620 

petroleum acids 

petrographer – petrograf. Specijalist u petrografskoj 

znanosti (petrografi ji); v. petrography. 

petrographic – petrografski. Pridjev od termina petrografi 

ja (v. petrography). 

petrographic facies – petrografski facijes, petrofacijes. 

Facijes (v. facies) izdvojen ponajprije na bazi vanjskog 

izgleda stijena ili njihova sastava bez obzira na 

njihov oblik, granice ili uzajamne odnose. Petrografski 

facijesi se sastoje ili od relativno velikih stijenskih 

tijela koja zaliježu na određenim područjima i u 

više ili manje ograničenim dijelovima stratigrafskog 

presjeka – na primjer, crveni facijes (red-bed facies), 

paralički facijes (paralic facies), geosinklinalni facijes 

(geosynclinal facies), evaporitski facijes (evaporite 

facies) – ili se mogu sastojati od svih stijena jednog 

tipa – na primjer, facijes crnog šejla (black-shale facies), 

facijes grauvake (graywacke facies). Sinonim: 

petrofacies; v. stratigraphic facies. 

petrographic microscope – petrografski (polarizacijski) 

mikroskop, v. polarizing microscope. 

petrographic period – petrografski period. Vrijeme postojanja 

(vremenski opseg) dane asocijacije stijena 

(rock association); v. petrographic province. 

petrographic province – petrografska provincija. Široko 

područje na kojem su se slične eruptivne (magmatske) 

stijene (igneous rocks) formirale tijekom 

istog perioda magmatske aktivnosti (period of igneous 

activity). Sinonimi: comagmatic region, igneous 

province, magma province; v. petrographic period. 

petrography – petrografi ja. Grana geologije koja se 

bavi opisivanjem i sistematskom klasifi kacijom stijena, 

osobito eruptivnim (magmatskim) i metamorfnim 

stijenama (igneous rocks, metamorphic rocks), i 

osobito mikroskopskim ispitivanjem izbrusaka (microscopic 

examination of thin sections). Petrografi ja 

obuhvaća ograničeniji (uži) krug problema od petrologije 

(v. petrology) koja je koncentrirana na izučavanje 

podrijetla, uvjeta pojavljivanja na površini, 

strukture i daljnje evolucije stijena. 

petrol – v. gasoline. 

petrolatum – vazelin. Polučvrsti (polutvrdi) proizvod 

koji se uglavnom sastoji od mikrokristaličnog parafi - 

na i sadrži znatnu količinu mineralnih ulja. 

petroleum – (1) petroleum. Zajednički termin za sve 

ugljikovodike koji prirodno zaliježu i u čijem sastavu 

prevladavaju ugljikovodici, ali koji također mogu 

sadržati neugljikovodične spojeve u kojima su sumpor, 

kisik i/ili dušik vezani s ugljikom ili vodikom (na 

primjer, ugljik-dioksid, sumporovodik). Postoji u plinovitom 

stanju (prirodni plin), tekućem (sirova nafta) 

i polučvrstom ili čvrstom stanju (asfalt, bitumen). 

Pojam petroleum se slobodno rabi – u popularnoj 

uporabi znači sirovu naftu (crude oil), pod njim se 

mogu razumijevati sirova nafta (crude oil) i prirodni 

plin (natural gas) te svaki ugljikovodik koji se nalazi u 

prirodi – prirodni plin, sirova nafta, asfalt i bitumen. 

(2) nafta, sirova nafta. Prirodno zaliježući kompleksni 

tekući ugljikovodik (s primjesama organskih kisikovih, 

sumpornih i dušikovih spojeva) iz kojeg se nakon 

destilacije i uklanjanja primjesa dobiva cijeli niz 

goriva, petrokemikalija i maziva. Sinonimi: crude oil, 

crude petroleum, oil. 

petroleum acids – naftne kiseline. Prirodne kisele organske 

komponente što se nalaze u nekim slojnim 

naftama koje, reagirajući s injektiranom otopinom

petroleum agent 

alkalija, stvaraju površinski aktivne soli. Te se soli 

koncentriraju na površini razdjela nafta-voda i smanjuju 

međufaznu napetost. To su ponajprije karbonske 

(karboksilne) kiseline i, u manjoj mjeri, karboksifenoli, 

porfi rini i asfaltenske frakcije. U procesu alkalnog 

zavodnjavanja naftnih ležišta (kemijska metoda 

povećanja iscrpka nafte/EOR-metoda – v. alkaline 

fl ood) injektiraju se otopine alkalija (kaustika) s visokim 

pH i do njihove reakcije sa slojnom naftom u 

ležištu i stvaranja površinski aktivnih spojeva u ležištu 

će doći ako nafta sadrži dovoljnu količinu naftnih 

kiselina. Mjera potencijala slojne nafte za stvaranje 

površinski aktivnih tvari je dana njenim kiselinskim 

brojem (v. acid number). 

petroleum agent – zemljišni agent za koncesije, v. landman. 

petroleum-associated waters – vode naftnih i plinskih 

polja, v. oil-fi eld waters. 

petroleum-bearing – naftonosno-plinonosan, v. peroliferous. 

petroleum chemicals – petrokemikalije, v. petrochemicals. 

petroleum engineer – naftni inženjer. Školovani stručnjak 

za tehniku i tehnologiju bušenja (drilling engineer), 

proizvodnog opremanja bušotina (completion 

engineer), razrade naftnih i plinskih ležišta (reservoir 

engineer) i proizvodnje nafte i plina (production engineer). 

Mogući su i drugi tipovi naftnih inženjera 

ovisno o užoj specijalnosti, na primjer isplačni inženjer 

(mud engineer, drilling mud engineer), inženjer za 

cementaciju bušotina (cementing engineer), inženjer 

za tehniku sigurnosti (safety engineer), pogonski inženjer 

(fi eld engineer). 

petroleum engineering – naftno inženjerstvo. Primjena 

gotovo svih vrsta inženjerstva i tehnologija u bušenju 

i proizvodnji nafte i plina. 

petroleum fractions – frakcije sirove nafte. Dijelovi sirove 

nafte koji se obično baziraju na rasponu vrelišta 

koji proizlazi iz procesa destilacije. 

petroleum gas – naftni (kaptažni) plin, v. associated 

gas. 

petroleum geologist – naftni geolog. Geolog koji se 

bavi radovima na istraživanju i pridobivanju nafte i 

plina primjenjujući podatke geokemije, geofi zike, 

paleontologije, stratigrafi je i strukturne geologije; v. 

petroleum geology. 

petroleum geology – naftna geologija, geologija nafte 

i plina. Grana ekonomske geologije (economic geology) 

koja se bavi izučavanjem postanka (podrijetla), 

zalijeganja (rasprostranjenosti), migracije, akumuliranja 

i, također, istraživanja ležišta ugljikovodika (nafte 

i plina). U naftnoj geologiji su za rješavanje problema 

istraživanja ležišta ugljikovodika zastupljene i druge 

discipline – geokemija, geofi zika, paleontologija, 

stratigrafi ja i strukturna geologija. 

petroleum pool – ležište ugljikovodika, v. petroleum 

reservoir. 

petroleum province – naftonosno-plinonosna provincija. 

Područje (regija) sa sličnim stratigrafskim i strukturno-geološkim 

karakteristikama na kojem zaliježu 

brojna naftna i plinska polja, na primjer, Mid-Continent 

ili Rocky Mountains (Stjenjak) u SAD. 

petroleum reserves – rezerve ugljikovodika (nafte i plina), 

v. reserves. 

petroleum reservoir – ležište ugljikovodika. Porozna i 

621 

petrologic province 

propusna podzemna formacija (sloj) koja sadržava 

prirodnu akumulaciju sirove nafte ili prirodnog plina 

(i pripadajućih supstancija) ili oba fl uida i ograničena 

je nepropusnom stijenom ili vodenim barijerama. 

Zaliježe pojedinačno i odvojeno od drugih ležišta. 

Prirodne akumulacije ugljikovodika zaliježu u karakterističnim 

podzemnim strukturnim i stratigrafskim 

formama, tzv. zamkama (traps), koje su uglavnom 

građene od pijesaka, pješčenjaka, vapnenaca i dolomita 

s intergranularnom (međuzrnskom) poroznošću, 

šupljinama nastalim otapanjem stijena i 

pukotinama. Mnoga ležišta ugljikovodika su hidraulički 

povezana s vodonosnim slojevima (vodonosnim 

bazenima napajanja ležišta ili akviferima), a katkada 

više ležišta u velikim sedimentnim bazenima može 

dijeliti zajednički akvifer. Ugljikovodici u ležištima 

mogu pri njegovu početnom tlaku i temperaturi biti 

u jednofaznom stanju kao tekuća naftna faza (u kojoj 

je sav postojeći plin otopljen u njoj) i kao plinovita 

faza (prirodni plin). Ako se u plinovitoj fazi nalaze 

ugljikovodici koji se pri površinskim uvjetima mogu 

ekstrahirati kao kapljevina, tada je ležište plinskokondenzatno. 

Ako su ugljikovodici u ležištu u dvofaznom 

stanju, tada je takvo ležište naftno s plinskom 

kapom. Sinonim: petroleum pool; v. oil reservoir, gas 

reservoir, gas-condensate reservoir. 

petroleum rock – stijena zasićena ugljikovodicima 

(naftom i plinom). Svaka porozna stijena, na primjer, 

pješčenjak, vapnenac, dolomit, raspucani šejl i dr., u 

kojoj se nalazi akumulacija ugljikovodika (nafte i plina); 

v. reservoir rock. 

petroleum secondary engineering – tehnologija sekundarne 

proizvodnje nafte. Metode proizvodnje 

nafte primjenom dopunske ležišne energije nakon 

iscrpljenja prirodne energije naftnog ležišta; v. secondary 

oil recovery. 

petroleum seep – površinsko izbijanje (izlaženje) nafte, 

v. oil seep. 

petroleum seepage – površinsko izbijanje (izlaženje) 

nafte, v. oil seep. 

petroleum series – naftni red. Red složenih ugljikovodika 

koji se sreću u tekućem, plinovitom ili čvrstom 

obliku (u tim slučajevima kada se metan sreće u obliku 

močvarnog plina, obično se ne ubraja u ugljikovodike 

naftnog reda). 

petroleum sulfonates – naftni sulfonati. Površinski 

aktivne tvari (surfaktanti, surfactants) proizvedene 

od ugljikovodika (u rasponu od ukapljenog naftnog 

plina, LPG, do sirove nafte) sulfoniranjem. Široko se 

rabe u procesima kemijskog zavodnjavanja (na primjer, 

micelarno-polimernom) naftnih ležišta, jer djelotvorno 

snižavaju međufaznu napetost, kemijski su 

stabilni i relativno jeftini. Topljivi su i u nafti i u vodi. 

petroleum tar sands – asfaltni pijesci, asfaltni pješčenjaci, 

v. tar sands. 

petroleum trap – zamka za ugljikovodike, v. hydrocarbon 

trap. 

petroliferous – naftonosno-plinonosan. Pojam koji se 

odnosi na sloj (formaciju), geološku strukturu, ležište, 

polje, područje, provinciju ili bazen koji sadrže 

akumulacije ugljikovodika (nafte i plina) ili iz kojih se 

proizvodi nafta ili plin. Sinonim: petroleum-bearing. 

petrologic – petrološki. Pridjev od termina petrologija 

(v. petrology). 

petrologic province – petrografska (sedimentna pe-

petrologist 

trografska) provincija, v. sedimentary petrologic province. 

petrologist – petrolog. Specijalist za izučavanje petrologije 

(v. petrology). 

petrology – petrologija. Grana geologije koja se bavi 

izučavanjem postanka (podrijetla), uvjeta zalijeganja, 

strukture kemijskog i mineralnog sastava i daljnje 

evolucije (alteracije, raspadanja) stijena, osobito 

eruptivnih (magmatskih) i metamorfnih stijena (igneous 

rocks, metamorphic rocks). Petrologija obuhvaća 

širi krug problema od petrografi je (v. petrography); v. 

sedimentary petrology. 

petromict, petromictic – petromiktni. Termin kojim 

se označavaju sedimenti (deposits) karakterizirani 

prisutnošću fragmenata (odlomaka) metastabilnih 

stijena (metastable rocks), na primjer, petromiktni 

konglomerat (petromictic conglomerate) koji sadrži 

smjesu valutica i oblutaka intruzivnih, vulkanskih, 

sedimentnih i/ili metamorfnih stijena. 

petromorphology – petromorfologija, morfologija stijena, 

v. structural petrology. 

petrophysics – petrofi zika. Izučavanje fi zičkih svojstava 

stijena i njihova uzajamnog djelovanja s fl uidima 

(plinovima, tekućim ugljikovodicima i vodenim otopinama). 

Temeljna fi zička svojstva ležišnih stijena su 

poroznost (v. porosity) i permeabilnost (v. permeability), 

jer one određuju volumen ležišta i strujanje 

fl uida u njemu. Petrofi zika je prirodno povezana s 

mineralogijom i geologijom. Petrofi zikalna svojstva 

stijena u velikoj mjeri ovise o uvjetima sredine sedimentacije 

koji su utjecali na mineralni sastav, veličinu 

i pakiranje zrna, cementaciju i kompakciju stijena. 

petrosilex – petrosileks. (1) U petrologiji – (a) Stari naziv 

za ekstremno fi nokristalni porfi r (porphyry) ili kvarcni 

porfi r (quartz porphyry) i za osnovnu masu takvih 

porfi ra (porfi rnih stijena). (b) Stari naziv za fi nokristalni 

agregat koji, kako je danas znano, čini devitrifi - 

cirano staklo (devitrifi ed glass). (c) Termin kojim su se 

davno označavale eruptivne stijene (igneous rocks). 

(d) Zastarjeli termin koji se ranije primjenjivao za 

označavanje fonolita (clinkstone), gorivog hornstona 

(fusible hornstone), felzita (felsite) i kompaktnog 

(gustog) glinenca (feldšpata). (2) U sedimentologiji 

– (a) Zastarjeli termin kojim se označavao fl int (fl int) 

u obliku stijenske mase ili kao dio stijene, za razliku 

od pojedinih nodula fl inta u slojevima krede (chalk 

beds). Također stijena koja se djelomično pretvorila 

u fl int. (b) Francuski termin za stijenu hornston 

(hornstone). (c) Sinonim za amauzit (amausite) – fi - 

nokristalna stijena, na primjer, devitrifi cirano staklo 

(devitrifi ed glass). 

petrostratigraphy – petrostratigrafi ja, litostratigrafi ja, 

v. lithostratigraphy. 

petrotectonics – petrotektonika, tektonska analiza. 

Strukturna petrologija (v. structural petrology) uključujući 

analizu tektonskih pokreta koji uvjetuju građu 

stijena. Sinonim: tectonic analysis. 

Pfalzian orogeny – falačka (palatinska) orogeneza. 

Jedna od 30 ili više kratkotrajnih orogeneza tijekom 

fanerozoika (prema H. Stilleu koncem perma). Sinonim: 

Palatinian orogeny. 

pH – pH. Termin kojim se opisuje aktivitet vodikovog 

iona danog sustava, jednak je negativnom logaritmu 

koncentracije vodikovih iona. Simbol je za alkalinitet 

(lužnatost) i aciditet (kiselost) i izražava se brojča- 

622 

phantom horizon 

nom skalom od 0 do 14 – što je brojčana vrijednost 

manja, tekućina je kiselija (pH-vrijednosti između 0 i 

7), veća vrijednost označava rastući alkalinitet tekućine 

(pH-vrijednost između 7 i 14), a pH-vrijednost 

7 – neutralnu tekućinu. 

phacoidal structure – fakoidna (fl azerska) struktura, v. 

fl aser structure, 2. 

phaneric – fanerni. Termin kojim se označava tekstura 

karbonatnih sedimentnih stijena (carbonate sedimentary 

rocks), osobito vapnenaca (limestones), 

karakterizirana postojanjem pojedinačnih kristala ili 

klastičnih zrna čiji su promjeri veći od 0,01 mm (prema 

prvobitnoj defi niciji autora – s graničnim promjerom 

zrna jednakim 0,004 mm). 

phanerite – fanerit. Eruptivna (magmatska) stijena 

(igneous rock) sa zrnima njenih bitnih minerala dovoljno 

velikim da su vidljiva makroskopski (golim 

okom), eruptivna stijena s faneritnom teksturom (v. 

phaneritic). Sinonim (zastarjeli): phaneromere. 

phaneritic – faneritni, faneritski, fanerokristalan, fenokristalan. 

Termin za označavanje teksture eruptivne 

(magmatske) stijene (igneous rocks) u kojoj se sve 

pojedinačne komponente (zrna) mogu razlikovati 

golim okom i za označavanje stijene s takvom teksturom. 

Sinonimi: macromeritic, phanerocrystalline, 

phenocrystalline. 

phanerocryst – fenokristal, v. phenocryst. 

phanerocrystalline – fanerokristalan, v. phaneritic. 

phaneromere – v. phanerite. 

Phanerozoic – fanerozoik. Suvremeni eon geološkog 

vremena, najveće razdoblje geološke povijesti Zemlje 

predstavljeno stijenama u kojima postoje brojni 

dokazi raznovrsnog života (osobito viših oblika). 

Uključuje kambrij (Cambrian) i vrijeme nakon njega, 

tj. vrijeme nakon pretkambrija (post-Precambrian) – 

paleozoik ili paleozojsku eru (v. Paleozoic), mezozoik 

ili mezozojsku eru (v. Mesozoic) i kenozoik ili kenozojsku 

eru (v. Cenozoic). Obuhvaća, kako se procjenjuje 

i prema raznim izvorima, vremenski raspon od prije 

570 (ili 560 ili 544 ili 540) milijuna godina do danas. 

Termin se bazira na podjeli cjelokupne geološke povijesti 

Zemlje na dva eona koju je napravio američki 

geolog G.H. Chadwick – fanerozoik i kriptozoik (v. 

Cryptozoic). 

phanoclastic rock – fanoklastična stijena. Jednolično 

zrnasta klastična stijena ili klastična stijena sa zrnima 

jednolične veličine (even-grained clastic rock, uniformly 

sized clastic rock). 

phantom – (1) fantomski sloj (član). U geologiji – sloj 

(bed) ili član (member) koji nedostaje u danom stratigrafskom 

presjeku (stratigraphic section), ali je obično 

na drugim mjestima prisutan i zauzima karakteristični 

položaj u sekvenciji (stratigrafskom stupcu) 

slične geološke starosti; v. ghost member. (2) reliktna 

kontura (obris), v. ghost, 2. (3) fantomski horizont, v. 

phantom horizon. 

phantom horizon – fantomski horizont. U seizmičkoj 

prospekciji metodom refl eksije – linija povučena na 

seizmičkim profi lima (seismic sections) tako da je paralelna 

s najbližim segmentom stvarnog nagiba (dip) 

na svim točkama duž profi la. Fantomski horizonti 

se povlače tamo, gdje na seizmičkim profi lima nije 

moguće sigurno pratiti horizont refl eksije koji je neophodan 

za konstrukciju strukturne karte. Sinonim: 

phantom.

phase 

phase – faza. (1) U sedimentologiji – (a) Produkt sedimentacije 

tijekom jedne fl uktuacije (kolebanja) 

transportirajućeg agensa. Takva podjedinica je u danom 

slučaju vjerojatno lamina (lamina). (b) Prijelazna 

ili s malom amplitudom fl uktuacija (kolebanje) 

brzine taložeće struje koja rezultira formiranjem lamine 

(lamina). (2) U stratigrafi ji – (a) Litološki facijes 

(lithologic facies), osobito u malom razmjeru, poput 

minornog varijeteta stijena unutar dominantnog ili 

normalnog facijesa ili facijesa kratkog trajanja (postojanja) 

ili lokalne rasprostranjenosti. Autor je primijenio 

termin za označavanje lateralnih potpodjela 

(ili izdvojenih facijesa) unutar formacije. (b) Lokalni ili 

regionalni aspekt ili uvjet svojstveni sloju (stratum) ili 

grupi slojeva (group of strata) i određeni kako prvobitnom 

prirodom, tako i sekundarnom promjenom 

(koja je određujuća), na primjer, promjena povezana 

s rasjedanjem (faulting), nabiranjem (folding), sekundarnom 

dolomitizacijom (secondary dolomitization) 

ili erozijom (erosion). (c) Karakteristični slojevi koji se 

ponavljaju na različitim položajima u stratigrafskom 

presjeku (u različitim dijelovima presjeka) i svjedoče 

o ponavljanju određenih uvjeta (danog tipa sredine). 

(d) Formalna, hijerarhijska dijakrona jedinica 

(diachronic unit – jedinica koja obuhvaća nejednake 

vremenske odsječke predstavljene specifi čnom litostratigrafskom, 

alostratigrafskom, biostratigrafskom 

ili pedostratigrafskom jedinicom ili skupom takvih 

jedinica) koja je po rangu sljedeća niža od epizode 

(episode) i viša od vremenskog odsječka (span). (3) U 

glaciologiji – neformalna, detaljnija potpodjela glacijalnog 

stadija (stage). (4) U tektonici – period razvoja 

tektonskih sustava karakteriziran procesima koji 

dovode do formiranja geoloških struktura – u nazivu 

faze se obično odražava geološka starost tih procesa, 

na primjer, »rana pensilvanijska faza sustava...«. 

(5) U geologiji – interval geološkog vremena u razvoju 

danog procesa, osobito dovoljno veliki period 

u povijesti magmatske aktivnosti (igneous activity) 

na području, na primjer, »vulkanska faza« (volcanic 

phase) i glavna i sporedna »intruzivna faza« (intrusive 

phase). (6) U geokronologiji – (a) Termin koji je 

svojedobno bio predložen kao jedinica geološkog 

vremena (geologic-time unit), po veličini sljedeća 

manja od doba (age), tijekom koje su se formirale 

stijene jednog podstadija (substage – u to vrijeme 

zone), ali se u takvom značenju rijetko primjenjivao 

i danas je zastario. Sinonimi: episode, time. (b) v. moment, 

1. (7) U seizmici – pojava pomaka ili kolebanja 

na seizmogramu koja upućuje na nailazak drugog 

tipa seizmičkog vala ili valova koji prolaze drugim 

putom. (8) Odvojeni fl uid koji koegzistira s drugim 

fl uidima, dio fi zičkog sustava fl uida koji je homogen 

(ima jednaka svojstva), oštre granice između drugih 

postojećih faza i može se fi zički odvojiti od njih. U 

procesima povećanja iscrpka nafte (EOR-procesi) 

faza je zaseban, stabilan fl uid (kao na primjer, nafta, 

plin, voda, mikroemulzija), koji koegzistira s drugim 

fl uidima. (9) U fi zici – stadij u periodičkom gibanju 

(rotaciji, oscilaciji i drugim gibanjima) mjeren u 

odnosu na danu početnu točku i izražen u kutnoj 

mjeri. 

phase area fraction – udjel površine strujanja faze. Površina 

poprečnog presjeka cjevovoda koju na nekom 

mjestu zauzima (kojom struji) jedna od faza u višefa- 

623 

phenoclast 

znom strujanju fl uida u odnosu na ukupnu površinu 

poprečnog presjeka cjevovoda na istom mjestu. 

phase behavior – fazno ponašanje. Tendencija sustava 

fl uida da formira faze kao rezultat promjene temperature, 

tlaka ili ukupnog sastava fl uida ili faza pojedinih 

fl uida. 

phase boundary – fazna granica, v. boundary line. 

phase diagram – fazni dijagram, dijagram stanja. (1) U 

kemiji – grafi čki prikaz ravnotežnih zavisnosti (odnosa) 

između faza (na primjer, sustava para-tekućina ili 

tekućina-čvrsta tvar) kemijskog spoja, smjese spojeva 

ili otopine; dijagram ponašanja faza koji s dvjema 

ili s više varijabli (temperatura, tlak, koncentracija) 

kao osima za prikazivanje (faznim anvelopama) stabilnosti 

područja plinovite, tekuće i čvrste faze neke 

tvari. U procesima povećanja iscrpka nafte (EORprocesi) 

injektiranjem, na primjer, ugljik-dioksida, 

fazni dijagram prikazuje uvjete formiranja tekuće i 

plinovite faze, pri kemijskim zavodnjavanjima naftnih 

ležišta to je dijagram koji prikazuje relativan 

volumen nafte, vode i katkada jednu ili više faza mikroemulzije; 

v. ternary diagram. (2) U termodinamici 

– (a) Grafi čki prikaz tlakova pri kojima se zbivaju fazni 

prijelazi između različitih stanja čistog spoja u ovisnosti 

o temperaturi. (b) Grafi čki prikaz temperatura 

pri kojima se zbivaju prijelazi različitih faza binarnog 

(dvojnog) sustava u ovisnosti o relativnim koncentracijama 

komponenata. 

phase equilibria – fazne ravnoteže. Ravnotežni odnosi 

između faza (na primjer, plinovite, tekuće ili čvrste) 

kemijskog spoja ili smjese pri različitim uvjetima 

temperature, tlaka i sastava. 

phase fl ow rate – fazni protok, protok faze. Količina jedne 

faze koja struji (protječe) u višefaznom strujanju 

fl uida kroz površinu poprečnog presjeka cjevovoda 

u jediničnom vremenu. Protok faze se može specifi - 

rati kao volumenski (phase volume fl ow rate) ili maseni 

(phase mass fl ow rate). 

phase mass fl ow rate – maseni fazni protok (protok 

faze), v. phase fl ow rate. 

phase mass fraction – udjel masenog faznog protoka 

(protoka faze). Maseni protok (mass fl ow rate) jedne 

od faza u odnosu na ukupan maseni protok u višefaznom 

strujanju fl uida. 

phase rule – Gibbsovo pravilo faza, v. Gibbs phase rule. 

phase velocity – (1) brzina strujanja faze. Brzina strujanja 

jedne faze u višefaznom strujanju fl uida kroz poprečni 

presjek cjevovoda. Također se može defi nirati 

zavisnošću u obliku umnoška površinske fazne brzine 

(superfi cial phase velocity) i udjela površine strujanja 

faze (phase area fraction). (2) fazna brzina. Brzina 

kojom se pojedinačni val ili greben (krijesta) vala šire 

kroz sredinu; brzina gibanja točke konstantne faze. 

Jednaka je produktu duljine vala i frekvencije. 

phase volume fl ow rate – volumenski fazni protok (protok 

faze), v. phase fl ow rate. 

phase volume fraction – udjel volumenskog faznog 

protoka (protoka faze). Volumenski protok (volume 

fl o w r a t e ) jedne od faza u odnosu na ukupan volumenski 

protok u višefaznom strujanju fl uida. 

phenoclast – fenoklast. Jedan od većih i vidljivijih fragmenata 

u sedimentu (sediment) ili sedimentnoj 

stijeni (sedimentary rock) koji su sastavljeni od materijala 

različite veličine, takvog kao obluci (cobbles) ili 

valutice (pebbles) uloženi u fi no teksturirani (fi nozr-

phenoclastic rock 

nasti) matriks (fi ne-textured matrix) konglomerata ili 

fragmenti breče. 

phenoclastic rock – fenoklastična stijena. Klastična stijena 

s fragmentima nejednake veličine koja sadrži 

fenoklaste (v. phenoclast). 

phenocryst – fenokristal, utrusak. Relativno veliki, vidljivi 

kristal u porfi rnim stijenama (porphyritic rocks). 

Termin se široko primjenjuje, a kao sinonim se sugerira 

termin inset. Sinonim: phanerocryst. 

phenocrystalline – fenokristalan, v. phaneritic. 

phi – fi -jedinica, phi-jedinica. Logaritamska transformacija 

omjera (odnosa) promjera zrna (grain diameter) 

u milimetrima i standardnog promjera zrna (standard 

grain diameter) od 1 milimetra. Promjer čestice 

izražen kao negativni logaritam s bazom 2 veličine 

čestica u milimetrima. Svaki cijeli broj po fi -skali (v. 

phi grade scale) označava granicu razreda (klase) po 

Wentworthovoj skali veličine čestica (v. Wentworth 

grade scale). Negativne vrijednosti fi odgovaraju 

veličinama čestica iznad 1 milimetra, a razmjerno 

porastu vrijednosti fi , veličina čestica se smanjuje; v. 

phi unit. 

phi deviation measure – mjera devijacije (odstupanja) 

fi -jedinice. Grafi čka mjera disperzije veličina čestica 

prikazana na dijagramu konstruiranom u fi -jedinicama; 

v. phi standard deviation. 

phi grade scale – fi -skala veličine čestica. Logaritamska 

transformacija (pretvorba) Wentworthove skale 

veličine čestica (v. Wentworth grade scale) u kojoj se, 

umjesto vrijednosti promjera čestica, rabi negativni 

logaritam na bazi 2 veličine promjera čestica (u 

milimetrima). Granice razreda, defi nirane po takvoj 

klasifi kaciji, izražavaju se cijelim brojevima koji rastu 

od –5 za čestice promjera 32 mm do +10 za čestice 

promjera 1 / 1024 mm. Skala je razrađena osobito kao 

statistički način koji omogućuje neposrednu primjenu 

običnih statističkih metoda obrade na sedimentološke 

podatke. Sinonim: phi scale. 

phi mean diameter – srednji fi -promjer. Logaritamski 

srednji promjer čestica (v. logarithmic mean diameter) 

dobiven primjenom negativnog logaritma na 

bazi 2 srednje veličine čestica svakog razreda; v. geometric 

mean diameter. 

phi scale – fi -skala veličine čestica, v. phi grade scale. 

phi standard deviation – standardna devijacija (odstupanje) 

fi -jedinice. Standardna devijacija (v. standard 

deviation) distribucije veličine čestica (grain-size distribution) 

izražene u fi -jedinicama (phi units). Može 

se odrediti računski ili grafi čki. Sinonim: phi deviation 

measure (v.). 

phi unit – fi -jedinica. Promjer čestica (zrna) izražen kao 

negativni logaritam s bazom 2 veličine čestica u milimetrima. 

Svaki cijeli broj na fi -skali veličine zrna (v. 

phi grade scale) označava granicu razreda po Wentworthovoj 

skali veličine zrna (v. Wentworth grade 

scale). Negativne vrijednosti fi -jedinice odgovaraju 

veličinama čestica preko 1,0 milimetar i razmjerno 

porastu fi -jedinice, veličina čestica se smanjuje. Sinonim: 

phi. 

pH meter – mjerilo pH. Instrument za određivanje pH 

(aciditeta/alkaliniteta) otopina mjerenjem električnog 

potencijala između staklene i referentne elektrode 

koje su uronjene u otopinu. Električni potencijal 

će varirati s vrijednošću pH. 

pH of drilling mud – pH bušaće isplake. U procesu bu- 

624 

phosphatic 

šenja – jedno od svojstava bušaće isplake. Katkada se 

pH bušaće isplake na bazi vode može povećati iznad 

neutralne vrijednosti zbog: (a) smanjenja korozije – 

u područjima bušenja gdje se nalazi sumporovodik 

isplaka s pH većim od 10 će ograničiti koroziju. Ako 

se, međutim, nalazi ugljik-dioksid, tada se visoki pH 

isplake teško održava zbog uzajamne reakcije ugljikdioksida 

i hidroksilnog iona (nastaje karbonska kiselina 

koja brzo snižava pH); (b) aktiviranja organskih 

razrjeđivača – u slučaju primjene organskih razrjeđivača 

isplake, njen pH mora općenito biti veći od 

9 (ako se rabe taninski produkti, tada pH vrijednost 

isplake mora biti veća od 11); (c) stabilizacije isplake 

na višoj temperaturi – isplake na bazi vode će biti 

stabilnije pri visokim temperaturama ako je njihov 

pH visok (veći od 11); (d) podizanja nivoa (stupnja) 

tolerancije visokog sadržaja čvrstih čestica – nivo je 

veći ako je pH isplake veći, i (e) smanjenja kontaminacije 

(zagađivanja). Nedostaci povećavanja pH vrijednosti 

bušaćih isplaka su sljedeći: (a) za održavanje 

pH iznad 11 potrebne su velike količine kaustika, 

što povećava troškove isplake; (b) otrovnost alkalne 

isplake budući da je natrij-hidroksid otrovan; (c) 

održavanje visokog pH isplaka na bazi slane vode je 

gotovo nemoguće, jer sol djeluje kao pufer (puferni 

agens), i (d) vapnene isplake s visokim pH se stvrdnjavaju 

pri visokim temperaturama i nastaje tvar 

slična cementu. 

phonolite – fonolit. (1) U najstrožem smislu riječi – grupa 

fi nozrnastih ekstruzivnih (efuzivnih) eruptivnih 

(magmatskih) stijena (fi ne-grained extrusive rocks) 

koje se ponajprije sastoje od alkalnih glinenaca 

(feldšpata, alkali feldspars), osobito anortoklasa i sanidina, 

i nefelina kao glavnog feldšpatoida. Također 

svaka stijena iz te grupe; ekstruzivni (efuzivni) ekvivalent 

nefelinskog sijenita (nepheline syenite). (2) U 

najširem smislu – svaka ekstruzivna (efuzivna) stijena 

sastavljena od alkalnog glinenca, mafi tskih minerala 

i bilo kojeg feldšpatoida (na primjer, nefelina, 

leucita ili sodalita). Sinonimi (zastarjeli): clinkstone, 

echodolite. 

phosphate rock – (1) fosfatna stijena. Svaka stijena 

koja sadrži jedan ili više minerala iz grupe fosfata 

(fosfatnih minerala, phosphatic minerals) u dovoljnoj 

količini i dovoljne čistoće da bude komercijalno 

iskorištavani izvor za fosfatne spojeve ili elementarni 

fosfor (oko 90% svjetske proizvodnje otpada 

na sedimentnu fosfatnu stijenu fosforit, a ostatak 

je eruptivna stijena bogata apatitom). (2) fosforit, v. 

phosphorite. 

phosphate-treated mud – isplaka obrađena fosfatom. 

Bentonitski bušaći (isplačni) fl uid (bentonite drilling 

fl uid) s fosfatima koji djeluju kao anorganski razrjeđivači 

(inorganic thinners). Rabi se kada je bušaći 

fl uid zagađen česticama probušenih stijena (drilled 

solids) ili cementom. Fosfati nisu stabilni na visokim 

temperaturama pa se u tom slučaju mora rabiti drugi 

razrjeđivač. 

phosphatic – fosfatni. Koji sadržava fosfate (phosphates) 

ili fosfatnu (fosfornu) kiselinu (phosphoric acid) 

ili se na njih odnosi, osobito sedimentne stijene (sedimentary 

rocks) koje sadržavaju fosfatne minerale, 

na primjer, fosfatni vapnenac (phosphatic limestone), 

koji se formirao sekundarnim obogaćivanjem fosfatnim 

materijalom, ili fosfatni šejl (phosphatic shale)

phosphatic nodule 

koji je smjesa primarnog ili sekundarnog fosfata i 

minerala gline. 

phosphatic nodule – fosfatna konkrecija (nodula). 

Zemljasta masa okruglog ili nepravilnog oblika ili 

»valutica« različitog promjera (od nekoliko milimetara 

do preko 30 cm), crne, sive ili smeđe boje i tvrde 

sjajne površine koja se sastoji od koprolita, koralja, 

ljuštura, kostiju, zrnaca pijeska, ljuskica tinjca ili spikula 

spužava, više ili manje pokrivenih koricom fosfata 

kalcija. Sreću se u marinskim slojevima i danas 

se formiraju na dnu mora. 

phosphorite – fosforit. Sedimentna stijena (sedimentary 

rock) s dovoljno visokim sadržajem fosfatnih 

minerala (phosphate minerals) da bude ekonomski 

zanimljiva. Najčešće je slojevita primarna ili prerađena 

sekundarna marinska stijena sastavljena od 

mikrokristalnog karbonata fl uorapatita u obliku lamina, 

peleta, oolita, konkrecija (nodula) i fragmenata 

skeleta, ljuštura i kostiju. Fosfatni minerali aluminija 

i željeza su obično sekundarnog podrijetla. Sinonimi 

(prema nekim izvorima): phosphate rock, rock phosphate. 

photoelectric absorption log – karotaža fotoelektrične 

apsorpcije. Mjerenje induciranog gama-zračenja 

(gama-gama-zračenja, induced gamma radiation, 

induced gamma-gamma radiation) koje omogućuje 

razlikovanje zračenja koje je rezultat Comptonovog 

raspršivanja od zračenja usljed fotoelektrične apsorpcije. 

Fotoelektrični efekt strogo zavisi od atomskog 

broja i, prema tome, od litologije formacije. Vrlo 

lake komponente (porni fl uidi) zanemarivo utječu 

na mjerenje tako da je taj tip karotaže prikladan 

za određivanje litologije. Međutim, teški elementi 

imaju vrlo velik utjecaj – već nekoliko postotaka željeza 

u stijeni i barita u otežanoj isplaci. Izvodi se s 

kompenziranom karotažom gustoće (compensated 

density log) da se dobije dijagram karotaže litologije 

i gustoće (litho-density log). 

photoelectric efect – fotoelektrični efekt. U karotaži 

– mjera sposobnosti formacije za apsorpciju gamazračenja 

(apsorpcijska sposobnost formacija varira 

s njihovom litologijom). Fotoelektrična apsorpcija 

je dopunsko mjerenje karotaži gustoće (density logging); 

v. photoelectric absorption log. 

photogeologic map – fotogeološka (aerofotogeološka) 

karta. Geološka karta koja se bazira na podacima 

dobivenim interpretacijom zračnih snimaka danog 

teritorija, uključujući opis karakteristika geološke 

građe područja. 

photogeology – fotogeologija, aerogeologija. Identifi - 

kacija, zapis i izučavanje osobitosti geološke građe 

i tektonskih struktura fotografskim sredstvima, osobito 

geološka interpretacija zračnih snimaka i prikaz 

tako dobivenih podataka. 

photon log – karotaža fotona. Varijanta radioaktivne 

karotaže (radioactivity logging) – gama-gama karotaža. 

Izvodi se s izvorom emitiranja gama-zračenja (fotona) 

spuštenim u bušotinu i detekcijom raspršenih 

gama-zraka. Razlikuje se od karotaže gustoće (density 

logging) time što karotažna sonda nije pritisnuta 

uz stijenku bušotine pa je, prema tome, mjerenje 

osjetljivo na promjene promjera bušotine i gustoću 

fl uida u njenom kanalu (najveću promjenu gustoće 

uzrokuju dodatne kolone zaštitnih cijevi i nivo fl uida 

u bušotini) tako da je krivulja karotaže fotona ponaj- 

625 

phyllofacies 

prije reakcija na tehničke karakteristike bušotine (zaštitne 

kolone, lajneri, promjena promjera bušotine, 

nivo fl uida u kanalu bušotine), a odziv karakteristika 

formacije je sekundaran. 

phreatic cycle – freatski ciklus. Vremensko razdoblje 

tijekom kojeg se nivo podzemnih voda temeljnica 

(vodno lice, water table) diže i zatim ponovno spušta. 

Freatski ciklus može biti dnevni, godišnji ili drugačijeg 

trajanja. Sinonim: cycle of fl uctuation. 

phreatic gas – freatski plin. Plin koji se formirao kontaktom 

atmosferske ili površinske vode s dižućom 

magmom. 

phreatic ground water – freatska podzemna voda, v. 

phreatic water. 

phreatic line – freatska linija, linija prokapljivanja, v. 

seepage line. 

phreatic solution – freatsko otapanje. Otapajuća aktivnost 

podzemne vode temeljnice (ground water) u 

zoni ispod vodnog lica (zrcala, water table); v. vadose 

solution. 

phreatic surface – vodno lice (zrcalo), v. water table. 

phreatic water – freatska podzemna voda. Prema prvobitnoj 

defi niciji – podzemna voda gornjeg dijela 

zone zasićenja (v. zone of saturation) ispod vodnog 

lica (zrcala vode temeljnice, water table) i u takvom 

značenju je sinonim termina unconfi ned ground water 

(neukliještena, nearteška ili slobodna podzemna 

voda) ili well water (bunarska voda), ali se kasnije počeo 

primjenjivati za označavanje svih voda u zoni zasićenja 

i tako postao točan sinonim termina ground 

water (podzemna voda temeljnica). Kasnije je termin 

freatska voda bio uporabljen u značenju neukliještene 

podzemne vode kao jedna od klasa plerotičke vode 

(v. plerotic water). Sinonim: phreatic ground water. 

phreatic zone – freatska (zasićena) zona, zona zasićenja, 

v. zone of saturation. 

phyllarenite – fi larenit. Litarenit (v. litharenite) koji se 

sastoji uglavnom od raslojenih (folijativnih) i fi losilikatima 

bogatih fragmenata (odlomaka) metamorfnih 

stijena, poput slejta (slate), fi lita (phyllite) i 

kristalastog škriljavca (schist). Može sadržavati čestice 

bilo koje veličine (od silta do šljunka) i bilo koju 

količinu gline s različitom sortiranošću materijala i 

različitom njegovom zaobljenošću (stupnjem izvaljanosti). 

phyllite – fi lit. (1) U mineralogiji – (a) Opći termin za 

označavanje ljuskastih minerala (scally minerals), kao 

što su tinjci (liskuni, micas), kloriti (chlorites), gline 

(clays) i vermikuliti (vermiculites). (b) Opći termin kojim 

se označavaju minerali sa slojevitom kristalnom 

strukturom (layered crystal structure). (2) U petrologiji 

– metamorfozirana stijena (metamorphosed rock), po 

stupnju metamorfoze srednja stijena između slejta 

(slate) i tinjčevog škriljavca (mikašista, mica schist). 

Sitni kristali sericita i klorita daju plohama klivaža 

(surface of cleavages) ili škriljavosti (surfaces of schistosity) 

svilenkasti sjaj. Filiti obično pokazuju naborane 

plohe klivaža. 

phyllocarids (Phyllocarida) – fi lokaridi. Podrazred malakostraka 

(viših rakova, malacostracans). Karakterizirani 

su relativno velikim dvodijelnim oklopom (bivalve 

carapace) koji je katkada savijen duž dorzalnog 

ruba (dorsal margin). Stratigrafska rasprostranjenost: 

donji kambrij-danas. 

phyllofacies – fi lofacijes. Facijes koji je diferenciran na

phyllomorphic stage 

bazi karakteristika stratifi kacije (slojevitosti), osobito 

po indeksu stratifi kacije (v. stratifi cation index). 

phyllomorphic stage – fi lomorfni stadij. Najkasniji i 

najnapredniji geokemijski stadij (latest geochemical 

stage) dijageneze koji je karakteriziran autigenim razvojem 

(formiranjem) tinjaca (liskuna, micas), glinenaca 

(feldšpata, feldspars) i klorita (chlorites) na uštrb 

minerala gline (clay minerals), tj. jednosmjernim reakcijama. 

Filomorfni stadij slijedi nakon lokomorfnog 

stadija; v. locomorphic stage, redoxomorphic stage. 

phyllopods (Phyllopoda) – fi lopodi, listonošci. Red rakova 

(crustaceans). Tijelo je djelomično obavijeno 

ljušturom, tzv. glavopršnjakom (cephalothorax) ili je 

potpuno zaštićena dvjema ljuskama (ljušturicama). 

Ekstremiteti listasto prošireni. Uglavnom obitavaju u 

slatkim vodama. 

phyllosilicate – fi losilikat, slojeviti silikat. Klasa ili strukturni 

tip silikata (v. silicate) karakteriziran s SiO 4 -tetraedrima 

koji su u ravnini povezani u sloj (layer) ili list 

(sheet) što se proteže po cijelom kristalu, tj. u kojem 

su ravni slojevi formirani diobom triju od četiri kisikova 

atoma koji ulaze u sastav svakog SiO 4 -tetraedra 

sa susjednim tetraedrima (tri od četiri atoma kisika 

pripadaju istodobno dvama susjednim tetraedrima). 

Omjer Si:O jednak je 2:5. Kristali fi losilikata su zbog 

takve strukture listićastog oblika i imaju savršenu 

kalavost po bazi. Sinonimi: layer lattice silicate, layer 

silicate, physil (v.), sheet mineral, sheet silicate. Primjer 

fi losilikata su tinjci (micas – na primjer, muskovit/ 

muscovite, paragonit/paragonite, biotit/biotite, glaukonit/glauconite, 

ilit/illite), lepidolit/lepidolite), 

vermikuliti (vermiculites), smektiti (smectites – na 

primjer, monmorijonit/montmorillonite, bajdelit/ 

beidellite, nontronit/nontronite, saponit/saponite), 

kloriti (chlorites – na primjer, klinoklor/clinochlore, 

penantit/pennantite), kaolinski minerali (na primjer, 

kaolinit/kaolinite, nakrit/nacrite), serpentinski minerali 

(na primjer, antigorit/antigorite, krizotil/chrysotile); 

v. cyclosilicate, inosilicate, nesosilicate, sorosilicate, 

tectosilicate. 

phylogenetic zone – fi logenetska zona, fi lozona, v. lineage 

zone, 1. 

phylozone – fi lozona, v. lineage zone, 1. 

physical exfoliation – fi zička eksfolijacija (listanje). Tip 

eksfolijacije (v. exfoliation) izazvane djelovanjem fi - 

zičkih sila, kao što su smrzavanje vode u fi nim pukotinama 

stijena ili uklanjanje pokrova sedimenata 

(overburden) koji su prekrivali duboko prekrivene 

(pokopane) stijene. 

physical formation logging – plinska karotaža, v. mud 

logging. 

physical geology – fi zička (dinamička) geologija. Grana 

geologije koja se bavi samo izučavanjem procesa i 

sila uključenih u neorgansku evoluciju Zemlje, njene 

morfologije i fi zičkih promjena na bazi izučavanja 

njenih sastavnih minerala, stijena, sedimenata, magmi 

i materijala jezgre, njihovih struktura i formiranja 

te procesa postanka i alteracije. Sinonim: dynamic 

geology (v.). 

physical oceanography – fi zička oceanografi ja. Izučavanje 

fi zičkih aspekata (svojstava) oceana, kao što 

su njihova optička i akustička svojstva, temperatura, 

gustoća te također struje, valovi i plime. 

physical residue – mehanički rezidualni sediment. U 

geologiji – rezidualni sediment (v. residue) formiran 

626 

piedmont 

mehaničkim trošenjem (raspadanjem, mechanical 

weathering) na mjestu (in situ), na primjer, sediment 

šljunka (deposit of gravel) koji je nastao zbog uklanjanja 

fi nijih čestica djelovanjem vode ili vjetra (kao na 

dnu pustinjskih dolina). 

physical stratigraphy – fi zička stratigrafi ja. Stratigrafi ja 

koja se bazira na izučavanju fi zičkih aspekata (svojstava) 

stijena, osobito sedimentoloških aspekata, na 

primjer, litostratigrafi ja (v. lithostratigraphy). 

physical weathering – mehaničko trošenje (raspadanje), 

v. mechanical weathering. 

physil – fi losilikat. Skraćeni oblik termina phyllosilicate 

(v.) koji je bio predložen za označavanje svih slojevitih 

silikatnih minerala (sheet silicate minerals) bez 

obzira na veličinu zrna. 

physiographic cycle – erozijski ciklus, v. cycle of erosion. 

phytoclast – fi toklast. Organska čestica, slična čestici 

raspršenog ugljena, koja je približno jednake veličine 

kao mineralni klast (mineral clast) u stijeni. Fitoklasti 

čine 0,1% do 0,5% volumena većine šejlova 

(shales) i manje su zastupljeni u pješčenjacima (sandstones). 

Često se sreću u metasedimentima (metasediments). 

phytogenic rock – fi togena stijena. Biogena stijena (v. 

biogenic rock) koja je stvorena biljkama ili čije je podrijetlo 

(postanak) neposredno povezano s postojanjem 

ili životnom aktivnošću biljaka, na primjer, algalni 

sedimenti (algal deposits), treset (peat), ugljen 

(coal), neki vapnenci (limestones) i litifi cirani mulj (lithifi 

ed ooze) koji sadrži dijatomeje (diatoms). Sinonim: 

phytogenous rock; v. phytolith. 

phytogenous rock – fi togena stijena, v. phytogenic 

rock. 

phytolith – fi tolit. (1) U sedimentologiji – biolit (v. biolith) 

koji je formiran aktivnošću biljaka ili se sastoji od 

biljnih ostataka, osobito fi togena stijena (v. phytogenic 

rock). (2) U paleontologiji – okamenjena ili mineralna 

struktura, obično mikroskopska, izlučena živim 

biljkama. Često se sastoji od oksalata kalcija ili opalnog 

silicij-dioksida. 

phytopaleontology – fi topaleontologija, paleofi tologija, 

paleobotanika, v. paleobotany. 

phytoplankton – fi toplankton, biljni plankton. Biljni 

oblik planktona, na primjer, dijatomeje (dijatomejske 

alge, diatoms); v. zooplankton. 

phytozoans – fi tozoe, zoofi ti, v. zoophytes. 

Piacenzian, Piacenzian stage – plezancij, v. Plaisancian. 

pickup – seizmički prijamnik, geofon, v. geophone. 

pickup (pick-up) oil – rekuperirana nafta. Nafta koje je 

pokupljena nakon istjecanja iz bušotine ili skladišnog 

rezervoara. 

pickup point – točka vješanja bušaćeg užeta, v. drilling 

line. 

piedmont – (1) predgorje, planinsko podnožje. Područje 

(area), ravnica (plain), padina (slope), ledenjak (glacier) 

ili druga karakteristična tvorevina smještena u 

podnožju planine (u SAD Piedmont je plato koji se 

proteže od savezne države New Jersey do savezne 

države Alabama i leži istočno od gorja Appalachian). 

(2) predgorski. Koji leži ili je formiran u podnožju 

planine ili planinskog lanca, na primjer, predgorska 

terasa (piedmont terrace) ili predgorski pediment (piedmont 

pediment).

piedmont alluvial plain 

piedmont alluvial plain – predgorska ravnica, bahada, 

v. bajada. 

piedmont bench – predgorska stepenica, v. piedmont 

step. 

piedmont benchland – predgorske terase (stepenice). 

Niz ili sustav predgorskih stepenica (v. piedmont 

step). Sinonimi: piedmont stairway, piedmont treppe. 

piedmont deposits – predgorski sedimenti, sedimenti 

planinskog podnožja. Široko rasprostranjeni sedimenti 

visokogorskih i međugorskih dolina koji su 

karakterizirani velikom debljinom, gotovo potpunim 

nedostajanjem organskih ostataka, distribucijom 

veličine zrna s positnjavanjem zrna od planine prema 

dolini, raznolikom slojevitošću i prevladavanjem 

konglomerata i pješčenjaka. 

piedmont fl at – predgorska stepenica, v. piedmont step. 

piedmont gravel – predgorski šljunak. Akumulacija 

grube breče, krupnog (grubog) šljunka i valutica 

koji su otplavljeni s planine periodičnim potocima i 

nataložili se na relativno ravnom tlu gdje se smanjila 

brzina tečenja vode. 

piedmont plain – predgorska ravnica, bahada, v. bajada. 

piedmont slope – (1) predgorska ravnica, bahada, v. 

bajada. (2) predgorska padina. Blaga (položena) padina 

(gentle slope) u podnožju planine u poluaridnom 

(polupustinjskom) ili aridnom (pustinjskom) području 

(zoni) sastavljena (formirana) od pedimenta (gornje 

površine erodiranih temeljnih stijena, pediment) 

i bahade (donje površine agradacijskog postanka, 

bajada). 

piedmont stairway – predgorske stepenice (terase), v. 

piedmont benchland. 

piedmont step – predgorska stepenica. Prostrana ili regionalno 

izduljena forma reljefa nalik na terasu ili izbočinu 

okrenuta strmom padinom prema strani doline. 

Predgorske stepenice su se razvile u svezi s kontinuirano 

ubrzanim uzdizanjem teritorija ili širenjem 

dome. Sinonimi: piedmont bench, piedmont fl at. 

piedmont treppe – predgorske stepenice (terase), v. piedmont 

benchland. 

piercement dome – dijapirska bora, dijapir, v. diapir. 

piercement folding – dijapirsko nabiranje, v. diapir. 

piercing fold – dijapirska bora, dijapir, v. diapir. 

piestic water – pijestička podzemna voda. Termin predložen 

kao sinonim termina confi ned ground water 

(arteška ili ukliještena podzemna voda temeljnica). 

Pijestička voda jedna je od dviju klasa plerotičkih 

voda (v. plerotic water). 

piezoelectric crystal – piezoelektrični kristal. Kristal koji 

pokazuje piezoelektrični efekt ili svojstva (v. piezoelectric 

eff ect). Piezoelektrično svojstvo može imati 

svaki električki nevodljivi anizotropni kristal (kristal 

bez centra simetrije). Primjeri piezoelektričnih kristala 

su kvarc, turmalin, barij-titanat, Rochelleova sol; v. 

piezoelectric eff ect. 

piezoelectric eff ect – piezoelektrični efekt, piezoelektricitet. 

Električna polarizacija ili pojava električnog potencijala 

u nekim anizotropnim kristalima (kristalima 

bez centra simetrije) po određenim kristalografskim 

smjerovima kada su izvrgnuti mehaničkom naprezanju 

(stlačivanju ili rastezanju), ili obratno – pojava 

mehaničkog naprezanja (stezanja, rastezanja) kada 

se na njih primijeni električni potencijal (električno 

polje). Primjeri prirodnih piezoelektričnih kristala su 

627 

piled-steel platform 

kvarc i turmalin. Sinonim: piezoelectricity; v. piezoelectric 

crystal. 

piezoelectricity – piezoelektricitet, piezoelektrični efekt, 

v. piezoelectric eff ect. 

piezogene – piezogen. Koji se odnosi na proces formiranja 

minerala ponajprije pod utjecajem tlaka; v. 

thermogene. 

piezometric contour – izopotencijalna (ekvipotencijalna) 

linija, v. isopotential line, 1. 

piezometric level – piezometrijski nivo (razina). Gornji 

nivo statičkog stupca tekućine koji izjednačava hidrostatički 

tlak u danoj točki. 

piezometric surface – piezometrijska (potenciometrijska, 

tlačna) ploha (površina). Imaginarna ploha (površina) 

koja predstavlja ukupnu visinu tlaka podzemne 

vode i defi nirana je nivoom (visinom) do kojeg će se 

podići voda iz vodonosnog sloja (akvifera) u bušotini 

ili zdencu. Gornja površina podzemne vode u bušotini. 

Vodno lice ili zrcalo podzemne vode (water table) 

specijalni je slučaj piezometrijske plohe. Sinonimi: 

potentiometric surface, pressure surface. 

piezo remanent magnetization – piezo (tlačna) remanentna 

magnetizacija, v. pressure remanent magnetization. 

pig – (1) čistač (strugač) cjevovoda, jež. Naprava koja se 

ubacuje u cjevovod radi njegova čišćenja (od vode, 

hrđe, kamenca, parafi na i drugih stranih primjesa), 

uklanjanja kondenzata (nakupljenog u nižim dijelovima 

cjevovoda), pregleda (kontrole) stanja unutrašnjosti 

cjevovoda, signaliziranja prolaza fl uida kroz 

cjevovod i razdvajanja pumpanih obroka različitih 

fl uida kroz cjevovod. Ovisno o namjeni, izrađuju se 

od raznih materijala (metala, tvrde gume, plastike) 

i raznih su izvedbi – kao kugle ili valjci (duljine oko 

1 do 2 metra, sastavljeni od niza tvrdih, gipkih diskova), 

s oštricama (za struganje nečistoća sa stijenki 

cijevi) ili bez njih i mogu biti opremljeni senzorskom 

i zapisnom opremom (tzv. mjerni čistači). Ubacuju se 

u cjevovod na njegovu ulazu u stanici za ubacivanje 

(lansiranje) čistača (pig launcher), a izlaze na kraju 

cjevovoda (tjerani tlakom struje fl uida) u prijamnu 

stanicu za čistače (pig receiver). Sinonimi: go-devil, 

pipeline pig, pipeline slug, rabbit. (2) ubaciti čistač (jež) 

u cjevovod, v. pig, 1. 

pig launcher – stanica za ubacivanje čistača. Cilindar 

na cjevovodu za ubacivanje (lansiranje) čistača (strugača) 

u cjevovod. Cilindar je izoliran od cjevovoda 

zasunima. Nakon ubacivanja čistača u cilindar, kroz 

njega se pušta nafta pod tlakom iz cjevovoda koja 

protiskuje čistač (brzinom oko 5 do 6,5 km/h) do uređaja 

za prihvat (prijam) čistača (pig receiver) na kraju 

cjevovoda. 

pigpen – ograda gornje (vršne) platforme bušaćeg tornja, 

v. crow’s nest. 

pig receiver – stanica za prihvat (prijam) čistača. Cilindar 

na kraju cjevovoda za prihvat čistača (strugala) i 

hvatanje produkata čišćenja cjevovoda. 

pig trap – stanica za čistače (strugače), v. scraper trap. 

piled-steel platform – čelična platforma na stupovima 

(na pilotima). Uobičajeni tip morske (odobalne) 

platforme (off shore platform) s nogama usidrenim na 

dnu mora pilotima koji podupiru bušaću i proizvodnu 

platformu (drilling platform, production platform) 

iznad površine mora, za razliku od platformi bez 

nogu (pileless platform) ili gravitacijskih platformi

pileless platform 

(v. gravity platform). Dvije noge su često opremljene 

plovnim komorama (fl otation chambers) tako da 

se platforma može horizontalno tegliti do lokacije. 

Platforma se zatim potapa vodom kako bi nasjela na 

morsko dno, nakon čega se na nju instalira oprema 

(moduli). Sinonimi: steel-jacket platform, steel-template 

jacket platform. 

pileless platform – gravitacijska platforma, v. gravity 

platform. 

pillar – stup. (1) U strukturnoj geologiji – blok koji se 

formirao stupastim lučenjem (columnar jointing). (2) 

U geomorfologiji – prirodna tvorevina koja oblikom 

nalikuje na stup, osobito zemljani stup (earth pillar) 

ili kameni stup (rock pillar). 

pillow breccia – jastučasta breča. Sediment koji se sastoji 

od jastučića i fragmenata lave uloženih u matriks 

tufa. 

pillow structure – (1) jastučasta (bradavičasta) struktura. 

U petrologiji – primarna sedimentna struktura 

(struktura sedimentnih stijena, primary sedimentary 

structure) karakterizirana tvorevinama po veličini i 

obliku nalik jastuku. Takva struktura je najkarakterističnija 

za bazalne dijelove pješčenjaka koji prekrivaju 

šejl. Sinonim: mammillary structure; v. ball-andpillov 

structure. (2) jastučasta struktura. U petrologiji 

– struktura nekih ekstruzivnih (efuzivnih) eruptivnih 

(magmatskih) stijena (extrusive igneous rocks) karakterizirana 

razvojem diskontinuiranih masa jastučastog 

oblika veličine od nekoliko centimetara do 

jednog metra ili više (obično od 30 cm do 60 cm). 

Pojedini jastuci tijesno priliježu jedan uz drugi (po 

udubljenjima i izbočenjima), a mali prostor između 

njih je ispunjen ili materijalom jednakog sastava kao 

i jastuci (i s klastičnim sedimentima) ili šljakastim 

materijalom. Veličina zrna minerala unutar jastuka 

se obično smanjuje u smjeru prema rubovima jastuka. 

Pretpostavlja se da je jastučasta struktura rezultat 

podvodnih ekstruzija (izlijevanja) lave (subaqueous 

extrusion) o čemu svjedoči njihova asocijacija 

s klastičnim sedimentima obično dubokovodnog 

podrijetla. 

pilot – vodilica dubinske alatke. Naprava na dnu dubinske 

alatke (downhole tool) koja se rabi za vođenje 

alatke u kanalu bušotine, na primjer, vodilica glodača 

(mill) uvodi glodač u cjevasti predmet kojeg treba 

izvući iz bušotine (tubular fi sh), a vodilica proširivača 

(reamer) održava njegovu koncentričnost u kanalu 

bušotine. Sinonim: stinger. 

pilot bit – dlijeto vodilica. U procesu bušenja – bušaće 

dlijeto (drillin bit) promjera manjeg od kanala bušotine 

(wellbore) koje se rabi s alatkom za skretanje bušotine 

(kanala bušotine, defl ecting tool) za početno 

bušenje kosog kanala (kick off a devitated well) ili s 

proširivačem kanala bušotine (reamer, hole opener). 

pilot fl ood – pokusno zavodnjavanje ležišta. Projekt 

pokusnog istiskivanja nafte injektiranjem vode (pokusnog 

zavodnjavanja, pilot-scale waterfl ooding) 

ili pokusne primjene metode povećanja iscrpka 

nafte (pilot-scale enhanced oil-recovery project) koji 

se izvodi na malom dijelu polja radi prognoziranja 

karakteristika zavodnjavanja i procjene mogućnosti 

primjene procesa zavodnjavanja u industrijskim razmjerima 

(razmjerima cijelog ležišta ili polja). 

pilot hole – početni (uvodni) kanal kose bušotine. Kanal 

bušotine izbušen dlijetom malog promjera na alat- 

628 

pinchout, pinch-out 

ki za skretanje kanala bušotine (defl ecting tool) koji 

je uvodni kanal za bušenje kose bušotine (deviated 

well). Za nastavak bušenja se mjeri i proširuje. 

pilot reamer bit – dlijeto-proširivač kanala bušotine, v. 

reamer, underreamer. 

pilot reaming bit – dlijeto-proširivač kanala bušotine, v. 

reamer, underreamer. 

pilot-scale – u pokusnim razmjerima, pokusni. Pojam 

kojim se označava projekt u malim razmjerima koji 

obično obuhvaća razradu relativno malog dijela polja, 

za razliku od velikih ili industrijskih razmjera (v. fi - 

eld-scale) radi ispitivanja, ocjene i razvijanja koncepta, 

materijala, opreme ili metoda za kasniju primjenu 

u potpunoj razradi istog ili drugih polja. 

pilot test – pokusno ispitivanje. Eksperimentalno ispitivanje 

nekog procesa, na primjer, povećanja iscrpka 

nafte (EOR) na malom dijelu polja; v. pilot-scale. 

pin – čep spojnice. U tehnici bušenja – kraj spojnice bušaće 

šipke s vanjskim (muškim) navojem (male thread); 

v. box. 

pin and pin, pin-and-pin – s vanjskim i vanjskim 

(muškim i muškim, dvostrukim vanjskim, dvostrukim 

muškim) navojem. Termin za označavanje tipa spojnice 

(coupling) koja se rabi za spajanje dviju klipnih 

(pumpnih) šipki (sucker rod) koje imaju vanjski (muški) 

navoj na oba kraja (male thread). Za spajanje šipki 

se primjejuje kolčak (box) – cilindar s unutarnjim 

(ženskim) navojima. Taj tip spojnice je suprotan tipu 

spojnice s unutarnjim i vanjskim navojem (box-andpin 

coupling). 

pin-and-pin coupling – spojnica s dvostrukim vanjskim 

(dvostrukim muškim) navojem, v. pin and pin. 

pin-and-pin sucker rod – klipna (pumpna) šipka s obostranim 

navojnim čepom (s obostranim dvostrukim 

vanjskim navojem), v. pin and pin, sucker rod. 

pinch – (1) isklinjenje. U geologiji – oštro izraženo stanjenje 

ili suženje sloja stijena; v. pinch-out, pinch out. 

(2) smanjenje promjera kanala bušotine. U procesu 

bušenja – smanjivanje promjera kanala bušotine 

usljed približavanja stijenki kanala prije spuštanja 

(ugradnje) kolone zaštitnih cijevi (zaštitne kolone, 

casing) koje je uzrokovano zarušavanjem stijena 

kada se buše formacije s malom kompresijskom čvrstoćom. 

pinch-and-swell structure – kruničasta struktura. Osobitost 

strukture koja se obično sreće u kvarcnim žilama 

(quartz veins) i pegmatitima (pegmatites) u metamorfoziranim 

stijenama (metamorphosed rocks) 

i karakterizirana je brojnim izmjenjivanjem suženja 

(isklinjavanjem i stanjivanjem) i proširenja žile. 

pinch a valve – prigušiti ventil, v. pinching a valve. 

pinching a valve – prigušenje ventila. Djelomično zatvaranje 

ventila kako bi se smanjio protok tekućine 

ili plina kroz cjevovod. 

pinchout, pinch-out – isklinjenje. U geologiji – kraj ili 

završetak sloja (stratum), žile (vein) ili drugog stijenskog 

tijela koji se progresivno (postupno) sužavaju ili 

stanjuju u danom horizontalnom smjeru do potpuna 

iščeznuća tako da stijene koje se ranije bile odijeljene 

tim tijelima ponovno dolaze u kontakt jedna s 

drugom, osobito stratigrafska zamka (v. stratigraphic 

trap) formirana stanjivanjem poroznog i propusnog 

pješčenjaka između dvaju slojeva nepropusnog šejla. 

Litološke karakteristike stijene ili sloja su obično 

očuvane na cijelom njihovom protezanju.

pinch out 

pinch out – (1) iskliniti (isklinjavati) se, v. thin out. (2) 

isklinjenje, v. pinchout. 

pin connector – spojnica s vanjskim (muškim) navojem. 

Naprava za spajanje kolone uronjene stojke (marine 

riser) s ušćem (glavom) bušotine (wellhead) kada se 

buši kroz konduktor (conductor casing) velikog promjera. 

pinnacle – (1) šiljasti stup stijene. U geomorfologiji – visoki, 

vrlo tanki stup stijene koji se sužava prema vrhu 

i stoji ili sam (izolirano) ili se nalazi na vrhu planine 

ili brežuljka. (2) šiljasti stup greb šiljasti stup grebena 

(rifa)ena (rifa). Mali, izolirani stup ili konusna izbočina 

s oštrim vrhom koji su građeni od stijene (vapnenca) 

ili koralja i plitko potopljeni (malo pokriveni 

vodom) ili neznatno iznad površine vode, osobito 

mali izolirani greben (reef patch), izgrađen od koralja 

koji rastu strmo prema gore (s nagibima od 45° 

do gotovo vertikalno), koji se nalazi obično unutar 

atolske lagune (atoll lagoon) i često se uzdiže gotovo 

do površine vode. Sinonimi: coral pinnacle, pinnacle 

reef, reef pinnacle. 

pinnacle reef – (1) šiljasti stup grebena (rifa), v. pinnacle, 

2. (2) podzemni grebenski humak. Termin kojim se 

u području Michiganskog bazena (Michigan Basin) 

označava izolirani podzemni stromatoporoidno-algalni 

grebenski humak (reef mound), sada dolomitiziran, 

u stijenama srednjeg silura bazena. Površina 

takvih grebena je do 200 hektara (500 akra), visina 

150 metara (500 stopa), a nagib padina je rijetko 

veći od 15 stupnjeva. Mnogi su produktivna naftna 

ležišta. 

pin of bit – osovina žrvnja bušaćeg dlijeta, v. drilling bit 

body. 

pinpoint (pin-point) pore – točkasta (fi na) pora. Mala, 

izolirana pora u stijeni. Takve pore ne čine (nisu dio) 

efektivnu poroznost (eff ective porosity) stijene. Najčešće 

se nalaze u vapnencima (limestones). 

piotine – saponit, v. saponite. 

pipe – (1) sedimentna cijev. Cjevasta šupljina dubine 

od nekoliko centimetara do nekoliko metara koja se 

osobito formira u karbonatnim stijenama (calcareous 

rocks) i često je ispunjena pijeskom i šljunkom, 

na primjer, vertikalna pukotina lučenja ili šupljina u 

krednoj stijeni proširena otapanjem karbonatnog 

materijala i ispunjena klastičnim materijalom; v. sand 

pipe. (2) klastična cijev, v. clastic pipe. (3) intruzivna cijev. 

Diskordantno (sjekuće) intruzivno tijelo (pluton) 

cjevastog oblika. (4) vulkanska (brečna) cijev. Vertikalni 

kanal kroz Zemljinu koru ispod vulkana kroz koji 

prolazi magmatski materijal na površinu. Obično 

je ispunjen vulkanskom brečom (volcanic breccia) i 

fragmentima starijih stijena. Sinonim: breccia pipe. 

(5) cijev. Šuplji strojarski (i građevinski) element različitog 

presjeka (kružnog, eliptičkog, poligonalnog i 

drugih oblika), izrađen od metala (crnih i obojenih), 

betona, gline, keramike, gume, plastike, drva itd. 

i služi za transport tekućina, plinova, pare, zraka te 

sipkih i rastresitih materijala, a primjenjuje se i kao 

građevni element za konstrukcije, skele i drugo. Vrsta 

i izbor materijala cijevi ovisi o njihovu promjeru, 

unutarnjem i vanjskom tlaku i namjeni. Promjer, debljina 

stijenke i kvaliteta materijala je za većinu cijevi 

standardizirana. Cijevi u naftnoj industriji uključuju 

bušaće šipke (drillpipes), zaštitne cijevi (casing), cijevi 

lajnera (liner), uzlazne cijevi (tubing) i cijevi za cjevo- 

629 

pipeline capacity 

vode (pipeline). Mogu biti bešavne (seamless pipe) ili 

električno zavarene (electric welded pipe) i klasifi ciraju 

se prema unutarnjem i vanjskom promjeru, težini, 

nominalnom tlaku, čvrstoći i drugim posebnim osobinama. 

Pipe Analysis Log, pipe-analysis log (PAL) – kontrola 

zaštitne kolone (kolone zaštitnih cijevi). Trgovački 

naziv karotaže koja je kombinacija mjerenja gubitka 

magnetskog toka (magnetic-fl ux leakage measurement) 

i vrtložnih struja (eddy-current measurement) 

radi lociranja napuklina (fl aws) na unutarnjoj i vanjskoj 

stijenci zaštitne kolone (kolone zaštitnih cijevi, 

casing) u bušotini. 

pipe capacity – kapacitet cijevi. Volumen fl uida koji 

može sadržavati unutrašnjost cijevi. Obično se izražava 

u kubičnim metrima po metru duljine cijevi (ili 

u barelima po duljinskoj stopi cijevi). 

pipe cutter – rezač cijevi. Alatka za rezanje zaštitnih cijevi 

(casing), bušaćih šipki (drillpipes) i uzlaznih cijevi 

(tubing). Može imati unutarnje ili vanjske noževe (inside 

pipe cutter, outside pipe cutter) i mogu biti mehanički 

(mechanical pipe cutter) ili hidraulički (hydraulic 

pipe cutter). Rezač se nakon spuštanja u bušotinu i 

zahvaćanja cijevi aktivira udarcem škara prema gore. 

Za rezanje cijevi malog promjera rabe se kemijski rezači 

(chemical cutters). Sinonim: tube cutter; v. casing 

cutter, drillpipe cutter. 

pipe holder – cijevna plinosprema. Cijevni plinski spremnik 

(plinotijesna konstrukcija koja se sastoji od čeličnih 

cijevi) ili grupa uzajamno povezanih cijevnih 

spremnika koji su postavljeni na jednom mjestu i 

služe jedino za spremanje plina pod visokim tlakom. 

Sinonimi: pipe storage, pipe-type holder, storage pipe 

array. 

pipe joint – spojnica bušaće šipke, v. tool joint, 2. 

pipelinable gas – plin (prirodni plin) kvalitete za transport, 

v. pipeline-quality natural gas, 2. 

pipelinable substitute natural gas – (1) transportabilni 

sintetski plin, v. synthetic pipeline gas, 1. (2) sintetički 

prirodni plin, v. synthetic natural gas. 

pipelinable synthetic natural gas – (1) transportabilni 

sintetski plin, v. synthetic pipeline gas, 1. (2) sintetički 

prirodni plin, v. synthetic natural gas. 

pipeline – cjevovod. Sustav cijevi, obično čeličnih, koje 

su spojene zavarivanjem i služe za transport nafte, 

plina i drugih fl uida. Cjevovodi mogu biti položeni 

iznad tla, obješeni iznad tla, ukopani u zemlji, položeni 

na morskom dnu ili ukopani ispod njega. Cjevovodi 

su obično konstruirani za transport ili nafte ili 

plina, ali neki cjevovodi od morskih (odobalnih) proizvodnih 

platformi su predviđeni za transport obaju 

fl uida kako bi se izbjeglo polaganje dvaju cjevovoda. 

Ovisno o namjeni, nazivaju se različitim imenima, na 

primjer, priključni (fl ow pipelines), sabirni (kolektorski, 

gathering pipelines), za napajanje (feeder pipelines), 

magistralni (trunk lines) itd. Prije polaganja se 

zaštićuju protiv korozije (morski cjevovodi imaju izolaciju 

koja ih otežava). Strujanje plina u cjevovodima 

se osigurava kompresorskim stanicama (smještenim 

na određenim dionicama, ccompressor stations), a 

strujanje nafte pumpnim stanicama (pump stations). 

pipeline capacity – kapacitet cjevovoda. Količina (volumen) 

nafte ili plina koja je potrebna da bi se cjevovod 

napunio ili koja može protjecati kroz cjevovod u 

danom vremenu. Protočni kapacitet cjevovoda ovisi

pipeline connection 

o mnogim faktorima – početnom tlaku, karakteristikama 

strujanja fl uida, reljefu, gustoći, tlaku isporuke 

i broju kompresorskih ili pumpnih stanica duž trase 

cjevovoda. Tipičan glavni naftovod promjera 80 cm 

(32 inča) može transportirati 30 milijuna tona nafte 

godišnje, a sličan plinovod oko 14 milijardi kubnih 

metara plina u istom razdoblju. 

pipeline connection – priključak za cjevovod. Izljevno 

mjesto na rezervoaru (ili posudi) kroz koje se nafta 

ispušta u cjevovod. 

pipeline crude – sirova nafta za transport, čista sirova 

nafta. Sirova nafta čija kvaliteta zadovoljava norme 

(standarde) za transport naftovodom, nafta iz koje 

su uklonjeni voda i druge nepoželjne primjese. Takva 

nafta obično ne smije sadržavati više od 1% vode i 

taloga. Sinonim: pipeline oil. 

pipeline gas – (1) plin za transport. Plin koji je pod tlakom 

dostatnim za ulaz u visokotlačni plinovod kupca; 

(2) plin kvalitete za transport, v. pipeline-quality 


pipeline grid – mreža cjevovoda, cjevovodna mreža. 

Sustav uzajamno povezanih cjevovoda, nacionalnih 

i međunarodnih, koji služi za transport (prijenos) prirodnog 

plina do lokalnih distribucijskih sustava. 

pipeline oil – sirova nafta za transport, čista sirova nafta, 

v. pipeline crude. 

pipeline pig – čistač cjevovoda, jež, v. pig. 

pipeline pressure – tlak u cjevovodu. Minimalni tlak 

plina pri kojem se obavlja njegov transport nekim 

plinovodom (najniži tlak pri kojem plinovod preuzima 

plin za transport). Tlak u plinovodima je obično 

između 50 i 70 bar (700 i 1.000 psig) radi smanjivanja 

potrebnog promjera cjevovoda i održavanja plina 

kao kompaktne faze kako bi se spriječila kondenzacija 

i dvofazno strujanje u plinovodu. 

pipeline prorationing – ograničenje proizvodnje nafte 

od strane kupca, v. purchaser prorationing. 

pipeline-quality gas – plin kvalitete za transport, v. pipeline-quality 


pipeline-quality natural gas – (1) prirodni plin kvalitete 

za prodaju, komercijalni prirodni plin. Oplemenjeni 

(obrađeni) prirodni plin za direktnu potrošnju u industriji 

i domaćinstvima ili za uporabu kao sirovina 

za kemijsku industriju. Svrha oplemenjivanja plina 

je uklanjanje sumporovodika i ugljik-dioksida (kako 

bi se smanjio njihov korozivni utjecaj) te vode (dehidracijom) 

i ukapljivih ugljikovodika (da se izbjegne 

njihova kondenzacija u transportu i distribuciji plina). 

Sinonimi: salable gas, sales gas, sales-quality gas. 

(2) prirodni plin kvalitete za transport. Plin koji zadovoljava 

norme za transport plinovodom, odnosno 

specifi kacije ugovora o isporuci plina plinovodima 

(v. natural-gas pipeline specifi cations). Uvjeti su da je 

plin dovoljno suh (odbenziniran) kako se ukapljivi 

ugljikovodici (prirodni benzin, butan i dr.) koji se nalaze 

u prirodnom plinu ne bi kondenzirali ili taložili u 

transportnom plinovodu, da plin ne sadrži korozivne 

komponente (sumporovodik, ugljik-dioksid), previše 

vode (vlage) kako se ne bi stvarali plinski hidrati u 

plinovodu, i krute čestice, te da je tlak na bušotini 

jednak tlaku u plinovodu (koji je obično između 50 

i 70 bar). Tipičan ugovor, prema tome, može specifi 

cirati maksimalni (dopušteni) sadržaj vode, sumporovodika, 

merkaptana, ukupnog sumpora i kisika, 

temperaturu rosišta, maksimalnu temperaturu i 

630 

pisolite 

minimalni tlak isporuke te minimalnu toplinsku vrijednost 

plina. Sinonimi: pipelinable gas, pipeline gas, 

pipeline-quality gas. 

pipeline scraper – strugač (grebač) cjevovoda. Cilindrična 

naprava opremljena noževima za struganje, 

žičanim četkama ili nazupčanim kolutima za čišćenje 

cjevovoda od nakupina parafi na, hrđe i drugog 

stranog materijala. Strugači se ubacuju u cjevovod 

na stanici za strugače, a kroz cjevovod ih protiskuje 

struja nafte svojim tlakom. 

pipeline slug – čistač cjevovoda, jež, v. pig. 

pipeline system – cjevovodni (transportni) sustav (mreža), 

v. transmission system. 

pipeline trash – smeće u cjevovodu. Pijesak, mulj i kamenac 

koji struje u cjevovodima (plinovodima). 

pipelining of crude oil – transport sirove nafte cjevovodom. 

Transport sirove nafte na poljima u procesu 

njena sabiranja i transport od skladišnih rezervoara 

na poljima do krajnjeg odredišta otpreme. Transport 

u sustavu za sabiranje sirove nafte se razlikuje od sustava 

transporta do odredišta po tome što su sabirni 

naftovodi općenito manje duljine i transportirana 

nafta može sadržavati vodu, pijesak i/ili oslobođeni 

plin, ali su osnove projektiranja i eksploatacije obaju 

cjevovodnih sustava slične. 

pipe rack – polica za cijevi. (1) Polica za horizontalno 

slaganje cijevi u skladištima, na palubama platformi 

ili pri transportiranju morem. (2) U procesu bušenja 

– mjesto na bušaćem tornju za vertikalno slaganje 

(odlaganje) pasova bušaćih šipki koje su u uporabi. 

pipe racker – rukovalac kliještima (ključem) za odvrtanje, 

v. lead-tongs man. 

pipe rams – čeljusti (ulošci) za cijevi. Čeljusti (ulošci) s 

brtvilom za brtvljenje oko bušaćih šipki (drillpipe), 

teških šipki (drill collar) ili zaštitnih cijevi (casing). 

Obične čeljusti za cijevi moraju imati dimenzije za 

svaki određeni promjer cijevi. 

pipe scraper – strugač (grebač) cijevi. Naprava za čišćenje 

cjevovoda; v. pipeline scraper. 

pipe spear – unutarnji hvatač (hvataljka) cijevi, alatka za 

unutarnje hvatanje cijevi, spir, v. spear. 

pipe sticking – zaglavljivanje bušaće šipke, v. drillpipe 

sticking. 

pipe storage – cijevna plinosprema, v. pipe holder. 

pipe-thread protector – zaštitna kapa (štitnik) navoja 

cijevi, v. thread protector. 

pipe-type holder – cijevna plinosprema, v. pipe holder. 

piping (1) tunelska erozija. U hidrologiji – erozija zemljišta 

(tla) perkolacijskom vodom koja dovodi do 

nastanka šupljina, uskih kanala, tunela ili »cjevčica« 

kroz koje se iznosi (uklanja) topljivi ili granularni materijal 

tla, osobito iznošenje materijala iz vodopropusnih 

temelja nasipa potocima vode koja prolazi duž 

podzemnih pukotina. (2) cjevovod. Sustav cijevi za 

transportiranje fl uida. 

pisiform – graškolik, piziformni. Koji veličinom i oblikom 

nalikuje na zrno graška (pea), na primjer, graškolika 

(piziformna) konkrecija (pisiform concretion). 

pisolite – pizolit. (1) Mineral, varijetet kalcita ili aragonita. 

(2) Sedimentna stijena (sedimentary rock), obično 

vapnenac, koja se sastoji uglavnom od uzajamno cementiranih 

pizolita (malih okruglih akrecijskih tijela 

nalik zrnu graška – v. pisolith); grubozrnasti (krupnozrnasti) 

oolit. Sinonimi: pea grit (v.), peastone (v.). (3) 

Termin koji se često rabi za pisolith (pizolit – sferična

pisolith 

čestica koja gradi stijenu pizolit. (4) Pojedinačna jedinica 

u masi akrecijskih lapila (accretionary lapilli). 

pisolith – pizolit. Malo, okruglo (sferično) ili elipsoidno 

akrecijsko tijelo u sedimentnoj stijeni koje veličinom 

i oblikom nalikuje na zrno graška i čini jedno od zrna 

koja grade stijenu pizolit (v. pisolite, 2). Često se sastoje 

od karbonata kalcija i, kako se pretpostavlja, u 

nekim slučajevima se formiraju biokemijskim procesom 

inkrustacije alga. Pizolit je veći (promjer mu je 

od 2 do 10 mm) i manje pravilnog oblika od oolita 

(v. oolith), iako ima jednaku koncentričnu i radijalnu 

unutarnju strukturu. Termin se katkada primjenjuje 

za označavanje stijene pisolite (pizolita – stijene građene 

od takvih zrna). Sinonim: pisolite. 

pisolitic – pizolitni, pizolitski. (1) Koji se odnosi na stijenu 

pizolit (stijenu koja je građena od malih okruglih 

akrecijskih tijela nalik na zrno graška – v. pisolite, 

pisolith) ili na teksturu stijene građene od pizolita, 

na primjer, pizolitni boksit (pisolitic bauxite) ili pizolitni 

vapnenac (pisolitic limestone). (2) Termin kojim 

se označava tuf (tuff ) sastavljen od akrecijskih lapila 

(accretionary lapilli). 

pisosparite – pizosparit. Vapnenac (limestone) koji sadržava 

najmanje 25% pizolita (zrna nalik grašku – v. 

pisolith), ali ne više od 25% intraklasta. U pizosparitima 

sparitni kalcitni cement (vezivo, sparry-calcite 

cement) prevladava nad karbonatno-muljevitim matriksom 

(mikritom, carbonate mud matrix, micrite); v. 

oosparite. 

piston eff ect – (1) efekt klipa. Pojava promjene duljine 

kolone uzlaznih cijevi (tubing) u bušotini zbog 

promjene sila koje na nju djeluju. Kada je kolona 

uzlaznih cijevi slobodno obješena u bušotini sa zaštitnom 

kolonom i bez fl uida, tada je njen donji dio 

podvrgnut djelovanju vlačne sile (koje uzrokuje produljenje 

kolone) i tlačne sile (uzrokuje skraćivanje 

kolone i njeno uzdužno izvijanje). (2) efekt klipovanja, 

v. swabbing, 3. 

piston fl ow – čepoliko strujanje. (1) Nejednolično dvofazno 

strujanje u plinovodu u kojem dolazi do znatne 

kondenzacije i taloženja vode i tekućih ugljikovodika 

(prirodnog benzina, butana i dr.). Tekuća faza se 

nakuplja na niskim mjestima u cjevovodu i blokira ili 

prekida strujanje plina dok tlak ne poraste dovoljno 

za ispuhivanje »čepa« tekućine iz cjevovoda. Također, 

dvofazno strujanje plina i tekućine u kojem plin 

struji u obliku velikih čepova. Sinonim: slug fl ow. (2) 

Tip režima vertikalnog višefaznog strujanja (vertical 

multiphase fl ow) u kojem obje faze, naftna i plinska, 

znatno doprinose gradijentu tlaka. S nastavljanjem 

gibanja fl uida kroz kolonu uzlaznih cijevi (tubing) na 

površinu mjehurići plina postaju veći i struje ispred 

većom brzinom ostavljajući za sobom manje mjehuriće 

pa nastupa period strujanja u kojem takvi veliki 

plinski mjehurići zauzmu gotovo čitav poprečni presjek 

kolone uzlaznih cijevi i pojavljuje se režim strujanja 

u kojem su »čepovi« nafte (koja sadrži manje 

mjehuriće plina) međusobno odvojeni »džepovima« 

plina koji su zauzeli cjelokupan poprečni presjek cijevi 

osim tankog fi lma tekuće faze koji se relativno 

sporo giba duž stijenke cijevi. Uvlačenje tekućine u 

plinovitu fazu se dešava pri velikim brzinama strujanja, 

a manji mjehurići plina se nalaze u »čepu« tekućine. 

Budući da se mjehurići plina gibaju većom brzinom 

od čepova tekućine, dolazi do pojave zaostaja- 

631 

Pitot (pitot) tube 

nja tekuće faze u cijevima – tzv. zastoja kapljevine (v. 

liquid holdup) – koja utječe na gustoću protjecanja i 

gubitke tlaka u bušotini usljed trenja. Veliki dio bušotina 

koje proizvode dvofazni fl uid je karakteriziran 

režimom čepolikog strujanja. Sinonim: slug fl ow; v. 

bubble fl ow, mist fl ow, slug-mist transition fl ow. 

piston pump – stapna (klipna) pumpa, v. reciprocating 

pump. 

pit – jamica, rupica. U geologiji – mala jamica ili udubljenje 

na površini stijena ili čestica (osobito klastičnih 

čestica) koji se formiraju kao posljedica nekih 

procesa erozije i korozije, na primjer, izjedanja, selektivnog 

otapanja ili udaraca. 

pit-and-mound structure – jamičasto-humčasta struktura. 

Sedimentna struktura sastavljena od malih 

mjehurastih humaka (blister-like mounds), visine 1 

mm i promjera 3 do 12 mm, koji okružuju ili na svom 

vrhu sadrže sitne okrugle ljevkaste (poput kratera) 

udubine promjera do 1 mm, nalik na tragove kišnih 

kapi. Takva struktura se formira pri brzom izlaženju 

mjehurića plina (gas bubbles) ili vodenih struja (water 

currents) na površinu tijekom brzog taloženja mulja 

niske viskoznosti (low-viscosity mud). 

pitch – (1) smola. Tamna, vrlo viskozna tekuća ili čvrsta 

tvar dobivena kao ostatak nakon destilacije katrana i 

nafte. Prirodno zaliježe kao asfalt (v. asphalt). (2) posrtanje 

broda, v. pitching. (3) posrtati, v. pitching. 

pitchblende – uranski smolinac, nasturan. Masivni (gusti), 

smeđi do crni varijetet uranovog minerala uraninita. 

Finozrnast je (koloforman), amorfan ili mikrokristalan 

i ima izraženi smolast do zagasiti sjaj. Sreće 

se u hidrotermalnim sulfi dnim žilama. Sadrži malu 

količinu radija. Sinonimi: nasturan, pitch ore. 

pitching – posrtanje broda. Rotacijsko (oscilatorno) 

gibanje broda (rotational motion of ship, oscillating 

motion of ship) na valovima oko njegove poprečne 

horizontalne osi (osi koja se pruža od lijevog do desnog 

boka broda). Sinonim: pitch; v. heaving, rolling, 

surging, swaying, yawing. 

pitching fold – utonula bora, v. plunging fold. 

pitch ore – uranski smolinac, v. pitchblende. 

pit crater – vulkanska provalija, v. sink, 1. 

pit-level indicator – indikator nivoa (volumena) isplake 

u bazenu, v. pit-volume indicator. 

pit-level recorder – zapisni indikator nivoa (volumena) 


pitman – ojnica njihala dubinske pumpe. Čelična greda 

koja spaja rotacijski protuuteg (rotary counterbalance) 

s njihalom (balansirom, walking beam) njihalice 

naftne dubinske pumpe (pumpnog uređaja s njihalom, 

beam pumping unit). Nalazi se na suprotnoj 

strani njihala u odnosu na ušće bušotine i prenosi 

gibanje od pogonskog motora na njihalo. 

pitometer – v. Pitot tube. 

pitot – v. Pitot tube. 

Pitot (pitot) tube – Pitotova cijev. Tip vrlo jednostavnog 

i točnog uređaja (instrumenta) za mjerenje brzine 

strujanja (protoka) plina i tekućina. Sastoji se od 

uske cijevi oblika slova L čija su oba kraja otvorena. 

Cijev se postavi u struju fl uida u cjevovodu tako da 

je uronjeni krak paralelan sa smjerom strujanja (s 

uzdužnom osi cjevovoda), dok je otvor drugog (vertikalnog) 

kraka cijevi izložen djelovanju vanjskog 

atmosferskog tlaka. Protok se određuje na principu 

mjerenja statičkog tlaka strujanja i istovremenog

Pitot-tube meter 

zbrajanja statičkog i dinamičkog tlaka. Razlika između 

zbroja tlakova i statičkog tlaka odražava pad brzine 

strujanja (smanjenje tlaka) koji je rezultat konverzije 

kinetičke energije struje fl uida u tlak prema kojoj 

se određuje protok. Pitotova cijev se naveliko rabi za 

privremena mjerenja protoka jer je lagana za rukovanje. 

Kako se njome mjeri brzina strujanja u samo 

jednoj točki poprečnog presjeka cjevovoda, a brzina 

strujanja je promjenljiva, važno je postaviti cijev na 

pravo mjesto. Sinonimi: pitometer, pitot. 

Pitot-tube meter – protočno mjerilo s Pitotovom cijevi. 

Tip protočnog mjerila koje rabi Pitotovu cijev za mjerenje 

razlike između dinamičkog i statičkog tlaka na 

tekućinu radi određivanja brzine strujanja i protoka; 

v. Pitot tube. 

PI (productivity index) test – ispitivanje indeksa produktivnosti, 

v. productivity index. 

pit-volume indicator – indikator volumena (nivoa) 

isplake u bazenu. U procesu bušenja – uređaj postavljen 

na isplačnom bazenu (mud pit) za kontinuiranu 

registraciju volumena isplake u njemu. Sinonimi: 

mud pit level indicator, mud pit volume indicator, pitlevel 

indicator, pit-level recorder. 

pit-volume totalizer – totalizator volumena isplake u 

bazenu. Uređaj koji zbraja volumene isplake u svim 

pojedinačnim isplačnim bazenima (mud pit) i registrira 

ukupan volumen isplačnog fl uida. Može imati 

daljinski zapisni uređaj na podištu bušaćeg postrojenja 

ili u jedinici za plinsku karotažu ili u bušaćem 

uredu. 

pivotal fault – osni rasjed. Djelomični sinonim termina 

hinge fault (zglobni rasjed); v. scissor faulr, trochoidal 

fault. 

placental mammals – euterije, plodvaši, v. eutherians. 

placentals – euterije, plodvaši, v. eutherians. 

placoderm fi shes – oklopnjače, ribe oklopnjače, v. placoderms. 

placoderms (Placodermi) – plakoderme, oklopnjače, 

ribe oklopnjače. Razred izumrlih riba gnatostomata 

(čeljustoustih, gnathostomes). Karakterizirane su 

kompleksnim koštanim oklopom (oklop od koštanih 

ploča, bony armo, dermal armorr) koji je pokrivao 

glavu i prednji dio tijela i slabim okoštavanjem 

unutarnjeg skeleta (ossifi cation of internal skeleton). 

Uključuju najranije kralješnjake s čeljustima (jawed 

vertebrates). Stratigrafska rasprostranjenost: devon. 

Sinonim: placoderm fi shes. 

placodonts (Placodontia) – plakodonti. Red izumrlih 

marinskih reptila euriapsida (euryapsids). Stratigrafska 

rasprostranjenost: trijas. 

plagioclase – plagioklas, natrijsko-kalcijski glinenac 

(feldšpat). (1) Grupa minerala tektosilikata, triklinskih 

glinenaca (feldšpata, triclinic feldspars). Pri visokim 

temperaturama formiraju seriju čvrstih otopina od 

dva krajnja člana – albita (Ab, albite) i anortita (An, 

anorthite). Plagioklasova serija (niz, plagioclase series) 

se proizvoljno dijeli na minerale članove u skladu s 

povećanjem molnog (molekularnog) udjela anortitne 

(An) komponente koji su dobili svoje posebne nazive 

– albit (molni udjel An od 0% do 10%), oligoklas 

(oligoclase, molni udjel An od 10% do 30%), andezin 

(andesine, molni udjel An od 30% do 50%), labrador 

(labradorite, molni udjel An od 50% do 70%), bitovnit 

(bytownite, molni udjel An od 70% do 90%) i anortit 

(molni udjel An od 90% do 100%). Omjer Al/Si raste 

632 

plains-type fold 

razmjerno povećavanju sadržaja anortitne komponente 

od 1:3 do 1:1. Plagioklasi spadaju među najčešće 

stjenotvorne minerale (glavni su minerali većine 

eruptivnih stijena i mnogih metamorfnih, a nalaze 

se također u gotovo svim sedimentnim stijenama), 

imaju karakteristično sraštanje i obično pokazuju 

zonalnost. Sinonim: sodium-calcium feldspar; v. alkali 

feldspar, orthoclase. (2) Mineral iz grupe plagioklasa. 

plagioclase arenite – plagioklasov arenit. Ovisno o 

defi nicijama – (a) arkoza (v. arkose) koja sadrži više 

od 25% plagioklasa, i (b) arkoza u kojoj je plagioklas 

glavni glinenac (feldšpat, feldspar). 

plagioclase arkose – plagioklasova arkoza. Arkoza 

(v. arkose) u kojoj je plagioklas glavni glinenac (feldšpat, 

feldspar). 

plagioclase rock – plagioklazit, anortozit, v. anorthosite. 

plagioclasite – plagioklazit, anortozit, v. anorthosite. 

plain – ravnica. U geografi ji i geologiji – (1) Svaka ravna 

površina, velika ili mala, s niskom elevacijom; osobito 

široko područje s relativno glatkom i ravnom ili 

blago valovitom površinom na kojoj nema ili gotovo 

nema reljefnih neravnina (brežuljaka, dolina) što strše, 

ali koja može katkada imati znatan nagib i obično 

se nalazi niže od okolnih područja. Ravnice mogu 

biti šumovite ili bez šuma i mogu se formirati sedimentacijom 

(taloženjem) ili erozijom. (2) Široki komad 

ravnog ili brežuljkastog zemljišta velikog protezanja, 

gotovo bez šume i obrastao grmljem; prerija 

(prairie). Termin se obično primjenjuje u množini. (3) 

Područje ispod kojeg zaliježu horizontalni slojevi stijena 

ili koje je karakterizirano horizontalnom strukturom 

i može biti raščlanjeno na brežuljke i doline 

erozijskim djelovanjem rijeka. 

plain of denudation – denudacijska ravnica, površina 

denudacije. Površina koja je reducirana do nivoa ili 

gotovo do nivoa mora djelovanjem agensa erozije 

(obično subaeralnih). Relativno je ravna, ali se na 

njoj mjestimično mogu zadržati rezidualni brežuljci 

građeni od stijena otpornih na eroziju koji se uzdižu 

iznad općeg nivoa; v. plain of marine denudation. 

plain of marine denudation – ravnica marinske denudacije, 

abrazijska ravnica. Ravna ili gotovo ravna 

površina formirana postupnim podlokavanjem (spiranjem) 

kopna oceanskim valovima ili imaginarna 

ravnina koja čini takvu površinu nakon uzdizanja i 

djelomične subaeralne erozije. Sinonim: plain of submarine 

denudation. 

plain of marine erosion – ravnica marinske erozije, marinska 

erozijska ravnica. Velika apstraktna (teoretska) 

platforma, koja predstavlja ravnu površinu neograničene 

širine, formirana ispod nivoa mora potpunim 

spiranjem kopna djelovanjem procesa koji se zbivaju 

u moru tijekom vrlo dugog perioda stabilnog 

položaja nivoa mora; konačna abrazijska platforma. 

Sinonimi: marine plain, marine plane (v.), sea plain, 

submarine plain (v.); v. marine peneplain, plain of marine 

denudation. 

plain of submarine denudation – ravnica marinske 

denudacije, abrazijska ravnica, v. plain of marine denudation. 

plains-type fold – platformska bora. Antiklinalna ili kupolasta 

struktura (anticlinal structure, domelike structure) 

kontinentske platforme (continental platform) 

koja nema tipične obrise i koju ne prati odgovarajuća

Plaisancian, Plaisancian stage, Plaisanzian 

sinklinalna struktura (synclinal structure). Povezana 

je s vertikalnim uzdizanjem tijekom formiranja normalnih 

rasjeda (normal faulting). U ruskoj literaturi 

se primjenjuje odgovarajući termin plakantiklinala 

(placanticline). 

Plaisancian, Plaisancian stage, Plaisanzian – plezancij. 

Stratigrafski kat donjeg pliocena (Lower Pliocene) 

u Europi – iznad zanklija (Zanclean), a ispod astija 

(Astian). Sinonim: Piacenzian. 

plait point – kritična točka. Temperatura i tlak u kojima 

se spajaju krivulje ključanja (vrelišta) i rošenja (rosišta) 

na ternarnom (trojnom) dijagramu faznog stanja 

i dijagramu (p-T dijagramu). Svojstva tekućine i njene 

pare su u kritičnoj točki identična. U okolišu kritične 

točke međufazna napetost se približava nuli. Sinonim: 

critical point, v. ternary diagram. 

planar cross-bedding – planarna kosa slojevitost. (1) 

Kosa slojevitost (v. cross-bedding) u kojoj donje granične 

površine odgovaraju ravnim površinama erozije 

(planar surfaces of erosion). Formira se spiranjem 

sedimenata i zatim sedimentacijom. (2) Kosa slojevitost 

koja je karakterizirana razvojem prednjih slojeva 

ili foreseta (foreset beds). 

planar element – plošni element. Element sklopa (fabric 

element) ili petrostrukturni element čije su dvije 

dimenzije znatno veće od treće. Primjeri su slojevitost 

(bedding), kalavost (cleavage) i škriljavost (schistosity); 

v. linear element. 

planar features – udarne lamele. Tijesno priljubljene 

paralelne mikroskopske ravnine koje se razlikuju od 

ploha kalavosti (cleavage plane) i opažaju se u mineralima 

koji su pretrpjeli udarnu metamorfozu (shock 

metamorphism), osobito u kvarcu i glinencu (feldšpatu), 

i smatraju se jedinim i važnim indikatorom (dokazom) 

udarne metamorfoze. Za takve strukture je 

karakteristična višestrukost (često više od pet setova 

po jednom zrnu) i orijentacija paralelna specifi čnim 

plohama minerala. Sinonim: shock lamellae. 

planar fl ow structure – plošna (linarna) struktura tečenja, 

v. platy fl ow structure. 

planation – planacija, izravnavanje, poravnavanje. U 

geologiji – (1) Proces ili procesi erozije zahvaljujući 

kojima se površina Zemlje ili neki njen dio reducira 

do ravne ili izravnane površine, osobito lateralna 

(bočna) planacija (v. lateral planation) meandrirajućim 

rijekama. Termin također uključuje procese 

erozije izazvane djelatnošću valova i struja i abraziju 

ledenjacima i vjetrom. Prema prvobitnoj defi niciji, 

dijelom procesa planacije se smatrala akumulacija 

aluvijalnih sedimenata, ali taj uvjet nije nužan. (2) U 

širokom smislu termin planacija se rabi za označavanje 

općeg snižavanja površine kopna, na primjer, altiplanacija 

(v. altiplanation), krioplanacija (v. cryoplanation), 

panplanacija (v. panplanation), pediplanacija 

(v. pediplanation), peneplanacija (v. peneplanation). 

planation surface – površina planacije, erozijska površina, 

v. erosion surface. 

plane – ravnina. (1) U geologiji – opći termin kojim 

se označavaju dvodimenzijske geološke forme bez 

zakrivljenosti; idealno – to je savršeno plosnata ili 

ravna površina (ploha slojevitosti, rasjedna ploha, 

erozijska površina) koja se pojavljuje na konačnom 

stadiju geomorfološkog ciklusa. U nizu slučajeva termin 

se može rabiti za označavanje savijenih ploha, 

kao što je zakrivljena ploha slojevitosti. 

633 

plastic fl ow 

plane bed – ravni sloj. U geologiji – sedimentni sloj (sedimentary 

bed) bez izbočina ili udubina koje su veće 

od maksimalne veličine čestica materijala sloja. 

plane fault – pravocrtni rasjed. Rasjed čija je ploha ravna, 

a ne zakrivljena. 

plane of mirror symmetry – ravnina (zrcalna ravnina) 

simetrije. U kristalografi ji – ravnina koja dijeli kristal 

na dva jednaka dijela (dvije polovice), od kojih je jedan 

dio zrcalna slika drugog dijela. Element simetrije 

kristala (v. symmetry elements). Sinonimi: mirror plane 

of symmetry, plane of refl ection, plane of symmetry, 

refl ection plane, symmetry plane. 

plane of refl ection – ravnina (zrcalna ravnina) simetrije, 

v. plane of mirror symmetry. 

plane of saturation – vodno lice (zrcalo), v. water table. 

plane of stratifi cation – ploha stratfi kacije (slojevitosti), 

v. bedding plane. 

plane of symmetry – ravnina simetrije. (1) v. plane of 

mirror symmetry. (2) U paleontologiji – ravnina koja 

dijeli ljušturu (shell) na dva simetrična dijela. 

planktic – planktonski, v. planktonic. 

plankton – plankton. Vodeni biljni ili životinjski organizam 

(morski, jezerski, riječni) koji pasivno pluta 

(lebdi) u vodi ili na njenoj površini ili se kreće slabim 

plivanjem, za razliku od organizama koji su pričvršćeni 

za dno ili se polako gibaju iznad dna. Prema 

veličini se razlikuju: ultraplankton (v. ultraplankton), 

nanoplankton (v. nannoplankton), mikroplankton (v. 

microplankton), makroplankton (v. macroplankton) 

i megaplankton (v. megaloplankton), a po sastavu 

su: zooplanktoni (v. zooplankton) i fi toplanktoni (v. 

phytoplankton). Planktone čine mnoge alge, protozoe 

(praživotinje), spužve, mekušci, neki raci i drugi 

organizmi. 

plankton equivalent – planktonski ekvivalent. Kvantitativni 

kemijski odnos za prevođenje jednog načina 

izražavanja količine planktona u drugi, na primjer, za 

fi toplankton 1 mg ugljika = 2,3 mg suhe organske 

tvari. 

planktonic – planktonski. Termin kojim se označavaju 

pelagični organizmi (pelagic organisms) koji plutaju 

(slobodno lebde). Pridjev termina plankton (v. plankton). 

Sinonim: planktic. 

plant – (1) postavljanje (način postavljanja) geofona. U 

seizmici – način na koji je geofon postavljen (smješten) 

na zemlji ili u njoj. Sinonim: seismometer plant. 

(2) postaviti geofon. Postaviti (smjestiti) geofon na 

njegovo pravo mjesto na tlu. 

plant condensate – kondenzat postrojenja za obradu 

(preradu) plina. Kapljevine prirodnog plina ekstrahirane 

iz njega na postrojenjima za obradu (preradu) 

plina; v. natural-gas liquids, natural gasoline. 

plant liquids – kapljevine postrojenja za obradu (preradu) 

plina. Tekući propan, butan, pentan i teži ugljikovodici 

ekstrahirani iz prirodnog plina u procesu njegove 

obrade (prerade); v. natural-gas liquids, natural 

gasoline. 

plaster stone – v. gypsum. 

plastic fl ow – plastično strujanje. Tip strujanja tekućine 

kroz cjevovod, pri kojem se tekućina giba kao 

stupac. Središte struje se giba većom brzinom od 

rubova struje, gdje je strujanje usporeno zbog trenja 

tekućine o stijenku cijevi. Može se defi nirati i 

kao reološka pojava u kojoj se karakteristike strujanja 

fl uida manifestiraju nakon što primijenjeno

plastic fl uid 

naprezanje postigne kritičnu vrijednost; v. plastic 

fl uid. 

plastic fl uid – plastični fl uid. Nenewtonski fl uid u kojem 

brzina smične deformacije (shear rate) nije proporcionalna 

smičnoj sili (shear force). Za počinjanje i održavanje 

strujanja plastičnog fl uida nužan je određeni 

tlak. Granica tečenja (yield point) je veća od nule. Većina 

bušaćih isplaka se ponaša kao plastični fl uid. 

plasticity index – indeks (koefi cijent) plastičnosti. Sadržaj 

vode u tlu pri kojem je ono plastično, brojčano je 

jednak razlici između donje granice tečenja (v. liquid 

limit) i donje granice plastičnosti (v. plastic limit). 

plasticlast – plastiklast. Intraklast (v. intraclast) koji se 

sastoji od vapnenog mulja (calcareous mud) i bio je 

otrgnut od sedimenta prije njegova stvrdnjavanja. 

plastic limit – donja granica plastičnosti. Granični sadržaj 

vode (granica vlažnosti) sedimenta (water-content 

boundary of sediment), na primjer, tla, između 

njegova plastična i polučvrstog (polutvrdog) stanja 

(plastic state, semisolid state); v. liquid limit. 

plastic squeezing – vezivanje pijeska visokotlačnim 

injektiranjem smole. Metoda kontrole prodora pijeska 

iz produktivne formacije u bušotinu (method of 

sand control) u kojoj se u nekonsolidirani (nevezani) 

pijesak produktivne formacije injektira smola koja 

stvrdnjava s pomoću kemikalija i veže zajedno zrna 

pijeska zadržavajući permeabilnost formacije. 

plate – (1) litosferska ploča, ploča. U geologiji – torzijski 

kruti tanki segment (blok) Zemljine litosfere za koji 

se može pretpostaviti da se kreće horizontalno u odnosu 

na susjedne ploče u skladu s tektonikom ploča 

(v. plate tectonics) i koji graniči s drugim pločama duž 

zona seizmičke aktivnosti (zones of seismic activity). 

Debljina litosferskih ploča varira od 50 do 250 kilometara. 

Uključuje koru i dio gornjeg plašta Zemlje, a 

može obuhvaćati osim dijelova kontinenata i dijelove 

oceanskih bazena. Granice ploča su zone seizmičke 

aktivnosti. Termin je danas povezan ponajprije s 

koncepcijom tektonike ploča, pa treba izbjegavati 

njegovu primjenu u nekom drugom tektonskom 

smislu. (2) pločica. Tanki, plosnati, glatki fragment 

pločaste stijene (fl agstone). 

plateau – (1) visoravan, plato. U geomorfologiji – svako 

relativno ravno područje velikog prostiranja i 

nadmorske visine, osobito prostrani dio kopna koji 

se znatno uzdiže (više od 150 do 300 metara) iznad 

okolnog područja ili nivoa mora, obično je barem s 

jedne strane ograničen strmom padinom, ima ravnu 

ili gotovo ravnu površinu, katkada je ispresijecan 

dubokim dolinama i nadvišen visokim brežuljcima 

ili planinama, a nivo velikog dijela njegove ukupne 

površine je na nivou vrha ili blizu njega. Visoravan je 

obično viša i ima oštrije raščlanjen reljef u usporedbi 

s ravnicom (v. plain) – često čini uzdignutu ravnicu. 

Može biti tektonskog, rezidualnog ili vulkanskog 

podrijetla. (2) podvodni plato. U marinskoj geologiji – 

široko uzdignuće morskog dna, više ili manje ravnog 

vrha i nejasno izraženo. Visina podmorskih platoa 

je obično veća od 200 metara. Sinonim: submarine 

plateau. 

plateau level – nivo maksimalne proizvodnje. Nivo najveće 

proizvodnje naftnog ili plinskog polja. Kako 

proizvodnja s vremenom pada, o primjeni metoda 

povećanja iscrpka (sekundarnih, EOR) ovisit će koliko 

će se proizvodnja održavati na maksimalnom nivou. 

634 

platy 

plate boundary – granica ploča. U geologiji – zona seizmičke 

i tektonske aktivnosti duž rubova litosferskih 

ploča. Smatra se da su te aktivnosti povezane s kretanjem 

ploča u odnosu jedne prema drugoj. Postoje 

tri poznata tipa granica ploča: (a) akrecijska, divergentna 

ili konstruktivna (v. accreting boundary plate); 

(b) konvergentna, destruktivna ili konzumacijska (v. 

convergent boundary plate), i (c) transformna ili konzervativna 

(v. transform boundary plate). Sinonimi: 

plate juncture, plate margin (v.). 

plate coalescer – pločasti koalescer. Uređaj koji se rabi u 

obradi proizvedene slojne vode za uklanjanje kapljica 

nafte. Naftne kapi koalesciraju na površini ploča. 

plate juncture – granica ploča, v. plate boundary. 

plate margin – granica ploča. Sinonim termina plate 

boundary (v.). Međutim, prema defi niciji Međunarodnog 

tektonskog leksikona (International tectonic 

lexicon), termin plate margin označava rub ploče (kraj 

jedne ploče), dok se termin plate boundary odnosi 

na kontakt dviju ploča. 

plate tectonics – tektonika ploča. Teorija globalne tektonike 

(v. global tectonics) prema kojoj je Zemljina litosfera 

podijeljena na (sastavljena od) oko 28 velikih, 

širokih i debelih ploča (blokovi koji uključuju dijelove 

kontinentalne i oceanske kore i gornji dio plašta 

Zemlje) s horizontalnim kretanjem kao torzijski kruta 

tijela i koje uzajamno djeluju jedna na drugu na njihovim 

granicama uzrokujući seizmičku i tektonsku 

aktivnost duž tih granica. Sinonim: new global tectonics 

(v.); v. global tectonics. 

platform – platforma. (1) U geomorfologiji – (a) Opći 

termin za ravnu ili gotovo ravnu površinu, na primjer, 

terasu (terrace) ili stepenicu (bench) ili malu platformu 

na strmoj litici ili ravni uzdignuti dio kopna, poput visoravni 

(plateau, tableland), peneplena (peneplain) ili 

bilo koje poravnate površine. (b) Mala visoravan (plato). 

(2) U tektonici – dio kontinenta koji je pokriven 

horizontalnim ili slabo nagnutim slojevima (uglavnom 

sedimentnim) ispod kojih na raznim dubinama 

zaliježe fundament od stijena (basement of rocks) 

konsolidiranih tijekom ranijih deformacija. Platforma 

je dio kratona (v. craton). (3) U marinskoj geologiji – 

ravna ili blago nagnuta podvodna erozijska površina 

(underwater erosion surface) koja se proteže od obale 

prema otvorenom moru ili jezeru, osobito platforma 

marinske erozije (wave-cut platform) ili abrazijska 

platforma (abrasion platform). (4) U naftno industriji 

– termin koji se katkada rabi za označavanje mobilne 

(pokretljive) platforme (mobile drilling unit) na kojoj je 

postavljeno bušaće postrojenje (drilling rig). Također 

se obično primjenjuje za označavanje autonomne 

stalne (stacionarne) proizvodne platforme (self-contained 

fi xed production platform). 

platform facies – šelfni facijes, v. shelf facies. 

platform reef – platformski greben (rif). Organogeni 

greben (v. organic reef) s ravnim vrhom i protezanja 

većeg od krpastog ili izoliranog grebena (v. patch 

reef, 1), tj. promjera nekoliko kilometara. Katkada 

formira otok. 

platy – pločast. (1) Termin kojim se označava sedimentna 

čestica (sedimentary particle) čija je duljina više 

od tri puta veća od debljine. (2) Termin za označavanje 

pješčenjaka (sandstones) ili vapnenaca (limestones) 

koji se cijepaju u lamine debljine od 2 do 10 

milimetara.

platy fl ow structure 

platy fl ow structure – plošna (linearna) struktura tečenja. 

Struktura eruptivnih (magmatskih) stijena (igneous 

rocks) karakterizirana pločastim listovima koja 

nalikuje na stratifi kaciju (slojevitost, stratifi cation). 

Formira se kontrakcijom (stezanjem) tijekom procesa 

hlađenja. Struktura je paralelna površini hlađenja 

(surface of cooling) i postaje jasnijom (očitijom) pri 

trošenju (raspadanju, weathering). Sinonimi: linear 

fl ow structure, planar fl ow structure, platy structure. 

platy structure – plošna (linearna) struktura tečenja, v. 

platy fl ow structure. 

play – (1) cilj (zadatak) istraživanja. Aktivna djelatnost 

istraživanja nafte ili prirodnog plina. (2) zakup područja. 

Zakup potencijalnog područja za naftu ili 

prirodni plin. (3) potencijalno područje. Potencijalno 

područje za istraživanje nafte ili prirodnog plina. (4) 

zakupljeno područje. Zakupljeno potencijalno područje 

za naftu ili prirodni plin. 

playa – plaja. (1) U geomorfologiji – (a) Suho (bezvodno), 

nisko, ravno i bez vegetacije područje najnižeg 

dijela pustinjskog bazena (zavale) bez vodotoka (undrained 

desert basin) ispod kojeg zaliježe stratifi cirana 

glina, silt ili pijesak i obično topljiva sol. Termin se 

primjenjuje u jugozapadnom dijelu SAD. Sinonim: 

dry lake. (b) Termin koji se često rabi za označavanje 

plaja jezera (playa lake – plitko periodično jezero u 

aridnom ili poluaridnom području koje nastaje tijekom 

vlažne sezone, ali presušuje ljeti). (2) U geologiji 

– (a) Malo, obično pješčano područje kopna na ušću 

rijeke ili duž obale zaljeva. (b) Ravno aluvijalno obalno 

kopno, za razliku od plaže (v. beach). 

Pleistocene – pleistocen, pleistocenska epoha. Najdulja 

epoha kvartara (Quaternary) ili kvartarnog perioda 

(Quaternary period) koja slijedi nakon pliocena (Pliocene) 

tercijara i prije holocena (Holocene) kvartara. 

Započeo je, kako se procjenjuje i prema raznim izvorima, 

prije dva do tri milijuna godina (ili prije 1,8 ili 

1,65 ili 1,6 milijuna godina) i trajao do prije 10.000 

(ili 8.000 ili 5.000) godina (tj. do početka holocena). 

Karakteriziran je općim zahlađenjem na Zemlji i periodičnom 

pojavom prostranih ledenih pokrova na 

područjima srednjih širina – tijekom pleistocena je 

veći dio sjeverne Europe i Sjeverne Amerike bio prekriven 

ledom. Poznati stadiji glacijala (glacial stage) 

u sjevernoj Europi su Menap, Elster, Saale i Weichsel, 

na području Alpa su Günz, Mindel, Riss i Würm, a u 

Sjevernoj Americi – Nebraskan, Kansan, Illinoian i 

Wisconsinan. U pleistocenu se javljaju različiti oblici 

prvih ljudi (razvio se prvi čovjek – Homo sapiens) 

i velike životinje ledenog doba (tzv. »pleistocenska 

megafauna«). Prije otprilike 10.000 godina je došlo 

do masovnog izumiranja velikih sisavaca i mnogih 

ptica (uzrok su vjerojatno bila ledena doba). Pleistocen 

također označava serija stijena (series of rocks) široko 

rasprostranjena po cijelom svijetu. Akumulacije 

ugljikovodika su rijetko nađene u pleistocenskim 

stijenama. Sinonimi: Great Ice Age, Diluvium; v. glacial 

epoch, Ice Age. 

Pleistocene epoch – pleistocenska epoha, pleistocen, v. 

Pleistocene. 

pleochroic – pleokroitski, v. pleochroism. 

pleochroism – pleokroizam, polikroizam. U mineralogiji 

– sposobnost ili svojstvo anizotropnih prozirnih 

kristala da različito apsorbiraju prolaznu svjetlost raznih 

valnih duljina u raznim kristalografskim smjero- 

635 

plug 

vima i, prema tome, pokazuju različitu boju u raznim 

smjerovima. Ta se pojava lakše opaža pod polariziranim 

svjetlom, nego golim okom. Mineral koji pokazuje 

pleokroizam se naziva pleokroitskim (pleochroic). 

Sinonim: polychroism; v. dichroism, trichroism. 

pleomorphous – polimorfan, v. polymorphic. 

plerotic water – plerotička voda. Sinonim termina voda 

temeljnica ground water (podzemna voda temeljnica). 

Uključuje piestičke (arteške) vode (v. piestic water) 

i freatske vode (v. phreatic water). 

pleosponges – arheocijati, v. archaeocyathids. 

plication – mikronabiranje, mikroboranje. U strukturnoj 

geologiji – intenzivno nabiranje malih razmjera 

(small-scale folding). Opaža se u područjima intenzivnog 

nabiranja ili u plastičnim stijenama. 

Pliensbachian, Pliensbachian stage – plinsbah, pliensbach. 

Stratigrafski kat donje jure (Lower Jurassic) u 

Europi – iznad sinemura (Sinemurian), a ispod toarcija 

(Toarcian). Obuhvaća vremenski raspon od prije 


Pliocene – pliocen, pliocenska epoha. Epoha tercijara 

(Tertiary) ili tercijarnog perioda (Tertiary period) koja 

slijedi nakon miocena (v. Miocene), a prije pleistocena 

(v. Pleistocene). Obuhvaća, kako se procjenjuje i 

prema raznim izvorima, vremenski raspon otprije 

10 do 1 (ili 5,3 do 2 ili 5,3 do 1,8 ili 5,3 do 1,6 ili 5,2 

do 1,65 ili 5 do 1,8) milijuna godina. Katovi pliocena 

u Europi su panon (Pannonian), plezancij (Plaisancian) 

i astij (Astian), a u Sjevernoj Americi kat blank 

(Blancan) i miocensko-pliocenski kat hemfi l (Hemphillian). 

U pliocenu su se pojavili prvi hominidi (australopitek) 

i suvremeni oblici kitova. Termin također 

označava seriju stijena (series of rocks) koja je široko 

rasprostranjena po svijetu. Kada se tercijar označava 

kao era, tada se pliocen smatra periodom. Akumulacije 

ugljikovodika obično nisu vezane uz pliocenske 

stijene. 

Pliocene epoch – pliocenska epoha, pliocen, v. Pliocene. 

pliomagmatic zone – v. eugeosyncline. 

plug – (1) sedimentni čep riječnog korita. U sedimentologiji 

– masa sedimenta koji ispunjava dio riječnog 

korita koji je nakon odsijecanja ostao napušten, na 

primjer, glinoviti čep korita (clay plug) ili pješčani čep 

korita (sand plug). (2) čep kanala vulkana. U vulkanologiji 

– vertikalno magmatsko tijelo cjevolikog (približno 

cilindričnog) oblika koje ispunjava kanal ugaslog 

vulkana. (3) vulkanski čep. U vulkanologiji – vulkanski 

krater ispunjen skrućenom lavom. Materijal 

koji ga okružuje je uklonjen erozijom. (4) cilindrični 

uzorak (valjčić) jezgre. Jezgra cilindričnog (valjkastog) 

oblika, malog promjera (tipično od 2,5 do 3,8 cm ili 

od 1 do 1 1 / 2 inča) i duljine od 2,5 do 7,5 cm (od 1 do 

3 inča), za razliku od jezgre punog promjera (presjeka, 

whole core). Dobivaju se horizontalnim i vertikalnim 

bušenjem jezgre punog promjera, a služe za 

mjerenje (određivanje) poroznosti i permeabilnosti 

te izvođenje većine ostalih rutinskih i specijalnih 

laboratorijskih mjerenja. Sinonim: core plug; v. core, 

full-diameter core, sidewall core. (5) obrok injektiranja, 

v. slug. (6) čep za izolaciju kanala bušotine. Naprava 

od cementa, gume ili nekog drugog nepropusnog 

materijala za vodu i plin koja se postavlja u kanal bušotine 

sa zaštitnom kolonom (casing) radi izolacije 

određenih intervala u slučajevima kada se bušotina

plug analysis 

napušta zbog neproduktivnosti ili iscrpljenosti sloja 

(plug), kada se iz kanala postojeće bušotine buši novi, 

orijentirani kanal (tj. kada se postojeći kanal bušotine 

skreće, directional plug), kada se želi izolirati donji 

interval kanala (dublji iscrpljeni sloj) radi nastavljanja 

proizvodnje iz plićeg sloja (plug-back plug) i kada se 

u procesu bušenja pristupa izolaciji zone gubljenja 

isplake (zone gubitka cirkulacije isplačnog fl uida, 

lost-circulation plug). Neki čepovi se mogu izbušiti, a 

drugi izvući iz bušotine kada više nisu potrebni. (7) 

postaviti čep u kanalu bošotine. Ispuniti kanal bušotine 

cementom (ili drugim nepropusnim materijalom) 

radi izolacije kada se bušotina napušta usljed neproduktivnosti 

ili iscrpljenosti, kada se iz kanala postojeće 

bušotine buši novi, orijentirani kanal, kada se želi 

izolirati iscrpljeni dublji sloj zbog nastavka proizvodnje 

iz pliće formacije i kada se pristupa izolaciji zone 

gubitka isplake tijekom bušenja. (8) postaviti čep u 

cjevovod. Uvijčati metalni čep u cjevovod radi obustavljanja 

protjecanja ili usmjeravanja struje nafte u 

priključni cjevovod. (9) prekinuti strujanje. Obustaviti 

(zaustaviti) strujanje nafte ili plina. 

plug analysis – analiza cilindričnih uzoraka jezgre, v. 

conventional core analysis. 

plug and abandon – postaviti cementni čep i napustiti 

bušotinu. Postaviti cementni čep (ili čepove) u kanalu 

neproduktivne (»suhe«), iscrpljene ili neprofi tabilne 

proizvodne bušotine (dry well, depleted well) i zatim 

je napustiti. Cementni čepovi (cement plugs) se postavljaju 

na određenim dubinama kanala bušotine 

kako bi se spriječila nepoželjna vertikalna migracija 

fl uida u napuštenoj bušotini i zagađivanje ležišta 

slatke vode (obično se cementira gornjih 30 metara 

kanala bušotine), a zaštitna kolona (casing) se odreže 

cca 2 metra ispod površine tla. Na vrh zaštitne kolone 

se zavari čelična ploča, a kanal bušotine se ispuni 

isplakom. 

plug a well – postaviti čep u bušotini, tamponirati bušotinu, 

v. plug back, plug back cementing. 

plug back, plugback – postavljanje čepa u bušotini. 

Operacija napuštanja i izolacije dubljeg iscrpljenog 

ležišta ili intervala postavljanjem čepa (mosta) u bušotini 

(kanalu bušotine) radi proizvodnje iz plićeg ležišta 

ili intervala ili radi odvajanja iscrpljenog ležišta 

(intervala) od proizvodnog; v. plug back cementing. 

plug back a well – postaviti čep u bušotini, tamponirati 

bušotinu, v. plug back, plug back cementing. 

plug back (plugback) cementing – postavljanje cementnog 

čepa u bušotini. Operacija cementacije u 

bušotini radi: (a) sprječavanja proizvodnje vode s 

dna bušotine; (b) trajnog napuštanja dublje zone i 

nastavljanja proizvodnje iz pliće zone; (c) postavljanja 

cementnog čepa u kanalu bušotine kako bi se 

osiguralo uporište alatkama za orijentirano (koso 

usmjereno) bušenje (skretanje kanala bušotine bušaćim 

klinom), odnosno za bušenje novog, bočnog 

kanala bušotine iz postojećeg; (d) postavljanja cementnog 

čepa u nenamjerno iskrivljenom kanalu 

bušotine kako bi se ponovljenim bušenjem izbušio 

vertikalni kanal, i (e) postavljanja cementnog čepa 

u intervalu kanala bušotine u kojem je nastao žlijeb. 

plug eff ect – efekt »čepa«. Pojava pri strujanju plastičnog 

fl uida kroz cjevovod – gibanje središnjeg dijela 

struje (u kojoj je smicanje jednako nuli) u blokovima 

636 

plug valve 

i na taj način se taj dio giba kao čvrsta tvar s maksimalnom 

brzinom u cjevovodu. 

plug fl ow – strujanje s efektom »čepa«. Tip laminarnog 

strujanja fl uida u kojem nema smicanja u središnjem 

dijelu struje, strujanje na način koji uzrokuje pojavu 

efekta »čepa«; v. plug eff ect. 

plugged and abandoned (P&A) – cementiran i napušten. 

Izraz koji označava status bušotine u čijem je 

kanalu postavljen cementni čep (ili čepovi), ušće pokriveno 

zavarenom čeličnom pločom i bušotina zatim 

napuštena. Budući da se radi o neproduktivnim 

(»suhim«), iscrpljenim i neprofi tabilnim proizvodnim 

bušotinama, malo je vjerojatno da će se one ponovno 

otvarati. Sinonim: p and a; v. abandon a well, close 

a well, plugged and suspended, shut-in well, shuttingin 

the hole, temporarily abandoned. 

plugged and suspended – cementiran i privremeno 

napušten. Izraz koji označava status bušotine u čijem 

je kanalu postavljen provizorni cementni čep (bridge 

plug) radi brtvljenja, pa se ona privremeno napušta, 

jer se očekuje da će se na njoj kasnije obaviti određeni 

radovi te da će se ponovno otvoriti (iako u vrijeme 

napuštanja nije bila u stanju proizvoditi). Sinonim: 

p and s; v. abandon a well, close a well, plugged and 

abandoned, shut-in well, shutting-in the hole, temporarily 

abandoned. 

plugged bit – začepljeno bušaće dlijeto. U procesu 

bušenja – bušaće dlijeto sa začepljenim isplačnim 

kanalima ili mlaznicama. Očituje se porastom tlaka 

isplačne pumpe. 

plugging – (1) postavljanje cementnog čepa, tamponiranje. 

Ispunjavanje bušotine cementom radi: (a) 

zaustavljanja strujanja vode, nafte ili plina između 

slojeva u kanalu bušotine ili strujanja na površinu; 

(b) napuštanje bušotine nakon što je proizvodnja iz 

nje obustavljena; (c) napuštanja neproduktivne bušotine; 

v. abandon a well. (2) začepljenje vibracijskog 

isplačnog sita. Začepljenje vibracijskog sita za čišćenje 

isplake (plugging of shale shaker screens) čvrstim 

česticama (česticama probušenih stijena well cuttings). 

Uzrokuje smanjenje efi kasnosti čišćenja isplake. 

plugging back – tamponiranje donjeg horizonta. Operacija 

cementacije donje sekcije kanala bušotine ili 

sprječavanja dizanja fl uida (nafte, vode) po zaštitnoj 

koloni. 

plugging material – materijal za čepljenje. Materijal koji 

se pumpa u bušotinu (kanal bušotine) radi privremenog 

ili stalnog brtvljenja (izolacije) zone ili zona za 

vrijeme dok se na drugom dijelu kanala izvodi druga 

operacija. 

plug landing nipple – sjedište čepa. Prijelaznik za postavljanje 

i fi ksiranje čepa ispred iscrpljene zone. 

plug-type valve – (1) ventil s čepom, v. plug valve. (2) 

ventil s konusnim (čunjastim) zapornikom, v. plug valve. 

plug valve – (1) ventil s čepom. Tip ventila koji se uobičajeno 

rabi za regulaciju protoka u niskotlačnom 

priključnom naftovodu (low-pressure oil fl owline) s 

čeličnim čepom (zapornikom, steel plug) cilindričnog, 

sferičnog ili konusnog oblika. Ventil se otvara ili 

zatvara okretanjem zapornika za 90 stupnjeva. Sinonim: 

plug-type valve. (2) ventil s konusnim (čunjastim) 

zapornikom. Tip ventila s čeličnim čepom (zapornikom) 

za regulaciju protoka u priključnom naftovodu 

u obliku konusnog (čunjastog) klina. Omogućuje

plume structure 

fi nu regulaciju volumenskog protoka i potpuno obustavljanje 

strujanja. Sinonim: plug-type valve. 

plume structure – perasta struktura. Mreža sitnih grebena 

nalik na pero na površini glavne pukotine lučenja 

(master joint) koji su obično orijentirani paralelno 

gornjoj i donjoj plohi sloja. Sinonimi: feather structure, 

plumose structure. 

plumose structure – perasta struktura, v. plume structure. 

plunge – utonuće. U strukturnoj geologiji – nagib (nagnutost, 

inclination) osi bore ili druge linearne strukture 

mjeren u vertikalnoj ravnini. Određuje se uglavnom 

pri izučavanju geometrije bora. 

plunger lift – plunžerni plinski lift. Metoda umjetnog 

podizanja nafte iz bušotine na površinu (artifi cial lift) 

primjenom plunžera (klip koji se slobodno giba) koji 

se kreće gore-dolje u koloni uzlaznih cijevi (tubing) i 

tako podiže stupac nafte na površinu. Plunžer se pokreće 

komprimiranim plinom u prstenastom prostoru 

između kolona uzlaznih i zaštitnih cijevi (najčešće 

se rabi proizvedeni plin). Ventil na dnu plunžera se 

zatvori kada plunžer udari o amortizer na dnu bušotine, 

povećani tlak na dnu bušotine zatim aktivira 

regulator priključnog naftovoda na površini i plunžer 

se diže u koloni uzlaznih cijevi i podiže naftu. Na 

vrhu bušotine plunžer udara o amortizer, time se 

otvori ventil i oslobodi (ispusti) plin ispod plunžera 

u priključni naftovod i plunžer pada na dno bušotine. 

Plunžerni plinski lift se primjenjuje u eruptivnim 

bušotinama niske produktivnosti i bušotinama s visokim 

plinskim faktorom (prekomjernom količinom 

plina). Sinonim: free piston lift; v. gas lift, chamber lift. 

plunger overtravel – inercijsko povećanje duljine hoda 

plunžera pumpe, v. pump-plunger overtravel. 

plunger pump – plunžer-pumpa, plunžerna pumpa. Tip 

stapne pumpe u kojoj se plunžeri (dugi klipovi) gibaju 

naprijed-natrag ili gore-dolje u cilindrima i tako 

usisavaju tekućinu, a kada se ventil zatvori tlače fl uid 

u izljevni vod. Plunžer-pumpa stvara veći tlak na fl uid 

od stapne pumpe (piston pump). 

plunging fold – utonula bora. Bora čija je zglobna linija 

(hinge line) nagnuta u odnosu na horizontalu. 

plunging inclined fold – utonula kosa bora. Bora s utonulom 

osi (plunging axis) i nagnutom osnom plohom 

(inclined axial plane). 

plunging normal fold – utonula normalna bora. Bora 

s nagnutom osi(inclined axis) i vertikalnom osnom 

plohom (vertical aial plane). 

pluton – pluton. (1) Eruptivna intruzija (intruzija eruptivnih 

ili magmatskih stijena, igneous intrusion). (2) Tijelo 

stijena formirano metasomatskim istiskivanjem 

(metasomatic replacement). Termin se prvobitno primjenjivao 

samo za označavanje duboko zaliježućih 

(deep-seated) ili plutonskih (plutonic) granitoidnih 

tijela; v. plutonism. 

plutonian – plutonski, v. plutonic. 

plutonic – plutonski, abisalan, dubinski. (1) Koji se odnosi 

na eruptivne (magmatske) stijene (igneous 

rocks) formirane na velikoj dubini. Sinonimi: abyssal 

(v.), deep-seated (v.), hypogene (v.), plutonian; v. hypabyssal, 

plutonic rock. (2) Koji se odnosi na stijene 

formirane djelovanjem bilo kojeg procesa na velikoj 

dubini. 

plutonic igneous rock – plutonska eruptivna (magmatska) 

stijena, v. plutonic rock. 

637 

pneumatic drilling 

plutonic intrusion – plutonska (abisalna) intruzija. Velika 

intruzija koja se ohladila na velikoj dubini ispod 

površine Zemlje. Sinonimi: abyssal intrusion, major 

intrusion. 

plutonic metamorphism – dubinska (plutonska) metamorfoza 

(metamorfi zam). U geologiji – regionalna 

metamorfoza (metamorfi zam) koja se odvija na velikim 

dubinama (deep-seated regional metamorphism) 

pri visokim tlakovima i temperaturama, često praćena 

snažnim deformacijama. Za dubinsku metamorfozu 

su karakteristične batolitne intruzije (prodori 

batolita, batholithic intrusions) s pratećim pojavama 

metasomatoze, infi ltracija i injekcija magme (ili, naprotiv, 

diferencijalno taljenje ili anateksa); v. injection 

metamorphism. 

plutonic nodule – plutonska nodula, v. nodule, 2. 

plutonic rock – plutonska (abisalna, dubinska) stijena 

(eruptivna stijena, magmatska stijena), plutonit. 

Stijena koja se formirala (nastala) na velikoj dubini 

kristalizacijom magme (crystallization of magma) i/ 

ili kemijskom alteracijom (chemical alteration). Karakterizirana 

je srednjozrnastom do grubozrnastom 

(krupnozrnastom) granitoidnom teksturom. Sinonimi: 

abyssal rock, plutonite. 

plutonic water – plutonska voda. Juvenilna voda (v. 

juvenile water) u magmi ili izdvojena iz magme na 

znatnoj dubini (vjerojatno na dubini od nekoliko kilometara); 

v. magmatic water, volcanic water. 

plutonism – plutonizam. (1) Opći termin kojim se opisuju 

pojave povezane s formiranjem plutona (v. pluton). 

(2) Hipoteza J. Huttona (18. stoljeće) prema kojoj 

se Zemlja formirala skrućivanjem (solidifkacijom) 

rastaljene mase. 

plutonite – plutonit, plutonska (abisalna) stijena, v. plutonic 

rock. 

pluvial – pluvijalan, kišan, kišovit. (1) U geomorfologiji – 

termin za označavanje geoloških epizoda, promjena, 

procesa, sedimenata ili formi reljefa koji su rezultat 

djelatnosti ili utjecaja kiša, na primjer, pluvijalna denudacija 

(pluvial denudation), odronjavanja (landslides), 

erozijsko formiranje vododerina (gully erosion) 

i zatim odnošenje erodiranog materijala. Termin katkada 

uključuje (podrazumijeva) fl uvijalnu djelatnost 

oborinskih voda (djelatnost njihovih potoka), osobito 

u kanalu periodičnih potoka. (2) U klimatologiji 

– termin kojim se označava klima karakterizirana 

relativno obilnim oborinama ili vremenski interval 

tijekom kojeg je takva klima prevladavala. Termin je 

ranije bio izjednačen s glacijalnim stadijem (glacial 

stage) kvartarne glacijalne/interglacijalne sekvencije 

(Quaternary glacial/interglacial sequence), ali se danas 

pluvijalni intervali više smatraju prijelaznim ili, u 

područjima niskih geografskih širina, kao tipični za 

interglacijale. 

pluviofl uvial – pluviofl uvijalan. Koji se odnosi na zajedničko 

(kombinirano) djelovanje kišnice i rijeka, 

na primjer, pluviofl uvijalna denudacija (pluviofl uvial 

denudation). 

PNA analysis – analiza parafi na, naftena i aromata. 

Analiza sadržaja triju glavnih tipova ugljikovodika 

u sirovoj nafti radi određivanja tipa dominantnog 

ugljikovodika u sastavu nafte. 

pneumatic drilling – pneumatsko bušenje, bušenje s 

ispuhivanjem. Bušenje s primjenom zraka ili prirodnog 

plina ili smjese zraka i vode kao cirukulacijskih

pneumatic sucker-rod pump 

bušaćih fl uida. Slično je bušenju s ispiranjem isplakom 

(mud drilling), osim što se rabe kompresori. Primjenjuju 

se konvencionalna žrvanjska bušaća dlijeta 

(conventional roller-cone bits) s povećanim opterećenjem 

i smanjenim brojem okretaja (brzinom vrtnje) 

u usporedbi s bušenjem s ispiranjem isplakom. 

Pneumatsko bušenje se često primjenjuje za izradu 

plitkih bušotina i za bušenje kroz formacije koje su 

osjetljive na oštećenje. Proces pneumatskog bušenja 

je često brži i jeftiniji od rotacijskog bušenja (rotary 

drilling), ali se tijekom bušenja ne mogu kontrolirati 

anomalno visoki tlakovi i spriječiti urušavanje stijenke 

bušotine. 

pneumatic sucker-rod pump – pneumatska dubinska 

naftna pumpa s klipnim šipkama. Dubinska naftna 

pumpa s klipnim (pumpnim) šipkama pogonjena 

vertikalnim pneumatskim cilindrom (pneumatic 

cylinder) što je montiran na ušću bušotine (wellhead). 

Kolona klipnih šipki (sucker-rod string) se pokreće 

tlakom plina na klip u cilindru. Neki pumpni uređaji 

imaju dva cilindra (postavljena jedan na drugog) 

sa zajedničkom brušenom šipkom (polished rod) i 

klipom (piston) u svakom cilindru. Donji cilindar je 

pogonski (drive cylinder), a gornji služi za uravnotežavanje 

(counter balance cylinder). Plin je obično 

komprimirani prirodni plin. Sinonim: pneumatic surface 

unit; v. sucker-rod pump. 

pneumatogenic – pneumatogen. Termin kojim se označavaju 

stijene (ili rudna ležišta) formirane plinovitim 

agensima; v. hydatogenic, hydatopneumatogenic. 

pneumatolysis – pneumatoliza. U petrologiji – alteracija 

stijena ili kristalizacija minerala pod djelovanjem 

plinskih emanacija (gaseous emanations) izdvojenih 

iz skrućivane magme; v. pneumatolytic. 

pneumatolytic – pneumatolitski. U petrologiji – (a) 

Koji se formirao pneumatolizom (v. pneumatolysis). 

(b) Termin kojim se označavaju površinski produkti 

plinskih emanacija (gaseous emanations) u blizini 

vulkana. (c) Koji se odnosi na stadij magmatske diferencijacije 

(magmatic diff erentiation), srednji između 

pegmatitnog i hidrotermalnog stadija. (d) Koji se 

odnosi na utjecaje kontaktne metamorfoze (contact 

metamorphism) izazvane dubinskim intruzijama 

(deep-seated intrusions). 

pneumatolytic metamorphism – pneumatolitska metamorfoza 

(metamorfi zam). U geologiji – kontaktna 

metamorfoza (v. contact metamorphism) koja je praćena 

jakom metasomatozom (metasomatism) i javlja 

se zbog kemijskog djelovanja magmatskih plinova 

(magmatic gases) kako na bočne (okružujuće) stijene 

(country rocks), tako i na intruziju (intruzivno tijelo, 

intrusion). 

podocopes (Podocopida) – podokopi. Red slatkovodnih 


su vapnenom ljušturicom (calcifi ed shell) sa 

zakrivljenim ili ravnim dorzalnim rubom (dorsal margin) 

kraćim od ukupne duljine ljušturice i ožiljkom 

mišića (muscle scar) koji se obično sastoji od nekoliko 

sekundarnih ožiljaka (secondary scars). Stratigrafska 

rasprostranjenost: donji ordovicij-danas. 

poecilitic – pojkilitski, v. poikilitic. 

poeciloblast – pojkiloblast, v. poikiloblast. 

poeciloblastic – pojkiloblastičan, v. poikiloblastic. 

poikilitic – pojkilitski. Termin za označavanje teksture 

eruptivnih (magmatskih) stijena (igneous rocks) u 

638 

point-bar deposit 

kojima su sitna zrna (kristali) jednog minerala (na 

primjer, plagioklasa) nejednolično i nepravilno raspršeni 

u tipično anhedralnom većem kristalu drugog 

minerala (na primjer, piroksena). Pojkilitskim se 

također naziva kristal u koji su uključeni sitniji kristali. 

Sinonim poecilitic je zastario u američkoj uporabi, 

ali je još najprihvaćeniji u Europi, a uporaba drugog 

sinonima semipegmatitic nije preporučljiva. 

poikiloblast – pojkiloblast. Veliki kristal koji se formirao 

prekristalizacijom tijekom metamorfoze (metamorfi 

zma) i sadrži brojne uklopke (inkluzije) malih zrna. 

Sinonim: poeciloblast; v. poikiloblastic. 

poikiloblastic – pojkiloblastičan. (a) Koji se odnosi na 

poikiloblast (v. poikiloblast). (b) Termin za označavanje 

teksture metamorfnih stijena (metamorfne teksture, 

metamorphic texture) u kojoj mala zrna jedne 

komponente leže u većim metakristalima (suvremena 

uporaba daje prednost toj defi niciji). (c) Termin 

kojim se označava metamorfna tekstura (tekstura 

metamorfnih stijena) formirana razvojem (tijekom 

prekristalizacije) novog minerala oko brojnih relikata 

prvobitno postojećih minerala što daje sličnost 

pojkilitskoj teksturi eruptivnih (magmatskih) stijena 

(poikilitic texture of igneous rocks). Sinonim: poeciloblastic. 

poikilocrystallic – pojkilokristalni, pojkilotopni, v. poikilotopic. 

poikilotope – pojkilotop. Veliki kristal jednog minerala 

u kojem su uklopljeni manji kristali drugog minerala 

u sedimentnoj stijeni (sedimentary rock) koja ima 

pojkilotopni sklop (građu, poikilotopic fabric), na primjer, 

veliki kristal kalcita u koji su uklopljeni manji 

relikti nepotpuno istisnutih kristala dolomita u dedolomitiziranoj 

stijeni ili veliki kristal gipsa koji uključuje 

brojna zrna kvarca i/ili glinenca (feldšpata). 

poikilotopic – pojkilotopni, pojkilokristalni. Termin za 

označavanje sklopa (građe, fabric) prekristalizirane 

karbonatne stijene (recrystallized carbonate rock) 

ili kemijski precipitiranog (kemogenog) sedimenta 

(chemically precipitated sediment) u kojem se kristali 

koji ga čine razlikuju jedni od drugih po veličini i u 

kojem veći kristali jednog minerala uključuju manje 

kristale drugog minerala. Sinonim: poikilocrystallic. 

point bar – meandarski prud (sprud). Prud riječnog meandra, 

kontinentalni fl uvijalni sediment u meandru 

rijeke – niski savijeni pješčani ili šljunčani hrbat (sand 

ridge, gravel ridge) formiran na unutarnjoj strani rastućeg 

meandra sporim dodavanjem (nakupljanjem) 

akrecijskog materijala pri migraciji (pomicanju) korita 

prema vanjskoj obali. Meandrirajuće rijeke imaju 

vrlo izvijeno korito s izrazitim oblicima akumulacije 

materijala i erozije (prudovi u meandrima su najveće 

akumulacije sedimenata i najznačajniji među njima). 

Osnovna karakteristika sedimenata je dobra sortiranost 

materijala s tendencijom usitnjavanja (smanjivanja 

veličine) zrna prema gore. Kako je riječni tok u 

meandru spiralnog oblika, u području najvećih brzina 

strujanja dolazi do erozije vanjskog luka meandra 

i klizanja materijala u riječno korito. Sedimenti se tu 

ispiru, fi nije čestice prelaze u suspenziju a grubozrnasti 

(krupnozrnasti) isprani sedimenti zaostaju. Na 

unutarnjoj strani luka meandra brzina tečenja je najmanja 

i dolazi do sedimentacije prudova. Sinonim: 

meander bar; v. fl uvial sedimentary environment. 

point-bar deposit – sediment meandarskog pruda

point group 

(spruda). Sediment koji se sastoji od niza izmjenjujućih 

meandarskih prudova (v. point bar) i žljebova 

(brazda, troughs) koji ih odjeljuju. 

point group – klasa simetrije, v. class, 1. 

point diagram – točkasti dijagram, dijagram raspršenja. 

U strukturnoj petrologiji – petrostrukturni dijagram 

(v. fabric diagram) na kojem se svaki izmjereni parametar 

(na primjer, prioritetna orijentacija petrostrukturnih 

elemenata) prikazuje točkom. Sinonim: 

scatter diagram. 

point zero – v. ga(u)ging point. 

Poiseuille’s law – Poiseuilleov zakon. U mehanici fl uida 

– fi zikalni zakon koji defi nira da se obujamni (volumenski) 

protok tekućine (volumen tekućine koji 

protječe u sekundi, brzina strujanja tekućine) kroz 

kapilarnu cjevčicu (kapilaru, capillary tube) mijenja 

direktno proporcionalno s tlakom (s razlikom tlakova 

između krajeva kapilare) i četvrtom potencijom radijusa 

kapilare, a inverzno proporcionalno s duljinom 

kapilare i koefi cijentom viskoznosti (dinamičkom viskoznošću) 

tekućine. 

Poisson distribution – Poissonova razdioba (distribucija). 

U statistici – diskretna razdioba (distribucija) frekvencija 

(v. frequency distribution) slična binomnoj 

razdiobi (binomial distribution), ali se bazira na pretpostavkama 

da se događaji zbivaju nezavisno, da je 

vjerojatnost da će se događaj zbiti proporcionalna 

duljini vremena koje prethodi događaju i da je vjerojatnost 

da će se dva događaja zbiti u isto vrijeme 

iščezavajuće mala. 

Poisson’s number – Poissonov broj. Veličina recipročna 

Poissonovom koefi cijentu (v. Poisson’s ratio). 

Poisson’s ratio – Poissonov koefi cijent. Omjer lateralne 

kontrakcije (poprečne kontrakcijske deformacije) 

presjeka po jedinici širine (lateral unit strain) i dilatacije 

ili istezanja (longitudinalne deformacije) po jedinici 

duljine (longitudinal unit strain) kada je materijal 

podvrgnut rastezanju djelovanjem sila okomito na 

poprečni presjek. Poissonov koefi cijent je jedna od 

konstanti elastičnosti (v. elastic constants), odnosno 

karakteristika je elastičnih svojstava materijala, i za 

većinu materijala jednak je između 0,2 i 0,4. 

polar – polarni. U geografi ji – koji se odnosi na područje 

jednog ili oba pola Zemlje ili im pripada. 

polar climate – polarna klima. Tip klime polarnih širina 

(iznad 66° 33 ) koja je karakterizirana srednjim temperaturama 

od 10 °C i nižim. Zime su hladne i duge, a 

ljeta prohladna i kratka (temperature su rijetko veće 

od 0 °C). Sinonim: high arctic climate. 

polar ice – polarni (arktički) led. Svaki morski led stariji 

od jedne godine i debeo više od tri metra. Jako je 

brežuljast (prekriven ledenim sprudovima) i obično 

je najdeblja forma morskog leda. Sinonim: arctic 

pack. 

polarized light – polarizirana svjetlost. Svjetlost (zraka 

svjetlosti) koja se prolaženjem kroz prizmu (prism) ili 

drugi polarizator (polarizer) mijenja tako da se njena 

titranja vrše samo u jednoj ravnini ili na kružni ili 

eliptički način. U općem smislu, pod terminom polariziran 

razumijeva se ravninski polarizirana svjetlost 

(plane-polarized light). Primjenjuje se u polarizacijskom 

mikroskopu (v. polarizing microscope) za optičke 

analize (ispitivanja) izbrusaka minerala ili stijena. 

polarizing microscope – polarizacijski (petrografski) 

mikroskop. Tip mikroskopa u kojem se primjenjuje 

639 

pollen 

polarizirana svjetlost (v. polarized light) i rotirajući 

stolić (revolving stage) za analizu (ispitivanje) petrografskih 

izbrusaka (izbrusaka minerala i stijena, petrographic 

thin sections). Dvije prizme, jedna iznad, a 

druga ispod stolića, polariziraju i analiziraju svjetlost, 

a stolić se okreće oko osi koja se poklapa s optičkom 

osi. Sinonim: petrographic microscope. 

polarizing prism – polarizacijska (Nicolova) prizma, v. 

Nicol prism. 

polar symmetry – polarna simetrija. Tip simetrije kristala 

(crystal symmetry) u kojoj dva suprotna kraja 

duž glavne kristalografske osi (central crystallographic 

axis) nisu identična. Za takav kristal se kaže da 

pokazuje hemimorfi zam (hemimorphism) – karakteristični 

primjer je hemimorfi t (hemimorphite). 

pole-dipole array – polno-dipolni raspored elektroda, v. 

electrode array. 

pole-pole array – polno-polni (dvotočkasti) raspored 


polished rod – brušena (polirana) šipka. Čelična (ili mesingana) 

šipka s brušenom (glatkom) površinom koja 

prolazi kroz brtvenicu (stuffi ng box, packing gland) 

dubinske naftne pumpe s klipnim (pumpnim) šipkama 

(sucker-rod pump). Pričvršćena je na vrhu kolone 

klipnih šipki (sucker-rod string – najgornji je dio 

kolone) i spojena je užetom (bridle) s glavom njihala 

(balansira, horsehead) njihalice (pumpnog uređaja s 

njihalom, beam pumping unit). Promjer brušenih šipki 

varira od 25,4 do 38,1 mm (1 do 1½ inča), a duljina 

od 2,4 do 6,6 m (8 do 22 stope). Sinonim: polish rod. 

polished-rod clamp – stezaljka brušene (polirane) šipke. 

Naprava za držanje brušene šipke na spojnom 

užetu glave balansira (njihala, horsehead) njihalice 

(pumpnog uređaja s njihalom, beam pumping unit) 

dubinske naftne pumpe s klipnim šipkama (suckerrod 

pump). 

polished-rod liner – obloga brušene (polirane) šipke. 

Antimagnetični cilindar, otporan na udarce, habanje 

i koroziju, za zaštitu brušene šipke dubinske naftne 

pumpe s klipnim šipkama (sucker-rod pump). 

polished-rod packing gland – brtvenica brušene (polirane) 

šipke, v. polished-rod stuffi ng box. 

polished-rod stuffi ng box – brtvenica brušene (polirane) 

šipke. Cilindar oko brušene šipke dubinske naftne 

pumpe s klipnim šipkama (sucker-rod pump) za sprječavanje 

propuštanja oko šipke tijekom njena dizanja 

i spuštanja (gibanja gore-dolje) brtvljenjem između 

kolone uzlaznih cijevi (tubing) i atmosfere. Ležajevivodilice 

iznad i ispod brtvenice sprječavaju ukošenje 

brušene šipke. Sinonim: polished-rod packing gland. 

polished surface – ploha (zrcalo) klizanja, harniš, v. slickenside. 

polish rod – brušena (polirana) šipka, v. polished rod. 

pollen – pelud, polen. Višestanični mikrogametofi t sjemenjača 

koji je potpuno obavijen debelom i čvrstom 

opnom – eksinom (exine). Fosilna pelud (zrnce peludi) 

u cijelosti se sastoji od eksine iz koje je mikrogametofi 

t bio uklonjen tijekom ili prije litifi kacije. Pelud 

se prenosi vjetrom na vrlo velike udaljenosti i odličan 

je mikrofosil u sedimentnim stijenama za određivanje 

njihove starosti i klime tijekom sedimentacije. 

Pelud gimnospermi (golosjemenjača) egzistira 

od gornjeg karbona (pensilvanija) do danas, a pelud 

angiospermi (kritosjemenjača) od krede do danas; v. 

pollen analysis, pollen diagram, pollen grain.

pollen analysis 

pollen analysis – analiza peludi (polena), peludna (polenska) 

analiza. (1) Grana palinologije (v. palynology) 

koja se bavi izučavanjem kvartarnih sedimenata 

(osobito kasnog pleistocena i postglacijalnih) primjenom 

peludnih (polenskih) dijagrama (v. pollen diagram) 

i izopeludnih (izopolenskih) karata (isopollen 

map) za prikazivanje relativne obilnosti (sadržaja) 

raličitih tipova peludi u prostoru i vremenu, na primjer, 

identifi kacija i određivanje postotnog sadržaja 

(učestalosti) zrnaca peludi šumskog drveća u tresetištima 

i u jezerskim sedimentima kao metode datiranja 

(utvrđivanja starosti) fosilnih ostataka. Analiza 

peludi se rabi kao geokronološka i paleoekološka 

metoda, često u vezi s arheologijom. Sinonim: pollen 

statistics. (2) Termin koji se do prije mnogo desetljeća 

rabio kao sinonim termina palinologija u suvremenom 

shvaćanju; v. palynology. 

pollen diagram – peludni (polenski) dijagram. Svaki 

dijagram na kojem je prikazana promjena obilnosti 

(količine) peludi (polena, pollen abundance) s promjenom 

stratigrafskog presjeka; u strogom smislu – 

grafi čki prikaz relativne obilnosti (količine) različitih 

rodova peludi i spora na sukcesivnim nivoima jezgara 

kvartarnih sedimenata koji se izučavaju u analizi 

peludi (v. pollen analysis). Sinonim: pollen profi le (v.). 

pollen grain – peludno (polensko) zrnce, zrnce peludi 

(polena). Jedna od prašinastih čestica od kojih je sastavljena 

pelud (polen), najsitnija pojedinačna komponenta 

(jedinica) peludi. Sinonim: grain. 

pollen profi le – peludni (polenski) profi l. Vertikalni 

presjek (profi l) organogenih sedimenata (organic 

deposits), na primjer, tresetišta (peat bog) koji prikazuje 

sekvenciju pokopane ili fosilne peludi (polena); 

peludni (polenski) dijagram (v. pollen diagram). Sinonim: 

profi le. 

pollen rain – peludna (polenska) kiša. Ukupni talog peludi 

(polena) i spora na danom području i u danom 

periodu (ukupna količina peludi i spora koja je pala 

na dano područje u danom vremenu) procijenjen 

izučavanjem uzoraka sedimenata. 

pollen spectrum – peludni (polenski) spektar. Jedna od 

horizontalnih linija na peludnom (polenskom) dijagramu 

(v. pollen diagram) koja prikazuje relativnu 

obilnost (količinu, sadržaj u %) različitih tipova peludi 

i spora u jednom analiziranom uzorku uzetom 

s danog nivoa. 

pollen statistics – analiza peludi (polena), v. pollen 

analysis. 

pollen sum – ukupna količina (suma) peludi (polena). U 

peludnoj (polenskoj) analizi (v. pollen analysis) – ukupna 

izračunana količina peludi (polena) iz koje su 

isključeni neki tipovi peludi po defi niciji. Iz ukupne 

količine peludi najčešće je isključena sva pelud trava 

i grmlja (nonarborsecent pollen) i također neki tipovi 

peludi drveća (arborescent pollen). Kada se rabi ukupna 

količina peludi, tada se količine (sadržaji) peludi 

izračunavaju kao omjeri (odnosi) danih tipova peludi 

i ukupne količine (sume) peludi, a ne ukupne količine 

peludnih zrnaca. 

polyacrylamide polymers – poliakrilamidni polimeri, 

poliakrilamidi, v. polyacrylamides 

polyacrylamides – poliakrilamidi, poliakrilamidni polimeri. 

Materijal visoke molarne mase (u rasponu od 

500 tisuća do 30 milijuna) koji se dobiva polimerizacijom 

akrilamid monomera. Primjenjuje se za 

640 

polycrystalline diamond compact bit 

polimerno zavodnjavanje naftnih ležišta (polymer 

fl ooding – kemijska metoda povećanja iscrpka nafte/EOR-metoda). 

Smanjuje pokretljivost injektirane 

vode redukcijom permeabilnosti ležišne stijene (za 

razliku od polisaharida koji pokretljivost injektirane 

vode reduciraju povećanjem njene viskoznosti, ali 

vrlo malim smanjenjem permeabilnosti). Poliakrilamidi 

koji se primjenjuju u EOR-metodama obično 

imaju molarnu masu od 1 milijun do 10 milijuna, 

isporučuju se kao suha tvar i u stanju emulzije (s 

naftom ili vodom kao vanjskom fazom) ili gela. Općenito 

se rabe u koncentracijama od 50 do 1.000 

ppm. Prednost poliakriamida pred polisaharidima 

je veći rezidualni otpor strujanju injektirane vode 

(zbog čega se više rabi kao agens za regulaciju pokretljivosti 

vode) i niža cijena. Nedostatak poliakrilamida 

je vrlo visoka osjetljivost njihove otopine na 

smicanje (kidanje lanaca molekula kada injektirana 

otopina prolazi kroz perforacije bušotine i struji kroz 

pore sloja u blizini kanala bušotine) i na salinitet 

slojne vode. Postoji također i opasnost od kemijske 

i termičke razgradnje i potencijalna opasnost od razgradnje 

djelovanjem mikroorganizama. Adsorpcija 

poliakrilamida na površini ležišne stijene je vrlo velika, 

pa se u praksi najčešće primjenjuje djelomično 

hidrolizirani poliakrilamid čija je adsorpcija (i gubitak 

polimera) manja. Sinonim: polyacrylamide polymers; 

v. partially hydrolyzed polyacrylamide, polymer fl ood. 

polyacrylate – poliakrilat, akrilat polimer, v. acrylate 

polymer. 

polychroism – polikroizam, pleokroizam, v. pleochroism. 

polyclinal fold – poliklinalna bora. Jedna od grupa susjednih 

bora čije osne plohe (axial surfaces) imaju 

različite orijentacije. 

polycrystal – polikristal. Agregat kristalnih zrna (kristala) 

minerala nespecifi ciranog broja, oblika, veličine, 

orijentacije ili veze koji zajedno formiraju čvrsto tijelo. 

polycrystalline diamond compact bit – polikristalno 

dijamantsko bušaće dlijeto, bušaće dlijeto s polikristalnim 

dijamantskim oštricama rezača, PDC-bušaće dlijeto. 

Režući tip dijamantskog bušaćeg dlijeta koje se 

primjenjuje za bušenje debelih homogenih formacija. 

Rezanje se vrši s valjkastim ili okruglim rezačima 

na čiju je reznu površinu nanesen procesom sinteriranja 

vrlo tanki sloj (debljine 1 / 64 inča) polikristalnih 

sintetskih dijamanata (polycrystalline synthetic 

diamonds), čime je znatno povećana otpornost na 

habanje. Tijelo dlijeta (bit body) je izrađeno od termički 

obrađenog legiranog čelika (heat-treated alloy 

steel) ili od matrice volframovog karbida (tungsten 

carbide matrix) s najmanje tri mlaznice (jet nozzles). 

Prednost polikristalnih dijamantskih dlijeta je u 

tome što nemaju pomičnih dijelova, buše rezanjem, 

zahtijevaju manje opterećenje i osobito su prikladna 

za turbinsko bušenje. Skuplja su od konvencionalnih 

bušaćih dlijeta, ali je njihov vijek trajanja dulji u 

tvrdim stijenama. U usporedbi s konvencionalnim 

bušaćim dlijetima (conventional drill bits) ta dlijeta 

buše slojeve šejla većom brzinom, osiguravaju bolju 

kontrolu smjera kanala bušotine, buše meke formacije 

brže od dlijeta s glodanim zubima i imaju dulji 

životni vijek. Takva dlijeta treba održavati hladnim 

i ne bušiti njima zone za koje je poznato da sadrže

polycrystalline diamond compact drill bit 

nodule čerta. Trgovački naziv dlijeta je Stratapax bit. 

Sinonimi: diamond shear bit, PDC bit, PDC drill bit, polycrystalline 

diamond compact drill bit, polycrystalline 

diamond composite bit, polycrystalline diamond composite 

drill bit, Stratapax bit, synthetic polycrystalline 

diamond bit. 

polycrystalline diamond compact drill bit – polikristalno 

dijamantsko bušaće dlijeto, PDC bušaće dlijeto, 


polycrystalline diamond composite bit – polikristalno 

dijamantsko bušaće dlijeto, PDC bušaće dlijeto, v. 

polycrystalline diamond compact bit. 

polycrystalline diamond composite drill bit – polikristalno 

dijamantsko bušaće dlijeto, PDC bušaće dlijeto, 


polycrystalline diamond cutter bit – polikristalno dijamantsko 

režuće bušaće dlijeto, v. polycrystalline diamond 

compact bit, drag drilling bit. 

polycyclic hydrocarbons – policiklički (višeprstenasti) 

ugljikovodici. Ugljikovodici u kojima su ugljikovi atomi 

raspoređeni u dva ili više prstenova, odnosno, čija 

molekula sadrži uzajamno povezana dva benzenova 

prstena (benzene ring), za razliku od acikličkih i alicikličkih 

ugljikovodika. Primjeri su naftalin i difenil. 

Sinonim: polynuclear hydrocarbons; v. hydrocarbons. 

polygene – (1) poligenetski, v. polygenetic. (2) poligen, 

polimeran. U petrologiji – termin kojim se označavaju 

eruptivne (magmatske) stijene (igneous rocks) 

sastavljene od dvaju ili više minerala. Sinonimi: polygenic, 

polymere. 

polygenetic – poligenetski. (1) Koji je formiran kao rezultat 

djelovanja više od jednog procesa, koji ima 

podrijetlo iz više od jednog izvora ili koji je nastao ili 

se razvio na različitim mjestima i u različita vremena, 

na primjer, poligenetskim se naziva planinski lanac 

(mountain range) koji se formirao tijekom nekoliko 

orogenetskih epizoda. Sinonimi: polygene, polygenic; 

v. monogenetic. (2) Koji se sastoji od nekoliko tipova 

tvari (materijala) ili ima heterogeni sastav, na primjer, 

konglomerat (valutičnjak, conglomerate) sastavljen 

od komponenata različitog podrijetla (od materijala 

iz nekoliko različitih izvora). Sinonimi: polygene, polygenic; 

v. monogenetic. 

polygenic – (1) poligenetski, v. polygenetic. (2) poligen, 

v. polygene, 2. 

polygeosyncline – poligeosinklinala. Geosinklinalnogeoantiklinalni 

pojas (geosynclinal-geoanticlinal belt 

– pojas koji se sastoji od niza geosinklinala i geoantiklinala 

duž kontinentskog ruba (continental margin) 

i građen je od sedimenata iz granične zone s oceanske 

strane pojasa. 

polylitharenite – polilitarenit. Litarenit (lithic arenite) s 

česticama veličine pijeska različitih stijena – vulkanskih, 

sedimentnih i metamorfnih. 

polymer – polimer, v. polymers. 

polymer adsorption – adsorpcija polimera. Jedan od 

oblika (uz mehaničku blokadu u porama) retencije 

(zadržavanja) polimera. Polimeri se adsorbiraju na 

površini većine ležišnih stijena s različitim afi nitetom 

minerala stijena prema njima (na primjer, kalcit ima 

veći afi nitet od kvarca). Sloj adsorbiranog polimera 

čini istovremeno dodatni otpor strujanju i gubitak 

polimera, što znači da će otopina polimera nakon 

strujanja kroz poroznu sredinu usljed adsorpcije 

imati manju koncentraciju (smanjenje koncentracije 

641 

polymer entrapment 

je mjera adsorpcije). Adsorpcija polimera na površini 

ležišne stijene je to veća što je veća koncentracija 

otopine polimera na početku injektiranja u ležište; v. 

polymer entrapment, polymer retention. 

polymer-augmented waterfl ood (waterfl ooding) 

– zavodnjavanje poboljšano injektiranjem polimera, 

kontinuirano polimerno zavodnjavanje. Proces zavodnjavanja 

naftnih ležišta poboljšan kontinuiranim 

injektiranjem niza obroka otopine polimera ili 

modifi kacijom permeabilnosti (propusnosti) ležišta 

polimernim gelom. Primjenjuje se, ako je to ekonomično, 

na ležištima koja u procesu konvencionalnog 

zavodnjavanja (waterfl ood) pokazuju nizak volumetrijski 

koefi cijent obuhvata ležišta, nizak iscrpak nafte 

(u usporedbi sa sličnim ležištima), visok vodo-naftni 

faktor (WOR) tijekom zavodnjavanja i brz prodor 

injektirane vode. Postoje dvije tehnološke varijante 

procesa. Pri kontinuiranom injektiranju polimera, 

tijekom ograničenog perioda se injektira otopina s 

većom početnom koncentracijom polimera, zatim 

otopina s postupno manjom koncentracijom, a proces 

završava injektiranjem potiskivajuće vode bez 

polimera. U drugom tipu procesa, koji se primjenjuje 

na ležištima s pukotinama i velikom vertikalnom 

heterogenošću, otopina polimera se injektira radi 

modifi kacije permeabilnosti u ležištu stvaranjem polimernog 

gela (v. in-situ permeability modifi cation). U 

prvom slučaju povećava se mikroskopski koefi cijent 

istiskivanja nafte za dani volumetrijski koefi cijent 

obuhvata ležišta i vodo-naftni faktor, a u drugom 

se intenzifi cira istiskivanje nafte iz zone ležišta s niskom 

permeabilnošću smanjenjem permeabilnosti 

visokopropusnih zona i pukotina za vodu. Sinonim: 

continuous polymer fl ood. 

polymer biodegradation – biološka (bakterijska) razgradnja 

polimera. Razgradnja polimera djelovanjem 

bioloških faktora (bakterija, mikroorganizama) u poroznoj 

sredini. Otopini polimera se zbog toga obično 

dodaje baktericid (na primjer, formaldehid). Poliakrilamidi 

su manje osjetljivi na djelovanje bakterija 

nego biopolimeri. Sinonimi: bacterial degradation 

of polymers, biodegradation; v. polymer degradation, 

oxidative degradation of polymers, shear degradation 

of polymers, thermal degradation of polymers. 

polymer degradation – razgradnja polimera. Proces 

kojim se umanjuju uporabna svojstva polimera. U 

kemijskim procesima povećanja iscrpka nafte (EORmetoda) 

razgradnja otopine polimera može biti 

uzrokovana utjecajem topline, mehaničkih naprezanja, 

kisika, agresivnih kemikalija i bioloških faktora; v. 

oxidative degradation of polymers, polymer biodegradation, 

shear degradation of polymers, thermal degradation 

of polymers. 

polymer drilling mud – polimerna bušaća isplaka. Bušaća 

isplaka s dodatkom polimera radi povećanja 

njene viskoznosti. 

polymere – polimeran, poligen, v. polygene, 2. 

polymer entrapment – blokada polimera u porama. 

Pojava u poroznoj sredini ležišne stijene pri strujanju 

otopine polimera kada dugački lanac molekule polimera 

uđe u pore velikog promjera, ali ostane u njima 

mehanički blokiran ako drugi kraj pore ima otvor 

manjeg promjera. Do blokade polimera u porama 

također dolazi ako je strujanje otopine ograničeno 

ili obustavljeno – tada molekule polimera gube svoj

polymer fl ood (fl ooding) 

izduljeni oblik i uvijaju se. Drugi oblik, uz adsorpciju, 

retencije polimera v. polymer adsorption, polymer 

retention. 

polymer fl ood (fl ooding) – istiskivanje nafte polimerom 

(otopinom polimera), polimerno zavodnjavanje. 

Metoda povećanja iscrpka nafte tzv. kemijskim zavodnjavanjem 

(kemijska EOR-metoda) dodavanjem 

polimera vodi za injektiranje. U procesima polimernog 

zavodnjavanja se rabe dva tipa polimera – poliakrilamidi 

(polyacrylamides) i polisaharidi (polysaccharides). 

U naftnim ležištima katkada postoje uvjeti 

koji umanjuju efi kasnost običnog (konvencionalnog) 

zavodnjavanja (waterfl ood) – područja ležišta 

s pukotinama ili visokom permeabilnošću u kojima 

dolazi do kanalnog strujanja injektirane vode i mimoilaženja 

nafte. U ležištima s težom ili viskoznijom 

naftom injektirana voda je pokretljivija zbog otpora 

nafte strujanju. Radi sprječavanja mimoilaženja nafte, 

injektiranoj vodi se poveća viskoznost dodavanjem 

polimera, čime se poboljša koefi cijent pokretljivosti 

fl uida (omjer pokretljivosti istiskivajuće otopine 

polimera i istiskivane slojne nafe) i na taj način 

reducira strujanje otopine polimera kroz propusnije 

dijelove ležišta i omogući njeno strujanje kroz veći 

dio ležišta i istiskivanje većeg volumena nafte. Polimernim 

zavodnjavanjem se praktično ne smanjuje 

zasićenje ležišta rezidualnom naftom, jer taj proces 

ne djeluje na postojeće kapilarne sile i međufazne 

napetosti u ležištu (ne utječe na koefi cijent istiskivanja 

nafte). Veći iscrpak nafte polimernim zavodnjavanjem 

u odnosu na obično zavodnjavanje se 

ostvaruje zahvaljujući povećanju površinskog i vertikalnog 

koefi cijenta obuhvata ležišta, smanjenju (poboljšanju) 

koefi cijenta pokretljivosti sustava fl uida 

(injektirana voda s otopljenim polimerom – slojna 

nafta), usmjeravanju injektirane vode u veći (manje 

propusni) dio ležišta redukcijom strujanja u propusnijem 

dijelu. 

Tehnologija polimernog zavodnjavanja se obično sastoji 

od nekoliko faza: (a) kondicioniranje ležišta njegovim 

predispiranjem obrokom slatke vode (vode 

niskog saliniteta) kako bi se spriječio neposredni 

kontakt otopine polimera sa slanom slojnom vodom 

(salinitet smanjuje viskoznost otopine); (b) injektiranje 

obroka otopine polimera (koncentracije od 300 

do 2.000 ppm); (c) injektiranje puferskog obroka slatke 

vode (vode niskog saliniteta) za zaštitu otopine 

polimera od zagađivanja završnom potiskivajućom 

vodom; (d) kontinuirano injektiranje potiskivajuće 

vode do kraja procesa. Prednost metode polimernog 

zavodnjavanja su sposobnost polimera da poveća 

viskoznost vode s relativno niskom koncentracijom 

(od 250 do 1.500 ppm), snizi proizvodni vodo-naftni 

faktor i da ne zahtijeva velika ulaganja u dopunsku 

površinsku opremu (s obzirom na postojeću opremu 

za konvencionalno zavodnjavanje na polju, treba 

dodati samo uređaje za miješanje i fi ltriranje otopine 

polimera). Osim toga, polimeri nisu korozivni niti 

otrovni. Nedostatak metode je razgradljivost polimera 

(mehanička, kemijska, bakterijska), a otopini 

polisaharida treba dodati još i baktericide. Sinonim: 

polymer waterfl ood, v. polymers. 

polymer gelation – formiranje polimernog gela. Vezivanje 

molekula polimera u strukturu gela dodavanjem 

kemijskih agensa za umrežavanje (na primjer, 

642 

polymers 

trovalentnih kationa kroma ili aluminija ili organskih 

umreživača). Na stvaranju polimernog gela se baziraju 

procesi modifi kacije permeabilnosti ležišne 

stijene. Struktura polimernog gela u tim procesima 

se može formirati na površini ili u samom ležištu; v. 

in-situ permeability modifi cation. 

polymer mobility buff er – otopina polimera za regulaciju 

pokretljivosti. Vodena otopina polimera koja se 

injektira u naftno ležište za potiskivanje micelarne 

otopine umjesto vode (budući da između micelarne 

otopine i istiskivajuće vode koefi cijent pokretljivosti 

nije povoljan) u procesu micelarno-polimernog 

zavodnjavanja (kemijska metoda povećanja iscrpka 

nafte/EOR-metoda). Rabe se poliakrilamidi i polisaharidi. 

Koncentracija polimera je obično od 250 do 

2500 ppm, ali se često radi uštede stupnjevito smanjuje 

od početne koncentracije do čiste vode na kraju 

injektiranja. Volumen obroka otopine za regulaciju 

pokretljivosti može doseći i 100% pornog volumena 

(PV) ležišta; v. micellar-polymer fl ood. 

polymer mud – polimerna isplaka, v. polymer drilling 

mud. 

polymer retention – retencija polimera. Gubitak polimera 

u procesima kemijskih zavodnjavanja naftnih 

ležišta (metode povećanja iscrpka nafte/EOR-metode) 

usljed adsorpcije na površini porozne ležišne stijene 

i mehaničke blokade molekula polimera u porama. 

Retencija polimera u EOR-procesima je trenutna 

i praktično nepovratna (samo mala količina polimera 

se može ukloniti s površine stijene daljnjim injektiranjem 

vode). Kvantitativno određivanje retencije 

se mora napraviti eksperimentalnim mjerenjima; v. 

polymer adsorption, polymer entrapment. 

polymers – polimeri. Materijali građeni od niza pojedinačnih 

molekula – monomera. U procesima povećanja 

iscrpka nafte (EOR-procesi) polimer je svaki 

materijal velike molarne mase (od nekoliko tisuća do 

nekoliko milijuna) koji se dodaje vodi radi povećanja 

njene viskoznosti. Polimeri su, prema tome, agensi 

za regulaciju koefi cijenta pokretljivosti sustava injektirana 

voda – slojna nafta (na jediničnu vrijednost ili 

manju), odnosno za poboljšavanje volumetrijskog 

koefi cijenta obuhvata ležišta (čime se postiže veći 

iscrpak nafte) i agensi za redukciju permeabilnosti 

ležišne stijene za vodu. Svojstvo koje čini polimere 

korisnim za primjenu u EOR-procesima omogućilo je 

spoznaju da već mala koncentracija polimera u vodenoj 

otopini (od nekoliko stotina do nekoliko tisuća 

ppm) znatno povećava njenu viskoznost. Polimeri 

također moraju ostati stabilni pri uvjetima danog 

ležišta tijekom očekivanog boravljenja u njemu. U 

pogonskoj primjeni EOR-metoda najviše se rabe dva 

tipa polimera – poliakrilamidi i polisaharidi; v. polyacrylamides, 

polysaccharides. U tehnologiji bušenja i 

bušaćih isplaka polimeri se primjenjuju kao aditivi 

za povećavanje viskoznosti isplake uz istovremeno 

zadržavanje njene relativne gustoće i ukupnog sadržaja 

čvrstih čestica na niskom nivou. Postoje tri 

skupine polimera za regulaciju viskoznosti isplake 

– (a) polimeri koji zgušnjavaju isplaku djelovanjem 

na čestice gline (skupljaju čestice gline, također i nepoželjne 

čestice, koje se zatim mogu lakše ukloniti 

iz isplake; (b) polimeri koji su po svojoj prirodi koloidni 

i u biti su nadomjestak za bentonit (natrijska 

karboksimetil celuloza, škrob, smole), i (c) polimeri

polymer slug 

koji zgušnjavaju tekuću fazu isplake i ne reagiraju s 

bentonitom. Visoka temperatura (općenito 150 °C ili 

300 °F) ograničenje je za primjenu većine polimera. 

Također, neki su polimeri nekompatibilni s određenim 

aditivima za isplake, a drugi zahtijevaju određenu 

pH vrijednost isplake. Cijena polimerne isplake je 

također važan faktor (promatra se kao dio ukupnih 

troškova bušenja). 

polymer slug – obrok injektiranja polimera (otopine 

polimera). Specifi cirani (programirani) volumen 

injektiranja vodene otopine polimera u procesima 

kemijskog zavodnjavanja naftnih ležišta (kemijske 

metode povećanja iscrpka nafte/EOR-metode). U 

procesima alkalnog i micelarno-polimernog zavodnjavnja 

(istiskivanja nafte) obrok polimera se injektira 

nakon injektiranja obroka radne otopine (alkalne, 

micelarne), a prije injektiranja završne potiskivajuće 

vode radi regulacije pokretljivosti fl uida i zaštite 

cjelovitosti radne otopine (sprječavanja prodora završne 

potiskivajuće vode u radnu otopinu i kvarenja 

njenih svojstava). U procesu polimernog zavodnjavanja 

(istiskivanja nafte) obrok polimera se injektira 

kao istiskivajuća otopina između dvaju obroka injektirane 

slatke vode (vode niskog saliniteta). U procesu 

zavodnjavanja poboljšanog primjenom polimera 

injektira se niz obroka otopine polimera promjenljive 

koncentracije (od početne najveće postupno 

do najmanje) i veličine (od početnog najvećeg volumena 

s najvećom koncentracijom postupno do 

najmanjeg volumena s najmanjom koncentracijom). 

Sinonim: slug of polymer solution; v. alkaline fl ood, micellar-polymer 

fl ood, polymer-augmented waterfl ood, 

polymer fl ood. 

polymer stability – stabilnost (postojanost) polimera 

(otopine polimera). Otpornost polimera (otopine 

polimera) na razgradnju, odnosno sposobnost polimera 

da zadrži svoja projektirana početna svojstva 

pri uvjetima danog ležišta i tijekom očekivanog vremena 

boravljenja u ležištu u procesima povećanja 

iscrpka nafte (EOR-procesi). Od polimera, odnosno 

njihovih otopina, zahtijeva se stabilnost na djelovanje 

visoke temperature, mehaničkih naprezanja, 

kisika i bakterija; v. polymer degradation. 

polymer waterfl ood (waterfl ooding) – polimerno zavodnjavanje, 

v. polymer fl ood. 

polymetamorphism – polimetamorfoza, polimetamorfi 

zam, superponirana metamorfoza (metamorfi zam). 

U geologiji – višefazna ili višeetapna metamorfoza 

(metamorfi zam, polyphase metamorphism, multiple 

metamorphism) u kojoj su dva (ili više) sukcesivna 

procesa metamorfoze ostavila svoj trag na istim stijenama. 

Superponirana metamorfoza može biti višeg 

ili nižeg stupnja (grade) u odnosu na raniji tip metamorfoze. 

Sinonim: superimposed metamorphism; v. 

prograde metamorphism, retrograde metamorphism. 

polymict – polimiktni, v. polymictic, 1. 

polymictic – polimiktni. (1) U sedimentologiji – (a) Termin 

kojim se označava klastična sedimentna stijena 

(clastic sedimentary rock) sastavljena (građena) od 

fragmenata stijena različitog tipa, na primjer, arkoza 

(arkose) ili grauvaka (graywacke) ili konglomerat 

(conglomerate) koji sadrže više od jednog tipa fragmenata. 

Terminom se također označavaju klasti takvih 

stijena. Polimiktne stijene su karakteristične za 

mobilne (nestabilne) uvjete sedimentacije kakvi vla- 

643 

polysaccharides 

daju u orogenetskim pojasevima. Sinonim: polymict; 

v. oligomictic, 1. (b) Termin kojim se označava klastična 

sedimentna stijena sastavljena od minerala više 

vrsta. Sinonim: polymict; v. monomictic, polygene, 2. 

(2) Termin za označavanje jezera koje se kontinuirano 

miješa i nema izrazitu toplinsku (temperaturnu) 

stratifi kaciju (thermal stratifi cation), na primjer, jezero 

velike površine i umjerene ili male dubine koje se 

nalazi u području s niskom vlažnošću ili na znatnoj 

visini; v. oligomictic, 2. 

polymictic conglomerate – polimiktni konglomerat 

(valutičnjak). Konglomerat koji sadrži valutice (pebbles), 

oblutke (cobbles) i/ili blokove (boulders) više 

različitih tipova stijena za razliku od oligomiktnog 

konglomerata; v. conglomerate, oligomictic conglomerate. 

polymineral – polimineralan, v. polymineralic. 

polymineralic – polimineralan. Termin kojim se označavaju 

stijene sastavljene (građene) od dvaju ili više 

minerala, osobito eruptivne (magmatske) stijene 

(igneous rocks) koje se sastoje iz više od jednog glavnog 

(stjenotvornog) minerala. Sinonimi: polygene, 

polymere, polymineral; v. monomineralic. 

polymodal distribution – polimodalna distribucija 

(razdioba). Distribucija (razdioba) frekvencija (frequency 

distribution) karakterizirana s dva ili više lokalizirana 

moda (područja, modes) od kojih svaki ima 

višu frekvenciju događaja u usporedbi sa susjednim 

jedinkama ili razredima; v. bimodal distribution. 

polymodal sediment – polimodalni sediment. Sediment 

čija krivulja distribucije veličine čestica (particle-size 

distribution) ima jedan ili više sekundarnih 

maksimuma. 

polymorph – polimorf, polimorfna modifi kacija. U kristalografi 

ji – kristalna forma polimorfnog materijala, 

tvari koje pokazuju polimorfi zam (v. polymorphism). 

Sinonimi: allomorph, polymorphic modifi cation. 

polymorphic – polimorfan, alomorfan. Termin za označavanje 

kemijskih tvari koje pokazuju polimorfi zam 

(v. polymorphism) i također različitih kristalnih oblika 

koji se pri tome formiraju. Sinonimi: allomorphic, 

allomorphous, pleomorphous, polymorphous. 

polymorphic modifi cation – polimorfna modifi kacija, 

polimorf, v. polimorph. 

polymorphism – polimorfi zam, polimorfi ja. U kristalografi 

ji – svojstvo (sposobnost) nekih kemijskih tvari 

(spojeva) da kristaliziraju u dva ili više oblika koji 

imaju različite strukture, na primjer, rompski i monoklinski 

sumpor (rhombic sulfur, monoclinic sulfur) ili 

dijamant (diamond) i grafi t (graphite) ili titan-dioksid 

koji se javlja kao minerali anatas, brukit i rutil. Takve 

forme se nazivaju polimorfi (polymorphs). 

polymorphous – polimorfan, v. polymorphic. 

polynuclear hydrocarbons – policiklički ugljikovodici, 

v. polycyclic hydrocarbons. 

polyphasic fl ow – višefazno (polifazno, multifazno) 

strujanje, v. multiphasic fl ow. 

polyplacophorans – poliplakofori, hitoni, abuške, v. 

chitons. 

polysaccharide biopolymers – polisaharidni biopolimeri, 

v. polysaccharides 

polysaccharides – polisaharidi. Skupina složenih ugljikohidrata 

(carbohydrates), na primjer, škrob, celuloza. 

Uz poliakrilamide (v. polyacrylamides) drugi najvažniji 

i najviše primjenjivani tip polimera u kemijskim

polyzoans 

procesima povećanja iscrpka nafte (EOR-procesi). U 

odnosu na svojstva poliakrilamida, polisaharid smanjuje 

pokretljivost injektirane vode povećavanjem 

njene viskoznosti, dok permeabilnost ležišne stijene 

smanjuje vrlo malo. Polisaharidi su otporniji na mehanička 

naprezanja (smicanje). Najviše se od biopolimera 

rabi ksantanska smola (v. xanthan gum). 

polyzoans – briozoi, mahovnjaci, v. bryozoans. 

Pontian – pont. Stratigrafski kat najgornjeg dijela miocena 

(uppermost miocene) u istočnoj Europi – iznad 

panona (Pannonian), a ispod kimerija (Kimmerian). 

pontic – pontički. Koji se odnosi na sedimente ili facijese 

istaložene u relativno dubokoj i mirnoj vodi, na primjer, 

asocijacija crnih šejlova (black shales) i tamnih 

vapnenaca (dark limestones) istaloženih u bazenima 

s ustajalom vodom (stagnant basins). 

pontoon – ponton. (1) Kružna uzgonska komora (buoyancy 

chamber) u osnovici (bazi) stabilizacijskog 

stupa (stabilizing column) na poluuronjivoj platformi 

(semisubmrsible). (2) Paluba (nadgrađe, deck) samopodizne 

morske (odobalne) platforme (jackup rig). 

pony collar – kratka teška šipka, v. pony drill collar. 

pony drill collar – kratka teška šipka. U tehnici bušenja 

– teška šipka (v. drill collar) koja je kraća od standardne 

(duljine 3 do 4,5 metra/10 do 15 stopa). Izrađuje 

se od običnog ili nemagnetičnog čelika. Omogućuje 

pravilan razmak između drugih alatki u sklopu bušaćih 

alatki (bušaćoj koloni, drillstring) u bušotini. 

Sinonim: pony collar. 

pony packer – minijaturna dubinska brtvenica (paker). 

U proizvodnji nafte – tip dubinske brtvenice (pakera) 

koji se postavlja u koloni uzlaznih cijevi (tubing). 

pony rod – kratka klipna (pumpna) šipka, prijelaznik 

klipne (pumpne) šipke. Klipna šipka dubinske naftne 

pumpe promjera jednakog kao standardna klipna 

šipka, ali manje duljine (od 0,45 do 3,6 metara ili 

od 1½ do 12 stopa). Rabi se za konstrukciju kolone 

klipnih šipki (sucker-rod string) duljine koja će točno 

odgovarati spoju s brušenom (poliranom) šipkom 

(polished rod) njihalice (pumpnog uređaja s njihalom, 

beam pumping unit) na bušotini. Navrće se odmah 

ispod brušene šipke. Sinonim: rod sub. 

pool – ležište; polje. U naftnoj geologiji – pojedinačna 

komercijalna akumulacija nafte ili plina koja tvori 

zasebno ležište s vlastitim tlačnim sustavom (ležište 

koje ne komunicira s drugim ležištima). Izraz je 

zastario i danas je zamijenjen nazivom reservoir, a u 

stručnoj literaturi se rabio u smislu i ležišta i polja. Sinonimi: 

accumulation, reservoir (v.). 

pooling – grupiranje zemljišnih čestica. Grupiranje 

(spajanje) malih susjednih čestica zemljišta kako bi 

se dobila površina terena koja je dovoljno velika za 

dobivanje dozvole za bušotinu u okviru primjenljivih 

propisa o udaljenosti između bušotina. Može biti dobrovoljno 

(voluntary pooling) ili po nalogu državnog 

regulativnog tijela (forced pooling). Pojam unitization 

(v.), koji znači ujedinjavanje ili koncentraciju eksploatacijskih 

koncesija radi koordinacije izvođenja zajedničkih 

operacija na cijelom polju ili na njegovom 

najvećem dijelu za povećanje iscrpka (procesi podržavanja 

ležišnog tlaka, klasičnog zavodnjavanja ili 

EOR-procesi), često se rabi u smislu pojma pooling. 

pool opener – (1) prva proizvodna bušotina. Prva proizvodna 

bušotina na nekom polju. (2) bušotina-otkrivačica. 

Bušotina kojom je otkriveno ležište ili polje. 

644 

pore 

poop shot – paljenje u zoni s malom brzinom širenja seizmičkih 

valova, v. weathering shot. 

poor boy (poorboy) degasser – separator za otplinjivanje 

isplake, v. mud-gas separator. 

poor-boy junk basket – pauk s petom za bušenje. Tip 

jednostavne, radionički izrađene, naprave za hvatanje 

i vađenje sitnih metalnih predmeta (krhotina) 

iz bušotine. Sastoji se od kratkog komada (sekcije) 

zaštitne cijevi s izrezanim stožastim hvatalima (»prstima«) 

na njenom kraju. Pauk se spušta u bušotinu 

s bušaćom kolonom, izbuši mali stupac stijene (»jezgru«) 

i zatim se povećanim opterećenjem hvatala 

(prsti) saviju prema unutrašnjosti pauka i tako obuhvate 

izbušeni stupac stijene i zajedno s krhotinama 

izvuku ga na površinu. 

poorboy swivel – cirkulacijska (ispirna) glava, v. circulating 

head. 

poor gas – siromašni (suhi) plin, v. lean gas. 

poorly graded – (1) loše sortiran. Geološki termin, sinonim 

termina poorly sorted (v.). (2) loše klasiran. 

Inženjerski termin koji se odnosi na nekonsolidirani 

(rahli) sediment (unconsolidated sediment) ili neklasirano 

tlo (ungraded soil) u kojima sve čestice imaju 

približno jednaku veličinu ili u kojima nema kontinuirane 

distribucije čestica po veličini od najgrubljih do 

najfi nijih; v. well-graded. 

poorly sorted – loše sortiran. Termin za označavanje 

klastičnih sedimenata (clastic sediments) ili cementiranih 

klastičnih sedimentnih stijena (cemented 

detrital rocks) koje nisu sortirane (čiji materijal nije 

sortiran – v. sorted) ili koje se sastoje od međusobno 

nesistematično izmješanih čestica toliko različitih veličina 

da ne prevladava nijedan razred (klasa) veličine. 

Koefi cijent sortiranosti (sorting coeffi cient) takvih 

stijena je u rasponu od 3,5 do 4,5 i više. Sinonimi: 

assorted, nongraded (v.), poorly graded, unsorted. 

pop-off valve – granični tlačni (rasteretni, tlačni rasteretni, 


popping, popping of gas – (1) spaljivanje plina. Spaljivanje 

plina (fl aring of gas) koji nije iskorišten na polju. 

(2) ispuštanje plina u atmosferu. Ispuštanje plina 

(blowing of gas) iz bušotine u atmosferu. 

popping shale – šejl s nenormalno (anomalno) visokim 

tlakom, v. geopressured shale. 

popple rock – sloj šljunčanog konglomerata, v. pebble 

bed. 

population – populacija. (1) U ekologiji – (a) Svi organizmi 

iste vrste (species) ili grupe blisko povezanih 

vrsta. (b) U prijašnjoj primjeni termin je označavao 

sve organizme koji su živjeli na određenom području 

ili sredini. (2) U statistici – teoretska grupa predmeta 

ili uzoraka koji se mogu izmjeriti (procijeniti) statistički 

po jednom ili više parametara; sve moguće 

vrijednosti varijable, konačne ili beskonačne, kontinuirane 

ili diskretne. 

porcelaneous chert – porculanasti čert. Tvrdi, neprozirni 

do poluprovidni glatki čert koji ima glatku površinu 

loma i karakterističan porculanasti oblik nalik 

glaziranom porculanu. 

pore – pora. Sićušna ili mikroskopska šupljina (slobodni 

prostor) između čvrstih čestica stijene. Pore 

u sedimentnim stijenama su često ispunjene nekim 

fl uidom – vodom, naftom i/ili plinom. Pore mogu nastati 

u stijenama tijekom procesa njihove sedimentacije 

(primarne pore, primary pores) ili nakon toga

pore compaction 

(sekundarne pore, secondary pores). Njihov oblik 

i veličina mogu znatno varirati – ako su veće od 5 

mikrometara nazivaju se makropore (macropores), 

manje su mikropore (micropores). Prema položaju 

u stijeni, mogu biti intergranularne (međuzrnske, 

intergranular pores) ili interkristalne (međukristalne, 

intercrystalline pores), nastati mogu usljed otapanja, 

pucanja (loma) ili organskog djelovanja na stijenu. 

Volumen pornog prostora u stijeni se naziva poroznost 

(v. porosity); v. interstice. 

pore compaction – kompakcija pora. Smanjenje pornog 

volumena ležišta uzrokovano kompakcijom 

(zbijanjem) čestica stijena (smanjivanjem šupljina) 

usljed proizvodnje fl uida i pada ležišnog tlaka. Promjenom 

volumena, iz ležišta se istisne određen volumen 

fl uida; v. compaction drive. 

pore compressibility – kompresibilnost (stlačivost) 

pora. Promjena volumena pora stijene s jediničnom 

promjenom tlaka na nju. Kompresibilnost pora je jedan 

od tri tipa kompresibilnosti stijene – uz ukupnu 

kompresibilnost stijene (v. rock-bulk compressibility) i 

kompresibilnost skeleta stijene (v. rock-matrix compressibility). 

Sinonimi: pore-volume compressibility, 

rock-pore compressibility. 

pore diameter – promjer (dijametar) pore. Promjer (dijametar) 

pore u stijeni koji odgovara promjeru najveće 

sfere koja se može smjestiti u poru. 

pore pressure – (1) porni tlak formacije (sloja). Tlak što 

ga slojni fl uid čini na stijenke pora sloja. Normalni 

porni tlak je hidrostatički, a nenormalni (nenormalno 

visok) veći je od hidrostatičkog (hidrostatički tlak 

iznosi oko 0,1 bar/m dubine). Porni tlak je pojmovno 

jednak slojnom ili ležišnom tlaku (formation pressure, 

reservoir pressure). Sinonimi: formation pore pressure, 

interstitial pressure. (2) porni (neutralni) tlak, tlak porne 

vode, v. neutral stress. 

pore-size distribution – distribucija (razdioba) pora po 

veličini. Promjene veličina pora stijene. Svaki tip stijene 

ima svoju vlastitu, tipičnu distribuciju i odnosnu 

permeabilnost. 

pore space – porni prostor (volumen, obujam), v. pore 

volume. 

pore system – sustav pora, porni sustav. Sve pore u stijeni 

ili sedimentu razmatrane kao jedinstven sustav. 

pore throat – ulaz (grlo) pore. Uski kanal koji spaja (povezuje) 

dvije pore. Permeabilnost stijene ovisi o promjeru 

pornih kanala. 

pore volume – porni volumen (obujam, prostor). Ukupni 

volumen svih pora (sveukupne pore) u stijeni. Produkt 

porozne debljine i poroznosti. Sinonimi: interstitial 

space, pore space, void space, volume of pores; 

v. porosity. 

pore-volume compressibility – kompresibilnost (stlačivost) 

pora, v. pore compressibility. 

pore-volume contraction index – indeks kontrakcije 

pornog volumena. Jedan od indeksa režima iskorištavanja 

ležišta – dio ukupne proizvodnje ugljikovodika 

koji se ostvaruje pod utjecajem promjene pornog 

volumena ležišta. Udjel tog indeksa je obično neznatan 

kada je ležišni tlak manji od tlaka zasićenja, ali je 

vrlo znatan kada je tlak ležišta veći od tlaka zasićenja. 

Budući da se indeksi režima uobičajeno računaju za 

ležišta s tlakom manjim od tlaka zasićenja, taj se indeks 

obično ne rabi; v. drive indexes. 

pore water – porna voda. Slobodna voda u ležišnoj 

645 

porosity 

stijeni koja može strujati, za razliku od vezane vode 

(v. bound water) i nereducibilne vode (v. irreducible 

water). Prema nekim defi nicijama, pojam je sinonim 

termina interstitial water (intersticijalna voda). 

pore-water pressure – tlak porne vode, porni (neutralni) 

tlak, v. neutral stress. 

poriferans – porifere, spužve, v. sponges. 

porosimeter – porozimetar, pribor za mjerenje poroznosti. 

Instrument (uređaj) za mjerenje (određivanje) 

poroznosti stijene na cilindričnim uzorcima 

jezgre metodom injektiranja žive ili zraka. Sastoji se 

od volumetrijske pumpe za živu (volumetric mercury 

pump) ili zrak (air pump), piknometarske posude 

(pycnometer vessel), manometara (pressure gauges) 

i komore za uzorke stijene (sample chamber). Uzorci 

stijena za mjerenje poroznosti su valjčići (plug), obično 

promjera 38 mm (1½ inča) duljine 31,75 mm (1¼ 

inča). 

porosimetry – porozimetrija. Mjerenje (određivanje) 

poroznosti ležišnih stijena; v. porosimeter. 

porosity – poroznost. Volumen povezanih pora u stijeni 

koji je raspoloživ za držanje fl uida (nafte, plina 

i/ili vode), omjer volumena šupljina stijene i njena 

ukupna volumena, dio ukupnog volumena stijene 

koji nije zauzet čvrstim skeletom. Izražava se kao dio 

cijelog ili u postotku od ukupnog volumena stijene. 

Poroznost je važno svojstvo ležišnih stijena. Ako je 

vrijednost poroznosti visoka, tada je stijena sposobna 

sadržavati velike količine ugljikovodika, ako istovremeno 

i permeabilnost stijene ima visoku vrijednost, 

ležište odnosno bušotine će biti produktivne. 

Nužno je razlikovati dva tipa poroznosti – ukupna 

ili apsolutna (v. absolute porosity), koja obuhvaća 

sve pore u stijeni bez obzira na to jesu li uzajamno 

spojene ili su izolirane, i efektivna (v. eff ective porosity), 

koja obuhvaća samo uzajamno spojene pore. 

Za proizvodnju ugljikovodika zanimljiva je efektivna 

poroznost, međutim, praktično iskustvo je pokazalo 

da su razlike među njima obično od malog značenja. 

Prema načinu nastanka poroznosti, mogu postojati 

također dva tipa poroznosti – primarna (v. primary 

porosity), nastala za vrijeme taloženja stijena, i sekundarna 

(v. secondary porosity), formirana kasnijim 

procesima (npr. dolomitizacijom, otapanjem stijena). 

Primarna poroznost je dominantna u klastičnim sedimentnim 

stijenama, dok je sekundarna mnogo važnija 

u karbonatnim stijenama. Međutim, često u istoj 

ležišnoj stijeni mogu postojati oba tipa poroznosti. 

Stijene s primarnom poroznošću su homogenije po 

svojim karakteristikama od stijena sa sekundarnom 

poroznošću. 

Glavni tipovi poroznosti pješčenjaka su: (a) intergranularna 

(međuzrnska) poroznost (porni prostor 

između zrna skeleta stijene, intergranular porosity); 

(b) poroznost otapanja ili kavernozna poroznost 

(formirana djelomičnim ili potpunim otapanjem 

zrna skeleta ili cementa stijene, solution porosity); (c) 

pukotinska poroznost (formirana lomljenjem stijene 

usljed naprezanja u Zemljinoj kori, fracture porosity), 

i (d) mikroporoznost (sitne pore uglavnom između 

detritičnih ili autigenih glina, ali također mogu postojati 

unutar zrna, na primjer, u mikroporoznom 

čertu, microporosity). Glavni tipovi poroznosti vapnenaca 

su: (a) međučestična poroznost (porni prostor 

između čestica ili zrna stijene, interparticle porosity);

porosity capacity 

(b) unutarčestična poroznost (pore unutar pojedinačnih 

čestica ili zrna stijene, intraparticle porosity); 

(c) međukristalična ili interkristalna poroznost (porni 

prostor između kristala stijene, intercrystalline porosity); 

(d) moldička ili kalupna poroznost (poroznost 

formirana otapanjem pojedinih zrna ili kristala stijene, 

moldic porosity); (e) fenestralna poroznost (primarne 

pore koje su veće od šupljina sa zrnskom potporom, 

fenestral porosity); (f) pukotinska poroznost 

(poroznost formirana plošnim lomovima u stijeni, 

fracture porosity), i (g) kavernozna poroznost (velike 

pore formirane različitim otapanjem cemenata i zrna 

u stijeni, vug porosity, vuggy porosity). 

Na veličinu poroznosti utječe niz faktora: (a) jednoličnost 

veličine (sortiranost) zrna (ovisi o dijapazonu 

promjera zrna materijala stijene, tipu i trajanju 

sedimentacije. Ako su, na primjer, s velikim zrnima 

pijeska u stijeni izmiješane sitne čestice silta ili gline, 

odnosno, ako je stijena zaglinjena, efektivna poroznost 

će biti znatno smanjena); (b) stupanj cementacije 

(konsolidacije) stijene (proces ispunjavanja 

pora mineralnim materijalom, npr. karbonatima, željeznim 

sulfi dima, limonitom, hematitom, kalcijskim 

sulfatom i dr. – izrazito konsolidirani pješčenjaci imaju 

nisku poroznost, a meke, nekonsolidirane stijene 

visoku); (c) kompakcija (zbijanje) stijene tijekom i 

nakon sedimentacije (kompakcijom se pore zatvaraju, 

iz njih se istiskuje fl uid, čime čestice postaju 

bliže jedna drugoj). Kompakcija ima znatan utjecaj 

na poroznost fi nozrnastih stijena, ali je zanemariva 

u gustim pješčenjacima i konglomeratima. Općenito, 

starije, dublje stijene imaju manju poroznost, 

iako postoje iznimke; (d) način pakiranja (slaganja) 

zrna (teoretska poroznost za kubično pakiranje zrna 

jednaka je 47,6%, a za romboedarsko pakiranje je 

znatno manja – 26%, stvarna poroznost je, naravno, 

manja od teoretske zbog nepravilnosti veličine zrna, 

zaglinjenosti i cementacije ili konsolidacije stijene). 

Poroznost stijene se može direktno kvantitativno 

mjeriti na cilindričnim uzorcima jezgara. Za njeno 

određivanje potrebno je izmjeriti dva od tri parametra 

stijene – (a) volumen pora, (b) volumen zrna 

skeleta stijene, i (c) ukupan volumen stijene. Poroznost 

se zatim defi nira kao omjer volumena pora i 

ukupnog volumena stijene, kao razlika ukupnog 

volumena i volumena zrna podijeljena ukupnim 

volumenom i kao volumen pora podijeljen zbrojem 

volumena pora i volumena zrna skeleta stijene. 

Poroznost većine sedimentnih stijena je općenito 

manja od 50%. Pješčenjaci i karbonati su uobičajene 

ležišne stijene s visokom poroznošću – u pješčenjacima 

ona često varira od 8 do 40% (sa srednjom vrijednošću 

u svijetu blizu 18% – ležišta s poroznošću manjom 

od 8% obično imaju vrlo nisku permeabilnost 

i njihova razrada i eksploatacija uglavnom nije ekonomična), 

a u karbonatima (vapnencima i dolomitima) 

od 5 do 25% (obično od 3 do 15% sa srednjom 

vrijednošću 8%). Poroznost šejla je vrlo visoka (oko 

40%), ali ta poroznost nije efektivna (nekoliko ležišta 

ugljikovodika u šejlu koja se iskorištavaju proizvode 

iz sustava pukotina s poroznošću oko 1 do 4%). Poroznost 

naftnih ležišta je najčešće između 10 i 25% i 

općenito se klasifi cira kao: (a) neznatna, ako je manja 

od 5% (negligible porosity); (b) slaba, ako je između 

5 i 10% (poor porosity); (c) prihvatljiva, ako je između 

646 

porosity measurement 

10 i 15% (fair porosity); (d) dobra, ako je između 15 i 

20% (good porosity), i (e) vrlo dobra, ako je između 20 

i 25% (very good porosity). 

porosity capacity – kapacitet poroznosti, volumenski 

kapacitet. Zbroj umnožaka poroznosti (izražene u dijelovima 

jedinice) i efektivne debljine ležišta (u metrima 

ili stopama). Sinonim: volume capacity. 

porosity cutoff – minimalna poroznost. Minimalna vrijednost 

poroznosti ležišta koja se rabi za defi niranje 

donje granice ekonomične produktivnosti ležišta 

(poroznost ispod koje nema proizvodnje iz ležišta) 

i efektivne debljine ležišta. Za pješčenjake se često 

uzima 6 do 8% kao minimalna vrijednost poroznosti, 

a za karbonate 4 do 5%. Određuje se iz korelacije 

permeabilnosti i poroznosti jezgara prema vrijednostima 

minimalne apsolutne permeabilnosti (a ne 

obratno!). Sinonim: cutoff porosity; v. cutoff , permeability 

cutoff . 

porosity determination – određivanje poroznosti, v. 

porosity measurement. 

porosity exponent – eksponent poroznosti, faktor cementacije, 

v. cementation factor. 

porosity feet – kapacitet poroznosti. Umnožak poroznosti 

(izražene u dijelovima jedinice) i efektivne 

debljine (u stopama, odnosno metrima) ležišta zasićenog 

ugljikovodicima. 

porosity log – (1) karotaža poroznosti, v. porosity logging. 

(2) dijagram karotaže poroznosti. Generički termin 

za krivulje karotaže bušotina (well log) koje se 

lako mogu postaviti u odnos s poroznošću formacije 

– krivulje zvučne ili akustičke karotaže (sonic log), 

karotaže gustoće (density log), neutronske karotaže 

(neutron log), i neutronske karotaže po epitermičkim 

neutronima (epithermal-neutron log). Sinonim: porosity-type 

log; v. porosity logging. 

porosity logging – karotaža poroznosti. Tip karotaže 

bušotina s kojim se može procijeniti poroznost formacije 

kada je poznata njena litologija i svojstva slojnih 

fl uida (ako su nepoznati i litologija i poroznost, 

tada se mogu primijeniti kombinacije od dviju ili više 

metoda karotaže). Poroznost se često može očitati 

neposredno na dijagramu karotaže poroznosti (nakon 

što se izvrše odgovarajuće korekcije). Postoje 

tri osnovna tipa karotaže poroznosti: (1) akustička 

(zvučna) karotaža (v. sonic logging); (2) karotaža gustoće 

(v. density logging), i (3) neutronska karotaža (v. 

neutron logging), odnosno kompenzirana neutronska 

karotaža (v. compensated neutron log). 

porosity measurement – mjerenje poroznosti. Poroznost 

stijena se mjeri u laboratorijima posebnim 

uređajima (porozimetrima) na očišćenim (ekstrahiranim) 

uzorcima jezgara – cilindričnim uzorcima malih 

dimenzija (plugs) ako su stijene konsolidirane i s 

međuzrnskom (intergranularnom) poroznošću ili velikim 

uzorcima ako su stijene karbonatne s kavernama, 

šupljinama otapanja ili pukotinama (poroznost 

skeleta takvih stijena se mjeri na malim uzorcima). 

U laboratorijskim mjerenjima se općenito i nužno 

određuju sljedeći osnovni parametri uzoraka stijena 

– ukupan volumen (bulk volume), porni volumen 

(pore volume) i volumen zrna (grain volume), te ukupna 

gustoća stijene i fl uida (bulk density), gustoća 

zrna (grain density) i masa suhog (očišćenog) uzorka 

(dry mass). Tipičan postupak mjerenja poroznosti 

se sastoji od: (a) uklanjanja tekućih faza iz uzoraka

porosity pod 

jezgara; (b) mjerenja mase suhih (očišćenih) uzoraka; 

(c) određivanja ukupnog volumena uzoraka; (d) 

mjerenja volumena pora ili zrna uzoraka i (e) izračunavanja 

ostalih svojstava prema izmjerenim vrijednostima 

mase suhih uzoraka i dvaju od tri izmjerena 

volumena (ukupnog, pornog ili zrna). Od analitičkih 

metoda mjerenja poroznosti preporučuju se metoda 

ekspanzije plina, također poznata pod nazivima 

helijska porozimetrija (helium porosimetry) i metoda 

na principu Boyleova zakona (Boyle’s law method, v. 

Boyle’s law porosimeter), živina metoda (mercury Archimedes 

method), metoda kalipera (caliper method) 

i metoda zbrajanja volumena fl uida (v. summationof-fl 

uids method). Poroznost stijena se također može 

odrediti analizom karotažnih mjerenja – akustičke 

karotaže (sonic logging), karotaže gustoće (density 

logging) i neutronske karotaže (density logging). 

porosity pod – područje formacije povećane poroznosti. 

Potencijalno ležište nafte i plina na području monoklinalnog 

nagiba (area of monoclinal dip) zbog lokalnih 

sedimentacijskih varijacija u lećastom pješčenjaku 

(lenticular sandstone); lokalno, relativno malo 

područje formacije (leće) pješčenjaka (sandstone 

lens), dovoljno veliko za izradu 3 do 4 bušotine, čija 

je poroznost (i permeabilnost) veća od prosječne vrijednosti 

za ostatak formacije, što može značiti i povećano 

zasićenje tog dijela naftom ili plinom. 

porosity trap – (1) stratigrafska zamka, v. stratigraphic 

trap. (2) sekundarna stratigrafska zamka, v. secondary 

stratigraphic trap. 

porosity type – tip poroznosti, v. porosity. 

porosity-type log – dijagram karotaže poroznosti, v. 

porosity log, porosity logging. 

porous – porozan. Koji ima brojne, uzajamno spojene 

ili izolirane, šupljinice (interstices), koji je ispunjen 

brojnim porama (pores); v. porosity. 

porous-diaphragm method of capillary pressure 

measurement – metoda mjerenja kapilarnog tlaka 

poroznom dijafragmom (poroznom membranom), v. 

capillary-pressure measurement by porous-diaphragm 

method. 

porous structure – porozna struktura. Struktura svojstvena 

stijeni sa šupljinama koje nisu ispunjene 

sekundarnim mineralima, na primjer, vulkanski tuf 

(volcanic tuff ). 

porphrite – porfi r, v. porphyry. 

porphyrite – porfi rit. (1) Zastarjeli termin, sinonim za 

porfi r (v. porphyry). Prvobitno se primjenjivao za 

označavanje porfi ra koji sadrže fenokristale (utruske) 

plagioklasa (plagioclase phenocrysts), za razliku 

od porfi ra koji sadrže fenokristale alkalnog glinenca 

(feldšpata, alkali feldspar phenocrysts). (2) Nezadovoljavajući 

termin (koji se ipak široko primjenjuje) 

za mikrodiorit, srednjezrnastu neutralnu eruptivnu 

(magmatsku) stijenu (intermediate igneous rock) ili 

porfi rni mikrodiorit. 

porphyritic – porfi rni. (1) Termin za označavanje teksture 


u kojima su veći kristali (fenokristali, utrusci, phenocrysts) 

uloženi u fi nije zrnastu osnovnu masu (osnovu, 

groundmass) koja može biti kristalna ili staklasta 

ili oboje. Terminom se također označavaju stijene s 

takvom teksturom ili minerali koji formiraju fenokristale. 

Primjena termina se katkada ograničava na slučajeve 

kada su se fenokristali i osnovna masa formi- 

647 

porphyry 

rali u raznim stadijima kristalizacije. (2) Koji se odnosi 

na porfi r ili na njega nalikuje (v. porphyry). 

porphyro-aphanitic – porfi rno-afanitski. Termin za 

označavanje teksture porfi rnih eruptivnih (magmatskih) 

stijena (porphyritic igneous rocks), osobito ekstruzivnih 

(efuzivnih, extrusive rocks), koje se sastoje 

od fenokristala uloženih u afanitsku osnovnu masu 

(osnovu, aphanitic groundmass). Terminom se također 

označavaju stijene s takvom teksturom. 

porphyroblast – porfi roblast. Pseudoporfi rni kristal 

(pseudoporphyritic crystal) u stijeni koji se formirao 

metamorfnom prekristalizacijom (metamorphic recrystallization), 

relativno veliki kristal koji se formira 

u metamorfnoj stijeni (metamorphic rock). Sinonimi: 

metacryst (v.), pseudophenocryst. 

porphyroblastic – porfi roblastičan. Termin za označavanje 

teksture prekristalizirane metamorfne stijene 

(recrystallized metamorphic rock) koja sadrži velike 

idioblaste minerala (idioblasts of minerals) s visokom 

energijom formiranja (form energy), na primjer, granata, 

andaluzita, u fi nije zrnastom kristaloblastičnom 

matriksu (crystalloblastic matrix). 

porphyroclast – porfi roklast. Paleoblast (paleoblast) 

unutar fi nije zrnastog prekristaliziranog i/ili pulveriziranog 

matriksa (recrystallized matrix, pulverized 

matrix); v. porphyroclastic. 

porphyroclastic – porfi roklastičan. Termin kojim se 

označava heterogranularna metamorfna tekstura 

karakterizirana volumetrijski znatnim količinama i 

porfi roklasta (v. porphyroclast) i neoblasta (v. neoblast). 

Terminom se također označavaju stijene s takvom 

teksturom. Sinonim: blastogranular (v.). 

porphyroclastic structure – porfi roklastična (kataklastična) 


porphyrocrystallic – porfi rokristalan, v. porphyrotopic. 

porphyroid – porfi roid. Blastoporfi rna (v. blastoporphyritic) 

ili katkada porfi roblastična (v. porphyroblastic) 

metamorfna stijena eruptivnog (magmatskog) 

podrijetla ili glinenčeva (feldšpatna) metasedimentna 

stijena koja je vanjskim izgledom slična porfi ru 

(v. porphyry). Formira se na niskim stupnjevima regionalne 

metamorfoze (metamorfi zma). (2) porfi roidan. 

Koji se odnosi na stijenu porfi roid ili mu pripada. 

porphyrotope – porfi rotop. Veliki kristal uklopljen u fi - 

nije zrnasti matriks sedimentne stijene koja pokazuje 

porfi rotopni sklop (građu, fabric), na primjer, veliki 

kristal dolomita u fi nije zrnastom kalcitnom matriksu; 

v. porphyrotopic. 

porphyrotopic – porfi rotopni, porfi rokristalan. Termin 

kojim se označava sklop (građa, fabric) prekristalizirane 

karbonatne stijene (recrystallized carbonate rock) 

ili kemijski precipitiranog sedimenta (chemically precipitated 

sediment – kemogene sedimentne stijene) 

koji su građeni od kristala više od jedne veličine i u 

kojima su veći kristali okruženi fi nije zrnastim matriksom. 

Sinonim: porphyrocrystallic; v. porphyrotope. 

porphyry – porfi r. Eruptivna (magmatska) stijena (igneous 

rock) bilo kojeg sastava koja sadržava dobro vidljive 

fenokristale (utruske, phenocrysts) u fi nozrnastoj 

osnovnoj masi (osnovi) – porfi rna eruptivna stijena 

(porphyritic igneous rock). Termin se prvo primjenjivao 

na stijenu purpurno crvene boje koja se kopala 

u Egiptu i koja je karakterizirana fenokristalima 

alkalnog glinenca (feldšpata). Ispred termina porfi r 

se obično stavlja naziv stijene koji označava sastav

port 

osnovne mase, na primjer, dioritni porfi r (diorite porphyry). 

Zastarjeli sinonim je porphyrite (v.), a drugi 

sinonim je porphrite. 

port – (1) lijeva strana (bok) broda. Lijeva strana ili bok 

broda kada se gleda u smjeru od krme prema pramcu 

– suprotna strana (bok) je desna (starboard). Sinonim: 

port side. (2) otvor. Otvor kroz koji fl uid ulazi 

ili izlazi iz cilindra motora, pumpe itd. Termin koji 

osobito označava svaki otvor uređaja za ispuh plina 

ili pare. (3) luka. Mjesto s izgrađenim objektima (instalacijama) 

na kopnu i moru za pristajanje brodova 

radi ukrcavanja ili iskrcavanja tereta i sklanjanja od 

oluje i nevremena. Sinonim: harbor. 

portable well tester – prijenosni uređaj za ispitivanje 

bušotina. Uređaj, obično montiran na vozilu ili tegljaču, 

s kompletnom potrebnom opremom za separaciju 

nafte i plina i instrumentima za mjerenje 

proizvodnje fl uida iz bušotine. Spaja se na bušotinu i 

nakon završetka mjerenja seli na novu bušotinu. 

portland cement – portland-cement. Vrsta građevnog 

veziva koje se dobiva pečenjem smjese vapnenca 

i šejla (ili ekvivalentne sirovine) i fi nim mljevenjem 

tako dobivenog produkta (klinkera) i ne sadrži aditive. 

Portlandian – portland. Stratigrafski kat najgornjeg 

dijela jure (uppermost Jurassic) u Europi – iznad kimeridža 

(Kimmeridgian), a ispod purbek-titona (Purbeckian-Tithonian). 

port side – lijeva strana (bok) broda. v. port, 1. 

position head – potencijalna visina, visina dizanja fl uida, 

v. elevation head. 

positive – pozitivan. (1) U optici – termin koji opisuje 

anizotropne kristale: (a) jednoosne kristale (uniaxial 

crystals) u kojima je indeks refrakcije (loma)ordinarne 

zrake (ordinary index of refraction) veći od indeksa refrakcije 

ekstraordinarne zrake (extraordinary index of 

refraction); (b) dvoosne kristale (biaxial crystals) u kojima 

je srednji indeks refrakcije ili loma (intermediate 

index of refraction) beta (β) blizak po veličini alfi (α), 

a os Z je oštra bisektrisa; v. negative. (2) U tektonici – 

dio kratona (craton) koje teži uzdići se iznad okolnog 

područja; pozitivni element (positive element – v.). 

positive area – pozitivni element, v. positive element. 

positive choke – nepodesiva erupcijska sapnica. Sapnica, 

postavljena iza bočnog (manifoldnog) zasuna na 

erupcijskom uređaju bušotine, koja ima samo jedan, 

fi ksni (nepodesivi), prolazni otvor (tj. sapnica koja se 

ne može regulirati), za razliku od podesive erupcijske 

sapnice (v. adjustable choke). Služi za ograničavanje 

i regulaciju protoka (kapaciteta proizvodnje) bušotine, 

a sastoji se od kućišta u koje se ručno postavljaju 

prigušnice (dijafragme) većeg ili manjeg promjera 

svaki put kada se želi mijenjati protok bušotine. 

Sinonim: fi xed choke; v. bottomhole choke, wellhead 

choke. 

positive confi ning bed – pozitivni vodonepropusni sloj. 

Gornji nepropusni (ograničavajući) sloj vodonosnog 

horizonta (akvifera, upper confi ning bed) čija se gornja 

površina nalazi iznad gornje granice zone zasićenja 

(zone of saturation), tj. iznad vodnog lica ili zrcala 

(water table). 

positive-displacement fl owmeter – volumetrijsko 

(volumensko) protočno mjerilo (brojilo). Mehanički 

uređaj (pribor) za mjerenje volumenskog protoka 

fl uida (volume of fl uid fl ow) punjenjem i pražnjenjem 

648 

positive separation 

komore specifi ciranog (poznatog) volumena. Uređaj 

mjeri volumen fl uida koji protječe cjevovodom 

tijekom intervala jednog okretaja mjernog elementa 

(mehanizma) mjerila – lopatica, zupčanika, klipova, 

diskova i rotora. Dijele se na protočna mjerila: (a) s 

rotirajućim krilcima (rotating vane meter); (b) s oscilirajućim 

klipom (oscillating piston meter); (c) s ovalnim 

zupčanicima (oval gear meter) i, (d) s rotirajućim 

lopaticama (rotating paddle meter). Sinonimi: PD meter, 

positive-displacement meter, positive meter, volume 

meter, volumeter, volumetric fl owmeter, volumetric 

meter. 

positive-displacement meter – volumetrijsko (volumensko) 

protočno mjerilo (brojilo), v. positive-displacement 

fl owmeter. 

positive-displacement mud motor – dubinski volumetrijski 

isplačni motor, dubinski volumetrijski motor 

pogonjen splakom. U procesu rotacijskog bušenja – 

tip dubinskog isplačnog motora (v. downhole mud 

motor) koji rabi tlak i volumen cirkulirajuće isplake 

kroz bušaću kolonu (kolonu bušaćih alatki, drillstring) 

za rotaciju bušaćeg dlijeta (drilling bit). Može biti 

brzohodan motor s malim zakretnim momentom 

(high-speed low-torque motor) ili sporohodan s velikim 

zakretnim momentom (low-speed high-torque 

motor – najčešće primjenjivan). Sastoji se od dugog 

ekscentričnog rotora (čelično puno spiralno vratilo) 

i statora jednake duljine. Pričvršćen je za donji kraj 

kolone bušaćih alatki neposredno iznad bušaćeg dlijeta. 

Motor predaje rotaciju samo bušaćem dlijetu, 

dok kolona bušaćih alatki ne rotira i služi jedino kao 

potpora motora i dlijeta i kao cjevovod za cirkulaciju 

bušaće isplake; v. turbine mud motor. 

positive-displacement pump – volumetrijska (volumenska) 

pumpa. Tip pumpe koja usisava i istiskuje 

(tlači) konstantnu specifi ciranu količinu (volumen) 

tekućine sa svakim korakom stapa (po svakom ciklusu) 

unutar granica tlaka i kapaciteta pumpe. Varijante 

volumenskih pumpi su pumpe s povratno-nastupnim 

stapom (klipom), s rotirajućim krilima, zupčaste 

i vijčane. Sinonim: displacement pump. 

positive element – pozitivni element. Veliki strukturni 

element ili područje koji su tijekom dugog odsječka 

geološkog vremena karakterizirani očigledno vidljivim 

pokretima (kretanjem) prema gore (uzdizanje), 

relativnom stabilnošću ili sporijim i manje čestim 

slijeganjem (spuštanjem) u usporedbi sa susjednim 

(priliježućim) negativnim elementima. Sinonimi: positive, 

positive area. 

positive meter – volumetrijsko (volumensko) protočno 

mjerilo (brojilo), v. positive-displacement fl owmeter. 

positive movement – pozitivno kretanje (pokreti). (1) 

Kretanje (pokreti) Zemljine površine (kore) prema 

gore u odnosu na njene susjedne dijelove, na primjer, 

kretanje proizvedeno uzdizanjem. Pozitivna 

kretanja kopna mogu rezultirati negativnim gibanjima 

nivoa mora; v. negative movement. (2) Relativno 

dizanje nivoa mora u odnosu na kopno kao rezultat, 

na primjer, negativnog kretanja (pokreta) Zemljine 

kore ili nastupanja mora. 

positive separation – pozitivna separacija. U karotaži 

– razlika između vrijednosti prividne električne otpornosti 

(prividnog specifi čnog električnog otpora, 

electrical resistivity) izmjerenih dvjema karotažnim 

sondama koje imaju različite dubine ispitivanja (v.

positive shoreline 

separation, 2), odnosno razlika između otpornosti 

isplačne obloge (kore, mud-cake resistivity) i otpornosti 

isprane zone formacije (fl ushed-zone resistivity) 

kada je otpornost isplačne obloge manja od otpornosti 

isprane zone formacije što ukazuje na propusnu 

formaciju. Međutim, kada je otpornost formacija 

20 puta veća od otpornosti bušaće isplake (mud resistivity), 

tada su formacije (bez obzira na pozitivnu 

separaciju otpornosti) obično previše guste za proizvodnju 

ugljikovodika; v. negative separation. 

positive shoreline – submergentna (potopljena, pozitivna) 

obalna linija, v. shoreline of submergence. 

possible recoverable gas reserves – moguće pridobive 

rezerve plina, v. possible reserves. 

possible recoverable oil reserves – moguće pridobive 

rezerve nafte, v. possible reserves. 

possible reserves – moguće rezerve. Prema zajedničkoj 

klasifi kaciji rezervi nafte i plina američkog Društva 

naftnih inženjera (Society of Petroleum Engineers, 

SPE) i Svjetskih kongresa za naftu (World Petroleum 

Congresses, WPC) – klasa (kategorija) nedokazanih 

rezervi (v. unproved reserves), zajedno s vjerojatnim 

rezervama (v. probable reserves), čije je postojanje 

manje sigurno od vjerojatnih rezervi, odnosno one 

nedokazane razerve za koje analiza njihovih geoloških 

i tehnoloških podataka pokazuje da su pridobive 

s manjom vjerojatnošću (sigurnošću) od vjerojatnih 

rezervi, tj. rezerve koje se mogu procijeniti s niskim 

stupnjem sigurnosti koji je nedostatan da bi pokazao 

da su vjerojatnije pridobive nego što su nepridobive. 

Kada se za procjenu rezervi rabe probabilističke 

metode, mora postojati najmanje 10%-tna vjerojatnost 

da će stvarno proizvedene količine biti jednake 

ili veće od sume procijenjenih dokazanih, vjerojatnih 

i mogućih rezervi. 

Općenito, moguće rezerve ugljikovodika mogu 

uključiti: (a) rezerve za koje geološka (strukturna i/ 

ili stratigrafska) i/ili geofi zička interpretacija i ekstrapolacija 

izvan područja koja su klasifi cirana kao vjerojatna 

pokazuje da bi mogle postojati (potencijalno 

egzistirati); (b) rezerve u formacijama koje su, temeljem 

analize karotažnih mjerenja i jezgara, čini se 

zasićene ugljikovodicima, ali koje ne mogu biti produktivne 

uz komercijalne kapacitete proizvodnje; (c) 

dodatne rezerve koje se mogu pripisati interpolacijskom 

bušenju i podložne su tehničkoj nesigurnosti; 

(d) rezerve koje se mogu pripisati primjeni metode 

povećanja iscrpka (poboljšanoj metodi proizvodnje) 

u slučajevima: (aa) kada je projekt ili pokusni projekt 

povećanja iscrpka planiran ali još nije u izvedbi, i (bb) 

kada su karakteristike stijene, fl uida i ležišta takve da 

postoji opravdana sumnja da će projekt biti komercijalan; 

(e) rezerve u području formacije koja je dokazano 

produktivna na drugim dijelovima polja, ali je 

razmatrano područje, čini se, odvojeno od dokazanog 

područja rasjedanjem, a geološka interpretacija 

pokazuje da razmatrano područje zaliježe dublje (da 

je strukturno niže) od dokazanog. 

Moguće rezerve odgovaraju rezervama kategorije C 3 

u klasifi kacijskom sustavu rezervi bivšeg Sovjetskog 

Saveza i približno manjem dijelu potencijalnih rezervi 

kategorije C 2 i rezervama kategorije D 1 prema klasifi 

kacijskom sustavu koji se primjenjuje u Hrvatskoj. 

possum belly, possumbelly – (1) erodirana sekcija bušotine. 

Erodirani dio bušotine (kanala bušotine), od- 

649 

potable water 

nosno sekcija bušotine s manjim promjerom (out-ofgauge 

section of well). (2) isplačna kutija vibracijskog 

sita, v. mud box, 1. (3) isplačni rezervoar za operaciju 

izvlačenja (izvlačenje) bušaćih alatki, v. trip tank. 

possum-belly tank – isplačni rezervoar za operaciju izvlačenja 

(izvlačenje) bušaćih alatki, v. trip tank. 

postglacial – postglacijalan. Koji se odnosi na vremenski 

interval nakon potpunog nestanka kontinentalnih 

(kopnenih) ledenjaka (continental glaciers) u 

umjerenim geografskim širinama ili, osobito, na danom 

području. 

postglacial epoch – postglacijalna (holocenska) epoha, 

holocen, v. Holocene. 

post hole – strukturna bušotina, v. structure test. 

posthumous structure – posthumna struktura. U geologiji 

– bora (fold), rasjed (fault) i drugi strukturni 

elementi prekrivajućih slojeva koji su naslijedili ili su 

oponašali strukturu starijih ispod zaliježućih slojeva, 

obično intenzivno deformiranih, na primjer, strukture 

paleozojskih platformskih sedimenata koje su 

naslijedile strukturu ili tendenciju pretkambrijskog 

fundamenta. 

postkinematic – posttektonski, v. posttectonic. 

postmagmatic – postmagmatski. Neodređeni termin 

koji se primjenjuje za označavanje reakcija ili događaja 

koji su se zbivali nakon kristalizacije osnovnog 

dijela magme. Postmagmatski obično uključuje i hidrotermalni 

stadij. 

postorogenic – postorogenetski. Termin kojim se označava 

geološki proces ili događaj koji se zbio nakon 

perioda orogeneze i također stijena i struktura formirana 

u to vrijeme; v. posttectonic. 

postorogenic phase – postorogenetska faza. Završna 

faza orogenetskog ciklusa koja slijedi nakon kulminacije 

orogeneze. U nekim su pojasevima postorogenetske 

stijene i strukture razvijene u neznatnom 

stupnju i ne skrivaju starije nabrane strukture, dok ih 

u drugim pojasevima one gotovo potpuno prekrivaju. 

U svim pojasevima postorogenetska zbivanja su 

formirala suvremene planinske krajolike. Postorogenetske 

strukture su germanotipne i epirogenetske. 

Postorogenetski sedimenti su raznovrsni, ali su u 

Europi poznati pod skupnim nazivom molasa (molasse). 

Postorogenetska intruzivna tijela su obično 

predstavljena diskordantnim granitskim masivima 

i različitim hipabisalnim tijelima. U mnogim orogenetskim 

pojasevima su široko rasprostranjene kontinentalne 

vulkanske stijene koje prekrivaju komplekse 

stijena deformiranih tijekom postorogenetskih 

faza; v. orogenic phase, preorogenic phase. 

posttectonic – posttektonski. Termin kojim se označava 

geološki proces ili zbivanje koji su protekli nakon 

svršetka bilo kakve tektonske aktivnosti i također 

stijena ili struktura formiranih u to vrijeme. Sinonim: 

postkinematic; v. postorogenic. 

pot – (1) seizmički prijamnik. U seizmici – kolokvijalni 

(razgovorni) izraz, sinonim termina »seizmički prijamnik« 

(v. seismic detector). (2) komora pumpe s ventilima, 

v. valve pot. 

potable water – pitka voda, voda za piće. Voda koja ima 

kvalitetu za piće, koja je sigurna i ukusna za ljudsku 

uporabu. Slatka voda (fresh water) u kojoj je sadržaj 

(koncentracija) patogenih organizama (pathogenic 

organisms) i otopljenih toksičnih sastojaka (toxic 

constituents) sveden na bezopasnu razinu i koja je

potamic 

obrađena ili se obrađuje tako da su njen okus, miris, 

boja, mutnoća i temperatura prikladni za neposrednu 

uporabu. Sinonimi: drinking water, drink water. 

potamic – potamički, riječni. Koji se odnosi na rijeke ili 

plovidbu po rijekama, na primjer, riječni transport 

(potamic transport) ili transportiranje (prenošenje) 

sedimenata riječnim strujama (transportation of sediments 

by river currents). 

potamoclastic rock – potamoklastična (fl uvioklastična, 

fl uvijalno-klastična) stijena, v. fl uvioclastic rock. 

pot aquifer – ograničeni vodonosni bazen napajanja 

(akvifer). Akvifer malog volumena sa zatvorenim 

vanjskim granicama koji minimalno utječe na tlak 

ležišta. 

potash – potaša. (1) Karbonat kalija (potassium carbonate). 

(2) Termin koji se slobodno rabi za označavanje 

kalijevog oksida (potassium oxide), kalijevog 

hidroksida (potassium hydroxide) ili čak samog kalija 

kao, na primjer, u neformalnom izrazu potash spar 

(kalijski glinenac ili feldšpat). 

potash bentonite – kalijski bentonit, v. potassium bentonite. 

potash feldspar – kalijski glinenac (feldšpat). Pogrešan 

naziv za kalijski glinenac ili feldšpat (potassium feldspar). 

potash lake – kalijsko jezero. Alkalno jezero (v. alkali 

lake) čija je voda bogata otopljenim solima kalija, v. 

soda lake. 

potash mica – kalijski tinjac (liskun). Pogrešan naziv za 

tinjac (liskun) bogat kalijem, osobito muskovit. 

potash spar – kalijski feldšpat, K-feldšpat. Neformalni 

termin za kalijski feldšpat (potassium feldspar), tj. 

ortoklas (orthoclase) ili mikroklin (microcline), ili za 

smjesu feldšpata s najmanje 10% kalij-oksida. Sinonim: 

K-spar; v. soda spar. 

potassic – kalijski. Termin za označavanje stijena ili minerala 

koji sadržavaju znatnu količinu kalija. 

potassium – kalij. Kemijski element iz skupine alkalnih 

metala. U prirodi je vrlo raširen u spojevima s drugim 

elementima (npr. u glinencu, karnalitu, silvinu, kainitu). 

Pokazuje slabu prirodnu radioaktivnost jer sadrži 

malu količinu radioaktivnog izotopa 40 K. Spojevi kalija 

se u tehnologiji bušaćih (isplačnih) fl uida, najčešće 

kalij-hidroksid, radi pridavanja posebnih svojstava 

isplakama (obično inhibirajuća). Sinonim: kalium. 

potassium-argon age dating – kalijsko-argonsko datiranje, 

v. potassium-argon dating. 

potassium-argon age method – kalijsko-argonska metoda 

određivanja starosti; v. potassium-argon dating. 

potassium-argon dating – kalijsko-argonsko datiranje. 

Određivanje starosti minerala ili stijena u godinama 

na bazi mjerenja omjera (odnosa) radiogenog argona-40 

i kalija-40 i poznate brzine radioaktivnog 

raspada (radioactive decay rate) kalija-40 u argon- 

40. Sinonimi: K/Ar age dating, potassium-argon age 

dating. 

potassium bentonite – kalijski bentonit. Glina iz grupe 

ilita (illite group) koja sadrži kalij i formirala se alteracijom 

vulkanskog pepela (alteration of volcanic ash); 

metabentonit (metabentonite) koji se sastoji od slučajno 

raspoređenih proslojaka ilita i monmorijonita 

s omjerom 4:1. Sinonimi: K-bentonite, potash bentonite. 

potassium-calcium age method – kalijsko-kalcijska 

metoda određivanja starosti. Određivanje starosti mi- 

650 

potentiometric surface 

nerala ili stijena u godinama na bazi mjerenja omjera 

(odnosa) radiogenog kalcija-40 i kalija-40 i poznate 

brzine radioaktivnog raspada (radioactive decay rate) 

kalija-40 u kalcij-40. Metoda se rijetko primjenjuje 

budući da nije isključen visoki prvobitni (početni) 

sadržaj kalcija-40. 

potassium hydrate – kalij-hidroksid, kalijev hidroksid, 

kamena soda, v. caustic potash. 

potassium hydroxide – kalij-hidroksid, kalijev hidroksid, 

kamena soda, v. caustic potash. 

pot belly – proširena sekcija bušotine. Prošireni dio 

(sekcija) bušotine (kanala bušotine, wellbore) zbog 

osipanja meke formacija (soft formation), na primjer, 

šejla. 

potential – potencijalna proizvodnja (kapacitet proizvodnje). 

U tehnologiji proizvodnje nafte i plina – 

dnevna količina nafte i/ili plina koju bušotina može 

proizvesti prema rezultatima ispitivanja njenog potencijalnog 

kapaciteta proizvodnje (potential test). 

Utvrđuje se nakon završnog proizvodnog opremanja 

službenim ispitivanjem, kojim se također određuje 

dopuštena proizvodnja bušotine. Kapacitet 

proizvodnje, prognoziran tim ispitivanjem, naziva 

se potencijal bušotine (well’s potential). Sinonimi: potential 

capacity, potential production; v. potential test. 

potential capacity – potencijalni kapacitet proizvodnje, 

v. potential. 

potential electrode – mjerna elektroda. U prospekciji 

električnim metodama – jedna od dviju elektroda 

sonde između kojih se mjeri razlika potencijala. 

potential head – potencijalna visina, visina dizanja fl uida, 

v. elevation head. 

potential hydrocarbon liquid content – potencijalni 

sadržaj tekućih ugljikovodika. Količina kapljevine koja 

se potencijalno može kondenzirati po jedinici volumena 

plina pri danom tlaku i temperaturi. 

potential production – potencijalni kapacitet proizvodnje, 

v. potential. 

potential reserves – potencijalne rezerve. Buduća proizvodnja 

nafte i plina iz poznatih ležišta koja će se 

ostvariti budućim metodama povećanja iscrpka. 

Čine dodatne rezerve u odnosu na one za koje se 

očekuje da će se proizvesti postojećom tehnologijom. 

Sinonim: indicated additional reserves. 

potential test – ispitivanje potencijalnog kapaciteta 

proizvodnje. Ispitivanje protoka radi određivanja potencijalne 

i maksimalne proizvodnje naftne i plinske 

bušotine (količina nafte ili plina koju bušotina može 

proizvesti pri specifi ciranim uvjetima tijekom danog 

perioda, na primjer, tijekom 24 sata). Ispitivanje 

može također zahtijevati državno regulativno tijelo 

kako bi odredilo dopušteni kapacitet proizvodnje 

(production allowable). Ispitivanje potencijalnog kapaciteta 

se obično izvodi na svakoj novoj bušotini i 

periodički se ponavlja tijekom njena proizvodnog vijeka. 

Proizvedena nafta se mjeri protočnim mjerilom 

ili mjernim rezervoarom, a plin protočnim mjerilom 

s prigušnicom. 

potentiometric map – potenciometrijska (piezometrijska) 

karta. Karta koja izolinijama ili drugim simbolima 

prikazuje reljef potenciometrijske (piezometrijske) 

površine (potentiometric surface) vodonosnog 

sloja (akvifera). Sinonim: pressure-surface map. 

potentiometric surface – potenciometrijska (piezometrijska, 

tlačna) ploha, v. piezometric surface.

pour point 

pour point – temperatura (točka) stinjavanja, stinište, 

granica tečenja. Najniža temperatura pri kojoj će nafta 

ili naftni produkti još slobodno strujati, odnosno 

temperatura pri kojoj prestaju strujati i počinju se 

stinjavati (skrućivati). Stinište sirove nafte, jedna od 

njenih karakteristika koja se navodi u izvještajima 

o analizama nafte, indikacija je sadržaja parafi na u 

nafti – što je temperatura stiništa viša, nafta sadrži 

više parafi na. Pri niskim temperaturama parafi n se 

u sirovoj nafti počinje skrućivati tako da pumpanje 

i transport nafte cjevovodima mogu postati nemogući. 

Zbog toga je potrebno znati točnu temperaturu 

stinjavanja svake nafte. Stinište se može sniziti 

zagrijavanjem nafte, a nafte s vrlo visokim stiništem 

se moraju skladištiti u grijanim rezervoarima i tankerima 

da bi ostale u tekućem stanju u područjima 

s nižom temperaturom. Temperature stinjavanja sirovih 

nafti se kreću od –60 °C do +40 °C. Sinonim: 

pour-point temperature. 

pour-point additive – aditiv za snižavanje stiništa (temperature 

stinjavanja), v. pour-point depressant. 

pour-point depressant – aditiv za snižavanje stiništa 

(temperature stinjavanja). Aditiv (kemijski agens) 

koji se dodaje sirovoj nafti kako bi se snizilo njeno 

stinište (temperatura pri kojoj dolazi do skrućivanja 

parafi na u parafi nskim ili parafi nom bogatim sirovim 

naftama) da bi nafta mogla strujati pri niskim temperaturama. 

Primjenjuje se za povećavanje proizvodnje 

bušotina i strujanja u cjevovodima. Sinonim: pourpoint 

additive; v. fl ow improver. 

pour-point temperature – temperatura (točka) stinjavanja, 

stinište, granica tečenja, v. pour point. 

power oil – pogonska nafta. Pročišćena i stlačena sirova 

nafta koja se rabi za pogon hidrauličke dubinske 

pumpe. 

power rig – mehaničko bušaće postrojenje (uređaj), bušaće 

postrojenje (uređaj) s mehaničkim pogonom, v. 

mechanical-drive rig. 

power rod tongs – automatski ključ (kliješta) za klipne 

(pumpne) šipke. Pneumatski ili hidraulički ključ (kliješta) 

za klipne (pumpne) šipke dubinske naftne 

pumpe. 

power slips – automatski klinovi za držanje bušaće kolone, 

v. automatic slips. 

power swivel – pogonska rotacijska glava. U tehnici bušenja 

– tip pogonske rotacijske glave kod bušaćeg 

postrojenja s vršnim pogonom (top- drive swivel) 

koja je obješena o pokretni koloturnik, kuku i elevator 

(stremene elevatora) i u sebi ima električni, pneumatski 

ili hidraulički motor za pokretanje (rotaciju) 

kolone bušaćih alatki ispod sebe. Eliminira klasični 

vrtaći stol (rotor, rotary table) i radnu šipku (kelly) i 

omogućuje bušenje duljom kolonom šipki prije produljivanja 

kolone. Kolona bušaćih alatki se produljuje 

na način da se nova bušaća šipka uvrne u glavu, dok 

se bušaća se kolona drži klinovima. Primjenjuje se kada 

je vrijeme rada bušaćeg postrojenja vrlo skupo i rabi se 

za rotaciju bušaće kolone tijekom remontnih operacija 

i za bušenje cementa, kanala bušotina malog promjera 

i jezgara te za glodanje i rezanje cijevi. 

power tongs – automatski ključ (kliješta) za cijevi. U 

procesu bušenja – mehanička pneumatska ili hidraulička 

kliješta (air powered tongs, hydraulic powered 

tongs) koja su obješena o žičano uže na radnoj 

platformi (podištu) bušaćeg postrojenja (drill fl oor) i 

651 

Precambrian W 

služe za zahvaćanje i spajanje ili otpajanje bušaćih 

šipki (drillpipes), zaštitnih cijevi (casing) i uzlaznih cijevi 

(tubing). Većina automatskih ključeva zahtijeva 

držanje cijevi pri navrtanju i odvrtanju, neki mogu 

biti kombinirani i za držanje i za zakretanje cijevi, a 

neki imaju automatsko podešavanje specifi ciranog 

zakretnog momenta (automatic torque adjustment) 

pri navrtanju; v. tongs. 

pozzolan, pozzolana, pozzuolana – pucolan. Kremenasti 

materijal, poput dijatomejske zemlje (diatomaceous 

earth), opalnog čerta (opaline chert) i nekih 

tufova (tuff s), koji se može fi no mljeti i miješati s portland-cementom. 

Dobiveni pucolanski portland-cementi 

(portland-pozzolan cements) su visoko otporni 

na prodiranje i koroziju betona slanom vodom. Termin 

se također piše u oblicima: puzzolan, puzzolano, 

puzzuolana, puzzuolane. 

prealpine facies – predalpski (predalpinski) facijes. Geosinklinalni 

facijesi (geosynclinal facies), karakterizirani 

neritičkim uvjetima s debelim sedimentima vapnenca 

(limestone deposits) i grubog terigenog materijala 

(coarse terrigenous material), koji sliče epikontinentalnim 

platformskim sedimentima (epicontinental 

platform sediments). Obično su pokriveni fl išem (kao 

u alpskom području). 

Precambrian, Pre-Cambrian – pretkambrij, prekambrij. 

Era geološkog vremena od početka Zemlje do 

početka paleozoika, ukupno geološko vrijeme i njemu 

odgovarajuće stijene prije početka paleozoika ili 

paleozojske ere (v. Paleozoic), odnosno fanerozoika 

ili fanerozojskog eona (v. Phanerozoic). Pretkambrij 

je vrijeme formiranja Zemlje kao planetarnog tijela 

(transformacije Zemlje iz mrtve planete u živu), uključujući 

litosferu, hidrosferu i atmosferu i pojavu biosfere. 

Obuhvaća oko 90% ukupnog geološkog vremena 

i vremenski raspon (kako se procjenjuje i prema 

raznim izvorima) od prije 3.800 do 570 (ili 4.600 do 

560 ili 4.600 do 570 ili 4.500 do 570 ili 4.500 do 544) 

milijuna godina i najstariji je dosad defi nirani interval 

geološke povijesti Zemlje. Postoji nekoliko različitih 

sustava (shema) podjele pretkambrija, pri čemu se u 

svim podjelama kao kriterij primjenjuje postojanje ili 

nepostojanje dokaza postojanju života: (a) na arhaik 

(Archean) i proterozoik (Proterozoic); (b) na proterozoik, 

arheozoik (Archeozoic) i azoic (Azoic) – danas 

su termini arheozoik i azoik zamijenjeni terminom 

arhaik i hadej (Hadean), a u najnovije vrijeme se rabi 

termin priskoan (Priscoan) za označavanje razdoblja 

u kojem se još formirala Zemljina geosfera i nije postojao 

život. Te tri ere (priskoan, arhaik, proterozoik) 

danas su nazvane eonima (i time je napušten stari 

termin pretkambrij) iako Američko geološko društvo 

(Geological Society of America) i Međunarodna 

komisija za stratigrafi ju (International Commission on 

Stratigraphy) ignoriraju termin priskoan; (c) na arhaik, 

proterozoik i priskoan (Priscoan); (d) na pretkambrij 

W, X, Y i Z – podjela Geološke službe SAD (U.S. 

Geological Survey), ili (e) na 8 era – Sinian (kasni proterozoik), 

Riphean (srednji proterozoik), Animikean, 

Huronian, Randian, Swazian, Izuan i Hadean. 

Precambrian W – pretkambrij (prekambrij) W. Prema 

četverodijelnoj, čisto vremenskoj (starosnoj), podjeli 

pretkambrija (v. Precambrian) Geološke službe SAD 

(U.S. Geological Survey) – vremenski interval pretkambrija 

koji je trajao od njegova početka do prije

Precambrian X 

2.600 milijuna godina; v. Precambrian X, Precambrian 

Y, Precambrian Z. 

Precambrian X – pretkambrij (prekambrij) X. Prema četverodijelnoj, 

čisto vremenskoj (starosnoj), podjeli 



koji je trajao od prije 2.600 milijuna godina 

do prije 1.700 milijuna godina; v. Precambrian W, Precambrian 

Y, Precambrian Z. 

Precambrian Y – pretkambrij (prekambrij) Y. Prema četverodijelnoj, 



(U.S. Geological Survey) – vremensk interval pretkambrija 

koji je trajao od prije 1.700 milijuna godina do 

prije 800 milijuna godina; v. Precambrian W, Precambrian 

X, Precambrian Z. 

Precambrian Z – pretkambrij (prekambrij) Z. Prema četverodijelnoj, 




koji je trajao od prije 800 milijuna godina 

do prije 570 milijuna godina; v. Precambrian W, Precambrian 

X, Precambrian Y. 

precipitate formation – nastanak (stvaranje) precipitata. 

Pojava istaloživanja čvrstih čestica iz ležišnih 

fl uida u procesu proizvodnje usljed promjene ravnotežnih 

uvjeta tlaka i temperature. Dio čvrstog precipitata 

može nastati kada nekompatibilni radni fl uidi 

(u remontnim operacijama ili pri završnom proizvodnom 

opremanju bušotina) dođu u kontakt s ležišnim 

fl uidima i također nakon obrada kiselinom. Čvrsti 

precipitat može začepiti perforacije i tako smanjiti 

produktivnost bušotine; v. near wellbore restrictions. 

precipitation facies – facijes uvjeta sedimentacije. Facijesne 

karakteristike koje upućuju na uvjete sedimentacije 

i odredive su uglavnom po sedimentnim strukturama, 

kao što su kosa slojevitost (cross-bedding) i 

riplovi (ripple marks), i po primarnim komponentama 

(osobito fosilima); v. alimentation facies. 

precipitator – taložnik, precipitator. Posuda koja se rabi 

u obradi proizvedene slojne vode. Sadrži sloj drvenih 

strugotina ili sličnog materijala za koalescenciju globula 

nafte kada obrađivana voda struji kroz posudu. 

precision – preciznost. (1) Stupanj slaganja (degree of 

agreement) između mjerenja neke veličine, stupanj 

fi noće (degree of refi nement) u izvođenju neke operacije 

ili u iskazu rezultata. Preciznost se odnosi na kvalitetu 

operacije kojom je dobiven rezultat, za razliku 

od točnosti (v. accuracy) i ne smije se rabiti za taj termin. 

(2) Odstupanje skupa procjena ili opažanja (step 

of estimates, step of observations) od njihove srednje 

vrijednosti (mean). (3) Stupanj savršenstva (degree of 

perfection) metoda i instrumenata koji se rabe kada 

se izvode mjerenja i dobiju rezultati visokog stupnja 

točnosti. 

preconsolidation pressure – prekonsolidacijski tlak. (1) 

Maksimalni efektivni tlak (eff ective pressure) kojem je 

podvrgnuto tlo ili sediment. (2) Tlak koji se očituje na 

nekonsolidirani sediment od prijašnjeg ili sadašnjeg 

nadzalegnutog materijala ili od desikacije (isušivanja) 

silta ili gline, što rezultira kompakcijom (zbijanjem) 

sedimenta. Sinonim: prestress. 

prediagenesis – preddijageneza. Dio (etapa) singeneze 

(v. sygenesis) koji je odgovoran za one dijelove (elemente) 

koji su se pojavili nakon sinsedimentacije (v. 

652 

preorogenic phase 

syndeposition), ali prije nego što su započeli glavni 

procesi dijageneze, na primjer, procesi unutarnje sedimentacije 

klastičnog materijala (internal sedimentation 

of clastic material). 

prefl ood – fl uid za predispiranje ležišta; obrok injektiranja 

fl uida za predispiranje ležišta, v. prefl ush, 1. 

prefl ush – fl uid za predispiranje ležišta; obrok injektiranja 

fl uida za predispiranje ležišta. (1) Fluid, odnosno 

obrok fl uida, koji se katkada injektira u naftno ležište 

radi njegova kondicioniranja (regulacije saliniteta 

ili pH slojne vode), kao prva faza kemijskih procesa 

povećanja iscrpka nafte (polimernog, micelarno-polimernog 

i alkalnog zavodnjavanja) i kod primjene 

mikroorganizama (MEOR). Otopina fl uida za predispiranje 

može sadržati tzv. žrtveni adsorbent, relativno 

jeftinu kemikaliju koja se adsorbira na površini ležišne 

stijene i time smanjuje adsorpciju i gubitak aktivne 

kemikalije (na primjer, površinski aktivne tvari 

iz micelarne otopine). Sinonim: prefl ood; v. alkaline 

fl ood, micellar-polymer fl ood, polymer fl ood, microbial 

enhanced oil recovery. (2) fl uid za kondicioniranje bušotine. 

U operacijama cementacije bušotina – fl uid 

koji se injektira u bušotinu radi razrjeđivanja bušaće 

isplake i kao tampon (spacer) prije injektiranja 

cementne kaše (cement slurry) tijekom cementacije 

bušotine. 

prefl ush injection – injektiranje fl uida (obroka fl uida) za 

predispiranje ležišta, v. prefl ush, 1. 

prefl ush solution – otopina za predispiranje ležišta, v. 

prefl ush. 

pregeologic – predgeološki. Termin za označavanje 

vremena koje je prethodilo onom vremenu kada 

je površina Zemlje postala u općim crtama slična 

suvremenoj, na primjer, predgeološko vrijeme (pregeologic 

time) ili dio geološke povijesti koji prethodi 

formiranju najstarijih stijena (prije približno 3 do 3,5 

milijarde godina). 

preglacial – predglacijalan. (1) Koji se odnosi na vrijeme 

koje je prethodilo periodu glacijacije (oledbe, period 

of glaciation), osobito na vrijeme neposredno prije 

pleistocenske epohe. (2) Termin za označavanje materijala 

koji zaliježe ispod glacijalnih (ledenjačkih) sedimenata 

(glacial deposits), na primjer, rahli (rastresiti) 

pijesak i šljunak koji zaliježu ispod tila (morenskih 

glina, till) na Islandu (gdje se za njihovo označavanje 

nepravilno primjenjuje termin predglacijalni nanos, 

preglacial drift). 

preload – pre(d)opterećenje, v. preloading. 

preloading, pre-loading – pre(d)opterećivanje. Postupak 

dodatnog opterećivanja nogu (papuča) samopodizne 

bušaće platforme (jackup rig) dodavanjem 

vodenog balasta u spremnike uz noge platforme 

kako bi se tijekom njena rada izbjeglo propadanje 

nogu zbog djelovanja sile vjetra, valova i morskih 

struja u procesu bušenja. 

premature breakthrough – prerani prodor. Nailazak 

fronte injektiranog fl uida u proizvodnu bušotinu 

brže nego što se prognoziralo (u procesu istiskivanja 

nafte iz ležišta). 

preorogenic phase – predorogenetska faza. Početna 

faza orogenetskog ciklusa (v. orogenic cycle) koja 

prethodi glavnim fazama orogeneze (climatic orogeny). 

Predorogenetska faza odgovara vremenu formiranja 

geosinklinala (formation of geosynclines) od kojih 

je većina jasno djeljiva na eugeosinklinalni (unu-

pressolution 

tarnji, eugeosynclinal, internal) i miogeosinklinalni 

(vanjski, miogeosynclinal, external) dio – za prvi dio 

je karakterističan intenzivni podvodni (podmorski) 

vulkanizam (submarine volcanism), a za drugi slabi 

magmatizam i karbonatno-kvarcitna sedimentacija. 

Predorogenetske plutonske stijene (preorogenic 

plutonic rocks) su obično zastupljene ultramafi tskim 

tijelima i rijetko masivima ranih granita; v. orogenic 

cycle, orogenic phase, postorogenic phase. 

pressolution – tlačno otapanje, otapanje pod tlakom, v. 

pressure solution. 

pressolved – otopljen pod tlakom. U geologiji – termin 

za označavanje sedimentnog sloja ili stijene u kojima 

su zrna pretrpjela otapanje pod tlakom, na primjer, 

tlačno otopljeni kvarcit (pressolved quartzite) – kvarcit 

čija su tvrdoća i homogenost uvjetovani gustom 

teksturom formiranom uzajamnim proraštanjem 

zrna kvarca podvrgnutih otapanjem pod tlakom. 

pressure – tlak. Kontinuirana sila koja djeluje na jedinicu 

površine ili sila podijeljena jediničnom površinom 

(omjer sile i ukupne površine). Mjerna jedinica tlaka 

u SI sustavu je paskal (Pa), ali se često rabe i dopuštena 

izvansustavna mjerna jedinica bar te angloamerička 

mjerna jedinica psi. 

pressure base – bazični tlak. Atmosferski tlak na koji se 

izračunavaju volumeni plina. Defi niran je propisima 

i ugovorima. U SAD se razlikuje od jedne savezne 

države do druge – često je jednak 1,016 bar (14,73 

psia), u Teksasu iznosi 1,011 bar (14,65 psia), a u Louisiani, 

na primjer, 1,037 bar (15,025 psia). 

pressure bomb – tlačna bomba, zapisni (registracijski) 

dubinski manometar. Instrument za mjerenje tlaka 

u bušotini, nazvan »bombom« zbog oblika i ugrađenog 

satnog mehanizma. U instrumentu se nalazi 

Bourdonova cijev za mjerenje tlaka, koja je povezana 

s pisaćim perom i dijagramom. Sat u instrumentu 

kontinuirano pokreće dijagram, a pero zapisuje tlak 

u ovisnosti o vremenu (tijekom nekoliko dana). Tlačna 

bomba se spušta u bušotinu žičanim užetom. 

pressure breccia – tektonska breča, v. tectonic breccia. 

pressure buildup (build-up) – porast (povećanje) tlaka. 

Brzina kojom se slojni tlak povećava u bušotini 

zatvorenoj nakon proizvodnje. 

pressure-buildup (pressure build-up) curve – krivulja 

porasta tlaka. Dijagram ovisnosti tlaka na dnu 

bušotine (bottomhole pressure) o bezdimenzijskom 

vremenu (dimensionless time) u polulogaritamskom 

mjerilu. Sinonim: pressure-buildup plot. 

pressure-buildup (pressure build-up) method – metoda 

porasta tlaka, v. pressure-buildup test. 

pressure-buildup plot – krivulja porasta tlaka, v. pressure-buildup 

curve. 

pressure-buildup test (testing) – ispitivanje metodom 

porasta tlaka. Najuobičajenija, najjednostavnija i najčešće 

primjenjivana metoda ispitivanja bušotina pri 

prijelaznim (transient) uvjetima strujanja. Ispitivanje 

se sastoji od faze proizvodnje bušotine konstantnim 

kapacitetom pri stabiliziranim uvjetima strujanja tijekom 

određenog vremena, nakon čega se bušotina 

zatvara (obustavlja proizvodnja) i mjeri porast njena 

tlaka u ovisnosti o vremenu (također se izmjeri tlak 

neposredno prije zatvaranja bušotine). Rezultati (podaci) 

ispitivanja služe za određivanje ležišnog tlaka, 

efektivne permeabilnosti, stupnja oštećenja formacije 

(skin-faktora), pada tlaka zbog skina, utjecaja 

653 

pressure drag 

nepotpunog perforiranja zaštitne kolone (casing), 

efektivnog radijusa dreniranja, udaljenosti do barijere 

strujanja i veličine ležišta. Nedostatak te metode 

je gubitak proizvodnje zbog zatvaranja bušotine (što 

može potrajati dulje vrijeme), ali se metoda smatra 

najpouzdanijom s obzirom na dobivene podatke za 

cijenu ispitivanja. Sinonimi: buildup test, bottomhole 

pressure-buildup test; v. pressure-drawdown test, well 

test. 

pressure-charged valve – pneumatski zaklopac plinskog 

lifta. Zaklopac (ventil) plinskog lifta (gas lift valve) 

u čijem se odzivnom elementu (obično mijehu, 

bellows) primjenjuje tlak plina (najčešće dušika) za 

zatvaranje. 

pressure cone – konus drobljenja, v. shatter cone. 

pressure-control equipment – uređaj za kontrolu 

tlaka. Oprema što se instalira na vrhu erupcijskog 

uređaja bušotine kada u kanalu bušotine koji je pod 

tlakom treba izvoditi operacije, na primjer, perforiranje 

novih intervala ležišta, privremene ili konačne 

izolacije produktivnih zona ili spuštanje sonde za 

karotažu proizvodnje. Uređaj se sastoji od stojke, 

protuerupcijskog preventera (koji je već po svojoj 

namjeni uređaj za kontrolu tlaka) i lubrikatora. 

pressure-controlled gas lift valve – automatski zaklopac 

(ventil) plinskog lifta, v. pressure-operated gas lift 

valve. 

pressure core – jezgra izbušena tlačnom jezgrenom cijevi, 

v. pressure coring. 

pressure coring – bušenje jezgre (jezgrovanje) tlačnom 

jezgrenom cijevi. Metoda specijalnog bušenja jezgre 

(v. special coring) koja omogućuje bušenje i izvlačenje 

jezgre na površinu uz održavanje ležišnog tlaka 

dušikom u sofi sticiranoj tlačnoj jezgrenoj cijevi (pressure 

core barrel) kako bi se spriječili prodor isplake 

(isplačnog fi ltrata) u jezgru i gubljenje nafte i plina 

iz nje. Takva jezgra sadrži, osim ležišne nafte, i ležišni 

plin. Metoda je prihvaćena kao najbolja za dobivanje 

jezgara za određivanje zasićenja ležišta naftom na 

bazi analize jezgre (vrlo važan podatak za donošenje 

odluke o primjeni sekundarnih ili EOR-metoda). 

Rukovanje takvim jezgrama uključuje istiskivanje 

bušaće isplake iz unutarnje jezgrene cijevi gelom 

koji se ne smrzava i zatim zamrzavanje cijelog sklopa 

unutarnje cijevi u suhom ledu. Mogu se bušiti jezgre 

promjera 6,35 cm (2,5 inča) i duljine 6 metara (20 stopa) 

za tlakove do 700 bar. 

pressure decay – opadanje tlaka. Smanjivanje tlaka, 

obično postupno, od privremene, nenormalno visoke 

vrijednosti do vrijednosti koja je bliža ravnotežnoj 

u odnosu na stalne ili stacionarne uvjete sredine (steady-state 

environmental conditions. 

pressure decline – pad (smanjenje) tlaka. Pad (gubitak) 

ležišnog tlaka usljed proizvodnje nafte ili plina. Sinonimi: 

decline in pressure, drop in pressure, pressure 

depletion, pressure drop, pressure loss. 

pressure depletion – pad (smanjenje) tlaka, v. pressure 

decline. 

pressure-depletion drive – režim iscrpljivanja ležišnog 

tlaka (ekspanzije plina), v. expansion gas drive. 

pressure distribution – distribucija tlaka. Relativni tlakovi 

(gradijenti tlaka) u različitim dijelovima produktivnog 

ležišta. Najniži tlakovi su u najbližem okolišu 

proizvodnih bušotina. 

pressure drag – otpor tlaku, v. pressure resistance.

pressure drawdown 

pressure drawdown – pad (opadanje) tlaka. Pad (smanjivanje) 

ležišnog tlaka usljed proizvodnje. U ležištima 

s niskom permeabilnošću tlakovi u okolišu 

proizvodnih bušotina mogu biti znatno niži nego u 

glavnom dijelu ležišta. 

pressure-drawdown test (testing) – ispitivanje bušotine 

metodom pada tlaka, ispitivanje bušotine pri 

konstantnoj proizvodnji. Ispitivanje bušotina radi 

određivanja njihova proizvodnog kapaciteta neprekidnim 

mjerenjem promjena dinamičkog tlaka na 

dnu pri konstantnoj proizvodnji (pri jednom ili više 

uzastopnih protoka bušotine). Budući da se u tom 

tipu ispitivanja ležišni fl uidi proizvode konstantnim 

kapacitetom, ležišni tlak će padati na način koji ovisi 

o svojstvima i uvjetima što vladaju u okolišu bušotine. 

Ispitivanje obično počinje zatvaranjem bušotine 

tijekom vremena koje je dovoljno za izjednačavanje 

tlaka u cijelom ležištu, tj. za postizanje statičkog 

ležišnog tlaka (u starim ležištima to često neće biti 

potrebno), nakon čega se bušotina pusti u proizvodnju 

i održava konstantni (ili promjenljivi) kapacitet 

(protok) tijekom mjerenja uz neprekidno mjerenje 

dinamičkog tlaka na dnu bušotine. Glavna prednost 

te metode ispitivanja u odnosu na ispitivanje 

metodom porasta tlaka (v. pressure-buildup test) je u 

tome što se ne mora prekinuti proizvodnja (bušotina 

proizvodi tijekom ispitivanja), a glavni nedostatak 

je zahtjev da kapacitet proizvodnje (protok) bude 

konstantan tijekom ispitivanja, što se rijetko može 

osigurati. Rezultati ispitivanja (prikazuju se grafi čki 

u obliku ovisnosti pada tlaka o logaritmu vremena 

ispitivanja) služe za određivanje permeabilnosti 

formacije, skin-faktora, produkta permeabilnosti i 

debljine (kxh), volumena ležišta koji komunicira s 

bušotinom (u nekim slučajevima) i koefi cijenta turbulencije 

(za plinske bušotine). Ispitivanje bušotina 

metodom pada tlaka (pri konstantnoj proizvodnji) 

preporučuje se na ležištima s uniformnim tlakom – 

na novim bušotinama ili na bušotinama koje su bile 

izvan proizvodnje neko vrijeme iz raznih razloga. 

Poželjno je da kapacitet proizvodnje bušotine bude 

dovoljno visok kako bi promjene tlaka bile lako vidljive 

tijekom ispitivanja, također je poželjno osigurati 

opremu za mjerenje proizvodnje nafte, plina i vode 

u ovisnosti o vremenu tijekom ispitivanja te dubinski 

manometar za dovoljno dugo mjerenje tlaka (kako 

se ne bi morao izvlačiti i ponovno spuštati tijekom 

testa); v. well test. 

pressure drop – pad tlaka. (1) v. pressure decline; (2) 

razlika tlaka između dviju točaka u sustavu strujanja 

fl uida. Obično je uzrokovana otporom strujanju 

usljed trenja. 

pressure-drop loss – gubitak tlaka. Gubitak tlaka uzrokovan 

strujanjem fl uida kroz cijevi, cjevovode ili prstenasti 

prostor bušotine. Ovisi o brzini strujanja i o 

svojstvima fl uida te hrapavosti (stanju) stijenke cijevi 

i njenoj konfi guraciji. 

pressure-falloff (pressure fall-off ) test (testing) – 

ispitivanje injekcijskih bušotina metodom pada tlaka. 

Tip ispitivanja vodnih i plinskih injekcijskih bušotina 

sličan (analogan) ispitivanju proizvodnih bušotina 

metodom porasta tlaka (v. pressure-buildup test). 

Sastoji se od injektiranja fl uida konstantnim kapacitetom 

do zatvaranja bušotine i mjerenja tlaka 

(neposredno prije zatvaranja bušotine i nakon što 

654 

pressure interface 

je zatvorena). Vrlo je važno odrediti karakteristike 

formacije/ležišta u području injekcijskih bušotina 

– ako se već u ranoj fazi injektiranja fl uida u ležište 

može procijeniti da postoji znatan skin-efekt, tada 

se mjere za njegovo uklanjanje mogu poduzeti prije 

nego što počne zavodnjavanje cijelog ležišta ili 

polja i slično; ako se pokaže da skin-efekt postupno 

raste s vremenom, mogu se poduzeti mjere da se to 

spriječi uklanjanjem iz vode materijala koji začepljuje 

(blokira) pore. Također, određivanjem statičkog 

tlaka u vodnoj injekcijskoj bušotini može se utvrditi 

da injektirana voda ulazi u tzv. zonu gutanja (thief 

zone), a ne u željene intervale ležišta i, konačno, 

određivanjem permeabilnosti sloja u zoni injekcijske 

bušotine omogućuje se procjena buduće zavisnosti 

između tlaka injektiranja i kapaciteta. Sinonim: falloff 

test; v. well test. 

pressure fracture gradient – gradijent loma (tlaka 

loma) formacije, v. fracture gradient. 

pressure ga(u)ge – manometar, tlakomjer. Instrument 

za mjerenje tlaka fl uida. Obično mjeri razliku između 

atmosferskog i apsolutnog tlaka. 

pressure gradient – gradijent tlaka. (1) Jednolična 

promjena ili razlika tlaka između dviju točaka, brzina 

promjene (smanjenja) tlaka u danom smjeru za određeni 

vremenski interval. U sloju ili ležištu gradijent 

tlaka je promjena tlaka s dubinom (izražena u bar/m 

ili psi/ft dubine). U stupcu vode gradijent tlaka iznosi 

oko 0,1 bar/m. (2) Veličina gradijenta tlaka. 

pressure head – visina tlaka. U mehanici fl uida (hidraulici) 

– visina stupca tekućine (height of column of liquid) 

koju podržava ili je sposoban podržavati tlak p u 

danoj točki tekućine; visina stupca fl uida koja je potrebna 

za stvaranje određenog tlaka ili hidrostatički 

tlak izražen kao visina stupca vode koji može podržavati 

tlak na danom nivou (na primjer, tlak vode u 

danoj točki u cijevi u kojoj se podigla djelovanjem 

tlaka); energija koju posjeduje jedinica težine fl uida 

usljed njegova tlaka – ako je u danoj točki tlak p, visina 

tlaka u toj točki je p/w (w – težina po jednom 

kubičnom metru ili kubičnoj stopi fl uida); v. head, 

elevation head, static head, total head, velocity head. 

pressure integrity test – ispitivanje hermetičnosti. U 

procesu bušenja – ispitivanje hermetičnosti ugrađene 

zaštitne kolone i cementne obloge, prirubnica u 

glavi bušotine, protuerupcijskih uređaja (preventera), 

protupovratnih ventila i zasuna, sapnice, vodova 

i armature na vodovima na nominalni tlak opreme 

ili očekivani maksimalni tlak u bušotini. Izvodi se nakon 

svake ugrađene kolone zaštitnih cijevi, ali APInorma 

također propisuje da se mora izvoditi svaki 21 

dan bez obzira na trajanje bušenja. Tlačno ispitivanje 

hermetičnosti se obavlja u nekoliko koraka (faza), pri 

čemu se u svakom koraku može ispitati više dijelova 

(komponenata) opreme. Prema API-normi, ispitivanje 

traje 15 do 30 minuta (ovisno o komponenti koja 

se ispituje), pad tlaka ne smije biti veći od 10% i tlak 

se mora ustaliti već na početku ispitivanja. 

pressure interface – uzajamni utjecaj tlakova. Uzajamni 

odnos tlakova nekoliko pojedinačnih ležišta 

čiju proizvodnju podržava djelovanje zajedničkog 

vodonosnog bazena napajanja ili akvifera (pritjecanje 

vode iz zajedničkog akvifera u ležišta). Pad tlaka 

u jednom ležištu usljed proizvodnje će utjecati na 

zajednički akvifer i, prema tome, na tlak i položaje

pressure loss 

plinsko-naftnog i vodo-naftnog kontakta u drugim 

ležištima. 

pressure loss – pad (smanjenje) tlaka, v. pressure decline. 

pressure maintenance – podržavanje ležišnog tlaka. 

Injektiranje fl uida u naftno ležište (vode ili plina) tijekom 

njegove eksploatacije radi podržavanja ležišnog 

tlaka na razini početnog ili nešto ispod početnog i 

povećanja konačnog iscrpka nafte. Proces se primjenjuje 

u ranom životnom vijeku ležišta kako bi se 

osigurala kontinuirana proizvodnja nafte na željenoj 

razini. Često se primjenjuje i kada režim plinske kape 

i vodotlačni režim (ekspanzija plinske kape i akvifera) 

nisu dovoljno efi kasni. Podržavanje ležišnog tlaka na 

visokom nivou ima nekoliko prednosti – smanjuje 

viskoznost nafte (zbog veće količine plina koji ostaje 

otopljen u nafti), povećava efektivnu permeabilnost 

za naftu (zbog smanjenog oslobađanja plina iz nafte) 

i produljuje eruptivni vijek ležišta (čime se smanjuju 

troškovi umjetnog podizanja nafte). Sinonimi: 

maintenance of pressure, maintenance of reservoir 

pressure, pressure maintenance of a fi eld, reservoir pressure 

maintenance, reservoir repressuring; v. pressure 

maintenance by gas injection, pressure maintenance 

by water injection, gasfl ood, waterfl ood. 

pressure maintenance by gas injection – podržavanje 

ležišnog tlaka injektiranjem plina. Proces u kojem se u 

naftno ležište injektira plin (obično suhi proizvedeni, 

tj. nakon izvlačenja tekućih frakcija) radi podržavanja 

ležišnog tlaka na odabranoj razini i nadomještanja 

prirodne energije iskorištavanja ležišta. Na efi kasnost 

procesa utječu zasićenje ležišta naftom i plinom na 

početku procesa, omjer viskoznosti fl uida, relativne 

permeabilnosti, brzina istiskivanja nafte, kut nagiba 

ležišta i tlak podržavanja. Razlikuju se dva osnovna 

tipa procesa – injektiranje plina u plinsku kapu (v. 

gas injection into gas cap) i u naftnu zonu ležišta (v. 

gas injection into oil zone). Plin se vrlo često upotrebljavao 

za podržavanje ležišnog tlaka iz nekoliko 

razloga – laka dostupnost na mnogim poljima (proizveden 

ili iz drugih izvora) i čuvanje proizvedenog 

plina za buduće tržište vraćanjem u ležište. Problem 

je rani prodor plina u proizvodne bušotine kroz zone 

ležišta visoke permeabilnosti. Sinonimi: gas-injection 

pressure maintenance, gas-pressure maintenance, gas 

reinjection, gas repressuring, reservoir repressuring by 

gas injection; v. pressure maintenance, pressure maintenance 

by water injection. 

pressure maintenance by water injection – podržavanje 

ležišnog tlaka injektiranjem vode. Proces u 

kojem se u naftno ležište injektira voda radi podržavanja 

ležišnog tlaka na odabranoj razini, nadomještanja 

prirodne energije iskorištavanja ležišta i 

poboljšanja proizvodnih karakteristika. Tehnološki 

je praktično identičan procesu običnog (konvencionalnog) 

zavodnjavanja – jedina razlika među njima 

je što se podržavanje tlaka primjenjuje prije nego 

što je proizvodnja ležišta primarnim metodama 

dosegla granicu ekonomičnosti. Voda je efi kasniji 

agens za istiskivanje nafte od plina zbog povoljnijeg 

koefi cijenta pokretljivosti vode i nafte (homogenijeg 

napredovanja vode u ležištu). Problem je u 

koroziji podzemne i nadzemne opreme i reakciji s 

ležišnom stijenom. Sinonimi: water-injection pressure 

maintenance, water-pressure maintenance; v. pressure 

655 

pressure relief 

maintenance, pressure maintenance by gas injection, 

waterfl ood. 

pressure maintenance of a fi eld – podržavanje ležišnog 


pressure measurement – mjerenje tlaka. Mjerenje 

tlaka u rezervoarima, cjevovodima ili procesnim posudama 

u kojima se nalaze tekućine ili plinovi pod 

tlakom. Također, mjerenje slojnih (ležišnih) tlakova 

u bušotinama. Mjere se statički ili dinamički tlakovi 

te apsolutni ili manometarski (apsolutni tlak minus 

atmosferski). 

pressure-operated gas lift valve – automatski zaklopac 

(ventil) plinskog lifta. Zaklopac plinskog lifta 

(gaslift) koji rabi tlak injektiranja radnog plina kao 

primarni radni medij. Sinonimi: pressure-controlled 

gas lift valve, pressure-operated valve. 

pressure-operated valve – automatski zaklopac (ventil) 

plinskog lifta, v. pressure-operated gas lift valve. 

pressure potential – hidraulički gradijent, v. hydraulic 

gradient. 

pressure probe – tlačna sonda, sonda za mjerenje tlaka. 

Dubinski instrument za mjerenje tlaka u bušotinama 

s plinskim liftom (gas-lift well) radi utvrđivanja propuštanja 

plina. 

pressure-pulse test – impulsno tlačno ispitivanje bušotine. 

Metoda ispitivanja bušotina izazivanjem oštrog 

impulsa tlaka u jednoj bušotini i detekcijom impulsa 

tlaka u drugoj bušotini. Rabi se za određivanje karakteristika 

ležišta u području između bušotina. 

pressure radius – polumjer (radijus) tlaka. Efektivni 

polumjer povećanog ležišnog tlaka oko bušotine za 

injektiranje vode. 

pressure recorder – zapisni (registracijski) manometar 

(tlakomjer). Instrument koji može zapisivati (registrirati) 

tlak na dijagramu (ugrađenom u njemu) ili može 

imati elektronički uređaj za prijenos očitanja tlaka na 

površinu. Rabi se za mjerenje statičkog i dinamičkog 

tlaka u naftnim i plinskim bušotinama (na primjer, 

tlačna bomba – v. pressure bomb). 

pressure-regulating valve – tlačni regulacijski ventil, 

ventil za regulaciju tlaka. Ventil koji zatvaranjem ili 

otvaranjem smanjuje ili održava tlak u procesnom 

sustavu. 

pressure regulator – tlačni regulator, regulator tlaka. 

Uređaj na ispuhu zatvorenog plinskog sustava pod 

tlakom za održavanje tlaka u njemu unutar specifi - 

ciranih uvjeta. 

pressure release – rasterećenje tlaka. U geologiji 

– usmjereni tlak koji se oslobađa unutar naslage 

stijena pri njihovu rasterećenju zahvaljujući eroziji 

nadzalegnutih naslaga ili uklanjanju ledenjačkog 

pokrova, pri čemu dolazi do otkidanja vanjskih slojeva 

stijenskih masa. Ta pojava se osobito opaža u 

masivnim intruzivnim stijenama koje se cijepaju na 

velike ljuske ili fragmente. 

pressure-release valve – granični tlačni (rasteretni, 

tlačni rasteretni, odušni, sigurnosni) ventil. Ventil za 

sprječavanje porasta tlaka, odnosno za rasterećenje, 

u sustavu (tlačnim posudama, cjevovodima). Podešen 

je za otvaranje kada se tlak u sustavu vrati na 

prethodno postavljenu vrijednost. Sinonimi: failsafe 

valve, pop-off valve, pressure-relief valve, relief pressure 

control valve, relief valve, safety valve. 

pressure relief – uređaj za redukciju tlaka. Ventil ili drugi 

mehanički uređaj (na primjer, lomljivi disk) za spr-

pressure-relief valve 

ječavanje porasta tlaka u sustavu, i to tako da omogućuje 

kontrolirano ili sigurnosno izlaženje tekućina 

ili plinova iz sustava pod tlakom. 

pressure-relief valve – granični tlačni (rasteretni, tlačni 

rasteretni, odušni, sigurnosni) ventil, v. pressure-release 

valve. 

pressure remanent magnetization (PRM) – tlačna 

(piezo) remanentna (preostala) magnetizacija. Remanentna 

(preostala) magnetizacija (v. remanent 

magnetization) koja je povezana s tlakom stijena. Ta 

je pojava izraženija kada deformacija prelazi iz elastične 

u plastičnu. Sinonim: piezo remanent magnetization. 

pressure resistance – otpor tlaku. U dinamici fl uida 

– normalno naprezanje izazvano (uzrokovano) ubrzanjem 

strujanja, što rezultira smanjenjem tlaka na 

stijenki od uzvodne do nizvodne strane objekta. 

pressure restoration – obnavljanje (uspostavljanje) tlaka, 

v. repressuring. 

pressure-sensing instrument – tlačno osjetilni (senzorski) 

instrument. Instrument što je pričvršćen na 

motoru električne uronjene pumpe (electric submersible 

pump) za mjerenje tlaka i temperature. Izmjereni 

podaci se prenose na površinu i ondje očitavaju. 

pressure side – ulazna strana ventila. Visokotlačna 

strana ventila (high-pressure side of valve) ili strana 

ventila okrenuta prema struji fl uida (upstream side of 

valve) na kojoj fl uid ulazi u njega. 

pressure solution – otapanje pod tlakom, tlačno otapanje. 

Otapanje (u sedimentnim stijenama) koje se 

pretežito zbiva na površinama kontakta zrna (kristala) 

gdje je vanjski tlak veći od hidrauličkog tlaka 

intersticijalnog (pornog, međuzrnskog) fl uida. Rezultat 

tlačnog otapanja je širenje (povećavanje) površina 

kontakta i time smanjivanje pornog prostora, 

što dovodi do kompakcije (zbijanja) stijene. Sinonim: 

pressolution. 

pressure storage – skladištenje pod tlakom. Skladištenje 

hlapljive tekućine ili ukapljenog plina pod tlakom 

kako bi se spriječilo njihovo isparavanje. 

pressure surface – tlačna (piezometrijska, potenciometrijska) 

ploha, v. piezometric surface. 

pressure-surface map – potenciometrijska (piezometrijska) 

karta, v. potentiometric map. 

pressure surge – tlačni udar. Kratki, iznenadni impuls 

povećanog tlaka. 

pressure survey – mjerenje slojnog (ležišnog) tlaka. 

Mjerenje tlaka, dinamičkog (fl owing pressure) ili statičkog 

(shut-in pressure), na različitim dubinama u 

bušotini. Izvodi se dubinskim manometrom (tzv. 

tlačnom bombom) koji se spušta u bušotinu žičanim 

užetom (wireline pressure bomb). Tlak se registrira u 

manometru ili na površini. 

pressure test – (1) ispitivanje tlaka. Mjerenje statičkog 

i dinamičkog tlaka (fl owing pressure, shut-in pressure) 

u bušotinama radi određivanja srednjeg statičkog 

ležišnog tlaka, proizvodnih karakteristika bušotine i 

položaja nivoa fl uida u kanalu bušotine (za projektiranje 

opreme). (2) ispitivanje tlaka gubljenja isplake u 

formaciju, v. leak-off test. 

pressure texture – kataklastična tekstura, v. cataclastic 

texture. 

pressure-transient analysis – analiza neustaljenog 

tlaka (neustaljene distribucije tlaka) – v. pressure-transient 

test. 

656 

preventer 

pressure-transient test (testing) – ispitivanje bušotina 

metodom neustaljenog tlaka (neustaljene distribucije 

tlaka), ispitivanje tlaka pod prijelaznim uvjetima. Tip 

(metoda) ispitivanja naftnih i plinskih bušotina koje 

uključuje generiranje (stvaranje) i mjerenje promjena 

tlaka u bušotini s vremenskom regulacijom protoka tijekom 

njene proizvodnje i injektiranja ili nakon zatvaranja 

radi mjerenja (određivanja) utjecaja kapaciteta 

proizvodnje i injektiranja fl uida na tlak i, nakon toga, 

procjene svojstava ležišta i karakteristika bušotine. 

Praktični podaci koji se mogu dobiti tim ispitivanjima 

su ležišni (slojni) tlak, poroznost, permeabilnost, skinefekt 

(oštećenje sloja ili poboljšanje njegove kvalitete), 

diskontinuiranost ležišta (granice), rezerve i drugi. 

Ispitivanje tlaka pri prijelaznim uvjetima uključuje 

ispitivanja proizvodnih bušotina metodama porasta 

tlaka (v. pressure-buildup test), pada tlaka (v. pressuredrawdown 

test) i višestrukih protoka (v. multiple-rate 

fl ow test), ispitivanje injekcijskih bušotina metodom 

pada tlaka (v. pressure-falloff test), ispitivanje bušotina 

metodom interferencije (v. interference test) i ispitivanje 

bušotina alatkom za testiranje koja se spušta s 

kolonom bušaćih šipki (ispitivanje metodom DST – v. 

drillstem test). Sinonim: transient pressure test. 

pressure-type mechanical fi lter – mehanički fi ltar pod 

tlakom. Tip fi ltra za pročišćavanje slane vode fi ltriranjem 

(cijeđenjem). Kao fi ltarsko sredstvo rabe se sortirani 

pijesak i šljunak, granulirani antracit, grafi tna 

ruda ili sloj propusnih ploča od aluminij-oksida na 

koji je nasut fi ni fi ltarski materijal jedne gradacije. 

pressure-volume-temperature fl uid properties 

– PVT-svojstva fl uida. Svojstva ležišnih fl uida koja 

zavise od tlaka i temperature (često samo od tlaka 

budući da se pretpostavlja da je ležišna temperatura 

konstantna). Bazični PVT-parametri svojstava ležišnih 

(slojnih) fl uida su ležišni volumetrijski faktori i faktor 

otopljenog plina, a druga svojstva su tlak zasićenja 

nafte, gustoća, viskoznost, konstante fazne ravnoteže 

(K-konstante), pseudokritična svojstva, faktor stlačivosti 

plina (Z-faktor), izotermička kompresibilnost, 

međufazna napetost i koefi cijenti difuzije. Zavise 

samo o tlaku, jer se pretpostavlja da je slojna temperatura 

konstantna. Sinonim: PVT fl uid properties; v. 

PVT analysis. 

pressure wave – P-val, v. P wave. 

pressure well – injekcijska bušotina, v. injection well. 

prestress – prekonsolidacijski tlak, v. preconsolidation 

pressure. 

pretension – prenateg. Nateg (tension) koji se primjenjuje 

na nategnutu (zategnutu) nogu odobalne 

paltforme (tension leg of off shore platform) u njezinu 

položaju statičke ravnoteže s nultim pomakom (zero-off 

set equilibrium position). Kod poluuronjive platforme 

(semisubmersible) i bušaćih brodova (drillship) 

dodatni nateg sidrene linije (mooring system line) u 

svrhu kompenzacije sila koje djeluju u nepovoljnim 

uvjetima; v. pretensioning. 

pretensioning – prenatezanje. Podešavanje vlačnog 

opterećenja (pull load) svakog užeta sustava za sidrenje 

(sidrene linije, mooring system line) na plutajućem 

plovilu (fl oater), na primjer, na poluuronjivoj 

platformi (semisubmersible), kako bi se kompenzirale 

sile čije se djelovanje na užad očekuje; v. pretension. 

preventer – preventer, protuerupcijski uređaj (preventer), 

v. blowout preventer.

Priabonian 

Priabonian – priabon. Stratigrafski kat gornjeg eocena 

(Upper Eocene) u Europi – iznad luteta (Lutetian), a ispod 

rupela (Rupelian). Smatra se da uključuje katove 

overs (Auversian) i barton (Bartonian). Obuhvaća vremenski 


Primary – primarna era. Termin koji se početkom 19. 

stoljeća primjenjivao kao ekvivalent termina Primitive 

(primitivna era) za označavanje vremenskog 

razdoblja i njemu odgovarajućih stijena koji se danas 

pripisuju pretkambriju (v. Precambrian). Termin 

primarna era je kasnije bio proširen uključivanjem 

donjeg paleozoika (lower Paleozoic), a još kasnije je 

ipak bio ograničen na cjelokupnu paleozojsku eru. 

Koncem 19. stoljeća termin je napušten u korist današnjeg 

termina Paleozoic (paleozoik); v. Secondary. 

primary – primaran. U geologiji – (1) Termin kojim se 

označava mlada obala ili obalna linija formirani djelovanjem 

uglavnom nemarinskih agensa i gdje valovi 

nisu imali vremena proizvesti zamjetne efekte, 

odnosno gdje se abrazijski procesi još nisu aktivno 

manifestirali, na primjer, obale oblikovane dijastrofi 

zmom (tektonskim procesima), vulkanizmom (vulkanskim 

procesima), subaeralnom sedimentacijom 

ili erozijom kopna; v. secondary, 1. (2) Termin za označavanje 

rudnih ležišta koja nisu bila podvrgnuta hipergenom 

(supergenom) obogaćivanju. 

primary arc – primarni luk. (1) U geologiji – zastarjeli 

termin za vulkanski luk (v. volcanic arc) koji je izbočen 

prema van od kontinenta i pokriva duboke tektonske 

strukture. (2) v. internides. 

primary casing cement job – primarna cementacija 

zaštitne kolone (kolone zaštitnih cijevi), v. primary cementing. 

primary cementing – primarna cementacija. U procesu 

bušenja – prva cementacija zaštitne kolone (kolone 

zaštitnih cijevi, casing) koja se izvodi neposredno 

nakon spuštanja zaštitnih cijevi u bušotinu (kanal 

bušotine). Svrha primarne cementacije je: (a) postizanje 

efi kasne separacije zona formacije; (b) izolacija 

formacija zasićenih ugljikovodicima od formacija 

zasićenih vodom i jedne formacije zasićene ugljikovodicima 

od druge takve formacije (na primjer naftonosne 

formacije od plinonosne); (c) zaštita i osiguranje 

zaštitne kolone u bušotini (kanalu bušotine) i 

povezivanje zaštitne kolone s formacijom; (d) zaštita 

produktivnih slojeva; (e) sprječavanje urušavanja 

(zarušavanja) formacije; (f) smanjivanje na minimum 

opasnosti od erupcija iz zona s visokim tlakom; (g) 

hermetička izolacija zone gubljenja cirkulacije isplake 

ili drugih formacija koje mogu uzrokovati probleme 

u procesu bušenja prije njegova nastavljanja; (h) 

osiguranje pouzdane hermetičnosti bušotine i čvrstog 

uporišta za opremu ušća bušotine, i (i) zaštita 

kolone zaštitnih cijevi od korozije slojnim vodama 

bogatim sulfatima (ako je neposredno izložena vodama 

ili je s njima u kontaktu). Sinonimi: fi rst cementing, 

primary cementing job. 

primary cementing job – primarna cementacija, v. primary 

cementing. 

primary clay – primarna glina. Glina koja se nalazi na 

mjestu svog formiranja, rezidualna glina; v. residual 

clay, secondary clay. 

primary creep – primarno (prijelazno) puzanje. Elastična 

deformacija (elastic deformation) koja je vremenski 

ovisna (ovisna o trajanju djelovanja sile) i rezultat 

657 

primary migration of hydrocarbons 

je djelovanja konstantnog diferencijalnog naprezanja 

(jednosmjernog naprezanja) tijekom dugog vremena. 

Sinonim: transient creep; v. secondary creep. 

primary crude oil – nafta proizvedena primarnim metodama, 

v. primary oil. 

primary dip – primarni nagib. Blagi nagib slojevitog 

sedimenta (plohe slojevitosti) koji je vjerojatno postojao 

u trenutku njegova taloženja. Sinonimi: depositional 

dip, original dip, initial dip (v.). 

primary dolomite – primarni dolomit (dolomitna stijena), 

ortodolomit. Sedimentna stijena – gusti, fi no 

teksturirani dolomit (dolomitna stijena), izgrađen 

od zrna promjera manjeg od 0,01 mm, formiran na 

mjestu neposrednom kemijskom ili biokemijskom 

precipitacijom iz morskih ili jezerskih voda. Primarni 

dolomit je karakteristično dobro stratifi ciran (fi no 

uslojen), bez fosila i proslojen anhidritom, glinom i 

mikritnim vapnencem. Primarni dolomit je također 

slično teksturirana dolomitna stijena izgrađena od 

klastičnih čestica formiranih direktnom akumulacijom 

sedimenta. Neki autori te stijene smatraju sindijagenetskim. 

Sinonim: orthodolomite (v.). 

primary drive – primarni ležišni režim (režim iskorištavanja 

ležišta). U procesu razrade ležišta – prvobitna 

sila (ili sile) koja uzrokuje strujanje nafte i/ili plina u 

bušotinu. Najčešći primarni režimi naftnih ležišta su 

režim otopljenog plina (solution-gas drive), plinske 

kape (gas-cap drive), vodotlačni (water drive) i gravitacijski 

režim (gravity drive), a plinskih ležišta režim 

ekspanzije plina (expansion gas drive) i vodotlačni 

režim (water drive). U svakom ležištu djeluje jedan, 

a katkada dva ili više primarnih režima. Relativni 

utjecaj pojedinih režima se može mijenjati tijekom 

proizvodnje. 

primary exploitation – primarna eksploatacija, eksploatacija 

primarnim metodama, v. primary oil recovery, 

1. 

primary fabric – primarni sklop (građa) stijene, v. apposition 

fabric. 

primary geosyncline – primarna geosinklinala, ortogeosinklinala, 

v. orthogeosyncline. 

primary gneiss – primarni gnajs. Stijena s planarnom ili 

linearnom strukturom (planar structure, linear structure) 

koja je karakteristična za metamorfne stijene 

(metamorphic rocks), ali bez primjetne granulacije 

(zrnatosti) i prekristalizacije pa se, prema tome, smatra 

da je eruptivnog (magmatskog) podrijetla (igneous 

origin). 

primary interstice – primarna šupljina (pora), v. original 

interstice. 

primary magma – primarna magma. Magma koja je 

nastala ispod Zemljine kore. Termin se katkada primjenjuje 

kao sinonim termina parental magma (matična 

magma). 

primary migration of hydrocarbons – primarna migracija 

ugljikovodika. U geologiji – oslobađanje spojeva 

ugljikovodika iz kerogena u matičnim slojevima 

ili stijenama (source beds, source rocks) i njihovo gibanje 

unutar pora fi nozrnastog matičnog sloja u stijene 

nosioce nafte i/ili plina, odnosno migracija nafte 

i plina iz matičnih slojeva (stijena). Procesi primarne 

migracije nafte i plina su još slabo izučeni, jer su rijetki 

podaci o geometriji pora i ovisnosti poroznosti i 

permeabilnosti i distribuciji vode u matičnim stijenama; 

v. secondary migration of hydrocarbons.

primary mineral 

primary mineral – primarni mineral. Mineral koji se 

formirao istovremeno sa stijenom u kojoj se nalazi 

magmatskim, hidrotermalnim ili pneumatolitskim 

procesima i sačuvao svoj prvobitni sastav i oblik; v. 

secondary mineral. 

primary oil – nafta proizvedena primarnim metodama. 

Nafta koja se proizvodi prirodnim režimima iskorištavanja 

ležišta (djelovanjem prirodne ležišne energije, 

natural reservoir energy), za razliku od nafte koja 

se proizvodi metodama povećanja iscrpka (zavodnjavanjem, 

EOR-metodama); v. secondary crude oil, 

tertiary crude oil. 

primary oil production – primarna proizvodnja (dobivanje) 

nafte, proizvodnja (dobivanje) nafte primarnim 

metodama, v. primary oil recovery, 1. 

primary oil recovery – (1) primarna proizvodnja (dobivanje) 

nafte, proizvodnja (dobivanje) nafte primarnim 

metodama. Proizvodnja (proces proizvodnje) nafte 

samo iskorištavanjem prirodne energije ležišta (natural 

reservoir energy), koja se manifestira kao režim 

istiskivanja nafte plinom (oslobađanjem i ekspanzijom 

plina otopljenog u nafti, ekspanzijom plinske 

kape) ili vodom (vodonosnog bazena napajanja 

ležišta akvifera), kao ekspanzija fl uida i ležišne stijene, 

i gravitacijsko dreniranje, te kao kombinacija 

djelovanja više tipova spomenutih režima. Sinonimi: 

primary oil production, primary production, primary 

recovery; v. gas-cap drive, solution-gas drive, water drive, 

secondary oil recovery, tertiary oil recovery, enhanced 

oil recovery, pressure maintenance; waterfl ood. (2) 

primarni iscrpak nafte, iscrpak nafte primarnim metodama 

proizvodnje. Nafta proizvedena iz ležišta djelovanjem 

njegova prirodnog režima (natural reservoir 

drive), odnosno iskorištavanjem (iscrpljivanjem) 

samo njegove prirodne energije. Ovisi o tipu prirodnog 

režima iskorištavanja ležišta, karakteristikama 

ležišne stijene (permeabilnost, heterogenost) i svojstvima 

slojne nafte (ponajprije o viskoznosti) i varira 

u širokim granicama. Najefi kasniji prirodni režim je 

vodotlačni (primarni iscrpak od 35 do 75% početnih 

rezervi nafte u ležištu – v. water drive), zatim režim 

plinske kape (iscrpak od 20 do 40% – v. gas-cap drive) 

i otopljenog plina (iscrpak od 5 do 30% – v. solutiongas 

drive). Primarni iscrpak teških nafti je znatno niži 

(od 10 do 15% – v. heavy crude oil). 

primary optic axis – primarna optička os. Jedna od dviju 

optičkih osi (v. optic axis) u kristalu koje su okomite 

na kružne presjeke indikatrise i duž kojih sve zrake 

svjetlosti (light rays) putuju jednakom brzinom (duž 

kojih je brzina svih svjetlosnih zraka jednaka); v. secondary 

optic axis. 

primary orogeny – primarna orogeneza. Orogeneza 

koja je karakteristična za internide (v. internides) i 

obuhvaća deformaciju (deformation), regionalnu 

metamorfozu (regional metamorphism) i granitizaciju 

(granitization); v. secondary orogeny. 

primary permeability – primarna permeabilnost. Permeabilnost 

stijena nastala u vrijeme sedimentacije 

(deposition) i litifi kacije (otvrdnjavanja, lithifi cation) 

sedimentnih stijena (sedimentary rocks). Sinonim: 

matrix permeability; v. permeability, secondary permeability. 

primary phase – primarna kristalna faza. Jedina kristalna 

faza koja se može nalaziti u ravnoteži s danom 

tekućinom. Takva faza se prva pojavljuje iz tekućeg 

658 

primary sedimentary structure 

stanja pri hlađenju taljevine i iščezava zadnja pri zagrijavanju 

sustava do temperature taljenja (tališta, 

melting point). 

primary porosity – primarna poroznost. Poroznost sedimentnih 

stijena (sedimentary rocks) koja je nastala 

(formirala se) tijekom sedimentacije (deposition) 

materijala i kasnije kompakcije (zbijanja, compaction) 

i cementacije (cementation) sedimenata te je, 

prema tome, svojstvena prvobitna karakteristika 

stijena. Ovisi o mnogim faktorima – veličini i distribuciji 

zrna, stupnju cementacije stijene, uzajamnoj 

povezanosti pora, pa treba razlikovati ukupnu (v. total 

primary porosity) i efektivnu primarnu poroznost 

(eff ective primary porosity). Primarna poroznost se 

može klasifi cirati prema vremenu i načinu formiranja 

u stijeni i distribuciji pora na interkristalnu ili međukristaličnu 

(v. intercrystalline porosity), intergranularnu ili 

međuzrnsku (v. intergranular porosity), međuslojnu i 

mješovitu. Dominantna je u klastičnim (detritičnim) 

sedimentnim stijenama, na primjer, pješčenjacima 

(sandstones), konglomeratima (conglomerates), vapnencima 

(limestones). Sinonimi: matrix porosity, original 

porosity; v. porosity, secondary porosity. 

primary precipitate – primarni precipitat. U geologiji 

– precipitat koji je formiran neposrednim istaloživanjem 

(precipitacijom), na primjer, evaporit nastao 

isparivanjem (evaporacijom) slane otopine ili sediment 

formiran kao rezultat reakcije između otopljenog 

materijala i suspendirane gline (glinovite suspenzije) 

ili kao rezultat promjene aciditeta (kiselosti) 

ili pomaka oksidativno-reduktivnog potencijala. 

primary production – primarna proizvodnja (dobivanje), 

proizvodnja (dobivanje) primarnim metodama, v. 

primary oil recovery, 1. 

primary recovery – primarna proizvodnja (dobivanje), 

proizvodnja (dobivanje) primarnim metodama, v. primary 

oil recovery, 1. 

primary reserves – primarne pridobive rezerve. Rezerve 

nafte i plina koje su komercijalno pridobive 

primarnim metodama iskorištavanja (djelovanjem 

prirodnih ležišnih režima (natural reservoir drive) pri 

tekućim ekonomskim uvjetima (za razliku od rezervi 

nafte pridobivih metodama povećanja iscrpka – zavodnjavanjem 

i EOR-metodama); v. secondary reserves, 

tertiary reserves. 

primary rocks – (1) primarne stijene. Stijene čije su sve 

komponente novoformirane čestice koje nikada nisu 

bile komponente prije formiranih stijena i koje nisu 

produkti alteracije (products of alteration) ili istiskivanja 

(products of replacement), osobito eruptivne 

(magmatske) stijene (igneous rocks) formirane neposredno 

iz magme njenim skrućivanjem (kristalizacijom) 

ili, na primjer, vapnenci nastali precipitacijom iz 

otopine; v. secondary rocks. (2) primarne (primitivne) 

stijene, v. primitive rocks. 

primary sedimentary structure – primarna sedimentna 

struktura. Singenetska sedimentna struktura 

(syngenetic sedimentary structure) predodređena 

uvjetima sedimentacije (sredine taloženja), uglavnom 

brzinom strujanja i intenzitetom (brzinom) taloženja, 

i formirana prije litifi kacije (konačne konsolidacije) 

stijena. Takva struktura uključuje slojevitost 

u širokom smislu (osobito vanjsku formu slojeva i 

njihov kontinuitet i jednoličnost debljine), znakove 

na plohi slojevitosti (riplove i znakove u podini) i

primary stratifi cation 

deformacijske strukture koje su formirane prekonsolidacijskim 

pokretima izazvanim nejednakim opterećenjem 

ili klizanjem i odronjavanjem. Sinonim: 

primary structure. 

primary stratifi cation – primarna stratifi kacija. Stratifi - 

kacija koja se razvila u procesu sedimentacije. Sinonim: 

direct stratifi cation. 

primary stratigraphic trap – primarna stratigrafska (litološka) 

zamka. Tip stratigrafske zamke za ugljikovodike 

(v. stratigraphic trap) koja je formirana sedimentacijom 

klastičnog materijala ili kemijskom sedimentacijom 

ili dijagenezom ležišne stijene, za razliku od 

sekundarne stratigrafske zamke (v. secondary stratigraphic 

trap). Nastaju od pješčenjaka riječnih korita, 

pješčanih uklopaka, pješčanih ispuna protoka, facijesnih 

promjena, priobalnih sedimenata, ljušturastih 

vapnenaca i raspadnutog (rastrošenog) magmatskog 

(eruptivnog) materijala. U primarne stratigrafske 

zamke spadaju leće, pješčenjaci riječnih korita, 

odobalni (priobalni) pješčani sprudovi, vapnenački 

grebeni (rifovi) i ležišta u detritičnim vapnencima i 

dolomitima. Sinonim: lithologic trap; v. combination 

trap, structural trap. 

primary structure – (1) primarna struktura stijene. U 

geologiji – Struktura eruptivnih (magmatskih) stijena 

(igneous rocks) koja je nastala istovremeno s 

njihovim prodiranjem ili izlijevanjem, ali prije konačnog 

skrućivanja (stvrdnjavanja) magme, na primjer, 

»jastučasta struktura« (pillow structure) formirana u 

procesu erupcije lave ili raslojenost (layering) razvijena 

za vrijeme skrućivanja magme. (2) primarna sedimentna 

struktura, v. primary sedimentary structure. (3) 

primarna struktura (konstrukcija) platforme. Postolje 

(jacket) i stupovi (piloti, piles, piling) morske (odobalne) 

platforme (off shore platform), za razliku od palube 

(deck) i modula (modules) platforme koji su njena 

sekundarna struktura (secondary structure). 

primary tracer – primarni trejser. Kemikalija koja formira 

kemijski spoj u ležišnim fl uidima kada se injektira 

u ispitivanu bušotinu i može se pratiti u ležištu; v. 

secondary tracer. 

primary water – primarna voda. Voda proizvedena iz 

naftne zone ležišta. 

primary wave – primarni val, P-val, v. P wave. 

prime mover – pogonski motor. U procesu bušenja i 

proizvodnje – motor (dizelski, električni ili plinski) 

koji osigurava pogon na bušaćim postrojenjima 

(drilling rigs) ili uređajima za pumpanje bušotina 

(pumping units). Na bušaćim postrojenjima pogonski 

motori su dizelski ili, rjeđe, plinski (rabe se dva 

do četiri motora koji razvijaju snagu od 375 do 2.240 

kW/500 do 3.000 KS – broj i veličina motora zavise 

od veličine i kapaciteta bušaćeg postrojenja). Bušaća 

postrojenja s električnim pogonom (electrical drilling 

rigs) imaju dizelske motore koji pogone električne 

generatore. Uređaji za pumpanje bušotina imaju većinom 

trofazne izmjenične elektromotore (s brojem 

okretaja 1.200 i snagom do 110 kW/150 KS). 

primitive rocks – primitivne (primarne) stijene. Kristalne 

stijene (crystalline rocks) u kojima nema ni fosila ni 

fragmenata stijena i koje su, kako se tada vjerovalo 

(termin je prvi put primijenjen 1756. g.), kemijskog 

postanka (podrijetla) i formirane prije pojave života. 

Osim toga, taj termin se primjenjivao za označavanje 

stijena za koje se vjerovalo da su se formirale prve 

659 

prismatic 

sudeći po njihovoj nepravilnoj kristalizaciji i nepostojanju 

cementa. U primitivne stijene su bili uključeni 

gnajs (gneiss), kristalinični škriljavac (schist), 

primarni vapnenac (primary limestone) i plutonske 

stijene (plutoniti, plutonic rocks) poput granita. Termin 

je danas zastario budući da se mnoge od tih stijena 

sreću u svim geološkim dobima i formacijama. 

Sinonim: primary rocks; v. secondary rocks. 

primitive water – prvobitna voda. Voda koja je zatvorena 

u unutarnjim dijelovima Zemlje (u molekularnom 

ili disociranom obliku) još od vremena formiranja 

Zemlje; v. juvenile. 

Primordial – primordijal. Zastarjeli sinonim termina 

kambrij (v. Cambrian). 

principal axis – glavna os. (1) U eksperimentalnoj strukturnoj 

geologiji – glavna os naprezanja (v. principal 

axis of stress) ili glavna os deformacije (v. principal 

axis of strain). (2) U kristalografi ji – glavna kristalografska 

os (crystallographic axis) u kristalu. U tetragonskom 

i heksagonskom kristalnom sustavu to je 

vertikalna os ili os c, a u rompskom, monoklinskom i 

triklinskom kristalnom sustavu je obično također os 

c (iako u monoklinskim mineralima, na primjer epidotu, 

glavna os može biti os b). 

principal axis of strain – glavna os deformacije. Jedna 

od triju uzajamno okomitih osi koje odgovaraju trima 

osima tijela koje su također bile uzajamno okomite 

prije deformacije – nazivaju ih i osima elipsoida 

deformacije (axes of strain ellipsoid). Najdulja (ili najveća) 

jest os rastezanja (axis of elongation), a najkraća 

(ili najmanja) je os skraćenja (axis of shortening). 

principal axis of stress – glavna os naprezanja. Jedna 

od triju uzajamno okomitih osi koje su okomite na 

glavne ravnine naprezanja (v. principal plane of stress); 

v. principal axis, stress axis. 

principal plane of stress – glavna ravnina naprezanja. 

Jedna od triju uzajamno okomitih ravnina od kojih 

je na svaku rezultantno naprezanje (resultant stress) 

okomito, tj. ravnine duž kojih je smično (posmično) 

naprezanje (shear stress) jednako nuli; v. principal 

axis of stress. 

principal stress – glavno naprezanje. Naprezanje koje 

je okomito na jednu od triju uzajamno okomitih 

ravnina koje se sijeku u točki tijela u kojoj je smično 

(posmično) naprezanje (shear stress) jednako nuli; 

naprezanje koje je okomito na glavnu ravninu naprezanja 

(v. principal plane of stress). Postoje tri glavna 

naprezanja – najmanje ili minimalno (least stress, 

minimum stress), srednje (intermediate stress) i najveće 

ili maksimalno (greatest stress, maximum stress). 

prism – (1) prizma, klin. U sedimentologiji – dugo usko 

klinasto sedimentno tijelo (wedge-shaped sedimentary 

body) čiji je odnos (omjer) širine i debljine veći 

od 5:1, ali manji od 50:1, na primjer, aluvijalna lepeza 

(alluvial fan) koja graniči sa strminom ili jedna od 

velikih nakupina konglomerata geološke prošlosti. 

Takve prizme su tipične za orogene sedimente (orogenic 

sediments) formirane (nastale) tijekom perioda 

intenzivnih deformacija kore, na primjer, za arkoze 

koje se sreću u rasjednim rovovima (fault trough). 

Sinonim: wedge. (2) prizma. U kristalografi ji – oblik 

kristala s 3, 4, 6, 8 ili 12 ploha s paralelnim bridovima 

koji je otvoren samo s dviju strana na mjestima izlaza 

osi paralelne s bridovima. 

prismatic – prizmatičan, prizmatski. (1) Termin kojim se

prismatic cleavage 

označava sedimentna čestica (sedimentary particle) 

čija je duljina 1,5 do 3 puta veća od njene širine; v. 

tabular. (2) Koji se odnosi na sedimentnu prizmu (sedimentary 

prism) – dugačko usko sedimentno tijelo 

klinastog oblika (prism, wedge). (3) Koji se odnosi na 

kristalografsku prizmu (forma kristala, crystallographic 

prism). (4) Termin kojim se označava kristal čija 

je jedna dimenzija znatno dulja od druge dvije. (5) 

Termin za označavanje metamorfne teksture (metamorphic 

texture) u kojoj je veliki dio zrna prizmatičan 

i ima približno paralelnu orijentaciju. 

prismatic cleavage – prizmatska kalavost. Tip kalavosti 

(kalanja) minerala koja je paralelna s plohama prizme, 

na primjer, kalavost amfi bola po plohi (110). 

prismatic jointing – prizmatsko (stupasto) lučenje, v. 

columnar jointing. 

prismatic structure – prizmatska struktura, v. prismatic 

jointing. 

prismatic system – rompski (ortorompski) sustav (kristalni 

sustav). Zastarjeli sinonim termina orthorhombic 

system (v.). 

probabilistic method of reserve estimation – probabilistička 

(stohastička) metoda procjene rezervi. 

Metoda procjene rezervi kada se poznati geološki, 

tehnološki i ekonomski podaci rabe za davanje raspona 

procjena s njihovim pripadajućim stupnjevima 

vjerojatnosti. Sinonim: stochastic method of reserve 

estimation; v. reserve estimate, reserve estimate 

methods, deterministic method of reserve estimation. 

probable additional reserves – vjerojatne dodatne 

rezerve. Prema klasifi kacijskom sustavu rezervi u 

Kanadi (National Policy 2B-Canadian Provincial Securities) 

– rezerve za koje analiza podataka bušenja 

te geoloških, geofi zičkih i tehnoloških podataka ne 

omogućuje klasifi kaciju u dokazane rezerve pri tekućoj 

tehnologiji i postojećim ekonomskim uvjetima, 

ali za koje takva analiza upućuje na vjerojatnost njihova 

postojanja i budućeg iskorištavanja (proizvodnje). 

Vjerojatne dodatne rezerve koje će se pridobiti 

EOR-metodama bit će dodatni iscrpak (iznad iscrpka 

procijenjenog u kategoriji dokazanih rezervi) koji se 

može realistički procijeniti za ležište na bazi EORprocesa, 

za koje je opravdano pretpostaviti da će se 

primijeniti u budućnosti. 

probable recoverable gas reserves – vjerojatne pridobive 

rezerve plina, v. probable reserves. 

probable recoverable oil reserves – vjerojatne pridobive 

rezerve nafte, v. probable reserves. 

probable recoverable reserves – vjerojatne pridobive 

rezerve, v. probable reserves. 

probable reserves – vjerojatne rezerve. Prema zajedničkoj 




Congresses, WPC) – klasa (kategorija) nedokazanih 

rezervi (v. unproved reserves), zajedno s mogućim rezervama 

(v. possible reserves) čije postojanje nije dokazano 

geološkim i tehnološkim podacima o njima, 

ali analiza tih podataka sugerira da je vjerojatnije da 

su te rezerve pridobive nego da nisu pridobive. U 

tom kontekstu, kada se rabe probabilističke metode 

procjene rezervi, mora postojati najmanje 50%-tna 

vjerojatnost da će stvarno proizvedene rezerve biti 

jednake ili veće od sume procijenjenih dokazanih i 

vjerojatnih rezervi. 

660 

prodelta 

Općenito, vjerojatne rezerve ugljikovodika mogu 

uključiti: (a) rezerve za koje se očekuje (predviđa) da 

će biti dokazane uobičajenim bušenjem radi proširivanja 

granica ležišta gdje je podzemna kontrola 

nedostatna da se te rezerve klasifi ciraju kao dokazane 

(proved); (b) rezerve u formacijama za koje se 

čini da bi mogle biti produktivne prema karotažnim 

karakteristikama bušotina (ali nedostaju podaci 

analiza jezgara i konačnih ispitivanja), a koje nisu 

analogne produktivnim ili dokazanim ležištima u 

području; (c) dodatne rezerve koje se mogu pripisati 

interpolacijskom bušenju (izrada gušće mreže 

bušotina) i koje se mogu klasifi cirati kao dokazane 

(proved) ako je gušća, zakonom propisana, mreža 

bušotina odobrena u trenutku procjene rezervi; (d) 

rezerve koje se mogu pripisati metodama povećanja 

iscrpka (poboljšanim metodama proizvodnje, 

IOR) koje su uvedene ponovljenim, komercijalno 

uspješnim primjenama – (aa) kada su projekt ili pokusna 

primjena planirani ali nisu u izvedbi), i (bb) 

kada karakteristike ležišne stijene fl uida i ležišta 

izgledaju povoljne za komercijalnu primjenu; (e) 

rezerve u području (dijelu) formacije koje se čini 

odvojenim od dokazanog područja rasjedanjem, 

a geološka interpretacija pokazuje da je odvojeno 

područje strukturno više od dokazanog područja; 

(f) rezerve koje se mogu pripisati budućim operacijama 

– uspješnim remontima bušotina, obradama 

i ponovljenim obradama slojeva, zamjeni opreme 

ili drugim mehaničkim postupcima gdje se takvi 

postupci nisu dokazali kao uspješni u bušotinama 

sa sličnim karakteristikama (ponašanjem) na analognim 

ležištima; (g) dokazane (proved) rezerve u dokazanim 

ležištima u proizvodnji gdje alternativna 

interpretacija karakteristika ležišta i volumetrijskih 

podataka upućuje na veće rezerve od rezervi klasifi 

ciranih kao dokazane. 

Vjerojatne rezerve odgovaraju rezervama kategorije 

C 2 u klasifi kacijskom sustavu rezervi bivšeg Sovjetskog 

Saveza i približno većem dijelu potencijalnih 

rezervi kategorije C 2 u klasifi kacijskom sustavu koji 

se primjenjuje u Hrvatskoj. 

problematic fossil – problematični fosil, kvazifosil. Prirodni 

objekt, struktura ili znak u stijenama koji su 

slični fosilu, ali čija je organska priroda ili podrijetlo 

vrlo sumnjivo. Sinonim: dubiofossil; v. pseudofossil. 

processed gas – obrađeni (prerađeni) plin. Prirodni plin 

iz kojeg su uklonjeni tekući ugljikovodici na postrojenju 

za obradu (preradu) plina (v. gas plant). 

process gas – tehnološki plin. Plinovita sirovina predviđena 

za daljnju obradu ili preradu radi obogaćivanja 

ili dobivanja kemijskih proizvoda. 

processing plant – postrojenje za obradu (preradu) prirodnog 


prod cast – odljevak udarca. U sedimentologiji – odljevak 

znaka (traga) udarca (v. prod mark) tvrdim predmetom 

koji se sastoji od kratkog hrpta (grebena) 

uzdignutog niz tečenje i strmog završetka. Sinonim: 

impact cast. 

prodelta – prodelta. Dio delte koji se nalazi ispod dubine 

(zone) efektivne erozije valovima (eff ective depth 

of wave erosion), leži izvan granica fronte delte (delta 

front) i blago je nagnut prema dnu bazena u koji 

delta napreduje. U toj zoni klastični riječni sedimenti 

(clastic river sediments) već prestaju biti glavni dio se-

prodelta clay 

dimenata dna bazena (basin-fl oor deposits). Prodelta 

se potpuno nalazi ispod nivoa vode. 

prodelta clay – prodeltna glina. Finozrnasti materijal 

riječnog podrijetla (vrlo fi ni pijesak, silt i glina) koji 

se sedimentirao u obliku široke lepeze na dnu mora 

ili jezera izvan (dalje od) glavnog dijela delte; materijal 

pridnenih sedimenata delte (donjeg dijela delte 

– bottomset beds). 

prod mark – znak (trag) udarca. Kratki znak (trag) tvrdog 

predmeta (v. tool mark), orijentiran paralelno sa 

strujanjem, koji je formiran (nastao) udubljivanjem 

predmeta u dno i zatim njegovim podizanjem iznad 

dna. Znak udarca se postupno produbljuje niz strujanje 

i zatim strmo završava. Njegov longitudinalni 

(uzdužni) profi l je asimetričan. Sinonim: impact 

mark. 

produced gas – proizvedeni plin. Prirodni plin proizveden 

bušotinom. Može biti naftni ili kaptažni (v. associated 

gas) ili slobodni plin (v. nonassociated gas). 

Proizvedenim plinom se također naziva plin koji 

struji u bušotinu u procesu bušenja tijekom plinske 

karotaže. 

produced gas-oil (gas/oil) ratio – proizvodni (trenutni, 

trenutni proizvodni, trenutni ukupni) plinski faktor, v. 

producing gas-oil ratio. 

produced water – proizvedena voda. Slana voda proizvedena 

bušotinom zajedno s naftom ili plinom. 

Udjel takve vode u ukupno proizvedenom slojnom 

fl uidu može biti znatan tako da se na polju moraju 

instalirati uređaji za njenu separaciju i obradu za 

odlaganje u posebne bušotine ili za zavodnjavanje 

ležišta. 

producer – proizvodna bušotina, v. producing well. 

producer gas – (1) generatorski plin. Niskokalorični 

plin (plinovito gorivo, fuel gas) s visokim sadržajem 

ugljik-monoksida i vodika dobiven propuhivanjem 

sloja užarenog goriva (koksa, ugljena) ili ugljikom 

bogatih organskih otpadaka strujom zraka ili smjese 

vodene pare i zraka. Također, plin dobiven podzemnim 

rasplinjavanjem ugljena. Sinonimi: generator 

gas, product gas. (2) miješani generatorski plin, v. semi-water 

gas. 

producible well – profi tabilna bušotina. Bušotina koja 

je sposobna proizvoditi ugljikovodike u isplativim 

količinama. Ne mora nužno biti u proizvodnji u razmatranom 

trenutku (na primjer, zbog nepostojanja 

stalnih proizvodnih ili transportnih instalacija na 

polju). 

producing gas-oil (gas/oil) ratio – proizvodni (trenutni, 

trenutni proizvodni, trenutni ukupni) plinski faktor. 

Omjer volumena plina (u standardnim kubnim metrima 

ili stopama) proizvedenog na površini iz bušotine 

i jediničnog volumena nafte (u standardnim 

kubnim metrima ili barelima) u danom vremenu. 

Plin uključuje i naftni (otopljeni, solution gas) i slobodni 

(free gas). Prema nekim defi nicijama, sinonim 

je gas-oil ratio. Sinonimi: instantaneous gas-oil ratio, 

instantaneous producing gas-oil ratio, instantaneous 

total gas-oil ratio, produced gas-oil ratio. 

producing horizon – (1) produktivni horizont, v. productive 

horizon. (2) produktivna zona, v. pay zone. 

producing life of a fi eld – proizvodni vijek (proizvodni 

životni vijek, period eksploatacije) polja. Trajanje eksploatacije 

(iskorištavanja) naftnog ili plinskog polja 

od početka proizvodnje do granice njene rentabil- 

661 

production casing string 

nosti. Sinonimi: depletion period, life of a fi eld, lifetime 

of a fi eld, production life of a fi eld. 

producing mechanism – mehanizam proizvodnje 

(iskorištavanja ležišta), v. drive mechanism. 

producing platform – proizvodna platforma, v. production 

platform. 

producing reserves – iskorištavane rezerve, v. proved 

developed producing reserves. 

producing string – kolona uzlaznih cijevi, tubing, v. tubing. 

producing well – proizvodna bušotina. (1) Bušotina 

koja proizvodi komercijalne količine nafte i/ili plina. 

Sinonimi: output well, producer, production well. (2) 

Bušotina za proizvodnju nafte i/ili plina na polju za 

razliku od injekcijske bušotine (injection well), servisne 

bušotine (service well) ili napuštene bušotine 

(abandoned well). 

producing zone – produktivna zona, v. pay zone. 

product gas – (1) generatorski plin, v. producer gas. (2) 

sintetski plin. Plin dobiven posebnim postupkom 

proizvodnje. Sinonim: end product gas. 

production – (1) proizvodnja. Faza eksploatacije (iskorištavanja) 

naftnih i plinskih polja, skup operacija 

na naftnim i plinskim poljima koje uključuju proizvodnju 

fl uida bušotinama, separaciju proizvedenih 

fl uida (produkcije) na površini i skladištenje, mjerenje 

proizvedenih količina i druge obrade fl uida za 

transport cjevovodima. Slijedi nakon faze geoloških 

istraživanja i utvrđivanja ekonomične proizvodnje 

ispitivanjima. Proces proizvodnje uključuje vađenje 

sirove nafte ili prirodnog plina iz podzemlja, separaciju 

nafte, plina, vode i pijeska i odlaganje svih nepoželjnih 

produkata. U najužem smislu, proizvodnja 

se može odnositi samo na proces dobivanja nafte ili 

plina iz podzemlja. (2) proizvodnja, produkcija. Proizvedena 

količina (volumen) nafte ili plina tijekom 

određenog vremenskog intervala. 

production and reserves forecast – prognoziranje 

dinamike proizvodnje i rezervi. Vrijednosno procjenjivanje 

proizvodnih karakteristika ležišta i njegovih 

rezervi u prošlosti i sadašnjosti i prognoziranje 

(predviđanje) njegova budućeg ponašanja primjenom 

standardnih metoda (volumetrijska metoda, 

metoda materijalne bilance, analiza krivulja pada 

proizvodnje) i suvremene tehnologije – numeričkih 

simulacija (black oil simulacije, višekomponentne simulacije, 

simulacije EOR-procesa). 

production casing – eksploatacijska (proizvodna) zaštitna 

kolona (kolona zaštitnih cijevi). Zadnja, najdulja 

i najdublje ugrađena (spuštena) zaštitna kolona (kolona 

zaštitnih cijevi, casing) u bušotini. Često se ugrađuje 

duž cjelokupnog produktivnog intervala (zone) 

ležišta i zatim perforira kada se bušotine opremaju za 

proizvodnju. Promjeri eksploatacijskih zaštitnih kolona 

su najmanji i variraju od 6 do 24,5 cm (2 3 / 8 do 9 5 / 8 

inča), a tipični promjeri su 14 ili 19,4 cm (5 1 / 2 ili 7 5 / 8 

inča). Namjena eksploatacijske kolone je zaštita kanala 

bušotine i dubinske opreme, izolacija slojnih fl uida 

i sprječavanje njihove migracije. Sinonimi: capital 

string, fi nal casing, fi nal casing string, fl ow string, inner 

casing string, inner conductor, long string, oil casing, oil 

casing string, oil string, pay string, production casing 

string, production string, string of production casing. 

production casing string – eksploatacijska (proizvodna) 

zaštitna kolona, v. production casing.

production ceiling 

production ceiling – maksimum proizvodnje. Maksimalna 

proizvodnja na nekom polju (području ili regiji). 

Ta se gornja granica proizvodnje može postaviti 

ograničenjima koja su nametnule tehničke mjere, 

može biti utvrđena ugovorom o podjeli proizvodnje, 

a može je postaviti i vlada kao dio svoje politike eksploatacije 

polja. 

production choke – proizvodna sapnica. Uređaj za 

regulaciju proizvodnje nafte iz bušotine ograničavanjem 

strujanja na prethodno određenu veličinu promjenom 

prolaznog otvora. Sapnice mogu biti nepodesive 

(s fi ksnim prolaznim otvorom, fi xed choke, 

positive choke) i podesive (s mogućnošću mijenjanja 

prolaznog otvora, adjustable choke). 

production costs – troškovi proizvodnje. U procesu 

proizvodnje nafte i plina – dio troškova proizvedene 

nafte i plina, izdaci za eksploataciju (rad), održavanje 

i remont bušotina, uključujući pripadajuću opremu 

za sabiranje i separaciju (ne uključuju troškove bušenja 

i završnog proizvodnog opremanja bušotina ili 

transportiranja nafte). Primjeri proizvodnih troškova 

su izdaci za radnu snagu, održavanje, popravke, materijale, 

gorivo, energiju, usluge, osiguranje i poreze 

na imovinu i proizvodnju. Sinonimi: lifting costs, well 

operating costs. 

production curves – krivulje proizvodnje. Krivulje koje 

prikazuju dinamiku proizvodnje tijekom uzastopnih 

perioda pojedinih bušotina, ležišta ili polja. Obično 

služe za izučavanje tempa pada proizvodnje. 

production decline – pad proizvodnje. Trend proizvodnih 

karakteristika bušotina, ležišta ili polja. Ekstrapolacijom 

takvog trenda ili analitičkim proračunom 

dobivaju se procjene konačnog iscrpka nafte ili plina 

s najvećom pouzdanošću budući da su podaci proizvodnje 

lako dostupni i općenito točni. Prognoziranje 

buduće proizvodnje je najvažniji dio ekonomske 

analize troškova istraživanja i proizvodnje. Osnovni 

preduvjeti primjene metode analize pada proizvodnje 

za procjenu konačnog iscrpka nafte su: (a) proizvodnja 

bušotine ili ležišta prirodnim kapacitetom, i 

(b) buduće ponašanje bušotine ili ležišta će biti slično 

njihovom ponašanju u prošlosti. Prva pretpostavka, 

prema tome, podrazumijeva da se metoda ne 

može primijeniti kada je kapacitet proizvodnje nafte 

konstantan ili približno konstantan s vremenom, što 

je slučaj kada ležište proizvodi pod režimom dopuštenih 

količina proizvodnje (osim ako bušotine 

nisu više sposobne proizvesti odobrenu količinu) ili 

kada ležište ima veliku plinsku kapu ili kada djeluje 

aktivni vodotlačni režim. Druga pretpostavka podrazumijeva 

da će kapacitet proizvodnje u budućnosti 

padati na sličan način kao u prošlosti, što znači da 

bilo kakva remontna ili stimulacijska operacija može 

rezultirati kapacitetom proizvodnje većim od procijenjenog 

analizom. Najčešće primjenjivani tipovi 

pada proizvodnje su eksponencijalni (v. exponential 

production decline) i hiperbolički pad (v. hyperbolic 

production decline); v. production-decline curve, harmonic 


production-decline curve – krivulja pada proizvodnje. 

Dijagram ovisnosti kapaciteta proizvodnje nafte ili 

plina o vremenu ili o ukupnoj proizvodnji. Može se 

konstruirati za pojedinačne bušotine ili za cijelo ležište 

ili polje. Rabi se kao grafi čka metoda procjene 

konačnog iscrpka nafte ili plina. Krivulja ima tenden- 

662 

production-decline curve 

ciju glatkog opadanja s najvećom proizvodnjom na 

početku iskorištavanja, a s najmanjom proizvodnjom 

na kraju, kada su bušotine, ležište i polje blizu 

iscrpljenosti. Ekstrapolacijom krivulje (grafi čkom ili 

matematičkom) do krajnje odabrane točke (obično 

do ekonomski graničnog kapaciteta proizvodnje 

koji nastupa kada se vrijednost proizvodnje izjednači 

s neposrednim troškovima proizvodnje bušotine) 

mogu se procijeniti preostale rezerve ili preostali 

životni (proizvodni) vijek. Taj tip procjene se smatra 

najpouzadnijim. 

Krivulje pada proizvodnje karakteriziraju tri faktora: 

(a) početni kapacitet proizvodnje ili kapacitet u 

određenom vremenu; (b) zakrivljenost krivulje pada, 

i (c) tempo (dinamika) pada proizvodnje. Spomenuti 

faktori su u složenoj ovisnosti o brojnim parametrima 

ležišta (poroznost, permeabilnost, debljina, zasićenje 

fl uidima, viskoznosti fl uida, kompresibilnost, 

relativna permeabilnost, veličina ležišta, gustoća 

mreže bušotina, postojanje pukotina, tip režima 

iskorištavanja ležišta), bušotina (promjer kanala bušotine, 

stupanj oštećenja formacije, mehanizam podizanja 

fl uida na površinu, količina otopljenog i slobodnog 

plina, visina nivoa fl uida u kanalu bušotine, 

duljina perforiranog intervala ležišta) i površinskih 

instalacija. 

Vrlo važna pretpostavka u analizama krivulja pada 

proizvodnje je da će svi faktori koji su utjecali na proizvodnju 

i, prema tome, na krivulje pada proizvodnje 

u prošlosti, djelovati i u budućnosti. Uvjeti u ležištu i 

proizvodnja moraju biti stabilni tijekom analiziranog 

perioda – eruptivne bušotine moraju proizvoditi sa 

sapnicom konstantnog promjera ili pri konstantnom 

tlaku na ušću bušotine, a bušotine s dubinskom 

pumpom moraju proizvoditi s konstantnim nivoom 

fl uida, tj. bušotine moraju proizvoditi svojim prirodnim 

kapacitetom pri danim uvjetima, odnosno bez 

utjecaja vanjskih uzroka, kao što su promjena uvjeta 

i režima proizvodnje, oštećenje formacije, regulacija 

(kontrola) proizvodnje, havarije proizvodne opreme 

i uvjeti tržišta. Ako se poduzimaju radovi za povećanje 

proizvodnje nafte ili plina (bušenje dopunskih 

bušotina, injektiranje fl uida, stimulacije kiselinom 

ili frakturiranjem), analiza krivulja pada proizvodnje 

se može primijeniti za procjenu proizvodnih karakteristika 

bušotina i ležišta prije i nakon tih operacija 

radi usporedbe i određivanja njihove tehnološke i 

ekonomske uspješnosti. Prema tome, krivulje pada 

proizvodnje u budućnosti treba pažljivo ekstrapolirati 

– ako se njihov oblik mijenja, mora se utvrditi 

uzrok promjene i njen utjecaj na procjenu iscrpka i 

rezervi. Analize krivulja pada proizvodnje se također 

primjenjuju za procjenu novih ulaganja (npr. za dimenzioniranje 

opreme, kao što su cjevovodi, uređaji 

za obradu proizvodnje i drugo) i, budući da se njima 

određuju rezerve ležišta/polja, one su istovremeno 

nezavisna metoda procjene rezervi, koje se zatim 

mogu uspoređivati s drugim metodama procjene 

(npr. volumetrijskom metodom, metodom materijalne 

bilance). 

Za konstruiranje krivulja pada proizvodnje upotrebljavaju 

se različite varijable koje su lako izmjerljive. 

Najčešće se rabe ovi oblici krivulja (ovisnosti varijabli): 

(a) kapacitet proizvodnje (u logaritamskom 

mjerilu) – vrijeme; (b) kapacitet proizvodnje – uku-

production-decline rate 

pna proizvodnja; (c) ukupna proizvodnja plina (u 

logaritamskom mjerilu) – ukupna proizvodnja nafte; 

(d) sadržaj vode (u logaritamskom mjerilu) – ukupna 

proizvodnja; (e) sadržaj nafte – ukupna proizvodnja, 

i (f) dubina kontakta (vodo-naftnog ili naftno-plinskog) 

– ukupna proizvodnja. Krivulje ovisnosti kapaciteta 

proizvodnje o vremenu (koje se najviše rabe) 

mogu se svrstati u tri tipa – eksponencijalne ili krivulje 

eksponencijalnog pada proizvodnje (v. exponential 

production decline), hiperbolične ili krivulje hiperboličnog 

pada proizvodnje (v. hyperbolic production 

decline) i harmonijske krivulje ili krivulje harmonijskog 

pada proizvodnje (v. harmonic production decline). 

Svaki tip krivulje pada proizvodnje ima različitu 

zakrivljenost (karakterističan oblik) ili je pravac kada 

se konstruira u linearnom, polulogaritamskom i dvostrukom 

logaritamskom koordinantnom sustavu; v. 

production decline, decline-curve analysis, decline-curve 

method. 

production-decline rate – tempo pada proizvodnje. Brzina 

godišnjeg smanjivanja (pada) proizvodnje nafte 

ili plina razmjerno stupnju iscrpljenosti ležišta/polja. 

Sinonim: decline rate. 

production drilling – v. development drilling. 

production facility – proizvodna oprema. Oprema na 

polju za separaciju produkcije bušotine na naftu, 

plin i vodu, njihovu obradu u komercijalne produkte 

ili odlaganje kao otpadnih produkata, na primjer, separatori, 

triteri, kompresori. 

production forecast – prognoza proizvodnje. Prognoza 

godišnjih fi zičkih volumena sirove nafte i prirodnog 

plina koji će se proizvesti u budućnosti. Najkritičniji 

parametri u prognoziranju proizvodnje su postojeći 

(trenutni) i budući kapaciteti proizvodnje, troškovi 

proizvodnje, porezi, cijena nafte i plina (prihod od 

prodaje proizvodnje) i konačni iscrpak nafte i plina. 

Prognoza proizvodnje je bitan dio ekonomske procjene 

(procjene ekonomike operacija proizvodnje 

nafte i plina) i, budući da se temelji na najkvalitetnijim 

raspoloživim podacima u trenutku procjene, ona 

se mora mijenjati kada se pojave dodatne informacije 

ili promjene uvjeti. 

production forecasting – prognoziranje proizvodnje, v. 

production forecast. 

production history – dinamika proizvodnje. Promjena 

godišnjih nivoa proizvodnje nafte i plina tijekom cijelog 

perioda razrade ležišta/polja. 

production hole – kanal bušotine za eksploatacijsku 

(proizvodnu) zaštitnu kolonu. Sekcija kanala bušotine 

koja je najdublja i najmanjeg promjera. Bušene 

formacije u tom intervalu su obično tvrđe i abrazivnije, 

često se testiraju i buše jezgre i zahtijeva se 

kvalitetnija cementacija zaštitne kolone (casing), tj. 

dobra izolacija produktivne zone, zbog perforiranja, 

stimulacija ležišta i procesa proizvodnje; v. production 

casing. 

production hole drilling – bušenje za eksploatacijsku 

(proizvodnu) zaštitnu kolonu, bušenje kanala bušotine 

za eksploatacijsku (proizvodnu) zaštitnu kolonu, v. 


production horizon – (1) produktivni horizont, v. productive 

horizon. (2) produktivna zona, v. pay zone. 

production in paying quantities – proizvodnja u isplativim 

količinama. Proizvodnja nafte i/ili plina u količinama 

koje su dovoljne da operator ostvaruje dobit 

663 

production module 

nakon odbitka troškova poslovanja (operativnih 

troškova, operating costs). 

production island – proizvodni otok. Umjetni otok 

(artifi cial island), obično izgrađen od šljunka ili krupnijeg 

materijala, za smještaj proizvodnih bušotina 

(producing wells) u plitkoj vodi. 

production level – produktivni horizont, v. productive 

horizon. 

production life of a fi eld – proizvodni vijek (proizvodni 

životni vijek, period eksploatacije) polja, v. producing 

life of a fi eld. 

production liner – eksploatacijski (proizvodni) lajner. 

Lajner (tip zaštitne kolone – v. liner, 1) koji je ugrađen 

duž produktivne zone, ne proteže se do ušća bušotine 

i služi kao eksploatacijska zaštitna kolona (production 

casing). Može biti s prorezima (slotted liner) ili 

s perforacijama (perforated liner). 

production log – (1) dijagram karotaže proizvodnje, v. 

production logging. (2) karotaža proizvodnje, v. production 

logging. 

production logging – karotaža proizvodnje, eksploatacijska 

karotaža. Mjerenje tipa i volumena fl uida u 

eruptivnim zacijevljenim bušotinama (bušotinama 

sa zaštitnom kolonon) koji pritječu iz sloja/ležišta u 

kanal bušotine. Primjenjuju se sonde malog promjera 

tako da se mogu spustiti u bušotinu kroz kolonu 

uzlaznih cijevi (tubing) unutarnjeg promjera 5 cm (2 

inča). Postoje brojni pribori za karotažu proizvodnje, 

ali se najčešće rabe oni koji mjere brzinu strujanja 

fl uida i njegovu gustoću na raznim mjestima u kanalu 

bušotine (iz raznih perforiranih intervala). Protok 

(količina proizvodnje) fl uida se određuje prema 

razlici brzina strujanja, a tip proizvedenog fl uida 

(plin, nafta ili voda) prema gustoći fl uida. Pribori 

uključuju kontinuirano protočno mjerilo (continuous 

fl owmeter), protočno mjerilo s pakerom (packer 

fl owmeter), diferencijalni dubinski manometar (gradiomanometer), 

manometar (manometer), gustoćomjer 

(densimeter), mjerilo sadržaja vode (water-cut 

meter), termometar (thermometer), pribore za ispitivanje 

radioaktivnim izotopima (radioactive tracer 

tools), kavernomjer (kaliper) za mjerenje kroz tubing 

(through-tubing caliper), lokalizator (detektor) kolčaka 

zaštitne kolone (casing-collar locator) i pribor za 

uzorkovanje fl uida (fl uid sampler). 

production mechanism – mehanizam proizvodnje, v. 

drive mechanism. 

production metering – mjerenje proizvodnje. Mjerenje 

proizvodnje naftnih ili plinskih ležišta/polja na mjernim 

stanicama. Proizvodnja polja u podmorju se 

može mjeriti na više mjesta – ondje gdje ona napušta 

jednu platformu i odlazi na drugu, gdje napušta 

polje i odlazi na obalu i prije nego što ulazi u kopneni 

terminal ili skladišni tanker. 

production module – proizvodni modul platforme, 

modul proizvodne platforme. Tvornički proizvedeni 

modul za montažu na proizvodnoj platformi. Autonomna 

jedinica koja se sklapa na kopnu, prevozi 

morem i instalira na morskoj (odobalnoj) platformi 

(off shore platform). Pojam može označavati modul 

koji sadrži opremu za samu proizvodnju (na primjer, 

glava bušotine, separacija nafte i plina, komprimiranje 

plina, skladište cementa i isplake i dr.), ali se također 

slobodno rabi za opis bilo kojeg modula morske 

proizvodne platforme.

production of oil 

production of oil – proizvodnja (dobivanje) nafte, v. oil 

recovery, 1. 

production-operated gas-lift valve – ventil (zaklopac) 

plinskog lifta s reakcijom na tlak u koloni uzlaznih cijevi, 

v. tubing-pressure operated gas-lift valve. 

production optimization – optimiranje (optimalizacija) 

proizvodnje, analiza proizvodnog sustava. Postupak 

(metoda) za izračunavanje kapaciteta proizvodnje 

(fl o w r a t e ) naftnih i plinskih bušotina i procjenu 

utjecaja raznih dijelova proizvodnog sustava na polju 

– promjera priključnih cjevovoda bušotina (fl owline 

size), tlakova u separatorima (separator pressure), 

promjera sapnica (choke size) i uzlaznih cijevi (tubing 

size), sigurnosnih ventila (safety valves), ograničenja 

na dnu bušotine (downhole restrictions) i metoda 

završnog proizvodnog opremanja bušotina (completion 

methods). Svrha postupka je optimiranje cjelokupnog 

proizvodnog sustava kako bi se postigao 

najefi kasniji kapacitet proizvodnje. Sustav se analizira 

na nekoliko različitih mjesta, tzv. čvorova (nodes), 

na primjer, na dnu i ušću bušotine i separatoru. Sinonimi: 

Nodal system analysis (trgovački naziv), production 

system analysis. 

production packer – proizvodna dubinska brtvenica 

(paker). Dubinska alatka namijenjena povećanju efi - 

kasnosti proizvodnje nafte i plina iz bušotina u kojima 

je perforiran jedan ili više produktivnih intervala. 

Funkcija proizvodne dubinske brtvenice je brtvljenje 

prstenastog prostora između kolone uzlaznih cijevi 

(tubing) i zaštitne kolone (casing) i sprječavanje strujanja 

fl uida zbog diferencijalnog tlaka iznad i ispod 

mjesta brtvljenja. Paker također rasterećuje zaštitnu 

kolonu od visokih tlakova u kanalu bušotine (zaštitne 

cijevi su obično osjetljive na oštećenja usljed visokog 

tlaka od uzlaznih cijevi). Spušta se u bušotinu 

na koloni uzlaznih cijevi i posjeda ili hidraulički ili 

mehanički zakretanjem i podizanjem kolone tbinga. 

Glavni dijelovi proizvodne dubinske brtvenice su 

brtveni element, čeljusti (klinovi), cirkulacijski ventil, 

tarne opruge i papučice, sigurnosna spojnica i hidrauličko 

sidro (držač) pakera. Izbor tipa pakera ovisi i o 

promjeru kolona zaštitnih i uzlaznih cijevi, vrsti fl uida 

u kanalu bušotine, mjestu postavljanja, metodi 

proizvodnje bušotine (eruptiranjem, plinskim liftom 

ili dubinskom pumpom), konstrukciji bušotine za 

proizvodnju (jednozonsko ili višezonsko proizvodno 

opremanje), tlaku i temperaturi u bušotini. 

production pay – produktivna zona, v. pay zone. 

production phase – faza proizvodnje. Period tijekom 

kojeg ležište/polje proizvodi naftu i/ili plin. Trajanje 

te faze znatno varira za pojedina polja i zavisi od 

geologije polja i primjeni metoda povećanja iscrpka 

(sekundarne, EOR). 

production plateau – period maksimalne proizvodnje. 

Period tijekom kojeg je postignuta i održana maksimalna 

proizvodnja nafte ili plina na nekom polju. 

Maksimalna proizvodnja se postiže nakon perioda 

ustaljenog rasta proizvodnje (koji može trajati pet 

godina nakon što je završilo bušenje i započela proizvodnja) 

i može trajati 4 – 5 godina, nakon čega proizvodnja 

počinje padati zbog iscrpljenosti ležišne 

energije (spomenuto vrijeme je prihvatljivo za polja 

s proizvodnim vijekom od 25 do 30 godina). 

production platform – proizvodna (eksploatacijska) 

platforma. Objekt na moru (odobalni objekt, off shore 

664 

production station 

structure) koji je opremljen i predviđen za prihvat priključnih 

naftovoda ili plinovoda podmorskih bušotina 

(prihvat nafte ili plina iz podmorskih bušotina), 

kao uporište podvodnih proizvodnih bušotina i za 

primarnu obradu proizvodnje, komprimiranje i pumpanje 

za transport. Proizvodna platforma obično ima 

palubu (nadgrađe) iznad površine mora, na kojoj je 

smještena oprema (glave bušotina, rezervoari, separatori, 

dehidratori, pumpe) i posada platforme. Obrađena 

nafta i plin se obično šalju na kopno podmorskim 

cjevovodom. Jedna proizvodna platforma često 

može poslužiti za cijelo polje. Proizvodne platforme 

mogu biti na stupovima, gravitacijske, zglobne ili s 

nogama od nategnute užadi. S proizvodne platforme 

se također mogu bušiti proizvodne bušotine. 

Sinonimi: producing platform, well platform. 

production rate – kapacitet proizvodnje. Količina nafte 

(izražena u kubičnim metrima ili barelima) ili plina 

(izražena u kubičnim metrima ili stopama) proizvedena 

bušotinom ili iz ležišta/polja u jedinici vremena 

(dan, mjesec, godina). Na kapacitet proizvodnje utječu 

brojni faktori koji široko variraju pa, prema tome, 

variraju i kapaciteti: (a) geološki faktori – tip i karakteristike 

(svojstva) ležišne stijene, dubina i debljina 

ležišta, ležišni tlak i svojstva ugljikovodika (osobito 

utječu permeabilnost ležišta, ležišni tlak i viskoznost 

slojne nafte); (b) razrada ležišta/polja – brzina razrade, 

gustoća mreže bušotina, promjer bušotina, 

tehnika završnog proizvodnog opremanja bušotina 

i metoda proizvodnje; (c) kapacitet postrojenja za 

obradu produkcije bušotina, i (d) drugi faktori – raspoloživo 

tržište (potražnja) za proizvedenu naftu 

i plin (osobito potražnja za plinom), cijena nafte i 

plina, državni propisi i čuvanje (racionalno iskorišćivanje) 

ležišne energije (određuju maksimalni dopušteni 

kapacitet proizvodnje). Pojam production rate 

se često prevodi i shvaća u smislu »tempa proizvodnje«. 

Sinonim: recovery rate. 

production safety system – proizvodni sigurnosni 

sustav. Uređaji postavljeni na platformi ili u kanalu 

bušotine za detekciju nenormalnih radnih uvjeta, 

aktiviranje alarma i, ako je nužno, za djelomično ili 

potpuno obustavljanje proizvodnje i aktiviranje protupožarnog 

sustava. 

production sand – produktivni pješčenjak. Pješčenjak 

(ili sedimentni slojevi) zasićen naftom (u kojem je 

pronađena nafta). 

production separator – proizvodni separator, v. separator. 

production shutdown (shut-down) – obustava (prekid) 

proizvodnje. Prekid radnih operacija u proizvodnom 

lancu. Proizvodnja se može obustaviti ručno ili 

automatski, u slučaju opasnosti ili neovisno o tome. 

production skid – proizvodni uređaj na saonicama. Prijenosni 

uređaj za proizvodnju nafte i plina montiran 

na saonicama koji se može transportirati i postaviti 

na morskoj (odobalnoj) proizvodnoj platformi (production 

platform). Primjenjuje se za obradu, separaciju, 

skladištenje i pumpanje produkcije na kopno. 

production station – podmorska proizvodna stanica. 

Podmorski proizvodni sustav za preuzimanje nafte iz 

jednog ili više centralnih manifolda i njenu otpremu 

cjevovodom na gravitacijsku skladišnu platformu ili 

obalni terminal. Konstrukcija stanice je slična podmorskom 

centralnom manifoldu, ali uključuje opre-

production string 

mu za separaciju, komprimiranje i pumpanje (kao 

što je uobičajeno instalirana oprema na konvencionalnoj 

proizvodnoj platformi). 

production string – eksploatacijska zaštitna kolona, v. 


production system – proizvodni sustav. Podvodno postrojenje 

(subsea facility) koje ima opremu za prihvat 

(prijam) sirove nafte iz jednog ili više manifoldnih sustava 

(manifold system) i njenu otpremu (pumpanje) 

na gravitacijsku skladišnu platformu (gravity storage 

platform). 

production system analysis – analiza proizvodnog sustava, 

v. production optimization. 

production tank – proizvodni (pogonski, sklasišni) rezervoar, 

v. stock tank. 

production test (testing) – proizvodno ispitivanje. (1) 

Opći naziv za svako ispitivanje bušotina nakon njihovog 

završnog opremanja za proizvodnju (ugradnja 

eksploatacijske zaštitne kolone, lajnera, kolone 

uzlaznih cijevi i druge podzemne opreme) radi utvrđivanja 

ili verifi kacije proizvodnih sposobnosti (za 

razliku od ispitivanja formacije koje se izvodi prije 

završnog opremanja bušotine za proizvodnju – v. 

formation test). Rutinsko ili uobičajeno proizvodno 

ispitivanje (routine production test, normal production 

test) uključuje samo periodična mjerenja proizvodnje 

nafte, plina i vode i često se izvodi prema 

pravilnom vremenskom rasporedu. Ostala proizvodna 

ispitivanja mogu obuhvatiti i mjerenja tlakova na 

dnu bušotine pri statičkim i dinamičkim uvjetima i 

proračune indeksa produktivnosti. U širem smislu, 

ispitivanje proizvodnje bušotine može obuhvatiti 

potpun program ispitivanja bušotina (v. well test); (2) 

Mjerenje proizvodnih parametara bušotina pri njihovim 

normalnim radnim uvjetima (normal operating 

conditions) i prema pravilnom vremenskom rasporedu 

– dnevne proizvodnje nafte i vode, plinskog 

faktora (GOR), gustoće nafte, svojstava slojne vode, 

tlaka u koloni zaštitnih cijevi (casing) i uzlaznih cijevi 

(tubing), tlaka i temperature u separatoru i podataka 

o pumpnom sustavu; v. well production test. 

production tree – erupcijski uređaj bušotine, v. Christmas 

tree. 

production tubing – kolona uzlaznih cijevi, tubing, v. 

tubing. 

production tubing string – kolona uzlaznih cijevi, tubing, 

v. tubing 

production well – proizvodna bušotina, v. producing 

well. 

production wellhead (well head) – glava proizvodne 

bušotine. Sklop završne opreme proizvodne bušotine 

koji se sastoji od glave zaštitne kolone (casing), 

glave kolone uzlaznih cijevi (tubing) i erupcijskog 

uređaja (Christmas tree). 

production wellhead and tree – oprema ušća proizvodne 

bušotine. Sklop opreme ušća proizvodne 

bušotine koji se sastoji glave zaštitne kolone (kolone 

zaštitnih cijevi, casing), glave kolone uzlaznih cijevi 

(tubing), spojnica, ventila i erupcijskog uređaja 

(Christmas tree). 

production well test (testing) – ispitivanje proizvodne 

bušotine. Ispitivanje proizvodnih bušotina metodama 

porasta i pada tlaka (v. pressure-buildup test, pressure-drawdown 

test) i metodom višestrukih protoka 

(v. multiple--rate fl ow test). Metoda porasta tlaka je 

665 

productivity index (PI) 

standardna i najdirektnija metoda dobivanja podataka 

o slojnom tlaku. 

production zone – produktivna zona, v. pay zone. 

productive bed thickness – produktivna (efektivna) 


productive formation thickness – produktivna (efektivna) 


productive horizon – (1) produktivni horizont. Formacija 

(sloj), serija slojeva ili zona u naftnim ili plinskim 

bušotinama unutar osnovne stratigrafske jedinice ili 

jednakog facijesa koji sadrže ili iz kojih se mogu dobivati 

ekonomične količine nafte ili plina. Defi niraju 

se davanjem imena geološke strukture ili formacije 

u kojoj se nalaze (na primjer, horizonti u jurskim 

pješčenjacima) ili jednostavno navođenjem dubine 

zalijeganja i debljine. Sinonimi: pay horizon, producing 

horizon, production horizon, production level. (2) 

produktivna zona, v. pay zone. 

productive pay – produktivna zona, v. pay zone. 

productive sand – produktivni pješčenjak. Produktivni 

horizont ili ležište koji zaliježu u pješčenjacima, obično 

kvarcnim i cementiranim (vezanim) silicij-dioksidom 

ili kalcijem, i s visokom poroznošću i produktivnim 

zasićenjem naftom ili plinom. Veći dio svjetskih 

razervi ugljikovodika je akumuliran u pješčenjacima 

miocenske epohe (trijas, jura, kreda), ali također u 

pješčenjacima paleozojske i kenozojske starosti. 

productive well – produktivna bušotina. Bušotina koja 

svojom komercijalnom ili rentabilnom proizvodnjom 

proširuje koncesiju. Uključuje i zatvorene bušotine 

(shut-in wells) koje su sposobne proizvoditi 

komercijalne količine. 

productive zone – produktivna zona, v. pay zone. 

productivity – produktivnost. Mjera sposobnosti bušotine 

za proizvodnju nafte ili plina; v. productivity 

factor, productivity index, productivity ratio, productivity 

test. 

productivity factor – faktor produktivnosti bušotine. 

Omjer kapaciteta proizvodnje bušotine (pri fi ksnom 

tempu crpljenja fl uida) i teoretskog kapaciteta proizvodnje 

bušotine (kapaciteta proizvodnje bez oštećenja 

formacije). Čini stupanj (mjeru) oštećenja sloja 

(measure of formation damage) u bušotini. Sinonim: 

condition ratio; v. productivity index, productivity ratio, 

productivity test. 

productivity index (PI) – indeks produktivnosti bušotine. 

Omjer kapaciteta proizvodnje bušotine (u m 3 /d ili 

bbl/d) i depresije (razlike između statičkog i dinamičkog 

tlaka na dnu bušotine (u bar ili psi) za taj kapacitet 

kod naftnih bušotina, i kapaciteta proizvodnje 

bušotine i razlike kvadrata statičkog i dinamičkog 

tlaka na dnu bušotine za taj kapacitet kod plinskih 

bušotina. Drugim riječima, indeks produktivnosti je 

jednak dnevnoj količini proizvedenog fl uida po jediničnom 

padu (razlici) tlaka. Zavisi od svojstava ležišne 

stijene (debljine, permeabilnosti) i fl uida (viskoznosti), 

radijusa kanala bušotine i radijusa dreniranja 

te stupnja oštećenja (skin-faktor). Indeks produktivnosti 

je indikator proizvodnih sposobnosti (mogućnosti) 

bušotina (što je indeks veći, veći je kapacitet 

proizvodnje bušotine za danu depresiju) i rabi se za 

prognoziranje proizvodnje bušotine pri njenim različitim 

radnim uvjetima – na primjer pri proizvodnji 

eruptiranjem ili dubinskom pumpom (uronjenom 

dubinskom pumpom velikog kapaciteta, dubinskom

productivity-index fl ow test 

pumpom s klipnim šipkama manjeg kapaciteta) ili 

zavodnjavanjem. Indeks produktivnosti bušotina s 

vremenom opada; v. productivity factor, productivity 

ratio, productivity test, specifi c productivity index. 

productivity-index fl ow test – ispitivanje indeksa produktivnosti, 

v. productivity index test. 

productivity index (PI) test – ispitivanje indeksa produktivnosti. 

Proizvodno ispitivanje bušotine pri stabiliziranim 

uvjetima strujanja (protoka) radi određivanja 

njenih proizvodnih mogućnosti. Rezultati 

ispitivanja se rabe za: (a) izračunavanje optimalnih 

i efi kasnih kapaciteta proizvodnje; (b) korelacije i 

utvrđivanja (identifi kacije) produktivnih horizonata; 

(c) određivanje utjecaja završnog proizvodnog 

opremanja bušotina i tipa opreme i, (d) analize i 

usporedbe metoda i opreme za umjetno podizanje 

fl uida. Sinonimi: PI test, productivity-index fl ow test; v. 

productivity index. 

productivity ratio (PR) – koefi cijent produktivnosti bušotine. 

(1) Omjer stvarnog indeksa produktivnosti 

bušotine i njena indeksa kada nema oštećenja sloja. 

Izražava, prema tome, stupanj pogoršanja produktivnosti 

bušotine usljed oštećenja (brojčano je manji 

od jedinice) ili njenog poboljšanja obradom (brojčano 

je veći od jedinice – na primjer, hidrauličkim frakturiranjem 

slojeva umjereno visoke permeabilnosti 

može se postići koefi cijent produktivnosti oko 2, a 

frakturiranjem slojeva niske permeabilnosti oko 5); 

(2) Omjer permeabilnosti ležišne stijene određene 

ispitivanjem protoka bušotine (mjerenjem indeksa 

produktivnosti) i permeabilnosti izračunane iz 

krivulje porasta tlaka. Izražava stupanj pogoršanja 

(smanjenja) permeabilnosti usljed oštećenja sloja 

(prodorom isplake i vodenog fi ltrata isplake u stijenu, 

blokadom pora bubrenjem gline, vodom ili odlaganjem 

soli i parafi na u porama), pri čemu je koefi 

cijent produktivnosti brojčano manji od jedinice, 

ili izražava stupanj poboljšanja (povećanja) permeabilnosti 

obradama sloja (u tom slučaju je koefi cijent 

brojčano veći od jedinice); v. productivity factor, productivity 

index, productivity test. 

productivity test – ispitivanje produktivnosti bušotine. 

Ispitivanje proizvodnih mogućnosti (sposobnosti) 

bušotina pri specifi ciranim radnim uvjetima. Mjeri 

se utjecaj različitih protoka (kapaciteta proizvodnje, 

fl o w r a t e ) bušotine na statički i dinamički tlak u bušotini 

(bottomhole static pressure, bottomhole fl owing 

pressure), a podaci služe za izračunavanje maksimalnog 

potencijalnog kapaciteta proizvodnje bušotina 

(prognoziranje budućeg proizvodnog ponašanja 

bušotine). 

products tanker – tanker za prijevoz naftnih produkata. 

Tanker za prijevoz nekoliko različitih vrsta, više ili manje 

rafi niranih, naftnih produkata. 

profi le – (1) topografski profi l. U geomorfologiji – linija 

koja predstavlja presjek reljefa vertikalnom ravninom, 

na primjer, uzdužni ili longitudinalni profi l 

rijeke (longitudinal profi le of stream) ili profi l obale 

(profi le of coast) ili planine (profi le of hill). Sinonim: 

topographic profi le. (2) profi l. U geofi zici – grafi čki 

prikaz promjene nekog svojstva (parametra), na primjer, 

elevacije ili gravitacije (obično na osi ordinate) 

u zavisnosti od drugog svojstva (parametra), obično 

linearnog, na primjer, udaljenosti. (3) seizmički profi l. 

U seizmičkoj prospekciji (istraživanju) – podaci regi- 

666 

propane 

strirani s jedne točke paljenja (shot point) pomoću 

jedne linije seizmičkih prijamnika. Sinonim: seismic 

profi le. (4) tektonski profi l. U strukturnoj geologiji – 

poprečni presjek područja cilindričnih bora (region 

of cylindrical folds) povučen okomito na osi bore. Sinonimi: 

right section, tectonic profi le. (5) peludni (polenski) 

profi l, v. pollen profi le. 

profi ling – profi liranje. U geofi zici – istraživanje električnim 

metodama u kojoj se senzori premještaju 

duž linije i dobiva se razvijeni profi l. 

profi t crude oil – profi tna nafta, profi t u nafti, v. profi t 

oil. 

profi t oil – profi tna nafta, profi t u nafti. Dio proizvodnje 

sirove nafte kao naknada kontraktoru za preuzeti rizik 

prema ugovoru o podjeli proizvodnje. Sinonim: 

profi t crude oil. 

proglacial – proglacijalan, predledenjački. Koji se nalazi 

neposredno u fronti ili tek izvan vanjskih granica ledenjaka 

(glacier) ili kopnenog ledenjačkog pokrova 

(ice sheet), obično kod njihova donjeg kraja ili blizu 

njega. Termin također označava jezera, rijeke, sedimente 

i druge karakteristične tvorevine koje su nastale 

od ledenjačkog leda. 

progradation – progradacija. Nastupanje obalne linije 

(coastline, shoreline) prema strani mora koje je povezano 

s gradnjom plaže, delte ili lepeze taloženjem 

sedimenata riječnog podrijetla blizu obale ili kontinuiranom 

akumulacijom plažnog materijala nanesenog 

valovima ili premještanog obalnim strujama; v. 

retrogradation. 

prograde metamorphism – progradacijska metamorfoza 

(metamorfi zam). U geologiji – metamorfne promjene 

pod djelovanjem temperature ili tlaka viših 

od onih kojima se stijena već prilagodila; v. polymetamorphism, 

retrograde metamorphism. 

prograding shoreline – progradacijska (nastupajuća) 

obalna linija. Obalna linija koja se nadograđuje prema 

strani mora ili jezera sedimentacijom ili akumulacijom 

sedimenata; v. retrograding shoreline. 

progressive fault – sinsedimentacijski (konsedimentacijski) 


progressive metamorphism – progresivna metamorfoza 

(metamorfi zam). U geologiji – progresivna 

(rastuća) promjena stupnja metamorfoze (degree 

of metamorphism) stijena od nižeg prema višem 

stupnju. Termin se može primijeniti i na kontaktnometamorfozirane 

i na regionalno-metamorfozirane 

stijene. 

progressive overlap – progresivno prekrivanje. Opći, 

davno uvedeni, termin za označavanje zakonitog 

progresivnog kretanja ili širenja zona sedimentacije 

(zones of deposition) u različitim smjerovima, 

uključujući pojave koje su danas poznate kao onlap 

(transgresivno prekrivanje sedimenata), offl ap, (regresivno 

prekrivanje sedimenata) i continental transgression 

(kontinentalna transgresija). 

progressive sand wave – progresivni pješčani val. Pješčani 

val koji migrira niz struju; v. regressive sand 

wave. 

progressive sorting – progresivno sortiranje. Sortiranje 

sedimenta u smjeru strujanja (niz struju, sorting 

in downcurrent direction) koje rezultira sistematskim 

smanjivanjem srednje veličine zrna sedimenta niz 

struju. 

propane – propan, dimetilmetan. (1) Ugljikovodik, treći

propeller-type meter 

član alkanskog (parafi nskog) niza ugljikovodika. Teški 

plin bez boje i mirisa, zapaljiv pri normalnom tlaku 

i temperaturi. Pri atmosferskim uvjetima je plinovit, 

ali se može lako ukapljiti (u tekućem stanju se mora 

držati u visokotlačnim rezervoarima ili posudama). 

Pod prirodnim uvjetima se nalazi u sirovoj nafti i 

prirodnom plinu, dobiva se s kaptažnim plinom pri 

proizvodnji nafte i proizvodi s plinovima krekiranja 

nafte, a također nastaje u procesima suhe destilacije 

ugljena i hidrogenacije ugljena i katrana. Rabi se 

(plinovit ili ukapljen) u niz svrha – kao otapalo, rashladno 

sredstvo, kemijski intermedijer (važan izvor 

etilena, propilena, formaldehida, metanola, octene 

kiseline i drugih petrokemikalija), gorivo za grijanje, 

rasvjetu, zavarivanje i rezanje metala. Sinonim: 

dimethylmethane; (2) Smjesa tekućeg (ukapljenog) 

propana sa stanovitom količinom etana ili butana 

(uklonjena iz prirodnog plina njegovom obradom). 

propeller-type meter – turbinsko protočno mjerilo, 

protočno mjerilo turbinskog tipa, v. turbine fl owmeter. 

propene – propen, propilen, metiletilen, v. propylene. 

properties of reservoir rocks – svojstva ležišnih stijena, 

v. reservoir-rock properties. 

proportional meter – proporcionalno (parcijalno, derivacijsko) 

protočno brojilo (protočno mjerilo). Brojilo 

(mjerilo) koje mjeri samo dio ukupnog protoka. Pretpostavlja 

se da je taj dio protoka konstantan. Sinonim: 

shunt meter. 

proportioning pump – dozirna pumpa, v. metering 

pump. 

proppant – podupirač pukotina, propant. U operacijama 

hidrauličkog frakturiranja formacija – sitna, 

dobro sortirana, tvrda sferična zrna suspendirana u 

radnom fl uidu (tekućini) za hidrauličko frakturiranje 

formacije (frac fl uid) koja se pumpaju u bušotinu radi 

držanja stvorenih pukotina otvorenim kada radni 

fl uid struji natrag u bušotinu. Najčešće se primjenjuje 

pijesak (tipovi Ottava sand, Texas brown sand, pijesak 

presvučen smolom, sinterirani boksitni peleti). 

proppant concentration – koncentracija podupirača 

pukotina (propanta). Težina materijala podupirača 

pukotina (propanta) po jediničnom volumenu fl uida 

nosioca u operaciji hidrauličkog frakturiranja formacija 

(hydraulic fracturing). Tipična koncentracija propanta 

je od 720 do 960 kg/m 3 (6 do 8 lb/gal). 

proppant material – podupirač pukotina, propant, v. 

proppant. 

propping agent – podupirač pukotina, propant, v. proppant. 

propylene – propilen, propen, metiletilen. Ugljikovodik 

alkenskog (olefi nskog) reda. Bezbojni plin. Proizvodi 

se iz lakih destilata visokotemperaturnim krekiranjem, 

a upotrebljava za proizvodnju plastike, otapala, 

deterdženata, smola i niza petrokemikalija. Sinonimi: 

methyl ethylene, propene. 

proration – ograničavanje proizvodnje nafte i plina, v. 

prorationing. 

proration factor – faktor ograničavanja proizvodnje 

nafte i plina. Postotak od dopuštene proizvodnje 

dane bušotine (allowable) ili količine proizvodnje 

nafte i/ili plina, odobrene od državnog regulativnog 

tijela za tu bušotinu, na bazi kalendarskog razdoblja, 

obično mjesečno. Regulativno tijelo mjesečno prilagođava 

faktor ograničavanja prema ponudi i potražnji 

nafte i plina; v. prorationing. 

667 

prospect 

proration formula – formula za proračun ograničenja 

proizvodnje nafte i plina, v. prorationing. 

prorationing – ograničavanje proizvodnje nafte i plina. 

Ograničavanje (restrikcija, limitiranje) proizvodnje 

nafte i/ili plina, koje provode državna regulativna 

tijela, obično na bazi tržišne potražnje. Baza je za 

određivanje (dodjeljivanje) dopuštenih količina 

proizvodnje (v. allowable) za polje koje se zatim raspodjeljuje 

na koncesije i, konačno, na pojedinačne 

bušotine i vrijede određeni period. Kontrola proizvodnje 

nafte ili plina sporazumom ili zakonom (propisom) 

započela je u SAD radi sprječavanja prekomjerne 

isporuke tih energenata na tržište. U početku 

se primjenjivala u okviru saveznih država (najpoznatija 

kontrolna institucija je bila Texas Railroad Commission, 

a kasnije je sustav kontrole proširen između 

saveznih država (osnivanjem Interstate Oil Compact 

Commission). Zemlje izvoznice nafte (OPEC) tijekom 

su 1980-tih godina pokušale uvesti sustav kontrole 

proizvodnje sporazumima o proizvodnim kvotama. 

Sinonim: proration. 

proration laws – zakoni o ograničavanju proizvodnje. 

Državni propisi koji ograničavaju (limitiraju), odnosno 

određuju dopuštene količine proizvodnje 

(allowable) nafte i/ili plina za polje/ležište, koncesije i 

pojedinačne bušotine tijekom određenog vremena; 

v. prorationing. 

proration unit – maksimalna površina dreniranja bušotinom. 

Najveća površina na polju na kojoj može biti 

locirana samo jedna proizvodna bušotina na danoj 

produktivnoj zoni, odnosno najveća površina koja se 

može efi kasno i ekonomično drenirati samo jednom 

bušotinom. Veličinu površine određuje državno regulativno 

tijelo. Za naftne bušotine maksimalna površina 

obično iznosi 16 hektara (40 akra), a za plinske 

bušotine 256 hektara (640 akra). Sinonim: drillingand-spacing 

unit; v. prorationing. 

prosobranch gastropods – prosobranhiji, prednjoškržnjaci, 

v. prosobranchs. 

prosobranch mollusks – prosobranhiji, prednjoškržnjaci, 

v. prosobranchs. 

prosobranchs (Prosobranchia) – prosobranhiji, prednjoškržnjaci. 

Podrazred gastropoda (puževa, gastropods). 

U većini slučajeva su karakterizirani kućicom 

(shell), obično s poklopcem na ušću (operculum) i 

prednjim položajem škrga u odnosu na srce. Općenito 

dišu s pomoću ktenidija (ctenidia), imaju jedan 

par tentakula (tentacles) i spolovi su odvojeni. Stratigrafska 

rasprostranjenost: kambrij-danas. Sinonimi: 

prosobranch gastropods, prosobranch mollusks. 

prospect – (1) perspektivno područje za bušenje (lokacija 

bušotine). Područje (lokalitet) koje se prema podacima 

preliminarnih geoloških istraživanja i ekonomici 

može smatrati potencijalnim i koje opravdava razmatranje 

izrade bušotine za naftu ili plin. (2) perspektivno 

područje za istraživanje. Područje koje je predviđeno 

za istraživanje nekom od metoda, na primjer, 

geofi zičkom prospekcijom (geophysical prospecting). 

(3) perspektivno područje za dopunsko geološko istraživanje. 

Područje geofi zičke ili geološke anomalije, 

osobito područje na kojem je preporučeno dopunsko 

geološko istraživanje. (4) neuspješno preliminarno 

istraženo perspektivno područje. Perspektivno 

područje koje je katkada, ali bez dobivenih dokaza, 

ekonomske vrijednosti.

prospect hole 

prospect hole – istraživačka bušotina, v. exploration 

well. 

prospecting – prospekcija, istraživanje. (1) Istraživanje 

perspektivnog područja ili zone (v. prospect). Sinonim: 

prospection; v. exploration. (2) geofi zička prospekcija 

(istraživanje), v. geophysical exploration. 

prospecting hole – istraživačka bušotina, v. exploration 

well. 

prospecting seismology – prospekcijska (primijenjena) 

seizmologija, v. applied seismology. 

prospecting well – istraživačka bušotina, v. exploration 

well. 

prospect map – karta perspektivne lokacije bušotine. 

Karta koja prikazuje predloženu lokaciju bušotine 

(proposed well location) zajedno sa stratigrafskim 

intervalom koji će se izbušiti, strukturnom kartom i 

kartom izopaha cilja bušenja, brojem i debljinom potencijalnih 

produktivnih zona, položajem poznatih 

proizvodnih naftnih i plinskih bušotina s ukupnom 

proizvodnjom i neproduktivnih bušotina, fl uidima 

dobivenim ispitivanjem bušotina metodom DST i 

podacima hidrodinamičkih ispitivanja bušotina. 

prospection – prospekcija, istraživanje, v. prospecting. 

prospector – tražitelj rudnog blaga. Osoba koja se bavi 

prospekcijom (istraživanjem) ležišta vrijednih mineralnih 

sirovina. Obično radi sama ili u sastavu male 

grupe i ručno, jednostavnim sredstvima rada, ili prenosivim 

priborima. Termin se odnosi većinom na ljude 

koji tragaju za svoju vlastitu korist i na vlastiti rizik, 

a ne kao zaposlenici poduzeća. 

prospect well – istraživačka bušotina, v. exploration 

well. 

protactinium-ionium age method – protaktinijsko-ionijska 

metoda određivanja geološke starosti. Metoda 

određivanja (izračunavanja) apsolutne geološke starosti 

(starosti u godinama) dubokovodnih sedimenata 

(deep-sea sediments) formiranih tijekom zadnjih 

150 tisuća godina koja se bazira na pretpostavci da 

je prvobitni omjer (odnos) protaktinija-231 i ionija 

(torija-230) ostao konstantnim za novoformirane sedimente 

u ukupnom presjeku izučavanih sedimenata. 

Numeričke vrijednosti starosti zavise od postupne 

promjene u vremenu omjera protaktinija-231 i ionija 

zbog različitih vremena poluraspada (half-lives). Sinonimi: 

protactinium-231/thorium-230 age method, 

thorium-230/protactinium-231 excess method. 

protactinium-231/thorium-230 age method – protaktinijsko-ionijska 

metoda određivanja geološke starosti, 

v. protactinium-ionium age method. 

protection casing – tehnička zaštitna kolona, v. intermediate 

casing. 

protection casing string – tehnička zaštitna kolona, v. 


protection well – zaštitna bušotina, v. off set well, 3. 

protective casing – tehnička zaštitna kolona, v. intermediate 

casing. 

protective casing string – tehnička zaštitna kolona, v. 


protective string – tehnička zaštitna kolona, v. intermediate 

casing. 

Proterozoic – proterozoik, proterozojska era, algonkij, 

agnotozoik. (1) Mlađi (gornji) od dvaju velikih dijelova 

pretkambrija (v. Precambrian) ili njegova završna 

era koji dolazi nakon arhaika (arheozoika, Archeozoic). 


668 

protrusion 

izvorima, vremenski raspon od prije 2.500 do 560 

(2.500 do 570 ili 2.500 do 544 ili 2.500 do 540) milijuna 

godina. U stijenama proterozoika se počinju 

obilno pojavljivati fosili primitivnih jednostaničnih 

i naprednih višestaničnih organizama. Sinonimi: 

Agnotozoic, Algonkian. (2) Cjelokupni pretkambrij (v. 

Precambrian). 

Proterozoic era – proterozojska era, proterozoik, v. Proterozoic. 

protobitumen – protobitumen. Različite masti (fats), 

ulja (oils), voskovi (waxes) ili smole (resins) koji čine 

neizmijenjene ili gotovo neizmijenjene biljne i životinjske 

produkte od kojih su formirani fosilni bitumeni 

(fossil bitumens). 

protoclase – protoklaza. Stijena koja posjeduje, kako 

ga je autor defi nirao, »primarni klivaž« (primary cleavage), 

na primjer, plohe slojevitosti (bedding planes) 

u sedimentnoj stijeni koje su se formirale za vrijeme 

sedimentacije; v. metaclase. 

protoclastic – protoklastičan. (1) Termin za označavanje 

eruptivnih (magmatskih) stijena (igneous rocks) u 

kojima su ranije formirani kristali bili zdrobljeni ili deformirani 

zbog diferencijalnog tečenja magme (differential 

fl ow of magma) prije potpunog skrućivanja 

(solidifi kacije). (2) Termin za označavanje eruptivnih 

(magmatskih) stijena (igneous rocks) koje sadržavaju 

deformirane ksenokristale (xenocrysts – kristali koji 

sliče fenokristalima u eruptivnim stijenama, ali su 

strani za danu stijenu). (3) Termin kojim se označava 

tekstura karakteristična za rani stadij kataklaze (v. 

cataclasis) s vrlo malom veličinom konačne deformacije. 

protodolomite – protodolomit. Kristalni kalcijsko-magnezijski 

karbonat s poremećenom rešetkom (neuređenom 

strukturom, disordered structure) u kojoj 

su ioni metala smješteni u istim slojevima kristalne 

rešetke (crystallographic layers), a ne u izmjeničnim 

slojevima kao u mineralu dolomitu. 

protoquartzite – protokvarcit, kvarcna subgrauvaka. 

Dobro sortirani i kvarcom obogaćeni pješčenjak u 

kojem nema dobro zaobljenih (izvaljanih) zrna ortokvarcita 

(v. orthoquartzite), osobito litični pješčenjak 

(lithic sandstone), po sastavu srednji između subgrauvake 

i ortokvarcita, koji sadrži 75% do 95% kvarca i 

čerta, manje od 15% klastičnog glinovitog matriksa 

i 5% do 25% nestabilnih materijala koji sadrže više 

fragmenata stijena nego zrna glinenaca (feldšpata). 

Protokvarcit obično formira trakaste lećaste pijeske 

(shoestring sands). Sinonim: quartzose subgraywacke. 

protozoans (Protozoa) – protozoi, praživotinje, jednostaničari. 

Koljeno eukariotskih mikroorganizama (eukaryotic 

microorganisms). Karakterizirani su nedostajanjem 

tkiva (tissue) i organa (organs). Građa im varira 

od jednostavnog protoplasta s jednom jezgrom 

do kolonijskih oblika. Tijelo je ili golo ili pokriveno 

kućicom (test). Kreću se pseudopodijima (pseudopodia) 

ili trepetljikama (cilia) ili bičevima (fl agella). Neki 

predstavnici protozoa posjeduju istodobno svojstva 

i biljaka i životinja (fl agelati ili bičaši, fl agellates), drugi 

su karakterizirani razvojem vapnenih ili kremenih 

skeleta, na primjer, foraminifere (krednjaci, foraminiferans), 

radiolarije (zrakaši, radiolarians). 

protrusion – protruzija. Stijenska masa koja je tektonski 

prodrla u tvrdom stanju, za razliku od magmatske 

intruzije (v. igneous intrusion).

proved acreage 

proved acreage – područje s dokazanim rezervama. 

Površina ispod koje zaliježu dokazane rezerve ugljikovodika 

(utvrđene bušenjem) i ona susjedna područja 

na koja se protežu dokazane rezerve prema 

geološkim i tehnološkim podacima. Sinonim: proven 

acreage, v. proved reserves. 

proved area – područje s dokazanim rezervama, v. proved 

acreage, proved reserves. 

proved behind-pipe reserves – neiskorištavane rezerve 

otkrivene bušenjem, v. behind-pipe reserves. 

proved developed non-producing reserves – dokazane 

neiskorištavane razrađene rezerve. Prema 

zajedničkoj klasifi kaciji rezervi nafte i plina američkog 

Društva naftnih inženjera (Society of Petroleum 

Engineers, SPE) i Svjetskih kongresa za naftu (World 

Petroleum Congresses, WPC) – rezerve ugljikovodika 

koje uključuju privremeno neiskorištavane rezerve 

(shut-in reserves) i neiskorištavane rezerve otkrivene 

bušenjem (behind-pipe reserves). Privremeno neiskorištavane 

rezerve su rezerve u ležištima na kojima 

je proizvodnja privremeno obustavljena, ali je 

predviđena iz: (a) raskrivenih i perforiranih intervala 

ležišta u trenutku procjene čije iskorištavanje još nije 

započelo; (b) bušotina koje su zatvorene jer nije bilo 

tržišta ili priključka na cjevovod, i (c) bušotina koje 

nisu sposobne proizvoditi zbog mehaničkih uzroka. 

Neiskorištavane rezerve otkrivene bušenjem su rezerve 

koje su utvrđene bušenjem, ali se nikada nisu 

iskorištavale. Predviđene su za proizvodnju iz zona 

s postojećim bušotinama koje će zahtijevati dodatne 

radove perforiranja i opremanja za proizvonju ili 

buduće preopremanje za proizvodnju prije nego što 

ona započne. Dokazane neiskorištavane razrađene 

rezerve nafte i prirodnog plina odgovaraju rezervama 

kategorije B u klasifi kacijskom sustavu bivšeg 

Sovjetskog Saveza i približno rezervama kategorije 

B u klasifi kacijskom sustavu u Hrvatskoj; v. proved 

reserves. 

proved developed producing reserves – dokazane 

iskorištavane razrađene rezerve. Prema zajedničkoj 




Congresses, WPC) – rezerve ugljikovodika za koje se 

očekuje da će se proizvesti iz perforiranih intervala 

ležišta i iz kojih se proizvodi u trenutku procjene. 

Rezerve koje se proizvode metodama povećanja iscrpka 

smatraju se iskorištavanim jedino nakon što je 

takav projekt u realizaciji. Dokazane iskorištavane razrađene 

rezerve odgovaraju kategoriji A u klasifi kacijskom 

sustavu bivšeg Sovjetskog Saveza i približno 

rezervama iste kategorije u klasifi kacijskom sustavu 

u Hrvatskoj; v. proved reserves. 

proved developed reserves – dokazane razrađene rezerve. 

(1) Prema zajedničkoj klasifi kaciji rezervi nafte 

i plina američkog Društva naftnih inženjera (Society 

of Petroleum Engineers, SPE) i Svjetskih kongresa za 

naftu (World Petroleum Congresses, WPC) – rezerve 

ugljikovodika za koje se očekuje da će se proizvesti 

postojećim bušotinama (uključujući neiskorištavane 

rezerve otkrivene bušenjem – v. behind-pipe reserves). 

Rezerve koje se iskorištavaju metodama povećanja 

iscrpka smatraju se razrađenim jedino nakon što 

je na polju instalirana potrebna oprema ili kada su 

troškovi za tu svrhu relativno niski. Dokazane razra- 

669 

proved reserves 

đene rezerve se dijele na: (a) dokazane iskorištavane 

razrađene (v. proved developed producing reserves) i, 

(b) dokazane neiskorištavane razrađene rezerve (v. 

proved developed non-producing reserves). Dokazane 

razrađene rezerve odgovaraju rezervama kategorija 

A i B u klasifi kacijskom sustavu bivšeg Sovjetskog 

Saveza i istim kategorijama u klasifi kacijskom sustavu 

u Hrvatskoj. Sinonim: developed reserves, v. proved 

reserves, proved undeveloped reserves; (2) Prema 

defi niciji Komisije za vrijednosne papire SAD (US 

Securities & Exchange Comission, SEC) – one rezerve 

nafte i plina za koje se očekuje da će se pridobiti postojećim 

bušotinama, postojećom opremom i metodama 

proizvodnje. Dodatno proizvedena nafta, 

koja se očekuje pimjenom procesa injektiranja fl uida 

ili drugih EOR-metoda, treba se uvrstiti u dokazane 

razrađene rezerve samo nakon ispitivanja pokusnim 

projektom ili nakon što je realizacija primijenjenog 

programa proizvodnjom potvrdila da će se ostvariti 

povećani iscrpak. 

proved non-producing reserves – dokazane neiskorištavane 

rezerve. Prema klasifi kaciji rezervi nafte i plina 

u Kanadi (National Policy 28 – Canadian Provincial 

Securities) – dokazane rezerve koje se trenutno ne 

iskorištavaju zbog manjka instalacija (uređaja) i/ili 

tržišta; v. proved producing reserves. 

proved oil and gas reserves – dokazane rezerve nafte i 

plina, v. proved reserves. 

proved producing reserves – dokazane iskorištavane 

rezerve. Prema klasifi kaciji rezervi nafte i plina u Kanadi 

(National Policy 28 – Canadian Provincial Securities) 

– dokazane rezerve koje se iskorištavaju ili, ako 

se ne eksploatiraju, one rezerve koje bi se mogle pridobiti 

postojećim bušotinama ili instalacijama (uređajima), 

a razlog njihova trenutnog neproizvodnog 

statusa je prije izbor vlasnika, a ne nedostatak tržišta 

ili nešto drugo (bušotine ili područje su sposobni za 

proizvodnju, ali je ona obustavljena jer njihov kapacitet 

nije potreban za zadovoljavanje ugovorenih 

isporuka; v. proved non-producing reserves. 

proved recoverable gas reserves – dokazane pridobive 

rezerve plina, v. proved reserves. 

proved recoverable oil reserves – dokazane pridobive 

rezerve nafte, v. proved reserves. 

proved reserves – dokazane rezerve. 

(1) Prema zajedničkoj klasifi kaciji rezervi nafte i plina 

američkog Društva naftnih inženjera (Society of Petroleum 

Engineers, SPE) i Svjetskih kongresa za naftu 

(World Petroleum Congresses, WPC) – rezerve koje se 

analizom geoloških i tehnoloških podataka mogu s 

prihvatljivom sigurnošću procijeniti kao komercijalno 

pridobive sada i u budućnosti iz poznatih ležišta 

postojećim metodama proizvodnje i uz postojeće 

ekonomske uvjete i državnu regulativu. Pojam »prihvatljiva 

sigurnost« izražava visok stupanj pouzdanosti 

da će se rezerve proizvesti ako se za njihovu 

procjenu rabe determinističke metode. Ako se za 

procjenu rabe probabilističke metode, mora biti najmanje 

90%-tna vjerojatnost da će stvarno proizvedene 

količine biti jednake ili veće od procijenjenih 

rezervi. Postojeći (tekući) ekonomski uvjeti moraju 

uključiti relevantne cijene nafte i plina u prošlosti i 

pripadajuće troškove i mogu obuhvatiti prosječni 

period koji je konzistentan sa svrhom procjene rezervi, 

vlastitim ugovornim obvezama, postupcima (pro-

proved reserves 670 

proved undeveloped reserves 

cedurama) poduzeća i državnom regulativom (što se 

uključuje u izvještaj o dokazanim rezervama). 

Općenito, rezerve se smatraju dokazanim ako je 

komercijalni proizvodni kapacitet ležišta potvrđen 

stvarnom proizvodnjom ili ispitivanjima formacije. U 

tom kontekstu, pojam »dokazan« se odnosi na stvarne 

količine (procijenjeni volumen) rezervi ugljikovodika, 

a ne samo na produktivnost bušotine ili ležišta. 

U nekim slučajevima dokazane rezerve se mogu 

odrediti na bazi karotažnih mjerenja (snimanja) u 

bušotinama i/ili analiza jezgara, koji pokazuju da je 

odnosno ležište zasićeno ugljikovodicima i analogno 

ležištima na istom području koja se iskorištavaju ili je 

njihov kapacitet proizvodnje pokazan ispitivanjima 

formacije. 

Površina ležišta koja se smatra dokazanom uključuje: 

(a) površinu čije je prostiranje utvrđeno bušenjem i 

defi nirano kontaktima fl uida (ako su prisutni), i (b) 

neizbušene dijelove ležišta koji se prihvatljivo mogu 

ocijeniti komercijalno produktivnim na bazi raspoloživih 

geoloških i tehnoloških podataka. Ako nema 

podataka o kontaktima fl uida, tada dokazanu granicu 

određuje najniže (najdublje) poznato strukturno 

zalijeganje ugljikovodika, dok konačni geološki i 

tehnološki podaci ili podaci ponašanja ležišta ne pokažu 

drugačije. 

Rezerve se mogu klasifi cirati kao dokazane ako postoje 

postrojenja (uređaji) za njihovu obradu i transport 

na tržište koja su u funkciji u trenutku procjene 

ili ako se može prihvatljivo očekivati instaliranje tih 

postrojenja u budućnosti ili ako postoji obveza za 

to. 

Rezerve koje će se iskorištavati metodama povećanja 

iscrpka (EOR-metode) klasifi ciraju se kada: (a) uspješno 

ispitivanje pokusnim projektom ili povoljna reakcija 

proizvodnje ili tlaka u primijenjenom programu 

na istom ili analognom ležištu sa sličnim svojstvima 

stijene i fl uida potvrđuju analizu na kojoj se temeljio 

projekt, i (b) kada je prihvatljivo sigurno da će se 

projekt odvijati. Rezerve koje se namjeravaju iskorištavati 

metodama povećanja iscrpka (EOR-metode), 

koje se još moraju potvrditi komercijalno uspješnim 

primjenama, klasifi ciraju se kao dokazane samo: (a) 

nakon povoljne reakcije proizvodnje iz ležišta na kojem 

su primijenjene preko reprezentativne pokusne 

primjene, ili preko primijenjenog programa u kojem 

reakcija ležišta osigurava potvrdu tehnološke analize 

na kojoj se projekt temeljio, i (b) kada je prihvatljivo 

sigurno da će se projekt odvijati (napredovati). 

Dokazane rezerve se dijele u dvije statusne kategorije 

– dokazane razrađene (v. proved developed 

reserves) i dokazane nerazrađene rezerve (v. proved 

undeveloped reserves). Dokazane rezerve odgovaraju 

rezervama kategorija A, B i C1 u klasifi kacijskom 

sustavu bivšeg Sovjetskog Saveza i približno odgovaraju 

istim kategorijama u klasifi kacijskom sustavu 

u Hrvatskoj. 

(2) Prema defi niciji Komisije za vrijednosne papire 

SAD (US Securities & Exchange Commission, SEC) – dokazane 

rezerve su procijenjene rezerve sirove nafte, 

prirodnog plina i kapljevine prirodnog plina za koje 

njihovi geološki i tehnološki podaci pokazuju s prihvatljivom 

sigurnošću da će biti proizvedeni u budućnosti 

iz poznatih ležišta uz postojeće ekonomske 

i tehničke uvjete, tj. uz cijene i troškove na dan kada 

je obavljena procjena rezervi. Kriterij za klasifi kaciju 

rezervi u dokazane jest: (a) da je ekonomična produktivnost 

ležišta potvrđena stvarnom proizvodnjom ili 

zaključnim ispitivanjem formacije – površina dokazanog 

ležišta uključuje onaj dio čije su granice utvrđene 

bušenjem i defi nirane kontaktima plin-nafta i/ 

ili nafta-voda (ako postoje) i dijelove koji se nalaze u 

neposrednoj blizini i još nisu izbušeni, ali se mogu 

prihvatljivo ocijeniti kao ekonomično produktivni 

temeljem raspoloživih geoloških i tehnoloških podataka. 

U nedostatku podataka o kontaktima fl uida, 

donju dokazanu granicu ležišta određuje najdublje 

poznato strukturno zalijeganje ugljikovodika. Rezerve 

koje se mogu ekonomično proizvesti primjenom 

metoda povećanja iscrpka (EOR-metode) mogu se 

klasifi cirati u dokazane kada uspješno ispitivanje 

pokusnim projektom ili realizacija primijenjenog 

programa na ležištu potvrđuju tehnološku analizu 

na kojoj se temeljio projekt ili program. 

Procjene dokazanih rezervi ne uključuju: (a) naftu iz 

poznatih ležišta, koja može biti na raspolaganju, ali 

je odvojeno klasifi cirana kao potencijalne rezerve (v. 

potential reserves); (b) naftu, prirodni plin i kapljevine 

prirodnog plina čije je iskorištavanje dvojbeno u pogledu 

geologije, karakteristika ležišta ili ekonomskih 

faktora; (c) naftu, prirodni plin i kapljevine prirodnog 

plina koji mogu zalijegati na neizbušenim perspektivnim 

područjima, i (d) naftu, prirodni plin i kapljevine 

prirodnog plina koji se mogu dobiti iz naftnih 

škriljavaca, ugljena i drugih sličnih izvora. Dokazane 

rezerve po defi niciji SEC-a se također dijele na dokazane 

razrađene i dokazane nerazrađene rezerve. 

(3) prema klasifi kaciji rezervi nafte i plina u Kanadi 

(National Policy 2B – Canadian Provincial Securities) 

– rezerve pridobive postojećom tehnologijom i pri 

postojećim ekonomskim uvjetima iz onih dijelova ležišta 

koja se mogu prihvatljivo procijeniti kao ekonomično 

produktivna na bazi analize podataka bušenja 

te geoloških, geofi zičkih i tehnoloških podataka, 

uključujući i rezerve koje će se proizvesti metodama 

povećanja iscrpka (EOR-metode) za koje je dokazano 

da će na razmatranom ležištu biti ekonomski i 

tehnički uspješne. U ležištima u kojima nedvojbeno 

egzistiraju rezerve koje su fi zički pridobive ali komercijalno 

nisu zbog njihove udaljenosti (tzv. frontier 

reserves), one se ne mogu klasifi cirati kao dokazane 

(u izvještajima se takve rezerve zasebno detaljiziraju, 

a njihove posebne okolnosti se moraju potpuno 

objasniti). Dokazane rezerve prema toj klasifi kaciji se 

dijele na dvije klase – dokazane iskorištavane (v. proved 

producing reserves) i dokazane neiskorištavane 

rezerve (v. proved non-producing reserves). 

proved undeveloped reserves – dokazane nerazrađene 

rezerve. (1) Prema zajedničkoj klasifi kaciji 

rezervi nafte i plina američkog Društva naftnih inženjera 

(Society of Petroleum Engineers, SPE) i Svjetskih 

kongresa za naftu (World Petroleum Congresses, 

WPC) – potklasa dokazanih rezervi (v. proved reserves) 

– dokazane rezerve na nerazrađenim (neizbušenim) 

područjima koje zaliježu toliko blizu razrađenih 

rezervi da postoji velika vjerojatnost da će se 

iskorištavati nakon bušenja. Prema tome, dokazane 

nerazrađene rezerve su one za koje se očekuje da će 

se proizvesti: (a) iz novih bušotina na neizbušenom 

području; (b) iz produbljenih postojećih bušotina

proven acreage 

do drugih ležišta, ili (c) kada su nužni relativno visoki 

troškovi za preopremanje postojećih bušotina, 

ili instaliranje proizvodnih ili transportnih postrojenja 

za projekte proizvodnje primarnim metodama 

ili metodama povećanja iscrpka (EOR-metodama). 

Rezerve nerazrađenih područja se mogu klasifi cirati 

kao dokazane nerazrađene pod uvjetom: (a) da su 

lokacije u neposrednom susjedstvu bušotina s komercijalnom 

proizvodnjom iz ciljne formacije; (b) 

da je prihvatljivo sigurno da se takve lokacije nalaze 

unutar poznatih dokazanih produktivnih granica 

ciljne formacije; (c) da lokacije odgovaraju postojećim 

pravilima za gustoću mreže bušotina gdje 

je to primjenljivo, i (d) da je prihvatljivo sigurno da 

će se lokacije razraditi. Rezerve na drugim neizbušenim 

lokacijama se kategoriziraju kao dokazane 

nerazrađene samo gdje interpretacija geoloških i 

tehnoloških podataka pokazuje da je ciljna formacija 

lateralno kontinuirana i da sadrži komercijalno 

pridobive ugljikovodike na lokacijama koje se nalaze 

izvan onih u neposrednom susjedstvu. Dokazane 

nerazrađene rezerve odgovaraju rezervama 

kategorije C 1 u klasifi kacijskom sustavu bivšeg 

Sovjetskog Saveza i također u Hrvatskoj. Sinonim: 

undeveloped reserves; (2) Prema defi niciji Komisije 

za vrijednosne papire SAD (US Securities & Exchange 

Commission, SEC) – rezerve nafte i plina za koje se 

očekuje da će se proizvesti novim bušotinama na 

neizbušenim područjima ili postojećim bušotinama 

čije preopremanje za proizvodnju iz novih produktivnih 

slojeva zahtijeva relativno velike troškove. 

Rezerve na neizbušenom području se moraju ograničiti 

na ona područja bušenja za koja je proizvodnja 

nakon bušenja prihvatljivo predvidljiva. Rezerve 

drugih neizbušenih područja mogu biti dokazane 

nerazrađene samo kada se sa sigurnošću može pokazati 

da postoji kontinuitet proizvodnje iz postojeće 

produktivne formacije. Na područjima na kojima 

se namjerava primijeniti injektiranje fl uida ili druga 

metoda povećanja iscrpka (EOR-metoda) rezerve se 

ne mogu klasifi cirati kao dokazane nerazrađene sve 

dok se ne dokaže stvarnim ispitivanjima i u istom 

ležištu da su te metode djelotvorne. 

proven acreage – područje s dokazanim rezervama, v. 

proved acreage. 

provenance – područje napajanja sedimentnim materijalom. 

U geologiji – mjesto podrijetla, osobito područje 

s kojeg je donesen materijal koji gradi sedimentne 

stijene ili facijese. Termin također označava 

stijene od kojih je to područje sastavljeno (građeno). 

Sinonimi: provenience, source area, sourceland. 

proven area – područje s dokazanim rezervama, v. proved 

reserves. 

proven behind-pipe reserves – neiskorištavane rezerve 

otkrivene bušenjem, v. behind-pipe reserves. 

proven fi eld – dokazano polje. Polje koje sadrži dokazane 

rezerve nafte ili plina; v. proved reserves. 

provenience – područje napajanja sedimentnim materijalom, 

v. provenance. 

proven reserves – dokazane rezerve. Prema klasifi kaciji 

rezervi nafte i plina u V. Britaniji – rezerve za koje 

geološki, geofi zički i tehnološki podaci pokazuju 

da se nalaze u ležištu ili da su pridobive s visokim 

stupnjem sigurnosti. U pogledu te defi nicije postoje 

90%-tni izgledi da će stvarna količina (volumen) 

671 

psammitic 

ugljikovodika biti veća od volumena procijenjenog 

da je dokazan, a 10%-tni izgledi da će biti manja. 

prover tank – kalibracijski rezervoar, v. calibration tank. 

province – provincija. (1) U geografi ji – svako veliko 

područje ili regija koji se smatraju jedinstvenom 

cjelinom i čiji su svi dijelovi karakterizirani sličnim 

osobinama ili poviješću, znatno različitim od osobina 

i povijesti susjednih područja, osobito geološka 

provincija (v. geologic province) ili fi zičko-geografska 

provincija (physiographic province). (2) U ekologiji – 

(a) Dio regije (v. region, 2) koji je izoliran (izdvojen) 

po svojoj klimi i topografi ji i karakteriziran razvojem 

posebne grupe organizama. (b) Grupa vremenski ili 

prostorno povezanih biljnih ili životinjskih zajednica 

(plant community, animal community). 

province series – provincijska serija, serija provincijske 

skale. Kronostratigrafska serija (v. series, 3) koja je izdvojena 

jedino u određenoj regiji i odgovara jednoj 

od vremenskih podjela unutar perioda. 

proving tank – kalibracijski rezervoar, v. calibration 

tank. 

proximal – proksimalan. U sedimentologiji – termin za 

označavanje gruboklastičnih (krupnoklastičnih) sedimenata 

(grubih klastika, coarse clastics) koji su se 

formirali najbliže području izvora taložnog materijala, 

na primjer, proksimalni turbidit (proximal turbidite) 

koji se sastoji od debelih pješčanih varvi (sandy 

varves). 

proximal onlap – proksimalno transgresivno prekrivanje 

sedimenata. Transgresivno prekrivanje sedimenata 

(v. onlap) u smjeru izvora klastičnog taložnog 

materijala (source of clastic supply); v. distal onlap. 

proximity log – (1) karotaža bliske zone formacije, v. 

proximity logging. (2) dijagram karotaže bliske zone 

formacije, v. proximity logging. 

proximity logging – karotaža bliske zone formacije. 

Fokusirana mikrokarotaža koja registrira električnu 

otpornost (specifi čni električno otpor, electrical 

resistivity) formacije (stijena) u neposrednoj blizini 

kanala bušotine, odnosno, otpornost isprane zone 

formacije (fl ushed zone). Dubina ispitivanja je veća 

nego kod mikrokarotaže (v. microlog) i bočne mikrokarotaže 

(v. microlaterolog) tako da na mjerenje 

može utjecati prava otpornost (true resistivity) ako je 

dubina prodora isplačnog fi ltrata u formaciju mala. 

Izmjerena otpornost se treba korigirati za utjecaj 

debljine isplačne obloge (kore) kada je veća od 20 

mm ( 3 / 4 inča). Karotaža bliske zone se, kombinirana 

s otporskom karotažom velikog radijusa ispitivanja i 

karotažom poroznosti, može rabiti za proračun zasićenja 

pokretljivim ugljikovodicima. 

psammite – psamit, arenit. Klastični sediment (clastic 

sediment) ili sedimentna stijena (clastic sedimentary 

rock) sastavljena od čestica veličine pijeska; pješčenjak 

(sandstone). Termin psamit (podrijetlom iz grčkog 

jezika) ekvivalentan je terminu arenit koji je izveden 

iz latinskog jezika. Drugi oblik pisanja termina: 

psammyte; v. pelite, psephite. 

psammitic – psamitni, psamitski. (1) Koji se odnosi na 

psamit ili je za njega karakterističan(v. psammite); 

pjeskovit (arenaceous); v. sandy. (2) Termin kojim se 

označavaju metamorfne stijene (metamorphic rocks) 

izvedene od psamita, na primjer, psamitni gnajs 

(psammitic gneiss) ili psamitni škriljavac (psammitic 

schist).

psammyte 

psammyte – psamit, v. psammite. 

psephite – psefi t. Sediment (sediment) ili sedimentna 

stijena (sedimentary rock) sastavljena od velikih fragmenata 

(grubljih od pijeska) uklopljenih u matriks 

čiji sastav i količina mogu varirati u širokom rasponu, 

na primjer, gruh (rubble), plazina (talus), breča 

(breccia), glacijalni til (glacial till), tilit (tillite), oblučje 

(shingle), šljunak (gravel) i osobito konglomerat 

(conglomerate). Termin psefi t (podrijetlom iz grčkog 

jezika) ekvivalentan je terminu rudit koji je izveden 

iz latinskog jezika. Drugi oblik pisanja termina: psephyte; 

v. pelite, psammite. 

psephitic – psefi tni, psefi tski. (1) Koji se odnosi na psefi t 

(v. psephite) ili je za njega karakterističan; v. gravelly, 

rudaceous. (2) Termin kojim se označavaju metamorfne 

stijene (metamorphic rocks) izvedene od psefi ta. 

psephyte – psefi t. (1) v. psephite. (2) Sediment na dnu 

jezera koji se sastoji uglavnom od grubih vlaknastih 

biljnih ostataka. 

pseudoallochem – pseudoalokem. Objekt koji nalikuje 

na alokem (v. allochem), ali je nastao na mjestu (in 

place) u vapnenom sedimentu (calcareous sediment) 

sekundarnim procesima, na primjer, prekristalizacijom 

(recrystallization). 

pseudobed – pseudosloj, lažni sloj. Grupa gotovo paralelnih 

ravnih ploha koje imaju nagib uz struju u 

poprečnim laminama riplova i koje su se formirale 

kao rezultat ili netaloženja (nepostojanja sedimentacije) 

ili erozije istaloženih sedimenata na stranama 

uz struju migrirajućih superponiranih lamina riplova 

– između sukcesivnih pseudoslojeva su smješteni 

paketi lamina koje imaju strmi nagib u suprotnom 

smjeru i koje su se formirale taloženjem na svakoj 

strani grebena (krijeste) ripla okrenutoj niz struju i 

općenito nalikuju na foresetove (foresets) ili pločaste 

kose slojeve (tabular planar cross-beds). 

pseudobedding – pseudoslojevitost, lažna slojevitost. 

(1) U sedimentologiji – slojevitost (bedding) razvijena 

koncentracijom ili objedinjavanjem lamina riplova 

(ripple laminae) koje predstavljaju zbližene padine 

sedimenata riplova (ripple sediments), na primjer, 

slojevitost formirana koncentracijom sedimenata na 

stranama kosih slojeva riplova koje su okrenute niz 

struju; v. false bedding (v.), pseudo cross-bedding. (2) 

pseudostratifi kacija, v. pseudostratifi cation, 2. 

pseudobreccia – pseudobreča, prekristalizacijska breča. 

Djelomično ili nejednoliko dolomitizirani vapnenac 

(limestone) koji je karakteriziran pjegastim vanjskim 

izgledom koji mu daje teksturu nalik na breču ili raspadnutom 

površinom sličnom obliku breče, što daje 

lažni utisak klastične građe. Pseudobreče se formiraju 

dijagenetski selektivnim rastom zrna pri kojem su 

lokalizirane, pjegaste i nepravilno oblikovane, prekristalizirane 

mase grubog (grubozrnastog) kalcita 

(obično vidljive golim okom – promjera od 1mm do 

20 mm) uklopljene u svjetlije obojenom i manje izmijenjenom 

matriksu od vapnenog mulja (matrix of 

calcareous mud). Granice između »klasta« i matriksa 

su nejasne ili su postupne. Sinonim: recrystallization 

breccia. 

pseudoceratite – pseudoceratit. Predstavnik jurskih i 

krednih cefalopoda amonita (ammonoid cephalopods) 

koji ima lobnu liniju (suturu, suture) sličnu liniji 

ceratita. Objašnjava se kao retrogradna ili atavistička 

modifi kacija normalnog amonita. 

672 

pseudo cross-bedding, pseudocross-bedding 

pseudoconcretion – pseudokonkrecija, lažna konkrecija. 

Polusferična sedimentna struktura koja nalikuje 

na pravu konkreciju, ali koja se nije formirala zakonitom 

precipitacijom mineralne tvari u porama sedimenta, 

na primjer, glinena lopta pokrivena oklopom 

(armored mud ball) ili neke algalne tvorevine. 

pseudoconformity – pseudosklad, lažni sklad. Lažno 

skladno zalijeganje, stratigrafski uzajamni odnos 

koji se čini skladnim, ali je karakteriziran nedostajanjem 

akumulacije sedimenata (sedimentacije) i 

manjkom sedimenata, kao u slučaju praznine nastale 

odronjavanjem (slump gap – kada cijela formacija 

ili naslaga sklizne s grebena izdižuće antiklinale) 

ili kada pri neposrednom izučavanju strukture nije 

odmah utvrđen nikakav očevidan trag hijata (trace 

of hiatus). 

pseudoconglomerate – pseudokonglomerat. Stijena 

koja nalikuje na normalan sedimentni konglomerat 

(sedimentary conglomerate) ili se lako može pogrešno 

s njime zamijeniti, na primjer, kataklastični konglomerat 

(v. crush conglomerate) sastavljen od cementiranih 

fragmenata (odlomaka) koji su izvaljani 

i zaobljeni gotovo na mjestu (in place) orogenetskim 

silama ili pješčenjak koji sadrži mnogobrojne okrugle 

konkrecije ili agregat zaobljenih blokova (boulders) 

okruženih glinovitim materijalom formiran na 

mjestu (in place) procesom sferoidalnog trošenja 

(raspadanja, spheroidal weathering). 

pseudocritical pressure – pseudokritični tlak. Zbroj 

umnožaka molnog udjela komponenata i njihovih 

kritičnih tlakova u višekomponentnom kemijskom 

sustavu; v. pseudocritical properties. 

pseudocritical properties – pseudokritična svojstva. 

Vrijednosti kritičnih svojstava višekomponentnih 

kemijskih sustava – tlaka, temperature i volumena. 

Svaka komponenta plinske smjese ima svoje vlastito 

kritično svojstvo – kritični tlak (v. critical pressure) 

i kritičnu temperaturu (v. critical temperature). Kada 

se kritično svojstvo dane komponente pomnoži s 

njenim molnim udjelom u smjesi, dobije se njeno 

pseudokritično svojstvo – pseudokritični tlak (v. pseudocritical 

pressure) i pseudokritična temperatura 

(v. pseudocritical temperature). Pseudokritični tlak i 

temperatura plinske smjese se mogu odrediti s pomoću 

korelacija (jednadžbom ili dijagramom) prema 

relativnoj gustoći smjese u odnosu na zrak, ali se 

točnije mogu izračunati prema sastavu smjese (ako 

je poznat). Postoje također korelacije za korekciju 

pseudokritičnog tlaka i temperature za postojanje 

stranih primjesa – kiselih plinova (sumporovodika, 

ugljik-dioksida) i dušika. 

pseudocritical temperature – pseudokritična temperatura. 

Zbroj umnožaka molnog udjela komponenata i 

njihovih kritičnih temperatura u višekomponentnom 

kemijskom sustavu; v. pseudocritical properties. 

pseudo cross-bedding, pseudocross-bedding – lažna 

kosa slojevitost (kosa stratifi kacija). (1) Nagnuta 

slojevitost (inclined bedding) koja je nastala sedimentacijom 

zahvaljujući migraciji (premještanju) riplova 

i karakterizirana je foresetovima (foreset beds) 

s prividnim nagibom niz struju. Sinonim: pseudo 

cross-stratifi cation; v. pseudobedding. (2) Sedimentna 

struktura koja nalikuje na kosu slojevitost (cross-bedding) 

uzrokovana (formirana) odronjavanjem (slumping) 

i klizanjem (sliding) polukonsolidirane mase

pseudocrystal 

sedimenata bez gnječenja slojeva. Sinonim: pseudo 

cross-stratifi cation. 

pseudocrystal – pseudokristal, lažni kristal. Tvar koja 

izgleda kao kristalna (koja ima vanjski kristalografski 

oblik), ali ne daje sliku difrakcije (diff raction pattern) 

koja potvrđuje njenu stvarnu kristalnu prirodu. 

pseudodamage – pseudooštećenje. Restrikcija proizvodnje 

koja je prije posljedica opremanja bušotine 

(well completion) nego oštećenja formacije. Može se 

pojaviti usljed turbulencije u priključnom cjevovodu 

(fl owline) ili zbog suženih perforacija (restricted perforations). 

pseudo-diff usion – pseudodifuzija. U geologiji – miješanje 

tankih slojeva sporo akumuliranih marinskih 

sedimenata (marine sediments) djelovanjem gibanja 

morske vode i/ili podzemnih (rujućih) organizama. Ta 

pojava može dovesti do ozbiljnih pogrešaka u određivanju 

brzine sedimentacije (rate of sedimentation) 

ako se za datiranje (određivanje starosti) poremećenih 

sedimenata primjenjuje radiougljikova metoda 

(ugljik-14) ili druge radiometrijske metode. 

pseudofault – pseudorasjed, lažni rasjed. Forma nalik 

na rasjed koja nastaje pri procesu trošenja (raspadanja, 

weathering) duž pukotina lučenja (joints), pukotina 

stezanja (shrinkage cracks) ili ploha slojevitosti 

(bedding planes). 

pseudofossil – pseudofosil, lažni fosil. Prirodni objekt, 

struktura ili mineral anorganskog podrijetla koji 

mogu nalikovati na fosil ili se mogu pogrešno zamijeniti 

fosilom (na primjer, neki minerali, poput oksida 

mangana, mogu katkada promijeniti prirodnu boju 

stijena i rezultat je otisak nalik na fosil); v. problematic 

fossil. 

pseudogalena – sfalerit, cinkov blistavac, v. sphalerite. 

pseudogradational bedding – pseudogradacijska 

(lažna gradacijska) slojevitost. Struktura metamorfoziranih 

sedimentnih stijena (metamorphosed sedimentary 

rocks) u kojima se prvobitna (originalna) 

teksturna gradacija (textural gradation) ili gradacija 

materijala (grubi materijal u osnovici, fi niji u vršnom 

dijelu presjeka) čini obratnom zbog formiranja porfi 

roblasta (porphyroblasts) u fi nije zrnastom dijelu 

stijene. 

pseudomatrix – pseudomatriks. Diskontinuirani intersticijalni 

materijal formiran deformacijom slabih detritnih 

zrna (detrital grains) u grauvakama (graywackes) 

i arkozama (arkoses). 

pseudomicrite – pseudomikrit. Genetski termin primijenjen 

za označavanje vapnenog mikrita (calcareous 

micrite) koji je formiran sekundarnim promjenama, 

kao što je degradacijska prekristalizacija (prekristalizacija 

sa smanjivanjem veličine kristala, »degenerative« 

recrystallization) materijala (ostataka) faune i 

fl ore. 

pseudomicrosparite – pseudomikrosparit. Genetski 

termin primijenjen za označavanje mikrosparita (microsparite) 

koji se razvio prekristalizacijom ili rastom 

zrna. 

pseudomorph – pseudomorf, pseudomorfni mineral, 

alomorf. Mineral koji ima vanjsku kristalnu formu 

(outward crystal form) druge vrste minerala, odnosno 

mineral čija vanjska kristalna forma ne odgovara 

njegovom sastavu i unutarnjoj strukturi. Formira se 

alteracijom, supstitucijom, inkrustacijom ili paramorfozom. 

Pseudomorfni mineral se opisuje kao 

673 

pseudoreduced properties 

»formiran po mineralu« čiju ima vanjsku formu, na 

primjer, »kvarc po fl uoritu« (quartz after fl uorite). Sinonim: 

allomorph; v. pseudomorphism. 

pseudomorphism – pseudomorfoza minerala. Tip metamorfoze 

jednog minerala u drugi, pri kojoj ostaje 

sačuvan kristalni oblik prvotnog minerala, proces 

formiranja i uvjeti postojanja pseudomorfnih minerala 

(v. pseudomorph). 

pseudonodule – pseudonodula. Primarna sedimentna 

struktura (primary sedimentary structure) koja se 

sastoji (formirana je) od kuglaste mase pješčenjaka 

uklopljene u šejlu ili muljnjaku (madstonu). Karakterizirana 

je zaobljenom osnovicom s prema gore savijenim 

(zavrnutim) ili uvrnutim rubovima, a formira 

se istaloživanjem pijeska u ispod zaliježuću glinu ili 

mulj koji su stisnuti između izoliranih masa pijeska. 

Sinonim: sand roll. 

pseudoolith, pseudo-oolith – pseudo-oolit. Sferični ili 

okruglasti pelet ili čestica (obično promjera manjeg 

od 1 mm) u sedimentnoj stijeni koji izvana nalikuju 

na oolit po veličini i obliku, ali su sekundarnog podrijetla 

i karakterizirani su amorfnom ili kriptokristalnom 

ili mikrokristalnom građom i nepostojanjem 

radijalne ili koncentrične unutarnje strukture oolita, 

na primjer, fekalni pelet, izglađeno zrno kalcita, fragment 

ljušture, granula glaukonita. Sinonim: false 

oolith. 

pseudophenocryst – porfi roblast, v. porphyroblast. 

pseudoplastic fl uid – pseudoplastični fl uid. Nenewtonski 

fl uid (non-Newtonian fl uid) koji počinje strujati pri 

tlaku većem od nule, ali čija se prividna viskoznost 

trenutno smanjuje s porastom brzine smicanja 

(smične deformacije, shear rate) dok viskoznost ne 

postane konstantna. 

pseudoporphyritic – pseudoporfi rni. (1) Termin za 

označavanje teksture eruptivnih (magmatskih) stijena 

(igneous rocks) koja je karakterizirana razvojem 

većih kristala u makrokristalnoj osnovnoj masi (macrocrystalline 

groundmass), ali koji su formirani, barem 

djelomično, nakon stvrdnjavanja (solidifi kacije) 

stijene, na primjer, veliki kristali kalijskog glinenca 

(feldšpata) u granitu. (2) v. porphyroblastic. 

pseudoporphyroblastic – pseudoporfi roblastičan. 

Koji se odnosi na strukturu sličnu porfi roblastičnoj 

teksturi (porphyroblastic texture), ali koja nije nastala 

rastom kristala nego zahvaljujući drugim procesima, 

na primjer, diferencijalnoj granulaciji (diff erential 

granulation). 

pseudopsephite – pseudopsefi t. Ekvivalent pseudobreče 

(v. pseudobreccia) ili pseudokonglomerata (v. pseudoconglomerate). 

pseudoreduced compressibility – pseudoreducirana 

(pseudosvedena) kompresibilnost (stlačivost). Faktor 

kompresibilnosti (stlačivosti) višekomponentne 

plinske smjese izračunan pri reduciranim (svedenim) 

uvjetima uporabom pseudoreduciranih (pseudosvedenih) 

svojstava smjese. Jednaka je umnošku koefi - 

cijenta izotermičke kompresibilnosti (izotermičkog 

koefi cijenta kompresibilnosti) i pseudokritičnog 

tlaka. 

pseudoreduced pressure – pseudoreducirani (pseudosvedeni) 

tlak. Omjer tlaka tvari i pseudokritičnog 

tlaka, tlak podijeljen s pseudokritičnim tlakom; v. 

pseudocritical pressure, pseudoreduced properties. 

pseudoreduced properties – pseudoreducirana (pse-

pseudoreduced temperature 

udosvedena) svojstva. Odnos svojstva tvari i njena 

pseudokritičnog svojstva. Zavisnosti reduciranog 

(svedenog) stanja (kao što su reducirani tlak, temperatura, 

volumen i kompresibilnost) izračunane za 

višekomponentne kemijske sustave uporabom pseudokritičnih 

svojstava (v. pseudocritical properties). 

Ako su pseudoreducirani tlak i temperatura za dva 

plina jednaki, njihova fi zikalna svojstva će biti ekvivalentna 

(jednako stanje) čak ako njihov apsolutni 

tlak i temperatura nisu jednaki. Kada se u plinskoj 

smjesi nalaze strane primjese (sumporovodik, ugljikdioksid, 

dušik), za proračun pseudoreduciranog tlaka 

i temperature se rabe vrijednosti pseudokritičnog 

tlaka i temperature koje su korigirane za primjese. 

pseudoreduced temperature – pseudoreducirana 

(pseudosvedena) temperatura. Omjer temperature 

tvari i pseudokritične temperature, temperatura podijeljena 

s pseudokritičnom temperaturom; v. pseudocritical 

temperature, pseudoreduced properties. 

pseudo ripple mark – pseudoripl, lažni ripl. Osobitost 

građe plohe slojevitosti (bedding plane) koja nalikuje 

na ripl (ripple mark), ali je povezana s djelovanjem lateralnog 

(bočnog) tlaka uzrokovanog klizanjem sedimenata 

(kao što je struktura muljnog toka – mudfl ow 

structure – koja imitira ripl) ili lokalnom tektonskom 

deformacijom malih razmjera (kao što su nabori na 

plohi klivaža slejta). 

pseudo-skin – pseudoskin. Utjecaj pukotina i djelomičnog 

raskrivanja ležišta na ponašanje tlaka – stvaraju 

dodatni pad tlaka na ulazu u kanal bušotine, a također 

do neke udaljenosti u samom ležištu. Taj pad 

tlaka je neustaljen i ustali se tek nakon određenog 

vremena proizvodnje. 

pseudosparite – pseudosparit. (1) Vapnenac (limestone) 

sastavljen od relativno velikih čistih kristala kalcita 

koji su formirani prekristalizacijom; v. orthosparite. 

(2) v. neospar. 

pseudostatic SP – pseudostatički SP (spontani potencijal), 

v. pseudostatic spontaneous potential. 

pseudostatic spontaneous potential (PSP) – pseudostatički 

spontani potencijal (SP). Spontani potencijal 

izmjeren ili izračunan na zaglinjenoj stijeni (shaly 

rock), za razliku od statičkog spontanog potencijala 

(v. static spontaneous potential). 

pseudosteady (pseudo-steady) state – pseudostacionarno 

(pseudoustaljeno) stanje. Režim strujanja (fl o w 

regime) u bušotini pri kojem je fronta tlaka (pressure 

front) u bušotini dosegla granice dreniranja (drainage 

boundaries), a srednji slojni tlak (average reservoir 

pressure) će padati s vremenom proizvodnje. Pseudostacionarno 

stanje ili režim nastupa nakon prijelaznog 

stanja ili režima (transient state). 

pseudosteady-state (pseudo-steady state, pseudosteady-state) 

fl ow – pseudostacionarno (pseudoustaljeno, 

polustacionarno, poluustaljeno) strujanje. Tip 

strujanja (režima strujanja, fl ow regime) fl uida u ležištu 

koje se pojavljuje u slučaju kada su uvjeti strujanja 

takvi da tlak pada linearno (linearno zavisno) s vremenom 

ili direktno proporcionalno s proizvodnjom 

na bilo kojem mjestu u ležištu (brzina pada tlaka je 

direktno proporcionalna kapacitetu proizvodnje iz 

ležišta i obratno proporcionalna drenažnom volumenu 

ležišta). Drugim riječima, pseudostacionarno 

strujanje se pojavljuje u ležištu kada ono proizvodi 

konstantnim kapacitetom tijekom dovoljno dugog 

674 

pseudoternary diagram 

razdoblja da se taj utjecaj prenese na cijelo ležište (tj. 

cijelo područje dreniranja ležišta je pod utjecajem 

poremećaja tlaka), što uzrokuje konstantnu promjenu 

tlaka s vremenom na svim mjestima u ležištu (kod 

svih radijusa ležišta). Dinamički tlak na dnu bušotine 

postigne ravnotežu i ostaje konstantan za određeni 

promjer sapnice ili kapacitet proizvodnje. Najveći 

dio proizvodnog životnog vijeka bušotine egzistira 

u periodu iskorištavanja ležišta (proizvodnje) pri režimu 

pseudostacionarnog strujanja. Pseudostacionarno 

strujanje je specijalni slučaj nestacionarnog ili 

neustaljenog strujanja (v. unsteady-state fl ow), jer se 

pojednostavnjene jednadžbe slične jednadžbama 

za stacionarno strujanje mogu primijeniti za opisivanje 

ponašanja ležišta. Osnove pseudostacionarnog 

strujanja su u interpretaciji rezultata (podataka) 

ispitivanja plinskih bušotina metodom protutlaka, 

ispitivanja tipa indeksa produktivnosti i niza drugih 

ležišnih problema. Sinonimi: quasi-steady state fl ow, 

semi-steady state fl ow. 

pseudosteady-state (pseudo-steady-state) pressure 

distribution – pseudostacionarna (pseudoustaljena) 

distribucija tlaka. Stanje kada je distribucija opadajućeg 

tlaka u ležištu, zatvorenom na jednoj granici, 

jednolična na svim mjestima ili kada je gradijent tlaka 

u ležištu konstantan. 

pseudostratifi cation – (1) pseudostratifi kacija, pseudoslojevitost. 

(a) U glacijalnoj geologiji – koncentrična 

struktura (concentric structure) nalik na stratifi kaciju 

(slojevitost, stratifi cation) koja se sreće u sedimentima 

tila (till deposits) prekrivenim ledom, a formirana 

je djelomično »razmazivanjem« slojeva detritusa 

(layers of debris) i djelomično smicanjem tila (shearing 

of till) zbog djelovanja tlaka iznad zaliježućeg 

sloja leda. (b) U petrologiji – prividna slojevitost (apparent 

layering) u nekim eruptivnim (magmatskim) 

stijenama (igneous rocks) uzrokovana strukturnim 

osobitostima, osobito horizontalno lučenje (horizontal 

jointing) koje sliči na stratifi kaciju. Sinonim: pseudobedding. 

(2) raslojavanje, v. sheeting. 

pseudoternary diagram – pseudoternarni (pseudotrojni) 

dijagram. Aproksimativni prikaz faznog stanja 

višekomponentnih sustava (smjesa) fl uida pri konstantnom 

tlaku i temperaturi grupiranjem njihovih 

komponenata u tzv. pseudokomponente. Rabe se 


miscibilnim istiskivanjem nafte plinom, micelarnopolimernim 

zavodnjavanjem i istiskivanjem alkoholom. 

U slučaju sustava ugljikovodika, uobičajeno 

grupiranje njihovih komponenata je u: (a) laku (ili 

hlapljivu) pseudokomponentu (sastavljenu od metana 

i dušika); (b) srednju (ili srednje hlapljivu) pseudokomponentu 

(obično uključuje komponente od 

etana do uključivo heksana, katkada od etana do 

uključivo pentana) i, (c) tešku (relativno nehlapljivu) 

pseudokomponentu (sastavljenu od heptana ili 

heksana i viših ugljikovodika). Na pseudoternarnom 

dijagramu sustava (smjese) ugljikovodika mogu se 

istovremeno prikazati faze smjese, koncentracije 

(udjeli) komponenata u smjesi, ukupan sastav smjese 

i relativna količina svake faze u dvofaznom području. 

U procesu istiskivanja nafte ugljik-dioksidom (v. 

carbon-dioxide fl ood) pseudokomponente su obično 

sastavljene od ugljik-dioksida, metana i dušika (laka 

pseudokomponenta), od etana do, uključivo, heksa-

pseudounconformity 

na (srednja pseudokomponenta) i od heptana i viših 

ugljikovodika (teška pseudokomponenta). U procesima 

micelarno-polimernog zavodnjavanja (v. micellar-polymer 

fl ood) naftnih ležišta pseudoternarni dijagram 

sustava fl uida »slojna nafta-površinski aktivna 

tvar-voda« služi kao baza za projektiranje procesa. 

Fazno ponašanje mikroemulzija (v. micellar solution) 

složeno je i ovisi o broju parametara, uključujući tip 

i koncentraciju površinski aktivne tvari (surfaktanta), 

pomoćne površinski aktivne tvari (kosurfaktanta), 

ugljkovodika i slane vode, te ovisi o temperaturi i 

(u znatno manjoj mjeri) tlaku. Pseudokomponente 

tog sustava su sastavljene od: (a) surfaktanta i kosurfaktanta 

(s konstantnim omjerom površinski aktirne 

tvari i alkohola); (b) slane vode (ležišne vode, vode 

iz otopine i natrij-klorida) i, (c) ugljikovodika (smjese 

ugljikovodika). U procesu istiskivanja nafte alkoholom 

(v. alcohol displacement of oil) pseudokomponente 

su alkohol, nafta i voda. Sinonim: composite 

ternary diagram; v. ternary diagram. 

pseudounconformity – pseudonesklad, lažni nesklad. 

Stratigrafski uzajamni odnos (stratigraphic relationship) 

koji se čini neskladnim (unconformable), ali je 

karakteriziran prekomjerno obilnom akumulacijom 

ili viškom akumulacije sedimenata, kao što je to slučaj 

pri podvodnim klizanjima (submarine slumping) 

koja se zbivaju istodobno sa sedimentacijom izvan 

granica izdižuće antiklinale ili dome (kupole). 

Psychozoic – psihozoik, antropogen. Geološka era pojave 

čovjeka, interval geološkog vremena koji je započeo 

i karakteriziran je pojavom čovjeka na Zemlji. 

Zastarjeli termin. 

Psychozoic era – psihozoik, v. Psychozoik. 

pteridophytes (Pteridophyta) – pteridofi te, papratnjače. 

Vaskularne biljke (vascular plants) koje se razmnožavaju 

sporama (reproduction by spores). Uključuju 

crvotočine (lycopods), preslice (horsetails) i paprati 

(ferns). Stratigrafska rasprostranjenost: devon-danas. 

Sinonim: spore-bearing plants. 

pteridosperms (Pteridospermae) – pteridosperme, 

sjemene paprati. Izumrle golosjemenjače (gymnosperms). 

Imale su listove nalik papratima (fernlike 

foliage) i pravo sjemenje (true seeds) koje je postalo 

na listovima (leaves), a ne u plodovima (cones). Stratigrafska 

rasprostranjenost: kasni devon-mezozoik. 

Sinonim: seed ferns. 

pterodactyls (Pterodactyloidea) – pterodaktili. Podred 

izumrlih reptila pterosaura (krilatih gmazova, 

pterosaurs). Karakterizirani su reduciranim repom 

(reduced tail) i tendencijom gubitka zubiju (loss of 

teeth). Stratigrafska rasprostranjenost: srednja juragornja 

kreda. Termin se u slobodnijoj primjeni rabi 

za sve pterosaure. 

pteropod mollusks – pteropodi, krilonošci, v. pteropods. 

pteropod ooze – pteropodni mulj. Pelagični sediment 

(v. pelagic deposit) koji sadrži najmanje 30% vapnenačkih 

ostataka pteropoda (moluska krilonožaca) 

ili najmanje 45% karbonata kalcija u obliku ljuštura 

marinskih životinja, osobito pteropoda. Tip karbonatnog 

mulja (v. calcareous ooze) koji se obično sreće 

na znatno manjim dubinama nego drugi muljevi. 

pteropods (Pteropoda) – pteropodi, krilonošci. Red 

opistobranhija (stražnjoškržnjaka, opisthobranchs). 

Uključuje pelagične forme koje katkada imaju tanku 

675 

pulling rods 

aragonitnu kućicu (shell) konusnog oblika. Stopalo 

(foot) im je modifi cirano u par velikih peraja (fi n s ). 

Stratigrafska rasprostranjenost: kreda-danas. Sinonimi: 

pteropod mollusks, sea butterfl ies. 

pteropsids (Pteropsida) – pteropsidi. Razred vaskularnih 

biljaka (vascular plants). Karakterizirane su dobro 

razvijenim listovima. Primjeri su paprati (ferns), 

sjemenjače (seed plants), golosjemenjače (gymnosperms) 

i kritosjemenjače (angiosperms). 

pterosaurs (Pterosauria) – pterosauri, krilati (leteći) 

gmazovi, krilogmazovi. Red izumrlih reptila (gmazova) 

arhosaura (archosaurs, archosaurian reptiles). 

Prvi kralješnjaci koji su se prilagodili za letenje. Karakterizirani 

su ekstremnim produženjem četvrtog 

prsta prednjih udova (hand) koji je postao potporanj 

membranskom krilu (membranous wing) nalik krilu 

šišmiša, velikom prsnom kosti (sternum), snažnim 

mišićjem za pokretanje krila i redukcijom stražnjih 

udova (hind limbs). Stratigrafska rasprostranjenost: 

gornji trijas-gornja kreda. Sinonim: fl ying reptiles. 

P-T extinction – permsko-trijasko izumiranje, v. Permo- 

Triassic extinction. 

puddingstone, pudding stone – »pudingov kamen«. 

Popularni naziv konglomerata (v. conglomerate) koji 

se sastoji od dobro zaobljenih valutica (pebbles) čije 

su boje u toliko izraženom kontrastu s bojom prevladavajućeg 

fi nozrnastog matriksa ili cementa, da 

takva stijena u presjeku nalikuje na puding s grožđicama. 

Termin se primjenjuje uglavnom u V. Britaniji. 

puff phase – faza proizvodnje bušotine. Zadnja faza 

jednog ciklusa cikličke obrade (stimulacije) ležišta 

vodenom parom i ugljik-dioksidom. Obično traje od 

nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci. Sinonim: puff 

stage; v. huff -and-puff , huff phase. 

puff stage – faza proizvodnje bušotine, v. puff phase. 

pull-apart – (1) izduljena (stanjena) raskomadana struktura. 

Ekstremno gusta sedimentna struktura (precompaction 

sedimentary structure) nalik na budinaž 

(v. boudinage) i sastavljena od rastegnutih (izduljenih) 

slojeva koji su raskinuti na relativno kratke tanke 

ploče (slabs), a pukotine između njih su ispunjene 

materijalom koji se odlagao odozgo (u nekim slučajevima 

moguće i odozdo), na primjer, neplastična glina 

(stiff clay) uklopljena između slojeva pokretljivog, 

vodom zasićenog pijeska (mobile water-soaked sand) 

ili kompaktni (gusti) pješčenjak (compact sandstone) 

uklopljen između slojeva hidroplastične glinovite stijene 

(hydroplastic clayey rock). (2) izduljeno (stanjeno) 

raskomadan. Termin za označavanje strukture (structure) 

ili sloja (bed) koji su karakterizirani istezanjem 

(stanjivanjem) i raskidanjem na tanke ploče. 

pull a well – zatvoriti bušotinu, v. close a well. 

pulling – vađenje (izvlačenje) iz bušotine. Uklanjanje 

opreme i cijevi iz bušotine (za razliku od njihova spuštanja 

u bušotinu – v. running). 

pulling casing – vađenje (izvlačenje) zaštitne kolone (kolone 

zaštitnih cijevi). Vađenje kolone zaštitnih cijevi iz 

bušotine koje se često obavlja kada se bušotina napušta 

radi spašavanja zaštitne kolone. 

pulling machine – uređaj za tekući remont (servisiranje) 

bušotina, v. service unit. 

pulling rods – vađenje (izvlačenje) klipnih (pumpnih) 

šipki. Uklanjanje klipnih (pumpnih) šipki (sucker 

rods)dubinske naftne pumpe (bottomhole pump, 

downhole pump) iz bušotine radi njihova popravka

pulling tools 

ili zamjene kada su korodirane ili polomljene ili kada 

treba popraviti ili zamijeniti dubinsku pumpu. Sinonim: 

rod job. 

pulling tools – vađenje (izvlačenje) bušaćih alatki. Uklanjanje 

kolone bušaćih alatki (bušaće kolone, drillstring) 

iz bušotine. 

pulling unit – uređaj za tekući remont (servisiranje) bušotina, 

v. service unit. 

pull line – sustav potezaljki centralnog (skupnog) pogonskog 

uređaja dubinskih pumpi, v. rod line. 

pull rod – potezaljka skupnog (centralnog) pogonskog 

uređaja dubinskih pumpi, v. shackle rod. 

pull tube – šuplja šipka dubinske pumpe. Šipka koja 

se primjenjuje s dubinskim naftnim pumpama s 

klipnim šipkama i pomičnim cilindrom za spajanje 

plunžera s dosjednim sidrom pumpe (zahvatnim držačem 

dubinske pumpe u radnom položaju). 

pulmonate gastropods – pulmonati, plućnjaci, v. pulmonates. 

pulmonates (Pulmonata) – pulmonati, plućnjaci. Podrazred 

kopnenih ili slatkovodnih gastropoda (puževa, 

gastropods). Karakterizirani su modifi kacijom 

plaštane šupljine (mantle cavity) za disanje zrakom 

(air breathing) i postojanjem kućice (shell), ali rijetko 

s razvijenim poklopcem (operculum). Stratigrafska 

rasprostranjenost: gornja jura-danas. Sinonim: pulmonate 

gastropods. 

pulpy peat – sedimentni treset, v. sedimentary peat. 

pulsation – pulzacija. (1) U stratigrafi ji – (a) Dugi ritam 

(v. rhytm), gotovo jednak duljini perioda geokronološke 

skale, koji predstavlja eustatičko gibanje (promjenu) 

nivoa mora (eustatic movement of sea level) 

što je rezultiralo simultanom (istodobnom) transgresijom 

i regresijom širokih mora preko cijelih kontinenata; 

v. oscillation, 1. (b) Određeni korak ili promjena 

u nizu ritmičnih ili pravilno (zakonito) ponavljajućih 

gibanja. (2) U tektonici – vrlo kratki period (vrijeme) 

deformacije ili detaljnija podjela dugotrajne epohe 

orogeneze (epoch of orogeny); v. event, phase,4. (3) U 

klimatologiji – niz ritmičnih promjena klime koje su 

se zbivale u geološkoj prošlosti. 

pulsed neutron-capture log – (1) impulsna neutronska 

karotaža, v. pulsed neutron logging. (2) dijagram 

impulsne neutronske karotaže, v. pulsed neutron logging. 

pulsed neutron log – (1) impulsna neutronska karotaža, 

v. pulsed neutron logging. (2) dijagram impulsne 

neutronske karotaže, v. pulsed neutron logging. (3) 

alatka za impulsnu neutronsku karotažu, v. pulsed neutron 

logging. 

pulsed neutron logging (PNL) – impulsna neutronska 

karotaža. Specijalizirana radioaktivna karotaža (v. radioactivity 

logging) tipa neutronske gama-karotaže 

(v. neutron-gamma log). Generator ili akcelerator proizvodi 

kratke impulse brzih neutrona visoke energije 

(oko 14 MeV) koji bombardiraju formaciju i sudaranjem 

s atomima stijene gube energiju i usporavaju 

se u kanalu bušotine i obližnjim stijenama do nivoa 

termičke energije (oko 0,025 eV) da bivaju zahvaćeni 

(kaptirani) jezgrama (osobito klora koji egzistira kao 

dio soli otopljenih u slojnoj vodi i koji ima najveći poprečni 

presjek zahvata od svih uobičajenih elemenata). 

Zahvat (kaptiranje) neutrona rezultira emisijom 

gama-zračenja koje registriraju detektori sonde. Analizom 

spektara zračenja se određuje postojanje po- 

676 

pulverite, pulveryte 

jedinih elemenata u stijenama (ugljika, kisika, silicija, 

kalcija i drugih). Također se određuje veličina masenog 

presjeka zahvata termičkih neutrona. U procesu 

proizvodnje nafte impulsna neutronska karotaža ima 

posebnu primjenu – u zacijevljenim naftnim bušotinama 

(bušotinama sa zaštitnom kolonom), gdje su 

karakteristike stijena poznate iz prethodnih karotaža, 

se rabi za određivanje zasićenja ležišta naftom i promjena 

zasićenja ležišta fl uidom tijekom proizvodnje. 

Podaci te karotaže se također rabe za elektrofacijesne 

analize, identifi kaciju litologije formacija, procjenu 

poroznosti (procjena poroznosti može biti prihvatljivo 

dobra kada je slojna voda relativno slana i kada 

formacija ne sadržava znatnu količinu plina), procjenu 

zasićenja vodom (prema poprečnom presjeku zahvata 

neutrona kada su poznati poroznost i salinitet 

slojne vode), utvrđivanje i praćenje kontakata fl uida 

i lociranje zona zasićenih plinom. Impulsna neutronska 

karotaža se često primjenjuje, jer se jednim 

mjerenjem i jednim karotažnim priborom određuje 

površina poprečnog presjeka zahvata i poroznost. U 

praksi i na tržištu postoji pod više komercijalnih (trgovačkih) 

naziva, na primjer, Neutron Lifetime Log (v.), 

Thermal Decay Time Log (v.). Sinonimi: pulsed neutroncapture 

log, pulsed neutron log. 

pulse test (testing) – impulsno ispitivanje bušotine. 

Metoda ispitivanja bušotina koja uključuje najmanje 

dvije bušotine i u kojoj se primjenjuje niz naizmjeničnih 

perioda proizvodnje aktivne bušotine ili 

injektiranja u nju (izazivanje impulsa) u trajanju od 

nekoliko sati i zatim njena zatvaranja (koji se ponavljaju 

pravilnim redoslijedom), a promjena tlaka 

se prati u opservacijskoj bušotini. Kapacitet aktivne 

bušotine je jednak tijekom svakog perioda proizvodnje 

ili injektiranja. Odziv tlaka na izazvane impulse 

se registrira u opservacijskoj bušotini i ponavljanje 

odziva (signala) u njoj nepobitno dokazuje tlačnu 

povezanost ispitivanih bušotina (tlačna povezanost 

bušotina pri ispitivanju metodom interferencije se 

ne može dokazati s takvom sigurnošću!). Svi neparni 

impulsi imaju slične karakteristike kao i svi parni impulsi. 

Kako su impulsi kratkog trajanja, a promjene 

tlaka vrlo male (katkada manje od 0,0007 bar), nužna 

je posebna, vrlo precizna oprema za mjerenje tlaka. 

Prednosti ispitivanja bušotina impulsnom metodom 

u odnosu na ispitivanje metodom interferencije (v. 

interference test) jest minimalno i znatno kraće vrijeme 

ispitivanja (nekoliko sati do nekoliko dana) pa, 

prema tome, i minimalni prekid normalnog rada i 

manje problema u interpretaciji rezultata ispitivanja 

zbog slučajnih smetnji koje utječu na odziv tlaka u 

opservacijskoj bušotini. Ispitivanje impulsnom metodom 

omogućuje, osim utvrđivanja uzajamnog 

utjecaja tlaka i protoka fl uida, i dobivanje podataka 

o permeabilnosti, orijentiranoj permeabilnosti između 

bušotina (koja može biti kritičan parametar u 

procesima istiskivanja nafte iz ležišta), srednjoj poroznosti 

u ispitivanom području i produkta poroznosti 

i kompresibilnosti. 

pulverite, pulveryte – pulverit. Sedimentna stijena neklastičnog 

podrijetla sastavljena od agregata čestica 

veličine čestica silta ili gline koja po svojoj teksturi 

nalikuje na lutit klastičnog postanka, na primjer, stijena 

formirana od frustula dijatomeja (dijatomejskih 

alga, diatom frustules).

pumice 

pumice – plovućac, plavac, kamen plavac. Svjetloobojena 

vezikularna staklasta stijena (vesicular glassy rock) 

koja obično ima sastav riolita (v. rhyolite). Obično pluta 

na vodi (ne tone). Primjenjuje se kao laki agregat 

(punilo lakog betona) i abrazivni materijal (abraziv). 

U obliku pridjeva (pumiceous) termin se obično primjenjuje 

na piroklastične erupcije. Sinonimi: foam, 

pumice stone, pumicite, volcanic foam. 

pumiceous – nalik na plovućac. Termin kojim se označava 

tekstura piroklastičnih stijena (pyroclastic rocks), 

na primjer, plovućca (v. pumice), karakterizirana 

mnogobrojnim malim šupljinicama koje stijenama 

daju spužvasti, pjenasti oblik (izgled). Takva tekstura 

je fi nija od šljakaste (scoriaceous). Terminom se također 

označavaju stijene s takvom teksturom. 

pumice stone – plovućac, v. pumice. 

pumicite – (1) vulkanski pepeo, v. ash, 1. (2) plovućac, 

v. pumice. 

pump – pumpa. Uređaj koji rotacijsko gibanje pogonskog 

motora pretvara u linearno gibanje tekućina u 

cjevovodu i (kao sekundarna funkcija) katkada služe 

za miješanje. Dva su bazična tipa pumpi – volumenske 

(v. positive-displacement pump) i centrifugalne (v. 

centrifugal pump). Pumpe se obično pogone elektromotorima, 

pumpe magistralnih naftovoda mogu 

imati pogon plinskim turbinama, a pomoćne pumpe 

dizelskim motorima. Kapacitet pumpi se izražava u 

m 3 /s, m 3 /h ili gpm (galoni u minuti). Primjena pumpi 

u proizvodnji nafte je vrlo široka: (a) za transport 

velikih volumena stabilizirane nafte cjevovodima i u 

skladišne rezervoare; (b) za injektiranje vode u ležište, 

transport slane proizvedene vode i njeno odlaganje; 

(c) za injektiranje malih odmjerenih volumena 

(doziranje) kemikalija (na primjer deemulgatora, inhibitora 

korozije), i (d) za pumpanje malih volumena 

vode (na primjer u uređaje za desalinizaciju nafte, 

za procesno hlađenje, za pumpanje sanitarne vode, 

pitke vode, vode za gašenje požara). Glavni tipovi 

pumpi koje se primjenjuju u proizvodnji nafte su 

centrifugalne (centrifugal pump), stapne ili klipne (reciprocating 

pump), rotacijske ili rotorne (rotary pump) 

i dozirne ili odmjerne (metering pump). 

pumpability time – vrijeme pumpabilnosti (podatljivosti 

pumpanju). U tehnologiji cementacije bušotina – 

vrijeme tijekom kojeg određena cementna kaša (cement 

slurry) ostaje fl uidna dok se pumpa u bušotinu 

i nakon pumpanja. Sinonim: pumping time. 

pump barrel – cilindar naftne dubinske pumpe s klipnim 

šipkama, v. barrel of oil-well pump. 

pumpdown – remont bušotine pumpanim alatkama, v. 

through-fl owline. 

pumped off – ispumpan, ispražnjen pumpanjem. Stanje 

u kanalu bušotine kada dubinska pumpa radi, ali u 

bušotini nema fl uida koji bi strujao. Takvo pumpanje 

može oštetiti električnu uronjenu centrifugalnu 

pumpu (electric submersible centrifugal pump), jer 

nema fl uida za hlađenje. Sinonim: underload. 

pumper – bušotina s dubinskom pumpom, v. pumping 

well. 

pumper well – bušotina s dubinskom pumpom, v. pumping 

well. 

pumping beam – pumpno njihalo (balansir), njihalo 

(balansir) pumpnog uređaja bušotine (njihalice bušotine), 

v. walking beam, 2. 

pumping jack – (1) pumpni uređaj sa centralnim pogo- 

677 

pump man 

nom, v. pumpjack. (2) pumpni uređaj s njihalom, njihalica, 

v. beam pumping unit. 

pumping oil – pumpabilna nafta. Nafta odgovarajuće 

temperature i gustoće tako da se može pumpati iz 

rezervoara u uređaj (jedinicu) za obradu. 

pumping pit – otvoreni naftni taložni bazen (taložnik). 

Otvoreni bazen koji se primjenjuje za primarnu separaciju 

(za prvi stupanj separacije) proizvedene 

sirove nafte i vode iz bušotine. Voda se ispušta, a naftna 

pjena se skuplja na površini i šalje u drugi bazen. 

Sinonimi: settling pit, skimming pit. 

pumping rod – pumpna (klipna) šipka, v. sucker rod. 

pumping schedule – raspored rada dubinske pumpe. 

Dnevni raspored prema kojem se naftna bušotina 

s dubinskom pumpom (pumping well) pušta u proizvodnju 

i isključuje. 

pumping station – pumpna stanica, v. pump station. 

pumping tee – pumpni trojnik. Cijevni fi ting T-oblika 

koji spaja kolonu uzlaznih cijevi (tubing), priključni 

naftovod (fl owline) i brtveni sklop (packing element) 

na dubinskoj naftnoj pumpi s klipnim šipkama (sucker-rod 

pump). Na trojniku se nalaze ispusni ventil 

(bleed-off valve) i izlazni priključak za manometar 

(pressure gauge). Pumpni trojnik služi za prilagođavanje 

brušene (polirane) šipke (polished rod) i dubinske 

pumpe. Brušena šipka se giba vertikalno (u smjeru 

gore-dolje), a fl uid struji iz bušotine horizontalno 

kroz trojnik u priključni naftovod. 

pumping time – vrijeme pumpabilnosti (podatljivosti 

pumpanju), v. pumpability time. 

pumping unit – (1) pogonski uređaj naftne dubinske 

pumpe. Površinski pogonski uređaj koji prenosi povratno-nastupno 

gibanje brušenoj (poliranoj) šipci 

(polished rod) i na taj način koloni klipnih šipaka i 

plunžeru dubinske pumpe. (2) pumpni agregat. U 

operacijama stimulacije slojeva – visokotlačni pumpni 

uređaj velike snage (high-pressure high-horsepower 

pumper) koji se sastoji od pogonskog motora 

(na primjer, dizelskog, diesel engine) i trocilindarske 

plunžerne pumpe (positive-displacement triplex plunger 

pump), a primjenjuje se za pumpanje stimulacijskih 

fl uida (stimulation fl uids) u bušotinu. Sinonim: 

pump truck. 

pumping well – bušotina s dubinskom pumpom. Naftna 

bušotina koja proizvodi (podiže fl uid na površinu) 

dubinskom pumpom s klipnim šipkama (sucker-rod 

pump) nakon što je bušotina prestala eruptirati (ili od 

samog početka proizvodnje ako bušotina nije mogla 

eruptirati). Takve bušotine mogu proizvoditi od nekoliko 

kubnih metara kapljevine dnevno do nekoliko 

desetaka kubnih metara. Sinonimi: beam well, pumper, 

pumper well, well on beam. 

pumpjack, pump jack – (1) pumpni uređaj sa centralnim 

pogonom. Površinski pumpni uređaj (surface 

pumping unit) bušotine koji nema vlastiti pogon, 

nego se nekoliko takvih uređaja pokreće centralnim 

pogonskim uređajem (central power unit) preko spojnih 

šipki ili užadi. Sinonim: pumping jack. (2) pumpni 

uređaj s njihalom, njihalica, v. beam pumping unit. 

pump lift – visina usisa pumpe. Visina na koju pumpa 

može podići vodu usisavanjem. Teoretska granica je 

oko 10 metara (34 stope) na nivou mora. 

pump man – rukovatelj isplačnim pumpama. Član posade 

bušaćeg postrojenja (drilling rig crew) zadužen za 

rad i održavanje isplačnih pumpi (mud pumps).

pump off 

pump off – ispumpanost bušotine. Stanje u bušotini 

kada dubinska naftna pumpa radi, ali nema fl uida u 

njoj. Takvo stanje može uzrokovati oštećenje uronjene 

električne centrifugalne pumpe (electric submersible 

centrifugal pump) jer nema rashladnog fl uida u 

kanalu bušotine. Sinonim: underload. 

pump off a well – ispumpati bušotinu. Privremeno 

isprazniti bušotinu prebrzim pumpanjem dubinskom 

pumpom. Brzina pumpanja može biti tolika 

da nivo nafte u kanalu bušotine padne ispod dubine 

(nivoa) usisa (usisnog ventila) pumpe tako da bušotina 

ostane privremeno prazna (»suha«). 

pump-off control – regulator rada dubinske pumpe. 

Uređaj za uključivanje i isključivanje dubinske pumpe 

s klipnim šipkama (sucker-rod pump). Detektira 

hidrauličke udare (fl uid pound) na klipne šipke i također 

regulira maksimalna i minimalna opterećenja i 

raspon opterećenja šipki. Sinonim: rod pump control. 

pump plunger – plunžer dubinske pumpe. Cjevasti (cilindrični) 

klip dubinske pumpe s klipnim šipkama 

(sucker-rod pump) za eksploataciju naftnih bušotina. 

Tijesno je postavljen u cilindru pumpe i opremljen je 

ventilom (zaklopcem) za istiskivanje fl uida iz cilindra. 

Može biti u cijelosti izrađen od metala ili opremljen 

manšetama, prstenovima ili drugim mekanim brtvilom 

kako bi se postigla hermetičnost s cilindrom. 

pump-plunger overtravel – inercijsko povećanje duljine 

hoda plunžera pumpe. Dodatno rastezanje (istezanje) 

kolone klipnih šipki naftne dubinske pumpe u 

odnosu na statičke uvjete (statičko rastezanje) usljed 

dinamičkih utjecaja, inercije i elasticiteta (elastičnih 

kolebanja) dugačke kolone klipnih šipki. Produljenje 

kolone ovisi direktno proporcionalno o njenoj 

duljini, duljini hoda brušene (polirane) šipke i brzini 

pumpanja (broj hodova u minuti). Posljedica toga je 

povećanje duljine hoda pumpe (hod pumpe je veći 

od duljine hoda brušene šipke), pa teoretsku (izračunanu) 

vrijednost tog povećanja treba dodati pri 

određivanju stvarne duljine hoda plunžera. Međutim, 

trenje koje se javlja u radu pumpe (trenje šipki, 

plunžera i fl uida) može znatno smanjiti izračunano 

povećanje hoda. Sinonimi: overtravel of pump plunger, 

plunger overtravel. 

pump rod – pumpna (klipna) šipka, v. sucker rod. 

pump station – pumpna stanica. Pumpno postrojenje 

(pumping installation) koje služi za održavanje strujanja 

nafte u cjevovodu – pumpna stanica na početku 

cjevovoda (inlet pump station) šalje naftu u njega, 

a pumpne stanice duž trase cjevovoda (pumpne 

međustanice, intermediate pump stations) održavaju 

strujanje nafte. Pumpne stanice su smještene na 

različitim udaljenostima duž trase cjevovoda ovisno 

o promjeru cjevovoda i reljefu (konfi guraciji trase) – 

od 130 do 240 km (80 do 150 milja). Pumpna stanica 

također može uključivati separatore (separators), 

skladišne rezervoare (storages) i stanice za čistače 

cjevovoda (scraper traps). Sinonim: pumping station. 

pump truck – pumpni agregat, v. pumping unit, 2. 

pup joint, pup-joint – (1) kratka spojnica cijevi. Spojnica 

za cijevi nestandardne duljine koja se primjenjuje 

kod spajanja kolone cijevi točno određene potrebne 

ukupne duljine. (2) kratka bušaća šipka, v. joint, 3. 

purchaser prorationing – ograničenje proizvodnje od 

strane kupca. Službeno određivanje kapaciteta proizvodnje 

nafte u slučaju kada kompanija koja kupuje 

678 

PVT analysis 

ili cjevovodom otprema naftu od proizvođača odbije 

preuzeti količinu nafte veću nego što joj je potrebna 

u određenom periodu zbog nezadovoljavajućih 

uvjeta na tržištu ili nedostatnog skladišnog kapaciteta 

transportnog (cjevovodnog) sustava. Kako je 

dopuštena proizvodnja u istom periodu veća, ona se 

zbog zahtjeva kupca mora smanjiti. Sinonim: pipeline 

prorationing. 

pure-component volume – volumen čiste komponente. 

Volumen koji bi plinovita komponenta u plinskoj 

smjesi zauzimala kao smjesa pri jednakom tlaku i 

temperaturi. 

pure oil – dehidrirana nafta. Sirova nafta iz koje je uklonjena 

voda. 

pure rotation – čista rotacija, rotacijska deformacija, v. 

rotational strain. 

purge method – metoda izmjeničnog punjenja i pražnjenja. 

Metoda uzimanja uzoraka plina za analizu 

izmjeničnim punjenjem plinom i pražnjenjem posude 

za uzorak nekoliko puta. 

purging a well – periodično izbacivanje vode iz bušotine. 

Periodično uklanjanje vode s dna bušotine u slučaju 

kada brzina uzlaznog strujanja fl uida u kanalu bušotine 

nije dovoljna za sprječavanje taloženja vode 

na njenom dnu. Izvodi se naizmjeničnim strujanjem 

kroz sapnicu normalnog i velikog promjera preko 

mimovoda na površini. Veći protok kroz sapnicu velikog 

promjera izbacuje vodu iz bušotine. 

pusher – upravitelj bušaćeg postrojenja (garniture); 

upravitelj bušaćeg radilišta (radilišta bušenja), v. toolpusher. 

push moraine – morena potiskivanja. Široki, ravni i u 

obliku luka savijeni morenski hrbat (morainal ridge) 

sastavljen (građen) od materijala koji je mehanički 

potiskivan ispred nastupajućeg ledenjaka. Sinonimi: 

push-ridge moraine, shoved moraine, thrust moraine 

(v.), upsetted moraine. 

push-pull wave – P-val, v. P wave. 

push-ridge moraine – morena potiskivanja, v. push 

moraine. 

put a well on – pustiti bušotinu u proizvodnju, v. bring 

into production. 

put a well on production – pustiti bušotinu u proizvodnju, 

v. bring into production. 

put on the pump – instalirati pumpni uređaj na bušotini. 

Potreba za instalacijom pumpnog uređaja na naftnim 

bušotinama se može pojaviti od samog početka 

njihove proizvodnje jer nisu sposobne eruptirati, 

ili nakon prestanka eruptiranja. 

putrefaction – gnjiljenje. Razlaganje (raspadanje, decomposition) 

organske tvari (bilja i životinja nakon 

uginuća) sporom destilacijom u prisutnosti vode i 

bez zraka, osobito anaerobna razgradnja proteina 

djelovanjem bakterija. Produkti gnjiljenja su metan i 

drugi plinovi (vodik, amonijak, sumporovodik). 

puzzolan, puzzolano, puzzuolana, puzzuolane – pucolan, 

v. pozollan. 

PVT analysis – PVT-analiza. Analiza PVT-svojstava (odnosa 

tlak-volumen-temperatura) uzoraka ležišnih fl uida. 

Izvodi se pod izotermičkim uvjetima pri ležišnoj 

temperaturi, a uključuje određivanje tlaka zasićenja, 

komponentnog sastava, viskoznosti, gustoće, faktora 

otopljenog plina i volumetrijskih faktora te kompresibilnosti 

ležišnih fl uida. Rutinska (standardna) 

PVT-analiza se vrši na dubinskim i rekombiniranim

PVT experiments 

uzorcima plinsko-naftnih i plinsko-kondenzatnih 

smjesa i uključuje analize metodama ekspanzije pri 

konstantnom sastavu i konstantnom volumenu (metode 

su vrlo slične metodi kontaktnog otplinjavanja 

– v. constant composition expansion, constant volume 

depletion), diferencijalnog otplinjavanja (v. diff erential 

gas liberation), kontaktnog otplinjavanja (v. fl ash 

gas liberation) i višestupanjske površinske separacije 

te plinsku kromatografi ju. Druge, dodatne PVT-analize 

koje se mogu izvoditi su određivanje pravog 

vrelišta frakcije heptana i viših ugljikovodika i pokusi 

s višekontaktnim injektiranjem plina. Podaci analize 

sastava se rabe za opisivanje ležišnih fl uida na 

komponentnoj bazi, uključujući proračun toplinske 

vrijednosti plinova, optimizaciju separatorskih uvjeta 

za iscrpak tekuće faze i karakterizaciju jednadžbe 

stanja za simulacije na modelu sastava. Analize diferencijalnim 

otplinjavanjem i metodom ekspanzije 

pri konstantnom volumenu daju podatke o volumetrijskom 

ponašanju nafte i plinsko-kondenzatnog 

fl uida u procesima proizvodnje režimom iscrpljivanja 

tlaka. Višestupanjska separacija, zajedno s ispitivanjima 

diferencijalnim otplinjavanjem i ekspanzijom 

pri konstantnom volumenu, služi za proračun 

volumetrijskog faktora i faktora otopljenog plina. 

Eksperimenti s višekontaktnim injektiranjem plina 

osiguravaju važne volumetrijske podatke i podatke 

komponentnog sastava fl uida koji se mogu rabiti za 

podešavanje jednadžbe stanja u modelu za simulaciju 

procesa injektiranja plina, odnosno istiskivanja 

nafte plinom; v. reservoir fl uid study. 

PVT experiments – PVT pokusi, v. PVT analysis. 

PVT fl uid properties – PVT svojstva fl uida, v. pressurevolume-temperature 

fl uid properties. 

PVT measurements – PVT mjerenja, v. PVT analysis. 

PVT properties – PVT svojstva, v. pressure-volume-temperature 

fl uid properties. 

PVT relationships – PVT odnosi (zavisnosti), v. pressurevolume-temperature 

fl uid properties, PVT analysis. 

PVT study – izučavanje PVT odnosa, v. PVT analysis. 

P wave, P-wave – P val, P-val, primarni (longitudinalni) 

seizmički val. Elastični prostorni seizmički val (seismic 

body wave) u kojem se čestice tvari gibaju naizmjeničnom 

kompresijom i ekspanzijom u smjeru (duž 

smjera) njegova širenja (rasprostiranja) od izvora. P 

valovi se šire najvećom brzinom od svih seizmičkih 

valova – u Zemljinoj kori putuju brzinom od 5,5 do 

7,2 km/s, a u gornjem plaštu Zemlje brzinom od 7,8 

do 8,5 km/s. Slovo P u nazivu vala označava riječ 

»primaran« (primary) budući da ti valovi nailaze prvi, 

odnosno prije S-valova ili sekundarnih seizmičkih 

valova. P-valovi se primjenjuju u konvencionalnom 

seizmičkom istraživanju. Sinonimi: compressional 

wave, dilatational wave, irrotational wave, longitudinal 

wave, pressure wave, primary wave, push-pull 

wave, rarefaction wave; v. surface wave, S wave. 

pycnogonids (Pycnogonida) – piknogonidi, krakači. 

Potkoljeno marinskih artropoda (člankonožaca, arthropods). 

Nalikuju heliceratima (kliještarima, chelicerates) 

zbog postojanja jednog para kliješta (chelae), 

ali nemaju dobro razvijen abdomen (abdomen). 


pycnometer – piknometar. Posuda, čiji je volumen precizno 

poznat, koja se rabi za određivanje gustoće tekućine 

njenim punjenjem tom tekućinom i zatim va- 

679 

pyroclastic 

ganjem. Za analizu jezgara se rabi cilindrični čelični 

piknometar ispunjen živom. Uzorak jezgre se stavlja 

u piknometar i mjeri se volumen istisnute žive kako 

bi se odredio ukupni volumen uzorka. 

pyramidal system – tetragonski sustav (kristalni sustav), 

v. tetragonal system. 

Pyrenean orogeny – pirenejska orogeneza. Jedna od 

30 ili više kratkotrajnih orogeneza tijekom fanerozoika 

(prema H. Stilleu, tijekom kasnog eocena). 

pyrite – pirit, željezna (sumporna) pakovina. Mineral, po 

kemijskom sastavu željezo-sulfi d. Dimorfan je s markazitom 

i često sadržava male količine drugih metala. 

Boje je svjetlobrončane ili žute poput mjedi (katkada 

ga zamjenjuju sa zlatom) i karakteriziran je jakim metalnim 

sjajem i nepostojanjem kalavosti. Obično kristalizira 

u obliku kocke (heksaedra), oktaedra ili pentagonskog 

dodekaedra i sreće se također u obliku 

bezličnih zrna i masa. Pirit je najrasprostranjeniji od 

sulfi dnih minerala i nalazi se u svim tipovima stijena 

(na primjer, u obliku konkrecija u sedimentnim stijenama 

ili slojevima ugljena ili kao obični žilni materijal 

u asocijaciji s mnogim različitim mineralima). Pirit 

je važna ruda sumpora, ali je manje važan kao ruda 

željeza, i također se rabi za dobivanje sumpor-dioksida 

i sulfatne (sumporne) kiseline. Sinonimi: common 

pyrites, fool’s gold, iron pyrites, mundic. 

pyrites – pakovina. Svaki od različitih sulfi da nalik na 

metal, među kojima je najrašireniji pirit (v. pyrite) ili 

željezna pakovina (iron pyrites). Termin se primjenjuje 

zajedno s nazivom metala koji ulazi u sastav tog 

spoja (minerala), na primjer arsenical pyrites (arsenska 

pakovina, arsenopirit), cobalt pyrites (kobaltna 

pakovina, lineit), copper pyrites (bakarna pakovina, 

halkopirit), nickel pyrites (nikaljna pakovina, milerit), 

tin pyrites (kositrena pakovina, stanin), white iron 

pyrites (bijela željezna pakovina, markazit). U popularnoj 

uporabi i bez dodatnog naziva, termin obično 

označava pirit. 

pyritization – piritizacija. Uvođenje pirita ili istiskivanje 

piritom, na primjer, istiskivanje originalnog materijala 

tvrdih dijelova nekih fosilnih životinja i biljaka 

piritom. Piritizacija je običan proces hidrotermalne 

alteracije (hydrothermal alteration) i često označava 

također uvođenje fi nozrnastog pirita raspršenog u 

obliku mrvica u stijenama kraj žila. 

pyritobitumen – pirobitumen, v. pyrobitumen. 

pyrobitumen – pirobitumen. Svake tamno obojene, 

dosta tvrde, nehlapljive prirodne supstancije koje se 

sastoje od smjese ugljikovodika i mogu sadržati oksidirane 

spojeve. Često asociraju s mineralnom tvari. 

Nemineralne komponente nisu gorive, netopljive su 

u vodi i relativno netopljive u ugljik-disulfi du. Zagrijavanjem 

se pirobitumeni razlažu i mogu se dobiti 

asfalt, kerogen, katran ugljena. Naftni škriljavci su 

primjer pirobitumena. Sinonim: pyritobitumen. 

pyrobituminous – pirobituminozan. Termin za označavanje 

supstancija koje zagrijavanjem daju bitumene. 

pyroclast – piroklast. Fragment izbačen tijekom vulkanske 

erupcije. Obično se klasifi cira u skladu s veličinom. 

pyroclastic – piroklastičan. Termin za označavanje 

materijala klastičnih stijena (clastic rocks) koji je formiran 

vulkanskom eksplozijom (erupcijom) ili izbacivanjem 

iz erupcijskog kanala vulkana. Terminom

pyroclastic breccia 

se također označava tekstura stijena eksplozijskog 

podrijetla (postanka). Treba napomenuti da pridjev 

pyroclastic (piroklastičan) nije sinonim s pridjevom 

volcanic (vulkanski). 

pyroclastic breccia – piroklastična (erupcijska) breča, v. 

explosion breccia. 

pyroclastic rock – piroklastična stijena. Klastična stijena 

(clastic rock) koja je sastavljena (građena) od fragmenata 

vulkanskih produkata izbačenih vulkanskom 

erupcijom, stijena vulkanskog podrijetla, na primjer, 

vulkanska breča, tuf. Sinonim termina pyroclastics 

(piroklastici). 

pyroclastics – piroklastici, tefra. Opći termin kojim 

se označavaju sedimenti građeni od piroklasta (v. 

pyroclast). Termin pyroclastic rock (piroklastična stijena) 

je sinonim. 

pyroelectricity – piroelektricitet. Istovremena pojava u 

nekom kristalu (koji nema centar simetrije) suprotnih 

električnih naboja na suprotnim krajevima kristalografske 

osi uzrokovana određenom promjenom 

temperature. Svojstvo nekih kristala da promjenom 

temperature stvaraju stanje električne polarnosti, na 

primjer, turmalin. 

pyrogenesis – pirogeneza. Termin koji se široko primjenjuje 

za označavanje intruzije (prodora) i ekstruzije 

(izlijevanja) magme i njenih derivata. 

pyrogenetic – pirogen, v. pyrogenic. 

pyrogenetic mineral – pirogeni mineral. (1) Bezvodni 

mineral eruptivne (magmatske) stijene (igneous rock) 

koji je obično kristaliziran pri visokoj temperaturi u 

magmi i koji obično sadrži relativno malo hlapljivih 

komponenata. (2) Svaki mineral koji je kristaliziran 

direktno iz magme za razliku od minerala formiranih 

alteracijom ili istiskivanjem. 

pyrogenic – pirogen. (1) U geologiji – termin kojim se 

označava proces ili sediment povezani s intruzijama 

(prodorima) i/ili ekstruzijama (izlijevanjima) magme. 

Sinonimi: pyrogenetic, pyrogenous; v. pyrogenesis. (2) 

U kemiji – koji je rezultat primjene visoke temperature. 

pyrogenic rock – pirogena stijena. Eruptivna (magmatska) 

stijena (v. igneous rock). 

pyrogenous – pirogen, v. pyrogenic. 

pyrogeology – pirogeologija. Sinonim termina vulkanologija 

(v. volcanology). 

pyrolith – pirolit. Zastarjeli sinonim za eruptivnu (magmatsku) 

stijenu (v. igneous rock). 

pyrometamorphism – pirometamorfoza, pirometamorfi 

zam. U geologiji – metamorfne promjene koje 

se zbivaju bez djelovanja tlaka ili vodene pare pri 

temperaturama bliskim talištima komponentnih 

minerala (minerala koji grade danu stijenu). Pirome- 

680 

pyroxenoid 

tamorfoza je tip lokalne intenzivne termalne metamorfoze 

(v. thermal metamorphism) koja protječe pri 

neuobičajeno visokim temperaturama na kontaktu 

stijena s magmom, na primjer, u ksenolitima (xenoliths); 

v. igneous metamorphism. 

pyroschist – gorivi škriljavac, pirošist. Škriljavac (schist) 

ili šejl (shale) koji imaju dovoljno visoki sadržaj ugljika 

tako da mogu gorjeti sjajnim plamenom ili koji 

zagrijavanjem mogu davati (oslobađati) hlapljive 

ugljikovodike. 

pyroxene – piroksen. (1) Grupa tamno obojenih stjenotvornih 

(petrogenih) silikatnih minerala (inosilikata, 

v. inosilicates) koji su tijesno povezani oblikom 

kristala i sastavom. Karakterizirani su jednostrukim 

lancem tetraedara s omjerom (odnosom) silicija i 

kisika jednakim 1:3, kratkim debelim prizmatičnim 

kristalima i dobrom prizmatičnom kalavošću u dva 

smjera paralelna plohama kristala koji se sijeku pod 

kutovima oko 87° i 93°. Boje piroksena variraju od 

bijele do tamnozelene ili crne. Kristaliziraju u rompskom 

(v. orthopyroxene) i monoklinskom sustavu (v. 

clinopyroxene). Uobičajene su komponente eruptivnih 

(magmatskih) stijena (igneous rocks) i po 

kemijskom sastavu su slični amfi bolima (osim što 

pirokseni ne sadržavaju hidroksil-ione). (2) Mineral 

iz grupe piroksena (pyroxene group), na primjer, 

enstatit (enstatite), hipersten (hypersthene), diopsid 

(diopside), hedenbergit (hedenbergite), akmit (acmite), 

žadeit (jadeite), pidžinit (pigeonit) i osobito augit 

(augite). 

pyroxenide – piroksenid. Neformalni termin koji se primjenjuje 

u terenskim istraživanjima za označavanje 

svake holokristalne, srednjozrnaste do grubozrnaste 

eruptivne (magmatske) stijene (igneous rock) koja 

je sastavljena (građena) uglavnom od piroksena, na 

primjer, piroksenit (v. pyroxenite). 

pyroxenite – piroksenit. (1) Prema klasifi kaciji IUGS (v. 

IUGS classifi cation) – plutonska eruptivna (magmatska) 

stijena (plutonic rock) s M (mafi tski i srodni minerali) 

jednakim ili većim od 90 i ol/(ol+opx+cpx) 

manjim od 40 (ol – olivin i serpentin; opx – ortopirokseni 

i sekundarni minerali; cpx – klinopirokseni). 

(2) Ultrabazična (ultramafi tska) plutonska eruptivna 

(magmatska) stijena (ultramafi c plutonic rock) koja se 

sastoji uglavnom od piroksena s neznatnom primjesom 

rogovače (hornblende), biotita (biotite) ili olivina 

(olivine). 

pyroxenoid – piroksenoid. Svaki mineral koji je kemijski 

analogan piroksenu (v. pyroxene), ali u kojem su SiO 4 - 

tetraedri povezani u lance s ponavljajućim jedinicama 

od 3, 5, 7 ili 9, na primjer, volastonit (wollastonite) 

i rodonit (rhodonite).

Q-platform 

Q-platform – stambena (morska stambena, odobalna 

stambena) platforma, v. quarters platform. 

quadratic system – tetragonski sustav (kristalni sustav), 


quadricone rock drilling bit – četvorožrvanjsko bušaće 


quake – potres, v. earthquake. 

quaquaversal – (1) s nagibom u svim smjerovima. U 

geologiji – termin za označavanje slojeva ili struktura 

koji imaju nagib (padaju) u svim smjerovima od 

centra. Termin se također rabi kao sinonim termina 

periclinal (periklinalni); v. centroclinal. (2) struktura s 

nagibom u svim smjerovima. Geološka struktura, poput 

dome (kupole, dome) ili kupolaste bore, koja ima 

nagib (pada) u svim smjerovima; v. centrocline. 

quaquaversal fold – doma, kupola, v. dome, 1. 

quarter-quarter section – četvrtina četvrtine sekcije. 

Šesnaesti dio (šesnaestina) standardne sekcije (katastarska 

jedinica površine u SAD jednaka jednoj 

kvadratnoj kopnenoj milji ili 640 akra – v. section), 

odnosno četvrtina sekcije podijeljena na četiri dijela 

(svaki dio ima površinu 40 akra). Dijelovi se obično 

označavaju kao sjeveroistočna, sjeverozapadna, jugoistočna 

ili jugozapadna četvrtina dane četvrtine 

sekcije i sekcije; v. quarter section. 

quarter section – četvrtina sekcije. Četvrti dio (četvrtina) 

standardne sekcije (katastarska jedinica površine 

u SAD jednaka jednoj kvadratnoj kopnenoj milji ili 

640 akra – v. section), odnosno sekcija podijeljena na 

četiri dijela od kojih svaki ima površinu 160 akra. Dijelovi 

se obično označavaju kao sjeveroistočna, sjeverozapadna, 

jugoistočna ili jugozapadna četvrtina 

dane sekcije; v. quarter-quarter section. 

quarters platform – stambena (morska stambena, 

odobalna stambena) platforma. Morska (odobalna) 

platforma (off shore platform) koja služi za stanovanje 

(boravak) osoblja. U plitkim vodama je odvojena od 

proizvodne platforme (production platform) zbog 

sigurnosti (i spojena s njom mostom), a u dubokim 

vodama je dio platforme. Sinonimi: living quarter 

off shore platform, Q-platform. 

681 

Qq 

quartz 

quarter-turn valve – ventil s četvrtinom okreta ručice. 

Ventil s čunjastim zapornikom (plug valve), kuglasti 

ventil (s kuglastim zapornikom, ball valve) ili leptirasti 

ventil (butterfl y valve) s punim prolaznim presjekom 

(full-bore opening) u horizontalnom smjeru koji 

se može otvoriti s četvrtinom okreta (okretom za 90 

stupnjeva) ručice. 

quartile – kvartil. Jedna od triju vrijednosti veličina 

(promjera) čestica (particle size) koje dijele frekvenciju 

distribucije (razdiobe) veličina na četiri klase. 

Kvartili se dobiju grafi čki na kumulativnoj krivulji 

distribucije pomoću linija, koje odgovaraju sadržaju 

od 25, 50 ili 75%, i njihovog presjecišta s krivuljom 

i očitanjem odgovarajućih vrijednosti na skali promjera 

neposredno ispod presjecišta. Na primjer, prvi 

kvartil (25%-tni) odgovara takvoj vrijednosti veličine 

čestica, pri kojoj 25% čestica ima veličine veće od te 

vrijednosti, a 75% čestica – manje od nje, pri čemu je 

veličina prvog kvartila veća od trećeg kvartila (75%tnog) 

koji odgovara takvoj veličini pri kojoj 75% čestica 

ima veličine veće od te vrijednosti, a 25% čestica 

manje od nje. 

quartz – kvarc, kremen. (1) Mineral, po kemijskom 

sastavu silicij-dioksid. Kvarc je važan stjenotvorni 

(petrogeni) mineral (rock-forming mineral) i, nakon 

glinenaca (feldšpata), najrašireniji. Sreće se u obliku 

prozirnih heksagonalnih kristala, bezbojnih ili obojenih 

primjesama (tada može biti žute, smeđe, purpurne, 

crvene, zelene, plave ili crne boje), ili kao kristalna 

ili kriptokristalna masa. Kvarc je uobičajeni žilni mineral 

rudnih ležišta, čini glavni dio većine pijesaka i 

široko je rasprostranjen u eruptivnim (magmatskim) 

stijenama (osobito granitnim) te metamorfnim i 

sedimentnim stijenama. Većina plažnih pijesaka i 

pješčenjaka pretežito su sastavljena od kvarcnih 

zrna. Karakteriziran je staklastim do masnim sjajem, 

ljušturastim lomom i nepostojanjem kalavosti, tvrdoće 

je 7 po Mohsovoj skali i relativne gustoće 2,65. 

Sastavljen je (građen) samo od SiO 4 -tetraedara koji 

su međusobno povezani zajedničkim atomom kisika 

(tj. svi tetraedri su međusobno povezani preko sva

quartz andesite 

četiri vrha zajedničkim atomima kisika sa susjednim 

tetraedrima) pa tvore trodimenzijski kostur (threedimensional 

network). Polimorfan je s kristobalitom 

(cristobalite), tridimitom (tridymite), stišovitom (stishovite), 

koesitom (coesite) i kititom (keatite). (2) Opći 

termin kojim se označavaju različiti nekristalni ili 

kriptokristalni minerali s jednakim kemijskim sastavom 

kao kvarc, na primjer, kalcedon (chalcedony), 

ahat (agate) i opal (opal). 

quartz andesite – kvarcni andezit, dacit, v. dacite. 

quartzarenite – kvarcarenit, kvarcni arenit. Pješčenjak 

(sandstone) sastavljen (građen) u prvom redu od 

kvarca, osobito pješčenjak koji sadrži više od 95% 

zrna kvarca (isključujući klastična zrna čerta) i ima 

glinoviti matriks (clay matrix) i karakteriziran je različitom 

sortiranošću (stupnjem sortiranosti), zaobljenošću, 

teksturom ili tvrdoćom. Prema drugim 

autorima kvarcarenit je: (a) pješčenjak u čijih je 95% 

sadržaja kvarca uključen čert i kvarcit, i (b) zreli pješčenjak 

(mature sandstone) koji sadržava više od 80% 

kvarca, čerta i kvarcita i manje od po 10% glinovitog 

matriksa, zrna glinenaca (feldšpata) i fragmenata 

nestabilne fi nozrnaste stijene. Termin kvarcarenit je 

u biti ekvivalentan terminu orthoquartzite (ortokvarcit). 

quartz-bearing diorite – kvarcni diorit, v. quartz diorite. 

quartz-bearing monzonite – kvarcni monconit. Monconit 

(v. monzonite) u kojem kvarc čini 5% do 20% 

leukokratnih (svjetloobojenih) komponenata. 

quartz crystal – gorski kristal. Prozirni ili gotovo prozirni 

kvarc, obično bezbojan i ima nizak indeks refrakcije 

(loma, refractive index). Sreće se u obliku grupe 

kristala ili kao pojedinačni kristal. Sinonimi: mountain 

crystal, rock crystal. 

quartz diorite – kvarcni diorit. (1) Prema klasifi kaciji 

IUGS (v. IUGS classifi cation) – plutonska eruptivna 

(magmatska) stijena (plutonic rock) s Q (kvarc i druge 

polimorfne modifi kacije silicij dioksida) između 5 i 

20, P/(A+P) većim od 90 (P – plagioklas, više kalcijski 

od An 5 , i skapolit; A – alkalijski glinenci ili feldšpati) i 

plagioklasom više natrijskim od An 50 . (2) Grupa plutonskih 

eruptivnih (magmatskih) stijena koje imaju 

sastav diorita (v. diorite), ali sadržavaju znatnu količinu 

kvarca. Terminom se također označava svaka stijena 

te grupe. Približni je intruzivni ekvivalent dacita. 

Kvarcni diorit postupno prelazi u granodiorit (granodiorite) 

s povećanjem sadržaja alkalijskog glinenca 

(feldšpata, alkali feldspar). Sinonim: quartz-bearing 

diorite. 

quartzfels – sileksit, v. silexite, 2. 

quartz felsite – kvarcni felzit (porfi r), v. quartz porphyry. 

quartz gabbro – kvarcni gabro. Prema klasifi kaciji IUGS 

(v. IUGS classifi cation) – plutonska eruptivna (magmatska) 

stijena (plutonic rock) s Q (kvarc i druge polimorfne 

modifi kacije silicij-dioksida) između 5 i 20, 

P/(A+P) većim od 90 (P – plagioklas, više kalcijski od 

An 5 ; A – alkalijski glinenci ili feldšpati) i plagioklasom 

više kalcijskim od An 50 . 

quartz graywacke – kvarcna grauvaka (sivac). Grauvaka 

(sivac) koja sadrži veliku količinu zrna kvarca i 

čerta i manje od po 10% zrna glinenaca (feldšpata, 

feldspar) i fragmenata drugih stijena; v. quartzose 

graywacke. 

quartzic – kvarconosan, v. quartziferous. 

682 

quartz monzonite 

quartziferous – kvarconosan. Koji sadržava kvarc – termin 

se primjenjuje na stijene, poput vapnenca (limestone) 

ili sijenita (syenite), koje sadrže malu količinu 

kvarca, za razliku od stijena (obično istih takvih) koje 

uopće ne sadrže kvarc. Sinonim: quartzic; v. quartzose. 

quartz index – kvarcni indeks. (1) U petrologiji – izračunata 

količina kvarca (u Nigglijevom klasifi kacijskom 

sustavu stijena, Niggli system of rock classifi cation) 

koja može biti pozitivna ili negativna i predstavlja indikator 

stupnja zasićenosti stijene silicij-dioksidom 

(degree of silica saturation). (2) U sedimentologiji – 

indikator mineraloške zrelosti pješčenjaka (mineralogic 

maturity of sandstone). Određuje se mjerenjem 

postotnog sadržaja klastičnog kvarca, a izražava se 

u obliku omjera (odnosa) sadržaja fragmenata kvarca 

i čerta i ukupnog postotnog sadržaja natrijskog i 

kalijskog glinenca (feldšpata, sodic feldspar, potassic 

feldspar), glinovitog matriksa (clay matrix) i fragmenata 

drugih stijena. Kvarcni indeks se rabi kao baza 

za određivanje stupnja trošenja (raspadanja, degree 

of weathering) matične (ishodišne) stijene (source 

rock) i stupnja do kojeg je sediment transportiran. 

Vrijednost kvarcnog indeksa za pješčenjake varira 

između 3 i 19. 

quartzite – kvarcit. (1) Vrlo tvrdi (čvrsti), ali nemetamorfozirani 

pješčenjak sastavljen uglavnom od zrna 

kvarca koja su do takvog stupnja gusto i čvrsto cementirani 

sekundarnim silicij-dioksidom da se stijena 

lomi poprečno na zrna ili kroz njih, a ne po granicama 

zrna (oko zrna); ortokvarcit (v. orthoquartzite). 

Cement (vezivo) raste u optičkom i kristalografskom 

kontinuitetu oko svakog zrna kvarca, čvrsto ih uzajamno 

veže, dok se prvobitni međuzrnski prostori 

ispunjavaju zbog sekundarnog rasta samih zrna. (2) 

Granoblastična metamorfna stijena (granoblastic 

metamorphic rock) koja se sastoji uglavnom od kvarca 

i koja se formirala prekristalizacijom pješčenjaka ili 

čerta ili regionalnom ili termalnom metamorfozom 

(metamorfi zmom); metakvarcit (v. metaquartzite). 

quartzitic arkose – kvarcitna arkoza, arkozit, v. arkosite. 

quartzitic sandstone – kvarcitni pješčenjak. Pješčenjak 

koji sadrži 100% zrna kvarca cementiranih silicij-dioksidom. 

Termin je u biti ekvivalentan terminu ortokvarcit 

(v. orthoquartzite); v. quartzose sandstone. 

quartz monzonite – kvarcni monconit, adamelit. (1) 

Prema klasifi kaciji IUGS (v. IUGS classifi cation) – plutonska 

eruptivna (magmatska) stijena (plutonic rock) 

s Q (kvarc i druge polimorfne modifi kacije silicij-dioksida) 

između 5 i 20 i P/(A+P) između 35 i 65 (P – 

plagioklas, više kalcijski od An 5 , i skapolit); A – alkalijski 

glinenci ili feldšpati). (2) U skladu s prijašnjom 

terminologijom primjenjivanom u SAD – granitska 

stijena u kojoj kvarc čini 10% do 50% felzičkih komponenata 

(felsic constituents), a omjer (odnos) alkalijskog 

glinenca (feldšpata, alkali feldspar) i ukupnog 

sadržaja glinenca (feldšpata) varira između 35% i 

65%; približan intruzivni ekvivalent riodacita (rhyodacite). 

Povećanjem sadržaja plagioklasa (plagioclase) 

i femskih minerala (femic minerals) kvarcni monconit 

postupno prelazi u granodiorit (granodiorite), a 

s porastom sadržaja alkalijskih glinenaca (feldšpata) 

– u granit (v. granite). U V. Britaniji većina petrologa 

danas rabi termin kvarcni monconit za granite sa

quartzolite 

sadržajem kvarca od 20% do 60% ukupne količine 

svjetloobojenih minerala i s omjerom (odnosom) 

plagioklasa i ukupne količine glinenca (feldšpata) 

35/65. Sinonim: adamellite. 

quartzolite – kvarcolit. Prema klasifi kaciji IUGS (v. IUGS 

classifi cation) – plutonska eruptivna (magmatska) 


modifi kacije silicij-dioksida) jednakim ili većim od 

90. Termin kvarcolit ima prednost uporabe u odnosu 

na termin sileksit (v. silexite, 2) budući da silexite na 

francuskom znači čert (chert). 

quartzose – kvarcni. Koji sadrži kvarc kao glavnu 

komponentu – termin se osobito primjenjuje na 

sedimente i sedimentne stijene (na primjer, pijeske 

i pješčenjake) koji se sastoje pretežito od kvarca. Sinonimi: 

quartzous, quartzy; v. quartziferous. 

quartzose arkose – kvarcna arkoza. Pješčenjak koji 

sadrži 50% do 85% zrna kvarca, fragmenata čerta i 

metamorfnog kvarcita, 15% do 25% zrna glinenaca 

(feldšpata) i fragmenata feldšpatnih kristalnih stijena 

i 0% do 25% tinjaca i fragmenata tinjčastih metamorfnih 

stijena; v. quartzose graywacke. 

quartzose chert – kvarcni (druzni) čert. Staklasti, sjajni, 

svjetlucavi čert (v. chert) u kojem je pri velikom povećanju 

vidljiva heterogena smjesa piramida, prizama 

i ploha kristala kvarca, ali je također uključen i čert 

u kojem je sekundarni kvarc anhedralan. Sinonim: 

drusy chert. 

quartzose graywacke – kvarcna grauvaka (sivac). (1) 

Pješčenjak koji sadrži 50% do 85% zrna kvarca, fragmenata 

čerta i metamorfnog kvarcita, 15% do 25% 

tinjaca i fragmenata tinjčastih metamorfnih stijena 

i 0% do 25% zrna glinenaca (feldšpata) i fragmenata 

feldšpatnih kristalnih stijena; v. quartzose arkose. 

(2) Grauvaka (sivac) koja je izgubila pri abraziji svoje 

tinjčeve komponente i, prema tome, približila se po 

sastavu ortokvarcitu; v. quartz graywacke. 

quartzose sandstone – kvarcni pješčenjak. (1) Dobro 

sortirani pješčenjak koji, kada je čist, sadrži više od 

95% zrna čistog kvarca i minimalnu količinu (5% ili 

manje) matriksa i cementa. Sinonim: quartz sandstone. 

(2) Pješčenjak koji sadrži najmanje 95% kvarca, 

ali nije cementiran silicij-dioksidom. Sinonim: quartz 

sandstone; v. quartzitic sandstone. (3) Pješčenjak koji 

sadrži 99% kvarca i kvarcnog cementa. Sinonim: quartz 

sandstone. (4) Pješčenjak koji sadrži 90% zrna 

kvarca. Sinonim: quartz sandstone. 

quartzose shale – kvarcni šejl. Zeleni ili sivi šejl (green 

shale, gray shale) sastavljen (građen) dominantno od 

zaobljenih zrna kvarca veličine čestica silta. Obično 

asocira s pješčenjacima visoke zrelosti (ortokvarcitima)te 

je produkt prerade rezidualnih glina (residual 

clays) pri progresivnoj transgresiji mora na područja 

starog kopna (pri relativno stabilnim uvjetima i maloj 

brzini slijeganja). 

quartzose subgraywacke – kvarcna subgrauvaka, protokvarcit, 

v. protoquartzite. 

quartzous – kvarcni, v. quartzose. 

quartz-pebble conglomerate – ortokvarcitni konglomerat. 

Konglomerat s kvarcnim valuticama. Termin je 

od nekih autora predložen kao sinonim za ortokvarcitni 

konglomerat (v. orthoquartzitic conglomerate). 

quartz porphyry – kvarcni porfi r (felzit). Porfi rna ekstruzivna 

(efuzivna) ili hipabisalna eruptivna (magmatska) 

stijena (porphyritic extrusive rock, hypabys- 

683 

Quaternary 

sal rock) koja sadrži fenokristale kvarca i alkalijskog 

glinenca (feldšpata) u mikrokristalnoj ili kriptokristalnoj 

osnovnoj masi; riolit (v. rhyolite). Europski 

petrolozi kvarcnim porfi rom nazivaju ekstruzivne 

(efuzivne) ekvivalente (analoge) granita tercijarne 

starosti i starosti prije tercijara, dok riolitom nazivaju 

ekvivalente (analoge) starosti nakon tercijara. Sinonim: 

quartz felsite. 

quartz sandstone – kvarcni pješčenjak, v. quartzose 

sandstone. 

quartz schist – kvarcni škriljavac. Škriljavac čija je folijacija 

(foliation) uvjetovana uglavnom prugama 

i lećicama negranularnog (nezrnastog) kvarca. U 

kvarcnom škriljavcu se nalazi i tinjac (liskun, mica), 

ali u manjim količinama nego u tinjčevom škriljavcu 

(mikašistu, mica schist). Sinonim (po nekim petrolozima): 

schistose quartzite. 

quartz syenite – kvarcni sijenit. Prema klasifi kaciji IUGS 

(v. IUGS classifi cation) – plutonska eruptivna (magmatska) 


modifi kacije silicij-dioksida) između 5 i 20 i 

P/(A+P) između 10 i 35 (P – plagioklas, više kalcijski 

od An 5 , i skapolit; A – alkalijski glinenci ili feldšpati). 

quartz wacke, quartzwacke – kvarcna vaka. Pješčenjak 

(sandstone) sive do žućkaste boje, srednje 

sortiran, obično fi nozrnast, koji sadrži do 90% zrna 

kvarca i fragmenata čerta i s više od 10% glinovitog 

matriksa (pretežito sericita i klorita), manje od 10% 

glinenca (feldšpata) i manje od 10% fragmenata 

stijena (komadića ugljena, šejla itd.). Drugi autori 

daju granicu sadržaja matriksa ne veću od 15% do 

20% i smatraju takvu stijenu kao »ispranu« grauvaku 

(»washed« graywacke) poput one koja se formirala 

pri uvjetima umjerenog slijeganja u području nestabilne 

sedimentacije (unstable depositional area). 

Prema prvobitnoj defi niciji, kvarcna vaka je ekvivalentna 

(analogna) subgrauvaki (subgraywacke). 

Primjeri kvarcne vake su mnogi ugljeni pješčenjaci 

pensilvanijske starosti. 

quartzy – kvarcni, v. quartzose. 

quasi-fossil – kvazifosil, v. problematic fossil. 

quasi-steady state fl ow – pseudostacionarno (pseudoustaljeno) 

strujanje, v. pseudosteady-state fl ow. 

Quaternary – kvartar, kvartarni period, kvartarni sistem, 

doba čovjeka. Drugi (i zadnji) period/sistem kenozoika 

(Cenozoic) ili kenozojske ere (Cenozoic era), odnosno 

zadnji odsjek geološke prošlosti Zemlje, koji 

slijedi nakon tercijara (Tertiary). Započeo je (kako se 

procjenjuje i prema raznim izvorima) prije dva do tri 

milijuna godina (ili prije 1 ili 1,5 ili 1,6 ili 1,65 ili 1,8 

milijuna godina) i traje do danas. Sastoji se od dviju 

vrlo nejednakih epoha – pleistocena (v. Pleistocene), 

koji je završio prije otprilike 10.000 (ili 8.000 ili 5.000) 

godina, i holocena (v. Holocene) koji traje do danas. 

Kvartar se prvobitno smatrao erom (a ne periodom) 

s epohama koje su smatrane periodima (takva podjela 

se katkada sreće i danas u geološkoj literaturi). 

Također, kada se neogen (Neogene) označava kao 

period tercijarne ere (Tertiary era), tada se kvartar 

može smatrati dijelom neogena. Tijekom kvartara su 

površina Zemlje te životinjski i biljni svijet poprimili 

suvremeni oblik. Karakterističan je znatan pad temperature 

i razvoj velikih kontinentalnih glacijacija 

(oledaba), što je uzrokovalo biološke promjene na 

Zemlji – velike seobe organizama, njihovo prilago-

Quaternary era 

đivanje novim životnim uvjetima i njihovo ugibanje. 

Fauna je zastupljena brojnim sisavcima i pticama, 

dok gmazovi i vodozemci nemaju većeg značenja. 

Tijekom kvartara su se zbivali jaki tektonski pokreti 

Zemljine kore (osobito su se snažno ispoljavali u 

pojasu alpskog nabiranja Euroazije, u zoni mladih 

nabranih struktura po rubu Pacifi ka i u gorskim sustavima 

centralne Azije). Intenzivno se manifestirao i 

vulkanizam. Na površini suvremenog kopna prevladavaju 

kontinentalni sedimenti različitog podrijetla 

– glacijalni (ledenjački), lesni (praporni), aluvijalni, 

proluvijalni, jezerski, eolski i drugi. S kvartarom su 

povezani pojava i formiranje čovjeka. Akumulacije 

ugljikovodika su rijetko nađene u pleistocenskim i 

holocenskim stijenama. Sinonim: Age of Man. 

Quaternary era – kvartarna era, v. Quaternary. 

Quaternary geology – geologija kvartara, kvartarna 

geologija. Grana geologije koja se bavi izučavanjem 

kvartara (Quaternary) ili kvartarnog perioda/sistema 

(Quaternary period, Quaternary system). Tijesno je 

povezana sa znanostima koje izučavaju suvremeni 

oblik Zemlje i njen organski svijet – s geomorfologijom, 

klimatologijom, pedologijom, biologijom, 

antropologijom, arheologijom, inženjerskom geologijom 

i drugim granama znanosti. 

Quaternary Ice Age – kvartarno ledeno doba (glacijalni 

period). Zadnji od brojnih perioda velikih oledaba 

u geološkoj povijesti Zemlje iz kojeg su sačuvani 

ne samo glacijalni (ledenjački) sedimenti, nego i 

oblici reljefa formirani oledbama. Različiti stupanj 

očuvanosti tih tragova i izmjenjivanje u profi lima 

glacijalnih sedimenata sa slojevima koji sadržavaju 

faunu i fl oru tople klime ukazuju na višekratnost 

kvartarnih oledaba razdvojenih interglacijalima 

(međuledenim dobima). Kvartarne oledbe su u raznim 

zemljama dobile različite nazive i njihov broj 

je također različit. 

Quaternary period – kvartarni period, kvartar, v. Quaternary. 

quaternary sediment – kvartarni sediment. U geologiji 

– sediment koji se sastoji od četiri komponente 

ili krajnjih članova (end members), na primjer, sediment 

s klastičnom komponentom (poput kvarca, 

clastic component), sekundarnim mineralom (poput 

minerala gline, secondary mineral), kemijskom komponentom 

(poput kalcita, chemical component) i organskim 

ostatkom (organic residue). 

Quaternary system – kvartarni sistem, kvartar, v. Quaternary. 

quebracho – kvebračo. U tehnologiji bušaćih isplaka 

– isplačni aditiv, pripremljen od taninske kiseline 

(tannic acid) iz drveta kvebračo (vrsta drveta iz J. 

Amerike). Primjenjuje se za smanjivanje viskoznosti 

i regulacije tiksotropnosti isplake. 

quenched combustion – ugašeno podzemno izgara- 

684 

Q wave 

nje nafte, v. wet combustion, partially quenched combustion. 

quick-acting valve – brzozaporni ventil. Ventil s čunjastim 

zapornikom (plug valve), kuglasti (ball valve) ili 

leptirasti ventil (butterfl y valve) koji brzo djeluje zbog 

otvaranja i zatvaranja četvrtinom okreta (okreta za 

90 stupnjeva) ručice ventila; v. quarter-turn valve. 

quick cycle – brzi adsorpcijski ciklus. Ciklus adsorpcije 

kratkog trajanja (15 do 20 minuta) u procesu ekstrakcije 

tekućih ugljikovodika iz masnog (mokrog) plina 

(wet gas) postupkom adsorpcije. Teži ugljikovodici 

ostaju na sušilu (desikantu) i uklanjaju se hlađenjem. 

quick freezing method – metoda brzog zamrzavanja 

jezgara. Brzo zamrzavanje jezgara tekućim dušikom 

ili suhim ledom na bušotini radi njihove konzervacije 

(zaštite) prije daljnjeg rukovanja i analiza. 

quicklime, quick lime – negašeno (živo, paljeno, žeženo) 

vapno, kalcij-oksid, v. calcium oxide. 

quick-look log – operativni karotažni dijagram, karotažni 

dijagram za operativnu procjenu. Dijagram karotaže 

bušotine (well log) koji je kompjutorski obrađen 

na samoj lokaciji bušotine (wellsite). Najčešće su to 

dijagrami duboke otporske karotaže, karotaže (deep 

resistivity log), spontanog potencijala (spontaneous 

potential log), gama-karotaže (gamma-ray log), neutronske 

karotaže (neutron log), karotaže gustoće 

(density log) i kavernometrije (caliper log) za izračunavanje 

zasićenja vodom. Drugi tipovi operativnih 

karotažnih dijagrama uključuju analizu litologije (lithology 

analysis), mjerenje nagiba formacije (dipmeter), 

vertikalno seizmičko profi liranje (vertical seismic 

profi ling), karotažu proizvodnje (production log) i 

druge tipove. Sinonim: wellsite computer log. 

quicksand, quick sand – (1) živi pijesak. (a) Masa ili 

sloj fi nog (fi nozrnastog) pijeska (kao, na primjer, na 

ušćima rijeka ili duž morskih i riječnih obala) koji 

se sastoje od uzajamno slabo vezanih glatkih zaobljenih 

zrna i koji su obično obilno zasićeni vodom. 

Voda struji kroz pore takvog pijeska prema gore i 

tako formira mekanu, polutekuću (polužitku) i vrlo 

pokretljivu masu koja se lako razlijeva pod tlakom i 

lako uvlači u sebe teške predmete na njenoj površini. 

Sinonimi: running sand, shifting sands. (b) Rahli necementirani 

ili nestabilni pijesak koji se nalazi u slojevima 

živog pijeska. (2) područje živog pijeska. Područje 

za koje je karakteristično postojanje jednog ili više 

slojeva živog pijeska. 

quick union – brza spojnica. Spojnica s grubim navojem 

(coarse thread) i brtvenim O-prstenom (O-ring 

seal) za brzo spajanje. 

quiet well – mirna bušotina. Bušotina bez problema gubitka 

cirkulacije (lost circulation) isplake ili anomalno 

visokog tlaka (abnormal high pressure). 

Q wave – Q val, v. Love wave.

abbit 

rabbit – (1) kalibar za cijevi. Naprava (kratka šipka ili cijev 

poznatog određenog promjera) koja prolazi kroz 

zaštitne ili uzlazne cijevi (casing, tubing) prije spuštanja 

u bušotinu radi provjere njihova unutarnjeg promjera 

(mogućeg suženja) i prohodnosti (postojanja 

prepreka). Sinonimi: drift mandrel, jack rabbit. (2) čistač 

cjevovoda, jež, v. pig. (3) označivač jezgre. Metalni 

označivač koji se ulaže u unutarnju jezgrenu cijev 

(inner core barrel) prije bušenja jezgre (jezgrovanja, 

coring). Kada se jezgra vadi iz cijevi, označivač ispadne 

i tako pokaže da je cijev prazna. 

radial aquifer – radijalni vodonosni bazen napajanja 


radial array – radijalni raspored elektroda, v. electrode 

array. 

radial fault – radijalni rasjed. Jedan od rasjeda iz grupe 

rasjeda koji se radijalno razilaze iz zajedničke središnje 

točke. 

radial fl ow – radijalno strujanje. Strujanje fl uida u svim 

horizontalnim smjerovima do neke točke ili od nje, 

na primjer, strujanje ležišnih fl uida iz sloja u bušotinu 

ili strujanje injektiranih fl uida od injekcijske bušotine. 

radial model – radijalni model ležišta, v. radial reservoir 

model. 

radial reservoir model – radijalni model ležišta. Model 

ležišta koji se primjenjuje za simulaciju segmenta ležišta 

s jednom bušotinom. Osobito su korisni za izučavanje 

ponašanja bušotina na ležištima s režimom 

podinske vode i plinske kape te na ležištima s tankom 

naftnom zonom i plinskom kapom. Sinonimi: 

cylindrical model, radial model, single-well model; v. 

reservoir simulation; v. one-dimensional reservoir model, 

two-dimensional reservoir model, three-dimensional 

reservoir model. 

radiated – zrakast. U kristalografi ji – termin za označavanje 

agregata igličastih kristala koji se razilaze po 

radijusima iz središnje točke. 

radiating-heat losses – v. heat losses by radiation. 

radiation heat losses - v. heat losses by radiation. 

radiation log – (1) radioaktivna (nuklearna) karotaža, 

685 

Rr 

radioactive half-life 

v. radioactivity logging. (2) dijagram radioaktivne (nuklearne) 


radiation logging – radioaktivna (nuklearna) karotaža, 

v. radioactivity logging. 

radioactivation analysis – aktivacijska analiza, v. activation 

analysis. 

radioactive age determination – određivanje starosti 

radioaktivnom metodom, v. radiometric dating. 

radioactive carbon dating – radiokarbonsko datiranje, 

v. carbon-14 dating. 

radioactive chain – radioaktivni niz, v. radioactive series. 

radioactive clock – radioaktivni (nuklearni, atomski) 

sat. Geokronometar (v. geochronometer) koji se sastoji 

od radioaktivnog izotopa (radioactive isotope), 

na primjer, ugljika-14, rubidija-87 ili kalija-40, čija je 

konstanta raspada (decay constant) poznata i dovoljno 

mala da se može kalibrirati na jedinice vremena, 

obično godine. Radioaktivni sat je baza za određivanje 

apsolutne geološke starosti (absolute age) i takav 

sat katkada nosi naziv specifi čnog elementa, na 

primjer, ugljikov sat (carbon clock). Sinonimi: atomic 

clock, nuclear clock. 

radioactive dating – radioaktivno datiranje, datiranje 

radioaktivnom metodom, v. radiometric dating. 

radioactive decay – radioaktivni raspad. Spontana radioaktivna 

pretvorba (transformacija) nuklida u jedan 

ili više različitih nuklida, odnosno sponatni raspad 

atoma nekih nuklida u nove nuklide koji mogu biti 

stabilni ili podvgnuti daljnjem raspadu do konačnog 

formiranja stabilnog nuklida. Radioaktivni raspad 

uključuje emisiju alfa-čestica, beta-čestica i drugih 

čestica energije i obično je praćen emisijom gamazraka 

i pojavom deeksitacije atoma. Raspad uvijek 

rezultira stvaranjem topline. Sinonimi: radioactive 

disintegration, radioactive transformation. 

radioactive decay series – radioaktivni niz, v. radioactive 

series. 

radioactive disintegration – radioaktivni raspad, v. radioactive 

decay. 

radioactive half-life – vrijeme poluraspada (poluživot)

adioactive isotope 

radioaktivne tvari. Vrijeme tijekom kojeg se broj atoma 

danog radioaktivnog elementa ili izotopa smanji 

dvostruko (opadne na polovicu) zbog raspada. Svaki 

radioaktivni element (izotop) ima svoje karakteristično 

vrijeme poluraspada. Neki od prirodnih radioaktivnih 

izotopa koji se uobičajeno nalaze u stijenama 

imaju sljedeća vremena poluraspada: uran-238 (U 238 ) 

– 4,5 milijardi godina, uran-235 (U 235 ) – 700 milijuna 

godina, kalij-40 (K 40 ) – 1,3 milijardi godina, ugljik-14 

(C 14 ) – 5710 godina, i rubidij-87 (Rb 87 ) – 470 milijardi 

godina. Ti izotopi se mogu rabiti za određivanje 

apsolutne geološke starosti (datiranje) stijena. Neki 

drugi izotopi se primjenjuju kao izvori u karotaži bušotina, 

na primjer, kobalt, iridij, polonij, radij, plutonij. 

Sinonimi: half-life, half-life period. 

radioactive isotope – radioaktivni izotop, radioizotop, 

v. radioisotope. Prirodni ili umjetni izotop koji pokazuje 

radioaktivnost. Sinonim: radioisotope. 

radioactive log – (1) radioaktivna (nuklearna) karotaža, 

v. radioactivity logging. (2) dijagram radioaktivne (nuklearne) 


radioactive series – radioaktivni niz. Neprekidni niz nuklida 

od kojih se svaki radioaktivnim raspadom (v. radioactive 

decay) pretvara (transformira) u sljedeći (tj. 

svaki nuklid je produkt raspada prethodnog nuklida 

u nizu) dok se ne formira stabilni nuklid. Sinonim: radioactive 

chain, radioactive decay series. 

radioactive tracer – radioaktivni trejser (izotop), radiotrejser. 

Radioaktivni izotop koji se, kada se doda u 

maloj količini odgovarajućem neaktivnom materijalu 

ili kemijski sličnoj supstanciji ili injektira u neki 

fi zički sustav, može pratiti uređajima za detekciju 

radijacije (mjerenjem aktivnosti trejsera), čime se 

omogućuje određivanje distribucije i položaja tvari 

koja je tim izotopom obilježena (markirana). Sinonim: 

radiotracer. 

radioactive tracer log – dijagram karotaže primjenom 

radioaktivnih trejsera (izotopa), v. radioactive tracer, 

radioactive tracer logging. 

radioactive tracer logging – karotaža primjenom radioaktivnih 

trejsera (izotopa). Tip radioaktivne karotaže 

u kojoj se primjenjuju radioaktivni trejseri (radioaktivni 

izotopi, obilježeni atomi) – detekcija radioaktivnih 

materijala (tvari) otopljenih u vodi ili nafti radi 

određivanja smjera strujanja fl uida. Određena količina 

radioaktivnog materijala (slug) injektira se u fl uid 

i zatim se prati (opaža) njegovo gibanje, što omogućuje 

utvrđivanje mjesta propuštanja zaštitne kolone 

(kolone zaštitnih cijevi, casing) ili točaka pritjecanja 

ili istjecanja fl uida. Prema veličini rezidualne radioaktivnosti 

mogu se odrediti nivoi na kojima fl uid ulazi 

u formaciju; v. radioactive tracer. 

radioactive transformation – radioaktivni raspad, v. 

radioactive decay. 

radioactive well logging – radioaktivna (nuklearna) 

karotaža, v. radioactivity logging. 

radioactivity – radioaktivnost. Spontano prelaženje 

jednog elementa u drugi ili jedne nuklearne vrste 

u drugu uz emitiranje zračenja – alfa-zračenja (alfazrake 

su pozitivno nabijene jezgre helija), beta-zračenja 

(beta-zrake su brzi elektroni) i gama-zračenja 

(gama-zrake su kratke X-zrake). Radioaktivnost može 

biti prirodna (radioaktivnost od izotopa koji se nalaze 

u prirodi i koji su grupirani u familije, natural radioactivity) 

i umjetna (radioaktivnost dobivena umjet- 

686 

radiolarian earth 

nom uzbudom, zračenje alfa-, beta- i gama-zraka i 

pozitrona iz izotopa nakon bombardiranja nuklearnim 

česticama visoke energije, obično se izvodi 

bombardiranjem neutronima u reaktorima, artifi cial 

radioactivity). 

radioactivity log – (1) radioaktivna (nuklearna) karotaža, 

v. radioactivity logging. (2) dijagram radioaktivne 

(nuklearne) karotaže, v. radioactivity logging. 

radioactivity logging – radioaktivna (nuklearna) karotaža. 

Tip karotaže bušotina (well log) koja se bazira 

na radioaktivnim svojstvima formacija (stijena), 

mjerenje i registracija prirodnog ili umjetno izazvanog 

(induciranog) radioaktivnog zračenja stijena. 

Alfa-, beta- i gama-zrake su nosioci gotovo ukupne 

energije koju emitiraju radioaktivne tvari i uzrok su 

većine efekata radioaktivnosti. Budući da je dubina 

prodiranja gama-zraka kroz fl uid i, katkada, cement i 

čelik zaštitne kolone (casing) najveća, u radioaktivnoj 

karotaži se primjenjuje gama-zračenje. Drugi tip zračenja 

– neutronsko zračenje – ne emitira se ni u jednom 

prirodnom procesu, nego se umjetno izaziva i 

također se rabi u radioaktivnoj karotaži, jer je dubina 

prodiranja zračenja velika, a uzajamno djelovanje 

neutrona i materijala stijena proizvodi efekte koji se 

mogu detektirati u kanalu bušotine. Radioaktivna 

karotaža se izvodi spuštanjem sonde u kanal bušotine 

i njenim izvlačenjem, pri čemu se direktno i kontinuirano 

mjere i registriraju radioaktivna svojstva 

stijena duž cijelog intervala kanala bušotine. Može 

se primijeniti u nezacijevljenim bušotinama (bušotinama 

bez zaštitne kolone), kao i u zacijevljenim (sa 

zaštitnom kolonom) te u praznom kanalu bušotine 

(kanalu ispunjenom zrakom) ili kanalu ispunjenom 

fl uidom. Radioaktivna karotaža se obično odnosi na 

gama-karotažu (v. gamma-ray logging), ali katkada 

i na neutronsku karotažu (v. neutron logging), karotažu 

gustoće (v. density logging), karotažu vremena 

poluraspada neutrona (v. neutron-lifetime logging) i 

druge. Sinonimi: nuclear log, nuclear logging, nuclear 

well logging, radiation log, radiation logging, radioactive 

log, radioactive well logging, radioactivity log, 

radioactivity well logging. 

radioactivity well logging – radioaktivna (nuklearna) 

karotaža, v. radioactivity logging. 

radiocarbon – radiougljik, radiokarbon, v. carbon-14. 

radiocarbon age – radiougljikova (radiokarbonska) starost, 

v. carbon-14 age. 

radiocarbon dating – radiokarbonsko datiranje, v. carbon-14 

dating. 

radiogenic age determination – radiometrijsko određivanje 

starosti, v. radiometric dating. 

radiogenic dating – radiometrijsko datiranje, v. radiometric 

dating. 

radioisotope – radioizotop, radioaktivni izotop, v. radioactive 

isotope. 

radiolarian chert – radiolarijski čert. Dobro uslojen, mikrokristalni 

radiolarit (v. radiolarite, 1) karakteriziran 

dobro razvijenim kremenim cementom (siliceous cement) 

ili osnovnom masom (siliceous groundmass). 

radiolarian earth – radiolarijska zemlja. Kremena 

zemlja (v. siliceous earth), porozni nekonsolidirani 

kremeni sediment sastavljen pretežito od ostataka 

opalno-kremenih skeleta radiolarija ili zrakaša (v. radiolarians), 

nekonsolidirani ekvivalent radiolarita (v. 

radiolarite).

adiolarian ooze 

radiolarian ooze – radiolarijski mulj. Dubokomorski 

pelagični sediment (varijetet nevapnenog dubokomorskog 

mulja) koji sadrži najmanje 30% opalnokremenih 

kućica radiolarija (zrakaša – v. radiolarians). 

Predstavlja kremeni mulj (v. siliceous ooze). 

radiolarian protozoans – radiolarije, zrakaši, v. radiolarians. 

radiolarians – radiolarije, zrakaši. Podrazred aktinopoda 

(actinopods). Karakterizirani su uglavnom 

kremenim skeletom (siliceous skeleton), membranskom 

kapsulom (membranous capsule) koja razdvaja 

vanjsku od unutarnje citoplazme (outer cytoplasm, 

inner cytoplasm) i pelagičnim marinskim sredinama. 

Korisni mikrofosili (u nekim klasifi kacijama radiolarije 

su grupirane s rizopodima ili korjenonošcima, 

rhizopods). Stratigrafska rasprostranjenost: kambrijdanas. 

Sinonim: radiolarian protozoans. 

radiolarite – radiolarit. (1) Relativno tvrda, fi nozrnasta, 

kremenasta (nalik na čert), homogena stijena – konsolidirani 

ekvivalent radiolarijske zemlje (v. radiolarian 

earth). (2) Otvrdnuti radiolarijski mulj (v. radiolarian 

ooze). (3) Fosilna kućica radiolarija (zrakaša – v. 

radiolarians). 

radiolitic – radiolitni, radiolitski. (1) Termin za označavanje 

vapnenaca (limestones) čije su komponente 

zrakasto raspoređene (u kojem se komponente 

zrakasto šire) od zajedničkih središnjih točaka i koji 

sadrži cement u količini manjoj od 50% ukupnog 

volumena stijene. (2) Termin kojim se označava 

tekstura eruptivnih (magmatskih) stijena (igneous 

rocks) karakterizirana radijalnim, lepezastim rasporedom 

(grupiranjem) igličastih kristala (acicular 

crystals). 

radiometric – radiometrijski. Koji se odnosi na mjerenje 

geološkog vremena (geologic time) izučavanjem količina 

izotopa roditelja (parent isotopic abundance) i/ili 

izotopa kćeri (daughter isotopic abundance) i poznatih 

brzina raspada (disintegration rates) radioaktivnih 

izotopa roditelja, na primjer, radiometrijsko datiranje 

(v. radiometric dating). 

radiometric age – radiometrijska (izotopna) starost. 

Geološka starost izražena u godinama i izračunata 

iz kvantitativnog određivanja (mjerenja) radioaktivnih 

elemenata i produkata njihova raspada. Termin 

apsolutna starost (v. absolute age) uobičajeno se rabi 

kao sinonim termina radiometrijska starost. Sinonim: 

isotopic age. 

radiometric age determination – radiometrijsko određivanje 

starosti (datiranje), v. radiometric dating. 

radiometric dating – radiometrijsko (radioaktivno, 

izotopno, nuklearno) datiranje. Izračunavanje starosti 

geoloških materijala u godinama mjerenjem 

prisutnosti radioaktivnog elementa kratkog života 

(short-life radioactive element), na primjer, ugljika-14 

(carbon-14), ili mjerenjem prisutnosti radioaktivnog 

elementa dugog života (long-life radioactive element) 

i produkta njegova raspada, na primjer, kalij- 

40/argon-40 (potassium-40/argon-40). Primjer radiometrijskog 

datiranja je mjerenje omjera (odnosa) 

ugljik-14/ugljik-12 (carbon-14/carbon-12) koje daje 

približnu starost kostiju, drveća i drugih uzoraka. 

Sinonimi: isotopic age determination, isotopic dating, 

nuclear age determination, radioactive age determination, 

radioactive dating, radiogenic age determination, 

radiogenis dating. 

687 

range 

radiotracer – radiotrejser, radioaktivni trejser, v. radioactive 

tracer. 

radius of drainage – drenažni radijus (polumjer), v. drainage 

radius. 

radius of infl uence – radijus (polumjer) utjecaja. Udaljenost 

po radijusu od središta kanala bušotine do ruba 

područja njena utjecaja. 

radius of investigation – radijus (polumjer) ispitivanja. 

(1) U karotaži bušotina – udaljenost od stijenke kanala 

bušotine (wellbore wall) na kojoj formacija (stijena) 

i njeni fl uidi utječu na karotažnu sondu, odnosno do 

koje karotažna sonda registrira njihov utjecaj. (2) U 

hidrodinamičkom ispitivanju bušotina – udaljenost 

do koje dođe impuls tlaka (pressure pulse) nakon što 

se promijeni kapacitet proizvodnje bušotine. 

rainwash, rain wash – (1) spiranje (otplavljivanje) kišnicom. 

Spiranje (otplavljivanje, odnošenje) rahlog 

(rastresitog) površinskog materijala kišnicom (washing-away 

by rainwater) nakon što je pala na tlo, ali 

prije nego što je napravila konačne potoke, osobito 

plošna erozija (v. sheet erosion). Terminom se također 

označava kretanje niz padinu (pod djelovanjem 

gravitacije) kišnicom natopljenog i razrahljenog 

materijala. Ispoljava se osobito u poluaridnim (polupustinjskim) 

područjima ili područjima s oskudnom 

vegetacijom. Sinonim: hillwash. (2) sediment spiranja 

kišnicom. Nanos materijala koji je nastao procesom 

spiranja (otplavljivanja) kišnicom. Također materijal 

koji je prenešen (transportiran) i akumuliran ili 

otplavljen (odnešen) kišnicom. (3) spirajuća kišnica. 

Kišnica koja sudjeluje u procesu spiranja (otplavljivanja) 

površinskog rahlog materijala. 

raised bank – prirodni naplavljeni riječni nasip, v. natural 

levee. 

ram – čeljust (uložak) protuerupcijskog uređaja (preventera). 

U procesu bušenja – naprava u sklopu protuerupcijskog 

uređaja (preventerskom sklopu, BOP 

stack) za zatvaranje i brtvljenje bušotine (kanala 

bušotine). Čeljusti se aktiviraju hidrauličkim tlakom 

kada prijeti erupcija i mogu ostati zavorene. 

rampart – rampart, prag. (1) U geomorfologiji – (a) Uski 

greben, nalik na zid i visine 1 do 2 metra, izgrađen 

djelovanjem valova duž strane (ruba) koraljnog grebena 

okrenute prema moru. Sastoji se od blokova, 

valutica, šljunka i fragmenata (kršja) grebena koji su 

obično pokriveni sipinskim pijeskom. (b) Greben od 

nekonsolidiranog materijala nalik na zid formiran 

duž obale djelovanjem jakih valova i struja. (2) U vulkanologiji 

– srpoliki ili prstenoliki sediment piroklasta 

(piroklastičnog materijala) oko vrha vulkana. 

rampart wall – stijenka ramparta. Obrubna stijenka (v. 

rimming wall) formirana duž vanjskog ruba terase 

(ruba terase okrenutog moru). 

random error – slučajna pogreška, v. accidental error. 

random process – slučajni (stohastički) proces, v. stochastic 

process. 

rang – odsjek eruptivnih (magmatskih) stijena. Jedna od 

jedinica u klasifi kaciji CIPW (Cross-Iddings-Pirsson- 

Washington) eruptivnih (magmatskih) stijena (v. 

CIPW classifi cation), podjedinica reda (v. order). 

range – (1) planinski (gorski) hrbat, v. mountain range. 

(2) granice veličine (amplituda) čestica. U sedimentologiji 

– granice promjenljivosti veličina između najvećih 

i najmanjih čestica u sedimentima i sedimentnim 

stijenama. (3) stratigrafska rasprostranjenost,

ange chart 

v. stratigraphic range. (4) meridijanski (vertikalni) red 

taunšipova. Red susjednih taunšipova (katastarska 

jedinica površine u SAD – v. township) koji se nalaze 

između dva susjedna meridijana i smješteni su sjeverno 

i južno u odnosu jedan prema drugom. Takvi 

redovi se numeriraju u nizu istočno i zapadno od 

glavnog meridijana s kojim su paralelni, na primjer, 

meridijanski red 3 istok (range 3 east) označava treći 

red taunšipova istočno od glavnog meridijana; 

v. tier. (5) meridijanski (vertikalni) red sekcija. Red 

susjednih sekcija (katastarska jedinica površine u 

SAD – v. section, 6) koje su smještene unutar taunšipa 

slično meridijanskom redu taunšipova (v. range, 

4); v. tier. (6) asortiman duljina cijevi. U naftnoj industriji 

– asortiman cijevi (zaštitnih i uzlaznih, bušaćih 

šipki) određenih nominalnih duljina. Američki naftni 

institut (American Petroleum Institute, API) defi nira tri 

asortimana: (a) asortiman 1 (Range 1) uključuje nominalne 

duljine zaštitnih cijevi od 4,8 do 7,5 m (16 

do 25 stopa), bušaćih šipki od 5,4 do 6,6 m (18 do 

22 stope) i uzlaznih cijevi od 6 do 7,2 m (20 do 24 

stope); (b) asortiman 2 (Range 2) uključuje nominalne 

duljine zaštitnih cijevi od 7,5 do 10,2 m (25 do 34 

stope), bušaćih šipki od 8,1 do 9 m (27 do 30 stopa) 

i uzlaznih cijevi od 8,4 do 9,6 m (28 do 32 stope), i 

(c) asortiman 3 (Range 3) uključuje nominalne duljine 

zaštitnih cijevi od 10,2 m i više (34 stope i više) 

i bušaćih šipki od 11,4 do 13,5 m (38 do 45 stopa). 

(7) raspon, dijapazon. U statistici – numerička razlika 

(razlika numeričkih vrijednosti) između najveće i najmanje 

vrijednosti u nekom nizu. 

range chart – karta rasponskih zona (akrozona). Karta 

na kojoj je prikazan razvoj na danom području lokalne 

rasponske zone ili akrozone (v. range zone), a 

često i vršne zone ili epibole (peak zone), svakog značajnog 

fosilnog taksona na nivou rodova ili vrsta. 

range line – granična linija meridijanskog reda taunšipova. 

Meridijanska granična linija (boundary meridian 

line) između taunšipova, jedna od imaginarnih 

graničnih linija koje prolaze sjeverno i južno, s međusobnim 

razmakom od 6 milja, i označavaju relativne 

položaje istočnih i zapadnih taunšipova; v. range, 4, 

township, township line. 

range-overlap zone – konkurentna zona (rasponska 

zona), v. concurrent range zone. 

range zone – rasponska zona, akrozona, zonit. Formalna 

biostratigrafska zona, slojno tijelo koje čini sav 

raspon nekog odabranog elementa ukupnog skupa 

fosilnih formi u stratigrafskoj sekvenciji. Riječ range 

(raspon) podrazumijeva protezanje i u horizontalnom 

i u vertikalnom smjeru. Sinonimi: acrozone, 

zonite. 

rank – stupanj metamorfoze (metamorfi zma), v. metamorphic 

grade. 

Rankine temperature scale – Rankineova skala temperature. 

Apsolutna skala temperature (skala apsolutne 

temperature) koja se bazira na stupnjevima 

Fahrenheita, odnosno skala koja rabi Fahrenheitove 

stupnjeve za pokazivanje temperatura iznad apsolutne 

nule (absolute zero). Nula na Rankineovoj skali 

je apsolutna nula, a veličina stupnjeva je jednaka 

stupnjevima na Fahrenheitovoj skali temperature. 

Temperatura u stupnjevima Rankinea (°R) jednaka je 

9 /5 temperature u kelvinima (K). Za konverziju stupnjeva 

Fahrenheita u stupnjeve Rankinea treba do- 

688 

rate of penetration (ROP) 

dati 459,67°; v. Celsius temperature scale, Fahrenheit 

temperature scale, Kelvin temperature scale, Reaumur 

temperature scale. 

rank wildcat – tragalačka bušotina na novom polju, v. 

new-fi eld wildcat. 

rapakivi – (1) rapakivi, viborgit. Termin koji se primjenjuje 

u SAD za označavanje granita (v. granite) ili 

kvarcnog monconita (v. quartz monzonite) karakteriziranih 

postojanjem fenokristala alkalijskog glinenca 

ili feldšpata (alkali feldspar phenocrysts), obično ovalnog 

oblika, koji su obavijeni (okruženi) plagioklasom 

(oligoklasom, albitom ili andezinom). Sinonim: wiborgite. 

(2) rapakivi. Termin u pridjevnom značenju 

kojim se označavaju vulkanske i plutonske eruptivne 

stijene (volcanic rocks, plutonic rocks) koje sadrže fenokristale 

alkalijskog glinenca ili feldšpata obavijene 

(okružene) plagioklasom. 

rapakivi texture – rapakivi tekstura. Tekstura eruptivnih 

(magmatskih) i metamorfnih stijena (igneous 

rocks, metamorphic rocks) u kojima su okrugli (zaobljeni) 

kristali kalijskog glinenca ili feldšpata (potassium 

feldspar), promjera nekoliko centimetara, 

obavijeni (okruženi) plaštom od natrijskog glinenca 

(feldšpata, sodium feldspar) i uklopljeni u fi nozrnasti 

matriks sastavljen od kvarca i obojenih minerala. 

rarefaction wave – P val, v. P wave. 

rateable take – proizvodnja dopuštenim kapacitetom. 

Proizvodnja nafte ili plina koja je u skladu s dopuštenim 

količinama određenim (odobrenim) od strane 

državnih regulativnih tijela. 

rated potential – nominalni potencijal bušotine. Službeni 

kapacitet proizvodne bušotine. 

rated working pressure – maksimalni radni tlak, v. 

maximum service pressure. 

rate-of-change map – karta stupnja promjene. Izvedena 

stratigrafska karta (derived stratigraphic map) koja 

prikazuje stupanj promjene strukture, debljine ili sastava 

dane stratigrafske jedinice (stratigraphic unit). 

Konstruira se na bazi analize izolinija na ishodišnoj 

karti (strukturnoj karti, karti izopaha, karti facijesa 

itd.). 

rate of drilling progress – brzina bušenja (napretka bušenjem), 


rate of penetration (ROP) – brzina bušenja (napretka 

bušenjem), mehanička brzina bušenja. U procesu 

bušenja – vertikalna brzina napredovanja bušaćeg 

dlijeta (drill bit) kroz formaciju (sloj) koja se obično 

izražava kao izbušena duljina (interval) u jedinici vremena 

(u metrima ili stopama na sat) ili katkada kao 

vrijeme bušenja jediničnog intervala (u minutama 

po izbušenom metru ili stopi). Brzina bušenja tvrdih 

kompaktnih formacija je mala, a mekih formacija velika, 

brzina bušenja formacije šejla je općenito manja 

od brzine bušenja formacija pješčenjaka ili karbonata, 

a brzina bušenja se normalno povećava kada 

se buši porozna formacija (brzina bušenja porozne 

formacije je, ovisno o tipu formacije, 1,5 do 4 puta 

veća od brzine bušenja neporozne formacije – kako 

porozne formacije mogu biti ležišta ugljikovodika, 

porast brzine bušenja može upućivati na potencijalnu 

produktivnu formaciju, a izbušena duljina većom 

brzinom će pokazati debljinu perspektivne produktivne 

zone). Promjene brzine bušenja, prema tome, 

indirektno odražavaju tip litologije bušene formacije, 

odnosno mogu ukazivati na promjenu tipa

ate of penetration log 

formacije koja se buši. Dijagrami brzine bušenja su 

zapisi karakteristika procesa bušenja i prvi su izvor 

podataka koji se mogu rabiti za korelaciju sa susjednim 

bušotinama (uspoređivanjem brzine bušenja s 

krivuljama gama-zračenja ili spontanog potencijala) 

i također mogu pomoći pri optimiranju procesa 

bušenja. Sinonimi: advance rate, drilling rate, drilling 

speed, on-bottom drilling rate, penetration rate, rate of 

drilling progress. 

rate of penetration log – dijagram brzine bušenja, v. 

rate of penetration. 

rate of sedimentation – brzina sedimentacije. U geologiji 

– količina sedimenta (sedimentnog materijala) 

koji se akumulirao u vodenoj sredini tijekom određenog 

vremena (perioda). Obično se izražava kao 

debljina akumulacije (akumulioranog sedimenta) u 

jedinici vremena. Tijekom geološkog vremena čini 

se da je dolazilo do progresivnog povećavanja brzine 

sedimentacije sa smanjivanjem geološke starosti 

sedimenata sa srednjom brzinom sedimentacije oko 

22 centimetra za 1.000 godina. Sinonim: sedimentation 

rate. 

rat hole, rathole – štakorova rupa. U procesu bušenja 

– izbušeni plitki vertikalni kanal ili bušotina (buši se 

kroz otvor na platformi bušaćeg postrojenja) za privremeno 

odlaganje radne šipke (kelly) s isplačnom 

glavom (swivel) za vrijeme dok se bušaća kolona (kolona 

bušaćih alatki, drillstring) spušta u bušotinu ili 

iz nje izvlači. To je cijev promjera između 20,3 i 30,5 

cm (8 do 12 inča) koja je za 0, 9 do 1,5 metar (3 do 5 

stopa) dulja od radne šipke, a njen vrh je 1,2 metra (4 

stope) iznad platforme bušaćeg postrojenja (drilling 

fl o o r ). 

rating curve – krivulja nivo-protok, v. stage-discharge 

curve. 

ratio map – karta odnosa debljina, karta relativnih debljina. 

Karta facijesa (v. facies map) koja prikazuje odnos 

(omjer) debljina raznih tipova stijena u granicama 

dane stratigrafske jedinice (stratigraphic unit), na 

primjer, »karta odnosa debljina pješčenjaka i šejla« 

(sand-shale ratio map) koja prikazuje odnos debljina 

pješčenjaka i šejla u granicama dane jedinice (naslage). 

ratio of carbon monoxide to carbon dioxide – omjer 

CO/CO 2 , indeks izgaranja, v. CO to CO 2 ratio. 

ratio of mobility – koefi cijent pokretljivosti, v. mobility 

ratio. 

ratio of specifi c heats – omjer toplinskih kapaciteta, 

eksponent adijabate. Omjer (kvocijent) specifi čnih 

toplinskih kapaciteta pri konstantnom tlaku i konstantnom 

volumenu (izobarne i izohorne specifi čne 

topline). 

ratio of viscous/capillary (viscous to capillary) forces 

– omjer viskoznih i kapilarnih sila, v. capillary number. 

ratio of viscous/gravity (viscous to gravity) forces – 

omjer viskoznih i gravitacijskih sila, v. viscous/gravity 

force ratio. 

ravine – klanac, klisura. Mala, uska, duboka depresija sa 

strmim padinama koja je manja od kanjona (canyon), 

ali je veća od vododerina (gully) i obično je izdubljena 

(urezana) tekućom vodom, osobito usko urezano 

korito gorskog potoka. 

ravinement – erozija vododerinama, v. gully erosion. 

raw crude oil – (1) neobrađena sirova nafta. Sirova naf- 

689 

reboiler 

ta iz bušotine koja sadrži vodu, talog i otopljeni plin, 

tj. nafta koja nije prošla obradu u separatorima; (2) 

nestabilizirana (neotplinjena) sirova nafta, v. unstabilized 

crude oil. 

raw gas – sirovi (neobrađeni, nepročišćeni, neoplemenjeni) 

plin, v. raw natural gas. 

raw gasoline – sirovi prirodni benzin, v. condensate, 2. 

raw mix – sirova mješavina ukapljivih ugljikovodika. 

Mješavina (smjesa) butana, propana,heksana i drugih 

komponenata. Produkt postrojenja za obradu 

(preradu) sirovog plina koji se dalje podvrgava postupku 

frakcionacije za izdvajanje pojedinih komponenata. 

raw-mix stream – sirova produkcija ukapljivih ugljikovodika. 

Smjesa kapljevina prirodnog plina koja se 

pumpa kroz cjevovod. 

raw mud – isplaka s česticama probušenih stijena. U 

procesu bušenja – isplaka koja struji iz bušotine prije 

čišćenja od čestica probušenih stijena, na primjer 

vibracijskim isplačnim sitima (shale shakers) ili hidrociklonima 

(hydrocyclones). 

raw natural gas – sirovi (neobrađeni, nepročišćeni, neoplemenjeni) 

prirodni plin. Prirodni plin kakav je proizveden 

iz ležišta, odnosno, kakav je na izlazu iz (na 

ušću) bušotine, a prije ulaza u postrojenja za obradu 

(oplemenjivanje) ili pripremu za transport. Proizvedeni 

prirodni plin može sadržavati različite korisne i 

nepoželjne sastojke i primjese – teže ugljikovodike 

(ukapljive pri atmosferskim uvjetima), vodu (vodenu 

paru), dušik, helij, ugljik-dioksid, sumporovodik i krute 

čestice – koji se moraju ukloniti prije isporuke na 

tržište, jer u sirovom stanju općenito nije prikladan 

za direktnu potrošnju za većinu kategorija potrošača. 

Sinonimi: nonprocessed gas, nonprocessed natural 

gas, raw gas, rough gas. 

ray-fi n (rayfi n) fi shes – aktinopterigije, zrakoperke, v. 


ray-fi nned bony fi shes – aktinopterigije, zrakoperke, v. 


ray-fi nned fi shes – aktinopterigije, zrakoperke, v. actinopterygians. 

Rayleigh wave – Rayleighov val, R val. U seizmologiji – 

tip površinskog seizmičkog vala (v. surface wave) koji 

ima retrogradno eliptično gibanje po slobodnoj površini. 

Sinonim: R wave. 

raypath, ray path – trajektorija (putanja) seizmičke zrake. 

Imaginarna linija duž koje putuje seizmička zraka 

ili val. U izotropnoj sredini je uvijek okomita na frontu 

vala. Sinonim: trajectory. 

razor stone – novakulit, galaktit, v. novaculite. 

Rb-Sr age method – rubidijsko-stroncijska metoda određivanja 

starosti, v. rubidium-strontium age method. 

reactance – (1) reaktancija. Imaginarni dio impedancije 

(prividnog otpora, impedance) strujnog kruga 

izmjenične struje (alternating-current circuit) uslijed 

njegova kapaciteta (capacitance) i/ili induktiviteta 

(inductance). (2) akustička reaktancija, v. acoustic reactance. 

reboiler – rebojler. Zagrijavana tlačna posuda koja se 

rabi u procesu dehidracije plina. Preuzima vodu i 

glikol nakon njegova kontakta sa strujom plina prije 

ponovne cirkulacije glikola (radi separacije vode iz 

zasićene otopine glikola). Također, pomoćni uređaj 

za dodatno zagrijavanje kolone za frakcionaciju (za 

dovođenje dodatne topline donjem dijelu kolone).

eaction border 

Tim procesom ponovne prerade dijela šarže u koloni 

se postiže potpunija frakcionacija. 

reaction border – reakcijski obrub, v. reaction rim. 

reaction boundary – granica (krivulja) reakcije, v. reaction 

line. 

reaction curve – krivulja (granica) reakcije, v. reaction 

line. 

reaction line – krivulja (granica) reakcije. U ternarnom 

(trojnom) sustavu – specijalni slučaj fazne granice 

(boundary line) duž koje jedna od dviju kristalnih 

faza sustava reagira pri smanjenju temperature s tekućom 

fazom i formira drugu kristalnu fazu. Sinonimi: 

reaction boundary, reaction curve. 

reaction pair – reakcijski par. Dva bilo koja minerala, od 

kojih se jedan formirao na račun drugog reakcijom 

s tekućinom (tekućom fazom), osobito dva bilo koja 

susjedna minerala u reakcijskom nizu (v. reaction 

series). Primjer reakcijskog para minerala su forsterit 

(forsterite) i enstatit (enstatite) – forsterit pri visokoj 

temperaturi prelazi u enstatit pri nižoj temperaturi 

zbog promjene u atomskoj strukturi uvjetovane dodavanjem 

silicij-dioksida iz magme. 

reaction principle – princip reakcije. Konverzija jedne 

mineralne vrste, stabilne pri visokoj temperaturi, u 

drugačiju vrstu pri nižim temperaturama reakcijom 

između kristala i magme. Promjena može biti kontinuirana 

u velikom dijapazonu temperature (kontinuirana 

reakcija) ili se može zbivati samo pri određenim 

fi ksnim temperaturama (diskontinuirana reakcija); v. 

reaction series. 

reaction rate of acid – brzina reakcije kiseline, v. acid 

reaction rate. 

reaction rim – reakcijski obrub. Periferna površinska 

zona oko minerala ili fragmenta stijene koja je sastavljena 

(građena) od drugih mineralnih vrsta (mineralnih 

agregata) i formirala se reakcijom ranije 

kristaliziranog minerala s okružujućom magmom 

tijekom njene konsolidacije. Na primjer, kvarc zahvaćen 

bazaltnom magmom se djelomično resorbira i 

istovremeno biva okružen reakcijskim obrubom od 

zrnastog piroksena. Sinonim: reaction border. 

reaction series – reakcijski niz (serija). U mineralogiji 

– niz minerala (series of minerals) u kojem bilo koja 

ranije formirana mineralna faza (mineral phase) teži 

reagirati s taljevinom (kasnije u diferencijaciji) za formiranje 

novog minerala koji je sljedeći u danom nizu, 

na primjer, ranije formirani kristali olivina reagiraju 

s kasnijim (rezidualnim) tekućinama (taljevinama) 

s formiranjem kristala piroksena, koji zatim mogu 

stupati u reakciju s još kasnijim (rezidualnim) tekućinama 

(taljevinama) i formirati amfi bole. Postoje dva 

različita reakcijska niza – kontinuirani (v. continuous 

reaction series) i diskontinuirani (v. discontinuous 

reaction series). Ta koncepcija se često naziva Bowenovim 

reakcijskim nizom (v. Bowen’s reaction series) ili 

principom reakcije (reaction principle – v.). 

reactive torque – reaktivni zakretni moment. Sklonost 

bušaće kolone (kolone bušaćih alatki, drillstring) prema 

rotaciji u smjeru suprotnom smjeru vrtnje bušaćeg 

dlijeta (drilling bit). 

reamer – proširivač kanala bušotine, bušaći proširivač. 

U procesu bušenja – dubinska bušaća alatka (prijelaznik, 

sub) koja je slična teškoj šipki i na sebi ima rezne 

elemente. Primjenjuje se za izglađivanje stijenke 

bušotine, proširivanje kanala bušotine do njegovog 

690 

recession 

nominalnog promjera, stabilizaciju bušaćeg dlijeta, 

ravnanje kanala bušotine u slučaju njegovog oštrog 

pregiba (dogleg) i orijentirano bušenje (bušenje koso 

usmjerenih bušotina, directional drilling). Postavlja se 

u dubinski sklop bušaćih alatki (regular reamer) ili u 

kolonu bušaćih šipki (string reamer) radi proširivanja 

gornjih dijelova kanala bušotine tijekom bušenja. 

Postoji više tipova proširivača (konstrukcijski i prema 

tipu formacije – mekanoj, tvrdoj ili abrazivnoj): s 

lopaticama (blade reamer), s valjcima (roller reamer), 

dijamantni (diamond reamer), mehanički (mechanical 

reamer), raširivi (expanding reamer), hidraulički 

raširivi (hydraulically expanding underreamer), konusni 

(tapered reamer), dvostupanjski (two-step reamer) 

i drugi. Sinonimi: drilling reamer, drill reamer; v. underreamer. 

reaming bit – dlijeto-proširivač kanala bušotine, v. reamer, 

underreamer. 

Reaumur temperature scale – Reaumurova skala temperature. 

Skala temperature u kojoj je ledište vode na 

0°, a vrelište na 80°; v. Celsius temperature scale, Fahrenheit 

temperature scale, Kelvin temperature scale, 

Rankine temperature scale. 

receding contact angle – odstupajući kontaktni kut, v. 

contact angle method of wettability determination. 

receiver – (1) recipijent zračnog kompresora. Uređaj 

smješten blizu zračnog kompresora koji služi za 

izjednačavanje pulzacija izlaznog zraka iz kompresora 

kako bi strujanje zraka kroz cjevovod bilo jednoličnije 

i za skupljanje vlage i ulja iz zraka. (2) prijamna 

(prihvatna) posuda. U kemijskoj tehnologiji – posuda 

ili rezervoar (spremnik) za prihvat i skupljanje 

tekućeg materijala iz procesne jedinice (uređaja) iz 

kondenzatora destilacijske kolone. (3) seizmički prijamnik, 

geofon, v. geophone. 

receiving trap – zamka za prihvat čistača. Petlja cjevovoda 

(koja može biti izolirana od glavnog priključnog 

naftovoda) za prihvat i uklanjanje čistača iz cjevovoda 

bez prekidanja strujanja fl uida. Zatvorenim 

glavnim ventilom i otvorenim, ulaznim i izlaznim, 

ventilima na petlji čistač se usmjerava iz cjevovoda 

u zamku za čistače. Zatvaranjem ventila na petlji i 

otvaranjem glavnog ventila protok se usmjerava 

mimo petlje i tako se omogućuje da petlja bude 

otvorena i čistač izvađen. 

Recent – holocen, holocenska epoha, v. Holocene. 

Recent epoch – holocenska epoha, holocen, v. Holocene. 

recess – (1) udubljenje, uleknuće. U geomorfologiji – 

urez (indentation) na površini ograničen pravcima, 

na primjer, napuklina (cleft) u strmoj stjenovitoj obali. 

(2) nutarnji pregib bore. U geologiji – područje unutar 

kojeg su osi bora konkavne prema vanjskom rubu 

(granici) nabranog pojasa (područje unutar kojeg osi 

bora formiraju pregib čija je udubljenost okrenuta u 

smjeru prema vanjskoj granici nabranog pojasa). 

recession – (1) recesija, odstupanje. U geomorfologiji – 

(a) Odmicanje ili povlačenje erodirane kosine (strmine, 

eroded escarpment), na primjer, sporo odstupanje 

litice (klifa) pod utjecajem trošenja (raspadanja) 

i erozije. (b) Odstupanje padine (slope) od prijašnjeg 

položaja bez promjene njena kuta. (c) Postupno 

odstupanje slapa uz struju (tečenje). (2) recesija, retrogresija, 

odstupanje. U geologiji – (a) Kontinuirano 

kretanje obalne linije (shoreline) ili žala (plaže, bea-

ecessional moraine 

ch) prema kopnu pod djelovanjem erozije. Sinonim: 

retrogression; v. advance. (b) Ukupni pomak obalne 

linije ili žala (plaže) tijekom određenog vremena. Sinonim: 

retrogression; v. advance. (3) recesija (odstupanje) 

ledenjaka. U glaciologiji – (a) Smanjivanje duljine 

ledenjaka koje rezultira odstupanjem njegova kraja, 

što je uzrokovano prevladavajućim utjecajem procesa 

ablacije (obično topljenjem i/ili otpuštanjem masa 

ili blokova leda) nad brzinom tečenja leda. Obično 

se mjeri u metrima na godinu. Sinonimi: glacial recession, 

glacial retreat, glacier recession, glacier retreat, 

retreat. (b) Ukupno smanjenje volumena ledenjaka. 

Sinonimi: glacial recession, glacier recession. 

recessional moraine – recesijska morena, morena povlačenja 

ledenjaka. Čeona morena (v. end moraine) 

ili bočna morena (v. lateral moraine) koje su se formirale 

tijekom privremene, ali dugotrajne, stanke 

ledenjaka pri njegovom konačnom odstupanju. Također, 

morena koja se formirala u vrijeme (tijekom) 

sekundarnog (ponovnog) neznatnog nastupanja 

fronte leda u periodu općeg odstupanja ledenjaka. 

Sinonimi: peripheral moraine (v.), retreatal moraine, 

stadial moraine. 

recharge – (1) napajanje zone zasićenja podzemne vode. 

Procesi koji uključuju apsorpciju (upijanje) i dodavanje 

vode zoni zasićenja podzemne vode (v. zone of 

saturation). Procesi ne uključuju vodu koja dospije 

samo do zone (pojasa) vlage u tlu (belt of soil water) 

ili do srednjeg pojasa zone aeracije ili prozračne 

zone (intermediate belt). Sinonimi: ground-water 

increment, ground-water recharge, ground-water 

replenishment, increment, intake, replenishment. (2) 

volumen napajanja zone zasićenja podzemne vode. 

Volumen (količina) dodane vode zoni zasićenja podzemne 

vode. 

rechargeable battery – električni akumulator, v. accumulator, 

2. 

recharge area – područje napajanja zone zasićenja podzemne 

vode. Površina na kojoj se apsorbira voda koja 

konačno može dospjeti do zone zasićenja (v. zone 

of saturation) jednog ili više horizonata podzemne 

vode (akvifera). Sinonim: intake area. 

recharge well – bušotina za napajanje vodonosnog 

horizonta, vodna injekcijska bušotina. U hidrologiji – 

bušotina (ili zdenac) koja služi za injektiranje vode u 

jedan ili više horizonata podzemne vode (akvifera) u 

procesu umjetnog napajanja podzemne vode. Sinonim: 

injection well. 

reciprocal sonde – recipročna (recipročna karotažna) 

sonda. U karotaži – tip sonde za otporsku karotažu 

(resistivity logging) u kojoj su strujna (pojna) elektroda 

(current electrode) i mjerne elektrode (potential 

electrodes, measuring electrodes) zamijenile mjesta, 

tj. konfi guracija elektroda je obratna nego kod inverzne 

sonde (v. lateral, 2) – mjerne elektrode su smještene 

iznad strujne. 

reciprocating pump – stapna (klipna) pumpa. Pumpa 

s cilindrima (cylinders) i stapovima (pistons) ili plunžerima 

(plungers) za pumpanje tekućina kroz cjevovode. 

Stapovi (plunžeri) gibaju se naprijed i natrag i 

tako naizmjenično usisavaju tekućinu u cilindre kroz 

usisne ventile i tlače je kroz tlačne ventile u cjevovod. 

Stapne pumpe se u proizvodnji nafte primjenjuju 

ponajprije za male do srednje kapacitete pumpanja 

kada je potreban visoki tlak i za pumpanje 

691 

recomposed rock 

viskoznih fl uida, na primjer, za injektiranje kemikalija, 

napajanje kotlova i generatora pare vodom te za 

recirkulaciju otopina amina i glikola i široko se rabe 

na poljima za transport sirove nafte. U procesu rotacijskog 

bušenja se obično rabe kao isplačne pumpe. 

Relativno su malog kapaciteta u usporedbi s centrifugalnim 

pumpama, ali razvijaju visoke tlakove (veliki 

volumeni nafte se pumpaju kroz magistralne ili 

glavne cjevovode brzim centrifugalnim pumpama). 

Općenito zahtijevaju veliko održavanje zbog sila i vibracija 

koje se javljaju u radu. Sinonim: piston pump. 

reciprocating scratcher – uzdužno pomični strugač. 

Naprava za uklanjanje isplačne kore (obloge, kolača) 

sa stijenke kanala bušotine u operaciji cementacije 

zaštitne kolone (casing). Taj tip strugača je zavaren 

za prsten koji se slobodno uzdužno giba po koloni 

zaštitnih cijevi između dva zaustavna prstena i tako 

struže isplačnu koru i sa stijenke kanala bušotine i sa 

stijenke zaštitnih cijevi; v. scratcher. 

recirculating mixer – recirkulacijska miješalica. U tehnologiji 

cementacije bušotina – tip miješalice za pripremu 

cementne kaše (mješavine, cement slurry) za 

cementaciju zaštitnih kolona (kolona zaštitnih cijevi, 

casing) u bušotinama. Recirkulacijska cementna miješalica 

je modifi cirana hidraulička (mlazna) cementna 

miješalica (v. jet cement mixer) i primjenjuje se za 

miješanje cementnih kaša velikog raspona gustoće. 

Rabi recirkuliranu cementnu kašu i vodu za parcijalno 

miješanje. 

recompletion – proizvodno preopremanje bušotine. 

Radovi (operacija) promjene zone/sloja za proizvodnju 

u postojećoj bušotini – izolacije postojeće 

produktivne zone/sloja i otvaranje nove zone/sloja 

za proizvodnju. Izvedba ovisi o tome je li nova zona 

iznad ili ispod zone koja se napušta. Ako je nova 

produktivna zona iznad postojeće, napuštena zona 

se izolira cementacijom pod tlakom ili cementnim ili 

mehaničkim čepom, a nova zona se zatim perforira. 

Ako je nova zona ispod zone koja se napušta, tada se 

gornja zona može cementirati pod tlakom, izbušiti 

cement u kanalu bušotine i zatim ugraditi proizvodna 

oprema. 

recompletion operation – operacija proizvodnog preopremanja 

bušotine, v. recompletion. 

recomposed granite – (1) regenerirani granit. Arkoza 

(arkozni pješčenjak, arkose) sastavljena od konsolidiranih 

(cementiranih) fragmenata (ostatka) glinenaca 

(feldšpata, feldspars), formiranih površinskim 

trošenjem (raspadanjem, surface weathering) ispod 

zaliježućih granitskih stijena, koji su bili tako malo 

prerađeni i tako slabo raspadnuti (razloženi) da stijena 

po vanjskom izgledu nakon cementacije veoma 

nalikuje na pravi granit. Slojevitost (bedding) takve 

stijene je slabo izražena, njen raspon veličine čestica 

je neuobičajeno velik (za razliku od ekvigranularne 

ili porfi rne teksture pravog granita), a sadržaj kvarca 

veći od normalnog za tipični granit. Sinonim: reconstructed 

granite. (2) prekristalizirani granit. Konglomerat 

(conglomerate) koji je procesom intenzivne 

metamorfoze (metamorfi zma) prekristaliziran u stijenu 

nalik na granit. 

recomposed rock – regenerirana stijena. Stijena koja 

se formirala na mjestu (in place) cementacijom klastičnih 

produkata (fragmenata) površinskog trošenja 

(raspadanja, surface weathering), na primjer, re-

econnaissance 

generirani granit (v. recomposed granite). Termin se 

primjenjuje za označavanje stijena prijelaznog tipa 

koje se pojavljuju na neskladnoj površini (kontaktu, 

unconformable surface) između breča ispod zaliježuće 

formacije (serije stijena) i bazalnih konglomerata 

iznad zaliježuće formacije (serije stijena). 

reconnaissance – rekognosciranje, preliminarno istraživanje. 

U geologiji – (1) Opće, preliminarno (prethodno) 

regionalno istraživanje ili izučavanje glavnih 

osobitosti (ili nekih specifi čnih, osobitih obilježja) 

geološke građe nekog područja koje se obično izvodi 

prije detaljnijih istraživačkih radova. Rekognosciranje 

se može izvoditi na terenu ili u uredu, ovisno 

o količini raspoloživih informacija. (2) Istraživanja 

koja se izvode radi otkrivanja regionalnih geoloških 

struktura, ocjene ekonomske svrsishodnosti istraživačkih 

radova i određivanja položaja perspektivnih 

područja ili dijelova, za razliku od istraživanja koja 

se izvode radi kartiranja pojedinih struktura. (3) Brzo 

geološko istraživanje (geologic survey) koje se izvodi 

radi dobivanja općih podataka o geološkim osobitostima 

regije. 

reconnaissance map – karta rekognosciranja, preliminarna 

karta. Karta bazirana (konstruirana) prema podacima 

istraživanja (izučavanja) rekognosciranjem i 

također prema podacima iz drugih izvora. 

reconnaissance survey – istraživanje (izučavanje) rekognosciranjem, 

preliminarno izučavanje (istraživanje). 

Istraživanje ili izučavanje koje se obično izvodi brzo 

i s relativno malim troškovima prije detaljnijeg i točnijeg 

kartiranja. 

reconsequent – resekventan, v. resequent, 1b. 

reconstituted crude – rekonstituirana sirova nafta. 

Mješavina sirovih nafti različite kvalitete koja se izrađuje 

s ciljem da zadovolji specifi kacije koje zahtijeva 

kupac. 

reconstitution – rekonstitucija. U geologiji – formiranje 

novih kemijskih spojeva, minerala ili struktura 

pod utjecajem metamorfoze (metamorfi zma), na 

primjer, formiranje tinjca (liskuna) iz minerala gline, 

razvoj škriljavosti itd. 

reconstructed granite – regenerirani granit, v. recomposed 

granite, 1. 

reconstructive transformation – rekonstrukcijska 

transformacija kristala, v. transformation, 2. 

record – (1) zapis. (a) Konačni proizvod procesa zapisivanja 

podataka (v. recording), sačuvani podaci na 

magnetskoj vrpci, disku, fi lmu itd. Sinonim: recording. 

(b) Skup (blok) podataka koji se zajednički obrađuju 

elektroničkim računalom. (2) geološki zapis, v. geologic 

record. (3) seizmički zapis, seizmogram, v. seismic 

record. (4) stratigrafski zapis, v. stratigraphic record. 

recording – (1) zapisivanje, registracija. Svaki proces čuvanja 

podataka (također zvuka, signala), na primjer, 

na magnetskoj vrpci, disku, fi lmu ili u drugom obliku, 

za buduću uporabu ili reprodukciju. (2) zapis, v. 

record. 

recover – instrumentirati, izvoditi operaciju (radove) instrumentacije, 

v. fi sh, 2; fi shing. 

recoverable gas reserves – pridobive rezerve plina 

(plinske rezerve), v. recoverable reserves. 

recoverable oil-in-place – pridobiva nafta u ležištu. 

Količina (volumen) nafte u ležištu koja se može pridobiti 

ekonomičnim (rentabilnim) metodama proizvodnje. 

692 

recovery well 

recoverable oil reserves – pridobive rezerve nafte (naftne 

rezerve), v. recoverable reserves. 

recoverable reserves – pridobive rezerve. Dio ukupnih 

rezervi nafte i plina u ležištu koji se može proizvesti 

poznatim metodama proizvodnje pri postojećim 

ekonomskim uvjetima (koji se može tehnički 

i ekonomski proizvesti). Određuju se množenjem 

ukupnih rezervi faktorom iscrpka, a njihova veličina 

ponajprije ovisi o svojstvima ležišne stijene i fl uida te 

režimu iskorištavanja ležišta. Pojam pridobive rezerve 

je neodređen, jer ne pravi razliku između kategorija 

dokazanih (proved), vjerojatnih (probable) i mogućih 

(possible) rezervi. Sinonim: exploitable reserves; v. primary 

reserves, secondary reserves, tertiary reserves. 

recover a fi sh – instrumentirati, izvoditi operaciju (radove) 

instrumentacije, v. fi sh, 2; fi shing. 

recovery – (1) proizvodnja, dobivanje. Proces proizvodnje 

(dobivanja, vađenja) ugljikovodika (nafte, plina) 

iz ležišta. Klasifi cira se kao: (a) primarna proizvodnja 

(proizvodnja sirove nafte i prirodnog plina iskorištavanjem 

samo prirodne energije ležišta – v. primary oil recovery); 

(b) sekundarna proizvodnja (proizvodnja dodatnih 

količina nafte i plina, na primjer injektiranjem 

vode ili plina – v. secondary oil recovery); (c) tercijarna 

proizvodnja (proizvodnja dodatnih količina nafte ili 

plina metodama koje ne uključuju prirodno crpljenje 

ležišta ni procese istiskivanja nafte injektiranjem vode 

ili plina – v. tertiary oil recovery) i, (d) poboljšana ili usavršena 

proizvodnja (proizvodnja dodatnih količina 

nafte ili plina metodama sekundarne i tercijarne proizvodnje 

ili samo kemijskim i termičkim metodama 

i nemiscibilnim i miscibilnim istiskivanjem nafte plinom 

– v. enhanced oil recovery, improved oil recovery). 

(2) iscrpak. Količina ugljikovodika (nafte, plina) koja se 

može proizvesti iz ležišta primarnim i sekundarnim 

metodama ili metodama povećanja iscrpka (EOR-metode). 

Ovisi o svojstvima ležišta i fl uida, tipu režima 

iskorištavanja ležišta, tehnologiji proizvodnje i ekonomici; 

(3) dobivena jezgra. Količina stvarno dobivene 

(izbušene) jezgre u usporedbi s ukupnom duljinom 

intervala u kojem se bušila jezgra. (4) uspostavljanje 

nivoa podzemne vode. Porast statičkog nivoa podzemne 

vode (hidrostatičkog nivoa) u bušotini ili zdencu 

(bunaru) nakon prestanka crpljenja vode iz njih ili iz 

obližnje bušotine ili zdenca. (5) crpljenje (dobivanje) 

podzemne vode, v. ground-water withdrawal. 

recovery effi ciency – faktor iscrpka, iscrpak. Količina 

ugljikovodika (nafte, plina), izražena u postotku od 

početnih rezervi nafte ili plina u ležištu, koja će se 

konačno proizvesti primarnim i sekundarnim metodama 

(zavodnjavanjem) ili metodama povećanja iscrpka 

(EOR-metode). Veličina iscrpka ovisi o svojstvima 

ležišta i fl uida, tipu režima iskorištavanja ležišta, 

primijenjenoj tehnologiji proizvodnje i ekonomici. 

Sinonim: recovery factor. 

recovery factor – faktor iscrpka, iscrpak, v. recovery effi 

ciency. 

recovery gas-oil (gas/oil) ratio – proizvodni plinski faktor, 

v. gas-oil ratio. 

recovery of oil – (1) proizvodnja (dobivanje) nafte, v. oil 

recovery, 1. (2) iscrpak nafte, v. oil recovery effi ciency. 

recovery rate – kapacitet proizvodnje, v. production 

rate. 

recovery well – eksploatacijska (razradna) bušotina, v. 

development well.

ecrystallization 

recrystallization – prekristalizacija, rekristalizacija. (1) 

U petrologiji – formiranje, osobito u čvrstom stanju, 

novih kristalnih mineralnih zrna u stijenama pod 

utjecajem metamorfnih (prije nego dijagenetskih) 

procesa. Nova kristalna zrna su obično veća od originalnih 

zrna i mogu imati jednaki ili različiti kemijski i 

mineralni sastav. Prekristalizacija se sastoji od nekoliko 

zasebnih faza, na primjer, primarne prekristalizacije 

(primary recrystallization), koja uključuje nukleaciju 

novih zrna i njihov rast, sekundarne prekristalizacije 

(secondary recrystallization) u kojoj neka zrna 

narastu vrlo velika trošenjem susjednih zrna. Proces 

prekristalizacije može znatno utjecati na kvalitetu 

pješčenjačkih i karbonatnih ležišta. Dolomitizacija 

vapnenca ili kalcitnog cementa u pješčenjacima 

tipično povećava poroznost i permeabilnost. (2) U 

kemiji – ponovljena kristalizacija materijala iz svježe 

otopine radi dobivanja čišćeg produkta (kristala). 

recrystallization breccia – prekristalizirana breča, pseudobreča, 

v. pseudobreccia. 

recrystallization calcite – prekristalizirani kalcit. Mozaični 

agregati kristala kalcita koji su istisnuli fi nozrnastu 

kalcitnu masu u sedimentnim stijenama (sedimentary 

rocks). 

rectifi cation – rektifi kacija. Postupak destilacije u kojem 

se rabi rektifi kacijska kolona (rectifying column). 

Uzlazna para se obogaćuje kontaktom s protustrujnim 

kondenzatom (kondenziranom parom). Kondenzirana 

para koja se vraća radi izvođenja tog procesa 

naziva se pretok ili refl uks. 

rectilinear current – reverzibilna plimna struja, v. reversing 

current. 

recumbent fold – prebačena (polegla) bora. Bora čija 

je osna ploha (axial surface) horizontalna ili gotovo 

horizontalna. 

recurrent folding – ponavljajuće nabiranje. Tip nabiranja 

koji je uvjetovan periodičnom deformacijom 

ili slijeganjem i karakteriziran stanjivanjem ili čak 

nestajanjem slojeva na svodovima bora. Sinonim: 

revived folding. 

recycled grain – reciklirano zrno. U petrologiji – zrno 

koje potječe od već postojeće sedimentne stijene 

(sedimentary rock) i koje je ugrađeno u novi sediment 

ili sedimentnu stijenu, za razliku od zrna nastalog 

direktno od eruptivne (magmatske) ili metamorfne 

stijene (igneous rock, metamorphic rock). 

recycling – (1) recikliranje. U geologiji – proces trošenja 

(raspadanja, weathering) postojećih sedimentnih stijena 

(sedimentary rocks) na čestice i transportiranja 

(prenošenja), sedimentacije i uključivanja čestica u 

novi sediment ili sedimentnu stijenu. (2) recirkulacija 

(proces recirkulacije) plina, v. cycling-process, 2. 

red algae (Rhodophyta, Rhodophyceae) – crvene alge, 

rodofi ti, rodofi ceje. Odjel i razred algi. Crvenkasta boja 

tih algi je uvjetovana postojanjem pigmenta fi koeritrina 

(phycoerythrin). Mogu biti nitaste (fi lamentous 

algae), opnaste (membranous algae), razgranjene 

(branched algae) ili inkrustirajuće (encrusting algae) 

i raširene su po cijelom svijetu; v. algae. 

red beds, redbeds – crveni slojevi (sedimenti, stijene). 

Sedimentni slojevi (sedimentary strata) formirani 

u kontinentalnoj sredini i sastavljeni uglavnom od 

pješčenjaka (sandstone), siltita (prahovnjaka, siltstone) 

i šejla (shale), mjestimično s tankim proslojcima 

konglomerata (conglomerate), vapnenca (limestone) 

693 

redoxomorphic stage 

ili lapora (marl), koji su pretežito crvene boje zbog 

prisutnosti ferioksida (oksida trovalentnog željeza – 

hematita) koji obavija pojedina zrna. Primjeri crvenih 

slojeva su permske i trijaske sedimentne stijene na 

zapadu SAD i devonski «Stari crveni pješčenjak» (Old 

Red Sandstone) u Europi. Termin se odnosi samo na 

serije stijena u kojima najmanje 60% slojeva ima crvenu 

boju, dok proslojci (međuslojevi) mogu biti bilo 

koje boje. Sinonim: red rock. 

red clay – crvena (smeđa) glina. Široko rasprostranjeni 

dubokovodni (dubokomorski) fi nozrnasti pelagični 

sediment (meka, plastična glina sastavljena pretežito 

od netopljiva materijala koji se nataložio s površine 

vode) sjajne crvene do crvenkasto-smeđe ili 

čokoladne boje koji se formirao sporom akumulacijom 

materijala na velikoj udaljenosti od kontinenata 

i na dubinama mora obično većim od 3.500 metara. 

Sadrži relativno veliku količinu (udjel) čestica donesenih 

vjetrovima, meteoritsku i vulkansku prašinu, 

plovućac, zube morskih pasa, ušne kosti kitova, konkrecije 

(nodule) mangana i fosfora, kristale zeolita i 

fragmente stijena transportirane ledom. Sadržaj kalcij-karbonata 

varira od 0% do 30%. Sinonim: brown 

clay. 

redeposition – pretaloživanje, pretaloženje. U geologiji 

– proces ponovne sedimentacije materijala (nove 

akumulacije sedimentnog materijala) koji je pokupljen 

i prenesen s mjesta njegove prvobitne sedimentacije 

ili proces otapanja i ponovne precipitacije 

mineralne tvari; v. resedimentation. 

red-lime mud – crvena vapnena isplaka (bušaća isplaka). 

U tehnologiji bušaćih isplaka – isplaka na bazi 

vode (vodobazna bušaća isplaka, water-base drilling 

mud) koja sadržava tanate (tannates), kaustičnu 

sodu (caustic soda) i vapno (lime). Pripremljena je 

od tzv. crvene isplake (v. red mud) i isplake obrađene 

vapnom (lime-treated mud) s pH vrijednošću između 

12 i 13. 

red marls – crveni lapori. Litološki termin za označavanje 

crvenog silta i vapnenih glina koji se u nekim 

slučajevima mogu akumulirati na jednaki način kao 

les (prapor), tj. sedimentacijom pustinjske prašine 

vjetrom, ali u drugim slučajevima sedimentacijom 

vodom. 

red mud – (1) crveni mulj. U geologiji – tip morskog mulja 

(v. mud, 1d) terigenog podrijetla koji se sreće na 

morskom dnu u blizini pustinja i ušća velikih rijeka. 

Sadrži do 25% karbonata kalcija, a crvena (crvenkasta) 

boja potječe od ferioksida (oksida trovalentnog 

željeza). (2) crvena isplaka (bušaća isplaka). U tehnologiji 

bušaćih isplaka – isplaka na bazi slatke vode 

(slatkovodna bušaća isplaka, fresh water-base drilling 

mud), crvene boje, s visokom ili niskom vrijednošću 

pH (high pH, low pH) koja sadrži tanate (tannates) i 

kaustičnu sodu (caustic soda). 

redox log – dijagram redoks-potencijala (reduktivnooksidativnog 

potencijala). Zapis reduktivno-oksidativnog 

potencijala formacija (redox potential of 

formations) izmjerenog u bušotini. Sinonim: redox 

potential log. 

redoxomorphic stage – redoksomorfni stadij. Najraniji 

geokemijski stadij (earliest geochemical stage) dijageneze 

koji je karakteriziran mineralnim promjenama 

(promjenama mineralnih komponenata) ponajprije 

zbog oksidativno-reduktivnih reakcija (reverzibilnih

edox potential log 

reakcija, reversible reactions). Taj geokemijski stadij 

je tipičan za nelitifi cirane sedimente (unlithifi ed sediments) 

i dolazi prije lokomorfnog stadija; v. locomorphic 

stage, phyllomorphic stage. 

redox potential log – dijagram redoks-potencijala (reduktivno-oksidativnog 

potencijala), v. redox log. 

red rock – (1) crvena stijena (sedimenti), v. red beds. (2) 

crvena stijena. Termin kojim bušači označavaju svaku 

crvenkastu sedimentnu stijenu (sedimentary rock). 

red schorl – rutil, v. rutile. 

redstone – crvena stijena, redston. Sedimentna stijena 

(sedimentary rock) crvenkaste boje, osobito tamnocrveni 

glinoviti pješčenjak (clayey sandstone) ili siltit 

(prahovnjak, siltstone) koji čine tinjčevu arkozu vodoplavnih 

ravnica (fl ood-plain micaceous arkose). 

reduced crude oil – stabilizirana (odbenzinirana) sirova 

nafta. Sirova nafta preostala nakon uklanjanja lakših 

(hlapljivijih) ugljikovodika atmosferskom destilacijom 

ili drugim postupcima. Sinonim: reduced oil. 

reduced mud – crni mulj, v. black mud. 

reduced oil – stabilizirana (odbenzinirana) sirova nafta, 

v. reduced crude oil. 

reduced-opening valve – ventil smanjenog prolaznog 

otvora. Ventil sa smanjenim prolaznim presjekom 

kroz njegov zaporni mehanizam. 

reduced pressure – reducirani (svedeni) tlak. Omjer 

tlaka tvari i njena kritičnog tlaka (critical pressure) – 

apsolutni tlak podijeljen kritičnim tlakom; v. critical 

pressure. 

reduced-pressure distillation – destilacija pod sniženim 

tlakom (u vakuumu), vakuumska destilacija, v. 

vacuum distillation. 

reduced properties – reducirana (svedena) svojstva. 

Omjer (odnos) svojstava tvari (tlaka, temperature, 

volumena) i njenih kritičnih svojstava (svojstava u 

kritičnoj točki); v. critical properties. 

reduced temperature – reducirana (svedena) temperatura. 

Omjer temperature tvari i njene kritične temperature 

(critical temperature) – apsolutna temperatura 

podijeljena kritičnom temperaturom; v. critical temperature. 

reduced volume – reducirani (svedeni) volumen (obujam). 

Omjer specifi čnog volumena tvari (volumena 

tvari po jedinici mase) i njena kritičnog volumena 

(critical volume) – volumen podijeljen kritičnim volumenom; 

v. critical volume. 

reducing chimney – reducirani stup stijena. U geologiji 

– kemijski reducirane stijene (chemically reduced 

rocks) koje se vertikalno protežu od podzemne zamke 

ispunjene ugljikovodicima (hydrocarbon trap) 

do površine tla neposredno iznad zamke. Ako zamka 

propušta ugljikovodike (prvenstveno metan i etan), 

oni će kemijski reducirati stijene i tlo iznad zamke. Ta 

pojava se rabi kao baza za geokemijsku prospekciju 

(geochemical prospecting) nafte i plina. 

reducing fl ame – redukcijski plamen. Plavi, najintenzivniji 

dio plamena puhaljke (koja se primjenjuje za 

dijagnostiku minerala, blowpiping) u kojem djelomično 

izgara kisik u ispitivanom spoju (mineralu); v. 

oxidizing fl ame. 

reducing nipple – redukcijska (prijelazna) nazuvica. 

Kratka cijev s krajevima različita promjera. 

reduction index – indeks abrazije čestica. Stupanj drobljenja 

(mrvljenja) sedimentnih čestica (čestica sedimentne 

stijene) koje su podvrgnute abraziji tijekom 

694 

reef complex 

procesa transportiranja (prenošenja) materijala. 

Izražava se kao razlika između srednje težine čestice 

prije i nakon transportiranja podijeljena produktom 

srednje težine čestice prije transportiranja i udaljenosti 

transportiranja. 

reduction to sea level – svođenje na nivo mora. Unošenje 

korekcije u izmjerenu horizontalnu duljinu ili 

drugu veličinu na površini zemlje na danoj visini radi 

svođenja na njihovu odgovarajuću vrijednost na nivou 

mora (value at sea level). 

reduzates – reduzati. Sedimenti koji su se akumulirali u 

reduktivnim uvjetima (reducing conditions) i, prema 

tome, karakteristično su obogaćeni organskim ugljikom 

(organic carbon) i sulfi dom željeza (iron sulphide) 

– glavni primjeri su ugljen i crni šejl. Reduzati su 

jedna od grupa sedimenata (evaporati, hidrolizati, 

oksidati, reduzati, rezistati) prema njihovoj klasifi kaciji, 

odnosno grupiranju po analogiji s označavanjem 

stadija diferencijacije u kemijskoj analizi stijena; v. 

evaporates, hydrolysates, reduzates, resistates. 

Redwood viscometer – Redwoodov viskozimetar. Instrument 

za mjerenje viskoznosti bušaćih isplaka 

(drilling mud). Viskoznost se mjeri pri temperaturi 

37,8 °C (100 °F) i izražava u Redwoodovim sekundama 

(Redwood seconds). 

Redwood viscosity – viskoznost po Redwoodu. Viskoznost 

bušaće isplake (drilling mud) izražena u sekundama 

i izmjerena Redwoodovim viskozimetrom. 

reef – (1) greben, rif. Masa, niz ili lanac stijena, osobito 

koraljnih, ali katkada i pješčanih, šljunčanih ili školjkastih, 

koje se uzdižu iznad okružujućeg dna mora 

ili jezera do (ili gotovo do) površine vode (iznad 

površine vode za vrijeme oseke) i stvaraju opasnost 

za plovidbu, osobito uzdignuća morskog dna na 

dubini ne većoj od 10 (prije 6) sežanja (18 metara) 

od površine vode. Grebeni mogu biti rahli ili gusti i 

otporni na djelovanje valova. (2) organogeni greben, 

greben. Struktura nalik na hrbat ili brežuljak (humak), 

slojevita (uslojena) ili masivna, koja je formirana 

(izgrađena) od sedentarnih vapnenih organizama, 

osobito koralja, i sastoji se gotovo samo od njihovih 

ostataka. Organogeni grebeni se odlikuju otpornošću 

(stabilnošću) na djelovanje valova i nadvisuju 

okružujuće sedimente jednake starosti. Terminom 

se također označava takva struktura izgrađena u geološkoj 

prošlosti i sada uklopljena u stijenu koja ima 

obično drugačiju litologiju. Sinonim: organic reef (v.); 

v. bioherm, biostrome. 

reefal – grebenski, rifski. Koji se odnosi na greben (rif, 

reef), njegove sastavne dijelove, organizme povezane 

s njim i sedimente koji se akumuliraju na grebenima 

ili oko njih. 

reef breccia – grebenska (rifska) breča. Stijena formirana 

konsolidacijom (cementacijom) fragmenata vapnenaca 

(limestone fragments) otkinutih od grebena 

(rifa) djelovanjem valova i plima; v. reef-rock breccia. 

reef complex – grebenski (rifski) kompleks. Tvrdi greben 

i heterogeni i grebenu priliježući klastični materijal 

koji se formirao abrazijom (razaranjem) samog grebena; 

ukupnost grebenskih (reef), predgrebenskih 

(fore-reef), zagrebenskih (back-reef) i međugrebenskih 

(interreef) sedimenata koji su na morskoj strani 

ograničeni bazenskim sedimentima (sedimentima 

otvorenog mora, basin sediments), a na kopnenoj 

strani lagunskim sedimentima (lagoonal sediments).

eef conglomerate 

reef conglomerate – grebenski (rifski) konglomerat (sipar), 

v. reef talus. 

reef core – grebenska (rifska) jezgra, jezgra grebena 

(rifa). Tvrda stijenska masa smještena u središtu organogenog 

grebena (organic reef) i izgrađena na 

mjestu (in place) unutar krute skeletne rešetke grebenotvornim 

(rifogenim) organizmima (reef-building 

organisms); sam tvrdi greben; v. reef fl ank. 

reef crest – grebenska (rifska) krijesta, krijesta grebena 

(rifa). Oštri prekid kosine na rubu grebenske ravnice 

(v. reef fl at) okrenutom prema moru koji se nalazi na 

vrhu čela grebena (v. reef front). Prekid je obilježen 

dominacijom određene vrste koralja ili algalnim 

grebenom (hrptom, algal ridge) i/ili valnim kanalima 

(surge channels); v. reef edge. 

reef debris – grebenski (rifski) detritus, v. reef detritus. 

reef detritus – grebenski (rifski) detritus. Klastični materijal 

formiran erozijom (razaranjem) organogenog 

grebena (erosion of organic reef) – neki je formiran lomljenjem 

valovima ili mlatom valova, neki nakupljanjem 

ljuštura, a neki bušenjem životinja i na taj način 

otkidanjem tvrdog materijala. Finije čestice obično 

odnose valovi, dok grublji fragmenti najčešće formiraju 

siparni zastor (v. talus apron) oko grebena. Sinonim: 

reef debris; v. reef talus. 

reef edge – rub (kraj) grebena (rifa). Rub grebenske ravnice 

(v. reef fl at) okrenut prema moru i obično obilježen 

valnim kanalima (v. surge channel); v. reef crest, 

reef front. 

reef fl ank – bok grebena (rifa). Dio grebena koji okružuje 

njegovu jezgru (v. reef core), prstasto prodire u 

nju, a mjestimično je pokriva. Često je označen više 

ili manje debelim slojevima grebenskog detritusa 

(v. reef detritus) koji strmo padaju od jezgre grebena 

(reef core). Bok grebena je relativno uska prijelazna 

zona gdje se biološke sile rasta grebena nadmeću s 

fi zičkim i biološkim silama koje razaraju greben; v. 

reef apron. 

reef fl at – grebenska (rifska) ravnica (pličina). Kamenita 

platforma mrtve grebenske stijene (dead reef-rock) 

koja se formirala na unutarnjoj ili lagunskoj strani 

koraljnog grebena, i obično je pokrivena fragmentima 

koralja i koraljnim pijeskom. Pri oseki je obično 

suha (nije preplavljena morem) i formirana je kao vrh 

(tjeme) grebena koji izranja iznad nivoa niske vode. 

Grebenska ravnica ima horizontalnu površinu i može 

uključivati plitke uvalice, nepravilne jaruge, niske 

pješčane ili šljunčane otoke (često s vegetacijom, 

osobito s palmama) i rijetko razbacane kolonije tvrđih 

(stabilnijih) vrsta koralja. 

reef front – čelo grebena (rifa). Gornji dio vanjske ili 

prema otvorenom moru okrenute padine grebena 

(slope of reef) koji se proteže od ruba (kraja) grebena 

(v. reef edge) do mjesta gdje iščezavaju živi koralji i 

koraljne alge; v. reef crest. 

reef-front terrace – grebenska (rifska, čelna grebenska, 

čelna rifska) terasa. Erodirana površina nalik na šelf 

(shelfl ike eroded surface) ili terasu (benchlike eroded 

surface), katkada pokrivena vegetacijom, koja se blago 

spušta prema moru. Sinonim: reef terrace. 

reef knoll – grebenski (rifski) brežuljak. (1) Bioherma (v. 

bioherm) ili fosilni koraljni greben (fossil coral reef), 

koji je sada mali stršeći brežuljak visine do 100 metara, 

izgrađen od grebenskog materijala otpornog 

(stabilnog) na raspadanje. Grebenski brežuljak je ili 

695 

reel 

prvobitni greben raskriven erozijom ili forma reljefa 

izgrađena kasnijom erozijom; osobito mala nakupina 

koraljnog vapnenca (coralline limestone) u obliku 

oštrog vrška ili stožasta, više ili manje okrugla u tlocrtu 

i obično okružena stijenom različite litologije. 

(2) Suvremeni greben u obliku brežuljka; izolirano 

(lokalno) razvijena mala grebenska krpa (v. reef patch) 

koja više raste u visinu nego u širinu ili lateralno. 

Sinonim: knoll reef. 

reef limestone – grebenski (rifski) vapnenac (vapnenjak). 

Vapnenac koji se sastoji od ostataka aktivnih 

sedentarnih grebenotvornih organizama – koralja, 

spužava, briozoa (mahovnjaka), rudista, vapnenih 

alga, serpulida – i od cementirajućih (vežućih) organskih 

komponenata poput vapnenih alga. Grebenski 

vapnenac formira organski baundston (organic boundstone); 

v. coral-reef limestone. 

reefoid – grebenolik, rifoidni. Koji nalikuje na greben (v. 

reef), na primjer, grebenolika (rifoidna) stijena (reefoid 

rock). 

reef patch – grebenska krpa. Koraljna tvorevina koja se 

nezavisno (izolirano) formirala na šelfu (shelf) na dubini 

manjoj od 70 metara, često u laguni barijernog 

grebena (lagoon of barrier reef) ili atola (lagoon of atoll). 

Veličina grebenske krpe može varirati od nekoliko 

kilometara u promjeru do male gljivaste tvorevine 

od jedne velike kolonije; v. patch reef, reef knoll. 

reef pinnacle – šiljasti stup grebena (rifa), v. pinnacle, 2. 

reef ring – prstenasti greben (rif), v. atoll. 

reef rock, reefrock – grebenska (rifogena, rifska) stijena. 

Otporna, tvrda masivna nestratifi cirana (neslojevita) 

stijena sastavljena od vapnenih ostataka sedentarnih 

grebenotvornih organizama (reef-building organisms), 

često izmiješanih s karbonatnim pijeskom 

(carbonate sand) i oblučjem (shingle), i zajedno cementiranih 

(vezanih) karbonatom kalcija. Sinonimi: 

hermatobiolith (v.), hermatolith; v. biolithite, boundstone. 

reef-rock breccia – rifogena breča. Klastično-koraljni 

vapnenac (v. coral rag) u kojem se sačuvao prvobitni 

položaj rasta mase koralja i u kojem se također nalaze 

ostaci različitih životinja i biljaka koji su prebivali 

na grebenu (rifu). 

reef slope – padina grebena (rifa). Ploha ili bok grebena 

koji se uzdižu s dna mora, odnosno, koji su relativno 

strmo nagnuti prema moru. 

reef talus – grebenski (rifski) sipar (plazina, konglomerat). 

Masivni ili debelo uslojeni kosi slojevi sastavljeni 

(građeni) od grubog grebenskog detritusa (v. reef 

detritus) koji se obično nataložio duž, prema moru 

okrenutog, ruba (kraja) organogenog grebena. Grebenski 

sipar je jedan tip sedimenta boka grebena 

(reef-fl ank deposit). Sinonim: reef conglomerate. 

reef terrace – grebenska (rifska) terasa, v. reef-front 

terrace. 

reef tufa – grebenska (rifska, rifogena vapnenačka) tufa. 

Druzni, prizmatični, vlaknasti kalcit istaložen neposredno 

iz prezasićene vode na sediment koji ispunjava 

šupljine kalcitnog muljnjaka (madstona) grebenskog 

brežuljka (reef knoll). 

reefy – grebenski, rifski. (1) Koji sadržava grebene, na 

primjer, «grebenska luka» (reefy harbor). (2) Koji sadrži 

sedimentni materijal sličan materijalu organogenog 

grebena (organic reef). 

reel – (1) bubanj za namatanje. Okrugli bubanj za na-

eeled-pipe unit 

matanje žičanog užeta, kabela ili uzlaznih cijevi. (2) 

namatati na bubanj. Namatati žičano uže, kabel ili 

uzlazne cijevi oko bubnja. 

reeled-pipe unit – uređaj sa savitljivom (namotanom, 

kontinuiranom) kolonom uzlaznih cijevi, v. coiled tubing 

unit. 

reeled tubing – savitljiva (namotana, kontinuirana) kolona 

uzlaznih cijevi (tubing), v. coiled tubing. 

reentry, re-entry – (1) produbljivanje kanala postojeće 

bušotine. Spuštanje kolone bušaćih alatki (bušaće kolone, 

drillstring) radi produbljivanja kanala bušotine 

koja je već bila opremljena za proizvodnju (completed) 

i privremeno zatvorena (suspended) ili napuštena 

(abandoned) s postavljenim čepovima (plugged). (2) 

skretanje kanala postojeće bušotine. Bušenje bočnog 

kanala iz postojeće neproduktivne ili niskoproduktivne 

bušotine. Na projektiranoj dubini se postavlja 

cementni most (duljine najmanje 100 metara) za 

postavljanje klina za usmjeravanje bušenja i glodanjem 

izreže otvor u zaštitnoj koloni. (3) nastavak prekinutog 

bušenja na moru. U procesu bušenja na moru 

(odobalnog bušenja) – vraćanje bušaće kolone (kolone 

bušaćih alatki, drillstring) u bušotinu na morskom 

dnu (off shore well) nakon što je bila iz nje izvađena i 

bušaća platforma evakuirana zbog vremenskih uvjeta, 

opasnosti od ledenih santi ili drugog razloga. (4) 

produbiti postojeću bušotinu, v. reentry, 1. (5) nastaviti 

prekinuto bušenje na moru, v. reentry, 3. (6) skrenuti kanal 

postojeće bušotine, v. reentry, 2. 

reference axis – petrostrukturna (tektonska) os, v. fabric 

axis. 

reference crude (crude oil) – etalonska (bazna, referentna) 

sirova nafta, v. marker crude oil. 

reference depth – referentna (referencijska) dubina. 

Udaljenost između referentne točke na vrhu i dnu 

rezervoara (gornje i donje referentne točke) koja se 

rabi za kalibraciju dubine rezervoara. 

reference gas – referentni (referencijski) plin. Standardni 

plin koji je tipičan za obično distribuiranu skupinu 

plinova i za koji su projektirani i prvobitno regulirani 

(podešeni) plinski uređaji (aparati). Plin za ispitivanje 

mora po svojstvima biti što je moguće bliži referentnom 

plinu. 

reference line – referentna (referencijska) linija, linija 

očitanja. Svaka linija koja služi kao osnovna ili bazična 

linija očitanja pri mjerenju drugih veličina, na 

primjer, referentna linija (datum line). 

reference locality – reperni lokalitet. Lokalitet repernog 

presjeka (v. reference section) koji je uveden kao 

dodatak tipičnom lokalitetu (v. type locality). 

reference plane – reperna ravnina, v. datum plane. 

reference point – referentna (referencijska) točka. Točka 

na vrhu (otvoru) skladišnog rezervoara i na njegovu 

dnu (gornja i donja referentna točka) od koje se mjeri 

visina nafte u razervoaru. 

reference section – reperni presjek. Presjek stijene ili 

grupa presjeka koji su predviđeni kao dodatak (dopuna) 

tipičnom lokalitetu (v. type locality) ili katkada 

kao njegova zamjena i služe kao standard za korelaciju 

nekog dijela geološkog stupca, na primjer, pomoćni 

presjek (auxiliary section) od osobitog regionalnog 

ili facijesnog značenja koji se utvrđuje korelacijom 

s tipičnim presjekom (v. type section) i pomoću 

kojeg se lakše prate granice slojeva po površini nego 

oslanjajući se na tipični presjek. 

696 

refl ection shooting 

reference seismometer – etalonski seizmički prijamnik. 

U seizmičkoj prospekciji – seizmički prijamnik (detektor), 

postavljen na površini Zemlje, za registraciju 

niza uzastopnih paljenja pod sličnim uvjetima radi 

njihovih usporedaba u vremenu. Primjenjuje se pri 

torpediranju bušotina (shooting of wells) za mjerenje 

brzina. 

refi nery fuel gas – rafi nerijski ogrjevni (loživi) plin. (1) 

Visokokalorični plin dobiven u procesu rafi nerijske 

prerade nafte koji se rabi kao gorivo za visokotemperaturne 

peći; (2) Rafi nerijski plin (uglavnom metan 

i etan) koji se upotrebljava za internu potrošnju u rafi 

nerijama. 

refi nery gas – rafi nerijski plin. Visokokalorični plin dobiven 

u procesima rafi nerijske prerade sirove nafte (direktnom 

destilacijom, krekiranjem, reformiranjem) 

koji se sastoji uglavnom od ugljikovodika (metan, 

etan, etilen, butani, butileni). Rabi se kao gorivo i sirovina 

za petrokemiju. Sinonim: still gas. 

refl ected wave – odbijeni (refl ektirani) val. Elastični val 

(elastic wave) koji se jednokratno ili višekratno refl ektirao 

(odbio) od površine razdjela (granične površine) 

dviju sredina (sredstava, medija) s različitim elastičnim 

svojstvima, na primjer, slojeva sedimentnih 

stijena. Takav val se može promijeniti u transformirani 

val (transformed wave). Označava se simbolima 

SS, SP, PSS i drugim. 

refl ecting horizon – horizont refl eksije. U seizmičkom 

profi liranju oceanskog dna – glavni horizont (sloj) refl 

eksije koji može biti sloj sedimentne stijene (čert) ili 

sloj eruptivne (magmatske) stijene (bazalt). Razlikuju 

se tri horizonta refl eksije oceanskog dna: (a) horizont 

A (gornji horizont refl eksije); (b) horizont B (donji horizont 

refl eksije), i (c) horizont beta (horizont refl eksije 

između horizonata A i B). 

refl ection – (1) refl eksija, odbijanje. U fi zici – odbijanje 

valova na površini razdjela (graničnoj površini) dvaju 

sredstava (medija) i njihovo vraćanje u ishodišno 

sredstvo (medij); v. diff raction, refraction. (2) refl eks, 

refl ektirani val. U seizmičkoj prospekciji – registrirana 

refl ektirana energija na seizmičkom zapisu. 

refl ection angle – kut refl eksije, v. angle of refl exion. 

refl ection coeffi cient – koefi cijent refl eksije. Omjer amplitude 

refl ektiranog (odbijenog) vala (amplitude of 

refl ected wave) i amplitude upadnog vala (amplitude 

of incident wave). Sinonimi: coeffi cient of refl ection, 

refl ectivity. 

refl ection confi guration – konfi guracija seizmičke refl 

eksije, v. seismic refl ection confi guration. 

refl ection law – zakon refl eksije, v. law of refl ection. 

refl ection plane – ravnina (zrcalna ravnina) simetrije, v. 

plane of mirror symmetry. 

refl ection profi le – profi l refl eksije valova. Seizmički zapis 

(seismic recording) dobiven metodom refl eksije 

valova. Profi l refl eksije se registrira brojnim pojedinačnim 

grupama seizmičkih prijamnika koji su raspoređeni 

u liniji i na relativno kratkim udaljenostima 

od točke paljenja (radi pojačavanja energije refl eksije); 

v. refraction profi le. 

refl ection seismic shooting – seizmičko istraživanje 

metodom refl eksije valova (refl ektiranih valova), v. refl 

ection shooting. 

refl ection seismology – refl eksijska seizmologija, v. refl 

ection shooting. 

refl ection shooting – seizmičko istraživanje metodom

efl ection survey 

refl eksije valova (refl ektiranih valova), refl eksijska seizmologija. 

Tip (postupak, metoda) seizmičkog istraživanja 

(prospekcije) baziran na mjerenju vremena 

putovanja (širenja) seizmičkih valova koji su nastali 

umjetno proizvedenim eksplozijama i zatim se refl 

ektirali (odbili) natrag pri gotovo vertikalnom upadu 

od podzemnih površina razdjela (graničnih površina) 

sredina (medija) s različitim brzinama širenja 

elastičnih valova do prijamnika. Refl eksijska seizmologija 

se ponajprije primjenjuje za istraživanje nafte 

i plina. Sinonimi: refl ection seismic shooting, refl ection 

seismology, v. refl ection survey, refraction shooting, 

refraction survey. 

refl ection survey – seizmičko snimanje (prospekcijsko 

snimanje) metodom refl eksije valova (refl ektiranih 

valova). Najčešće primjenjivani tip seizmičkog istraživanja 

koje se primjenjuje za izučavanje geološke 

građe presjeka (kartiranje geološke strukture) i/ili 

stratigrafskih karakteristika. Paljenjem eksplozivnih 

punjenja na površini ili blizu nje se generiraju seizmički 

valovi (energija) koji se refl ektiraju (odbijaju) 

od površina razdjela (graničnih površina) podzemnih 

formacija (gdje dolazi do promjena akustičke 

impedancije i oblika vala) natrag do seizmičkih prijamnika 

(geofona) i mjeri se vrijeme nailaska valova. 

Svrha obrade seizmičkih podataka je obično procjena 

dubina zalijeganja i položaja (nagiba i pružanja) 

horizonata (granica) refl eksije (koji su obično paralelni 

sa slojevitošću) i lateralnih promjena refl eksa. 

Sekundarna svrha je defi niranje stratigrafskih varijacija 

iz mjerenja normalnog vremenskog pomaka nailazaka 

seizmičkih valova ili amplituda i valnih oblika 

refl eksa. Sinonim: refl ection surveying; v. refl ection 

shooting, refraction shooting, refraction survey. 

refl ection surveying – seizmičko snimanje (prospekcijsko 

snimanje) metodom refl eksije valova (refl ektiranih 

valova), v. refl ection survey. 

refl ectivity – koefi cijent refl eksije, v. refl ection coeffi cient. 

refl ector – refl ektor, horizont (sloj, površina) refl eksije. 

U seizmičkoj prospekciji – horizont (sloj) ili površina 

razdjela (granična površina) između sredina (medija) 

s različitim elastičnim svojstvima od kojih se refl ektiraju 

(odbijaju) seizmički valovi; v. refractor. 

refl ux – (1) pretok, refl uks. U kemijskoj tehnologiji 

(procesu) – dio struje produkta koji se može vratiti 

u proces kako bi potpomogao povećanje konverzije 

ili iscrpka, na primjer, u procesu destilacije ili 

ekstrakcije tekućine tekućinom. (2) povratni tok. U 

geologiji – povratni tok, osobito povratni tok koncentrirane 

slane (mineralizirane) vode kroz dno evaporitnog 

bazena. Budući da takve slane vode mogu 

biti obogaćene magnezijem u usporedbi s morskom 

vodom, vjeruje se da povratni tok doprinosi dolomitizaciji 

karbonatnih stijena u nekim bazenskim 

sekvencijama. 

refracted wave – vodeći (vodeći refraktirani, vodeći prelomljeni) 

seizmički val, v. head wave. 

refraction – refrakcija, prelamanje, lom. U fi zici – promjena 

smjera širenja zrake svjetlosti ili nekog drugog 

vala (na primjer, seizmičkog, zvučnog ili elektromagnetskog 

vala) zbog njihova prelaženja iz jedne 

sredine (medija) u drugu, koja se od prve razlikuje 

po optičkoj gustoći ili brzini širenja vala (ili kada u 

sredini postoji prostorna varijacija brzine širenja), što 

697 

refractor 

je praćeno promjenom brzine širenja vala; v. diff raction, 

refl ection. 

refraction angle – kut refrakcije (prelamanja, loma), v. 

angle of refraction. 

refraction profi le – profi l refrakcije (prelamanja) valova. 

Seizmički profi l (seismic profi le) dobiven metodom 

refrakcije (prelamanja, loma) valova s geometrijom 

rasporeda seizmičkih prijamnika na način da se pojača 

energija koja se širi horizontalno kroz sredinu 

(medij) velikom površinskom brzinom; v. refl ection 

profi le. 

refraction shooting – seizmičko istraživanje metodom 

refrakcije valova (refraktiranih valova), refrakcijska 

seizmologija. Tip (metoda) seizmičkog istraživanja 

(prospekcije) baziran na mjerenju vremena putovanja 

(širenja) vodećih seizmičkih valova (head waves) 

koji prodiru u sloj velikom brzinom širenja valova 

(horizont refrakcije, refractor) pod gotovo kritičnim 

kutom i zatim putuju kroz njega gotovo paralelno 

s njegovom površinom. Vremena nailaska vodećih 

refraktiranih seizmičkih valova se rabe za kartiranje 

dubine horizonata refrakcije (određivanje dubine je 

manje točnosti nego kod metode refl eksije valova). 

Sinonim: refraction seismology; v. refl ection shooting, 

refl ection survey, refraction survey. 

refraction survey – seizmičko snimanje (prospekcijsko 

snimanje) metodom refrakcije (metodom refraktiranih 

valova). (1) Tip seizmičkog istraživanja koje se primjenjuje 

za izučavanje geološke građe presjeka (kartiranje 

geološke strukture) uz pomoć refraktiranih ili 

prelomljenih valova (refracted waves, head waves). 

Energija refraktiranih (prelomljenih) seizmičkih valova 

se stvara pri njihovu upadu pod kutom bliskim kritičnom 

na sloj s velikom brzinom širenja valova (horizont 

refrakcije, refractor) i širi se praktično paralelno 

s krovinom horizonta refrakcije. Mjeri se vrijeme nailaska 

refraktiranih valova (koje ovisi o udaljenosti do 

točke paljenja), a svrha obrade seizmičkih podataka 

je određivanje (kartiranje) dubine zalijeganja i oblika 

horizonta refrakcije u kojem se valovi šire. Sinonim: 

refraction surveying; v. refl ection shooting, refl ection 

survey, refraction shooting. (2) Pronalaženje i kartiranje 

masiva s velikom brzinom širenja seizmičkih valova, 

na primjer, solne dome (kupole) i određivanje 

njihove konture seizmičkim istraživanjem metodom 

refraktiranih valova u dubokim bušotinama. 

refraction surveying – seizmičko snimanje (prospekcijsko 

snimanje) metodom refrakcije (metodom refraktiranih 

valova), v. refraction survey. 

refractive index – indeks refrakcije (prelamanja, loma), 

v. index of refraction. 

refractor – refraktor, horizont (sloj, površina) refrakcije 

(prelamanja, loma). U seizmičkoj prospekciji – sloj u 

kojem je brzina širenja seizmičkih valova veća nego 

u nadzalegnutim slojevima. U tom sloju se stvaraju 

stabilni refraktirani (prelomljeni) seizmički valovi. 

Slojevi refrakcije moraju imati dostatnu debljinu 

(veću od 1 / 10 duljine vala) kako bi se osiguralo širenje 

energije refraktiranih valova na dovoljno velike udaljenosti 

– takvim slojevima se smatraju slojevi koji se 

protežu na velikim površinama i koji se dosta razlikuju 

po graničnoj brzini tako da se (u njima formirani) 

refraktirani valovi razlikuju od valova u drugim slojevima 

te da nisu ekranirani nadzalegnutim slojevima 

refrakcije; v. refl ector.

efracture index 

refracture index – indeks refrakcije (prelamanja, loma), 

v. index of refraction. 

refrigerated storage – skladištenje u rashlađenim rezervoarima. 

Skladištenje ukapljenih plinova u hlađenim 

rezervoarima pri tlaku bliskom atmosferskom. 

refrigeration-absorption plant – postrojenje za obradu 

plina hlađenjem i apsorpcijom. Postrojenje za 

uklanjanje kapljevina iz prirodnog plina (natural-gas 

liquids) kombiniranim postupcima hlađenja (pri temperaturi 

od –25 do –6 °C) i apsorpcije. 

regasifi cation – ponovno rasplinjavanje, revaporizacija. 

Pretvorba (konverzija) ukapljenog plina u plinovito 

stanje radi transporta plinovodom. Sinonim: revaporization. 

regeneration gas – regeneracijski plin. Plin koji se zagrijava 

na temperaturu od 200 do 240 °C (400 do 460 

°F) i prolazi kroz apsorber (apsorpcijsku kolonu) kako 

bi se uklonila apsorbirana voda. 

regime – režim. U geologiji – (1) Regularne ili sistematske 

manifestacije, djelovanja, uvjeti ili svojstvenosti 

koji imaju široki utjecaj, na primjer, režim sedimentacije 

(sedimentation regime). (2) Postojanje ravnoteže 

između erozije i sedimentacije u riječnom kanalu 

tijekom višegodišnjeg perioda. 

region – regija. U geografi ji – vrlo veliki kopneni prostor 

Zemljine površine koji je obično karakteriziran i izdvojen 

po nekim zajedničkim aspektima, na primjer, 

fi zičko-geografskim ili političko-administrativnim. 

regional – (1) regionalna anomalija, regionalno polje. U 

geofi zici – utjecaj anomalija uvjetovanih stijenama 

koje zaliježu na znatno većim dubinama u usporedbi 

s izučavanim strukturama koje su cilj istraživanja na 

opažane anomalije (gravitacijske ili magnetske). (2) 

regionalan. (a) U geologiji – opći termin za označavanje 

bilo kojih geoloških osobitosti ili procesa koji 

se zbivaju na relativno velikom području, na primjer, 

regionalni nagib (regional dip) ili regionalna metamorfoza 

(regional metamorphism). (b) U geofi zici 

– termin kojim se označavaju pojave uz zanemarivanje 

detalja manjih od dane veličine; koji se odnosi 

na anomaliju (ili gradijent) pod utjecajem anomalije 

uvjetovane stijenama koje zaliježu na znatno većoj 

dubini (v. regional, 1), regionalna anomalija (regional 

anomaly). 

regional correlation – regionalna korelacija. Korelacija 

naslaga stijena, velikih struktura ili drugih geoloških 

tvorevina na velikim područjima Zemljine površine. 

regional dip – regionalni (normalni) nagib. Gotovo 

jednak nagib slojeva stijena na velikoj površini (području), 

obično karakteriziran malim kutom nagiba, 

kao, na primjer, na priobalnim ravnicama Atlantskog 

oceana i Meksičkog zaljeva. Sinonim: normal dip. 

regional fractures – regionalne pukotine. Pukotine 

u stijenama koje se protežu na velikom području s 

relativno malom promjenom orijentacije (uvijek su 

okomite na plohu slojevitosti). 

regional geology – regionalna geologija. Geologija 

(geološka građa) svake relativno velike regije (područja) 

koja je obrađena široko (u općim crtama) i 

ponajprije sa stajališta prostorne distribucije (spatial 

distribution) i položaja stratigrafskih jedinica 

(stratigraphic units), tektonskih struktura (structural 

features) i oblika površine (surface forms); v. areal 

geology. 

regional-gravity map – regionalna gravimetrijska kar- 

698 

regolith 

ta. Gravimetrijska karta (v. gravity map) koja prikazuje 

samo postupne promjene gravitacije. 

regional metamorphic rock – regionalno-metamorfna 

(regionalnometamorfna) stijena. Tip metamorfnih 

stijena nastalih (formiranih) duboko u Zemljinoj kori 

koje općenito zauzimaju velike prostore kore, a njihovo 

postojanje na površini upućuje na uzdizanje i 

eroziju. Uglavnom su prekristalizirane pod djelovanjem 

stresa (usmjerenog ili jednostranog statičkog 

tlaka) tako da su novi minerali rasli u smjeru prioritetne 

orijentacije i stijene su škriljaste (foliated). Najčešće 

regionalno-metamorfne stijene su gnajs (gneiss) 

i škriljavac (schist); v. metamorphic rock. 

regional metamorphism – regionalna metamorfoza 

(metamorfi zam). U geologiji – opći termin za označavanje 

procesa metamorfoze (metamorfi zma) koji se 

zbivaju na velikim prostorima, za razliku od lokalne 

metamorfoze (v. local metamorphism) koji djeluje 

samo na relativno ograničenom području. Termin 

je prema prvobitnoj defi niciji obuhvaćao samo promjene 

stijena koje su povezane s dubinskom pokopanom 

metamorfozom (deep burial metamorphism), 

ali se danas primjenjuje gotovo kao sinonim termina 

dinamotermalna metamorfoza (v. dynamothermal 

metamorphism); v. dynamic metamorphism. 

regional metasomatism – regionalna metasomatoza. 

U geologiji – metasomatoza (metasomatski procesi) 

koja se zbiva na velikim područjima; v. contact metasomatism. 

regional offi ce – regionalni ured. Ured poduzeća (company 

offi ce) koji je odgovoran za istraživanje i proizvodnju 

nafte i plina u velikim regijama (na primjer, 

poput geološke provincije, geological province). Regionalni 

ured izvještava središnji ured poduzeća i 

može imati više manjih okružnih ureda (ureda u distriktima, 

district offi ce). Primjeri regionalnih ureda u 

SAD su u regijama Mid-Continent, Gulf Coast i Rocky 

Mountain. 

regional slope – regionalna padina. Slojevi stijena ili 

površina kopna na velikom području s općenito jednolikom 

padinom. 

regional slope deposit – sediment regionalne padine. 

Široko rasprostranjeni sediment u obliku tankog pokrova 

(sloja) preko regionalne padine. 

regional migration – regionalna migracija. Horizontalno 

strujanje nafte ili plina u ležištu kao posljedica 

umjetno stvorenih razlika tlaka zbog proizvodnje 

bušotinama. 

regional unconformity – regionalni nesklad (diskordancija). 

Nesklad (unconformity) koji se kontinuirano 

proteže preko velikog područja, na primjer, preko 

cijelog kontinenta, i obično odgovara relativno dugom 

razdoblju geološkog vremena. 

regolith – regolit. U geologiji – sloj ili plašt od klastičnog 

i nekonsolidiranog (rastresitog, rahlog) stijenskog 

materijala, rezidualnog ili transportiranog (donesenog), 

i vrlo raznovrsnog karaktera, koji gotovo svagdje 

formiraju površinu kopna (gornji sloj Zemljine 

površine) i pokrivaju (zaliježu iznad) bolje vezanu temeljnu 

stijenu (bedrock). Regolit uključuje fragmente 

stijena (detritus, rock debris) svih tipova, vulkanski 

pepeo (volcanic ash), glacijalne (ledenjačke) nanose 

(glacial drift), aluviju (aluvijalne sedimente, alluvium), 

les (prapor, loess) i eolske sedimente (eolian deposits) 

te nakupine ostataka vegetacije i različita tla. Drugi

egression 

oblik termina: rhegolith. Sinonimi: mantle rock, rock 

mantle; v. mantle, 2, overburden, 2, soil, 1. 

regression – regresija, povlačenje mora. U geologiji – 

smanjivanje ili odstupanje mora s područja kopna i 

s time povezana odgovarajuća zbivanja, na primjer, 

povećavanje površine deltne sedimentacije (deltaic 

deposition). Također, svaka promjena, kao što je, na 

primjer, snižavanje (opadanje) nivoa mora (fall of sea 

level) ili uzdizanje kopna (uplift of land) koja dovodi 

do premještanja priobalne zone s tipično plitkovodnim 

uvjetima na područje koje je ranije bilo pokriveno 

otvorenim morem i s tipično dubokovodnim 

uvjetima ili promjena usljed koje se pomiče granica 

između marinske i nemarinske (kontinentalne) sedimentacije, 

tj. između marinske i kontinentalne zone 

sedimentacije (ili granica između sedimentacije i 

erozije, odnosno između zone akumulacije sedimenata 

i erozije), u smjeru središta marinskog bazena; 

v. transgression. 

regression conglomerate – regresivni konglomerat 

(valutičnjak). Grubi (gruboklastični) sediment (coarse 

sedimentary deposit) koji se formirao tijekom odstupanja 

(povlačenja) mora s kopna (retreat of sea). 

regressive diagenesis – regresivna (retrogradna) dijageneza, 

v. hypergenesis. 

regressive overlap – regresivno prekrivanje sedimenata, 

v. offl ap, 1. 

regressive reef – regresivni greben (rif). Jedan od nizova 

priobalnih grebena (nearshore reefs) ili bioherma 

(bioherms) koji su superponirani na sedimentima 

unutarnjih dijelova bazena (basinal deposits) tijekom 

perioda uzdizanja kopna (rising of landmass) ili snižavanja 

(opadanja) nivoa mora (lowering of sea level). 

Razvili su se više ili manje paralelno s obalom; v. transgressive 

reef. 

regressive ripple – regresivni ripl. Asimetrični ripl 

(asymmetric ripple mark) formiran lokalno inverznom 

strujom i, prema tome, orijentiran u smjeru koji je 

suprotan općem smjeru tečenja struje (strme padine 

krijeste ripla su okrenute uz struju). 

regressive sand wave – regresivni pješčani val. Termin 

koji je svojedobno bio predložen kao zamjena za 

termin antidune (antidina). Međutim, većina autora 

prednost daje originalnom terminu antidune. 

regular acid – obična solna (klorovodična) kiselina. Vodena 

otopina 15%-tne (maseni) solne (klorovodične) 

kiseline. 

regular emulsion – obična emulzija, emulzija tipa »voda 

u nafti«, v. water-in-oil emulsion. 

regular four-spot well pattern – mreža (raspored) bušotina 

»4 točke«, v. four-spot well pattern. 

regular opening valve – ventil s običnim prolaznim 

otvorom. Ventil koji može imati smanjeni prolazni 

presjek, okrugao ili pravokutan, kroz zapornik. Površina 

prolaznog otvora je obično od 50% do 100% 

površine poprečnog presjeka cijevi za strujanje. 

regular seven-spot well pattern – mreža (raspored) 


regular well arrangement – normalna (regularna) 

mreža (raspored) bušotina, v. normal well pattern. 

regular well pattern – normalna (regularna) mreža 

(raspored) bušotina, v. normal well pattern. 

Reid vapor (vapour) pressure (RVP) – tlak pare po Reidu. 

Mjera sklonosti tekućine vaporizaciji, apsolutni 

tlak uzrokovan tekućinom pri specifi čnoj tempera- 

699 

relative dating 

turi ispitivanja, omjera para/tekućina i zasićenja zrakom 

kako je defi nirano Reidovim aparatom i specifi - 

ciranim postupkom (metodom) mjerenja. Tlak pare 

se mjeri pri temperaturi 37,8 °C (100 °F) i izražava 

u milibarima ili psi. Tlak pare po Reidu sirovih nafti 

ovisi ponajprije o količini otopljenog plina i obično 

varira od 2 do 10 psi za stabilizirane nafte (sirova 

nafta s RVP oko 5 psi se smatra stabiliziranom), dok 

za nestabilizirane nafte iznosi oko 100 psi. Tekućine 

(sirova nafta, naftni derivati) s većim tlakom para po 

Reidu su opasnije. 

reinjection, re-injection – reinjektiranje, povratno 

injektiranje. (1) Injektiranje proizvedene vode ili plina 

(iz kojeg su obično uklonjeni tekući ugljikovodici) u 

ležište tijekom proizvodnje radi podržavanja ležišnog 

tlaka i povećanja konačnog iscrpka nafte; (2) 

Injektiranje proizvedenih geotermalnih fl uida u isto 

ležište kroz bušotine za odlaganje. 

reinjection (re-injection) well – bušotina za odlaganje 

otpadnih fl uida, v. disposal well. 

rejuvenated water – oslobođena voda. Voda koja je 

ponovno vraćena u zalihe nadzemne vode kao rezultat 

kompakcije sedimenata (v. water of compaction) i 

metamorfoze (v. metamorphic water). 

rejuvenation – pomlađivanje. U geologiji – (1) Djelovanje 

ili proces koji potiču obnavljanje erozijske 

djelatnosti (erosive activity) rijeke, na primjer, zbog 

uzdizanja kopna (uplift of land) ili opadanja nivoa 

mora (drop of sea level); obnavljanje ili uspostavljanje 

ranije (mladenačke) erozijske sposobnosti rijeke 

koja je dosegla stadij zrelosti ili starosti. Sinonim: 

revival. (2) Razvoj ili uspostavljanje prvobitnih (mladenačkih) 

oblika reljefa krajolika koji je prije toga bio 

izravnan gotovo do baze erozije (base level); obično 

uzrokovano regionalnim uzdizanjem (regional uplift) 

ili eustatičkim pokretima (eustatic movement) nakon 

kojih se obnavlja usijecanje rijeka; promjena uvjeta 

erozije koja dovodi do počinjanja novog ciklusa 

erozije. Sinonim: revival. (3) Obnavljanje bilo kojeg 

geološkog procesa, na primjer, ponovno otvaranje 

pukotine (fi ssure). Sinonim: revival. 

relative abundance – relativna obilnost. Broj individuuma 

nekog taksona (taxon) u usporedbi s brojnošću 

individuuma drugih taksona na određenoj površini 

(području) ili u određenom volumenu; v. abundance, 

absolute abundance. 

relative age – relativna geološka starost. Geološka starost 

(v. geologic age) fosilnog organizma (fossil organism), 

stijene (rock), geološke strukture (geologic feature) 

ili zbivanja (geologic event) koja se ne defi nira 

(izražava) u godinama nego prema odnosu na druge 

organizme, stijene, geološke strukture ili zbivanja; v. 

absolute age. 

relative chronology – relativna kronologija (geokronologija). 

Geokronologija (v. geochronology) u kojoj se 

određivanje vremenskog redoslijeda geoloških zbivanja 

osniva na superpoziciji (na položaju slojeva u 

stratigrafskom stupcu) i/ili na postojanju (sadržaju) 

fosila, a ne na starosti izraženoj (izmjerenoj) u godinama 

kao u apsolutnoj kronologiji (v. absolute chronology). 

relative dating – relativno datiranje. Kronološko svrstavanje 

geološke strukture, objekta ili zbivanja u skali 

geološkog vremena (geologic time scale) neovisno o 

njihovoj apsolutnoj starosti (absolute age).

elative density 

relative density – relativna gustoća, specifi čna težina. 

Omjer gustoće (ili relativne gustoće) razmatrane tvari 

i gustoće (relativne gustoće) standardne (referentne, 

usporedbene) tvari jednakog volumena pri jednakim 

specifi ciranim uvjetima – tlaku i temperaturi. 

Referentna tvar za tekućine i čvrste tvari je voda (s 

maksimalnom gustoćom, tj. odzračena i destilirana 

pri 4 °C i 1,01325 bar) – njihova relativna gustoća se 

ranije nazivala specifi čnom težinom – a za plin je zrak 

(suhi atmosferski zrak pri 0 °C ili 20 °C i tlaku 1,01325 

bar). Ako laboratorijsko mjerenje relativne gustoće 

nije izvedeno pri temperaturi 4 °C, izmjerena vrijednost 

se mora korigirati. Relativna gustoća je bezdimenzijska 

veličina; v. density, relative density of gases, 

relative density of liquids, specifi c gravity. 

relative density of gases – relativna gustoća (specifi čna 

težina) plinova. Omjer gustoće razmatranog plina 

i gustoće jednakog volumena referentnog (standardnog, 

usporedbenog) plina – obično suhog atmosferskog 

zraka koji se sastoji gotovo jedino od kisika 

i dušika, s vrlo malim udjelom drugih plinova – pri 

jednakom referentnom tlaku (obično 1,01324 bar) 

i temperaturi (0 ili 15 °C). Ekvivalentna je također 

defi nicija relativne gustoće kao omjera gustoće razmatranog 

plina i gustoće referentnog plina. Kada se 

plin i zrak smatraju idealnim fl uidima, tj. kada se ponašaju 

u skladu sa zakonom idealnog plina, relativna 

gustoća (specifi čna težina) razmatranog plina je jednaka 

omjeru njegove molarne mase i molarne mase 

referentnog zraka (koja je jednaka 28,966) pri jednakom 

tlaku i temperaturi. Kada se plin i zrak smatraju 

realnim fl uidima (kada se ponašaju u skladu sa zakonom 

realnog plina), relativna gustoća razmatranog 

plina je jednaka omjeru umnoška njegove molarne 

mase i faktora kompresibilnosti referentnog zraka i 

umnoška molarne mase referentnog zraka i faktora 

kompresibilnosti razmatranog plina (pri jednakom 

tlaku i temperaturi). Pojam relativna gustoća danas 

je zamijenio raniji pojam specifi čna težina. Sinonimi: 

gas relative density, gas specifi c gravity, specifi c gravity 

of gas, v. density, relative density, specifi c gravity. 

relative density of liquids – relativna gustoća (specifi 

čna težina) tekućina. Omjer gustoće razmatrane 

tekućine i referentne (standardne, usporedbene) 

tekućine (odzračene destilirane vode pri 4 °C i tlaku 

1,01325 bar) jednakog volumena i pri jednakom referentnom 

tlaku i temperaturi (15 ili 20 °C); v. density, 

relative density, specifi c gravity. 

relative-gravity instrument – instrument za relativno 

mjerenje sile teže. Uređaj (pribor) za mjerenje razlike 

u veličini sile teže ili ubrzanja sile teže (gravitacije) u 

dvjema ili više točaka. Postoje dva glavna tipa mjernih 

instrumenata – statički tip ili gravimetar (gravimeter) 

i dinamički tip, na primjer, Eötvösova torzijska 

vaga (Eötvös torsion balance). 

relative humidity – relativna vlažnost. Omjer (izražen 

u postotku) stvarne količine (sadržaja) vodene 

pare u danom volumenu zraka i količine (sadržaja) 

pare koja odgovara potpunoj zasićenosti zraka pri 

jednakoj temperaturi; v. absolute humidity, specifi c 

humidity. 

relative oil volume – relativni volumen nafte. Omjer 

volumena nafte (tekuće faze) u PVT-ćeliji i volumena 

rezidualne nafte kod diferencijalnog otplinjavanja 

(vaporizacije). 

700 

relative permeability measurement 

relative permeability – relativna permeabilnost (propusnost). 

Omjer efektivne i apsolutne permeabilnosti 

pri višefaznom strujanju fl uida u poroznoj sredini. Karakteristike 

relativne permeabilnosti stijene direktno 

pokazuju njenu sposobnost za vođenje jednog fl uida 

(faze) kada se u njoj nalazi jedan ili istovremeno 

više fl uida (faza), odnosno, pokazuju u kolikoj mjeri 

se permeabilnost stijene za neki fl uid smanjuje ako 

se u njoj nalazi i drugi fl uid (ili fl uidi). Donja granica 

relativne permeabilnosti za neki fl uid je nula kada je 

zasićenje tim fl uidom jednako nuli, a gornja granica 

je 100% kada je zasićenje jednako 100%. Na primjer, 

relativna permeabilnost za naftu od 60% pokazuje 

da je ona smanjena 40% kao posljedica postojanja 

drugog ili drugih fl uida u pornom prostoru. Zbroj 

relativnih permeabilnosti za sve fl uide (faze) gotovo 

je uvijek manji od jedinice zbog uzajamnog utjecaja 

fl uida koji dijele porne kanale u strujanju. Uzroci 

tome su: (a) smanjenje pornog prostora kroz koji 

fl uid može strujati zbog postojanja drugog ili drugih 

fl uida; (b) blokada nekih suženih pornih kanala kapljicama 

jednog fl uida kroz koje bi inače strujao drugi 

fl uid; (c) blokada dijela pornih kanala za strujanje 

djelovanjem kapilarne sile, i (d) Jaminov efekt. 

Karakteristike relativnih permeabilnosti ovise o geometriji 

pora, tipu močivosti stijene, distribuciji fl uida 

u poroznoj sredini i smjeru zasićivanja (dreniranje 

ili upijanje). U sustavu fl uida voda-nafta, u kojem je 

gotovo uvijek voda močeća faza (i zauzima najmanje 

pore), a nafta nemočeća faza (i zauzima najveće pore 

stijene), relativna permeabilnost za vodu (močeću 

fazu) pri rezidualnom (nereducibilnom) zasićenju 

naftom (nemočećom fazom) mnogo je manja nego 

relativna permeabilnost za naftu pri minimalnom 

(nereducibilnom) zasićenju vodom. To je uzrok da 

se oblik krivulja relativnih permeabilnosti za vodu i 

naftu razlikuje – krivulja za vodu je konkavna prema 

gore, a za naftu je oblika slova S. U sustavu fl uida nafta-plin, 

u kojem je uz vodu kao močeću fazu (i koja 

zauzima najmanje pore) i nafta također močeća faza 

u odnosu na plin (i zauzima manje pore), krivulje relativnih 

permeabilnosti za naftu i plin se prikazuju 

u ovisnosti o ukupnom zasićenju vodom i naftom. 

Krivulja za naftu će imati oblik krivulje za močeću 

fazu – konkavna prema gore; v. gas-oil relative permeability, 

water-oil relative permeability, three-phase 


relative permeability determination – određivanje 

relativnih permeabilnosti, v. relative permeability measurement. 

relative permeability measurement – mjerenje relativnih 

permeabilnosti. Laboratorijska mjerenja 

zavisnosti relativna permeabilnost-zasićenje na uzorcima 

stijena i interpretacija rezultata. Postupak nije 

jednostavan budući da relativna permeabilnost 

ovisi o mnogim drugim parametrima, a ne samo o 

zasićenju fl uidima – o temperaturi, brzini strujanja 

fl uida, smjeru zasićivanja fl uidima (dreniranje, upijanje), 

promjeni močivosti stijene te mehaničkom i 

kemijskom ponašanju materijala skeleta stijene. Za 

mjerenja relativnih permeabilnosti sustava fl uida 

nafta-voda, nafta-plin i plin-voda primjenjuju se dvije 

bazične metode: (a) metoda stacionarnog stanja 

(metoda stacionarnog strujanja, stacionarna metoda 

– v. steady-state relative-permeability measure-

elative permeability method of wettability determination 

ment) i, (b) metoda nestacionarnog stanja (metoda 

nestacionarnog strujanja, nestacionarna metoda – v. 

unsteady-state relative-permeability measurement). 

Relativne permeabilnosti se također mogu odrediti 

i analitički prema podacima (krivuljama) kapilarnog 

tlaka (ograničeno na proces dreniranja) i podacima 

proizvodnje (kao omjer relativnih permeabilnosti za 

plin i naftu pod uvjetom da je proizvedeni plin bio 

otopljen u nafti, da nema pritjecanja vode iz akvifera 

u ležište, da nema proizvodnje vode i injektiranja 

fl uida u ležište i da je promjena pornog volumena 

ležišta zanemariva); v. relative permeability. 

relative permeability method of wettability determination 

– metoda određivanja močivosti relativnim 

permeabilnostima. Metoda mjerenja (određivanja) 

močivosti stijene koja se bazira na opažanju da je 

za dano zasićenje stijene vodom relativna permeabilnost 

hidrofi lne stijene za vodu manja od permeabilnosti 

hidrofobne stijene. Utvrđeno je da porast 

močivosti naftom uzrokuje povećanje relativne 

permeabilnosti za vodu, a smanjenje relativne permeabilnosti 

za naftu pri konstantnom zasićenju vodom 

(npr. konsolidirana hidrofi lna porozna sredina 

normalno ima relativnu permeabilnost za vodu manju 

od 15% pri rezidualnom zasićenju naftom, dok 

hidrofobna porozna sredina ima vrijednost relativne 

permeabilnosti za vodu 50% ili veću). Na karakter 

močivosti stijene također upućuje položaj točke 

presjecišta krivulja relativne permeabilnosti za vodu 

i naftu – za hidrofi lnu stijenu točka presjecišta je pomaknuta 

prema većim vrijednostima zasićenja vodom 

i nižim vrijednostima relativne permeabilnosti; 


relative permeability ratio method of wettability 

determination – metoda određivanja močivosti odnosom 

relativnih permeabilnosti. Metoda mjerenja 

(određivanja) preferencijalne močivosti stijene koja 

se bazira na interpretaciji oblika krivulje odnosa 

(omjera) relativnih permeabilnosti za istiskivajuću 

i istiskivanu fazu u zavisnosti od zasićenja istiskivajućom 

fazom: (a) omjer relativnih permeabilnosti 

sustava fl uida voda-nafta se pomiče prema višoj vrijednosti 

kada stijena postaje hidrofobnija; (b) krivulje 

relativnih permeabilnosti (u polulogaritamskom 

mjerilu) sustava fl uida voda-nafta i plin-nafta pokazuju 

da se krivulja odnosa relativnih permeabilnosti 

sustava plin-nafta pomiče iznad krivulje odnosa 

relativnih permeabilnosti sustava voda-nafta kada 

stijena postaje preferencijalno hidrofi lna; (c) krivulje 

odnosa relativnih permeabilnosti sustava fl uida voda-nafta 

stijena s različitim stupnjevima srednje močivosti 

praktično su jednake kada postoji konstantno 

početno zasićenje vodom, i (d) krivulje odnosa 

relativnih permeabilnosti sustava fl uida voda-nafta 

određene procesom upijanja (bez početnog zasićenja 

vodom) pokazuju više vrijednosti rezidualnog 

zasićenja naftom kada stijena postaje hidrofobnija. 

Treba napomenuti da se za određivanje močivosti 

dotičnom metodom moraju rabiti relativne permeabilnosti 

izmjerene stacionarnom metodom (steadystate 

relative permeabilities); v. wettability measurement. 

relative roughness – relativna hrapavost. Apsolutna 

hrapavost (absolute roughness) podijeljena s promjerom 

cijevi (pipe diameter). 

701 

relic 

relative time – relativno geološko vrijeme. Geološko 

vrijeme (v. geologic time) određeno svrstavanjem geoloških 

zbivanja po kronološkom redoslijedu, osobito 

vrijeme koje je određeno po evoluciji organskog 

svijeta ili superpozicijom (po relativnom položaju 

slojeva u stratigrafskom stupcu); v. absolute time, 

fossil time. 

relative time scale – relativna vremenska skala. Nekalibrirana 

skala geološkog vremena (v. geologic 

time scale) bazirana na redoslijedu slojeva stijena u 

stratigrafskom stupcu (sekvenciji) i paleontološkim 

podacima. Skala daje (pokazuje) relativni redoslijed 

zbivanja u vremenu; v. atomic time scale, biologic 

time scale. 

relative viscosity – relativna viskoznost. Omjer viskoznosti 

otopine i viskoznosti čistog otapala pri jednakim 

fi zikalnim uvjetima. 

relative volume – relativni volumen. Volumen tekuće 

faze pri danom tlaku podijeljen s volumenom te faze 

pri tlaku zasićenja (bubblepoint pressure). 

released mineral – oslobođeni mineral. Mineral koji se 

formirao tijekom kristalizacije magme usljed toga 

što je ranija faza prestala reagirati s tekućom fazom. 

Na primjer, kada ranije formirani olivin nije u stanju 

stupiti u reakciju s tekućim dijelom magme da bi se 

formirao piroksen, dolazi do obogaćivanja tekuće 

magme silicij-dioksidom koji konačno kristalizira u 

obliku kvarca i tako sam predstavlja »oslobođeni« 

mineral. 

release fracture – pukotina rasterećenja. U geologiji – 

pukotina koja se razvila zbog smanjenja naprezanja 

(relief of stress) u nekom određenom smjeru. Termin 

se obično primjenjuje za označavanje pukotine koja 

se formira u slučaju kada se maksimalno glavno naprezanje 

(maximum principal stress) toliko smanji da 

postane minimalno glavno naprezanje (minimum 

principal stress). Takve pukotine su pukotine rastezanja 

ili ekstenzijske pukotine (v. extension fracture) 

orijentirane okomito na smjer tog minimalnog glavnog 

naprezanja. 

release joint – slojno lučenje, raslojavanje, v. sheeting. 

release pressure – smanjiti (smanjivati) tlak, dekomprimirati, 

v. bleed, 2. 

releasing and circulating overshot – oslobodivi overšot 

(zvono s klinovima za vanjsko hvatanje) s cirkulacijom, 

v. overshot. 

releasing bowl overshot – oslobodivi overšot (zvono s 

klinovima za vanjsko hvatanje), v. overshot. 

releasing fl uid – fl uid za oslobađanje zaglavljene cijevi. 

U operacijama instrumentacije – neotežana ili poluotežana 

organska otopina (organic solution – obično 

uljna isplaka, inverzna emulzijska isplaka, sirova nafta 

ili dizelsko ulje) koja se uvodi u bušotinu sa zaglavljenom 

cijevi (uzrok zaglavljivanja je diferencijalni 

tlak i odebljavanje isplačne obloge) za smanjivanje 

diferencijalnog tlaka u intervalu zaglavljivanja i oslobađanje 

cijevi. Sinonimi: soaking fl uid, soak solution. 

releasing overshot – oslobodivi overšot (zvono s klinovima 

za vanjsko hvatanje), v. overshot. 

releasing spear – oslobodivi unutarnji hvatač cijevi 


relic – relikt. (1) U sedimentologiji – trag čestice u sedimentnoj 

stijeni (sedimentary rock), na primjer, trag 

materijala skeleta u karbonatnoj stijeni (carbonate 

rock) ili nepotpuno prekristalizirani mineral u dija-

elict 

genetskoj stijeni (stijeni koja je prošla stadij dijageneze, 

diagenetic rock). (2) U geomorfologiji – forma 

površine koja je ostala čitava nakon razaranja, na 

primjer, poput izoliranog erozijskog ostatka (erosion 

remnant), ili koja je preostala nakon nestajanja većeg 

dijela njena materijala (na primjer, otočni ostatak, remnant 

island). U obliku pridjeva (reliktni) termin se 

katkada primjenjuje kao sinonim termina relict, ali 

takva uporaba nije preporučljiva. (3) v. relict, 2. 

relict – (1) relikt. (a) U geomorfologiji – reliktna forma 

reljefa. (b) U petrologiji metamorfnih stijena – reliktni 

mineral, struktura ili drugo obilježje. (c) U paleontologiji 

– sačuvani mali dio (ostatak) izumrle fl ore ili faune 

ili tip organizma koji je nastavio postojati nakon 

izumiranja ostatka grupe. (2) reliktni. (a) U geomorfologiji 

– termin za označavanje topografske forme 

(forme reljefa) koja se sačuvala (preostala) nakon što 

su drugi dijelovi te forme nestali ili su bili uklonjeni, 

na primjer, reliktni plažni val (relict beach ridge) ili reliktni 

brežuljak (relict holm). Sinonim: relicted; v. relic, 

2, residual, 2. (b) U petrologiji metamorfnih stijena – 

termin za označavanje minerala, strukture ili drugog 

obilježja prethodne stijene koji su se sačuvali u kasnijoj 

stijeni unatoč djelovanju procesa razaranja kojima 

su bili podvrgnuti (na primjer, pri metamorfozi). 

(c) Termin kojim se označavaju ostaci izumrlih grupa 

biljnih ili životinjskih organizama. 

relicted – reliktni, v. relict, 2a. 

relict karst – reliktni (fosilni) krš. Krš koji se formirao tijekom 

ranije geološke epohe i nikada nije bio pokriven 

kasnijim sedimentima. Sinonim: fossil karst. 

relict permafrost – reliktno trajno smrznuto tlo (permafrost). 

Trajno zamrznuto tlo (permafrost) koje se 

formiralo tijekom prošlih geoloških epoha i sačuvalo 

na pojedinim mjestima gdje se danas ne bi moglo 

formirati. 

relict sediment – reliktni sediment. Sediment koji se 

formirao u prošlosti u ravnoteži s okolišem (okružujućom 

sredinom), ali nije povezan sa suvremenim 

(današnjim) uvjetima sedimentacije, čak ni kada ne 

bi bio pokopan (prekriven) pod kasnijim (mlađim) 

sedimentima, na primjer, kontinentalni sedimenti 

(land-laid sediments) ili plitkovodni marinski sedimenti 

(shallow marine sediments) koji zaliježu u dubokoj 

vodi (na dubokom oceanskom dnu, kao u području 

blizu vanjskog ruba kontinentskog šelfa). 

relief – (1) reljef, topografski reljef. U geomorfologiji – 

termin slobodne primjene kojim se opisuje fi zički 

oblik, konfi guracija ili opća neravnost dijela Zemljine 

površine sa stajališta promjena visine i nagiba ili 

nepravilnosti površine kopna, te visina i razlika u visinama 

(razmatranih zajednički) kopnene površine. 

Mnogi autori termin reljef često u uporabi brkaju s 

terminom topografi ja (v. topography). Sinonim: topographic 

relief. (2) razlika visina reljefa. Razlika u visini 

(po vertikali) između vrhova brežuljaka ili planina i 

nizina ili dolina na danom području. Područje s velikom 

promjenom visina ima visoki reljef (high relief), 

a s malim promjenama – niski reljef (low relief). 

(3) raspon vrijednosti anomalije. U geofi zici – raspon 

promjene vrijednosti u granicama neke anomalije, 

na primjer, gravitacijski reljef (gravity relief) ili raspon 

gravitacijske anomalije (gravity anomaly). (4) reljef 

površine kristala, šagren. Hrapava površina kristala u 

izbrusku pod mikroskopom. Visoki reljef upućuje na 

702 

remote BOP control panel 

veliku razliku između indeksa refrakcije (prelamanja, 

indeks of refraction) kristala i njegove okružujuće sredine. 

Reljef je pozitivan ako je indeks refrakcije minerala 

veći od indeksa refrakcije okružujuće sredine, a 

negativan u suprotnom slučaju. Sinonim: shagreen. 

relief gasholder – kompenzacijska plinosprema, v. relief 

holder. 

relief holder – kompenzacijska plinosprema. Plinosprema 

(gasholder) u plinarama koja služi za izjednačavanje 

(kompenzaciju) fl uktuacija u proizvodnji plina. 

Sinonim: relief gasholder. 

relief hole – interventna bušotina, bušotina za gušenje 

erupcije, v. relief well, 1. 

relief pressure control valve – granični tlačni (rasteretni, 

tlačni rasteretni, odušni, sigurnosni) ventil, v. pressure-release 

valve. 

relief valve – granični tlačni (rasteretni, tlačni rasteretni, 


relief well – (1) interventna bušotina, bušotina za gušenje 

erupcije. Kosa (orijentirana) bušotina (directional 

well) izbušena sa specifi čnom namjenom da dopre 

do kanala druge bušotine koja nekontrolirano eruptira 

(wild well) kako bi se zatim injektiranjem fl uida 

(vode, teške isplake, guste cementne otopine) erupcija 

ugušila. Interventne bušotine se izrađuju na sigurnoj 

udaljenosti od ušća eruptirajuće bušotine i 

dolaze do njena kanala u podzemlju blizu njena dna 

ili ušća. U nekim slučajevima je potrebno izbušiti više 

od jedne interventne bušotine. Sinonimi: killer well, 

relief hole. (2) odvodni zdenac (bunar). Zdenac (bunar) 

koji služi za snižavanje pretička hidrostatičkog tlaka 

kako bi se smanjilo prekomjerno vlaženje tla ili spriječio 

proboj na zemljanoj strani nasipa ili brane za 

vrijeme visoke vode rijeke. 

remaining reserves – preostale pridobive rezerve. Početne 

pridobive rezerve nafte ili plina ležišta/polja 

umanjene za ukupnu proizvodnju u trenutku procjene, 

razlika između početnih pridobivih rezervi i 

ukupne proizvodnje, količina nafte ili plina koja se 

još mora proizvesti. Preostale pridobive rezerve se 

obično procjenjuju prema krivulji pada proizvodnje 

ili oduzimanjem ukupne proizvodnje od izračunatih 

početnih pridobivih rezervi. 

remanent magnetization – remanentna (preostala) 

magnetizacija. U geofi zici – komponenta magnetizacije 

stijena čiji je smjer fi ksan u odnosu na stijenu i 

koja ne zavisi od umjerenih primijenjenih magnetskih 

polja, na primjer, od magnetskog polja Zemlje 

(Earth’s magnetic fi eld). Tipovi remanentne magnetizacije 

su: prirodna (v. natural remanent magnetization), 

kemijska (chemical remanent magnetization), 

sedimentacijska (v. depositional remanent magnetization), 

izotermalna (v. isothermal remanent magnetization), 

tlačna (v. pressure remanent magnetization), 

termoremanentna magnetizacija (v. thermoremanent 

magnetization). 

remnant – erozijski ostatak, v. erosion remnant. 

remote BOP control panel – pult za daljinsko upravljanje 

protuerupcijskim uređajem (preventerom). Pomoćni 

niz upravljačkih uređaja (controls) koji se nalaze na 

udaljenom mjestu od bušaćeg postrojenja (drilling 

rig) i služi za upravljanje ventilima na upravljačkom 

manifoldu (control manifold) koji usmjerava hidraulički 

fl uid prema raznim komponentama u protuerupcijskom 

uređaju (preventeru, blowout preventer),

emote choke panel 

za razliku od uređaja za upravljanje preventerom 

smještenog na radnom podištu (platformi, drill fl oor) 

bušaćeg postrojenja (driller’s BOP control panel). 

remote choke panel – pult za daljinsko upravljanje 

sapničkim manifoldom. Upravljački uređaj (controls) 

smješten na radnom podištu (platformi) bušaćeg 

postrojenja (drill fl oor) za sapnički manifold (choke 

manifold) postrojenja. 

remotely controlled vehicle – podvodno plovilo s 

daljinskim upravljanjem. Podvodno plovilo bez ljudske 

posade (unmanned submersible) za opservaciju 

podvodne opreme (subsea equipment) i njeno održavanje 

manipulatorom kojim se rukuje kabelima 

s matičnog broda (mother ship). Sinonimi: remotely 

operated vehicle, unmanned submersible. 

remotely operated vehicle – podvodno plovilo s daljinskim 

upravljanjem, v. remotely controlled vehicle. 

remote-maintenance vehicle – podvodno plovilo za 

održavanje s daljinskim upravljanjem. Podvodno plovilo 

(submersible) kojim se može izvoditi inspekcija 

na podvodnom centralnom manifoldu (underwater 

nabifold center) i mijenjati upravljački moduli (control 

modules) i ventili manifolda (manifold valves). 

Rad plovila se prati podvodnom televizijom, a upravljanje 

se obavlja kabelima s broda na površini. 

remote sensing – daljinsko snimanje. Mjerenja koja se 

izvode s velikih udaljenosti od objekata, na primjer, 

sa zrakoplova ili satelita, osobito mjerenja prirodne 

radijacije (zračenja) ili radijacije refl ektirane od objekata 

koji se nalaze na površini Zemlje, a mogu biti 

uključena i mjerenja magnetskog polja ili druga neradijacijska 

mjerenja. Rezultati mjerenja se katkada 

prikazuju u obliku slika (distribucija radijacije u obliku 

fotografi ja) ili katkada u obliku dijagrama (profi l 

promjene radijacije duž putanje leta). 

removable bottom-hole choke – izvlačiva (izmjenljiva) 

dubinska sapnica. Izvlačiva sapnica postavljena u 

koloni uzlaznih cijevi (tubing) ispod površine. Sklop 

sapnice se može ugraditi u nazuvici za dosjedanje 

dubinske pumpe, u posebnoj nazuvici za dosjedanje 

ili na klinovima. Može se postavljati i vaditi (izvlačiti) 

alatkom koja se spušta žičanim užetom. Svrha dubinske 

sapnice jest: (a) sniziti tlak na površini (na ušću 

bušotine) i smanjiti popratni pad temperature (zbog 

redukcije tlaka) pri strujanju fl uida kroz površinsku 

sapnicu i tako umanjiti opasnost od smrzavanja u 

koloni uzlaznih cijevi i površinskim regulatorima 

protoka; (b) produljiti period eruptiranja bušotine 

sprječavanjem izdvajanja (oslobađanja) plina na dnu 

bušotine (čime se olakšava stupac nafte i povećava 

brzina strujanja fl uida u tubingu); (c) održavati tlak 

na dnu bušotine konstantnim (tako se može usporiti 

prodor vode u bušotinu, odnosno održavati nivo 

vodo-naftnog kontakta konstantnim), i (d) izazvati 

zgušnjavanje fl uida i smanjiti strujanje slobodnog 

plina u kanalu bušotine, a time i plinski faktor. 

removable bottom-hole regulator – izvlačivi (izmjenljivi) 

dubinski regulator diferencijalnog tlaka. Uređaj 

postavljen u koloni uzlaznih cijevi (tubing) ispod 

površine s funkcijom sapnice za održavanje malog 

pada tlaka (diferencijalni tlak) u koloni uzlaznih cijevi. 

Regulator je ponajprije namijenjen za sprječavanje 

smrzavanja u koloni uzlaznih cijevi (na jednak način 

kao izvlačiva dubinska sapnica, od koje se razlikuje 

po tome što održava konstantan pad tlaka bez obzi- 

703 

repeat formation tester (RFT) 

ra na tlak fl uida na površini. Veličina protoka kroz regulator 

se automatski mijenja regulacijom površinske 

sapnice, a željeni diferencijalni tlak se postavlja 

ventilskim mehanizmom prije ugradnje regulatora. 

Ako se želi održavati veliki diferencijalni tlak, tada 

se mogu primijeniti dva ili više sklopova regulatora. 

Dubinski regulatori se mogu posjesti u specijalnoj 

dosjednoj nazuvici, u nazuvici za dosjedanje dubinske 

pumpe ili na klinove. Mogu se postavljati i vaditi 

(izvlačiti) alatkom koja se spušta žičanim užetom. 

removable packer – izvlačiva dubinska brtvenica (paker), 

v. retrievable packer. 

removable tubing input safety valve – izvlačivi (izmjenljivi) 

dubinski sigurnosni ventil kolone uzlaznih 

cijevi injekcijske bušotine. Tip dubinskog protupovratnog 

ventila za ugradnju u kolonu uzlaznih cijevi 

(tubing) u injekcijskim bušotinama (injection wells) 

radi automatskog zatvaranja tubinga kako bi se spriječilo 

povratno strujanje fl uida u slučaju oštećenja 

površinskih spojeva ili pada tlaka. Konstrukcijski je 

sličan izvlačivom sigurnosnom ventilu uzlazne kolone 

(olujnoj sapnici) i ugrađuje se na jednak način. 

removable tubing safety valve – izvlačivi (izmjenljivi) 

dubinski sigurnosni ventil kolone uzlaznih cijevi 

(tubing), olujna sapnica. Uređaj postavljen u koloni 

uzlaznih cijevi (tubingu) ispod površine za zatvaranje 

bušotine kada njena proizvodnja poraste iznad 

prethodno utvrđene veličine. Postavlja se u nazuvici 

za dosjedanje dubinske pumpe, u specijalnoj dosjednoj 

nazuvici ili na klinovima. Može se ugrađivati i 

izvlačiti (vaditi) alatkom koja se spušta čeličnim užetom. 

Dubinski sigurnosni ventil djeluje na principu 

diferencijalnog tlaka i otvoren je pod djelovanjem 

sile opruge sve dotle dok je sila razlike tlaka veća od 

sile stlačene opruge. Podešen je tako da je otvoren 

za vrijeme dok bušotina proizvodi maksimalnim 

željenim kapacitetom, a pri većem kapacitetu proizvodnje 

će se zatvoriti. 

removal of acid gases – uklanjanje kiselih plinova. Proces 

izdvajanja sumporovodika i ugljk-dioksida iz prirodnog 

plina. Najuobičajeniji je proces s uporabom 

amina. 

renewable resources – obnovljivi resursi (izvori), v. nonexhaustible 

resources. 

renewed consequent stream – resekventna rijeka, v. 

resequent stream. 

reniform – bubrežast. Termin za označavanje kristalne 

strukture u kojoj radijalno (zrakasto) razilazeći kristali 

završavaju u obliku zaobljenih (okruglih) masa. 

Terminom se također označava struktura ruda koje 

imaju površinu okruglog, bubregu sličnog, oblika. 

Sinonim: kidney-shaped. 

repeated refl ection – višestruka (sekundarna) refl eksija, 

v. multiple refl ection. 

repeat formation tester (RFT) – uređaj (alatka) za višestruko 

ispitivanje slojeva. Uređaj za mjerenje tlaka formacije 

(slojnog tlaka) i uzorkovanje slojnih fl uida na 

zadanim dubinama u nezacijevljenim bušotinama 

(bušotinama bez kolone zaštitnih cijevi, open hole). 

Spušta se u bušotinu žičanim užetom. Na svakom 

stajalištu (dubini) najprije se registrira tlak isplake 

(mud pressure). Uzorak fl uida se uzme pri malom 

protoku i izmjeri se pad tlaka (pressure drawdown). 

Drugi uzorak se uzme pri većem protoku, ponovno 

se izmjeri pad tlaka i na kraju porast tlaka (pressure

eperforating 

buildup). Dvije velike komore za uzorke se mogu podesiti 

za primanje 4 do 45 litara (1 do 12 galona) slojnog 

fl uida. Položaj uređaja u bušotini se kontrolira 

gama-karotažom ili karotažom spontanog potencijala 

(SP). Omogućuje određivanje tlaka i gradijenta 

tlaka formacije, procjenu permeabilnosti ležišne 

stijene (prema podacima mjerenja porasta i/ili pada 

tlaka), procjenu dubine kontakata fl uida i uzorkovanje 

slojnih fl uida. Uređaj se rabi kada uvjeti u bušotini 

ne dopuštaju primjenu ispitivanja alatkom koja se 

spušta s bušaćom kolonom (DST ispitivanje, drillstem 

test). Sinonim: vertical pressure log. 

reperforating – dopunsko (ponovljeno) perforiranje. 

Perforiranje bušotine po drugi puta koje se obično 

izvodi za cementaciju bušotine pod visokim tlakom 

(cement squeezing) i prilikom remonta proizvodne 

bušotine kada se originalne perforacije začepe (remedial 

perforating). 

repetititon – ponavljanje slojeva. U geologiji – udvostručavanje 

nekih stratigrafskih slojeva (stratigraphic 

beds) na površini ili u bilo kojem presjeku zbog 

kidanja i pomicanja slojeva rasjedanjem (faulting) ili 

intenzivnim nabiranjem (folding); v. omission. 

replaceable blade drill string stabilizer – stabilizator 

bušaće kolone (kolone bušaćih alatki) sa zamjenljivim 

lopaticama, v. drillstring stabilizer. 

replaceable roller cutter drill string stabilizer – stabilizator 


valjcima. U procesu bušenja – tip stabilizatora 

kolone bušaćih alatki s valjcima (v. drillstring 

stabilizer) koji je osobito djelotvoran u srednjotvrdim 

do tvrdim formacijama, ali su pri bušenju mekših formacija 

skloni obljepljivanju (obavijanju) česticama 

probušenih stijena. Imaju veliko tijelo koje je vrlo 

teško izglodati kada dođe do havarije u bušotini. Sinonim: 

replaceable roller drill string stabilizer. 

replaceable roller drill string stabilizer – stabilizator 


valjcima, v. drillstring stabilizer. 

replacement – (1) istiskivanje. U petrologiji – promjena 

sastava minerala ili mineralnog agregata koja 

se vjerojatno odvija difuzijom novog mineralnog 

materijala u njih i starog materijala iz njih bez poremećaja 

čvrstog stanja; proces istovremenog kapilarnog 

otapanja i sedimentacije minerala u kojem 

se novi mineral, po kemijskom sastavu djelomično 

ili potpuno različit od starog minerala, može formirati 

unutar primarnog (starog) minerala ili agregata 

minerala. (2) supstitucija. U paleontologiji – proces 

fosilizacije koji uključuje supstituciju prvobitnih organskih 

tvari (komponenata) organizama anorganskom 

tvari (mineralnim spojevima). (3) transgresijsko-regresijsko 

kretanje mora. Postupno pomicanje 

mora prema kopnenim područjima ili u obratnom 

smjeru, na primjer, gibanje prema kopnu (»marine 

replacement«) ili transgresija (transgression) i gibanje 

prema moru (»continental replacement«) ili regresija 

(regression). 

replenishment – napajanje zone zasićenja podzemne 

vode, v. recharge, 1. 

repressure gas – plin za injektiranje (reinjektiranje). Plin 

namijenjen za injektiranje u naftno ležište radi podržavanja 

tlaka i povećanja iscrpka nafte. 

repressuring – obnavljanje (uspostavljanje) tlaka. Injektiranje 

fl uida u ležište radi uspostavljanja (povećava- 

704 

resequent 

nja) njegova prirodnog tlaka koji je pao zbog proizvodnje. 

Sinonim: pressure restoration. 

repressuring coeffi cient – koefi cijent obnavljanja (uspostavljanja) 

tlaka. Omjer (odnos) porasta (prirasta) 

tlaka u ležištu i kapaciteta injektiranja fl uida (pri uspostavljanju 

gradijenta tlaka). 

reptiles (Reptilia) – reptili, gmazovi. Razred kopnenih 

vertebrata (kralješnjaka, terrestrial vertebrates). Hladnokrvni 

tetrapodi (cold-blooded tetrapods) koji dišu 

plućima u svim stadijima razvoja. Karakterističan je 

gubitak dlake, perja i mliječnih žlijezda. Koža je pokrivena 

ljuskama. Srce ima tri komore, a pleuralna 

šupljina (pleural cavity) i trbušna šupljina (peritoneal 

cavity) su kontinuirane. Stratigrafska rasprostranjenost: 

pensilvanij-danas. 

reptiles age – doba reptila (gmazova). Neformalni naziv 

mezozoika (mezozojske ere); v. Mesozoic. 

reptilian age – doba reptila (gmazova). Neformalni naziv 

mezozoika (mezozojske ere); v. Mesozoic. 

resaturation eff ect – efekt ponovnog zasićivanja (resaturacije). 

Pojava blokiranja nafte u porama i mimoilaženja 

nafte u poroznoj sredini ležišta u procesu 

njegova zavodnjavanja (waterfl ood) na mjestima na 

kojima su nastali mjehurići plina tijekom primarnog 

iskorištavanja (proizvodnje). 

resaturation method (of porosity determination) – 

metoda ponovnog zasićivanja (resaturacije). Metoda 

mjerenja (određivanja) poroznosti uzorka stijene (na 

primjer, jezgre). Težina očišćene (ekstrahirane) jezgre 

(clean core) se uspoređuje s težinom jezgre koja je 

ponovno zasićena tekućinom poznate gustoće (resaturated 

core). 

resedimentation – pretaloživanje. U geologiji – (1) 

Ponovna sedimentacija materijala nastalog od već 

postojeće sedimentne stijene (sedimentary rock); 

pretaloživanje (redeposition) sedimentnog materijala. 

(2) Mehanička sedimentacija (mechanical deposition) 

materijala u šupljinama koje su se formirale 

nakon nastanka sedimenta (u postsedimentacijsko 

vrijeme), na primjer, sedimentacija karbonatnih muljeva 

i siltova unutarnjom mehaničkom erozijom ili 

otapanjem vapnenca. (3) Opći proces podvodnog 

klizanja sedimenata pod utjecajem gravitacije, na 

primjer formiranje sedimenata turbidnih (mutnih) 

struja (turbidity-current deposits). 

resedimented rock – pretaložena stijena. (1) Stijena 

koja se sastoji od prerađenih sedimenata (reworked 

sediments). (2) Sediment turbidnih (mutnih) struja 

(turbidity-current deposit), na primjer fl iš, ili druga 

slična grauvaka s gradacijskom slojevitošću, koji se 

izmjenjuje sa šejlovima u debeloj sekvenciji. 

resequent – (1) resekventan. (a) U geomorfologiji – termin 

za označavanje geološke ili topografske strukture 

(forme reljefa) koje nalikuju na konsekventne 

(consequent) forme ili se s njima podudaraju, ali su 

se kasnije od njih razvile, osobito za označavanje 

gromadnog gorja (block mountain) koje po obliku 

sliči prvobitnom kosom bloku ili horstu (horst), ali je 

izmijenjeno (oblikovano) diferencijalnom (selektivnom) 

erozijom (diff erential erosion) nakon razaranja 

i uzdizanja prvobitne površine; v. obsequent. (b) U 

geologiji – termin kojim se označava rijeka, dolina 

ili drenažni (riječni) sustav čije se tečenje ili smjer 

podudaraju sa smjerom ranijeg (prvobitnog konsekventnog) 

tečenja, ali na novoj (kasnijoj) i nižoj

esequent fault-line scarp 

površini, kao na području drevnog nabiranja podvrgnutom 

dugotrajnoj eroziji. Sinonim: reconsequent. 

(2) resekventna rijeka, v. resequent stream. 

resequent fault-line scarp – resekventna prirasjedna 

strmina. Prirasjedna strmina (v. fault-line scarp) koja 

je okrenuta u istom smjeru kao i prvobitna rasjedna 

strmina (fault scarp), tj. prema strani spuštenog bloka 

(krila), ili u kojoj je strukturno spušteni blok (krilo, 

downthrown block) topografski niži od uzdignutog 

bloka (krila, upthrown block); v. obsequent fault-line 

scarp. 

resequent stream – resekventna rijeka. Rijeka koja 

teče niz nagib (po padu) ispod zaliježućih slojeva u 

istom smjeru kao i prvobitna konsekventna rijeka 

(v. consequent stream), ali je razvijena kasnije i na 

nižem nivou nego primarna (početna) padina (na 

primjer, na ranije pokopanim ili prekrivenim otpornim 

slojevima) i obično je pritok supsekventne rijeke 

(v. subsequent stream). Primjer može biti rijeka koja 

teče po stražnjoj padini kueste (back slope of cuesta). 

Sinonimi: renewed consequent stream, resequent. 

resequent valley – resekventna dolina. Dolina koja 

je erodirana resekventnom rijekom (v. resequent 

stream) ili dolina po kojoj (kojom) teče resekventna 

rijeka. 

reserve auditor – auditor (prosuditelj) rezervi. Kvalifi cirana 

osoba odgovorna za provođenje audita (prosudbe, 

provjere) informacija (podataka) o rezervama 

koje su procijenile druge osobe (v. reserve estimator). 

Auditor može osobno obavljati audit rezervi ili može 

nadzirati i odobravati (potvrđivati) obavljanje audita 

od strane drugih auditora. 

reserve calculation methods – metode proračuna rezervi. 

Za određivanje rezervi nafte i plina mogu se 

primijeniti dva osnovna metodička pristupa – empirijski 

i analitički. Empirijska metoda određivanja rezervi 

se osniva na analogiji sa starijim poljima za koja 

se, s obzirom na to da se iskorištavaju dulje vrijeme, 

konačan iscrpak nafte i plina može procijeniti s relativno 

velikom točnošću. Međutim, procjene rezervi 

na bazi analogije ipak ne jamče točnost budući da 

su karakteristike dvaju ležišta/polja rijetko dovoljno 

slične da bi ta metoda dala pouzdane rezultate. Analitičke 

metode određivanja rezervi se principijelno 

mogu svrstati u dvije kategorije – (a) ekstrapolacija 

trenda proizvodnih karakteristika polja (ekstrapolacija 

krivulja pada proizvodnje nafte, logaritamske 

ovisnosti ukupne proizvodnje plina i nafte, polulogaritamske 

ovisnosti postotnog sadržaja nafte 

u ukupnoj proizvodnji kapljevine – nafte i vode ili 

vodo-naftnog faktora i ukupne proizvodnje nafte, i 

(b) proračun rezervi volumetrijskom metodom i metodom 

materijalne bilance ležišta; v. reserve estimate 

methods. 

reserve classifi cation – klasifi kacija rezervi. Svrstavanje 

(podjela) rezervi ugljikovodika u kategorije ili klase 

prema različitim kriterijima – stupnju sigurnosti njihova 

postojanja (dokazane, vjerojatne, moguće), 

stanju razrade (razrađene, nerazrađene), proizvodnom 

statusu (iskorištavane – u proizvodnji, neiskorištavane 

– izvan proizvodnje) i drugim kriterijima. 

Defi nicije različitih kategorija rezervi i terminologija 

upotrebljavane u klasifi kacijama rezervi ugljikovodika 

bile su predmetom mnogih studija i diskusija 

tijekom niza godina. Pokušaji standardizacije su 

705 

reserve estimate 

započeli sredinom 30-tih godina prošlog stoljeća 

kada je Američki naftni institut (American Petroleum 

Institute, API) predložio defi niciju kategorija rezervi 

i klasifi kaciju ugljikovodika i uveo pojmove poput 

»prihvatljiva sigurnost« rezervi (reasonable certainty) 

i »postojeći tehnički i ekonomski uvjeti« (existing technical 

and economic conditions). Institut je postavio 

standarde za defi niranje dokazanih (proved) rezervi 

od 1930 – 1964 i ti pojmovi su otada opstali u većini 

defi nicija rezervi. Američko društvo naftnih inženjera 

(Society of Petroleum Engineers, SPE) prve je vlastite 

defi nicije rezervi izdalo 1964. Defi nicije su bile široko 

prihvaćene, ali ograničene time što su se odnosile na 

volumene ugljikovodika koji su smatrani dokazanim 

rezervama. 1972. g. V.E. McKelvey, jedan od direktora 

U.S. Geological Survey (USGS), uvodi dvodimenzijsku 

matricu za klasifi kaciju svih mineralnih sirovina poznatu 

pod imenom McKelveyeva kutija (McKelvey 

box), koja prikazuje ukupan volumen neproizvedenih 

mineralnih resursa i klasifi cira takve volumene 

prema stupnju geološke i tehnološke sigurnosti i 

ekonomskoj isplativosti proizvodnje. McKelveyev 

koncept je bio široko prihvaćen u industriji i kao ideja 

u mnogim klasifi kacijskim sustavima koje su kompanije 

primjenjivale i za izvještavanje rezervi i za poslovno 

planiranje. Godine 1979. američka Komisija 

za vrijednosne papire (U.S. Securities & Exchange Commission, 

SEC) izdala je vlastite defi nicije dokazanih 

rezervi i pravila izvještavanja o rezervama. Njihove 

defi nicije su najviše utjecale na druge defi nicije koje 

su se tada uobičajeno rabile. Početkom 1987. Odbor 

za rezerve nafte i plina američkog Društva naftnih 

inženjera (SPE Oil & Gas Reserves Committee) i Odbor 

za znanstvene programe svjetskih kongresa za naftu 

(WPC Scientifi c Program Committee), radeći potpuno 

neovisno jedan o drugome, izdali su izrazito slične 

defi nicije rezervi koje su proširile klasifi kacijski 

sustav – obuhvatile su dodatne kategorije rezervi 

za volumene nafte i plina za koje nije postojala dostatna 

tehnička ili fi nancijska potpora da bi se mogli 

svrstati u dokazane rezerve. Te su klasifi kacije otada 

u mnogim zemljama bile prihvaćene kao standardi. 

Ubrzo zatim obje organizacije su shvatile da se njihove 

defi nicije mogu spojiti u jedinstvene, pa su 1994. 

osnovale zajedničku radnu skupinu i 1996. objavile 

nacrt jedinstvenih defi nicija, koje su, nakon revizije 

u skladu s primjedbama drugih stručnjaka, stručnih 

udruga i kompanija, konačno potvrđene početkom 

1997. Treba također napomenuti da te defi nicije nisu 

u sukobu sa smjernicama SEC-a kojima moraju udovoljiti 

mnoge kompanije. Defi nicije i klasifi kacija razervi 

SPE/WPC su danas standardi za procjenu i klasifi 

kaciju rezervi nafte i plina širom svijeta. Treba, međutim, 

napomenuti da je u Republici Hrvatskoj još u 

uporabi zastarjeli sustav klasifi kacije i kategorizacije 

rezervi nafte i plina, sličan klasifi kacijskom sustavu u 

bivšem Sovjetskom Savezu; v. reserves, possible reserves, 

probable reserves, proved reserves. 

reserve estimate – procjena rezervi. Procjene rezervi 

nafte i plina se djelomično baziraju na znanstvenim 

principima, ali su i pod znatnim utjecajem iskustva 

i pretpostavki procjenitelja i drugih faktora. Nakon 

otkrića ugljikovodika procjene rezervi trebaju 

opravdati izradu proizvodnih bušotina, instalaciju 

eksploatacijskih platformi na moru i proizvodnih po-

eserve estimate methods 

strojenja na kopnu, polaganje cjevovoda i mnoštvo 

drugih, vrlo skupih, odluka. Procjene rezervi su općenito 

podložne revizijama kad se na raspolaganju 

nađe više geoloških i tehnoloških podataka ili kada 

se promijene ekonomski uvjeti. Sinonimi: appraisal 

of reserves, assessment of reserves, estimate of reserves, 

estimation of reserves. reserve estimation, reserve 

evaluation; v. reserve estimate methods. 

reserve estimate methods – metode procjene rezervi. 

Za procjenu rezervi ugljikovodika postoji šest osnovnih 

(glavnih) metoda: 

(1) metoda analogije. 

Metoda zahtijeva izučavanje us- 

poredivih poznatih ležišta u blizini razmatranog 

područja. Analogna ležišta moraju imati slična svojstva 

formacije i slojnih fl uida te režime iskorištavanja 

ležišta (ležišni režimi). U geološkim provincijama 

gdje postoji proizvodnja iz razmatrane formacije na 

drugim područjima mogu se dobiti korisne informacije 

o prosječnim rezervama statističkom analizom 

bušotina s duljom proizvodnjom. Ako iz razmatrane 

formacije nema proizvodnje ili je mala, tada se rabe 

statistički podaci bušotina koje proizvode iz formacija 

čije su karakteristike prihvaćene za razmatranu 

formaciju. Analogija je metoda procjene rezervi čija 

se primjena zahtijeva prije izrade bušotine-otkrivačice. 

Budući da nema stvarnih podataka za razmatranu 

formaciju/ležište, procjene rezervi metodom analogije 

su najmanje pouzdane i obično se izražavaju u 

rasponu od minimalnih do maksimalnih vrijednosti. 

Analogija je također korisna u kasnijem životnom 

vijeku ležišta za provjeru valjanosti volumetrijskih 

procjena rezervi ili kada volumetrijske procjene nisu 

nesporne kao, na primjer, u prirodno raspucanim 

zonama i zonama niske permeabilnosti. Troškovi te 

metode su umjereni do visoki zbog velike količine 

podataka koji se moraju izučavati. 

(2) metoda analiza rizika. 

Metoda je proširenje metode 

analogije i uzima u obzir mogućnost raspona vrijednosti 

procjene, a ne samo najvjerojatniji slučaj. Rabe 

se podaci izučavanja metodom analogije za procjenu 

vjerojatnosti u rasponu od minimalnih do maksimalnih 

rezervi. Za proračun rezultata koji se mogu 

očekivati (ponderiranih procjenama vjerojatnosti) 

rabe se računalski programi s metodom simulacije 

Monte Carlo. Troškovi metode analize rizika mogu 

biti veći od troškova metode analogije. 

(3) volumetrijska metoda. 

Procjene rezervi volumetrij- 

skom metodom se rabe za određivanje ukupnog volumena 

ugljikovodika raspoloživog za proizvodnju. 

Volumen rezervi je produkt niza procijenjenih parametara 

– površine dreniranja (produktivne površine 

ležišta), prosječne efektivne debljine ležišta, zasićenja 

ležišta ugljikovodicima, poroznosti i faktora iscrpka. 

Najteži parametri za procjenu i, prema tome, 

najčešće podložni pogreškama su površina dreniranja 

i faktor iscrpka. Troškovi volumetrijske metode su 

jednaki ili veći od troškova metode analogije. 

(4) studije na modelu ležišta. Za matematičke simulacije 

ležišta rabe se podaci o veličini ležišta i svojstvima 

ležišne stijene i slojnih fl uida koji se mogu dobiti 

metodom analogije, volumetrijskom metodom i ispitivanjima 

bušotina. S pomoću tih podataka kreira 

se model ležišta. Nakon uspješne simulacije raspoloživog 

historijata proizvodnje pristupa se simulaciji 

prognoze proizvodnje i iscrpka. Kvaliteta procjene 

706 

reserve information 

rezervi metodom simulacije direktno zavisi od kvalitete 

podataka za kreiranje modela ležišta i simulaciju 

historijata proizvodnje. Troškovi su obično veći od 

troškova svih ostalih metoda procjene rezervi. 

(5) metoda materijalne bilance ležišta. 

Metoda se osniva 

na konceptu da se analizom utjecaja proizvodnje 

fl uida iz ležišta na ležišni tlak može procijeniti volumen 

fl uida u ležištu. Metoda materijalne bilance je 

dobro poznata i široko prihvaćena. Točnost procjene 

rezervi tom metodom je obično vrlo dobra, a troškovi 

njene primjene su umjereni i obično manji od 

troškova drugih metoda procjene (izuzevši metodu 

pada proizvodnje). 

(6) metoda pada proizvodnje. Metoda procjene rezervi 

prema karakteristikama pada proizvodnje je najjednostavnija 

za primjenu i najtočnija. Osniva se na ekstrapolaciji 

trenda proizvodnje ležišta u prošlosti za 

prognoziranje proizvodnje u budućnosti. Obično se 

konstruiraju dijagrami ovisnosti proizvodnje o vremenu, 

dnevne proizvodnje o ukupnoj proizvodnji, 

vodo-naftnog faktora o ukupnoj proizvodnji nafte 

itd. Metoda iziskuje najmanje troškove od svih drugih 

metoda procjene rezervi. 

U svim metodama procjene rezervi ugljikovodika 

postoji rizik pogreške. Korisnici procijenjenih rezervi 

trebaju razumjeti taj rizik budući da procjena rezervi 

ima kritično značenje i utjecaj u naftnoj industriji 

zbog visokih troškova razrade i eksploatacije ležišta 

nafte i plina i procjene izvodljivosti projekata razrade. 

Također, određuju ukupnu vrijednost kompanije. 

Procijenjene rezerve se također trebaju periodički 

preispitati i ažurirati u skladu s dodatnim novim 

podacima. Sinonim: reserve estimation methods; v. 

reserve estimate, deterministic method of reserve estimation, 

probabilistic method of reserve estimation. 

reserve estimation – procjena rezervi, v. reserve estimate. 

reserve estimation methods – metode procjene rezervi, 

v. reserve estimate methods. 

reserve estimator – procjenitelj rezervi. Profesionalno 

kvalifi cirana osoba s odgovarajućim obrazovanjem 

i iskustvom, imenovana (određena) za obavljanje 

procjena i vrednovanja rezervi ugljikovodika i drugih 

informacija o rezervama. Može osobno obavljati 

procjene i vrednovanja ili može nadzirati i odobravati 

(potvrđivati) procjene i vrednovanja drugih procjenitelja. 

Procjenitelji rezervi mogu biti zaposlenici istog 

poduzeća ili dioničari, vlasnici, partneri ili uposlenici 

nezavisnih konzultantskih fi rmi. Bez obzira na prirodu 

njihova uposlenja, procjenitelji moraju: (a) ispitati 

bazu podataka potrebnu za informacije o rezervama 

i procjenu rezervi; (b) izvršiti provjeru i razmotriti svu 

materiju koja je nužna za procjenu je li baza podataka 

zadovoljavajuća, i (c) napraviti takve proračune i 

procjene i primijeniti takve provjere i standarde koji 

su nužni za procjenu rezervi i informacija o rezervama. 

reserve evaluation – procjena rezervi, v. reserve estimate. 

reserve information – informacija (podaci) o rezervama. 

Informacija o rezervama ugljikovodika koja sadrži 

različite procjene što se odnose na opseg i vrijednost 

vlasništva nad naftom i plinom. Informacija 

može, ali ne nužno, uključiti procjene: (a) dokazanih 

rezervi; (b) budućih kapaciteta proizvodnje takvih

eserve pit 

dokazanih rezervi; (c) budućeg čistog prihoda od 

takvih dokazanih rezervi, i (d) sadašnje vrijednosti 

takvog budućeg čistog prihoda. Informacije o razervama 

pripremaju procjenitelji rezervi, a prosuđuju 

auditori rezervi. 

reserve pit – rezervni isplačni bazen. U procesu bušenja 

– iskopani bazen sa zemljanim nasipom blizu bušaćeg 

postrojenja (volumena oko 3 kubična metra/100 

kubičnih stopa) koji služi za odlaganje otpadne (odbačene) 

bušaće isplake (discarded drilling mud) te 

krhotina i čestica probušenih stijena (bušaćeg mulja, 

well cuttings). Isplaka iz rezervnog bazena se može 

upotrijebiti u slučaju prijeke potrebe. 

reserves – pridobive rezerve (zalihe). Procijenjeni volumeni 

(količine) ugljikovodika (sirova nafta, prirodni 

plin, tekući ugljikovodici iz prirodnog plina) za koje 

se očekuje da će biti otkriveni u poznatim ležištima 

odsad pa nadalje i za koje se očekuje da će se komercijalno 

proizvesti (da su komercijalno pridobivi) 

iz poznatih akumulacija odsad i ubuduće postojećim 

metodama i pri postojećim ekonomskim uvjetima i 

državnim propisima. Procjene rezervi se baziraju na 

interpretaciji geoloških i/ili tehnoloških podataka 

koji su na raspolaganju u trenutku procjene i uključuju 

određen stupanj nesigurnosti, koji uglavnom 

ovisi o količini i kvaliteti tih podataka. Također, pri 

procjeni treba uzeti u obzir političku, fi nancijsku i 

ugovornu nesigurnost ako će se procjena odraziti 

na buduću razradu i proizvodnju. Relativan stupanj 

nesigurnosti procijenjenih rezervi se može uzeti u 

obzir svrstavanjem rezervi u jednu od dviju glavnih 

klasa – dokazane (v. proved reserves) i nedokazane 

rezerve (v. unproved reserves). Budući da je iskorištavanje 

nedokazanih rezervi manje sigurno nego 

ono dokazanih, nedokazane se rezerve dalje klasifi 

ciraju u dvije potklase – kao vjerojatne (v. probable 

reserves) i moguće (v. possible reserves) – prema 

progresivno rastućoj nesigurnosti (tehničkoj, fi nancijskoj 

i/ili političkoj). Dokazane rezerve se dijele na 

dokazane razrađene (v. proved developed reserves), 

koje se mogu podijeliti na iskorištavane (rezerve 

koje se proizvode) i neiskorištavane (rezerve izvan 

proizvodnje), i na dokazane nerazrađene rezerve (v. 

proved undeveloped reserves). Za procjenu rezervi 

se primjenjuju dvije metode – deterministička (v. 

deterministic method of reserve estimation), ako se 

napravi jedna najbolja procjena na bazi poznatih 

geoloških, tehnoloških i ekonomskih podataka, i 

probabilistička metoda (v. probabilistic method of 

reserve estimation) kada se poznati geološki, tehnološki 

i ekonomski podaci rabe za vršenje niza procjena 

rezervi s pripadajućim vjerojatnostima. Sinonim: 

petroleum reserves, v. reserve calculation methods, reserve 

classifi cation, reserve estimate, reserve estimate 

methods, reserve estimator. 

reserves behind pipe – neiskorištavane rezerve otkrivene 

bušenjem, v. behind-pipe reserves. 

reserves-decline relationship – odnos rezervi i pada 

proizvodnje. Zavisnost između pada proizvodnje i 

ukupnih preostalih rezervi ugljikovodika u ležištu 

tijekom razmatranog perioda. 

reserves life index – indeks životnog vijeka rezervi, odnos 

(omjer) rezervi i proizvodnje, v. reserves-to-production 

ratio. 

reserve status categories – kategorije statusa rezervi. 

707 

reservoir continuity 

Kategorije rezervi ugljikovodika koje defi niraju stanje 

razrade i proizvodnje iz ležišta i/ili bušotina. Dvije 

su glavne kategorije statusa rezervi – razrađene (v. 

developed reserves) i nerazrađene rezerve (v. undeveloped 

reserves). 

reserves-to-production ratio – odnos (omjer) rezervi 

i proizvodnje, indeks životnog vijeka rezervi. Omjer 

(kvocijent) volumena tekućih dokazanih rezervi 

(proved reserves) nafte ili plina bušotine, ležišta, polja 

ili cijele države i godišnje proizvodnje (annual production 

rate) – preostale rezerve (remaining reserves) 

podijeljene proizvodnjom prethodne godine. Vrlo 

visoki odnos rezervi i proizvodnje upućuje da se kapacitet 

proizvodnje vjerojatno može povećati ili da 

se tekuća proizvodnja može održavati dok taj omjer 

ne počne padati, a vrlo niski odnos rezervi i proizvodnje 

ukazuje na male rezerve ili da je proizvodnja 

vrlo blizu napuštanja polja. Za dani režim iskorištavanja 

ležišta i stanje bušotina taj omjer se mora kretati 

unutar uskog raspona vrijednosti. Ako je konstantan, 

može se rabiti za procjenu vremena koje je potrebno 

za proizvodnju preostalih rezervi (za procjenu 

datuma iscrpljenja rezervi). Međutim, u stvarnosti se 

omjer rezervi i proizvodnje mijenja, proizvodnja se 

neminovno smanjuje s vremenom, otkrivaju se nove 

rezerve i primjenjuju se sekundarne i/ili EOR-metode 

tako da se taj odnos neprestano revidira. Odnos 

rezervi i proizvodnje izrazito ovisi o parametrima ležišta 

i fl uida i uvjetima bušotina i proizvodnje. Odnos 

od 25:1 se smatra prihvatljivo visokim (neka polja u 

Perzijskom zaljevu imaju odnos čak 100:1). Sinonimi: 

reserves life index, R/P ratio. 

reservoir – (1) ležište. Podzemna porozna i propusna 

formacija koja sadrži pojedinačnu i odvojenu prirodnu 

akumulaciju pridobivih ugljikovodika (nafte 

i/ili plina), koja je okružena (ograničena) nepropusnom 

stijenom i/ili vodenim barijerama i koja čini 

jedinstven tlačni sustav bez komunikacije s drugim 

ležištima. Pojam reservoir se često u naftnoj i 

plinskoj stručnoj literaturi rabi slobodno i, ovisno 

o kontekstu, može značiti ležište, sloj ili produktivni 

horizont. Sinonim: pool. (2) ležište podzemnih voda, v. 

ground-water reservoir. (3) rezervoar za vodu. Prirodni 

ili umjetni razervoar za vodu, na primjer, jezero ili 

bazen, iz kojeg se može crpiti voda za razne svrhe, 

na primjer za irigaciju, opskrbu vodom. Obično se 

izgrađuje konstrukcijom brana na rijekama. 

reservoir bed – ležište, v. reservoir, 1. 

reservoir brine – slana (mineralizirana) slojna voda, v. 

oil-fi eld waters. 

reservoir bitumen – ležišni bitumen. Ugljikovodici u 

ležištu koji su nastali (formirali se) alteracijom tekućih 

ugljikovodika u ležištu djelovanjem procesa kao 

što su termički kreking, deasfaltizacija, zgušnjivanje 

(isparavanjem ili oksidacijom), ispiranje vodom ili 

mikrobiološko djelovanje. Primjeri su smola (pitch) i 

asfalt (asphalt). 

reservoir conditions – ležišni uvjeti, uvjeti ležišta. Tlak i 

temperatura koji vladaju u ležištu (obično se imaju u 

vidu ti parametri). 

reservoir conformance – obuhvat ležišta istiskivanjem, 

v. sweep, 1. 

reservoir continuity – kontinuitet ležišta. Protezanje 

ležišta koje nije prekinuto rasjedima, promjenama 

facijesa ili bilo kojim drugim tipom heterogenosti.

eservoir coverage 

reservoir coverage – obuhvat ležišta istiskivanjem, v. 

sweep, 1. 

reservoir description – opis ležišta. Defi niranje fi zičkih 

svojstava ležišta – poroznosti, permeabilnosti, zasićenja 

fl uidima itd. Katkada uključuje i defi niranje 

prostorne distribucije ležišnih parametara i podrazumijeva 

izradu modela ležišta. 

reservoir development – razrada ležišta, v. development. 

reservoir drawdown – pad ležišnog tlaka. Razlika između 

ležišnog tlaka i dinamičkog tlaka na dnu bušotine. 

Glavna je sila istiskivanja ležišnih fl uida iz sloja u 

bušotinu. Općenito, kapacitet proizvodnje bušotine 

se povećava s porastom razlike tih tlakova. 

reservoir drive – ležišni režim, režim iskorištavanja ležišta. 

Prirodna energija (sila) u naftnim i plinskim 

ležištima koja uzrokuje strujanje fl uida kroz ležišta u 

bušotine (istiskuje fl uid iz ležišne stijene u bušotinu) 

i na površinu. Najčešći režimi iskorištavanja naftnih 

ležišta su režim otopljenog plina (solution-gas drive, 

dissolved-gas drive, internal gas drive), režim plinske 

kape (gas-cap drive, gas drive, external gas drive) i vodotlačni 

režim (water drive), a mogu se manifestirati 

i režim ekspanzije ležišnih fl uida (fl uid expansion) i 

gravitacijski režim (gravity drive). U svakom naftnom 

ležištu djeluje barem jedan tip režima, a kada djeluje 

više tipova govori se o mješovitom ili kombiniranom 

režimu (combination drive). U plinskim ležištima 

djeluju dva tipa režima – režim ekspanzije plina (expansion 

gas drive) i vodotlačni režim (water drive). 

Ležišni režim je glavni faktor koji određuje kapacitet 

(tempo) proizvodnje i konačni iscrpak nafte i plina. 

Sinonim: drive. 

reservoir-drive mechanisms – mehanizmi proizvodnje 

(iskorištavanja ležišta), v. drive mechanisms, natural 

drive mechanisms. 

reservoir dynamics – dinamika ležišta. Karakteristike 

strujanja fl uida u naftnim i plinskim ležištima. 

reservoir energy – energija ležišta, ležišna energija, v. 

reservoir-energy sources. 

reservoir-energy sources – izvori energije ležišta (ležišne 

energije). Potencijalni prirodni izvori energije 

ležišta koji su na raspolaganju za istiskivanje (strujanje) 

nafte i plina u proizvodne bušotine. Glavni 

tipovi ležišne energije su: (a) gravitacijska energija 

nafte (djeluje duž vertikalne duljine naftnog stupca 

u ležištu); (b) energija stlačenog slobodnog plina u 

plinskoj kapi naftnog ležišta; (c) energija plina otopljenog 

u nafti ili vodi; (d) energija stlačene nafte i 

vode u ležištu; (e) energija stlačene vode u vodonosnom 

bazenu napajanja (akviferu) ležišta; (f) energija 

stlačene ležišne stijene, i (g) energija utjecaja kapilarnog 

tlaka. Svi izvori energije su aktivni tijekom 

cijelog proizvodnog vijeka ležišta i utječu na režim 

iskorištavanja (mehanizam dreniranja) ležišta; v. drive, 

drive mechanism. 

reservoir engineer – inženjer tehnologije razrade ležišta. 

Specijalist koji se bavi problemima tehnologije 

razrade naftnih i plinskih ležišta. U dužnosti i 

odgovornosti inženjera tehnologije razrade ležišta 

spadaju procjena ukupnih rezervi ugljikovodika u 

ležištu (zajedno s geologom i petrofi zičarom) i iscrpka, 

određivanje vremenske dinamike proizvodnje, 

procjena proizvodnih mogućnosti (kapaciteta 

proizvodnje) bušotina i ležišta/polja i utjecaja pada 

708 

reservoir fl uid sampling 

ležišnog tlaka, prodora vode i plina i promjene plinskih 

faktora te svakodnevni operativni poslovi. Jedan 

od najvažnijih zadataka inženjera tehnologije 

razrade je procjena konačnog primarnog iscrpka i 

projektiranje sekundarnih i EOR-metoda i iscrpaka 

te mreže bušotina. Inženjer tehnologije razrade je 

uključen u proces razrade od trenutka otkrića polja 

do njegova napuštanja (likvidacije). U početnoj fazi 

razrade odgovoran je za prikupljanje, uspoređivanje 

i interpretaciju podataka ispitivanja prvih bušotina 

(testiranja, mjerenja tlakova, uzorkovanja fl uida), a 

nakon početka proizvodnje određuje lokacije novih 

bušotina (zajedno s geologom i geofi zičarom), projektira 

preopremanje postojećih proizvodnih bušotina 

(ukjučujući bušenje novih kanala iz postojećih 

bušotina) i programira regularna ispitivanja bušotina; 

v. reservoir engineering. 

reservoir engineering – tehnologija razrade ležišta. 

Primjena znanstvenih i tehnoloških principa u proizvodnji 

ugljikovodika kako bi se postigao maksimalni 

iscrpak i ekonomski učinak. Uloga tehnologije razrade 

je u njenim počecima bila samo izračunavanje 

rezervi nafte i prirodnog plina, da bi se područje razrade 

zatim proširilo uključivanjem analiza optimalnih 

metoda proizvodnje nafte i plina, a glavni zadaci 

su prognoziranje ponašanja ležišta ugljikovodika s 

različitim proizvodnim mehanizmima, projektiranje 

iskorištavanja ležišta za postizanje maksimalnog 

iscrpka uz minimalne troškove (postizanje maksimalnog 

profi ta) te izučavanje i primjena metoda povećanja 

iscrpka (EOR-metode). Sinonim: petroleum 

reservoir engineering; v. reservoir engineer. 

reservoir-evaluating well – ocjenska bušotina, v. 

appraisal well, 1. 

reservoir evaluation – procjena ležišta. Analiza uzoraka 

nafte ili plina iz bušotina kao preduvjet buduće 

eksploatacije ležišta. Laboratorijska analiza uzoraka 

koji se mogu uzeti tijekom testiranja sloja ili ispitivanja 

bušotina, pokazat će vjerojatan iscrpak glavnih 

frakcija i dati neophodne PVT-parametre. Važan dio 

procjene ležišta su testiranja formacija. 

reservoir fl uid – ležišni fl uid; slojni fl uid. Fluid u ležištu – 

nafta, prirodni plin i slojna voda. Ležišni fl uid također 

može sadržati neugljikovodične komponente (dušik, 

sumporovodik, ugljik-dioksid, helij); v. reservoir fl uid 

sampling. 

reservoir fl uid fl ow – strujanje fl uida u ležištu, v. fl o w 

regime, pseudosteady-state fl ow, steady fl ow, unsteady 

fl o w. 

reservoir fl uid sample – uzorak ležišnog fl uida, v. reservoir 

fl uid sampling. 

reservoir fl uid sampling – uzorkovanje ležišnog fl uida. 

Skupljanje (uzimanje) reprezentativnih uzoraka fl uida 

iz naftnih i plinskih ležišta. Upravljanje proizvodnjom 

nafte i plina i obradom (preradom, oplemenjivanjem) 

prirodnog plina zahtijeva vrlo precizne podatke 

o svojstvima ležišnih fl uida i produkciji naftnih 

i plinskih bušotina pri početnim ležišnim uvjetima 

i tijekom eksploatacije ležišta. Ležišni fl uidi su vrlo 

kompleksna smjesa ugljikovodika i drugih komponenata 

(sumpornih spojeva, ugljik-dioksida, dušika, 

helija) i mogu egzistirati u ležištima kao jednofazna 

tekućina ili jednofazni plin ili kao dvofazna smjesa 

plina i tekućine, ovisno o ležišnom tlaku i temperaturi 

i sastavu fl uida. S promjenom bilo kojeg od tih

eservoir fl uid study 

parametara mijenjaju se i svojstva fl uida (na primjer, 

viskoznost i gustoća plinovite i tekuće faze zavise 

od tlaka i temperature). Prema tome, da bi se procesom 

razrade ležišta i proizvodnje nafte i plina moglo 

djelotvorno upravljati, mora se skupiti dovoljno podataka 

o svojstvima fl uida i uzorci fl uida moraju biti 

reprezentativni za ležište kako bi se mogle prognozirati 

promjene i utjecaj svojstava fl uida na procese. 

Postoje dvije osnovne metode uzorkovanja ležišnih 

fl uida – dubinsko (v. subsurface sampling) i površinsko 

uzorkovanje (v. surface sampling). Izbor metode 

uzorkovanja ovisi o tipu ležišnog fl uida, proizvodnim 

karakteristikama ležišta, tehničkom stanju bušotina 

i konstrukciji površinske proizvodne opreme. Jedan 

od najvažnijih uvjeta za dobivanje reprezentativnog 

uzorka je kondicioniranje (priprema) bušotine za 

uzorkovanje (v. well conditioning). 

reservoir fl uid study – izučavanje ležišnih fl uida. Skup 

laboratorijskih postupaka (metoda) koji se primjenjuju 

za određivanje fi zikalnih svojstava ležišnih 

fl uida analizom njihovih uzoraka radi dobivanja podataka 

za proračune metodom materijalne bilance 

(material balance calculations). Izučavanje uključuje 

određivanje kemijskog sastava fl uida (chemical composition), 

kontaktnu vaporizaciju (otplinjavanje, fl ash 

vaporization), diferencijalnu vaporizaciju (otplinjavanje, 

diff erential vaporization), separatorsko ispitivanje 

(separator test) i mjerenje viskoznosti nafte (oilviscosity 

measurement). Svojstva slojnih fl uida koja 

se određuju uključuju tlak zasićenja (bubble point 

pressure), slojni (ležišni) volumetrijski faktor nafte (oil 

formation volume factor), faktor plina (gas formation 

volume factor) i ukupni faktor (total formation volume 

factor), faktor otopljenog plina (solution gas-oil ratio), 

koefi cijent izotermičke kompresibilnosti nafte (coeffi 

cient of isothermal compressibility of oil), viskoznost 

nafte (oil viscosity) i plina (gas viscosity), Z faktor (Z 

factor) te količine i svojstva plina izdvojenog (oslobođenog) 

u separatoru (separator gas) i rezervoaru 

(stock-tank gas) i rezervoarske (otplinjene) nafte 

(stock-tank oil); v. PVT analysis. 

reservoir gas-oil (gas/oil) factor – v. formation gas-oil 

factor. 

reservoir gas-oil (gas/oil) ratio – početni faktor otopljenog 

plina (plinski faktor). Omjer volumena plina 

(u standardnim kubičnim metrima ili stopama) i jediničnog 

standardnog volumena nafte (kubični metar 

ili barel) u ležištu pri njegovom početnom tlaku i 

temperaturi. 

reservoir gas viscosity – v. gas viscosity. 

reservoir gas volume factor – ležišni volumetrijski 

(obujamski) faktor plina. Omjer volumena plina u 

ležištu (tj. pri tlaku i temperaturi ležišta) i volumena 

plina na površini (pri standardnima tlaku i temperaturi). 

Faktor pokazuje koliko jedan standardni kubni 

metar (ili kubna stopa) plina zauzima kubnih metara 

(ili kubnih stopa) u ležištu pri nekom tlaku i nekoj 

temperaturi, odnosno, izražen kao recipročna vrijednost, 

koliko jedan kubni metar (stopa) plina u ležištu 

zauzima standardnih kubnih metara (stopa). 

reservoir geologist – geolog razrade ležišta. Geolog 

koji koordinira razradu cijelog polja; v. reservoir engineer. 

reservoir geometry – geometrija ležišta. Izraz pod kojim 

se razumijeva opis veličine, oblika te nutarnjih i 

709 

reservoir heterogeneity 

vanjskih granica naftnog ili plinskog ležišta (rabi se u 

tehnologiji razrade i proizvodnji). Geometrijski opis 

ležišta je uobičajeno timski rad geologa, geofi zičara 

i tehnologa razrade ležišta i zahtijeva dobro poznavanje 

regionalne geologije i sredine sedimentacije. 

Mnogi faktori koji su povezani s geometrijom ležišta 

(oblik ležišta, kontinuitet prostiranja formacije, višeslojnost, 

postojanje rasjeda, kut nagiba sloja) utječu 

na veličinu iscrpka nafte ovisno o prevladavajućem 

režimu iskorištavanja. Na primjer, vertikalni reljef 

ležišta s režimom otopljenog plina može uzrokovati 

formiranje sekundarne plinske kape koja postaje 

izvor ležišne energije, u ležištu koje je manje ili 

više diskontinuirano može se dogoditi da pojedini 

njegovi dijelovi ne komuniciraju s proizvodnim bušotinama 

(u tom slučaju treba primijeniti interpolacijsko 

bušenje da bi se iscrpila mimoiđena nafta) 

i da kontakti nafta-plin i voda-nafta ne napreduju 

kao ravna ploha (što također uzrokuje mimoilaženje 

nafte), a u višeslojnim ležištima iscrpak nafte će se 

znatno razlikovati od sloja do sloja ovisno o njihovim 

karakteristikama (svojstvima). Sinonim: geometry of 

a reservoir. 

reservoir heterogeneity – heterogenost (nehomogenost) 

ležišta. Geološka kompleksnost ležišta i njen 

odnos sa strujanjem fl uida u njemu, lateralne i vertikalne 

promjene svojstava ležišta – poroznosti, 

permeabilnosti, veličine (promjera) zrna, distribucije 

veličine pora, zasićenja vezanom (konatnon) vodom, 

močivosti i svojstava fl uida. Također, postojanje 

proslojaka šejla, isklinjenja i rasjeda. Kod vertikalne 

heterogenosti ležišta svojstvo s najvećim utjecajem 

je permeabilnost, a kod lateralne (horizontalne, 

arealne) heterogenosti se mijenjaju poroznost, permeabilnost, 

debljina i zasićenje vezanom vodom u 

površinskom smjeru. Heterogenost ležišta u najvećoj 

mjeri ovisi o sredini taloženja (u kojoj su se ležišta 

formirala), a varijabilnosti heterogenosti o kasnijem 

(postsedimentacijskom) djelovanju raznih fi zičkih 

(mehaničkih) i kemijskih procesa (kompakcija, otapanje, 

supstitucija, prekristalizacija, dolomitizacija, 

cementacija i drugi procesi i o tektonskim poremećajima 

(deformacijama). Sva ležišta ugljikovodika su 

prirođeno nehomogena sa sedimentacijskim facijesima 

i subfacijesima koji imaju različite karakteristike 

sedimentne teksture i tipove stratifi kacije (slojevitosti). 

Heterogenost znatno utječe na iscrpak nafte, jer 

određuje veličinu arealnog i vertikalnog koefi cijenta 

obuhvata ležišta injektiranim fl uidom (fl uidom koji 

istiskuje naftu iz ležišta). Heterogenost ležišta se 

lako može opisati u neposrednom okolišu kanala 

bušotine gdje ona utječe na permeabilnost matriksa 

stijene, distribuciju zasićenja ugljikovodikom, potencijalno 

uzajamno djelovanje stijene i fl uida i stupanj 

oštećenja formacije, jer su na raspolaganju podaci 

analize jezgre i karotaže. Analizom jezgara i uzoraka 

jezgara te interpretacijom karotažnih dijagrama dobiju 

se kvantitativni (numerički) podaci koji su bitni 

za opis ležišta – promjer pora i pornih kanala, veličina, 

sastav i pakiranje zrna, slojevitost i laminacija 

stijene, sedimentacijske strukture, litofacijesi, vertikalne 

sekvencije stratifi kacije, poroznost, permeabilnost, 

zasićenja i kapilarna svojstva. 

Heterogenost u području ležišta između bušotina koja 

utječe na režim strujanja fl uida u ležištu, horizontalni

eservoir interval 

i vertikalni koefi cijent obuhvata ležišta (u procesima 

zavodnjavanja i EOR-procesima), efi kasnost dreniranja 

ležišta (uključujući lateralni tip i kontinuitet slojevitosti 

i vertikalne teksturne karakteristike stijene) 

se vjerojatno može najteže kvantitativno odrediti 

budući da se podaci heterogenosti u okolišu kanala 

bušotina moraju ekstrapolirati u područja ležišta 

između bušotina. Međutim, u mnogim slučajevima 

je korelacija između bušotina otežana jer sredina 

sedimentacije i litofacijesi ne moraju biti kontinuirani 

između pojedinih bušotina. Primjena statističkih 

metoda procjene heterogenosti ležišta se pokazala 

korisnom. Heterogenost ležišta u cjelini određuje volumen 

(rezerve) ugljikovodika i površinsku (arealnu) 

distribuciju te trend njihove proizvodnje. Elementi te 

heterogenosti su debljina ležišta, geometrija i kontinuitet 

facijesa i svojstva ležišta u cjelini. Heterogenost 

u razmjerima cijelog ležišta je teško procijeniti 

jer se podaci dobiveni na malim segmentima ležišta 

moraju primijeniti na cijelo ležište. Temelj za takvu 

procjenu je sedimentacijski model ležišta, a vrlo su 

korisni i podaci seizmičkih prospekcija (2D i 3D seizmike, 

vertikalno seizmičko profi liranje); v. diagenetically 

complex reservoir, stratigraphically complex 

reservoir. 

reservoir interval – interval ležišta. Izmjerena debljina 

produktivne zone u bušotini. Može biti ukupna (bruto, 

gross) i efektivna (neto, net). 

reservoir limit test (testing) – ispitivanje utjecaja granice 

ležišta. Ispitivanje proizvodnih bušotina metodom 

pada tlaka (drawdown test), koje se izvodi specifi čno 

za određivanje volumena ležišta što ga drenira dana 

bušotina. Ispitivanje se vrši uz konstantnu proizvodnju 

bušotine, ali se također može izvoditi i uz varijabilnu 

proizvodnju budući da je teško održavati kapacitet 

proizvodnje bušotine konstantnim tijekom 

dugog perioda. 

reservoir management – upravljanje ležištem. Primjena 

najsuvremenije tehnologije na poznato ležište, skup 

operacija i odluka s pomoću kojih se ležište identifi 

cira, mjeri, iskorištava, razrađuje i procjenjuje od 

trenutka njegova otkrića do konačnog napuštanja, 

iskorištavanje raspoloživih fi nancijskih, tehnoloških 

i ljudskih resursa, te podataka i znanja za postizanje 

maksimalnog ekonomičnog iscrpka nafte i plina iz 

ležišta uz minimalna kapitalna ulaganja i troškove 

proizvodnje (za postizanje maksimalnog profi ta). 

Proces suvremenog upravljanja ležištem uključuje 

postavljanje ciljeva, planiranje razvoja, implementaciju, 

monitoring, vrijednosne procjene i revizije planova, 

te zahtijeva višedisciplinarni integrirani timski 

rad i tijesnu koordinaciju svih specijalista (geologa, 

geofi zičara, naftnih inženjera) i podršku menadžera 

u svim fazama životnog vijeka ležišta, primjenu napredne 

tehnologije na svim područjima, uporabu 

snažnih računala, radnih stanica i baza podataka 

sustava upravljanja. Upravljanje ležištem je kontinuiran 

proces koji, idealno, počinje s fazom istraživanja 

ležišta i njegovim otkrićem i traje kroz faze razrade 

i proizvodnje (primarnim, sekundarnim i EOR-metodama) 

do napuštanja. Tri su primarne komponente 

procesa upravljanja ležištem – stupanj poznavanja 

i bazična znanja o ležištu, raspoloživa tehnologija i 

upravljačko okruženje (politička, socijalna i poslovna 

klima i uvjeti). 

710 

reservoir quality 

reservoir material balance – materijalna bilanca ležišta, 

v. material balance, material balance equation. 

reservoir model – model ležišta. Model koji se rabi za 

prognoziranje proizvodnog ponašanja ležišta/polja 

– tempa proizvodnje i iscrpka za različite scenarije 

(varijante) razrade (uključujući proizvodnju sekundarnim 

i EOR-metodama). Model mora maksimalno 

predočavati ponašanje stvarnog ležišta kako bi prognoza 

bila realistična; v. reservoir simulation. 

reservoir modeler – inženjer simulacije (modeliranja) 

ležišta. Specijalist, inženjer tehnologije razrade ili 

geolog koji se bavi simulacijom naftnih i plinskih ležišta. 

Rabeći podatke seizmičkih istraživanja, analiza 

jezgara, uzoraka stijena i slojnih fl uida te bušotina, 

on projektira i proširuje informacije u području prognoza 

ponašanja ležišta – u procesu proizvodnje 

nafte i plina kao i u primjeni sekundarnih i EOR-metoda; 

v. reservoir simulation. 

reservoir modeling – modeliranje (simulacija) ležišta, v. 

reservoir simulation. 

reservoir oil viscosity – viskoznost ležišne (slojne) nafte. 

Većina ležišnih nafti ima viskoznost između 1 i 2 cp, 

ali ona može varirati od 0,1 cp (i manje) za hlapljive 

nafte pri vrlo visokim ležišnim tlakovima i temperaturama 

do vrlo visokih vrijednosti za nafte velike 

gustoće. 

reservoir pressure – ležišni tlak; slojni tlak. Tlak fl uida 

u naftnom ili plinskom ležištu ili sloju koji se manifestira 

u bušotini. Općenito je približno jednak hidrostatičkom 

tlaku (tj. ekvivalentan je tlaku stupca slane 

vode od površine do ležišta – oko 0,1 bar/m ili 0,23 

psi/ft), kada se ležišni (slojni) tlak naziva normalnim, 

pa se, prema tome, mijenja s dubinom ležišta, ali također 

može biti znatno viši (anomalno visok) ili znatno 

niži (anomalno nizak) od hidrostatičkog. Ležišni 

tlak je sila koja istiskuje naftu i plin u proizvodne 

bušotine. Dobra proizvodna praksa nalaže čuvanje 

ležišnog tlaka kako bi iscrpak nafte i plina bio što 

veći. Ležišni tlak se može povećati ili održavati na 

određenoj razini tijekom proizvodnog vijeka ležišta 

primjenom sekundarnih i/ili EOR-metoda ako je to 

ekonomski opravdano. Sinonimi: closed pressure, fi - 

eld pressure, fl uid pressure, formation pressure. 

reservoir pressure maintenance – podržavanje ležišnog 

tlaka, v. pressure maintenance 

reservoir pressurization – povećavanje (dizanje) ležišnog 

tlaka. Početna faza procesa miscibilnog istiskivanja 

nafte iz ležišta ugljik-dioksidom (metoda povećanja 

iscrpka nafte/EOR-metoda) u kojoj se ležišni tlak, 

smanjen prethodnim iskorištavanjem, na umjetan 

način poveća do veličine koja osigurava miscibilno 

istiskivanja slojne nafte. Tlak se obično povećava 

injektiranjem vode; v. minimum miscibility pressure. 

reservoir quality – kvaliteta ležišta. Kapacitet ležišta za 

ugljikovodike i njegova sposobnost proizvodnje. Kapacitet 

ležišta je određen njegovom efektivnom poroznošću 

(volumenski postotak uzajamno povezanih 

pora u stijeni – preostali dio ležišne stijene otpada na 

njen matriks i pore koje nisu uzajamno povezane) i 

veličinom, a njegova produktivnost zavisi od permeabilnosti 

(mjera sposobnosti ležišne stijene za prenošenje 

fl uida – permeabilnost stijene ovisi o promjeru, 

obliku i distribuciji pornih kanala u njoj, tipu i broju 

prisutnih fl uida, protoku fl uida, duljini i površini poprečnog 

presjeka stijene i diferencijalnom tlaku duž

eservoir repressuring 

putanje strujanja fl uida; kod klastičnih stijena općenito 

postoji direktna zavisnost između poroznosti i 

permeabilnosti i ona je promjenljiva u različitim formacijama, 

ali je povećana poroznost tipično praćena 

povećanom permeabilnošću). Kvaliteta ležišta se 

može procijeniti brojnim metodama – trodimenzijskom 

seizmikom, karotažom (litologije, poroznosti, 

zasićenja fl uidima), ispitivanjem ležišta (na primjer 

testiranjem metodom DST), analizom jezgara (mjerenjem 

poroznosti, permeabilnosti i kapilarnog tlaka), 

analizom izbrusaka stijena, mikroskopiranjem, 

difrakcijom X-zraka i drugim metodama. 

Na kvalitetu ležišta utječu brojni geološki faktori i 

zbivanja: (1) sredina sedimentacije – (a) određuje 

karakteristike zrna stijena koje utječu na njihovu 

poroznost i permeabilnost (u klastičnim stijenama 

te karakteristike uključuju promjer i sortiranje zrna, 

sferičnost, uglatost i pakiranje zrna, količinu prisutnog 

materijala matriksa stijena); (b) tip slojevitosti, 

laminacije i drugi oblici stratifi kacije te mali rasjedi 

i barijere permeabilnosti određuju režim strujanja 

fl uida (stratifi cirano plošno strujanje, strujanje po 

zavojitim putanjama); (c) strukture nastale klizanjem 

(slampne strukture) mogu smanjiti permeabilnost 

(uzrokujući strujanje fl uida po zavojitim putanjama) 

ili je povećati (kao i poroznost)uzrokujući 

rastresitije pakiranje zrna; (d) bioturbacija obično 

smanjuje kvalitetu ležišta miješanjem pijeska i gline 

i unošenjem gline u porne prostore između zrna 

pijeska; (2) dijageneza – na kvalitetu ležišta utječu 

četiri glavna mehanizma dijageneze – (a) kompakcija 

ili zbijanje (smanjuje poroznost i permeabilnost); 

(b) cementacija (precipitacija autigenih minerala 

obično smanjuje kvalitetu); (c) otapanje (otapanjem 

kemijski manje stabilnih minerala može se katkada 

znatno povećati i poroznost i permeabilnost stijena, 

osobito karbonatnih), i (d) prekristalizacija (na 

primjer, dolomitizacija vapnenaca ili kalcitnog cementa 

u pješčenjacima obično povećava poroznost 

i permeabilnost stijena; prisutnost minerala gline 

stvara mikropore, a fi ne čestice gline mogu, strujajući 

i migrirajući s pornim fl uidima, blokirati porne 

kanale); (3) strukturne deformacije stijena – formiranje 

pukotina i breča povezano s borama, rasjedima 

i dijapirima, općenito poboljšava kvalitetu ležišta 

(povećavanjem poroznosti i permeabilnosti); (4) 

močivost stijene – utječe na kvalitetu ležišta preko 

količine vode u proizvodnji (u hidrofobnom ili naftom 

močivom ležištu voda će strujati s naftom, dok 

će u hidrofi lnom ili vodom močivom ležištu voda 

strujati tek nakon što se iz pora stijene proizvede 

stanoviti volumen nafte), i (5) kapilarni tlak – utječe 

na veličinu i distribuciju zasićenja vodom u ležištu 

i, prema tome, na volumen ugljikovodika u njemu 

(budući da kapilarni tlak ovisi o radijusu kapilara, 

međufaznoj napetosti i kontaktnom kutu između 

vode i površine čvrstog tijela, zone ležišta s većim 

porama i pornim kanalima će imati manji kapilarni 

tlak, manje nereducibilno zasićenje vodom i veći volumen 

zasićen ugljikovodicima). 

reservoir repressuring – povećavanje (dizanje) ležišnog 


reservoir repressuring by gas injection – povećavanje 

(dizanje) ležišnog tlaka injektiranjem plina, v. pressure 

maintenance by gas injection. 

711 

reservoir simulation model 

reservoir rock – ležišna stijena. Svaka stijena s poroznošću 

ili sustavom pukotina koji su dovoljni da bi 

sadržavala naftu ili plin. Uobičajene ležišne stijene 

za ugljikovodike su pijesci (čisti, glinoviti, siltozni, 

lignitski, bentonitski, arkozni – v. sand), pješčenjaci 

(porozni i raspucani, arkozni, kremenasti, vapnenački 

– v. sandstone), vapnenci (porozni, raspucani i kavernozni, 

kristalni, detritični oolitski, saharoidni, ljušturni, 

krinoidni – v. limestone), dolomiti (v. dolomite), 

konglomerati (raspucani, arkozni – v. conglomerate), 

breče (ljušturne, porozne tektonske – v. breccia), šejl 

(raspucan, kontaktno-metamorfan – v. shale), saćasti 

anhidrit, raspucani čert te, katkada, eruptivne stijene 

(igneous rocks) s primarnom poroznošću (tuf) ili pukotinama, 

a također su poznate akumulacije ugljikovodika 

u raspucanim metamorfnim stijenama (metamorphic 

rocks). Gotovo 60% svjetskih razervi nafte se 

nalazi u pješčenjacima, a ostalih 40% u vapnencima, 

dolomitima i drugim stijenama. Sinonimi: carrier 

rock, container rock. 

reservoir-rock compressibility – kompresibilnost (stlačivost) 

ležišne stijene, v. rock compressibility. 

reservoir-rock properties – svojstva ležišnih stijena. 

Skup temeljnih parametara kojima se ležišne stijene 

mogu kvantitativno opisati – poroznost, permeabilnost, 

zasićenje fl uidima, kapilarni tlak i električna 

vodljivost. 

reservoir-rock specifi c heat – specifi čni toplinski kapacitet 

ležišnih stijena, v. specifi c heat of rocks. 

reservoir rock wettability – močivost ležišne stijene, v. 

wettability, oil-wet reservoir rock, water-wet reservoir. 

reservoir saturation distribution – distribucija zasićenja 

ležišta. Promjena zasićenja naftnih i plinskih ležišta 

s dubinom. Nije oštro izražena, nego se postupno 

mijenja od 100%-tnog zasićenja vodom u vodenoj 

zoni ležišta do minimalnog (nereducibilnog) zasićenja 

vodom na nekoj vertikalnoj udaljenosti od vodene 

zone. Ukupno zasićenje ležišta tekućom fazom 

(nafta i voda) također se postupno mijenja od 100%tnog 

zasićenja u naftnoj zoni do nultog zasićenja u 

plinskoj kapi ležišta. 

reservoir saturation tool (RST) – pribor za karotažu 

zasićenja ležišta. Pribor za nuklearnu karotažu (kombinacija 

inducirane spektrometrijske gama-karotaže 

i impulsne neutronske gama-karotaže) za određivanje 

tekućih omjera fl uida i trenutnog položaja (dubine) 

vodo-naftnog kontakta. Može se rabiti za vrijeme 

proizvodnje bušotine. 

reservoir simulation – simulacija (modeliranje) ležišta. 

Primjena skupa matematičkih izraza (matematičkih 

modela) ili fi zičkih modela, na primjer, umjetne i prirodne 

jezgre, koji opisuju procese u ležištu za prognoziranje 

ponašanja ležišta i njegovih proizvodnih 

karakteristika. Matematički modeli primjenjuju volumetrijsku 

materijalnu bilancu, Darcyjeve zavisnosti 

i princip očuvanja mase za opis ležišta, a kompleksni 

matematički modeli za analizu višedimenzijskih 

i višefaznih ležišta rabe računala. Sinonim: reservoir 

modeling. 

reservoir simulation model – simulacijski model ležišta. 

Matematički model koji kreira fi zikalne karakteristike 

naftnog ili plinskog ležišta. Može se rabiti 

za procjenu rezervi i simulaciju mogućih scenarija 

(varijanti) razrade ležišta; v. reservoir simulation, onedimensional 

reservoir model, two-dimensional reser-

eservoir stimulation 

voir model, three-dimensional reservoir model, radial 


reservoir stimulation – stimulacija (obrada) ležišta, v. 

well stimulation, acidizing, hydraulic fracturing, acid 

fracturing. 

reservoir stimulation treatment – stimulacija (obrada) 

ležišta, v. well stimulation, acidizing, hydraulic 

fracturing, acid fracturing. 

reservoir study – izučavanje ležišta. Analiza faktora koji 

utječu na proizvodno ponašanje ležišta s preporukom 

programa optimalnog iskorištavanja (ostvarivanja 

maksimalnog iscrpka i neto profi ta) kao krajnjom 

svrhom. Sastoji se od tri glavna dijela – simulacijsko 

usuglašavanje historijata proizvodnje ležišta, prognoziranje 

budućeg ponašanja ležišta za različite 

varijante proizvodnje i preporuke za optimalan cjelokupni 

program eksploatacije ležišta. 

reservoir sweep – obuhvat ležišta istiskivanjem, v. 

sweep, 1. 

reservoir temperature – ležišna temperatura, slojna 

temperatura. Temperatura podzemne formacije i 

slojnih fl uida. Vertikalni gradijent temperature u 

naftnim ležištima varira od 1 °C do 5,5 °C/100m (prosječno 

2,7 °C/100m). Može se mjeriti direktno kao 

temperatura u bušotini ili procijeniti prema geotermičkom 

gradijentu. 

reservoir volume factor (RVF) – ležišni volumetrijski 

(obujamski) faktor, v. formation volume factor. 

reservoir water – ležišna voda, v. formation water, oilfi 

eld waters. 

reservoir water viscosity – viskoznost ležišne vode; v. 

water viscosity. 

residence time – vrijeme zadržavanja (retencije), v. retention 

time. 

residual – (1) erozijski ostatak, v. erosion remant. (2) 

rezidualna anomalija, rezidualno polje. U geofi zici 

– anomalije koje su preostale nakon oduzimanja 

regionalnih polja (v. regional); polje iz kojeg je oduzeta 

dominantna regionalna komponenta kako bi 

se istaknule lokalne anomalije. (3) rezidualan. (a) U 

geomorfologiji – termin za označavanje topografske 

strukture (forme reljefa) ili geološke strukture, 

poput stijene, brežuljka ili platoa, koji predstavljaju 

mali dio ili trag ranije veće mase ili područja i koji se 

izdižu nad okružujućom površinom koja je snižena 

erozijom; v. relict, 2a. (b) U geofi zici – termin za označavanje 

anomalije (ili gradijenta) koja je preostala 

nakon oduzimanja regionalnih polja (v. residual, 2). 

(4) rezidualan, eluvijalan. U geologiji – koji se odnosi 

na rezidualni materijal (residue) ili eluvij (eluvium) ili 

čini eluvij; terminom se osobito označava materijal 

koji je preostao na mjestu svog formiranja nakon 

trošenja (raspadanja) stijene (weathering of rock), na 

primjer, rezidualni sediment (residual deposit) ili rezidualno 

tlo (residual soil). Sinonim: eluvial. (5) rezidualna 

(preostala) pogreška, v. residual error. 

residual anticline – rezidualna antiklinala (doma). U 

tektonici soli (salt tectonics) – relativno strukturno 

uzdignuće (structural high) koje je nastalo kao posljedica 

slijeganja (depression) dviju susjednih rubnih 

sinklinala (v. rim syncline). Sinonim: residual dome. 

residual arkose – rezidualna arkoza. Arkoza koja se formirala 

in situ razaranjem granita; v. grus. 

residual boulder – rezidualni blok, blok trošenja (raspadanja), 

v. boulder of weathering. 

712 

residual oil 

residual clay – rezidualna (primarna) glina. Vrlo fi nodispergirani 

glinoviti materijal formiran na mjestu 

zalijeganja (in place) pri trošenju (raspadanju) stijena 

(weathering of rocks) kemijskim razaranjem (chemical 

decay) glinenaca (feldšpata) i drugih minerala stijena 

ili uklanjanjem neglinovitih mineralnih komponenata 

iz glinovite stijene, na primjer, glinovitog vapnenca 

(argillaceous limestone) otapanjem; tlo ili produkt 

procesa formiranja tla. Sinonim: primary clay (v.); v. 

secondary clay. 

residual deposit – (1) rezidualni (eluvijalni) sediment. U 

geologiji – ostatak (eluvij, v. residue, 1) koji se formirao 

na mjestu zalijeganja (in place) trošenjem (raspadanjem) 

stijena. Veličina zrna rezidualnih sedimenata 

pokriva cjelokupni raspon – od rezidualne gline 

do rezidualnih blokova. (2) rezidualno rudno ležište. 

Rudno ležište formirano u glini (glinovitoj stijeni) kao 

rezultat oksidacije metala (na primjer, mangana, željeza, 

olova ili cinka) pri trošenju (raspadanju) blizu 

površine Zemlje. 

residual dome – rezidualna doma (antiklinala), v. residual 

anticline. 

residual error – rezidualna (preostala) pogreška. Razlika 

između izmjerene vrijednosti veličine u nizu opažanja 

(korigirane za poznate sustavne ili sistematske 

pogreške) i izračunane vrijednosti veličine. Rezidualne 

pogreške ostaju u opažanjima unatoč svim pokušajima 

njihove eliminacije. Sinonim: residual. 

residual free gas – rezidualni (preostali) slobodni plin. 

Slobodni plin plinske kape naftnog ležišta u ravnoteži 

s rezidualnim (preostalim) tekućim ugljikovodicima 

u iscrpljenom ležištu (kao što je ležište na kraju 

njegova primarnog ili ekonomičnog proizvodnog 

vijeka). 

residual gas – rezidualni (odbenzinirani, suhi) plin, v. 

residue gas, 1. 

residual geosyncline – rezidualna geosinklinala, autogeosinklinala, 

v. autogeosyncline. 

residual hydrocarbon saturation (RHS) – zasićenje rezidualnim 

ugljikovodicima, rezidualno zasićenje ugljikovodicima. 

Volumenski postotak nafte ili plina (od 

pornog volumena ležišta) preostalih u ležištu nakon 

proizvodnje. 

residual liquid – rezidualna taljevina (magma). Hlapljive 

komponente magme koje ostaju u magmatskom 

ognjištu (magma chamber) nakon završetka neke 

etape kristalizacije tijekom niza diferencijacija. Sinonimi: 

ichor (v.), residual liquor, residual magma, rest 

magma. 

residual liquor – rezidualna taljevina (magma), v. residual 

liquid. 

residual magma – rezidualna magma (taljevina), v. residual 

liquid. 

residual map – stratigrafska karta ostatka. Stratigrafska 

karta (stratigraphic map) koja prikazuje promjene 

malih razmjera, poput lokalnih osobitosti u sredini 

sedimentacije (sedimentary environment) dane stratigrafske 

jedinice (stratigraphic unit). Takva karta superponira 

se na kartu trenda (v. trend map). 

residual mineral – rezidualni mineral. Mineral čija je 

koncentracija na mjestu rezultat trošenja (raspadanja) 

i izluživanja stijena, na primjer kvarc. 

residual oil – rezidualna (preostala) nafta: (1) Nafta preostala 

u ležištu nakon njegova iscrpljenja, odnosno, 

svršetka proizvodnje nafte – primarne (primary oil

esidual-oil saturation 

production), sekundarne (secondary oil production) 

ili zavodnjavanjem (waterfl ood); (2) Nafta (tekuća 

faza) pri atmosferskom tlaku i sobnoj temperaturi 

(standardnim uvjetima) koja je preostala u PVT-ćeliji 

nakon diferencijalnog otplinjavanja (diff erential 

vaporization) 

residual-oil saturation – (1) kritično zasićenje naftom, 

v. critical oil saturation. (2) zasićenje rezidualnom 

naftom, rezidualno zasićenje naftom. (a) Zasićenje 

ležišta naftom nakon njegova iscrpljenja (svršetka 

eksploatacije) danom metodom – primarnom ili 

sekundarnom, u kojem je slučaju cilj metoda povećanja 

iscrpka (EOR-metode). (b) Konačno zasićenje 

naftom uzorka jezgre u laboratorijskim ispitivanjima 

istiskivanja nafte vodom ili plinom. (c) Minimalno 

zasićenje ležišta naftom koje se teoretski i na mikroskopskoj 

bazi može ostvariti kao rezultat djelovanja 

viskoznih, kapilarnih i gravitacijskih sila. 

residual resistance factor – faktor rezidualnog otpora 

strujanju. Mjera smanjenja permeabilnosti ležišne 

stijene za vodu nakon strujanja otopine polimera u 

procesu povećanja iscrpka nafte (EOR-proces) polimernim 

zavodnjavanjem (polymer fl ood). Redukcija 

permeabilnosti je posljedica adsorpcije polimera na 

površini ležišne stijene i mehaničke blokade molekula 

polimera u malim porama. Faktor rezidualnog 

otpora strujanju vode se izražava kao omjer početne 

permeabilnosti za vodu (tj. permeabilnosti za vodenu 

fazu prije injektiranja otopine polimera u ležište) 

i permeabilnosti za vodu nakon strujanja polimera 

kroz ležišnu stijenu, odnosno kao omjer pokretljivosti 

za vodu prije i nakon strujanja otopine polimera 

kroz ležište, i ima ekonomsko značenje. Naime, troškovi 

za polimere terete proces samo u periodu injektiranja 

otopine polimera, a utjecaj rezidualnog otpora 

strujanju traje dugo nakon toga bez dodatnih 

troškova. Polisaharidi se slabo adsorbiraju na površini 

ležišne stijene pa ne pokazuju utjecaj rezidualnog 

otpora strujanju. 

residual saturation – rezidualno (kritično) zasićenje, v. 

critical oil saturation. 

residual saturation method of wettability determination 

– metoda određivanja močivosti rezidualnim 

zasićenjem. Metoda mjerenja (određivanja) močivosti 

stijene koja se bazira na opažanju da zasićenje 

svježe jezgre vezanom (konatnom) vodom katkada 

može pokazivati karakter močivosti stijene. Naime, 

zasićenje vezanom vodom hidrofobnih formacija je 

znatno niže od zasićenja hidrofi lnih formacija, a zasićenje 

strogo hidrofobnih formacija je konstantno 

bez obzira na permeabilnost, dok se u formacijama 

s drugačijom močivošću zasićenje vodom smanjuje 

s porastom permeabilnosti. Općenito, stijene s niskim 

zasićenjem vezanom vodom se smatraju slabo 

hidrofi lnim do hidrofobnim, a s visokim zasićenjem 

– hidrofi lnim; v. wettability measurement. 

residual sediment – rezidualni sediment, rezistat, v. resistates. 

residual water – rezidualna voda. Voda koja ne struji 

kroz propusnu stijenu. Tanki sloj vode apsorbirane 

na površini mineralnih zrna i diskontinuirana pendularna 

voda koju kapilarni tlak drži na kontaktima zrna 

i na krajevima velikih pora. 

residual-water saturation – zasićenje rezidualnom vodom, 

rezidualno zasićenje vodom, v. residual water. 

713 

resin cement 

residue – (1) ostatak, eluvij, rezidualni sediment. Akumulacija 

stijenskog detritusa (rock debris) formirana 

trošenjem (raspadanjem, weathering) koja je ostala 

uglavnom na mjestu zalijeganja (in place) nakon 

uklanjanja svih komponenata, osim najmanje topljivih. 

Eluvij obično formira relativno tanki površinski 

sloj ispod kojeg se nalazi neraspadnuta ili djelomično 

alterirana (izmijenjena) stijena. Sinonimi: eluvium, 

residual deposit, residuum; v. chemical residue, physical 

residue. (2) netopljivi ostatak, v. insoluble residue. 

(3) ostatak. Tekući ili čvrsti produkt procesa rafi nerijske 

prerade sirove nafte nakon što su ekstrahirane 

odabrane komponente (frakcije). Ostatak ne mora 

biti otpadni produkt, jer se može preraditi drugim 

procesima (na primjer, asfalt). Sinonimi: bottoms, 

residuum. 

residue gas – (1) rezidualni (odbenzinirani, suhi) plin: 

Prirodni plin koji preostaje nakon njegove obrade i 

nakon što su iz njega ekstrahirane (izdvojene) tekuće 

komponente (tekući ugljikovodici), koje je sadržavao 

u sirovom (neobrađenom) stanju, u separatoru 

ili na postrojenju za obradu (preradu) plina. Prirodni 

plin na izlazu iz separatora ili postrojenja za obradu 

(preradu). Može se prodavati kao komercijalni plin ili 

injektirati u naftna ležišta radi podržavanja ležišnog 

tlaka. Sinonimi: residual gas, tail gas; (2) rezidualni 

(preostali) plin. (a) Prirodni plin koji je preostao u plinskom 

ležištu nakon završetka konvencionalne proizvodnje 

i koji se više ne može proizvoditi običnim 

metodama; (b) Plinoviti sporedni produkti procesa 

rafi nerijske prerade sirove nafte – metan, etan, etilen 

i drugi plinovi. Obično se upotrebljavaju kao gorivo. 

Sinonim: tail gas. 

residue gas saturation – zasićenje rezidualnim plinom, 

rezidualno zasićenje plinom. Volumenski postotak 

plina u plinskom ležištu koji je preostao nakon završetka 

konvencionalne proizvodnje i ne može se više 

proizvoditi klasičnim metodama. 

residuo-aqueous sand – rezidualno-vodeni (eluvijalnovodeni) 

pijesak. Pijesak sastavljen od čestica koje su 

prvobitno bile zaobljene (izvaljane) vodom, a zatim 

podvrgnute trošenju (raspadanju); v. aqueo-residual 

sand. 

residuum – (1) ostatak, eluvij, rezidualni sediment, v. residue, 

1. (2) ostatak, v. residue, 3. 

resin – (1) smola, prirodna smola. Različite tvrde, krte, 

guste ili polustvrdnute, obično prozirne ili providne, 

uglavnom amorfne supstancije koje su formirane 

osobito u sekretima biljaka i dobivene kao eksudati 

recentnog ili fosilnog podrijetla (na primjer smolasti 

sekreti stabala bora ili jele, također nekih vrsta tropskog 

drveća) kondenzacijom pri gubljenju hlapljivih 

ulja. Boja smole varira od žućkaste do smeđe, primjetan 

je njen karakteristični sjaj, lako su taljive i gorive, 

topljive su u eteru i drugim organskim otapalima, ali 

ne i u vodi, i predstavljaju kompleksnu smjesu terpena, 

smolnih alkohola te smolnih kiselina i njihovih 

estera. Sinonimi: amber, natural resin, fossil resin, mineral 

resin. (2) sintetska (umjetna) smola. U organskoj 

kemiji – termin koji se široko, ali slobodno, rabi za 

označavanje bilo kojeg sintetskog plastičnog materijala. 

Tvrdi ili polutvrdi produkt sintetskog podrijetla, 

visoke molarne mase. Većina sintetskih smola su 

polimeri. 

resin cement – cement sa smolom. U tehnologiji ce-

esin luster 

mentacije bušotina – smjesa vode, cementa, tekuće 

smole i katalizatora. Zbog visokih troškova pripravljanja 

primjenjuje se ponajprije za brtvljenje (čepljenje, 

plugging) kanala nezacijevljenih bušotina (bušotina 

bez zaštitne kolone, open hole) i perforacija 

(perforations). 

resin luster – smolasti sjaj. Sjaj površine loma nekih minerala 

(na primjer, opala, sumpora, jantara, sfalerita) 

i stijena (na primjer, smolnogi kamena, pitchstone) 

koje izgledom nalikuju smoli. 

resin-sand pack – pješčani fi ltar (pješčani zasip) bušotine 

sa smolom. Tip proizvodnog opremanja bušotina 

(well completion). Pijesak injektiran u kanal bušotine 

na nivou produktivnog intervala s injektiranjem 

smole radi njegove konsolidacije (vezivanja). Primjenjuje 

se u bušotinama gdje je prisutan prodor pijeska 

iz formacije. Postupak se sastoji u proširivanju 

produktivnog intervala u bušotini, injektiranju pijeska 

i zatim smole (ili plastične mase) koja konsolidira 

i pijesak fi ltra i pijesak formacije. 

resistance – (1) akustički otpor, v. acoustic resistance. (2) 

električni otpor, v. electrical resistance. (3) otpor fl uida, 

v. fl uid resistance. 

resistance factor – faktor otpora strujanju. Mjera otpora 

strujanju otopine polimera (polymer solution) u 

ležištu s obzirom na otpor strujanju vode u procesu 

polimernog zavodnjavanja naftnih ležišta (kemijska 


polymer fl ood). Čini omjer pokretljivosti vode i otopine 

polimera, a matematički se izražava kao kvocijent 

umnoška relativne permeabilnosti za vodu i prividne 

viskoznosti otopine polimera i umnoška relativne 

permeabilnosti za otopinu polimera i viskoznosti 

vode. Polimeri s visokim faktorima otpora strujanju 

se mogu rabiti za poboljšavanje profi la injektivnosti 

ležišta čepljenjem proslojaka visoke permeabilnosti, 

a u obliku gela za čepljenje zona ležišta visoke permeabilnosti 

daleko od injekcijskih bušotina. 

resistates – rezistati. Sedimenti sastavljeni od kemijski 

otpornih (stabilnih) minerala i obogaćenih ostacima 

trošenja (raspadanja); to su, prema tome, kvarcni 

sedimenti karakteristično bogati također cirkonom, 

ilmenitom, rutilom i (rjeđe) kasiteritom, monacitom i 

zlatom. Rezistati su jedna od grupa sedimenata (evaporati, 

hidrolizati, oksidati, reduzati, rezistati) prema 

njihovoj klasifi kaciji, odnosno grupiranju po analogiji 

s označavanjem stadija diferencijacije u kemijskoj 

analizi stijena; v. evaporates, hydrolysates, reduzates, 

resistates. 

resistivity – (1) električna otpornost, specifi čni električni 

otpor, v. electrical resistivity. (2) termička otpornost, 

specifi čni termički otpor, v. thermal resistivity. 

resistivity-derived porosity – poroznost prema karotaži 

otpora. Poroznost formacije (konsolidiranih i nekonsolidiranih 

pješčenjaka i karbonata) određena analitički 

(uporabom formula iz literature) prema mjerenjima 

električne otpornosti isprane zone i isplačnog 

fi ltrata. Tako izračunana poroznost je stvarna (prava) 

poroznost vodonosnih formacija, međutim, za formacije 

koje su zasićene ugljikovodicima ona će biti 

manja od stvarne poroznosti zbog veće vrijednosti 

električne otpornosti isprane zone formacije (fl ushed 

zone) usljed rezidualnog zasićenja te zone ugljikovodicima. 

Stvarna poroznost se također može odrediti 

analitički ako je poznato zasićenje isprane zone for- 

714 

resistivity logging 

macije vodom ili se ono može procijeniti (u literaturi 

se mogu naći podaci zasićenja isprane zone vodom 

za plinonosne i naftonosne formacije), a računa se 

prema podacima stvarne električne otpornosti (true 

resistivity) ako je poznata otpornost slojne vode i zasićenje 

formacije vodom. 

resistivity factor – faktor formacije, v. formation factor. 

resistivity index – indeks električne otpornosti (specifi 

čnog električnog otpora). U interpretaciji elektrokarotaže 

– (1) Omjer (odnos) električne otpornosti 

(specifi čnog električnog otpora) formacije (stijene) 

zasićene ugljikovodicima i električne otpornosti iste 

formacije (stijene) koja je potpuno (100%) zasićena 

slojnom vodom (određene otpornosti). (2) Omjer 

(odnos) prave električne otpornosti (true electrical 

resistivity) formacije (stijene) pri danom zasićenju 

vodom i električne otpornosti same formacije (stijene). 

resistivity index method of wettability determination 

– metoda određivanja močivosti indeksom električne 

otpornosti (indeksom specifi čnog električnog 

otpora). Metoda kvalitativnog određivanja močivosti 

stijene prema vrijednostima električne otpornosti 

ili specifi čnog električnog otpora formacije (omjer 

prave električne otpornosti formacije i električne 

otpornosti formacije kada je 100% zasićena slojnom 

vodom) izmjerenog elektrokarotažom. Visoki indeks 

otpornosti formacije upućuje na njeno nisko zasićenje 

vodom ili na diskontinuiranu vodenu fazu u njoj, 

što je karakteristično za hidrofobnu poroznu sredinu; 


resistivity log – (1) karotaža električne otpornosti, otporska 

karotaža (elektrokarotaža), v. resistivity logging. 

(2) dijagram karotaže električne otpornosti (otporske 

karotaže), v. resistivity logging. 

resistivity logging – karotaža električne otpornosti, otporska 

karotaža (elektrokarotaža). Električna karotaža 

(elektrokarotaža) bušotina koja uključuje snimanje 

jedne ili više krivulja električne otpornosti (specifi čnog 

električnog otpora) formacije – snimanje normalnom 

sondom (normal log), inverznom sondom 

(lateral log), sondom za bočnu karotažu s fokusiranom 

strujom (laterolog) i sondom za indukcijsku 

karotažu (induction log) ili snimanje s mikrootporskim 

ekvivalentnim sondama (microresistivity logs). 

Budući da se obično snima i krivulja spontanog potencijala, 

termin resistivity logging se često rabi kao 

sinonim termina electric logging (električna karotaža, 

elektrokarotaža). Većina otporskih karotaža registrira 

otpornost u 0,3 m 3 do 3 m 3 (10 do 100 kubičnih stopa) 

materijala stijene oko sonde, dok mikrootporska 

karotaža registrira otpornost u svega nekoliko desetaka 

kubičnih centimetara (nekoliko kubičnih inča) 

materijala stijene blizu stijenke kanala bušotine. Na 

mjerenja utječu, na primjer, dubina prodora isplake 

u formaciju, električna otpornost isplačnog fi ltrata i 

debljina formacije. Primjenjuje se samo u nezacijevljenim 

bušotinama (bušotinama bez zaštitne kolone, 

open hole) ispunjenim vodljivim isplačnim fl uidom. 

Podaci mjerenja se rabe prvenstveno za korelaciju 

formacija između bušotina i određivanje volumena 

pornog prostora zasićenog vodom. Otporska elektrokarotaža 

je bila najranija metoda karotaže naftnih 

i plinskih bušotina i njeni bazični principi su valjani i 

danas bez obzira na kasnije modifi kacije i poboljša-

esistivity method 

nja opreme i postupaka. Sinonimi: electrical resistivity 

logging, resistivity well logging. 

resistivity method – metoda električne otpornosti 

(specifi čnog električnog otpora), otporska metoda. 

(1) Geofi zičko istraživanje električnom metodom za 

izučavanje električne otpornosti (specifi čnog električnog 

otpora, electrical resistivity) stijena koja se 

bazira na umjetnom uvođenju struje u tlo dvjema 

kontaktnim elektrodama i mjerenju razlika potencijala 

između dviju ili više drugih elektroda. Termin se 

u prvom redu odnosi na električne metode u kojima 

se za mjerenje prividne električne otpornosti (v. apparent 

resistivity) primjenjuju struje niske frekvencije 

ili konstantne struje – u te metode spada električno 

profi liranje (v. electrical profi ling) i električno sondiranje 

(electrical sounding). (2) Termin koji katkada 

uključuje i metodu inducirane polarizacije (inducedpolarization 

method) i elektromagnetsku metodu 

(electromagnetic method) ili elektromagnetsko istraživanje 

(electromagnetic survey). 

resistivity of brine – električna otpornost slane vode, v. 

formation-water resistivity. 

resistivity of drilling mud – električna otpornost bušaće 

isplake, v. electrical resistivity. 

resistivity of fi lter cake – električna otpornost isplačne 

obloge (kore), v. electrical resistivity. 

resistivity of fl ushed zone – električna otpornost isprane 

zone, v. electrical resistivity. 

resistivity of formation – električna otpornost formacije, 

v. formation resistivity. 

resistivity of formation water – električna otpornost 


resistivity of invaded zone – električna otpornost zone 

infi ltracije isplačnog fi ltrata, v. electrical resistivity. 

resistivity of mud – električna otpornost isplake, v. electrical 

resistivity. 

resistivity of mud cake – električna otpornost isplačne 

obloge (kore), v. electrical resistivity. 

resistivity of mud fi ltrate – električna otpornost isplačnog 

fi ltrata, v. electrical resistivity. 

resistivity of noninvaded zone – električna otpornost 

neporemećene zone, v. electrical resistivity. 

resistivity of reservoir rock – električna otpornost ležišne 

stijene, v. formation resistivity. 

resistivity of reservoir water – električna otpornost 


resistivity of rock – električna otpornost stijene, v. formation 

resistivity. 

resistivity sounding – otporsko (električno otporsko) 

sondiranje, v. electrical-resistivity sounding. 

resistivity-thickness product – produkt električne 

otpornosti i debljine. Produkt (umnožak) električne 

otpornosti (specifi čnog električnog otpora, electrical 

resistivity) i debljine sloja (layer thickness)s relativno 

visokom električnom otpornošću (high-resistivity 

layer) koji je prisutan u sekvenciji drugih, vodljivijih 

slojeva. Često se primjenjuje za karakterizaciju amplitude 

odziva dobivenog od otporskog sloja pri 

otporskim sondiranjima istosmjernom strujom. Izražava 

se u om-m 2 . 

resistivity well logging – karotaža električne otpornosti, 

otporska karotaža (elektrokarotaža), v. resistivity 

log. 

resolution – rezolucija. (1) U geofi zici – sposobnost 

dane električne metode za jasno pokazivanje bilo 

715 

restricted basin 

kojih odstupanja uzrokovanih različitim svojstvima 

dviju susjednih struktura. (2) U kemiji – razdvajanje 

(separacija) optički neaktivne smjese ili spoja u njihove 

optički aktivne komponente. (3) U fi zici – (a) 

Najmanja mjerljiva razlika u duljini vala, frekvenciji 

ili energiji za svjetlost, zvuk ili spektar snopa čestica. 

(b) Najmanja razlika mase koja se može detektirati 

masenim spektrografom. (c) Najmanja separacija 

dviju točaka registriranih odvojeno elektronskim ili 

optičkim mikroskopom. 

resorption border – resorpcijski (korozijski) obrub, v. 

corrosion border. 

resources – resursi. (1) Prema klasifi kaciji akumulacija 

nafte i plina u Kanadi, koju je utvrdio Stalni komitet 

za defi nicije rezervi (Standing Committee on Reserves 

Defi nitions) Naftnog društva Kanadskog rudarskometalurško-naftnog 

instituta (Petroleum Society of 

the Canadian Insitute of Mining, Metallurgy and Petroleum), 

resursi su ukupne količine nafte i plina i pratećih 

supstancija za koje je u danom vremenu procijenjeno 

da se nalaze u poznatim akumulacijama ili 

se iz njih proizvode plus one procijenjene količine u 

akumulacijama koje će tek biti otkrivene. Temeljni 

princip je, prema tome, da se količine nafte i plina 

za koje je poznato da postoje i da su ekonomično 

pridobive defi niraju kao rezerve (reserves), a ukupne 

se količine, bez obzira na to jesu li otkrivene ili nisu, 

defi niraju kao resursi (resources). Resursi se nadalje 

klasifi ciraju kao otkriveni (discovered resources) i neotkriveni 

(undiscovered resources). Otkriveni resursi, 

koji se također nazivaju »početnim volumenima u 

ležištu« (initial volumes in place), jesu one količine 

nafte i plina i pratećih supstancija za koje je u danom 

vremenu procijenjeno da se nalaze u poznatim 

akumulacijama raskrivenim bušotinama. Otkriveni 

resursi uključuju količine koje su pridobive iz poznatih 

akumulacija i količine koje preostaju u poznatim 

akumulacijama na bazi poznate tehnologije i pri 

specifi ciranim ekonomskim uvjetima koji su općenito 

uzeti kao prihvatljivo izgledni za budućnost. Neotkriveni 

resursi ili »budući početni volumeni u ležištu« 

(future initial volumes in place) jesu one količine nafte 

i plina i pratećih supstancija za koje je u danom vremenu 

procijenjeno da postoje u akumulacijama koje 

će tek biti otkrivene; v. reserves, reserve classifi cation. 

(2) Sva poznata ležišta ugljikovodika ili ležišta za koja 

se vjeruje da egzistiraju u takvim formama da je njihovo 

ekonomično iskorištavanje izvedivo u sadašnjem 

trenutku ili je potencijalno moguće. Pridobive 

rezerve (v. reserves) su onaj dio utvrdivih resursa koji 

se može ekonomično pridobivati postojećom tehnologijom 

uz tekuće cijene. 

rest magma – rezidualna magma (taljevina), v. residual 

liquid. 

restored-state core – restaurirana jezgra. Jezgra iz koje 

su prvotno bili uklonjeni slojni fl uidi (ekstrakcijom, 

otapalom), zatim je bila zasićena slanom vodom i 

nakon toga slojnom naftom te podvrgnuta starenju 

pri slojnoj temperaturi tijekom nekoliko tjedana (za 

razliku od očišćene prirodne jezgre); v. cleaned core, 

native-state core. 

restricted basin – ograničeni (zatvoreni) oceanski bazen. 

Depresija (zavala, depression) na oceanskom 

dnu koja je karakterizirana topografski ograničenom 

cirkulacijom vode što, prema tome, često uzrokuje

esurgent 

nedostatak kisika u vodi. Sinonimi: barred basin, silled 

basin. 

resurgent – resurgentan. (1) U geologiji – termin ekvivalentan 

terminu accessory (akcesoran) u klasifi kaciji 

piroklastika (piroklastičnih stijena, pyroclastics). (2) U 

petrologiji – termin za označavanje magmatske vode 

(magmatic water) ili plinova (magmatic gases) koji su 

se izdvojili iz izvora na površini Zemlje, atmosfere ili 

stijena koje okružuju magmu. 

resurgent gas – resurgentni plin (para), v. resurgent vapor. 

resurgent vapor – resurgentna para (plin). (1) Podzemna 

voda (ground water) koja se pretvorila u paru 

kontaktom s vrućom stijenom. Sinonim: resurgent 

gas. (2) Plin (plinovita faza) u magmi koji je možda 

nastao od magmom otopljenih ili asimiliranih plinova 

iz okružujućih stijena. Sinonim: resurgent gas. 

retarded acid – kiselina s usporenom reakcijom. Kiselina 

(ili otopina kiseline) za obradu slojeva čije je vrijeme 

reagiranja sa stijenom usporeno dodavanjem posebnih 

agensa – usporivača reakcije (smola, zgušnjivača 

i drugih). Rabi se za obrade slojeva umjerene do visoke 

temperature kiselinom (acidizing) i kiselinskim 

frakturiranjem (fracture acidizing) kako bi prodiranje 

kiseline u formaciju bilo veće prije reakcije. Neke 

organske kiseline, na primjer octena (acetic acid) i 

mravlja (formic acid), prirodno imaju sporo vrijeme 

reakcije. 

retarded cement – cement (cementna kaša) s usporenim 

vezivanjem. U tehnologiji cementacije bušotina 

– cementna kaša (cement slurry) s aditivom koji 

produžuje vrijeme njena vezivanja (stvrdnjavanja, 

cement thickening time). Kao usporivač (retarder) se 

rabi gips (gypsum), lignosulfonat kalcija (calcium 

lignosulfonate), karboksimetil hidroksietil celuloza 

(carboxy methyl hydroxy ethyl cellulose), boraks (borax), 

natrij-klorid (u visokim koncentracijama, sodium 

chloride) te većina agensa za sprječavanje gubljenja 

fl uida (fl uid-loss agents). Cementna kaša s usporenim 

vezivanjem se često rabi u bušotinama s visokom 

temperaturom. 

retarded slow-set cement – cement (cementna kaša) 

s usporenim vezivanjem. Cement s produljenim vremenom 

vezivanja (stvrdnjavanja, setting time) zbog 

dodavanja aditiva, za razliku od cementa s neusporenim 

(neproduljenim) vremenom vezivanja (unretarded 

slow-set cement); v. retarded cement. 

retention – retencija. (1) U geologiji – količina vode iz 

ukupne mase atmosferskih padavina koja nije udaljena 

u obliku površinskog tečenja ili isparavnjem; razlika 

između ukupne količine precipitacija i ukupne 

količine vode u njenom kružnom toku na danom području 

porječja. (2) U tehnologiji proizvodnje nafte 

– gubitak komponenti aktivnih kemikalija u procesima 

kemijskog zavodnjavanja naftnih ležišta (metoda 

povećanja iscrpka nafte/EOR-metoda) usljed 

adsorpcije na površini ležišne stijene, precipitacije 

ili blokade u porama ležišne stijene (na primjer, polimera, 

površinski aktivne tvari); v. polymer retention, 

surfactant retention. 

retention pit – isparivački bazen, bazen za isparavanje, 


retention time – vrijeme zadržavanja (retencije). Vrijeme 

tijekom kojeg neka faza ostaje u procesu, na 

primjer, proizvedena voda u separatoru. Dvofazni 

716 

retrievable packer 

separatori (two-phase separators) za lake nafte su 

projektirani za vrijeme zadržavanja u trajanju oko 30 

sekundi, a za teške nafte oko 2,5 minute. Trofazni separatori 

(three-phase separators) za lake nafte imaju 

vrijeme zadržavanja oko 60 sekundi, a za teške nafte 

6 minuta. Sinonim: residence time. 

reticular – mrežast, v. reticulate, 1. 

reticulate – mrežast. (1) U petrologiji – termin za označavanje 

teksture stijena u kojima su kristali djelomično 

alterirani u sekundarne minerale koji formiraju 

mrežu koja uključuje relikte (ostatke) primarnih minerala. 

Sinonimi: reticular, reticulated. (2) U palinologiji 

– termin za označavanje peludi (polena, pollen) 

i spora (spores) koji imaju skulpturu sastavljenu od 

više ili manje pravilne mreže nabora. 

reticulated – mrežast, v. reticulate, 1. 

retinite – retinit. (1) Skupni naziv velike grupe fosilnih 

smola (fossil resins) različitog sastava (sadržaj kisika 

obično iznosi od 6% do 15%) koji je karakteriziran 

odsutnošću jantarne kiseline (succinic acid). Sreće 

se u mlađim (smeđim) ugljenima ili tresetu. (2) Svaka 

fosilna smola iz grupe retinita, na primjer, glesit 

(glessite), krancit (krantzite), mukit (muckite) i ambrit 

(ambrite). (3) Opći termin koji se primjenjuje za označavanje 

fosilnih smola. 

retort – retorta. Sferična posuda (obično staklena s izlazom) 

za destilaciju ili termičko razlaganje tvari. Rabi 

se za određivanje zasićenja uzorka stijene fl uidima 

(saturation retort), a vakuumska retorta (vacuum retort) 

za destilaciju fl uida iz uzorka pri niskom tlaku. 

Sinonimi: retort oven, retort still. 

retort oven – retorta, v. retort. 

retort still – retorta, v. retort. 

retreatal moraine – recesijska morena, morena povlačenja 

ledenjaka, v. recessional moraine. 

retrievable bridge plug – izvlačivi mosni čep, v. bridge 

plug. 

retrievable coring – bušenje jezgre s izvlačenjem užetom, 

v. wireline coring. 

retrievable hollow carrier gun – izvlačivi mlazni perforator, 

v. retrievable et perforating gun. 

retrievable jet gun – izvlačivi mlazni perforator, mlazni 

perforator s izvlačivim kućištem, v. jet perforating gun. 

retrievable jet perforating gun – izvlačivi mlazni perforator, 

mlazni perforator s izvlačivim kućištem. Tip 

mlaznog perforatora (puške za mlazno perforiranje 

– v. jet perforating gun) koji se sastoji od čelične cijevi 

(hermetički zaštićene od hidrostatičkog tlaka) i sadrži 

kumulativna eksplozivna punjenja (shaped explosive 

charges – eksplozivni naboji su pod atmosferskim 

tlakom). Cijev perforatora i krhotine se mogu nakon 

perforiranja izvaditi iz bušotine. Sinonimi: retrievable 

hollow carrier gun, retrievable jet gun, retrievable jet 

perforator, retrievable shaped-charge gun, retrievable 

shaped-charge perforator; v. expendable gun, expendable-retrievable 

gun. 

retrievable jet perforator – izvlačivi mlazni perforator, 

v. retrievable jet perforating gun. 

retrievable packer – izvlačiva dubinska brtvenica (paker). 

Tip dubinske brtvenice (pakera) koja se primjenjuje 

za privremeno postavljanje u bušotini i lako se 

može izvaditi u slučaju potrebe. Rabi se u radovima 

(operacijama) ispitivanja ili testiranja bušotina, cementacije 

zaštitnih kolona (kolona zaštitnih cijevi), 

hidrauličkog frakturiranja slojeva i drugih obrada.

etrievable shaped-charge gun 

Izvlači se iz bušotine nakon završetka operacije. Sinonim: 

removable packer. 

retrievable shaped-charge gun – izvlačivi mlazni perforator, 

v. retrievable jet perforating gun. 

retrievable shaped-charge perforator – izvlačivi mlazni 

perforator, v. retrievable jet perforating gun. 

retrodiagenesis – retrogradna (regresivna) dijageneza, 


retrogradation – retrogradacija, odstupanje obalne 

linije. Kretanje obalne linije (shoreline, coastline) prema 

kopnu ili njeno odstupanje djelovanjem erozije 

valovima za razliku od progradacije (v. progradation). 

Retrogradacija uzrokuje ostrmljivanje (povećanje 

strmenitosti) profi la žala (plaže, beach profi le) duž 

linije loma valova (breaker line). 

retrograde condensate – retrogradni kondenzat (plinski 

kondenzat), v. retrograde gas-condensate. 

retrograde condensate gas – plin retrogradne kondenzacije, 

v. retrograde condensation. 

retrograde condensation – retrogradna kondenzacija. 

Pojava u plinsko-kondenzatnim ležištima (gascondensate 

reservoir) vezana uz ponašanje smjese 

ugljikovodika u kritičnom području (blizu kritične 

točke sustava fl uida – točke u kojoj se spajaju krivulja 

rosišta plinovite faze i krivulja vrelišta tekuće 

faze). Kod izotermičkog smanjenja tlaka, kada se 

dosegne linija rošenja, počinje se formirati tekuća 

faza, odnosno kondenzirati kapljevina. Pojava nastanka 

kondenzata usljed pada tlaka i bez promjene 

temperature je u suprotnosti s pojavom normalne 

kondenzacije. Daljnjim smanjivanjem tlaka smanjuje 

se količina tekuće faze (kondenzat), doseže se linija 

rošenja i sustav fl uida opet postaje plin. Nastali 

kondenzat se može separirati. Područje retrogradne 

kondenzacije se nalazi pri temperaturama između 

kritične i krikondenterme. Retrogradna kondenzacija 

se također javlja kada se povećava temperatura 

pri konstantnom tlaku, tj. kada je njeno područje 

tlaka između kritičnog i krikondenbare; v. retrograde 

gas-condensate reservoir. 

retrograde dewpoint pressure – retrogradno rosište. 

Stanje kada plin kondenzira u obliku beskonačno 

male kapi tekuće faze iz otopine pri padu tlaka ispod 

točke rosišta pri danoj temperaturi. 

retrograde diagenesis – retrogradna (regresivna) dijageneza, 


retrograde evaporation – retrogradna evaporacija 

(isparavanje). Pojava vezana uz ponašanje smjese 

ugljikovodika u kritičnom području, u kojem tekuća 

faza u kontaktu s parom može vaporizirati zbog 

povećanja tlaka pri konstantnoj temperaturi ili zbog 

sniženja temperature pri konstantnom tlaku. 

retrograde gas – retrogradni plin, v. natural gasoline. 

retrograde gas-condensate – retrogradni kondenzat 

(plinski kondenzat). Tekući ugljikovodici (kondenzat 

ili prirodni benzin) koji se formiraju (kondenziraju iz 

prirodnog plina) u retrogradnom plinsko-kondenzatnom 

ležištu zbog pada ležišnog tlaka tijekom 

proizvodnje. Naziv retrogradni plinski kondenzat 

proistječe iz pojave kondenzacije plina u tekuću fazu 

umjesto uobičajenog prijelaza tekuće faze u plinovitu 

nakon sniženja tlaka. Nastali kondenzat »moči« 

ležišnu stijenu i ne može se proizvesti iz ležišta u 

jednakoj količini kao što bi se moglo da je ostao u 

plinovitom stanju. U plinsko-kondenzatnom ležištu 

717 

return fl ow 

(gas-condensate reservoir) se može izgubiti 50-60% 

tekuće faze zbog retrogradne kondenzacije. Kako 

je plinski kondenzat vrlo cijenjen proizvod, pojava 

retrogradne kondenzacije se u ležištu mora spriječiti 

podržavanjem ležišnog tlaka cikličkim injektiranjem 

suhog plina u ležište. Sinonimi: retrograde condensate, 

retrograde liquid; v. retrograde condensation. 

retrograde gas-condensate pool – retrogradno plinsko-kondenzatno 

polje, v. retrograde gas-condensate 

reservoir. 

retrograde gas-condensate reservoir – retrogradno 

plinsko-kondenzatno ležište. Tip ležišta ugljikovodika 

prema faznom (p-T) dijagramu ležišnog fl uida s 

temperaturom između kritične i krikondenterme 

i u jednofaznom području dijagrama. S izotermičkim 

padom tlaka tijekom proizvodnje u ležištu se 

dosegne točka rosišta i formira se tekuća faza (kondenzat). 

S daljnjim padom tlaka ispod točke rosišta 

volumen kondenzirane tekuće faze se povećava do 

maksimuma i zatim se smanjuje do tlaka napuštanja 

ležišta. Posljedica izotermičke retrogradne kondenzacije 

u plinsko-kondenzatnim ležištima može biti 

znatan gubitak pridobivih tekućih ugljikovodika 

(kondenzata, prirodnog benzina), jer se oni kondenziraju 

na površini pora ležišne stijene, gdje su pretežno 

nepokretni, pa je proizvedeni plin sve siromašniji 

tekućom fazom, a sastav fl uida preostalog u ležištu 

se kontinuirano mijenja na način da se gubici tekuće 

faze pri retrogradnoj kondenzaciji povećavaju. Ti 

gubici se mogu smanjiti ili spriječiti podržavanjem 

ležišnog tlaka prirodnim vodotlačnim režimom ili cikličkim 

injektiranjem suhog plina – ovisno o veličini 

podržavanog tlaka. Sinonim: dew-point reservoir; v. 

retrograde condensation. 

retrograde liquid – retrogradni kondenzat (plinski kondenzat), 

v. retrograde gas-condensate. 

retrograde metamorphism – retrogradna (regresivna) 

metamorfoza (metamorfi zam), dijaftoreza. U geologiji 

– tip polimetamorfoze (v. polymetamorphism) 

kojom se metamorfni minerali (metamorphic minerals) 

nižeg stupnja metamorfoze formiraju na račun 

minerala koji su karakteristični za viši stupanj metamorfoze. 

Takvo preuređivanje minerala je uzrokovano 

promjenom fi zičkih uvjeta, na primjer, sniženjem 

temperature. Sinonimi: diaphthoresis, retrogressive 

metamorphism. 

retrograde reservoir – retrogradno ležište. Ležište u 

kojem su ugljikovodici prvobitno u parovitom (plinovitom) 

stanju (fazi), a sa smanjenjem tlaka dolazi 

do formiranja tekućine (tekuće faze). Pri daljnjem 

smanjivanju tlaka ponovno se formira plinovita (parovita) 

faza; v. retrograde gas-condensate reservoir. 

retrograding shoreline – retrogradacijska (abrazijska, 

odstupajuća) obalna linija. Obalna linija koja odstupa 

u smjeru kopna pod djelovanjem erozije valovima. 

Sinonim: abrasion shoreline; v. prograding shoreline. 

retrogression – retrogresija, recesija, odstupanje, v. recession, 

2. 

retrogressive erosion – regresivna erozija, v. headward 

erosion. 

retrogressive metamorphism – regresivna (retrogradna) 

metamorfoza, v. retrograde metamorphism. 

return fl ow – povratni tok vode (voda). Količina vode 

koja dospije u površinski ili podzemni izvor nakon 

što je ispuštena s mjesta uporabe i, prema tome,

eturn water 

raspoloživa je za daljnju primjenu. Sinonimi: return 

water, waste water. 

return water – (1) reinjektirana voda. Slojna voda što je 

proizvedena s naftom i zatim separirana i injektirana 

(vraćena) u ležište u procesu zavodnjavanja (waterfl 

ood). (2) povratna voda (tok vode), v. return fl ow. 

reverse-air drilling – bušenje s inverznom (indirektnom, 

obratnom) cirkulacijom (ispuhivanjem) zrakom, v. reverse-circulation 

air drilling. 

reverse ballooning – smanjenje promjera kolone uzlaznih 

cijevi (tubinga). Smanjenje promjera (kontrakcija) 

kolone uzlaznih cijevi (tubing) zbog djelovanja 

tlaka izvan njega. Posljedica je produljenje kolone 

tubinga; v. ballooning. 

reverse circulation – inverzna (indirektna, obratna) cirkulacija 

(optok). (a) U procesu bušenja – cirkulacija 

isplačnog (bušaćeg) fl uida suprotna smjeru normalne 

cirkulacije (normal circulation), tj. strujanje isplačnog 

fl uida s površine u bušotinu (silazno strujanje) 

kroz njen prstenasti prostor (prostor između kolone 

bušaćih alatki i stijenke kanala bušotine) i oko bušaće 

kolone i njegovo strujanje iz bušotine na površinu 

(uzlazno strujanje) kroz središnji kanal kolone bušaćih 

alatki (drillstring). Inverzna cirkulacija isplake se 

primjenjuje radi sprječavanja oštećenja formacije 

(formation damage) i u operacijama instrumentacije 

(fi shing) za uklanjanje predmeta iz kanala bušotine 

alatkama za instrumentaciju. Sinonim: counter fl ush. 

(b) Cirkulacija teškog fl uida kroz prstenasti prostor 

bušotine (annulus) radi istiskivanja lakšeg fl uida kroz 

bušaću kolonu (kolonu bušaćih alatki, drillstring). 

reverse-circulation air drilling – bušenje s inverznom 

(indirektnom, obratnom) cirkulacijom (ispuhivanjem) 

zrakom. Metoda bušenja bez oštećivanja (zagađivanja) 

formacije (damage-free drilling) u kojem se zrak 

za iznošenje čestica i krhotina probušenih stijena 

(zrak za ispuhivanje bušotine) injektira u prstenasti 

prostor bušotine (annulus), a izbušeni stijenski materijal 

iznosi na površinu kroz bušaću kolonu (kolonu 

bušaćih alatki, drillstring). Prednosti te metode bušenja 

su bolje čišćenje bušotine, nepostojanje zagađenja 

formacije (fi ne čestice se ipuhavaju kroz bušaću 

kolonu) i mogućnost identifi kacije malih (ili relativno 

malih) pojava ugljikovodika iz slabih formacija (ti se 

intervali mogu uključiti u proizvodno opremanje bušotine). 

Sinonim: reverse-air drilling. 

reverse circulation coring – bušenje jezgre (jezgrovanje) 

s inverznom (indirektnom, obratnom) cirkulacijom. 

Metoda bušenja jezgre (jezgrovanja) s primjenom 

inverzne (indirektne, obratne) cirkulacije bušaće 

isplake za iznošenje jezgre kroz središte bušaće 

kolone (kolone bušaćih alatki, drillstring). 

reverse-circulation junk basket – pauk s inverznom 

(indirektnom, obratnom) cirkulacijom. Tip pauka za 

hvatanje i vađenje sitnih predmeta ostavljenih u kanalu 

bušotine s inverznom (obratnom) cirkulacijom 

isplake (s inverznim ispiranjem) u neposrednoj blizini 

alatke u bušotini. Na taj način se hvatani predmet 

usmjeri u hvatala (»prste«) pauka umjesto da ga odmiče 

kao kod pauka s petom za glodanje (v. core-type 

junk basket). Tijekom operacije se kanal bušotine čisti 

normalnom cirkulacijom, zatim se struja fl uida uzlazno 

usmjeri u prstenasti prostor bušotine i ponovno 

vrati u njega. Sinonim: back-fl ow junk basket. 

reverse combustion – reverzno (protustrujno, cikličko) 

718 

reverse leaching 

podzemno izgaranje nafte, v. in-situ reverse combustion. 

reversed – prebačen, prevrnut, v. overturned. 

reversed bedding – prebačeno (prevrnuto) zalijeganje 

slojeva, v. overturned bedding. 

reversed consequent stream – reverzna (obratna) konsekventna 

rijeka. Konsekventna rijeka (v. consequent 

stream) čiji je smjer tečenja suprotan smjeru koji se 

podudara s geološkom strukturom, na primjer, dio 

kaptirane konsekventne rijeke smješten između strme 

obale i koljena u točki kaptiranja riječnog korita; 

v. obsequent stream. 

reversed fault – reverzni rasjed, v. reverse fault. 

reversed magnetization – obratna magnetizacija. 

Prirodna remanentna (preostala) magnetizacija (v. 

natural remanent magnetization) koja je po znaku 

suprotna vanjskom geomagnetskom polju. 

reverse drag – reverzno (obratno) vučenje. U geologiji 

– deformacija duž rasjeda koja stvara boru (fold) ili 

skup bora čija je zakrivljenost suprotna onoj koja 

se formira normalnim nabiranjem vučenja (drag 

folding). Reverzno vučenje je uobičajena struktura 

listričkih normalnih rasjeda (listric normal faults) gdje 

su bore krovinskog krila (hanging-wall folds) konkavne 

u smjeru pomicanja; v. drag fold, normal drag. 

reverse drilling mud circulation – inverzna (indirektna, 

obratna) cirkulacija (optok) bušaće isplake, v. reverse 

circulation. 

reversed vertical seismic profi ling – inverzno vertikalno 

seizmičko profi liranje, v. vertical seismic profi ling. 

reversed VSP – inverzno vertikalno seizmičko profi liranje, 


reverse emulsion – emulzija tipa »nafta u vodi«, v. oilin-water 

emulsion. 

reverse fault – reverzni rasjed. Rasjed, obično strmo 

nagnut, u kojem se krovinsko krilo (krovinski stijenski 

blok, hanging wall) izdiglo iznad podinskog krila 

(podinskog stijenskog bloka, footwall). Nagib reverznih 

rasjeda je obično veći od 45°. Postoji prividni 

relativni rasjedni pomak (razmicanje) po nagibu (dip 

separation) i može postojati, ali ne mora, stvarni relativni 

(normalni) rasjedni pomak po nagibu (dip slip). 

Reverzni rasjedi skraćuju Zemljinu koru (prvobitni 

nerasjednuti stijenski blok) i uzrokovani su djelovanjem 

kompresije (stlačivanja). Sinonimi: overfault, 

reversed fault, thrust fault (v.), upthrow, upthrust (v); v. 

normal fault, fault. 

reverse-fl owage fold – reverzna (obratna) bora tečenja. 

Bora u kojoj je tečenje od deformacije uzrokovalo 

odebljanje tjemena antiklinale (anticlinal crest) i stanjivanje 

korita sinklinale (synclinal troughs), tj. čija je 

struktura suprotna normalnoj strukturi bore tečenja 

(v. fl ow fold). 

reverse grading – reverzna gradacijska slojevitost. Tip 

slojevitosti u kojoj se veličina zrna povećava s udaljenošću 

od baze; v. graded bedding. 

reverse leaching – indirektno (inverzno) izluživanje. Metoda 

izluživanja (otapanja) soli radi stvaranja kaverni 

(šupljina) u slojevima soli ili solnim domama za podzemno 

skladištenje i izgradnju podzemnih skladišta 

(underground storage) ugljikovodika (sirove nafte, 

prirodnog plina, rafi nerijskih produkata, ukapljenog 

naftnog plina) injektiranjem slatke vode za izluživanje 

kroz prstenasti prostor između vanjske i unutarnje 

kolone zaštitnih cijevi bušotine za izluživanje

everse nozzle bit 

(v. leaching well) za razliku od direktnog izluživanja 

(v. direct leaching). Odrađena slana voda se uklanja 

istom bušotinom kroz kanal unutarnje zaštitne kolone. 

Sinonim: indirect leaching; v. undeground natural 


reverse nozzle bit – bušaće dlijeto s inverznom mlaznicom. 

Bušaće dlijeto (drilling bit) koje ima jednu 

mlaznicu usmjerenu prema gore za razliku od ostalih 

mlaznica. Mlaznica usmjerena prema gore stvara 

pad tlaka u dlijetu, što pomaže uklanjanju čestica 

probušenih stijena (well cuttings) sa zubaca žrvanjskog 

dlijeta (roller-cone teeth). 

reverse-pressure perforating – perforiranje s pretičkom 

slojnog tlaka, v. underbalanced perforating. 

reverse separation – obratni prividni rasjedni pomak 

(pomicanje). Prividni relativni rasjedni pomak (razmicanje) 

mjeren paralelno s nagibom rasjeda (dip 

of fault) unakrst kojeg se krovinsko krilo (hanging 

wall) prividno uzdiglo u odnosu na podinsko krilo 

(footwall); v. normal separation. 

reverse similar fold – reverzna (obratna) slična bora. 

Bora u kojoj su slojevi odebljani na krilima (limbs), 

a stanjeni blizu osne plohe, tj. bora čija je struktura 

suprotna sličnoj bori (v. similar fold). 

reverse slip fault – reverzni rasjed s pomakom po nagibu. 

Rasjed s pomakom po nagibu (dip-slip fault) 

kod kojeg se krovinsko krilo (hanging wall) uzdiglo 

prema gore u odnosu na podinsko krilo (footwall); v. 

normal slip fault. 

reverse SP – inverzni spontani potencijal (SP), v. reverse 

spontaneous potential. 

reverse spontaneous potential – inverzni spontani potencijal 

(SP). U elektrokarotaži – spontani potencijal 

(SP) čije su karakteristike na dijagramu elektrokarotaže 

(electrical log) i indukcijske karotaže (induction 

log) suprotne normalnim što je slučaj kada je salinitet 

isplake (mud salinity) koja ispunjava kanal bušotine 

veći od saliniteta slojne vode (formation-water 

salinity). Sinonim: reverse SP. 

reversing current – reverzibilna plimna struja. Plimna 

struja (tidal current) čiji se smjer tečenja naizmjenično 

mijenja (u približno jednakim vremenskim 

intervalima) u suprotni smjer s pauzom nakon svake 

promjene. Reverzibilne plimne struje se zbivaju u 

estuarima, uskim koritima i kopnenim vodenim tijelima. 

Sinonim: rectilinear current. 

reversing out – ispumpavanje cementne kaše kroz bušaću 

kolonu. U operaciji cementacije bušotine pod 

visokim tlakom (squeeze cementing) – ispumpavanje 

viška cementne kaše kroz bušaću kolonu (kolonu 

bušaćih alatki, drillstring). 

revival – pomlađivanje, v. rejuvenation. 

revived folding – ponavljajuće nabiranje, v. recurrent 

folding. 

rework – remont bušotine, v. workover. 

reworked – prerađen. U geologiji – termin za označavanje 

sedimenta, fosila, fragmenta stijene ili drugog 

geološkog materijala koji su bili uklonjeni ili premješteni 

prirodnim agensima s mjesta svog formiranja 

(nastanka) i ugrađeni u prepoznatljivom obliku u 

mlađe formacije (naslage), na primjer, prerađeni tuf 

(reworked tuff ) prenesen vodama tekućicama i pretaložen 

na drugom mjestu. 

reworking – remont bušotine, v. workover. 

reworking a well – proizvodni remont bušotine. Opera- 

719 

rhizopods (Rhizopoda) 

cija stimulacije bušotine (na primjer, čišćenje taloga 

mulja, obrada kiselinom, frakturiranje) radi uspostavljanje 

njene proizvodnje iz postojeće formacije 

(sloja) nakon što se znatno smanjila ili potpuno prestala. 

Reynolds number – Reynoldsov broj (značajka). Bezdimenzijski 

omjer inercijskih i viskoznih sila (inertial 

forces, viscous forces) u fl uidu koji struji, bezdimenzijski 

broj koji je jednak umnošku promjera ili dubine, 

gustoće fl uida i brzine njegova strujanja podijeljenim 

s viskoznošću fl uida. Može se shvatiti i kao omjer 

smičnog naprezanja usljed turbulencije i smičnog 

naprezanja usljed viskoznosti. Reynoldsov broj je kriterij 

za određivanje tipa (režima) strujanja fl uida, tj. 

da li će strujanje biti laminarno ili turbulentno – ako 

je on manji od 2.000, strujanje je laminarno (laminar 

fl o w ), između 2.000 i 3.000 (ili 4.000) je prijelazno 

strujanje (između laminarnog i turbulentnog režima 

– transitional fl ow), a kada je veći od 3.000 (ili 4.000), 

strujanje je turbulentno (turbulent fl ow). 

Rg wave – Rg val. Spori Rayleighov val (v. Rayleigh 

wave) s kratkom periodom koji se širi (rasprostire) 

samo u kontinentalnoj kori. Simbol g se odnosi na 

granitski sloj (granitic layer – tj. ukazuje na moguću 

značajnu ulogu granitskog sloja u širenju tih valova); 

v. Lg wave. 

Rhaetian, Rhaetian stage – ret, rhaet, retik, rhaetic. 

Stratigrafski kat najgornjeg dijela trijasa (uppermost 

Triassic) – iznad norika (Norian), a ispod hetangija 

(Hettangian) jure. Obuhvaća vremenski raspon od 

prije 215 do 200 milijuna godina. U nekim područjima 

(na primjer Francuskoj i Velikoj Britaniji) smatra 

se najdonjim dijelom jure (lowermost Jurassic) ili kao 

prijelazni kat između trijasa i jure. Sinonim: Rhaetic. 

Rhaetic – retik, rhaetic, ret, rhaet, v. Rhaetian. 

rhegolith – regolit, v. regolith. 

rheid fold – reomorfna bora. Bora u kojoj su slojevi bili 

deformirani tečenjem sličnim tečenju fl uida. Sinonim: 

rheomorphic fold. 

rhenium-osmium age method – renijevo-osmijeva 


apsolutne geološke starosti (starosti u godinama) 

bazirana na poznatoj brzini radioaktivnog raspada 

(radioactive decay rate) renija-187 s formiranjem 

osmija-187. Niski sadržaj renija u Zemljinoj kori, međutim, 

ograničava primjenu te metode. 

rheology – reologija. Znanost koja se bavi izučavanjem 

deformacije i tečenja materije (tvari), osobito 

nenewtonskim strujanjem tekućina i plastičnim tečenjem 

čvrstih tvari. Važan aspekt reologije je cirkulacija 

bušaće isplake (drilling mud) 

rheomorphic – reomorfan. U petrologiji – termin kojim 

se označavaju stijene čija forma i unutarnja struktura 

ukazuju na konačnu količinu tečenja u plastičnom 

stanju. Reomorfnim se također naziva proces formiranja 

takvih stijena; v. rheomorphism. 

rheomorphic fold – reomorfna bora, v. rheid fold. 

rheomorphism – reomorfoza, reomorfi zam. U petrologiji 

– proces kojim stijena postaje mobilna kao posljedica 

barem djelomičnog taljenja koje je obično 

praćeno ili poticano dodavanjem novog materijala 

putem difuzije. 

rhizopodans – rizopodi, korjenonošci, v. rhizopods. 

rhizopods (Rhizopoda) – rizopodi, korjenonošci. Podrazred 

protozoa (praživotinja, protozoans). Karak-

Rhodanian orogeny 

terizirani su općenito spljoštenim pseudopodijima 

(lažnim nožicama, lobose pseudopodia) i zonalnom 

protoplazmom (protoplazmom razdijeljenom na 

zone, zoned protoplasm) u formama s kućicom (shelled 

forms) i protoplazmom diferenciranom (diff erentiated 

protoplasm) u endoplazmu i ektoplazmu u 

formama bez kućice (nonshelled forms). Stratigrafska 

rasprostranjenost: ordovicij-danas. Drugi oblik pisanja 

termina: rhizopodans. 

Rhodanian orogeny – rodanska orogeneza. Jedna od 

30 ili više kratkotrajnih orogeneza tijekom fanerozoika 

(prema H. Stilleu koncem miocena). 

rhodophytes – rodofi ti, crvene alge, v. red algae. 

rhombic system – rompski (ortorompski) sustav (kristalni 

sustav), v. orthorhombic system. 

rhombohedral iron ore – siderit, v. siderite. 

rhombohedral packing – romboedarsko (romboedrijsko) 

pakiranje. U geologiji – tip (način) najgušćeg 

sistematskog rasporeda homogenih čvrstih kuglica 

u klastičnom sedimentu (clstic sediment) ili kristalnoj 

rešetki (crystal lattice), karakteriziranoj elementarnom 

(jediničnom) ćelijom (unit cell) sa šest ploha 

koje prolaze kroz središta osam kuglica smještenih u 

vrhovima (uglovima) pravilnog romboedra. Agregat 

s romboedarskim pakiranjem ima najmanju poroznost 

(25,95%) koja se može postići bez izobličavanja 

oblika zrna sedimenta. 

rhombohedral system – romboedarski sustav (kristalni 

sustav). Varijetet trigonskog kristalnog sustava (v. 

trigonal system) u kojem romboedar predstavlja elementarnu 

ćeliju (unit cell) kristalne rešetke (crystal 

lattice). 

rhynchocephalians (Rhynchocephalia) – rinhocefalije, 

premosnici. Red reptila lepidosaura (dvolučnika, 

lepidosaurians). Karakterizirani su diapsidnom lubanjom 

(diapsid skull) i priraslim zubima bez alveola. 

Uključuje životinje s velikom gubicom nalik klinu 

i zubalom za drobljenje hrane iz trijasa zajedno sa 

živućim, gušteru sličnim sfenodonom (Sphenodon) i 

njegovim izumrlim srodnicima. Stratigrafska rasprostranjenost: 

donji trijas-danas. 

rhynchonellides, rhynchonellids (Rhynchonellida) 

– rinhonelidi. Red artikulatnih brahiopoda (ramenonožaca 

s bravom, articulate brachiopods). Karakterizirani 

su kljunastom ljušturom (ljušturom s kljunastim 

vrhom, rostrate shell), funkcionalnom stapkom 

ili drškom (functional pedicle) i deltirijem (delthyrium) 

koji je djelomično zatvoren deltidijalnim pločicama 

(deltidial plates). Dorzalne interaree nema, a ventralna 

je znatno reducirana. Stratigrafska rasprostranjenost: 

srednji ordovicij-danas. Drugi oblik termina: 

rhynchonelloids. 

rhynchonelloids – rinhonelidi, v. rhynchonellides. 

rhyolite – riolit, liparit. Grupa ekstruzivnih (efuzivnih) 

eruptivnih (magmatskih) stijena (extrusive igneous 

rocks), tipično porfi rnih i obično s fl uidalnom teksturom 

s fenokristalima kvarca i alkalijskog glinenca 

(feldšpata) u staklastoj do kriptokristalnoj osnovnoj 

masi. Termin također označava stijenu u toj skupini. 

Riolit postupno prelazi u riodacit (rhyodacite) kada 

se smanjuje sadržaj alkalijskog glinenca (feldšpata) 

i u trahit (trachyte) kada se smanjuje sadržaj kvarca. 

Sinonim: liparite (v.). 

rhyotaxitic texture – fl uidalna tekstura, tekstura tečenja, 

v. fl ow texture. 

720 

ria 

rhythmic crystallization – ritmična kristalizacija. Pojava, 

koja se opaža u eruptivnim (magmatskim) stijenama 

(igneous rocks), kada različiti minerali kristaliziraju 

u koncentričnim slojevima formirajući orbikularnu 

strukturu (orbicular structure). 

rhythmic layering – ritmična slojevitost. Tip lako vidljive 

slojevitosti magmatske intruzije (igneous intrusion) 

u kojoj se ponavljaju zone različitog kemijskog 

sastava s redoslijedom abc, abc, abc. Formira se ponavljanjem 

kristalizacije nekih faza kada magma periodično 

postigne određeni kritični sastav. 

rhythmic sedimentation – ritmična sedimentacija (taloženje). 

U geologiji – konzistentno ponavljanje u naslazi 

sedimenata (sedimentary succession) pravilnih 

sekvencija dviju ili više stijenskih jedinica (rock units) 

koje su karakterizirane određenim redoslijedom slojeva 

što ukazuje na često i predvidljivo ponavljanje 

jednakog slijeda sedimentacije. Ritmičnost sedimentacije 

može uključivati samo dvije komponente (kao, 

na primjer, pri izmjenjivanju slojeva ili proslojaka 

silta i gline) ili obuhvaćati široke promjene karaktera 

sedimenata koji predstavljaju čitave sustave (ili duže 

inervale) debljine do stotine metara ili se odnosi na 

bilo koju sekvenciju, srednju između ta dva krajnja 

slučaja. Sinonim: cyclic sedimentation (v.). 

rhythmic succession – ritmična serija (niz) stijena. Serija 

(niz) stijenskih jedinica (rock units) koja je karakterizirana 

kontinuirano ponavljajućim promjenama 

litologije (litološkog sastava). Termin je svojedobno 

bio uveden za označavanje konstantnog ponavljanja 

više ili manje potpunog presjeka koji obuhvaća 

(sadržava) sukcesivne slojeve sedimenata određenog 

tipa karakteriziranih sukcesivnim promjenama 

tipova fosila. 

rhythmic unit – (1) ritmična jedinica. Sloj ili proslojak 

ritmično uslojene intruzivne eruptivne (magmatske) 

stijene (rhythmically layered intrusive igneous rocks). 

(2) ritmična jedinica, ritmit, v. rhythmite. 

rhythmite – ritmit, ritmična jedinica. Pojedinačna jedinica 

u ritmičnom nizu slojeva formiranih (razvijenih) 

ritmičnom sedimentacijom (taloženjem – v. 

rhythmic sedimentation), na primjer, ciklotema (v. 

cyclotheme). Termin je svojedobno bio uveden za 

označavanje asocijacije dvaju različitih tipova sedimentnih 

stijena (sedimentary rocks) koje su povezane 

postupnim promjenama i formiraju odvojenu 

jedinicu u presjeku ritmično slojevitih sedimenata 

(rhythmically bedded deposits). Termin ne podrazumijeva 

nikakva ograničenja u odnosu na debljinu ili 

kompleksnost slojevitosti i ne uzima u obzir vrijeme 

ili sezonsku periodičnost sedimentacije. Sinonim: 

rhythmic unit. 

ria – rias. (1) Dugački, uski, katkada klinasti zaljev ili 

morski rukavac (isključujući fj ord) čija se dubina i 

širina postupno i ravnomjerno smanjuju u smjeru 

kopna. Riasi se formiraju potapanjem donjeg dijela 

uske riječne doline ili estuara i kraći su i plići od fj ordova. 

Termin rias se prvobitno primjenjivao samo za 

označavanje zaljeva koji su se formirali ondje, gdje je 

pružanje obalne strukture usmjereno okomito (pod 

pravim kutom) na obalnu liniju, ali se kasnije počeo 

primjenjivati za označavanje svakog potopljenog 

ruba kopna koji je izrezan okomito na obalnu liniju. 

(2) U manje ograničenom značenju – svako široko riječno 

ušće ili estuar, uključujući fj ord, ali ne obvezno

ibbon 

i zaljev, koji su se formirali djelomičnim potapanjem 

otvorene doline. 

ribbon – vrpca, traka, pruga. U petrologiji – jedna od 

paralelnih traka ili pruga u mineralu ili stijeni, na primjer 

u prugastom jaspisu (ribbon jasper). Izmjenjivanje 

većih takvih pruga, kada se izrazito razlikuju po 

boji i sastavu, naziva se ispruganost (v. banding, 2). 

Sinonim: stripe. 

ribbon banding – trakasta ispruganost. Ispruganost 

(v. banding, 2) formirana u slojevitim sedimentnim 

stijenama (sedimentary rocks) tankim slojevima kontrastnih 

boja. 

ribbon rock – trakasta stijena. Stijena karakterizirana 

nizom tankih slojeva različitog sastava ili boje, na 

primjer, sedimentna stijena (sedimentary rock) sastavljena 

od sivog šejla (gray shale) koji se izmjenjuje 

s tankim trakastim slojevima smeđeg dolomita i 

vapnenca svjetlije boje ili žilna stijena (vein rock) s 

uskim prugama kvarca razdvojenim prugama alterirane 

okolne stijene. 

ribbon slate – trakasti slejt. Slejt (v. slate) koji je formiran 

nepotpunom metamorfozom (metamorfi zmom) 

i u kojem su se zbog toga očuvale plohe slojevitosti 

razrezane plohama klivaža; slejt karakteriziran prugama 

različite boje. 

rich amine – obogaćeni amin. Otopina amina (amine 

solution) koja sadrži kisele plinove (sumporovodik, 

ugljik-dioksid) nakon obrade plina u apsorberima 

(apsorpcijskim kolonama, absorber tower, absorption 

tower). Zagrijavanjem tako obogaćene otopine uklanjaju 

se kiseli plinovi i dobiva siromašni amin (lean 

amine) za ponovnu obradu. 

rich gas – bogati (masni, vlažni) plin, v. wet natural gas, 1. 

rich-gas drive – istiskivanje nafte bogatim plinom, v. 

rich-gas fl ood. 

rich-gas fl ood (fl ooding) – istiskivanje nafte bogatim 

plinom. Proces povećanja iscrpka nafte (EOR-proces) 

miscibilnim istiskivanjem slojne nafte plinom 

koji sadrži relativno veliku količinu srednjih ugljikovodika 

(etana, propana, butana). U praksi se bogati 

plin dobiva obogaćivanjem proizvedenog separatorskog 

plina ili obogaćivanjem rezidualnog plina 

procesnih plinskih postrojenja spomenutim komponentama. 

Injektira se kao obrok ili dimenzionirani 

volumen (slug), a kao potiskivajući fl uidi se rabe 

suhi plin i/ili voda. Sinonimi: rich-gas drive, rich-gas 


rich-gas miscible fl ood (fl ooding) – istiskivanje nafte 

bogatim plinom, v. rich-gas fl ood. 

rich glycol – obogaćeni glikol. Trietilenglikol koji je 

apsorbirao vodu u apsorberu (apsorpcijskoj koloni, 

absorber tower, absorption tower). Zagrijavanjem se 

iz njega uklanja vodena para i dobiva se koncentrirani 

siromašni glikol (lean glycol) za ponovnu uporabu. 

Sinonim: wet glycol. 

Richmondian – ričmond, richmond. Stratigrafski kat 

gornjeg ordovicija (Upper Ordovician) u Sjevernoj 

Americi – iznad mejsvila (Maysvillian), a ispod aleksandrija 

(Alexandrian) silura. 

rich natural gas – bogati (masni, vlažni) prirodni plin, v. 

wet natural gas, 1. 

richness of a gas-air mixture – obogaćenost plinskozračne 

smjese. Omjer (odnos) volumena plina (plinovitog 

goriva) koji se nalazi u jedinici volumena zraka 

u smjesi plina i zraka i volumena tog istog plina koji 

721 

rift 

bi s jediničnim volumenom zraka dao potpuno (stehiometrijsko) 

izgaranje. 

rich oil – obogaćeno (bogato, zasićeno) apsorpcijsko 

ulje. Apsorpcijsko ulje obogaćeno (zasićeno) frakcijama 

prirodnog benzina ekstrahiranih iz masnog 

prirodnog i rafi nerijskog plina u procesu njihove 

obrade (prerade) postupkom apsorpcije u plinskom 

ulju. Apsorbirane frakcije (etan, propan, butan) iz 

obogaćenog se ulja zatim uklanjaju destilacijom, a 

dobiveno siromašno ulje (lean oil) se ponovno rabi u 

apsorpcijskom postrojenju. Sinonim: fat oil. 

rich solution – obogaćena (bogata) otopina. Vodena 

otopina glikola (glycol-water solution) sa sadržajem 

glikola manjim od 95% masenih, za razliku od siromašne 

otopine (lean solution), čiji je sadržaj glikola 

od 95 – 99% masenih. 

Richter scale – Richterova skala. Skala numeričkih vrijednosti 

(numerička skala) magnitude potresa (v. 

earthquake magnitude) u rasponu od 1 do 9 koju su 

razradili i uveli američki seizmolozi Ch. F. Richter i B. 

Gutenberg (1935. g.). Skala je logaritamska (tj. brojevi 

na skali su proporcionalni dekadskom logaritmu) i 

svako povećanje magnitude potresa od jedne jedinice 

na skali odgovara desetostrukom povećanju magnitude 

(na primjer, potres s Richterovom magnitudom 

8 je 10.000 puta veći od potresa s magnitudom 

4). Vrlo mali potresi ili mikropotresi mogu imati negativne 

vrijednosti magnitude. Teoretski ne postoji 

gornja granica magnitude potresa, ali čvrstoća stijena 

Zemlje čini stvarnu gornju granicu magnitude 

neznatno manjom od 9. 

ridge – (1) hrbat. (a) Opći termin kojim se označava dugačko, 

usko uzdignuće na Zemljinoj površini karakterizirano 

obično grebenom s oštrim vrhom i strmim 

padinama. Može biti izolirano ili dio veće planine ili 

brijega, na primjer, visoravan (upland) između dolina. 

Duljina hrbata je obično manja od 8 kilometara. (b) 

Termin koji se katkada primjenjuje za označavanje 

planinskog lanca (range of mountains) ili lanca brežuljaka 

(range of hills). (c) Vrh ili gornji dio brežuljka; 

izduženi uski greben na vrhu brežuljka ili planine. (d) 

Nisko uzdignuće koje je katkada iznad nivoa vode 

za vrijeme niske plime u području prednjeg žala 

(foreshore of beach). (2) podmorski (podvodni) hrbat. 

Izduljeno uzdignuće oceanskog dna sa strmim padinama 

i ispresijecanim reljefom. Sinonim: submarine 

ridge. (3) plažni hrbat, v. beach ridge. 

Riecke’s principle – Rieckeov princip. Termodinamički 

zakon prema kojem otapanje minerala (solution of 

minerals) ima tendenciju odvijanja u točkama gdje 

je vanjski tlak najveći, a kristalizacija u točkama gdje 

je vanjski tlak najmanji. Primjenljiv je za procese prekristalzacije 

u metamorfnim stijenama s pratećom 

promjenom oblika minerala. 

riffl e – riječni gaz, brod. Prirodni plićak ili drugo područje 

plitkog dna koji se protežu poprečno na korito 

rijeke i preko kojih voda teče brzo pa se njena površina 

na takvim preprekama, potpuno ili djelomično 

skrivenim u vodi, lomi u valove; plitki brzaci s relativno 

malom visinom pada. Sinonim: ripple. 

rift – (1) rift, regionalni tektonski rov (graben). U tektonici 

– dugački, uski kontinentalni jarak (žlijeb, continental 

trough) ograničen normalnim rasjedima (normal 

faults; graben (graben) regionalnog protezanja. 

Označava zonu duž koje je došlo do loma (pucanja)

ift fault 

cjelokupne debljine litosfere zbog ekstenzije. (2) rift. 

Pojas formiranja rasjeda s pomakom po pružanju 

(strike-slip faulting) regionalnog protezanja. (3) pukotina. 

U geomorfologiji – napuklina, pukotina ili druga 

šupljina u stijeni (na primjer, u vapnencu) nastala 

pucanjem ili cijepanjem. (4) brod, riječni plićak(prag, 

sprud). Plitko ili kamenito mjesto u rijeci gdje nastaje 

plićak (gaz) ili brzak (brzica). 

rift fault – riftni rasjed. Rasjed koji ograničava riftnu dolinu 

(v. rift valley). Termin se primjenjuje na normalne 

rasjede (normal fault) i rasjede s pomakom po pružanju 

(strike-slip fault). 

rift trough – riftna dolina, rasjedni rov, v. rift valley, 1. 

rift valley – (1) riftna dolina. Dolina koja se formirala 

duž rifta ili regionalnog tektonskog rova (v. rift, 1). 

Sinonimi: fault trough, rift trough. (2) riftna (središnja 

riftna) dolina, srednjooceanski rift. Duboka središnja 

raspuklina (central cleft) na grebenu srednjooceanskog 

hrpta (v. mid-oceanic ridge) širine 25 do 50 kilometara, 

obično s raščlanjenim reljefom dna. Sinonimi: 

central valley, median valley, mid-ocean rift. 

rig – (1) bušaće postrojenje (uređaj, garnitura), postrojenje 

(uređaj, garnitura) za bušenje, v. drilling rig. (2) 

remontno postrojenje (uređaj, garnitura), postrojenje 

(uređaj, garnitura) za remont, v. workover rig. 

rig-down – demontaža (rastavljanje) bušaćeg postrojenja 

(uređaja, garniture), v. rigging down. 

rig down – demontirati (rastaviti) bušaće postrojenje 

(uređaj, garnituru), v. rigging down. 

rig effi ciency – efi kasnost (djelotvornost) rada bušaćeg 

postrojenja (garniture, uređaja). Vrijeme koje je za 

određeni tip bušaćeg postrojenja i njegovoj posadi 

potrebno da se izvede pojedina cjelovita operacija u 

procesu bušenja. Metoda kvantitativne ocjene efi kasnosti 

rada bušaćeg postrojenja se sastoji u podjeli 

operacija na nekoliko kategorija – rotacija (bušenje), 

spuštanje i izvlačenje (vađenje) bušaćih alatki, spajanje 

i otpajanje protuerupcijskog uređaja (preventera), 

zamjena istrošenih dijelova, rezanje bušaćeg 

užeta, podmazivanje postrojenja, montaža i demontaža 

postrojenja – i mjerenju vremena trajanja svake 

operacije. Efi kasnost rada postrojenja se određuje 

prema najbržem vremenu izvođenja pojedine operacije 

i zavisi od prikladnosti opreme postrojenja i 

radne sposobnosti njegove posade. 

rig derrick – toranj bušaćeg postrojenja (garniture, uređaja), 

v. drilling derrick. 

rig fl oor – bušaća (radna) platforma (podište), platforma 


rigger – klinaš, v. fl oorman. 

rigging down (RD) – demontaža (rastavljanje) bušaćeg 

postrojenja (uređaja, garniture). Operacija demontiranja 

(rastavljanja) bušaćeg postrojenja (drilling rig) 

neposredno nakon svršetka bušenja. Prema nekim 

defi nicijama, termin se rabi i za demontažu remontnog 

postrojenja (workover rig) nakon obavljenog 

remonta bušotine. Sinonimi: rig-down, tear-down; v. 

rigging up. 

rigging up (RU) – montaža (sastavljanje) bušaćeg postrojenja 

(uređaja, garniture). Operacija montiranja 

(sastavljanja) bušaćeg postrojenja (drilling rig) i pripreme 

za početak bušenja. Prema nekim defi nicijama, 

termin se rabi i za montažu remontnog postrojenja 

(workover rig) za početak remonta bušotine. 

Sinonim: rig-up; v. rigging down. 

722 

rill erosion 

rig helper – klinaš, v. fl oorman. 

right-handed crystal – dekstrorotatorni (dekstrogirni) 

kristal. Optički aktivni kristal koji zakreće ravninu polarizacije 

svjetlosti udesno; v. left-handed crystal. 

right-handed separation – desno rasjedno pomicanje, 

v. righ-lateral separation. 

right-hand spear – desni unutarnji hvatač cijevi (spir), 

v. spear. 

right-lateral fault – desni rasjed. Tip lateralnog rasjeda 

(rasjeda s pomakom po pružanju – v. lateral fault) 

kod kojeg se suprotno krilo (blok stijena) pomaknulo 

udesno (gledajući poprijeko rasjeda), odnosno, 

rasjed s desnim pomicanjem (pomakom). Sinonimi: 

dextral fault, right-lateral strike-slip fault; v. right-lateral 

separation. 

right-lateral separation – desno rasjedno pomicanje. 

Pomicanje duž rasjeda pri kojem se strana, koja je 

suprotna od promatrača (ako se gleda odozgo), čini 

pomaknuta udesno. Sinonim: right-handed separation; 

v. left-lateral separation. 

right-lateral strike-slip fault – desni rasjed, v. right-lateral 

fault. 

right section – tektonski profi l, v. profi le, 4. 

right-slip fault – desni rasjed s pomicanjem po pružanju. 

Rasjed s pomicanjem po pružanju (v. strike-slip fault) 

kod kojeg je strana suprotna promatraču pomaknuta 

udesno. 

rig hydraulics – hidraulika bušenja, v. drilling hydraulics. 

rigidity modulus – modul krutosti (smicanja, torzije), v. 

shear modulus. 

rig manager – upravitelj bušaćeg postrojenja (garniture); 

upravitelj bušaćeg radilišta (radilišta bušenja), v. 

toolpusher. 

rig personnel – osoblje (ekipa, brigada) bušaćeg postrojenja 

(garniture), v. drilling crew. 

rig pump – isplačna (bušaća) pumpa, pumpa za cirkulaciju 


rig superintendent – upravitelj bušaćeg postrojenja 

(garniture); upravitelj bušaćeg radilišta (radilišta bušenja), 

v. toolpusher. 

rig supervisor – upravitelj bušaćeg postrojenja (garniture); 

upravitelj bušaćeg radilišta (radilišta bušenja), v. 

toolpusher. 

rig-up – montaža (sastavljanje) bušaćeg postrojenja 

(uređaja, garniture), v. rigging up. 

rig up – montirati (sastaviti) bušaće postrojenje (uređaj, 

garnituru), v. rigging up. 

rill – (1) valni žlijeb (brazda). Mali privremeni žlijeb 

(runnel) po kojem voda, nakon razbijanja valova o žal 

(plažu), odlazi u more ili jezero, osobito vododerina 

koja se formira nakon povlačenja plime. Širina takvih 

žljebova može biti 2 do 10 milimetara, duljina 0,5 

metara ili više i dubina oko 1 milimetar. (2) potočić 

valnog žlijeba (valne brazde). Mali potočić ili tanki sloj 

vode koji struje u valnim vododerinama ili žljebovima. 

(3) potočić. Vrlo mali potok ili struja vode. (4) kanal 

žlijeba (brazde). Mala vododerina (žlijeb) erodiran 

(urezan) potočićem, osobito u tlu. Jedan od prvih i 

najmanjih kanala koji se formira tečenjem vode na 

površini zemlje. Sinonim: rill channel. 

rill channel – kanal žijeba (brazde), v. rill, 4. 

rill erosion – žljebasta erozija, erozija brazdanjem. Razvoj 

brojnih sitnih i blisko raspoređenih žljebova formiranih 

nejednolikim uklanjanjem površinskog sloja

illing 

tla vodom tekućicom koja se koncentrirala u potočiće 

u dovoljnom volumenu i strujala dovoljnom 

brzinom da je dobila snagu za eroziju (urezivanje). 

Žljebasta erozija je prijelazni proces erozije između 

plošne erozije (v. sheet erosion) i erozije vododerinama 

(v. gully erosion). Sinonimi: rilling, rill wash, rillwork; 

v. channel erosion. 

rilling – erozija brazdanjem, žljebasta erozija, v. rill erosion. 

rill mark – znak (trag) otjecanja vode. (1) Mali granajući 

kanal (channel), brazda (groove) ili žlijeb (furrow) koji 

su se formirali na površini muljevitog ili pješčanog 

žala (plaže) potočićima nastalim nakon razbijanja 

valova ili povlačenja plime (rills), osobito znak (trag) 

formiran na zavjetrinskoj strani polupokopane valutice, 

ljušture ili druge prepreke koji se obično grana 

uz strujanje. (2) Granajući kanal formiran malim potokom 

koji izlazi iz klanca na pješčanu ili muljevitu 

ravnu površinu. Račva se niz padinu. 

rill wash, rillwash – erozija brazdanjem, žljebasta erozija, 

v. rill erosion. 

rillwork – erozija brazdanjem, žljebasta erozija, v. rill 

erosion. 

rim – (1) kraj, rub. U geomorfologiji – granica, kraj ili 

rub neke forme reljefa, na primjer, zakrivljeni rub koji 

okružuje gornji dio kratera ili kaldere; osobito rubna 

litica (rubni stjenoviti greben – v. rimrock) platoa ili 

kanjona. (2) morenski hrbat. U glaciologiji – hrbat od 

morenskog materijala, obično neprekinut i jednake 

visine, koji okružuje depresiju smještenu u središtu. 

(3) reakcijski obrub, v. reaction rim. (4) kelifi tni obrub, 

v. kelyphytic rim. (5) korona, aureola, v. corona. 

rim cement – obrubni cement. U geologiji – tanki sloj 

karbonata kalcija, hematita ili silicij-dioksida koji se 

formirao na površini klastičnih zrna tijekom dijageneze. 

rim cementation – obrubna cementacija. U geologiji – 

sekundarno povećavanje zrna (v. secondary enlargement) 

u klastičnim sedimentima (detrital sediments), 

na primjer, kemijska sedimentacija (chemical deposition) 

karbonata kalcija kojom se formira kompaktni 

obrub koji potpuno obavija zrno jednakog sastava, 

kao u krinoidnom vapnencu (crinoidal limestone) 

gdje svako zrno (ili fragment krinoida ili morskog 

ljiljana) čini pojedinačni kristal i prožeto je kalcitnim 

cementom u kristalnoj rešetki ili ima optički kontinuitet; 

v. granular cementation. 

rim gypsum – obrubni gips. Gips koji se istaložio u obliku 

tanke opne (fi lma) između kristala anhidrita – vjerojatno 

je uveden u otopini (precipitiran iz otopine), 

a nije nastao procesom istiskivanja (replacement). 

rimming wall – obrubna stijenka. U geologiji – strmi 

grebenoliki erozijski ostatak (erosional remnant) koji 

se sastoji od kontinuiranih slojeva poroznih, propusnih, 

slabo cementiranih, klastičnih vapnenaca 

(limestones). Formiraju se vjerojatno pri tropskim i 

suptropskim uvjetima sekundarnom cementacijom 

(kontroliranom površinskim uvjetima) na prvobitnim 

strmim padinama i zatim diferencijalnom (selektivnom) 

erozijom; v. rampart wall. 

rimrock – rubna litica (stjenoviti greben). U geomorfologiji 

– (1) Izdanak (outcrop) horizontalnog sloja otporne 

stijene, na primjer, potoka lave (lava fl ow) koji je 

izašao na površinu na rubu platoa, izoliranog ostatka 

ili mese. Takvi izdanci u pravilu formiraju liticu (klif) 

723 

Riphean 

ili izbočinu. (2) Rub (kraj) ili lice izdanka rubne litice, 

osobito litica (klif) ili relativno vertikalna ploha stijene 

u stijenki (zidu) kanjona. 

rim syncline – rubna (periferna) sinklinala. U tektonici 

soli (salt tectonics) – lokalna depresija koja obrubljuje 

solnu domu (kupolu, salt dome), a nastala je istiskivanjem 

soli iz podzalegnutih slojeva prema domi (u 

središnji dio dome). Sinonim: peripheral sink; v. residual 

anticline. 

ring depression – prstenasta depresija (sinklinala). Prstenasto 

strukturno utonuće koje okružuje središnje 

uzdignuće kriptovulkanske strukture (cryptoexplosion 

structure). U njeno se formiranje mogu uključiti 

rasjedanje (faulting) i nabiranje (boranje, folding). 

Sinonimi: peripheral depression, ring syncline. 

ring fault – prstenasti rasjed. Sustav rasjeda cilindrične 

forme sa strmim nagibom koji je povezan s kalderama 

slijeganja (cauldron subsidence). Sinonim: ring 

fracture. 

ring ga(u)ge – prstenasti kalibar. Prsten za mjerenje 

promjera bušaćeg dlijeta (drill bit) i procjenu njegova 

oblika. 

ring fracture – prstenasti rasjed, v. ring fault. 

ring reef – prstenasti greben, atol, v. atoll. 

ring silicate – prstenasti silikat, ciklosilikat, v. cyclosilicate. 

ring structure – prstenasta geološka struktura. Opći termin 

kojim se označavaju epigenetske strukture (epigenetic 

structures) s prstenastim obrisom u tlocrtu, 

na primjer, prstenasti dajk (ring dike) ili mjesečev krater 

(lunar crater) koji je nastao od udarca meteorita. 

ring syncline – prstenasta sinklinala (depresija), v. ring 

depression. 

ring tensiometer method – metoda tenziometrijskog 

(duNouyevog tenziometrijskog) prstena. Metoda mjerenja 

međufazne i površinske napetosti prstenom od 

platine i iridija. Jednostavna je, pouzdana i prikladna 

za mjerenje napetosti vode, ugljikovodika i sustava 

voda-ugljikovodik-surfaktant u rasponu vrijednosti 

koje se obično susreću u praksi. Površinska napetost 

se određuje uranjanjem prstena u menzuru ispunjenu 

tekućinom čija se napetost mjeri (ispod razine 

njene površine u menzuri) i menzura se zatim postupno 

spušta dok prsten ne prekine površinu tekućine. 

Površinska napetost se dobije računski dijeljenjem 

sile kidanja površine tekućine (odnosno umnoška 

sile kidanja površine i gravitacijske konstante) s opsegom 

prstena. Kada se mjeri međufazna napetost 

menzura se napuni gušćom tekućinom, prsten se 

uroni ispod njene površine i zatim se u menzuru ulije 

lakša tekućina do stanovite visine. Daljnji postupak 

mjerenja i izračunavanje međufazne napetosti je 

analogan gore opisanom postupku i izračunu površinske 

napetosti. Sinonim: duNouy ring method; v. 

surface tension, interfacial tension, interfacial-tension 

measurement. 

rip – (1) turbulentno gibanje vode. Turbulentno kolebanje 

(talasanje) vode koje se obično pojavljuje (nastaje) 

u moru kada se sretnu suprotne vodene struje ili 

uzajamnim djelovanjem struja i vjetra ili u rijeci ili 

u priobalnom području zbog struja koje brzo teku 

iznad neravnog dna. (2) Skraćeni oblik termina ripple 

(valić na površini vode) – obično se primjenjuje u 

množini (v. ripple, 3). 

Riphean – rifej. Najmlađa era pretkambrija (v. Pre-

ipple 

cambrian) koja odgovara kasnom pretkambriju ili 

gornjem proterozoiku (Proterozoic) prema defi niciji 

ruskih geologa (ruskoj stratigrafskoj skali). Približni 

ekvivalenti rifeja su sinij (Sinian), belt (Beltian) i eokambrij 

(Eocambrian). 

ripple – (1) pješčani (sedimentni, taložni) ripl. (a) Mali 

pješčani hrbat, nalik valiću na površini vode, koji se 

formirao na plohi slojevitosti sedimenta (v. ripple 

mark) ili mali pješčani val (sand wave) koji je oblikom 

sličan dini (sipini), ali je veličinom znatno manji. Sinonim: 

sedimentary ripple. (b) Opći termin za sve 

pješčane valove (sand waves) s oblicima sličnim riplovima 

malih razmjera. Sinonim: sedimentary ripple. 

(2) kapilarni val (ripl), v. capillary wave. (3) mreškanje 

površine vode. Blago mreškanje površine vode stvoreno 

lahorom. Sinonim: rip. (4) plitko područje rijeke. 

Plitko područje rijeke gdje se voda razbija u male valiće 

tečenjem iznad kamenitog ili neravnog dna. (5) 

riječni gaz, brod, v. riffl e. 

ripple bedding – slojevitost s riplovima. Ploha slojevitosti 

(bedding surface) karakterizirana postojanjem 

riplova (ripple marks). 

ripple cross-lamination – kosa laminacija riplova. Kosa 

laminacija (cross-lamination) malih razmjera koja se 

formirala migracijom strujnih riplova (v. current ripple) 

kao rezultat sedimentacije. Karakterizirana je 

pojedinačnim laminama debljine od 0,08 cm ( 1 / 32 

inča) do 0,3 cm ( 1 / 8 inča). Sinonim: rolling strata. 

ripple height – visina ripla. Vertikalna udaljenost od 

krijeste (crest) ripla do njegova žlijeba (udubine, trough) 

na površini sedimenta s riplovima. Ako je ripl 

nesimetričan, visina se mjeri od žlijeba koji priliježe 

uz strmiju padinu (padinu ripla okrenutu niz tečenje); 

v. ripple-mark amplitude. 

ripple index – indeks ripla. Omjer (odnos) duljine vala 

ripla (ripple-mark wavelength) i njegove amplitude 

(ripple-mark amplitude). Indeks ripla obično varira 

od 6 do 22 za riplove formirane vodenim strujama ili 

valovima i od 20 do 50 za riplove formirane vjetrom. 

Sinonimi: ripple-mark index, vertical form index. 

ripple lamina – laminacija ripla. Unutarnja sedimentna 

struktura koja se formirala u pijesku ili siltu djelovanjem 

struja ili valova kao suprotnost riplovima koji 

su se formirali izvana na površini sedimenta. Termin 

se obično primjenjuje u množini i uključuje niz slojeva 

s nepotpunim profi lima ripla i izoliranim lećama 

ripla i također niz prekrivajućih slojeva sa slojevima 

ripla. 

ripple lamination – laminacija ripla, v. ripple lamina. 

ripple load cast – otisak ripla opterećenja. Otisak opterećenja 

(load cast) ripla koji pokazuje znakove 

gotovo istovremene deformacije (uzrokovane nejednoličnim 

opterećenjem, slijeganjem i kompakcijom) 

– deformacija se očituje u naglašavanju kontura 

žlijeba (trough) i krijeste (crest) ripla i u povećanju 

zakrivljenosti lamina. Sada se općenito naziva loadcasted 

ripple (v.). 

ripple mark, ripple-mark – (1) ripl. Valovita ili izbrazdana 

površina koja se sastoji od naizmjeničnih i 

gotovo paralelnih malih hrptova (ridges) i udubina 

(udolina, hollows) formiranih na površini razdjela između 

tekućine i nekoherentnog (rahlog) sedimentnog 

materijala (osobito zrnastog materijala poput 

rahlog pijeska). Riplovi nastaju na kopnu djelovanjem 

vjetra i pod vodom djelovanjem struja ili ta- 

724 

riser angle 

lasanjem vode (danas se više ne smatraju dokazom 

samo plitkovodnih uvjeta). Orijentirani su obično 

okomito (pod pravim kutom) ili koso na smjer strujanja 

tekućine. Sinonim: ripple. (2) ripl, fosilni ripl. 

Jedan od malih i prilično pravilnih hrptova različitih 

oblika i poprečnih presjeka koji su nastali na površini 

sedimenata s riplovima (ripple-marked surface), 

osobito ripl koji se očuvao na površini konsolidirane 

sedimentne stijene kao strukturna osobitost prvobitne 

sedimentacije na površini taloženja i koristan 

je za određivanje uvjeta i redoslijeda sedimentacije. 

Termin se ranije primjenjivao samo za simetrični ripl 

(symmetric ripple mark), ali danas uključuje i asimetrični 

ripl (asymmetric ripple mark). Sinonimi: fossil 

ripple (v.), ripple ridge. 

ripple-mark amplitude – amplituda (visina) ripla. Visina 

ripla mjerena kao udaljenost po vertikali između 

krijeste ripla (crest of ripple) i njegova susjednog žlijeba 

(udubine, trough of ripple). Amplituda riplova 

obično iznosi jedan centimetar ili manje; v. ripple 

height. 

ripple-mark index – indeks ripla (brazde), v. ripple index. 

ripple-mark wavelength – duljina vala (valna duljina) 

ripla. Udaljenost po horizontali između krijesta ripla 

(crest of ripple) mjerena okomito na linije krijesta. Sinonimi: 

chord, ripple spacing, ripple wavelength. 

ripple ridge – ripl, fosilni ripl, v. ripple mark, 2. 

ripple scour – brazda ripla. Velika plitka linearna udubina 

sa superponiranim poprečnim riplovima (transverse 

ripple mark). 

ripple spacing – duljina vala (valna duljina) ripla, v. ripple-mark 

wavelength. 

ripple symmetry index – indeks simetrije ripla. Stupanj 

simetrije ripla koji se defi nira kao omjer (odnos) horizontalne 

duljine položene (okrenute u smjeru uz 

strujanje) padine (strane) ripla i duljine njegove strme 

(okrenute u smjeru niz strujanje) padine (strane). 

Asimetrični ripl (asymmetric ripple) ima indeks simetrije 

veći od 1. 

ripple wavelength – duljina vala (valna duljina) ripla, v. 

ripple-mark wavelength. 

rip-up – otrgnut, otkinut. (1) Termin za označavanje 

sedimentne strukture (sedimentary structure) formirane 

klastima (fragmentima, clasts) šejla (obično 

plosnatog oblika) koji su bili »oguljeni« strujama s 

polukonsolidiranog muljevitog sedimenta i transportirani 

(preneseni) na novo mjesto sedimentacije. 

(2) Termin kojim se označava klast (clast) u strukturi 

otkidanja (rip-up structure). 

rise – uzvišica, uzvisina, ispon. (1) U geomorfologiji – 

vršni dio brežuljka ili druge forme reljefa koji je viši 

od okružujuće površine. (2) U marinskoj geologiji – 

široko, izduženo uzdignuće oceanskog dna s ravnomjernim 

usponom. Sinonim: swell. 

riser – (1) kosina, strmina. U geologiji – vertikalna ili strmo 

nagnuta (strmo padajuća) površina jedne od niza 

prirodnih stepeničastih formi reljefa, na primjer, kao 

glacijalne stepenice (glacial stairway) ili kompleks 

sukcesivnih riječnih terasa (river terrace). (2) kolona 

uronjene stojke, v. marine riser. (3) stojka. Svaka cijev 

u kojoj fl uid struji prema gore. 

riser angle – kut uronjene stojke (kolone uronjene stojke). 


– kut između uronjene stojke (marine riser) i okomice

iser angle indicator 

na poluuronjivoj bušaćoj platformi (semisubmersible) 

ili bušaćem brodu (drillship). 

riser angle indicator – indikator kuta (orijentacije) uronjene 

stojke (kolone uronjene stojke). Akustički senzor 

na poluuronjivoj bušaćoj platformi (semisubmersible) 

ili bušaćem brodu (drillship) za mjerenje i prikazivanje 

kuta uronjene stojke (v. riser angle). 

riser box – kolčak spojnice stojke. Dio spojnice (coupling) 

stojke s unutarnjim (ženskim) navojem; v. riser pin. 

riser clamp – pričvrsna stezaljka kolone uronjene stojke. 

Stezaljka na nozi morske (odobalne) čelične platforme 

na stupovima (steel-jacket platform) koja služi za 

pričvršćivanje kolone uronjene stojke. 

riser connector – spojnica kolone uronjene stojke. Spojnica 

na kraju kolone uronjene stojke koja služi za 

pripajanje i otpajanje od glave podmorske bušotine 

(subsea wellhead). 

riser pin – čep spojnice stojke. Dio spojnice (coupling) 

stojke s vanjskim (muškim) navojem; v. riser box. 

riser sub – prijelaznik kolone uronjene stojke. Kratka 

cijev koja spaja vrh kolone uronjene stojke (marine 

riser string) s priključnim cjevovodom (fl owline) na 

morskoj (odobalnoj) platformi (off shore platform). 

riser tension – natezanje (nateg) kolone uronjene stojke. 

Vlačno opterećenje (tensile load) žičane užadi sklopa 

za natezanje kolone uronjene stojke (riser tensioner) 

kod poluuronjive bušaće platforme (submersible) ili 

bušaćeg broda (drillship). 

riser tensioner – sklop za natezanje kolone uronjene 

stojke. Skup žičane užadi, užnica i cilindara na poluuronjivoj 

bušaćoj platformi (semisubmersible) ili bušaćem 

brodu (drillship) koji se primjenjuje za održavanje 

konstantnog natezanja (natega) kolone uronjene 

stojke (marine riser) za vrijeme poniranja bušaćeg 

postrojenja kako bi se spriječilo oštećenje kolone i 

opreme podvodnog preventerskog sklopa. Sklop za 

natezanje se sastoji od niza žičanih užeta koji su na 

jednom kraju spojeni s pneumatskim ili hidrauličkim 

cilindrima na radnom podištu platforme i s kolonom 

uronjene stojke ispod teleskopske spojnice. Obično 

se primjenjuje četiri do šest sklopova za natezanje. 

riser tensioning system – sustav za natezanje kolone 

uronjene stojke. Pneumatski ili hidraulički sustav na 

poluuronjenoj bušaćoj platformi (semisubmersible) 

ili bušaćem brodu (drillship) koji služi za održavanje 

natega sklopa za natezanje kolone uronjene stojke 

(riser tensioner). Sustav se sastoji od cilindara sklopa 

za natezanje i užnica, hidropneumatskih akumulatora 

i rezervoara stlačenog zraka, visokotlačnog 

kompresora, upravljačkog pulta, cijevnog manifolda 

i rezervnih rezervoara za stlačeni zrak. 

rising-bubble apparatus – uređaj za mjerenje minimalnog 

tlaka miscibilnosti na principu dizanja plinskog 

mjehurića. Laboratorijski uređaj za eksperimentalno 

mjerenje (određivanje) minimalnog tlaka miscibilnosti 

(minimum miscibility pressure, MMP). Sastoji se od 

pravokutne staklene kapilarne cjevčice (unutarnjeg 

poprečnog presjeka 1x5 milimetara i duljine vidljivog 

dijela od 20 cm), koja je vertikalno postavljena 

u visokotlačnu ćeliju s regulacijom temperature i ispunjenu 

vodom). Ćelija ima prozore za motrenje. Postupak 

mjerenja je sljedeći: ćelija i cjevčica se napune 

destiliranom vodom koja se zatim istisne ispitivanom 

naftom (na dnu se ostavi samo mali stupac vode). 

Temperatura mjerenja se održava na razini tempe- 

725 

Riss-Würm 

rature ležišta, a tlak se mijenja tijekom ispitivanja. 

Nakon istiskivanja vode na dno cjevčice injektira se 

mjehurić plina (sastava koji odgovara sastavu injektiranog 

plina u ležište). Plinski mjehurić se najprije diže 

kroz stupac vode, a zatim kroz stupac nafte u cjevčici 

što se može opažati. Mjehurić plina tijekom dizanja u 

cjevčici mijenja oblik i dispergira u naftu i tako smanjuje 

veličinu. Dok je tlak mjerenja manji od MMP, 

mjehurić će zadržati gotovo sferičan oblik, ali će se 

njegova veličina smanjiti zbog masenog prijenosa 

u naftu. Pri tlaku ispitivanja većem od MMP disperzija 

mjehurića u naftu se odvija vrlo brzo. Na taj način, 

neposrednim vizualnim opažanjem uzajamnog 

djelovanja stacionarnog stupca nafte i injektiranog 

plinskog mjehurića u cjevčici pri danom tlaku i danoj 

temperaturi, može se precizno odrediti miscibilnost, 

odnosno minimalan tlak miscibilnosti (MMP). Rezultati 

dobiveni tom metodom se slažu s metodom ispitivanja 

u cijevi malog promjera, a mjerenja su znatno 

brža; v. slim-tube apparatus, slim-tube test. 

risk – rizik. (1) Mogućnost neuspjeha neke radnje (akcije) 

izražena u postotku (na primjer, 25%), u obliku 

decimalnog broja (na primjer, 0,25) ili kao omjer (na 

primjer, 1:4). Određeni pothvat može sa stanovišta 

odlučivanja biti rizično nepovoljan (veća se težina 

pridaje potencijalnom gubitku nego dobitku – risk 

adverse), rizično neutralan (jednaka težina se pridaje 

potencijalnom gubitku i dobitku – risk indiff erent) i rizično 

povoljan (veća se težina pridaje potencijalnom 

dobitku nego gubitku – risk seeking). (2) Uspješnost 

bušenja – omjer (odnos) broja bušotina opremljenih 

za proizvodnju i ukupnog broja izbušenih bušotina. 

Rizik uspješnosti bušenja se može izračunati prema 

podacima iz prošlosti i procijeniti za bušenje u budućnosti. 

Rizik bušenja u prošlosti u SAD je prosječno 

18% za istraživačko bušenje i 80% za eksploatacijsko 

bušenje. 

risk analysis – analiza rizika. Probabilistička analiza 

stjecaja okolnosti koje su nužne i dovoljne da izazovu 

nepoželjne događaje i izučavanje razmjera utjecaja 

tih događaja kada bi se oni zbili; v. risk. 

risk management – upravljanje rizicima. Izbor metoda 

koje omogućuju minimiziranje vjerojatnosti nepoželjnog 

događaja ili ublažavanje njegovih posljedica; 

v. risk. 

risk-weighted reserves – rezerve ponderirane faktorom 

rizika. Procijenjene vjerojatne (probable) i moguće 

(possible) rezerve koje uključuju faktor rizika 

odnosno stupanj sigurnosti (vjerojatnosti) njihova 

postojanja. Vjerojatnost rezervi ovisi o prosudbi procjenitelja 

na bazi raspoloživih geoloških, geofi zičkih 

i tehnoloških podataka. 

Riss – (1) ris, riss. Stratigrafski kat pleistocena (Pleistocene) 

u Europi – iznad mindela (Mindel), a ispod virma 

(Würm). (2) Riss. Treći klasični stadij glacijala (ledenog 

doba, glacial stage) pleistocenske epohe (Pleistocene 

epoch) na području Alpa koji slijedi nakon stadija 

interglacijala (međuledenog doba) Mindel-Riss (Mindel-Riss 

interglacial stage); v. Illinoian, Saale. 

Riss-Würm – Riss-Würm. Treći klasični stadij interglacijala 

(međuledenog doba, interglacial stage) pleistocenske 

epohe (Pleistocene epoch) na području Alpa 

koji slijedi nakon stadija glacijala (ledenog doba) Riss 

(Riss glacial stage), a prethodi stadijau glacijala Würm 

(Würm glacial stage); v. Sangamon.

iver bar 

river bar – riječni prud (sprud). Akumulacija (nakupina) 

aluvijalnog materijala (alluvium) u obliku grede 

u koritu rijeke, duž njenih obala ili na njenom ušću. 

Obično se pojavljuje iznad površine vode za vrijeme 

niskog vodostaja i čini opasnost za plovidbu. 

river basin – riječni bazen. Ukupna površina drenirana 

rijekom i njenim pritokama. 

river bed, riverbed – riječno korito. Kanal koji sadrži ili 

je ranije sadržavao vodu rijeke. 

river-delta marsh – deltna močvara. Brakična ili slatkovodna 

močvara (brackish marsh, freshwater marsh) 

koja graniči s koritom deltnog rukavca u području 

ušća rijeke. 

river-dominated delta – delta s dominantnom (prevladavajućom) 

djelatnošću rijeka. Delta u kojoj dominiraju 

(prevladavaju) procesi transportiranja (prenošenja) 

sedimenata rijekom, a energija valova i plime je 

niska. Pješčenjačka tijela u takvim deltama formiraju 

dobro razvijene pješčane prudove na ušćima distribucijskih 

kanala. Rijeke periodično napuštaju svoj 

donji tok i počinju taloženje na susjednom području 

stvarajući tako sedimente pješčenjaka prilično velike 

površine. Primjer delte s dominantnom djelatnošću 

rijeke je delta rijeke Mississippi u SAD. Sinonimi: constructive 

delta, fl uvially dominated delta. 

river drift – riječni nanos. Stijenski (kameni) materijal 

koji je sedimentiran rijekom na jednom (novom) 

mjestu nakon što je njome bio transportiran (prenesen) 

s drugog mjesta. 

river fl at – mala riječna ravnica. Mala aluvijalna ravnica 

(v. alluvial fl at) koja graniči s rijekom. 

riverine – riječni. (1) Koji se odnosi na rijeku ili je njome 

formiran, na primjer, riječno jezero (riverine lake) 

koje nastaje pregrađivanjem rijeke branom. (2) Koji 

je smješten duž obala rijeke ili prebiva na njenim 

obalama. 

river plain – riječna (aluvijalna) ravnica, v. alluvial plain. 

river-run gravel – riječni šljunak. Prirodni šljunak u 

sedimentima koji su podvrgnuti djelovanju voda 

tekućica. 

river terrace – riječna terasa, v. stream terrace. 

river valley – riječna dolina. Izdužena depresija Zemljine 

površine koju je rijeka izdubila (usjekla) u procesu 

njena razvoja. 

riverwash – riječna naplavina. (1) Materijal tla koji je 

transportiran (prenesen) i sedimentiran rijekama. (2) 

Aluvijalni sediment (alluvial deposit) u riječnom koritu 

(river bed) ili vodoplavnom kanalu (fl ood channel) 

koji su podvrgnuti eroziji i sedimentaciji (pretaloživanju) 

u periodima ponavljajućih poplava. 

road – glacijalna (ledenjačka) terasa. U glacijalnoj geologiji 

– jedna od niza erozijskih terasa (erosional 

terrace) u glacijalnoj (ledenjačkoj) dolini (glacial 

valley) koje su se formirale kao rezultat pada nivoa 

vode u ledenjačkom jezeru. 

robber well – pljačkaška bušotina. Bušotina locirana 

na susjednoj koncesiji koja drenira naftu i/ili plin iz 

koncesije. 

roche moutonnée – ovnujsko čelo. Mali izduljeni izbočeni 

brežuljak ili izdanak temeljne stijene (bedrock), 

obično granita, koji su tako obrađeni velikim ledenjakom 

da su njihove longitudinalne osi orijentirane 

u smjeru kretanja leda, pri čemu je padina (strana) 

okrenuta uz kretanje ledenjaka blago nagnuta, glatko 

zaobljena i pokrivena ledenjačkim brazdama 

726 

rock basin 

(strijama), dok je padina (strana) okrnuta niz kretanje 

ledenjaka obično strma i ima grubu, hrapavu površinu. 

Ovnujska čela obično dosežu nekoliko metara u 

visinu, duljinu i širinu. Termin moutonnée (francuska 

riječ koja znači kovrčast, kudrav, valovit) prvobitno 

se primjenjivao za opisivanje nakupina stijenskih 

blokova (gromada) u Alpama budući da je takav blok 

sa strane nalikovao na vlasulju s kovrčavim vlasima 

sličnim ovčjoj vuni, ali je mnogo kasnije bio uporabljen 

za označavanje pojedinačnih blokova glacijalnog 

(ledenjačkog) podrijetla, čija je površina bila 

tako obrađena ledenjakom da su nalikovali na leđa 

ovce (sheep’s back) i po teksturi površine i po općem 

obliku (iako se takav tip površine ne smatra uvijek 

bitnim i obveznim). Sinonimi: embossed rock, sheepback, 

sheepback rock (v.), sheep rock, whaleback (v.). 

rock – stijena. Konsolidirani ili nekonsolidirani agregat 

mineralnih čestica (zrna) koji se sastoji od jedne ili 

više vrsta minerala i ima stanoviti stupanj mineraloške 

i kemijske postojanosti. Stijenom se također naziva 

tijelo nediferencirane mineralne tvari (na primjer, 

opsidijan) ili čvrsti (tvrdi) organski materijal (na primjer, 

ugljen). Prema načinu postanka stijene se općenito 

klasifi ciraju kao: (a) sedimentne ili taložne (nastale 

taloženjem materijala koji potječe od razaranja 

drugih stijena litosfere, djelovanjem organizama i 

kristalizacijom iz otopina – v. sedimentary rock); (b) 

eruptivne ili magmatske (nastale kristalizacijom magme 

u dubokim dijelovima litosfere ili ohlađivanjem 

lave na površini – v. igneous rock), i (c) metamorfne 

stijene (nastale metamorfozom ili preobrazbom sedimentnih, 

eruptivnih ili već postojećih metamorfnih 

stijena – v. metamorphic rock). 

rock asphalt – asfaltna (bituminozna) stijena, v. asphalt 

rock. 

rock association – asocijacija eruptivnih (magmatskih) 

stijena. Grupa eruptivnih (magmatskih) stijena (igneous 

rocks) unutar petrografske provincije (petrographic 

province) koje su kemijski i petrografski povezane, 

obično na sistematski način, tako da su točke 

kemijskog sastava tih stijena spojene izglađenim krivuljama 

na varijacvijskim dijagramima (variation diagrams). 

Sinonimi: association, kindred, rock kindred. 

rock avalanche – kamena lavina. Vrlo brzo tečenje fragmenata 

stijena niz padinu pri čemu se fragmenti 

dalje lome i usitnjavaju. Kamene lavine su obično 

rezultat velikih kamenih odrona (v. rockslide) i sipara 

(v. rockfall), a način njihova premještanja se označava 

terminom »tečenje fragmenata stijena« (rock-fragment 

fl ow). Karakteristične osobitosti kamenih lavina 

su kaotična raspodjela velikih blokova, postojanje 

morfologije i unutarnje strukture tečenja, relativno 

mala debljina u usporedbi s velikom površinom lavine, 

visoka poroznost i uglatost fragmenata i lopatasta 

forma samih lavina. 

rock a well – uzbuditi bušotinu, izazvati eruptiranje bušotine. 

Stimulirati bušotinu koja je prestala proizvoditi 

naizmjeničnim ispuštanjem tlaka (dekompresijom) 

i zatvaranjem na zaštitnoj koloni (casing) ili 

koloni uzlaznih cijevi (tubing) dok bušotina ne počne 

eruptirati. 

rock basin – bazen (zavala) u tvrdim stijenama. Depresija 

(depression) u tvrdim stijenama (solid rocks) koja 

katkada doseže znatnu veličinu, osobito depresija 

formirana lokalnom erozijom neravnog dna cirka (ci-

ock bench 

rque) ili glacijalne doline (glacial valley) u planinskim 

područjima i obično je u njoj jezero. 

rock bench – stjenovita terasa. (1) Uska dolinska terasa 

formirana erozijskim razaranjem slabijih (manje stabilnih) 

slojeva u presjeku stratifi ciranih stijena; strukturna 

izbočina (v. structural bench) urezana u tvrdoj 

stijeni. (2) Terasa urezana valovima (v. wave-cut bench), 

formirana na površini stijene. 

rock bit – žrvanjsko bušaće dlijeto, bušaće dlijeto sa žrvnjevima, 


rock borer – svrdlar. Školjkaši (moluski školjkaši) koji 

prebivaju u šupljinama što su ih izbušili u mekim 

stijenama, betonu ili drugom materijalu (obično vrtnjom 

ljušture). 

rock-bulk compressibility – ukupna kompresibilnost 

(stlačivost) stijene. Promjena ukupnog volumena stijene 

s jediničnom promjenom tlaka. Jedan od tri tipa 

kompresibilnosti stijena, uz kompresibilnost skeleta 

stijene (v. rock-matrix compressibility) i kompresibilnost 

pora stijene (v. pore compressibility). Ukupna 

kompresibilnost stijene može biti važan parametar 

u područjima gdje slijeganje površine zemlje može 

uzrokovati znatne štete. 

rock cavern – stijenska kaverna. Kaverna (šupljina) 

iskopana klasičnim rudarskim metodama (bušenjem 

i miniranjem te transportom otpadnog stijenskog 

materijala na površinu kroz vertikalna okna ili po kosim 

rampama) u podzemnim nepropusnim stijenama 

za skladištenje i izgradnju skladišta ugljikovodika 

(većinom tekućih – sirove nafte, rafi nerijskih produkata, 

ukapljenog naftnog plina). Stijenske kaverne 

se također mogu izraditi podzemnom nuklearnom 

eksplozijom. Sinonim: mined rock cavern; v. cavern 

storage, salt cavern, underground natural gas storage 


rock compressibility – kompresibilnost (stlačivost) stijene. 

Promjena volumena stijene po njenom jediničnom 

volumenu s jediničnom promjenom tlaka. Čini 

se da se mijenja obratno proporcionalno s poroznošću 

stijene – iznosi od 0,000070 vol/vol/bar za poroznost 

od 2% do 0,000034 vol/vol/bar za poroznost od 

10% do 0,000024 vol/vol/bar za poroznost od 25%. 

Razlikuju se tri tipa kompresibilnosti stijena: (a) ukupna 

kompresibilnost (v. rock-bulk compressibility); (b) 

kompresibilnost skeleta stijene (v. rock-matrix compressibility) 

i, (c) kompresibilnost pora stijene (v. pore 

compressibility). Sinonim: formation compressibility. 

rock crystal – gorski kristal, v. quartz crystal. 

rock cutter bit – žrvanjsko bušaće dlijeto, bušaće dlijeto 

sa žrvnjevima, v. rock drilling bit. 

rock cutting bit – žrvanjsko bušaće dlijeto, bušaće dlijeto 


rock cycle – ciklus stijene, stijenski ciklus. Niz zbivanja 

koja obuhvaćaju formiranje, alteraciju, razaranje i 

novo formiranje stijena kao rezultat procesa poput 

magmatizma, erozije, transportiranja (prenošenja), 

sedimentacije, litifi kacije i metamorfoze (metamorfi 

zma). Jedan od mogućih nizova u ciklusu uključuje 

kristalizaciju magme s formiranjem eruptivnih (magmatskih) 

stijena (igneous rocks) koje se zatim razaraju 

trošenjem (raspadanjem, weathering) i pretvaraju 

u sedimente (sediments) i kasnijom litifi kacijom 

u sedimentne stijene (sedimentary rocks) koje mogu 

biti izmijenjene u metamorfne stijene (metamorphic 

rocks). 

727 

rocker 

rock deformation – deformacija stijene. Djelovanje sila 

na stijene koje uzrokuje njihov lom i deformiranje 

nabiranjem i rasjedanjem. Tip deformacije zavisi od 

čvrstoće stijena (koja ovisi o tipu stijene, tlaku i temperaturi) 

– slabe stijene su sklone nabiranju, a krte 

stijene rasjedanju (nabiranje stijena se zbiva dublje, 

a rasjedanje češće bliže površini). Izučavanjem deformiranih 

stijena dobije se mnogo informacija o 

tipu sila koje su je uzrokovali; v. fault, fold. 

rock drift – puzanje, v. creep, 1b. 

rock drilling bit – žrvanjsko bušaće dlijeto, bušaće dlijeto 

sa žrvnjevima. U procesu rotacijskog bušenja – jedan 

od triju tipova bušaćih dlijeta, uz dijamantna (v. 

diamond drilling bit) i lopatasta bušaća dlijeta (v. drag 

drilling bit). Glavne komponente (dijelovi) žrvanjskih 

dlijeta su teško metalno tijelo (trup – kovano ili zavareno), 

koje je opremljeno mlaznicama i osovinom s 

vanjskim navojem (pin connector) na vrhu za spajanje 

s dubinskim bušaćim sklopom (kolonom bušaćih 

alatki), žrvnjevi (bit roller cutter) – obično ih je tri 

(mogu imati i dva, četiri ili šest žrvnjeva) i na njihovim 

vanjskim plohama (reznim plohama) po različitim 

geometrijskim rasporedima smješteni su zupci ili 

rezači raznih tipova koji su izrađeni od tvrdog čelika 

ili su oblikovani uprešavanjem uložaka od sinteriranog 

volframovog karbida, i ležajevi žrvanja (drilling 

bit bearing). 

Prva žrvanjska bušaća dlijeta, tzv. konvencionalna, u 

svom su središnjem dijelu imala kanal za prolaz bušaće 

isplake, a kasnije konstruirana mlazna bušaća 

dlijeta (v. jet drilling bit) bila su opremljena mlaznicama 

(jet nozzles) koje su povećavale brzinu strujanja 

isplake i usmjeravale struju (mlaz) isplake na formaciju 

(većina žrvanjskih dlijeta koja se danas primjenjuju 

u bušenju su mlaznog tipa, a katkada se rabe 

konvencionalna žrvanjska dlijeta, ali obično velikog 

promjera). Prva žrvanjska dlijeta su bila opremljena 

samo kugličnim ležajevima koji su se više habali 

zbog male površine kontakta i velikog opterećenja 

na dlijeto. U kasnijim konstrukcijama žrvanjskih 

dlijeta dio kugličnih ležaja je zamijenjen valjkastim 

ležajevima, čime je povećana kontaktna površina 

i produljena trajnost (životni vijek) dlijeta. Sljedeće 

konstrukcije su imale hermetizirane ležajeve (što je 

još više produljilo životni vijek dlijeta), a kasnije su 

dobile klizne ležajeve (s još većom trajnošću dlijeta). 

Žrvanjska bušaća dlijeta se klasifi ciraju (dijele) prema: 

(a) materijalima od kojih su izrađena; (b) tipu zubaca 

žrvanja – dlijeta s glodanim zupcima (mill-tooth bit) 

koji čine integralni dio žrvnja i imaju različite oblike 

(od dugačkih, oštrih i zašiljenih zubaca za bušenje 

mekših formacija do kraćih, tupljih i jačih zubaca 

za bušenje tvrđih formacija) – prva konstruirana žrvanjska 

bušaća dlijeta su bila s glodanim zupcima), i 

dlijeta s uloženim (umetnutim) zupcima (insert tooth 

bit) koji se zasebno oblikuju i izrađuju od vrlo tvrdog, 

žilavog metala (na primjer volframovog karbida) i 

ulažu (uprešavaju) u izbušene rupe na žrvnjevima; 

(c) tvrdoći bušenih formacija, i (d) konstrukcijskim 

karakteristikama i namjeni. Sinonimi: rock bit, rock 

cutter bit, rock cutting bit, rock roller bit, roller bit, roller 

cone bit (v.), roller-cutter drilling bit, roller drill bit, 

rolling-cutter bit, rolling-cutter drilling bit, toothed drilling 

bit, wheel-type drilling bit. 

rocker – protuuteg potezaljke. Protuuteg (counterwe-

ock fabric 

ight) na potezaljci (shackle-rod line) centralnog pogonskog 

uređaja naftnih dubinskih pumpi (pump 

jack), koji vraća potezaljku natrag nakon pogonskog 

hoda. 

rock fabric – sklop (građa) stijene, v. fabric, 1. 

rockfall, rock fall – sipar, kameni odron. (1) Relativno 

slobodno padanje ili kretanje novih otkinutih 

fragmenata temeljnih stijena (u pravilu masivnih, 

homogenih ili raspucanih) svih veličina niz padinu 

(kosinu) litice ili druge vrlo strme padine (kosine). 

Sipari su odronjavanja stijena s najvećom brzinom i 

najčešći su u planinskim područjima i tijekom proljeća 

kada se u pukotinama stijene izmjenjuje smrzavanje 

vode s topljenjem. Kretanje materijala može 

biti kao slobodno padanje ili skokovito niz padinu, 

pri čemu nije vođeno ispod zaliježućom površinom 

klizanja. (2) Masa stijena koja se kreće u siparu (kamenom 

odronu) ili je njime pokretana; masa padajućih 

stijena. 

rockfall breccia – odronska (siparna) breča, breča odronjavanja. 

rock fl our – gorsko brašno. Fino usitnjeni, kemijskim 

trošenjem (raspadanjem) neizmijenjeni, materijal 

koji se sastoji od uglastih čestica stjenotvornih minerala 

(uglavnom kvarca) veličine čestica silta i gline 

formiranih usitnjavanjem fragmenata stijene pri 

transportiranju ili drobljenjem pod težinom nadzalegnutog 

materijala. Termin se najčešće primjenjuje 

za označavanje fi nog praška koji nastaje abrazijom 

ispod zaliježućih stijena kamenjem koje se nalazi u 

masi ledenjaka ili ledenom pokrovu i istaložen je kao 

matriks u tilu. Sinonimi: glacial fl our, glacial meal, glacier 

meal, rock meal. 

rock fl owage – tečenje stijena, v. fl ow, 2. 

rock-forming – stjenotvoran, petrogen. Termin za 

označavanje minerala koji ulaze u sastav stijena i 

određuju njihovu klasifi kaciju. Najvažniji stjenotvorni 

(petrogeni) minerali su kvarc (quartz), glinenci ili 

feldšpati (feldspars), tinjci ili liskuni (micas), amfi boli 

(amphiboles), pirokseni (pyroxenes), olivin (olivine), 

kalcit (calcite) i dolomit (dolomite). 

rock-forming minerals – stjenotvorni (petrogeni) minerali. 

Glavni stjenotvorni minerali su silikati među 

kojima su najobilnije zastupljeni glinenci (feldšpati) 

– ortoklas i plagioklas. 

rock gas – zemni (prirodni) plin, v. natural gas. 

rock gypsum – gipsna (gipsonosna) stijena. Sedimentna 

stijena (sedimentary rock) koja je sastavljena uglavnom 

od minerala gipsa. Obično je masivna i varira od 

grubokristalne do fi nogranularne. Njena slojevitost 

je često poremećena zbog ekspanzije tijekom hidratacije 

matičnog anhidrita. Sinonim: gyprock. 

rocking a well – (1) čišćenje bušotine periodičnim eruptiranjem, 

v. bleeding a well. (2) uzbuda (izazivanje 

eruptiranja) bušotine. Naizmjenično ispuštanje tlaka 

iz kolone zaštitnih (casing) i uzlaznih (tubing) cijevi 

bušotine koja je prestala proizvoditi (eruptirati) kako 

bi se ponovno izazvalo njeno eruptiranje. 

rocking beam – pumpno njihalo (balansir), njihalo (balansir) 

pumpnog uređaja bušotine (njihalice bušotine), 

v. walking beam, 2. 

rocking-beam pumping unit – pumpni uređaj s njihalom, 

njihalica, v. beam pumping unit. 

rocking-beam pump unit – pumpni uređaj s njihalom, 

njihalica, v. beam pumping unit. 

728 

rock platform 

rock kindred – asocijacija eruptivnih (magmatskih) stijena, 

v. rock association. 

rock magnetism – magnetizam stijena. U geofi zici – 

(a) Prirodna remanentna magnetizacija (v. natural 

remanent magnetization) eruptivnih (magmatskih), 

metamorfnih i sedimentnih stijena zbog prisutnosti 

minerala željeznih oksida. (b) Izučavanje izvora i karakteristika 

magnetizacije u stijenama i mineralima. 

rock mantle – regolit, v. regolith. 

rock-matrix compressibility – kompresibilnost (stlačivost) 

skeleta stijene. Promjena volumena materijala 

skeleta stijene (čvrstog stijenskog materijala ili zrna) 

s jediničnom promjenom tlaka. Jedan od tri tipa 

kompresibilnosti stijena, uz ukupnu kompresibilnost 

(v. rock-bulk compressibility) i kompresibilnost pora 

stijene (v. pore compressibility). 

rock meal – gorsko brašno, v. rock fl our. 

rock mechanical properties – mehanička (fi zička, petrofi 

zička) svojstva stijene. Svojstva stijene koja su 

uvjetovana fi zičkim svojstvima njenog mineralnog 

skeleta i strukturom pornog prostora pa, za razliku 

od svojstava ležišne stijene, ne zavise od svojstava 

fl uida koji zasićuju njen porni prostor. U mehanička 

svojstva stijena spadaju gustoća, apsolutna i efektivna 

poroznost, apsolutna permeabilnost, specifi čna 

površina, kompresibilnost (stlačivost) skeleta i pora, 

Youngov modul (v. Young’s modulus), volumenski 

modul elastičnosti (v. bulk modulus), Poissonov koefi 

cijent (v. Poisson’s ratio) i modul smicanja (v. shear 

modulus). Određuju se na dva načina: laboratorijskim 

mjerenjima na jezgrama (direktna mjerenja parametara 

čvrstoće i statičkih elastičnih svojstava stijena) 

i karotažom (određivanje dinamičkih elastičnih 

konstanti iz kontinuiranog mjerenja kompresijske i 

smične brzine). Laboratorijski određena mehanička 

svojstva se mogu neznatno do znatno razlikovati od 

svojstava u sloju. Poznavanje mehaničkih svojstava 

stijena (formacija) važno je za niz djelatnosti u procesu 

bušenja i proizvodnje nafte i plina. Ako, na primjer, 

u procesu bušenja deformacija stijena (formacije) 

usljed stanja induciranog naprezanja neposredno 

u okolišu kanala bušotine izazove znatno skupljanje 

(kontrakciju) kanala bušotine, može biti ograničeno 

gibanje bušaćeg dlijeta ili zapriječena ugradnja kolone 

zaštitnih cijevi (zaštitne kolone) ili, ako je posljedica 

deformacije stijena (formacije) širenje kanala bušotine, 

tada može doći do pucanja (loma) formacije, 

što može uzrokovati gubljenje isplake. Kompakcija 

(zbijanje) ležišta (koja može uzrokovati slijeganje površine 

tla) kritični je faktor pri projektiranju zaštitnih 

kolona i za cjelokupno ponašanje ležišta. Proizvodnja 

nafte, plina i vode uzrokuje lokalnu promjenu 

polja naprezanja i deformacije stijena (formacije) 

zbog smanjenja pornog tlaka; v. elastic constants. 

rock mechanics – mehanika stijena. Izučavanje bazičnih 

procesa deformacije stijena i tehnološkog značenja 

tih procesa, primjena principa mehanike i geologije 

za kvantifi kaciju odziva stijena kada na njih djeluju 

okolišne sile. Poznavanje mehaničkih svojstava 

podzemnih stijena (formacija) važno je u procesima 

bušenja, stimulacija (obrada) bušotina i proizvodnje 

nafte i plina; v. rock mechanical properties. 

rock oil, rock-oil – zemno ulje, nafta, v. earth oil. 

rock phosphate – fosfatna stijena, v. phosphate rock. 

rock platform – stjenovita platforma. (1) Abrazijska

ock-pore compressibility 

platforma (v. wave-cut platform) formirana erozijom 

površine stijena valovima. (2) Platforma visoke vode 

(high-water platform) formirana na površini stijena 

erozijskom djelatnošću plima. 

rock-pore compressibility – v. pore compressibility. 

rock pressure – (1) litostatički (geostatički, gorski) tlak, 

v. overburden pressure; (2) slojni tlak. (a) Zastarjeli naziv 

za statički slojni tlak (tlak u zatvorenoj bušotini, 

shut-in pressure) na dnu ili ušću bušotine. (b) Termin 

koji može značiti slojni tlak (reservoir pressure), tlak 

na dnu bušotine (bottomhole pressure) ili statički tlak 

(tlak u zatvorenoj bušotini, shut-in pressure). 

rock roller bit – žrvanjsko bušaće dlijeto, bušaće dlijeto 


rock salt – kamena sol. Grubokristalni halit (halite) 

koji se sreće u obliku masivnih, vlaknastih ili zrnastih 

agregata i čini gotovo čistu sedimentnu stijenu 

koja može zalijegati kao doma (kupola, dome) ili 

leća (plug) ili prostrani sloj (extensive bed) koji su se 

formirali evaporacijom (isparavanjem) slane vode. 

Kamena sol je često obojena oksidima željeza ili je 

pomiješana s fi nozrnastim sedimentima. 

rock series – serija eruptivnih (magmatskih) stijena, magmatska 

serija, v. rock series. 

rockslide, rock slide – (1) odronjavanje stijena. Odronjavanje 

koje se pojavljuje obično u iznenadnom i 

brzom kretanju tek otkinutih fragmenata temeljnih 

stijena (bedrock) klizanjem po nagnutoj (kosoj) oslabljenoj 

površini (surface of weakness), na primjer, po 

plohi (površini) slojevitosti (surface of bedding), lučenja 

(surface of jointing) ili rasjedanja (surface of faulting) 

ili drugoj, otprije postojećoj, strukturnoj plohi. 

Pokrenuta masa stijene je silno deformirana i obično 

je razbijena na mnoštvo malih pojedinačnih nevezanih 

fragmenata stijene. Sinonim: rock slip. (2) odron 

stijene. Masa stijene koja se kreće odronjavanjem ili 

je pokrenuta odronjavanjem. Sinonim: rock slip. 

rock slip – odronjavanje stijena; odron stijena, v. rockslide. 

rock specifi c heat – v. specifi c heat of rocks. 

rock-stratigraphic unit – litostratigrafska jedinica, v. 

lithostratigraphic unit. 

rock stratigraphy – litostratigrafi ja, v. lithostratigraphy. 

rock strength – čvrstoća stijene. Sposobnost stijene da 

pruži otpor naprezanju bez loma (failure), maksimalno 

naprezanje koje stijena može izdržati prije loma. 

Ovisi o mineralogiji čestica stijene i prirodi njihovih 

kontakata, a rezultat je različitih procesa sedimentacije, 

dijageneze i katageneze (kojima su stijene 

nastale) i kasnije nabiranja, rasjedanja, frakturiranja 

(lomljenja) i trošenja (kojima su modifi cirane). Tipovi 

čvrstoće stijena su granica tečenja (yield strength, 

yield stress), čvrstoća pri lomu (rupture strength, 

breaking strength) te vlačna (tensile strength), tlačna 

(compressive strength), smična (shear strength) i udarna 

čvrstoća (impact strength). Tlačna čvrstoća stijene 

je oko deset puta veća od njene vlačne čvrstoće. U 

laboratoriju se određuje dvjema uobičajenim metodama 

– ispitivanjem jednoosne čvrstoće na stlačivanje 

ili tlačne čvrstoće (određuje se konačna čvrstoća 

stijene, tj. maksimalno naprezanje stijene prije njena 

loma) i ispitivanjem troosne čvrstoće na stlačivanje. 

rock terrace – erozijska riječna terasa. Riječna terasa 

(v. stream terrace) koja se formirala na padini doline 

(side of valley) erozijom horizontalnih (horizontalno 

729 

rod fl oat 

zaliježućih) slojeva različitog stupnja otpornosti. 

Sastoji se od stabilnog sloja temeljne stijene koji pri 

eroziji odstupa sporije nego slabiji (manje stabilni) 

slojevi iznad i ispod njega. Sinonimi: cut terrace, erosion 

terrace (v.), stream-cut terrace; v. alluvial terrace. 

rock thermal conductivity – toplinska provodnost (koefi 

cijent toplinske vodljivosti) stijena, v. thermal conductivity 

of rocks. 

rock thermal diff usivity – temperaturna provodnost 

(difuznost) stijena, v. thermal diff usivity of rocks. 

rock type – (1) tip (grupa) stijena. U klasifi kaciji stijena – 

jedna od triju glavnih genetskih grupa stijena: eruptivne 

ili magmatske (v. igneous rock), sedimentne ili 

taložne (v. sedimentary rock) i metamorfne stijene 

(v. metamorphic rock). (2) tip stijene. Stijena koja posjeduje 

specifi čan skup karakteristika (obilježja). Tip 

može biti kategorija opće klasifi kacije (na primjer, 

bazalt) ili specifi čne (uže) klasifi kacije (na primjer, 

bazalt iz nekog određenog područja koji posjeduje 

specifi čne karakteristike). 

rock-type reamer – žrvanjski bušaći proširivač (proširivač 

kanala bušotine), v. drilling reamer. 

rock waste – stijensko kršje, debrit, detritus, v. debris, 1. 

rock weathering – trošenje (raspadanje) stijena. Kemijsko 

razlaganje (chemical decomposition) i mehaničko 

razlaganje (mechanical disintegration) stijena na mjestu 

njihova zalijeganja (in place) na površini Zemlje ili 

blizu površine. 

rock weight pressure – litostatički (geostatički, gorski) 


rock wettability – močivost stijene, v. wettability. 

Rocky Mountain orogeny – orogeneza Stjenjaka. Vrijeme 

glavnog nabiranja (major folding) i formiranja 

navlaka (thrusting) tijekom kasne krede i paleocena 

u Stjenjaku (na istoku provincije Britanska Kolumbija 

i u susjednoj provinciji Alberti u Kanadi). U cijelosti je 

ekvivalent laramijske orogeneze (Laramide orogeny) 

zapada SAD. 

rod – (1) štapićasta sedimentna čestica. U sedimentologiji 

– sedimentna čestica štapićastog ili izduljenog 

oblika koja (po Zinggovoj klasifi kaciji) ima omjer 

(odnos) širine i duljine manji od 2:3, a omjer debljine 

i širine veći od 2:3. Sinonim: roller. (2) klipna (pumpna) 

šipka, v. sucker rod. 

rod coupling – spojnica (kolčak) klipne (pumpne) šipke. 

Čelični cilindar s unutarnjim (ženskim) navojima (female 

threads) koji se rabi za uzajamno spajanje dviju 

klipnih (pumpnih) šipki naftne dubinske pumpe s 

vanjskim (muškim) navojima (male threads). Postoje 

izvedbe spojnica otpornih na koroziju i za teška opterećenja. 

rod-drawn pump – dubinska naftna pumpa s klipnim 

(pumpnim) šipkama, v. sucker-rod pump. 

rod elevator – elevator za klipne (pumpne) šipke. Čelični 

blok s otvorom i bravom za ulaz klipne (pumpne) 

šipke dubinske naftne pumpe (sucker-rod pump) 

opremljen s dva dugačka stremena (karike) za vješanje 

šipki o kuku pri njihovom spuštanju u naftnu 

bušotinu s dubinskom pumpom. U elevator se mogu 

stavljati ulošci koji odgovaraju bilo kojem promjeru 

šipki. 

rod fall – plutanje klipnih (pumpnih) šipki, v. rod fl oat. 

rod fl oat – plutanje klipnih (pumpnih) šipki. Stanje dubinske 

naftne pumpe s klipnim šipkama (sucker-rod 

pump) kada je pumpa spuštena u kanal bušotine

od guide 

brže nego što kolona klipnih šipki (sucker-rod string) 

može uroniti u fl uid u bušotini. Najčešće se javlja kod 

teških nafti. Sinonim: rod fall. 

rod guide – vodilica klipnih (pumpnih) šipki. Plastična, 

gumena ili metalna naprava na klipnim šipkama 

dubinske naftne pumpe (sucker-rod pump) za održavanje 

kolone klipnih šipki (sucker-rod string) centriranom 

u koloni uzlaznih cijevi (tubing) i sprječavanje 

oscilacija, udaranja i trljanja šipki o stijenku tubinga. 

Fluid struji kroz proreze ili žljebove u vodilicama. 

rod hook – kuka za klipne (pumpne) šipke. Naprava za 

izvlačenje klipnih (pumpnih) šipki iz bušotine i njihovo 

spuštanje u bušotinu. 

rod-insert pump – uložena dubinska pumpa s klipnim 

(pumpnim) šipkama, v. insert sucker-rod pump. 

rod job – izvlačenje (vađenje) klipnih (pumpnih) šipki, v. 

pulling rods. 

rod line – sustav potezaljki centralnog (skupnog) pogonskog 

uređaja dubinskih pumpi. Niz spojnih šipki 

(shackle rods, pull rods) centralnog pogonskog uređaja 

(central power unit) i pumpnih uređaja (njihalice) 

na bušotinama (pump jacks) sa spojnicama na 

oba kraja. Sinonimi: pull line, shackle-rod line. 

rod-line pump – dubinska pumpa s pogonom od centralnog 

uređaja, v. jerker pump. 

rod-line well – bušotina s dubinskom pumpom pogonjenom 

potezaljkom. Naftna bušotina koja proizvodi 

dubinskom pumpom na pogon pomoću potezaljke 

– šipke s užetom koja spaja centralni pogonski uređaj 

s pumpnim uređajem (njihalicom) na bušotini. 

Na starim naftnim poljima brojne bušotine (katkada 

dvadeset i više) proizvode dubinskim pumpama 

koje se pogone centralnim pogonskim uređajem 

preko spojnih šipki na pumpne uređaje pojedinih 

bušotina. 

rod packing gland – prsten brtvenice brušene šipke. 

Prirubni prsten, labavo postavljen iznad brušene 

(polirane) šipke (polished rod) dubinske naftne pumpe 

s klipnim šipkama (sucker-rod pump), koji pritišće 

brtvilo brtvenice. 

rod pump – dubinska naftna pumpa s klipnim (pumpnim) 

šipkama, v. sucker-rod pump. 

rod pump control – regulator rada dubinske pumpe, v. 

pump-off control. 

rod reducing bushing – redukcijska spojnica klipne 

(pumpne) šipke, v. rod reducing coupling. 

rod reducing coupling – redukcijska spojnica klipne 

(pumpne) šipke. Spojnica s muškim navojem na oba 

kraja za spajanje klipnih (pumpnih) šipki dubinske naftne 

pumpe različitih promjera. 

rod rotor – uređaj za okretanje klipnih (pumpnih) šipki. 

Mehanizam koji je šipkom ili lancem spojen s njihalom 

(balansiron, walking beam) njihalice i služi za 

okretanje kolone klipnih šipki (sucker-rod string) radi 

raspodjele njena habanja. 

rod stretch – istezanje klipne (pumpne) šipke. Produljenje 

(rastezanje) kolone klipnih šipki (elongation of 

sucker-rod string) dubinske naftne pumpe usljed cikličkog 

naprezanja (cyclic stress) tijekom pumpanja. 

Raspon naprezanja (stress range) je određen maksimalnim 

i minimalnim opterećenjem brušene (polirane) 

šipke (polished rod load). 

rod string – kolona klipnih (pumpnih) šipki. Niz vijčano 

spojenih čeličnih šipki (duljine 7,5 ili 9 metara i promjera 

od ½ do 1 1 / 8 inča) koji spaja njihalo (balansir, 

730 

roller cutter drill string stabilizer 

walking beam) pumpnog uređaja (njihalice) na površini 

(surface pumpin unit) i dubinsku pumpu (downhole 

pump) u naftnoj bušotini. 

rod sub – prijelaznik klipne (pumpne) šipke, kratka klipna 

(pumpna) šipka, v. pony rod. 

rod tongs – ključ za klipne (pumpne) šipke. Ključ s hidrauličkim 

rukovanjem (hydraulically powered) za spajanje 

i otpajanje (odvajanje) klipnih (pumpnih) šipki 

dubinskih naftnih pumpi. 

rod-tool drilling – udarno bušenje šipkama, kanadsko 

bušenje, v. Canadian drilling. 

rod-type stationary-barrel pump – dubinska naftna 

pumpa s klipnim šipkama i nepomičnim cilindrom, v. 

stationary-barrel insert pump. 

rod-type traveling-barrel pump – dubinska pumpa 

s klipnim šipkama i pomičnim cilindrom, v. travelingbarrel 

insert pump. 

rod wax – parafi n na klipnim (pumpnim) šipkama. Naslage 

parafi na koji se izdvojio iz sirove nafte, odložio 

i skrutnuo na klipnim šipkama dubinske naftne 

pumpe. 

rod wrench – kliješta za klipne (pumpne) šipke. Kliješta 

sa zglobnom čeljusti za spajanje i otpajanje (odvajanje) 

klipnih (pumpnih) šipki dubinskih naftnih 

pumpi. 

roestone – oolit, v. oolite, 1. 

roily oil – emulzija nafte i vode. Mješavina sirove nafte i 

vode u obliku emulzije. 

roll – (1) ljuljanje (valjanje) broda, v. rolling. (2) ljuljati 

(valjati) se, v. rolling. 

roll a tank – talasati (bibati) naftu u rezervoaru. Miješati 

sirovu naftu u skladišnom rezervoaru injektiranjem 

zraka ili plina u njega. 

roller – štapićasta sedimentna čestica, v. rod, 1. 

roller bit – žrvanjsko bušaće dlijeto, bušaće dlijeto sa žrvnjevima, 


roller-cone bit – bušaće dlijeto s konusnim (stožastim) 

žrvnjevima. U procesu rotacijskog bušenja – bušaće 

dlijeto s dva, tri (najčešće) ili četiri konusna (stožasta) 

žrvnja (v. cone). Tipovi tih dlijeta su s glodanim čeličnim 

zupcima (milled-teeth bit, tooth bit) i s ulošcima 

od volframova karbida (tungsten-carbide insert bit, 

button bit). Najviše se primjenjuju dlijeta s 10 promjera 

u rasponu od 15,24 do 66,04 cm (od 6 do 26 

inča). Glavne komponente (dijelovi) dlijeta su konusni 

žrvnjevi, ležajevi na kojima žrvnjevi rotiraju i tijelo 

dlijeta. Kod prvih dlijeta isplaka je strujala kroz središte 

dlijeta, a kod suvremenih dlijeta struji kroz kanal 

čepa dlijeta i mlaznice koje se nalaze između svakog 

žrvnja. Dlijeta s konusnim žrvnjevima buše stijene 

drobljenjem, odlamanjem, istiranjem ili kombinacijom 

tih djelovanja. Sinonimi: cone bit, cone-cutter 

drilling bit, cone-rock bit, cone roller-cutter drilling bit, 

cone rolling-cutter drilling bit, cone-type roller-cutter 

drilling bit, cone-type rolling-cutter drilling bit, rollercone 

drilling bit; v. rock drilling bit. 

roller-cone drilling bit – bušaće dlijeto s konusnim (stožastim) 

žrvnjevima, v. roller-cone bit. 

roller drill bit – žrvanjsko bušaće dlijeto, bušaće dlijeto 


roller-cutter drilling bit – žrvanjsko bušaće dlijeto, bušaće 

dlijeto sa žrvnjevima, v. rock drilling bit. 

roller cutter drill string stabilizer – stabilizator bušaće 

kolone (kolone bušaćih alatki) sa žrvnjevima, v. drillstring 

stabilizer.

oller reamer 

roller reamer – proširivač kanala bušotine (bušaći proširivač) 

s valjcima, v. reamer. 

rolling – ljuljanje (valjanje) broda. Rotacijsko (oscilatorno) 

gibanje broda (rotational motion of ship, 

oscillating motion of ship) na valovima oko njegove 

uzdužne (longitudinalne, horizontalne) osi (osi koja 

se proteže duž broda od pramca do krme). Sinonim: 

roll; v. heaving, pitching, surging, swaying, yawing. 

rolling a tank – talasanje (bibanje) nafte u rezervoaru. 

Metoda razbijanja emulzije nafte i vode u rezervoaru 

uspostavljanjem cirkulacije u njemu malom naftnom 

pumpom (oil-transfer pump) kako bi se izmiješali 

emulzija i kemikalije i osiguralo dulje vrijeme zadržavanja 

(retencije) za separaciju nafte i vode. 

rolling beach – valoviti žal (plaža). Gornji dio nanosa 

(akumulacije) u osnovici morske litice (klifa, sea cliff ) 

sastavljenog od blokova i valutica koji su usitnjeni 

do pješčanih i fi nijih čestica. 

rolling-cutter bit – žrvanjsko bušaće dlijeto, bušaće dlijeto 


rolling-cutter drilling bit – žrvanjsko bušaće dlijeto, bušaće 


rolling cutter drill string stabilizer – stabilizator bušaće 

kolone (kolone bušaćih alatki) sa žrvnjevima, v. 


rolling-cutter teeth row – niz (vijenac) zubaca žrvnja. 

Položaj zubaca na žrvnju bušaćeg dlijeta. Zupci su 

raspoređeni u tri niza ili vijenca: (a) unutarnji niz 

(nose rolling-cutter teeth row, toe rolling-cutter teeth 

row) – zupci su tako smješteni da se na raznim žrvnjevima 

uzajamno zahvaćaju pri rotaciji dlijeta, čime 

je postignuto samočišćenje dlijeta i maksimalno 

prekrivanje dna bušotine za dani broj zubaca žrvnja; 

(b) vanjski (obodni, periferni) niz (gage rolling-cutter 

teeth row, heel rolling-cutter teeth row) – niz zubaca 

koji je najbliži šapi dlijeta i, budući da se nalazi na 

najširem dijelu žrvnja, određuje promjer kanala bušotine 

(vanjski niz zubaca obavlja najteži rad bušenja, 

pa se ti zupci mogu prekomjerno habati, čime 

se gubi nominalni promjer bušotine; zupci vanjskog 

niza se međusobno ne zahvaćaju), i (c) središnji (centralni) 

niz (middle rolling-cutter teeth row, intermediate 

rolling-cutter teeth row) – niz zubaca između unutarnjeg 

i vanjskog niza. 

rolling strata – (1) kosa laminacija riplova, v. ripple crosslamination. 

(2) valovita slojevitost, v. wavy bedding. 

roll line – cijev za miješanje nafte u rezervoaru injektiranjem 

plina. Cijev s rupicama na dnu za injektiranje 

plina u rezervoar, koja se rabi u skladišnim rezervoarima 

(storage tanks) za sprječavanje nakupljanja čvrstih 

čestica na dnu rezervoara. Plin se injektira kroz 

cijev kako bi se tekućina u rezervoaru izmiješala i 

čvrste čestice održavale u suspendiranom stanju. 

roll mark – znak (trag) valjanja. Jedan od niza sličnih 

znakova (tragova) tvrdog predmeta (v. tool mark) 

koji slijede jedan za drugim duž linije paralelne sa 

smjerom strujanja i formiranih valjanjem nekog tvrdog 

predmeta po dnu; v. skip mark. 

rollover – inverzija nagiba slojeva. Karakteristika nekih 

sinsedimentacijskih rasjeda (growth fault) na obali 

Meksičkog zaljeva u kojima slojevi spuštenog krila 

(bloka) rasjeda (downthrown block) imaju nagib u 

smjeru rasjedne plohe (fault surface) – orijentacija 

suprotna proizvedenoj vučenjem. Inverzijom nagiba 

slojeva formiraju se specifi čne antiklinale na sinsedi- 

731 

rope spear 

mentacijskim rasjedima (v. rollover anticline). Sinonim: 

dip reversal. 

rollover anticline – antiklinala s inverzijom nagiba slojeva. 

Široka bora (fold) formirana na bazenskoj (oceanskoj) 

strani (basin side, ocean side) sinsedimentavcijskog 

rasjeda (growth fault) duž njegove zakrivljene 

plohe. Os antiklinale je približno paralelna s rasjedom. 

Antiklinala je obično presječena sekundarnim 

antitetičkim i sintetičkim rasjedima (secondary antithetic 

faults, secondary synthetic faults). Antiklinale s 

inverzijom nagiba slojeva formiraju zamke za ugljikovodike 

(petroleum traps) u riječnim deltama (river 

deltas) i obalnim ravnicama (coastal plains). 

roof – krovina. U geologiji – (1) Stijene koje zaliježu 

iznad rudnog tijela (orebody). (2) Temeljne stijene 

(country rock) koje okružuju gornju površinu intruzivnog 

tijela (magmatsku intruziju, igneous intrusion); 

v. fl oor, 2. 

roof of a formation – krovina formacije, v. top, 1. 

roof rock, roof-rock – izolacijska pokrovna stijena, v. 

cap rock, 1. 

root – korijen. (1) U geologiji – (a) Dubinski (bazalni) dio 

tektonskog pokrova (fold nappe) koji je prvobitno 

bio povezan sa svojim izvorom ili korjenskom zonom 

(root zone). (b) U skladu s Airyjevom hipotezom 

izostazije (v. Airy hypothesis) – širenje materijala Zemljine 

kore manje gustoće u dubinu koji izostatički 

kompenzira veću površinsku masu i visoki reljef. Sinonim: 

downward bulge. 

root-mean-square deviation – v. standard deviation. 

root scar – zona korjena (korjenja), v. root zone, 2. 

root zone – zona korjena (korjenja). U geologiji – (1) 

Zona (područje) Zemljine kore gdje reverzni rasjedi 

s blagim nagibom (thrust faults) postaju strmiji i 

tonu u dubinu kore. (2) Izvor ili mjesto prvobitnog 

položaja korijena (root) tektonskog pokrova (nappe). 

Sinonim: root scar. 

rope – uže. Dugačka savitljiva nit izrađena od mnogo 

strukova žice ili plastičnih (sintetičkih) i biljnih vlakana 

(na primjer, manila-uže). 

rope boring – užno-udarno (pensilvanijsko) bušenje, v. 


rope chopper – nož za rezanje užeta, v. rope knife. 

rope drilling – užno-udarno (pensilvanijsko) bušenje, v. 


rope grab – čaklja (vile) za hvatanje užeta. Alatka za 

instrumentaciju (fi shing tool) kojom se hvata uže ili 

kabel u bušotini; v. rope spear. 

rope knife – nož za rezanje užeta. Alatka za instrumentaciju 

(fi shing tool) koja se sastoji od pune metalne 

šipke s oštrim reznim bridom na dnu i služi za rezanje 

užeta na zaglavljenoj alatki u bušotini. Sinonim: rope 

chopper. 

rope socket – spojni tuljac za uže. Šuplji cilindar s unutarnjim 

promjerom na jednoj strani manjim od promjera 

na njegovoj drugoj strani koji se rabi za spajanje 

alatki s radnim užetom (na primjer, s užetom za 

čišćenje bušotine, sand line) na bušaćem ili remontnom 

postrojenju. Alatka spojena tuljcem se može 

okretati bez uvijanja radnog užeta. 

rope spear – harpun za hvatanje užeta. Alatka za instrumentaciju 

(fi shing tool) koja se primjenjuje za hvatanje 

i vađenje užeta iz bušotine. Sastoji se od pune 

metalne šipke s kukom na dnu ili kukama duž šipke. 

Sinonimi: center spear, rope grab, wicker spear.

ROP (rate of penetration) log 

ROP (rate of penetration) log – dijagram brzine bušenja, 


rose diagram – polarni dijagram. Kružni ili polukružni 

zvjezdoliki dijagram koji prikazuje vrijednosti ili količine 

u nekoliko smjerova. Sastoji se od zraka koje 

se radijalno razilaze i čije su duljine proporcionalne 

danoj vrijednosti ili količini, na primjer, ruža vjetrova 

(wind rose), ruža struja (current rose) ili strukturni dijagram 

pružanja plošnih struktura, prikazani u polarnim 

koordinatama kružne distribucije frekvencija. 

rotameter – rotametar, v. variable area meter. 

rotary bit – rotacijsko bušaće dlijeto, dlijeto za rotacijsko 

bušenje, v. rotary drilling bit. 

rotary boring – rotacijsko bušenje, v. rotary drilling. 

rotary bottomhole assembly – rotacijski dubinski bušaći 

sklop. Dubinski sklop bušaće kolone (kolone bušaćih 

alatki, drillstring) koji se sastoji od stabilizatora 

(stabilizers), teških šipki (collars) i drugih dubinskih 

alatki i služi za održavanje, povećavanje ili smanjivanje 

kuta kose bušotine (deviated well). 

rotary bushing – kupola (uložak) rotacijskog stola (vrtaćeg 

stola, rotora). U procesu bušenja – okrugla 

čelična obloga (jednodijelna ili dvodijelna) koja se 

postavlja u rotacijski stol (rotor) bušaćeg postrojenja 

(rotary table), u koju se ulaže kupola radne šipke (v. 

kelly bushing), i služi za prijenos rotacije rotora na 

kupolu radne šipke tijekom bušenja. Kada se kupola 

radne šipke ukloni i kroz vrtaći stol spuštaju ili izvlače 

bušaće šipke, tada se one mogu ukliniti u kupoli 

rotacijskog stola. Sinonimi: main rotary bushing, master 

bushing, master rotary bushing. 

rotary counterbalance – rotorni protuuteg. Uteg na 

kraju kraka koljenastog vratila (rotary crank) pumpnog 

uređaja naftne bušotine s njihalom (njihalice) 

s rotornim uravnoteženjem (balansiranjem, crank counterbalanced 

beam pumping unit) radi ravnomjerne 

raspodjele opterećenja. Kraj kraka na kojem se nalazi 

protuuteg spojen je s ojnicom njihala (balansira) 

njihalice. 

rotary crank – krak koljenastog vratila. Čelični krak na 

svakom kraju koljenastog vratila (crankshaft) pumpnog 

uređaja s njihalom (njihalice) naftne bušotine 

(beam pumping unit). Krak spaja koljenasto vratilo s 

ojnicom njihala (balansira) pumpnog uređaja. Krak 

rotira i na svom kraju ima protuuteg (counterbalance). 

Sinonimi: crank, crank arm. 

rotary drill bit – rotacijsko bušaće dlijeto, dlijeto za rotacijsko 

bušenje, v. rotary drilling bit. 

rotary drill line – bušaće uže, v. drilling cable. 

rotary drilling – rotacijsko bušenje. Suvremena metoda 

bušenja – bušenje rotirajućim dlijetom. Ostvaruje 

se prenošenjem rotacije cjelokupne bušaće kolone 

(kolone bušaćih alatki – bušaće šipke, teške šipke i 

dlijeto, drillstring) na bušaće dlijeto, a krhotine i čestice 

probušenih stijena se iznose iz kanala bušotine 

na površinu cirkulacijom isplačnog fl uida (drilling fl uid) 

koji se obično pumpa isplačnim pumpama (mud 

pumps) kroz kolonu bušaćih alatki u bušotinu, a izlazi 

na površinu kroz prstenasti prostor (annulus) između 

bušaće kolone i stijenke kanala bušotine. Rotacijski 

pogon se može ostvariti rotacijskim (vrtaćim) stolom 

ili rotorom na površini (na bušaćem postrojenju – 

v. rotary table), rotacijskom bušaćom glavom (koja 

zamjenjuje rotacijski stol, klinove rotacijskog stola, 

radnu šipku i cirkulacijsku isplačnu glavu, tzv. vršni 

732 

rotary helper 

pogon – v. top drive) ili dubinskim bušaćim motorom 

(v. downhole drilling motor). Nakon svakog izbušenog 

intervala od 9 metara (30 stopa) bušaćoj koloni 

se dodaje nova bušaća šipka (joint of drillpipe). U 

procesu rotacijskog bušenja najčešće se rabe trožrvanjska 

bušaća dlijeta (tricone bit, three-cone bit). 

Istrošeno dlijeto se mijenja izvlačenjem (vađenjem) 

cjelokupne bušaće kolone iz bušotine (tripping out) 

i ponovnim spuštanjem u bušotinu (tripping in)Sinonimi: 

boring by rotation, drilling by rotation, rotary 

boring, rotation drilling; v. rotary drilling rig. 

rotary drilling bit – rotacijsko bušaće dlijeto, dlijeto za 

rotacijsko bušenje. U procesu rotacijskog (rotornog) 

bušenja (v. rotary drilling) – alatka na dnu dubinskog 

sklopa bušaćih alatki (bušaće kolone, drillstring) u 

bušotini koja rotira s bušaćom kolonom i rotacijsko 

gibanje kolone bušaćih alatki pretvara u prodiranje 

u formacije kombiniranim djelovanjem mrvljenja, 

struganja (istiranja) i kidanja stijena (zajedno s djelovanjem 

opterećenja od težine bušaće kolone i erozijskog 

djelovanja struje bušaće isplake). Osim bušaćom 

kolonom, rotacijska bušaća dlijeta se mogu 

okretati i dubinskim motorom ili vršnim pogonom. 

Dijele se na dva glavna tipa: (a) žrvanjska dlijeta (v. 

rock drilling bit), i (b) dlijeta režućeg tipa (v. drag drilling 

bit). Proizvode se sa standardnim promjerima (do 36 

inča) i također s promjerima koji nisu standardni, a 

klasifi ciraju se prema materijalu od kojeg se izrađuju 

ili s kojim se armiraju (ojačavaju) i tvrdoći formacija. 

Danas se još uvijek veći dio metraže bušenja ostvaruje 

žrvanjskim dlijetima (najčešće trožrvanjskim), a 

ostatak dlijetima režućeg tipa, dok se lopatasta dlijeta 

praktično više ne primjenjuju. Sinonimi: rotary bit, 

rotary drill bit, rotation bit. 

rotary drilling rig – postrojenje (uređaj) za rotacijsko bušenje, 

Postrojenje koje buši rotacijom kolone bušaćih 

alatki (bušaće kolone – drill string) u kanalu bušotine. 

Glavni sustavi (dijelovi) postrojenja su: (a) sustav za 

dizanje (hoisting system); (b) sustav za rotaciju (rotating 

system); (c) sustav za cirkulaciju bušaćeg (isplačnog) 

fl uida (circulating system), i (d) pogonski motori 

(prime movers). Sustav za dizanje uključuje bušaći toranj 

(derrick) ili jarbol (mast) i dizalicu (drawworks) na 

radnom podištu (drill fl oor). Bušaća dizalica ima bubanj 

za namatanje bušaćeg užeta (drill line) koje prolazi 

kroz nepokretni koloturnik (crown block) na vrhu 

tornja ili jarbola i pomični koloturnik (traveling block) 

obješen u tornju (jarbolu). Ispod pomičnog koloturnika 

se nalazi kuka o koju se vješaju isplačna glava 

(swivel), kolona bušaćih alatki (drill string) i druga 

oprema u bušotini. Sustav za rotaciju uključuje vrtaći 

(rotacijski) stol ili rotor (rotary table), njegovu kupolu 

(master bushing, rotary bushing) i kupolu radne šipke 

(kelly bushing) koji se nalaze na radnom podištu postrojenja. 

Sustav za cirkulaciju bušaćeg (isplačnog) 

fl uida (drilling fl uid) se sastoji od čeličnih isplačnih rezervoara 

(steel mud tanks) blizu postrojenja i isplačnih 

pumpi (mud pump). Pogonski motori su dizelski 

ili dizelsko-električni. Mala bušaća postrojenja imaju 

jedan pogonski motor, većina postrojenja dva, a vrlo 

velika postrojenja mogu imati pet ili više pogonskih 

motora. Sinonim: rotary rig. 

rotary fault – rotacijski (zglobni) rasjed, v. rotational 

fault. 

rotary helper – klinaš, v. fl oorman.

otary hose 

rotary hose – bušaće (isplačno) crijevo, v. mud hose. 

rotary line – bušaće uže, v. drilling cable. 

rotary meter – rotacijsko protočno mjerilo (brojilo). Tip 

volumetrijskog protočnog brojila (positive displacement 

meter). Može imati rotor (impeler) sastavljen 

od dva krilca oblika brojke 8, postavljena pod pravim 

kutom, ili rotirajuće lopatice ili klipove. Rabi se 

za mjerenje velikih volumena plina, a može se rabiti 

i za visoke tlakove. 

rotary-percussion drill bit – rotacijsko-udarno (rotacijsko-perkusijsko) 

bušaće dlijeto, dlijeto za rotacijskoudarno 

(rotacijsko-perkusijsko) bušenje. Dlijeto za 

rotacijsko bušenje (rotary drilling bit) koje također 

primjenjuje udarno djelovanje visoke učestalosti na 

stijene. Dlijeto se aktivira zrakom, tekućinom ili visokofrekventnim 

zvučnim valovima. 

rotary polarization – rotacijska polarizacija, optička aktivnost, 

v. optical activity. 

rotary pump – rotacijska (rotorna) pumpa. Tip volumenske 

pumpe (v. positive-displacement pump) s 

komorom s rotirajućim radnim elementima za pumpanje 

(ekscentri, vijci, zupčanici ili krila) koji zahvaćaju 

kapljevinu i tlače fl uid kroz pumpu. Obično se 

primjenjuju za pumpanje malih volumena tekućina 

pri niskim i visokim tlakovima. Korisne su za pumpanje 

vrlo viskoznih tekućina koje posjeduju dobra 

svojstva podmazivanja. Zbog tijesne tolerancije pri 

zahvaćanju zupčanika ili ekscentara ne mogu se 

rabiti za pumpanje tekućina zagađenih abrazivnim 

materijalom radi prekomjernog habanja ili izravnog 

oštećenja. Dnevni kapacitet (direktno je proporcionalan 

broju okretaja radnih elemenata koji je obično 

od 100 do 700 o/min) rotornih pumpi varira od nekoliko 

desetaka litara do 85.000 m 3 (500.000 barela) pri 

izlaznim tlakovima od 10 do 350 bar (150 do 5.000 

psi). Vijčane rotorne pumpe mogu biti efi kasnije za 

pumpanje sirove nafte čija je relativna gustoća veća 

od 0,950 od centrifugalnih i stapnih pumpi i mogu 

usisavati kapljevine i s 40% (volumenskih) plina, za 

razliku od centrifugalnih pumpi (kao i zupčaste rotorne 

pumpe). Klasifi ciraju se prema vrsti radnih elemenata, 

pa se dijele na zupčaste pumpe (s vanjskim 

i unutarnjim ozubljenjem pogonjenog zupčanika), 

vijčane (jednovijčane i dvovijčane), s rotirajućim krilima 

i druge. 

rotary reamer – rotacijski proširivač (dlijeto proširivač). 

U procesu bušenja – prijelaznik (sub) koji se spušta 

u bušotinu s bušaćom kolonom (kolonom bušaćih 

alatki, drillstring) i postavlja neposredno iznad bušaćeg 

dlijeta, a primjenjuje se za održavanje ili povećavanje 

promjera kanala bušotine. 

rotary releasing spear – oslobodivi unutarnji hvatač 


rotary rig – postrojenje (uređaj) za rotacijsko bušenje, v. 

rotary drilling rig. 

rotary screw compressor – rotorni vijčani kompresor. 

Tip kompresora s dva rotora s dvije spiralno ili helikoidalno 

oblikovane lopatice (spiral-shaped blades, 

helical-shaped blades) koji rotiraju paralelno jedan s 

drugim u kućištu. Zaobljeni rub jedne lopatice ulazi 

u zaobljeni žlijeb druge lopatice. Kada je ulazni (usisni) 

otvor kompresora otvoren, izlazni (tlačni) otvor 

je zatvoren i plin ulazi i biva zahvaćen u žlijebu. Pri 

gibanju duž kompresora plin se komprimira sve dok 

ne izađe na tlačnom izlazu. Rotorni vijčani kompre- 

733 

rotary table 

sori mogu biti s podmazivanjem unutar kompresijskog 

prostora (s podmazivanjem rotora) ili bez njega, 

tlak im nije pulzirajući, zahtijevaju malo održavanja 

i tihi su u usporedbi sa stapnim kompresorima. 

Primjenjuju se za komprimiranje zraka i rashladne 

uređaje. Sinonimi: helical-lobe compressor, spiral-lobe 

compressor. 

rotary shoe – rotacijska peta za glodanje. Dubinska 

naprava, pričvršćena za dno cijevi za glodanje (washover 

pipe), koja služi za bušenje ili glodanje i usitnjavanje 

krhotina nakupljenih oko vanjske strane glodane 

cijevi. Obično je ojačana ulošcima vrlo tvrdog 

volframovog karbida. Sinonim: burning shoe, burn 

shoe, milling shoe. 

rotary sidewall corer – uređaj za rotacijsko bušenje 

bočnih jezgara (rotacijsko bočno jezgrovanje), v. rotary 

sidewall coring. 

rotary sidewall coring – uzimanje bočnih jezgara 

(bočno jezgrovanje) rotacijskim bušenjem, rotacijsko 

bušenje bočnih jezgara, rotacijsko bočno jezgrovanje. 

Metoda uzimanja uzoraka stijene iz bočne stijenke 

kanala bušotine (bočnih jezgara) kojom se jezgre 

mogu dobiti bez rastreskivanja tvrđih stijena ili komprimiranja 

mekših, kao kod perkusijskog (udarnog) 

načina. Alatka (sonda) za jezgrovanje (rotary sidewall 

corer, rotary sidewall coring tool, rotary-type sidewall 

sampler) opremljena je bočnim dijamantnim dlijetom 

koje na zadanoj dubini bušotine izlazi iz nje, 

buši cilindričnu bočnu jezgru, odlomi je, izvuče iz 

stijenke bušotine i uvuče u tijelo (kućište) alatke 

(gdje ostaje do izvlačenja alatke na površinu nakon 

završetka jezgrovanja). Alatka se zatim premjesti na 

novi položaj i postupak uzimanja jezgre se ponavlja. 

Operacija jezgrovanja se prati i kontrolira računalnim 

sustavom na površini. Tijekom jednog spuštanja 

alatke u bušotinu moguće je uzeti 30 bočnih jezgara, 

svaka promjera 2,4 cm (0,9375 inča) i duljine 4,45 cm 

(1,75 inča). Prednost metode uzimanja bočnih jezgara 

bušenjem je u dobivanju uzoraka koji su prikladni 

za kvantitativne analize (procjene litološkog i petrološkog 

sastava, poroznosti i permeabilnosti formacija, 

oštećenja formacija, tipa gline, sadržaja/zasićenja 

i tipa fl uida), a nedostaci su visoka cijena i dulje trajanje 

operacije po jednoj jezgri. Dobivena količina 

jezgre u nekonsolidiranim formacijama je mala; v. 

percussion sidewall coring, Sidetrak Coring System. 

rotary sidewall coring tool – uređaj za rotacijsko bušenje 

bočnih jezgara (rotacijsko bočno jezgrovanje), v. 

rotary sidewall coring. 

rotary slips – klinovi rotacijskog stola (vrtaćeg stola, rotora), 

v. slips, 1. 

rotary swivel – isplačna (rotacijska isplačna, vrtljiva 

isplačna) glava, v. swivel. 

rotary table – rotacijski (vrtaći) stol, rotor. U procesu 

rotacijskog bušenja (v. rotary drilling) – dio opreme 

bušaćeg postrojenja (uređaja, drilling rig), vrtljiva 

platforma od legiranog čelika u središtu radnog podišta 

bušaćeg tornja (drill fl oor) koja prenosi pogon 

od motora i proizvodi rotacijsko gibanje koje se prenosi 

na radnu šipku (kelly), bušaće šipke (drillpipes) i 

bušaće dlijeto (drilling bit). Vrtaći stol se katkada rabi 

kao referentna nulta dubina za dubinska mjerenja 

(mjerenja u kanalu bušotine). Sve dubinske alatke, 

zaštitne cijevi i druga oprema se spuštaju u bušotinu 

kroz vrtaći stol. Sinonimi: table, turntable.

otary tachometer 

rotary tachometer – tahometar rotacijskog stola (vrtaćeg 

stola, rotora). Instrument na upravljačkom pultu 

bušača (driller’s console) koji pokazuje brzinu vrtnje 

rotacijskog ili vrtaćeg stola (rotary table), odnosno 

broj okretaja stola u minuti (revolutions per minute of 

rotary table). 

rotary torque indicator – indikator zakretnog momenta. 

Instrument na upravljačkom pultu bušača 

(driller’s console) koji mjeri i pokazuje zakretni moment 

(torque) bušaće kolone (kolone bušaćih alatki, 

drillstring). 

rotary-type sidewall sampler – uređaj za rotacijsko bušenje 

bočnih jezgara (rotacijsko bočno jezgrovanje), v. 

rotary sidewall coring. 

rotating blowout preventer – (1) rotacijski (rotacijski 

protuerupcijski) preventer, rotacijska glava, v. rotating 

head, 1. (2) rotacijska glava, rotacijski preventer (brtvenica) 

radne šipke, v. rotating kelly packer. 

rotating bottom – bušenje kanala bušotine, v. rotary 

drilling. 

rotating drill string stabilizer – rotacijski stabilizator 

bušaće kolone (kolone bušaćih alatki), v. drillstring stabilizer. 

rotating head – (1) rotacijska glava, rotacijski preventer. 

Tip brtvene naprave (elementa) koja se rabi na vrhu 

zvonaste vodilice bušaćih alatki (bell nipple) iznad 

protuerupcijskog sklopa (blowout-preventer stack) 

i omogućuje veće gibanje šipki pri nižem radnom 

tlaku (35 do 70 bar ili 500 do 1.000 psi) nego prstenasti 

protuerupcijski preventer (annular blowout preventer). 

Može biti pokretana hidrauličkim motorom. 

Rotacijska glava se primjenjuje u bušenju s ispuhivanjem 

zrakom ili plinom (air drilling, gas drilling) i 

u drugim bušaćim operacijama (poput inverzne ili 

obratne cirkulacije). Sinonim: rotating blowout preventer. 

(2) rotacijska glava, rotacijski preventer (brtvenica) 

radne šipke; v. rotating kelly packer. 

rotating hours – vrijeme čistog bušenja, v. running 

time. 

rotating kelly packer – rotacijski preventer radne šipke, 

rotacijska glava. Uređaj za brtvljenje prstenastog 

prostora oko rotirajuće radne šipke i usmjeravanje 

zraka, plina i čestica probušenih stijena u vod za ispuhivanje 

bušotine (blooey line) na postrojenju za 

bušenje s ispuhivanjem zrakom ili plinom (air drilling 

rig, gas drilling rig). Sinonimi: rotating blowout preventer, 

rotating head. 

rotating scratcher – rotirajući strugač. Naprava za 

uklanjanje isplačne kore (obloge, kolača, mud cake) 

sa stijenke kanala bušotine u operaciji cementacije 

zaštitne kolone (casing). Budući da su rotirajući strugači 

čvrsto pričvršćeni na koloni zaštitnih cijevi, oni 

skidaju isplačnu oblogu samo sa stijenke kanala bušotine, 

ali ne i sa stijenke zaštitnih cijevi što je njihov 

veliki nedostatak. Također, omogućuju nakupljanje 

glinovite kore, skinute sa stijenke bušotine, na stijenci 

zaštitne kolone; v. scratcher. 

rotating time – vrijeme čistog bušenja, v. running time. 

rotating vane meter – protočno mjerilo s rotirajućim 

krilcima, v. positive-displacement fl owmeter. 

rotational fault – rotacijski (zglobni) rasjed. Rasjed s 

rotacijskim kretanjem, rasjed u kojem je pomicanje 

prema dolje oko jedne točke, a pomicanje prema 

gore oko druge točke. Djelomični sinonim je termin 

hinge fault (v.). Sinonim: rotary fault. 

734 

rotoinversion axis 

rotational gas lift – rotacijski plinski lift (gaslift). Sustav 

plinskog lifta u kojem se proizvedeni plin komprimira 

i injektira u bušotinu kako bi se proces podizanja 

nafte na površinu odvijao kontinuirano i bez potrebe 

za plinom iz drugih izvora. Sinonim: rotative gas lift; 

v. gas lift. 

rotational landslide – rotacijsko klizanje zemlje (tla). 

Klizanje (slide) zemlje (tla) po izrazito krivocrtnoj 

posmičnoj površini (konkavnoj u poprečnom presjeku), 

što uzrokuje rotaciju klizeće mase zemlje u 

smjeru suprotnom općem kretanju. Sinonim: rotational 

slump. 

rotational motion of a ship (of a vessel) – rotacijsko 

(oscilatorno) gibanje broda, v. ship motion. 

rotational movement – rotacijsko rasjedno kretanje. 

Prividno pomicanje blokova po rasjedu (apparent 

fault-block displacement) u kojem su blokovi rotirali 

u odnosu jedan na drugog tako da je prijašnja paralelnost 

struktura poremećena. Sinonim: rotatory 

movement; v. translational movement. 

rotational slump – rotacijsko klizanje zemlje (tla), v. rotational 

landslide. 

rotational strain – rotacijska deformacija, čista rotacija. 

Deformacija pri kojoj se mijenja smjer (orijentacija) 

osi deformacije, u kojoj je smjer (orijentacija) glavne 

osi deformacije različita prije i nakon deformacije. Sinonim: 

pure rotation. 

rotational transformation – rotacijska transformacija 


rotational viscometer – rotacijski viskozimetar. Instrument 

za mjerenje viskoznosti tekućina. Sastoji 

se od dva vertikalna koaksijalna cilindra – unutarnji 

je obješen o torzijsku žicu, a vanjski rotira konstantnom 

brzinom. Nastali torzijski moment se mjeri 

zakretanjem žice. Tekućina čija se viskoznost mjeri 

ispunjava prostor između cilindara. Sinonim: rotational 

viscosimeter. 

rotational viscosimeter – v. rotational viscometer. 

rotational wave – (1) S-val, v. S wave. (2) rotacijski val, 

val smicanja, v. shear wave, 2. 

rotation axis – os simetrije kristala, v. symmetry axis. 

rotation bit – rotacijsko bušaće dlijeto, dlijeto za rotacijsko 

(rotorno) bušenje, v. rotary drilling bit. 

rotation moment – moment rotacije (zakretanja), v. 

torque. 

rotation resistant rope – uže otporno na zakretni 

moment. Žičano uže koje ima unutarnji struk (inner 

strand) sukan u jednom smjeru pokriven vanjskim 

strukom (outer strand) sukanim u drugom smjeru. 

Takva izvedba užetu daje otpornost na zakretni moment 

(zakretanje). 

rotative gas lift – rotacijski plinski lift (gaslift), v. rotational 

gas lift. 

rotatory movement – rotacijsko rasjedno kretanje, v. 

rotational movement. 

rotatory refl ection axis – zrcalno-zakretna os simetrije, 

v. rotorefl ection axis. 

Rotliegende – rotliegende. Stratigrafska serija donjeg 

perma (Lower Permian) i srednjeg perma (Middle Permian) 

u Europi (osobito u Njemačkoj) –ispod cehštajna 

(Zechstein). Sastoji se od katova oten (Autunian) i 

sakson (Saxonian). 

rotoinversion axis – inverzijska (rotacijsko-inverzijska) 

os simetrije. Tip elementa simetrije kristala (v. symmetry 

elements) koji kombinira rotaciju (zakretanje) za

otorefl ection axis 

60, 90, 120 ili 180 stupnjeva s inverzijom kroz centar. 

Sinonimi: symmetry axis of rotary inversion, symmetry 

axis of rotoinversion. 

rotorefl ection axis – zrcalno-zakretna os simetrije. Tip 

elementa simetrije kristala (v. symmetry elements) 

koji kombinira rotaciju (zakretanje) za 60, 90, 120 ili 

180 stupnjeva s refl eksijom od plohe koja je okomita 

na os simetrije. Sinonim: rotatory refl ection axis. 

rough gas – sirovi (neobrađeni, nepročišćeni, neoplemenjeni) 

plin, v. raw natural gas. 

roughneck, rough neck – (1) pomoćni bušaći radnik. 

Radnik posade bušaćeg postrojenja (bušaće brigade) 

za različite poslove. (2) radnik za gradnju tornjeva. 

Radnik koji sudjeluje u gradnji i remontu tornjeva. (3) 

klinaš, v. fl oorman. 

roughness – hrapavost. U mehanici fl uida – udaljenost 

od vrhova do udolina na nepravilnoj stijenki cijevi. 

Primjenjuje se za izračunavanje Reynoldsova broja 

kod strujanja fl uida u cijevima. 

roughness coeffi cient – koefi cijent hrapavosti. Faktor 

koji izražava utjecaj hrapavosti materijala stijenki na 

gubitke energije tekuće vode. Primjenjuje se u formulama 

za izračunavanje prosječne brzine strujanja 

vode u cjevovodima ili kanalima. 

rounded – zaobljen, izvaljan. U geologiji – koji je okruglog 

(oblog, zaobljenog) ili zakrivljenog oblika. 

Terminom se osobito označava sedimentna čestica 

(sedimentary particle) čiji su prvobitni rubovi i uglovi 

izglađeni do zaobljenosti, a prvobitne površine gotovo 

potpuno uklonjene abrazijom (iako se mogu 

očuvati neke relativno plosnate površine), na primjer, 

valutica (pebble) sa stupnjem zaobljenosti (roundness 

value) između 0,40 i 0,60 (srednji 0,50) i malom količinom 

(0 do 5) jako izglađenih sekundarnih uglova 

koji nestaju pri stupnju zaobljenosti 0,60. Prvobitni 

oblik zaobljene čestice je još lako vidljiv. Terminom 

zaobljen se također naziva klasa zaobljenosti (v. roundness 

class) koja sadrži zaobljene čestice. 

roundness – zaobljenost, izvaljanost. U geologiji – atribut 

oblika sedimentnih čestica (sedimentary particles), 

stupanj abrazije (degree of abrasion) klastičnih 

čestica (clastic particles) određen oštrinom (zaoštrenošću 

ili zakrivljenošću) njihovih rubova (bridova) i 

uglova i izražen u obliku omjera (odnosa) srednjeg 

radijusa zakrivljenosti nekoliko rubova ili uglova čestice 

i radijusa zakrivljenosti maksimalne kugle upisane 

u toj čestici (ili polovice nominalnog dijametra 

čestice). Vrijednost se najprikladnije može izračunati 

iz plošnog prikaza (projekcije ili poprečnog presjeka), 

pa se na taj način zaobljenost može odrediti kao 

omjer (odnos) srednjeg radijusa zakrivljenosti uglova 

plošne slike čestice i radijusa maksimalne upisane 

kružnice. Veći broj upućuje na veću zaobljenost čestica 

– savršeno zaobljena čestica (poput kugle) ima 

vrijednost (stupanj) zaobljenosti (roundness value) 

jednaku 1,0 (manje zaobljene čestice imaju vrijednosti 

manje od 1,0). Termin zaobljenost se slobodno primjenjuje, 

ali se ne smije brkati s terminom sferičnost 

(v. sphericity) – gotovo sferična čestica može imati 

oštre uglove i biti uglasta, dok plosnata valutica (koja 

nikako nije sferična po obliku) može biti dobro zaobljena 

(izvaljana); v. angularity, fl atness. 

roundness class – stupanj (razred) zaobljenosti (izvaljanosti). 

Proizvoljno defi nirani intervali vrijednosti zaobljenosti 

ili izvaljanosti (v. roundness) sedimentnih če- 

735 

rubber sleeve coring 

stica za njihovu klasifi kaciju. Razlikuje se šest razreda 

zaobljenosti čestica: jako uglaste ili jako angularne 

(very angular), uglaste ili angularne (angular), poluuglaste 

ili subangularne (subangular), poluzaobljene 

ili poluizvaljane (subrounded), zaobljene ili izvaljane 

(rounded) i dobro zaobljene ili dobro izvaljane (wellrounded) 

čestice. Sinonim: roundness grade. 

roundness grade – stupanj (razred) zaobljenosti (izvaljanosti), 

v. roundness class. 

roundstone – (1) obli fragment stijene. Prirodno zaobljeni 

fragment stijene (rounded rock fragment) bilo 

koje veličine veće od pješčanog zrna (sand grain – 

promjera većeg od 2 mm), na primjer, blok (boulder), 

oblutak (cobble), valutica (pebble) ili granula (granule). 

(2) kamen pločanik, v. cobblestone, 1. 

round trip – manevar bušaćim alatkama (bušaćom kolonom, 

kolonom bušaćih alatki), operacija izvlačenja 

i spuštanja bušaće kolone (kolone bušaćih alatki), v. 

trip, 1. 

round-trip operation – operacija izvlačenja i spuštanja 

bušaće kolone (kolone bušaćih alatki), v. trip, 1. 

roustabout – nekvalifi cirani (fi zički) naftni radnik. Obični 

(fi zički) radnik koji obavlja bilo kakve nekvalifi cirane 

ili polukvalifi cirane poslove (ručne operacije) oko 

bušaćih postrojenja (ne na radnoj platformi bušaćeg 

tornja), naftnim poljima ili u rafi nerijama – na primjer, 

struganje hrđe, bojadisanje, rukovanje tlačnim 

vodenim crijevom (za čišćenje ili gašenje požara), 

doprema masti za navoje, istovar materijala i drugo. 

routine core analysis – rutinska (standardna) analiza 

jezgre. Analiza jezgara koja uključuje određivanje 

poroznosti, horizontalne i vertikalne permeabilnosti, 

zasićenja fl uidima i tipa litologije stijene te gama-karotažu 

jezgre; v. core analysis, conventional core analysis, 

special core analysis. 

routine production test – redovno (rutinsko) ispitivanje 

proizvodnje bušotine. Periodično mjerenje proizvodnje 

nafte, plina i vode. Često se izvodi u pravilnim 

vremenskim razmacima. Sinonim: normal production 

test. 

routine test – redovno (rutinsko) ispitivanje bušotine. 

Mjerenje proizvodnje nafte, plina i vode koje se često 

izvodi svaki mjesec. Sinonim: normal test. 

royalty – tantijema. Udjel vlasnika zemljišta u vrijednosti 

proizvodnje nafte i plina na vlasništvu. Obično 

iznosi dio tekuće tržišne vrijednosti nafte i plina. Sinonim: 

royalty interest. 

royalty interest – tantijema, v. royalty. 

R/P ratio – odnos (omjer) rezervi i proizvodnje, indeks životnog 

vijeka rezervi, v. reserves-to-production ratio. 

rubber cushion drill string stabilizer – stabilizator bušaće 

kolone (kolone bušaćih alatki) s gumenim amortizerima, 

v. drillstring stabilizer. 

rubber sleeve core – jezgra izbušena jezgrenom cijevi 

s gumenom košuljicom (»čarapom«), v. rubber sleeve 

coring. 

rubber sleeve core barrel – jezgrena cijev (aparat) s gumenom 

košuljicom (»čarapom«), v. core barrel, rubber 

sleeve coring. 

rubber sleeve coring – bušenje jezgre (jezgrovanje) 

jezgrenom cijevi s gumenom košuljicom (»čarapom«). 

Metoda specijalnog bušenja jezgre (v. special coring) 

u koju se između vanjske i unutarnje jezgrene cijevi 

umetne gumena košuljica ili tzv. »čarapa« (rubber 

sleeve core barrel). Vanjska jezgrena cijev rotira za

ubber-sleeve drill string stabilizer 

vrijeme bušenja, stupac jezgre ulazi u nepomičnu 

unutarnju jezgrenu cijev, a gumena košuljica obavija 

i potpuno oklopi jezgru. Metoda je pouzdana za 

bušenje jezgara u mekanim, nekonsolidiranim, konglomeratičnim 

i/ili intenzivno raspucanim formacijama. 

Mogu se bušiti jezgre promjera 7,5 cm (3 inča) i 

duljine 6 metara (20 stopa). 

rubber-sleeve drill string stabilizer – gumeni stabilizator 


stabilizer. 

rubble – (1) stijensko kršje. U geologiji – rahla (rastresita, 

nevezana) masa uglastih fragmenata stijena koja 

obično pokriva izdanak stijene (outcropping rock); nekonsolidirani 

(necementirani) ekvivalent breče. Sinonim: 

rubblestone. (2) sipar, plazina, osulina, v. talus. (3) 

vulkanski debris, v. volcanic rubble. (4) lomljenik. Veliki 

kameni fragmenti dobiveni lomljenjem u kamenolomima. 

(5) ledeno kršje. Fragmenti plivajućeg morskog 

leda ili morskog leda koji je sjeo na pličinu u obliku 

tvrdih i grubo sferičnih blokova (promjera od 0,5 m do 

1,5 m) formirani odlamanjem od većih formacija leda. 

rubble breccia – klastična breča. (1) Breča u kojoj susjedni 

fragmenti nisu odvojeni primarnim plohama 

loma (kidanja) nego su u tijesnom kontaktu jedni s 

drugima. (2) Tektonska breča (tectonic breccia) koja 

je karakterizirana primjetnim relativnim pomakom 

fragmenata i njihovom stanovitom zaobljenošću. 

rubblerock – breča, kršnik, v. breccia. 

rubblestone – stijensko kršje, v. rubble, 1. 

rubidium magnetometer – rubidijski magnetometar, 

magnetometar s optičkim pumpanjem para rubidija, 

v. optically pumped magnetometer. 

rubidium-strontium age method – rubidijsko-stroncijska 

metoda određivanja geološke starosti, rubidijskostroncijsko 

datiranje. Metoda određivanja apsolutne 

starosti (starosti u godinama) minerala ili stijene bazirana 

na omjeru (odnosu) radiogenog stroncija-87 

i rubidija-87 i na poznatoj brzini radioaktivnog raspada 

(radioactive decay ate rubidija-87 s formiranjem 

stroncija-87. Metoda je najprikladnija za mezozojske 

ili starije geološke uzorke s visokim sadržajem kalija 

i niskim sadržajem kalcija. Sinonimi: Rb-Sr age method, 

rubidium-strontium dating. 

rubidium-strontium dating – rubidijsko-stroncijsko 

datiranje, v. rubidium-strontium age method. 

rubidium-vapor magnetometer – rubidijski magnetometar, 

magnetometar s optičkim pumpanjem para 

rubidija, v. optically pumped magnetometer. 

rudaceous – ruditski, ruditni. Termin kojim se označavaju 

sedimentne stijene (sedimentary rocks) sastavljene 

(građene) od znatne količine fragmenata (odlomaka) 

grubljih (krupnijih) od pješčanih zrna (sand 

grains); koji se odnosi na rudit (v. rudite). Termin ne 

podrazumijeva posebnu veličinu, oblik ili zaobljenost 

fragmenata tipa šljunka (gravel) i širi je od pojmova 

valutični (pebbly), oblutični (cobbly) ili blokovski 

(bouldery). Terminom ruditni se također označava 

tekstura takvih stijena. 

rudists (Hippuritacea) – rudisti. Natporodica izumrlih 

školjkaša (bivalves, bivalve mollusks). Karakterizirani 

su ljušturom s nejednakim polovicama (ljuskama, 

inequivalve shell) i obično su pričvršćeni za supstrat 

i rijetko žive slobodno. Sreću se i kao pojedinačne 

forme i kao asocijacije (zadruge) formirajući grebenolike 

nakupine (mase). Često se nalaze u asocija- 

736 

running-in of tools (into well) 

cijama s koraljima. Važni grebenotvorni organizmi 

(reef builders). Stratigrafska rasprostranjenost: gornja 

jura-gornja kreda (moguće paleocen). 

rudite – rudit. Opći termin koji se primjenjuje za označavanje 

konsolidiranih sedimentnih stijena (consolidated 

sedimentary rocks) sastavljenih (građenih) od 

zaobljenih (okruglih) ili uglastih fragmenata, grubljih 

(krupnijih) od pijeska, tj. sastavljenih od granula 

(granules), valutica (pebbles), oblutaka (cobbles), blokova 

(boulders) ili šljunka (gravel) ili kršja (rubble), na 

primjer, konglomerat (conglomerate), breča (breccia) 

i kalcirudit (calcirudite). Termin rudit je ekvivalentan 

terminu psefi t (psephite) koji je izveden iz grčkog jezika; 

v. arenite, lutite. 

rudstone – radston. Karbonatna stijena (carbonate 

rock) sastavljena (građena) od bioklasta (bioclasts) ili 

drugih fragmenata (odlomaka), promjera većeg od 

2 mm, koji su tijesno pakirani i u fi zičkom kontaktu. 

Pore mogu biti otvorene ili ispunjene fi nim karbonatnim 

sedimentom (carbonate sediment) ili kristaličnim 

cementom (crystalline cement); v. boundstone, 

fl oatstone, grainstone. 

rugosans (Rugosa) – rugozi. Red izumrlih koralja (corals). 

Karakterizirani su vapnenim koralitima (calcareous 

corallites). Imaju ili jednostavni ili složeni skelet 

s unutarnjom skeletnom strukturom sastavljenom 

od triju elemenata – sepata (septa), tabula (tabulae) 

i disepimenata (dissepiments). Mogu biti pojedinačni 

i kolonijski. Pojedinačni rugozi imaju konusnu ili 

cilindričnu, ravnu ili zakrivljenu formu, a kolonijski 

su razgranjeni ili masivni. Dobri provodni fosili (guide 

fossils). Stratigrafska rasprostranjenost: ordovicijperm. 

Sinonimi: horn corals, rugose corals. 

rugose corals – rugozi, v. rugosans. 

run a tank – prazniti rezervoar u cjevovod. Isporučivati 

sirovu naftu iz skladišnog rezervoara (stock tank) u 

naftovod. 

run casing – ugraditi (postaviti) zaštitnu kolonu (kolonu 

zaštitnih cijevi), zacijeviti bušotinu, v. set casing. 

rundown (run down, run-down) storage – međurezervoar, 

prihvatni rezervoar, v. rundown tank. 

rundown (run down, run-down) tank – međurezervoar, 

prihvatni rezervoar. Privremeni skladišni rezervoar 

(temporary storage tank) za prihvat produkata iz 

procesnog postrojenja. Produkt iz međurezervoara 

se zatim prepumpava (otprema) u glavni skladišni 

rezervoar. Sinonim: rundown storage. 

run from water – spriječiti proizvodnju vode. Opremiti 

bušotinu za proizvodnju (complete a well) ili je remontirati 

(workover a well) radi sprječavanja proizvodnje 

vode. 

run in – spustiti u bušotinu. Spustiti u bušotinu bilo koje 

bušaće alatke (sprave, opremu) – bušaće šipke (drillpipes), 

zaštitne cijevi (casing), uzlazne cijevi (tubing) i 

druge alatke (sprave) ili uređaje. Sinonim: go into the 

hole. 

run-in-hole (RIH) – spuštanje u bušotinu, v. running in, 

trip, 1. 

running in –spuštanje u bušotinu. Spuštanje u bušotinu 

bilo koje bušaće alatke (sprave, opreme) – bušaćih 

šipki (drillpipes), zaštitnih cijevi (casing), uzlaznih cijevi 

(tubing) i drugih alatki (sprava) ili uređaja. Sinonimi: 

running-in of tools, going into the hole. 

running-in of tools (into well) – spuštanje u bušotinu, 

v. running in.

unning sample 

running sample – kontinuirani uzorak. Uzorak sirove 

nafte uzet priborom za uzorkovanje koji se konstantnom 

brzinom spušta od nivoa (razine) nafte do dna 

skladišnog rezervoara (stock tank), za razliku od uzorka 

uzetog u jednoj točki rezervoara (spot sample). 

running sand – živi pijesak, v. quicksand. 

running speed – brzina spuštanja zaštitnih cijevi. U 

procesu bušenja – brzina kojom se zaštitne cijevi 

(kolona zaštitnih cijevi, casing) spušta u bušotinu. 

Ne smije biti prevelika kako ne bi uzrokovala pojavu 

tlačnog udara (pressure surge) koji može frakturirati 

slabe formacije u bušotini. 

running squeeze – cementacija pod tlakom kontinuiranim 

pumpanjem cementne kaše. Tip cementacije 

bušotina pod tlakom u kojoj se u bušotinu kontinuirano 

pumpa cementna kaša (cement slurry) dok se 

ne ispune sve pore i šupljine i ne postigne tlak cementacije 

na površini (surface squeeze pressure). Međutim, 

iako se površinski tlak može postići prilično 

brzo, sve pore ne moraju biti ispunjene cementom 

budući da kaša (koja je smjesa samo vode i cementa 

s ubrzivačem ili usporivačem vezivanja cementa ili 

bez njih) može tako brzo gubiti vodu (dehidrirati) da 

ukupno područje ne mora biti kvalitetno obuhvaćeno 

cementacijom; v. bradenhead squeeze, hesitation 

squeeze, bullhead squeeze. 

running the tools – spustiti bušaće alatke. Spustiti kolonu 

bušaćih alatki (bušaću kolonu, drillstring) u bušotinu 

radi bušenja. 

running time – vrijeme čistog bušenja. Vrijeme (broj 

sati) rada bušaćeg postrojenja koje je utrošeno na 

stvarno bušenje za razliku od drugih operacija, na 

737 

r-z model 

primjer, izvlačenja i spuštanja alatki u bušotinu (tripping 

out, tripping in). Sinonimi: rotating hours, rotating 

time. 

running water – voda tekućica, protočna voda. Voda 

koja teče u rijeci ili voda koja nije stajaća ili brakična 

(bočata); v. standing water. 

run ticket – otpremnica nafte iz rezervoara, v. ga(u)ge 

ticket. 

runup – udaranje valova o obalu, zapljuskivanje obale 

valovima, v. uprush. 

Rupelian, Rupelian stage – rupel, stamp. Stratigrafski 

kat srednjeg oligocena (Middle Oligocene) u Europi 

– iznad tongrija (Tongrian), a ispod hata (Chattian). 


godina. Sinonim: Stampian. 

rupture pressure – tlak loma (frakturiranja) formacije, 

v. leak-off pressure. 

rutile – rutil. Tetragonski mineral, obično crvenkastosmeđe 

boje, po kemijskom sastavu titan-dioksid. Trimorfan 

je s anatasom (anatase) i brukitom (brookite) 

i često sadrži primjese željeza. Rutil formira prizmatične 

kristale u drugim mineralima (osobito u kvarcu). 

Sreće se kao primarni mineral u nekim kiselim 

eruptivnim (magmatskim) stijenama (acid igneous 

rocks), osobito u stijenama bogatim rogovačom, u 

metamorfnim stijenama (metamorphic rocks) i kao 

rezidualna zrna (residual grains) u sedimentima i 

plažnim (obalnim) pijescima (beach sands). Sinonim: 

red schorl. 

R wave – R val, Rayleighov val, v. Rayleigh wave. 

r-z model – dvodimenzijski radijalni model ležišta, v. 

two-dimensional radial reservoir model.

Saale 

Saale – Saale. Treći klasični stadij glacijala (ledenog 

doba – glacial stage) pleistocenske epohe (Pleistocene 

epoch) u sjevernoj Europi koji slijedi nakon stadija 

glacijala Elster (Elster glacial stage), a prethodi stadiju 

glacijala Weichsel (Weichsel glacial stage). Ekvivalentan 

je stadijima glacijala Riss (Riss glacial stage) i Illinoi 

(Illinoian glacial stage). 

Saalic orogeny – saalska orogeneza. Jedna od 30 ili 

više kratkotrajnih orogenetskih faza u fanerozoiku 

(prema H. Stilleu). Manifestirala se početkom perma 

(između otenskog i saksonskog kata). 

Sabinian – sabinij. Stratigrafski kat eocena (Eocene) u 

Sjevernoj Americi (primorje Meksičkog zaljeva, Gulf 

Coast) – iznad midveja (Midwayan), a ispod kleborna 

(Claibornian). Uključuje slojeve koji su obično grupirani 

(sjedinjeni) pod nazivom Wilcoxian. 

sabkha, sabkhah – sabha, salina. (1) Natplimna (supratidalna) 

sredina sedimentacije (supratidal environment 

of sedimentation) formirana pri aridnim ili 

poluaridnim uvjetima na zaštićenim obalnim ravnicama 

upravo iznad normalnog nivoa visoke vode. 

Prijelazna sredina između površine zemlje i plimne 

(intertidalne) sredine (intertidal environment). Sabhe 

su karakterizirane evaporitnim, plimnim i eolskim 

sedimentima (evaporite-salt deposits, tidal-fl ood 

deposits, eolian deposits) i sreću se duž mnogih suvremenih 

obala, na primjer, u Perzijskom i Kalifornijskom 

zaljevu. (2) Ravnica, priobalna ili unutarnja, 

gdje defl acijom i evaporacijom (isparavanjem) soli 

kristaliziraju na površini zemlje ili blizu nje. (3) Sabha 

facijes (sabkha facies) u seriji stijena koji može 

biti pokazan evaporitima, odsutnošću fosila, konglomeratima 

s tankim plosnatim valuticama, stromatolitnim 

laminama, strukturama desikacije (isušivanja 

– na primjer, muljnim pukotinama) i dijagenetskim 

modifi kacijama (na primjer, prekid slojevitosti, otapanje, 

istiskivanje, dolomitizacija). Sabha sredina 

sedimentacije (sabkha environment) može biti značajna 

u formiranju nekih naftonosnih sedimenata i 

ležišta sulfi dnih minerala. 

saccharoidal – saharoidan, šećerast. (1) Termin za ozna- 

738 

Ss 

safety bolt 

čavanje granularne (zrnaste) ili kristalne teksture 

koja nalikuje na šećer u kockama, osobito termin koji 

označava ksenomorfno-granularnu teksturu (obično 

razvijenu u aplitima) ili kristalnu granularnu teksturu 

svojstvenu nekim pješčenjacima, evaporitima, mramorima 

i dolomitima (u kojima su kristali dobro razvijeni 

i imaju približno jednaku veličinu). Sinonimi: 

sucrosic, sugary. (2) Termin kojim se označava bijela 

(ili gotovo bijela) jednakozrnasta (ekvigranularna) 

stijena sa saharoidnom teksturom. Sinonimi: sucrosic 

(v.), sugary. 

sacrifi cial protection – katodna zaštita, v. cathodic protection. 

saddle – (1) sedlo. U strukturnoj geologiji – nisko mjesto, 

uleknina ili depresija duž osne plohe ili grebena 

antiklinale. (2) sedlo, prijevoj. U geomorfologiji – (a) 

Nisko mjesto na grebenu hrpta koje obično odjeljuje 

gornje tokove dviju rijeka koje teku u suprotnim 

smjerovima. (b) Široki ravni prijelaz ili prolaz s blagim 

nagibom na obje strane koji oblikom nalikuje na 

sedlo. (3) sedlasta brtvena ploča. Zakrivljena metalna 

ploča koja se postavlja i pričvršćuje na vanjsku površinu 

cijevi kako bi se spriječilo njeno propuštanje. 

saddle bearing – ležaj balansira (njihala). Teški ležaj 

(potporanj) balansira (njihala, walking beam) pumpnog 

uređaja bušotine (pumping unit) i postrojenja 

za užno udarno bušenje (cable-tool rig). 

saddle clamp – brtvena stezaljka cijevi. Zakrivljena 

metalna ploča koja se stegne oko cijevi (ili na njoj 

cementira) radi zaustavljanja propuštanja. Sinonim: 

leak-repair clamp. 

saddle fold – sedlasta bora. Tip bore s dodatnom fl eksurom 

(pregibom, fl exure) blizu njena grebena (crest) 

koja je okomita na pregib glavne bore (fl exure of parent 

fold) i ima veći radijus zakrivljenosti. 

safety belt – sigurnosni pojas. U procesu bušenja – pojas 

koji nose članovi posade bušaćeg postrojenja (drilling 

crew) pri penjanju po bušaćem tornju (derrick), a 

služi za sprječavanje pada s tornja. 

safety bolt – sigurnosni svornjak. Svornjak kroz koji 

prolazi zatik tako da se ne može odvrtati.

safety clamp 

safety clamp – sigurnosna stezaljka. U procesu bušenja 

– pridržna naprava za sprječavanje pada bušaćih 

ili teških šipki (drillpipes, drill collars) u bušotinu pri 

odvrtanju (breaking out) ili navrtanju (making up) kolone 

bušaćih alatki (bušaće kolone, drillstring). Sigurnosne 

stezaljke se rabe kao dodatna mjera opreza 

kada se teške šipke drže klinovima. 

safety earth wall – sigurnosni (zaštitni) zemljani zid. 

Sigurnosni zemljani zid koji okružuje naftne rezervoare 

radi sprječavanja curenja iz njih. 

safety factor – faktor sigurnosti. (1) U mehanici – (a) 

Omjer između opterećenja loma (breaking load) 

elementa konstrukcije, žičanog užeta i dr. i sigurnosnog 

dopuštenog opterećenja (safe permissible load) 

na njih ili omjer minimalnog opterećenja (minimum 

load) koji uzrokuje lom konstrukcije i maksimalnog 

dopuštenog radnog opterećenja (maximum permissible 

working load). Sinonim: factor of safety. (b) 

Omjer maksimalnog naprezanja (maximum stress) 

kojem može biti podvrgnut element konstrukcije 

i maksimalnog naprezanja kojem će vjerojatno biti 

podvrgnut ili omjer konačnog naprezanja (ultimate 

stress) i dopuštenog nasprezanja (allowable stress). 

Sinonim: factor of safety. (2) Omjer donje granice 

eksplozivnosti plina u zraku (minimalne opasne koncentracije 

plina u zraku) i maksimalno dopuštene 

koncentracije; v. lower explosive limit, upper explosive 

limit. 

safety joint – sigurnosna spojnica. (a) Specijalni prijelaznik 

(sub) kolone za instrumentaciju (kolone za hvatanje 

i izvlačenje predmeta palih u bušotinu, fi shing 

string). Spojnica ima desni navoj i može se odvrnuti 

rotacijom ulijevo radi oslobađanja alatki za instrumentaciju 

ispod nje koje su pričvršćene za predmet 

kada se on ne može izvući. Mnoge alatke za instrumentaciju 

imaju ugrađene sigurnosne spojnice. (b) 

Spojnica s grubim navojem koja se odvrne (odvijča) 

prije drugih spojnica. U procesu bušenja jezgre sigurnosna 

spojnica se spusti u bušotinu iznad jezgrene 

cijevi (core barrel) i omogućuje izvlačenje jezgrene 

cijevi i jezgre iz bušotine ako dođe do zaglavljivanja 

vanjske jezgrene cijevi (outer core barrel). (c) Komponenta 

izvlačive dubinske brtvenice (pakera). Primjenjuje 

se za olakšavanje izvlačenja (vađenja) pakera 

(packer) iz bušotine u slučaju kada dođe do njegovog 

zaglavljivanja u kanalu bušotine kako bi se izbjegla 

skupa operacija instrumentacije. Spojnica je tako 

konstruirana da neće doći do slučajnog odvajanja od 

pakera, ali s odgovarajućim rukovanjem uzlaznim cijevima 

(tubing) ili bušaćim šipkama (drillpipes) je odvajanje 

lagano (na primjer, natezanjem cijevi prema 

gore uz istovremeno zakretanje udesno). Većina pakera 

je proizvedena od mjedenih dijelova ili dijelova 

od lijevanog željeza ispod sigurnosne spojnice tako 

da se mogu izbušiti u slučaju potrebe. 

safety shut-off valve – sigurnosni zaporni ventil. Tip 

kuglastog ventila s punim prolaznim otvorom (fullopening 

ball-type valve) koji ima spojnicu s lijevim 

navojem (left-handed connection) za pričvršćivanje 

za dno prijelaznika sa zglobnom (vrtljivom) spojnicom 

(swivel sub). Ventil zatvara protok u unutrašnjosti 

rotirajuće opreme i primjenjuje se samo pri erupciji 

bušotine. 

safety slide – sigurnosni klizni kotač. U tehnici bušenja 

– kotač koji članovi posade bušaćeg postrojenja 

739 

sales gas 

(drilling rig) rabe za napuštanje platforme tornjaša 

(monkey board) na vrhu bušaćeg tornja (ili platforme 

za uzlazne cijevi na remontnom postrojenju, workover 

rig). Kotač je opremljen kočnicom i ručicom kočnice 

i klizi niz uže koje vodi od platforme do stupa 

na tlu (ili druge pričvrsne naprave) izvan bušaćeg 

postrojenja. 

safety valve – (1) granični tlačni (tlačni rasteretni, odušni, 

sigurnosni) ventil, v. pressure-release valve. (2) sigurnosni 

ventil. Ventil na površini i/ili u podzemlju za 

obustavljanje proizvodnje (strujanja iz bušotine) u 

slučaju katastrofalnih događaja (na primjer, požara). 

safety zone – sigurnosna zona, zona sigurnosti. Kod radova 

na moru – područje do 500 metara od morske 

(odobalne) platforme (off shore platform) u koje ne 

smiju dolaziti brodovi bez dozvole. 

sag – (1) zavala, depresija. U strukturnoj geologiji – (a) 

Zavala ili bazen regionalnih razmjera (protezanja); 

široki, plitki strukturni bazen s blago nagnutim stranama 

(poput Michiganskog bazena, SAD). (b) Depresija 

koja je nastala savijanjem slojeva niz rasjed 

(na donjem krilu rasjeda) tako da je njihov nagib u 

smjeru rasjeda. (2) rasjedno uleknuće, v. fault sag. (3) 

struktura uleknuća, v. sag structure. (4) sedlo, prijevoj. 

U geomorfologiji – prolaz oblika sedla u planinskom 

hrptu ili lancu. (5) plitka zavala (depresija). U geomorfologiji 

– plitka uleknina na ravnoj ili blago nagnutoj 

ravnici; mala dolina između lanaca niskih brežuljaka 

ili između izdignuća ili hrptova valovitog terena. 

sag structure – struktura uleknuća. Opći termin kojim 

se označavaju otisci opterećenja (load casts) i drugih 

sedimentnih struktura (struktura sedimentnih stijena) 

koje se odnose na njih. 

Sakmarian, Sakmarian stage – sakmar. Stratigrafski 

kat najdonjeg dijela perma (lowermost Permian) – 

iznad stefana (Stephanian) karbona, a ispod artinska 

(Artinskian). Obuhvaća vremenski raspon od prije 


sal – sial, v. sial. 

salada – salada. Ravnica pokrivena solju na mjestu 

gdje je isparilo jezero (termin se primjenjuje na jugozapadu 

SAD). 

sal ammoniac, sal-ammoniac – salmijak, nišador. Mineral 

kubičnog kristalnog sustava, po kemijskom 

sastavu amonij-klorid. Bijela kristalna hlapljiva sol 

koja se obično sreće u obliku kora (inkrustacija) oko 

vulkana. Sinonim: salmiac. 

salaquifer – slani vodonosni horizont (akvifer), v. saline 

aquifer. 

salband – salband. Rubni dio intruzivnog tijela ili mineralne 

žile. Sinonim: selvage (v.). 

salcrete – solna kora, salkret. Tanka tvrda kora koja se 

sastoji od pješčanih zrna cementiranih solju. Formira 

se na morskim žalovima koji su periodički zasićeni 

slanom vodom. 

salable gas – komercijalni plin (prirodni plin), plin (prirodni 

plin) kvalitete za prodaju, v. pipeline-quality natural 

gas, 1. 

saleable crude oil – prodajna nafta (sirova nafta), nafta 

(sirova nafta) za prodaju, v. merchantable oil. 

saleable oil – prodajna nafta (sirova nafta), nafta (sirova 

nafta) za prodaju, v. merchantable oil. 

sales gas – (1) komercijalni (tržišni, prodajni) plin (prirodni 

plin), plin (prirodni plin) za tržište (prodaju), v. 

marketable natural gas. (2) komercijalni plin (prirodni

sales outlet 

plin), plin (prirodni plin) kvalitete za prodaju, v. pipeline-quality 


sales outlet – ispust za naftu, v. oil outlet. 

sales-quality crude oil – komercijalna sirova nafta, 

sirova nafta kvalitete za prodaju, v. merchantable oil, 

crude-oil pipeline specifi cations. 

sales-quality gas – komercijalni plin (prirodni plin), plin 

(prirodni plin) kvalitete za prodaju, v. pipeline-quality 


salfemic – salfemski, salfemni. Jedan od pet razreda u 

kemijsko-mineraloškoj klasifi kaciji CIPW eruptivnih 

(magmatskih) stijena (v. CIPW classifi cation) u kojem 

je omjer (odnos) salskih (salnih, saličnih) minerala 

(salic minerals) i femskih (femnih) minerala (femic 

minerals) manji od 5:3, ali veći od 3:5; v. dofemic, dosalic. 

salic – salski, salni, salični. Termin kojim se označavaju 

neki svjetloobojeni minerali obogaćeni silicij-dioksidom 

ili aluminijem koji su prisutni u normativnom 

sastavu (norm) eruptivnih (magmatskih) stijena 

(igneous rocks), na primjer, kvarc, glinenci (feldšpati), 

feldšpatoidi. Termin se također primjenjuje za 

označavanje stijena koje imaju jedan ili više takvih 

minerala kao glavne komponente normativnog sastava. 

Termin je mnemonički i izveden iz pojmova 

silicon+aluminum+ic; v. felsic, femic, mafi c. 

salient – (1) izbočenje. U geologiji – područje unutar 

kojeg su osi bora konveksne prema vanjskom rubu 

(granici) nabranog pojasa; v. recess, 2. (2) izbočen, 

stršeći. U geomorfologiji – koji se ističe (strši) ili je 

izbočen prema van ili prema gore. (3) izbočina. U geomorfologiji 

– forma reljefa koja strši ili je izbočena 

prema van ili prema gore u usporedbi s njegovom 

okolinom, na primjer, rt duž obale ili izdanak planine. 

salientians – anuri, bezrepci, bezrepi vodozemci, v. anurans. 

saliferous – solonosan. Koji sadrži sol. Terminom se 

osobito označavaju slojevi koji sadrže sol, prožeti su 

solju ili iz kojih se proizvodi sol. Sinonim: salt-bearing; 

v. saline. 

salina – (1) solno ležište, ležište soli. Mjesto gdje su formirana 

ili nađena ležišta (sedimenti) kristalne soli, na 

primjer, ravno dno jezera prekriveno solju (salt fl at), 

solna zavala (salt pan), salada (salada) ili zemlja slanača 

(salt lick), i osobito isušena plaja prekrivena korom 

soli. (2) slano vodeno tijelo. Tijelo slane vode, na 

primjer, slana bara (salt pond), slano jezero (salt lake), 

slani izvor (salt spring) ili slani zdenac (salt well) ili isušena 

plaja s visokom koncentracijom soli. (3) solana, 

v. saltworks. (4) slana močvara, v. salt marsh. 

salinastone – solonosna stijena. Opći termin kojim se 

označavaju sedimentne stijene (sedimentary rocks) 

sastavljene pretežito od solnih minerala (saline minerals) 

koji su obično precipitirani, ali mogu biti i 

fragmentarni), na primjer, anhidritna stijena (anhydrock) 

ili gipsna stijena (gyprock). 

saline – (1) solno ležište, ležište soli. Prirodno ležište halita 

(obične, kuhinjske soli) ili neke druge topljive soli, 

na primjer, evaporita; v. salines. (2) slano vodeno tijelo, 

v. salina, 2. (3) slani izvor, v. salt spring. (4) slan. (a) 

Koji sadrži otopljeni natrij-klorid, na primjer, morska 

voda. (b) Koji ima salinitet znatno veći od saliniteta 

morske vode. (c) Koji sadrži otopljene soli u koncentracijama 

koje su dostatno visoke da omogućuju 

740 

salt-and-pepper sand 

precipitaciju natrij-klorida. (d) Koji po ukusu nalikuje 

na običnu (kuhinjsku) sol, osobito kod opisivanja 

svojstava minerala. 

saline aquifer – slani vodonosni horizont (akvifer). Vodonosni 

horizont (akvifer) sa slanom vodom. 

saline deposit – evaporit, v. evaporite. 

saline lake – slano jezero, v. salt lake. 

saline mud – slana isplaka, isplaka na bazi slane vode, v. 

salt water-base drilling mud. 

saline residue – evaporit, v. evaporite. 

salines – (1) mineralne soli. Opći termin kojim se označavaju 

prirodne topljive soli, kao što su obična (kuhinjska) 

sol, natrij-karbonat (soda), natrij-nitrat (natrijska 

salitra), kalijske soli i boraks. (2) nalazišta soli. 

Opći termin kojim se označavaju rudnici (kopovi) 

soli, slani izvori, slojevi soli, slane stijene i slanače 

(slana zemljišta). 

saline water – slana voda. Voda koja sadrži više od 

1.000 mg/l otopljenih čvrstih čestica; v. fresh water, 

salt water. 

saliniferous – slanonosan. Termin za označavanje sloja 

iz kojeg se dobiva sol. 

salinity – salinitet, slanost. (1) Ukupna količina otopljenih 

soli u otopinama. Izražava se različitim jedinicama 

– u dijelovima na tisuću (ppt), dijelovima na 

milijun (ppm) ili miligramima na litru. Slatka voda 

ima salinitet ispod 2‰, a morska voda oko 35‰. 

Salinitet voda naftnih i plinskih ležišta se obično 

povećava s dubinom, ali postoje brojne iznimke. (2) 

Ukupna količina otopljenih soli u morskoj vodi izražena 

maseni u dijelovima na 1.000 (ppt), pri čemu se 

svi karbonati preračunavaju na okside, svi bromidi i 

jodidi na kloride i ukupna organska tvar je oksidirana 

(preračunava se na okside). Salinitet morske vode se 

obično izračunava prema nekim drugim faktorima, 

na primjer, prema sadržaju klora (chlorinity), a može 

se također odrediti s pomoću električne provodnosti 

(specifi čne električne vodljivosti, electric conductivity) 

u odnosu na normalnu morsku vodu. 

salinity log – dijagram karotaže saliniteta (klorne karotaže), 

v. chlorine logging. 

salinity logging – karotaža saliniteta, klorna karotaža, 

v. chlorine logging. 

salmiac – salmijak, nišador, v. sal ammoniac. 

Salopian – salop. Stratigrafski kat gornjeg silura (Upper 

Silurian) u Europi – iznad landovera (Llandoverian), a 

ispod devona (Devonian). Uključuje katove venlok 

(Wenlockian) i ladlov (Ludlovian). 

salt – (1) sol. (a) U kemiji – spoj, produkt reakcije kada 

se jedan ili više vodikovih atoma kiseline zamijeni 

(istisne) s atomima metala ili elektropozitivnim radikalima. 

Soli su obično kristalne pri običnim temperaturama 

i formiraju pozitivne i negativne ione kada 

se otope u vodi. Primjeri soli su kloridi, karbonati, 

nitrati, sulfati, silikati i fosfati. (b) U sedimentologiji 

– opći termin kojim se označava prirodni (prirodno 

zaliježući) natrij-klorid, NaCl. (c) U geografskoj terminologiji 

– termin kojim se označava slana močvara 

(salt marsh), osobito močvara koja je periodički potopljena 

plimom. (2) slan. Koji sadrži sol, na primjer, 

slana voda (salt water), ili koji sadrži slanu vodu, na 

primjer, slana močvara (salt marsh). 

salt-and-pepper sand – »slani i papreni« pijesak. Pijesak 

ili pješčenjak koji se sastoji od smjese svjetloobojenih 

i tamnoobojenih čestica (zrna), na primjer,

salt anticline 

veoma kremena grauvaka (strongly cherty graywacke) 

ili svijetla (svjetloobojena) pjegasta grauvaka. 

Primjer je kredni pješčenjak Bow Island u kanadskoj 

provinciji Alberti. 

salt anticline – solna antiklinala. Široka, izduljena solna 

struktura, dijapir (dijapirska struktura, diapiric structure) 

sličan solnoj domi (kupoli, salt dome) u kojem, 

međutim, solna jezgra (salt core) ima izduljeni a ne 

izometrički oblik. Solna antiklinala je simetrična u 

poprečnom presjeku s plošnom bazom i lučnom 

krovinom koja je konkordantna s nadzalegnutim sedimentnim 

stijenama (nesimetrična solna antiklinala 

se naziva solni hrbat – v. salt ridge). Sinonimi: salt 

wall, salt wave. 

saltation – saltacija. U geologiji – način transportiranja 

(prenošenja) sedimenata (sediment transport) u 

kojem se čestice progresivno gibaju (premještaju) 

prema naprijed nizom isprekidanih kratkih i dugih 

skokova i odskoka od površine dna, na primjer, čestice 

pijeska koje premještane vjetrom udaraju o kamenu 

površinu pustinje i odskakuju od nje ili čestice 

koje se premještaju niz struju i valovito odskakuju 

pod utjecajem vrtložnih struja, koje nisu dovoljno 

turbulentne da bi zadržale čestice u suspendiranom 

stanju, i vraćaju ih ponovno u riječno korito, ali dalje 

nizvodno. Takvo premještanje čestica je po svojoj 

prirodi između premještanja u suspendiranom stanju 

i kotrljanja ili klizanja. 

saltation load – saltacijski transportirani sedimentni 

materijal. Dio transportiranog sedimentnog materijala 

u koritu (v. bed load) koji se premješta duž 

riječnog korita odskakivanjem ili se giba, direktno 

ili indirektno, sudaranjem odskakivajućih čestica; v. 

saltation. 

saltation mark – znak (trag) odskakivanja (kotrljanja), 

v. skip mark. 

salt-bearing – solonosan, v. saliferous. 

salt-bed cavern – kaverna u sloju soli, v. salt cavern. 

salt-bed storage – skladištenje u solnom sloju; skladište 

u solnom sloju, v. salt-dome storage. 

salt bottom – solno dno. Ravni dio relativno niskog 

zemljišta koji je inkrustriran solju (prekriven korom 

soli). 

salt burst – solno rasprsnuće stijene. Razaranje stijene 

(rock destruction) uzrokovano (izazvano) topljivim 

solima koje su ušle u pore stijene i kristalizirale iz otopina 

blizu zasićenja. U pustinjama rasprskavanja stijena 

zbog kristalizacije soli u porama mogu biti zbog 

tlaka kristalizacije, volumenskog širenja (ekspanzije) 

soli u kapilarama i tlakom hidratacije soli. 

salt cavern – solna (izlužena solna) kaverna. Umjetna 

kaverna (šupljina) u slojevima soli ili solnim domama, 

izrađena izluživanjem (otapanjem) soli injektiranom 

slatkom vodom, za podzemno skladištenje svih 

tipova ugljikovodika (sirove nafte, prirodnog plina, 

rafi nerijskih produkata, ukapljenog naftnog plina). 

Voda se injektira kroz kanal unutarnje obješene zaštitne 

kolone u bušotini za izluživanje (tzv. direktno 

izluživanje soli – v. direct leaching) – na taj način se 

donji dio željene kaverne povećava brže od njenog 

gornjeg dijela zbog injektiranja vode blizu dna) ili 

kroz prstenasti prostor između vanjske i unutarnje 

zaštitne kolone (tzv. indirektno ili inverzno izluživanje 

– v. reverse leaching) – time se kaverna maksimalno 

povećava na razini ili blizu razine dubine injekti- 

741 

salt-dome breccia 

ranja vode) ili kombiniranjem obiju metoda (dobije 

se kaverna bilo kojeg oblika). Ako su naslage soli 

homogene, može se izraditi kaverna željenog oblika. 

Međutim, solne naslage sadrže nehomogenosti (na 

primjer, netopljivi anhidrit ili lako topljivu potašu) 

pa formirane kaverne mogu biti nejednolikog rasta. 

Sinonimi: salt cavity, salt-solution cavern, solution-mined 

cavern; v. leaching well, salt leaching, cavern storage, 

rock cavern, underground natural gas storage in 

salt caverns. 

salt cavern underground storage – podzemno skladištenje 

u solnoj kaverni; podzemno skladište u solnoj 

kaverni, v. salt cavern, underground natural gas storage 


salt cavity – solna (izlužena solna) kaverna, v. salt cavern. 

salt content of crude oil – sadržaj soli u sirovoj (slojnoj) 

nafti. Sadržaj soli u sirovoj nafti se mjeri u g/m 3 

(lb/1.000 bbl, PTB) klorida (izraženih kao ekvivalent 

natrij-klorida) i njen se sadržaj obradom sirove nafte 

na polju mora smanjiti na 30 do 60 g/m 3 (10 do 

20 lb/1.000 bbl ili 10 do 20 PTB) da bi se zadovoljile 

specifi kacije za transport sirove nafte cjevovodima i/ 

ili tankerima. Rafi nerije, međutim, obično desaliniziraju 

(odsoljavaju) ulaznu sirovu naftu do sadržaja 

soli ispod 3 g/m 3 (1 lb/1.000 bbl ili 1 PTB), jer sol 

može uzrokovati niz ozbiljnih pogonskih problema 

u procesu rafi nerijske prerade nafte – stvaranje solne 

obloge (kore) unutar opreme, začepljenja i usporavanja 

strujanja, smanjivanje brzine prijenosa topline 

u izmjenjivačima, visoki porast temperature na stijenkama 

cijevi grijača, pregaranje plamenih cijevi, 

začepljivanje plitica kolona za frakcioniranje i trovanje 

skupih katalizatora; v. crude oil desalting. 

salt corrie – solni cirk. Uleknina (udubina), nalik na krater 

ili kalderu, koja se formirala otapanjem soli. 

salt-crystal cast – otisak (trag) kristala soli. Otisak kristala 

formiran otapanjem kristala soli i zatim ispunjavanjem 

šupljine muljem ili pijeskom ili formiran 

kristalizacijom pseudomorfa (na primjer, kalcita po 

halitu). 

salt-crystal growth – rast kristala soli. Rast kristala soli 

u šupljinama stijena ili tla koji je u stanju izazvati jaka 

naprezanja i uzrokovati pod uvjetima suhe klime 

razaranje stijene do pojedinačnih zrna (granular disintegration); 

v. salt weathering. 

salt dome – solna doma (kupola). Dijapir (diapir) ili dijapirska 

struktura (piercement structure) sa središnjom, 

gotovo izometričnom, solnom jezgrom (salt plug), 

obično promjera 1 do 2 kilometra, koja se probila 

kroz okružujuće sedimente (sedimentne stijene) od 

matičnog sloja soli do visine od 5 do preko 10 kilometara. 

Jezgre mnogih solnih doma imaju pokrovnu 

stijenu od manje topljivih evaporitnih minerala, 

osobito anhidrita. Većina jezgara ima gotovo vertikalne 

stijenke. Okružujući sedimenti su u blizini 

solne jezgre razlomljeni rasjedima, a najpropusniji 

slojevi su ležišta nafte i plina. Solne dome su često 

zamke za ugljikovodike (ležišta mogu zalijegati na 

jednoj strani dome ili oko nje, ovisno o lokalnim geološkim 

uvjetima). Karakteristične su strukture duž 

obale Meksičkog zaljeva (SAD); v. salt anticline, salt 

tectonics. 

salt-dome breccia – breča solnih doma (solnih kupola). 

Breča koja se nalazi u dubokim slojevima šejla i za-

salt-dome intrusive 

liježe kao kupolasta masa (kao masa oblika dome) 

u širokoj zoni koja okružuje solnu jezgru (salt plug). 

Pretpostavlja se da takve breče nastaju kao posljedica 

diferencijalnog tlaka uzrokovanog dijapirskom 

intruzijom soli (diapiric intrusion of salt) u šejl. 

salt-dome intrusive – intruziv solne dome (solne kupole). 

Podzemno izbočenje soli u obliku humka ili 

kupole. 

salt-dome storage – skladištenje u solnoj domi (solnoj 

kupoli); skladište u solnoj domi (solnoj kupoli). Podzemno 

skladištenje i izgradnja podzemnog skladišta 

ugljikovodika (uglavnom naftnih produkata, osobito 

ukapljenog naftnog plina) u kavernama (šupljinama) 

solne dome stvorenim izluživanjem vodom; v. 

salt cavern, underground natural gas storage in salt 

caverns. 

salted well – »posoljena« bušotina. Neproduktivna 

(suha) bušotina koju vlasnik prikazuje potencijalnim 

ulagačima kao produktivnu (u takvu bušotinu se ulije 

sirova nafta kako bi se prevarili ulagači); v. salting 

a well. 

saltern – (1) solana. Tip solane (saltworks) u kojoj se sol 

proizvodi vrenjem ili isparavanjem slane otopine i 

vode. (2) prirodna morska solana. Veliki plitki vodeni 

bazen ili laguna gdje se morska voda isparava djelovanjem 

sunčeve topline. 

salting a well – »soljenje« bušotine. Ulijevanje sirove 

nafte u neproduktivnu (suhu) bušotinu kako bi se 

prevarili potencijalni ulagači; v. salted well. 

salt lake – slano jezero. Unutarnje vodeno tijelo na 

aridnom ili poluaridnom području koje nema izlaz 

u more i sadrži visoku koncentraciju otopljenih soli 

(uglavnom natrij-klorida). Sinonim: saline lake; v. alkali 

lake, potash lake, soda lake. 

salt leaching – izluživanje soli. Operacija stvaranja 

umjetnih kaverni (šupljina) u slojevima soli ili solnim 

domama za podzemno skladištenje i izradu 

podzemnog skladišta ugljikovodika (sirove nafte, 

prirodnog plina, rafi nerijskih produkata, ukapljenog 

naftnog plina) otapanjem soli injektiranom slatkom 

vodom. Voda se injektira u solni sloj kroz bušotinu 

za izluživanje (v. leaching well), a odrađena voda (zasićena 

solju) se uklanja istom bušotinom. Općenito 

postoje dvije metode izluživanja soli – direktno izluživanje 

(v. direct leaching) – slatka voda se injektira 

kroz kanal unutarnje kolone zaštitnih cijevi bušotine 

za izluživanje a odrađena voda, zasićena solju, 

se uklanja istom bušotinom kroz prstenasti prostor 

između zaštitnih kolona) i indirektno ili inverzno 

izluživanje (v. reverse leaching) – voda za izluživanje 

se injektira kroz prstenasti prostor između zaštitnih 

kolona a odrađena slana voda se također uklanja 

istom bušotinom kroz kanal njene unutarnje kolone 

zaštitnih cijevi; v. salt cavern, underground natural 


salt limit – maksimalni sadržaj soli. Maksimalna količina 

soli u sirovoj nafti koju dopušta rafi nerija. Iznosi oko 

300 do 600 g/m 3 (10 do 20 lb/bbl). 

salt mud – slana isplaka, isplaka na bazi slane vode, v. 

salt water-base drilling mud. 

salt oilwell cements – slani cementi za bušotine (cementaciju 

bušotina). Cementi za cementaciju bušotina 

koji su zasićeni solju (natrij-kloridom). Prvobitno 

su se rabili za cementaciju zona solnih formacija jer 

slatkovodne cementne kaše nisu osiguravale zado- 

742 

salt-water-base (saltwater-base) drilling mud 

voljavajuću cementnu vezu s tim formacijama (voda 

iz cementne kaše je otapala ili izluživala sol iz stijenke 

formacije u kanalu bušotine). Kaše pripremljene 

od slanih cemenata također pomažu zaštititi intervale 

šejla koji je osjetljiv na utjecaj slatke vode (osobito 

kod urušavanja i bujanja šejla). Sinonim: salt-saturated 

oilwell cements. 

saltpeter, saltpetre – salitra. (1) Prirodni nitrat kalija, 

kalijska salitra. (2) U speleologiji – zemljasti spiljski 

sedimenti (nakupine, cave sediments) nitratnih minerala. 

salt pillow – solni jastuk. (1) Embrionalna solna doma 

(embryonic salt dome) koja se uzdigla iz svojeg ispod 

zaliježućeg (matičnog) sloja soli, ali je ostala u dubini. 

(2) Široka solna struktura (salt structure) okruglog 

do umjereno eliptičnog oblika (kada se gleda odozgo). 

Nije dijapirska struktura. Površina soli je konkordantna 

s iznad zaliježućim sedimentnim stijenama 

(overlying sedimentary rocks). 

salt plug – (1) solna jezgra dome (kupole). Solna jezgra 

(salt core) solne dome ili kupole (v. salt dome) gotovo 

izometričnog oblika i promjera oko 1 do 2 kilometra. 

Visina probijanja solne jezgre kroz okružujuće 

sedimente (sedimentne stijene) od matičnog sloja 

soli (mother salt bed) može biti 5 do 10 kilometara. 

(2) solni štok. Dijapirska solna struktura (diapiric salt 

structure) okruglog ili umjereno eliptičnog oblika s 

proširenim kuglastim vrhom. Sinonim: salt stock. 

salt ridge – solni hrbat. Široka, izduljena solna struktura 

koja nije dijapirska. Baza solnog hrpta je plošna, slično 

kao kod solne antiklinale (v. salt anticline), ali je 

hrbat nesimetričan u poprečnom presjeku i s ravnim 

strmim krilom. Vrh hrpta je konkordantan s iznad zaliježućim 

sedimentima. Sinonim: salt roller. 

salt roller – solni hrbat, v. salt ridge. 

salt-saturated drilling mud – bušaća isplaka zasićena 

solju. Bušaća isplaka čija je vodena faza zasićena natrij-kloridom 

preko 315‰ (dijelova na tisuću). Rabi 

se za bušenje solnih formacija. 

salt-saturated oilwell cements – slani cementi za bušotine 

(cementaciju bušotina), v. salt oilwell cements. 

salt-solution cavern – solna (izlužena solna) kaverna, v. 

salt cavern. 

salt spring – slani izvor, izvor slane vode. Mineralni izvor 

(mineral spring) čija voda sadrži veliku količinu obične 

soli. Sinonimi: brine spring, saline, spring of salt 

water. 

salt stock – solni štok. (1) Opći termin kojim se označavaju 

dijapirska solna tijela bilo kojeg oblika. (2) v. 

salt plug, 2. 

salt string – tehnička zaštitna kolona, v. intermediate 

casing. 

salt tectonics – solna tektonika, halokineza. Izučavanje 

strukture (građe) i deformacija uvjetovanih pomicanjima 

dubokih debelih solonosnih naslaga, najčešće 

solnih doma (kupola, salt domes). Sinonim: halokinesis. 

salt wall – solna antiklinala, v. salt anticline. 

salt water – slana voda, v. brine. 

salt-water-base (saltwater-base) drilling fl uid – bušaći 

(isplačni) fl uid na bazi slane vode, slani bušaći 

(isplačni) fl uid, v. salt-water-base drilling mud. 

salt-water-base (saltwater-base) drilling mud – bušaća 

isplaka na bazi slane vode, slana bušaća isplaka. 

Bušaća isplaka pripremljena sa slanom vodom kao

salt-water (saltwater) disposal 

kontinuiranom tekućom fazom. Obično se rabi za 

bušenje u podmorju i bušenje naslaga soli (solnih 

formacija) kada se ne može primijeniti slatka voda. 

Slane isplake mogu imati manju električnu otpornost 

(specifi čni električni otpor, electrical resistivity) 

od otpornosti slojne vode (formation water resistivity. 

Sinonimi: saline mud, salt mud, salt water drilling mud, 

salt water mud, salty mud; v. drilling mud, water-base 

drilling mud. 

salt-water (saltwater) disposal – odlaganje slane vode. 

Sustav i metoda koji se primjenjuju za odlaganje slane 

vode proizvedene sa sirovom naftom i/ili plinom. 

Tipičan sustav za odlaganje se sastoji od vodosabirnog 

sustava, postrojenja za pročišćavanje (obradu) 

vode, rezervoara za vodu, razvodnih vodovoda i 

sustava za injektiranje vode u bušotine za odlaganje. 

Slana voda je često sporedni, otpadni produkt 

u velikim količinama u proizvodnji nafte i uzrokuje 

velike troškove eksploatacije ležišta, jer su troškovi 

podizanja jediničnog volumena vode na površinu 

jednaki troškovima podizanja jednakog volumena 

nafte. Prema tome, otpadna slana voda će imati ekonomsku 

vrijednost samo ako se rabi za zavodnjavanje 

ležišta ili podržavanje ležišnog tlaka. 

salt-water (saltwater) disposal facilities – postrojenje 

za odlaganje slane vode, v. saltwater disposal. 

salt-water (saltwater) disposal gathering system 

– sabirni sustav za odlaganje slane vode. Sustav cjevovoda 

i prateće (pomoćne) opreme koji služi za 

transport slane vode od vodo-naftnog separatora 

do mjesta gdje se nalazi postrojenje za pročišćavanje 

vode. 

salt-water (saltwater) disposal plant – postrojenje za 

odlaganje slane vode, v. saltwater disposal. 

salt-water (saltwater) disposal well – bušotina za odlaganje 

slane vode, v. disposal well. 

salt-water (saltwater) drilling mud – bušaća isplaka 

na bazi slane vode, slana bušaća isplaka, v. salt waterbase 

drilling mud. 

salt-water (saltwater) encroachment – prodor slane 

(morske) vode. Istiskivanje slatke površinske ili podzemne 

vode slanom vodom zbog njene veće gustoće, 

obično na obalnim područjima i područjima 

estuara, ali također i prodorom slane vode iz jezera 

plaje prema bušotinama (zdencima) koje crpe slatku 

vodu. Sinonimi: intrusion, salt-water intrusion, seawater 

encroachment, sea-water intrusion. 

salt-water (saltwater) front – fronta slane vode. Granica 

razdjela između slatke i slane vode u obalnom 

vodonosnom horizontu (akviferu) ili estuaru. Pri 

određenim uvjetima slična se fronta (granica) može 

sresti u unutarnjim područjima kopna. 

salt-water (saltwater) hauler – (1) ugovorni prijevoznik 

otpadne slane vode. Osoba ili uslužno poduzeće 

s kojima je sklopljen ugovor za skupljanje slane vode 

iz naftnih i/ili plinskih proizvodnih bušotina (slane 

vode proizvedene sa sirovom naftom i/ili plinom) i 

transport do mjesta odlaganja. (2) autocisterna za 

prijevoz otpadne slane vode, v. salt-water hauler, 1. 

salt-water (saltwater) intrusion – prodor slane (morske) 

vode, v. salt-water encroachment. 

salt-water (saltwater) mud – slana isplaka, isplaka na 

bazi slane vode, v. salt water-base drilling mud. 

salt-water (saltwater) wedge – klin slane vode. Prodor 

oceanske vode u obliku klina u estuar ili plimnu rije- 

743 

sample mark 

ku u kojoj prevladava cirkulacija slatke vode. Klin slane 

vode prodire ispod slatke vode, blago je nagnut 

prema dolje u smjeru suprotnom tečenju i karakteriziran 

je jasnim porastom saliniteta s dubinom. 

salt-water (saltwater) well – slanovodna bušotina. 

Naftna bušotina koja počinje proizvoditi slanu vodu, 

što je znak da je proizvodnja nafte pred završetkom. 

salt wave – solna antiklinala, v. salt anticline. 

salt weathering – solno trošenje (raspadanje) stijena. 

Razaranje ili drobljenje stijena na pojedinačna zrna 

(granular disintegration, granular fragmentation) izazvano 

djelovanjem slanih otopina ili rastom kristala 

soli. 

salt wedge – solni klin. Masa slane morske ili oceanske 

vode u obliku klina koja je prodrla u ušće rijeke ili u 

njen donji tok pri čemu se gušća slana voda nalazi 

ispod slatke riječne vode. Veličine klina su određene 

riječnim protokom i plimama. 

salt well – slani zdenac (bunar), slana bušotina. Izbušeni 

ili iskopani zdenac (bunar) ili bušotina iz kojih se dobiva 

slana voda. 

saltworks – solana. Postrojenje za komercijalnu proizvodnju 

soli – isparavanjem iz morske vode, iz zdenaca 

ili bušotina ili iz slane vode izvora. Sinonimi: 

salina, saltern (v.). 

salty – slan. Koji se odnosi na sol, sadrži sol ili na nju 

nalikuje; v. saline, 4. 

salty mud – slana isplaka, v. salt water-base drilling 

mud. 

samarium-neodymium age method – samarijsko-neodimijska 


geološke starosti bazirana na alfa-raspadu 

(alpha decay) samarija-147 u neodimij-143. Mjere se 

omjeri (odnosi) samarij-147/neodimij-144 i neodimij-143/neodimij-144 

i nanose na izokroni dijagram. 

Starost Mjesečevih stijena (4,4 milijardi godina) 

određena je tom metodom. 

sample catcher – sakupljač uzoraka probušenih stijena. 

U procesu bušenja – radnik na bušaćem postrojenju 

koji je odgovoran za uzimanje uzoraka krhotina 

probušenih stijena (well cuttings) s vibracijskog 

isplačnog sita (shale shaker) u pravilnim vremenskim 

intervalima. 

sample log – litološki profi l bušotine. Vertikalni profi l 

(dijagram) bušotine na kojem su prikazane fi zičke 

(litološke) karakteristike stijena probušenih bušotinom 

i redoslijed zalijeganja. Sastavlja ga geolog 

prema podacima dobivenim mikroskopskim izučavanjem 

krhotina (fragmenata) probušenih stijena 

iz bušaće isplake (well cuttings) i jezgara (cores) ako 

postoje. Uključuje opisne podatke, poput tipa stijena, 

boje, sadržaja fosila, veličine i tipa poroznosti, 

pojava nafte i plina i druge – kvalitativni i interpretirani 

podaci koji su dokaz postojanja (sadržaja) fl uida 

u stijeni su simbolima naneseni na stupcu u skladu 

s dubinom zalijeganja uzoraka i praćeni su opisom 

litologije stijena. Može se izraditi za cijeli profi l bušotine 

ili samo za važni interval. Litološki profi l prema 

uzorcima stijena je jedan od prvih izvora opisa stijena 

i slojnih fl uida, vrlo je koristan i rabi se u svim analizama 

bušotina. Sinonimi: geologic log, graphic log, 

lithologic log, stratigraphic log, strat log; v. interpretive 

log, percentage log. 

sample mark – oznaka za uzorkovanje krhotina probušenih 

stijena. U procesu bušenja – oznaka koja se

sample valve 

stavlja na radnu šipku (kelly) i pokazuje da je vrijeme 

uzorkovanja krhotina probušenih stijena (well cuttings) 

u trenutku kada radna šipka probuši interval formacije 

do te oznake. 

sample valve – ventil za uzorkovanje. Ventil malog 

promjera na stijenki rezervoara za uzimanje uzoraka 

(uzorkovanje) nafte ili naftnih produkata. Sinonimi: 

bleeder, bleeder valve. 

sampling reservoir fl uids – uzorkovanje ležišnih fl uida. 

Uzorkovanje ležišnih fl uida se obično obavlja u 

početnoj fazi procjene ležišta, kada u njemu vladaju 

početni, statički uvjeti, kako bi se svojstva fl uida, 

odnosno promjena njihovih svojstava po površini i 

dubini ležišta, korektno odredila. Najčešće metode 

uzorkovanja su: (a) dubinsko; (b) površinsko (na ušću 

bušotine) i, (c) rekombinirano uzorkovanje (nafte i 

plina nakon njihove separacije na površini). Cjeloviti 

program uzorkovanja uključuje mjerenje početnog 

tlaka i temperature ležišta; v. subsurface sampling, 

surface sampling, well conditioning. 

sampson post – potporanj (stojka) balansira (njihala), 

v. Samson post. 

Samson, samson – potporanj (stojka) balansira (njihala), 

v. Samson post. 

Samson (samson) post – potporanj (stojka) balansira 

(njihala). (1) U tehnici užnog udarnog bušenja 

– drveni nosač na koji se oslanja balansir (njihalo, 

walking beam) postrojenja za užno udarno bušenje 

(cable-tool rig). (2) U tehnici proizvodnje nafte – teški 

čelični vertikalni nosač koji podupire (na koji se 

oslanja) balansir (njihalo, walking beam) pumpnog 

uređaja (njihalice) bušotine. Balansir je spojen s 

potpornjem teškim ležajem u kojem se giba. Potporanj 

može imati dvije noge (kod pumpnih uređaja s 

pneumatskim uravnotežavanjem) i tri ili četiri noge 

na konvencionalnom pumpnom uređaju. Sinonimi: 

sampson post, Samson. 

sand – (1) pijesak. (A) U sedimentologiji – (a) Fragment 

stijene (rock fragment) ili klastična čestica (detrital 

particle) veličine manje od granule (granule), ali veće 

od grubog (krupnog) zrna silta (coarse silt grain) i promjera 

u rasponu od 1 / 16 do 2 mm (od 62 do 2000 mikrometara 

ili od 0,0025 do 0,08 inča ili veličine koja je 

između donje granice vidljivosti pojedinačne čestice 

golim okom i glave male drvene šibice). U stanovitoj 

mjeri su zaobljeni abrazijom tijekom transportiranja. 

U V. Britaniji se pješčanim smatraju čestice veličine 

(promjera) između 0,1 i 1 mm; v. very coarse sand, coarse 

sand, medium sand, fi ne sand, very fi ne sand. (b) 

Rahli (rastresiti, nevezani) agregat (nakupina) čestica 

nelitifi ciranih minerala ili stijena veličine pijeska; nekonsolidirani 

ili umjereno konsolidirani sediment koji 

se sastoji pretežito od srednjezrnastih klastika (fragmenata). 

Klastični materijal se najčešće sastoji od 

kvarca (koji se formirao razaranjem stijena) i, kada se 

termin sand primjenjuje bez dodatnih karakteristika, 

podrazumijeva se njegov kremeni sastav. Međutim, 

pijesak može imati bilo koji mineralni sastav ili biti 

smjesa fragmenata stijena ili minerala, na primjer, koraljni 

pijesak (coral sand) koji se sastoji od fragmenata 

vapnenih koralja (vapnenca). Također masa (nakupina) 

takvog materijala, osobito na žalovima (plažama) 

ili u pustinjama ili riječnim koritima. (B) U inženjerskoj 

geologiji – zaobljena zrna stijena ili minerala s promjerima 

između 0,074 mm i 4,76 mm; v. fi ne sand, 

744 

sand-calcite 

medium sand, coarse sand. (C) U pedologiji – (a) Čestica 

stijene ili minerala u tlu koja ima promjer između 

0,05 mm i 2 mm (u SAD). (b) Teksturna (granulometrijska) 

klasa materijala tla koji ima 85% ili više pijeska 

i do 15% ukupnog sadržaja čestica silta i gline (pri 

odnosu čestica silta i gline 1:1,5), osobito materijal tla 

koji sadrži 25% ili više vrlo krupnozrnastog, krupnozrnastog 

i srednjozrnastog pijeska i manje od 50% fi - 

nozrnastog ili vrlo fi nozrnastog pijeska. Terminom se 

također označava tlo koje sadrži 90% ili više pijeska. 

(D) U tehnologiji bušenja – bušaći termin slobodne 

uporabe kojim se označava svaki vidljivo granularni 

sediment ili svaka produktivna porozna stijena ili 

formacija bušotine; v. oil sand. (2) pješčenjak. Skraćenica 

termina sandstone (pješčenjak). Termin slobodne 

uporabe koji služi za označavanje i drugih sedimentnih 

stijena (sedimentary rocks), a prema drugim defi 

nicijama je sinonim za produktivni naftni pješčenjak 

(oil-producing sandstone). 

sand apron – pješčani zastor. Pješčani sediment, većinom 

karbonatni, duž obale grebenske lagune (lagune 

rifa, lagoon of reef). 

sand bailer – žlica za grabljenje pijeska. Uređaj koji se 

spušta u bušotinu žičanim užetom i služi za uklanjanje 

fl uida, pijeska i drugih čvrstih čestica iz zaštitne 

kolone (casing) ili kolone uzlaznih cijevi (tubing). Dva 

tipa žlice za grabljenje su pješčana pumpa (v. sand 

pump, 2) i hidrostatička žlica (v. hydrostatic bailer). 

sandbank – pješčana pličina (plićak), bank. (1) Podvodni 

pješčani hrbat (submerged ridge of sand) u moru, 

jezeru ili rijeci koji je obično ogoljen za vrijeme niske 

vode (oseke); pješčani sprud (sandbar). (b) Veliki pješčani 

sediment (deposit of sand), osobito u plitkom 

području blizu obale. 

sandbar – pješčani sprud (greben). Priobalni pješčani 

sprud (prud, bar) ili niski pješčani hrbat (ridge of 

sand) koji se izdiže iznad vode ili se nalazi neposredno 

ispod njene površine. Formira se djelovanjem riječne 

struje ili djelovanjem valova duž obale jezera ili 

mora. Sinonim: sand reef. 

sandblast action – abrazijsko djelovanje pijeska, v. sandblasting. 

sandblasting – abrazija (istiranje) pijeskom. U geologiji 

– abrazija (istiranje, erodiranje) djelovanjem vjetrom 

raznošenih čestica (zrna) tvrdih minerala (osobito 

kvarca) veličine pijeska. Sinonim: sandblast action. 

sand boil – ključanje pijeska. U geologiji – izvor podzemne 

vode koji izlazi u obliku mjehura kroz prirodni 

riječni nasip (river levee) i izbacuje pijesak zajedno s 

vodom. Pojavljuje se za vrijeme poplava kada se riječna 

voda probija kroz propusni pijesak i silt (mulj) 

ispod nasipa. Sinonim: blowout. 

sandbox – dekantator nafte. Posuda s pregradama za 

odvajanje pijeska i vode od nafte proizvedene bušotinama. 

sand bridge – pješčani most (mosni čep). Čep koji se 

formirao u zaštitnoj koloni (casing) ili koloni uzlaznih 

cijevi (tubing) u bušotini od rastresitog (nevezanog) 

pijeska i sprječava strujanje nafte i plina iz bušotine 

na površinu. 

s and c – v. suspended and capable. 

sand-calcite – pješčani kalcit. Kristal kalcita koji sadrži 

veliku količinu uklopaka (inkluzija) pješčanih 

zrna (sand-grain inclusions), pješčani kristal (v. sand 

crystal) kalcita.

sand cleanout 

sand cleanout – čišćenje bušotine od pijeska. Ispiranje 

rastresitog (nevezanog) pijeska iz kanala bušotine. 

Ako se rabi postrojenje za rad sa cijevima malog promjera 

(macaroni rig), tada se u bušotini mogu ostaviti 

kolona uzlaznih cijevi (production tubing) i dubinska 

brtvenica (paker, packer). U bušotinu se spusti kolona 

uzlaznih cijevi promjera 25,4 mm (1 inč) i pijesak 

se ispere slanom vodom. U slučaju kada se ne rabi 

postrojenje za rad sa cijevima malog promjera iz bušotine 

se izvadi kolona uzlaznih cijevi i paker, zatim 

se kolona uzlaznih cijevi vrati u bušotinu i pijesak se 

ispere inverznom (obratnom) cirkulacijom (reverse 

circulation). Ako je pijesak čvrst, kolona uzlaznih cijevi 

se odreže i u bušotinu se spusti kolona za obušivanje 

čepa (washover assembly). 

sand cone – (1) pješčani konus. U geomorfologiji – konusni 

(stožasti) pješčani sediment (deposit of sand), 

osobito često se formira u aluvijalnim konusima (v. 

alluvial cone). (2) pješčano-ledenjački (pješčano-glacijalni) 

konus. U glaciologiji – niski glacijalni (ledenjački) 

konus (v. debris cone, 3) pokriven slojem pijeska 

koji ga štiti od topljenja. 

sand consolidation – konsolidacija (učvršćivanje) pijeska. 

Tehnološki postupci vezivanja nekonsolidiranog 

(nevezanog, rastresitog) pijeska produktivne formacije 

u okolišu kanala bušotine. Za tu svrhu se često 

injektiraju smole u formaciju. 

sand content – sadržaj pijeska. (1) U tehnologiji bušaćih 

isplaka – postotni volumen netopljivih abrazivnih 

čvrstih čestica u bušaćoj isplaci (koje se zadrže 

na situ od 200 meša). (2) U tehnologiji cementacije 

bušotina – maseni postotak pijeska po vreći cementa 

koji se miješa sa suhim cementom. 

sand control – sprječavanje prodora pijeska. Metode 

sprječavanja ili smanjivanja prodora pijeska iz rastresitih, 

nekonsolidiranih formacija u kanal bušotine ili 

dubinsku pumpu tijekom proizvodnje. Primjenjuju 

se razne tehnologije – od šljunčanih zasipa (fi ltara, 

gravel pack) do kemijske konsolidacije (chemical 

consolidation) pijeska smolama. Proizvodnja pijeska 

se također može spriječiti ili umanjiti smanjivanjem 

kapaciteta proizvodnje bušotina (čime se smanjuje 

iznošenje pijeska iz sloja s produkcijom fl uida), ali je 

taj jednostavni postupak obično neekonomičan. 

sand count – (1) ukupna debljina propusnog sloja. Zbroj 

debljina propusnog sloja (bez nepropusnih zona). 

Često se određuje iz dijagrama karotaže – spontanog 

potencijala i mikrologa. (2) zbroj propusnih 

slojeva pješčenjaka. Ukupan broj propusnih slojeva 

pješčenjaka (odvojenih nepropusnim zonama). 

sand crystal – pješčani kristal. Veliki euhedralni ili gotovo 

euhedralni (subhedralni) kristal (minerala poput 

barita, gipsa i osobito kalcita) koji sadrži do 60% 

uklopaka (inkluzija) detritnih (klastičnih) zrna pijeska 

(detrital-sand inclusions) i nastaje (formira se) rastom 

u nepotpuno cementiranom pješčenjaku tijekom 

ementacije; v. crystal sandstone, sand-calcite. 

s and c well – v. suspended and capable well. 

sand dike – pješčani dajk (žica). Sedimentni dajk (žica, 

sedimentary dike), sastavljen od pijeska, koji je bio 

uzlazno istisnut ili injektiran u pukotinu. 

sand dome – pješčana (zračna) kupolica, v. dome, 5. 

sand drain – ispust za pijesak. Otvor ili korito horizontalnog 

trofaznog separatora za izlaz čvrstih čestica 

ispiranjem visokotlačnim mlazom vode. 

745 

sand-grain volume 

sand drift – (1) nanošenje pijeska. Opći termin kojim 

se označava proces površinskog kretanja pijesaka 

prenošenih vjetrom u pustinjama i duž obala. (2) 

pješčani nanos. Akumulacija (nakupina) pijeska formirana 

na strani u zavjetrini neke fi ksne prepreke, na 

primjer, stijene ili grma. Takav nanos je obično manji 

od dine (sipine). 

sand dune – pješčana dina (sipina). Akumulacija (nakupina) 

rahlog (rastresitog, nevezanog) pijeska nagomilana 

vjetrom. Obično se sreću duž niskih morskih 

obala iznad nivoa visoke vode, rjeđe na obalama velikih 

jezera ili u riječnim dolinama i također u raznim 

pustinjskim područjima (ondje gdje je pješčana površina 

suha tijekom određenog dijela godine). 

sanded – pješčan, pjeskovit, v. sandy. 

sanded up, sanded-up – začepljen pijeskom. Stanje bušotine 

kada je njen kanal zatrpan pijeskom (ispunjen 

pješčanim čepom). Pijesak može dospjeti u bušotinu 

iz rastresite (nevezane) formacije sa strujom fl uida ili 

ga struja fl uida ispire iz formacije u kanal bušotine. 

sand-exclusion completion – proizvodno opremanje 

bušotine s fi ltrom. Tip završnog proizvodnog opremanja 

bušotine s ugrađenom kolonom zaštitnih cijevi 

(cased-well completion) koje se primjenjuje kod proizvodnje 

iz relativno nevezanih (nekonsolidiranih) 

slojeva kako bi se spriječio prodor pijeska u kanal 

bušotine. Izvodi se ugradnjom lajnera s prorezima ili 

provrtima (slotted liner, screened liner) ili ugradnjom 

šljunčanog fi ltra (gravel pack) u bušotinu. 

sandface, sand face – raskrivena površina dna (stijenke 

dna) bušotine. Cilindrična stijenka kanala bušotine u 

nivou produktivnog ležišta. Sinonim: sand face surface. 

sand face surface – raskrivena površina dna (stijenke 

dna) bušotine, v. sandface. 

sand fall – pješčana kiša. Nakupljanje pijeska odnesenog 

s litice (klifa, cliff ) ili strmine (escarpment). Može 

se naći kako u podmorskim kanjonima (submarine 

canyons), tako i na kopnu. 

sandfall – strana dine u zavjetrini. Strana dine (sipine) 

koja je zaklonjena od vjetra (lee side of dune) i s koje 

se kotrlja pijesak. Sinonim: sandfall face. 

sandfall face – strana dine u zavjetrini, v. sandfall. 

sand fi ll – pješčani čep u bušotini. Nakupina nevezanog 

(nekonsolidiranog) pijeska na dnu kanala bušotine. 

Na takvim se bušotinama moraju poduzeti mjere 

borbe protiv prodora pijeska iz sloja u bušotinu. 

sand fl ag – fi nozrnasti pločasti pješčenjak. Finozrnasti 

pješčenjak koji ima svojstvo lakog cijepanja u pločice. 

sand fl ow – tečenje pijeska. (1) Diskontinuirano kretanje 

pijeska u podmorskom kanjonu (submarine canyon) 

niz njegovu os u obliku niza klizanja. (2) Kretanje 

vlažnog pijeska poput, na primjer, kretanja duž pličina 

nevezanog čistog pijeska koji je podvrgnut ispiranju 

i periodičkim promjenama pornog tlaka vode 

zbog smjenjivanja plima i oseka. 

sandfrac, sandfracting – frakturiranje pijeskom. U tehnologiji 

obrade slojeva – metoda frakturiranja slojeva 

injektiranjem fl uida i pijeska. Pukotine stvorene 

hidrauličkim tlakom u sloju se održavaju otvorenim 

zrncima injektiranog pijeska. Sinonim: sand fracturing; 

v. hydraulic fracturing. 

sand fracturing – frakturiranje pijeskom, v. sandfrac. 

sand-grain volume – volumen mineralnih zrna. U izra-

sanding 

čunavanju poroznosti stijene – volumen čvrstog 

mineralnog materijala (mineralnih zrna) bez pora. 

Zbroj volumena zrna i volumena pora stijene je jednak 

100%. 

sanding – (1) pritjecanje pijeska u bušotinu. U tehnologiji 

proizvodnje nafte i plina – prodor (pritjecanje) 

pijeska u bušotinu iz nevezanog (nekonsolidiranog) 

ili slabo vezanog (slabo konsolidiranog) pješčanog 

ležišta/sloja. Sprječava se ugradnjom šljunčanih 

(pješčanih) zasipa ili fi ltara (gravel packing), lajnerima 

s prorezima ili provrtima (slotted liners, screened 

liners) ili smolama nakon proizvodnog opremanja 

bušotina. (2) ispunjavanje pijeskom, nakupljanje pijeska. 

Gomilanje pijeska, na primjer u luci, djelovanjem 

struje. 

sanding up, sanding-up – nastanak (stvaranje) pješčanog 

čepa. Nakupljanje i stvaranje čepova nekonsolidiranog 

(nevezanog, rastresitog) pijeska u kanalu 

bušotine ili koloni uzlaznih cijevi (tubing). Sinonimi: 

sands up, sand up, well sanding-up, well sand-up. 

sand jet – mlaznica za uklanjanje taloga, v. water jet. 

sand lens – pješčana leća. U geologiji – pješčano tijelo 

lećastog oblika. 

sand line, sandline – (1) linija pijeska. U elektrokarotaži 

– vertikalna linija na krivulji spontanog potencijala 

(SP-krivulji, spontaneous potential curve) na karotažnom 

dijagramu bušotine koja se može povući po 

maksimumima (maksimalnim otklonima ili vrijednostima 

spontanih potencijala) za čiste (neglinovite) 

pijeske (clean sands) velike debljine u presjeku u 

kojem slojna voda ima konstantni salinitet; v. shale 

baseline. (2) tegleće uže za užno udarno bušenje. Uže 

koje se rabi na postrojenju za užno udarno bušenje 

(cable-tool drilling rig) za spuštanje u bušotinu i izvlačenje 

(dizanje) iz bušotine (preko nepokretnog 

koloturnika) pješčane pumpe (sand pump), žlice za 

čišćenje bušotine grabljenjem (bailer), klipa (swab), 

karotažne opreme (logging equipment) i druge lake 

opreme. (3) uže za lake terete. Uže koje se rabi na postrojenju 

za rotacijsko bušenje (rotary drilling rig) za 

rukovanje lakim teretima i malim alatkama i odvojeno 

je od sustava bušaće dizalice (drawworks hoisting 

system). Namotano je na bubnju (sand reel) i prolazi 

kroz jednu koloturu pokretnog koloturnika (traveling 

block). (4) uže za čišćenje bušotine. Uže koje se 

primjenjuje za spuštanje i izvlačenje (vađenje) alatki 

za čišćenje bušotina od pijeska i mulja, na primjer, 

žlice za grabljenje (bailer), pješčane pumpe (sand 

pump) ili klipa (swab). 

sand lobe – pješčani režanj. Zaobljeni pješčani sediment 

koji se proteže od obale prema pličini. 

sand plain – pješčana ravnica. (1) U geomorfologiji – 

ravnica pokrivena pijeskom, osobito prostrane pješčane 

ravnice Zapadne Australije nejasnog podrijetla 

– možda su mogle nastati defl acijom pješčanih 

dina (sipina) pri čemu je donja granica erozije bila 

kontrolirana nivoom podzemne vode (termin se 

može pisati i u obliku sandplain). (2) U glaciologiji 

– mala sandrovska ravnica (v. outwash plain) koja se 

uglavnom sastoji od pijeska istaloženog vodama od 

topljenja ledenjaka. 

sandplain – pješčana ravnica, v. sand plain, 1. 

sand pump – (1) pješčana pumpa, žlica s klipom za 

usisavanje. U procesu rotacijskog bušenja (rotary 

drilling) – žlica za čišćenje bušotine usisavanjem od 

746 

sand-shale (sand/shale) ratio 

fl uida, vlažnog pijeska i mulja. Spušta se užetom u 

bušotinu, na dnu je opremljena protupovratnim ventilom 

(check valve) s klipom koji se nalazi neposredno 

iznad ventila i spojen je sa šipkom koja se kreće 

središtem žlice. Podizanjem klipa uvlači se (usisava) 

fl uid i pijesak u žlicu. (2) muljna pumpa. (a) U procesu 

užnog udarnog bušenja (cable tool drilling) – cilindar 

sa sklopom klipa i ventila koji se užetom spušta u 

bušotinu i rabi se za uklanjanje izbušenih krhotina 

s dna kanala bušotine. Sinonimi: shell pump, sludger. 

(b) Pumpa, obično centrifugalnog tipa, za precrpljivanje 

tekućina s pijeskom i šljunkom bez prekomjernog 

začepljivanja ili habanja. Sinonim: sludge pump. 

sand pump line – uže pješčane pumpe, v. sand pump, 

sand line, 1. 

sandr – sandr, sandrovska ravnica. Termin koji se obično 

primjenjuje za označavanje sandrovske (proglacijalne 

aluvijalne, morenske) ravnice (outwash plain – v.). 

Termin je islandskog podrijetla i znači pijesak. Sinonim: 

sandur. 

sand reef – pješčani greben (sprud), v. sandbar. 

sand reel – bubanj za uže žlice za grabljenje. Bubanj 

(drum) na postrojenju za užno udarno bušenje (cable-tool 

rig) na koji se namata uže za spuštanje i izvlačenje 

žlice za čišćenje bušotine grabljenjem (bailer). 

sand ridge – pješčani hrbat. (1) Generički naziv svakog 

niskog pješčanog hrpta formiranog na nekoj 

udaljenosti od obale koji se nalazi ili ispod ili iznad 

vode. Primjeri takvih pješčanih hrptova su odobalni 

prud (v. longshore bar) i morski obalni prud (v. barrier 

beach). (2) Jedan od niza dugih, širokih, vrlo niskih 

i uzajamno paralelnih hrptova koji vjerojatno predstavljaju 

erodirane ostatke prijašnjih longitudinalnih 

pješčanih dina (sipina). (3) Srpasta (srpolika) forma 

reljefa koja se sreće na pješčanim žalima (plažama), 

na primjer, srpolika plažna izbočina (v. beach cusp). 

(4) pješčani val, v. sand wave. 

sand ripple – pješčani ripl. Ripl koji je sastavljen od pijeska; 

v. ripple mark. 

sand river – pjeskovita rijeka. Rijeka koja sedimentira 

veliki dio transportiranog pijeska duž njena srednjeg 

toka koji kasnije uklanja (premješta) vjetar. Primjer je 

rijeka Red River u Teksasu; v. sand stream. 

sandrock – (1) slabo cementirani pješčenjak. Terenski 

termin za pješčenjak (sandstone) koji nije čvrsto cementiran. 

(2) pješčenjak, v. sandstone. 

sand roll – pseudonodula, pseudokonkrecija, v. pseudonodule. 

sand run – pješčani potok. (1) Kretanje suhog pijeska 

nalik na gibanje fl uida. (2) Gibajuća masa suhog pijeska. 

sands – (1) pijesci. U geomorfologiji – (a) Pojas ili područje 

razvoja pijesaka, na primjer, poput pješčanog 

žala (plaže, sandy beach) duž morske obale ili pijesci 

pustinja. (b) Pješčana pličina ili sprud (v. sandbank, 

sandbar). (2) pješčenjaci. Uobičajeni naziv za naftonosne 

pješčenjačke formacije (oil-producing sandstone). 

U slobodnoj (neformalnoj) uporabi izraz se 

odnosi i na druge naftonosne sedimentne stijene – 

vapnence, dolomite i dr.). 

sandshale – pješčano-glinoviti sediment. Sediment koji 

se sastoji od naizmjeničnih tankih slojeva pješčenjaka 

i šejla. 

sand-shale (sand/shale) ratio – pješčano-glinoviti 

omjer (koefi cijent). Omjer (odnos) debljine ili postot-

sand size 

nog sadržaja pješčenjaka (i konglomerata) i šejla u 

stratigrafskom presjeku neovisno o količini neklastičnog 

materijala, na primjer, omjer (koefi cijent) 3,5 

pokazuje da se u presjeku nalazi prosječno 3,5 metra 

pješčenjaka na jedan metar šejla; v. clastic ratio. 

sand size – veličina (promjer) čestice pijeska. U sedimentologiji 

– termin kojim se označavaju zrna (čestice) 

čiji je promjer (veličina) veći od 1 / 16 mm (0,0025 inča) 

i manji od 2 mm (0,08 inča). 

sandstone – pješčenjak. (1) Tip klastične sedimentne 

stijene (v. sedimentary rock) sastavljene (građene) 

od mnogobrojnih zaobljenih ili uglastih fragmenata 

veličine čestica pijeska uloženih u fi nozrnasti matriks 

(silt ili glinu) i manje-više čvrsto cementiranih mineralnim 

vezivom (cementom), obično silicij-dioksidom, 

kalcitom, dolomitom, željeznim oksidom. Od 

primjesa, osim kremena, može sadržavati glinenac, 

muskovit te, u manjoj mjeri, ilmenit, cirkon, turmalin, 

magnetit, rutil i granat. Konsolidirani je ekvivalent 

(analog) pijeska (v. sand), a po teksturi zauzima 

srednji položaj između konglomerata i šejla. Pješčane 

čestice se obično sastoje od kvarca, pa termin 

sandstone, kada se primjenjuje bez pobliže oznake, 

označava stijenu koja sadrži 85% do 90% kvarca. Boja 

pješčenjaka je različita (obično su crvene, žute, smeđe, 

sive ili bijele boje), mogu se formirati (istaložiti) 

djelovanjem vode ili vjetra i sačuvali su brojna primarna 

obilježja sedimentnih struktura i fosile. Klasifi - 

ciraju se prema: (a) sastavu čestica minerala i stijena, 

na primjer, glaukonitni pješčenjak (glauconitic sandstone) 

ili tinjčev pješčenjak (micaceous sandstone); 

(b) mineraloškoj ili teksturnoj zrelosti; (c) indeksu fl uidnosti; 

(d) dijastrofi zmu; (e) primarnim strukturama; 

(f) tipu cementa (veziva), na primjer, vapnenački pješčenjak 

(calcareous sandstone), željezoviti pješčenjak 

(ferruginous sandstone) ili silicijski, kvarcni pješčenjak 

(siliceous sandstone) i drugim obilježjima. Različiti tipovi 

pješčenjaka se javljaju pod nazivima grauvaka 

(graywacke) i subgrauvaka (subgraywacke), arkoza 

(arkose) i subarkoza (subarkose), litarenit (litharenite) 

i sublitarenit (sublitharenite), ortokvarcit ili kvarcni 

pješčenjak (orthoquartzite, quartz sandstone) i drugi. 

Pješčenjaci su vrlo rasprostranjene stijene (četvrtina 

sedimentnih stijena Zemlje), pojavljuju se gotovo u 

svim geološkim formacijama i najvažnije su ležišne 

stijene za naftu i plin. Sinonimi: sand, sandrock. (2) 

Terenski termin za označavanje svake klastične stijene 

koja sadrži pojedinačne čestice vidljive golim 

okom ili nešto veće. 

sandstone-arenite – pješčenjački arenit. Sedarenit (v. 

sedarenite) koji se sastoji uglavnom od fragmenata 

pješčenjaka. 

sandstone dike (dyke) – pješčenjački dajk (žica). Klastični 

dajk (v. clastic dike) koji se sastoji od pješčenjaka 

ili litifi ciranog pijeska (lithifi ed sand dike). 

sandstone sill – pješčenjački sil. Pločasta masa pješčenjaka 

koja je utisnuta sedimentnom injekcijom 

paralelno strukturi ili slojevitosti starijih (otprije postojećih) 

stijena na način sila (slično silu) eruptivnih 

(magmatskih) stijena (igneous sill). 

sand stream – pješčani potok. Mala pješčana delta 

(sand delta) na ušću jaruge ili pješčani sediment (nakupina 

pijeska) duž korita male rječice koji su formirani 

jakim pljuskom; v. sand river. 

sand stretch – pješčana strija (brazda). Strija (brazda) 

747 

sandy clay 

na površini stijene nastala od pijeska nošenog vjetrom. 

sands up – nastanak (stvaranje) pješčanog čepa, v. sanding 

up. 

sand tester – kolona uzlaznih cijevi za ispitivanje pješčenjaka. 

Perforirana proizvodna kolona uzlaznih cijevi 

(tubing) blokirana iznad i ispod perforacija za ispitivanje 

produktivnog pješčenjaka. 

sand trap – separator pijeska. (1) Uređaj za uklanjanje 

(izdvajanje) pijeska i drugih čestica iz tekuće vode, 

na primjer, za izdvajanje teških krupnih (grubih) čestica 

iz bušaćeg fl uida zasićenog česticama izbušenih 

stijena. (2) Cijevni spoj smješten ispod cilindra 

pumpe kako bi se spriječilo habanje klipa i nepravilno 

zatvaranje ventila. 

sand tuff – pjeskoviti tuf (pršinac). Tuf (pršinac) koji se 

sastoji od čestica veličine pijeska (zastarjeli termin). 

sand up, sand-up – nastanak (stvaranje) pješčanog 

čepa, v. sanding up. 

sandur – sandr, sandrovska ravnica, v. sandr. 

sand wave – pješčani val. Velika primarna struktura, 

po obliku nalik na vodeni val, na gornjoj površini 

sedimentnog sloja koja se formirala strujama zraka 

ili vode velike brzine koje su premještale pijesak 

približno okomito na smjer struje. Pješčani valovi 

se obično pojavljuju periodično i mogu biti simetrični, 

nesimetrični ili nepravilna oblika. Termin se 

primjenjuje za označavanje pješčanih riplova i pješčanih 

dina (sipina) svih tipova i veličina, ali u pravilu 

označava vrlo velike podvodne pješčane riplove ili 

pješčane prudove formirane na koritu potoka. Najmanji 

pješčani valovi su poznati kao riplovi (ripple 

marks), a veliki pješčani valovi kao megariplovi (megaripple). 

sand well – bušotina na pješčenjačkom ležištu. Bušotina 

koja proizvodi naftu iz pješčenjačkog ležišta. 

sandwich loss – gubitak nafte u procesu istiskivanja. Volumen 

nafte koji je ostao neistisnut u gornjem dijelu 

(krovini) ležišta nakon zavodnjavanja (waterfl ood) ili 

u donjem dijelu (podini) ležišta nakon podržavanja 

ležišnog tlaka injektiranjem plina (gasfl ood) ili nakon 

miscibilnog istiskivanja nafte (miscible fl ooding). 

sandy – (1) pješčana terasa. U geomorfologiji – niska 

riječna terasa (stream terrace) čija se gornja površina 

uzdiže uz struju gdje se agradacija uravnotežava nakupljanjem 

sedimenta u koritu niz struju. (2) pješčan, 

pjeskovit. Koji se odnosi na pijesak, sadrži pijesak, sastoji 

se od pijeska ili je pokriven pijeskom. Sinonim: 

sanded; v. arenaceous, psammitic. 

sandy breccia – pješčana breča. Breča koja sadržava 

najmanje 80% stijenskog kršja (rubble), 10% pijeska 

(sand) i do 10% drugog materijala. 

sandy chert – pjeskoviti čert. Čert sa strukturom sličnom 

oolitskoj koji se formirao u slučaju kada je silicijdioksid 

istisnuo cement ili ispunio porne prostore u 

pješčanim slojevima i čvrsto povezao velika zaobljena 

pješčana zrna u kremeni matriks. Rubovi (obodi) 

pješčanih zrna su obično izjedeni tako da se opaža 

postupni prijelaz od zrna do sekundarnog silicij-dioksida 

matriksa. 

sandy clay – pjeskovita glina, pješčana glina. (1) Nekonsolidirani 

sediment koji sadrži od 10% do 50% pijeska 

i ima omjer (odnos) silta i gline manji od 1:2. (2) 

Nekonsolidirani sediment koji sadrži od 40% do 75% 

gline, 12,5% do 50% pijeska i 0% do 20% silta. (3) Tlo

sandy conglomerate 

koje sadrži od 35% do 55% gline, 45% do 65% pijeska 

i 0% do 20% silta. 

sandy conglomerate – pjeskoviti konglomerat (valutičnjak). 

(1) Konglomerat koji sadrži od 30% do 80% pijeska 

i ima omjer (odnos) pijeska i mulja (silt + glina) 

veći od 9:1. (2) Konglomerat koji sadrži više od 20% 

pijeska. 

sandy gravel – pjeskoviti šljunak. (1) Nekonsolidirani 

sediment koji sadrži od 30% do 80% šljunka i ima 

omjer (odnos) pijeska i mulja (silt + glina) veći od 9:1. 

Ako taj omjer varira između 1:1 i 9:1, pjeskoviti šljunak 

prelazi u muljeviti šljunak (muddy gravel). (2) Nekonsolidirani 

sediment koji sadrži više šljunčanih čestica 

(čestica veličine šljunka) nego pješčanih čestica 

(čestica veličine pijeska), više od 10% pijeska i manje 

od 10% svih drugih fi nijih čestica. (3) Nekonsolidirani 

sediment koji sadrži od 50% do 75% pijeska i od 25% 

do 50% valutica. 

sandy loam – pjeskovita ilovača. Tlo koje sadrži od 43% 

do 85% pijeska, od 0% do 50% silta i od 0% do 20% 

gline ili najmanje 52% pijeska, do 20% gline i više 

od 30% ukupne količine silta i gline (defi nirane kao 

postotni sadržaj silta plus dvostruki postotni sadržaj 

gline) ili od 43% do 52% pijeska, manje od 50% silta 

i manje od 7% gline, osobito takvo tlo koje se sastoji 

od najmanje 30% vrlo grubozrnastog, grubozrnastog 

i srednjozrnastog pijeska i manje od 25% vrlo 

grubozrnastog pijeska i manje od 30% fi nozrnastog 

ili vrlo fi nozrnastog pijeska. Pjeskovita ilovača se dijeli 

na grubu pjeskovitu ilovaču (coarse sandy loam), 

fi nu pjeskovitu ilovaču (fi ne sandy loam) i vrlo fi nu 

pjeskovitu ilovaču (very fi ne sandy loam). Pjeskovita 

ilovača sadrži dostatnu količinu silta ili gline da tlo 

bude u stanovitoj mjeri koherentno. 

sandy mud – pjeskoviti mulj. Nekonsolidirani sediment 

koji sadržava od 10% do 50% pijeska i ima omjer (odnos) 

silta i gline između 1:2 i 2:1. 

sandy silt – pjeskoviti silt (alevrit). (1) Nekonsolidirani 

sediment koji sadrži od 10% do 50% pijeska i ima 

omjer (odnos) silta i gline veći od 2:1. (2) Nekonsolidirani 

sediment koji sadržiod 12,5% do 50% pijeska, 

od 40% do 75% silta i od 0% do 20% gline. (3) Nekonsolidirani 

sediment koji sadrži više čestica veličine 

silta nego čestica veličine pijeska, više od 10% silta i 

manje od 10% čestica svih drugih veličina. 

sandy siltstone – pjeskoviti siltit (alevrolit, prahovnjak). 

(1) Konsolidirani pjeskoviti silt (alevrit), v. sandy silt. 

(2) Siltit (alevrolit, prahovnjak) koji sadrži više od 20% 

pijeska. 

sandy soil – pješčano tlo. Tlo koje sadrži veliku količini 

pijeska, na primjer, više od 70% pijeska i manje od 

15% gline. 

Sangamon, Sangamonian – Sangamon. Treći klasični 

stadij interglacijala (međuledenog doba – interglacial 


Sjevernoj Americi koji slijedi nakon stadija glacijala 

(ledenog doba) Illinoi (Illinoian glacial stage), a prije 

stadija glacijala Wisconsin (Wisconsinan glacial stage); 

v. Riss-Würm. 

Sannoisian – sannois, tongrij, v. Tongrian. 

Santonian, Santonian stage – santon. Stratigrafski 

kat gornje krede (Upper Cretaceous) u Europi – iznad 

konijaka (Coniacian), a ispod kampana (Campanian). 

Obuhvaća vremenski raspon od prije od 88 do 84 (ili 

85 do 80) milijuna godina. 

748 

satellite well 

saponite – saponit, sapunski kamen. Bijeli do svjetloobojeni 

trioktaedrijski mineral gline bogat magnezijem 

iz grupe monmorijonita (montmorillonite group). 

Predstavlja krajnji član u kojem je zamjena aluminija 

magnezijem u oktaedrijskim slojevima potpuna. Sreće 

se u obliku masa koje ispunjavaju žile i šupljine u 

serpentinitima i bazaltnim stijenama. Masnog je opipa 

i pomalo plastičan. Sinonimi: bowlingite, piotine, 

soapstone (v.). 

saprolite, saprolith – saprolit. Mekana, zemljasta, 

obično glinom obogaćena i temeljito razgrađena 

stijena koja se formirala na mjestu zalijeganja (in place) 

kemijskim trošenjem (raspadanjem) eruptivnih 

(magmatskih), sedimentnih i metamorfnih stijena. 

Često stvara slojeve i pokrove debljine do 100 metara, 

osobito u uvjetima humidne tropske ili suptropske 

klime. Karakteristično je da je u njima sačuvana 

struktura koja je bila u neraspadnutoj stijeni. 

sapropel – sapropel. Nekonsolidirani želatinozni mulj 

sastavljen od biljnih ostataka, najčešće spora i planktonskih 

alga, razmočenih i sagnjilih u stajaćoj vodi u 

anaerobnoj sredini (uvjetima) na plitkom dnu jezera 

i mora. Sapropel može biti matični materijal za nastanak 

nafte i prirodnog plina. 

sapropel-calc – sapropelno-vapneni sediment. Sediment 

u kojem je količina ostataka vapnenih alga 

veća od količine sapropela (sapropelnog materijala). 

sapropel-clay – sapropelno-glinoviti sediment. Sediment 

u kojem je količina gline veća od količine sapropela 

(sapropelnog materijala). 

sapropelic – sapropelni. Koji se odnosi na sapropel ili je 

postao od sapropela (v. sapropel); također koji upućuje 

na visoku sulfatnu ili reduktivnu sredinu. 

sapropel-peat – sapropelni treset, v. peat-sapropel. 

sarcodines (Sarcodina) – sarkodine. Razred protozoa 

(praživotinja, protozoans). Karakterizirani su uglavnom 

svojom sposobnošću formiranja pseudopodija 

(lažnih nožica, pseudopodia). Stratigrafska rasprostranjenost: 


sarcopterygians (Sarcopterygii) – sarkopterigije. Podrazred 

riba koštunjača (koštunjavih riba, osteichthyans, 

bony fi shes). Karakterizirane su perajama (fi n s ) 

s aksijalnim režnjem (axial lobe) poduprtim skeletnom 

izraslinom (skeletal projection) od stijenke tijela 

i vjerojatno parom plivaćih mjehura (swim bladder) 

koji su funkcionirali kao pluća (lung). Prema nekim 

sustavima klasifi kacije, uključuju krosopterigije (resoperke, 

crossopterygians) i plućašice (dvodihalice, 

lungfi shes). Stratigrafska rasprostranjenost: devondanas. 

Sinonim: lobefi ns. 

Sardic orogeny – sardska orogeneza. Jedna od 30 ili 

više kratkotrajnih orogeneza tijekom fanerozoika 

(prema H. Stilleu, koncem kambrija). 

Sarmatian, Sarmatian stage – sarmat. Stratigrafski kat 

srednjeg miocena (Middle Miocene) u istočnoj Europi 

– iznad badema (Bademian), a ispod panona (Pannonian). 

U kontinentalnoj primjeni (danas zastarjeloj) 

sarmat je smješten iznad kontinentalnog vindobona 

(Vindobonian), a ispod kontinentalnog ponta (Pontian) 

ili valesija (Vallesian). 

satellite well – satelitska bušotina. Bušotina izbušena 

blizu bušotine kojom je otkriveno ležište/polje ili 

blizu bušotine za proširenje granica ležišta/polja. 

Na morskim ležištima to je bušotina izbušena pokretnim 

bušaćim postrojenjem – samopodiznom

saturated 

platformom (jackup rig), poluuronjivom platformom 

(semisubmersible) ili bušaćim brodom (drillship) – 

neovisno o položaju proizvodne platforme s kojom 

je u proizvodnji spojena podmorskim cjevovodom. 

Može se izbušiti nekoliko desetaka gusto raspoređenih 

satelitskih bušotina koje završavaju na jednoj 

proizvodnoj platformi. Većina tih bušotina se izrađuje 

orijentirano (koso usmjereno). 

saturated – zasićen. (1) U petrologiji – (a) Termin za 

označavanje stijene koja ima kvarc u svom normativnom 

sastavu (norm). (b) Termin za označavanje 

minerala koji se mogu formirati u prisutnosti slobodnog 

silicij-dioksida, tj. minerala koji sadrže maksimalnu 

količinu vezanog silicij-dioksida (combined silica). 

(c) Termin za označavanje eruptivnih (magmatskih) 

stijena koje su sastavljene uglavnom od minerala 

koji sadržavaju maksimalnu količinu vezanog silicijdioksida 

ili koje su se formirale od magme zasićene 

silicij-dioksidom; v. (za sve defi nicije): oversaturated, 

undersaturated, unsaturated. (2) Termin za označavanje 

stanja u kojem su pore (šupljine) materijala ispunjene 

tekućinom (obično vodom). Takva defi nicija se 

primjenjuje u slučaju kada tekućina pri tlaku većem 

ili manjem od atmosferskog ispunjava sve uzajamno 

povezane pore (šupljine); v. zone of saturation. (3) U 

kemiji – termin za označavanje otopine koja sadrži 

dovoljno otopljenih čvrstih (krutih) čestica, tekućine 

ili plina tako da se u njoj više ne mogu otopiti pri danoj 


saturated bond – zasićena veza. Jednostruka veza između 

dvaju ugljikovih atoma (C-atoma) u molekuli 

ugljikovodika. Primjer ugljikovodika sa zasićenim 

vezama je butan; v. unsaturated bond, saturated hydrocarbons. 

saturated condition – stanje zasićenosti. Stanje u kojem 

su nafta i plin u termodinamičkoj ravnoteži, 

odnosno stanje u kojem je kemijska sila koju očituje 

svaka komponenta u naftnoj fazi jednaka kemijskoj 

sili koju očituje ista komponenta u plinovitoj fazi 

tako da nema masenog prijenosa komponenata iz 

jedne faze u drugu. 

saturated core – zasićena jezgra. Jezgra koja sadrži naftu 

ili plin (koja je zasićena, impregnirana naftom ili 

plinom). 

saturated crude – zasićena sirova nafta, v. saturated 

crude oil. 

saturated crude oil – zasićena sirova nafta. Sirova nafta 

koja u ležištu sadrži toliko plina koliko ga može 

otopiti uz dane sastave nafte i plina i pri početnom 

ležišnom tlaku i temperaturi (smisao pojma zasićen). 

Padom tlaka u ležištu (već za neznatnu vrijednost) iz 

takve nafte će se izdvojiti određena količina plina i 

formirat će se slobodna plinska faza. Količina plina 

koja se može otopiti u nafti raste porastom tlaka i 

smanjenjem temperature. Sinonimi: saturated crude, 

saturated oil; v. undersaturated crude oil. 

saturated gas – mokri (vlažni) plin, v. wet natural gas, 2. 

saturated hydrocarbons – zasićeni (granični) ugljikovodici. 

Ugljikovodici bez slobodnih valencija (sve 

veze ugljikovog atoma u molekuli su spojene s drugim 

C-atomima ili drugim elementima) koji ne mogu 

primiti više vodikovih atoma, tj. ugljikovodici bez 

dvostrukih ili trostrukih veza, za razliku od nezasićenih 

ugljikovodika (v. unsaturated hydrocarbons). 

Najjednostavniji zasićeni ugljikovodik je metan, 

749 

saturated steam 

koji ima jedan ugljikov atom i za njega vezana četiri 

atoma vodika. Svaki sljedeći ugljikovodik u metanskom 

nizu sadrži jedan C-atom i dva H-atoma više. 

Kod ugljikovodika s četiri ili više ugljikovih atoma, ti 

atomi mogu biti različito raspoređeni (što rezultira 

različitim fi zikalnim i kemijskim svojstvima), pa se 

zasićeni ugljikovodici dijele u tri skupine: (a) ugljikovodici 

s C-atomima raspoređenim u ravnim lancima 

(s ravnom lančastom strukturom) i nazivaju se normalni 

parafi ni (v. straight-chain hydrocarbons); (b) 

ugljikovodici s C-atomima raspoređenim u razgranatim 

lancima (s razgranatom lančastom strukturom), 

a nazivaju se izoparafi ni (v. branched-chain hydrocarbons), 

i (c) ugljikovodici s C-atomima raspoređenim 

u zatvorenom prstenu (sa zatvorenom prstenastom 

strukturom) i nazivaju se cikloalkani ili cikloparafi ni 

(v. cycloalkanes). 

saturated oil – zasićena nafta, v. saturated crude oil. 

saturated oil pool – zasićeno naftno polje; zasićeno naftno 

ležište – v. saturated oil reservoir. 

saturated oil reservoir – zasićeno naftno ležište, ležište 

zasićene nafte. Naftno ležište s plinskom kapom (gas 

cap). U slojnoj nafti se u ležištu otopio sav plin koji je 

nafta mogla primiti pri tlaku i temperaturi u ležištu. 

Sinonimi: saturated oil pool, saturated pool, saturated 

reservoir; v. undersaturated oil reservoir. 

saturated oil reservoir with initial free gas cap – 

zasićeno naftno ležište (ležište zasićene nafte) s originalnom 

plinskom kapom. Naftno ležište klasifi cirano 

na bazi sastava fl uida. Početni ležišni tlak jednak je 

tlaku zasićenja nafte. U plinskoj kapi ne dolazi do 

retrogradne kondenzacije s padom tlaka. Mali dio 

proizvedene nafte se može sastojati od kapljevine 

(tekuće faze) plina. 

saturated oil reservoir with no free gas cap – zasićeno 

naftno ležište (ležište zasićene nafte) bez plinske 

kape. Naftno ležište klasifi cirano na bazi sastava fl uida. 

Početni ležišni tlak jednak je tlaku zasićenja nafte. 

Usljed pada ležišnog tlaka može se rano formirati 

sekundarna plinska kapa. 

saturated permafrost – zasićeno trajno zamrznuto tlo, 

zasićeni permafrost. Trajno zamrznuto tlo (permafrost) 

koje sadrži leda u količini ne većoj od količine 

vode nastale topljenjem tog leda koju bi to tlo moglo 

držati; permafrost u kojem su sve raspoložive 

(dostupne) pore (porni prostor) ispunjene ledom; v. 

undersaturated permafrost. 

saturated pool – zasićeno naftno polje; zasićeno naftno 

ležište – v. saturated oil reservoir. 

saturated reservoir – zasićeno naftno ležište, ležište zasićene 

nafte, v. saturated oil reservoir. 

saturated solution – zasićena otopina. Otopina u kojoj 

je otopljena sva tvar koju ona može primiti pri 

danim uvjetima – tlaku i temperaturi, koja sadrži 

maksimalnu ravnotežnu količinu soluta pod danim 

uvjetima. U zasićenoj otopini otopljena tvar je u 

ravnoteži s neotopljenom, tj. brzina kojom čestice 

soluta napuštaju otopinu je točno uravnotežena 

s brzinom njihova otapanja. Otopina koja sadrži 

manje otopljenih tvari od ravnotežne količine se 

naziva nezasićenom (unsaturated solution), a kada 

sadrži više, naziva se prezasićenom (supersaturated 

solution). 

saturated steam – zasićena vodena para. Vodena para 

čija je temperatura jednaka temperaturi vode od

saturated surface 

koje se formirala, za razliku od vodene pare koja se 

kasnije zagrijava; v. dry steam. 

saturated surface – vodno lice (zrcalo), v. water table. 

saturated vapor (vapour) – zasićena para. Para čija je 

temperatura jednaka temperaturi vrenja (vrelištu) 

pri postojećem tlaku, para koja je dovoljno koncentrirana 

da egzistira u ravnoteži s tekućim oblikom 

iste tvari. 

saturated zone – zasićena (freatska) zona, zona zasićenja, 

v. zone of saturation. 

saturation – zasićenje, zasićenost. (1) Stupanj do kojeg 

je porni prostor (ili dio pornog volumena) ležišne 

stijene ispunjen (zauzet) ugljikovodicima (naftom i 

plinom) i vodom (volumenski postotak nafte, plina 

i vode u pornom prostoru – njihov zbroj je jednak 

100%). Može se odrediti na uzorku stijene (na primjer, 

jezgre) vakuumskom destilacijom ili destilacijom-ekstrakcijom 

ili prema dijagramu elektrokarotaže 

(krivulji električne otpornosti); (2) Količina plina 

otopljena u tekućini (na primjer, u slojnoj nafti); (3) 

Količina soli otopljena u tekućini (na primjer, u slojnoj 

vodi). 

saturation determination – određivanje zasićenja, v. 

saturation measurement. 

saturation exponent – eksponent zasićenja. U karotaži 

bušotina – empirijski broj u Archievim formulama 

koji se odnosi na utjecaj izolacijskog fl uida na oblik 

i kontinuitet vodljivog fl uida u porama stijena. Eksponent 

zasićenja je konstantan za formaciju i varira 

između 1,8 i 2,5 (obično je jednak 2,0). 

saturation factor – faktor zasićenja. Dio pornog volumena 

(pornog prostora) ležišne stijene zasićen naftom 

(izražava se kao dio jedinice). 

saturation line – linija zasićenja. U petrologiji – linija 

na varijacijskom dijagramu (variation diagram) serije 

eruptivnih (magmatskih) stijena koja predstavlja 

zasićenje tih stijena silicij-dioksidom. Stijene desno 

od linije zasićenja su prezasićene (oversaturated), a lijevo 

od linije – su podzasićene (nedovoljno zasićene, 

undersaturated) silicij-dioksidom. 

saturation measurement – mjerenje zasićenja. Zasićenja 

ležišnih stijena fl uidima se određuju laboratorijskim 

mjerenjima na uzorcima jezgara, ali se za točne 

procjene zasićenja također moraju rabiti i podaci 

karotaže budući da su ležišni fl uidi (nafta, plin, voda) 

općenito pokretljivi, pa se tijekom konvencionalnog 

bušenja jezgara ne izvuku uvijek u cijelosti na površinu 

tako da zasićenja određena analizom jezgara 

ne moraju nužno odražavati stvarna zasićenja ležišta. 

Općenito postoje tri skupine metoda mjerenja 

(određivanja) zasićenja stijena: (a) kemijske metode 

(uključuju retortnu metodu i metode destilacije 

i ekstrakcije otapalom – v. saturation measurement 

by chemical methods); (b) električne metode (laboratorijske, 

karotažne – v. saturation measurement by 

electrical methods), i (c) neprodorne metode (nonintrusive 

methods – rendgenska metoda, metoda nuklearne 

magnetske rezonancije). 

saturation measurement by chemical methods – 

mjerenje zasićenja kemijskim metodama. Univerzalno 

primjenjivane metode mjerenja (određivanja) 

zasićenja ležišnih stijena u rutinskim analizama jezgara. 

Postoje tri tipa metoda mjerenja: (a) mjerenje 

retortnom metodom (v. saturation measurement by 

retort method); (b) mjerenje metodom destilacije (v. 

750 

saurischians (Saurischia) 

saturation measurement by distillation method), i (c) 

mjerenje metodom ekstrakcije otapalom (v. saturation 

measurement by solvent extraction); v. saturation 

measurement. 

saturation measurement by distillation method 

– mjerenje zasićenja metodom destilacije. Kemijska 

metoda mjerenja (određivanja) zasićenja stijene. 

Uzorak se stavi u Dean-Starkov aparat (Dean-Stark 

apparatus) s toluenom, zagrijavanjem i kondenzacijom 

toluena iz uzorka se uklone fl uidi, izmjeri se volumen 

vode, a sadržaj nafte se izračuna; v. saturation 

measurement by chemical methods. 

saturation measurement by electrical methods – 

mjerenje zasićenja električnim metodama. Laboratorijske 

i geofi zičke karotažne metode mjerenja (određivanja) 

zasićenja stijena. Osnivaju se na činjenici da 

je slana (mineralizirana) slojna voda električki vodljiva, 

pa je prihvatljivo očekivati da će električna vodljivost, 

odnosno njena recipročna vrijednost – električni 

otpor, varirati sa zasićenjem stijene vodom; v. 

saturation measurement. 

saturation measurement by extraction – mjerenje 

zasićenja ekstrakcijom otapalom, v. saturation measurement 

by solvent extraction. 

saturation measurement by retort method – mjerenje 

zasićenja retortnom metodom. Kemijska metoda 

mjerenja (određivanja) zasićenja stijene. Postupak se 

sastoji od analize dvaju uzoraka jezgara – jedan se 

uzorak izvaže, temeljito očisti i zatim mu se odredi 

poroznost, a drugi uzorak se zdrobi i zatim zagrijava 

u retortnoj peći radi analize sadržaja nafte i vode u 

njemu; v. saturation measurement by chemical methods. 

saturation measurement by solvent extraction – 

mjerenje zasićenja ekstrakcijom otapalom. Metoda 

mjerenja zasićenja stijene vodom koja rabi ugljikovodično 

otapalo (najčešće toluen) netopljivo u vodi i 

s vrelištem višim od vrelišta vode, a (poželjno) nižim 

od vrelišta ugljikovodika u jezgri. Zagrijavanjem voda 

isparava, zatim kondenzira i mjeri se njen volumen, 

a zasićenja naftom i plinom se izračunaju. Nakon 

postupka mjerenja uzorci jezgara se mogu rabiti za 

mjerenja drugih petrofi zikalnih svojstava (poroznosti, 

permeabilnosti, gustoće mineralnih zrna i dr.); v. 

saturation measurement by chemical methods. 

saturation pressure – tlak zasićenja, v. bubble-point 

pressure. 

saturation retort – retorta za određivanje zasićenja. 

Uređaj za određivanje relativnog volumena fl uida 

koji zasićuju pore stijene. Sastoji se od peći, kondenzatorskog 

plašta punjenog vodom i posude. Uzorak 

se za ekstrakciju fl uida zagrijava na temperaturu od 

650 °C. Ekstrahirani fl uidi zatim kondenziraju te se 

mjeri njihov volumen. 

saurischians (Saurischia) – saurishije, gušteroliki dinosauri, 

gušterokuki. Jedan od dva reda izumrlih reptila 

iz nadreda dinosaura (dinosaurs, Dinosauria) u podrazredu 

arhosaura (archosaurians, Archosauria) – drugi 

red su ornitishije ili pticoliki dinosauri (v. ornithischians). 

Karakterizirani su specifi čnom građom kukovlja 

(zdjelice, karlice, pelvis), slično reptilima (gmazovima), 

koje se sastoji od triju kostiju – preponične kosti 

(pubis), sjednjače (ischium) i bočne kosti (ilium) – koje 

stoje divergentno. Na lubanji imaju jedan ili dva preorbitalna 

otvora (antorbital vacuity). Saurishije uklju-

sausage structure 

čuju dvonožne grabežljivce (karnosauri, celurosauri), 

četvoronožne dugovrate biljoždere (sauropodi) i vjerojatno 

pretke kasnijih prosauropoda. Stratigrafska 

rasprostranjenost: srednji trijas-gornja kreda. Sinonimi: 

lizard-hipped dinosaurs, saurischian dinosaurs. 

sausage structure – budinaž, v. boudinage. 

Savian orogeny, Savic orogeny – savska orogeneza. 

Jedna od 30 ili više kratkotrajnih orogeneza tijekom 

fanerozoika (prema H. Stilleu zbivala se u kasnom 

oligocenu). 

sawdust – drvna piljevina. Materijal (aditiv) koji se dodaje 

bušaćoj isplaci za sprječavanje gubitka njene 

cirkulacije (gubljenja u formaciju). Dodaje se (ovisno 

o promjeru čestica piljevine) od 30 d0 60 kg/m 3 (10 

do 20 lb/bbl) i može brtviti pukotine stijene od 0,5 

mm do 2,5 mm (ako su čestice piljevine fi nije, dodaje 

se manja količina i brtve se manje pukotine); v. lost 

circulation, lost circulation additives. 

saw-toothed – pilast, zupčast, v. serrate. 

sawtooth SP – pilasti spontani potencijal (SP), v. sawtooth 

spontaneous potential. 

sawtooth spontaneous potential – pilasti spontani 

potencijal (SP). U elektrokarotaži – oblik otklona 

spontanog potencijala (SP) na dijagramu električne 

ili indukcijske karotaže (electric log, induction log) koji 

nalikuje na zupce pile. Uzrokovan je vrlo propusnim 

i slanom vodom zasićenim pješčenjakom s proslojcima 

šejla u koji je prodro fi ltrat slatkovodne isplake. 

Sinonim: sawtooth SP. 

Saxonian – sakson. Stratigrafski kat srednjeg perma 

(Middle Permian) u Europi – iznad otena (Autunian), 

a ispod tiringija (Thuringian). 

Saybolt colorimeter – Sayboltov kolorimetar. Instrument 

za određivanje boje sirovih nafti. 

Saybolt Second(s) Universal (SSU) – v. Saybolt Universal 

Seconds. 

Saybolt Universal Seconds (SUS) – univerzalne Saybolt 

sekunde. Izvansustavna mjerna jedinica viskoznosti. 

Jednaka je broju sekundi po univerzalnom viskozimetru 

Saybolta, tj. vremenu u sekundama koje je 

potrebno da mjerena količina fl uida isteče kroz kalibriranu 

cijev viskozimetra pri danim uvjetima – tlaku 

i temperaturi. Sirove nafte imaju viskoznost od 50 (ili 

manje) do 1.000 SUS. Sinonim: Saybolt Second(s) Universal; 

v. Saybolt Universal viscometer. 

Saybolt Universal viscometer – univerzalni viskozimetar 

Saybolta. Instrument za mjerenje viskoznosti 

tekućih naftnih produkata i mazivih ulja. Mjeri vrijeme 

koje je potrebno da specifi cirana količina (volumen) 

fl uida isteče kroz kalibriranu cijev viskozimetra 

pri temperaturama 37,8 °C, 54,5 °C i 99 °C, odnosno 

100, 130 i 210 °F (vrijeme se izražava u univerzalnim 

Saybolt sekundama – v. Saybolt Universal Seconds). 

Sinonim: Saybolt Universal viscosimeter. 

Saybolt Universal viscosimeter – univerzalni viskozimetar 

Saybolta, v. Saybolt Universal viscometer. 

Saybolt Universal viscosity – uvjetna viskoznost po 

Sayboltu. Vrijeme (u sekundama) koje je potrebno za 

istjecanje specifi ciranog volumena fl uida kroz kalibriranu 

cijev u univerzalnom viskozimetru Saybolta; 

v. Saybolt Universal Seconds, Saybolt Universal viscometer. 

scale – (1) kamenac. Tvrdi kemijski precipitat (sol) koji 

nastaje usljed pada tlaka, promjene temperature i 

miješanja nekompatibilnih voda (osobito u injek- 

751 

scaly reptiles (Squamata) 

cijskim bušotinama pri zavodnjavanju ležišta i bušotinama 

za odlaganje otpadnih voda) i prianja uz 

stijenke cijevi ili posuda. Neki kamenci su topljivi u 

vodi (na primjer, natrij-klorid), drugi su topljivi samo 

u kiselinama (na primjer, kalcij-karbonat, oksidi, sulfi 

d i karbonat željeza), a neki nisu ni u kiselinama (na 

primjer, sulfati kalcija, barija i stroncija). (2) mjerilo. 

U kartografi ji – omjer linearne udaljenosti (duljine 

linije) na karti, shemi, modelu, globusu, fotografi ji 

ili drugim crtežima i odgovarajuće udaljenosti na 

kartiranoj površini (stvarne udaljenosti). Mjerilo se 

može izraziti neposredno riječima rabeći različite 

mjerne jedinice duljine (na primjer, »1 cm je 1 km« 

ili »1 milja je 1 inč«, odnosno »1 cm = 1km« ili »1 m 

= 1 in«, što znači da se dvije točke na terenu, koje su 

međusobno udaljene 1 kilometar, odnosno 1 milju, 

na karti nalaze na udaljenosti od 1 cm, odnosno 1 

inča), brojčanim omjerom ili razlomkom (na primjer, 

1/25.000 ili 1:25.000, što znači da je jedna jedinica 

duljine na karti jednaka 25.000 takvih istih jedinica 

na terenu) ili grafi čki (na primjer, u obliku stupića ili 

linije koji su podijeljeni na metre, kilometre, stope, 

milje ili bilo koje druge druge odabrane intervale). 

Sinonim: map scale; v. intermediate-scale map, largescale 

map, small-scale map. 

scale deposition – odlaganje (taloženje) kamenca. Odlaganje 

(nakupljanje) tvrdog kemijskog precipitata 

(najčešće kalcij-karbonata ili kalcij-sulfata, zatim 

natrij-klorida i sumpora pri određenim uvjetima) na 

površini cijevi ili posuda. Odloženi kamenac može 

začepiti perforacije i tako znatno ograničiti protok 

(proizvodnju bušotine). Odlaganje kamenca u bušotinama 

se može spriječiti ili dovesti na minimum 

uporabom kemijskih inhibitora, a katkada se kamenac 

mora ukloniti remontnom operacijom. Kamenci 

topljivi u kiselini se uklanjaju klorovodičnom (solnom) 

kiselinom, katkada obradom vrućom kiselinom 

(zagrijavanjem reakcijom kiseline s magnezijem ili 

aluminijem u kanalu bušotine). Sinonim: scaling; v. 

scale, near wellbore restrictions. 

scale inhibitor – inhibitor kamenca. Aditiv za sprječavanje 

stvaranja (odlaganja) kamenca u bušotini 

(najčešće kalcij-karbonata i kalcij-sulfata). Inhibitor 

kamenca je tekući organofosfat. 

scale removal – uklanjanje kamenca, v. scale, scale deposit. 

scaling – (1) odlaganje (taloženje) kamenca, v. scale deposition. 

(2) ljuskasta eksfolijacija (listanje). Tip eksfolijacije 

(listanja, raslojavanja, exfoliation) koji dovodi 

do odvajanja tankih slojeva, pločica ili ljusaka. 

scalped anticline – antiklinala s duboko erodiranim tjemenom, 

v. breached anticline. 

scalped structure – struktura s neproduktivnim tjemenom, 

v. bald-headed anticline. 

scaly – ljuskast, ljuskav, listićast. Termin za označavanje 

teksture minerala, osobito tinjca (liskuna), u kojoj se 

od površine otcjepljuju ili ljušte tanke pločice poput 

ljusaka. 

scaly reptiles (Squamata) – skvamati, ljuskaši. Red 

reptila (gmazova) lepidosaura (dvolučnika, lepidosaurians, 

lepidosaurian reptiles). Uključuje guštere 

(lizards) i zmije (snakes) i njihove mezozojske marinske 

srodnike mosasaure (mosasaurs). Karakterizirani 

su visoko modifi ciranom lubanjom koja ima samo 

jedan sljepoočni otvor (temporal opening) ili nijedan

scaphopods (Scaphopoda) 

i nedostatkom ljuštura i sekundarnog nepca. Stratigrafska 

rasprostranjenost: gornji trijas-danas. 

scaphopods (Scaphopoda) – skafopodi, koponošci. Razred 

bentičkih marinskih moluska (mekušaca, marine 

mollusks). Karakterizirani su izduljenim tijelom koje 

je potpuno obavijeno plaštom (mantle) i vapnenom 

(aragonitnom) cjevastom kućicom (tubular shell) s 

otvorima na oba kraja. Stratigrafska rasprostranjenost: 

devon-danas. Sinonim: elephant’s tusk shells. 

scapolite – skapolit. (1) Grupa minerala tektosilikata. 

Sastoji se obično od bijelih ili sivkastobijelih minerala 

koji kristaliziraju u bipiramidskoj klasi tetragonskog 

sustava i formiraju izomorfni niz između krajnjih 

članova marijalita (marialite) i mejonita (meionite). 

Skapoliti su karakteristični za metamorfne stijene 

(metamorphic rocks) bogate kalcijem ili za eruptivne 

(magmatske) stijene (igneous rocks) kao produkti 

alteracije bazičnih plagioklasa. (2) Karakteristični mineral 

iz grupe skapolita (scapolite group), po sastavu 

između marijalita i mejonita (s omjerom Ma:Me od 

2:1 do 1:3) koji sadržava od 46% do 54% silicij-dioksida 

i, kada je masivan, nalikuje na glinenac (feldšpat, 

feldspar), ali ima vlaknastu površinu i veću relativnu 

gustoću. Sinonim: wernerite. (3) Mineral, član grupe 

skapolita (scapolite group), uključujući skapolit (scapolite), 

marijalit (marialite), mejonit (meionite) i micolit 

(mizzolite). 

scarp – strmina, strmen. (1) Linija litica (klifova, line of 

cliff s) koja se formira rasjedanjem (pomicanjem po 

rasjedu) ili erozijom. Termin scarp je skraćeni oblik 

termina escarpment i oba termina imaju isto značenje 

iako se scarp češće primjenjuje na litice formirane 

rasjedanjem (na tektonske strmine). (2) Relativno 

strma i ravna stjenovita padina znatnog linearnog 

protezanja (duljine) koja prekida opći kontinuitet 

reljefa relativno blago nagnutim razdjelnim površinama 

što leže na različitim hipsometrijskim nivoima, 

na primjer, duž ruba platoa, terase ili obalne platforme. 

Strmina može imati različitu visinu. Termin scarp 

ne treba primjenjivati za označavanje padina (slope) 

krajnje nepravilnog oblika; v. scarp slope. (3) obalna 

strmina, v. beach scarp. 

scarp face – strma padina, v. scarp slope. 

scarp retreat – odstupanje padine, v. slope retreat. 

scarp slope – (1) strma padina. Relativno strmija padina 

kueste (cuesta) koja je okrenuta u smjeru suprotnom 

nagibu slojeva. (2) strmina, v. escarpment, scarp. 

scatter diagram – (1) dijagram raspršenja. U statistici 

– grafi čki prikaz parova mjerenja (obično duž kartezijskih 

osi) koji pomaže vizualnoj predodžbi zavisnosti 

(odnosa) između dviju ili više varijabli. Sinonim: 

distribution scatter. (2) točkasti dijagram, dijagram 

raspršenja, v. point diagram. 

scavenger well – zaštitni zdenac (bušotina) za crpljenje 

zagađene vode. Zdenac (bušotina) koji je smješten između 

zdenca (bušotine) ili grupe zdenaca (bušotina) 

kojima se dobiva pitka voda i izvora potencijalnog 

zagađivanja vode. Iz takvog zdenca (bušotine) pumpanjem 

se (ili eruptiranjem) izvlače štetne tvari kako 

zagađena voda ne bi dospjela do zdenaca (bušotina) 

koji proizvode kvalitetnu vodu. Zaštitni zdenci (bušotine) 

se najčešće izrađuju u priobalnim područjima 

radi sprječavanja prodora slane vode do zdenaca 

(bušotina) za opskrbu vodom (water-supply wells). 

scavenging – ispiranje dna bušotine bušaćim fl uidom. 

752 

schorl 

Uklanjanje čestica i krhotina probušenih stijena (well 

cuttings) s dna bušotine ispiranjem bušaćim fl uidom 

(drilling fl uid). 

scheduled allowable days – dani proizvodnje dopuštenim 

kapacitetom, v. allowable days. 

S-chert – S-čert. Stratifi cirani čert koji zaliježe u obliku 

slojeva (slojeviti čert, bedded chert) ili agregata nodula 

ili konkrecija (nodularni čert, nodular chert) distribuiranih 

paralelno sa slojevitošću. 

schist – škriljavac, kristalinični (kristalasti) škriljavac. 

Izrazito škriljasta kristalna stijena (foliated crystalline 

rock), formirana dinamičkom metamorfozom (dynamic 

metamorphism), koja se može lako cijepati u tanke 

ljuske ili pločice budući da je u njoj više od 50% 

prisutnih minerala s dobro razvijenim paralelnim 

rasporedom, osobito takvih minerala među njima 

koji imaju pločast (lamelaran) ili izduljen prizmatični 

habitus, na primjer, tinjac (mica) i rogovača (hornblende). 

Za defi niciju škriljavaca mineralni sastav 

nije bitni faktor, osim ako nije posebno uključen u 

naziv stijene, na primjer, kvarcno-muskovitni škriljavac 

(quartz-muscovite schist). Varijeteti škriljavaca 

se također mogu bazirati na općem sastavu, na primjer, 

vapneno-silikatni škriljavac (calc-silicate schist), 

amfi bolski škriljavac (amphibole schist), ili na teksturi 

(teksturnim obilježjima), na primjer, šareni škriljavac 

(spotted schist). 

schist-arenite – arenit s fragmentima škriljavca (kristaliničnog 

škriljavca). Svijetli (svjetloobojeni) pješčenjak 

(light-colored sandstone) koji sadrži više od 20% 

fragmenata stijena donesenih s područja regionalno-metamorfoziranih 

stijena (regionally metamorphosed 

rocks), osobito litični (litifi cirani) arenit (lithic 

arenite)s velikom količinom fragmenata škriljavaca 

(kristaliničnih škriljavaca, schists). 

schistic – škriljast, v. schistose. 

schistose- škriljast. Termin za označavanje stijena koje 

posjeduju svojstvo škriljavosti (v. schistosity). 

schistose quartzite – škriljasti kvarcit, v. quartz schist. 

schistosity – škriljavost. Sposobnost folijacije u škriljastim 

ili drugim grubozrnastim, kristalnim stijenama 

uvjetovana paralelnim plošnim rasporedom zrna minerala 

pločastog, prizmatičnog ili elipsoidnog oblika, 

osobito u tinjaca (liskuna). Neki autori smatraju 

škriljavost kao tip klivaža (v. cleavage). 

schizodont – (1) shizodontan. (a) Termin za označavanje 

sustava zubiju (dentition) brave nekih moluska 

školjkaša (bivalves, bivalve mollusks) s jednim širokim 

središnjim zubom (median tooth) lijeve polovice (ljuske) 

ljušture, koji je rascijepljen na dva jednaka dijela 

(dvostruki zub) i također s velikim, nestalnim i bezobličnim 

zubima koji se oštro razilaze od osnovice 

kljuna vrha ljušture (beak). (b) Termin za označavanje 

varijante amfi dontnih brava (amphidont hinges) 

u ostrakoda (dvoljušturaca, ostracodes) koje imaju 

dvojni zub i jamicu na jednoj polovici ljušturice i odgovarajuća 

udubljenja i izbočine na suprotnoj polovici 

ljušturice. (2) shizodont. Molusk školjkaš iz reda 

Schizodonta s shizodontnim tipom brave. 

Schlumberger array – Schlumbergerov raspored elektroda, 

v. electrode array. 

Schlumberger electrode array – Schlumbergerov raspored 


schorl – šorl, šorlit. (1) Termin koji se obično primjenjuje 

za označavanje turmalina (tourmaline), osobito nje-

schorlite 

govog crnog, željezom bogatog i neprozirnog varijeteta. 

Sinonimi: schorlite, shorl. (2) Zastarjeli termin 

za neke tamne (tamnoobojene) minerale (dark minerals), 

različite od turmalina, na primjer, rogovaču 

(hornblende). 

schorlite – šorlit, šorl, v. schorl. 

schuppen structure – ljuskava struktura, v. imbricate 

structure. 

scissor fault – škarasti (diferencijalni) rasjed. Rasjed duž 

kojeg se veličina pomaka ili razdvajanja slojeva povećava 

po pružanju (strike) od početne točke u kojoj 

nema pomicanja pri čemu se krila pomiču u suprotnom 

smjeru u odnosu na nepomočnu točku. Rasjedno 

pomicanje može biti zbog rotacijskog kretanja 

oko osi koja je okomita na rasjednu plohu (slično 

škarama) ili može biti rezultat jednoličnog kretanja 

po pružanju duž rasjeda koji poprečno presijeca sinklinalnu 

ili antiklinalnu boru (synclinal fold, anticlinal 

fold). Značenje termina nije strogo – u sličnom smislu 

se također primjenjuju termini hinge fault, pivotal 

fault, rotary fault i rotational fault (rotacijski, zglobni 

ili osni rasjed). Sinonim: diff erential fault. 

scleractinian corals – skleraktinije, heksakoralji, v. scleractinians. 

scleractinians (Scleractinia) – skleraktinije, heksakoralji, 

šestorolovkaši. Red koralja (corals). Karakterizirani 

su solitarnim i kolonijskim formama (solitary forms, 

colonial forms) s vapnenim vanjskim skeletom (calcareous 

exoskeleton) izlučivanim ektodermom. Red 

skleraktinija uključuje većinu koralja nakon paleozoika 

i živućih koralja. Stratigrafska rasprostranjenost: 

trijas-danas. Sinonimi: hexacorals, scleractinian corals. 

scoria – vulkanska troska. U geologiji – piroklast veličine 

vulkanske bombe nepravilna oblika i obično mjehuričast. 

U manje strogom značenju – mjehuričasta 

troskasta kora na površini andezitne ili bazaltne lave 

koja se skrutila nakon izdvajanja vulkanskih plinova. 

Vulkanska troska je obično teža, tamnija i bolje 

kristalizirana od plovućca (pumice). Kao sinonim se 

katkada primjenjuje termin cinder (v.). Pridjevni oblik 

(scoriaceous) se obično primjenjuje za označavanje 

piroklastičnih izbacivanja (pyroclastic ejecta). 

scoriaceous – troskast. (1) U sedimentologiji – termin 

kojim se označava sedimentna stijena (sedimentary 

rock) čija je površina izjedena i nepravilna poput površine 

vulkanske troske (volcanic scoria), na primjer, 

troskasti vapnenac (scoriaceous limestone) formiran 

otapanjem (izluživanjem) nodula u nodularnom 

vapnencu (nodular limestone). (2) Termin kojim se 

označava tekstura grubo mjehuričaste piroklastične 

stijene (coarsely vesicular pyroclastic rock), na primjer, 

vulkanske troske – v. scoria), obično andezitnog ili 

bazaltnog sastava i grublje od plovućca (pumice). 

Stijenke mjehurića mogu biti glatke ili nazupčane. 

Terminom se također označavaju stijene s takvom 

teksturom. Sinonimi: scoriform, scorious. 

scoriform – troskast, v. scoriaceous, 2. 

scorious – troskast, v. scoriaceous, 2. 

scour – (1) deranje i potkopavanje strujama. U geomorfologiji 

– snažno i koncentrirano ispirajuće i potkopavajuće 

(podronjavajuće) djelovanje struja vode, 

zraka ili leda, osobito erozija potokom vode usmjerena 

prema dolje koja dovodi do iznošenja mulja i silta 

s vanjske strane okuke rijeke ili u vrijeme poplavlji- 

753 

scraper 

vanja. (2) brazda deranja. U geomorfologiji – mjesto 

u riječnom koritu erodirano tekućom vodom, nakon 

čega obično ostaje šljunčano dno. (3) vodena struja 

za čišćenje korita. Umjetna vodena struja ili potok 

koji su namijenjeni za uklanjanje mulja ili drugog 

zrnastog materijala iz riječnog korita (tj. za čišćenje 

riječnog korita od mulja i drugih sedimenata). (4) 

podlokavanje. Lokalna erozija zemljišta (tla) oko cjevovoda, 

stupova, nogu i drugih objekata strujama i 

valovima na morskoj ili riječnoj obali. (5) plimna erozija, 

v. tidal scour. 

scour and fi ll – deranje i ispunjavanje. (1) U geologiji – 

sedimentna struktura koja se sastoji od malog, obično 

elipsoidnog, erozijskog korita (erosional channel) 

koje je kasnije bilo ispunjeno sedimentima; mala 

vododerina (washout). (2) U geomorfologiji – proces 

naizmjeničnog iskopavanja i ponovnog ispunjavanja 

korita, na primjer, rijekom ili plimama, osobito takav 

proces koji se zbiva u vrijeme poplavljivanja (fl ood) 

kada su volumen i brzina agradacijske rijeke (aggrading 

stream) oštro povećani, što uzrokuje probijanje 

(prokopavanje) novih korita koji se ispune sedimentima 

nakon povlačenja poplave. 

scour channel – kanal deranja. Velika žljebasta erozijska 

forma reljefa koja se formirala deranjem površine 

sedimenata. 

scouring – deranje strujama. Proces erozije djelovanjem 

struja vode, zraka ili leda, osobito ledenjačko 

deranje (v. glacial scour). 

scour mark – znak (trag) deranja. Strujni znak ili trag (v. 

current mark) koji je formiran (nastao) usijecanjem 

ili deranjem dna vodotoka strujom vode. Sinonim: 

scour marking. 

scour marking – znak (trag) deranja, v. scour mark. 

scout – preliminarni istraživač, istraživač informacija o 

perspektivnim područjima, istraživač perspektivnih 

područja, skaut. Zaposlenik naftne kompanije, obično 

geolog, koji skuplja sve korisne informacije o 

poljima, geološkim istraživanjima i aktivnostima bušenja 

drugih kompanija te o transakcijama rudarskih 

prava, ali također može biti samostalan i prodavati 

svoje informacije. Skauti raznih kompanija se skupljaju 

jednom tjedno na sastanke (scout check, scout 

meeting) radi koordiniranja informacija o poljima i 

aktivnosti. Sinonim: oil scout; v. scouting. 

scout check – sastanak skauta (preliminarnih istraživača 

perspektivnih područja), v. scout. 

scouting – preliminarno istraživanje perspektivnih područja, 

istraživanje informacija o perspektivnim područjima. 

Skupljanje informacija o zakupima, geološkim 

istraživanjima i aktivnostima bušenja drugih 

(konkurentskih) kompanija; v. scout. 

scout meeting – sastanak skauta (preliminarnih istraživača 

perspektivnih područja), v. scout. 

scout report – izvještaj skauta (preliminarnih istraživača 

perspektivnih područja). Izvještaj matičnoj naftnoj 

kompaniji o bušotinama koje se buše i drugim zanimljivim 

aktivnostima na području gdje djeluje naftni 

skaut kompanije. Izrađuje ga skaut, često svaki tjedan 

nakon sastanka skauta (scout meeting). 

scraper – strugač, strugal, skreper. (1) Naprava (kratka 

puna šipka) s noževima za uklanjanje naslaga parafi 

na (paraffi n) ili kamenca (scale) sa stijenki kolone 

zaštitnih (casing) i uzlaznih (tubing) cijevi, klipnih 

(pumpnih) šipki (sucker rods) i priključnih cjevovo-

scraper trap 

da (fl owlines). Strugač parafi na (paraffi n scraper) se 

spušta u kolonu uzlaznih cijevi žičanim užetom, dok 

se strugač cjevovoda (line scraper) primjenjuje u priključnim 

cjevovodima. Također alatka koja se spušta 

žičanim užetom (wireline) ili s kolonom bušaćih alatki 

(bušaćom kolonom, drillstring) za uklanjanje krhotina 

i prevlaka (poput cementa na stijenki zaštitne 

kolone). (2) v. pipeline scraper. 

scraper trap – stanica za strugače. Kratka cijev na kraju 

cjevovoda za ubacivanje ili vađenje strugača za čišćenje 

unutrašnjosti cjevovoda. Sinonim: pig trap. 

scratcher – strugač (strugalo) isplačne obloge (kore), 

skrečer. Naprava s čeličnim žicama koja se postavlja 

(pričvršćuje) na vanjskoj strani najdonje cijevi zaštitne 

kolone (casing) kada se ona spušta u bušotinu i 

služi za uklanjanje (struganje) isplačne kore (obloge, 

kolača, mud cake) sa stijenke kanala bušotine prije 

operacije cementacije zaštitne kolone (cementing). 

Postoje dva tipa strugača – rotirajući (v. rotating 

scratcher) i uzdužno pomični (v. reciprocating scratcher). 

Strugači se također rabe za čišćenje produktivne 

zone kako bi se povećala proizvodnja bušotine. 

Sinonimi: wall scraper, wall scratcher. 

scree – sipar, plazina, osulina. Termin koji se obično 

primjenjuje u V. Britaniji kao slobodni ekvivalent termina 

talus u svim njegovim značenjima – zdrobljeni 

fragmenti stijena, nakupina takvih fragmenata i strma 

padina sastavljena od takvih fragmenata. Neki 

autori pod terminom scree razumijevaju materijal 

(nakupinu fragmenata zdrobljenih stijena) koji čini 

kose forme zemljišta poznate pod nazivom talus (v.), 

dok drugi autori smatraju da termin scree označava 

pokrov od bilo kojeg nevezanog (rastresitog) klastičnog 

materijala koji leži na padini planine ili brežuljka, 

a termin talus kao materijal koji se nakuplja (akumulira) 

uglavnom u podnožju strmine i nastaje od tih 

stijena. 

screen – (1) sito. Uređaj koji se primjenjuje za separaciju 

(odvajanje) materijala prosijavanjem u skladu s 

veličinom njegovih čestica ili propuštanjem manjih 

čestica i zadržavanjem većih. Obično se sastoji od 

perforiranih ploča ili listova ili fi ne žičane mreže ili 

pletene tkanine s pravilno raspoređenim rupicama 

(otvorima) jednake veličine. (2) fi ltar bušotine; v. well 

screen. 

screen analysis – analiza sijanjem. Određivanje relativnog 

postotnog sadržaja čestica različite veličine (distribucije 

veličina čestica, particle-size distribution) tla, 

sedimenta ili rude prosijavanjem kroz niz standardnih 

sita sa smanjujućim promjerima otvora (očica). 

Analiza sijanjem može biti suha i mokra. Sinonim: 

sieve analysis. 

screen and liner completion – proizvodno opremanje 

bušotines lajnerom i fi ltrom, v. liner completion. 

screen factor – skrin-faktor. Omjer vremena istjecanja 

otopine polimera i obične vode, određen skrin-viskozimetrom 

(priborom za mjerenje vremena istjecanja 

otopine polimera kroz sita). Pokazuje mjeru 

aktivnosti polimera. Skrin-faktor može biti laboratorijski 

i pogonski. 

screening – sijanje, prosijavanje. (1) Operacija propuštanja 

rastresitog (nevezanog) materijala, na primjer, 

šljunka, kroz sito radi separacije njegovih čestica u 

pojedine frakcije (frakcije određene veličine). (2) 

Uklanjanje čvrstih čestica određenog promjera koje 

754 

screening criteria – carbon-dioxide fl ooding 

su suspendirane ili plutaju u tekućini prolaženjem 

smjese tekućine i čvrstih čestica preko sita. 

screening criteria – kriteriji eliminacije (primjenljivosti). 

Kriteriji kojima se preliminarno utvrđuje je li neko ležište 

prikladan kandidat za primjenu dane metode 

povećanja iscrpka nafte (EOR-metode, enhanced oil 

recovery method). Baziraju se na rezultatima laboratorijskih 

istraživanja i pogonske primjene i odraz su 

suvremenih procjena raspona svojstava nafte i ležišta 

unutar kojih su različiti EOR-procesi primjenljivi 

budući da za primjenu svakog procesa postoje stanovita 

tehnološka ograničenja. Kriteriji eliminacije 

su samo približni. U specifi čnim slučajevima EORprojekt 

može biti uspješan iako je ležište izvan kriterija. 

Prema tome, svako potencijalno ležište se mora 

razmatrati pojedinačno. Također, s razvojem tehnologije 

EOR-metoda ograničenja će se ublažavati 

kao odraz novih znanja i iskustava o već poznatim 

procesima, varijantama poznatih procesa ili čak potpuno 

novim procesima. Kriteriji eliminacije uključuju 

svojstva nafte (gustoću, viskoznost, sastav), karakteristike 

ležišta (tip ležišne stijene, dubinu zalijeganja, 

efektivnu debljinu, temperaturu ležišta, srednju permeabilnost, 

zasićenje naftom) i specifi čne uvjete za 

pojedine EOR-metode. Sinonimi: enhanced oil recovery 

screening criteria, EOR screening criteria, technical 

screening criteria. 

screening criteria – alkaline fl ooding – kriteriji eliminacije 

(primjenljivosti) procesa alkalnog zavodnjavanja. 

Gustoća nafte manja od 0,935; viskoznost nafte 

manja od 35 cp; zasićenje ležišta naftom veće od 

35%; efektivna debljina ležišta – nije kritični parametar; 

srednja permeabilnost veća od 10 md; ležišna 

temperatura manja od 95 °C; dubina zalijeganja ležišta 

manja od 2700 m (vezano uz uvjet temperature). 

Slojna nafta mora imati visok kiselinski broj (određeni 

sadržaj tzv. naftnih kiselina) kako bi se postigla 

niska međufazna napetost u ležištu ako u proces nije 

uključena sintetička površinski aktivna tvar (treba, 

međutim, napomenuti da proces alkalnog zavodnjavanja 

može biti uspješan čak kada nafta ima nizak 

kiselinski broj zbog djelovanja drugih mehanizama 

istiskivanja nafte). Preporučljivo je također da nafta 

pripada lakom i srednjem tipu. Sadržaj ugljik-dioksida 

je vrlo strog parametar eliminacije – ležišta s visokim 

sadržajem ugljik-dioksida (s molnim udjelom 

u proizvedenom plinu većim od 0,01) ili s pH manjim 

od 6,5 nisu prikladni kandidati. Primjeni procesa u 

pješčenjacima se daje prednost budući da vapnenci 

reagiraju s alkalijama s visokim pH. Poželjno je da 

ležišna stijena sadrži malu količinu anhidrita, gipsa ili 

glina – anhidrita i gipsa do 0,1% (reagiraju s alkalnim 

agensom i troše ga), montmorilonita do 1% (alkalija 

se gubi iz otopine reakcijom precipitacije), dok kaolinit 

nije štetan u procesu alkalnog zavodnjavanja pri 

pH jednakom 8,2 do 10. Poželjan je niski salinitet u 

ležištu; v. alkaline fl ood. 

screening criteria – carbon-dioxide fl ooding – kriteriji 

eliminacije (primjenljivosti) procesa istiskivanja nafte 

ugljik-dioksidom. Gustoća nafte manja od 0,920; viskoznost 

nafte manja od 10 cp; zasićenje ležišta naftom 

veće od 20%; efektivna debljina ležišta – može 

varirati u širokom rasponu; srednja permeabilnost 

– nije kritični parametar ako se može održavati zadovoljavajući 

kapacitet injektiranja; dubina zalijeganja

screening criteria – hydrocarbon miscible fl ooding 

ležišta veća od 750 m (uvjeti za dubinu i temperaturu 

ležišta su povezani – za miscibilno istiskivanje dubina 

mora biti dovoljno velika kako bi se mogli primijeniti 

tlakovi injektiranja veći od minimalnog tlaka miscibilnosti, 

MMP, koji raste s porastom temperature). 

Temperatura sama po sebi nije kritični parametar za 

proces istiskivanja. Slojna nafta treba imati visok sadržaj 

srednjih ugljikovodika (osobito niz od pentana 

do dodekana). Proces je primjenljiv i u pješčenjacima 

i u karbonatima; v. carbon-dioxide fl ood. 

screening criteria – hydrocarbon miscible fl ooding 

– kriteriji eliminacije (primjenljivosti) procesa miscibilnog 

istiskivanja nafte ugljikovodicima. Gustoća nafte 

manja od 0,915; viskoznost nafte manja od 3 cp; zasićenje 

ležišta naftom veće od 30%; efektivna debljina 

ležišta – relativno mala osim ako sloj ima nagib; 

srednja permeabilnost – nije kritični parametar ako 

je sloj homogen; dubina zalijeganja ležišta veća od 

1200 m (minimalna dubina je određena tlakom koji 

je potreban za održavanje generirane miscibilnosti 

u ležištu, a kreće se u rasponu od 85 bar u procesu 

istiskivanja nafte ukapljenim naftnim plinom LPG, 

do 280-350 bar u procesu istiskivanja visokotlačnim 

plinom); ležišna temperatura sama po sebi nije 

kritični parametar, ali može znatno utjecati na minimalni 

tlak miscibilnosti (MMP), koji normalno raste 

s porastom temperature. Slojna nafta treba imati visok 

sadržaj lakih ugljikovodika (niz od etana do heptana). 

Proces je primjenljiv i u pješčenjacima i u karbonatima. 

Vrlo je poželjno da ležišta (slojevi) imaju 

strm nagib kako bi se postigla stanovita gravitacijska 

stabilizacija istiskivanja nafte u kojem je koefi cijent 

pokretljivosti fl uida obično nepovoljan; v. hydrocarbon 


screening criteria – immiscible gas fl ooding – kriteriji 

eliminacije (primjenljivosti) procesa nemiscibilnog 

istiskivanja nafte plinom (zajednički kriteriji za istiskivanje 

nafte ugljikovodicima, ugljik-dioksidom, 

dušikom i plinovitim produktima izgaranja). Gustoća 

nafte manja od 0,985; viskoznost nafte manja od 600 

cp; zasićenje ležišta naftom veće od 35%; efektivna 

debljina ležišta – nije kritičan parametar ako ležište 

ima nagib i/ili dobru vertikalnu permeabilnost; srednja 

permeabilnost – nije kritičan parametar; dubina 

zalijeganja ležišta – veća od 550 m. Sastav slojne nafte, 

ležišna temperatura i tip ležišne stijene nisu kritični 

parametri; v. immiscible displacement. 

screening criteria – in-situ combustion – kriteriji eliminacije 

(primjenljivosti) procesa podzemnog izgaranja 

nafte. Gustoća nafte od 0,895 do 1; viskoznost 

nafte manja od 5000 cp; zasićenje ležišta naftom 

veće od 50%; efektivna debljina ležišta veća od 3 m; 

srednja permeabilnost veća od 50 md; dubina zalijeganja 

ležišta manja od 3500 m (veća dubina ne 

čini ograničenje za proces ako se pri ležišnom tlaku 

može injektirati zrak – gornja granica dubine je, prema 

tome, uvjetovana veličinom tlaka, jer ona utječe 

na troškove komprimiranja zraka – i ako slojna nafta 

izgaranjem odloži dovoljnu količinu koksa za podržavanje 

fronte izgaranja); ležišna temperatura veća 

od 40 °C (što je temperatura viša, veći su izgledi za 

spontano upaljenje nafte). Slojna nafta treba sadržavati 

asfaltne spojeve (potpomažu odlaganje koksa u 

ležištu). Minimalni sadržaj nafte u ležištu na početku 

procesa, izražen kao umnožak zasićenja naftom 

755 

screening criteria – polymer fl ooding 

i poroznosti (u dijelovima jedinice) treba biti veći od 

0,08 (zasićenje naftom i poroznost moraju biti visoki 

kako bi se gubitak topline u stijenu doveo na minimum). 

Salinitet slojne vode nije kritičan parametar. 

Preporučuje se primjenjivanje procesa u pijescima i 

pješčenjacima s visokom poroznošću; v. in-situ combustion, 

in-situ forward combustion, in-situ reverse 

combustion. 

screening criteria – micellar-polymer fl ooding – kriteriji 

eliminacije (primjenljivosti) procesa micelarnopolimernog 

zavodnjavanja. Gustoća nafte manja od 

0,935; viskoznost nafte manja od 35 cp; zasićenje ležišta 

naftom veće od 35%; efektivna debljina ležišta 

– nije kritični parametar; srednja permeabilnost veća 

od 10 md; dubina zalijeganja ležišta manja od 2.700 

m (graničnu dubinu određuje kriterij temperature 

ležišta); ležišna temperatura manja od 95 °C. Sadržaj 

klorida u slojnoj vodi mora biti manji od 20.000 

ppm, a dvovalentnih iona (kalcija, magnezija) manji 

od 500 ppm (za komercijalne površinski aktivne tvari 

na tržištu). Preporučuje se primjenjivanje procesa u 

pješčenjacima (postojanje glina u visokom postotku 

nije poželjno zbog adsorpcije surfaktanta) s lakim i 

srednjim naftama; v. micellar-polymer fl ood. 

screening criteria – nitrogen & fl ue gas – kriteriji 

eliminacije (primjenljivosti) procesa istiskivanja nafte 

dušikom i plinovitim produktima izgaranja. Gustoća 

nafte manja od 0,850; viskoznost nafte manja od 0,4 

cp; zasićenje ležišta naftom veće od 40%; efektivna 

debljina ležišta – relativno mala osim ako sloj ima 

nagib; srednja permeabilnost ležišta – nije kritični 

parametar; dubina zalijeganja ležišta veća od 1.800 

m (miscibilnost se može postići u dubokim ležištima 

pri vrlo visokim tlakovima); ležišna temperatura nije 

kritični parametar. Preporučljivo je da slojna nafta 

sadrži veliku količinu lakih ugljikovodika (od metana 

do heptana) i da se proces primjenjuje u pješčenjacima 

ili karbonatima s malo pukotina i proslojaka 

visoke permeabilnosti. Poželjno je da ležište (sloj) 

ima strm nagib kako bi se omogućila gravitacijska 

stabilizacija istiskivanja nafte budući da je koefi cijent 

pokretljivosti nepovoljan (za miscibilno i nemiscibilno 

gravitacijsko dreniranje ležišta nagib može biti 

presudan za uspješnost projekta); v. nitrogen fl ood, 

inert gas miscible fl ood. 

screening criteria – polymer fl ooding – kriteriji eliminacije 

(primjenljivosti) procesa polimernog zavodnjavanja. 

Gustoća nafte manja od 0,965; viskoznost 

nafte od 10 do 100 (150) cp (za viskoznije nafte su 

primjerenije termičke metode povećanja iscrpka 

nafte); zasićenje ležišta naftom veće od 50%; efektivna 

debljina ležišta – nije kritični parametar; srednja 

permeabilnost ležišta veća od 10 md (u ležištima s 

permeabilnošću manjom od 50 md polimer može 

efi kasno obuhvatiti samo pukotine, osim ako je molarna 

masa polimera dovoljno niska; u nekim karbonatnim 

ležištima donja granica permeabilnosti može 

biti 3 md ako se polimerima želi obuhvatiti samo sustav 

pukotina); dubina zalijeganja ležišta manja od 

2.700 m (graničnu dubinu određuje kriterij temperature 

ležišta); ležišna temperatura manja od 95 °C 

(zbog razgradnje polimera). Sastav slojne nafte nije 

kritični parametar. Preporučljiva je primjena procesa 

u pješčenjacima, ali se može rabiti i za karbonatna 

ležišta; v. polymer fl ood.

screening criteria – steamfl ooding 

screening criteria – steamfl ooding – kriteriji eliminacije 

(primjenljivosti) procesa istiskivanja nafte vodenom 

parom. Gustoća nafte od 0,905 do 1,015; 

viskoznost nafte manja od 100.000 (ili 200.000) cp; 

zasićenje ležišta naftom veće od 40%; efektivna debljina 

ležišta veća od 6 m (kako bi se smanjili gubici 

topline u susjedne slojeve); srednja permeabilnost 

ležišta veća od 200 md (transmisibilnost veća od 15 

md-m/cp); dubina zalijeganja ležišta manja od 1.500 

m (kako bi se smanjili gubici topline u kanalu bušotine; 

najmanja dubina primjene procesa je uvjetovana 

tlakom koji može osigurati dovoljan kapacitet 

injektiranja pare a da istovremeno ne izazove frakturiranje 

susjednih slojeva); ležišna temperatura nije 

kritični parametar. Sastav nafte također nije kritični 

parametar procesa, ali će neke lake frakcije potpomoći 

destilaciju nafte parom. Proces je ponajprije 

primjenljiv u masivnim pješčenjacima visoke permeabilnosti 

i poroznosti ili nevezanim pijescima s 

viskoznim naftama, dok se u karbonatima obično ne 

primjenjuje ili samo onda ako obično zavodnjavanje 

takvih ležišta nije bilo uspješno). Preporučljivo je da 

omjer debljine pokrovnih slojeva i ležišta bude veći 

od 3:1. Salinitet slojne vode nije kritičan parametar; 


screening criteria – waterfl ood – kriteriji eliminacije 

(primjenljivosti) procesa običnog zavodnjavanja (istiskivanja 

nafte vodom), v. waterfl ood. 

screening guides – smjernice eliminacije (primjenljivosti). 

Lista (popis) svojstava ležišne stijene i fl uida 

koji su kritični za uspješnu primjenu nekog procesa 

(metode) povećanja iscrpka nafte (EOR-procesa/ 

metode). Eliminacijske smjernice su korisne za preliminarno 

razmatranje radi moguće selekcije EORmetoda. 

Međutim, prije donošenja konačne odluke 

o primjeni na specifi čnom ležištu/polju neophodno 

je napraviti detaljne studije, ispitivanja i prognoze 

odabranih procesa; v. screening criteria. 

screen liner – sitasta fi ltarska cijev, v. screen pipe. 

screen pipe – sitasta fi ltarska cijev. Perforirana cijev 

obavijena žicom za uklanjanje taloga iz proizvedenih 

fl uida. Sinonim: screen liner. 

screw bell – zvono za hvatanje, v. fi shing bell. 

screw pump – vijčana pumpa. Tip rotacijske (rotorne) 

pumpe s jednim, dvama ili više vijaka (jednovijčane, 

dvovijčane i viševijčane pumpe). Kada rotiraju na njihovim 

vratilima vijci se tijesno uzubljuju i usisavaju 

fl uid na usisnom kraju pumpe i tlače ga na izljevnom 

otvoru kao kontinuiranu struju. Vijčane pumpe su 

malih dimenzija i obično se pogone elektromotorom, 

ali mogu i plinskim motorima. Rabe se za pumpanje 

fl uida visoke viskoznosti i za pretakanje malih 

volumena tekućine pri visokim tlakovima. 

screw socket – zvono za hvatanje, v. fi shing bell. 

scrubber – uređaj za pranje (mokro čišćenje) plina, skruber. 

(1) Uređaj za uklanjanje krutina (čestica prašine) 

i malih količina tekućina iz plina. Obično je to vertikalna 

posuda koja radi kao separator s malim kapacitetom 

za tekućinu. Sastoji se od pregrada (baffl es), 

sita (screens) i prostora za skupljanje. Može, ali ne 

mora, imati uređaj za hvatanje raspršenih kapljica 

(mist extractor) i regulatore protutlaka (back pressure 

controls) i nivoa tekućine (liquid level controls). Često 

se primjenjuju ispred nekih procesnih posuda (processing 

vessel), na primjer, uređaja za dehidraciju (de- 

756 

sea cliff 

hidratora), postrojenja za ekstrakciju ili kompresora 

kako bi se spriječio ulaz tekućine u njih. Također se 

često rabe za uklanjanje tekućine iz plina koji se upotrebljava 

za rad pneumatskih instrumenata i regulatora; 

(2) Uređaj za uklanjanje sumporovodika iz kiselog 

plina (sour gas) procesom s alkanolaminom ili 

željeznim oksidom ili pranjem plina u skruberu koji 

sadrži kalciniranu sodu ili vapno. Sinonim: scrubbing 

plant; (3) Uređaj za uklanjanje komponenata koje 

zagađuju zrak (air pollutants) iz plinovitih produkata 

izgaranja uporabom vode i kemikalija. 

scrubber tank – rezervoar (spremnik) za ekstrahiranu 

kapljevinu. Visokotlačni rezervoar za prihvat kapljevina 

ekstrahiranih iz prirodnog plina. 

scrubber tower – skruber. Cilindrična punjena kolona 

za čišćenje plina pranjem. Voda ili druga tekućina za 

ispiranje plina se raspršuje u koloni i struji u suprotnom 

smjeru od plina koji se pročišćava. 

scrubbing – pranje plina, čišćenje plina pranjem. Čišćenje 

plina od primjesa (krutina, tekućina ili drugih plinova) 

prolaženjem kroz vodeno ili kemijsko pranje. 

Za uklanjanje suspendiranih krutih čestica (prašine, 

mulja i dr.) može se rabiti uljna (naftna) kupelj (oil 

bath). 

scrubbing oil – apsorpcijsko ulje, v. absorption oil. 

scrubbing plant – uređaj za pranje (mokro čišćenje) plina, 

skruber, v. scrubber, 2. 

scyphozoans (Scyphozoa) – scifozoi, režnjaci. Razred 

marinskih celenterata (mješinaca, marine coelenterates). 

Karakterizirani su dominacijom meduzoidnih 

formi (medusoid forms) – velikim, dobro razvijenim 

meduzama i malim, prilično dobro organiziranim 

polipima. Stratigrafska rasprostranjenost: pretkambrij 

(ili kambrij)-danas. 

Scythian, Scythian stage – skit, scyth. (1) Stratigrafski 

kat donjeg trijasa (Lower Triassic) u Europi – iznad 

perma (Permian), a ispod anizika (Anisian). Obuhvaća 

vremenski raspon od prije 250 do 245 milijuna godina. 

(2) Sinonim termina verfen (Werfenian, Werfenian 

stage) po nekim izvorima. 

S-dolostone – S-dolomit. Stratifi cirani dolomit (dolomitna 

stijena) koji zaliježe u obliku debelih slojeva s 

jezičasto uklinjenim vapnencem (limestone); v. T-dolostone, 

W-dolostone. 

sea ball – morska lopta. Sferična masa vlaknastog materijala 

živog ili izumrlog bilja (osobito alga) koja se 

formirala mehaničkim djelovanjem valova u plitkim 

vodama duž morske obale. 

sea bank – (1) morska obala, v. seashore. (2) morski pješčani 

prud. Pješčani prud (v. sandbank) blizu morske 

obale. (3) morski nasip, v. sea wall. 

seabeach – morski žal (plaža). Žal (plaža) koja leži duž 

obale mora ili oceana. 

seabed – dno oceana, oceansko dno, v. sea fl oor. 

seaboard – (1) primorski pojas. Pojas kopna (zemlje) 

koji ograničava morsku obalu. (2) obalni pojas, primorje, 

v. seacoast. 

sea bottom – dno oceana, oceansko dno, v. sea fl oor. 

sea butterfl ies – pteropodi, krilonošci, v. pteropods. 

sea cliff – morska litica (hrid, klif). Litica (klif) ili padina 

koja je formirana erozijom valovima (wave erosion) i 

nalazi se na rubu obale koji je okrenut prema moru 

ili na strani marinske erozijske platforme (wave-cut 

platform) okrenute prema kopnu. Označava unutarnju 

granicu obalne erozije (beach erosion). Morske

seacoast 

litice mogu varirati od malih uzdignuća do visokih 

strmina. Sinonimi: cliff , marine cliff ; v. shore cliff , wave-cut 

cliff . 

seacoast – obalni pojas, primorje. Pojas koji priliježe uz 

more ili ocean. Sinonim: seaboard. 

sea cucumbers – holoturiji, trpovi, morski krastavci, v. 

holothuroids. 

sea-cut – izrezan (urezan) morem, v. marine-cut. 

sea fan – podmorska (dubokomorska) lepeza, v. submarine 

fan. 

sea fl oor – dno oceana, oceansko dno. Jedan od glavnih 

elemenata geološke strukture svjetskih oceana. 

Građeno je od kore oceanskog tipa (v. oceanic crust). 

Sastoji se od kontinentskog šelfa ili platforme (v. continental 

shelf), kontinentske padine (v. continental 

slope), kontinentskog podnožja (v. continental rise) i 

abisalne ravnice (v. abyssal plain). Reljef oceanskog 

dna čine visoka uzdignuća, gorski lanci, hrptovi, kanjoni, 

ravnjaci, depresije (zavale), jarci (brazde). Važna 

uloga u formiranju reljefa oceanskog dna pripada 

rasjedima ogromnog pružanja. Sinonimi: deep-sea 

fl oor, fl oor of ocean, seabed, sea bottom. 

sea-fl oor (seafl oor) spreading – ekspanzija (spreding) 

oceanskog dna. Hipoteza (teorija), sukladno kojoj dolazi 

do prirasta (povećavanja) oceanske kore (oceanic 

crust) zbog dizanja konvekcijskih struja magme duž 

srednjooceanskih (središnjih oceanskih) hrptova (v. 

mid-oceanic ridge) ili svjetskog sustava riftova (v. 

world rift system) i kasnijeg međusobnog udaljavanja 

(razmicanja) novonastalog materijala brzinom 

od 1 do 10 centimetara godišnje. To gibanje je izvor 

energije u hipotezi (teoriji) tektonike ploča (hypothesis 

of plate tectonics, plate tectonic theory). Hipoteza 

ekspanzije oceanskog dna potkrepljuje hipotezu 

migracije kontinenata (v. continental displacement). 

Sinonimi: ocean-fl oor spreading, spreading concept, 

spreading-fl oor hypothesis, spreading of ocean fl oor. 

sea-fl oor (seafl oor) trench – oceanski jarak (brazda), v. 

trench, 4. 

sea gully – podmorska vododerina, vododerina na podvodnoj 

padini delte, v. slope gully. 

sea-ice shelf – ledeni šelf. Morski led koji pluta na mjestu 

svog formiranja i odvojen je od kompaktnog leda 

(fast ice), čijim dijelom može biti, plimnom pukotinom 

(tide crack) ili nizom takvih pukotina. 

sea kindliness – plovidbena svojstva broda za nevremena. 

Svojstva broda koja se sastoje u njegovoj izdržljivosti 

u odnosu na teško nevrijeme, uglavnom na 

ljuljanje (rolling) i posrtanje (pitching) te prelijevanje 

valova preko palube. 

seal – izolacijska pokrovna stijena, v. cap rock, 1. 

sealed fracture – zabrtvljena (krustifi cirana) pukotina, 

v. healed fracture. 

sealed reservoir – izolirano ležište. Naftno ili plinsko 

ležište okruženo nepropusnim stijenama. 

sea level – nivo (razina) mora. Široko primjenjivani sinonim 

termina »srednji nivo mora« (v. mean sea level). 

sea-level datum – srednji višegodišnji nivo mora. Srednji 

nivo mora (v. mean sea level) koji je prihvaćen kao 

standardna veličina očitavanja (standard datum) za 

visine (height) i nadmorske visine (elevation) i bazira 

se na opažanjima plima i oseka tijekom mnogih godina 

na plimnim stanicama (tide stations) duž obala. 

sea lilies – krinoidi, stapčari, morski ljiljani, v. crinoids. 

sealine, sea line – podmorski (podvodni) cjevovod. Cje- 

757 

seashore 

vovod položen na morskom dnu od odobalne bušotine 

(off shore well) do proizvodne platforme (production 

platform) i prihvatne stanice na kopnu. Sinonim: 

submarine pipeline. 

sealing agents – agensi za izolaciju zone gubitka cirkulacije 

isplake, v. lost-circulation additives. 

sealing fault – barijerni rasjed. Rasjed koji je nepropusna 

barijera (barijera permeabilnosti, permeability 

barrier) i sprječava strujanje fl uida kroz rasjednu 

plohu (fault surface) ili duž nje. Uzrok nepropusnosti 

rasjeda može biti šejl duž rasjedne plohe. 

sealing off – izolacija cementacijom pod tlakom, v. seal 

off . 

sealing rock – izolacijska pokrovna stijena, v. cap rock, 

1. 

seal off – izolacija cementacijom pod tlakom. Injektiranje 

cementne kaše pod visokim tlakom (squeezing of 

cement) u prstenasti prostor bušotine između njene 

stijenke i kolone zaštitnih cijevi (casing) radi sprječavanja 

strujanja fl uida (na primjer, vode) u prostoru. 

Sinonim: sealing off . 

seal rock – izolacijska pokrovna stijena, v. cap rock, 1. 

seal section – brtvena sekcija. Sekcija između elektromotora 

(electric motor) i uronjene električne pumpe 

(submersible electric pump) koja služi kao zaštita 

– omogućuje vrtnju vratila motora, ali ne dopušta 

ulaženje fl uida, pa je tlak ulja u motoru jednak tlaku 

fl uida izvan motora. 

seal sub – brtveni prijelaznik. Kratka glatka čelična cijev 

s gumenim ili plastičnim brtvenim prstenovima 

(seal rings) koja se spušta s kolonom uzlaznih cijevi 

(tubing string) i posjeda na proizvodnu dubinsku brtvenicu 

(paker, production packer) za izolaciju tlaka. 

seam – (1) proslojak stijene. Tanki sloj (layer, stratum) stijena 

koji razdvaja dva dobro izražena sloja različitog 

(drugačijeg) sastava ili veće debljine. (2) rudni sloj, 

rudno ležište. Žila (vein) ili sloj (bed) u seriji slojeva – 

obično se odnosi na nalazišta ugljena, ali se također 

može odnositi na rude metala. (3) linija razdvajanja 

slojeva. Linija koja razdvaja (odvaja) dva različita sloja 

(poput šava). 

sea mats – briozoi, mahovnjaci, v. bryozoans. 

sea moat – morski rov (jarak), v. moat, 1. 

seamount – podvodna planina. Uzdignuće oceanskog 

dna visine preko 1.000 metara (ili, prema drugoj defi 

niciji, visine od 300 metara do 900 metara i više s 

vrhom oko 300 m do 1.800 m ispod površine mora). 

Može imati ravan vrh (tada se naziva »gajot«, guyot) 

ili šiljasti (seapeak). Podvodne planine se mogu sresti 

u obliku izoliranih uzvisina ili mogu formirati linearne 

lance ili pojedinačne grupe uzvisina ili mogu 

imati zajedničku bazu i protezati se duž hrpta ili uzdignuća. 

sea mud – morski mulj. Mulj nanesen iz mora, osobito 

sedimenti slanih močvara ili priobalnog pojasa obogaćeni 

muljem (katkada se primjenjuju kao gnojivo). 

Sinonim: sea ooze. 

sea ooze – morski mulj, v. sea mud. 

sea plain – ravnica marinske erozije, v. plain of marine 

erosion. 

seaquake – podmorski (podvodni) potres. Potres s epicentrom 

ispod dna oceana koji se može osjetiti na 

palubi broda u području epicentra. Sinonim: submarine 

earthquake. 

seashore – morska obala. (1) Uski pojas zemlje (kopna)

seaside 

koji priliježe uz more ili ocean ili s njima graniči. Sinonimi: 

seaside, seastrand. (2) Pravnički termin koji 

označava cjelokupan pojas zemlje (kopna) između 

običnih nivoa plima (nivoa plima i oseka); prednji žal 

(foreshore). Sinonim: seastrand. 

seaside – morska obala, v. seashore. 

seasonally frozen ground – sezonski zamrznuto tlo. 

Tlo koje se zamrzava pri niskim sezonskim temperaturama 

i ostaje zamrznuto samo tijekom zime – 

odgovara aktivnom sloju (active layer) u područjima 

trajno zamrznutog tla (permafrost region). Sinonim: 

frost zone. 

seasonal recovery – sezonsko popunjavanje podzemnih 

voda. Pritjecanje vode u horizont podzemne 

vode tijekom vlažne sezone i nakon nje s dizanjem 

(porastom) nivoa vodnog zrcala (lica, water table). 

sea stack – morska stupasta litica, v. stack, 2. 

sea stars– asteroidi, zvjezdače, morske zvijezde, v. asteroids. 

sea state – stanje mora. Opis talasanja površine oceana 

riječima ili numerički. Sinonim: state of the sea. 

seastrand – morska obala, v. seashore. 

sea terrace – morska terasa, v. marine terrace. 

seat for the casing shoe – sjedište pete zaštitne kolone 

(kolone zaštitnih cijevi), v. casing seat. 

seating nipple – dosjedna nazuvica. Kratka spojnica s 

navojem i smanjenim unutarnjim prolaznim otvorom 

koja se primjenjuje u koloni uzlaznih cijevi (tubing 

string) za sidrenje dubinske naftne pumpe (downhole 

pump), smještaj zaklopaca plinskog lifta (gaslifta, 

gas-lift valves) ili pričvršćivanje sigurnosnog ventila 

(safety valve), sapnice (choke) ili regulatora (regulator). 

Dosjedna nazuvica također sprječava padanje 

malih alatki kroz kolonu uzlaznih cijevi (tubing). 

seat wrench – ključ za sjedišta ventila dubinske pumpe, 

v. barrel wrench. 

sea urchins – ehinoidi, ježinci, morski ježevi, v. echinoids. 

sea valley – podvodna dolina. Relativno plitka, široka 

depresija s blago nagnutim padinama na oceanskom 

dnu. 

sea wall, seawall – morski nasip. (1) Dugački strmi nasip 

od oblučja ili blokova naplavljen snažnim olujnim 

valovima duž morske obale u periodu visoke vode. 

(2) Umjetni nasip od armiranog betona, kamenja ili 

drugog materijala koji je izgrađen duž obale kako bi 

se spriječila erozija valovima. 

seawater, sea water, sea-water – morska voda. Voda 

oceana koja je karakterizirana svojim salinitetom i 

time se razlikuje od slatke vode i jezerskih, riječnih 

ili oborinskih voda. Kao sinonim se često rabi termin 

salt water (slana voda). U tehnologiji cementnih kaša 

(otopina) za cementaciju bušotina se rabi kao aditiv 

za ubrzavanje vezivanja (stvrdnjavanja) cementa 

– morska voda sadrži male količine klorida natrija, 

kalcija i magnezija (između 20.000 i 40.000 ppm) i, 

prema tome, djeluje u stanovitoj mjeri kao ubrzivač 

vezivanja (približno kao dodavanje 2% kalcij-klorida); 

v. cement addtives. 

seawater-base drilling mud – bušaća isplaka na bazi 

morske vode, v. seawater drilling mud. 

seawater-base mud – isplaka na bazi morske vode, v. 

seawater drilling mud. 

seawater (sea-water) drilling mud – bušaća isplaka na 

bazi morske vode. Bušaća isplaka pripremljena mor- 

758 

secondary coast 

skom vodom. Cijena isplake tog tipa je nešto veća 

od cijene pripreme slatkovodne isplake, ali se to 

kompenzira jeftinijom prirodnom morskom vodom 

u odnosu na transport slatke vode do bušotina u 

podmorju. Sinonimi: seawater-base drilling mud seawater-base 

mud, seawater mud. 

sea-water encroachment – prodor morske (slane) vode, 

v. salt-water encroachment. 

sea-water intrusion – prodor morske (slane) vode, v. 

salt-water encroachment. 

seawater mud – isplaka na bazi morske vode, v. seawater 

drilling mud. 

seaworn – erodiran morem. Koji je podlokan (podronjen, 

opustošen) morem, na primjer, erodirana obala 

(seaworn shore). 

seaworthiness – sposobnost plovljenja broda. Sposobnost 

broda za plovidbu kada ispunjava sve uvjete o 

kojima ovisi njegova sigurnost – mora biti čvrst i stabilan 

i imati siguran pogon, ne smije biti prenakrcan, 

teret mora biti propisno složen, broj i smještaj posade 

mora biti u skladu s propisima, a brodski uređaji i 

oprema moraju jamčiti određenu sigurnost za brod, 

teret i posadu. 

Secondary – sekundarna era. Termin koji se početkom 

19. stoljeća primjenjivao kao sinonim termina 

Floetz (grupa ili serija stijena koja je obuhvaćala 

dijapazon slojeva od devona do uključivo tercijarnih 

sedimenata). Termin se kasnije primjenjivao 

za označavanje vremenskog razdoblja i njemu odgovarajuće 

debele serije stratifi ciranih stijena koja 

je razdvajala starije primarne (Primary) stijene od 

mlađih tercijarnih (Tertiary) stijena i obuhvaćala sedimente 

od silura do krede. Kasnije je termin ipak 

bio ograničen na cijelu mezozojsku eru i koncem 

19. stoljeća je bio napušten u korist termina mezozoik 

(v. Mesozoic). 

secondary – sekundaran. U geologiji – termin kojim se 

označava zrela obala ili obalna linija formirani uglavnom 

suvremenim marinskim procesima, na primjer, 

obale oblikovane erozijom valovima, marinskom sedimentacijom 

(taloženjem) ili djelovanjem morskih 

organizama; v. primary, 1. 

secondary arc – eksternidi, v. externides. 

secondary batttery – električni akumulator, v. accumulator, 

2. 

secondary cementing – (1) sekundarna cementacija. 

Operacija cementacije bušotine koja se izvodi nakon 

primarne cementacije (primary cementing). Uključuje 

cementaciju pod visokim tlakom ili skviz-cementaciju 

(visokotlačno pumpanje cementa kroz perforacije 

kolone zaštitnih cijevi – v. squeeze cementing) i 

postavljanje (polaganje) cementnih čepova (cement 

plug) u kanalu bušotine. (2) cementacija pod visokim 

tlakom, visokotlačna cementacija, skviz-cementacija 

v. squeeze cementing. 

secondary clay – sekundarna glina. Glina koja je bila 

transportirana (prenesena) s mjesta njena formiranja 

i pretaložena na bilo kojem drugom mjestu; v. 

primary clay, residual clay. 

secondary cleavage – sekundarni klivaž. Zastarjeli naziv 

za termin cleavage (klivaž), koji je predložen kako 

bi se naglasio njegov razvoj nakon konsolidacije stijene 

kao rezultata deformacije ili metamorfoze (metamorfi 

zma). 

secondary coast – sekundarna obala. Relativno stabil-

secondary consequent stream 

na morska obala ili obalna linija koji su oblikovani 

današnjim (suvremenim) marinskim procesima. 

secondary consequent stream – sekundarna konsekventna 

(supkonsekventna) rijeka. (1) Pritok subsekventne 

rijeke (v. subsequent stream) koji teče paralelno 

s padinom ili niz istu padinu kao i prvobitna 

konsekventna rijeka. Obično se razvija nakon formiranja 

subsekventne rijeke, ali u smjeru koji je sukladan 

sa smjerom prvobitne konsekventne rijeke. Sinonim: 

subconsequent stream. (2) Rijeka koja teče niz 

krilo (fl ank) antiklinale ili sinklinale. Sinonimi: lateral 

consequent stream, subconsequent stream. 

secondary consolidation – sekundarna konsolidacija. 

U geologiji – konsolidacija sedimentnog materijala, 

uglavnom pri konstantnom tlaku, koja je rezultat 

unutarnjih procesa, kao što je prekristalizacija (recrystallization). 

secondary creep – sekundarno (stacionarno) puzanje. 

Deformacija materijala pri djelovanju konstantnog 

diferencijalnog naprezanja (diff erential stress) i s 

konstantnim odnosom vremena i deformacije (strain-time 

relationship). Sinonim: steady-state creep; v. 

primary creep. 

secondary crude oil – sekundarna nafta. Nafta proizvedena 

sekundarnim metodama razrade ležišta. 

Sinonim: secondary oil; v. secondary recovery. 

secondary dolomite – sekundarni (epigenetski, stratigrafski, 

tektonski) dolomit. Mineral dolomit koji je zamijenio 

kalcit u vapnencu (limestone) duž njegovih 

prirodnih pukotina. Pukotine su bile putovi kojima 

su se vode bogate magnezijem procjeđivale kroz 

vapnenac kada se on transformirao u dolomit. Sinonimi: 

epigenic dolomite, tectonic dolomite. 

secondary enlargement – sekundarni rast. Sedimentacija 

oko klastičnog zrna minerala materijala (tvari) 

koji ima s njim jednak sastav i optički i kristalografski 

kontinuitet, što često uvjetuje formiranje kristalnih 

ploha (crystal faces) karakterističnih za primarni 

(originalni) mineral, na primjer, rast kvarca oko zrna 

silicij-dioksida u pješčenjacima ili rast novog materijala 

oko klastičnih jezgara, kao što su zrna kalcita, 

glinenca (feldšpata) i turmalina. Sinonim: secondary 

growth. 

secondary exploitation – sekundarna eksploatacija 

nafte, v. secondary oil recovery. 

secondary fault – sekundarni rasjed. Mali rasjed paralelan 

s glavnim rasjedom (main fault). Može biti sintetički 

rasjed (synthetic fault) s pomicanjem u istom 

smjeru kao i pomicanje glavnog rasjeda ili antitetički 

(antithetic fault) s pomicanjem suprotnim pomicanju 

glavnog rasjeda. 

secondary free gas cap – sekundarna plinska kapa, v. 

secondary gas cap. 

secondary gas cap – sekundarna plinska kapa. Plinska 

kapa naftnog ležišta koju je formirao otopljeni plin 

izdvajanjem (oslobađanjem) iz nafte usljed pada ležišnog 

tlaka (reservoir pressure) ispod tlaka zasićenja 

(bubblepoint pressure) u procesu proizvodnje. Sinonim: 

secondary free gas cap. 

secondary geosyncline – sekundarna geosinklinala. 

Geosinklinala koja se pojavljuje u periodu kulminacije 

(culmination) ili nakon geosinklinalne orogeneze 

(geosynclinal orogeny), na primjer, egzogeosinklinala 

(v. exogeosyncline), epieugeosinklinala (v. epieugeosyncline) 

ili unutarnja depresija (v. intradeep). 

759 

secondary oil recovery 

secondary growth – sekundarni rast, v. secondary enlargement. 

secondary interstice – sekundarna šupljina (pora). Šupljina 

(pora) formirana nakon nastanka okolnih stijena; 

v. original interstice. 

secondary limestone – sekundarni vapnenac (vapnenjak). 

Vapnenac koji se istaložio iz otopina u pukotinama 

i šupljinama drugih stijena, na primjer, vapnenac 

istaložen zajedno sa solju i gipsom u solnim domama 

(kupolama, salt domes) priobalja Meksičkog 

zaljeva. 

secondary maximum – sekundarni maksimum (mod). 

Veličine čestica sedimenta ili stijene koje imaju veću 

frekvenciju (višu točku na krivulji frekvencije) u usporedbi 

s veličinama drugih čestica, ali manju od 

modalnog promjera zrna (od najviše točke koja odgovara 

modalnom promjeru, modal diameter). Može 

se dobiti grafi čki lociranjem drugog najvišeg vrha 

krivulje frekvencije. Dani uzorak može imati više od 

jednog sekundarnog maksimuma. Sinonim: secondary 

mode. 

secondary migration – sekundarna migracija. U geologiji 

– istiskivanje nafte i/ili plina iz matičnih slojeva 

(source beds) u stijene-nosioce ugljikovodika veće 

permeabilnosti. Procesi sekundarne migracije ugljikovodika 

su još slabo izučeni tako da su podaci o 

migraciji nafte i plina u velikoj mjeri teoretski, što je 

vrlo važno u istraživanju nafte i plina (rijetki su podaci 

o geometriji pora, ovisnosti između poroznosti 

i permeabilnosti i distribuciji vode u pokopanim 

matičnim slojevima), a manje kritično za tehnologiju 

razrade ležišta. Sekundarna migracija može biti na 

znatnim udaljenostima (na primjer, duljina migracije 

akumulacije ugljikovodika Athabasca je veća od 300 

kilometara). Vertikalna migracija je jedino moguća 

kroz rasjede, pukotine, dajkove i blatne vulkane; v. 

primary migration of hydrocarbons. 

secondary mineral – sekundarni mineral. Mineral koji 

se formirao nakon stijene u kojoj se nalazi, obično na 

račun primarnog minerala (v. primary mineral) kao 

rezultat procesa trošenja (raspadanja, weathering), 

metamorfoze (metamorfi zma, metamorphism) ili 

djelovanja otopina (otapanja, solution). 

secondary mode – sekundarni mod (maksimum), v. secondary 

maximum. 

secondary oil – sekundarna nafta, v. secondary crude 

oil. 

secondary oil production – sekundarna proizvodnja 

nafte, proizvodnja nafte sekundarnim metodama, v. 

secondary oil recovery. 

secondary oil recovery – sekundarna proizvodnja (dobivanje, 

eksploatacija) nafte, proizvodnja nafte sekundarnim 

metodama. Proizvodnja dodatnih količina 

nafte. Svaki tehnološki proizvodni proces koji se primijenjuje 

za uspostavljanje proizvodnje nafte iz primarno 

iscrpljenog ležišta (iscrpljenog eksploatacijom 

isključivo prirodnim ležišnim režimima) – proces 

proizvodnje nafte injektiranjem vode (obično, klasično 

ili konvencionalno zavodnjavanje – v. waterfl ood) 

ili injektiranjem nemiscibilnog plina pri umjerenom 

tlaku u naftno ležište nakon primarne faze proizvodnje 

(v. gasfl ood) ili metodom podržavanja ležišnog 

tlaka (v. pressure maintenance). Procesi istiskivanja 

nafte vodom (zavodnjavanje) i plinom se, za razliku 

od metode podržavanja ležišnog tlaka, primjenjuju

secondary oil recovery methods 

u kasnoj fazi primarnog životnog vijeka ležišta/polja 

kada je prirodna energija ležišta iscrpljena, odnosno, 

kada je primarna proizvodnja nafte na granici ekonomičnosti. 

Plin se injektira u plinsku kapu ležišta za 

podržavanje tlaka i ekspandiranje kape (istiskivanje 

nafte ekspanzijom kape) ili u naftnu zonu ležišta za 

nemiscibilno istiskivanje nafte. Injektiranje vode, odnosno 

istiskivanje nafte vodom ili zavodnjavanje se 

danas praktično shvaća kao sinonim za sekundarnu 

proizvodnju nafte. Sinonimi: secondary exploitation, 

secondary oil production, secondary recovery; v. primary 

oil recovery, tertiary oil recovery, enhanced oil 

recovery, pressure maintenance, waterfl ood. 

secondary oil recovery methods – metode sekundarne 

proizvodnje (dobivanja) nafte, sekundarne metode 

proizvodnje (dobivanja) nafte, v. secondary oil recovery. 

secondary optic axis – sekundarna optička os. Jedna 

od dviju optičkih osi (v. optic axis) u kristalu duž koje 

sve zrake svjetlosti putuju jednakom brzinom. Sekundarne 

optičke osi se nalaze vrlo blizu primarnim 

optičkim osima (v. primary optic axis), ali se nužno ne 

poklapaju s njima. 

secondary orogeny – sekundarna orogeneza. Orogeneza 

koja je karakteristična za eksternide i izražena 

je intenzivnom deformacijom; v. primary orogeny. 

secondary permeability – sekundarna permeabilnost 

(propusnost). Permeabilnost stijene nastala promjenama 

njena skeleta kao posljedice kompakcije, pucanja 

(lomova), cementacije i otapanja. Kompakcija 

(zbijanje) i cementacija općenito smanjuju primarnu 

permeabilnost stijena, dok je pucanje i otapanje skeleta 

povećavaju. U nekim ležišnim stijenama, osobito 

karbonatnim s niskom poroznošću, sekundarna 

permeabilnost je bitna za strujanje (migraciju) fl uida; 

v. permeability, primary permeability. 

secondary porosity – sekundarna (inducirana) poroznost. 

Poroznost stijene nastala pod djelovanjem geoloških 

procesa nakon što je završila njena sedimentacija, 

za razliku od primarne poroznosti. Općenito, 

procesi koji su djelovali na stijenu su dijageneza, 

katageneza, naprezanje Zemlje i otapanje minerala. 

Najveći utjecaj imaju: (a) dolomitizacija karbonatnih 

stijena (povećava poroznost karbonata zbog 

transformacije iz vapnenca – kalcita – u dolomit, 

što uzrokuje skupljanje volumena stijene koje formira 

šupljine u njoj); (b) otapanje minerala vodom 

(cijeđenjem ili perkolacijom i strujanjem kiselih voda 

kroz stijenu dolazi do otapanja pojedinih mineralnih 

sastojaka stijene, najviše u vapnencima i dolomitima, 

što povećava poroznost stvaranjem šupljina ili 

kaverni); (c) prekristalizacija (nastanak novih mineralnih 

zrna istog kemijskog i mineralnog sastava kao 

u prvotnoj stijeni ili različitog), i (d) nastanak pukotina 

(obično u krtim, lomljivim stijenama). Ležišne 

stijene sa sekundarnom poroznošću su heterogenije 

po svojim karakteristikama od stijena s primarnom 

poroznošću. Sinonimi: induced porosity, intermediate 

porosity; v. porosity, primary porosity. 

secondary-porosity index (SPI) – indeks sekundarne 

poroznosti. U karotaži – parametar koji se izračunava 

prema veličinama poroznosti dobivenim prema 

podacima akustičke karotaže (sonic log) i karotaže 

gustoće (density log) ili neutronske karotaže (neutron 

log) i obično se određuje kao (1 – akustička poro- 

760 

secondary tracer 

znost)/neutronska poroznost ili (katkada) kao (neutroska 

poroznost – akustička poroznost). 

secondary recovery – sekundarna proizvodnja (dobivanje, 

eksploatacija) nafte, v. secondary oil recovery. 

secondary recovery reserves – sekundarne (sekundarno 

pridobive) rezerve, v. secondary reserves. 

secondary refl ection – sekundarna (višestruka) refl eksija, 

v. multiple refl ection. 

secondary reserves – sekundarne (sekundarno pridobive) 

rezerve. Količina (volumen) nafte koja se može 

komercijalno proizvesti iz ležišta sekundarnim metodama 

pridobivanja (uglavnom konvencionalnim 

zavodnjavanjem, waterfl ood). Glavni uvjet za svrstavanje 

rezervi u kategoriju sekundarnih je rentabilnost 

dane sekundarne metode proizvodnje koja 

je dokazana praksom na danom ili bliskom ležištu/ 

polju. Sinonim: secondary recovery reserves. 

secondary rocks – sekundarne stijene. (1) Stijene sastavljene 

(građene) od čestica formiranih erozijom ili 

trošenjem (raspadanjem) otprije postojećih stijena, 

na primjer, rezidualne, kemogene ili organogene 

stijene (residual rocks, chemical rocks, organic rocks) 

formirane (sastavljene) od klastičnih (detritskih), precipitiranih 

ili organski akumuliranih (organogenih) 

materijala, osobito klastične sedimentne stijene (clastic 

sedimentary rocks). (2) Fosiliferne i stratifi cirane 

(uslojene) stijene (fossiliferous rocks, stratifi ed rocks) 

koje se sastoje od materijala nastalog erozijom starijih 

primitivnih stijena (v. primitive rocks). 

secondary stratifi cation – sekundarna stratifi kacija 

(slojevitost). Stratifi kacija (slojevitost) koja se pojavljuje 

u slučajevima kada već istaloženi sediment prijeđe 

u suspendirano stanje (suspenziju) i ponovno 

se istaloži. Sinonim: indirect stratifi cation. 

secondary stratigraphic trap – sekundarna stratigrafska 

zamka. Tip stratigrafske zamke za ugljikovodike 

(v. stratigraphic trap) koja je formirana procesima 

erozije ili litološkim promjenama dijela ležišne stijene 

usljed otapanja, cementacije i kemijske promjene 

ili supstitucije nakon taloženja, za razliku od primarne 

stratigrafske zamke (v. primary stratigraphic trap). 

Veliki dio tih zamki je nastao djelovanjem erozije 

(odnošenjem ležišne stijene), zatim transgresivnom 

sedimentacijom (kada voda prodire na kopno), regresivnom 

sedimentacijom (kada se voda povlači s 

kopna) i kemijskom promjenom (mijenjanjem) vapnenca. 

Prema nekim izvorima, sinonim je porosity 

trap; v. combination trap, structural trap. 

secondary structure – (1) sekundarna struktura. U geologiji 

– struktura formirana nakon sedimentacije ili 

prodora stijene (intruzije), na primjer, rasjed (fault), 

bora (fold) ili pukotina (joint) koji su proizvedeni 

tektonskim pokretima, osobito epigenetska sedimentna 

struktura (epigenetic sedimentary structure), 

kao što su konkrecije ili nodule nastale kemijskim 

djelovanjem (procesom) ili sedimentni dajk formiran 

ispunjavanjem pukotina; v. primary structure. 

(2) sekundarna struktura (konstrukcija) platforme. 

Paluba (deck) i moduli (modules) na morskoj (odobalnoj) 

platformi (off shore platform), za razliku od 

rešetkastog postolja (jacket) i stupova (pilota, piles) 

platforme koji su njena primarna struktura (primary 

structure). 

secondary tracer – sekundarni trejser. Rezultat reakcije 

između injektiranog primarnog trejsera (primary tra-

secondary wave 

cer) i ležišnih fl uida (reservoir fl uids). Sekundarni trejser 

zatim služi za praćenje strujanja fl uida u ležištu; 

v. primary tracer. 

secondary wave – sekundarni val, S-val, v. S wave. 

second crop oil – nafta proizvedena sekundarnim metodama. 

Nafta proizvedena primjenom sekundarnih 

metoda iskorištavanja ležišta/polja i metodama povećanja 

iscrpka nafte (EOR-metodama); v. secondary 

recovery, enhanced oil recovery. 

second intermediate string – druga tehnička zaštitna 


seconds API – API sekunde. Vrijeme protjecanja bušaće 

isplake kroz Marshov lijevak (Marsh funnel) izraženo 

u sekundama. API sekunde su mjera viskoznosti tekućina 

prema procedurama Američkog naftnog instituta 

(American Petroleum Institute procedures). 

second string of protective pipe – druga tehnička zaštitna 


section – (1) geološki presjek. Opis ili grafi čki prikaz u 

određenom mjerilu sukcesivnih jedinica stijena ili 

geološke strukture u ogoljelom obliku ili u obliku 

kako bi oni izgledali kada bi bili razrezani nekom 

ravninom, na primjer dijagram geološke strukture 

probušene bušotinom, osobito vertikalni presjek 

(v. vertical section). Sinonim: geologic section; v. horizontal 

section, structure section. (2) stupasti presjek, v. 

columnar section. (3) geološki (stratigrafski) presjek, v. 

geologic section, 1. (4) tipski presjek, v. type section. (5) 

izbrusak, v. thin section. (6) sekcija, zemljišna sekcija. 

Katastarska jedinica u SAD koja čini jednu od 36 zemljišnih 

čestica na koje je podijeljen taunšip (v. township). 

Čini zemljišnu parcelu obično površine jedne 

kvadratne kopnene milje (640 akra) s granicama koje 

idu paralelno s meridijanima i paralelama. Sekcije 

unutar normalnog taunšipa se sukcesivno numeriraju 

počevši od broja 1 u sjeveroistočnoj sekciji, zatim 

povećavajući brojeve naizmjenično najprije prema 

zapadu, a zatim prema istoku i završavajući s brojem 

36 u jugoistočnoj sekciji. Sinonim: section of land; v. 

half section, quarter section, quarter-quarter section. 

section-gage log – kavernogram, dijagram kavernometrije 

(dijametriranja bušotine), v. caliper log. 

section-gage logging – kavernometrija, dijametriranje 

bušotine (kanala bušotine), v. caliper logging, 1. 

section line – linija zemljišne sekcije. Granica između zemljišnih 

sekcija (katastarska jedinica u SAD – v. section, 

6). Linije sekcija se pružaju smjerovima sjever-jug 

i istok-zapad, a razmak između njih je jedna milja. 

section mill – glodalo za rezanje sekcija zaštitne kolone. 

Alatka koja se spušta u bušotinu s bušaćom kolonom 

(kolonom bušaćih alatki, drillstring) i služi za rezanje 

rotacijom sekcija zaštitne kolone (casing). Rezanje 

rotacijskim glodanjem se često primjenjuje za postavljanje 

klina za skretanje kanala bušotine (whipstock). 

section of land – zemljišna sekcija, v. section, 6. 

secular movements – sekularni pokreti. U geologiji – sistematski 

stabilni uzlazni ili silazni pokreti (gibanja) 

Zemljine kore (movements of the Earth’s crust) koji se 

zbivaju sporo i neprimjetno tijekom dugih geoloških 

vremenskih razdoblja. 

Securities & Exchange Commission (SEC) – Komisija 

za vrijednosne papire. Vrhovno regulativno i nadzorno 

tijelo tržišta vrijednosnih papira u SAD što je 

osnovano 1934. g. Komisija također nadgleda po- 

761 

sedimentary breccia 

slovanje svih burzi, B/D tvrtki, investicijskih banaka i 

fondova, savjetnika za ulaganja i svih koji su uključeni 

u izdavanje i trgovanje vrijednosnicama. Komisija 

je izdala i vlastiti sustav klasifi kacije i kategorizacije 

rezervi nafte i plina (v. reserve classifi cation). 

sedarenite – sedarenit. Litarenit (v. litharenite) koji se 

sastoji uglavnom od fragmenata sedimentnih stijena 

(sedimentary rocks), na primjer, pješčenjački arenit 

(sandstone-arenite) ili šejlov arenit (shale-arenite). 

Sedarenit može imati bilo koji sadržaj gline, različitu 

sortiranost ili stupanj zaobljenosti. 

sedentary – sedentaran. (1) U geologiji – koji se formirao 

na mjestu zalijeganja (in place). Terminom 

se označavaju sedimenti ili tlo koji se formiraju na 

mjestu zalijeganja, bez transportiranja (prenošenja), 

razaranjem ispod zaliježućih stijena ili akumulacijom 

(nakupljanjem) organskog materijala. (2) U zoologiji 

– termin kojim se označavaju životinje koje ostaju 

pričvršćene za supstrat. 

sedifl uction – sedifl ukcija. Subakvatsko (podvodno) ili 

subaeralno (kopneno) kretanje materijala u nekonsolidiranim 

sedimentima koje se odvija u ranijim stadijima 

dijageneze. 

sediment – sediment, taložina, talog. U geologiji – (1) 

Čvrsti (tvrdi) klastični materijal (ili nakupine takvog 

materijala) koji je formiran trošenjem (raspadanjem) 

stijena (weathering of rocks) i transportiran (prenesen) 

ili sedimentiran zrakom, vodom ili ledom ili koji 

je akumuliran drugim prirodnim agensima (prirodnim 

procesima), kao što su kemijska precipitacija iz 

otopina ili sekrecijska djelatnost organizama. Na površini 

Zemlje se ti sedimenti akumuliraju pri običnim 

temperaturama u obliku rahlih, nekonsolidiranih 

slojeva, na primjer, pijesak (sand), šljunak (gravel), silt 

(silt), mulj (mud), til (till), les (loess), aluvija (alluvium). 

(2) U strogom značenju – čvrsti (tvrdi) materijal koji 

se istaložio iz stanja suspenzije u tekućini. U jednini 

se termin obično primjenjuje za označavanje materijala 

koji se nalazi u suspendiranom stanju u vodi ili 

je nedavno istaložen iz suspenzije, dok se u množini 

termin rabi za označavanje svih tipova sedimenata i 

uglavnom se odnosi na nekonsolidirane materijale; 

v. deposit. 

sedimental – sedimentni, taložni. Koji je formiran od 

sedimenta ili iz sedimenta (v. sediment). 

sedimentary – (1) sedimentni, taložni. (a) Koji se odnosi 

na sedimente ili sadrži sedimente, na primjer, sedimentna 

taložina (sedimentary deposit) ili sedimentni 

kompleks (sedimentary complex). (b) Koji je formiran 

sedimentacijom taloga, na primjer, sedimentna glina 

(sedimentary clay) ili se odnosi na proces sedimentacije 

ili taloženja, na primjer, sedimentni vulkanizam 

(sedimentary volcanism). (2) sedimentna stijena, sediment; 

v. sediment, sedimentary rock. 

sedimentary basin – sedimentni (taložni) bazen. U geologiji 

– opći termin kojim se označava svako veliko 

područje debelih naslaga sedimentnih stijena. Sedimentni 

bazen je geološka struktura s jedinstvenom 

sekvencijom stijena koje se razlikuju od stijena izvan 

bazena. Budući da debljina sedimenata u bazenima 

može biti i do 15.000 metara (50.000 stopa), oni 

mogu sadržati znatne akumulacije ugljikovodika. Na 

svijetu postoji oko 600 sedimentnih bazena. 

sedimentary breccia – sedimentna (taložna) breča. Breča 

(v. breccia) sastavljena od fragmenata promjera

sedimentary complex 

većeg od 2 mm koja se formirala procesom sedimentacije, 

na primjer, siparna breča (talus breccia). Obično 

je, ali ne obvezno, karakterizirana nesavršenim 

mehaničkim sortiranjem materijala i prevladavanjem 

(većim udjelom) materijala donesenog iz jednog lokalnog 

izvora ili postojanjem različitog nesređeno 

izmiješanog materijala. Sedimentne breče se mogu 

klasifi cirati prema tipu i udjelu čestica veličine šljunka 

i tipu matriksa. Sinonim: sharpstone conglomerate. 

sedimentary complex – sedimentni (taložni) kompleks. 

Termin slobodne uporabe koji označava naslagu 

sedimenata velike debljine, povezanih nekim jedinstvenim 

karakteristikama (na primjer, zajedništvom 

formiranja, tektonikom), čija se starost ne može točno 

utvrditi. 

sedimentary-contact shoreline – sedimentno-kontaktna 

(taložno-kontaktna) obalna linija. Obalna linija 

formirana djelomičnim potapanjem padine (slope) 

koja je nastala spiranjem slabih slojeva (stijena) s jedne 

strane dobro izraženog sedimentnog kontakta. 

sedimentary cover – sedimentni (taložni) pokrov, v. 

cover. 

sedimentary cycle – sedimentacijski (taložni) ciklus, v. 

cycle of sedimentation. 

sedimentary diff erentiation – sedimentna (taložna) 

diferencijacija. Progresivno razdvajanje (separacija) 

erozijom i transportiranjem dobro izraženih stijenskih 

masa na produkte koji se fi zički i kemijski razlikuju 

od njih i koji se ponovno sortiraju i talože kao 

sedimenti na više ili manje odvojenim područjima, 

na primjer, segregacija i disperzija komponenata 

eruptivne (magmatske) stijene (igneous rock) u pješčenjake 

(sandstones), vapnence (limestones), šejlove 

(shales) itd. Sinonim: diff erentiation. 

sedimentary dike – sedimentni (taložni) dajk (žica). 

Pločasto tijelo (masa), građeno od sedimentnog materijala, 

koje presijeca strukturu ili slojevitost starijih 

(otprije postojećih) stijena na način sličan intruzivnom 

dajku (igneous dike). Formira se (nastaje) ispunjavanjem 

pukotine ili prijeloma odozdo, odozgo ili 

bočno snažnom injekcijom ili prodorom (intruzijom) 

sedimenata pri anomalnom tlaku, na primjer, djelovanjem 

tlaka plina ili težine iznad zaliježućih stijena 

ili potresa, osobito klastični dajk (clastic dike); v. sedimentary 

vein. 

sedimentary environment – sredina sedimentacije 

(taloženja), sedimentacijska (taložna) sredina. Prirodna, 

geografski ograničena kontinentalna, oceanska 

ili obalna sredina u kojoj se akumuliraju sedimenti. 

Karakterizirana je unutarnjim i vanjskim silama, fi zičkim, 

kemijskim i biološkim utjecajima i uvjetima koji 

djeluju u procesu sedimentacije. Opća klasifi kacija 

dijeli sredine sedimentacije na tri tipa: (a) kontinentalnu 

ili nemarinsku sredinu (v. continental sedimentary 

environment); (b) prijelaznu sredinu (v. transitional 

sedimentary environment), i (c) marinsku sredinu 

(v. marine sedimentary environment). Sinonim: depositional 

environment. 

sedimentary facies – sedimentni (taložni) facijes. Stratigrafski 

facijes (stratigraphic facies) koji predstavlja 

bilo koji površinski ograničeni dio izdvojene stratigrafske 

jedinice (stratigraphic unit) ili bilo kojeg genetski 

srodnog tijela sedimentnih naslaga (body of 

sedimentary deposits) koji se po litološkim i paleontološkim 

karakteristikama bitno razlikuje od drugog 

762 

sedimentary petrology 

dijela ili drugih dijelova iste stratigrafske jedinice. Sedimentni 

facijes obuhvaća jednu od bilo kojih dviju 

ili više vrsta sedimenata koji su djelomično ili potpuno 

ekvivalentni po starosti i zaliježu jedan uz drugog 

ili u neposrednom susjedstvu. 

sedimentary fault – sinsedimentacijski rasjed, v. growth 

fault. 

sedimentary injection – sedimentna (taložna) injekcija, 

v. injection, 2. 

sedimentary insertion – prodiranje sedimentnog (taložnog) 

materijala. Prodiranje (uvođenje) sedimentnog 

materijala u već formirane sedimente ili stijene, 

na primjer, ispunjavanjem pukotina (infi lling), injekcijama 

(injection), intruzijama (intrusion) ili djelomičnim 

taloženjem iz otopina. 

sedimentary intrusion – sedimentna (taložna) intruzija, 

v. intrusion, 2. 

sedimentary laccolith – sedimentni (taložni) lakolit. 

Intruzija plastičnog sedimentnog materijala (na primjer, 

materijala poput glinovite solne breče, clayey 

salt breccia) koji je bio utisnut pod visokim tlakom 

i prodro paralelno ili gotovo paralelno s plohama 

slojevitosti (bedding planes) formacije. Debljina sedimentnih 

lakolita može biti vrlo različita. 

sedimentary lag – vrijeme između raspadanja i sedimentacije. 

Vremenski prekid između formiranja potencijalnog 

sedimenta (sedimentnog ili taložnog 

materijala) trošenjem (raspadanjem, weathering) i 

njegova uklanjanja (odnošenja, removal) i sedimentacije 

(deposition). 

sedimentary mantle – sedimentni (taložni) pokrov, v. 

cover. 

sedimentary marble – v. crystalline limestone, 3. 

sedimentary oil – sedimentna nafta. U geologiji – sirova 

nafta koja je prirodno reciklirana erozijom iz već 

postojećeg sedimenta. Sedimentna nafta uglavnom 

je teška (heavy oil). 

sedimentary organic matter – organska tvar sedimenata 

(taložina, sedimentnih stijena, taložnih stijena). 

Organska tvar koja se nalazi u sedimentnim stijenama 

(sedimentary rocks). Jedan tip organske tvari (tip 

II) može generirati naftu s vremenom i temperaturom 

u procesu zrenja (sazrijevanja – v. maturation), 

dok je drugi tip tvari (tip III) generirao pretežito plinovite 

ugljikovodike; v. organic matter. 

sedimentary peat – sedimentni (taložni) treset. Treset 

(v. peat) koji se formirao pod vodom (obično u jezerima) 

i sastoji se uglavnom od alga i njima bliskog 

bilja. Sinonimi: dredge peat, lake peat, pulpy peat. 

sedimentary petrography – sedimentna petrografi ja, 

petrografi ja sedimentnih (taložnih) stijena, sedimentografi 

ja. Opisivanje i klasifi kacija sedimentnih stijena 

(sedimentary rocks). Sinonim: sedimentography. 

sedimentary petrologic province – petrografska (sedimentna 

petrografska, petrografska sedimentna) 

provincija. Područje razvoja sedimenata koji imaju 

zajednički izvor (podrijetlo). Sinonim: petrologic province. 

sedimentary petrology – sedimentna petrologija, petrologija 

sedimentnih (taložnih) stijena. Petrologija 

sedimenata i sedimentnih stijena, osobito izučavanje 

sastava, karakteristika (svojstava) i podrijetla 

(postanka) sedimenata (sediments) i sedimentnih 

stijena (sedimentary rocks). Često se pogrešno naziva 

sedimentacijom (v. sedimentation).

sedimentary quartzite 

sedimentary quartzite – sedimentni kvarcit, ortokvarcit, 

v. orthoquartzite. 

sedimentary ripple – sedimentni (taložni, pješčani) ripl, 

v. ripple, 1. 

sedimentary rock – sedimentna (taložna) stijena. (1) 

Stijena koja je formirana mehaničkim trošenjem (razaranjem, 

raspadanjem) površinskih dijelova Zemlje 

i taloženjem materijala, precipitacijom i kristalizacijom 

iz otopina i/ili djelovanjem (životnom aktivnošću) 

biljnih i životinjskih organizama i taloženjem 

njihovih ostataka. Sedimentne stijene su taložene 

u obliku slojeva (layer, stratum) djelovanjem vode, 

leda ili vjetra na kopnu i na dnu mora, jezera i rijeka, 

pa se prema postanku dijele na tri osnovne skupine: 

(a) klastične (detritične, mehaničke) ili klastiti 

(clastic sedimentary rocks, detrital sedimentary rocks) 

– nastale su mehaničkim trošenjem (razaranjem) 

postojećih eruptivnih i metamorfnih stijena (igneous 

rocks, metamorphic rocks), fragmenti se mogu 

taložiti na mjestu trošenja ili mogu biti transportirani 

od izvora i taloženi na drugim mjestima vodom 

i vjetrom (najčešće klastične stijene su rastresiti ili 

nevezani pijesak, pješčenjak, siltit, konglomerat); 

(b) kemogene ili kemijske (chemical sedimentary 

rocks) – nastale su kemijskim trošenjem (trošenjem 

kemijskim reakcijama vodenih otopina kemikalija 

sa stijenama, na primjer, ugljičnom ili karbonskom 

kiselinom) i kemijskom precipitacijom (šejl, vapnenac, 

dolomit, evaporiti – gips, anhidrit, halit,čert, dio 

vapnenaca), i (c) organogene ili biogene (organic 

sedimentary rocks) – nastale su nagomilavanjem organske 

tvari (na primjer, nafta, ugljen, treset, neki 

vapnenci) ili taloženjem anorganskih dijelova skeleta 

ili ostataka bilja i životinja (karbonatni grebeni, 

neki muljevi). Neki autori ograničavaju primjenu 

tog termina samo na stijene koje se sastoje od mehanički 

nastalih sedimenata, dok drugi autori, naprotiv, 

proširuju njegovo značenje obuhvaćanjem 

svih stijena osim pravih eruptivnih (magmatskih) i 

potpuno metamorfoziranih stijena uključujući na 

taj način u sedimentne stijene i piroklastične stijene 

(pyroclastic rocks) sastavljene od fragmenata izbačenih 

vulkanskim erupcijama i sedimentiranih na zemlji 

ili u vodi. Sedimentne stijene su matične stijene 

za ugljikovodike i najčešće su ležišne stijene naftnih 

i plinskih ležišta. Sinonimi: derivative rock, stratifi ed 

rock (v.). (2) U manje ograničenom smislu – opći termin 

kojim se označava svaki sedimentni materijal, 

kako nekonsolidiran tako i konsolidiran. Uporabu 

termina u takvom značenju treba izbjegavati bez 

obzira na činjenicu (prema mišljenju jednog autora) 

da su se geolozi suglasili nazivati rahli (rastresiti) 

nekonsolidirani (necementirani) materijal (loose unconsolidated 

material) »stijenom« (rock). 

sedimentary structure – sedimentna (taložna) struktura, 

struktura sedimentnih (taložnih) stijena. Struktura 

u sedimentnim stijenama koja je formirana istodobno 

sa sedimentacijom (primarna sedimentna struktura 

– v. primary sedimentation structure) ili nakon 

sedimentacije (sekundarna struktura – v. secondary 

structure). Primjeri sedimentnih struktura uključuju 

slojevitost (bedding), laminacije (laminations), kosu 

slojevitost (cross-stratifi cation), muljne pukotine 

(mud cracks), strije (striations), žljebove (fl utes), riplove 

(ripple marks) i bioturbaciju (bioturbation). Sedi- 

763 

sedimentation analysis 

mentne strukture se rabe za interpretaciju sredine 

taloženja (depositional environment) sedimenata. 

sedimentary tectonics – sedimentna tektonika. Nabiranje 

i deformacija u geosinklinalnim bazenima (geosynclinal 

basins) koji su uzrokovani (uvjetovani) geosinklinalnim 

slijeganjem (spuštanjem, geosynclinal 

subsidence) i savijanjem slojeva (buckling of strata) u 

geosinklinali; v. gravity orogenesis. 

sedimentary trap – sedimentna (taložna) zamka, zamka 

sedimenata (taložina). U geologiji – područje na 

kojem se sedimentni materijal akumulira (nakuplja) 

umjesto da bude podvrgnut daljnjem transportiranju 

(prenošenju) – obično se to zbiva u području koje 

je karakterizirano uvjetima između visokoenergijske 

i niskoenergijske sredine sedimentacije (high-energy 

environment, low-energy environment). 

sedimentary tuff – sedimentni (taložni) tuf (pršinac). (1) 

Tuf (pršinac) koji sadrži malu količinu nevulkanskog 

klastičnog (detritskog) materijala. (2) Sediment koji 

se sastoji od prerađenog tufa (pršinca) i drugog klastičnog 

(detritskog) materijala. 

sedimentary volcanism – sedimentni vulkanizam. Izbacivanje 

ili istiskivanje kroz nadzalegnute formacije 

(stijene) smjese sedimenta (na primjer, pijeska ili gline), 

vode i plina, s plinom pod znatnim tlakom koji je 

glavna pokretačka sila. Terminom se također označava 

nastanak takvih pojava, na primjer, pješčani 

vulkani (sand volcanoes) ili blatni vulkani (mud volcanoes), 

koje su slične pojavama vezanim uz vulkanske 

erupcije. Sedimentni vulkanizam se može pojaviti 

kao rezultat dijapirske intruzije, fumarolnog vulkanizma 

(vulkanizma u fumarolnom stadiju), erupcije 

ugljikovodika iz bušotina ili oslobađanja orogenetskog 

tlaka u vrijeme potresa. 

sedimentation – sedimentacija, taloženje. (1) U geologiji 

– (a) Djelovanje ili proces formiranja ili akumulacije 

(nakupljanja) sedimenata u obliku slojeva (layers) 

uključujući takve procese, kao što su odvajanje (separacija) 

čestica stijene od ishodišnog materijala (materijala 

od kojeg nastaje sediment), transportiranje 

(prenošenje) tih čestica do mjesta njihove sedimentacije 

(site of deposition), samu sedimentaciju ili slijeganje 

čestica, kemijske i druge (dijagenetske) promjene 

koje se zbivaju u sedimentu i konačnu konsolidaciju 

sedimenta (pretvorba sedimenta) u čvrstu (tvrdu) stijenu. 

(b) U užem smislu – termin kojim se označava 

proces taloženja sedimenta (deposition of sediment). 

(c) U strogom smislu – djelovanje ili proces taloženja 

sedimenta mehaničkim načinima na zraku ili u vodi 

iz suspenzije (suspendiranog stanja). (d) Akumulacija 

(nakupljanje) koluvijalnih i aluvijalnih sedimenata 

(colluvium, alluvium), koja se zbiva pri ubrzanoj eroziji 

tla. (e) v. silting up. (f) Termin koji se često pogrešno 

rabi za pojmove sedimentary petrology (sedimentna 

petrologija) i sedimentology (sedimentologija). (2) 

Postupak obrade (čišćenje) slane vode radi uklanjanja 

suspendiranih i taloživih čvrstih čestica (krutina) 

gravitacijom u taložnim bazenima (taložnicima) kako 

bi se smanjilo opterećenje fi ltara. (3) U kemiji – metoda 

analize suspenzija mjerenjem brzine slijeganja 

(settling velocity) čestica, gravitacijsko ili djelovanjem 

centrifugalne sile, i izračunavanje parametra čestice 

prema izmjerenim brzinama slijeganja. 

sedimentation analysis – sedimentacijska analiza. 

Određivanje distribucije (razdiobe) veličina česti-

sedimentation balance 

ca sedimenta (particle-size distribution) mjerenjem 

brzina slijeganja (settling velocity) čestica različitih 

frakcija. 

sedimentation balance – sedimentacijska vaga. Pribor 

(uređaj, aparat) za mjerenje brzine slijeganja (settling 

rate) malih čestica dispergiranih u tekućini. 

sedimentation basin – sedimentacijski (taložni) bazen. 

Oceanska depresija (zavala) sa širokim i ravnim dnom 

u kojoj se akumuliraju (nakupljaju) sedimenti. 

sedimentation curve – sedimentacijska krivulja, krivulja 

taloženja. Eksperimentalno dobivena kumulativna 

krivulja koja prikazuje količinu sedimenta koji se 

istaložio ili je uklonjen iz prvobitno homogene suspenzije 

u sukcesivnim vremenskim intervalima. 

sedimentation diameter – sedimentacijski promjer 

(dijametar). Mjera veličine čestice jednake promjeru 

hipotetske sferične čestice koja ima istu relativnu 

gustoću i istu brzinu slijeganja kao i dana sedimentna 

čestica u istom fl uidu – dvostruki sedimentacijski 

polumjer (sedimentation radius). 

sedimentation radius – sedimentacijski polumjer (radijus). 

Polovica sedimentacijskog promjera ili dijametra 

(v. sedimentation diameter). 

sedimentation rate – brzina sedimentacije (taloženja), 

v. rate of sedimentation. 

sedimentation trend – smjer sedimentacije (taloženja). 

Smjer u kojem se odvija taloženje sedimenata (sedimentacija). 

sedimentation unit – sedimentacijska (taložna) jedinica, 

jedinica sedimentacije (taloženja). Sloj (layer) ili 

sediment (deposit) koji su se formirali tijekom određenog 

čina sedimentacije. Defi nirana je kao debljina 

sedimenta (thickness of sediment) koji se istaložio 

pri konstantnim fi zičkim uvjetima; sediment akumuliran 

tijekom tog vremenskog odsječka, kada je 

prevladavajuća struja imala srednju brzinu pri kojoj 

su se taložile čestice određene srednje veličine, na 

primjer, sloj kososlojevitog (kososlojeviti sloj) pijeska 

(cross-bedded layer of sand) koji se formirao pod 

uvjetima pretežito konstantnog strujanja i odlaganja 

sedimenta. Sedimentacijska jedinica se razlikuje od 

sličnih jedinica sedimentacije po promjenama veličine 

čestica i/ili sklopu (građi) koje upućuju na promjene 

brzine i/ili smjera strujanja. 

sediment binder – vezač sedimenta (taložine). Sesilni 

bentoski organizam (sessile-benthonic organism) koji 

okoruje nekoliko susjednih necementiranih čestica 

i time stvara veću masu čestica koju struja teže pokreće. 

sediment charge – količina sedimenta (taložine) u vodotoku. 

Omjer (odnos) težine ili volumena (tvrdog 

taloga) u vodotoku i težine ili volumena vode koja 

protječe kroz dani poprečni presjek vodotoka u jedinici 

vremena. 

sediment concentration – koncentracija sedimenta 

(taložine). Omjer (odnos) težine suhog sedimenta 

u smjesi (mješavini) vode i sedimenta u rijeci (ili 

drugom vodenom tijelu) i ukupne težine te smjese. 

Obično se izražava u postocima (pri visokim koncentracijama) 

ili u dijelovima na milijun (pri niskim 

koncentracijama). 

sediment-delivery ratio – koefi cijent donosa sedimenta 

(taložine). Omjer (odnos) količine sedimenta koji 

pristiže iz drenažnog (riječnog) bazena i ukupne količine 

sedimenta koji se prenosi plošnom i kanalnom 

764 

seed ferns 

erozijom (sheet erosion, channel erosion). Izražava se 

u postotku. 

sediment discharge – protok (brzina transportiranja) 

sedimenta (taložine). Količina sedimenta koju vodotok 

prenosi u danom vremenu preračunata na suhu 

težinu ili volumen; brzina kojom sediment prijeđe 

dani odsječak vodotoka. Sinonim: sediment-transport 

rate. 

sediment load – transportirani sedimentni (taložni) materijal. 

Čvrsti sedimentni materijal koji je transportiran 

(prenošen) prirodnim agensima, osobito rijekama. 

Ukupna količina sedimentnog materijala transportiranog 

rijekom (total sediment load of stream) 

– jednaka je sumi količine sedimentnog materijala 

dna korita (v. bed-material load) i količine transportiranog 

suspendiranog sedimentnog materijala (v. 

wash load) i izražava se kao suha težina svih sedimenata 

koji su preneseni kroz danu točku za dani vremenski 

interval. 

sedimentogenesis – sedimentogeneza. Formiranje sedimenata. 

sedimentography – sedimentografi ja, sedimentna petrografi 

ja; v. sedimentary petrography. 

sediment oil – naftni talog rezervoara. Talog na dnu rezervoara, 

emulzija nafte i vode sa sedimentom koja 

se obično ne može prodavati. 

sedimentology – sedimentologija. Znanstveno izučavanje 

sedimentnih stijena (sedimentary rocks) i procesa 

njihova postanka; opisivanje, klasifi kacija, geneza 

i interpretacija sedimenata. Katkada se pogrešno 

naziva terminom sedimentation (sedimentacija). 

sediment-production rate – brzina donosa sedimenta 

(taložine). Količina sedimenta koja dolazi s jedinične 

površine drenažnog (riječnog) bazena tijekom godine. 

Izražava se (mjeri) u tonama ili akr-stopama sedimenta 

na četvornu milju po godini. 

sediments – sedimenti, taložine. Čvrsti klastični materijal 

anorganskog ili organskog podrijetla koji je nastao 

trošenjem (raspadanjem, weathering) stijena i 

zatim bio transportiran i istaložen djelovanjem vode, 

leda, vjetra ili gravitacije ili se akumulirao djelovanjem 

drugih prirodnih procesa, na primjer, precipitacijom 

iz otopina ili koloidnih suspenzija ili taloženjem 

netopljivih precipitata te djelovanjem biljnih i 

životinjskih organizama; v. sediment. 

sediments and water – mulj i voda, talog i voda, v. basic 

sediment(s) and water. 

sediment stabilizer – stabilizator sedimenta (taložine). 

Sesilni bentoski organizam (sessile-benthonic organism) 

koji raste na nekonsolidiranom sedimentu i na 

taj način ga štiti od uklanjanja ili erozije. 

sediment transport – transportiranje (prenošenje) sedimenta. 

Premještanje i prenošenje sedimenta prirodnim 

agensima, osobito prenošenje sedimenta 

vodotokova u suspendiranom ili otopljenom stanju 

te saltacijom (saltation) ili vučenjem (traction). 

sediment-transport rate – brzina transportiranja (protok) 

sedimenta, v. sediment charge. 

sediment vein – sedimentna (taložna) žila. Sedimentni 

(taložni) dajk (v. sedimentary dike) formiran ispunjavanjem 

pukotine sedimentnim materijalom odozgo. 

seed-bearing plants – sjemenjače, spermatofi te, v. 

spermatophytes. 

seed ferns – sjemene paprati, pteridosperme, v. pteridosperms.

seed plants 

seed plants – sjemenjače, spermatofi te, v. spermatophytes. 

seep – (1) zona površinskog prodiranja (probijanja). 

Područje, obično malo, gdje nafta i/ili plin ili voda 

prirodno sporo prodiru (probijaju se) na površinu 

zemlje duž pukotina, rasjeda, diskordancija ili ploha 

slojevitosti ili su izloženi površinskom erozijom poroznih 

stijena. Sinonim: seepage; v. oil seep. (2) cijediti 

se, prokapljivati. Sporo se gibati kroz male otvore u 

poroznom materijalu. 

seepage – (1) zona površinskog prodiranja (probijanja), 

v. seep, 1. (2) cijeđenje, prokapljivanje. Sporo gibanje 

vode ili drugih tekućina kroz porozni materijal, na 

primjer tlo. (3) površinsko izbijanje nafte, v. oil seep. 

seepage velocity – brzina prokapljivanja (cijeđenja). Brzina 

kojom prokapljujuća voda prolazi kroz poroznu 

sredinu po jedinici površine pornog prostora okomito 

na smjer strujanja toka. 

segmented worms – anelidi, kolutičavci, crvi kolutičavci, 

kolutićavi crvi, v. annelids. 

segregation – segregacija. (1) U sedimentologiji – sekundarna 

tvorevina formirana kemijskom preraspodjelom 

sporednih komponenata unutar sedimenta 

nakon njegove sedimentacije, na primjer, nodula 

sulfi da željeza, konkrecija kalcijskog karbonata ili 

geoda. (2) U petrologiji – (a) v. magmatic segregation. 

(b) Koncentracija kristala određenog minerala (ili 

određenih minerala) koji su se akumulirali tijekom 

ranog stadija skrućivanja magme kao rezultat magmatske 

segregacije. 

segregation drive – segregacijski (gravitacijski) režim, 

v. gravity drive. 

seis – seizmički prijamnik. U seizmičkoj prospekciji – 

kolokvijalni termin, sinonim za seizmički prijamnik ili 

geofon (v. seismic detector, geophone). Termin se katkada 

rabi i za hidrofon (v. hydrophone). 

seism – potres, v. earthquake. 

seismic – seizmički. (1) Koji je povezan sa širenjem (rasprostiranjem) 

elastičnih valova (elastic waves). Seizmička 

energija se može širiti kroz elastično čvrsto 

tijelo (elastičnu sredinu) u obliku prostornih valova 

(body waves) dvaju tipova – P-valova (longitudinalnih 

valova , P-waves) ili S-valova (transverzalnih valova, 

S-waves) ili duž granica između sredina s različitim 

elastičnim svojstvima kao površinski valovi (surface 

waves). Termin se rabi za označavanje elastičnih 

(elastic) valova, često za akustičke (acoustic) i zvučne 

(sonic) valove. (2) Koji se odnosi na prirodne potrese 

ili vibracije Zemlje i umjetno izazvane. 

seismic activity – seizmička ktivnost, seizmicitet, v. seismicity. 

seismic anisotropy – seizmička anizotropija. Zavisnost 

brzine širenja (rasprostiranja) seizmičkih valova od 

njihova smjera. 

seismic attribute – seizmički atribut, v. attribute. 

seismic base map – osnovna seizmička karta. Karta 

koja prikazuje seizmičke profi le (seismic lines), brojeve 

profi la (line numbers) i brojeve točaka paljenja 

(shot-point numbers). 

seismic belt – seizmički pojas. Uska seizmička zona (earthquake 

zone) ili pojas seizmičke aktivnosti, osobito 

zona subdukcije ili podvlačenja (zone of subduction) 

ili ekspanzija (spreding) oceanskog dna (ocean-fl oor 

spreading). Najveća seizmička aktivnost Zemlje se 

zbiva unutar cirkumpacifi čkog, mediteranskog, tran- 

765 

seismic gap 

satlantskog, srednjoatlantskog i srednjoindijskog 

seizmičkog pojasa. 

seismic body wave – prostorni seizmički val, v. body 

wave. 

seismic creep – seizmičko puzanje. Relativno sporo kretanje 

po rasjedu, za razliku od naglog kretanja povezanog 

s potresom. 

seismic cross-section – seizmički poprečni profi l. Vertikalni 

presjek podzemlja napravljen na bazi seizmike 

(seizmičke prospekcije). Na vertikalnoj osi je vrijeme 

putovanja seizmičkih valova (travel time), a na horizontalnoj 

osi su označene lokacije točaka paljenja 

(location of shot points). 

seismic detector – seizmički prijamnik. Instrument (pribor), 

na primjer, seizmometar (seismometer) ili geofon 

(geophone), koji pretvara seizmičke impulse u 

električni napon ili ih na drugi način čini očevidnim. 

Sinonimi (kolokvijalni): pot, seis. 

seismic discontinuity – seizmički diskontinuitet, diskontinuitet 

brzine, v. discontinuity, 3. 

seismic-electric eff ect – seizmičko-električni (seizmoelektrični) 

efekt. Promjena električne otpornosti 

(specifi čnog električnog otpora, electrical resistivity) 

izazvana elastičnom deformacijom (elastic deformation) 

stijena; pojava električnog napona između 

dvije elektrode (postavljene u zemlji) pri prolaženju 

seizmičkog vala između njih. 

seismic energy source – izvor seizmičke energije, seizmički 

izvor, v. seismic source, 1. 

seismic event – (1) nailazak seizmičkih valova. U procesu 

istraživanja seizmičkim metodama – nailazak seizmičke 

energije (v. arrival) koji je označen konačnom 

faznom promjenom ili porastom amplitude na seizmičkom 

zapisu. Termin se primjenjuje za refl ektirane 

(odbijene), refraktirane (prelomljene), difraktirane 

(ogibne), površinske i druge tipove valova. Sinonim: 

event. (2) seizmička pojava. Potres ili bilo koje kratkotrajno 

gibanje Zemlje izazvano eksplozijom. 

seismic exploration – seizmičko istraživanje (prospekcija), 

v. applied seismology. 

seismic facies – seizmički facijes. U seizmičkoj prospekciji 

– karakter grupe seizmičkih refl eksa koji uključuje 

amplitudu, obilnost, kontinuitet i konfi guraciju 

refl eksa. 

seismic facies analysis – seizmofacijesna analiza, 

analiza seizmofacijesa. U seizmičkoj prospekciji – ispitivanje 

seizmičkog facijesa (seismic facies) za prognozu 

sredine sedimentacije, opisivanje i geološka 

interpretacija parametara seizmičkih refl eksa koji su 

bazirani na refl eksijskoj konfi guraciji, kontinuitetu, 

amplitudi, frekvenciji i intervalnoj brzini; v. seismic 

facies unit. 

seismic facies unit – seizmofacijesna jedinica. Trodimenzijska 

seizmička jedinica (three-dimensional 

seismic unit) koja se može kartirati i sastavljena je 

od grupa refl eksa čiji se parametri (refl eksijska konfi 

guracija, kontinuitet, amplituda, frekvencija ili intervalna 

brzina) razlikuju od parametara susjednih 

facijesnih jedinica; v. seismic facies analysis. 

seismic focus – hipocentar (fokus, žarište) potresa, v. 

focus. 

seismic gap – seizmički prekid. Segment zone aktivnog 

rasjeda koji nije pretrpio veliki potres (major earthquake 

– potres magnitude sedam stupnjeva i više 

po Richterovoj skali) tijekom vremenskog intervala

seismic gather 

kada je pretrpjela većina segmenata zone. Seizmolozi 

obično smatraju da seizmički prekidi imaju visok 

budući potresni potencijal. 

seismic gather – grupiranje seizmičkih tragova. U seizmičkoj 

prospekciji – zajedničko grupiranje nailazaka 

seizmičke energije snimljenih na jednom kanalu (seismic 

traces) koji imaju zajedničku podzemnu liniju 

refl eksije. 

seismic gradient – seizmički gradijent, gradijent seizmičke 

brzine. Promjena brzine seizmičkih valova duž 

smjera njihova širenja (rasprostiranja), na primjer, s 

dubinom. Sinonim: velocity gradient. 

seismic intensity – seizmički intenzitet. Srednja brzina 

širenja energije seizmičkih valova kroz jedinični poprečni 

presjek okomito na smjer širenja (rasprostiranja) 

valova. 

seismicity – seizmicitet, seizmička aktivnost. (1) Vjerojatnost 

pojave prirodnog potresa na danom području. 

(2) Relativna frekvencija, intenzitet, magnituda i tip 

prirodnih potresa. 

seismic log – dijagram seizmičke karotaže (sintetičke 

akustičke karotaže). Dijagram promjene akustičke impedancije 

(acoustic impedance) s vremenom nailaska 

valova (arrival time) ili dubinom (depth) određene mjerenjima 

amplituda sukcesivnih refl eksa na seizmičkom 

zapisu. Vertikalna skala može biti vrijeme ili dubina, a 

podaci mogu biti (ali ne moraju) migrirani prije inverzije. 

Generiranje dijagrama seizmičke karotaže iz seizmičkih 

podataka obično podrazumijeva da su promjene 

amplitude rezultat samo refl eksivnosti (refl ectivity) i 

da se refl eksije zbivaju pri normalnom upadu. Dijagrami 

seizmičke karotaže također često pretpostavljaju 

da se gustoća ne mijenja ili da se mijenja sistematično 

s brzinom, tako da se oni mogu označiti kao indikativni 

za brzinu, tj. kao pseudoakustički dijagram (pseudosonic 

log). Sinonim: synthetic sonic log. 

seismic map – seizmička karta. Karta u izolinijama sastavljena 

(konstruirana) prema seizmičkim podacima. 

Vrijednosti mogu biti ili kao vrijeme prolaženja 

seizmičkih valova ili kao dubina, a podaci se mogu 

grafi čki prikazati u odnosu na opažačku stanicu 

(dobiva se nemigrirana karta, unmigrated map) ili u 

odnosu na podzemne lokacije točaka refl eksije i refrakcije 

(migrirana karta, migrated map). 

seismic profi le – seizmički profi l, v. profi le, 3. 

seismic prospecting – seizmička prospekcija, v. applied 

seismology. 

seismic record – seizmogram, seizmički zapis. (1) U seizmičkoj 

prospekciji – fotografski ili magnetski zapis 

refl ektiranih ili refraktiranih seizmičkih valova. (2) 

U seizmologiji – zapis ukupne seizmičke aktivnosti 

tijekom vremena, uključujući smetnje šuma (background 

noise), prostorne valove (body waves) i površinske 

valove (surface waves) iz prirodnih i umjetnih 

izvora. Sinonim: record. 

seismic refl ection – seizmička refl eksija, v. refl ection. 

seismic refl ection confi guration – konfi guracija seizmičke 

refl eksije. Geometrijske sheme i odnosi seizmičkih 

refl eksija koji su interpretirani kako bi prikazali 

konfi guraciju slojeva koji su proizveli refl eksije. 

Sinonim: refl ection confi guration. 

seismic-refl ection method –metoda seizmičke refl eksije, 

v. refl ection survey. 

seismic refraction – seizmička refrakcija, refrakcija seizmičkih 

valova, v. refraction. 

766 

seismic wave 

seismic-refraction method – metoda seizmičke refrakcije, 

v. refraction survey. 

seismics – seizmika, seizmičko istraživanje. Kolokvijalni 

termin; v. applied seismology, seismic survey. 

seismic sea wave – potresni morski val, cunami, v. tsunami. 

seismic section – seizmički presjek. Zapis seizmičkih 

podataka napravljen seizmografom duž profi la. Na 

vertikalnoj osi se obično prikazuje vrijeme nailsaka 

valova, ali katkada dubina. Prema nekim defi nicijama, 

termin je sinonim s terminima seismogram (seizmogram) 

i seismic profi le (seizmički profi l). 

seismic sequential analysis – seizmička sekvencijska 

analiza (analiza sekvencija). Defi niranje zasebnih sedimentacijskih 

sekvencija (depositional sequences) 

određivanjem njihovih granica – obično prema seizmičkim 

podacima o neskladu. 

seismic shooting – seizmičko paljenje. Metoda geofi zičke 

prospekcije (istraživanja) u kojoj se elastični valovi 

umjetno proizvode u Zemlji paljenjem eksploziva ili 

na druge načine. Sinonim: shooting; v. refl ection shooting, 

refraction shooting. 

seismic source – seizmički izvor, izvor seizmičke energije. 

(1) Uređaj za stvaranje (generiranje) seizmičkih 

valova (seizmičke energije). Postoji više tipova seizmičkih 

izvora: (a) eksplozijski izvori (v. explosive source) 

– uporaba eksploziva (na primjer, dinamita); (b) 

vibracijski izvori (v. vibrator source); (c) zračni i plinski 

topovi (v. air gun, gas gun), i (d) padajući uteg (v. dropping 

weight). Lokacije za izvore seizmičke energije 

na terenu mogu biti teško pristupačne (pa je nužan 

transport seizmičke opreme specijalnim vozilima) ili 

čak nepristupačne (u tom slučaju se transport seizmičke 

opreme obavlja helikopterima tako da oprema 

mora biti prenosive izvedbe). Seizmički izvori 

mogu biti pojedinačne točke paljenja ili (što je čest 

slučaj) mogu se smjestiti po određenim rasporedima. 

Sinonim: seismic energy source. (2) Točka u kojoj 

nastaju (generiraju se) seizmički valovi. (3) Točka nastanka 

potresa. 

seismic spread – raspored geofona (seizmičkih prijamnika), 

v. spread. 

seismic stratigraphy – seizmička (sekvencijska) stratigrafi 

ja, v. sequence stratigraphy. 

seismic surface wave – površinski seizmički val, v. surface 

wave. 

seismic surge – potresni morski val, cunami, v. tsunami. 

seismic survey – seizmičko (prospekcijsko seizmičko) 

snimanje. Skupljanje seizmičkih podataka na danom 

području, kartiranje geoloških struktura opažanjem 

seizmičkih valova, osobito umjetno stvorenih (generiranih) 

seizmičkih valova i registriranjem vremena 

prijeđenog puta (nailazaka) valova koji su se refl ektirali 

(odbili) od granice razdjela slojeva ili refraktirali 

(prelomili) u slojevima; v. refl ection survey, refraction 

survey. 

seismic surveying – seizmičko ispitivanje (izučavanje), 

v. seismic survey. 

seismic velocity – seizmička brzina. Brzina širenja (rasprostiranja) 

seizmičkih valova, obično mjerena u 

km/s. Brzina širenja valova zavisi od tipa vala, kao i 

od elastičnih svojstava i gustoće Zemljinog materijala 

kroz koji se valovi šire; v. average velocity, interval 

velocity, normal-moveout velocity. 

seismic wave – seizmički val. (1) Opći termin kojim se

seismic while drilling 

označavaju svi elastični valovi (elastic waves) proizvedeni 

(izazvani) potresima ili na umjetni način eksplozijama. 

Obuhvaćaju prostorne seizmičke valove (koji se 

šire kroz volumen sredine – v. body waves), i površinske 

seizmičke valove (koji se šire duž površine razdjela 

sredina – v. surface waves). Prostorni seizmički valovi 

mogu biti longitudinalni ili P-valovi (longitudinal waves, 

P-waves) te transverzalni ili S-valovi (transversal 

waves, S-waves). Od raznih tipova površinskih seizmičkih 

valova najpoznatiji su Rayleighovi valovi (Rayleigh 

waves, R waves), Loveovi valovi (Love waves, Q waves), 

Stoneleyevi valovi (Stoneley waves) i drugi. Sinonim: 

earthquake wave, earth wave (zastarjeli), elastic wave. 

(2) Cunami, seizmički morski val (v. tsunami). 

seismic while drilling – seizmika u procesu bušenja. 

Seizmička metoda u kojoj se rabi akustička (zvučna) 

energija rotirajućeg bušaćeg dlijeta (sound energy 

of rotating bit) na dnu bušotine kao seizmički izvor 

(izvor seizmičke energije). 

seismic-while-drilling vertical seismic profi le – vertikalno 

seizmičko profi liranje (VSP) u procesu bušenja. 

Metoda snimanja vertikalnog seizmičkog profi la u 

kojoj se šum bušaćeg dlijeta (noise of drill bit) rabi 

kao seizmički izvor, a prijamnici su raspoređeni duž 

površine zemlje ili morskog dna. Metodom se može 

odmah dobiti podatak o zavisnosti »vrijeme-dubina« 

(time-depth) tijekom bušenja i, rjeđe, podatak refl eksije. 

Podaci se mogu rabiti za poboljšanje konverzije 

zavisnosti »vrijeme-dubina« tijekom bušenja, donošenje 

odluke o ugradnji zaštitne kolone (kolone zaštitnih 

cijevi, casing) u bušotini i procjenu opasnosti 

u procesu bušenja (na primjer, kao što je anomalni 

porni tlak). Sinonimi: seismic-while-drilling VSP, drillnoise 

VSP, vertical seismic profi le while drilling. 

seismic-while-drilling VSP – vertikalno seizmičko profi 

liranje u procesu bušenja, v. seismic-while-drilling 

vertical seismic profi le. 

seismogram – seizmogram. Zapis dobiven seizmografom 

(v. seismograph). Sinonim: earthquake record. 

seismograph – (1) seizmograf. Instrument (pribor, uređaj) 

koji detektira, pojačava i zapisuje (registrira) 

vibracije Zemlje, osobito potrese. Dobiveni zapis se 

naziva seizmogram (seismogram); v. seismic detector, 

seismometer. (2) geofon, v. geophone. 

seismograph array – raspored seizmografa. Grupa 

prostorno raspoređenih (razmještenih) seizmografa 

tako da poboljšava signal potresnog gibanja tla u 

odnosu na šum mikroseizmičkog gibanja tla. 

seismography – seizmografi ja. Zastarjeli sinonim termina 

seismology (seizmologija). 

seismologist – seizmolog. Specijalist koji se bavi seizmologijom 

kao znanošću (v. seismology). Također, 

specijalist koji primjenjuje metode ili principe seizmologije 

u svojem radu, na primjer, za predviđanje 

potresa (earthquake prediction) ili seizmičko istraživanje 

(seismic exploration). 

seismology – seizmologija. Grana geofi zike koja se bavi 

izučavanjem potresa (i s njima povezanih pojava) – 

uzroka, veze s tektonskim procesima i predviđanja, 

znanost koja se bavi istraživanjem unutarnje strukture 

(građe) Zemlje prirodnim i umjetno generiranim 

seizmičkim valovima. Seizmološka istraživanja 

se primjenjuju za identifi kaciju geoloških formacija 

i ležišta prije bušenja. Sinonim (zastarjeli): seismography. 

767 

self-potential log 

seismometer – seizmometar. Instrument (pribor, uređaj) 

kojim se detektira gibanje Zemlje. U seizmičkoj 

prospekciji sinonim za geofon; v. geophone, hydrophone, 

seismic detector. 

seismometer plant – postavljanje geofona, v. plant. 

seismometer spread – raspored geofona (seizmičkih 

prijamnika), v. spread. 

seismotectonics – seizmotektonika. Grana geologije 

koja se bavi izučavanjem tektonskih uvjeta pojave 

potresa i njihovih geoloških posljedica. 

sejunction water – nevezana voda. Kapilarna voda 

(capillary water) koja je ograničena meniskusima i 

nalazi se u tlu u statičkoj ravnoteži iznad kapilarnog 

ruba (capillary fringe). Takva voda može biti kako u 

dispergiranom (raspršenom) stanju, tako i u obliku 

koherentnog tijela; v. funicular water. 

selachians (Selachii) – selahije, morski psi. Red elasmobranhija 

(riba prečnousta, elasmobranchs). Karakterizirani 

su vretenastim tijelom i više-manje grabežljivim 

načinom života. Stratigrafska rasprostranjenost: 

gornji devon-danas. Sinonim: sharks. 

selective acidizing – selektivna obrada kiselinom. U 

tehnologiji proizvodnje nafte – obrada naftnog 

sloja/ležišta kiselinom u kojoj se kiselina injektira u 

određenu zonu (interval) sloja/ležišta, za razliku od 

neregulirane obrade kiselinom u kojoj injektirana 

kiselina ulazi nekontrolirano u cijeli sloj. 

selective adsorbent – selektivni adsorbent. Materijal 

koji selektivno adsorbira jednu ili više određenih 

komponenata iz višekomponentne smjese plinova 

ili tekućina. 

selective erosion – selektivna (diferencijalna) erozija, v. 

diff erential erosion. 

selective fracturing – selektivno frakturiranje. U tehnologiji 

proizvodnje nafte i plina – frakturiranje određene 

zone (intervala) sloja/ležišta. 

selective solvent – selektivno otapalo (solvent). Otapalo 

koje, pri određenim temperaturama i omjerima 

s drugim materijalima, prioritetno više otapa jednu 

komponentu ili primjesu tekuće ili krute smjese 

nego drugu (bez utjecaja na svojstvo obrađenog 

produkta) i tako omogućuje parcijalnu separaciju. 

selective weathering – selektivno (diferencijalno) trošenje 

(raspadanje), v. diff erential weathering. 

self-elevating drilling off shore unit – samopodizna 

bušaća platforma, v. jack-up drilling rig. 

self-elevating drilling unit – samopodizna bušaća 


self-elevating off shore platform – samopodizna bušaća 


self-elevating platform (SEP) – samopodizna bušaća 


self-elevating platform jacking system – sustav platforme 

za dizanje i spuštanje. Sustav samopodizne 

morske (odobalne) bušaće platforme (v. jack-up 

drilling rig) za dizanje i spuštanje njene palube (pontona, 

deck). Jedna metoda dizanja i spuštanja primjenjuje 

pogon ozubnicom (zupčanicom, rack-andpinion 

method) i elektromotorom, a druga metoda 

hidraulički pogon (hydraulic jack method). 

self-potential, self potential (SP) – spontani (vlastiti, 

prirodni) potencijal, v. spontaneous potential. 

self-potential curve – krivulja spontanog potencijala, 

krivulja SP, v. spontaneous-potential curve. 

self-potential log – karotaža spontanog potencijala

self-potential method 

(spontane polarizacije), SP-karotaža, v. spontaneouspotential 

logging. 

self-potential method – metoda spontanog potencijala, 

metoda SP. Metoda električnog istraživanja 

(electrical exploration) u kojoj se određuju (mjere) 

spontani električni potencijali (spontaneous electrical 

potentials) koji postoje između točaka na 

površini zemlje i katkada su izazvani (uzrokovani) 

elektrokemijskim pojavama (efektima) uvjetovanim 

postojanjem gline ili rudnih tijela (ležišta). Metoda 

se primjenjuje za istraživanje ruda, osobito plitkih 

sulfi dnih rudnih tijela. Sinonim: spontaneous-potential 

method. 

self-propelled drillship – samohodni bušaći brod (brod 

za bušenje), v. self-propelled drill vessel. 

self-propelled drill vessel – samohodni bušaći brod 

(brod za bušenje). Bušaći brod s vlastitim pogonom 

koji plovi od jedne lokacije bušenja do druge bez 

vanjske pomoći. U usporedbi s tradicionalnim putničkim 

ili teretnim brodovima, bušaći brod je modifi 

ciran tako da ima središnji otvor kroz koji se izvode 

operacije bušenja (moonpool) i opremljen je bušaćim 

tornjem ili jarbolom i drugom neophodnom 

opremom. Sinonim: self-propelled drillship. 

self-raising platform – samodižuća bušaća platforma. 

Platforma za bušenje u podmorju opremljena uzgonskim 

tankovima koji se mogu potopiti kako bi se 

održavala stabilnost bušaćeg postrojenja pri talasanju 

mora. 

self-releasing spear – samooslobodivi unutarnji hvatač 


self-sustained combustion temperature – temperatura 

samopodržavanja podzemnog izgaranja nafte. U 

procesu povećanja iscrpka nafte metodom podzemnog 

izgaranja nafte (EOR-proces) – temperatura u 

ležištu pri kojoj se vrši krekiranje nafte i postiže dostatna 

energija reakcije slojne nafte i kisika za podržavanje 

izgaranja nafte. Veća je od 300 °C. Čini jedan 

od parametara procesa podzemnog izgaranja nafte 

(termički proces povećanja iscrpka nafte/EOR-proces); 


semibasic igneous rocks – neutralne eruptivne (magmatske) 

stijene, v. intermediate. 

semibasic rocks – neutralne eruptivne (magmatske) stijene, 

v. intermediate. 

semiclosed gas lift – poluzatvoreni plinski lift (gaslift). 

Tip instalacije plinskog lifta u kojoj je kolona uzlaznih 

cijevi (tubing) posjednuta u bušotini na dubinsku brtvenicu 

(paker, packer), ali se ne rabi usisni (ulazni) 

zaklopac (standing valve), za razliku od otvorenog (v. 

open gas lift) i zatvorenog plinskog lifta (v. closed gas 

lift). Široko se primjenjuje kod kontinuiranog plinskog 

lifta (v. continuous-fl ow gas lift). 

semicrystalline – polukristalan, hijalokristalan, v. hyalocrystalline. 

semiexpendable gun – polurazorivi mlazni perforator, 

v. jet perforating gun. 

semiexpendable jet gun – polurazorivi mlazni perforator, 


semiexpendable jet perforating gun – polurazorivi 

mlazni perforator, v. jet perforating gun. 

semiexpendable jet perforator – polurazorivi mlazni 

perforator, v. jet perforating gun. 

semiexpendable shaped-charge gun – polurazorivi 


768 

semisubmersible, semi-submersible 

semiexpendable shaped-charge perforator – polurazorivi 


semiperched ground water – poluviseća podzemna 

voda temeljnica. Nearteška (neukliještena) podzemna 

voda temeljnica (unconfi ned ground water) 

odvojena slojem niske permeabilnosti (ali zasićenim 

vodom) od tijela arteške (ukliještene) vode (confi ned 

water) čiji je hidrostatički nivo ispod vodnog lica (zrcala, 

water table). Zbog postupnog prijelaza između 

slobodne (neukliještene) i arteške (ukliještene) podzemne 

vode temeljnice, taj se termin smatra neuspješnim 

i nije u uobičajenoj uporabi. 

semipermeable disk measurement of capillary pressure 

– mjerenje kapilarnog tlaka polupropusnim diskom. 

Metoda mjerenja kapilarnog tlaka na uzorku 

stijene. Postupak se sastoji u zasićivanju uzorka jezgre 

slanom vodom (vodenom otopinom natrijskog, 

kalcijskog ili kalijskog klorida) radi sprječavanja bubrenja 

gline u uzorku jezgre, i postavljanju uzorka 

na porozni disk zasićen vodom. Disk ima fi nije pore 

od uzorka jezgre (promjer pora mora biti dovoljno 

malen da se spriječi prodor istiskivajućeg fl uida 

nakon što je zasićenje uzorka vodom doseglo nereducibilnu 

vrijednost), a permeabilnost diska mora 

biti najmanje deset puta manja od permeabilnosti 

uzorka. Tlak istiskivajućeg fl uida se povećava malim 

prirastima. 

semipermeable fl uid barriers – polupropusne barijere 

strujanju fl uida. Rasjedi, mineralizirane pukotine ili 

polupropusni slojevi u ležištima koji mogu dijeliti 

ležište na blokove s različitim dubinama kontakata 

svih postojećih fl uida (čak ako su kapilarna svojstva 

ležišta jednaka s obje strane barijere strujanju u svim 

blokovima). Tijekom proizvodnje moguća je ograničena 

komunikacija kroz polupropusne barijere. 

semiretrievable jet gun – poluizvlačivi mlazni perforator, 


semiretrievable jet perforating gun – poluizvlačivi 


semiretrievable jet perforator – poluizvlačivi mlazni 

perforator, v. jet perforating gun. 

semiretrievable shaped-charge gun – poluizvlačivi 


semiretrievable shaped-charge perforator – poluizvlačivi 


semi-steady state fl ow – pseudostacionarno (pseudoustaljeno) 

strujanje, v. pseudosteady-state fl ow. 

semisubmersible, semi-submersible – (1) poluuronjiva 

(poluuronjena) bušaća platforma. Mobilna (plutajuća) 

morska (odobalna) bušaća platforma (fl oating 

off shore drilling rig) koja se izgledom radikalno razlikuje 

od tradicionalnih brodova. Ima palubu (deck) 

kvadratnog, pravokutnog, peterokutnog ili trokutnog 

oblika ili oblika slova Y ili križa i poduprta je stupovima 

koji su pričvršćeni za velika podvodna postolja 

ili je montirana na velikim vertikalnim kesonima 

ili je postavljena na kombinaciji stupova i kesona. 

Nakon što se platforma dotegli na mjesto bušenja i 

usidri, potapa se morskom vodom za djelomično 

uronjavanje. Sidrenje platforme ovisi o obliku njena 

tlocrta i izvodi se u praksi uobičajenim sustavima sidrenja, 

obično s dva sidra (sidrene linije) po svakom 

glavnom (nosećem) stupu platforme. Poluuronjive 

platforme su samostalne (s nastambom za posadu, 

opremom i potrebnim materijalom), neke su i sa-

semitight well 

mohodne. Suvremene platforme su s dinamičkim 

pozicioniranjem. (2) poluuronjivi (poluuronjeni) bušaći 

brod. Tip bušaćeg broda koji može uroniti velikim 

dijelom svoje konstrukcije potapanjem nekih sekcija 

(odjeljaka) kako bi se postigao određeni stupanj stabilnosti 

(koji ne mogu postići konvencionalni jednotrupni 

bušaći brodovi) ili zbog nekih drugih razloga. 

Trup broda može biti tako projektiran da pri određenim 

uvjetima ostane na dnu mora, ali se s većinom 

poluuronjivih postrojenja buši dok plutaju. 

semitight well – polutajna (djelomično tajna) bušotina. 

Bušotina o kojoj je objavljeno relativno malo informacija. 

semiwater (semi-water) gas – miješani generatorski 

plin. Smjesa zračnog (v. air gas) i vodenog plina (v. 

water gas). Niskokalorično plinovito gorivo dobiveno 

propuhivanjem sloja užarenog krutog goriva 

(koksa, ugljena, treseta) strujom smjese vodene pare 

i zraka. 

semiwildcat well – polutragalačka bušotina. Bušotina 

koja se sa stajališta rizika nalazi između tragalačke 

bušotine (wildcat) i eksploatacijske ili razradne bušotine 

(development well). Buši se na granicama produktivnog 

ležišta ili blizu njih. 

senile – senilan. U geologiji – koji se odnosi na stadij senilnosti 

(stage of senility) ciklusa erozije. Terminom se 

osobito označava krajolik ili reljef koji su se približili 

ravnici baze erozije ili konac erozijskog ciklusa ili rijeka 

koja se približila konačnom stadiju razvoja (što se 

u stvarnosti dostiže krajnje rijetko) i karakterizirana 

je sporim tečenjem i tendencijom formiranja meandara 

na ravnici sa slabo izraženim reljefom tek malo 

iznad baze erozije; v. senility. 

senile oil – senilna (degradirana) nafta. Teška sirova nafta 

(heavy crude oil) razgrađena djelovanjem bakterija 

i/ili ispiranjem vodom. Degradacijom se povećala relativna 

gustoća originalne nafte i također su se uklonili 

lakše frakcije i porfi rini. Rezultat tog procesa je 

teška nafta koja je obično sumporna (kisela, sour) i s 

velikim sadržajem kisikovih spojeva. 

senility – senilnost. U geologiji – stadij ciklusa erozije 

(stage of cycle of erosion) tijekom kojeg je erozija površine 

zemlje svedena na minimum i dosegnuta je 

baza erozije (base level); v. senile. 

senior orifi ce fi tting – dvokomorni fi ting dijafragme 

(prigušnice). Tip fi tinga dijafragme izrađene od dviju 

komora koje su odijeljene podmazivanim plosnatim 

razvodnikom (zasunom, slide valve). Dijafragma se 

može uklanjati bez prekidanja strujanja fl uida. Obično 

se primjenjuje u sustavu automatske proizvodnje 

i mjerenja nafte (tzv. LACT-sustavu) i u protočnim 

mjerilima nafte namijenjene prodaji, gdje je uklanjanje 

dijafragme katkada nužno, ali je preusmjeravanje 

strujanja mimovodom protupropisno; v. junior 

orifi ce fi tting. 

Senonian, Senonian stage – senon. Stratigrafski kat 

gornje krede (Upper Cretaceous) – iznad turona (Turonian), 

a ispod dana (Danian). Uključuje katove konijak 

(Coniacian), santon (Santonian), kampan (Campanian) 

i mastriht (Maestrichtian). 

separated gas – separirani (separatorski) plin, v. separator 

gas. 

separated-out water – separirana (odvojena) voda. 

Slobodna voda koja se nakuplja na dnu rezervoara. 

separation – (1) prividno rasjedno pomicanje; prividni 

769 

separator 

rasjedni pomak. U geologiji – prividno relativno pomicanje 

(apparent relative displacement) po rasjedu 

(fault) u bilo kojem danom smjeru koje je prije prividno 

nego stvarno; udaljenost između dviju strana 

rasjedom poremećene reperne ravnine (na primjer, 

sloja) mjerena u bilo kojem danom smjeru. Prividno 

rasjedno pomicanje se opaža u dvije dimenzije, 

za razliku od stvarnog (ukupnog) rasjednog pomicanja 

(v. slip) koje je trodimenzijsko kretanje; v. dip 

separation, horizontal separation, normal separation, 

perpendicular separation, reverse separation, stratigraphic 

separation, strike separation, vertical separation. 

(2) separacija, razlika izmjerenih vrijednosti. 

U karotaži – razlika između vrijednosti parametara 

istog sloja dobivenih različitim metodama karotaže, 

na primjer, razlika između krivulja poroznosti (porosity 

curves) snimljenih neutronskom karotažom (neutron 

log) i gama-gama karotažom (gamma-gamma 

log) ili između krivulja prividne električne otpornosti 

(prividnog specifi čnog električnog otpora, apparent 

electrical resistivity) izmjerenih dvjema karotažnim 

sondama koje imaju različite dubine ispitivanja ili 

razlika u mikrokarotaži (microlog) između vrijednosti 

električne otpornosti isplačne obloge (kore, mudcake 

resistivity) izmjerene mikroinverznom sondom 

(sondom s plićim zahvatom, microinverse) i otpornosti 

isplačne obloge i zone formacije iza nje (isprane 

zone formacije, fl ushed zone) izmjerene mikronormalnom 

sondom (sondom s većim radijusom ispitivanja, 

micronormal). Separacija upućuje na postojanje 

ili nepostojanje poroznih i propusnih zona u formaciji 

pa se naziva pozitivnom (v. positive separation) 

ili negativnom (v. negative separation). (3) separacija, 

razdvajanje, odvajanje. U procesu proizvodnje nafte 

– jedna od specifi čnih operacija u pogonskoj obradi 

proizvedenog fl uida iz ležišta – razdvajanje produkcije 

bušotine na naftnu, plinovitu i vodenu fazu. 

separation gas – separatorski (separirani) plin. (1) Prirodni 

plin izdvojen iz nafte u separatoru. Količina 

separiranog plina određuje vrijednost proizvodnog 

plinskog faktora (producing gas-oil ratio, producing 

GOR) bušotine. Sinonim: separated gas. (2) Prirodni 

plin proizveden plinskom bušotinom iz kojeg su 

uklonjene tekuće komponente u separatoru. Sinonim: 

separated gas. 

separation of production stream – separacija produkcije 

bušotine. Prvi korak pogonske obrade (obrade 

na polju) proizvedenih fl uida iz ležišta – razdvajanje 

produkcije bušotine na pojedinačnu plinovitu, naftnu 

i vodenu fazu. Separacija se obično izvodi što je 

prije moguće, jer je zatim tehnološki lakše i jeftinije 

obrađivati svaku fazu zasebno (na primjer, za strujanje 

pojedinačne faze je potrebno manje energije, 

uklanjanjem proizvedene slane slojne vode, koja je 

često korozivna, smanjuje se opasnost od korozije i 

omogućuje se izrada površinske opreme od jeftinijih 

materijala). 

separator – (1) separator. U procesu proizvodnje 

nafte – uređaj na naftnom polju (tlačna posuda s 

metalnim plaštem i bez zagrijavanja) za separaciju 

(razdvajanje) produkcije bušotine na plinovitu fazu 

i tekuće faze (naftu, vodu) diferencijalnim gravitacijskim 

taloženjem i/ili djelovanjem centrifugalne 

sile. Prema konstrukciji i namjeni, separatori mogu 

biti: (a) cilindričnog oblika (cylindrical separator) ili

separator cone 

sferičnog (spherical separator); (b) vertikalni (vertical 

separator) ili horizontalni (horizontal separator); (c) s 

jednom posudom (single-barrel separator) ili s dvije 

posude (double-barrel separator), i (d) dvofazni (twophase 

separator, two- phase oil-gas separator) – za 

separaciju plina iz tekućine (nafte ili naftne emulzije) 

ili trofazni (three-phase separator, three-phase oil-gaswater 

separator) za separaciju produkcije bušotine 

na sve tri faze (plin, naftu i slobodnu vodu). Oprema 

separatora se obično sastoji od ovih elemenata: defl 

ektora (na ulazu u separator za početnu separaciju, 

inlet diverter), hvatača raspršenih kapljica (na izlazu 

iz separatora, mist extractor), primarne separacijske 

sekcije (primary separation section), sekcije za sekundarnu 

gravitacijsku separaciju ili taložne sekcije 

(secondary gravity section, settling section), sekcije za 

taloženje tekuće faze (liquid settling section), izlaza 

za plin (gas outlet), naftu (oil outlet) i vodu (water outlet), 

protutlačnog ventila (za sprječavanje vraćanja 

plina iz plinovoda u separator, backpressure valve), 

ispusnog ili izljevnog ventila (ventila za pražnjenje 

separatora, dump valve) spojenog s plovkom za regulaciju 

nivoa tekućine u separatoru, sigurnosnog 

ventila (safety relief valve), manometra (pressure 

gauge) i vodokaznog stakla (gauge glass). Normalni 

radni tlak (operating pressure) u separatoru iznosi od 

1,75 do 8,75 bar (25 do 125 psi). Za uklanjanje čestica 

iz prirodnog plina rabe se separatori s fi ltrom. U višestupanjskoj 

separaciji se rabi nekoliko separatora 

u nizu. Za separatore postoji niz sinonimnih naziva: 

drip, drum, knockout, knockout drum, knockout vessel, 

liquid knockout, scrubber, trap, water knockout. (2) kavez 

ležaja, v. cage, 3. 

separator cone – hidrociklon, v. hydrocyclone. 

separator control – kontrola rada separatora. Kontrola i 

regulacija tlaka, temperature i nivoa tekućine u separatoru. 

Tlak se obično održava unutar specifi ciranog 

intervala tlaka protutlačnim regulacijskim ventilom, 

a zaštita separatora od predlaka i pouzdanost rada 

se osiguravaju sigurnosnim ventilom. Temperatura 

se obično ne kontrolira u većini separatora iako postoje 

iznimke kao pri niskotemperaturnoj separaciji. 

Nivo tekućine u separatoru se mora održavati unutar 

određenih granica kako bi se spriječilo njeno izlijevanje 

kroz plinski vod ili ispuštanje plina kroz vod za 

tekuću fazu, tj. kako bi se osiguralo pravilno strujanje 

fl uida u separatoru. 

separator fl ash expansion – separatorska kontaktna 

ekspanzija. Rutinska PVT-analiza plinsko-naftne 

smjese, koja je nužna za korekciju podataka diferencijalne 

vaporizacije za uvjete separacije nafte i plina 

na površini, koja se primjenjuje na polju. Postupak 

se sastoji u ekspanziji uzorka nafte pod tlakom zasićenja 

pri jednostupanjskoj, dvostupanjskoj, trostupanjskoj 

ili višestupanjskoj separaciji (svaki stupanj 

separacije se odvija pri različitom tlaku i temperaturi) 

do površinskih (rezervoarskih) uvjeta – 1 bar i 15 °C. 

Dobiju se podaci ležišnog volumetrijskog faktora za 

naftu i faktora otopljenog plina; v. diff erential gas 

liberation, diff erential separation, fl ash gas liberation, 

fl ash separation. 

separator gas – separatorski plin. Prirodni plin koji se izdvojio 

iz slojne nafte na površini zbog pada tlaka (od 

slojnog tlaka do tlaka na površini). Količina izdvojenog 

plina određuje proizvodni plinski faktor (produ- 

770 

septum 

cing gas-oil ratio, producing GOR) koji se izražava u 

standardnim kubičnim metrima plina po kubičnom 

metru nafte pri standardnim (površinskim, rezervoarskim) 

uvjetima (ili u standardnim kubičnim stopama 

plina po barelu nafte pri standardnim uvjetima). 

Sinonim: casinghead gas. 

separator gas-oil (gas/oil) ratio – separatorski plinski 

faktor. Omjer volumena separatorskog plina i volumena 

separatorske nafte ili kondenzata (volumena 

izdvojenog plina i volumena preostale nafte ili kondenzata 

u separatoru). Izražava se u m 3 /m 3 (ili u standardnim 

kubnim stopama po barelu). 

separator oil relative-volume factor – separatorski 

volumetrijski faktor nafte. Omjer volumena separatorske 

nafte pri tlaku i temperaturi u separatoru (volumena 

nafte preostale u separatoru nakon izdvajanja 

plinovite faze) i volumena nafte u skladišnom 

rezervoaru (volumena nafte pri standardnim uvjetima). 

Sinonim: separator volume factor. 

separator sample – separatorski (površinski) uzorak. 

Uzorak plinovite i tekuće faze uzet iz separatora tijekom 

regulirane proizvodnje, za razliku od dubinskog 

uzorka (bottomhole sample, subsurface sample). Plin i 

tekućina iz separatorskog uzorka se miješaju dok se 

ne postigne proizvodni plinski faktor. Dobivena plinsko-naftna 

smjesa je ležišni fl uid za laboratorijsko 

ispitivanje (izučavanje). 

separator test – separatorsko ispitivanje. Tip ispitivanja 

uzoraka ležišnog fl uida (slojne nafte, plinsko-kondenzatnog 

fl uida) u laboratoriju, dio izučavanja ležišnih 

fl uida (reservoir fl uid study). Uzorak slojne nafte 

se stavi u laboratorijsku ćeliju (laboratory cell) u kojoj 

se tlak i temperatura povećaju na veličinu tlaka zasićenja 

(bubblepoint pressure) i ležišne temperature 

(reservoir temperature) i zatim se izvedu dva stupnja 

separacije nafte i plina s uklanjanjem tekuće faze iz 

ćelije nakon svakog stupnja uz održavanje konstantnog 

tlaka u njoj na razini tlaka zasićenja (redukcijom 

volumena ćelije nakon uklanjanja tekuće faze). Dobiveni 

podaci ispitivanja se rabe za izračunavanje slojnog 

volumetrijskog i separatorskog volumetrijskog 

faktora nafte i faktora otopljenog plina (volumena 

plina koji se oslobodi do površinskih separatorskih 

uvjeta i od separatorskih uvjeta do rezervoarskih). 

Također se dobiju podaci o skupljanju nafte usljed 

oslobađanja plina i o gustoći rezidualne nafte i relativnoj 

gustoći oslobođenog plina. Separatorsko 

ispitivanje uzorka slojne nafte se također može 

izvesti i samo jednim korakom pada tlaka – izmjeri 

se volumen slojne nafte pri tlaku zasićenja i ležišnoj 

temperaturi, zatim se nafta ohladi do projektirane 

temperature u separatoru a tlak jednokratno snizi 

na veličinu projektiranog tlaka u separatoru. Separatorsko 

ispitivanje je ponajprije namijenjeno za 

defi niranje optimalnih uvjeta separacije na površini 

kako bi se postigla maksimalna proizvodnja nafte pri 

površinskim uvjetima. Ispitivanje je također bitno za 

postizanje maksimalne proizvodnje kondenzata pri 

eksploataciji plinsko-kondenzatnih ležišta. 

separator volume factor – separatorski volumetrijski 

faktor nafte, v. separator oil relative-volume factor. 

septum – septa. U paleontologiji – (1) Jedna od poprečnih 

unutarnjih vapnenih pregrada koja dijeli ljušturu 

(shell) cefalopoda (glavoožaca, cephalopods), 

na primjer, pregrada koja dijeli fragmokon (phra-

sequence 

gmocone) nautiloida na komore i pričvršćena je za 

unutarnju površinu stijenke ljušture. (2) Jedna od 

nekoliko, radijalno raspoređenih, uzdužnih vapnenih 

pločica ili pregrada koralita (corallites) koje su 

smještene između parova mezenterija (mesenterial 

pairs) ili unutar njih. Oslanja se na bazalni disk i donji 

dio stijenke polipa. Također, tanka radijalna nevapnena 

pregrada (sastavljena od meka tkiva) koja dijeli 

gastrovaskularnu šupljinu (gastrovascular cavity) 

polipa oktokoralja (octocorallian polyp). (3) Pregrada 

ili stijenka koja dijeli kućicu foraminifera (foraminiferal 

test) u komorice (chamber). Obično je formirana 

prijašnjom vanjskom stijenkom. (4) Relativno dugo, 

usko, i na oštricu nalik, izbočenje sekundarnog sloja 

ljušture (sekundarne ljušture) brahiopoda (brachiopods); 

središnji hrbat svake polovice (ljuske) ljušture. 

Septa artikulatnih brahiopoda (articulates) na dnu 

ljuske ima oblik visoke uske izbočine od vlaknastog 

kalcita (nastalog blizu primarnog sloja), a septa 

inartikulata (inarticulates) ima izbočinu slična oblika 

od pločastog sloja (lamela) ljušture. (5) Stijenka 

koja dijeli dva reda teka (rows of thecae) u dvorednih 

graptolita (biserial graptolites). (6) Radijalna, uzdužna 

i obično perforirana pločica koja spaja unutarnju 

i vanjsku stijenku arrheocijata (archaeocyathids). (7) 

Pločaste strukture u iglici ehinoida (morskih ježeva, 

echinoid spine) koje se radijalno pružaju iz osne zone 

prema prednjem dijelu iglice i vidljive su u poprečnom 

presjeku iglice. (8) Poprečna stijenka u nitastih 

alga (fi lamentous algae) i gljiva (fungi), obično okomita 

na duljinu trihome (trichome) ili hife (hypha). (9) 

Izduljena, manje-više membranska, izraslina koja je 

okomita na stijenku ciste dinofl agelata (dinofl agellate 

cyst). 

sequence – (1) sekvencija. U geologiji – niz geoloških 

zbivanja, procesa ili naslaga stijena svrstanih kronološkim 

redom koji pokazuje njihov relativni položaj 

i starost s obzirom na geološku povijest u cjelini. (2) 

sekvencija, stratigrafska sekvencija, tektono-stratigrafska 

jedinica. Velika neformalna litostratigrafska jedinica 

(informal lithostratigraphic unit) veća od grupe 

(group) ili nadgrupe (supergroup) čiji se sedimenti 

mogu pratiti na velikim prostorima kontinenta. 

Ograničena je (odvojena od drugih sekvencija) plohama 

nesklada međuregionalnih razmjera kao, na 

primjer, u unutarnjem dijelu kratona Sjeverne Amerike. 

Prema drugim autorima – geografski odvojeni 

niz velikih jedinica (kompleksa) stijena koje su se 

istaložile pri uzajamno povezanim facijesnim uvjetima 

(uvjetima sredine, environmental conditions). Sinonimi: 

stratigraphic sequence, tectono-stratigraphic 

unit. (3) sekvencija, eratem. Zastarjeli termin kojim su 

se označavale stijene formirane tijekom ere. 

sequence of crystallization – redoslijed kristalizacije, v. 

order of crystallization. 

sequence stratigraphy – sekvencijska (sekvencijalna, 

seizmička) stratigrafi ja. Metoda izučavanja kronostratigrafskih 

jedinica (time-rock units) genetski srodnih 

stijena ograničenih površinama erozije (surfaces of 

erosion) ili nesedimentacije (surfaces of nondeposition) 

koja se primjenjuje u seizmičkoj interpretaciji 

– za prognoziranje karakteristika stijena, uključujući 

matične (source rocks), ležišne (reservoir rocks) 

i izolacijske stijene (seal rocks), prema seizmičkim 

podacima prije bušenja. Bazična jedinica sekvencij- 

771 

series 

ske stratigrafi je je sekvencija (v. sequence). Sinonim (i 

prvobitni termin): seismic stratigraphy. 

sequential form – sekvencijalna forma reljefa (reljef), v. 

sequential landform. 

sequential landform – sekvencijalna forma reljefa (reljef). 

Jedna od niza manjih formi reljefa koje su se razvile 

djelovanjem erozije, trošenjem (raspadanjem) 

i spiranjem većih primarnih formi reljefa (v. initial 

landform). Obuhvaća (uključuje) erozijske forme 

reljefa (erosional landforms), nastale progresivnim 

uklanjanjem zemljanog materijala, i sedimentacijske 

ili akumulacijske forme (depositional landforms) 

koje su nastale nakupljanjem (akumulacijom) produkata 

erozije. Sinonim: sequential form; v. ultimate 

landform. 

sequesterant – pasivator, v. sequestering agent. 

sequestering agent – pasivator. U tehnologiji obrade 

slojeva kiselinom – kemijski aditiv kiselini, na 

primjer, etilendiamintetraoctena kiselina (ethylene 

diamine tetracidic acid, EDTA), natrijske soli (sodium 

salts), pirofosfati (pyrophosphates), polifosfati (polyphosphates), 

citrati (citrates) za sprječavanje precipitacije 

spojeva željeza (netopljivih hidroksida željeza) iz 

odrađene kiseline koji mogu smanjiti permeabilnost. 

Željezo može potjecati od korozije opreme bušotine 

ili zrna minerala u produktivnoj formaciji (na primjer, 

klorita, siderita i limonita). Sinonim: sequesterant; v. 

acid additives. 

sericite sandstone – sericitni (sericitski) pješčenjak. Pješčenjak 

u kojem sericit (mineral, fi nozrnasti kalijski 

tinjac), formiran razlaganjem glinenaca (feldšpata), 

u smjesi s fi nozrnastim kvarcom ispunjava šupljine 

između zrna kvarca. 

series – (1) serija. (a) U geologiji – bilo koja količina stijena, 

minerala ili fosila koji su karakterizirani takvim 

promjenama oblika, stratigrafskim nizom, sastavom 

ili karakterom zalijeganja da omogućuju njihovo 

svrstavanje u prirodnom slijedu. (b) U stratigrafi ji – 

konvencionalna stratigrafska jedinica (conventional 

stratigraphic unit) koja je po rangu manja od sistema 

(v. system) i uvijek je njegov dio. Serija obično 

čini glavnu jedinicu kronostratigrafske korelacije 

(chronostratigraphic correlation) unutar provincije, 

između provincija ili između kontinenata. Vremenski 

ekvivalent serije je epoha (v. epoch). Većina sistema 

se dijeli na serije i većina serija na katove (v. stage). 

Primjena termina nije ograničena na stratifi cirane stijene, 

nego se on može rabiti i za intruzivne eruptivne 

stijene (intrusive rocks) u istom kronostratigrafskom 

smislu. Formalni nazivi serija se sastoje od dvije riječi 

– geografskog naziva (pridjevni oblik geografskog 

imena obično, ali ne obvezno, završava na –an ili 

–ian) i riječi serija (series – s velikim početnim slovima 

obiju riječi). (c) U stratigrafi ji – zastarjeli termin 

za označavanje litostratigrafske jedinice (lithostratigraphic 

unit) koja je više ili manje ekvivalentna grupi 

(group) ili nadgrupi (supergroup). (d) Termin, primjenjivan 

u Engleskoj za označavanje obično velike litostratigrafske 

jedinice (lithostratigraphic unit) u kojoj 

su slojevi skladni. (e) Termin koji se često nepravilno 

primjenjuje za označavanje sekvencije stijena formiranih 

kao rezultat niza vulkanskih erupcija ili prodora 

intruzija. Uz riječ serija (series) obično se dodaje pridjev, 

poput eruptivan (eruptive), intruzivan (intrusive) 

ili vulkanski (volcanic) koji upućuje na podrijetlo sti-

serpentine 

jene. U takvoj uporabi termin series treba zamijeniti 

terminom group (grupa). (2) serija eruptivnih (magmatskih) 

stijena, v. igneous-rock series. 

serpentine – (1) grupa serpentina. Grupa rasprostranjenih 

stjenotvornih (petrogenih) minerala (rockforming 

minerals) fi losilikata. Serpentini imaju masni 

ili svilasti sjaj, pomalo mastan opip i žilav školjkasti 

lom. Obično su gusti (kompaktni), ali se sreću i zrnasti 

i vlaknasti varijeteti. Boje su zelene, zelenkasto-žute 

ili zelenkasto-sive (katkada smeđe, crne ili 

bijele) i često sa žilicama ili uklopcima zelene i bijele 

boje. Serpentini su uvijek sekundarni minerali formirani 

alteracijom silikatnih minerala (silikata) bogatih 

magnezijem (osobito olivina) i sreću se kako 

u eruptivnim (magmatskim), tako i u metamorfnim 

stijenama (igneous rocks, metamorphic rocks). Kristaliziraju 

obično u monoklinskom sustavu, ali samo u 

obliku pseudomorfoza. (2) serpentinski mineral. Mineral 

iz grupe serpentina (serpentine group) – krizotil 

(chrysotile), parakrizotil (parachrysotile), ortokrizotil 

(orthochrysotile), antigorit (antigorite) i lizardit (lizardite). 

(3) serpentin. (a) Prema jednoj defi niciji – termin 

koji se striktno primjenjuje umjesto termina krizotil 

kao naziva dane vrste – krizotil se izdvaja kao varijetet, 

a antigorit kao posebna vrsta (i ne ulazi u pojam 

serpentine). (b) Termin kojim bušači nazivaju raspadnuti 

bazalt (weathered basalt) 

serpentine-group minerals – minerali grupe serpentina, 

serpentinski minerali, v. serpentine. 

serpentine minerals – serpentinski minerali, minerali 

grupe serpentina, v. serpentine. 

serpentine rock – serpentinit, v. serpentinite. 

serpentinite – serpentinit. Stijena koja se gotovo u cijelosti 

sastoji od minerala grupe serpentina, na primjer, 

antigorita i krizotila ili lizardita, nastalih (formiranih) 

alteracijom feromagnezijskih silikatnih minerala (silikata), 

kao što su olivin i piroksen, a klorit, talk (milovka) 

i magnetit mogu biti prisutni kao akcesorni 

minerali. Sinonim: serpentine rock. 

serpentinization – serpentinizacija. Proces hidrotermalne 

alteracije kojim se magnezijem bogati silikatni 

minerali (silikati), na primjer olivin, pirokseni i/ili 

amfi boli u dunitima, peridotitima i drugim ultrabazičnim 

stijenama, pretvaraju u serpentinske minerale 

(minerale grupe serpentina – v. serpentine) ili su s 

njima zamijenjeni. 

serrate – (1) zupčast, pilast. U geomorfologiji – termin 

za označavanje forme reljefa koja na grebenu ima 

udubine u obliku brazda ili zubaca ili čiji greben 

ima pilast profi l. Sinonimi: saw-toothed, serrated. 

(2) pilasti vrh. Stjenoviti planinski vrh koji ima pilast 

(zupčast) profi l. (3) zupčast, nazupčan. U petrologiji 

– termin za označavanje pilastog (zupčastog) kontakta 

između minerala koji se pojavljuje obično kao 

rezultat istiskivanja (zamjene), na primjer, zupčasta 

tekstura (serrate texture) megakristala na kontaktu s 

plagioklasima u eruptivnim (magmatskim) stijenama 

(igneous rocks). 

serrated – zupčast, pilast, v. serrate. 

Serravallian – seraval, serravall. Stratigrafski kat srednjeg 

miocena (Middle Miocene) u Europi – iznad 

langa (Langhian), a ispod helvet-tortona (Helvetian- 

Tortonian). Obuhvaća vremenski raspon od prije 15,4 

do 10,8 milijuna godina. 

service boat – servisni brod. Dugi brod s plitkim gazom 

772 

sessile drop method of contact-angle measurement 

koji služi za tegljenje, sidrenje i prijevoz osoblja i 

materijala za bušenje na moru (odobalno bušenje, 

off shore drilling). 

service capsule – servisna kapsula. Kapsula s atmosferskim 

tlakom koja može imati posadu i spušta se s pomoćnog 

broda u more do ušća podvodne bušotine 

(subsea well head), manifolda (manifold) ili proizvodne 

stanice (production station). Omogućuje osoblju 

pristup i servisne radove na podmorskoj opremi u 

suhoj atmosferi. 

service company – uslužno (servisno) poduzeće. Poduzeće 

specijalizirano za izvođenje pojedinih operacija 

u procesu bušenja, proizvodnog opremanja 

i remonta bušotina, na primjer, karotaže bušotina 

(well logging), cementacije (cementing), perforiranja 

(perforating) itd. 

service tools – servisne dubinske alatke. Dubinske 

alatke koje osigurava uslužno (servisno) poduzeće, 

a rabe se u procesu bušenja (drilling), proizvodnog 

opremanja (well completion) ili remonta bušotina 

(workover). 

service tree – provizorni erupcijski uređaj. Sklop protuerupcijskog 

uređaja (preventera, blowout-preventer 

stack) i bušaće prirubnice (drilling spool) koji se postavljaju 

na ušće podmorske bušotine (subsea well) 

nakon svršetka bušenja i prije početka njene proizvodnje. 

service unit – uređaj za tekući remont (servisiranje) bušotina. 

Oprema za dizanje uključujući jarbol i vitlo 

koji su montirani na vozilu. Uređaj je namijenjen za 

izvođenje radova održavanja produktivnih intervala 

u naftnim i plinskim bušotinama i ima vlastitu posadu. 

Najčešće se primjenjuje za vađenje klipnih (pumpnih) 

šipki (sucker rods) naftnih dubinskih pumpi 

(downhole pumps) i također za vađenje kolone uzlaznih 

cijevi (tubing) pri preopremanju bušotina. Uređaj 

za tekući remont treba razlikovati od remontnog 

postrojenja (workover rig), koje je opremljenije i izvodi 

radove većih razmjera na bušotinama. Sinonimi: 

pulling machine, pulling unit, well service unit. 

service well – servisna bušotina. Bušotina koja ne proizvodi 

naftu ili plin nego je izbušena ili opremljena 

kao pomoćna bušotina za razne druge proizvodne 

svrhe (operacije) na postojećem polju – injektiranje 

fl uida (vode, plina, pare i dr.) u procesima podržavanja 

ležišnog tlaka, zavodnjavanja i EOR-procesima, 

odlaganje slane vode, opskrbu vodom za injektiranje 

i opservacije. Sinonimi (prema nekim defi nicijama): 

disposal well, saltwater well. 

service-well head – provizorna glava bušotine. Oprema 

postavljena na ušću podmorske bušotine (subsea 

well) nakon svršetka bušenja, a prije njena završnog 

proizvodnog opremanja. Provizorna glava uključuje 

provizorni erupcijski uređaj (service tree) s temeljnom 

pločom za vođenje (guide base) i glavom zaštitne kolone 

(kolone zaštitnih cijevi, casing head) zajedno sa 

sapnicama (chokes), ventilima (valves), cijevima (pipes) 

i hidrauličkim vodovima (hydraulic lines). 

sessile – sesilni, sjedilački, prirasao. Termin za označavanje 

biljaka ili životinja koje su stalno pričvršćeni za 

supstrat i ne mogu se slobodno kretati, za razliku, od 

vagilnih organizama (v. vagile). 

sessile drop method of contact-angle measurement 

– metoda fi ksne kapi za mjerenje kontaktnog kuta, v. 

contact-angle measurement by sessile drop method.

set 

set – (1) set. U stratigrafi ji – grupa pretežito skladnih 

slojeva (conformable strata) ili kosih slojeva (crossstrata) 

koji su odvojeni od drugih sedimentnih jedinica 

površinom erozije (surface of erosion), prekidom 

sedimentacije (nondeposition) ili oštrom promjenom 

sastava sedimenata. Sastavljena je od dva ili više slojeva 

u nizu koji imaju jednaku litologiju. Set je najmanja 

jedinica koja objedinjuje sedimente. (2) smjer 

struje. U oceanografi ji – smjer prema kojem teče oceanska 

struja. 

setback – mjesto slaganja cijevi. Mjesto na radnom podištu 

(platformi) bušaćeg tornja (derrick fl oor) na kojem 

su vertikalno složeni pasovi bušaćih šipki (stands 

of drillpipe) ili uzlaznih cijevi (stands of tubing) nakon 

njihova uvlačenja u toranj. 

set casing – ugraditi (postaviti) zaštitnu kolonu (kolonu 

zaštitnih cijevi), zacijeviti bušotinu. U procesu bušenja 

– spustiti i cementirati zaštitnu kolonu (kolonu zaštitnih 

cijevi, casing) u bušotinu, obložiti kanal bušotine 

zaštitnim cijevima. Sinonimi: case, case off , land 

casing, run casing. 

set in the dark – ugraditi zaštitnu kolonu (kolonu zaštitnih 

cijevi) prije bušenja produktivne zone. Ugraditi 

zaštitnu kolonu (casing) u slučaju kada je predviđeno 

završno proizvodno opremanje nezacijevljenog 

kanala bušotine u produktivnoj zoni (openhole completion). 

set pressure – tlak otvaranja graničnog tlačnog (tlačnog 

rasteretnog) ventila. Postavljeni ulazni tlak (inlet 

pressure) na koji je granični tlačni (tlačni rasteretni) 

ventil (pressure-relief valve) podešen za otvaranje. 

set-through completion – završno proizvodno opremanje 

bušotine sa zacjevljenom produktivnom zonom. 

Završno proizvodno opremanje bušotine u kojoj je 

zaštitna kolona (kolona zaštitnih cijevi, casing) ugrađena 

duž produktivne zone i zatim perforirana. 

setting back the kelly – otpojiti (odvrnuti) radnu šipku. 

Otpojiti (odvrnuti) radnu šipku od kolone bušaćih 

alatki (bušaće kolone, drillstring) i postaviti je u štakorovu 

rupu (rathole) tijekom operacije izvlačenja 

alatki iz bušotine (tripping out). 

setting ball – kugla za aktiviranje dubinskih alatki u bušotini, 

v. go-devil, 1. 

setting depth – dubina ugradnje zaštitne kolone. Najveća 

dubina bušotine do koje je spuštena zaštitna 

kolona (kolona zaštitnih cijevi, casing string) ili lajner 

(liner string). 

setting plug – šipka za aktiviranje dubinskih alatki u bušotini, 

v. go-devil, 1. 

setting point – temperatura (točka) očvršćivanja. Temperatura 

pri kojoj tekućina prelazi u čvrsto (kruto) 

stanje ili pri kojoj nafta prestaje strujati. Određuje se 

laboratorijskim mjerenjima pri kontroliranim uvjetima. 

settleable solids – taložive čvrste čestice. Čvrste (krute) 

čestice koje su dovoljno teške da se mogu istaložiti 

iz otpadne vode. 

settled production – stabilizirana (ustaljena) proizvodnja. 

Proizvodnja naftne bušotine, ležišta ili 

polja koja je relativno stabilna i sa sporim padom. 

Stabilizirana proizvodnja se odvija između stadija 

proizvodnje eruptiranjem bušotina (fl ush production) 

i stadija proizvodnje na granici ekonomičnosti 

(stripper production). Bušotine proizvode dubinskim 

pumpama. 

773 

Seven Sisters 

settled production rate – stabilizirani (ustaljeni) kapacitet 

proizvodnje, v. settled production. 

settlement – slijeganje, spuštanje. Postupno slijeganje 

(spuštanje) objekta uzrokovano zbijanjem (stlačivanjem) 

ili kretanjem tla ispod njegova temelja. 

settler – gravitacijski separator. Separator u kojem se 

obavlja djelomična separacija smjese prema razlici 

gustoća. Primjenjuje se za separaciju čvrstih čestica 

iz tekućine ili plina, nemiscibilne tekućine iz tekućine 

i za gravitacijsko odvajanje plina, nafte i vode. 

settling – (1) uleknuće. U geologiji – uleknuće na izdancima 

(outcrops) uslojenih stijena uzrokovano njihovim 

puzanjem (creep). (2) gravitacijska separacija. 

Gravitacijsko odvajanje (separacija) težih materijala 

od lakših, na primjer, istaloživanje teških čvrstih čestica 

ili kapljica teške tekućine iz tekućine nosioca ili 

istaloživanje teških zrna iz mješavine zrna različitih 

gustoća. 

settling basin – taložni bazen, taložnik. (1) Umjetni bazen 

za skupljanje suspendiranog sedimenta iz potoka 

prije njegova utjecanja u rezervoar. Zahvaljujući 

taložnom bazenu sprječava se brzo zamuljivanje (zagađivanje) 

rezervoara. Taložni bazeni se obično izvode 

za dobivanje čiste vode. (2) Tehničko postrojenje 

predviđeno za uklanjanje taloženjem zagađujućih 

materijala iz tvornica. 

settling pit – (1) isplačni taložnik (taložni rezervoar). Jedan 

od niza isplačnih čeličnih rezervoara (mud tank) 

kraj bušaćeg postrojenja (drilling rig) koji je smješten 

između isplačnog vibracijskog sita (shale shaker) i 

usisnih isplačnih rezervoara (mud suction tank) i služi 

za gravitacijsku separaciju (gravitacijsko taloženje) 

većih krhotina probušenih stijena iz bušaće isplake. 

Sinonim: settling tank. (2) otvoreni naftni taložni bazen 

(taložnik), v. pumping pit. 

settling reservoir – taložni rezervoar (spremnik). Rezervoar 

(spremnik) koji se sastoji od niza plitkih bazena, 

smještenih jedan za drugim i spojenih dugim odvodnim 

kanalima koji omogućuju uklanjanje vode samo 

iz pročišćenih gornjih slojeva svakog bazena. 

settlings – istaložene krhotine probušenih stijena. Krhotine 

probušenih stijena (well cuttings) koje su se gravitacijski 

istaložile iz isplake u isplačnim taložnicima 

(taložnim rezervoarima, mud settling pits). 

settling tank – (1) naftni taložnik (taložni rezervoar). (a) 

Posuda za držanje proizvedene i iskorištene sirove 

nafte za pogon dubinskih pumpi u hidrauličkom 

pumpnom sustavu. Voda i talog se talože na dnu 

rezervoara, a radna nafta ispliva na vrh proizvedene 

nafte; (b) Posuda za gravitacijsku obradu proizvedene 

nafte. Sadrži padnu (silaznu) cijev i uređaj za miješanje 

emulzije nafte i vode. Plin izlazi na vrhu, nafta 

u sredini, a voda preko brane na dnu rezervoara. Sinonimi: 

dehydration tank, gun barrel, wash tank. (2) 

isplačni taložnik (taložni rezervoar), v. settling pit, 1. 

settling velocity – brzina taloženja (dekantacije). Brzina 

kojom suspendirane čestice određene veličine, 

tipa, relativne gustoće i koncentracije padaju i talože 

se u fl uidu određene relativne gustoće i viskoznosti. 

Obično se mjeri u mm/s. Sinonim: fall velocity. 

Seven Sisters – sedam sestara. Uobičajeno upotrebljavano 

ime za sedam najvećih međunarodnih naftnih 

kompanija – Exxon, Texaco, Gulf, Standard of California, 

Mobil of the U.S., British Petroleum i Royal Dutch 

Shell – koje su kontrolirale i kontroliraju najveći dio

seven-spot 

proizvodnje i prerade nafte na svijetu. Izraz se, prema 

nekim izvorima, pripisuje Enricu Matteiju, utemeljitelju 

ENI-a, talijanske državne naftne kompanije. 

seven-spot – mreža (raspored) bušotina »7 točaka«, v. 

seven-spot well pattern. 

seven-spot fl ood (fl ooding) – istiskivanje nafte po mreži 


seven-spot fl ooding (fl ood) network – shema istiskivanja 


točaka«, v. seven-spot well pattern. 

seven-spot fl ooding (fl ood) pattern – shema istiskivanja 



seven-spot fl ooding (fl ood) system – shema istiskivanja 


v. seven-spot well pattern. 

seven-spot injection network – shema injektiranja 

(injektiranje) po mreži bušotina »7 točaka«, v. sevenspot 

well pattern. 

seven-spot injection pattern – shema injektiranja 

(injektiranje) po mreži bušotina »7 točaka«, v. sevenspot 

well pattern. 

seven-spot pattern – mreža (raspored) bušotina »7 točaka«, 

v. seven-spot well pattern. 

seven-spot waterfl ood (waterfl ooding) – zavodnjavanje 

po mreži bušotina »7 točaka«, v. seven-spot well 

pattern. 

seven-spot well arrangement – mreža (raspored) bušotina 


seven-spot well array – mreža (raspored) bušotina »7 


seven-spot well network – mreža (raspored) bušotina 


seven-spot well pattern – mreža (raspored) bušotina 

»7 točaka«. Tip mreže bušotina u procesu zavodnjavanja 

ili tip zavodnjavanja naftnih ležišta u kojem su 

injekcijske bušotine smještene u vrhovima šesterokuta, 

a jedna proizvodna bušotina u njegovom središtu. 

Omjer broja injekcijskih i proizvodnih bušotina 

je 2:1, odnosno injekcijskih bušotina ima dvostruko 

više od proizvodnih (za razliku od mreže bušotina 

»inverznih 7 točaka« – v. inverted seven-spot well pattern). 

Element mreže je istostranični trokut. Sinonimi: 

normal seven-spot pattern, normal seven-spot well 

pattern, regular seven-spot well pattern, seven-spot, 

seven-spot pattern, seven-spot well arrangement, seven-spot 

well array, seven-spot well network. 

severe-loss zone – zona gutanja isplake, v. thief zone, 1. 

severe-service piping – cjevovod za teške uvjete rada. 

Cjevovod za transport sumpornog plina, korozivnih 

ili abrazivnih tekućina te za visoke tlakove i temperature. 

Postavljaju se za spajanje bušotina sa separatorima, 

uređajima za mokro čišćenje (pranje) plina 

(skruberima) i uklanjanje sumpora te u rafi nerijama 

za prijenos kiselina i drugih korozivnih fl uida. 

s-fold – s-bora. Bora čiji vertikalni presjek ima oblik 

slova »s«. Uobičajeni tip bore u područjima razvoja 

navlaka i intenzivnog nabiranja. 

shackle rod – potezaljka skupnog (centralnog) pogonskog 

uređaja dubinskih pumpi. Spojna šipka centralnog 

pogonskog uređaja (central power unit) dubinskih 

pumpi i pumpnih uređaja (pumping unit) na 

bušotinama – čelična ili drvena šipka sa spojnicom 

na oba kraja za spajanje drugih šipki u niz koji povezuje 

ekscentar centralnog pogonskog uređaja s 

774 

shale 

pumpnim uređajima na okolnim bušotinama. Duljina 

potezaljke je oko 7,5 metara, a promjer ¾ ili 1 inč. 

Sinonim: pull rod. 

shackle-rod line – sustav potezaljki centralnog (skupnog) 

pogonskog uređaja dubinskih pumpi, v. rod 

line. 

shadow zone – zona sjene, slijepa zona. U seizmologiji 

– (1) Područje iz kojeg se ne dobivaju refl eksi budući 

da se zrake koje ga presijecaju ne vraćaju na površinu 

Zemlje. (2) Područje koje se ne pokazuje na 

hodografi ma refraktiranih (prelomljenih) valova (na 

primjer, slojevi u kojima je brzina širenja valova manja 

nego u pokrovnim slojevima). (3) Područje koje 

se nalazi 100° do 140° od epicentra potresa u koje, 

zbog refrakcije (prelamanja) valova od zone s malom 

brzinom širenja valova (v. low-velocity zone) unutar 

jezgre, direktno ne prodiru seizmički valovi. 

shagreen – šagren, v. relief, 4. 

shakehole – krška vrtača (ponikva, dolac), v. sinkhole. 

shakeout – uzorak nafte za centrifugiranje. Uzorak nafte 

za određivanje sadržaja vode i taloga metodom 

centrifugiranja. 

shake out – centrifugirati uzorak nafte. Odrediti sadržaj 

vode i taloga (mulja) u nafti (basic sediment and water 

content) metodom centrifugiranja. Uzorak se miješa 

s 50% otapala, zagrijava na 50 °C (120 °F) i zatim centrifugira 

velikom brzinom tijekom tri minute. Talog i 

voda se nakupljaju na dnu cijevi. Sinonim: grind out. 

shake-out test – ispitivanje centrifugiranjem (metodom 

centrifugiranja). Određivanje sadržaja vode i taloga 

(basic sediment and water content, BS&W content) u 

uzorku nafte centrifugiranjem (metodom centrifugiranja). 

Uzorak nafte (obično uzet iz skladišnog rezervoara, 

stock tank) centrifugira se u staklenoj posudi, 

a sadržaj vode i taloga se očita na skali posude. 

shaker – vibracijsko isplačno sito, v. shale shaker. 

shaker pit – isplačni rezervoar vibracijskog sita, rezervoar 

isplačnog vibracijskog sita. Jedan od niza čeličnih 

isplačnih rezervoara kraj bušaćeg postrojenja koji se 

nalazi između vibracijskog sita (shale shaker) i taložnog 

i usisnog isplačnog rezervoara (mud settling pit, 

mud suction pit). 

shaker screen – vibracijsko isplačno sito, v. shale shaker. 

shake wave – S val, v. S wave. 

shaking screen – vibracijsko isplačno sito, v. shale shaker. 

shaking sieve – vibracijsko isplačno sito, v. shale shaker. 

shale – šejl, glineni škriljavac. Finozrnasta klastična (detritska) 

sedimentna stijena (fi ne-grained detrital sedimentary 

rock), građena od čestica veličine čestica silta 

(praha, silt) ili gline (clay) – tanko laminirani ili cjepivi 

(škriljasti) glinjak (claystone), prahovnjak (siltstone) ili 

muljnjak (mudstone). Nastala je konsolidacijom (osobito 

stlačivanjem) gline, silta ili mulja. Karakterizirana 

je fi no laminiranom strukturom i cjepivošću (škriljavošću) 

približno paralelnom sa slojevitošću (duž 

koje se stijena lako cijepa u tanke slojeve i koja je 

obično najvidljivija na raspadnutim površinama) i također 

znatnim sadržajem minerala gline i klastičnog 

(detritskog) kvarca. Općenito se sastoji od minerala 

gline u obliku fi nozrnastih kristalnih čestica (najčešće 

su zastupljeni ilit, klorit i monmorijonit), kvarca 

i rožnjaka, feldšpata (glinenaca), tinjca i drugih minerala 

(karbonata, oksida željeza, glinenca, organske

shale-arenite 

tvari) – obično sadrži najmanje 50% silta, 35% gline 

ili čestica fi nog tinjca (liskuna) i 15% kemogenih ili 

autigenih materijala. Šejl je obično mek, ali je dovoljno 

otvrdnut tako da se ne raspada pri močenju (vlaženju), 

manje je čvrstoće od argilita i slejta, obično 

se lako cijepa po pukotinama i glatkog je opipa. Boja 

šejla može biti crvena, smeđa, crna ili siva. 

Šejl je u naftnoj geologiji, procesu bušenja i tehnologiji 

razrade ležišta vrlo zanimljiv iz niza razloga: (a) 

formacije šejla su najzastupljenije sedimentne stijene; 

(b) šejl je (uz karbonate) najznačajnija matična 

stijena za ugljikovodike (kao ležišna stijena ima malu 

važnost i rijetko se pojavljuje – produktivna ležišta 

nafte i plina su nađena samo u nekoliko slučajeva 

u raspucanom šejlu); (c) šejl je najzastupljenija pokrovna 

stijena ležišta ugljikovodika i veliki dio nepropusnih 

barijera svakog ležišta; (d) postojanje šejla u 

ležišnim stijenama smanjuje efektivnu poroznost i 

permeabilnost (čak 97% otkrivenih ležišnih stijena 

sadrži šejl kao litološku komponentu u nekom od 

oblika – laminiranom, strukturnom ili dispergiranom); 

(e) bubrenje i urušavanje šejla u procesu bušenja 

uzrokuje zaklinjenje (zaglavljivanje) bušaćih 

alatki; (f) sklonost ležišta koja sadrže šejl oštećenju 

kada se buši i bušotina oprema za proizvodnju neodgovarajućom 

isplakom, i (g) otežana interpretacija 

karotaže formacija sa šejlom budući da šejl znatno 

utječe na mjerenja ovisno o tlaku, temperaturi i slojnim 

vodama. 

Uporaba naziva glineni škriljavac se u hrvatskoj terminologiji 

danas ne preporučuje jer nije korektan 

budući da su minerali gline u šejlu najčešće zastupljeni 

u manjini, a cjepivost je paralelna sa slojevitošću. 

Glinenim škriljavcem se također naziva stijena 

argilošist ili brusilovac. 

shale-arenite – šejlov (glinoviti) arenit. Sedarenit (v. 

sedarenite) koji se sastoji uglavnom od fragmenata 

šejla. 

shale baseline (base-line) – linija (osnovna linija, bazična 

linija) šejla. (1) U elektrokarotaži – vertikalna 

linija na krivulji spontanog potencijala (SP-krivulji, 

spontaneous potential curve) na dijagramu električne 

ili indukcijske karotaže (electric log, induction log) 

povučena po minimumima (minimalnim otklonima) 

nepropusnog šejla (linija koja odgovara šejlu 

ili njegovim elektrokemijskim ekvivalentima). Rabi 

se kao referentna (reperna) linija pri mjerenjima 

za određivanje karakteristika pijesaka (pješčenjaka) 

i njihovih slojnih voda (kao referentna linija pri 

izdvajanju intervala pijesaka i određivanju slojne 

vode u njima). Sinonim: shale line; v. sand line, spontaneous-potential 

curve. (2) U gama-karotaži – linija 

povučena po točkama koje su karakteristične za 

debele slojeve šejla na dijagramu gama-karotaže 


shale break – proslojak šejla. Tanki sloj ili proslojak šejla 

između slojeva tvrđih stijena ili unutar sloja pješčenjaka 

(sandstone) ili vapnenca (limestone). Može formirati 

barijeru vertikalnom strujanju fl uida. 

shale density – gustoća šejla. Broj slojeva šejla (shale 

layers) po vertikalnoj udaljenosti. 

shale line – linija šejla, v. shale baseline. 

shale oil – nafta naftnih (uljnih) škriljavaca. Sirova nafta 

(tekući ugljikovodici) dobivena destilacijom naftnih 

škriljavaca (šejla). Postupak se sastoji u drobljenju 

775 

shallow earthquake 

škriljavaca, zagrijavanju do 600 °C, kondenzaciji para 

i daljnjoj obradi dobivene tekućine. Kvaliteta naftnih 

škriljavaca se međusobno znatno razlikuje – prosječno 

se dobiva oko 75 litara nafte po toni stijene ali i do 

150 l/t iz škriljavaca vrhunske kvalitete. Najveći problem 

u proizvodnji je uklanjanje (odlaganje) otpadnog 

materijala koje je vrlo skupo i također znatno 

zagađuje okoliš, zatim veliki troškovi prijelaza s pokusnog 

postrojenja na industrijsko i velika potrošnja 

energije za ekstrakciju ugljikovodika. Sinonim: shale 

syncrude; v. oil shale. 

shale-out – stratigrafska zamka formirana glinizacijom. 

Stratigrafska zamka (v. stratigraphic trap) formirana 

lateralnom varijacijom ili facijesnom promjenom poroznog 

pješčenjaka (sandstone) ili vapnenca (limestone) 

u kojima se povećava sadržaj gline (clay content) 

sve dok se ne izgubi poroznost i permeabilnost 

i sloj postupno prijeđe u glinjak (klejston, claystone) 

ili šejl (shale). 

shale potential – potencijal šejla, v. electrochemical selfpotential. 

shale reservoir – šejlovo ležište. Ležište ugljikovodika 

čija je ležišna stijena građena od krtog, kremenastog 

raspucanog šejla. 

shale screen – vibracijsko isplačno sito, v. shale shaker. 

shale shaker – vibracijsko isplačno sito, isplačno vibrosito, 

vibracijsko sito (vibrosito) za čišćenje isplake. U 

tehnologiji rotacijskog bušenja – niz vibrirajućih (oscilirajućih) 

stolova sa sitima (screens) različite veličine 

i oblika očica i broja očica po 1 cm (ili inču) preko 

kojih prolazi (struji) bušaća isplaka na povratku iz kanala 

bušotine na površinu i gdje se obavlja čišćenje 

isplake od izbušenog stijenskog materijala, odnosno 

uklanjanje krhotina (čestica) izbušenih stijena (well 

cuttings) kako bi se isplaka mogla ponovno uporabiti 

za cirkulaciju. Vibracijska isplačna sita mogu biti 

jednokatna (jednostruka, single-deck shale shaker) i 

dvokatna (dvostruka, double-deck shale shaker) s dva 

nagnuta sita s odvajanjem grubih čestica na gornjem 

situ i fi nijih čestica na donjem. Sinonimi: drilling mud 

shale shaker, drilling mud vibrating screen, mud screen, 

shaker, shaker screen, shaking screen, shaking sieve, 

shale screen, vibrating mud screen, vibrating screen. 

shale stabilization – stabilizacija šejla. Postupak sprječavanja 

adsorpcije vode šejlom formacije u bušotini 

primjenom inverzne emulzijske isplake (invert emulsion 

mud) s veoma slanom vodom u emulgiranoj fazi. 

shaley – (1) škriljast, v. shaly, 1. (2) glinovit, v. shaly, 2. 

shaley conglomerate – glinoviti konglomerat (valutičnjak), 

v. conglomerate. 

shalifi cation – glinifi kacija. Formiranje glinovitih slojeva, 

na primjer iznošenjem karbonata kalcija otopinama 

iz sloja nečistog vapnenca u kojem ostaje glinoviti 

materijal koji formira glinoviti proslojak. 

shaliness – (1) škriljavost. Sposobnost cijepanja stijena 

slično šejlu (v. shale), osobito svojstvo cijepanja 

stijena bogatih glinom s formiranjem konkavnih ili 

»ljušturastih« površina, grubo paralelnih s plohama 

slojevitosti (bedding planes). (2) sadržaj šejla (gline). 

Količina šejla u pretežito neglinovitoj formaciji – stupanj 

doprinosa procesa izmjene iona električnoj otpornosti 

(specifi čnom električnom otporu, electrical 

resistivity) stijena. 

shallow earthquake – plitki potres, v. shallow-focus 

earthquake.

shallower pool test 

shallower pool test – plića (plitka) istraživačka bušotina, 

v. shallow-pool test. 

shallow-focus earthquake – plitkofokalni (plitki) potres, 

potres s plitkim hipocentrom. Potres čiji se hipocentar 

(fokus, žarište) nalazi na dubini manjoj 

od (ovisno o defi nicijama) 50, 60 ili 70 kilometara. 

Većina potresa pripada tom tipu. Sinonim: shallow 

earthquake; v. deep-focus earthquake, intermediatefocus 

earthquake. 

shallow gas – plitki (plitko zaliježući) plin. U procesu 

odobalnog bušenja – plin u plitkim (plitko zaliježućim) 

slojevima s visokim tlakom koji se često buše s 

nedostatnim hidrostatičkim tlakom isplake za sprječavanje 

početnog (i često opasnog i razornog) pritjecanja 

(prodora) plina u kanal bušotine. Za odvođenje 

tog plina izvan platformi služe posebni preventeri, 

tzv. diverteri (v. diverter, 1). Sinonim: Maverick gas. 

shallowing upward sequence – sekvencija s oplićivanjem 

prema vrhu, v. shoaling upward sequence. 

shallow investigation laterolog – bočna karotaža (laterolog) 

s kratkom sondom, v. Laterolog. 

shallow laterolog – bočna karotaža (laterolog) s kratkom 

sondom, v. Laterolog. 

shallow marine clastic deposits – plitki marinski (plitkovodni 

marinski, plitkomorski) klastični sedimenti. 

Marinski šelf je sedimentacijska sredina pod utjecajem 

olujnih i plimnih valova i struja, a katkada i pod 

utjecajem oceanskih struja. Iako su šelfni pješčani 

hrptovi olujnog ili plimnog postanka formirani tijekom 

transgresije najpoznatiji primjeri sedimenata, 

pješčana tijela vezana s marinskim šelfom također 

uključuju prerađeno čelo delte i barijerne pijeske, 

olujne pokrove i sedimente oceanskih struja. Većina 

marinskih pješčanih tijela je karakterizirana okrupnjavanjem 

zrna prema gore sa stijenama najbolje 

ležišne kvalitete na vrhu tijela. U slučaju olujama 

taloženih pokrovnih pijesaka, spajanje pojedinačnih 

olujnih sedimenata na vrhu tijela proizvodi najveću 

poroznost i permeabilnost i većinu lateralno kontinuiranih 

pješčanih jedinica. U slučaju šelfnih pješčanih 

hrptova, formiranih pod utjecajem plima i oluja, 

najbolja ležišna kvaliteta je također na vrhu u obliku 

nekoliko različitih tipova kose slojevitosti velikih razmjera. 

shallow-pool test – plitka (plića) istraživačka bušotina. 

Plitka sekundarna istraživačka bušotina. Buši se unutar 

poznatih granica naftnog ili plinskog ležišta/polja 

radi istraživanja i ocjene novih produktivnih zona 

(horizonata, slojeva, ležišta) koji zaliježu na manjoj 

dubini (pliće) od bazičnog proizvodnog ležišta (ležišta 

iz kojeg se proizvodi u tom trenutku). Sinonim: 

shallower pool test. 

shallows – pličine, plićaci. Neodređeni termin koji označava 

plitka mjesta ili područja u vodenim tijelima ili 

prostor plitke vode. 

shallow shelf interior environment – plitka sredina 

unutarnjeg šelfa. Jedna od pet bazičnih sredina sedimentacije 

karbonata (v. carbonate depositional environment). 

Pod dominantnim je utjecajem voda niske 

energije koje omogućuju akumuliranje vapnenog 

mulja. Oluje, međutim, mućkanjem pretvaraju mulj 

u suspenziju izdvajajući fi ne čestice i koncentrirajući 

grubi (krupni) materijal. Blizu obala šelfni okoliš se 

može sastojati od priobalnih prudova i uskih rtova 

orijentiranih paralelno s obalom. Obale koje su suo- 

776 

shaly formation 

čene s jakom djelatnošću valova akumuliraju karbonatni 

pijesak ili šljunak. Plimne struje su koncentrirane 

u kanalima između otoka i stvaraju plimne delte 

na strani otoka u zavjetrini. 

shallow well – plitki zdenac (bunar). (1) Zdenac (bunar) 

za vodu koji je obično ručno ili strojno iskopan ili izbušen 

i koji je raskrio najgornji (najplići) vodonosni 

horizont (akvifer) na danom području. (2) Zdenac 

(bunar) u kojem je nivo vode dovoljno plitak (tj. na 

dostatnoj dubini) da omogućuje primjenu pumpe. 

Praktična dubina takvih zdenaca je 7 metara; v. deep 

well, water-table well. 

shaly – (1) škriljast. (a) Koji ima prirodu ili svojstva šejla 

(v. shale), osobito koji ima svojstvo lakog cijepanja 

duž tijesno zbliženih ploha slojevitosti, na primjer, 

škriljasta struktura (shaly structure) ili škriljasto lučenje 

(shaly parting). (b) Termin kojim se označava 

fi nozrnasti, tanko laminirani pješčenjak (fi ne-grained 

thinly laminated sandstone) koji posjeduje karakterističnu 

cjepivost (škriljavost, fi ssility) šejla zahvaljujući 

postojanju tankih slojeva (proslojaka) šejla ili siltit 

(prahovnjak, siltstone) sa cijepivošću koja se poklapa 

s plohom slojevitosti (bedding-plane fi ssility). (c) 

Termin za označavanje slojevitosti koja se sastoji od 

tankih lamina debljine od 2 mm do 10 mm. Sinonimi: 

shaley, shelly. (2) glinovit. Koji se odnosi na šejl, sastoji 

od šejla ili ga sadrži. Sinonimi: shaley, shelly. 

shaly conglomerate – glinoviti konglomerat (valutičnjak), 

v. conglomerate. 

shaly formation – glinovita (nečista) formacija. U geologiji 

i karotaži – formacija koja sadržava šejl (shale) 

ili glinu (clay). Šejl se može nalaziti u formacijama u 

tri oblika: (a) u obliku lamina (tanki slojevi čija je debljina, 

prema defi niciji, manja od 1,25 cm ili 0,5 inča) 

istaloženih između slojeva čistog (neglinovitog) pješčenjaka 

– općenito se pretpostavlja da je utjecaj 

laminiranog šejla na poroznost i permeabilnost ležišnih 

stijena zanemariv; (b) u dispergiranom obliku 

– prianja uz pješčana zrna ili ih obavija ili djelomično 

ispunjava porni prostor; može biti dispergiran u 

obliku zasebnih (odvojenih) čestica u porama (poput 

kaolinita), kao prevlaka na stijenkama pora (poput 

klorita) ili može čepiti (blokirati) porne kanale (poput 

ilita); dispergirani šejl znatno smanjuje poroznost i 

permeabilnost formacija i povećava njihovo zasićenje 

vodom budući da gline adsorbiraju više vode od 

pješčenjaka, i (c) kao strukturni šejl – u obliku zrna 

gline koja formiraju dio čvrstog skeleta ležišnih stijena 

zajedno sa zrnima pijeska; smatra se da je utjecaj 

tog tipa distribucije šejla sličan utjecaju laminiranog 

šejla budući da su i jedan i drugi sedimentnog postanka. 

Šejl i glina su porozni (promjer njihovih pora 

je, međutim, tako malen da strujanje fl uida u njima 

praktično nije moguće) i obično zasićeni slanom 

(mineraliziranom) vodom pa su vodljivi materijali 

i, prema tome, doprinose električnoj provodnosti 

(specifi čnoj električnoj vodljivosti) formacija (bez 

doprinosa njihovoj efektivnoj poroznosti). Faktor 

formacije nije konstantan kada se mijenja električna 

otpornost (specifi čni električni otpor) vode koja zasićuje 

formaciju, ali je gotovo konstantan pri dovoljno 

niskim vrijednostima otpornosti slojne vode ako sadržaj 

šejla nije prevelik budući da je tada električna 

provodnost šejla zanemariva u uspoedbi s provodnošću 

vode. Sinonim: dirty formation.

shaly reservoir rock 

shaly reservoir rock – glinovita ležišna stijena, v. shaly 

formation. 

Shand’s classifi cation – Shandova klasifi kacija eruptivnih 

stijena. Kvantitativna mineraloška klasifi kacija 

eruptivnih (magmatskih) stijena (igneous rocks) koja 

se bazira na kristaličnosti (crystallinity), stupnju zasićenja 

silicij-dioksidom (sadržaju silicij-dioksida, silica 

content), stupnju zasićenja oksidom aluminija (sadržaju 

oksida aluminija, alumina content) i indeksu 

boje (color index). 

shank – krilo bore. U geologiji – zastarjeli sinonim termina 

limb (v). 

shank of bit – vrat bušaćeg dlijeta, v. drilling bit body. 

shaped charge – kumulativni naboj eksploziva (eksplozivno 

punjenje). Konusno oblikovano punjenje 

jakog eksploziva u metalnoj čahuri (s metalnom 

košuljicom) za usmjeravanje razvijenog plinskog 

mlaza velike brzine u određenom smjeru, odnosno 

za pojačavanje sile proboja oslobođenim mlazom 

čestica velike brzine. Kumulativni naboji se rabe u 

mlaznim perforatorima za perforiranje zaštitnih kolona 

(casing) i cementnog prstena u bušotinama. 

Oblik konusa određuje promjer i dubinu perforacija 

(perforacijskih kanala, diameter of perforations, depth 

of perforations). Sinonimi: jet charge, shaped explosive 

charge. 

shaped-charge gun – mlazni perforator, v. jet perforating 

gun. 

shaped-charge perforating – mlazno perforiranje, perforiranje 


shaped-charge perforation – mlazno perforiranje, perforiranje 


shaped-charge perforator – mlazni perforator, v. jet 

perforating gun. 

shaped explosive charge – kumulativni naboj eksploziva 

(eksplozivno punjenje), v. shaped charge. 

sharks – morski psi, v. selachians. 

sharp sand – pijesak s uglastim zrnima. Pijesak koji je 

sastavljen od uglastih zrna i gotovo ili potpuno bez 

gline, ilovače i drugih stranih čestica (primjesa). Primjenjuje 

se u graditeljstvu za pripremanje žbuke. 

sharpstone – stijena s uglastim česticama. (1) Skupni 

termin kojim se označavaju fragmenti bilo koje stijene 

veći od pješčanih čestica ili zrna (promjera većeg 

od 2 mm) koji imaju uglasti oblik, klastična komponenta 

tucanika (rubble). (2) Finozrnasti neglinoviti 

pješčenjak (fi ne-grained nonargillaceous sandstone) 

koji se cijepa na uglaste fragmente (termin primjenjivan 

u Yorkshireu, Engleska). 

sharpstone conglomerate – sedimentna breča, v. sedimentary 

breccia. 

shatter belt – zona rasjeda, rasjedna zona. Manje preporučljivi 

sinonim termina fault zone (v.). 

shatter breccia – breča drobljenja. Tektonska breča 

(tectonic breccia) sastavljena od uglastih fragmenata 

koji pokazuju malu rotaciju. Sinonim: crackle breccia. 

shatter cone – konus drobljenja. Konusni fragment stijene 

s jasnim tragovima tektonskih strija, duljine od 

1 cm i manje do nekoliko metara, duž kojeg je došlo 

do loma. Takvi konusi formiraju gnijezda ili složene 

grupe u stijenama s kriptoeksplozijskim strukturama 

(cryptoexplosion structure) i općenito se vjeruje da su 

se formirali djelovanjem udarnih valova izazvanih 

udarom meteorita. Konusi drobljenja površinski sliče 

na strukturu tipa »konus u konus« (cone-in-cone 

777 

shear fold 

structure) u sedimentnim stijenama. Obično se sreću 

u fi nozrnastim homogenim stijenama, na primjer, 

karbonatnim (vapnencima, dolomitima), ali su također 

prisutni u šejlu, pješčenjaku, kvarcitu i granitu. 

Sinonimi: pressure cone, shear cone. 

shattering – drobljenje. U geologiji – lomljenje tvrde 

stijene na nepravilne uglaste blokove usljed djelovanja 

jakih naprezanja. Pukotine pri takvom drobljenju 

mogu poprijeko presijecati zrna minerala i elemente 

strukture u stijeni. 

shatter zone – zona drobljenja. U geologiji – područje 

(često pojas ili izduljena zona) raspucane stijene. 

Pukotine mogu biti ispunjene rudom s formiranjem 

mreže žila. 

shear – smik, smicanje. (1) Deformacija nastala kao rezultat 

naprezanja koja uzrokuju ili teže uzrokovati 

pomicanje susjednih slojeva tijela u odnosu jedan 

na drugog u smjeru paralelnom s ravninom njihova 

kontakta. U geološkoj literaturi termin shear se gotovo 

uvijek primjenjuje za označavanje deformacije 

(strain), a ne naprezanja (stress) koje je tu deformaciju 

uzrokovalo. Također se primjenjuje za označavanje 

ploha i zona kidanja smicanjem (surfaces of 

failure by shear, zones of failure by shear) te ploha duž 

kojih dolazi do diferencijalnog pomicanja. Sinonim: 

shear strain. (2) U procesu polimernog zavodnjavanja 

naftnih ležišta – mehanička deformacija ili izobličenje 

ili djelomična razgradnja molekule polimera 

kada on struji velikom brzinom; v. shear degradation 

of polymers. 

shear-blind (shear/blind) rams – slijepe odrezne čeljusti 

(ulošci), v. blind-shear rams. 

shear cleavage – klivaž smika (smicanja, klizanja). Sinonim 

termina slip cleavage (klivaž klizanja). Opći 

termin kojim se označava klivaž gdje je, kretanjem 

paralelno s plohom klivaža (cleavage plane), došlo 

do pomicanja prijašnjih ploha poprijeko na plohu 

klivaža. 

shear-cleavage fold – klivažna bora, v. cleavage fold. 

shear cone – konus drobljenja, v. shatter cone. 

shear degradation of polymers – smična (mehanička) 

razgradnja polimera, razgradnja polimera smičnim 

(mehaničkim) naprezanjem. U procesu polimernog 

zavodnjavanja naftnih ležišta – tip razgradnje (gubitka 

svojstava) otopine polimera uzrokovan permanentnim 

(stalnim) mehaničkim smicanjem molekula 

polimera. Razgradnjom smicanjem, odnosno smičnim 

naprezanjem, dolazi do kidanja lanaca polimera, 

što dovodi do promjene srednje molarne mase, 

skrin-faktora i viskoznosti otopine. Smična naprezanja 

se pojavljuju kada su brzine injektiranja otopine 

polimera velike gotovo na cijelom putu otopine – u 

pumpama, ventilima, sapnicama, prigušnicama, 

opremi ušća bušotine, pri prolazu kroz perforacije 

zaštitne kolone i pri strujanju velikom frontalnom 

brzinom u poroznoj sredini (što je slučaj u okolišu 

injekcijske bušotine). Poliakrilamidi su, za razliku 

od polisaharida (biopolimera), posebno osjetljivi na 

razgradnju smičnim naprezanjem. Sinonim: mechanical 

degradation of polymers; v. polymer degradation, 

polymer biodegradation, oxidative degradation of polymers, 

thermal degradation of polymers. 

shear drag – otpor smiku (smicanju), v. shear resistance. 

shear fold – bora otkidanja (klizanja). Slična bora (v. similar 

fold) koja se formirala otkidanjem ili klizanjem

shear fracture 

duž tijesno jednih uz druge priljubljenih ravnina paralelnih 

s osnom plohom (axial surface) bore. Sinonimi: 

glide fold, slip fold. 

shear fracture – smična pukotina. Pukotina (u materijalu, 

stijeni) nastala kao rezultat smičnog naprezanja 

(shear stress). 

shearing stress – smično (tangencijalno) naprezanje, v. 

shear stress. 

shear joint – smična pukotina lučenja. Pukotina lučenja 

koja odgovara smičnoj pukotini (shear fracture); potencijalna 

ravnina (ploha) smicanja. Sinonim (manje 

preporučljive primjene): slip joint. 

shear modulus – modul smika (smicanja, torzije, krutosti), 

modul elastičnosti pri smiku (smicanju). U mehanici 

– mjera otpornosti materijala smičnom naprezanju 

(naprezanju smicanja, shear stress). Jednak je 

smičnom naprezanju podijeljenom s rezultantnim 

kutom deformacije (izraženim u radijanima). Sinonimi: 

modulus of elasticity in shear, modulus of rigidity, 

rigidity modulus, torsional modulus, torsion modulus; 

v. elastic constants. 

shear plane – ravnina (ploha) smika (smicanja), v. shear 

surface. 

shear ram – odrezna čeljust preventera. Tip elementa 

za zatvaranje protuerupcijskog uređaja (preventera, 

blowout preventer). Sastoji se od oštrica koje se hidraulički 

aktiviraju, odrežu bušaću šipku u preventeru i 

tako zatvore (izoliraju) bušotinu. Često je potreban 

tlak od 210 bar (3.000 psi) za zatvaranje. Odrezna čeljust 

se često primjenjuje na protuerupcijskom (preventerskom) 

sklopu podmorskih bušotina (subsea 

blowout-preventer stack). 

shear rate – brzina smika (smicanja). U mehanici fl uida 

– relativne brzine u laminarnom strujanju paralelnih 

susjednih slojeva fl uida pod djelovanjem sile smicanja 

(shear force). Mjera brzine deformacije tekućine 

pod mehaničkim naprezanjem; v. shear, shear degradation. 

shear resistance – otpor smiku (smicanju). U dinamici 

fl uida – tangencijalno naprezanje (tangential stress) 

uzrokovano viskoznošću fl uida koje se pojavljuje 

duž granice toka tangencijalno na njegov smjer na 

danom mjestu tečenja (duž granice toka u smjeru 

tangencijalnog strujanja). 

shear slide – smični odron. Odron uzrokovan smičnim 

kidanjem (shear failure), osobito duž oslabljene plohe 

(plane of weakness), kao što je ploha slojevitosti 

(bedding plane) ili klivaža (cleavage plane). 

shear sorting – smično sortiranje. Sortiranje sedimenata 

u kojem manja zrna teže premještati se prema 

zoni najvećeg smičnog naprezanja (shear strain), a 

veća zrna prema zoni najmanjeg smicanja. U pješčanim 

dinama (sipinama, sand dunes) takvo sortiranje 

je karakterizirano laminacijom (formiranjem tankih 

proslojaka) fi nozrnastih tamnoobojenih minerala u 

zoni između pokretljivog i rezidualnog pijeska. 

shear strain – smična deformacija, v. strain, 1. 

shear strength – smična čvrstoća. (1) Maksimalna sila 

smicanja (shear force) koju materijal može izdržati 

bez kidanja. (2) Izdržljivost materijala na djelovanje 

smičnog naprezanja (shear stress), unutarnji otpor 

tijela smičnom naprezanju. 

shear stress – smično (tangencijalno) naprezanje. Naprezanje 

koje djeluje u smjeru tangencijalnom na 

ravninu (plohu) koja prolazi kroz svaku zadanu točku 

778 

sheetfl ood, sheet fl ood 

na površini tijela, naprezanje u kojem materijal na 

jednoj strani površine pritišće na materijal na drugoj 

strani površine silom koja je paralelna s površinom. 

Intenzitet sile smicanja po jedinici površine poprečnog 

presjeka. Sinonimi: shearing stress, tangential 

stress. 

shear structure – smična struktura stijene. Svaka struktura 

stijene koja je uzrokovana smicanjem, na primjer 

struktura zdrobljene i raspucane stijene i stijene 

s klivažom. 

shear surface – ploha (ravnina) smika (smicanja). U 

geologiji – ploha (ravnina) duž koje se (i paralelno s 

njom) odvija diferencijalno gibanje. Sinonim: shear 

plane. 

shear wave – (1) S-val, v. S wave. (2) val smicanja, rotacijski 

val. U mehanici – val koji uzrokuje promjenu 

oblika elementa elastičnog medija bez promjene 

njegova volumena. Sinonim: rotational wave. 

shear zone – zona smika (smicanja). Pločasta (slojnog 

oblika) zona građena od stijena koje su zdrobljene 

i brečirane brojnim paralelnim pukotinama uzrokovanim 

smičnim deformacijama (naprezanjima, shear 

strain). 

sheepback – ovnujska leđa, v. sheepback rock. 

sheepback rock – ovnujska leđa. Termin koji se primjenjuje 

kao sinonim termina roche moutonnée (ovnujsko 

čelo) budući da ta forma reljefa osobito sliči ovnujskim 

leđima (sheep’s back). Sinonimi: sheepback, 

sheep rock. 

sheep rock – ovnujska leđa, v. sheepback rock. 

sheet – (1) pokrov, v. blanket. (2) pločasta (slojna) magmatska 

intruzija. U geologiji – opći termin kojim se 

označavaju pločasta (slojna) intruzivna tijela (intruzije, 

tabular igneous intrusions), osobito konkordantne 

(skladne) ili tek neznatno diskordantne (neskladne) 

intruzije. U skladu s tim općim značenjem, termin 

dajk (v. dike) primjenjuje se za označavanje vertikalnih 

ili strmog nagnutih slojnih intruzivnih tijela, a 

termin sil (v. sill) za označavanje horizontalnih i blago 

nagnutih tijela. (3) plošno poplavljivanje (spiranje), v. 

sheetfl ood. 

sheet crack – slojna pukotina. Plošna pukotina (planar 

crack) formirana skupljanjem sedimenta zbog njegove 

dehidratacije. Obično je paralelna sa slojevitošću 

(bedding) i ispunjena sparitnim kalcitom (sparry 

calcite) ili muljem (mud). 

sheet drift – glacijalni pokrovni nanos. Jednolično rasprostranjeni 

sediment glacijalnog (ledenjačkog) 

nanosa (glacial drift) koji nije znatno izmijenio oblik 

površine ispod zaliježuće stijene. 

sheet erosion – plošna erozija. U geologiji – erozija u 

kojoj se tanki slojevi površinskog materijala više ili 

manje jednolično uklanjaju (odnose) s velikog područja 

blago nagnutog reljefa djelovanjem širokog 

kontinuiranog sloja tekuće vode, a ne djelovanjem 

vodotokova koji teku u dobro izraženim kanalima, 

na primjer, erozija koja se odvija kada kiše spiraju 

(odnose) tanki površinski sloj tla. Sinonimi: surface 

wash, unconcentrated wash; v. rainwash, sheetfl ood 

erosion, sheetwash, slope wash. 

sheetfl ood, sheet fl ood – plošno poplavljivanje (spiranje). 

Širenje kišnih voda u obliku tankog, neprekinutog 

i relativno jednoličnog sloja koji prekriva veliku 

površinu u aridnim područjima i ne skuplja se u dobro 

izraženim koritima. Udaljenost tečenja vode je

sheetfl ood erosion 

mala, a vrijeme njena postojanja kratko (mjeri se u 

minutama ili satima). Plošne poplave se zbivaju obično 

prije nego što kišne vode izrade korito ili nakon 

perioda iznenadnih i vrlo jakih kiša. Sinonim: sheet; 

v. sheetwash. 

sheetfl ood erosion – erozija plošnim poplavljivanjem. 

Oblik plošne erozije (v. sheet erosion) koja je uzrokovana 

plošnim poplavljivanjem (v. sheetfl ood). 

sheet fl ow, sheetfl ow – (1) površinsko strujno padinsko 

tečenje. U geologiji – površinsko padinsko tečenje 

(v. overland fl ow) ili tečenje vode niz padinu u obliku 

tankog, neprekinutog sloja (fi lma) nad relativno 

glatkom površinom tla ili stijena pri čemu se voda 

ne skuplja u koritima koja su veća od vododerina; v. 

sheetfl ood. (2) laminarno strujanje, v. laminar fl o w . 

sheeting – raslojavanje, slojno lučenje. U geologiji – tip 

lučenja stijene (jointing) koji se javlja pri smanjenju 

opterećenja (tlaka) – odvajanje velikih stijenskih 

masa (na primjer, granita) u pločasta tijela ili leće koji 

su približno paralelni s površinom stijene. Sinonimi: 

expansion joint, pseudostratifi cation, release joint, 

sheeting structure, sheet structure. 

sheeting structure – raslojavanje, slojno lučenje, v. 

sheeting. 

sheet jointing – listanje, raslojavanje, eksfolijacija, v. 

exfoliation. 

sheet mica – lisnati tinjac (liskun). Tinjac (liskun) koji 

formira relativno plosnate pločice, uglavnom bez 

strukturnih defekata, koje se mogu rabiti u eletroničkoj 

i elektrotehničkoj industriji. 

sheet mineral – slojeviti silikat, fi losilikat, v. phyllosilicate. 

sheet sand – pokrovni pijesak, v. blanket sand. 

sheet silicate – slojeviti silikat, fi losilikat, v. phyllosilicate. 

sheet structure – raslojavanje, slojno lučenje, v. sheeting. 

sheetwash, sheet wash – (1) plošno spiranje. Plošno 

spiranje poplavljivanjem (v. sheetfl ood) u humidnim 

područjima (područjima s vlažnom klimom). (2) materijal 

plošnog spiranja. Materijal koji je transportiran 

i istaložen vodom pri plošnom spiranju poplavljivanjem. 

(3) površinsko strujno padinsko tečenje. Sinonim 

termina sheet fl ow (v.). (4) plošna erozija. Sinonim termina 

sheet erosion (v.). 

shelf – (1) šelf, kontinentski šelf, v. continental shelf. (2) 

šelf. U tektonici – stabilno kratonsko područje (stable 

cratonic area) koje je bilo periodički poplavljivano 

plitkim morskim vodama i dobilo relativno tanki sedimentni 

pokrov (cover of sediments). (3) temeljna stijena, 

posteljica. U geomorfologiji – čvrsta stijena koja 

leži ispod aluvijalnog tla ili sedimenata. (4) stijenska 

platforma. Plosnati izbočeni sloj ili stijenska izbočina, 

na primjer, na padini. 

shelf break – šelfni prekid. Nagla promjena nagiba 

padine (slope) šelfa koja označava granicu između 

kontinentskog šelfa (continental shelf) i kontinentske 

padine (continental slope); v. shelf edge. 

shelf channel – šelfno korito. Plitka, katkada diskontinuirana 

dolina duž kontinentskog šelfa (continental 

shelf) formirana erozijom. 

shelf edge – rub šelfa. Granica između kontinentskog 

šelfa (continental shelf) i kontinentske padine (continental 

slope) koja nije tako strma da bi se mogla 

nazvati šelfnim prekidom (v. shelf break). 

779 

shell marl 

shelf facies – šelfni facijes. Sedimentni facijes koji sadrži 

sedimente formirane u neritskoj zoni (sredini) šelfnih 

mora (shelf seas) koji priliježu uz nizinske stabilne dijelove 

zemljine površine. Šelfni facijes ja također poznat 

kao školjkoviti facijes (v. shelly facies) budući da 

u njegovoj izgradnji važnu ulogu imaju karbonatne 

i fosilne ljušture. Sinonimi: foreland facies, platform 

facies; v. geosynclinal facies. 

shelf lagoon – šelfna laguna. Široki, plitko potopljeni 

morski šelf ili platforma. 

shelf margin complex – kompleks šelfnog ruba. Jedna 

od pet bazičnih sredina sedimentacije karbonata (v. 

carbonate depositional environment). Karakterizirana 

je postojanjem karbonatnih pijesaka i grebena. Grebeni 

se obično sreću na rubu šelfa gdje njihov kruti 

skelet može izdržati jako djelovanje valova i gdje 

mogu izvlačiti hranjive tvari iz dubljih voda u uzlaznoj 

struji. Karbonatni pijesci, nastali od grebena ili 

biljnih i životinjskih organizama koji nastanjuju rub 

šelfa, akumuliraju se duž širokog pojasa koji slijedi 

prekid između ruba šelfa i padine. Plimne i olujne 

struje oblikuju pješčani pojas u plimne kanale i prudove. 

shelf sands – šelfni pijesci, šelfni pješčenjaci. Akumulacija 

pijesaka u obliku pješčanih valova (sand waves) ili 

pješčanih hrptova (sand ridges) u šelfovima. Procesi 

gibanja valova te plimnih, olujnih i turbiditnih struja 

mogu formirati važna naftna i plinska ležišta u starim 

šelfnim pješčenjacima. Sinonim: shelf sands. 

shelf sandstones – šelfni pješčenjaci, v. shelf sands. 

shelf sea – šelfno more. Plitko rubno more (marginal 

sea) smješteno na kontinentskom šelfu (continental 

shelf) čija je dubina rijetko veća od 150 sežanja (275 

metara), na primjer, Sjeverno more (North Sea). 

shell – (1) ljuska (lupina, omotač) Zemlje. Zemljina kora 

(crust of the Earth), a također svaka od kontinuiranih 

i dobro izraženih koncentričnih zona ili slojeva koji 

čine unutrašnjost Zemlje (ispod njene kore). Termin 

se ranije primjenjivao za označavanje omotača Zemlje, 

koji se danas naziva plaštom (mantle). Sinonim: 

Earth shell. (2) školjkasti sediment. Sediment koji se 

sastoji pretežito od ljuštura životinja. (3) tanki proslojak 

stijene. Tanki, obično tvrdi proslojak stijene – osobito 

takav sloj koji se sreće pri bušenju zdenaca. (4) 

školjkasta formacija. Bušaći termin kojim se označava 

tanki tvrdi (gusti) sloj (formacija) koji se sreće pri bušenju. 

Sinonim: shelly formation. (5) školjka, ljuštura. 

Tvrdi vanjski omotač životinja, najčešće vapneni, ali 

u nekim slučajevima (gotovo potpuno ili djelomično) 

hitinski, kremeni, rožnati ili koštani, na primjer, 

tvrdi dijelovi amonita (uključujući protokonh i konh, 

a isključujući aptih i kljunove ili čeljusne strukture) i 

ciripeda ili rakova vitičara (uključujući razdjelne pločice, 

vapnenu bazu i operkularne ljušture). 

shell innage – visina punjenja rezervoara, v. innage, 1. 

shell marl – školjkasti (školjkoviti, ljušturasti) lapor. (1) 

Pješčani, glinoviti ili ilovasti sediment, rahli ili slabo 

konsolidirani, koji sadržava obilje ljuštura moluska 

(mekušaca) – uobičajeni termin u području obalne 

ravnice jugo-istočnog dijela SAD. (2) Svjetloobojeni 

vapneni sediment, formiran na dnu malih slatkovodnih 

jezera, koji se sastoji uglavnom od necementiranih 

ljuštura moluska (mekušaca) i precipitiranog 

karbonata kalcija zajedno s tvrdim dijelovima sitnih 

organizama.

shell outage 

shell outage – slobodni volumen rezervoara, v. outage, 2. 

shell pump – muljna pumpa, v. sand pump, 2. 

shell sand – školjkasti (školjkoviti, ljušturasti) pijesak. 

Morski pijesak (marine sand) koji sadrži do 5% fragmenata 

ljuštura. 

shellstone – školjkasta (ljušturasta) stijena. Tip grebenske 

ili rifogene stijene (reef rock), baundstona (boundstone) 

ili frejmstona (framestone) koji su sastavljeni 

od ljuštura, osobito brahiopoda (ramenonožaca) ili 

pelecipoda (školjkaša), cementiranih jednih na drugima 

i s fi nozrnastim sedimentom, grubim skeletnim 

detritom ili kristalnim cementom koji ispunjavaju šupljine. 

shell test – visokotlačno ispitivanje kućišta, v. body test. 

shelly – (1) školjkast, školjkovit, ljušturast. U sedimentologiji 

– (a) Termin za označavanje sedimenata 

(sediments) ili sedimentnih stijena (sedimentary 

rocks) koje sadrže ljušture (školjke, shells) životinja, 

na primjer, školjkasti pijesak (shelly sand) s visokim 

sadržajem nevezanih fragmenata ljuštura ili školjkasti 

vapnenac (shelly limestone) sastavljen uglavnom 

od fosilnih fragmenata ljuštura. (b) Termin kojim se 

označava dio zemljine površine s obiljem ljuštura ili 

pokriven ljušturama, na primjer, školjkovita morska 

obala (shelly seashore). (2) školjkin, ljušturni. U zoologiji 

– (a) Koji se odnosi na ljušturu (školjku) životinje. 

(b) Koji ima ljušturu ili školjku (životinja). (3) škriljast, 

v. shaly, 1. (4) glinovit, v. shaly, 2. 

shelly facies – školjkoviti (ljušturasti) facijes. Negeosinklinalni 

sedimentni facijes (nongeosynclinal sedimentary 

facies) koji je obično karakteriziran obiljem 

vapnenih fosilnih ljuštura (calcareous fossil shells), 

prevladavanjem karbonatnih stijena (carbonate 

rocks) – vapnenaca (limestones) i dolomita (dolomites) 

– zrelim ortokvarcitnim pješčenjacima (mature 

orthoquartzitic sandstones) i malim sadržajem šejlova 

(shales). Termin se često primjenjuje za označavanje 

donjopaleozojskih slojeva (sedimenata), na 

primjer, u dolini gornjeg toka rijeke Mississippi i u 

području Velikih jezera. Školjkoviti facijes je također 

poznat kao šelfni facijes (v. shelf facies) budući da se 

za njega pretpostavljaju stabilni uvjeti sedimentacije 

(strukturna stabilnost mjesta sedimentacije). 

shelly formation – školjkasta formacija, v. shell, 4. 

shelter porosity – sklonišna (kišobranska) poroznost. 

Tip primarne intergranularne (međuzrnske) poroznosti 

(primary interparticle porosity) koja je nastala 

pod utjecajem zaklanjanja pora relativno velikim sedimentnim 

česticama koje su spriječile ispunjavanje 

pornog prostora ispod njih fi nijim sedimentima (fi nijim 

zrnastim materijalom); v. primary porosity. 

shield – (1) štit, kontinentalni štit. U tektonici – veliko 

područje izdanaka kristalastih temeljnih stijena (kristalaste 

osnovice, basement rocks) kratona. Obično 

je karakterizirano blago konveksnom (izbočenom) 

površinom i okruženo je platformama (platforms) 

pokrivenim sedimentima, na primjer, Kanadski štit 

(Canadian Shield), Baltički štit (Baltic Shield). Sve stijene 

koje su na području štitova izašle na površinu 

su pretkambrijske starosti. Sinonimi: continental nucleus, 

continental shield. (2) štit. U zoologiji – zaštitni 

pokrov ili struktura nekih životinja koja nalikuje na 

štit, na primjer, pločica ofi uroida (zmijača, ossicle), 

oklop rakova (carapace) ili velika ljuska na glavi guštera 

(scale). 

780 

shoal 

shielded electrode – zaslonjena (ekranirana, zaslonjena 

strujna, ekranirana strujna) elektroda, v. guarded 

electrode. 

shift – (1) rasjedni pomak izvan zone rasjeda. U geologiji 

– relativni pomak(relative displacement) blokova 

geoloških kompleksa uzrokovan rasjedom, ali izvan 

zone rasjeda (fault zone); v. dip shift, normal shift, strike 

shift. (2) smjena radnika, v. tour, 1. (3) vrijeme rada 

smjene radnika, v. tour, 2. 

shifting sands – živi pijesci, v. quicksand. 

shingle – (1) oblućje, rahli zaobljeni šljunak. Grubi, rahli, 

dobro zaobljeni i vodom isprani detritus (klastični 

matetrijal) ili aluvijalni materijal različite veličine, 

osobito plažni šljunak (beach gravel) sastavljen od 

glatkih i okruglih ili spljoštenih valutica (pebbles), 

oblutaka (cobbles) i katkada malih blokova (boulders) 

čiji je promjer obično između 20 mm i 200 mm, U 

pravilu zaliježe na povišenim dijelovima žalova (plaža). 

(2) šljunčani žal (plaža), v. shingle beach. 

shingle beach – šljunčani žal (plaža). Uski žal (plaža), 

obično nastao pri formiranju obalne linije (coastline) 

na području razvoja otpornih temeljnih stijena 

(bedrock) i litica (klifova, cliff s), koji je sastavljen od 

rahlog zaobljenog šljunka (v. shingle) i obično ima 

strme padine i prema moru i prema kopnu. Sinonimi: 

cobble beach, shingle. 

shingle beds – slojevi rahlog zaobljenog šljunka, v. shingle. 

shingle-block structure – ljuskava struktura. U tektonici 

– zastarjeli sinonim termina imbricate structure (v.). 

shingle ridge – šljunčani hrbat. Šljunčani obalni prud 

sa strmim padinama koji se akumulira na obali i pruža 

paralelno s njom. 

shingle structure – crijepolika struktura, v. imbricate 

structure, 1. 

shingling – crijepoliki sklop (građa), v. imbrication, 1. 

shingly – šljunčan. Koji se sastoji od rahlog zaobljenog 

šljunka (v. shingle) ili ga sadrži u velikoj količini, na 

primjer, šljunčani žal (shingly beach). 

ship motion – gibanje broda, v. vessel motion. 

ship movement – gibanje broda, v. vessel motion. 

shirttail, shirt tail – zatiljak bušaćeg dlijeta. Donja vanjska 

sekcija tijela bušaćeg dlijeta (bit body) ili šape žrvanjskog 

bušaćeg dlijeta (leg of roller-cone bit) koja 

dolazi u kontakt s bušenom formacijom. Često je 

zaštićen tvrdim materijalom. 

shiver spar – škriljčev špat (spat). Varijetet kalcita sa 

škriljastom strukturom (slaty structure), osobito argentin 

(argentine). Sinonim: slate spar. 

shoal – (1) pličina, plićak. (a) Relativno plitko mjesto 

u rijeci, jezeru, moru ili drugom vodenom tijelu. (b) 

Podvodni hrbat ili prud (sprud), građen (sastavljen) 

od mulja, pijeska, šljunka ili drugog nekonsolidiranog 

materijala ili njima prekriven, koji se izdiže s dna 

vodenog tijela gotovo do njegove površine tako da 

predstavlja opasnost za plovidbu, osobito uzdignuće 

ili područje takvih uzdignuća na dubini 10 sežanja 

(18,3 metara) ili manje koji su građeni (sastavljeni) od 

drugačijeg materijala nego temeljne stijene ili koralji. 

Takva uzdignuća mogu biti ogoljela pri niskoj vodi; v. 

reef. (c) Stjenovito područje morskog dna utvrđeno 

pri sondiranju. (d) Rast vegetacije na dnu dubokog 

jezera na bilo kojoj dubini. (2) plitak, plitkovodan. Koji 

ima malu dubinu. (3) oplićati, oplićivati. Postupno 

postajati sve plići, biti uzrokom oplićivanja, popuniti

shoal breccia 

ili blokirati nešto plićakom, prijeći od veće dubine 

vode na manju. 

shoal breccia – plitkovodna breča. Podvodna (podmorska) 

breča (submarine breccia) formirana djelovanjem 

valova i plima na pličini i također dijastrofi zmom ili 

agradacijom. Obično je vapnenačka. 

shoaling upward sequence – sekvencija s oplićivanjem 

prema vrhu. Vertikalna sekvencija u sedimentima 

(sediments) ili sedimentnim stijenama (sedimentary 

rocks) koja se istaložila s oplićivanjem (smanjivanjem 

dubine vode) prema gore. Čestice obično okrupnjavaju 

prema gore u takvim sekvencijama. Sinonim: 

shallowing upward sequence. 

shock – potres, v. earthquake. 

shock absorber – prigušni bušaći prijelaznik, bušaći prijelaznik 

za prigušivanje udara, v. shock sub. 

shock breccia – udarna breča. Razdrobljena stijen (fragmental 

rock) formirana djelovanjem udarnih valova 

(v. shock wave). 

shock hose – prigušno isplačno crijevo, v. vibrator hose. 

shocking – stimulacija bušotine naglim padom tlaka. 

Metoda stimulacije bušotine izazivanjem naglog 

pada tlaka čime se smanji tlak u nezacijevljenom kanalu 

bušotine (kanalu bušotine bez zaštitne kolone, 

open hole) ili u njenim perforacijama. Brzi impuls velike 

razlike tlaka između formacije i bušotine izazove 

strujanje (pritjecanje) slojnih fl uida u bušotinu. 

shock lamellae – udarne lamele, v. planar features. 

shock lithifi cation – udarna litifi kacija. Pretvaranje prvobitnog 

rahlog (rastresitog) klastičnog materijala 

u koherentne (cementirane) agregate djelovanjem 

udarnih valova (v. shock wave), poput valova proizvedenih 

eksplozijama ili udarima meteorita. Rezultat 

takve konsolidacije je, na primjer, tzv. «trenutna 

stijena» (v. instant rock). Proces udarne litifi kacije 

očevidno uključuje mehanizme kao što su nastanak 

pukotina (fracturing), kompakcija (zbijanje, compaction) 

i intergranularno (međuzrnsko) taljenje (intergranular 

melting). 

shock loading – udarno opterećenje. Proces djelovanja 

visokog tlaka izazvanog udarnim valovima (djelovanja 

visokotlačnih udarnih valova), generiranim 

umjetnim eksplozijama ili udarima meteorita (v. 

shock wave), na materijal. 

shock melting – udarno taljenje. Taljenje materijala 

uvjetovano visokim temperaturama koje se pojavljuju 

zbog djelovanja velikog tlaka udarnih valova (v. 

shock wave). 

shock-metamorphic facies – facijes udarne metamorfoze 

(metamorfi zma). Nepravilni termin koji se primjenjuje 

za označavanje cjelokupnosti mineraloških 

osobitosti (kao, na primjer, prisutnost brojnih paralelnih 

ploha i tetomorfnih stakala) čije je formiranje 

povezano s određenim stupnjem udarne metamorfoze 

(v. shock metamorphism). Budući da termin po 

smislu pretpostavlja bliskost s uvjetima ravnoteže, 

njegova se primjena ne preporučjuje – prednost se 

više daje terminu stages of shock metamorphism (stadiji 

udarne metamorfoze). 

shock metamorphism – udarna metamorfoza (metamorfi 

zam). U geologiji – sveukupnost opažanih 

stalnih fi zičkih, kemijskih, mineraloških i morfoloških 

promjena koje se zbivaju u stijenama i mineralima 

pri prolaženju visokotlačnih udarnih valova (v. 

shock wave) čije je djelovanje vrlo kratkotrajno – od 

781 

shoestring sand 

nekoliko mikrosekundi do dijela minute. Jedini poznati 

prirodni proces (mehanizam) u kojem se može 

manifestirati udarna metamorfoza je pad, odnosno 

udar velikih meteorita ogromnom brzinom, ali termin 

također uključuje identične efekte udarnih valova 

generiranih u laboratorijskim pokusima malih 

razmjera i nuklearnim i kemijskim eksplozijama; v. 

impact metamorphism. 

shock sub – prigušni bušaći prijelaznik, bušaći prijelaznik 

za prigušivanje udara, amortizer udaraca. U procesu 

bušenja – alatka koja se spušta u bušotinu s bušaćom 

kolonom (kolonom bušaćih alatki, drillstring), 

postavlja između bušaćeg dlijeta (drill bit) i teške šipke 

(drill collar – katkada 0,9 do 1,8 metara/30 do 60 

stopa iznad dlijeta) i rabi čelične ili gumene opruge 

(springs) za prigušivanje udara kada dlijeto odskakuje 

(odbija se) od tvrde formacije na dnu bušotine 

tako da ostaje u kontaktu s bušenom formacijom. 

Udarni prijelaznik također smanjuje vibracije dubinskog 

bušaćeg sklopa (sklopa bušaćih alatki). Ne 

primjenjuju se sa sklopovima bušaćih alatki u kojima 

uzrokuju smanjenje njihove krutosti. Sinonimi: shock 

absorber, vibration dampener. 

shock wave – (1) udarni val. Tlačni (kompresijski) val 

(compressional wave) koji se javlja uvijek kada je brzina 

tijela u odnosu na sredinu (medij) veća od brzine 

zvuka u toj sredini i ima amplitudu veću od granice 

elastičnosti sredine u kojoj se širi. Udarnom valu odgovara 

prijelazno područje male, ali konačne debljine, 

unutar kojeg se zbivaju vrlo oštre promjene tlaka, 

temperature, gustoće i svojstava brzine sredine. Kao 

primjer može poslužiti val koji se širi (rasprostire) 

kroz zrak od eksplozije. U stijenama se udarni val širi 

nadzvučnim brzinama i u stanju je izazvati vaporizaciju 

(isparavanje), taljenje, mineralošku pretvorbu ili 

jaku deformaciju materijala stijena; v. blast wave. (2) 

eksplozijski udarni val, v. blast. 

shock zone – udarna zona. Volumen stijene u krateru 

nastalom udarom ili eksplozijom ili oko kratera u 

kojem se opaža izrazita deformacija udarnom metamorfozom 

ili efekt transformacije (pretvorbe); v. 

shock metamorphism. 

shoe – peta. U tehnici bušenja – kratki šuplji čelični 

cilindar sa zaobljenim dnom koji se navrće na dno 

kolone alatki za instrumentaciju (fi shing string) ili 

zaštitne kolone (kolone zaštitnih cijevi, casing string) 

prije njihova spuštanja u bušotinu radi vođenja kolone 

cijevi u kanalu bušotine. Postoji više konstrukcija 

i namjena peta – za zaštitne kolone (casing shoe), s 

protupovratnim ventilom (fl oat shoe), za automatsko 

punjenje zaštitne kolone (automatic fi llup shoe), za 

glodanje (milling shoe) i obušivanje (washover shoe) 

i druge. 

shoestring – sedimentni rukavac. Dugo, relativno usko 

i ravno ili zakrivljeno sedimentno tijelo (sedimentary 

body) čiji je omjer (odnos) širine i debljine manji od 

5:1, a obično je 1:1 ili čak manji, na primjer, sedimenti 

(ispune) korita (channel fi ll), prudovi (bars), dine (dunes) 

ili plažni sedimenti (beach deposits). 

shoestring sand – pješčani (pješčenjački) rukavac. Sedimentni 

rukavac (dugo, usko lećasto tijelo) sastavljen 

od pijeska ili pješčenjaka koji je obično pokopan 

usred mulja ili šejla, na primjer, pokopani pješčani 

prud (buried sandbar) ili pokopani sediment korita 

(buried channel fi ll). Sinonim: shoestring sandstone.

shoestring sandstone 

shoestring sandstone – pješčani (pješčenjački) rukavac, 

v. shoestring sand. 

shoot – (1) pucati seizmički profi l. U seizmičkom istraživanju 

– izvoditi eksplozije za generiranje seizmičkih 

valova. (2) izvoditi seizmičke radove. U seizmici – istraživati 

dano područje seizmičkim metodama. (3) torpedirati 

bušotinu, v. shoot a well. 

shoot a well – torpedirati bušotinu. Proširiti kanal bušotine 

i frakturirati ležišnu stijenu eksplozivom kako 

bi se stimulirala (povećala) proizvodnja bušotine. 

Torpedo s nitroglicerinom se spušta u bušotinu i 

aktivira. Metoda je bila uobičajena sve do primjene 

hidrauličkog frakturiranja (hydraulic fracturing). 

shooting – (1) seizmičko paljenje, v. seismic shooting. (2) 

torpediranje bušotine, v. well shooting. 

shooting of oil well – torpediranje naftne bušotine, v. 

well shooting. 

shooting of a well – torpediranje bušotine, v. well shooting. 

shore – obala. (1) Uski pojas zemlje (kopna) koji neposredno 

graniči s bilo kojim vodenim tijelom (na prijelazu 

u vodeno tijelo), osobito s morem ili velikim 

jezerom; zona unutar koje je površina zemlje naizmjenično 

pokrivena i nepokrivena plimama ili valovima 

ili zona između nivoa visoke i niske vode. Obala 

(kao termin shore) jest dio obalnog pojasa (termin 

coast) okrenut moru (najbliži moru), a njena gornja 

granica je određena kopnenom granicom aktivnog 

djelovanja valova u osnovici obalnih litica (klifova), 

dok donja granica (okrenuta prema moru) odgovara 

nivou (liniji) niske vode. Obala se dijeli na prednji žal 

(v. foreshore) i stražnji žal (v. backshore). (2) Termin 

koji se obično primjenjuje u značenju (kao sinonim) 

termina shoreline (obalna linija) i termina foreshore 

(prednji žal). (3) Nautički termin za označavanje kopna 

(land) za razliku od mora (sea). 

shore cliff – obalna litica (klif). Litica (klif) koja se nalazi 

na rubu vodenog tijela ili se proteže duž obale; v. sea 

cliff . 

shore drift – obalni nanos, v. littoral drift. 

shoreface – obalno lice, potopljeni žal. (1) Uska, dosta 

strmo nagnuta zona u smjeru mora ili jezera od linije 

niske vode koja je permanentno prekrivena vodom i 

po kojoj se plažni pijesci i šljunci stalno premještaju 

s promjenom stanja valova. Obalno lice leži između 

granice obale (žala) okrenute u smjeru mora i horizontalnije 

površine zone odobalja (off shore zone). 

(2) Relativno strmi, ali kratki konkavni unutarnji dio 

kontinentskog šelfa (continental shelf). 

shoreface terrace – terasa obalnog lica. Terasa naplavljena 

(akumulirana) valovima (wave-built terrace) u 

zoni obalnog lica (potopljenog žala) koja je sastavljena 

(građena) od šljunka i grubog (grubozrnastog) 

pijeska otplavljenog s abrazijske terase (wave-cut 

bench) u dublje vode; v. off shore terrace. 

Shore hardness scale – Shoreova skala tvrdoće. Empirijska 

skala tvrdoće stijena, metala, keramike ili 

drugih materijala. Tvrdoća se određuje Shoreovim 

skleroskopom – mjeri se visina odskoka malog standardnog 

predmeta (metalnog tijela s dijamantnim 

šiljkom) koji pada s utvrđene visine na površinu 

uzorka. Visina odskoka je mjera tvrdoće ispitivanog 

materijala. 

shoreland – priobalni pojas. Kopno (kopneni pojas) koji 

se proteže duž obale ili ograničava vodeno tijelo. 

782 

shoreline deposits 

shoreline – obalna linija (crta). (1) Linija (crta) presjecišta 

površine vode (vodene ravnine, plane of water) i 

obale (shore) ili žala (plaže, beach). Mijenja se (migrira) 

u skladu s promjenama plime ili nivoa vode. Termin 

se često rabi u značenju (kao sinonim) termina 

high-water shoreline (obalna linija pri visokoj vodi) 

ili za označavanje linije presjecišta srednjeg nivoa 

visoke vode (mean high water) i obale ili žala (plaže). 

Sinonimi: shore, strandline (v.), waterline (v.). (2) Opća 

konfi guracija ili kontura (obris) obale (shore). Engleski 

termini shoreline i coastline se često rabe kao sinonimi, 

ali je prisutna tendencija primjene termina 

coastline za označavanje obalne linije koja zauzima 

fi ksni položaj tijekom relativno dugog razdoblja, a 

termin shoreline za označavanje obalne linije koja se 

konstantno pomiče (premješta) unutar granica žala 

(plaže). 

shoreline cycle – ciklus promjene obalne linije (crte). Niz 

promjena kroz koje normalno prolazi obalna linija 

(crta) s promjenom njenih karakterističnih formi tijekom 

njena razvoja – od vremena kada voda prvi 

puta poprimi svoj nivo i ostaje na novoj obali do vremena 

kada voda više nije u stanju djelovati (erozijom 

ili sedimentacijom). 

shoreline deposits – obalni sedimenti. U obalnim sedimentnim 

sustavima koji graniče s aktivnim deltama 

geometrija i unutarnja građa pješčenjačkih tijela je 

određena uzajamnim djelovanjem plima i valova. Klastične 

nedeltne obale s amplitudama plime od 0 do 

2 metra (mikroplimna ili mikrotidalna sredina, okoliš) 

su uglavnom pod dominantnim utjecajem djelatnosti 

valova, a formirana pješčana tijela su izduženi barijerni 

otoci i obalne ravnice. Plime s amplitudama od 

2 do 4 metra (mezoplimna ili mezotidalna sredina, 

okoliš) uglavnom formiraju kratke barijerne otoke s 

ekstenzivnim plimnim ravnicama i deltama nastalim 

strujama oseke. Plime s amplitudama od 4 do 6 metara 

uglavnom stvaraju estuarijske linearne plimne pješčane 

hrptove okomite na obalnu liniju s pridruženim 

ekstenzivnim plimnim ravnicama. Barijerni otoci su 

karakterizirani prostornom promjenljivošću facijesa 

što utječe na svojstva ležišta. Pijesci plaža ili prednjih 

žalova su vrlo dobro sortirani i bez glinenih proslojaka 

i na mjestima gdje nisu cementirani posjeduju odlična 

ležišna svojstva. Sedimenti plimnih rukavaca i plimnih 

delta su druga važna skupina stijena s ležišnom 

kvalitetom. Općenito, barijerni otoci imaju stijene 

najbolje ležišne kvalitete u vrhu sekvencije. Kvaliteta 

ležišta pada u smjeru prema moru niz prednji žal 

i obalno lice (potopljeni žal) u muljeve morskog šelfa 

ili u smjeru prema kopnu u lagunu. Visoka kvaliteta 

ležišta je također razvijena u pješčenjacima plimnih 

rukavaca. Dva glavna trenda orijentirane permeabilnosti 

su određena položajem pješčenjaka prednjeg 

žala i obalnog lica (paralelan s obalom) i položajem 

pješčenjaka plimnog rukavca i delte (okomit na obalu). 

Kod obala s dominantnim utjecajem plimnih procesa 

ekstenzivni proslojci mulja i pijeska zaliježu u 

plimnoj (intertidalnoj) zoni obale i pješčanim prudovima 

u estuarskim kanalima u potplimnom području 

(suptidalu). Kvaliteta ležišta u sredinama plimnih ravnica 

varira zavisno od omjera (odnosa) pijeska i mulja 

(sand-to-mud ratio) u sedimentima, a u sedimentima 

estuarskih kanala kvaliteta ležišta osim od tog omjera 

također zavisi i od stupnja bioturbacije.

shoreline of depression 

shoreline of depression – obalna linija spuštanja (slijeganja) 

kopna. Submergentna ili potopljena obalna 

linija (v. shoreline of submergence) koja odražava apsolutno 

spuštanje (slijeganje) kopna (absolute subsidence 

of land). 

shoreline of elevation – obalna linija uzdizanja kopna. 

Emergentna ili uzdignuta obala (v. shoreline of emergence) 

koja odražava apsolutno uzdizanje kopna 

(absolute rise of land). 

shoreline of emergence – emergentna (uzdignuta, 

negativna) obalna linija. Obalna linija koja je nastala 

kao rezultat prevladavajućeg relativnog uzdizanja 

(relative emergence) dna oceana, mora ili jezera. Površina 

vode graniči s djelomično uzdignutim kopnom 

koje je karakterizirano postojanjem morskih formi i 

struktura. Obalna linija je ravna ili blago zakrivljena 

i bez zaljeva ili rtova; ima jednostavnije obrise nego 

submergentna (potopljena) obala (v. shoreline of 

submergence) i graniči s plitkom vodom. Pri uporabi 

termina nema značenja što se pomaklo – kopno ili 

more. Sinonimi: emerged shoreline, negative shoreline; 

v. shoreline of elevation. 

shoreline of submergence – submergentna (potopljena) 

obala. Obalna linija koja je nastala kao rezultat 

prevladavajućeg relativnog spuštanja (relative submergence) 

kopnenog masiva. Površina vode graniči 

s djelomično spuštenim kopnom koje je karakterizirano 

postojanjem subaeralno formiranih oblika i 

struktura. Za obalnu liniju je karakteristično (u njenom 

ranom stadiju) postojanje zaljeva, rtova, priobalnih 

otoka, litica, prudova i drugih minornih formi. 

Submergentna obalna linija ima nepravilniji obris 

nego emergentna (izdignuta) obala (v. shoreline of 

emergence) i graniči s vodama različite (mjestimično 

znatne) dubine. Za uporabu termina nema značenja 

što se pomaklo – kopno ili more. Sinonim: positive 

shoreline; v. shoreline of depression, submerged shoreline. 

shore platform – obalna platforma. (1) Opisni termin 

kojim se označava horizontalna ili blago nagnuta površina 

formirana duž obale erozijom valovima, osobito 

plažna platforma (v. wave-cut bench). (2) Termin 

koji se katkada rabi kao čisto opisni za termin wavecut 

platform (platforma urezana valovima). 

shore reef – obalni (obrubljujući) greben (rif). Organogeni 

greben (rif, organic reef) s neravnom površinom 

nalik na stol koji se nalazi (raste) neposredno pokraj 

obale otoka ili kontinenta ili je obrubljuje i ogoljen je 

za vrijeme oseke. Širina obalnog grebena može biti 

veća od 1.000 metara, a njegova prema moru okrenuta 

strana se strmo spušta do morskog dna. Između 

grebena i kopna može postojati uski plitki tjesnac 

ili laguna – barijerni greben (v. barrier reef) odvojen 

je od obale širom i dubljom lagunom. Sinonim: fringing 

reef. 

shore terrace – obalna terasa. (1) Terasa formirana duž 

obale mora ili jezera djelovanjem valova i struja, 

na primjer, terasa naplavljena valovima (wave-built 

terrace) (2) morska terasa, v. marine terrace. 

shorl – šorl, šorlite, v. schorl. 

shortage – razlika stvarne i dopuštene proizvodnje. 

Razlika između količine nafte ili plina koja je stvarno 

proizvedena i količine koja se može proizvesti u 

režimu dopuštene proizvodnje tijekom određenog 

razdoblja. 

783 

shothole, shot hole 

short-radius horizontal well – horizontalna bušotina s 

kratkim radijusom zakrivljenosti. Horizontalna bušotina 

s veličinom rasta kuta otklona kanala od okomice 

od jednog do tri stupnja po stopi (30 cm) izbušene 

dubine (za postizanje horizontalnog kanala unutar 

prozora od 9 do 27 metara), odnosno s vrlo velikim 

prirastom kuta zakrivljenosti – od 100 do 300 stupnjeva 

na 30 metara (100 stopa) i radijusom od 6 do 

18 metara (20 do 60 stopa). Tipične duljine horizontalnog 

kanala su 60 do 120 metara; v. horizontal well, 

long radius horizontal well, medium-radius horizontal 

hole. 

short shot – paljenje u zoni s malom brzinom širenja seizmičkih 

valova, v. weathering shot. 

short string – kratka kolona uzlaznih cijevi. Kolona 

uzlaznih cijevi (tubing) za proizvodnju nafte iz plićeg 

ležišta u dvozonski opremljenoj bušotini (dual completion 

well). 

short ton – kratka (američka kratka, mala) tona. Izvansustavna 

angloamerička mjerna jedinica za masu 

koja je u uporabi u SAD i Kanadi za mjerenje količina 

sirove nafte i naftnih produkata koji se transportiraju 

(u svijetu je u uporabi metrička tona). Jednaka je oko 

0,907 metričke tone (metric ton) ili 0,893 duge tone 

(long ton) ili 2.000 funta (pound). Sinonimi: american 

short ton, just ton, net ton, U.S. ton; v. long ton, metric 

ton. 

short trip – skraćeno manevriranje bušaćim alatkama. 

U procesu bušenja – manevriranje bušaćim alatkama 

koje je kraće od izvlačenja (vađenja) svih bušaćih 

alatki iz bušotine (round trip). Vadi se nekoliko pasova 

bušaćih šipki (stands of drillpipe) i vraća se na dno 

bušotine. Izvodi se radi provjere sigurnosti izvlačenja 

alatki, sprječavanja zaglavljivanja bušaće kolone 

zbog urušavanja stijenke bušotine, čišćenja kanala 

bušotine, pripreme za karotažu itd. 

shot – (1) paljenje. U seizmičkoj prospekciji – detonacija 

eksploziva (eksplozivnog punjenja). (2) eksplozivno 

punjenje. U seizmičkoj prospekciji – eksplozivni naboj 

ili drugi izvor energije koji se primjenjuje u tehnici 

paljenja. 

shot break – trenutak paljenja. U seizmičkoj prospekciji 

– oznaka trenutka paljenja na seizmičkom zapisu, 

električni impuls koji registrira trenutak paljenja. 

Sinonimi: moment-of-time break, shot instant, shot 

moment, time break. 

shot density – gustoća perforacija. Broj perforacija po 

metru ili stopi. Standardna gustoća je 4 perforacije 

po stopi (13 perforacija po metru). 

shot depth – dubina (efektivna dubina) paljenja (točke 

paljenja), v. eff ective shot depth. 

shot drill – sačmena bušilica. Bušilica s čeličnom sačmom 

uloženom u režuće elemente. Primjenjuje se za 

bušenje tvrdih formacija. Sinonim: adamantine drill. 

shot elevation – dubina (efektivna dubina) paljenja 

(točke paljenja), v. eff ective shot depth. 

shotgun, shot gun – gravitacijski separator nafte i vode, 

v. shotgun tank. 

shotgun (shot gun) tank – gravitacijski separator nafte 

i vode. Visoki, uski separator koji se primjenjuje na 

naftnim bušotinama s malim kapacitetom proizvodnje 

za separaciju vode i sedimenata iz nafte gravitacijom. 

Sinonim: shotgun. 

shothole, shot hole – minska bušotina. U seizmičkoj 

prospekciji – relativno plitka bušotina (dubine 6

shothole (shot-hole) drill 

do 60 metara/20 do 200 stopa, najčešće 18 do 30 

metara/60 do 100 stopa) malog promjera (10 do 18 

cm/4 do 7 inča) u kojoj je postavljeno eksplozivno 

punjenje (naboj jakog eksploziva) za generiranje seizmičkih 

vibracija (valova) u Zemljinoj kori. 

shothole (shot-hole) drill – uređaj za bušenje minskih 

bušotina. Bušaći uređaj, često montiran na vozilu, za 

bušenje minskih bušotina u seizmičkoj prospekciji 

(istraživanju). 

shothole (shot-hole) drilling – bušenje minskih bušotina, 

seizmičko bušenje, v. shothole. 

shothole (shot-hole) elevation – visina minske bušotine. 

Visina vrha (ušća) minske bušotine (u metrima ili 

stopama iznad nivoa mora). 

shothole (shot-hole) log – litološki profi l minske bušotine. 

Zapis dubine i litoloških karakteristika formacija 

koje su probušene u minskoj bušotini za seizmičku 

prospekciju. 

shothole (shot-hole) rig – prijenosni uređaj za bušenje 

minskih bušotina. Laki prijenosni uređaj za bušenje 

minskih bušotina u seizmičkoj prospekciji (istraživanju). 

shot instant – trenutak paljenja, v. shot break. 

shot moment – trenutak paljenja, v. shot break. 

shot noise – smetnja paljenja. U seizmičkoj prospekciji 

– smetnja uzrokovana gibanjem plinova i materijala 

u minskoj bušotini pri detoniranju eksplozivnog 

punjenja u njoj. Nastaje u kanalu bušotine i izbacivanjem 

čestica i fragmenata stijena iz nje i zatim njihovim 

padanjem na zemlju. 

shotpoint, shot point (SP) – točka paljenja. U seizmičkoj 

prospekciji – (a) Točka u kojoj se izvodi eksplozija 

pri seizmičkim radovima. (b) Položaj minske bušotine 

ili grupe bušotina u kojima se generira seizmička 

energija. 

shotpoint (shot-point) gap – zona točke paljenja bez 

geofona. Interval između najbližih središta grupa seizmičkih 

prijamnika s obiju strana od točke paljenja 

koji je obično veći od razmaka između središta grupa 

homogenog seizmičkog rasporeda. Taj se interval 

povećava radi eliminacije smetnji koje se javljaju (nastaju) 

pri eksploziji. 

shotpoint (shot-point) map – karta seizmičkih profi la. 

Karta koja prikazuje položaj seizmičkih profi la. Svaki 

profi l je identifi ciran brojem i/ili imenom i svaka 

deseta, pedeseta i stota točka paljenja je označena 

simbolom. 

shotpoint (shot-point) seis – geofon (seizmički prijamnik) 

vertikalnog vremena, v. uphole geophone. 

shotpoint (shot-point) seismometer – geofon (seizmički 

prijamnik) vertikalnog vremena, v. uphole geophone. 

shoulder – (1) rame. U geomorfologiji – (a) Kratki okrugli 

ogranak koji je bočno odmaknut od padine planine 

ili brežuljka. (b) Dio planine ili brežuljka koji se 

spušta ispod vrha. (2) izbočina kanala bušotine. Izbočina 

nastala u bušotini (kanalu bušotine) na mjestu 

gdje šipka ima veći vanjski promjer ili gdje kanal bušotine 

ima manji promjer. 

shoulder-bed eff ect – utjecaj susjednog sloja, v. adjacent-bed 

eff ect. 

shoved moraine – morena potiskivanja, v. push moraine. 

show – pojava. (1) U naftnoj geologiji – pojava nafte 

ili plina u tragovima koji su detektirani u jezgrama, 

784 

shredded wood 

krhotinama izbušenih stijena ili cirkulirajućem bušaćem 

fl uidu (isplaci) ili su utvrđeni interpretacijom 

podataka elektrokarotaže ili drugih karotaža. Sinonim 

(djelomični): oil show. (2) Mala količina nafte i/ili 

plina u bušotini koja obično nije dovoljna da bi bila 

komercijalna. (3) Prisutnost ugljikovodika u uzorku 

iznad nivoa fona (background level). 

show evaluation – procjena pojava (indikacija) ugljikovodika. 

U naftnoj geologiji – detekcija prisutnosti 

ugljikovodika (nafte ili plina) u bušenoj formaciji 

ili krhotinama probušenih stijena koja predstavlja 

prvu, a katkada i jedinu, mogućnost procjene ekonomičnosti 

dane bušotine ili lokaliteta. Najkorisnija 

metoda procjene pojava nafte ili plina na lokaciji 

bušotine je plinska karotaža (v. mud logging) jer se 

njome dobivaju integrirani podaci o brzini bušenja, 

litologiji i ugljikovodicima. Postojanje ili nepostojanje 

zamjetnih pojava ugljikovodika, međutim, ne 

određuje proizvodnost s potpunom sigurnošću – na 

primjer, zone s dobrom poroznošću i permeabilnošću 

bez pojava nafte ili plina mogu ipak biti povoljna 

ležišta i, obratno, zone s niskom poroznošću 

i permeabilnošću koje imaju povećani sadržaj plina 

mogu biti neproduktivne. Zbog toga se za kvalitetnu 

procjenu formacije pojave ugljikovodika trebaju povezati 

i integrirati s rezultatima karotaže, testiranja i 

ispitivanja nakon završetka bušenja. Analiza pojava 

plina uključuje određivanje sadržaja i sastava plina 

i počinje detekcijom i kromatografi jom plinovitih 

ugljikovodika koji su rezultat procesa bušenja i čiji je 

sadržaj bazična vrijednost za procjenu pojava plina. 

Veći sadržaj težih ugljikovodika u pojavama plina 

(osobito butana i pentana) povećava naftni potencijal 

dane zone, a zone s visokim sadržajem metana 

mogu ukazivati na prisutnost suhog plina dok zone s 

mokrim (masnim) plinom obično imaju odnos komponenata 

metan/propan veći od odnosa metan/ 

butan. Osim ekstrakcije plina iz isplake, pojave plina 

(i nafte) se mogu analizirati i procijeniti na uzorcima 

(krhotinama) probušenih stijena. Analiza pojava 

nafte uključuje vizualni pregled uzoraka (krhotina) 

probušenih stijena i mikroskopsku i ultraljubičastu 

analizu (pojave nafte se opisuju obojenošću krhotina 

stijena naftom, fl uorescencijom i mirisom). 

show of gas – pojava plina, v. gas show. 

show of oil – pojava nafte, v. show. 

show report – izvještaj plinske karotaže. Izvještaj sa 

svim informacijama (podacima) o potencijalnoj 

naftonosnoj ili plinonosnoj zoni – dubini, litologiji, 

tipu i količini vidljivih ugljikovodika, tipu i intenzitetu 

fl uorescencije, sadržaju plina u bušaćoj isplaci 

prije i tijekom bušenja, uvjetima bušenja, svojstvima 

isplake, stanju dlijeta, promjenama brzine bušenja, 

opterećenju bušaćeg dlijeta, promjenama sadržaja 

klorida, diferencijalnim tlakovima i dobicima ili gubicima 

isplake. Specijalist plinske karotaže može također 

napisati procjenu potencijalne zone. 

show well – (1) primjer proizvodne bušotine. Bušotina 

koja se rabi kao primjer za proizvodnju bušotine čije 

se bušenje predlaže blizu nje. (2) bušotina s dobrim 

pojavama ugljikovodika. Bušotina koja nije proizvodna, 

ali su pojave ugljikovodika u njoj dobre. 

shredded wood – drvne strugotine. Materijal (aditiv) 

koji se dodaje bušaćoj isplaci za sprječavanje gubitka 

njene cirkulacije (gubljenja u formaciju). Dodaje

shrinkage 

se oko 25 kg/m 3 (8 lb/bbl) i može brtviti pukotine do 

1 mm; v. lost circulation, lost circulation additives. 

shrinkage – skupljanje, stezanje, kontrakcija. (1) Smanjenje 

volumena sedimenta ili glinovitog tla zbog 

redukcije volumena šupljina u njima uglavnom isušivanjem 

te mehaničkim stlačivanjem, opterećenjem i 

prirodnom kompakcijom (zbijanjem). (2) Smanjenje 

volumena nafte usljed izdvajanja (isparavanja, vaporizacije) 

plina otopljenog u njoj s promjenom tlaka 

i/ili temperature i/ili termičkim skupljanjem (kontrakcijom). 

Skupljanje nafte je jednako recipročnoj 

vrijednosti ležišnog volumetrijskog faktora nafte (oil 

formation volume factor), a izražava se u postotku od 

konačnog volumena rezervoarske nafte ili od početnog 

volumena nafte (volumena originalne nafte); v. 

shrinkage factor. (3) Volumen prirodnog plina koji se 

ukloni ekstrakcijom tekuće faze i srodnih produkata 

te neugljikovodičnih komponenata i utroši kao gorivo 

(v. surface loss). 

shrinkage crack – pukotina skupljanja (kontrakcije). Pukotina 

formirana u fi nozrnastom sedimentu ili stijeni 

zbog gubitka vode isušivanjem ili dehidratacijom. 

shrinkage factor – faktor skupljanja (stezanja, kontrakcije) 

nafte. Omjer volumena nafte pri ležišnim uvjetima 

i njenog volumena pri površinskim uvjetima (tlaku 

i temperaturi u rezervoaru) ili recipročna vrijednost 

ležišnog volumetrijskog faktora nafte. Rabi se za preračunavanje 

(pretvorbu) jediničnog volumena nafte 

u ležištu u ekvivalentnu količinu otplinjene nafte 

(nafte bez otopljenog plina) u rezervoaru na površini. 

Ako je, na primjer, faktor skupljanja neke nafte jednak 

0,80 (tj. 0,80 m 3 nafte u rezervoaru na površini po 

1m 3 nafte u ležištu), tada njeno skupljanje (smanjenje 

volumena) iznosi 25% (0,20/0,80) od konačnog 

volumena u rezervoaru ili 20% (0,20/1,00) od njenog 

početnog volumena, a ležišni volumetrijski faktor te 

nafte će biti jednak 1,25 (1,00/0,80). Faktor skupljanja 

nafte općenito varira između 0,60 i 0,90 i ovisi o 

količini plina otopljenog u njoj – što je dubina ležišta 

veća, više je plina otopljeno u nafti i skupljanje nafte 

na površini će biti veće; v. shrinkage. 

shrinkage index – indeks skupljanja (stezanja, kontrakcije). 

Kvantitativna (numerička) razlika između granice 

plastičnosti (plastic limit) materijala i njegove 

granice skupljanja (kontrakcije, shrinkage limit). 

shrinkage limit – granica skupljanja (stezanja, kontrakcije). 

Onaj sadržaj vlage u tlu ispod čije vrijednosti 

smanjenje sadržaja vlage neće uzrokovati smanjenje 

volumena, ali iznad njene vrijednosti porast vlage će 

uzrokovati porast volumena. 

shrinkage polygon – višekutnik skupljanja, desikacijski 

višekutnik, v. dessication polygon. 

shrinkage pore – pora skupljanja (kontrakcije). Nepravilna 

pora (pora nepravilnog oblika) formirana u 

muljevitom sedimentu skupljanjem (kontrakcijom) 

isušivanjem. Takve pore kada su ispunjene sparitnim 

kalcitom (sparry calcite) u vapnencu mogu postati 

tvorevine tipa »ptičje oko« (bird’s eye). 

shrinkage ratio – koefi cijent skupljanja (stezanja, kontrakcije). 

Omjer (odnos) promjene volumena i promjene 

sadržaja vlage iznad granice skupljanja (kontrakcije, 

shrinkage limit). 

shunt meter – proporcionalno (parcijalno, derivacijsko) 

protočno brojilo (protočno mjerilo), v. proportional 

meter. 

785 

shut-in (shutin) pressure 

shut down, shut-down – obustaviti (zaustaviti) bušenje. 

Privremeno prekinuti bušenje, na primjer zbog 

čekanja bušotine na vezivanje cementa (waiting on 

cement). 

shut-down days – neproizvodni dani. Dani u mjesecu 

tijekom kojih je proizvodnja zabranjena od strane 

državnog regulativnog tijela (government regulatory 

agency). 

shut-down time – vrijeme obustave (zaustavljanje) bušenja. 

Vrijeme tijekom procesa bušenja kada je bušenje 

privremeno obustavljeno na zahtjev operatora 

(operator’s request). 

shutdown well – bušotina s obustavljenim bušenjem. 

Bušotina čije je bušenje obustavljeno (prekinuto) iz 

raznih razloga – kvar opreme ili čekanje na stvrdnjavanje 

cementa, na dopremu materijala ili na nalog 

od operatora. Pojam shutdown well se ne smije brkati 

s pojmom shutin well, koji se odnosi na bušotinu s 

obustavljenom proizvodnjom. 

shut in – (1) privremeno zatvoriti bušotinu. Privremeno 

obustaviti (prekinuti) rad proizvodne bušotine (proizvodnju 

nafte ili plina) koja je još sposobna proizvoditi 

zatvaranjem ventila na njenom ušću (za razliku 

od gušenja bušotine fl uidom). Sinonim: close in. (2) 

zatvoriti protuerupcijski uređaj (preventer). Zatvoriti 

prstenasti prostor bušotine (prostor između stijenke 

kanala bušotine i kolone bušaćih šipki) koja se 

izrađuje radi kontrole prodora plina u bušotinu. (3) 

privremeno zatvoren, v. shut-in well. 

shut-in – (1) usjek. U geologiji – uski klanac (klisura) sa 

strmim padinama duž široke i plitke riječne doline. 

(2) privremeno zatvaranje (bušotine) – v. shut in, 1; 

shut-in well; (3) privremeno zatvoren (bušotina) – v. 

shut in, 1; shut-in well. 

shut-in bottomhole (bottom hole, bottom-hole) 

pressure – tlak na dnu zatvorene bušotine, statički 

tlak na dnu bušotine. Tlak na nivou ili u blizini produktivne 

formacije u bušotini (izmjeren dubinskim 

manometrom) nakon njena zatvaranja na površini 

(obično nakon 24 sata ili duže) i stabilizacije ležišnog 

tlaka na maksimalnoj vrijednosti. Sinonimi: closed 

bottomhole pressure, closed bottom pressure, closedin 

bottomhole pressure, closed-in bottom pressure, 

formation pressure, static bottomhole pressure, static 

formation pressure. 

shut-in (shutin) casing pressure – statički tlak u koloni 

zaštitnih cijevi (zaštitnoj koloni). Tlak u zaštitnoj 

koloni (casing) nakon zatvaranja bušotine (obustave 

proizvodnje). 

shut-in (shutin) drillpipe pressure – statički tlak u 

koloni bušaćih alatki (bušaćoj koloni). Tlak na fl uid 

u koloni bušaćih alatki, drillstring) nakon prestanka 

pumpanja isplake (isključenja isplačnih pumpi) i zatvaranja 

bušotine. 

shut-in (shutin) gas – neproizvođeni plin. Plin koji se 

ne proizvodi zbog odluke državnog regulativnog 

tijela (government regulatory agency) ili zbog toga 

što nema kupaca po prihvatljivoj cijeni (za razliku od 

prisilnog smanjenja proizvodnje plina). 

shut-in (shutin) pressure – tlak u zatvorenoj bušotini, 

statički tlak. Tlak na ušću bušotine nakon njena zatvaranja 

(obustave proizvodnje) – obično nakon 24 

sata ili duže – i porasta tlaka na maksimalnu vrijednost. 

Sinonimi: closed-in pressure, closed pressure, static 

pressure, v. shut-in bottomhole pressure.

shut-in production 

shut-in production – latentna proizvodnja. Proizvodnja 

privremeno zatvorene produktivne bušotine. 

Sinonim: closed-in production. 

shut-in reserves – privremeno neiskorištavane rezerve. 

Rezerve u ležištima iz kojih je proizvodnja privremeno 

obustavljena. Rezerve koje su predviđene za 

proizvodnju iz: (a) raskrivenih i perforiranih intervala 

ležišta u trenutku procjene, ali čije iskorištavanje 

još nije započelo; (b) bušotina koje su zatvorene jer 

nije bilo tržišta ili priključka na cjevovod, i (c) bušotina 

koje nisu u stanju proizvoditi zbog mehaničkih 

uzroka. Privremeno neiskorištavane rezerve su dio 

dokazanih razrađenih neiskorištavanih rezervi, v. proved 

developed non-producing reserves. 

shut-in (shutin) well – privremeno zatvorena bušotina. 

Bušotina čija je proizvodnja privremeno obustavljena 

(prekinuta), tj. koja je privremeno zatvorena (zatvaranjem 

ventila na njenu ušću), ali je još sposobna 

proizvoditi. Razlozi zatvaranja mogu biti remontni 

radovi, čekanje na punjenje rezervoara ili pripajanje 

cjevovoda, pomanjkanje tržišta i drugi. Sinonim: 

closed-in well; v. shutting-in the hole, abandoned well, 

temporarily abandoned, plugged and abandoned, plugged 

and suspended. 

shut off – izolirati. Izolirati cementacijom zonu u bušotini 

iz koje se proizvodi voda. 

shut the well in – zatvoriti bušotinu. Prekinuti proizvodnju 

bušotine zatvaranjem ventila na njenoj glavi (za 

razliku od gušenja bušotine teškim fl uidom, killing); 

v. shut-in well. 

shutting-in a well – privremeno zatvaranje bušotine, v. 

shutting-in the hole. 

shutting in of the hole – privremeno zatvaranje bušotine, 

v. shutting-in the hole. 

shutting-in the hole – privremeno zatvaranje bušotine. 

Zatvaranje (obustava proizvodnje) bušotine zatvaranjem 

ventila na njenom ušću (i automatskim zatvaranjem 

u slučaju nenormalnog tlaka) koje može 

uključiti i postavljanje cementnog čepa u kanalu. 

Sinonimi: shutting-in a well, shutting in of the hole, 

shutting in of the well, v. shut-in well, abandoned well, 

temporarily abandoned well, plugged and abandoned, 

plugged and suspended. 

SH-wave – SH-val, v. S wave. 

sial – sial, granitski (kontinentalni) sloj. Petrološki naziv 

za diskontinuirani gornji sloj granitskog sastava 

Zemljine kore (ljusku ili lupinu Zemlje) koji čini fundament 

kontinentskih masa, a sastoji se uglavnom 

od stijena bogatih silicij-dioksidom (silica) i aluminij-oksidom 

(alumina), odnosno mineralima silicija 

i aluminija. Sial može biti izvor granitske magme. 

Karakterističan je za gornju kontinentsku koru (v. 

continental crust). Ispod siala leži sima (bazaltni sloj 

– v. sima). Podrijetlo naziva – akronim od termina 

si(lica)+al(umina). Sinonimi: granitic layer, sal. 

sialic – sialski. Pridjev od termina sial (v. sial). 

sialite – sialit, v. clay mineral. 

side-door mandrel – vreteno s bočnim vratima. Naprava 

za držanje zaklopca (ventila) plinskog lifta (gas-lift 

valve) u koloni uzlaznih cijevi (tubing). Taj tip vretena 

zahtijeva izvlačenje kolone uzlaznih cijevi iz bušotine 

kada zaklopce treba zamijeniti ili popraviti (za razliku 

od vretena s bočnim džepom – v. side-pocket mandrel). 

side moraine – bočna (postrana) morena, v. lateral moraine. 

786 

sidetracking, side tracking 

side-pocket mandrel – vreteno s bočnim džepom. 

Naprava za držanje zaklopca (ventila) plinskog lifta 

(gas-lift valve) u koloni uzlaznih cijevi (tubing). Taj tip 

vretena omogućuje zamjenu ili popravak zaklopaca 

operacijom žičanim užetom, tj. bez izvlačenja kolone 

iz bušotine, za razliku od vretena s bočnim vratima – 

v. side-door mandrel. 

side-rake angle – kut bočnog nagiba rezača. Jedna od 

osnovnih konstrukcijskih karakteristika polikristalnih 

dijamantnih dlijeta (polycristalline diamond compact 

bit), uz kut stražnjeg nagiba rezača (v. back-rake angle) 

i izloženost rezne površine rezača (v. cutter exposure), 

koja defi nira orijentaciju rezača dlijeta (v. cutter 

orientation). Bočni nagib rezača potpomaže pri guranju 

krhotina izbušenih stijena prema stijenci kanala 

bušotine (djelovanje koje je vrlo nalik oranju). 

siderite – (1) siderit, bijela željezna ruda, željezni špat. 

Romboedarski mineral iz grupe kalcita (calcite group), 

po kemijskom sastavu karbonat željeza. Izomorfan 

je s magnezitom i rodokrozitom i obično sadržava 

magnezij i mangan. Boja siderita je žuto-smeđa, 

smeđe-crvena ili smeđe-crna, ali katkada može biti 

i bijela ili siva. Sreće se često u nečistoj formi u slojevima 

i nodulama (konkrecijama) u glinama i šejlovima 

i kao neposredno precipitirani sediment koji je 

djelomično izmijenjen u okside željeza. Cijenjena je 

željezna ruda. Siderit je lako topljiv u solnoj kiselini, 

međutim, budući da sadrži željezo nužno je rabiti pasivator 

kada se formacije sa sideritom obrađuju (stimuliraju) 

kiselinom (acidizing). Sinonimi: iron spar, 

rhombohedral iron ore, siderose, sparry iron, white iron 

ore. (2) siderit. (a) Opći naziv za željezne meteorite 

(iron meteorites) koji se sastoje gotovo u cijelosti od 

smjese željeza i nikla. (b) Zastarjeli sinonim termina 

safi rni kvarc (sapphire quartz – neprozirni indigo-plavi 

varijetet kvarca). (c) Zastarjeli naziv koji se ranije 

primjenjivao na različite minerale – rogovaču (hornblende), 

farmakosiderit (pharmacosiderite) i lazulit 

(lazulite). 

siderose – (1) sideritni. Koji sadrži ili nalikuje na željezo. 

Termin je bio predložen kao zamjena (sinonim) termina 

ferruginous (želejzovit) za one slučajeve kada 

željezo nije prisutno u formi oksida, na primjer, sideritni 

cement (siderose cement) od karbonata željeza u 

pješčenjaku. (2) siderit, v. siderite. 

side track – skretanje (devijacija) bušotine (kanala bušotine), 

bušenje bočnog kanala bušotine, v. sidetracking. 

sidetrack – skrenuti bušotinu (kanal bušotine), bušiti 

bočni kanal bušotine. Skrenuti bušaće dlijeto oko 

prepreke u bušotini (kanalu bušotine), na primjer, 

oko zaglavljene bušaće šipke. Izvodi se metodama 

orijentiranog (koso usmjerenog) bušenja (directional 

drilling) i posebnim alatkama, na primjer, klinom za 

skretanje bušotine (whipstock); v. sidetracked hole, 

sidetracking. 

sidetracked (side-tracked) hole – skrenuta bušotina 

(kanal bušotine), v. sidetracking. 

sidetracking, side tracking – skretanje (devijacija) 

bušotine (kanala bušotine), bušenje bočnog kanala 

bušotine. U procesu bušenja – namjerno bušenje novog 

kanala iz postojeće bušotine bočno (na stranu) 

od njenog glavnog prethodnog smjera (skretanje 

kanala bušotine) radi, na primjer, zaobilaženja dijela 

bušaće opreme koji je nepovratno izgubljen u bušotini 

(poput zaglavljene bušaće šipke) ili bušenja

Sidetrak Coring System 

druge (produktivne) bušotine umjesto neproduktivne 

bušotine na stranu iz gornjeg dijela njena kanala. 

Skretanje kanala bušotine se izvodi metodom orijentiranog 

(koso usmjerenog) bušenja i specijalnim 

bušaćim alatkama (na primjer, klinom za skretanje 

kanala – v. whipstock). Sinonim: side track. 

Sidetrak Coring System – Sidetrak metoda bušenja 

bočne jezgre (bočnog jezgrovanja). Komercijalni naziv 

metode bušenja jezgre. Vrlo je slična bušenju jezgre 

konvencionalnom jezgrenom cijevi – alatka za bušenje 

jezgre je sastavni dio standardne kolone bušaćih 

šipki i nakon spuštanja na željenu dubinu bočni krak 

(koji je integralni dio alatke) gura jezgrenu cijev prema 

jednoj strani kanala bušotine i na taj način buši 

stijenu (jezgru) u neznatno ukošenom smjeru. Tim 

sustavom mogu se bušiti jezgre većeg promjera i duljine 

u već izbušenoj i karotiranoj bušotini – promjera 

6,35 cm (2,5 inča) i duljine do 3 metra (10 stopa) 

– nego perkusijskim načinom uzimanja ili bušenjem 

bočnih jezgara; v. percussion sidewall coring, rotary 

sidewall coring. 

sidewall cock – bočni pipac. Ventil malog promjera na 

stijenci rezervoara (ili druge posude) za uzimanje 

uzoraka ili snižavanje tlaka. Sinonim: sidewall tap. 

sidewall (side-wall) core – bočna jezgra. Jezgra (uzorak 

stijene) malog promjera ( 13 / 16 inča ili 1 inč) i duljine 

(od 1 inča do 3 3 / 4 inča) uzeta iz stijenke kanala 

bušotine bez zaštitne kolone puškom za bočno jezgrovanje 

(sidewall coring gun – ispucavanjem izvlačivog 

cilindričnog šupljeg metka) ili mehaničkim 

vađenjem uzorka. Bočne jezgre se analiziraju radi 

potvrđivanja litologije formacija koja je vidljiva na 

karotažnim dijagramima, a služe i za uzorkovanje 

slojnih fl uida. Uzimaju se prvenstveno u istraživačkim 

bušotinama i relativno su jeftine. Treba, međutim, 

napomenuti da će bočne jezgre mekanih stijena 

pokazivati manju poroznost i permeabilnost zbog 

zbijanja (kompakcije) stijene prilikom uzimanja, dok 

će jezgre gustih (kompaktnih) stijena pokazivati povećane 

vrijednosti tih parametara zbog nastanka 

pukotina prilikom uzimanja. Sinonimi: lateral core, 

sidewall sample, wall sample; v. sidewall coring. 

sidewall (side-wall) core analysis – analiza bočne jezgre. 

Analiza jezgara malog promjera i duljine uzetih iz 

bočne stijenke kanala bušotine (side of well, sidewall 

of well). Tehnika analize je slična konvencionalnoj 

analizi cilindričnih uzoraka jezgre. Bočni uzorci stijene 

se ne smiju rabiti umjesto jezgara punog presjeka 

budući da takvo diskontinuirano uzorkovanje i mala 

veličina uzoraka mogu dovesti do pogrešne geološke 

interpretacije. Osim toga, ako su bočne jezgre iz 

tvrde, dobro konsolidirane formacije uzete udarnim 

(perkusijskim) načinom, one su toliko intenzivno 

izmijenjene da općenito nisu prikladne za mjerenja 

petrofi zikalnih svojstava stijene. Prema nekim mišljenjima, 

analize bočnih jezgara su ograničene na 

dobivanje podataka o poroznosti, permeabilnosti i 

zasićenju fl uidima; v. sidewall core, core analysis, conventional 

core analysis whole-core analysis. 

sidewall (side-wall) coring – uzimanje bočne jezgre, 

bočno jezgrovanje. Metoda uzimanja uzoraka stijene 

(uzorkovanja stijene) iz bočne stijenke kanala bušotine 

(side of well, sidewall of well) nakon što je ona 

izbušena i karotirana. Postoje tri načina uzimanja 

bočnih uzoraka – udarnim ili perkusijskim načinom 

787 

sieve texture 

(v. percussion sidewall coring), rotacijskim načinom ili 

bušenjem (v. rotary sidewall coring) i metodom poznatom 

pod komercijalnim nazivom Sidetrak Coring 

System (v.). Sinonimi: lateral coring, sidewall sample 

coring, sidewall sampling; v. sidewall core. 

sidewall (side-wall) epithermal neutron log – bočna 

karotaža po epitermičkim neutronima, bočna neutronska 

karotaža, v. sidewall neutron log. 

sidewall (side-wall) neutron log – bočna neutronska 

karotaža, bočna karotaža po epitermičkim neutronima. 

Tip radioaktivne karotaže bušotina za određivanje 

poroznosti formacije. Stijene u okolišu kanala 

bušotine se bombardiraju neutronima velike brzine 

(high-velocity neutrons) i registriraju se epitermički 

neutroni. Papuča karotažne sonde je pritisnuta uz 

stijenku kanala bušotine i urezana u isplačnu oblogu 

(koru, mud cake) kako bi se utjecaji kanala bušotine 

(borehole eff ects) doveli na minimum. Karotaža se 

može primjenjivati jedino u bušotinama bez zaštitne 

kolone (nezacijevljenim bušotinama, uncased hole) 

s praznim kanalom ili kanalom ispunjenim fl uidom. 

Odziv karotaže u formacijama s kavernoznom i pukotinskom 

poroznošću je slab. 

sidewall (side-wall) neutron porosity log – bočna 

neutronska karotaža poroznosti. Neutronska karotaža 

poroznosti (neutron porosity log) koja se izvodi sondom 

u čijoj je papuči (pritisnutoj uz stijenku kanala 

bušotine) montiran izvor i detektor. Obično se primjenjuje 

u bušotinama koje su izbušene propuhivanjem 

zrakom (air-drilled well). 

sidewall (side-wall) packer – bočna dubinska brtvenica 

(paker). Dubinska brtvenica (paker) koja se postavlja 

s vanjske strane kolone zaštitnih cijevi (casing) neposredno 

iznad produktivne zone radi sprječavanja 

silaznog strujanja cementne kaše (cement slurry) u 

zonu. 

sidewall (side-wall) pad – bočna papuča karotažne 

sonde. U karotaži bušotina – izolirani gumeni jastuk 

(rubber pillow) koji je ispunjen fl uidom i u kojem se 

nalaze elektrode. Montirana je na kraku (poluzi) karotažne 

sonde i tijekom karotaže (mjerenja svojstava 

stijene i njenih fl uida) tijesno se pritisne uz stijenku 

kanala bušotine. Bočne papuče sonde se primjenjuju 

u mikrootporskoj (microresistivity log) i radioaktivnoj 

karotaži (radioactive log) i karotaži gustoće (density 

log). 

sidewall (side-wall) sample – bočna jezgra, v. sidewall 

core. 

sidewall (side-wall) sample coring – uzimanje bočne 

jezgre, bočno jezgrovanje, v. sidewall coring. 

sidewall (side-wall) sampling – uzimanje bočne jezgre, 

bočno jezgrovanje, v. sidewall coring. 

sidewall tap – bočni pipac, v. sidewall cock. 

Siegenian – zigen, siegen. Stratigrafski kat donjeg devona 

(Lower Devonian) u Europi – iznad žedina (Gedinnian), 

a ispod emsa (Emsian). Obuhvaća vremenski 


sieve – sito. Uređaj za odjeljivanje (separaciju) čestica 

sedimentnog materijala ili tla prema njihovoj veličini. 

Obično se sastoji žičane mreže s jednoliko raspoređenim 

četvrtastim otvorima (očicama, openings) 

jednake veličine. 

sieve analysis – analiza sijanjem, v. screen analysis. 

sieve texture – pojkiloblastična tekstura, v. poikiloblastic.

sieving 

sieving – sijanje, prosijavanje. Propuštanje rahlog (rastresitog) 

materijala kroz sito tako da fi nije čestice 

prolaze kroz očice sita. Sijanje je najuobičajenija metoda 

mjerenja veličine čestica sedimenata, osobito 

veličine u rasponu od 1 / 16 mm (vrlo fi ni pijesak) do 

oko 30 mm (grube valutice). 

sight glass – vodokazno (pokazno) staklo. Vertikalna 

staklena cijev na plaštu rezervoara (ili tlačne posude) 

koja služi za vizualno određivanje (očitavanje) visine 

nivoa tekućine u rezervoaru (prema visini tekućine u 

cijevi). Na istom rezervoaru se može postaviti nekoliko 

vodokaznih stakala za određivanje raznih visina 

tekućine. Pokazno staklo također može služiti i za vizualno 

očitavanje manometarskog tlaka. 

sigillarians (Sigillaria) – sigilarije. Rod izumrlih crvotočina 

(lycopods). Stratigrafska rasprostranjenost: 

karbon. 

sigma unit (su) – sigma jedinica, jedinica zahvata (kaptiranja). 

Jedinica mjerenja poprečnog presjeka zahvata 

(capture cross-section) koja se primjenjuje u 

karotaži bušotina (well logging). Naziva se također 

jedinica zahvata (v. capture unit). 

sigmoidal fold – sigmoidna bora. Polegla bora (recumbent 

fold) čija je osna ploha (axial surface) tako zakrivljena 

da nalikuje na grčko slovo sigma. 

signal-to-noise ratio (S/N, SNR) – omjer (odnos) signal/smetnja. 

U seizmičkoj prospekciji – omjer (odnos) 

amplitude poželjne seizmičke energije (signala) 

i amplitude nepoželjne energije (smetnje). 

signifi cant gas fi eld – znatno plinsko polje, plinsko polje 

znatne veličine. Prema klasifi kaciji plinskih polja po 

veličini pridobivih rezervi – polje s rezervama između 

4,25 i 17 milijardi m 3 (između 150 i 600 milijardi 

standardnih kubičnih stopa). Polje s pridobivim rezervama 

plina većim od 17 milijardi m3 (600 milijardi 

scf) naziva se divovskim (v. giant fi eld). 

silcrete – silkret. (1) Konglomerat (valutičnjak, conglomerate) 

koji je nastao kao rezultat cementacije površinskog 

pijeska i šljunka silicij-dioksidom s formiranjem 

tvrde mase. (2) Kremenasta tvrda kora (siliceous 

duricrust). 

Silesian – silezij. Stratigrafski kat srednjeg karbona 

(Middle Carboniferous) i gornjeg karbona (Upper Carboniferous) 

– iznad Dinanta (Dinantian), a ispod perma 

(Permian). Uključuje katove stefan (Stephanian), 

vestfal (Westphalian) i namir (Namurian). 

silex – sileks. (1) Francuski termin, sinonim za fl int (v.). 

(2) Silicij-dioksid, osobito čisti i fi no usitnjeni kvarc 

koji se primjenjuje kao punilo. (3) Stari termin koji se 

ranije primjenjivao za označavanje tvrde, guste stijene 

(poput bazalta ili kompaktnog vapnenca). 

silexite – sileksit. (1) Eruptivna (magmatska) stijena 

koja se gotovo u cijelosti sastoji od primarnog kvarca 

(primary quartz). Sinonimi: igneous quartz, quartzfels, 

quartzolite (v.). (2) Francuski termin za čert (chert), 

osobito čert koji zaliježe u vapnenačkim slojevima). 

silica – silicij-dioksid. Prirodni, kemijski otporni silicijdioksid. 

U prirodi se sreće u obliku pet kristalnih 

polimorfnih modifi kacija – minerali kvarc (quartz), 

tridimit (tridymite), kristobalit (cristobalite), koesit 

(coesit) i stišovit (stishovite), u kriptokristalnoj formi 

(kalcedon, chalcedony), u amorfnoj i hidratiranoj 

formi (opal, opal) i također u manje čistim formama 

– pijesak (sand), dijatomit (diatomite), tripoli (tripoli), 

čert (rožnjak, chert) i fl int (fl int). Često se nalazi u sili- 

788 

silicate drilling mud 

katima kao glavna komponenta mnogih minerala. 

silica coeffi cient – kremeni koefi cijent. U kemijskoj klasifi 

kaciji eruptivnih (magmatskih) stijena – broj kojim 

se izražava omjer (odnos) ukupnog sadržaja silicij-dioksida 

u stijeni i sadržaja silicij-dioksida u glinencima 

(feldšpatima) i metasilikatima. 

silica geothermometer – silicijska geotermometrija. 

Metoda izračunavanja temperature geotermalnog 

ležišta prema koncentraciji silicij-dioksida u uzorku 

geotermalnog fl uida. Bazira se na iskustvenim podacima 

o ravnotežnim topljivostima kvarca i kalcedona 

u ovisnosti o temperaturi. 

silica glass – kvarcno staklo. Staklo ili pothlađena tekućina 

koji se sastoje od čistog ili gotovo čistog silicijdioksida, 

na primjer, lešatelijerit (lechatelierite) koji 

se sreće u prirodi i umjetno pripremljeno kvarcno 

staklo (vitreous silica). Termin se primjenjuje na impaktite 

(impactitets) i tektite (tektites). 

silica rock – kremenasta stijena. Industrijski naziv nekih 

pješčenjaka i kvarcita koji sadržavaju najmanje 95% 

silicij-dioksida (kvarca). Primjenjuje se kao sirovina 

za staklo i druge produkte; v. silica sand. 

silica sand – kvarcni pijesak. Industrijski naziv pijeska 

s visokim sadržajem silicij-dioksida (kvarca). Izvor je 

za dobivanje silicija i sirovina za staklo i druge produkte. 

silicate – silikat. (1) U anorganskoj kemiji – generički 

termin za spoj koji sadrži silicij, kisik i jedan ili više 

metala, a može sadržavati i vodik. Sol silicijske (kremene, 

kremične) kiseline. (2) U mineralogiji – član 

najveće grupe minerala čija strukturna kristalna rešetka 

sadrži SiO 4 -tetraedre (u kojima su četiri atoma 

kisika raspoređena oko jednog atoma silicija), izolirane 

ili spojene preko jednog ili više kisikovih atoma, 

tako da formiraju grupe (groups), lance (chains – jednostruke, 

dvostruke), slojeve (listove, sheets) i skelete 

(kosture) u tri dimenzije. Silikati imaju vrlo različit, a 

u nekim slučajevima ekstremno kompleksan, sastav, 

ali svi sadrže silicij kao bitnu komponentu. Moguća 

je zamjena nekih od atoma silicija u tetraedrima 

atomima aluminija (koji imaju sličan ionski radijus), 

a u oktaedarskim prostorima između SiO 4 -tetraedara 

mogu biti umetnuti različiti metali – magnezij, titan, 

željezo, natrij, kalij, aluminij (aluminij, prema tome, 

može biti uključen u strukturu silikata na dva različita 

načina) – tako da su moguće mnogobrojne strukture 

i sastavi silikatnih minerala. Silikati su svojedobno 

bili klasifi cirani kao soli hipotetskih oksikiselina silicija 

(v. methasilicate, orthosilicate), ali se suvremena 

klasifi kacija bazira na tipovima njihovih kristalnih 

struktura. Primjeri grupa stjenotvornih (petrogenih) 

silikata su tinjci (micas), amfi boli (amphiboles), pirokseni 

(pyroxenes), glinenci ili feldšpati (feldspars) i granati 

(garnets); v. cyclosilicate, inosilicate, nesosilicate, 


silicate-control agent – agens za kontrolu silikata. U 

tehnologiji obrade slojeva kiselinom – aditiv za sprječavanje 

adsorpcije vode iz odrađene kiseline silikatima 

(na primjer, glinama) i njihova bubrenja. 

silicated – silikatiziran. Termin za označavanje stijena 

koje su bile podvrgnute procesu silikatizacije (procesu 

pretvorbe u silikate ili istiskivanja, zamjene silikatima 

– v. silication). 

silicate drilling mud – silikatna bušaća isplaka. Bušaća 

isplaka pripravljena od morske vode zasićene silika-

silicate mud 

tom natrija. Primjenjuje se za sprječavanje bubrenja 

šejla. 

silicate mud – silikatna isplaka, v. silicate drilling mud. 

silicate structure – struktura (građa) silikata, v. silicate. 

silication – silikatizacija. Proces pretvorbe u silikate ili 

istiskivanja (zamjene) silikatima, osobito pri formiranju 

minerala skarna (v. skarn) u karbonatnim stijenama; 

v. silicifi cation. 

siliceous – silicijski, kremenast, kremičan. U petrologiji 

– termin kojim se označavaju stijene s visokim sadržajem 

silicij-dioksida, osobito slobodnog silicij-dioksida, 

a ne u sastavu silikata. 

siliceous earth – kremena zemlja. Drobljivi, porozni, fi - 

nozrnasti sediment, obično bijele boje, koji se sastoji 

uglavnom od kremenog (opalnog) materijala. Suhog 

je zemljastog opipa i izgleda. Obično je nastala od 

ostataka organizama, na primjer, dijatomit (diatomite) 

i radiolarijska zemlja (radiolarian earth). 

siliceous fi reclay – kremenasta vatrostalna glina. Vatrostalna 

glina koja se sastoji uglavnom od fi ne bijele 

gline (fi ne white clay) pomiješane s čistim oštrim pijeskom. 

siliceous limestone – kremenasti (kremični) vapnenac 

(vapnenjak). (1) Gusti, tamni i obično tankoslojeviti 

vapnenac koji čini fi nu smjesu karbonata kalcija 

i kemijski precipitiranog silicij-dioksida, vjerojatno 

istodobno akumuliranih. Sreće se u geosinklinalnim 

asocijacijama stijena. (2) Silicifi cirani (okremenjeni) 

vapnenac (silicifi ed limestone) s tragovima istiskivanja 

(zamjene) kalcita silicij-dioksidom. 

siliceous ooze – kremenasti mulj. Svaki pelagični (dubokomorski) 

sediment (pelagic sediment, deep-sea 

sediment) koji sadrži najmanje 30% kremenastih skeletnih 

ostataka (ostatak čine minerali gline). Nazivi 

mulja često potječu od organizama koji su proizveli 

čestice skeleta, na primjer, radiolarijski mulj (radiolarian 

ooze), dijatomejski mulj (diatom ooze). 

siliceous residue – kremenasti ostatak. Netopljivi ostatak 

(v. insoluble residue) koji se sastoji uglavnom od 

kremenastog materijala, na primjer, kvarca ili čerta 

(rožnjaka). 

siliceous sandstone – silicijski (kremeni) pješčenjak. 

Pješčenjak cementiran kvarcom ili kriptokristalnim 

silicij-dioksidom, na primjer, ortokvarcit (orthoquartzite). 

siliceous sediment – silicijski (kremeni) sediment. Sediment 

sastavljen od kremenastog materijala koji 

može biti klastičan, konkrecijski ili kemijski istaložen 

(precipitiran) i organskog ili anorganskog podrijetla 

(postanka), na primjer, čert (rožnjak, chert), novakulit 

(novaculite), gejzirit (geyserite) ili dijatomit (diatomite). 

Silicijski sedimenti se mogu formirati primarnom 

sedimentacijom silicij-dioksida ili sekundarnom silicifi 

kacijom (okremenjivanjem, secondary silicifi cation) 

i istiskivanjem (zamjenom, replacement). 

siliceous shale – silicijski šejl. Tvrda, fi nozrnasta stijena 

(hard fi ne-grained rock) sa škriljastom teksturom 

(shaly texture) i vrlo visokim sadržajem silicij-dioksida 

(85%). Može se formirati silicifi kacijom (okremenjivanjem, 

silicifi cation) običnog šejla (precipitacijom 

silicij-dioksida koji dolazi iz opala ili devitrifi ciranog 

vulkanskog pepela) ili akumulacijom (nakupljanjem) 

organskog materijala (dijatomeja i kućica radiolarija) 

istodobno sa sedimentacijom gline. 

siliceous sinter – silicijski sinter, kremenasta sedra. Laki, 

789 

silky luster 

porozni, bijeli ili gotovo bijeli opalni varijetet silicijdioksida 

koji se istaložio u obliku inkrustacija (incrustations) 

precipitacijom iz vrućih mineralnih voda 

gejzira (geysers) i vrućih izvora (hot springs). Termin 

se slobodno (i nepravilno) primjenjuje na svaki sediment 

koji je nastao djelovanjem gejzira ili vrućih 

izvora. Sinonimi: fi orite, geyserite (v.), pearl sinter, sinter 

(v.). 

siliceous sponges – kremene spužve, spužve kremenjače. 

Spužve čiji je skelet sastavljen od kremenih spikula 

(iglica, siliceous spicules). 

silicic – kiseo, prezasićen. U petrologiji – termin kojim se 

označavaju eruptivne (magmatske) stijene (igneous 

rocks) ili magma bogati silicij-dioksidom. Iako među 

petrolozima nema čvrstog slaganja oko sadržaja silicij-dioksida, 

obično se uzima da je njegov sadržaj 

najmanje 66% (ili 2 / 3 stijene). U takvim eruptivnim 

stijenama silicij-dioksid je prisutan u sastavu glinenaca 

(feldšpata) i također u slobodnom stanju u 

obliku kvarca. Tipične kisele eruptivne stijene su granit 

(granite) i riolit (rhyolite). Sinonimni termini acid i 

acidic (v.) se primjenjuju gotovo jednako često kao i 

termin silicic. Sinonimi: oversaturated (v.), persilicic; v. 

basic, intermediate, ultrabasic. 

siliciclastic – siliciklastičan, kremeno-klastičan. Termin 

za označavanje klastičnih nekarbonatnih stijena 

(clastic noncarbonate rocks) koje se gotovo potpuno 

sastoje od minerala koji sadrže silicij, kako u obliku 

kvarca tako i u obliku silikata. Pješčenjak i šejl su siliciklastične 

sedimentne stijene (siliciclastic sedimentary 

rocks). 

silicifi cation – (1) silicifi kacija, silifi kacija. U petrologiji 

– uvođenje silicij-dioksida ili istiskivanje (zamjena) 

silicij-dioksidom koji obično rezultiraju formiranjem 

fi nozrnastog kvarca, kalcedona ili opala koji mogu 

ispunjavati pore i istisnuti (zamijeniti) otprije postojeće 

minerale. Sinonim: silifi cation; v. silication. (2) silicifi 

kacija, okremenjivanje. U paleontologiji – proces 

fosilizacije u kojem su primarne (prvobitne) organske 

komponente organizma zamijenjene silicij-dioksidom 

u obliku kvarca, kalcedona ili opala. 

silicifi ed – silicifi ciran, silifi ciran. Pridjev termina silicifi - 

kacija ili silifi kacija (v. silicifi cation, 1). 

silicilith – silicilit. (1) Kvarcna sedimentna stijena. Sinonim: 

silicilyte. (2) Sedimentna stijena koja je sastavljena 

uglavnom od kremenih ostataka organizama, na 

primjer, dijatomit (diatomite). 

silicilyte – silicilit, v. silicilith, 1. 

silicofl agellates (Silicofl agellidae) – silikofl agelati. Porodica 

marinskih protozoa (praživotinja, protozoans) 

s vrlo sitnim kremenim skeletom (promjera od 0,05 

mm do 0,1 mm). Očuvani dijelovi skeleta su mikrofosili. 

Stratigrafska rasprostranjenost: gornja juradanas. 

silicon-oxygen tetrahedron – silicijsko-kisikov tetraedar, 

SiO 4 -tetraedar, tetraedar SiO 4 . Kompleksni ion formiran 

s četiri kisikova iona koji okružuju ion silicija u 

tetraedarskoj (tetraedrijskoj) konfi guraciji, tetraedar 

u čijim se vrhovima nalaze atomi kisika, a u njegovom 

središtu atom silicija. Osnovna je gradbena jedinica 

silikata. 

silifi cation – silifi kacija, silicifi kacija, v. silicifi cation, 1. 

silky luster – svilasti sjaj. Tip sjaja minerala (mineral luster) 

koji nalikuje sjaju svile. Karakterističan je za neke 

vlaknaste minerale, na primjer, krizotil (chrysotile).

sill 

sill – (1) podmorski prag. U marinskoj geologiji – (a) 

Podvodni (podmorski) hrbat (submarine ridge) ili 

uzdignuće (submarine rise) na relativno maloj dubini 

koji razdvajaju djelomično zatvoreni bazen od 

drugog bazena ili od graničnog mora (primjer je 

prag u Gibraltarskom tjesnacu). (b) Hrbat građen 

od temeljnih stijena (ridge of bedrock) ili zemljastog 

materijala koji se nalazi na maloj dubini blizu ušća 

fj orda i razdvaja dubokovodni dio fj orda od vanjske 

duboke oceanske vode. Sinonim: threshold. (2) sil, 

sklad. U geologiji – konkordantno intruzivno tijelo 

(magmatska intruzija, intruziv, igneous intrusion) više 

ili manje pločastog oblika koje je injektirano između 

slojeva sedimenata i paralelno plošnoj strukturi 

okružujuće stijene (injektirano kao sloj duž plohe 

slojevitosti sedimentne stijene). Budući da je male 

debljine, on ne deformira znatno sedimentne slojeve. 

Kako su silovi mala intruzivna tijela (u usporedbi 

s batolitom) i imaju znatno veću površinu za svoj 

volumen, njihovo hlađenje je bilo znatno brže pa su 

obično fi nozrnasti. 

silled basin – ograničeni (zatvoreni) oceanski bazen, v. 

restricted basin. 

sillimanite – (1) silimanit, fi brolit. Rompski mineral (nezosilikat) 

smeđe, sive, blijedozelene ili bijele boje. 

Trimorfan je s kianitom i andaluzitom. Sreće se u 

obliku dugih tankih igličastih kristala koji često formiraju 

vlaknaste agregate u škriljavcima i gnajsima. 

Formira se pri visokim temperaturama i tlakovima u 

procesu regionalne metamorfoze. Sinonim: fi brolite. 

(2) Grupa alumosilikata (alumosilikatnih minerala, 

group of aluminum-silicate minerals) koja uključuje 

silimanit (sillimanite), kianit (kyanite), andaluzit (andalusite), 

dumortijerit (dumortierite), topaz (topaz) i 

mulit (mullite). 

silt – (1) silt, alevrit, prah. U sedimentologiji – (a) Fragment 

stijene (rock fragment) ili klastična čestica (detrital 

particle) koji su veličinom manji od zrna vrlo fi - 

nog pijeska, ali veći od grubih čestica gline – promjer 

im varira u rasponu od 4 do 62 mikrometra (od 1 / 256 

do 1 / 16 mm ili od 0,00016 do 0,0025 inča), dok se u 

V. Britaniji uzima raspon veličine od 0,01 do 0,1 mm. 

Najveće po veličini čestice silta odgovaraju približno 

najmanjim česticama koje se mogu razlikovati golim 

okom. Čestice silta imaju nešto zaobljeni oblik zbog 

abrazije tijekom njihova transportiranja; v. coarse silt, 

medium silt, fi ne silt, very fi ne silt. (b) Rahli (rastresiti) 

nelitifi cirani agregat građen od čestica minerala ili 

stijena veličine čestica silta (praha); nekonsolidirani 

(necementirani) ili umjereno konsolidirani (umjereno 

cementirani) sedimenti (sedimentne, taložne 

stijene) koji se sastoje od fi nozrnastog klastičnog 

materijala. Njihov sastav znatno varira, ali obično 

imaju visoki sadržaj minerala gline. Termin se katkada 

slobodno primjenjuje za označavanje sedimenata 

koji sadrže znatnu količinu čestica veličine čestica 

pijeska i gline i nepravilno rabi za označavanje 

klastičnih sedimenata (clastic sediments), na primjer, 

muljevitih sedimenata donesenih ili istaloženih rijekama 

ili oceanskim strujama u zaljevima i lukama. (c) 

Sedimentni materijal (osobito s česticama veličine 

čestica silta) koji je suspendiran u tekućoj ili stajaćoj 

vodi; mulj ili fi ni zemljasti materijal u suspenziji (u 

obliku suspenzije). (2) silt. U pedologiji – (a) Čestica 

stijene ili minerala u tlu promjera od 0,002 do 0,05 

790 

silty sand 

mm (SAD) ili od 0,002 do 0,02 mm (Međunarodno 

pedološko društvo). (b) Tlo koje sadrži više od 80% 

čestica veličine silta, manje od 12% gline i manje od 

20% pijeska. (3) silt, mulj. Neplastični ili slabo plastični 

materijal male kohezivne čvrstoće ili bez nje kada 

je osušen na zraku koji se sastoji uglavnom od čestica 

promjera manjeg od 0,074 mm. 

siltation – siltacija, v. silting. 

silting – siltacija, zamuljivanje, muljenje. Sedimentacija 

ili akumulacija (nakupljanje) silta koji je suspendiran 

u stajaćoj vodi ili u znatnom dijelu takvog vodenog 

tijela, osobito začepljivanje, ispunjavanje ili prekrivanje 

siltom, istaloženim iz vodotoka, prostora iza 

nasipa ili na drugom mjestu usporenog tečenja. Termin 

često uključuje sedimentne čestice (sedimentary 

particles) veličine između čestica koloidne gline (colloidal 

clay) i pijeska (sand). Sinonim: siltation. 

silting up – zamuljivanje. Punjenje ili djelomično punjenje 

siltom, na primjer, akumulacijskog rezervoara 

vode u kojem se nakuplja fi nozrnasti talog donešen 

rijekama i površinskim tokovima. Termin se primjenjuje 

kao sinonim termina sedimentation (taloženje, 

sedimentacija) bez obzira na određenu veličinu 

zrna. 

siltite – siltit, prahovnjak, alevrolit, v. siltstone. 

silt load – transportirani suspendirani siltni sedimentni 

materijal. Transportirani suspendirani sedimentni 

materijal (v. suspended load) koji se sastoji uglavnom 

od silta. 

silt shale – siltni šejl, škriljasti siltston (prahovnjak). Konsolidirani 

sediment koji sadrži do 10% pijeska (čestica 

veličine pijeska) i ima omjer (odnos) silta i gline 

(omjer sadržaja čestica veličine silta i gline) veći od 

2:1. Drugi oblik pisanja termina: silty shale. 

silt size – veličina čestice silta (praha). U sedimentologiji 

– termin kojim se označava volumen čestice veći od 

volumena sferičnog tijela promjera 1 / 256 mm (0,00016 

inča) i manji od volumena sferičnog tijela promjera 

1 /16 mm (0,0025 inča); v. dust size. 

siltstone – siltit, prahovnjak, alevrolit. Stvrdnuti silt ili 

prah (v. silt, 1) koji ima teksturu i sastav šejla (shale), 

ali nema njegovu laminaciju (fi nu slojevitost, fi ne 

lamination) ili cjepljivost (škriljavost, fi ssility); masivni 

muljnjak ili madston (massive mudstone) u čijem 

sastavu silt (čestice veličine silta) prevladavaju nad 

glinom (česticama veličine gline); necjepljivi (neškriljasti) 

siltni šejl (nonfi ssile silt shale). Prema defi niciji F. 

J. Pettijohna siltit je stijena čiji je sastav srednji između 

sastava pješčenjaka i šejla i koja sadrži najmanje 

2 /3 materijala veličine silta. Sinonim: siltite. 

silty breccia – siltna breča. Breča koja sadrži najmanje 

80% uglatih fragmenata i 10% silta i manje od 10% 

drugog materijala. 

silty clay – siltna glina. (1) Nekonsolidirani (necementirani) 

sediment koji sadrži 40% do 75% gline, 12,5% 

do 50% silta i 0% do 20% pijeska. (2) Nekonsolidirani 

(necementirani) sediment koji sadrži više čestica 

veličine gline nego čestica veličine silta, više od 10% 

silta i manje od 10% čestica svih drugih grubljih (krupnijih) 

čestica. (3) Tlo koji sadrži 40% do 60% gline, 

40% do 60% silta i 0% do 20% pijeska. 

silty sand – siltni pijesak. (1) Nekonsolidirani (necementirani) 

sediment koji sadrži 50% do 90% pijeska i ima 

omjer (odnos) silta i gline veći od 2:1. (2) Nekonsolidirani 

(necementirani) sediment koji sadrži 40% do

silty sandstone 

75% pijeska, 12,5% do 50% silta i 0% do 20% gline. 

(3) Nekonsolidirani (necementirani) sediment koji sadrži 

više čestica veličine pijeska nego čestica veličine 

silta i manje od 10% čestica svih drugih veličina. 

silty sandstone – siltni pješčenjak. (1) Konsolidirani (cementirani) 

siltni pijesak (v. silty sand). (2) Pješčenjak 

koji sadrži više od 20% silta. 

silty shale – siltni šejl, v. silt shale. 

Silurian – silur, gotland, silurski period, silurski sistem. 

Treći period/sistem paleozoika (Paleozoic) ili paleozojske 

ere (Paleozoic era) koji slijedi nakon ordovicija 

(Ordovician), a prethodi devonu (Devonian). Obuhvaća, 

kako se procjenjuje i prema raznim izvorima, 

vremenski raspon od prije 440 do 400 (ili 440 do 410 

ili 440 do 395 ili 438 do 408 ili 430 do 395 ili 425 do 

405) milijuna godina. U Europi se silur dijeli na katove 

landover (Llandoverian), venlok (Wenlockian), 

ladlov (Ludlovian) i pridort (Pridortian), a u Sjevernoj 

Americi na serije aleksandrij (Alexandrian), nijagara 

(Niagarian) i kejug (Cayugan). Termin također 

označava sistem stijena (system of rocks) formiranih 

u tom razdoblju (Silurian system). U starijoj literaturi 

silur katkada uključuje ordovicij. Početak silura je 

karakteriziran širokom transgresijom mora, a koncem 

silura je završilo kaledonsko nabiranje i formiran 

je veliki kopneni masiv Gondvana (Gondwana). 

U organskom svijetu silura su se formirali svi glavni 

razredi beskralješnjaka, pojavili su se prvi primitivni 

kralješnjaci i divovski morski škorpioni, razvile su se 

prve vaskularne biljke na kopnu. Graptoliti doživljavaju 

u siluru drugi vrhunac svog razvoja, pa se 

silur (zajedno s ordovicijem – period prvog vrhunca 

razvoja graptolita) neformalno naziva »doba graptolita«. 

Silurske stijene nisu poznate po akumulacijama 

ugljikovodika (iako je pridobivena stanovita 

količina u Sj. Americi). Sinonim: Gothlandian; v. Age 

of Fishes. 

Silurian period – silurski period, silur, v. Silurian. 

Silurian system – silurski sistem, silur, v. Silurian. 

sima – sima, bazaltni (oceanski) sloj. Petrološki naziv za 

kontinuirani bazaltni donji sloj Zemljine kore (ljusku 

ili lupinu Zemlje) koji se sastoji od stijena bogatih 

silicij-dioksidom i magnezijem. Izvor je bazaltne magme. 

Ekvivalent (analog) je oceanske kore (v. oceanic 

crust) i donjeg dijela kontinentske kore (v. continental 

crust) koji leži ispod siala (v. sial). Podrijetlo naziva 

– akronim od termina si(lica)+ma(gnesia). Sinonimi: 

basaltic layer (v.), intermediate layer. 

simatic – simski. Pridjev od termina sima (v. sima). 

similar fold – slična bora. Bora u kojoj je ortogonalna 

debljina naboranih slojeva veća na tjemenu (hinge) 

nego na krilima (limbs), ali je udaljenost između bilo 

kojih dviju naboranih ploha konstantna kada se mjeri 

paralelno s osnom plohom (axial surface). 

simple cross-bedding – jednostavna kosa slojevitost. 

Kosa slojevitost u kojoj donja ploha nije erozijska. 

simple fold – jednostavna bora. Pojedinačna bora ili 

fl eksura. 

simplex pump – jednocilindarska (stapna jednocilindarska) 

pumpa, simpleks-pumpa. Pumpa s jednim 

cilindrom koji je priključen na stapni (koljenasti) mehanizam 

pumpe. Sinonim: one-cylinder pump. 

Sinemurian, Sinemurian stage – sinemur. Stratigrafski 

kat donje jure (Lower Jurassic) u Europi – iznad hetangija 

(Hettangian), a ispod plinsbaha (Pliensbachi- 

791 

single-sample dynamic method 

an). Obuhvaća vremenski raspon od prije 195 do 190 


single-acting pump – jednoradna (stapna jednoradna) 

pumpa, v. single-action pump. 

single-action pump – jednoradna (stapna jednoradna) 

pumpa. Pumpa koja usisava tekućinu u jednom taktu 

(hodu), a tlači je (izbacuje) u povratnom taktu. Ima 

samo po jedan usisni i tlačni ventil koji su smješteni 

na suprotnim stranama cilindra. Sinonim: single-acting 

pump. 

single-bowl overshot – jednostupanjski overšot (zvono 

s klinovima za vanjsko hvatanje cijevi), v. overshot. 

single completion – jednozonsko završno proizvodno 

opremanje bušotina. Najuobičajeniji tip završnog 

proizvodnog opremanja naftnih i plinskih bušotina 

kada ona proizvodi samo iz jednog sloja (zone, intervala). 

Opremanje je jednostavno (primjenjuje se 

samo jedna kolona uzlaznih cijevi, tubing) i iziskuje 

manje troškove od višezonskog proizvodnog opremanja. 

Obično se primjenjuje na kopnenim bušotinama 

na kojima su produktivni slojevi plitki ili vrlo 

duboki (preko 3.000 metara). Sinonimi: single-zone 

completion, single-zone well completion; v. multiple 

completion. 

single-completion well – jednozonska bušotina, v. single 

completion. 

single-deck shale shaker – jednokatno (jednostruko) 

vibracijsko isplačno sito, v. shale shaker. 

single-phase fl ow – jednofazno (monofazno) strujanje, 

v. monophasic fl ow. 

single-phase gas reservoir – jednofazno plinsko ležište. 

Tip ležišta ugljikovodika prema faznom dijagramu 

ležišnog fl uida. Temperatura ležišta je viša od 

krikondenterme i ležišni fl uid ostaje u jednofaznom 

(plinovitom) stanju tijekom izotermičkog crpljenja 

ležišta (crpljenja pri konstantnoj ležišnoj temperaturi). 

Temperatura i tlak proizvedenog fl uida (plina) 

će, međutim, padati sa strujanjem plina na površinu 

i, ako fl uid uđe u dvofazno područje na njegovu faznom 

(p-T) dijagramu, doći će do kondenzacije pare 

u tekućinu (kondenzat) koja će se proizvesti u površinskim 

separatorima. 

single-phase reservoir – plinsko-kondenzatno ležište, 

v. gas-condensate reservoir. 

single-point deliverability test – ispitivanje produktivnosti 

bušotine metodom jednog protoka, v. single-rate 

fl ow test. 

single-rate drawdown test – ispitivanje bušotine pri 

konstantnoj proizvodnji, v. pressure-drawdown test. 

single-rate fl ow test – ispitivanje bušotine metodom 

jednog protoka. Metoda ispitivanja produktivnosti 

bušotina pri stabiliziranom tlaku i proizvodnji strogo 

konstantnim kapacitetom. Alternativna metoda 

ispitivanja plinskih bušotina uključuje mjerenja tlakova 

na površini i proračun tlakova na dnu bušotine 

(prema tim podacima). Brzina promjene tlaka s 

vremenom odražava svojstva formacije (ispitivanje 

plinskih bušotina tom metodom se naziva single-point 

deliverability test). 

single-sample dynamic method – dinamička metoda 

simultanog injektiranja. Stacionarna metoda mjerenja 

relativnih permeabilnosti (mjerenje metodom 

stacionarnog stanja ili stacionarnog strujanja). Postupak 

mjerenja se sastoji u simultanom injektiranju 

dvaju fl uida u jezgru. Utjecaj rubnog efekta (end

single-shot inclinometer 

eff ect) minimizira se primjenom relativno velikih 

protoka fl uida kroz jezgru (prekomjerno veliki protoci 

se, međutim, moraju izbjegavati kako se ne bi 

pojavilo nelaminarno strujanje). Relativne permeabilnosti 

se izračunaju prema Darcyjevom zakonu (za 

horizontalno linearno dvofazno strujanje); v. steadystate 

relative-permeability measurement. 

single-shot inclinometer – inklinometar za jednokratno 

mjerenje. Uređaj za mjerenje kuta otklona kanala 

bušotine od okomice i smjera kanala u jednoj točki 

(na jednom mjernom mjestu) u bušotini. 

single-stage cementing – jednostupanjska cementacija 

bušotine. Cementacija zaštitne kolone (kolone 

zaštitnih cijevi, casing), obično konduktora (conductor 

casing) ili uvodne zaštitne kolone (surface casing) 

injektiranjem samo jednog obroka cementne kaše, 

za razliku od višestupanjske cementacije (multistage 

cementing) koja se primjenuje za duge kolone zaštitnih 

cijevi (long casing strings). 

single-stage crude oil desalting – jednostupanjska 

desalinizacija (odsoljavanje) sirove nafte. Desalinizacija 

sirove nafte na uređaju koji se konvencionalno 

sastoji od separatora slobodne vode (free-water 

knockout) ili jedinice za razbijanje (razlaganje) emulzije 

(heater treater) za početno uklanjanje slane vode 

iz nafte ili obradu emulzije, trojnika za injektiranje 

vode za razrjeđivanje, miješalice vode i nafte i druge 

jedinice za separaciju nafte i vode (gotovo uvijek je 

to elektrostatički tip uređaja). Ako miješanjem sirove 

nafte i vode za razrjeđivanje nastane stabilna naftna 

emulzija, tada se za njeno razbijanje primjenjuju sve 

metode obrade emulzija (injektiranje deemulgatora, 

zagrijavanje nafte, elektrostatička koalescencija). 

Injektirani volumen vode potreban za razrjeđivanje 

obično iznosi 5% do 7% protoka sirove nafte (znatno 

više nego u dvostupanjskoj desalinizaciji sirove nafte 

– v. two-stage crude oil desalting). 

single wall packer test – ispitivanje bušotine s jednom 

dubinskom brtvenicom (pakerom). Ispitivanje nezacijevljene 

bušotine (bušotine bez zaštitne kolone) 

alatkom spuštenom s bušaćom kolonom (openhole 

drillstem test) uz primjenu samo jedne dubinske 

brtvenice (pakera) – ispitivana formacija se nalazi 

ispod pakera. 

single-well model – radijalni model ležišta, v. radial reservoir 

model. 

single well oil-production system (SWOPS) – proizvodni 

sustav s jednom bušotinom. Skladišni tanker 

s uronjenom stojkom (riser) koja je spojena s podmorskom 

bušotinom (subsea well). Takav sustav 

je katkada ekonomičan način proizvodnje nafte iz 

marginalnog polja. 

single-zone completion – jednozonsko završno proizvodno 

opremanje bušotina, v. single completion. 

single-zone well completion – jednozonsko završno 

proizvodno opremanje bušotina, v. single completion. 

Sinian – sinij. Sinijski kompleks, približni ekvivalent rifeja 

(Riphean). 

sinistral fault – lijevi rasjed, v. left-lateral fault. 

sinistral fold – lijeva bora. Asimetrična bora čije dugo 

krilo ima prividni pomak ulijevo (ako se gleda niz 

nagib). 

sink – (1) vulkanska provalija. Okrugla ili elipsoidna depresija 

na padini (boku) vulkana ili u njegovoj blizini 

koja se formirala urušavanjem. Nije okružena ni po- 

792 

six-cone drilling bit 

tocima lave ni rubom lave. Sinonimi: pit crater, volcanic 

sink. (2) pustinjska kotlina (udolina). Depresija u 

pustinjama u čijem središtu je smještena plaja ili slano 

jezero bez otjecanja. Često se sreće na mjestima 

gdje pustinjske rijeke završavaju ili nestaju zbog isparavanja. 

(3) krška vrtača (ponikva, dolac), v. sinkhole. 

(4) depresija tlaka. Gradijent tlaka oko bušotine u 

području njenog drenažnog radijusa. 

sinker – teška šipka, v. drill collar. 

sinker bar – udarna teška šipka. Teška čelična šipka sa 

spojnicom koja se upotrebljava na kraju užeta radi 

davanja težine i osiguravanja efekta udaraca u procesu 

bušenja. 

sinker bar guide – teška šipka za užno udarno bušenje, 

v. drillstem, 2. 

sinkhole – krška vrtača (ponikva, dolac). Okrugla depresija 

(udubina) u kršu (na krškom području), obično 

ljevkastog oblika i veličine od nekoliko metara do 

nekoliko desetaka metara. Sinonimi: dolina (doline), 

leach hole, shakehole, sotch. 

sinking – (1) spuštanje (slijeganje, tonjenje) Zemljine kore, 

v. subsidence. (2) tonjenje (spuštanje) vode. U hidrologiji 

– spuštanje površinske vode u dubinu, obično 

uzrokovano konvergencijom strujanja ili vodenom 

masom koja je pri tome postala gušća od okružujuće 

vode. Sinonim: downwelling; v. upwelling. 

sinter – sinter, sedra. U petrologiji – kemogena sedimentna 

stijena (chemical sedimentary rock) koja se 

istaložila kao tvrda inkrustacija na stijenama ili površini 

tla precipitacijom iz vrućih ili hladnih mineralnih 

voda izvora, jezera ili rijeka, osobito silicijski sinter 

ili kremenasta sedra (v. siliceous sinter) i vapnenački 

sinter ili vapnenačka sedra (calcareous sinter – v. travertine). 

Termin sinter je neodređen i mora se dopuniti 

pridjevom koji označava njegov sastav – ako se 

termin rabi sam (bez pridjeva), tada obično označava 

silicijski sinter. 

siphon line – sifonski vod. Cijev ili crijevo za sifonsko 

uklanjanje tekućine s dna rezervoara. Izlazni kraj 

sifonskog voda mora biti na manjoj visini od kraja 

voda koji je u rezervoaru. 

site investigation – ispitivanje položaja objekta. Prikupljanje 

osnovnih podataka i ispitivanje površinskih 

i podzemnih materijala (uključujući njihova fi zička 

svojstva, debljinu slojeva, geološku strukturu i druge 

tehničko-geološke podatke) na mjestu izgradnje 

tehničkih objekata radi pripreme prikladnih projekata 

ili u drugu svrhu. 

site of well – položaj (lokacija) bušotine, v. wellsite. 

sitting on a well – geološki nadzor bušotine. Geološki 

servis (nadzor i vođenje geoloških operacija) na 

lokaciji bušotine tijekom 24 sata – skupljanje, ispitivanje 

i analiziranje krhotina probušenih stijena 

(well cuttings) u pravilnim vremenskim intervalima 

radi određivanja probušenih formacija i utvrđivanja 

znakova ugljikovodika prije bušenja produktivne 

formacije, preporuka za bušenje jezgre (jezgrovanje, 

coring) i karotažu bušotine (well logging) te nadzor 

nad operacijama jezgrovanja i karotaže. 

six-blade bit – šesterolopatasto bušaće dlijeto, v. drag 

drilling bit. 

six-blade drilling bit – šesterolopatasto bušaće dlijeto, 


six-cone drilling bit – šesterožrvanjsko bušaće dlijeto, v. 

rock drilling bit.

six-cutter drilling bit 

six-cutter drilling bit – šesterožrvanjsko bušaće dlijeto, 


six-roller drilling bit – šesterožrvanjsko bušaće dlijeto, 


size analysis – granulometrijska analiza, v. particle-size 

analysis. 

size distribution – distribucija čestica po veličini, v. particle-size 

distribution. 

size-frequency analysis – granulometrijska analiza, v. 

particle-size analysis. 

size-frequency distribution – distribucija čestica po 

veličini, v. particle-size distribution. 

sizing – sortiranje čestica po krupnoći, mehanička analiza. 

Sortiranje ili klasifi kacija čestica prema njihovoj 

veličini, na primjer, separacija mineralnih zrna 

sedimenata na grupe, od kojih svaka ima određeni 

raspon (granice) veličine ili maksimalni promjer, sijanjem 

ili rešetanjem. 

sizing pig – kalibracijski čistač (strugač) cjevovoda. Tip 

čistača koji se protiskuje kroz cjevovod komprimiranim 

zrakom radi provjere ima li u unutrašnjosti cjevovoda 

ikakvih prepreka strujanju. 

skarn – skarn. Smjesa silikatnih nerudnih minerala 

(amfi bola, piroksena, granata itd.) u nekim ležištima 

željezne rude i sulfi dnim ležištima arhajske starosti, 

osobito u slučajevima kada su istisnuli (zamijenili) 

vapnenac i dolomit. Značenje termina je potom prošireno 

na označavanje vapnenastih silikata bilo koje 

geološke starosti koji su se formirali od gotovo čistog 

vapnenca i dolomita s uvođenjem u njih velikih količina 

silicija, aluminija, željeza i magnezija. 

skate – kolica za prijevoz bušaćih šipki. Vozilo na kotačima 

za rukovanje pasovima bušaćih šipki u tornju (na 

policu i s police). 

skeletal – skeletni. (1) Koji se odnosi na materijal proizašao 

od organizama i sastavljen od tvrdih dijelova 

izlučenih organizmima ili od tvrdog materijala 

(tvari) koji obavija organizme ili se nalazi u tvrdom 

tkivu. (2) Termin za označavanje vapnenaca koji su 

se formirali akumulacijom (nakupljanjem) skeletnog 

materijala na mjestu (in place) ili koji stvarno duguju 

svoje karakteristike takvoj akumulaciji (za razliku od 

klastičnih vapnenaca koji su se formirali mehaničkim 

transportiranjem). Drugi autori, međutim, primjenjuju 

termin skeletal kao sinonim termina bioclastic 

(bioklastičan), što podrazumijeva da dana stijena 

sadrži fragmente faune ili fl ore ili čitave organizme 

koji su bili transportirani (preneseni) od mjesta svog 

podrijetla. 

skeletal sands – bioklastična pješčana zrna. Pijesak čija 

su zrna formirana od polomljenih i abradiranih ljuštura 

sastavljenih od karbonata kalcija. 

skeleton – skelet, kostur. U paleontologiji – tvrda ili 

koštana struktura, okosnica koja podupire mekše 

dijelove životinja i štiti ili pokriva njihove unutarnje 

organe, na primjer, mreža spikula (iglica) spužava, 

ljuštura brahiopoda (ramenonožaca) ili moluska 

(mekušaca), vapneni slojevi stijenke tijela briozoa 

(mahovnjaka), hitinski pokrov artropoda (člankonožaca) 

ili kosti vertebrata (kralješnjaka); v. endoskeleton, 

exoskeleton. 

sketch map – skica. Karta s osnovnim konturama nacrtana 

prostoručno prema opažanjima ili nekontroliranim 

mjerenjima, a ne prema točnim podacima 

mjerenja. Prikazuje samo glavne osobitosti područ- 

793 

skimming 

ja. Na takvim kartama su sačuvani bitni prostorni 

uzajamni odnosi, ali nije sačuvano pravo mjerilo ili 

orijentacija. 

skewed four-spot fl ood (fl ooding) – istiskivanje nafte 

po shemi »kose 4 točke« (»ukošene 4 točke«), istiskivanje 

nafte po kosoj (ukošenoj) mreži bušotina »4 točke», 

v. skewed four-spot well pattern. 

skewed four-spot fl ooding (fl ood) pattern – istiskivanje 

nafte po shemi »kose 4 točke» (»ukošene 4 točke«), 

istiskivanje nafte po kosoj (ukošenoj) mreži bušotina »4 

točke«, v. skewed four-spot well pattern. 

skewed four-spot injection pattern – injektiranje po 

shemi »kose 4 točke« (»ukošene 4 točke«), injektiranje 

po kosoj (ukošenoj) mreži bušotina »4 točke«, v. skewed 


skewed four-spot pattern – mreža (raspored) bušotina 

»kose 4 točke« (»ukošene 4 točke«), v. skewed four-spot 

well pattern. 

skewed four-spot waterfl ood (waterfl ooding) – zavodnjavanje 

po shemi »kose 4 točke« (»ukošene 4 točke»), 

v. skewed four-spot well pattern. 

skewed four-spot well pattern – mreža (raspored) 

bušotina »kose 4 točke« («ukošene 4 točke«), kosa (ukošena) 

mreža (raspored) bušotina »4 točke«. Tip mreže 

bušotina u procesu zavodnjavanja (tip zavodnjavanja 

naftnih ležišta) u kojem su injekcijske bušotine 

smještene na vrhovima ukošenog kvadrata (dva 

kosa istostranična trokuta su spojena u kvadrat koji 

je element mreže), a dvije proizvodne bušotine na 

istoj dijagonali kvadrata (i u središtu svakog trokuta). 

Omjer broja proizvodnih i injekcijskih bušotina 

u mreži je 2:1. Sinonim: skewed four-spot pattern; v. 


skewness – (1) asimetričnost. Kvaliteta, stanje ili uvjet 

iskrivljenosti ili odsutnosti simetričnosti, osobito 

kvaliteta ili stanje asimetričnosti na dijagramima 

distribucije (razdiobe) frekvencije (frequency distribution) 

koji se gomilaju na jednoj strani srednje vrijednosti 

i smanjuju na drugoj strani. Asimetričnost 

je rezultat nepoklapanja moda (mode), medijana 

(median) i aritmetičke sredine (arithmetic mean) distribucije. 

(2) koefi cijent asimetrije. Mjera asimetrije 

distribucije (razdiobe) frekvencije, osobito kvocijent 

razlike između aritmetičke sredine (arithmetic mean) 

i moda (mode) i standardne devijacije (odstupanja, 

standard deviation). Koefi cijent asimetrije se rabi u 

sedimentologiji – njegova pozitivna vrijednost (positive 

skewness) znači da krupnije čestice prevladavaju 

nad fi nijim u distribuciji čestica po veličini, dok njegova 

negativna vrijednost (negative skewness) znači 

da fi nije čestice prevladavaju nad krupnijim. 

Skiddavian – skid, arenig, v. Arenigian. 

skimmer – rezervoar za obiranje naftne pjene, v. skimmer 

tank. 

skimmer tank – rezervoar za obiranje naftne pjene. 

Rezervoar za obradu proizvedene vode mehaničkim 

uklanjanjem (obiranjem) nafte ili naftne pjene 

s njene površine. Može biti horizontalan i vertikalan 

(vertikalni rezervoari su opremljeni uređajem za miješanje 

i aeriziranje). Sinonimi: skimmer, skim tank, 

skim vessel. 

skimming – obiranje naftne pjene. Mehaničko uklanjanje 

nafte ili naftne pjene s površine proizvedene 

vode u procesu njene obrade u posebnim rezervoarima; 

v. skimmer tank.

skimming pit 

skimming pit – otvoreni naftni taložni bazen (taložnik), 

v. pumping pit. 

skim tank – rezervoar za obiranje naftne pjene, v. skimmer 

tank. 

skim vessel – rezervoar za obiranje naftne pjene, v. skimmer 

tank. 

skin – skin. Zona formacije (sloja) oko kanala bušotine 

(wellbore) isprana (oštećena) isplačnim fi ltratom 

(mud fi ltrate) i, kao posljedica toga, smanjene 

permeabilnosti. U procesu bušenja je uvijek nužno 

održavati pozitivnu razliku tlaka u kanalu bušotine 

(pretičak tlaka u odnosu na tlak-formacije) kako bi 

se spriječilo pritjecanje fl uida iz sloja u bušotinu. Dio 

isplačnog fl uida će zbog toga strujati u formaciju 

(prodirati u njene pore) i djelomično blokirati pore i 

tako stvoriti zonu oštećenja sloja i smanjiti njegovu 

permeabilnost u okolišu kanala bušotine. Skin smanjuje 

indeks produktivnosti i mora se ukloniti obradom 

kako bi proizvodnja bušotine bila ekonomična 

(uspješnom obradom skin-faktor se može smanjiti 

na nultu ili čak negativnu vrijednost); v. skin eff ect, 

skin factor. 

skin damage – skin-efekt, v. skin eff ect, 1 

skin eff ect – skin-efekt. (1) Oštećenje formacije i, posljedično, 

smanjenje njene permeabilnosti u okolišu 

kanala bušotine (wellbore) usljed zagađenja (ponajprije) 

fi ltratom bušaćeg fl uida (isplačnim fi ltratom, 

mud fi ltrate). Do pojave skin-efekta može doći ne 

samo u procesu bušenja nego i tijekom remontnih 

radova i proizvodnje, a uzroci su brojni – prodor čestica 

isplake u pore, migracija fi nih čestica u porama, 

bubrenje gline, kemijsko obaranje (precipitacija), nastanak 

emulzije, rast bakterija, odlaganje (taloženje) 

parafi na i asfalta. Skin-efekt uzrokuje prekomjerni 

pad tlaka u zoni sloja oko kanala bušotine i smanjuje 

pritok fl uida u bušotinu (produktivnost bušotine). 

Sinonimi: skin damage, wellbore damage, v. skin, skin 

factor. (2) Smanjenje prividne električne provodnosti, 

na primjer, širenje (rasprostiranje) elektromagnetskih 

valova u sedimentima s niskom otpornošću 

dovodi do pomaka faze vala. U indukcijskoj karotaži 

sedimenata s niskom otpornošću se unose korekcije 

za skin-efekt. 

skin factor – skin-faktor. Bezdimenzijski broj koji izražava 

stupanj oštećenja (i, posljedično, smanjenje 

permeabilnosti) formacije (formation damage) u 

okolišu kanala bušotine (wellbore) ili stupanj uspješnosti 

obrade (stimulacije) sloja (stimulation) u zoni 

kanala. Broj je pozitivan kada je formacija oštećena, 

a negativan kada je obrada uspješna. Praksa je pokazala 

da je gotovo svaka operacija koja se izvodi na 

ležištu ili polju (bušenje, proizvodno opremanje, remont 

i obrada bušotine, proces proizvodnje) potencijalni 

izvor oštećenja formacije, odnosno smanjenja 

produktivnosti bušotine. U procesu bušenja oštećenje 

formacije je uzrokovano pozitivnom razlikom 

tlaka između kanala bušotine i formacije, što dovodi 

do prodora isplake u sloj i djelomično začepljenje 

(zagađenje) pora njenim česticama (oštećenja sloja 

su znatna osobito pri izradi ocjenskih bušotina zbog 

primjene isplake velike relativne gustoće iz sigurnosnih 

razloga budući da slojni tlak nije poznat, dok je 

pri bušenju proizvodnih bušotina skin-faktor zanemariv, 

praktično jednak nuli, jer se rabi optimalna 

isplaka. U procesu proizvodnje oštećenje formacije 

794 

slaking 

može nastati usljed odlaganja pokretljivih fi nih čvrstih 

čestica u porama, kemijskih reakcija i taloženja 

parafi na, asfalta i kamenca. Skin-faktor je najvažniji 

pojedinačni parametar koji se može dobiti ispitivanjem 

bušotina. Određivanje njegove prirode i veličine 

je nužno za primjenu obrade sloja; v. skin, skin 

eff ect, 1. 

skin friction – površinsko trenje. (1) U inženjerskoj geologiji 

– (a) Otpor trenju (frictional resistance) koje se 

javlja između tla i tehničkog objekta. (b) Otpor tla 

prodiranju pilota, cijevi itd. (2) U hidraulici – trenje 

koje se javlja između fl uida i površine čvrstog tijela 

koje se kroz njega giba. Sinonim: surface friction. 

skip cast – odljevak traga kotrljanja, v. skip mark. 

skip mark – znak (trag) odskakivanja (kotrljanja). Jedan 

od niza linearno grupiranih i jedan prema drugom 

pravilno raspoređenih tragova vučenja ostavljenih 

nekim tvrdim predmetom (v. tool mark) koji je periodički 

poskakivao po dnu potoka ili se kotrljao duž 

njega. Sinonim: saltation mark. 

skirted sub – prijelaznik za hvatanje metalnih otpadaka, 

v. junk sub. 

skunk oil – sumporna (visokosumporna, kisela, korozivna) 

sirova nafta, v. sour crude oil. 

slab – polovica jezgre. U geologiji – polovica jezgre 

(core) koja je izrezana duž njene duge osi. 

slab jointing – pločasto lučenje (raspucanost). Lučenje 

(raspucanost) koje se pojavljuje u stijeni zbog formiranja 

brojnih blisko smještenih napuklina (fi ssures) 

koji stijenu dijele na tanke ploče. 

slabstone – pločasti kamen, v. fl agstone. 

slack – (1) uleknina (udubina) među dinama. Uleknina ili 

depresija među redovima obalnih dina (sipina, shore 

dunes), na pješčanom prudu (sandbank) ili muljevitoj 

pličini (mudbank) na obali. (2) udubljenje, uleknuće. 

Udubljenje (udubina) na površini zemlje, na primjer, 

prolaz između brežuljaka, mala plitka dolina ili depresija 

(uvala) na padini brežuljka (britanski termin). 

(3) fi ni granitni šljunak, v. grus. (4) baruština. Mekano 

močvarno tlo, bara, rit, močvara (britanski termin). 

(5) stajaća morska voda, stajaća plima, v. slack water, 

1. (6) stajaća riječna voda, v. slack water, 2. 

slack tide – stajaća plima, stajaća morska voda, v. slack 

water, 1. 

slack water – (1) stajaća morska voda, stajaća plima. 

Stanje plimne struje (tidal current) ili horizontalnog 

gibanja vode kada ona ima vrlo malu brzinu (manju 

od 0,1 čvora) ili brzinu jednaku nuli, osobito osobito 

kada se smjenjuju struja plime i struja oseke. Termin 

također označava vremenski interval tijekom kojeg 

je opstoji stajaća voda. Sinonimi: slack, slack tide. (2) 

stajaća riječna voda. Dio rijeke u kojem voda teče vrlo 

sporo ili miruje, na primjer, na unutarnjoj strani riječne 

okuke. Sinonim: slack. 

slag – (1) šljaka. U petrologiji – šljakasta ili pepeljasta 

piroklastična stijena, piroklastična stijena koja sadržava 

veliku količinu šljake ili pepela (scoriaceous 

pyroclastic rock, cyndery pyroclastic rock). (2) šljakasti 

šejl. Drobljivi šejl s mnogo uklopaka fosila (britanski 

termin). 

slaked lime – gašeno vapno, kalcij-hidroksid, v. calcium 

hydroxide. 

slaking – (1) raspadanje (drobljenje, mrvljenje) zemlje 

(tla). Dezintegracija zemlje (materijala tla) pri njenom 

izlaganju djelovanju zraka ili vlage na površini,

slant drilling 

osobito raspadanje suhe gline ili stvrdnutog tla kada 

su zasićeni vodom ili uronjeni u vodu ili razaranje sedimentnih 

stijena bogatih glinom kada su izložene 

djelovanju zraka. (2) gašenje vapna. Obrada (miješanje) 

vapna (lime) s vodom da se dobije gašeno vapno 

(hydrated lime, slaked lime). 

slant drilling – kontrolirano koso (orijentirano) bušenje, 

v. deviation drilling. 

slant hole – (1) projektirano kosa bušotina. Bušotina 

koja je namjerno bušena s otklonom smjera kanala 

od vertikale (pod određenim kutom odstupanja od 

vertikale) od površine (ušća) postrojenjem za koso 

usmjereno bušenje (slant-hole rig). Sinonim: slant 

well. (2) kontrolirano kosa (orijentirana) bušotina, v. 

deviated well. 

slant hole drilling – kontrolirano koso (orijentirano) bušenje, 

v. deviation drilling. 

slant-hole rig – postrojenje (uređaj) za kontrolirano koso 

bušenje. Bušaće postrojenje (uređaj, drilling rig) koje 

je predviđeno za početak bušenja ili pod fi ksnim 

(stalnim) kutom ili pod različitim kutom od vertikale 

do 45°. Postrojenje je slično običnom bušaćem 

postrojenju, ali je manje i opremljeno je posebnom 

opremom za rukovanje cijevima. Sinonimi: slant rig, 

tilted rig. 

slant leg jack-up rig – samopodizna platforma s kosim 

nogama. Samopodizna morska (odobalna) platforma 

s nogama koje su blago nagnute prema van radi 

stabilnosti platforme. 

slant rig – postrojenje (uređaj) za kontrolirano koso bušenje, 

v. slant-hole rig. 

slant well – (1) projektirano kosa bušotina, v. slant hole, 

1. (2) kontrolirano kosa (orijentirana) bušotina, v. deviated 

well. 

slate – slejt, krovni škriljavac, krovovac. Kompaktna 

(gusta) fi nozrnasta metamorfna stijena (compact fi - 

ne-grained metamorphic rock) koja je karakterizirana 

savršenom cjepljivošću (perfect fi ssility) ili klivažem 

škriljavosti (slaty cleavage) i, prema tome, može se 

cijepati na tanke pločice. Stijene tog tipa su nastale 

od muljnjaka (madstona, mudstone), prahovnjaka 

(siltita, siltstone) ili drugih glinovitih sedimenata kao 

rezultat regionalne metamorfoze (metamorfi zma) 

niskog stupnja. 

slate clay – škriljasta glina. Glina koja je više ili manje 

transformirana u slejt (v. slate), osobito vatrostalna 

glina koja se sreće u slojevima ugljena u Engleskoj. 

slate ribbon – trakasta (vrpčasta) škriljasta struktura. 

Reliktna trakasta (vrpčasta) struktura na plohi klivaža 

slejta (v. slate) koja se sastoji od raznobojnih i ravnih, 

valovitih ili savijenih pruga koje sijeku plohu klivaža. 

Obično su trag slojevitosti. 

slate spar – škriljčev špat (spat), v. shiver spat. 

slatiness – škriljavost. Svojstvo (sposobnost) biti škriljast 

(slaty), na primjer, svojstvo nekih sedimentnih 

stijena (sedimentary rocks) da se cijepaju u tanke slojeve 

ili pločice paralelno sa slojevitošću (bedding) s 

pravilnošću ploha sličnoj pravom klivažu škriljavosti 

(v. slaty cleavage). 

slaty cleavage – klivaž škriljavosti, klivaž tečenja. Prožimajuća 

paralelna folijacija fi nozrnastih pločastih 

minerala (uglavnom klorita i sericita) orijentiranih u 

smjeru okomitom na smjer stlačivanja (maksimalnog 

konačnog skraćenja) koja se razvila u slejtu (slate) ili 

u drugim homogenim sedimentnim stijenama (sedi- 

795 

slickenside 

mentary rocks) kao rezultat deformacije (deformation) 

i metamorfoze (metamorfi zma) niskog stupnja 

(low-grade metamorphism). U većini slučajeva klivaž 

škriljavosti je također klivaž osne plohe (v. axial-plane 

cleavage). Sinonim: fl ow cleavage (v.). 

sleeve – (1) košuljica jezgrene cijevi. Gumeni cilindar u 

jezgrenoj cijevi (aparatu) s gumenom košuljicom 

(tzv. »čarapom« – v. rubber sleeve core barrel) koja 

se primjenjuje za jezgrovanje mekih ili raspucanih 

formacija. (2) omotač (plašt) uzorka jezgre. Gumeni 

cilindar koji obavija i hermetizira uzorak jezgre (core 

plug) u priboru za mjerenje permeabilnosti (permeametru). 

(3) vreća uređaja za seizmičku uzbudu eksplozijom 

plina. Debelostjena gumena vreća uređaja za 

seizmičku uzbudu eksplozijom plina (v. Sleeve exploder) 

u marinskoj seizmičkoj prospekciji u kojoj se nalazi 

plinoviti propan ili butan. (4) košuljica cilindra, v. 

liner, 2. 

sleeve blowout preventer – prstenasti protuerupcijski 


sleeve BOP – prstenasti protuerupcijski uređaj (preventer), 


Sleeve (sleeve) exploder – uređaj za seizmičku uzbudu 

eksplozijom plina u vreći. U marinskoj seizmičkoj 

prospekciji – seizmički izvor (izvor seizmičke energije) 

u kojem se za uzbudu energije primjenjuje 

eksplozija plina (butana ili propana) u debelostjenoj 

gumenoj vreći (cijevi) s odvođenjem (ispuhivanjem) 

otpadnih plinovitih produkata eksplozije direktno 

u atmosferu, a ne u vodu čime je smanjen utjecaj 

pulzacije plinskog mjehura. Sastoji se od metalnog 

kostura koji je tijesno obavijen debelim gumenim 

omotačem (plaštem), sapnica za dovod plina i kisika 

i ventila za odvod produkata eksplozije (termin je komercijalni 

naziv uređaja koji je patentiran i također 

se naziva Aquapulse). 

slenderness ratio – vitkost. Omjer duljine i promjera 

uzorka stijene u laboratorijskim ispitivanjima čvrstoće 

stijene. 

slew – (1) mala močvara, baruština, v. slough, 2. (2) močvarno 

riječno korito, v. slough, 4. 

slice – paket. U stratigrafi ji – proizvoljna neformalna 

stratigrafska jedinica (stratigraphic unit) koja je izdvojena 

na bazi jednake debljine ili koja se sastoji od 

homogenog vertikalnog dijela unutar na drugi način 

nedjeljive stratigrafske jedinice. Primjenjuje se za 

kartiranje i analizu pojedinačnog facijesa. 

slick assembly – glatki dubinski bušaći sklop (sklop bušaćih 

alatki), v. slick bottomhole assembly. 

slick bottomhole assembly – glatki dubinski bušaći 

sklop (sklop bušaćih alatki). Dubinski bušaći sklop 

(sklop bušaćih alatki – v. bottomhole assembly) koji 

je bez stabilizatora i sastavljen je samo od regularnih 

bušaćih šipki, teških šipki na donjem kraju bušaće 

kolone i bušaćeg dlijeta. Rijetko se primjenjuje osim 

za bušenje formacija s umjerenom sklonošću iskrivljavanja 

kanala bušotine (mild crooked-hole formations) 

i za skretanje bušotina. Sinonimi: slick assembly, 

smooth assembly, smooth bottomhole assembly; v. 

packed bottomhole assembly, pendulum bottomhole 

assembly. 

slickens – sloj fi nog siltnog mulja. U geologiji – sloj ekstremno 

fi nog silta sedimentiran rijekom za vrijeme 

poplave. 

slickenside – zrcalo (ploha) klizanja, gorsko zrcalo, har-

slick string 

niš. Izglačana ili slabo isprutana (izbrazdana) površina 

stijena koja je formirana trenjem blokova koji su 

klizili duž rasjedne plohe (fault plane) pri rasjednim 

poremećajima. Sinonim: polished surface. 

slick string – glatka bušaća kolona (kolona bušaćih alatki). 

Bušaća kolona (kolona bušaćih alatki, drillstring) 

koja se sastoji samo od bušaćih šipki (drillpipes) i 

bušaćeg dlijeta (drilling bit) – bez stabilizatora (stabilizers), 

dlijeta-proširivača kanala bušotine (hole openers, 

reamers) ili kvadratnih teških šipki (square drill 

collars). Obično se primjenjuje za plitko bušenje lako 

bušivih formacija. 

slick water – voda s otopljenim kemikalijama. Voda koja 

sadrži kemikalije, na primjer, površinski aktivne tvari 

(surfactants) za smanjivanje površinske napetosti 

(surface tension), i primjenjuje se za pripremanje bušotine 

za proizvodnju ili u procesu povećanja iscrpka 

nafte, na primjer, u kemijskom zavodnjavanju (istiskivanju 

nafte otopinama kemikalija, chemical fl ood). 

slide – (1) klizanje. Kretanje ili spuštanje mase zemlje, 

stijena ili snijega (duž jedne ili nekoliko površina 

koje su vidljive ili se mogu prihvatljivo pretpostaviti) 

zbog njihova poremećaja izazvanog smičnim naprezanjem 

(shear stress), na primjer, klizanje zemlje (landslide), 

stijena (rockslide), snijega (snowslide). Kližuće 

mase mogu biti ili ne biti znatno deformirane, a njihovo 

kretanje može biti rotacijsko ili plošno. Klizanje 

se može pojaviti kao rezultat bočne (lateralne) erozije, 

bočnog (lateralnog) tlaka, težine iznad zaliježućeg 

materijala (opterećenja tim materijalom), nakupljanja 

vlage, potresa, ekspanzije zbog smrzavanja 

i otapanja vode u pukotinama (djelovanja mraza), 

regionalnog nagiba, podzemnih rudarskih radova i 

ljudske djelatnosti. (2) kližuća masa. Masa materijala 

koja se kreće pri klizanju ili je sedimentirana klizanjem. 

(3) ploha klizanja. Površina ogoljele stijene ili 

izbrazdana zemlja ostavljena nakon klizanja. (4) klizanje 

tla, v. landslide. (5) rasjed klizanja. Rasjed (fault) 

koji je formiran u tijesnoj povezanosti s nabiranjem 

(folding) i skladan s krilom bore (fold limb) ili osnom 

plohom (axial surface). Formiranje rasjeda je praćeno 

stanjivanjem i/ili nestajanjem (odsijecanjem) naboranih 

slojeva. 

slide cast – odljevak klizanja. U geologiji – odljevak znaka 

klizanja (v. slide mark) koji je obično malo zakrivljen 

i duljine manje od jednog metra. 

slide drilling – bušenje klizanjem bušaće kolone (kolone 

bušaćih alatki). Bušenje s dubinskim isplačnim bušaćim 

motorom (downhole mud motor) u kojem rotira 

samo bušaće dlijeto – napredovanjem dlijeta kolona 

bušaćih alatki (drillstring) klizi duž kanala bušotine 

gurana (potiskivana) opterećenjem (težinom) na 

dlijeto. 

slide mark – znak klizanja. U geologiji – brazda (scratch) 

ili žlijeb (groove) koji su ostavljeni na površini 

sedimentacije (sedimenta) podvodnim klizanjem 

(subaqueous sliding) ili odronjavanjem (slumping). 

Može nastati klizanjem objekata kao što su, na primjer, 

masa sedimenta, biljni materijal ili velika životinja 

mekanog tijela. 

sliding – gravitacijsko klizanje, v. gravitational sliding. 

sliding sleeve – klizni (cirkulacijski) kolčak, v. circulating 

sleeve. 

sliding-sleeve nipple – klizni (cirkulacijski) kolčak, v. 

circulating sleeve. 

796 

slim-tube apparatus 

sliding-vane compressor – lamelni (lamelni rotorni) 

kompresor. Tip kompresora s ekscentrično ugrađenim 

rotorom (eccentrically mounted rotor)u kućištu 

koji ima uzdužne utore (longitudinal slots) po obodu 

u koje su uložene klizne lamele (sliding vanes). Kada 

se rotor okreće, plin se zatvara između kliznih lamela 

i stlačuje između ulaznog (usisnog) i izlaznog (tlačnog) 

otvora (inlet port, discharge port). Lamelni rotorni 

kompresori proizvode niske tlakove i volumene 

plina i mogu se primjenjivati jedino za komprimiranje 

čistog plina. Također se rabe kao zračni kompresori 

(air compressor). 

slim hole – (1) bušotina malog promjera. Termin kojim 

se označava bušotina s promjerom kanala 12,7 cm (5 

inča) i manjim. ili između 12 i 17 cm (4¾ i 6¾ inča). 

Sinonim: small diameter hole. (2) Bušotina najmanjeg 

praktičnog promjera – između 12 i 17 cm (4¾ i 6¾ 

inča) – koja je često izbušena postrojenjem montiranim 

na kamionu (truck-mounted rig), ponajprije za 

istraživanje rudnih ležišta ili kao bušotina za stratigrafska 

ispitivanja (stratigraphic test, stratigraphic 

well) ili strukturna ispitivanja (structure test, structural 

well) ili kao seizmička minska bušotina (seismic 

shothole). Takve bušotine su jeftinije za bušenje od 

normalnih bušotina, ali su premalog promjera za 

normalnu proizvodnu opremu. 

slim hole completion – proizvodno opremanje bušotina 

malog promjera. Tip završnog proizvodnog opremanja 

bušotina s ugrađenom kolonom zaštitnih 

cijevi (casing) malog promjera (7,3 cm ili 2 7 / 8 inča, 

11,4 cm ili 4½ inča). Primjenjuje se na ležištima čija 

ekonomska vrijednost rezervi ne opravdava troškove 

normalnog proizvodnog opremanja bušotina (na 

primjer, serija tankih plinskih leća), za opremanje 

bušotina za koje se očekuje kratak proizvodni vijek, 

te bušotina koje ne zahtijevaju umjetno podizanje 

fl uida na površinu. 

slim hole drilling – bušenje malim promjerom, bušenje 

bušotina malog promjera. Bušenje bušotine s promjerom 

kanala manjim od konvencionalnog promjera, 

čime se omogućuje ugradnja zaštitne kolone (kolone 

zaštitnih cijevi, casing) manjeg promjera i, prema 

tome, smanjenje troškova završnog proizvodnog 

opremanja takvih bušotina. 

slim-tube apparatus – uređaj za određivanje minimalnog 

tlaka miscibilnosti metodom istiskivanja nafte iz 

cijevi malog promjera. Laboratorijski uređaj za mjerenje 

minimalnog tlaka miscibilnosti nafte i injektiranog 

plina (minimum miscibility pressure, MMP) 

metodom istiskivanja nafte iz cijevi malog promjera 

(tzv. tanke cijevi, slim tube) vaporizirajućim i kondenzirajućim 

plinom. Tipičan uređaj se sastoji od čelične 

nehrđajuće cijevi vanjskog promjera 6,35 mm 

(¼ inča) i duljine preko 15 metara, koja je ispunjena 

fi nim pijeskom ili staklenim kuglicama promjera 

reda veličine 100 meša. Cijev je savijena u spiralu (u 

ravnini) ili najčešće helikoidalno (oko valjka) tako da 

je strujanje uglavnom horizontalno, a utjecaj gravitacije 

beznačajan. Omjer duljine i promjera cijevi je 

takav da su formiranje jezika i utjecaj nepovoljnog 

omjera viskoznosti fl uida zanemarivi. Strujanje fl uida 

u cijevi se osigurava visokotlačnom pumpom, a 

tlak se regulira protupovratnim regulatorom. Cijev 

je smještena u kupelji (obično zračnoj) konstantne 

temperature. Na izlaznom kraju cijevi se nalaze ure-

slim-tube displacement 

đaji za skupljanje i mjerenje fl uida (plinovite i tekuće 

faze) i (kod složenije aparature) plinski kromatograf; 

v. slim-tube test, rising-bubble apparatus. 

slim-tube displacement – ispitivanje metodom istiskivanja 

nafte iz cijevi malog promjera, v. slim-tube test. 

slim-tube displacement test – ispitivanje metodom 

istiskivanja nafte iz cijevi malog promjera, v. slim-tube 

test. 

slim-tube experiments – ispitivanje metodom istiskivanja 

nafte iz cijevi malog promjera, v. slim-tube test. 

slim-tube test (testing) – ispitivanje metodom istiskivanja 

nafte iz cijevi malog promjera. Laboratorijska 

metoda ispitivanja efi kasnosti istiskivanja nafte, 

miješanja istiskivajućeg fl uida i slojne nafte i dinamičkog 

faznog ponašanja u procesu miscibilnog 

istiskivanja (eliminirajući utjecaj heterogenosti, 

gravitacije i vode) za razliku od drugih vrsta laboratorijskih 

ispitivanja u kojima se određuju promjene 

svojstava slojnih fl uida u ovisnosti o tlaku i njihovom 

sastavu. Podaci koji se mjere su iscrpak nafte 

u ovisnosti o injektiranom volumenu plina, gustoća 

proizvedene nafte i plina, proizvodni plinski faktor 

(GOR), minimalni tlak miscibilnosti (MMP) nafte i 

istiskivajućeg plina (i utjecaj stranih primjesa u injektiranom 

plinu, npr. prisutnosti metana, dušika i/ili 

sumporovodika u injektiranom ugljik-dioksidu). Postupak 

ispitivanja (mjerenja) se sastoji od punjenja 

dugačke cijevi (duljine 15 metara ili više) relativno 

malog promjera (manjeg od 1 cm) fi nim pijeskom 

(promjera 100 meša) ili staklenim kuglicama (model 

nevezane porozne sredine), zasićivanja naftom 

koja će se istiskivati (obično originalnom slojnom 

naftom) i injektiranja istiskivajućeg plina (obično se 

počinje s manjom brzinom injektiranja koja se pri 

kraju ispitivanja povećava). Ispitivanje se ponavlja 

više puta pri različitim tlakovima injektiranja, ali svi 

drugi parametri ostaju nepromijenjeni. Kod svakog 

tlaka se registrira volumen istisnute (proizvedene) 

nafte, odnosno iscrpak nafte (u trenutku prodora 

istiskivajućeg plina ili nakon injektiranja specifi ciranog 

volumena plina izraženog kao porni volumen) i 

konstruira se dijagram ovisnosti iscrpka nafte o tlaku 

injektiranja za odabrani injektirani volumen – obično 

1,2 pornog volumena. Iscrpak nafte se izrazito 

poveća pri visokom tlaku istiskivanja u odnosu na 

niski tlak (nemiscibilno istiskivanje). Pretpostavlja 

se da je minimalni tlak miscibilnosti jednak onom 

tlaku istiskivanja nafte iznad kojeg se postiže vrlo 

mali dodatni iscrpak nafte (t.j. u točki loma krivulje 

tlak-iscrpak). Metoda je općenito prihvaćena, iako u 

praksi nisu normirani precizni uvjeti mjerenja i interpretacije 

razultata. Sinonimi: slim-tube displacement, 

slim-tube experiments; v. slim-tube apparatus, rising 

bubble apparatus. 

slip – (1) ukupno (stvarno) rasjedno pomicanje; ukupni 

(stvarni) rasjedni pomak. U geologiji – stvarno relativno 

pomicanje (pomak, relative displacement) dviju 

prvobitno susjednih točaka na suprotnim stranama 

(krilima) rasjeda (fault) duž rasjedne površine (plohe, 

fault surface). Ukupno rasjedno pomicanje (pomak, 

total displacement) je trodimenzijsko kretanje, za 

razliku od prividnog rasjednog pomicanja (v. separation) 

koje se opaža u dvije dimenzije. Sinonimi: actual 

relative movement, total displacement; v. dip slip, 

horizontal slip, net slip, oblique slip, perpendicular slip, 

797 

slip load 

strike slip, trace slip, vertical slip. (2) padanje krhotina 

stijena u uzlaznoj struji isplake. Gravitacijsko padanje 

(slijeganje, gravity settling) krhotina i čestica probušenih 

stijena (well cuttings) u uzlaznoj struji bušaće 

isplake (struji povratne isplake) u prstenastom prostoru 

bušotine. (3) skliz (proklizavanje) fl uida. Stanje 

strujanja fl uida u cjevovodu kada faze imaju različite 

brzine strujanja u njegovom poprečnom presjeku. 

Kvantitativno se može izraziti razlikom brzina strujanja 

pojedinih faza. (4) propuštanje pumpe. Propuštanje 

fl uida oko ventila pumpe; (5) gubitak u pumpi. 

Količina fl uida koja se gubi usljed propuštanja od 

tlačne do usisne strane pumpe (discharge side of 

pump, inlet side of pump); (6) pad broja okretaja. Razlika 

između brzine neopterećenog i opterećenog 

motora (unloaded motor speed, loaded motor speed). 

slip bedding – slojevitost klizanja. Varijetet konvolutne 

slojevitosti (convolute bedding) formirane podvodnim 

klizanjem (subaqueous sliding). 

slip bowl – potporanj klinova, v. drilling bowl. 

slip cleavage – klivaž klizanja. Tip klivaža koji se superponira 

na klivaž škriljavosti (v. slaty cleavage) ili samu 

škriljavost (schistosity) i karakteriziran je tijesno približenim 

plohama klivaža (cleavage planes) između 

kojih se nalaze stisnuta tanka pločasta stijenska tijela 

sa zupčastom cik-cak kosom laminacijom (crenulated 

cross-lamination). Sinonimi: close-joints cleavage 

(v.), crenulation cleavage, shear cleavage (v.), strainslip 

cleavage. 

slip elevator – elevator sa segmentnim nazupčanim 

ulošcima (čeljustima). Elevator za zaštitne cijevi (casing) 

koji ima segmentne nazupčane uloške (zupce 

za zahvaćanje) za držanje teških kolona zaštitnih cijevi 

(heavy casing string). 

slip face, slipface – ploha (padina) klizanja (skliznuća). 

U geologiji – (1) Strma zavjetrinska strana dine (sipine, 

lee side of dune) čiji je kut nagiba jednak ili blizak 

kutu mirovanja (angle of repose) rastresitog pijeska i 

koja se pomiče prema naprijed po vjetru zbog neprekidnog 

klizanja pijeska niz padinu gdje god je taj 

kut postao veći od kuta mirovanja. Sinonim: sandfall 

(v.). (2) Ploha (površina) zavjetrinske padine pješčanog 

vala (leeward surface of sand wave) s kosom slojevitošću 

deltnog tipa (foreset bedding). Sinonim: slip 

slope (v.). 

slip fold – bora klizanja (otkidanja), v. shear fold. 

slip joint – (1) smična pukotina lučenja, v. shear joint. (2) 

klizna (teleskopska) spojnica. U procesu odobalnog 

bušenja (bušenja u podmorju) – teleskopska spojnica 

umetnuta blizu vrha kolone uronjene stojke 

(marine riser) za kompenzaciju poniranja bušaćeg 

postrojenja (heave, heaving motion) – poluuronjene 

bušaće platforme (semisubmersible rig) i bušaćeg 

broda (drillship) – kada se nalazi na otvorenom moru 

i otpajanje u slučaju lošeg vremena. Sinonim: telescopic 

joint. 

slip-joint safety valve – sigurnosni ventil s kliznom spojnicom. 

Ventil smješten u dubinskoj alatki (downhole 

tool) ili erupcijskom uređaju za ispitivanje (test tree) 

koji se rabi kada se bušaća šipka (drillpipe) izvlači iz 

podmorske bušotine. Ventil se zatvara kada se bušaća 

šipka spušta ili kada se odvaja od kolone bušaćih 

alatki (drillstring). 

slip load – opterećenje klinova. Težina kolone bušaćih 

šipki (string of drillpipe), zaštitnih cijevi (string of ca-

slip-mark 

sing) ili uzlaznih cijevi (string of tubing) kada vise na 

klinovima u bušotini. 

slip-mark – brazda klizanja. Trag na površini stijene napravljen 

kretanjem druge stijenske mase po njoj, ali 

drugačijeg tipa od zrcala klizanja (gorskog zrcala – v. 

slickenside). Sinonim: slip-scratch. 

slip-off slope – položena naplavljena padina meandarske 

izbočine. Duga, niska, relativno blago nagnuta 

(položena) padina na unutarnjoj strani riječnog meandra 

koja se formirala na nizvodnoj strani meandarske 

izbočine (meander spur) postupnom migracijom 

meandra u cjelini i nalazi se nasuprot podlokavane 

obale (cutbank). 

slip-off slope terrace – terasa naplavljene padine meandarske 

izbočine. Lokalna terasa na naplavljenoj padini 

meandarske izbočine (v. slip-off slope) formirana 

u periodu kratkotrajnog prekida procesa nepravilnog 

usijecanja meandrirajućom rijekom. 

slippage – skliz (proklizavanje) nafte. Strujanje proizvedenih 

slojnih fl uida prema dolje u kanalu bušotine 

tijekom umjetnog podizanja nafte na površinu. Sinonim: 

fall back. 

slippage losses – gubici kroz zazor plunžera dubinske 

pumpe. Gubici fl uida kroz zazor između plunžera i 

cilindra dubinske naftne pumpe tijekom njena rada 

u bušotini. Obratno su proporcionalni apsolutnoj 

viskoznosti pumpanog fl uida i duljini plunžera, a 

direktno proporcionalni promjeru plunžera, diferencijalnom 

tlaku između dvaju krajeva plunžera 

(smanjenju tlaka po duljini plunžera) i zazoru (razlici 

promjera) između plunžera i cilindra. 

slippage velocity – brzina skliza (proklizavanja). Razlika 

između brzina uzlaznog strujanja lakog i teškog 

proizvedenog fl uida u kanalu bušotine. 

slipping the line – dodavanje bušaćeg užeta. Metoda 

koja se primjenjuje na bušaćem postrojenju (drilling 

rig) za raspodjelu habanja i sprječavanja ponavljanja 

naprezanja u kritičnim točkama bušaćeg užeta (drilling 

line) koji bi mogli dovesti do njegova kidanja. 

Dodaje se 15 do 22,5 metra (50 do 75 stopa) užeta s 

rezervnog koluta koje se namota na bubanj bušaće 

dizalice (drawworks drum). 

slip plane – ravnina klizanja. U geologiji – plosnata 

(ravna) ploha klizanja (v. slip surface). 

slip puller – klinaš, v. fl oorman. 

slip ratio – koefi cijent skliza (proklizavanja) fl uida. Omjer 

brzina strujanja dviju faza (dviju faznih brzina). 

slips – (1) klinovi rotacijskog stola (vrtaćeg stola, rotora). 

U procesu bušenja – kružni konusni čelični klinovi 

koji se postavljaju između potpornog uređaja (potpornja) 

za držanje klinova (slip bowl) na rotacijskom 

stolu (vrtaćem stolu, rotoru, rotary table) bušaćeg 

postrojenja i spojnice bušaće šipke ili zaštitne cijevi 

radi privremenog držanja kolone bušaćih šipki ili 

zaštitnih cijevi, na primjer, dok je kolona otpojena 

od bušaće dizalice (dok nije obješena o pokretni 

koloturnik i kuku ili elevator) za vrijeme pripajanja 

nove šipke ili cijevi. Klinovi su sastavljeni od triju ili 

više segmenata i zglobne konstrukcije tako da mogu 

obujmiti šipku (cijev) po njenom cijelom obodu i 

imaju ručice s kojima se vade. Postoje klinovi koji se 

rabe za bušaće šipke (drillpipe slips), teške šipke (drill 

collar slips) i zaštitne cijevi (casing slips). Sinonim: 

rotary slips. (2) čeljusti (klinovi) dubinske brtvenice 

(pakera). Dio (komponenta) dubinske brtvenice (pa- 

798 

slope gully 

kera) koji služi za upiranje pakera o stijenku zaštitne 

kolone (kolone zaštitnih cijevi, casing-a) kada se na 

paker primjenjuje sila za širenje njegovog brtvenog 

elementa. Čeljusti (klinovi) pakera se obično sastoje 

od više segmenata sa zupčastom (nazupčanom) 

površinom koji prianjaju uz stijenku zaštitne kolone 

(urezivanjem u stijenku kolone zaštitnih cijevi djelovanjem 

težine kolone uzlaznih cijevi). Neke konstrukcije 

pakera imaju dva reda klinova koji djeluju 

u suprotnim smjerovima tako da se paker ne može 

pomicati ni prema gore ni prema dolje bez obzira na 

smjer djelovanja diferencijalnog tlaka. 

slip-scratch – brazda klizanja, v. slip-mark. 

slip sheet – klizni pokrov (pokrovni sloj). Sloj ili masa stijena 

na krilu antiklinale (limb of anticline) koji su se se 

otkinuli u osnovici i skliznuli po pukotini niz antiklinalu. 

Pripada tipu gravitacijskih kolapsnih struktura 

(gravity-collapse structure). 

slip slope – ploha (padina) klizanja (skliznuća), v. slip 

face, 2. 

slip surface – ploha klizanja. U geologiji – ploha klizišta 

po kojoj se kreće materijal. Često je izglačana, isprutana 

i gotovo ravna (plosnata). Najbolje je izražena u 

glinovitim materijalima i u materijalima koji su vrlo 

skloni alteraciji u glinu pri granulaciji. Sinonimi: gliding 

surface, landslide shear surface. 

slip the drilling line – dodati bušaće uže, v. slipping the 

line. 

slip velocity – brzina skliza (proklizavanja) fl uida. Razlika 

između brzina strujanja dviju susjednih faza, na 

primjer, između brzine strujanja fl uida u prstenastom 

prostoru bušotine i brzine kojom se kreću krhotine 

probušenih stijena u njemu ili između brzina 

dvaju proizvedenih fl uida. 

slope – (1) padina. U geologiji – nagnuta površina bilo 

kojeg dijela zemljišta, na primjer, padina brijega (hillslope). 

(2) kontinentska padina, v. continental slope. 

(3) gradijent, v. gradient, 2a. (4) nagib rijeke, v. stream 

gradient. (5) nagib krivulje. U matematici – nagib krivulje 

u nekoj njenoj točki je nagib tangente na krivulju 

u toj točki. 

slope curvature – zakrivljenost padine. Stupanj promjene 

kuta nagiba padine s udaljenošću. 

slope element – element padine. Zakrivljeni dio profi la 

padine – izglađeno konkavno ili konveksno područje 

padine ili dio profi la padine; v. slope segment. 

slope environment – padinska sredina. Jedna od pet 

bazičnih sredina sedimentacije karbonata (v. carbonate 

depositional environment). Pod dominantnim je 

utjecajem transportiranja (prenošenja) sedimenata 

od ruba šelfa prema moru. Finozrnasti sediment se 

odlaže na dnu formirajući tanko uslojene muljnjake 

(madstone) dok podvodna klizanja (slampovi), detritni 

tokovi (tokovi stijenskog kršja) i turbiditne struje 

formiraju grubozrnasta tijela breča, konglomerata 

i karbonatnih pijesaka. Facijes zavisi od reljefa ruba 

šelfa (shelf margin) i prirode plitke vode ruba. 

slope facet – segment padine, v. slope segment. 

slope failure – kidanje padine. Postupno ili brzo kretanje 

tla ili stijena niz padinu pri gravitacijskom naprezanju 

(gravitational stress), često kao posljedica 

ljudske djelatnosti. 

slope gully – vododerina na podmorskoj padini delte, 

podmorska vododerina. Mala diskontinuirana podmorska 

ravnica (submarine valley) koja je obično for-

slope recession 

mirana podvodnim klizanjem (slumping) duž rasjednih 

strmina (fault scarp) ili padina riječnih delti (slope 

of river delta). Sinonim: sea gully. 

slope recession – odstupanje padine, v. slope retreat. 

slope retreat – odstupanje padine. Progresivno odstupanje 

strmine ili padine brijega ili planine uzrokovano 

vjerojatno odstupajućom erozijom (backwearing) 

i snižavajućom erozijom (downwearing). Sinonimi: 

scarp retreat, slope recession. 

slope segment – segment padine. Pravocrtni dio padine 

ili profi la padine. Sinonim: slope facet; v. slope 

element. 

slope stability – stabilnost padine. Otpornost prirodne 

ili umjetne padine (ili druge nagnute, kose površine) 

na poremećaj uzrokovan klizanjem zemlje (uključujući 

plošno i rotacijsko klizanje, odronjavanje, tečenje 

zemljane mase, kamenu lavinu). 

slope test – ispitivanje nagiba kanala bušotine. Ispitivanje 

radi određivanja veličine otklona (odstupanja) 

smjera kanala bušotine od vertikale. Sinonim: angularity 

test. 

slope wash, slopewash – (1) spiranje (podlokavanje) 

padine. Proces odnošenja materijala padine, osobito 

plošna erozija (sheet erosion). (2) nanosi spiranja 

(podlokavanja) padine. Materijal tla ili stijena transportiran 

(prenošen) ili odnošen niz padinu vodom 

tekućicom koja nije povezana s određenim koritima. 

slotted liner completion – proizvodno opremanje bušotine 

s lajnerom s prorezima, v. liner completion. 

slough – (1) osulina, odron. U procesu bušenja – klastični 

materijal (fragmenti) stijena koji se osuo sa stijenke 

bušotine (kanala bušotine, wellbore) na njeno 

dno. Takva osulina ili zatrpa kanal bušotine ili biva 

isprana bušaćom isplakom. (2) mala močvara, baruština. 

Mala močvara, osobito močvarno mjesto u 

udolini ili drugoj lokalnoj plitkoj nedreniranoj depresiji 

na komadu suhe zemlje. Također, suha depresija 

koja postane močvarna ili ispunjena vodom. Sinonimi: 

slew, slue. (3) močvarno zemljište. Veliki prostor 

vlažnog zemljišta ili prostor zauzet močvarama. (4) 

močvarno riječno korito. Riječno korito u kojem voda 

sporo teče kroz nisko močvarno zemljište ili dio napuštenog 

(starog) riječnog korita koje je ispunjeno 

vodom stajačicom i nalazi se na vodoplavnoj (poplavnoj) 

ravnici ili u delti. Sinonimi: slew, slue. 

sloughing shale – bubreći i odronjavajući šejl. U procesu 

bušenja – šejl sklon bubrenju (bujanju) i odronjavanju 

(urušavanju) u kanal bušotine tijekom bušenja. 

Uzroci pojave bubrenja šejla mogu biti – (a) niska 

čvrstoća njegova matriksa i kompakcija (zbijanje) 

pod težinom pokrovnih (iznad zaliježućih) naslaga 

(stijena), i (b) veliki afi nitet šejla prema vodi (visoka 

sposobnost apsorpcije vode), što uzrokuje daljnje 

smanjivanje čvrstoće matriksa i rezultira hidratacijom 

ili bubrenjem. Porni tlak takvog šejla je viši od 

hidrostatičkog tlaka bušaće isplake pa ekspanzija 

fl uida (uključujući plin) uzrokuje njegovo lomljenje 

na fragmente u ulaženje u bušotinu. Kada se interval 

ili sloj šejla probuši, tlak što ga stvara stupac 

isplake u bušotini je niži od tlaka pokrovnih stijena i, 

prirodno, šejl biva istisnut u kanal bušotine. Šejl koji 

je ekstremno sklon hidrataciji (bubrenju) u praksi je 

bušenja u priobalnim područjima poznat pod nazivom 

gumbo (v.). Urušavanje šejla u kanal bušotine 

koje je povezano s hidratacijom se može umanjiti 

799 

slug catcher 

primjenom inhibiranih isplačnih fl uida – najčešće se 

rabe kalcijske bušaće isplake (vapnena, gipsna, na 

bazi kalcijskog klorida), isplake na bazi klorida kalija i 

na bazi ulja (uljnobazne isplake). Šejl sklon bubrenju 

stvara veliki problem u procesu bušenja zbog toga 

što uzrokuje zaklinjenje (zaglavljivanje) kolone bušaćih 

alatki (bušaće kolone) i nakuplja se na dnu kanala 

bušotine stvarajući tzv. »čepove«. Sinonim: heaving 

shale. 

slow-set cement – sporovežući cement. Cement s produljenim 

vremenom vezivanja (stvrdnjavanja, thickening 

time) zbog dodavanja kemijskog aditiva za 

usporavanje vezivanja ili uklanjanja komponenata 

cementa s brzom hidratacijom. Sinonim: slow-setting 

cement. 

slow-setting cement – sporovežući cement, v. slow-set 

cement. 

sludge – (1) muljeviti pridneni sediment. U geologiji 

– mekani muljeviti pridneni sediment sličan sedimentima 

koji se sreću na plimnoj nizini (tideland) ili 

na dnu (koritu) rijeke (stream bed), osobito crni mulj 

(black ooze) na dnu jezera. (2) otpadni muljeviti talog. 

Polufl uidna (polužitka), muljevita, tamna masa 

taloga tvrdih tvari koja nastaje nakon obrade voda, 

otpadnih voda ili industrijskih otpada i često se pojavljuje 

kao lokalni pridneni talog (sediment) u zagađenim 

vodenim tijelima. (3) otpadni produkt obrade 

formacije kiselinom. Asfalteni, smola, parafi n i drugi 

ugljikovodici velike molarne mase koji su rezultat reakcije 

kiseline s nekim sumpornim (kiselim) naftama 

tijekom obrade formacije kiselinom. Za sprječavanje 

stvaranja tog ostatka reakcije se može primijeniti 

aditiv. (4) bušaći mulj, v. drill cuttings. 

sludge gas – kanalizacijski plin. Plin nastao anaerobnim 

razlaganjem kanalizacijskog mulja (u taložnicima 

postrojenja za pročišćavanje). Osnovna goriva 

komponenta je metan. 

sludge pump – muljna pumpa. (1) v. sand pump, 1. (2) 

Kratka željezna cijev s ventilom na donjem kraju za 

izvlačenje mulja iz kanala bušotina. 

sludging – solifl ukcija, v. solifl uction. 

slue – (1) mala močvara, baruština, v. slough, 2. (2) močvarno 

riječno korito, v. slough, 4. 

slug – obrok injektiranja. U tehnologiji proizvodnje nafte 

– specifi cirani (programirani, dimenzionirani) volumen 

injektiranja fl uida u naftno ležište (vode, plina 

ili otopina kemikalija) u procesima istiskivanja nafte 

(procesima povećanja iscrpka nafte/EOR-procesima) 

koji u ležištu struji kao cjelina. Izražava se u dijelovima 

ili postotku pornog volumena ležišta (PV) ili 

pornog volumena ležišta zasićenog ugljikovodicima 

pri ležišnim uvjetima (HCPV). Obrok istiskivajućeg 

agensa se injektira umjesto kontinuiranog injektiranja 

kemikalija (polimera, površinski aktivne tvari) 

ili miscibilnih otapala koja su vrlo skupa. Obrok se 

potiskuje kroz ležište injektiranjem drugih, jeftinijih 

fl uida. Kao sinonim se katkada rabi termin plug; v. 

caustic slug, enriched gas slug, micellar slug, polymer 

slug, tapered slug. 

slug catcher – uređaj za hvatanje kapljevine. Cijev velike 

duljine, dovoljne za stvaranje pada tlaka u dolaznom 

plinovodu (gas pipeline) kako bi se omogućilo nakupljanje 

čepova kondenzata (tekuće faze u prirodnom 

plinu, slugs of condensate). Čepovi nakupljenog kondenzata 

se hvataju i usmjeravaju u vlastiti rezervoar.

slug fl ow 

slug fl ow – čepoliko strujanje, v. piston fl ow. 

slugging – (1) injektiranje malog volumena kiseline. 

Pumpanje obroka kiseline malog volumena u bušotinu 

u operaciji blage obrade sloja kiselinom (mild 

acid job) kao faze remontne operacije. (2) nakupljanje 

kapljevine u plinovodu. Nakupljanje tekuće faze u 

niskotlačnom priključnom plinovodu bušotine (lowpressure 

gas fl owline) na njegovim nižim mjestima. 

slugging compound – deemulgator uzorka emulzije. 

Deemulgator za odvajanje i određivanje količine 

vode i taloga u uzorku emulzije. Sinonim: knockout 

drops. 

slugging fl ow – izmjenično strujanje čepova kapljevine 

i plina. Tip strujanja fl uida za koji je karakteristično 

izmjenjivanje čepova tekućine (slugs of liquid) i plina 

(slugs of gas), ali tijekom kratkih perioda. Takvo strujanje 

može oštetiti opremu bušotine. Ako se izmjenjivanje 

čepova odvija tijekom duljih perioda, tada 

se takvo strujanje naziva pulzirajućim ili neustaljenim 

eruptiranjem bušotine – v. heading fl ow. 

slug lifting gas lift – periodički (povremeni) plinski lift 

(gaslift), v. intermittent gas lift. 

slug-mist transition fl ow – čepoliko-magličasto prijelazno 

strujanje. Tip režina vertikalnog višefaznog 

strujanja (vertical multiphase fl ow) koje se pojavljuje 

nakon uspostavljanja režima čepolikog strujanja (v. 

piston fl ow, 2) kada se fl uid giba kroz kolonu uzlaznih 

cijevi (tubing) bliže površini i tlak dalje pada pa »čepovi« 

tekuće faze između mjehurića plina uglavnom 

nestaju. Tekuća faza postaje diskontinuirana i napušta 

kontinuiranu plinovitu fazu. Pad tlaka je većim 

dijelom uzrokovan plinom; v. bubble fl ow, mist fl ow, 

piston fl ow. 

slug of condensate – čep kondenzata, kondenzatni čep. 

Homogena koncentracija tekućih ugljikovodika koji 

su se prirodno izdvojili iz prirodnog plina usljed pada 

tlaka tijekom njegova transporta od ležišta/polja do 

postrojenja za obradu. Nastali čepovi kondenzata se 

nakupljaju i uklanjaju uređajem za hvatanje čepova 

kapljevine (v. slug catcher). 

slug of micellar solution – obrok injektiranja micelarne 

otopine (mikroemulzije), v. micellar slug. 

slug of polymer solution – obrok injektiranja polimera 

(otopine polimera), v. polymer slug. 

slug the pipe – injektirati obrok teške isplake u bušaću 

kolonu. (a) Injektirati (pumpati) određenu količinu 

(volumen) bušaće isplake velike gustoće (teške bušaće 

isplake, heavy drilling mud) u bušaću kolonu 

(kolonu bušaćih alatki, ) radi povećavanja hidrostatičkog 

tlaka iznad ravnotežnog (snižavanja nivoa 

cirkulirajućeg fl uida) i sprječavanja strujanja fl uida 

kroz havariranu bušaću kolonu iz kanala bušotine 

na površinu. (b) Pumpati malu količinu (obrok) bušaće 

isplake velike gustoće u gornju sekciju kolone 

bušaćih alatki (bušaće kolone, drillstring) pri njenom 

vađenju (izvlačenju) iz bušotine. Teška isplaka će istisnuti 

normalnu bušaću isplaku iz kolone i tako sniziti 

nivo isplake u njoj, pa pri odvrtanju cijevi neće doći 

do razlijevanja isplake po radnom podištu tornja. 

slump – (1) klizanje tla. Klizanje mase zemlje ili stijena 

(v. landslide) koje je karakterizirano njihovim smičnim 

ili rotacijskim kretanjem duž zakrivljene plohe 

klizanja (curved slip surface – konkavne prema gore). 

Rotacija mase se zbiva oko osi koja je paralelna s kosinom, 

a kližuća masa se naginje natrag prema kosini 

800 

slurry 

tako da se ploha klizanja pokazuje kao preokrenuta 

(prevrnuta), prema gore okrenuta kosina. Sinonim: 

slumping. (2) podvodno klizanje sedimenata. Klizanje 

mase sedimenata niz podvodnu kosinu (underwater 

slope) ubrzo nakon njihova taloženja, osobito tečenje 

mekanih, nekonsolidiranih marinskih sedimenata 

niz kosinu s vrha ili duž stijenki podmorskog 

kanjona (termin uobičajeno primjenjuju britanski 

geolozi iako bi termin subaqueous slump bio precizniji). 

Sinonim: slumping. 

slump ball – lopta podvodnog klizanja. Relativno spljoštena 

masa pješčenjaka, nalik na veliku konkreciju, 

promjera od 2 cm do 3 metra, obično tanko laminirana, 

s unutarnjim gnječenjem slojeva i glatkog 

ili grudastog vanjskog oblika (površine). Formira se 

podvodnim klizanjem (subaqueous slumping). Sinonim: 

snowball (v.). 

slump basin – bazen formiran klizanjem. Plitki bazen 

blizu osnovice stijenke kanjona i na brežuljku ili 

hrptu građenim od šejla koji je formiran malim nepravilnim 

klizanjima i obično sadrži jezerce koje brzo 

presušuje. 

slump bedding – slojevitost klizanja. Termin slobodne 

primjene kojim se označava bilo koji tip poremećene 

slojevitosti (disturbed bedding), osobito deformirana 

slojevitost (deformed bedding) koja je nastala podvodnim 

klizanjem (subaqueous slumping) ili lateralnim 

kretanjem nedavno istaloženih sedimenata. 

slump block – blok klizanja. Masa materijala koja je 

otkinuta (otrgnuta) kao koherentno tijelo tijekom 

klizanja. Blokovi klizanja mogu doseći duljinu do 2 

kilometra i debljinu do 300 metara. 

slump breccia – breča podvodnog klizanja. Zgnječeni 

sedimentni sloj formiran podvodnim klizanjem (subaqueous 

slumping) koji je pretrpio brečiranje. 

slump fault – normalni (gravitacijski) rasjed, v. normal 

fault. 

slump fold – bora klizanja. Intraformacijska (unutarformacijska) 

bora (intraformational fold) formirana 

klizanjem mekanih sedimenata (slumping of soft sediments). 

slumping – (1) klizanje tla, v. slump, 1. (2) podvodno klizanje 

sedimenata, v. slump, 2. 

slump overfold – prebačena bora klizanja. Bora koja se 

sastoji od oštro savijenih masa pješčenjaka i formirala 

se tijekom klizanja (slumping). 

slump sheet – pokrov klizanja. Dobro defi nirani sloj 

ograničene debljine i širokog horizontalnog protezanja 

koji je karakteriziran postojanjem struktura 

(tvorevina) klizanja. 

slump structure – struktura klizanja. Generički termin 

kojim se označava bilo koja sedimentna struktura 

formirana podvodnim klizanjem (subaqueous slumping), 

osobito male, ali kompleksne bore, povezane 

s konvolutnom slojevitošću i formirane klizanjem 

sedimenata nakon njihova taloženja (na primjer, klizanje 

relativno debelog turbiditnog sloja po plastičnijem 

glinovitom sloju). 

slurry – (1) žitki mulj. U geologiji – vrlo fl uidna (pokretljiva) 

poluviskozna smjesa vode i fi no usitnjenog 

netopljivog materijala, na primjer, prirodni muljeviti 

sediment na dnu jezera. (2) gusta suspenzija. Suspenzija 

čvrstih čestica (fi nog čvrstog materijala) u 

tekućini koja je sposobna prirodno strujati (teći) ili je 

pumpabilna. (3) cementna kaša, v. cement slurry.

slurry density 

slurry density – gustoća cementne kaše. Gustoća (relativna 

gustoća) cementne kaše (cement slurry) – 

izražava se u kg/m 3 ili lb/gal (ppg). Sinonim: slurry 

weight. 

slurry slump – klizanje muljevitog materijala. Klizanje 

u kojem je nekoherentna (nevezana) kližuća masa 

materijala usitnjena i pomiješana s vodom tako da 

se razlijeva u obliku polužitkog mulja. 

slurry volume – volumen cementne kaše. Volumen cementne 

kaše izražen u kubičnim metrima (ili kubičnim 

stopama) po vreći (sack) suhog cementa (ft 3 /sk). 

slurry weight – gustoća cementne kaše, v. slurry density. 

slush – (1) bušaći isplačni fl uid (isplaka), v. drilling mud. 

(2) bušaći mulj, v. drill cuttings. (3) vlažni (mokri) snijeg, 

bljuzgavica. Meki snijeg, zasićen i pomiješan s 

vodom, koji leži na zemlji ili površini leda ili pluta na 

vodi u obliku viskozne mase nakon jakih snježnih 

padavina. 

slush pit – (1) isplačna jama (bazen), v. mud hole. (2) taložna 

jama. Iskopana jama ili dio zemljišta ograđen 

nasipom za držanje vode ili isplake za bušenje ili za 

držanje fl uida izbačenih iz bušotine – mulja i drugog 

materijala). Sinonim: mud pit (v). 

slush pond – isplačna jama (bazen), v. mud hole. 

slush pump – isplačna (bušaća) pumpa, pumpa za cirkulaciju 


small boulder – mali blok. Geološki termin kojim se 

označava blok s promjerom u rasponu od 256 mm 

do 512 mm (10 do 20 inča); v. large boulder, medium 

boulder, very large boulder. 

small cobble – mali oblutak (oblutica). Geološki termin 

kojim se označava oblutak (oblutica) s promjerom 

u rasponu od 64 mm do 128 mm (2,5 do 5 inča); v. 

large cobble. 

small diameter hole – bušotina malog promjera, v. slim 

hole, 1. 

smaller foraminifera – sitne foraminifere (krednjaci). 

Neformalni termin koji se općenito rabi za označavanje 

takvih foraminifera koje se mogu izučavati samo 

s pomoću mikroskopa; v. larger foraminifera. 

small-scale map – karta sitnog mjerila. Karta sastavljena 

u takvom mjerilu (u američkoj Geološkoj upravi, 

U.S. Geological Survey, mjerilo manje od 1:250.000) 

koje omogućuje pokrivanje velike površine, ali prikazuje 

samo općenite detalje; v. intermediate-scale 

map, large-scale map. 

smart well – pametna bušotina. Bušotina s dubinskom 

opremom za praćenje i komponentama završnog 

proizvodnog opremanja (senzori, ventili, regulatori 

protoka) s mogućnošću podešavanja (automatski ili 

intervencijom operatera) u svrhu optimizacije njene 

proizvodnje. Oprema pametnih bušotina omogućuje 

kontinuirano praćenje protoka fl uida i tlakova te 

periodično podešavanje dubinskih ventila, a u višekanalnim 

bušotinama osigurava veliku fl eksibilnost 

njihove proizvodnje budući da se svaki kanal bušotine 

može neovisno kontrolirati. Primjena tehnologije 

pametnih bušotine još nije velika zbog visoke cijene 

i nepouzdanosti dubinske elektroničke opreme. Sinonim: 

intelligent well. 

smectite – smektit. (1) Naziv minerala gline iz grupe 

monmorijonita (montmorillonite group of clay minerals). 

Termin je u uobičajenoj uporabi za označavanje 

dioktaedrijskog minerala gline (monmorijonit, 

801 

smothered bottom 

montmorillonite) i trioktaedrijskog minerala gline 

(saponit, saponite) i njihove kemijske varijetete koji 

su osjetljivi na utjecaj slatke vode i posjeduju svojstvo 

bubrenja (swelling property) i visoki kapacitet 

kationske izmjene (cation-exchange capacity) – neki 

smektiti mogu bubrenjem povećati šest puta svoj 

prvobitni volumen. Bubrenje uzrokuje dispergiranje 

smektita u tanke pločice koje mogu začepiti pore 

stijena i smanjiti njihovu permeabilnost, odnosno 

oštetiti formaciju tijekom bušenja. Uporaba bušaćih 

fl uida na bazi ulja (oil-base drilling fl uids), s kloridom 

kalija ili amonij-kloridom smanjuje sklonost smektita 

bubrenju, a oštećenje formacije smektitom se može 

otkloniti smjesom solne i fl uorovodične kiseline. 

Smektit se uobičajeno rabi u pripravljanju bušaćih 

isplaka za povećavanje njihove viskoznosti i formiranje 

nepropusne isplačne obloge (kore, impermeable 

fi lter cake); v. smectites. (2) Termin koji se prvobitno 

primjenjivao za označavanje Fullerove zemlje (fuller’s 

earth), a kasnije za mineral monmorijonit i također 

za neke glinovite sedimente koji su očevidno pripadali 

bentonitu i zelenkastom varijetetu haloazita. 

smectite clay minerals – minerali gline grupe smektita, 

v. smectite, smectitets. 

smectites – smektiti. Grupa minerala gline (fi losilikati) 

koja uključuje monmorijonit (montmorillonite), 

bajdelit (beidelite), nontronit (nontronite), saponit 

(saponite), saukonit (sauconite) i hektorit (hectorite). 

Posjeduju svojstvo bubrenja, sorpcije vode i organskih 

tekućima između slojeva i kationske izmjene; v. 

smectite. 

Smithian – smitij, smith. Stratigrafski kat donjeg trijasa 

(Lower Triassic) u Europi – iznad dinera (Dienerian), a 

ispod speta (Spathian). 

smoke point – točka (temperatura) dimljenja. Najveća 

visina plamena (u milimetrima) kojim će određeni 

naftni produkt (prema nekim defi nicijama, kerozin) 

izgarati bez stvaranja dima (dimljenja) kada se spaljuje 

u normiranoj svjetiljci i pri normiranim uvjetima. 

Točka dimljenja je jedan od podataka u izvještaju 

o analizi sirove nafte. Kada se spaljuje kerozin, 

točka dimljenja je mjera čistoće izgaranja mlaznog 

goriva i kerozina. 

smooth assembly – glatki dubinski bušaći sklop (sklop 

bušaćih alatki), v. slick bottomhole assembly. 

smooth bottomhole assembly – glatki dubinski bušaći 

sklop (sklop bušaćih alatki), v. slick bottomhole assembly. 

smooth chert – glatki čert (rožnjak). Tvrdi, gusti, homogeni 

čert ili rožnjak (kao što se vidi u netopljivim 

ostacima) koji je karakteriziran školjkastim ili ravnim 

lomom, čija površina nije hrapava, i odsutnošću kristaličnosti 

i zrnatosti ili drugih razlikovnih osobitosti. 

smooth phase – mirna faza. Dio procesa vučenja taloga 

(sedimenta) po dnu vodotoka (stream traction) u 

kojem se masa taloga premješta u obliku sloja s postupnim 

povećavanjem gustoće od površine prema 

dolje. 

smothered bottom – dno povoljno za pokapanje (prekrivanje) 

fosila. Površina sedimentacije (sedimentary 

surface) na kojoj su se dobro sačuvali potpuni, 

obično krhki i fi ni fosili zahvaljujući njihovom brzom 

pokapanju pod potokom mulja. Takve površine sedimentacije 

su uobičajene u sekvencijama koje se sa-

Snell laws of refraction 

stoje od naizmjeničnih slojeva marinskog vapnenca 

i šejla. 

Snell laws of refraction – Snellovi (Snelliusovi) zakoni 

refrakcije (loma), v. laws of refraction. 

snow-patch erosion – nivalna erozija, nivacija, v. nivation. 

snubber – sklop za rukovanje bušaćim šipkama u visokotlačnim 

bušotinama, snaber. Niz užadi i koloturnika 

na bušaćem postrojenju (drilling rig) koji se rabi za 

spuštanje (uvođenje) bušaćih šipki (joints of drillpipe) 

kroz protuerupcijski uređaj (preventer, blowout preventer) 

u bušotinu kada u njoj vlada vrlo visoki tlak. 

snubbing – rukovanje cijevima u visokotlačnim bušotinama, 

v. snubbing in. 

snubbing equipment – uređaj za rukovanje cijevima u 

visokotlačnim bušotinama, v. snubbing unit, 1. 

snubbing in – rukovanje cijevima u visokotlačnim bušotinama. 

Operacija spuštanja cijevi (running of tubulars) 

u zatvorenu bušotinu i izvlačenja cijevi (pulling 

of tubulars) iz nje pod vrlo visokim tlakom u njenom 

kanalu posebnim remontnim postrojenjem za izvođenje 

operacija pod tlakom (v. snubbing unit) potiskivanjem 

cijevi za razliku od operacije rukovanja 

cijevima (spuštanje u bušotinu i izvlačenje iz nje) 

pod nižim tlakom u kanalu bušotine u kojoj se cijevi 

mogu spuštati u bušotinu njihovom vlastitom težinom 

(v. stripping, 1). Sinonim: snubbing. 

snubbing unit – remontno postrojenje za rukovanje cijevima 

u visokotlačnim bušotinama. Remontno postrojenje 

za izvođenje operacija u bušotinama u kojima 

vlada vrlo visoki tlak. Za uvođenje cijevi u bušotinu 

potiskivanjem i njihovo izvlačenje može se primijeniti 

mehanička snaga (žičana užad i koloturnici) ili 

hidraulička (hidrauličko postrojenje, hydraulic unit). 

Uređaj može biti s dugim ili kratkim hodom te autonoman 

(s vlastitim hidrauličkim sustavom) ili može 

rabiti dizalicu postrojenja. Posadu obično čini četiri 

do pet radnika. Sinonim: snubbing equipment. 

soak – impregnacija formacije. U procesu injektiranja 

vodene pare – distribucija (širenje) vodene pare i topline 

kroz ležište teške nafte u periodu između završetka 

faze injektiranja vodene pare (steam injection) 

u bušotinu i početka faze pumpanja (proizvodnje, 

pumping) zagrijane teške nafte. 

soaking fl uid – fl uid za oslobađanje zaglavljene cijevi, v. 

releasing fl uid. 

soak period – period impregnacije formacije. U procesu 

injektiranja vodene pare – vrijeme između završetka 

faze injektiranja vodene pare (steam injection) u bušotinu 

i početka faze pumpanja (proizvodnje, pumping) 

zagrijane teške nafte tijekom kojeg se para i 

toplina distribuiraju po ležištu teške nafte. 

soak solution – fl uid za oslobađanje zaglavljene cijevi, 

v. releasing fl uid. 

soap – sapun. U tehnologiji bušaćih isplaka – natrijska 

ili kalijska sol masne kiseline velike molarne mase 

(high-molecular weight fatty acid). Rabi se u bušaćim 

isplakama (drilling muds) za poboljšavanje gušenja 

pjene (defoaming), podmazivanja (lubrication) i 

emulgiranja (emulsifi cation). 

soap clay – bentonit, v. bentonite. 

soap earth – masivni talk (milovka), steatit, v. steatite, 1. 

soaprock – (1) masnik, steatit, v. soapstone, 1. (2) masna 

talkna stijena, v. soapstone, 3. 

soap stick – sapunski štap (šipka). Šipkasti sapun (dulji- 

802 

soda ash 

ne oko 46 cm/18 inča i promjera 3,8 cm/1½ inča), topljiv 

u vodi ili ugljikovodiku, koji se ubacuje u plinsku 

bušotinu radi stvaranja pjene i smanjivanja brzine 

uvlačenja fl uida u protok, što potpomaže izbacivanje 

kapljevine iz bušotine. 

soapstone – (1) masnik, steatit. Mineraloški termin kojim 

se označava steatit (steatite) ili masivni talk (milovka, 

massive talc). Sinonim: soaprock. (2) sapunski 

kamen, saponit, v. saponite. (3) masna talkna stijena. 

Mekana metamorfna stijena (metamorphic rock) masnog 

opipa s masivnom, škriljastom ili isprepletenom 

vlaknastom ili ljuskastom teksturom koja se sastoji 

uglavnom od talka (milovke) s različitim količinama 

tinjca (liskuna), klorita, amfi bola, piroksena itd. Takve 

stijene se formiraju pri alteraciji feromagnezijskih 

silikatnih minerala (feromagnezijskih silikata, ferromagnesian 

silicate minerals). Sinonim: soaprock. (4) 

masna stijena. Bušaći naziv za svaku mekanu masnu 

stijenu kao što su, na primjer, tinjčev šejl (micaceous 

shale) ili sericitni škriljavac (sericitic schist). 

soap tank – rezervoar za sapunsku otopinu. Rezervoar 

(kapaciteta 1,6 do 3,2 m 3 /10 do 20 bbl) za držanje 

razrijeđene mješavine sapuna i vode koja se rabi za 

bušenje s ispiranjem pjenom (foam drilling). 

soapy – mastan. U mineralogiji – termin kojim se označavaju 

sklizavi, glatki i na opip mekani minerali, na 

primjer, talk ili milovka (talc). Sinonim: unctuous. 

Society of Petroleum Engineers (SPE) – Društvo naftnih 

inženjera. Organizacija s najvećim pojedinačnim 

članstvom koja služi profesionalnim inženjerima, 

znanstvenicima i menadžerima u segmentima istraživanja 

i proizvodnje nafte i plina cijelog svijeta. Danas 

broji preko 65.000 članova iz naftnih i plinskih regija 

širom svijeta. Povijest Društva je počela u okviru 

Američkog instituta rudarskih, metalurških i naftnih 

inženjera (American Institute of Mining, Metallurgical 

and Petroleum Engineers, AIME) koji je utemeljen davne 

1871. g. u Pennsylvaniji (SAD) radi unaprjeđivanja 

proizvodnje metala, ruda i energetskih resursa primjenom 

znanosti i tehnologije. Unutar Instituta je 

1913. g. osnovan stalni Odbor za naftu i plin (Oil and 

Gas Committee of AIME) koji je brzo prerastao u Odjel 

za naftu i plin (Petroleum Division of AIME), a 1957. 

g. je organizacija službeno utemeljena kao Društvo 

naftnih inženjera – konstitutivno društvo Instituta 

(SPE of AIME). Konačno, 1985. g. Društvo je postalo 

autonomni član u okviru Instituta. Primarna organizacijska 

jedinica Društva naftnih inženjera je poluautonomna 

sekcija (danas ih je više od 150) preko kojih 

se provode sve glavne aktivnosti Društva. Sekcije su 

organizirane u regije (regions). Društvo organizira 

stručne skupove i izložbe, radionice, forume i tečajeve 

u raznim regijama svijeta te objavljuje časopise, 

knjige i druge vrste publikacija. 

socket – zvono za hvatanje, v. fi shing bell. 

soda – soda. Karbonat natrija, osobito dekahidrat. Termin 

se također slobodno rabi za oksid, hidroksid i 

bikarbonat natrija i čak za natrij (sodium) u neformalnom 

izražavanju, na primjer, natrijski špat (sodium 

spar). 

soda ash – kalcinirana soda. Komercijalni termin za bezvodni 

karbonat natrija. Prašak topljiv u vodi i netopljiv 

u alkoholu. Primjenjuje se u proizvodnji stakla i 

preradi nafte te za sapune i deterdžente. Sinonimi: 

anhydrous sodium carbonate, calcined soda.

sodaclase 

sodaclase – albit, v. albite. 

soda feldspar – natrijski glinenac (feldšpat). Nepravilni 

(pogrešni) naziv, sinonim termina sodium feldspar 

(v.). 

soda lake – natronsko jezero. Alkalno jezero (v. alkali 

lake) čija voda sadrži veliku količinu otopljenih soli 

natrija, uglavnom natrij-karbonata i također natrijklorida 

i natrij-sulfata. Sinonim: natron lake; v. potash 

lake. 

soda-lime feldspar – natrijski kalijski glinenac (feldšpat). 

Nepravilni (pogrešni) naziv, sinonim termina 

sodium-calcium feldspar. 

sodalithite – sodalitit. Efuzivna eruptivna (magmatska) 

stijena (igneous rock) u kojoj je mineral sodalit (tektosilikat 

iz grupe feldšpatoida – silikat natrija i aluminija 

s natrij-kloridom) jedini svjetloobojeni mineral. 

soda mica – natrijski tinjac (liskun), paragonit, v. paragonite. 

soda microcline – natrijski mikroklin. Varijetet mikroklina 

(v. microcline) u kojem je kalij istisnut (zamijenjen) 

natrijem, osobito anortoklas (v. anorthoclase). 

soda niter – natrijska (čileanska, čilska) salitra, nitratin. 

Bijeli ili bezbojni prozirni heksagonski mineral koji 

se sastoji od nitrata natrija. Topljiva kristalna sol 

koja lako apsorbira vlagu iz zraka. Formira prirodna 

ležišta, a sreće se osobito u neočišćenom obliku u 

kaličeu u Čileu asocirajući s halitom i pješčanim i glinovitim 

materijalom. Natrijska salitra je izvor nitrata. 

Sinonimi: Chile saltpeter (v.), nitratine, Peru saltpeter 

(v.). 

soda orthoclase – natrijski ortoklas, v. loxoclase. 

soda spar – natrijski feldšpat (feldspat), Na-feldšpat. Neformalni 

termin za natrijski feldšpat (sodic feldspar), 

tj. albit (albite), ili za smjesu feldšpata s najmanje 7% 

oksida natrija. Sinonim: Na-spar; v. potash spar. 

sodium acid chromate – natrij-dikromat, natrij-bikromat, 

natrijski dikromat, v. sodium dichromate. 

sodium acid pyrophosphate (sapp) – kiseli natrijpirofosfat 

(pirofosfat natrija). U tehnologiji bušaćih 

isplaka – kemijski anorganski aditiv za razrjeđivanje 

bušaće isplake. Može se dodavati isplaci s bilo kojom 

vrijednošću pH. Ograničenje primjene je visoka temperatura 

(iznad 80 °C ili 175 °F), pri kojoj se razlaže i 

formira fl okulirajući agens. Također nije djelotvoran 

u prisutnosti velike količine kalcija. 

sodium bichromate – natrij-dikromat, natrij-bikromat, 

natrijski dikromat, v. sodium dichromate. 

sodium-calcium feldspar – natrijski kalcijski glinenac 

(feldšpat). Sinonim za plagioklas (v. plagioclase); v. 

lime-soda feldspar, soda-lime feldspar. 

sodium carbonate – natrij-karbonat, natrijski karbonat, 

karbonat natrija. Bijeli, u vodi topljivi prah. Primjenjuje 

se u tehnologiji bušaćih isplaka i cementnih 

kaša za njihovu obradu kada su zagađene kalcijem; 

v. soda ash. 

sodium carboxymethylcellulose (carboxymethyl 

cellulose) – natrijska karboksimetilceluloza (celulozni 

glikolat). Organski kemijski spoj, čvrsta tvar bijele 

boje – kiseli eterski derivat celuloze. Primjenjuje se 

u tehnologiji bušaćih isplaka kao aditiv za regulaciju 

brzine fi ltracije isplake (smanjuje fi ltraciju presvlačenjem 

čvrstih čestica i katkada smanjivanjem 

fl okulacije), obradu pri zagađenju anhidritom, suspendiranje 

oteživača (materijala za otežavanje) i povećavanje 

viskoznosti. Počinje se razlagati pri tem- 

803 

soft ground 

peraturama iznad 150 °C (300 °F). Sinonim: sodium 

cellulose glycolate. 

sodium cellulose glycolate – natrijski celulozni glikolat 

(karboksimetilceluloza), v. sodium carboxymethylcellulose. 

sodium chloride – natrij-klorid, natrijev klorid, kamena 

sol. Bezbojni ili bijeli kristali topljivi u vodi i glicerolu 

(glicerinu) i slabo topljivi u alkoholu. U tehnologiji 

cementnih kaša (otopina, cement slurry) za cementaciju 

bušotina se primjenjuje kao aditiv za ubrzavanje 

(accelerator) ili usporavanje (retarder) vezivanja 

(stvrdnjavanja) cementa (ovisno o upotrebljenoj 

koncentraciji – pri niskim koncentracijama NaCl 

ubrzava vezivanje, ali pri većem sadržaju djeluje kao 

usporivač). Optimalno ubrzavanje vezivanja se postiže 

dodavanjem 2 do 2,5% (masenih) natrij-klorida. 

U tehnologiji isplaka se rabi za pripravljanje isplaka 

na bazi slane vode ili slanih isplaka (saltwater mud, 

salt mud). 

sodium chromate – natrij-kromat, natrijski kromat. Providni, 

žuti, efl orescentni kristali, topljivi u vodi. Rabi 

se kao inhibitor korozije. 

sodium dichromate – natrij-dikromat, natrij-bikromat, 

natrijski dikromat (bikromat, kiseli kromat). Otrovni, 

crveni do narančasti kristali, topljivi u vodi, netopljivi 

u alkoholu. Rabi se kao inhibitor korozije. Sinonimi: 

sodium acid chromate, sodium bichromate. 

sodium feldspar – natrijski glinenac (feldšpat). Alkalijski 

glinenac (feldšpat – v. alkali feldspar) koji sadržava 

albitnu komponentu; v. soda feldspar. 

sodium nitrite – natrij-nitrit, natrijski nitrit. Žućkasti 

prah topljiv u vodi. Rabi se kao inhibitor korozije 

(corrosion inhibitor). 

sodium polyacrylate – natrij-poliakrilat. Sintetski polimer 

koji se rabi za kontrolu fi ltracije bušaće isplake 

(fi ltrate control). 

sodium silicate mud – natrijska silikatna isplaka (bušaća 

isplaka). Inhibirana bušaća isplaka (inhibited 

drilling mud) pripremljena od natrij-silikata, gline i 

slane vode. 

sodium tetraphosphate – natrij-tetrafosfat, tetrafosfat 

natrija. U tehnologiji bušaćih isplaka – kemijski anorganski 

aditiv za razrjeđivanje bušaće isplake. 

softening – umekšavanje (omekšavanje) vode. Smanjivanje 

tvrdoće vode (v. water hardness) uklanjanjem 

iona koji uvjetuju njenu tvrdoću (uglavnom iona kalcija 

i magnezija) precipitacijom, ionskom izmjenom 

ili udaljavanjem iona, na primjer, spajanjem iona s 

određenim tvarima (poput nekih fosfata) koje formiraju 

topljive, ali neionizirane soli. 

softening agent – omekšivač. (1) Kemikalija koja omekšava 

tvrdu vodu uklanjanjem iona kalcija i magnezija. 

(2) Supstancija koja se dodaje drugoj supstanciji 

radi povećavanja njene mekoće, na primjer, dodavanje 

stearinske kiseline plasticima. 

soft formations – meke formacije. U karotaži bušotina 

– pretežno slabo konsolidirane sekvencije pijesaka i 

šejla. Poroznost pijesaka je intergranularna (međuzrnska) 

i veća od 20%, a električna otpornost (specifi 

čni električni otpor, electrical resistivity) varira od 

oko 0,3 ohm-m (pijesaka zasićenih slanom vodom) 

do nekoliko ohm-m (pijesaka zasićenih naftom). 

soft ground – mekano tlo. Tlo koje je toliko vlažno ili 

nestabilno da je nesposobno izdržati opterećenje 

objekta ili konstrukcije tako da one u njega tonu.

soft magnetization 

soft magnetization – mekana magnetizacija. Magnetizacija 

koja se lako može ukloniti, osobito remanentna 

magnetizacija (remanent magnetization) s 

malom koercitivnošću (koercitivnom silom, coercive 

force); v. hard magnetization. 

soft mineral – mekani mineral. Mineral koji posjeduje 

tvrdoću manju od tvrdoće kvarca, tj. tvrdoću manju 

od sedmog stupnja Mohsove skale tvrdoće minerala; 

v. hardness of minerals, Mohs scale, hard mineral. 

soft rock – mekana stijena. (1) Termin slobodne primjene 

kojim se označava sedimentna stijena (sedimentary 

rock) za razliku od eruptivne (magmatske, igneous 

rock)) ili metamorfne stijene (metamorphic rock); 

v. hard rock. (2) Stijena koja je relativno neotporna 

na eroziju; v. hard rock. (3) Termin koji bušači rabe za 

sedimentne stijene starosti nakon krede (obično za 

nekonsolidirane pješčenjake ili gline) koje se buše 

relativno brzo i čije je uzorke teško povezati s točnom 

dubinom; v. hard rock. 

soft-rock geology – geologija mekanih stijena. Kolokvijalni 

termin za geologiju sedimentnih stijena (geology 

of sedimentary rocks), za razliku od geologije 

tvrdih stijena (v. hard-rock geology). 

soft scale – mekani kamenac. Kamenac koji nastaje od 

kalcij-karbonata u opremi (cijevima, posudama), za 

razliku od tvrdog kamenca (v. hard scale). Do precipitacije 

kalcij-karbonata iz slane vode dolazi zbog 

oslobađanja ugljik-dioksida iz vode s padom tlaka. 

soft water – mekana voda. Voda bez soli magnezija i 

kalcija, voda koja sadrži manje od 60 mg/l komponenata 

koje uvjetuju njenu tvrdoću (preračunano na 

karbonat kalcija). Mekane vode se lako pjene s običnim 

sapunom; v. hard water, water hardness. 

soil – tlo. (1) U inženjerskoj geologiji – svaki nekonsolidirani 

materijal koji zaliježe na temeljnim stijenama 

(bedrocks). Termin je u uobičajenoj uporabi među 

specijalistima inženjerske geologije, ali je u novije 

vrijeme njegov približni sinonim regolit (v. regolith) 

ušao u široku geološku primjenu. (2) U pedologiji – 

(a) Prirodna sredina za rast biljaka. (b) Termin koji se 

rabi u klasifi kaciji tala za označavanje nakupina prirodnog 

zemljastog materijala ili umjetno stvorenog 

čovjekom na površini Zemlje koji sadržava žive organizme 

i podržava ili je sposoban podržavati rast bilja 

na otvorenom. Donja granica tla obično odgovara 

donjoj granici biološke aktivnosti i općenito odgovara 

dubini prodiranja korijenja višegodišnjih biljaka. 

soil creep – puzanje tla, površinsko puzanje. Sporo i postojano 

kretanje tla i rastresitog stijenskog materijala 

niz kosinu (padinu) koja može biti vrlo položena, ali 

je obično strma. Sinonim: surfi cial creep. 

soil erosion – erozija tla. Otkidanje i kretanje gornjeg 

sloja tla ili materijala tla s gornjeg dijela njegovog 

profi la pod djelovanjem vjetra i vode tekućice, osobito 

kao posljedica promjena uzrokovanih ljudskom 

djelatnošću (na primjer, zbog neodgovarajućih ili 

nepravilnih metoda obrade tla). Erozija tla uključuje 

žljebastu eroziju (v. rill erosion), eroziju vododerinama 

(v. gully erosion), plošnu eroziju (v. sheet erosion) i 

eroziju vjetrom (v. wind erosion). 

soil fl ow – solifl ukcija, v. solifl uction. 

soil fl uction – solifl ukcija, v. solifl uction. 

soil gas – plin u tlu (iz tla). Biogeni plin (metan) koji je 

nastao na vrlo malim dubinama. 

soil mechanics – mehanika tla. Primjena principa i za- 

804 

soled boulder 

kona mehanike i hidraulike na rješavanje inženjerskih 

problema vezanih uz izučavanje ponašanja i prirode 

tala, sedimenata i drugih nekonsolidiranih akumulacija 

(nakupina) čvrstih čestica koji su se formirali mehaničkim 

razaranjem i kemijskim razlaganjem stijena 

koje sadržavaju ili ne sadržavaju primjese organskih 

tvari. Mehanika tla je detaljno i sistematsko izučavanje 

fi zičkih svojstava i mogućnosti iskorištavanja tla, 

osobito u primjeni kod izgradnje cesta i temeljenja 

objekata te također izučavanje drugih problema vezanih 

uz stabilnost tla. 

soil moisture – vlaga (vlažnost, voda) tla, v. soil water. 

soil physics – fi zika tla. Sistematizirani skup znanja koje 

se odnosi na fi zičke karakteristike tala i također na 

metode i instrumente koji se primjenjuju u izučavanju 

tih karakteristika. 

soil science – pedologija. Izučavanje formiranja, svojstava, 

zalijeganja i iskorištavanja tala kao prirodnih 

resursa. Općenito uključuje kemiju, fi ziku, mikrobiologiju, 

morfologiju i mineralogiju tala, kao i njihovu 

genezu (postanak) i klasifi kaciju. Sinonim: pedology. 

soil stabilization – stabilizacija (učvršćivanje) tla. Kemijska 

ili mehanička obrada primijenjena za povećavanje 

ili održavanje stabilnosti mase tla ili za poboljšanje 

njegovih tehničkih svojstava, na primjer, 

za povećavanje smične čvrstoće (otpornosti na smicanje, 

shear strength), smanjivanje kompresibilnosti 

(stlačivosti, compressibility) ili smanjivanje sklonosti 

tla k apsorpciji vode. Metode stabilizacije ili učvršćivanja 

tla uključuju fi zičku kompakciju (zbijanje) tla i 

obradu tla cementom, vapnom i bitumenom. 

soil-stratigraphic unit – pedološko-stratigrafska jedinica. 

Tlo s fi zičkim svojstvima i stratigrafskim odnosima 

(položajem) koji omogućuju njegovo konzistentno 

prepoznavanje i kartiranje kao stratigrafske jedinice. 

Formira se uglavnom prema podzalegnutim litostratigrafskim 

jedinicama koje mogu imati različit sastav 

i geološku starost. 

soil water – voda (vlaga, vlažnost) tla. Voda koja se nalazi 

u zoni vode (vlage ili vlažnosti) tla (v. belt of soil 

water). Sinonim: soil moisture. 

soil-water belt – pojas vode (vlage) tla, v. belt of soil 

water. 

soil-water zone – pojas vode (vlage) tla, v. belt of soil 

water. 

sole – (1) podina. U geologiji – donja, relativno ravna, 

ploha stijenskog tijela (rock body) ili žile (vein), osobito 

podina sedimentnog sloja (bottom of a sedimentary 

stratum). (2) podina navlake. U geologiji – rasjedna 

ploha (fault plane) koja leži ispod tektonskog pokrova 

ili šarijaža (v. thrust sheet). Sinonim: sole plane. 

(3) podina (osnovica) klizišta. Srednji i donji dio plohe 

smicanja klizišta tla (shear surface of landslide). (4) podina 

(podinski led) ledenjaka. Donji dio ili bazalni led 

(basal ice) ledenjaka koji često sadrži fragmente stijena, 

zagađen je i odijeljen oštrom granicom od čistog 

leda. (5) dno doline. Najniži dio doline. 

sole cast – podinski otisak (odljevak), otisak (odljevak) 

na podini sloja. Podinski znak ili trag (znak ili trag na 

podini sloja – v. sole mark) koji se sačuvao u obliku 

ispupčenja (izbočine) na donjoj površini sloja koji 

neposredno pokriva gornju površinu drugog, fi nije 

zrnastog sloja s tragovima primarne sedimentne 

strukture u obliku udubljenja. 

soled boulder – izglačani blok. Kamen s tupim uglovi-

sole fault 

ma i izglačanim ili spljoštenim, katkada izbrazdanim 

stranama (površinama), osobito kamen oblikovan 

brušenjem glacijalnom (ledenjačkom) abrazijom. 

sole fault – bazalni rasjed, rasjed otkidanja. Reverzni 

rasjed s blagim nagibom (low-angle thrust fault) koji 

formira podinu tektonskog pokrova ili šarijaža (thrust 

sheet). Također, glavni bazalni rasjed (basal main fault) 

ljuskavih struktura (imbrications). Sinonimi: basal 

thrust plane, décollement fault, detachment fault, detachment 

thrust. 

sole mark – podinski znak (trag), znak (trag) u podini 

sloja. Opći opisni termin koji se primjenjuje za označavanje 

orijentiranih sedimentnih struktura ili za 

označavanje malih, valovitih, uglavnom konveksnih 

tvorevina nepravilnog oblika na donjoj površini pješčenjaka 

ili siltita (prahovnjaka) duž njegova kontakta 

s podzalegnutim slojem mekane i fi nije zrnaste 

stijene (poput šejla). Termin se obično odnosi na ispunjene 

primarne sedimentne strukture (na primjer, 

pukotine, žlijebove, brazde i druga udubljenja) koje 

su se formirale na gornjoj površini podzalegnutog 

sloja mulja djelovanjem agensa, kao što su struje, organizmi 

i nejednako opterećenje, i sačuvale u obliku 

podinskih otisaka (v. sole cast) čak nakon što se podzalegnuti 

materijal konsolidirao i raspao. Sinonim: 

sole marking. 

sole marking – podinski znak (trag), znak (trag)u podini 

sloja, v. sole mark. 

sole plane – podina navlake, v. sole, 2. 

sole risk clause – klauzula o vlastitom riziku. Klauzula u 

nekim ugovorima o zajedničkom ulaganju (joint venture 

agreement) koja dopušta (omogućuje) jednoj od 

strana nastavak operacija (radova) geološkog istraživanja 

i razrade na njen vlastiti rizik kada druga strana 

ili druge strane ne žele više participirati. 

solid – čvrsta (kruta) tvar. Sedimentni materijal koji se 

nalazi u otopini ili suspenziji, ali nakon precipitacije 

u talog ima oblik i svojstva čvrstog tijela. Termin se 

obično rabi u množini, na primjer dissolved solids 

(otopljene čvrste čestice). 

solid alkanes – čvrsti (kruti) alkani. Zasićeni ugljikovodici 

s visokim vrelištem koji su čvrsti (kruti) pri normalnim 

temperaturama. Uključuju ugljikovodike sa 

16 ugljikovih atoma (heksadekan ili cetan) i više; v. 

alkanes. 

solid desiccant dehydration – dehidracija čvrstim 

sušilom. Proces uklanjanja vode iz prirodnog plina 

adsorpcijom na čvrstim (krutim) sušilima (desikantima) 

– boksitu, aktivnom aluminij-oksidu (porozan, 

amorfan i djelomično hidratiran), silikagelu (u obliku 

praška, zrnja ili kuglica različitih veličina) ili molekularnim 

sitima (kristalni zeoliti ili metalni alumosilikati). 

Voda, koja se intenzivnije adsorbira, izvlači i dio 

ugljikovodika. Tijek dehidracije plina čvrstim sušilom 

je sljedeći: ulazni plin prolazi kroz separator ili 

skruber u kojem se čisti od tekućih i čvrstih primjesa 

(slobodne vode, inhibitora korozije, produkata korozije, 

pijeska i drugih primjesa), zatim u adsorpcijsku 

kolonu (adsorber) s čvrstim sušilom (u adsorberu su 

dva sloja adsorbenta – na jednom se vrši dehidracija, 

dok se drugi regenerira. Dehidracijom čvrstim sušilom 

se može postići potpuno sušenje plina, pa se 

primjenjuje za uklanjanje vode iz plina za napajanje 

kriogenog postrojenja za preradu plina (postrojenja 

za preradu plina kriogenim postupkom). 

805 

solid-solution series 

solid desiccant dehydration unit – uređaj za dehidraciju 

(dehidrator) čvrstim sušilom – v. solid desiccant 

dehydration. 

solid desiccant dehydrator – dehidrator (uređaj za 

dehidraciju) čvrstim sušilom – v. solid desiccant dehydration. 

solid diff usion – difuzija u čvrstoj sredini. Difuzija kroz 

tvrdu stijenu, osobito karakteristična za metasomatske 

procese. 

solid geology – geologija temeljnih stijena. Britanski 

termin za bedrock geology. 

solidifi cation – solidifi kacija, stvrdnjavanje. U geologiji 

– proces prijelaza tvari u čvrsto (kruto, tvrdo) stanje, 

osobito promjena magme iz tekućeg stanja u čvrsto 

(skrućivanje magme) pri njenom hlađenju. U slučaju 

sedimentnih stijena (sedimentary rocks) češće se 

primjenjuje termin litifi kacija (v. lithifi cation); v. consolidation. 

solid map – karta temeljnih stijena. Britanski termin za 

geološku kartu (geological map) koja prikazuje prostiranje 

temeljnih stijena (solid rocks, bedrocks) pod 

pretpostavkom da nema površinskih sedimenata 

(osim aluvije) ili da su odneseni. 

solid rod – puna klipna (pumpna) šipka – v. sucker rod. 

solid rock – temeljna stijena. Britanski termin za bed 

rock (v.). 

solids – čvrste (krute) čestice, v. solid. 

solids concentration – koncentracija (sadržaj) čvrstih 

(krutih) čestica. Volumen čvrstih (krutih) čestica, otopljenih 

i neotopljenih, u tekućini. Izražava se u postocima. 

Sinonim: solids content. 

solids content – sadržaj (koncentracija) čvrstih (krutih) 

čestica, v. solids concentration. 

solids control – uklanjanje krhotina probušenih stijena 

iz isplake. Uklanjanje materijala (čestica i krhotina) 

probušenih stijena (well cuttings) iz povratne bušaće 

isplake na bušaćem postrojenju; v. solids-control 

equipment. 

solids-control equipment – oprema za uklanjanje krhotina 

probušenih stijena iz isplake. U procesu rotacijskog 

bušenja – uređaji na bušaćem postrojenju 

(drilling rig) koji se primjenjuju za uklanjanje čestica i 

krhotina probušenih stijena (well cuttings) iz bušaće 

isplake (drilling mud) nakon njena vraćanja iz bušotine. 

Oprema uključuje vibracijsko isplačno sito (shale 

shaker), separator pijeska (desander) i mulja (desilter) 

i taložni rezervoar (taložnik, settling tank). 

solids-control tank – rezervoar (spremnik) za uklanjanje 

krhotina probušenih stijena iz isplake. U procesu rotacijskog 

bušenja – prvi rezervoar od isplačnih rezervoara 

(mud tanks) na postrojenju za rotacijsko bušenje 

(rotary drilling rig). Podijeljen je na tri sekcije – u prvu 

struji bušaća isplaka iz rezervoara vibracijskog isplačnog 

sita (shale shaker tank) i očisti se u separatoru pijeska 

(desander), zatim struji u drugu sekciju gdje se čisti 

u separatoru mulja (desilter) i odlazi u treću sekciju 

gdje može biti centrifuga, nakon čega struji u taložni 

rezervoar (settling tank) i zatim u usisni (suction tank). 

solid solution – čvrsta otopina, mješoviti kristal. Homogena 

kristalna faza čiji se sastav može mijenjati 

unutar konačnih granica bez poremećaja njene homogenosti, 

odnosno bez pojave dodatne faze. Sinonimi: 

mix-crystal, mixed crystal. 

solid-solution series – izomorfni niz, v. isomorphous 

series.

solid stage 

solid stage – stadij skrućivanja magme. Stadij hlađenja 

magme (cooling of magma) tijekom kojeg ona postaje 

potpuno čvrsta. 

solid sucker rod – puna klipna (pumpna) šipka – v. sucker 

rod. 

solids volume – volumen zrna, v. grain volume. 

solifl uction – solifl ukcija. U geologiji – sporo, viskozno 

tečenje tla zasićenog vodom i drugih nesortiranih, 

vodom zasićenih, površinskih materijala niz padinu, 

obično brzinom od 0,5 cm do 5,0 cm godišnje, osobito 

tečenje koje se zbiva na velikim visinama u područjima 

s podzalegnutim smrznutim tlima (ne obvezno 

s trajno zamrznutim tlom ili permafrostom) 

koja predstavljaju silaznu barijeru perkolaciji (prokapljivanju, 

poniranju) vode. U takvim područjima 

solifl ukcija započinje djelovanjem mraza i povećava 

se djelovanjem voda od naizmjeničnog otapanja i 

smrzavanja snijega i leda u tlu. Prema prvobitnoj 

defi niciji, termin solifl ucton je označavao sporo tečenje 

vodom zasićenih masa tla niz padine, ali kako 

takva defi nicija nije eksplicitno pokazivala da se 

termin odnosi na tečenje po površini smrznutog 

tla, on je proširen da bi obuhvatio slična kretanja 

materijala u područjima s umjerenom i tropskom 

klimom. Termin se također primjenjuje kao sinonim 

termina soil creep (puzanje tla), iako se solifl ukcija 

obično razlikuje većom brzinom. Preporučljivo je 

ograničiti značenje termina na sporo kretanje tla 

u periglacijalnim područjima. Drugi oblik pisanja 

termina: solifl uxion. Sinonimi: sludging, soil fl ow, soil 

fl uction. 

solifl uction lobe – solifl ukcijski režanj (jezik). Izolirana 

jezičasta tvorevina širine do 25 metara i duljine do 

150 metara formirana bržom solifl ukcijom na nekim 

dijelovima padine s promjenljivim nagibom. Čelo 

(fronta) solifl ukcijskog režnja je obično strmo (15 do 

20 stupnjeva), a gornja površina je relativno položena. 

Sinonim: solifl uction tongue; v. solifl uction. 

solifl uction mantle – solifl ukcjski plašt. Nesortirani, vodom 

zasićeni lokalni materijal koji se kreće niz padinu 

solifl ukcijom (v. solifl uction). Sinonim: fl ow earth. 

solifl uction sediment – solifl ukcijski sediment. Sediment 

koji se formirao solifl ukcijom (v. solifl uction). 

solifl uction sheet – solifl ukcijski pokrov. Široko razvijeni 

sediment solifl ukcijskog plašta (v. solifl uction 

mantle) koji jednoliko prekriva široku padinu (slope); 

v. solifl uction. 

solifl uction slope – solifl ukcijska padina. Glatko savijena 

padina sa zakrivljenošću od 2 do 30 stupnjeva 

koja se formirala solifl ukcijom ili duž koje se zbiva 

solifl ukcija (v. solifl uction) 

solifl uction terrace – solifl ukcijska terasa. Niska terasa 

(terrace) ili stepenica (bench) koje su se formirale solifl 

ukcijom (v. solifl uction) na podnožju padine. Može 

imati rub u obliku režnja (lobate margin) koji svjedoči 

o nejednolikom kretanju. 

solifl uction tongue – solifl ukcijski jezik (režanj), v. solifl 

uction lobe. 

solifl uxion – solifl ukcija, v. solifl uction. 

solubility – topljivost. Količina tvari koja će se otopiti 

(solute) u drugoj tvari (otapalu, solvent) pri danoj 


solubility of gas – topljivost plina, v. gas solubility. 

solubility of gas in oil – topljivost plina u nafti, v. gas 

solubility in oil. 

806 

solution 

solubility of gas in reservoir water – topljivost plina u 

slojnoj vodi, v. gas solubility in water. 

solubility of gas in water – topljivost plina u vodi, v. gas 

solubility in water. 

solubility of hydrocarbon gases in oil – topljivost plinovitih 

ugljikovodika u nafti, v. gas solubility in oil. 

solubility of hydrocarbon gases in oil-fi eld waters – 

topljivost plinovitih ugljikovodika u ležišnim vodama, 

v. gas solubility in water. 

solubility of hydrocarbon gases in water – topljivost 

plinovitih ugljikovodika u vodi, v. gas solubility in water. 

solubility of natural gas in oil – topljivost prirodnog 

plina u nafti, v. gas solubility in oil. 

solubility of natural gas in reservoir water – topljivost 

prirodnog plina u slojnoj vodi, v. gas solubility in 

water. 

solubility of natural gas in water – topljivost prirodnog 

plina u vodi, v. gas solubility in water. 

solubility of water in liquid hydrocarbons – topljivost 

vode u tekućim ugljikovodicima. Uzajamno privlačenje 

vode i tekućih ugljikovodika je ekstremno malo, 

tj. topljivost vode u njima je vrlo ograničena. Raste s 

povećanjem temperature. Tip ugljikovodika znatno 

više utječe na topljivost vode u njima nego njihova 

molarna masa. Objavljeni podaci topljivosti ne omogućuju 

korelaciju topljivosti vode u tekućim ugljikovodicima 

s ležišnim tlakovima i temperaturama. 

solubility of water in natural gas – topljivost vode u 

prirodnom plinu. Količina (sadržaj) vode (vodene 

pare) u prirodnim plinovima pri različitim tlakovima i 

temperaturama mora biti poznata kako bi se mogao 

utvrditi odnos proizvodnje vode na površini i ekvivalentnih 

volumena u ležištu i izvesti proračuni koji 

uključuju formiranje plinskih hidrata. Sadržaj vode u 

plinu raste s padom tlaka (pri konstantnoj temperaturi) 

i s porastom temperature (pri konstantnom tlaku). 

Prirodni plin sa znatnom količinom ugljik-dioksida 

ili sumporovodika će sadržavati više vode zbog 

afi niteta tih spojeva prema vodi, dok će plin sa znatnim 

sadržajem dušika i helija sadržavati manje vode. 

Otopljene čvrste čestice u vodi snizuju parcijalni tlak 

vode u plinu i, prema tome, sadržaj vode u njemu. 

solubilization parameters – parametri solubilizacije. 

Volumen nafte i slane vode čija je mikroemulzija (microemulsion) 

sposobna da se solubilizira. Razlikuju 

se parametar solubilizacije nafte (oil solubilization 

parameter – defi nira se kao omjer volumena nafte 

u fazi mikroemulzije i volumena površinski aktivne 

tvari u fazi mikroemulzije) i parametar solubilizacije 

vode (water solubilization parameter – defi niran kao 

omjer volumena vode u fazi mikroemulzije i volumena 

površinski aktivne tvari u fazi mikroemulzije). Površinski 

aktivna tvar (bez pomoćne – kosurfaktanta) 

nalazi se u fazi mikroemulzije, a ne u fazi viška vode 

ili fazi nafte. Parametri solubilizacije karakteriziraju 

sustav površinski aktivne tvari. 

soluble oil – topljiva nafta, v. micellar solution. 

soluble oil fl ood (fl ooding) – istiskivanje nafte topljivom 

naftom, v. micellar-polymer fl ood. 

solution – (1) otapanje. (a) U geologiji – proces kemijskog 

trošenja (raspadanja, chemical weathering) kojim 

kemijski manje stabilni (otporni) minerali prelaze 

u otopinu, na primjer, otapanje i iznošenje (uklanjanje) 

karbonata kalcija iz vapnenca ili krede djelova-

solution basin 

njem karbonske (ugljične) kiseline koja je nastala od 

oborinske vode i ugljik-dioksida pri prolaženju kroz 

atmosferu. Otapanje minerala u pješčenjacima i karbonatima 

može katkada znatno povećati i poroznost 

i permeabilnost ležišnih stijena, osobito u plitko pokopanim 

(prekrivenim) karbonatima i dublje pokopanim 

pješčenjacima. Sinonim: dissolution. (b) v. dissolution. 

(2) otopina. Smjesa koja se sastoji od jedne, 

homogene čvrste, tekuće ili plinovite faze i u kojoj 

su komponente (čvrsta, tekuća, plinovita ili njihova 

kombinacija) jednoliko distribuirane – smjesa dviju 

ili više komponenata koje formiraju jednu, homogenu 

fazu. Primjeri otopina su otopljena čvrsta tvar u 

tekućini ili tekućina u tekućini ili plin u tekućini. 

solution basin – bazen otapanja. U geologiji – plitka 

površinska, prirodna ili umjetna, zavala (depression) 

koja se formirala otapanjem površinskog materijala 

(solution of surface material) ili spuštanjem (slijeganjem) 

površine (settlement of surface) kao posljedice 

uklanjanja (iznošenja) ispod zalegnutog materijala 

(poput soli ili gipsa) otopinama, osobito depresija 

otapanja (solution depression) u krškim područjima. 

solution breccia – breča otapanja, ablacijska breča. 

Kolapsna breča (v. collapse breccia) formirana na 

mjestima gdje je topljivi materijal bio djelomično ili 

potpuno uklonjen (iznesen) otapanjem, što je dovelo 

do spuštanja (slijeganja, settlement) i drobljenja 

(fragmentation) nadzalegnutih stijena, na primjer, 

breča koja se sastoji od fragmenata čerta (rožnjaka) 

nastalih od vapnenca čiji se karbonatni materijal 

otopio i bio uklonjen (iznesen). Sinonimi: ablation 

breccia, solution collapse breccia. 

solution channel – kanal otapanja. U geologiji – cjevasti 

ili plosnati kanal formiran otapanjem karbonatnih 

stijena, obično duž pukotina (joints) i ploha slojevitosti 

(bedding planes). Kanali otapanja su glavni nosioci 

vode u karbonatnim stijenama; v. solution opening. 

solution cleavage – klivaž otapanja. Isprekidani klivaž 

(v. spaced cleavage) formiran otapanjem stijene (rock 

dissolution), na primjer, vapnenaca. 

solution collapse – urušavanje (urušenje) otapanjem. 

Naglo urušavanje netopljivih slojeva (nonsoluble 

strata) zbog otapanja (dissolution) topljivih podzalegnutih 

stijena (soluble underlying rocks); v. solution 

subsidence. 

solution collapse breccia – breča otapanja, v. solution 

breccia. 

solution depression – depresija otapanja. Opći termin 

kojim se označavaju bazeni otapanja (v. solution basin) 

u krškim područjima. Sinonim: solution sink. 

solution gas – (1) otopljeni (naftni, kaptažni) plin. U 

proizvodnji nafte – prirodni plinoviti ugljikovodik 

koji je otopljen u slojnoj nafti u ležištu pri ležišnom 

tlaku, proizvodi se zajedno s njom i separira iz nje na 

površini. Sinonimi: dissolved gas, gas in solution. (2) 

otopljeni plin. Plin koji čini dio tekuće faze pri povišenom 

tlaku i temperaturi, a u plinovitom je stanju pri 

atmosferskim uvjetima. Sinonim: dissolved gas. 

solution-gas drive – režim otopljenog plina (ekspanzije 

otopljenog plina), volumetrijski režim. U procesu 

proizvodnje nafte – tip proizvodnog mehanizma 

(mehanizma ležišnog režima, reservoir drive mechanism) 

u naftnom ležištu koji je rezultat oslobađanja 

plina otopljenog u slojnoj nafti i djelovanja energije 

njegove ekspanzije usljed pada ležišnog tlaka ispod 

807 

solution-gas drive 

tlaka zasićenja ležišta (uzrokovanog proizvodnjom). 

Ekspandirajući plin istiskuje naftu iz pora sloja u bušotine. 

Dodatna ležišna energija se dobiva ekspanzijom 

stijene i vode u njoj, ali je znatno manja u odnosu 

na energiju ekspanzije plina. Ovisno o početnom 

tlaku (tlaku ležišta u trenutku njegova otkrića), takva 

ležišta mogu biti nezasićena (undersaturated reservoir) 

ili zasićena (saturated reservoir). U nezasićenom ležištu 

njegov tlak je veći od tlaka zasićenja nafte i plin 

neće biti slobodna faza sve dok je ležišni tlak veći od 

tlaka zasićenja, a ležišna energija je rezultat samo 

ograničene ekspanzije stijene, nafte i vode. Tijekom 

proizvodnje dolazi do pada tlaka u ležištu (pad tlaka 

može biti vrlo brz, katkada čak nekoliko desetaka 

bar tijekom nekoliko mjeseci proizvodnje), ali je 

proizvodni plinski faktor (GOR) konstantan sve dok 

ležišni tlak ne padne ispod tlaka zasićenja budući da 

se u tom periodu proizvodi samo plin koji se izdvaja 

iz proizvedene nafte u bušotini. U trenutku kada ležišni 

tlak dosegne tlak zasićenja (ili ako je ležište već 

prvotno bilo zasićeno, odnosno ako je njegov tlak 

bio jednak tlaku zasićenja nafte), počinje izdvajanje 

plina i djelovanje režima otopljenog plina. 

Karakteristično za režim otopljenog plina u početnoj 

fazi proizvodnje jest da je proizvodni (trenutni) plinski 

faktor jednak početnom faktoru otopljenog plina 

budući da se u ležištu još nije formirala slobodna plinska 

faza. Zasićenje plinom se, međutim, brzo razvija 

i povećava s vremenom proizvodnje i, kada se postigne 

tzv. kritična vrijednost zasićenja (obično između 

5 i 10%), plin postaje dovoljno pokretljiv i počne 

strujati s naftom u buštinu. Posljedica toga je prilično 

nagli porast proizvodnog plinskog faktora. Kako se 

daljnjom proizvodnjom u ležištu povećava zasićenje 

plinovitom fazom, povećava se i plinski faktor 

(njegova vrijednost može biti i desetak puta veća od 

početnog faktora otopljenog plina), odnosno protok 

plina, uz istovremeno smanjivanje proizvodnje nafte 

i, kada se u ležištu postigne zasićenje plinom između 

20 i 30%, protok nafte postane zanemariv, a plinski 

faktor postigne maksimalnu vrijednost (u kasnijoj 

fazi iskorištavanja ležišta plinski faktor pada). Prema 

tome, tempo proizvodnje nafte iz ležišta s režimom 

otopljenog plina se mora pažljivo regulirati kako bi 

se izbjegao veliki pad ležišnog tlaka i gubitak određenog 

dijela potencijalno pridobive nafte (iscrpak 

nafte se katkada može povećati strategijom čuvanja 

ležišne energije održavajući proizvodni plinski faktor 

na minimumu. Proizvodnje vode nema ili je neznatna 

(određena količina vode se može proizvesti zbog 

ekspanzije porne vode usljed pada ležišnog tlaka i 

formiranja zasićenja ležišta njome nužnog za početak 

strujanja). 

Režim otopljenog plina je relativno neefi kasan, obično 

je dominantan u naftnim ležištima bez primarne 

plinske kape i/ili vodonosnog bazena napajanja 

(akvifer). Takva ležišta su potpuno okružena nepropusnim 

stijenama (barijerama). Konačan iscrpak 

nafte može iznositi od 20 do 30% (prema drugim 

izvorima od 5 do 30%) od početnih rezervi (u periodu 

proizvodnje od početnog ležišnog tlaka do tlaka 

zasićenja iscrpak nafte tipično iznosi manje od 5% 

početnih rezervi). Općenito, veći iscrpak se postiže u 

ležištima u kojima je viskoznost nafte relativno niska, 

a svojstva ležišne stijene su vrlo homogena. Sinoni-

solution-gas drive fi eld 

mi: depletion drive, depletion-gas drive, depletion-gas 

expansion drive, dissolved-gas drive, dissolved-gas expansion 

drive, gas-depletion drive, internal-gas drive, 

internal-gas expansion drive, solution-gas expansion 

drive, volumetric depletion-gas drive, volumetric drive; 

v. natural drive, natural drive mechanisms, combination 

drive, gas-cap drive, water drive. 

solution-gas drive fi eld – polje s režimom otopljenog 

plina (s volumetrijskim režimom), v. solution-gas drive 

reservoir. 

solution-gas drive index – indeks režima otopljenog 

plina, v. depletion drive index. 

solution-gas drive oil recovery – iscrpak nafte režimom 

otopljenog plina, v. solution-gas drive. 

solution-gas drive oil reservoir – naftno ležište s režimom 



solution-gas drive recovery – iscrpak nafte režimom 

otopljenog plina, v. solution-gas drive. 

solution-gas drive reservoir – naftno ležište s režimom 

otopljenog plina (s volumetrijskim režimom). Tip naftnog 

ležišta u kojem je glavni izvor energije za istiskivanje 

(strujanje) nafte iz pora sloja u bušotinu ekspanzija 

plina koji se izdvaja (oslobađa) iz nafte zbog 

pada ležišnog tlaka uzrokovanog proizvodnjom. 

Režim dominantno djeluje u ležištima bez primarne 

plinske kape i vodonosnog bazena napajanja (akvifer) 

ležišta ili aktivnog vodotlačnog režima. Karakteristike 

iskorištavanja ležišta s režimom otopljenog 

plina su brz pad ležišnog tlaka, proizvodnja bezvodne 

nafte, brz rast plinskog faktora svih bušotina (bez 

obzira na njihov položaj na strukturi) i nizak konačan 

iscrpak nafte. Sinonimi: bubble-point reservoir, depletion-drive 

oil reservoir, depletion-drive pool, depletiongas 

pool, depletion-gas pool, dissolved-gas drive oil 

reservoir, dissolved-gas drive reservoir, dissolved-gas 

pool, gas-depletion drive oil reservoir, internal-gas 

drive oil reservoir, internal-gas drive pool, internal-gas 

pool, solution-gas expansion pool, solution-gas pool, 

v. solution-gas drive. 

solution-gas expansion drive – režim otopljenog plina, 

režim ekspanzije otopljenog plina, volumetrijski 

režim, v. solution-gas drive. 

solution-gas expansion pool – naftno ležište s režimom 



solution-gas fi eld – polje s režimom otopljenog plina (s 

volumetrijskim režimom), v. solution gas-drive reservoir. 

solution-gas-gas-cap drive – kombinirani režim otopljenog 

plina i plinske kape. Prirodni režim iskorištavanja 

naftnog ležišta s početnom (primarnom) plinskim 

kapom i bez djelovanja vodotlačnog režima; v. 

combination drive, gas-cap drive, solution-gas drive. 

solution gas-oil (gas/oil) ratio – faktor otopljenog 

plina. Količina plina otopljenog u sirovoj nafti u ležištu, 

omjer volumena otopljenog plina i jediničnog 

volumena nafte ili broj proizvedenih kubnih metara 

plina (ili standardnih kubnih stopa), koji je bio otopljen 

u slojnoj nafti, sa svakim standardnim kubnim 

metrom (ili standardnim barelom) otplinjene nafte 

(nafte u spremniku, odnosno nafte pri površinskim/ 

standardnim uvjetima). Ovisi o tlaku pri konstantnoj 

temperaturi i, općenito, raste s dubinom zalijeganja 

ležišta. Sinonimi: dissolved gas-oil ratio, solution GOR. 

808 

solvent 

solution-gas pool – ležište/polje s režimom otopljenog 

plina (s volumetrijskim režimom), v. solution-gas drive 

reservoir. 

solution GOR – faktor otopljenog plina, v. solution gasoil 

ratio. 

solution load – transportirani otopljeni sedimentni materijal, 

v. dissolved load. 

solution-mined cavern – izlužena solna kaverna, v. salt 

cavern. 

solution-mined cavern in bedded salt – izlužena kaverna 

u slojevima soli, v. salt cavern. 

solution-mined cavern in salt domes – izlužena kaverna 

u solnim domama, v. salt cavern. 

solution OGR – faktor otopljene nafte, v. liquid content 

(of gas condensate). 

solution oil-gas (oil/gas) ratio – faktor otopljene nafte, 

v. liquid content (of gas condensates). 

solution opening – šupljina otapanja. (1) Šupljina formirana 

neposrednim otapanjem stijena vodom koja 

je prodrla u već postojeće šupljine. (2) Šupljina formirana 

razlaganjem manje topljivih stijena djelovanjem 

vode koja je prodrla u već postojeće šupljine, 

otopila stijenu i uklonila produkte razlaganja. 

solution platform – platforma otapanja. Plimna (intertidalna) 

površina (intertidal surface) na karbonatnim 

stijenama, gotovo horizontalna ali ne istrošena 

(abradirana), koja je formirana prvenstveno otapanjem 

(solution), ali uz djelovanje plimnog (intertidalnog) 

trošenja (raspadanja, intertidal weathering) 

i biološke erozije (biological erosion) i sedimentacije 

(deposition). Sinonim: low-tide platform. 

solution point – čvorna točka, v. node, 3. 

solution porosity – poroznost otapanja. Tip sekundarne 

poroznosti stijene. Nastala je otapanjem minerala 

stijena cirkulirajućim toplim ili vrućim otopinama, 

pri čemu su formirani kanali, a trošenjem stijena su 

nastali otvori poput proširenih pukotina i kaverni 

otapanja. Šupljine (pore) su uzrokovane djelovanjem 

organizama i kasnijim proširenjem otapanja. 

Primjeri tog tipa poroznosti su vapnenci i dolomiti; 

v. secondary porosity. 

solution sink – depresija otapanja, v. solution depression. 

solution sinkhole – vrtača (ponikva) otapanja. Najčešći 

tip vrtače (ponikve, dolca) koja nastaje kada se 

tijesno zbližene pukotine ispod nje prošire i spoje; v. 

collapse sinkhole. 

solution subsidence – spuštanje (slijeganje) otapanjem 

(uslijed otapanja). Postupno spuštanje (slijeganje) 

netopljivih slojeva (nonsoluble strata) uzrokovano 

otapanjem stijena koje zaliježu ispod njih; v. solution 

collapse. 

solution transfer – prijenos u procesu otapanja. U geologiji 

– proces otapanja pod tlakom (pressure solution) 

klastičnih mineralnih zrna na mjestima njihovog 

kontakta nakon čega je slijedilo kemijsko pretaloživanje 

(chemical redeposition) otopljenog materijala 

na manje deformiranim dijelovima površina zrna. 

solution vug permeability – permeabilnost kaverni 

otapanja. Tip sekundarne permeabilnosti stijene (zajedno 

s pukotinskom permeabilnošću). Nastala je u 

nekim karbonatnim ležišnim stijenama cijeđenjem 

(perkolacijom) kiselih voda koje su otopile skelet stijene; 

v. secondary permeability. 

solvent – otapalo, solvent. Općenito – tekućina koja

solvent extraction 

otapa drugu tvar (plin, čvrstu tvar ili drugu tekućinu) 

i s njom stvara otopinu (solution). Dva najvažnija 

svojstva otapala su hlapljivost i moć otapanja (solvent 

power). Ugljikovodična otapala se dobivaju direktno 

iz naftnih frakcija s vrelištem ispod 250 °C i dijele se 

na aromatska, naftenska i parafi nska, a petrokemijska 

otapala se sintetiziraju iz ulazne naftne sirovine 

kemijskom obradom. Glavne skupine tih otapala su 

alkoholi, ketoni, esteri, eteri i klorirana otapala. Otapala 

što se najčešće rabe su aceton, naftalin, kloroform, 

tri-kloretilen, ugljik-tetraklorid, benzen, toluen, 

ksilen i druga. U procesima povećanja iscrpka nafte 

(EOR-procesi) otapalo je istiskivajući (injektirani) 

fl uid koji postaje miscibilan sa slojnom naftom u 

procesu istiskivanja nafte pri ležišnim uvjetima – na 

primjer, plinoviti ugljikovodici, ukapljeni naftni plin, 

ugljik-dioksid, plinoviti produkti izgaranja, alkohol; v. 

solvent fl ood. 

solvent extraction – ekstrakcija otapalom (solventom). 

Proces separacije jedne komponente iz smjese otapanjem 

u otapalu u kojem je ta komponenta topljiva, 

ali druge komponente smjese nisu, tj. separacija 

selektivnim djelovanjem otapala. Postupak se naveliko 

primjenjuje za ekstrakciju nafte i u rafi nerijama 

u proizvodnji baznih motornih ulja (za ekstrakciju 

aromata). 

solvent fl ood (fl ooding) – istiskivanje nafte otapalom. 

Proces povećanja iscrpka nafte (EOR-proces) 

miscibilnim istiskivanjem plinovitim otapalom – na 

primjer, ugljikovodicima srednje molarne mase (od 

etana do heksana) ili ugljik-dioksidom. Obrok injektiranog 

otapala (slug) se protiskuje kroz ležište fl uidom 

koji se odabere na bazi njegove miscibilnosti s 

otapalom – ako je, na primjer, otapalo ugljikovodik, 

za potiskivanje je prikladan metan, ako je otapalo 

ugljik-dioksid, potiskuje se inertnim plinom ili vodom. 

Sinonimi: oil-displacement by solvent, solventgas 

drive, solvent plug process. 

solvent gas – plinovito otapalo (solvent). Plinoviti fl uid 

za istiskivanje nafte iz ležišta u procesima povećanja 

iscrpka nafte (EOR-procesi) koji postane miscibilan sa 

slojnom naftom pri ležišnim uvjetima i na taj način 

poboljšava efi kasnost istiskivanja – na primjer, plinoviti 

ugljikovodici, ugljik-dioksid; v. solvent, solvent 

fl ood. 

solvent-gas drive – istiskivanje nafte otapalom, v. solvent 

fl ood. 

solvent plug process – istiskivanje nafte otapalom, v. 

solvent fl ood. 

solvent recovery of oil – proizvodnja (dobivanje) nafte 

istiskivanjem otapalom; v. solvent fl ood. 

solvent-water drive – istiskivanje nafte vodenom otopinom 

otapala. Proces povećanja iscrpka nafte (EORproces) 

istiskivanjem micelarnom otopinom ili vodenom 

otopinom površinski aktivne tvari. Obje smjese 

odabrane površinski aktivne kemikalije djeluju u 

ležištu kao otapalo ili miscibilni istiskivajući fl uid 

(međufazna napetost između injektirane otopine i 

slojne nafte se približava nuli). Otopina solventa se 

potiskuje kroz ležište vodom s dodatkom polimera 

za regulaciju pokretljivosti fl uida; v. micellar-polymer 

fl ood. 

somal unit – somička jedinica. Stratigrafska jedinica 

(stratigraphic unit) koja je lateralno odvojena od 

susjednih stratigrafskih jedinica nepravilnim grani- 

809 

sonic logging 

cama u obliku jezičastih uklinjenja, na primjer, litosoma 

(lithosome) ili biosoma (biosome). 

sonde – sonda, karotažna sonda. U operacijama karotaže 

– duguljasti cilindrični sklop (uređaj) s mjernim 

priborom (predajnom i prijamnom opremom) koji se 

specijalnim kabelom spušta u bušotinu radi mjerenja 

i registracije električnih, akustičkih i/ili radioaktivnih 

svojstava formacija (stijena) i fkuida u njima, na primjer, 

električne otpornosti (elektrokarotažna sonda 

s kompletom elektroda) ili radioaktivnosti (sonda 

za neutronsku karotažu s izvorom neutrona). Jedan 

tip sondi nema kontakt ili ima vrlo slab kontakt sa 

stijenkom bušotine (i mjeri svojstva većeg volumena 

formacije), dok drugi tip sondi ima papuču (ili papuče, 

pad) koja klizi duž stijenke kanala bušotine (i mjeri 

svojstva vrlo malog volumena formacije). Duljina 

sondi je od 1,8 m do 12 m (6 do 40 stopa), a promjer 

od 5 cm do 15 cm (2 do 6 inča). U operacijama karotaže 

u bušotinu se može istodobno spustiti nekoliko 

sondi. Sinonimi: logging device, logging sonde, logging 

tool. 

sonic log – (1) dijagram akustičke (zvučne) karotaže. 

Dijagram koji prikazuje ovisnost vremena širenja 

akustičkih (zvučnih) valova kroz formacije o dubini 

bušotine. Brzina širenja akustičkih valova kroz stijene 

zavisi od njihova litološkog sastava i fl uidima 

koji ih zasićuju. Rabi se uglavnom za procjenu poroznosti 

i litologije stijena. Sinonimi: acoustic log, 

acoustic-velocity log, continuous-velocity log, velocity 

log. (2) akustička (zvučna) karotaža, v. sonic logging. 

(3) uređaj (pribor) za akustičku (zvučnu) karotažu, v. 


sonic logging – akustička (zvučna) karotaža. Tip karotaže 

nezacijevljenih bušotina (bušotina bez zaštitne 

kolone) – mjerenje i registracija akustičkih karakteristika 

podzemnih formacija (stijena) koji se baziraju na 

mjerenju vremena širenja (rasprostiranja, travel time) 

akustičkih (zvučnih) valova kroz formaciju (najčešće 

longitudinalnih, transverzalnih i Stoneleyovih valova), 

odnosno na mjerenju vremena koje je potrebno 

valu da prijeđe određenu udaljenost kroz formaciju. 

Vrijeme putovanja, odnosno brzina širenja akustičkih 

valova, zavisi od sastava formacije (litologije) i 

njenoj gustoći, elastičnim svojstvima i poroznosti te 

fl uida u njoj (nafte, plina i vode različitog saliniteta). 

Dijagrami akustičke karotaže obično prikazuju tzv. 

intervalno vrijeme putovanja valova (interval transit 

time – u mikrosekundama po metru ili stopi) koje je 

jednako recipročnoj vrijednosti brzine longitudinalnog 

vala (P-vala). Sonda za akustičku karotažu ima 

papuču u kojoj se nalaze akustički predajnici i prijamnici 

(oprugom je pritisnuta uz stijenku bušotine). 

Na rezultate mjerenja utječu tip fl uida i drugi faktori 

pa se moraju izvršiti korekcije – suvremeni pribori 

u tzv. kompenziranoj akustičkoj karotaži (compensated 

sonic log) automatski rade korekcije. Podaci 

akustičke karotaže se rabe za analitičko određivanje 

poroznosti formacija (stijena) primjenom brojnih razrađenih 

empirijskih zavisnosti između brzine vala i 

poroznosti i uz poznavanje brzina i intervalnih brzina 

putovanja valova kroz matriks formacija i fl uide u 

njima (u literaturi se mogu naći jednadžbe za analitički 

proračun za konsolidirane, kompaktne i nekompaktne 

formacije, kao i podaci o brzinama putovanja 

valova kroz matriks formacija s najčešćim tipom li-

sonic porosity 

tologije – pješčenjaci, vapnenci, dolomiti, anhidriti, 

soli – i slojne fl uide). Sinonimi: acoustic logging, acoustic 

survey, acoustic-velocity log, acoustic well logging, 

continuous-velocity log, sonic log, velocity log. 

sonic porosity – poroznost prema akustičkoj (zvučnoj) 

karotaži, v. sonic logging. 

sonic wave – zvučni (akustički) val, v. acoustic wave. 

sonobuoy – zvučna (akustička) plutača (bova). U marinskoj 

seizmičkoj prospekciji – usidrena ili (obično) 

slobodno plutajuća plutača s na njoj postavljenim 

hidrofonom (za registraciju akustičkih valova koji se 

šire kroz vodu od dalekih točaka paljenja) i radiopredajnikom 

(za predaju informacija, odnosno signala, 

primljenih hidrofonom do istraživačkog broda). Plutača 

se obično baca s broda koji služi kao točka paljenja 

(marinski seizmički izvor, na primjer, zračni top). 

Primjenjuje se u seizmičkim istraživanjima metodom 

refrakcije valova (seismic-refraction surveying). 

sooting number – broj (indeks) čađenja. Mjera sklonosti 

plina za stvaranje čađe. Određena je volumenskim 

protokom zraka koji je potreban za sprječavanje čađenja 

pri standardnom ispitivanju čađenja ispitnim 

plamenikom. 

sorosilicate – sorosilikat, grupni silikat. Klasa ili strukturni 

tip silikata (v. silicate) karakteriziran vezom dvaju 

SiO 4 -tetraedara diobom jednog kisikovog atoma (tj. 

strukturni tip silikata čija strukturna kristalna rešetka 

ima dva SiO 4 -tetraedra koji dijele, odnosno imaju 

jedan zajednički atom kisika) i omjerom (odnosom) 

Si:O jednakim 2:7; v. cyclosilicate, inosilicate, nesosilicate, 

phyllosilicate, tectosilicate. 

sorption water – sorpcijska (pelikularna, adhezivna) 

voda, v. pellicular water. 

sorted – sortiran. (1) U sedimentologiji – termin za 

označavanje nekonsolidiranih sedimenata (nonconsolidated 

sediments) ili cementiranih klastičnih stijena 

(cemented detrital rocks) koje se sastoje od čestica 

uglavnom jednake veličine ili od čestica čija je veličina 

unutar granica jedne frakcije; v. poorly sorted, 

moderately sorted, well-sorted. (2) v. graded, 1. 

sorted bedding – sortirana slojevitost. Tip gradacijske 

slojevitosti (v. graded bedding) u kojoj je svaki sloj građen 

od čestica jednake veličine, pri čemu se veličina 

čestica smanjuje prema gore u profi lu. Termin nije u 

uobičajenoj primjeni. 

sorting – (1) sortiranje. U geologiji – dinamički proces 

kojim se sedimentne čestice (sedimentary particles) 

s jednakim nekim karakteristikama (na primjer, sa 

sličnom veličinom, oblikom ili relativnom gustoćom) 

prirodno selektiraju i separiraju od pratećih (ali ne i 

sličnih) čestica agensima transportiranja (osobito 

djelovanjem voda tekućica); v. gradation, 1. (2) sortiranost. 

U geologiji – rezultat procesa sortiranja, 

stupanj sličnosti (jednoličnosti) veličina sedimentnih 

čestica u sedimentu; v. gradation, 1. (3) mjera 

sortiranosti. U geologiji – interval distribucije čestica 

po veličini ili pokazatelj odstupanja veličina čestica 

u oba smjera od njihove srednje vrijednosti; v. gradation, 

1. 

sorting coeffi cient – koefi cijent sortiranja. Indeks sortiranja 

(v. sorting index), numerički izraz defi niran 

kao drugi (kvadratni) korijen omjera većeg kvartila, 

Q 1 (promjer čestica na kumulativnoj krivulji distribucije 

čestica po veličini s ordinatom 25%) i manjeg 

kvartila, Q 3 (promjer čestica na kumulativnoj krivulji 

810 

source productivity index 

distribucije čestica po veličini s ordinatom 75%). Koefi 

cijent sortiranja upućuje na dijapazon uvjeta koji 

postoje u transportirajućem fl uidu (promjena brzine, 

turbulentnosti itd.) i u stanovitoj mjeri na udaljenost 

transportiranja (prenošenja). Savršeno sortirani sedimenti 

imaju koefi cijent sortiranja jednak 1,0, a manje 

savršeno sortirani veće koefi cijente. Koefi cijent 

sortiranja se danas ne smatra korisnom mjerom veličine 

čestica i sedimentolozi ga više ne primjenjuju 

(uglavnom rabe standardnu devijaciju distribucije 

veličine čestica izraženu u phi jedinicama – phi standard 

deviation); v. quartile. 

sorting index – indeks sortiranja. Mjera stupnja sortiranosti 

ili homogenosti čestica po veličini u sedimentu. 

Obično se bazira na statističkoj distribuciji na krivulji 

frekvencije veličina čestica, na primjer, koefi cijent 

sortiranja (v. sorting coeffi cient) ili faktor sortiranja (v. 

grading factor). 

sotch – krška vrtača (ponikva, dolac), v. sinkhole. 

sound – zvuk. U geofi zici – elastični valovi u kojima je 

smjer gibanja čestica longitudinalan, tj. paralelan sa 

smjerom širenja (rasprostiranja). Termin se katkada 

ograničava na takve valove u plinovima (osobito u 

zraku) i tekućinama (osobito u vodi), ali se također 

primjenjuje na gibanje valova u čvrstoj sredini – to 

je tip gibanja valova koji se najčešće rabi u istraživanju 

metodom refl eksije valova (refl ection-seismic 

exploration). 

sounding – (1) sondiranje. (a) U geofi zici – svako znanstveno 

istraživanje okolne prirodne sredine. (b) Mjerenje 

debljine tla ili dubine zalijeganja temeljnih 

stijena prodiranjem zašiljene čelične šipke u tlo. (2) 

električno sondiranje, elektrosondiranje. Kartiranje 

gotovo horizontalnih površina razdjela mjerenjem 

električne otpornosti (specifi čnog električnog otpora, 

electrical resistivity), inducirane polarizacije 

(induced polarization) ili elektromagnetskih svojstava 

(electromagnetics). Elektrosondiranje obično 

uključuje mijenjanje udaljenosti između elektroda 

kada se mjeri električna otpornost i inducirana polarizacija, 

dok se kod mjerenja elektromagnetskih 

svojstava mijenja ili frekvencija ili udaljenost između 

prijamnog i predajnog svitka; v. profi ling. (3) mjerenje 

dubine mora zvučnim (ultrazvučnim) dubinomjerom 

(ehosonderom). Mjerenje dubine vode s broda ehosonderom 

(echo sounder, depth sounder, sonic-depth 

fi nder) – instrumenta koji mjeri vrijeme potrebno 

zvučnom (ili ultrazvučnom) signalu za prijeđeni put 

do morskog dna, i natrag. (4) mjerenje dubine mora 

užetom s olovnim utegom. Određivanje dubine vode 

spuštanjem užeta (ili konopca) otežanog olovom 

(lead line, sounding line) s broda do dna mora i mjerenjem 

njegove duljine nakon što dotakne dno. 

sounding well – sondažna bušotina. Bušotina za dobivanje 

podataka o karakteristikama ležišta ili polja. 

sound wave – zvučni (akustički) val, v. acoustic wave. 

sour – sumporni. Pojam koji opisuje stanje s visokim 

sadržajem sumpora ili sumpornih spojeva (sumporovodika, 

merkaptana), na primjer, u sirovoj nafti, 

prirodnom plinu, benzinu. 

source area – područje napajanja sedimentnim materijalom, 


sourceland – područje napajanja sedimentnim materijalom, 


source productivity index – indeks produktivnosti ma-

source-receiver product 

tične stijene. Količina ugljikovodika koja se može generirati 

u stupcu matične stijene (source rock) ispod 

1m 2 površine. Indeks se često izražava u metričkim 

tonama po kvadratnom metru. 

source-receiver product – produkt seizmičkog izvora i 

prijama. U seizmičkoj prospekciji – produkt (umnožak) 

broja seizmičkih prijamnika (detektora) na trasi i 

broja minskih bušotina na trasi. 

source rock – matična stijena. (1) U naftnoj geologiji 

– sedimentna stijena (sedimentary rock) istaložena 

zajedno s organskim materijalom (tvari) koji se 

može transformirati ili se transformirao u tekuće i/ili 

plinovite ugljikovodike (naftu i/ili plin) djelovanjem 

topline tijekom određenog vremenskog razdoblja u 

procesu dozrijevanja (v. maturation). Matične stijene 

moraju sadržavati najmanje 0,5% (masenih), a preporučljivo 

1,5% (masenih) organske tvari. Za generiranje 

nafte sadržaj vodika u organskoj tvari mora biti 

veći od 7% (masenih). Matične stijene za ugljikovodike 

su najčešće tamnosivi i crni šejl i grebenski (rifski) 

vapnenac. (2) v. parent rock, 1. 

source-rock index – indeks matične stijene. Dio doprinosa 

(udjela) fragmenata eruptivnih (magmatskih) 

i metamorfnih stijena (igneous rocks, metamorphic 

rocks) u postanku klastičnog materijala pješčenjaka 

koji se određuje mjerenjem stupnja miješanja komponenata 

arkoze i grauvake. Izražava se u obliku 

omjera (odnosa) natrijskog i kalijskog glinenca (feldšpata 

– arkozna komponenta) i sume svih nesortiranih 

fragmenata stijene i glinovitog i tinjčevog matriksa 

(komponenta grauvake). Indeks matične stijene 

upućuje na tipove matičnih stijena (source rock) 

nezavisno od kasnijeg historijata sedimentacije ili dijageneze. 

Vrijednosti indeksa veće od 3 upućuju na 

arkozu, a vrijednosti manje od 0,75 – na grauvaku. 

sour corrosion – sumporna (»kisela«) korozija. Unutarnja 

korozija metala uzrokovana postojanjem (djelovanjem) 

sumporovodika. Korozija sumporovodikom 

uzrokuje stvaranje željezo-sulfi da u naftnim i 

plinskim bušotinama (pojavljuje se u obliku crnog 

praška ili ljusaka) koji ubrzava lokalnu koroziju te 

uzrokuje ekstremnu krtost (lomljivost) materijala 

(smanjuje njegovu istežljivost). Zaštita opreme od 

sumporne korozije uključuje injektiranje inhibitora, 

njeno prevlačenje materijalima otpornim na djelovanje 

sumporovodika i uporabu opreme izrađene 

od specijalnih legura; v. corrosion, sweet corrosion. 

sour crude – sumporna (visokosumporna, kisela, korozivna) 

sirova nafta, v. sour crude oil 

sour crude oil – sumporna (visokosumporna, kisela, 

korozivna) sirova nafta. Sirova nafta sa znatnim sadržajem 

sumpora (slobodnog ili u obliku spojeva – 

sumporovodika, merkaptana) – preko 3% masenih 

(prema drugim klasifi kacijama već više od 1% masenog, 

a prema specifi kacijama za transport nafte cjevovodima 

ako sadržava 0,5% masenog) – za razliku 

od besumporne ili niskosumporne sirove nafte (v. 

sweet crude oil). Maksimalni dopušteni sadržaj sumpora 

u sirovim naftama varira od rafi nerije do rafi nerije 

i vladinih regulativnih tijela. Budući da je sumpor 

u naftnim produktima nepoželjna primjesa zbog 

zagađivanja okoliša, sumporne sirove nafte imaju 

manju vrijednost (nižu cijenu), jer uklanjanje sumpora 

povećava troškove njihove prerade. Sumporne 

nafte također uzrokuju povećanu koroziju opreme. 

811 

spacer fl uid 

Sinonimi: acid oil, skunk oil, sour oil; v. crude oil, sweet 

crude oil. 

sour environment – korozivna sredina. Sredina u kojoj 

se nalazi sumporovodik. Američko Nacionalno 

udruženje inženjera korozije (National Association 

of Corrosion Engineers, NACE) defi nira neku sredinu 

korozivnom ako je parcijalni tlak sumporovodika 

u plinovitoj fazi jednak najmanje 0,0035 bar (0,05 

psi). Takva sredina uzrokuje korozijski gubitak težine 

(weight loss corrosion) ili sulfi dno pucanje pod naprezanjem 

(sulfi de stress ceacking) ugljičnih i niskolegiranih 

čelika i pospješuje kloridnu koroziju naprezanjem 

(chloride stress corrosion) nehrđajućih i drugih 

visokolegiranih čelika. 

sour gas – sumporni (visokosumporni, kiseli, korozivni) 

plin, v. sour natural gas. 

sour natural gas – sumporni (visokosumporni, kiseli, 

korozivni) prirodni plin. Prirodni plin koji sadržava 

sumpor (slobodan ili u obliku spojeva – sumporovodik, 

merkaptani) i/ili ugljik-dioksid (zajedno s postojećom 

slobodnom vodom) u količinama koje zahtijevaju 

njihovo uklanjanje (obradu ili pročišćavanje 

plina), odnosno u količinama koje su znatno veće od 

količine propisane za kvalitetu prirodnog plina prikladnu 

za transport plinovodom i krajnju potrošnju 

(zbog korozivnog djelovanja na cjevovode i opremu 

i toksičnosti). Plin se obično klasifi cira kao sumporni 

ili kiseli ako sadrži više od 4 ppm sumporovodika. 

Sinonimi: acid gas, sour gas; v. natural gas, sweet natural 

gas. 

sour oil – sumporna (visokosumporna, kisela, korozivna) 

nafta, v. sour crude oil. 

sour well – (1) bušotina sa sumpornom (kiselom, korozivnom) 

naftom – v. sour crude oil; (2) bušotina sa sumpornim 

(kiselim, korozivnim) plinom – v. sour natural 

gas. 

Soxhlet extractor – Soxhletov aparat za ekstrakciju. 

Uređaj za ekstrakciju bitumena ili organske tvari iz 

uzoraka stijena i sedimenata i pripremu uzoraka jezgara 

za mjerenje poroznosti i permeabilnosti. Sastoji 

se od niza staklenih posuda i radi na principu povratnog 

hlađenja organskog otapala. Otapalo (često toluen) 

zagrijava se i vaporizira te kondenzira u drugoj 

posudi. Određeni volumen otapala prolazi kroz sifon 

u uzorak iz kojeg ekstrahira fl uide. 

spaced cleavage – diskontinuirani klivaž. Bliskost ili 

razdvojenost ploha klivaža u škriljavcu (schist) od 

nekoliko milimetara do mikroskopskih razmjera, na 

primjer «klivaž klizanja» (v. slip cleavage). 

space lattice – kristalna (prostorna kristalna) rešetka, v. 

crystal lattice. 

spacer – (1) distančni (distantni, odstojni) uložak. Dio 

opreme koji se primjenjuje za razdvajanje drugih 

dijelova opreme (za održavanje danog razmaka između 

dvaju elemenata). (2) tamponski fl uid, v. spacer 

fl uid. 

spacer fl uid – tamponski fl uid. Fluid koji se rabi za razdvajanje 

drugih dvaju fl uida kako bi se izbjeglo zagađivanje. 

U operacijama cementacije bušotina u 

procesu bušenja (cement job) tamponski fl uid služi 

za razdvajanje isplake (isplačnog fl uida) od cementne 

otopine u kanalu bušotine i voda je ili kemikalija 

(volumena od 1,6 do 2,4 m 3 /10 do 15 barela) koji se 

pumpaju u zaštitnu kolonu bušotine nakon bušaće 

isplake i prije donjeg cementacijskog čepa. Tampon-

spacers and washers 

ski fl uid djeluje i kao fl uid za ispiranje i također pomaže 

uklanjanje isplačne obloge (kore). 

spacers and washers – fl uidi za pranje stijenke bušotine 

i tamponski fl uidi, v. washers and spacers. 

spacer spool – bušaća prirubnica, v. drilling spool, 1. 

space-time unit – prostorno-vremenska jedinica. Stratigrafska 

jedinica (stratigraphic unit) čije se lateralne 

granice određuju geografskim koordinatama, a vertikalno 

prostiranje se mjeri u jedinicama geološkog 

vremena. 

spacing – (1) razmak bušotina, gustoća mreže bušotina, 

v. well spacing. (2) razmak (udaljenost) između elektroda. 

Udaljenost između nekih elektroda na karotažnim 

sondama u operacijama karotaže sondama koje 

se spuštaju u bušotinu karotažnim kabelom (wireline 

well log). (3) razmak (udaljenost) između izvora i detektora. 

Udaljenost između izvora i detektora sonde 

za radioaktivnu karotažu (radioactive log). 

spacing of wells – razmak bušotina, gustoća mreže bušotina, 


spacing pattern – razmak bušotina, gustoća mreže bušotina, 


spacing unit – razmak bušotina, gustoća mreže bušotina, 


spall – krhotina (iver, odlomak) stijene. (1) Odlomak ili 

krhotina koja je trošenjem (raspadanjem) otkinuta 

od površine stijene, osobito mali, relativno tanki savijeni 

i oštrokutni komadi stijene nastali eksfolijacijom 

(listanjem). (2) Slični fragmenti stijene odlomljeni 

čekićem. 

spalling – otkidanje, odlamanje. Otkidanje, cijepanje 

ili lomljenje stijene, praćeno nadimanjem, uzrokovano 

djelovanjem udarnog (kompresijskog) vala na 

slobodnu površinu stijene. (2) eksfolijacija, listanje, v. 

exfoliation. 

span – (1) vremenski interval. U stratigrafi ji – formalna 

hijerarhijska dijakrona jedinica (v. diachronic unit) 

po redoslijedu sljedeća niža od faze (phase), a viša 

od kline (cline). (2) trajanje. Neformalni termin kojim 

se označava veličina intervala geološkog vremena. 

(3) raspon krijeste ripla. Kontinuirana duljina krijeste 

(grebena) ripla (crest of ripple mark) mjerena pod 

pravim kutovima na opažani smjer strujanja. (4) udaljenost 

između senzora. Udaljenost između nekih senzora 

na karotažnim sondama. 

spanners – ključ za cijevi, v. tongs. 

spar – špat, spat, lisnik, kalavac. U mineralogiji – termin 

slobodne primjene kojim se označava svaki prozirni 

ili providni svjetloobojeni kristalni mineral, obično 

lako kalav (cjepljiv) i katkada blistavog sjaja – osobito 

vrijedni nemetalni mineral, na primjer, bizmutski 

špat ili bizmutit (bismuth spar, bismuthite), gorki 

špat ili dolomit (bitter spar, dolomite), bolonjski špat 

ili barit (Bologna spar, barite), islandski špat ili kalcit 

(iceland spar), olovni špat ili anglezit (lead spar, anglesite). 

Sinonim (zastarjeli): spath. 

sparite – (1) sparit, sparitni kalcit. Opisni termin kojim 

se označava kristalna prozirna ili providna intersticijalna 

(međuzrnska) komponenta vapnenaca sastavljena 

od čistog, relativno grubozrnastog kalcita ili 

aragonita koji su se akumulirali tijekom sedimentacije 

ili su bili kasnije uneseni i formirali cement (vezivo). 

Sparitni kalcit je više grubokristalan (krupnokristalan) 

nego mikrit (v. micrite) – promjer zrna je 

(ovisno o defi nicijama) veći od 10 mikromatara ili 20 

812 

spear 

mikrometara. Sinonimi: calcsparite (v.), sparry calcite 

(v.). (2) sparit, sparitni vapnenac (vapnenjak). Vapnenac 

(limestone) koji sadrži više sparitnog cementa 

(sparite cement) nego mikritnog matriksa (micrite 

matrix). Sinonim: sparry limestone. 

sparker – iskrište. U marinskoj seizmičkoj prospekciji – 

uređaj koji služi kao izvor marinske seizmičke energije 

podmorskim visokonaponskim električnim izbijanjem 

(izbijanjem u morskoj vodi) napona 3 do 10 

kV, odnosno generiranjem udarnog vala električnim 

lukom. Iskrišta se primjenjuju za plitka snimanja. 

Sparnacian – sparnak, sparnac. Stratigrafski kat gornjeg 

dijela gornjeg paleocena (upper Upper Paleocene) 

u Europi – iznad taneta (Thanetian), a ispod ipra 

(Ypresian) eocena ili djelomični ekvivalent donjeg 

dijela ipra (lower Ypresian). 

sparry – špatni, spatni, špatoidan, spatoidan. (1) Koji 

se odnosi na špat (spat, lisnik – v. spar), nalikuje na 

njega ili se sastoji od špata, na primjer, špatna žila 

(sparry vein) ili špatni sjaj (sparry luster). (2) Koji se 

odnosi na sparit (v. sparite), osobito ako se misli na 

jasnoću (bistrinu) kalcitnog cementa (veziva), kako 

u izbruscima, tako i u uzorcima. (3) Koji sadrži veliku 

količinu sparita, na primjer špatna stijena (sparry 

rock). 

sparry calcite – sparitni kalcit, sparit. Čisti, grubozrnasti 

(krupnozrnasti) kalcit (sparit) koji je uobičajeno vezivo 

(cement) za vapnence; v. sparite, 1. 

sparry iron – željezni špat, siderit, v. siderite. 

sparry limestone – sparitni vapnenac, sparit, v. sparite, 

2. 

sparse biomicrite – rahli biomikrit. Biomikrit (v. biomicrite) 

u kojem skeletna zrna čine od 10% do 50% 

stijene. 

spasmodic turbidity current – spazmatička turbiditna 

struja. Pojedinačna turbiditna struja s brzim 

razvojem, na primjer, struja inicirana podmorskim 

potresom (submarine earthquake); v. steady turbidity 

current. 

spath – špat, spat, v. spar. 

Spathian – spet, spath. Stratigrafski kat donjeg trijasa 

(Lower Triassic) u Europi – iznad smitija (Smithian), a 

ispod anizika (Anisian). 

spathic – špatoidan, spatoidan. Koji nalikuje na špat 

(spat, lisnik), osobito po svojoj jasnoj kalavosti (good 

cleavage). Sinonim: spathose. 

spathization – špatizacija, spatizacija. (1) Široko rasprostranjena 

kristalizacija špatnih karbonata (sparry carbonates), 

takvih poput kalcita i dolomita. (2) Razvoj 

relativno velikih špatnih kristala (sparry crystals) koji 

posjeduju jasnu kalavost (good cleavage). 

spathose – špatoidan, spatoidan, v. spathic. 

spatial sediment concentration – prostorna koncentracija 

taloga (sedimenta). Talog (sediment) sadržan 

u jedinici volumena potoka (fl o w ). Primjenjuje se za 

mjerenje koncentracije transportiranja (v. transport 

concentration). 

SP curve – krivulja SP, krivulja spontanog potencijala, v. 

spontaneous-potential curve. 

spear – unutarnji hvatač (hvataljka) cijevi, alatka za 

unutarnje hvatanje cijevi, spir. U procesu bušenja – 

tip alatke za instrumentaciju (fi shing tool), odnosno 

hvatanje i vađenje havariranih cijevi koje su ostale 

u bušotini i sprječavaju nastavak bušenja – bušaćih 

šipki (drillpipe spear), teških šipki (drill-collar spear),

spearhead 

zaštitnih cijevi (casing spear, trip casing spear) i uzlaznih 

cijevi (tubing spear). Sličan je zvonu za hvatanje 

s klinovima (vanjskom hvataču cijevi ili overšotu – v. 

overshot), opremljen je muškim navojem i primjenjuje 

se za unutarnje hvatanje cijevi u bušotini za razliku 

od overšota (zahvaćanjem unutrašnjosti ostavljene 

cijevi čeljustima koje se rašire kada spir uđe u cijev). 

Postoje razne konstrukcije unutarnjih hvatača cijevi 

– hidraulički (hydraulic spear), mehanički (mechanical 

spear), magnetski (magnetic-type catcher), samooslobodivi 

(self-releasing spear), oslobodivi (releasing 

spear, rotary releasing spear), neoslobodivi (nonreleasing 

spear, bulldog spear), sa cirkulacijom (circulation 

spear, washover spear), čeoni (face-type spear), 

univerzalni (all-purpose spear, universal spear), desni 

(right-hand spear) i lijevi (left-hand spear). Sinonimi: 

fi shing spear, pipe spear, trip spear; v. fi shing, fi shing 

tools. 

spearhead – (1) obrok fl uida nosioca bez podupirača, v. 

pad, 3. (2) tamponska voda. U operaciji cementacije 

bušotine pod visokim tlakom (squeeze cementing) – 

voda koja se pumpa u bušotinu prije cementne kaše 

(cement slurry). 

spear pyrites – kopljasta pakovina. Varijetet minerala 

markazita (v. marcasite) u obliku dvojnog sraslaca 

koji nalikuje na glavu koplja. 

special core analysis – specijalna (posebna) analiza 

jezgara. Analiza jezgara kojom se dobivaju detaljniji 

podaci o svojstvima stijena – kapilarni tlakovi, 

relativne permeabilnosti pri dreniranju i upijanju 

(sustava fl uida nafta-plin, nafta-voda i plin-voda), 

kompresibilnost stijene, poroznost i permeabilnost 

u ovisnosti o neto tlaku pokrovnih naslaga, močivost 

(pri površinskim i ležišnim uvjetima), petrografska 

svojstva (identifi kacija minerala i glina, dijageneza, 

granulometrijska analiza), radioaktivna svojstva stijene, 

električna svojstva stijene (zavisnost »faktor 

formacije – poroznost« i eksponent cementacije, 

zavisnost »indeks električne otpornosti – zasićenje 

vodom« i eksponent zasićenja), akustička svojstva 

stijene (akustičke brzine), ovisnost kapaciteta izmjene 

kationa i sadržaja gline, reakcija fl uida koji se 

uvode u ležište (bušaća isplaka, radni fl uidi, injektirana 

voda) sa stijenom i oštećenja, svojstva pokrova 

podzemnog plinskog skladišta (permeabilnost, tlak 

praga), pokuse zavodnjavanja (svježih i restauriranih 

jezgara pri površinskim i ležišnim uvjetima), i EORmetoda 

(injektiranje plina, polimera i površinski aktivnih 

tvari, istiskivanje nafte vodenom parom i podzemnim 

izgaranjem); v. core analysis, conventional 

core analysis, routine core analysis. 

special coring – specijalno bušenje jezgre (jezgrovanje). 

Metode bušenja jezgara u kojima se, za razliku od 

konvencionalnog bušenja jezgara dvostrukom jezgrenom 

cijevi (v. conventional coring), primjenjuju 

različite tehnike i oprema uključujući: (a) bušenje 

jezgre konvencionalnom jezgrenom cijevi za teške 

uvjete bušenja (heavy duty conventional core barrel) 

– primjenjuje se za bušenje tvrđih formacija i jezgre 

veće duljine od normalne i za torzijska opterećenja 

veća od normalnih; (b) bušenje jezgre jezgrenom 

cijevi čija se unutarnja cijev zajedno s jezgrom reže 

na sekcije (disposable inner core barrel) – najčešće 

upotrebljavane unutarnje jezgrene cijevi su izrađene 

od staklenog vlakna a za više temperature se prepo- 

813 

specifi c 

ručuju aluminijske; prednost metode je u tome što 

je jezgra (izrezana na sekcije) odmah na taj način 

privremeno zaštićena i spremna za transport, pa 

je prikladna za nekonsolidirane i raspucane jezgre 

i udaljene lokacije bušotina; (c) bušenje jezgre jezgrenom 

cijevi čija je unutarnja čelična cijev obložena 

plastičnom ili aluminijskom košuljicom – prednost 

metode je u tome što olakšava rukovanje jezgrom 

(osobito krtom i nekonsolidiranom) i štiti je, ali je 

nedostatak što debljina obloge smanjuje efektivni 

promjer unutarnje jezgrene cijevi (promjer izbušene 

jezgre) i što je duljina jezgre ograničena do 9 metara 

(30 stopa); (d) bušenje jezgre jezgrenom cijevi čija je 

unutrašnjost obložena spužvom – metoda se primjenjuje 

kada se žele dobiti točniji podaci o zasićenju 

ležišta naftom analizom jezgre što je osobito važno 

za odluku o primjeni sekundarnih ili EOR-metoda (v. 

sponge coring); (e) bušenje jezgre jezgrenom cijevi 

s gumenom košuljicom ili tzv. »čarapom« (rubber 

sleeve core barrel) – pouzdana metoda za dobivanje 

jezgre iz mekanih, nekonsolidiranih i intenzivno raspucanih 

formacija; gumena košuljica, koja se nalazi 

između vanjske i unutarnje jezgrene cijevi, presvuče 

i oklopi jezgru; mogu se bušiti jezgre promjera 7,5 

cm (3 inča) i duljine 6 metara (20 stopa) – v. rubber 

sleeve coring; (f) bušenje jezgre jezgrenom cijevi s 

potpunim zatvaranjem dna cijevi – primjenjuje se 

kod bušenja jezgara iz nekonsolidiranih formacija, 

mogu se dobiti jezgre promjera od 7,5 do 12,5 cm 

(3 do 5 inča) i duljine 9 metara (30 stopa), što je više 

nego bušenjem jezgrenom cijevi s gumenom košuljicom 

(v. full-closure coring); (g) bušenje jezgre tlačnom 

jezgrenom cijevi (pressure core barrel) – metoda 

omogućuje izvlačenje jezgre i rukovanje njome pod 

ležišnim tlakom i prihvaćena je kao najbolja metoda 

za dobivanje podataka o zasićenju ležišta naftom na 

bazi analize jezgre; mogu se bušiti jezgre promjera 

6,35 cm (2,5 inča) i duljine 6 metara (20 stopa) uz tlak 

do 700 bar (v. pressure coring), i (h) bušenje jezgre izvlačivom 

jezgrenom cijevi (wireline core barrel) – metoda 

omogućuje vađenje jezgre bez izvlačenja kolone 

bušaćih šipki budući da se unutarnja jezgrena 

cijev spušta i izvlači kroz bušaće šipke; maksimalni 

promjer jezgre je 7 cm (2,75 inča), a duljina 9 metara 

(30 stopa – v. wireline coring). 

special erosion – specijalna erozija. U geologiji – erozija 

uzrokovana takvim agensima (poput vjetra, valova i 

ledenjaka) koji djeluju samo unutar strogo ograničenih 

područja ili uz pomoć agensa normalne erozije 

(v. normal erosion). 

special-purpose map – specijalna karta. Karta za specijalne 

(specifi čne) svrhe, svaka karta koja je namijenjena 

ponajprije za prikazivanje posebnih podataka. 

Pri konstrukciji takvih karata se obično ispuštaju nebitni 

ili manje važni podaci; v. general-purpose map. 

species – (1) mineralna vrsta. Mineral koji se razlikuje 

od drugih minerala po samo njemu svojstvenim 

kemijskim i fi zičkim svojstvima, ali koji može imati 

varijetete (varieties). (2) vrsta. U biologiji i paleontologiji 

– grupa organizama, biljnih ili životinjskih, koji 

se mogu križati i davati nove individue s jednakom 

strukturom, oblicima i funkcijama. Vrsta je osnovna 

jedinica u taksonomiji, po hijerarhiji ispod roda (genus). 

Naziv vrste se sastoji od dvije riječi. 

specifi c – specifi čan. U fi zici – termin kojim se označa-

specifi c absorption 

va količina fi zikalne veličine po jedinici mase, težine, 

volumena ili površine ili omjer (odnos) količine razmatrane 

tvari i jednake količine standardne tvari (na 

primjer, vode). 

specifi c absorption – specifi čna apsorpcija (upijanje). 

Sposobnost vodonosnog materijala da apsorbira 

(upija) tekućinu nakon uklanjanja slobodne (gravitacijske) 

vode (free water); omjer (odnos) apsorbirane 

vode i volumena zasićenog materijala. 

specifi cation – specifi kacija. (1) Organizirani popis 

osnovnih zahtjeva za konstrukcijske materijale, 

dimenzije, sastave proizvoda ili uvjete ispitivanja. 

Brojne organizacije objavljuju norme (standarde), na 

primjer Američki naftni institut (American Petroleum 

Institute, API), Američko društvo strojarskih inženjera 

(American Society of Mechanical Engineers, ASME), 

Američko društvo za ispitivanje i materijale (American 

Society for Testing and Materials, ASTM), a također 

mnoga poduzeća imaju svoje vlastite specifi kacije. 

(2) Kvantitativni opis zahtjevanih karakteristika uređaja, 

stroja, proizvoda ili procesa. 

specifi c capacity – specifi čni kapacitet. Količina vode 

koju daje zdenac (ili vodna bušotina, water well) po 

jedinici vremena crpljenja – obično se izražava u 

galonima u minuti po stopi i postupno se mijenja 

tijekom crpljenja vode (s trajanjem crpljenja). Ako 

je specifi čni kapacitet konstantan (isključujući promjene 

tijekom vremena), tada je on proporcionalan 

hidrauličkoj difuzivnosti (hydraulic diff usivity) vodonosnog 

horizonta (akvifera). 

specifi c compaction – specifi čna kompakcija (zbijanje). 

Smanjivanje debljine sedimenata po jedinici povećanja 

nametnutog naprezanja tijekom određenog 

vremenskog intervala. 

specifi c conductance – specifi čna vodljivost, provodnost. 

(1) v. electrical conductivity. (2) v. thermal conductivity. 

specifi c expansion – specifi čna ekspanzija (širenje). Povećavanje 

debljine sedimenata po jedinici smanjenja 

nametnutog naprezanja. 

specifi c gravity – specifi čna težina, relativna gustoća. 

Omjer (kvocijent) težine neke tvari i jedinice njenog 

volumena ili težina jediničnog volumena tvari. Sustavna 

mjerna jedinica je newton po kubnom metru 

(N/m3). Numerički je jednaka gustoći tvari. Također 

se defi nira kao omjer gustoće razmatrane tvari i gustoće 

referentne (standardne, usporedbene) tvari 

(referentna tvar za tekućine i čvrste tvari je voda pri 

temperaturi 4 °C ili 39,2 °F, a za prirodni plin i druge 

plinove je suhi zrak). U praksi se specifi čna težina 

često rabi kao bezdimenzijska veličina ili bezdimenzijski 

broj (i naziva se relativna specifi čna težina ili 

relativna gustoća), defi nirana kao omjer težine ili gustoće 

razmatrane tvari i težine ili gustoće jednakog 

volumena referentne tvari (pri tome su vrijednosti 

težine ili gustoće referentne tvari – vode i zraka – 

jednake jedinici) i kao sinonim s gustoćom, iako te 

dvije veličine to nisu budući da je, prema defi niciji, 

gustoća omjer mase i volumena, a specifi čna težina 

omjer težine i volumena tvari (specifi čna težina je, 

prema tome, jednaka umnošku gustoće i ubrzanja 

sile teže). Specifi čna težina za stijene je općenito jednaka 

od 2,5 do 3, za sirovu naftu između 0,7 i 1 (što 

je specifi čna težina nafte veća, ona je teža, a kada 

se izražava u API stupnjevima, odnos je obrnut), za 

814 

specifi c heat of gases 

prirodni plin od 0,00073 do 0,00093 i za slojnu vodu 

između 1,0 i 1,2. Odnos između specifi čne težine 

nafte (u g/cm3) i njene specifi čne težine izražene u 

stupnjevima API (pri 15,6 °C ili 60 °F) može se izraziti 

i preračunati po ovim formulama: 

stupnjevi API = (141,5 / specifi čna težina) – 131,5 

specifi čna težina = 141,5 / (stupnjevi API + 131,5) 

Sinonim: relative density (v.); v. density. 

specifi c-gravity liquid – teška tekućina, v. heavy liquid. 

specifi c gravity of brine– specifi čna težina slane vode, 

v. specifi c gravity, density. 

specifi c gravity of crude (crude oil) – spacifi čna težina 

sirove nafte, v. specifi c gravity, density, relative density. 

specifi c gravity of formation water– spacifi čna težina 

slojne vode, v. specifi c gravity, density. 

specifi c gravity of gas – specifi čna težina plina, v. specifi 

c gravity, density, relative density, relative density of 

gases. 

specifi c gravity of hydrocarbon gases – specifi čna težina 

plinovitih ugljikovodika, v. density, relative density 

of gases, specifi c gravity. 

specifi c gravity of natural gas – specifi čna težina prirodnog 

plina, – v. density, relative density of gases, 


specifi c gravity of oil – specifi čna težina nafte – v. density, 

relative density, relative density of liquids, specifi c 

gravity. 

specifi c gravity of oil-fi eld (oilfi eld) brine– specifi čna 

težina vode naftnih i plinskih ležišta, v. specifi c gravity, 

density. 

specifi c gravity of oil-fi eld (oilfi eld) waters – specifi 

čna težina voda naftnih i plinskih ležišta, v. specifi c 

gravity, density. 

specifi c gravity of reservoir brine – spacifi čna težina 


specifi c gravity of reservoir oil – spacifi čna težina slojne 

nafte, v. specifi c gravity, density, relative density. 

specifi c gravity of reservoir water– spacifi čna težina 


specifi c gravity of rock– spacifi čna težina stijene, v. 

specifi c gravity, density. 

specifi c gravity of water– spacifi čna težina vode, v. 

specifi c gravity, density. 

specifi c heat – specifi čni toplinski kapacitet. Količina topline 

koja je potrebna da bi se temperatura jedinične 

mase homogene tvari (materijala) podigla za 1 stupanj 

na specifi cirani način (pri konstantnom tlaku ili 

volumenu). Termičko je svojstvo stijena i ležišnih fl uida 

(nafte, plina, vode) i parametar termičkih procesa 

povećanja iscrpka nafte (EOR-procesa). Određuje 

sposobnost stijena i fl uida da apsorbiraju toplinsku 

energiju pri izmjeni topline. 

specifi c heat of dry reservoir rocks – specifi čni toplinski 

kapacitet suhih (nezasićenih) ležišnih stijena, v. specifi 

c heat of rocks. 

specifi c heat of dry rocks – specifi čni toplinski kapacitet 

suhih (nezasićenih) stijena; v. specifi c heat of rocks. 

specifi c heat of fl uid-saturated reservoir rocks – specifi 

čni toplinski kapacitet zasićenih ležišnih stijena, v. 

specifi c heat of rocks, specifi c heat of saturated rocks. 

specifi c heat of gases – specifi čni toplinski kapacitet 

plinova. Kod plinova se razlikuju dvije vrijednosti 

specifi čnog toplinskog kapaciteta – pri konstantnom 

tlaku (specifi čna toplina kada se plin zagrijava 

i ekspandira pri konstantnom tlaku, specifi c heat at

specifi c heat of oils 

constant pressure) i konstantnom volumenu (specifi 

čna toplina kada se plin zagrijava dok je zatvoren i 

pri konstantnom volumenu, specifi c heat at constant 

volume). Sinonim: gas specifi c heat; v. specifi c heat. 

specifi c heat of oils – specifi čni toplinski kapacitet nafti. 

Količina topline koju je potrebno utrošiti da bi se nafta 

zagrijala za 1 stupanj. Raste s povećanjem temperature 

pri konstantnom tlaku. Lakša nafta ima veću 

specifi čnu toplinu od teže. Sinonim: oil specifi c heat; 

v. specifi c heat. 

specifi c heat of overburden (overburden strata) – 

specifi čni toplinski kapacitet pokrovnih (iznad zaliježućih) 

slojeva (stijena), v. specifi c heat of rocks. 

specifi c heat of reservoir rocks – specifi čni toplinski 

kapacitet ležišnih stijena, v. specifi c heat of rocks. 

specifi c heat of rocks – specifi čni toplinski kapacitet stijena. 

Kod stijena se razlikuju dvije vrijednosti specifi 

čnog toplinskog kapaciteta – suhih (fl uidima nezasićenih) 

i zasićenih stijena. Od stijena koje su najviše 

zastupljene kao ležišne za naftu i plin vapnenac u suhom 

stanju ima veći specifi čni toplinski kapacitet od 

nezasićenih pješčenjaka i pijesaka (budući da kalcit 

ima veći kapacitet od kvarca), dok je toplinski kapacitet 

šejla između (do temperature 260 °C – iznad nje 

je veći). Zasićene stijene imaju veći specifi čni toplinski 

kapacitet od istih suhih stijena. Među ležišnim stijenama 

najveći kapacitet imaju pijesci, zatim pješčenjaci 

i vapnenci, dok šejl ima najmanji u usporedbi s 

njima. Sinonim: rock specifi c heat; v. specifi c heat. 

specifi c heat of saturated reservoir rocks – specifi čni 

toplinski kapacitet zasićenih ležišnih stijena, v. specifi c 

heat of rocks, specifi c heat of saturated rocks. 

specifi c heat of saturated rocks – specifi čni toplinski 

kapacitet zasićenih stijena. Stijene zasićene vodom 

imaju veći toplinski kapacitet od istih suhih (nezasićenih) 

stijena pri konstantnoj temperaturi i atmosferskom 

tlaku. Najveći kapacitet od stijena koje su 

najviše zastupljene kao ležišne stijene ugljikovodika 

imaju vodom zasićeni pijesci, zatim pješčenjaci i vapnenci. 

Šejl ima najmanji toplinski kapacitet od ovih 

stijena; v. specifi c heat of rocks. 

specifi c heat of underburden (underburden strata) 

– specifi čni toplinski kapacitet ispod zaliježućih slojeva 

(stijena); v. specifi c heat of rocks. 

specifi c heat of water – specifi čni toplinski kapacitet 

vode. Raste s povećanjem temperature pri konstantnom 

tlaku, a opada s porastom tlaka pri konstantnoj 

temperaturi; v. specifi c heat. 

specifi c humidity – specifi čna vlažnost. Količina vodene 

pare u danoj masi vlažnog zraka, bezdimenzijski 

omjer (odnos) mase vodene pare i ukupne mase 

sustava. Obično se izražava u gram/gram ili gram/ 

kilogram. 

specifi c injectivity index – specifi čni indeks injektivnosti. 

U procesu istiskivanja nafte iz ležišta – parametar 

injekcijske bušotine defi niran kao omjer njenog indeksa 

injektivnosti (II – v. injectivity index) i efektivne 

(produktivne) debljine sloja/ležišta, odnosno kao 

indeks injektivnosti po jednom metru (ili stopi) efektivne 

debljine (indeks injektivnosti podijeljen s efektivnom 

debljinom). Specifi čni indeks injektivnosti je 

koristan parametar za prognoziranje injektivnosti 

bušotina koje se tek trebaju izbušiti na ležištu/polju 

(na mjestima gdje je moguće procijeniti debljinu 

formacije). 

815 

speleothem 

specifi c magnetization – specifi čna magnetizacija. 

Magnetski moment (magnetic moment) po jedinici 

mase, magnetizacija podijeljena gustoćom. 

specifi c mineral – bitni (glavni) mineral, v. essential mineral. 

specifi c permeability – apsolutna (fi zička, specifi čna) 

permeabilnost (propusnost), v. absolute permeability. 

specifi c productivity – specifi čni indeks produktivnosti, 

v. specifi c productivity index. 

specifi c productivity index (SPI) – specifi čni indeks 

produktivnosti. U procesu proizvodnje nafte i plina 

– parametar proizvodne (eksploatacijske) bušotine 

defi niran kao omjer njenog indeksa produktivnosti 

(PI – v. productivity index) i efektivne (produktivne) 

debljine sloja/ležišta, odnosno kao indeks produktivnosti 

po jednom metru (ili stopi) efektivne debljine 

(indeks produktivnosti podijeljen s efektivnom 

debljinom). Izražava proizvodni kapacitet bušotine 

u m 3 (ili barelima) na dan za jedan bar (ili psi) pada 

tlaka na dnu bušotine po metru (ili stopi) efektivne 

debljine ležišta. Specifi čni indeks produktivnosti je 

koristan parametar za prognoziranje produktivnosti 

bušotina koje se tek trebaju izbušiti na ležištu/polju 

(na mjestima gdje je moguće procijeniti debljinu 

formacije). 

specifi c resistance – specifi čni električni otpor, električna 

otpornost, v. electrical resistivity. 

specifi c volume – specifi čni volumen (obujam). Volumen 

(obujam) tvari po jedinici mase, jednak je recipročnoj 

vrijednosti gustoće. 

spectral gamma-ray log – (1) dijagram spektralne gama-karotaže. 

Krivulje intenziteta prirodnog gamazračenja 

(intensity of natural gamma radiation) unutar 

zasebnih energijskih pojaseva koji su karakteristični 

za određene radioaktivne nizove (uran-radij, torij) 

ili izotop (kalij-40). (2) spektralna gama-karotaža, v. 

spectral gamma-ray logging. 

spectral gamma-ray logging – spektralna gama-karotaža, 

spektralna karotaža. Varijanta gama-karotaža 

(gamma-ray logging) nezacijevljenih bušotina (bušotina 

bez zaštitne kolone, open hole) u kojoj se registrira 

(mjeri) intenzitet (energija) prirodnog gamazračenja 

(intensity of natural gamma radiation) koje 

emitiraju probušene stijene unutar zasebnih energijskih 

pojaseva koji su karakteristični za određene 

radioaktivne nizove ili izotop (kalij-40), odnosno u 

kojoj se detektirano gama-zračenje segmentira prema 

različitim energijama zračenja metodom spektralne 

analize. Segmenti gama-zračenja odgovaraju 

radioaktivnim nizovima (obiteljima) kalija, urana i 

torija. Uran se često pojavljuje u formacijama kao 

sol precipitirana iz voda koje su strujale kroz nju i u 

tom slučaju uran maskira radioaktivnost – primjena 

spektralne gama-karotaže omogućuje eliminaciju 

detektiranog gama-zračenja uzrokovanog uranom i 

time točnije određivanje preostalog gama-zračenja 

za defi niranje litologije formacije i procjenu volumena 

šejla ili gline. Razlikuje se od konvencionalne gama-karotaže 

(conventional gamma-ray log) koja mjeri 

nediferenciranu gama-energiju širokog spektra. 

Korisna je za korelaciju gdje to nije moguće drugim 

metodama. Sinonim: spectral log. 

spectral log – spektralna karotaža (gama-karotaža), v. 

spectral gamma-ray log. 

speleothem – speleotem, spiljska formacija. Sekundarni

spending time 

mineralni sediment formiran u spiljama djelovanjem 

vode. Sinonimi: cave formation, formation. 

spending time – vrijeme reakcije kiseline sa stijenom. 

U operacijama obrade formacija kiselinom – vrijeme 

tijekom kojeg je kiselina u kontaktu i reagira s 

obrađivanom stijenom utrošivši 85% do 90% svoje 

početne jakosti. 

spermatophytes (Spermatophyta) – spermatofi te, sjemenjače. 

Vaskularne biljke (vascular plants) koje proizvode 

sjemenje, odnosno koje se razmnažaju sjemenjem, 

na primjer, gimnosperme (golosjemenjače, 

gymnosperms) ili angiosperme (kritosjemenjače, angiosperms). 

Stratigrafska rasprostranjenost: karbondanas. 

Sinonimi: seed-bearing plants, seed plants. 

spessartine – spesartin, spesartit. Mineral nezosilikat, 

krajnji član grupe granata (garnet group). Obično sadrži 

stanovitu količinu željeza i magnezija i neznatnu 

količinu drugih elemenata. Boje je smeđe-crvene do 

žuto-smeđe. Spesartin je vrlo rijedak mineral, sreće 

se u pegmatitima (pegmatites) i granitima (granites). 

Sinonim: spessartite. 

spessartite – (1) spesartit, spesartin, v. spessartine. (2) 

spesartit. U petrologiji – lamprofi r (v. lamprophyre, 

lamprophyres) sastavljen od fenokristala zelene 

rogovače (green hornblende) ili klinopiroksena (clinopyroxene) 

u osnovnoj masi (groundmass) koja se 

sastoji od natrijskog plagioklasa s akcesornim olivinom, 

biotitom, apatitom i opakim oksidima. 

sphaerite – sferit. Mineral, po kemijskom sastavu vodni 

fosfat aluminija. Boje je svjetlosive ili modrikaste. 

Sreće se u obliku kukastih konkrecija. Drugi oblik pisanja 

naziva: spherite. 

sphaerolite – sferolit, v. spherulite, 2. 

sphaerolitic – sferolitni, sferulitni, v. spherulitic. 

sphagnum moss (Sphagnum) – sfagnum, močvarna 

mahovina, mah tresetar, tresetnica. Rod mahovina 

koji često formira treset (peat). Sinonimi: bog moss, 

peat moss (v.). 

sphagnum peat – mahovinasti (močvarni) treset, v. highmoor 

peat. 

sphalerite – sfalerit, cinkov blistavac. Mineral, po kemijskom 

sastavu cink-sulfi d, žute, smeđe ili crne boje. 

Dimorfan je s vurcitom (wurtzite) i često sadržava 

mangan, arsen, kadmij i druge elemente. Posjeduje 

savršenu dodekaedrijsku kalavost i smolasto do dijamantni 

sjaj. Kristalizira u kubičnom sustavu i najčešće 

se sreće u obliku krupnih do fi nih granularnih 

masa. Sfalerit je široko rasprostranjena ruda cinka i 

obično asocira s galenitom (galena) u žilama i drugim 

ležištima. Sinonimi: blende, false galena, mock 

lead, mock ore, pseudogalena, zinc blende. 

sphenacodonts (Sphenacodontia) – sfenakodonti. 

Podred izumrlih reptila pelikosaura (pelycosaurs). 

Karakterizirani su prilagodbom grabežljivom načinu 

života, napredni aktivni karnivori (carnivores). Stratigrafska 

rasprostranjenost: gornji pensilvanij-gornji 

perm (?). 

sphene – sfen, titanit. Mineral, nezosilikat titana i kalcija. 

Obično je žute ili smeđe boje. Često sadrži druge 

elemente – niobij, krom, fl uor, natrij, željezo,mangan 

i itrij. Sreće se u obliku klinastih ili ispupčenih romboidnih 

monoklinskih kristala kao akcesorni mineral u 

granitima (granitnim stijenama) i metamorfnim stijenama 

bogatim kalcijem. Sinonimi: grothite, titanite. 

sphenopsids (Spheopsida, Articulatae) – preslice. Ra- 

816 

spherite 

zred pteridofi ta (papratnjača, pteridophytes). Karakterizirane 

su izrazito člankovitim stabljikama (jointed 

stems) s pršljenastim, često vrlo malim listovima i 

sporangijima (sporangia). Poznati su od donjeg devona 

i jedini živući članovi pripadaju rodu Equisetum. 

Sinonim: horsetails. 

sphere – kugla, sfera. U sedimentologiji – standardni 

oblik koji se prihvaća kao referencijski u analizi oblika 

sedimentnih čestica (sedimentary-particle shape); 

konačna forma koju nastoje postići fragmenti mnogih 

stijena i minerala tijekom produljenog djelovanja 

abrazije. To je čvrsto tijelo ograničeno jednolično 

zakrivljenom plohom čija se svaka točka nalazi na 

jednakoj udaljenosti od središta. Kugla ima najmanju 

specifi čnu površinu za dani volumen i najveću 

brzinu taloženja (slijeganja) u tekućini u usporedbi s 

fragmentima bilo kojeg drugog mogućeg oblika (pri 

niskoj brzini i konstantnom volumenu i gustoći); v. 

spheroid. 

spherical blowout preventer – prstenasti protuerupcijski 


spherical separator – sferični separator. Okrugla posuda 

za odvajanje (separaciju) nafte, plina i vode 

(većina separatora za tu svrhu je vertikalne ili horizontalne 

izvedbe). 

spherical two-phase gas-oil separator – sferični dvofazni 

naftno-plinski separator – v. gas-oil separator. 

spherical valve – kuglasti ventil, ventil s kuglastim zapornikom, 

v. ball valve. 

spherical wave – sferični (sferni, kuglasti) seizmički val. 

Seizmički val (seismic wave) koji se širi (rasprostire) 

od točkastog izvora (point source) i čije frontalne plohe 

predstavljaju koncentrične sfere (kugle). 

spherical weathering – sferično (sferoidno, kuglasto) 

trošenje (raspadanje), v. spheroidal weathering. 

sphericity – sferičnost, kuglatost. U sedimentologiji 

– stupanj približavanja oblika sedimentne čestice 

(shape of sedimentary particle) obliku sfere (kugle), 

odnosno izometričkom (kuglastom) obliku. Izražava 

koliko su tri uzajamno okomite dimenzije (duljina, 

širina, debljina) sedimentne čestice približno jednake. 

Usporedbe oblika čestica s oblikom kugle se 

mogu napraviti na bazi površine, volumena i omjera 

duljina osi ili promjera. Prava sferičnost (true sphericity) 

jest, u skladu s teoretskom defi nicijom, omjer 

(odnos) specifi čne površine sfere (koja ima jednaki 

volumen kao dana čestica) i stvarne specifi čne površine 

čestice. Zbog teškoće određivanja stvarne specifi 

čne površine nepravilnih čestica (u praksi je površinu 

sedimentne čestice nepravilnog oblika gotovo 

nemoguće izmjeriti) i volumena nepravilnih čestica 

(volumen se lakše određuje uranjanjem u vodu), 

predložena je brza metoda određivanja sferičnosti 

koja se sastoji u mjerenju omjera (odnosa) stvarnog 

nominalnog promjera čestice i promjera sfere koja 

opisuje tu česticu (obično je to najveći promjer čestice). 

Sferičnost čestica se također može odrediti kao 

treći (kubni) korijen iz omjera volumena čestice i volumena 

najmanje kugle koja okružuje česticu. Savršena 

sfera ima sferičnost 1, dok svi drugi objekti imaju 

sferičnost manju od 1; v. angularity, roundness. 

spherite – sferit. (1) v. sphaerite. (2) Sedimentna stijena 

(sedimentary rock) sastavljena od agregata čestica 

veličine šljunka neklastičnog podrijetla, ali teksturom 

podsjeća na rudit klastičnog podrijetla, na pri-

spheroclast 

mjer, stijena formirana od vulkanskih bombi (volcanic 

bombs). Drugi oblik pisanja termina: spheryte. (3) 

Pojedinačno sferično (kuglasto) zrno u sedimentnoj 

stijeni, na primjer, koncentrični oolit (concentric oolith) 

u oolitu ili radijalni sferulit (radial spherulite) u 

vapnencu. 

spheroclast – sferoklast. Zaobljeni fenoklast (v. phenoclast), 

na primjer, valutica (pebble) ili oblutak (cobble) 

u konglomeratu (conglomerate). 

spheroid – sferoid. U sedimentologiji – sferični ili jednakostranični 

ili jednakoosni oblik sedimentne čestice 

koji, prema Zinggovoj klasifi kaciji (Zingg’s classifi cation), 

ima omjere (odnose) širina/duljina i debljina/ 

širina veće od 2:3; v. sphere. 

spheroidal – sferoidan, kuglast. (1) Koji ima oblik sferoida. 

(2) Koji se sastoji od sferula (malih sferičnih tijela 

– v. spherule). (3) Termin kojim se označava tekstura 

stijene sastavljene od brojnih sferula. 

spheroidal jointing – sferoidno (kuglasto) lučenje, v. 

spheroidal parting. 

spheroidal parting – sferoidno (kuglasto) lučenje. Niz 

koncentričnih i sferoidnih ili elipsoidnih pukotina 

(cracks) koje su nastale oko kompaktne jezgre u fi - 

nozrnastoj homogenoj stijeni. Mreža pukotina se intenzivnije 

pojavljuje kao rezultat sferoidnog trošenja 

(raspadanja). Sinonim: spheroidal jointing; v. spheroidal 

weathering. 

spheroidal weathering – sferoidno (kuglasto, koncentrično) 

trošenje (raspadanje). U geologiji – oblik 

kemijskog trošenja (raspadanja – v. chemical weathering) 

pri kojem se koncentrične ili sferične ljuske 

raspadnute stijene (promjera od 2 centimetra do 2 

metra) sukcesivno odvajaju od bloka stijene vodom 

koja prodire po pukotinama lučenja ili drugim pukotinama 

i djeluje na blok sa svih strana. Pri takvom 

tipu trošenja (raspadanja) obično se formiraju okrugli 

blokovi razlaganja (boulders of decomposition). 

Sferoidno trošenje je slično eksfolijaciji (listanju) većih 

razmjera koja je obično uzrokovana mehaničkim 

trošenjem (mechanical weathering). Sinonimi: concentric 

weathering, onion-skin weathering, spherical 

weathering; v. spheroidal parting. 

spherule – sferula. Malo sferično (kuglasto) tijelo, na 

primjer, magnetitna sferula (magnetic spherule) u 

dubokomorskom sedimentu (deep-sea sediment) ili 

tvorevina koja izgleda kao mandula (amygdule) ili 

sferulit (spherulite). 

spherulite – sferulit. (1) U sedimentologiji – (a) Svako 

više ili manje sferično (kuglasto) tijelo ili grubokristalni 

(krupnokristalni) agregat s radijalnom (zrakastom) 

unutarnjom strukturom (kristali se mogu 

radijalno razilaziti iz jednog ili više središta), koji 

veličinom variraju od mikroskopskih zrna do tijela s 

promjerom od mnogo centimetara, formirano u sedimentnim 

stijenama na mjestu gdje su sada nađeni 

(in situ) – na primjer, sitne čestice kalcedona u nekim 

vapnencima ili velike karbonatne konkrecije ili nodule 

u šejlu; v. spherite. (b) Mala sferična ili sferoidna 

čestica (promjera od 0,5 mm do 5 mm) koja se sastoji 

od tankog, gustog vapnenog vanjskog sloja i jezgre 

od sparita (sparitnog kalcita). Mogu se formirati prekristalizacijom 

ili biološkim (biogenim) procesima. 

(2) U petrologiji – okrugla (zaobljena) ili sferična (kuglasta) 

masa igličastih kristala, obično glinenca (feldšpata), 

koji se radijalno razilaze iz jednog središta. 

817 

spinel 

Sferuliti po veličini mogu varirati od mikroskopskih 

do nekoliko centimetara u promjeru. Drugi oblik pisanja 

termina: sphaerolite. 

spherulitic – sferulitni, sferulitski, globularan. U petrologiji 

– termin kojim se označava tekstura stijena sastavljenih 

od brojnih sferulita i također stijene koje 

sadržavaju sferulite. Sinonimi: globular, sphaerolitic. 

spheryte – sferit, v. spherite, 2. 

sphinctozoan sponges – sfi nktozoe, v. sphinctozoans. 

sphinctozoans (Sphinctozoa) – sfi nktozoe. Grupa 

fosilnih spužava iz razreda vapnenjača (vapnenih 

spužava, calcisponges). Karakterizirane su ravnim, 

savijenim ili razgranjenim skeletom koji se sastoji od 

niza šupljih sferoidnih tjelešca. Sinonim: sphinctozoan 

sponges. 

spicularite – spikularit, spikulit. Sediment ili stijena koji 

se sastoje uglavnom od kremenih spikula beskralješnjaka, 

osobito spongolit (v. spongolite) sastavljen 

pretežito od spikula spužava. Sinonim: spiculite. 

spicule – spikula. (1) Jedno od brojnih sitnih vapnenih 

ili kremenih tijela koja imaju vrlo različite i često karakteristične 

oblike i služe za ukrućivanje (ojačavanje) 

i potporu tkiva raznih beskralješnjaka. Spikule 

se često sreću u uzorcima marinskih sedimenata i 

paleozojskim i krednim čertovima (rožnjacima). (2) 

Prazna kremena ljuštura dijatomeja. 

spiculite – spikulit, spikularit, v. spicularite. 

spider – (1) zaustavno postolje s klinovima, spajder. Zahvatna 

naprava (gripping device) s ručnim ili, često, 

pneumatskim rukovanjem koja se rabi za dizanje 

bušaćih šipki (drillpipes), zaštitnih cijevi (casing) i 

uzlaznih cijevi (tubing) na tornju bušaćeg ili remontnog 

postrojenja (drilling rig, workover rig). Sastoji se 

od teškog zglobnog tijela koje okružuje tri ili četiri 

kompleta klinova sa zupcima. Kada se postavi u vrtaćem 

stolu (rotoru), može držati stotine tona cijevi. 

Neki modeli spajdera se također mogu adaptirati za 

uporabu kao elevator. (2) pauk. U operacijama instrumentacije 

– naprava za hvatanje metalnih komada 

male i srednje veličine u kanalu bušotine. 

spiders – araneidi, pauci, v. araneids. 

spilite – spilit. Alterirani bazalt (altered basalt), obično 

amigdaloidan (mandulast) ili vezikularan (mjehuričast), 

u kojem je glinenac (feldšpat) albitiziran, a 

u pravilu su prisutni klorit, kalcit, epidot, kalcedon, 

prenit ili drugi produkti niskotemperaturne hidrotermalne 

metamorfoze (metamorfi zma) karakteristični 

za zelene stijene (greenstone). Spiliti često grade 

podmorske potoke lave (submarine lava fl ows) i pokazuju 

karakterističnu jastučastu strukturu (pillow 

structure). 

spilitic – spilitni, v. spilite. 

spill bank – prirodni naplavljeni riječni nasip, v. natural 

levee. 

spilling point – točka maksimalnog punjenja zamke, v. 

spillpoint. 

spillpoint – točka maksimalnog punjenja zamke. U geologiji 

– točka maksimalnog punjenja strukturne 

zamke (structural trap) naftom ili plinom. Sinonim: 

spilling point. 

spindle-shaped bomb – vretenasta vulkanska bomba. 

Rotacijska vulkanska bomba vretenastog oblika s izbočinama 

nalik ušima na krajevima. 

spinel – spinel. (1) Mineral, po kemijskom sastavu magnezij-aluminat. 

Magnezij može biti djelomično isti-

spinel group 

snut (zamijenjen) dvovalentnim željezom, a aluminij 

trovalentnim željezom. Spinel posjeduje veliku tvrdoću, 

obično formira oktaedrijske kristale (kubični 

kristalni sustav) i vrlo je različito obojen (bezbojan 

do purpurno crven, zelen, žut, crn). Spinel je tipičan 

produkt kontaktne metamorfoze (contact metamorphism) 

nečistih dolomitnih (dolomitiziranih) 

vapnenaca (dolomitic limestones), a rjeđe se sreće 

kao akcesorni mineral u bazičnim eruptivnim (magmatskim) 

stijenama (basic igneous rocks) i također u 

aluvijalnim ležištima (alluval deposits). (2) Član grupe 

spinela (v. spinel group). 

spinel group – grupa spinela. Grupa minerala opće formule 

AB 2 O 4 , gdje A predstavlja magnezij, dvovalentno 

i trovalentno željezo, cink ili mangan ili bilo koju 

kombinaciju tih elemenata, a B predstavlja aluminij, 

dvovalentno i trovalentno željezo ili krom. 

spinner – protočno mjerilo s elisom, spiner. Dubinsko 

protočno mjerilo za određivanje profi la protoka 

(strujanja) fl uida u bušotini (proizvodnje, injektiranja) 

i detekciju zona gubitka cirkulacije (lost-circulation 

zones) ili propuštanja zaštitne kolone (casing 

leak). Rotacija elise (propeler) električki se registrira 

za vrijeme strujanja. 

spinner survey – mjerenje profi la protoka protočnim 

mjerilom s elisom (spinerom). Mjerenje vertikalnog 

strujanja fl uida u kanalu bušotine radi određivanja 

profi la protoka u zonama proizvodnje i injektiranja 

i detekcije zona gubitka cirkulacije (lost-circulation 

zones) i propuštanja zaštitne kolone (casing leak); v. 

spinner. 

spinning cathead – motovilo (mosur) za navrtanje cijevi, 

v. makeup cathead. 

spinning chain – lanac za navrtanje i odvrtanje cijevi. U 

procesu bušenja – lanac na radnom podištu bušaćeg 

postrojenja (fl oor of drilling rig) koji bušaća posada 

rabi za primjenu zakretnog momenta navrtanja (making 

up) i odvrtanja (breaking out) cijevi (omatanjem 

lanca oko spojnice). 

spinning wrench – kliješta za pritezanje i labavljenje 

cijevi. U procesu bušenja – kliješta s pneumatskim 

ili hidrauličkim rukovanjem (air-operated wrench, 

hydraulic-operated wrench), obješena iznad radnog 

podišta (platforme) bušaćeg tornja (fl oor of drilling 

rig), koja služe za pritezanje pojedinačnih cijevi i njihovo 

labavljenje. Kliješta se upotrebljavaju umjesto 

lanca za navrtanje i odvrtanje cijevi (spinning chain), 

a prednost im je jednako pritezanje spojnica. 

spiral drill collar – spiralno utorena (užljebljena) teška 

šipka, v. spiral-grooved drill collar. 

spiral-grooved drill collar – spiralno utorena (užljebljena) 

teška šipka, teška šipka sa spiralnim utorima 

(žljebovima). Teška šipka s tri strojno urezana spiralna 

utora (žlijeba) na njenoj vanjskoj površini. Takve 

šipke se spuštaju u bušotinu između bušaćeg dlijeta 

i ostatka bušaće kolone (drillstring) radi sprječavanja 

zaglavljivanja kolone u bušotini. Spiralni utori smanjuju 

površinu kontakta teške šipke sa stijenkom kanala 

bušotine za 40% do 50% (dok istodobno smanjuju 

težinu šipke samo za 7% do 10%) i time mogućnost 

zaglavljivanja kolone uz stijenku bušotine. 

spiral-lobe compressor – rotorni vijčani kompresor, v. 

rotary screw compressor. 

spiral wall casing – spiralno utorena (užljebljena) zaštitna 

cijev, zaštitna cijev sa spiralnim utorima (žlje- 

818 

splitting of heavy fraction 

bovima). Zaštitna cijev (casing) s urezanim spiralnim 

utorima (žljebovima) na njenoj vanjskoj površini. 

Primjenjuje se u kosim bušotinama u kojima postoji 

mogućnost zaklinjenja kolone zaštitnih cijevi uz stijenku 

bušotine pri njenoj ugradnji. 

spirifers – spiriferi. Izumrli brahiopodi (ramenonošci, 

brachiopods). Važni provodni fosili (guide fossils). 

Stratigrafska rasprostranjenost: srednji ordovicij-jura. 

splash box – isplačna kutija za sprječavanje štrcanja 

isplake, v. mud saver. 

splash zone – zona zapljuskivanja valovima. (1) Pojas 

duž obale (područje obalne linije, shoreline area) koji 

je pod utjecajem zapljuskivanja morskom vodom 

od loma valova; v. spray zone. (2) Zona povremenog 

zapljuskivanja valovima i visoke korozije koja se nalazi 

neposredno iznad vodene linije objekta na moru 

(odobalnog objekta). 

splay – ogranak glavnog rasjeda. Jedan od niza malih 

rasjeda (minor faults) na rubovima glavnog rasjeda 

(major fault) formiran cijepanjem (lomljenjem) glavnog 

rasjeda (v. splaying out). 

splaying out – (1) grananje glavnog rasjeda. Lomljenje 

glavnog rasjeda (major fault) na mnogobrojne male 

rasjede (minor faults). (2) nestajanje glavnog rasjeda. 

Nestanak glavnog rasjeda (dying-out of fault) njegovim 

cijepanjem (lomljenjem) u mnogobrojne male 

rasjede. 

splintery fracture – iverasti lom. Svojstvo lomljenja nekih 

minerala i stijena u izduljene fragmenta nalik na 

drvene ivere (trijeske). 

split-level drilling rig – bušaće postrojenje (uređaj) s 

dvostrukom platformom (podištem). Kopneno bušaće 

postrojenje (land drilling rig) s dvije radne platforme 

(podišta, fl o o r ). Na donjoj platformi (blizu nivoa zemlje) 

smješteni su motori (engines) i bušaća dizalica 

(drawworks), a na gornjoj platformi je vrtaći (rotacijski) 

stol (rotor, rotary table). 

split of heavy fraction – cijepanje teške frakcije, v. splitting 

of heavy fraction. 

split spread – simetrični raspored geofona, raspored geofona 

s paljenjem u središtu. Tip rasporeda geofona 

(seizmičkih prijamnika, geophones) u kojem su geofoni 

smješteni na pravcu (u liniji) simetrično u odnosu 

na točku paljenja (shotpoint), odnosno raspored u 

kojem se točka paljenja nalazi u središtu rasporeda 

geofona. Primjenjuje se obično za kontinuirano profi 

liranje (continuous profi ling) i određivanje nagiba 

refl ektora (dip shooting). 

splitting – cijepanje. U geologiji – (1) Abrazija fragmenata 

stijene koja dovodi do nastanka dvaju ili triju 

gotovo jednakih dijelova ili zrna. (2) Svojstvo ili tendencija 

raslojavanja stratifi ciranih (slojevitih) stijena 

duž plohe lučenja (surface of parting). (3) Uzorkovanje 

velike mase rahlog (rastresitog) materijala (na 

primjer sedimenta) njenim dijeljenjem na dva ili više 

dijelova. (4) v. splitting of heavy fraction. 

splitting of heavy fraction – cijepanje teške frakcije. 

Simulacije faznog ponašanja naftno-plinskih smjesa 

s modelima sastava ili višekomponentnim modelima 

s jednadžbama stanja (EOS compositional model) 

bit će točne pod uvjetom da je teška frakcija smjese 

(frakcija heptana i viših ugljikovodika) korektno 

primjenjena za karakterizaciju slojnog fl uida budući 

da tragovi teških komponenata u smjesi mogu imati

SP log 

znatan utjecaj na fazno ponašanje. Općenito, frakcija 

heptana i viših se većinom cijepa i zatim grupira 

s komponentama od C 7 do C 10 , od C 11 do C 15 , od C 16 

do C 20 i C 21+ u pseudokomponente umjesto cijepanja 

na samo nekoliko prvih teških komponenata (na primjer, 

na komponente C 7 , C 8 , C 9 i C 10+ ). Sinonim: split of 

heavy fraction; v. lumping (of components). 

SP log – (1) karotaža spontanog potencijala (spontane 

polarizacije), SP-karotaža, v. spontaneous-potential 

logging. (1) dijagram karotaže spontanog potencijala 

(spontane polarizacije, SP-karotaže), v. spontaneouspotential 

logging. 

SP logging – karotaža spontanog potencijala (spontane 

polarizacije), SP-karotaža, v. spontaneous-potential 

logging. 

sponge-barrel coring – bušenje jezgre (jezgrovanje) 

jezgrenom cijevi sa spužvastim uloškom (oblogom), v. 

sponge coring. 

sponge coring – bušenje jezgre (jezgrovanje) jezgrenom 

cijevi sa spužvastim uloškom (oblogom). Metoda specijalnog 

bušenja jezgre (v. special coring) primjenom 

konvencionalne jezgrene cijevi čija je unutarnja cijev 

opremljena aluminijskim ulošcima obloženim poliuretanskom 

spužvom koja, zbog svojstva močivosti 

naftom i vrlo visoke poroznosti i permeabilnosti, 

ima veliku sposobnost apsorpcije nafte iz jezgre a 

propuštanja vode i plina koji istječu iz cijevi. Spužva 

također štiti jezgru od bušaće isplake. Metoda je 

razvijena radi dobivanja točnih podataka zasićenja 

ležišta naftom (što je vrlo važno za donošenje odluke 

o primjeni sekundarnih ili EOR-metoda na ležištu) 

jer spužva čvrsto zadržava svu naftu koja bi se inače 

djelomično izgubila pri izvlačenju jezgre u konvencionalnoj 

jezgrenoj cijevi na površinu. Primjenom te 

tehnike mogu se izbušiti jezgre relativno malog promjera 

(6,35 cm i 8,25 cm) i duljine 9 metara. Sinonimi: 

sponge-barrel coring, sponge-lined coring. 

sponge insert core barrel – jezgrena cijev (aparat) sa 

spužvastim uloškom (oblogom), v. core barrel, sponge 

coring. 

sponge-lined coring – bušenje jezgre (jezgrovanje) 

jezgrenom cijevi sa spužvastim uloškom (oblogom), v. 

sponge coring. 

sponges (Porifera) – spužve, porifere. Koljeno beskralješnjaka 

(invertebrates). Višestanični vodeni organizmi. 

Karakterizirani su unutarnjim skeletom (internal 

skeleton) koji se sastoji od kremenih spikula (iglica, 

spicules) ili, rjeđe, spikula građenih od karbonata kalcija 

i postojanjem sustava kanala i komora kroz koje 

ulazi i izlazi voda. Nemaju tkiva ni organa. Stratigrafska 

rasprostranjenost: pretkambrij-danas. Sinonim: 

poriferans. 

spongolite – spongolit. Sediment ili stijena koji se sastoje 

uglavnom od ostataka spužava, osobito spikularit 

(v. spicularite). Sinonim: spongolith. 

spongolith – spongolit, v. spongolite. 

spontaneous fi ssion dating – datiranje po spontanoj 

fi siji. Metoda određivanja apsolutne starosti (starosti 

u godinama) uranskih minerala koja se bazira na poznatoj 

brzini spontane fi sije urana-238 s formiranjem 

ksenona. 

spontaneous fi ssion-track dating – datiranje po tragovima 

spontane fi sije, v. fi ssion-track dating. 

spontaneous ignition – spontano upaljivanje (zapaljenje, 

samoupaljivanje, samozapaljenje) nafte. Samou- 

819 

spontaneous potential (SP) 

paljivanje nafte u okolišu bušotine spontanom reakcijom 

nafte s injektiranim zrakom u procesu podzemnog 


iscrpka nafte/EOR-metoda – v. in-situ combustion). 

Na početku svakog projekta podzemnog izgaranja 

mora se utvrditi hoće li se nafta zapaliti u ležištu na 

umjetan način ili će doći do spontanog zapaljenja 

(samozapaljenja). Ako nakon početka injektiranja 

zraka u određenom vremenu ne dođe do samozapaljivanja 

nafte (jer ležišna temperatura nije dovoljno 

visoka), pristupa se umjetnom upaljivanju. Dugo 

čekanje na spontano zapaljenje nafte treba izbjeći 

zbog njene samooksidacije i, kao posljedice, prekomjernog 

stvaranja koksa u zoni kanala bušotine, čijim 

se izgaranjem stvara visoka temperatura koja često 

uzrokuje oštećenja dubinske opreme bušotine. 

spontaneous magnetization – spontana magnetizacija. 

Magnetizacija koja se pojavljuje bez primjene magnetskog 

polja zahvaljujući spontanom mgnetskom 

uređenju uvjetovanom silama izmjene (exchange 

forces); magnetizacija koju tvar posjeduje izvan magnetskog 

polja. 

spontaneous polarization – spontana polarizacija. Pojava 

razlika statičkog električnog potencijala (static 

electrical potential) između raznih točaka na Zemlji 

kao rezultat kemijskih reakcija, razlika u koncentraciji 

otopine ili gibanja (strujanja) fl uida u poroznoj sredini. 

Električna polarizacija koju neka tvar posjeduje 

izvan vanjskog električnog polja (external electric 

fi eld); v. self-potential method. 

spontaneous potential (SP) – spontani (vlastiti, prirodni) 

potencijal. Mjera prirodnog statičkog električnog 

napona koji postoji između dviju točaka. U geološkoj 

formaciji spontani potencijal je prirodni napon 

ili električno potencijal koji se pojavljuje zbog razlika 

u ionskoj aktivnosti bušaće isplake i slojne vode, 

odnosno koji je generiran uzajamnim djelovanjem 

(interakcijom) bušaće isplake, slojne vode i stijene 

(na primjer šejla). U mnogim formacijama se obično 

sreće sol (natrij-klorid, NaCl) koja je osobito dominantna 

u šejlu. Klorid natrija ionizira u pozitivne 

ione natrija i negativne ione klorida u ograničenom 

opsegu (ovisno o koncentraciji soli i drugim faktorima). 

Kada se dvije otopine s različitim koncentracijama 

NaCl razdvoje membranom koja je permeabilna 

za gibanje iona, ioni natrija će se gibati iz otopine s 

niskom koncentracijom prema otopini s visokom 

koncentracijom što je ekvivalentno malom tečenju 

električne struje. Kada se slani (mineralizirani) slojni 

fl uidi izmiješaju s fi ltratom isplake, može se generirati 

lokalna električna struja. Uvjeti u bušotinama su 

često povoljni za generiranje takvih slabih struja između 

slojnih fl uida i isplačnog fi ltrata koje su sklone 

promjeni na granicama sloja. Te struje se detektiraju 

karotažom bušotine – mjerenje spontanog potencijala 

je uobičajena operacija karotaže i izvodi se električnom 

karotažom (elektrokarotažom, electrical well 

log) ili indukcijskom karotažom (induction well log). 

Veličina spontanog potencijala se smanjuje kada se 

salinitet fi ltrata isplake približava salinitetu slojne 

vode i, ako isplačni fi ltrat i slojna voda imaju jednaki 

salinitet, spontani potencijal neće nastati. Također 

se neće generirati u bušotinama koje su ispunjene 

nevodljivom isplakom na bazi ulja ili nafte (uljnom 

ili naftnom isplakom). Ugljikovodici u formaciji i sa-

spontaneous-potential curve 

držaj šejla prigušuju spontani potencijal. Mjeri se u 

milivoltima (mv) i obično je u rasponu od 15 do 150 

milivolti. Podaci mjerenja spontanog potencijala se 

rabe za kvalitativnu indikaciju permeabilnosti (relativne 

razlike permeabilnosti), određivanje položaja 

zalijeganja šejla, korelaciju geoloških formacija između 

bušotina i proračune stvarne električne otpornosti 

(specifi čnog električnog otpora). Sinonim 

termina spontana polarizacija (v. spontaneous polarization). 

Sinonimi: natural potential, self-potential; v. 

spontaneous-potential curve, spontaneous-potential 

logging. 

spontaneous-potential curve – krivulja spontanog 

potencijala, SP-krivulja. Krivulja električne karotaže 

(elektrokarotaže, electric log curve) koja prikazuje 

promjene prirodnog potencijala duž kanala nezacijevljene 

bušotine (bušotine bez zaštitne kolone) 

– zapis električnog potencijala (napona) generiranog 

uzajamnim djelovanjem (interakcijom) slojne 

vode, fi ltrata bušaće isplake i stijene, na primjer 

šejla (mali električni naponi nastaju između isplačnog 

fi ltrata i slojne vode formacije u koju je prodrla 

isplaka i također na granici razdjela šejl-isplaka). Te 

elektrokemijske komponente se pojačavaju elektrokinetičkim 

potencijalom koji nastaje kada se isplačni 

fi ltrat (mud fi ltrate) giba prema području formacije sa 

sniženim tlakom kroz isplačnu oblogu ili koru (mud 

cake). Maksimalni spontani potencijal koji će generirati 

debela porozna i propusna formacija bez šejla 

se naziva «statički spontani potencijal» (static spontaneous 

potential), koji se također odnosi na «liniju 

čistog pijeska» (clean sand line). Za dobivanje krivulje 

spontanog potencijala nužno je postojanje vodljivog 

fl uida u bušotini i postojanje propusnog sloja i sloja 

šejla (SP-karotaža se, prema tome, ne može primijeniti 

kada je bušaća isplaka električno nevodljiva, na 

primjer, uljna isplaka). 

Propusne zone formacije su označene pozitivnim otklonom 

(otklonom udesno) krivulje spontanog potencijala 

(električna otpornost ili specifi čni električni 

otpor isplačnog fi ltrata je manji od otpornosti slojne 

vode), negativnim otklonom (otklonom ulijevo) na 

mjestima gdje je otpornost fi ltrata bušaće isplake 

veća od otpornosti slojne vode, a u slučaju kada su 

otpornosti isplačnog fi ltrata i slojne vode približno 

jednake SP-krivulja će imati vrlo mali otklon ili će biti 

bez otklona (bezoblična) tako da karotaža i dijagram 

karotaže spontanog potencijala neće biti od velike 

koristi. Odziv SP-krivulje za šejl je relativno konstantan 

i odnosi se na osnovnu liniju šejla od koje se 

mjere otkloni krivulje (osnovnu liniju šejla postavlja 

specijalist za interpretaciju karotaže). 

Oblik krivulja spontanog potencijala i amplituda 

njihovih otklona nasuprot propusnom sloju ovisi o 

nekoliko faktora: (a) debljini formacije (u tankim formacijama 

– debljine manje od 3 metra ili 10 stopa 

– vrijednosti spontanog potencijala na karotažnom 

dijagramu će biti manje od statičkog spontanog potencijala); 

(b) visokoj električnoj otpornosti formacije 

(osim formacije šejla i propusnih zona); (c) promjeru 

bušotine (utjecaj je malen i može se zanemariti); 

(d) prodoru isplačnog fi ltrata u formaciju (utjecaj je 

malen i može se zanemariti), i (e) postojanju šejla 

u propusnoj formaciji (smanjuje otklon spontanog 

potencijala na vrijednost koja se naziva «pseudosta- 

820 

spore-coloration index (SCI) 

tički spontani potencijal» – pseudostatic spontaneous 

potential, PSP; u vodonosnim formacijama veličina 

redukcije SP je proporcionalna volumenu šejla u formaciji, 

a u formacijama zasićenim ugljikovodicima 

redukcija je veća od volumena šejla). Sinonimi: selfpotential 

curve, SP curve; v. spontaneous potential, 

spontaneous logging. 

spontaneous-potential log – karotaža spontanog 

potencijala (spontane polarizacije), SP-karotaža, v. 

spontaneous-potential logging. (1) dijagram karotaže 

spontanog potencijala (spontane polarizacije, SP-karotaže), 

v. spontaneous-potential logging. 

spontaneous-potential logging – karotaža spontanog 

potencijala (spontane polarizacije), SP-karotaža. 

Mjerenje prirodnog električnog potencijala formacija 

(elektrokemijskog potencijala i potencijala elektrofi 

ltracije ili elektrokinetičkog potencijala) između 

dviju elektroda (postavljenih jedna iznad druge) u 

bušotini, odnosno mjerenje razlike između potencijala 

pomične elektrode u kanalu bušotine (elektrode 

koja se giba duž kanala) i fi ksne referentne (etalonske) 

elektrode na površini. Primjenjuje se samo u nezacijevljenim 

bušotinama (bušotinama bez zaštitne 

kolone) ispunjenim vodljivim isplačnim fl uidom (na 

primjer, vodom ili isplakom na bazi vode). Podaci 

mjerenja se rabe za elektrofacijesne analize, identifi - 

kaciju litologije (šejl-pješčenjak), geološku korelaciju 

formacija, detekciju poroznih i propusnih formacija, 

njihovih granica i debljina te za kvantitativno određivanje 

prisutnosti (volumena) šejla, određivanje 

električne otpornosti slojne vode i izračunavanje 

zasićenja formacija vodom. Sinonimi: self-potential 

log, SP log, SP logging, spontaneous-potential log, 

spontaneous-potential well logging; v. spontaneous 

potential, spontaneous-potential curve. 

spontaneous-potential method – metoda spontanog 

potencijala, SP-metoda, v. self-potential method. 

spontaneous-potential well logging – karotaža spontanog 

potencijala (spontane polarizacije), SP-karotaža, 

v. spontaneous-potential logging. 

spontaneous potential reduction factor – faktor redukcije 

spontanog potencijala, v. alpha, 3. 

spool – glava zaštitne kolone (kolone zaštitnih cijevi), v. 

casinghead. 

spore – spora, truska. Sitno jednostanično reproduktivno 

tijelo ili stanica koji su često prilagođeni za preživljavanje 

u sredinama s nepovoljnim uvjetima i sposobni 

samostalno se razviti u nove organizme – direktno 

(ako je razmnažanje aseksualno) ili stapanjem 

s drugom sporom (kod seksualnog razmnažanja), na 

primjer, jedno od haploidnih izoliranih reproduktivnih 

tijela embriofi tnih biljaka koje ima vrlo čvrstu 

(otpornu) vanjsku stijenku i često se sreće u fosilnom 

obliku od silura do danas. Spore se prenose vjetrom 

na velike udaljenosti i mogu biti odlični mikrofosili 

u sedimentnim stijenama, pa se rabe za određivanje 

starosti i klime tijekom taloženja sedimenata. Stratigrafska 

rasprostranjenost pora je od silura do danas. 

spore-bearing plants – papratnjače, pteridofi te, v. pteridophytes. 

spore-coloration index (SCI) – indeks boje spora. Skala 

koja opisuje boju spora – dijela organske tvari u 

potencijalnim matičnim stijenama za ugljikovodike 

(potential petroleum source rocks). S porastom temperature 

i sazrijevanja boja spora u propuštenom

spore-color index 

svjetlu će se mijenjati od bezbojne (prozirnost) preko 

žute i smeđe do crne. Sinonim: spore-color index; 

v. thermal alteration index, vitrinite refl ectance. 

spore-color index – indeks boja spora, v. spore-coloration 

index. 

spot correlation – točkasta (diskretna) korelacija refl eksa. 

U seizmičkoj prospekciji – korelacija refl eksa na 

pojedinim seizmogramima uspoređivanjem sličnosti 

karakterističnih točaka i intervala. Korelacija valova 

na seizmogramima koja se bazira na karakterističnom 

obliku refl eksa ili na razlikama u vremenima 

prijeđenog puta refl ektiranih valova. 

spot sample – jednokratni uzorak. Uzorak tekućine iz 

skladišnog rezervoara na određenoj dubini (nivou) 

u rezervoaru, za razliku od kontinuiranog uzorka (v. 

running sample). Uzima se priborom za uzorkovanje 

koji se spušta u rezervoar užetom (v. thief). 

spotted schist – šareni (pjegasti) škriljavac (slejt), v. 


spotted slate – šareni (pjegasti) slejt (škriljavac). Škriljasta 

argilitna stijena (schistose argillaceous rock) sa 

šarenom (pjegastom, mrljastom) površinom koja je 

uvjetovana početnim rastom porfi roblasta u zonama 

kontaktne metamorfoze (metamorfi zma) niskog 

do srednjeg stupnja. Sinonimi: knotted schist, knotted 

slate, spotted schist. 

spotted wettability – točkasta (frakcijska) močivost, v. 

fractional wettability. 

spotting fl uid – fl uid za močenje mjesta zaglavljivanja 

alatke. Smjesa plinskog ulja i površinski aktivne tvari 

(surfaktanta) kojom se moči mjesto zaglavljivanja 

bušaće alatke kako bi se otapanjem i razaranjem 

smanjila isplačna kora (obloga) i time faktor trenja. 

Postupak se sastoji u pumpanju ulja i surfaktanta u 

bušaće šipke i zatim od postupnog pumpanja malih 

volumena smjese u prstenasti prostor bušotine sve 

dok se ne postigne odgovarajuća impregnacija ukupnog 

intervala zaglavljivanja bušaćih alatki. 

spray zone – zona raspršivanja valova. Područje duž 

obale koje je pod utjecajem kapljica (čestica) prelomljenih 

valova. 

spread – (1) raspored geofona (seizmičkih prijamnika). 

U seizmici – raspored grupa geofona (seizmičkih prijamnika, 

layout of gephone groups) na kojima se istodobno 

registriraju valovi (seizmogram) od jednog 

paljenja (single shot). Raspored geofona kod metode 

refl ektiranih (odbijenih) valova se obično sastoji od 

24 grupe geofona s udaljenošću između središta 

susjednih grupa jednakom od 15 do 120 metara ili 

50 do 400 stopa, a kod tzv. mikrorasporeda (microspread) 

ta je udaljenost jednaka od 0,7 do 5 metara. 

Sinonimi: seismic spread, seismometer spread. (2) proširenje 

rijeke ispred prepreke. U hidrologiji – močvara 

ili plitko vodeno tijelo koji su nastali širenjem rijeke 

ispred prirodne pregrade (prepreke), na primjer, u 

obliku nakupine vodene vegetacije ili nanosa u riječnom 

koritu. Sinonim: widespread. 

spreader – uređaj za miješanje i aeriziranje. Okrugla 

ploča (disk) za raspršivanje tekućine koja struji u rezervoar. 

Nalazi se blizu dna taložnog rezervoara (settling 

tank) i služi za miješanje i aeriziranje tekućina. 

Sinonim: distributing rack. 

spreading concept – hipoteza ekspanzije (spredinga) 

oceanskog dna, v. ocean-fl oor spreading. 

spreading-fl oor hypothesis – hipoteza ekspanzije 

821 

spurt loss 

(spredinga) oceanskog dna, v. ocean-fl oor spreading. 

spreading of ocean fl oor – ekspanzija (spreding) oceanskog 

dna, v. ocean-fl oor spreading. 

SP reduction factor – faktor redukcije spontanog potencijala, 

v. alpha, 3. 

spring – (1) izvor. U hidrologiji – mjesto gdje podzemna 

voda prirodno istječe iz stijene ili tla na površinu zemlje 

ili u neko tijelo površinske vode. Pojava izvora 

zavisi od sastava i prirode zalijeganja stijena, osobito 

od prisutnosti propusnih i nepropusnih stijena 

(slojeva), položaja vodnog lica (zrcala, water table) 

i topografi je (reljefa). (2) opruga, pero. U strojarstvu 

– elastični, napregnuti strojni element koji, kada se 

oslobodi, zauzme svoj bazični oblik ili položaj. Primjenjuje 

se za prigušivanje udara, kao izvor snage, 

za održavanje tlaka između kontaktnih površina ili za 

mjerenje sile. 

Springeran – springer. Stratigrafski kat donjeg pensilvanija 

(Lower Pennsylvanian) u Sjevernoj Americi 

– iznad misisipija (Mississippian), a ispod morova 

(Morrowan). 

spring-loaded valve – opružni ventil (zaklopac). Tip 

ventila (zaklopca) plinskog lifta (gas-lift valve) koji se 

zatvara oprugom. 

spring of salt water – izvor slane vode, slani izvor, v. salt 

spring. 

spud a well – početi bušenje (bušiti). Termin nije jednoznačno 

defi niran tako da defi nicija točnog početka 

bušenja varira od trenutka iskolčenja lokacije bušotine 

pa do stvarnog početka bušenja postrojenjem 

(koje je sposobno izbušiti ukupnu dubinu). Sinonim: 

spud in. 

spud bit – dlijeto za početno bušenje, v. spudding bit. 

spud can – potporna papuča (keson) noge samopodizne 

platforme. Osnovica noge odobalne samopodizne 

bušaće platforme (off shore jackup rig) različitog oblika 

i s konusnim podnožjem namijenjena za sprječavanje 

prekomjernog tonjenja noge u morskom dnu 

i osiguravanje veće stabilnosti bušaćeg postrojenja. 

Papuče se mogu napuniti morskom vodom. 

spudding – slobodno padanje dlijeta u bušotini. Podizanje 

i slobodno padanje dlijeta (bit) na koloni bušaćih 

alatki u bušotini (drillstring) radi otresanja nakupine 

šejla s dlijeta. 

spudding bit – dlijeto za početno bušenje. Dlijeto velikog 

promjera (large-diameter bit) za bušenje prvih 

nekoliko desetaka metara (nekoliko stotina stopa) 

kanala bušotine (hole). Sinonim: spud bit. 

spudding line – trzajno bušaće uže, v. jerk line, 2. 

spud drilling mud – isplaka za početno bušenje. U procesu 

bušenja – isplačni (bušaći) fl uid (drilling fl uid) 

koji se primjenjuje za bušenje kanala bušotine za 

konduktor (conductor hole, conductor pipe hole). Često 

se za čišćenje početnog kanala velikog promjera 

rabi gusta (viskozna) kaša (žitka mješavina) bentonita 

ili atapulgita i vapnena kaša (bentonite-lime slurry). 

Može poslužiti isplaka koja je višak od bušenja druge 

bušotine, koja je ostala od zadnje bušotine izbušene 

tim postrojenjem ili pripremljena nova isplaka. Obično 

se baca nakon bušenja konduktora jer je zagađena. 

Sinonim: spud mud. 

spud in – početi bušenje (bušiti), v. spud a well. 

spud mud – isplaka za početak bušenja, v. spud drilling 

mud. 

spurt loss – brzi gubitak isplačnog fi ltrata. U procesu

square drill collar 

bušenja – brzo strujanje fi ltrata bušaće isplake u 

formaciju prije formiranja isplačne (fi ltarske) obloge 

(kore, fi lter cake) na stijenki bušotine. Sinonim: surge 

loss. 

square drill collar – kvadratna (četverokutna, četvrtasta) 

teška šipka. Teška šipka kvadratnog (četverokutnog) 

presjeka (s četiri ravne plohe po njenoj duljini). 

Četvrtasti uglovi takve šipke (koja se u koloni bušaćih 

alatki nalazi neposredno iznad bušaćeg dlijeta) 

djeluju kao proširivač kanala bušotine (reamer) i tako 

osiguravaju prohodnost bušotine za bušaće šipke. 

Tijekom bušenja i cirkulacije isplake kvadratna teška 

šipka djeluje kao dugi stabilizator bušaće kolone 

i smanjuje brzo iskrivljavanje kanala bušotine (well 

deviation). 

squeeze – (1) injektirati pod tlakom. (a) U tehnologiji 

bušenja – injektirati (pumpati) cementnu kašu 

(otopinu, cement slurry) u bušotinu (kanal bušotine) 

pod visokim tlakom radi popravljavanja primarne 

cementacije zaštitne kolone (casing) ili zatvaranja 

perforacija ili čepljenja pukotina i pora stijene kako 

bi se spriječilo gubljenje bušaće isplake ili ulaženje 

plina ili vode u bušotinu. Cementna kaša se injektira 

(pumpa) pod visokim tlakom kroz kolonu zaštitnih 

cijevi i ulazi u prstenasti prostor između zaštitne kolone 

i stijenke kanala bušotine (holiday). (b) Injektirati 

fl uid pod visokim tlakom, na primjer, u operaciji 

hidrauličkog frakturiranja sloja (hydraulic fracturing). 

(2) plastično tečenje stijene. Sporo plastično kretanje 

(tečenje) anhidrita, sloja natrijske ili kalijske soli ili 

šejla u stijenkama kanala i u kanal bušotine. 

squeeze a well – cementirati bušotinu pod visokim tlakom. 

Injektirati (pumpati) cementnu kašu (otopinu, 

cement slurry) u bušotinu pod visokim tlakom radi 

popravka kolone zaštitnih cijevi (zaštitne kolone, casing) 

na mjestima gdje voda ili plin ulaze u bušotinu. 

Cementna kaša se injektira (pumpa) kroz zaštitnu kolonu, 

ulazi u prstenasti prostor između zaštitne kolone 

i stijenke kanala bušotine (holiday) i ispunjava 

šupljine bez cementa; v. squeeze cementing. 

squeeze cemented zone – zona cementirana pod visokim 

tlakom, v. squeeze cementing. 

squeeze cementing – cementacija pod visokim tlakom, 

visokotlačna cementacija, skviz-cementacija, sekundarna 

cementacija. U tehnologiji cementacije bušotina 

– operacija visokotlačnog injektiranja (pumpanja) 

cementne kaše (mješavine, otopine, cement slurry) 

iza zaštitne kolone (casing) na ograničenom intervalu 

bušotine koja se primjenjuje radi: (a) dopune 

ili korekcije loše izvedene primarne cementacije 

(primary cementing); (b) smanjivanja plinskih, vodonaftnih 

ili vodo-plinskih faktora (udjela vode u proizvodnji 

nafte i plina i udjela plina u proizvodnji nafte); 

(c) popravka oštećene (napukle) zaštitne kolone 

i eliminacije propuštanja zaštitne kolone i spojnica; 

(d) neodgovarajuće izvedenog perforiranja zaštitne 

kolone; (e) konačnog napuštanja neproduktivne ili 

iscrpljene naftne ili plinske zone; (f) izolacije zone 

čije je iskorištavanje odgođeno dok se ne iscrpi produktivnija 

zona u istoj bušotini; (g) izolacije zone prije 

perforiranja zaštitne kolone za proizvodnju ili prije 

frakturiranja formacije, i (h) minimiziranja opasnosti 

ili sprječavanja gubitka cirkulacije isplake u bušotini 

bez zaštitne kolone kada se buši dublje. Cementacija 

pod tlakom se može izvoditi tijekom procesa buše- 

822 

stabile 

nja, završnog proizvodnog opremanja bušotina ili 

remonta bušotine. Sinonimi: cement squeeze, cement 

squeeze job, secondary cementing, squeeze cementing 

job, squeeze cement job, squeeze job. 

squeeze cementing job – cementacija pod visokim tlakom, 


squeeze cementing temperature – temperatura cementne 

kaše pri cementaciji pod visokim tlakom (skvizcementaciji). 

Temperatura cementne kaše (cement 

slurry) u bušotini na maksimalnoj dubini cementacije 

(cementing depth) tijekom operacije cementacije 

pod visokim tlakom. 

squeeze cement job – cementacija pod visokim tlakom, 


squeeze job – cementacija pod visokim tlakom, skvizcementacija, 

v. squeeze cementing. 

squeeze pressure – tlak pri visokotlačnoj cementaciji 

(skviz-cementaciji). Tlak (izmjeren na površini) na 

cementnu kašu (cement slurry) koja se pumpa u bušotinu 

tijekom operacije cementacije pod visokim 

tlakom. 

squeezing off water – izolacija vode cementacijom pod 

visokim tlakom (skviz-cementacijom). Metoda ograničavanja 

proizvodnje vode naftnih i plinskih bušotina 

kada su u njima prisutni kontakti nafta-voda i plinvoda. 

Zaštitna kolona (casing) i lajner (liner) perforiraju 

se u vodenoj zoni i ona se zatim cementira pod 

visokim tlakom. 

S-shaped well – orijentirana bušotina sa S-kanalom. 

Bušotina izbušena s kanalom oblika slova S. Bušenje 

počinje s vertikalnim dijelom kanala, zatim se (nakon 

postizanja željenog kuta otklona smjera kanala 

od okomice) buši pravocrtni kosi (orijentirani) dio i 

ponovno se buši vertikalno do postizanja konačne 

dubine bušotine. Sinonimi: S-type kick, S-type well, S 

well, S wellbore. 

stab – voditi cijev u kolčak. Uvesti (umetnuti) kraj cijevi 

s vanjskim (muškim) navojem (pin end) u kraj druge 

cijevi s unutarnjim (ženskim) navojem (box end) pri 

njihovu uzajamnom spajanju, na primjer, bušaćih 

šipki ili zaštitnih cijevi na podištu bušaćeg tornja. 

stabber – (1) vodilica (usmjerivač) pasa bušaćih šipki. U 

procesu bušenja – uređaj na bušaćem tornju između 

uređaja za manevriranje bušaćim šipkama (pipe 

racker) i vrtaćeg stola (rotora, rotary table) za držanje 

donjeg kraja pasa šipki i njegovo pozicioniranje 

iznad kolica za prijevoz šipki u tornju (skat) ili iznad 

vrha kolone bušaćih šipki (ovisno o tome da li se pas 

bušaćih šipki podiže ili poliježe). (2) radnik za vođenje 

(usmjeravanje) cijevi u spojnicu. Radnik na bušaćem 

postrojenju koji usmjerava kraj cijevi u spojnicu (tool 

joint) ili kolčak (coupling) tijekom spajanja cijevi u 

kolonu. 

stabbing board – platforma (postolje) za vođenje 

(usmjeravanje) cijevi pri navrtanju. U procesu bušenja 

– provizorna (privremena) platforma unutar bušaćeg 

tornja (smještena 0,6 do 1,2 metra/20 do 40 

stopa iznad radne platforme tornja) na kojoj stoji 

tornjaš (derrick man) i usmjerava kraj zaštitne cijevi 

(casing) ili bušaće šipke (drillpipe) u spojnicu ili kolčak 

radi pravilnog zahvaćanja njihovih navoja u operaciji 

spuštanja u bušotinu. 

stabile – stabilan. Koji je otporan na kemijske promjene 

ili se teško raspada (razlaže), na primjer, stabilni 

protobitumen (stabile protobitumen) – biljni ili živo-

stability 

tinjski produkt (poput voska, smole, spora, kutikula 

lišća) koji formira fosilne ugljikove spojeve (jantar, 

kenelski ugljen). 

stability – stabilnost. (1) U geologiji – (a) Otpor ili postojanost 

objekta, padine (kosine), nasipa ili temelja 

prema poremećajima (posljedicama) uzrokovanim 

klizanjem ili odronjavanjem pri normalnim uvjetima 

za koje su predviđeni, na primjer, stabilnost obale 

(bank stability) ili stabilnost kosine (slope stability). 

(b) Kemijska otpornost stijene, njena otpornost na 

trošenje (raspadanje). (2) U tektonici – kvaliteta ili 

stanje čvrstoće ili otpornosti bez promjene položaja 

u prostoru ili oblika, na primjer, uvjeti pri kojima 

neki dijelovi Zemljine kore pri djelovanju orogenetskih 

sila ostaju nedeformirani. (3) U kemiji – svojstvo 

kemijskog spoja da se teško razlaže i da ne reagira s 

drugim spojevima. 

stability fi eld – polje stabilnosti. Niz uvjeta pri kojima 

su mineral ili mineralna asocijacija stabilni. 

stability series – niz stabilnosti minerala. Poredak minerala 

u skladu s njihovom stabilnošću (postojanošću) 

u prirodi (prirodnim uvjetima), tj. s njihovom 

otpornošću prema alteraciji ili razaranju trošenjem 

(raspadanjem), abrazijom tijekom transportiranja 

(prenošenja) ili postsedimentacijskim otapanjem 

(otapanjem nakon sedimentacije), na primjer, olivin 

(najmanje stabilan), augit, rogovača (hornblenda), 

biotit (najstabilniji). Najstabilniji minerali su oni koji 

teže ravnoteži pod površinskim uvjetima (na površini 

Zemlje). 

stabilization – stabilizacija. Jedna od specifi čnih operacija 

u pogonskoj obradi proizvedenih fl uida iz ležišta 

– separacija lakih plinova iz sirove (slojne) nafte 

ili kondenzata (gazolina) kako bi se stabilizirao tlak 

njihovih para, odnosno dobila stabilna (manje hlapljiva) 

tekućina, za njeno skladištenje i rukovanje bez 

opasnosti od promjene sastava fl uida; v. condensate 

stabilization, crude oil stabilization. 

stabilization of crude (crude oil) – stabilizacija sirove 

nafte, v. crude oil stabilization. 

stabilized condition – stabilizirano stanje. U procesu 

bušenja – stanje u bušotini kada je hidrostatički tlak 

stupca (hydrostatic head) isplake neznatno veći od 

tlaka formacije (formation pressure). 

stabilized crude – stabilizirana sirova nafta, v. stabilized 

crude oil. 

stabilized crude oil – stabilizirana sirova nafta. Sirova 

(slojna) nafta nakon što su iz nje separacijom uklonjeni 

otopljeni plin i voda. Pojam je katkada sinonim 

termina stock-tank oil (rezervoarska nafta); v. unstabilized 

crude oil. 

stabilized fl ow – v. pseudosteady-state fl ow. 

stabilized gasoline – stabilizirani gazolin. Gazolin s reduciranim 

tlakom pare frakcioniranjem tako da su iz 

njega uklonjeni propan i dio butana do specifi ciranog 

maksimuma; v. unstable natural gasoline. 

stabilized pressure – stabilizirani tlak. Tlak koji je konstantan 

ili blizu konstantnog. 

stabilized well – bušotina sa stabilnom (konstantnom) 

proizvodnjom. (1) Eruptivna bušotina (fl owing well) 

čiji je kapacitet proizvodnje (fl o w r a t e ) sa sapnicom 

danog promjera konstantan; (2) Bušotina s dubinskom 

pumpom (pumping well) u kojoj je visina stupca 

fl uida (fl uid column height) konstantna. 

stabilizer – (1)stabilizacijska kolona, kolona za stabiliza- 

823 

stable isotope 

ciju. (a) Dio postrojenja za obradu nafte ili plina gdje 

se uklanjaju hlapljivi ugljikovodici (ugljikovodici s 

niskim vrelištem) postupkom destilacije kako bi se 

dobila stabilizirana sirova nafta. Sinonim: stabilizing 

column. (b) Kolona za frakcionaciju u rafi neriji za 

uklanjanje frakcija iz smjese ugljikovodika (za stabilizaciju 

sirove nafte). (2) stabilizator kolone bušaćih 

alatki (bušaće kolone), v. drillstring stabilizer. (3) stabilizacijski 

stup platforme, v. stabilizing column. 

stabilizing column – (1) stabilizacijski stup platforme. 

Cijev velikog promjera (6 do 10,5 metara/20 do 35 

stopa) koja spaja pontone (pontoons) ili uzgonske 

komore (buoyancy chambers) s palubom (deck) poluuronjive 

platforme (semisubmersible). Platofme često 

imaju 3, 4, 5 ili 6 stabilizacijskih stupova koji mogu 

biti odvojeni međustupovima (intermediate columns) 

manjeg promjera. Sinonim: stabilizer. (2) stabilizacijska 

kolona, kolona za stabilizaciju, v. stabilizer, 1. 

stabilizing of drill bit (drilling bit) – stabilizacija bušaćeg 

dlijeta, v. drilling bit stabilization. 

stabilizing tool – stabilizator kolone bušaćih alatki (bušaće 

kolone), v. drillstring stabilizer. 

stabilizing tower – stabilizacijski toranj, toranj za stabilizaciju. 

Uređaj smješten između ušća bušotine i 

sustava za obradu na platformi u kojem se obavlja 

stabilizacija nafte prije njene daljnje obrade. 

stab-in cementing – cementacija kroz kolonu bušaćih 

alatki. Tip cementacije bušotine u kojoj se cementna 

kaša (cement slurry) pumpa u bušotinu kroz bušaće 

šipke (drillpipes), a ne u zaštitnu kolonu (casing). Cementna 

kaša struji kroz prstenasti prostor bušotine 

između kolone zaštitnih cijevi i stijenke kanala bušotine. 

Fluid za istiskivanje (displacement fl uid) cementne 

kaše iz bušaćih šipki (prije nego što cement veže 

u šipkama) je obično bušaća isplaka. 

stable – stabilan. (1) U sedimentologiji – (a) Termin za 

označavanje komponente sedimentne stijene (sedimentary 

rock) koja se efi kasno odupire daljnjim mineraloškim 

promjenama i predstavlja krajnji produkt 

sedimentacije (često formiran tijekom više od jednog 

ciklusa erozije i taloženja), na primjer kvarc, kvarcit, 

čert (rožnjak) i akcesorni minerali poput cirkona, rutila, 

muskovita i turmalina; v. unstable. (b) Termin za 

označavanje zrele sedimentne stijene (mature sedimentary 

rock), na primjer ortokvarcita, koja se sastoji 

od stabilnih čestica, okruglih ili gotovo okruglih, dobro 

sortiranih i građenih pretežito od silicij-dioksida; 

v. unstable. (2) U tektonici – termin za označavanje 

područja ili dijela Zemljine kore koji se ne uzdižu niti 

spuštaju niti lako deformiraju, na primjer, stabilna 

obalna linija (stable shoreline) koja ne napreduje niti 

se povlači. (3) U fi zici – termin za označavanje tvari 

koja nije spontano radioaktivna (koja nije podvrgnuta 

spontanom radioaktivnom raspadu). 

stable emulsion – stabilna (postojana, prava) emulzija. 

Emulzija čije se komponente ne separiraju ili se teško 

separiraju tijekom dugog stajanja ili skladištenja. 

stable foam – stabilna pjena. Radni fl uid za remont bušotina 

(workover fl uid) – smjesa deterdženta, slatke 

vode i komprimiranog plina. 

stable-grade gasoline – stabilni gazolin (prirodni benzin). 

Gazolin koji praktično ne sadrži otopljeni plin 

što je mnogo hlapljiviji (isparljiviji) od tekuće faze; v. 

unstable natural gasoline. 

stable isotope – stabilni izotop. Izotop (nuklid) koji nije

stable isotope ratio analysis 

spontano podvrgnut radioaktivnom raspadu (radioactive 

decay). 

stable isotope ratio analysis – analiza odnosa stabilnih 

izotopa. Kvantitativna kemijska analiza izotopa 

elementa koji nisu radioaktivni, na primjer ugljika-12 

(C 12 ) i ugljika-14 (C 14 ). Analiza se primjenjuje s radiometrijskim 

određivanjem starosti (datiranjem, radiometric 

age dating) za određivanje postojanja bilo kakve 

biološke ili kemijske frakcionacije koja bi mogla 

utjecati na radiometrijsko datiranje. Elementi koji se 

analiziraju su ugljik, kisik, dušik, sumpor i vodik. 

stable magnetization – stabilna magnetizacija. Remanentna 

(preostala) magnetizacija (v. remanent 

magnetization) čija se veličina ne mijenja tijekom geološkog 

vremena, tj. koja ne pokazuje magnetsku viskoznost 

(magnetic viscosity – spora promjena ili kašnjenje 

magnetizacije feromagnetskih tvari pri brzim 

promjenama jakosti vanjskog magnetskog polja). 

stable miscible displacement – v. stable miscible fl ood. 

stable miscible fl ood (fl ooding) – stabilno miscibilno 

istiskivanje nafte. Proces miscibilnog istiskivanja nafte 

(metoda povećanja iscrpka nafte/EOR-metoda) u 

kojem nema rasta viskoznih i/ili gravitacijskih jezika 

otapala (solventa) i, prema tome, ne dolazi do mimoilaženja 

dijela nafte u ležištu istiskivajućim (injektiranim) 

otapalom. Stabilnost tog tipa istiskivanja nafte 

je najvažniji faktor uspješnosti miscibilnog režima 

istiskivanja. Sinonim: stable miscible displacement; v. 

unstable miscible fl ood. 

stack – (1) izolirani stijenski blok. U geomorfologiji – 

uspravni izolirani blok stijene sa strmim stranama 

koji se uzdiže iznad okružujuće okoline iz padine ili 

brijega. (2) morska stupasta litica (hridina). U geologiji 

– visoki izolirani i obično sa strmim padinama 

stupasti stjenoviti otok ili stijenska masa blizu hridinaste 

obale koji su otkinuti od glavnog dijela litice 

(klifa) djelovanjem erozije valovima potpomognutim 

trošenjem (raspadanjem), osobito litica sa stupastom 

strukturom (lučenjem) i gotovo horizontalnom 

stratifi kacijom (slojevitošću). Takve litice se također 

mogu formirati duž obala velikih jezera. Sinonimi: 

marine stack, sea stack. (3) sumarni zapis seizmičkih 

tragova. U seizmičkoj prospekciji – suma (zbroj, kombiniranje) 

nekoliko seizmičkih tragova (tragova na 

raznim seizmogramima) koji su dinamički i statički 

korigirani. (4) protuerupcijski (preventerski) sklop, v. 

blowout preventer stack. 

stack gas – dimni plin. Plinovi (plinoviti produkti izgaranja) 

koji se ispuštaju u atmosferu kroz različite 

dimnjake u rafi nerijama i elektranama. Sadrže ugljikmonoksid, 

ugljik-dioksid, sumporne spojeve i čvrste 

(krute) čestice. 

stacking a drilling rig – uskladištenje bušaćeg postrojenja 

(uređaja). Spremanje bušaćeg postrojenja (uređaja) 

u skladište nakon što je povučeno iz rada u 

očekivanju novih poslova. Može biti na neodređeno 

vrijeme, tzv. hladno uskladištenje (cold stacking), ili 

uz održavanje malobrojnom posadom (toplo uskladištenje, 

warm stacking). Sinonim: stacking a rig. 

stacking a rig – uskladištenje bušaćeg postrojenja (uređaja), 

v. stacking a drilling rig. 

stacking the tools – horizontalno slaganje bušaćih šipki. 

Izvlačenje (vađenje) bušaćih šipki iz bušotine i horizontalno 

slaganje blizu bušotine kako bi se mogao 

ukloniti bušaći toranj. 

824 

stage 

stacking velocity – brzina zbrajanja, v. normal-moveout 

velocity. 

stade – stadijal. Podstadij glacijalnog (ledenjačkog) 

stadija (glacial stage) koji je označen ponovnim nastupanjem 

ledenjaka; klimatska epizoda glacijala 

(ledenjačkog perioda, glaciation) tijekom koje je 

došlo do sekundarnog nastupanja ledenjaka. Sinonim: 

stadial. 

stadial – (1) stadijal, v. stade. (2) stadijalan. Koji se odnosi 

na stadijal ili je formiran tijekom stadijala (v. 

stade). 

stadial moraine – recesijska morena, morena povlačenja 

ledenjaka, v. recessional moraine. 

Staff ordian – staford, staff ord. Stratigrafski kat srednjeg 

dijela gornjeg karbona (middle Upper Carboniferous) 

– iznad jorka (Yorkian), a ispod radstoka (Radstockian). 

Ekvivalentan je dijelu gornjeg westfala (upper 

Westphalian). 

stage – (1) kat. U stratigrafi ji – (a) Kronostratigrafska 

jedinica (chronostratigraphic unit) manjeg razmjera i 

nižeg reda (ranga) od serije (v. series, 1b), ali viša od 

potkata (v. substage, 1) na koje se može dijeliti. Primjenjuje 

se najčešće i najviše u intrakontinentalnoj 

klasifi kaciji. Vremenski ekvivalent kata je doba (v. 

age, 1). Katovi se obično izdvajaju na bazi sukcesivnog 

niza biostratigrafskih zona (biozona – v. biozone). 

Nazivi većine katova se daju po litostratigrafskim 

jedinicama (lithostratigraphic units), iako bi pravilnije 

bilo dodijeliti im geografske nazive koji nisu bili ranije 

primjenjivani u stratigrafskoj nomenklaturi – geografski 

nazivi, kada se pri tome rabe kao pridjevi, 

najčešće imaju nastavke (završetke) na –an ili –ian, 

iako je također dopušteno rabiti geografski naziv 

bez bilo kakvog posebnog nastavka (na primjer, Claiborne 

Stage). (b) Neformalni termin za označavanje 

kronostratigrafskih jedinica bilo koje vrste i približno 

reda (ranga) kata koje nisu dio standardne hijerarhije 

kronostratigrafskih jedinica (c) Parakronolitološka jedinica 

(v. para-time-rock unit) koja se sastoji od dviju 

ili više zona. (d) Termin koji se primjenjuje u Engleskoj 

za označavanje litološko-stratigrafske jedinice 

(rock-stratigraphic unit). (2) stadij. U geokronologiji 

– zastarjeli naziv jedinice geološkog vremena (geologic-time 

unit) kraćeg trajanja od doba (v. age, 1a) 

koja odgovara formaciji (v. formation, 1). (3) glacijalni 

(ledenjački) stadij. U glacijalnoj geologiji – kronološki 

termin (time term) koji se primjenjuje za označavanje 

glavne (osnovne) podjele glacijalne (ledenjačke) 

epohe (glacial epoch), osobito glavna podjela pleistocena 

koja odgovara litološkoj jedinici (rock unit) reda 

(ranga) formacije. Obuhvaća glacijalni stadij ili stadij 

oledbe (glacial stage) i interglacijal ili međuledenjački 

stadij (interglacial stage). Međutim Američka komisija 

za stratigrafsko nazivlje (American Commission 

on Stratigraphic Nomenclature, ACSN) odbacuje takvu 

uporabu termina budući da je ona proturječna s defi 

nicijom termina stage (kat) kao kronostratigrafske 

jedinice i zahtjevom da katovi trebaju imati široko 

geografsko prostiranje. (4) stadij razvoja reljefa. U geomorfologiji 

– (a) Faza razvoja ciklusa erozije (cycle of 

erosion) u kojoj forme krajolika imaju karakteristične 

oblike koji se razlikuju od sličnih oblika svojstvenih 

drugim fazama erozijskog ciklusa, na primjer, stadiji 

mladosti (stages of youth), zrelosti (stages of maturity) 

i starosti (stages of old age) u razvoju rijeke ili

stage acidizing 

područja. Termin također označava vremenski interval 

tijekom kojeg traje takva faza. (b) Određena faza 

povijesnog razvoja geoloških formi. (5) visina vode 

iznad ravnine očitanja. U hidraulici – visina površine 

vode iznad arbitrarno odabrane referentne ravnine 

(nulte ravnine očitanja). Sinonim: gage height. (6) stolić 

mikroskopa. Malo postolje mikroskopa na koje se 

stavlja izučavani predmet. 

stage acidizing – višestupanjska obrada kiselinom. Metoda 

obrade bušotina kiselinom u kojoj se kiselina 

injektira u bušotinu u nekoliko koraka (stupnjeva) 

pri niskom tlaku, umjesto jednokratno pri visokom 

tlaku. Između svakog stupnja injektiranja odrađena 

(otpadna) kiselina se izbacuje iz bušotine. Metoda se 

primjenjuje za obradu gustih, kompaktnih vapnenaca 

(dense tight limestones); v. acidizing. 

stage-capacity curve – krivulja nivo-volumen (zavisnosti 

volumena od nivoa). Grafi čki prikaz uzajamne 

zavisnosti nivoa (visine nivoa) vode u rezervoaru i 

volumena vode; v. stage-discharge curve. 

stage cementing – višestupanjska cementacija bušotine, 

v. multistage cementing. 

stage-discharge curve – krivulja nivo-protok (zavisnosti 

protoka od nivoa). Grafi čki prikaz uzajamne zavisnosti 

nivoa vode (visine nivoa vode iznad ravnine 

očitanja) i volumena tekuće vode u jedinici vremena. 

Sinonimi: discharge-rating curve, rating curve; v. stage-capacity 

curve. 

stage separation – višestupanjska separacija. Proces 

separacije produkcije naftne bušotine (naftno-plinske 

smjese) u tekuću i plinovitu fazu na polju kontaktnim 

otplinjavanjem u nizu kroz dva ili više separatora 

sa stupnjevito nižim radnim tlakom u njima. Svrha 

višestupanjske separacije je dobivanje što stabilnije 

otplinjene nafte i većeg iscrpka tekuće faze. Naime, 

produkcija bušotina pri visokim tlakovima obično 

sadrži velike količine tekućeg propana, butana i 

pentana, koji vaporiziraju sa smanjenjem tlaka tako 

da kontaktno otplinjavanje može uzrokovati znatno 

smanjenje iscrpka tekuće faze (nafte) pri rezervoarskim 

(površinskim) uvjetima, ovisno o sastavu 

produkcije, o tlaku, temperaturi i drugim faktorima. 

Idealna metoda separacije (za postizanje maksimalnog 

iscrpka tekuće faze) bila bi diferencijalno oslobađanje 

plina (diferencijalno otplinjavanje) ustaljenim 

snižavanjem tlaka od ležišnog do tlaka u rezervoaru. 

Pri svakom malom smanjenju tlaka oslobođeni plin 

bi se odmah uklanjao. Međutim, izvođenje procesa 

diferencijalne separacije bi iziskivalo beskonačno velik 

broj stupnjeva separacije, što je očito nepraktično. 

Višestupanjska separacija u praksi može biti dvostupanjska 

(v. two-stage separation), trostupanjska (v. 

three-stage separation) i četverostupanjska (v. fourstage 

separation). Kako se skladišni rezervoar uvijek 

računa kao zadnji ili konačni stupanj separacije, broju 

separatora u nizu se dodaje naftni rezervoar da 

se dobije broj stupnjeva separacije. Sinonim: stage 

trapping; v. separator. 

stage trapping – višestupanjska separacija, v. stage separation. 

staggered-line drive – šahovsko (cikcak) linijsko istiskivanje 

nafte, zavodnjavanje (shema zavodnjavanja) 

po šahovskoj (cikcak) mreži bušotina. Tip običnog 

(konvencionalnog) zavodnjavanja naftnih ležišta 

(waterfl ood) s mrežom (rasporedom) bušotina u 

825 

standard conditions 

kojoj su proizvodne i injekcijske bušotine (producing 

wells, injectors) smještene u svojim (zasebnim) 

ravnim linijama (redovima), ali nisu smještene direktno 

jedna nasuprot drugoj, nego su njihove lokacije 

pomaknute, obično za polovicu razmaka između 

bušotina istog tipa. Orijentacija linija (redova) bušotina 

je u smjeru sjever-jug i istok-zapad. Omjer broja 

proizvodnih i injekcijskih bušotina je 1:1. Taj se tip 

istiskivanja nafte razlikuje od tzv. direktnog linijskog 

istiskivanja (zavodnjavanja), gdje su bušotine također 

smještene u svojim (zasebnim) ravnim linijama 

(redovima), ali direktno jedne nasuprot drugima (v. 

direct-line drive); v. staggered well pattern. 

staggered-line drive well array – šahovski (cikcak) raspored 

(mreža) bušotina, v. staggered well pattern. 

staggered-line drive well network – šahovski (cikcak) 

raspored (mreža) bušotina, v. staggered well pattern. 

staggered-line drive well pattern – šahovski (cikcak) 


staggered-line pattern (of wells) – šahovski (cikcak) 


staggered well pattern – šahovski (cikcak) raspored 

(mreža) bušotina. Raspored (mreža) bušotina za konvencionalno 

(obično) zavodnjavanje naftnih ležišta 

u kojem su proizvodne i injekcijske bušotine (producing 

wells, injectors) smještene u svojim (zasebnim) 

ravnim linijama (redovima), ali ne jedne nasuprot 

drugima, nego pomaknute za polovicu udaljenosti 

(razmaka) između bušotina istog tipa (za razliku od 

linijskog rednog ili direktnog linijskog rasporeda – v. 

direct-line drive well pattern). Sinonimi: checkboarding 

of wells, staggered-line drive well array, staggered-line 

drive well network, staggered-line drive well 

pattern, staggered-line pattern (of wells); v. staggeredline 

drive. 

staggered wells – bušotine šahovske (cikcak) mreže – v. 

staggered-line drive, staggered well pattern. 

stagnant basin – bazen s vodom stajačicom. Izolirani ili 

ograđeni bazen ispunjen gotovo nepomičnom vodom 

koja je bogata nakupinama organskih i štetnih 

kemijskih tvari, siromašna kisikom i pogodna jedino 

za održavanje života anaerobnih organizama. 

stalagmometer – stalagmometar. Pribor (instrument) 

za mjerenje površinske napetosti (surface tension) 

tekućina na principu mjerenja veličine kapljice tekućine 

koja visi iz kapilarne cjevčice. 

Stampian – stamp, rupel, v. Rupelian. 

stand – (1) pas cijevi. Nekoliko pojedinačnih cijevi, na 

primjer, bušaćih šipki (drillpipes) ili zaštitnih cijevi 

(casing), koje se spuštaju u bušotinu, iz nje izvlače 

(vade) i slažu kao cjelina. Pasovi mogu biti sastavljeni 

od dviju cijevi (double), triju (thribble) ili četiri 

(fourble); v. drillpipe stand. (2) stajanje plime, v. stand 

of tide. 

standard atmosphere (atm) – standardna (normalna, 

standardna fi zikalna, standardna normalna) atmosfera. 

Izvansustavna mjerna jedinica tlaka. Jednaka je 

101 325 paskala ili 1,01325 bar. 

standard barrels of net clean oil – standardni volumen 

čiste nafte. Volumen sirove nafte bez vode i taloga 

(water and sediment) što je izmjeren pri standardnom 

tlaku i standardnoj temperaturi. 

standard conditions – standardni (normirani, standardni 

referentni, normalni referentni) uvjeti. Uvjeti standardnog 

(normiranog) tlaka i temperature. U SAD

standard cubic foot; standard cubic feet (SCF, scf) 

ti uvjeti variraju od jedne savezne države do druge 

i mogu biti za temperaturu 0 °C, 15 °C (prema ISO 

normi), 15,6 °C ili 20 °C, a za tlak 101.325 paskala 

(1,01325 bar) – prema ISO normi – ili 760 mm stupca 

žive (i druge vrijednosti). Sinonim: standard reference 

conditions; v. normal reference conditions, normal 

temperature and pressure. 

standard cubic foot; standard cubic feet (SCF, scf) 

– standardna kubična (kubna, prostorna) stopa, standardne 

kubične (kubne, prostorne) stope. Izvansustavna 

mjerna jedinica volumena plina koja se vrlo često 

rabi u naftnoj i plinskoj industriji. Odnosi se na specifi 

cirane standardne (normirane) uvjete tlaka i temperature 

– obično 1,01325 bar i 15,5 °C (14,65 psia i 

60 °F), iako ti uvjeti mogu varirati od države do države 

(v. standard conditions). Količine (volumeni) plina 

koje se prodaju ili kupuju korigiraju se na standardni 

tlak i temperaturu. 

standard cubic meter – standardni kubični (kubni, prostorni) 

metar. Sustavna (SI) mjerna jedinica volumena 

pri standardnom (normiranom) tlaku i standardnoj 

temperaturi. Za mjerenje volumena plina standardni 

tlak je 1,01325 bar, a standardna temperatura 15 °C; 

v. standard conditions. 

standard derrick – standardni bušaći toranj (toranj 

za bušenje). Toranj bušaćeg postrojenja (uređaja, 

drilling rig) koji je sastavljen (sklopljen) od dijelova 

uzajamno spojenih vijcima i svornjacima, može se 

rastaviti i prevesti vozilom na drugu lokaciju. 

standard deviation – standardna devijacija (odstupanje). 

Statistička mjera rasipanja (disperzije) podataka 

od njihove aritmetičke sredine. Jednaka je kvadratnom 

(drugom) korijenu aritmetičke sredine (srednja 

vrijednost) svih kvadrata razlike između danih brojeva 

i njihovih aritmetičkih sredina. Sinonim: root-mean-square 

deviation. 

standard error – standardna pogreška. Mjera točnosti 

srednje vrijednosti danog uzorka kao estimatora za 

srednju vrijednost populacije; standardna devijacija 

(standard deviation) u distribuciji (razdiobi) statističkih 

parametara ili standardna devijacija od srednje 

vrijednosti uzorka; standardna devijacija podijeljena 

s kvadratnim korijenom iz broja opažanja. 

standard gas measurement – standardno mjerenje 

plina. Metoda mjerenja volumena prirodnog plina 

primjenom faktora preračunavanja na standardne 

(normirane) uvjete tlaka (1,01325 bar ili 14,65 psia) i 

temperature (15,5 °C ili 60 °F), odnosno u standardne 

kubične metre (ili stope) – mjere po kojima se plin 

obično prodaje, kupuje i transportira. 

standard mandrel – standardno (konvencionalno) vreteno, 

vreteno izvlačivo s kolonom uzlaznih cijevi, v. tubing-retrievable 

mandrel. 

standard mineral – standardni (normativni) mineral, v. 

normative mineral. 

standard pressure – standardni (normirani) tlak. Tlak 

jednak 101 325 paskala ili 1,01325 bar ili 14,65 psia. 

U SAD se standardni tlak razlikuje od jedne do druge 

savezne države i varira od 14,65 do 15,025 psia. Na 

primjer, u Oklahomi, Pennsylvaniji i Teksasu iznosi 

14,65 psi, u Californiji 14,73 psi, u Coloradu i Louisiani 

15,025 psi). 

standard reference conditions – v. standard conditions. 

standard section – standardni presjek. Reperni presjek 

826 

standing valve 

(v. reference section) koji, što je moguće potpunije, 

prikazuje sekvenciju svih slojeva na određenom 

području prema njihovom točnom redoslijedu što 

omogućuje njegovu primjenu kao etalonskog presjeka 

ili standarda za korelaciju. Standardni presjek 

dopunjuje (a katkada zamjenjuje) tipski presjek (type 

section), osobito za kronostratigrafske jedinice (timestratigraphic 

units). 

standard service pressure – standardni tlak distribucije 

plina. Standardni tlak u distrubutivnoj plinskoj mreži 

– tlak koji poduzeće za distribuciju plina potrošačima 

(za opskrbu potrošača plinom) mora održavati u 

plinovodnoj mreži (na plinskim brojilima potrošača). 

standard state – standardno stanje. Stanje stijena u kojem 

je tlak jednak u svim smjerovima u svakoj točki 

što je uvjetovano težinom iznad zaliježućih stijena. 

standard temperature – standardna (normirana) temperatura. 

Temperatura jednaka 15,6 °C ili 60 °F. Volumeni 

plina i tekućine se korigiraju na standardnu 

temperaturu. 

standard temperature and pressure (STP, stp) – standardna 

(normirana) temperatura i tlak, v. standard 

conditions, standard pressure, standard temperature. 

standard tool drilling-in outfi t – dvojno (rotacijsko-užno 

udarno)bušaće postrojenje (uređaj), v. dual system. 

standard volume – standardni volumen. Volumen koji 

zauzima plin pri standardnim uvjetima (tlak i temperatura) 

koji su defi nirani propisima ili ugovorima. 

Izražava se u standardnim kubnim metrima (Sm 3 ) ili 

stopama (SCF, scf); v. standard conditions, standard 

pressure, standard temperature. 

standard well – standardna bušotina. Zamišljena bušotina 

s nezacijevljenim kanalom (kanalom bez zaštitne 

kolone, open hole) koja je probušila cijelu produktivnu 

zonu i nema oštećenja formacije (formation 

damage, skin). 

standback capacity (of a pipe rack) – skladišni kapacitet 

police za cijevi. Težina cijevi (u tonama ili tisućama 

funta) koje se mogu složiti na polici za cijevi bušaćeg 

postrojenja (bilo vertikalno ili horizontalno). 

standby rig time – vrijeme stajanja bušaćeg postrojenja 

(uređaja). Vrijeme tijekom kojeg bušaće postrojenje 

privremeno ne buši na zahtjev operatora. Obično je 

razlog neka operacija na bušotini, poput karotaže. 

standby vessel – pomoćni brod na čekanju. Brod koji 

ostaje u blizini morske (odobalne) platforme (off shore 

platform) radi pružanja pomoći tijekom kriznih 

situacija ili, u slučaju poluuronjive platforme (semisubmersible), 

radi pomaganja pri rukovanju sidrima. 

stand capacity – kapacitet bušaćeg tornja za cijevi. Broj 

cijevi koje se mogu smjestiti u bušaćem tornju. 

standing-barrel insert pump – dubinska naftna pumpa 

s klipnim šipkama i nepomičnim cilindrom, v. stationary-barrel 

insert pump. 

standing crop – biomasa, v. biomass. 

standing fl uid level – stalni nivo fl uida. Statični nivo 

(visina) kapljevine u kanalu bušotine. Nepromjenljivi 

(statični) nivo fl uida. 

standing level – stalni nivo vode, v. standing water level. 

standing valve – (1) usisni ventil (zaklopac) naftne dubinske 

pumpe. Protupovratni ventil naftne dubinske 

pumpe s klipnim šipkama (downhole sucker-rod 

pump) koji se sastoji od kugle i sjedišta (ball and seat 

valve) i djeluje kao usisni ventil pumpe. Nalazi se na

standing-valve puller 

donjem kraju cilindra (barrel) pumpe, ostaje u fi ksnom 

položaju (nepomičan) tijekom ciklusa pumpanja 

i dopušta strujanje fl uida samo u jednom smjeru. 

Kugla i sjedište su zatvoreni u kavezu ventila kao 

jedinstven sklop; (2) protupovratni ventil (zaklopac) 

plinskog lifta. Ventil koji se rabi u bušotinama s periodičkim 

(povremenim) plinskim liftom (gasliftom, 

intermittent gas-lift wells) za držanje fl uida u koloni 

uzlaznih cijevi (tubing) za vrijeme ciklusa injektiranja 

plina. 

standing-valve puller – izvlakač usisnog ventila (zaklopca) 

dubinske naftne pumpe. Alatka spojena s kavezom 

usisnog ventila (zaklopca) cijevne dubinske 

naftne pumpe za vađenje sklopa usisnog ventila (s 

plunžerom), bez izvlačenja kolone uzlaznih cijevi 

(tubing) u slučaju zamjene ventila (zamjena se vrši 

izvlačenjem ventila klipnim šipkama). 

standing water level – stalni nivo vode. Nivo vode u 

zdencu (bunaru) koji je probušio zonu zasićenja 

(zone of saturation) iz koje se ne crpi voda neovisno o 

tome da li na njega utječe ili ne utječe crpljenje vode 

na susjednim zdencima ili iz drugih izvora podzemne 

vode. Sinonim: standing level. 

stand of drillpipe (drill pipe) – pas bušaćih šipki, v. drillpipe 

stand. 

standoff , stand off – prstenasti zazor (zračnost). (1) 

Udaljenost karotažne sonde (wireline well log sonde) 

od stijenke kanala bušotine (side of wellbore). (2) Zazor 

u kanalu bušotine između stijenke zaštitne kolone 

(kolone zaštitnih cijevi, casing) i stijenke bušotine. 

Osigurava se centratorima (centralizers) i važan je pri 

cementaciji za jednolično ispunjavanje prstenastog 

prostora bušotine cementnom kašom. (3) Razmak između 

metaka ili kumulativnih naboja za perforiranje 

i stijenke zaštitne kolone ili lajnera. 

stand of pipe – pas bušaćih šipki, v. drillpipe stand. 

stand of tide – stajanje plime. Vrijeme tijekom kojeg 

nema primjetne promjene visine plime. Primjećuje 

se i kod visoke vode (high water) i kod niske vode 

(low water), a trajanje je obično kraće kada je amplituda 

plime velika i dulje kada je amplituda plime 

mala. Sinonimi: stand, tidal stand. 

stand pipe, stand-pipe, standpipe – isplačna stojka. U 

procesu rotacijskog bušenja – dio cirkulacijskog sustava 

bušaćeg postrojenja, vertikalna kruta čelična 

cijev malog promjera (vanjski promjer je od 10,16 do 

15,24 cm ili 4 do 6 inča, na malim bušaćim postrojenjima 

8,9 cm/3½ inča) i duljine oko 15 metara (50 

stopa) na boku bušaćeg tornja ili jarbola (pričvršćena 

za nogu) kroz koju struji bušaći (isplačni) fl uid od bušaćih 

(isplačnih) pumpi (mud pumps) i tlačnog voda 

(discharge line) u fl eksibilno bušaće crijevo (rotary 

hose) koje je obješeno između vrha stojke i isplačne 

glave (swivel). 

standpipe – (1) konduktor, v. conductor casing. (2) 

isplačna stojka, v. stand pipe. 

standpipe presure ga(u)ge – manometar isplačne 

stojke. Manometar smješten u isplačnoj stojki na postrojenju 

za rotacijsko bušenje (rotary drilling rig) za 

mjerenje tlaka pumpe (pump pressure). 

standstill – (1) stabilnost, statička ravnoteža, v. stillstand, 

1. (2) period stabilnosti (statičke ravnoteže), v. 

stillstand, 2. 

standup drilling-and-spacing unit – maksimalna površina 

dreniranja bušotinom s duljom vertikalnom stra- 

827 

static metamorphism 

nicom. Maksimalna dopuštena površina dreniranja 

jednom bušotinom na polju (v. proration unit) koja je 

pravokutnog oblika s duljom stranicom u smjeru sjever-jug, 

za razliku od pravokutne maksimalne površine 

dreniranja čija se dulja stranica proteže u smjeru 

istok-zapad (v. laydown drilling-and-spacing unit). 

starboard – desna strana (bok) broda. Desna strana ili 

bok broda kada se gleda u smjeru od krme prema 

pramcu – suprotna strana (bok) je lijeva (port). Sinonim: 

starboard side. 

starboard side – desna strana (bok) broda, v. starboard. 

starch – škrob. U tehnologiji bušaćih isplaka – aditiv za 

smanjivanje brzine fi ltracije i povećavanje viskoznosti 

bušaće isplake. Učinak škroba se kvari u slatkovodnoj 

sredini gdje je pH manji od 11,5 (koncentracija 

soli od 250 000 ppm sprječava kvarenje u vodi s 

bilo kojom pH vrijednošću). Škrob se brzo razlaže pri 

temperaturi većoj od 135 °C (275 °F). 

starfi shes, star fi shes – asteroidi, zvjezdače, morske zvijezde, 

v. asteroids. 

starved basin – slabo napajani sedimentni bazen. U geologiji 

– sedimentni bazen u kojem je brzina slijeganja 

(rate of subsidence) veća od brzine sedimentacije 

ili taloženja (rate of sedimentation). Debljina sedimenata 

je veća na rubovima bazena nego u njegovoj 

sredini. 

starved ripple mark – nepotpuni ripl, v. incomplete ripple 

mark. 

state of the sea – stanje mora, v. sea state. 

static corrections – statičke korekcije, v. statics. 

static equilibrium – statička ravnoteža. Stanje u bušotini 

kada tlak više ne raste nakon njena zatvaranja. 

static fl uid level – statički nivo (razina) fl uida. Visina u 

kanalu bušotine do koje se podigne kapljevina pod 

utjecajem tlaka nakon što je bušotina zatvorena i u 

njoj postignuta ravnoteža tlaka (stabilizacija položaja 

nivoa). Izražava se kao udaljenost od površine 

do vrha stupca tekućine u koloni uzlaznih (tubing) ili 

zaštitnih cijevi (casing). Sinonim: static level of a fl uid; 

v. working fl uid level. 

static ga(u)ge pressure – statički manometarski tlak. 

Tlak plina izmjeren ispred prigušnice (orifi ce) ili iza 

nje. 

static gradient – statički gradijent tlaka, gradijent statičkog 

tlaka. Tlak izmjeren u bušotini (kanalu bušotine) 

na različitim dubinama u vrijeme dok je bušotina 

bila zatvorena. 

static head – hidrostatička (statička) visina stupca fl uida, 

statički tlak stupca fl uida, v. hydrostatic head. 

static level – statički nivo (razina). (1) v. hydrostatic level. 

(2) v. standing level. (3) Onaj nivo (razina) vode u 

zdencu (bunaru, well) na koji ne utječe crpljenje podzemne 

vode (koji ne zavisi o crpljenju). 

static level of fl uid – statički nivo (razina) fl uida, v. static 

fl uid level. 

static lift – hidrostatička (statička) visina stupca fl uida, 

statički tlak stupca fl uida, v. hydrostatic head. 

static metamorphism – statička metamorfoza (metamorfi 

zam). U geologiji – varijetet regionalne metamorfoze 

(v. regional metamorphism) uzrokovane 

djelovanjem temperature (topline) i otopina pri 

uvjetima visokih litostatičkih tlakova (tlakova izazvanih 

opterećenjem nadzalegnutih stijena, lithostatic 

pressures) i nepostojanja tlakova izazvanih orogenetskim 

deformacijama (orogenic deformations); v. geot-

static mud pressure 

hermal metamorphism, load metamorphism, thermal 

metamorphism. 

static mud pressure – statički tlak stupca isplake. Tlak 

koji uzrokuje stupac bušaće isplake u mirovanju u 

danoj točki u bušotini. 

static pressure – statički tlak. (1) v. shut-in pressure. (2) 

Tlak koji se stabilizirao (ustalio), jer je postigao mogući 

maksimum iz svog izvora i koji se ne smanjuje 

zbog gubitaka. 

static rejuvenation – statičko pomlađivanje. U geologiji 

– tip pomlađivanja (rejuvenation) koje je rezultat 

smanjivanja količine čvrstog materijala u površinskim 

tokovima (rijekama), povećavanja volumena 

vode u površinski tokovima (zbog povećanja količine 

kišnih oborina) ili povećavanja protoka vode 

zahvaljujući priključivanju novih bazena napajanja. 

Statičko pomlađivanje ne uključuje ni uzdizanje 

kopna (uplift of land) niti eustatičko spuštanje nivoa 

mora (eustatic lowering of sea level). 

statics – statičke korekcije. U seizmičkoj prospekciji – 

vremenske korekcije (određivanje vremena prijeđenog 

puta refl ektiranih valova) koje se primjenjuju na 

seizmičke tragove (unose u seizmičke podatke) kako 

bi se eliminirala vremenska kašnjenja (delays) uzrokovana 

varijacijama visine (elevation), debljine sloja 

s malom brzinom širenja valova (weathering-layer 

thickness, thickness of low-velocity layer) i/ili brzine u 

njemu (velocity). Svrha statičke korekcije seizmičkih 

podataka je određivanje vremena nailazaka refl eksa 

(refl ektiranih valova) koja bi bila opažana kada bi se 

sva mjerenja izvela na (obično) ravnoj površini bez 

prisutnosti sloja s niskom brzinom širenja valova. Sinonim: 

static corrections. 

static SP (SSP) – statički SP, statički spontani potencijal, 

v. static spontaneous potential. 

static spontaneous potential (SSP) – statički spontani 

potencijal, statički SP. U tehnologiji elektrokarotaže – 

teoretski maksimalni spontani potencijal čistih pijesaka 

koji se može mjeriti u kanalu bušotine, maksimalna 

vrijednost spontanog potencijala koja se registrira pri 

prijelazu karotažne sonde s debelog sloja poroznog i 

propusnog čistog pijeska na debeli sloj šejla. Statički 

SP ovisi o razlici električnih otpornosti (specifi čnih 

otpora) pri slojnoj temperaturi između slojne vode 

(formation water resistivity) i fi ltrata bušaće isplake 

(mud-fi ltrate resistivity), debljini sloja (bed thickness) i 

zasićenju ugljikovodicima (hydrocarbon saturation). 

static submergence – statičko uronjavanje. Vertikalna 

udaljenost (u metrima ili stopama) između statičkog 

nivoa fl uida (static fl uid level) i dna kolone uzlaznih 

cijevi (tubing) u bušotini s plinskim liftom (gas-lift 

well), za razliku od dinamičkog uronjavanja (v. working 

submergence). 

static temperature – statička temperatura. Temperatura 

na danoj dubini u bušotini nakon što je bila neko 

vrijeme (obično 24 sata) zatvorena. 

static water level – statički nivo (razina) vode. Visina u 

kanalu bušotine do koje se podigne voda. 

static well conditions – statički uvjeti u bušotini. Uvjeti 

koji vladaju u bušotini nakon njena zatvaranja. 

static zone – statička zona. U geologiji – zona koja se 

nalazi ispod najniže točke protoka, tj. ispod tzv. zone 

istjecanja (v. zone of discharge) gdje, kako se pretpostavlja, 

uopće nema strujanja vode ili je ono vrlo 

slabo. Taj koncept, međutim, nije točan budući da se 

828 

stationary valve 

ispod tog nivoa (zone) odvija znatno strujanje i površinskih 

i podzemnih voda. 

stationary barrel (of a pump) – nepomični cilindar 

(naftne dubinske pumpe), v. stationary-barrel insert 

pump. 

stationary-barrel insert oil-well pump – dubinska 

naftna pumpa s klipnim šipkama i nepomičnim cilindrom, 

v. stationary-barrel insert pump. 

stationary-barrel insert pump – dubinska naftna 

pumpa s klipnim šipkama i nepomičnim cilindrom. 

Tip dubinske pumpe s klipnim šipkama (sucker-rod 

pump) za naftne bušotine koja ima nepomičan cilindar 

(stationary barrel) i nepomičan usisni ventil 

(standing valve), za razliku od pumpi s pomičnim 

cilindrom (traveling-barrel pump) tipa cijevne dubinske 

pumpe (v. tubing sucker-rod pump) i dubinske 

pumpe za proizvodnju kroz zaštitnu kolonu (v. casing 

sucker-rod pump). Pomični cilindar i tlačni ventil 

(traveling valve) u nepomičnom cilindru se podižu i 

spuštaju s kolonom klipnih (pumpnih) šipki (suckerrod 

string) i pumpaju naftu u kolonu uzlaznih cijevi. 

Sinonimi: rod-type stationary-barrel pump, standingbarrel 

insert pump, stationary-barrel insert oil-well 

sucker-rod pump, stationary-barrel insert sucker-rod 

pump, stationary-barrel pump, stationary-barrel rod 

pump, v. traveling-barrel insert pump. 

stationary-barrel insert sucker-rod pump – dubinska 

naftna pumpa s klipnim šipkama i nepomičnim cilindrom, 

v. stationary-barrel insert pump. 

stationary-barrel pump – dubinska naftna pumpa s 

klipnim šipkama i nepomičnim cilindrom, v. stationary-barrel 

insert pump. 

stationary-barrel rod pump – dubinska naftna pumpa 

s klipnim šipkama i nepomičnim cilindrom, v. stationary-barrel 

insert pump. 

stationary block – nepomični blok. U geologiji – masiv 

relativno nedeformiranih stijena koji se nalazi ispod 

zone navlake. 

stationary fl ow – ustaljeno (stacionarno, stabilizirano) 


stationary fl uid method – metoda stacionarne tekuće 

faze. Stacionarna metoda mjerenja relativnih permeabilnosti 

(mjerenje metodom stacionarnog stanja 

ili stacionarnog strujanja) za plin (plinovitu fazu) sa 

stacionarnom tekućom fazom u jezgri. U postupku 

mjerenja su se morali primjenjivati vrlo mali protoci 

plina kako ne bi došlo do istiskivanja tekuće faze iz 

jezgre, ali je metoda kasnije modifi cirana uvođenjem 

barijera koje su propusne za plin, ali ne i za tekuću 

fazu, zatim s barijerama propusnim za tekućinu, a 

nepropusnim za plin (u tom slučaju je plin stacionarna 

faza). Također je uvedena modifi kacija za trofazni 

sustav primjenom barijera koje su propusne za vodu 

a nepropusne za naftu i plin. Treba napomenuti da 

neki specijalisti tu metodu mjerenja relativnih permeabilnosti 

smatraju nerealističnom, jer postupak 

mjerenja ne dopušta simultano strujanje svih mobilnih 

fl uida u jezgri; v. steady-state relative-permeability 

measurement. 

stationary valve – protupovratni ventil naftne dubinske 

pumpe. Ventil dubinske naftne pumpe (downhole 

oil pump) koji omogućuje strujanje samo u jednom 

smjeru – uzlazno. Ostaje u fi ksnom (nepomičnom) 

položaju, za razliku od tlačnog (radnog) ventila pumpe 

(v. traveling valve).

station-by-station log 

station-by-station log – dijagram stacionarne karotaže. 

Karotažni dijagram koji je snimljen kada je karotažni 

pribor u kanalu bušotine stacionaran, za razliku od 

dijagrama snimljenog kontinuiranom karotažom. 

station keeping, stationkeeping – održavanje položaja 

na lokaciji bušotine. Održavanje položaja bušaćeg 

broda (drillship) ili poluuronjive bušaće platforme 

(semisubmersible) na lokaciji bušotine (drillsite) u 

prihvatljivim granicama. Postiže se sustavom za sidrenje 

(mooring system) ili sustavom za dinamičko 

pozicioniranje (dynamic-positioning system). 

statistical lithofacies – statistički litofacijes (litološki facijes). 

Litofacijes (litološki facijes – v. lithofacies) koji 

postupno lateralno prelazi u susjedne facijese i koji 

je ograničen slobodno (arbitrarno) odabranim vertikalnim 

granicama; v. intertongued lithofacies. 

statobiolith – statobiolit. Stijena sastavljena uglavnom 

od ostataka sesilnih grebenotvornih organizama ili 

organizama koji prebivaju u pličinama u položaju 

njihova rasta. 

statute mile – statutarna (ustavna, kopnena) milja. 

Izvansustavna (anglo-američka) mjerna jedinica 

duljine jednaka 1609,35 metara (1760 jardi ili 5280 

stopa) ili oko 0,87 nautičke (morske) milje. Obično se 

naziva samo milja (mile); v. nautical mile. 

steady fl ow – ustaljeno (stacionarno, stabilizirano) strujanje. 

Strujanje (režim strujanja) fl uida u pornom prostoru 

bez ikakve promjene sastava, gustoće ili odnosa 

fazne ravnoteže sustava niti na jednom mjestu u 

ležištu tijekom vremena, odnosno, strujanje u kojem 

je maseni protok fl uida u jednoj točki sustava jednak 

masenom protoku u bilo kojem dijelu sustava, tj. maseni 

protok kroz cijeli sustav ostaje konstantan s vremenom. 

Prema tome, neko ležište je pri stacionarnom 

stanju kada nema akumuliranja materijala niti u 

jednoj točki ležišta (maseni protok u ležište mora biti 

jednak masenom protoku iz ležišta) i strujanje u njemu 

je stacionarno kada distribucija tlaka i protoka 

kroz ležište ne ovisi o vremenu (kada tlak i protok ne 

variraju s vremenom). U ležištima je strujanje fl uida 

ustaljeno (stabilizirano) jedino ako se ona potpuno 

energijski obnavljaju jakim vodonosnim bazenom 

napajanja (akvifer), odnosno, kada se proizvodnja 

odvija djelovanjem jakog vodotlačnog režima (pri 

kojem je volumen proizvedene nafte iz ležišta nadomješten 

jednakim volumenom vode koja je prodrla 

iz akvifera u ležište). Ako je protok konstantan i ako 

tlak na dnu bušotine ostaje konstantan, strujanje fl uida 

u drenažnom području bušotine je ustaljeno ili 

stacionarno. 

Strujanje je također blisko ustaljenom i u većini sekundarnih 

procesa podržavanja ležišnog tlaka s pravilnom 

shemom plošnog (površinskog) zavodnjavanja 

ležišta i u procesima injektiranja vode niz pad strukture 

ili injektiranja plina uz pad strukture i ako ležište 

ima veliku plinsku kapu. Međutim, u mnogim drugim 

slučajevima stvarno odstupanje od režima stacionarnog 

strujanja je neznatno, tako da se jednadžbe 

stacionarnog strujanja fl uida mogu rabiti za praktične 

primjene bez znatne pogreške za analizu ležišnih 

uvjeta u okolišu kanala bušotine čak i pri nestacionarnim 

uvjetima (na primjer, protok koji se u ležištu 

mijenja na velikoj udaljenosti može biti gotovo konstantan 

na maloj udaljenosti – slično i drugi ležišni 

parametri, koji mogu varirati tijekom dugog perio- 

829 

steam 

da, mogu biti praktično konstantni tijekom kratkih 

perioda). Sinonimi: permanent fl ow, stationary fl ow, 

steady-rate fl ow, steady-state fl ow, steady-state fl uid 

fl o w ; v. unsteady fl ow. 

steady-rate fl ow – ustaljeno (stacionarno, stabilizirano) 


steady state – ustaljeno (stacionarno) stanje. Režim 

strujanja fl uida u proizvodnoj bušotini pri kojem se u 

bušotini i na granicama ležišta može održavati konstantan 

tlak. Pad tlaka ne ovisi o vremenu. 

steady-state creep – stacionarno (sekundarno) puzanje, 

v. secondary creep. 

steady-state fl ow – ustaljeno (stacionarno, stabilizirano) 


steady-state fl uid fl ow – ustaljeno (stacionarno, stabilizirano) 

strujanje fl uida, v. steady fl ow. 

steady-state method of relative permeability measurement 

– stacionarna metoda mjerenja relativnih 

permeabilnosti, v. steady-state relative-permeability 

measurement. 

steady-state relative-permeability measurement 

– mjerenje relativnih permeabilnosti metodom stacionarnog 

stanja (metodom stacionarnog strujanja, 

stacionarnom metodom). Laboratorijska metoda 

mjerenja dvofaznih relativnih permeabilnosti. Postupak 

se sastoji u istovremenom injektiranju dvaju 

fl uida (nafte i plina, nafte i vode ili plina i vode) u 

uzorak jezgre u zadanom fi ksnom uzajamnom volumenskom 

omjeru do stabilizacije pada tlaka u jezgri 

i sastava izlaznog fl uida, odnosno do uspostavljanja 

ravnoteže zasićenja i tlaka u jezgri (oba fl uida, prema 

tome, struje u jezgru i iz jezgre ustaljenim protocima 

pri različitim zasićenjima – smatra se da je stacionarno 

ili ustaljeno stanje u jezgri, odnosno konstantno 

zasićenje u njoj, postignuto kada su izlazni protoci 

jednaki ulaznim, tj. kada je omjer injektiranih fl uida 

jednak omjeru proizvedenih fl uida), nakon čega se 

odredi zasićenje jezgre fl uidima. Ukupna krivulja ovisnosti 

relativnih permeabilnosti o zasićenju se dobije 

mjerenjem pri različitim volumenskim omjerima 

injektiranja (omjerima volumenskih protoka) fl uida. 

Mjerenja metodom stacionarnog ili ustaljenog stanja 

općenito traju predugo i preskupa su da bi bila praktična 

za mnoge svrhe tehnologije razrade ležišta. U 

stacionarne metode mjerenja relativnih permeabilnosti 

spadaju Hasslerova metoda (v. Hassler relative 

permeability method), Haff ordova metoda (v. Haff ord 

relative permeability method), Penn-State metoda (v. 

Penn-State method), dinamička metoda simultanog 

injektiranja (v. single-sample dynamic method), metoda 

stacionarne tekuće faze (v. stationary fl uid method) 

i metoda raspršivanja močeće faze (v. dispersed 

feed method); v. relative permeability, unsteady-state 


steady turbidity current – stacionarna turbiditna struja. 

Stalna turbiditna struja (persistent turbidity current) 

koja se pojavljuje, na primjer, ondje gdje rijeka 

s velikom količinom sedimenta utječe u tijelo duboke 

stajaće vode; v. spasmodic turbidity current. 

steam – vodena para. Voda u svom plinovitom (parovitom) 

stanju. Nastaje kada se vodi dovodi latentna 

toplina vaporizacije (isparivanja) pri temperaturi 

vrelišta (latentna toplina varira s tlakom). Sinonim: 

water vapor (vapour); v. dry steam, saturated steam, 

superheated steam, wet steam.

steam-and-pump 

steam-and-pump – ciklička obrada (stimulacija) parom, 

obrada (stimulacija) cikličkim injektiranjem pare, 

v. cyclic steam stimulation. 

steam displacement – istiskivanje nafte vodenom parom, 


steam distillation drive – istiskivanje nafte režimom 

destilacije vodenom parom, v. steamfl ood. 

steam drive – istiskivanje nafte vodenom parom, v. steamfl 

ood. 

steam-drive displacement – istiskivanje nafte vodenom 

parom, v. steamfl ood. 

steamer unit – isparivački uređaj, uređaj za isparavanje, 

v. evaporative unit. 

steamfl ood, steam fl ood, steamfl ooding, steam 

fl ooding – istiskivanje nafte vodenom parom. Proces 

istiskivanja nafte iz ležišta kontinuiranim injektiranjem 

vodene pare (neprekidno injektiranom vodenom 

parom – za razliku od cikličkog injektiranja radi 

stimulacije ležišta, v. cyclic steam stimulation). Termička 

metoda povećanja iscrpka nafte (EOR-metoda). 

Primjenjuje se obično na ležištima s viskoznom 

i teškom naftom, gdje su ta svojstva nafte ograničavajući 

faktor za postizanje ekonomičnog kapaciteta 

proizvodnje, ali se također može primijeniti na ležištima 

lake nafte radi povećanja iscrpka. Mehanizam 

istiskivanja nafte uključuje redukciju viskoznosti 

slojne nafte (pospješuje strujanje nafte u ležištu), 

bubrenje nafte (pomaže ekspanzijom oslobađanje 

nafte iz pora ležišne stijene) i vaporizaciju lakših frakcija 

nafte (strujeći ispred fronte pare u hladnije područje 

ležišta vaporizirane frakcije kondenziraju i na 

taj način formiraju frontu otapala, odnosno frontu 

miscibilnog istiskivanja nafte). Konačno, kondenzirana 

para se tijekom strujanja u ležištu hladi i tako u 

stanovitoj mjeri biva proces običnog zavodnjavanja 

ispred zagrijane zone ležišta. Dodatni dobitak od primjene 

pare se ostvaruje ispiranjem (čišćenjem) perforacija 

zaštitne kolone i lajnera i smanjenjem količine 

taloga koji se nakuplja u kanalu bušotina. Na taj 

način se eliminiraju moguća ograničenja kapaciteta 

proizvodnje bušotina. 

U procesu istiskivanja nafte između injekcijske i proizvodne 

bušotine mogu se defi nirati četiri izražene 

zone (u smjeru od injekcijske prema proizvodnoj 

bušotini): (a) zona pare (zona zasićena parom, v. 

steam zone) – formira se u okolišu injekcijske bušotine 

i širi ležištem s kontinuiranim injektiranjem 

pare, temperatura je približno jednaka temperaturi 

pare, a zasićenje ležišta naftom se smanjuje režimom 

istiskivanja plinom/parom (utjecaj je obično minimalan) 

i početnom destilacijom slojne nafte parom 

(utjecaj je znatan kod nafti koje daju visok prinos 

destilacijom); redukcija zasićenja naftom će ovisiti 

o viskoznosti nafte pri ležišnoj temperaturi i o temperaturi 

pare u ležištu; (b) zona kondenzirane pare 

s vrućom vodom (v. condensing zone) – temperatura 

je jednaka temperaturi pare; vaporizirane lake frakcije 

slojne nafte kondenziraju u ovoj zoni i obogaćuju 

naftu, tako da do redukcije zasićenja naftom dolazi 

djelovanjem koje je jednako djelovanju otapala (solvent); 

(c) prijelazna zona vruće vode – temperatura u 

zoni opada od temperature vruće vode na približno 

temperaturu ležišta; u zoni vruće vode nafta termički 

ekspandira (bubri) i povećanjem svog volumena 

smanjuje zasićenje naftom; (d) zona vode i nafte (oil 

830 

steam stimulation 

and water zone) – zona u okolišu proizvodne bušotine 

u kojoj se odvija istiskivanje nafte vodom kao 

proces običnog zavodnjavanja. Sinonimi: continuous 

oil displacement by injected steam, oil displacement by 

continuous steam injection, oil displacement by steam, 

steam displacement, steam drive, steam-drive displacement, 

water-steam displacement. 

steam front – fronta vodene pare. Uska zona (pojas) u 

naftnom ležištu između zone pare (zone zasićenja ležišta 

injektiranom vodenom parom u okolišu injekcijske 

bušotine, steam zone) i zone kondenzirane 

pare s vrućom vodom (condensing zone) u procesu 

istiskivanja nafte parom (termička metoda povećanja 

iscrpka nafte/EOR-metoda); v. steamfl ood. 

steam generator – generator vodene pare, v. fi eld steam 

generator. 

steam generator heat losses – gubici topline u generatoru 

vodene pare. Razlika između topline koja se 

proizvede izgaranjem goriva u generatoru i ukupne 

topline koju apsorbira vlažna para. Gubici nastaju 

najvećim dijelom zbog emisije otpadnih plinovitih 

produkata izgaranja; v. heat losses. 

steam gun – parni top. U seizmičkom istraživanju – tip 

marinskog seizmičkog izvora (izvora seizmičke energije, 

marine seismic source) u kojem se uzbuda seizmičkih 

valova postiže visokotlačnim injektiranjem 

(ubrizgavanjem) volumena pregrijane vodene pare u 

morsku vodu. Para kondenzira usljed hidrostatičkog 

tlaka i emitira kratki i jaki impuls. Para se proizvodi u 

kotlovima na brodu. Parni top je također poznat po 

komercijalnom nazivu Vaporchoc. 

steam huff -and-puff (huff -n-puff , huff »n« puff ) – ciklička 

obrada (stimulacija) parom, obrada (stimulacija) 

cikličkim injektiranjem pare, v. cyclic steam stimulation. 

steaming – ciklička obrada (stimulacija) parom, obrada 

(stimulacija) cikličkim injektiranjem pare, v. cyclic 

steam stimulation. 

steaming unit – uređaj za proparivanje. Tip uređaja za 

obradu sirove nafte koji se primjenjuje za separaciju 

nafte i vode. Parne cijevi u separatorskoj posudi pomažu 

odvajanje nafte i vode. Voda gravitacijski struji 

na dno posude. 

steam-invaded zone – zona vodene pare (zasićenja vodenom 

parom), v. steam zone, 2. 

steam quality – (1) kvaliteta vodene pare, stupanj suhoće 

vodene pare. Volumen vode za napajanje koji se 

vaporizira u generatoru pare. Za potrebe istiskivanja 

nafte vodenom parom (termička metoda povećanja 

iscrpka nafte/EOR-metoda) generatori pare na naftnim 

poljima proizvode vlažnu paru obično kvalitete 

od 80 do 85%, što znači da je vaporiziran toliki postotak 

volumena vode za napajanje. (2) kvaliteta vodene 

pare. U razradi i eksploataciji geotermalnih ležišta 

– kvaliteta vodene pare proizvedene iz podzemlja 

izražena kao težina (u kilogramima ili funtama) pare 

koja je potrebna za proizvodnju jednog kilovatsata 

električne energije. 

steam-saturated zone – zona vodene pare (zasićenja 

vodenom parom), v. steam zone, 2. 

steam soak (soaking) – ciklička obrada (stimulacija) 


pare, v. cyclic steam stimulation. 

steam stimulation – obrada (stimulacija) ležišta vodenom 

parom, v. cyclic steam stimulation.

steam zone 

steam zone – (1) zona vaporizacije, v. vaporizing zone. 

(2) zona vodene pare (zasićenja vodenom parom). 

Zona u okolišu injekcijske bušotine koja je zasićena 

injektiranom vodenom parom u procesu istiskivanja 

nafte parom (termička metoda povećanja iscrpka 

nafte/EOR-metoda). Temperatura u zoni je bliska 

temperaturi injektirane pare i u njoj se zasićenje 

naftom reducira djelovanjem režima istiskivanja 

plinom/parom i destilacije nafte parom. Sinonimi: 

steam-invaded zone, steam-saturated zone; v. steamfl 

ood. 

stearate – stearat. Sol stearinske kiseline (stearic acid). 

Stearati aluminija, kalcija i cinka se primjenjuju kao 

aditivi bušaćim isplakama (drilling-mud additives) za 

podmazivanje i gašenje pjene i za kontrolu vode u 

bušenju s ispuhivanjem zrakom. 

steatite – (1) steatit, lardit, masnik. Prvobitni alternativni 

mineralni naziv za talk (milovku, talc), često 

ograničen na njegov sivo-zeleni ili smeđi masivni 

varijetet koji se može lako rezbariti u ukrasne predmete. 

Sinonimi: lardite (v.), lard stone (v.), soap earth 

(v.), soapstone (v.). (2) steatit. Kompaktna, gusta, masivna, 

fi nozrnasta i prilično homogena stijena koja se 

sastoji uglavnom od talka (milovke), ali obično također 

sadržava mnoge druge komponente (primjese) 

– nečista talkna stijena; v. soapstone, 3, 4. (3) steatit, 

steatitni talk (milovka), v. steatite talc. 

steatite talc – steatit, steatitni talk (milovka). Relativno 

čisti talk (milovka) koji je pogodan za izradu električnih 

izolatora. Najčišća komercijalna forma talka. 

Sinonim: steatite. 

steatitization – steatitizacija. Uvođenje talka (steatita), 

alteracija u talk (steatit) ili istiskivanje (zamjena) 

talkom (steatitom), osobito proces hidrotermalne 

alteracije ultrabazičnih stijena (ultrabasic rocks) koji 

rezultira njihovom pretvorbom u talknu stijenu, odnosno 

formiranjem talkne stijene (talcose rock) – na 

primjer, steatita (v. steatite, 2), masne talkne stijene 

(v. soapstone, 2) ili relativno čiste nakupine talka (milovke). 

steel grade – kvaliteta čelika, v. grade, 4. 

steel-jacket platform – čelična platforma na stupovima 

(na pilotima), v. piled-steel platform. 

steel-template jacket platform – čelična platforma na 

stupovima (na pilotima), v. piled-steel platform. 

steerable motor – upravljivi dubinski motor. U procesu 

orijentiranog bušenja – dubinski motor (downhole 

motor), smješten neposredno iznad bušaćeg dlijeta 

(drill bit), koji se primjenjuje za rotaciju dlijeta. U kućištu 

ima koljeno koje se može orijentirati i tako usmjeravati 

kanal bušotine. Tijekom »rotacijskog« načina 

rada (rotary mode) cjelokupna bušaća kolona rotira s 

površine i utjecaj koljena motora je zanemaren tako 

da dlijeto buši ravni (pravocrtni) kanal, a tijekom tzv. 

»kliznog« načina rada (sliding mode) prekida se rotacija 

bušaće kolone i dlijeto počinje orijentirano bušiti 

(bušiti kosi kanal). Prirast zakrivljenosti općenito 

iznosi od 2° do 4° na 30 metara (100 stopa). 

stegocephals (Stegocephali) – stegocefali. Skupina 

izumrlih kopnenih amfi bija (vodozemaca, amphibians). 

Karakterizirani su lubanjom građenom od 

masivnih kožnih kostiju. Bili su prilagođeni različitim 

uvjetima života i imali odgovarajući oblik tijela s ljuskastim 

pokrovom na trbušnoj strani. Postali su od 

krosopterigija (riba resoperki, crossopterygians) kon- 

831 

stepout (step-out) well 

cem devona, bili su široko rasprostranjeni od karbona 

do trijasa, a izumrli su početkom jure. 

stegosaur dinosaurs – sregosauri, v. stegosaurs. 

stegosaurs (Stegosauria) – stegosauri. Podred ornitishija 

(pticolikih gmazova, ornithischians). Obuhvaćaju 

jurske dinosaure. Karakterizirani su sitnom glavom, 

velikim trokutnim koštanim pločama na leđima (raspoređenim 

u dva naizmjenična reda) i duge bodlje 

(šiljke, spikes) blizu kraja repa. Sinonim: stegosaur 

dinosaurs. 

stemming – (1) materijal za zatrpavanje torpedirane 

bušotine. Materijal (pijesak, glina, vapnenac) kojim 

se ispunjava bušotina pri torpediranju nakon što se 

u nju postavi eksplozivno punjenje radi sprječavanja 

izbacivanja eksploziva duž kanala bušotine pri paljenju. 

Stavlja se između eksploziva i ušća bušotine. (2) 

zatrpavanje torpedirane bušotine, v. stemming, 1. 

steel storage – skladištenje u čeličnim rezervoarima. 

Držanje sirove nafte i produkata u čeličnim rezervoarima 

na površini. 

steepness ratio – koefi cijent strmine (strmina) vala, v. 

wave steepness. 

stench – odorizator, odorans, v. odorant. 

stenolaemates (Stenolaemata) – stenolemati. Razred 

briozoa (mahovnjaka, bryozoans). Karakterizirani su 

kolonijama izgrađenim od dugih cjevastih članova 

(zoecija). 

step delta – stepeničasta delta. Jedna od niza delti koja 

se formirala u slučajevima kada se nivo vode naizmjenično 

ustaljuje i opada – u tom slučaju gornja 

delta (upper delta) je najstarija. 

step fault – (1) stepeničasti (višestruki) rasjed. Jedan od 

skupa paralelnih i tijesno bliskih rasjeda s ukupnim 

pomakom (total displacement) koji je raspoređen po 

svim rasjedima u nekoliko stepenica. Sinonimi: distributive 

fault, multiple fault. (2) stepeničasti reverzni 

rasjed. Jedan od niza reverznih rasjeda s blagim nagibom 

(low-angle thrust faults) u kojima se rasjedne 

plohe (fault planes) stepeničasto spuštaju i prema 

dolje i lateralno (u lateralnom smjeru) u stratigrafskom 

presjeku prema donjim plohama klizanja (glide 

planes). Uzrok formiranja stepeničastih rasjeda 

(stepeničastog rasjedanja, step faulting) je promjena 

kompetentnosti slojeva (competence of beds) u stratigrafskom 

presjeku. 

step fold – stepeničasta bora. Oštra savijenost (fl eksura) 

horizontalnih (horizontalno zaliježućih) slojeva 

– predstavlja monoklinalnu strukturu (monoclinal 

structure). 

Stephanian, Stephanian stage – stefan, stephan. Stratigrafski 

kat gornjeg karbona (Upper Carboniferous), 

odnosno gornjeg pensilvanija (Upper Pennsylvanian) 

– iznad vestfala (Westphalian), a ispod aselij-sakmara 

(Asselian-Sakmarian) perma. Obuhvaća vremenski 


stepout – razlika vremena nailazaka seizmičkih valova, 

v. moveout. 

stepout (step-out) drilling – bušenje za proširenje polja, 

ekstenzijsko bušenje. Bušenje na određenoj udaljenosti 

od postojeće produktivne bušotine, ali na 

nedokazanom području, radi proširivanja poznatih 

granica produktivnog sloja ili ležišta; v. stepout well. 

stepout (step-out) well – ekstenzijska bušotina, bušotina 

za proširenje polja. Naftna ili plinska bušotina 

izbušena na određenoj udaljenosti od najbliže

stepping out 

proizvodne bušotine (obično dvostrukoj ili većoj 

udaljenosti s obzirom na razmak između bušotina, 

odnosno gustoću mreže bušotina na tom ležištu) 

na području na kojem se očekuje prostiranje ležišta 

premda ono nije dokazano, radi proširenja poznatih 

granica produktivnog sloja/ležišta. Prema drugim 

defi nicijama, to je nova bušotina izbušena na maloj 

udaljenosti od bušotine kojom je otkriveno ležište 

(discovery well) i, ovisno o statusu programa bušenja 

u vrijeme njene izrade, može se smatrati ocjenskom 

bušotinom (appraisal well), bušotinom za omeđenje 

ležišta (delineation well) ili razradnom (eksploatacijskom) 

bušotinom (development well). Sinonimi: delineation 

well, extension test, extension well, outpost 

well, outstep, outstep well. 

stepping out – bušenje za omeđenje polja, v. delineaton 

drilling. 

step test – ispitivanje tlaka loma sloja. Ispitivanje bušotine 

radi određivanja tlaka loma (frakturiranja, fracture 

pressure) formacije postupnim povećanjem tlaka i 

kapaciteta injektiranja fl uida. Izrazit porast kapaciteta 

injektiranja na dijagramu uzajamne ovisnosti tlaka 

i kapaciteta injektiranja upućuje na lom formacije pri 

danom tlaku. 

stereophytic – stereofi tni. Termin za označavanje sedimentnih 

stijena organskog podrijetla (sedimentary 

rocks of organic origin), na primjer, koraljne stijene 

(coral rocks) i neki algalni vapnenci (algal limestones), 

koje su se od samog početka direktno formirale kao 

savršeno tvrde. 

Stevens porosimeter – Stevensov porozimetar. Pribor 

(uređaj) za mjerenje poroznosti stijena. Sastoji se od 

komore za jezgru (precizno poznatog volumena) 

koja može biti hermetički izolirana od atmosferskog 

tlaka i ostalog dijela porozimetra iglastim ventilom. 

Uzorak stijene (jezgra) stavi se u komoru, u sustavu 

se s pomoću žive uspostavi vakuum, zrak u porama 

uzorka i komori ekspandira i njegov volumen se izmjeri 

pri atmosferskom tlaku. Razlika između volumena 

komore za uzorak stijene (jezgru) i volumena 

akspandiranog (ekstrahiranog) zraka čini volumen 

zrna. Ako se od ukupnog volumena oduzme taj volumen, 

dobije se volumen efektivnog pornog prostora 

(volumen uzajamno spojenih pora). Mjerenje efektivne 

poroznosti Stevensovim porozimetrom je posebno 

dizajnirana adaptacija Washburn-Buntingove 

metode mjerenja (v. Washburn-Bunting porosimeter) 

kako bi se spriječilo zagađenje uzoraka živom. 

stick – štapićasti inhibitor korozije. Čvrsti inhibitor korozije 

(corrosion inhibitor) koji se ubacuje u bušotinu. 

stick cross section – štapićasti poprečni presjek. Poprečni 

geološki presjek podzemlja izrađen korelacijom 

slojeva ili horizonata između bušotina u kojem 

su bušotine prikazane u obliku vertikalnih ili gotovo 

vertikalnih linija (štapića). 

sticking – zaglavljivanje. U procesu bušenja – stanje 

u kanalu bušotine kada zbog nakupljanja krhotina 

i čestica probušenih stijena ili nastanka fi ltarske 

obloge dođe do zaglavljivanja bušaće šipke ili alatke 

što često može zahtijevati izvođenje operacije 

instrumentacije. Zaglavljivanje alatke u žlijebu stijenke 

bušotine ili ključanici se naziva »zaklinjenje« 

(v. key seating). Treba napomenuti da se u domaćoj 

terminologiji rabe izrazi »prihvat« ili »zaglava« (šipki, 

cijevi, alatki) koji, međutim, nisu korektni – termin 

832 

stinkquartz 

»prihvat« je, čini se, doslovno preuzet iz ruske terminologije 

(prihvat buril’noj truby, prihvat instrumenta, 

prihvat kolonny) i u hrvatskom jeziku nema to značenje, 

a riječ »zaglava« u hrvatskoj tehničkoj terminologiji 

označava tzv. »zaključni kamen« svoda ili luka u 

arhitekturi. Sinonim: freezing. 

sticking of bit – zaglavljivanje bušaćeg dlijeta, v. bit sticking. 

sticking of drilling bit – zaglavljivanje bušaćeg dlijeta, 

v. bit sticking. 

sticking of drillpipe (drill pipe) – zaglavljivanje bušaće 

šipke, v. drillpipe sticking. 

sticking of drill string – zaglavljivanje bušaće kolone 

(kolone bušaćih alatki), v. bit sticking, drillpipe sticking. 

sticking of string – zaglavljivanje kolone cijevi, v. sticking. 

sticking of tool – zaglavljivanje bušaćeg dlijeta, v. bit 

sticking. 

stiff bottomhole assembly – kruti dubinski bušaći sklop 

(sklop bušaćih alatki), v. packed bottomhole assembly. 

Stiff diagram – Stiff ov dijagram. Metoda prikazivanja 

kemijskog sastava vode naftnih i plinskih ležišta. Od 

središnje vertikalne linije pružaju se horizontalne 

linije lijevo i desno, na kojima se prikazuju koncentracije 

iona (u miliekvivalentima na litru) – pozitivni 

ioni (natrij, kalcij, magnezij i željezo) nanose se (u 

određenom mjerilu) na lijevoj strani, a negativni ioni 

i/ili radikali (klorid, bikarbonat, sulfat i karbonat) na 

desnoj. Dobivene točke koncentracije se zatim spajaju 

pravcima i dobivaju se zatvoreni likovi karakterističnih 

oblika i različitih veličina, po kojima se mogu 

prepoznati tipovi vode (slatka, morska, slana); v. Parker 

diagram, Tickell diagram. 

stiff wind – umjereni olujni vjetar, v. moderate gale. 

still gas – v. refi nery gas. 

stillstand – (1) stabilnost, statička ravnoteža. Stabilnost 

područja ili kopna (kontinenta, otoka ili drugih dijelova 

kopna) u odnosu na unutrašnjost (središte) Zemlje 

ili srednji nivo mora, na primjer, relativno nepromijenjena 

baza erozije (base level of erosion) između 

perioda pokreta zemljine kore (crustal movements). 

Sinonim: standstill. (2) period stabilnosti (statičke ravnoteže). 

Razdoblje tijekom kojeg su uvjeti stacionarni. 

Sinonim: standstill. 

stimulate a well – stimulirati bušotinu. Primijeniti tehničke 

i tehnološke postupke kako bi se povećala 

proizvodnja bušotine, na primjer, obradu formacije 

kiselinom (acidizing) ili hidrauličko frakturiranje (hydraulic 

fracturing) ili remont bušotine (workover). 

stimulated completion – završno proizvodno opremanje 

bušotine sa stimulacijom. Završno proizvodno 

opremanje bušotine s primjenom obrade (stimulacije) 

sloja – hidrauličkog frakturiranja (hydraulic fracturing) 

ili obrade kiselinom (acidizing), za razliku od 

opremanja bez obrade (v. natural completion). 

stimulation – stimulacija. U procesu proizvodnje nafte 

i plina – tehnološki proces koji se izvodi na bušotini 

radi povećavanja njene proizvodnje iz ležišta, na primjer, 

obrada formacije kiselinom (acidizing) ili hidrauličko 

frakturiranje (hydraulic fracturing). 

stinger – vodilica dubinske alatke, v. pilot. 

stinging corals – milepori, v. millepores. 

stinkquartz – smrdljivi kvarc. Varijetet kvarca koji ispušta 

neugodan smrdljiv miris nakon cijepanja.

stinkstone 

stinkstone – smrdljivi kamen. Kamen koji ispušta neugodan 

smrdljiv miris nakon cijepanja ili trljanja, osobito 

bituminozni vapnenac (bituminous limestone) ili 

smeđi dolomit (brown dolomite) koji ispuštaju smrdljivi 

miris (zbog razlaganja organske tvari) nakon trljanja 

ili kada su svježe odlomljeni. Ako je karbonatna 

stijena bogata organsko-fosfatnim materijalom, 

može ispuštati slatkasto-kiseli vonj. 

stirrer – miješalica isplake u rezervoarima, v. mud-pit 

agitator. 

stochastic method of reserve estimation – stohastička 

(probabilistička) metoda procjene rezervi, v. probabilistic 

method of reserve estimation. 

stochastic process – stohastički (slučajni, vjerojatnosni) 

proces. Proces koji se odvija u određenom vremenskom 

intervalu i po zakonima vjerojatnosti. Proces u 

kojem je zavisna varijabla (dependent variable) slučajna 

(tako da predviđanje njene vrijednosti zavisi 

od skupa pripadnih vjerojatnosti) i rezultat u svakom 

trenutku nije poznat sa sigurnošću. Sinonim: random 

process; v. deterministic process. 

stock – štok, greda. U geologiji – plutonsko (dubinsko) 

intruzivno tijelo (intruziv, magmatska intruzija, tijelo 

intruzivne eruptivne stijene, igneous intrusion) čija 

je ogoljena površina manja od 100 četvornih kilometara 

(40 četvornih milja) i obično je (ali ne uvijek) 

diskordantno (neskladno), a po obliku nalikuje na 

batolit (v. batholith), ali je manje veličine. 

stock tank – skladišni (proizvodni, pogonski) rezervoar, 

rezervoar s atmosferskim tlakom. Rezervoar na naftnom 

polju za skladištenje otplinjene i dehidrirane 

proizvedene sirove nafte pod armosferskim tlakom 

do otpreme (prodaje) kupcima, odnosno u glavni 

cjevovod i zatim u rafi neriju. Skladišni rezervoari su 

cilindričnog oblika, spojeni su vijcima (montiraju se 

na lokaciji, kapacitet im je 80 m 3 ili 500 barela i veći) 

ili su zavareni (vare se tvornički, dovoze na lokaciju, 

kapacitet im je 16 m 3 ili 100 barela i veći). Dno rezervoara 

može biti ravno ili konusno za skupljanje 

taloga. Iznad dna rezervoara je otvor za istjecanje 

nafte u otpremni naftovod, a na vrhu razervoara 

je otvor za mjerenje volumena nafte i uzorkovanje 

nafte u njemu. U skladišnom rezervoarskom parku 

su najmanje dva rezervoara, tako da se jedan može 

puniti dok se drugi prazni. Oko rezervoara može biti 

izgrađen zemljani nasip za slučaj havarije rezervoara 

i istjecanja nafte. Pod pojmom stock tank se također, 

po nekim defi nicijama, razumijevaju rezervoari u 

koje se cjevovodom doprema nafta iz bušotine i u 

kojima se mogu separirati plin i voda iz nafte prije 

njene otpreme u skladišni rezervoar. Sinonimi: fi eld 

tank, fl ow tank, lease tank, production tank, storage 

tank. 

stock-tank (stocktank) barrel(s) (STB, stb) – barel(i) 

rezervoarske nafte (nafte pri površinskim uvjetima). 

Jedan barel nafte pri površinskom tlaku i temperaturi 

nakon što je iz nje izdvojen otopljeni plin (zbog 

manjeg tlaka i bez otopljenog plina volumen nafte 

na površini je manji od volumena u ležištu). 

stock-tank (stocktank) conditions – rezervoarski (referentni 

rezervoarski) uvjeti. Uvjeti jednaki atmosferskom 

tlaku (1,01325 bar) i temperaturi 15,5 °C (60 °F). 

Pri tim uvjetima jedan barel nafte je jednak 0,159 m 3 

ili oko 5,6 kubičnih stopa. 

stock-tank cubic meter – rezervoarski kubični metar. 

833 

stop collar 

Jedan kubični metar nafte pri standardnoj temperaturi 

i atmosferskom tlaku. 

stock-tank (stocktank) emulsion breakers – deemulgatori 

za separatore. Kemikalije za razbijanje (razlaganje) 

emulzija nafte i vode u separatorima na polju. 

stock-tank (stocktank) gas-oil (gas/oil) ratio – plinski 

faktor rezervoarske nafte. Omjer volumena separatorskog 

plina (u kubnim metrima ili stopama) i jediničnog 

volumena nafte u rezervoaru (rezervoarske 

nafte – u kubnim metrima ili barelima). 

stock-tank (stocktank) oil (STO) – rezervoarska (stabilizirana) 

nafta. Sirova nafta proizvedena iz ležišta koja 

se skuplja u površinskim rezervoarima pri atmosferskom 

tlaku nakon što je iz nje izdvojen otopljeni plin 

u separatorima, tj. otplinjena nafta koja je prikladna 

za transport i preradu. Sastav i svojstva stabilizirane 

nafte mogu varirati zbog promjena uvjeta separacije 

plina. Nakon separacije nafta će imati nizak tlak 

para po Reidu (RVP) – tipično 0,35 bar (5 psi). Volumen 

rezervoarske nafte se obično određuje pri tlaku 

1,01325 bar (14,7 psi) i temperaturi 15,5 °C (60 °F), ali 

se može mjeriti i pri drugim uvjetima i zatim korigirati 

na standardne. Sinonimi: atmospheric-pressure oil, 

lease crude, stabilized crude, stabilized crude oil. 

stock-tank oil initially in place (STOIIP) – početne 

rezerve rezervoarske nafte u ležištu, v. original oil in 

place. 

stoichiometric coeffi cient – stehiometrijski koefi cijent. 

Jedan od numeričkih koefi cijenata u jednadžbi koji 

točno određuje proporcije reagenata i produkata 

opisane reakcije. 

stone – kamen. (1) Opći termin za stijenu (rock) koja se 

primjenjuje u graditeljstvu, bilo da je zdrobljen (kao 

agregat) ili izrezan u oblikovane blokove. (2) Veći 

fragment u matriksu sedimentne stijene; fenoklast 

(phenoclast) ili megaklast (megaclast). 

Stoneley wave – Stoneleyev val. (1) Tip seizmičkog 

vala koji se širi (rasprostire) duž unutarnje površine 

diskontinuiteta, val koji se širi duž površine razdjela 

(surface guided wave). Uvijek je moguć na granicama 

razdjela čvrsto tijelo-fl uid i (pri vrlo ograničenim 

uvjetima) na granicama čvrsto tijelo-čvrsto tijelo; v. 

channel wave, guided wave. (2) Površinski val (surface 

wave) u bušotini. 

stone reef – kameniti greben (rif). Obalni prud čija su 

gornja 3 do 4 metra čvrsto cementirana karbonatom 

kalcija organogenog podrijetla. 

stop and check valve – v. check valve. 

stop-check valve – v. check valve. 

stop cock, stopcock – zaporna slavina. Tip ventila s čunjastim 

zapornikom koji se obično postavlja na cjevovodima 

malog promjera. Sinonim: petcock. 

stopcocking, stop-cocking – periodično zatvaranje 

bušotine. Metoda izazivanja strujanja nafte iz bušotine 

na površinu kroz kolonu uzlaznih cijevi (tubing) 

izmjeničnim otvaranjem i zatvaranjem bušotine. U 

koloni uzlaznih cijevi blizu spoja s priključnim naftovodom 

se postavlja zaporna slavina (stop cock) koja 

se naizmjenično otvara i zatvara kako bi se omogućili 

nakupljanje fl uida i porast tlaka u sloju. Potrebno 

vrijeme za svaki ciklus nakupljanja nafte se može 

odrediti metodom pokušaja. 

stop collar – zaustavni prsten (obruč). Zglobni metalni 

prsten (obruč) koji se postavlja oko cijevi (na primjer, 

zaštitnih cijevi, casing). Za držanje na postavljenom

storage 

mjestu služe rupe s navojem ili se pričvršćuje spojnim 

komadom na njegovim krajevima. Primjenjuje 

se za pozicioniranje opreme, kao što je centrator 

(centralizer) ili strugač (scratcher), oko cijevi. 

storage – (1) akumulirana voda. Voda akumulirana 

umjetnim načinom u površinskom ili podzemnom 

rezervoaru (surface reservoir, subsurface reservoir) 

za buduće iskorištavanje. (2) volumen akumulirane 

vode. Količina (volumen) vode akumulirane umjetnim 

načinom u površinskom ili podzemnom rezervoaru 

za buduće iskorištavanje. (3) voda na području 

vodosabirnog bazena. Voda koja se prirodno zadržava 

na području vodosabirnog (drenažnog) bazena, 

na primjer, podzemna voda (ground water), voda 

koja se nakuplja u depresijama (depression storage) 

i voda u koritima (channel storage). 

storage battery – električni akumulator, v. accumulator, 

2. 

storage cavern – kaverna za skladištenje; kaverna za 

skladište, v. rock cavern, salt cavern, underground natural 

gas storage in rock caverns, underground natural 


storage of gas – skladištenje plina; skladište plina, plinsko 

skladište, v. natural-gas storage, underground natural 

gas storage. 

storage of natural gas – skladištenje prirodnog plina; 

skladište prirodnog plina, v. natural-gas storage, underground 

natural gas storage. 

storage pipe array – cijevna plinosprema, v. pipe holder. 

storage tank – skladišni (proizvodni, pogonski) rezervoar, 

v. stock tank. 

storing in underground artifi cial caverns – podzemno 

skladištenje u umjetnim kavernama, skladištenje 

u podzemnim umjetnim kavernama, v. underground 

natural gas storage in rock caverns, underground natural 


storm – (1) oluja. (a) U geofi zici – prolazni znatni poremećaj 

geofi zičkog polja (geophysical fi eld), na 

primjer, magnetska oluja (magnetic storm) – prolazna 

promjena magnetskog polja Zemlje (geomagnetskog 

polja) koja je znatno veća i izraženija od 

dnevnih varijacija magnetskog polja. (b) U meteorologiji 

– opći termin za označavanje meteorološkog 

poremećaja u atmosferi koji uključuje perturbacije 

prevladavajućeg tlaka i polja vjetrova u rasponu od 

tornada (tornado) do tropskih ciklona (cyclone) i odgovarajuće 

vremenske prilike (kišne i snježne oluje). 

(c) v. whole gale. (2) jak olujni vjetar, v. strong gale. (3) 

jaka (orkanska, teška) oluja, vihor. U meteorologiji 

– tip vjetra na kopnu i moru koji odgovara stupnju 

jakosti vjetra (brojčanoj oznaci) 11 na Beaufortovoj 

skali vjetrova (brzina vjetra između 56 i 63 čvora, odnosno 

od 104 do 117 km/h ili 28,5 do 32,6 m/s – v. 

Beaufort wind scale). Na kopnu takav vjetar djeluje 

razorno i čini teške štete na velikom području, ali je 

vrlo rijetka pojava. Na moru stvara vrlo visoke valove 

i pjenu te smanjuje vidljivost. Sinonim: violent storm. 

storm beach – (1) olujni žal (plaža). Plaža neposredno 

nakon iznimno jake (žestoke, teške) oluje – karakterizirana 

je ili uklanjanjem (spiranjem) plažnog materijala 

ili njegovim donošenjem (taloženjem). (2) 

olujna terasa. Niski okrugli hrbat građen od grubog 

(krupnog) šljunka, oblutaka i blokova koje su donijeli 

jaki olujni valovi u stražnji dio žala ili na njegovu 

834 

straight-chain hydrocarbons 

unutarnju granicu (rub) iznad nivoa do kojeg dosežu 

normalne visoke sizigijske plime ili obični valovi. Sinonim: 

storm terrace. 

storm berm – olujna pješčana greda (berm). Niski hrbat 

duž žala (plaže) koji označava granicu djelovanja valova 

za vrijeme oluja; v. summer berm, winter berm. 

storm choke – olujna sapnica. Dubinski sigurnosni 

ventil (downhole safety valve, DHSV) koji je upravljan 

protokom. Automatski prekida strujanje ako je protok 

veći od prethodno određenog ili ako se dogodio 

incident na ušću bušotine. v. bottomhole choke, 

removable tubing safety valve, surface controlled subsurface 

safety valve. 

storm delta – olujna (valna) delta, v. washover, 1. 

Stormer viscometer – Stormerov viskozimetar. Instrument 

za mjerenje viskoznosti i čvrstoće gela bušaćih 

isplaka. Sastoji se od unutarnje čaše koja rotira i vanjske 

čaše koja je nepomična, a prostor između njih je 

napunjen isplakom. Viskoznost se mjeri težinom koja 

je potrebna za pogon rotacijske čaše brzinom od 600 

okretaja u minuti kalibriranom u centipoazima. 

storm surge – olujni (orkanski) val. Nenormalni nagli 

porast nivoa mora duž otvorene obale u vrijeme 

oluje koji je prvenstveno uzrokovan tlakom vjetra u 

smjeru na obalu ili (rjeđe) padom atmosferskog tlaka, 

zbog čega dolazi do gomilanja vode prema obali. 

Olujni valovi su najjači kada ih prati plima. Sinonimi: 

hurricane surge, hurricane wave, storm tide (v.), storm 

wave, surge. 

storm terrace – olujna terasa, v. storm beach, 2. 

storm tide – olujna plima. Pogrešni sinonim termina 

olujni (orkanski) val (v. storm surge). 

storm wave – olujni (orkanski) val, v. storm surge. 

storm wind, stormy wind – svježi olujni vjetar, v. fresh 

gale. 

stove pipe – usmjerivač, v. drive pipe. 

straddle packer – dvostruka dubinska brtvenica (paker). 

Dubinska brtvenica (paker) za izolaciju željenog intervala 

kanala bušotine koja je sastavljena od dva 

brtvena elementa (dijela) spojena perforiranom 

spojnicom i cijevi za komunikaciju s dijelovima kanala 

bušotine iznad gornjeg i ispod donjeg brtvenog 

elementa. Primjenjuje se u ispitivanjima (testiranjima) 

intervala (zone) bušotine. 

straddle-packer test – ispitivanje bušotine s dvostrukom 

dubinskom brtvenicom (dvostrukim pakerom), 

selektivno ispitivanje bušotine. Ispitivanje (testiranje) 

bušotine tipa DST (alatkom za testiranje spuštenom 

u koloni bušaćih šipki) kada se ispitivani interval 

sloja ne nalazi na dnu bušotine tako da se testira s 

dvije dubinske brtvenice (pakerom s dva elementa 

– straddle packer) koje ga izoliraju od gornjih i donjih 

stijena. Sinonimi: double-packer test, double-wall packer 

test, straddle test. 

straddle plant – uređaj za uklanjanje kondenzata, v. 

fi eld plant. 

straddle test – ispitivanje bušotine s dvostrukom dubinskom 

brtvenicom (dvostrukim pakerom), selektivno 

ispitivanje bušotine, v. straddle-packer test. 

straight-blade drill string stabilizer – stabilizator bušaće 

kolone (kolone bušaćih alatki) s ravnim lopaticama, 


straight-chain hydrocarbons – ugljikovodici s ravnim 

(nerazgranatim, normalnim) lancima. Ugljikovodici s 

4 ili više ugljikovih atoma (C-atoma) raspoređenih u

straight-chain paraffi ns 

ravne (nerazgranate) lance. Zajedno s ugljikovodicima 

s razgranatim lancima se nazivaju acikličkim spojevima 

(v. acyclic compounds). 

straight-chain paraffi ns – normalni parafi ni, n-parafi - 

ni. Skupina parafi nskih ugljikovodika s molekulama 

s jednostrukim vezama i ravnim lancima ugljikovih 

atoma (C-atoma), za razliku od izoparafi na, koji imaju 

bočne lance. Primjer je normalni butan. Sinonimi: 

normal paraffi ns, n-paraffi ns; v. alkanes, hydrocarbons. 

straight drill hole – vertikalna bušotina, v. vertical well. 

straight hole – vertikalna bušotina, v. vertical well. 

straight-hole downhole motor – dubinski motor za 

vertikalno bušenje. Dubinski motor (downhole motor) 

za vertikalno bušenje – dulji je, veći i jači od dubinskog 

motora za orijentirano bušenje (directional 

downhole motor). 

straight kick – orijentirana bušotina s pravocrtnim kanalom. 

Tip orijentirano izbušene bušotine (deviated 

well) s pravocrtnim kanalom u intervalu od točke postizanja 

željenog kuta otklona kanala od okomice do 

ciljne formacije, za razliku od orijentirane bušotine s 

kanalom S-oblika (v. S-shaped well). 

straight-line drive well pattern – linijski redni raspored 


straight run, straight-run – primarna frakcija. Frakcija 

dobivena primarnom destilacijom sirove nafte bez 

kemijske reakcije ili molekularne modifi kacije. 

straight-run distillation – primarna (direktna) destilacija. 

Kontinuirana, nereaktivna destilacija nafte (pri 

atmosferskom tlaku) radi njena cijepanja u produkte 

prema redoslijedu njihovih vrelišta. 

straight well – vertikalna bušotina, v. vertical well. 

straight wellbore – vertikalna bušotina, v. vertical well. 

strain – deformacija. Promjena oblika ili volumena tijela 

kao rezultat naprezanja (stress); promjena relativne 

konfi guracije čestica tvari. Kao veličina deformacija 

je odnos izobličenja i dimenzije materijala. Glavni tipovi 

deformacije su: (a) direktna deformacija (direct 

strain), koja može biti deformacija rastezanja (defi nirana 

kao omjer produljenja i početne duljine, tensile 

strain) i deformacija stlačivanja (defi nirana kao omjer 

skraćenja i početne duljine, compressive strain); (b) 

posmična deformacija ili deformacija smicanja (defi 

nirana kao omjer otklona u smjeru posmične sile i 

udaljenosti između posmičnih sila, shear strain), i (c) 

volumenska deformacija (defi nirana kao omjer promjene 

volumena i početnog volumena, volumetric 

strain). Sinonim: deformation. 

strain recrystallization – deformacijska prekristalizacija. 

Prekristalizacija u kojoj se deformirani mineral 

mijenja u mozaik nedeformiranih kristala istog minerala, 

na primjer, promjena (prijelaz) deformiranog 

kalcita u nedeformirani. 

strain shadow – oscilatorno potamnjenje, v. undulatory 

extinction. 

strain-slip cleavage – klivaž klizanja, v. slip cleavage. 

strait – tjesnac, moreuz. Relativno uski vodeni prolaz 

koji povezuje dva velika akvatorija. 

strand – (1) obala; žal (plaža). (a) Sinonim termina shore 

(obala) i beach (žal, plaža); kopno koje obrubljuje 

(omeđuje) svako veliko vodeno tijelo, osobito morski 

žal, obala oceanskog zaljeva ili obala velike rijeke. (b) 

Anglo-saksonski naziv za uski pojas kopna koji leži 

između visoke vode (high water) i niske vode (low 

835 

strath stage 

water) i naizmjenično izranja iz vode ili je prekrivan 

plimom. (2) rijeka. Engleski naziv za stream (rijeka) ili 

current (potok). (3) korito. Engleski naziv za channel. 

strandline, strand line – (1) obalna linija. Zamišljena 

linija ili nivo na kojima se tijelo stajaće vode, na primjer, 

mora, spaja (susreće) s kopnom; obalna linija 

(shoreline), osobito ranija obalna linija koja je izdignuta 

iznad sadašnjeg nivoa mora. (2) žal, plaža. Žal 

(plaža), osobito žal koji je uzdignut iznad sadašnjeg 

nivoa mora. 

strandline pools – ležišta duž obalne linije. Stratigrafski 

tip zamki za ugljikovodike (petroleum traps) koje su 

se formirale od ležišnih stijena sedimentiranih duž 

obalne linije. Primjer su plažni pješčenjaci (beach 

sandstones). 

strand mark – obalni znak na sedimentnoj površini. 

Svaki znak anorganskog podrijetla na sedimentnoj 

površini (sedimentary surface) duž obale. Sinonim: 

strand matrking. 

strand marking – obalni znak na sedimentnoj površini, 

v. strand mark. 

strand plain – obalna ravnica. Progradirana obala (prograded 

shore) formirana sedimentacijom. Izgrađena 

je u smjeru mora djelovanjem valova i struja i proteže 

se na nekoj udaljenosti duž obale. Karakterizirana 

je gotovo paralelnim plažnim hrptovima (beach ridges) 

i uleknućima (beach swales); v. foreland, 4. 

strap – (1) mjerenje kapaciteta rezervoara, v. tank strapping. 

(2) mjeriti čeličnom vrpcom. Mjeriti duljinu 

komponenata bušaće kolone (kolone bušaćih alatki) 

čeličnom mjernom vrpcom (steel-line measurement). 

strapper – mjerilac (mjerač) kapaciteta rezervoara, v. 

tank strapper. 

strapping – mjerenje kapaciteta rezervoara, v. tank strapping. 

strata – slojevi. Oblik množine termina stratum (v.). 

strataform – stratiformni, v. stratiform. 

stratal – slojni. Koji se odnosi na sloj (stratum) ili slojeve 

(strata). 

Stratapax bit, stratapax bit – bušaće dlijeto s polikristalnim 

dijamantnim oštricama, v. polycrystalline diamond 

compact bit. 

strata time – geološko vrijeme uslojavanja. Geološko 

vrijeme (geologic time) određeno (procijenjeno) prema 

debljini slojeva (thickness of strata) i brzini sedimentacije 

(rate of sedimentation). 

strath – strat. (1) U marinskoj geologiji – izduljena, široka 

depresija (zavala) strmih padina na kontinentskom 

šelfu (continental shelf), obično glacijalnog 

(ledenjačkog) podrijetla. Često je dublja na svojem 

priobalnom dijelu. (2) U geomorfologiji – (a) Prostrani 

neraščlanjeni terasasti ostatak širokog ravnog dna 

doline koje je bilo podvrgnuto raščlanjivanju tijekom 

kasnijeg izdizanja, na primjer, kontinuirana riječna 

terasa (river terrace) duž padine doline s prekidom 

u svom razvoju tijekom stadija zrelosti prethodnog 

ciklusa erozije. (b) Široko ravno dno doline (valley 

bottom) formirano razaranjem u temeljnim stijenama 

(bedrocks) – u početku lateralnom (bočnom) 

riječnom erozijom, a kasnije djelovanjem bilo kojih 

drugih procesa razaranja. Nivo dna doline odgovara 

lokalnoj bazi erozije. Strat je obično prekriven površinskim 

slojem aluvije. Sinonim: incipient peneplain. 

strath stage – stadij strata. Stadij peneplenizacije područja 

kada su glavne rijeke izdubile široke ravnice

stratic 

s ravnim dnom koje su se spustile do jednake regionalne 

baze erozije. 

stratic – stratigrafski. Koji se odnosi na ili označava redoslijed 

ili sekvenciju slojeva; koji se odnosi na stratigrafi 

ju, stratigrafski. 

straticulate – tankoslojevit, tankouslojen. U geologiji – 

koji je karakteriziran brojnim, vrlo tankim, paralelnim 

slojevima (odjeljivih ili neodjeljivih) formiranim sedimentacijom 

ili taloženjem čestica (na primjer, sloj 

gline) ili taloženjem iz otopine (poput stalagmita ili 

prugastog ahata). 

straticulation – tanko slojanje. U geologiji – formiranje 

tankog sloja (v. straticulate, straticule). 

straticule – tanki sloj. Tanki sedimentni sloj ili lamina 

(francuski termin); v. straticulate. 

stratifi cation – (1) stratifi kacija, uslojavanje. U sedimentologiji 

– formiranje akumulacija (nakupljanje) ili sedimentacija 

materijala u slojeve (u obliku slojeva), 

osobito raspoređivanje (razmještanje, slaganje) sedimentnih 

stijena u slojeve; v. bedding. (2) stratifi kacija, 

slojevitost. U sedimentologiji – struktura formirana 

taloženjem sedimenata u slojeve (u obliku slojeva) 

– stratifi cirana (slojevita) formacija (stratifi ed formation) 

ili sloj (stratum). Stratifi kacija može biti uvjetovana 

razlikama u teksturi, tvrdoći, koheziji (stupnju zbijenosti) 

i cementaciji, boji, unutarnjoj strukturi i mineraloškom 

ili litološkom sastavu. (3) stratifi ciranost, 

stanje slojevitosti. U sedimentologiji – termin koji 

opisuje (karakterizira) slojevitu sekvenciju (bedded 

sequence, layered sequence) ili označava postojanje 

slojeva. (4) stratifi kacija (raslojavanje) vodenog tijela. 

Stanje vodenog tijela koje se sastoji od dvaju ili više 

horizontalnih slojeva vode s različitim karakteristikama, 

osobito raspodjela vode u jezerima na slojeve s 

različitom gustoćom. 

stratifi cation index – indeks stratifi kacije (slojevitosti). 

Mjera slojevitosti (stupnja uslojenosti, measure of the 

beddedness) stratigrafske jedinice (stratigraphic unit) 

izražena kao broj slojeva (number of beds) u jedinici 

na 100 stopa debljine presjeka. Određuje se množenjem 

broja slojeva sa 100 i dijeljenjem produkta s 

ukupnom debljinom dane jedinice u stopama. Sinonimi: 

beddedness index, bedding index; v. isostratifi cation 

map, phyllofacies. 

stratifi cation plane – ploha stratifi kacije (slojevitosti), v. 

bedding plane. 

stratifi ed – stratifi ciran, slojevit, uslojen. Koji je formiran, 

raspoređen ili sedimentiran u slojevima (u obliku 

slojeva). Terminom se osobito označavaju bilo koje 

stratifi cirane (slojevite) sedimentne stijene ili sedimenti; 

v. bedded. 

stratifi ed drift – stratifi cirani (slojeviti) nanosi. Glacijalno-fl 

uvijalni (fl uvijalno-glacijalni, riječno-ledenjački) 

nanosi (glaciofl uvial drift), glacijalno-lakustrički 

(ledenjačko-jezerski) nanosi (glaciolacustrine drift) 

ili glacijalno-marinski (ledenjačko-morski) nanosi 

(glaciomarine drift) koji se sastoje od sortiranog i 

stratifi ciranog (uslojenog) materijala koji se istaložio 

iz voda od topljenja snijega i leda ili iz suspenzija u 

tijelu mirne vode koje granični s ledenjakom. Sinonimi 

(zastarjeli): modifi ed drift, washed drift. 

stratifi ed estuary – stratifi cirani estuar (estuarij). Estuar 

u kojem salinitet vode raste s dubinom i također s 

njegovom duljinom (protezanjem). Estuar je visoko 

stratifi ciran (highly stratifi ed) kada u njemu postoji 

836 

stratigraphically complex reservoir 

diskontinuitet gustoće koji razdvaja površinski riječni 

tok od pridnene morske vode, a slabo stratifi ciran 

(slightly stratifi ed) kada porast saliniteta s dubinom 

nije znatan. 

stratifi ed rock – stratifi cirana (slojevita, uslojena) stijena. 

Stijena koja pokazuje stratifi kaciju (slojevitost, 

uslojenost) – termin je zapravo sinonim termina 

sedimentary rock (sedimentna stijena), iako neke sedimentne 

stijene (na primjer, tilit) nemaju unutarnju 

stratifi kaciju. Termin se također katkada primjenjuje 

za stratifi cirane eruptivne (magmatske) stijene (layered 

igneous rocks). 

stratiform – stratiformni. U geologiji – koji ima oblik 

sloja (bed, layer, stratum); koji se sastoji od grubo 

paralelnih pruga ili listova (slojeva), na primjer, stratiformna 

intruzija (stratiform intrusion). Termin se također 

piše u (nepravilnim) oblicima kao strataform i 

stratoform. 

stratiform intrusion – stratiformna (slojevita) intruzija, 

v. layered intrusion. 

stratify – uslojavati se, slagati se u slojeve. U geologiji – 

sedimentirati se ili slagati se (raspoređivati) u slojeve 

(u obliku slojeva, strata). 

stratigrapher – stratigraf. Geolog koji izučava stratigrafi 

ju ili se specijalizirao za stratigrafi ju, koji se bavi 

izučavanjem stratifi ciranih (slojevitih) stijena – njihovom 

klasifi kacijom, nomenklaturom, korelacijom i 

interpretacijom; v. stratigraphy. 

stratigraphically complex reservoir – stratigrafski 

kompleksno ležište. Ležište s visokim stupnjem vertikalne 

i horizontalne (lateralne) heterogenosti koja 

je direktno uvjetovana sredinom sedimentacije. 

Posljedica je vrlo promjenljiva distribucija svojstava 

ležišnih stijena i podjela jedinstvenog stratigrafskog 

intervala na više samostalnih ležišta. Važno je 

utvrditi stratigrafsku kompleksnost ležišta u ranoj 

fazi njegove razrade kako bi se ostvario optimalni 

iscrpak ugljikovodika i dobili podaci neophodni za 

pravilno upravljanje ležištem (također je važno utvrditi 

i stratigrafsku kompleksnost ležišta koja su već u 

proizvodnji radi znatnog poboljšanja proizvodnje uz 

relativno niski rizik). 

Za prepoznavanje i utvrđivanje stratigrafske kompleksnosti 

novih ležišta može poslužiti niz kriterija: (a) velike 

litološke varijacije koje su vidljive na krhotinama 

probušenih stijena i jezgrama; (b) vertikalne i horizontalne 

(lateralne) promjene vidljive na karotažnim 

dijagramima; (c) upitna korelacija sedimenata 

između bušotina; (d) postojanje vertikalnih barijera 

permeabilnosti; (e) veliko rasipanje podataka kapilarnog 

tlaka i zavisnosti »poroznost-permeabilnost« 

(upućuje na različitost litofacijesa i tipova pora); (f) 

anomalne promjene gradijenta tlaka, i (g) različiti 

kemijski sastavi nafte i vode. Stratigrafska kompleksnost 

ležišta koja se već iskorištavaju može se prepoznati 

po sljedećim kriterijima: (a) višestruki kontakti 

ležišnih fl uida na raznim dubinama strukture; (b) 

nepravilna distribucija ležišta (na primjer, neproduktivna 

bušotina okružena proizvodnim bušotinama); 

(c) nenormalni odnosi zasićenja ležišta fl uidima (na 

primjer plinska zona koja zaliježe ispod naftne zone 

ili naftna zona ispod vodonosne zone); (d) nepravilni 

odziv ležišta ili izrazito usmjereni odziv u procesu 

zavodnjavanja; (e) profi li niske injektivnosti (upućuju 

na nepravilan i nizak koefi cijent obuhvata ležišta

stratigraphic break 

zavodnjavanjem); (f) selektivne promjene kemijskog 

sastava proizvedene nafte i vode, i (g) vrlo različiti 

proizvodni plinski faktori (GOR), količine proizvodnje 

i iscrpak; v. diagenetically complex reservoir. 

stratigraphic break – stratigrafski prekid, v. break, 1. 

stratigraphic classifi cation – stratigrafska klasifi kacija. 

Arbitrarno, ali sistematsko raspoređivanje, zoniranje 

(izdvajanje zona) ili dioba sekvencije slojeva stijena 

Zemljine kore na jedinice koje se jedna od druge razlikuju 

po svim ili samo nekim svojstvima, obilježjima 

ili osobitostima koje slojevi mogu imati. 

stratigraphic code – stratigrafski kodeks. Korisno opsežna, 

ali koncizna, formulacija općeprihvaćenih 

gledišta na stratigrafske principe, postupke i praksu 

njihovih primjena koja je namijenjena postizanju 

najveće moguće jednoobraznosti (jedinstvenosti) u 

primjeni takvih principa, postupaka i prakse, osobito 

sistematska zbirka pravila formalne stratigrafske klasifi 

kacije i nomenklature. Stratigrafski kodeks je primjenljiv 

na sve vrste stijena – sedimentne, eruptivne 

(magmatske) i metamorfne. 

stratigraphic column – stratigrafski (geološki) stup (stupac), 

v. geologic column. 

stratigraphic condensation – stratigrafska kondenzacija. 

Združivanje ili tijesno povezivanje, u stratigrafskom 

intervalu vrlo male debljine ili čak u jednom 

sloju, fosila koji su reprezentativni za različita doba 

i sredine. 

stratigraphic control – stratigrafska kontrola. Stupanj 

razumijevanja stratigrafi je (znanja o stratigrafi ji) danog 

područja; celokupnost znanja koja se mogu rabiti 

za interpretaciju stratigrafi je i geološke povijesti 

danog područja. 

stratigraphic core test – stratigrafska bušotina, v. stratigraphic 

well. 

stratigraphic correlation – stratigrafska korelacija. 

Proces kojim se utvrđuje (određuje) ili pokazuje da 

su stratigrafske jedinice (stratigraphic units) na dvama 

ili više odvojenih područja bliske po sastavu ili da 

zauzimaju jednak stratigrafski položaj (stratigraphic 

position). Stratigrafska korelacija se osniva na određivanju 

geološke starosti (vremenu formiranja), litološkim 

karakteristikama, sadržaju fosila (fosilnih ostataka) 

ili na nekim drugim svojstvima slojeva. Odgovara 

terminu (geološka) korelacija (v. correlation, 2) u uobičajenom 

ili najužem smislu te riječi. Ako drugačije 

nije navedeno, termin stratigrafska korelacija tada 

obično znači vremensku korelaciju (time-correlation) 

ili određivanje ekvivalentnosti (po vremenu) stratigrafskih 

jedinica. 

stratigraphic cross section – stratigrafski poprečni 

presjek (poprečni profi l). Tip geološkog poprečnog 

presjeka (v. geological cross section) s prikazom karakteristika 

stratigrafskih jedinica (stratigraphic units) 

koje se mogu korelirati, na primjer, pješčenjaka 

ležišta ili izolacijski šejlovi. Izrađuje se korelacijom 

karotažnih dijagrama bušotina (well logs). Prije konstrukcije 

stratigrafskog poprečnog presjeka mora 

se odrediti referentni stratigrafski horizont (marker 

horizon) koji se može korelirati duž čitavog profi la 

(obično nesklad), orijentacija profi la (okomito na sedimentacijsko 

pružanje) te vertikalno i horizontalno 

mjerilo profi la (obično je potrebno znatno uvećati 

vertikalno mjerilo u odnosu na horizontalno kako bi 

se detaljnije prikazale stratigrafske varijacije. Strati- 

837 

stratigraphic nomenclature 

grafski poprečni presjek prikazuje slojeve sedimenata 

(sedimentnih stijena, sedimentary rock layers) 

u njihvoj prvobitnoj sedimentaciji i njihov uzajamni 

odnos, a kasnije deformacije, poput nabiranja (boranja, 

folding) i rasjedanja (faulting) su eliminirane; v. 

structural cross section. 

stratigraphic cutoff – poprečna (stratigrafska poprečna) 

granica, v. cutoff , 2. 

stratigraphic dolomite – stratigrafski (sekundarni, epigenetski, 

tektonski) dolomit, v. secondary dolomite. 

stratigraphic equivalent – stratigrafski ekvivalent. Stijene 

koje su jednake bilo da su sedimentirane u isto 

vrijeme (kronostratigrafski, time stratigraphic), bilo 

kao kontinuirani sloj stijena (litostratigrafski, rock 

stratigraphic). 

stratigraphic facies – stratigrafski facijes. Facijes koji je 

izdvojen ponajprije na bazi forme, prirode granica i 

općih uzajamnih odnosa pri sporednom značaju općeg 

oblika i sastava. Takvi facijesi su stratigrafska tijela 

(stratigraphic bodies) neke vrste, mogu zalijegati u 

vertikalnom nizu i imati granice koje su više ili manje 

horizontalne stratigrafske plohe, na primjer, sistemi 

( systems), formacije (formations), biostratigrafske 

zone (biostratigraphic zones) i litostrome (lithostromes), 

ili mogu biti dijelovi nekih vrsta stratigrafskih 

jedinica (stratigraphic units) koji se lateralno zamjenjuju 

i odvojeni su više ili manje arbitrarnim vertikalnim 

granicama, na primjer, litofacijes (lithofacies), ili 

mogu lateralno i vertikalno prelaziti jedan u drugi i 

biti odvojeni u tom slučaju nepravilnim granicama; 

v. petrographic facies. 

stratigraphic geology – stratigrafska geologija, stratigrafi 

ja, v. stratigraphy, 1. 

stratigraphic heave – (1) zijev. Zastarjeli sinonim termina 

gap (v. gap, 2). (2) prekrivanje. Zastarjeli sinonim 

termina overlap (v. overlap, 2). 

stratigraphic hole – stratigrafska bušotina, v. stratigraphic 

well. 

stratigraphic interval – stratigrafski interval. Slojno tijelo 

(body of strata) između dva stratigrafska repera 

(markera, stratigraphic markers). Sinonim: interval. 

stratigraphic leak – stratigrafsko probijanje. Taloženje 

mlađih sedimenata i/ili mlađih fosila unutar ili ispod 

starijih stijena. Često uključuje mikrofosile (na 

primjer, konodonte) koji su se spustili kroz pukotine 

(crevices) ili kanale otapanja (solution channels) 

i smjestili u donji sloj i postali asocijacija sa starijim 

fosilima. Sinonim: stratigraphic leakage. 

stratigraphic log – stratigrafski (geološki, litološki) profi l 

bušotine, v. sample log. 

stratigraphic leakage – stratigrafsko probijanje, v. stratigraphic 

leak. 

stratigraphic map – stratigrafska karta. Karta na kojoj 

su prikazani arealna distribucija (rasprostranjenost 

po površini), konfi guracija ili druge karakteristike 

stratigrafske jedinice (stratigraphic unit) ili stratigrafske 

plohe (granice, stratigraphic surface). Takve karte 

uključuju uski interval geološkog vremena. Primjeri 

stratigrafskih karata su karte izopaha (isopach map), 

strukturne karte u izolinijama (structure-contour 

map), karte facijesa (facies map), karte litofacijesa 

(lithofacies map) i karte vertikalne varijabilnosti (vertical-variability 

map). 

stratigraphic nomenclature – stratigrafska nomenklatura 

(sustav označavanja). Vlastita imena (nazivi) koja

stratigraphic overlap 

se daju specifi čnim stratigrafskim jedinicama (stratigraphic 

units), na primjer, Trenton Formation, Jurassic 

System. 

stratigraphic overlap – prekrivanje. Zastarjeli sinonim 

termina overlap (v. overlap, 2). 

stratigraphic paleontology – stratigrafska paleontologija. 

Izučavanje fosila (fosilnih ostataka) i njihove 

distribucije (rasprostranjenosti) u raznim geološkim 

formacijama, koje se osniva na stratigrafskim uzajamnim 

odnosima (vremenu i redoslijedu sedimentacije) 

sedimentnih stijena (sedimentary rocks) u kojima 

se fosili nalaze. 

stratigraphic range – stratigrafska rasprostranjenost. 

Distribucija ili raširenost bilo koje dane vrste (species), 

roda (genus) ili druge taksonomske grupe organizama 

tijekom nekog intervala geološkog vremena 

koji su određeni prema njihovoj distribuciji u slojevima 

čija je geološka starost poznata. Terminom se 

također označava postojanje fosilnog organizma u 

stratigrafskoj sekvenciji. Sinonimi: geologic range, 

range, time-rock span. 

stratigraphic record – stratigrafski zapis. Geološki zapis 

(v. geologic record) koji se bazira na izučavanju 

stratigrafske sekvencije; kronološki raspored stijena 

kao u geološkom stupcu (v. geologic column). Sinonim: 

record. 

stratigraphic reef – stratigrafski greben (rif). Debela, 

lateralno ograničena masa karbonatne stijene (carbonate 

rock) bez genetskih konotacija. 

stratigraphic section – stratigrafski (geološki) presjek 

(profi l), v. geologic section. 

stratigraphic separation – stratigrafska amplituda 

(stratigrafska visina) rasjeda. Debljina sedimenata, 

koji su prvobitno razdvajali dva sloja, dovedenih u 

kontakt po rasjedu (fault). Najkraća udaljenost duž 

rasjedne plohe (fault surface) između dviju točaka 

koje su bile spojene prije rasjednog kretanja (pomicanja). 

Sinonim: stratigraphic throw. 

stratigraphic sequence – (1) stratigrafska sekvencija. 

Kronološki niz sedimentnih stijena (chronologic succession 

of sedimentary rocks) od starijih ispod do 

mlađih iznad i uglavnom bez prekida, na primjer, 

sekvencija (v. sequence) stratifi ciranih (slojevitih) stijena 

međuregionalnih razmjera ograničena neskladom 

(unconformity). (2) v. sequence, 2. 

stratigraphic terminology – stratigrafska terminologija 

(stručno nazivlje). Termini koji se primjenjuju u 

stratigrafskoj klasifi kaciji, na primjer, formacija (formation), 

kat (stage), biozona (biozone). 

stratigraphic test – stratigrafska bušotina, v. stratigraphic 

well. 

stratigraphic test well – stratigrafska bušotina, v. stratigraphic 

well. 

stratigraphic throw – stratigrafska amplituda (stratigrafska 

visina) rasjeda, v. stratigraphic separation. 

stratigraphic trap – stratigrafska zamka. Tip zamke 

za ugljikovodike (naftu, plin) koja je nastala usljed 

stratigrafskih (litoloških) promjena, a ne usljed strukturne 

deformacije – gubitkom poroznosti i permeabilnosti 

(uvjetovanim prekidom taloženja, erozijom 

i prekrivanjem) ili promjenom facijesa i litologije 

(uvjetovanom varijacijama taloženja, odsijecanjem 

i diferencijalnom kompakcijom sedimenata), za razliku 

od strukturnih (v. structural trap) i kombiniranih 

zamki (v. combination trap). Stratigrafske zamke se 

838 

stratigraphy 

mogu podijeliti na: (a) primarne stratigrafske zamke 

ili litološke zamke (formirane su taloženjem klastičnog 

materijala ili kemijskim taloženjem – v. primary 

stratigraphic trap) i, (b) sekundarne stratigrafske zamke 

(formirane su procesima erozije ili promjenama 

usljed otapanja, cementacije ili kemijske supstitucije 

nakon taloženja ležišne stijene – v. secondary stratigraphic 

trap). Prosječna stratigrafska zamka je manja 

od strukturne zamke. Nešto ih je teže otkriti i locirati 

nego druge tipove zamki, djelomično zbog male 

veličine, kao i zbog jedva zamjetljive prirode mehanizma 

njihova formiranja koji može biti tek neznatna 

promjena formacije poput isklinjavanja ili promjene 

facijesa, pa je katkada te male promjene vrlo teško 

(ponekad gotovo nemoguće) utvrditi tako da je bušenje 

jedini način njihova pronalaženja. Sinonim: 

porosity trap. 

stratigraphic unconformity – stratigrafski (paralelni, 

erozijski) nesklad, v. disconformity. 

stratigraphic unit – stratigrafska jedinica. Sloj (stratum) 

ili tijelo slojeva (body of strata) koji su izdvojeni kao 

samostalna jedinica u klasifi kaciji stijena Zemljine 

kore na bazi bilo kojeg od mnogih njihovih karakterističnih 

litoloških svojstava ili obilježja radi opisivanja, 

kartiranja i korelacije. Stijene se stratigrafski 

mogu klasifi cirati na bazi litologije (litostratigrafske 

ili litološko-stratigrafske jedinice – v. lithostratigraphic 

unit), sadržaja fosila (biostratigrafske jedinice – v. 

biostratigraphic unit), starosti (kronostratigrafske jedinice 

– v. chronostratigraphic unit) ili prema takvim 

njihovim svojstvima (kao što su mineralni sastav, 

radioaktivnost, brzina širenja seizmičkih valova, 

električna provodnost, kemijski sastav) za koja nema 

jedinice u formalnoj nomenklaturi. Treba napomenuti 

da jedinica geološkog vremena (v. geologic-time 

unit) nije stratigrafska jedinica. 

stratigraphic well – stratigrafska bušotina. Bušotina 

koja je ponajprije izbušena radi dobivanja podataka 

o specifi čnim geološkim uvjetima (stratigrafski 

podaci) koji bi mogli dovesti do otkrića akumulacije 

ugljikovodika – podataka za utvrđivanje litologije, 

debljine, starosti (vertikalnog slijeda stijena), položaja 

marker-sloja, poroznosti i permeabilnosti sedimenata. 

Stratigrafske bušotine se mogu bušiti duž seizmičke 

linije radi identifi kacije horizonata refl eksije 

(refl ectors) na seizmičkim profi lima, mogu biti istraživačke 

(izbušene na nedokazanom području, exploratory 

wells) ili razradne (izbušene na dokazanom području, 

development wells). Često se buše dlijetima 

malog promjera (slim hole) i bez očekivanja da će se 

opremiti za proizvodnju. Sinonimi: stratigraphic core 

test, stratigraphic hole, stratigraphic test, stratigraphic 

test well, strat test. 

stratigraphy – (1) stratigrafi ja, stratigrafska geologija. 

Grana geologije koja se bavi izučavanjem svih 

svojstava i obilježja stijena kao slojeva (rock strata) 

– njihovog prvobitnog slijeda, vremenskih odnosa, 

forme, distribucije (rasporeda), litološkog sastava, 

sadržaja fosila te geofi zičkih i geokemijskih svojstava. 

Stratigrafi ja također uključuje interpretaciju tih 

karakterističnih obilježja slojevitih stijena u odnosu 

na sredinu i način njihova podrijetla (postanka) i geološku 

povijest. Sve klase stijena, konsolidirane ili nekonsolidirane, 

i uglavnom sedimentne (sedimentary 

rocks), ali također i eruptivne (magmatske, igneous

stratisphere 

rocks) i metamorfne (metamorphic rocks), spadaju u 

opće područje stratigrafi je. U stratigrafi ji se također 

izučavaju i neke nestratifi cirane (neslojevite) stijene 

(nonstratiform rocks) zbog njihove asocijacije sa stratifi 

ciranim stijenama ili zbog tijesnih odnosa s njima. 

Sinonim: stratigraphic geology. (2) stratigrafi ja. (a) 

Raspored slojeva, osobito njihov geografski položaj i 

kronološki slijed stratifi kacije (uslojavanja). (b) Cjelokupnost 

karakteristika koje izučava stratigrafi ja; dio 

regionalne geologije koji se odnosi na građu stratifi 

ciranih (slojevitih) stijena (stratifi ed rocks) danog 

područja. (3) stratigrafi ja, historijska geologija. Termin 

koiji se katkada primjenjuje za označavanje izučavanja 

historijske geologije (v. historical geology). 

stratisphere – stratisfera. Dio Zemljine kore koji se sastoji 

od stratifi ciranih (slojevitih) stijena (sedimentnih 

i vulkanskih). 

strat log – stratigrafski (geološki, litološki) profi l bušotine, 


stratofabric – stratifi cirani (slojeviti) sklop (građa). U geologiji 

– slaganje (raspored) slojeva u bilo kojem tijelu 

stratifi ciranih (slojevitih) stijena (stratifi ed rocks) 

od dimenzija u izbrusku (thin section) do dimenzija u 

sedimentacijskom bazenu (sedimentary basin). 

stratoform – stratiformni, v. stratiform. 

stratose – slojevit. Koji je raspoređen u slojevima. 

stratotectonic – stratotektonski. Termin kojim se opisuje 

tektonska evolucija u odnosu na stratigrafi ju. 

stratotype – stratotip. Posebno odabrani tipski ili stratotipski 

presjek (v. type section) stratifi ciranih (slojevitih) 

stijena koji je reprezentativan za određenu stratigrafsku 

jedinicu (stratigraphic unit) ili stratigrafsku 

granicu (stratigraphic boundary) i identifi ciran kao 

točka u specifi čnoj sekvenciji slojeva stijena. Stratotip 

je standard za defi niranje i prepoznavanje dane 

stratigrafske jedinice ili granice. Prema Međunarodnom 

stratigrafskom vodiču (International Stratigraphic 

Guide), termin stratotype je sinonim termina type 

section (v.). 

stratous – slojevit. Koji se sastoji od slojeva (strata). 

strat test – stratigrafska bušotina, v. stratigraphic well. 

stratum – sloj. U geologiji – pločasto ili slojno tijelo 

(sloj) sedimentne stijene (sedimentary rock) ograničeno 

odozgo i odozdo paralelnim ili približno paralelnim 

plohama stratifi kacije (uslojavanja) i vizualno 

odvojivo od drugih iznad zaliježućih i ispod zaliježućih 

slojeva. Defi niran je kao stratigrafska jedinica 

(stratigraphic unit) koja se često može sastojati od 

više slojeva (bed), kao proslojak (layer) debljine veće 

od 1 cm koji je dio sloja (bed) i kao opći pojam koji 

uključuje termine bed i lamination. Pojam se često 

rabi sinonimno s pojmovima bed (v.) i layer (v.) i češće 

se primjenjuje u obliku množine (strata). 

stray – slučajna leća. (1) U geologiji – tanka lokalna leća 

stijene (lenticular rock) koja je na kratkom intervalu 

odijeljena od susjedne deblje formacije oštrom promjenom 

litologije ili tvrdoće, na primjer, slučajna 

pješčenjačka leća (stray sand). (2) U procesu bušenja 

– lećasti ili diskontinuirani sloj čija se prisutnost nije 

očekivala tijekom bušenja. 

stray current – lutajuća struja. (1) Dio električne struje 

koji teče putanjom drugačijom od predviđene i 

može uzrokovati elektrokemijsku koroziju metala u 

kontaktu s elektrolitima. (2) Nepoželjna električna 

struja koja nastaje pražnjenjem statičkog elektricite- 

839 

stream deposition 

ta. Obično se pojavljuje pri ukrcaju i iskrcaju naftnih 

produkata i nekih kemikalija i može izazvati eksploziju. 

stray sand – slučajni pješčenjak. (a) Slučajni lećasti ili 

diskontinuirani sloj (v. stray) građen od pješčenjaka. 

(b) Pješčenjak koji se nije očekivao u procesu bušenja. 

(c) Naftni produktivni pješčenjak koji nije prisutan 

na obližnjim bušotinama. 

streak – (1) proslojak. U geologiji – (a) Relativno malo i 

plosnato ili izduljeno sedimentno tijelo koje se vidljivo 

razlikuje od susjednih stijena, ali nema oštre granice 

karakteristične za leće (lens) ili slojeve (layer). (b) 

Dugačko usko pješčano tijelo koje možda odgovara 

staroj obalnoj liniji (old shoreline); sedimentni rukavac 

(shoestring). (2) crt minerala. U mineralogiji – boja 

minerala u prašku, obično boja crte koja se dobije 

kada se površina neocakljene porculanske pločice 

zagrebe (zapara) mineralom. Crt minerala je važna 

karakteristika za određivanje minerala (katkada se 

razlikuje od boje minerala i obično je stalna za isti 

mineral). (3) pruga, pojas. U geografi ji – dugačak uski 

nepravilni pojas (pruga) kopna ili vode. 

streak plate – neocakljena porculanska pločica. U mineralogiji 

– pločica od neocakljenog porculana 

(tvrdoće oko 7) koja se rabi za određivanje minerala 

prema boji praha minerala ili crtu minerala (v. streak, 

2) dobivenih grebanjem (paranjem) površine pločice 

uzorkom minerala. 

stream – (1) rijeka, potok. (a) Svako tijelo (masa) vode 

tekućice (veliko ili malo – od velike rijeke do malog 

potoka) koje se gravitacijski (samotokom) giba 

u smjeru prema nižem nivou u relativno uskom, ali 

dobro defi niranom koritu (channel) na površini zemlje, 

u podzemnim kavernama ili ispod ledenjaka 

ili unutar njega. Obično je smjesa vode i otopljenog, 

suspendiranog ili zahvaćenog materijala. (2) struja 

vode. Postojani tok vode u rijeci ili moru. (3) korito. U 

geomorfologiji – termin koji se primjenjuje kao sinonim 

termina channel. 

stream bed, streambed – dno riječnog korita. Korito u 

kojem teče ili je ranije tekao vodotok. 

stream-built terrace – aluvijalna terasa, v. alluvial 

terrace. 

stream channel – riječno korito. Udubljenje u kojem 

teče ili može teći prirodni vodotok; dugačka uska 

žljebasta depresija oblikovana koncentriranim vodotokom 

i stalno ili povremeno pokrivena vodom. 

Sinonim: streamway. 

stream current – (1) brza oceanska struja. Relativno 

uska, duboka, dobro izražena i brza oceanska struja, 

na primjer, Golfska struja (Gulf Stream); porivna struja 

pod utjecajem vjetra (drift current). (2) struja vode. 

Stabilna vodena struja u nadzemnoj rijeci ili potoku. 

stream-cut terrace – riječna erozijska terasa, v. rock 

terrace. 

stream day – dan rada postrojenja. Broj dana (24-satnih) 

stvarnog rada procesnog postrojenja tijekom 

godine s odbitkom vremena utrošenog za radovito 

održavanje, za razliku od stvarno odrađenih kalendarskih 

(24-satnih) dana. Radni dani postrojenja su 

realnija mjera kapaciteta od kalendarskih dana. 

stream deposition – riječno taloženje, taloženje rijekama. 

Akumulacija (nakupljanje) transportiranih (prenošenih) 

čestica stijena na dnu riječnog korita (bed), 

priliježućoj vodoplavnoj (poplavnoj) ravnici (fl ood

streamer 

plain) ili na dnu bazena s vodom stajačicom (fl o o r ) u 

koji utječe rijeka. 

streamer – marinski seizmički kabel. U marinskoj seizmičkoj 

prospekciji – marinski seizmički kabel (fl eksibilna 

plastična cijev) s pravilno razmještenim hidrofonima 

(hydrophones) za kontinuiranu registraciju 

seizmičkih signala pri neprekidnom tegljenju istraživačkim 

seizmičkim brodom kroz vodu. Obično se 

sastoji od 96 ili više (do 240) radnih (aktivnih) sekcija 

(active sections, live sections) koje sadrže grupe hidrofona 

(u svakoj grupi je 20 do 50 geofona), a međusobno 

su odijeljene neradnim sekcijama (sekcijama 

bez pribora – dead sections, spacer sections). Marinski 

seizmički kabeli su ispunjeni uljem kako bi imali gotovo 

neutralan uzgon (plovnost, neutral buoyancy), 

pa se za njihovo tegljenje brodom na zadanoj dubini 

vode primjenjuju specijalni uređaji za regulaciju dubine 

tegljenja koji su pričvršćeni za kabel (depressors, 

depth controllers). Ukupni marinski seizmički kabel je 

obično duljine 3 do 6 kilometara i promjera od 5 do 

7,6 cm (2 do 3 inča). Dubina tegljenja kabela je od 6 

do 15 metara (20 do 50 stopa). Sinonim: hydrophone 

streamer. 

stream erosion – erozija rijekom, riječna erozija. Progresivno 

spiranje (odnošenje) rijekom temeljnih stijena 

(bedrocks), nanosa (overburden), tla (soil) ili drugog 

izloženog materijala s površine njena korita hidrauličkim 

djelovanjem, korazijom i korozijom. 

streaming lineation – strujna lineacija na plohi slojevitosti, 

v. parting lineation. 

streaming potential – potencijal elektrofi ltracije, elektrokinetički 

potencijal, v. electrokinetic potential. 

streamline fl ow – (1) strujničasto strujanje. Strujanje 

fl uida u kojem nema turbulencije – čestice fl uida 

slijede u gibanju defi nirane kontinuirane putanje, a 

brzina strujanja je konstantna ili se pravilno mijenja 

s vremenom; (2) laminarno (slojevito) strujanje, v. laminar 

fl ow. 

stream load – (1) transportirani riječni sedimentni materijal. 

Čvrsti (tvrdi) materijal transportiran (prenošen) 

vodotokom u obliku vidljivog mehaničkog sedimenta 

(nošenog u suspendiranom stanju ili suspenziji 

ili pokretanog saltacijom ili vučenjem), kemijske 

otopine ili koloidne otopine. Otopljeni materijal se 

katkada isključuje iz čvrstog materijala. (2) količina 

(volumen) transportiranog riječnog sedimentnog materijala. 

Količina ili volumen čvrstog (tvrdog) riječnog 

materijala u danom vremenu ili pri prolaženju dane 

točke u određenom vremenskom intervalu. Izražava 

se kao težina ili volumen u jedinici vremena. Otopljeni 

materijal se katkada isključuje iz čvrstog materijala. 

stream terrace – riječna terasa. Jedna od niza ravnih 

površina na riječnoj dolini (stream valley) koje su više 

ili manje paralelne s koritom rijeke (stream channel). 

Prvobitno su se takve površine nalazile na nivou rijeke 

ili ispod njega, ali su kasnije uzdignute iznad nivoa 

rijeke. raščlanjene ostatke napuštene (bivše) vodoplavne 

(poplavne) ravnice, dno riječnih korita ili dno 

dolina koji su se formirali u vrijeme prijašnjeg stadija 

erozije ili sedimentacije. Sinonim: river terrace. 

stream transportation – transportiranje (prenošenje) 

rijekom. U geologiji – premještanje rijekama raspadnutog 

ili erodiranog materijala temeljnih stijena u 

obliku kemijske otopine i turbulentne suspenzije ili 

840 

stria 

valjanjem, vučenjem ili saltacijom duž riječnog korita. 

stream valley – riječna dolina. Izduljena depresija (zavala, 

elongate depression) na površini Zemlje izdubljena 

rijekom tijekom njena razvoja. 

streamway – riječno korito, v. stream channel. 

strength – čvrstoća. U mehanici – naprezanje pri kojem 

dolazi do kidanja (loma) materijala. 

stress – naprezanje. (1) Sila koja djeluje na jedinicu površine 

(sila/površina) unutar čvrstog tijela (materijala) i 

nastoji promijeniti njegove dimenzije. Komponente 

naprezanja (maksimalnog, srednjeg i minimalnog) 

su orijentirane okomito jedna na drugu. Glavni tipovi 

naprezanja su normalno ili direktno naprezanje 

(normal stress, direct stress), na primjer, vlačno naprezanje 

(tensile stress) ili tlačno naprezanje (compressive 

stress), i posmično naprezanje (shear stress). 

stress axis – glavna os naprezanja, v. principal axis of 

stress. 

stress corrosion – korozija naprezanjem (usljed naprezanja). 

Korozija koja je ubrzana djelovanjem primijenjenog 

ili rezidualnog naprezanja materijala, kombinirano 

djelovanje korozije i naprezanja. 

stress-corrosion cracking – pucanje usljed korozije 

naprezanjem. Pucanje materijala (lom materijala pucanjem) 

usljed kombiniranog djelovanja korozije i 

naprezanja. 

stress mineral – stres-mineral. Mineral čijem je formiranju 

u metamorfoziranim (metamorfnim) stijenama 

(metamorphosed rocks) pogodovalo posmično 

naprezanje (shear stress). Primjeri stres-minerala su 

klorit (chlorite), kloritoid (chloritoid), talk (milovka, 

talc), albit (albite), epidot (epidote), kijanit (kyanite) i 

amfi boli (amphiboles); v. antistress mineral. 

stretch – (1) rastezanje seizmičkog valića. U seizmici – 

promjena oblika seizmičkog valića (seismic wavelet) 

uzrokovana primjenom dinamičke korekcije. (2) prostor. 

U geografi ji – vodeni ili kopneni prostor. 

stretched – izduljen, istegnut. Termin kojim se označava 

struktura ili tekstura formirana procesom dinamičke 

metamorfoze (dinamometamorfoze, dynamic metamorphism) 

u kojima su komponente izduljene i 

obično deformirane i spljoštene u istom smjeru, na 

primjer, konglomerat sa spljoštenim valuticama (stretch-pebble 

conglomerate). 

stretch fault – reverzni rasjed rastezanja, v. stretch 

thrust. 

stretching – izduženost. U metamorfnim stijenama 

(metamorphic rocks) – produljenje mineralnih zrna, 

plinskih mjehurića ili drugih tvorevina; tip lineacije 

(lineation). 

stretch modulus – modul elastičnosti rastezanja, Youngov 

modul, v. Young’s modulus. 

stretch of drill string – rastezanje kolone bušaćih alatki 

(bušaće kolone). Rastezanje (istezanje) bušaće kolone 

prije nego što je podignuta s dna bušotine. 

stretch thrust – reverzni rasjed rastezanja. Reverzni rasjed 

koji se formirao smicanjem (shear) u preokrenutom 

krilu (inverted limb) prebačene bore (overturned 

fold). Sinonim: stretch fault. 

stria – strija, pruga, brazda. (1) U mineralogiji – jedna 

od niza paralelnih ravnih linija (crta) na površini 

kristala koje su uvjetovane nejednoličnim rastom 

različito orijentiranih ploha kristala (crystal faces), 

na primjer, kod pirita. Također jedna od niza takvih

striae 

linija na plohama kalavosti (cleavage planes) minerala 

(na primjer, kod plagioklasa, kalcita ili korunda) 

koje su indikativne za polisintetsko sraštanje kristala 

(polysynthetic twinning). Sinonim: striation. (2) U paleontologiji 

– jedna od niza fi nih brazda na površini 

nekih ljuštura (shells), osobito nekih ljuštura s glatkom 

površinom, na primjer, jedna od paralelnih sitnih 

brazda (teško vidljivih golim okom) na površini 

kućica nautiloida i amonita. 

striae – strije, pruge, brazde. Oblik množine termina 

stria (v.). 

striate – isprugan, izbrazdan. (1) v. striated. (2) U palinologiji 

– termin kojim se označavaju spore (spores) 

i pelud (polen, pollen) s ispruganom skulpturom karakteriziranom 

brojnim, obično paralelnim, brazdama 

i rebrima na eksini (vanjskoj opni, exine). 

striated – isprugan, izbrazdan. Pridjevni oblik termina 

striation (strije, ispruganost, izbrazdanost). 

striation – (1) rasjedne strije (ispruganost, izbrazdanost). 

Niz vrlo fi nih, paralelnih, obično ravnih brazgotina ili 

glatkih brazda formiranih na površini stijena djelovanjem 

tektonskih sila pri trenju u vrijeme kretanja (pomicanja) 

po rasjedu. Rasjedne strije često ukazuju na 

smjer kretanja. Sinonim: fault striae. (2) strija, pruga, 

brazda. (a) U geologiji – površinska brazgotina, mala 

brazda ili nitasta linija (crta) formirani na površini stijena 

ili fragmenata stijena geološkim agensima (na 

primjer, ledenjacima, potocima, klizanjem, rasjedanjem). 

Takve strije obično formiraju niz paralelnih ili 

gotovo paralelnih linija, na primjer, ledenjačka strija 

(v. glacial striation). (b) v. stria, 1. (3) strija, brazda. U 

sedimentologiji – kratki, uski, savijeni ili ravni mali 

znak (dubine 1 do 2 milimetra i duljine nekoliko centimetara) 

napravljen, na primjer potocima, na sedimentacijskoj 

površini. Takve brazde su obično manje 

i uže od žljebova (groove). 

striation cast – otisak strije (mikrožlijeba). Otisak strije 

formiran na sedimentacijskoj površini (površini 

taloženja, sedimentary surface). Obično se sreće na 

donjoj površini sloja fi nog siltita (prahovnjaka, thin 

siltstone) ili fi nog (fi nozrnastog) pješčenjaka (fi ne 

sandstone) proslojenog s muljnjakom (madstonom, 

mudstone). Sinonim: microgroove cast. 

strike – (1) pružanje, linija pružanja. U strukturnoj geologiji 

– smjer (trend) linije presijecanja strukturne 

plohe (structural surface), na primjer, plohe slojevitosti 

(v. bedding plane) ili rasjedne plohe (v. fault plane) 

s horizontalom (horizontalnom ravninom). Sinonim: 

line of strike. (2) otkriće ležišta. Otkriće ležišta mineralnih 

sirovina, osobito nenadano ili neočekivano. (3) 

otkriti ležište. Otkriti ležište mineralnih sirovina nenadano 

ili neočekivano, na primjer, naftu (strike oil). 

strike fault – rasjed po pružanju. Rasjed koji se pruža 

paralelno s pružanjem rasjednutih slojeva (slojeva 

koje presijeca); v. dip fault, oblique fault. 

strike fold – longitudinalna (uzdužna) bora, v. longitudinal 

fold. 

strike joint – pukotina po pružanju. Pukotina koja se 

pruža paralelno sa slojevitošću ili lineacijom raspucane 

stijene; v. dip joint. 

strike-overlap – prekrivanje po pružanju. Odsijecanje 

sedimentnih stijena (truncation of sedimentary rocks) 

ispod površine nesklada (unconformity), osobito 

sporo (postupno) regionalno odsijecanje (regional 

truncation) pod ekstremno malim kutom ispod po- 

841 

string of drilling tools 

vršine regionalnog nesklada (regional unconformity). 

Termin je zapravo sinonim termina overstep (transgresivno 

odsijecanje) ako se pretpostavi da u većini 

sedimentnih naslaga, građenih od marinskih sedimenata 

(stijena) ili izmjenično uslojenih marinskih i 

nemarinskih sedimenata (stijena), kutni nesklad (angular 

unconformity) prelazi niz nagib (downdip) slojeva 

u paralelni nesklad (disconformity) koji postupno 

iščezava u unutarnjem dijelu bazena. 

strike plate – nulta mjerna ploča rezervoara. Teška metalna 

ploča što je pričvršćena za dno skladišnog rezervoara 

za sirovu naftu (crude oil storage tank) ispod 

mjernog otvora na rezervoaru (thief hatch), koja čini 

nultu točku u računskoj tablici za izračun volumena 

(sadržaja) nafte u njemu. Sinonim: dip plate. 

strike separation – prividno rasjedno pomicanje po 

pružanju. Prividno pomicanje (udaljenost prividnog 

pomicanja, amplituda pomicanja) dvaju, prvobitno 

susjednih, slojeva koji se nalaze na različitim stranama 

rasjedne plohe (paraklaze, fault surface) mjereno 

duž pružanja (paralelno s pružanjem) rasjeda; v. dip 

separation, strike slip. 

strike-separation fault – rasjed s pomakom po pružanju, 

lateralni rasjed, v. lateral fault. 

strike shift – rasjedni pomak po pružanju. Relativni pomak 

stijena paralelan s pružanjem rasjeda (strike of 

fault), ali izvan rasjedne zone (fault zone). Termin je 

djelomično sinonim termina strike slip (v.); v. dip shift, 

normal shift. 

strike-shift fault – rasjed s pomakom po pružanju, lateralni 

rasjed, v. lateral fault. 

strike slip – rasjedni pomak po pružanju. Komponenta 

kretanja ili pomicanja kod rasjeda (slip) koja je paralelna 

s njegovim pružanjem (strike of fault). Termin je 

djelomično sinonim termina strike shift (v.). Sinonimi: 

horizontal displacement, horizontal separation (v.); v. 

dip slip, oblique slip, strike separation. 

strike-slip fault – rasjed s pomakom po pružanju, lateralni 

rasjed, v. lateral fault. 

strike stream – monoklinalna rijeka. Supsekventna rijeka 

(v. subsequent stream) koja tečenjem slijedi pružanje 

(koja teče po pružanju) podzalegnutih slabih 

(trošenju lako podložnih) slojeva. 

strike valley – monoklinalna dolina, dolina s monoklinalnom 

rijekom. Supsekventna dolina (v. subsequent 

valley) koja se razvila u smjeru paralelnom s pružanjem 

podzalegnutih slabih (trošenju lako podložnih) 

slojeva: dolina u kojoj je monoklinalna rijeka (v. strike 

stream). 

string – (1) rudna žilica, v. stringer, 2. (2) permanentno 

spojena grupa geofona, v. string of geophones. (3) kolona 

cijevi. Ukupna duljina kolone bušaćih alatki (v. 

drillstem, drillstring) ili kolone zaštitnih cijevi (zaštitne 

kolone – v. casing string) ili kolone uzlaznih cijevi (v. 

tubing) ili kolone klipnih (pumpnih) šipki (v. sucker 

rod). 

stringer – (1) slojić. U geologiji – tanki sedimentni sloj. 

(2) rudna žilica. Rudna žilica, obično jedna od brojnih 

koje formiraju diskontinuiranu mrežu u stijenama. 

string of casing – kolona zaštitnih cijevi, zaštitna kolona, 

casing, v. casing. 

string of conductor casing – konduktor, v. conductor 

casing. 

string of drilling tools – kolona bušaćih alatki, bušaća 

kolona, v. drillstem, drillstring.

string of drillpipe 

string of drillpipe – kolona bušaćih šipki, v. drillstring, 

3. 

string of geophones – grupa permanentno spojenih 

geofona. U seizmičkoj prospekciji – grupa geofona 

(seizmičkih prijamnika) koji su permanentno spojeni 

zajedno električnim kabelom i zajedno su transportirani. 

Sinonimi: geophone string, string. 

string of intermediate casing – tehnička zaštitna kolona, 


string of production casing – eksploatacijska (proizvodna) 

zaštitna kolona, v. production casing. 

string of protective casing – tehnička zaštitna kolona, 


string of rods – kolona klipnih (pumpnih) šipki, v. sucker 

rod. 

string of structural casing – usmjerivač, v. drive pipe. 

string of sucker rods – kolona klipnih (pumpnih) šipki, 

v. sucker rod. 

string of tubing – kolona uzlaznih cijevi, tubing, v. tubing. 

string reamer – prošrivač u bušaćoj koloni (koloni bušaćih 

alatki), v. drilling reamer. 

strip – proizvoditi na granici ekonomičnosti. Proizvoditi 

naftu ili plin iz ležišta kapacitetom koji je na granici 

profi tabilnosti. 

stripe – vrpca, traka, pruga, v. ribbon. 

strip log – geološki stupac. Grafi čki prikaz geološkog 

profi la u bušotini (izbušenog geološkog profi la) na 

karotažnoj vrpci (log strip) u određenom mjerilu, na 

primjer, karotaža brzine bušenja (drilling-time log), litološki 

profi l bušotine (sample log). 

stripped bedding plane – ogoljela ploha slojevitosti. 

Ogoljena gornja površina (krovina) otpornog sloja 

koja, kada se prostire na znatnoj području, formira 

ogoljenu strukturnu površinu (v. stripped structural 

surface). 

stripped gas – odbenzinirani plin. Prirodni plin iz kojeg 

je uklonjena tekuća faza. 

stripped peneplain – ogoljeli (fosilni) peneplen, v. fossil 

peneplain. 

stripped structural plateau – ogoljeli strukturni (strukturni) 

plato, v. structural plateau. 

stripped structural surface – ogoljela strukturna površina. 

Erozijska površina (erosion surface) koja se 

formirala (razvila) u stadiju zrelosti erozijskog ciklusa 

(matural stage of erosional cycle) na području ispod 

kojeg zaliježu horizontalni ili blago nagnuti slojevi 

karakterizirani različitom otpornošću. Nadzalegnuti 

mekši slojevi su uklonjeni erozijom, tako da je ogoljela 

više ili manje glatka površina otpornog sloja koji 

služi kao lokalna baza erozije i time regulira dubinu 

erozije. Termin se osobito odnosi na površine koje se 

formiraju na strukturnom platou (structural plateau), 

strukturnoj ravnici (stratum plain) i strukturnoj terasi 

(structural terrace). Sinonim: stripped surface. 

stripped surface – ogoljela strukturna površina, v. stripped 

structural surface. 

stripper – (1) niskoproduktivna (niskoprofi tabilna, granično 

ekonomična, marginalna) bušotina, v. stripper 

well; (2) brtvenica prstenastog prostora bušotine. Elastomerni 

brtveni element za niske i umjerene tlakove 

koji se rabi za brtvljenje prstenastog prostora 

bušotine tijekom spuštanja ili izvlačenja uzlaznih 

cijevi (tubing) iz bušotine. (3) kolona za stripiranje 

(propirivanje). Isparivački uređaj za uklanjanje para iz 

842 

striping in 

tekućina. Može biti u destilacijskoj koloni s pregradama, 

vakuumskoj posudi ili isparivaču. 

stripper plant – postrojenje degazolinaže. Postrojenje 

na polju za uklanjanje kondenzata ili prirodnog benzina 

iz masnog (mokrog) plina (wet gas). Stripiranje 

se vrši postupkom apsorpcije apsorpcijskim uljem 

ili postupkom hlađenja pri vrlo niskoj temperaturi. 

Sinonim: stripping plant. 

stripper preventer – preventer za rukovanje cijevima 

pod tlakom. Preventer s brtvenim elementom čije zatvaranje 

zavisi od tlaka u bušotini koji djeluje odozdo 

(ispod preventera). Primjenjuje se za spuštanje cijevi 

u bušotinu ili izvlačenje cijevi iz nje pod tlakom u prstenastom 

prostoru bušotine. 

stripper production – proizvodnja na granici ekonomičnosti. 

Davanje bušotine u zadnjem stadiju njena 

životnog vijeka. Kapacitet proizvodnje je nizak i granično 

profi tabilan; v. stripper well. 

stripper well – niskoproduktivna (niskoprofi tabilna, 

granično ekonomična) bušotina, bušotina s granično 

ekonomičnom proizvodnjom. Bušotina koja je gotovo 

iscrpljena i čija profi tabilnost zavisi od proizvodnje, 

dubine, lokacije i tržišta za naftu i plin. Proizvodnja 

takvih bušotina može biti periodična. Općenito, to 

su naftne bušotine s dnevnom proizvodnjom manjom 

od 10 barela (1,6 m 3 ), prema nekim klasifi kacijama 

manjom od 20 barela (3,2 m 3 ) ili, ovisno o dubini 

zalijeganja ležišta, manjom od 10 barela za ležišta 

do 600 metara (2.000 stopa) dubine i od 20 do 35 

barela (3,2 do 5,6 m 3 ) za dubinu ležišta veću od 2.400 

metara (8.000 stopa). Za porezne svrhe obično se 

defi niraju kao bušotine koje proizvode manje od 10 

barela dnevno nafte ili 60.000 standardnih kubičnih 

stopa (1.700 standardnih kubičnih metara) na dan. 

Niskoproduktivne bušotine u pravilu ne potpadaju 

pod propise za ograničavanje proizvodnje (propise o 

dopuštenom kapacitetu proizvodnje) i imaju posebne 

porezne olakšice. Petina proizvodnje nafte u SAD 

otpada na te bušotine. Sinonimi: marginal producer, 

marginal producer well, marginal well, stripper; v. stripper 

production, noncommercial well. 

stripper well fi eld – niskoproduktivno polje. Naftno polje 

čija je prosječna dnevna proizvodnja po bušotini 

10 barela (1,6 m 3 ) ili manje tijekom jedne godine; v. 

stripper well. 

stripping – (1) rukovanje cijevima pod tlakom u bušotini. 

Operacija spuštanja cijevi (bušaćih šipki, uzlaznih cijevi) 

u bušotinu vlastitom težinom kolone (stripping 

in) ili izvlačenja cijevi iz nje (stripping out) pod tlakom 

u njenom kanalu za razliku od iste operacije koja se 

izvodi pod većim tlakom u bušotini potiskivanjem 

cijevi (v. snubbing in). Izvodi se sa zatvorenim prstenastim 

protuerupcijskim uređajem (prstenastim 

preventerom, annular blowout preventer) ili kroz elastični 

brtveni element. Sinonim: stripping in the hole. 

(2) periodična proizvodnja bušotine. Periodična proizvodnja 

naftne bušotine gravitacijskim strujanjem i 

nakupljanjem nafte u kanalu bušotine dok bušotina 

miruje. Takva metoda povremene proizvodnje je zadnje 

sredstvo nakon primjene uobičajenih metoda 

crpljenja (zbog toga je nazvana pasivna tercijarna 

proizvodnja); (3) stripiranje, stripovanje. Uklanjanje 

otopljenog plina iz kapljevine. 

striping in – spuštanje cijevi u bušotinu pod tlakom, v. 

stripping, 1.

stripping in the hole 

stripping in the hole – rukovanje cijevima pod tlakom u 

bušotini, v. stripping, 1. 

stripping out – izvlačenje (vađenje) cijevi iz bušotine 

pod tlakom, v. stripping, 1. 

stripping plant – postrojenje degazolinaže, v. stripper 

plant. 

strip thrust – dekolman. Zastarjeli sinonim termina 

décollement (v.). 

stromatactis – stromataktis. Sedimentna struktura 

(sedimentary structure), karakterizirana hrizontalnim 

ili gotovo horizontalnim dnom (do oko 10 cm u 

promjeru) i nepravilnom ili prema gore izbočenom 

površinom, koja se sastoji od sparitnog kalcitnog 

cementa (veziva, sparry-calcite cement), obično u 

središnjem dijelu jezgre grebena (reef core). Katkada 

se naziva grebenska tufa (reef tufa). Interpretiraju se 

kao ispune prvobitnih šupljina nastale pokapanjem i 

razlaganjem organizama s mekim tijelom, ali tvrdim 

skeletom (poznatih kao Stromatactis) iako mogu biti 

i singenetske šupljine (syngenetic voids) u vapnenim 

sedimentima (calcareous sediments). Neki primjeri 

čine prekristalizirane kolonije briozoa (mahovnjaka). 

stromatolite – stromatolit, algalni stromatolit. Organsko-sedimentna 

struktura (organosedimentary 

structure) nastala hvatanjem taloga (sedimenta), 

vezivanjem ili precipitacijom kao rezultat rasta i metaboličke 

aktivnosti mikroorganizama, uglavnom 

cijanofi ta (modro-zelenih algi). Stromatoliti imaju 

različite oblike – od gotovo horizontalnih do izrazito 

stupastih, kupolastih ili gotovo sferičnih. Prvobitni 

oblik pisanja termina: stromatolith. Sinonim: algal 

stromatolite. 

stromatolith – stromatolit. (1) Kompleksna magmatska 

intruzija (igneous intrusion) nalik na sil (sill) koja 

u obliku uskih jezika ulazi u sedimentne slojeve. (2) 

v. stromatolite. 

stromatoporoids – stromatopori, stromatoporoidi. Izumrla 

grupa sesilnih bentičkih marinskih organizama 

neodređenog sistematskog položaja – vjerojatno 

pripadaju koljenu spužava (porifera, poriferans), 

možda celenteratima (mješincima, coelenterates) ili 

cijanofi tima (cijanofi cejama, modrozelenim algama, 

blue-green algae). Važni grebenotvorni organizmi 

tijekom silura i devona. Stratigrafska rasprostranjenost: 

kambrij (?)-kreda. 

strong breeze – jaki vjetar. U meteorologiji – tip vjetra 



(brzina vjetra između 22 i 27 čvorova, odnosno od 

39 do 49 km/h ili 10,8 do 13,8 m/s – v. Beaufort wind 

scale). Takav vjetar na kopnu izvodi strujanje na čvrstim 

predmetima, njiše velike grane stabala i čuje se 

zviždanje telefonskih žica. Na moru se pri tom vjetru 

počinju stvarati veliki valovi (srednje visine od 2,4 

do 4 metra ili 8 do 13 stopa), krijeste bijele pjene su 

posvuda rasprostranjene i vjerojatno se pojavljuje 

morska prašina; v. Beaufort scale of waves. 

strong gale – jaki olujni vjetar. U meteorologiji – tip 

vjetra na kopnu i moru koji odgovara stupnju jakosti 

vjetra (brojčanoj oznaci) 9 na Beaufortovoj skali vjetrova 

(brzina vjetra između 41 i 47 čvorova, odnosno 


scale of waves). Takav vjetar na kopnu pomiče male 

predmete, čupa crijepove i čini manja oštećenja na 

kućama i drugim objektima. Na moru se stvaraju vi- 

843 

structural feature 

soki valovi (srednje visine od 4 do 6 metara ili 13 do 

20 stopa), pojavljuju se guste (debele) pruge pjene 

niz vjetar, more se počinje valjati, a raspršene morske 

kapljice mogu smanjiti vidljivost. U hrvatskoj se terminologiji 

taj tip vjetra još naziva olujom. Sinonim: 

storm; v. Beaufort scale of waves. 

strong water drive – intenzivni (jaki) vodotlačni režim, 

v. water drive. 

strophomenids – strofomenidi. Artikulatni brahiopodi 

(ramenonošci s bravom, articulate brachiopods) iz 

reda Strophomenida. Karakterizirani su uglavnom 

plankonveksnom do konkavno-konveksnom ljušturom 

koja može biti obratno savijena ili koljenčasto 

savijena. Stratigrafska rasprostranjenost: donji ordovicij-donja 

jura. 

structural – strukturni. U geologiji – koji se odnosi na 

deformaciju stijene – rasjedanje (faulting), nabiranje 

(boranje, folding) i osobitosti koje se zbog toga pojavljuju. 

structural advantage – strukturna prednost bušotine. 

Mogućnost bušotine za crpljenje nafte koja pritječe 

iz drugog polja kao posljedica migracije prema polju 

na kojem je bušotina smještena. 

structural analysis – strukturna analiza. (1) U geologiji 

– analiza strukturnih osobitosti svih razmjera – od izbrusaka 

(thin sections) do diskontinuiranih izdanaka 

(discontinuous outcrops). Izučavanje unutarnje strukture 

stijena radi određivanja povijesti njihovih deformacija. 

Neki autori smatraju taj termin pogodnijim 

od termina structural petrology (strukturna petrologija). 

(2) U tehnici – određivanje naprezanja (stresses) i 

deformacija (strains) u danoj strukturi. 

structural basin – strukturni bazen, bazen, zavala, v. 

basin, 1. 

structural casing – usmjerivač, v. drive pipe. 

structural closure – strukturno zatvorenje, v. closure, 1. 

structural contour – strukturna kontura (konturna linija, 

izolinija), v. structure contour. 

structural contour map – strukturna karta, v. structurecontour 

map. 

structural cross section – strukturni poprečni presjek 

(poprečni profi l). Tip geološkog poprečnog presjeka 

(v. geological cross section), izrađen prema korelaciji 

karotažnih dijagrama bušotina (well logs), koji prikazuje 

sadašnji položaj slojeva stijena i oblik (geometriju) 

geološke strukture (i deformacijske strukture 

poput rasjeda i bora) i rabi se za prikazivanje potencijalnih 

zamki za ugljikovodike (potential petroleum 

traps). Referentni horizont (nivo, reference surface) za 

konstrukciju poprečnog presjeka strukture je nivo 

mora, poželjna orijentacija presjeka je okomito na 

glavne trendove strukture (na primjer, nagib strukture), 

a vertikalno mjerilo se ne uvećava ili se vrlo malo 

poveća u odnosu na horizontalno kako bi nagib i 

geometrija intervala strukture bili zorno prikazani. 

Sinonim: structure cross section; v. stratigraphic cross 

section. 

structural datum – reperni horizont, v. datum horizon. 

structural depression – strukturna depresija. Uvala na 

površini Zemlje nastala strukturnom deformacijom 

njene kore. 

structural dome – strukturna doma, doma, kupola, v. 

dome, 1. 

structural fabric – sklop (građa) stijene, v. fabric, 1. 

structural feature – strukturna forma. U geologiji – for-

structural formula 

ma koja je nastala kao rezultat procesa deformacije 

ili pomicanja stijena (deformation of rocks, displacement 

of rocks), na primjer, bora (fold) ili rasjed (fault). 

Za označavanje takvih geoloških formi danas se općenito 

rabi kolokvijalni termin struktura (structure). 

structural formula – strukturna formula. (1) U kemiji 

– sustav označavanja organskih spojeva u kojem 

se shematski prikazuje njihova točna struktura. (2) 

U mineralogiji – kemijska formula koja daje relativni 

broj atoma prisutnih u danom mineralu. 

structural geology – strukturna geologija. Grana geologije 

koja se bavi izučavanjem forme, rasporeda 

i unutarnje strukture stijena i osobito opisivanjem, 

prikazivanjem i analizom struktura (structure), uglavnom 

srednje i male veličine. Po karakteru objekata 

izučavanja strukturna geologija je slična tektonici (v. 

tectonics), ali se tektonika obično primjenjuje na šire 

regionalne i povijesne faze. 

structural high – strukturno uzdignuće, v. high. 

structural lake – strukturno (tektonsko) jezero, v. tectonic 

lake. 

structural landform – strukturna forma reljefa. Forma 

reljefa koja je nastala djelovanjem erozije i kontrolirana 

je strukturom stijena; v. tectonic landform. 

structural low – strukturna depresija, v. low. 

structural map – strukturna (strukturna konturna) karta, 

v. structure-contour map. 

structural nose – strukturni (antiklinalni) nos, v. nose, 2. 

structural petrology – strukturna petrologija. Analiza 

sklopa (građe, unutarnje strukture) stijena (v. fabric) 

na izbruscima (thin sections) ili u mikrorazmjerima 

(micro scale) radi određivanja (objašnjenja) povijesti 

njihove deformacije. Uključuje izučavanje oblika zrna 

i uzajamnih odnosa (mikrostrukture) i izučavanje kristalografske 

orijentacije. Postoje brojni sinonimi termina 

koji u hrvatskom doslovnom prijevodu glase: 

petrostrukturna analiza (fabric analysis, petrofabric 

analysis, petrofabrics), petrogeometrija ili geometrija 

stijena (petrogeometry), petromorfologija ili morfologija 

stijena (petromorphology), mikrotektonika (microtectonics) 

i strukturna analiza (structural analysis). 

structural plateau – strukturni (ogoljeli strukturni) plato. 

Forma reljefa nalik na plato s ogoljelom strukturnom 

površinom (v. stripped structural surface). Sinonim: 

stripped structural plateau. 

structural province – strukturna provincija. Područje 

koje se po svojim geološkim i strukturnim osobitostima 

znatno razlikuje od geoloških struktura susjednih 

područja. Po svojim razmjerima strukturna provincija 

je obično bliska fi zičko-geografskoj provinciji 

(physiographic province). 

structural relief – strukturno nadvišenje (reljef). (1) Vertikalna 

udaljenost između stratigrafski ekvivalentnih 

točaka koje se nalaze na svodu (tjemenu) antiklinale 

(crest of anticline) i na dnu susjedne sinklinale (trough 

of syncline). (2) U općenitijem smislu – razlika visina 

između najviših i najnižih točaka jednog sloja ili stratigrafskog 

horizonta na danom području. 

structural shale – strukturni šejl. Šejl koji se nalazi u 

obliku velikih zrna u klastičnoj sedimentnoj stijeni 

(clastic sedimentary rock), na primjer, konglomeratu 

(valutičnjaku, conglomerate). 

structural terrace – strukturna terasa. (1) Lokalna platforma 

(local shelf) ili stepeničasto izbočenje (steplike 

fl attening) koji se pojavljuju kada su u naslazi stijena 

844 

structure 

prisutni strmiji slojevi ili slojevi s uniformnim nagibom 

i sastoje se od sinklinalnog pregiba (synclinal 

bend) na gornjem nivou i antiklinalnog pregiba 

(anticlinal bend) na nižem nivou. (2) Terasasti reljef 

(forma reljefa, terracelike landform) koji je kontroliran 

strukturom podzalegnutih stijena, osobito terasa 

koja se formirala u formaciji s horizontalnom slojevitošću 

(naslazi horizontalno zaliježućih slojeva) kao 

rezultat brže erozije mekših slojeva koji leže iznad 

otpornijih stijena. 

structural test hole – strukturna bušotina, v. structure 

test. 

structural trap – strukturna zamka. Tip zamke za ugljikovodike 

koja je nastala (formirala se) deformacijom 

Zemljine kore – djelovanjem tektonskih procesa na 

sedimentne slojeve nakon njihova taloženja, na primjer, 

nabiranjem (boranjem, folding), rasjedanjem 

(faulting) i intruzijom solnih dijapira, za razliku od 

stratigrafskih (v. stratigraphic trap) i kombiniranih 

zamki (v. combination trap). Strukturne zamke je 

najlakše pronaći površinskim i dubinskim (podzemnim) 

geološkim istraživanjima i one su najbrojnije 

među svim tipovima zamki za ugljikovodike. Najčešće 

strukturne zamke su antiklinale (anticlines), bore 

(folds), zatim sinklinale (synclines) i solne dome ili 

kupole (salt domes) i njih je najlakše naći geofi zičkim 

i geološkim metodama istraživanja. Nastale su 

djelovanjem tlačnih i vlačnih sila u Zemljinoj kori 

ili diferencijalnom (nejednoličnom) kompakcijom 

(zbijanjem) sedimenata. Nesimetrične i prevrnute 

antiklinale, navlačenje i lomovi općenito upućuju na 

područja pod djelovanjem stlačivanja, a simetrične 

bore i antiklinale, normalni rasjedi pod malim kutom, 

monoklinale, homoklinale i dome s blagim nagibom 

općenito upućuju na područja pod djelovanjem 

vlačnih sila i kompakcije. Strukture tipa antiklinala i 

doma općenito moraju imati strukturno zatvorenje 

(moraju biti strukturno zatvorene) da bi bile zamke. 

Ležišna stijena mora imati nagib u svim smjerovima 

od vrha strukture (ili se zamka formira drugim fi zičkim 

faktorima). Sinonim: deformational trap. 

structural unconformity – strukturna (kutna) diskordancija 

(nesklad), v. angular unconformity. 

structural valley – strukturna dolina. Dolina čije su podrijetlo 

ili forma uvjetovani karakterom podzalegnute 

geološke strukture; v. tectonic valley. 

structure – struktura. (1) Raspored i uzajamni odnos 

dijelova nekog objekta (cjeline). (2) U strukturnoj 

geologiji – opći raspored, razmještaj, zalijeganje ili 

relativni položaji stijenskih masa na danom području 

ili regiji; cjelokupnost strukturnih formi (osobitosti 

– v. structural feature) danog područja koje su nastale 

kao rezultat takvih procesa deformacija, kao što su 

rasjedanje (faulting), nabiranje (boranje, folding) i 

magmatske intruzije (igneous intrusions). (3) U naftnoj 

geologiji – svaki fi zički raspored stijena (poput 

antiklinale, grebena, nesklada) koji je povoljan za 

nastanak ležišta nafte i plina. (3) U geomorfologiji – 

termin kojim se općenito označava kompleks stijena 

koje su bile ili jesu podvrgnute djelovanju agensa 

erozije; kompleks tvorevina koje zaliježu ispod danih 

formi reljefa. Termin označava produkt svih gradbenih 

faktora i uključuje građu i raspored stijena, 

prirodu (karakter) njihova materijala, način njihove 

sedimentacije i čak njihovu formu prije djelovanja

structure bottom map 

faktora erozije. (4) U strukturnoj petrologiji – makroskopske 

osobitosti stijenskih masa ili naslaga stijena, 

obično najbolje vidljivih ili izučavanih neposredno 

na izdancima, a ne na uzorcima ili izbruscima, takve 

poput stupaste strukture (columnar structure), 

blokovske raspucanosti (blocky fracture), pločastog 

lučenja (platy parting) ili folijacije (foliation). Termin 

se također primjenjuje za označavanje vanjskog 

oblika (izgleda) ili osobitosti heterogenih stijena u 

malim razmjerima čiji susjedni dijelovi imaju različitu 

teksturu ili sastav, na primjer, prugasta struktura 

(banded structure), orbikularna struktura (orbicular 

structure). Za označavanje manjih osobitosti stijena 

ili njihovih čestica se obično primjenjuje termin tekstura 

(v. texture, 1). Iako se termini struktura i tekstura 

često primjenjuju kao uzajamno zamjenljivi, oni se 

ne mogu smatrati sinonimom bez obzira što neke 

teksture mogu odgovarati osnovnim strukturnim 

osobitostima stijena. (5) U mineralogiji – (a) Forma 

koju poprimaju minerali, na primjer, stupićasta (columnar), 

pločasta (tabular) ili vlaknasta (fi brous). (b) 

v. crystal structure. (6) U palinologiji – (a) Kompleksna 

unutarnja građa ekteksine (ektexine) zrnaca peludi 

(polena) i spora, obično karakteriziranih prisutnošću 

prutića (stupića) koji se mogu granati ili lateralno 

stopiti. (b) Termin koji se katkada primjenjuje (iako 

to nije poželjno) za opisivanje osnovnih morfoloških 

karakteristika spora (osobito paleozojskih). 

structure bottom map – strukturna karta po podini ležišta, 


structure contour – strukturna kontura (konturna linija, 

izolinija). Kontura ili izolinija koja prikazuje strukturnu 

površinu (structural surface), poput granice formacije 

(formation boundary) ili rasjeda (fault). Sinonimi: 

structural contour, subsurface contour. 

structure-contour map – strukturna (strukturna konturna) 

karta, strukturna karta u izolinijama. Geološka 

karta na kojoj je strukturnim konturama (strukturnim 

izolinijama) prikazana podzemna konfi guracija 

(konfi guracija podzemnih, dubinskih struktura), 

odnosno geometrijski oblik sloja ili ležišta. Razlikuju 

se strukturne karte po krovini (structure top map, 

structure map on top of reservoir) i strukturne karte po 

podini sloja/ležišta (structure bottom map, structure 

map on base of reservoir). Treba napomenuti da krovina 

sloja/ležišta često nije identična u geološkom i 

tehnološkom smislu – naime, dok geolozi kartiraju 

obično krovinu litološke ili stratigrafske jedinice, za 

tehnologe razrade ležišta krovina je najviša točka u 

ležištu u kojoj stijena posjeduje traženu ležišnu kvalitetu 

(katkada se te dvije krovine poklapaju). Sinonimi: 

structural map, structural contour map, structure 

map. 

structure cross section – strukturni poprečni presjek, v. 

structural cross section. 

structure hole – strukturna bušotina, v. structure test. 

structure map – strukturna (strukturna konturna) karta, 


structure map on base of reservoir – strukturna karta 

po podini ležišta, v. structure-contour map. 

structure map on top of reservoir – strukturna karta 

po krovini ležišta, v. structure-contour map. 

structure section – strukturni presjek. U geologiji – verikalni 

presjek (v. vertical section) koji opažanu geološku 

strukturu (geologic structure) prikazuje na verti- 

845 

stuck point 

kalnoj ili gotovo vertikalnoj ravnini ili, u općenitijem 

smislu, presjek koji prikazuje geološku strukturu u 

onom obliku u kojem bi ona izgledala na vertikalnoj 

ravnini koja presijeca dani dio Zemljine kore. Na 

takvim presjecima je vertikalno mjerilo (skala) često 

preuveličano u odnosu na horizontalno. 

structure test – strukturna bušotina. Bušotina, obično 

plitka i malog promjera kanala, koja se izrađuje 

bez namjene za proizvodnju, nego prvenstveno za 

dobivanje podataka o geološkoj strukturi (iako se iz 

rezultata bušenja mogu dobiti i druge vrste podataka). 

Često se buši do repernog strukturnog horizonta 

(structural datum), koji obično zaliježe blizu poznate 

ili pretpostavljene produktivne zone i ne mora probušiti 

potencijalne ležišne stijene. Sinonimi: geological 

exploratory drill hole, post hole, structural test hole, 

structure hole, structure test hole; v. stratigraphic test. 

structure test hole – strukturna bušotina, v. structure 

test. 

structure top map – strukturna karta po krovini ležišta, 


structure type – strukturni tip. Grupa kristala s jednakom 

atomskom strukturom, tj. kristala čiji su atomi 

raspoređeni na geometrijski analogan način. Primjer 

je NaCl strukturni tip u kojem su jednaki brojevi kationa 

i aniona u šest koordinacija i uključuje silvin 

(sylvite), periklas (periclase) i galenit (galena). 

stub liner – kratki (skraćeni) lajner. Lajner (tip kolone 

zaštitnih cijevi) koji se ne ugrađuje do ušća bušotine 

(do površine), za razliku od lajnera kojim se bušotina 

za proizvodnju oprema do njena ušća (v. tieback 

liner). Ugrađuje se radi popravljanja gornjeg dijela 

lajnera koji propušta. 

stuck bit – zaglavljeno bušaće dlijeto. U procesu bušenja 

– bušaće dlijeto koje je tako čvrsto blokirano u 

kanalu bušotine da ga nije moguće podizati ili spuštati 

po želji. Sinonim: frozen bit. 

stuck casing – zaglavljena kolona zaštitnih cijevi (zaštitna 

kolona). Kolona zaštitnih cijevi koja je tako čvrsto 

blokirana u kanalu bušotine da je nije moguće podizati 

ili spuštati po želji. Sinonim: frozen casing. 

stuck drilling bit – zaglavljeno bušaće dlijeto, v. stuck 

bit. 

stuck drillpipe (drill pipe) – zaglavljena bušaća šipka. 

Bušaća šipka koja je tako čvrsto blokirana u kanalu 

bušotine da je nije moguće podizati ili spuštati po 

želji. Sinonim: frozen drillpipe. 

stuck drill string – zaglavljena bušaća kolona (kolona 

bušaćih alatki), v. sticking, stuck drillpipe. 

stuck pipe – zaglavljena cijev. Teška šipka (drill collar), 

bušaća šipka (drillpipe), zaštitna cijev (casing), uzlazna 

cijev (tubing) ili bilo koja s njima spojena dubinska 

alatka koja je tako čvrsto blokirana u kanalu bušotine 

da je nije moguće podizati (izvući iz bušotine) 

ili spuštati u bušotini po želji. Sinonim: frozen pipe. 

stuck-pipe log – karotaža zaglavljenih cijevi. Mjerenje 

u kanalu bušotine radi određivanja čvrstoće zaglavljivanja 

(severity of stuck pipe) i duljine zaglavljene 

cijevi (length of stuck pipe) u bušotini. Zaglavljivanje 

se mjeri kao postotak prigušivanja signala kada cijev 

vibrira (kalibrira se sa slobodnom cijevi, free pipe). 

stuck point – točka (dubina) zaglavljivanja. U procesu 

bušenja – dubina u kanalu bušotine na kojoj je došlo 

do zaglavljivanja ili zaklinjenja cijevi. Dešava se najčešće 

u intervalu kolone gdje su teške šipke (drill co-

stuck point indicator tool 

llar). Neposredno iznad točke zaglavljivanja se nalazi 

tzv. slobodna točka (dubina – v. free point). Sinonimi: 

freeze point, frozen point. 

stuck point indicator tool – indikator (detektor) točke 

(dubine) zaglavljivanja. Pribor za određivanje slobodne 

točke (dubine) zaglavljene cijevi u bušotini. Jedan 

tip indikatora se sastoji od dva elektromagneta 

na teleskopskom spoju. Kada se na zaglavljenu cijev 

u bušotini primijeni s površine sila prema gore i zakretni 

moment, vlačno naprezanje se ne prenosi na 

zaglavljeni dio cijevi. Slobodna točka (free point) defi 

nirana je vlačnim naprezanjem (tension) i zakretnim 

momentom (torque). Drugi tip indikatora je osjetljiv 

na zakretni moment i gibanje bušaće kolone. Pribor 

se sporo podiže žičanim užetom u bušaćoj koloni 

dok se ona zakreće s površine. Točka (dubina) gdje se 

zakretni moment prvi put pojavljuje je neposredno 

iznad zaglavljene šipke i predstavlja slobodnu točku. 

Sinonimi: free-point detector, free-point indicator, freeze-point 

indicator. 

stuck rods – zaglavljene klipne (pumpne) šipke. Klipne 

(pumpne) šipke naftne dubinske pumpe koje se ne 

mogu kretati u kanalu bušotine zbog nakupljanja 

parafi na. 

stuffi ng box – brtvenica. U proizvodnji nafte – cilindar s 

brtvilom oko brušene (polirane) šipke (polished rod) 

dubinske naftne pumpe s klipnim šipkama (suckerrod 

pump) koji osigurava brtvljenje između kolone 

uzlaznih cijevi (tubing) i atmosfere kada se brušena 

šipka diže i spušta. Sinonim: packing gland. 

stuffi ng-box casinghead – glava zaštitne kolone (kolone 

zaštitnih cijevi) s brtvenicom, navojni čep glave 

zaštitne kolone (kolone zaštitnih cijevi). Čelična kapa 

koja je navrnuta na vrh zaštitne kolone (kolone zaštitnih 

cijevi) bušotine. Primjenjuje se za zatvaranje 

plina u prstenastom prostoru između zaštitne kolone 

(casing) i kolone uzlaznih cijevi (tubing). Sinonimi: 

bradenhead, casing head with stuffi ng box. 

stylolite – (1) stilolit, stilolitni sloj. Površina ili kontakt, 

koji se obično sreću u homogenim karbonatnim stijenama 

i rjeđe u pješčenjacima i kvarcitima, i predstavlja 

nepravilno uzajamno prodiranje (penetraciju) 

dvaju susjednih slojeva – stupići, zupčaste izbočine 

i jamice (udubine) jednog sloja upadaju u suprotne 

dijelove drugog sloja. U poprečnom presjeku takve 

površine nalikuju na suturu (suturnu liniju). Sloj je 

karakteriziran koncentracijom netopljivih komponenata 

stijene, obično je pokriven, na primjer, glinom, 

česticama ugljena, pijeskom ili oksidima željeza. 

Pretpostavlja se da su stiloliti nastali pri dijagenezi 

u konsolidiranim stijenama diferencijalnim vertikalnim 

pokretima pod tlakom praćenim otapanjem. Sinonim: 

stylolite seam. (2) stilolit. Ravni, vertikalno (uzdužno) 

izbrazdani stup (stupasta izbočina) jednog 

sloja (duljine od 1 mm do 30 cm, ali obično manje 

od 1 cm), jednakog sastava kao i stijena u kojoj se 

sreću, koji ulazi u odgovarajuće udubljenje drugog 

sloja (stilolitnog sloja) i pod kosim je ili pravim kutom 

na plohu slojevitosti. Stiloliti često nastaju klizanjem 

(izazvanim vertikalnim tlakom) dijela presjeka koji 

sadrži fosilne ljušture po susjednim dijelovima koji 

nemaju fosile. 

stylolitic – stilolitni. Koji se odnosi na stilolite (v. stylolite), 

na primjer, stilolitni sloj (stylolitic seam) ili stilolitni 

stup (stylolitic column). 

846 

subaqueous delta plain 

S-type kick – orijentirana bušotina sa S-kanalom, v. Sshaped 

well. 

S-type well – orijentirana bušotina sa S-kanalom, v. Sshaped 

well. 

Styrian orogeny – štajerska orogeneza. Jedna od 30 


(prema H. Stilleu, tijekom miocena). 

sub – (1) bušaći prijelaznik. Kratka bušaća šipka s navojem 

na oba kraja. Redukcijski prijelaznik ili adapter 

(crossover sub) se rabi za spajanje sekcija bušaće 

kolone (kolone bušaćih alatki, drillstring) koje nisu 

kompatibilne zbog razlika u promjeru ili tipu navoja. 

Prijelaznik bušaćeg dlijeta ima unutarnje (ženske) 

navoje na oba kraja za navrtanje dlijeta. Prijelaznik 

također može imati posebnu funkciju – kao stabilizator 

(stabilizer), proširivač kanala bušotine (hole 

opener) ili prigušivač udara (shock absorber). (2) prijelaznik. 

Cijev koja ima duljinu manju od standardne. 

subaerial – subaeralan, nadzemni. U geologiji – koji se 

sreće ili zbiva na otvorenom zraku, osobito termin 

kojim se označavaju uvjeti i procesi, na primjer, erozija 

(erosion) koji postoje ili djeluju na površini zemlje 

ili neposredno blizu nje ili fore reljefa i materijali, na 

primjer, eolski sedimenti (eolian deposits) koji se formiraju 

ili nalaze na površini zemlje. Termin katkada 

uključuje i pojam fl uvial (fl uvijalan); v. subaqueous, 

subterranean, surfi cial. 

subage – poddoba. Rijetko primjenjivani termin za 

označavanje geokronološke jedinice (geochronologic 

unit), kraće od doba (v. age) tijekom koje su bile 

formirane stijene odgovarajućeg potkata (v. substage). 

Obično je karakterizirano razvojem nekih specifi 

čnih pojava, poput sedimentacije lesa (prapora); v. 

episode, phase, time. 

subalkalic – subalkalni. (1) Skupni termin koji se primjenjuje 

za označavanje stijena toleitne serije (rocks 

of the tholeiitic series) i vapneno-alkalne serije (rocks 

of the calc-alkaline series). (2) Termin za označavanje 


koje ne sadrže druge alkalne minerale osim alkalnih 

glinenaca ili feldšpata. (3) Termin kojim se opisuju 

eruptivne (magmatske) stijene Pacifi čke serije (igneous 

rocks of the Pacifi c suite). 

subangular – subangularan, poluuglast. Koji je u stanovitoj 

mjeri angularan (uglast) – bez oštrih kutova, 

ali ne potpuno zaobljen. Termin se osobito rabi za 

označavanje sedimentnih čestica koje su pretrpjele 

djelovanje slabe abrazije, ali su zadržale svoju opću 

prvobitnu formu i imaju plohe koje su praktično netaknute 

i bridove i uglove do stanovite mjere zaobljene, 

na primjer, glacijalni (ledenjački) blokovi (glacial 

boulders) s brojnim sekundarnim uglovima (10 

do 20) i stupnjem zaobljenosti (roundness value) između 

0,15 i 0, 25 (srednji stupanj zaobljenosti 0,200) 

ili blokovi (boulders) koji imaju trećinu izglađenih 

bridova. Terminom subangularan se također označava 

klasa zaobljenosti (roundness class) koja sadržava 

subangularne (poluuglaste) čestice. 

subaqueous – subakvatski, podvodni. Termin za označavanje 

uvjeta i procesa ili formi i sedimenata koji 

postoje ili se formiraju u vodi, pod vodom ili ispod 

površine vode, osobito u slatkoj vodi (jezerima, rijekama); 

v. subaerial, submarine, underwater. 

subaqueous delta plain – subakvatska (podvodna) deltna 

ravnica. Dio fronte delte (delta front) između ni-

subarkose 

voa oseke (low tide) i dna bazena (basin fl oor). Karakterizirana 

je usitnjavanjem sedimenata prema moru 

(seaward fi ning of sediments) i aktivno je područje za 

podvodna kretanja masa kao što su muljni tokovi 

(mud fl ows) i podvodna klizanja (slumps). 

subarkose – subarkoza, subarkozni pješčenjak. Tip pješčenjaka 

koji ne sadrži dovoljno glinenaca (feldšpata, 

feldspars) da bi se mogao klasifi cirati kao arkoza (v. 

arkose) ili pješčenjak (sandstone) čiji je sastav srednji 

između arkoze i čistog kvarcnog pješčenjaka (pure 

quartz sandstone). Prema kvantitativnim defi nicijama, 

arkozni pješčenjak je: (a) pješčenjak koji sadrži 

75% do 95% zrna kvarca i čerta, manje od 15% klastičnog 

(detritskog) glinovitog matriksa i 5% do 25% 

nestabilnih materijala u kojima je količina zrna glinenaca 

(feldšpata) veća od fragmenata (odlomaka) stijena 

(klasifi kacijske kriterije je autor kasnije izmijenio 

– sadržaj nestabilnih fragmenata je postavljen između 

10% i 25%, a sadržaj zrna glinenaca samo do 5%); 

(b) pješčenjak koji sadrži 5% do 25% zrna glinenaca i 

fragmenata eruptivnih (magmatskih) stijena, manje 

od 10% fragmenata tinjca (liskuna) i metamorfnih 

stijena i koji je karakteriziran bilo kojim sadržajem 

gline i bilo kakvom sortiranošću i zaobljenošću zrna. 

(c) pješčenjak koji sadrži 5% do 25% zrna glinenca, 

65% do 95% fragmenata kvarca i kvarcita i manje od 

10% fragmenata fi nozrnastih stijena, i (d) pješčenjak 

koji sadrži 75% do 95% zrna kvarca i fragmenata metamorfnih 

kvarcita i toliku količinu (od 5% do 25%) 

zrna glinenaca i fragmenata gnajsa i ganita koja je 

veća od količine fragmenata svih drugih fi nozrnastih 

stijena nezavisno od sadržaja gline i strukturnih 

osobitosti. Subarkoza se može smatrati grubim 

ekvivalentom termina feldspathic arenite (feldšpatski 

arenit) drugih autora. Sinonimi: feldspathic quartzite 

(v.), feldspathic sandstone (v.). 

subarkosic wacke – subarkozna vaka. Vaka (preko 15% 

matriksa) s 5% do 25% glinenca – vrsta feldšpatske 

grauvake (feldspathic graywacke). Sinonimi: feldspathic 

wacke (v.), subfeldspathic lithic wacke (v.). 

subartesian – subarteški. Arteška podzemna voda 

(confi ned ground water) koja se nalazi pod tlakom 

dostatnim za dizanje iznad vodnog lica (zrcala, water 

table), ali ne i do površine zemlje, tj. mezopiestička 

voda (mesopiestic water). 

subbentonite – metabentonit, v. metabentonite. 

subcapillary interstice – supkapilarna šupljina (pora). 

Šupljina (pora) čija je veličina dovoljno manja od kapilarne 

šupljine ili pore (v. capillary interstice) tako da 

molekularno privlačenje njene stijenke djeluje duž 

cjelokupnog pornog prostora. Voda koju u supkapilarnim 

porama drže sile adhezije je nepokretna osim 

u slučaju kada se primijeni tlak veći od tlaka koji je 

obično svojstven podzemnim vodama; v. supercapillary 

interstice. 

subconsequent stream – (1) supkonsekventna (sekundarna 

konsekventna) rijeka, v. secondary consequent 

stream. (2) supsekventna rijeka, v. subsequent stream. 

subcrop – podzemni izdanak. U geologiji – (1) Zalijeganje 

slojeva na kontaktu s podzemnom podinom 

stratigrafske jedinice (stratigraphic unit) koja se nalazi 

iznad površine velikog nesklada uz koji je (možda) 

vezano transgresivno odsijecanje; »pokopani 

izdanak« (»subsurface outcrop«) koji odgovara površini 

razvoja (arealnim granicama) stijenske jedinice 

847 

subfeldspathic 

(naslage stijena, rock unit) odsječene neskladom na 

pokopanoj površini tog nesklada. (2) Područje na 

kojem dana formacija zaliježe neposredno ispod površine 

nesklada. 

subcrop map – karta površine nesklada. Tip geološke 

karte (geologic map) na kojoj je prikazano prostiranje 

formacije koja se očuvala i ostala pokrivena ispod 

dane stratigrafske jedinice (stratigraphic unit) ili koja 

zaliježe neposredno ispod nesklada (unconformity), 

osobito karta područja gdje postoje naslage koje su 

neskladno prekrivene drugim formacijama; v. supercrop 

map. 

subcrustal – supkrustalni, potkorni. U geologiji – termin 

kojim se označava materijal ili područje ispod Zemljine 

kore (Earth’s crust). 

subcrystalline – supkristalan. Termin za označavanje 

fi nozrnaste teksture (fi ne-grained texture) sedimentnih 

stijena (sedimentary rocks) koja je karakterizirana 

kao staklasta (glassy) ili smolasta (resinous). Čisti 

dolomit može imati supkristalnu teksturu. 

subdelta – subdelta. Mala delta koja čini dio veće delte 

ili kompleksa (grupe) delti. 

subduction – subdukcija, podvlačenje. U geologiji 

(tektonici) – proces spuštanja (podvlačenja) jedne 

litosferske ploče (lithospheric plate) oceanske kore 

i stijena plašta, odnosno bloka Zemljine kore (crustal 

block), ispod ruba druge ploče odnosno bloka 

(u skladu s pojmom nove globalne tektonike). Subdukcija 

izaziva nabiranje, rasjedanje i magmatizam 

i praćena je pojavljivanjem zona potresa s dubokim 

žarištem i formiranjem aktivnih vulkanskih otočnih 

lukova (koncept subdukcije su prvi primijenili alpinski 

geolozi); v. subduction zone. 

subduction zone – zona subdukcije (podvlačenja). U 

geologiji (tektonici) – dugački uski pojas (izduljena 

zona) u kojem se zbiva subdukcija ili podvlačenje 

jednih litosferskih ploča (blokova Zemljine kore) ispod 

drugih ploča (blokova), na primjer, duž peruansko-čileanskog 

jarka ili u pojasima vulkanskih lukova 

na zapadnom dijelu Tihog oceana. Potresi su uobičajeni 

u aktivnim zonama subdukcije; v. subduction. 

subepoch – podepoha. Jedinica geološkog vremena 

(geologic-time unit) koja predstavlja prvu detaljniju 

podjelu epohe (v. epoch) i primjenjuje se samo za 

označavanje tek nekih odsječaka geološkog vremena; 

v. subseries. 

subera – podera. Rijetko primjenjivani termin koji se 

odnosi na dio ere (v. era) sastavljene od dvaju ili više 

perioda (v. period). 

subface – podina. Bazalna ili donja površina stratigrafske 

jedinice (stratigraphic unit). 

subfacies – subfacijes. Podjela facijesa, takvog kao što 

su široko defi nirani sedimentni facijes (sedimentary 

facies) ili metamorfni facijes (metamorphic facies), 

koja se bazira u prvom redu na razlikama sastava, a 

ne na odnosima (uvjetima) tlaka i temperature. 

subfeldspathic – subfeldšpatni. (1) Termin za označavanje 

zrele litične vake (mature lithic wacke) ili litične 

grauvake (lithic graywacke) u kojoj prevladavaju 

zrna kvarca i fragmenti silicijskih i glinovitih stijena, a 

udjel zrna glinenaca (feldšpata) manji je od 10% stijene 

ili ga uopće nema. Takve stijene se također nazivaju 

subgrauvakama (v. subgraywacke). (2) Termin 

za označavanje zrelog litičnog arenita (mature lithic 

arenite) koji sadrži veliku količinu zrna kvarca i fra-

subfeldspathic lithic arenite 

gmenata (odlomaka) stabilnijih stijena (na primjer, 

čertova) i manje od 10% zrna glinenca (feldšpata). 

subfeldspathic lithic arenite – feldšpatni litični arenit. 

Arenit (v. arenite) koji sadržava 10% ili manje glinenca 

(feldšpata) i veću količinu fragmenata (odlomaka) 

stijena. 

subfeldspathic lithic wacke – feldšpatna litična vaka. 

Litična vaka (lithic wacke) koja sadržava manje od 

10% glinenca (feldšpata); vrsta feldšpatne grauvake 

(feldspathic graywacke). Sinonim: subarkosic wacke 

(v.). 

subfl uvial – subfl uvijalan, podvodni riječni. Koji se nalazi 

ili se formirao na dnu rijeke, na primjer, subfl uvijalni 

sediment (subfl uvial deposit). 

subfossil – (1) subfosil, polufosil. Fosil koji je mlađi po 

geološkoj starosti da bi se smatrao tipičnim fosilom 

(tj. fosil očuvan otprije 6.000 godina – prema općoj 

konvenciji), ali ne recentni ili sadašnji. Subfosili mogu 

biti bez organskih komponenata, ali njihova tvar još 

nije pretrpjela zamjenu. (2) subfosilni, polufosilni. 

Termin za označavanje organizama koji se smatraju 

subfosilima (v. subfossil, 1). 

subgeologic map – karta prekrivanja, v. worm’s-eye 

map, 1. 

subglacial – (1) subglacijalan, infraglacijalan, podledenjački. 

Koji se formirao ili akumulirao u pridnenim 

dijelovima ledenjaka (glacier) ili ledenjačkog (ledenog) 

pokrova (ice sheet) ili s njima. Termin označava, 

na primjer, podledenjačke potoke vode od otapanja 

ledenjaka (meltwater streams), til (till), morenu (moraine) 

itd. Sinonim: infraglacial. (2) subglacijalan, podledenjački. 

Koji se odnosi na područje neposredno 

ispod ledenjaka, na primjer, subglacijalna erupcija 

(subglacial eruption) ili subglacijalno dreniranje (subglacial 

drainage). 

subglacial moraine – podinska (temeljna, osnovna) 

morena, v. ground moraine. 

subgraywacke – subgrauvaka. (1) Sedimentna stijena 

(sedimentary rock) koja sadrži manje zrna glinenaca 

(feldšpata) i više dobro zaobljenih (izvaljanih) 

zrna kvarca nego grauvaka (v. graywacke), osobito 

pješčenjak (sandstone) koji sadrži od 15% do 85% 

kvarca i čerta (rožnjaka), od 15% do 75% klastičnog 

(detritskog) glinovitog matriksa (sastavljenog uglavnom 

od sericita i klorita) i primjetnu količinu (5%) 

fragmenata (odlomaka) stijena. U skladu s prvobitnom 

defi nicijom ta stijena je ekvivalent (analog) slijedećim 

stijenama kod drugih autora: kvarcnoj vaki 

(quartz wacke), grauvaki s neznatnim sadržajem glinenaca 

(low-rank graywacke), litičnoj grauvaki (lithic 

graywacke) i subfeldšpatnim vakama (subfeldspathic 

wackes). (2) Tip pješčenjaka (najuobičajeniji) srednjeg 

sastava između grauvake (v. graywacke) i ortokvarcita 

(v. orthoquartzite) koji sadrži manje od 75% kvarca 

ili čerta (obično između 30% i 65%), manje od 15% 

klastičnog (detritskog) glinovitog matriksa i veliku 

količinu (više od 25%) nestabilnih materijala (zrna 

glinenaca i fragmenata stijena) u kojima je sadržaj 

fragmenata stijena (najmanje 15%) veći od sadržaja 

zrna glinenaca (feldšpata). U takvim pješčenjacima 

pore i/ili mineralni cement (osobito karbonatni) po 

volumenu su veći od količine glinovitog matriksa. 

Takvi pješčenjaci su svjetlije boje, bolje sortirani te 

sadržavaju manje matriksa od grauvake i obično 

formiraju velika lećasta tijela kao rezultat paraličke 

848 

submarine bank 

sedimentacije iz običnih podvodnih struja. (3) Sedimentna 

stijena čiji je sadržaj fragmenata (odlomaka) 

stijena nedostatan da bi se klasifi cirala kao grauvaka 

(v. graywacke), osobito pješčenjak koji sadrži 5% do 

25% tinjca (liskuna) i fragmenata (odlomaka) metamorfnih 

stijena, manje od 10% zrna glinenaca (feldšpata) 

i fragmenata eruptivnih (magmatskih) stijena 

i bilo koju količinu gline. Sortiranost je različita. 

Ta stijena je ekvivalent (analog) kvarcnoj grauvaki 

(quartzose graywacke) drugog autora. 

subgroup – podgrupa. U stratigrafi ji – formalno izdvojeni 

kompleks formacija unutar grupe (v. group). 

Subhercynian orogeny – subhercinska orogeneza. Jedna 

od 30 ili više kratkotrajnih orogeneza tijekom fanerozoika 

(prema H. Stilleu, tijekom kasne krede). 

subidioblast – subidioblast, hipidioblast, v. hypidioblast. 

subjacent – (1) ispod zaliježući, podzalegnut. U stratigrafi 

ji – termin za označavanje sloja koji se nalazi neposredno 

ispod danog višeg sloja ili ispod nesklada 

(unconformity). Sinonim: underlying; v. superjacent. 

(2) dubinski. U geologiji – termin za označavanje magmatske 

intruzije (intruzivnog tijela, igneous intrusion), 

obično neskladne (diskordantne) i s nepoznatom 

podinom (fl o o r ), koja se vjerojatno širi prema 

dolje do nepoznate dubine. 

sublacustrine – sublakustrički. Koji postoji ili se formirao 

pod vodom ili na dnu jezera, na primjer, sublakustrički 

kanal (sublacustrine channel), koji je nastao 

erozijom dna jezera površinskim potokom prije stvaranja 

jezera ili jakom pridnenom strujom u jezeru. 

sublevation – erozija rahlih (rastresitih) sedimenata. 

Razgradnja morskog dna, koje je građeno od rahlih 

(rastresitih) sedimenata (loose sediments). 

sublimate – sublimat. Čvrsta (tvrda) tvar koja se istaložila 

iz plina ili pare. U vulkanologiji se u sublimate 

ubrajaju sedimenti koji su se formirali iz vulkanskih 

plinova (volcaniv gases), na primjer, metali istaloženi 

oko ušća fumarola. 

sublimation pressure line – linija tlaka sublimacije. Linija 

tlaka pare na faznom dijagramu (dijagramu tlak 

-temperatura, p-T dijagramu) koja odjeljuje područje 

gdje je tvar u čvrstom (krutom) stanju od područja u 

kojem je ta tvar u plinovitom stanju pri temperaturama 

ispod trojne točke. 

sublitharenite – sublitarenit. (1) Pješčenjak (sandstone) 

koji ne sadrži dostatnu količinu fragmenata (odlomaka) 

stijena da bi se klasifi cirao kao litarenit (v. litharenite) 

ili pješčenjak čiji je sastav srednji između 

litarenita i čistog kvarcnog pješčenjaka (pure quartz 

sandstone), osobito pješčenjak koji sadrži 5% do 25% 

fragmenata fi nozrnastih stijena, 65% do 95% kvarca, 

kvarcita i čerta (rožnjaka) i manje od 10% zrna glinenaca 

(feldšpata). (2) Pješčenjak (bez obzira na sadržaj 

gline ili teksturu) koji sadrži 75% do 95% kvarca 

i metamorfnog kvarcita pri sadržaju (5% do 25%) 

fragmenata fi nozrnastih vulkanskih, metamorfnih i 

sedimentnih stijena (uključujući čert) koji je veći od 

sadržaja zrna glinenca (feldšpata) i fragmenata gnajsa 

i granita. 

sublittoral – sublitoralni. Termin za označavanje dijela 

litoralne zone (littoral zone) koji se nalazi između nivoa 

male vode (low tide) i dubine oko 100 metara. 

Sinonim: neritic (v.). 

submarine bank – podmorski (podvodni) bank (gre-

submarine bar 

dina). Opći termin za označavanje vapnenačkih 

sedimenata (limestone deposits) koji su lokalno nenormalno 

debeli, a formirali su se na potopljenim 

plitkim područjima koja se uzdižu iznad općeg nivoa 

okružujućeg morskog dna. Podvodne gredine 

nemaju svojstvo tvrdoće i otpornosti na djelovanje 

valova kao organski grebeni (rifovi, organic reefs). Sinonim: 

marine bank. 

submarine bar – podmorski (podvodni) prud (sprud). 

Odobalni prud (v. longshore bar) koji se uvijek nalazi 

pod vodom (koji je uvijek potopljen), čak i u vrijeme 

male vode (low tide). 

submarine barchan – podmorski (podvodni) barhan. 

Veliki srpasti nesimetrični ripl (ripple mark) na morskom 

dnu (duljine od 1 metra do 100 ili više metara). 

submarine barge platform – podmorski bušaći šlep. 

Šlep na kojem je montirano bušaće postrojenje (drilling 

rig) i koji se primjenjuje za bušenje u vrlo plitkim 

vodama. Na lpkaciji bušenja šlep se potopi vodom i 

sjedne na dno i tako osigura čvrsti temelj za bušenje. 

Kako je dubina vode dovoljno mala, bušaće postrojenje 

će biti iznad njena nivoa. 

submarine canyon – podmorski (podvodni) kanjon. (1) 

Jarak (rov, trench) ili dolina (valley) V-oblika sa strmim 

padinama koji se spuštaju duž kontinentskog šelfa 

(continental shelf) ili kontinentske padine (continental 

slope), imaju pritoke i nalikuju na kopnene (nadzemne) 

kanjone prorezane rijekom. (2) podmorska 

(podvodna) dolina (kanjon). Opći naziv svih dolina 

koje se nalaze na dubokom morskom dnu. Sinonim: 

submarine valley. 

submarine cone – podmorska (dubokomorska, abisalna) 

lepeza, v. submarine fan. 

submarine contour line – izobata, batimetrijska izolinija, 

izolinija dubine, v. isobath. 

submarine delta – podmorska (dubokomorska, abisalna) 

lepeza, v. submarine fan. 

submarine earthquake – podmorski (podvodni) potres, 

v. seaquake. 

submarine fan – podmorska (dubokomorska, abisalna) 

lepeza, podmorski zastor. Terigeni sediment (akumulacija 

terigenog materijala, terrigenous deposit) konusnog 

ili lepezastog oblika koji je isturen od ušća 

velikih rijeka i podmorskih kanjona prema moru. 

Sinonimi: abyssal fan, deep-sea fan, fan, sea fan, submarine 

cone, submarine delta, subsea apron; v. abyssal 

cone, cone 

submarine geology – marinska geologija, geološka 

oceanografi ja, v. geological oceanography. 

submarine geomorphology – geomorfologija oceanskog 

dna. Dio marinske geologije ili geološke oceanografi 

je (v. geological oceanography) koji se bavi 

izučavanjem formi reljefa oceanskog dna (ocean fl oor) 

i sila (procesa) koje ga mijenjaju. 

submarine pipeline – podmorski (podvodni) cjevovod, 

v. sealine. 

submarine plain – podmorska (podvodna) ravnica 

(platforma). Sinonim termina plain of marine erosion 

(ravnica marinske erozije). Uporaba termina se, međutim, 

ne preporučuje jer su neke od tih ravnica bile 

uzdignute. Sinonim: submarine platform. 

submarine plateau – podmorski (podvodni) plato, v. 

plateau, 2. 

submarine platform – podmorska (podvodna) platforma 

(ravnica), v. submartine plain. 

849 

submersible 

submarine ridge – podmorski (podvodni) hrbat, v. ridge, 

2. 

submarine valley – podmorska (podvodna) dolina (kanjon), 

v. submarine canyon, 2. 

submarine volcano – podmorski (podvodni) vulkan. 

Vulkan na oceanskom dnu, obično od toleitnog 

bazalta (tholeiitic basalt – bazalt građen uglavnom 

od plagioklasa, piroksena i rudnih minerala oksida 

željeza). 

submarine weathering – podmorsko (podvodno) trošenje 

(raspadanje), v. halmyrolysis. 

submask geology – geologija pokopanih struktura. 

Geologija površine koja je pokrivena aluvijom (alluvium), 

glacijalnim (ledenjačkim) nanosima (glacial 

drift), eolskim pijeskom (windblown sand), blago 

nagnutim navlakama (low-angle overthrust sheets) 

ili vodom (na primjer u plitkim jezerima i zaljevima). 

Termin se rijetko primjenjuje. 

submature – poluzreo. (1) U sedimentologiji – koji se 

odnosi na drugi stadij teksturne zrelosti (textural 

maturity); termin kojim se označavaju klastični sedimenti 

(clastic sediments), srednji između nezrelih 

(immature sediments) i zrelih sedimenata (mature 

sediments), koji su karakterizirani niskim sadržajem 

glinovitog materijala ili bez njega, lošom sortiranošću 

i prisutnošću uglastih zrna. Primjer je čisti poluzreli 

pješčenjak (clean submature sandstone) koji 

sadrži manje od 5% gline i obično se sreće (zaliježe) 

u riječnim koritima; v. supermature. (2) U geomorfologiji 

– termin za označavanje topografskih formi 

(formi reljefa, topographic features) koje su prošle 

mladi (rani) stadij, ali nisu porpuno zrele, na primjer, 

poluzrela obalna linija (submature shoreline) karakterizirana 

odsijecanjem strmih isturenih rtova i gotovo 

potpunim zatvaranjem ušća zaljeva prudovima, tj. 

pojednostavnjivanjem ranije složeno izrezane obalne 

linije. 

submerged coastal plain – potopljena obalna ravnica, 

obalni šelf. Kontinentski šelf (continental shelf) koji 

predstavlja podmorski (podvodni) produžetak kopnene 

obalne ravnice. Sinonim: coast shelf. 

submerged pump – uronjena pumpa, v. electric submersible 

centrifugal pump. 

submerged shoreline – potopljena obalna linija. Ranija 

obalna linija, prepoznatljiva po pješčanim plažnim 

sedimentima (sandy beach deposits), lagunskim tresetima 

(lagoon peats) ili usporedivom litoralnom 

facijesu (littoral facies), koja je danas očuvana u potopljenom 

položaju. Takve obalne linije se obično 

nalaze na dubinama od 10 do 140 metara i potječu 

iz kasnog pleistocena i ranog holocena; v. shoreline 

of submergence. 

submerged valley – potopljena dolina, v. drowned 

valley. 

submergence – potapanje. Promjena relativnih nivoa 

vode i kopna kada nivo vode postane viši (u odnosu 

na kopno) nego što je bio dotad, tako da voda poplavljuje 

područje kopna koje je prije toga bilo suho. 

Potapanje kopna je posljedica ili dizanja (porasta) nivoa 

vode (rise of water level) ili spuštanja (slijeganja) 

kopna (sinking of land); v. emergence. 

submersible – (1) električna uronjena centrifugalna 

pumpa, v. electric submersible centrifugal pump. (2) 

uronjiva (uronjena) bušaća platforma. Tip platforme 

za odobalno bušenje (bušenje u podmorju) koja se

submersible barge 

potapa tako da njen ponton počiva na plitkom morskom 

dnu. Sinonimi: submersible drilling platform, 

submersible drilling rig. (3) samohodno podvodno 

plovilo. Malo podvodno plovilo s vlastitim pogonom 

(self-propelled underwater vehicle) i obično s posadom 

od dva operatera namijenjeno za neposredno 

opažanje stanja morskog dna, uzorkovanje, inspekciju 

cjevovoda itd. 

submersible barge – uronjivi (uronjeni) bušaći šlep. Šlep 

s bušaćom opremom (drilling equipment), opremom 

za proizvodno opremanje bušotina (completion equipment) 

i drugom potrebnom opremom za bušotine 

za bušenje u plitkim zaštićenim vodama, na primjer, 

močvarama, zaljevima, lagunama, jezerima i kanalima. 

Šlep se tegli na lokaciju bušenja i ondje potopi 

na dno vodenog tijela i tako stvori stabilnu platformu 

za bušenje. Dubina vode za većinu uronjivih bušaćih 

šlepova je 3 do 4 metra (10 do 14 stopa). 

submersible drilling platform – uronjiva (uronjena) 

bušaća platforma, v. submersible, 2. 

submersible drilling rig – uronjiva (uronjena) bušaća 

platforma, v. submersible, 2. 

submersible pump – električna uronjena centrifugalna 

pumpa, v. electric submersible centrifugal pump. 

submetallic luster – polumetalni sjaj. Sjaj minerala između 

metalnog (metallic luster) i nemetalnog sjaja 

(nemetallic luster). 

subnival – subnivalni, krionivalni, periglacijalan, v. periglacial, 

2. 

subnormal formation pressure – nenormalno (anomalno) 

niski tlak formacije (slojni tlak), v. abnormal 

low pressure. 

subnormally pressured reservoir – ležište s anomalno 

niskim tlakom, v. underpressured reservoir. 

subnormal pressure – nenormalno (anomalno) niski 

tlak, v. abnormal low pressure. 

subnormal reservoir pressure – nenormalno (anomalno) 

niski ležišni tlak, v. abnormal low pressure, underpressured 

reservoir. 

subperiod – potperiod. Geokronološka jedinica (geochronologic 

unit) koja je dio perioda (period), ali je 

dulja od epohe (epoch) i tijekom koje su se formirale 

stijene odgovarajućeg podsistema (subsystem). 

subrounded – poluzaobljen, poluizvaljan. Koji je djelomično 

zaobljen (izvaljan) – termin se osobito rabi za 

označavanje sedimentnih čestica (sedimentary particles) 

koje su pretrpjele znatnu, ali nepotpunu abraziju 

i čija je početna opća forma još uvijek raspoznatljiva, 

ali su istodobno mnogi njihovi rubovi i uglovi primjetno 

zaobljeni do izglađene zakrivljenosti, na primjer, 

oblutak (cobble) s reduciranim brojem (5 do 10) 

sekundarnih uglova, znatno smanjenom površinom 

prvobitnih ploha i vrijednošću zobljenosti (roundness 

value) između 0,25 i 0,40 (srednja 0,315) ili oblutak u 

kojem je izglađeno dvije trećine uglova. Terminom se 

također označava razred zaobljenosti (roundness class) 

koji se sastoji od poluzaobljenih čestica. 

subsea accumulator – podmorski akumulator. Rezervoar 

(spremnik) koji sadrži hidraulički fl uid pod tlakom 

za aktiviranje protuerupcijskog (preventerskog) 

sklopa (blowout-preventer stack) na ušću podmorske 

bušotine (subsea wellhead) i spuštanje i izvlačenje 

cijevi iz bušotine pod tlakom sa zatvorenim preventerom. 

Podmorski akumulatori su dio donjeg sklopa 

kolone uronjene stojke (lower riser package). 

850 

subsea tree 

subsea apron – podmorski zastor, v. submarine fan. 

subsea blowout preventer – podmorski protuerupcijski 

uređaj (preventer). Protuerupcijski uređaj (preventer), 

tipično prstenasti (annular preventer) ili dvočeljusni 

(two-ram preventer), koji se postavlja na ušće 

podmorske bušotine (subsea wellhead) nakon što je 

spušten konduktor (conductor pipe) u morsko dno i 

spojen je s kolonom uronjene stojke (marine riser). Za 

njegovo aktiviranje služi podmorski akumulator s hidrauličkim 

fl uidom (subsea accumulator). Upravljanje 

je s površine preko podmorskog sustava koji usmjerava 

hidraulički fl uid kroz manifold u preventere. 

subsea completion – završno proizvodno opremanje 

podmorske bušotine. Završno opremanje podmorske 

bušotine (subsea well) instaliranjem erupcijskog uređaja 

na morskom dnu. 

subsea completion system – sustav završnog podmorskog 

proizvodnog opremanja bušotine. Proizvodno 

opremanje ušća bušotine na morskom dnu (seafl oor 

wellhead). Oprema uključuje naprave za vođenje 

opreme (guide structures), kućište ušća bušotine 

(wellhead housing), vješalice zaštitne kolone (casing 

hangers), erupcijski uređaj (tree) i spoj priključnog 

naftovoda (fl owline connector). 

subsea diverter – podmorski diverter. Cijevni manifold 

(piping manifold) na podmorskoj bušotini (subsea 

well) koja se buši. Predviđen je za skretanje slojnog 

plina (formation gas) od poluuronjive bušaće platforme 

ili bušaćeg broda prilikom erupcije. Mjehurići 

plina u vodi mogu uzrokovati gubitak uzgona i tonjenje 

platforme ili broda. 

subsea manifold – podmorski manifold. Podmorski sustav 

cijevi za usmjeravanje produkcije u proizvodnu 

kolonu (ili kolone) uronjene stojke (production riser). 

subsea production system – sustav podmorske proizvodnje, 

podmorski proizvodni sustav. Podmorska 

proizvodna oprema (subsea production equipment) 

bušotine. Postoje dva tipa podmorskog sustava – uz 

pomoć ronilaca i bez njih. Kod sustava s ronilačkim 

posluživanjem razlikuje se opremanje bušotine s tzv. 

mokrim erupcijskim uređajem (uređajem izloženim 

vodi, wet tree), gdje je podvodni erupcijski uređaj 

spojen priključnim cjevovodom s manifoldom i zatim 

uronjenom stojkom s proizvodnom platformom. 

Takav sustav poslužuju plivajući ronioci. Drugi tip 

podmorskog proizvodnog sustava s ronilačkim 

posluživanjem je opremanje bušotina s tzv. suhim 

erupcijskim uređajem (dry tree), kod kojeg su komore 

ušća bušotina i manifoldi okruženi atmosferskom 

komorom. Takve bušotine se poslužuju pomoćnim 

brodom i servisnom kapsulom u kojoj se nalazi ronilac. 

Kod proizvodnog sustava bez posluživanja 

roniocima zamjena i popravak opreme se obavljaju 

daljinski upravljanim plovilom. 

subsea riser – kolona uronjene stojke, v. marine riser. 

subsea safety valve – podmorski sigurnosni ventil. Ventil 

postavljen u podmorskom protuerupcijskom (preventerskom) 

sklopu (subsea blowout-preventer stack) 

ili proizvodnom erupcijskom uređaju (production 

tree). Aktiviranje ventila za zatvaranje bušotine ili priključnog 

cjevovoda se vrši daljinski ili automatski; v. 

subsurface safety valve. 

subsea tree – podmorski erupcijski uređaj. Erupcijski 

uređaj (Christmas tree) podmorske bušotine (subsea 

well). Može biti suhi (v. dry tree) i mokri (v. wet tree).

sub-sequence 

sub-sequence – podsekvencija. Serija pretkambrijskih 

stijena koja se ne može korelirati s analognim serijama 

drugih područja. 

subsequent – (1) supsekventan. (a) U geomorfologiji 

– termin za označavanje geoloških struktura ili 

formi reljefa koje se formiraju nakon nastanka konsekventnih 

(consequent) struktura ili formi. Razvoj 

supsekventnih struktura je reguliran razlikama u 

erozijskoj otpornosti ispod zaliježućih stijena, na primjer, 

supsekventni hrbat (subsequent ridge) koji se 

formirao diferencijalnom erozijom konsekventnog 

hrpta (consequent ridge) ili supsekventna dolina 

(subsequent valley) koja se razvila duž pružanja slabootpornog 

homoklinalnog sloja. (b) U hidrologiji 

– termin za označavanje rijeke, doline ili drenažnog 

sustava koji su se razvili nezavisno od prvobitnog 

reljefa područja, na primjer, u slučajevima kada je 

došlo do premještanja razvođa, kaptaže rijeke ili prilagođivanja 

strukturi stijena. (2) supsekventna rijeka, 

v. subsequent stream. 

subsequent fold – supsekventna (poprečna, transverzalna) 

bora, v. cross fold. 

subsequent stream – supsekventna rijeka. Vodotok 

koji je razvio svoju dolinu (uglavnom regresivnom 

erozijom , headward erosion) duž pojasa (zone) ispod 

zaliježućih slabih stijena i, prema tome, prilagodio 

se regionalnoj strukturi, osobito vodotok koji 

teče približno u smjeru pružanja ispod zaliježućih 

stijena i koji je supsekventan u odnosu na konsekventnu 

rijeku (consequent stream) čiji je pritok. 

Zastarjeli sinonim: subconsequent stream. Ostali 

sinonimi: longitudinal stream (v.), strike stream (v.), 

subsequent. 

subsequent valley – supsekventna dolina. Dolina izdubljena 

supsekventnom rijekom (v. subsequent 

stream) ili dolina sa supsekventnom rijekom; dolina 

regulirana geološkom strukturom područja koja se 

formirala nakon konsekventne doline (v. consequent 

valley) u koju ulazi. 

subseries – podserija. U geologiji – prva podjela serije 

(series) koja obuhvaća stijene formirane tijekom podepohe 

(subepoch). 

subsidence – spuštanje (slijeganje, tonjenje) Zemljine 

kore. (1) Naglo tonjenje (potonuće) ili postupno slijeganje 

površine Zemlje s vrlo malim horizontalnim 

gibanjem ili bez njega, koje se ne zbiva duž neke slobodne 

površine (tj. nije posljedica klizanja ili odronjavanja 

niz padinu). Spuštanje Zemljine kore nije 

ograničeno brzinom, veličinom tonjenja (slijeganja) 

ili površinom koju je obuhvatilo i može biti uzrokovano 

nizom prirodnih geoloških procesa (otapanjem, 

topljenjem leda, kompakcijom, procesima oksidacije), 

potresima, vulkanizmom (praćenim izlijevanjem 

žitke lave ispod tvrde kore), ljudskom djelatnošću 

(na primjer podzemnim rudarenjem ili crpljenjem 

nafte ili podzemnih voda). Sinonimi: bottom subsidence, 

land subsidence, sinking. (2) Tonjenje (potonuće) 

ili ugnuće velikog dijela Zemljine kore u odnosu 

na okružujuće njene dijelove, na primjer, formiranje 

riftnih dolina (rift valley) ili spuštanje obale (lowering 

of coast) zbog tektonskih pokreta. Sinonim: sinking; 

v. tectonic subsidence. 

subsidiary fold – bora drugog reda, parazitska bora, v. 

parasitic fold. 

subsilicic – bazičan, v. basic, 1. 

851 

subsurface data 

subsoil water – podzemna voda, v. subsurface water. 

substage – (1) podstadij. (a) U geokronologiji – zastarjeli 

naziv jedinice geološkog vremena (geologic-time 

unit) kraćeg trajanja od stadija (stage) tijekom koje 

su se formirale stijene člana (member) formacije. 

(b) U glacijalnoj geologiji (glaciologiji) – vremenski 

termin za detaljniju podjelu glacijalnog stadija (faze 

oledbe, glacial stage) tijekom kojeg se zbivala sekundarna 

fl uktuacija nastupanja ledenjaka (glacial 

advance) i njihova odstupanja (glacial retreat), osobito 

pleistocenski podstadiji koji odgovaraju jedinici 

stijena ranga člana (member). (2) potkat. U stratigrafi - 

ji – kronostratigrafska jedinica koja je po rangu niža 

od kata (stage); stijene koje su se formirale tijekom 

geološkog vremena jednakog poddobu (subage). 

Često upotrebljavani sinonim zone (zona) nije preporučljiv. 

substitute – prijelaznik, prijelazni komad, v. sub. 

substitute natural gas (SNG) – supstitucijski (zamjenski) 

prirodni plin. Umjetno (industrijski) proizvedeni 

plin (manufactured gas) ili mješavina plina (miješani 

plin, blended gas) koji se po svojim svojstvima mogu 

izmjenjivati s prirodnim plinom. Katkada se naziva 

sintetičkim prirodnim (sintetičkim zemnim) plinom 

(synthetic natural gas). Dobiva se rasplinjavanjem 

ugljena ili ugljikovodika ili konverzijom biomase i iz 

sinteznog plina nakon njegove metanacije. Sinonim: 

high-BTU gas. 

substitutional transformation – supstitucijska transformacija 


substructure – (1) supstruktura bušaćeg tornja, v. derrick 

substructure. (2) supstruktura platforme. Paluba smještena 

ispod glavne palube (main deck) poluuronjive 

bušaće platforme (semisubmersible), bušaćeg broda 

(drillship) ili proizvodne platforme (production platform). 

subsurface – (1) potpovršinska zona. U geologiji – zona 

ispod površine zemlje čije se geološke osobitosti 

(uglavnom stratigrafske i strukturne) interpretiraju 

na bazi podataka bušenja i različitih tipova geofi - 

zičkih istraživanja. (2) potpovršinski sloj. U geologiji 

– stijene i materijali tla koji zaliježu ispod površine 

Zemlje. (3) potpovršinski. Koji je formiran ili zaliježe 

ispod neke površine, osobito ispod površine Zemlje. 

subsurface air – potpovršinski zrak. Plinovi u šupljinama 

(porama) u zoni aeracije ili prozračnoj zoni 

(v. zone of aeration) koji su direktno ili indirektno 

povezani s površinom i, prema tome, nalaze se pod 

tlakom jednakom ili bliskom atmosferskom tlaku. 

Sastav tih plinova je obično sličan (ali ne i jednak) 

sastavu atmosfere Zemlje. 

subsurface contour – podzemna izolinija. Sinonim termina 

structure contour (strukturna linija) koji se primjenjuje 

kako bi se razlikovao od površinske izolinije 

(surface contour) ili topografske izolinije (topographic 

contour). 

subsurface controlled subsurface safety valve (SS- 

CSV) – dubinski sigurnosni ventil s podzemnim upravljanjem. 

Ventil, postavljen u bušotini ispod njena 

ušća, koji služi za sprječavanje nekontroliranog strujanja 

nafte i plina iz bušotine na površinu. Reagira na 

promjene uvjeta strujanja u bušotini i aktivira se pri 

specifi ciranom tlaku u bušotini. 

subsurface data – podaci o podzemlju. Podaci o karak-

subsurface geology 

teru i strukturi podzemnih stijena skupljeni bušenjem 

i geofi zičkom prospekcijom (istraživanjem). 

subsurface geology – podzemna (dubinska) geologija. 

Geologija (geološko izučavanje) i korelacija formacija 

stijena, struktura i drugih osobitosti geološke građe 

ispod površine zemlje ili dna mora koji se izvode primjenom 

istraživačkog bušenja (exploratory drilling), 

podzemnih rudarskih kopova (underground workings) 

i geofi zičkih metoda (geophysical methods). Sinonim: 

underground geology; v. surface geology. 

subsurface map – karta podzemnog reljefa, strukturna 

karta. Geološka karta koja prikazuje osobitosti geološke 

građe ispod površine Zemlje, osobito plan 

podzemnih (jamskih) rudarskih kopova (plan of mine 

workings) ili strukturna (izostrukturna) karta (structure-contour 

map) naftnog, plinskog ili rudnog ležišta, 

ugljenog sloja ili repernog sloja (sloja markera). 

subsurface oil pump – dubinska naftna pumpa, v. 


subsurface pressure gradient – gradijent litostatičkog 


gradijent, v. overburden pressure gradient. 

subsurface pump – dubinska pumpa, v. bottomhole 

pump. 

subsurface pumping – proizvodnja dubinskom pumpom, 

v. bottomhole pump. 

subsurface safety valve (SSSV, SSV) – dubinski sigurnosni 

ventil. Tip dubinskog (podzemnog) regulatora 

strujanja nafte ili plina. Sigurnosni uređaj koji se rabi 

za zatvaranje bušotine (prekidanje strujanja u koloni 

uzlaznih cijevi) na određenoj dubini u slučaju kada 

sigurnosna kontrola na površini ne radi (zbog raznih 

uzroka – požara, eksplozije, mehaničke havarije). 

Postoje dva tipa sigurnosnih ventila – s podzemnim 

upravljanjem, tj. s upravljanjem u kanalu bušotine 

– reagiraju na promjene uvjeta strujanja u bušotini 

(subsurface controlled subsurface safety valve, direct 

controlled subsurface safety valve, SSCSV), i s upravljanjem 

na površini – hidrauličkim vodovima kroz prstenasti 

prostor bušotine (surface controlled subsurface 

safety valve, SCSSV). Ventil se postavlja u bušotinu s 

kolonom uzlaznih cijevi (tubing) ili žičanim užetom. 

Prema propisima, ugradnja sigurnosnih ventila je 

obvezna za većinu bušotina u podmorju. 

subsurface sample – dubinski uzorak, v. bottomhole 

sample, subsurface sampling. 

subsurface sampling – dubinsko uzorkovanje, uzimanje 

dubinskih uzoraka. Uzorkovanje originalnih ležišnih 

fl uida (nafta, plin) u bušotini. Postupak dubinskog 

uzorkovanja zavisi od tipa ležišta – zasićeno, nezasićeno, 

ležište suhog plina, plinsko-kondenzatno ležište 

itd. U proizvodnji iz zasićenih ležišta dinamički 

tlak na dnu bušotine će biti manji od tlaka zasićenja 

originalne ležišne nafte tako da se dio plina otopljenog 

u nafti oslobađa i proizvodi. Kako je taj plin dio 

ležišne nafte, njegov gubitak će promijeniti svojstva 

nafte s obzirom na originalnu naftu u ležištu. Što je 

pad tlaka u okolišu kanala bušotine veći, to se izdvaja 

veća količina otopljenog plina i svojstva nafte se 

mijenjaju na sve većoj udaljenosti od bušotine. Prema 

tome, sastav plinsko-naftne smjese koja struji u 

kanal bušotine će se vjerojatno znatno razlikovati 

od originalne ležišne nafte (nafte nepromijenjenog 

sastava). Udaljenost od kanala bušotine duž koje 

se mijenja sastav nafte, proporcionalna je trajanju 

852 

subsurface water 

proizvodnje bušotine i veličini pada tlaka na njenom 

dnu u odnosu na ležišni tlak. Dubinski uzorak nafte 

se ne smije uzimati pod takvim uvjetima (pod uvjetima 

kada u kanal bušotine iz ležišta struji dvofazna 

smjesa ugljikovodika – nafta i plin), nego se bušotina 

prije toga mora kondicionirati za uzorkovanje. Nezasićena 

ležišta sadrže naftu čiji je tlak zasićenja niži od 

ležišnog tlaka. Dubinski uzorak ležišne nafte će biti 

reprezentativan ako je uzet pri dinamičkom tlaku u 

bušotini većem od tlaka zasićenja. 

Kada u ležištu koje sadrži fl uid blizak kritičnim uvjetima 

tlak padne ispod tlaka zasićenja, tada su formirane 

faze obično pokretljive i struje u bušotinu. Sastav 

proizvedenog fl uida se razlikuje od sastava originalnog 

ležišnog fl uida – produkcija fl uida može sadržavati 

ili previše ili premalo plina. Kriterij za reprezentativnost 

uzorka je stabilizirani faktor otopljenog plina 

(GLR) ili stabilizirani sastav ležišnog fl uida (sastav se 

često može znatno izmijeniti iako je promjena plinskog 

faktora relativno mala). Uzorak treba uzeti što je 

brže moguće nakon puštanja bušotine u proizvodnju. 

Kod plinsko-kondenzatnih ležišta s padom tlaka 

ispod tlaka rošenja u ležištu se formira tekuća faza. 

Posljedica je manja koncentracija (udjel) kondenzabilnih 

ugljikovodika u proizvedenoj plinovitoj fazi, 

tj. proizvedeni plin će biti siromašniji od originalnog 

ležišnog fl uida. Produkcija bušotine iz ležišta suhog 

plina se ne mijenja tijekom njegova iskorištavanja 

tako da se uzorak može uzeti u bilo koje pogodno 

vrijeme i bez kondicioniranja bušotine za uzorkovanje. 

Međutim, ako postoji mogućnost kondenzacije 

male količine tekućih ugljikovodika na površini, tada 

produkcija mora proći obradu kroz separator i moraju 

se uzeti uzorci plinovite i tekuće faze iz separatora 

te izmjeriti faktor otopljenog plina (GLR). 

Opći program dubinskog uzorkovanja predviđa sljedeću 

proceduru: (a) osigurati proizvodnju bušotine 

visokim kapacitetom i minimalnog trajanja radi čišćenja 

kanala bušotine od stranih fl uida (isplačnog 

fi ltrata, radnih fl uida za obrade i dr.); (b) zatvoriti 

bušotinu i izmjeriti ležišni tlak; (c) pustiti bušotinu u 

proizvodnju smanjenim kapacitetom dok se tlak na 

njenom ušću i protok ne stabiliziraju, (d) proizvodnju 

bušotine još manjim kapacitetom do stabilizacije 

tlaka na ušću i protoka, i (e) zatvoriti bušotinu i uzorkovati 

ležišni fl uid na zadanoj dubini (uzimaju se najmanje 

dva dubinska uzorka koji se odmah prebacuju 

u PVT-ćeliju i transportiraju u laboratorij na analizu i 

ispitivanje); v. surface sampling, well conditioning. 

subsurface storage – podzemno skladištenje; podzemno 

skladište, v. undergorund storage. 

subsurface storing – podzemno skladištenje, v. underground 

storage. 

subsurface sucker-rod pump – v. sucker-rod pump. 

subsurface temperature gradient – v. geothermal 

gradient. 

subsurface water – podzemna voda. Voda u podzemlju 

(voda litosfere) u čvrstom, tekućem ili plinovitom 

obliku koja ispunjava porni prostor stijene. Uključuje 

svu vodu ispod površine zemlje i dna površinskih vodenih 

tijela. Prema sadržaju otopljenih soli (stupnju 

mineralizacije), može biti: (a) slatka (sadržaj soli od 

0 do 1‰, dijelova na tisuću, freshwater, sweet water); 

(b) bočata ili brakična (saliniteta od 1 do 35‰, 

brackish water), i (c) slana (saliniteta od 35 do 300‰,

subsystem 

brine, salt water). Podzemni nivo ispod kojeg su pore 

zasićene vodom se naziva vodno zrcalo (water table), 

iznad njega je prozračna zona ili zona aeracije (zone 

of aeration), a ispod njega zona zasićenja (zone of saturation). 

Prema podrijetlu, podzemna voda se dijeli 

na: (a) freatsku (voda u zoni zasićenja, phreatic water); 

(b) meteorsku ili atmosfersku (voda iz atmosfere koja 

je dospjela u podzemlje u novije vrijeme, obično je 

slatka, meteoric water); (c) vezanu ili konatnu (voda 

koja nije u kontaktu s atmosferom tijekom znatnog 

razdoblja, obično je vrlo slana, connate water), i (d) 

pornu ili intersticijalnu ili slojnu (voda u porama 

stijena, interstitial water). Sinonimi: subsoil water, subterranean 

water, underground water. 

subsystem – podsistem. U stratigrafi ji – kronostratigrafska 

jedinica koja je detaljnija podjela sistema (v. system); 

stijene koje su se formirale tijekom potperioda 

(subperiod) geološkog vremena. Termin podsistem je 

bio predložen za označavanje misisipijskih stijena 

(Mississippian Subsystem) i pensilvanijskih stijena 

(Pennsylvanian Subsystem) karbona radi usaglašavanja 

američke stratigrafske klasifi kacije s europskom, 

u kojoj se te jedinice smatraju dijelom karbonskog 

sistema (karbona). 

subterrain – temeljna stijena ispod površinskih sedimenata, 

v. subterrane. 

subterrane – (1) temeljna stijena ispod površinskih sedimenata. 

Temeljna stijena (bedrock) koja se nalazi 

ispod površinskih sedimenata (surfi cial deposits) ili 

dane geološke formacije (geologic formation). Sinonim: 

subterrain. (2) podzeman, v. subterranean. 

subterranean – podzeman. Koji se formirao ili zaliježe 

ispod površine Zemlje ili se nalazi unutar Zemlje. Sinonimi: 

subterrane, subterrestrial. 

subterranean storage – v. underground storage. 

subterranean stream – podzemni vodotok. Tijelo podzemne 

vode (subsurface water) koja teče kroz spilju 

ili grupu uzajamno spojenih spilja, kao u krškim područjima; 

v. underground stream. 

subterranean water – (1) podzemna voda, v. subsurface 

water. (2) podzemna voda temeljnica. Sinonim 

termina ground water (podzemna voda temeljnica), 

ali manje preporučljive primjene. 

subterrestrial – podzeman, v. subterranean. 

subtidal sediments – potplimni (suptidalni) sedimenti, 

v. carbonate depositional environment. 

subtidal-supratidal reservoir model – potplimno-natplimni 

(suptidalno-supratidalni) model ležišta. Jedan 

od modela karbonatnih ležišta (v. carbonate reservoir 

models) koji se bazira na transportiranju (prenošenju) 

karbonatnih sedimenata na obalu djelovanjem 

oluja i plimnih struja, što rezultira progradacijom 

okoliša plimne ravnice preko potplimnog (suptidalnog) 

okoliša. Potplimni intervali su obično sastavljeni 

od muljnjaka (madstona), vekstona, pekstona 

i grejnstona, s nepredvidljivim redoslijedom. Sedimenti 

sa zrnskom potporom (kada postoje) mogu 

se koncentrirati u gornjem dijelu potplimne sekcije 

u obliku priobalnih prudova i visokoenergijskih sedimenata 

obalnog lica (potopljenog žala). Plimni 

(intertidalni) i natplimni (supratidalni) sedimenti su 

tipično muljeviti, osim kada su vezani s visokoenergijskim 

potplimnim sedimentima. Tipična vertikalna 

sekvencija pokazuje interkalacijske sedimente s muljevitom 

i zrnskom potporom u potplimnom interva- 

853 

sucker rod 

lu iznad kojih su algalne livade u plimnom intervalu 

te vekstoni i muljnjaci (madstoni) s pukotinama isušivanja 

(desikacijskim pukotinama) u natplimnom 

intervalu. Potplimno-natplimna sekvencija je obično 

dolomitizirana i sadrži anhidrit i gips. U potplimnom 

intervalu dolomitizirani grejnstoni zadržavaju svoj 

međuzrnski (inergranularni) porni prostor, osim kada 

su cementirani (vezani) anhidritom. Dolomitizacijom 

potplimnih sedimenata s muljevitom potporom se 

gusti vapnenci s muljevitom potporom pretvaraju u 

permeabilne zbog većih kristala dolomita i međukristalnog 

(inerkristalnog) pornog prostora. 

subvolcanic – subvulkanski, v. hypabyssal. 

subweathering velocity – brzina ispod sloja s malom 

brzinom širenja seizmičkih valova. Seizmička brzina 

(brzina širenja seizmičkih valova, seismic velocity) 

u sloju koji zaliježe neposredno ispod sloja s malom 

brzinom širenja seizmičkih valova (low-velocity 

layer). Ta seizmička brzina je izrazito veća od brzine 

širenja seizmičkih valova u zoni s malom brzinom 

širenja valova (zoni trošenja, weathered zone); v. weathering 

velocity. 

subzone – podzona. (1) Formalna ili neformalna potpodjela 

biozone (v. biozone). (2) Potpodjela neformalne 

stratigrafske zone bilo kojeg tipa. 

success – uspješnost bušenja, v. success ratio. 

succession – niz. U stratigrafi ji – (a) Broj litoloških jedinica 

(rock units) ili ukupnost slojeva koji smjenjuju 

jedan drugog (slijede jedan za drugim) kronološkim 

redoslijedom, na primjer, skupna stratigrafska sekvencija 

koja uključuje bilo koji broj (količinu) katova 

(stage), serija (series), sistema (system) ili njihovih dijelova 

prikazanu grafi čki u obliku geološkog stupca 

ili neposredno opažanu na izdancima. (2) Kronološki 

redoslijed litoloških jedinica (rock units). 

success rate – koefi cijent uspješnosti bušenja, v. success 

ratio. 

success ratio – koefi cijent uspješnosti bušenja. Omjer 

broja produktivnih bušotina i ukupnog broja izbušenih 

bušotina. Može se izraziti u postocima, kao decimalan 

broj ili kao omjer (na primjer, 20% ili 0,20 ili 

1:5). Koefi cijent uspješnosti se može izračunati temeljem 

povijesnih podataka te se tako mogu procijeniti 

rezultati budućih bušenja. U SAD koefi cijent uspješnosti 

iznosi prosječno 18% za istraživačke bušotine 

i 80% za eksploatacijske bušotine. Sinonim: success 

rate. 

succinite – sukcinit, jantar, v. amber. 

sucker rod – klipna (pumpna) šipka. Čelična šipka punog 

profi la (katkada šuplja), obično duljine od 7,5 do 

9 metara (25 do 30 stopa) i promjera od 12,7 mm do 

47,625 mm ( 1 / 2 do 1 7 / 8 inča), u koloni uzlaznih cijevi 

(tubing), koja služi za spajanje pogonskog pumpnog 

uređaja na površini s dubinskom pumpom u naftnoj 

bušotini, odnosno za prijenos snage od pumpnog 

uređaja na ušću bušotine na dubinsku pumpu koja 

se nalazi na nivou ili blizu nivoa fl uida u kanalu bušotine. 

Spojene u nizu čine kolonu klipnih (pumpnih) 

šipki. Otvaranjem i zatvaranjem ventila pumpe usisava 

se nafta pri hodu kolone prema dolje, a tlači 

(pumpa ili podiže na površinu) kroz kolonu uzlaznih 

cijevi pri hodu prema gore. Klipne šipke mogu imati 

navojni čep (završetak s muškim navojem) na oba 

kraja ili navojni čep na jednom, a navojni kolčak 

(završetak sa ženskim navojem) na drugom kraju za

sucker-rod elevator 

međusobno spajanje. Najčešće se rabe šipke izrađene 

od ugljično-manganskog čelika. Za duboke bušotine 

i velika opterećenja primjenjuju se klipne šipke 

od čelika legiranog s niklom, kromom i molibdenom, 

a za korozivne sredine od čelika legiranog s niklom i 

molibdenom. Također se izrađuju od staklenih vlakana. 

Šuplje klipne šipke se rabe u bušotinama malog 

promjera. Sinonimi: pumping rod, pump rod, rod, v. 

sucker-rod pump. 

sucker-rod elevator – elevator za klipne (pumpne) šipke. 

Naprava za vješanje klipnih (pumpnih) šipki pri 

njihovom izvlačenju i spuštanju u bušotinu. Primjenljiva 

je za široki raspon dimenzija šipki. 

sucker-rod guides – vodilice klipnih (pumpnih) šipki. 

Naprave pričvršćene na klipnim (pumpnim) šipkama 

dubinske naftne pumpe za njihovo centriranje u 

koloni uzlaznih cijevi (tubing) pri gibanju gore-dolje. 

Vodilice sprječavaju prekomjerno habanje šipki i kolone 

uzlaznih cijevi. 

sucker-rod power tongs – ključ za klipne (pumpne) 

šipke. Ključ nalik na kliješta koji služi za pripajanje 

i otpajanje klipnih (pumpnih) šipki od kolone šipki 

(sucker-rod string). 

sucker-rod overshot – vanjski hvatač (zvono s klinovima 

za vanjsko hvatanje) klipnih šipki, v. overshot. 

sucker-rod pump – dubinska naftna pumpa s klipnim 

(pumpnim) šipkama. Klasa dubinskih pumpi za proizvodnju 

nafte u kojima cilindar (barrel, working 

barrel), klip (plunger), usisni ventil (standing valve, inlet 

valve) i tlačni ventil (traveling valve, exhaust valve) 

čine sklop koji se spušta u bušotinu kroz kolonu uzlaznih 

cijevi (tubing). Pumpa je smještena na dnu kolone 

uzlaznih cijevi i pogoni se pumpnim uređajem s 

balansirom (njihalicom, walking beam pumping unit) 

na ušću bušotine preko kolone klipnih (pumpnih) 

šipki (sucker-rod string) koja se giba gore-dolje. Kao 

pričvrsni uređaj pumpe u koloni uzlaznih cijevi služi 

sidreno uporište (dosjedno sidro). Postoje dva tipa 

dubinskih pumpi s klipnim šipkama: (a) uložena 

dubinska pumpa (pričvršćena je za kolonu klipnih 

šipki i usidrena u koloni uzlaznih cijevi, a iz bušotine 

se vadi s kolonom šipki – v. insert sucker-rod pump) 

i, (b) cijevna dubinska pumpa (spušta se u bušotinu 

kao dio kolone uzlaznih cijevi tako da se pri izvlačenju 

mora izvući i kolona – v. tubing sucker-rod pump). 

Dubinske pumpe s klipnim šipkama se najviše primjenjuju 

za umjetno podizanje nafte u bušotinama 

(artifi cial lift). Sinonimi: downhole sucker-rod pump, 

oil-well sucker-rod pump, rod-drawn pump, rod pump, 

rod-type pump, subsurface sucker-rod pump, suckerrod 

pumping unit. 

sucker-rod pumping – proizvodnja nafte dubinskim 

pumpama s klipnim (pumpnim) šipkama. Vrlo često 

primjenjivana metoda umjetnog podizanja (artifi cial 

lift) nafte u bušotinama. Površinski pumpni uređaj s 

balansirom (njihalica, walking beam pumping unit) 

pogoni se motorom (prime mover) i uzrokuje gibanje 

kolone klipnih (pumpnih) šipki (sucker-rod string) 

gore-dolje u bušotini koje aktivira dubinsku pumpu 

i time pumpanje nafte na površinu kroz kolonu uzlaznih 

cijevi (tubing); v. sucker-rod pump. 

sucker-rod pumping unit – dubinska naftna pumpa s 

klipnim (pumpnim) šipkama, v. sucker-rod pump. 

sucker-rod scraper – strugač na klipnim (pumpnim) 

šipkama. Ploča s rupom u sredini koja se pričvrsti 

854 

sulfur bacteria 

na kolonu klipnih (pumpnih) šipki (sucker-rod string) 

dubinske naftne pumpe (downhole pump) za struganje 

parafi na koji se nataložio u unutrašnjosti kolone 

uzlaznih cijevi (tubing) kako bi se spriječilo smanjenje 

proizvodnje naslagama parafi na. 

sucker-rod string – kolona klipnih (pumpnih) šipki, v. 

sucker rod. 

sucrose – šećerast, saharoidan, v. sucrosic. 

sucrosic – šećerast, saharoidan. Sinonim termina saccharoidal 

(v.). Obično se primjenjuje na idiotipnu 

dolomitnu stijenu (idiotopic dolomite rock). Sinonim: 

sucrose. 

suction hose – usisno crijevo. U procesu bušenja – crijevo 

koje usisava bušaću isplaku (drilling mud) iz rezervoara 

(mud tanks) i šalje u isplačne pumpe (mud 

pumps, mud hogs). Isplaka se kroz usisno crijevo često 

pumpa centrifugalnom pumpom. 

suction line – usisni vod. U procesu bušenja – vod (cjevovod) 

koji usisava bušaću isplaku (drilling mud) iz 

rezervoara (mud tanks) i šalje u isplačne pumpe (mud 

pumps, mud hogs). Isplaka se kroz usisni vod često 

pumpa centrifugalnom pumpom. 

suction pit – usisni (aktivni, radni) isplačni bazen (rezervoar), 


suction stabilizer – stabilizator usisa (tlaka usisa) pumpe. 

Sferična komora za smanjivanje tlačnih pulzacija 

na usisnoj strani pumpe. 

suction tank – usisni (aktivni, radni) isplačni rezervoar 

(bazen), v. active mud pit. 

suction valve – usisni ventil, v. intake valve. 

Sudetic orogeny – sudetska orogeneza. Jedna od 30 


(prema H. Stilleu, između ranog i kasnog karbona). 

sugary – šećerast, saharoidan, v. saccharoidal. 

suite – serija slojeva. U stratigrafi ji – stijensko tijelo (naslaga 

stijena) koje zauzima srednji položaj između 

formacije (formation) i člana (member) i sastoji se 

od nekoliko blisko raspoređenih i uzajamno tijesno 

povezanih članova, osobito ponavljajuća sekvencija 

takvih tijesno povezanih slojeva. 

sulfate-reducing bacteria – sulforeducirajuće (sumporne) 

bakterije, v. sulfur bacteria. 

sulfi de stress cracking – sulfi dno pucanje pod naprezanjem. 

Tip korozije (pucanje) metala zbog kombiniranog 

djelovanja vlačnog naprezanja i korozije u 

prisutnosti vode i sumporovodika koji stvaraju vodikove 

ione na vlažnoj površini metala – dio vodikovih 

iona ulazi u strukturu čelika i smanjuje njegovu istežljivost 

(ductility), a posljedica je nastanak napuklina 

(cracks) u materijalu. 

sulfi nol process – sulfi nol-proces. Metoda uklanjanja 

sumpora iz prirodnog plina (gas sweetening). Uporabom 

sulfonata (sulfonate), disopropanolamina 

(disopropanolamine, DIPA) i vode iz plina se uklanjaju 

karbonil-sulfi d, ugljik-disulfi d i merkaptani. Sulfonat 

djeluju kao fi zičko otapalo, a disopropanolamin kao 

kemijsko otapalo (proces je razvila kompanija Shell). 

sulfonate – sulfonat. Površinski aktivna kemikalija 

(surfactant) proizvedena od ugljikovodika obradom 

sulfatnom (sumpornom) kiselinom koja se rabi u 

procesima povećanja iscrpka nafte (EOR-procesi); v. 

petroleum sulfonates. 

sulfonate fl ood, sulfonate fl ooding – istiskivanje nafte 

otopinom sulfonata, v. micellar-polymer fl ooding. 

sulfur bacteria – sumporne (sulforeducirajuće) bakteri-

sulfur content of crude oil 

je. Anaerobne bakterije koje dobivaju kisik potreban 

za metabolizam redukcijom iona sulfata na sumporovodik 

ili elementarni sumpor. 

sulfur content of crude oil – sadržaj sumpora u sirovoj 

nafti. Sadržaj sumpora i sumpornih spojeva u sirovim 

naftama varira u širokom rasponu – od tragova 

do preko 5% (izražava se kao postotak od ukupne težine). 

Dio sumpora može postojati u elementarnom 

obliku ili kao sumporovodik, ali se većinom nalazi u 

spojevima kao što su merkaptani (tioli), alifatski sulfi 

di i ciklički sulfi di. Sumpor u sirovoj nafti je nepoželjan 

jer se u rafi nerijskoj preradi distribuira u naftne 

produkte i, prema tome, zagađuje atmosferu i uzrokuje 

koroziju postrojenja. Većina glavnih sirovih nafti 

sadrži od 0,3 do 3% (masenih) sumpora. Sirove nafte 

sa Srednjeg istoka uglavnom imaju visok ili srednji 

sadržaj sumpora, dok nafte Sjevernog mora, Sjeverne 

Amerike i Afrike (npr. libijska, alžirska, nigerijska) 

imaju nizak sadržaj sumpora. Niskosumporne nafte 

imaju mnogo višu cijenu; v. sour crude oil, sweet crude 

oil. 

sulfur deposition – odlaganje (taloženje) sumpora. Pojava 

taloženja sumpora u procesu proizvodnje kisele 

(sumporne) nafte i prirodnog plina. Uvjeti za odlaganje 

sumpora su visok sadržaj sumporovodika, nizak 

sadržaj kondenzata (frakcije pentana i viših ugljikovodika), 

nedostatak aromatskih komponenata u fl uidu, 

visoki tlak i temperatura na dnu bušotine i velike 

promjene tlaka i temperature od formacije do bušotine. 

Kontrola odlaganja sumpora je moguća ograničavanjem 

promjena tlaka i temperature regulacijom 

kapaciteta proizvodnje, a već nataloženi sumpor se 

uklanja injektiranjem raznih fi zičkih otapala (za malo 

i umjereno odlaganje sumpora) i kemijskih otapala 

(za veliko odlaganje) u bušotinu. Sumpor se može 

taložiti u formaciji, koloni uzlaznih cijevi (tubingu), 

sabirnim cjevovodima i separatorima. Kruti sumpor, 

koji se nalazi u uzlaznoj produkciji bušotine, obično 

će biti iznesen i odložen s naftom ili kondenzatom. 

sulfur water – sumporna voda. Općenito, voda koja 

sadrži dovoljno sumporovodika (hydrogen sulfi de) 

da se može osjetiti njegov miris i okus. Isključujući 

sumporovodik, mineralni sastav te vode se ne mora 

razlikovati od obične pitke vode (potable water) ili se 

ona može klasifi cirati kao slana voda (saline water). 

Sumporne vode se u pravilu smatraju mineralnom 

vodom (mineral water). 

sulphurated hydrogen – sumporovodik, v. hydrogen 

sulfi de. 

sulphuretted hydrogen – sumporovodik, v. hydrogen 

sulfi de. 

sulphurous gas – sumporni (visokosumporni, kiseli, korozivni) 

plin, v. sour gas. 

summation method – metoda zbrajanja. U seizmologiji 

– metoda korekcije vremena nailazaka refl ektiranih 

(odbijenih) valova (arrival times of refl ected waves) za 

vrijeme tijekom kojeg su se valovi širili u zoni s malom 

brzinom širenja valova (low-velocity zone). 

summation of fl uids – zbrajanje fl uida. Metoda određivanja 

poroznosti uzorka stijene (na primjer, jezgre). 

Rabe se dva uzorka – iz jednog se ekstrahiraju fl uidi 

u retorti za mjerenje pornog volumena, a ukupni volumen 

se mjeri istiskivanjem živom na smrvljenom 

uzorku. 

summer berm – donja (ljetna) pješčana greda (berm). 

855 

superfi cial deposit 

Pješčana greda ili berm (v. berm) formirana na stražnjem 

žalu (backshore) nasrtajem (udaranjem) valova 

(uprush of waves) tijekom ljetnog perioda; v. storm 

berm, winter berm. 

sump – taložnik. (1) Zemljani rezervoar (bazen) za skupljanje 

sirove nafte proizvedene iz bušotina. (2) Cilindar 

(promjera od 30,5 do 91,5 cm/12 do 36 inča) 

na dnu skladišnog rezervoara u kojem se nakupljaju 

čvrste čestice, ali je još moguće ispumpavanje tekućine. 

(3) Donji dio skladišnog rezervoara za skupljanje 

taloga. 

sump hole – isplačna jama (bazen), v. mud hole. 

sump pit – usisni (aktivni, radni) isplačni rezervoar (bazen), 


sun pressure – porast tlaka sunčevim zagrijavanjem. 

Povećanje tlaka i ekspanzija plina u posudama i 

cjevovodima uzrokovani zagrijavanjem sunčevim 

zrakama. 

supercapillary interstice – superkapilarna pora. Pora 

koja je znatno veća od kapilarne pore (capillary interstice) 

tako da sila površinske napetosti (surface 

tension) ne može držati vodu na znatnoj visini iznad 

slobodne površine vode (free water surface). Voda 

koja se giba u takvim porama, na primjer, superkapilarnom 

perkolacijom (poniranjem vode kroz superkapilarne 

pore, supercapillary percolation), može 

stvoriti struje i vrtloge; v. subcapillary interstice. 

supercompressibility factor – (1) v. compressibility 

factor. (2) faktor superkompresibilnosti. (a) Prema 

defi niciji Međunarodne organizacije za normizaciju 

(ISO) – kvadratni (drugi) korijen iz kvocijenta faktora 

kompresibilnosti (Z-faktor) pri referentnim uvjetima 

– tlaku i temperaturi, i faktora kompresibilnosti istog 

plina pri razmatranim uvjetima – tlaku i temperaturi. 

(b) Prema defi niciji Međunarodne plinske unije (IGU) 

– recipročna vrijednost kvadratnog (drugog) korijena 

faktora kompresibilnosti (Z-faktor) plina. Faktor 

superkompresibilnosti se rabi u mjerenjima protoka 

plina (volumen izmjeren protočnim brojilom se 

mora pomnožiti tim parametrom da se dobije korigirani 

volumen). 

supercrop map – karta pokrova. Geološka karta na 

kojoj je prikazana distribucija stratigrafskih jedinica 

(stratigraphic units) koje zaliježu neposredno iznad 

danog stijenskog tijela ili određene površine u danom 

vremenu. Sinonim: worm’s-eye map (v.); v. subcroup 

map. 

superface – krovina. Krovina (top) ili gornja površina 

stratigrafske jedinice (stratigraphic unit). 

superfacies – nadfacijes. Veliki stratigrafski facijes (stratigraphic 

facies), koji se obično sastoji od dvaju ili više 

podređenih facijesa, na primjer, dijelovi formacije 

jednake starosti, ali različiti jedan od drugog, unutar 

kojih se prepoznaju manji dijelovi jednake starosti, 

ali različitog sastava. 

superfi cial – površinski. Koji se odnosi na neku površinu 

ili površinski sloj ili na njima ili u njima, na primjer, 

površinsko trošenje (superfi cial weathering) stijena ili 

površinska struktura (superfi cial structure) formirana 

u sedimentima ili sedimentnim stijenama pri površinskom 

puzanju (surface creep). Termin superfi cial 

se osobito rabi u V. Britaniji, dok se sinonimni termin 

surfi cial češće primjenjuje u SAD. 

superfi cial deposit – površinski sediment, v. surfi cial 

deposit.

superfi cial fold 

superfi cial fold – bora dekolmana, v. décollement fold. 

superfi cial moraine – površinska morena, v. surfi cial 

moraine. 

superfi cial oolith – površinski oolit. Oolit s nepotpunim 

ili jednim gornjim slojem, osobito oolit čija je debljina 

akrecijskog omotača (obloge) manja od radijusa 

njegove unutarnje jezgre. 

superfi cial phase velocity – površinska fazna brzina. 

Brzina strujanja u višefaznom protoku pod pretpostavkom 

da faza zauzima cijeli cjevovod. Također se 

može defi nirati kao omjer volumenskog faznog protoka 

i poprečnog presjeka cjevovoda. 

Superfrac – v. hydraulic fracturing. 

superglacial – superglacijalan, supraglacijalan, nadledenjački. 

Koji je nošen na površini ledenjaka (glacier) 

ili ledenog pokrova (ice sheet), istaložen s nje ili se 

odnosi na nju, na primjer, potoci vode od topljenja 

leda (meltwater streams), til (till), nanosi (drift) itd. Sinonim: 

supraglacial. 

supergroup – nadgrupa. U stratigrafi ji – formalni naziv 

skupa uzajamno povezanih grupa (group) ili grupa 

i formacija (formation) koje imaju zajednička važna 

litološka svojstva. 

superheated steam – pregrijana vodena para. Vodena 

para zagrijana pri konstantnom tlaku i bez kontakta 

s vodom od koje se formirala na temperaturu višu 

od temperature zasićenja. Sinonim: overheated 

steam. 

superheated vapo(u)r – pregrijana para. Para koja je 

zagrijana na temperaturu veću od vrelišta. 

superimposed – (1) stratifi ciran, slojevit. U stratigrafi ji 

– termin kojim se označavaju stijene koje su stratifi 

cirane (slojevite, uslojene , stratifi ed rocks, layered 

rocks). (2) superponiran, epigenetski. U hidrologiji – 

termin za označavanje rijeke ili drenažnog sustava 

(riječne mreže) koji su erodirali formacije na kojima 

su se razvili i spustili se na starije, neskladno ispod 

zaliježuće stijene s drugačijom strukturom. Sinonimi: 

epigenetic, inherited (v.), superposed (v.). 

superimposed fan – superponirana lepeza. Nova (tek) 

istaložena aluvijalna lepeza (alluvial fan) koja ima 

strmiji gradijent nagiba od starije lepeze na kojoj se 

razvila. Formiranje superponirane lepeze je posljedica 

tektonskih pokreta koji su izazvali novi stadij 

sedimentacije. 

superimposed fold – poprečna (transverzalna, supsekventna) 


superimposed metamorphism – superponirana metamorfoza, 

polimetamorfoza, v. polymetamorphism. 

superimposed stream – superponirana rijeka. Rijeka 

koja se formirala na novoj površini i izradila svoje 

korito erozijom ispod zaliježućih stijena neovisno o 

njihovoj litologiji i strukturi. Sinonim: superinduced 

stream. 

superimposed valley – superponirana dolina. Dolina 

koja je formirana superponiranom rijekom (v. superimposed 

stream) ili je sadrži. 

superimposition – (1) superpozicija, v. superposition. (2) 

superponiranje, epigeneza. U hidrologiji – uspostavljanje 

(formiranje) rijeke ili riječnog sustava na postojećim 

podzalegnutim stijenama neovisno o njihovoj 

strukturi zbog toga što je raniji stijenski pokrov, na 

kojem se prvobitno razvila dana rijeka ili riječni sustav, 

bio potpuno erodiran. Sinonim: epigenesis. 

superincumbent layer – gornji sloj. U geologiji – nad- 

856 

superposition 

zalegnuti sloj (superjacent layer), osobito sloj koji je 

tako smješten da uvjetuje opterećenje (tlak). 

superinduced stream – superponirana rijeka, v. superimposed 

stream. 

superior calorifi c value – gornja toplinska (gornja kalorička) 

vrijednost. Količina topline (toplinska energija, 

broj toplinskih jedinica) koja se oslobađa potpunim 

izgaranjem specifi cirane količine goriva (na primjer, 

plina) na zraku tako da tlak, pri kojem se odvija reakcija, 

ostaje konstantan, a svi produkti izgaranja se 

svode na jednaku specifi ciranu temperaturu (kao što 

je temperatura reaktanata). Izračunava se pod pretpostavkom 

da su svi produkti izgaranja u plinovitom 

stanju i da se voda, nastala izgaranjem goriva, potpuno 

kondenzirala, tj. da postoji u tekućem stanju 

pri specifi ciranoj temperaturi. Drugim riječima, gornja 

toplinska vrijednost je neto toplina jednaka zbroju 

topline generirane izgaranjem goriva i vodenom 

parom i topline koja se oslobađa pri kondenzaciji vodene 

pare natrag u tekuće stanje. Gornja toplinska 

vrijednost se razlikuje od donje ili efektivne toplinske 

vrijednosti (v. inferior calorifi c value) po toplini kondenzacije 

vode nastale izgaranjem. Gornja toplinska 

vrijednost može biti suha (dry) ili mokra (wet), ovisno 

o sadržaju vodene pare prije izgaranja (utjecaj vodene 

pare na toplinsku vrijednost se može direktno 

mjeriti ili izračunati). Izražava se u MJ/m 3 , MJ/kg ili 

kJ/mol (ili u Btu/cf) za plin (ako je količina plina specifi 

cirana na volumenskoj, masenoj ili molnoj bazi) i 

kJ/m 3 ili MJ/m 3 (ili Btu/galon) za tekuća goriva. Sinonimi: 

gross calorifi c value, gross heating value, higher 

calorifi c value, higher heating value, higher heat value, 

high heating value, total calorifi c value, total heating 

value, upper calorifi c value, upper heating value, v. calorifi 

c value. 

superjacent – iznad zaliježući, nadzalegnut. U geologiji 

– termin za označavanje slojeva koji se nalaze neposredno 

iznad nekog nižeg sloja u presjeku ili iznad 

nesklada (plohe nesklada, unconformity); v. subjacent, 

superincumbent. 

supermature – prezreo. U geologiji – termin kojim 

se označava četvrti, zadnji stadij teksturne zrelosti 

(textural maturity); termin kojim se označava zreo 

klastični sediment (mature clastic sediment) čija su 

dobro sortirana zrna poluzaobljena do dobro zaobljena 

(izvaljana), na primjer, prezreli pješčenjak 

bez gline (clay-free supermature sandstone) u kojem 

kvarcna zrna veličine zrna pijeska imaju srednju zaobljenost 

veću od 0,35 i koji se vjerojatno formira kao 

pijesak dina (sipina). 

super-normal pressure – nenormalno (anomalno) visoki 

tlak, v. abnormal high pressure. 

superperiod – natperiod. Geokronološka jedinica (geochronologic 

unit) između perioda (period) i ere (era). 

Natperiod je vrijeme predstavljeno ekvivalentnim 

nadsistemom (supersystem). 

superposed – superponiran. Skraćeni oblik termina superimposed 

(v.). 

superposed fold – poprečna (transverzalna, supsekventna) 


superposition – superpozicija. U stratigrafi ji – (1) Redoslijed 

kojim su se rasporedili slojevi stijena ili kojim 

su se stijene akumulirale u slojeve jedan iznad 

drugog, s gornjim slojem kao najmlađim. Sinonimi: 

superimposition, supraposition; v. law of superpo-

superquenched wet combustion 

sition. (2) Proces kojim se mlađi sedimentni slojevi 

sukcesivno talože na donjim (ispod zaliježućim) i 

starijim slojevima. Termin također označava stanje 

takvog uslojavanja. Sinonimi: superimposition, supraposition. 

(3) Određivanje relativne starosti uslojenih 

stijena – u seriji sedimentnih stijena (koje nisu 

prevrnute) najgornji (najplići) sloj je uvijek najmlađi, 

a najdonji (najdublji) sloj je uvijek najstariji; v. law of 

superposition. 

superquenched wet combustion – v. partially quenched 

combustion. 

supersaline – hiperslan, v. hypersaline. 

supersaturated permafrost – prezasićeno trajno zamrznuto 

tlo, prezasićeni permafrost. Trajno zamrznuto 

tlo (permafrost) koje sadrži više leda nego što bi tlo 

moglo sadržavati vode u tekućem stanju. 

supersaturated solution – prezasićena otopina. Otopina 

koja sadrži otopljene tvari (soluta) više od normalne 

količine pri kojoj je uspostavljena ravnoteža 

između zasićene otopine (saturated solution) i neotopljene 

tvari (undissolved solute). 

supersaturation – prezasićenost. (1) Povećano zasićenje 

(zasićenost) tekućine otopljenim plinom (dissolved 

gas) u odnosu na normalno maksimalno zasićenje 

pri danom tlaku i danoj temperaturi. Miješanjem 

se plin izdvaja iz otopine. (2) Povećana koncentracija 

čvrste (krute) tvari u otopini (solid solute) s obzirom 

na normalnu maksimalnu koncentraciju pri danom 

tlaku i danoj temperaturi. Prezasićena otopina nije 

stabilna i stvara se oboreni talog (precipitat). 

superseries – nadserija. U stratigrafi ji – rijetko upotrebljavani 

termin kojim se označava grupa od dvije ili 

više serija (series). 

superstage – natkat. Kronostratigrafska jedinica (chronostratigraphic 

unit) višeg ranga od kata (stage) koja 

se sastoji od nekoliko susjednih katova. 

superstructure – (1) superstruktura. U tektonici – gornji 

strukturni sloj (structural layer) orogenetskog pojasa 

(orogenic belt) koji je podvrgnut samo relativno 

plitkim ili površini bliskim procesima deformacije 

za razliku od podzalegnute, složeno deformirane i 

metamorfozirane infrastrukture (v. infrastructure). 

Sinonim: suprastructure. (2) nadgrađe. (a) Dio morske 

(odobalne) platforme (off shore platform) smješten 

iznad rešetkastog postolja (jacket). (b) Dio poluuronjive 

platforme (semisubmersible) smješten na stabilizacijskim 

stupovima (stabilizer columns). 

supersystem – nadsistem. Kronostratigrafska jedinica 

(chronostratigraphic unit) koja je slijedeća viša po 

rangu od sistema (system); v. erathem. 

superterranean – natpovršinski. U geologiji – koji se 

nalazi (sreće) na površini Zemlje ili iznad nje (termin 

se rijetko primjenjuje). Sinonimi: superterrene, superterrestrial. 

superterrene – natpovršinski, v. superterranean. 

superterrestrial – natpovršinski, v. superterranean. 

superwet combustion – supervlažno podzemno izgaranje 

nafte, v. partially quenched combustion. 

superzone – nadzona. Ukupnost dviju ili više stratigrafskih 

zona (stratigraphic zone) svih tipova. Termin se 

primjenjuje u slučajevima kada je kontinentalna korelacija 

gruba i proizvoljna ili kada se ne može izvesti 

detaljna podjela na zone. 

supracrustal – suprakrustalni. U geologiji – (1) Termin 

za označavanje stijena koje prekrivaju fundament 

857 

surface casing 

(basement). (2) Koji se nalazi na površini Zemlje; v. 

infracrustal. 

supracrustal rocks – suprakrustalne stijene. Stijene koje 

zaliježu iznad fundamenta (basement). 

supraglacial – supraglacijalan, superglacijalan, nadledenjački, 

v. superglacial. 

supralittoral – supralitoralni, nadlitoralni, supratidalni, 

natplimni. Termin za označavanje ruba obale koji 

graniči s litoralnom zonom (littoral zone) i nalazi se 

neposredno iznad nivoa visoke vode (high-tide level). 

Sinonim: supratidal. 

supraposition – superpozicija, v. superposition. 

suprastructure – superstruktura, v. superstructure, 1. 

supratidal – supratidalni, natplimni, supralitoralni, nadlitoralni, 

v. supralittoral. 

supratidal dolomite – natplimni (supratidalni) dolomit. 

Mineral dolomit i dolomitna stijena koji su se formirali 

alteracijom vapnenca u natplimnoj (supratidalnoj) 

zoni (supratidal zone) iznad visoke plime (high tide) 

u uvjetima humidne tropske klime. Neredovita oluja 

potiskuje morsku vodu u supratidalnu zonu gdje se 

isparava i dolazi do precipitacije kalcita i obogaćivanja 

preostale vode magnezijem. Magnezijem bogate 

vode se procjeđuju kroz nedavno nataloženi vapnenački 

mulj (limestone mud) ili mikrit (micrite) i alterira 

ih u natplimni dolomit. Supratidalni dolomit se često 

taloži u slojevima koji se izmjenjuju s evaporitima i 

formira stratigrafske zamke (stratigraphic traps) kada 

se iskline uz nagib duž rubova bazena. 

supratidal sediments – natplimni (supratidalni) sedimenti, 

v. carbonate depositional environment. 

surf – (1) mlat (mlatanje) mora. Djelatnost valova u zoni 

mlata mora (v. surf zone). (2) zona mlata mora, v. surf 

zone. 

surface – (1) površina, dnevna površina. U geologiji 

– vanjski dio čvrstog omotača Zemlje ili oceana; 

gornji dio tla ili ogoljeni dio stijenske formacije. (2) 

ploha. U geologiji – dvodimenzijska granica između 

geoloških formi, kao što su formacije (formations) ili 

strukture (structures), na primjer, ploha slojevitosti 

(bedding surface) i rasjedna ploha (fault surface) ili 

imaginarna ploha poput osne plohe bore (axial surface 

of fold). Obično je to unutarnja granica, a rjeđe 

granica koja se nalazi izvan geološke strukture. Ploha 

ne mora nužno biti ravna; v. plane. 

surface-active agent – površinski aktivni agens, surfaktant, 

v. surfactant. 

surface-active material – površinski aktivni materijal, 

surfaktant, v. surfactant. 

surface anomaly – površinska anomalija. Geofi zička 

anomalija (geophysical anomaly) uzrokovana nepravilnostima 

(neravninama) površine Zemlje ili blizu 

Zemljine površine koja iskrivljava rezultate geofi - 

zičkih mjerenja; površinska interferencija (surface 

interference). 

surface bean – površinska sapnica, sapnica na ušću bušotine, 

v. wellhead choke. 

surface blowout – površinska erupcija bušotine, v. 

blowout, 1. 

surface casing – uvodna zaštitna kolona (kolona zaštitnih 

cijevi). Zaštitna kolona (casing) velikog promjera 

(od 17,8 do 50,8 cm ili od 7 do 20 inča, tipično je 

promjera 34 cm ili 13 3 / 8 inča) koja je ugrađena u bušotinu 

na intervalu od njena ušća do relativno male 

dubine (od 60 do 1.500 metara ili od 200 do 5.000

surface casing string 

stopa) po zahtjevu državnog regulativnog tijela. 

Cementira se u intervalu kompetentnih stijena prije 

nego što se izbuši ostatak predviđene dubine bušotine. 

Uvodna kolona zaštitnih cijevi služi kao osnovica 

za pripajanje protuerupcijskog uređaja (preventera, 

blowout preventer), kao uporište (potporanj) za drugu 

cijevnu opremu koja se nalazi dublje u bušotini, 

za zaštitu plitkih horizonata (slojeva) slatke vode od 

zagađivanja bušaćom isplakom ili drugim fl uidima i 

za sprječavanje odronjavanja stijenke kanala bušotine. 

U plićim bušotinama uvodna zaštitna kolona 

može biti istovremeno i tehnička zaštitna kolona, a u 

vrlo plitkim bušotinama i eksploatacijska (proizvodna) 

zaštitna kolona. Sinonimi: surface casing string, 

surface pipe, surface string; v. casing, casing program. 

surface casing string – uvodna zaštitna kolona, v. casing 

string. 

surface choke – površinska sapnica, sapnica na ušću 

bušotine, v. wellhead choke. 

surface controlled subsurface safety valve (SCSSV) 

– dubinski sigurnosni ventil s površinskim upravljanjem. 

Tip dubinskog sigurnosnog ventila s upravljanjem 

na površini koji se postavlja u kanalu bušotine 

(u koloni uzlaznih cijevi, tubing) ispod njena ušća i 

služi za sprječavanje nekontroliranog strujanja nafte 

i plina iz bušotine na površinu. Može služiti za zatvaranje 

bušotine ako se zatvaranje ne može izvršiti 

ventilima na erupcijskom uređaju bušotine na površini 

(Christmas tree). Taj tip ventila se često odnosi na 

dubinske sigurnosne ventile (down hole safety valves, 

DHSV) koji, međutim, ne moraju biti upravljani s površine, 

nego protokom (ventili upravljani protokom 

fl uida se često nazivaju olujnim sapnicama – v. storm 

chokes). Aktiviraju se mehaničkim, električnim ili hidrauličkim 

načinom. 

surface control system – površinski upravljački sustav. 

Izvor energije, manifold i senzori na površini 

za upravljanje podzemnim regulacijskim ventilima s 

površinskim upravljanjem (surface controlled subsurface 

safety valve). 

surface correction – korekcija za površinu. U geofi zici 

– korekcija koja se uvodi u rezultate (podatke) geofi - 

zičkih mjerenja radi uklanjanja utjecaja raščlanjenosti 

(različitih visina) Zemljine površine i površinskih 

anomalija. 

surface fl ow-control devices – površinski (nadzemni) 

regulatori strujanja (protoka) – v. surface safety valves. 

surface foam – površinska pjena. Mjehurići na površini 

tekućine. Površinska pjena može nastati mehaničkim 

miješanjem tekućine ili zbog promjene tlaka i temperature 

koja uzrokuje izlaženje otopljenog plina iz 

tekućine. Pojava površinske pjene se može spriječiti 

emulgatorom (emulsifying agent) ili površinski aktivnim 

agensom (surface-active agent); v. body foam. 

surface friction – površinsko trenje, v. skin friction, 2. 

surface geology – (1) površinska geologija, geologija 

površine. Geologija (geološko izučavanje) i korelacija 

stijenskih formacija, struktura i drugih osobitosti 

koje se opažaju neposredno na površini Zemlje, za 

razliku od dubinske ili podzemne geologije (v. subsurface 

geology). (2) geologija površinskih sedimenata, 

v. surfi cial geology. 

surface gun – injektor za miješanje isplake, v. mud gun. 

surface heat losses – gubici topline na površini. Gubici 

858 

surface safety valve (SSV) 

topline pri strujanju vodene pare kroz sustav površinskih 

(ili ukopanih) parovoda od generatora pare 

do ušća injekcijske bušotine. Toplina se gubi vođenjem 

(kondukcijom) kroz izolaciju parovoda, a strujanjem 

(konvekcijom) i zračenjem (radijacijom) od 

izolacije u okoliš. Gubici na površini mogu iznositi 

5% sadržaja topline pare; v. heat losses. 

surface hole – kanal bušotine za uvodnu zaštitnu kolonu, 

v. surface casing. 

surface hole drilling – bušenje za uvodnu zaštitnu kolonu 

(kanala bušotine za uvodnu zaštitnu kolonu), v. 

surface casing. 

surface interference – površinska interferencija, v. surface 

anomaly. 

surface loss – površinski gubitak plina. U proizvodnji 

prirodnog plina – suma volumena (količine) plina 

koji se ukloni na postrojenjima za obradu plina na 

poljima kao posljedica iscrpka tekuće faze (kapljevine) 

i sporednih produkata i uklanjanja neugljikvodičnih 

spojeva i volumena (količine) plina utrošenog 

kao gorivo. Odgovara terminu shrinkage (v.). 

surface moraine – površinska morena, v. surfi cial moraine. 

surface-motion compensator – kompenzator poniranja, 


surface mud volume – površinski volumen isplake, volumen 

isplake na površini. Volumen isplake u isplačnim 

rezervoarima (mud tanks). 

surface of unconformity – ploha diskordancije (nesklada). 

U geologiji – površina kontakta između dviju 

grupa stijena koje su u diskordantnom (neskladnom) 

uzajamnom odnosu, na primjer, pokopana erozijska 

površina (buried surface of erosion) ili površina prekida 

sedimentacije (surface of nondeposition) koja 

odjeljuje mlađe slojeve od podzalegnutih starijih 

stijena; v. unconformity. 

surface phase – površinska (volumenska) faza. U geologiji 

– tanki sloj stijene pri metamorfozi (metamorfi zmu) 

sa svojstvima koja se mogu razlikovati od svojstava 

volumenskih faza na drugoj strani (termin faza 

se u danom kontekstu rabi u geokemijskom smislu). 

Sinonim: volume phase. 

surface pipe – uvodna zaštitna kolona, v. surface casing. 

surface pit – površinski bazen. Bazen, iskopan na površini 

blizu naftne bušotine, koji služi za isparavanje 

dobivene slane slojne vode. 

surface pressure – tlak na površini. Statički tlak (static 

pressure) izmjeren na ušću bušotine (nakon što je 

bušotina zatvorena i tlak porastao do maksimalne 

vrijednosti). Jednak je razlici između ležišnog tlaka 

(resrvoir pressure) i težine stupca fl uida u bušotini. 

surface pumping unit – površinski pumpni uređaj. Površinski 

uređaj za pokretanje klipnih (pumpnih) šipki 

(sucker rods) naftne dubinske pumpe (downhole 

pump). Sastoji se od dva glavna dijela – pogonskog 

motora i njihala (balansira) koji prenosi gibanje na 

klipne šipke. Uređaj se može regulirati za periodički 

rad kada je kapacitet dubinske pumpe veći od pritoka 

nafte iz sloja u bušotinu. 

surface safety valve (SSV) – površinski (nadzemni) sigurnosni 

ventil. Tip površinskih regulatora strujanja 

(protoka). Automatski sigurnosni ventili za zatvaranje 

(prekid strujanja) kada tlak, temperatura ili nivo 

fl uida porastu ili padnu u odnosu na prethodno

surface sample 

određene veličine. Tipične primjene površinskih 

sigurnosnih ventila su: (a) na erupcijskom uređaju 

bušotine (između bočnog zasuna i sapnice) – služi 

za zatvaranje bušotine ako tlak poraste iznad ili padne 

ispod utvrđene sigurnosne vrijednosti. U slučaju 

smrzavanja priključnog cjevovoda bušotine ili ako 

je ventil na njemu zatvoren, površinski sigurnosni 

ventil će zatvoriti bušotinu i spriječiti oštećenje zbog 

djelovanja tlaka bušotine na cjevovod (ili drugu površinsku 

opremu). U slučaju loma priključnog cjevovoda 

sigurnosni ventil će zatvoriti bušotinu zbog 

niskog tlaka i tako spriječiti gubitak proizvodnje, 

štetu uzrokovanu proizvodnjom i opasnost od požara; 

(b) na cjevovodima odvodnog kolektora – služi 

za zatvaranje bušotine u slučaju loma priključnog 

cjevovoda ili ako su tlak i nivo fl uida u separatoru 

veći ili manji od prethodno određenih vrijednosti, i 

(c) na usisnom, tlačnom ili mimoilaznom cjevovodu 

kompresora – služi za otvaranje mimoilaznog voda 

i zatvaranje usisnog i tlačnog voda u slučaju prekomjernog 

porasta tlaka i temperature. 

surface sample – površinski uzorak, v. separator sample. 

surface sampling – površinsko uzorkovanje, uzorkovanje 

iz separatora. Uzimanje uzoraka nafte i plina iz separatora 

ima svojstveni nedostatak, jer rekombinacija 

uzoraka s proizvodnim plinskim faktorom (GOR) 

ne daje fl uid s točnim tlakom zasićenja. Naime, tijekom 

rane faze iskorištavanja ležišta proizvodni plinski 

faktor je manji od početnog faktora otopljenog 

plina i rekombinirana naftno-plinska smjesa će imati 

tlak zasićenja niži od tlaka zasićenja ležišta (tlaka zasićenja 

originalne ležišne nafte), dok je u kasnijoj fazi 

proizvodnje obratno, i tlak zasićenja smjese će biti 

veći od ležišnog tlaka, što u ležištu nije moguće; v. 

subsurface sampling, well conditioning. 

surface string – uvodna zaštitna kolona, v. casing 

string. 

surface tension – površinska napetost. Sila koja djeluje 

na granici razdjela tekućine i njene pare ili zraka 

okomito duž jedinične duljine na površini tekućine. 

Svojstvo koje posjeduje površina tekućine i po 

kojem se čini da je prekrivena tankom elastičnom 

opnom u stanju napetosti – površinske napetosti. 

Analogno svojstvo za sustave nemiscibilnih tekućina 

se naziva međufazna napetost (v. interfacial tension). 

Ovisi o gustoći nafte (teže nafte obično imaju veću 

površinsku napetost), ležišnom tlaku (povećava se 

s porastom tlaka), ležišnoj temperaturi (smanjuje se 

s porastom temperature) i količini otopljenog plina 

(smanjuje se s njenim porastom). Sustavna mjerna 

jedinica je N/m (ranija, sada zastarjela jedinica je bila 

din/cm koja je ekvivalentna mN/m). Površinska napetost 

nafte na granici sa zrakom iznosi od 25 do 35 

mN/m, a na granici s vodom od 72 do 76 mN/m a za 

slojne vode zbog njihova saliniteta 79 mN/m (za živu 

je jednaka 480 mN/m). Mjeri se u laboratoriju standardnim 

metodama – tenziometrom, metodom kapi 

i drugim metodama. Površinska (i međufazna) napetost 

bitno utječe na strujanje nafte u ležištu. Porni 

prostor ležišnih stijena se sastoji od kapilara čiji se 

presjek kontinuirano mijenja, zbog čega čestice nafte 

pri strujanju kroz njih mijenjaju oblik i površinu, 

pa se na svladavanje sila površinske napetosti nafte 

troši dio ležišne energije (što je površinska napetost 

859 

surfactant 

veća i promjena presjeka pornih kanala izrazitija, to 

se troši više energije); v. interfacial tension, interfacial-tension 

measurement. 

surface-tension additive – aditiv za snižavanje površinske 

napetosti, v. surfactant. 

surface-tension determination – određivanje površinske 

napetosti, v. interfacial-tension measurement. 

surface-tension measurement – mjerenje površinske 

napetosti, v. interfacial-tension measurement. 

surface-tension reducer – aditiv za snižavanje površinske 

napetosti, v. surfactant. 

surface texture – površinska tekstura zrna. Skup osobitosti 

koje karakteriziraju površinu sedimentnih 

čestica (sedimentary particles) neovisno o njihovoj 

veličini, obliku ili zaobljenosti, na primje, glatkoća, 

zagasitost ili strije. 

surface velocity – površinska brzina. U seizmologiji – 

brzina širenja (rasprostiranja) seizmičkih valova u 

površinskom sloju Zemlje; v. surface wave, 1. 

surface wash – plošna erozija, v. sheet erosion. 

surface water – površinska voda. (1) U hidrologiji – 

sve vode na površini Zemlje uključuju slatke i slane 

vode, snijeg i led. (2) U oceanologiji – vodena masa 

različitog saliniteta i temperature koja se nalazi na 

površini oceana i ima debljinu 300 metara ili manje 

(tj. prostire se do 300 metara dubine). 

surface wave – površinski (površinski seizmički) val, L 

val. U seizmologiji – seizmički val (v. seismic wave) 

koji se širi (rasprostire, putuje) duž površine Zemlje 

ili ispod površine i paralelno s njom. Površinski seizmički 

valovi uključuju Rayleighov val (v. Rayleigh 

wave), Loveov val (Love wave) i spregnuti val ili C-val 

(coupled wave). Zastarjeli sinonimi: circumferential 

wave, large wave, long wave. Sinonimi: L wave, seismic 

surface wave. 

surfactant – površinski aktivna tvar (agens, materijal), 

surfaktant. Kemijska tvar (tip kemikalije) građena 

od grupa molekula topljivih u vodi i nafti koja se adsorbira 

na površini tekućine ili se koncentrira blizu 

površine razdjela dviju nemiscibilnih tekućina i ima 

sposobnost mijenjanja površinskih i međufaznih 

svojstava – snižavanja površinske napetosti tekućina 

i međufazne napetosti između dviju tekućina ili 

tekućine i čvrstog tijela i kontaktnog kuta između 

tekućine i čvrstog tijela (sposobnost mijenjanja karaktera 

močivosti). U procesima povećanja iscrpka 

nafte (EOR-procesi) najviše se rabe površinski anionaktivne 

tvari (anionic surfactants) jer posjeduju 

dobra površinski aktivna svojstva (sposobnost snižavanja 

međufazne napetosti), relativno su stabilni, 

adsorpcija je relativno niska i mogu se proizvesti 

ekonomično. Neionogene površinski aktivne tvari 

(nonionic surfactants) se prvenstveno rabe kao pomoćne 

površinski aktivne tvari (kosurfaktanti) za poboljšavanje 

karakteristika sustava površinski aktivne 

tvari. Otporniji su na utjecaj vode visokog saliniteta, 

ali su im površinski aktivna svojstva (sposobnost 

snižavanja međufazne napetosti) lošija. U isplačnoj 

tehnologiji surfaktanti se primjenjuju kao aditivi za 

razrjeđivanje isplake i smanjivanje gubljenja vode 

(vodene faze) te (najčešće) kao emulgatori. Međutim, 

obično nisu ekonomski konkurentni drugim 

razrjeđivačima za rutinske obrade bušaćih isplaka 

(većina surfaktanata je skuplja od drugih agensa 

za razrjeđivanje). Također je problematična njihova

surfactant adsorption 

stabilnost pri temperaturama većim od 150 °C (300 

°F). Sinonimi: surface-active agent, surface-active 

material, surface-active substance, surface-tension additive, 

surface-tension agent, surface-tension reducer, 

wetting agent; v. petroleum sulfonates. 

surfactant adsorption – adsorpcija površinski aktivne 

tvari (surfaktanta). Jedan od mehanizama gubljenja 

površinski aktivne tvari iz injektiranog obroka otopine 

kemikalija. Adsorpcija ovisi o tipu površinski aktivne 

tvari, ekvivalentnoj težini, koncentraciji otopine, 

vrsti minerala ležišne stijene, sadržaju gline, temperaturi 

i brzini strujanja otopine. Raste s porastom 

saliniteta i koncentracijom dvovalentnih kationa 

(kalcija, magnezija) u vodi te s većom srednjom ekvivalentnom 

težinom površinski aktivne tvari, a opada 

s većom temperaturom. Izražava se u miligramima 

adsorbirane tvari po gramu mase ili mililitri pornog 

volumena ležišne stijene; v. surfactant retention, surfactant 

precipitation, surfactant retention by phase 

partitioning. 

surfactant drilling mud – isplaka (bušaća isplaka) 

obrađena površinski aktivnim agensom (surfaktantom). 

Bušaća isplaka koja sadrži površinski aktivnu 

tvar (surfaktant) za regulaciju i kontrolu emulgiranja, 

agregacije, disperzije, međufazne napetosti, pjenjenja 

(i za sprječavanje ili eliminaciju pjenjenja) i/ili 

močenja. Sinonim: surfactant mud. 

surfactant fl ood (fl ooding) – istiskivanje nafte otopinom 

površinski aktivne tvari (surfaktanta), v. micellarpolymer 

fl ood. 

surfactant mud – isplaka obrađena površinski aktivnim 

agensom, v. surfactant drilling mud. 

surfactant partitioning – fazna separacija otopine površinski 

aktivne tvari (surfaktanta), v. surfactant retention 

by phase partitioning. 

surfactant-polymer fl ood (fl ooding) – micelarno-polimerno 

(micelarno, mikroemulzijsko) istiskivanje nafte 

(zavodnjavanje), v. micellar-polymer fl ood. 

surfactant slug – obrok injektiranja micelarne otopine 

(mikroemulzije), v. micellar slug. 

surfactant precipitation – precipitacija površinski aktivne 

tvari (surfaktanta). Jedan od mehanizama gubljenja 

površinski aktivne tvari iz injektiranog obroka 

otopine kemikalija taloženjem na površini ležišne 

stijene koje je posljedica fazne separacije surfaktanta 

i kosurfaktanta i kromatografske separacije surfaktanata 

različitih ekvivalentnih težina koji se nalaze 

u otopini. Posljedica je retencija površinski aktivne 

tvari u poroznoj sredini i kvarenje sastava injektiranog 

obroka kemikalija; v. surfactant retention, surfactant 

adsorption, surfactant precipitation. 

surfactant retention – retencija površinski aktivne tvari 

(surfaktanta). Gubljenje površinski aktivne tvari iz 

injektiranog obroka micelarne otopine u procesu 

micelarno-polimernog zavodnjavanja (kemijska 

metoda povećanja iscrpka nafte/EOR-metoda) adsorpcijom 

na površini ležišne stijene (v. surfactant 

adsorption), precipitacijom (v. surfactant precipitation) 

i faznom separacijom (masenim prijenosom u tekuće 

faze u otopini – v. surfactant retention by phase 

partitioning). Posljedica retencije je znatno kvarenje 

sastava injektiranog obroka micelarne otopine i, prema 

tome, smanjenje koefi cijenta istiskivanja nafte. 

surfactant retention by phase partitioning – retencija 

površinski aktivne tvari (surfaktanta) faznom sepa- 

860 

surge pressure 

racijom. Jedan od mehanizama gubljenja površinski 

aktivne tvari iz injektiranog obroka otopine kemikalija. 

Surfaktant se može separirati u sve tekuće faze u 

micelarnoj otopini. Ako u ležištu dođe do masenog 

prijenosa surfaktanta u naftnu fazu otopine (fazu 

koja ima relativno malu brzinu gibanja u procesu istiskivanja 

nafte), on biva uklonjen iz fronte istiskivanja, 

jer ta faza može biti blokirana otopinom za regulaciju 

pokretljivosti kao rezidualno zasićenje naftom. 

Rezultat može biti vrlo niska efi kasnost istiskivanja. 

Sinonim: surfactant partitioning; v. surfactant retention, 

surfactant adsorption, surfactant precipitation. 

surfactant waterfl ood (waterfl ooding) – zavodnjavanje 

otopinom površinski aktivne tvari, v. micellar-polymer 

fl ood. 

surfi cial – površinski, v. superfi cial. 

surfi cial creep – površinsko puzanje, puzanje tla, v. soil 

creep. 

surfi cial deposit – površinski sediment. U geologiji – 

nekonsolidirani (necementirani, uncosolidated) i 

rezidualni (residual), aluvijalni (alluvial) ili glacijalni 

(glacial) sedimenti koji zaliježu na temeljnim stijenama 

(bedrocks), blizu površine Zemlje ili na njoj. Površinski 

sedimenti su obično nestratifi cirani (neslojeviti, 

neuslojeni) i predstavljaju najmlađe geološke 

sedimente. Sinonim: superfi cial deposit. 

surfi cial geology – geologija površinskih sedimenata. 

Geološko izučavanje (geologija) površinskih sedimenata 

(v. surfi cial deposit) uključujući tla. Termin se 

katkada primjenjuje na izučavanje temeljnih stijena 

(bedrocks) koje se nalaze na površini Zemlje ili blizu 

površine; v. surface geology. 

surfi cial moraine – površinska morena. Morena, bočna 

(v. lateral moraine) ili središnja (v. medial moraine), u 

prolazu na površini ledenjaka. Sinonimi: superfi cial 

moraine, surface moraine. 

surf zone – zona mlata (mlatanja) mora. Područje između 

kopna i mora koje je sa strane kopna omeđeno 

granicom ustrmljivanja valova (wave uprush), a sa 

strane mora najdaljom granicom razbijanja valova 

(breaker). Sinonimi: breaker zone, surf. 

surge – (1) pulzacijsko (pulzirajuće) strujanje. Naglo i 

brzo strujanje relativno velikog volumena tekućine. 

(2) olujni (orkanski) val, v. storm surge. (3) zalijetanje 

(propinjanje, teturanje) broda, v. surging, 2. 

surge chamber – komora (posuda) za prigušivanje pulzacija. 

Komora (ili posuda) na priključnom cjevovodu 

(fl owline) za prihvat i neutralizaciju iznenadnih 

(naglih) pulzacija u struji tekućine (pulzacija fl uida 

koji struje kroz cjevovod, surges of fl uids, pulses of fl uids). 

Sinonim: arrestor, surge tank. 

surge eff ect – efekt nadtlaka u bušotini. Impuls povećanog 

tlaka u bušotini (kanalu bušotine) stvoren brzim 

spuštanjem bušaće kolone (kolone bušaćih alatki, 

drillstring) u bušotinu ili porastom brzine isplačne 

pumpe (mud-pump speed). Sinonim: surging. 

surge loss – brzi gubitak isplačnog fi ltrata, v. spurt loss. 

surge pressure – nadtlak u bušotini. Povećanje (porast) 

tlaka u kanalu bušotine uzrokovano spuštanjem 

kolone cijevi (efektom spuštanja cijevi) u bušotinu 

ispunjenu fl uidom. Visoki nadtlak će uzrokovati gubitak 

cirkulacije isplake zbog loma (frakturiranja) 

formacije. Kako se gubitkom cirkulacije smanjuje 

hidrostatički tlak u kanalu bušotine, ta pojava može 

uzrokovati prodor fl uida iz formacije u bušotinu i,

surge relief tank 

prema tome, erupciju. Za izračunavanje nadtlaka u 

bušotini potrebno je znati reološka svojstva bušaće 

isplake, brzinu spuštanja cijevi u bušotinu te geometriju 

kanala bušotine i kolone cijevi; v. swab pressure. 

surge relief tank – ekspanzijski rezervoar glavnog naftovoda. 

Rezervoar postavljen na glavnom naftovodu 

neposredno prije ili iza obale za izjednačavanje razlike 

tlaka u cijevima koje vode prema kopnu i moru 

tako da nema utjecaja na strujanje. Ekspanzijski rezervoar 

također može služiti za privremeno skladištenje 

nafte za vrijeme servisiranja cjevovoda. 

surge tank – posuda (komora) za prigušivanje pulzacija, 

v. surge chamber. 

surging – (1) pulzirajuće (periodičko) eruptiranje bušotine, 

v. heading fl ow. (2) zalijetanje (propinjanje, teturanje) 

broda. Linearno (paralelno, translatorno) gibanje 

broda (translational motion of a ship) na valovima u 

smjeru njegove uzdužne (longitudinalne) horizontalne 

osi (osi koja se proteže duž broda od pramca 

do krme). Sinonim: surge; v. heaving, pitching, rolling, 

swaying, yawing. (3) efekt nadtlaka u bušotini, v. surge 

eff ect. 

survey – (1) snimanje. Metodični i egzaktni proces 

izučavanja, određivanja, pronalaženja i opisivanja 

fi zičkih ili kemijskih karakteristika Zemljine površine, 

podzemlja ili nutarnje konstitucije primjenom topografskih, 

geoloških, geofi zičkih ili geokemijskih mjerenja. 

(2) snimka. Rezultat snimanja karakteristika 

danog područja, v. survey, 1. (3) snimati. Određivati i 

opisivati formu, protezanje, položaj, granice, veličinu 

ili prirodu dijela zemljišta, obale, luke i slično, osobito 

linearnim i kutnim mjerenjima i primjenom principa 

geometrije i trigonometrije. 

survey cable – karotažni kabel. Karotažni kabel za dizanje 

(well-logging hoist cable). Izrađen je od jednog ili 

više izoliranih električnih vodiča obavijenih oklopom 

od čelične žice; v. logging cable. 

susceptance – susceptancija. Jalova električna vodljivost, 

imaginarna komponenta električne admitancije. 

susceptibility anisotropy – anizotropija magnetske 

susceptibilnosti, magnetska anizotropija. Magnetska 

susceptibilnost u mineralima niske kristalne simetrije 

ili u stijenama s planarnim ili linearnim sklopom 

(građom) koja nije savršeno paralelna s inducirajućim 

magnetskim poljem jer zavisi od smjera i inducirane 

magnetizacije. Sinonim: magnetic anisotropy. 

suspended and capable well – privremeno napuštena 

bušotina. Bušotina koja je zatvorena i na kojoj su 

radovi privremeno obustavljeni, ali je još sposobna 

za proizvodnju. Također, bušotina za koju je vjerojatno 

da će postati proizvodna, ali su radovi na njoj 

privremeno obustavljeni nakon postavljanja cementnog 

čepa ili montaže erupcijskog uređaja (kako bi 

se spriječilo istjecanje fl uida do spajanja priključnog 

cjevovoda). Sinonim: s and c well. 

suspended current – suspenzijska struja, struja suspendiranog 

nanosa. Turbiditna struja (v. turbidite current) 

u tijelu vode stajačice koja nije u kontaktu s dnom 

(na primjer, na padini ili ondje gdje struja prekriva 

gušću dublju vodu) i nastavlja se u suspenziju. Sinonim: 

suspension current. 

suspended discovery – privremeno odgođeno otkriće. 

Naftno ili plinsko polje koje je locirano bušotinomotkrivačicom 

(discovery well), ali se još mora razraditi 

861 

suture 

(omeđiti bušotinama za proširenje polja, step-out 

wells). 

suspended load – transportirani suspendirani (suspenzijski) 

sedimentni materijal. Dio ukupnog transportiranog 

riječnog sedimentnog materijala (total stream 

load) koji rijeka nosi tijekom znatnog vremenskog 

razdoblja u stanju suspenzije i koji nije u kontaktu s 

dnom korita rijeke (stream bed). Uglavnom se sastoji 

od gline, silta i pijeska. Sinonimi: suspensate, suspension 

load; v. silt load, wash load. 

suspended S&W – suspendirani talog i voda, v. suspended 

sediment and water. 

suspended sediment and water – suspendirani talog 

i voda. Talog i voda suspendirani u sirovoj nafti koji 

se ne mogu separirati običnim gravitacijskim taloženjem 

(slijeganjem) čestica (gravity settling). Sinonim: 

suspended S&W. 

suspended solids – suspendirane čvrste čestice. Čvrste 

čestice suspendirane u tekućini. 

suspended water – vadozna voda, v. vadose water. 

suspended well – privremeno napuštena bušotina. Bušotina 

(obično uspješna istraživačka) koja je privremeno 

napuštena (zatvorena) s postavljenim čepovima 

u kanalu. Takve bušotine se ponovno otvaraju 

za daljnja ispitivanja ili peoizvodnju. Prema nekim 

izvorima, sinonim termina abandoned well (napuštena 

bušotina). 

suspensate – transportirani suspendirani (suspenzijski) 

sedimentni materijal, v. suspended load. 

suspension current – (1) suspenzijska struja, struja suspendiranog 

nanosa, v. suspended current. (2) turbiditna 

(turbidna, mutna) struja, v. turbidity current. 

suspension fl ow – suspenzijski tok, tok suspendiranih 

nanosa. Tok smjese (mješavine) vode i taloga (sedimenta) 

u kojem se talog nalazi u stanju suspenzije 

zahvaljujući kombinaciji turbulentnog strujanja vode 

i relativno male brzine slijeganja (taloženja) čestica. 

Takvo stanje je obično karakteristično za turbiditne 

struje (v. turbidite current). 

suspension load – transportirani suspendirani (suspenzijski)sedimentni 

materijal, v. suspended load. 

suture – (1) sutura. U paleontologiji – linija spoja septe 

ljušture (septum of shell) cefalopoda (glavonožaca, 

cephalopods) s unutarnjom stijenkom ljušture. 

Obično je više ili manje valovita ili naborana i vidljiva 

samo kada je stijenka ljušture uklonjena (razorena). 

(2) šav. Upaleontologiji – (a) Linija kontakta između 

dva zavoja kućice (whorl of shell) gastropoda (puževa, 

gastropods). Obično je spiralna na vanjskoj površini 

kućice i također na njenoj unutarnjoj površini 

oko osi zavojitosti ako umbilik (umbilicus) nije zatvoren. 

(b) Ploha spoja dviju susjednih pločica ehinodermata 

(bodljikaša, echinoderms). Također, granična 

linija na površini koja označava područje (mjesto) 

kontakta susjednih pločica. (c) Linija koja ograničava 

dva stopljena ili djelomično stopljena segmenta 

ekstremiteta (fused limb segments) ili somita tijela 

(body somites) rakova (crustaceans), na primjer, linija 

ili mjesto spoja dviju razdjelnih pločica ciripedija (vitičara, 

cirripedes). (d) Granica između segmenata heterokokolita 

(heterococcoliths). (3) septalni šav (linija). 

Linija kontakta između dviju komorica (chamber) ili 

zavoja (whorl) kućice foraminifera (foraminiferal test). 

Može se odražavati na vanjskoj stijenki u obliku brazde 

ili hrpta.

sutured 

sutured – suturni. U petrologiji – termin kojim se označava 

tekstura svojstvena nekim eruptivnim (magmatskim), 

metamorfnim i sedimentnim stijenama 

u kojoj zrna minerala ili kristali nepravilnog oblika 

formiraju tijesna sraštanja s neravnim nazupčanim 

kontaktima, bez šupljina i nalik na šavne strukture 

kostiju lubanje. Termin također označava kontakte 

kristala (crystal contacts) u stijena s takvom (suturnom) 

teksturom. Sinonim: consertal (v.). 

Svecokarelian orogeny – svekokarelidska orogeneza. 

Proterozojska orogeneza koja je formirala svekofenidske 

i karelidske formacije (Svecofennian formations, 

Karelian formations) sastavljene od metamorfoziranih 

i naboranih sedimenata i vulkanskog materijala) 

koje prekrivaju veći dio Švedske i Finske. 

SV-wave – SV-val, v. S wave. 

swab – (1) klip. Mehanička naprava nalik na klip, opremljena 

zapornim ventilom (koji se otvara prema 

gore) i s elastičnim kružnim usisnim manžetama, 

koja se spušta u bušotinu (ili kolonu zaštitnih cijevi) 

žičanim užetom i, tijesno uglavljena u koloni uzlaznih 

cijevi (tubing), dizanjem i spuštanjem uklanja fl uid iz 

kanala bušotine i tako snižava visinu hidrostatičkog 

stupca (smanjuje tlak) i omogućuje pritjecanje nafte 

iz sloja u bušotinu i izazivanje njenog eruptiranja. (2) 

metalna četka, jež. Pribor za čišćenje unutrašnjosti 

cijevi, cjevovoda i dr. (3) klipovati bušotinu, prazniti 

bušotinu klipom. Spuštati i izvlačiti klip žičanim užetom 

kroz kolonu uzlaznih cijevi (tubing) i (rjeđe) kroz 

zaštitnu kolonu (casing) radi čišćenja i uklanjanja fl uida, 

čime se smanjuje visina stupca fl uida, odnosno 

tlak u bušotini i time omogućuje pritjecanje nafte iz 

sloja u bušotinu i njeno eruptiranje. 

swab a well – klipovati bušotinu, prazniti bušotinu klipom, 

v. swabbing, 1. 

swabbing – (1) klipovanje bušotine, pražnjenje bušotine 

klipom. Podizanje (iznošenje) fl uida iz bušotine 

na površinu napravom sličnom klipu, koja se spušta 

i izvlači žičanim užetom. Uklanjanjem fl uida iz kolone 

uzlaznih cijevi (tubing) ili zaštitne kolone (casing) 

smanjuje se visina stupca fl uida (hidrostatički 

tlak) u bušotini i time omogućuje pritjecanje nafte 

iz sloja u bušotinu i izazivanje eruptiranja bušotine. 

Klipovanje je privremena operacija kojom se želi 

utvrditi može li se bušotina, koja prirodno ne eruptira, 

uzbuditi za eruptiranje ili je potrebno primijeniti 

tehnologiju umjetnog podizanja nafte na površinu. 

Ako se operacija klipovanja bušotine izvodi u pravilnim 

vremenskim intervalima i ako se može osigurati 

više-manje kontinuirana proizvodnja bušotine, 

s tim podacima se može procijeniti produktivnost 

bušotine, permeabilnost sloja i potreba ugradnje 

dubinske pumpe. (2) klipovanje bušotine. (a) Gibanje 

cijevi prema gore u kanalu bušotine kako bi se snizio 

hidrostatički tlak; (b) Izvlačenje cijevi iz kanala bušotine 

ispunjenog viskoznim bušaćim fl uidom kako bi 

se stvorilo usisavanje (efekt usisa) u njemu. (3) efekt 

klipovanja. Trenutno smanjenje tlaka na dnu bušotine 

(bottom-hole pressure) zbog prebrzog izvlačenja 

(vađenja) šipki. 

swabbing line – uže za klipovanje bušotine. Žičano uže 

promjera od 1,43 cm do 1,6 cm ( 9 / 16 do 5 / 8 inča) za 

spuštanje i izvlačenje klipa (v. swab, 1) u operacijama 

klipovanja bušotina (pražnjenja bušotina klipom – v. 

swabbing, 1). Sinonim: swab line. 

862 

swash bar 

swabbing of well – klipovanje bušotine, pražnjenje bušotine 

klipom, v. swabbing, 1. 

swabbing the well in – puštanje bušotine u proizvodnju 

klipovanjem. Klipovanje bušotine kako bi se izazvalo 

strujanje fl uida iz formacije u bušotinu – klipovanjem 

se iz kanala bušotine izbaci dio stajaće kapljevine 

i time smanji hidrostatički tlak na produktivnu 

formaciju. 

swabbing tool – alatka za klipovanje, v. swab tool. 

swab in – pustiti bušotinu u proizvodnju klipovanjem, v. 

swabbing, 1; swabbing the well in. 

swab line – uže za klipovanje bušotine, v. swabbing line. 

swab pressure – tlak u bušotini pri klipovanju. Pad (smanjenje) 

tlaka u kanalu bušotine uzrokovan izvlačenjem 

cijevi (efektom izvlačenja cijevi) iz bušotine ispunjene 

fl uidom. Prekomjernim padom tlaka u bušotini usljed 

»efekta klipovanja« smanjuje se hidrostatički tlak u 

njoj što može uzrokovati erupciju, također tijekom izvlačenja 

cijevi u bušotinu prodire plin iz formacije (trip 

gas). Za izračunavanje tlaka u bušotini pri klipovanju 

potrebno je znati reološka svojstva bušaće isplake, brzinu 

izvlačenja cijevi iz bušotine te geometriju kanala 

bušotine i kolone cijevi; v. surge pressure. 

swab test – ispitivanje bušotine klipovanjem, v. swabbing, 

1. 

swab tool – alatka za klipovanje. Šuplja čelična šipka 

koja tijesno prolazi kroz kolonu uzlaznih cijevi (tubing) 

ili, rjeđe, kroz zaštitnu kolonu (casing) i rabi 

se za uklanjanje kapljevine iz tubinga i za njegovo 

čišćenje. Opremljena je protupovratnim ventilom 

(check valve) koji omogućuje strujanje fl uida dok se 

spušta u bušotinu, a izvlači se iz bušotine žičanim 

užetom (wireline) ili užetom za klipovanje (swab line). 

Sinonim: swabbing tool. 

swage – alatka za ravnanje cijevi u bušotini. Cilindrična 

alatka sa suženjem na dnu prema unutrašnjosti i 

opremljena otvorima i kanalima za cirkulaciju isplake 

koja se primjenjuje za ravnanje deformiranih zaštitnih 

cijevi (casing) i uzlaznih cijevi (tubing) i uspostavljanje 

njihovog prvobitnog unutarnjeg promjera 

u bušotini. Alatka za ravnanje se spušta u bušotinu 

u sklopu teških šipki (drill-collar assembly) ispod škara 

(jar) i slobodno padajućih škara-udarača (bumper 

sub) ili žičanim užetom (wireline). Operacija ravnanja 

se može ponoviti uporabom alatki većeg promjera. 

Postoji alatka za ravnanje zaštitnih cijevi (casing swage) 

i uzlaznih cijevi (tubing swage). 

swaged hole – kanal bušotine sa suženim dnom, v. tapered 

hole. 

swage nipple – redukcijska prijelazna nazuvica. Kratka 

cijev s većim promjerom na jednom kraju nego na 

drugom i s navojem na oba kraja koja se rabi za spajanje 

cijevi različitih promjera. 

swamp – močvara. Područje niskog zemljišta zasićenog 

vodom (privremeno ili stalno zalijevano vodom) 

s grmljem i drvećem na kojem se formira ili ne formira 

treset (peat). 

swamp gas – močvarni plin, v. marsh gas. 

swash – prud zapljuskivanja valovima, v. swash bar, 2. 

swash bar – prud zapljuskivanja valovima. (1) Mali, nestalni 

prud koji je izgrađen iznad nivoa mirne vode 

(stillwater level) nasrtanjem valova (wave uprush) i 

formira plitku lagunu (tiny lagoon) na strani prema 

moru. (2) Prud zapljuskivan morskim valovima. Sinonim: 

swash.

swash mark 

swash mark – gornja linija zapljuskivanja valovima. 

Tanka, sabo izražena valovita ili iskrivljena (izbočena 

prema kopnu) linija ili vrlo mali hrbat (greben) na 

žalu (plaži) koji označavaju najdalje napredovanje 

nasrtaja valova (wave uprush). Građeni su od fi nog 

pijeska, ljusaka tinjca, morskih algi i drugog detritusa. 

Sinonimi: wave line, wavemark. 

swash zone – zona zapljuskivanja morem. Nagnuti dio 

žala (plaže) koji se naizmjenično zalijeva nasrtanjem 

valova (wave uprush) i otkriva njihovim povlačenjem 

i gdje se voda giba cik-cak smjerom (prema gore i 

prema dolje). 

S wave, S-wave – S-val, S val, sekundarni (transverzalni) 

seizmički val. Tip prostornog seizmičkog vala (seismic 

body wave) koji se širi (rasprostire) tangencijalnim gibanjem 

u Zemljinoj kori i plaštu i uključuje titranje 

(gibanje) čestica okomito na smjer širenja. S-valovi 

se generiraju pri upadu P-valova (longitudinalnih 

valova) na površine (granice) razdjela sredina pod 

kutovima koji se razlikuju od normalnih (zbog toga 

se S-valovi katkada nazivaju konvertirani valovi – v. 

converted wawes). S-valovi ne prolaze kroz tekuće 

sredine (tekućine) pa, prema tome, oni ne prolaze 

kroz vanjsku jezgru Zemlje. Brzina širenja S-valova 

varira od 3,0 do 4,0 km/s u Zemljinoj kori i od 4,4 do 

4,6 km/s u vanjskom plaštu Zemlje. Slovo S u nazivu 

vala pokazuje da su ti valovi sekundarni (secondary 

waves) budući da oni nailaze kasnije od P-vala ili 

primarnog vala (P wave, primary wave). Postoje dva 

tipa S-valova: (a) SV- valovi (SV-waves), u kojima se 

čestice gibaju u vertikalnoj ravnini sustava geofona, 

odnosno S-valovi čija je energija tako polarizirana da 

je gibanje čestica u njima okomito na smjer njihova 

širenja (konvertirani valovi su u većini slučajeva SVvalovi), 

i (b) SH-valovi (SH-waves) u kojima se čestice 

gibaju okomito na vertikalnu ravninu sustava geofona, 

odnosno S-valovi koji imaju samo horizontalnu 

komponentu gibanja. Sinonimi: distortional wave, 

equivoluminal wave, rotational wave, secondary wave, 

shake wave, shear wave, tangential wave, transverse 

wave; v. surface wave, P wave. 

sway – zanošenje broda, v. swaying. 

swaying – zanošenje broda. Linearno (paralelno, translatorno) 

gibanje broda (translational motion of ship) 

na valovima u smjeru njegove poprečne horizontalne 

osi (osi koja se pruža od lijevog do desnog boka 

broda). Sinonim: sway; v. heaving, pitching, rolling, 

surging, yawing. 

sweep – (1) nizvodno pomicanje meandara, v. sweeping. 

(2) obuhvat ležišta istiskivanjem. U procesu istiskivanja 

nafte iz ležišta – dio pornog volumena naftnog 

ležišta koji je obuhvaćen injektiranim fl uidom (koji je 

pod efi kasnim utjecajem istiskivajućeg fl uida) u horizontalnom 

(površinskom, arealnom – v. areal sweep) 

ili vertikalnom smjeru (smjeru po debljini ležišta – v. 

vertical sweep) u procesima konvencionalnog zavodnjavanja 

(waterfl ood) ili povećanja iscrpka nafte 

(EOR-procesi, enhanced oil recovery). Sinonimi: conformance, 

conformance by displacement, coverage, 

coverage by injected fl uid, fl ood conformance, reservoir 

conformance, reservoir coverage, reservoir sweep, 

sweepout; v. sweep effi ciency. 

sweep effi ciency – koefi cijent obuhvata ležišta istiskivanjem. 

Omjer pornog volumena naftnog ležišta 

koji je obuhvaćen injektiranim fl uidom (koji je pod 

863 

sweetening 

efi kasnim utjecajem istiskivajućeg fl uida) i ukupnog 

pornog volumena ležišta. Koefi cijent obuhvata ležišta 

istiskivanjem je jedan od faktora koji utječu 

na ekonomični iscrpak nafte. Ovisi o varijablama 

koje su prirodno svojstvene ležištu i o varijablama 

koje se mogu regulirati u procesu istiskivanja. Bolji 

koefi cijent obuhvata se postiže injektiranjem fl uida 

(istiskivanjem nafte fl uidom) koji ima manju pokretljivost 

od slojne nafte i gustoću blisku gustoći slojne 

nafte. Koefi cijent obuhvata je površinski, arealni ili 

horizontalni (v. areal sweep effi ciency) i vertikalni (v. 

vertical sweep effi ciency). Sinonim: sweepout effi ciency; 

v. sweep. 

sweeping – nizvodno pomicanje meandara. U geologiji 

– progresivno (postupno) nizvodno pomicanje ili 

kretanje sustava meandara. Sinonim: sweep. 

sweep method – metoda uzorkovanja plina propuhivanjem. 

Uzorkovanje plina za analizu s pomoću cilindra 

kroz koji struji plin istiskujući iz njega zrak. 

sweepout – obuhvat ležišta istiskivanjem, v. sweep, 1. 

sweepout effi ciency – koefi cijent obuhvata ležišta istiskivanjem, 

v. sweep effi ciency. 

sweet – (1) nesumporni, nekorozivan. Termin za označavanje 

sirove nafte (crude oil) ili prirodnog plina (natural 

gas) koji ne sadrže ili sadrže vrlo malo sumpornih 

spojeva; v. sweet crude oil, sweet natural gas. (2) 

sladak. Termin kojim se označava voda s vrlo niskim 

sadržajem otopljenih soli (minerala); v. freshwater. 

sweet corrosion – nesumporna korozija. Tip unutarnje 

korozije koja se javlja u naftnim ili plinskim bušotinama, 

uzrokovane djelovanjem ugljik-dioksida i organskih 

kiselina bez sumporovodika. Ugljik-dioksid nije 

korozivan kada nema vlage (voda), ali s njom nastaje 

ugljična (karbonska) kiselina, koja s organskim kiselinama 

uzrokuje koroziju. Općenito, nesumporna ili 

slatka korozija se može očekivati kada je parcijalni 

tlak ugljik-dioksida pri uvjetima na dnu bušotine 

veći od 2,1 bar. Zaštita od nesumporne korozije 

uključuje primjenu injektiranja inhibitora, zaštitne 

prevlake i opreme od specijalnih legura; v. corrosion, 

sour corrosion. 

sweet crude – niskosumporna (besumporna, nekorozivna) 

sirova nafta, v. sweet crude oil. 

sweet crude oil – niskosumporna (besumporna, nekorozivna) 

sirova nafta. Sirova nafta koja ne sadrži sumpor 

ili sadrži neznatnu količinu sumpora (toliko malu da 

ne zahtijeva obradu za njegovo uklanjanje) u obliku 

hlapljivih sumpornih spojeva, kao što su sumporovodik 

i merkaptani – obično manje od 1% (količina 

koja određuje sumpornu i besumpornu naftu varira 

od rafi nerije do rafi nerije i među državnim regulativnim 

tijelima). Općenito, lake nafte su besumporne. 

Cijena takvih nafti je veća od cijene za sumporne 

nafte, jer otpada uklanjanje sumpora u procesu rafi - 

nerijske prerade nafte. Sinonimi: noncorrosive crude, 

noncorrosive crude oil, sweet crude, sweet oil; v. crude 

oil, sour crude oil. 

sweetening – desulfurizacija, odsumporavanje. (1) Jedna 

od specifi čnih operacija u pogonskoj obradi proizvedenih 

fl uida iz ležišta – uklanjanje sumporovodika 

i drugih sumpornih spojeva iz prirodnog plina (v. 

gas sweetening) i sirove nafte (v. crude oil sweetening). 

(2) Proces obrade bijelih naftnih produkata radi uklanjanja 

nepoželjnih korozivnih komponenata i komponenata 

neugodna mirisa konverzijom sumpornih

sweetening of crude (crude oil) 

spojeva u disulfi de odgovarajućim aditivima (npr. 

alkalijama). 

sweetening of crude (crude oil) – desulfurizacija (odsumporavanje) 

sirove nafte, v. crude oil sweetening. 

sweetening of gas – desulfurizacija (odsumporavanje) 

plina, v. gas sweetening. 

sweetening of natural gas – desulfurizacija (odsumporavanje) 

prirodnog plina, v. gas sweetening. 

sweet gas – besumporni (niskosumporni, nekorozivni, 

slatki) plin, v. sweet natural gas. 

sweet natural gas – besumporni (niskosumporni, nekorozivni, 

slatki) prirodni plin. Prirodni plin koji uopće ne 

sadržava sumpor ili sumporne spojeve ili ih sadržava 

u toliko malim količinama da nije potrebna obrada 

za njihovo uklanjanje kako bi se direktno mogao rabiti 

kao gorivo u domaćinstvima bez toksičnog djelovanja 

i štetnog korozivnog utjecaja na cjevovode 

i opremu. Maksimalni dopušteni sadržaj sumporovodika 

u plinu za transport plinovodima je 4 ppm ili 

oko 0,1 gram po kubičnom metru; v. natural gas, sour 

natural gas. 

sweet oil – niskosumporna (besumporna, nekorozivna) 

nafta, v. sweet crude oil. 

sweet spot – visokoproduktivni dio ležišta. Dio naftnog 

ležišta koji će proizvoditi relativno bržim tempom 

zbog osobito dobre poroznosti, permeabilnosti ili 

debljine ležišta. 

S well – orijentirana bušotina sa S-kanalom, v. S-shaped 

well. 

swell – (1) bubrenje, bujanje, nadimanje. U inženjerskoj 

geologiji – povećanje volumena tla ili stijene nakon 

njihova izvlačenja na površinu (nakon uklanjanja insitu 

naprezanja) ili, osobito, zbog apsorpcije vode. 

(2) uzvišica, uzvisina, ispon, v. rise, 2. (3) doma, kupola. 

U strukturnoj geologiji – opći, neprecizni termin 

za dome ili kupole (dome). (4) svod. U strukturnoj 

geologiji – opći, neprecizni termin za svod (arch). 

(5) bibavica. Jedan od niza pravilnih morskih valova 

s dugim periodom i nešto spljoštenom krijestom 

(brijegom) koji se rasprostire na stranu od područja 

svog nastanka. (6) mreškanje, sitno talasanje. Sporo i 

pravilno nabiranje površine otvorenog oceana; niz 

neprelomljenih valova. 

S wellbore – orijentirana bušotina sa S-kanalom, v. Sshaped 

well. 

swelling – bubrenje. (1) Povećavanje volumena slojne 

nafte uzrokovano apsorpcijom injektiranih (istiskivajućih) 

fl uida u procesu povećanja iscrpka nafte 

(EOR-proces) – osobito apsorpcijom ugljik-dioksida 

– v. swelling test; (2) Povećavanje volumena glina 

u kontaktu sa slanom vodom (apsorpcijom vode). 

(3) Povećavanje volumena površinskih sedimenata 

usljed smrzavanja. 

swelling clay – bubreća glina, glina sklona bubrenju. Glina 

koja ima sposobnost (svojstvo) apsorpcije velikih 

količina vode, na primjer, bentonit (bentonite). 

swelling pressure – tlak bubrenja (nadimanja). Tlak 

koji je uvjetovan bubrenjem gline ili šejla (tj. tlak koji 

ispoljavaju glina ili šejl kada apsorbiraju vodu) u zatvorenom 

pornom prostoru. 

swelling shale – bubreći šejl, šejl sklon bubrenju. Šejl 

koji sadrži gline, na primjer, bentonit, sa svojstvom 

apsorpcije vode i povećavanja volumena (bubrenja). 

Formacije takvog šejla se buše s primjenom isplake 

s niskom fi ltracijom (low fl uid-loss mud), inverzne 

864 

swing producer 

emulzijske (invert emulsion mud), inhibirane (inhibited 

mud) ili polimerne isplake (polymer mud). 

swelling test – ispitivanje bubrenja. Tip laboratorijskog 

ispitivanja za dobivanje podataka koji su nužni za 

projektiranje procesa istiskivanja nafte plinom. Postupak 

ispitivanja se sastoji u dodavanju plina poznatog 

sastava (obično jednakog ili sličnog sastavu plina koji 

će se injektirati u ležište) uzorku slojne nafte u ćeliji 

u nekoliko koraka. Dodavanje plina počinje pri tlaku 

jednakom tlaku zasićenja uzorka slojne nafte i nastavlja 

se dok se u uzorku ne postigne, na primjer, 80%-tni 

molni udjel injektiranog plina. U svakom koraku se 

podiže tlak u ćeliji da se postigne jednofazno stanje 

fl uida. Podaci koji se dobiju ispitivanjem bubrenja 

slojne nafte uključuju zavisnost tlaka zasićenja od volumena 

injektiranog plina i odnos volumena zasićenog 

fl uida i volumena originalne zasićene slojne nafte 

i mogu se rabiti za karakterizaciju miješanja pojedinih 

ugljikovodičnih komponenata i utjecaj miješanja na 

povećanje volumena zasićenog fl uida i sposobnost 

smjese ugljikovodika za otapanje injektiranog plina. 

swept zone – obuhvaćena (isprana) zona. Zona (područje, 

volumen) naftnog ležišta (ležišne stijene) 

koja je pod efi kasnim utjecajem istiskivajućeg 

(injektiranog) fl uida u procesima običnog (konvencionalnog) 

zavodnjavanja (waterfl ood) ili povećanja 

iscrpka nafte (EOR-procesi, enhanced oil recovery); v. 

sweep, sweep effi ciency. 

swimming stone – porozni opal, v. fl oatstone, 2. 

swinestone – antrakonit, v. anthraconite. 

swing – (1) lateralno pomicanje pojasa meandriranja, v. 

swinging. (2) raspon, opseg. U elektrotehnici – varijacija 

frekvencije ili amplitude električne veličine. 

swing check – protupovratni (nepovratni) ventil, v. 

check valve. 

swinging – lateralno pomicanje pojasa meandriranja. 

Stabilno (ustaljeno) lateralno kretanje pojasa meandriranja 

(meandara, meander belt) od jedne strane 

dna doline (valley fl oor) prema drugoj. Sinonim: 

swing. 

swinging dip – migrirajući nagib, v. migrating dip. 

swinging ga(u)ge – oscilirajuće mjerenje volumena rezervoara. 

Metoda mjerenja volumena (količine) sirove 

nafte u rezervoaru tako da se od referentne točke 

rezervoara (v. reference point) oduzme mjerenje slobodnog 

volumena rezervoara; v. outage ga(u)ge. 

swing joint – zglobni spoj, zglob. Kombinacija cijevnih 

fi tinga koja omogućuje ograničeno gibanje u spoju 

bez naprezanja cjevovoda, prirubnica i ventila. 

swing line – zglobni usisni vod rezervoara. Usisni vod 

koji se može spuštati i vaditi žičanim užetom (pričvršćenim 

za ručicu montiranu izvan rezervoara) iz skladišnog 

ili proizvodnog naftnog rezervoara za pumpanje 

nafte iz njega (podizanjem usisnog voda iznad 

nivoa vode i taloga iz rezervoara se može ispumpati 

samo čista nafta). 

swing producer – proizvođač nafte za kompenzaciju 

potražnje. U proizvodnji nafte – zemlja koja raspolaže 

znatnim viškom kapaciteta proizvodnje nafte 

i sposobna je, prema tome, znatno i brzo povećati 

ili smanjiti proizvodnju i izvoz radi regulacije cijena 

nafte na svjetskom tržištu ili kompenzacije smanjenih 

isporuka nafte drugih proizvođača i izvoznika, 

odnosno zadovoljenja prekomjerne potražnje nafte. 

Takvu ulogu često ima Saudijska Arabija.

swing shift 

swing shift – večernja smjena radnika, v. tour, 2. 

swing valve – protupovratni (nepovratni) ventil, v. check 

valve. 

swivel – isplačna (rotacijska isplačna, vrtljiva isplačna) 

glava. U procesu rotacijskog bušenja – uređaj, obješen 

na kuki ispod pokretnog koloturnika (traveling 

block), koji omogućuje slobodnu rotaciju radne šipke 

(kelly) i istovremeno propušta isplačni fl uid (isplaku, 

drilling fl uid) u radnu šipku kroz isplačno crijevo 

(rotary hose). Sinonim: rotary swivel. 

swollen micelles – nabubrele micele. Micele koje su 

solubilizirale fazu nemiscibilnu s otapalom, a njihove 

otopine se nazivaju mikroemulzijama (microemulsions). 

Veličina nabubrelih micela je tipično 

od 10 do 200 mikrometara – mnogo više od micela 

koje nisu solubilizirale fazu; v. micelle, micellar solution. 

syenite – sijenit. (1) Prema klasifi kaciji IUGS eruptivnih 

stijena (v. IUGS classifi cation) – plutonska eruptivna 

(magmatska) stijena (plutonic rocks) s Q između 0 i 5 i 

P/(A+P) između 10 i 35 (Q – kvarc i druge polimorfne 

modifi kacije silicij-dioksida; P – plagioklas, više kalcijski 

od An 5 , i skapolit; A – alkalni glinenci ili feldšpati). 

(2) Grupa plutonskih eruptivnih (magmatskih) stijena 

koje sadrže alkalne glinence (feldšpate – obično 

ortoklas, mikroklin ili pertit), malu količinu plagioklasa 

(manje nego u monconitu), jedan ili više mafi tnih 

minerala (najčešće rogovaču ili hornblendu) i kvarc 

(prisutan samo kao akcesorni mineral). Termin sijenit 

također označava svaku stijenu iz te grupe. Sijenit je 

intruzivni ekvivalent (analog) trahita (v. trachyte). S 

porastom sadržaja kvarca sijenit postupno prelazi u 

granit (v. granite). 

syenodiorite – sijenodiorit. Grupni termin za označavanje 

plutonskih eruptivnih (magmatskih) stijena (plutonic 

rocks) srednjeg sastava između sijenita (syenite) 

i diorita (diorite) koje sadrže i alkalne glinence (feldšpate 

– obično ortoklas) i glinence plagioklase (u 

sastavu obično prevladavaju alkalni glinenci). Termin 

također označava svaku stijenu iz te grupe. Obično 

se smatra sinonimom termina monconit (monzonite), 

ali sijenodioriti mogu osim monconita uključivati i 

stijene srednjeg sastava između monconita i diorita. 

symmetrical fold – simetrična (normalna) bora. Bora 

čija oba krila (limbs) imaju jednak nagib (kut nagiba) 

u odnosu na aksijalnu (osnu) plohu (axial surface). 

Sinonim: normal fold; v. asymmetric fold. 

symmetric bedding – simetrična slojevitost. Slojevitost 

(v. bedding) karakterizirana litološkim tipovima 

ili facijesima koji slijede jedan drugog po rasporedu 

»ponavljanja prema natrag« koji je ilustriran sekvencijom 

1-2-3-2-1-2-3-2-1; v. asymmetric bedding. 

symmetric ripple mark – simetrični ripl. Ripl (v. ripple 

mark) koji ima simetrični oblik u poprečnom presjeku 

i karakteriziran je sličnim oblikom obiju strana 

grebena (krijeste, crest) koje su u tlocrtu pretežito 

ravne, osobito valni ripl (oscillation ripple mark); v. 

asymmetric ripple mark. 

symmetry – simetrija. (1) U kristalografi ji – zakonomjerna 

ponovljivost sličnih elemenata kristala koja 

upućuje na uređenu unutarnju strukturu (građu) kristalne 

tvari. Simetrija kristala je baza njihove klasifi - 

kacije. (2) U strukturnoj petrologiji – simetrija sklopa 

(symmetry of fabric) koja je kombinirana simetrija 

svih elemenata koji čine sklop. Postoji pet mogu- 

865 

synchroneity 

ćih simetrija: (a) sferična (spherical) – za sklopove 

sa simetrijom sfere; (b) aksijalna ili osna (axial) – za 

sklopove sa simetrijom sferoida; (c) rompska ili ortorompska 

(orthorhombic) – za sklopove sa simetrijom 

troosnog elipsoida; (d) monoklinska (monoclinic) – 

za sklopove koji imaju samo jednu ravninu simetrije, 

i (e) triklinska (triclinic) – za sklopove bez ravnina simetrije. 

(3) U biologiji i paleontologiji – raspored organa 

i drugih dijelova tijela organizama u odnosu na 

imaginarne osi. Može biti dvostrana ili bilateralna (bilateral 

symmetry), kada su pojedini dijelovi organizma 

simetrično smješteni s obje strane osi ili središnje 

ravnine, i zrakasta ili radijalna (radial symmetry), kada 

su dijelovi organizma zakonomjerno raspoređeni u 

odnosu na zajedničku centralnu os. 

symmetry axis – os simetrije. U kristalografi ji – imaginarna 

(zamišljena) linija u kristalima oko koje kristal 

može rotirati. Pri rotaciji oko osi za 360 stupnjeva 

mogu se dva, tri, četiri ili šest puta ponavljati oblici 

kristala (njegovi bridovi, uglovi ili plohe). Os simetrije 

kristala je jedan od elemenata simetrije kristala (v. 

symmetry elements). Sinonimi: axis of symmetry, rotation 

axis, symmetry axis of rotation; v. rotoinversion 

axis, rotorefl ection axis. 

symmetry axis of rotoinversion – inverzijska (rotacijsko-inverzijska) 

os simetrije, v. rotoinversion axis. 

symmetry axis of rotation – os simetrije, v. symmetry 

axis. 

symmetry axis of rotary inversion – inverzijska (rotacijsko-inverzijska) 

os simetrije, v. rotoinversion axis. 

symmetry center – centar (središte) simetrije, v. center 

of symmetry. 

symmetry elements – elementi simetrije kristala. Osi 

simetrije (v. symmetry axis, rotoinversion axis, rotorefl 

ection axis), ravnina simetrije (v. plane of mirror 

symmetry) i centar simetrije (v. center of symmetry) s 

kojima se može opisati simetrija kristala. Postoje 32 

moguća rasporeda (kombinacije) elemenata simetrije 

i, prema tome, 32 kristalne klase. Sinonim: elements 

of symmetry. 

symmetry plane – ravnina simetrije, v. plane of mirror 

symmetry. 

symplectic, symplectitic, symplektic, symplektitic 

– simplektički. Termin kojim se označava tekstura 

stijene formirana tijesnim uzajamnim proraštanjem 

različitih minerala (intergrowth). Termin se katkada 

odnosi samo na takve teksture sekundarnog podrijetla, 

odnosno samo na sekundarne minerale. Jedan 

od minerala može poprimiti crvoliki habit (formu). 

Simplektičkom se također naziva stijena s takvom 

teksturom ili samo proraštanje. 

symptomatic mineral – karakteristični (dijagnostički) 

mineral, v. diagnostic mineral. 

synchronal – sinkron, istodoban, istovremen, v. synchronous. 

synchrone – sinkron. U geologiji – (1) Zona koja predstavlja 

jednako vrijeme (koja odgovara jednakom 

vremenu). (2) Stratigrafska ploha (stratigraphic surface) 

na kojoj sedimenti u svakoj točki imaju jednaku 

geološku starost; kronološka ploha (v. time plane). 

synchroneity – sinkronizam, istovremenost, istodobnost. 

U geologiji – stanje sinkronizma (istovremenosti, 

istodobnosti), podudaranje (poklapanje) 

postojanja, formiranja ili manifestiranja geoloških 

događaja ili formi u vremenu, na primjer, glacijalni

synchronic 

sinkronizam ili sinkronizam oledbe (glacial synchroneity). 

Sinonim: synchronism. 

synchronic – sinkron, istodoban, istovremen, v. synchronous. 

synchronism – sinkronizam, istovremenost, istodobnost, 

v. synchroneity. 

synchronogenic – sinkronogen. U geologiji – koji je 

formiran u istom odsječku geološkog vremena. 

Terminom se, na primjer, označavaju stijene koje su 

jednake ili gotovo jednake geološke starosti; v. syntopogenic. 

synchronous – sinkron, istodoban, istovremen. U geologiji 

– koji se sreće, postoji ili je formiran u isto vrijeme 

(istovremeno, simultano). Termin sinkron se može 

primijeniti za označavanje ploha stijena na kojima 

svaka točka ima jednaku geološku starost, na primjer, 

granica između dviju idealnih kronostratigrafskih 

jedinica (time-stratigraphic units) u kontinuiranom i 

neporemećenom presjeku. Osim toga, termin se također 

može rabiti za karakteristike konsedimentacijskih 

rasjeda (growth fault) i procesa prodora plutona 

istovremeno s orogenezama. Sinonimi: synchronal, 

synchronic; v. diachronous, isochronous. 

synclinal – (1) sinklinala. Zastarjeli sinonim termina 

syncline (v.). (2) sinklinalan. Koji se odnosi na sinklinalu 

(v. syncline). 

syncline – sinklinala. Konkavni (udubljeni) dio bore, tip 

bore čiji su slojevi konveksno savijeni prema dolje. 

Sinklinale u sedimentnim stijenama često nastaju 

stlačivanjem koje je orijentirano okomito na njenu 

os. Jezgra (core) sinklinale se sastoji od stratigrafski 

mlađih slojeva (naslaga). Sinklinala zajedno s antiklinalom 

čini tzv. potpunu boru (v. fold), ali može postojati 

i kao zasebna struktura; v. synclinal. 

synclinorium – sinklinorij. Složena sinklinalna struktura 

regionalnog protezanja koja se sastoji od manjih 

bora (oblik množine: synclinoria); v. anticlinorium. 

syncrude – sintetska nafta (sirova nafta), v. synthetic 

crude oil. 

syndeposition – sinsedimentacija. Dio (etapa) singeneze 

(v. syngenesis) koji uključuje procese odgovorne 

za formiranje sedimentnog skeleta (sedimentary framework). 

syndepositional fold – konsedimentacijska bora. Bora 

koja se formirala istodobno sa sedimentacijom (sedimentation). 

Predstavlja geološku strukturu povezanu 

sa sedimentnom tektonikom (sedimentary 

tectonics). 

syndiagenesis – sindijageneza. Sedimentacijska (sedimentational), 

predijastrofi čka (prediastrophic) faza 

dijageneze koja uključuje promjene što su se zbile 

tijekom transportiranja (halmiroliza) i tijekom taloženja 

sedimenata i rane stadije kompakcije i cementacije, 

ali završava prije stadija dubokog pokapanja 

(deep burial – do dubine 100 metara). Sindijageneza 

je karakterizirana postojanjem velike količine intersticijalne 

(porne) ili konatne (reliktne) vode (interstitial 

water, connate water) koja se vrlo sporo istiskuje 

iz stijene i ekstremnim varijacijama vrijednosti pH i 

redoks-potencijala. Termin sindijageneza je ekvivalentan 

terminu rana dijageneza (early diagenesis). 

syneclise – sinekliza. Negativna ili utonula (depresijska) 

struktura kontinentske platforme (continental platform) 

prostranog, regionalnog protezanja (od desetaka 

tisuća do stotina tisuća četvornih kilometara). 

866 

syntexis 

Formira se sporim savijanjem (progibom) Zemljine 

kore tijekom više geoloških perioda (termin se primjenjuje 

uglavnom u ruskoj literaturi, na primjer, 

Kaspijska sinekliza, Caspian syneclise); v. anteclise. 

synform – sinforma. U geologiji – bora (fold) čija se krila 

(limbs) zatvaraju prema dolje u slojevima za koje je 

stratigrafska sekvencija nepoznata; v. antiform. 

synformal anticline – sinformna antiklinala. Antiklinala 

čija se krila (limbs) zatvaraju prema dolje kao u 

sinformi (v. synform). 

syngas, syn-gas – (1) sintezni plin, v. synthesis gas. (2) 

sintetski plin, v. synthetic gas, synthetic natural gas. 

syngenesis – singeneza. U geologiji – (1) Proces formiranja 

ili stadij akumuliranja nekonsolidiranih 

(necementiranih) sedimenata na mjestu (in place), 

uključujući promjene koje utječu (zahvaćaju) klastične 

(detritske) čestice za vrijeme njihova kretanja u 

vodama u sedimentacijskom bazenu (bazenu taloženja). 

Neki autori, međutim, primjenjuju taj termin 

samo za označavanje procesa početne dijageneze 

(initial diagenesis), tj. pojava izmjene između svježeg 

sedimenta i sredine sedimentacije (taložne sredine), 

dok drugi autori proširuju značenje termina u njega 

uključuju sve promjene (transformacije) kojima je 

sediment podvrgnut do njegove kompakcije. Američki 

autori termin syngenesis smatraju ekvivalentom 

(analogom) termina early diagenesis (rana dijageneza); 

v. syndiagenesis. (2) Proces u kojem su se komponente 

sedimentnih stijena formirale istodobno ili 

gotovo istodobno i koji uključuje sinsedimentaciju 

(v. syndeposition) i preddijagenezu (v. prediagenesis). 

syngenetic – singenetski. U sedimentologiji – (1) Termin 

kojim se označava primarna sedimentna struktura 

(kao, na primjer, ripl, ripple mark) formirana 

istodobno s taloženjem sedimenata; v. epigenetic. (2) 

Koji se odnosi na singenezu sedimenata (sedimentary 

syngenesis). 

syngenetic dolomite – singenetski dolomit. Mineral 

dolomit i dolomitna stijena koji su se formirali istodobno 

s taloženjem sedimenata. 

synkinematic – sintektonski, v. syntectonic. 

synorogenic – sinorogenetski. Termin za označavanje 

geoloških procesa ili zbivanja koji se odvijaju tijekom 

perioda orogenetske aktivnosti (orogenic activity) 

i također za označavanje stijena ili geoloških formi 

koje su nastale istodobno s orogenezom; v. syntectonic. 

synsedimentary – sinsedimentacijski. Koji je istodoban 

(istovremen) sa sedimentacijom. Terminom se osobito 

označava sedimentno rudno ležište (sedimentary 

ore deposit) u kojem su se rudni minerali formirali 

istodobno sa stijenama koje ih okružuju (u kojima 

se nalaze). 

synsedimentary fault – sinsedimentacijski (konsedimentacijski) 


synsedimentary folding – sinsedimentacijsko (konsedimentacijsko) 

nabiranje, v. penecontemporaneous 

folding. 

syntectonic – sintektonski. Termin za označavanje geoloških 

procesa ili zbivanja koji se odvijaju tijekom 

perioda bilo kakve tektonske aktivnosti (tectonic activity) 

i također za označavanje stijena ili geoloških 

formi koje su nastale istodobno s tektonskom aktivnošću; 

v. synorogenic. 

syntexis – sinteksa. (1) Anateksa (v. anatexis) dvaju ili

synthesis gas 

više tipova stijena, formiranje magme taljenjem 

(pretaljivanjem) dvaju ili više tipova stijena i asimilacija 

okružujućih stijena; v. diatexis, metatexis, palingenesis. 

(2) Promjena sastava magme procesom asimilacije. 

(3) Svaki tip reakcije između dižućeg tijela 

magme i stijena kore (crustal rocks) s kojima magma 

dolazi u kontakt. 

synthesis gas – sintezni plin. Srednjokalorični sintetski 

plin dobiven rasplinjavanjem čvrstog (krutog) goriva 

(ugljena, treseta) koje se rabi kao tehnološka sirovina 

za sintezu visokokaloričnih plinova, tekućeg goriva i 

kemijskih proizvoda. Glavne komponente su vodik i 

ugljik-monoksid. Sinonim: syngas. 

synthetic brine – sintetska (umjetna) slana voda. Sintetske 

slane (mineralizirane) vode se pripremaju 

kako bi se osigurala njihova čistoća i stalni izvor opskrbe 

za različita laboratorijska ispitivanja. Priprema 

slane otopine se sastoji u dodavanju točno odmjerene 

količine suhih soli u deioniziranu (ili trokratno 

destiliranu) vodu bez otopljenog ugljik-dioksida i 

mora sadržati kalcij-klorid da se osigura postojanje 

dvovalentnih kationa i jednovalentni natrij iz natrijklorida 

(u određenom omjeru). Ako se slana otopina 

namjerava rabiti tijekom duljeg razdoblja, tada joj se 

mora dodati stanovita količina živinog klorida (merkuriklorida) 

za sprječavanje rasta mikroorganizama. 

Sinonim: synthetic brine solution. 

synthetic brine solution – sintetska (umjetna) slana 

voda, v. synthetic brine. 

synthetic crude – sintetska nafta (sirova nafta), v. synthetic 

crude oil. 

synthetic crude oil – sintetska nafta (sirova nafta). Višekomponentna 

smjesa tekućih ugljikovodika, dobivena 

procesom oplemenjivanja i prerade prirodnog 

bitumena iz asfaltnih pijesaka (oil sands), kerogena 

iz bituminoznih škriljavaca (oil shales) ili ugljena 

(coal), koja ima mnogo sličnosti sa sirovom naftom i 

prikladna je za uporabu kao ulazna sirovina u rafi nerijsko 

procesno postrojenje za primarnu preradu kao 

supstitut za sirovu naftu. Može sadržati sumpor ili 

druge neugljikovodične spojeve. Sinonimi: artifi cial 

oil, syncrude, synthetic crude, synthetic oil. 

synthetic fault – sintetički rasjed. Tip sekundarnog 

rasjeda (secondary fault) – relativno mali rasjed koji 

je paralelan i ima jednaki pomak kao glavni rasjed 

(main fault), za razliku od antitetičkog rasjeda (v. antithetic 

fault). 

synthetic gas – sintetski plin. Termin slobodne uporabe 

– ovisno o kontekstu, može značiti visokokalorični 

sintetski plin, sintezni plin i bioplin. Sinonimi: artifi - 

cial gas, gasworks gas, manufactured gas, syngas, v. 

manufactured gases, syntethic natural gas. 

synthetic gases – sintetski (sintetski, umjetni, industrijski 

proizvedeni) plinovi, v. manufactured gases. 

synthetic group – sintetska grupa. U stratigrafi ji – litostratigrafska 

jedinica (lithostratigraphic unit) sastavljena 

od dviju ili više formacija koje su povezane 

zbog sličnosti ili tijesnih odnosa (veza) između fosila 

u njima ili njihova litološkog sastava; v. analytic group. 

syntethic methane gas – sintetski prirodni plin, v. syntethic 

natural gas. 

synthetic natural gas (SNG) – sintetski prirodni plin. 

Sintetski plin (smjesa plinovitih ugljikovodika vrlo 

bogata metanom), dobiven iz nafte ili naftnih pro- 

867 

system 

dukata, ugljena (coal), asfaltnih pijesaka (oil sands) ili 

bituminoznih škriljavaca (oil shales), koji je pogodan 

za komercijalnu uporabu kao gorivo. U literaturi postoje 

brojni sinonimi: pipelinable substitute natural 

gas, pipelinable synthetic natural gas, substitute gas, 

substitute natural gas, syngas, synthetic gas, synthetic 

methane gas, synthetic pipeline gas. 

synthetic oil – sintetska nafta (sirova nafta), v. synthetic 

crude oil. 

synthetic pipeline gas (SPG) – (1) transportabilni sintetski 

plin. Visokokalorični sintetski plin pogodan za 

transport magistralnimlinovodima. Sinonimi: pipelinable 

substitute natural gas, pipelinable synthetic natural 

gas, (2) sintetički prirodni plin, v. synthetic natural 

gas. 

synthetic polycrystalline diamond bit – bušaće dlijeto 

s polikristalnim dijamantnim oštricama, v. polycrystalline 

diamond compact bit. 

synthetic seismogram – sintetski seizmogram. Teoretski 

seizmogram izrađen prema podacima kontinuirane 

karotaže brzina konvolucijom funkcije 

refl eksivnosti s oblikom vala koji uključuje utjecaje 

fi ltrirajućih svojstava sredine (Zemlje) i registracijske 

aparature. Primjenjuje se za uspoređivanje s realnim 

seizmogramom kao pomoć u identifi kaciji osobitosti 

seizmičkog zapisa ili prognoziranju utjecaja 

stratigrafskih promjena na zapis. Na sintetskim seizmogramima 

se prikazuju katkada samo jednokratni 

refl eksi ili samo jednokratni i odabrani višekratni refl 

eksi ili svi jednokratni i višekratni refl eksi. Sinonim: 

theoretical seismogram. 

synthetic sonic log – dijagram sintetičke akustičke karotaže 

(seizmičke karotaže), v. seismic log. 

syntopogenic – sintopogen. Koji je formiran na istom ili 

sličnom mjestu ili označava slične uvjete podrijetla. 

Termin, na primjer, označava sedimentne stijene (sedimentary 

rocks) koje su se istaložile pod jednakim ili 

gotovo jednakim uvjetima u morskim vodama ili na 

kopnu; v. synchronogenic. 

system – sustav, sistem. (1) U geologiji – grupa uzajamno 

povezanih prirodnih formi, objekata ili procesa, 

na primjer, riječni sustav (drainage system) ili 

planinski sustav (mountain system). (2) U strukturnoj 

geologiji – grupa uzajamno povezanih struktura, na 

primjer, rasjeda, pukotina ili dajkova. (3) U tektonici 

– termin koji se katkada primjenjuje za označavanje 

jasno izdvojivih pojaseva nabiranja s vlastitim nazivima, 

na primjer, sustav Appalachian (takvi nazivi se 

ne smiju brkati s formalnim imenima stratigrafskih 

sistema). (4) U stratigrafi ji – formalna velika kronostratigrafska 

jedinica (chronostratigraphic unit) po 

rangu sljedeća ispod eratema (v. erathem) i sljedeća 

iznad serije (v. series). Stijene obuhvaćene sistemom 

predstavljaju vremenski raspon i epizodu povijesti 

Zemlje koji su dovoljno veliki da mogu biti svjetska 

referentna jedinica. Vremenski ekvivalent sistema je 

period (v. period). Sistem je fundamentalna jedinica 

kronostratigrafske klasifi kacije fanerozojskih stijena 

(Phanerozoic rocks) koja se izdvaja u tipskom području 

ili regiji i korelira se uglavnom po njihovom 

sadržaju fosila. U međunarodnim okvirima postoji 

znatno razilaženje u mišljenjima oko klasifi kacije, 

nomenklature i određivanja granica gotovo svih sistema. 

Iako osnovom za izdvajanje sistema trebaju 

biti posebno odabrani i precizno opisani tipski ili

system analysis 

referentni (reperni) presjeci, većina sistema suvremene 

stratigrafske skale nije potkrijepljena takvim 

presjecima i nije utvrđena u skladu s bilo kakvim sistematičnim 

planom geokronološke podjele slojeva 

Zemlje u cjelini. Sistemi u pretkambriju (Precambrian) 

imaju samo lokalno značenje i nisu smješteni u 

obliku uređenog niza koji je prihvaćen od širokog 

kruga geologa, pa zbog toga ne služe kao fundamentalne 

jedinice kronostratigrafske klasifi kacije. 

Neki sistemi koji su prvobitno bili utvrđeni u Europi 

su kasnije bili podijeljeni ili grupirani u jedinice rangirane 

kao sistemi, ali bi tim jedinicama više odgovarali 

termini podsistem (v. subsystem) ili nadsistem (v. 

supersystem). U SAD su izdvojeni sljedeći sistemi (od 

najmlađeg prema najstarijem): kvartarni (Quaternary 

system), tercijarni (Tertiary system), kredni (Cretaceous 

system), jurski (Jurassic system), trijaski (Triassic 

system), permski (Permian system), pensilvanijski 

(Pennsylvanian system), misisipijski (Mississippian system), 

devonski (Devonian system), silurski (Silurian 

system), ordovicijski (Ordovician system) i kambrijski 

(Cambrian system). (5) v. crystal system. 

system analysis – sistemska analiza. U proizvodnji nafte 

– detaljno izučavanje komponenata bušotine (ili 

bušotina), na primjer, kapaciteta proizvodnje bušotine 

(well capacity), promjera kolone uzlaznih cijevi 

868 

systematic paleontology 

(tubing size) i priključnih naftovoda (fl owline size) i 

tlaka u separatoru (separator pressure), povezano s 

cjelokupnim proizvodnim sustavom radi optimiranja 

proizvodnje pojedinačnih bušotina ili grupe bušotina 

u kontinuiranom sustavu strujanja. Analiza se 

vrši u tzv. čvoru (node) u bušotini koji je često ušće ili 

dno bušotine. 

systematic error – sustavna (sistematska) pogreška. Svaka 

pogreška koja je stalna i ne može se smatrati potpuno 

slučajnom ili pogreška koja je posljedica nekih 

određenih matematičkih i fi zikalnih zakona i može se 

kompenzirati (ispraviti), barem djelomično, određivanjem 

i unošenjem korekcije, na primjer, pogreška 

čija se veličina mijenja proporcionalno s poznatim 

promjenama u opservacijskim uvjetima – poput pogreške 

uzrokovane utjecajima temperature ili tlaka 

na mjerni instrument (uređaj) ili na mjereni objekt. 

systematic joints – sustav pukotina. U geologiji – pukotine 

koje formiraju određeni zakoniti sustav. Takve 

pukotine presijecaju druge pukotine, njihove plohe 

su ravne ili malo zakrivljene i orijentirane su okomito 

na granice stijena u kojima se nalaze. 

systematic paleontology – sistematska paleontologija. 

Grana paleontologije koja se bavi klasifi kacijom 

i obradom fosilnih formi u skladu s njihovim taksonomskim 

položajem.

Tabianian 869 

tailgate 

Tabianian – tabijan. Stratigrafski kat donjeg pliocena 

(Lower Pliocene) u Europi – iznad mesina (Messinian), 

a ispod plezancija (Plaisancian). 

table – (1) ravni planinski vrh. U geomorfologiji – plosnati 

vrh planine, na primjer, planine pokrivene horizontalnim 

pokrovima bazalta. (2) rotacijski (vrtaći) 

stol, v. rotary table. 

tableland – visoravan, plato. (1) Opći termin kojim se 

označava široko uzdignuto područje znatnog protezanja 

s gotovo ravnom ili valovitom površinom. (2) 

Plato obrubljen strmim rubovima nalik na litice (klifove) 

koji se oštro uzdiže iznad okolnog nizozemlja 

(lowland). 

table reef – ravni greben (rif). Relativno mali izolirani 

organogeni greben (rif, organic reef) s ravnim vrhom 

i otocima (ili bez njih) koji nema unutarnju lagunu, 

odnosno ne zatvara lagunu. 

tabular – tabličast, pločast. (1) Termin za označavanje 

pločastog tijela s ravnom plohom i dvije dimenzije 

koje su znatno šire ili dulje od treće, na primjer, magmatski 

dajk (igneous dike) ili geomorfološko tijelo 

s ravnom površinom poput platoa (plateau). (2) Termin 

kojim se označava sedimentno tijelo (sedimentary 

body) čiji je omjer (odnos) širine i debljine veći 

od 50:1, ali manji od 1.000:1, na primjer, formacija 

grauvake (graywacke formation) u geosinklinalnom 

sedimentu (geosynclinal deposit). (3) Termin kojim se 

označava sedimentna čestica (sedimentary particle) 

čija je duljina 1,5 do 3 puta veća od njene debljine. (4) 

Termin kojim se označava forma kristala (crystal form) 

čija je jedna dimenzija znatno manja od drugih dviju. 

(5) Termin za označavanje metamorfne teksture (metamorphic 

texture) u kojoj je veliki dio zrna tabličastog 

oblika i ima približno paralelnu orijentaciju. 

tabular cross-bedding – pločasta (tabličasta) kosa slojevitost. 

Kosa slojevitost (v. cross-bedding) u kojoj je 

serija kosih slojeva ili setova (sets) ograničena ravnim 

i u biti paralelnim plohama koje formiraju pločasto 

tijelo (dijele seriju slojeva na pločasta tijela), na primjer, 

kosa slojevitost formirana bujičnim tokovima 

(v. torrential cross-bedding). 

Tt 

tabular structure – tabličasta (pločasta) struktura. 

Struktura minerala ili stijene koja im daje sklonost k 

razdvajanju ili cijepanju na tanke pločice ili lamine. 

tabulate corals – tabulatni koralji, tabulati, v. tabulates. 

tabulates (Tabulata) – tabulati, tabulatni koralji. Podrazred 

izumrlih kolonijskih koralja iz koljena celenterata 

(mješinaca, coelenterates). Karakterizirani 

su jedino kolonijskim načinom rasta i izlučivanjem 

vapnenog egzoskeleta (calcareous exoskeleton) od 

tankih cjevčica. Dobri provodni fosili (guide fossils). 

Stratigrafska rasprostranjenost (ovisno o izvorima): 

srednji ordovicij-perm ili donji ordovicij-jura ili (možda) 

trijas-eocen. 

tackle – uže koloturnika. Uže koje ide preko kolotura 

(sheave) koloturnika (block) i služi za izvlačenje ili 

dizanje. 

Taconian (Taconic) orogeny – takonska orogeneza. 

Orogeneza koja se zbivala koncem ordovicija. Dobro 

je izražena na većem dijelu sjevernih Apalača (Appalachians) 

u SAD i Kanadi. Na nekim mjestima se 

orogeneza može točno defi nirati prema uzajamnim 

odnosima fosilifernih slojeva kao kasnoordovicijska, 

dok na drugim mjestima ona može obuhvatiti širi 

interval i uključiti brojne lokalne pulzacije od ranog 

ordovicija do ranog silura. 

tactite – taktit. Stijena složenog mineralnog sastava 

koja se formirala kontaktnom metamorfozom (contact 

metamorphism) i metasomatozom (metasomatism) 

karbonatnih stijena. Obično je grubozrnasta i 

bogata granatom, piroksenom s velikim sadržajem 

željeza, epidotom, volastonitom i skapolitom. Približni 

sinonim: skarn. 

tafrogeny – tafrogeneza, v. taphrogenesis. 

tailed amphibians – repati vodozemci, repaši, v. urodeles. 

tail gas – (1) rezidualni (odbenzinirani, suhi) plin, v. residue 

gas, 1. (2) rezidualni (preostali) plin, v. residue gas, 2b. 

tailgate – izlaz za rezidualni plin. Mjesto na kojem rezidualni 

plin izlazi iz procesnog postrojenja za obradu 

(preradu) plina (gas processing plant) nakon uklanjanja 

tekućih ugljikovodika.

tailing-in work 870 

T and C oilfi eld pump 

tailing-in work – završna priprema bušotine. Završni 

pripremni radovi na bušotini za puštanje u proizvodnju. 

tail pipe – (1) uteg dubinske pumpe. Uteg koji se dodaje 

dnu dubinske naftne pumpe (downhole pump) kako 

bi se spriječilo izvijanje kolone uzlaznih cijevi (tubing). 

(2) sidrena cijev, v. anchor pipe. 

tail plug – čep zaklopca. Čep na kraju zaklopca plinskog 

lifta (gaslifta, gas-lift valve). 

take – dnevna ugovorena količina prirodnog plina, v. daily 

contract quantity. 

take-and-pay (take-or-pay) clause – klauzula »uzmi ili 

plati«. U ugovoru o isporuci plina – klauzula po kojoj 

kupac plina mora preuzeti količinu (volumen) plina 

koju proizvođač-prodavatelj ima na raspolaganju za 

isporuku ili ako ne preuzme tu količinu mora platiti 

iznos koji odgovara isporuci minimalne količine (volumena) 

plina specifi cirane u ugovoru (gas contract). 

take-or-pay contract – ugovor tipa »uzmi ili plati«. Ugovor 

o isporuci plina (gas contract) kojim se kupac plina 

obvezuje preuzeti minimalnu količinu (volumen) 

plina godišnje ako ga ne spriječe okolnosti izvan 

njegove kontrole i ako ima raspoloživog plina za isporuku 

njemu. Ako kupac ne preuzme tu ugovorenu 

minimalnu količinu, on ju je dužan platiti po cijeni iz 

ugovora. Uobičajeno je da kupac može nadoknaditi 

manjak količina plina tijekom budućih godina ako 

kupuje količine veće od minimalnih. 

talc – talk, milovka. (1) Monoklinski mineral fi losilikat, 

po kemijskom sastavu hidratirani magnezijski silikat. 

Izvanredno mekan (tvrdoće 1 na Mohsovoj 

skali, lako se reže nožem), zelenkaste ili sive boje i 

karakterističnog sapunastog ili masnog opipa. Talk 

je uobičajeni sekundarni mineral i nastaje alteracijom 

(hidratacijom) silikata magnezija koji ne sadrže 

aluminij-oksid (kao što su olivin, enstatit i tremolit) u 

bazičnim eruptivnim (magmatskim) stijenama (basic 

igneous rocks) ili metamorfozom (metamorfi zmom) 

dolomitskih stijena (metamorphism of dolomite 

rocks). Obično se sreće u obliku listićastih, zrnastih ili 

vlaknastih masa (agregata). Rabi se kao punilo, presvlaka 

i prah, u proizvodnji keramike, gume, plastike, 

maziva i pudera. (2) Talkna (talkova) stijena (talcose 

rock); stijena sastavljena od talka, tremolita, klorita, 

antofi lita i srodnih minerala. (3) Tanki listić (pločica) 

muskovitskog tinjca. 

talcite – talkit. Masivni varijetet talka ili milovke (v. 

talc). 

talcoid – (1) talkoid. Mineral, po sastavu je možda smjesa 

talka (milovke, talc) i kvarca (quartz). (2) talkoidan. 

Koji nalikuje na talk (milovku), na primjer, talkoidni 

škriljavac (talcoid schist); v. talc. 

talcose – talkni, talkov, milovkin. (1) Koji se odnosi na 

talk (milovku, talc) ili ga sadrži, na primjer, talkni 

škriljavac (talcose schist). (2) Koji nalikuje na talk (milovku), 

na primjer, talkna stijena (talcose rock) koja je 

mekana i sapunastog opipa. 

talcose rock – talkna (milovkina) stijena. Stijena s mekanim 

i sapunastim opipom, tj. stijena koja nalikuje 

na talk ili milovku (v. talc). 

talc schist – talkni (milovkin) škriljavac. Škriljavac (v. schist) 

u kojem je talk (milovka) dominantni škriljasti 

mineral. Obično asocira s tinjcem (liskunom) i kvarcom. 

talc slate – talkni (milovkin) slejt. Onečišćeni, tvrdi, škri- 

ljasti varijetet talka (milovke, talc) koji je nešto tvrđi 

od francuske krede (mekani bijelo varijetet talka, steatita 

ili sapunskog kamena, French chalk); stvrdnuti 

talk. 

tally – (1) broj bušaćih šipki. Broj pojedinačnih bušaćih 

šipki koje se rabe za bušaću kolonu (kolonu bušaćih 

alatki, drillstring). (2) mjeriti i zapisivati duljinu cijevi. 

Mjeriti i zapisivati duljinu zaštitnih cijevi ili bušaćih 

šipki. 

talus – (1) sipar, survina, osulina, plaz, plazina. U geologiji 

– fragmenti stijena bilo koje veličine ili oblika 

(obično krupni i uglasti) koji su se sručili (osuli) sa strmine 

ili vrlo strme stjenovite padine i leže na njihovoj 

osnovici. Također, nakupljena hrpa ili masa takvih 

nevezanih fragmenata stijena, nagnuta na stranu od 

padine, koja se formirala uglavnom gravitacijskim 

padanjem, kotrljanjem ili klizanjem. Oblik termina u 

množini: taluses. Sinonim: rubble. (2) grebenski sipar 

(plazina), v. reef talus. 

talus breccia – siparna (siparišna) breča. Breča formirana 

akumulacijom i konsolidacijom (cementacijom) 

sipara (osuline, plazine, talus). 

talus cone – siparni (osulinski, plazinski) konus. Mala 

konusna (stožasta) ili na zastor nalik forma reljefa u 

osnovici strmine sastavljena od loše (slabo) sortiranog 

stijenskog detritusa (kršja, rock debris) koji se 

epizodički akumulira odronjavanjem stijena (rockfall) 

ili aluvijalnim spiranjem (alluvial wash). Terminom se 

također označava forma fl uvijalnog podrijetla koja 

se na vrhu konusno sužava u jarugu (gully). 

talus creep – puzanje sipara (osuline, plazine). Sporo 

kretanje sipara niz padinu – pojedinih fragmenata 

(odlomaka) stijena ili cjelokupne mase fragmenata. 

talus fan – aluvijalna lepeza, v. alluvial fan. 

talus slope – siparna (osulinska, plazinska) padina, padina 

sipara (osuline, plazine). Strma konkavna (udubljena) 

padina formirana akumulacijom (nakupljanjem) 

nevezanih (rastresitih) fragmenata stijena, osobito 

padina formirana u osnovici strmine spajanjem nekoliko 

odronskih sipara (rockfall taluses) ili aluvijalnih 

sipara (alluvial taluses); profi l površine akumulacije 

sipara. Treba napomenuti da je termin (etimološki) 

tautologija budući da talus (riječ francuskog podrijetla) 

označava padinu, kosinu ili strminu, iako se nekorektno 

rabi za materijal koji čini padinu. 

taluvium – taluvij. Zastarjeli sinonim koji označava klastični 

(detritski) pokrov (detrital cover) sastavljen od 

sipara ili plazine (talus) i koluvija (colluvium). Veličina 

fragmenata taluvija varira od velikih blokova do 

silta. 

talweg – talveg, v. thalweg. 

tamp – tamponirati minsku bušotinu, v. tamping. 

tamping – (1) tamponaža minske bušotine. Ispunjavanje 

minske bušotine iznad eksplozivnog punjenja 

(zabrtvljivanje eksplozivnog punjenja) vlažnim rahlim 

(nevezanim) materijalom (glinom, zemljom, 

pijeskom), vodom ili isplakom kako bi se djelovanje 

sile (snage) eksplozije ograničilo na donji dio kanala 

bušotine, odnosno poboljšali uvjeti prijenosa energije 

u okružujuću sredinu i također zaustavilo izbacivanje 

plinova i produkata eksplozije iz bušotine radi 

smanjivanja utjecaja smetnji izazvanih djelovanjem 

eksplozije. (2) materijal za tamponažu minske bušotine, 

v. tamping, 1. 

T and C oilfi eld pump – T&C dubinska naftna pumpa.

tangential cross-bedding 871 

tapered drillstring 

Sustav umjetnog podizanja nafte iz bušotine na površinu 

(artifi cial lift system), sličan instalaciji komornog 

plinskog lifta (chamber gaslift installation), osim 

što se otvaranje i zatvaranje regulira na površini. 

Radni plin (power gas) se injektira u komoru pumpe 

(pump chamber) koja sadrži slojni fl uid. Periodično 

injektiranje radnog plina je regulirano gibanjem 

unutarnje kolone uzlaznih cijevi (inner string of tubing) 

koje upravlja zasunom (slide valve) smještenim 

na vrhu komore pumpe. Unutarnja kolona se pomiče 

hidrauličkim cilindrom na površini što ga pogoni 

hidrauličko ulje. 

tangential cross-bedding – tangencijalna kosa slojevitost. 

Kosa slojevitost (v. cross-bedding) u kojoj niz 

prednjih slojeva (foreset beds) izgleda u presjeku kao 

glatki lukovi koji se približavaju površini ispod njih 

pod malim kutovima. Tangencijalna kosa slojevitost 

velikih razmjera obično upućuje na vjerojatnu eolsku 

sedimentaciju (taloženje vjetrom, deposition by 

wind). 

tangential stress – tangencijalno (smično) naprezanje, 

v. shear stress. 

tangential wave – S-val, v. S wave. 

tank – rezervoar, spremnik. Velika posuda za držanje, 

skladištenje ili transport (prijevoz) tekućina. 

tank battery – rezervoarski park. (1) Grupa rezervoara 

na polju za skladištenje proizvodnje sirove nafte iz 

jedne ili više bušotina (trodnevnih do sedmodnevnih 

proizvedenih količina), koja je predviđena za 

otpremu rafi nerijama naftovodima ili cisternama. 

Sinonim: tank farm. (2) Grupa rezervoara za skladištenje 

naftnih produkata; (3) Grupa rezervoara za 

skladištenje tekućih (ukapljenih) plinova – etana, 

butana i propana te sličnih plinovitih produkata. Rezervoari 

mogu biti pod tlakom i hlađeni; (4) Područje 

na kojem su izgrađeni skladišni rezervoari za prihvat 

proizvedenih fl uida – sirove nafte, naftnih produkata 

i ukapljenog (tekućeg) plina. Sinonim: tank farm. 

tank bleeding – ispuštanje taloga iz rezervoara. Ispuštanje 

vode i mulja na dnu rezervoara pražnjenjem 

kroz ispusni ventil. 

tank bottoms – ostaci na dnu rezervoara. Mješavina 

(smjesa) emulzije nafte i vode, slobodne vode i taloga 

na dnu naftnog skladišnog rezervoara (oil storage 

tank, stock tank. Povremeno se uklanja iz rezervoara 

mehaničkim načinom ili primjenom kemikalija za 

separaciju nafte i vode i ispumpava. Sinonim: tank 

settlings. 

tank bottom wax – parafi n na dnu rezervoara. Parafi n 

koji se izdvojio iz sirove nafte tijekom njena držanja 

(skladištenja) u rezervoaru i istaložio na njegovu 

dnu. 

tank calibration – kalibracija (umjeravanje) rezervoara. 

(1) Mjerenje volumena skladišnog rezervoara ispod 

nulte mjerne točke – v. ga(u)ging point; (2) Količina 

(volumen) sirove nafte ispod nulte mjerne točke u 

rezervoaru. 

tank dike – zaštitni nasip rezervoara. Zemljani (katkada 

betonski) nasip oko naftnih rezervoara za prihvat 

nafte u slučaju havarije, prelijevanja ili požara. 

tank farm – rezervoarski park, v. tank battery. 

tank ga(u)ge – mjerna vrpca rezervoara. Vrpca s oznakama 

u 1 / 10 inča za mjerenje visine nafte u skladišnom 

rezervoaru (na jednom kraju vrpce je olovni uteg). 

tank mixer – miješalica rezervoara. Propeler s motor- 

nim pogonom postavljen na plaštu naftnog skladišnog 

rezervoara (oil storage tank) za miješanje sirove 

nafte i taloga u rezervoaru. Na taj način talog i voda 

ostaju suspendirani u nafti usljed stvorene turbulencije 

kada se nafta ispumpava iz rezervoara. Propeler 

se pokreće motorom koji se nalazi izvan rezervoara. 

tank model – model ležišta nulte dimenzije, v. zero-dimensional 


tank-mounted reciprocating compressor – stapni 

kompresor na rezervoaru. Stapni kompresor postavljen 

(montiran) na rezervoaru koji se rabi za skladištenje 

plina i izjednačavanje pulzacija kada kompresor 

radi. 

tank outage – slobodni volumen rezervoara, v. outage. 

tank settlings – ostaci na dnu rezervoara, v. tank 

bottoms. 

tank strapper – mjerilac (mjerač) kapaciteta rezervoara. 

Osoba koja mjeri visinu i volumen skladišnog 

rezervoara za sirovu naftu radi izrade računske tablice 

danog rezervoara (tank table – tablicom se služe 

mjerioci za određivanje volumena/količine nafte 

u rezervoaru prema visini nafte u njemu). Sinonim: 

strapper. 

tank strapping – mjerenje kapaciteta rezervoara. Mjerenje 

visine i volumena rezervoara radi izrade računske 

tablice danog rezervoara (tank table), koja služi 

mjeriocima za određivanje volumena (količine) nafte 

u rezervoaru prema visini nafte u njemu. Mjerenje se 

izvodi čeličnom mjernom vrpcom, a mjeri se opseg 

rezervoara na različitim mjestima, njegova visina od 

vrha do dna te visina i debljina čelika i izračunava se 

volumen materijala u unutrašnjosti rezervoara. Sinonimi: 

strap, strapping. 

tank table – računska tablica volumena rezervoara. Tablica 

za određivanje volumena tekućine u danom 

skladišnom rezervoaru prema visini njenog nivoa. 

Tablica obično prikazuje volumen (kapacitet) rezervoara 

u barelima za svaku ¼, 1 / 8 ili 1 / 16 inča porasta 

dubine (visine nivoa) tekućine. Sinonimi: ga(u)ge table, 

loading table. 

tank vent line – odušni vod rezervoara, v. breathing. 

tannin – tanin. U tehnologiji bušaćih isplaka – aditiv 

za rezrjeđivanje (smanjivanje viskoznosti) bušaćih 

isplaka (tipiziran je pod trgovačkim nazivom quebracho). 

Prije uporabe krom-lignosulfonata je bio 

najčešće primjenjivani razrjeđivač isplake. Nije vrlo 

djelotvoran ako je pH isplake manji od 11. 

tapered array – heterogeni raspored. U seizmičkoj prospekciji 

– raspored (grupa) seizmičkih izvora (seismic 

sources) ili geofona (seizmičkih prijamnika, geophone 

array) u kojima doprinos njegovih sastavnih elemenata 

nije jednak (raspored s uvođenjem masenih 

koefi cijenata u njegove elemente). Heterogeni raspored 

seizmičkih izvora (tapered source array) može 

se dobiti različitim količinama eksploziva u raznim 

minskim bušotinama u njihovom razmještaju, variranjem 

broja impulsa (uzbude, na primjer, padom 

utega pri neeksplozijskim seizmičkim izvorima) ili 

promjenom udaljenosti između izvora. Heterogeni 

raspored geofona (tapered geophone array) ili hidrofona 

(tapered hydrophone array) može se postići 

variranjem izlaza različitih elemenata, udaljenosti između 

elemenata ili (češće) broja elemenata u nekoj 

točki rasporeda. 

tapered drillstring – kombinirana konusna kolona

tapered hole 872 

target location 

bušaćih šipki, kolona bušaćih šipki raznih promjera. 

U procesu bušenja – konstrukcija kolone bušaćih 

šipki sa šipkama manjeg promjera i težine u donjem 

dijelu bušaće kolone (težina obješenih šipki u 

tom dijelu kolone će biti manja), a većeg promjera 

u gornjem dijelu kolone (težina obješenih šipki će u 

tom dijelu kolone biti veća) – katkada se rabe bušaće 

šipke jednakog promjera sa šipkama od čelika veće 

čvrstoće u gornjem dijelu bušaće kolone. Kombinirana 

kolona bušaćih šipki se ponekad primjenjuje 

za dublje bušotine gdje je veća težina dubinskog 

sklopa bušaćih alatki. Kada se za bušenje rabe šipke 

jednakog promjera, najgornji pas (ili polupas) šipki 

je podvrgnut najvećem naprezanju budući da je on 

potporanj ukupnoj težini svih bušaćih i teških bušaćih 

šipki koje su obješene ispod njega. Što su bušaće 

šipke većeg promjera i težine, njihovo opterećenje 

je u odgovarajućoj mjeri veće. Konstrukcija kombinirane 

kolone bušaćih šipki će upravo prevladati taj 

problem. Sinonim: tapered string of drillpipe. 

tapered hole – kanal bušotine sa suženim dnom, konusni 

kanal bušotine. Kanal bušotine čiji se promjer neznatno 

smanjuje na dnu. Uzrok smanjenja promjera 

je bušenje dlijetom čiji je promjer manji od nominalnog 

(undergauged bit – pri kraju ciklusa spuštanja dlijeta). 

Kada se u takvu bušotinu spusti novo bušaće 

dlijeto, ono se može oštetiti ili zakliniti (zaglaviti) u 

suženom dijelu njena kanala. Sinonim: swaged hole. 

tapered mill – konusno (stožasto) glodalo (glodač). U 

procesu bušenja – glodalo (glodač) sa suženjem prema 

dnu i punim promjerom na vrhu, s vertikalnim 

ili spiralnim rezačima s reznim bridovima od volframovog 

karbida i kanalima između oštrica. Rotira s 

kolonom za instrumentaciju (fi shing string). Rabi se 

na uskim mjestima u kanalu bušotine (tight spots), u 

zgnječenoj koloni zaštitnih cijevi (collapsed casing), 

za glodanje predmeta u bušotini nepravilna oblika 

itd. Sinonim: taper mill. 

tapered reamer – konusni proširivač kanala bušotine 


tapered slug – obrok injektiranja fl uida s postupnim 

padom koncentracije. Specifi cirani (programirani) 

volumen injektiranja radnog (istiskivajućeg) fl uida 


s postupnim smanjivanjem koncentracije aktivne 

kemikalije (na primjer, polimera) s injektiranim volumenom. 

Sinonim: graded slug; v. slug. 

tapered string of drillpipe (drill pipe) – kombinirana 

konusna kolona bušaćih šipki, kolona bušaćih šipki raznih 

promjera, v. tapered drillstring. 

taper tap – konusni (stožasti) trn za hvatanje. U procesu 

bušenja – tip alatke za instrumentaciju (hvatanje i 

vađenje predmeta iz bušotine, fi shing tool) za unutarnje 

hvatanje predmeta. Trn ima konusno (stožasto) 

tijelo s vanjskim (muškim) navojem. Spušta se u bušotinu 

s kolonom za instrumentaciju (fi shing string) 

i rotacijom urezuje navoje u unutrašnjosti hvatanog 

predmeta. Nema mehanizam za oslobađanje. 

tapered tubing string – kombinirana konusna kolona 

uzlaznih cijevi, kolona uzlaznih cijevi raznih promjera. 

Kolona uzlaznih cijevi u bušotini (tubing string) čiji se 

promjer smanjuje prema dnu bušotine. Najčešće se 

primjenjuje u bušotinama koje su opremljene lajnerom 

(liner) manjeg promjera na dnu i zaštitnom kolonom 

(casing string) većeg promjera blizu ušća. 

tapered WAG injection – izmjenično injektiranje obroka 

vode i plina s promjenljivim omjerom obroka, v. tapered 

water-alternating-gas injection. 

tapered water-alternating-gas injection – izmjenično 

injektiranje obroka vode i plina s promjenljivim omjerom 

obroka. Izmjenično injektiranje obroka (programiranih, 

dimenzioniranih volumena) vode i plina (na 

primjer, ugljik-dioksida) u procesu povećanja iscrpka 

nafte (EOR-proces) istiskivanjem plinom s promjenljivim 

omjerom volumena injektiranih obroka (tzv. 

WAG omjerom , WAG ratio) tijekom cijelog procesa 

za razliku od izmjeničnog injektiranja s konstantnim 

omjerom obroka (s konstantnim WAG omjerom – v. 

conventional water-alternating-gas injection). Sinonim: 

tapered WAG injection. 

taper mill, tapermill – konusno (stožasto) glodalo (glodač), 

v. tapered mill. 

taphocoenose, taphocoenosis – tafocenoza, tanatocenoza, 

v. thanatocenose. 

taphonomy – tafonomija, paraekologija. Grana paleoekologije 

(paleoecology) koja se bavi izučavanjem 

svih procesa koji se zbivaju nakon smrti organizama 

pa do njihova otkrića (izučavanjem uvjeta pokapanja 

i formiranja fosilnih ostataka biljaka i životinja). 

Tafonomija uključuje biostratinomiju (biostratinomy) 

i dijagenezu fosila (fossil diagenesis). Sinonim: paraecology. 

taphrogenesis, taphrogeny – tafrogeneza. Opći termin 

koji se primjenjuje za označavanje skupa pojava 

formiranja riftova za koje je karakteristično normalno 

rasjedanje pod visokim kutom (blokovske dislokacije 

po rasjedima sa strmim nagibom, high-angle normal 

faulting) i s njime povezano spuštanje (tonjenje, subsidence). 

Drugi oblik pisanja termina: tafrogeny. 

taphrogeosyncline – tafrogeosinklinala. Geosinklinala 

koja se razvila kao rift (rift) ili korito (trough) između 

rasjeda (faults). 

tapped connection – spojnica s unutarnjim navojem. 

Spojnica s unutarnjim (ženskim) navojem (female 

thread), za razliku od spojnice s prirubnicom (fl anged 

connection) koja može biti navrnuta (screw fl ange) ili 

navarena (weld fl ange). 

tar – katran. (1) Prirodna, vrlo teška viskozna sirova 

nafta (relativne gustoće oko 1 ili 10 ° API); (2) Teški 

tekući ostatak nakon prerade sirove nafte; (3) Tamna 

(smeđe ili crne boje), gusta, viskozna organska tekućina 

bez vode dobivena kondenzacijom hlapljivih 

produkata pirolize (suhe destilacije) čvrste organske 

tvari (ugljena, lignita, drveta). Sasatav joj je različit i 

ovisi o temperaturi dobivanja i upotrebljenog materijala. 

target – (1) naprava za sprječavanje erozije trojnika. Čep 

za cijevi (bull plug) ispunjen olovom ili posebnom 

legurom ili zaglušnica (blind fl ange) teške izvedbe 

na kraju trojnika (tee) za sprječavanje erozije na mjestima 

gdje se mijenja smjer strujanja. (2) cilj bušenja. 

Podzemni horizont na kojem je planirano bušenje. 

target area – ciljno područje bušenja. Područje na određenoj 

dubini kroz koje je planirano bušenje (prolaz 

kanala bušotine). 

target depth – ciljna dubina bušenja (bušotine). Dubina 

bušenja (bušotine) na kojoj se očekuje produktivna 

formacija. 

target location – ciljna lokacija bušotine. Točan geografski 

položaj planiranog ulaza bušaćeg dlijeta (drill

target oil 873 

technical scale 

bit) u ciljno ili potencijalno ležište (target reservoir, 

potential reservoir) u procesu bušenja. 

target oil – ciljna nafta. Količina nafte (u kubičnim 

metrima ili barelima ili %) koja je preostala u ležištu 

nakon njegova iskorištavanja konvencionalnim metodama 

(nakon konvencionalne proizvodnje, conventional 

recovery), odnosno prije primjene metoda 

povećanja iscrpka nafte (EOR-metode, enhanced oil 

recovery methods) ili konvencionalnog zavodnjavanja 

(waterfl ood). Fizikalno-kemijske karakteristike 

ciljne nafte i veličina i distribucija zasićenja njome 

široko variraju, kao i karakteristike (tipovi) ležišta, te 

njihovo fi zičko stanje. Samo u SAD-u, prema procjeni 

Ministarstva energetike iz 1993. g., ciljna nafte za 

EOR-procese iznosi 56 milijardi kubičnih metara (350 

milijardi barela). 

tar pit – katranska (smolna) jama. Mjesto na površini 

zemlje na kojem se akumulirao prirodni bitumen 

(mjesto površinske akumulacije prirodnog bitumena) 

i tako formirao zamku u koju su padale i tonule 

životinje (osobito kralješnjaci) tako da su u bitumenu 

ostali sačuvani tvrdi dijelovi njihovih kostura. 

tar pitch – asfaltni katran. Ostatak dobiven destilacijom 

katrana. 

tar sands – asfaltni pijesci, asfaltni pješčenjaci. Pijesci ili 

pješčenjaci zasićeni (impregnirani) asfaltom, čvrstim 

i polučvrstim bitumenom i teškom, viskoznom naftom 

koja se ne može proizvoditi konvencionalnim 

metodama (takva otplinjena nafta ima viskoznost 

veću od 10.000 cp pri ležišnoj temperaturi). Nastali 

su nakon što su izvjetrile lakše, hlapljivije frakcije 

sirove nafte. Ekonomičnost dobivanja nafte iz asfaltnih 

pijesaka nije atraktivna zbog vrlo visokih troškova 

prerade i obrade proizvedene nafte. Najveća 

nalazišta su u Kanadi i Venezueli. Sinonimi: asphaltic 

sands, bituminous sands, petroleum tar sands. 

Tartarian, Tartarian stage – tatar. Stratigrafski kat gornjeg 

perma (Upper Permian) u Europi – iznad kazana 

(Kazanian), a ispod trijasa (Triassic). Obuhvaća vremenski 


Sinonimi: Chideruan, Tatarian. 

Tatarian, Tatarian stage – tatar, v. Tartarian. 

taxichnic – taksiknički. Termin kojim se označava dolomitska 

stijena u kojoj se sačuvala ili se dobro razlikuje 

prvobitna tekstura ili struktura vapnenca. 

taxite – taksit. Opći termin kojim se označavaju vulkanske 

stijene (volcanic rocks) koje izgledaju kao klastične 

zbog toga što su u njima pomiješani materijali 

različite teksture i strukture, ali iz jednog toka. 

taxodont – (1) taksodontan. Termin za označavanje 

sustava zuba (dentition) brave nekih moluska školjkaša 

(bivalves, bivalve mollusks) koji je karakteriziran 

brojnim kratkim i podjednakim zubima u neprekinutom 

nizu, od kojih su neki ili svi smješteni poprečno 

na rub ljušture. (2) jednakozupka, taksodont. Molusk 

školjkaš iz reda Taxodonta s taksodontnim tipom 

brave i jednako razvijenim mišićima aduktorima (mišićima 

zatvaračima ljušture, adductor muscle). Sinonim: 

taxodont mollusk. 

taxodont mollusk – jednakozupka, taksodont, v. taxodont, 

2. 

taxon – takson. U taksonomiji – jedinica bilo kojeg 

ranga, na primjer, vrsta (species), porodica (family) 

ili razred (class), i također naziv koji se primjenjuje 

na tu jedinicu. Takson se može označiti formalnim 

latinskim nazivom ili slovom, brojkom ili drugim 

simbolom. Oblik termina u množini: taxons, taxa; v. 

taxonomy. 

taxonomic category – taksonomska kategorija, v. 

taxon, taxonomy. 

taxonomic unit – taksonomska jedinica, v. taxon, taxonomy. 

taxonomy – taksonomija. U biologiji – teorija i praksa 

klasifi kacije biljaka i životinja, izučavanje koje je 

usmjereno na stvaranje hijerarhijskog klasifi kacijskog 

sustava organizama koji najbolje odražava ukupnost 

njihove sličnosti i razlika. Osnovne taksonomske 

jedinice ili kategorije (od najniže prema najvišoj) 

su: vrsta (species), rod (genus), porodica (family), red 

(order), razred (class), koljeno (stablo, tip, phylum) i 

carstvo (kingdom). Termini taksonomija i sistematika 

(systematics) se obično razlikuju (sistematika ima šire 

pojmovno značenje), ali se također mogu rabiti kao 

više ili manje sinonimni termini. 

taxon range zone – rasponska zona (akrozona) taksona. 

Intervalna zona (v. interval zone) između dokumentiranih 

najnižih i najviših intervala rasprostranjenosti 

jednog (pojedinačnog) taksona. 

Tayloran – tejlor, taylor. Stratigrafski kat gornje krede 

(Upper Cretaceous) u Sjevernoj Americi (primorje 

Meksičkog zaljeva, Gulf Coast) – iznad ostina (Austinian), 

a ispod navaroa (Navarroan). 

T.D. curve – dromokrona, hodograf, krivulja vrijemeudaljenost, 

v. time-distance curve. 

T-dolostone – T-dolomit. Dolomit (dolomitna stijena) 

čije je formiranje bilo tektonski kontrolirano (kontrolirano 

tektonskim procesima). Sreće se u obliku 

nepravilnih masa povezanih sa sustavima pukotina; 

v. S-dolostone, W-dolostone. 

TDT logging – impulsna neutronska karotaža po termičkim 

(toplinskim) neutronima, v. Thermal Decay Time 

Log. 

tear-down – demontaža (rastavljanje) bušaćeg postrojenja 

(uređaja, garniture), v. rigging down. 

tear down – demontirati (rastaviti) bušaće postrojenje 

(uređaj, garnituru), v. rigging down. 

tear fault – poprečni rasjed otkidanja. Vrlo strmi do 

vertikalni rasjed koji je povezan s položenom navlakom 

(low-angle overthrust fault) i nalazi se u njenom 

krovinskom dijelu. Pruža se okomito na pružanje 

navlake, a pomicanje po njemu može biti horizontalno, 

moguće škarastog tipa. Neki autori ga smatraju 

tipom rasjeda s pomicanjem po pružanju (strike-slip 

fault). 

teaser – nekomercijalna niskoproduktivna bušotina. 

Bušotina s proizvodnjom koja je nedovoljna da bi 

bila rentabilna (komercijalna) i da bi se opremila za 

proizvodnju. 

technical cost(s) – troškovi proizvodne namjene. Ukupni 

troškovi koji uključuju amortizaciju i fi nancijska 

ulaganja u geološko istraživanje i razradu kao i troškove 

eksploatacije i proizvodnje sirove nafte. 

technical scale – tehnička skala tvrdoće. Standard od 15 

minerala po kojima se može odrediti tvrdoća (hardness) 

pojedinih minerala. Skala uključuje sljedeće 

minerale (redoslijedom od najmekšeg do najtvrđeg, 

sa stupnjevima tvrdoće numeriranim od 1 do 15): talk 

(talc), gips (gypsum), kalcit (calcite), fl uorit (fl uorite), 

apatiti (apatite), ortoklas (orthoclase), čisto kvarcno 

staklo (pure silica glass), kvarc (quartz), topaz (topaz),

technical screening criteria 874 

tectonic framework 

granat (garnet), taljeni cirkon (fused zircon), korund 

(corundum), silicij-karbid ili karborund (silicon carbide), 

bor-karbid (boron carbide) i dijamant (diamond); 

v. Mohs scale. 

technical screening criteria – kriteriji eliminacije (primjenljivosti), 

v. screening criteria. 

technical white oil – bijelo (tehničko bijelo) ulje, v. white 

oil, 1. 

tectite – tektit, opsidijanit, v. obsidianite. 

tectocline – tektoklinala, geotektoklinala, v. geotectocline. 

tectofacies – tektofacijes. Tektonski interpretirani litofacijes 

(litofacijes koji je interpretiran s tektonskog 

stanovišta). Termin je bio uveden za označavanje 

grupe slojeva koji se po svojim tektonskim osobitostima 

razlikuju od njima lateralno ekvivalentnih 

slojeva i zatim defi niran kao lateralne varijacije stratigrafske 

jedinice uvjetovane tektonikom. Prema jednom 

mišljenju, termin tektofacijes, čini se, ima vrlo 

ograničeno praktično značenje (vrijednost) budući 

da se priroda (karakter) tektofacijesa obično zapaža 

tek nakon što je područje njegova razvoja izdvojeno 

na bazi drugih razmatranja (podataka). Termin tectofacies 

se ne smije brkati s terminom tectonic facies 

(trktonski facijes). 

tectogene – (1) tektogen, geotektogen. Dugi, relativno 

uski pojas (bora) sialske kore (sialic crust), savijen 

prema dolje, koji je, kako se pretpostavlja, povezan 

s procesima (rana faza) formiranja gorja. Termin je 

svojedobno bio predložen kao zamjena za termin 

orogene (orogen). Sinonim: geotectogene. (2) tektogen. 

Dio orogena (orogene), savijen prema dolje. Sinonim: 

downbuckle. 

tectogenesis – tektogeneza, orogeneza, v. orogeny. 

tectonic – tektonski, geotektonski. Termin kojim se 

označavaju sile koje sudjeluju u tektonskim pokretima 

ili strukture ili oblici formirani kao rezultat njihova 

djelovanja (nabiranja, rasjedanja); v. tectonics. 

tectonic accretion – tektonska akrecija, v. accretion, 3. 

tectonic activation – tektonska aktivacija. Obnavljanje 

intenzivnih tektonskih pokreta, koji ponovno formiraju 

kontrastni planinski reljef, unutar stabilnih (ranije 

stabiliziranih) dijelova Zemljine kore (platformi, 

drevnih nabranih podučja). Obično je praćena pojavljivanjem 

magmatizma. 

tectonic analysis – tektonska analiza, petrotektonika, v. 

petrotectonics. 

tectonic axis – tektonska (petrostrukturna) os, v. fabric 

axis. 

tectonic block – tektonski blok. Masa stijena koja je premještena 

(transportirana) u odnosu na susjedne stijenske 

mase tijekom djelovanja tektonskih procesa. 

tectonic breccia – tektonska breča (kršnik). Breča formirana 

kao rezultat pokreta Zemljine kore (crustal 

movement) pri bočnom ili vertikalnom stlačivanju ili 

rastezanju. Tektonske breče obično nastaju u krtim 

(lomljivim) stijenama (brittle rocks) koje su podvrgnute 

djelovanju tlaka nedovoljno visokog za transformaciju 

tih stijena u plastične. Sinonimi: dynamic 

breccia, pressure breccia; v. crush breccia, fault breccia, 

fold breccia. 

tectonic conglomerate – tektonski (kataklastični) konglomerat 

(valutičnjak), v. crush conglomerate. 

tectonic creep – tektonsko puzanje. Sporo, očevidno 

kontinuirano kretanje po rasjedu. 

tectonic cycle – tektonski (geotektonski) ciklus. (1) Ciklus 

koji povezuje nastanak većih struktura (strukturnih 

formi) Zemljine kore s velikim pokretima kore (crustal 

movements) i s tipovima stijena koje su se formirale u 

različitim stadijima razvoja tih struktura; orogenetski 

ciklus (v. orogenic cycle). (2) Geosinklinalni ciklus (v. 

geosynclinal cycle) koji uključuje tri stadija: peneplenizaciju 

(široko prostiranje sedimenata na relativno 

stabilnoj ravnoj površini), geosinklinalni stadij (taloženje 

sedimenata tijekom tonjenja) i orogenetski 

stadij (postgeosinklinalno izdizanje s blokovskim 

dislokacijama nakon nabiranja i prodora magmatskih 

stijena u geosinklinale). 

tectonic deformation – tektonska deformacija. Promjena 

forme zalijeganja, volumena, unutarnje strukture 

i uzajamnog rasporeda stijenskih tijela djelovanjem 

dubinskih sila Zemlje koje stvaraju u Zemljinoj kori 

uvjete lokalno usmjerenog ili svestranog rastezanja, 

stlačivanja ili smicanja. Tektonske deformacije se najizrazitije 

očituju u obliku različitih poremećaja nabiranjem 

i rasjedanjem, u preorijentaciji i kristalizaciji 

minerala u stijenama. 

tectonic denudation – tektonska denudacija. Skidanje 

s podzalegnutog tijela (underbody), kao što je fundament 

(basement) ili druga naslaga kompetentnih 

stijena (competent rocks) stratifi ciranog sloja koji 

zaliježe iznad njega. Pri kretanju gravitacijskim klizanjem 

(gravity sliding) masa iznad zaliježućih stijena 

bez korijena mjestimično se ogoljuje površina ispod 

zaliježućeg tijela. 

tectonic discordance – tektonska diskordancija (nesklad). 

Termin koji ukazuje da je starije područje presječeno 

kasnijim tektonskim zbivanjima. 

tectonic dolomite – tektonski (sekundarni, epigenetski, 

stratigrafski) dolomit, v. secondary dolomite. 

tectonic earthquake – tektonski potres. Potres koji je 

uzrokovan rasjedanjem (rasjednim kretanjem, faulting), 

a ne vulkanskom djelatnošću (termin se rijetko 

primjenjuje); v. volcanic earthquake. 

tectonic enclave – tektonska enklava, tektonski izolirana 

stijena. Stijensko tijelo koje je tektonskim silama 

(tectonic forces) bilo otkinuto ili izolirano od matične 

stijene; v. tectonic inclusion. 

tectonic epochs – tektonske epohe. Relativno kratkotrajne 

(milijuni godina) epohe povećane aktivnosti 

tektonskih pokreta u povijesti Zemlje. Očituju se 

u intenzivnom formiranju tektonskih poremećaja 

– uzdignuća, progiba (osobito bora, folds), rasjeda 

(faults) – i nerijetko su praćene magmatizmom i regionalnom 

metamorfozom (metamorfi zmom) stijena. 

Tektonske epohe dobivaju nazive po lokalitetima na 

kojima se najintenzivnije pokazuju ili gdje su prvi 

put utvrđeni. 

tectonic fabric – tektonski (deformacijski) sklop (građa), 

v. deformation fabric. 

tectonic facies – tektonski facijes. Skupni termin kojim 

se označavaju stijene čije su sadašnje karakteristike 

uvjetovane uglavnom tektonskom aktivnošću (pokretima), 

na primjer, miloniti (mylonites) i neki fi liti 

(phyllites). Termin tectonic facies se ne smije brkati s 

terminom tectofacies (tektofacijes). 

tectonic fi ssure – tektonska pukotina. Pukotina koja se 

pojavljuje (nastaje) u stijenama zbog djelovanja tektonskih 

sila u Zemljinoj kori. 

tectonic framework – tektonska struktura. Ukupnost

tectonic gap 875 

ili uzajamni odnos u prostoru i vremenu sliježućih 

(tonućih), stabilnih i uzdižućih tektonskih elemenata 

u sedimentnom izvoru (podrijetlu) i području sedimentacije. 

tectonic gap – tektonski prekid, zaostajući rasjed, v. lag 

fault. 

tectonic geology – tektonska geologija, geotektonika, 

tektonika, v. tectonics. 

tectonic hypotheses – tektonske hipoteze. Znanstveno 

osnovane pretpostavke o uzrocima pokreta i deformacija 

Zemljine kore koji mijenjaju njenu strukturu. 

Sve postojeće hipoteze se mogu svrstati u dvije skupine: 

(a) hipoteze fi ksizma (polaze od pretpostavke o 

nepromjenljivom položaju pojedinih velikih blokova 

Zemljine kore), i (b) hipoteze mobilizma (pretpostavljaju 

znatna horizontalna kretanja kontinenata 

ili njihovih velikih blokova u odnosu jednoga prema 

drugom). 

tectonic inclusion – tektonska inkluzija (uklopak). Stijensko 

tijelo koje je tektonskim poremećajem (lomom, 

tectonic disruption) bilo otkinuto ili izolirano 

od matične stijene i uklopljeno u okružujuću stijenu, 

na primjer, budin (boudin). 

tectonic lake – tektonsko (strukturno) jezero. Jezero koje 

zauzima bazen (zavalu, basin) koji je nastao uglavnom 

tektonskim pokretima Zemljine kore (crustal 

movements), na primjer, jezero nastalo pri uzdizanju 

iznad nivoa mora podvodnog bazena koji se formirao 

zbog diferencirane marinske sedimentacije ili jezero 

nastalo zapruđivanjem drenažnog sustava kao 

posljedica izbočivanja Zemljine kore (upwarping) ili 

jezero nastalo u grabenu (na primjer, Bajkalsko jezero 

u Rusiji). Sinonim: structural lake. 

tectonic land – tektonsko kopno. Linearni nabrani 

hrptovi (linear fold ridges) i vulkanski otoci (volcanic 

islands) koji kratkotrajno postoje u unutarnjim dijelovima 

orogenetskog pojasa (orogenic belt) tijekom 

rane ili geosinklinalne faze. 

tectonic landform – tektonska forma reljefa. Forma reljefa 

koja je nastala pokretima Zemljine kore; v. structural 

landform. 

tectonic lens – tektonska leća. Stijensko tijelo slično budinu 

(boudin), ali se, kako se pretpostavlja, formiralo 

kidanjem kontinuiranog nekompetentnog sloja zatvorenog 

između dva kompetentna sloja, a ne obratno, 

kao u slučaju budina. 

tectonic line – tektonska linija. Veliki, ekstenzivni rasjed, 

s lateralnim i vertikalnim pomicanjem po njemu, 

koji presijeca ili ograničava orogenetski pojas 

(orogenic belt). 

tectonic map – tektonska karta. Karta koja prikazuje 

građu (konstrukciju) vanjskog dijela Zemlje (Zemljine 

kore), odnosno, glavne strukturne osobitosti – uključujući 

planinske lance (mountain ranges), uzdignuća 

(uplifts) i bazene (basins) danog područja. Slična je 

strukturnoj karti u izolinijama (v. structure-contour 

map), na kojoj se prije svega prikazuju slojevi, bore, 

rasjedi itd., što također prikazuje tektonska karta 

koja, osim toga, označava starost i tipove stijena od 

kojih je struktura građena, kao i njihov vremenski razvoj; 

v. paleotectonic map. 

tectonic mélange – tektonski melanž. Melanž (v. mélange) 

koji je nastao tektonskim procesima. 

tectonic moraine – tektonska morena. Nakupina blokova 

(boulders) u osnovici ili podini tektonskog po- 

tectonic types 

krova (base of overthrust, sole of overthrust). Često se 

pogrešno smatra konglomeratom budući da mjestimično 

zaliježe skladno (konkordantno) s okolnim 

slojevima. 

tectonic movements – tektonski pokreti. Mehanički 

pokreti Zemljine kore izazvani silama koje djeluju 

u kori i plaštu Zemlje i uzrokuju deformacije stijena 

kore i mijenjaju sliku površine Zemlje. Tektonski pokreti 

su, u pravilu, povezani s promjenom kemijskog 

i mineralnog sastava te unutarnje strukture stijena 

podvrgnutih deformacijama. Tektonski pokreti su 

vrlo raznoliki po oblikuočitovanja, dubini nastajanja 

te mehanizmu i uzrocima pojavljivanja (mogu biti 

epirogenetski i orogenetski, spori i brzi, vertikalni i 

horizontalni, suvremeni i drevni itd.). 

tectonic overpressure – tektonski nadtlak. Tlak koji je 

veći od tlaka opterećenja (load pressures) u procesu 

metamorfoze (metamorphism) za veličinu koja zavisi 

od čvrstoće stijena – obično 1.000 do 2.000 bar. 

tectonic pattern – tektonska struktura. Raspored velikih 

strukturnih jedinica Zemljine kore, na primjer, 

gorski (planinski) sustavi (mountain systems), štitovi 

(shields) ili stabilna područja (stable areas), bazeni 

(basins), svodovi (arches) i vulkanski arhipelazi (volcanic 

archipelagoes). 

tectonic profi le – tektonski profi l, v. profi le, 4. 

tectonics – tektonika, geotektonika, tektonska geologija. 

Grana geologije koja se bavi izučavanjem opće 

građe gornjeg (vanjskog) dijela Zemljine kore, i to 

izučavanjem regionalnih struktura ili oblika deformacija, 

njihovih uzajamnih odnosa, podrijetla i povijesnog 

razvoja. Tektonika je tijesno povezana sa 

strukturnom geologijom (structural geology), razlike 

među njima su izbrisane, ali se tektonika obično 

bavi većim detaljima građe, a strukturna geologija 

– manjim detaljima. Tektonika se dijeli na niz smjerova 

– globalna (global tectonics), nova globalna 

(new global tectonics), morfološka (morphological 

tectonics), regionalna (regional tectonics), genetska 

(genetic tectonics), sedimentacijska tektonika (sedimentary 

tectonics) itd. Sinonimi: geotectonics, tectonic 

geology. 

tectonic structures – tektonske strukture. Zakonito ponavljane 

forme zalijeganja stijena u Zemljinoj kori. 

Razlikuju se elementarne strukturne forme (slojevi, 

bore, pukotine, rasjedi itd.) i tektonske strukture magmatskih 

tijela (dajk, sil, lakolit i druge). 

tectonic style – tektonski stil. Opće crte grupe srodnih 

geoloških struktura po kojima se one razlikuju od 

drugih grupa struktura (na jednak način kao što stil 

razlikuje neku građevinu ili spomenik kulture od drugih 

izgrađenih u raznim epohama). 

tectonic subsidence – tektonsko spuštanje (slijeganje) 

Zemljine kore. Dio slijeganja Zemljine kore (v. subsidence) 

u danoj točki sedimentacijskog (taložnog) 

bazena (sedimentary basin) uzrokovan mehanizmom 

tektonskog djelovanja. Računa se uklanjanjem 

komponente slijeganja uzrokovanog netektonskim 

procesima, kao što su opterećenje sedimentima (sediment 

loading), kompakcija sedimenata (sediment 

compaction) i promjene dubine vode (changes in 

water depth). 

tectonic types – tipovi tektonskih pokreta. Načini strukturnih 

deformacija stijena u velikim razmjerima. Glavni 

tipovi tektonskih pokreta su: (a) orogenetski (oro

tectonic valley 876 

tektite 

genic) pokreti ili formiranje gorja (proces nastajanja 

gorja povezan s horizontalnim silama i formiranjem 

bora i rasjeda); (b) epirogenetski (epeirogenic) pokreti 

(relativno spori proces nabiranja); (c) tafrogenetski 

(taphrogenic) pokreti (povezani uglavnom s vertikalnim 

djelovanjima i blokovskom tektonikom), i (d) 

lineagenetski (lineagenic) pokreti (izazivaju horizontalna 

pomicanja). 

tectonic valley – tektonska dolina. Dolina koja je formirana 

uglavnom kao rezultat tektonskih pokreta 

Zemljine kore (crustal movements), na primjer, rasjedanjem 

(faulting) ili nabiranjem (boranjem, folding); 

v. structural valley. 

tectonic windows – tektonsko okno. Izolirani dio autohtona 

koji je došao na površinu ispod alohtona 

kao posljedica njegove erozije. 

tectonism – tektonizam, dijastrofi zam, v. diastrophism. 

tectonite – tektonit. Svaka stijena čiji sklop (građa, fabric) 

odražava povijest njene deformacije; stijena čiji 

sklop jasno pokazuje geometrijski pravilnu orijentaciju 

elemenata koja upućuje na kontinuirano njihovo 

tečenje u čvrstom stanju (solid fl ow) u procesu formiranja 

stijene. Drugi oblik pisanja termina: tektonite. 

tectonization – tektonizacija. Termin koji se katkada 

primjenjuje kao uopćeni sinonim termina orogeneza 

(orogenesis), dijastrofi zam (diastrophism) itd. 

Prema tome, za deformirane stijene u orogenetskim 

pojasevima (orogenic belts) se kaže da su bile tektonizirane 

(tectonized). 

tectonized – tektoniziran, v. tectonization. 

tectonomagnetism – tektonomagnetizam. Izučavanje 

magnetskih anomalija (magnetic anomalies) zbog 

tektonskih naprezanja (tectonic stress). 

tectonophysics – tektonofi zika. Grana geofi zike koja se 

bavi izučavanjem sila koje izazivaju tektonske pokrete 

u Zemljinoj kori i njenu deformaciju (izučavanjem 

fi zičkih procesa koji sudjeluju u formiranju geoloških 

struktura). 

tectonosphere – tektonosfera. Zona ili sloj (omotač) 

Zemlje iznad nivoa izostatičke ravnoteže (isostatic 

equilibrium) gdje nastaju pokreti u Zemljinoj kori 

(crustal movements) i tektonski pokreti (tectonic 

movements). Tektonosfera je ekvivalentna Zemljinoj 

kori (crust) i sastoji se od siala (sial), salsime (salsima) 

i sime (sima). 

tectono-stratigraphic unit – (1) tektonsko-stratigrafska 

jedinica. Mješavina (cjelokupnost) litostratigrafskih 

jedinica (lithostratigraphic unit) koja je nastala pri 

tektonskim deformacijama (tectonic deformations), 

na primjer, melanž (mélange). (2) tektonsko-stratigrafska 

jedinica, stratigrafska sekvencija, sekvencija, v. 

sequence, 2. 

tectono-stratigraphy – tektonostratigrafi ja. Izučavanje 

uzajamnih odnosa glavnih litostratigrafskih jedinica 

(lithostratigraphic units), na primjer, stratigrafskih 

sekvencija (v. sequence, 2) s naglaskom na tektonske 

efekte na stratigrafski presjek. 

tectosilicate – tektosilikat. Klasa ili strukturni tip silikata 

(v. silicate) karakteriziran time što su SiO 4 -tetraedri 

međusobno povezani preko sva četiri vrha zajedničkim 

atomima kisika sa susjednim tetraedrima (tj. sva 

se četiri atoma kisika SiO 4 -tetraedra dijele sa susjednim 

tetraedrima), tako da tvore trodimenzijski skelet 

koji se proteže preko cijelog kristala, i omjerom Si: 

O jednakim 1:2. Sinonimi: framework silicate, tektosi- 

licate; v. cyclosilicate, inosilicate, nesosilicate, phyllosilicate, 

sorosilicate. 

tectosome – tektosom. Grupa slojeva koji upućuju na 

homogene tektonske uvjete. Također presjek sedimentnih 

stijena (sedimentary rocks) koji odgovara 

homogenoj tektonskoj sredini ili tektotopu (v. tectotope). 

Termin tectosome se primjenjuje umjesto 

termina tectotope (tektotop) u njegovoj prvobitnoj 

defi niciji (značenju). 

tectosphere – tektosfera. Sloj ili omotač Zemlje koji se 

različito izjednačava s litosferom (lithosphere), astenosferom 

(asthenosphere) i tektonosferom (tectonosphere). 

tectostratigraphic – tektostratigrafski. Koji se odnosi 

na facijesne aspekte (facies aspects) određene 

tektonskim uvjetima i utjecajima. Termin označava 

tektonsku interpretaciju stratigrafskog facijesa (a ne 

objektivni stratigrafski facijes) koja litološki karakterizira 

njegov tektonski značaj. 

tectotope – tektotop. Područje homogene tektonske 

sredine (tectonic environment). Prema prvobitnoj 

defi niciji, termin je označavao sloj ili niz slojeva s 

karakteristikama koje ukazuju na akumulaciju u općoj 

tektonskoj sredini, ali su ga kasnije drugi autori 

primijenili za označavanje same tektonske sredine, 

potom drugi autor za označavanje područja (area), 

a ne stratigrafskog tijela (stratigraphic body) ili sredine 

(environment) uz napomenu da je taj pojam čista 

apstrakcija koja zavisi od interpretacije tektosoma 

(v. tectosome). Konačno, jedan autor smatra termin 

suvišnim budući da su tektonska područja (tectonic 

areas) generalizirana i prostrana i nisu podložna takvom 

raščlanjivanju kakvo je moguće u razmatranju 

ili opisivanju sedimentacijskih sredina (sedimentary 

environments). 

tee – trojnik. Cijevni T-komad, tlačni fi ting s tri otvora 

– dva otvora u istoj ravnini i treći otvor pod kutom od 

90° na drug dva. Krajevi trojnika mogu imati navoje 

ili prirubnice. Trojnici se, na primjer, primjenjuju na 

erupcijskom uređaju bušotine (Christmas tree) – tada 

se također nazivaju erupcijski trojnik ili križnik (fl o w 

cross). Sinonim: tee piece. 

tee piece – trojnik, v. tee. 

teggoglyph – otisak opterećenja, v. load cast. 

TEG unit – kolona za apsorpciju trietilenglikolom. Vertikalna 

apsorpcijska kolona (absorber tower) koja rabi 

trietilenglikol (triethylene glycol, TEG) za dehidraciju 

plina. Otopina glikola ulazi na vrhu kolone i struji 

prema njenom dnu preko plitica i apsorbira vodu iz 

plina koji ulazi na dnu kolone i struji prema njenom 

vrhu. Obogaćena (vodom zasićena) otopina glikola 

izlazi na dnu kolone i odlazi na regeneraciju, a dehidrirani 

plin izlazi na vrhu kolone. 

tektite – tektit, opsidijanit. Zaobljeno (okruglo) tijelo 

silikatnog stakla (silicate glass) nevulkanskog podrijetla 

veličine oraha i s kanalićima izrovanom površinom. 

Sreću se u grupama (nakupinama) na nekoliko 

područja, međusobno znatno udaljenih, Zemljine 

površine. Većina tektita ima visok sadržaj silicij-dioksida 

(68% do 82%) i vrlo nizak sadržaj vode (prosječno 

0,005%). Po sastavu ne nalikuju na opsidijan, 

nego više sliče šejlu. Pretpostavlja se da su tektiti 

izvanzemaljskog podrijetla (na primjer, kao rezultat 

izbacivanja materijala iz gravitacijskog polja Mjeseca 

usljed jakih udara meteorita) ili su produkti udara

tektonite 877 

temperature surveying 

velikih hiperbrzih meteorita o Zemljine stijene. Sinonimi: 

obsidianite (v.), tectite. 

tektonite – tektonit, v. tectonite. 

tektosilicate – tektosilikat, v. tectosilicate. 

teleosteans (Teleostei) – teleoste, prave koštunjače. 

Infrarazred aktinopterigija (riba zrakoperki, 

actinopterygians,rayfi n fi shes). Skelet je potpuno 

okoštao, repna peraja je homocerkna (homocercal 

caudal fi n), ljuske su tanke i cikloidne (cycloid scales). 

Imaju plivaći mjehur (swim bladder). Stratigrafska rasprostranjenost: 

gornji trijas-danas. Sinonimi: teleost 

fi shes, teleosts. 

teleost fi shes – teleoste, prave koštunjače, v. teleosteans. 

teleosts – teleoste, prave koštunjače, v. teleosteans. 

telescopic derrick – teleskopski (izvlačivi) bušaći toranj. 

Tip prenosivog bušaćeg tornja (portable derrick) postrojenja 

za bušenje čiji je gornji dio smješten unutar 

njegove donje sekcije i može se izvući do ukupne 

duljine (visine) užadima ili hidrauličkim klipom. Drugi 

oblik pisanja termina: telescoping derrick. 

telescopic joint – teleskopska (klizna) spojnica, v. slip 

joint, 2. 

telescopic leg – teleskopska noga. Noga samopodizne 

bušaće platforme s pločastim postoljem (mat-supported 

jackup drilling rig) koja se može rastegnuti 

kako bi se povećala njena duljina. Teleskopske noge 

se rabe za skraćivanje nogu platforme za vrijeme 

njena tegljenja i omogućuju produljivanje nogu tijekom 

boravljenja platforme na lokaciji bušenja kako 

bi paluba platforme bila iznad nivoa mora. 

telescoping derrick – teleskopski (izvlačivi) bušaći toranj, 

v. telescopic derrick. 

telltail – vanjska skala volumena rezervoara. Skala na 

vanjskoj stijenci rezervoara koja pokazuje volumen 

tekućine u njemu. 

telluric current – telurska (zemna) struja, v. earth current. 

telluric-current method – metoda telurskih (zemnih) 

struja, telurska metoda, v. telluric method. 

telluric method – telurska metoda, metoda telurskih 

(zemnih) struja. U geofi zici – metoda električnog 

istraživanja u kojoj se simultano mjeri prirodno 

električno polje Zemlje (Earth’s natural electric fi eld) 

na dva ili više stajališta (točaka) i na taj način dobiva 

kvantitativna procjena električnih svojstava presjeka 

(procjena geoelektričnog presjeka). Sinonim: telluric-current 

method. 

telluric water – telurska voda. Voda koja je nastala 

spajanjem vodika s kisikom iz atmosfere pri visokoj 


telogenetic – telogenetski. U geologiji – termin kojim 

se označava razdoblje tijekom kojeg su na karbonatne 

stijene (dugo vremena pokopane) u znatnoj 

mjeri utjecali (djelovali) procesi povezani s trošenjem 

(raspadanjem, weathering), subaeralnom erozijom 

(subaerial erosion) i subakvatskom erozijom 

(subaqueous erosion). Terminom telogenetski se 

također označava poroznost koja se razvila tijekom 

telogenetskog stadija (telogenetic stage); v. eogenetic, 

mesogenetic. 

temblor – potres, v. earthquake. 

temnospondyls (Temnospondyli) – temnospondili. 

Red izumrlih amfi bija (vodozemaca) labirintodonta 

(labyrinthodonts, labyrinthodont amphibians). Karak- 

terizirani su kralješcima s reduciranim pleurocentrima 

i širokim intercentrima. Stratigrafska rasprostranjenost: 

gornji misisipij-srednja jura. 

temperature bomb – dubinski termometar. Uređaj za 

mjerenje temperature u bušotini koji se spušta u 

kanal bušotine žičanim užetom. Mjerni instrument, 

zatvoren u kućištu, ima pero za zapisivanje promjena 

temperature na dijagramu koji se pomiče satnim 

mehanizmom. 

temperature coeffi cient – temperaturni koefi cijent. 

Brzina promjene neke fi zikalne veličine u odnosu na 

temperaturu, broj koji je jednak omjeru (odnosu) izmjerene 

promjene temperature i istodobno izmjerene 

promjene drugog fi zikalnog svojstva, na primjer, 

topljivosti, duljine, volumena, električnoh otpora. 

temperature gradient – (1) gradijent temperature, 

temperaturni gradijent. U termodinamici – za danu 

točku, vektor čiji je smjer okomit na izotermičku plohu 

u točki i čija je veličina jednaka brzini promjene 

temperature u tom smjeru. (2) temperaturni (termički) 

gradijent, v. thermal gradient. 

temperature log – temperaturna (termička) karotaža, 

termometrija bušotina. Tip karotaže bušotina 

(well log) kojom se kontinuirano snima promjena 

temperature s dubinom, gradijent temperature i 

maksimalna temperatura. Mjerenje temperature se 

često izvodi otporskim termometrom (termistorom, 

resistance thermometer, thermistor). Primjenjuje se 

u nezacijevljenim bušotinama (bušotinama bez zaštitne 

kolone, open hole) za lociranje zona (intervala) 

gubitka cirkulacije i strujanja vode i u zacijevljenim 

bušotinama (bušotinama sa zaštitnom kolonom, 

cased hole) za određivanje položaja (vrha) cementnog 

kamena u prstenastom prostoru između stijenke 

kanala bušotine i zaštitne kolone (stvrdnjavanje 

cementa je egzotermički proces koji, prema tome, 

uzrokuje porast temperature u bušotini), izdvajanje 

plinonosnih intervala (intervala iz kojih se proizvodi 

plin – ekspanzija plina kada ulazi iz stijena u kanal 

bušotine uzrokuje smanjenje temperature), detekciju 

strujanja fl uida (osobito u prstenastom prostoru 

između stijenki bušotine i kolone zaštitnih cijevi) i lociranje 

propuštanja zaštitne kolone i kolone uzlaznih 

cijevi. Maksimalni termometri se često spuštaju s priborima 

osnovne karotaže za mjerenje maksimalne 

temperature na dnu bušotine (podatak koji pomaže 

pri određivanju točne električne otpornosti slojnih 

fl uida. Diferencijalnom termometrijom bušotina (differential-temperature 

log) registrira se razlika između 

dviju izmjerenih vrijednosti (na stanovitoj uzajamnoj 

udaljenosti mjernih točaka) – takva mjerenja su osobito 

osjetljiva na male promjene temperaturnog 

gradijenta. Sinonimi: temperature logging, temperature 

survey, temperature well logging, thermal log. 

temperature logging – temperaturna (termička) karotaža, 

termometrija, v. temperature log. 

temperature survey – temperaturna (termička) karotaža, 

termometrija, v. temperature log. 

temperature surveying – snimanje (mjerenje) temperature, 

geotermičko snimanje (mjerenje). Mjerenje 

temperature radi pronalaženja (otkrivanja) izvora 

geotermalne energije, krških šupljina, sulfi dnih 

rudnih ležišta, dajkova, poremećaja koji utječu na 

tokove podzemnih voda i rješavanja hidrogeoloških 

problema.

temperature well logging 878 

tension packer 

temperature well logging – temperaturna (termička) 

karotaža, termometrija, v. temperature log. 

tempered water system – sustav hlađenja slatkom 

vodom. U procesu obrade sirove nafte i prirodnog 

plina na morskim platformama – zatvoreni sustav sa 

slatkom vodom za hlađenje sirove nafte i/ili plina u 

procesnom lancu na morskoj platformi. Rashladna 

slatka voda se hladi izmjenjivačem topline s morskom 

vodom. 

tempestite – tempestit, olujni sediment. Olujni sediment 

(storm deposit) u kojem je vidljiva silovita poremećenost 

(uzburkanost) otprije postojećih sedimenata i 

njihovo brzo pretaloživanje nakon toga (sve se zbiva 

u plitkovodnoj sredini). 

template off shore platform – morska (odobalna) proizvodna 

platforma s okvirnim rešetkastim postoljem. 

Morska (odobalna) proizvodna platforma (off shore 

production platform) koja se sastoji od okvirnog rešetkastog 

postolja od zavarenih čeličnih cijevi oslonjenog 

na stupove (pilote) zabijene u morsko dno. 

Najčešći tip proizvodne platforme. Sinonim: template 

platform. 

template platform – morska (odobalna) proizvodna 

platforma s okvirnim rešetkastim postoljem, v. template 

off shore platform. 

temporarily abandoned – privremeno napušten. Termin 

za označavanje bušotine koja je zatvorena, ali u 

njoj nije postavljen cementni čep; v. abandon a well, 

close a well, abandoned well, shut-in well, shutting-in 

the hole. 

temporary allowable – privremeno dopušteni kapacitet 

proizvodnje. Dopuštena proizvodnja nafte i/ili 

plina koja je odobrena i dodijeljena bušotinama na 

novom otkrivenom polju od državnog regulativnog 

tijela dok se ne utvrdi konačna dopuštena proizvodnja 

(kapacitet proizvodnje) za cijelo polje. 

temporary base level – lokalna (privremena) baza erozije. 

Baza erozije (base level) koja se razlikuje od nivoa 

mora (konačne baze erozije) ispod kojeg se površina 

kopna ne može reducirati (sniziti) erozijom u danom 

vremenu, na primjer, nivo koji je lokalno reguliran 

otpornim slojem u koritu rijeke ili površina jezera ili 

(za pritok) nivo glavne rijeke u koju utječe pritok. Sinonim: 

local base level; v. ultimate base level. 

temporary guide base – privremena temeljna ploča 

za vođenje. U procesu bušenja na moru (odobalnog 

bušenja) – ravni čelični okvir koji se postavlja na dno 

mora i služi kao bušaća vodilica za kanal konduktora 

bušotine (conductor hole), kao temelj za drugu podmorsku 

opremu i kao sidro (anchor) za užad za vođenje 

(guideline cables). Temeljna ploča je okruglog, 

četverokutnog ili osmerokutnog oblika s okruglim 

otvorom ljevkastog oblika (gdje je učvršćena stalna 

temeljna ploča za vođenje i kroz koji bušaća kolona 

ulazi u bušotinu) i ima površinu oko 10 četvornih 

metara (100 četvornih stopa). Na dnu ploča ima četiri 

šiljka (promjera 46 cm/18 inča) s kojima je usidrena na 

morskom dnu. Četiri užeta za vođenje – dva za kolonu 

uronjene stojke (marine riser) i dva za hidraulička crijeva 

(hydraulic hoses) do protuerupcijskog preventera 

(blowout preventer) – idu do površine; v. permanent 

guide base. 

temporary hardness – privremena (karbonatna) tvrdoća 

vode, v. carbonate hardness. 

temporary plankton – meroplankton, v. meroplan- 

kton. 

temporary winterization – priprema bušaćeg postrojenja 

za privremeni rad u zimskim uvjetima, v. winterized 

rig. 

tender – (1) brod za opskrbu platformi. Opskrbni brod 

(supply ship) ili pomoćni brod (support ship) za prijevoz 

materijala i opreme za morske (odobalne) bušaće 

platforme (off shore drilling platform). Na njemu se 

mogu nalaziti nastamba za osoblje i skladište materijala 

i opreme. (2) dozvola za transport ugljikovodika. 

Dozvola za transport ugljikovodika izdana od državne 

regulativne agencije. 

tender platform – tenderska platforma. Stalna (stacionarna) 

morska (odobalna) platforma (fi xed off shore 

platform) koja je veličinom manja od autonomne 

platforme (self-contained platform). Na njoj se nalazi 

bušaće postrojenje, pogonski motori, isplačni rezervoari 

i isplačne pumpe, dok su nastambe (stambeni 

trakt) za posadu platforme, materijali i oprema smješteni 

na usidrenom pomoćnom brodu koji je mostom 

spojen s platformom. 

tendon – sidrena cijev za učvršćivanje (sidreni učvršćivač) 

platforme s nogama od nategnute užadi. Čelična 

cijev (promjera oko 30 cm/1 ft) koja spaja (učvršćuje) 

platformu s nogama od nategnute užadi (v. tension 

leg platform) s temeljnom sidrenom pločom na dnu 

mora (tendon foundation template). 

tension crack – vlačna pukotina, pukotina rastezanja. 

Pukotina uzrokovana vlačnim naprezanjem (naprezanjem 

rastezanja, tensile stress). 

tensioner system – (1) sustav za održavanje natega 

kolone uronjene stojke. Uređaj na bušaćem brodu 

(drillship) ili poluuronjivoj bušaćoj platformi (semisubmersible) 

za održavanje konstantnog natega 

(constant tension) kolone uronjene stojke (marine 

riser). Sustav kompenzira djelovanje vjetra, valova i 

plima i sprječava kolaps stojke usljed njene vlastite 

težine. (2) sustav za održavanje natega sidrene užadi 

platforme. Sustav morske (odobalne) platforme s 

nogama od nategnute užadi (v. tension leg platform) 

za održavanje natega (tension) njenih sidrenih užeta 

(cijevi – v. tendon). 

tension fault – vlačni rasjed, rasjed rastezanja. Opći termin 

za označavanje svakog rasjeda koji je uzrokovan 

rastezanjem Zemljine kore. 

tension fracture – vlačna pukotina, pukotina rastezanja. 

Pukotina u stijeni koja je rezultat naprezanja rastezanja 

(tensional stress). 

tension joint – vlačna pukotina lučenja. Pukotina lučenja 

(joint) koja je vlačna pukotina (pukotina uzrokovana 

vlačnim naprezanjem , tension fracture). 

tension-leg platform (TLP) – platforma s nogama od 

nategnute užadi. Tip plutajuće platforme (fl oating 

platform) za odobalno bušenje i proizvodnju u relativno 

dubokim vodama koja je pričvršćena za temeljne 

sidrene ploče (tendon foundation templates) 

na morskom dnu sidrenim nategnutim čeličnim užadima 

(cijevima – v. tendons) visoke vlačne čvrstoće 

na sva četiri njena ugla radi održavanja na mjestu 

(moguće je stanovito bočno pomicanje platforme). 

Sinonimi: tethered leg platform, tethered platform. 

tension packer – natezna dubinska brtvenica (paker). 

Modifi kacija objesive dubinske brtvenice (pakera) 

s jedinom razlikom u načinu postavljanja u kanalu 

bušotine – natezni paker se postavlja natezanjem

tentaculites 879 

terrace 

(podizanjem) kolone uzlaznih cijevi (tubing), umjesto 

djelovanjem njene težine prema dolje na paker. 

Sinonimi: upside down packer, upstrain packer. 

tentaculites – tentakuliti, v. tentaculitids. 

tentaculitids (Tentaculitida) – tentakuliti. Red marinskih 

beskralješnjaka (marine invertebrates), upitno 

pripisanih moluskima (mekušcima, mollusks). Karakterizirani 

su radijalnom simetrijom (radial symmetry), 

malom konusnom ljušturom (conical shell) s 

poprečnim prstenovima različite veličine i razmaka, 

uzdužnom ispruganošću (longitudinal striae), embrionalnom 

komorom (embryonic chamber) s tupo 

zaobljenim vrhom i malim porama u stijenci ljušture. 

Stratigrafska rasprostranjenost: donji ordovicij-gornji 

devon. Sinonim: tentaculites. 

tepee structure – vigvam-struktura. Disharmonična sedimentna 

struktura (struktura sedimentnih stijena) 

sastavljena od bore koja u poprečnom presjeku nalikuje 

na preokrenuto spljošteno slovo «V» ili na profi l 

vigvama (šatora sjevernoameričkih Indijanaca). 

tephra – tefra. Opći termin kojim se označavaju svi vulkanski 

piroklasti (piroklastične tvorevine povezane s 

vulkanskom djelatnošću). 

tephrite – tefrit. Grupa ekstruzivnih (efuzivnih) eruptivnih 

(magmatskih) stijena (extrusive rocks) bliskih 

bazaltima koje se sastoje pretežito od bazičnog plagioklasa, 

augita i nefelina ili leucita kao glavnih feldšpatoida 

i akcesornog alkalnog glinenca (feldšpata). 

Terminom se također označava svaka stijena iz 

te grupe. 

terebratellaceans (Terebratellacea) – terebratelaceje, 

terebratele. Natporodica brahiopoda (ramenonožaca, 

brachiopods). Karakterizirane su brahijalnim 

aparatom (dva spiralno savijena lofofora na kojima 

su trepetljikavi tentakuli). Stratigrafska rasprostranjenost: 

gornja kreda-danas. 

terebratellids (Terebratellidina) – terebratelidi. Podred 

brahiopoda (ramenonožaca, brachiopods). 

Karakterizirani su petljom koja se razvija u vezi i s 

kardinalijem (cardinalia) i s medijanskom septom 

(median septum). Stratigrafska rasprostranjenost: 

donji devon-danas. 

terebratulaceans (Terebratulacea) – terebratulaceje, 

terebratule. Natporodica brahiopoda (ramenonožaca, 

brachiopods). Karakterizirane su razvojem kardinalne 

izrasline (cardinal process) i vanjskih pločica 

brave (outer hinge plates) i nedostajanjem unutarnjih 

pločica brave (inner hinge plates). Stratigrafska rasprostranjenost: 

gornji trijas-danas; v. terebratuloids. 

terebratulids (Terebratulida) – terebratulidi. Red brahiopoda 

(ramenonožaca, brachiopods). Uglavnom 

su karakterizirani punktiranom ljušturom (punctate 

shell) kapljastog obrisa i zašiljenim zadnjim krajem. 


Sinonim: terebratuloids. 

terebratuloids – terebratulidi, v. terebratulids. 

terminal – terminal. (1) Punkt za utovar i istovar sirove 

nafte u tankere i iz tankera; (2) Postrojenje i oprema 

(uređaji) za prihvat i obradu sirove nafte i prirodnog 

plina (uklanjanje vode i primjesa) blizu pristupa 

podmorskih naftovoda i plinovoda obali (kopnu); 

(3) centralna proizvodna platforma, v. fi eld-terminal 

platform. 

terminal moraine – (1) završna morena. Morena formirana 

na fronti ledenjaka koja se proteže poprečno 

na glacijalnu dolinu u obliku savijenog ili srpastog 

hrpta i označava granicu najdaljeg napredovanja ili 

maksimalnog protezanja ledenjaka; krajnja vanjska 

čeona morena ledenjaka ili ledenog pokrova. Formira 

se na više ili manje stacionarnom rubu (kraju) 

ledenjaka ili blizu njega ili na mjestu koje označava 

prekid velikog napredovanja ledenjaka. Zastarjeli sinonim: 

marginal moraine. (2) čeona morena. Termin 

koji se katkada primjenjuje kao sinonim termina end 

moraine. 

ternary diagram – ternarni (trojni) dijagram (fazni dijagram). 

Istostranični trokut koji prikazuje fazno stanje 

trokomponentne (ternarne) smjese pri konstantnom 

tlaku i temperaturi (fazno stanje za određeni, specifi - 

cirani tlak i temperaturu). Svaki vrh trokuta čini čistu 

danu komponentu (100%-tnu komponentu A, B i 

C), a svaka stranica trokuta suprotna njegovu vrhu 

odgovara nultom postotku te komponente. Stranice 

trokuta čine binarne sastave mogućih parova triju 

komponenata (tj. svaka točka na stranici trokuta čini 

binarnu ili dvokomponentnu smjesu). Točke u unutrašnjosti 

trokuta čine trokomponentnu ili ternarnu 

smjesu, odnosno sve tri komponente smjese. Sastav 

smjese na ternarnom dijagramu se može izraziti u 

molnim ili masenim (masenim) postocima. Uporaba 

trojnih dijagrama je vrlo korisna za opisivanje procesa 

istiskivanja nafte iz ležišta u kojima je fazno ponašanje 

(fazni odnos) sustava, koji se sastoji od triju 

komponenata (ili triju pseudokomponenata ako ih je 

više) važno (na primjer, procesi miscibilnog istiskivanja 

nafte plinom i micelarno-polimernog zavodnjavanja). 

Sinonimi: ternary phase diagram, triangular 

diagram, triangular phase diagram; v. pseudoternary 

diagram. 

ternary feldspar – trokomponentni glinenac (feldšpat). 

Svaki glinenac (feldšpat) u kojem je sadržaj treće 

komponente, na primjer, anortoklasa (anorthoclase), 

natrijskog sanidina (soda sanidine) i kalijskog oligoklasa 

(potassian oligoclase) ili kalijskog andezina (potassian 

andesine), veći od 5%. 

ternary phase diagram – ternarni (trojni) fazni dijagram, 

v. ternary diagram. 

ternary sediment – trokomponentni sediment. U geologiji 

– sediment koji se sastoji od smjese triju 

komponenata ili konačnih članova (end members), 

poput sedimenta s jednom klastičnom komponentom 

(na primjer, glinencem ili feldšpatom) i dvjema 

kemijskim komponentama (na primjer, kalcitom i 

kvarcom) ili agregata koji sadrži pijesak, silt (alevrit) 

i glinu. 

ternary system – ternarni (trojni, trokomponentni) 

sustav. (1) U kemiji – svaki sustav s tri nereagirajuće 

komponente – u sustavu tekućina komponente 

mogu biti i ne moraju djelomično topljive. (2) U petrologiji 

– sustav koji sadrži tri komponente, na primjer, 

kalcij-oksid, aluminij-oksid i silicij-dioksid. 

terrace – terasa. (1) Uski, blago nagnut u smjeru mora 

ili jezera akumulacijski obalni pojas pokriven tankim 

slojem sedimenata, osobito terasa naplavljena valovima 

(wave-built terrace). (2) Termin slobodne uporabe 

kojim se označava abrazijska platforma (wave-cut 

platform) koja je ogoljena pri izdizanju dijela obale ili 

pada (snižavanja) nivoa mora; uzdignuta abrazijska 

terasa (elevated wave-cut bench). (3) Stepeničasta 

struktura (forma) na dnu oceana. (4) Izduljena, uska,

terrain correction 880 

tertiary recovery 

relativno horizontalna ili blago nagnuta površina, 

obično manje širine nego ravnica, koja je ograničena 

duž jednog kraja strmijom silaznom padinom, a 

duž drugog kraja strmijom uzlaznom padinom; velika 

stepenica ili stepeničasta izbočina koje prekidaju 

kontinuitet padine. (5) Horizontalni ili blago nagnuti 

greben ili zemljani nasip koji su izgrađeni duž kontura 

padine brežuljka radi čuvanja vlage, smanjivanja 

erozije i kontrole površinskih tokova. (6) v. structural 

terrace. 

terrain correction – topografska korekcija. U geofi zičkim 

istraživanjima – korekcija koja se uvodi u opažane 

vrijednosti dobivene u geofi zičkim istraživanjima 

radi uklanjanja utjecaja varijacija usljed reljefa (topografi 

je) blizu točaka opažanja. Topografske korekcije 

se primjenjuju, na primjer, u geofi zičkim istraživanjima 

gravimetrijskim, magnetskim, električnim i seizmičkim 

metodama. Sinonim: topographic correction. 

terrane – stijenski kompleks (masiv). Stijensko tijelo regionalnog 

protezanja ograničeno rasjedima koje je 

karakterizirano geološkom poviješću različitom od 

susjednih (graničnih) stijenskih kompleksa. Obično 

se smatra odijeljenim alohtonim fragmentom oceanskog 

ili kontinentalnog materijala dodanog akrecijom 

kratonu na aktivnom rubu. 

terrestrial – (1) terestrički, Zemljin. Koji se odnosi na Zemlju 

(Earth). (2) terestrički, kopnen, kontinentalan. Koji 

se odnosi na kopno Zemlje (Earth’s dry land). 

terrestrial deposit – terestrički (kopneni) sediment. (1) 

Sediment istaložen na kopnu iznad nivoa dosega 

plime, za razliku od marinskih sedimenata (marine 

deposits). Uključuje sedimente čije je podrijetlo vezano 

uz djelatnost ledenjaka, vjetra, kišnih oborina 

ili riječnih tokova, na primjer, jezerski sediment (lake 

sediment) ili kontinentalni sediment (continental deposit); 

v. terrigenous deposit. (2) U užem smislu – sediment 

koji se istaložio na kopnu, za razliku od sedimenata 

čiji je postanak vezan uz djelatnost voda, 

na primjer, glacijalni (ledenjački) sediment (glacial 

deposit) ili eolski sediment (eolian deposit); v. terrigenous 

deposit. (3) Sediment formiran u šupljinama 

stijena djelovanjem vodenih izvora (springs) ili podzemnih 

voda (underground waters). 

terrestrial magnetism – terestrički (Zemljin) magnetizam, 

geomagnetizam, v. geomagnetism. 

terrigenous – terigen. Koji je formiran od kopna ili kontinenta. 

terrigenous deposit – terigeni sediment. Plitki marinski 

(plitkovodni) sediment (shallow marine sediment) 

koji se sastoji od materijala erodiranog s površine kopna; 

v. hemipelagic sediment, pelagic sediment. 

territorial sea – teritorijalno more (vode). Obalne vode 

(coastal waters) i njima odgovarajuće morsko dno 

(seabed) koji se nalaze pod teritorijalnom jurisdikcijom 

države. Teritorijalno more se obično mjeri od 

srednje oznake niske vode ili od granice zaljeva u 

smjeru prema moru ili od ušća rijeke. Širina pojasa 

teritorijalnog mora se utvrđuje nacionalnim zakonima 

u skladu s međunarodnim konvencijama koje je 

određena pomorska država usvojila. 

territorial waters – (1) teritorijalne vode. Površinske 

vode pod jurisdikcijom države. Obuhvaćaju unutarnje 

vode (inland waters) i rubno more (marginal sea). 

(2) teritorijalna vode (more), v. territorial sea. 

Tertiary – tercijar, tercijarni period, tercijarni sistem. 

Prvi period kenozoika (Cenozoic) ili kenozojske ere 

(Cenozoic era) koji slijedi nakon krede (Cretaceous) 

mezozojske ere, a prethodi kvartaru (Quaternary). 

Obuhvaća, kako se procjenjuje i prema raznim izvorima, 

vremenski raspon od prije 65 do 3 (ili 2) ili 70 

do 2 ili 67 do 2 ili 66,5 do 1,65 ili 65 do 1 ili 65 do 

1,8 ili 60 do 1,6 milijuna godina. Podijeljen je na pet 

epoha – paleocen (v. Paleocene), eocen (v. Eocene), 

oligocen (v. Oligocene), miocen (v. Miocene) i pliocen 

(v. Pliocene). Razdoblje od paleocena do oligocena 

se naziva paleogen (v. Paleogene), a miocen i pliocen 

zajedno čine neogen (v. Neogene). Karakteriziran je 

naglim razvojem mnogih sisavaca (uključujući primitivne 

kitove, glodavce, nosoroge, mačke i druge) 

i snažnim razvojem kritosjemenjača. Tercijar je prvobitno 

označavao eru a ne period, i u tom slučaju je 

uključivao ili pet perioda (paleocen, eocen, oligocen, 

miocen, pliocen) ili samo dva perioda – paleogen i 

neogen s pleistocenom (Pleistocene) i holocenom 

(Holocene) koji su uključeni u neogen. Akumulacije 

nafte su više ili manje vezane uz stijene svih epoha 

tercijara. 

tertiary migration – tercijarna migracija. U geologiji 

– migracija (gibanje) ugljikovodika iz zamke (trap) na 

površinu. 

Tertiary period – tercijarni period, tercijar, v. Tertiary. 

Tertiary system – tercijarni sistem, tercijar, v. Tertiary. 

tertiary crude oil – tercijarna nafta. Nafta proizvedena 

metodama povećanja iscrpka (EOR-metodama). 

Sinonim: tertiary oil. 

tertiary oil – tercijarna nafta, v. tertiary crude oil. 

tertiary oil production – tercijarna proizvodnja (dobivanje) 

nafte, proizvodnja (dobivanje) nafte tercijarnim 

metodama, v. tertiary oil recovery. 

tertiary oil recovery – tercijarna proizvodnja (dobivanje) 

nafte, proizvodnja (dobivanje) nafte tercijarnim 

metodama. Proces proizvodnje dodatnih količina 

nafte koji ne uključuje proizvodnju nafte prirodnim 

režimima ležišta (tzv. primarna proizvodnja nafte – v. 

primary oil recovery) niti procese istiskivanja nafte i 

podržavanja ležišnog tlaka injektiranjem vode ili plina 

(tzv. sekundarna proizvodnja nafte – v. secondary 

oil recovery). Proizvodnja nafte koja se, prema tome, 

primjenjuje nakon sekundarnih metoda i koja predstavlja 

treću fazu eksploatacije naftnih ležišta u skladu 

s, danas uglavnom napuštenom, kronološkom 

podjelom proizvodnje na primarnu, sekundarnu 

i tercijarnu. Tada su se pod tercijarnom proizvodnjom 

razumijevali procesi povećanja iscrpka nafte 

ili EOR-procesi (v. enhanced oil recovery, enhanced oil 

recovery methods) – (a) termički (podzemno izgaranje 

nafte, istiskivanje nafte parom); (b) plinski (miscibilno 

i nemiscibilno istiskivanje nafte plinom), i (c) 

kemijski (alkalno, polimerno i micelarno-polimerno 

zavodnjavanje). Tehnologije tercijarne proizvodnje 

nafte se, međutim, mogu primijeniti a da im ne prethode 

primarna i sekundarna proizvodnja. Sinonimi: 

tertiary oil production, tertiary recovery; v. oil recovery. 

tertiary oil recovery methods – metode tercijarne 

proizvodnje (dobivanja) nafte, tercijarne metode proizvodnje 

nafte; v. tertiary oil recovery, enhanced oil 

recovery methods. 

tertiary recovery – tercijarna proizvodnja (dobivanje) 

nafte, proizvodnja (dobivanje) nafte tercijarnim metodama, 

v. tertiary oil recovery.

tertiary reserves 881 

textural maturity 

tertiary reserves – tercijarne rezerve. Rezerve nafte pridobive 

metodama povećanja iscrpka (EOR-metode). 

tesseral system – teseralni (kubični, kubni) sustav (kristalni 

sustav). Zastarjeli sinonim termina isometric 

system (v.). 

test – (1) ispitivanje. Postupak mjerenja karakteristika 

proizvoda pri različitim uvjetima. (2) ispitivanje, testiranje. 

U naftnoj industriji – mjerenje protoka fl uida 

i karakteristika pada tlaka naftnih i plinskih ležišta u 

bušotinama, na primjer, uređajem koji se spušta u 

bušotinu s kolonom bušaćih šipki (v. drillstem test) 

ili s karotažnim kabelom (v. wireline formation test). 

(3) reperna (probna) istraživačka bušotina. Neformalni 

sinonim termina test well (v.). (4) kućica, ljuštura. 

U zoologiji i paleontologiji – vanjska ljuštura, sekrecijski 

egzoskelet, mezodermni endoskelet ili drugi 

tvrdi ili čvrsti pokrov ili potporna struktura mnogih 

beskralješnjaka poput, na primjer, pločica koronalnih, 

apikalnih, periproktalnih i peristomnih sustava 

ehinoida (ježinaca); osobito želatinozna, vapnenačka 

ili kremena kućica foraminifera (krednjaka) 

sastavljena od izlučenih sitnih pločica ili pune stijenke, 

aglutiniranih stranih čestica ili njihovih kombinacija. 

testaceous – ljušturni. Termin za označavanje organizama 

koji imaju ljušturu (shell, test) ili je izgrađuju, 

osobito se odnosi na ljušturu beskralješnjaka. 

test block – uređaj za mjerenje tlaka otvaranja zaklopca 

plinskog lifta. Oprema (uključujući manometre i 

ventile) za mjerenje tlaka dušika na mijeh (bellows) 

zaklopca plinskog lifta (gas-lift valve) koji je potreban 

za otvaranje zaklopca. Sinonim: tester. 

test boring – reperna (probna) istraživačka bušotina, v. 

test well. 

test drilling – probno istraživačko bušenje. Bušenje radi 

potvrđivanja prostiranja pronađene akumulacije 

ugljikovodika (polja) koja je prvotno bila određena 

seizmičkim metodama. Spada u fazu razrade polja 

ali se može izvesti i prije objavljivanja komercijalnog 

otkrića (v. commercial discovery). 

tester – (1) uređaj za mjerenje tlaka otvaranja zaklopca 

plinskog lifta, v. test block. (2) specijalist za testiranje. 

Zaposlenik servisnog poduzeća koji nadzire operacije 

testiranja metodom DST (drillstem testing). 

test hole – istraživački rudarski objekt. Opći termin za 

označavanje bilo kojeg tipa bušotina, kopova i jamskih 

okana koji su izbušeni ili prokopani radi podzemnih 


testing of cements – ispitivanje cemenata, v. cement 

testing. 

testing of drilling fl uids – ispitivanje bušaćih (isplačnih) 

fl uida, v. drilling-fl uid testing. 

testing of drilling muds – ispitivanje bušaćih isplaka, v. 

drilling-fl uid testing. 

testing of muds – ispitivanje isplaka, v. drilling-fl uid testing. 

test production – pokusna (probna) proizvodnja. Proizvodnja 

bušotine, ležišta ili polja radi određivanja 

parametara razrade. 

test separator – mjerni ispitni separator. Separator 

malih dimenzija, sličan proizvodnom separatoru 

(production separator) i opremljen protočnim mjerilom 

za plin (mjerilom s prigušnicom, orifi ce meter) 

i kapljevinu (mjerilo s prigušnicom ili turbinsko protočno 

mjerilo, turbine meter) za mjerenje volumena 

fl uida. Primjenjuje se za mjerenje proizvodnje pojedinačnih 

bušotina ili grupe bušotina. Uporabu ispitnih 

separatora mogu zahtijevati propisi. 

test tank – mjerni ispitni rezervoar. Rezervoar za mjerenje 

i privremeno skladištenje produkcije bušotine 

tijekom njenog ispitivanja (testiranja). 

test well – (1) reperna (probna) istraživačka bušotina. 

Istraživačka bušotina (exploratory well) izbušena radi 

dobivanja jezgre za litološko izučavanje ili utvrđivanja 

postojanja nafte i potencijalne komercijalne 

vrijednosti s obzirom na njenu količinu (volumen) i 

dostupnost te određivanja vjerojatnih proizvodnih 

karakteristika na nedokazanom području (unproven 

area). Sinonimi: (prema raznim izvorima): apprasial 

well, test (v.), test boring, trial boring, trial well, wildcat 

well. (2) vodna istraživačka bušotina. Bušotina izbušena 

radi istraživanja vode, na primjer, izbušena u 

blizini jezera za utvrđivanje veze između nivoa podzemnih 

voda i nivoa jezera. 

tethered leg platform – platforma s nogama od nategnute 

užadi, v. tension-leg platform. 

tethered platform – platforma s nogama od nategnute 

užadi, v. tension-leg platform. 

tetracorals – tetrakoralji, rugozi, v. rugose corals. 

tetragonal crystal system – tetragonski kristalni sustav, 


tetragonal system – tetragonski sustav (kristalni sustav). 


kristala, crystal system) koji je karakteriziran 

trima uzajamno okomitim osima simetrije pri čemu 

je vertikalna os tetragira (os simetrije četvrtog reda, 

fourfold axis of symmetry) i dulja je ili kraća od drugih 

dviju horizontalnih osi koje su jednake duljine. Sinonimi: 

pyramidal system, quadratic system; v. hexagonal 

system, isometric system, monoclinic system, 

orthorhombic system, triclinic system. 

tetrahedral coordination – tetraedrijska koordinacija. 

Prostorni raspored atoma u kojem je jedan ion 

okružen s četiri iona suprotnog predznaka koji su 

smješteni u vrhovima tog tetraedra. Takva struktura 

je tipična (karakteristična) za SiO 4 . Sinonim: fourfold 

coordination. 

tetrapods (Tetrapoda) – tetrapodi, četvoronošci. Nadrazred 

vertebrata (kralješnjaka, vertebrates). Životinje 

s četiri noge. Termin je neformalan za razlikovanje 

amfi bija (vodozemaca, amphibians), reptila (gmazova, 

reptiles) i sisavaca (mammals) od vodenih formi 

koje nemaju parove udova ili imaju peraje umjesto 

njih. Sinonimi: four-footed vertebrates, tetrapod vertebrates. 

tetrapod vertebrates – tetrapodi, četvoronošci, v. tetrapods. 

textulariids (Textulariidae) – tekstularidi. Porodica 

foraminifera (krednjaka, foraminiferans) koje su karakterizirane 

aglutiniranom stijenkom (agglutinated 

wall). 

textural maturity – teksturna zrelost. Tip sedimentne 

zrelosti (zrelosti sedimentne stijene, sedimentary 

maturity) u kojoj se pijesak približava u teksturnom 

odnosu konačnom produktu pod djelovanjem procesa 

pretvorbe koji utječu na njega. Teksturna zrelost 

je određena (defi nirana) po homogenosti (jednoličnosti) 

veličine čestica i po savršenstvu njihove 

zaobljenosti i zavisi od postojanosti (stabilnosti) 

mjesta sedimentacije i od ulaza modifi cirane energi

texture 882 

therapsids (Therapsida) 

je valova i struja, a ne zavisi od mineralnog sastava; v. 

compositional maturity, mineralogic maturity. 

texture – (1) tekstura stijene. U petrologiji – opći fi zički 

oblik (izgled) ili karakter stijena uvjetovan geometrijskim 

rasporedom i uzajamnim odnosom čestica 

ili kristala koji čine stijenu, na primjer, uvjetovan veličinom, 

oblikom i rasporedom sastavnih elemenata 

sedimentne stijene ili kristaličnošću (stupnjem kristaličnosti), 

zrnatošću (veličinom kristala) i sklopom 

(prostornim uzajamnim odnosom minerala) sastavnih 

elemenata eruptivne (magmatske) stijene. Termin 

texture se primjenjuje na manje (megaskopske 

ili mikroskopske) osobitosti pri promatranju glatke 

površine homogene stijene i mineralnog agregata, 

dok se termin structure (struktura) obično rabi za 

označavanje većih osobitosti stijena. Termini tekstura 

i struktura se ne smiju primjenjivati kao sinonimi 

iako neke teksturne osobitosti mogu odgovarati 

glavnim strukturnim osobitostima. Treba napomenuti 

da također može doći do zabune (zbrke) budući 

da su na nekim jezicima (na primjer, francuskom i ruskom) 

značenja tih termina obratna od značenja na 

engleskom jeziku. (2) tekstura tla. Fizička priroda tla 

uvjetovana količinskim odnosima (udjelima) pijeska, 

gline i silta (alevrita). (3) topografska tekstura, v. topographic 

texture. 

thallogens – talofi ti, steljnjače, v. thallophytes. 

thallophytes (Thallophyta, Thalobionta) – talofi ti, 

steljnjače. Odjel biljnog carstva (plant kingdom) ili 

podcarstvo biljaka (plant subkingdom). Karakterizirane 

su nedostajanjem specijaliziranih tkiva ili organa 

i višestaničnih spolnih organa. Tijelo biljke je neraščlanjena 

ili raščlanjena steljka (thallus). Uključuju 

nevaskularne biljke (nonvascular plants) bez diferenciranog 

(raščlanjenog) korjenja (roots), stabljika 

(stems), listova (leaves), cvjetova (fl owers) ili sjemenja 

(seeds), na primjer alge (algae), gljive (fungi) i brojne 

manje skupine – lišaje (lichens) i često bakterije (bacteria), 

miksomicete (slime moulds) i druge. Sinonim: 

thallogens. 

thalweg – talveg. (1) U geomorfologiji – linija koja spaja 

najniže točke površine kopna (linija kontinuiranog 

maksimalnog spuštanja od bilo koje točke na površini 

kopna), na primjer linija najvećeg nagiba duž dna 

doline ili linija koja presijeca sve konturne linije na 

karti pod pravim kutovima ili linija koja spaja najniže 

točke duž korita rijeke. Drugi oblik pisanja termina: 

talweg. (2) U hidrogeologiji – tok podzemnih voda 

koji ponire (prokapljuje) ispod korita površinskog 

vodotoka ili doline i obično u njihovom smjeru. (3) 

U geologiji (termin se također piše u obliku talweg) 

– (a) Linija koja spaja najniže ili najdublje točke duž 

korita rijeke ili doline nezavisno od toga jesu li pod 

vodom (prekriveni vodom) ili nisu; longitudinalni 

(uzdužni) profi l (longitudinal profi le) rijeke ili doline; 

linija maksimalne dubine. Sinonim: valley line. (b) 

Srednja linija vodotoka; os doline (valley axis). 

thanatocenose, thanatocenosis, thanatocoenose, 

thanatocoenosis – tanatocenoza, tafocenoza. (1) 

Grupa fosila (izumrlih organizama) skupljenih zajedno 

procesima sedimentacije na određenom mjestu 

nakon uginuća. Sinonimi: death assemblage, taphocoenose, 

taphocoenosis. (2) Grupa fosila (izumrlih organizama) 

koja može činiti biocenozu (biocoenosis) 

danog područja ili biocenozu zajedno s tanatoceno- 

zom druge sredine prebivanja; svi fosili (fosilni ostaci) 

koji se nalaze u sedimentu na određenom mjestu. 

Sinonimi: taphocoenose, taphocoenosis. 

thanatotope – tanatotop. Cjelokupno područje na kojem 

su nataloženi mrtvi predstavnici jednog ili više 

taksona. 

Thanetian, Thanetian stage – tanet, thanet. Stratigrafski 

kat najgornjeg dijela paleocena (uppermost 

Paleocene) u Europi – iznad monta (Montian), a ispod 

ipra (Ypresian) eocena. U biti ekvivalent zelanda (Seelandian). 

Obuhvaća vremenski raspon od prije 62 do 


thaw – (1) topljenje, kopnjenje. Prestanak mraza kada 

temperatura poraste iznad ledišta (freezing point) i 

nastupa topljenje leda ili snijega. Također, pretvaranje 

leda ili snijega u vodu. (2) topiti se, kopnjeti. Prijeći 

(prelaziti) iz smrznutog stanja (na primjer, leda) u 

tekuće stanje. 

thaw depression – termokrška depresija. Udubljenje 

u tlu koje je nastalo slijeganjem nakon lokalnog 

topljenja podzemnog leda na područjima trajno 

zamrznutog tla (permafrosta). Sinonim: thermokarst 

depression. 

thecamoebians – tekamebe. Grupa, obično slatkovodnih, 

protozoa (praživotinja, protozoans) s ljušturicom. 

Stratigrafska rasprostranjenost: eocen-danas. 

thecodonts (Thecodontia) – tekodonti. Red izumrlih 

primitivnih reptila (gmazova) arhosaura (archosaurs, 

archosaurian reptiles). Karakterizirani su tijelom 

oblika dinosaura i krokodila, nepostojanjem supratemporalne 

kosti (supratemporal bone), parijetalnog 

otvora (parietal foramen) i nepčanih zubiju (palatal 

teeth), te postojanjem antorbitalnog otvora (antorbital 

fenestra). Stratigrafska rasprostranjenost: gornji 

perm-gornji trijas. 

Theis curve – Theisova krivulja. Grafi čki prikaz (log-log 

dijagram) pada (smanjivanja) ili porasta nivoa podzemnih 

voda (drawdown of ground-water head, recovery 

of ground-water head) u ovisnosti o vremenu 

koji se primjenjuje pri ispitivanju vodonosnog horizonta 

(akvifera) na bazi Theisove jednadžbe (v. Theis 

equation). 

Theis equation – Theisova jednadžba. Jednadžba koja 

povezuje pad (smanjivanje) ili porast nivoa podzemnih 

voda (drawdown of ground-water head, recovery 

of ground-water head) s brzinom crpljenja (rate 

of withdrawal) ili pritjecanja vode i s hidrauličkim 

karakteristikama vodonosnog horizonta (akvifera); 

v. Theis curve. 

theoretical air – teoretski volumen zraka, v. theoretical 

air requirement. 

theoretical air requirement – teoretski volumen zraka. 

Izračunani volumen (količina) zraka koji je potreban 

za potpuno (stehiometrijsko) izgaranje jedinice volumena 

plina (plinovitog goriva). 

theoretical seismogram – sintetski seizmogram, v. synthetic 

seismogram. 

therapsid reptiles – zvjeroliki gmazovi, terapsidi, v. therapsids. 

therapsids (Therapsida) – terapsidi, zvjeroliki gmazovi. 

Red izumrlih reptila (gmazova) sinapsida (synapsids, 

synapsid reptiles). Karakterizirani su bliskom sisavcima 

strukturom nogu, duljinom repa i općim sklopom 

lubanje. Stratigrafska rasprostranjenost: gornji 

perm-donja jura. Sinonim: therapsid reptiles.

therian mammals 883 

thermal conductivity of saturated reservoir rocks 

therian mammals – pravi sisavci, v. therians. 

therians (Theria) – pravi sisavci. Podrazred mamalija 

(sisavaca, mammals). Uključuje sve živuće sisavce 

osim kljunaša (jednootvora, monotremes). Stratigrafska 

rasprostranjenost: gornja jura-danas. Sinonim: 

therian mammals. 

theriodonts (Theriodontia) – teriodonti. Podred izumrlih 

terapsida (zvjerolikih gmazova, therapsids, therapsid 

reptiles). Karakterizirani su tendencijom prema 

grabežljivom načinu života i morfološkom i funkcionalnom 

stupnju sisavaca. Stratigrafska rasprostranjenost: 

gornji perm-donja jura. 

thermal – (1) termički, toplinski. U termodinamici – koji 

se odnosi na toplinu ili je uzrokovan (izazvan) toplinom 

(heat). Sinonim: thermic. (2) termal. U glacijalnoj 

geologiji (glaciologiji) – sinonim termina interglacial 

stage (interglacijalni stadij). 

thermal alteration index (TAI) – indeks termičke alteracije. 

Niz brojeva od 1 do 5 koji opisuju količinu termičkog 

zrenja ili alteracije pod utjecajem topline koji 

su se zbili u organskoj tvari u sedimentnim stijenama 

(sedimentary rocks). Boja organske tvari u propuštenom 

svjetlu se mijenja od bezbojne (prozirnost) preko 

žute i smeđe do crne pri većem izlaganju toplini. 

Broj 1 označava da nema promjene originalne svijetložute 

boje organske tvari, dok broj 5 znači crnu 

boju i predstavlja metamorfozu (metamorfi zam). 

Termičko zrenje organske tvari generira ugljikovodike. 

Generiranje nafte se vrši pri vrijednostima indeksa 

termičke alteracije oko 2 do 3, a termogenog plina 

pri indeksima oko 3 do 4; v. spore-coloration index, 

vitrinite refl ectance. 

thermal analysis – termička analiza, termoanaliza. U 

analitičkoj kemiji – izučavanje (analiza) kemijskih i/ili 

fi zikalnih ili termodinamičkih promjena u materijalima 

u kojem neposredno sudjeluje toplina (tj. kao 

funkcije temperature), na primjer, određivanja točke 

(temperature) vrelišta, ledišta i skrućivanja, mjerenja 

topline taljenja i vaporizacije, destilacija, kalorimetrija, 

diferencijalna termička analiza, termogravimetrijska 

analiza itd. Sinonim: thermoanalysis. 

thermal capacity – toplinski kapacitet, v. heat capacity, 1. 

thermal conductance – termička (toplinska) vodljivost. 

Količina topline prenesena materijalom, podijeljena 

razlikom temperatura na nasuprotnim stranama površine 

materijala. Sinonim: conductance. 

thermal conductivity – toplinska provodnost, koefi - 

cijent toplinske vodljivosti. Količina topline koja je 

prenesena kroz materijal u jediničnom vremenu po 

jediničnoj površini poprečnog presjeka za jediničnu 

razliku temperature (jedinični temperaturni gradijent). 

Toplina struji stacionarno i okomito na površinu 

materijala. Najveću toplinsku provodnost među 

sedimentnim stijenama imaju evaporiti, a najmanju 

šejl. Toplinska provodnost je termičko svojstvo stijena 

i slojnih fl uida i parametar termičkih procesa povećanja 

iscrpka nafte (EOR-procesa). Sinonim: heat 

conductivity. 

thermal conductivity of base rocks – toplinska provodnost 

(koefi cijent toplinske vodljivosti) potpodinskih 

(ispod zaliježućih) stijena, v. thermal conductivity of 

rocks. 

thermal conductivity of cap rocks – toplinska provodnost 

(koefi cijent toplinske vodljivosti) pokrovnih (natkrovinskih) 

stijena, v. thermal conductivity of rocks. 

thermal conductivity of formation – toplinska provodnost 

(koefi cijent toplinske vodljivosti) sloja (formacije), 

v. thermal conductivity of rocks. 

thermal conductivity of gases – toplinska provodnost 

(koefi cijent toplinske vodljivosti) plinova. Termičko 

svojstvo plinova i parametar procesa povećanja 

iscrpka nafte (EOR-procesi) termičkim metodama. 

Općenito raste s povećanjem temperature i manja je 

od toplinske provodnosti nafti. Sinonim: gas thermal 

conductivity; v. thermal conductivity. 

thermal conductivity of oils – toplinska provodnost 

(koefi cijent toplinske vodljivosti) nafti. Termičko svojstvo 

nafti i parametar procesa povećanja iscrpka 

nafte (EOR-procesi) termičkim metodama. Za većinu 

organskih tekućina (čistih ugljikovodika) smanjuje 

se s porastom temperature, dok je na promjenu 

tlaka manje osjetljiva (osim kod malih vrijednosti 

svedenog tlaka i visokih vrijednosti svedene temperature). 

Za čiste ugljikovodike, na primjer, za niz 

od butana do dekana, toplinska provodnost raste 

prema dekanu pri konstantnoj temperaturi. Toplinska 

provodnost nafti ima veću vrijednost nego za 

plinove. Sinonim: oil thermal conductivity; v. thermal 

conductivity. 

thermal conductivity of overburden (overburden 

strata) – toplinska provodnost (koefi cijent toplinske 

vodljivosti) pokrovnih stijena, v. thermal conductivity 

of rocks. 

thermal conductivity of reservoir rocks – toplinska 

provodnost (koefi cijent toplinske vodljivosti) ležišnih 


thermal conductivity of rocks – toplinska provodnost 

(koefi cijent toplinske vodljivosti) stijena. Termičko 

svojstvo stijena i parametar procesa povećanja 

iscrpka nafte (EOR-proces) termičkim metodama. 

Sposobnost stijena za prenošenje topline. Raste s 

porastom gustoće stijena, dubine zalijeganja i efektivnog 

naprezanja u stijenama (s porastom razlike 

tlaka pokrovnih naslaga i pornog tlaka), a smanjuje 

se s porastom poroznosti i temperature (do oko 650 

°C, kada postaje više-manje konstantna). Toplinska 

provodnost stijena je manja u smjeru okomitom 

na uslojavanje nego u smjeru uslojavanja (pojava 

toplinske anizotropije). Od stijena koje su najviše zastupljene 

kao ležišne, najveću toplinsku provodnost 

u suhom (fl uidima nezasićenom) stanju ima vapnenac, 

zatim pješčenjak i pijesci (mjereno pri konstantnoj 

temperaturi i atmosferskom tlaku). Vrijednost 

za šejl je između vapnenca i pješčenjaka. Stijene zasićene 

vodom imaju znatno veću toplinsku provodnost 

od nezasićenih (s redoslijedom vrijednosti kao 

i suhe) koja ovisi o kemijsko-mineraloškom sastavu, 

specifi čnoj površini i toplinskoj provodnosti skeleta, 

tipu fl uida (nafta, plin, voda), zasićenju i toplinskoj 

provodnosti fl uida. Toplinska provodnost je važno 

termičko svojstvo stijena i važan parametar procesa 

povećanja iscrpka nafte (EOR-proces) termičkim 

metodama, jer određuje gubitak topline vođenjem 

(kondukcijom) u slojeve koji zaliježu iznad i ispod 

ležišta. Sinonim: rock thermal conductivity; v. thermal 

conductivity. 

thermal conductivity of saturated reservoir rocks – 

toplinska provodnost (koefi cijent toplinske vodljivosti) 

zasićenih ležišnih stijena, v. thermal conductivity of 

rocks.

thermal conductivity of saturated rocks 884 

thermal conductivity of saturated rocks – toplinska 

provodnost (koefi cijent toplinske vodljivosti) zasićenih 


thermal conductivity of underburden (underburden 

strata) – toplinska provodnost (koefi cijent toplinske 

vodljivosti) potpodinskih stijena, v. thermal 

conductivity of rocks. 

thermal convection – strujanje (konvekcija) topline, v. 

heat convection. 

thermal decay – vrijeme raspada termičkih (toplinskih) 

neutrona. Vrijeme (u mikrosekundama) koje je potrebno 

za pad populacije neutrona na 37% početne 

populacije. 

Thermal Decay Time Log, thermal-decay-time log 

(TDT) – impulsna neutronska karotaža po termičkim 

(toplinskim) neutronima. Komercijalni (trgovački) 

naziv fi rme Schlumberger, sinonim za karotažu vremena 

poluraspada neutrona (v. neutron-lifetime logging). 

Sinonim: TDT logging. 

thermal degradation of polymers – termička razgradnja 

polimera. Razgradnja polimera djelovanjem viših 

temperatura u kemijskim procesima povećanja iscrpka 

nafte (EOR-procesi). Poliakrilamidi su termički stabilni 

do temperature 90 °C (bez kisika i dvovalentnih 

iona, ali tijekom inkubacije pri višim temperaturama 

dolazi do njihove hidrolize reakcijom amidnih grupa 

s vodom i, kao posljedica toga, do porasta viskoznosti 

otopine polimera). Primjena većine ksantanskih 

biopolimera je ograničena do temperature 60 °C; v. 

polymer degradation, polymer biodegradation, oxidative 

degradation of polymers, shear degradation of 

polymers. 

thermal diff usivity – temperaturna provodnost (difuznost). 

Omjer toplinske provodnosti (koefi cijenta toplinske 

vodljivosti) tvari i umnoška njene specifi čne 

topline i gustoće. Kako toplinski kapacitet raste s porastom 

temperature, temperaturna se provodnost 

smanjuje, tako da utjecaj temperature može biti znatan 

i treba ga uzeti u obzir u proračunima prijenosa 

topline. Općenito, temperaturna provodnost je u 

takvim proračunima primjenljivija konstanta od toplinske 

provodnosti. Temperaturna provodnost (difuznost) 

jest parametar termičkih procesa povećanja 

iscrpka nafte (EOR-procesa) i za stijene obično varira 

između 0,005 i 0,025 cm 2 /s. 

thermal diff usivity of adjacent formations – temperaturna 

provodnost (difuznost) susjednih (okolnih) slojeva 

(formacija), v. thermal diff usivity of rocks. 

thermal diff usivity of rocks – temperaturna provodnost 

(difuznost) stijena. Količina topline koja prolazi 

okomito kroz jediničnu površinu u jediničnom vremenu 

(toplinska provodnost), podijeljena umnoškom 

specifi čne topline i gustoće (s obujamskim 

toplinskim kapacitetom). Pokazuje brzinu promjene 

temperature stijena pri pojavi toplinske disturbancije. 

Znatno opada s porastom temperature. Od 

stijena koje su najviše zastupljene kao ležišne najveću 

temperaturnu provodnost u suhom (fl uidima 

nezasićenom) stanju ima vapnenac, zatim pješčenjak 

i pijesci (mjereno pri konstantnoj temperaturi i 

atmosferskom tlaku), a vrijednost za šejl je približno 

jednaka pješčenjaku. Stijene zasićene vodom imaju 

veće vrijednosti temperaturne provodnosti od 

nezasićenih (s redoslijedom vrijednosti kao i suhe). 

Temperaturna provodnost (difuznost) jest parame- 

thermal neutron capture cross-section of reservoir rock 

tar termičkih procesa povećanja iscrpka nafte (EORprocesi). 

Sinonim: rock thermal diff usivity. 

thermal diff usivity of surrounding formations – temperaturna 

provodnost (difuznost) okružujućih (susjednih) 

slojeva (formacija), v. thermal diff usivity of rocks. 

thermal electric system – sustav električnog grijanja. 

Sustav zagrijavanja za održavanje temperature nafte 

u cjevovodu. 

thermal expansion – termička (toplinska) ekspanzija 

(širenje). Povećanje volumena fl uida ili duljine čvrste 

tvari usljed promjene temperature pri konstantnom 

tlaku. 

thermal fracture – termička pukotina. Formiranje pukotina 

ili napuklina u stijenama ili njihovo razaranje 

zbog oštrih promjena temperature. Takva pojava se 

opaža u slučaju kada stjenotvorni minerali imaju različite 

koefi cijente ekspanzije (širenja) ili kada površina 

ogoljele stijene brzo prima ili gubi radijaciju ili 

kada dolazi do brzog pada temperature nakon zalaska 

sunca. Termin označava također rezultat takvog 

procesa. 

thermal gradient – termički gradijent. Promjena (brzina 

povećavanja ili smanjivanja) temperature s 

udaljenošću. Kada je riječ o promjeni temperature s 

dubinom Zemlje, prednost se daje pojmu geotermički 

gradijent (v. geothermal gradient). Sinonim: temperature 

gradient. 

thermal log – termička (temperaturna) karotaža, v. temperature 

log. 

thermally stable diamond bit – termički otporno dijamantno 

bušaće dlijeto. Dijamantno bušaće dlijeto 

konstruirano za bušenje tvrđih, abrazivnih formacija 

i dubokih vrućih plinskih bušotina. Zahvaljujući visokoj 

brzini pogonskih motora (300 do 1.000 o/min u 

usporedbi s brzinom vrtnje od 50 do 200 o/min konvencionalnih 

dlijeta za rotacijsko bušenje), brzina 

bušenja takvim dlijetima može biti i dvostruko veća 

od brzine bušenja polikristalnim dijamantnim kompaktnim 

ili žrvanjskim dlijetima. 

thermal metamorphism – termalna (termička) metamorfoza 

(metamorfi zam), termometamorfoza, termometamorfi 

zam. U geologiji – tip metamorfoze (metamorfi 

zma) koja je rezultat kemijskih pretvorbi stijena 

u zavisnosti od temperature (porasta temperature) i, 

u manjoj mjeri, u zavisnosti od pratećeg tlaka (koji je 

funkcija dubine). Nije nužna istodobna deformacija. 

Sinonim: thermometamorphism. 

thermal neutron – termički (toplinski, spori) neutron. 

Neutron čija energija gibanja zavisi od temperature 

okoline. Srednja kinetička energija takvih neutrona 

pri sobnoj temperaturi iznosi 0,025 elektron-volti. 

Termički neutroni se mogu registrirati pri neutronskoj 

karotaži (neutron logging). Sinonim: slow neutron. 

thermal neutron capture – zahvat (kaptiranje) termičkih 

(toplinskih) neutrona, v. neutron capture. 

thermal neutron capture cross-section – efektivni 

presjek zahvata (kaptiranja) termičkih (toplinskih) neutrona, 

v. atomic capture cross-section, macroscopic 


thermal neutron capture cross-section of reservoir 

rock – efektivni presjek zahvata (kaptiranja) termičkih 

(toplinskih) neutrona ležišnom stijenom. Ovisi o poroznosti, 

tipu i količini ugljikovodika u pornom prostoru 

i salinitetu slojne vode – smanjuje se s porastom

thermal neutron capture cross-section of formation 885 

thermogravimetry 

sadržaja ugljikovodika, a povećava s porastom poroznosti 

stijene i saliniteta slojne vode; v. atomic capture 

cross-section, macroscopic capture cross-section. 

thermal neutron capture cross-section of formation 

– efektivni presjek zahvata (kaptiranja) termičkih 

(toplinskih) neutrona formacijom, v. thermal neutron 

capture cross-section of reservoir rock. 

thermal neutron capture cross-section of formation 

water – efektivni presjek zahvata (kaptiranja) termičkih 

(toplinskih) neutrona slojnom vodom, v. atomic 

capture cross-section, macroscopic capture cross-section. 

thermal neutron capture cross-section of fresh water 

– efektivni presjek zahvata (kaptiranja) termičkih 

(toplinskih) neutrona slatkom vodom, v. atomic capture 


thermal neutron capture cross-section of salt water 

– efektivni presjek zahvata (kaptiranja) termičkih (toplinskih) 

neutrona slanom vodom, v. atomic capture 


thermal neutron capture of formation – zahvat (kaptiranje) 

termičkih (toplinskih) neutrona formacijom, v. 

neutron capture. 

thermal neutron capture of formation water – zahvat 

(kaptiranje) termičkih (toplinskih) neutrona slojnom 

vodom, v. neutron capture. 

thermal neutron capture of fresh water – zahvat 

(kaptiranje) termičkih (toplinskih) neutrona slatkom 

vodom, v. neutron capture. 

thermal neutron capture of salt water – zahvat (kaptiranje) 

termičkih (toplinskih) neutrona slanom vodom, 

v. neutron capture. 

thermal neutron density – gustoća termičkih (toplinskih) 

neutrona. Broj termičkih (toplinskih) neutrona 

po jediničnom volumenu formacije. 

thermal neutron log – neutronska karotaža po termičkim 

(toplinskim) neutronima. Neutron-neutronska radioaktivna 

karotaža (radioactivity log of neutron-neutron 

type) u kojoj detektor luči (izdvaja) spore neutrone 

(neutrone s nivoom energije 0,025 elektron-volti). 

Sinonim: n-tn log; v. thermal neutron. 

thermal oil production – termička proizvodnja (dobivanje) 

nafte, proizvodnja (dobivanje) nafte termičkim 

metodama, v. thermal oil recovery 

thermal oil recovery – termička proizvodnja (dobivanje) 

nafte, proizvodnja (dobivanje) nafte termičkim 

metodama. Proces proizvodnje nafte primjenom 

toplinske energije. Komercijalnu primjenu imaju tri 

tipa procesa – podzemno izgaranje nafte (v. in-situ 

combustion), istiskivanje nafte kontinuiranim injektiranjem 

vodene pare (v. steamfl ood) i obrade (stimulacije) 

ležišta cikličkim injektiranjem vodene pare (v. 

cyclic steam stimulation) – koji se obično rabe za proizvodnju 

teških i viskoznih nafti. Proizvodnja nafte 

termičkim metodama se ubraja u procese povećanja 

iscrpka nafte (EOR-procesi). Sinonimi: thermal oil production, 

thermal recovery. 

thermal oil recovery methods – termičke metode proizvodnje 

(dobivanja) nafte. Metode povećanja iscrpka 

nafte (EOR-metode) primjenom toplinske energije. 

Obuhvaćaju komercijalne metode podzemnog izgaranja 

nafte (v. in-situ combustion), istiskivanja nafte 

kontinuiranim injektiranjem vodene pare (v. steamfl 

ood) i obrade (stimulacije) ležišta cikličkim injektiranjem 

vodene pare (v. cyclic steam stimulation). 

thermal radiation – zračenje (radijacija) topline, v. heat 

radiation. 

thermal recovery – termička proizvodnja nafte, proizvodnja 

(dobivanje) nafte termičkim metodama, v. 

thermal oil recovery. 

thermal resistance – termički (toplinski) otpor. U termodinamici 

– recipročna vrijednost termičke (toplinske) 

vodljivosti (v. thermal conductance), mjera sposobnosti 

tijela za sprječavanje strujanja topline kroz njega. 

Jednak je razlici temperatura između nasuprotnih 

strana tijela podijeljenoj s toplinskim tokom. Sinonim: 

heat resistance. 

thermal resistivity – termička (toplinska) otpornost, 

specifi čni termički (toplinski) otpor. Recipročna vrijednost 

termičke (toplinske) provodnosti (koefi cijenta 

toplinske vodljivosti – v. thermal conductivity). Sinonim: 

resistivity. 

thermal shock – termički (toplinski) udar. Razaranje materijala 

(osobito krtog) usljed termičkog (toplinskog) 

naprezanja koje se pojavljuje pri brzom porastu temperature. 

Sposobnost materijala da izdrži djelovanje 

termičkog udara se naziva otpornost na termički 

udar (thermal shock resistance). 

thermal spring – termalni izvor. Izvor čija voda ima 

temperaturu znatno veću od lokalne prosječne godišnje 

temperature atmosfere. Termalni izvori mogu 

biti vrući (v. hot spring) ili topli (v. warm spring) 

thermal stress – termičko (toplinsko) naprezanje. Mehaničko 

naprezanje koje se pojavljuje u tijelu kada se 

neki ili svi njegovi dijelovi ne mogu slobodno širiti 

(ekspandirati) ili stezati (skupljati) ovisno o promjenama 

temperature. Termičko naprezanje u stijenama 

je uvjetovano povećanjem temperature unutar 

geološkog tijela. 

thermal structure – termička struktura. U geologiji 

– zakoniti raspored zona rastućeg stupnja metamorfoze 

(metamorfi zma) u kojem se stvara jasna strukturna 

slika, na primjer, nastaje termalna antiklinala 

(thermal anticline) ili termalna doma (kupola, thermal 

dome). Takve strukturne forme su povezane s orogenezom 

i formiraju se djelovanjem lokaliziranih izvora 

topline, moguće pratećim s anateksom. 

thermal value – toplinska (kalorička, termička, gorivna, 


thermal waters – termalne vode. Vruće podzemne 

vode čija je temperatura znatno viša od lokalne prosječne 

godišnje temperature zraka i od obične slojne 

vode. Vruće vode su jedan od osnovnih izvora geotermalne 

energije. 

thermic – termički, toplinski, v. thermal, 1. 

thermoanalysis – termoanaliza, termička analiza, v. 

thermal analysis. 

thermogenic gas – termogeni plin. Prirodni plin koji je 

nastao pri visokim temperaturama (općenito iznad 

150 °C/300 °F) raspadom sirove nafte ili generiranjem 

iz organske tvari u sedimentnim stijenama i 

ugljenu. Termogeni plin je često mastan i često sadrži 

inertne komponente, na pr.imjer, vodenu paru i 

dušik te sumporovodik i ugljik-dioksid. 

thermogravimetric analysis – termogravimetrijska 

analiza, termogravimetrija, v. thermogravimetry. 

thermogravimetry – termogravimetrija, termogravimetrijska 

analiza. Kemijska analiza koja se bazira na 

mjerenju promjena težine tvari (gubitka ili dobitka 

na težini) kada se njena temperatura povećava ili

thermokarst depression 886 

thief sand 

snižava pri konstantnim drugim uvjetima. Sinonim: 

thermogravimetric analysis. 

thermokarst depression – termokrška depresija, v. 

thaw depression. 

thermoluminescent dating – termoluminescencijsko 

određivanje geološke starosti (datiranje). Metoda 

određivanja geološke starosti (datiranja) koja je 

primjenljiva na materijale koji su već jednom bili 

zagrijavani (na primjer, potoci lave). Dio energije 

koja se oslobodila raspadom radioaktivnih nuklida 

je spremljen kao uhvaćeni elektroni i ta se energija 

oslobađa kao svjetlost nakon zagrijavanja. Starost 

uzorka se može odrediti ako se izmjeri prirodna 

termoluminescencija, termoluminescencija inducirana 

poznatom dozom zračenja (radijacije) i doza 

zračenja koju je uzorak primio u jedinici vremena u 

prošlosti. 

thermometamorphism – termometamorfoza, termometamorfi 

zam, v. thermal metamorphism. 

thermoremanence – termoremanentna magnetizacija, 

v. thermoremanent magnetization. 

thermoremanent magnetization (TRM) – termoremanentna 

magnetizacija. Remanentna (preostala) 

magnetizacija (v. remanent magnetization) koju stijena 

stječe pri njenom hlađenju u magnetskom polju 

od temperature iznad točke Curie-a (Curie point 

– temperatura pri kojoj materijal gubi sposobnost 

očuvanja magnetskih svojstava) do sobne temperature. 

Termoremanentna magnetizacija je vrlo stabilna 

i strogo paralelna vanjskom magnetskom polju 

koje je prisutno za vrijeme hlađenja. Sinonim: thermoremanence. 

thick-bedded – debeloslojni, debeloslojevit, debelo uslojen. 

Termin koji se odnosi i primjenjuje na sedimentne 

slojeve (slojeve sedimentnih stijena) s relativno 

velikom debljinom koja, ovisno o defi nicijama, varira 

od 6,4 cm (2,5 inča) do preko 100 cm. Terminom se 

osobito označavaju slojevi debljine od 60 cm do 120 

cm (slojevi debljine veće od 120 cm se defi niraju kao 

vrlo debeloslojni – very thick-bedded); v. mediumbedded, 

thin-bedded. 

thickened water – zgusnuta voda. Voda s dodatkom 

polimera kako bi se povećala njena viskoznost. 

thickener – zgušnjivač, agens za zgušnjavanje (povećavanje 

viskoznosti). U tehnologiji bušaćih isplaka 

– aditiv, vapno ili polimeri, koji se rabi za povećavanje 

viskoznosti isplaka. Vapno (lime) povećava viskoznost 

uzrokujući fl okulaciju gline, a od polimera se 

primjenjuju natrijska karboksimetilceluloza (sodium 

carboxy methyl cellulose), hidroksietilceluloza (hydroxyethyl 

cellulose), škrob (starch), ksantanska smola 

(xanthan gum); v. thinner. 

thickening time – vrijeme zgušnjavanja. U tehnologiji 

cementacije bušotina – period tijekom kojeg se 

cementna kaša (mješavina, otopina, cement slurry) 

može pumpati u bušotinu, odnosno vrijeme (period) 

pumpabilnosti kaše. Može se u stanovitoj mjeri regulirati 

fi noćom cementa i/ili smanjivanjem komponenata 

s brzom hidratacijom ili dodavanjem usporivača 

(aditiva za usporavanje) vezivanja cementa (v. 

cement retarders). Ako je vrijeme miješanja i pumpanja 

(injektiranja) cemetne kaše (uključujući određeni 

faktor sigurnosti) dulje od vremena zgušnjivanja 

kaše, dio cementa će ostati u koloni zaštitnih cijevi 

(casing); v. pumpability time. 

thickness – debljina. U geologiji – protezanje pločastog 

slojnog tijela od njegove donje granične plohe 

(podine, bottom boundary surface) do gornje granične 

plohe (krovine, top boundary surface), obično 

mjerena duž linije koja je okomita na te plohe, na primjer, 

udaljenost (razmak) između podine i krovine 

stratigrafske jedinice izmjerena pod pravim kutom 

na plohu slojevitosti (bedding surface); v. apparent 

thickness, true thickness. 

thickness contour – izopaha, v. isopach. 

thickness line – izopaha, v. isopach. 

thickness map – karta izopaha, v. ispoach map. 

thickness-weighted average permeability – srednja 

permeabilnost ponderirana efektivnom debljinom, v. 

average permeability weighted by thickness. 

thickness-weighted average porosity – srednja poroznost 

ponderirana efektivnom debljinom, v. average 

porosity weighted by thickness. 

thickness-weighted average reservoir pressure 

– srednji ležišni tlak ponderiran efektivnom debljinom, 

v. average reservoir pressure weighted by thickness. 

thick well – bušotina s debelim produktivnim slojem. 

Bušotina izbušena u relativno debelom dijelu produktivne 

zone (koja je probušila debeli produktivni 

horizont), za razliku od bušotine s tankim produktivnim 

slojem (v. thin well). 

thief – cilindar za uzorkovanje iz rezervoara. Mjedeni, 

aluminijski ili stakleni cilindar (boca, pipeta) s opružnom 

napravom za zatvaranje, koji se na užetu spušta 

u naftni skladišni rezervoar (oil storage tank, oil stock 

tank) za uzimanje uzoraka nafte na određenim dubinama 

ili se spušta do dna rezervoara za uzimanje 

uzorka taloga. Trzanjem užeta se aktivira opružni 

ventil tako da je uzorkovanje moguće na bilo kojoj 

željenoj dubini. Sastavni dio pribora za uzorkovanje 

je termički hidrometar za mjerenje temperature i relativne 

gustoće nafte. Sinonimi: thief tube, oil thief. 

thief a tank – uzorkovati sadržaj rezervoara, v. thief. 

thief formation – formacija (sloj) s gutanjem (gubljenjem 

cirkulacije) isplake. U procesu bušenja – formacija 

(sloj) u kojem se gubi prekomjerna količina 

isplačnog fl uida (drilling fl uid) tijekom bušenja. Sinonim: 

lost-circulation formation. 

thief hatch – mjerni otvor rezervoara. Otvor na vrhu 

skladišnog naftnog rezervoara (oil storage tank, oil 

stock tank) osiguran pokretnim poklopcem kroz 

koji se mjeri nivo nafte (volumen) u rezervoaru i 

spušta pribor za uzorkovanje nafte i taloga. Sinonimi: 

dip hatch, ga(u)ge hatch, ga(u)ge hole, ga(u)ge 

thief, ga(u)ging hatch, ga(u)ging hole, ga(u)ging lock, 

ga(u)ging nipple, ga(u)ging thief, hatch, main hatch, 

thief hatch. 

thief hole – mjerna rupa rezervoara. Rupa na vrhu skladišnog 

rezervoara (storage tank) za mjerenje. 

thiefi ng, thiefi ng a tank – uzorkovanje (uzimanje uzoraka) 

iz rezervoara. Uzorkovanje sirove nafte na različitim 

nivoima (dubinama) skladišnog rezervoara 

(storage tank) i taloga s njegova dna priborom koji 

se spušta užetom radi određivanja postojanja taloga 

i vode. Sinonim: thieving; v. thief. 

thief rod – pipeta za uzorkovanje iz rezervoara. Dugačka 

šipka koja služi za uzimanje uzoraka nafte iz skladišnog 

rezervoara (storage tank). 

thief sand – pješčenjak s gutanjem (gubljenjem cirkulacije) 

isplake, v. thief formation.

thief test 887 

thorium-lead age method 

thief test – ispitivanje (određivanje) sadržaja vode i taloga. 

Ispitivanje kvalitete sirove nafte u skladišnom 

rezervoaru (storage tank) prije otpreme cjevovodom 

određivanjem količine sadržaja vode i taloga u njoj. 

Ispituju se uzorci uzeti s vrha, iz sredine i na dnu rezervoara 

priborom za uzorkovanje koji se spušta u 

rezervoar kroz otvor na vrhu rezervoara, v. thief. 

thief tube – cilindar za uzorkovanje rezervoara, v. thief. 

thief zone – (1) zona gutanja isplake (gubitka cirkulacije 

isplake). U procesu bušenja – zona formacije (sloja) s 

vrlo propusnom, jako raspucanom ili kavernoznom 

stijenom u kojoj se gubi prekomjerna količina isplačnog 

fl uida tijekom bušenja. Sinonimi: loss-of-circulation 

zone, lost-circulation zone, zone of lost returns. 

(2) zona gutanja. (a) Zona naftnog ležišta koja prima 

prekomjerne (veće od projektiranih) količine injektiranih 

radnih (istiskivajućih) fl uida; (b) Svaki sloj 

koji nije predviđen za injektiranje u kojem se gubi 

znatna količina injektiranih fl uida usljed nepravilne 

opremljenosti bušotine ili loše izvedene cementacije 

zaštitne kolone (casing). 

thieving – uzorkovanje (uzimanje uzoraka) iz rezervoara, 

v. thiefi ng. 

thin away – iskliniti (isklinjavati) se, v. thin out. 

thin-bedded – tankoslojni, tankoslojevit, tanko uslojen. 

Termin koji se odnosi i primjenjuje na sedimentne 

slojeve (slojeve sedimentnih stijena) s relativno malom 

debljinom koja, ovisno o defi nicijama, varira 

između manje od 30 cm (1 stope) i manje od 1 cm 

(0,4 inča). Terminom se osobito označavaju slojevi 

debljine od 5 cm do 60 cm ili od 2 inča do 2 stope 

(slojevi debljine manje od 5 cm, ali veće od 1 cm se 

defi niraju kao vrlo tankoslojni, very thin-bedded); v. 

medium-bedded, thick-bedded. 

thin-layer chromatography (TLC) – tankoslojna kromatografi 

ja, kromatografi ja na tankom sloju. Kromatografska 

metoda razdvajanja komponenata uzorka 

koja se bazira prvenstveno na adsorpciji. Uzorak se 

giba u smjesi ili otopini kroz homogeni tanki sloj (sediment) 

adsorbenta (aluminij-oksid, silikagel, silikati, 

drveni ugljen, celuloza) na krutim pločicama nosiocima 

i komponente se razdvajaju prema njihovim 

različitim pokretljivostima. Metoda je brza i razdvajanje 

komponenata je oštro. 

thinner – razrjeđivač, agens za razrjeđivanje (smanjivanje 

viskoznosti). (1) U tehnologiji bušaćih isplaka 

– aditiv za smanjivanje i/ili tiksotropnih svojstava 

bušaćih isplaka (drilling muds). Najčešće se primjenjuju 

kromov lignosulfonat (chrome lignosulfonate), 

zatim fosfati – natrij-tetrafosfat (sodium tetraphosphate), 

kiseli pirofosfat natrija (sodium acid pyrophosphate) 

– i površinski aktivni agensi (surfactants); 

v. thickener. (2) U tehnologiji cementacije bušotina 

– aditiv koji se rabi za razrjeđivanje (smanjivanje 

viskoznosti) cementnih kaša (mješavina, otopina, 

cement slurries) bez dodavanja vode. Obično se primjenjuju 

sljedeći dispergatori – kalcijski lignosulfonat, 

natrij-klorid i neki polimeri s dugim lancima; v. 

cement additives. 

thin out – iskliniti (isklinjavati) se. U geologiji – postajati 

sve tanji i tanji ili sve uži u jednom smjeru do potpunog 

nestajanja. Termin se odnosi na sloj (stratum), 

žilu (vein) ili drugo stijensko tijelo (body of rock) čija 

se debljina postupno smanjuje tako da se njihova 

gornja i donja granična ploha približavaju jedna dru- 

goj, na koncu spajaju i sloj stijene nestaje. Isklinjavanje 

može biti primarno ili usljed odsijecanja slojeva 

plohom nesklada pod oštrim kutom. sinonimi: pinch 

out (v.), thin away, wedge out (v.). 

thin section – izbrusak. U geologiji – fragment stijene 

ili minerala koji je mehanički izbrušen do debljine 

od približno 0,03 mm i zatim stavljen između stakalaca 

poput mikroskopskog dijapozitiva. Takvom 

obradom uzorci većine stijena i minerala postaju 

prozirni ili providni, što omogućuje izučavanje njihovih 

optičkih svojstava. Izbrusci se pod mikroskopom 

također mogu izučavati radi identifi kacije minerala i 

određivanja teksture stijena. Sinonim: section. 

thin well – bušotina s tankim produktivnim slojem. Bušotina 

izbušena u relativno tankom dijelu produktivne 

zone (koja je probušila tanki produktivni horizont), 

za razliku od bušotine s debelim produktivnim 

slojem (v. thick well). 

thiols – tioli, merkaptani, v. mercaptans. 

thiol sulfur – tiolni (merkaptanski) sumpor, v. mercaptan 

sulfur. 

third crop production – tercijarna proizvodnja. Proizvodnja 

nafte (proizvedena nafta) iz ležišta/polja 

metodama povećanja iscrpka (EOR-metode, enhanced 

oil recovery methods). 

thixotropic cement slurry – tiksotropna cementna 

kaša (mješavina, otopina). U tehnologiji cementacije 

bušotina – posebno pripremljena cementna kaša 

niske viskoznosti radi lakšeg strujanja tijekom pumpanja 

u bušotinu kroz uređaje za miješanje i injektiranje. 

Međutim, u slučaju prekida pumpanja ili ako 

kaša postane statična, tada dolazi do njena brzog vezivanja 

(stvrdnjavanja), tj. do brzog povećanja njene 

viskoznosti u statičnom stanju. 

thixotropic cement – tiksotropni cement. U tehnologiji 

cementacije bušotina – tip cementa koji se rabi za 

cementaciju bušotina s niskom viskoznošću njegove 

otopine kada se pumpa u bušotinu, ali s brzim 

pretvaranjem u gel ako se pumpanje prekine (gel se 

razara pri ponovnom pumpanju). 

thixotropic clay – tiksotropna glina. Glina koja posjeduje 

svojstvo tiksotropije (v. thixotropy), tj. izgubi povezanost 

i razrjeđuje se pri mehaničkom djelovanju 

i ponovno očvršćuje (stvrdnjava) nakon prekida tog 

djelovanja. 

thixotropic fl uid – tiksotropni fl uid. Fluid čija se viskoznost 

smanjuje s vremenom smicanja i koji, kada 

miruje, ponovno postupno postiže svoju početnu 

viskoznost. 

thixotropy – tiksotropija. Svojstvo nekih tvari u koloidnom 

stanju (gelova), na primjer, tiksotropne gline (v. 

thixotropic clay), da se razrijede ili prijeđu iz gela u sol 

kada su podvrgnuti djelovanju sila vibracije (potresanju 

ili miješanju) i ponovno stvrdnjavaju (očvršćuju) 

nakon prestanka tog mehaničkog djelovanja. Prijelaz 

tvari iz krutog do polukrutog gela (rigid gel, semirigid 

gel) kada su neporemećene u fl uid kada se miješaju. 

Na primjer, kada se neke cementne kaše (tiksotropni 

cement) pumpaju u bušotinu, one će brzo vezivati 

(stvrdnjavati) kada se prekine pumpanje. 

thorium-lead age method – torijsko-olovna metoda 



geološke starosti) materijala koja se bazira na 

poznatoj brzini radioaktivne pretvorbe torija-232 u

thorium-230/protactinium-231 888 

three-D (3-D) seismic 

olovo-208. Metoda je dio obuhvatnije uransko-torijsko-olovne 

metode određivanja geološke starosti (v. 

uranium-thorium-lead age method) u kojoj se istodobno 

razmatraju parovi izotop roditelj-izotop-potomak. 

thorium-230/protactinium-231 (thorium-230 to 

protactinium-231) defi ciency method – torijskoprotaktinijska 

metoda određivanja geološke starosti. 

Metoda određivanja (izračunavanje) geološke starosti 

u godinama (apsolutne geološke starosti) fosilnih 

koralja, ljuštura ili kostiju (starosti od 10.000 do 

250.000 godina) koja se bazira na porastu produkata 

kćeri raspada izotopa urana u karbonatnom ili fosfatnom 

materijalu ubrzo nakon njegova nastanka 

ili pokapanja. Starost zavisi od mjerenja omjera aktivnosti 

torij-230/uranij-234 (aktivnosti torija-230 u 

odnosu na uran-234) i protaktinij-231/uran-235 (aktivnosti 

protaktinija-231 u odnosu na uran-235) koji 

se mijenjaju u vremenu; v. ionium-defi ciency method, 


thorium-230/protactinium-231 (thorium-230 to 

protactinium-231) excess method – protaktinijskoionijska 

metoda određivanja geološke starosti, v. protactinium-ionium 

age method. 

thorium-230/thorium-232 (thorium-230 to thorium-232) 

age method – ionijsko-torijska metoda 

određivanja geološke starosti, v. ionium-thorium age 

method. 

thousand barrels of oil per day (Mbopd) – tisuću barela 

nafte na dan – v. barrels per day. 

thousand cubic feet (MCF, Mcf, mcf) – tisuću kubnih 

stopa. Izvansustavna jedinica za mjerenje volumena 

prirodnog plina – 1.000 kubičnih stopa je jednako 

oko 28,3 m3. 

thousand cubic feet of gas equivalent (Mcfe) – tisuću 

kubičnih stopa ekvivalentnog plina. Omjer 6.000 kubičnih 

stopa (oko 170 m 3 ) plina (prirodnog plina) i 

jednog barela (oko 0,16 m 3 ) nafte, kondenzata ili kapljevine 


thousand cubic feet of gas per day (MCFGPD) – tisuću 

kubnih stopa plina na dan – v. thousand cubic feet. 

thousand cubic feet per day (MCFD, Mcf/D, Mcf/d, 

mcf/d) – tisuću kubnih stopa na dan – v. thousand 

cubic feet. 

thousand standard cubic feet (MSCF, Mscf) – tisuću 

standardnih kubnih stopa. Izvansustavna mjerna jedinica 

volumena plina – proizvedenog, transportiranog 

ili utrošenog u danom razdoblju. Iznosi 28,3 

standardna m 3 (pri jednakim standardnim uvjetima 

– tlaku i temperaturi). 

thousand standard cubic feet per day (MSCF/D, 

Mscf/d, Mscfd) – tisuću standardnih kubnih stopa na 

dan – v. thousand cubic feet. 

threaded and coupled weight – težina cijevi s navojem 

i spojnicom. Težina cijevi s navojima (threads) na 

oba kraja i spojnicom (coupling) na jednom njenom 

kraju. Izražava se u kilogramima po metru (kg/m) ili 

librama (funtama) po stopi (lb/ft). 

threaded casing hanger – vješalica kolone zaštitnih cijevi 

s navojem. Uređaj za držanje kolone zaštitnih cijevi 

(zaštitne kolone, casing) u glavi kolone s muškim 

ili ženskim navojem. 

threaded tubing hanger – vješalica kolone uzlaznih 

cijevi s navojem. Uređaj za držanje kolone uzlaznih 

cijevi (tubing) u glavi kolone s muškim ili ženskim 

navojem. 

thread protecting cap – zaštitna kapa (štitnik) navoja 

cijevi, v. thread protector. 

thread protector – zaštitna kapa (štitnik) navoja cijevi. 

Navrće se na cijevi ili uvrće u spojnice radi zaštite 

navoja za vrijeme transporta i rukovanja cijevima i 

skida kada se cijevi spajaju u kolonu. Sinonimi: pipethread 

protector, thread protecting cap. 

three-arm caliper – tropolužni kavernomjer (kaliper), v. 

caliper, 1. 

three array – troelektrodni raspored. U geofi zičkoj 

prospekciji električnim metodama – raspored elektroda 

koji se primjenjuje u površinskom istraživanju 

električnom metodom (električnom profi liranju), u 

kojem je jedna strujna elektroda (current electrode) 

smještena u beskonačnosti, dok se druga strujna 

elektroda i dvije mjerne elektrode (potential electrodes) 

nalaze vrlo blizu jedna drugoj i pomiču se 

kroz istraživanu strukturu. Troelektrodni raspored se 

primjenjuje u električnim istraživanjima metodom 

otpornosti (specifi čnog otpora, resistivity survey) i 

metodom inducirane polarizacije (induced polarization 

survey) i također pri električnoj karotaži (elektrokarotaži) 

bušotina. 

three-blade bit – trolopatasto bušaće dlijeto, v. drag 

drilling bit. 

three-blade drilling bit – trolopatasto bušaće dlijeto, v. 


three-cone bit – trožrvanjsko bušaće dlijeto, v. tricone 

rock drilling bit. 

three-cone rock bit – trožrvanjsko bušaće dlijeto, v. tricone 


three-cone rock drilling bit – trožrvanjsko bušaće dlijeto, 

v. tricone rock drilling bit. 

three-dimensional model – trodimenzijski model ležišta, 

v. three-dimensional reservoir model. 

three-dimensional reservoir model – trodimenzijski 

model ležišta. Tip modela ležišta koji se primjenjuje 

za simulaciju ponašanja ležišta velike površine i debljine, 

s mnogo bušotina, kada svojstva ležišne stijene 

i fl uida vertikalno znatno variraju i kada je shema 

strujanja u ležištu složena zbog proslojaka šejla i 

drugih barijera strujanju. Sinonim: three-dimensional 

model. 

three-dimensional seismic – trodimenzijsko seizmičko 

istraživanje (prospekcija), v. three-D seismic. 

three-dimensional vertical seismic profi ling – v. trodimenzijsko 

vertikalno seizmičko profi liranje, v. three- 

D vertical seismic profi ling. 

three-D (3-D) seismic – trodimenzijsko seizmičko istraživanje 

(prospekcija). Seizmičko istraživanje (prospekcija) 

koja se izvodi na kopnu i moru i čiji se podaci 

obrađuju kako bi se dobila trodimenzijska slika podzemlja, 

za razliku od dvodimenzijskog seizmičkog 

istraživanja (two-D seismic). Na kopnu se trodimentijska 

seizmička prospekcija izvodi linijama seizmičkih 

izvora (source lines) koje su okomite na linije detektora 

(detector lines) u križnom rasporedu seizmičkih 

prijamnika (cross spread) ili njihovom rasporedu u 

tzv. T-obliku (T-spread) i primjenjuje se istodobno 

nekoliko paralelnih linija detektora. Na moru se paralelni 

seizmički profi li (međusobno udaljeni 90 do 180 

metara/300 do 600 stopa) snimaju jednim brodom 

s dva kompleta zračnih topova (air guns) ili dvostrukim 

marinskim seizmičkim kabelima (twin streamers). 

Trodimenzijska seizmika zahtijeva znatno vrijeme za

three-D (3-D) vertical seismic profi ling 889 

three-phase separator 

obradu goleme količine podataka računalom. Drugi 

oblik pisanja termina: three-dimensional seismic. 

three-D (3-D) vertical seismic profi ling – trodimenzijsko 

vertikalno seizmičko profi liranje. Vertikalno seizmičko 

profi liranje (vertical seismic profi ling) u kojem 

se primjenjuje mobilni izvor paljenja (mobile source 

shooting) na više stajališta na površini s geofonima u 

kanalu bušotine. Često se rabe tri linije paljenja (shot 

lines) orijentirane pod kutom 60°, a kao seizmički 

izvor se rabe zračni topovi (air guns) ili pad utega 

(weight drop). Horizontalno prekrivanje je efi kasno 

približno za trećinu dubine ležišta. Drugi oblik pisanja 

termina: three-dimensional vertical seismic profi - 

ling. 

threefold coordination – triangularna (trokutna) koordinacija, 

v. triangular coordination. 

three-joint stand of drillpipe – trocijevni pas bušaćih 

šipki, v. thribble. 

three-layer structure – troslojna struktura. Tip slojne 

strukture (v. layer structure) sastavljena od triju jediničnih 

(elementarnih) slojeva (unit layer) koji formiraju 

potpunu ponavljajuću jedinicu (element) kristalne 

strukture, na primjer, neki fl ogopiti (phlogopites) 

imaju jedan oktaedrijski sloj i dva tetraedrijska sloja 

po jedinici duž osi c. Takvi tinjci (liskuni) su obično 

heksagonalni; v. two-layer structure. 

three-phase drainage relative permeability – trofazna 

relativna permeabilnost pri dreniranju. Relativne 

permeabilnosti ležišne stijene (ležišta) u procesima 

iskorištavanja kada se smanjuje zasićenje ležišta 

močećom fazom (proces dreniranja, drainage) – u 

procesima povećanja iscrpka nafte (EOR-procesi), 

kao što su istiskivanje nafte iz zavodnjenih ležišta suhim 

plinom, plinovitim produktima izgaranja, ugljikdioksidom 

i ukapljenim naftnim plinom (LPG), te u 

procesima proizvodnje nafte iz ležišta čije je zasićenje 

vodom veće od nereducibilnog (veće od zasićenja 

nepokretnom vodom); v. three-phase imbibition 


three-phase fl ow – trofazno strujanje. Simultano strujanje 

triju faza (fl uida) – nafte, plina i vode. Trofazno 

strujanje se odvija u naftnim ležištima kada je njihovo 

zasićenje vodom veće od vrijednosti zasićenja pri 

kojem voda postane pokretljiva faza. U slučaju trofaznog 

strujanja relativna permeabilnost za svaku 

fazu (fl uid) ovisit će o zasićenju ležišta tom fazom i o 

načinu kako je to zasićenje formirano – dreniranjem 

(drainage) ili upijanjem (imbibition) ili kombinacijom 

tih dvaju procesa; v. monophasic fl ow, two-phase 

fl o w , three-phase relative permeability. 

three-phase imbibition relative permeability – trofazna 

relativna permeabilnost pri upijanju. Relativne 

permeabilnosti ležišne stijene (ležišta) u procesima 

iskorištavanje kada se povećava zasićenje ležišta 

močećom fazom (proces upijanja, imbibition) – u 

procesima običnog (konvencionalnog) zavodnjavanja, 

povećanja iscrpka nafte (EOR-procesi), kao što 

su istiskivanje nafte otopinama površinski aktivnih 

tvari i polimera (ili drugih aditiva) i u procesima istiskivanja 

nafte u kojima se primjenjuje voda za protiskivanje 

programiranih volumena otopina kemikalija, 

ukapljenog naftnog plina (LPG) i dr.; v. three-phase 

drainage relative permeability. 

three-phase metering separator – trofazni mjerni separator 

– v. metering separator. 

three-phase oil-gas-water separator – trofazni (plinsko-naftno-vodni) 

separator, v. three-phase separator. 

three-phase portable separator – prijenosni trofazni 

separator. Separator koji se obično upotrebljava za 

ispitivanje bušotina i u slučajevima kada se slobodna 

voda lako odvaja od nafte i kondenzata. Identičan je 

dvofaznom separatoru (two-phase separator), osim 

što ima sekciju za vodu, dodatnu kontrolu nivoa i 

ventil za pražnjenje. Namijenjen je za separaciju svih 

triju faza – plina, nafte i vode. 

three-phase relative permeability – trofazna relativna 

permeabilnost. Relativne permeabilnosti ležišne 

stijene (ležišta) kada se u njoj odvija trofazno strujanje 

(istovremeno strujanje triju faza), odnosno 

kada su plin, nafta i voda u njoj kao pokretljive faze 

(zasićenje vodom je tada veće od nereducibilnog). 

Dvofazni sustav fl uida nafta-plin u ležištu se, zapravo, 

također može razmatrati kao trofazni sustav u 

kojem je vodena (treća) faza nepokretna. Postoje 

dva tipa trofazne relativne permeabilnosti u ležištu 

– kod procesa dreniranja (proces iskorištavanja ležišta 

u kojem se smanjuje njegovo zasićenje močećom 

fazom – v. three-phase drainage relative permeability) 

i procesa upijanja (proces iskorištavanja ležišta u kojem 

se povećava njegovo zasićenje močećom fazom 

– v. three-phase imbibition relative permeability). Prema 

tome, kada se u laboratoriju određuju relativne 

permeabilnosti, karakter promjene zasićenja u mjerenjima 

(dreniranje, upijanje) mora odgovarati karakteru 

promjene zasićenja u realnom ležištu kako bi 

prognoza ponašanja ležišta bila korektna. Trofazne 

relativne permeabilnosti općenito nemaju praktične 

važnosti zbog ograničene primjene budući da u ležištu 

vrlo rijetko istovremeno struje, odnosno da su 

vrlo rijetko istovremeno pokretne sve tri faze (plin, 

nafta i voda). Na primjer, kada voda istiskuje naftu 

i plin iz ležišta, nafta vrlo brzo formira frontu između 

istiskivanog plina i istiskivajuće vode i, prema 

tome, nafta istiskuje plinsku fazu samo dvofaznim 

strujanjem plina i nafte, a voda istiskuje naftu samo 

dvofaznim strujanjem nafte i vode u nekoj točki ležišta. 

Samo je tijekom vrlo kratkog perioda moguće 

istovremeno strujanje svih triju faza. U procesima 

pridobivanja nafte metodama povećanja iscrpka 

(EOR-metode), međutim, za proračune su nužni podaci 

trofaznih relativnih permeabilnosti, na primjer, 

u procesima istiskivanja nafte ugljik-dioksidom, dušikom, 

micelarnim otopinama i vodenom parom te 

u procesu podzemnog izgaranja nafte. Također su 

potrebni i u proračunima ponašanja ležišta u kojima 

istovremeno djeluje vodotlačni i plinotlačni režim, 

te ležišta s režimom otopljenog plina koja su djelomično 

iscrpljena i iskorištavaju se i vodotlačnim 

režimom. 

three-phase separator – trofazni (plinsko-naftno-vodni) 

separator. Horizontalna ili vertikalna posuda za separaciju 

produkcije bušotine na tri faze – plin, naftu 

i vodu. U vertikalnom trofaznom separatoru (vertical 

three-phase separator, vertical three-phase oil-gas-water 

separator) plin se skuplja i ispušta na vrhu separatora, 

voda na njegovu dnu, a nafta u srednjem dijelu 

separatora. U horizontalnom trofaznom separatoru 

(horizontal three-phase separator, horizontal threephase 

oil-gas-water separator) nafta pluta iznad vode 

i ispušta se na njegovom dnu. Osim horizontalnih i

three-piece sucker rod 890 

through-drillpipe logging 

vertikalnih trofaznih separatora, izrađuju se i sferični 

trofazni separatori (spherical three-phase separator, 

spherical three-phase oil-gas-water separator). Sinonim: 

three-phase oil-gas-water separator. 

three-piece sucker rod – trodijelna klipna (pumpna) 

šipka. Klipna (pumpna) šipka naftne dubinske pumpe 

(downhole pump) s tijelom i čepom (pin) ili kolčakom 

(box) spojenim navojnim (vijčanim) spojem. 

three-point method – metoda triju točaka, trokutna 

metoda. U geologiji – geometrijska metoda izračunavanja 

nagiba (dip) i pružanja (strike) strukturne 

plohe (structural surface) prema trima točkama s različitom 

elevacijom na toj plohi. 

three-point test – ispitivanje bušotine metodom triju 

protoka. Varijanta ispitivanja plinskih bušotina metodom 

višestrukih (uzastopnih) protoka (multipoint 

test) u kojoj se primjenjuju tri protoka pri različitim 

dinamičkim tlakovima u bušotini. Prema rezultatima 

ispitivanja konstruira se zavisnost protoka (na 

apscisi s logaritamskom skalom) od razlike kvadrata 

srednjeg ležišnog i dinamičkog tlaka (na ordinati 

s logaritamskom skalom). Dobiveni pravac može 

poslužiti za određivanje optimalnog protoka bušotine. 

three roller-cutter drilling bit – trožrvanjsko bušaće 

dlijeto, v. tricone rock drilling bit. 

three rolling-cutter drilling bit – trožrvanjsko bušaće 

dlijeto, v. tricone rock drilling bit. 

three-section stand of drillpipe – trocijevni pas bušaćih 

šipki, v. thribble. 

three-spot – mreža (raspored) bušotina »tri točke«, v. 

three-spot well pattern. 

three-spot waterfl ood (waterfl ooding) – zavodnjavanje 

po mreži bušotina »tri točke«, v. three-spot well 

pattern. 

three-spot well pattern – mreža (raspored) bušotina 

»tri točke«. U procesu konvencionalnog zavodnjavanja 

naftnih ležišta (waterfl ood) – izolirani raspored 

bušotina s elementom mreže koji ima oblik kružnice, 

s injekcijskom bušotinom (injection well) u njenu 

središtu i dvije proizvodne bušotine (producing well) 

što su smještene u istom smjeru na suprotnim stranama 

na obodu kružnice. Primjenjuje se za pokusno 

zavodnjavanje ležišta. Sinonim: three-spot; v. well 

pattern. 

three-stage compressor – trostupanjski kompresor. 

Kompresor s tri komore za progresivno povećavanje 

tlaka plina u tri koraka (stupnja); v. multiple-stage 

compressor, two-stage compressor. 

three-stage separation – trostupanjska separacija. 

Proces ili sustav separacije nafte i plina u kojem se 

primjenjuju dva separatora (kao prvi i drugi stupanj 

separacije) i rezervoar (kao treći stupanj separacije) 

za ravnotežno kontaktno otplinjavanje nafte (separaciju 

plina) u nizu. Prvi separator je visokotlačni 

(high-pressure separator) s radnim tlakom od 7 do 35 

bar (100 do 200 psi), drugi je niskotlačni (low-pressure 

separator) s radnim tlakom od 0,7 do 5,6 bar (10 

do 75 psi), a skladišni rezervoar (stock tank) je treći i 

konačni stupanj separacije. Trostupanjska separacija 

se primjenjuje za nafte srednje do velike relativne 

gustoće i s umjerenim do visokim plinskim faktorom 

(GOR) i pri srednjem dinamičkom tlaku na ušću bušotine; 

v. multiple-stage separation, two-stage separation, 

four-stage separation. 

three-way bit – trolopatasto bušaće dlijeto, v. drag drilling 

bit. 

three-way drilling bit – trolopatasto bušaće dlijeto, v. 


three-wing bit – trolopatasto bušaće dlijeto, v. drag drilling 

bit. 

three-wing drilling bit – trolopatasto bušaće dlijeto, v. 


threshold – (1) prag. U geokemiji – granica ili početak 

novog područja; najmanja (najniža) vrijednost koju 

mogu registrirati instrumenti (pribori); točka u kojoj 

počinje proces ili djelovanje (efekt). (2) prag, morski 

prag, v. sill, 1b. 

threshold concentration – koncentracija praga. Koncentracija 

odoranta ili odorizirajućeg plina u zraku 

(u smjesi sa zrakom) koja odgovara granici (pragu) 

detekcije (osjeta mirisa). 

threshold limit value – granična koncentracija otrovnog 

plina. Prosječna koncentracija otrovnih plinova 

u zraku kojoj se može izložiti normalna osoba bez 

štete po zdravlje (štetnog djelovanja na zdravlje) 8 

sati dnevno tijekom pet dana u tjednu u neograničenom 

periodu. Ta koncentracija se neznatno razlikuje 

od maksimalne dopuštene koncentracije (maximum 

allowable concentration) po tome što granična koncentracija 

predstavlja prosječnu koncentraciju. 

threshold pressure – (1) tlak praga. Najniži diferencijalni 

tlak (diff erential pressure) neophodan za strujanje 

močećeg fl uida kroz poroznu sredinu (pore) stijene. 

(2) naprezanje tečenja (popuštanja), v. yield stress. 

threshold velocity – brzina praga. Najmanja brzina pri 

kojoj vjetar ili voda počinju, na danom mjestu i pri 

konkretnim uvjetima, pokretati čestice tla, pijeska ili 

drugih materijala. 

threshold weight – opterećenje praga. Minimalno opterećenje 

pri kojem počinje razaranje stijene zupcima 

bušaćeg dlijeta (drill bit). 

thribble – trocijevni pas bušaćih šipki. U procesu bušenja 

– pas (sekcija, stand) bušaćih šipki koja se sastoji 

od triju međusobno spojenih šipki i s kojom se rukuje 

kao cjelinom tijekom bušenja, za razliku od dvocijevnog 

pasa (double) ili četverocijevnog (fourble). 

Sinonimi: three-joint stand of drillpipe, three-section 

stand of drillpipe, treble, triple; v. drillpipe stand. 

thribble-board, thribble board – platforma (podište) 

za trocijevne pasove bušaćih šipki. Međuplatforma 

bušaćeg tornja smještena na visini duljine trocijevnog 

pasa bušaćih šipki. Sinonimi: thribble-platform, 

treble-board, treble-platform. 

thribble-platform – platforma (podište) za trocijevne 

pasove bušaćih šipki, v. thribble-board. 

thribble stand – trocijevni pas bušaćih šipki, v. drillpipe 

stand. 

throttling – prigušivanje. Regulacija protoka fl uida 

ventilom. 

through-casing evaluation log – karotaža bušotine 

kroz zaštitnu kolonu (kolonu zaštitnih cijevi). Karotaža 

zacijevljene bušotine (bušotine s ugrađenom zaštitnom 

kolonom, cased hole) za procjenu produktivne 

formacije. Uključuje metode kompenzirane neutronske 

karotaže (compensated neutron log), impulsne 

neutronske karotaže (pulsed neutron log) i ugljik-kisikove 

karotaže (carbon/oxygen log) te gama-karotaže 


through-drillpipe logging – karotaža bušotine kroz

through-fl owline, through fl owline (TFL) 891 

tidal channel 

bušaću kolonu (kolonu bušaćih alatki). Metoda karotaže 

bušotina (well log) koja se primjenjuje u slučaju 

kada se u bušotini ne može izvesti obična karotaža 

sondama koje se spuštaju s kabelom zbog problema 

u kanalu bušotine – bubrenja šejla, izbočina, 

prisutnosti zona gubljenja isplake i drugih. Kolona 

bušaćih alatki (drillstring) bez bušaćeg dlijeta se 

spusti u bušotinu ispod mjesta gdje je prepreka 

prolazu karotažne sonde i zatim se kroz nju kabelom 

spusti sonda malog promjera. Karotaža kroz 

bušaću kolonu može uključiti indukcijsku (induction 

log), akustičku (sonic log), kompenziranu neutronsku 

(compensated neutron log) i temperaturnu 

karotažu (temperature log) te gama-karotažu (gamma-ray 

log) i karotažu po termičkim neutronima 

(thermal decay log). 

through-fl owline, through fl owline (TFL) – remont 

bušotine pumpanim alatkama. Metoda servisiranja 

podmorskih bušotina primjenom površinske pumpe 

za cirkulaciju alatki i opreme koja se užetom spušta 

ili kroz prstenasti prostor između kolona zaštitnih cijevi 

(casing) i uzlaznih cijevi (tubing) ili kroz kolonu 

uzlaznih cijevi. Metoda se može primijeniti za spuštanje, 

servisiranje i izvlačenje plinskog lifta (gaslift) 

i mlaznih pumpi (jet pumps). Njome se uz uklanjanje 

parafi na i ispiranje pijeska mogu razarati pješčani 

čepovi, mjeriti uvjeti na dnu bušotine i obrađivati 

produktivne formacije. Sinonim: pumpdown. 

throughput – propusna količina, kapacitet. Volumen 

ulazne sirovine u procesno postrojenje tijekom specifi 

ciranog vremena, na primjer, količina sirove nafte 

ili prirodnog plina koja prolazi kroz proces proizvodnje, 

količina sirove nafte ukrcana u tanker ili otpremljena 

u cjevovod, propusna količina obalnog terminala 

za prirodni plin, količina sirove nafte primljena u 

rafi neriji ili ulazna količina u proces prerade. 

through the casing – proizvodnja kroz zaštitnu kolonu 

(kolonu zaštitnih cijevi). Proizvodnja nafte bušotinom 

čiji je ležišni tlak dovoljno visok da nafta može strujati 

na površinu kroz zaštitnu kolonu (tj. bez kolone 

uzlaznih cijevi, tubing). 

through-tubing production logging – karotaža proizvodnje 

kroz kolonu uzlaznih cijevi. Karotaža bušotine 

(well log) koja se izvodi nakon njena puštanja 

u proizvodnju kroz kolonu uzlaznih cijevi (tubing). 

Uključuje niz mjerenja – visokorezolucijskim termometrom 

(high-resolution thermometer), protočnim 

mjerilom s napuhavajućim pakerom (dubinskom 

brtvenicom, infl atable packer fl owmeter), spinerom 

s punim prolaznim otvorom (presjekom, full borespinner 

fl owmeter), kontinuiranim mjerilom protoka 

(continuous fl owmeter), gradiomanometrom (gradiomanometer), 

dubinskim manometrom (bottomhole 

gage pressure) i radioaktivnim trejserima (radioactive 

tracers) te također karotažu šuma (noise logging), 

impulsnu neutronsku karotažu (pulsed neutron log), 

gama-karotažu (gamma-ray log), ugljik-kisikovu karotažu 

(carbon/oxygen log) i kavernometriju (dijametriranje) 

bušotine (caliper logging). 

throw – skok rasjeda. (1) Veličina vertikalnog pomicanja 

(pomaka) po rasjedu (vertical displacement). (2) Vertikalna 

komponenta (vertical component) ukupnog 

rasjednog pomicanja (pomaka, net slip). 

thrust – (1) navlačenje, navlaka. U geologiji – prekrivajuće 

kretanje jednog bloka Zemljine kore po dru- 

gom bloku. (2) reverzni rasjed s blagim nagibom, v. 

thrust fault. 

thrust block – tektonski (navlačni) pokrov, v. thrust 

sheet. 

thruster – pomoćni propulzijski uređaj. Propulzijski uređaj 

(propulsion unit) koji se primjenjuje na bušaćem 

brodu (drillship) i poluuronjivoj bušaćoj platformi 

(semisubmersible) za održavanje njihova položaja za 

bušenje dinamičkim pozicioniranjem. Sastoji se od 

električno pogonjenih propelera (electrically-driven 

propellers) i može se nalaziti na pramcu, krmi ili bokovima. 

thrust fault – reverzni rasjed s blagim nagibom. Reverzni 

rasjed (reverse fault) s nagibom rasjedne plohe 

45° ili manjim (duž velikog dijela njegova pružanja) 

u kojem se krovinsko krilo (hanging wall) pomaknulo 

prema gore u odnosu na podinsko krilo (footwall) i 

navuklo (naleglo) na njega. Karakteristična osobitost 

takvih rasjeda je horizontalna kompresija (stlačivanje) 

ili osni tlak, a ne vertikalni pokreti (pomicanje). 

Djelomični sinonim termina reverzni rasjed (v. reverse 

fault). Sinonimi: overlap fault, ovethrust (v.), thrust. 

thrust moraine – (1) navučena morena. Morena formirana 

prekrivanjem i potiskivanjem mrtvog leda i 

njegovih sedimenata regeneriranim ledenjakom. (2) 

morena potiskivanja, v. push moraine. 

thrust nappe – tektonski (navlačni) pokrov, v. thrust 

sheet. 

thrust outlier – izolirani ostatak tektonskog pokrova, v. 

klippe. 

thrust plane – ravnina navlake. Navlačna ploha (ploha 

navlačenja – v. thrust surface) reverznog rasjeda s 

blagim nagibom (v. thrust fault) kada je ravna. 

thrust plate – tektonski (navlačni) pokrov, v. thrust 

sheet. 

thrust sheet – tektonski (navlačni) pokrov. Stijensko tijelo 

iznad velikog reverznog rasjeda s blagim nagibom 

(krovinsko krilo rasjeda) i s horizontalnom ili gotovo 

položenom (vrlo blago nagnutom) plohom pomicanja. 

Sinonimi: thrust block, thrust nappe, thrust plate. 

thrust slip fault – navlačni rasjed, navlaka, v. overlap 

fault, 2. 

thrust surface – navlačna ploha, ploha navlačenja. 

Ploha, obično ravna, duž koje se formira navlaka; v. 

thrust plane. 

Thuringian – tiring, thuring. Stratigrafski kat gornjeg 

perma (Upper Permian) u Europi – iznad saksona 

(Saxonian), a ispod trijasa (Triassic). 

Tickell diagram – Tickellov dijagram. Metoda prikazivanja 

kemijskog sastava slojnih voda naftnih i plinskih 

ležišta (oilfi eld waters). Na linijama koje se zrakasto 

pružaju iz središnje točke nanesene su postotne vrijednosti 

reakcije za Na+K, Ca+Mg, CO 3 +HCO 3 , SO 4 i 

Cl. Nedostatak Tickellova dijagrama je što ne prikazuje 

stvarne koncentracije. 

tidal bedding – plimna slojevitost. Slojevitost sedimenata 

(sedimentary bedding) koja je nastala djelovanjem 

plima u plimnim kanalima (v. tidal channel), 

plimnim ravnicama (v. tidal fl at) ili močvarama (v. tidal 

marsh), osobito slojevitost nastala ondje gdje su 

plimne struje (currents of high tides) jače nego struje 

oseke (currents of low tides) koje teku u suprotnom 

smjeru budući da sloj grubog sedimenta istaložen 

plimom nije razaran osekom. 

tidal channel – plimni kanal. (1) Glavni kanal po kojem

tidal constant 892 

tide amplitude 

se plimne struje (tidal currents), odnosno, vode plimnih 

struja šire (rasprostiru) od mora na plimne močvare 

(v. tidal marsh) ili plimne ravnice (v. tidal fl at). 

(2) plimni rukavac, v. tidal inlet. 

tidal constant – konstanta plime, plimna konstanta. 

Jedan od parametara plime koji obično ostaje konstantan 

za dani lokalitet. Visina plime (v. tide amplitude) 

i period plime (v. tidal epoch) su harmonične 

konstante plime, a amplituda plime (v. tide range) 

jest disharmonična plimna konstanta. 

tidal correction – korekcija za utjecaj plime. U geofi zici 

– korekcija gravitacijskih mjerenja koja se uvodi 

(primjenjuje) radi kompenzacije (uklanjanja) utjecaja 

Sunca i Mjeseca, odnosno Zemljinih plima (Earth 

tides). Vrijednost sile teže u svakoj točki se ciklički 

mijenja tijekom dana zbog položaja Sunca i Mjeseca 

u odnosu na područje na kojem se izvode mjerenja. 

Korekcija za utjecaj plime se katkada uključuje u korekciju 

za pomak (otklon) pokazivanja geofi zičkog 

instrumenta (v. drift correction) i može se odrediti 

nizom opažanja na fi ksnoj repernoj stanici. 

tidal current – plimna struja. Periodično horizontalno 

gibanje voda oceana koje je povezano s vertikalnim 

dizanjem i padanjem nivoa vode pri plimama i osekama 

zbog djelovanja gravitacijskog privlačenja Mjeseca 

i Sunca. U otvorenom oceanu smjer plimnih struja 

se zakreće za 360° tijekom cijelog ili polovice dana, 

međutim, u obalnim područjima na smjer struja utječe 

topografi ja (reljef). Nepravilni sinonim termina je 

tide (v.). Ostali sinonimi: periodic current, tidal stream. 

tidal cycle – plimni ciklus, v. tide cycle. 

tidal datum – nula dubine plime. Nula dubine (v. chart 

datum) koja se bazira na fazi plime. 

tidal day – plimni dan. Interval između dva uzastopna 

dizanja vode pri plimi na danom mjestu. Prosječno 

iznosi 24 sata i 51 minutu. 

tidal delta – plimna delta. Delta koja se formirala na 

ušću plimnog rukavca (v. tidal inlet) na objema stranama 

(prema moru i laguni) barijernog otoka (barrier 

island) ili pruda ušća zaljeva (baymouth bar) promjenom 

smjera plimnih struja (tidal currents) koje su 

unosile i iznosile pijesak iz rukavca. 

tidal-delta marsh – močvara plimne delte. Slana močvara 

(salt marsh) koja se nalazi između pritoka 

plimnih rijeka (tidal rivers) unutar plimnog rukavca 

(tidal inlet). 

tidal divide – plimna vododijelnica. Vododijelnica između 

dvaju susjednih plimnih kanala (v. tidal channel). 

tidal effi ciency – efi kasnost plime. Omjer (odnos) kolebanja 

nivoa vode u zdencu (bunaru) ili bušotini i 

kolebanja plime koje ga uzrokuje. Izražava se u metrima 

(stopama) vode. 

tidal fl at – plimna ravnica. Prostrani, gotovo horizontalni, 

močvarni ili ogoljeli (bez vegetacije) pojas zemljišta 

koji periodički poplavljuje plima i s njega se 

povlači. Sastoji se od nekonsolidiranog sedimenta 

(unconsolidates sediment – uglavnom od mulja i pijeska) 

i može formirati pokrov deltnih sedimenata 

(deltaic deposits). Sinonim: tide fl at. 

tidal fl ushing – plimno ispiranje. Uklanjanje sedimenta, 

na primjer, iz estuara (estuary), strujama plime i 

oseke koje su jače, konstantnije ili prevladavajuće u 

usporedbi s dolaznim tečenjem rijeka. 

tidal inlet – plimni rukavac. Rukavac (inlet) kroz koji 

voda naizmjenično teče prema kopnu pri plimi i pre- 

ma moru pri oseki, osobito prirodni rukavac održavan 

plimnim strujama. Sinonimi: tidal channel, tidal 

outlet. 

tidalite – tidalit, plimni sediment. Sediment istaložen 

djelovanjem plimnih struja vučenja (tidal tractive 

currents) pri izmjenjivanju takvih struja i plimnog 

taloženja iz suspenzije (tidal suspension deposition) 

ili pri sedimentaciji iz suspenzije u plimnim mirnim 

vodama (tidal slack-water suspension sedimentation). 

Tidaliti se sreću i u plimnoj (intertidalnoj) zoni (intertidal 

zone) i u plitkim (plitkovodnim) potplimnim 

(subtidalnim) sredinama (subtidal environments) u 

kojima prevladava utjecaj plima; v. intertidalite. 

tidally dominated delta – delta s dominantnom djelatnošću 

plima. Delta u kojoj je energija plime veća 

od energije i valova i rijeke. Pijesak nataložen distribucijskim 

kanalima biva prerađen plimnim strujama 

u izduljene pješčane hrptove koji su obično okomiti 

na regionalnu obalnu liniju; v. river-dominated delta, 

wave-dominated delta. 

tidal marsh – plimna močvara. Niska močvara koja 

obrubljuje obalu, na primjer u plitkoj laguni (shallow 

lagoon) ili zatvorenom zaljevu (sheltered bay) formirana 

od mulja i čvrsto isprepletenog korjenja bilja 

otpornog na sol. Plimne močvare se redovito poplavljuju 

vodom za vrijeme plime; močvarna plimna 

ravnica (marshy tidal fl at). 

tidal outlet – plimni rukavac, v. tidal inlet. 

tidal pool – plimno jezerce, v. tide pool. 

tidal range – amplituda plime, v. tide range. 

tidal river – plimna rijeka. Rijeka čiji je donji tok na znatnom 

protezanju pod utjecajem plime vodenog tijela 

u koje utječe; gibanje vode u estuar (estuary) ili drugi 

rukavac (inlet) ili iz njih kao posljedica izmjenjivanja 

plime i oseke. Sinonim: tidal stream. 

tidal scour – plimna erozija. Podinska i bočna erozija 

(downward erosion, sideward erosion) morskog dna 

jakim strujama plime i oseke (tidal currents) koja se 

ispoljava u udaljavanju obalnih sedimenata (inshore 

sediments) i formiranju dubokih kanala i jaruga (vododerina). 

Sinonim: scour. 

tidal stand – stajanje plime, v. stand of tide. 

tidal stream – (1) plimna rijeka, v. tidal river. (2) plimna 

struja, v. tidal current. 

tidal water – plimna voda, v. tidewater, 1. 

tidal wave – plimni val. (1) Pogrešni sinonim termina 

storm surge (olujni ili orkanski) val. (2) Pogrešni sinonim 

termina tsunami (cunami). 

tidal wedge – plimni klin. Plimni kanal (v. tidal channel) 

koji se sužava i oplićava na nizvodnom kraju. 

tidal zone – plimna (intertidalna) zona, v. intertidal 

zone. 

tide – plima i oseka, morska mijena. (1) Ritmični, naizmjenični 

rast i pad vodostaja (ili dizanja i spuštanja 

nivoa vode) mora i oceana i vodenih tijela koja su s 

njima povezana (na primjer estuara i zaljeva). Zbivaju 

se dvaput dnevno na najvećem dijelu Zemlje zbog 

gravitacijskog privlačenja Mjeseca i, u manjoj mjeri, 

Sunca, koje djeluje različitim intenzitetom na raznim 

dijelovima rotirajuće Zemlje. (2) Nepravilni sinonim 

termina tidal current (plimna struja). 

tide amplitude – visina plime. Konstanta plime (v. tidal 

constant) jednaka polovici amplitude plime (v. 

tide range); visina nivoa plime iznad srednjeg nivoa 

mora.

tide curve 893 

tight hole 

tide curve – krivulja (dijagram) plime. Grafi čki prikaz 

kolebanja morskih mijena (plime i oseke) – na os apscise 

se nanosi vrijeme, a na os ordinate visina plime 

(tide height). 

tide cycle – plimni ciklus. Period koji obuhvaća ukupni 

skup uvjeta ili karakteristika plima, na primjer, plimni 

dan (v. tidal day) ili lunarni mjesec (lunar month). Sinonim: 

tidal cycle. 

tide fl at, tidefl at – plimna ravnica, v. tidal fl at. 

tideland – plimno zemljište. (1) Obalno područje koje je 

naizmjenično poplavljivano vodom i s kojeg se povlači 

voda za vrijeme običnih dnevnih plima i oseka 

(daily tides); zemljište koje je prekriveno plimnim vodama 

(tidewater) za vrijeme plime. (2) Zemljište koje 

je prekriveno vodama oceana i nalazi se ispod granice 

niske vode (low-water mark), ali unutar područja 

nacionalnih teritorijalnih voda. Termin se često rabi 

u množini. 

tide pool – plimno jezerce. Lokva vode koja ostaje na 

žalu (plaži, beach) ili grebenu (reef) nakon oseke 

(ebbing tide). Sinonim: tidal pool. 

tide range – amplituda plime. Konstanta plime (v. tidal 

constant) koja predstavlja razliku visine između 

uzastopne plime (visoke vode, high water) i oseke 

(niske vode, low water) na danom mjestu i jednaka 

je dvostrukoj visini plime (v. tide amplitude). Sinonim: 

tidal range. 

tidewater – plimna voda. (1) Voda koja preplavljuje kopno 

u vrijeme plime; voda koja prekriva plimno zemljište 

(v. tideland). Također, vodotok na koji utječu 

plime i oseke. Sinonim: tidal water. (2) Termin široke 

primjene za označavanje morske obale ili nizinskog 

obalnog kopna kojim protječu potoci plimne vode 

(tidewater streams). 

tie-back casing string – zaštitna kolona (kolona zaštitnih 

cijevi) od vrha lajnera do ušća bušotine. Zaštitna 

kolona (casing) koja se proteže od vrha postojećeg 

lajnera (liner) do ušća (glave) bušotine i primjenjuje 

se (ugrađuje) radi zaštite oštećene ili istrošene 

zaštitne kolone u bušotini. Može biti, ali ne nužno, 

cementirana. Često služi kao eksploatacijska kolona. 

Sinonim: tie-back string of casing. 

tie-back liner – lajner do ušća bušotine. Lajner (tip kolone 

zaštitnih cijevi) koji se ugrađuje pri opremanju 

bušotine za proizvodnju do njena ušća (površine) za 

razliku od kratkog (skraćenog) lajnera (v. stub liner). 

tie-back string of casing – zaštitna kolona (kolona zaštitnih 

cijevi) od vrha lajnera do ušća bušotine, v. tieback 

casing string. 

tie-back stub liner – zaštitni lajner oštećene kolone zaštitnih 

cijevi. Lajner (tip zaštitne kolone – v. liner, 1) 

koji se proteže od vrha postojećeg lajnera do neke 

dubine bušotine ispod njena ušća (lajner koji se ne 

proteže do površine), a primjenjuje se (ugrađuje) 

radi zaštite oštećene ili istrošene zaštitne kolone (casing) 

u bušotini iznad lajnera. 

tie bar – tombolo, v. tombolo. 

tie in, tie-in – pripajanje, priključivanje. Spajanje jednog 

cjevovoda na drugi ili na uređaj. 

tie line – spojnica ravnoteže, konoda. Linija na trojnom 

(ternarnom) dijagramu faznog stanja koja spaja 

sastave faza (komponenata) u ravnoteži, odnosno 

ravnotežne koncentracije faza. Spojnica ravnoteže 

nestaje u kritičnoj točki budući da su u njoj sastavi 

svih faza identični. Na trojnom dijagramu se može 

nacrtati bezbroj spojnica ravnoteže, ali se za praktične 

svrhe crta samo nekoliko linija i vrši interpretacija; 

v. ternary diagram. 

tier – (1) red taunšipova. Red susjednih taunšipova 

(katastarska jedinica površine u SAD – v. township) 

koji su svrstani istočno i zapadno jedan od drugog 

i numerirani su sukcesivno prema sjeveru i jugu od 

bazične linije, v. range, 4. (2) red sekcija. Red susjednih 

sekcija (katastarska jedinica površine u SAD – v. 

section, 6) raspoređenih unutar taunšipa slično redu 

taunšipova (v. tier, 1); v. range, 5. 

tight emulsion – gusta (čvrsta) emulzija. Vrlo stabilna 

emulzija sa sitnim, uzajamno tijesno priljubljenim, 

kapljicama dispergirane faze koja se teško razbija 

(razlaže), za razliku od slabe emulzije (v. loose emulsion) 

prvenstveno zbog toga što su dispergirane 

kapljice vrlo malene. Takve emulzije mogu nastati u 

procesima povećanja iscrpka nafte (EOR-procesima) 

– na primjer, u procesu istiskivanja nafte otopinama 

površinski aktivnih tvari (tip kemijske EOR-metode) 

kada dolazi do smanjivanja međufazne napetosti između 

slojne nafte i slane slojne vode što uzrokuje 

stabilizaciju emulzije ili u procesu podzemnog izgaranja 

nafte (tip termičke EOR-metode) kada produkti 

izgaranja (kojih prvobitno nije bilo u slojnoj nafti 

– poput asfaltena) djeluju kao emulgatori, a proizvedeni 

pijesak u tom procesu djeluje kao stabilizator 

emulzije ili u procesu istiskivanja nafte otopinama 

polimera (tip kemijske EOR-metode) u kojem se često 

formira kompleksna emulzija tipa »nafta u vodi/ 

voda u nafti«. 

tight fold – (1) stisnuta bora. Bora s kutom između krila 

(inter-limb angle) od 0 do 30 stupnjeva; v. close fold, 

open fold, 2. (2) stisnuta (zatvorena) bora, v. closed 

fold. 

tight formation – gusta (zbijena, kompaktna) formacija 

(sloj). Formacija s niskom permeabilnošću i/ili 

poroznošću uzrokovanom cementacijom, zbijanjem 

(kompakcijom), lošom odsortiranosti zrna i fi nozrnastom 

građom stijene. Kako je strujanje fl uida kroz takve 

formacije otežano, njihov kapacitet proizvodnje 

nafte ili plina je nizak. 

tight gas – plin iz gustih (kompaktnih) formacija. Plin 

proizveden iz gustih formacija iz kojih je proizvodnja 

manja i skuplja i, prema tome, manje privlačna jer 

zahtijeva obrade slojeva kiselinom, frakturiranjem 

i drugim skupim metodama. S obzirom na takva 

ograničenja, u SAD je plinu proizvedenom iz gustih 

formacija odobrena poticajna cijena od 150% cijene 

plina iz konvencionalnih kopnenih ležišta (prema zakonu 

Natural Gas Policy Act of 1978). 

tight gas reservoir – gusto (kompaktno, niskopropusno) 

plinsko ležište, v. tight gas, tight gas sand. 

tight gas sand – gusti (zbijeni, kompaktni) plinonosni 

pješčenjak. U SAD – plinonosni pješčenjaci čija je 

in-situ permeabilnost za plin jednaka 0,1 milidarcy 

ili manja i koji zaliježu na dubinama većim od 4.500 

metara (15.000 stopa). Takva se ležišta moraju hidraulički 

frakturirati kako bi se postigli ekonomični 

kapaciteti proizvodnje. Plinu koji se proizvodi iz takvih 

pješčenjaka američka Federal Energy Regulatory 

Commission (FERC) odobrava visoku cijenu. 

tight hole – (1) tajna (povjerljiva) bušotina. Bušotina 

(izbušena ili opremljena za proizvodnju) o kojoj su 

objavljene ograničene, preliminarno dobivene, in

tightness of emulsion 894 

time lag 

formacije, čiji se dobiveni podaci drže tajnim (povjerljivim) 

i dostupni su samo ovlaštenim osobama. 

Sinonim: tight well. (2) bušotina suženog kanala. Bušotina 

s kanalom toliko smanjenog promjera u odnosu 

na nominalni da prijeti opasnost zaglavljivanja 

karotažnih sondi. Sinonim: tight well. 

tightness of emulsion – čvrstoća emulzije. Otpornost 

emulzije, na primjer, tipa »voda u nafti«, na razlaganje 

(separaciju) u pojedine komponente. 

tight sands – gusti (zbijeni, kompaktni, niskopropusni) 

pijesci (pješčenjaci). (1) U naftnoj geologiji – formacije 

pijesaka ili pješčenjaka čije su pore ispunjene fi nim 

zrncima ili materijalom matriksa tako da su zbog 

toga vrlo niske poroznosti i permeabilnosti (općenito 

manje od 5 milidarcyja, uglavnom od 0,001 do 1 

md) i visokog nereducibilnog zasićenja vodom (od 

50 do 70%) tako da je kapacitet proizvodnje nafte 

ili plina malen i proizvodnja često neekonomična. 

Obradama slojeva (kiselinom, frakturiranjem) proizvodnja 

se često može učiniti rentabilnom. U SAD se 

plinu proizvedenom iz gustih (kompaktnih) ležišta 

može odobriti viša cijena; v. open sand. 

tight spot – suženje bušotine (kanala bušotine). Mjesto 

u bušotini gdje je promjer njena kanala manji od nominalnog. 

tight streak – gusti (kompaktni, niskopropusni) proslojak. 

Tanki sloj u sedimentnoj stijeni s ekstremno niskom 

permeabilnošću ili bez nje (obično sloj šejla ili 

dobro cementirani sloj). 

tight well – (1) tajna (povjerljiva) bušotina, v. tight hole, 

1. (2) bušotina suženog kanala, v. tight hole, 2. 

till – til, glacijalni til, glina s blokovima. Pretežito nesortirani 

i nestratifi cirani (neslojeviti) nanos (unsorted 

unstratifi ed drift), obično nekonsolidiran, istaložen 

neposredno ledenjakom (glacier) i ispod njega bez 

kasnije prerade vodama od topljenja ledenjaka (meltwater). 

Til se sastoji od heterogene smjese gline, 

silta, pijeska, šljunka i blokova čije veličine i oblici 

znatno variraju. Sinonimi: boulder clay (v.), glacial till, 

ice-laid drift. 

tillite – tilit. Konsolidirana ili stvrdnuta sedimentna stijena 

(consolidated sedimentary rock, indurated sedimentary 

rock) formirana litifi kacijom glacijalnog tila 

(glacial till), osobito pretpliocenskog. 

tilt block – kosi (ukošeni) rasjedni blok, v. tilted fault 

block. 

tilted fault block – kosi (ukošeni) rasjedni blok. Rasjedni 

blok (fault block) koji se nagnuo (ukosio), možda 

zbog rotacije po liniji zgloba (hinge line). Kosi rasjedni 

blokovi mogu formirati zamke za ugljikovodike 

(petroleum traps). Sinonim: tilt block. 

tilted oil-water contact – kosi vodo-naftni kontakt. 

Vodo-naftni kontakt (površina razdjela voda-nafta) u 

ležištu koji nije horizontalan. Najčešći uzroci nagnutosti 

kontakta su: (a) hidrodinamički gradijenti (strujanje 

vode u intervalu ležišta – hidrodinamički uvjeti 

koji uzrokuju kosi položaj kontakta su obično povezani 

s relativno plitkim aktivnim vodonosnim bazenom 

napajanja ili akviferom ležišta s meteorskom 

vodom; indikacije aktivnog strujanja meteorske 

vode su niski salinitet vode, visoki topografski reljef 

i blizina područja napajanja akvifera); (b) heterogenost 

ležišta (bitno različita struktura pora pojedinih 

dijelova ležišta, prisutnost više tipova litologija u ležištu, 

razlike kapilarnih svojstava – varijacije položaja 

kontakta su osobito izražene u ležištima s niskom 

permeabilnošću), i (c) polupropusne barijere strujanju 

fl uida u ležištu (barijere u ležištu tipa rasjeda, mineraliziranih 

pukotina ili polupropusnih slojeva koje 

mogu podijeliti ležište u blokove s horizontalnim 

kontaktima, ali na različitim dubinama, čak ako su 

kapilarna svojstva ležišne stijene jednaka na objema 

stranama barijere). Postoje primjeri naftnih ležišta da 

razlika u dubini vodo-naftnog kontakta od jednog 

do drugog kraja ležišta iznosi 300 metara, pa čak da 

je položaj kontakta gotovo pod pravim kutom s konturnim 

linijama strukture. Kosi vodo-naftni kontakt 

je vrlo uobičajen u lećastim pješčenjacima. Sinonim: 

non-horizontal oil-water contact; v. water-oil contact. 

tilted oil-water interface – kosi vodo-naftni kontakt, v. 

tilted oil-water contact. 

tilted rig – postrojenje (uređaj) za kontrolirano koso bušenje, 

v. slant-hole rig. 

time – vrijeme. U stratigrafi ji – (1) Termin slobodne uporabe 

za jedinicu geološkog vremena (geologic-time 

unit) koja je po redoslijedu veličine ispod doba (age) 

tijekom kojeg su se formirale stijene potkata (substage) 

ili bilo koje druge kronostratigrafske jedinice 

(time-stratigraphic unit) ranga nižeg od kata (stage). 

Termin time je sinonim termina subage (poddoba), 

episode (epizoda) i phase (faza) u geokronologiji. (2) 

Bilo koja podjela geološke kronologije (geokronologije), 

na primjer, paleozojsko vrijeme (Paleozoic 

time) ili miocensko vrijeme (Miocene time). 

time break – trenutak paljenja, v. shot break. 

time-correlation – vremenska korelacija, kronokorelacija, 

v. chronocorrelation. 

time delay – vremensko kašnjenje, v. time lag. 

time-depth chart – dijagram (krivulja) vrijeme-dubina. 

U seizmičkoj prospekciji – grafi čki prikaz zavisnosti 

(odnosa) između brzine (velocity) i vremena nailaska 

(arrival time) vertikalno putujućih seizmičkih refl eksa 

(refl ektiranih seizmičkih valova) koji omogućuje 

konverziju vremenskih inkremenata (prirasta) u odgovarajuće 

dubine. Sinonim: time-depth curve. 

time-depth curve – krivulja (dijagram) vrijeme-dubina, 

v. time-depth chart. 

time-distance curve – krivulja vrijeme-udaljenost, dromokrona, 

hodograf, v. traveltime curve. 

time-distance graph – krivulja vrijeme-udaljenost, dromokrona, 


time domain – vremenska domena. (1) Mjerenja u funkciji 

vremena ili operacije u kojima je vrijeme varijabla, 

za razliku od frekvencijske domene (frequency domain). 

(2) Prijenos jediničnog ili ponavljajućeg impulsa 

elektromagnetske energije i prijem elektromagnetske 

energije kao funkcije vremena u vremenskom 

intervalu nakon što je isključen prijenos valova. Primjenjuje 

se u metodi inducirane električne polarizacije 

(induced electrical polarization method) i elektromagnetskoj 

metodi (electromagnetic method). 

time gradient – gradijent vremena. (1) U seizmičkom 

istraživanju metodom refl eksije valova – veličina 

inverzna prividnoj brzini koja se mijenja sa širenjem 

(rasprostiranjem) vala od točke paljenja do prijamnika. 

(2) U seizmici – brzina promjene vremena prijeđenog 

puta seizmičkog vala s dubinom. 

time lag – vremensko zaostajanje (kašnjenje) nailaska. U 

seizmičkom istraživanju metodom refrakcije valova 

– kašnjenje koje predstavlja odstupanje od očeki

time lead 895 

toe slope 

vanog (normalnog) vremena nailaska (arrival time) 

seizmičke energije (putovanja seizmičkog vala od 

izvora do prijamnika). Uzroci kašnjenja mogu biti 

anomalni sloj s malom brzinom širenja valova (lowvelocity 

layer), pomaci po fazi (phase shifts) pri fi ltraciji 

ili promjena uvjeta uzbude u minskoj bušotini. 

Sinonim: time delay. 

time lead – vremensko pretjecanje. U seizmičkom istraživanju 

metodom refrakcije valova – nailazak (arrival) 

seizmičke energije (seizmičkih valova) ranije 

od očekivanog koji pokazuje da krivulja vremena 

prijeđenog puta vala uključuje interval s visokom 

brzinom. Vremensko pretjecanje je indikacija solne 

dome (kupole, salt dome) pri seizmičkom istraživanju 

s lepezastim rasporedom prijamnika (fan shooting). 

time line – sinkrona linija. U geologiji – (1) Linija koja 

pokazuje (označava) jednaku starost u geološkom 

poprečnom presjeku (geologic cross section) ili korelacijskom 

dijagramu (correlation diagram), na primjer, 

linija koja razdvaja dvije kronostratigrafske jedinice 

(time-stratigraphic unit). (2) Litološka jedinica 

(rock unit) koja odgovara sinkronoj liniji (koja je predstavljena 

sinkronom linijom), na primjer, intraformacijski 

konglomerat (intraformational conglomerate) 

formiran podvodnim klizanjem (subaqueous slump) 

i turbiditnim strujama (turbidite fl ow) u trajanju od 

svega nekoliko sati. 

time-parallel – sinkron, istovremen. U geologiji – (1) 

Termin kojim se označava ploha paralelna sa sinkronom 

plohom (synchronous surface) ili gotovo sinkrona 

ploha (ploha koja se blisko približava sinkronoj 

plohi) koja obuhvaća geološki neznatno vrijeme 

(period), na primjer, ploha brzo transgresiranog nesklada 

(transgressed unconformity). (2) Termin kojim 

se označava sloj (stratum) ograničen dvijema sinkronim 

plohama. 

time-path curve – krivulja vrijeme-udaljenost, dromokrona, 


time plane – kronološka ploha. Stratigrafski horizont 

koji odgovara određenom geološkom vremenu (trenutku 

u skali geološkog vremena). Sinonim: synchrone 

(v). 

time-rock span – stratigrafska rasprostranjenost, v. stratigraphic 

range. 

time-rock stratigraphy – kronostratigrafi ja, v. chronostratigraphy. 

time-rock unit – kronostratigrafska jedinica, v. chronostratigraphic 

unit. 

time scale – skala geološkog vremena, v. geologic time 

scale. 

time series – vremenski niz. Niz statističkih podataka 

koji su sakupljeni u regularnim vremenskim intervalima; 

distribucija (razdioba) frekvencije (frequency 

distribution) u kojoj je vrijeme nezavisna varijabla. 

time signal – signal vremena. U seizmičkoj prospekciji 

– signal koji pokazuje vrijeme paljenja (eksplozije u 

minskoj bušotini); v. shot break. 

time standard – standard vremena. Svaka kategorija 

fi zičkih ili bioloških pojava ili procesa s pomoću kojih 

se mogu mjeriti ili podijeliti odsječci vremena, 

na primjer, radioaktivni raspad (radiocative decay) 

elemenata, pravilna evolucija (razvoj) formi života, 

rotacija Zemlje oko njene osi, okretanje Zemlje oko 

Sunca i ljudski artifakti. Svi takvi standardi vremena 

su »parcijalni« (»partial«) u odnosu na vrijeme u apstraktnom 

smislu. 

time-stratigraphic facies – kronostratigrafski facijes. 

Stratigrafski facijes (stratigraphic facies) izdvojen na 

bazi nekog razdoblja geološkog vremena tijekom 

kojeg se odvijalo taloženje sedimenata ili nije bilo 

sedimentacije; facijes koji je lateralno ograničen 

dijelom stratigrafskog intervala, a njegove granice 

(vertikalne plohe ili uvjetna ograničenja) se protežu 

od podine do krovine intervala. 

time-stratigraphic unit – kronostratigrafska jedinica, v. 

chronostratigraphic unit. 

time-stratigraphy – kronostratigrafi ja, v. chronostratigraphy. 

time-transgressive – dijakron, raznovremen, v. diachronous. 

time-transitional – vremenski prijelazan. U geologiji – 

termin za označavanje litološke (litostratigrafske) jedinice 

(rock unit) koja u sebi uključuje važnu geokronološku 

plohu (geologic time plane) i, prema tome, 

sastoji od slojeva koji pripadaju dvjema susjednim 

kronostratigrafskim jedinicama (chronostratigraphic 

units), na primjer, sistemima (systems). 

time unit – jedinica geološkog vremena, v. geochronologic 

unit. 

time value – vremenski opseg. Interval geološkog vremena 

koji odgovara nekoj stratigrafskoj jedinici 

(stratigraphic unit), neskladu (unconformity), taksonu 

fosila (range of fossil) ili drugoj geološkoj formi ili zbivanju. 

timing line – linija markiranja vremena. U seizmičkoj 

prospekciji – jedna od niza oznaka ili linija nanesenih 

na seizmogramima u točno određenim vremenskim 

intervalima (obično intervalima od 0,01 ili 0,005 sekundi) 

radi mjerenja vremena registriranih seizmičkih 

nailazaka (arrival time). 

titanic iron ore – titansko željezo, ilmenit, v. ilmenite. 

titanite – titanit, sfen, v. sphene. 

Tithonian, Tithonian stage – titon, tithon. Stratigrafski 

kat donje krede (Lower Cretaceous) u Europi (Velika 

Britanija) – iznad portlanda (Portlandian), a ispod berijasa 

(Berriasian). Južnoeuropski ekvivalent (analog) 

portlanda. Obuhvaća vremenski raspon od prije 145 


toadstool rock – gljivasta stijena, v. mushroom rock. 

Toarcian, Toarcian stage – toarcij, toarc. Stratigrafski kat 

donje jure (Lower Jurassic) – iznad plinsbaha (Pliensbachian), 

a ispod bajocija (Bajocian). Obuhvaća vremenski 


toe – (1) peta (podnožje) padine. Najniži dio padine (slope) 

ili litice (cliff ); kraj aluvijalne lepeze (alluvial fan) 

okrenut niz padinu. (2) peta klizišta. Donja, obično 

zakrivljena, granica (rub) poremećenog (pokrenutog) 

materijala klizanja koji je navučen na neporemećenu 

kosinu (undisturbed slope); najudaljeniji dio 

od mjesta otkidanja kližuće mase. (3) peta navlake. U 

geologiji – prednji rub (kraj) pokrova navlake. (4) dno 

bušotine. Dno bušotine (drill hole), osobito minske, za 

razliku od njena otvorenog kraja (ušća). 

toe rolling-cutter teeth row – unutarnji niz (vijenac) 


toe row of teeth – unutarnji niz (vijenac) zubaca žrvnja, 


toe slope – padina spiranja, bazalna padina, v. wash 

slope.

toe teeth row 896 

tool joint 

toe teeth row – unutarnji niz (vijenac) zubaca žrvnja, v. 

rolling-cutter teeth row. 

toluene – toluen, toluol, metilbenzen. Aromatski ugljikovodik, 

član takozvane BTX grupe (benzen-toluen-ksilen). 

Bezbojna tekućina, netopljiva u vodi, a 

topljiva u alkoholu i eteru. Dobiva se u procesima 

krekiranja i katalitičkog reformiranja. Toluen je važna 

ulazna petrokemijska sirovina. Sinonimi: methylbenzene, 

toluol. 

toluol – toluol, toluen, metilbenzen, v. toluene. 

tombolo – tombolo. U geologiji – pješčani ili šljunčani 

sprud (sand bar, gravel bar) ili barijera (sand barrier, 

gravel barrier) koji spajaju otok s kopnom ili drugim 

otokom. Sinonimi: connecting bar, tie bar, tying bar. 

ton – tona. (1) Izvansustavna mjerna jedinica mase s 

dopuštenom uporabom jednaka 1.000 kilograma 

(naziva se također metrička tona – v. metric ton); (2) 

Angloamerička mjerna jedinica mase koja je u uporabi 

u V. Britaniji (jednaka 2240 funta ili 1016,05 kg i 

naziva se duga tona – v. long ton) i u SAD (jednaka 

2000 funta ili 907,185 kg i naziva se kratka tona – v. 

short ton). 

tong jerk line – uže za rad s motovilom (mosurom), v. 

jerk line, 1. 

tong line – uže za rad s motovilom (mosurom), v. jerk 

line, 1. 

tongman – rukovatelj bušaćim ključem (bušaćim kliještima). 

Radnik na bušaćem postrojenju (član bušaće 

ekipe, drilling crew) koji rukuje kliještima (ključevima, 

tongs) za bušaće šipke i zaštitne cijevi. 

Tongrian – tongrij, sannois. Stratigrafski kat donjeg 

oligocena (Lower Oligocene) u Europi – iznad ludija 

(Ludian) eocena, a ispod rupela (Rupelian). Sinonim: 

Sannoisian. 

tongs – ključ za cijevi. U procesu bušenja – naprava u 

obliku kliješta (wrench) koja je obješena (visi) iznad 

radne platforme (podišta) bušaćeg tornja (drill fl oor) 

i služi za čvrsto zahvaćanje bušaćih šipki (drillpipes) 

ili zaštitnih cijevi (casing) pri njihovom spajanju ili otpajanju. 

Rabe se dva tipa ključeva – za držanje cijevi 

prilikom navrtanja ili odvrtanja (koji stacionarnim 

održava uže ili lanac, backup tongs) i ključ za zakretanje 

šipke (koji se vuče užetom ili lancem oko motovila, 

torque tongs). Kada se cijevi vade iz bušotine, 

ključ za odvrtanje (breakout tong, lead tong) djeluje 

kao ključ za zakretanje (torque tong), a ključ za navrtanje 

i odvrtanje (makeup tong) djeluje kao ključ za 

držanje cijevi (backup tong), dok pri spuštanju cijevi 

u bušotinu ključ za navrtanje i odvrtanje (makeup 

tong) djeluje kao zakretni ključ (torque tong), a ključ 

za odvrtanje (breakout tong) djeluje kao ključ za držanje 

cijevi (backup tong). Težina ključeva za cijevi je 

od 90 do 340 kg (200 do 750 lb). Ključevi su podesivi 

za cijevi raznih promjera. Sinonim: spanners. 

tong torque indicator – indikator zakretnog momenta 

ključa za cijevi. Instrument za mjerenje zakretnog 

momenta ključa za cijevi na bušaćem postrojenju 

(drilling rig). 

tongue – (1) jezik, klin. U stratigrafi ji – litostratigrafska 

jedinica (lithostratigraphic unit) nižeg reda s ograničenim 

geografskim prostiranjem koja je dio formacije 

(formation) ili člana (member) i lateralno isklinjava 

(obično zbog promjene facijesa) u jednom smjeru. To 

je član koji se proteže izvan glavnog tijela formacije. 

(2) apofi za. Ogranak velikog intruzivnog tijela (intrusi- 

ve body). Sinonim: apophysis. (3) jezik. (a) U oceanografi 

ji – rasprostiranje vode jednog tipa u vodu koja se od 

nje razlikuje po salinitetu ili temperaturi, na primjer, 

rasprostiranje slane vode u ušće rijeke. (b) Kopneni 

jezičak (rt) ili dugi uski pojas kopna koji se protežu od 

kopna u more ili drugo vodeno tijelo. (c) Uski morski 

zaljev ili moreuz (tjesnac). (d) U vulkanologiji – potok 

lave (lava fl ow) koji je ogranak većeg potoka. Može 

biti duljine nekoliko kilometara. (e) v. fi nger. (4) glacijalni 

(ledenjački) jezik. Dugi uski produžetak donjeg 

dijela ledenjaka na kopnu ili na vodi. Nepreporučljivi 

sinonim: ice tongue. Sinonim: glacier tongue. (5) ledeni 

jezik. Izbočina ruba leda, duljine nekoliko kilometara, 

koja je formirana djelovanjem vjetra i struje. (6) meandarski 

jezik (režanj), v. meander lobe. 

tonguing – nastanak (formiranje) jezika, v. fi ngering. 

ton-mile – tona-milja, tona-kilometar. U procesu bušenja 

– mjera (jedinica) za procjenu radnog vijeka (trajnosti) 

bušaćeg užeta (service of drilling line). Defi nira 

se kao količina rada koja je potrebna za transport 

jedne tone tereta na udaljenost od jedne milje (ili 

kilometra). Nakon što je bušaće uže ispunilo svoju 

specifi ciranu granicu tona-milja (tona-kilometara), 

ono se povlači iz uporabe. Taj parametar ne ovisi o 

broju strukova (pletenica) užeta. 

tonne – metrička tona, v. metric ton. 

tonneau – metrička tona, v. metric ton. 

tonnes of oil equivalent (toe) – tone ekvivalentne nafte 

(naftnog ekvivalenta), v. tons oil equivalent. 

ton of crude oil – tona sirove nafte. Tona (metrička 

tona) sirove nafte sadrži od 6,5 do 8,5 barela (ovisno 

o relativnoj gustoći nafte). Kao gruba aproksimacija, 

uzima se da je 7,5 barela jednako jednoj metričkoj 

toni. 

tons coal equivalent (tce) – tone ekvivalentnog ugljena 

(ugljenog ekvivalenta). Baza za procjenu kalorične 

vrijednosti (calorifi c value) različitih izvora energije 

(različitih vrsta energenata) s pomoću kalorične vrijednosti 

koju ima jedna tona ugljena – jedna metrička 

tona ugljena (čvrstog mineralnog goriva) energijski 

je ekvivalentna 0,66 tona sirove nafte ili 750 m3 

prirodnog plina ili 3.000 kilovatsati; v. oil equivalent, 

tons oil equivalent. 

tons oil equivalent (toe) – tone ekvivalentne nafte (naftnog 

ekvivalenta). Baza za procjenu kalorične vrijednosti 

(calorifi c value) različitih izvora energije (različitih 

vrsta energenata) s pomoću kalorične vrijednosti 

koju ima jedna tona sirove nafte – jedna metrička 

tona sirove nafte energijski je ekvivalentna 1,5 toni 

ugljena (čvrstog mineralnog goriva), 1.100 m3 prirodnog 

plina ili 4.500 kilovatsati. Sinonim: tonnes of 

oil equivalent; v. oil equivalent, tons coal equivalent. 

tool – (1) alatka. Sprava ili instrument koji se primjenjuje 

za vršenje nekog rada ili mjerenja, na primjer, 

dubinska alatka (downhole tool) koja se spušta u bušotinu 

žičanim užetom ili s kolonom cijevi. (2) bušaće 

dlijeto, v. drilling bit. (3) sonda, karotažna sonda, v. 

sonde. (4) karotažni pribor, v. logging tool. 

tool joint – (1) spojnica cijevi, v. collar, 1. (2) spojnica bušaće 

šipke. Kratki komad čelične cijevi s grubim konusnim 

navojem koji je zavaren ili navrnut na oba kraja 

bušaće šipke (drillpipe) i služi za njihovo uzajamno 

spajanje i dizanje. Spojnica ima na sebi tzv. ramena 

(shoulders) koja zahvaća elevator pri dizanju šipki. Sinonimi: 

drillpipe tool joint, pipe joint.

tool joint tool detector 897 

topographic, topographical 

tool joint tool detector – detektor propuštanja spojnice 

bušaće šipke. Uređaj za ispitivanje spojnica bušaćih 

šipki hidrauličkim tlakom koloni bušaćih alatki (drillstring) 

radi utvrđivanja propuštanja spojnice pruje 

spuštanja kolone u bušotinu. 

tool mark – znak (trag) tvrdog predmeta. Strujni znak 

ili trag (v. current mark) formiran udaranjem tvrdog 

predmeta vučenog strujom o muljevito dno i obično 

očuvan u obliku odljevka (cast) na donjoj površini 

iznad zaliježućeg sloja. Takvi znakovi mogu nastati 

u slučaju kada su tvrdi predmeti u kontinuiranom 

kontaktu s dnom, na primjer, žlijebovi (grooves) ili 

strije (striation), u isprekidanom kontaktu s dnom, 

na primjer, znakovi odskakivanja (skip marks) ili znakovi 

udarca (prod marks), ili kada se valjaju po dnu, 

na primjer, znakovi valjanja (roll marks). Režući tvrdi 

predmeti mogu biti fragmenti ljuštura (školjaka), 

pješčana zrna, valutice, kosti riba, morska trava i iveri 

drveta. Sinonim: tool marking. 

tool marking – znak (trag) tvrdog predmeta, v. tool 

mark. 

toolpush – upravitelj bušaćeg postrojenja (garniture); 

upravitelj bušaćeg radilišta (radilišta bušenja), v. toolpusher. 

toolpusher, tool pusher – upravitelj bušaćeg postrojenja 

(garniture); upravitelj bušaćeg radilišta (radilišta 

bušenja). U procesu bušenja – član bušaće ekipe (brigade, 

drilling crew) i prvi čovjek po hijerarhiji u posadi 

bušaćeg postrojenja (garniture). Upravlja bušaćim 

postrojenjem i svim radovima i operacijama bušenja 

i nadzire cjelokupni rad bušaće ekipe. Odgovoran je 

za izvršavanje svih naredaba iz programa bušenja i 

dužan je uočiti, spriječiti i otkloniti sve probleme koji 

bi ugrozili uspješnost bušenja. Također, upravlja održavanjem 

bušaćeg postrojenja, naručuje opremu i 

materijal za održavanje postrojenja i proces bušenja 

i dogovara usluge od drugih poduzeća (na primjer, 

električarske radove, zavarivačke poslove, inspekciju 

cijevnog materijala, isplačni materijal, transport 

raznih bušaćih alatki i opreme) te rješava probleme 

bušaćeg osoblja (unajmljuje nove radnike ili sudjeluje 

u njihovu angažiranju). Priprema (ili nadzire 

pripremu) i vodi zapise o svim aktivnostima na bušaćem 

postrojenju. Obično se savjetuje s vlasnikom 

ili operatorom preko njihova predstavnika. Sinonimi: 

drilling foreman, pusher, rig manager, rig superintendent, 

rig supervisor. 

toothed drilling bit – žrvanjsko bušaće dlijeto sa zupcima, 

bušaće dlijeto s nazubljenim žrvnjevima, v. rock 

drilling bit. 

top – (1) krovina. (a) U stratigrafi ji i naftnoj geologiji 

– najgornja ploha (površina, dio) formacije koja se 

prva sreće tijekom bušenja. Obično se identifi cira 

prvim pojavljivanjem specifi čnih obilježja, kao što 

su izrazita promjena litologije i nestanak ili pojava 

karakterističnih ili provodnih fosila. Krovina formacije 

se često određuje po karakterističnoj konfi guraciji 

na dijagramu električne karotaže i široko se rabi u 

korelaciji i strukturnom kartiranju (konstruiranju 

strukturnih karata). (b) Rudarski termin, sinonim termina 

overburden (pokrov jalovine). (2) vrh cementa. 

Gornji nivo cementa u bušotini određen mjerenjem 

temperature. (3) maksimalna dopuštena proizvodnja. 

Maksimalna količina ugljikovodika koju bušotina 

smije proizvesti iz danog ležišta tijekom određe- 

nog vremena po dopuštenju državnog regulativnog 

tijela. 

top cementing plug – gornji cementacijski čep, v. cementing 

plug. 

top collar – nemagnetična teška šipka, v. nonmagnetic 

drill collar. 

top conglomerate – konglomerat (valutičnjak) krovine. 

Šljunčani konglomerat (gravel conglomerate) koji zaliježe 

u krovini sloja i nije od njega odijeljen erozijskom 

površinom (erosional surface). 

top connector – gornja spojnica. Najgornji fi ting erupcijskog 

uređaja bušotine (Christmas tree) koji omogućuje 

pristup punim prolaznim presjekom. 

top cut – vršna (laka) frakcija (destilat), produkt (frakcija) 

vršne destilacije, v. tops. 

top-discordance – kutni nesklad u krovini. U seizmičkoj 

stratigrafi ji – nepostojanje paralelnosti između sekvencije 

slojeva i njene gornje granice zbog odsijecanja 

(truncation) ili krovinskog prilijeganja (toplap). 

top drive – (1) vršni (gornji) pogon bušaćeg postrojenja. 

Tip pogonske bušaće glave (v. power swivel) koja rotira 

pogonjena elektromotorom i zamjenjuje rotacijski 

(vrtaći) stol (rotary table), kupolu rotacijskog stola 

(master bushing), radnu šipku (kelly) i vrtljivu cirkulacijsku 

glavu (circulating swivel). Prednost bušaćeg 

postrojenja s vršnim pogonom je da može izbušiti 

interval duljine triju bušaćih šipki prije nego što se 

koloni bušaćih alatki dodaju druge tri čime se postiže 

ušteda na vremenu bušenja pa se primjenjuje 

kada su operacije bušenja vrlo skupe. Postrojenje 

također omogućuje cirkulaciju i rotaciju za vrijeme 

spuštanja alatki u bušotinu i izvlačenja kako bi se 

spriječilo zaglavljivanje kolone uz stijenku bušotine. 

(2) bušaće postrojenje s vršnim (gornjim) pogonom, v. 

top drive, 1. 

top gas – (1) visokopećni (grotleni) plin, v. blast furnace 

gas. (2) radni (aktivni, korisni) plin, v. working gas, 2. 

top hold-down – gornji zahvatni držač (sidreno uporište) 

dubinske pumpe. Sidreni uređaj (anchor) za 

držanje dubinske naftne pumpe s klipnim šipkama 

(sucker-rod pump) u radnom položaju. Smješten je na 

vrhu radnog cilindra pumpe (working barrel). 

top hole curve – krivulja tlaka na ušću bušotine. Krivulja 

tlaka (porasta tlaka) koja se rabi za procjenu (određivanje) 

proizvodnog kapaciteta naftnih i plinskih 

bušotina (na primjer, kapaciteta proizvodnje plina 

koji bušotina može ostvariti u sabirni ili transportni 

plinovod pri danim uvjetima. 

tophus – tufa, vapnenačka tufa (sedra), v. tufa. 

toplap – krovinsko prilijeganje. U geologiji – prekrivanje 

naslaga progradacijom po graničnoj površini podinskih 

naslaga, uglavnom kao posljedica prekida sedimentacije 

i možda sa slabom erozijom. Svaka nova 

sedimentacijska jedinica prestaje prekrivati krovinu 

prethodne jedinice u smjeru prema kopnu, ali progresivno 

u smjeru prema moru jedinice imaju potpuni 

sukcesivni slijed. 

top of a bed – krovina sloja, v. top, 1. 

top of a formation – krovina formacije, v. top, 1. 

topographic, topographical – topografski. (1) Koji 

se odnosi na topografi ju (v. topography). (2) Koji se 

odnosi na istraživanje topografi je ili na samu topografi 

ju područja, na primjer, topografsko snimanje 

(topographic survey) ili topografska karta (topographic 

map).

topographic contour 898 

torque converter 

topographic contour – kontura, v. contour. 

topographic correction – topografska korekcija. (1) v. 

terrain correction. (2) U kartografi ji – ispravljanje pogrešaka 

na topografskim kartama. 

topographic feature – topografski element, element 

reljefa. Istaknuta ili primjetna topografska forma (forma 

reljefa) ili njen dio. 

topographic high – (1) topografska uzvisina (uzvišica). 

Humak, brežuljak, gora ili drugo uzdignuće kopna, 

osobito ako je ono relativno izolirano. (2) topografsko 

uzdignuće. Relativno uzdignuto područje naftnog 

polja nezavisno od starosti stijena koje ga grade; v. 

geologic high. 

topographic low – topografsko utonuće. Relativno spušteno 

područje naftnog polja nezavisno od starosti 

stijena koje ga grade; v. geologic low. 

topographic map – topografska karta. Karta na kojoj 

su prikazani topografski elementi (elementi reljefa), 

obično konturnim linijama (izolinijama). Obično su 

konstruirane u dovoljno velikom mjerilu za detaljno 

prikazivanje reljefa i odabranih prirodnih i umjetnih 

objekata (privrednih, kulturnih), kao što su vegetacija, 

putovi, riječna mreža. Topografske karte se često 

rabe kao osnova za druge karte. 

topographic maturity – topografska zrelost, zrelost, v. 

maturity, 2. 

topographic old age – topografska starost (stadij topografske 

starosti) reljefa, v. old age, 1. 

topographic profi le – topografski profi l, v. profi le, 1. 

topographic relief – topografski reljef, reljef, v. relief, 1. 

topographic survey – topografsko snimanje. Snimanje 

koje određuje konfi guraciju (reljef) Zemljine površine 

i razmještaj (lokacije) prirodnih i umjetnih objekata 

na njoj. Također, organizacija izvođenja takvih 

snimanja. 

topographic unconformity – (1) topografska diskordancija 

(nesklad), nesklad reljefa. Diskordantni (neskladni) 

uzajamni odnos dvaju dijelova krajolika ili dvaju tipova 

topografi je (reljefa) koji je uvjetovan prekidom 

običnog tijeka ciklusa erozije (erosion cycle), na primjer, 

nepostojanje sklada (harmony) između topografskih 

formi (formi reljefa) gornjeg i donjeg dijela doline 

usljed obnavljanja erozije. (2) područje topografske diskordancije 

(nesklada reljefa). Površina Zemlje na kojoj 

je izražena topografska diskordancija (nesklad). 

topographic youth – topografska mladost, v. youth, 1. 

topography – topografi ja. (1) Opća konfi guracija površine 

kopna ili bilo kojeg dijela Zemljine površine, 

uključujući njen reljef i položaj prirodnih i umjetnih 

objekata na njoj. Sinonim: lay of the land. (2) Prirodne 

ili fi zičke osobitosti površine danog područja koje se 

skupno (u cjelokupnosti) razmatraju kao forme (oblici) 

reljefa; forme reljefa prikazane konturnim linijama 

(horizontalama) na karti. U negeološkoj primjeni 

termin uključuje također prikaz umjetnih objekata 

(objekata izgrađenih čovjekom) na topografskoj karti. 

(3) Umjetnost ili praksa (metoda) točnog grafi čkog 

prikazivanja u detaljima (na primjer na karti, shemi 

ili modelu) odabranih prirodnih i umjetnih osobitosti 

površine danog područja. Također, opisivanje, 

izučavanje ili prikazivanje takvih osobitosti na karti. 

(4) Termin koji se prvobitno odnosio na detaljno opisivanje 

određenog mjesta ili lokaliteta (na primjer, 

grada, župe, komada zemljišta) za razliku od opće 

geografi je zemlje (države) ili drugog velikog dijela 

svijeta. Međutim, danas je takva uporaba termina 

praktično zastarjela. 

topostratigraphic unit – topostratigrafska jedinica. Regionalna 

stratigrafska jedinica (regional stratigraphic 

unit) koja se sastoji od kombinirane litostratigrafske 

jedinice (rock unit) i biostratigrafske jedinice (biostratigraphic 

unit). 

topostratigraphy – topostratigrafi ja. Preliminarna ili 

uvodna stratigrafi ja (preliminary stratigraphy, introductory 

stratigraphy) koja uključuje litostratigrafi ju 

(lithostratigraphy) i biostratigrafi ju (biostratigraphy). 

topozone – topozona, lokalna rasponska zona, v. local 

range zone. 

topped crude – vršno destilirana nafta, v. topped crude 

oil. 

topped crude oil – vršno destilirana sirova nafta. Sirova 

nafta iz koje su destilacijom ili drugim postupkom 

uklonjene znatne količine lakih (hlapljivijih, vršnih) 

frakcija, ostatak sirove nafte nakon uklanjanja plinova, 

benzina, kerozina i plinskog ulja. Sinonim: topped 

crude. 

top plug – gornji cementacijski čep, v. top cementing 

plug. 

tops – vršne (lake) frakcije (destilati), produkti (frakcije) 

vršne destilacije. Lake frakcije ili destilati sirove nafte, 

na primjer, benzin. Produkti (frakcije) sirove nafte 

destilirani na vrhu kolone ili destilacijske jedinice u 

rafi neriji. Sinonim: top cut. 

topset – površinski sloj delte, sloj gornjeg dijela delte, v. 

topset bed. 

topset (top-set) bed – površinski sloj delte, sloj gornjeg 

dijela delte. Jedan od gotovo horizontalnih slojeva 

sedimenata koji su istaloženi na gornjoj površini napredujuće 

delte i produžuju se na aluvijalnu ravnicu 

(alluvial plain) prema kopnu. Takvi slojevi odsijecaju 

ili prekrivaju rubove prednjih slojeva (v. foreset bed) 

koji leže dalje prema moru; v. bottomset bed. 

top water – gornja voda. Voda u slojevima koji zaliježu 

iznad produktivnog naftnog ili plinskog sloja. Sinonim: 

upper water. 

top zone allowable – maksimalni dopušteni kapacitet 

proizvodnje na bazi dubine. Maksimalna dopuštena 

proizvodnja (količina proizvodnje, maximum 

allowable) nafte i/ili plina danog ležišta u jedinici 

vremena koja je odobrena od državnog regulativnog 

tijela obično na bazi dubine ležišta, ali su moguće 

iznimke. 

torpedo – torpedo. U operaciji frakturiranja formacija 

– eksplozivna naprava koja se spušta u bušotinu žičanim 

užetom i eksplozijom u njoj frakturira formaciju. 

Također se primjenjuje za čišćenje bušotine od 

parafi na i taloga. 

torpedoing of an oil well – torpediranje naftne bušotine, 

v. well shooting. 

torpedoing of a well – torpediranje bušotine, v. well 

shooting. 

torque – moment rotacije (zakretanja), rotacijski (zakretni) 

moment. Djelovanje vanjske sile koja teži rotirati 

(zakretati) tijelo oko osi. Jednak je produktu sile i 

okomite udaljenosti od linije djelovanja sile do njene 

osi (produktu komponente sile koja djeluje u ravnini 

okomitoj na os rotacije, i udaljenosti od osi rotacije 

do linije djelovanja sile). Sinonim: rotation moment. 

torque converter – pretvarač rotacijskog (zakretnog) 

momenta. Hidraulički uređaj za prijenos snage izme

torque ga(u)ge 899 

đu pogonskog motora (prime mover) i pogonjenog 

uređaja. Pretvarač osigurava blagi pogon i eliminira 

impulse. Može multiplicirati moment rotacije motora 

(engine torque) s porastom opterećenja i smanjenjem 

brzine. 

torque ga(u)ge – mjerilo torzijskih sila. Instrument na 

rotacijskom stolu s lančanim pogonom (chain-driven 

rotary rable) ili pogonom vratilom (shaft-driven 

toraty table) za mjerenje torzijskih sila (twisting forces) 

radi sprječavanja loma cijevi usljed prekomjerne 

torzije. 

torque indicator – indikator rotacijskog (zakretnog) 

momenta. Instrument za mjerenje i registraciju rotacijskog 

(zakretnog) momenta (torque) ili torzijske 

sile (twisting force) koji djeluju na kolonu bušaćih 

alatki (drillstring) ili zaštitnih cijevi (casing string) pri 

navrtanju. 

torrent – bujica. (1) Silovita i brza struja vode (vodotok), 

na primjer, rijeka u vrijeme poplava ili brzi potok u 

planinskom klancu ili potok koji je naglo narastao 

nakon jakih kiša ili brzog topljenja snijega i teče niz 

strmu padinu. (2) Svaki siloviti potok, na primjer, 

potok lave. (3) Korito u planinama koje se periodički 

ispunjava silovitim tokom vode u nekom vremenu ili 

sezoni. 

torrential cross-bedding – bujična kosa slojevitost. 

Kosa slojevitost (v. cross-bedding) formirana bujicama 

– varijetet kutne kose slojevitosti (angular cross-bedding) 

koja nastaje pri brzoj sedimentaciji (na 

primjer, u pustinjama pri velikim kišama, jakim vjetrovima 

i taloženju u plitkovodnim jezerima). Karakterizirana 

je homogenim kosim slojevima grubljeg 

materijala koji čine veliki kut s horizontalno slojevitim 

podzalegnutim i pokrovnim slojevima. Bujična 

kosa slojevitost je u biti pločasta kosa slojevitost (tabular 

cross-bedding). 

torsion – torzija, uvijanje. U mehanici – stanje naprezanja 

ili deformacija tijela uzrokovana uvijanjem 

ili djelovanjem dvaju parova sila (force couples) sa 

suprotnim momentom u različitim, ali paralelnim 

ravninama okomitim na os tijela. Linije koje su prvobitno 

bile paralelne s osi postaju spiralne. 

torsional modulus – modul torzije (smicanja, krutosti), 

v. shear modulus. 

torsion balance – (1) torzijska (Eötvösova torzijska) 

vaga. U geofi zičkoj prospekciji – instrument (pribor) 

koji se primjenjuje za određivanje anomalija 

gravitacijskog polja. Sastoji se od dva utega obješena 

o osjetljivu torzijsku nit (torsion fi ber) tako da se 

pomiču i horizontalno i vertikalno u odnosu jedan 

prema drugom. Mjeri se rotacija obješenog sustava 

oko niti – rotaciju uzrokuju male razlike u gravitacijskom 

privlačenju tih dviju masa. Sinonim: Eötvös torsion 

balance. (2) torzijska vaga. Instrument (pribor) za 

mjerenje malih sila (polja sila) – gravitacijskih, elektrostatičkih 

ili magnetskih. 

torsion fault – torzijski rasjed, vertikalni rasjed po pružanju, 

v. wrench fault. 

torsion magnetometer – torzijski magnetometar. Instrument 

koji spaja horizontalni magnetometar 

(instrument za mjerenje horizontalne komponente 

magnetskog polja, horizontal-fi eld balance) i vertikalni 

magnetometar (instrument za mjerenje vertikalne 

komponente magnetskog polja, vertical-fi eld balance), 

a sastoji se od obješenog permanentnog magneta. 

total dissolved solids (TDS) 

torsion modulus – modul torzije (smicanja, krutosti), v. 

shear modulus. 

Tortonian, Tortonian stage – torton. Stratigrafski kat 

gornjeg miocena (Upper Miocene) u Europi – iznad 

seravala (Serravallian), a ispod mesina (Messinian). 

Obuhvaća vremenski raspon od prije 10,8 do 6,7 milijuna 

godina. 

tortuosity of porous medium – zavojitost pornih kanala. 

Omjer udaljenosti između dviju točaka u stijeni 

izmjerene po duljini putanje uzajamno povezanih 

pora i po pravcu. Izražava mjeru savijenosti uzajamno 

povezanih pora (pornih kanala) u stijeni. 

total alkalinity – ukupna alkalnost (alkalinitet). Zbroj 

svih alkalnih iona u vodenoj otopini – karbonata, bikarbonata 

i hidroksida. 

total calculated volume – ukupan izračunati volumen. 

Zbroj izmjerenih volumena sirove nafte, vode i taloga 

(ukupan izmjereni sadržaj) korigiran na standardnu 

temperaturu i standardni tlak. 

total calendar allowable – ukupna kalendarska dopuštena 

proizvodnja. Raspoređena dopuštena proizvodnja, 

količina nafte ili plina koju je državno regulativno 

tijelo odobrilo za proizvodnju bušotine, koncesije, 

ležišta ili polja u jedinici vremena, pomnožena 

faktorom prisilnog ograničavanja proizvodnje (v. 

proration factor), koji je decimalni broj između jedinice 

i nule, a određuje ga državno regulativno tijelo na 

kalendarskoj bazi u skladu s ponudom i potražnjom 

nafte i plina na tržištu. 

total calorifi c value – gornja toplinska (kalorička) vrijednost, 


total capacity of storage reservoir – ukupni kapacitet 

podzemnog skladišta, v. total capacity of underground 

gas storage. 

total capacity of underground gas storage – ukupni 

kapacitet podzemnog plinskog skladišta. Zbroj 

volumena plinskog jastuka (cushion gas, base 

gas),volumena radnog plina (working gas, top gas, 

circulating gas) i neiskorištenog kapaciteta skladišta 

(unused capacity of underground gas storage) uključujući 

volumen prirodnog jastuka (native cushion). 

total depth (TD) – (1) konačna dubina bušotine. Duljina 

kanala bušotine izmjerena od površine do njena 

dna duž osi kanala. Dubina bušotine nakon završetka 

bušenja, tj. najveća dubina dosegnuta bušaćim dlijetom. 

Većinom se mjeri od vrha kupole radne šipke u 

vrtaćem stolu (top of kelly bushing, KB), ali se katkada 

također mjeri od radnog podišta bušaćeg tornja (drill 

fl o o r, D F), vrtaćeg stola (rotora, rotary table, RT) ili nivoa 

tla (ground level, GL). Prema bušačima se određuje 

mjerenjem duljine pasova bušaćih šipki (u tlačnom ili 

vlačnom stanju). Konačna dubina bušotine je slična 

(bliska) dubini prema karotaži (logged depth), za razliku 

od stvarne vertikalne dubine (v. true vertical depth) 

budući da smjer kanala bušotine može odstupati od 

okomice. (2) izbušena dubina bušotine. Dubina bušotine 

izbušena tijekom danog vremenskog intervala. 

total displacement – ukupno (stvarno) rasjedno pomicanje; 

ukupni (stvarni) rasjedni pomak, v. slip, 1. 

total dissolved solids (TDS) – ukupne otopljene čvrste 

čestice. Ukupna količina (sadržaj) otopljenih tvari, organskih 

i anorganskih, u vodi. Mjeri se u dijelovima 

na tisuću (ppt), dijelovima na milijun (ppm) ili miligramima 

na litru (mg/l). Prevelika količina otopljenih 

čvrstih (krutih) čestica vodu čini neukusnom za piće

total drilling control (TDC) 900 

tourmaline 

i neprikladnom za industrijsku uporabu. Sinonim: 

dissolved solids. 

total drilling control (TDC) – integrirano upravljanje 

procesom bušenja, v. well-monitoring system. 

total formation volume factor – ukupni (dvofazni) 

slojni (ležišni) volumetrijski (obujamski) faktor. Volumen 

što ga pri ležišnom tlaku i temperaturi zauzima 

jedinični volumen (1 standardni m3 ili barel) s 

njegovom količinom otopljenog plin, tj. kombinirani 

slojni volumetrijski faktor za naftu i plin (faktor koji 

uključuje volumen nafte i volumen plina koji se iz 

nje izdvojio iz ležišta). Jednak je omjeru m3 (ili barela) 

pri ležišnim uvjetima i m3 (barela) pri površinskim 

uvjetima. Ukupan slojni volumetrijski faktor i slojni 

volumetrijski faktor nafte su jednaki za tlakove veće 

od tlaka zasićenja ležišta budući da se u tom području 

tlaka plin ne oslobađa (razdvaja) iz nafte. Sinonim: 

two-phase formation volume factor. 

total gas-oil (gas/oil) ratio – ukupni (početni) faktor 

otopljenog plina, v. initial solution gas-oil ratio. 

total hardness – ukupna tvrdoća vode, v. hardness, 2. 

total head – ukupna visina. U mehanici fl uida (hidraulici) 

– zbroj visine dizanja ili potencijalne visine (v. 

elevation head), visine tlaka (v. pressure head) i visine 

brzine (v. velocity head) tekućine. Za podzemne vode 

komponenta visine brzine je obično zanemariva. 

total heating value – gornja toplinska (kalorička) vrijednost, 


total heat losses – ukupni gubici topline. Svi gubici topline 


i vrućom vodom (termičke metode povećanja iscrpka 

nafte/EOR-metode) – u površinskim razvodnim 

parovodima, kanalu injekcijskih bušotina i slojevima. 

Mogu iznositi do 60% proizvedene i injektirane topline; 

v. heat losses. 

total intensity – totalni intenzitet (jakost) magnetskog 

polja. Veličina (magnituda) intenziteta (jakosti) magnetskog 

polja. Jedan od magnetskih elemenata 

(elemenata magnetskog polja – v. magnetic elements); 

v. horizontal intensity, vertical intensity. 

total lift – ukupno podizanje fl uida. Zbroj radnog uranjanja 

(working submergence) i dinamičkog nivoa 

fl uida (working fl uid level). 

total liquid knockout – separator kapljevine. Tip separatora 

za uklanjanje kombiniranih tekućih faza iz 

produkcije plina. 

total magnetic intensity – totalni intenzitet (jakost) 

magnetskog polja, v. total intensity. 

total observed volume – ukupan izmjereni volumen. 

Zbroj izmjerenih volumena sirove nafte, vode i taloga 

koji nisu korigirani na standardni tlak i temperturu. 

total passing – ukupno transportiranje (prenošenje) 

sedimenata. Transportiranje svih sedimenata preko 

nekog područja bez sedimentacije (taloženja); v. bypassing. 

total permeability – apsolutna (fi zička, specifi čna) permeabilnost 

(propusnost), v. absolute permeability. 

total porosity – apsolutna (fi zička) poroznost, v. absolute 

porosity. 

total pressure – ukupan tlak. Zbroj statičkog tlaka i tlaka 

fl uida u gibanju. 

total primary porosity – ukupna primarna poroznost. 

Omjer ukupnog primarnog pornog volumena i ukupnog 

volumena stijene. 

total production – konačna (ukupna) proizvodnja, v. 

ultimate production. 

total reservoir compressibility – ukupna kompresibilnost 

(stlačivost) ležišta. Zbroj kompresibilnosti 

ležišnih fl uida – nafte, plina i vode (kao umnožaka 

s odgovarajućim zasićenjima ležišta tim fl uidima 

izraženim u dijelovima jedinice) i kompresibilnosti 

formacije (pora formacije). 

total slip – ukupni (čisti) rasjedni pomak, v. net slip. 

total sulfur – ukupni sumpor (sadržaj sumpora). Ukupna 

količina sumpora u prirodnom plinu. Može se odrediti 

analitičkom metodom bez razlikovanja pojedinih 

sumpornih spojeva. 

total time correction – ukupna vremenska korekcija. 

U seizmičkoj prospekciji – suma svih korekcija vremena 

prijeđenog puta refl ektiranih (odbijenih) seizmičkih 

valova (refl ection traveltime) za izražavanje 

vremena koja bi se dobila kada bi se izvor i prijamnici 

(detektori) nalazili na odabranoj referentnoj ravnini 

(datum plane), bez sloja s malom brzinom širenja valova 

(low-velocity layer) ili varijacija visine. 

total vertical depth (TVD) – stvarna vertikalna dubina 

bušotine, v. true vertical depth. 

total volume factor – ukupan volumetrijski (obujamski) 

faktor. Volumen nafte i plina pri ležišnom tlaku i ležišnoj 

temperaturi po jedinici volumena rezervoarske 

nafte (nafte pri površinskim uvjetima). 

total volume of gas in underground storage – ukupni 

volumen plina u podzemnom skladištu. Zbroj volumena 

plinskog jastuka (cushion gas, base gas), volumena 

prirodnog plinskog jastuka (native cushion) i volumena 

radnog plina (working gas, top gas, circulating 

gas) u podzemnom plinskom skladištu. 

tour – (1) smjena radnika. Grupa radnika koja radi na 

pogonu određeno vrijeme, na primjer, smjena na 

bušaćem postrojenju (drilling rig). Sinonim: shift. (2) 

vrijeme rada smjene radnika. Vremenski interval tijekom 

kojeg se ista smjena (grupa) radnika kontinuirano 

nalazi na pogonu. Trajanje rada jedne smjene na 

kopnu je obično 8 sati, a katkada može biti i 12 sati 

(osobito na radovima na moru). Kada je vrijeme rada 

jedne smjene 12 sati, ona se naziva dnevna (od 8.00 

do 20.00 sati, day shift, day tour) i noćna (od 20.00 

do 8.00 sati, night shift, night tour), a kada je rad organiziran 

u tri smjene (vrijeme rada jedne smjene je 

8 sati) one se nazivaju jutarnja ili dnevna (od 8.00 do 

16.00 sati, daylights, daylight tour, day tour, morning 

tour), večernja (od 16.00 do 24.00 sata, evening tour, 

evening shift, swing shift) i noćna (od 24.00 do 8.00 

sati, graveyard tour, hoot owl tour). Sinonim: shift. 

tourmaline – turmalin. (1) Grupa minerala ciklosilikata 

vrlo različitog i kompleksnog sastava. Kristaliziraju u 

heksagonskom sustavu, sreću se u obliku trostranih, 

šestorostranih ili devetorostranih prizama (obično s 

vertikalnim prutanjem) ili u obliku kompaktnih (gustih) 

ili stupićastih masa, nemaju kalavosti, neravnog 

su loma, staklastog do smolastog sjaja, prozirni do 

neprozirni, bezbojni ili (ovisno o sastavu) vrlo različito 

obojeni i s piezoelektričnim svojstvima. Obično se 

nalaze kao akcesorni minerali u granitskim pegmatitima 

i kiselim eruptivnim (magmatskim) i metamorfnim 

stijenama. Drugi oblik pisanja termina: turmaline. 

(2) Mineral iz grupe turmalina, najčešći su elbait 

(elbaite), dravit (dravite) i šorl (schorl), a krajnji članovi 

grupe su birgerit (buergerite) i uvit (uvite).

tourmaline group 901 

trace fossil 

tourmaline group – grupa turmalina, v. tourmaline. 

tourmalinization – turmalinizacija. Proces u kojem su 

minerali ili stijene potpuno ili djelomično istisnuti 

(zamijenjeni) turmalinom. 

tourmalite – turmalit. Pjegasta stijena koja je gotovo u 

cijelosti sastavljena (građena) od turmalina i kvarca i 

s teksturom od guste do zrnaste i škriljaste. Turmalit 

je sekundarnog podrijetla povezanog s metasomatskim 

procesima (metasomatozom) i pneumatolitskim 

procesima na rubovima (u kontaktnim oreolama) 

magmatskih intruzija. 

Tournaisian, Tournaisian stage – turne, tournais. Stratigrafski 

kat donjeg karbona (Lower Carboniferous), 

odnosno donjeg misisipija (Lower Mississippian) 

– iznad famena (Famennian) devona, a ispod vizea 

(Viséan). 

tour report – smjenski izvještaj. U procesu bušenja 

– zapis koji ispunjava šef bušaće brigade (ekipe) u 

tabličnom obliku, a sadrži podatke o napredovanju 

bušenja (na primjer, broj izbušenih metara ili stopa 

dnevno), bušaćem dlijetu i alatkama, promjeru kanala 

bušotine, probušenim stijenama (uključujući 

njihov tip, boju i opis), osoblju prisutnom u smjeni 

i druge pripadajuće podatke o bušenju (uključujući 

sve neuobičajene događaje). 

tow – (1) tegalj, tegljeni plovni objekt. Brod ili drugi 

plovni objekt koji se tegli. (2) tegalj, uže za tegljenje. 

Debelo uže koje služi za tegljenje brodova ili drugih 

plovnih objekata. Sinonimi: tow cable, towing cable, 

towing line, tow line, towing rope, towrope. 

towage – (1) tegljenje. Obavljanje vuče jednog ili više 

plovnih objekata brodom za posebnu namjenu, tzv. 

tegljačem ili remorkerom (v. tug) kada plovni objekt 

nema vlastitu pogonsku snagu ili je ona nedostatna 

za njegovo kretanje ili manevriranje. Tegljenje se 

može obavljati vučom na određenoj udaljenosti od 

tegljenog objekta ili vučom uz bok tegljenog objekta. 

Poseban oblik tegljenja je potiskivanje ili guranje 

plovila koja nemaju vlastiti pogonski uređaj. Sinonimi: 

towing, tugging. (2) tegljarina. Cijena tegljenja, 

iznos koji naručitelj tegljenja plaća za uporabu tegljača. 

tow cable – uže za tegljenje, tegalj, v. tow, 2. 

tower – (1) toranj. (a) U geologiji – vrlo visoka stijenska 

tvorevina ili vrh sa strmim padinama. (b) U tehnici 

– metalni, betonski ili drveni objekt koji je relativno 

visok u odnosu na svoju duljinu i širinu i služi u različite 

svrhe, na primjer, kao nosač vodova za prijenos 

električne energije i radioantena ili televizijskih antena, 

za bušenje itd. (2) toranj, kolona. U kemijskom 

inženjerstvu – vertikalna, cilindrična posuda koja 

se primjenjuje u kemijskim procesima i procesima 

prerade nafte kako bi se povećao stupanj separacije 

smjesa tekućina destilacijom ili ekstrakcijom, na primjer, 

apsorpcijski toranj (kolona, absorption tower, 

asborption column), destilacijski toranj (kolona, distillation 

tower, distillation column), rektifi kacijski toranj 

(kolona, rectifying tower, rectifying column). 

tower hand – tornjaš, v. derrickman. 

towing – tegljenje, v. towage, 1. 

towing cable – uže za tegljenje, tegalj, v. tow, 2. 

towing line – uže za tegljenje, tegalj, v. tow, 2. 

towing rope – uže za tegljenje, tegalj, v. tow, 2. 

tow line, towline – uže za tegljenje, tegalj, v. tow, 2. 

town gas – gradski plin. (1) Sintetsko plinovito gorivo 

proizvedeno pirolizom ugljena (uključujući gorivo 

obogaćeno prirodnim plinom) koje se upotrebljava 

u gradovima; (2) Prirodni plin i ukapljeni plin u bocama 

koji se distribuira u gradovima. Sinonim: city gas; 

(3) Metan dobiven destilacijom ugljena. Sinonim: 

coal gas. 

township – taunšip. Katastarska jedinica površine u 

SAD (36 četvornih kopnenih milja). Čini komad (parcelu) 

zemljišta koji je s istoka i zapada ograničen 

meridijanima (udaljenim jedan od drugog oko šest 

kopnenih milja – na njegovoj južnoj granici točno 6 

milja), a na sjeveru i jugu paralelama (koje su također 

međusobno udaljene šest kopnenih milja) i obično 

je podijeljen na 36 sekcija (v. section, 6). Taunšipovi 

su locirani u odnosu na početnu točku glavnog meridijana 

i bazičnu liniju i obično se numeriraju u nizu 

prema sjeveru i jugu od bazične linije, na primjer, 

»taunšip 14 sjever« (township 14 north) označava 

taunšip u 14. redu (14th tier) sjeverno od bazične 

linije. Termin township se primjenjuje zajedno s odgovarajućim 

meridijanskim ili vertikalnim redom 

taunšipova (v. range, 4) za označavanje koordinata 

određenog taunšipa u odnosu na početnu točku, 

na primjer, »taunšip 3 jug, meridijanski red 4 zapad« 

(township 3 south, range 4 west) označava konkretni 

taunšip koji je treći taunšip južno od bazične linije i 

četvrti taunšip zapadno od glavnog meridijana koji 

je reperni u danom području. 

township line – linija (granica) taunšipa. Jedna od imaginarnih 

graničnih linija povučena istočno i zapadno 

s intervalima od 6 kopnenih milja od drugih linija 

koja označava relativne sjeverne i južne položaje taunšipova 

(v. township). 

towrope, tow-rope – uže za tegljenje, tegalj, v. tow, 2. 

trace – trag. (1) U strukturnoj geologiji – presjecište 

geološke površine (plohe) s drugom površinom 

(plohom), na primjer, trag slojevitosti (trace of bedding) 

na rasjednoj površini (fault surface) ili trag rasjeda 

(trace of a fault) ili izdanak sloja (outcrop). (2) 

U geokemiji – vrlo neznatna koncentracija tvari koja 

se može detektirati, ali je preniska za točno kvantitativno 

određivanje. (3) U seizmičkoj prospekciji 

– zapis izlaza jedne grupe geofona (s vremenom 

nakon paljenja) na papirnoj, fi lmskoj ili magnetskoj 

vrpci. (4) U paleontologiji – znak, dokaz ili indikacija 

prijašnje prisutnosti, osobito znak koji je za sobom 

ostavio uginuli organizam, kao što je ihnofosil (v. 

trace fossil). 

trace element – (1) akcesorni element, element u tragovima. 

Element koji nije bitan u mineralu, ali se 

nalazi u neznatnim količinama u njegovoj strukturi 

ili adsorbiran na njegovoj površini. Iako termin nije 

kvantitativno defi niran, uvjetno je prihvaćeno da 

akcesorni element čini znatno manje od 1,0% minerala. 

Sinonimi: accessory element, guest element. (2) 

mikroelement, element u tragovima. Element koji se 

sreće u neznatnim količinama u tkivu biljaka i životinja 

i fi ziološki je bitan. Sinonimi: microelement, minor 

element (v.). 

trace fossil – ihnofosil. Sedimentna struktura (na primjer, 

pješčenjak, vapnenac ili šejl) koja se sastoji od 

fosiliziranih tragova, brazda, rovanja, bušenja (svrdlanja), 

cjevčica ili tunela koji su rezultat životne aktivnosti 

(isključujući rast) životinja, na primjer, znakovi 

kretanja, puzanja, hranjenja, skrivanja, brstenja, trča

tracer 902 

tractive force 

nja ili odmaranja koje su ostavili beskralješnjaci na 

mekanom sedimentu ili u njemu (u periodu njegova 

taloženja). Tragovi su često očuvani u sedimentnim 

stijenama u obliku izbočina ili udubina. Mnogi ihnofosili 

su ranije bili smatrani očuvanim tijelima biljaka 

i životinja. Ihnofosili su zapis kretanja i ponašanja organizama 

u geološkoj prošlosti. Znanost koja se bavi 

izučavanjem ihnofosila se naziva ihnologija (ichnology). 

Sinonimi: ichnofossil, vestigiofossil. 

tracer – trejser, obilježivač. Strana tvar koja se miješa ili 

dodaje danoj drugoj tvari i primjenjuje u raznovrsnim 

procesima za praćenje njihova tijeka, odnosno 

za određivanje distribucije i mjesta označene tvari 

– osobito radioaktivni materijali koji se uvode u kemijske, 

fi zikalne ili biološke procese. Sinonim: tracer 

element. 

tracer element – trejser, v. tracer. 

tracer log – ispitivanje radioaktivnim trejserima. Injektiranje 

izvora radioaktivnog gama-zračenja (radioactive 

gamma-ray source) u bušotinu radi praćenja njegova 

gibanja i lociranja nastalih cementnih kanala 

(cement channeling) ili praćenja efekta sekundarne 

cementacije (secondary cement job). Radioaktivni 

trejseri u pijesku se rabe za hidrauličko frakturiranje 

(hydraulic fracturing) i šljunčane zasipe (gravel packing). 

Sinonim: tracer survey. 

tracer survey – ispitivanje radioaktivnim trejserima, v. 

tracer log. 

tracer test – ispitivanje trejserima (obilježivačima). Metoda 

određivanja putanja i brzine strujanja fl uida u 

ležištu injektiranjem u ležište kroz injekcijske bušotine 

fl uida s dodatkom male količine tvari (materijala), 

često radioaktivne (radioaktivni trejser), koja se može 

lako detektirati u proizvodnim bušotinama. Metoda 

se također primjenjuje za procjenu zasićenja ležišta 

naftom u procesima cikličkog injektiranja. 

trace slip – paralelni rasjedni pomak. Komponenta čistog 

(ukupnog) rasjednog pomaka (v. net slip) koja je 

paralelna s tragom neke reperne ravnine (indeks plane), 

na primjer, plohe slojevitosti (bedding plane), na 

paraklazi rasjeda (fault plane); v. trace-slip fault. 

trace-slip fault – rasjed s paralelnim pomicanjem; rasjed 

s paralelnim pomakom. Rasjed čiji je čisti (ukupni) 

pomak (net slip) paralelni pomak (v. slip trace) ili pomak 

(slip) paralelan s tragom plohe slojevitosti (trace 

of bedding plane) ili s drugom repernom ravninom 

(index plane). 

trachyandesite – trahiandezit. Ekstruzivna (efuzivna) 

eruptivna (magmatska) stijena (extrusive rock) srednjeg 

sastava između trahita (trachyte) i andezita (andesite) 

s natrijskim (kiselim) plagioklasom, alkalnim 

glinencem (feldšpatom) i jednim ili više mafi tnih minerala 

(biotitom, amfi bolom ili piroksenom). 

trachybasalt – trahibazalt. Ekstruzivna (efuzivna) eruptivna 

(magmatska) stijena (extrusive rock) srednjeg 

sastava između trahita (trachyte) i bazalta (basalt) 

koja je karakterizirana prisutnošću i kalcijskog (bazičnog) 

plagioklasa i alkalnog glinenca (feldšpata) 

zajedno s klinopiroksenom, olivinom i možda s malom 

količinom analcima i leucita. 

trachyte – trahit. Grupa fi nozrnastih, obično porfi rnih 

ekstruzivnih (efuzivnih) eruptivnih (magmatskih) 

stijena (extrusive rocks) koje sadrže alkalni glinenac 

(feldšpat) i malu količinu mafi tnih minerala (biotita, 

rogovače ili piroksena) kao glavne komponente i 

možda malu količinu natrijskog (kiselog) plagioklasa. 

Terminom se također označava svaka stijena 

koja je član te grupe. Trahit je ekstruzivni (efuzivni) 

ekvivalent (analog) sijenita (syenite). Smanjivanjem 

sadržaja alkalnog glinenca (feldšpata) trahit postupno 

prelazi u latit (latite), a porastom sadržaja kvarca 

u riolit (rhyolite) 

trachytic – trahitski, trahitni. (1) Teksturni termin koji 

se primjenjuje na vulkanske stijene (volcanic rocks) 

u kojima mikroliti glinenca (feldšpata, feldspar microlites) 

u osnovnoj masi imaju gotovo paralelnu 

orijentaciju(raspored), odgovarajuću strujnicama 

lave od koje su formirani. (2) Koji se odnosi na trahit 

(v. trachyte) ili je od njega sastavljen. 

trachytoid – trahitoidan. Teksturni termin koji se 

prvobitno primjenjivao na faneritske eruptivne 

(magmatske) stijene (phaneritic igneous rocks) po 

analogiji s trahitskom teksturom (trachytic texture) 

nekih potoka lave. U takvim stijenama, na primjer, 

mnogim nefelinskim sijenitima (nepheline syenites), 

glinenci (feldšpati) imaju paralelan ili gotovo paralelan 

raspored. Termin trachytoid se sada primjenjuje 

za sve slične teksture bez obzira na sastav stijena u 

kojima se sreću. 

track – fosilni trag nogu. U paleontologiji – fosilna struktura, 

znak ostavljen nogom ptica, reptila (gmazova), 

sisavaca ili drugih životinja u mekom materijalu. Sinonim: 

footprint; v. trail, 2. 

trackway – staza fosilnih tragova (fosilizirani otisci) 

nogu. Kontinuirani niz fosilnih tragova nogu životinja, 

fosilni tragovi njihova kretanja.; v. track. 

tract – (1) kopneni pojas (područje, prostor). U geografi ji 

– područje ili površina kopna koji se mogu odrediti 

(defi nirati) sa stanovitom točnošću. (2) odsječak vodotoka. 

Dio vodotoka, na primjer, gorski odsječak 

vodotoka (mountain tract) ili dolinski odsječak vodotoka 

(valley tract). 

traction – vučenje. U geologiji (sedimentologiji) – način 

transportiranja (prenošenja) sedimenta u kojem 

se čestice prenose duž dna (paralelno s dnom – po 

njemu, blizu njega ili neposredno iznad njega) valjanjem 

(rolling), klizanjem (sliding), vučenjem (dragging), 

guranjem (pushing) ili odskakivanjem (saltation), 

na primjer, blokovi koji se valjaju i prevrću po 

koritu (duž korita) rijeke ili pijesak prenošen vjetrom 

preko površine pustinje ili premještan valovima i 

strujama na žalovima (plažama). 

tractional load – vučenjem transportirani sedimentni 

materijal, v. traction load. 

traction current – struja vučenja, vučna struja, v. tractive 

current. 

traction load – vučenjem transportirani sedimentni materijal. 

Transportirani sedimentni materijal u koritu 

(v. bed load) koji je prenošen vučenjem. Sinonim: 

tractional load. 

tractive current – struja vučenja, vučna struja. Struja u 

vodi stajačici koja transportira (prenosi) sediment 

duž dna i u kontaktu s dnom kao u rijekama. Sinonim: 

traction current; v. turbidity current. 

tractive force – sila vučenja. U hidraulici – vučenje 

(drag) ili smicanje (shear) koji se razvijaju na močenoj 

površini riječnog korita i djeluju u smjeru strujanja. 

Ako se mjeri po jedinici močene površine, jedinična 

sila vučenja (unit tractive force) je jednaka relativnoj 

gustoći vode pomnoženoj s produktom hidrauličkog

trail 903 

radijusa (hydraulic radius) i nagiba dna korita (slope 

of channel bed). 

trail – (1) trag fragmenata stijena. U glacijalnoj geologiji 

(glaciologiji) – linija ili pojas fragmenata stijena zahvaćenih 

glečerskim (ledenjačkim) ledom na nekom 

lokaliziranom izdanku i raspršenih duž više ili manje 

dobro defi niranog kopnenog pojasa (tract) tijekom 

kretanja i otapanja (topljenja) ledenjaka. (2) kongeliturbat, 

krioturbat, smrznuto tlo, v. congeliturbate. (3) 

fosilni trag kretanja. U paleontologiji – fosilna struktura 

koja predstavlja trag ili znak kretanje jedne ili 

više životinja, osobito više ili manje kontinuirani trag 

ostavljen organizmom koji se kretao po dnu, na primjer, 

trag kretanja crva (worm trail). 

train – (1) pojas glacijalnog (ledenjačkog) sedimenta. 

U glacijalnoj geologiji (glaciologiji) – uski glacijalni 

(ledenjački) sediment (glacial deposit) koji se proteže 

na veliku udaljenost, na primjer, glacijalni (ledenjački) 

sediment doline (v. valley train). (2) niz oscilacija. 

U seizmičkoj prospekciji – niz oscilacija na zapisu seizmografa. 

(3) paket valova. Višefazni niz titranja koji 

odgovara jednom valu ili više valovima. 

trajectory – (1) trajektorija, putanja. (a) U mehanici 

– krivulja opisana tijelom koje se giba u prostoru, 

na primjer, opisana meteorom koji se kreće kroz 

atmosferu. (b) U procesu bušenja – prostorna krivulja 

koja predstavlja os bušotine tijekom bušenja. (2) 

trajektorija (putanja) seizmičke zrake. U seizmici – put 

seizmičkog vala. Sinonim: raypath (v.). 

transcurrent fault – transkurentni rasjed, rasjed s horizontalnim 

kretanjem. Veliki rasjed s pomicanjem po 

pružanju (v. strike-slip fault) sa strmo nagnutom paraklazom 

(fault surface). Sinonim: transverse thrust. 

transfer – prijenos (transfer) sedimenata. U geologiji 

– jedinstveni proces koji se kontinuirano odvija u 

prostoru i vremenu i u kojem nakon erozije slijedi 

transportiranje (prenošenje) i taloženje sedimenata. 

transfer bottle – boca za prijenos uzoraka. Kontejner za 

transport malih količina nafte ili plina. Izrađen je od 

nehrđajućeg čelika ili aluminija zbog otpornosti na 

koroziju i obično ima volumen oko 3,8 litara (1 galon). 

Upotrebljava se za prijenos (otpremu) nafte ili 

plina (dobivenih ispitivanjem bušotina) u laboratorij 

na analizu. 

transfer percentage – postotni donos elementa. Postotni 

omjer (odnos) količine bilo kojeg elementa 

prisutnog u morskoj vodi i količine koja se unosi u 

vodu mora tijekom geološkog vremena trošenjem 

(raspadanjem, weathering) i erozijom (erosion). 

transformation – (1) granitizacija, v. granitization. (2) 

transformacija (inverzija) kristala. U kristalografi ji 

– prijelaz (promjena) jedne kristalne polimorfne forme 

u drugu jednim od nekoliko sljedećih procesa: (a) 

dilatacijskom transformacijom (dilatational transformation 

– obično brzo termičko širenje kristala s preraspodjelom 

aniona iz kubične koordinacije u oktaedrijsku 

koordinaciju usljed zagrijavanja, na primjer 

transformacija cezij-klorida, CsCl u strukturu natrijklorida, 

NaCl pri temperaturi 460 °C); (b) transformacija 

istiskivanjem (displacive transformation – obično 

brza transformacija kristala iz visokotemperaturne u 

niskotemperaturnu modifi kaciju bez kidanja veza, 

na primjer, prijelaz visokotemperaturnog kvarca u 

niskotemperaturni pri temperaturi 573 °C s rotacijom 

SiO 4 -tetraedara); (c) rekonstrukcijskom tran- 

transgressive 

sformacijom (reconstructive transformation – obično 

spora transformacija kristala koja uključuje kidanje 

koordinacijskih veza ili prvog ili drugog reda, na primjer 

transformacija kvarca u tridimit); (d) rotacijskom 

transformacijom (rotational transformation – obično 

brza transformacija kristala pri kojoj se prijelaz 

uređene faze u djelomično neuređenu fazu odvija 

rotacijom grupa atoma), i (e) supstitucijskom transformacijom 

(substitutional transformation – obično 

spora kristalna transformacija neuređene faze u uređenu 

fazu). Sinonim: inversion (v). (3) transformacija 

(transmutacija) elemenata, v. transmutation. 

trans-formational breccia – trans-formacijska breča. 

Breča koja gradi vertikalno tijelo i prosijeca stratigrafski 

presjek. Pretpostavlja se da se takve breče 

formiraju urušavanjem ili slijeganjem, na primjer 

iznad otopljenog sloja soli. 

transformed wave – transformirani (konvertirani) seizmički 

val, v. converted wave. 

transform fault – transformni rasjed. (1) Poseban tip 

rasjeda s pomicanjem po pružanju (v. strike-slip fault) 

u kojem kretanje iznenada prestaje ili mijenja formu. 

Mnogi transformni rasjedi su povezani sa srednjooceanskim 

hrptovima (v. mid-oceanic ridge) gdje je 

stvarno rasjedno pomicanje (actual slip) suprotno 

od prividnog pomicanja (apparent displacement). 

(2) Granica ploče (v. plate boundary) koja idealno 

prikazuje pomicanje po pružanju (strike-slip displacement). 

transform plate boundary – transformna (konzervativna) 

granica ploča. U geologiji – granica ploča (v. plate, 

1) po kojoj se materijal (tvar) ploče ne povećava i ne 

smanjuje i gdje relativno kretanje ploče idealno ne 

uključuje nikakve komponente okomite na granicu. 

Transformne granice ploča se očituju kao transformni 

rasjedi (transform faults). Sinonim conservative 

plate boundary (konzervativna granica ploča) je proturječan 

i nije zadobio opće priznanje; v. accreting 

plate boundary, convergent plate boundary. 

transgression – (1) transgresija, transgresija mora. (a) 

Preplavljivanje (poplavljivanje) kopna (kontinenata) 

morem, širenje mora preko kopnenih područja 

i odgovarajuće posljedice, na primjer, neskladno 

sedimentirani (zaliježući) slojevi (unconformably deposited 

strata) na starijim stijenama, osobito tamo 

gdje se novi marinski sedimenti rasprostiru daleko 

i na širokom prostoru prijašnjeg kopnenog područja. 

Sinonimi: invasion, marine transgression; v. regression. 

(b) Svake promjene, na primjer, dizanje nivoa 

mora (rise of sea level) ili tonjenje kopna (subsidence 

of land), koje dovode do pojave marinskih, tipično 

dubokovodnih, uvjeta na područjima koja su ranije 

bila zauzeta priobalnom zonom s tipično plitkovodnim 

uvjetima, ili pomiču granicu između marinske i 

nemarinske (kontinentalne) sedimentacije (ili između 

sedimentacije, odnosno akumulacije sedimenata 

i erozije) u smjeru od središta marinskog bazena. Sinonimi: 

invasion, marine transgression; v. regression. 

(2) transgresija, transgresivni nesklad. Termin (primjenjivan 

većinom u Europi) kojim se označava razilaženje 

u granicama kontinuiranih slojeva, odnosno 

nesklad (unconformity). 

transgressive – transgresivan, sjekući. U geologiji – termin 

kojim se označava mala, tipično pločasta magmatska 

intruzija (intruzija magmatskih stijena, igne

transgressive overlap 904 

transition zone 

ous intrusion) koja presijeca slojevitost (bedding) ili 

folijaciju (foliation) okružujuće stijene (country rock). 

transgressive overlap – transgresivno prekrivanje sedimenata, 

v. onlap, 1. 

transgressive reef – transgresivni greben (rif). Jedan od 

niza priobalnih grebena (nearshore reef) ili bioherma 

(bioherm) koji su superponirani na zagrebenskim 

sedimentima (back-reef deposits) starijih grebena u 

periodu tonjenja kopna ili dizanja (rasta) nivoa mora. 

Razvili su se više ili manje paralelno s obalom; v. regressive 

reef. 

transgressive sediments – transgresivni sedimenti. 

Sedimenti koji su se istaložili tijekom nastupanja ili 

prodora mora preko kopnenog područja pri dizanju 

(rastu) nivoa mora ili tijekom tonjenja (slijeganja) 

kopna. Karakterizirani su neskladnim transgresivnim 

prekrivanjem (onlap) slojeva. 

transient – (1) kratki impuls. Impuls kratkog vremenskog 

trajanja (na primjer napona ili seizmički). (2) prijelazan, 

neustaljen. Termin kojim se označava impuls, 

prigušeno titranje (oscilacija) ili druga privremena 

pojava u sustavu prije postizanja stacionarnog (ustaljenog) 

stanja (steady-state condition). 

transient beach – prijelazni (kratkotrajni) žal (plaža). 

U geologiji – žal (plaža) s kojeg olujni valovi spiraju 

pijesak, ali se brzo uspostavlja sedimentacijom strujama 

duž obale. 

transient creep – prijelazno (primarno) puzanje, v. primary 

creep. 

transient decline – prijelazni pad proizvodnje, v. infi nite-acting 

decline. 

transient fl ow – prijelazno (neustaljeno, nestacionarno) 

strujanje, v. unsteady fl ow. 

transient gas well test (testing) – ispitivanje plinske 

bušotine pri prijelaznom (neustaljenom) režimu strujanja, 

v. pressure-transient test. 

transient pressure analysis – analiza neustaljenog tlaka 

(neustaljene distribucije tlaka), v. pressure transient 

test. 

transient pressure test (testing) – ispitivanje bušotina 

pri prijelaznom (neustaljenom) režimu strujanja, v. pressure-transient 

test. 

transient state – prijelazno (neustaljeno) stanje. Režim 

strujanja u kojem na proizvodnu bušotinu utječe jedna 

fi zička granica u ležištu, ali ne i druge. Prijelazno 

stanje (režim proizvodnje bušotine) nastupa nakon 

režima bez utjecaja granica ležišta (v. infi nite-acting 

regime), a prije pseudostacionarnog (pseudoustaljenog) 

stanja (v. pseudosteady state). 

transient testing of gas wells – ispitivanje plinskih 

bušotina pri prijelaznom (neustaljenom) režimu strujanja, 

v. pressure-transient test. 

transient testing of oil wells – ispitivanje naftnih bušotina 

pri prijelaznom (neustaljenom) režimu strujanja, v. 

pressure-transient test. 

transient testing of wells – ispitivanje bušotina pri prijelaznom 

(neustaljenom) režimu strujanja, v. pressuretransient 

test. 

transient well test (testing) – ispitivanje bušotina pri 

prijelaznom (neustaljenom) režimu strujanja, v. pressure-transient 

test. 

transit – seljenje bušaće platforme. Pomicanje (kretanje) 

morskog (odobalnog) bušaćeg postrojenja (off shore 

drilling rig) s jedne lokacije bušenja na drugu. 

transitional fl ow – prijelazno strujanje. U mehanici fl ui- 

da – tip strujanja u kojem su viskozno i Reynoldsovo 

naprezanje približno jednake veličine. Po karakteru 

je prijelazno između laminarnog strujanja (laminar 

fl o w ) i turbulentnog strujanja (turbulent fl ow). 

transitional fossils – prijelazni fosili. Fosili koji skupno 

formiraju sekvencije (v. morphologic series) koje pokazuju 

postupne i kontinuirane promjene morfoloških 

karaktera od geološki ranijih do geološki starijih 

formi. 

transitional sedimentary environment – prijelazna 

sredina sedimentacije (taloženja), prijelazna sedimentacijska 

(taložna) sredina. Sredina sedimentacije duž 

obala ili u njihovoj blizini, prijelazna zona (područje) 

između kontinentalne ili nemarinske sredine sedimentacije 

(v. continental sedimentary environment) 

i marinske sredine (v. marine sedimentary environment) 

u kojoj se ispoljavaju utjecaji tih sredina. 

Pojava tektonskih pokreta (izdizanje ili spuštanje 

obale) također znatno utječe u prijelaznoj taložnoj 

sredini. Geometrija, tekstura, mineralizacija i druga 

svojstva formacija te proces dijageneze u prijelaznoj 

sedimentacijskoj sredini zavise od više faktora: (a) 

geometrije sredine sedimentacije; (b) nagiba kontinentskog 

šelfa; (c) klime; (d) djelovanja (djelatnosti) 

valova, plime i oseke, obalnih struja; (e) razlike u 

gustoćama riječne i morske vode (koje se miješaju), 

i (f) tektonike sedimentacijskog bazena. Najvažnija 

područja sedimentacije u prijelaznim sredinama su 

delte, u kojima najveće značenje imaju prudovi ušća 

riječnih rukavaca (v. distributary mouth bar) i sedimenti 

riječnih kanala (channel deposits), te estuari, 

lagune i plimne zone. 

transitional series – prijelazna serija. U geologiji – serija 

prijelaznih slojeva (v. passage beds), osobito velika i 

na širokom prostoru (površini) rasprostranjena serija 

slojeva (series of beds) koja je prijelazna po karakteru 

njihovih fosila (fosilnih organizama). 

transition point – prijelazna točka (temperatura), točka 

(temperatura) inverzije, v. inversion point. 

transition temperature – prijelazna temperatura (točka), 

temperatura (točka) inverzije, v. inversion point. 

transition zone – (1) prijelazna zona. (a) U geologiji – 

područje unutar gornjeg plašta Zemlje (upper mantle) 

koje graniči s donjim plaštem (lower mantle) i nalazi se 

na dubini između 410 km i 1.000 km, a karakterizirano 

je brzim porastom gustoće (od približno 20%) i porastom 

brzina širenja seizmičkih valova. Ekvivalentno 

je sloju C (C layer – seizmički sloj ili područje Zemlje 

na dubini između 410 km i 1.000 km, jedan od slojeva 

Zemlje prema klasifi kaciji njene unutrašnjosti na 

slojeve od A do G). (b) U geologiji – područje unutar 

vanjske Zemljine jezgre (outer core) koje je prijelazno 

prema unutarnjoj jezgri (inner core) i ekvivalentno sloju 

F (F layer – seizmički sloj ili područje Zemlje na dubini 

između 4710 km i 5160 km, jedan od slojeva Zemlje 

prema klasifi kaciji njene unutrašnjosti na slojeve od A 

do G). (c) Područje ležišta između zone s normalnim 

tlakom (normal-pressure zone) i zone s anomalno visokim 

tlakom (abnormal high-pressure zone). (d) U mehanici 

fl uida – uvjeti strujanja fl uida pri kojima se karakter 

strujanja mijenja iz laminarnog u turbulentno. 

(e) U procesu bušenja – dio bušaće kolone (kolone 

bušaćih alatki, drillstring) između bušaćih šipki (drillpipes) 

i teških šipki (drill collars). (2) prijelazna (funikularna) 

zona. U naftnoj geologiji – interval ležišta ne

transitory frozen ground 905 

transmissivity 

posredno iznad nivoa slobodne vode (free water level) 

u kojem se zasićenje vodom i ugljikovodicima znatno 

mijenja zbog kapilarnih utjecaja u skladu s promjenama 

strukture pora i visine; zona ležišta s velikom 

promjenom zasićenja na kratkoj vertikalnoj udaljenosti 

(na primjer, u naftnom ležištu zasićenje vodom 

je u rasponu od 100%-tnog do nereducibilnog). Sinonim: 

funicular zone. (3) prijelazna (prstenasta) zona. 

U karotaži bušotina – područje formacije oko kanala 

bušotine u kojem dolazi do miješanja slojnih fl uida i 

isplačnog fi ltrata. Nalazi se između isprane zone formacije 

(fl ushed zone) i neporemećene zone formacije 

(uninvaded zone) i dio je zone infi ltracije isplačnog fi ltrat 

(invaded zone). Sinonim: annulus zone. 

transitory frozen ground – privremeno smrznuto tlo. 

Tlo koje se smrznulo pri oštrom padu temperature i 

ostalo u zamrznutom stanju stanovito vrijeme (obično 

nekoliko sati ili dana). 

transit time – prolazno vrijeme, vrijeme prijeđenog puta. 

Vrijeme jediničnog prijeđenog puta (udaljenosti od 

1 metra ili stope) akustičkog vala, brzina zvuka u formaciji 

(stijeni) koja se registrira u akustičkoj karotaži 

(sonic log) ili akustičkoj karotaži brzine (acoustical-velocity 

log). Prolazno vrijeme se mjeri u mikrosekundama 

po metru (ili stopi) i ovisi o litologiji, poroznosti 

i sadržaju fl uida formacije (stijena). 

translational fault – translacijski rasjed. Rasjed po kojem 

je došlo do translacijskog kretanja (translational 

movement) bez rotacije (rotacijske komponente) 

kretanja. Nagib slojeva obaju krila rasjeda je ostao 

jednak prijašnjem. U užem mislu termin se primjenjuje 

samo na pojedine segmente rasjeda. Sinonim: 

translatory fault. 

translational motion of ship (of vessel) – linearno 

(paralelno) gibanje broda, v. ship motion. 

translational movement – translacijsko rasjedno kretanje. 

Prividno pomicanje rasjednih blokova (kretanje 

blokova po rasjedu, apparent fault-block displacement) 

pri kojem blokovi nisu rotirali u odnosu jedan 

prema drugom tako da su elementi strukture, koji su 

bili paralelni prije rasjednog kretanja, ostali paralelni 

i nakon toga. Sinonim: translatory movement; v. rotational 

movement, translational fault. 

translational slide – translatorno klizanje, v. translational 

sliding. 

translational sliding – translatorno klizanje. Velika grupa 

u klasifi kaciji klizanja (v. landslide) koja obuhvaća 

kretanje niz kosinu materijala tla i stijena po kliznoj 

plohi koja je približno paralelna s općom površinom 

zemlje za razliku od stijenskih odrona (rockfalls) i 

rotacijskih klizanja (v. rotational landslide). Termin 

također uključuje različite tipove klizanja, kao što 

su klizanje stijena (rock slides), blokova (block glides), 

ploča ili ljusaka (slab slides, fl ake slides) i kršja (debris 

slides). Sinonim: translational slide. 

translation lattice – prostorna (prostorna kristalna) rešetka, 

v. crystal lattice. 

translatory fault – translacijski rasjed, v. translational 

fault. 

translatory movement – translacijsko rasjedno kretanje, 

v. translational movement. 

translucent – providan. U mineralogiji – termin kojim 

se označava mineral sposoban propuštati svjetlost, 

ali koji nije proziran (v. transparent) niti neproziran 

(opak – v. opaque). 

translucent medium – providna sredina (sredstvo). 

U optici – sredina ili sredstvo koji propuštaju zrake 

svjetlosti tako raspršene da se predmeti ne mogu 

vidjeti jasno. 

transmissibility – hidraulička provodnost, transmisibilnost. 

Indeks proizvodnih sposobnosti (index of 

producibility) ležišta ili zone ležišta. Defi nira se kao 

umnožak permeabilnosti (permeability) i debljine 

produktivne zone (producing zone thickness) ili kao 

njihov umnožak podijeljen s viskoznošću fl uida (tj. 

direktno je proporcionalan umnošku permeabilnosti 

i debljine, a obratno proporcionalan viskoznosti). 

Budući da permeabilnost i viskoznost ovise o zasićenju 

i temperaturi ležišta (debljina je konstantna), 

transmisibilnost nije jednaka u cijelom ležištu niti je 

konstantna tijekom procesa istiskivanja nafte. Važan 

je parametar projekta istiskivanja, jer utječe na tempo 

injektiranja i proizvodnje i time na trajanje procesa, 

što znači i na njegovu ekonomičnost. Sinonim: 

transmissivity. 

transmissibility coeffi cient – koefi cijent hidrauličke 

provodnosti (transmisibilnosti), transmisivnost, v. transmissivity. 

transmission capacity – kapacitet (sposobnost) propuštanja. 

U hidraulici – volumen vode koji protječe kroz 

stupac tla jediničnog (homogenog) poprečnog presjeka 

u jedinici vremena pri hidrauličkom gradijentu 

jednakom jedinici ili pri tlaku vode (hidrauličkoj visini) 

jednakom visini stupca tla. 

transmission constant – konstanta propuštanja. U hidraulici 

– sposobnost permeabilne (propusne) sredine 

propuštati fl uid pod tlakom. U primjeni na podzemne 

vode (ground water) termin označava protok 

vode (u kubičnim metrima ili stopama u minuti) kroz 

svaki četvorni metar ili stopu površine poprečnog 

presjeka pri hidrauličkom gradijentu (hydraulic gradient) 

jednakom 100%. 

transmission line – (1) glavni cjevovod, v. main line, 1. 

(2) vod za pogon dubinskih pumpi, v. jack line. 

transmission losses – transportni gubici plina. U plinskoj 

industriji – ukupna količina (volumen) plina koja 

se izgubi u transportnom ili distributivnom sustavu 

(mreži), odnosno tijekom transporta ili distribucije 

plina. Sinonim: line loss. 

transmission pipeline – magistralni cjevovod. Cjevovod 

za distribuciju prirodnog plina od terminala na 

kopnu preko kompresorskih stanica do distributivnih 

punktova. 

transmission system – transportni (cjevovodni) sustav 

(mreža). U plinskoj industriji – sustav magistralnih 

plinovoda (transportna plinska mreža) za prijenos 

plina od jednog ili više izvora do jednog ili više distributivnih 

centara ili više velikih potrošača ili do 

cjevovoda postavljenih za spajanje izvora opskrbe 

plinom. Sinonimi: grid, pipeline system. 

transmissivity – (1) transmisivnost, koefi cijent hidrauličke 

provodnosti (transmisibilnosti). U hidraulici – brzina 

kojom se voda s prevladavajućom kinematičkom 

viskoznošću propušta kroz jediničnu širinu vodonosnog 

horizonta (akvifera) pri hidrauličkom gradijentu 

jednakom jedinici. Termin transmissivity zamjenjuje 

termin coeffi cient of transmissibility (transmissibility 

coeffi cient, koefi cijent transmisibilnosti), jer se konvencijom 

on smatra svojstvom vodonosnog horizonta 

(akvifera) koji je propustan, dok je tekućina u

transmutation 906 

transverse bar 

njemu prenosiva. Međutim, iako se termin smatra 

svojstvom vodonosnog horizonta, on obuhvaća također 

zasićenu debljinu i svojstva tekućine u njemu. 

(2) transmisibilnost, v. transmissibility. 

transmutation – transmutacija, transformacija. Transformacija 

(pretvorba) jednog elementa u drugi, na 

primjer, radioaktivni raspad (radioactive decay) koji 

je spontana pretvorba jednog elementa u drugi. 

Transmutacija se može postići i umjetnim načinom 

bombardiranjem atoma česticama velike brzine. Sinonim: 

transformation. 

transopaque – nejednako proziran (transparentan). U 

mineralogiji – termin kojim se označava mineral proziran 

(transparentan – v. transparent, 1) u jednom dijelu 

vidljivog spektra, a neproziran (opak – v. opaque, 

1) u drugom dijelu, na primjer getit (goethite) i hematit 

(hematite). 

transparent – (1) proziran, prozračan, transparentan. U 

mineralogiji – termin kojim se označava mineral sposoban 

propuštati svjetlost i kroz koji se mogu vidjeti 

predmeti; v. opaque, translucent, transopaque. (2) 

transparentan. (a) U seizmici – termin koji se odnosi 

na područje Zemlje koje propušta seizmičke valove 

s neznatnim izobličenjima i promjenama. (b) U fi zici 

– koji dopušta prolaz radijacije (zračenja) ili čestica. 

transparent medium – prozirna (prozračna, transparentna) 

sredina (sredstvo). U optici – (a) Sredina ili sredstvo 

koji imaju svojstvo propuštanja zraka svjetlosti 

na takav način da ljudsko oko može kroz njih jasno 

vidjeti. (b) Sredina ili sredstvo koji su transparentni 

za druga područja elektromagnetskog spektra, na 

primjer, za x-zrake i mikrovalove. 

transport – transport, transportiranje, prenošenje, prijenos. 

U geologiji (sedimentologiji) – sinonim termina 

transportation (v.) koji se prvenstveno primjenjuje u 

V. Britaniji i često sreće u složenim terminima poput 

transport sedimenata (sediment transport), maseni 

transport (mass transport). 

transportable gas – preliminarno obrađeni plin. Prirodni 

plin s minimalnom obradom na polju (pogonskom 

obradom) za transport cjevovodom do 

postrojenja za završnu (konačnu) obradu (preradu). 

Priprema plina za transport uključuje uklanjanje triju 

najvažnijih komponenata iz plina: (a) vode – uklanja 

se do sadržaja koji će spriječiti nastanak (formiranje) 

plinskih hidrata u cjevovodu, potrebna je dehidracija 

(sušenje) plina kojom će se sniziti rosište vode ispod 

najniže očekivane temperature u plinovodu (ako je 

ta temperatura viša od temperature plinskih hidrata, 

uklanjanje vode ne mora biti nužno); (b) visokokorozivnog 

sumporovodika – ako je njegov sadržaj u 

plinu znatan, i (c) kondenzata – može se ukloniti iz 

plina prije transporta, ali ne mora ako je rosište ugljikovodika 

niže od najniže očekivane temperature u 

cjevovodu, a ako je kondenzacija plina u plinovodu 

vjerojatna, tada postoji više mogućnosti transporta 

plina – pri dvofaznom strujanju (tj. bez uklanjanja 

kondenzata), s uklanjanjem kondenzata (kako bi se 

postiglo rosište ugljikovodika niže od najniže očekivane 

temperature u cjevovodu) i strujanjem guste 

faze bez uklanjanja kondenzata (izbor opcije ovivi o 

troškovima i drugim ograničenjima); v. natural-gas 

pipeline specifi cations. 

transportation – transportiranje, transport, prenošenje, 

prijenos. U geologiji (sedimentologiji) – faza sedi- 

mentacije (v. sedimentation) koja uključuje gibanje 

sedimenata ili bilo kojeg rahlog (rastresitog) materijala 

uzrokovano prirodnim agensima (popute vode 

tekućice, leda, vjetra ili gravitacije), bilo u obliku čvstih 

(tvrdih) čestica ili otopine (u otopljenom stanju), 

s jednog mjesta na drugo (na malu ili veliku udaljenost) 

po površini Zemlje ili blizu nje, na primjer, premještanje 

pijeska duž morske obale pod utjecajem 

struja, puzajuće kretanje stijena na ledenjaku pod 

djelovanjem gravitacije ili transportiranje silta, gline 

ili otopljenih soli potocima. Sinonim: transport. 

transportation velocity – brzina transportiranja (netaloženja) 

silta, v. nonsilting velocity. 

transport concentration – koncentracija transportiranja 

(prenošenja). U geologiji – brzina tečenja sedimenata 

u vodotoku kroz danu površinu njegova 

poprečnog presjeka (okomitu na tok) u usporedbi 

s brzinom tečenja suspenzije vode i sedimenta kroz 

jednaku površinu poprečnog presjeka. 

transported – transportiran, prenošen, prenešen. U geologiji 

– termin za označavanje materijala (na primjer, 

gline ili nanosa) koji je nošen prirodnim agensima s 

njegova prijašnjeg mjesta na drugo mjesto na površini 

Zemlje ili blizu nje. 

transporting erosive velocity – erodirajuća (erozijska) 

brzina transportiranja. Brzina tečenja vode u riječnom 

koritu koja istodobno održava kretanje silta i 

dere (erodira) korito; v. noneroding velocity. 

transport of oil and gas – transport nafte i plina. Zadnja 

faza transporta nafte ili plina od ležišta do potrošača. 

Na poljima u podmorju, na primjer, to je 

transport nafte tankerima ili cjevovodom direktno u 

rafi neriju ili rezervoarski park i transport plina jedino 

cjevovodom do postrojenja za obradu i zatim cjevovodom 

do potrošača (može se također ukapljiti na 

obalnom terminalu i posebnim tankerima prevoziti 

do udaljenog terminala za ponovnu konverziju u plinovito 

stanje). Naftni produkti iz rafi nerija se mogu 

transportirati na brojne načine – cjevovodom, šlepovima, 

autocisternama ili željezničkim cisternama. 

Kada postoji mogućnost izbora načina transporta 

nafte i plina, tada je izbor obično određen ekonomičnošću 

transporta. Općenito, najekonomičniji način 

transporta je cjevovodima (pod uvjetom da rade 

punim kapacitetom) ili tankerima (osim ako cjevovodi 

mogu znatno skratiti duljinu transporta). 

transport ratio – koefi cijent transporta čestica probušenih 

stijena. U procesu bušenja – omjer brzine čestica 

probušenih stijena (velocity of well cuttings) i brzine 

strujanja isplake (mud velocity) u prstenastom prostoru 

bušotine (annulus of well). 

transposition structure – sedimentna struktura prenošenja. 

U petrologiji – primarna sedimentna (taložna) 

struktura (primary sedimentary structure) formirana 

hidroplastičnim (plastičnim) ili fl uidnim (žitkim) tečenjem 

sedimenta (hydroplastic fl ow of sediment, 

fl uid fl ow of sediment) nakon sedimentacije i katkada 

nakon djelomične konsolidacije (stvrdnjavanja) 

sedimenta. 

transpressional fault – konvergentni rasjed, v. convergent 

fault. 

transtensional fault – divergentni rasjed, v. divergent 

fault. 

transverse bar – poprečni (transverzalni) prud (sprud). 

Plitko potopljeni pješčani hrbat (sand ridge) koji se

transverse basin 907 

traveling-block bumper 

proteže više ili manje pod pravim kutom na obalnu 

liniju. 

transverse basin – egzogeosinklinala, v. exogeosyncline. 

transverse dune – transverzalna (poprečna) dina (sipina). 

Izrazito asimetrična pješčana dina (sipina) koja je 

izduljena okomito na smjer prevladavajućih vjetrova 

i ima blagu padinu okrenutu (izloženu) vjetru (padinu 

u privjetrini) i strmu padinu zaklonjenu od vjetra 

(padinu u zavjetrini) s kutom nagiba jednakim ili bliskim 

kutu mirovanja (kutu prirodne kosine) pijeska. 

transverse fault – transverzalni (poprečni) rasjed. Rasjed 

koji se pruža koso ili okomito na opći smjer 

struktura regije. 

transverse fold – transverzalna (poprečna, supsekventna) 


transverse joint – transverzalna (poprečna) pukotina, v. 

cross joint. 

transverse lamination – transverzalna (poprečna, 

dijagonalna) laminacija. Laminacija (v. lamination) 

koja je poprečna na slojevitost (bedding). Sinonim: 

oblique lamination. 

transverse resistance – transverzalni (poprečni) otpor 

(električni otpor). Produkt srednje električne otpornosti 

(specifi čnog električnog otpora, average resistivity) 

i debljine sloja stijena (layer thickness). Primjenjuje 

se u interpretaciji sondiranja s izmjeničnom 

strujom metodom otpora. Mjeri se u ohm-četvorni 

metar. 

transverse resistivity – transverzalna (poprečna) električna 

otpornost (specifi čni električni otpor). Električna 

otpornost (specifi čni električni otpor) stijene mjeren 

poprečno na smjer slojevitosti (direction of bedding); 

v. longitudinal resistivity. 

transverse ripple mark – transverzalni (poprečni) ripl. 

Ripl (v. ripple mark) formiran približno pod pravim 

kutom na smjer struje. Njegov profi l može biti simetričan 

ili nesimetričan. 

transverse scour mark – transverzalni (poprečni) znak 

(trag) deranja. Znak (trag) deranja (v. scour mark) čija 

je duga os položena poprečno na glavni smjer struje. 

Kada su znakovi deranja pravilno raspoređeni u 

prostoru, tada se mogu pogrešno uzeti kao obični 

transverzalni riplovi (transverse ripple marks). 

transverse section – poprečni presjek, v. cross section, 

1. 

transverse thrust – transkurentni rasjed, rasjed s horizontalnim 

kretanjem, v. transcurrent fault. 

transverse valley – transverzalna (poprečna) dolina. (1) 

Dolina koja ima smjer pod pravim kutom (poprečno) 

na glavno pružanje ispod zaliježućih slojeva (naslaga 

stijena). Sinonim: cross valley. (2) Dolina koja je razvijena 

pod pravim kutom (poprečno) na glavno pružanje 

hrptova ili lanaca planina ili brežuljaka. Sinonim: 

cross valley. 

transverse wave – (1) transverzalni val, S-val, v. S wave. 

(2) transverzalni (poprečni) val. U fi zici – val (valno gibanje) 

u kojem je smjer poremećaja u svakoj točki 

medija okomit na smjer širenja vala. 

trap – (1) zamka, v. hydrocarbon trap. (2) trap. U petrologiji 

– svaka tamnoobojena (melanokratna) fi nozrnasta 

hipabisalna ili ekstruzivna eruptivna (magmatska) 

stijena negranitskog sastava, na primjer, bazalt 

(basalt), peridotit (peridotite), dijabaz (diabase) ili 

fi nozrnasti gabro (fi ne-grained gabbro). Terminom 

trap se također označava svaka od takvih stijena koja 

se primjenjuje kao tucanik za gradnju cesta. Sinonimi: 

trapp, trappide, trap rock. (3) kolektor plina. U plinskoj 

karotaži – uređaj za skupljanje uzoraka plina iz 

bušaće isplake (mehaničko miješanje isplake je najpogodniji 

postupak za separaciju plina iz isplake). (4) 

separator, v. separator. 

trapp – trap, v. trap, 2. 

trappide – trap, v. trap, 2. 

trap rock – trap, v. trap, 2. 

traveled – premješten, eratički. Koji je uklonjen s mjesta 

podrijetla (postanka), na primjer, riječnim tokovima 

ili vjetrom i, osobito, ledenjakom. Sinonim termina 

eratički (erratic). Drugi oblik pisanja termina: travelled. 

traveling barrel – pomični cilindar dubinske pumpe. 

Cilindar cijevne dubinske naftne pumpe (v. tubing 

sucker-rod pump), spojen s klipnim (pumpnim) šipkama, 

koji se giba u pumpi gore-dolje preko klipa, 

umjesto da se klip giba u cilindru kao u drugim tipovima 

dubinskih pumpi s klipnim šipkama ili cijevnim 

dubinskim pumpama. 

traveling-barrel insert oil-well sucker-rod pump 

– dubinska pumpa s klipnim šipkama i pomičnim cilindrom, 

v. traveling-barrel insert pump. 

traveling-barrel insert pump – dubinska pumpa s 

klipnim šipkama i pomičnim cilindrom. Tip dubinske 

pumpe za naftne bušotine (downhole pump) u kojoj 

kolona klipnih (sucker-rod string) šipki pomiče cilindar 

gore-dolje preko plunžera (umjesto da se plunžer 

giba u cilindru kao kod drugih konvencionalnih 

pumpi) i tako pumpa naftu. Spušta se i izvlači iz bušotine 

s kolonom klipnih (pumpnih) šipki. Sinonimi: 

rod-type traveling-barrel pump, traveling-barrel insert 

oil-well sucker-rod pump, traveling-barrel insert sucker-rod 

pump, traveling-barrel pump, traveling-barrel 

rod pump. 

traveling-barrel insert sucker-rod pump – dubinska 

pumpa s klipnim šipkama i pomičnim cilindrom, v. traveling-barrel 

insert pump. 

traveling-barrel pump – dubinska pumpa s klipnim šipkama 

i pomičnim cilindrom, v. traveling-barrel insert 

pump. 

traveling-barrel rod pump – dubinska pumpa s klipnim 

šipkama i pomičnim cilindrom, v. traveling-barrel 

insert pump. 

traveling block – pokretni (pomični) koloturnik. U procesu 

bušenja – donji, pokretni (pomični) koloturnik 

sustava za dizanje na bušaćem postrojenju (garnituri), 

sklop paralelnih kolotura (užnica) na vratilu s 

ležajevima i sustavom za podmazivanje). Obješen 

je bušaćim užetom (drilling line) o gornji, nepokretni 

(nepomični) koloturnik (v. crown block) i kreće se 

gore-dolje na bušaćem tornju (ili jarbolu). Služi za 

spuštanje opreme u bušotinu i izvlačenje iz nje na 

bušaćem postrojenju (kolona bušaćih šipki i zaštitnih 

cijevi) i uređaju za remont bušotina (kolona uzlaznih 

cijevi i klipnih šipki). Sinonimi: hoisting block, 

hook block, movable block. 

traveling-block bumper – amortizer (prigušnik) pokretnog 

(pomičnog) koloturnika. Gumeni jastuk na 

vrhu pokretnog (pomičnog) koloturnika bušaćeg 

postrojenja koji služi za sprječavanje oštećenja pri 

sudaru s nepokretnim (nepomičnim) koloturnikom 

(crown block).

traveling-block compensator 908 

tremolite 

traveling-block compensator – kompenzator gibanja 

pokretnog (pomičnog) koloturnika. Tip kompenzatora 

gibanja (motion compensator) koji se primjenjuje na 

poluuronjivoj bušaćoj platformi (semisubmersible) i 

bušaćem brodu (drillship) – cilindar ispunjen stlačenim 

fl uidom i klipom pričvršćen za pokretni koloturnik. 

Korak klipa je 6 do 7,5 metara (20 do 25 stopa). 

traveling dune – lutajuća dina (sipina), v. wandering 

dune. 

traveling valve – tlačni (radni) ventil (zaklopac) dubinske 

pumpe. Ventil s kuglom i sjedištem (ball-and-seat 

gate) dubinske pumpe s klipnim (pumpnim) šipkama 

(downhole sucker-rod pump) koji dopušta strujanje 

fl uida samo u jednom smjeru – prema gore. Giba 

se (diže i spušta) s kolonom klipnih šipki (sucker-rod 

string) zajedno s cilindrom kod pumpe s pomičnim 

cilindrom, a zajedno s plunžerom kod tipa dubinske 

pumpe s nepomičnim (stacionarnim) cilindrom i 

tako pumpa naftu (za razliku od usisnog ventila koji 

ostaje u fi ksnom položaju). Sinonimi: working barrel 

valve, working valve. 

traveltime – vrijeme prijeđenog puta. U seizmičkoj prospekciji 

– (a) Vrijeme koje je potrebno za putovanje 

grupe (paketa) seizmičkih valova (seismic wave train) 

od njihova izvora do točke opservacije (detektora), 

vremenski interval između trenutka paljenja (aktiviranja 

eksplozivnog naboja u minskoj bušotini, shot 

break, time break) i nailaska prvih valova na prijamnik 

(seismic event). Vrijeme prijeđenog puta seizmičkih 

valova se može grafi čki izraziti u zavisnosti od udaljenosti 

na dromokroni (v. traveltime curve). 

traveltime (travel-time) curve – dromokrona, hodograf, 

hodokrona, krivulja vrijeme-udaljenost. U seizmičkoj 

prospekciji – dijagram (krivulja) zavisnosti 

vremena prijeđenog puta (traveltime) grupe (paketa) 

seizmičkih valova (seismic wave train) od udaljenosti 

duž površine Zemlje od seizmičkog izvora do točke 

opažanja (opservacije). Sinonimi: hodochrone, hodograph, 

T.D. curve, time-distance curve, time-distance 

graph, time-path curve. 

traverse – (1) presjecište. U geologiji – linija u izbrusku 

ili drugom uzorku duž koje se broje ili mjere zrna različitih 

minerala. (2) poprečna pukotina. U geologiji 

– pukotina (fi ssure) koja se proteže koso i poprečno 

presijeca stijenu. (3) poprečna žila. U geologiji – žila 

(vein) u stijeni koja se proteže koso i u poprečnom 

smjeru na stijenu. 

travertin, travertine – (1) travertin, sinter, vapnenački 

sinter. Gusti, fi nokristalni masivni ili konkrecijski vapnenac 

(v. limestone) bijele, riđastosmeđe ili žućkastobijele 

boje koji često ima vlaknastu ili koncentričnu 

strukturu i iverasti lom. Formiran je brzom kemijskom 

precipitacijom (obaranjem) karbonata kalcija 

iz otopina u površinskim i podzemnim vodama pri 

miješanju voda potoka ili pri evaporaciji (isparavanju) 

oko ušća ili u izlaznom kanalu izvora (osobito 

vrućih izvora). Travertin se također sreće u vapnenačkim 

spiljama (gdje formira stalaktite, stalagmite 

i druge sedimente) i kao punilo žila, duž rasjeda 

i u obliku kora u tlu. Spužvast ili manje kompaktan 

(gust) varijetet travertina se naziva tufa ili vapnenačka 

tufa (v. tufa). Sinonimi: calcareous sinter, calc-sinter. 

(2) travertin. Termin kojim se katkada označava 

sediment karbonata kalcija bilo kojeg tipa u spiljama 

(cave deposit). 

treater – (1) uređaj za pročišćavanje, pročistač, purifi kator. 

Uređaj za uklanjanje sumporovodika, merkaptana, 

apsorbirane vode, soli i drugih nepoželjnih 

komponenata iz tekućina i plinova; (2) uređaj za razlaganje 

emulzije, triter. Posuda za separaciju emulzije 

nafte i vode na polju zagrijavanjem, dodavanjem 

kemikalija (deemulgatora) i/ili elektrostatičkim postupkom. 

Može biti vertikalna (promjera 1,2 do 3,6 

m/4 do 12 ft i visine 6 do 12 m/20 do 40 ft, postavlja 

se na betonsku podlogu i nije izolirana), i horizontalna 

(promjera 3 do 6 m/10 do 20 ft i duljine 9 do 

15 m/30 do 50 ft, leži na nogama i dobro je izolirana 

staklenom vunom). Vrijeme zadržavanja emulzije 

je dulje u horizontalnom uređaju. (3) specijalist za 

hidrauličko frakturiranje. Osoba odgovorna za operacije 

hudrauličkog frakturiranja formacije (hydraulic 

frac job). Upravlja kapacitetom injektiranja. 

treating – (1) pročišćavanje, purifi kacija. Obrada naftnih 

produkata radi poboljšanja njihove kvalitete. 

(2) obrada sirove nafte. Separacija produkcije bušotine 

na naftu, plin i vodu primjenom gravitacijskog, 

mehaničkog ili termičkog postupka i/ili uporabom 

kemikalija. 

treating packer – dubinska brtvenica (paker) za obrade. 

Dubinska brtvenica (paker) za izolaciju intervala u 

bušotini kada se u bušotinu injektira fl uid za obradu 

pod visokim tlakom ili cementna kaša. Tri tipa primjenjivanih 

izvlačivih pakera za obradu (retrievable 

treating packer) su: (a) objesivi ili viseći (hook-wall 

packer); (b) natezni (tension packer) i, (c) tlačni (compression 

packer). Paker za obradu se može primijeniti 

zajedno s drugom brtvenicom (obično s izvlačivim 

mosnim čepom, retrievable bridge plug) za izolaciju 

intervala koji je iznad druge zone. 

treating plant – uređaj za obradu nafte. Uređaj za uklanjanje 

vode i taloga (basic sediment and water) iz 

sirove nafte gravitacijskim taloženjem, dodavanjem 

kemikalija i zagrijavanjem nafte (može se dodati i 

uređaj za obradu vodenom parom). 

treble – trocijevni pas bušaćih šipki, v. thribble. 

treble-board – platforma (podište) za trocijevne pasove 

bušaćih šipki, v. thribble-board. 

treble-platform – platforma (podište) za trocijevne pasove 

bušaćih šipki, v. thribble-board. 

tree – erupcijski uređaj bušotine, v. Christmas tree. 

Tremadocian – tremadok, tremadoc. Stratigrafski kat 

donjeg ordovicija (Lower Ordovician) u Europi – iznad 

dolgela (Dolgellian) u kambriju, a ispod areniga (Arenigian). 

Obuhvaća vremenski raspon od prije 500 do 

490 milijuna godina. U Velikoj Britaniji se kat tremadok 

tradicionalno svrstava u najgornji dio kambrija 

(uppermost Cambrian), iako njegova fauna ima velike 

sličnosti s ordovicijskom faunom. 

tremolite – tremolit. Monoklinski mineral, inosilikat iz 

grupe amfi bola (amphibole group), po kemijskom 

sastavu čisti silikat kalcija i magnezija. Sadržava različite 

količine željeza, a može sadržavati mangan i 

krom. Sreće se u obliku dugih pločastih ili krupnih 

kratkoprizmatičnih kristala i također u obliku stupićastih, 

vlaknastih ili zrnastih masa ili kompaktnih 

(gustih) agregata, obično u metamorfnim stijenama 

(metamorphic rocks), poput kristalnih dolomitskih 

vapnenaca (crystalline dolomitic limestones) i talknih 

škriljavaca (talc schists). Primjenjuje se kao izolacijski 

materijal.

Trempealeauan 909 

triaxial extension test 

Trempealeauan – trempelion. Stratigrafski kat najgornjeg 

dijela kambrija (uppermost Cambrian) u Sjevernoj 

Americi – iznad frankona (Franconian), a ispod 

kanadija (Canadian). 

trench – (1) izduljena dolina. U geomorfologiji – dugačka, 

ravna i relativno uska dolina U-oblika ili depresija 

između dva planinska hrpta koje su često zauzete 

dvjema rijekama (vodotocima) koji ih dreniraju u 

suprotnim smjerovima. Sinonim: trough. (2) uska 

depresija. U geomorfologiji – uski kanjon sa strmim 

bokovima, klanac ili druga depresija koji su erodirani 

vodotokom. (3) žlijeb. U geomorfologiji – dugački, 

uski urez ili udubina koji su nastali na površini Zemlje 

prirodnim procesima (erozijom ili tektonskim pokretima. 

Također, slična, umjetno stvorena, forma reljefa, 

na primjer, jarak (ditch). (4) oceanski jarak (brazda). 

U marinskoj geologiji – uska, izduljena depresija 

(zavala) na dnu dubokog mora (oceanskom dnu) sa 

strmim padinama, koja je orijentirana paralelno pružanju 

kontinenta i nalazi se između kontinentskog 

ruba (continental margin) i abisalnih humaka (abyssal 

hills). Oceanski jarci su oko 2.000 metara dublji 

od okružujućeg dna oceana i mogu biti dugački više 

tisuća kilometara. Sinonimi: marginal trench, oceanic 

trench, sea-fl oor trench. 

trend – (1) trend, smjer. U strukturnoj geologiji – opći 

termin kojim se označava smjer ili pružanje izdanka 

geološkog tijela bilo koje veličine, na primjer, sloja 

(layer), žile (vein), rudnog tijela (ore body), bore (fold) 

ili orogenetskog pojasa (orogenic belt). Sinonim: 

direction. (2) trend, razvojni trend. U evolucijskoj paleontologiji 

– smjer (tendencija) razvoja određene 

strukture ili morfološke karaktertistike unutar grupe 

organizama, osobito pri svestranom razmatranju 

velike grupe, poput razreda (class) ili reda (order), 

na primjer, evolucija (razvoj) forme septalne suture 

(lobne linije) od jednostavne do kompleksne u praćenju 

amonita (ammonoids) kao grupe od devona 

do trijasa. (3) trend. U statistici – smjer ili brzina rasta 

ili smanjenja veličine pojedinačnih članova vremenskog 

niza podataka kada se ne uzmu u obzir 

slučajna odstupanja pojedinačnih članova; opće kretanje 

neke statističke progresivne promjene tijekom 

dovoljno dugog razdoblja (perioda). (4) trend, linija 

trenda, v. trend line. 

trend line – linija trenda, trend. U statistici – pravac ili 

druga statistička krivulja koja izražava najbolju empirijsku 

zavisnost između dviju varijabli (obično je to 

linija regresije, regression line) ili prikazuje tendenciju 

neke funkcije prema porastu ili smanjivanju tijekom 

nekog razdoblja (perioda). Sinonim: trend. 

trend map – karta trenda. U stratigrafi ji – stratigrafska 

karta (stratigraphic map) koja prikazuje relativno 

sistematične i velih razmjera karakteristike dane 

stratigrafske jedinice (stratigraphic unit), na primjer, 

takve koje odražavaju široke postsedimentacijske 

strukturne i erozijske promjene ili promjene koje su 

kontrolirane regionalnom sedimentacijom. 

trepostomes (Trepostomata) – trepostomi, trepostomati. 

Red izumrlih briozoa (mahovnjaka, bryozoans). 

Karakterizirani su cjevastim zoecijima (tubular zooecia) 

s jasnom unutarnjom zonom (endozone) i vanjskom 

zonom (exozone) i terminalnom aperturom 

(terminal aperture). Stratigrafska rasprostranjenost: 

ordovicij-perm. 

treptomorphism – treptomorfoza, izokemijska metamorfoza, 

v. isochemical metamorphism. 

trial boring – reperna (probna) istraživačka bušotina, v. 

test well. 

trial well – reperna (probna) istraživačka bušotina, v. test 

well. 

triangle facies map – ternarni (trokutni) facijesni dijagram. 

Ternarni (trokutni) dijagram koji prikazuje 

postotni udjel pješčenjaka (sandstone), vapnenca 

(limestone) i šejla (shale) u formaciji. 

triangular coordination – triangularna (trokutna) 

koordinacija. Atomska struktura ili raspored atoma 

u kojem je jedan ion okružen s tri iona suprotnog 

predznaka. Sinonim: threefold coordination. 

triangular diagram – ternarni (trojni) dijagram (fazni 

dijagram), v. ternary diagram. 

triangular phase diagram – ternarni (trojni) dijagram 

(fazni dijagram), v. ternary diagram. 

Trias – trijas, trijaski period, trijaski sistem, v. Triassic. 

Triassic – trijas, trijaski period, trijaski sistem. Prvi period/ 

sistem mezozoika (Mesozoic) ili mezozojske ere (Mesozoic 

era) koji slijedi nakon perma (v. Permian) paleozojske 

ere, a prethodi juri (v. Jurassic). Obuhvaća, kako 


raspon od prije 225 do 190 (ili 225 do 180/210 ili 230 

do 195 ili 248 do 206/208/213 ili 250 do 200) milijuna 

godina. U Europi se trijas dijeli na katove skit (Scythian), 

anizik (Anisian), ladinik (Ladinian), karnik (Carnian), 

norik (Norian) i ret (Rhaetian). Termin također 

označava sistem stijena (system of rocks) formiranih u 

tom razdoblju (Triassic system). Početkom trijasa su se 

hercinske strukture zapadne Europe, Azije, Sjeverne 

Amerike i istočne Australije transformirale u mlade 

platforme (na sjevernoj hemisferi one su spojile Lauraziju 

u jednu cjelinu, a na južnoj hemisferi su se pripojile 

Gondwani – ta dva kopna je razdvajao morski 

bazen Tetis). Tektonski pokreti u trijasu su bili slabi i 

samo lokalni. Klima je bila prilično žarka. U morima su 

pretežito obitavali amoniti (ceratiti), pelecipodi, prvi 

puta su se pojavile ribe koštunjače, belemniti. Karakterističan 

je procvat velikih reptila, pojavili su se prvi 

sisavci. U fl ori trijasa su dominirale paprati, cikadofi ti, 

ginko i četinjače. Od mineralnih sirovina najznačajnije 

su nafta, plin, kameni i smeđi ugljen. 

Triassic period – trijaski period, trijas, v. Triassic. 

Triassic system – trijaski sistem, trijas, v. Triassic. 

triaxial borehole seismic survey – troosno dubinsko 

seizmičko snimanje. Metoda određivanja orijentacije 

hidrauličkih pukotina (hydraulic fractures) u kanalu 

bušotine. Primjenjuje se dubinski pribor s tri seizmička 

detektora koji registriraju mikroseizmičke nailaske 

tijekom procesa frakturiranja. 

triaxial compression test – ispitivanje troosnom kompresijom 

(stlačivanjem). Ispitivanje u kojem se cilindrični 

uzorak stijene, smješten u nepropusnoj membrani 

(omotaču), podvrgava djelovanju svestranog 

tlaka (confi ning pressure) i nakon toga djelovanju 

rastućeg opterećenja duž njegove osi do razaranja. 

Sinonim: compression test; v. triaxial extension test, 

unconfi ned compression test. 

triaxial extension test – ispitivanje troosnim rastezanjem 

(istezanjem). Ispitivanje u kojem se cilindrični 

uzorak stijene, smješten u nepropusnoj membrani 

(omotaču), podvrgava djelovanju svestranog tlaka 

(confi ning pressure) i nakon toga djelovanju smanju-

triaxial state of stress 910 

trip casing spear 

jućeg opterećenja duž njegove osi do razaranja. Sinonim: 

extension test; v. triaxial compression test. 

triaxial state of stress – troosno stanje naprezanja. Sustav 

naprezanja (stress system) u kojem nijedno od 

glavnih naprezanja (principal stresses) nije jednako 

nuli. 

tribe – serija eruptivnih (magmatskih) stijena. U petrologiji 

– podjedinica asocijacije eruptivnih (magmatskih) 

stijena (v. rock association). Sastoji se od klanova 

eruptivnih stijena (v. clan). 

trichroic – trikroitski, v. trichroism. 

trichroism – trikroizam. Pleokroizam (v. pleochroism) 

kristala koji se pokazuje trima bojama. Mineral koji 

pokazuje trikroizam se naziva trikroitskim (trichroic); 

v. dichroism. 

triclinic crystal system – triklinski kristalni sustav, v. 

triclinic system. 

triclinic system – triklinski sustav (kristalni sustav). 


kristala, crystal system) koji je karakteriziran jednom 

osi simetrije (osi simetrije prvog reda, onefold axis of 

symmetry) i trima osima nejednake duljine koje se 

presijecaju pod oštrim kutovima. Triklinski sustav je 

najniži sustav simetrije kristala – kristali tog sustava 

imaju samo centar simetrije (center of symmetry). Sinonim: 

anorthic system; v. hexagonal system, isometric 

system, monoclinic system, orthorhombic system, 

tetragonal system. 

tricone bit – trožrvanjsko bušaće dlijeto, v. tricone rock 

drilling bit. 

tricone drill bit – trožrvanjsko bušaće dlijeto, v. tricone 


tricone rock bit – trožrvanjsko bušaće dlijeto, v. tricone 


tricone rock drilling bit – trožrvanjsko bušaće dlijeto. 

U procesu rotacijskog bušenja – uobičajeni tip bušaćeg 

dlijeta s tri rotirajuća žrvnja (cones) s ojačanim 

glodanim čeličnim zupcima (steel milled-teeth) ili 

ulošcima (inserts, buttons) od volframovog karbida. 

Djeluje mrvljenjem i drobljenjem stijena. Konvencionalno 

trožrvanjsko dlijeto ima u tijelu kanale za prolaz 

isplačnog fl uida (watercourses), dok mlazno dlijeto 

ima visokotlačne mlaznice (high-pressure nozzles). 

Sinonimi: three-cone bit, three-cone rock drilling bit, 

three roller-cutter drilling bit, three rolling-cutter drilling 

bit, tricone bit, tricone drill bit, tricone rock bit; v. 


tridymite – tridimit. Mineral, silicij-dioksid, visokotemperaturna 

polimorfna modifi kacija (high-temperature 

polymorph) kvarca. Obično se sreće u obliku malih 

pločastih bijelih ili bezbojnih kristala ili ljusaka u 

šupljinama kiselih vulkanskih stijena (acidic volcanic 

rocks), na primjer, trahita (trachyte) i riolita (rhyolite). 

triethanolamine (TEA) – trietanolamin. Organski spoj, 

viskozna higroskopna tekućina topljiva u vodi, kloroformu 

i alkoholu. Primjenjuje se kao inhibitor korozije 

(corrosion inhibitor). 

triethylene glycol (TEG) – trietilenglikol. Bezbojna, goriva, 

higroskopna tekućina topljiva u vodi. Primjenjuje 

se za apsorpcijsku dehidraciju (sušenje) prirodnog 

plina koji sadrži sumporovodik i/ili ugljik-dioksid. Trietilenglikol 

se pokazao troškovno najdjelotvornijim 

od drugih glikola zbog: (a) lakše regeneracije do vrlo 

visoke koncentracije zahvaljujući visokom vrelištu i 

temperaturi razlaganja (čime omogućuje veće sniža- 

vanje rosišta); (b) više početne teoretske temperature 

razlaganja (207 °C/404 °F) u odnosu na dietilenglikol 

(165 °C/328 °F); (c) manjih gubitaka usljed vaporizacije 

u usporedbi s etilenglikolom i dietilenglikolom, i 

(d) nižih kapitalnih i pogonskih troškova. 

trigonal system – trigonski sustav (kristalni sustav). 

Kristalni sustav (sustav simetrije kristala, crystal system) 

karakteriziran s trigirom (osi simetrije trećeg 

reda, threefold axis of symmetry) koji se često smatra 

dijelom heksagonskog kristalnog sustava (hexagonal 

system) budući da kristalna rešetka može biti ili 

heksagonalna ili romboedarska (v. rhombohedral 

system). U trigonskom sustavu kristaliziraju kalcit, 

kvarc i turmalin. 

trilobites (Trilobita) – trilobiti. Razred izumrlih marinskih 

artropoda (člankonožaca, marine arthropods). 

Karakterizirani su trodijelnim vanjskim skeletom 

(three-lobed exoskeleton) ovalne ili subeliptične (produljeno-eliptične) 

forme koji se longitudinalno (u 

uzdužnom smjeru) dijeli na aksijalno (osno) i bočno 

područje, a transverzalno (u poprečnom smjeru) na 

prednje područje – polukružni štit glave ili cefalon 

(cephalon), srednje područje – štit trupa ili toraks 

(thorax) i stražnje područje – repni štit ili pigidij (pygidium). 

Dobri provodni fosili (guide fossils) za kambrij 

i ordovicij. Stratigrafska rasprostranjenost: donji 

kambrij-perm. 

trim – uzdužni nagib broda. Odstupanje od projektirane 

vodene linije broda – povećana ili smanjena razlika 

od projektiranog pramčanog gaza (forward draft, 

fore draft) i krmenog gaza (aft draft) broda. 

trip – (1) manevriranje bušaćim alatkama (bušaćom 

kolonom, kolonom bušaćih alatki), operacija izvlačenja 

i spuštanja (izvlačenje i spuštanje) bušaće kolone 

(kolone bušaćih alatki). U procesu rotacijskog bušenja 

(rotary drilling) – kompletan manevar bušaćom 

kolonom (kolonom bušaćih alatki, drillstring), cjelokupna 

operacija izvlačenja (vađenja) bušaće kolone 

iz bušotine (trip out) i njenog ponovnog spuštanja u 

bušotinu (trip in) za nastavak bušenja. Izvodi se, na 

primjer, kada je potrebno zamijeniti istrošeno (otupljeno) 

dlijeto novim (najčešće izvođena operacija 

izvlačenja i spuštanja bušaće kolone), izvući jezgru 

ili odlomljeni dio alatki iz bušotine na površinu ili 

spustiti u bušotinu druge bušaće alatke, alatke za 

testiranje (ispitivanje) formacije, alatke za izvođenje 

operacija instrumentacije (hvatanja i vađenja odlomljenih 

alatki) ili pribora za karotažu bušotine. Izvlačenje 

i spuštanje bušaćih alatki je važna i neizbježna 

i skupa operacija u procesu bušenja (ali se ne smatra 

operacijom bušenja) i izvodi se samo kada je prijeko 

neophodna. Sinonimi: making a round trip, making a 

trip, round trip, tripping, tripping the pipe. (2) operacija 

izvlačenja (izvlačenje) bušaće kolone (kolone bušaćih 

alatki). Prema nekim defi nicijama – termin trip se 

odnosi samo na operaciju izvlačenja (vađenja) bušaće 

kolone iz bušotine. Sinonimi: pulling out, running 

back, tripping out; v. round trip. (3) operacija spuštanja 

(spuštanje) bušaće kolone (kolone bušaćih alatki). Prema 

nekim defi nicijama – termin trip se odnosi samo 

na operaciju spuštanja bušaće kolone u bušotinu. Sinonimi: 

run in, tripping in; v. round trip. (4) izvući i spustiti 

bušaću kolonu (kolonu bušaćih alatki), v. trip, 1. 

trip casing spear – unutarnji hvatač zaštitnih cijevi, v. 

spear.

trip gas 911 

tritium dating 

trip gas – plin u bušotini tijekom manevriranja bušaćom 

kolonom. Visokotlačni prirodni plin koji pritječe u 

bušotinu tijekom operacije izvlačenja (tripping out) 

bušaće kolone (kolone bušaćih alatki, drillstring). 

Pritjecanje plina može biti izazvano i djelovanjem 

(efektom) klipovanja (swabbing action) bušaćom kolonom 

i smanjenjem visine stupca isplake u kanalu 

bušotine i tlaka na njenu dnu. Mora se držati pod 

kontrolom pri manevriranju bušaćim alatkama. 

trip in – spuštanje bušaće kolone (kolone bušaćih alatki), 

v. trip, 1. 

triple – trocijevni pas bušaćih šipki, v. thribble. 

triple completion – trozonsko proizvodno opremanje 


proizvodnju iz triju zasebnih ležišta (zona) s 

razdvojenom proizvodnjom iz svakoga od njih. Trozonsko 

opremanje bušotine se može izvesti s dvije 

kolone uzlaznih cijevi (tubing string) – u tom slučaju 

dva ležišta proizvode kroz zasebne uzlazne kolone, 

a treće ležište kroz prstenasti prostor između kolona 

zaštitnih i uzlaznih cijevi – ili s tri kolone uzlaznih cijevi 

(u tom slučaju svako od tri ležišta proizvodi kroz 

zasebnu kolonu uzlaznih cijevi). Sinonim: triple zone 

well completion; v. well completion, dual completion, 

multiple completion. 

triple-completion well – trozonska proizvodna bušotina, 

bušotina s trozonskom proizvodnom opremom, v. 

triple completion. 

triple junction – mjesto trojnog kontakta. U geologiji 

– mjesto (malo područje, točka) gdje se istodobno 

dodiruju (spajaju) tri litosferske ploče (litospheric 

plates). 

triple point – trojna točka. Točka na dijagramu tlaktemperatura 

(p-T dijagram) u kojoj koegzistiraju sve 

tri faze jedne tvari (čvrsta, tekuća i plinovita), odnosno 

tlak i temperatura kod kojih čvrsta, tekuća i plinovita 

faza jedne tvari koegzistiraju u ravnoteži. 

triplex hook – trostruka kuka. U tehnici bušenja – kuka 

koja s pokretnim (pomičnim) koloturnikom (traveling 

block) čini cjelinu (cjeloviti sklop) na bušaćem 

postrojenju (drilling rig). Takve kuke imaju jednu veliku 

sigurnosnu kuku (safety hook) za ušicu isplačne 

glave (swivel bail) i dvije manje kuke ili ušice na bokovima 

za stremena elevatora (elevator bails). 

triplex pump – trocilindarska (stapna trocilindarska) 

pumpa, tripleks-pumpa. Jednoradna pumpa (singleacting 

pump) s tri stapa koji se gibaju u tri cilindra. Taj 

tip stapne pumpe tlači fl uid jednoličnije od dvocilindarske 

pumpe (duplex pump) budući da joj je pogonski 

hod jednak svakoj trećini okretaja koljenčastog 

vratila u usporedbi sa svakom polovicom okretaja 

kod dvocilindarske pumpe. Tripleks-pumpe su uobičajeni 

tip isplačnih pumpi (mud pump) na bušaćim 

postrojenjima. 

triple zone well completion – trozonsko proizvodno 

opremanje bušotine, v. triple completion. 

tripoli – tripoli. (1) Porozna, rahla (drobljiva), svjetloobojena 

kremena (pretežito kalcedonska) sedimentna 

stijena (sedimentary rock) koja se sreće u obliku 

praškaste ili zemljaste mase, a formirana je trošenjem 

(raspadanjem, weathering) čerta (rožnaca, chert) ili 

kremenastog vapnenca (siliceous limestone). Tripoli 

je na opip hrapav i grub pa se rabi za poliranje metala 

i kamena. (2) Nepotpuno silicifi cirani (okremenjeni) 

vapnenac (silicifi ed limestone) iz kojeg je izlužen 

karbonat. (3) Termin kojim se prvobitno (ali u suvremenom 

shvaćanju nepravilno) označavala kremena 

zemlja (v. siliceous earth) koja je tijesno nalikovala na 

tripoli, osobito dijatomit (diatomite) poput tipičnog 

sedimenta sjeverne Afrike; v. tripolite. 

tripolite – tripolit. Termin koji se primjenjuje kao sinonim 

termina diatomite (dijatomit) u odnosu na materijal 

koji se sreće na području Tripolija na sjeveru 

Afrike. Termin tripolit se također primjenjuje (što je 

manje pravilno) kao sinonim termina tripoli (v. tripoli). 

trip out – izvlačenje bušaće kolone (kolone bušaćih alatki), 

v. trip, 1. 

tripping – (1) operacija izvlačenja (izvlačenje) bušaće 

kolone (kolone bušaćih alatki), v. trip, 1. (2) operacija 

spuštanja (spuštanje) bušaće kolone (kolone bušaćih 

alatki), v. trip, 1. 

tripping in – spuštanje bušaće kolone (kolone bušaćih 


tripping out – izvlačenje bušaće kolone (kolone bušaćih 


tripping out wet – izvlačenje isplakom ispunjene bušaće 

kolone (kolone bušaćih alatki). Izvlačenje kolone bušaćih 

alatki (bušaće kolone, drillstring) koja je tijekom 

vađenja ispunjena bušaćom isplakom. Pri odvrtanju 

cijevi na radnom podištu bušaćeg tornja dolazi do 

pljuskanja (štrcanja) isplake iz kolone. Uzrok punjenja 

bušaće kolone isplakom je začepljenje na njenom 

dnu (na primjer, začepljenje mlaznica bušaćeg 

dlijeta). Sinonim: wet trip. 

tripping the pipe – (1) operacija izvlačenja (izvlačenje) 

bušaće kolone (kolone bušaćih alatki), v. trip, 1. (2) 

operacija spuštanja (spuštanje) bušaće kolone (kolone 

bušaćih alatki), v. trip, 1. 

trip spear – unutarnji hvatač (hvataljka) cijevi, alatka za 

unutarnje hvatanje cijevi, spir, v. spear. 

trip tank – isplačni rezervoar za operaciju izvlačenja 

(izvlačenje) bušaćih alatki. U procesu bušenja – mali 

metalni isplačni rezervoar na bušaćem postrojenju 

(drilling rig) koji se rabi kako bi se odredila količina 

(volumen) isplake koja je potrebna za kontinuirano 

punjenje kanala bušotine (održavanje kanala bušotine 

napunjenim) isplakom tijekom operacije izvlačenja 

(vađenja) kolone bušaćih alatki (tripping out). 

Volumen isplake u rezervoaru je jednak volumenu 

istisnute isplake bušaćim alatkama. Također služi za 

mjerenje volumena isplake i kao pokzatelj količine 

fl uida koji struji u bušotinu i iz nje. Sinonimi: possum 

belly, possum-belly tank. 

trip time – vrijeme manevriranja bušaćim alatkama 

(izvlačenja i spuštanja kolone bušaćih alatki). Vrijeme 

rada bušaćeg postrojenja koje je utrošeno na 

cjelokupno manevriranje bušaćim alatkama (na 

operaciju vađenja kolone bušaćih alatki iz bušotine 

i ponovnog spuštanja, round trip). Praktično pravilo 

određuje vrijeme manevriranja u trajanju od jednog 

sata za svakih 300 metara (1.000 stopa) dubine bušotine; 

v. trip. 

trip time of bit – vrijeme izvlačenja i spuštanja bušaćeg 

dlijeta, v. trip. 

tritium dating – tricijsko datiranje. Izračunavanje starosti 

u godinama mjerenjem koncentracije tricija 

(radioaktivnog vodika-3) u tvari, obično vodi. Maksimalno 

moguća granica određivanja starosti je oko 

30 godina. Metoda, međutim, također omogućuje

trochoidal fault 912 

truncated 

slijeđenje smjera podzemnog strujanja vode i određivanje 

brzine strujanja. 

trochoidal fault – trohoidni rasjed. Tip osnog rasjeda 

(v. pivotal fault) čija se zglobna točka (pivotal point) 

također pomaknula (skliznula) duž rasjedne plohe 

(fault surface). 

trophy sub – prijelaznik za hvatanje metalnih otpadaka, 

v. junk sub. 

trough – (1) oceanska zavala. U marinskoj geologiji – izduljena 

depresija morskog dna koja je šira i plića od 

oceanskog jarka (v. trench, 4) i s manje strmim stranama. 

Oceanske zavale i jarci su forme koje prelaze jedna 

u drugu; zavale mogu nastati (razviti se) iz jaraka 

kada se ispune sedimentima. (2) trog, geosinklinalno 

korito, v. geosynclinal trough. (3) trog, korito, zavala. U 

geomorfologiji – (a) Svaka duga i uska depresija na 

površini Zemlje, na primjer, depresija između brežuljaka 

ili depresija bez površinskog otjecanja, osobito 

široka izduljena ravnica U-oblika, poput glacijalnog 

troga (glacial trough) ili jarka (trench). (b) Korito kojim 

teče rijeka. (4) zglob sinklinale. Najniža točka danog 

sloja u presjeku (profi lu) kroz boru; v. trough line. (5) 

graben, tektonski rov, v. graben. (6) predprudna uvala. 

Mala linearna (izduljena) depresija koja se formirala 

neposredno blizu obale na dnu mora ili jezera i na 

priobalnoj strani (strani okrenutoj kopnu) obalnog 

pruda (longshore bar). Obično je paralelna s obalnom 

linijom i uvijek je pod vodom. Predprudne uvale 

mogu nastati dubljenjem djelovanjem ekstremne 

turbulencije valova i djelovanjem struja u zoni prelamanja 

valova. (7) minimum forme vala. Najniži dio 

forme vala između dva uzastopna maksimuma. (8) 

isplačni mimovod, v. mud trough. 

trough cross-bedding – koritasta kosa slojevitost. Kosa 

slojevitost (v. cross-bedding) u kojoj donje granične 

plohe čine zakrivljene površine erozije (surfaces of 

erosion). Nastaje lokalnim deranjem i kasnijom sedimentacijom 

(ispunjavanjem sedimentima). Sinonim: 

crescent-type cross-bedding. 

trough fault – grabenski rasjed. Rasjed, obično normalan 

(normal fault), koji ograničava tektonski rov 

(graben) ili drugu strukturnu depresiju (structural 

depression). 

trough line – linija zgloba sinklinale. Linija koja spaja 

najniže točke slojeva (trough points) sinklinale. 

trough surface – ploha zgloba sinklinale. Ploha koja 

spaja linije zgloba slojeva (trough lines) sinklinale. 

trough valley – U-dolina, dolina U-oblika, v. U-shaped 

valley. 

true bed thickness – stvarna (prava) debljina sloja. U 

geologiji – debljina sloja (bed thickness) izmjerena 

okomito na njegovu površinu, za razliku od prividne 

debljine (apparent bed thickness). 

true boiling point (TBP) – stvarno vrelište. Vrelište 

smjese dviju ili više komponenata s različitim vrelištima; 

v. boiling point, absolute boiling point. 

true cleavage – pravi klivaž. Dominantni (prevladavajući) 

klivaž u stijeni, na primjer, klivaž škriljavosti 

(slaty cleavage), za razliku od slabo izraženog klivaža 

(minor cleavage) ili lažnog klivaža (false cleavage). 

Termin se primjenjuje u kamenolomima i u geološkoj 

praksi ga treba izbjegavati budući da može dovesti 

u zabludu. 

true dip – pravi (stvarni) nagib. U geologiji – sinonim 

termina dip (nagib) koji se primjenjuje u usporedbi 

s terminom prividni nagib (apparent dip). Sinonim: 

full dip. 

true fl uid – newtonski (viskozni) fl uid, v. Newtonian 

fl uid. 

true folding – stvarno (pravo) nabiranje. U geologiji 

– nabiranje usljed lateralne kompresije (bočnog stlačivanja, 

lateral compression). Sinonim: buckle folding. 

true in situ recovery of shale oil – dobivanje nafte iz 

škriljavaca podzemnom destilacijom. Termička prerada 

naftnih škriljavaca u podzemnoj retorti bez 

primjene rudarskih metoda i s vađenjem dobivene 

nafte bušotinama. 

true resistivity – stvarna (prava) električna otpornost 

(specifi čni električni otpor). Električna otpornost (specifi 

čni električni otpor – v. electrical resistivity) lokalno 

homogene sredine (homogene sredine u danoj točki). 

Otpornost neporemećene ili nezagađene zone 

(uninvaded zone, uncontaminated zone) oko kanala 

bušotine (wellbore); v. apparent resistivity. 

true stratigraphic thickness (TST) – stvarna stratigrafska 

debljina. Debljina stratigrafske jedinice (thickness 

of stratigraphic unit) u bušotini izmjerena u smjeru 

okomitom na plohe slojevitosti jedinice. 

true thickness – stvarna debljina. U geologiji – debljina 

stratigrafske jedinice (thickness of stratigraphic unit) 

ili drugog pločastog tijela koja je izmjerena pod pravim 

kutom na smjer prostiranja jedinice ili tijela; v. 

apparent thickness. 

true-to-ga(u)ge hole – kanal bušotine nominalnog promjera 

(s nominalnim promjerom), v. full ga(u)ge hole. 

true vertical depth (TVD) – stvarna vertikalna dubina 

bušotine. Ovisno o defi nicijama – (1) Dubina bušotine 

izmjerena vertikalno od površine do njena dna za 

razliku od konačne dubine (total depth), izmjerene 

dubine (measured depth), dubine prema karotaži 

(logged depth) i dubine prema duljini kolone bušaćih 

šipki (driller’s total depth) koje se određuju duž putanje 

kanala bušotine (course of well). Sinonim: total 

vertical depth. (2) Dubina bušotine ili dubina do neke 

točke u njenom kanalu izmjerena okomito od površine 

do dane točke u bušotini (ili do dna bušotine). 

Može se izračunati iz izmjerene dubine (measured 

depth) korekcijom za devijaciju kanala bušotine (ako 

je devijacija bušotina manja od 3 stupnja, korekciju 

njihovih dubina je gotovo nemoguće utvrditi za 

većinu geoloških karata i profi la). (3) Jedna od koordinata 

za prikazivanje profi la bušotine u vertikalnoj 

ravnini – dubina bušotine koja je svedena na vertikalu, 

udaljenost koja razdvaja referentni nivo projekcije 

neke točke bušotine na vertikalu koja prolazi vrtaćim 

stolom (rotary table). 

true vertical depth log – karotažni dijagram sveden na 

stvarnu vertikalnu dubinu. Dijagram karotaže orijentirane 

(koso usmjerene) bušotine (deviated hole) ili 

bušotine s iskrivljenim kanalom (crooked hole) na kojem 

je dubina svedena na stvarnu vertikalnu dubinu 

(v. true vertical depth).. 

true vertical thickness (TVT) – stvarna vertikalna debljina. 

Debljina geološke jedinice u bušotini izmjerena 

u verikalnom smjeru. 

truncated – odsječen, odrezan. U geologiji i geomorfologiji 

– termin za označavanje geoloških struktura 

ili formi reljefa (poput rta ili planine) koji su skraćeni 

odsijecanjem (v. truncation), osobito termin kojim se 

označava konusno (stožasto) uzdignuće (na primjer,

truncation 913 

tubing head, tubinghead 

vulkan) čiji je vršni dio odsječen (odrezan) do ravne 

plohe koja je paralelna s površinom zemlje ili oceana. 

truncation – odsijecanje. U geologiji i geomorfologiji 

– čin (djelovanje) ili period odsijecanja ili odlamanja 

vrha ili kraja geološke strukture ili forme reljefa, na 

primjer erozijom. 

trunk line – (1) v. main line, 1. (2) v. feeder line, 2. 

tsunami – cunami, tsunami, potresni morski val. Gravitacijski 

morski val (gravitational sea wave) koji nastaje 

(pojavljuje se) djelovanjem velikog kratkotrajnog 

poremećaja morskog dna, uglavnom plitkim podmorskim 

potresom (shallow submarine earthquake), 

ali također i podmorskim pokretima Zemljine kore, 

slijeganjem ili vulkanskom erupcijom. Cunami je karakteriziran 

velikom brzinom širenja (do 950 km/h), 

velikom duljinom vala (do 200 km), dugim periodom 

kolebanja (od 5 minuta do nekoliko sati, obično 10 

do 60 minuta) i niskom opažljivom amplitudom na 

otvorenom moru, iako valovi mogu doseći visinu 

od 30 metara ili više i izazvati znatna razaranja kada 

uđu u plitku vodu duž izložene obale (često tisuće 

kilometara daleko od izvora). Pogrešni sinonim: tidal 

wave. Sinonimi: earthquake sea wave, seismic sea 

wave, seismic surge, tunami. 

tube cutter – rezač cijevi, v. pipe cutter. 

tube wave, tube-wave – cijevni val. Površinski seizmički 

val (seismic surface wave) koji putuje duž stijenki 

kanala bušotine pri akustičkoj karotaži (acoustic logging). 

Seizmička energija koja se širi kroz bušaću 

isplaku u bušotini (kanalu bušotine). Cijevni val je 

šum u vertikalnom seizmičkom profi liranju (vertical 

seismic profi ling). 

tube well, tube-well – (1) zabijeni (fi ltarski zabijeni) 

zdenac (bunar), v. driven well. (2) cjevasti (cilindrični) 

zdenac (bunar), v. tubular well. 

tubing – (1) proizvodna cijev, cijev uzlazne kolone. U 

proizvodnji nafte i plina – cijev malog promjera u 

bušotini kroz koju se proizvode nafta (eruptiranjem, 

dubinskom pumpom ili plinskim liftom) i plin, odnosno 

koja služi za vođenje fl uida od produktivnog 

sloja do erupcijskog uređaja (ušća) bušotine (za iznošenje 

produkcije na površinu), i kroz koju se injektiraju 

fl uidi u ležište. (2) kolona uzlaznih cijevi, tubing. 

Niz spojenih čeličnih cijevi malog promjera koji se 

spušta u eksploatacijsku kolonu zaštitnih cijevi u bušotini 

od njena ušća do nivoa produktivne formacije 

ili iznad njega (ako nije ugrađena zaštitna kolona) ili 

iznad perforacija zaštitne kolone i kroz koji se proizvode 

nafta (eruptiranjem, dubinskom pumpom ili 

plinskim liftom) i plin i injektiraju fl uidi u ležište. Kolone 

uzlaznih cijevi su tipično standardnog vanjskog 

promjera od 1,9 do 12,7 cm (¾ do 5 inča), a duljine 

samih cijevi variraju od 6 do 7,2 metra (20 do 24 stope) 

i (najčešće) od 8,4 do 9,6 metara (28 do 32 stope). 

Uzlazne cijevi imaju glatke ili odebljane (zadebljane) 

krajeve i navrnute ili integralne spojnice. Kolone 

uzlaznih cijevi se primjenjuju u eruptivnim bušotinama, 

bušotinama s plinskim liftom i dubinskim pumpama 

i služe, osim za vođenje proizvedenih fl uida na 

površinu, za injektiranje fl uida za istiskivanje nafte iz 

ležišta, radnih fl uida za obradu formacije i raznih kemikalija. 

Kolona uzlaznih cijevi nije permanentna instalacija 

u kanalu bušotine i može se vaditi i spuštati 

u bušotinu po potrebi, za razliku od kolone zaštitnih 

cijevi (casing). Sinonimi: producing string, production 

tubing, string of tubing, tubing of extraction, tubing 

string. (3) tubing. Opći termin kojim se nazivaju cijevi 

vanjskog promjera od 1,9 do 11,43 cm (¾ do 4½ 

inča). 

tubing anchor – sidro (uređaj za sidrenje) kolone uzlaznih 

cijevi. Dubinski uređaj sličan pakeru, ali bez brtvenih 

elemenata, koji je pričvršćen na koloni uzlaznih 

cijevi (string of tubing) iznad produktivne zone 

i upire se o unutarnju stijenku zaštitne kolone (casing), 

a služi za sprječavanje dizanja ili spuštanja kolone 

uzlaznih cijevi za vrijeme gibanja kolone klipnih 

(pumpnih) šipki (sucker-rod string) u naftnoj bušotini 

s dubinskom pumpom (pumping well). Sidro kolone 

uzlaznih cijevi ne smanjuje protok u prstenastom 

prostoru bušotine. 

tubing bending – savijanje kolone uzlaznih cijevi. Spiralno 

savijanje (izvijanje) kolone uzlaznih cijevi u 

plinskim i eruptivnim naftnim bušotinama uzrokovano 

promjenama tlaka i temperature. 

tubing board – platforma (podište) za odlaganje uzlaznih 

cijevi. Mala platforma blizu vrha jarbola (mast) 

remontnog postrojenja (workover rig) ili servisnog 

postrojenja bušotina (well servicing unit) za odlaganje 

uzlaznih cijevi izvučenih iz bušotine. 

tubing-casing dual completion – dvozonsko opremanje 

bušotine s jednom kolonom uzlaznih cijevi, v. casing-tubing 

dual completion. 

tubing collar – spojnica uzlazne cijevi, v. tubing coupling. 

tubing coupling – spojnica uzlazne cijevi. Kratka sekcija 

čelične cijevi s unutarnjim navojima za uzajamno 

spajanje uzlaznih cijevi. Sinonim: tubing collar. 

tubing elevator – elevator za uzlazne cijevi. Naprava, 

obješena o pokretni (pomični) koloturnik (traveling 

block), za obuhvat uzlaznih cijevi pri izvlačenju iz 

bušotine ili spuštanja u nju. Izrađuju se za razne promjere 


tubing-fl ow (tubing fl ow) valve – ventil priključnog 

cjevovoda bušotine, v. fl owline valve. 

tubing hanger – vješalica kolone uzlaznih cijevi. Čelično 

kućište s klinovima na glavi bušotine (well head) za 

vješanje cijele kolone uzlaznih cijevi (tubing) ili njena 

dijela u bušotini i osiguravanje tlačnog brtvljenja 

(pressure seal) na vrhu prstenastog prostora između 

zaštitne kolone i kolone uzlaznih cijevi (casing-tubing 

annulus). Vješalica se drži na svom mjestu težinom 

kolone uzlaznih cijevi ili pričvrsnim svornjacima 

ili radijalnim pritisnim vijcima na vrhu dvostruke 

prirubnice za vješanje (tubing-head spool). Sinonim 

(katkada): doughnut. 

tubing head, tubinghead – glava kolone uzlaznih cijevi. 

Vrh kolone uzlaznih cijevi (tubing) s regulacijskim 

ventilima, kućište priključeno na gornju prirubnicu 

(top fl ange) na najgornjoj glavi zaštitne kolone 

(uppermost casinghead) koje služi za vješanje kolone 

uzlaznih cijevi u bušotini i brtvljenje (hermetizaciju) 

prstenastog prostora između eksploatacijske zaštitne 

kolone i kolone uzlaznih cijevi (casing-tubing 

annulus). Kroz bočne otvore na glavi kolone uzlaznih 

cijevi omogućen je pristup prstenastom prostoru 

bušotine. Sastavni dijelovi glave su donja prirubnica, 

bočni odvodi (jedan ili dva) i gornja prirubnica s 

unutarnjim sedlom (sjedištem) za prihvat vješalice 

kolone uzlaznih cijevi (tubing hanger). Sinonim: tubing 

string head.

tubing-head adapter 914 

tubing spool 

tubing-head adapter – prijelaznik glave kolone uzlaznih 

cijevi. Prijelaznik (prijelazni dio) između najgornje 

prirubnice glave kolone uzlaznih cijevi (tubing 

head) i najnižeg (najdonjeg) ventila erupcijskog uređaja 

bušotine. 

tubing-head adapter fl ange – prijelazna prirubnica 

glave kolone uzlaznih cijevi. Međuprirubnica za spajanje 

pokrovne prirubnice glave kolone uzlaznih cijevi 

(tubing) s glavnim (centralnim) zasunom erupcijskog 

uređaja bušotine i za vješanje kolone uzlaznih cijevi. 

tubing-head pressure – tlak u koloni (na glavi kolone) 

uzlaznih cijevi, v. tubing pressure. 

tubing-head (tubinghead) spool – dvostruka prirubnica 

za vješanje kolone uzlaznih cijevi. Čelični fi ting s 

prirubnicama (dio glave bušotine sastavljen od tijela 

i vješalice kolone uzlaznih cijevi), montiran na gornjoj 

prirubnici (top fl ange) najgornje glave zaštitne 

kolone (glave zaštitne kolone najmanjeg promjera, 

uppermost casinghead), koji služi za vješanje kolone 

uzlaznih cijevi (tubing string) i brtvljenje (hermetizaciju) 

prstenastog prostora između kolona zaštitnih i 


tubing job – operacija izvlačenja i spuštanja kolone 

uzlaznih cijevi. Remontna operacija na bušotini koja 

se sastoji od izvlačenja i spuštanja kolone uzlaznih 

cijevi (pulling the tubing string, running the tubing 

string) i izvodi se remontnim postrojenjem (well servicing 

unit). 

tubingless completion – završno proizvodno opremanje 

bušotine bez kolone uzlaznih cijevi. (1) Metoda (tip) završnog 

proizvodnog opremanja bušotine u kojoj se u 

nju spušta samo eksploatacijska zaštitna kolona (kolona 

zaštitnih cijevi, production casing) malog promjera 

u intervalu produktivne zone bez kolone uzlaznih cijevi 

(tubing). Najviše se primjenjuje u eksploataciji niskotlačnih 

ležišta suhog plina; v. well completion. (2) Metoda 

(tip) završnog proizvodnog opremanja bušotine 

u kojoj se u nju spušta nekoliko kolona uzlaznih cijevi 

(tubing), međusobno odvojenih dubinskom brtvenicom 

(pakerom), do različitih produktivnih horizonata 

koje se zatim cementiraju svaka zasebno. Naziv »opremanje 

bez kolone uzlaznih cijevi« je zapravo pogrešan, 

jer su bušotine zapravo opremljene kolonom uzlaznih 

cijevi, ali su kolone učvršćene u kanalu bušotine, poput 

zaštitne kolone, i ne mogu se izvlačiti ili zamijeniti 

kao obični tubing. Metoda se primjenjuje u plinskim 

bušotinama (das wells) koje ne proizvode kapljevinu 

(tekuća faza) te također u geotermalnim bušotinama 

(geothermal wells) i bušotinama za proizvodnju vruće 

vode (hot-water wells); v. well completion. 

tubingless well – bušotina bez kolone uzlaznih cijevi, v. 

tubingless completion. 

tubing of extraction – kolona uzlaznih cijevi, v. tubing. 

tubing oil-well sucker-rod pump – v. tubing suckerrod 

pump. 

tubing packer – dubinska brtvenica (paker) kolone uzlaznih 

cijevi (za kolonu uzlaznih cijevi). Tip proizvodne 

dubinske brtvenice (pakera, production packer) koja 

se postavlja u prstenastom prostoru između kolona 

zaštitnih cijevi i uzlaznih cijevi (tubing-casing annulus) 

blizu dna tubinga. Paker doprinosi potpori težine 

uzlazne kolone i štiti kolonu zaštitnih cijevi od 

korozije proizvedenim fl uidima. 

tubing perforator – perforator kolone uzlaznih cijevi. 

Naprava koja se žičanim užetom spušta u kolonu 

uzlaznih cijevi i namijenjena je za perforiranje uzlaznih 

cijevi mehaničkim ili eksplozijskim probijanjem. 

Može se izvaditi iz bušotine nakon perforiranja. 

tubing plug – čep u koloni uzlaznih cijevi. Izvlačivi čep 

(retrievable plug), posjednut u dosjednoj nazuvici 

(landing nipple) u koloni uzlaznih cijevi (tubing 

string), koji može održavati tlak iznad njega ili ispod 

njega ili u oba smjera. 

tubing power tongs – ključ (kliješta) za uzlazne cijevi. 

Ključ (kliješta) na radnoj platformi (podištu) bušaćeg 

postrojenja (fl oor of drilling rig) za navrtanje i odvrtanje 

uzlaznih cijevi (tubing). 

tubing pressure – tlak u koloni (na glavi kolone) uzlaznih 

cijevi. Tlak u koloni uzlaznih cijevi izmjeren na 

ušću bušotine. Može se mjeriti za vrijeme proizvodnje 

bušotine ili nakon njena zatvaranja. Sinonim: tubing 

head pressure. 

tubing-pressure operated gas-lift valve – ventil (zaklopac) 

plinskog lifta (gaslifta) s reakcijom na tlak u 

koloni uzlaznih cijevi, ventil (zaklopac) plinskog lifta 

(gaslifta) obratnog djelovanja. Ventil (zaklopac) plinskog 

lifta (gas-lift valve) koji se otvara i zatvara reagirajući 

na tlak u koloni uzlaznih cijevi (tubing string). 

Sinonimi: fl uid-operated gas-lift valve, fl uid-pressure 

operated gas-lift valve, production operated valve. 

tubing pump – cijevna dubinska naftna pumpa s klipnim 

šipkama, v. tubing sucker-rod pump. 

tubing-retrievable gas-lift valve – konvencionalni 

(standardni) ventil (zaklopac) plinskog lifta (gaslifta). 

Prvi tip ventila (zaklopca) plinskog lifta (gas-lift valve). 

Montirao se na vretenu (ili kratkoj spojnici tubinga) 

koje se izvlačilo s kolonom uzlaznih cijevi (tubing 

string) kako bi se mogao izvaditi ventil. Sinonim: conventional 


tubing-retrievable mandrel – vreteno izvlačivo s kolonom 

uzlaznih cijevi, standardno (konvencionalno) vreteno. 

Kratka spojnica kolone uzlaznih cijevi (tubing) 

za postavljanje konvencionalnog (standardnog) 

ventila (zaklopca) plinskog lifta (gas-lift valve). Sinonimi: 

conventional mandrel, standard mandrel. 

tubing riser – uzlazna stojka podvodne bušotine. Vertikalna 

cijev koja se rabi na glavi podmorske bušotine 

(subsea wellhead) kada se ne primjenjuju priključni 

cjevovodi (fl owlines). Stojka spaja erupcijski uređaj 

(tree) sa stalno usidrenim brodom. 

tubing-safety valve – sigurnosni ventil kolone uzlaznih 

cijevi. Sigurnosni ventil u koloni uzlaznih cijevi (tubing 

string) za obustavljanje (prekidanje) proizvodnje 

bušotine kada se postigne određeni tlak. 

tubing slips – klinovi za kolonu uzlaznih cijevi. Uređaj 

(s dvije čeljusti i zamjenljivm ulošcima) instaliran na 

vrhu glave bušotine (wellhead) ili protuerupcijskih 

preventera (blowout preventers) koji služi za sprječavanje 

padanja uzlaznih cijevi u bušotinu pri njihovu 

izvlačenju (vađenju). Rukovanje klinovima je pneumatsko 

ili hidrauličko. 

tubing spear – unutarnji hvatač uzlaznih cijevi, v. spear. 

tubing spider – uređaj za držanje kolone uzlaznih cijevi. 

Naprava na bušaćem postrojenju (drilling rig) koja 

služi za držanje kolone uzlaznih cijevi pri njenu izvlačenju 

(vađenju) iz bušotine ili spuštanju u nju. 

tubing spool – držač vješalice kolone uzlaznih cijevi. 

Čelični fi ting pričvršćen prirubnicom na glavi kolone 

zaštitnih cijevi (casinghead) koji služi za držanje vješalice 

kolone uzlaznih cijevi (tubing hanger).

tubing stop 915 

tungsten-carbide insert drilling bit 

tubing stop – graničnik u koloni uzlaznih cijevi. Naprava 

u koloni uzlaznih cijevi (tubing string), koja se može 

izvlačiti i ne ograničava strujanje fl uida kroz kolonu, 

a služi za sprječavanje padanja bilo kakvih predmeta 

u kolonu (na primjer, alatki koje se spuštaju u bušotinu 

žičanim užetom, wireline tools). 

tubing string – kolona uzlaznih cijevi, v. tubing. 

tubing string head – glava kolone uzlaznih cijevi, v. tubing 

head. 

tubing sucker-rod pump – cijevna dubinska naftna 

pumpa s klipnim šipkama. Tip dubinske pumpe s klipnim 

(pumpnim) šipkama za naftne bušotine čiji je 

cilindar integralni dio kolone uzlaznih cijevi (tubing 

string). Instalirana je na dnu tubinga i spušta se zajedno 

s njim u bušotinu. Sklop klipa (plunger), kao i 

tlačni (radni) ventil (traveling valve), spušta se na koloni 

klipnih (pumpnih) šipki (sucker-rod string). Usisni 

ventil (standing valve) može biti fi ksan (pričvršćen za 

dno kolone uzlaznih cijevi) ili se može ukloniti. Radi 

vađenja pumpe iz bušotine mora se izvlačiti i kolona 

uzlaznih cijevi. Sinonimi: tubing oil-well sucker-rod 

pump, tubing pump, tubing-type pump; v. sucker-rod 

pump. 

tubing swage – alatka za ravnanje uzlaznih cijevi u bušotini, 

v. swage. 

tubing tongs – ključevi (kliješta) za uzlazne cijevi. Naprava 

na radnom podištu tornja (derrick fl oor) za držanje 

i navrtanje ili odvrtanje kolone uzlaznih cijevi (string 

of tubing). Rabe se dva kompleta ključeva – jedan 

služi za držanje uzlazne kolone (backup tongs), a drugi 

za njenu rotaciju. 

tubing-type pump – cijevna dubinska naftna pumpa s 

klipnim šipkama, v. tubing sucker-rod pump. 

tubular good – cijevi, v. tubulars. 

tubulars – cijevi. U naftnoj industriji – skupni naziv za 

bušaće šipke (drillpipes), zaštitne cijevi (casing), uzlazne 

cijevi (tubing) i cijevi za priključne cjevovode 

(fl owlines). 

tubular well – cjevasti (cilindrični) zdenac (bunar). Opći 

termin koji se primjenjuje za označavanje izbušenih, 

iskopanih ili zabijenih zdenaca (bunara) okruglog 

poprečnog presjeka i relativno velike dubine u usporedbi 

s promjerom. Sinonim: tube well. 

tunami – cunami, potresni morski val, v. tsunami. 

tufa – tufa, vapnenačka tufa (sedra). Kemogena sedimentna 

stijena (chemical sedimentary rock) koja je 

sastavljena od karbonata kalcija, a formirala se evaporacijom 

(isparavanjem) u obliku tanke, površinske, 

mekane, spužvaste, celularne ili porozne, polurahle 

(poludrobljive) inkrustacije oko ušća vrućeg ili hladnog 

vapnenog izvora ili probijanja vode ili duž vodotoka 

koji nosi karbonat kalcija u otopljenom stanju. 

Katkada se sreće kao debeli, gomoljasti, konkrecijski 

ili kompaktni (gusti) sediment u jezeru ili duž njegove 

obale. Tufa se također može formirati precipitacijom 

algama i bakterijama. Tvrdi, kompaktni (gusti) varijetet 

tufe je travertin ili vapnenački sinter (v. travertin). 

Termin tufa se također, ali rijetko, primjenjuje za označavanje 

sličnog sedimenta koji se sastoji od silicij-dioksida. 

Sinonimi: calcareous tufa, calc-tufa, tophus. 

tufaceous – tufski, tufi n. Koji se odnosi na tufu (vapnenačku 

tufu ili sedru – v. tufa) ili na nju nalikuje. Pri 

uporabi termina treba pripaziti da ne dođe do brkanja 

s terminom tuff aceous koji se odnosi na tuf ili 

pršinac (v. tuff ). 

tuff – tuf, vulkanski tuf (pršinac). Tip različito defi nirane 

stijene – kao opći termin kojim se označavaju sve 

konsolidirane piroklastične stijene (consolidated 

pyroclastic rocks) ili kao kompaktni piroklastični sediment 

sastavljen od vulkanskog pepela i prašine koji 

može, ali ne mora, sadržavati do 50% sedimentnih 

čestica (na primjer pijeska ili gline) ili kao konsolidirani 

vulkanski pepeo (consolidated volcanic ash) 

sastavljen pretežito od fragmenata (veličine do 4 

mm) koji su nastali neposredno vulkanskom erupcijom 

(većina fragmenata su fi no usitnjeni kristali i 

stijene). 

tuff aceous – tufski, tufov. Termin za označavanje sedimenata 

koji sadrže do 50% tufa (vulkanskog tufa – v. 

tuff ). Pri uporabi termina treba pripaziti da ne dođe 

do brkanja s terminom tufaceous koji se odnosi na 

tufu (v. tufa). 

tuff breccia – tufska breča. Piroklastična stijena (pyroclastic 

rock) koja se sastoji od više ili manje jednakih 

količina pepela, lapila i većih fragmenata. 

tuffi te – tufi t. Tuf (v. tuff ) koji sadrži i piroklastični i detritski 

(klastični) materijal, ali s pretežitim udjelom 

piroklasta. 

tuffl ava, tuff lava, tuff olava, tufl ava – tufolava. Ekstruzivna 

eruptivna stijena (extrusive rock) koja posjeduje 

karakteristike i piroklastične stijene i potoka 

lave tako da se smatra srednjom formom između 

potoka lave i ignimbrita (stijena formirana sedimentacijom 

i konsolidacijom potoka vulkanskog pepela, 

ash fl ows, i materijala užarenih oblaka, nuées ardentes) 

tipa stopljenog tufa. Tufolava je još predmet rasprava 

jer nije jasno je li ona genetski samostalan tip 

stijene ili nije. 

tuff stone – tufopješčenjak. Pješčenjak (sandstone) koji 

sadrži piroklaste (piroklastični materijal) veličine čestica 

pijeska. 

tug – tegljač, remorker. Brod posebne konstrukcije namijenjen 

za tegljenje drugih brodova i plovnih objekata. 

Opremljen je vrlo snažnim pogonskim (propulzijskim) 

uređajem i dovoljno je uronjen tako da 

posjeduje veliku snagu tegljenja i dobra manevarska 

svojstva. Sinonimi: tug-boat, tugee. 

tug-boat, tugboat – tegljač, remorker, v. tug. 

tugee – tegljač, remorker, v. tug. 

tugger – pneumatsko vučno vitlo (dizalica). Pneumatsko 

vitlo (dizalica) koje se često rabi na bušaćim postrojenjima, 

platformama i brodovima za dizanje osoblja 

na toranj i podizanje cijevi i drugog teškog materijala. 

Sinonimi: air hoist, air tugger. 

tugging – tegljenje, v. towage, 1. 

tungsten carbide – volfram-karbid, volframov karbid. 

Ekstremno tvrda legura (tvrdoće 9,5 po Mohsovoj 

skali), prašak sive boje netopljiv u vodi. Primjenjuje 

se u alatima, keramici, mehaničkim dijelovima 

otpornim na habanje i kao abraziv. Često se rabi u 

proizvodnji bušaćih dlijeta (drill bits), peta (shoes) i 

glodala (mills) u obliku granula ili uložaka za ojačavanje 

reznih ploha. 

tungsten-carbide bit – bušaće dlijeto s ulošcima (pločicama) 

volframovog karbida, v. button bit. 

tungsten-carbide insert bit – bušaće dlijeto s ulošcima 

(pločicama) volframovog karbida, v. button bit. 

tungsten-carbide insert drilling bit – bušaće dlijeto s 

ulošcima (pločicama) volframovog karbida, v. button 

bit.

Tuorian 916 

turbine mud motor 

Tuorian – tuor. Stratigrafski kat gornjeg kambrija (Upper 

Cambrian) u Europi – iznad majana (Mayan), a ispod 

šiderta (Shidertinian). 

turbation – turbacija. U geologiji – miješanje, protresanje 

ili druge modifi kacije (poremećaji) sedimenta 

(sediment) ili tla (soil) djelovanjem različitih agensa. 

Termin se obično primjenjuje s prefi ksom koji označava 

tip djelujućeg agensa, na primjer, congeli– (u 

terminu congeliturbation, kongeliturbacija) ili bio– (u 

terminu bioturbation, bioturbacija). 

turbid – mutan. (1) Koji je promućkan ili razmućen, na 

primjer, sediment. (2) Koji nije bistar ili providan, koji 

je neproziran (neprozračan, opak) zbog suspendirane 

tvari kao, na primjer, vodotok zasićen talogom 

koji utječe u jezero. (3) Koji je mutan ili zamuljen po 

svom fi zičkom vanjskom izgledu, poput glinenca 

(feldšpata) koji sadrži male inkluzije (uklopke). 

turbidimetric analysis – turbidimetrijska analiza, tudbidimetrija, 

v. turbidimetry. 

turbidimetry – turbidimetrija, turbidimetrijska analiza, 

mjerenje (određivanje) mutnoće. Mjerenje (određivanje) 

količine suspendirane ili sporo sliježuće (taložeće) 

tvari u tekućinama, odnosno masene koncentracije 

čestica u zamućenim, mutnim ili muljevitim 

otopinama. Postupak se sastoji u mjerenju smanjenja 

(gubitka) intenziteta snopa svjetlosti koji prolazi 

kroz otopinu. Sinonim: turbidimetric analysis. 

turbidite – turbidit. Sediment ili sedimentna stijena 

koji su se istaložili ili se smatra da su se istaložili iz 

jedne turbiditne (mutne) struje (v. turbidity current). 

Turbiditi su karakterizirani gradacijskom slojevitošću 

(graded bedding), umjerenom sortiranošću materijala 

(moderate sorting) i dobro razvijenim primarnim 

strukturama (well-developed primary structures) i 

obično pokazuju Boumaeovu sekvenciju (v. Bouma 

cycle). Mnogi turbiditni sedimenti se sreću kao naizmjenični 

slojevi pješčenjaka i šejla s oštrim granicama 

(pješčenjak često može imati ležišnu kvalitetu). 

turbidity – mutnoća. (1) Stanje, uvjet ili kvaliteta neprozirnosti 

(neprozračnosti, opaqueness) ili smanjene 

bistrine (prozirnosti) fl uida zbog suspendirane 

tvari (čestica). (2) Mjera sposobnosti suspendiranog 

materijala da poremeti ili smanji prodiranje svjetlosti 

kroz fl uid. 

turbidity current – turbiditna (turbidna, mutna) struja. 

U geologiji – struja gustoće (density current) u vodi, 

zraku ili drugom fl uidu koja je uzrokovana različitim 

količinama suspendirane tvari (materijala), na primjer, 

lavina suhog snijega (dry-snow avalanche) ili 

spuštajući oblak vulkanske prašine (cloud of volcanic 

dust), osobito pridnena struja zasićena suspendiranim 

sedimentom koja sporo teče (pod utjecajem 

gravitacije) niz podvodnu padinu i zatim se horizontalno 

razlijeva (razlijeva u horizontalnom smjeru) po 

dnu vodenog tijela, a pokrenuta je i/ili se održava u 

stanju gibanja lokalnim mućkanjem ili miješanjem 

sedimenta što na danom mjestu povećava gustoću 

vode u usporedbi s bistrom vodom koja okružuje 

struju ili se nalazi iznad nje. Poznato je da turbiditne 

struje nastaju u jezerima, a vjeruje se (pretpostavlja) 

da formiraju podvodne kanjone koji se usijecaju u 

kontinentsku padinu. Uzroci pojave (postanka) turbiditnih 

struja su različiti, čini se da su to olujni valovi 

(storm waves), cunami (tsunami), klizanje izazvano 

potresima (earthquake-induced sliding), tektonski 

pokreti (tectonic movements), prekomjerni donos 

sedimenata (over-supply of sediments) i velika prezasićenost 

riječnih voda sedimentnim česticama (heavily 

charged rivers) čija je gustoća veća od gustoće 

morske vode. Termin se primjenjuje za označavanje 

struje povezane s mutnoćom (turbidity), ali ne struje 

koja ima svojstvo mutnoće (tj. struje mutne vode). 

Sinonim: suspension current; v. suspended current, 

tractive current, turbidity fl ow. 

turbidity fan – turbiditna lepeza. Lokalno lepezasto područje 

turbiditne vode (turbid water) na ušću rijeke 

koja utječe u jezero ili blizu pličine jezera podvrgnute 

eroziji. 

turbidity fl ow – turbiditni (turbidni, mutni) tok. Jezičasti 

tok (tongue-like fl ow) guste, muljevite vode (vode zasićene 

suspendiranim materijalom) niz padinu; tok 

turbiditne (mutne) struje (v. turbidity current). 

turbidity limestone – turbiditni vapnenac (vapnenjak). 

Vapnenac s obilježjima pretaloživanja turbiditnim 

(mutnim) strujama. 

turbidity size analysis – granulometrijska analiza 

suspenzije. Tip granulometrijske analize (particlesize 

analysis) koja se bazira na određivanju količine 

materijala u turbidnoj (mutnoj) suspenziji (turbid 

suspension), tj. na određivanju smanjenja mutnoće 

razmjerno slijeganju (taloženju) čestica. 

turbine drill – turbinska bušilica, turbobušilica, v. turbine 

mud motor. 

turbine fl owmeter – turbinsko protočno mjerilo, protočno 

mjerilo turbinskog tipa. Tip mjerila protoka 

koje se primjenjuje u naftnoj i plinskoj industriji za 

određivanje (mjerenje) volumena i brzine strujanja 

fl uida – nafte, plina, vode i kemikalija. Mjerilo se sastoji 

od triju glavnih dijelova – kućišta (kratka cijev 

promjera od 6,35 mm do 61 cm/0,25 do 24 inča s prirubnicama, 

radni tlak od 19 do 420 bar/275 do 6000 

psig), unutarnjeg sklopa (stator, rotor s lopaticama) i 

mjernog sklopa (svitak za detekciju brzine vrtnje rotora, 

spojna kutija, katkada pretpojačalo), a mjerenje 

protoka se osniva na principu (ili pretpostavci) da se 

slobodno gibajući rotor vrti kutnom brzinom koja je 

proporcionalna brzini strujanja fl uida. U turbinskom 

mjerilu protoka s aksijalnim (osnim) strujanjem fl uid 

struji paralelno s osovinom rotora, odnosno rotor 

se vrti u smjeru strujanja fl uida, i kutna brzina vrtnje 

rotora je direktno proporcionalna protoku (volumenu 

fl uida). Rotacijom rotora u struji fl uida inducira se 

napon u svitku mjerila. Svitak pretvara mehaničko 

gibanje fl uida u proporcionalni električni signal. Frekvencija 

induciranog napona je proporcionalna vrtnji 

turbine i, prema tome, protoku. Sinonimi: propeller-type 

meter, turbine meter, turbine-type fl owmeter. 

turbine meter – turbinsko protočno mjerilo, protočno 

mjerilo turbinskog tipa, v. turbine fl owmeter. 

turbine mud motor – turbinski isplačni motor, turbinska 

bušilica, turbobušilica. U procesu rotacijskog bušenja 

– tip dubinskog isplačnog motora (v. downhole mud 

motor), postavljenog na kraju bušaće kolone (kolone 

bušaćih alatki, drillstring) neposredno iznad bušaćeg 

dlijeta (drill bit), koji rabi turbinu za predaju rotacije 

i zakretnog momenta bušaćem dlijetu, dok bušaća 

kolona ne rotira (nema radne šipke koju rotira vrtaći 

stol kao u procesu konvencionalnog bušenja), nego 

samo osigurava opterećenje na dlijeto. Cirkulirajuća 

bušaća isplaka (pumpana pod visokim tlakom u

turbine-type fl owmeter 917 

twin center 

bušotinu kroz bušaću kolonu) pogoni turbinsku bušilicu 

pokretanjem lopatica njenog rotora (aksijalno 

vreteno) u statoru. Sinonimi: turbine drill, turbobit, 

turbodrill. 

turbine-type fl owmeter – turbinsko protočno mjerilo, 

protočno mjerilo turbinskog tipa, v. turbine fl owmeter. 

turbobit – turbinska bušilica, turbobušilica, v. turbine 

mud motor. 

turbodrill – turbinska bušilica, turbobušilica, v. turbine 

mud motor. 

turbodrilling – turbinsko bušenje, turbobušenje, bušenje 

turbinskom bušilicom (turbobušilicom). Tip rotacijskog 

bušenja (rotary drilling) turbinskom bušilicom 

(turbobušilicom, turbodrill, turbine drill) koja je smještena 

neposredno iznad bušaćeg dlijeta (drill bit). 

Turbina je pogonjena cirkulirajućom bušaćom isplakom 

(drilling mud) koja se pumpa u bušaću kolonu 

(drillstring). Bušaće šipke ne rotiraju, pa nije potreban 

vrtaći stol (rotor, rotary table); v. turbine mud motor. 

turbulence – turbulencija, turbulentno strujanje, v. turbulent 

fl ow. 

turbulent fl ow – turbulentno strujanje, turbulencija. 

Tip strujanja fl uida u kojem se gibanje čestica brzo 

mijenja u svakoj točki fl uida po veličini i smjeru s vremenom, 

tj. gibanje fl uida u kojem se lokalne brzine i 

tlakovi nepravilno kolebaju (kolebaju se na slučajan 

način) i u fl uidu se pojavljuju vrtlozi (eddies, whirls). 

Karakteristično je da, pored srednje brzine strujanja 

cijelog sustava (glavnog strujanja), svaka čestica 

fl uida ima još i dodatnu brzinu, koja može biti djelomično 

u smjeru glavnog strujanja, a djelomično 

poprečna na smjer strujanja. Turbulentno strujanje 

se javlja kod visokih vrijednosti Reynoldsova broja 

(preko 3.000). Cirkulacija bušaće isplake je turbulentno 

strujanje. Sinonim: turbulence. 

turf – suhi (osušeni) treset. Treset (peat) koji je osušen za 

uporabu kao gorivo. 

turmaline – turmalin, v. tourmaline. 

turning to the right – (1) desna rotacija. Termin kojim 

se obično označava smjer rotacije bušaće kolone 

(kolone bušaćih alatki, drillstring). Cijevi kolone su 

navrnute jedna na drugu u smjeru suprotnom smjeru 

kazaljke sata, pa rotacija u smjeru kazaljke sprječava 

odvrtanje bušaće kolone. (2) vrijeme stvarnog bušenja. 

Kolokvijalni termin kojim se označava stvarno 

vrijeme bušenja, za razliku od vremena utrošenog 

na popravke, manevriranja bušaćim alatkama i druge 

operacije. 

turnkey contract – ugovor tipa »ključ u ruke«. Tip ugovora 

o izvođenju radova u kojem se nezavisni poduzetnik 

(kontraktor) obvezuje izvršiti cjelokupne radove 

na danom projektu (nabavu materijala, izvođenje 

radova) po fi ksnoj cijeni i bez intervencije klijenta, na 

primjer, na projektu bušenja ili izgradnje postrojenja; 

v. turnkey drilling contract. 

turnkey drilling contract – ugovor o bušenju tipa »ključ 

u ruke«. Tip ugovora o bušenju (v. drilling contract) za 

sve radove i opremu koji su nužni za bušenje i proizvodno 

opremanje dane bušotine po određenoj 

cijeni. Bušaći poduzetnik osigurava bušaće postrojenje, 

najveći dio ili svu potrebnu opremu i materijal 

za bušenje te ispitivanje i proizvodno opremanje 

bušotine, kao i radnu snagu te kontrolira cjelokupni 

proces bušenja neovisno o bilo kakvom nadzoru 

od strane operatora. Na kraju poduzetnik isporuču- 

je ili ispravno opremljenu proizvodnu bušotinu ili 

propisno napuštenu i likvidiranu bušotinu. Potpuni 

sustav »ključ u ruke« uključuje izgradnju lokacije 

bušotine, dovlačenje bušaćeg postrojenja (garniture) 

na lokaciju bušenja, proces bušenja, izvođenje 

karotaže, ugradnju i cementaciju zaštitne kolone 

(kolone zaštitnih cijevi, casing) i micanje bušaćeg 

postrojenja s lokacije. Djelovanje takvog ugovora o 

bušenju obično započinje nakon izgradnje lokacije 

bušotine i traje dok se ne postigne ukupna dubina 

bušotine nakon čega bušaće postrojenje prelazi na 

dnevno plaćanje do otpuštanja. Sve rizike bušenja 

preuzima bušaći poduzetnik, što je očita prednost 

sa stanovišta operatora, međutim rizik poduzetnika 

se obično odrazi na troškove. U većini slučajeva operator 

s velikim iskustvom na nekom području može 

bušiti uz manje troškove s tipom ugovora o bušenju 

na bazi dnevnog plaćanja, ali ako ne posjeduje takvo 

iskustvo, tada mu je jeftinije bušiti po ugovoru tipa 

»ključ u ruke«. 

turntable – rotacijski (vrtaći) stol, rotor, v. rotary table. 

turtleback – kornjačin oklop. U geologiji – prostrana 

glatka izbočena (zakrivljena) površina reljefa koja 

nalikuje na oklop kornjače (carapace of turtle) ili na 

izbočenje velike izduljene dome (kupole, dome) s 

amplitudom do nekoliko tisuća metara. 

Turonian, Turonian stage – turon. Stratigrafski kat 

gornje krede (Upper Cretaceous) ili (prema nekim 

autorima) srednje krede (Middle Cretaceous) – iznad 

senomana (Cenomanian), a ispod konijaka (Coniacian). 



T wave, T-wave – T val, T-val. Seizmički potresni val koji 

se širi (rasprostire) kao akustički val u oceanu (moru) 

i transformira u obični P-val, S-val ili površinski val pri 

prijelazu granice s kopnom. 

twin – (1) sraslac, kristal sraslac, sraslački kristal. U 

mineralogiji i kristalografi ji – sraslost dvaju ili više 

pojedinačnih kristala istog minerala na način koji 

se može matematički opisati tako da su neki dijelovi 

kristalne rešetke paralelni, dok se drugi dijelovi 

nalaze u preokrenutom (obratnom) položaju. Dva 

dijela kristala sraslaca mogu biti simetrična u odnosu 

na zajedničku ravninu, os ili centar (središte). 

Sinonimi: twin crystal, twinned crystal; v. twinning. 

(2) bušotina-blizankinja, v. twin well. (3) izrađivati 

bušotinu-blizankinju. Izrađivati bušotinu pored već 

postojeće u slučaju kada prvobitna bušotina ne 

može proizvoditi usljed tehničkih problema (oštećenja 

formacije ili kolone zaštitnih cijevi) ili za proizvodnju 

iz drugog horizonta koji se ne može iskorištavati 

dvozonskim opremanjem bušotine ili čija 

se proizvodnja ne može miješati s proizvodnjom 

originalne bušotine ili kada dva produktivna ležišta 

imaju različite vlasnike. 

twin axis – os sraštanja (srašćivanja), sraslačka os. Os 

kristala (crystal axis) oko koje se zakretanjem (obično 

za 180 stupnjeva) jedan dio (kristal) sraslaca poklopi 

s njegovim drugim dijelom (kristalom). Sraslačka os 

se ne može poklapati s digirom (twofold axis of symmetry), 

tetragirom (fourfold axis of symmetry) ili heksagirom 

(sixfold axis of symmetry). Sinonim: twinning 

axis; v. twin center, twin plane. 

twin center – centar (središte) sraštanja (srašćivanja), 

sraslački centar (središte). Točka u kristalu oko koje se

twin crystal 918 

two-dimensional cross-sectional reservoir model 

zakretanjem pojedinačnih kristala sraslaca oni mogu 

simetrično rasporediti (postaviti); v. twin axis, twin 

plane. 

twin crystal – kristal sraslac, sraslački kristal, sraslac, v. 

twin, 1. 

twin hole – bušotina-blizankinja, v. twin well. 

twin law – zakon sraštanja (srašćivanja), sraslački zakon. 

Kristalografska zakonitost koja defi nira uzajaman 

odnos sraslaca u danom mineralu ili grupi 

minerala i specifi ra os, centar ili ravninu sraštanja 

(twin axis, twin center, twin plane), defi nira (ako je 

moguće) sraslačku plohu (composition surface) ili 

ravninu (composition plane) sraslaca dvojnika i daje 

tip sraslaca. Neki od zakona sraštanja su: (a) albitski 

(albite twin law) – sraslačka ravnina je (010), primjer 

sraslaca u triklinskih glinenaca; (b) bavenski (Baveno 

twin law) – sraslačka ravnina je (021), primjer 

sraslaca u glinenaca; (c) brazilski (Brazil twin law) – 

sraslačka ravnina je okomita na jednu od kristalografskih 

osi, primjer sraslaca kvarca; (d) karlovarski 

(Carlsbad twin law) – sraslačka os je kristalografska 

os c, primjer prodorni sraslac u glinenaca, (e) dofi - 

nejski (Dauphiné twin law) – dva desna ili dva lijeva 

kristala kvarca formiraju proraslac s rotacijom 

180° oko kristalne osi c; (f) japanski – (Japanese 

twin law) – sraslačka ravnina (1122), primjer sraslac 

dvojnik kvarca; (g) mikroklinski (microcline twin law) 

– kombinacija albitskog i periklinalnog sraslačkog 

zakona, primjer sraslaca u glinenaca; (h) periklinski 

(pericline twin law) – sraslačka os je kristalografska 

os b, primjer sraslaca u triklinskih glinenaca; (i) spinelski 

(spinel twin law) – sraslačka os se poklapa s 

trigirom, sraslačka ravnina je paralelna s jednom 

od ploha oktaedra, primjer nekih kristala kubičnog 

sustava i drugi. 

twinned crystal – kristal sraslac, sraslački kristal, sraslac, 

v. twin, 1. 

twinning – (1) sraštanje, srašćivanje. Razvoj sraslaca 

(kristala sraslaca – v. twin, 1) rastom (growth), transformacijom 

(transformation) ili klizanjem (gliding) 

kristala (2) izrada bušotine-blizankinje, v. twin, twin 

well. 

twinning axis – os sraštanja (srašćivanja), sraslačka os, 

v. twin axis. 

twinning plane – ravnina sraštanja (srašćivanja), sraslačka 

ravnina, v. twin plane. 

twin plane – ravnina sraštanja (srašćivanja), sraslačka 

ravnina. Zajednička ravnina u odnosu na koju su 

individuumi sraslačkog kristala simetrično raspoređeni 

ili odraženi. Sraslačka ravnina je paralelna 

s mogućom plohom kristala, ali nije (ne može biti) 

paralelna s ravninom simetrije jediničnog kristala. 

Sinonim: twinning plane, v. twin axis, twin center. 

twin well – bušotina-blizankinja. (1) Bušotina izbušena 

nasuprot postojeće bušotine na susjednoj koncesiji. 

Sinonimi: twin, twin hole; (2) Bušotina koja proizvodi 

iz dva različita horizonta (zone), dvozonska bušotina. 

Sinonim: twin hole; (3) Bušotina koja se nalazi uz 

postojeću bušotinu i izbušena je gotovo na isti produktivni 

horizont; v. twin, 2. 

twistoff , twist off , twist-off – lom usljed torzije, torzijski 

lom. Mehanički lom bušaćih šipki (kolone bušaćih 

alatki, breakage) u bušotini (kanalu bušotine) zbog 

prevelikog torzijskog naprezanja (momenta torzije) 

ili zamora (umora) materijala. Zahtijeva izvlačenje 

alatki ili instrumentaciju (operaciju hvatanja i izvlačenja 

alatki iz bušotine). 

two array – dvotočkasti (polno-polni) raspored elektroda, 


two-arm caliper – dvopolužni kavernomjer (kaliper), v. 

caliper, 1. 

two-barrel separator – horizontalni dvocijevni separator, 


two-blade bit – dvolopatasto bušaće dlijeto, bušaće dlijeto 

»riblji rep«, v. drag drilling bit. 

two-blade drag drilling bit – dvolopatasto bušaće dlijeto, 

bušaće dlijeto »riblji rep«, v. drag drilling bit. 

two-blade drilling bit – dvolopatasto bušaće dlijeto, 


two-cone bit – dvožrvanjsko bušaće dlijeto, v. two-cone 

drilling bit. 

two-cone drilling bit – dvožrvanjsko bušaće dlijeto. Tip 

žrvanjskog bušaćeg dlijeta s dva žrvnja montirana 

na ležajevima. Izrađuje se samo s glodanim zupcima 

i primjenjuje za bušenje mekih formacija koje ne bi 

moglo bušiti lopatasto dlijeto (blade drilling bit). Sinonimi: 

bicone bit, double-cone drilling bit, two-cone 

bit; v. rock drilling bit. 

two-cylinder pump – dvocilindarska (stapna dvocilindarska) 

pumpa, v. duplex pump. 

two-dimensional areal model – dvodimenzijski plošni 

(horizontalni) model ležišta, v. two-dimensional areal 


two-dimensional areal reservoir model – dvodimenzijski 

plošni (horizontalni) model ležišta. Model 

što se najčešće primjenjuje za izučavanje ponašanja 

ležišta. Rabi se kada u ponašanju ležišta dominira 

plošno (horizontalno) strujanje ležišnih fl uida (na 

pr.imjer, za ocjenu utjecaja arealne heterogenosti 

na ponašanje ležišta ili za izbor optimalne sheme 

konvencionalnog zavodnjavanja ležišta), a često i 

za izučavanje ponašanja cijelog ležišta/polja – za 

prognoziranje kapaciteta proizvodnje nafte, plina i 

vode, za utvrđivanje potrebnog broja bušotina, za 

projektiranje površinskih instalacija i za optimizaciju 

tehnoloških faktora, kao što su lokacije bušotina, 

distribucija injektiranja i proizvodnje, vrijeme 

primjene umjetnog podizanja fl uida na površinu ili 

modifi kacije površinskih instalacija. Studije na tim 

modelima se također rabe za procjenu konačnog 

iscrpka, određivanje utjecaja alternativnih metoda 

proizvodnje te ciljeva proizvodnje i strategije za 

ostvarivanje konačnog iscrpka. Sinonimi: two-dimensional 

areal model, two-dimensional horizontal 

model, two-dimensional horizontal reservoir model; 

v. two-dimensional reservoir model, reservoir simulation. 

two-dimensional cross-sectional model – dvodimenzijski 

poprečni (vertikalni) model ležišta, dvodimenzijski 



two-dimensional cross-sectional reservoir model 

– dvodimenzijski poprečni (vertikalni) model ležišta, 

dvodimenzijski model poprečnog presjeka ležišta. 

Model ležišta koji se ponajprije primjenjuje za razvoj 

(generiranje) ulaznih podataka za uporabu u 

dvodimenzijskim plošnim (horizontalnim) i trodimenzijskim 

modelima ležišta, za simulaciju perifernog 

(rubnog) injektiranja vode u ležište i injektiranja 

plina u vršni dio ležišta ili za simulaciju drugih proce

two-dimensional horizontal model 919 

two-phase relative permeability 

sa u kojima su frontalne brzine prema proizvodnim 

bušotinama vrlo jednolične te za ocjenu ponašanja 

bušotina kada dominiraju vertikalni utjecaji (kao 

kod formiranja vodenih i plinskih konusa). Također 

se mogu rabiti za ocjenu uzajamnog djelovanja 

gravitacijskih, kapilarnih i viskoznih sila i rezultantni 

utjecaj na koefi cijent vertikalnog obuhvata ležišta i 

koefi cijent istiskivanja nafte (ako je koefi cijent površinskog 

obuhvata važan, tada se taj tip modela ne 

može izravno primijeniti za ocjenu ponašanja cijelog 

polja). Često se primjenjuju i u simulacijskim studijama 

miscibilnih procesa istiskivanja nafte za ocjenu 

utjecaja heterogenosti i gravitacije na koefi cijente 

obuhvata ležišta i istiskivanja nafte. Sinonimi: crosssectional 

model, cross-sectional reservoir model, twodimensional 

cross-sectional model, two-dimensional 

vertical model, two-dimensional vertical reservoir 

model, x-z model; v. two-dimensional reservoir model, 

reservoir simulation. 

two-dimensional horizontal model – dvodimenzijski 

plošni (horizontalni) model ležišta, v. two-dimensional 

areal reservoir model. 

two-dimensional horizontal reservoir model – dvodimenzijski 

plošni (horizontalni) model ležišta, v. twodimensional 

areal reservoir model. 

two-dimensional radial model – dvodimenzijski radijalni 

model ležišta, v. two-dimensional radial reservoir 

model. 

two-dimensional radial reservoir model – dvodimenzijski 

radijalni model ležišta. Model koji se primjenjuje 

za simulaciju segmenta ležišta. Osobito je 

koristan za izučavanje ponašanja bušotina na ležištima 

s režimom potiska podinskom vodom i režimom 

ekspanzije plinske kape te na ležištima s tankom 

naftnom zonom i s plinskom kapom i podinskom 

vodom (za takve tipove ležišta izbor početnih intervala 

za proizvodnju je važan faktor u planiranju 

razrade ležišta i njenoj optimizaciji). Važna primjena 

tih modela je vezana za procjenu utjecaja tempa 

(dinamike) proizvodnje na konačan iscrpak i ponašanje 

ležišta. Sinonimi: r-z model, two-dimensional 

radial model; v. two-dimensional reservoir model, reservoir 

simulation. 

two-dimensional reservoir model – dvodimenzijski 

model ležišta. Model ležišta koji najbolje odgovara 

za simulacijske studije kada su utjecaji plošnih (horizontalnih) 

promjena u ležištu važni. Dvodimezijski 

model ležišta koji se najčešće primjenjuje jest plošni 

ili horizontalni (v. two-dimensional areal reservoir 

model). Rabi se za simulaciju velikih ležišta s mnogo 

bušotina kada su plošna (horizontalna) svojstva ležišne 

stijene i fl uida heterogena, a vertikalne promjene 

tih svojstava neznatne, te također za analizu 

migracije fl uida preko linija (granica) koncesija i izbor 

optimalnih shema procesa zavodnjavanja ležišta 

i podržavanja ležišnog tlaka injektiranjem fl uida. 

Dvodimenzijski model poprečnog presjeka ili vertikalni 

model ležišta (v. two-dimensional cross-sectional 

reservoir model) primjenjuje se za analizu jednozonsko 

(jednoslojno) i višezonsko (višeslojno) opremljenih 

bušotina, ispitivanje utjecaja gravitacijske 

segregacije te utjecaja poprečnog strujanja fl uida i 

anizotropije ležišta na proces frontalnog istiskivanja 

nafte iz ležišta. Poseban tip dvodimenzijskog modela 

ležišta je radijalni model (v. two-dimensional radial 

reservoir model), koji se rabi za simulaciju segmenta 

ležišta na kojima je izbor početnih intervala za proizvodnju 

važan te za procjenu utjecaja dinamike proizvodnje 

na konačan iscrpak; v. reservoir simulation, 

one-dimensional reservoir model, three-dimensional 

reservoir model, radial reservoir model. 

two-dimensional vertical model – dvodimenzijski poprečni 

(vertikalni) model ležišta, dvodimenzijski model 

poprečnog presjeka ležišta, v. two-dimensional crosssectional 


two-dimensional vertical reservoir model – dvodimenzijski 

poprečni (vertikalni) model ležišta, dvodimenzijski 



two-layer structure – dvoslojna struktura. Tip slojevite 

strukture (v. layer structure) koja se sastoji od dvaju 

periodički ponavljajućih slojeva u kristalnoj strukturi, 

na primjer, kaolinit (kaolinite) koji ima jedan oktaedrijski 

i jedan heksaedrijski sloj po jedinici duljine 

osi c; v. three-layer structure. 

two-phase fl ow – dvofazno strujanje. Simultano strujanje 

dviju faza, na primjer, nafte i plina ili nafte i 

vode. Faze imaju različita svojstva i oštru (jasnu) 

uzajamnu granicu. Dvofazno strujanje se odvija, na 

primjer, u naftnim ležištima s režimom otopljenog 

plina (simultano strujanje nafte i plina) i u naftnim 

ležištima s vodotlačnim režimom (simultano strujanje 

nafte i vode). U slučaju dvofaznog strujanja u 

ležištu, relativna permeabilnost za svaku fazu (fl uid) 

će ovisiti o zasićenju ležišta tom fazom i načinu na 

koji je zasićenje nastalo (dreniranjem ili upijanjem ili 

kombinacijom tih dvaju procesa zasićivanja). Kada 

dva fl uida, nafta i plin, struje u cijevima, njihovo 

strujanje može biti laminarno (viskozno) ili turbulentno, 

ovisno o veličini Reynoldsova broja (v. monophasic 

fl ow). Također se može pojaviti tzv. zastoj 

kapljevine (usporavanje strujanja tekuće faze – v. 

liquid holdup) i formiranje specifi čne strukture strujanja 

(fl ow pattern) – čepolike (slug fl ow), poluprstenaste 

(semiannular fl ow) ili prstenaste (annular fl ow) 

strukture te strukture turbulentnog strujanja (turbulent 

fl ow). Pokazatelji koji karakteriziraju strukturu 

strujanja određuju gubitke energije; v. monophasic 

fl ow, three-phase fl ow, gas-oil relative permeability, 

water-oil relative permeability. 

two-phase formation volume factor – dvofazni (ukupni) 

slojni (ležišni) volumetrijski (obujamski) faktor v. 

total formation volume factor. 

two-phase gas-oil separator – dvofazni naftno-plinski 

separator. Uređaj za separaciju produkcije bušotine 

na dvije faze – tekuću i plinovitu. Odvojeni plin izlazi 

na vrhu separatora, a tekuća faza na njegovu dnu. 

Dvofazni separatori se konstrukcijski izvode kao 

horizontalni (horizontal gas-oil separator, horizontal 

two-phase gas-oil separator – s jednom i dvije posude), 

vertikalni (vertical gas-oil separator, vertical twophase 

gas-oil separator) i sferični (spherical gas-oil 

separator, spherical two-phase gas-oil separator); v. 

gas-oil separator, three-phase separator. 

two-phase metering separator – dvofazni mjerni separator 

– v. metering separator. 

two-phase relative permeability – dvofazna relativna 

permeabilnost – v. gas-oil relative permeability, 

water-oil relative permeability, relative permeability, 

three-phase relative permeability.

two-phase reservoir 920 

type section 

two-phase reservoir – dvofazno naftno ležište, naftno 

ležište s plinskom kapom, v. gas-cap oil reservoir. 

two-phase separator – dvofazni separator. Horizontalna, 

vertikalna ili sferična posuda za separaciju 

produkcije bušotine na dvije faze – plinovitu i ukupnu 

tekuću (zajedno nafta i voda), za razliku od 

trofaznog separatora (v. three-phase separator), koji 

služi za separaciju produkcije na tri faze (nafta, plin i 

voda); v. two-phase gas-oil separator. 

two-rate drawdown test (testing) – ispitivanje bušotine 

metodom pada tlaka s dva protoka – v. pressure 

drawdown test. 

two-rate fl ow test (testing) – ispitivanje bušotine metodom 

dvaju protoka. Varijanta ispitivanja bušotina 

metodom višestrukih (višekratnih) protoka, koja se 

sastoji od samo dva kapaciteta proizvodnje bušotine. 

Sinonim: two-rate test, v. multiple-rate fl ow test. 

two-rate pressure drawdown test (testing) – ispitivanje 

bušotine metodom pada tlaka s dva protoka – v. 

pressure drawdown test. 

two-rate test (testing) – ispitivanje bušotine metodom 

dvaju protoka, v. two-rate fl ow test. 

two-spot – mreža (raspored) bušotina »2 točke«, v. twospot 

well pattern. 

two-spot pattern – mreža (raspored) bušotina »2 točke«, 

v. two-spot well pattern. 

two-spot waterfl ood (waterfl ooding) – zavodnjavanje 

po mreži bušotina »2 točke«, v. two-spot well 

pattern. 

two-spot well pattern – mreža (raspored) bušotina »2 

točke«. Izolirana mreža (raspored) bušotina s jednom 

injekcijskom i jednom proizvodnom bušotinom. 

Primjenjuje se za pokusna istiskivanja nafte. 

Sinonimi: two-spot, two-spot pattern; v. pattern fl ood, 

well pattern. 

two-stage compressor – dvostupanjski kompresor. 

Tip kompresora s dvije komore za podizanje tlaka 

(komprimiranje) plina u dva sukcesivna stupnja (koraka). 

U prvoj komori se plin usisava i komprimira 

do određenog tlaka, a u drugoj se komprimira do 

konačnog (potrebnog) tlaka. Sinonim: double-stage 

compressor; v. multiple-stage compressor, three-stage 

compressor. 

two-stage crude oil desalting – dvostupanjska desalinizacija 

(odsoljavanje) sirove nafte. Proces uklanjanja 

soli iz sirove nafte u kojem se primjenjuju dva 

uređaja za desalinizaciju. Voda koja izlazi iz drugog 

uređaja za desalinizaciju ima manji salinitet od vode 

u nafti koja ulazi u prvi desalinizacijski uređaj (ali 

veći od saliniteta vode za razrjeđivanje) pa se može 

rabiti umjesto vode za razrjeđivanje (i time smanjiti 

volumen vode potreban za tu operaciju) i injektirati 

u naftu prije prvog stupnja desalinizacije (prije 

ulaza nafte u prvi desalinizacijski uređaj). Smanjeni 

potrebni volumen vode za razrjeđivanje u dvostupanjskoj 

desalinizaciji nafte iznosi 1% do 2% protoka 

sirove nafte što je znatno manje od potrebnog 

volumena u jednostupanjskoj desalinizaciji (v. single-stage 

crude oil desalting); v. crude oil desalting, 

salt content of crude oil. 

two-stage separation – dvostupanjska separacija. 

Proces separacije produkcije bušotine na tekuću 

i plinovitu fazu s dva ravnotežna kontaktna otplinjavanja 

u nizu. Sustav dvostupanjske separacije 

se sastoji od jednog naftno-plinskog separatora, 

koji čini prvi stupanj separacije s radnim tlakom 

između 0,7 i 7 bar (između 10 i 100 psi), i skladišnog 

(atmosferskog) rezervoara kao drugog (konačnog) 

stupnja separacije. Dvostupanjska separacija 

se primjenjuje za nafte velike relativne gustoće s 

niskim plinskim faktorima (GOR) i/ili pri niskim dinamičkim 

tlakovima na ušću bušotina; v. multiplestage 

separation, four-stage separation, three-stage 

separation. 

two-step reamer – dvostupanjski proširivač kanala bušotine 


two-way bit – dvolopatasto bušaće dlijeto, bušaće dlijeto 


two-way drilling bit – dvolopatasto bušaće dlijeto, bušaće 

dlijeto »riblji rep«, v. drag drilling bit. 

two-wing bit – dvolopatasto bušaće dlijeto, bušaće dlijeto 


two-wing drag drilling bit – dvolopatasto bušaće dlijeto, 


two-wing drilling bit – dvolopatasto bušaće dlijeto, 


tying bar – tombolo, v. tombolo. 

type area – tipsko područje, područje stratotipa. Geografsko 

područje koje okružuje (u sebi uključuje) 

tipski lokalitet ili lokalitet stratotipa (v. type locality) 

stratigrafske jedinice (stratigraphic unit) ili granice 

(stratigraphic boundary). Unutar tipskog područja su 

široko predstavljeni dijagnostički uzajamni odnosi 

tipskog ili stratotipskog presjeka (v. type section). Sinonim: 

type region. 

type-boundary section – stratotip granice jedinica, v. 

boundary stratotype. 

type fossil – tipski fosil. Termin koji se katkada primjenjuje 

kao sinonim termina index fossil (provodni fosil). 

type locality – (1) tipski lokalitet, lokalitet stratotipa. 

U geologiji – mjesto na kojem se nalazi stratotip (v. 

stratotype) i od kojeg potječe njegov naziv. Sadržava 

tipski presjek (type section) i ulazi u tipsko područje 

(type area). (2) tipomorfni lokalitet. U geologiji – mjesto 

na kojem je prvi puta utvrđena i opisana neka 

geološka osobitost, na primjer, određeni tip eruptivne 

(magmatske) stijene ili tipični primjer fosilne 

vrste ili podvrste. 

type log – tipski karotažni dijagram. Karotažni dijagram 

bušotine (wireline well log) koji je odabran kao najreprezentativniji 

za vertikalnu sekvenciju sedimentnih 

stijena ili stratigrafi ju oređenog područja. Deformacija 

stijena je prisutna u najmanjoj mogućoj 

mjeri. Dijagram nema (ili ima malo) rasjeda (faults) 

s izgubljenim ili udvostručenim sekcijama, mogu 

postojati neskladi (unconformities), ali s najmanjim 

mogućim nestankom sekcije ispod nesklada. Tipski 

karotažni dijagram se rabi kao standard za usporedbu 

i identifi kaciju stijena na drugim karotažnim dijagramima 

područja. 

type region – tipsko područje, područje stratotipa, v. 

type area. 

type section – tipski (stratotipski) presjek. U geologiji 

– izvorno (originalno) opisana sekvencija slojeva 

(sequence of strata) koji čine stratigrafsku jedinicu 

(stratigraphic unit). Služi kao objektivni etalon s kojim 

se mogu uspoređivati prostorno odvojeni dijelovi 

jedinice i koji se nalazi pretežito na području gdje 

dana jedinica ima najveću debljinu i potpuno je izlo

type well 921 

typomorphic mineral 

žena (ili barem ima krovinu i podinu). Tipski presjeci 

litostratigrafskih jedinica (lithostratigraphic units) se 

nikada ne mogu mijenjati – uvijek postoji samo jedan 

tipski (stratotipski) presjek, iako može biti nekoliko 

tipičnih presjeka (typical section). 

type well – tipska bušotina. Bušotina s izbušenom jezgrom 

koja se rabi kao stratigrafski standard (stratigraphic 

standard) za dano polje ili područje. Tipska 

bušotina na polju je obično druga izbušena bušotina 

na tom polju. 

typical crude oils – tipične (karakteristične) sirove nafte. 

Sirove nafte koje se po nekim svojstvima (npr. 

relativnoj gustoći, sadržaju sumpora, dušika, soli i 

dr.) razlikuju od normalnih nafti. Sinonim: typic crude 

oils. 

typic crude oils – tipične (karakteristične) sirove nafte, 

v. typical crude oils. 

typomorphic mineral – tipomorfni mineral. Mineral 

koji se tipično formirao u uskom dijapazonu temperature 

i tlaka.

Udden grade scale 922 

ultimate recoverable reserves 

Udden grade scale – Uddenova skala veličine zrna. Logaritamska 

skala veličine zrna (v. grade scale), razrađena 

od američkog geologa J.A. Uddena, koja rabi 

veličinu 1 milimetar kao referentnu točku, a ostale 

klase (razredi) veličine se dobiju sukcesivnim dijeljenjem 

s 2 za manje veličine i množenjem s 2 za veće 

vrijednosti veličine zrna, na primjer, 0,25; 0,5; 1; 2; 4 

itd; v. Atterberg grade scale, Wentworth grade scale. 

uintahite, uintaite – uintait, gilsonit, v. gilsonite. 

ULCC-ship – supertanker za sirovu naftu, v. ultralarge 

crude carrier. 

ullage – slobodni volumen rezervoara, v. outage, 1. 

ullage hole – mjerni otvor rezervoara. Otvor na krovu 

rezervoara za mjerenje sadržaja u njemu. 

ullage space – slobodni prostor rezervoara. Prostor između 

površine (nivoa) tekućine u skladišnom rezervoaru 

i njegova vrha; v. outage. 

ullaging – mjerenje nivoa nafte u rezervoaru. Određivanje 

količine (volumena) sirove nafte u skladišnom 

rezervoaru mjerenjem visine nivoa nafte u njemu. 

ulmifi cation – potresećivanje, v. peat formation. 

ultimate analysis – elementarna (elementarna kemijska) 

analiza. Kvantitativna analiza (određivanje 

postotnog sadržaja) elemenata u kemijskom spoju. 

Na primjer, elementarnom analizom ugljena se određuje 

sadržaj ugljika, vodika, sumpora, dušika, kisika 

i pepela. 

ultimate base level – konačna baza erozije. u geologiji 

– najniža moguća baza erozije (base level). Za rijeke je 

to nivo mora produljen u kopno u obliku imaginarne 

(zamišljene) plohe koja se proteže ispod nivoa rijeke. 

Sinonim: general base level; v. temporary base level. 

ultimate bearing capacity – maksimalni nosivi kapacitet 

(nosivost). Srednje opterećenje (average load) po 

jedinici površine koje je potrebno za izazivanje razaranja 

potporne mase tla; v. bearing capacity. 

ultimate chemical analysis of crude oil – elementarna 

(elementarna kemijska) analiza sirove nafte. Analiza 

postotnog sadržaja pojedinih elemenata u sastavu 

sirove nafte – ugljika, vodika, dušika, kisika i sumpora. 

Elementarnom analizom se može vrlo malo 

Uu 

saznati o tipu spojeva u nafti i o njenim fi zikalnim karakteristikama, 

ali je korisna za određivanje sumpora 

(koji se mora ukloniti iz nafte). 

ultimate form – konačna forma reljefa (reljef), v. ultimate 

landform. 

ultimate gas recovery – konačni iscrpak plina, v. ultimate 

recovery. 

ultimate landform – konačna forma reljefa (reljef). Teoretska 

forma reljefa (theoretical landform) koja je 

nastala prije kraja ciklusa erozije. Sinonim: ultimate 

form; v. initial landform, sequential landform. 

ultimate oil recovery – konačni iscrpak nafte, v. ultimate 

recovery. 

ultimate petroleum resources – konačni resursi ugljikovodika. 

Količina ugljikovodika čije se postojanje 

može pretpostaviti i koji se mogu jednog dana otkriti. 

Čisto geološki koncept koji ne uzima u obzir 

tehnička ili ekonomska ograničenja i ne ovisi o vremenu. 

ultimate potential recovery – konačni potencijalni 

iscrpak. Pojam koji se katkada rabi u procjenama 

početnih rezervi ugljikovodika u danom vremenu 

koje će se razraditi na nekom području nakon što se 

završe sve istraživačke i razradne aktivnosti i s obzirom 

na geološku perspektivnost područja, poznatu 

tehnologiju i očekivane ekonomske uvjete. Konačni 

potencijalni iscrpak uključuje ukupnu proizvodnju 

(cumulative production), preostale rezerve – dokazane 

(proved reserves), vjerojatne (probable reserves) 

i moguće (possible reserves) i buduće priraste rezervi 

proširivanjem i revizijom postojećih i otkrivanjem 

novih ležišta. Pojam se također može defi nirati kao 

zbroj početnih rezervi (initial reserves) i drugih resursa 

koji mogu biti pridobivi u budućnosti. 

ultimate production – konačna (ukupna) proizvodnja. 

Ukupna proizvodnja nafte ili plina bušotine, ležišta ili 

polja. Sinonim: total production. 

ultimate recoverable reserves – ukupne (maksimalno) 

pridobive rezerve. Očekivana proizvodnja nafte 

ili plina iz ležišta, suma ukupne proizvodnje, dokazanih 

rezervi (proved reserves) i vjerojatnih rezervi

ultimate recovery 923 

ultraplankton 

(probable reserves) poznatih ležišta/polja (uključujući 

i proizvodnju koja bi se mogla dodatno ostvariti primjenom 

tehnologija povećanja iscrpka u budućnosti). 

Ne postoji garancija da će se očekivana ukupna 

proizvodnja zaista i realizirati. 

ultimate recovery – konačni iscrpak. Količina ili volumen 

ili postotak ukupnog volumena nafte ili plina 

u danom ležištu/polju koji se može proizvesti uz 

postojeće ekonomske, tehničke i tehnološke uvjete, 

odnosno ukupna proizvodnja nafte ili plina koja 

je ostvarena ili se procjenjuje da će se ostvariti od 

početka proizvodnje do konačnog napuštanja ležišta/polja 

(tj. tijekom njihova proizvodnog životnog 

vijeka). Konačni iscrpak može uključiti samo proizvodnju 

primarnim metodama (primary production) 

i također proizvodnju ostvarenu konvencionalnim 

zavodnjavanjem (waterfl ood) i metodama povećanja 

iscrpka (enhanced oil recovery). Sinonim: total 

recovery. 

ultimate reservoir capacity – ukupni teoretski kapacitet 

podzemnog plinskog skladišta. Maksimalna ukupna 

količina (volumen) plina koju može sadržavati 

ležište podzemnog plinskog skladišta (ukupan teoretski 

volumen plina u ležištu skladišta) uključujući 

radni plin (v. working gas), puferski plin ili plinski jastuk 

(v. cushion gas) i primarni ležišni (slojni) plin (v. 

native gas). 

ultimate reservoir pressure – maksimalni tlak podzemnog 

plinskog skladišta. Maksimalan manometarski 

tlak (na ušću ili dnu bušotine) plina u podzemnom 

skladištu pri njegovu ukupnom teoretskom kapacitetu 

(v. ultimate reservoir capacity). 

ultimate shear strength – maksimalna smična čvrstoća 

(čvrstoća na smik). Maksimalno naprezanje smika 

(smično naprezanje, shearing stress), tj. polovica diferencijalnog 

naprezanja ili razlike naprezanja, koje odgovara 

maksimalnoj čvrstoći (v. ultimate strength). 

ultimate strength – maksimalna čvrstoća. Maksimalno 

diferencijalno naprezanje (maximum diff erential stress) 

koje materijal može izdržati pri uvjetima deformacije 

bez njegova razaranja; v. ultimate shear strength. 

ultra-abyssal – ultraabisalni, hadalni, pučinski, v. hadal. 

ultra-abyssal zone – ultraabisalna (hadalna, pučinska) 

zona, ultraabisal, v. hadal zone. 

ultrabasic – ultrabazičan. U petrologiji – termin kojim 

se označavaju eruptivne (magmatske) stijene 

(v. igneous rock) s niskim sadržajem silicij-dioksida 

(nižim nego u bazičnim eruptivnim stijenama) 

– manjim od 45% (postotni sadržaj silicij-dioksida je 

arbitraran i varira među petrolozima, iako je gornja 

granica prvobitno bila postavljena na 44%) – koje su 

karakterizirane visokim sadržajem mafi tnih komponenata, 

osobito olivina (u peridotitima) i amfi bola 

i piroksena (u perknitima i pikritima). Termin ultrabasic 

se često sinonimno primjenjuje naizmjenično 

s terminom ultramafi c (ultramafi tni). Iako je većina 

ultrabazičnih stijena također ultramafi tna, postoje 

neke iznimke – na primjer, monomineralne stijene 

(monomineralic rocks) sastavljene od piroksena su 

ultramafi tne, ali nisu ultrabazične zbog njiohova 

visokog sadržaja silicij-dioksida, dok se monomineralna 

stijena sastavljena od anortita treba smatrati 

ultrabazičnom (sadržaj silicij-dioksida iznosi 43,2%) 

ali nije ultramafi tna. Ultrabazične stijene su jedan od 

tipova eruptivnih stijena prema široko primjenjiva- 

nom sustavu njihove klasifi kacije na bazi sadržaja 

silicij-dioksida – ostali tipovi su kisele (v. acidic), bazične 

(v. basic) i neutralne (v. intermediate). 

ultrabasic (ultra-basic) igneous rocks – ultrabazične 

eruptivne (magmatske) stijene, v. ultrabasic. 

ultrabasic (ultra-basic) rocks – ultrabazične eruptivne 

(magmatske) stijene, v. ultrabasic. 

ultradeep water – ultraduboka voda. Voda s dubinom 

većom od 1.500 metara (5.000 stopa). 

ultraheavy crude – ekstrateška sirova nafta, v. extra-heavy 

crude oil. 

ultraheavy crude oil – ekstrateška sirova nafta, v. extraheavy 

crude oil. 

ultraheavy oil – ekstrateška sirova nafta, v. extra-heavy 

crude oil. 

ultralarge (ultra-large, ultra large) crude carrier 

(ULCC) – supertanker za sirovu naftu. Vrlo veliki tanker 

za prijevoz sirove nafte čija je nosivost (kapacitet) 

između 320.000 i 600.000 tona ili veća od 175.000 ili 

250.000 ili 400.000 tona (defi nicija kapaciteta znatno 

varira ovisno o izvorima). Sinonim: ULCC-ship. 

ultralong-spaced electric (ultralong-spaced-electric, 

ultra-long-spaced electric, ultra-long spaced 

electric) log (ULSEL) – (1) elektrokarotaža (električna 

karotaža) s ultradugom sondom. Otporska električna 

karotaža (elektrokarotaža) s modifi ciranom vrlo 

dugačkom normalnom sondom montiranom na 

kabelu duljine 1.500 metara (5.000 stopa). Razmaci 

između strujne i mjerne elektrode sonde su 25, 50, 

200 i 350 metara (75, 150, 600 i 1.000 stopa). Razlika 

između izmjerenih vrijednosti električne otpornosti 

(specifi čnog električnog otpora) i prethodno izračunatih 

vrijednosti prema podacima konvencionalne 

otporske elektrokarotaže upućuje na postojanje 

objekata s anomalnom električnom otpornošću u 

blizini bušotine, takvih kao što su solna doma ili bliski 

ugljikovodici. Karotaža tipa ULSEL se primjenjuje 

za kartiranje nagiba solne dome. Drugi oblik pisanja 

termina: ultralong-spacing electric log. (2) dijagram 

elektrokarotaže s ultradugom sondom. 

ultralong-spacing electric log – elektrokarotaža (električna 

karotaža) s ultradugom sondom, v. ultralongspaced 

electric log. 

ultramafi c – ultramafi tni. U petrologiji – termin kojim 

se označavaju eruptivne stijene (v. igneous rock) sastavljene 

uglavnom od mafi tnih minerala (poput 

olivina i piroksena), na primjer, monomineralne stijene 

(monomineralic rocks) sastavljene od hiperstena 

(hypersthene), augita (augite) ili olivina (olivine); v. 

ultrabasic. 

ultramafi c rock – ultramafi tna stijena, ultramafi t. Prema 

klasifi kaciji IUGS (v. IUGS classifi cation) – opći naziv 

za plutonsku stijenu (plutonic rock) s indeksom boje 

(color index) M jednakim ili većim od 90 koja uključuje 

(između ostalih) dunit (dunite), peridotit (peridotite) 

i piroksenit (pyroxenite). Sinonim: ultramafi te. 

ultramafi te – ultramafi t, ultramafi tna stijena, v. ultramafi 

c rock. 

ultrametamorphism – ultrametamorfoza, ultrametamorfi 

zam. U geologiji – proces metamorfoze (metamorfi 

zma) pri ekstremno visokim vrijednostima 

temperatura i tlakova pri kojima se stijene djelomično 

do potpuno tale s nastankom magme (magmatske 

taljevine). 

ultraplankton – ultraplankton. Najmanji plankton, veli

ultrasonic borehole imager (UBI) 924 

unconformity 

čine 5 mikrometara i manji; v. nannoplankton, microplankton, 

macroplankton, megaloplankton. 

ultrasonic borehole imager (UBI) – ultrazvučni skener 

kanala bušotine. Karotažni sustav koji se primjenjuje 

za analizu stanja zaštitne kolone (korozije, oštećenja) 

i kvalitete cementacije (prisutnosti cementa u kanalu 

bušotine). 

ultrasonic imager (USI) – ultrazvučni skener, v. ultrasonic 

borehole imager. 

ultrasonic meter – ultrazvučno protočno mjerilo. Mjerilo 

protoka fl uida na principu širenja zvuka kroz fl uid 

koji struji kroz cjevovod. Jedan tip ultrazvučnog protočnog 

mjerila je na principu razlike vremena širenja 

zvuka (zvučnog vala) u smjeru strujanja fl uida i suprotno 

smjeru strujanja, dok drugi tip ultrazvučnog 

mjerila emitira ultrazvučne valove u fl uid i registrira 

signal koji se refl ektira od mjehurića ili čestica u fl uidu. 

U mjerenjima protoka ultrazvučnim mjerilom 

nema pada tlaka, ali je glavna teškoća točnost mjerenja 

brzine zvuka (koja se zahtijeva pri mjerenju 

znatno manjih brzina strujanja fl uida). Primjenjuju 

se za mjerenja volumena (protoka) prirodnog plina u 

cjevovodima velikog promjera, korozivnih tekućina, 

kaša i otpadnih voda. 

umbrella – košara za hvatanje urušene stijene, v. cave 

catch. 

unaccounted-for gas – neobračunani plin, distributivni 

gubici plina. Razlika između ukupne količine (volumena) 

plina koja je na raspolaganju i dobavljena 

je iz svih izvora i ukupne količine (volumena) plina 

predviđenog (obračunatog) za prodaju, zamjenu ili 

vlastitu (internu) potrošnju. Uključuje gubitke usljed 

propuštanja ili druge stvarne gubitke, statistička neslaganja 

volumena zbog mjerne netočnosti protočnih 

brojila (mjerila), utjecaje varijacija tlaka i/ili temperature 

i razlike u vremenima mjerenja. Sinonimi: 

distribution losses, miscellaneous losses. 

unary system – jednokomponentni sustav. Kemijski sustav 

koji se sastoji samo od jedne komponente. Sinonim: 

unicomponent system. 

unassociated gas – slobodni (nekaptažni) plin, plin plinskog 

ležišta, v. nonassociated gas. 

unavoidable gas – neizbježivi (neizbježivo proizvedeni) 

plin. Prirodni ili industrijski (umjetno) proizvedeni 

(dobiveni) plin čija se proizvodnja, kao sporednog 

produkta, ne može izbjeći, na primjer, kaptažni plin 

koji je vezan uz proizvodnju nafte (associated gas), 

visokopećni plin (blast-furnace gas) i drugi. 

unbalanced perforating – perforiranje pri neravnotežnom 

tlaku, v. reverse-pressure perforating. 

uncased – nezacijevljen, bez zaštitne kolone (kolone zaštitnih 

cijevi), v. open hole. 

uncased hole – bušotina bez zaštitne kolone, nezacijevljena 


open hole. 

uncased well – bušotina bez zaštitne kolone, nezacijevljena 


open hole. 

unconcentrated fl ow – površinsko padinsko tečenje, v. 

overland fl ow. 

unconcentrated wash – plošna erozija, v. sheet erosion. 

unconfi ned aquifer – slobodni vodonosni horizont 

(akvifer), vodonosni horizont (akvifer) s vodnim licem 

(zrcalom). Vodonosni horizont (akvifer) koji sadr- 

ži neukliještenu (slobodnu, neartešku) podzemnu 

vodu (v. unconfi ned ground water). Sinonim: watertable 

aquifer. 

unconfi ned compression test – ispitivanje neograničenom 

kompresijom (stlačivanjem), ispitivanje na drobljenje. 

Ispitivanje stijene troosnom kompresijom ili 

stlačivanjem (v. triaxial compression test) pri posebnim 

uvjetima kada se ne primjenjuje ograničeni tlak. 

Sinonim: crushing test. 

unconfi ned ground water – neukliještena (nearteška, 

slobodna) podzemna voda. Podzemna voda sa slobodnim 

vodnim licem ili zrcalom (free water table), tj. 

podzemna voda iznad relativno vodonepropusnog 

sloja koja se ne nalazi pod tlakom, za razliku od arteške 

(ukliještene) podzemne vode (v. confi ned ground 

water). Sinonimi: free ground water, nonartesian 

ground water, phreatic water (v.), unconfi ned water. 

unconfi ned water – neukliještena (nearteška, slobodna) 

podzemna voda, v. unconfi ned ground water. 

unconformability – nesklad. U geologiji – kvaliteta, 

stanje ili uvjet nesklada, na primjer, uzajamni odnosi 

diskordantnih (neskladnih) slojeva (unconformable 

strata). Sinonim termina unconformity (v.). 

unconformable – diskordantan, neskladan. U geologiji 

– termin za označavanje slojeva ili stratifi kacije (slojevitosti) 

koji pokazuju diskordantne ili neskladne uzajamne 

odnose sa starijim podzalegnutim stijenama i 

ne slijede ispod zaliježuće stijene po neposrednom 

vremenskom redoslijedu (tj. bez vremenskog prekida) 

ili ne formiraju zajedno s njima kontinuiranu seriju 

(niz). U strogom smislu, termin se primjenjuje za 

označavanje mlađih slojeva čiji položaj nije u skladu 

s položajem starijih slojeva (neposredno zaliježućim 

stijenama) ili koji nemaju jednak nagib i pružanje 

kao stariji slojevi (tj. skladan nagib i pružanje s njima). 

Diskordantnim ili neskladnim se također naziva 

kontakt među diskordantno (neskladno) zaliježućim 

stijenama (unconformable rocks). Sinonim: discordant; 

v. conformable. 

unconformity – (1) diskordancija, nesklad. U geologiji 

– (a) Znatni prekid (break, interruption) ili praznina 

(gap) u geološkom profi lu kada iznad jedne stijenske 

jedinice (naslage stijena) zaliježe druga jedinica 

(naslaga) koja nije sljedeća u kontinuiranom stratigrafskom 

nizu kao, na primjer, prekid kontinuiteta 

sedimentacijske sekvencije sedimentnih stijena 

(depositional sequence of sedimentary rocks) ili prekid 

(granica) između erodiranih eruptivnih (magmatskih) 

stijena (igneous rocks) i mlađih sedimentnih 

slojeva (sedimentary strata). Diskordancija se pojavljuje 

kao rezultat promjena koje uzrokuju prekid sedimentacije 

tijekom znatnog vremenskog intervala 

i koje su obično uvjetovane uzdizanjem i erozijom 

s gubitkom prethodno formiranih (ranijih) dijelova 

geološkog profi la. Diskordancija odgovara duljem 

vremenskom prekidu sedimentacije u usporedbi s 

dijastemom (v. diastem). (b) Strukturni uzajamni odnos 

(structural relationship) između slojeva stijena u 

kontaktu koji je karakteriziran nepostojanjem kontinuiteta 

sedimentacije i odgovara periodu prekida 

sedimentacije (period of nondeposition), trošenja 

(raspadanja, weathering) ili, osobito, erozije – bilo 

subaeralne (subaerial erosion), bilo subakvatske 

(subaqueous erosion) – prije sedimentacije mlađih 

slojeva. Diskordancija je često (ali ne uvijek) ozna

unconformity trap 925 

underfl ow 

čena nepostojanjem paralelnosti između slojeva. U 

strogom smislu, diskordancija je uzajaman odnos u 

kojem mlađi, nadzalegnuti (pokrovni), sloj ima nagib 

i pružanje koji nisu skladni s nagibom i pružanjem 

starijeg, podzalegnutog sloja, što je osobito karakteristično 

za kutnu diskordanciju ili nesklad (v. angular 

unconformity). Sinonimi: transgression, unconformability; 

v. conformity. (2) ploha diskordancije (nesklada), 

v. surface of unconformity. 

unconformity trap – diskordantna zamka. U geologiji 

– naftna ili plinska zamka koja je vezana s diskordancijom 

(neskladom). 

unconsolidated material – nekonsolidirani materijal. U 

geologiji – (a) Rahli (rastresiti, nezbijeni) ili nestratifi - 

cirani (neuslojeni) sediment ili sediment čije čestice 

nisu cementirane zajedno neovisno o njegovu zalijeganju 

na površini ili nekoj dubini. (b) Rahli (nevezani, 

rastresiti) materijal tla. 

unconsolidated sand – nekonsolidirani (necementirani, 

nevezani) pješčenjak, v. unconsolidated sandstone. 

unconsolidated sandstone – nekonsolidirani (necementirani, 

nevezani) pješčenjak. Pješčana (pješčenjačka) 

formacija u kojoj zrna nisu uzajamno vezana 

cementom. U proizvodnji nafte ili plina iz takvih pješčenjaka 

doći će do prodora pijeska u bušotinu ako 

se ne poduzmu mjere njegova sprječavanja. 

uncontaminated zone – neporemećena (nezagađena) 

zona, v. uninvaded zone. 

uncontrolled acidizing treatment – neregulirana (nekontrolirana, 

neselektivna) obrada kiselinom. U tehnologiji 

obrada formacija kiselinom – operacija obrade 

kiselinom u kojoj se kiselina i zatim protiskivajući fl uid 

(displacement fl uid) pumpa u kolonu zaštitnih cijevi 

(casing) dok kolona uzlaznih cijevi (tubing) može, 

ali ne mora, biti u kanalu bušotine. Postupak je brz 

i nije skup, ali je bez kontrole (regulacije) puta kiseline, 

za razliku od regulirane ili kontrolirane obrade 

kiselinom (controlled acidizing treatment). 

uncontrolled blowout – nekontrolirana erupcija, v. 

blowout. 

unconventional crude oil – nekonvencionalna (netradicionalna, 

nova) sirova nafta, v. nonconventional 

crude oil. 

unconventional gas – nekonvencionalni (netradicionalni, 

novi) prirodni plin, v. nonconventional natural 

gas. 

unconventional natural gas – nekonvencionalni (netradicionalni, 

novi) prirodni plin, v. nonconventional 

natural gas. 

unconventional oil – nekonvencionalna (netradicionalna, 

nova) sirova nafta, v. nonconventional crude oil. 

unctuous – mastan, v. soapy. 

unda – sredina sedimentacije u zoni djelovanja valova. 

Sredina sedimentacije (environment of sedimentation) 

koja leži u zoni aktivnog djelovanja valova (zone 

of wave action). Termin se može rabiti sam ili u kombinaciji 

s drugim terminom. 

undaturbidite – undaturbidit, valni turbidit. Sediment 

koji se formirao iz suspenzije nastale žestokim olujama; 

sediment između običnog valnog sedimenta 

(wave deposit) i turbidita (turbidite). 

underage – proizvodnja ispod dopuštene, v. underproduction. 

underbalance – pretičak slojnog tlaka u procesu bušenja. 

Uvjeti bušenja kada se primjenjuje isplaka takve 

relativne gustoće da je visina hidrostatičkog tlaka 

(hydrostatic pressure) njenog stupca u bušotini (kanalu 

bušotine) manja od slojnog tlaka (pornog tlaka 

bušene formacije, formation pressure, fl uid pressure); 

v. overbalance. 

underbalanced drilling – bušenje pri uvjetima pretička 

pornog tlaka formacije (slojnog tlaka). U procesu 

bušenja – metoda (režim) bušenja bez hidrostatičke 

ravnoteže tlaka formacije i stupca isplake u bušotini 

– pri uvjetima kada je visina hidrostatičkog tlaka 

(hydrostatic pressure), odnosno, tlaka stupca isplake 

u bušotini (kanalu bušotine) manja od pornog tlaka 

bušene formacije (slojnog tlaka, formation pressure, 

fl uid pressure). Pri takvom režimu bušenja će slojni 

fl uidi pritjecati u bušotinu, pa se rabi rotacijska glava 

(rotation head) za sprječavanja strujanja plina i bušaće 

isplake na površinu. Plin se izdvaja iz isplake separatorom 

i spaljuje na baklji. Primjenom te metode 

(tehnologije) bušenja postižu se znatno veće brzine 

bušenja (penetration rate), a glavna sigurnost procesa 

bušenja se postiže protuerupcijskim uređajem (preventerom); 

v. balanced drilling, overbalanced drilling. 

underbalanced perforating – perforiranje s pretičkom 

slojnog tlaka. Perforiranje kolone zaštitnih cijevi (zaštitne 

kolone, casing) ili lajnera (liner) s tlakom u kanalu 

bušotine (downhole pressure) manjim od tlaka 

formacije (slojnog tlaka, formation pressure), tako da 

će slojni fl uidi strujati u formaciju i čistiti perforacijske 

kanale. Sinonim: reverse-pressure perforating. 

underconsolidation – premala konsolidacija sedimenata. 

U geologiji – konsolidacija sedimentnog materijala 

koja je manja od normalne (očekivane pri postojećem 

opterećenju pokrovnim naslagama stijena), 

na primjer, konsolidacija koja je rezultat prebrze 

sedimentacije tako da nije bilo vremena za potpuno 

slijeganje (settling) sedimenata; v. normal consolidation, 

overconsolidation. 

undercurrent – donja (dubinska) morska struja. Struja 

morske vode koja teče ispod površinske struje (surface 

current) različitom brzinom ili u različitom smjeru 

u odnosu na nju. 

undercutting – podsijecanje, podlokavanje. U geologiji 

– uklanjanje materijala iz osnovice strme padine ili 

litice (klifa) ili druge izložene stijene erozijskim djelovanjem 

padajuće ili tekuće vode (na primjer, meandrirajuće 

rijeke), vjetra s pijeskom u pustinjama ili 

valova duž strme obale. 

underfl ow – (1) tok ispod riječnog korita. Strujanje (tečenje) 

podzemne vode u horizontu ispod riječnog 

korita (v. underfl ow conduit); strujanje vode kroz tlo 

ili kroz podzemni sloj ili ispod objekta. (2) brzina protoka 

ispod riječnog korita. Brzina protoka (rate of discharge) 

podzemnih voda kroz horizont ispod riječnog 

korita (underfl ow conduit). (3) voda podzemnog toka. 

Voda koja teče ispod korita ili aluvijalne ravnice površinskog 

vodotoka. Takva voda obično teče u istom 

smjeru kao i površinski tok, ali znatno manjom brzinom. 

Terminom se osobito označava voda koja teče 

ispod suhog riječnog korita u aridnom području. 

(4) tok (struja) s dna hidrociklona. U procesu bušenja 

– tok (struja) tekućine s čvrstim česticama s dna hidrociklona 

za čišćenje isplake, na primjer, separatora 

pijeska (desander) ili separatora silta (desilter), u kojem 

je više čvrstih čestica nego u toku fl uida s vrha 

hidrociklona (v. overfl ow).

underfl ow conduit 926 

underground natural gas storage in converted mines 

underfl ow conduit – horizont tečenja ispod riječnog korita. 

Vodopropusni sediment koji zaliježe ispod korita 

površinskog vodotoka (surface stream channel) 

i u većoj ili manjoj mjeri je ograničen odozdo i na 

bokovima stijenama relativno niske permeabilnosti 

i sadrži podzemnu vodu (ground water) koja teče u 

istom smjeru kao površinski vodotok nad njim; v. 

underfl ow. 

undergage (undergauge) bit – bušaće dlijeto promjera 

manjeg (s promjerom manjim) od nominalnog. Bušaće 

dlijeto čiji je vanjski promjer smanjen zbog habanja 

(abrazije) tijekom bušenja. 

undergage (undergauge) hole – kanal bušotine promjera 

manjeg (s promjerom manjim) od nominalnog, 

suženi kanal bušotine. Kanal bušotine čiji je promjer 

manji od promjera (koji je uži od) dlijeta kojim je izbušen, 

za razliku od kanala bušotine s nominalnim 

promjerom (v. full-gage hole) ili promjerom većim od 

nominalnog (v. overgage hole). Sinonim: undresize 

(undersized) hole. 

underground blowout – podzemna erupcija bušotine. 

Nekontrolirano strujanje fl uida (koji se nalaze u kanalu 

bušotine i/ili su slojni) u podzemne zone (formacije) 

s nižim tlakom ili na površinu; v. blowout, 1. 

underground circulation – podzemna cirkulacija. (1) 

Nekontrolirano strujanje slojnih fl uida u podzemlju 

u zonu (ili zone) s nižim tlakom. (2) Strujanje isplačnih 

(bušaćih) fl uida iz bušotine u formacije s nižim 

tlakom. 

underground coal gasifi cation – podzemno rasplinjavanje 

ugljena, v. in-situ coal gasifi cation. 

underground combustion – podzemno izgaranje nafte, 

izgaranje nafte u ležištu, v. in-situ combustion. 

underground combustion drive – podzemno izgaranje 

nafte, izgaranje nafte u ležištu, v. in-situ combustion. 

underground gasifi cation – podzemno rasplinjavanje 

ugljena, v. in-situ coal gasifi cation. 

underground gas storage – podzemno skladištenje 

plina; podzemno plinsko skladište, v. underground natural 

gas storage. 

underground geology – podzemna (dubinska) geologija, 

v. subsurface geology. 

underground hydrocarbon storage cavern – kaverna 

za podzemno skladištenje ugljikovodika; kaverna 

za podzemno skladište ugljikovodika, v. rock cavern, 

salt cavern, underground natural gas storage in rock 

caverns, underground natural gas storage in salt caverns. 

underground natural gas storage – podzemno skladištenje 

prirodnog plina; podzemno skladište prirodnog 

plina. Stvaranje zaliha prirodnog plina u podzemlju 

radi dugoročne sigurne i ekonomične opskrbe potrošača 

velikim količinama tijekom ekstremnih sezonskih 

(ljetno-zimskih), kao i dnevnih kolebanja 

potrošnje (potražnje). Podzemnim skladištenjem 

se također bolje iskorištava kapacitet transportnih 

plinovoda (plin se može isporučivati potrošačima 

ili injektirati u skladište), omogućuje se proizvodnja 

plinskih bušotina malog kapaciteta (bušotina 

s niskim tlakom) u skladište i dobiva se sigurnost 

opskrbe plinom u slučaju havarija magistralnih plinovoda. 

Plin se obično skladišti u iscrpljenim plinskim 

i naftnim ležištima i vodonosnim slojevima 

(akviferima) te u podzemnim kavernama (izluženim 

solnim ili iskopanim stijenskim) i napuštenim rudnicima. 

Podzemna plinska skladišta se moraju nalaziti 

u blizini potrošačkih tržišta, kompresorskih stanica 

i magistralnih plinovoda. Većina skladišta se sastoji 

od četiri osnovna segmenta – plinskog jastuka (v. 

cushion gas), radnog (aktivnog, korisnog) plina (v. 

active gas), neiskorištenog kapaciteta (v. unused capacity 

of underground gas storage) i ukupnog kapaciteta 

skladišta (v. total capacity of underground gas 

storage). Sinonimi: natural-gas underground storage, 

underground gas storage, underground storage of gas, 

undeground storage of natural gas. 

underground natural gas storage fi eld – polje za podzemno 

skladištenje prirodnog plina; polje za podzemno 

skladište prirodnog plina, v. underground natural 

gas storage, underground natural gas storage in depleted 

gas reservoirs, underground natural gas storage in 

depleted oil resrevoirs. 

underground natural gas storage in abandoned mines 

– podzemno skladištenje prirodnog plina u napuštenim 

rudnicima; podzemno skladište prirodnog plina 

u napuštenim rudnicima, v. underground natural gas 

storage in converted mines. 

underground natural gas storage in aquifers – podzemno 

skladištenje plina u vodonosnim slojevima; 

podzemno plinsko skladište u vodonosnim slojevima. 

Skladištenje prirodnog plina u vodonosnim slojevima 

(akviferima) dolazi u obzir samo ako nema 

raspoloživih ili prikladnih plinskih ili naftnih ležišta. 

Vodonosni slojevi moraju zadovoljiti niz uvjeta da 

bi poslužili za skladištenje plina – moraju biti kontinuiranog 

protezanja, neporemećeni rasjedima, 

zatvoreni (izolirani) sa svih strana i imati veliki skladišni 

volumen, njihova poroznost mora biti takva 

da omogućuje istiskivanje vode plinom pri prihvatljivim 

tlakovima i moraju osigurati odgovarajući kapacitet 

proizvodnje plina – tako da je nužno izvesti 

ispitivanja kako bi se utvrdilo da neće biti propuštanja 

(gubljenja) plina u nadzalegnute i podzalegnute 

formacije. Bušotine, nužne za ispitivanje akvifera, 

neminovno će povećati ulaganja po jedinici volumena 

uskladištenog plina. Plin se može injektirati do 

tlaka u skladištu koji je 7 do 15 bar veći od početnog 

tlaka. Sinonimi: aquifer gas storage,aquifer natural 

gas storage, aquifer storage of gas, aquifer storage of 

natural gas, aquifer underground gas storage, aquifer 

underground natural gas storage, aquifer underground 

storage, aquifer underground storing; gas storage 

in aquifers, natural-gas storage in aquifers, storage of 

gas in aquifers, storage of natural gas in aquifers; v. underground 


underground natural gas storage in converted 

mines – skladištenje prirodnog plina u rudnicima; 

skladište prirodnog plina u rudnicima. Podzemno 

skladištenje i izgradnja skladišta prirodnog plina u 

postojećim rudnicima nakon njihove konverzije u 

skladišne kaverne. Postojeće kaverne nastale proizvodnjom 

slane vode (soli) zahtijevat će vrlo male 

preinake ili nikakve, dok će se na konvencionalnim 

rudnicima morati izvoditi znatne modifi kacije kako 

bi se osigurala njihova hermetičnost (izolacija) za 

skladištenje, odnosno spriječilo propuštanje (gubljenje) 

plina. Ako je konverzija rudnika u skladište izvediva, 

tada se može osigurati veliki skladišni kapacitet 

(volumen), uz vrlo niske jedinične troškove; v. under

underground natural gas storage in depleted fi elds 927 

underground natural gas storage in rock caverns 

ground natural gas storage, underground natural gas 

storage in man-made caverns. 

underground natural gas storage in depleted fi elds 

– skladištenje prirodnog plina u iscrpljenim poljima; 

skladište prirodnog plina u iscrpljenim poljima, v. underground 

natural gas storage in depleted gas reservoirs, 


reservoirs 

underground natural gas storage in depleted gas 

reservoirs – skladištenje prirodnog plina u iscrpljenim 

plinskim ležištima; skladište prirodnog plina u iscrpljenim 

plinskim ležištima. Podzemno skladištenje 

i izgradnja podzemnih skladišta prirodnog plina u 

iscrpljenim plinskim ležištima (ili poljima) vrlo su poželjni, 

pa se većina projekata u svijetu izvodi upravo 

u takvim ležištima, pogotovo ako se ona nalaze na 

željenim lokacijama skladišta. Da bi neko plinsko ležište 

(polje) bilo prikladno za skladištenje, ono mora 

imati velik volumen (treba, međutim, napomenuti 

da su mnoga plinska ležišta prevelika sa stanovišta 

efi kasne eksploatacije skladišta budući da zahtijevaju 

prevelik volumen plinskog jastuka), visoku 

permeabilnost (kako bi se osigurao željeni kapacitet 

proizvodnje plina iz skladišta), nepropusnu pokrovnu 

stijenu (koja će spriječiti vertikalnu migraciju i 

gubljenje plina te pad tlaka u skladištu) i takav strukturni 

oblik koji neće dopustiti horizontalno strujanje 

plina. Voda ne smije biti u ležištu (katkada, međutim, 

ona čini izolaciju za uskladišteni plin i u izvjesnoj 

mjeri podržava tlak tijekom eksploatacije skladišta). 

Obično je 50% ukupnog volumena plina u skladištu 

raspoloživo kao radni plin (za zadovoljavanje potreba 

vršne potrošnje), ostatak je plinski jastuk (plin 

plinskog jastuka se može djelomično iscrpiti nakon 

prestanka rada skladišta). Maksimalni kapacitet skladištenja 

i produktivnost bušotina skladišta se može 

povećati nadtlakom u skladištu u odnosu na početni 

tlak ležišta (početni tlak većine plinskih ležišta je 

između 0,97 i 11,18 bar/m a tlak skladišta se može 

povećati do 1,47 bar/m, čak i na 1,58 bar/m s dobrim 

izolacijskim pokrovnim stijenama). Minimalni dopušteni 

tlak u skladištu tijekom faze proizvodnje plina 

je ograničen (uvjetovan) tlakom pri kojem dolazi do 

ozbiljnog prodora vode u skladište. U tehnologiji 

razrade i eksploatacije plinskih skladišta u plinskim 

ležištima primjenljivi su svi principi razrade i analize 

kao za plinska ležišta. Sinonimi: gas storage in depleted 

gas reservoirs, natural gas storage in depleted 

gas reservoirs, storage of gas in depleted gas reservoirs, 

storage of natural gas in depleted gas reservoirs, 

underground gas storage in depleted gas reservoirs, 

underground storage of gas in depleted gas reservoirs, 

underground storage of natural gas in depleted gas reservoirs; 

v. natural-gas storage, underground natural 

gas storage. 


reservoirs – skladištenje prirodnog plina u iscrpljenim 

naftnim ležištima; skladište prirodnog plina u iscrpljenim 

naftnim ležištima. Podzemno skladištenje 

i izgradnja podzemnih skladišta prirodnog plina u 

iscrpljenim naftnim ležištima (ili poljima) su postali 

privlačni zbog mogućnosti pridobivanja znatnih 

dodatnih količina nafte iz takvog ležišta tijekom eksploatacije 

skladišta koje su inače nepridobive (na 

primjer, podizanje tlaka u ležištu vrlo hlapljive nafte 

injektiranjem plina i cikličko injektiranje i proizvodnja 

plina u okviru projekta podzemnog skladišta 

mogu biti ekonomična sekundarna metoda iskorištavanja 

takvih ležišta zbog dodatne proizvodnje vaporizirane 

nafte u obliku kondenzata ili tekuće faze 

prirodnog plina koji se odvajaju na postrojenju za 

obradu plina). Skladištenje plina u naftnim ležištima 

ima stanovite prednosti u odnosu na druge tipove 

zatvorenih struktura – plin se može uskladištiti pri 

tlaku u skladištu koji je najmanje jednak početnom 

ležišnom tlaku i bez opasnosti njegova mogućeg 

gubljenja iz skladišta zbog propuštanja ležišta, može 

se ostvariti dodatni iscrpak nafte i većina naftnih bušotina 

može primati i proizvoditi plin. Sinonimi: gas 

storage in depleted oil reservoirs, natural gas storage in 

depleted oil reservoirs, storage of gas in depleted oil reservoirs, 

storage of natural gas in depleted oil reservoirs, 

underground gas storage in depleted oil reservoirs, 

underground storage of gas in depleted oil reservoirs, 

underground storage of natural gas in depleted oil reservoirs; 

v. natural-gas storage, underground natural 

gas storage. 

underground natural gas storage in depleted reservoirs 

– skladištenje plina u iscrpljenim ležištima; plinsko 

skladište u iscrpljenim ležištima, v. underground 

natural gas storage in depleted gas reservoirs, underground 


underground natural gas storage in gas reservoirs 

– skladištenje plina u plinskim ležištima; plinsko skladište 

u plinskim ležištima, v. underground natural gas 

storage in depleted gas reservoirs. 

underground natural gas storage in man-made 

caverns – skladištenje prirodnog plina u umjetnim 

kavernama; skladište prirodnog plina u umjetnim kavernama. 

Podzemno skladištenje i izgradnja podzemnih 

skladišta prirodnog plina u umjetno stvorenim 

kavernama (šupljinama) u relativno nepropusnim 

stijenama, na primjer, solima, šejlu ili granitu. Kaverne 

se mogu odmah izraditi za svrhu skladištenja 

ili mogu biti prvobitno namijenjene za mineralnu 

proizvodnju i zatim pretvorene u plinsko skladište. 

Umjetne kaverne se mogu izraditi izluživanjem (otapanjem) 

solnih formacija (v. underground natural gas 

storage in salt caverns), standardnim (konvencionalnim) 

podzemnim rudarskim metodama (iskapanjem 

u stijenama – v. underground natural gas storage in 

rock caverns) i podzemnom nuklearnom eksplozijom 

(nuclear cavity) ili se mogu rabiti hermetizirana (izolirana) 

okna postojećih i napuštenih rudnika, na primjer, 

ugljena (v. underground natural gas storage in 

converted mines); v. underground natural gas storage. 

underground natural gas storage in mined rock 

caverns – skladištenje prirodnog plina u stijenskim 

kavernama; skladište u stijenskim kavernama, v. underground 


underground natural gas storage in oil reservoirs 

– skladištenje plina u naftnim ležištima; plinsko skladište 

u naftnim ležištima, v. underground natural gas 


underground natural gas storage in rock caverns 

– skladištenje prirodnog plina u stijenskim kavernama; 

skladište prirodnog plina u stijenskim kavernama. Podzemno 

skladištenje i izgradnja podzemnih skladišta 

prirodnog plina u kavernama iskopanim u relativno 

nepropusnim stijenama standardnim podzemnim

underground natural gas storage in salt 928 

underground storage 

rudarskim metodama – iskopavanjem stijene bušenjem 

i miniranjem i transportiranjem (izvlačenjem) 

iskopanog stijenskog materijala na površinu. Pristup 

kaverni i transport materijala može biti preko kosih 

rampi ili kroz vertikalna okna (izbor će ovisiti o geologiji 

terena i dubini kaverne koja je pak uvjetovana 

dubinom zrcala podzemne vode i vrstom ugljikovodika 

koji će se uskladištiti). Kaverne izrađene na taj 

način su skuplje od kaverni izrađenih izluživanjem 

(otapanjem) solnih naslaga, ali se mogu izrađivati 

gotovo na svim mjestima. Troškovi po jedinici volumena 

skladišta vrlo variraju ovisno o geologiji lokacije 

(tipu i dubini stijena, dubini vodnog zrcala), cijeni 

bušenja, miniranja, podgrađivanja, kontrole vode i 

radne snage te načinu odlaganja stijenskog materijala 

(odlaganje kao beskorisnog otpada ili mogućnost 

prodaje kao agregata). Stijenske kaverne su obično 

ispresijecane pukotinama koje sadrže vodu pri tlaku 

koji je ekvivalentan hidrostatičkom tlaku vodnog zrcala 

(0,10 bar/m) tako da se tlak u skladištu (kaverni) 

mora održavati ispod veličine hidrostatičkog tlaka 

formacije pa je zbog toga skladišni kapacitet (volumen 

skladišta) u stijenskoj kaverni gotovo dvostruko 

manji od kapaciteta solne kaverne. Stijenske kaverne 

uglavnom služe za skladištenje ukapljenog naftnog 

plina (LPG) i drugih tekućih ugljikovodika, ali im je 

primjena neznatna. Sinonim: underground natural 

gas storage in mined rock caverns; v. underground natural 

gas storage, underground natural gas storage in 

man-made caverns. 

underground natural gas storage in salt – podzemno 

skladištenje prirodnog plina u soli; podzemno skladište 

prirodnog plina u soli, v. underground natural gas storage 


underground natural gas storage in salt beds – podzemno 

skladištenje prirodnog plina u slojevima soli; 

podzemno skladište prirodnog plina u slojevima soli, v. 


underground natural gas storage in salt caverns 

– podzemno skladištenje prirodnog plina u solnim 

kavernama; podzemno skladište prirodnog plina u 

solnim kavernama. Podzemno skladištenje i izgradnja 

podzemnih skladišta prirodnog plina u umjetno 

izrađenim kavernama u solnim formacijama (naslagama) 

izluživanjem (otapanjem) soli. Za izbor solne 

kaverne kao podzemnog skladišta bitna su tri uvjeta 

– dostatna debljina i odgovarajuća dubina zalijeganja 

sloja soli, dostatan izvor opskrbe slatkom vodom 

za izluživanje (otapanje) soli i način (metoda) odlaganja 

slane vode nakon izluživanja. Postupak otapanja 

soli u formaciji je izvedbom jednostavan i sastoji 

se od injektiranja slatke vode u sloj kroz bušotinu za 

izluživanje (v. leaching well) i uklanjanja vode zasićene 

solju iz kaverne istom bušotinom i općenito 

se izvodi na dva načina: (a) direktnim izluživanjem 

– voda se injektira u kavernu blizu njena dna kroz 

unutarnju kolonu zaštitnih cijevi a slana voda se 

uklanja kroz prstenasti prostor između dviju zaštitnih 

kolona bušotine za izluživanje (v. direct leaching), 

i (b) indirektnim ili inverznim izluživanjem – voda se 

injektira u kavernu kroz prstenasti prostor između 

dviju zaštitnih kolona bušotine za izluživanje a slana 

voda se uklanja kroz unutarnju kolonu zaštitnih cijevi 

blizu dna kaverne (v. reverse leaching). Kombiniranom 

primjenom tih dviju metoda izluživanja može 

se stvoriti kaverna gotovo svakog oblika. Solna kaverna 

mora imati željeni oblik i tlačnu hermetičnost. 

Ako je naslaga soli homogena, izluživanjem se može 

formirati kaverna pravilna oblika. Kako slojevi soli, 

međutim, sadrže nehomogene sastojke, na primjer, 

netopljivi anhidrit ili lako topljivi kalij-karbonat, 

mogu nastati kaverne nepravilna oblika (nejednolikog 

rasta). Tlačna hermetičnost solne kaverne je 

vrlo važna za plinsko skladište, jer o njoj ovisi veličina 

radnog tlaka (tlaka eksploatacije) skladišta. Tlak 

u solnoj kaverni se može povećati gotovo do razine 

geostatičkog tlaka (gradijent geostatičkog tlaka je 

obično jednak 0,23 bar/m ili 1 psi/ft, a gradijent radnog 

tlaka u kaverni je općenito ograničen na 0,18 

bar/m ili 0,8 psi/ft), što je više nego u stijenskim kavernama, 

tako da je skladišni kapacitet solne kaverne 

za prirodni plin približno dvostruko veći od kapaciteta 

stijenske kaverne. Troškovi skladištenja plina 

u kavernama solnih doma su potencijalno vrlo niski 

po jedinici volumena plina, a u solnim slojevima su 

općenito veći zbog manjih kaverni. Solne kaverne se 

uglavnom rabe za skladištenje propana i etilena i također 

ukapljenog naftnog plina (LPG). Eksploatacija 

podzemnih skladišta tekućih ugljikovodika u solnim 

kavernama se razlikuje od eksploatacije skladišta 

prirodnog plina – ukapljeni naftni plin se proizvodi 

istiskivanjem slanom vodom (voda se injektira u 

donji dio kaverne a plin se crpi iz njena vršnog dijela), 

dok se proizvodnja prirodnog plina odvija bez 

injektiranja vode. Sinonimi: underground natural gas 

storage in salt solution caverns, underground natural 

gas storage in solution-mined caverns; v. underground 

natural gas storage, underground natural gas storage 

in man-made caverns. 

underground natural gas storage in salt solution 

caverns – podzemno skladištenje prirodnog plina u 

izluženim solnim kavernama; podzemno skladište prirodnog 

plina u izluženim solnim kavernama, v. underground 


underground natural gas storage in salt strata – podzemno 

skladištenje prirodnog plina u slojevima soli; 

podzemno skladište prirodnog plina u slojevima soli, v. 


underground natural gas storage in solution-mined 

caverns – podzemno skladištenje prirodnog plina u 

izluženim solnim kavernama; podzemno skladište prirodnog 

plina u izluženim solnim kavernama, v. underground 


underground storage – (1) podzemno skladištenje. 

Skladištenje (stvaranje robnih i strateških rezervi) 

sirove nafte i naftnih produkata te prirodnog plina 

u podzemnim poroznim i propusnim formacijama ili 

kavernama. Prirodni plin se skladišti u solnim kavernama, 

rudnicima, vodonosnim slojevima (akviferima) 

i iscrpljenim naftnim i plinskim ležištima, ukapljeni 

prirodni plin (LPG) u solnim i stijenskim kavernama, 

a sirova nafta i rafi nerijski produkti u solnim i stijenskim 

kavernama te rudnicima. Sinonimi: subsurface 

storage, subsurface storing, subterranean storage, underground 

storage, underground storing; v. underground 

natural gas storage. (2) podzemno skladište. Podzemni 

prirodni ili umjetni objekt za čuvanje robnih i 

strateških rezervi sirove nafte i naftnih produkata te 

prirodnog plina za osiguravanje dugoročne stabilne 

opskrbe potrošača tijekom sezonskih kolebanja po

underground storage cavern 929 

undersaturated crude oil 

trošnje (u ljetnim i zimskim razdobljima). Sinonimi: 

subsurface storage, subterranean storage. 

underground storage cavern – kaverna za podzemno 

skladištenje; kaverna za podzemno skladište, v. rock 

cavern, salt cavern, underground natural gas storage 

in rock caverns, underground natural gas storage in 

salt caverns. 

underground storage in abandoned mines – podzemno 

skladištenje u napuštenim rudnicima; podzemno 

skladište u napuštenim rudnicima, v. underground natural 

gas storage in converted mines. 

underground storage of gas – podzemno skladištenje 

plina; podzemno plinsko skladište, v. underground natural 

gas storage. 

underground storage of natural gas – podzemno 

skladištenje prirodnog plina; podzemno skladište prirodnog 

plina, v. underground natural gas storage. 

underground storing – podzemno skladištenje, v. underground 


underground storing in abandoned mines – podzemno 

skladištenje u napuštenim rudnicima, v. underground 


underground storing in depleted fi elds – podzemno 

skladištenje u iscrpljenim poljima, v. underground natural 

gas storage in depleted gas reservoirs, underground 


underground storing in depleted gas reservoirs 

– podzemno skladištenje u iscrpljenim plinskim ležištima, 



underground storing in depleted oil reservoirs 

– podzemno skladištenje u iscrpljenim naftnim ležištima, 

v. underground natural gas storage in depleted oil 

reservoirs. 

underground storing in salt caverns – podzemno 

skladištenje u solnim kavernama, v. underground natural 


underground stream – podzemni potok. Tijelo (masa) 

vode koja teče kao izraženi potok u određenom koritu 

ispod površine tla (obično u područjima gdje su 

razvijene raspucane stijene. Takvi potoci se mogu 

otkriti i bez znanstvenih instrumenata i aparatura. 

Primjena termina za označavanje običnog vodonosnog 

horizonta (aquifer) nije korektna. 

underground water – (1) voda (podzemna voda) temeljnica, 

v. ground water. (2) podzemna voda. Sinonim, 

manje preporučljive primjene, termina subsurface 

water (v.). 

underlie – zalijegati ispod. U geologiji – ležati ili se nalaziti 

ispod nečeg, zauzimati niži položaj u odnosu 

na nešto ili produžavati se (nastavljati) ispod nečeg. 

Termin se obično primjenjuje na neke stijene na kojima 

zaliježu mlađe stijene (obično sedimentne ili 

vulkanske); v. overlie. 

underload – ispumpanost bušotine, v. pump off . 

underloaded stream – potok nezasićen sedimentom. 

Potok koji prenosi manju količinu sedimenta (klastičnog 

materijala) od njegova punog kapaciteta 

prenošenja (full load of sediment) i, prema tome, erodira 

svoje korito. 

underlying – ispod zaliježući, v. subjacent, 1. 

undermass – ispod zaliježuća masa stijena, stijenski fundament. 

U geologiji – čvršći (tvrđi) stijenski materijal 

(rock material) ili fundament (basement) koji leži (zaliježe) 

ispod pokrovne mase stijena (mase pokrovnih 

stijena, cover mass) i karakteriziran je kompleksnijom 

ili intenzivnije deformiranom strukturom; materijal 

koji se istaložio ispod plohe (površine) kutnog nesklada 

(surface of angular unconformity); v. compound 

structure. 

underpressured reservoir – ležište sa sniženim tlakom. 

Ležište čiji je tlak manji od normalnog hidrostatičkog 

tlaka; v. overpressure, overpressured. 

underproduction – proizvodnja ispod dopuštene. Proizvedena 

količina (kapacitet proizvodnje) nafte i/ili 

plina koja je manja od dopuštene (allowable) i odobrene 

od državnog regulativnog tijela (government 

regulatory agency). Sinonim: underage; v. overproduction. 

underream – proširiti (proširivati) kanal bušotine; v. underreamer. 

underreamer – proširivač kanala bušotine. U procesu 

bušenja – dubinska bušaća alatka (prijelaznik, sub) 

s bočno raširivim krakovima-vodilicama na kojima 

su režući elementi za rotacijsko proširivanje kanala 

prethodno izbušene bušotine (radi osiguranja dodatnog 

zazora između stijenke bušotine i stijenke 

kolone zaštitnih cijevi kako bi se dobio odgovarajući 

prstenasti prostor u bušotini za njenu cementaciju 

ili radi završnog proizvodnog opremanja bušotine 

sa šljunčanim zasipom ili nezacijevljene bušotine). 

Može imati lopatasti šiljak za probijanje kroz krhotine 

stijena. Jednostupanjski proširivač (single-stage 

underreamer) može samo proširivati kanal bušotine, 

ali ne i bušiti(može imati lopatasti šiljak za probijanje 

kroz krhotine stijena), dok dvostupanjski proširivač 

(double-stage underreamer) ima trožrvanjsko dlijeto 

na donjoj sekciji i može bušiti formaciju zajedno s 

proširivanjem. Pri izvlačenju proširivača iz bušotine 

krakovi su uvučeni u njegovo tijelo. Sinonim: hole 

opener; v. reamer. 

underreaming – proširivanje kanala bušotine; v. underreamer. 

underreaming bit – dlijeto-proširivač kanala bušotine, 

v. underreamer. 

underride – strujanje istiskivajućeg fl uida u podini ležišta, 

v. underriding. 

underriding – strujanje istiskivajućeg fl uida u podini 

ležišta. Pojava gravitacijske segregacije fl uida u procesu 

istiskivanja nafte iz ležišta usljed velike razlike 

gustoća između istiskivajućeg (injektiranog) fl uida i 

istiskivane slojne nafte koja se manifestira kao strujanje 

istiskivajućeg fl uida bliže podini ležišta kada je 

njegova gustoća veća od gustoće nafte. Na taj način 

nafta u krovini ležišta biva mimoiđena frontom 

istiskivanja. Sinonimi: gravity-induced underriding, 

gravity underride, gravity underriding, underride; v. 

overriding. 

undersaturated – nezasićen. (1) U petrologiji – (a) Termin 

za označavanje eruptivnih (magmatskih) stijena 

(v. igneous rock) koje se sastoje od nezasićenih minerala, 

tj. minerala bez slobodnog silicij-dioksida (v. 

unsaturated), na primjer, feldšpatoida i olivina. (b) 

Termin kojim se označavaju stijene u čiji normativni 

sastav (norm) ulaze feldšpatoidi i olivin ili olivin i 

hipersten; v. critically undersaturated, oversaturated, 

saturated. (2) U kemiji – fl uid (na primjer, nafta) koji 

je sposoban otopiti dodatni plin, drugu tekućinu ili 

čvrstu tvar pri specifi ciranoj temperaturi i tlaku. 

undersaturated crude oil – nezasićena sirova naf

undersaturated fl uid 930 

uninvaded zone 

ta. Slojna nafta koja sadrži manje otopljenog plina 

nego što bi ga mogla sadržavati (odnosno otopiti 

kada bi ga bilo dovoljno) pri danom tlaku i danoj 

temperaturi. Nezasićenost slojne nafte plinom također 

podrazumijeva da u ležištu nema kontakta nafte 

sa slobodnim plinom, tj. da takvo, nezasićeno, ležište 

(undersaturated pool, undersaturated reservoir) nema 

plinsku kapu (gas cap). Sinonimi: undersaturated oil, 

unsaturated crude oil, unsaturated oil; v. saturated 

crude oil. 

undersaturated fl uid – nezasićeni fl uid. Fluid koji je 

sposoban držati dodatne plinovite ili tekuće komponente 

u otopini pri specifi ciranom kapacitetu, na primjer, 

slojna nafta koja može otopiti više plina nego 

što ga je otopila pri danom tlaku i temperaturi. 

undersaturated oil – nezasićena nafta, v. undersaturated 

crude oil. 

undersaturated oil pool – nezasićeno naftno ležište; 

nezasićeno naftno polje, v. undersaturated oil reservoir. 

undersaturated oil reservoir – nezasićeno naftno ležište, 

ležište nezasićene nafte. Naftno ležište iznad tlaka 

zasićenja (bubble-point pressure) – ležište nafte koja 

sadrži otopljenog prirodnog plina u količini koja je 

manja od volumena plina što se može otopiti pri 

ležišnim uvjetima (tlaku i temperaturi). Takva ležišta 

nemaju plinsku kapu (gas cap). Sinonim: undersaturated 

reservoir; v. saturated oil reservoir. 

undersaturated permafrost – nezasićeno trajno zamrznuto 

tlo, nezasićeni permafrost. Trajno zamrznuto tlo 

(permafrost) koje sadrži manje leda nego što bi ga 

ono moglo sadržati ako bi voda bila u tekućem stanju; 

v. saturated permafrost. 

undersaturated pool – nezasićeno naftno ležište; nezasićeno 

naftno polje, v. undersaturated oil reservoir. 

undersaturated reservoir – nezasićeno naftno ležište, 

ležište nezasićene nafte, v. undersaturated oil reservoir. 

undersize (undersized) hole – kanal bušotine promjera 

manjeg (s promjerom manjim) od nominalnog, suženi 

kanal bušotine, v. undergage hole. 

underthrust fault – podnavlaka. U geologiji – tip reverznog 

rasjeda s blagim nagibom (v. thrust fault) u 

kojem se donja masa stijena aktivno pomaknula pod 

gornju, pasivnu, masu stijena. Podnavlaku je teško 

razlikovati od položene navlake (v. overthrust). 

undertow – pridneni protutok (protustruja). Povratno 

tečenje morske vode (koju su valovi izbacili na žal) 

po dnu nagnutog žala (plaže) usmjereno prema 

moru. 

undertow mark (marking) – trag pridnenog protutoka 

(protustruje). Koritasta forma strukture (channeled 

structure) na površini sedimenta nastala, kako se 

pretpostavlja, strujama koje su vukle teške predmete 

u vrlo plitkim vodama blizu plaža. 

underwater manifold center (UMC) – podmorski 

(podvodni) centralni manifold. Dio podmorskog proizvodnog 

sustava. Centralni manifold skuplja fl uid 

iz proizvodnih bušotina i otprema ga na platformu 

te distribuira obrađenu morsku vodu u injekcijsku 

bušotinu. Kontrola se obavlja s površine preko električnih 

i hidrauličnih vodova. Održavanje ventila i 

regulatora na manifoldu se obavlja daljnski s plovila 

za održavanje. 

underwater riser – kolona uronjene stojke, v. marine 

riser. 

underwater safety valve (USV) – podmorski (podvodni) 

sigurnosni ventil. Ventil na glavi (ušću) podvodne 

bušotine (subsea wellhead) za automatsko zatvaranje 

u slučaju gubitka energije. 

undeveloped reserves – dokazane nerazrađene rezerve, 

v. proved undeveloped reserves, 1. 

undisturbed zone – neporemećena (nezagađena) zona, 

v. uninvaded zone. 

undulating fold – valovita bora. U geologiji – sekundarna 

bora (minor fold) sa zaobljenim vrhovima; 

bora u kojoj su slojevi tako savijeni da formiraju naizmjenična 

uzdignuća i depresije. 

undulation – (1) valovita forma reljefa. Forma reljefa 

koja ima valovite obrise, na primjer, pustinjski pješčani 

sediment (desert sand deposit) nalik na »kitova 

leđa« (v. whaleback), ali kraći i bez za nju karakterističnih 

obilježja. (2) valovita površina zemlje. U geomorfologiji 

– površina zemlje pokrivena riplovima ili 

nazupčana koja ima valoviti obris ili izgled ili po obliku 

nalikuje na valove, na primjer, brežuljkasta prerija 

(rolling prairie). 

undulatory extinction – oscilatorno potamnjenje. U 

kristalografi ji i mineralogiji – tip potamnjenja (v. 

extinction, 1) koje se sukcesivno pojavljuje na susjednim 

područjima pri zakretanju stolića mikroskopa. 

Sinonimi: oscillatory extinction, strain shadow, wavy 

extinction; v. inclined extinction, parallel extinction. 

uneven fracture – neravni lom minerala. Opći tip loma 

minerala (mineral fracture) koji je neravan, nazupčan 

i nepravilan. 

unglaciated – nepodvrgnut djelovanju ledenjaka. Termin 

za označavanje površine Zemlje koja nije bila 

izmijenjena (preoblikovana) djelovanjem ledenjaka 

(glacier) ili ledenog (ledenjačkog) pokrova (ice sheet); 

područje na koje nikada nije došao ledenjak. 

uniaxial – jednoosan. U kristalografi ji – termin za označavanje 

kristala minerala koji imaju samo jednu optičku 

os (optic axis), odnosno dvolomnih kristala u 

kojima postoji samo jedan smjer jednostruke refrakcije 

(loma) paralelan glavnoj osi kristala i poznat kao 

optička os (dvolomnih kristala koji imaju jednu os 

duž koje se može širiti svjetlost bez dvodtruke refrakcije). 

Svi minerali koji kristaliziraju u tetragonskom, 

trigonskom i heksagonskom sustavu su jednoosni. 

uniaxial crystal – jednoosni kristal, v. uniaxial. 

uniaxial stress – jednoosno naprezanje. Stanje naprezanja 

u kojem su dva od triju glavnih naprezanja 

jednaka nuli. 

unicline – monoklinala, v. monocline. 

unicomponent system – jednokomponentni sustav, v. 

unary system. 

uniform fl ow – uniformno strujanje. Tečenje vodene 

struje u kojem nema ni konvergencije ni divergencije 

struje. 

uniform fl ux fracture – pukotina s konstantnim protokom. 

Pukotina u ležištu iz koje se proizvodi konstantna 

količina fl uida po jediničnoj duljini pukotine. 

unimodal sediment – jednomodalni sediment. Sediment 

u kojem distribucija čestica po veličini ne daje 

sekundarni maksimum, na primjer, suvremeni plažni 

šljunak (beach gravel). 

uninvaded zone – neporemećena (nezagađena) zona. 

U karotaži – dio probušene formacije u kojoj slojni 

fl uidi nisu zagađeni isplačnim fi ltratom (mud fi ltrate) 

u procesu bušenja. Nalazi se (gledajući u smjeru od

unit 931 

unsaturated hydrocarbons 

kanala bušotine) iza isprane zone (v. fl ushed zone) i 

zone infi ltracije (v. invaded zone). Neporemećena 

zona formacije je zanimljiva specijalistima karotaže 

i geolozima. Sinonomi: uncontaminated zone, undisturbed 

zone, virgin zone. 

unit – ujedinjene (centralizirane) eksploatacijske koncesije, 

eksploatacijska jedinica. Spojeni blokovi (koncesije) 

naftnog (ili plinskog) ležišta/polja koji su u 

vlasništvu pojedinačnih koncesionara radi sporazumne 

(dogovorne) zajedničke razrade, eksploatacije i 

izvođenja drugih radova na ležištu/polju kao cjelini; 

v. unitization. 

unitization – ujedinjavanje (centralizacija) eksploatacijskih 

koncesija. Zajednička operacija pojedinačnih 

vlasnika eksploatacijskih koncesija na ležištu ili polju 

– spajanje svih blokova ili više susjednih blokova 

(koncesija) naftnog (ili plinskog) ležišta/polja pojedinačnih 

koncesionara radi sporazumne (dogovorne) 

zajedničke razrade, eksploatacije i izvođenja drugih 

radova na ležištu/polju kao cjelini kako bi se izbjeglo 

nepotrebno i štetno udvostručavanje postrojenja ili 

štete nastale prekomjernom proizvodnjom. Sjedinjavanjem 

pojedinačnih koncesija postiže se koordinacija 

i ekonomičnost procesa povećanja iscrpka 

nafte (zavodnjavanjem, podržavanjem ležišnog tlaka 

ili EOR-metodama). Vrijednost proizvodnje se raspodjeljuje 

između vlasnika koncesija u skladu s prihvatljivom 

formulom bez obzira na to gdje se nalaze 

proizvodne bušotine. Sjedinjavanje eksploatacijskih 

koncesija može biti dragovoljno (voluntary unitization) 

ili po sili zakona, odnosno po nalogu državnog 

regulativnog tijela (compulsory unitization, forced 

unitization). Ako postoji međunarodna granica, pregovori 

o ujedinjavanju koncesija se mogu voditi na 

razini vlada. Pojam unitization se često rabi i u smislu 

pojma pooling (v.) koji znači sjedinjavanje zemljišnih 

čestica radi dobivanja dozvole za istraživanje. 

unit recovery – specifi čni iscrpak, v. unit volume, 2. 

unit recovery factor – specifi čni iscrpak, v. unit volume, 

2. 

unit volume – jedinični volumen. (1) Volumen čvrste, 

tekuće ili plinovite faze koji zauzima kocku jediničnih 

dimenzija, na primjer, strana duljine jednog metra ili 

jedne stope; (2) Volumen ležišta jednak umnošku 

produktivne površine od jednog hektara (ili jednog 

akra) i produktivne debljine od jednog metra (ili jedne 

stope). Teoretski potencijalni iscrpak nafte ili plina 

se često izražava u standardnim kubičnim metrima 

(standardnim barelima, standardnim kubičnim stopama) 

po 1 ha-m (1 acre-ft), odnosno, kao specifi čni 

iscrpak (unit recovery) za dani režim iskorištavanja 

ležišta. 

unit weight – volumenska težina. Težina materijala po 

jedinici volumena (na primjer, u g/cm 3 ); gustoća materijala 

(termin se osobito primjenjuje u mehanici 

tla). 

unit well – bušotina na ujedinjenoj (centraliziranoj) eksploatacijskoj 

koncesiji. Bušotina koja je izbušena na 

ujedinjenoj koncesiji; v. unit. 

universal blowout preventer – prstenasti protuerupcijski 


universal gas constant – plinska konstanta, v. gas constant. 

universal spear – univerzalni unutarnji hvatač cijevi 


unload a well – uklanjati tekućinu iz bušotine. Prazniti 

bušotinu, obično operacijom klipovanja (swabbing). 

unloading – uklanjanje tekućine iz plinske bušotine. 

Izbacivanje »čepova« tekuće faze iz bušotine uzlaznom 

strujom plina. 

unloading a well – uklanjanje tekućine iz bušotine. 

Pražnjenje bušotine, obično operacijom klipovanja 

(swabbing). 

unmanned submersible – podvodno plovilo s daljinskim 

upravljanjem, v. remote controlled vehicle. 

unmixing – nemiješanje. U sedimentologiji – segregacija 

i koncentracija sedimentnog materijala u procesu 

dijageneze. 

unoriented – neorijentiran. U geologiji – termin kojim 

se označavaju uzorci stijena ili drugi geološki uzorci 

čiji je prvobitni položaj u prostoru kod njihova uzimanja 

nepoznat ili nije defi nitivno utvrđen. 

unproductive well – neproduktivna (suha) bušotina, v. 

dry well. 

unproved reserves – nedokazane rezerve. Prema zajedničkoj 

klasifi kaciji rezervi nafte i plina američkog 

Društva naftnih inženjera (Society of Petroleum 

Engineers, SPE) i Svjetskih kongresa za naftu (World 

Petroleum Congresses, WPC) – rezerve što se temelje 

na geološkim i/ili tehnološkim podacima koji su slični 

podacima uporabljenim za procjenu dokazanih 

rezervi (v. proved reserves), ali tehničke, ekonomske, 

ugovorne i zakonske nesigurnosti ne dopuštaju da 

se klasifi ciraju kao dokazane rezerve. Nedokazane 

rezerve se mogu procijeniti pretpostavljajući buduće 

ekonomske uvjete što se razlikuju od uvjeta koji postoje 

u trenutku procjene. Utjecaj mogućih budućih 

poboljšanja ekonomskih uvjeta i razvoja tehnologije 

može se izraziti tako da se odgovarajućim volumenima 

razervi dodijeli klasa vjerojatnih i mogućih rezervi. 

Procjene nedokazanih rezervi se mogu raditi 

za interno planiranje ili za posebne vrijednosne procjene. 

Nedokazane rezerve se dijele na vjerojatne (v. 

probable reserves) i moguće (v. possible reserves). 

unroofed anticline – antiklinala s duboko erodiranim 

tjemenom, v. breached anticline. 

unsaturated – nezasićen. (1) U mineralogiji – termin za 

označavanje minerala koji se ne formiraju u prisutnosti 

slobodnog silicij-dioksida, na primjer, nefelin 

(nepheline), leucit (leucite), olivin (olivine) i feldšpatoidi 

(feldspathoids). (2) U kemiji – (a) Koji je manje 

koncentriran od zasićene otopine ili pare. (b) Koji 

sadrži dvostruku ili trostruku vezu (double bond, triple 

bond), osobito između dvaju ugljikovih atoma. 

Nezasićene molekule se, prema tome, mogu adirati 

na druge atome ili radikale dok se ne postigne zasićenje. 

unsaturated bond – nezasićena veza. Dvostruka ili trostruka 

veza (double bond, triple bond) između dvaju 

ugljikovih atoma u molekulama. Aromatski ili benzenski 

ugljikovodici, na primjer, imaju molekule s 

nezasićenim vezama; v. saturated bond. 

unsaturated crude oil – nezasićena sirova nafta, v. undersaturated 

crude oil. 

unsaturated hydrocarbons – nezasićeni ugljikovodici. 

Ugljikovodici s najmanje jednom dvostrukom ili 

trostrukom vezom (double bond, triple bond) između 

ugljikovih atoma (C-atomi), za razliku od zasićenih 

ugljikovodika (v. saturated hydrocarbons). Nestabilniji 

su i kemijski vrlo reaktivni tako da se lako spajaju s

unsaturated oil 932 

unsteady-state relative-permeability measurement 

drugim tvarima stvarajući druge spojeve budući da 

u višestrukim vezama postoje slobodne (nepopunjene) 

valencije koje zauzimaju atomi drugih elemenata. 

Nezasićeni ugljikovodici se dijele u dvije skupine 

– alkeni ili olefi ni (s dvostrukim vezama između Catoma, 

v. alkenes) i alkini ili acetileni (s trostrukim vezama 

između C-atoma, v. alkynes). Aromatski ugljikovodici 

(v. aromatics) također su primjer nezasićenih 

ugljikovodika (s prstenovima s dvostrukim vezama); 

v. hydrocarbons. 

unsaturated oil – nezasićena nafta, v. undersaturated 

crude oil. 

unsaturated zone – nezasićena (prozračna, vadozna) 

zona, zona aeracije, v. zone of aeration. 

unsorted – loše sortiran, v. poorly sorted. 

unstabilized crude – nestabilizirana (neotplinjena) sirova 

nafta, v. unstabilized crude oil. 

unstabilized crude oil – nestabilizirana (neotplinjena) 

sirova nafta. Sirova nafta neposredno proizvedena iz 

bušotine i prije izdvajanja plina u separatorima. Kao 

i u slučaju stabilizirane sirove nafte, stupanj nestabilizacije 

se specifi cira veličinom tlaka para po Reidu 

(RVP), koji za tipičnu neobrađenu sirovu naftu može 

iznositi oko 7 bar (100 psi). Sinonimi: unstabilized crude, 

unstabilized oil; v. stabilized crude oil. 

unstabilized oil – nestabilizirana (neotplinjena) sirova 

nafta, v. unstabilized crude oil. 

unstable – nestabilan. (1) U sedimentologiji – (a) 

Termin za označavanje komponente sedimentne 

stijene(sedimentary rock) koja nema djelotvornu 

otpornost na daljnje mineraloške promjene i predstavlja 

produkt brze erozije i sedimentacije (kao 

u području tektonske aktivnosti i visokog reljefa), 

na primjer, glinenac (feldšpat, feldspar), piroksen 

(pyroxene), rogovača (hornblenda, hornblende) i 

fragmenti raznih fi nozrnastih stijena (fi ne-grained 

rocks); v. labile. (b) Termin za označavanje nezrele 

sedimentne stijene (immature sedimentary rock), 

na primjer, grauvake (graywacke), koja se sastoji od 

nestabilnih uglastih ili malo zaobljenih i slabo do 

umjereno sortiranih čestica sastavljenih od zrna glinenaca 

(feldšpata) i fragmenata stijena; v. labile. (2) U 

kemiji – termin kojim se označava tvar sa spontanim 

radioaktivnim raspadom; v. stable. 

unstable miscible displacement – nestabilno miscibilno 

istiskivanje nafte, v. unstable miscible fl ood 

unstable miscible fl ood (fl ooding) – nestabilno miscibilno 

istiskivanje nafte. Proces miscibilnog istiskivanja 

nafte iz ležišta (metoda povećanja iscrpka nafte 

ili EOR-metoda) u kojem dolazi do stvaranja jezika 

injektiranog (istiskivajućeg) otapala (solventa), što 

dovodi do ranog prodora otapala u proizvodne 

bušotine i produljenja perioda tijekom kojeg se 

zajedno proizvode nafta i otapalo. Na nestabilnost 

istiskivanja utječe nekoliko faktora – longitudinalna 

disperzija otapala, kanalno strujanje otapala, razlika 

gustoća i viskoznosti slojne nafte i injektiranog otapala, 

difuzija i brzina istiskivanja. Sinonim: unstable 

miscible displacement; v. stable miscible fl ood. 

unstable natural gasoline – nestabilni prirodni benzin. 

Prirodni benzin (gazolin) iz kojeg nisu uklonjeni otopljeni 

plinovi koji isparavaju mnogo brže od tekuće 

faze. Ti otopljeni plinovi mogu evaporacijom iznositi 

velik dio hlapljivih tekućih komponenata i tako uzrokovati 

velike gubitke volumena pri skladištenju i ru- 

kovanju; v. stabilized gasoline, stable-grade gasoline. 

unstable remanent magnetization – nestabilna (viskozna) 

remanentna magnetizacija, v. viscous remanent 


unsteady fl ow – neustaljeno (nestacionarno, nestabilizirano, 

prijelazno) strujanje. Strujanje (režim strujanja) 

fl uida u pornom prostoru ležišta u kojem se 

tlakovi i/ili protoci mijenjaju (variraju) nelinearno s 

vremenom (u kojem volumenski omjeri dviju ili više 

faza – tekućine i plina ili tekućine i tekućine – variraju 

duž putanje strujanja kao posljedica promjena 

tlaka, temperature ili sastava). U slučaju tog tipa 

režima strujanja sva se proizvodnja iz ležišta odvija 

ekspanzijom fl uida u njemu, tj. nema prodora vode 

iz akvifera u ležište ili strujanja drugih fl uida preko 

vanjske granice ležišta), pa je protok kod vanjske 

granice ležišta jednak nuli (i raste do maksimalne 

vrijednosti kod radijusa bušotine – pri ustaljenom ili 

stacionarnom strujanju protok kod vanjske granice 

ležišta je jednak protoku kod radijusa bušotine). Na 

početku proizvodnje kapacitet se regulira tako da se 

tlak u bušotini održava konstantnim i u tom trenutku 

dolazi do znatnog pada tlaka tek u malom dijelu 

ležišta. S nastavkom proizvodnje distribucija tlaka i 

protoka se pomiče u ležištu tako da je cijelo ležište 

pod utjecajem znatnog pada tlaka. Kapacitet proizvodnje 

(protok) će opadati s nastavkom proizvodnje 

budući da se pad (razlika) tlaka između vanjske 

granice ležišta i bušotine smanjuje. Prema tome, tlak 

i protok se mijenjaju s vremenom i radijusom. Većina 

strujanja fl uida u ležištu je neustaljena ili prijelazna, 

ali se radi pojednostavnjenja često modeliraju 

kao ustaljeno (stacionarno) ili poluustaljeno (polustacionarno) 

strujanje. Neustaljeno strujanje fl uida 

je temelj mnogih inženjerskih proračuna i metoda 

– analize porasta i pada tlaka, ispitivanja metodom 

interferencije, određivanja granica ležišta, prognoze 

prodora vode iz vodonosnog bazena napajanja 

(akvifera) u ležište, ispitivanja plinskih bušotina i 

analize ispitivanja tipa DST. Sinonimi: nonstationary 

fl ow, nonsteady fl ow, transient fl ow, unsteady-state 

fl o w ; v. steady fl ow. 

unsteady-state fl ow – neustaljeno (nestacionarno, nestabilizirano, 

prijelazno) strujanje, v. unsteady fl ow. 

unsteady-state fl uid fl ow – neustaljeno (nestacionarno, 

nestabilizirano, prijelazno) strujanje, v. unsteady 

fl o w. 

unsteady-state gas well test (testing) – ispitivanje 

plinske bušotine pri prijelaznom (neustaljenom) režimu 

strujanja, v. pressure-transient test. 

unsteady-state method of relative permeability 

measurement – nestacionarna metoda mjerenja relativnih 

permeabilnosti, v. unsteady-state relative-permeability 

measurement. 

unsteady-state relative-permeability measurement 

– mjerenje relativnih permeabilnosti metodom nestacionarnog 

stanja (metodom nestacionarnog strujanja, 

nestacionarnom metodom). Laboratorijska metoda 

mjerenja dvofaznih relativnih permeabilnosti na 

uzorcima jezgara koja se osniva na interpretaciji procesa 

nemiscibilnog istiskivanja. Postupak se tipično 

sastoji u injektiranju vode ili plina (budući da obično 

jedna od tih faza istiskuje naftu iz ležišta) pri konstantnom 

protoku ili konstantnom tlaku u prirodnu ili restauriranu 

jezgru (na stanje zasićenja fl uidima koje

unstratifi ed 933 

uplift 

postoji u ležištu), odnosno u istiskivanju vodom ili 

plinom dvaju fl uida kojima je zasićena jezgra, i mjerenju 

količine istisnutog fl uida i pada tlaka ili protoka 

u vremenu. Metoda nestacionarnog ili neustaljenog 

stanja je, čini se, fi zikalno realističnija od »metode 

stacionarnog stanja«, budući da svi procesi u ležištu 

uključuju istiskivanje jednog fl uida drugim, jednostavnija 

je sa stanovišta laboratorijskog postupka, ali 

je kompliciranija za interpretaciju. U nestacionarnu 

metodu mjerenja relativnih permeabilnosti spada, 

na primjer, metoda injektiranja plina (v. gas-displacement 

method); v. relative permeability, steady-state 


unstratifi ed – nestratifi ciran, neslojevit, neuslojen. U geologiji 

– koji nije formiran ili sedimentiran u obliku 

slojeva, osobito masivne stijene ili sedimenti koji 

nemaju slojevitost, na primjer, granit (granite) ili glacijalni 

til (glacial till). 

unused capacity of storage reservoir – neiskorišteni 

kapacitet podzemnog skladišta, v. unused capacity of 

underground gas storage. 

unused capacity of underground gas storage – neiskorišteni 

kapacitet podzemnog plinskog skladišta. Dio 

kapaciteta (volumena) podzemnog plinskog skladišta 

koji je raspoloživ za uskladištenje plina. Obično 

ovisi o tlaku. Budući da se mnoga podzemna plinska 

skladišta ne eksploatiraju punim kapacitetom, 

u njima se mogu uskladištiti dodatne količine plina 

ovisno o lokalnim uvjetima i radnom tlaku skladišta. 

Pojam »neiskorišteni kapacitet« također uključuje 

dio kapaciteta (volumena) skladišta koji je jednak 

količini plina proizvedenoj iz skladišta između perioda 

injektiranja plina i konca kalendarske godine 

(kako se prikazuje u statističkim izvještajima); v. total 

capacity of underground gas storage. 

unweathered – neraspadnut, svjež, v. fresh, 5. 

UOP characterization factor – karakterizacijski (UOP 

karakterizacijski) faktor, v. characterization factor. 

upbuilding – naslaganje (nadgradnja) sedimenata. U 

geologiji – nadograđivanje prema gore naslage sedimenata, 

na primjer, rijekom (riječnim tokom) ili u 

oceanu; v. aggradation. 

upconing – nastanak (formiranje) konusa, v. coning, 1. 

updating – promjena starosti stijene. Promjena (obično) 

smanjenje radiometrijske (radiološke) starosti stijene 

(radiometric age of rock) koja je uzrokovana potpunim 

ili djelomičnim poremećajem (disturbancijom) 

izoliranog radioaktivnog (izotponog) sustava zbog 

termičke, magmatske ili tektonske aktivnosti što rezultira 

gubitkom (obično produkata kćeri) iz sustava 

radiogenih izotopa, a znatno rjeđe u dobitku radiogenih 

izotopa; v. hybrid age, mixed ages, overprint. 

updip, up dip – uz nagib. U geologiji – smjer prema 

gore i paralelno s nagibom strukture ili površine ili 

položaj uz nagib (koji je viši na sloju u odnosu na položaj 

niz nagib); v. downdip. 

updip block – uzdignuti blok stijena. Stijene na uzdignutoj 

strani rasjeda (upthrown side of a fault); v. 

downdip block. 

updip (up-dip) well – bušotina uz nagib sloja. Bušotina 

locirana uz nagib sloja. Na strukturi se nalazi na višem 

položaju od bušotine koja je locirana niz nagib 

sloja (v. downdip well). 

upfaulted – uzdignut rasjedom (rasjedanjem). Termin 

kojim se označavaju stijene na uzdignutoj strani ra- 

sjeda (upthrown side of a fault) ili uzdignuti blok stijena 

(updip block); v. downfaulted. 

upgrading – (1) agradacija, v. aggradation, 1. (2) oplemenjivanje. 

Proces konverzije prirodnog bitumena ili 

teške sirove nafte u sintetsku sirovu naftu. 

uphole – uz kanal bušotine. Termin kojim se označava 

mjesto u bušotini (kanalu bušotine) koje se nalazi 

iznad dane dubine. 

uphole geophone – geofon (seizmički prijamnik) vertikalnog 

vremena. U seizmičkoj prospekciji – geofon 

(seizmički prijamnik, detektor) koji je smješten na 

površini blizu ušća minske bušotine (udaljen oko 3 

metra/10 stopa od bušotine) i predviđen za registraciju 

vertikalnog vremena (v. uphole time). Sinonimi: 

shotpoint seis, shotpoint seismometer, uphole jug, uphole 

seis. 

uphole seis – geofon (seizmički prijamnik) vertikalnog 

vremena, v. uphole geophone. 

uphole jug – geofon (seizmički prijamnik) vertikalnog 

vremena, v. uphole geophone. 

uphole shooting – seizmička karotaža (sondiranje). Postupno 

paljenje (aktiviranje eksplozivnih punjenja) u 

bušotini na različitim dubinama za određivanje brzine 

u gornjem dijelu profi la, debljine zone s malom 

brzinom širenja seizmičkih valova i (katkada) promjene 

kvalitete seizmičkog zapisa. Sinonim: uphole 

survey. 

uphole stack – vertikalno sumiranje, sumiranje geofona 

vertikalnog vremena. U seizmičkoj prospekciji – sumiranje 

seizmičkih signala registriranih pri paljenjima 

na različitim dubinama nakon uvođenja u njih vremenskih 

korekcija u skladu s vremenima vertikalnog 

mjerenja tako da bi se kolebanja refl ektiranih (odbijenih) 

valova sinfazno sumirala. 

uphole survey – seizmička karotaža (sondiranje), v. uphole 

shooting. 

uphole time – vertikalno vrijeme. U seizmičkoj prospekciji 

– vrijeme nailaska prvog vala od točke paljenja 

do površine zemlje blizu ušća minske bušotine (vrijeme 

putovanja seizmičkog impulsa od dane dubine 

minske bušotine do površine zemlje). Primjenjuje se 

za određivanje statičkih korekcija u seizmičke podatke 

za zonu s malom brzinom širenja seizmičkih 

valova i reljef. 

upland – uzvisina, uzvišica, visoravan. (1) Opći termin 

kojim se označava visoko uzdignuto kopno (high 

land) ili veliko područje visoko uzdignutog kopna, 

osobito daleko od obale ili u unutrašnjosti zemlje. (2) 

Viši dio područja, za razliku od doline (valley), ravnice 

(plain) ili drugog dijela nizozemlja (low-lying land); 

plato, visoravan (plateau). (3) Dijelovi kopna uzdignuti 

nad nizinskim područjima koja se nalaze duž rijeka 

ili između brežuljaka i svako uzdignuto područje s 

kojeg rijeke dobivaju vodu. Također, područje kopna 

koje se nalazi iznad vodoplavnog nivoa (fl ood level) 

ili izvan dohvata olujnih plima (storm tides). 

upland plain – uzdignuta ravnica. Relativno ravna površina 

kopna koja leži na znatnoj nadmorskoj visini, 

osobito visoko ležeća površina erozije. 

uplift – (1) sila dizanja (podizanja). U inženjerskoj geologiji 

– svaka sila koja nastoji podići tehnički objekt 

ili njegov fundament u odnosu na okolicu. Može 

biti uzrokovana tlakom tla ispod objekta, površinske 

vode ili plastičnog tla ispod osnovice objekta ili 

bočnim silama (na primjer vjetrom). (2) uzdignuće. U

upper 934 

upstream 

tektonici – strukturno uzdignuto područje Zemljine 

kore formirano pozitivnim tektonskim pokretima 

(positive movements) koji su uzdigli stijene, kao u 

slučaju nastanka doma ili kupola (dome) ili svodova 

(arch); v. depression. 

upper – gornji. U geologiji – termin koji se odnosi na 

stijene ili slojeve (naslage) koji obično zaliježu iznad 

ranijih stijena ili slojeva iste podjele stijena. Termin 

se kao pridjev dodaje nazivu kronostratigrafske jedinice 

(chronostratigraphic unit) – sistema (system), 

serije (series), kata (stage) – kako bi se pokazao njihov 

položaj u geološkom stupcu (profi lu) i odgovara 

terminu »kasni« (v. late) koji se primjenjuje uz naziv 

ekvivalentne geokronološke jedinice (geologic-time 

unit), na primjer, stijene gornje jure (gornjojurskog 

sistema, Upper Jurassic System) formirale su se tijekom 

kasne jure (kasnojurskog perioda, Late Jurassic 

Period). U engleskoj terminologiji se početno slovo 

termina piše veliko, na primjer, Upper Devonian, 

a pri upućivanju na neformalnu podjelu malo, na 

primjer, upper Miocene. Neformalni termin se može 

rabiti gdje nema formalne podjele sistema ili serije; 

v. lower, middle. 

upper break – vrh, greben, v. head, 3. 

upper calorifi c value – gornja toplinska (kalorička) vrijednost, 


Upper Cambrian – gornji kambrij. Najkasnija epoha 

kambrija (kambrijskog perioda – v. Cambrian) koja je 

započela prije otprilike 510 milijuna godina. 

Upper Carboniferous – gornji karbon. Približni ekvivalent 

pensilvanija (v. Pennsylvanian) u europskoj primjeni; 

v. Lower Carboniferous. 

Upper Cretaceous – gornja kreda. Najkasnija epoha 

krede (krednog perioda – v. Cretaceous) koja je započela 


Upper Devonian – gornji devon. Najkasnija epoha devona 

(devonskog perioda – v. Devonian) koja je započela 


Upper Eocene – gornji eocen, v. Eocene. 

upper explosive limit (UEL) – gornja granica eksplozivnosti. 

Najveća volumenska koncentracija (postotni 

udjel) plina u smjesi plina i zraka (ili drugih plinova) 

pri kojoj dolazi do eksplozije kada se smjesa zapali. 

Ne rabi se tako često kao referentni parametar donja 

granica eksplozivnosti (v. lower explosive limit). 

upper heating value – gornja toplinska (kalorička) vrijednost, 


Upper Huronian – gornji huron, v. Huronian. 

Upper Jurassic – gornja (bijela) jura, malm, v. Malm, 

Jurassic. 

upper kelly cock – gornji zasun (ventil) radne šipke, v. 

kelly cock. 

upper mantle – gornji (vanjski) Zemljin plašt, peridotitna 

lupina (ljuska). Dio Zemljinog plašta (v. mantle, 

1) koji se nalazi iznad dubine oko 1.000 kilometara 

i ima gustoću 3,40 g/cm 3 . U gornjem plaštu brzina 

P-valova (P-wave velocity) poraste s dubinom od oko 

8 km/s na 11 km/s, a brzina S-valova (S-wave velocity) 

poraste s dubinom od oko 4,5 km/s na 6 km/s. Smatra 

se da po sastavu odgovara peridotitu. Gornji plašt 

uključuje astenosferu (asthenosphere) i prijelaznu 

zonu (transition zone) i ekvivalentan je slojevima B i 

C (B layer, C layer). Sinonimi: outer mantle, peridotite 

shell. 

Upper Miocene – gornji miocen, v. Miocene. 

Upper Mississippian – gornji misisipij, v. Mississippian. 

Upper Oligocene – gornji oligocen, v. Oligocene. 

Upper Ordovician – gornji ordovicij. Najkasnija epoha 

ordovicija (ordovicijskog perioda – v. Ordovician) 

koja je započela prije otprilike 440 milijuna godina. 

Upper Paleocene – gornji paleocen, v. paleocene. 

Upper Pennsylvanian – gornji pensilvanij, v. Pennsylvanian. 

Upper Permian – gornji perm. Najkasnija epoha perma 

(permskog perioda – v. Permian) koja je započela prije 


upper-phase microemulsion – mikroemulzija iz područja 

gornje faze. Faza mikroemulzije s visokom 

koncentracijom nafte koja se, kada se promatra u 

ispitnoj cijevi, nalazi na vrhu vodene faze. Čini stabilnu, 

fi no dispergiranu smjesu nafte, vode i kemikalija 

s visokom koncentracijom nafte; v. lower-phase microemulsion, 

middle-phase microemulsion, micellar 

solution. 

upper plate – uzdignuti blok rasjeda. Krovinski bok rasjeda 

(hanging wall of fault); v. lower plate. 

Upper Pliocene – gornji pliocen, v. Pliocene. 

upper sample – uzorak s vrha rezevoara. Uzorak fl uida 

uzet iz gornje trećine ili sredine rezervoara; v. bottom 

sample, middle sample. 

Upper Silurian – gornji silur, v. Silurian. 

Upper Triassic – gornji trijas. Najkasnija epoha trijasa 

(trijaskog perioda – v. Triassic) koja je započela prije 


upper water – gornja voda, v. top water. 

upright fold – uspravna (normalna) bora. Bora s vertikalnom 

aksijalnom (osnom) plohom (vertical axial 

surface); vertikalna bora (vertical fold). 

uprush – udaranje valova o obalu, zapljuskivanje obale 

valovima. Napredovanje vode prema gore po prednjem 

žalu (foreshore of beach) nakon prelamanja valova 

(breaking of waves). Sinonim: runup. 

upset – ojačanje, odebljanje. Deblji (ojačani) dio stijenke 

cijevi, na primjer, bušaće šipke (drillpipe) ili zaštitne 

cijevi (casing), koji se obično nalazi na njenim 

krajevima. Odebljanje cijevi može biti prema njenoj 

unutrašnjosti (cijev s unutarnjim odebljanjem, interior-upset 

tubular) ili prema van (cijev s vanjskim 

odebljanjem, exterior-upset tubular). Odebljanje se 

izvodi radi povećavanja čvrstoće cijevi na dijelu gdje 

su urezani navoji. 

upset drillpipe (drill pipe) – bušaća šipka s odebljanim 

(zadebljanim) krajevima, v. external upset, internal 

upset. 

upsetted moraine – morena potiskivanja, v. push moraine. 

upside down packer – natezna dubinska brtvenica (paker), 

v. tension packer. 

upslope – (1) uzlazna (uspinjuća) padina, uzbrdica. Dio 

padine (slope) koji se uzdiže prema gore (uspinje). 

(2) uz padinu, uzbrdo, uzbrdan. Termin koji označava 

smjer prema gore ili smjer uspinjanja po padini ili 

uzlazni smjer, na primjer, uzlazni riplovi (riplovi koji 

se uspinju po kosoj površini, upslope ripples). 

upstrain packer – natezna dubinska brtvenica (paker), 

v. tension packer. 

upstream – (1) djelatnost geološkog istraživanja i proizvodnje 

nafte i plina, primarna sfera naftne privrede, 

»upstream«. (a) Ukupnost operacija vezanih za geološka 

istraživanja (exploration), bušenje (drilling),

upstream operations 935 

uranium-thorium-lead age method 

razradu ležišta (development) i proizvodnju (production) 

sirove nafe i prirodnog plina (radovi geoloških 

istraživanja, razrade i proizvodnje), za razliku od operacija 

transporta (transportation, pipe lining), prerade 

(refi ning) i marketinga (marketing) u naftnoj industriji 

(v. downstream). (b) Općenito, upstream su operacije 

ili postrojenja ispred onih u referentnoj točki 

– proizvodnja nafte i plina je upstream u odnosu na 

transport cjevovodima, a transport cjevovodima je 

upstream u odnosu na preradu nafte. (2) sustav sabirnih 

plinskih uređaja i otpremnih plinovoda. Sabirni 

plinski uređaji (gas-gathering facilities) i cjevovodi za 

otpremu plina (gas pipelines) u magistralni plinovod 

(trunk line). (3) struja fl uida prije prerade. U kemijskoj 

tehnologiji – dio struje (protoka) fl uida koji još nije 

ušao u sustav ili jedinicu za preradu, na primjer, struja 

do rafi nerije ili destilacijske kolone. (4) uzvodni kraj 

cijevi, uzvodni kraj cjevovoda. Kraj ili smjer cijevi ili 

cjevovoda ispred izvora fl uida (okrenut prema izvoru 

fl uida). (5) uzvodan, uzvodno, uz strujanje (struju). 

Koji se odnosi na početak (mjesto ulaza) toka; koji se 

nalazi na početku toka; koji je usmjeren prema izvoru 

vodotoka; koji je u smjeru otkuda teče vodotok ili 

ledenjak. Analogni termin je upriver. (6) protustrujni. 

Koji je usmjeren protiv strujanja (tečenja). 

upstream operations – operacije geoloških istraživanja 

i proizvodnje nafte i plina, v. upstream, 1. 

up-structure – uz strukturu. Termin kojim se označava 

lokacija ili bušotina koja se nalazi prema vrhu strukture, 

na pr.imjer, dome ili antiklinale. 

upthrow – (1) uzdignuto krilo rasjeda. Krilo rasjeda koje 

se čini pomaknuto prema gore u usporedbi s drugim 

krilom (upthrown side of fault); v. downthrow, heave. 

(2) vertikalni rasjedni pomak prema gore. Veličina vertikalnog 

pomaka po rasjedu u smjeru prema gore 

(upward vertical displacement of fault); v. downthrow, 

heave. (3) reverzni rasjed, v. reverse fault. 

upthrown – izdignut. Termin kojim se označava krilo 

rasjeda (side of fault) koje se čini pomaknuto prema 

gore u odnosu na drugo krilo; v. downthrown. 

upthrown block – uzdignuto krilo rasjeda, v. upthrow, 1. 

upthrown side – uzdignuto krilo rasjeda, v. upthrow, 1. 

upthrow side – uzdignuto krilo rasjeda, v. upthrow, 1. 

upthrust – reverzni rasjed s vrlo strmim nagibom. Reverzni 

rasjed s kutom nagiba rasjedne plohe većim 

od 60°. Najčešće nastaju u masivnim kristalastim 

stijenama podloge. Sreću se blizu stabilnih štitova 

kontinenata ili u njima, ali su također osobito česti 

na granicama velikih nabranih planinskih lanaca; v. 

reverse fault. 

up-to-basin fault – rasjed s uzdignutim krilom prema 

bazenu. U naftnoj geologiji – termin kojim se označava 

rasjed čije je uzdignuto krilo (upthrown side) 

okrenuto prema strani susjednog bazena. 

up-to-coast fault – rasjed s uzdignutim krilom prema 

obali. U naftnoj geologiji – termin kojim se označava 

rasjed čije je uzdignuto krilo (upthrown side) okrenuto 

prema strani obale. 

upward-shoaling reservoir model – model ležišta s 

oplićivanjem prema vrhu. Model karbonatnog ležišta 

s oplićivanjem prema gore, cementacijom i kompakcijom 

(zbijanjem) koji se bazira na sedimentacijskom 

modelu. S plićom vodom raste energijsko stanje 

što rezultira vertikalno složenom sekvencijom od 

muljnjaka (madstona) i vekstona u donjem dijelu do 

pekstona i grejnstona u gornjem dijelu sekvencije. 

Cementacija i kompakcija se odvijaju s pokapanjem 

(prekrivanjem) sedimenata smanjujući ležišnu kvalitetu 

muljnjaka i vekstona s muljevitom potporom u 

većoj mjeri nego pekstona i grejnstona sa zrnskom 

potporom. Posljedica tih procesa je vertikalna sekvencija 

sa stijenama s muljevitom potporom (koje 

imaju nižu poroznost i permeabilnost) u bazi i sa 

stijenama sa zrnskom potporom (veće poroznosti 

i permeabilnosti) u vrhu sekvencije. U skladu s tim, 

najbolja ležišna kvaliteta stijena će biti u vršnom 

dijelu sekvencije. Propusni dijelovi su ograničeni na 

prudove grejnstona; v. carbonate reservoir models. 

upwarping – izbočivanje Zemljine kore. Svodoliko uzdizanje 

ili savijanje (upward fl exing) regionalnog dijela 

Zemljine kore u smjeru prema gore, obično kao rezultat 

slabljenja izostatičkog tlaka (isostatic pressure), 

na primjer, zbog topljenja ledenog pokrova (ice 

sheet); v. downwarping, warping, 3. 

upwelling – (1) uzlazno strujanje hladne vode. U oceanografi 

ji – dizanje hladnih teških dubinskih voda na 

površinu, osobito duž zapadnih obala kontinenata. 

Istisnute površinske vode odnose vjetrovi koji pušu 

paralelno s obalom ili divergentne struje. Uzlazne vodene 

struje se također mogu pojaviti i u otvorenom 

oceanu gdje je ciklonska cirkulacija relativno stalna 

ili gdje južni pasati presijecaju ekvator; v. sinking, 2. 

(2) mirna erupcija. U vulkanologiji – relativno mirna i 

slaba erupcija lave (eruption of lava) i vulkanskih plinova 

(eruption of volcanic gases). 

Uralian – ural. Stratigrafski kat najgornjeg dijela karbona 

(uppermost Carboniferous) u Rusiji – iznad gžela 

(Gzhelian), a ispod sakmara (Sakmarian) perma. Danas 

se, međutim, uralski kat ne izdvaja – profi l karbona 

završava katom orenburg (Orenburgian) koji se 

nalazi iznad gžela, a ispod aselija (Asselian) perma. 

uranium isotope age – geološka starost po izotopima 

urana, uransko-uranska geološka starost, v. uraniumuranium 

age. 

uranium-lead age method – uransko-olovna (olovno-uranska) 

metoda određivanja geološke starosti. 

Izračunavanje starosti u godinama (apsolutne starosti) 

geološkog materijala koje se bazira na poznatoj 

brzini radioaktivnog raspada (radioactive decay rate) 

urana-238 u olovo-206 i urana-235 u olovo-207. 

Uransko-olovna metoda je dio općenitije uranskotorijsko-olovne 

metode određivanja geološke starosti 

(v. uranum-thorium-lead age method) u kojoj 

se parovi izotopa roditelja i izotopa kćeri razmatraju 

istodobno. 

uranium-lead dating – uransko-olovno datiranje (određivanje 

geološke starosti), v. uranium-lead age method. 

uranium-series age method – metoda određivanja geološke 

starosti po izotopima uranskog niza. Izračunavanje 

geološke starosti u godinama (apsolutne geološke 

starosti) kvartarnog materijala koje se bazira 

na pretpostavci da produkti raspada uran-234, torij- 

230 i protaktinij-231 u prirodnim materijalima obično 

nisu u ravnoteži s njihovim izotopima roditeljima 

(prvobitnim izotopima) uran-238 i uran-235 – ili su u 

višku ili u manjku. Starost se određuje iz omjera (odnosa) 

izmjerenih aktiviteta tih izotopa. 

uranium-thorium-lead age method – uransko-torijsko-olovna 

metoda određivanja geološke starosti. Izra

uranium-thorium-lead dating 936 

U-valley 

čunavanje starosti u godinama (apsolutne starosti) 

geološkog materijala (često cirkona) koje se bazira 

na poznatoj brzini radioaktivnog raspada (radioactive 

decay rate) urana-238 u olovo-206, urana-235 u 

olovo-207 i torija-232 u olovo-208. Omjeri (odnosi) 

tih triju parova daju tri nezavisna podatka o starosti 

istog uzorka. Određeni omjer olovo-207/olovo-206 

se može rabiti za izračunavanje četvrte vrijednosti 

starosti (olovno-olovna starost, lead-lead age). Metoda 

se najviše primjenjuje za minerale pretkambrijske 

starosti. Slaganje ili neslaganje dobivena četiri podatka 

o starosti je korisno za vrednovanje rezultata 

te metode, bilo da se primjenjuje samostalno, bilo 

kao usporedba s drugim metodama, i za određivanje 

je li prvobitni zatvoreni sustav poremećen. Sinonim: 

uranium-thorium-lead dating. 

uranium-thorium-lead dating – uransko-torijskoolovno 

datiranje (određivanje geološke starosti), v. 

uranium-thorium-lead age method. 

uranium-uranium age – uransko-uranska geološka 

starost, geološka starost po izotopima urana. Geološka 

starost u godinama izračunana prema omjeru 

(odnosu) urana-235 i urana-238; pomoćna metoda 

uransko-torijsko-olovne metode određivanja geološke 

starosti (v. uranium-thorium-lead age method). 

Sinonim: uranium-isotope age. 

uranium-234 age method – metoda određivanja geološke 

starosti po uranu-234. Izračunavanje geološke 

starosti u godinama (apsolutne geološke starosti) 

fosilnih koralja ili ljuštura (samo formiranih tijekom 

zadnjeg milijuna godina) koje se bazira na pretpostavci 

da je za fosil poznat prvobitni omjer (odnos) 

uran-234/uran-238. Promjena tog omjera je direktno 

povezana s proteklim vremenom budući da dva 

izotopa imaju vrlo različita vremena poluraspada 

(half-lives). Sinonimi: uranium-234 excess method, 

uranium-234/uranium-238 age method, uranium- 

238/uranium-234 disequilibrium method; v. uraniumseries 

age method. 

uranium-234 excess method – metoda određivanja 

geološke starosti po uranu-234, v. uranium-234 age 

method. 

uranium-234/uranium-238 age method – metoda 

određivanja geološke starosti po uranu-234, v. uranium-234 

age method. 

uranium-238/uranium-234 disequilibrium method 

– metoda određivanja geološke starosti po uranu-234, 

v. uranium-234 age method. 

urodeles (Urodela) – repaši, repati vodozemci. Red 

amfi bija (vodozemaca, amphibians). Imaju rep, za 

razliku od žaba (frogs, Rana) i gubavica (toads, Bufo), 

i udove. Uključuju daždevnjake (salamanders) i tritone 

(newts). Stratigrafska rasprostranjenost: gornja 

jura-danas. Sinonim: tailed amphibians. 

U-shaped valley – dolina U-oblika, U-dolina. Dolina 

koja ima parabolični poprečni profi l nalik na oblik 

velikog slova U i karakterizirana je strmim paralelnim 

stranama i širokim, gotovo ravnim dnom, osobito 

dolina izdubljena glacijalnom (ledenjačkom) 

erozijom, na primjer, glacijalna kotlina ili trog (glacial 

trough). Sinonimi: U-valley, trough valley; v. Vshaped 

valley. 

US (U.S.) ton – kratka (američka kratka, mala) tona, v. 

short ton. 

utilities – pomoćna sredstva. Neko od neprocesnih 

(potpornih) postrojenja za proizvodno postrojenje 

– obično su to uređaji za paru, rashladnu vodu, deioniziranu 

vodu, električnu energiju, hlađenje, komprimiranje 

i instrumentni zrak, te uređaji za obradu 

izlaznog produkta. 

utility gas – komunalni plin, plin za javnu distribuciju. 

Plinovito gorivo predviđeno za potrošnju u komunalnom 

sektoru i u termoelektranama. 

utility system – neprocesni sustav morskih (odobalnih) 

platformi. Sustav (oprema) morskih (odobalnih) platformi 

(off shore platform) za proizvodnju energije, 

grijanje i kondicioniranje zraka, opskrbu gorivom, 

vodom, instrumentalnim zrakom i zrakom za pogon 

pneumatskih motora te obradu i odlaganje vode. 

utilization ratio – koefi cijent iskorištenja. U procesu 

povećanja iscrpka nafte (enhanced oil recovery, EOR) 

– omjer volumena (količine) injektiranog plina (ili 

fl uida) i volumena (količine) dodatno proizvedene 

nafte. 

utilization time – vrijeme iskorištavanja. Omjer (kvocijent) 

potrošnje plina tijekom specifi ciranog perioda 

i maksimalne (ili druge specifi cirane) potrošnje plina 

tijekom istog perioda. Izražava se u satima. 

U-tube method – metoda U-cijevi. U procesu bušenja 

– metoda (postupak) oslobađanja zaglavljene cijevi 

(stuck pipe) u bušotini kada u koloni bušaćih alatki 

(drillstring) nema protupovratnog ventila (check valve, 

fl oat valve) u kojoj se bušaća kolona i prstenasti 

prostor bušotine rabe kao U-cijev. Postupak se sastoji 

u pumpanju specifi ciranog volumena (obroka) 

lakog fl uida (na primjer, dizelskog ulja) u bušotinu 

kroz kolonu bušaćih alatki kako bi se smanjio hidrostatički 

tlak i zatim se dopusti strujanje lakog fl uida 

natrag u bušaćoj koloni zbog težeg isplačnog (bušaćeg) 

fl uida u prstenastom prostoru i tako smanji 

hidrostatički tlak u bušotini. 

U-valley – U-dolina, dolina U-oblika, v. U-shaped valley.

vacuole 937 

valley bottom 

vacuole – (1) vakuola. Šupljina u citoplazmi stanice 

biljaka i protozoa (praživotinja) koja često sadržava 

vodenastu otopinu i okružena je membranom. Ispunjava 

različite funkcije, poput probavne (hranidbene 

ili nutritivne vakuole, food vacuole) i hidrostatičke 

(kontraktivne ili pulzirajuće vakuole, contractile vacuole); 

na primjer, jedna od alveola nepravilne forme u 

stijenki kućice foraminifera. Termin također označava 

tekuću globularnu inkluziju (uklopak) ili kapljicu 

fl uida u vakuoli. (2) mjehurić, v. vesicle. 

vacuum degasser – vakuumski otplinjivač. U procesu 

bušenja – posuda s primjenom vakuuma na bušaćem 

postrojenju (drilling rig) za uklanjanje prirodnog 

plina iz plinizirane bušaće isplake (gas-cut drilling 

mud) koja se vraća iz bušotine na površinu. 

vacuum distillate – vakuumski destilat. Produkt vakuumske 

destilacije nafte što se dobiva kondenzacijom 

para naftnog produkta kada se destilacija obavlja 

pod sniženim tlakom. 

vacuum distillation – vakuumska destilacija, destilacija 

pod sniženim tlakom (u vakuumu). Destilacija nafte 

pod sniženim tlakom (pod tlakom nižim od atmosferskog). 

Primjenjuje se za smanjivanje temperatura 

vrenja (vrelišta) i opasnosti od termičke razgradnje 

sirovine tijekom destilacije. Sinonim: reduced-pressure 

distillation. 

vacuum pump – vakuumska pumpa, vakuum-pumpa. 

Pumpa koja se primjenjuje za snižavanje tlaka u bušotini 

radi povećavanja proizvodnje nafte ili plina. 

vacuum stripping – stripovanje (stripiranje, propirivanje) 

u vakuumu. Primjena vakuuma za uklanjanje 

plinova iz kapljevina. 

vadose pisolite – vadozni (kaliče) pizolit. Tip pizolita, 

sedimentne čestice sferičnog ili eliptičnog oblika i 

promjera većeg od 2 mm (v. pisolite). Nastaje u poluaridnoj 

klimi u zoni trošenja (raspadanja) kao kaliče 

(caliche) i kao precipitat tijekom trošenja vapnenačke 

temeljne stijene. Vadozni pizoliti mogu biti prerađeni 

u čestice pizolita koje se transportiraju, mogu 

se lokalno akumulirati i koncentriraju se duž ploha 

nesklada. Teško ih je razlikovati od algalnih pizolita 

Vv 

(v. algal pisolite) iako se njihov način nastanka drastično 

razlikuje. Sinonim: caliche pisolite. 

vadose solution – vadozno otapanje, otapanje vadoznim 

vodama. Otapajuće djelovanje vadoznih voda 

(v. vadose water) u zoni koja se nalazi iznad nivoa 

vodnog lica ili zrcala (water table); v. phreatic solution. 

vadose water – vadozna voda. Voda u zoni aeracije ili 

prozračnoj zoni (v. zone of aeration). Sinonimi: kremastic 

water, suspended water, wandering water. 

vadose zone – vadozna (prozračna) zona, zona aeracije, 

v. zone of aeration. 

vagile – vagilan, pokretan. Termin za označavanje organizama 

(biljaka i životinja) koji prebivaju na morskom 

dnu i mogu se slobodno kretati; v. sessile. 

Valanginian, Valanginian stage – valendis, valangin. 

Stratigrafski kat donje krede (Lower Cretaceous) u Europi 

– iznad berijasa (Berriasian), a ispod otriva (Hauterivian). 

Obuhvaća vremenski raspon od prije 131 

do 122 (ili 135 do 130) milijuna godina. 

Valentian – valent, landoveri, v. Llandoverian. 

Vallesian – vales. Stratigrafski kat gornjeg miocena 

(Upper Miocene) u Europi – iznad marema (Maremmian), 

a ispod turola (Turolian). 

valley – dolina. (1) U geomorfologiji – (a) Svaki relativno 

niski dio kopna okružen višim zemljištem, osobito 

izduljena, relativno velika i blago nagnuta depresija 

(zavala, depression) na Zemljinoj površini koja je 

obično smještena između dviju planina ili između 

lanaca planina ili brežuljaka i po kojoj često teče rijeka. 

Doline se obično formiraju (razvijaju) erozijskom 

djelatnošću rijeka (stream erosion), ali mogu nastati i 

rasjedanjem (faulting). (b) Prostrano područje općenito 

ravnog kopna koje se prostire u unutrašnjost na 

veliku udaljenost od mora i drenirano je ili zavodnjavano 

velikom rijekom i njenim pritocima, na primjer, 

dolina rijeke Mississippi. (2) U marinskoj geologiji 

– široka i niskog reljefa depresija (zavala, depression) 

na oceanskom dnu koja ima blago nagnute strane za 

razliku od podvodnog kanjona (submarine canyon). 

valley bottom – dno doline, v. valley fl oor.

valley drift 938 

vaporization 

valley drift – glacijalni (ledenjački) nanos doline. Glacijalni 

nanos (outwash material) koji formira (čini) glacijalni 

(ledenjački) sediment doline (valley train). 

valley fi ll – sedimentno punilo doline. Nekonsolidirani 

(nevezani) sediment, istaložen djelovanjem bilo kojeg 

agensa, koji potpuno ili djelomično ispunjava 

dolinu. 

valley fl at – nizina. (1) Nisko ili gotovo ravno (horizontalno) 

zemljište koje leži između strana doline i obala 

rijeke, osobito mala ravnica na dnu doline sa strmim 

stranama. (2) Površina temeljne stijene (bedrock surface) 

koja je formirana lateralnom (bočnom) erozijom 

i obično je prekrivena aluvijalnim sedimentima 

vodoplavne ravnice (alluvium of fl ood plain). 

valley fl oor – dno doline. Relativno široko i ravno dno 

doline. Može biti raskriveno i u tom slučaju predstavlja 

nivo prijašnjeg ciklusa erozije ili pokopano pod 

tankim pokrovom aluvijalnih sedimenata. Sinonimi: 

valley bottom, valley plain. 

valley plain – dno doline, v. valley fl oor. 

valley-side moraine – bočna (postrana) morena, v. lateral 

moraine. 

valley train – glacijalni (ledenjački) sediment doline. 

Dugo usko tijelo (pojas) nanosa sedimentiranih 

potocima vode od topljenja ledenjaka (outwash) 

daleko iza granica područja razvoja rubne morene 

(terminal moraine) ili iza ruba aktivnog ledenjaka 

(active glacier) koje je smješteno između bokova doline 

ispod ledenjaka. Takvi sedimenti katkada mogu 

istupiti iz ušća doline (mouth of valley) i spojiti se sa 

sandrovskom ravnicom (outwash plain). Sinonim: outwash 

train. 

valve – (1) ventil; zasun. U strojarstvu – mehanički uređaji 

za regulaciju strujanja (protoka) fl uida (tekućina 

i plinova) u cjevovodima i postrojenjima otvaranjem 

ili potpunim zatvaranjem ili služe kao automatski ili 

poluautomatski sigurnosni uređaji. Postoji mnogo tipova 

ventila, ali se mogu podijeliti na dvije osnovne 

skupine – ventili koji prekidaju ili počinju strujanje i 

ventili koji reguliraju ili prigušuju protok. Ventilima 

se može upravljati ručno, pneumatski ili hidraulički. 

Ventili koji se najčešće primjenjuju na naftnim 

poljima nazivaju se prema njihovoj konstrukciji, na 

pr.imjer, zasuni (gate valve), leptirasti ventili (butterfl 

y valve), ventili s iglastim, čunjastim ili kuglastim 

zapornikom (needle valve, plug valve, ball valve), s 

brtvljenjem valovitim mijehom (bellows valve), ili 

prema njihovoj uporabi, odnosno namjeni, na primjer, 

upravljački (control valve), regulacijski (regulating 

valve), sigurnosni (safety valve), rasteretni (relief 

valve), zaporni (shut-off valve), visokotlačni (high-pressure 

valve), dozirni (metering valve), protupovratni 

(check valve). (2) ljuska ljušture. Jedan od izrazitih i 

obično pomično (zglobno) spojenih dijelova ljuštura 

(shell) nekih beskralješnjaka, na primjer, jedna od 

dviju konveksno savijenih vapnenih pločica koje čine 

ljušturu školjkaša (bivalve mollusks) ili jedna od dviju 

zakrivljenih hitinsko-fosfatnih ili vapnenih pločica 

koje čine ljušturu brahiopoda (brachiopods). Treba 

napomenuti da se u hrvatskoj terminologiji umjesto 

termina »ljuska ljušture« (engleski termin shell u tom 

slučaju označava »ljušturu«, a termin valve – »ljusku«) 

katkada rabi termin »ljuštura školjke« (u tom slučaju 

engleski termin shell označava »školjku«, a termin 

valve – »ljušturu«). (3) ljuska oklopa raka. Jedna od 

dviju polovica oklopa (carapace) rakova (crustaceans). 

(4) okremenjena membrana dijatomeje. Jedna 

od dviju silicifi ciranih (okremenjenih) membrana 

koje čine gornju i donju površinu frustule dijatomeja 

(okremenjeni skelet ili ljuštura algi kremenjašica koji 

se sastoji od vanjske polovice – epivalve i unutarnje 

polovice – hypovalve). 

valve and seat – ventil i sjedalo zapornika. Sklop u stapnoj 

pumpi (reciprocating pump) koji pokreće fl uide. 

Sjedalo je nepomično i čini brtvilo ventila. Ventil se 

giba s vretenom u cilindru pumpe. 

valve pot – komora pumpe s ventilima. Komora koja 

drži usisne i tlačne vantile (suction valves, discharge 

valves) u stapnoj ili klipnoj (plunžernoj) pumpi (reciprocating 

pump, plunger pump). Smještena je na tlačnoj 

strani pumpe (fl uid side of pump). Sinonim: pot. 

valve rod – šipka ventila (zaklopca) dubinske pumpe. 

Šipka koja služi u uloženim dubinskim naftnim pumpama 

s klipnim (pumpnim) šipkama i stacionarnim 

cilindrom za spajanje donjeg kraja kolone klipnih 

šipki s klipom pumpe i za pokretanje ventila. 

valve tray – plitica s ventilom. Plitica u kontaktnoj ili apsorpcijskoj 

koloni (contact tower, absorber) za držanje 

tekućine. Rupice na pliticama, kroz koje plin prolazi 

kroz tekućinu, reguliraju se ventilima koji podešavaju 

veličinu otvora tlakom plina. 

vane pump – pumpa s rotirajućim krilima. Tip rotacijske 

(rotorne) pumpe koja se rabi za pumpanje malih volumena 

tekućih produkata – benzina i lakih ulja, te 

fl uida visoke viskoznosti. 

vane-type mist extractor – uređaj s lopaticama za ekstrakciju 

raspršene nafte. Uređaj u naftno-plinskom 

separatoru za separaciju i uklanjanje raspršenih kapljica 

nafte (naftne magle) iz struje plina. Uređaj radi 

na principu sudaranja plinske struje s pregradama i 

promjene smjera i brzine strujanja plina. Sudaranjem 

struje plina koja sadrži raspršene kapljice tekuće faze 

o pregrade, tekućina prianja i koalescira na površini 

stijenki pregrada i nastale veće kapi gravitacijski padaju 

u sekciju separatora za tekuću fazu. Pri nagloj 

promjeni smjera strujanja plina tekuća faza inercijom 

nastavlja gibanje u prvotnom smjeru, dok plin mijenja 

smjer strujanja i nastavlja gibanje u suprotnom 

smjeru od čestica raspršene nafte. Odvojena tekućina 

koalescira na stijenkama ili odmah pada u sekciju 

separatora za tekuću fazu. Pri nagloj i iznenadnoj 

promjeni (povećanju ili smanjenju) brzine strujanja 

plina do odvajanja plina i raspršene tekuće faze dolazi 

zbog razlike njihovih inercija; v. mist extractor. 

vapor – para. (1) Plinovita faza neke tekućine ili čvrstog 

tijela (termin se katkada primjenjuje za označavanje 

plinovite faze tvari koja se nalazi ispod kritične temperature). 

(2) U termodinamici – plin koji je pri temperaturi 

nižoj od njegove kritične temperature pa se, 

prema tome, može ukapljiti stlačivanjem (komprimiranjem) 

bez snižavanja temperature. Drugi oblik 

pisanja termin: vapour. 

vapor frac – frakturiranje plinovitim fl uidom. U tehnologiji 

obrada formacija – tip obrade plinskih ležišta 

frakturiranjem u kojem se kao radni fl uid za frakturiranje 

(frac fl uid) rabi gelirani fl uid koji je na površini u 

tekućem stanju, ali je pri ležišnim uvjetima plinovit. 

Fluid za frakturiranje je ili ugljik-dioksid i ukapljeni 

naftni plin (LPG) ili ugljik-dioksid i alkohol. 

vaporization – (1) evaporacija, vaporizacija, isparava

vaporization-condensation zone 939 

variable choke 

nje, v. evaporation, 1. (2) vaporizacija, volatilizacija, 

isparavanje, v. volatilization. 

vaporization-condensation zone – zona vaporizacije 

i kondenzacije, vaporizacijsko-kondenzacijska zona. 

Zona (područje) naftnog ležišta u procesu vlažnog 


iscrpka nafte ili EOR-metoda – v. wet combustion) 

iza zone izgaranja nafte (u smjeru od injekcijske 

bušotine prema proizvodnoj) u kojoj dolazi do vaporizacije 

dijela lakih i srednjih frakcija slojne nafte i 

progresivne kondenzacije vodene pare. Temperatura 

u zoni je bliska temperaturi isparavanja vode. 

vaporization front – fronta vaporizacije. Uska zona 

(pojas) vaporizacije injektirane vode u procesu vlažnog 

podzemnog izgaranja nafte (termička metoda 

povećanja iscrpka nafte ili EOR-metoda – v. wet combustion) 

između zone izgaranja nafte i zone u kojoj je 

voda u parovitom stanju. 

vaporization zone – zona vaporizacije, v. vaporizing 

zone. 

vaporizing-gas displacement – miscibilno istiskivanje 

nafte vaporizirajućim plinom, v. vaporizing-gas drive 


vaporizing-gas drive – miscibilno istiskivanje nafte vaporizirajućim 

plinom, v. vaporizing-gas drive miscible 

fl ood. 

vaporizing-gas drive fl ood (fl ooding) – miscibilno 

istiskivanje nafte vaporizirajućim plinom, v. vaporizing-gas 


vaporizing-gas drive miscibility – miscibilnost pri 

istiskivanju nafte vaporizirajućim plinom. Tip miscibilnosti 

između slojne nafte i injektiranog plina koji 

se postiže njihovim višestrukim kontaktom (v. multiple-contact 

miscibility) i prijenosom srednjih komponenata 

iz slojne nafte u istiskivajući plin procesom 

vaporizacije nafte injektiranim plinom (na primjer, 

u procesima istiskivanja nafte visokotlačnim prirodnim 

plinom, ugljik-dioksidom, dušikom, plinovitim 

produktima izgaranja); v. vaporizing-gas drive miscible 

fl ood. 

vaporizing-gas drive miscible fl ood (fl ooding) 

– miscibilno istiskivanje nafte vaporizirajućim plinom. 

Tip miscibilnog istiskivanja nafte iz ležišta plinom 

(metoda povećanja iscrpka nafte/EOR-metoda) u 

kojem se postiže dinamičko miscibilno istiskivanje 

nafte (miscibilno istiskivanje višestrukim kontaktom 

slojne nafte i injektiranog plina – v. multiple-contact 

miscibility) vaporizacijom srednjih komponenti ugljikovodika 

u slojnoj nafti injektiranim plinom i njihovim 

prijenosom u plin (ekstrakcijom ugljikovodika 

srednje molarne mase iz nafte injektiranim plinom). 

Slojna nafta je bogata srednjim komponentama, 

a injektirani plin siromašan. Injektirani fl uidi u tom 

tipu istiskivanja nafte su visokotlačni prirodni plin, 

ugljik-dioksid, dušik i otpadni plinoviti produkti izgaranja). 

Sinonimi: multiple-contact vaporizing gas 

drive, vaporizing-gas displacement, vaporizing-gas 

drive, vaporizing-gas drive fl ood; v. condensing-gas 


vaporizing zone – zona vaporizacije. Zona (područje) 

naftnog ležišta u procesu podzemnog izgaranja nafte 

(termička metoda povećanja iscrpka nafte/EORmetoda 

– v. in-situ combustion) u kojoj nastaju i nakupljaju 

se vaporizirani laki ugljikovodici (produkti 

vaporizacije lakih ugljikovodika) i vodena para. Zona 

se nalazi ispred zone kondenzacije (u smjeru od 

injekcijske bušotine prema proizvodnoj). Sinonimi: 

vaporization zone, steam zone, 1. 

vapor-liquid equilibrium – konstanta fazne ravnoteže, 


vapor-liquid equilibrium constant – konstanta fazne 

ravnoteže, K-konstanta, v. equilibrium ratio. 

vapor-liquid equilibrium ratio – konstanta fazne ravnoteže, 


vapor pressure (VP) – tlak pare. Tlak pare koja je u ravnoteži 

sa svojom tekućom ili čvrstom fazom. Varira s 

temperaturom i obično se izražava u bar ili psi (apsolutni) 

pri specifi ciranoj temperaturi (37,8°/100 °F). 

Propan, na primjer, ima tlak pare 13 bar (188 psia). 

Tlak pare je važan za određivanje sadržaja tekuće 

faze u plinu. Drugi oblik pisanja termina: vapour pressure. 

vapor-pressure line – linija tlaka pare. Linija na faznom 

dijagramu (dijagramu tlak-temperatura ili p-T dijagramu) 

koja razdvaja područje gdje je tvar u tekućem 

stanju od područja u kojem je tvar u plinovitom 

stanju. Točke tlaka i temperature iznad linije tlaka 

pare pokazuju uvjete pri kojima je tvar tekuća, točke 

ispod nje uvjete pri kojima je tvar plinovita, a točke 

na samoj liniji uvjete pri kojima koegzistiraju tekuća 

i plinovita faza tvari. 

vapor-recovery unit (VRU) – uređaj za hvatanje (skupljanje) 

para. (1) Uređaj za skupljanje i kondenzaciju 

para oslobođenih isparavanjem hlapljivih produkata 

(obično goriva) iz skladišnih rezervoara, terminala ili 

benzinskih stanica kako bi se spriječio njihov gubitak 

u atmosferu; (2) U preradi nafte – procesna jedinica 

u koju dolaze pare (plinovi) ili vaporizirani benzin iz 

raznih procesnih operacija i u kojoj se vrši separacija 

i ekstrakcija za daljnju uporabu. 

vapor separator – separator para. Uređaj za uklanjanje 

para iz ukapljenog naftnog plina (LPG) nakon pumpanja, 

a prije mjerenja. 

vapour – para, v. vapor, 2. 

vapour pressure (VP) – tlak pare, v. vapor pressure. 

variability – promjenljivost (varijabilnost) protoka izvora. 

Kod podzemnih voda – omjer (odnos) razlike između 

maksimalnog i minimalnog protoka vode u 

izvoru i prosječnog protoka izražen u postotku. 

variable-area fl owmeter – protočno mjerilo s promjenljivim 

presjekom, v. variable-area meter. 

variable-area meter – protočno mjerilo s promjenljivim 

presjekom. Uređaj za mjerenje brzine strujanja fl uida 

koji se sastoji od plovka u konusnoj cijevi ili od konusnog 

plovka u fi ksnoj prigušnici. Fluid struji prema 

gore kroz konusnu cijev i podiže plovak sukladno 

brzini strujanja. Trgovački naziv tog tipa protočnog 

mjerila je rotametar. Sinonimi: variable-area fl owmeter, 

rotameter. 

variable-area recording – seizmičko zapisivanje (registracija) 

s promjenljivom površinom. Metoda zapisivanja 

(registracije, prikazivanja) seizmičkih podataka 

(impulsa) u kojoj je potamnjena površina (visina 

potamnjene površine) na fi lmu ili papiru proporcionalna 

amplitudi signala (intenzitetu seizmičkog 

impulsa). 

variable choke – sapnica promjenljivog presjeka. Naprava 

u priključnom cjevovodu (fl owline) za regulaciju 

protoka i tlaka fl uida promjenom veličine prolaznog 

otvora.

variable-density column 940 

vein 

variable-density column – stupac promjenljive gustoće. 

Stupac tekućine čija gustoća raste s dubinom i 

rabi se za određivanje gustiće krhotina i čestica probušenih 

stijena (well cuttings). Čestice šejla se ubace 

na vrhu stupca i padaju u tekućini dok se gustoća 

čestica šejla ne izjednači s gustoćom tekućine. Tekućine 

se priprema miješanjem bromoforma, ugljik-tetraklorida 

i drugih tekućina. 

variable-density recording – seizmičko zapisivanje (registracija) 

s promjenljivom gustoćom. Metoda zapisivanja 

(registracije, prikazivanja) seizmičkih podataka 

(signala) u kojoj je tamnoća slike (fotografska gustoća) 

proporcionalna amplitudi signala. 

variable load – opterećenje promjenljive težine. Težina 

potrepština (poput bušaćih šipki, goriva, vode, cementa 

i bušaće isplake) na poluuronjivoj platformi 

(semisubmersible) ili bušaćem brodu (drillship). 

variable pipe rams – varijabilne čeljusti (ulošci) za cijevi. 

Čeljusti (ulošci) za brtvljenje oko cijevi različitih promjera 

– u rasponu od 2 7 / 8 inča do 5 inča ili sličnom 

rasponu; v. pipe rams. 

variable-rate reservoir limit test (testing) – ispitivanje 

utjecaja granice ležišta, v. reservoir limit test. 

variable-rate test (testing) – ispitivanje bušotine metodom 

varijabilnih protoka (metodom više protoka), v. 

multiple-rate fl ow test. 

variance – varijanca (disperzija) skupa podataka. U statistici 

– kvadrat standardne devijacije ili standardnog 

odstupanja (standard deviation). 

variation diagram – varijacijski (Harkerov) dijagram. 

U petrologiji – binarni ili ternarni dijagram (binary 

diagram, ternary diagram) koji prikazuje uzajamne 

odnose različitih kemijskih parametara, na primjer, 

postotke oksida (oxide percentages), Nigglijeve 

brojeve (v. Niggli value), indekse diferencijacije (v. 

diff erentiation index), eruptivnih (magmatskih) stijena 

(igneous rocks) u seriji. Varijacijski dijagrami se 

konstruiraju radi utvrđivanja uzajamnih genetskih 

odnosa i prirode procesa koji djeluju na danu seriju 

eruptivnih stijena – na os apscise se obično nanosi 

maseni postotni sadržaj silicij-dioksida, a na os ordinate 

se nanose drugi glavni oksidi. Sinonim: Harker 

diagram (v.). 

variegated – šaren. Termin za označavanje sedimenata 

(sediments) ili sedimentnih stijena (sedimentary 

rocks), poput crvenog pješčenjaka (red sandstone) 

koji pokazuju raznolikost boja u obliku nepravilnih 

pjega, mrlja, žilica, pruga ili mrežice. 

varietal mineral – karakteristični mineral. Mineral koji 

se nalazi u stijeni u znatnoj količini ili je karakterističan 

za stijenu; mineral čije postojanje u stijeni 

uzrokuje razlikovanje jednog varijeteta stijene od 

drugog. Sinonimi: characterizing accessory mineral, 

distinctive mineral. 

Variscan orogeny – variscička (hercinska) orogeneza, v. 

Hercinian orogeny. 

Variscides – Variscidi, Hercinidi, v. Hercynides. 

varve – varva. (1) Sedimentni sloj (sedimentary bed) 

ili lamina (lamina) ili sekvencija lamina (sequence of 

laminae) koji su se istaložili u tijelu stajaće vode tijekom 

jednogodišnjeg perioda, osobito par tankih 

slojeva dobro sortiranih glacijalno-lakustričkih (ledenjačkih 

jezerskih) sedimenata koji su se istaložili 

(formirali) tijekom jedne sezone (obično vodama od 

topljenja ledenjaka) u glacijalnom (ledenjačkom) je- 

zeru ili drugom tijelu vode stajačice ispred ledenjaka. 

Glacijalna varva (glacial varve) se obično sastoji 

od donjeg »ljetnog« sloja (»summer« layer), građenog 

od relativno grubozrnastog sedimenta svijetle 

boje (obično pijeska ili silta) istaloženog pri brzom 

topljenju leda tijekom toplijih mjeseci, koji postupno 

prelazi prema vrhu u tanji »zimski« sloj (»winter« 

layer) građen od vrlo fi nozrnastog (glinovitog), često 

organskog (organogenog) sedimenta tamne boje 

koji se sporo istaložio iz suspenzije u stajaćoj vodi u 

vrijeme kada su rijeke bile okovane ledom. Brojenje 

i korelacija varvi su se primjenjivali za mjerenje starosti 

pleistocenskih glacijalnih (ledenjačkih) sedimenata 

(Pleistocene glacial deposits). (2) Svaki ciklički sedimentni 

kuplet (v. couplet), kao u nekom šejlovima 

i evaporitima. 

varve clay – glina s varvama, trakasta glina, v. varved 

clay. 

varved clay – glina s varvama, trakasta glina. Jasno 

laminirani lakustrički (jezerski) sediment (lacustrine 

sediment) koji se sastoji od varvi bogatih glinom (v. 

varve, 1). Terminom se također označava gornji, fi nozrnasti 

»zimski« sloj glacijalne varve (»winter« layer of 

glacial varve). Sinonim: varve clay. 

varvite – varvit. Stvrdnuta stijena koja se sastoji od 

drevnih varvi (v. varve, 1). 

vase – slatkovodni estuarijski silt. Slatkovodni silt (freshwater 

silt) istaložen u estuarima duž atlantske obale 

Europe i Afrike, koji se sastoji od smjese pješčanih 

i prašinastih zrna kvarca, kalcita, minerala gline i ljuštura 

dijatomeja (dijatomejskih algi) s vezivom od algona 

(viskozni vezivni materijal koji se sastoji od fi no 

razdijeljenih ostataka algi ili kopnenog bilja i željeza, 

uglavnom u obliku željeznog sulfi da). 

vauclusian spring – voklijski izvor. Eruptirajući izvor u 

krškom području, obično s osobito velikim kapacitetom 

istjecanja vode. Voklijski izvori se pojavljuju na 

mjestima gdje podzemne rijeke aktivno erodiraju 

vapnence i izlaze na površinu u podini strme padine 

dolina gdje vapnenci prekrivaju sloj vodonepropusnih 

stijena. Sinonim: gushing spring. 

vault – svod. U geomorfologiji – struktura Zemljine 

kore koja oblikom nalikuje na svod ili nadsvođeni 

prostor, na primjer, kaverna (cavern) ili vulkanski krater 

(volcanic crater). 

V-door – otvor (vrata) bušaćeg tornja. Vrata ili otvor u 

osnovici bušaćeg tornja (derrick) u obliku preokrenutog 

slova V smještena suprotno od bušaće dizalice 

(drawworks) kroz koja se dovlače cijevi (cijevni materijal) 

i oprema na podište (platformu) tornja (drill 

fl o o r ) ili izvlače iz tornja. Sinonimi: derrick window, 

V-window, window opening. 

Vectian – vekt, vect, apt, v. Aptian. 

vein – (1) žila, žilna intruzija. Tanka pločasta magmatska 

intruzija (intruzija eruptivnih stijena, igneous intrusion) 

u pukotini (primjena termina se ne preporučuje). 

(2) rudna žila. Epigenetsko mineralno punilo (pločastog 

ili listastog oblika) rasjeda (fault) ili druge pukotine 

u okružujućoj stijeni – proces ispunjavanja pukotine 

je često praćen istiskivanjem okružujuće stijene 

(host rock). (3) žilno rudno ležište. Rudno ležište u 

obliku pločaste žile nastalo ispunjavanjem pukotina 

(v. vein, 2). (4) usko vodeno korito u ledu. Usko vodeno 

korito u kopnenom ledu (land ice). (5) uski potok vode 

u ledu. Struja vode koja teče kroz usko vodeno korito

vein bitumen 941 

vermiculites 

u kopnenom ledu. (6) uski prolaz u ledu. Uski prolaz 

u pločnom ledu (pack ice). (7) usko korito u stijeni (zemlji). 

(8) uski potok vode u stijeni (zemlji). Vodotok koji 

teče uskim koritom u stijeni ili zemlji (tlu). 

vein bitumen – žilni bitumen. Svaki od crnih ili tamnosmeđih 

bitumena koji odaju smolasti miris, lako se 

upale i gore dimnim plamenom. Sreću se u pukotinama 

stijena ili rjeđe formiraju čašaste sedimente 

(nakupine) na površini. 

vein-dike, vein dike, veindike – žilni dajk (žica). Pegmatitna 

intruzija (pegmatitic intrusion) koja ima karakteristike 

i žile (vein) i dajka (dike). 

veined gneiss – žilni gnajs. Sastavljeni (složeni) gnajs 

(composite gneiss) s nepravilnim slojanjem (termin 

se obično primjenjuje na terenu i nema genetski 

smisao). 

veinlet – intruzivna žilica. Mala, jezičasta magmatska 

intruzija (intruzija eruptivnih stijena, igneous intrusion) 

nepravilna oblika. 

vein quartz – žilni kvarc. Stijena koja se sastoji uglavnom 

od sraslih kristala kvarca pegmatitnog ili hidrotermalnog 

podrijetla i obično različite veličine. 

velocity analysis – analiza brzina. U seizmičkoj prospekciji 

– izračunavanje distribucije brzine seizmičkih 

signala primjenjujući normalne vremenske pomake 

(normal-moveout times), odnosno, izračunavanje 

brzine prema mjerenjima prirasta vremena nailaska 

refl ektiranog (odbijenog) vala po njegovom hodografu. 

velocity coeffi cient – koefi cijent brzine. (1) U hidraulici 

– numerički faktor (bezdimenzijski broj uvijek manji 

od jedinice) koji izražava omjer (odnos) stvarne brzine 

istjecanja vode iz prigušnice ili drugog hidrauličkog 

uređaja i teoretske brzine (brzine kada ne bi bilo 

gubitka zbog trenja). (2) U mehanici fl uida – omjer 

(odnos) stvarne brzine izlaženja plina iz sapnice i brzine 

izračunane pri idealnim uvjetima (bez gubitaka 

zbog trenja). Uvijek je manji od jedinice. 

velocity discontinuity – diskontinuitet brzine, seizmički 

diskontinuitet, v. discontinuity, 3. 

velocity distribution – distribucija brzine. U seizmici 

– distribucija brzine po dubini, zavisnost između 

seizmičke brzine (brzine širenja seizmičkih valova, 

seismic velocity) i lokacije, uključujući i horizontalnu i 

vertikalnu distribuciju. 

velocity gradient – gradijent seizmičke brzine, seizmički 

gradijent, v. seismic gradient. 

velocity head – visina brzine, kinetička visina. U mehanici 

fl uida (hidraulici) – energija koju posjeduje jedinica 

težine fl uida usljed njene brzine (brzine njena 

strujanja) i jednaka je kvocijentu kvadrata brzine 

strujanja i dvostruke gravitacije (v 2 /2g – ako je brzina 

strujanja u nekoj točki jednaka v, m/s); energija 

strujanja fl uida izražena kao vertikalna udaljenost 

(visina) s koje treba padati tekućina da bi postigla 

zadanu brzinu; visina dizanja tekućine na kojoj ona 

stječe kinetičku energiju dostatnu za dizanje tekućine 

iznad dane točke. Sinonim: kinetic head; v. head, 

elevation head, pressure head, total head. 

velocity log – karotaža brzina, v. sonic log, sonic logging. 

velocity profi le – (1) profi l (presjek) seizmičkih brzina, 

sondiranje seizmičkih brzina. U geofi zici – registracija 

seizmičkih refl eksa (refl ektiranih seizmičkih valova, 

seismic refl ections) u širokom intervalu udaljenosti iz- 

među točke paljenja (shot point) i geofona (geophone). 

Primjenjuje se za određivanje seizmičke brzine 

(brzine širenja seizmičkih valova, seismic velocity) iz 

zavisnosti između udaljenosti i vremena putovanja 

seizmičkih signala. (2) profi l brzine strujanja. Distribucija 

srednje brzine strujanja fl uida kroz poprečni 

presjek cjevovoda. 

velocity-type fl owmeter – protočno mjerilo (mjerilo 

protoka) na principu brzine strujanja. Uređaj turbinskog 

tipa za mjerenje protoka fl uida u kojem strujanje 

fl uida izaziva gibanje turbinskog rotora i daje 

očitke volumen-vrijeme. 

Vendian – vendij. Zadnji period proterozoika ili proterozojske 

ere (Proterozoic) koji je trajao otprilike prije 

650 do 544 milijuna godina. Karakteriziran je fosilima 

koji čine karakterističnu zbirku kompleksnih organizama 

mekog tijela (nađeni su na nekoliko mjesta 

širom svijeta). 

veneer – (1) tanki sedimentni pokrov. U geologiji – tanki, 

ali rasprostranjeni površinski sloj sedimenata koji 

prekriva stariju geološku formaciju ili površinu, na 

primjer, pokrov aluvijalnih sedimenata (veneer of 

alluvium) razvijenih na pedimentu. (2) kora na površini 

stijene. U geologiji – kora na površini stijene koja 

se formirala trošenjem (raspadanjem, weathering) ili 

promjenom na drugi način, na primjer, pustinjska 

prevlaka (desert varnish). 

vent line – vod za ispuhivanje. Vod na vrhu kolone uronjene 

stojke (marine riser) na poluuronjivoj bušaćoj 

platformi (semisubmersible) i bušaćem brodu (drillship) 

koji spaja kolonu s diverterom (diverter) za ispuhivanje 

plina. 

venturi – Venturijeva cijev, v. Venturi tube. 

Venturian – venturij. Stratigrafski kat srednjeg pliocena 

(Middle Pliocene) u Sjevernoj Americi – iznad repeta 

(Repettian), a ispod vilera (Wheelerian). 

Venturi (venturi) meter – Venturijevo protočno mjerilo, 

protočno mjerilo s Venturijevom cijevi. Uređaj 

(instrument) za mjerenje brzine strujanja fl uida u 

cjevovodima na principu diferencijalnog tlaka. Sastoji 

se od cijevi unutar koje je suženje. Prolaženjem 

struje fl uida kroz suženje dolazi do pada tlaka – drugi 

(kvadratni) korijen iz diferencijalnog tlaka je proporcionalan 

brzini strujanja. Venturijevo protočno 

mjerilo se rabi u cjevovodima poznatog promjera za 

izračunavanje volumenskog protoka fl uida; v. Venturi 

tube. 

Venturi (venturi) tube – Venturijeva cijev. Instrument 

za mjerenje brzine strujanja (protoka) fl uida u cjevovodima. 

Cijev se sastoji od kratkog ravnog ulaznog 

dijela (s ugrađenim piezometrijskim prstenom), konvergentnog 

dijela, grla (najuži dio cijevi – također s 

piezometrijskim prstenom) i divergentnog izlaznog 

dijela. Promjer ulaza i izlaza je jednak promjeru cjevovoda 

u kojem se mjeri protok. Strujanje fl uida kroz 

suženje je brže pa je tlak na tom mjestu veći. Iz razlike 

tlaka se računa brzina strujanja, odnosno protok. 

Sinonim: venturi; v. Venturi meter. 

vermiculite – vermikulit. Svaki mineral iz grupe vermikulita 

(v. vermiculites), na primjer, makonit (maconite), 

džeferizit (jeff erisite) i lenilit (lennilite). 

vermiculite group – grupa vermikulita, vermikuliti, v. 

vermiculites. 

vermiculites – vermikuliti, grupa vermikulita. Grupa 

minerala fi losilikata. Listasti ili tinjčasti minerali gline

vermiform 942 

tijesno povezani s kloritom i monmorijonitom koji 

se formiraju uglavnom alteracijom tinjaca (najčešće 

biotita i fl ogopita) u zoni trošenja (raspadanja) i 

imaju vrlo različiti kemijski sastav. Karakterizirani su 

primjetnim raslojavanjem (eksfolijacijom) kada se 

zagrijavaju na 800 °C do 1100 °C; granule ekspandiraju 

6 do 20 puta pod pravim kutovima na kalavost 

kada se njihova voda pretvara u paru i nastaju izduljene 

crvolike čestice koje uvlače i zadržavaju zrak i 

daju laki materijal (koji se rabi kao izolator i punilo za 

beton i plaster). Vermikuliti se razlikuju od monmorijonita 

po tome što je karakteristični izmjenljivi (zamjenljivi) 

kation u njima magnezij, što se kristalna 

rešetka širi (ekspandira) ograničeno (hidratacija i 

dehidratacija je ograničena na dva sloja vode), što 

imaju veće slojne naboje na formulsku jedinicu (0,6 

do 0,9) i veći kapacitet kationske izmjene (zamjene 

kationa). Vermikuliti se sreću uglavnom u bazičnim 

eruptivnim stijenama (dunitu, piroksenitu). 

vermiform – crvolik. Koji je nalik na crva ili ima oblik 

crva. 

vertebrate paleontology – paleontologija (paleozoologija) 

kralješnjaka. Grana paleontologije (v. paleontology) 

koja se bavi izučavanjem kralješnjaka iz 

geološke prošlosti – agnata (beščeljusnica), riba, 

amfi bija (vodozemaca), reptila (gmazova), ptica, mamalija 

(sisavaca), primata i drugih skupina – njihovih 

fosilnih ostataka, morfologije, anatomije, fi ziologije, 

embriologije, tafonomije, sistematike i fi logenije te 

vremena i mjesta njihova postojanja. Fosilni kralješnjaci 

služe za geološke korelacije (osobito sedimenata 

nemarinskog podrijetla) i također kao važni 

dokazi povezanosti kontinentalnih masa. Sinonim: 

vertebrate paleozoology. 

vertebrate paleozoology – paleozoologija (paleontologija) 

kralješnjaka, v. vertebrate paleontology. 

vertical – vertikalan, okomit. U stratigrafi ji – termin kojim 

se označava smjer pod pravim kutom na smjer 

protezanja (direction of extension) slojeva (tj. kojim 

se označava smjer koji čini pravi kut sa smjerom 

protezanja slojeva), kao u mjerenju prave (stvarne) 

debljine (true thickness). Termin se također rabi za 

označavanje smjera pod pravim kutom na površinu 

kopna (tj. za označavanje smjera koji čini pravi kut s 

površinom kopna), kao u mjerenju prividne debljine 

(apparent thickness). 

vertical accretion – vertikalni prirast sedimenta. U geologiji 

– sedimentacija materijala u smjeru prema 

gore, na primjer, taloženje sedimenta iz suspenzije u 

rijeci; v. lateral accretion. 

vertical-accretion deposit – sediment vodoplavne (poplavne) 

ravnice, v. fl ood-plain deposit. 

vertical closure – vertikalno zatvorenje, visina zatvorenja, 

v. closure, 1. 

vertical conformance – vertikalni obuhvat ležišta, obuhvat 

ležišta po debljini, v. vertical sweep. 

vertical corrasion – vertikalna korazija. Korazija riječnog 

dna koja uzrokuje produbljivanje njena korita; 

v. lateral corrasion. 

vertical coverage – vertikalni obuhvat ležišta, obuhvat 


vertical depth – vertikalna dubina bušotine. Vertikalna 

komponenta izmjerene dubine bušotine. Za horizontalnu 

bušotinu – dubina izmjerena vertikalno do 

cilja (ciljne formacije). 

vertical permeability 

vertical dip slip – vertikalni rasjedni pomak (rasjedni pomak 

po nagibu), v. vertical slip. 

vertical displacement effi ciency – vertikalni koefi cijent 

obuhvata ležišta, koefi cijent obuhvata ležišta po 

debljini, v. vertical sweep effi ciency. 

vertical distance – vertikalna udaljenost (interval), v. 

vertical interval. 

vertical drilling – vertikalno bušenje. Bušenje ravnog 

kanala bušotine (s otklonom smjera kanala do 3° od 

vertikale). 

vertical erosion – vertikalna (pridnena) erozija, v. downcutting. 

vertical fault – vertikalni rasjed. Ovisno o defi nicijama 

– rasjed s kutom nagiba (nagibom) od 90° ili rasjed s 

otklonom od vertikale jednakim ili manjim od 5°; v. 

horizontal fault. 

vertical-fl ow horizontal separator – horizontalni separator 

s vertikalnim strujanjem fl uida. Horizontalni 

naftno-plinski separator tako konstruiran da ulazna 

produkcija bušotine prelazi dulju vertikalnu putanju 

kroz njega i na taj način se dulje zadržava u njemu, 

što povećava djelotvornost separacije. Sinonim: VFH 

separator. 

vertical fold – vertikalna bora. Bora s vertikalnom osi 

(osnom plohom); simetrična bora (symmetrical fold). 

vertical form index – indeks ripla, v. ripple index. 

vertical gas-oil separator – vertikalni naftno-plinski 

separator, v. vertical separator. 

vertical heterogeneity – vertikalna heterogenost, v. 

vertical reservoir heterogeneity. 

vertical hole – vertikalni kanal bušotine, v. vertical well. 

vertical intensity – vertikalni intenzitet (jakost) magnetskog 

polja. Vertikalna komponenta vektora 

intenziteta (jakosti) magnetskog polja (magneticfi 

eld intensity). Obično se uzima da je ona pozitivna 

ako je usmjerena prema dolje, a negativna kada je 

usmjerena prema gore. Vertikalni intenzitet je jedan 

od magnetskih elemenata (elemenata magnetskog 

polja – v. magnetic elements); v. horizontal intensity, 

total intensity. 

vertical interval – vertikalni interval (udaljenost). Razlika 

u vertikalnoj visini (visini po vertikali) između dviju 

točaka na površini kopna, osobito interval kontura 

(v. contour interval). Sinonim: vertical distance. 

vertical-moored platform (VMP) – vertikalno usidrena 

platforma. Plutajuća bušaća ili proizvodna platforma 

(fl oating drilling platform, fl oating production platform) 

koja se održava na mjestu užadima pričvršćenim 

o morsko dno. 

vertical multiphase fl ow – vertikalno višefazno (multifazno) 

strujanje. Strujanje slojnih fl uida (nafte, plina i 

vode) u koloni (kroz kolonu) uzlaznih cijevi (tubing). 

Potrebno je poznavati tip režima vertikalnog strujanja 

radi procjene gubitka tlaka u uzlaznim cijevima i 

katakteristika vertikalnog dizanja fl uida te projektiranja 

sustava za umjetno podizanje fl uida na površinu. 

Razlikuju se četiri tipa režima vertikalnog višefaznog 

strujanja: (a) mjehuričasto (v. bubble fl ow); (b) čepoliko 

(slug fow, v. piston fl ow); (c) čepoliko-magličasto 

prijelazno (v. slug-mist transition fl ow), i (d) magličasto 

(v. mist fl ow). 

vertical oil-gas separator – vertikalni naftno-plinski 

separator, v. vertical separator. 

vertical permeability – vertikalna permeabilnost. Permeabilnost 

izmjerena u vertikalnoj ravnini ležišta.

vertical pressure log 943 

vertical sweep effi ciency 

vertical pressure log – alatka za višestruko ispitivanje 

slojeva, v. repeat formation tester. 

vertical profi le – vertikalni profi l (presjek). Projekcija kanala 

bušotine u vertikalnoj ravnini što je paralelna s 

azimutom smjera i usklađena s mjerilom vertikalne 

dubine. 

vertical profi ling – vertikalno profi liranje, v. vertical seismic 

profi ling. 

vertical reservoir heterogeneity – vertikalna heterogenost 

ležišta. Promjena svojstava ležišne stijene u 

vertikalnom presjeku ležišta. Najvažniji parametar 

koji određuje vertikalnu heterogenost je permeabilnost, 

odnosno stupanj promjene permeabilnosti po 

vertikalnom presjeku. Permeabilnost može varirati 

nekoliko redova veličine unutar samo nekoliko desetaka 

centimetara debljine sloja. Varijacije poroznosti 

i zasićenja vodom, prirodno, također postoje, ali su 

neznatne u usporedbi s permeabilnošću. Vertikalna 

heterogenost ležišta se može direktno opažati analizom 

jezgara i karotaže te ispitivanjem (testiranjem) 

ležišta. 

vertical section – vertikalni presjek. (1) Prirodni ili 

umjetni vertikalni izgled stijena ili tla, kao na morskoj 

litici ili strani kanjona. (2) Presjek (section) ili dijagram 

koji predstavljaju vertikalni segment Zemljine kore 

u njenom stvarnom izgledu ili kako bi ona izgledala 

kada bi taj segment bio presječen vertikalnom ravninom, 

na primjer, stupasti presjek (columnar section) 

ili strukturni presjek (structural section). 

vertical seismic profi le while drilling – vertikalno seizmičko 

profi liranje u procesu bušenja, v. seismic-whiledrilling 

vertical seismic profi le. 

vertical seismic profi ling (VSP) – vertikalno seizmičko 

profi liranje. Registriranje seizmičke energije iz izvora 

energije (obično vibrator) na površini blizu bušotine 

geofonima u kanalu bušotine na raznim dubinama 

radi dobivanja slike podzemlja visoke rezolucije u 

okolišu kanala bušotine. Geofoni se obično nalaze 

na pravilnim razmacima (30 metara/100 stopa ili 

manjim). Prikazuje se dijagramom u obliku uzajamne 

zavisnosti dubine bušotine i vremena nailaska 

valova. Vertikalno seizmičko profi liranje daje pouzdane 

podatke o brzini i obično se izvodi istodobno 

kada i karotaža sondama na kabelu. Primjenjuje se 

u eksploatacijskom bušenju (developmental drilling) 

kako bi se dobila detaljna slika ležišta i odredila mjesta 

najdjelotvornijeg bušenja. Također se rabi za korelaciju 

podzemne geologije u bušotini sa seizmičkim 

profi lima na površini radi točnog određivanja 

intervalnih seizmičkih brzina i konverzije vremena u 

dubinu. Neke varijante vertikalnog seizmičkog profi 

liranja uključuju: (a) profi liranje s nultim međurazmakom 

(nultim ofsetom) – izvor seizmičke energije 

se nalazi 90 do 150 metara (300 do 500 stopa) od bušotine 

(zero off set vertical seismic profi ling, zero off set 

VSP); (b) profi liranje s konstantnim međurazmakom 

(konstantnim ofsetom) – izvor seizmičke energije je 

daleko 1600 metara (1 milju) od bušotine (constant 

off set vertical seismic profi ling, constant off set VSP); (c) 

profi liranje s pomicanjem izvora – izvori seizmičke 

energije se pomiču od bušotine između snimanja 

(walkaway vertical seismic profi ling, walkaway VSP); 

(d) azimutno profi liranje – izvori seizmičke energije 

su razmaknuti u raznim smjerovima (azimuthal vertical 

seismic profi ling, azimuthal VSP), i (e) inverzno 

profi liranje – izvor seizmičke energije se nalazi u bušotini, 

a geofoni na površini (reversed vertical seismic 

profi ling, reversed VSP). 

vertical separation – vertikalni prividni rasjedni pomak. 

Vertikalno mjerena udaljenost (razmak) između dviju 

strana rasjedom pomaknutog sloja, vertikalna 

komponenta rasjednog pomaka po nagibu. 

vertical separator – vertikalni separator. Separator 

nafte i plina vertikalne konstrukcije koji se rabi za 

separaciju plina i tekućine (dvofazni separator, twophase 

separator) ili plina, nafte i vode (trofazni separator, 

three-phase separator). Često se primjenjuje za 

separaciju produkcije bušotine s niskim do srednjim 

plinskim faktorom (GOR) i kada se očekuju relativno 

veliki »čepovi« tekućine u protoku. Može imati 

konusno dno za skupljanje pijeska. Zauzima mali 

prostor (što je važno ondje gdje je prostor skup, na 

primjer, na odobalnim platformama). Međutim, budući 

da je smjer strujanja plina u vertikalnoj posudi 

(uzlazno strujanje) suprotan smjeru padanja kapljica 

tekućine, vertikalni separator za jednak kapacitet 

separacije može biti većih dimenzija i skuplji od horizontalnog. 

vertical shift – amplituda rasjeda. Vertikalna komponenta 

rasjednog pomaka 

vertical slip – vertikalni rasjedni pomak (rasjedni pomak 

po nagibu). Vertikalna komponenta ukupnog ili čistog 

rasjednog pomaka (v. net slip). Jednaka je vertikalnoj 

komponenti rasjednog pomaka po nagibu 

(dip slip). Sinonim: vertical dip slip; v. horizontal slip. 

vertical stack – vertikalno sumiranje seizmičkih zapisa. 

U seizmičkoj prospekciji – slaganje ili miješanje seizmičkih 

zapisa registriranih pri paljenjima izvedenim 

u istoj ili bliskim točkama paljenja bez preliminarne 

korekcije za udaljenost između točke paljenja i pribora. 

Rabi se osobito kada se primjenjuju površinski 

izvori uzbude – (udari padom utega, zračni i plinski 

topovi) – zapisi od nekoliko uzastopnih udara utega 

ili vibracija se zbrajaju bez prethodnih statičkih ili dinamičkih 

korekcija. 

vertical sweep – vertikalni obuhvat ležišta, obuhvat ležišta 

po debljini. Dio volumena naftnog ležišta koji je 

obuhvaćen, tj. koji je pod efi kasnim utjecajem istiskivajućeg 

(injektiranog) fl uida u vertikalnom smjeru, 

odnosno po njegovoj debljini. Sinonimi: vertical conformance, 

vertical coverage, vertical sweepout; v. areal 

sweep, volumetric sweep, vertical sweep effi ciency. 

vertical sweep effi ciency – vertikalni koefi cijent obuhvata 

ležišta, koefi cijent obuhvata ležišta po debljini. 

Dio vertikalnog presjeka naftnog ležišta (slojeva ili 

zona) koji je obuhvaćen, odnosno koji je pod efi kasnim 

utjecajem istiskivajućeg (injektiranog) fl uida (ili 

toplinske fronte). Čini omjer pornog volumena svih 

slojeva naftnog ležišta obuhvaćenog injektiranim 

fl uidom (ili toplinskom frontom) i pornog volumena 

svih slojeva iza fronte injektiranog fl uida (ili iza toplinske 

fronte). Na vertikalni koefi cijent obuhvata 

utječu vertikalna heterogenost ležišta (odnos horizontalne 

i vertikalne permeabilnosti), koefi cijent pokretljivosti 

fl uida, kapilarne sile, stupanj gravitacijske 

segregacije fl uida (ovisno o kutu nagiba slojeva) i 

ukupan injektirani volumen fl uida. Sinonimi: invasion 

sweep effi ciency, vertical displacement effi ciency; 

v. vertical sweep, areal sweep effi ciency, volumetric 

sweep effi ciency.

vertical sweepout 944 

vertical sweepout – vertikalni obuhvat ležišta, obuhvat 


vertical tectonics – vertikalna tektonika. Tektonski procesi 

u kojima vertikalni pokreti pojedinih blokova 

Zemljine kore različite relativne gustoće (gustoće) 

uvjetuju formiranje reljefa. 

vertical three-phase metering separator – vertikalni 

trofazni mjerni separator, v. metering separator. 

vertical three-phase oil-gas-water separator – vertikalni 

trofazni naftno-plinski-vodeni separator, v. vertical 

separator, three-phase separator. 

vertical two-phase fl ow – vertikalno dvofazno strujanje, 

v. vertical multiphase fl ow. 

vertical two-phase gas-oil separator – vertikalni dvofazni 

plinsko-naftni separator, v. vertical separator, 

two-phase gas-oil separator, two-phase separator. 

vertical two-phase metering separator – vertikalni 

dvofazni mjerni separator, v. metering separator. 

vertical-variability map – karta vertikalne varijabilnosti 

(promjenljivosti). Stratigrafska karta (stratigraphic 

map) koja prikazuje vertikalnu promjenu (promjenu 

po vertikali) položaja, debljina i broja pojavljivanja 

specifi čnih tipova stijena u sekvenciji slojeva ili unutar 

pojedine stratigrafske jedinice, na primjer, karta 

rasprostranjenosti pješčenjaka (number-of-sandstones 

map), na kojoj je prikazana količina pojedinačnih 

horizonata pješčenjaka u danom stratigrafskom 

tijelu (kompleksu), ili karta srednje debljine vapnenaca 

(limestone mean-thickness map) koja prikazuje 

promjenu srednje debljine vapnenaca u danom 

stratigrafskom tijelu (kompleksu). Karte vertikalne 

varijabilnosti daju informacije o unutarnjoj geometriji 

stratigrafske jedinice dobivene na bazi podataka 

o određenoj komponenti ili svojstvu stijene ili mogu 

pokazati stupanj diferencijacije jedinice u podjedinice 

različitih litoloških tipova (s različitim litološkim 

sastavom); v. facies map. 

vertical-velocity curve – krivulja vertikalne brzine strujanja 

(srednje brzine strujanja), krivulja dubina-brzina 

strujanja. Grafi čki prikaz zavisnosti između dubine 

i brzine strujanja (tečenja) vode u danoj točki duž 

vertikalne linije u otvorenom kanalu ili cjevovodu 

(vodovodu). Sinonimi: depth-velocity curve, mean 

velocity curve. 

vertical waterfl ood scheme – vertikalno zavodnjavanje 

ležišta. Shema zavodnjavanja naftnih ležišta u 

kojem se voda injektira u donje intervale injekcijskih 

bušotina (ležišta), a nafta proizvodi iz vršnih intervala 

proizvodnih bušotina (ležišta). 

vertical well – vertikalna bušotina. Vertikalno izbušena 

bušotina, bušotina s vertikalno izbušenim kanalom, 

tj. bez namjernog otklona smjera kanala od 

okomice. Smjer kanala može odstupiti od okomice 

najviše 5°. Obično postoji određena tolerancija 

odstupanja, koja se dopušta ugovorima za bušenje 

– na primjer, da otklon kanala od okomice ne smije 

biti veći od 3 stupnja na svakih 30 metara (100 

stopa) dubine bušotine. Sinonimi: straight drill hole, 

straight hole, straight well, straight wellbore, vertical 

hole. 

very angular – vrlo uglast. Termin kojim se opisuje 

sedimentna čestica (sedimentary particle) s vrijednošći 

zaobljenosti (roundness value) između 0,12 i 

0,17 (srednja vrijednost 0,14). Terminom se također 

označava stupanj ili razred zaobljenosti (v. roundne- 

very heavy oil 

ss class) koji sadrži vrlo uglaste čestice (very angular 

particles); v. angular. 

very coarsely crystalline – vrlo grubokristalan (vrlo krupnokristalan). 

Termin kojim se opisuje isprepletena 


sedimentary rock) sastavljene od kristala promjera od 

1 do 4 mm; v. very fi nely crystalline, coarsely crystalline, 

medium-crystalline, fi nely crystalline. 

very coarse pebble – vrlo gruba (vrlo krupna) valutica. 

Geološki termin kojim se označavaju valutice (v. pebble) 

promjera od 32 mm do 64 mm (između 1,3 i 2,5 

inča); v. coarse pebble, fi ne pebble, medium pebble. 

very coarse sand – vrlo grubi (vrlo krupni, vrlo grubozrnasti, 

vrlo krupnozrnasti) pijesak. (1) Geološki termin 

kojim se označava čestica pijeska (sand particle) 

promjera u rasponu od 1 do 2 mm (1.000 do 2.000 

mikrometara) i također rastresiti (nevezani) agregat 

pijeska (agregat necementiranog pijeska) koji se sastoji 

od vrlo grubih (krupnih) čestica pijeska; v. coarse 

sand, fi ne sand, medium sand, very fi ne sand. (2) 

U pedologiji – termin koji se primjenjuje u SAD za 

označavanje čestice pijeska promjera u rasponu od 

1 do 2 mm. Sinonim (zastarjeli): fi n e gravel. 

very fi ne clay – vrlo fi na glina. (1) Geološki termin za 

označavanje čestice gline (clay particle) čiji je promjer 

u intervalu od 0,24 do 0,5 mikrometra (između 

1 /4096 mm i 1 / 2048 mm); v. coarse clay, fi ne clay, medium 

clay. (2) Rastresiti (necementirani) glinoviti agregat 

koji se sastoji od vrlo fi nih čestica gline. 

very fi nely crystalline – vrlo fi nokristalan. Termin 

kojim se opisuje isprepletena tekstura karbonatne 

sedimentne stijene (carbonate sedimentary 

rock)sastavljene od kristala promjera u rasponu od 

0,004 mm do 0,016 mm; v. very coarsely crystalline, 

coarsely crystalline, medium-crystalline, fi nely crystalline. 

very fi ne pebble – vrlo sitna valutica, granula, v. granule, 

1. 

very fi ne sand – vrlo fi ni pijesak. (1) Geološki termin 

kojim se označava čestica pijeska (sand particle) promjera 

u rasponu od 0,062 mm do 0,125 mm (62 do 

125 mikrometara) i također rastresiti pješčani agregat 

(agregat necementiranog pijeska) koji se sastoji 

od čestica vrlo fi nog pijeska. Sinonim: fl our sand; v. 

coarse sand, fi ne sand, medium sand, very coarse sand. 

(2) U pedologiji – (a) Termin koji se primjenjuje u SAD 

za označavanje čestice pijeska promjera između 0,05 

mm i 0,10 mm. (b) Materijal tla koji sadržava 85% ili 

više čestica veličine pijeska (suma postotnog sadržaja 

čestica silta i 1,5 puta uvećanog postotnog sadržaja 

čestica gline ne smije biti veći od 15%) i 50% ili više 

vrlo fi nog pijeska. 

very fi ne silt – vrlo fi ni silt. Geološki termin kojim se 

označava čestica silta (alevrita, silt particle) promjera 

u rasponu od 1 / 256 mm do 1 / 128 mm (4 do 8 mkrometara) 

i također rastresiti (nevezani) agregat silta koji 

se sastoji od čestica vrlo fi nog silta; v. coarse silt, fi ne 

silt, medium silt. 

very heavy crude – vrlo teška sirova nafta, v. very heavy 

crude oil. 

very heavy crude oil – vrlo teška sirova nafta. Visokoviskozna 

sirova nafta relativne gustoće veće od 0,950. 

Sinonimi: very heavy crude, very heavy oil; v. light crude 

oil, heavy crude oil, extra-heavy crude oil. 

very heavy oil – vrlo teška nafta, v. very heavy crude oil.

very large boulder 945 

Vickers hardness test 

very large boulder – vrlo veliki blok. Blok (v. boulder) 

koji ima promjer od 2.048 mm do 4.096 mm (u rasponu 

od 80 do 160 inča); v. large boulder, medium 

boulder, small boulder. 

very large crude carrier (VLCC) – vrlo veliki tanker za 

sirovu naftu. Tanker za prijevoz sirove nafte kapaciteta 

(nosivosti), ovisno o izvorima, između 100.000 i 

200.000 tona ili 100.000 i 250.000 ili 200.000 i 320.000 

tona ili preko 175.000 tona. 

very rich gas – vrlo bogat plin. Prirodni plin koji sadrži 

više od 675 cm3 /m3 iscrpljivog etana i viših (težih) 

ugljikovodika pri 15,6 °C (ili više od 5 galona na 1.000 

kubičnih stopa pri 60 °F); v. natural gas, wet natural 

gas,moderately rich gas. 

vesicle – mjehurić. U petrologiji eruptivnih (magmatskih) 

stijena – šupljina raznih oblika u lavi koji se 

formirao zahvaćanjem (blokiranjem) mjehurića plina 

u vrijeme solidifi kacije (skrućivanja) lave. Sinonim: 

vacuole. 

vesicular – vezikularan. U petrologiji eruptivnih (magmatskih) 

stijena – termin za označavanje teksture 

stijene, osobito lave, koja je karakterizirana postojanjem 

brojnih mjehurića (v. vesicle) formiranih kao rezultat 

ekspanzije plinova tijekom fl uidnog (tekućeg) 

stadija lave; v. cellular, scoriaceous. 

vesicular structure – vezikularna struktura. U petrologiji 

eruptivnih (magmatskih) stijena – struktura 

svojstvena nekim poroznim ekstruzivnim (efuzivnim) 

eruptivnim (magmatskim) stijenama (extrusive 

rocks) i karakterizirana brojnim okruglim ili elipsoidnim 

šupljinama formiranim izdvajanjem plinova pri 

solidifi kaciji (stvrdnjavanju) lave. 

vessel motion – gibanje broda. Ponašanje broda na 

valovima. Njegovo gibanje se s obzirom na fi ksirani 

prostorni koordinatni sustav s uzdužnom, poprečnom 

i vertikalnom osi broda (uzdužna os se proteže 

duž broda od pramca do krme, a poprečna os od lijevog 

do desnog boka broda) i s ishodištem u težištu 

broda može defi nirati sa šest varijabli – tri pomaka 

broda u smjeru koordinatnih osi (linearno, paralelno 

ili translatorno gibanje broda, translational motion 

of ship) i tri kuta zakreta oko tih osi (rotacijsko ili oscilatorno 

gibanje broda, rotational motion of ship, 

oscillatory motion of ship). Na taj način, rezultantno 

gibanje broda se može rastaviti u šest komponenata 

(tipova gibanja): (a) zalijetanje (linearno gibanje u 

smjeru uzdužne osi broda – v. surging); (b) zanošenje 

(linearno gibanje u smjeru poprečne osi broda – v. 

swaying); (c) poniranje (linearno gibanje u smjeru 

vertikalne osi broda – v. heaving); (d) ljuljanje (rotacijsko 

gibanje oko uzdužne osi broda – v. rolling); 

(e) posrtanje (rotacijsko gibanje oko poprečne osi 

broda – v. pitching), i (f) zaošijanje (rotacijsko gibanje 

oko vertikalne osi broda – v. yawing). Prilagodljivost 

broda potrebama bušenja u velikoj mjeri ovisi 

o njegovoj sposobnosti prilagodbe uvjetima mora 

i njegovom rezultantnom gibanju na valovima. Treba, 

međutim, napomenuti da je gibanje (ponašanje) 

broda na valovima samo jedan od faktora za izbor 

broda za bušenje, pa je potrebno uzeti u obzir i sigurnosne 

i ekonomske faktore. Gibanje bušaćih brodova 

na valovima se kompenzira u procesu bušenja 

(v. vessel motion compensation). Sinonimi: motion of 

ship, motion of vessel, ship motion, ship movement, 

vessel movement. 

vessel motion compensation – kompenzacija gibanja 

broda. U procesu bušenja – kompenzacija gibanja 

bušaćeg broda na valovima radi držanja bušaćeg dlijeta 

na dnu bušotine i kontrole opterećenja na dlijeto 

(dominantni utjecaj vertikalne komponente gibanja 

bušaćeg broda na valovima je relativno gibanje između 

dlijeta i kanala bušotine). Za tu svrhu se obično 

primjenjuju klizne spojnice (amortizacijski ili prigušni 

prijelaznici) koje se postavljaju na gornji dio sekcije 

teških bušaćih šipki. Taj postupak iziskuje svojstvene 

dodatne troškove zbog nemogućnosti promjene 

opterećenja na dlijeto bez izvlačenja sklopa bušaćih 

alatki, a također je često nužno utrošiti vrijeme rada 

bušaćeg postrojenja i manevriranja bušaćim šipkama 

zbog servisiranja kliznih spojnica. Klizne spojnice 

kompenziraju vertikalno gibanje samo u donjem 

dijelu kolone bušaćih šipki, dok se gornji dio kolone 

konstantno vertikalno giba kroz kolonu uronjene 

stojke, protuerupcijski uređaj (preventer), glavu bušotine 

i zaštitnu kolonu (casing); v. vessel motion. 

vessel movement – gibanje broda, v. vessel motion. 

vestigiofossil – ihnofosil, v. trace fossil. 

VFH separator – horizontalni separator s vertikalnim 

strujanjem fl uida, v. vertical-fl ow horizontal separator. 

vibrating mud screen – vibracijsko isplačno sito, v. shale 

shaker. 

vibrating screen – vibracijsko isplačno sito, v. shale shaker. 

vibration dampener – prigušni bušaći prijelaznik, bušaći 

prijelaznikza prigušivanje udara, v. shock sub. 

vibrator hose – prigušno isplačno crijevo. U procesu 

bušenja – tvrdo gumeno crijevo (nalik isplačnom 

crijevu, rotary hose) za prijenos bušaće isplake od 

isplačnih pumpi (mud pumps) do tlačnog isplačnog 

voda (mud discharge line) i isplačne stojke (standpipe) 

koje služi za prigušivanje udara fl uida i eliminaciju 

koljena na vodu. Prema API klasifi kaciji, prigušna 

isplačna crijeva imaju promjere 7,62 cm (3 inča) i 8,9 

cm (3½ inča) i duljine 3 m (10 ft), 3,6 m (12 ft), 4,5 m 

(15 ft), 6 m (20 ft) i 9 m (30 ft). Na oba kraja crijevo 

ima nazuvice (nipples) s muškim navojem. Sinonim: 

shock hose. 

vibrator source – vibracijski seizmički izvor. U seizmičkoj 

prospekciji – tip izvora seizmičke energije primjenom 

vibratora (instrumenta za stvaranje mehaničkih 

vibracija). Prednost takvih seizmičkih izvora je 

u tome što nema bušenja skupih minskih bušotina, 

utjecaj na okoliš je minimalan, te kontrolirana frekvencija 

vibracija i uski pojas frekvencije koji može 

povećati odnos (omjer) signala i smetnje (šuma). 

Nedostaci su problemi statike (koje može uzrokovati 

plitki sloj s niskom brzinom širenja seizmičkih valova, 

weathering layer) i složenija registracija (zapisivanje) i 

obrada podataka; v. seismic energy source. 

Vickers diamond pyramid hardness test – ispitivanje 

tvrdoće metodom Vickersa, v. Vickers hardness test. 

Vickers hardness test – ispitivanje tvrdoće metodom 

Vickersa. Metoda ispitivanja tvrdoće (otpornosti metala 

i minerala na deformaciju) u kojoj se dijamant 

oblika piramide (četverostrana dijamantna piramida) 

utiskuje u izglađenu površinu ispitivanog uzorka 

pod različitim statičkim opterećenjima. Tvrdoća ovisi 

o srednjoj duljini dijagonala nastalog otiska. Sinonimi: 

diamond-pyramid hardness test, Vickers diamond 

pyramid hardness test.

Villafranchian, Villafranchian stage 946 

viscous fl ow 

Villafranchian, Villafranchian stage – vilafrank, villafranch. 

Stratigrafski kat kontinentalnog gornjeg 

pliocena (Upper Pliocene) u Europi, u biti ekvivalent 

astija (Astian). Vilafrank u širokom smislu obuhvaća 

od gornjeg pliocena do donjeg pleistocena (Lower 

Pleistocene), a njegov srednji i donji dio je ekvivalentan 

kalabriju (Calabrian). 

Vindobonian – vindobon. Stratigrafski kat donjeg miocena 

(Lower Miocene) u Europi – iznad burdigala (Burdigalian), 

a ispod sarmata (Sarmatian). Zastarjelo. 

violent storm – jaka oluja, vihor, v. storm, 3. 

virgation – virgacija. U geologiji – (1) Slika bora čije se 

aksijalne plohe (axial surfaces) lepezasto razdvajaju 

ili granaju iz jednog središta. (2) Divergentna, razgranata 

slika distribucije rasjeda (termin se primjenjuje 

u ruskoj literaturi). (3) Slika gorskih lanaca nalik na 

snop (kako je prikazana na karti) koji se razilaze iz 

zajedničkog središta. 

virgin fl ow – prirodno strujanje vode. Riječni tok na koji 

ne utječu umjetne prepreke (prepreke stvorene od 

čovjeka) u koritu. 

virgin pressure – početni ležišni tlak, v. initial reservoir 

pressure. 

virgin reservoir pressure – početni ležišni tlak, v. initial 


virgin zone – neporemećena (nezagađena) zona, v. 

uninvaded zone. 

Virglorian – virglor, anizik, v. Anisian. 

viscometer – viskozimetar, v. viscosimeter. 

viscosimeter – viskozimetar. Instrument (pribor) za 

mjerenje viskoznosti tekućina. Viskoznost sirove nafte 

se obično mjeri viskozimetrom s kotrljajućom kuglicom 

(rolling-ball viscosimeter) – čelična kuglica se 

kotrlja kroz nagnutu cijev ispunjenu naftom, mjeri se 

vrijeme kotrljanja i pretvara u centistokse (mjerenje 

se može izvoditi pri bilo kojem tlaku i temperaturi) 

i kapilarnim viskozimetrom (capillary viscometer) 

– mjeri se vrijeme protjecanja određenog volumena 

kroz staklenu kapilaru i pretvara u centistokse ili centipoaze). 

Viskoznost bušaće isplake se mjeri na polju 

standardnim Marshovim lijevkom (Marsh funnel). 

Sinonim: viscometer. 

viscosity – viskoznost, unutarnje trenje. Jedno od fi zikalnih 

svojstava fl uida koje određuje njegov otpor 

strujanju (sposobnost strujanja) i predstavlja mjeru 

unutarnjeg trenja fl uida. Što je viskoznost fl uida veća 

(fl uid viskozniji) to teže struji, i obratno. Viskoznost 

je pojava koja se očituje kada se slojevi fl uida (plin, 

tekućina) gibaju različitom brzinom – sporiji slojevi 

nastoje zakočiti brže slojeve i strujanje ukupnog fl uida 

se uspori na neku prosječnu brzinu. Uzrok pojave 

viskoznosti su međumolekularne kohezijske sile u 

fl uidu. Kvantitativna mjera viskoznosti je koefi cijent 

viskoznosti (v. coeffi cient of viscosity). Viskoznost sirove 

nafte ovisi o njenom molekularnom sastavu (koji 

se odražava na gustoću nafte), količini otopljenog 

plina u njoj i temperaturi. Sinonimi: fl ow resistance, 

internal friction. 

viscosity-gravity constant (VGC) – konstanta viskoznosti 

i gustoće. Indeks kemijskog sastava sirove 

nafte koji je defi niran kao opća zavisnost između 

relativne gustoće i uvjetne viskoznosti po Sayboltu 

(Saybolt Universal viscosity). Parafi nske sirove nafte 

imaju nisku vrijednost konstante, a naftenske sirove 

nafte visoku. 

viscosity of brine – viskoznost slane vode, v. water viscosity, 

viscosity. 

viscosity of crude (crude oil) – viskoznost sirove nafte, 

v. crude oil viscosity, viscosity. 

viscosity of formation water – viskoznost slojne vode, 

v. water viscosity, viscosity. 

viscosity of gas – viskoznost plina, v. gas viscosity, viscosity. 

viscosity of hydrocarbon gases – viskoznost plinovitih 

ugljikovodika, v. gas viscosity, viscosity. 

viscosity of natural gas – viskoznost prirodnog plina, v. 

gas viscosity, viscosity. 

viscosity of oil – viskoznost nafte, v. crude oil viscosity, 

viscosity. 

viscosity of oil-fi eld (oilfi eld) brine – viskoznost vode 

naftnih i plinskih ležišta, v. water viscosity, viscosity. 

viscosity of oil-fi eld (oilfi eld) waters – viskoznost voda 

naftnih i plinskih ležišta, v. water viscosity, viscosity. 

viscosity of reservoir brine – viskoznost slane slojne 

vode, v. water viscosity, viscosity. 

viscosity of reservoir oil– viskoznost slojne nafte, v. 

crude oil viscosity, viscosity. 

viscosity of reservoir water– viskoznost slojne vode, v. 

water viscosity, viscosity. 

viscosity of water – viskoznost vode, v. water viscosity, 

viscosity. 

viscosity-reducing additive – aditiv za snižavanje viskoznosti. 

U tehnologiji bušaćih isplaka – materijal 

koji se rabi za snižavanje viksoznosti isplačnih (bušaćih) 

fl uida, na primjer, ligniti (lignites), lignosulfonat 

(lignosulfonate), fosfati (phosphates), tanati (tannates) 

i natrij-poliakrilat (sodium polyacrylate). 

viscous/capillary force ratio – omjer viskoznih i kapilarnih 

sila, v. capillary number. 

viscous fi nger – viskozni jezik. Prodor injektiranog fl uida 

u slojnu naftu u obliku jezika (prstoliki prodor) 

u procesu miscibilnog istiskivanja nafte otapalom 

(solventom), kada je omjer viskoznosti nafte i otapala 

nepovoljan, odnosno, kada je viskoznost injektiranog 

otapala znatno manja (slučaj u većini procesa 

miscibilnog istiskivanja nafte otapalom). Sinonim: 

viscous tongue; v. fi nger, fi ngering, viscous fi ngering, 

gravity tongue, gravity tonguing. 

viscous fi ngering – nastanak (stvaranje, formiranje) 

viskoznih jezika. Pojava u procesima miscibilnog istiskivanja 

nafte otapalima (procesi povećanja iscrpka 

nafte/EOR-procesi) kada je viskoznost injektiranog 

(istiskivajućeg) otapala znatno manja od viskoznosti 

istiskivane slojne nafte (nepovoljni omjer viskoznosti 

fl uida, odnosno koefi cijent pokretljivosti fl uida, mobility 

ratio) tako da istiskivajuća faza brže napreduje 

u ležištu od nafte. Manifestira se kao prstoliki prodor 

otapala u naftu (nehomogena fronta istiskivanja nafte), 

a posljedica je manji koefi cijent obuhvata ležišta 

istiskivanjem i, prema tome, nepotpuno istiskivanje 

nafte iz ležišta. Nepovoljan utjecaj pojave viskoznih 

jezika se može smanjiti izmjeničnim injektiranjem 

obroka otapala (miscibilnog plina) i vode (tzv. WAGprocesi). 

Sinonimi: formation of viscous fi ngers, viscous 

tonguing; v. fi nger, fi ngering, viscous fi nger, gravity 

tongue, gravity tonguing. 

viscous fl ow – (1) viskozno stujanje. Strujanje viskoznog 

fl uida. Tip strujanja fl uida u kojem se čestice fl uida, 

koje se smatraju agregatom molekula, gibaju duž 

strujnica tako da je u svakoj točki fl uida brzina stru-

viscous fl uid 947 

voidage replacement 

janja konstantna ili se pravilno mijenja s vremenom; 

(2) laminarno (slojevito) strujanje, v. laminar fl ow. (3) 

strujanje newtonskog (viskoznog) fl uida, v. Newtonian 

fl uid fl ow. 

viscous fl uid – viskozni (newtonski) fl uid, v. Newtonian 

fl uid. 

viscous-fl uid pump – dubinska pumpa za viskozne fl uide, 

v. circle-A pump. 

viscous forces – viskozne sile. Sile koje djeluju u poroznoj 

sredini ležišta i odražavaju se u veličini pada 

tlaka pri strujanju fl uida u ležištu. Tipične vrijednosti 

pada tlaka su reda veličine od 0,02 do 0,22 (i više) 

bar/m, ali su znatno veće u području injekcijskih i 

proizvodnih bušotina; v. capillary forces, gravitational 

forces, viscous/gravity force ratio. 

viscous/gravity force ratio – omjer viskoznih i gravitacijskih 

sila. Bezrazmjerni odnos viskoznih i gravitacijskih 

sila u ležištu u procesu istiskivanja nafte. Kada 

omjer tih sila ima malu vrijednost, istiskivana faza 

nastoji strujati iznad ili ispod nafte (u krovini ili podini 

ležišta – ovisno o gustoćama fl uida), što dovodi do 

ranog prodora istiskivajuće faze u proizvodne bušotine 

i, posljedično, do smanjenja volumetrijskog koefi 

cijenta obuhvata ležišta istiskivanjem u trenutku 

prodora. Sinonimi: ratio of viscous/gravity forces, viscous/gravity 

ratio, viscous forces, gravitational forces. 

viscous/gravity ratio – omjer viskoznih i gravitacijskih 

sila, v. viscous/gravity force ratio. 

viscous magnetization – viskozna (nestabilna) remanentna 

(preostala) magnetizacija, v. viscous remanent 


viscous remanent magnetization (VRM) – viskozna 

(nestabilna) remanentna (preostala) magnetizacija. 

Komponenta magnetizacije koja pokazuje svojstva 

remanentne (preostale) magnetizacije (v. remanent 

magnetization) tijekom vremena potrebnog za laboratorijsko 

mjerenje (ispitivanje) i svojstva inducirane 

magnetizacije (v. induced magnetization) tijekom 

geološkog vremena i tako pokazuje magnetsku viskoznost 

(magnetic viscosity – spora promjena ili kašnjenje 

magnetizacije feromagnetskih tvari pri brzim 

promjenama jakosti vanjskog magnetskog polja); 

remanentna magnetizacija u kojoj zrna magnetskih 

minerala poprimaju novi smjer magnetizacije kada 

se mijenja smjer Zemljinog magnetskog polja. Sinonimi: 

unstable remanent magnetization, viscous magnetization. 

viscous stress – naprezanje trenja (tangencijalno naprezanje) 

u vodi. Sila otpora vode koja je proporcionalna 

brzini strujanja, ali djeluje suprotno smjeru strujanja. 

viscous tongue – viskozni jezik, v. viscous fi nger. 

viscous tonguing – nastanak (stvaranje) viskoznih jezika, 

v. viscous fi ngering. 

Viséan, Visean – vize, visé. Stratigrafski kat donjeg 

karbona (Lower Carboniferous), odnosno najdonjeg 

dijela gornjeg misisipija (lowermost Upper Mississippian) 

– iznad turnea (Tournaisian), a ispod donjeg 

dijela namira (lower Namurian). 

vitreous – (1) staklast, hijalinski, v. glassy, 1. (2) staklen; 

staklast. U mineralogiji – termin kojim se opisuje sjaj 

minerala (luster) sličan sjaju stakla. Sinonim: glassy. 

(3) staklast. U paleontologiji – termin za označavanje 

hijalinskih (prozirnih) foraminifera (krednjaka) koje 

imaju vanjski izgled i sjaj poput stakla. 

vitreous luster – staklasti sjaj. Tip sjaja minerala (v. luster) 

koji nalikuje na sjaj stakla. Kvarc, na primjer, ima 

staklasti sjaj. Sinonim: glassy luster. 

vitric – staklast. Termin za označavanje piroklastičnog 

materijala koji je karakteristično staklast, tj. koji sadržava 

više od 75% stakla. 

vitric tuff – staklasti tuf (pršinac). Tuf ili pršinac (v. tuff ) 

koji se sastoji pretežito od fragmenata vulkanskog 

stakla (v. volcanic glass); v. crystal-vitric tuff . 

vitrifaction – vitrifi kacija, v. vitrifi cation. 

vitrifi cation – vitrifi kacija. U geologiji – formiranje stakla 

(glass) ili nekristalnog materijala (noncrystalline 

material). Sinonim: vitrifaction. 

vitrinite refl ectance – refl ektancija (odbojnost, indeks 

refl ektancije) vitrinita. Refl ektancija (odbojnost) poliranog 

vitrinita (maceralna grupa ugljena) u šejlu 

pod refl eksijskim mikroskopom. Povećana refl ektancija 

je uzrokovana aromatizacijom kerogena i 

gubitkom vodika. Refl ektancija (indeks refl ektancije) 

vitrinita (vitrinite refl ectane index) rabi se za 

određivanje zrenja organske tvari (maturation of 

organic matter)u sedimentnim stijenama i utvrđivanja 

generiranja ugljikovodika. Organska tvar se 

prema refl ektanciji vitrinita klasifi cira kao nezrela 

(immature), zrela (mature) i prezrela (postmature). 

Početna refl eksivnost vitrinita je 0,2% na površini, 

generiranje ugljikovodika počinje pri refl ektanciji 

od 0,5% do 0,7% (ovisno o tipu organske tvari), a 

pri refl ektanciji 1,35% sirova nafta je krekirana u 

termički plin; v. spore-coloration index, thermal alteration 

index. 

vitrinite refl ectance index – indeks refl ektancije vitrinita, 

v. vitrinite refl ectance. 

vitriphyric – vitrifi rni. U petrologiji – termin (danas zastarjeli) 

za označavanje teksture porfi rnih eruptivnih 

(magmatskih) stijena (porphyritic igneous rock) u kojoj 

je osnovna masa mikroskopski staklasta (tj. vidljiva 

pod mikroskopom). 

vitroclastic – vitroklastičan. U petrologiji – termin 

kojim se označava struktura piroklastičnih stijena 

(pyroclastic rocks) karakterizirana postojanjem srpastih 

ili trokutastih fragmenata (odlomaka) stakla 

(glass). Terminom se također označavaju stijene koje 

posjeduju takvu strukturu. 

vitrophyre – vitrofi r, staklasti porfi r. Svaka porfi rna 

eruptivna (magmatska) stijena (porphyritic igneous 

rock) sa staklastom osnovnom masom. Pridjevni 

oblik: vitrophyric. Sinonim: glass porphyry. 

vitrophyric – (1) vitrofi rni, vitroporfi rni. Termin kojim se 

označavaju porfi rne eruptivne (magmatske) stijene 

(porphyritic igneous rock) s velikim fenokristalima 

(utruscima) u staklastoj osnovnoj masi. Sinonim: 

vitroporphyric. (2) vitrofi rni. Termin za označavanje 

teksture porfi rnih eruptivnih (magmatskih) stijena 

u kojoj je osnovna masa megaskopski staklasta; v. 

vitriphyric. 

vitroporphyric – vitroporfi rni, vitrofi rni, v. vitrophyric, 1. 

void – šupljina, pora, v. interstice. 

voidage – volumen iscrpljenih fl uida. U procesu proizvodnje 

– slojni volumen ugljikovodika (nafte, plina) 

i vode uklonjen bušotinama iz ležišta tijekom proizvodnje. 

voidage replacement – volumen punjenja iscrpljenog 

pornog prostora. U procesu proizvodnje – volumen 

injektiranog fl uida (pri slojnim uvjetima) u ležište

voidage replacement ratio 948 

volcanic arenite 

kojim se izjednačava volumen iscrpljenih fl uida tijekom 

proizvodnje. 

voidage replacement ratio – koefi cijent punjenja iscrpljenog 

pornog prostora. U procesu proizvodnje 

– omjer (kvocijent) volumena punjenja iscrpljenog 

pornog prostora (v. voidage replacement) i volumena 

iscrpljenih fl uida iz ležišta (reservoir voidage). 

void fraction – udjel plinskog prostora. Površina poprečnog 

presjeka cjevovoda koja je lokalno zauzeta 

plinovitom fazom u višefaznom strujanju u odnosu 

na poprečni presjek cjevovoda na istom mjestu. 

void ratio – koefi cijent šupljikavosti (poroznosti). Omjer 

volumena svih šupljina (pora, pornog prostora) i volumena 

zrna (čvrste tvari) bilo kojeg materijala koji 

se sastoji od šupljina (pora) i čvrstog dijela, poput 

tla, sedimenta ili sedimentne stijene. Sinonim: voids 

ratio. 

void space – porni prostor (volumen), v. pore volume. 

voids ratio – koefi cijent šupljikavosti (poroznosti), v. void 

ratio. 

volatile – (1) isparljiv, hlapljiv, volatilan. U kemiji – koji 

se lako isparava (mijenja stanje u parovito). (2) isparljiva 

(hlapljiva, volatilna) komponenta, v. volatile 

component. 

volatile component – isparljiva (hlapljiva, volatilna) 

komponenta. U geologiji – komponenta magme (na 

primjer, voda ili ugljik-dioksid) čiji je tlak pare dovoljno 

visok da se ona može koncentrirati u svakoj plinovitoj 

fazi. Sinonimi: fugitive constituent (v.), volatile, 

volatile fl ux. 

volatile crude – hlapljiva (isparljiva, volatilna) sirova 

nafta, v. volatile crude oil. 

volatile crude oil – hlapljiva (isparljiva, volatilna) sirova 

nafta. Sirova nafta niske relativne gustoće nakon 

otplinjavanja (od 0,780 do 0,825 ili između 40° i 50° 

API, prema drugim defi nicijama od 0,700 do 0,800 ili 

između 45° i 70° API), viskoznosti obično od 0,2 do 2 

cp, s početnim faktorom otopljenog plina od 350 do 

600 m3/m3 (prema nekim defi nicijama od 500 do 600) 

i s manjim sadržajem teških ugljikovodika nego nafta 

tipa »black oil«. U komponentnom sastavu hlapljivih 

nafti je zastupljeno oko 55% (molarnih) metana, 30% 

etana do (uključivo) heksana i 15% heptana i težih 

ugljikovodika (sadržaj heptana i viših ugljikovodika 

je bolji parametar za određivanje tipa nafte, pretpostavljajući 

da je ležišna temperatura normalna, od 

gustoće otplinjene nafte, jer ona često može široko 

varirati). Boja hlapljivih nafti (otplinjenih) je smeđa, 

narančasta ili zelena. Proizvodni plinski faktor (GOR) 

hlapljive nafte raste s vremenom i ono znatno smanjuje 

svoj volumen sa smanjenjem ležišnog tlaka ispod 

tlaka zasićenja oslobađajući veliku količinu plina. 

Prema nekim izvorima, pojam high-shrinking crude oil 

(sirova nafta s velikim skupljanjem) je sinonim. Nije neuobičajeno 

da se volumen originalnog ležišnog fl uida 

smanji na polovicu pri velikoj redukciji tlaka. Tako 

veliki volumen oslobođenog plina uzrokuje povećanje 

viskoznosti nafte u ležištu i porast plinskog faktora, 

odnosno proizvodnje plina. Daljnji pad ležišnog 

tlaka uzrokuje daljnje pogoršanje takvih nepoželjnih 

uvjeta u ležištu i, prema tome, pogoršanje produktivnosti. 

Sinonimi: volatile crude, volatile oil. 

volatile fl uid – isparljivi (hlapljivi, volatilni) fl uid. Tekućina 

s tendencijom da postane para pri određenoj 


volatile fl ux – isparljiva (hlapljiva, volatilna) komponenta, 

v. volatile component. 

volatile-laden crude oil – sirova nafta s lakim komponentama. 

Produkcija sirove nafte s kondenzatom, prirodnim 

benzinom i butanom. Katkada je pogodno i 

ekonomično usmjeriti određeni volumen kapljevine 

prirodnog plina u rafi neriju tako da se injektiraju u 

naftovod i pumpaju zajedno sa sirovom naftom. 

volatile oil – hlapljiva (isparljiva, volatilna) nafta, v. volatile 

crude oil, high-shrinkage crude oil. 

volatile oil reservoir – ležište hlapljive (isparljive, volatilne) 

nafte. Ležište nafte za koju je karakteristična 

niska relativna gustoća i vrlo visok faktor otopljenog 

plina (i slojni volumetrijski faktor nafte). Ležište hlapljive 

nafte egzistira kada su svojstva nafte bliska kritičnim 

pri ležišnom tlaku i temperaturi. Pri smanjenju 

ležišnog tlaka veliki volumen ugljikovodika prelazi 

iz tekuće faze u plinovitu. Kada ležišni tlak padne 

ispod tlaka zasićenja dolazi do oslobađanja velikog 

volumena plina, što uzrokuje povećanje viskoznosti 

nafte u ležištu, pogoršanje relativne permeabilnosti 

za naftu i prekomjerni porast proizvodnog plinskog 

faktora (proizvodnje plina). Daljnje smanjenje ležišnog 

tlaka uzrokuje daljnje pogoršanje takvih nepoželjnih 

uvjeta u ležištu i pogoršanje produktivnosti. 

Zbog toga je preporučljivo ležišta hlapljive nafte 

iskorištavati metodom podržavanja ležišnog tlaka 

iznad tlaka zasićenja injektiranjem vode ili plina; v. 

volatile crude oil. 

volatility – hlapljivost, isparljivost. Lakoća isparavanja 

(vaporizacija) tekućina ili lakoća pretvaranja tekućina 

(nafte, naftnih produkata) u plinovito stanje, 

svojstvo tvari da ima nisko vrelište ili temperaturu 

sublimacije pri običnom tlaku ili visoki tlak para pri 

običnim temperaturama – nisko vrelište i visoki tlak 

para su indikativni za hlapljivost tekućina. 

volatility test – ispitivanje hlapljivosti (isparljivosti). Ispitivanje 

metodom frakcionirane destilacije radi određivanja 

početnog i konačnog vrelišta. 

volatilization – volatilizacija, vaporizacija, isparavanje. 

U kemiji i termodinamici – pretvorba (konverzija) kemijske 

tvari iz tekućeg ili čvrstog stanja u plinovito 

ili parovito stanje primjenom topline, snižavanjem 

tlaka ili kombinacijom tih procesa. Sinonim: vaporization. 

volcanic – (1) vulkanski. Koji se odnosi na aktivnost i 

strukturu (građu) vulkana i stijene čije je podrijetlo 

(postanak) povezano s vulkanom. (2) vulkanski, ekstruzivan, 

efuzivan, izljevni, v. extrusive, eruptive. 

volcanic accident – vulkansko odstupanje. U geologiji 

– odstupanje od normalnog ciklusa erozije (normal 

cycle of erosion) uzrokovano provalom vulkanske aktivnosti. 

volcanic arc – vulkanski (otočni) luk. Obično savijeni 

pojas vulkana iznad zone subdukcije ili podvlačenja 

(subduction zone) i tamo formirane vulkanske i plutonske 

stijene (volcanic rocks, plutonic rocks). Sinonimi: 

island arc, magmatic arc. 

volcanic arenite – vulkanski arenit. Litični arenit (litarenit, 

lithic arenite, litharenite) koji se sastoji uglavnom 

od vulkanskog detritusa (fragmenata vulkanskih 

stijena, volcanic detritus) i sadrži malu količinu kvarca. 

Takve stijene su uobičajene među tercijarnim i 

mezozojskim sedimentima oko Pacifi čkog bazena. 

Prema drugom autoru (koji je uveo oblik pisanja

volcanic ash 949 

volcanic water 

termina volcanic-arenite), vulkanski arenit je litarenit 

koji se sastoji uglavnom od fragmenata vulkanskih 

stijena i karakteriziran je prisutnošću stanovite količine 

gline, sortiranošću ili zaobljenošću. Za njhovu 

detaljniju karakterizaciju se mogu rabiti podrobnije 

opisni termini, poput bazaltni arenit (basalt-arenite) i 

andezitni arenit (andesite-arenite). 

volcanic ash – vulkanski pepeo, v. ash, 1. 

volcanic bomb – vulkanska bomba. Izbačeni piroklastični 

materijal – fragment lave izbačen u vrijeme 

vulkanske erupcije u tekućem ili plastičnom stanju 

koji je tijekom leta i stvrdnjavanja na zraku ili nakon 

prizemljenja poprimio zaobljen (okrugli) oblik i unutarnju 

strukturu (njihova unutrašnjost često sadržava 

šupljine i mjehuriće). Promjer vulkanskih bombi je 

veći od 64 mm (po veličini bombe premašuju lapile). 

Oblici vulkanskih bombi su vrlo različiti i rabe se za 

njihovu opisnu klasifi kaciju – na primjer, vretenasta 

vulkanska bomba (spindle bomb). 

volcanic breccia – vulkanska (eruptivna) breča. (1) Piroklastična 

stijena (pyroclastic rock) koja se sastoji od 

uglatih vulkanskih fragmenata (uglatih fragmenata 

vulkanskih stijena) promjera većeg od 64 mm i može, 

ali ne mora, imati matriks. Sinonimi: eruptive breccia, 

lava breccia. (2) Stijena koja se sastoji od slučajnih ili 

nevulkanskih fragmenata u vulkanskom matriksu 

(volcanic matrix). 

volcanic clay – bentonit, v. bentonite, 1. 

volcanic cloud – vulkanski (erupcijski) oblak, oblak vulkanskog 

pepela (vulkanske prašine), v. eruption cloud. 

volcanic cone – vulkanska kupa (konus). Konusni (čunjasti) 

brežuljak lave i/ili piroklastičnog materijala 

(piroklastika) koji se formirao oko kanala vulkana 

(volcanic vent). Sinonim: cone. 

volcanic conglomerate – vulkanski konglomerat (valutičnjak). 

Konglomerat (valutičnjak) sedimentiran vodom 

koji sadrži više od 50% vulkanskog materijala, 

osobito grubih piroklastika. 

volcanic debris – vulkanski detritus, v. volcanic rubble. 

volcanic dust – vulkanska prašina. (1) Najfi niji piroklastični 

materijal izbačen erupcijom vulkana u atmosferu 

i raznešen zračnim strujama na velike udaljenosti. 

(2) vulkanski pepeo, v. dust, 2. 

volcanic foam – plovućac, v. pumice. 

volcanic gases – vulkanski plinovi. Isparljive (volatilne) 

tvari koje su se izdvojile (oslobodile) tijekom vulkanske 

erupcije (volcanic eruption), a prethodno su bile 

otopljene u magmi. Vodena para čini oko 90% vulkanskih 

plinova, druge njihove komponente uključuju 

ugljikove plinove (osobito ugljik-dioksid), sumporne 

plinove (osobito sumpor-dioksid pri visokim 

temperaturama i sumporovodik pri niskim temperaturama), 

vodikov klorid, slobodni dušik i druge. 

volcanic glass – vulkansko staklo. Prirodno staklo formirano 

ohlađivanjem rastaljene lave ili njene tekuće 

frakcije koje se zbivalo prebrzo tako da nije moglo 

doći do kristalizacije. Primjeri vulkanskog stakla su 

opsidijan (obsidian), fl uolit (fl uolite, pitchstone), tahilit 

(tachylyte) i staklaste mezostaze mnogih ekstruzivnih 

(efuzivnih) eruptivnih stijena (extrusive rocks). 

volcanic gravel – vulkanski šljunak. Piroklastični sediment 

(pyroclastic deposit) u kojem veličina pojedinačnih 

klasta ne premašuje 0,5 cm, ali su oni ipak 

vidljivi golim okom. Finije frakcije se nazivaju vulkanskim 

pijeskom (v. volcanic sand). 

volcanic graywacke – vulkanska grauvaka (vaka), v. 

volcanic wacke. 

volcanicity – vulkanizam, v. volcanism. 

volcaniclastic – vulkanoklastičan. Termin za označavanje 

klastičnih stijena (clastic rocks) koje sadrže 

vulkanski materijal u bilo kojim proporcijama i bez 

obzira na njihovo podrijetlo ili uvjete zalijeganja. 

volcanic mud – vulkanski mulj. Smjesa (mješavina) vode 

i velike količine vulkanskog pepela (volcanic ash) koji 

je ili tek izbačen erupcijom vulkana i vruć ili je već 

ohlađen. Takva smjesa može formirati muljne tokove 

(lahare, mudfl ows) koji teku niz padinu vulkana. 

volcanic mudfl ow – tok vulkanskog mulja. Tečenje vulkanskog 

mulja (volcanic mud) niz padinu vulkana. 

volcanic muds and sands – vulkanski muljevi i pijesci. 

Produkti eksplozijskih vulkanskih erupcija koji su se 

istaložili pod vodom i zatim bili sortirani i stratifi cirani 

(uslojeni), tako da pokazuju neke od karakteristika 

običnih sedimenata u koje su postupno prešli. 

volcanic rock – vulkanska stijena, vulkanit. (1) Obično fi - 

nokristalna ili staklasta eruptivna (magmatska) stijena 

(fi nely crystalline igneous rock, glassy igneous rock) 

koja se formirala na površini Zemlje ili blizu nje kao 

rezultat vulkanske djelatnosti – erupcijom piroklastika 

ili izlijevanjem lave (na primjer, bazalti). Sinonimi: 

volcanite, vulcanite; v. plutonic rock, volcanics. (2) Opći 

termin koji uključuje efuzivne eruptivne stijene (eff usive 

rocks) i s njima povezane intruzivne eruptivne 

stijene (intrusive rocks); pretežito su bazičnog sastava; 

v. neptunic rock, plutonic rock. 

volcanic rubble – vulkanski detritus. Nekonsolidirani 

ekvivalent vulkanske breče (volcanic breccia). Sinonim: 

volcanic debris. 

volcanics – vulkanski materijal. Eruptivne (magmatske) 

stijene (igneous rocks) koje su doprle na površinu 

Zemlje ili gotovo blizu nje prije solidifi kacije (stvrdnjavanja). 

Treba izbjegavati uobičajenu uporabu tog 

termina za označavanje vulkanskih stijena (volcanic 

rocks). 

volcanic sand – vulkanski pijesak. Piroklastični sediment 

(pyroclastic deposit) u kojem je veličina pojedinačnih 

klasta u rasponu od 2 mm do 5 mm. Vulkanski 

pijesak je fi nija frakcija od vulkanskog šljunka (v. 

volcanic gravel). 

volcanic sandstone – vulkanski pješčenjak. Stvrdnuti 

sediment koji se sastoji od zaobljenih, vodom izvaljanih, 

piroklastičnih fragmenata i manje količine 

nevulkanskog detritusa (fragmenata nevulkanskog 

podrijetla). 

volcanic sink – vulkanska provalija, v. sink, 1. 

volcanic wacke – vulkanska vaka (grauvaka). Litična 

vaka (lithic wacke) koja je sastavljena uglavnom od 

detritusa (fragmenata) neutralnih (andezitnih) vulkanskih 

stijena (intermediate volcanic rocks, andesitic 

volcanic rocks) i bazičnih (bazaltnih) vulkanskih 

stijena (basic volcanic rocks, basaltic volcanic rocks) i 

sadrži malu količinu kvarca. Vulkanska vaka je uobičajena 

(široko rasprostranjena) stijena među tercijarnim 

i mezozojskim sedimentima istaloženim u orogenetskim 

pojasevima Pacifi čkog prstena. Sinonim: 

volcanic graywacke. 

volcanic water – vulkanska voda. Voda koja se nalazi 

u magmi ili se iz nje izdvojila na površini Zemlje ili 

na relativno maloj dubini; juvenilna voda (v. juvenile 

water) vulkanskog podrijetla.

volcanigenic 950 

volcanigenic – vulkanogen, v. volcanogenic. 

volcanism – vulkanizam. Proces čiji je rezultat dizanje 

magme i s njom vezanih plinova u Zemljinu koru i 

njihovo izbacivanje na površinu Zemlje i u atmosferu. 

Sinonimi: volcanicity, vulcanism. 

volcanite – vulkanit. (1) U mineralogiji – stari naziv minerala 

koji je bio predložen kao sinonim za termin 

pyroxene (piroksen) i varijetet sumpora koji sadržava 

manje od 1% selena. (2) U petrologiji – (a) Ekstruzivna 

(efuzivna) eruptivna (magmatska) stijena (extrusive 

rock) sastavljena uglavnom od fenokristala (utrusaka) 

anortoklasa (anorthoclase), andezina (andesine) i 

augita (augite) u staklastoj osnovnoj masi koja sadrži 

mikrolite glinenca (feldšpata) i augita (zastarjeli termin). 

Sinonim: vulcanite. (b) Sinonim termina volcanic 

rock (vulkanska stijena). Sinonim: vulcanite. 

volcano – vulkan. (1) Otvor na površini Zemljine kore 

kroz koji se odvija erupcija magme i s njom povezanih 

plinova i vulkanskog pepela. Sinonim (zastarjeli): 

vulcano. (2) Forma ili struktura, obično konusna (čunjasta), 

koja je formirana od izbačenog vulkanskog 

materijala. Sinonim (zastarjeli): vulcano. (3) Erupcija 

bilo kojeg materijala (nakupina bilo kojeg erupcijskog 

materijala), na primjer, mulja ili muljevitog materijala 

koji nalikuje na magmatski vulkan (magmatic 

volcano). Sinonim (zastarjeli): vulcano. 

volcanogenic – vulkanogen. Koji je vulkanskog podrijetla 

(postanka), koji je formiran procesima neposredno 

povezanim s vulkanizmom (v. volcanism). Termin 

osobito označava rudna ležišta (na primjer, masivnih 

sulfi da, prugastih željeznih formacija) koja su nastala 

djelovanjem vulkanskih agensa i povezana su s vulkanskim 

pojavama. Sinonim: volcanigenic. 

volcanology – vulkanologija. Grana geologije koja se 

bavi izučavanjem vulkanizma (v. volcanism), njegovim 

uzrocima i pojavama. Postoji sinonim manje 

preporučljive primjene pirogeologija (pyrogeology). 

Sinonim: vulcanology. 

volcano-tectonic depression – vulkansko-tektonska 

depresija (zavala). Prostrana, obično linearno izduljena 

depresija (zavala) čiji je nastanak kontroliran i 

tektonskim i vulkanskim procesima. 

volume capacity – volumenski kapacitet, kapacitet poroznosti, 

v. porosity capacity. 

volume concentration – volumenska (obujamska) 

koncentracija. Omjer (kvocijent) volumena svake 

komponente u smjesi i volumena smjese (sume volumena 

svih komponenata smjese) pri specifi ciranim 

uvjetima – tlaku i temperaturi. Volumenska koncentracija 

ovisi o tlaku i temperaturi smjese i jednaka je 

volumenskom udjelu (v. volume fraction) ako se oba 

parametra odnose na jednak tlak i temperaturu; v. 

mass concentration, mole concentration. 

volume control – regulacija pojačanja, v. gain control. 

volume elasticity – volumenski modul elastičnosti, v. 

bulk modulus. 

volume fl ow rate – volumenski (obujamski) protok. 

Volumen fl uida koji protječe kroz poprečni presjek 

cjevovoda u jedinici vremena (pri tlaku i temperaturi 

koji vladaju u tom presjeku). 

volume fraction – volumenski (obujamski) udjel. Kvocijent 

(omjer) volumena svake komponente smjese 

i volumena smjese (sume volumena svih komponenata 

smjese) pri specifi ciranim uvjetima – tlaku 

i temperaturi. Za idealni plin volumenski udjel je 

volumetric effi ciency 

jednak molnom udjelu, ali za realne plinove suma 

volumena svih komponenata smjese općenito nije 

jednaka volumenu smjese budući da miješanje različitih 

komponenata uglavnom rezultira promjenama 

međumolekularnih sila koje, sa svoje strane, uzrokuju 

povećanje ili smanjenje ukupnog volumena. Volumenski 

udjel ovisi o tlaku i temperaturi smjese (za 

razliku od masenog i molnog udjela) i jednak je volumenskoj 

koncentraciji (volume concentration) ako se 

obje veličine odnose na jednak tlak i temperaturu; v. 

mass fraction, mole fraction. 

volume magnetization – magnetizacija, v. magnetization. 

volume meter – volumetrijsko (volumensko) protočno 


volume of pores – volumen pora, porni volumen, v. pore 

volume. 

volume phase – volumenska (površinska) faza, v. surface 

phase. 

volumeter – volumetrijsko (volumensko) protočno mjerilo 

(brojilo), v. positive-displacement fl owmeter. 

volumetrically weighted average permeability 

– srednja permeabilnost ponderirana volumenom, v. 

average permeability weighted by volume. 

volumetrically weighted average porosity – srednja 

poroznost ponderirana volumenom, v. average porosity 

weighted by volume. 

volumetrically weighted average reservoir pressure 

– srednji ležišni tlak ponderiran volumenom, v. average 

reservoir pressure weighted by volume. 

volumetric analysis – volumetrijska analiza. Kvantitativna 

kemijska analiza u kojoj se količina supstancije 

(tvari) u otopini određuje dodavanjem uzorku pripremljenom 

za ispitivanje nekog volumena standardne 

otopine (standard solution) tako dugo, dok ne 

dođe do reakcije. Količina standardne otopine, koja 

je potrebna za izazivanje željene reakcije, ukazuje na 

količinu supstancije u originalnom uzorku. 

volumetric average boiling point – srednje volumetrijsko 

vrelište. Srednja aritmetička vrijednost temperatura 

pri kojima prinosi destilacija (s gubicima) iznose 

10, 30, 50, 70 i 90% ulazne sirovine (po ASTM). 

volumetric depletion-gas drive – volumetrijski režim, 

režim otopljenog plina, v. solution-gas drive. 

volumetric depletion reservoir – ležište s volumetrijskim 

režimom (s režimom iscrpljivanja prirodne 

energije). Ležište koje se iskorištava bez primjene 

metoda intenzifi kacije proizvodnje nafte ili plina. 

Ležište nema plinsku kapu (gas cap) i pritok vode 

iz vodonosnog bazena napajanja (akvifer, aquifer) 

zanemariv je. Iznad tlaka zasićenja ležišnu energiju 

(energiju istiskivanja nafte iz ležišta) čine ekspanzija 

nezasićene jednofazne nafte i ekspanzija vezane 

vode te kompakcija pora, a ispod tlaka zasićenja u 

ležištu djeluje režim otopljenog plina. Sinonim: depletion-type 

reservoir; v. depletion drive,2. 

volumetric displacement effi ciency – volumetrijski 

koefi cijent obuhvata ležišta, koefi cijent makroskopskog 

istiskivanja nafte, v. macroscopic displacement 

effi ciency. 

volumetric drive – volumetrijski režim, režim otopljenog 

plina, v. solution-gas drive. 

volumetric effi ciency – volumetrijski (volumenski) 

stupanj djelovanja (stupanj iskoristivosti, učinak). Za 

pumpe – volumen fl uida koji pumpa usisa podijeljen

volumetric estimate of gas 951 

voluntary unitization 

s volumenom fl uida koji tlače istiskivajući elementi 

(dijelovi) pumpe (stapovi, rotori, vijci i dr.). Za stapne 

kompresore – omjer volumena plina usisanog u cilindar 

(korigiranog za tlak i temperaturu usisavanja) 

i volumena plina istisnutog stapom. Volumetrijski 

stupanj djelovanja se obično izražava u %. 

volumetric estimate of gas – volumetrijska procjena 

rezervi plina, procjena rezervi plina volumetrijskom 

metodom, v. volumetric method. 

volumetric estimate of oil – volumetrijska procjena 

rezervi nafte, procjena rezervi nafte volumetrijskom 

metodom, v. volumetric method. 

volumetric estimation – volumetrijska procjena rezervi, 

procjena rezervi volumetrijskom metodom, v. volumetric 

method. 

volumetric fl owmeter – volumetrijsko (volumensko) 

protočno mjerilo (brojilo), v. positive-displacement 

fl owmeter. 

volumetric gas reservoir – volumetrijsko (zatvoreno) 

plinsko ležište, plinsko ležište s režimom iscrpljivanja 

prirodne energije. Plinsko ležište s konstantnim volumenom 

i bez vodonosnog bazena napajanja (akvifera) 

ležišta ili bez pritjecanja vode iz akvifera s padom 

ležišnog tlaka zbog proizvodnje. Proizvodnja plina 

se ostvaruje samo njegovom ekspanzijom, odnosno 

iscrpljivanjem ležišne energije. Takva ležišta u biti 

zadržavaju konstantan porni volumen tijekom cijelog 

proizvodnog vijeka budući da su ležišna stijena 

i vezana (konatna) voda neznatno stlačivi pa, prema 

tome, dolazi do male promjene volumena ležišta s 

padom njegova tlaka koja se može zanemariti. Ako je, 

međutim, ležišni tlak veći od normalnog tlaka (overpressured 

reservoir), vezana voda pokretljiva, matriks 

ležišne stijene podvrgnut kompakciji (zbijanju) ili 

ako djeluje aktivni vodotlačni režim, tada volumen 

ležišta koji je raspoloživ za plin neće biti konstantan 

i u tom slučaju se ne smiju primijeniti volumetrijske 

metode proračuna. Početne i pridobive rezerve plina 

(konačni iscrpak plina) volumetrijskog ležišta se procjenjuju 

ekstrapolacijom pravčaste zavisnosti (u pravokutnom 

koordinatnom sustavu) omjera (odnosa) 

ležišnog tlaka i faktora kompresibilnosti plina (parametar 

p/Z) i ukupne proizvodnje plina do vrijednosti 

tlaka napuštanja ležišta ili nulte vrijednosti ležišnog 

tlaka. Konačni iscrpak plina iz volumetrijskih ležišta 

se kreće između 70 i 90%. Sinonimi: closed gas reservoir, 

depletion-type gas reservoir. 

volumetric heat capacity – obujamski toplinski kapacitet. 

Količina topline koja je potrebna da se temperatura 

jediničnog obujma tvari (na primjer, ležišne 

stijene) poveća za 1 stupanj. Jednak je umnošku gustoće 

tvari i izobarnog toplinskog kapaciteta; v. heat 

capacity. 

volumetric mapping – volumetrijsko kartiranje. U geologiji 

– konstruiranje karata izolinija parametra ili 

kombinacije parametara koji se odnose na volumen 

ležišta. 

volumetric meter – volumetrijsko (volumensko) protočno 


volumetric method – volumetrijska metoda. Jedna 

od metoda proračuna (procjene) rezervi naftnih i 

plinskih ležišta/polja što se najčešće primjenjuje. 

Metoda zahtijeva poznavanje sljedećih parametara 

(u skladu s kategorijom rezervi koje se izračunava- 

nju): (a) površine ležišta; (b) pornog volumena ležišta 

zasićenog naftom ili plinom (efektivne debljine, 

poroznosti i zasićenja naftom ili plinom – određuju 

se analizama jezgara i karotažnih dijagrama); (c) tlaka 

i temperature ležišta; (d) svojstava ležišnih fl uida 

(za konverziju volumena nafte i plina pod ležišnim 

uvjetima u volumene pod površinskim, standarnim 

uvjetima), i (e) veličine iscrpka. Volumetrijska metoda 

se najčešće rabi u ranoj fazi razrade ležišta/polja i 

često je korisna za procjene rezervi, s kojima se zatim 

mogu uspoređivati procjene drugim metodama. Volumetrijska 

procjena rezervi je podložna korekciji s 

povećanjem količine raspoloživih podataka; v. reserve 

estimate methods. 

volumetric oil reservoir – volumetrijsko naftno ležište. 

Naftno ležište s konstantnim volumenom – sa zanemarivim 

pritokom vode (ili bez njega) iz vodonosnog 

bazena napajanja (akvifer, aquifer) ležišta i sa 

zanemarivom proizvodnjom vode (ili bez nje). 

volumetric prover – kalibracijsko volumensko protočno 

mjerilo. Instrument za kontrolnu provjeru protočnih 

mjerila. Sastoji se od posude poznatog volumena i 

postavlja se u cjevovod iza protočnog mjerila koje se 

ispituje (kalibrira, umjerava). Uspoređuje se stvarni 

volumen fl uida i volumen fl uida ispitivanog mjerila 

za proračun faktora mjerila (meter factor). 

volumetric shrinkage – volumetrijsko skupljanje (stezanje). 

Smanjenje volumena mase tla, izraženo kao postotak 

volumena isušenog tla, kada se sadržaj vode 

smanji do granice skupljanja ili stezanja (shrinkage 

limit). 

volumetric sweep – volumetrijski (obujamski) obuhvat 

ležišta, obuhvat ležišta po volumenu. Dio ukupnog 

volumena naftnog ležišta koji je obuhvaćen, tj. koji 

je pod efi kasnim utjecajem injektiranog (istiskivajućeg) 

fl uida u procesima istiskivanja nafte (procesi zavodnjavanja 

i povećanja iscrpka nafte/EOR-procesi). 

Sinonim: volumetric sweepout; v. areal sweep, vertical 

sweep, volumetric sweep effi ciency. 

volumetric sweep effi ciency – volumetrijski (obujamski) 

koefi cijent obuhvata ležišta, koefi cijent obuhvata 

ležišta po volumenu (obujmu). Umnožak površinskog 

koefi cijenta obuhvata ležišta istiskivanjem (koefi cijenta 

obuhvata modela ležišta ili realnog ležišta po 

površini – v. areal sweep effi ciency, pattern sweep effi 

ciency) i vertikalnog koefi cijenta obuhvata ležišta 

istiskivanjem (koefi cijenta obuhvata po debljini ležišta 

– v. vertical sweep effi ciency); v. volumetric sweep. 

volumetric sweepout – volumetrijski (obujamski) obuhvat 

ležišta, obuhvat ležišta po volumenu, v. volumetric 

sweep. 

volume-weighted average permeability – srednja 

permeabilnost ponderirana volumenom, v. average 

permeability weighted by volume. 

volume-weighted average porosity – srednja poroznost 

ponderirana volumenom, v. average porosity 

weighted by volume. 

volume-weighted average reservoir pressure – srednji 

ležišni tlak ponderiran volumenom, v. average reservoir 

pressure weighted by volume. 

voluntary pooling – dragovoljno (dobrovoljno) grupiranje 

zemljišnih čestica, v. pooling. 

voluntary unitization – dragovoljno (dobrovoljno) 

objedinjavanje (koncentracija) eksploatacijskih koncesija, 

v. unitization.

vortex 952 

V-window 

vortex – (1) vrtložna bora. U geologiji – vertikalna cilindrična 

bora formirana u nekompetentnoj stijeni 

(incompetent rock) deformacijom u kasnijem stadiju 

tijekom dubinske orogeneze (deep-zone orogeny). 

(2) vrtlog. U hidraulici – strujanje fl uida s kružnim 

gibanjem u kojem strujnice formiraju koncentrične 

krugove i u kojem je ukupna visina tlaka jednaka za 

svaku strujnicu. 

vortex breaker – odbojnik protiv vrtloženja. Dvije metalne 

šipke, smještene iznad ispusta za tekućinu u 

separatoru, koje služe za sprječavanje pojave vrtloženja 

i izlaženja plina iz separatora kroz taj ispust. 

Sinonim: antivortex baffl e. 

vortex fl owmeter – vrtložno protočno mjerilo. Pribor 

za volumensko mjerenje protoka fl uida na principu 

da je brzina strujanja direktno proporcionalna frekvenciji 

kojom tijelo stvara vrtloge u struji fl uida (na 

principu mjerenja frekvencija vrtloga koji se stvaraju 

nailaskom na prepreku u cijevi). Izlazna frekvencija je 

linearno proporcionalna protoku. Vrtložna protočna 

mjerila se primjenjuju za mjerenja protoka plinova, 

vodene pare i neviskoznih tekućina (treba izbjegavati 

vrlo viskozne tekućine i abrazivne kaše). Sinonim: 

vortex meter. 

vortex meter – vrtložno protočno mjerilo, v. vortex 

fl owmeter. 

V-shaped valley – dolina V-oblika, V-dolina. Dolina 

koja u poprečnom presjeku ima oblik slova V i karakterizirana 

je strmim padinama (stranama) i kratkim 

pritocima, osobito mlada uska dolina koja je nastala 

usijecanjem (urezivanjem) vodotoka. Razmjerno porastu 

spiranja strana, V-dolina postaje šira. Sinonim: 

V-valley; v. U-shaped valley. 

V-terrace – V-terasa, terasa V-oblika. Trokutna terasa 

(terasa oblika trokuta) koja je obično formirana u dugom 

uskom rukavcu starog jezera. Jedna strana terase 

(trokuta) poklapa se s ravnom linijom obale i leži 

nasuprot kutu usmjerenom prema otvorenoj vodi. 

vug – (1) druzna šupljina. Mala šupljina (cavity) u stijeni 

ili žili koja je obično obložena kristalima minerala čiji 

se sastav razlikuje od stijene u kojoj se nalazi. Sinonimi: 

bug hole, vugh. (2) kaverna. U naftnoj geologiji – 

svaka šupljina u stijeni dimenzije zrna graška i veće. 

vuggy – kavernozan. Koji se odnosi na kavernu u stijeni 

(v. vug) ili na stijenu koja ima brojne kaverne. Sinonim: 

vugular. 

vuggy porosity – kavernozna poroznost. Poroznost 

uvjetovana postojanjem kaverni (šupljina dimenzije 

zrna graška i veće, vugs). Termin se obično primjenjuje 

za vapnence (limestones). 

vugh – druzna šupljina, v. vug, 1. 

vugular porosity – kavernozna (vakuolarna) poroznost. 

Porni prostor stijene koji se sastoji od velikih i približno 

sferičnih pora; v. porosity, primary porosity, secondary 

porosity. 

vugular-solution porosity – poroznost kaverni otapanja. 

Tip poroznosti karbonatnih stijena (carbonate 

rocks). Originalna struktura pora stijene je obično 

izmijenjena šupljinama i kanalima koji su nastali otapanjem 

(struktura pora rifova obično pripada tom 

tipu). Orijentirana permeabilnost također može biti 

vrlo izražena. Iako mogu postojati i pukotine, one 

nisu dominantne za strujanje fl uida. Ponašanje karbonatnih 

ležišta s tim tipom poroznosti može vrlo 

nalikovati pješčanim ležištima, ali se obično znatno 

razlikuje. Permeabilnost kod tog tipa poroznosti široko 

varira – od relativno homogene do vrlo nepravilne; 

v. porosity, primary porosity, secondary porosity. 

vulcanism – vulkanizam, v. volcanism. 

vulcanite – vulkanit. (1) Rompski mineral, po kemijskom 

sastavu bakar-telurid. (2) v. volcanite, 2. 

vulcano – vulkan, v. volcano. 

vulcanology – vulkanologija, v. volcanology. 

vulcanorium – vulkanorij. Struktura koja je prijelazna 

između srednjooceanskog hrpta (mid-oceanic ridge) 

i otočnog luka (island arc). 

V-valley – V-dolina, dolina V-oblika, v. V-shaped valley. 

V-window – otvor (vrata) bušaćeg tornja, v. V-door.

wacke 953 

walking beam 

wacke – vaka. (1) »Nečisti« pješčenjak (»dirty« sandstone) 

koji se sastoji od smjese različitih uglastih i nesortiranih 

ili slabo sortiranih fragmenata (odlomaka) 

minerala i stijena i obilnog matriksa od gline i fi nog 

silta, osobito nečisti pješčenjak (impure sandstone) 

koji sadrži više od 10% glinovitog matriksa. Termin se 

primjenjuje za označavanje osnovne kategorije pješčenjaka, 

za razliku od arenita (v. arenite). (2) Klastična 

sedimentna stijena (clastic sedimentary rock) u kojoj su 

zrna gotovo jednolično distribuirana između nekoliko 

stupnjeva (klasa) veličine, na primjer pješčenjak sastavljen 

od sedimenta koji je pritjecao u sedimentacijski 

bazen relativno velikom brzinom bez primjetnog 

sortiranja i pretaloženja strujama nakon sedimentacije 

ili sediment sastavljen od smjese pijeska, silta i gline u 

kojem nijedna od komponenata ne čini više od 50% 

ukupnog agregata. (3) Termin koji se obično primjenjuje 

kao skraćeni (kraći) oblik termina graywacke 

(grauvaka), ali se takva uporaba ne preporučuje. (4) 

U prvobitnom smislu – termin koji se primjenjivao za 

označavanje mekog i zemljastog varijeteta bazalta ili 

sivkasto-zelenog do smeđasto-crnog ostatka (rezidualnog 

materijala) nalik na glinu koji se formirao djelomičnim 

kemijskim razlaganjem (raspadanjem) in situ 

bazalta (basalts), bazaltnih tufova (basaltic tuff s) i drugih 

sličnih eruptivnih (magmatskih) stijena. 

wackestone – vekston. Karbonatna sedimentna stijena 

s muljevitom potporom (mud-supported carbonate 

sedimentary rock) koja sadrži više od 10% zrna (čestica 

s promjerima većim od 20 mikrometara), na primjer, 

kalkarenit (v. calcarenite); v. micstone, mudstone, 

packstone. 

wafer valve – leptirasti ventil, v. butterfl y valve. 

WAG (water-alternating-gas) drive – v. water-alternating-gas 

fl ood. 

WAG (water-alternating-gas) fl ood (fl ooding) – v. 

water-alternating-gas fl ood. 

WAG (water-alternating-gas) injection – v. water-alternating-gas 

fl ood. 

WAG (water-alternating-gas) process – v. water-alternating-gas 

fl ood. 

Ww 

wait-and-weight method of well killing – inženjerska 

metoda gušenja bušotine. Postupak gušenja bušotine 

održavanjem konstantnog tlaka na njenom dnu cirkulacijom 

isplake za gušenje (kill mud) i istovremenim 

podešavanjem tlaka sapnicom u bušaćim šipkama. 

Bušotina se zatvara i gustoća isplake za gušenje se 

povećava koliko je potrebno za ugušenje bušotine, 

odnosno kontrolu prodora fl uida (kick fl uid) iz sloja u 

bušotinu. Otežana isplaka zatim cirkulira u bušotini 

i izbacuje slojne fl uide. Metoda zahtijeva određeno 

vrijeme dok se ne pripremi isplaka dovoljne gustoće 

za kontrolu bušotine. Druga metoda gušenja bušotine 

je tzv. bušaća metoda (v. driller’s method of well 

killing); v. kill. 

waiting on cement (WOC) – vrijeme vezivanja (stvrdnjavanja) 

cementa. U tehnologiji cementacije bušotina 

– vrijeme stajanja bušaćeg postrojenja (obustave 

bušenja) zbog čekanja na vezivanje (stvrdnjavanje) 

cementa nakon završetka operacije cementacije. 

Može potrajati nekoliko sati i u tom periodu se u 

bušotini ne izvode nikakvi radovi (obustavljene su 

operacije bušenja). Vrijeme vezivanja cementa ovisi 

o tipu cementacije, dubini bušotine, temperaturi u 

bušotini i potrebnoj čvrstoći cementnog kamena. 

Sinonimi: cement time, WOC time. 

walkaway (walk away) vertical seismic profi ling – 

vertikalno seizmičko profi liranje s pomicanjem izvora, 


walkaway (walk away) VSP – vertikalno seizmičko profi 

liranje s pomicanjem izvora, v. vertical seismic profi - 

ling. 

walker’s earth – fullerova zemlja, v. fuller’s earth. 

walking beam – (1) njihalo (balansir) uređaja za užno 

udarno bušenje, bušaće njihalo (balansir). Kruta poluga 

(greda) uređaja za užno udarno bušenje koja 

naizmjeničnim gibanjem u smjeru gore-dolje aktivira 

bušaće uže kod užnog udarnog bušenja (cable-tool 

drilling). Sinonimi: drilling beam, oscillating 

beam, working beam. (2) njihalo (balansir) pumpnog 

uređaja bušotine (njihalice bušotine), pumpno njihalo 

(balansir). Kruta greda pumpnog uređaja (njihalice,

walking-beam pump 954 

warping 

walking-beam pumping unit) naftne bušotine opremljene 

dubinskom pumpom s klipnim (pumpnim) 

šipkama (sucker-rod pump) koja se naizmjenično 

giba (njiše) u smjeru gore-dolje na ležaju stojke njihala. 

Jedan kraj njihala je pričvršćen za ojnicu njihala, 

a drugi kraj ima glavu (tzv. konjska glava, horsehead) 

o koju je obješena kolona klipnih šipki (sucker-rod 

string). Gibanjem njihala diže se i spušta kolona klipnih 

šipki i tako pogoni dubinsku pumpu. Sinonimi: 

pumping beam, rocking beam; v. sucker-rod pump. 

walking-beam pump – dubinska naftna pumpa s njihalicom, 

v. beam pumping unit. 

walking-beam pumping unit – dubinska naftna pumpa 

s njihalicom, v. beam pumping unit. 

walking out – korelacija po kontinuiranim izdancima. U 

geologiji – jednostavna metoda korelacije u kojoj se 

stratigrafske jedinice slijede od mjesta do mjesta duž 

kontinuiranih izdanaka. 

wall – (1) krilo rasjeda, v. fault wall. (2) zid. Tehnički 

objekt koji služi za preuzimanje tlaka (tlačnog opterećenja), 

na primjer, vode ili kližuće zemlje, poput 

potpornog zida ili nasipa. (3) stijenka. U zoologiji i 

paleontologiji – vanjski sloj koji okružuje unutarnje 

dijelove beskralješnjaka, na primjer, skeletna tvorevina 

(nastala u raznim koralitima) koja okružuje stup 

polipa koralja skleratinija i spaja vanjske rubove septi 

ili dio dio kućice cefalopoda (glavonožaca) koji čini 

njenu vanjsku stijenku. 

wall cake – isplačna obloga (kora, kolač), v. mud cake, 2. 

wall cleaner – čistač stijenke kanala bušotine, v. scratcher. 

wall-contact log – dijagram (krivulja) kontaktne karotaže. 

Dijagram (krivulja) karotaže bušotina (well log) 

dobiven blisko razmaknutim (međusobno udaljenim) 

elektrodama ili komponentama izvor-detektor 

sonde postavljenim u neposrednom kontaktu sa 

stijenkama kanala bušotine. Pribori za kontaktnu 

karotažu uključuju razne mikrootporske karotaže 

(mikrokarotaže, microresistivity logs) i pandažmetar 

(dipmeter). Dizajn radioaktivnih kontaktnih karotaža 

(radioactivity logs of contact) uključuju karotažu gustoće 

(density log) i neke neutronske karotaže (neutron 

log). Kavernometrija (dijametriranje) bušotine 

(caliper log) zahtijeva također kontakt sa stijenkama 

bušotine. Sinonim: contact log. 

wall hook – kuka (kuka vodilica) za usmjeravanje hvatane 

alatke. U operaciji instrumentacije – alatka kukastog 

oblika (dio krune za bušenje oko zaglavljene alatke u 

kanalu bušotine u operaciji hvatanja, washover shoe) 

koja služi za pozicioniranje vrha hvatane alatke (fi s h ) 

kada ona nije suosna s kanalom bušotine i njeno 

usmjeravanje u zvono s čeljustima za vanjsko hvatanje 

(overšot, overshot). Sinonim: wall hook guide. 

wall hook guide – kuka (kuka vodilica) za usmjeravanje 

hvatane alatke, v. wall hook. 

wall-hook packer – objesiva (viseća) dubinska brtvenica 

(paker), v. hook-wall packer. 

wall-resistivity log – otporska karotaža (elektrokarotaža) 

stijenke bušotine. Električna karotaža (elektrokarotaža) 

metodom otpora koja omogućuje mjerenje 

otpornosti poroznih formacija i daje podatke o 

debljini slojeva, električnoj otpornosti (specifi čnom 

električnom otporu) bušaće isplake i promjeru bušotine 

(kanala bušotine). Primjeri tog tipa elektrokarotaže 

su mikrokarotaža i bočna karotaža. 

wall rock – (1) stijena krila rasjeda. Masa stijena koja čini 

krilo rasjeda (v. fault wall). (2) okružujuća (okolna) stijena, 

v. country rock, 1. 

wall scraper – strugač (strugalo) isplačne obloge (kore), 

v. scratcher. 

wall scratcher – strugač (strugalo) isplačne obloge 

(kore), v. scratcher. 

wall sticking – diferencijalno zaglavljivanje bušaće kolone, 

v. diff erential-pressure sticking. 

wall stuck pipe – diferencijalno zaglavljena bušaća šipka. 

Bušaća šipka koja je zaglavljena uz stijenku kanala 

bušotine zbog razlike hidrostatičkog tlaka crikulirajuće 

bušaće isplake u bušotini i slojnog tlaka (tlaka 

bušene formacije); v. diff erential-pressure sticking. 

wandering dune – lutajuća dina (sipina). Pješčana dina 

(sipina), na primjer, barhan (barchan), koja se sporo 

premješta (pomiče) više-manje kao cjelina u smjeru 

strane zaklonjene od prevladavajućih vjetrova (strane 

zavjetrine) i pokrivena je vegetacijom koja je, međutim, 

nedovoljna za učvršćivanje dine. Sinonimi: 

migrating dune, traveling dune. 

wandering water – vadozna voda, v. vadose water. 

warm loess – topli les (prapor). Kontinentalni les ili prapor 

(continental loess) sastavljen (građen) od pustinjske 

prašine, na primjer, les koji se formirao u unutarnjim 

bazenima i stepama što okružuju suvremene 

pustinje središnje Azije između 52° i 56° sjeverne 

širine; v. cold loess. 

warm shutdown – topla obustava (prekid) proizvodnje. 

Obustava rada naftnog proizvodnog postrojenja s 

kontinuiranim održavanjem opreme tako da proizvodnja 

može lako ponovno početi. Razlog obustave 

proizvodnje može biti pad cijene nafte i njegov 

utjecaj na postrojenje koje je granično profi tabilno. 

warm spring – topli izvor. Termalni izvor (v. thermal 

spring) čija je temperatura znatno viša od lokalne 

prosječne godišnje temperature atmosfere, ali niža 

od temperature ljudskog tijela; v. hot spring. 

warm stacking – toplo skladištenje bušaćeg postrojenja. 

Uskladištenje bušaćeg postrojenja (uređaja) s 

malom posadom za njegovo održavanje, za razliku 

od tzv. hladnog skladištenja na neodređeno vrijeme 

(cold stacking). 

warning agent – odorizator, odorans, v. odorant. 

warp – (1) nanosni mulj (muljeviti sediment). U sedimentologiji 

– (a) Fini mulj i silt, suspendirani u vodi, koji 

se namjerno (umjetnim putem) nanose na nizinsko 

zemljište radi njihova gnojenja (lokalni termin u 

Engleskoj). (b) Opći termin kojim se označava sloj 

sedimenta istaloženog (naplavljenog) vodom, na 

primjer, glina estuara (estuarine clay) ili aluvija (alluvium) 

istaložena plimnom rijekom; v. warping, 1. (2) 

pregib (savijenost) Zemljine kore. U tektonici – blaga 

fl eksura ili koljeno Zemljine kore, usmjerena prema 

gore ili dolje, koji obično imaju široko ili regionalno 

prostiranje; v. warping, 2. (3) kongeliturbat, krioturbat, 

smrznuto tlo, v. congeliturbate. 

warped fault – savijeni rasjed. Rasjed, obično reverzni 

s blagim nagibom paraklaze (thrust fault), koji je neznatno 

deformiran nabiranjem; v. folded fault. 

warping – (1) natapanje muljem, nanošenje mulja. Namjerno 

poplavljivanje pri visokoj vodi nizinskog zemljišta 

u blizini estuarija ili plimne rijeke vodom koja 

sadržava fi ni mulj i silt (v. warp, 1a). Voda ostaje na 

zemljištu dok se suspendirani mulj ne istaloži i nakon

Wasatchian 955 

washout 

toga otječe s njega tijekom niske vode. Terminom se 

također označavaju metode gnojenja zemljišta ili dizanja 

općeg nivoa velikih nizinskih dijelova kopna, 

na primjer pretvaranje lagune ili plimne ravnice u 

obalnu močvaru. (2) zamuljivanje. Ispunjavanje uvala 

ili začepljivanje korita nanosima fi nog mulja i silta 

suspendiranih u vodi (warp). (3) savijanje Zemljine 

kore. U tektonici – blago savijanje ili iskrivljavanje 

Zemljine kore u širokim ili regionalnim razmjerima, 

bilo u smjeru prema gore (izbočivanje – v. upwarping) 

ili u smjeru prema dolje (ugibanje, slijeganje 

– v. downwarping); formiranje pregiba (savijenosti) 

Zemljine kore. 

Wasatchian – vasač, wasatch. Stratigrafski kontinentalni 

kat donjeg eocena (Lower Eocene) u Sjevernoj 

Americi – iznad klarkforka (Clarkforkian), a ispod 

bridžera (Bridgerian). 

wash – (1) riječna naplavina (naplavljeni nanos). U sedimentologiji 

– (a) Rahli (rastresiti) ili erodirani površinski 

materijal (poput šljunka, pijeska, silta) koji 

je skupljen, transportiran (prenošen) i sedimentiran 

tekućom vodom, na primjer, u donjem dijelu padina 

gorskih hrptova, osobito gruba (krupna) aluvija 

(coarse alluvium). (b) Lepezasti sediment poput aluvijalne 

lepeze (alluvial fan) ili aluvijalni konus (alluvial 

cone) ili humak od klastičnog (detritičnog) materijala 

(mound of detritus) pod strmom liticom (klifom). (c) 

v. downwash. (2) erozija valovima. U geomorfologiji 

– erozija (spiranje) pod utjecajem djelovanja morskih 

valova. (3) erozija (spiranje) tla tekućom vodom. 

U geomorfologiji – spiranje tla vodama tekućicama, 

kao pri formiranju vododerina (gullying) ili pri plošnoj 

eroziji (sheet erosion); spiranje (otplavljivanje) tla 

kišnicom (rainwash). (4) zalijevani pojas obale. Dio 

kopna koji se spire morem ili rijekom ili koji morska 

ili riječna voda naizmjenično prekriva i povlači se, 

na primjer pješčani prud (sandbank), muljeviti prud 

(mudbank) ili područje takvih prudova koje se izmjenično 

prekriva vodom u vrijeme plima i s kojeg 

se voda povlači u vrijeme oseka. (5) najpliće mjesto. 

Najplići dio rijeke, estuarija ili morskog rukavca. (6) 

suho korito. Široko šljunčano i obično suho korito 

periodičnog vodotoka koje se često nalazi na dnu 

kanjona i katkada se napuni vodenom bujicom (termin 

se primjenjuje u zapadnom dijelu SAD, osobito 

u aridnim i poluaridnim područjima na jugozapadu). 

(7) erozija bušaće kolone strujom vode. Erozija kolone 

bušaćih šipki strujom vode velike brzine ili cirkulacijskog 

bušaćeg fl uida s česticama mulja. (8) ispirati 

bušotinu. Čistiti kanal bušotine od izbušenih čestica 

stijena i drugih fragmenata vodenom strujom. (9) 

prati. U obradi prirodnog plina – čistiti plin njegovim 

strujanjem kroz tekućinu ili iznad nje. 

Washburn-Bunting method – Washburn-Buntingova 

metoda. Metoda određivanja poroznosti uzoraka 

stijene, na primjer, jezgre. Pribor se sastoji od komore 

za uzorke (s kalibriranom cijevi na vrhu) koja 

je spojena s komorom sa živom. Uzorak pliva na živi 

u komori i, ako nivo žive u njoj padne, plin u porama 

uzorka ekspandira i istiskuje živu u kalibriranu cijev 

razmjerno poroznosti uzorka. 

wash cone – sandrovski konus, konusni glacijalni sediment, 

v. outwash cone. 

wash cuttings – oprane krhotine probušenih stijena, v. 

washed cuttings. 

washed cuttings – oprane krhotine probušenih stijena. 

Uzorkovane krhotine probušenih stijena (well cuttings) 

koje su oprane od bušaće isplake radi ispitivanja. 

Sinonim: wash cuttings. 

washed drift – strtifi cirani (slojeviti) nanosi, v. stratifi ed 

drift. 

washer – naprava za pranje perforacija. Naprava koja se 

spušta u bušotinu s kolonom uzlaznih cijevi (tubing 

string) i primjenjuje se za čišćenje perforacija u bušotini. 

washers and spacers – fl uidi za pranje stijenke bušotine 

i tamponski fl uidi. U operaciji cementacije bušotine 

– fl uidi koji cirkuliraju u bušotini prije cementacije. 

Tamponski fl uidi (spacers) imaju visoku gustoću i viskoznost 

i rabe se za istiskivanje isplake u bušotini, 

dok su fl uidi za pranje stijenke bušotine (washers) 

lakši i rabe se za čišćenje stijenke kako bi se postigla 

bolja veza cementa s formacijom. Drugi oblik pisanja 

termina: spacers and washers. 

washing – (1) spiranje. U geologiji – erozija (erosion) ili 

podlokavanje (wearing-away) djelovanjem valova ili 

voda tekućica. (2) spiranje, ispiranje. U geologiji – selektivno 

sortiranje i uklanjanje fi nozrnastog taloga 

(sedimenta) strujama vode. 

washing out – erozija mlazom fl uida. Erozija metalnih 

dijelova opreme u kanalu bušotine mlazom (strujom) 

fl uida pod tlakom, na primjer, spojnica bušaćih 

šipki ili ventila. Do erozije oštećenih spojnica bušaćih 

šipki može doći na mjestima propuštanja. 

washing over – bušenje oko zaglavljene bušaće šipke, v. 

washover, 3. 

washings – naplavine, naplavljeni nanosi. Abradirani 

ili transportirani (prenešeni) materijal djelovanjem 

vode. 

Washitan – vošit, washit. Stratigrafski kat donje krede 

(Lower Cretaceous) i gornje krede (Upper Cretaceous) 

u Sjevernoj Americi (primorje Meksičkog zaljeva, 

Gulf Coast) – iznad frederiksburga (Fredericksburgian), 

a ispod vudbina (Woodbinian). 

washland – regulirano poplavljivano zemljište. Ograđeni 

pojas nizinskog zemljišta koji okružuje rijeku ili 

estuar (obično dio prirodno poplavljivane ravnice) 

na koji se periodički ispuštaju poplavne vode radi 

regulacije gornjeg nivoa vode u rijeci. 

wash load – transportirani fi ni suspendirani sedimentni 

materijal. Dio transportiranog riječnog sedimentnog 

materijala (v. stream load) koji se sastoji od zrna veličina 

fi nijih od zrna dna korita. Čini onaj dio transportiranog 

suspendiranog sedimentnog materijala (v. 

suspended load) koji nije nastao od dna korita, nego 

je unesen u rijeku erozijom obale (bank erosion), 

plošnim spiranjem (sheetwash) i gravitacijskim premještanjem 

stijenske mase (mass wasting); v. bedmaterial 

load. 

wash oil – apsorpcijsko ulje, v. absorption oil. 

washout – (1) trag izlokanosti, erozijski džep. U sedimentologiji 

– kanal (channel) ili struktura nalik na 

kanal formirani u sedimentima deranjem (scour) 

vodama tekućicama koji su kasnije bili ispunjeni 

mlađim sedimentima. Sinonimi: cut and fi ll (v.), scour 

and fi ll (v.). (2) ispiranje zemlje, podlokavanje. U geomorfologiji 

– uklanjanje materijala zemlje spiranjem 

tijekom poplave ili djelovanjem iznenadnog koncentriranog 

pljuska, što često uzrokuje intenzivno 

deranje (podlokavanje) i urezivanje obala. (3) podlo-

wash out 956 

wash tank 

kano mjesto. Mjesto na kojem je podlokan dio ceste 

ili željezničke pruge vodom bujice ili lokalne poplave. 

(4) jaruga, vododerina. Uski kanal ili žlijeb urezan 

na površini zemlje brzim potokom vode tijekom i 

nakon jakog pljuska. (5) pranje kišom. Uklanjanje 

plina ili čestica koje se nalaze u atmosferi njihovim 

otapanjem u kišnim kapima. (6) spiranje kanala bušotine. 

Prekomjerno proširivanje kanala bušotine 

erozijskim djelovanjem isplačnog fl uida. (7) erozijsko 

oštećenje bušaće kolone (kolone bušaćih alatki). U 

procesu bušenja – oštećenje bušaće kolone (kolone 

bušaćih alatki, drillstring) na mjestima gdje fl uidi (na 

primjer, bušaća isplaka) struje kroz stijenke cijevi iz 

njihove unutrašnjosti u prstenasti prostor bušotine. 

Oštećenje je uzrokovano pukotinom usljed zamora 

materijala i korozije ili izglodanim ili oštećenim navojima. 

Na koloni bušaćih alatki se to obično zbiva 

na spojnicama. (8) istjecanje isplake iz bušaće kolone 

(kolone bušaćih alatki). U procesu bušenja – istjecanje 

(curenje, gubljenje) visokotlačnog bušaćeg 

fl uida iz kolone bušaćih alatki kroz oštećenja na bušaćim 

šipkama ili spojnicama koje s nastavljanjem 

cirkulacije, uzrokuje eroziju materijala i, u najgorem 

slučaju, odvrtanje ili lom šipki. 

wash out – (1) erodirati mlazom fl uida. Erodirati metalne 

dijelove opreme u kanalu bušotine mlazom (strujom) 

fl uida pod tlakom, na primjer, ventil ili spojnicu 

bušaće šipke. Do erozije oštećenih spojnica bušaćih 

šipki može doći na mjestima propuštanja. (2) isprati 

sol iz nafte. Ukloniti sol slatkom vodom iz nafte koja 

je separirana iz emulzije. 

washover – (1) olujna (valna) delta. U geologiji – materijal 

koji se sedimentirao pri zapljuskivanju (zalijevanju) 

vodom (overwash), osobito mala delta izgrađena 

na strani pruda (ili barijere) okrenutoj prema kopnu 

(obali) koji razdvaja lagunu od otvorenog mora i formirana 

olujnim valovima (storm waves) koji se valjaju 

(prelamaju) preko niskih dijelova pruda (ili barijere) i 

prenose isprani materijal u lagunu gdje se sedimentira. 

Sinonimi: storm delta, wave delta. (2) naplavljivanje. 

U geologiji – proces formiranja naplavina (v. washover, 

1). (3) bušenje oko zaglavljene bušaće šipke. U 

procesu bušenja – operacija (postupak) oslobađanja 

zaglavljene bušaće šipke u kanalu bušotine i njenog 

vađenja. Cijev velikog promjera (v. washover pipe) 

spusti se u bušotinu oko zaglavljene šipke i kroz nju 

se pumpa isplaka radi spiranja krhotina i čestica oko 

zaglavljene šipke. (4) bušiti oko zaglavljene bušaće 

šipke, v. washover, 3. 

wash over – bušiti oko zaglavljene bušaće šipke, v. washover, 

3. 

washover apron – naplavljeni zastor (lepeza), v. washover 

fan. 

washover circulating overshot – zvono s klinovima i 

cirkulacijom za vanjsko hvatanje cijevi, overšot sa cirkulacijom, 

v. overshot. 

washover crescent – plitkovodni srpasti ripl. Termin za 

označavanje plitkovodnih riplova (shallow-water ripple 

mark) nalik na fi ne barhane. Čine spojene riplove 

s ravnim vrhovima koji su međusobno odijeljeni 

srpastim (srpolikim) udubljenjima dubine oko 1 cm, 

s oštrim krajevima usmjerenim niz strujanje i ravninom 

simetrije paralelnom sa smjerom strujanja. 

washover fan – naplavljena lepeza (zastor). Lepezasti 

sediment (fan-like deposit) pijeska naplavljenog pre- 

ko barijernog otoka (barrier island) u vrijeme oluje. 

Sinonim: washover apron. 

washover pipe – cijev za obušivanje zaglavljene šipke. U 

procesu bušenja – tip alatke za instrumentaciju (hvatanje 

i izvlačenje predmeta iz bušotine – fi shing tool). 

Predstavlja cijev velikog promjera koja se spusti s 

kolonom bušaćih alatki (drillstring) u bušotinu oko 

zaglavljene bušaće šipke i cirkulacijom isplačnog fl uida 

se speru krhotine i čestice oko šipke. U sastavu 

dubinskog sklopa alatki može biti i specijalna alatka 

za instrumentaciju (na primjer, spir, trn) za vađenje 

oslobođene šipke iz bušotine nakon završetka ispiranja 

ili se ona primjenjuje nakon što je cijev za ispiranje 

izvučena iz bušotine nakon završetka ispiranja. 

Opremljena je krunom za bušenje oko šipke (v. washover 

shoe) koja glodanjem čisti prstenasti prostor 

bušotine od prepreka. Sinonim: washpipe. 

washover shoe – kruna za obušivanje zaglavljene šipke. 

U procesu bušenja – alatka za glodanje (milling tool) 

prstenastog oblika s oštrim zupcima od volframova 

karbida koja se primjenjuje za čišćenje prstenastog 

prostora bušotine od prepreka. Spušta se u bušotinu 

s kolonom za bušenje oko zaglavljene šipke (washover 

string) pričvršćena za cijev za bušenje oko šipke 

(washover pipe) i rotacijom reže i mrvi prepreke (metal 

ili stijenu). 

washover spear – unutarnji hvatač cijevi (spir) s cirkulacijom, 

v. spear. 

washover string – kolona za obušivanje zaglavljene 

šipke. U procesu bušenja – cijevi s reznom petom 

za bušenje oko zaglavljene alatke u kanalu bušotine. 

Spušta se u bušotinu do alatke koju treba izvaditi 

radi uklanjanja krhotina prije spuštanja alatke 

za hvatanje. Obušivanje se često izvodi kako bi se 

oslobodile šipke zaklinjene u žljebovima na stijenci 

kanala bušotine (ključanici), diferencijalno zaglavljene 

šipke ili zacementirane u bušotini zbog neuspješne 

cementacije. Kolona za obušivanje se sastoji od 

krune (v. washover shoe), niza cijevi za obušivanje 

(v. washover pipe), specijalne spojnice (v. washover 

back-off connector) i gornjeg prijelaznika; v. fi shing, 

fi shing tools. 

washpipe – (1) cijev za obušivanje zaglavljene šipke, v. 

washover pipe. (2) cijev isplačne glave. Kratka cijev u 

isplačnoj glavi (swivel) kroz koju cirkulirajuća bušaća 

isplaka struji iz grlića isplačne glave (gooseneck) u 

radnu šipku (kelly) i kolonu bušaćih alatki (drillstring). 

Oko cijevi se nalazi brtvenica s brtvilom i brtvenim 

prstenovima. Promjer cijevi isplačnih glava je obično 

7,62 cm (3 inča), a također postoje i s manim promjerom 

(5,7 cm/2¼ inča). (3) isplačni kanal alatke. Kanal 

u alatki kroz koji struji bušaća isplaka. 

wash pipe – (1) cijev isplačne glave, v. washpipe, 2. (2) 

isplačni kanal alatke, v. washpipe, 3. 

wash plain – (1) sandrovska ravnica, v. outwash plain. 

(2) naplavljena ravnica. Aluvijalna ravnica (v. alluvial 

plain) sastavljena (građena) od grube aluvije (naplavine). 

wash tank – rezervoar za separaciju nafte i slobodne 

vode. Gravitacijski metalni separator velikog promjera 

koji se primjenjuje na poljima za odvajanje nafte 

i slobodne vode. Opremljen je uređajem za miješanje 

i raspršivanje kapljevine (spreader), ispustom za 

naftu (oil draw-off ), regulatorom nivoa (level control) 

i niskotlačnim separatorom (low-pressure separator).

wastage 957 

Nafta iz bušotine struji u separator na vrhu rezervoara 

kako bi se izdvojio plin. Otplinjena nafta zatim 

struji prema dnu rezervoara gdje se miješa i raspršuje, 

uzgonski diže kroz vodu i ispušta s vrha vode. 

Često se kao sinonim rabi pojam settling tank. 

wastage – (1) denudacija Zemljine površine. U geomorfologiji 

– opći termin koji se primjenjuje za označavanje 

denudacije površine Zemlje (denudation of the 

Earth’s surface). (2) ablacija, v. ablation, 1. 

waste – (1) premješteni materijal trošenja (raspadanja). 

U geologiji – rahli (rastresiti) materijal koji je nastao 

mehaničkim i kemijskim trošenjem (raspadanjem, 

mechanical weathering, chemical weathering) i premješten 

je niz padinu ili odnešen potocima nedaleko 

u more, osobito nakupina fragmenata stijena 

(rock waste). (2) jalova stijena. Iskopana jalova stijena 

u rudniku, bezrudna stijena ili stijena presiromašna 

rudom da bi opravdala daljnju obradu. (3) otpadna 

voda. Onečišćena (zagađena) voda nakon uporabe u 

rudarstvu, industriji ili domaćinstvu. 

waste-disposal well – bušotina za odlaganje (injektiranje) 

otpadnih voda, v. waste-injection well. 

waste-injection well – bušotina za injektiranje (odlaganje) 

otpadnih voda. Bušotina koja se rabi za injektiranje 

(odlaganje) otpadnih voda (ili drugih fl uida) u 

podzemlje. Sinonim: waste-disposal well. 

waste mantle – kora trošenja (raspadanja). U geologiji 

– raspadnuti (razoreni i razloženi) stijenski materijal 

koji pokriva (prekriva) temeljne stijene (bedrock). 

waste plain – (1) aluvijalna ravnica, v. alluvial plain. (2) 

bahada, v. bajada. 

waste stream – potok rastresitog klastičnog stijenskog 

materijala. Rastresiti klastični (debritni) stijenski materijal 

(loose rock debris) koji je na putu prema moru 

ili bezvodnim pustinjskim bazenima okruženim izdancima 

temeljnih stijena. Sastoji se u cijelosti ili od 

debrita ili od debrita i vode u različitim omjerima. 

waste water – povratna voda (tok vode), v. return water, 

2. 

wasting – plošno razaranje (izravnavanje) reljefa. U 

geologiji – postupno razaranje ili odnošenje reljefa 

ili neke površine prirodnim procesima, uključujući 

uklanjanje materijala vjetrom, gravitacijom (gravitacijskim 

klizanjem i odronjavanjem) i plošnim spiranjem, 

ali isključujući riječnu eroziju, na primjer, 

razaranje ledenjaka topljenjem ili stijena trošenjem 

(raspadanjem); v. wearing. 

water aeration – zračenje (aeracija) vode. Proces obrade 

otpadnih voda. Primjenjuje se u tzv. otvorenim 

sustavima za obradu voda (v. open-water treating 

system) radi uklanjanja otopljenih plinova (sumporovodika, 

ugljik-dioksida), oksidacije topljivih 

spojeva dvovalentnog željeza (pri čemu nastaju 

precipitati netopljivog spoja trovalentnog željeza) i 

topljivih bikarbonatnih spojeva (koji prelaze u netopljive 

karbonatne spojeve). Aeracijom se smanjuju 

temperatura vode i aktivnost anaerobnih bakterija. 

Postupak aeracije vode se može izvoditi jednom 

od ovih metoda: (a) izlaganjem vode atmosferi u 

otvorenim bazenima; (b) prelijevanjem vode preko 

kaskada, brana, stuba i sl.; (c) strujanjem vode kroz 

perforirane (rupičaste) ili letvičaste plitice i vrlo porozne 

stijene ili slojeve koksa; (d) raspršivanjem vode 

kroz sapnice; (e) injektiranjem zraka ispod površine 

vode kroz perforirane cijevi, šupljikave ploče, fi ltre i 

water-based drilling fl uid 

dr., i (f) strujanjem vode kroz ventilacijske rashladne 

tornjeve (tornjeve s prisilnom ventilacijom); v. water 

treating plant. 

water/air ratio (WAR) – vodo-zračni faktor. Omjer 

injektiranih volumena vode i zraka u procesu vlažnog 

progresivnog (istostrujnog) podzemnog izgaranja 

nafte (termička metoda povećanja iscrpka 

nafte/EOR-metoda – v. wet combustion). Izražava se 

u m 3 /m 3 (ili u bbl/1.000 scf) i čini kritičnu varijablu 

procesa – ako su vrijednosti niske, sva se voda koja 

dopre do fronte izgaranja već pretvori u paru, ako su 

visoke veći dio vode koja dopre do fronte izgaranja 

će još biti u tekućem stanju. To smanjuje nivo maksimalne 

temperature. Sinonim: water-to-air ratio. 

water-alternate-gas injection – izmjenično injektiranje 

vode i plina, v. water-alternating-gas fl ood. 

water-alternating-gas drive – izmjenično istiskivanje 

nafte vodom i plinom, v. water-alternating-gas fl ood. 

water-alternating-gas fl ood (fl ooding) – izmjenično 

istiskivanje nafte vodom i plinom, istiskivanje nafte 

izmjeničnim injektiranjem vode i plina. Proces miscibilnog 

istiskivanja nafte iz ležišta naizmjeničnim 

injektiranjem obroka (specifi ciranih volumena) vode 

i plina. Primjenjuje se kada je koefi cijent pokretljivosti 

između injektiranog plina i istiskivane slojne nafte 

vrlo nepovoljan (zbog niske viskoznosti injektiranog 

plina) usljed čega nastaju viskozni jezici koji smanjuju 

efi kasnost istiskivanja nafte (v. viscous fi ngering). 

Izmjeničnim injektiranjem vode i plina u ležištu će 

istovremeno strujati dva fl uida i tako smanjiti pokretljivost 

i jedne i druge faze, naime, kombinirana 

pokretljivost vode i plina je manja od pokretljivosti 

samog injektiranog plina i time se postiže povoljniji 

koefi cijent pokretljivosti fl uida u procesu istiskivanja. 

Međutim, nedostatak izmjeničnog injektiranja je 

u tome da injektirana voda sprječava kontakt injektiranog 

plina s naftom u porama i tako smanjuje koefi 

cijent istiskivanja iz pora, što rezultira većim zasićenjem 

rezidualnom naftom u procesu. Na taj način 

povoljan učinak izmjeničnog injektiranja vode i plina 

na koefi cijent pokretljivosti može biti umanjem blokadom 

nafte u porama. Omjer volumena injektiranih 

obroka vode i plina u tom tipu istiskivanja nafte 

se kreće od 0,5 do 4 (tj. 0,5 do 4 volumena vode po 

jednom volumenu plina pri ležišnim uvjetima). Sinonimi: 

alternate gas-water displacement, alternate gaswater 

injection, alternating water-gas fl ood, miscible 

displacement by gas-water injection, WAG drive, WAG 

fl ood, WAG injection, WAG process, water-alternategas 

injection, water-alternating-gas drive, water-alternating-gas 

injection, water-alternating-gas process, 

water-gas miscible fl ood. 

water-alternating-gas injection – izmjenično istiskivanje 

nafte vodom i plinom, v. water-alternating-gas 

fl ood. 

water-alternating-gas process – izmjenično istiskivanje 

nafte vodom i plinom, v. water-alternating-gas 

fl ood. 

water and sediments – voda i talog, v. basic sediments 

and water. 

water back – razrijediti bušaću isplaku vodom. Smanjiti 

gustoću (relativnu gustoću) bušaće isplake dodavanjem 

vode. 

water-based drilling fl uid – isplaka (bušaća isplaka) 

na bazi vode, vodeno-bazna isplaka (bušaća isplaka),

water-based drilling mud 958 

water cut (WC) 



water-based drilling mud – isplaka (bušaća isplaka) 

na bazi vode, vodeno-bazna isplaka (bušaća isplaka), 



water-based mud – isplaka na bazi vode, vodobazna 

isplaka, isplaka s vodenom osnovom (bazom), v. water-base 

drilling mud. 

water-base drilling fl uid – bušaći (isplačni) fl uid na bazi 

vode, vodobazni bušaći (isplačni)fl uid, bušaći (isplačni) 

fl uid s vodenom osnovom (bazom), v. water-base drilling 

mud. 

water-base drilling mud – bušaća isplaka na bazi vode, 

vodobazna bušaća isplaka, bušaća isplaka s vodenom 

osnovom (bazom). Konvencionalna i najčešće upotrebljavana 

bušaća isplaka koja se sastoji od vode 

kao kontinuirane faze, reagirajuće i inertne čvrste 

(krute) faze (neki materijali su otopljeni u vodi, dok 

drugi ostaju u suspendiranom stanju) i kemijskih 

aditiva. Vodena faza osigurava početnu viskoznost 

isplake, reagirajuće čvrste čestice (materijali male 

gustoće poput glina, na primjer, bentonit, atapulgit) 

osiguravaju njenu daljnju viskoznost i granicu 

tečenja (yield point), inertne čvrste čestice (materijali 

male gustoće, na primjer, pijesak i čert, i velike 

gustoće poput barita i olovnog sulfi da) osiguravaju 

gustoću isplake, a kemijskim aditivima se reguliraju 

njena svojstva (viskoznost, granica tečenja, čvrstoća 

gela, pH, fi ltracija). Vodobazne bušaće isplake se pripremaju 

sa slatkom vodom (v. fresh water-base drilling 

mud) i slanom vodom niskog saliniteta (v. salt 

water-base drilling mud), uključujući morsku vodu 

kod bušenja u podmorju. Vodi se mogu dodati soli, 

na primjer, natrijski, kalcijski i kalijski kloridi. Reagirajući 

dio isplake je bentonit ili atapulgit, a inertni 

dio može biti pijesak, barit, čert, galenit ili vapnenac. 

Isplaka na bazi vode je najuobičajenija i najčešće 

primjenjivana isplaka u procesu bušenja. Općenito, 

ona je jeftinija i lakše je održavati njena svojstva u 

odnosu na isplake na bazi ulja (ugljikovodika). Nedostatak 

im je što njihova vodena faza nastoji prodirati 

(ulaziti) u bušene formacije i mijenjati mehanička 

svojstva stijena te tako uzrokovati oštećenja 

formacije i nestabilnost stijenke kanala bušotine (ti 

utjecaji se mogu umanjiti primjenom inhibiranih 

isplaka na bazi vode). Vodobazne isplake se mogu 

svrstati u dvije osnovne kategorije – (a) disperzne 

(postoje dva tipa – kalcijske i na bazi morske vode, v. 

dispersed drilling mud) i nedisperzne (v. nondispersed 

drilling mud). Sinonimi: aqueous drilling mud, waterbased 

drilling fl uid, water-based drilling mud, waterbased 

mud, water-base drilling fl uid, water-base mud, 

water mud, water-type drilling mud, water-type mud.; 

v. drilling mud, fresh water-base drilling mud, salt water-base 

drilling mud. 

water-base mud – isplaka na bazi vode, vodobazna 

isplaka, v. water-base drilling mud. 

water-base oil-emulsion drilling mud – emulzijska 

bušaća isplaka tipa »ulje u vodi» (tipa »nafta u vodi«), 

v. oil-in-water emulsion drilling mud. 

water block, waterblock – blokada pora vodom, vodena 

blokada pora. Smanjenje permeabilnosti formacije 

zbog prodora vode u pore stijene koja uzrokuje 

blokadu pora bubrenjem gline (clay swelling) ili 

kapilarnu blokadu (capillary blocking) zbog pojave 

površinske napetosti. Blokadu pora može također 

uzrokovati voda iz isplačnog fi ltrata (mud fi ltrate) u 

zoni kanala bušotine. Vodena blokada pora se najčešće 

javlja u ležištima s niskim tlakom i niskom permeabilnošću 

i sprječava strujanje ležišnih fl uida u 

samom ležištu i prema kanalu bušotine. Stari termin 

za vodenu blokadu pora je tzv. Jaminov efekt (Jamin 

eff ect). 

water breakthrough – prodor vode. U procesu istiskivanja 

nafte – prva pojava injektirane vode (vode iz 

injekcijske bušotine) u proizvodnoj bušotini. Nakon 

prodora će injektirana voda strujati kroz zonu ležišta 

između injekcijske i proizvodne bušotine i mimoilaziti 

naftu u drugim zonama ležišta. 

water capacity – vodni kapacitet. Maksimalna količina 

vode koju može držati stijena ili tlo. 

water channelling – kanalno strujanje vode. U proizvodnji 

nafte – pretežito strujanje vode u ležištu prema 

bušotinama zbog nepovoljnog koefi cijenta pokretljivosti 

slojnih fl uida (mobility ratio) i pada tlaka u 

okolišu kanala bušotina ili zbog postojanja u ležištu 

proslojaka s većom permeabilnošću. 

water compressiblity - kompresibilnost (stlačivost) 

vode. Promjena jedinice volumena vode pod slojnim 

uvjetima pri jediničnoj promjeni tlaka. Kompresibilnost 

čiste vode ovisi o tlaku, temperaturi i količini 

otopljenog plina u njoj – s porastom tlaka pri konstantnoj 

temperaturi se smanjuje, s porastom temperature 

pri konstantnom tlaku se također smanjuje 

ali do stanovite temperature (minimalna stlačivost je 

kod 55 0 C) i zatim se povećava, a s porastom količine 

otopljenog plina (pri danom tlaku i danoj temperaturi) 

raste. Salinitet vode utječe na topljivost plina 

u njoj i, prema tome, na kompresibilnost. Sinonim: 

compressibility of water. 

water coning – formiranje vodenog konusa. Tip kanalnog 

strujanja vode u ležištu tijekom proizvodnje 

nafte (v. channeling). Voda prodire u bušotinu 

uvlačenjem ispod vodo-naftnog kontakta (water-oil 

contact) ležišta u obliku konusa usmjerenog prema 

gore. Uzroci formiranja vodenog konusa su pad tlaka 

u ležištu i prebrza proizvodnja. Sinonimi: coning, 

coning off . 

water content – sadržaj vode. U sedimentologiji – količina 

vode koju sadrži porozni sediment ili sedimentna 

stijena. Općenito se izražava kao omjer (odnos) 

težine vode u sedimentu i težine suhog sedimenta 

(pomnožen s 100). 

water-continuous multiphase fl ow – višefazno strujanje 

s kontinuiranom vodenom fazom. Višefazno 

strujanje smjese nafte, plina i vode u kojem je nafta 

distribuirana u obliku kapljica okruženih vodom. U 

električnom smislu, smjesa se ponaša kao vodič. 

water cushion – vodeni jastuk. Voda upumpana u bušaću 

šipku za vrijeme ispitivanja bušotine kroz bušaće 

šipke (drill-stem test, DST) radi usporavanja punjenja 

i sprječavanja razaranja šipke pri iznenadnim 

promjenama tlaka. 

water cut (WC) – (1) udjel vode, stupanj zavodnjenja. 

Udjel (sadržaj, postotak) vode u ukupnoj proizvodnji 

kapljevine iz bušotine; volumenski protok vode 

u odnosu na ukupan volumenski protok tekućine, 

odnosno nafte i vode (volumeni su pri standardnom 

tlaku i temperaturi). Udjel vode se obično izražava

water-cut meter, watercutmeter 959 

water-drive reservoir 

kao postotak. (2) razrijeđen vodom. Termin koji označava 

fl uid razrijeđen vodom. 

water-cut meter, watercutmeter – mjerilo sadržaja 

vode. Naprava za mjerenje sadržaja (količine) vode 

u fl uidu u bušotini. Spušta se kroz kolonu uzlaznih 

cijevi (tubing). Mjerilo je osjetljivo na dielektrične 

konstante fl uida (dielektrične konstante ugljikovodika 

su između 2 i 6, a vode 80). 

water demineralizing – demineralizacija (omekšavanje) 

vode. Uklanjanje minerala (na primjer, spojeva kalcija, 

natrija i magnezija) iz vode destilacijom, ionskom 

izmjenom (zamjenom) ili kemijskim postupcima. 

water density – gustoća vode, v. density, specifi c gravity. 

water dew point (dew-point) – rosište (točka rosišta, 

temperatura rosišta) vode. Temperatura iznad koje se 

voda ne kondenzira pri specifi ciranom tlaku. Za bilo 

koji tlak, niži od specifi ciranog, neće doći do kondenzacije 

vode pri toj temperaturi rosišta (dew-point 

temperature). 

water displacement of oil – istiskivanje nafte vodom, 

zavodnjavanje, v. waterfl ood. 

water disposal well – bušotina za odlaganje otpadne 

vode, v. disposal well. 

water drive – vodotlačni (hidraulični) režim. Režim 

iskorištavanja naftnih i plinskih ležišta djelovanjem 

mehanizma istiskivanja nafte usljed ekspanzije vodonosnog 

bazena napajanja (akvifera) ležišta. Vrlo 

efi kasan režim – ležišni tlak ostaje jednak ili blizak 

početnom tlaku tijekom proizvodnje do zavodnjenja 

ležišta (konca proizvodnje). Na djelovanje tog režima 

također mogu upućivati niski proizvodni plinski 

faktori (GOR) i proizvodnja vode. Vodotlačni režim 

će djelovati vrlo djelotvorno u ležištima u kojima je 

akvifer jednako visoke poroznosti i permeabilnosti 

kao naftonosna zona ležišta, a efi kasnost režima će 

biti određena stupnjem nadomještanja volumena 

pražnjenja ležišta volumenom vode koja pritječe u 

ležište iz akvifera (u rijetkim slučajevima se cjelokupni 

volumen iscrpljenih fl uida iz ležišta nadomjesti 

pritokom vode iz akvifera). U ležištima gdje vodonosni 

bazen napajanja ima nisku poroznost i permeabilnost 

nema izgleda da će djelovanje vodotlačnog 

režima biti efi kasno. Vodotlačni režim iskorištavanja 

također postoji u plinskim ležištima. Postoje pimjeri 

plinskih ležišta (polja) čije su rezerve plina bile iscrpljene 

bez znatnijeg pada ležišnog tlaka djelovanjem 

vrlo aktivnog vodotlačnog režima. Međutim, 

dodatni iscrpak ostvaren djelovanjem vodotlačnog 

režima je obično samo nekoliko postotaka veći od 

iscrpka koji se postiže bez djelovanja aktivnog vodotlačnog 

režima (glavni faktor koji određuje koefi - 

cijent iscrpka plina je tlak napuštanja ležišta koji je 

veći ako je permeabilnost ležišta manja). Kod plinsko-kondenzatnih 

ležišta prirodni vodotlačni režim 

iskorištavanja je rijedak slučaj i ekonomski je atraktivan 

jedino ako je njegov utjecaj dovoljno velik za 

održavanje ležišnog tlaka na razini koja će gubitak 

kondenziranih ugljikovodika u ležištu svesti na minimum 

(pri takvim uvjetima neće trebati primijeniti 

proces cikličkog injektiranja plina u ležište ili neki 

drugi proces podržavanja ležišnog tlaka, odnosno 

izbjeći će se troškovi tih operacija). Sinonim: hydraulic 

drive, v. gas-cap drive, solution-gas drive, waterdrive 

reservoir. 

water-drive fi eld – polje s vodotlačnim režimom, v. water 

drive, water-drive reservoir. 

water-drive gas reservoir – plinsko ležište s vodotlačnim 

režimom, v. gas drive, water drive, water-drive 

reservoir. 

water-drive index (WDI) – indeks vodotlačnog (hidrauličnog) 

režima. Brojčani pokazatelj, izražen kao dio 

cijelog (jedinice), djelovanja vodotlačnog režima 

ležišta u kombiniranom (mješovitom) režimu (v. 

combination drive), odnosno pokazatelj udjela vodotlačnog 

režima (utjecaja pritjecanja vode iz akvifera 

u ležište) u djelovanju kombiniranog režima iskorištavanja 

ležišta. Ako u ležištu djeluje efi kasni vodotlačni 

režim, ležište tada treba iskorištavati tako da 

udjel indeksa tog režima bude najveći budući da je 

taj režim iskorištavanja obično najefi kasniji. Matematički 

indeks vodotlačnog režima čini neto pritok 

(volumen) vode iz vodonosnog bazena napajanja 

(akvifera) u ležište (pritok s odbitkom volumena 

proizvedene vode). Vrijednost indeksa vodotlačnog 

režima se mijenja tijekom proizvodnog vijeka ležišta; 

v. drive indexes. 

water drive of oil – istiskivanje nafte vodom, zavodnjavanje, 

v. waterfl ood. 

water-drive oil reservoir – naftno ležište s vodotlačnim 

režimom, v. water drive, water-drive reservoir. 

water-drive pool – ležište/polje s vodotlačnim režimom, 

v. water drive, water-drive reservoir. 

water-drive reservoir – ležište s vodotlačnim (hidrauličnim) 

režimom. Ležište koje je u direktnoj komunikaciji 

s vodonosnim bazenom napajanja (akviferom). 

Ako je akvifer velikog prostiranja i jednako visoke 

poroznosti i permeabilnosti kao produktivni dio 

(zona) ležišta, vodotlačni režim će biti aktivan i efi kasan 

u iskorištavanju ležišta budući da voda može slobodno 

strujati (pritjecati) iz akvifera u ležište i tako 

u određenoj mjeri nadomještati pražnjenje ležišta i 

podržavati ležišni tlak tijekom proizvodnje (podržavanje 

tlaka može biti potpuno ako je čitav volumen 

iscrpljenih fl uida nadomješten vodom, što je rijedak 

slučaj, do djelomično ako u produktivno ležište pritječe 

samo mala količina vode). U ležištima gdje je 

poroznost i permeabilnost akvifera niska nema izgleda 

da će djelovanje mehanizma vodotlačnog režima 

biti efi kasno. Osnovne karakteristike iskorištavanja 

naftnih ležišta efi kasnim vodotlačnim režimom su 

neznatan pad kapaciteta proizvodnje nafte (dok ne 

započne proizvodnja vode), postupan pad ležišnog 

tlaka i (obično) neznatna promjena proizvodnog 

plinskog faktora (osobito ako ne postoji primarna 

plinska kapa). Kod plinskih ležišta s vodotlačnim 

režimom djelovanje režima je identično naftnim ležištima. 

S padom tlaka u ležištu dolazi do prodora 

vode u njega i time do podržavanja ležišnog tlaka 

(i tlaka na ušću bušotine) i, prema tome, kapaciteta 

proizvodnje što može rezultirati manjim troškovima 

proizvodnje budući da nisu potrebni kompresori. 

Međutim, voda koja iz akvifera pritječe u plinsko ležište 

ne istiskuje efi kasno plin iz pornog prostora (za 

razliku od djelovanja vodotlačnog režima u naftnim 

ležištima) tako da zasićenje ležišta rezidualnim plinom 

u njegovoj zavodnjenoj zoni obično iznosi čak 

30 do 50%. Razlika u iscrpku plina kod vodotlačnog 

režima i volumetrijskog režima (režim ekspanzije plina 

bez vodotlačnog režima) obično je samo nekoliko

water-drive volatile oil reservoir 960 

waterfl ood mobility ratio 

postotaka. Često kod iskorištavanja plinskih ležišta s 

akviferom tlak u početku pada, kao u slučaju volumetrijskog 

režima, a zatim se pad usporava i stabilizira 

djelovanjem pritoka vode. Utjecaj vodotlačnog 

režima je katkada povoljan, ali katkada u pojedine 

dijelove ležišta zbog heterogenosti i nejednako intenzivne 

proizvodnje plina može prijevremeno prodrijeti 

voda i blokirati dio rezervi plina; v. gas drive, 

water drive, combination drive, gas-cap drive, solution-gas 

drive. 

water-drive volatile oil reservoir – ležište isparljive 

(hlapljive) nafte s vodotlačnim (hidrauličnim) režimom, 

v. volatile oil reservoir, water drive, water-drive 

reservoir. 

watered out – zavodnjen. Pojam koji opisuje naftne 

i/ili plinske bušotine čija se proizvodnja nafte i plina 

smanjila, a proizvodnja vode povećala do te mjere 

da njihova proizvodnja više nije profi tabilna. Zavodnjenje 

bušotina se često događa u ležištima s 

vodotlačnim režimom (water-drive reservoir) usljed 

napredovanja (dizanja) vodo-naftnog kontakta (water-oil 

contact) do produktivne zone ležišta ili zbog 

nastanka vodenih konusa (water coning). Do zavodnjenja 

također može doći prodorom vode (water 

breakthrough) od injekcijske bušotine u proizvodnu 

u procesu konvencionalnog zavodnjavanja naftnih 

ležišta (waterfl ood). Sinonim: gone to water. 

watered-out reservoir – zavodnjeno ležište. Naftno 

ili plinsko ležište koje proizvodi sve više vode i sve 

manje ugljikovodika (nafte ili plina) da proizvodnja 

iz ležišta više nije profi tabilna zbog visokih troškova 

odlaganja otpadne vode. Takva ležišta su obično s 

aktivnim (jakim) vodotlačnim režimom; v. watered 

out. 

water encroachment – pritjecanje vode u ležište. Strujanje 

(pritjecanje) vode iz vodonosnog bazena napajanja 

ili akvifera ležišta u produktivni dio (zonu) ležišta 

u procesu proizvodnje nafte i/ili plina zbog pada 

ležišnog tlaka i smanjivanja volumena nafte i plina 

u ležištu. Prodor vode u ležište nije poželjna pojava, 

jer uzrokuje brži porast udjela vode u produkciji 

bušotina. U ležište može pritjecati (prodrijeti) rubna 

voda (edge water) ili podinska voda (bottom water); v. 

watered out, watered-out reservoir. 

water encroachment map – karta pritjecanja vode u 

ležište. Karta koja prikazuje postotak vode u proizvodnji 

(postotak proizvedene vode) i lokacije zavodnjenih 

bušotina. Često se izrađuje u pravilnim 

vremenskim razmacima i služi za praćenje napredovanja 

vode u ležištima s vodotlačnim režimom; v. 

water encroachment. 

water entry survey – ispitivanje mjesta pritoka vode. 

Određivanje (utvrđivanje) mjesta pritjecanja vode iz 

sloja u bušotinu, na primjer, mjerenjem temperature 

(temperature log) ili primjenom radioaktivnih trejsera 

(radioactive tracer log). 

water-external emulsion – emulzija tipa «nafta u vodi», 

v. oil-in-water emulsion. 

water-external micellar solution – micelarna otopina 

(mikroemulzija, microemulsion) s vodenom vanjskom 

(kontinualnom) fazom. Micelarna otopina (mikroemulzija) 

u kojoj je voda otapalo (solvent) u kojem 

su formirane micele voda. Takve micele su sposobne 

solubilizirati naftu u svojim jezgrama (unutrašnjosti). 

Micelarna otopina s vodenom vanjskom fazom, 

prema tome, čini micele nabubrelim solubilizacijom 

nafte, koje su dispergirane u vodi i imaju visok sadržaj 

vode, odnosno nizak sadržaj nafte. Sinonim: 

water-external microemulsion; v. micellar solution, oilexternal 


water-external microemulsion – micelarna otopina 

(mikroemulzija) s vodenom vanjskom (kontinualnom) 

fazom, v. water-external micellar solution. 

water fi nder – šipka za određivanje nivoa vode, v. waterfi 

nding rule. 

water-fi nding paper – papir za određivanje nivoa vode. 

Papir, osjetljiv na vodu, za određivanje (mjerenje) 

visine vode u skladišnom naftnom rezervoaru (oil 

storage tank). 

water-fi nding rule – šipka za određivanje nivoa vode. 

Graduirana metalna šipka s papirom ili pastom koji 

u kontaktu s vodom mijenjaju boju, za određivanje 

(mjerenje) dubine slobodne vode u naftnom skladišnom 

rezervoaru (oil storage tank). Sinonim: water 

fi nder. 

water fl eas – kladoceri, rašljoticalci, vodene buhe, v. cladocerans. 

waterfl ood, water fl ood – zavodnjavanje, obično (konvencionalno, 

klasično) zavodnjavanje, istiskivanje 

nafte vodom. Proces tzv. sekundarne proizvodnje 

(dobivanja) nafte istiskivanjem vodom (injektiranjem 

vode). Primjenjuje se nakon što je primarna 

proizvodnja nafte (proizvodnja iskorištavanjem prirodne 

energije ležišta) dosegla nivo granične ekonomičnosti 

(prirodna energija ležišta je gotovo iscrpljena), 

za razliku od metode podržavanja ležišnog tlaka 

injektiranjem vode (v. pressure maintenance by water 

injection). Zavodnjavanje se najviše primjenjuje kao 

metoda proizvodnje. Kriteriji eliminacije (primjenljivosti) 

procesa (v. screening criteria) najmanje su 

rigorozni od svih procesa povećanja iscrpka nafte 

(EOR-procesi) – gustoća nafte do 0,950; viskoznost 

nafte do 500 cp; permeabilnost ležišne stijene veća 

od 1 md; dubina ležišta nije ograničenje primjene. 

Sinonimi: cold-water displacement, cold-water drive, 

cold-water fl ood, water displacement of oil, water drive 

of oil, waterfl ooding; v. pressure maintenance, pressure 

maintenance by water injection. 

waterfl ooding, water fl ooding – zavodnjavanje, obično 

(konvencionalno, klasično) zavodnjavanje, v. waterfl 

ood. 

waterfl ooding kick – skok proizvodnje u procesu zavodnjavanja, 

v. waterfl ood kick. 

waterfl ood kick – skok proizvodnje u procesu zavodnjavanja. 

Prvi mjerljivi skok (porast) proizvodnje nafte 

kao rezultat procesa zavodnjavanja. Injektirana voda 

najprije komprimira i ponovno otapa plin u nafti i 

nakon toga istiskuje naftu. U procesu zavodnjavanja 

može proći godina (i više) dana prije nego što dođe 

do skoka proizvodnje. Sinonim: waterfl ooding kick. 

waterfl ood method of wettability determination 

– metoda određivanja močivosti zavodnjavanjem 

jezgre (istiskivanjem nafte vodom iz jezgre). Metoda 

određivanja močivosti stijena prema veličini iscrpka 

nafte pri zavodnjavanju svježih jezgara pod kontroliranim 

laboratorijskim uvjetima – iz strogo hidrofi lnih 

jezgara dobije se veliki dio nafte prije prodora vode, 

a vrlo malo nafte nakon prodora; v. wettability measurement. 

waterfl ood mobility ratio – koefi cijent pokretljivosti u

waterfl ood residual oil saturation 961 

procesu zavodnjavanja. Omjer (odnos) pokretljivosti 

(v. mobility ratio) injektirane (istiskivajuće) vode i 

pokretljivosti istiskivane nafte u procesu zavodnjavanja. 

waterfl ood residual oil saturation – rezidualno zasićenje 

naftom (zasićenje rezidualnom naftom) u procesu 

zavodnjavanja. Zasićenje pora naftom koja je preostala 

u ležištu nakon završetka procesa zavodnjavanja; 

v. residual-oil saturation. 

water formation volume factor – slojni (ležišni) volumetrijski 

(obujamski) faktor vode. Omjer volumena 

slojne vode s otopljenim plinom pri ležišnim uvjetima 

i volumena vode pri standardnim uvjetima. 

Izražava promjenu volumena slojne vode kada 

dođe pod površinske uvjete usljed izdvajanja plina 

i ekspanzije vode zbog pada tlaka i kontrakcije vode 

zbog smanjenja temperature. Rijetko je veći od 1,06. 

Sinonim: formation volume factor of water. 

water frac – frakturiranje formacije vodom. U tehnologiji 

obrade formacija – uobičajena metoda hidrauličkog 

frakturiranja formacija (hydraulic fracturing) u 

plinskim i naftnim bušotinama primjenom slatke ili 

slane vode kao radnog fl uida za frakturiranje. Voda 

ima dobru pumpabilnost i nije zapaljiva. Često se 

vodi za frakturiranje dodaju agensi za geliranje i sprječavanje 

gubljenja fl uida. 

water gas – vodeni plin. Vrsta generatorskog plina. Plinovito 

gorivo dobiveno cikličkom obradom užarenog 

koksa ili ugljena smjesom vodene pare i zraka. 

Glavne komponente vodenog plina su vodik i ugljikmonoksid. 

water-gas miscible fl ood (fl ooding) – v. water-alternating-gas 

fl ood. 

waterglass treatment – obrada vodenim staklom. Izolacija 

vodonosnih formacija u bušotinama vodenim 

staklom (silikatom natrija). 

water gun – vodeni top. U marinskoj seizmičkoj prospekciji 

– jedan od tipova izvora seizmičke energije 

koji se, nakon zračnog ili pneumatskog topa (v. air 

gun) najčešće primjenjuje u seizmičkim istraživanjima 

na moru. U vodenom topu se klip potisne kroz 

vodu takvom brzinom da se stvori vakuumski mjehur 

(efekt implozije). Raspad mjehura izazove zračenje 

akustičke energije. 

water hardness – tvrdoća vode, v. hardness, 2. 

water hauler – ugovorni prijevoznik otpadne slane vode, 

v. saltwater hauler. 

water holdup – volumen vode u bušotini. Volumenski 

udjel vode u kanalu bušotine u danom trenutku. 

water hole – vodonosna bušotina, v. water well, 1. 

water horizon – vodonosni horizont, akvifer, v. aquifer. 

water-in-crude (water-in-crude oil) emulsion – emulzija 

tipa »voda u nafti«, obična emulzija, v. water-in-oil 

emulsion. 

water infl ux – (1) prodor vode u ležište. Ulaženje vode 

(prirodne ili injektirane) u naftonosni ili plinonosni 

sloj/ležište. Sinonim: water inrush. (2) pritjecanje (pritok) 

vode u ležište. Jedan od režima (mehanizama) 

iskorištavanja naftnih ili plinskih ležišta (proizvodnje 

nafte ili plina) u kojem strujanje vode istiskuje naftu 

(ili plin) u bušotine. 

water infl ux reservoir – ležište s podržavanjem tlaka 

pritokom vode. Naftno ili plinsko ležište u kojem strujanje 

(pritjecanje) vode iz rubnog ili podinskog dijela 

ležišta nadomještava volumen proizvedenih fl uida i 

water-in-oil emulsion drilling mud 

tako potpomaže održavanje ležišnog tlaka tijekom 

proizvodnje. 

watering-back – razrjeđivanje bušaće isplake. Metoda 

razrjeđivanja bušaće isplake (drilling mud) koja 

je otežala zbog čestica probušenih stijena (drilled 

solids) dodavanjem tekućina u isplačne rezervoare 

(mud tanks) nakon njena prolaza kroz uređaj za kontrolu 

čvrstih čestica. 

watering off – blokada pora isplačnim fi ltratom. Blokada 

pora slojeva (stijena) s niskom permeabilnošću 

vodom koja dolazi iz isplačnog fi ltrata. Sprječava 

strujanje slojnih fl uida u bušotinu (kanal bušotine). 

water injection – injektiranje vode. (1) v. waterfl ood. 

(2) Tip bušenja s ispuhivanjem zrakom (air drilling) 

i dodavanjem vode u bušotinu radi sprječavanja 

urušavanja stijene (primjenjuje se u bušenju suhih i 

nekonsolidiranih pješčenjaka). 

water-injection pressure maintenance – podržavanje 

ležišnog tlaka injektiranjem vode, v. pressure-maintenance 

by water injection. 

water-injection well – vodna injekcijska bušotina. U 

proizvodnji nafte – bušotina za injektiranje vode u 

ležište radi povećanja iscrpka nafte. Sinonim: water 

injector. 

water injector – vodna injekcijska bušotina, v. waterinjection 

well. 

water-in-liquid ratio (WLR) – vodo-tekućinski faktor, v. 

water-liquid ratio. 

water-in-oil emulsion (W/O, WIOE) – emulzija tipa 

»voda u nafti«, obična emulzija. Emulzija s vodom kao 

unutarnjom (disperznom, diskontinualnom) fazom 

(discontinuous phase) i naftom kao vanjskom (neprekidnom, 

kontinualnom) fazom (continuous phase), 

odnosno suspenzija vodenih kapljica u nafti. Tip naftne 

emulzije koja se najčešće sreće u procesu proizvodnje 

nafte na poljima. Dispergirana faza je voda, 

često mješavina slane slojne vode i čvrstih (krutih) 

čestica (pijeska, mulja, kamenca, produkata korozije, 

precipitata otopljenih čvrstih čestica) s prirodnim 

emulgatorima – površinski aktivnim spojevima (na 

primjer, asfalteni, smole koje sadržavaju organske kiseline 

i baze, naftenske kiseline, karboksilne kiseline, 

spojevi sumpora, fenoli i drugi), fi no razdijeljenim 

čvrstim česticama (pijesak, glina, šejl, silt, isplaka, 

kamenac, produkti korozije, parafi n, precipitirani 

asfalteni, smole) i kemijskim aditivima (inhibitori 

korozije, dispergatori parafi na, biocidi i drugi). Razne 

kemikalije koje se rabe u remontnim operacijama i 

procesima povećanja iscrpka nafte (EOR-procesima, 

na primjer u podzemnom izgaranju nafte i istiskivanju 

nafte otopinama polimera, površinski aktivnih 

tvari i kaustika) mogu uzrokovati nastanak vrlo stabilnih 

(čvrstih) naftnih emulzija. Emulzije tipa »voda 

u nafti« se mogu podijeliti u dvije skupine – (a) čvrste 

emulzije (vrlo stabilne, teško se razbijaju – v. tight 

emulsion), i (b) slabe emulzije (nestabilne, lako se 

razlažu – v. loose emulsion). Sinonimi: inverted emulsion, 

invert emulsion, normal emulsion, oil-external 

emulsion, regular emulsion, water-in-crude emulsion, 

water-in-crude oil emulsion. 

water-in-oil emulsion drilling mud – emulzijska bušaća 

isplaka tipa »voda u ulju«, bušaća isplaka na bazi 

emulzije tipa »voda u ulju«, inverzna emulzijska bušaća 

isplaka. Bušaća isplaka na bazi nafte pripremljena s 

emulzijom tipa »voda u ulju« sa slatkom ili slanom

water-in-oil emulsion mud 962 

water of hydration 

vodom (kao disperznom tekućom fazom, discontinuous 

phase) i sirovom naftom ili plinskim uljem (kao 

kontinuiranom tekućom fazom, continuous phase) i 

s dodatkom emulgatora te katkada gline i oteživača. 

Posjeduje svojstvo niske fi ltracije, pa se primjenjuje 

za bušenje produktivnih slojeva i jezgara (jer 

ih ne zagađuje infi ltriranom vodom), za bušenje 

glina sklonih bubrenju i urušavanju te za radove na 

završnom opremanju proizvodnih bušotina. Sinonimi: 

inverted emulsion drilling mud, inverted emulsion 

mud, inverted mud, inverted oil drilling mud, inverted 

oil-emulsion drilling mud, inverted oil-emulsion mud, 

inverted oil mud, invert emulsion drilling fl uid, invert 

emulsion drilling mud, invert emulsion mud, invert 

emulsion oil mud, invert mud, invert oil-emulsion drilling 

mud, invert oil-emulsion mud; v. emulsion mud, 

oil-in-water emulsion drilling mud. 

water-in-oil emulsion mud – emulzijska isplaka tipa 

»voda u ulju«, inverzna emulzijska isplaka, v. water-inoil 


water-in-oil-in-water (w/o/w) emulsion – emulzija 

tipa »voda u nafti/nafta u vodi«, v. oilfi eld emulsions. 

water inrush – prodor vode u ležište, v. water infl ux. 

water isothermal compressiblity – kompresibilnost 

(stlačivost) vode, v. water compressibility. 

water jet – mlaznica za uklanjanje taloga. Visokotlačna 

mlaznica (high-pressure nozzle) koja se rabi za usmjeravanje 

struje vode na stijenke i dno posude radi 

uklanjanja taloga. Sinonim: sand jet. 

water knockout (knock out) – (1) dekantacijski rezervoar, 

v. gunbarrel; (2) separator, v. separator. 

water knockout drum – separator za odvajanje vode. 

Uređaj za uklanjanje vode iz proizvedene nafte ili 

plina. Sinonimi: water knockout trap, water knockout 

vessel. 

water knockout trap – separator za odvajanje vode, v. 

water knockout drum. 

water knockout vessel – separator za odvajanje vode, 

v. water knockout drum. 

water leg – vodeni sifon, v. water siphon. 

water level – (1) nivo (razina) vode u ležištu. Ploha (površina) 

u naftnom ili plinskom ležištu ispod koje su 

pore (porni prostor) stijene zasićene vodom, a iznad 

nje postoji komercijalna akumulacija ugljikovodika, 

na primjer, granica razdjela (kontakt) nafta-voda (oilwater 

contact) ili plin-voda (gas-water contact). (2) 

vodno lice (zrcalo), v. water table. 

water-level weathering – trošenje (raspadanje) na nivou 

vode. U geologiji – lateralno (bočno) širenje vodenog 

prostora na priobalnim područjima zbog naizmjeničnog 

vlaženja (močenja) i isušivanja stijena 

što uzrokuje povlačenje obale. Djelovanjem takvog 

procesa se stvaraju žalovi (plaže, beaches) koji nisu 

povezani sa zastojima u pomicanju obalne linije, 

osobito u slučaju poroznih i eroziji lako podložnih 

stijena. 

waterline – (1) linija vode. U gelogiji – (a) Migrirajuća 

linija kontakta ili migrirajuća granica između kopna 

i mora; obalna linija (shoreline). (b) Stvarni kontakt 

(linija kontakta) u danom vremenu između stajaće 

vode jezera ili mora i okružujućeg kopna. (c) Granica 

povratnog valjanja valova (limit of backrush) na mjestima 

gdje su valovi prisutni na žalu. (2) vodna linija 

broda. (a) Presjecište površine mirne vode i boka broda, 

odnosno linija koju opisuje površina mirne vode 

oko vanjske oplate broda. (b) Oznaka na trupu broda 

koja pokazuje nivo vode kada je brod pravilno uravnotežen. 

(3) vodno lice (zrcalo), v. water table. 

water line – (1) linija vode, v. waterline, 1. (2) vodo-naftni 

kontakt, v. water-oil contact. 

water-liquid ratio (WLR) – vodo-tekućinski faktor. U 

proizvodnji nafte – omjer (odnos) volumenskog protoka 

vode i ukupnog volumenskog protoka tekućine 

(nafte i vode) pri temperaturi i tlaku strujanja. Drugi 

oblik pisanja termina: water-in-liquid ratio. 

waterlogged – polunatopljen vodom. Termin za označavanje 

područja na kojima se voda nalazi blizu površine 

zemlje ili iznad nje. 

water loss – gubitak vode. U tehnologiji bušaćih isplaka 

– svojstvo bušaće isplake na bazi vode (vodobazne 

bušaće isplake, water-base drilling mud) da gubi 

vodu (fi ltrat, fi ltrate) u propusne formacije kada se 

na stijenki kanala bušotine (side of wellbore) stvara 

isplačna obloga (kora, fi lter cake, mud cake). Gubitak 

vode se mjeri u laboratoriju ispitivanjem fi ltracije u 

fi ltarskoj preši (fi lter press). 

water-loss additive – aditiv za sprječavanje gubitka 

vode. U tehnologiji bušaćih isplaka – aditiv za bušaće 

isplake (drilling-mud additive) koji se rabi za smanjivanje 

gubitka vode iz isplake. Kao aditivi se rabe 

bentonit (bbentonite), dispergatori (dispersants), 

škrob (starch), karboksimetil celuloza (CMC). 

water mass – vodena masa. U oceanografi ji – (1) Tijelo 

(masa) morske vode koje ima karakterističan raspon 

temperature i saliniteta defi niran krivuljom temperatura-salinitet 

i kemijski sastav. (2) Tijelo (masa) 

morske vode koje se sastoji od smjese dvaju ili više 

tipova vode (v. water type). 

water-miscible fl ooding – v. micellar-polymer fl ood. 

water mobility – pokretljivost vode (vodene faze). 

Omjer efektivne ili relativne permeabilnosti ležišne 

stijene za vodu (vodenu fazu) pri srednjem zasićenju 

vodom u području ležišta iza fronte istiskivajuće 

vode (u području ležišta obuhvaćenog injektiranom 

vodom) i viskoznosti vode. Čini mjeru sposobnosti 

strujanja vode kroz ležišnu stijenu. U procesu istiskivanja 

nafte vodom brzina istiskivanja je proporcionalna 

pokretljivosti vode; v. mobility, mobility ratio, 

oil mobility, water-oil mobility ratio. 

water mud – isplaka na bazi vode, v. water-base drilling 

mud. 

water of compaction – voda kompakcije (zbijanja) sedimenata. 

Oslobođena voda (v. rejuvenated water) 

pri razaranju pora u vrijeme kompakcije (zbijanja) 

sedimenata (compaction of sediments); v. metamorphic 

water. 

water of capillarity – kapilarna voda, v. capillary water, 

1. 

water of crystallization – kristalizacijska voda. Voda 

u kristalnoj strukturi koja je kemijski vezana, ali se 

može izdvojiti zagrijavanjem; molekularna voda 

(molecular water), na primjer, u gipsu (kalcij-sulfat s 

vodom). 

water of dilation – voda prezasićenja (prezasićenosti, 

bubrenja), v. water of supersaturation. 

water of hydration – hidratna voda, voda hidratacije. 

Voda koja se u određenoj količini nalazi u kristalnom 

spoju (crystalline compound) i formira hidrat (kemijski 

je vezana u kristalnoj tvari u obliku hidrata), ali se 

može osloboditi (ukloniti) djelovanjem topline (za

water of imbibition 963 

water sand 

grijavanjem) bez promjene sastava spoja. Sinonimi: 

chemical water, hydration water. 

water of imbibition – (1) upijena voda. Količina vode 

koja može biti u stijeni (koju stijena može sadržavati) 

izna vodnog lica (zrcala – v. water table). (2) upijena 

voda, voda zasićenja (zasićenosti), v. water of saturation. 

water of retention – retencijska voda. Dio porne (intersticijalne) 

vode (v. interstitial water) u sedimentnoj 

stijeni koji je zadržan u porama stijene kapilarnim 

tlakom i pri uvjetima slobodnog strujanja. Retencijska 

voda se obično (ali netočno) naziva terminom 

connate water (vezana ili konatna voda). 

water of saturation – voda zasićenja (zasićenosti), upijena 

voda. Količina vode koju može apsorbirati upijajući 

materijal bez njegova bubrenja. Sinonim: water 

of imbibition. 

water of supersaturation – voda prezasićenja (prezasićenosti, 

bubrenja). Količina voda koja je veća od 

količine potrebne za zasićenje (zasićenost, water of 

saturation); voda u sedimentnim materijalima koji 

se nadimlju ili bubre – poput plastičnih glina (plastic 

clays) ili muljnih tokova (fl owing mud) čije čestice 

nisu u kontaktu jedna s drugom i odijeljene su vodom. 

Sinonim: water of dilation. 

water-oil (water/oil) contact (OWC) – vodo-naftni 

kontakt, kontakt voda-nafta. Dvodimenzijska površina 

razdjela akumulacije nafte i podinske akumulacije 

vode u ležištu. Defi nira se na dva načina – kao 

najveća dubina ležišta na kojoj je zasićenje vodom 

jednako 100% i kao najveća dubina ležišta s koje 

se proizvodi samo voda. Za određivanje položaja 

(dubine) početnog vodo-naftnog kontakta (initial 

water-oil contact) rabi se više metoda – karotaža, 

analiza jezgara i kapilarnih tlakova te druge metode. 

Vodo-naftni kontakt može biti u ležištu oštro izražen 

ili stupnjevit. U mnogim ležištima njegova početna 

dubina varira i obično je, ali ne uvijek, horizontalan. 

Uzrok kosog položaja kontakta je lateralna varijacija 

kapilarnog tlaka, ali katkada i neravnoteža viskoznih 

sila u ležištu te strujanje vode ispod stacionarne (nepokretne) 

nafte (strujanje vode može biti posljedica 

pada tlaka u jednom od više ležišta ispod kojih zaliježe 

zajednički akvifer ili zbog arteškog strujanja 

vode). I u slučaju kada je početni vodo-naftni kontakt 

horizontalan, on će često poprimati kosi položaj 

tijekom proizvodnje. Sinonimi: oil-water contact, 

oil-water horizon, oil-water interface, oil-water surface, 

oil-water table. 

water-oil mobility ratio – koefi cijent pokretljivosti vode 

i nafte. Omjer pokretljivosti vode (istiskivajuće faze) 

i slojne nafte (istiskivane faze) u procesu zavodnjavanja 

(istiskivanja nafte vodom, waterfl ood). Matematički 

se izražava kao omjer (kvocijent) umnoška 

relativne permeabilnosti za vodu (pri srednjem zasićenju 

vodom u području ležišta iza fronte istiskivajuće 

vode) i viskoznosti nafte i umnoška relativne 

permeabilnosti za naftu (pri minimalnom zasićenju 

vodom ispred fronte istiskivajuće vode) i viskoznosti 

vode. Kako fl uidi u ležištu struje pri jednakom gradijentu 

tlaka, brzina strujanja je jednaka u zoni ležišta 

obuhvaćenoj injektiranom vodom i u zoni naftne 

fronte jedino ako su pokretljivosti vode i nafte jednake, 

odnosno, kada je njihov omjer jednak jedinici. 

Prema tome, očito je da će kod koefi cijenta pokretlji- 

vosti većeg od jedinice voda strujati većom brzinom 

nego nafta i prerano prodrijeti u proizvodne bušotine. 

U tom slučaju koefi cijent pokretljivosti se smatra 

nepovoljnim; v. mobility, oil mobility, water mobility, 

mobility ratio. 

water-oil (water/oil) ratio (WOR) – vodo-naftni faktor. 

Omjer volumena proizvedene vode (u standardnim 

kubičnim metrima ili barelima) i volumena proizvedene 

nafte (u standardnim kubičnim metrima ili barelima) 

ili količina vode što je proizvedena s jednim 

kubičnim metrom (ili barelom) nafte. 

water-oil relative permeability – relativna permeabilnost 

sustava fl uida voda-nafta. Dvofazna relativna 

permeabilnost sustava fl uida voda-nafta se obično 

prikazuje u ovisnosti o zasićenju stijene vodom. Kod 

minimalnog (nereducibilnog) zasićenja vodom relativna 

permeabilnost za vodenu fazu je jednaka nuli 

(vodena faza je nepokretna), a relativna permeabilnost 

za naftnu fazu je maksimalna i jednaka nekoj 

vrijednosti koja je manja od jedan ili od 100%-tne 

permeabilnosti. Pri tom zasićenju struji samo nafta, 

ali smanjenim kapacitetom zbog prisutnosti vezane 

vode. Relativna permeabilnost za naftnu fazu, 

međutim, može biti jednaka jedinici kod nereducibilnog 

zasićenja vodom, tj. kada se njena vrijednost 

normalizira za nereducibilno zasićenje vodom. S 

porastom zasićenja ležišta vodom povećava se relativna 

permeabilnost za vodu, a smanjuje za naftu. 

Maksimalno zasićenje vodom je postignuto kod 

rezidualnog zasićenja ležišta naftom pri kojem je 

relativna permeabilnost za naftu jednaka nuli (nafta 

postaje nepokretna faza). Relativna permeabilnost 

za vodenu fazu u vodonosnom bazenu napajanja 

(akvifer) ležišta je jednaka jedinici pri 100%-tnom zasićenju 

vodom; v. relative permeability, gas-oil relative 

permeability, three-phase relative permeability. 

water-pressure maintenance – podržavanje ležišnog 

tlaka injentiranjem vode, v. pressure maintenance by 

water injection. 

water processing – obrada vode. U proizvodnji nafte i 

plina – obrada vode proizvedene s ugljikovodicima 

radi odlaganja ili injektiranja u ležište (u procesu 

zavodnjavanja ležišta). Iako je slojna voda otpadni 

produkt, njena je obrada često nužna. Opća shema 

procesa obrade uključuje uklanjanje nafte i čvrstih 

čestica, fi ltriranje, deaeraciju i, ako je potrebno, obradu 

biocidima. 

water quality – kvaliteta vode. Prikladnost vode za 

uporabu koja je određena fi zikalnim, kemijskim i biološkim 

faktorima 

water-repellant reservoir – hidrofobno ležište, v. oilwet 

reservoir. 

water resources – vodni resursi. Opći termin koji obuhvaća 

mjesto zalijeganja (occurrence), popunjavanje 

(obnavljanje, replenishment), gibanje (movement), 

protok (discharge), količinu (quantity), kvalitetu (quality) 

i raspoloživost (dostupnost, availability) voda. 

water-rolled – zaobljen (izvaljan) vodom. Termin za 

označavanje okruglih (zaobljenih) i glatkih sedimentnih 

čestica (sedimentary particles) koje su bile izvaljane 

vodom. 

water sand – (1) vodonosni pijesak. Porozni pijesak s 

visokim sadržajem vode ili potpuno zasićen vodom; 

v. oil sand. (2) krhotine probušenog pješčenjaka. Termin 

iz tehnologije bušenja kojim se označavaju čiste

water saturation 964 

water viscosity 

i svijetle krhotine probušenog pješčenjaka iznesene 

bušaćom isplakom. 

water saturation – zasićenje vodom. Dio ili postotak 

pornog volumena stijene ispunjen (zasićen) slojnom 

vodom (ostatak pornog prostora je ispunjen naftom 

i/ili plinom). 

water scrubber – skruber za vodeno pranje plina. Uređaj 

ili sustav u kojem struja plina dolazi u kontakt s 

vodom koja ispire u njoj topljive komponente (primjese) 

plina. 

water sensitive formation – formacija osjetljiva na 

utjecaj vode. Formacija (sloj) u kojoj voda može smanjiti 

permeabilnost – uobičajeni uzrok je bubrenje 

monmorijonita (montmorillonite swelling). 

water separation – separacija (odvajanje) vode. Uklanjanje 

vode iz sirove nafte ubrzo nakon što je proizvedena 

iz ležišta. Voda i emulzija vode i nafte se 

najprije ostave za istaloživanje kako bi se dio vode 

prirodno separirao. Nakon uklanjanja plina nafta se 

zagrijava i prolazi kroz elektrostatički precipitator za 

razbijanje emulzije i uklanjanje vode. 

water shut-off (shutoff ) – izolacija vodonosne formacije. 

Cementacija vodonosne formacije (cementing of 

water-bearing formation) u bušotini. 

water siphon – vodeni sifon. Sustav cijevi (cjevovodni 

sustav) za regulaciju istjecanja vode i održavanje 

nivoa granice (površine razdjela) nafte i vode u uređaju 

za obradu emulzije vode i nafte (treater). Voda 

struji kroz vertikalnu cjevovodnu petlju postavljenu 

na podesivom nivou ispod razine u uređaju s vrhom 

petlje koji je tlačno izjednačen s plinskom zonom 

uređaja. Sinonimi: grasshopper, water leg. 

water softening – omekšavanje vode. Uklanjanje iona 

kalcija i magnezija (koji uzrokuju stvaranje kamenca) 

iz tvrde vode (hard water) ili njihova zamjena više 

topljivim ionima natrija kemikalijama ili ionskom izmjenom 

(zamjenom iona). 

water-solids (water/solids) ratio – omjer vode i čvrstih 

čestica. Omjer (odnos) težine vode i težine ukupnih 

čvrstih čestica u kaši (slurry). 

water specifi c gravity – relativna gustoća vode, v. density, 


water spreading – popunjavanje rezervi podzemne 

vode zalijevanjem. Umjetno popunjavanje rezervi 

podzemne vode (ground water) razlijevanjem vode 

po apsorpcijskoj površini. Primjena termina se 

obično proširuje uključujući sve metode umjetnog 

popunjavanja rezervi – površinske objekte ili plitke 

brazde, jame ili bazene (za razliku od injektiranja 

vode kroz bušotine ili okna). 

water-steam displacement – v. steamfl ood. 

water string – zaštitna kolona (kolona zaštitnih cijevi) 

za izolaciju vode. U procesu bušenja – cementirana 

zaštitna kolona (kolona zaštitnih cijevi, casing) koja 

služi za izolaciju (zatvaranje) vode iz formacija tijekom 

procesa bušenja. 

water supply – (1) vodoopskrba, opskrba vodom, izvor 

vode. Izvor ili volumen vode koji je na raspolaganju 

za uporabu. (2) sustav vodoopskrbe (opskrbe vodom). 

Sustav rezervoara, bušotina, vodova i postrojenja za 

pročišćavanje koji su nužni da bi voda bila dostupna 

i prikladna za uporabu. 

water table – (1) vodno lice (zrcalo). U hidrologiji – površina 

(ploha) između zone zasićenja ili zasićene 

zone (v. zone of saturation) i zone aeracije ili prozrač- 

ne zone (v. zone of aeration). Također, površina tijela 

neukliještene podzemne vode (v. unconfi ned ground 

water) na kojoj je tlak jednak atmosferskom tlaku. 

Sinonimi: free-water elevation, free-water surface (v.), 

ground-water level, ground-water surface, groundwater 

table, level of saturation, phreatic surface, plane 

of saturation, saturated surface, water level, waterline. 

(2) nosač nepokretnog koloturnika. U tehnici bušenja 

– nosač nepokretnog koloturnika (crown block) na 

gornjoj (vršnoj) platformi (podištu) bušaćeg tornja 

(v. crow’s nest). (3) središnji otvor (prosjek) za bušenje, 

v. moonpool. 

water-table aquifer – vodonosni horizont (akvifer) s 

vodnim licem (vodnim zrcalom), slobodni vodonosni 

horizont (akvifer), v. unconfi ned aquifer. 

water-table cement – cement vodnog lica (vodnog zrcala), 

cement isparavanja podzemnih voda, v. groundwater 

cement. 

water-table map – karta vodnog lica (vodnog zrcala, 

nivoa podzemne vode). Karta na kojoj je izolinijama 

prikazana gornja površina (ploha) zone zasićenja (v. 

zone of saturation). 

water-table rock – stijena vodnog lica (vodnog zrcala). 

Cementirana stijena (cemented rock) na nivou ili blizu 

nivoa vodnog lica (zrcala) podzemne vode. 

water-table stream – struja podzemne vode na nivou 

vodnog lica. Koncentrirano strujanje podzemne vode 

(fl ow of ground water) na nivou vodnog lica (zrcala) u 

stijenama s visokom permeabilnošću. 

water-table well – bestlačni zdenac (bunar); bestlačna 

bušotina. Zdenac (bunar) ili bušotina koji su raskrili 

neukliještenu (neartešku) podzemnu vode (v. unconfi 

ned ground water). Nivo vode u takvim zdencima ili 

bušotinama se može (ali ne mora) nalaziti na nivou 

vodnog lica ili zrcala (v. water table). 

water tagging – obilježavanje vode trejserom. Uvođenje 

posebnih stranih supstancija (trejsera) u vodu radi 

praćenja njena gibanja (strujanja) mjerenjem kasnijeg 

položaja i distribucije (koncentracije) trejsera. 

water treating plant – uređaj (postrojenje) za obradu 

(pročišćavanje) vode. Sustav cjevovoda, rezervoara, 

pumpi, aeratora, uređaja za dodavanje kemikalija, 

komora za miješanje, taložnih bazena, žljebova, fi ltara, 

regulacijskih naprava i ostalih neophodnih elemenata 

za pročišćavanje vode. Svrha postrojenja je 

pripremiti vodu za injektiranje u ležište postupcima 

aeracije, kemijske obrade i fi ltriranja. 

water treatment – obrada vode. Čišćenje (proćišćavanje, 

purifi kacija) vode kako bi bila prikladna za piće 

ili bilo koju drugu uporabu. 

water type – tip morske vode. U oceanografi ji – tijelo 

(masa) morske vode koje ima karakterističnu (određenu) 

temperaturu i salinitet. 

water-type drilling mud – bušaća isplaka na bazi vode, 

vodobazna bušaća isplaka, v. water-base drilling mud. 

water-type mud – isplaka na bazi vode, vodobazna 

isplaka, v. water-base drilling mud. 

water vapor (vapour) – vodena para, v. steam. 

water vein – vodena žila. (1) Podzemna voda (ground 

water) u pukotini u gustoj stijeni. (2) Termin široke 

(popularne) uporabe kojim se označava bilo koje 

tijelo (masa) podzemne vode (ground water), ali ga 

hidrolozi rijetko primjenjuju. 

water viscosity – viskoznost vode. Viskoznost slatke 

vode, slojnih voda i voda naftnih i plinskih ležišta

water washing 965 

wave-built terrace 

zavisi od temperature, njihova saliniteta (stupnja 

mineralizacije) i količini otopljenog plina u njima 

– smanjuje se s porastom temperature i veća je kada 

sadrži otopljene soli, tj. slana voda ima veću viskoznost 

od slatke vode. Slojna voda s otopljenim plinom 

može imati manju viskoznost od iste vode bez 

plina. Utjecaj tlaka na viskoznost vode je zanemariv 

za sve praktične svrhe. Viskoznost slojne vode je 

obično znatno manja od viskoznosti slojne nafte i 

zbog toga je njezina pokretljivost u ležištu veća. Pri 

atmosferskom tlaku i temperaturi 20 0 C viskoznost 

slojne vode je jednaka 1,005 cp. 

water washing – ispiranje lakih frakcija nafte vodom. 

Prirodni proces u kojem voda otapa i uklanja dio 

lakših frakcija sirove nafte u podzemlju ili na površini 

ostavljajući teže frakcije (poput asfalta). 

water wash process – uklanjanje kiselih komponenata 

iz plina vodom. Proces uklanjanja kiselih komponenata 

iz prirodnog plina (sweetening of natural gas) 

vodom u kontaktnoj koloni (contactor). 

water well – (1) vodonosna bušotina. Bušotina koja je 

bila izbušena radi proizvodnje nafte, ali daje samo 

vodu. Sinonim: water hole. (2) vodna bušotina. (a) 

Bušotina izbušena za opskrbu slatkom vodom pri 

operacijama bušenja i proizvodnje. (b) Bušotina izbušena 

za opskrbu vodom za injektiranje u ležište 

radi zavodnjavanja ležišta (povećanja iscrpka nafte 

injektiranjem vode). (c) Bušotina koja crpi vodu iz 

zone zasićenja. (d) Bušotina koja služi za opskrbu vodom. 

(e) Bušotina kojom se dobivaju podaci o podzemnim 

vodama. (f) Bušotina za nadopunjavanje 

podzemnih voda. 

water-wet reservoir – hidrofi lno ležište. Ležište čija je 

stijena močiva vodom. Distribucija fl uida u poroznoj 

sredini ležišta u procesu zavodnjavanja ovisi o 

zasićenju močećom i nemočećom fazom i o smjeru 

promjene zasićenja. U hidrofi lnom ležištu injektirana 

voda povećava zasićenje močećom fazom, a 

rezidualna nafta postaje diskontinuirana faza. Sinonimi: 

hydrophilic reservoir, water wettable reservoir; 

v. water-wet reservoir rock, oil-wet reservoir, oil-wet 

reservoir rock. 

water-wet reservoir rock – hidrofi lna ležišna stijena. 

Ležišna stijena u kojoj je voda močeća faza. Stijena 

koja je zasićena naftom i vodom smatra se hidrofi lnom 

ako je kontaktni kut vode (kut močenja vodom, 

contact angle) manji od 70%. Većina pješčenjaka je 

hidrofi lna, dok je većina karbonata hidrofobna ili 

neutralne močivosti; v. water-wet reservoir; oil-wet 

reservoir, oil-wet reservoir rock. 

water-wet rock – hidrofi lna stijena, v. water-wet reservoir 

rock. 

water wettability index – indeks močivosti vodom (hidrofi 

lnosti). Broj (brojčana vrijednost) kojim se mjeri 

močivost stijena vodom. Određuje se laboratorijskim 

ispitivanjima jezgara stijena koja se osnivaju na opažanju 

da jezgra upija strogo močeći fl uid dok se na 

postigne rezidualno zasićenje nemočećim fl uidom. 

Jezgra se priprema za ispitivanje ispiranjem vodom 

kako bi se iz nje uklonili plin i rezidualna nafta, a postupak 

određivanja indeksa močivosti se sastoji od 

nekoliko faza (koraka): (a) postavljanje pripremljene 

jezgre u cijev ispunjenu naftom i mjerenje volumena 

vode istisnute iz jezgre upijajućom naftom; (b) ispiranje 

jezgre naftom i mjerenje volumena istisnute 

vode; (c) postavljanje jezgre u cijev ispunjenu vodom 

i mjerenje volumena nafte istisnute iz jezgre spontano 

upijajućom vodom; (d) ispiranje jezgre vodom i 

mjerenje volumena istisnute nafte. Indeks močivosti 

vodom se izračuna tako da se volumen nafte istisnute 

iz jezgre upijajućom vodom (mjerenje u trećem 

koraku ispitivanja) podijeli zbrojem tog volumena i 

volumena nafte istisnute iz jezgre vodom pri ispiranju 

vodom (mjerenje u četvrtom koraku ispitivanja). 

Vrijednost indeksa jednaka jedinici upućuje na izrazitu 

hidrofi lnost, (vrijednost indeksa močivosti naftom 

– v. oil wettability index – jednaka jedinici upućuje na 

izrazitu hidrofobnost a vrijednosti oba indeksa močivosti 

između tih ekstrema ili bliske nuli upućuju na 

srednju močivost). Prema rezultatima mjerenja u prvom 

i drugom koraku ispitivanja, određuje se indeks 

močivosti naftom; v. Amott wettability test, imbibition 

method of wettability determination. 

water-wettable reservoir – hidrofi lno ležište, v. waterwet 

reservoir. 

Watson characterization factor – Watsonov (Watsonov 

karakterizacijski) faktor, v. characterization factor. 

Watson factor – Watsonov (Watsonov karakterizacijski) 

faktor, v. characterization factor. 

wave – val. (1) U fi zici – poremećaj koji se širi (prostire) 

od jedne točke duž površine ili kroz volumen medija 

(sredstva, sredine) do drugih točaka konačnom brzinom 

i bez izazivanja bilo kakvog permanentnog 

pomaka medija (sredstva) u cjelini. Val je vremenski i 

prostorno promjenljiva veličina. Širenje (prostiranje) 

valova je povezano s njihovim prijenosom energije, 

pa su pri tome moguće pojave refl eksije (odbijanja), 

refrakcije (prelamanja, loma), disperzije (raspršivanja), 

interferencije, difrakcije (ogiba) i apsorpcije (upijanja) 

valova. Val se može opisati periodom (period), 

duljinom (wavelength) i visinom (height). (2) U oceanografi 

ji – oscilatorno gibanje vodenih masa mora 

i oceana izazvano djelovanjem sila Sunca i Mjeseca, 

vjetra, varijacijama atmosferskog tlaka, podvodnim 

potresima, podvodnim erupcijama vulkana i plovidbom 

brodova. 

wave amplitude – amplituda vala. Prema uobičajenoj 

defi niciji – najveći pomak od ravnotežnog ili nultog 

položaja (equilibrium position, null position). Amplituda 

vala je razmak između brijega vala i nulte točke 

i jednaka je polovici visine vala (wave height), odnosno 

polovici razmaka između brijega vala (wave 

crest) i dola vala (wave trough). 

wave base – osnovica (baza) vala. Dubina djelovanja 

valova, maksimalna dubina na kojoj valovi više nisu 

u stanju svojim djelovanjem miješati (pokretati) sedimente 

– obično iznosi oko 10 metara. Sinonim: 

wave depth. 

wave-built – istaložen (naplavljen, formiran) valovima. 

U geologiji – koji je izgrađen (formiran, nastao) djelovanjem 

jezerskih ili morskih valova i struja. Termin 

se široko primjenjuje pri opisivanju formi reljefa formiranih 

djelovanjem mora; v. wave-cut. 

wave-built platform – platforma (terasa) naplavljena 

valovima. Sinonim termina wave-built terrace (v.). 

Termin je, međutim, nekonzistentan budući da se 

platforma obično smatra erozijskom tvorevinom. 

wave-built terrace – terasa (platforma) naplavljena 

valovima. Blago nagnuta obalna tvorevina formirana 

na, prema moru (ili jezeru) okrenutom, rubu abra

wave crest 966 

wavelength, wave length 

zijske (marinske erozijske) platforme ili zaravni (v. 

wave-cut platform) i građena od sedimenata koji su 

doneseni rijekama ili su nastali djelatnošću valova, 

bili premješteni duž obale ili po terasi i istaloženi u 

dubljoj vodi. Sinonimi: built terrace, wave-built platform 

(v.). 

wave crest – (1) brijeg vala. U fi zici – položaj u kojem 

disturbancija progresivnog vala postiže svoju maksimalnu 

pozitivnu vrijednost. (2) brijeg (krijesta, greben) 

morskog vala. Najviša točka morskog vala. Sinonim: 

wave ridge. 

wave cross ripple mark – valni unakrsni (valni interferencijski) 

ripl, v. oscillation cross ripple mark. 

wave-current ripple mark – valno-strujni ripl. Longitudinalni 

(uzdužni) složeni ripl (longitudinal compound 

ripple mark) u kojem se, kako se pretpostavlja, materijal 

krijeste (grebena) akumulirao (sedimentirao) 

oscilacijama izazvanim djelovanjem valova na već 

postojećem poprečnom strujnom riplu (transverse 

current ripple mark). 

wave-cut – urezan (usječen, potkopan) valovima. U geologiji 

– koji je udubljen ili usječen, urezan djelovanjem 

morskih ili jezerskih valova i struja. Termin se 

široko primjenjuje pri opisivanju marinskih tvorevina 

usječenih valovima (marine-cut features); v. wavebuilt. 

wave-cut bench – plažna platforma. Horizontalna ili 

blago nagnuta uska platforma (platform) ili površina 

(surface) formirana erozijom valovima (wave erosion) 

koja se proteže prema moru od osnovice litice (klifa) 

erodirane valovima (wave-cut cliff ) i zauzima svu 

obalnu zonu (shore zone) i dio ili cijelo obalno lice 

(shoreface). Plažne platforme se formiraju (razvijaju) 

uglavnom iznad nivoa vode pod djelovanjem raspršivanja 

i zapljuskivanja olujnim valovima (spray of 

storm waves, splash of storm waves) potpomognutim 

subaeralnim trošenjem (raspadanjem, subaerial weathering) 

i plošnim spiranjem oborinama (rainwash). 

Takve platforme mogu biti ogoljele (gole) ili pokrivene 

fragmentima svježe raspadnutih stijena ili katkada 

plažnim pijescima. Mogu strmo završavati ili 

postupno prijeći u abrazijsku platformu (v. abrasion 

platform). Sinonim: beach platform. 

wave-cut plain – platforma (terasa) usječena (urezana) 

valovima, v. wave-cut platform, 1. 

wave-cut platform – (1) platforma (terasa) usječena 

(urezana) valovima, marinska erozijska platforma. 

Blago nagnuta površina formirana erozijom valovima 

koja se proteže od osnovice litice (klifa) erodirane 

valovima (wave-cut cliff ) daleko u more ili jezero. 

Predstavlja i plažnu platformu (v. wave-cut bench) i 

abrazijsku platformu (v. abrasion platform). Sinonimi: 

cut platform, erosion platform (v.), shore platform (v.), 

wave-cut plain, wave-cut terrace (v.), wave platform. 

(2) abrazijska terasa. Termin wave-cut platform se 

katkada primjenjuje u užem smislu kao sinonim termina 

abrasion platform (v.). 

wave-cut terrace – terasa (platforma) usječena (urezana) 

valovima. Sinonim termina wave-cut platform (v.) 

koji je, međutim, nekonzistentan budući da se terasa 

obično smatra tvorevinom građenja (constructional 

feature). 

wave delta – valna (olujna) delta, v. washover, 1. 

wave depth – osnovica (baza) vala, v. wave base. 

wave-dominated delta – delta s dominantnom djelat- 

nošću valova. Tip delte u kojoj je energija valova na 

obali veća od energije rijeke ili plime. Prerada sedimenata 

valovima uzrokuje nastanak pješčanih tijela 

paralelnih s obalom i V-oblika na ušću distribucijskih 

kanala. Primjer je delta rijeke Nil; v. river-dominated 

delta, tidally dominated delta. 

wave energy – energija valova. U geologiji – sposobnost 

valova za obavljanje rada. Energija sustava valova 

je teoretski proporcionalna kvadratu visine vala 

(wave height), a stvarna visina valova (koja je relativno 

lako izmjerljiv parametar) je koristan pokazatelj 

njihove energije – visokoenergijska obala (obala s 

visokom energijom valova, high-energy coast) karakterizirana 

je visinama prelamanja valova većim od 

50 cm, dok je niskoenergijska obala (obala s niskom 

energijom valova, low-energy coast) karakterizirana 

valovima visine manje od 10 cm. Veći dio energije 

valova duž ravnotežnih plaža se troši na oplićivanje i 

pokretanje pijeska. 

wave erosion – erozija valovima, marinska (morska) 

abrazija, v. marine abrasion, 1. 

wave-etched shoreline – obalna linija usječena (urezana) 

valovima. Relativno pravocrtna obalna linija 

usječena (urezana) djelovanjem selektivne erozije 

valovima (diff erential wave erosion) materijala obale 

različite otpornosti. 

wave forecasting – prognoza morskih valova (bibanja 

mora, talasanja mora). Teoretsko određivanje budućih 

karakteristika valova (bibanja, talasanja), obično 

na bazi opažanih ili prognoziranih meteoroloških 

pojava, kao što su brzine, trajanje i smjer vjetrova; v. 

wave hindcasting. 

wave frequency – frekvencija vala. Broj valova koji 

prođu danu točku tijekom određenog vremenskog 

intervala. Jednaka je recipročnoj vrijednosti perioda 

vala (wave period). 

wave front, wavefront – fronta (čelo) vala. U seizmici 

– ploha koja predstavlja položaj putujuće seizmičke 

disturbancije (seismic disturbance) u određenom vremenu; 

ploha jednakog vremena prolaženja od točke 

paljenja do mjesta prijama signala u određenom vremenu 

nakon paljenja. 

wave-front chart – dijagram čela (fronte) vala. U seizmici 

– dijagram koji prikazuje položaj putujuće seizmičke 

disturbancije (seismic disturbance) u sukcesivnim 

vremenima. Sastoji se od niza linija koje prikazuju 

jednaka vremena od trenutka paljenja. 

wave guide – valovod. U geofi zici – područje (obično 

sloj) u atmosferi, oceanu ili tvrdoj ljusci (lupini) Zemlje 

koje posjeduje sposobnost vođenja seizmičke 

energije. 

wave height – visina vala. (1) U oceanografi ji – udaljenost 

(razlika visine) između brijega vala (wave crest) 

i prethodnog dola (doline) vala (wave trough). (2) U 

fi zici – dvostruka vrijednost amplitude vala (wave 

amplitude). 

wave hindcasting – izračunavanje (proračun) karakteristika 

oceanskih valova. Proračun karakteristika oceanskih 

valova za dana protekla razdoblja i mjesta. Bazira 

se na sinoptičkim dijagramima vjetrova (synoptic 

wind charts) iz prošlosti koji pokazuju smjer, brzinu i 

trajanje vjetrova; v. wave forecasting. 

wave interference ripple mark – valni unakrsni (valni 

interferencijski) ripl, v. oscillation cross ripple mark. 

wavelength, wave length – duljina vala. (1) Udalje

wavelet 967 

weathered gas 

nost između dva susjedna brijega vala (wave crest) 

ili drugih ekvivalentnih točaka u nizu harmonijskih 

valova. (2) U geologiji – udaljenost između susjednih 

antiformnih i sinformnih pregiba (antiformal hinge, 

synformal hinge) u simetričnom periodičnom sustavu 

bora. 

wavelet – valić. Seizmički impuls koji se sastoji samo od 

1,5 do 2 perioda. 

wave line – gornja linija zapljuskivanja valovima, v. 

swash mark. 

wavemark – (1) znak valova. U sedimentologiji – ripl (v. 

ripple mark) formiran djelovanjem valova u vrijeme 

sedimentacije. (2) gornja linija zapljuskivanja valovima, 

v. swash mark. 

wave period – period vala. Vrijeme koje protekne između 

dva uzastopna brijega vala (wave crests). Recipročna 

je vrijednost frekvencije vala (wave frequency). 

wave platform – platforma (terasa) urezana valovima, 

marinska erozijska platforma, v. wave-cut platform, 1. 

wave refraction – prelamanje valova. (1) Proces u kojem 

vodeni val, gibajući se u plitkoj vodi i pod kutom 

prema obali, mijenja ili skreće od svog prvobitnog 

smjera. Dio vala koji napreduje u plićoj vodi se giba 

sporije nego dio koji je još zaostao u dubljoj vodi, 

što uzrokuje da se krijeste (grebeni) valova (wave 

crests) postave gotovo paralelno s obalnom linijom. 

(2) Savijanje krijesta (grebena) valova (wave crests) 

strujama. 

wave ridge – brijeg (krijesta, greben) morskog vala, v. 

wave crest, 2. 

wave ripple mark – valni ripl, v. oscillation ripple mark. 

wave spectrum – valni spektar, spektar valnih duljina. U 

oceanografi ji – (1) Opis zavisnosti valne energije od 

frekvencije s pomoću matematičke funkcije. Kvadrat 

visine vala je povezan s potencijalnom energijom 

površine mora. (2) Dijagram ili tablica koji prikazuju 

distribuciju visina valova u zavisnosti od njihove frekvencije 

za dano područje oceana. 

wave steepness – strmina (koefi cijent strmine) vala. 

Omjer (odnos) visine vodenog vala i njegove duljine 

– val s omjerom od 1 / 25 do 1 / 7 ima »veliku« strminu, a 

val s omjerom manjim od 1 / 100 ima »malu« strminu. 

Sinonim: steepness ratio. 

wave trough – dol (dolina) vala. U fi zici – najniži dio 

oblika vala između sukcesivnih bregova vala (wave 

crests). 

wave velocity – brzina širenja (rasprostiranja) valova. 

Brzina kojom se grupa valova širi (rasprostire) prema 

naprijed. Termin se također primjenjuje u širem 

smislu za označavanje fazne brzine (phase velocity) ili 

grupne brzine (group velocity). 

wave wash – erozija valovima, abrazija. U geologiji – 

erozija obala zapljuskivanjem i udaranjem valovima 

ili njihovim prelamanjem, osobito erozija prirodnih 

nasipa (levees) u vrijema poplava. 

wave-worn – izglačan valovima. Izglačan djelovanjem 

valova ili sa znakovima (tragovima) istiranja valovima. 

wavy annular fl ow – valovito prstenasto strujanje, v. 

annular fl ow, 1. 

wavy bedding – valovita slojevitost. (1) Slojevitost (v. 

bedding) karakterizirana valovitim granicama između 

slojeva. Sinonim: rolling strata. (2) Oblik proslojenog 

mulja i pijeska s kosom laminacijom riplova 

u kojem slojevi mulja leže iznad krijesta (grebena) 

ripla i vbiše ili manje ispunjavaju udubine ripla tako 

da površina sloja mulja tek blago slijedi konkavnu ili 

konveksnu zakrivljenost ispod ležećih riplova. 

wavy extinction – oscilatorno potamnjenje, v. undulatory 

extinction. 

wax – (1) parafi n, v. paraffi n, 2. (2) kruti parafi n, v. paraffi 

n wax, 1. 

wax content of crude oils – sadržaj parafi na u sirovim 

naftama. Sadržaj parafi na je osobito velik u parafi nskim 

sirovim naftama (naftama s parafi nskom bazom) 

i usko je povezan sa stiništem (temperaturom 

stinjavanja, granicom tečenja) sirove nafte. Pri nižim 

temperaturama se parafi n počinje skrućivati i tada 

pumpanje nafte i njen transport cjevovodom postaju 

nemogući. Nafte s visokom temperaturom stinjavanja 

zahtijevaju zagrijavanje da bi ostale u tekućem 

stanju u rezervoarima i tankerima. 

wax inhibitor – aditiv za snižavanje (depresant) stiništa, 

inhibitor parafi na. Kemikalija za snižavanje točke 

(temperature) stinjavanja sirove nafte (pour point of 

crude oil). Najčešće se rabi etilvinil acetat (EVA) kopolimeri 

(ethyl-vinyl acetate copolymers, EVA copolymers) 

zajedno s polialkil akrilatima (polyalkyl acrylates), 

metacilatima (methacylates) i polietilenskim voskovima 

(polyethylene waxes) niske molarne mase. 

waxy distillate – parafi nski destilat. Destilat, obično 

vakuumski, koji sadrži relativno veliku količinu parafi 

na. 

waxy luster – voštani sjaj. Tip sjaja minerala (mineral 

luster) koji nalikuje na sjaj voska, na primjer, sjaj kalcedona 

(chalcedony). 

W-chert – W-čert, W-rožnac. Nodule čerta (rožnaca) nastale 

trošenjem (raspadanjem). 

W-dolostone – W-dolomit. Dolomit nastao trošenjem 

(raspadanjem); v. S-dolostone, T-dolostone. 

wear – (1) trošenje, raspadanje, erozija. U geologiji 

– smanjivanje veličine ili mijenjanje oblika klastičnih 

fragmenata djelovanjem jednog ili više mehaničkih 

procesa tipa abrazije, sudaranja ili mrvljenja; v. wearing. 

(2) habanje. U strojarstvu – kvarenje površine 

zbog uklanjanja materijala uzrokovanog gibanjem 

dijelova u odnosu jednog prema drugom. 

wearing – trošenje, raspadanje, erozija. U geologiji – postupno 

razaranje formi reljefa ili površine trenjem 

(friction) ili istiranjem (attrition); v. wasting, wear. 

weather – (1) vrijeme, vremenski uvjeti. U meteorologiji 

– stanje Zemljine atmosfere, uglavnom u odnosu na 

njene utjecaje na život i ljudske aktivnosti, osobito 

njena temperatura, barometarski tlak, brzina vjetra, 

vlažnost, oblačnost i oborine. Termin weather uključuje, 

za razliku od termina climate (klima), kratkoročne 

varijacije (od minutnih do mjesečnih) atmosfere. 

(2) raspadati (raspasti) se. U geologiji – podvrći 

se (biti izložen) promjenama kao što su gubljenje 

boje, omekšavanje, drobljenje (mrvljenje) ili izjedanje 

površine stijena djelovanjem atmosfere i njenih 

agensa; v. weathering. (3) uzvjetarni, privjetrinski, v. 

windward, 1. 

weathered crude (crude oil) – izvjetrjela (ishlapjela) 

sirova nafta. Sirova nafta koja je zbog evaporacije 

(isparavanja) i drugih prirodnih uzroka tijekom skladištenja 

i rukovanja izgubila znatnu količinu svojih 

hlapljivijih (isparljivijih) komponenata (volatiles). 

weathered gas – izvjetrjeli (ishlapjeli) plin. Plin dobiven 

na vrhu stabilizacijske kolone u apsorpcijskom pro

weathered layer 968 

cesu iz kojeg su isparili laki, hlapljivi i nestabilni plinovi. 

Često se dodaje benzinu u malim količinama. 

weathered layer – (1) sloj s malom brzinom širenja seizmičkih 

valova, raspadnuti sloj. U seizmologiji – sloj 

stijena (zona) Zemlje koji leži neposredno ispod njene 

površine na temeljnim stijenama i karakteriziran 

je malom brzinom širenja (rasprostiranja) seizmičkih 

valova (seismic-wave velocity) u njemu. Zona s malim 

brzinama u seizmologiji se obično ne podudara s 

geološkom zonom raspadanja i za njeno označavanje 

se obično primjenjuje termin low-velocity (lower 

velocity) layer (ili skraćenica LVL – v.). Podina te zone 

je katkada vodno lice (zrcalo) podzemne vode (water 

table). U nekim slučajevima brzina širenja seizmičkih 

valova u toj zoni se postupno mijenja s dubinom. 

Katkada je zona male brzine predstavljena slojevima 

s različitim brzinskim karakteristikama. Brzine širenja 

seizmičkih valova u zoni variraju u rasponu od 500 

m/s do 800 m/s (iako u intervalima prvog metra brzina 

valova u njoj može biti od 150 m/s do 500 m/s), 

dok u podzalegnutom sloju (naslazi) ona iznosi 1.700 

m/s ili više. Debljina zone s malom brzinom se izračunava 

prema podacima seizmičke mikrokarotaže 

bušotina ili prvim nailascima refraktiranih (prelomljenih) 

valova (v. weathering correction). (2) aerizirani 

sloj, v. aerated layer, 1. 

weathering – (1) trošenje, raspadanje. U geologiji – proces 

ili grupa procesa razlaganja i razaranja koji čine 

onaj dio općenitijeg procesa erozije u kojem materijali 

zemlje i stijena, podvrgnuti (izloženi) djelovanju 

atmosferskih agensa na površini Zemlje ili blizu nje, 

mijenjaju svoju prirodu (boju, teksturu, sastav, čvrstoću 

ili formu) s vrlo malim transportiranjem (prenošenjem) 

rahlog (rastresitog) ili izmijenjenog materijala 

ili bez transportiranja. Termin osobito označava 

fi zičko razaranje (physical disintegration) i kemijsko 

razlaganje (chemical decomposition) stijena koji proizvode 

eluvijalni pokrov na mjestu nastanka (in situ) 

i pripremaju sedimente za kasnije transportiranje. 

Procesi trošenja (raspadanja) se zbivaju pretežito 

na površini, ali se također mogu odvijati na znatnim 

dubinama, na primjer, u jako raspucanim stijenama 

u koje lako prodire atmosferski kisik i cirkulirajuće 

površinske vode. Neki autori, međutim, značenje 

termina weathering ograničavaju na procese razaranja 

površinskim vodama pri temperaturi ispod 100 

°C i tlaku 1 kilobar, dok drugi šire njegovo značenje 

uključujući biološke promjene (promjene pod djelovanjem 

bioloških agensa) i procese korazije djelovanjem 

vjetra, vode i leda. Sinonimi: clastation (v.), 

demorphism (v.). (2) sloj (zona) s malom brzinom širenja 

seizmičkih valova, v. low-velocity layer, weathered 

layer. (3) atmosfersko starenje. Gubitak lakih frakcija 

zbog isparavanja kada je nafta izložena atmosferskom 

utjecaju. 

weathering boulder – blok trošenja (raspadanja), v. boulder 

of weathering. 

weathering correction – korekcija za sloj (zonu) s malom 

brzinom širenja seizmičkih valova. U istraživanjima 

seizmičkim metodama – korekcija (popravak) koja se 

primjenjuje na podatke seizmičkih istraživanja metodama 

refl eksije (odbijanja) i refrakcije (prelamanja) 

valova i unosi u opažana vremena putovanja (prijeđenog 

puta, traveltime) refl ektiranih i refraktiranih 

valova zbog varijacija vremena uzrokovanih nepra- 

weather window 

vilnostima u sloju s malom brzinom širenja seizmičkih 

valova ili raspadnutom sloju (low-velocity layer, 

weathered layer). Najjednostavnije metode korekcije 

se oslanjaju na podatke vertikalnog vremena koje se 

mjeri (registrira) pri paljenjima ispod podine sloja s 

malom brzinom širenja valova. Za izračunavanje korekcija 

koje se bazira na registraciji prvih nailazaka 

refraktiranih valova postoji više metoda. Sinonimi: 

low-velocity correction, low-velocity-layer correction. 

weathering crust – kora trošenja (raspadanja). U geologiji 

– regionalno široko rasprostranjena i obično duboka 

zona raspadnutog materijala koja se formirala 

tijekom geološki dugog intervala relativno jednoličnim 

kemijskim raspadanjem (chemical weathering). 

Raspadnuti materijal se obično sastoji od minerala 

gline, laterita (uključujući boksit) ili od oba minerala. 

weathering front – čelo trošenja (raspadanja). U geologiji 

– granica (površina razdjela) između svježe stijene 

(fresh rock) i raspadnute stijene (weathered rock). 

Termin je predložen kao zamjena za termin basal surface 

(bazalna površina ili donja granica trošenja – v.). 

weathering out – izolirana stijena raspadanja. Izdanak 

relativno otporne (stabilne) stijene usred okružujućih 

mekših stijena reduciranih trošenjem (raspadanjem). 

weathering map – karta sloja (zone) s malom brzinom 

širenja seizmičkih valova. U seizmičkom istraživanju 

– karta na kojoj je prikazana promjena po površini, 

odnosno debljina (i katkada brzina valova) zone (sloja) 

s malom brzinom širenja seizmičkih valova. 

weathering-potential index – indeks potencijalnog 

trošenja (potencijalnog raspadanja, sklonosti trošenju, 

sklonosti raspadanju). U geologiji – mjera stupnja 

sklonosti stijene ili minerala trošenju (raspadanju) 

izračunata prema kemijskoj analizi i izražena (u molekularnim 

količinama) kao omjer (odnos) sume alkalija 

i alkalnih zemalja (bez vezane vode) i ukupne 

sume svih postojećih komponenata, isključujući 

vodu). 

weathering rind – korica trošenja (raspadanja). Vanjska 

korica (outer crust) ili sloj (outer layer) na valutici, bloku 

ili drugom fragmentu stijene formirani trošenjem 

(raspadanjem). 

weathering shot – paljenje u sloju (zoni) s malom brzinom 

širenja seizmičkih valova. U seizmičkom istraživanju 

– detonacija malog eksplozivnog punjenja u 

sloju s malom brzinom širenja valova (raspadnutom 

sloju, low-velocity layer) radi određivanja njegovih 

brzinskih karakteristika i debljine s pomoću podataka 

refrakcije (prelamanja) valova. 

weathering test – ispitivanje atmosferskog starenja. 

Određivanje najtežih komponenata ukapljenog naftnog 

plina (LPG) testom evaporacije. 

weathering velocity – brzina širenja seizmičkih valova 

u raspadnutoj zoni (sloju). Brzina kojom se P-valovi 

(longitudinalni seizmički valovi, P waves) šire (rasprostiru) 

kroz sloj s malom brzinom širenja valova (lowvelocity 

layer) ili raspadnuti sloj (weathered layer). 

weather shore – uzvjetarna (privjetrinska) obala. Obala 

koja se nalazi na strani okrenutoj vjetru (u smjeru 

otkuda puše vjetar) i, prema tome, izložena je jakom 

djelovanju valova; v. lee shore. 

weather window – meteorološki prozor. Period (broj 

dana) povoljnih vremenskih uvjeta (lijepa vremena), 

prema prognozi meteorološke službe, koji će potra

Weber number 969 

weight pipe 

jati dovoljno dugo da se mogu izvesti određeni radovi 

(operacije) koji ovise o vremenskim prilikama, 

na primjer, manevriranje platformom. 

Weber number – Weberov broj. Odnos sila inercije (forces 

of inertia) i sila površinske energije (forces of surface 

energy) izražen kao produkt gustoće s kvadratom 

brzine strujanja i duljinom podijeljen s veličinom površinske 

energije. Weberov broj je važan parametar 

za strujanje vode u poroznoj sredini i kapilarama. 

wedge – (1) klin, prizma, v. prism, 1. (2) klin. (a) U stratigrafi 

ji – oblik sloja (stratum), žile (vein) ili intruzivnog 

tijela (intrusive body) koji se stanjuju (isklinjavaju), 

osobito klinasto sedimentno tijelo (sedimentary 

body) ili prizma (v. prism, 1). (b) U strojarstvu – komad 

od otpornog materijala čije dvije glavne plohe 

čine oštar kut. 

wedge out – iskliniti (isklinjavati) se. U geologiji – postajati 

postupno sve tanji i uži do potpunog nestanka; 

v. thin out. 

wedge-out – isklinjenje. U geologiji – rub ili linija isklinjavanja 

(v. pinch-out) lećasto razvijene ili odrezane 

stijenske formacije. Forma sloja čija se debljina bočno 

smanjila do potpunog nestanka. 

weeping core – jezgra sa curećom naftom, v. bleeding 

core. 

Wegener hypothesis – Wegenerova hipoteza (postavka), 

v. continental displacement. 

Weichsel – Weichsel. Klasični četvrti i zadnji stadij glacijala 

(ledenog doba, glacial stage) pleistocenske 

epohe (Pleistocene epoch) u sjevernoj Europi koji slijedi 

nakon stadija glacijala Saale (Saale glacial stage). 

Ekvivalentan je stadijima glacijala Würm (Würm) na 

području Alpa i Wisconsin (Wisconsin) u Sjevernoj 

Americi. 

weight drop – padanje (bacanje) utega, v. weight dropping. 

weight dropping – padanje (bacanje) utega. U seizmičkoj 

prospekciji – tip seizmičkog izvora, primjena padajućeg 

plosnatog utega kao izvora seizmičke energije, 

metoda stvaranja seizmičkih valova padom teškog 

utega. Primjenjuje se na svim terenima (osobito 

u pustinjama). Prednost metode je u tome što nema 

bušenja skupih minskih bušotina i niska cijena, dok 

su nedostaci problemi statike (uzrokovani plitkim 

slojem s malom brzinom širenja seizmičkih valova, 

weathered layer) i nemogućnost sinkronizacije izvora. 

Sinonim: weight drop; v. seismic energy source. 

weighted average permeability – ponderirana (vagana) 

srednja permeabilnost. Permeabilnost određena 

kao kvocijent (omjer) sume umnožaka permeabilnosti 

i debljine uzorkovanih intervala i sume debljine 

svih uzorkovanih intervala ležišta, tj. permeabilnost 

određena ponderiranjem debljinom uzorkovanih intervala. 

Ako su svi uzorkovani intervali ležišta homogene 

(jednake) debljine, aritmetička srednja i ponderirana 

srednja permeabilnost su jednake. Ako su 

uzorkovani intervali različite debljine i različite permeabilnosti, 

tada je ponderirana srednja vrijednost 

permeabilnosti veća od njene srednje aritmetičke 

vrijednosti; v. arithmetic average permeability. 

weighted average porosity – ponderirana (vagana) 

srednja poroznost. Poroznost određena kao kvocijent 

(omjer) sume umnožaka poroznosti i debljine uzorkovanih 

intervala i sume debljine svih uzorkovanih 

intervala ležišta, tj. poroznost određena ponderira- 

njem debljinom uzorkovanih intervala. Ako su svi 

uzorkovani intervali ležišta homogene (jednake) 

debljine, aritmetička srednja i ponderirana srednja 

poroznost su jednake. Ako su uzorkovani intervali 

različite debljine i različite poroznosti, tada je ponderirana 

srednja vrijednost poroznosti veća od njene 

srednje aritmetičke vrijednosti; v. arithmetic average 

porosity. 

weighted cement – otežani cement. U tehnologiji cementacije 

bušotina – cement koji sadrži aditive za 

povećavanje gustoće njegove kaše, na primjer, hematit 

ili barit. 

weight indicator – (1) indikator opterećenja dlijeta. U 

procesu bušenja – instrument na upravljačkom pultu 

bušača (driller’s console) na radnoj platformi (podištu) 

bušaćeg tornja (derrick fl oor) koji pokazuje opterećenje 

bušaće kuke (hook load) i bušaćeg dlijeta 

(weight-on-bit). (2) indikator težine. (a) Instrument za 

mjerenje težine alatki obješenih o pokretni (pomični) 

koloturnik (traveling block) na bušaćem postrojenju. 

Može biti pričvršćen za pokretni koloturnik (direktno 

mjerenje opterećenja), mrtvi kraj bušaćeg užeta 

(dead line) ili hidrauličko crijevo (hydraulic hose). (b) 

Instrument (mehanički, hidraulički ili električni) koji 

pokazuje težinu alatki obješenih na žičanom užetu u 

operacijama žičanim užetom. 

weighting – ponderiranje, vaganje. U statistici – metoda 

izražavanja relativne važnosti (značenja) skupa 

podataka dobivenih različitim mjerenjima. 

weighting material – materijal za otežavanje (povećavanje 

gustoće). Aditiv koji se primjenjuje za povećavanje 

gustoće fl uida. Sastoji se od inertnih i neabrazivnih 

čestica teških materijala (materijala velike 

relativne gustoće), na primjer, barita (barite) koji se 

dodaje bušaćoj isplaci (drilling mud) za njeno otežavanje, 

galenita (galena) koji se rabi za pripravljanje 

bušaće isplake vrlo velike gustoće (very heavy drilling 

mud), kalcij-karbonata (calcium carbonate) za otežavanje 

fl uida za završno proizvodno opremanje bušotine 

(completion fl uid). Za otežavanje cementnih 

kaša (cement slurries) često se primjenjuje hematit 

(hematite). Neki materijali za otežavanje se pojavljuju 

na tržištu pod komercijalnim nazivima. Sinonimi: 

heavyweight material, weight material. 

weight material – materijal za otežavanje (povećavanje 

gustoće), v. weighting material. 

weight on bit (WOB) – opterećenje na bušaće dlijeto 

(bušaćeg dlijeta). U procesu bušenja – tlačna sila primijenjena 

na bušaće dlijeto preko teških šipki, stabilizatora 

i donjih bušaćih šipki u koloni bušaćih alatki. 

Obično se izražava u kilogramima po centimetru 

(funtama po inču) promjera dlijeta i mjeri se indikatorom 

opterećenja (weight indicator). Tipični raspon 

opterećenja je između 500 i 1.000 kg/cm. Općenito, 

tvrđe stijene zahtijevaju veće opterećenje dlijeta. Sinonimi: 

bit load, bit weight, drilling weight, weight on 

drilling bit. 

weight on drilling bit – opterećenje na bušaće dlijeto 

(bušaćeg dlijeta), v. bit weight. 

weight pipe – otežana bušaća šipka. Otežana bušaća 

šipka (heavy drillpipe) koja, zajedno s još nekoliko takvih 

šipki, čini sekciju kolone bušaćih alatki (bušaće 

kolone, drillstring) između bušaćih šipki (drillpipe) i 

teških šipki (drill collar) za ojačavanje mjesta na bušaćoj 

koloni koje razdvaja tlačno i vlačno naprezanje.

weight-reducing additives 970 

wellbore storage constant 

weight-reducing additives – aditivi za smanjivanje 

gustoće. U tehnologiji cementacije bušotina – aditivi 

koji se dodaju cementnim kašama (mješavinama, 

otopinama, cement slurries) radi smanjivanja njihove 

gustoće. Primjenjuju se bentonit/atapulgit, gilsonit, 

dijatomejska zemlja, pucolan, ekspandirani perlit. 

Za postizanje ekstremno niske gustoće cementu se 

dodaju sitne staklene kuglice i dušik (za pripremu 

pjenastog cementa). Oba aditiva se primjenjuju pri 

cementaciji kada formacija ima nizak gradijent tlaka 

loma; v. cement additives. 

weight up – otežati, povećati gustoću. Dodati fl uidima, 

na primjer, bušaćoj isplaci (drilling mud) ili cementnoj 

kaši (cement slurry) materijal za otežavanje (povećavanje 

gustoće – v. weighting material), poput barita 

ili galenita. 

welded blade drill string stabilizer – stabilizator bušaće 

kolone (kolone bušaćih alatki) sa zavarenim lopaticama, 


welded contact – tijesni kontakt stijena. U geologiji 

– tijesno prilagođeni i tektonski neporemećeni 

kontakt između dvaju stijenskih tijela, na primjer, 

kontakt između dvaju paralelnih slojeva vapnenca 

razdvojenih plohom skladnog uslojavanja (termin 

ne podrazumijeva prethodno omekšavanje stijena 

djelovanjem topline). 

welded-on blade spiral drill string stabilizer – stabilizator 

bušaće kolone (kolone bušaćih alatki) s privarenim 

spiralnim lopaticama, v. drillstring stabilizer. 

welded texture – stopljena tekstura. Tekstura piroklastičnih 

stijena (pyroclastic rocks), osobito stijena nastalih 

od tokova pepela (ash fl ows) i užarenih oblaka 

(nuées ardentes). Fragmenti od kojih su se formirale 

takve stijene su bili plastični i slijepili su se nakon sedimentacije 

pod djelovanjem vlastite visoke temperature 

i tlaka (težine pokrovnog materijala). 

welded tuff – stopljeni tuf (pršinac), tufolava. Piroklastična 

stijena bogata staklom (glass-rich pyroclastic 

rock) koja se stvrdnula sljepljivanjem njenih sitnih 

čestica vulkanskog stakla pod istodobnim (kombiniranim) 

djelovanjem rezidualne topline vulkanskih 

čestica, tlaka (težine) pokrovnog materijala i vrućih 

plinova. Sastoji se obično od silicijskih piroklasta i 

prugast je ili slojevit. 

welding – (1) sljepljivanje. U geologiji – (a) Konsolidacija 

sedimenata (osobito glina) pod djelovanjem 

tlaka izazvanog težinom pokrovnog materijala ili 

djelovanjem tektonskih pokreta koja je karakterizirana 

prianjanjem (sljepljivanjem) čestica koje se 

nalaze unutar polja uzajamnog privlačenja molekula 

pri istiskivanju vode iz sedimenata. (b) Dijagenetski 

proces u kojem se odvojeni kristali i/ili zrna sljepljuju 

jedni s drugima djelovanje kompakcije (zbijanja), 

često uključujući otapanje pod tlakom i prijenos u 

otopini. (2) zavarivanje, svarivanje. Spajanje dvaju komada 

metala (ili plastike) primjenom topline na njihovu 

spoju (spojnom mjestu) s dodatnim metalom 

za zavarivanje ili bez njega, tako da se komadi mogu 

spojiti taljenjem, kovanjem ili pod tlakom. Temperatura 

zavarivanja se može postići vanjskim zagrijavanjem, 

električnom strujom ili trenjem. 

well – (1) bušotina. Kanal izbušen u podzemnim stijenama 

od početne točke na površini Zemlje do konačne 

dubine radi proizvodnje nafte, prirodnog plina ili 

vode, injektiranja plina, vode i drugih agensa u leži- 

šte (za povećanje iscrpka nafte), zatim radi dobivanja 

dubinskih uzoraka stijena i fl uida za izučavanje te za 

aktiviranje eksploziva u seizmičkim istraživanjima. 

Sinonim: hole. (2) zdenac, bunar. Umjetni objekt (rov, 

bušotina, zdenac, tunel), obično cilindričnog oblika i 

često s učvršćenim stijenkama, koji je izveden (iskopan, 

ručno, mehanički ili hidraulički izbušen) u zemlji 

kroz vodonosni horizont ili sloj tla i omogućuje slobodno 

izlijevanje ili pumpanje vode na površinu. 

well abandonment – napuštanje (likvidacija) bušotine, 

v. abandon a well. 

well arrangement – raspored (mreža) bušotina, v. well 

pattern. 

well array – raspored (mreža) bušotina, v. well pattern. 

well-bedded – dobro slojevit (uslojen). Slojevita (uslojena) 

stijena (bedded rock) s brojnim i dobro (jasno) 

izraženim slojevima. 

wellbore, well bore – kanal bušotine, v. hole. 

wellbore cleanout treatment – čišćenje bušotine (kanala 

bušotine), v. wellbore cleanup. 

wellbore cleanup – čišćenje bušotine (kanala bušotine). 

Tip obrade formacije (sloja) kiselinom. Sastoji se u 

punjenju kanala bušotine i impregniranju (namakanju) 

formacije kiselinom, obično solnom (hydrochloric 

acid) ili fl uorovodičnom (hydrofl uoric acid) 

radi uklanjanja ostataka cementa, isplake, kamenca 

i/ili čestica od perforiranja. Strujanje fl uida tijekom 

operacije čišćenja je svedeno na minimum (može se 

primijeniti mehaničko miješanje). Sinonim: wellbore 

cleanout treatment. 

wellbore damage – skin-efekt, v. skin eff ect, 1. 

wellbore heat losses – gubici topline u kanalu injekcijske 

bušotine, v. heat losses in wellbore. 

wellbore hydraulics – hidraulika bušotine. Dio tehnologije 

proizvodnje nafte koji se bavi strujanjem fl uida 

(nafte, plina ili vode) u uzlaznim cijevima (koloni 

uzlaznih cijevi, tubing) ili u zaštitnoj koloni (koloni 

zaštitnih cijevi, casing) ili u prstenastom prostoru 

(annulus) između uzlaznih i zaštitnih cijevi. 

well borer – bušač, v. driller. 

wellbore storage – volumen fl uida u kanalu bušotine. 

Volumen slojnog fl uida u kanalu bušotine koji se 

akumulirao u njemu pritjecanjem iz sloja nakon zatvaranja 

bušotine na površini do potpune ispunjenosti 

bušotine. Ta pojava uzrokuje da se promjene 

protoka (kapaciteta proizvodnje) na raskrivenoj 

površini sloja (stijenki kanala bušotine) događaju 

sporije nego promjene površinskog protoka. Kada 

je taj »uskladišteni« volumen znatan, njegov utjecaj 

se mora uzeti u obzir u analizama i interpretacijama 

ispitivanja bušotina pri prijelaznom ili neustaljenom 

(transient) režimu strujanja, u suprotnom može dovesti 

do pogrešnih i nepostojećih zaključaka o ležištu 

(na primjer, postojanje rasjeda, granica ležišta i 

drugih). Sinonim: well storage. 

wellbore storage coeffi cient – konstanta (koefi cijent, 

faktor) volumena fl uida u kanalu bušotine, v. wellbore 

storage constant. 

wellbore storage constant – konstanta (koefi cijent, 

faktor) volumena fl uida u kanalu bušotine. Omjer promjene 

volumena fl uida u kanalu bušotine (u kubnim 

metrima ili barelima, katkada u kubnim stopama) pri 

uvjetima koji vladaju u kanalu i promjene tlaka na 

dnu bušotine (u bar ili psi). Izražava se, prema tome, 

kao m 3 /bar ili bbl/psi. Kada je kanal bušotine pot

wellbore storage factor 971 

well conditioning 

puno ispunjen jednofaznim fl uidom, konstanta je 

jednaka umnošku ukupnog volumena kanala i kompresibilnosti 

(stlačivosti) fl uida u njemu. Budući da 

kompresibilnost ovisi o tlaku, konstanta volumena 

može varirati s tlakom, ali je to općenito važno samo 

za bušotine koje sadrže plin i bušotine u kojima nivo 

tekućine pada ili raste tijekom ispitivanja. Sinonimi: 

wellbore storage coeffi cient, wellbore storage factor. 

wellbore storage factor – konstanta (koefi cijent, faktor) 

volumena fl uida u kanalu bušotine, v. wellbore 

storage constant. 

well caliper logging – kavernometrija, dijametriranje 

bušotine (kanala bušotine), v. caliper logging, 1. 

well caliper survey – kavernometrija, dijametriranje bušotine 

(kanala bušotine), v. caliper logging, 1. 

well casing – kolona zaštitnih cijevi, zaštitna kolona, v. 

casing, 2. 

well casing program (programme) – program zaštitnih 

kolona (kolona zaštitnih cijevi), v. casing program. 

well cement class – klasa cementa za bušotine, v. oilwell 

cements. 

well cementing – cementacija bušotine, v. cementing. 

well completion – završno proizvodno opremanje bušotine. 

Skup završnih operacija (radova) na novoj 

bušotini radi: (a) spajanja ležišta s površinom kako 

bi se fl uidi mogli proizvoditi iz ležišta ili injektirati u 

njega; (b) osiguranja niza cijevi u kanalu bušotine za 

stimulacije ležišta; (c) izolacije produktivnog ležišta 

od drugih slojeva ili zona; (d) zaštite ležišta (osobito 

u nekonsolidiranim formacijama), i (e) osiguranja 

povezanosti (veze) s ležištem za ispitivanja bušotine 

(mjerenja tlaka, protoka). Radovi završnog opremanja 

za proizvodnju uključuju instaliranje (montažu) 

stalne proizvodne opreme u bušotini (uzlaznih 

cijevi i druge dubinske opreme) i na njenom ušću 

(glave bušotine, erupcijskog uređaja) koja je nužna 

za proizvodnju nafte ili plina nakon što je bušotina 

izbušena i ispitana. Potrebno je naglasiti da uspješna 

proizvodnja bušotine i eksploatacija ležišta u velikoj 

mjeri ovise o kvaliteti opremanja bušotina. Prema 

nekim defi nicijama, međutim, termin well completion 

ima šire značenje i obuhvaća skup operacija koje 

počinju bušenjem i završavaju konačnim puštanjem 

bušotine u proizvodnju, ili radove koji uključuju 

ugradnju (spuštanje) kolone zaštitnih cijevi (casing) 

u bušotinu i njenu cementaciju, perforiranje zaštitne 

kolone, ugradnju (spuštanje) kolone uzlaznih cijevi 

(tubing), montažu erupcijskog uređaja ili dubinske 

pumpe, spajanje s priključnim cjevovodom, montažu 

separatora i skladišnih rezervoara, te obradu bušotine 

(kiselinom, frakturiranjem) nakon što je ispitana. 

Tip završnog proizvodnog opremanja bušotine 

ovisi o vrsti bušotine, njenoj dubini i karakteristikama 

formacije (sloja) iz koje će se proizvoditi. Odluka 

o tipu opremanja se donosi nakon temeljite analize 

jezgara, podataka testiranja bušotina i karotažnih dijagrama. 

Bazično postoji nekoliko tipova opremanja: 

(a) opremanje bušotine bez kolone zaštitnih cijevi (v. 

open-hole well completion); (b) opremanje metodom 

perforiranja (s perforiranjem zaštitne kolone – v. perforated 

well completion); (c) opremanje šljunčanim 

zasipom (v. perforated gravel-packed completion), i 

(d) opremanje s lajnerom (v. liner completion). Završno 

proizvodno opremanje bušotine može također 

biti dvozonsko (v. dual completion), trozonsko (v. tri- 

ple completion) ili višezonsko (v. multiple completion), 

ovisno o tome proizvodi li se istovremeno, ali odvojeno, 

iz dvaju ili više slojeva (ili zona ležišta). Bušotina 

se također može opremiti za proizvodnju bez kolone 

uzlaznih cijevi (v. tubingless completion). Treba napomenuti 

da se pojam completion se također rabi, ali 

vrlo rijetko, za označavanje bušotine koja je neproduktivna 

i u kojoj su postavljeni cementni čepovi. Sinonimi: 

completion, completion of a well, completion 

work of a well. 

well completion fl uid – fl uid za proizvodno opremanje 

bušotina, v. completion fl uid. 

well conditioning – (1) priprema bušotine za uzorkovanje. 

Priprema naftne ili plinske bušotine za uzimanje 

uzoraka ležišnih fl uida, koja se sastoji u proizvodnji 

bušotine takvim režimom (kapacitetom) neposredno 

prije uzorkovanja koje će osigurati reprezentativni 

uzorak (uzorak s originalnim, neizmijenjenim 

svojstvima), odnosno iznošenje (uklanjanje) nereprezentativnog 

(promijenjenog) fl uida iz kanala bušotine 

i njegovu zamjenu s ležišnim fl uidom originalnih 

svojstava iz udaljenijih dijelova ležišta. Da bi se 

to postiglo, potrebno je smanjiti pad ležišnog tlaka 

maksimalnim ograničavanjem kapaciteta proizvodnje 

bušotine. Način kondicioniranja buštine će ovisiti 

o tipu ležišta. Kod proizvodnje iz zasićenih naftnih 

ležišta dinamički tlak na dnu bušotine će biti manji 

od tlaka zasićenja originalne ležišne nafte, pa će se iz 

nafte izdvajati plin što će prouzročiti promjenu svojstava 

originalne ležišne nafte i takav uzorak neće biti 

reprezentativan. Da bi se izbjegli takvi uvjeti uzorkovanja, 

bušotina se nakon proizvodnje ograničenim 

kapacitetom (i reduciranim padom tlaka) zatvara 

za mjerenje porasta tlaka (tijekom 1 do 3 dana). U 

periodu porasta tlaka nafta će strujati kroz pore 

zasićene plinom, ponovno ga otopiti zbog pretička 

tlaka i tako povećati tlak zasićenja, čime će se stvoriti 

uvjeti za uzimanje reprezentativnog dubinskog 

uzorka. Nezasićena naftna ležišta sadrže fl uid čiji je 

tlak zasićenja niži od ležišnog tlaka. Da bi uzorak bio 

reprezentativan, bitno ga je uzeti pri dinamičkom 

tlaku u bušotini većem od tlaka zasićenja. U ležištima 

s fl uidima koji su bliski kritičnim obično se formiraju 

dvije pokretljive faze koje struje u kanal bušotine u 

takvim omjerima da se sastav produkcije razlikuje 

od sastava originalnog ležišnog fl uida. Postupak 

pripreme bušotine za uzorkovanje se sastoji u njenoj 

proizvodnji sa sve manjim kapacitetom dok se 

ne stabilizira faktor otopljenog plina (GLR) ili sastav 

produkcije (budući da se GLR često malo mijenja). 

Plinsko-kondenzatne bušotine se kondicioniraju puštanjem 

u proizvodnju s postupno manjim kapacitetima 

do stabilizacije faktora otopljenog plina (GLR). 

Kapacitet proizvodnje bušotine mora biti stabilan, 

jer ako je periodički, teško je točno izmjeriti plinski 

faktor. Za uzorkovanje suhog plina nije potrebno 

kondicionirati bušotinu budući da produkcija bušotine 

ne mijenja sastav tijekom proizvodnje. Uzorak 

suhog plina se, prema tome, može uzeti u bilo koje 

vrijeme. Vrijeme pripreme bušotine za uzorkovanje 

ležišnog fl uida ovisi o volumenu fl uida koji je promijenio 

svojstva i kapacitetu proizvodnje bušotine 

tako da ne postoji opće pravilo za procjenu vremena 

kondicioniranja (iskustvo je pokazalo da je za većinu 

naftnih bušotina to vrijeme manje od 7 dana, a

well control 972 

wellhead (well head) equipment 

za plinsko-kondenzatne bušotine nešto kraće). Tijekom 

kondicioniranja bušotine mora se konstantno 

mjeriti tlak na dnu bušotine, ležišna temperatura, 

tlak i temperatura u koloni uzlaznih cijevi (tubingu), 

protok nafte i plina kroz separator, tlak i temperatura 

u separatoru te proizvodnja otplinjene nafte i vode; 

v. subsurface sampling, surface sampling. (2) kondicioniranje 

bušotine. Povećavanje proizvodnje (produktivnosti) 

naftne ili plinske bušotine operacijama 

uklanjanja nakupljenog kamenca, parafi na, mulja i 

pijeska s nutarnjih površina kanala bušotine ili kidanja 

vodene blokade pora sloja. 

well control – kontrola tlaka u bušotini. U procesu bušenja 

– metode i postupci koji se primjenjuju kako 

bi se izbjegla erupcija bušotina tijekom prodiranja 

(pritjecanja) fl uida iz formacije u bušotinu. Dvije najčešće 

upotrebljavane metode su: (a) bušaća metoda 

gušenja bušotine (v. driller’s method of well killing), i 

(b) inženjerska metoda gušenja bušotine (v. waitand-weight 

method of well killing). 

well conversion cost – cijena konverzije bušotine. Cijena 

pretvaranja proizvodne bušotine u injekcijsku. 

well core – jezgra, v. core, 1c. 

well core analysis – analiza jezgara, v. core analysis. 

well cuttings – čestice probušenih stijena, bušaći mulj, 

v. drill cuttings. 

well-data system – sustav (banka) podataka bušenja. 

Sustav namijenjen za kompjutorsko pohranjivanje i 

skupljanje podataka bušenja (podataka o bušotinama), 

uključujući programe neophodne za punjenje 

datoteke. 

well density – gustoća bušotina (mreže bušotina). Omjer 

broja svih izbušenih bušotina i površine područja (na 

primjer, ležišta, polja) na kojem se buši. Gustoća bušotina 

karakterizira intenzitet bušenja i stupanj izučenosti 

danog područja bušenjem. 

well depth – dubina bušotine. Udaljenost od vrha bušotine 

(top of well) do njena dna (bottom of well). 

Vrh bušotine se mjeri od kupole radne šipke (kelly 

bushing, KB), vrtaćeg stola (rotora, rotary table, RT) 

ili površine (nivoa) zemlje (ground level, GL). Ukupna 

izmjerena dubina bušotine (total measured depth), 

njena dubina prema karotaži (logged depth) ili bušaćim 

šipkama (driller’s depth) mjere se duž smjera 

kanala bušotine koji ne mora biti vertikalan. Stvarna 

vertikalna dubina (true vertical depth) mjeri se vertikalno 

do dna bušotine i obično je manja od ukupne 

dubine (total depth). Sinonimi: depth of hole, depth of 

well, measured depth; v. total depth. 

well deviation – devijacija (otklon) bušotine (kanala bušotine), 

v. deviation, 1, 2. 

well diagram – dijagram bušotine. Poprečni presjek 

bušotine s geološkim i tehnološkim podacima. 

Može prikazivati formacije stijena (rock formations), 

promjer kanala bušotine (size of hole), konstrukciju 

kolona zaštitnih cijevi (casing program), produktivnu 

zonu (producing zone), perforacije (perforations), 

zone gubitka cirkulacije isplake (lost-circulation 

zones), zone s anomalno visokim slojnim tlakom 

(abnormal high-pressure zones) i opremu za završno 

proizvodno opremanje bušotine (well-completion 

equipment). 

well dip – nagib kanala bušotine, v. deviation, 1, 2. 

well-graded – dobro sortiran. (1) Geološki termin za 

označavanje dobro sortiranog (v. well-sorted) materi- 

jala. (2) Inženjerski termin koji se odnosi na sortirano 

tlo (graded soil) ili nekonsolidirani ili rahli sediment 

(unconsolidated sediment) s kontinuiranom distribucijom 

čestica po veličini od najgrubljih (najkrupnijih) 

do najfi nijih u takvim proporcijama da sukcesivno 

manje čestice gotovo potpuno ispunjavaju prostore 

između većih čestica; v. poorly graded. 

wellhead – (1) glava (ušće) bušotine. Dio bušotine (proizvodne, 

injekcijske) koji se nalazi na površini, stalna 

oprema bušotine na površini između erupcijskog 

uređaja i vrha kolone zaštitnih cijevi (između najgornjeg 

dijela uvodne zaštitne kolone i prijelazne 

prirubnice glave kolone uzlaznih cijevi). Obično se 

sastoji od glave i vješalice kolone zaštitnih cijevi (zaštitne 

kolone), glave i vješalice kolone uzlaznih cijevi 

(tubinga), glavnog ventila, bočnog ventila i ventila 

za automatsko zatvaranje bušotine, a također može 

imati i ventil za regulaciju protoka ili sapnicu (prema 

nekim defi nicijama, uključuje i opremu erupcijskog 

uređaja). Glava bušotine služi za kontrolu bušotine 

na površini – preuzimanje tlaka u koloni uzlaznih cijevi 

i prstenastom prostoru između kolona zaštitnih i 

uzlaznih cijevi (prstenastom prostoru casing-tubing), 

regulaciju strujanja fl uida, redukciju tlaka i spuštanje 

raznih alatki u kanal bušotine. Termin se također piše 

u obliku well head. (2) izvorište vodotoka. Izvorište 

(source) iz kojeg istječe vodotok. (3) površinski izlaz 

izvora. Mjesto na površini zemlje na kojem se pojavljuje 

izvor (spring). 

well head – glava (ušće) bušotine, v. wellhead, 1. 

wellhead (well head) assembly – oprema ušća bušotine, 

v. wellhead equipment. 

wellhead (well head) cellar – komora ušća podvodne 

bušotine. Cilindrična tlačna komora u kojoj je smještena 

oprema ušća podvodne bušotine (bušotine 

na morskom dnu). Dio je podmorskog proizvodnog 

sustava i može sadržati sklop protuerupcijskog preventera 

(blowout-preventer stack) i spoj uronjene 

proizvodne stojke (production-riser connection) ili 

spojeve ušća bušotine (wellhead connectors), mokri 

erupcijski uređaj (wet tree), protuerupcijski uređaj 

(blowout preventer), kontrolne ventile (control valves) 

i priključne cjevovode (fl owlines). Takozvana suha 

komora (dry cellar) sadrži ušće bušotine, suhi erupcijski 

uređaj, priključne cjevovode i ventile. Njena osobitost 

je suha unutrašnjost i normalna atmosferska 

sredina u njoj. Osoblje za održavanje može ulaziti iz 

servisne kapsule (koja se spušta s pomoćnog broda) 

u komoru kroz ulaz na njenu vrhu. 

wellhead (well head) choke – površinska sapnica, sapnica 

na ušću bušotine. Tip regulacijskog ventila kroz 

koji bušotina proizvodi tijekom ispitivanja ili kojim se 

regulira protok fl uida iz bušotine tijekom proizvodnje. 

Površinske sapnice su različitog promjera i mogu 

se mijenjati. Sinonimi: surface bean, surface choke; v. 

bottomhole choke, adjustable choke, positive choke. 

wellhead (well head) emulsion – emulzija naftnih bušotina, 

v. oilfi eld emulsions. 

wellhead (well head) equipment – oprema ušća bušotine. 

Sklop opreme koji se postavlja na ušću bušotine 

(na dijelu bušotine koji se nalazi na površini), 

a namijenjen je za vješanje kolona zaštitnih cijevi 

(zaštitnih kolona, casing) i kolone uzlaznih cijevi (tubing), 

brtvljenje prostora između kolona i regulaciju 

proizvodnje bušotine. U naftnoj industriji se u svijetu

wellhead (well head) housing 973 

well log 

najviše rabi oprema po API – normama koje propisuje 

Američki naftni institut (American Petroleum 

Institute, API). Sinonimi: wellhead assembly, wellhead 

setup; v. wellhead. 

wellhead (well head) housing – kućište ušća podvodne 

bušotine. Tlačna posuda na ušću podvodne bušotine 

(subsea wellhead) u kojoj su smještene vješalice kolona 

zaštitnih i uzlaznih cijevi (casing hanger, tubing 

hanger). 

wellhead (well head) pressure – tlak na glavi (ušću) 

bušotine. Tlak koji stvara nafta ili plin na ušću bušotine 

kada su svi ventili bušotine zatvoreni tijekom 

određenog vremena (obično 24 sata). Može se očitati 

na manometru postavljenom na ušću. 

wellhead (well head) price – cijena na bušotini (ušću 

bušotine). Cijena plina ili nafte na bušotini. 

wellhead (well head) separator – separator na ušću 

podvodne bušotine. Visokotlačni separator koji se 

primjenjuje na podmorskoj bušotini (subsea well) za 

odvajanje (uklanjanje) vode, kondenzata i pijeska iz 

produkcije plina prije nego što plin ode na sapnički 

manifold. 

wellhead (well head) setup (set up) – oprema ušća 

bušotine, v. wellhead equipment. 

well injectivity – injektivnost bušotine, v. injectivity. 

well interference – interferencija bušotina, v. interference 

test. 

well interference test – ispitivanje interferencije bušotina, 

v. interference test. 

well kick – prodor slojnog fl uida u bušotinu. U procesu 

bušenja – nekontrolirano pritjecanje fl uida iz formacije 

u kanal bušotine koje, ako nije pod kontrolom 

površinskog uređaja bušotine, može uzrokovati 

erupciju (v. blowout). Uzroci pritjecanja mogu biti: 

(a) nedovoljna gustoća (relativna gustoća) bušaće 

isplake; (b) nedovoljno punjenje kanala bušotine 

fl uidom; (c) efekt klipovanja bušotine; (d) gubitak 

cirkulacije isplake, i (e) zasićivanje isplake plinom ili 

vodom. Rane pojave koje upozoravaju na pritjecanje 

slojnog fl uida su povećanje volumena fl uida na površini 

(tzv. »porast nivoa u bazenu«, pit level increase), 

iznenadni porast brzine bušenja, zasićenost bušaće 

isplake plinom ili vodom, pad tlaka isplačne pumpe i 

smanjenje težine bušaćih šipki. 

well kill drilling mud – isplaka za gušenje bušotine, v. 

kill drilling mud. 

well killing drilling mud – isplaka za gušenje bušotine, 


well lenght – duljina bušotine (kanala bušotine). Produktivna 

duljina kanala horizontalne bušotine (horizontal 

well). 

well location – lokacija (položaj) bušotine, v. wellsite. 

well log – dijagram (krivulja) karotaže bušotine, karotažni 

dijagram (krivulja) bušotine. Grafi čki prikaz rezultata 

mjerenja karotažnim priborima (alatkama) 

u kanalu bušotine – kontinuirani grafi čki prikaz 

promjena jedne ili više izmjerenih ili izračunatih fi - 

zičkih karakteristika (parametara) stijena u bušotini 

u ovisnosti o dubini duž profi la bušotine (kanala 

bušotine) u zadanom mjerilu parametara i dubine (u 

najuobičajenijem obliku karotažni dijagram je zapis 

izmjerenog fi zičkog svojstva ili više svojstava stijene 

na jednoj osi i dubinom bušotine na drugoj osi). Mjerenja 

se izvode sondom (sonde) tijekom njena izvlačenja 

iz kanala bušotine karotažnim kabelom (wire 

line). Obično se izvodi nekoliko mjerenja istodobno, 

a dobivene krivulje se prikazuju jedna uz drugu sa 

zajedničkom skalom dubine. Katkada se pravi razlika 

između karotažnog dijagrama kao cjelovitog zapisa 

koji može sadržati krivulje nekoliko mjerenja) i kao 

pojedinačne krivulje, ali se u oba slučaja nazivaju 

istim terminom – logs. Karotažni dijagrami ili krivulje 

se obično nazivaju prema generičkom tipu karotaže, 

na primjer, dijagram otporske karotaže (resistivity log) 

ili dijagram radioaktivne karotaže (radioactivity log), 

ili po specifi čnom tipu karotažne krivulje, na primjer, 

dijagram akustičke karotaže (sonic log) ili dijagram 

gama-karotaže (gamma-ray log). Karotažni dijagrami 

bušotina također uključuju dijagrame konstruirane 

prema podacima skupljenim na površini (jezgara, 

isplake, bušenja) i dijagrame koji prikazuju veličine 

dobivene (preračunate) iz podataka drugih mjerenja, 

na primjer, dijagram pokretljive nafte (movableoil 

plot). Na karotažnom dijagramu bušotine su navedeni 

svi podaci o bušotini, specifi čne informacije 

o primijenjenoj karotaži (uključujući tip karotažnog 

pribora, dubinu, korekcije mjerenja) i rezultati mjerenja 

u vertikalnim stupcima u ovisnosti o dubini 

bušotine. Mjerilo karotažnih dijagrama je obično u 

inčima na 100 stopa dubine bušotine – na primjer, 

mjerilo 1 inč/100 stopa znači da su podaci karotaže 

u intervalu dubine od 100 stopa prikazani u jednom 

inču dijagrama). Dijagrami s mjerilom 1 inč/100 stopa 

ili 2 inča/100 stopa se obično rabe za korelaciju 

formacija između bušotina, a s mjerilom 5 inča/100 

stopa (detaljniji karotažni dijagrami) za izučavanje 

litologije formacija, izbor intervala formacije za perforiranje 

i detaljnije proračune parametara. 

Primjena karotažnih dijagrama je vrlo velika, podaci 

se rabe za: (a) korelaciju bušotina – najstarija i vjerojatno 

najuobičajenija primjena karotažnih dijagrama 

koja se bazira na oblicima krivulja snimljenih s dubinom 

bušotine i omogućuje kartiranje dubina i debljina 

formacija; (b) određivanje (identifi kaciju) litologije 

slijeda stijena (uspoređivanjem karotažnih dijagrama 

s uzrocima stijena i/ili jezgrama); (c) određivanje 

poroznosti stijena (analizom karotažnih mjerenja 

budući da karotaža taj parametar stijena ne mjeri 

direktno); (d) određivanje zasićenja formacija fl uidima 

(vodom, naftom, plinom – analizom karotažnih 

mjerenja budući da karotaža te parametre stijena ne 

mjeri direktno); (e) određivanje smjera nagiba i kuta 

nagiba formacija (dipmetrom); (f) određivanje volumena 

kanala bušotine, stvaranja isplačne obloge ili 

kore i podlokavanja stijenke bušotine (kaliperom u 

bušotinama bez zaštitne kolone) te oštećenja i odvajanja 

kolone zaštitnih cijevi (kaliperom u bušotinama 

sa zaštitnom kolonom); (g) detekciju (pronalaženje) 

pukotina u formacijama; (h) pozicioniranje perforatora 

na pravu dubinu – s pomoću dijagrama lokatora 

kolčaka zaštitnih cijevi (casing-collar log) i dijagrama 

gama-karotaže (gamma-ray log); (i) kontrolu cementacije 

bušotina i cementne veze između zaštitne 

kolone i formacije, tj. utvrđivanje postojanja ili nepostojanja 

hidrauličkog brtvljenja prstenastog prostora 

između formacije i kolone zaštitnih cijevi s pomoću 

dijagrama kontrole cementacije (cement bond log); 

(j) određivanje vrha (dubine vrha) stupca cementa 

iza cementirane zaštitne kolone s pomoću dijagrama 

termometrije bušotine kojom se mjeri toplina oslo

well logging 974 

bođena vezivanjem cementa u kanalu bušotine (temperature 

log); (k) određivanje mjesta strujanja (ulaženja) 

plina u bušotinu (ulaskom u kanal bušotine plin 

ekspandira i tako hladi kanal te izaziva nenormalno 

nisku temperaturu na mjestu ulaska – određuje se 

s pomoću dijagrama termometrije bušotine, temperature 

log); (l) praćenje i kontrolu proizvodnje (interpretacijom 

zasićenja formacije iza zaštitne kolone, 

odnosno promjene zasićenja usljed proizvodnje, na 

primjer, s pomoću dijagrama impulsne neutronske 

karotaže po termičkim neutronima, thermal decay 

time log); (m) određivanje profi la protoka fl uida u 

kanalu bušotine i njegovom okolišu radi utvrđivanja 

kanala strujanja iza zaštitne kolone bušotine, propuštanja 

kolona zaštitnih i uzlaznih cijevi i pakera, pritjecanja 

vode iz akvifera u bušotinu, strujanja fuida 

iz jednog intervala ležišta u drugi interval, odnosno 

komunikacije slojnih fl uida između zona ležišta itd. 

– primjenjuju se termogrami (temperature log), dijagrami 

mjerenja protoka spinerom (spinner survey), 

dijagrami mjerenja gustoće prema gradijentu tlaka 

(gradiomanometer log), i dijagrami ispitivanja radioaktivnim 

izotopima (radioactive tracer survey); (n) 

određivanje profi la injektivnosti vodnih injekcijskih 

bušotina (radi utvrđivanja tzv. »zona gutanja« vode); 

(o) određivanje profi la produktivnosti (protoka i tipa 

slojnih fl uida) s pomoću dijagrama karotaže proizvodnje 

(production log); (p) procjenu početnog volumena 

ugljikovodika u ležištu i pridobivog volumena; 

(r) utvrđivanje položaja kontakata fl uida u ležištu. 

Sinonimi: borehole log, borehole survey, geophysical 

log, oilwell log; v. wireline log, wireline logging. 

well logging – karotaža, karotaža bušotina. (1) Geofi 

zička mjerenja (ispitivanja) u bušotinama koja se 

izvode metar po metar od njihova ušća do dna radi 

utvrđivanja fi zičkih svojstava i stanja probušenih stijena, 

korelacija geoloških formacija i drugih geoloških 

zadataka – utvrđivanja prisutnosti fl uida (na primjer, 

nafte i plina) i drugih mineralnih sirovina (ruda, 

ugljena) u geološkom profi lu, procjenu podzemnih i 

geotermalnih voda (geotermalne energije). Karotaža 

se bazira na mjerenjima električne otpornosti (specifi 

čnog električnog otpora) ili električne vodljivosti 

formacija (stijena), njihova električnog potencijala, 

učinka prirodne ili inducirane (umjetne) radioaktivnosti 

te širenja (rasprostiranja) elastičnih valova u 

stijenama, a svojstva koja se mjere su: (a) električna 

otpornost formacije (funkcija je zasićenja stijene vodom); 

(b) spontani potencijal; (c) gustoća (koncentracija) 

elektrona stijene (funkcija je relativne gustoće 

stijene); (d) brzina apsorpcije neutrona (funkcija je 

sadržaja vodika u stijeni); (e) vrijeme širenja zvučnih 

valova u stijeni (funkcija je kompresibilnosti stijene); 

(f) promjer izbušenog kanala bušotine, i (g) protok 

fl uida i njihova gustoća u kanalu bušotine. Karotaža 

osigurava kvalitativne i kvantitativne informacije 

koje omogućuju analizu i interpretaciju karaktaeristika 

ležišta i fl uida u njima i ima važnu ulogu pri 

donošenju geoloških i tehnoloških odluka ne samo 

za pojedinačne bušotine nego i za ukupan proces 

geoloških istraživanja i razrade naftnih i plinskih ležišta. 

Podaci karotaže bušotina su obično odlučujući 

faktor pri donošenju odluke o sudbini bušotine – napustiti 

je i likvidirati ili opremiti za proizvodnju. 

Podaci karotaže bušotina se rabe u izradi strukturnih 

well-monitoring system 

karata i karata izopaha (jednakih debljina), za identifi 

kaciju litologija u profi lu bušotine, korelaciju 

geoloških formacija između bušotina (kako bi se 

stvorila predodžba o kontinuitetu njihova prostiranja), 

određivanje dubine zalijeganja potencijalnih 

produktivnih formacija ili zona, tipa fl uida u formaciji, 

permeabilnosti formacije te parametara koji su 

nužni za izračunavanje pornog volumena zasićenog 

ugljikovodicima, odnosno rezervi nafte i plina – debljine, 

poroznosti i zasićenja vodom. Međutim, nijedna 

metoda karotaže zapravo ne mjeri parametre koji 

su najzanimljiviji – količinu (volumen) ugljikovodika 

(nafte, plina) u ležištu i koliko se od toga može proizvesti, 

pa se ti podaci mogu dobiti samo interpretacijom 

podataka mjerenja navedenih svojstava. U 

praksi se obično primjenjuje kompleks mjerenja koji 

se sastoji od više tipova karotaže (karotažnih metoda), 

a odabire se ovisno o vrsti istraživane mineralne 

sirovine, geološke građe područja, tehničkih uvjeta 

bušenja i drugim faktorima. Važna karakteristika karotaže 

je što ona omogućuje izučavanje svojstava 

stijena pod uvjetima njihova prirodnog zalijeganja. 

Operacija karotaže se izvodi spuštanjem karotažnog 

pribora (logging tool) koji se sastoji od karotažne 

sonde (sonde, logging sonde) i drugog dubinskog 

sklopa specijalnim karotažnim kabelom (logging cable), 

a na površini se nalazi aparatura (koja je sastavni 

dio karotažne jedinice – logging unit) za registraciju 

informacija koje dolaze od mjernog uređaja tijekom 

njegova premještanja duž kanala bušotine. Sinonim: 

logging. (2) Opći termin koji se primjenjuje za označavanje 

različitih metoda ili tehničkih postupaka 

registracije podataka o podzemnim geološkim formacijama 

i njihova izučavanja. Uključuje zapise koje 

vodi bušač tijekom procesa bušenja, analize isplake, 

krhotina i čestica probušenih stijena i jezgara, ispitivanje 

(testiranje) bušotina metodom DST (alatkom 

spuštenom s kolonom bušaćih šipki) te razna električna 

i radioaktivna mjerenja; v. well log. (3) Proces 

izvođenja karotaže ili registracija podataka karotaže 

bušotina. 

well-logging cable – karotažni kabel, kabel za karotažu 

bušotina, v. logging cable. 

well log library – biblioteka karotažnih dijagrama. Mjesto 

gdje se pohranjuju dijagrami karotaže bušotina 

(ili njihove kopije, well logs) određenog područja. 

Osobe mogu postati članovi plaćanjem pristojbe i 

izučavati i kopirati dijagrame. U takvim bibliotekama 

se također skupljaju karte izviđanja (scout maps), podaci 

o proizvodnji (production data) i drugi podaci. 

Biblioteke karotažnih dijagrama se nalaze u većini 

važnih naftnih gradova i mogu biti profi tne i neprofi 

tne. 

well-monitoring system – sustav za nadzor procesa 

bušenja. Praćenje procesa bušenja kako bi se brzo 

utvrdili problemi. Uređaji zapisuju ili prikazuju sljedeće 

parametre: dubinu (depth), brzinu bušenja (penetration 

rate), opterećenje na kuku (hook load), opterećenje 

na bušaće dlijeto (weight on bit), bzinu rotacije 

(rotary speed), zakretni moment (rotary torque), 

kapacitet pumpe (pump rate), tlak pumpe (pump 

pressure), gustoću isplake (mud density), temperaturu 

isplake (mud temperature), salinitet isplake (mud 

salinity), sadržaj plina u isplaci (gas content of mud), 

opasni sadržaj plina u zraku (hazardous gas content

well network 975 

well sampler 

of air), nivo isplake u bazenima (pit level), protok 

isplake (mud fl ow rate) i prognozirane slojne tlakove 

i tlakove frakturiranja formacije. Suvremena oprema 

i uređaji osiguravaju detaljne podatke o bušenoj formaciji 

i fl uidima koji cirkuliraju u bušaćoj isplaci na 

površinu. Krhotine izbušene stijene se detaljno analiziraju 

i opisuju, kao i uzorci plina iz isplake (kromatografskom 

analizom); v. logging while drilling . 

well network – mreža (raspored) bušotina, v. well pattern. 

well on beam – bušotina s dubinskom pumpom, v. pumping 

well. 

well operating costs – troškovi proizvodnje bušotine, v. 

lifting costs, production costs. 

well out of control – nekontrolirano eruptirajuća bušotina, 

v. blowout, 1. 

well pattern – plošna mreža (raspored) bušotina. Shema 

rasporeda (razmještaja, položaja) proizvodnih i 

injekcijskih bušotina koja se primjenjuje u procesima 

konvencionalnog (klasičnog) zavodnjavanja naftnih 

ležišta, podržavanja ležišnog tlaka injektiranjem plina 

ili vode i povećanja iscrpka nafte (EOR-procesi). 

Povijesno, zbog činjenice da su u SAD naftne koncesije 

bile podijeljene na kvadratne milje ili na četvrtine 

kvadratne milje, polja su bila bušena i iskorištavana 

na vrlo pravilan način. Najčešće su se primjenjivali 

tipovi plošne mreže proizvodnih i injekcijskih bušotina, 

i to: (a) 5 točaka (s četiri injekcijske i jednom proizvodnom 

bušotinom – v. fi ve-spot well pattern); (b) 

7 točaka (sa šest injekcijskih i jednom proizvodnom 

bušotinom – v. seven-spot well pattern); (c) 9 točaka (s 

osam injekcijskih i jednom proizvodnom bušotinom 

– v. nine-spot well pattern); (d) linijski redni raspored 

(v. direct-line drive well pattern), i (e) šahovski (cikcak) 

raspored (v. staggered well pattern). Spomenuti rasporedi 

(mreže) bušotina se nazivaju normalnim ili regularnim 

(v. normal well pattern), za razliku od obratnog 

ili inverznog rasporeda (mreže) u kojem su proizvodne 

i injekcijske bušotine promijenile položaj u 

odnosu na klasičnu normalnu mrežu (v. inverted well 

pattern). Osim plošne mreže bušotina, u procesima 

zavodnjavanja se može primijeniti i mreža bušotina 

za periferno (rubno, izakonturno) zavodnjavanje (v. 

peripheral well pattern). Izbor tipa mreže bušotina u 

praksi se obično ograničava na «mrežu 5 točaka» ili 

na linijski raspored bušotina budući da drugi tipovi 

mreže mogu zahtijevati izradu dodatnih bušotina. 

Izbor je uvjetovan djelomično tehničkim faktorima 

ali je uglavnom ograničen ekonomikom zbog troškova 

bušenja koji su najveći dio ulaganja u projektu. 

S druge strane, konverzijom proizvodnih bušotina u 

injekcijske se smanjuje proizvodni kapacitet ležišta/ 

polja, što produljuje vrijeme proizvodnje i smanjuje 

profi tabilnost. Treba, međutim, napomenuti da, u 

slučaju razrade anizotropnog ležišta, pravilna plošna 

mreža bušotina ne mora nužno biti i najefi kasnija (na 

primjer, ako je permeabilnost ležišta u jednom smjeru 

ležišta znatno veća nego u drugom, površinski 

koefi cijent obuhvata ležišta istiskivanjem će biti manji 

kod pravilne mreže nego kada bi se razmak (udaljenost) 

između bušotina povećao u smjeru znatno 

veće permeabilnosti. Sinonimi: pattern, pattern of 

wells, pattern of well spacing, pattern well spacing, well 

arrangement, well array, well network, well system; v. 

pattern fl ood. 

well performance – proizvodne karakteristike bušotine. 

Proizvodnja naftne ili plinske bušotine u zavisnosti 

od njenog kapaciteta, depresije ili protoka fl uida. 

well permit – dozvola za bušenje. Odobrenje državnog 

regulativnog tijela (government regulatory agency) 

za bušenje određene bušotine. U dozvoli se navode 

razmak i pravila za bušotinu te operator i predviđena 

dubina bušotine. 

well platform – proizvodna (eksploatacijska) platforma, 

v. production platform. 

well potential – potencijal (potencijalni kapacitet proizvodnje) 

bušotine. Maksimalni proizvodni kapacitet 

bušotine tijekom 24-satnog perioda. Obično se 

određuje ispitivanjem koje zahtijeva državno regulativno 

tijelo (government regulatory agency). 

well pressure – tlak bušotine, v. reservoir pressure. 

well-pressure transient test – ispitivanje bušotina 

metodom neustaljenog tlaka (neustaljene distribucije 

tlaka), v. pressure-transient test. 

well production test (testing) – proizvodno ispitivanje 

bušotina. Ispitivanje bušotina koje uključuje tri tipa: 

(a) periodičko ispitivanje bušotina – mjerenje količina 

nafte, plina i vode proizvedenih pri normalnim 

uvjetima proizvodnje bušotina (v. periodic well test); 

(b) ispitivanje produktivnosti bušotina pri različitim 

depresijama (v. deliverability test, productivity test), i 

(c) ispitivanje bušotina metodom neustaljenog tlaka 

(pri prijelaznom ili neustaljenom režimu strujanja) 

– određivanje stupnja oštećenja formacije ili stupnja 

uspješnosti uklanjanja oštećenja obradom (stimulacijom) 

i određivanje ležišnih parametara (poroznosti, 

permeabilnosti, tlaka, volumena, heterogenosti – v. 

pressure-transient test). 

well profi le – profi l bušotine. Projekcija kanala bušotine 

na ravninu. 

well program – projekt izgradnje bušotine. Lista s podacima 

koji su neophodni za bušenje – dubina bušenja 

(drilling depth), formacije koje se očekuju (encountered 

formations), promjer bušotine (kanala bušotine, 

hole size) i bušaćih dlijeta (bit size), upute za uzorkovanje 

(sampling instructions), postupci završnog 

proizvodnog opremanja bušotine (completion procedures) 

i upute za napuštanje bušotine i postavljanje 

čepova u njoj (plug-and-abandon instructions). 

well record – dosje bušotine. Sažeto prikazivanje postojećih 

podataka o bušotini; ukupna povijest ili 

svakodnevni izvještaj o radu bušotine od dana kada 

je bila određena njena lokacija do dana kada je prestala 

proizvodnja. 

well rig – bušaće postrojenje (uređaj, garnitura), postrojenje 


well-rounded – dobro zaobljen (izvaljan). U sedimentologiji 

– (1) Termin kojim se označava sedimentna čestica 

(sedimentary particle) čije su prvobitne plohe, 

bridovi (rubovi) i uglovi razoreni djelovanjem abrazije 

i čija je cjelokupna površina zakrivljena bez ikakvih 

ravnih dijelova. Termin se osobito primjenjuje na čestice 

koje nemaju sekundarne uglove i čija vrijednost 

zaobljenosti (roundness value) varira između 0,60 i 

1,00. Sadašnji oblik čestice upućuje na njen prvobitni 

oblik. (2) Termin koji označava razred zaobljenosti 

(roundness class) karakteriziran postojanjem dobro 

zaobljenih sedimentnih čestica. 

well sampler – sakupljač uzoraka probušenih stijena. U 

procesu bušenja – osoba koja je zadužena za sku

well sanding-up 976 

well status map 

pljanje krhotina probušenih stijena (well cuttings) u 

pravilnim vremenskim intervalima tijekom bušenja. 

well sanding-up – nastanak (stvaranje) pješčanog čepa, 

v. sanding up. 

well sand-up – nastanak (stvaranje) pješčanog čepa, v. 

sanding up. 

well screen – fi ltar bušotine. Dio (interval) zaštitne kolone 

bušotine (kolone zaštitnih cijevi, casing) koji 

je perforiran ili ima proreze i omogućuje utjecanje 

vode. 

well service unit – uređaj za tekući remont (servisiranje) 

bušotina, v. service unit. 

well servicing – (1) tekući remont (servisiranja) bušotine. 

Rutinske operacije (radovi) održavanja i popravaka 

na naftnim ili plinskim bušotinama radi održavanja 

ili povećanja proizvodnje, na primjer, popravak 

ili zamjena dubinskih naftnih pumpi (downhole 

pumps), klipnih (pumpnih) šipki (sucker rods), ventila 

(zaklopaca) plinskog lifta (gas-lift valves), uzlaznih 

cijevi (tubing), dubinskih brtvenica (packers), ventila 

(valves) i druge opreme. (2) priprema bušotine za proizvodnju. 

Priprema bušotine za proizvodnju nakon 

njena završnog proizvodnog opremanja (well completion) 

– uklanjanje isplake, vode i pijeska iz kanala 

bušotine. 

well servicing fl uid (WSF) – fl uid za tekuće remonte bušotina. 

Radni fl uid koji se rabi u operacijama tekućeg 

remonta (servisiranja) bušotina radi zaštite produktivnog 

sloja i držanja bušotine pod kontrolom tijekom 

radova. Tri tipa radnih fl uida su na bazi vode, na 

bazi ulja i pjena; v. well servicing. 

well shooting – (1) seizmička karotaža. U seizmičkoj 

prospekciji – metoda određivanja srednje brzine 

u zavisnosti od dubine bušotine koja se bazira na 

registraciji energije eksplozija (proizvedenih na površini 

u minskim bušotinama) u bušotini geofonom 

(seizmičkim prijamnikom) spuštenim u njen kanal. 

Seizmička karotaža se obično izvodi zajedno s akustičkom 

karotažom (sonic log) za dobivanje referentnih 

(repernih) vremena nailazaka valova ispod pete 

zaštitne kolune (casing-a) i kontrolu integriranog 

vremena. Sinonimi: well survey, well-velocity survey; 

(2) torpediranje bušotine. Metoda proširivanja kanala 

bušotine i frakturiranje ležišne stijene primjenom 

eksploziva radi povećanja proizvodnje bušotine. 

Torpedo s eksplozivom (na primjer, nitroglicerinom) 

spusti se u bušotinu s nezacijevljenim kanalom (bez 

zaštitne kolone, open hole) i aktivira na njenom dnu. 

Zaštitna kolona (casing) iznad mjesta eksplozije se 

često zaštićuje privremenim čepom od cementa, 

plastike i/ili šljunka. Torpediranje bušotina je bila 

metoda stimulacije bušotina koja se primjenjivala 

gotovo od početka bušenja sve dok nije bila zamijenjena 

metodom hidrauličkog frakturiranja (hydraulic 

fracturing) Sinonimi: shooting of a well, torpedoing of 

a well, well torpedoing. 

wellsite, well site – položaj (lokacija) bušotine. Mjesto 

na površini odabrano za izradu bušotine (mjesto na 

kojem je bušotina izbušena). Sinonimi: drill hole location, 

drilling site, drillsite, location of a well, site of a 

well, well location. 

wellsite computer log – operativni karotažni dijagram, 

karotažni dijagram za operativnu procjenu, v. quicklook 

log. 

wellsite geologist – operativni geolog. Geolog koji za 

operatora nadzire geološke operacije i ispunjava 

geološke zadatke tijekom procesa bušenja. Boravi 

na lokaciji bušotine (drillsite) ili blizu nje obično 24 

sata dnevno. Dužnost operativnog geologa je skupljanje 

krhotina probušenih stijena (well cuttings) u 

pravilnim vremenskim intervalima i njihovo ispitivanje, 

predlaganje bušenja jezgre (coring) i nadzor 

nad operacijom jezgrovanja i karotažom bušotine. 

Sinonim: well sitter. 

well sitter – operativni geolog, v. wellsite geologist. 

well-sorted – dobro sortiran. U sedimentologiji – termin 

za označavanje sortiranog sedimenta (sorted 

sediment) čije sve čestice imaju približno jednaku veličinu 

i čiji je koefi cijent sortiranja (sorting coeffi cient) 

manji od 2,5. Na bazi phi-promjera (phi values) koji 

odgovaraju linijama 84% i 16% sugerirane su granice 

sigma phi (sigma phi limits) između 0,35 i 0,50 za 

dobro sortirane materijale. Sinonim: well-graded; v. 

poorly sorted. 

well spacing – razmak bušotina, gustoća mreže bušotina. 

Udaljenost između naftnih ili plinskih bušotina 

koje proizvode iz istog ležišta ili polja. Obično se 

izražava kao veličina površine po jednoj bušotini koja 

je izbušena na istom ležištu ili polju (kao omjer površine 

ležišta/polja i broja bušotina) u hektarima ili 

akrima, na primjer, 40-acre spacing znači da se na površini 

ležišta ili polja od 40 akra (ili 16 hektara) nalazi 

jedna bušotina. Gustoća mreže bušotina ili gustoća 

bušenja se određuje kombiniranjem tehnoloških 

faktora i ekonomskih zahtjeva ako nije regulirana 

propisima. U SAD gustoću mreže (razmak) bušotina 

određuje državno regulativno tijelo i često se propisuje 

površina po bušotini i minimalna udaljenost od 

granica koncesija i između bušotina s namjerom da 

se spriječi izrada prevelikog broja bušotina i neracionalna 

proizvodnja nafte i plina (propisima određena 

gustoća mreže se može rabiti za ograničavanje kapaciteta 

proizvodnje u skladu sa sustavom propisivanja 

i odobravanja dopuštenih količina proizvodnje). 

Kada se povećavanjem broja (gustoća mreže) bušotina, 

tj. smanjivanjem udaljenosti između njih, više ne 

ostvaruje izraziti porast iscrpka (ekonomične ukupne 

proizvodnje), tada je postignuta optimalna gustoća 

mreže (optimum well spacing) koja je jedinstvena za 

svako ležište. Površina ležišta/polja po jednoj bušotini 

obično varira od 2 do 256 hektara (5 do 640 akra) 

po bušotini, ovisno o tome je li bušotina naftna ili 

plinska, koliko je duboko produktivno ležište i drugo. 

Naftnim bušotinama se često dodjeljuje površina 

od 16 hektara (40 akra), a plinskim 256 hektara (640 

akra). Sinonimi: borehole spacing, drilling pattern, drill 

pattern, spacing of wells, spacing pattern, spacing unit. 

well status map – karta bušotina. Karta koja prikazuje 

lokacije proizvodnih i injekcijskih bušotina. Proizvodne 

bušotine (producing wells) su označene na 

karti svojim brojem i navedena je njihova dnevna 

proizvodnja nafte i vode (production of oil/water per 

day – u kubičnim metrima ili barelima) i plinski faktor 

(gas-oil ratio, GOR). Injekcijske bušotine (injection wells) 

su također označene brojem i naveden je njihov 

dnevni kapacitet injektiranja vode (injection of water 

per day – u kubičnim metrima ili barelima), ukupan 

injektirani volumen vode (cumulative injection – u tisućama 

kubičnih metara ili barela) i tlak injektiranja 

(injection pressure – u bar ili psi).

well stimulation 977 

West Texas intermediate 

well stimulation – stimulacija (obrada) bušotine. Mehaničko 

i/ili kemijsko djelovanje na bušotinu radi 

povećanja proizvodnje. Dva su razloga za primjenu 

stimulacije: (a) niska permeabilnost ležišta/sloja koja 

ne omogućuje proizvodnju bušotine kapacitetom 

dovoljno velikim za pravovremen povrat ulaganja 

u bušenje i opremanje bušotina – u tom slučaju se 

izvode stimulacije tipa hidrauličkog frakturiranja ili 

frakturiranja kiselinom (v. hydraulic fracturing, acid 

fracturing), i (b) uklanjanje oštećenja sloja s dobrom 

permeabilnošću koje je nastalo u procesu bušenja 

ili pri operacijama (radovima) na pripremi bušotina 

za proizvodnju – primjenjuju se obrade kiselinom 

(v. acidizing), otapalom ili površinski aktivnim agensom. 

well storage – volumen fl uida u kanalu bušotine, v. wellbore 

storage. 

wellstream, well stream – produkcija bušotine. Fluidi 

proizvedeni iz bušotine. Produkcija naftne bušotine 

uključuje naftu, plin i vodu, a plinske bušotine – plin, 

kapljevinu u plinu i vodu. 

wellstream (well-stream) separator – separator produkcije 

bušotine. Uređaj za separaciju plina i tekućine 

na poljima. Najčešće se primjenjuju tri osnovna 

tipa: (a) vertikalni separator (v. vertical separator); (b) 

horizontalni separator (v. horizontal separator), i (c) 

horizontalni dvocijevni separator (v. double-tube horizontal 

separator). Svaki tip separatora ima specifi čne 

prednosti, a izbor se obično temelji na postizanju 

željene separacije uz najmanje troškove. 

well survey – seizmička karotaža, v. well shooting, 1. 

well system – mreža (raspored) bušotina, v. well pattern. 

well test – ispitivanje bušotine. Mjerenje jednog ili više 

parametara koji se odnose na proizvodnju nafte i plina 

iz bušotine ili na injektiranje vode ili plina u bušotinu 

tijekom danog perioda i za specifi cirane uvjete 

radi točnije prognoze proizvodnih ili injekcijskih mogućnosti. 

Ispitivanja bušotina se mogu izvoditi prije 

nego što je uopće poznata produktivnost formacije, 

prije nego što je bušotina procijenjena kao komercijalna 

ili nakon toga, zatim prije završnog proizvodnog 

opremanja bušotine i tijekom proizvodnog životnog 

vijeka bušotine. U širem smislu, pojam well 

test može obuhvatiti ne samo ispitivanje proizvodnih 

i injekcijskih karakteristika bušotine nego i ispitivanje 

rada sigurnosnih uređaja (protuerupcijskih 

preventera, baklji za spaljivanje plina, separacije i 

drugih). Ispitivanjem bušotina različitim metodama 

(najuobičajenija i najpraktičnija je tzv. metoda porasta 

tlaka) mogu se dobiti sljedeći podaci – geometrija 

i veličina ležišta (isklinjavanje, hermetičnost rasjeda, 

rezerve), položaj kontakata fl uida, tip proizvodnog 

mehanizma, ležišni tlakovi (početni statički, dinamički), 

oštećenje formacije, kapacitet proizvodnje (produktivnost), 

permeabilnost (u zoni kanala bušotine i 

drenažnom području) i drugi. Sinonim: well testing; 

v. drillstem test, fl ow-after-fl ow test, interference test, 

multiple-rate fl ow test, pressure-buildup test, pressure-drawdown 

test, pressure-falloff test, pressure-pulse 

test, pressure-transient test, reservoir limit test. 

well tester – (1) uređaj za ispitivanje produktivnosti 

bušotine. Kombinirani uređaj koji se sastoji od jedinice 

za separaciju (separating unit) i jedinice za mjerenje 

(measuring unit) nafte, plina i vode. Može biti 

dvofazni ili trofazni, stalno postavljen na bušotini ili 

prijenosni (montiran na kotačima ili saonicama); (2) 

specijalist za ispitivanje bušotina. Osoba koja izvodi 

ispitivanje (testiranje) bušotina, standardna ili specijalna. 

well testing – ispitivanje bušotine, v. well test. 

well tie, well ties – povezivanje s bušotinom. Uspoređivanje 

(povezivanje) podataka seizmičkih mjerenja 

(repernih seizmičkih podataka) s podacima bušenja 

(repernim geološkim podacima na područjima lokacija 

bušotina). Seizmički profi l se za tu svrhu povlači 

kroz bušotinu tako da se seizmički podaci mogu 

korelirati s njenim geološkim podacima, odnosno 

podacima karotaže. Pri povezivanju se mora uzeti u 

obzir migracija seizmičkih podataka gdje je postoji 

nagib refl ektora (horizonta refl eksije). Refl eksi od duboko 

zaliježućih refl ektora, koji leže na osi bušotine, 

mogu se opažati na nekoj udaljenosti od bušotine. 

well torpedoing – torpediranje bušotine, v. well shooting. 

well-velocity survey – seizmička karotaža, v. well shooting, 

1. 

well water – zdenčana (bunarska) voda. Voda dobivena 

iz zdenaca (bunara); voda iz zone zasićenja (v. zone 

of saturation) ili iz visećeg vodonosnog horizonta (v. 

perched aquifer); freatska voda (phreatic water). 

well workover – remont bušotine, v. workover. 

Wemmelian – vemel, wemmel. Stratigrafski kat gornjeg 

dijela srednjeg eocena (upper Middle Eocene) u Europi 

– iznad ledija (Ledian), a ispod oversa (Auversian). 

Wenlockian – venlok, wenlock. Stratigrafski kat srednjeg 

silura (Middle Silurian) u Europi – iznad landovera 

(Llandoverian), a ispod ladlova (Ludlovian). Obuhvaća 


godina. 

Wenner array – Wennerov raspored elektroda, v. electrode 

array. 

Wenner electrode array – Wennerov raspored elektroda, 


Wentworth grade scale – Wentworthova skala veličine 

zrna. Proširena verzija Uddenove skale veličine 

zrna (v. Udden grade scale), predložena od američkog 

geologa C. K. Wentwortha (1922), koji je modifi 

cirao granice veličine zrna za zajedničke granice 

razreda (klasa), ali je zadržao geometrijski interval 

ili konstantni omjer jednak 2. Wentworthova skala 

uključuje raspone veličine čestica od čestica gline 

(clay particle), čiji je promjer manji od 1 / 256 mm, do 

blokova (boulder) s promjerom većim od 256 mm. 

Wentworthovu skalu primjenjuju uglavnom američki 

sedimentolozi. 

Werfenian, Werfenian stage – verfen, werfen. (1) Stratigrafski 

kat najdonjeg dijela trijasa (lowermost Triassic) 

u Europi – iznad tiringija (Thuringian), a ispod virglora 

(Virglorian). (2) Sinonim termina skit (Scythian, 

Scythian stage) po nekim izvorima. 

Westphalian, Westphalian stage – vestfal, westphal. 

Stratigrafski kat gornjeg karbona (Upper Carboniferous), 

odnosno srednjeg pensilvanija (Middle Pennsylvanian) 

u Europi – iznad gornjeg dijela namira 

(upper Namurian), a ispod stefana (Stephanian). 

West Texas intermediate – zapadnoteksaška srednja 

nafta. Sirova nafta iz Teksasa koja je etalonska (bazna, 

referentna) sirova nafta u SAD za određivanje 

cijena drugih nafti; v. marker crude oil.

wet analysis 978 

wet natural gas 

wet analysis – mokra analiza. Metoda određivanja 

efektivnih promjera čestica stijene veličine manje 

od 0,06 mm miješanjem uzorka u izmjerenom volumenu 

vode i mjerenjem gustoće te vode osjetljivim 

hidrometrom u određenim intervalima. 

wet auger – pužna bušilica s ispiranjem, v. auger. 

wet box – isplačna kutija za sprječavanje štrcanja isplake, 

v. mud saver. 

wet combustion – vlažno (vlažno progresivno, vlažno 

istostrujno) podzemno izgaranje nafte, kombinirano 

progresivno (kombinirano istostrujno) podzemno 

izgaranje nafte i zavodnjavanje. Varijanta procesa 


iscrpka nafte/EOR-metoda – v. in-situ combustion) 

s kombiniranim injektiranjem vode i zraka 

nakon započinjanja procesa kao suhog progresivnog 

(istostrujnog) podzemnog izgaranja (v. dry 

combustion, in-situ forward combustion). U procesu 

suhog podzemnog izgaranja se proizvede velika 

količina topline koja se akumulira u zoni izgorjele 

nafte (više od polovice generirane topline ostaje 

u ležištu iza fronte izgaranja), a dijelom se izgubi 

vođenjem u okolne slojeve. Tek mala količina toplinske 

energije se injektiranim zrakom prenese do 

fronte izgaranja nafte budući da je toplinski kapacitet 

(specifi čna toplina) zraka relativno nizak (prenizak 

za prenošenje velike količine nastale topline), 

Kako bi se toplina koja je zaostala iza fronte izgaranja 

iskoristila za istiskivanje nafte, u ležište se injektira 

voda (nakon nekog vremena injektiranja zraka) 

koja je zbog svog visokog toplinskog kapaciteta i 

latentne topline isparavanja bolji nosilac topline od 

zraka. Voda i zrak se mogu injektirati istovremeno 

ili naizmjenično i struje istosmjerno s gibanjem 

fronte izgaranja. Injektirana voda prelazi u ležištu u 

pregrijanu paru (dolazi do istiskivanja nafte pregrijanom 

parom), prolazi kroz frontu izgaranja nafte i 

prenosi toplinu u područje ležišta ispred fronte izgaranja. 

Temperature iza fronte izgaranja i na njoj 

su niže nego u procesu suhog izgaranja, ali je vruća 

zona ispred fronte veća. Prednosti procesa vlažnog 

podzemnog izgaranja u odnosu na suho su mnogo 

veća površina ležišta pod utjecajem više temperature, 

veća pokretljivost nafte, povećani obuhvat 

ležišta istiskivanjem, manji utrošak goriva na fronti 

izgaranja i manji volumen injektiranog zraka. Međutim, 

u naftnim ležištima s niskom permeabilnošću i 

visokim sadržajem glina sklonih bubrenju injektirana 

voda može smanjiti injektivnost i povećati tlak 

injektiranja zraka. Sinonimi: COFCAW, combination 

of forward combustion and waterfl ooding, quenched 

combustion, wet forward combustion, wet in-situ 

combustion. 

wet completion – mokro proizvodno opremanje bušotine. 

Uobičajeno opremanje podvodne proizvodne 

bušotine pri kojem je podvodni proizvodni sustav 

izložen morskoj vodi (za razliku od tzv. suhog proizvodnog 

opremanja – v. dry completion). 

wet-cut samples – vlažni (mokri) uzorci probušenih (izbušenih) 

stijena, v. drill cuttings samples, drill cuttings 

analysis. 

wet fl uid – mokra produkcija bušotine, v. wet stream. 

wet forward combustion – vlažno (vlažno progresivno, 

vlažno istostrujno) podzemno izgaranje nafte, v. wet 

combustion. 

wet gas – masni (bogati, mokri, vlažni) prirodni plin, v. 

wet natural gas. 

wet gas reservoir – ležište masnog (mokrog bogatog) 

plina. Tip ležišta prirodnog plina u kojem fl uid pri 

početnim ležišnim tlaku i temperaturi egzistira kao 

plinovita faza i ostaje plinovit u ležištu kada tlak 

pada uz konstantnu temperaturu. Međutim, na površini, 

kada također pada i temperatura, dolazi do 

kondenzacije u cjevovodima i separatorima; v. wet 

natural gas. 

wet gasser – bušotina masnog (mokrog, bogatog) plina, 

v. wet natural gas. 

wet glycol – obogaćeni glikol, v. rich glycol. 

wet in-situ combustion – vlažno (vlažno progresivno, 

vlažno istostrujno) podzemno izgaranje nafte, v. wet 

combustion. 

wet job – izvlačenje pune kolone uzlaznih cijevi. Izvlačenje 

(vađenje) kolone uzlaznih cijevi (tubing) koja je 

ispunjena naftom ili vodom. Pri odvrtanju cijevi dolazi 

do štrcanja (brizganja) tekućine na radnoj platformi 

(podištu) postrojenja (rig fl oor). 

wet natural gas – (1) masni (bogati, mokri, vlažni) prirodni 

plin. Prirodni plin, proizveden zajedno s naftom 

na naftnim poljima ili na plinsko-kondenzatnim poljima 

ili iz ležišta masnog plina, koji sadrži ugljikovodike 

teže od metana (etan, propan, butane, pentan, 

heksan) u takvim količinama da se mogu komercijalno 

ekstrahirati ili se moraju ekstrahirati da bi rezidualni 

plin bio pogodan za transport cjevovodom ili 

za uporabu kao gorivo. Također i rafi nerijski plin koji 

sadrži veću količinu kondenzabilnih ugljikovodika. 

Riječ wet, dakle, u tom kontekstu ne znači da je plin 

mokar (vlažan) zbog prisutnosti vode u njemu, nego 

se odnosi na činjenicu da plin sadrži teže, ukapljive 

ugljikovodike koji pri površinskim uvjetima formiraju 

tekuću fazu (katkada se prirodni plin obrađuje 

tako da se iz njega uklanjaju i ukapljuju butani i propan). 

Kriteriji za defi niranje masnog plina su šaroliki 

i, ovisno o defi nicijama iz raznih izvora, glase: (a) plin 

s plinskim faktorom (GOR) pod površinskim uvjetima 

do 18.000 m3/m3 (100.000 SCF/STB) i gustoćom tekuće 

faze na površini manjom od 0,780 (većom od 50 

°API); (b) plin s plinskim faktorom većim od 18.000 

m3/m3 i gustoćom tekuće faze između 0,695 i 0,709 

(između 68 i 72 °API); (c) plin s plinskim faktorom 

većim od 9.000 m3/m3 (50.000 SCF/STB); (d) plin sa 

sadržajem tekuće faze od 40 do 80 cm3/m3 (7 do 14 

barela na milijun standardnih kubičnih stopa plina); 

(e) plin sa sadržajem tekuće faze većim od 40 cm3/m3 

(većim od 0,3 galona na tisuću standardnih kubičnih 

stopa) – defi nicija u S. Americi, i (f) prirodni plin koji 

sadrži više od 0,10 molnih udjela etana ili 0,035 molnih 

udjela propana (defi nicija u ISO-normi). Sinonimi: 

combination gas, fat gas, rich gas, rich natural gas, 

wet gas. (2) mokri (vlažni) prirodni plin. Neobrađeni ili 

djelomično obrađeni prirodni plin koji sadrži vodu 

(vodenu paru) u znatno većoj količini od propisane 

za kvalitetu plina prikladnu za transport. Može također 

sadržati i tragove para fl uida za obradu plina 

(na primjer, metanola ili glikola). Poznavanje sadržaja 

vodene pare u prirodnom plinu je vrlo važno 

za sigurnost i djelotvornost transporta i distribucije 

plina budući da vodena para može uzrokovati koroziju 

(kada je prisutan ugljik-dioksid, sumporovodik 

ili kisik) i formiranja hidrata. Čepovi vode također

wet oil 979 

wettability measurement 

mogu ometati transport plina. Zahtjevi suhoće plina 

mogu znatno varirati ovisno o namjeni (transport, 

distribucija, komprimiranje za uporabu kao automobilsko 

gorivo) i lokaciji (zemlje s vrlo hladnom 

klimom obično postavljaju strože zahtjeve). Sadržaj 

vodene pare u prirodnom plinu se može izraziti kao 

koncentracija vode (u ppm ili mg/m 3 ) i pomoću rosišta 

(temperature rosišta) vode pri defi niranom tlaku. 

Poduzeća za transport plina teže specifi cirati vrlo 

nizak sadržaj vode u plinu kako bi se izbjegli problemi 

transporta pri visokim tlakovima. Sadržaj vode je 

obično specifi ciran s pomoću temperature rosišta 

vode pri defi niranom tlaku, što je općenito ekvivalentno 

sadržaju vode između 60 ppm (molnih) i 80 

ppm (molnih). Prema općoj praksi u SAD, prirodni 

plin se smatra suhim kada sadržava oko 7 funti vode 

na milijun kubnih stopa plina, odnosno 150 ppm 

(molnih) vode pri standardnim uvjetima ili oko 140 

ppm(molnih) pri normalnim uvjetima. Sinonimi: saturated 

gas, wet gas. 

wet oil – mokra (vlažna) nafta. Sirova nafta s povećanim 

ili visokim sadržajem vode, obično u obliku 

emulzije, koja se ne može otpremiti za prodaju dok 

se ne podvrgne obradi za uklanjanje vode i taloga. 

Sinonim: cut oil. 

wet steam – vlažna (mokra) vodena para. Smjesa pare 

i vode, na primjer, smjesa koja nastaje djelomičnom 

kondenzacijom suhe zasićene vodene pare kondenzacijom. 

Generatori vodene pare na naftnim poljima 

proizvode smjesu suhe pare i zasićene vode (tekuća 

faza), tj. ne pretvaraju svu vodu za napajanje u paru, 

nego proizvode paru u dvofaznom području. Sinonim: 

moist steam; v. fi eld steam generator. 

wet stream – mokra produkcija bušotine. Proizvedena 

nafta, plin, voda i/ili suspendirani talog. Sinonim: wet 

fl uid. 

wet string – kolona cijevi ispunjena tekućinom. Interval 

kolone cijevi u bušotini, na primjer, kolone uzlaznih 

cijevi (tubing), koji je ispunjen naftom, vodom ili 

isplačnim fl uidom. Kada se kolona izvadi iz bušotine, 

prilikom njena rastavljanja dolazi do štrcanja (brizganja) 

tekućine po radnoj platformi postrojenja (rig 

fl o o r ). 

wettability – močivost. Relativni stupanj razlijevanja 

nekog fl uida na površini čvrstog tijela (ili sklonost 

nekog fl uida za prelijevanje preko ili prianjanje uz 

površinu čvrstog tijela) uz drugi nemiscibilni fl uid. 

Fluid koji je jače privučen površinom čvrstog tijela 

naziva se močećim (v. wetting fl uid), a slabije privučeni 

– nemočećim (v. nonwetting fl uid). Močivost ovisi 

o kemijskom sastavu fl uida i karakteru (mineralnom) 

stijenki pora. Ležišne stijene po karakteru močivosti 

mogu biti močive vodom (v. water-wet reservoir rock) 

ili močive naftom (v. oil-wet reservoir rock), a također 

mogu biti neutralne močivosti (v. intermediate wettability). 

Mjeri se tzv. indeksom močivosti (v. wettability 

index). Karakter močivosti se u ležištu može mijenjati 

od mjesta do mjesta zbog promjene mineralogije 

stijena (čak i u ležištu koje sadrži jedan tip nafte). 

Močivost utječe na karakter zasićenja ležišnih stijena 

(način blokiranja pojedinih faza i njihov položaj 

u porama će zavisiti o močivosti) i na opće karakteristike 

relativnih permeabilnosti sustava ležišna stijena 

– slojni fl uid. Tip močivosti utječe na proizvodnju 

vode iz ležišta (i time posredno na kvalitetu ležišta). 

U slučaju kada je ležišna stijena hidrofobna (močiva 

naftom) voda zauzima središnji dio pora i struji zajedno 

s naftom u pornom prostoru ležišta. Obratno, 

u hidrofi lnom (vodom močivom) ležištu voda je 

ograničena na obodni dio pora i neće strujati u pornom 

prostoru ležišta dok se iz pora ne ukloni (proizvede) 

znatna količina nafte. Osim toga, zasićenje 

hidrofobnih ležišta nereducibilnom vodom (minimalno 

zasićenje vodom) obično je znatno manje od 

nereducibilnog zasićenja vodom hidrofi lnih ležišta. 

Sinonimi: reservoir rock wettability, rock wettability. 

wettability determination – određivanje močivosti, v. 

wettability measurement. 

wettability evaluation – procjena močivosti, v. wettability 

measurement. 

wettability index – indeks močivosti. Brojčana vrijednost 

koja upućuje na karakter močivosti stijena. Razlikuju 

se: (a) USBM indeks močivosti (USBM wettability 

index) određen Bureau of Mines metodom (v. 

Bureau of Mines method of wettability determination) 

– koji se izračuna iz petlje histereze krivulja kapilarnog 

tlaka (kao logaritam omjera površina ispod krivulje 

kapilarnog tlaka za slučaj dreniranja i krivulje 

za slučaj upijanja), pri čemu rastuće pozitivne vrijednosti 

indeksa močivosti upućuju na rastuću preferencijalnu 

močivost vodom a rastuće negativne 

vrijednosti indeksa – na rastuću preferncijalnu močivost 

naftom (nulta vrijednost indeksa upućuje na 

neutralnu močivost), i (b) Amottov indeks močivosti 

(Amott wettability index) koji se određuje ispitivanjem 

spontanog (prirodnog) upijanja i prisilnog istiskivanja 

nafte i vode iz jezgre i bazira na opažanju da 

će izrazito (strogo) močeći fl uid biti spontano upijan 

stijenom sve dok se ne postignu rezidualna zasićenja 

stijene fl uidima. Indeks močivosti jednak –1,0 označava 

izrazitu močivost naftom, indeks jednak + 1,0 

izrazitu močivost vodom, a indeks jednak nuli označava 

neutralnu močivost; v. Amott wettability test, oil 

wettability index, water wettability index. 

wettability measurement – mjerenje močivosti. Močivost 

stijena se može kvalitativno procijeniti ili odrediti 

eksperimentalno. Ne postoji još zadovoljavajuća 

metoda određivanja močivosti u samom ležištu, ali 

se mogu rabiti vrijednosti močivosti određene u 

laboratoriju. Mnoge laboratorijske (eksperimentalne) 

metode rabe ili uzorke ležišnih stijena ili uzorke 

ležišnih fl uida (ne istovremeno oba uzorka). Na izmjerene 

vrijednosti močivosti utječe niz faktora: (a) 

metoda bušenja jezgre i rukovanje njome (tip isplake, 

način zaštite, skladištenja i restauriranja jezgara); 

(b) način čišćenja i pripreme jezgara za laboratorijska 

ispitivanja, i (c) uvjeti mjerenja (vrsta materijala opreme 

za mjerenje, tip fl uida za određivanje močivosti). 

Za mjerenje (određivanje) močivosti se primjenjuju 

brojne metode: (a) metoda upijanja (v. imbibition 

method of wettability determination); (b) metoda 

kontaktnog kuta ili metoda rubnog kuta močenja (v. 

contact angle method of wettability determination); 

(c) Bureau of Mines metoda ili metoda centrifuge (v. 

Bureau of Mines method of wettability determination); 

(d) kapilarimetrijska metoda (v. capillarimetric method 

of wettability determination); (e) metoda kapilarnog 

tlaka (v. capillary pressure method of wettability 

determination); (f) metoda frakcijske specifi čne površine 

(v. fractional surface area method of wettability

wettability number 980 

wetting front 

determination); (g) metoda upijanja kapi nafte i vode 

(v. drop test method of wettability determination); (h) 

metoda adsorpcije bojila (v. dye adsorption method of 

wettability determination); (i) metoda zavisnosti »zasićenje 

vezanom vodom-permeabilnost« (v. connate 

water-permeability method of wettability determination); 

(j) metoda magnetske (nuklearne magnetske) 

relaksacije (v. nuclear magnetic relaxation method of 

wettability determination); (k) metoda odnosa permeabilnosti 

za vodu i naftu (v. permeability method 

of wettability determination); (l) metoda relativnih 

permeabilnosti (v. relative permeability method of 

wettability determination); (m) metoda odnosa relativnih 

permeabilnosti (v. relative permeability ratio 

method of wettability determination); (n) metoda rezidualnog 

zasićenja (v. residual saturation method of 

wettability determination); (o) metoda zavodnjavanja 

jezgre (v. waterfl ood method of wettability determination), 

i (p) metoda indeksa električne otpornosti (v. 

resistivity index method of wettability determination). 

wettability number – broj močivosti. Mjera stupnja hidrofi 

lnosti (močivost vodom) ili hidrofobnosti (močivost 

naftom) ležišnih stijena bazirana na krivuljama 

kapilarnog tlaka. 

wettability reversal – promjena karaktera močivosti. 

Promjena karaktera originalne preferencijalne močivosti 

ležišnim fl uidom od hidrofi lnosti u hidrofobnost, 

i obratno. Promjena močivosti jest jedan od 

mehanizama istiskivanja slojne nafte u procesima 

alkalnog zavodnjavanja (kemijska metoda povećanja 

iscrpka nafte/EOR-metoda – v. alkaline fl ood) 

u kojima promjenu močivosti uzrokuje injektirana 

otopina alkalija, što povoljno utječe na relativnu permeabilnost 

za naftnu fazu (diskontinuirana naftna 

faza promjenom karaktera močivosti postaje kontinuirana 

i sposobna strujati u ležištu). Ako se promjena 

močivosti poveže s redukcijom međufazne 

napetosti, zasićenje rezidualnom naftom se može 

znatno smanjiti u procesu istiskivanja; v. wettability 

reversal from oil-wet to water-wet, wettability reversal 

from water-wet to oil wet. 

wettability reversal from oil-wet to water-wet – promjena 

močivosti iz hidrofobnosti u hidrofi lnost. Jedan 

od mehanizama istiskivanja nafte u procesu alkalnog 


nafte/EOR-metoda – v. alkaline fl ood). Kada se 

nafta istiskuje iz hidrofobnog ležišta (u kojem je kontinuirana 

faza) otopinom alkalnog agensa koji može 

promijeniti pH injektirane vode, dolazi do promjene 

karaktera močivosti ležišne stijene iz hidrofobnosti 

u hidrofi lnost. Posljedica je smanjenje relativne 

permeabilnosti za vodu i, prema tome, povoljniji 

koefi cijent pokretljivosti sustava fl uida voda - nafta 

i veći iscrpak nafte; v. wettability reversal, wettability 

reversal from water-wet to oil-wet. 

wettability reversal from water-wet to oil-wet – promjena 

močivosti iz hidrofi lnosti u hidrofobnost. Jedan 

od mehanizama istiskivanja nafte u procesu alkalnog 


nafte/EOR-metoda – v. alkaline fl ood). U hidrofi lnoj 

poroznoj sredini nafta je nemočeća i diskontinuirana 

(nepokretna) faza. Pri odgovarajućim uvjetima saliniteta, 

temperature i pH, i ako je sastav slojne nafte 

povoljan, karakter močivosti ležišne stijene se može 

promijeniti iz hidrofi lnosti u hidrofobnost i nemoče- 

ća diskontinuirana nafta postaje močeća kontinuirana 

faza sposobna da struji u ležištu (istovremeno s 

promjenom močivosti smanjuje se međufazna napetost 

usljed reakcije alkalije s organskim kiselinama 

u slojnoj nafti, što dovodi do nastanka emulzije 

s vanjskom naftnom fazom, s dodatnim povoljnim 

učinkom na istiskivanje nafte). Salinitet kaustika je 

važan u tom tipu procesa, jer pomaže hidrofobizaciju 

stijene i nastanak emulzije; v. wettability reversal, 

wettability reversal from oil-wet to water-wet. 

wettability reversal mechanism – mehanizam promijenjene 

(obratne) močivosti. Mehanizmi istiskivanja 

nafte u procesu alkalnog zavodnjavanja (kemijska 


alkaline fl ood) koji se baziraju na promjeni karaktera 

močivosti ležišne stijene iz hidrofobnog u hidrofi lni, 

i obratno; v. wettability reversal, wettability reversal 

from oil-wet to water-wet, wettability reversal from 

water-wet to oil-wet. 

wettability-reversal waterfl ood, wettability-reversal 

waterfl ooding – zavodnjavanje s promjenom 

močivosti (s obratnom močivošću), v. wettability reversal, 

wettability reversal from oil-wet to water-wet, 

wettability reversal from water-wet to oil-wet, alkaline 

fl ood. 

wetting – močenje, vlaženje. Proces u kojem tekućina 

prekriva površinu čvrstog tijela i prianja uz nju, na 

primjer, površinu stijene. Kada dvije tekućine, poput 

nafte i vode, zauzmu pore stijene, jedna od njih će 

biti močeći fl uid ili faza (v. wetting fl uid). Močeći fl uid 

će zauzeti manje pore i kutove gdje su zrna stijene 

u kontaktu, pa ga je teže proizvesti nego nemočeći 

fl uid (v. nonwetting fl uid). Koji fl uid će preferencijalno 

močiti čvrstu površinu zavisi od adhezijske napetosti 

koja je funkcija međufazne napetosti. Pozitivna vrijednost 

adhezijske napetosti pokazuje da fl uid (faza) 

veće gustoće preferencijalno moči površinu, a njena 

nulta vrijednost pokazuje da oba fl uida (faze) imaju 

jednaki afi nitet prema površini. Stupanj močenja površine 

stijene zavisi od njena mineraloškog sastava i 

od kemijskog sastava fl uida; v. wettability, wettability 

measurement. 

wetting a gas cap – močenje plinske kape. U proizvodnji 

nafte – proces koji se zbiva kada tlak u plinskoj 

kapi pada brže nego tlak u podzalegnutoj naftnoj 

zoni ležišta tako da dolazi do uzlazne migracije nafte 

i otopljenog plina iz naftne zone u plinsku kapu i 

ispunjavanju pornog prostora plinske kape tekućom 

fazom. Naftu i otopljeni plin koji su na taj način zasitili 

pore plinske kape je teže proizvesti nego da su 

ostali u naftnoj zoni ležišta. 

wetting agent – močeći agens, v. surfactant. 

wetting fl uid – močeći fl uid. Fluid (voda, nafta ili plin) 

koji ima najveći afi nitet prema površini (koji »moči« 

površinu) čvrstog tijela kada se na njoj nalaze dva 

fl uida. U ležištima ugljikovodika plin je uvijek nemočeći 

fl uid, slojna nafta je močeći fl uid u odnosu na 

plin, a nemočeći u odnosu na slojnu vodu u ležištima 

tipa pješčenjaka. Karbonatna ležišta imaju tendenciju 

neutralne močivosti ili je slojna voda u njima 

nemočeći fl uid. Kontaktni kut između močećeg fl uida 

i čvrste površine je manji od 90 °C; v. wettability, 

nonwetting fl uid. 

wetting front – fronta infi ltracije, pelikularna fronta, v. 

pellicular front.

wetting phase 981 

whole gale 

wetting phase – močeća faza, v. wetting fl uid. 

wetting phase relative permeability – relativna permeabilnost 

za močeću fazu. Zavisi samo od zasićenja 

danom močećom fazom, tj. tijekom procesa upijanja 

(imbibition) relativna permeabilnost za močeću fazu 

slijedi krivulju relativne permeabilnosti dobivenu 

tijekom procesa dreniranja (drainage) do maksimalnog 

zasićenja močećom fazom (do zasićenja koje 

odgovara nultoj relativnoj permeabilnosti za naftu). 

To se opaža u sustavima s izrazitim karakterom 

močivosti ležišne stijene. Nemočeća faza, međutim, 

ima nižu relativnu permeabilnost za svako zasićenje 

tijekom upijanja od relativne permeabilnosti za dreniranje; 

v. relative permeability, gas-oil relative permeability, 

water-oil relative permeability. 

wet tree – mokri (otvoreni) erupcijski uređaj. Tip proizvodnog 

erupcijskog uređaja (s ventilima, sapnicama 

i manometrima) koji se instalira na ušću bušotine na 

morskom dnu i izložen je vodi (nije smješten u komori 

ušća bušotine), za razliku od tzv. suhog erupcijskog 

uređaja (v. dry tree). Opremanje mokrim ili otvorenim 

erupcijskim uređajem se prakticira u jednom tipu 

podmorskog proizvodnog sustava i također u nekim 

površinskim proizvodnim sustavima u pitkim vodama. 

Mokre erupcijske uređaje poslužuju ronioci. 

wet trip – izvlačenje isplakom ispunjene bušaće kolone 

(kolone bušaćih alatki), v. tripping out wet. 

wet well – zavodnjena bušotina. Bušotina koja proizvodi 

samo vodu bez komercijalne količine nafte. 

Wheelerian – viler, wheeler. Stratigrafski kat gornjeg 

pliocena (Upper Pliocene) u Sjevernoj Americi – iznad 

ventura (Venturian), a ispod halija (Hallian). 

wheel-type drilling bit – žrvanjsko bušaće dlijeto, bušaće 


whip – vibracija klipnih (pumpnih) šipki naftne dubinske 

pumpe. Vibriranje u koloni klipnih (pumpnih) šipki 

(sucker-rod string) u bušotini koje je uzrokovano radom 

dubinske naftne pumpe pri rezonantnoj brzini 

ili zbog nepravilnog spajanja kolone šipki s pumpom. 

whipstock – (1) klin za skretanje kanala bušotine. U procesu 

bušenja – duga čelična naprava u obliku klina 

s konkavnim žlijebom duž njene kose plohe (strane) 

koja se postavlja u kanal bušotine i rabi tijekom 

procesa bušenja radi skretanja bušaćeg dlijeta od 

vertikale (od početnog smjera kanala bušotine) pod 

određenim kutom i njegova vođenja u smjeru prema 

kojem je okrenuta kosa užljebljena ploha klina. Primjenjuje 

se za izvođenje kontroliranog orijentiranog 

(koso usmjerenog) bušenja, ispravljanja (ravnanja) 

iskrivljenog kanala bušotine i bočnog zasijecanja 

novog kanala bušotine iz postojećeg radi obilaženja 

prepreke u kanalu (koja se nije mogla ukloniti 

instrumentacijom). Danas je zamijenjena efi kasnijim 

zakrivljenim prijelaznikom (bent sub) i isplačnim motorom 

ili turbinom za orijentirano (koso usmjereno) 

bušenje. Modifi cirani klinovi za skretanje se primjenjuju 

za skretanje kanala bušotina sa zaštitnom kolonom 

(casing) i za horizontalno bušenje s kratkim radijusom. 

(2) skrenuti (skretati) kanal bušotine klinom. 

Rabiti klin za skretanje kanala bušotine (whipstock) 

u procesu bušenja, odnosno za izradu orijentirane 

(koso usmjerene) bušotine (deviated well). 

whipstocking – skretanje kanala bušotine, v. whipstock. 

whirl ball – vrtložna lopta. U geologiji – vretenasta, 

cjevasta, elipsoidna ili sferična masa fi nog (fi nozrnastog) 

pješčenjaka (fi ne-grained sandstone) koja 

zaliježe u siltu tako da je njena duga os položena 

vertikalno ili je strmo nagnuta. Njeno formiranje se 

pripisuje vrtlozima u muljnim tokovima (mudfl ows). 

whirl zone – zona vrtloženja. U geologiji – zona prijelaza 

između pokrova od kližućeg materijala (slump 

sheet) i pokrovnih slojeva (overlying strata). 

white alkali – bijela alkalija. Akumulacija soli s visokim 

sadržajem natrija koja se može formirati kao kora 

(crust); v. black alkali. 

white chert – bijeli čert (rožnac). Svjetloobojeni čert 

(rožnac, rožnjak, light-colored chert) ili pravi čert (proper 

chert), za razliku od tamnog varijeteta ili crnog 

čerta (v. black chert). 

white clay – kaolin, v. kaolin, 3. 

white feldspar – albit, v. albite. 

white iron ore – bijela željezna ruda, siderit, v. siderite. 

white iron pyrite(s) – markazit, v. marcasite. 

White Jura, White Jurassic – bijela jura, malm, v. 

Malm. 

white mica – bijeli tinjac (liskun). Svjetloobojeni tinjac 

(liskun, light-colored mica), osobito muskovit (muscovite). 

white oil – (1) bijelo (tehničko bijelo) ulje. Svako visokorafi 

nirano, bezbojno ugljikovodično ulje niske 

hlapljivosti (isparljivosti) i širokog raspona viskoznosti. 

Upotrebljava se za podmazivanje strojeva u prehrambenoj 

i tekstilnoj industriji, kozmetici i medicini 

te kao mineralno ulje. Sinonim: technical white oil. (2) 

bijela nafta. Kolokvijalni naziv za plinski kondenzat 

(tekuće ugljikovodike proizvedene s prirodnim plinom). 

Sinonim: natural gasoline (v.). 

white pyrite, white pyrites – markazit, v. marcasite. 

white schorl – albit, v. albite. 

white spirit – specijalni teški benzin. Otapalo mineralnog 

podrijetla koje obično destilira između 130 i 

220 °C. 

Whitney – vitni, whitney. Stratigrafski kontinentalni 

kat gornjeg oligocena (Upper Oligocene) u Sjevernoj 

Americi – iznad orela (Orellan), a ispod erikarija (Arikareean). 

whole core – jezgra punog promjera (presjeka), v. fulldiameter 

core. 

whole-core analysis – analiza jezgara punog promjera. 

Analize jezgara punog promjera (presjeka), za razliku 

od analiza u kojima se za ispitivanje rabe cilindrični 

(valjkasti) uzorci jezgara (v. plug, plug analysis). Uvedene 

su za ispitivanje kompleksnijih litologija, kao 

što su heterogeni karbonati i raspucane, kavernozne 

formacije, gdje analiza malih uzoraka jezgara može 

dati netočne podatke. Za analizu se rabe segmenti 

duljine od 7,5 do 60 centimetara. Sinonim: full-diameter 

analysis; v. core analysis, conventional core 

analysis, routine core analysis, special core analysis, 

plug analysis. 

whole gale – oluja. U meteorologiji – tip vjetra na kopnu 

i moru koji odgovara stupnju jakosti vjetra (brojčanoj 

oznaci) 10 na Beaufortovoj skali vjetrova (brzina 

vjetra između 48 i 55 čvorova, odnosno od 89 do 

102 km/h ili 24,5 do 28,4 m/s – v. Beaufort wind scale). 

Na kopnu takav vjetar ruši stabla i čupa ih s korijenjem 

i čini znatne štete na zgradama. Na moru stvara 

vrlo visoke valove (srednje visine 6 do 9 metara ili 20

wicker spear 982 

windlass 

do 30 stopa) s dugim krijestama u obliku perjanice i 

velike komade pjene koji se niz vjetar izdužuju u vrlo 

guste (debele) bijele pruge, cijela površina mora poprima 

bijeli izgled, more se teško valja, a vidljivost je 

vrlo slaba. U hrvatskoj terminologiji se taj vjetar još 

naziva jaka ili žestoka oluja. Sinonimi: storm, heavy 

storm; v. Beaufort scale of waves. 

wicker spear – harpun za hvatanje užeta, v. rope spear. 

wide cut – frakcija sa širokim dijapazonom vrenja (vrelišta). 

Frakcija destilacije sirove nafte koja se sastoji od 

teške frakcije i dijela ostatka ili asfaltena. Obuhvaća 

ugljikovodike s 20 ili više ugljikovih atoma (obično 

do 36 C-atoma). 

wide open – bez ograničenja. Slobodno strujanje fl uida 

kroz cijevi ili u bušotini. 

widespread – proširenje rijeke ispred prepreke, v. spread, 

2. 

Wilcoxian – vilkoks, wilcox, v. Sabinian. 

wild blowing – nekontrolirana erupcija, v. blowout. 

wildcat – tragalačka (pionirska, rekognoscirajuća) bušotina, 

v. wildcat well. 

wildcat blowing – nekontrolirana erupcija bušotine, v. 

blowout. 

wildcat drilling – tragalačko (pionirsko, rekognoscirajuće) 

bušenje. Bušenje u potrazi (traganju) za novim ležištima/poljima. 

Sinonim: wildcatting, v. wildcat well. 

wildcat prospect – neistraženo perspektivno područje 

za geološko istraživanje, v. drilling prospect. 

wildcat risk – rizik tragalačkog bušenja. Stupanj vjerojatnosti 

da će kod bušenja u potrazi (traganju) za 

novim ležištima/poljima geološki uvjeti biti povoljni 

i da će rezultat bušenja biti produktivna bušotina. 

Koefi cijent uspješnosti tragalačkog bušenja je omjer 

produktivnih i ukupno izbušenih tragalačkih bušotina; 

v. wildcat well. 

wildcat tail – kanal bušotine ispod produktivne zone. 

Dio kanala bušotine izbušen ispod produktivne zone 

radi ispitivanja nedokazane dublje zone. 

wildcatting – tragalačko (pionirsko, rekognoscirajuće) 

bušenje, v. wildcat drilling. 

wildcat well – tragalačka (pionirska, rekognoscirajuća) 

bušotina. Prva, strogo istraživačka, bušotina (exploratory 

well) izbušena na neistraženoj geološkoj 

strukturi ili na strukturi čija produktivnost nije dokazana 

ili do horizonta (zone) iz kojeg nikada nije bilo 

proizvodnje ili koji nije poznat kao produktivan na 

cijelom području istraživanja ili na neistraženom (nepoznatom) 

području na znatnoj udaljenosti od već 

poznatih ležišta/polja radi traganja za novim ležištima/poljima. 

Prema nekim defi nicijama, tragalačka 

bušotina je istraživačka bušotina (exploratory well) 

izbušena na području gdje su geološka i geofi zička 

snimanja pokazala da ima izgleda za proizvodnju 

nafte ili plina, ali koje nije poznato kao produktivno. 

Iako se tragalačka bušotina ponajprije izrađuje radi 

otkrivanja ugljikovodika, često ima i drugu svrhu – 

potvrditi geologiju strukture (može se izbušiti jezgra 

iz raznih intervala) i izmjeriti slojni tlak i temperaturu 

na različitim dubinama kako bi se dobili vrijedni 

podaci za kasniju izradu razradnih bušotina. Tragalačka 

bušotina je također bušotina koja se izrađuje 

na području na kojem već postoji proizvodnja, ali na 

novom ležištu radi njegova ispitivanja i procjene. Sinonimi: 

controlled exploratory well, wildcat. 

Wilderness – vildernis, wilderness. Stratigrafski kat 

srednjeg ordovicija (Middle Ordovician) u Sjevernoj 

Americi – iznad porterfi lda (Porterfi eld), a ispod barnevelda 

(Barneveld). Uključuje najgornji dio naslaga 

stijena Black River i Rockland. 

wildfl ysch – vildfl iš. Tip facijesa fl iša (fl ysch facies) koji 

predstavlja veliku stratigrafsku jedinicu (stratigraphic 

unit) građenu od velikih i nepravilno (nejednolično) 

sortiranih blokova i oblutaka (koji su nastali tektonskim 

drobljenjem) i iskrivljenih, zgnječenih i ispremiješanih 

slojeva (kao rezultat gravitacijskog klizanja ili 

odronjavanja). 

wild gasoline – prirodni benzin, plinski kondenzat, v. 


wild oil – plinizirana (nestabilizirana) nafta, v. live oil, 1. 

wild well – nekontrolirano eruptirajuća bušotina, v. 

blowout, 1. 

winch – vitlo. Uređaj s pogonjenim bubnjem za namatanje 

užeta, žičanog užeta ililanca koji služe za izvlačenje, 

dizanje ili vučenje opreme. 

winch-and-cable pumping unit – pumpni uređaj bušotine 

s vitlom i užetom. Uređaj za umjetno podizanje 

nafte iz bušotine na površinu balansiranjem kolone 

klipnih (pumpnih) šipki (sucker-rod string) dubinske 

pumpe s pomoću visećeg protuutega u susjednoj, 

plitkoj bušotini. Sastoji se od vitla (winch) i užeta (cable) 

koje spaja kolonu klipnih šipki s protuutegom, 

a brušena šipka je zamijenjena brušenom cijevi. 

Pumpni uređaj s vitlom daje dugački (9 do 12 metara) 

i spori hod pumpe koji smanjuje maksimalno 

opterećenje na klipne šipke i osigurava veći kapacitet 

pumpanja od drugih pumpnih uređaja. Sinonim: 

winch-type pumping unit. 

winch-type pumping unit – v. winch-and-cable pumping 

unit. 

wind abrasion – abrazija (korazija) vjetrom. U geologiji 

– proces erozije u kojem vjetrom raznošene čestice 

stijena ili snijega deru i razaraju izložene površine 

bilo koje vrste. Sinonim: wind corrasion. 

wind corrasion – korazija (abrazija) vjetrom, v. wind 

abrasion. 

wind current – (1) struja vjetra. Općenito, jedan od 

sustava vjetrova velikih razmjera u atmosferi, na 

primjer, zapadni vjetrovi (westerlies), pasatni vjetrovi 

ili pasati (trade winds), ekvatorijalni istočni vjetrovi 

(equatorial easterlies) ili polarni istočni vjetrovi (polar 

easterlies). (2) porivna morska struja, v. drift, 8. 

wind direction – smjer vjetra, v. direction of the wind. 

wind drift – porivna morska struja, v. drift, 8. 

wind-driven current – porivna morska struja, v. drift, 8. 

wind erosion – erozija vjetrom. U geologiji – odvajanje 

(otkidanje), transportiranje (prenošenje) i sedimentacija 

rahlog (rastresitog) materijala djelovanjem vjetra, 

osobito pri prašinastim olujama (duststorms) u 

aridnim ili poluaridnim područjima ili u područjima 

s nedovoljnim zaštitnim vegetacijskim pokrovom ili 

bez njega. 

wind guy line – zatezno (natezno) uže protiv vjetra. 

Žičano natezno (zatezno) uže (guy line) koje se primjenjuje 

za osiguranje tornjeva (derrick) ili jarbola 

(mast) bušaćih i remontnih postrojenja (drilling rig, 

workover rig) od zanošenja na vjetru. Pričvršćuje se 

jednim krajem za toranj (jarbol), a drugim krajem za 

čvrsto sidro užeta na tlu. Obično se rabe četiri užeta 

(po jedan u svakom smjeru). 

windlass – sidreno vitlo. Vitlo na brodovima i poluuro

wind-load capacity 983 

wireline, wire line 

njivim bušaćim platformama koje služi za povlačenje 

sidrenih lanaca (lanac se ne namata na bubanj nego 

se skladišti u posebnom prostoru na platformi, tzv. 

locker). 

wind-load capacity – otpornost na opterećenje vjetrom 

(tlak vjetra), v. wind-load rating. 

wind-loading capacity – otpornost na opterećenje vjetrom 

(tlak vjetra), v. wind-load rating. 

wind-load rating – otpornost na opterećenje vjetrom 

(tlak vjetra). Maksimalna brzina vjetra (maximum 

wind speed) za koju je projektirana čvrstoća bušaćih 

tornjeva s pasovima bušaćih šipki (stands of drillpipe) 

na njima ili bez njih. Maksimalna brzina vjetra je 

obično 120 km/h (75 milja na sat) s pasovima šipki 

na tornju, a 185 km/h (115 milja na sat) bez pasova. 

Sinonimi: wind load capacity, wind-loading capacity. 

window – (1) tektonsko okno. U tektonici – erodirano 

područje navlačnog pokrova (thrust sheet) ili velike 

polegle antiklinale (recumbent anticline) unutar čijih 

granica su podzalegnute stijene ogoljene. Sinonimi: 

fenêtre (termin francuskog podrijetla), fenster (termin 

njemačkog podrijetla). (2) okno. (a) U geomorfologiji 

– prolaz ispod prirodnog mosta (natural bridge). 

(b) U tehnologiji bušenja – otvor izrezan u zaštitnoj 

koloni bušotine (koloni zaštitnih cijevi, casing) kako 

bi se omogućilo bušenje bočnog kanala bušotine 

(skretanje postojećeg kanala bušotine na stranu, 

side track). 

window mill – glodalo okna u zaštitnoj koloni. Rotacijska 

alatka zaglodanje okna (otvora) u stijenci kolone 

zaštitnih cijevi (zaštitne kolone, casing) za bušenje 

bočnog kanala bušotine, odnosno, skretanje postojećeg 

kanala. Rabi se nakon što se u stijenci izradi 

okno početnim glodalom (starting mill). 

window opening – otvor (vrata) bušaćeg tornja, v. Vdoor. 

wind ripple – eolski ripl. U sedimentologiji – jedna od 

brojnih valovitih, asimetričnih neravnina na površini 

pijeska koje su nastale saltacijom (odskakivanjem) 

pješčanih čestica pod djelovanjem vjetra i katkada 

se sreću u eolskim stijenama (stijenama eolskog 

postanka). Eolski riplovi su obično dulji i niži od vodenih 

riplova (aqueous ripple marks), ali su im slični 

po tome, što imaju strmu zavjetrinsku stranu (stranu 

okrenutu niz strujanje), a blago nagnutu uzvjetarnu 

(privjetrinsku) stranu (stranu okrenutu uz strujanje). 

wind stress – naprezanje usljed opterećenja vjetrom. 

Sila vjetra po jedinici površine kojom on djeluje na 

površinu vode izazivajući valove i struje. Veličina tog 

naprezanja zavisi od brzine vjetra, gustoće zraka i 

stupnja uzburkanosti površine vode. 

windward – (1) uzvjetarni, privjetrinski. (a) Koji je okrenut 

(izložen) vjetru, odnosno prema strani otkuda 

puše vjetar, na primjer, uzvjetarna padina dine (windward 

slope of a dune). (b) Koji se odnosi na plimnu 

struju koja se giba u smjeru otkuda puše vjetar (koja 

se giba u susret vjetru). (2) uzvjetarna (privjetrinska) 

strana, privjetrina. Strana (ili dio), na primjer, brežuljka 

ili obale, od koje puše vjetar, strana okrenuta 

vjetru. (3) uzvjetarni (privjetrinski) smjer. Smjer otkuda 

puše vjetar ili smjer koji je suprotan smjeru u kojem 

puše vjetar. 

wing valve – bočni ventil erupcijskog uređaja. Ventil 

erupcijskog uređaja bušotine (Christmas tree) koji se 

nalazi na jednoj od njegovih horizontalnih grana (a 

ne na njegovom vertikalnom prolazu) i služi za regulaciju 

strujanja (protoka) fl uida iz bušotine u uređaj 

za obradu i cjevovod. 

winnowing – vijanje. U geologiji – selektivno sortiranje 

ili uklanjanje fi nih čestica vjetrom s ostavljanjem na 

mjestu grubljih (krupnijih) zrna. Termin winnowing se 

često primjenjuje za označavanje uklanjanja čestica 

vodom ili njihova sortiranja u vodi, ali je za taj proces 

točniji termin washing (spiranje, ispiranje). 

winter berm – gornja (zimska) pješčana greda (berm). U 

geologiji – pješčana greda ili berm (v. berm) formirana 

na stražnjem žalu (backshore) nasrtajem (udaranjem) 

velikih olujnih valova tijekom zimskog perioda. 

Smještena je dalje od mora (okrenuta kopnu) 

i nešto je viša od donje ili ljetne pješčane grede (v. 

summer berm); v. storm berm. 

winterization – priprema bušaćeg postrojenja za zimske 

uvjete (rad u zimskim uvjetima). Priprema bušaćeg 

postrojenja, opreme i materijala za rad u zimskim 

uvjetima (niske temperature, snijeg, led, siloviti vjetrovi); 

v. winterized rig. 

winterized rig – bušaće postrojenje za zimske uvjete 

(rad u zimskim uvjetima), zimsko bušaće postrojenje. 

Postrojenje za bušenje (drilling rig) koje je posebno 

pripremljeno za bušenje u zimskim uvjetima. Priprema 

bušaćih postrojenja može biti za privremeni 

rad pod zimskim uvjetima (temporary winterization) 

– uključuje postavljanje vjetrobrana oko radne platforme 

(podišta) bušaćeg tornja i platforme tornjaša i 

zagrijavanje – i za stalni rad (permanent winterization) 

– uključuje izolaciju isplačnih vodova i vodovoda, 

grijanje parom zatvorenih isplačnih rezervoara 

i zaštitu protuerupcijskog (preventerskog) sklopa. 

Sinonim: winter rig. 

winter rig – zimsko bušaće postrojenje, bušaće postrojenje 

za zimske uvjete (rad u zimskim uvjetima), v. winterized 

rig. 

wiper plug – cementacijski čep, v. cementing plug. 

wiper trip – (1) uklanjanje isplačne obloge (isplačne 

kore) manevriranjem bušaćom kolonom. Kratko manevriranje 

(short trip) bušaćom kolonom (kolonom 

bušaćih alatki, drillstring) – dizanje i spuštanje rotirajućeg 

dlijeta i bušaće kolone kako bi se uklonila 

prekomjerna isplačna obloga (kora) sa stijenke kanala 

bušotine (kada se buši s ispiranjem isplakom). 

Operacija se može izvoditi radi pripreme kanala bušotine 

za karotažu ili prije spuštanja kolone zaštitnih 

cijevi. Nakon operacije se iz bušotine cirkulacijom 

isperu krhotine i česrice. (2) izglađivanje kanala bušotine 

manevriranjem bušaćom kolonom. Podizanje 

bušaćeg dlijeta s kolonom bušaćih alatki (drillstring) 

do dna zadnje kolone zaštitnih cijevi (casing string) 

radi uklanjanja žljebova na stijenci kanala bušotine 

(keyseats) i oštrih krivina kanala (doglegs). 

wiping rubber – gumeni brisač cijevi. Gumeni šuplji cilindar 

koji se rabi za struganje nafte i vode sa stijenke 

cijevi nakon njihova izvlačenja iz bušotine. Postavlja 

se između klinova cijevi i protuerupcijskog uređaja 

(preventera) ili glave bušotine. 

wireline, wire line – (1) žičano uže. (a) Uže malog promjera 

izrađeno od čeličnih žica koje su zajedno ispletene 

u strukove (pletenice), a strukovi pleteni oko 

središnje jezgre od kudelje (ili drugog vlakna). Posjeduje 

visoku čvrstoću i znatnu elastičnost. Namata 

se na bubanj i primjenjuje pri bušenju, jezgrovanju,

wireline (wire-line) core 984 

wireline (wire-line) well log 

servisiranju, remontu i kao uže za dizalice, na primjer 

za spuštanje i izvlačenje alatki i pribora iz bušotina 

(perforatora, ventila, alatki za hvatanje i vađenje 

ostavljenih predmeta iz bušotine i drugih) i pribora 

za izvođenje operacija karotaže bušotina. Može 

uključivati električne vodiče za napajanje energijom 

i upravljanje instrumentima te prijenos podataka na 

površinu. Sinonim: wire rope. (b) Čelično žičano uže 

promjera 5 / 16 inča i manjeg. (2) karotažni kabel. Oklopljeni, 

električki vodljivi kabel za karotažu bušotina. 

(3) bušaće uže, v. drilling cable. 

wireline (wire-line) core – jezgra izvučena užetom. 

Jezgra izvađena iz bušotine izvlačenjem cijevi za 

jezgrovanje (sržne cijevi, core barrel) iz kolone bušaćih 

alatki (drillstring) s pomoću žičanog užeta, tj. bez 

spuštanja i izvlačenja bušaće kolone. Takve jezgre su 

promjera između 1 1 / 8 i 2 1 / 2 inča (od 2,85 do 6,35 cm) 

i duljine do 4,5 metra (15 stopa). 

wireline (wire-line) core barrel – jezgrena cijev (aparat) 

na žičanom užetu, v. core barrel, wireline coring. 

wireline (wire-line) coring – bušenje jezgre s izvlačenjem 

užetom. Metoda bušenja, otkidanja i izvlačenja 

jezgre na površinu bez izvlačenja (i rastavljanja) kolone 

bušaćih šipki. Izvlačiva sržna cijev (cijev za jezgrovanje, 

core barrel) spušta se u bušotinu kroz bušaću 

kolonu (drillstring) i vadi s jezgrom iz bušotine 

žičanim užetom; v. wireline core. 

wireline (wire-line) formation test – ispitivanje sloja 

alatkom spuštenom karotažnim kabelom. Metoda ispitivanja 

(testiranja) formacije koja je brza i jeftina 

alternativa ispitivanju metodom DST (alatkom za 

ispitivanje koja se spušta u bušotinu s kolonom bušaćih 

alatki, drill-stem test). Može se mjeriti slojni tlak 

i mogu se uzeti uzorci slojnih fl uida. Alatka za ispitivanje 

se spušta električnim karotažnim kabelom, a 

ventilima, koji otvaraju i zatvaraju komoru za uzorke, 

upravlja se s površine. Ispitivanje tog tipa se često 

primjenjuje za formacije u kojima se izmjenjuju pješčenjak 

i šejl i gdje je često nemoguće postaviti paker 

ili se šejl urušava, pa je nemoguće rabiti konvencionalnu 

DST-metodu; v. wireline formation tester. 

wireline (wire-line) formation tester – alatka za ispitivanje 

slojeva spuštena karotažnim kabelom. Sastoji se 

od komore ili više komora za uzorke, papuče na ekspandirajućem 

mehanizmu (za pritiskivanje papuče 

na stijenku kanala bušotine radi brtvljenja i izolacije), 

uređaja za uspostavljanje komunikacije između ispitivane 

formacije i alatke te davača tlaka sa zapisnim 

uređajem na površini. Alatka se spušta u bušotinu 

karotažnim kabelom na dubinu ispitivane formacije, 

papuča se pritisne na stijenku kanala bušotine, a 

paljenjem kumulativnog naboja ili hidrauličkim potiskivanjem 

cijevi uspostavi se komunikacija između 

formacije i komore alatke za uzorke tako da fl uid 

struji u komoru. Također se mjeri slojni tlak. Alatka se 

može postaviti na nekoliko položaja u bušotini tijekom 

jednog spuštanja; v. wireline formation test. 

wireline (wire-line) log – (1) dijagram (krivulja) karotaže 

bušotine sondom spuštenom kabelom. Dijagram ili krivulja 

registrirani s pomoću karotažnih sondi sa senzorima 

koje se spuštaju u bušotinu s karotažnim kabelom 

(wireline) tijekom njihova izvlačenja iz bušotine. 

Primjeri su dijagrami elektrokarotaže (na primjer, dijagrami 

spontanog potencijala, električne otpornosti), 

akustičke i nuklearne karotaže (na primjer, dijagrami 

prirodne radioaktivnosti, neutronske karotaže) i drugih 

tipova karotaža (mjerenja temperature, promjera 

bušotine). Sinonim: wireline well log; v. well log. (2) karotaža 

bušotine sondom s kabelom, v. wireline logging. 

wireline (wire-line) logging – karotaža bušotine sondom 

spuštenom kabelom. Karotaža bušotine sondom 

koja se spušta u bušotinu i izvlači specijalnim 

kabelom (wireline). Prema podacima koji se dobiju 

klasifi cira se u tri glavne grupe: (a) karotaža litologije 

– uključuje gama-karotažu (gamma-ray logging), 

akustičku karotažu (sonic logging), karotažu gustoće 

(density logging), neutronsku karotažu (neutron logging); 

(b) karotaža poroznosti – uključuje akustičku 

karotažu, karotažu gustoće i neutronsku karotažu, i 

(c) karotaža zasićenja fl uidima – uključuje otporsku 

karotažu (resistivity logging). 

wireline (wire-line) operations – operacije s alatkama 

sa žičanim užetom. Skupni naziv za sve operacije 

(radove) u bušotinama s alatkama koje se spuštaju 

i izvlače žičanim užetom – mogu biti operacije bez 

napajanja električnom energijom, na primjer, klipovanje 

bušotina (swabbing), ili s napajanjem (poput 

karotaže bušotina, well logging). 

wireline (wire-line) operator – operater karotaže. 

Tehničar servisne kompanije za izvođenje karotaže 

bušotina sondom i kabelom koji rukuje karotažnom 

opremom. 

wireline (wire-line) packoff – brtvenica žičanog užeta, 

v. oilsaver. 

wireline (wire-line) preventer – protuerupcijski uređaj 

(preventer) za žičano uže. Protuerupcijski uređaj (preventer) 

s čeljustima (ulošcima) i ručnim upravljanjem 

koji je posebno adaptiran za brtvljenje oko žičanog 

užeta. 

wireline (wire-line) spear – harpun (spir) za hvatanje 

užeta. Naprava za instrumentaciju (fi shing tool) jednostavne 

konstrukcije s kukama na tijelu koje hvataju 

i vade (izvlače) pokidano uže iz bušotine; v. fi shing, 

fi shing tools. 

wireline (wire-line) survey – karotaža bušotine sondom 

i kabelom, v. wireline logging. 

wireline (wire-line) test – ispitivanje bušotine alatkom 

spuštenom žičanim užetom. Metoda ispitivanja potencijalne 

produktivnosti bušotina. Alatka se spušta 

u bušotinu žičanim užetom. Obično se primjenjuje u 

nekonsolidiranim pješčanim ležištima. 

wireline (wire-line) tools – alatke sa žičanim užetom. 

Skupni naziv za opremu koja se žičanim užetom 

spušta u bušotinu i izvlači (vadi) iz nje. Budući da 

se takva oprema može izvlačiti iz bušotine, ona se 

klasifi cira kao izvlačiva (retrievable tools) i uključuje 

dubinske brtvenice ili pakere (packers), ventile (zaklopce) 

plinskog lifta (gaslift valves), klipove (swabs) 

i uređaje za mjerenje (mjerila) tlaka, temperature i 

protoka (pressure measurement devices, temperature 

measurement devices, fl ow measurement devices). 

wireline (wire-line) trip – (1) spuštanje udarne šipke 

užetom. U procesu bušenja jezgre – operacija spuštanja 

udarnih šipki na užetu radi izvlačenja unutarnje 

jezgarne cijevi (također i neke druge dubinske 

alatke). (2) spuštanje i izvlačenje karotažnog pribora 

užetom. U karotaži – spuštanje i izvlačenje pribora za 

karotažu s karotažnom dizalicom. 

wireline (wire-line) well log – dijagram (krivulja) karotaže 

bušotine sondom s kabelom, v. wireline log.

wireline (wire-line) wiper 985 

working tank 

wireline (wire-line) wiper – brisač žičanog užeta. Gipki 

gumeni strugač za uklanjanje isplake, vode i nafte sa 

žičanog užeta pri njegivu izvlačenju iz bušotine. 

wire rope – žičano uže, v. wireline. 

wire strain ga(u)ge – žični ekstenziometar. Instrument 

za mjerenje (mjerilo) deformacije. Sastoji se od tanke 

žice, a primjenjuje se za određivanje neznatnih promjena 

deformacija detekcijom odgovarajućih promjena 

električnog otpora žice koje se pojavljuju pri 

njenom istezanju (produljenju). 

Wisconsin, Wisconsinan, Wisconsinian – Wisconsin. 

Klasični četvrti (i zadnji) pouzdano utvrđeni, iako 

se pretpostavlja da postoje i drugi) stadij glacijala 

(ledenog doba, glacial stage) pleistocenske epohe 

(Pleistocene epoch) u Sjevernoj Americi koji slijedi 

nakon stadija interglacijala (međuledenog doba) 

Sangamon (Sangamonian interglacial stage), a prethodi 

holocenu (Holocene). Započeo je prije 85.000 (± 

15.000) godina i završio prije 7.000 godina; v. Würm. 

withdrawal – crpljenje. Izvlačenje vode iz izvora radi 

uporabe. Također, iscrpljena (izvađena) količina 

vode. 

Wobbe index, Wobbe-index – Wobbeov broj (indeks). 

Jedna od osnovnih karakteristika gorivih plinova. 

Defi nira se kao omjer (kvocijent) toplinske (kaloričke) 

vrijednosti (calorifi c value) na volumenskoj (volumetrijskoj) 

bazi pri specifi ciranim referentnim uvjetima i 

kvadratnog (drugog) korijena relativne gustoće (relative 

density) plina u odnosu na zrak pri jednakim specifi 

ciranim mjernim referentnim uvjetima. Wobbeov 

broj je mjera količine topline koja ulazi u plinske uređaje 

– ulazna toplina za prirodne plinove različitih sastava 

je jednaka, ako oni imaju jednak Wobbeov broj 

i ako je jednak radni tlak. Wobbeovim brojem je karakterizirano 

toplinsko opterećenje plinskog plamenika 

– on je mjera količine topline koju razvije plinski 

plamenik s konstantnom površinom otvora za dovod 

plina i zraka. Plamenik mora omogućiti miješanje plina 

i zraka u točno određenom omjeru – uz konstantnu 

površinu otvora plamenika za dovod plina i zraka 

količina plina je proporcionalna kvadratnom korijenu 

tlaka, a obratno proporcionalna kvadratnom korijenu 

gustoće plina tako da, uz održavanje konstantnog 

tlaka, količina plina koja struji u plamenik zavisi od 

gustoće plina. Wobbeov broj se specifi cira kao gornji 

(superior) ili donji (inferior), ovisno o toplinskoj vrijednosti, 

i kao suhi (dry) ili mokri (wet), ovisno o toplinskoj 

vrijednosti i odgovarajućoj gustoći. 

WOC (Woc) time – vrijeme vezivanja (stvrdnjavanja) cementa, 

v. waiting on cement. 

Wolfcampian – vulfkemp, wolfcamp. Stratigrafski kat 

najdonjeg dijela perma (lowermost Permian) u Sjevernoj 

Americi – iznad virdžila (Virgilian) pensilvanija, 

a ispod leonarda (Leonardian). Obuhvaća vremenski 


wood alcohol – drvni (metilni) alkohol, metanol, v. methanol. 

Woodbinian – vudbin, woodbin. Stratigrafski kat gornje 

krede (Upper Cretaceous) u Sjevernoj Americi (primorje 

Meksičkog zaljeva, Gulf Coast) – iznad vošita 

(Washitan), a ispod iglforda (Eaglefordian). 

woodpecker drill collar – nazupčana teška šipka, v. indented 

drill collar. 

woody peat – drvenasti (vlaknasti) treset, v. fi brous 

peat. 

work – trpjeti postupne pokrete. U geologiji – biti podvrgnut 

postupnom gibanju ili pokretima, na primjer, 

nadimanju (heaving), klizanju (sliding) ili tonjenju 

(sinking). Termin se odnosi na stijenski materijal. 

work boat – opskrbni brod. Brod za opskrbu u bušenju 

i proizvodnji na moru (off shore drilling, off shore production). 

working barrel valve – radni (tlačni) ventil (zaklopac) 

dubinske pumpe v. traveling valve. 

working beam – bušaće njihalo (balansir), njihalo (balansir) 

uređaja za užno udarno bušenje, v. walking 

beam, 1. 

working fl uid level – dinamički nivo (razina) fl uida. 

Nivo u bušotini do kojeg se podigne stupac kapljevine 

(nafte i vode) usljed dinamičkog tlaka u koloni 

uzlaznih cijevi na dnu bušotine (working bottom-tubing 

pressure) pri danom kapacitetu proizvodnje (za 

razliku od statičkog nivoa fl uida u bušotini – v. static 

fl uid level). 

working gas – (1) plin za plinski lift, v. gas-lift gas. (2) 

radni (aktivni, korisni) plin. Prirodni plin koji se periodički 

(sezonski) injektira u podzemno skladište i iz 

njega proizvodi (šalje potrošačima) pri normalnom 

režimu eksploatacije podzemnog skladišta. Volumen 

radnog plina jednak je ukupnom volumenu 

skladišta s odbitkom volumena plina neophodnog 

za formiranje plinskog jastuka u skladištu. U većini 

podzemnih plinskih skladišta sav se radni plin injektira 

(u plinskim ležištima, koja se pretvaraju u skladište 

u ranoj fazi njihove eksploatacije, dio radnog 

plina je postojeći plin ležišta). Sinonimi: active gas, 

circulating gas, top gas 2. 

working gas capacity – radni (korisni, aktivni) volumen 

podzemnog skladišta plina. Maksimalna moguća 

količina (volumen) plina koja se može proizvesti iz 

podzemnog plinskog skladišta tijekom njegove eksploatacije. 

Dio volumena podzemnog skladišta u 

kojem je, prema tehnološkim uvjetima, sadržan radni 

(aktivni, korisni) plin; v. working gas, 2. 

working head – dinamička tlačna visina. Vertikalna 

udaljenost (u metrima ili stopama) između dinamičkog 

nivoa fl uida (working fl uid level) u bušotini i 

produktivnog sloja. Može se također izraziti u jedinicama 

tlaka (bar ili psi) koji odgovara visini u metrima 

ili stopama. 

working platform – bušaća (radna) platforma (podište), 

platforma (podište) bušaćeg tornja, v. drilling fl oor. 

working pressure – (1) radni tlak. Tlak pri kojem radi 

(ili kojem je podvrgnut) neki sustav ili oprema tijekom 

normalnih pogonskih uvjeta. Ne smije biti veći 

od maksimalno dopuštenog radnog tlaka i obično 

se održava na veličini manjoj od podešenog tlaka 

uređaja za zaštitu od prekomjernog tlaka. Sinonim: 

operating pressure; (2) maksimalni radni tlak, v. maximum 

service pressure. 

working submergence – dinamička dubina uranjanja 

kolone uzlaznih cijevi. Vertikalna udaljenost (u 

metrima ili stopama) između dinamičkog nivoa fl uida 

(working fl uid level) i dna kolone uzlaznih cijevi 

(bottom of tubing) u bušotini s plinskim liftom (gaslift 

well) za razliku od statičke dubine uranjanja (v. 

static submergence). 

working tank – radni rezervoar. Rezervoar terminala ili 

glavnog cjevovoda koji se regularno puni i prazni, tj. 

koji je u pogonu (uporabi), za razliku od skladišnog

working valve 986 

worm tube 

rezervoara (v. stock tank) koji se ne puni i ne prazni 

regularno. 

working valve – radni (tlačni) ventil (zaklopac) dubinske 

pumpe, v. traveling valve. 

workover – remontirati bušotinu, izvesti remont bušotine. 

Izvoditi korektivne operacije na proizvodnim 

bušotinama radi uspostavljanja ili povećavanja njihove 

proizvodnje i na injekcijskim bušotinama radi 

poboljšavanja njihove injektivnosti; v. workover, work 

over. 

workover, work over – (1) remont bušotine. Opći naziv 

za svaku remontnu operaciju koja se izvodi remontnim 

postrojenjem (garniturom) na opremljenoj 

bušotini ili u njenom kanalu: (a) zbog nezadovoljavajućeg 

kapaciteta proizvodnje ili injektiranja 

bušotine (za izvođenje stimulacije – obrade kiselinama, 

frakturiranje, uklanjanje kamenca ili parafi - 

na, ispiranje mulja i pijeska iz kanala bušotine); (b) 

zbog mehaničkih problema (oštećenja cementnog 

kamena, cijevi, dubinske brtvenice, ventila, opreme 

za umjetno podizanje nafte); (c) zbog konverzije 

(prenamjene) i preopremanja bušotina za primjenu 

metoda povećanja iscrpka nafte (EOR-metode); (d) 

zbog propisa koji zahtijevaju smanjivanje plinskog 

faktora (GOR) ili instaliranje sigurnosne opreme; (e) 

radi skupljanja podataka koji su nužni za upravljanje 

ležištem ili za ocjenu pokusnog projekta (na primjer, 

skupljanje podataka o tlaku, uzorkovanje fl uida, 

ispitivanje produktivnosti i injektivnosti); (f) zbog 

privremenog ili konačnog (trajnog) napuštanja bušotina 

(u okviru operacije remonta može se također 

izvoditi cementacija pod tlakom, postavljanje cementnih 

ili mehaničkih čepova u kanalu bušotine, 

vađenje proizvodne opreme, a katkada rezanje i 

izvlačenje kolone zaštitnih cijevi); (g) zbog popravka 

kolone zaštitnih cijevi (casing); (h) radi ugradnje 

i popravka opreme za umjetno podizanje nafte; (i) 

zbog napuštanja proizvodnih zona/slojeva i otvaranje 

(perforiranja) novih za proizvodnju, i (j) radi 

izolacije zona/intervala s visokom proizvodnjom 

vode ili plina. Remonti bušotina su operacije koje su 

namijenjene za održavanje, uspostavljanje ili povećanje 

proizvodnje i ne uključuju operacije tekućeg 

remonta (servisiranja) bušotina (rutinsko održavanje 

i popravci – v. well servicing). Sinonimi: rework, 

reworking, well workover. 

workover fl uid – fl uid za remont bušotina. Radni fl uid 

(na primjer, isplaka, slana voda dušik, pjena) koji 

cirkulira u bušotini tijekom operacije njena remonta 

radi: (a) održavanja bušotine pod kontrolom i sprječavanja 

erupcije; (b) uklanjanja materijala iz kanala 

bušotine; (c) hlađenja alatki, i (d) rukovanja hidrauličkim 

alatkama; v. workover. 

workover rig – remontno postrojenje (uređaj), postrojenje 

(uređaj) za remont bušotina. Prijenosno, obično 

samohodno postrojenje (uređaj) za izvođenje ramonata 

bušotina radi uspostavljanja ili povećavanja njihove 

proizvodnje. Sastoji se od samopodiznog jarbola, 

motora, sustava za dizanje i cirkulaciju isplačnog 

fl uida i druge opreme. Može biti montirano na 

prikolici ili vozilu ili samohodno; v. workover. 

work string – radna kolona cijevi. (1) Kolona bušaćih 

alatki (drillstring) ili uzlaznih cijevi (tubing string) koja 

se spušta u bušotinu zajedno sa specijalnom dubinskom 

alatkom za izvođenje specifi čne operacije u ka- 

nalu bušotine – instrumentacije (hvatanje i vađenje 

predmeta iz bušotine, fi shing), rezanja (cutting), proširivanja 

kanala bušotine (reaming), cementacije pod 

visokim tlakom (squeeze cementing) i drugih operacija. 

(2) Kolona čvršćih uzlaznih cijevi koja se spušta u 

bušotinu radi zamjene postojeće proizvodne kolone 

za izvođenje operacije obrade formacije kiselinom. 

Nakon završetka obrade vadi se iz bušotine i vraća se 

proizvodna kolona uzlaznih cijevi. 

World Petroleum Congress (WPC) – Svjetski naftni 

kongres. Međunarodni forum stručnjaka iz područja 

geologije nafte i plina, istraživanja i razrade njihovih 

ležišta te prerade i transporta ugljikovodika. Održava 

se periodično od 1933. g.; v. World Petroleum Council. 

World Petroleum Council (WPC) – Svjetsko vijeće za 

naftu. Globalna organizacija utemeljena 1933 . g. u 

Londonu. Okuplja 61 zemlju članicu koje čine preko 

90% velikih svjetskih zemalja proizvođača i potrošača 

nafte i plina. Svjetski naftni kongresi (World 

Petroleum Congresses) koji se redovno održavaju 

i otvoreni su za sve zemlje, posvećeni su primjeni 

znanstvenog napretka u naftnoj i plinskoj industriji, 

prijenosu tehnologije i iskorištavanju svjetskih resursa 

ugljikovodika za dobrobit čovječanstva te pitanjima 

ekonomike, upravljanja i zaštite okoliša. 

world rift system – svjetski sustav zavala. Sustav uzajamno 

povezanih srednjooceanskih hrptova. Veliki 

tektonski element Zemlje koji se sastoji od srednjooceanskih 

hrptova (midoceanic ridges) i s njima 

povezanih dubokih zavala (rift valleys), takvih kakvi 

su razvijeni duž Srednjoatlantskog hrpta (Mid-Atlantic 

Ridge). Vjeruje se da je taj sustav zona cijepanja i 

dizanja magme, što je uvjetovalo razmicanje oceanskog 

dna (sea-fl oor spreading). 

world time – svjetsko geološko vrijeme. Geološko vrijeme 

(v. geologic time) kojem odgovara period života 

pojedinačne kozmopolitske fosilne vrste. 

worm boring – crvolika (cjevasta) struktura, v. worm 

tube, 1. 

worm cast, wormcast – otisak (odljevak) kretanja crva. 

Vijugasti fosilni trag kretanja crva (worm trail) koji se 

sačuvao u obliku pješčanih odljevaka na plohama 

slojevitosti arenacejskih stijena (arenaceous rocks). 

worm hole – crvolika šupljina. Izduljena šupljina u karbonatnoj 

ležišnoj stijeni (carbonate reservoir rock) u 

okolišu kanala bušotine (wellbore) formirana obradom 

kiselinom. 

worm’s-eye map – karta prekrivanja. (1) Geološka karta 

koja prikazuje aeralno rasprostiranje formacija koje 

zaliježu neposredno iznad podzemnog nesklada 

(subsurface unconformity). Također su poznate pod 

formalnijim nazivom kao supercrop map (karta pokrova) 

ili lap-out map (karta prekrivanja). Na takvoj 

karti je prikazana prostorna distribucija formacija 

koje bi bile vidljive promatraču kada gleda odozdo 

na podinu serije stijena koje zaliježu iznad dane površine. 

Sinonim: subgeologic map. (2) Karta koja prikazuje 

prekrivanje sedimenata (overlap of sediments) 

ili progresivne transgresije mora (progressive transgressions 

of a sea) na danu površinu. 

worm trail – tragovi kretanja crva. Tragovi u fosilifernoj 

(organogenoj) stijeni formirani kretanjem drevnih 

crva. 

worm tube – crvolika (cjevasta) struktura. (1) Fosilna

w/o/w emulsion 987 

Würm 

cjevasta struktura koja je formirana morskim crvima 

u sedimentu i ostala sačuvana u krovini sloja koji je 

neko vrijeme činio morsko dno. Sinonim: worm boring. 

(2) Cjevčica (cjevasto tijelo) s pregradama, obično 

građeno od karbonata kalcija ili čestica mulja ili 

pijeska, koju su izgradili morski crvi na potopljenoj 

površini. 

w/o/w emulsion – emulzija tipa »voda u nafti/nafta u 

vodi«, v. oilfi eld emulsions. 

wrench fault – torzijski rasjed, vertikalni rasjed po pružanju. 

Lateralni rasjed (rasjed po pružanju, lateral fault) 

s više ili manje vertikalnom paraklazom (fault surface). 

Sinonimi: basculating fault, torsion fault. 

W-shaped valley – dolina W-oblika, W-dolina. Dolina 

koja ima preokrenuti i slabo izraženi koritasti profi l 

oblika nalik na slovo W, na primjer, dolina rijeke u 

kojoj se najviši dijelovi vodoplavne ravnice nalaze 

neposredno blizu obiju obala. 

Würm – (1) virm, würm. Stratigrafski kat najgornjeg 

dijela pleistocena (uppermost Pleistocene) u Europi 

– iznad risa (Riss), a ispod holocena (Holocene). (2) 

Würm. Klasični četvrti stadij glacijala (ledenog doba, 

glacial stage) pleistocenske epohe (Pleistocene epoch) 

na području Alpa koji slijedi nakon stadija interglacijala 

(međuledenog doba) Riss-Würm (Riss-Würm 

interglacial stage). Ekvivalentan je stadiju glacijala 

Wisconsin (Wisconsin glaciation) u Sjevernoj Americi; 

v. Weichsel, Wisconsin.

xanthan 988 

Xtree, xtree 

xanthan – ksantan, v. xanthan gum 

xanthan biopolymer – ksantanski biopolimer, v. xanthan 

gum. 

xanthan gum – ksantanska smola. Prirodna smola velike 

molarne mase i topljiva u vodi. Po kemijskom 

sastavu je heteropolisaharid. Proizvodi se fermentacijom 

glukoze bakterijom Xanthomonas campestris. 

Ksantanska smola je polisaharid (polisaharidni 

biopolimer) koji se najviše upotrebljava u kemijskim 

metodama povećanja iscrpka nafte (EOR-metode). 

Isporučuje se s molarnom masom od 1 milijun do 15 

milijuna kao suhi prah ili koncentrirana juha. Svojstva 

određenog ksantanskog biopolimera ovise o tipu 

mikroorganizma koji se rabi u njegovoj proizvodnji 

(postoji mnogo sojeva bakterije Xanthomonas campestris 

i otuda različitih biopolimera proizvedenih s 

njima). Prednost tog biopolimera je prilično velika 

otpornost na mehaničku razgradnju. Suhi biopolimer, 

međutim, sklon je stvaranju mikrogela koji ima 

tendenciju čepljenja pora. Ako se u procesu proizvodnje 

ksantanskog biopolimera dogodi da sadrži 

ostatke stanica, njegova vodena otopina se mora 

fi ltrirati prije injektiranja u ležište. Ksantan se u literaturi 

može sresti pod više naziva – xanthan, xanthan 

biopolymer, xanthan gum, xanthan polymer, xanthan 

polysaccharide; v. polymers, polysaccharides. 

xanthan polymer – ksantanski polimer, v. xanthan 

gum. 

xanthan polysaccharide – ksantanski polisaharid; v. 

xanthan gum. 

xenoblast – ksenoblast, alotrioblast. U mineralogiji 

– mineral sa slabom sposobnošću kristalizacije koji 

je rastao u procesu metamorfoze (metamorfi zma) 

bez razvoja njegovih karakterističnih kristalnih ploha. 

Sinonim: allotrioblast. 

xenocryst – ksenokristal. Kristal koji nalikuje na fenokristal 

(utrusak, phenocryst)) u eruptivnoj (magmatskoj) 

stijeni (igneous rock), ali je strano tijelo u danoj 

stijeni. 

xenolith – ksenolit, egzogena (slučajna) inkluzija (uklopak). 

U petrologiji – strana inkluzija (uklopak, inclusi- 

Xx 

on) u eruptivnoj (magmatskoj) stijeni (igneous rock), 

inkluzija koja nije genetski povezana sa stijenom u 

kojoj je uklopljena, fragment stijene stranog (vanjskog) 

podrijetla uklopljen u magmi. Sinonimi: accidental 

inclusion, exogenous inclusion. 

xenomorphic – ksenomorfan, alotriomorfan, anidiomorfan. 

(1) Termin kojim se označava holokristalna 

tekstura (holocrystalline texture) eruptivne (magmatske) 

ili metamorfne stijene (igneous rock, metamorphic 

rock) sastavljena od kristala koji nemaju njima 

svojstvene plohe i čija forma zavisi od forme ploha 

ranije formiranih kristala (zrna) koji su smješteni neposredno 

uz njih. Terminom se također označava 

stijena s takvom teksturom. Termin xenomorphic je 

prvobitno bio predložen za opisivanje u eruptivnim 

stijenama pojedinih kristala minerala, koji su danas 

poznati kao anhedral crystals (anhedralni kristali), čiji 

je uzajamni (zajednički) rast spriječio da poprime njima 

svojstvene kristalne plohe. U današnjoj američkoj 

uporabi se češće primjenjuje termin xenomorphic 

za teksturu eruptivnih stijena koja je karakterizirana 

takvim kristalima. Sinonimi: allotriomorphic, anidiomorphic, 

leptomorphic. (2) Sinonim termina anhedral 

(anhedralan) u europskoj uporabi. 

xenotopic – ksenotipni. Termin kojim se označava sklop 

(građa, fabric) kristalne sedimentne stijene (crystalline 

sedimentary rock) koja se sastoji većinom od anhedralnih 

kristala (anhedral crystals). Termin također 

označava evaporit, kemogeni cement ili prekristalizirani 

vapnenac ili dolomit s takvim sklopom. 

xiphosurans (Xiphosura, Xiphosurida) – ksifozuri, 

bodljaši. Podrazred prakliještara (merostomes). Karakterizirani 

su trorežanjskim dorzalnim štitom (trilobate 

dorsal shield). Stratigrafska rasprostranjenost: 


Xmas (xmas) tree – erupcijski uređaj bušotine, v. Christmas 

tree. 

Xmas tree assembly – erupcijska armatura, sklop erupcijskog 

uređaja, v. Christmas tree. 

Xtree, xtree – erupcijski uređaj bušotine, v. Christmas 

tree.

xylene 989 

x-z model 

xylene – ksilen, ksilol, dimetilbenzen. Teški aromatski 

ugljikovodik benzenske grupe s tri izomerna oblika 

– ortoksilen, metaksilen i paraksilen – koji se mogu 

separirati kristalizacijom. Bezbojna tekućina. Rabi 

se kao otapalo, aditiv u proizvodnji visokooktanskog 

benzina i benzina za zrakoplovne motore, kao 

kemijski intermedijer i u proizvodnji poliesterskih 

smola. Ksileni su važni članovi tzv. BTX grupe petrokemijske 

ulazne sirovine. Sinonimi: dimethylbenzene, 

xylol. 

xylol – ksilol, ksilen, v. xylene. 

x-z model – dvodimenzijski poprečni (vertikalni) model 

ležišta, v. two-dimensional cross-sectional reservoir 

model.

Yarmouth, Yarmouthian 990 

young 

Yarmouth, Yarmouthian – Yarmouth. Klasični drugi 

stadij interglacijala (međuledenog doba, interglacial 


Sjevernoj Americi koji slijedi nakon stadija glacijala 

Kansan (Kansan glacial stage), a prethodi stadiju 

glacijala Illinoian (Illinoian glacial stage); v. Mindel- 

Riss. 

Yarmouth interglacial – interglacijal (međuledeno 

doba) Yarmouth, v. Yarmouth. 

yaw – (1) zaošijanje broda, v. yawing. (2) zaošijati, v. 

yawing. 

yawing – zaošijanje broda. Rotacijsko (oscilatorno) gibanje 

broda (rotational motion of ship, oscillating motion 

of ship) na valovima oko njegove vertikalne osi. 

Sinonim: yaw; v. heaving, pitching, rolling, surging, 

swaying. 

yellow-green algae (Chrysophyta, Chrysophyceae) 

– zlatnozelene (žućkaste) alge, krizofi te, krizofi ceje. 

Odjel i razred algi. Boja algi, žućkasto-zelena do zlatno-smeđe, 

potječe od kromatofora (chromatophores) 

te pigmentacije. Takve alge obično imaju staničnu 

stijenku (cell wall) sastavljenu od preklapajućih 

segmenata. Većinom su slatkovodne (fresh-water), 

jednostanične (unicellular) i nitaste (fi lamentous). Sinonim: 

golden-brown algae; v. algae. 

yield – (1) isplačni prinos gline, v. clay yield. (2) prinos cementne 

kaše. Količina cementne kaše (cement slurry) 

koja se može pripremiti od jedne vreće suha cementa 

(sack – sadrži oko 42,5 kg/94 lb) kada se doda voda 

i aditivi (izražava se u kubičnim stopama po vreći). 

(3) prinos (iscrpak) naftnih produkata. Relativna količina 

produkata koja se može dobiti rafi nerijskom 

preradom sirove nafte. Prosječni prinos pojedinih 

produkata prerade iznosi oko 49,5% benzina (gasoline), 

6,5% mlaznog goriva (jet fuel), 21% plinskog ulja 

(gas oil), 9,5% rezidualnog (ostatnog) loživog ulja 

(residual fuel oil), 7% mazivog ulja (lubricating oil) i 

6,5% drugih produkata. Ti se odnosi mogu mijenjati 

s procesima prerade (na primjer, krekiranjem) ovisno 

o promjenama ponude i potražnje. (4) popuštanje, 

tečenje. U mehanici – naprezanje (stress) u materijalu 

Yy 

pri kojem dolazi do plastične ili trajne deformacije 

(plastic deformation). 

yield analysis – analiza prinosa (iscrpka). Mjerenje vrijednosti 

sirove nafte s vrijednošću prinosa produkata 

koji se iz nje mogu dobiti preradom; v. yield, 3. 

yield point – (1) granica tečenja (popuštanja) materijala. 

U mehanici – najmanje naprezanje pri kojem se povećava 

deformacija bez porasta naprezanja (prema 

nekim izvorima termin yield point je sinonim termina 

yield stress – v.). (2) naprezanje pri pokretanju (granica 

tečenja) isplake. U tehnologiji bušaćih isplaka – početni 

otpor strujanju isplačnog fl uida, naprezanje 

koje je potrebno za prevladavanje otpora strujanju 

i za početak njegova strujanja. Veličina naprezanja u 

isplaci pri kojoj isplaka prelazi iz stanja mirovanja u 

stanje gibanja. Granica tečenja bušaće isplake je jedna 

od njenih karakteristika i mjeri se viskozimetrom, 

a izražava u lb/100 ft 2 . Sinonim: yield value. 

yield strength – čvrstoća pri granici tečenja (granici 

popuštanja). (1) U mehanici – naprezanje pri kojem 

materijal pokazuje određeno odstupanje od proporcionalnosti 

naprezanja i deformacije (proportionality 

of stress and strain). (2) U mehanici – naprezanje pri 

kojem materijal počinje trpjeti rezidualnu deformaciju 

(permanent deformation) – sinonim termina yield 

stress (v.). 

yield stress – naprezanje tečenja (popuštanja, na granici 

tečenja, na granici popuštanja). U mehanici – diferencijalno 

naprezanje (diff erential stress) pri kojem se 

počinje pojavljivati rezidualna deformacija (permanent 

deformation) materijala. Sinonimi: threshold 

pressure, yield point, yield strength. 

yield testing – ispitivanje granice rastezanja. Hidrostatičko 

ispitivanje cjevovoda pri tlaku koji uzrokuje naprezanje 

materijala cijevi blisko njegovu specifi ciranom 

minimalnom naprezanju rastezanja (do granice 

rastezanja). Sinonim: high level test. 

yield value – naprezanje pri pokretanju (granica tečenja) 

isplake, v. yield point, 2. 

yoked basin – zeugogeosinklinala, v. zeugogeosyncline. 

young – mlad. U geomorfologiji – koji se odnosi na

young mountain 991 

Y-shaped valley 

stadij mladosti ciklusa erozije (v. youth, 1), osobito 

na vodotok koji još nije razvio profi l ravnoteže i na 

njegovu dolinu. Sinonim: youthful (v.). 

young mountain – mlado gorje. Gorje koje se formiralo 

tijekom tercijara (Tertiary period) i kvartara (Quaternary 

period), osobito nabrano gorje (folded mountain) 

koje se formiralo tijekom zadnjeg velikog perioda 

nabiranja (tj. alpske orogeneze); v. old mountain. 

Young’s modulus – Youngov modul, modul elastičnosti 

rastezanja. Modul elastičnosti (modulus of elasticity) 

pri rastezanju ili stlačivanju koji uključuje promjenu 

duljine. Defi nira se kao omjer (odnos) vlačnog (ili 

tlačnog) naprezanja (stress) i vlačne (ili tlačne) deformacije 

(strain). Sinonim: stretch modulus. 

youth – mladost, stadij mladosti. U geologiji – (1) Prvi 

stadij ciklusa erozije (cycle of erosion) u razvoju reljefa 

ili područja u kojem prvobitne površine i strukture 

ostaju još uvijek dominantne crte reljefa, ali općenito 

krajolik već ispoljava tendenciju kompleksnosti. 

Stadij mladosti u razvoju reljefa je karakteriziran: (a) 

malim brojem (nekoliko) malih razdvojenih mladih 

rijeka, širokim ravnim vododjelnicama s površinama 

tek malo izmijenjenim erozijom; (b) slabo razvijenim 

drenažnim sustavima s brojnim močvarama i 

plitkim jezerima; (c) brzim i progresivnim razvojem 

lokalnog reljefa s oštrim formama, strmim i nepravilnim 

(nesimetričnim) padinama. (2) Stadij u razvoju 

obale (shore), obalne linije (shoreline) ili priobalja 

(coast) koji još nisu dostigli profi l ravnoteže (profi le 

of equilibrium). Za obalu koja je nastala kao rezultat 

dominantnog relativnog spuštanja kopnenog masiva 

(shoreline of submergence) u stadiju mladosti 

karakteristični su: (a) nepravilan ili zupčast obris; (b) 

snažna djelatnost valova; (c) formiranje morskih litica 

(klifova) i s njima povezanih erozijskih formi; (d) 

strmi profi l podvodnog dijela obale, i (e) postojanje 

zaljeva, rtova, priobalnih otoka, prudova i drugih 

malih nepravilnih formi. Za obalu koja je nastala 

kao rezultat dominantnog relativnog uzdizanja dna 

oceana, mora ili jezera (shoreline of emergence) u 

tom stadiju karakteristični su: (a) obično ravni i jednostavni 

obris; (b) prelamanje većih valova u priobalnom 

dijelu mora i spiranje obale samo manjim 

valovima s formiranjem niskih litica (klifova) ili izbočenja, 

i (c) formiranje barijernih žalova (plaža), laguna 

i močvara. (3) Prvi stadij u razvoju rijeke u kojem 

je upravo započela njena erozijska djelatnost i kada 

je ona, zahvaljujući rastućoj sili i efi kasnosti rada, već 

u stanju erodirati svoje korito na bilo kojem mjestu, 

ali još nije postigla profi l ravnoteže. Stadij mladosti 

u razvoju rijeke je karakteriziran: (a) sposobnošću 

rijeke za nošenje volumena čvrstog materijala koji 

je veći od stvarno nošene količine; (b) aktivnim i brzim 

usijecanjem s formiranjem duboke, uske doline 

V-oblika (klanca ili kanjona) sa strmim i nepravilnim 

nagibom i izdancima stijena; (c) brojnim slapovima, 

bujicama (brzicama) i jezerima; (d) brzim strujanjem 

i prozirnom vodom; (e) malobrojnim kratkim 

i ravnim pritocima; (f) nepostojanjem vodoplavnih 

(poplavnih) ravnica budući da rijeka zauzima cijelo 

ili gotovo cijelo dno doline, i (g) koritom koje još nije 

postiglo profi l ravnoteže. 

youthful – mlad. U geologiji – koji se odnosi na stadij 

mladosti (v. youth) ciklusa erozije, osobito na reljef 

(topografi ju) ili područje i njegove forme reljefa (forme 

poput ravnice ili platoa) koji su bili podvrgnuti 

neznatnoj eroziji ili se nalaze u ranom stadiju razvoja. 

Sinonimi: juvenile (v.), young (v.). 

Ypresian, Ypresian stage – ipr, ypres. Stratigrafski kat 

najdonjeg dijela eocena (lowermost Eocene) u Europi 

– iznad taneta (Thanetian) paleocena, a ispod luteta 

(Lutetian). Obuhvaća vremenski raspon od prije 55 


Y-shaped valley – dolina Y-oblika, Y-dolina. Dolina čiji 

poprečni profi l nalikuje oblikom na slovo Y, na primer 

pomlađena dolina (rejuvenated valley) u kojoj je 

nagib rijeke bio u nedavnoj prošlosti povećan izdizanjem 

područja njena izvora.

Zanclean 992 

Zanclean – zanklij, zancle. Stratigrafski kat srednjeg 

pliocena (Middle Pliocene) u Europi – iznad mesina 

(Messinian), a ispod plezancija (Plaisancian). Obuhvaća 

vremenski raspon od prije 5,3 do 4,6 milijuna 

godina. 

Z chart – dijagram faktora kompresibilnosti plina. Dijagram 

ovisnosti faktora kompresibilnosti (stlačivosti) 

plina (Z-faktora, Z factor, compressibility factor) o reduciranom 

(svedenom) tlaku (reduced pressure) za 

različite reducirane (svedene) temperature (reduced 

temperatures). 

zebra layering – zebrasta slojevitost. Ritmična slojevitost 

(v. rhythmic layering) karakterizirana izmjenjivanjem 

tamnih i svjetlih pojaseva koji odražavaju 

različite količine (promjene količine) piroksena i plagioklasa. 

zebra limestone – zebrasti vapnenac (vapnenjak). Vapnenac 

isprugan paralelnim pukotinama ispunjenim 

kalcitom. 

Zechstein – cehštajn, zechstein. Stratigrafska serija gornjeg 

perma (Upper Permian) u Europi (osobito Njemačkoj) 

– iznad serije rotliegende (v.). Uključuje kat 

tiringij (Thuringian). 

Zemorrian – zemor, zemorr. Stratigrafski kat oligocena 

(Oligocene) i miocena (Miocene) – iznad refugija (Refugian), 

a ispod socezija (Saucesian). 

zeolite – zeolit. (1) Mineral iz grupe zeolita (v. zeolites) 

– najpoznatiji su analcim (analcit – analcime), kabazit 

(chabasite), natrolit (natrolite), stilbit (stilbite), mezolit 

(mesolite), hjulendit (heulandite), harmotom (harmotome), 

fi lipsit (phillipsite), tomsonit (thomsonite), 

skolecit (scolecite), lomontit (laumontite), mordenit 

(mordenite), klinoptilolit (clinoptilolite), erionit (erionite) 

i niz drugih minerala. (2) Bilo koji od različitih 

silikata, kako prirodnih (poput glaukonita, glauconite), 

tako i umjetnih granularnih (zrnastih) natrijskih 

alumosilikata (sodium aluminosilicates) koji se 

primjenjuju za omekšavanje vode metodom ionske 

izmjene (zamjene) i kao adsorbenti plinova ili agensi 

za isušivanje (sušila). Termin zeolit danas uključuje 

takve različite grupe spojeva, kao što su sulfonira- 

Zz 

zeolite facies 

ni organski spojevi (sulfonated organics) ili bazične 

smole (basic resins) koji imaju sličnu ulogu u procesu 

kationske ili anionske izmjene (zamjene). 

zeolites – zeoliti. Opći termin kojim se označava velika 

grupa minerala hidratiziranih alumosilikata (hydrous 

aluminosilicates) koji su po sastavu analogni glinencima 

(feldšpatima, feldspars) s natrijem, kalcijem i 

kalijem (rjeđe barijem i stroncijem) kao glavnim metalima. 

Omjer (Al+Si) i nehidratiranog kisika jednak 

je 1:2. Bezbojni su ili bijele, katkada crvene ili žute 

boje i staklastog, često sedefastog ili zemljastog sjaja. 

Karakterizirani su alumosilikatnim tetraedrijskim 

kosturom, ionski izmjenljivim (zamjenljivim) velikim 

kationima i labavo vezanim molekulama vode (što 

dopušta reverzibilnu dehidrataciju – zeoliti mogu 

lako gubiti vodu zagrijavanjem i ponovno je sorbirati 

izlaganjem vlažnoj atmosferi bez razaranja kristalne 

strukture). Zagrijavanjem plamenom puhaljke zeoliti 

bubre i tale se. Zeoliti se sreću u geodama u eruptivnim 

(magmatskim) stijenama i kao autigeni minerali 

u sedimentima slanih jezera i dubokog mora 

i osobito u slojevima tufa, a formiraju se pri hidrotermalnoj 

alteraciji različitih alumosilikata (na primjer, 

glinenaca ili feldšpata, feldšpatoida). Primjenjuju se 

u petrokemiji (u proizvodnji mineralnih gnojiva radi 

povećanja efi kasnosti gnojiva i održavanje vlage u 

tlu), kao termostabilna molekularna sita (za odjeljivanje 

molekula), za omekšivanje i pročišćavanje pitkih, 

tehničkih i otpadnih voda; v. zeolite. 

zeolite facies – zeolitni facijes. (1) Skup metamorfnih 

mineralnih asocijacija koji uključuje zeolite analcim 

(analcime), hjulendit (heulandite), stilbit (stilbite), 

lomontit (laumontite) i vairakit (wairakite). Najbolje 

je razvijen u metagrauvakama (metagreywackes) i 

metabazaltima (metabasalts) i najniži je stupanj metamorfoze 

(metamorfi zma), prijelazni između dijageneze 

(ili nemetamorfozirane stijene, unmetamorphosed 

rock) i prenitno-pumpelitnog facijesa (prehnite-pumpellyite 

facies) ili facijesa zelenih škriljavaca 

(greenschist facies). Različite zeolitne asocijacije se 

mogu korelirati s dubinom pokapanja (prekrivanja).

zeolitization 993 

zone 

(2) Defi nicija termina prema prvobitnom prijedlogu 

– metamorfne stijene koje su se formirale pri prijelaznim 

uvjetima od dijageneze do metamorfoze, pri 

tlaku između 2.000 i 3.000 bar i temperaturi između 

200 °C i 300 °C (moguća je gornja granica tlaka od 

4.000 bar i temperature od 400 °C). Pri uvjetima takve 

dinamotermalne regionalne metamorfoze formiraju 

se zeolitni i s njima povezani minerali. 

zeolitization – zeolitizacija. Uvođenje minerala grupe 

zeolita u stijenu, alteracija u zeolite ili istiskivanje mineralom 

grupe zeolita. Proces zeolitizacije se uglavnom 

zbiva u stijenama koje sadrže kalcijske glinence 

(feldšpate, calcic feldspars) ili feldšpatoide (feldspathoids) 

– katkada je povezan s mineralizacijom bakrom, 

odnosno formiranjem ležišta bakra). 

zero curtain – sloj nultih temperatura. Sloj (zona) tla koji 

se nalazi neposredno iznad sloja trajno zamrznutog 

tla ili permafrosta (između aktivnog sloja i sloja permafrosta) 

gdje se približno konstantna nulta temperatura 

(0 °C) održava tijekom znatnog vremenskog 

razdoblja pri zamrzavanju i topljenju. 

zero-dimensional model – model ležišta nulte dimenzije, 

v. zero-dimensional reservoir model. 

zero-dimensional reservoir model – model ležišta 

nulte dimenzije. Model u kojem se svojstva ležišta 

ne mijenjaju s položajem u njemu. Ležište je homogeno, 

izotropno i uniformno u svakom pogledu. U 

takvu slučaju se primjenjuje jednadžba materijalne 

bilance (material-balance equation) kao simulator 

nulte dimenzije. Model je najkorisniji kada se traže 

brzi odgovori i kada se smatra da je ponašanje srednjeg 

ležišnog tlaka jedini važan faktor za donošenje 

odluka o iskorištavanju ležišta i ulaganjima. Gradijenti 

tlaka u ležištu moraju biti mali ili njihov utjecaj 

ne smije biti bitan. Uporaba modela ležišta nulte dimenzije 

predviđa samo primjenu klasičnih metoda 

proračuna – kompjutorskih programa za materijalnu 

bilancu ležišta. Sinonimi: zero-dimensional model, 

tank model; v. reservoir simulation. 

zero-energy coast – obala nulte energije. Obala s nultom 

djelatnošću valova, karakterizirana je srednjim 

visinama prelamanja valova od 3 cm ili manjim; v. 

high-energy coast, low-energy coast, moderate-energy 

coast. 

zero off set vertical seismic profi ling – profi liranje s 

nultim međurazmakom (nultim ofsetom), v. vertical 

seismic profi ling. 

zero VSP – profi liranje s nultim međurazmakom (nultim 

ofsetom), v. vertical seismic profi ling. 

zeugogeosyncline – zeugogeosinklinala. Parageosinklinala 

(v. parageosyncline) koja graniči s područjem 

uzdizanja (smještenim u tom istom kratonu) i ispunjava 

se klastičnim sedimentima (clastic sediments); 

unutarkratonska zavala (intracratonic trough). Sinonim: 

yoked basin. 

Z factor, Z-factor – Z faktor, faktor kompresibilnosti, v. 

compressibility factor. 

zigzag cross-bedding – kosa slojevitost tipa «riblja 

kost», v. chevron cross-bedding. 

zinc blende – cinkov blistavac, sfalerit, v. sphalerite. 

zoantharians (Zoantharia) – zoantarije. Podrazred 

antozoa (koralja, anthozoans). Karakterizirani su parnim 

mezenterijalnim naborima (paired mesenteries). 

Mogu imati, ali ne moraju, vapneni vanjski skelet 

(calcareous skeleton). Pojedinačne zoantarije su mo- 

nomorfne i većina ima uvlačive cjevaste tentakule 

(retractile tubular tentacles). Stratigrafska rasprostranjenost: 

ordovicij-danas. 

zoichnic – zoihnički. Termin za označavanje dolomita 

(dolomite) ili prekristaliziranog vapnenca (recrystallized 

limestone) u kojima životinjski fosili, iako djelomično 

razoreni prekristalizacijom, još imaju prepoznatljive 

obrise ili prepoznatljive tragove unutarnje 

strukture; v. zoophasmic. 

zonal damage – oštećenje produktivne zone. Smanjenje 

permeabilnosti produktivne zone u okolišu kanala 

bušotine (wellbore). 

zonal fossil – zonalni provodni fosil, provodni fosil zone, 

v. zonal guide fossil. 

zonal guide fossil – zonalni provodni fosil, provodni fosil 

zone. Provodni fosil (v. guide fossil) koji omogućuje 

identifi kaciju određene biostratigrafske zone (biostratigraphic 

zone) i po kojem je toj zoni dano ime. 

Ne mora biti ograničen samo na tu zonu ili se nalaziti 

u svakom njenom dijelu. Sinonimi: zonal fossil, zonal 

index fossil, zone fossil. 

zonal index fossil – zonalni provodni fosil, provodni fosil 

zone, v. zonal guide fossil. 

zonal structure – zonalna struktura, zonalnost, v. zoning, 

1. 

zonation – zonalni (zonski) raspored. Raspored ili formiranost 

po pojedinim zonama, na primjer, distribucija 

(raspodjela) određenih fosila u biostratigrafskim 

zonama (biostratigraphic zones) koja je više ili manje 

paralelna sa slojevitošću. 

zone – zona. (1) U geologiji – (a) Pojas, sloj ili proslojak 

stijena ili zemlje, raspoređeni horizontalno, vertikalno, 

koncentrično ili na neki drugi način, koji se razlikuju 

od okružujućih dijelova po nekim specifi čnim 

svojstvima ili sadržaju, na primjer, zona zasićenja 

(zone of saturation), zona pukotina (zone of fracture) 

ili zona rasjeda (fault zone). (2) U naftnoj geologiji 

– (a) Karakteristični sloj, cjeloviti interval ležišta koji 

posjeduje jednu ili više jasnih karakteristika, na primjer, 

litologiju (pješčana zona, zona šejla), poroznost 

(zona visoke ili niske poroznosti), permeabilnost 

(zona visoke ili niske permeabilnosti), zasićenje (naftna 

ili plinska zona), proizvodnju (produktivna zona) 

i druge karakteristike. Termin zone se često rabi kao 

sinonim za termine horizon (horizont) i formation 

(formacija). (b) Kontinuirana izolirana akumulacija 

nafte i/ili plina u ležišnoj stijeni koja ima jedinstven 

tlačni sustav i ne komunicira s drugim zonama. U 

ugovorima za obavljanje radova zona se defi nira kao 

sloj iz kojeg se proizvodi nafta ili plin i koji ne komunicira 

s drugim zonama. U takvoj defi niciji pojam 

zone se često smatra sinonimom za termine reservoir 

i pool (ležište). (3) U stratigrafi ji – mali interval u 

bilo kojoj kategoriji stratigrafske klasifi kacije. Postoji 

mnogo tipova zona ovisno o razmatranim karakterima 

– biozone (biozones), litozone (lithozones), kronozone 

(chronozones), rudne zone (mineral zones), metamorfne 

zone (metamorphic zones), zone inverzne 

magnetske polarnosti (zones of reversed magnetic 

polarity) itd. Pri uporabi termina zone ispred njega 

treba uvijek dodati riječ koja pobliže označava tip 

zone. (4) U geografi ji – termin koji se široko i općenito, 

čak katkada neodređeno, za označavanje područja 

ili regija geografskih širina koji se više ili manje razlikuju 

od okružujućih područja po nekim posebnim

zone isolation 994 

zoning 

(specifi čnim) ili izrazitim crtama, na primjer, bilo koji 

od pet velikih pojaseva (belt) na koje je podijeljena 

površina Zemlje po geografskoj širini i na bazi temperature 

– tropski pojas (torrid zone), dvije umjerene 

zone (temperate zone) i dvije polarne zone (frigid 

zone). (5) U ekologiji – (a) Dio biogeografske regije 

(biogeographic region) koji je karakteriziran jednoličnim 

klimatskim uvjetima, faunom i fl orom. (b) Područje 

koje je karakterizirano dominacijom određenog 

organizma. (6) U palinologiji – prstenasto, više ili 

manje ekvatorijalno proširenje spore (truske). Širina 

zone spore po ekvatoru je različita, a njena debljina 

je jednaka ili manja od debljine stijenke spore, ali je 

znatno manja od debljine cinguluma (prstenasto, 

više ili manje ekvatorijalno proširenje spore u kojem 

je stijenka deblja od stijenke glavnog tijela spore). (7) 

v. aureole. 

zone isolation – izolacija zone. Izolacija produktivnog 

ili potencijalno produktivnog horizonta od susjednih 

zona ležišta dubinskim brtvenicama (pakeri, 

packers) koje se postavljaju iznad ili ispod horizonta 

tako da se on može ispitati (testirati) ili opremiti za 

proizvodnju. 

zone of ablation – zona (područje) ablacije, v. ablation 

area. 

zone of aeration – zona aeracije, prozračna (nezasićena, 

vodozona) zona. Potpovršinska zona koja sadrži 

vodu pod tlakom manjim od atmosferskog (uključujući 

kapilarnu vodu, tj. vodu zadržanu kapilarnošću) 

i zrak ili plinove obično pod tlakom jednakim atmosferskom 

tlaku. Zona aeracije je odozgo ograničena 

površinom zemlje, a odozdo površinom (plohom) 

zone zasićenja (v. zone of saturation), tj vodnim licem 

ili zrcalom (v. water table). Dijeli se na pojas vode (vlage) 

tla (v. belt of soil water), srednji pojas (intermediate 

belt) i kapilarni rub ili obrub (v. capillary fringe). Sinonimi: 

aerated zone, unsaturated zone, vadose zone, 

zone of suspended water. 

zone of capillarity – kapilarni obrub (rub), v. capillary 

fringe. 

zone of cementation – zona cementacije. U geologiji 

– sloj Zemljine kore neposredno ispod zone trošenja 

ili raspadanja (v. zone of weathering) u kojem perkolacijske 

(prokapljujuće) meteorske vode cementiraju 

nekonsolidirane (rastresite) sedimente (stijene) sedimentacijom 

otopljenih minerala (na primjer, kalcita) 

donesenih iz nadzalegnutih slojeva. Sinonim: belt of 

cementation. 

zone of deposition – zona sedimentacije (taloženja). U 

geologiji – područje na kojem kontientalni ledenjaci 

(continental glaciers) odlažu materijale iznešene iz 

zone erozije (v. zone of erosion). Ima opći izgled ravnice 

(plain) i obično je pokrivena nanosima (drift). 

zone of discharge – zona istjecanja vode. Dio zone zasićenja 

(v. zone of saturation) u kojem dolazi do horizontalnog 

gubljenja (istjecanja) vode. 

zone of erosion – zona erozije. Područje iz kojeg su 

kontinentalni ledenjaci (continental glaciers) iznosili 

materijal erozijom (u procesu erozije). U većini slučajeva 

to je gola površina stijene; v. zone of deposition. 

zone of fl ow – (1) zona plastičnog tečenja, v. zone of plastic 

fl ow. (2) zona tečenja. U glaciologiji – unutarnje 

pokretljivo glavno tijelo ili masa ledenjaka u kojem 

veći dio leda teče bez lomljenja (razbijanja); v. zone 

of fracture, 2. 

zone of fl owage – zona plastičnog tečenja, v. zone of 

plastic fl ow. 

zone of fracture – (1) zona pukotina stijena kore. Gornji 

krti dio Zemljine kore u kojem prije dolazi do pukotinskih 

deformacija (deformacija pucanjem stijena) 

nego do plastičnog tečenja (plastične deformacije); 

područje kore u kojem mogu postojati pukotine. Sinonim: 

zone of rock fracture; v. zone of fracture and 

plastic fl ow, zone of plastic fl ow. (2) zdrobljena (razdrobljena) 

zona. U glaciologiji – vanjski kruti dio ledenjaka 

u kojem je led znatno razdrobljen (raspucan); v. 

zone of fl ow, 2. 

zone of fracture and plastic fl ow – zona pukotina kore 

i plastičnog tečenja. Područje (dio) Zemljine kore koje 

je srednje po dubini i tlaku između zone pukotina 

kore (v. zone of fracture, 1) i zone plastičnog tečenja 

(v. zone of plastic fl ow) i u kojem su slabije stijene 

podvrgnute deformaciji plastičnim tečenjem (plastičnoj 

deformaciji), a čvršće stijene deformaciji pucanjem 

(kidanjem). 

zone of intermittent saturation – zona privremenog 

zasićenja vodom. Privremena zona zasićenja (temporary 

zone of saturation) koja se formirala u tlu infi ltracijom 

vode kišnih oborina ili topljenja snijega brzinom 

većom od brzine kojom se voda može gibati 

prema dolje do glavnog vodnog lica ili zrcala (main 

water table) podzemne vode temeljnice. 

zone of lost returns – zona gubitka cirkulacije isplake, 

v. thief zone, 1. 

zone of plastic fl ow – zona plastičnog tečenja. Dio 

Zemljine kore koji se nalazi pod tlakom dostatnim 

da spriječi pojavu pukotina (pucanje, frakturiranje), 

tj. zona koja je rastezljiva tako da se u njoj zbivaju 

deformacije tečenja. Sinonimi: zone of fl ow, zone of 

fl owage, zone of rock fl owage. 

zone of rock fl owage – zona plastičnog tečenja, v. zone 

of plastic fl ow. 

zone of rock fracture – zona pukotina stijena kore, v. 

zone of fracture, 1. 

zone of saturation – zona zasićenja, zasićena (freatska) 

zona. Potpovršinska zona u kojoj su sve pore i šupljine 

ispunjene vodom pod tlakom većim od atmosferskog 

tlaka. Iako u zoni zasićenja pore i šupljine 

mogu biti ispunjene također plinom ili fl uidima koji 

nisu voda, ta se zona ipak smatra zasićenom (saturated). 

Zona zasićenja je odvojena od zone aeracije 

ili prozračne zone (v. zone of aeration) vodnim licem 

ili zrcalom (v. water table). Sinonimi: phreatic zone, 

saturated zone. 

zone of soil water – pojas vode (vlage) tla, v. belt of soil 

water. 

zone of suspended water – zona aeracije, prozračna 

(nezasićena, vadozna) zona, v. zone of aeration. 

zone of weathering – zona trošenja (raspadanja). U geologiji 

– površinski sloj Zemljine kore iznad vodnog 

lica ili zrcala podzemne vode temeljnice (water table) 

koji je podvrgnut razarajućoj djelatnosti atmosfere, 

oborina i smrzavanja i u kojem se formira tlo. Sinonim: 

belt of weathering; v. zone of cementation. 

zoning – (1) zonalnost, zonalna struktura. U kristalografi 

ji – promjena sastava kristala od središta prema 

rubu zbog separacije kristalnih faza u vrijeme njegova 

rasta i u vezi s gubitkom ravnoteže u kontinuiranom 

reakcijskom nizu. Visokotemperaturne faze 

izomorfnih nizova formiraju središnji dio (jezgru),

zonite 995 

Z-value 

a niskotemperaturne faze – rubne dijelove kristala. 

Sinonim: zonal structure. (2) zonalnost. U petrologiji 

– područja razvoja metamorfoziranih (metamorfnih) 

stijena (metamorphosed rocks) karakterizirana 

postojanjem zona u kojima je dominantan ili 

karakterističan određeni tip minerala ili asocijacija 

minerala i koje odražavaju prvobitan sastav stijene, 

tlak i temperaturu formiranja, trajanje metamorfoze 

(metamorfi zma) i postojanje unošenja ili iznošenja 

materijala u vrijeme metamorfoze. 

zonite – zonit, v. range zone. 

zonule – zonula. Mala potpodjela biostratigrafske podzone 

(biostratigraphic subzone) – uključuje slojeve 

(strata) ili sloj (stratum) koji sadrže faunulu (faunula, 

faunule – kompleks fosilnih životinja združenih u 

jednom pojedinačnom sloju ili u nekoliko susjednih 

slojeva ograničene debljine s dominacijom 

predstavnika jedne zajednice, faunistički kompleks 

zonule) ili fl orulu (fl orula, fl orule – kompleks fosilnih 

biljaka združenih u jednom pojedinačnom sloju ili 

u nekoliko susjednih slojeva ograničene debljine, s 

dominacijom predstavnika jedne zajednice, fl oristički 

kompleks zonule) 

zoobenthos – zoobentos. Životinje (životinjske forme) 

bentosa. 

zoogenic rock – zoogena stijena. Biogena stijena (v. biogenic 

rock) koja je formirana životinjama ili čije je 

podrijetlo (nastanak) neposredno povezano s prisutnošću 

ili djelovanjem životinja, na primjer, školjkasti 

vapnenac (shell limestone), koraljni grebeni ili rifovi 

(coral reefs), guano (guano) ili litifi cirani vapneni mulj 

(lithifi ed calcareous ooze). Sinonim: zoogenous rock; v. 

zoolith. 

zoogenous rock – zoogena stijena, v. zoogenic rock. 

zoolite – zoolit, v. zoolith, 2. 

zoolith – zoolit. (1) U sedimentologiji – biolit (biolith) 

koji se formirao djelatnošću životinja ili se sastoji od 

životinjskih ostataka, osobito zoogena stijena (v. zoogenic 

rock). (2) U paleontologiji – životinjski fosil ili 

fosilna životinja. Sinonim: zoolite. 

zoophasmic – zoofazmički. Termin za označavanje 

dolomita (dolomite) ili prekristaliziranog vapnenca 

(recrystallized limestone) koji sadrže nejasne, ali nepogrešivo 

odredive tragove ranijeg postojanja životinjskih 

fosila; v. zoichnic. 

zoophytes – (1) zoofi ti. Predstavnici koljena (stabla) 

briozoa ili mahovnjaka (Bryozoa). (2) zoofi ti, fi tozoe. 

Nepokretni beskralješnjaci nalik na biljke budući da 

formiraju granajuće pričvršćene kolonije, na primjer, 

spužve (sponges), aktinije (sea anemones), hidroidi 

(hydroids) ili briozoi (bryozoans). Sinonim: phytozoans. 

zooplankton – zooplankton, životinjski plankton. Životinjska 

forma planktona (v. plankton). Zooplankton 

čine mnoge skupine protozoa (praživotinja) – cilijati 

(trepljaši), fl agelati (bičaši), radiolarije (zrakaši), neke 

foraminifere (krednjaci) – spužve, briozoi (mahovnjaci), 

knidarije (žarnjaci), ktenofori (rebraši), mekušci, 

kopepodi (raci veslonošci). Hrane se fi toplanktonima 

(v. phytoplankton). 

Z-value – Z faktor, faktor kompresibilnosti, v. compressibility 

factor.

APPENDIX A 996 

DODATAK A 

APPENDIX A 

DODATAK A 

A.1. Alphabetically ordered list of units 

Popis jedinica po abecednom redu 

a are – ar 

ac acre – akr, jutro, ral 

at technical atmosphere – tehnička atmosfera 

atm atmosphere, standard atmosphere 

– standardna (normalna, fi zikalna) atmosfera 

b bar – bar 

bbl barrel – barrel 

v. US bbl 

v. US dry bbl 

boe barrel of oil equivalent – barrel ekvivalentne 

nafte 

Btu International Table (Steam Table) British 

thermal unit, British thermal unit, Btu IT , Btu ST 

– britanska jedinica topline, britanska jedinica 

topline parnih tablica 

Btu International Table (Steam Table) British 

IT 

thermal unit, British thermal unit, Btu , Btu IT ST 



v. Btu 

Btu mean British thermal unit – srednja britanska 

mean 

Btu ST 

Btu 60 

jedinica topline 

International Table (Steam Table) British 

thermal unit, British thermal unit, Btu IT , Btu ST 



v. Btu 

sixty degrees Fahrenheit British thermal unit 

– britanska jedinica topline na temperaturi 60 

˚F 

bu bushel – bušel, 

v. UK bushel 

v. US bushel 

cal calorie, International Table (Steam Table) 

calorie, IT calorie, cal IT , cal ST – kalorija, 

cal IT 

internacionalna kalorija, kalorija parnih tablica 

calorie, International Table (Steam Table) 

calorie, IT calorie, cal IT , cal ST – kalorija, 


v. cal 

Names and symbols of British Imperial (UK) system, US 

Customary system, metric system and International System 

(SI) units 

Nazivi i znakovi mjernih jedinica angloameričkog, metričkog i 

Međunarodnog (SI) sustava 

cal mean calorie – srednja kalorija 

mean 

cal calorie, International Table (Steam Table) 

ST 

calorie, IT calorie, cal , cal , – kalorija, 

IT ST 


v. cal 

cal thermochemical calorie – termokemijska 

t 

kalorija 

cal fi fteen-degrees calorie, 15 °C calorie, small 

15 

calorie, gram-calorie – kalorija petnaestog 

stupnja, mala kalorija, gram-kalorija 

ch chain – lanac 

ch cheval, cheval-vapeur, metric horsepower 

– konjska (metrička konjska) snaga (KS) 

ch2 square chain – četvorni lanac 

ch3 cubic chain – kubni lanac 

cm centimeter, centimetre – centimetar 

cm2 square centimeter (centimetre) – četvorni 

centimetar 

cm3 cubic centimeter (centimetre), mililiter, 

millilitre – kubni centimetar, mililitar (ml) 

cmHg centimeter (centimetre) of mercury 

– centimetar živina stupca 

cP centipoise – centipoise, centipoaz 

cSt centistoke – centistok, centistokes 

cu ft cubic foot – kubna stopa 

cu in cubic inch – kubni inč (palac, col) 

cu yd cubic yard – kubni jard 

cwt hundredweight – engleska centa 

dag dekagram(me) – dekagram 

dm decimeter, decimetre – decimetar) 

dm2 square decimeter (decimetre) – četvorni 

decimetar 

dm3 cubic decimeter (decimetre), liter, litre – kubni 

decimetar, litra 

dr avdp dram (avoirdupois system) – dram, drahma 

(jedinica za opću primjenu) 

dry gal dry gallon – galon za suhe tvari 

v. US dry gal 

dry pk dry peck – peck (pek) za suhe tvari 

v. US dry peck 

dry pt dry pint – pinta za suhe tvari


DODATAK A 

v. US dry pint 

dry qt dry quart – kvart za suhe tvari 

v. US dry qt 

dyn dyne – dyn 

erg erg, dyne centimeter (centimetre) – erg 

fl dr fl uid dram – dram (drahma) za kapljevite tvari 

v. UK fl dr 

v. US fl dr 

fl oz fl uid ounce – unca za kapljevite tvari 

v. UK fl oz 

v. US fl oz 

fm fathom – sežanj, hvat 

ft foot – stopa 

ft 2 square foot (sq ft) – četvorna stopa 

ft 3 cubic foot (cu ft) – kubna stopa 

fur furlong – furlong 

fur 3 cubic furlong – kubni furlong 

g gram(me) – gram 

gal gallon – galon 

v. UK gal 

v. US dry gal 

v. US gal 

gf gram(me) – force, gram(me) – weight, pond 

– gram-sila, pond (p) 

gill gill – gill, džil 

v. UK gill 

v. US gill 

GJ gigajoule – gigajoule, gigadžul 

GW gigawatt – gigawatt, gigavat 

gr grain (avoirdupois system) – gran (jedinica za 

opću primjenu 

h hour – sat 

ha hectare – hektar 

hl hectoliter, hectolitre – hektolitar 

hp horsepower, horse power – agloamerička 

konjska snaga 

in inch – inč, palac, col 

in 2 square inch – četvorni inč (palac, col) 

in 3 cubic inch – kubni inč (palac, col) 

inHg inch of mercury – inč (palac, col), živina stupca 

J joule – joule, džul 

K Kelvin – kelvin 

kcal kilocalorie, International Table (Steam 

Table) kilocalorie, IT kilocalorie, kcal IT , kcal ST 

– kilokalorija, internacionalna kalorija, 

kcal IT 

kcal ST 

kcal t 

kilokalorija parnih tablica 

kilocalorie, International Table (Steam 

Table) kilocalorie, IT kilocalorie, kcal IT , kcal ST 



v. kcal 

kilocalorie, International Table (Steam 

Table) kilocalorie, IT kilocalorie, kcal , kcal IT ST 



v. kcal 

thermochemical kilocalorie – termokemijska 

kilokalorija 

kcal fi fteen-degrees kilocalorie, large calorie, 

15 

kilogram(me) – calorie, kilocalorie – 

kilokalorija petnaestog stupnja, velika kalorija, 

kilogram-kalorija, kilokalorija 

kg kilogram(me) – kilogram 

kgf kilogram(me)-force, kilogram(me)-weight, 

kilopond – kilogram-sila, kilopond (kp) 

kJ kilojoule – kilojoule, kilodžul 

km kilometer, kilometre – kilometar 

km 2 square kilometer (kilometre) – četvorni 

kilometar 

km 3 cubic kilometer (kilometre) – kubni kilometar 

kN kilonewton – kilonewton, kilonjutn 

kn knot – čvor 

kp kilopond, kilogram(me) – force, kilogram(me)weight 

= kilopond, kilogram-sila (kgf) 

KS metric horsepower, cheval-vapeur – konjska 

(metrička konjska) snaga 

kW kilowatt – kilowatt, kilovat 

l liter, litre, cubic decimeter (decimetre) – litra, 

kubni decimetar 

lb pound (avoirdupois system) – funta, libra 


lbf pound-force, pound-weight (avoirdupois 

system) – funta-sila 

li link – link 

li 2 square link – četvorni link) 

li 3 cubic link – kubni link 

liq pt liquid pint – pinta za kapljevite tvari 

v. US liq pt 

liq qt liquid quart – kvart za kapljevite tvari 

v. US liq qt 

l tn long (gross) ton – duga (velika) tona 

m meter, metre – metar 

m 2 square meter (metre) – četvorni metar 

m 3 cubic meter (metre) – kubni metar 

mbar millibar – milibar 

mg milligram(me) – miligram 

mi mile, statute (land) mile – milja, ustavna 

(kopnena) milja 

mi 2 square mile (statute mile) – četvorna milja 

(ustavna milja) 

mi 3 cubic mile (statute mile) – kubna milja 


min minute – minuta 

MJ megajoule – megajoule, megadžul 

mJ millijoule – milijoule, milidžul 

ml milliliter, millilitre, cubic centimeter 

(centimetre) – mililitar, kubni centimetar 

mm millimeter, millimetre – milimetar 

mm 2 square millimeter (millimetre) – četvorni 

milimetar 

mm 3 cubic millimeter (millimetre) – kubni milimetar 

mmHg millimeter (millimetre) of mercury – milimetar 

živina stupca 

mmH 2 O millimeter (millilimetre) of water – milimetar 

vodenog stupca 

MN meganewton – meganewton, meganjutn 

mN millinewton – milinewton, milinjutn 

Mp megapond, ton-force – megapond, tona-sila 

mP millipoise – milipoise, milipoaz 

mSt millistoke(s) – milistokes, milistok 

MW megawatt – megawatt, megavat 

N newton – newton, njutn 

n mile nautical (international nautical) mile 

– internacionalna morska (nautička) milja 

n mile US nautical mile – američka morska (nautička) 

milja 

oz ounce – unca 

oz avdp ounce (avoirdupois system) – unca (jedinica 

za opću primjenu) 

ozf ounce-force – unca–sila


DODATAK A 

P poise – poise, poaz 

p pond, gram(me)-force, gram(me)-weight 

– pond, gram-sila (gf) 

Pa pascal – pascal, paskal 

pdl poundal – poundal 

pk peck – peck, pek 

v. UK peck 

v. US dry peck 

ppm parts per million – dijelovi na milijun 

psf pound per square foot – funta po četvornoj 

stopi 

psi pound per square inch – funta po četvornom 

inču 

pt pint – pinta 

v. UK pt 

v. US liq pt 

v. US dry pt 

qt quart – kvart 

v. UK qt 

v. US dry qt 

v. US liq qt 

rd rod, perch, pole – rod 

rd 2 square rod (perch, pole) – četvorni rod 

rd 3 cubic rod (perch, pole) – kubni rod 

s second – sekunda 

sec section (square mile) – sekcija (četvorna milja) 

sh tn short (net, just) ton – kratka (mala) tona 

sk sack – vreća 

sq ch square chain – četvorni lanac 

sq ft square foot – četvorna stopa 

sq in square inch – četvorni inč (palac, col) 

sq li square link – četvorni link 

sq mi square mile (statute mile) – četvorna milja 


sq rd square rod (perch, pole) – četvorni rod 

sq yd square yard – četvorni jard 

St stoke, stokes – stokes, stok 

t ton, metric ton, tonne, millier, tonneau – tona, 

metrička tona 

TJ terajoule – terajoule, teradžul 

toe ton (tonne) of oil equivalent – tona 

ekvivalentne nafte 

ton UK ton – engleska tona 

tonf ton-force, megapond – tona-sila megapond 

(Mp) 

twp township – township, taunšip 

UK bu UK bushel – engleski bušel 

UK fl dr UK fl uid drachm – engleska drahma (dram) za 

kapljevite tvari 

UK fl oz UK fl uid ounce – engleska unca za kapljevite 

tvari 

UK gal UK (imperial) gallon – engleski galon 

UK gill UK gill – engleski gill (džil) 

UK kn UK knot – engleski čvor 

UK n mile UK nautical mile – engleska morska 

(nautička) milja 

UK pk UK peck – engleski peck (pek) 

UK pt UK pint – engleska pinta 

UK qt UK quart – engleski kvart 

US bbl US barrel (liquid) – američki barel za kapljevite 

tvari 

US bbl US barrel (oil, petroleum) – američki barel za 

naftu 

US bu US bushel (dry) – američki bušel za suhe tvari 

US dry bbl US dry barrel – američki barel za suhe tvari 

US dry gal US dry gallon – američki galon za suhe tvari 

US dry pk US peck – američki peck (pek) za suhe tvari 

US dry pt US dry pint – američka pinta za suhe tvari 

US dry qt US dry quart – američki kvart za suhe tvari 

US fl dr US fl uid dram – američki dram (drahma) za 


US fl oz US fl uid ounce – američki unca za kapljevite 

tvari 

US gal US gallon – američki galon (za kapljevite tvari) 

US gill US gill – američki gill (džil) 

US liq pt US liquid pint – američki pinta za kapljevite 

tvari 

US liq qt US liquid quart – američki kvart za kapljevite 

tvari 

yd yard – jard 

yd 2 square yard – četvorni jard 

yd 3 cubic yard – kubni jard 

μm micrometer, micrometre, micron – 

mikrometar, mikron


DODATAK A 

A.2. Quantities and units 

Fizikalne veličine i jedinice 

Units of length – jedinice duljine 

mm millimeter, millimetre – milimetar 

cm centimeter, centimetre – centimetar 

dm decimeter, decimetre – decimetar 


km kilometer, kilometre – kilometar 


li link – link 


yd yard – jard 


rd rod – rod 



mi mile, statute (land) mile – milja, ustavna 

(kopnena) milja 

n mile nautical mile – morska (nautička) milja 

UK n mile UK nautical mile – engleska morska 

(nautička) milja 

Units of area – jedinice ploštine (površine) 

mm 2 square millimeter (millimetre) – četvorni 

milimetar 

cm 2 square centimeter (centimetre) – četvorni 

centimetar 

dm 2 square decimeter (decimetre) – četvorni 

decimetar 

m 2 square meter (metre) – četvorni metar 

a are – ar 

ha hectare – hektar (ha) 

km 2 square kilometer (kilometre) – četvorni 

kilometar 

in 2 square inch – četvorni inč (palac, col) 

li 2 square link – četvorni link 

ft 2 square foot – četvorna stopa 

yd 2 square yard – četvorni jard 

rd 2 square rod (perch) – četvorni rod 

ch 2 square chain – četvorni lanac 

fur 2 square furlong – četvorni furlong 

ac acre – akr, jutro, ral 

mi 2 square mile – četvorna milja 

sec section – sekcija 


Units of volume – jedinice volumena (obujma) 

mm 3 cubic millimeter (millimetre) – kubni 

milimetar 

cm 3 cubic centimeter (centimetre) – kubni 

centimetar, mililitar 

ml milliliter, millilitre, cubic centimeter 

(centimetre) – mililitar, kubni centimetar 

dm 3 cubic decimeter (decimetre), liter, litre 

– kubni decimetar, litra 

l liter, litre, cubic decimeter (decimetre) 

– litra, kubni decimeter 

hl hectoliter, hectolitre – hektolitar 

m 3 cubic meter (metre) – kubni metar 

km 3 cubic kilometer (kilometre) – kubni 

kilometar 

in 3 cubic inch – kubni inč (palac, col) 

ft 3 cubic foot – kubna stopa 

yd 3 cubic yard – kubni jard 

UK fl dr UK fl uid drachm – engleska drahma (dram) 

za kapljevite tvari 

UK fl oz UK fl uid ounce – engleska unca za kapljevite 

tvari 




UK gal UK (imperial) gallon – engleski galon 


UK bu UK bushel – engleski bušel 

US fl dr US fl uid dram – američki dram (drahma) za 



US liq pt US liquid pint – američka pinta za tekuće 

tvari 

US liq qt US liquid quart – američki kvart za tekuće 

tvari


DODATAK A 

US gal US gallon – američki galon 

US bbl US barrel – američki barel 

US dry pt US dry pint – američka pinta za suhe tvari 

US dry qt US dry quart – američki kvart za suhe tvari 

US dry gal US dry gallon – američki galon za suhe tvari 

US dry pk US dry peck – američki peck (pek) za suhe 

tvari 

US bu US bushel – američki bušel 

Units of mass – jedinice mase 

mg miligram(me) – miligram 

g gram(me) – gram 


kg kilogram(me) – kilogram 

t ton, metric ton – tona, metrička tona 

gr grain (avoirdupois system) – gran (jedinica 


dr avdp dram (avoirdupois system) – dram, drahma 


oz avdp ounce (avoirdupois system) – unca (jedinica 


lb pound – funta, libra 

slug slug – slug, slag 

cwt hundredweight – engleska centa 

sh tn short (net, just) ton – kratka (mala) tona 

l tn long (gross) ton – duga (velika) tona 


Units of force – jedinice sile 

dyn dyne – dina 

N newton – newton, njuton 

kN kilonewton – kilonewton, kilonjuton 

MN meganewton – meganewton, meganjuton 

p pond, gram(me)-force, gram(me)-weight 

– pond, gram-sila 

kp kilopond, kilogram(me)-force, 

kilogram(me)-weight – kilopond, kilogramsila 

Mp megapond, ton-force – megapond, tonasila 


ozf ounce-force – unca sila 

lbf pound-force – funta sila 

tonf UK ton-force; US ton-force – engleska tonasila; 

američka tona sila 

Units of pressure and stress – jedinice tlaka i 

naprezanja 


kPa kilopascal – kilopascal, kilopaskal 

N/mm 2 newton per square millimeter – newton po 

četvornom milimetru 

N/cm 2 newton per square centimeter – newton po 

četvornom centimetru 

N/m 2 newton per square meter – newton po 

četvornom metru 

kN/cm 2 kilonewton per square centimeter 

– kilonewton po četvornom centimetru 

kN/m 2 kilonewton per square meter – kilonewton 

po četvornom metru 

MN/m 2 meganewton per square meter 

– meganewton po četvornom metru 

dyn/cm 2 dyne per square centimeter – dyn po 


kp/mm 2 kilopond per square millimeter – kilopond 

po četvornom milimetru 

kp/cm 2 kilopond per square centimeter – kilopond 

po četvornom centimetru 

kp/m 2 kilopond per square meter – kilopond po 


mb millibar – milibar 

b bar – bar 

at tehnical atmosphere – tehnička atmosfera 

atm atmosphere, standard atmosphere 

– standardna (fi zikalna) atmosfera 

mmHg millimeter of mercury – milimetar živina 

stupca 

mmH 2 O millimeter of water – milimetar vodenog 

stupca 

cmHg centimeter of mercury – centimetar živina 

stupca 

cmH 2 O centimeter of water – centimetar vodenog 

stupca 

mH 2 O meter of water – metar vodenog stupca 

pdl/ft 2 poundal per square foot – poundal po 

četvornoj stopi 

lbf/in 2 pound-force per square inch, psi – funtasila 

po četvornom inču 

lbf/ft 2 pound-force per square foot, psf – funtasila 

po četvornoj stopi 

tonf/in 2 UK ton-force per square inch; US tonforce 

per square inch – engleska tona-sila 

po četvornom inču; američka tona-sila po 

četvornom inču 

tonf/ft 2 UK ton-force per square foot; US tonforce 

per square foot – engleska tona-sila 

po četvornoj stopi; američka tona-sila po 


inHg inch of mercury – inč živina stupca 

inH 2 O inch of water – inč vodenog stupca 

ftHg foot of mercury – stopa živina stupca 

ftH 2 O foot of water – stopa vodenog stupca 

Units of energy and work – jedinice energije i rada 

J joule – joule, džul (Nm, Ws) 


MJ megajoule – megajoule, megadžul 

Wh watt hour – wattsat, vatsat 

kWh kilowatt hour – kilowattsat, kilovatsat 

cal calorie, International Table (IT) calorie 

calmean – kalorija, internacionalna kalorija (cal ) IT 

mean calorie – srednja kalorija 

thermochemical calorie – termokemijska 

cal t 

cal 15 

kalorija 

fi fteen-degrees (15 ˚C) calorie, small calorie, 

gram(me)-calorie – kalorija petnaestog 

stupnja, mala kalorija, gram kalorija 

kcal kilocalorie, International Table (IT) 

kilocalorie – kilokalorija, internacionalna 

kilokalorija (cal ) IT 

kcal mean kilocalorie – srednja kilokalorija 

mean 

thermochemical kilocalorie – 

kcal t 

termokemijska kilokalorija 

kcal fi fteen-degrees (15 ˚C) kilocalorie, large 

15 

calorie, kilogram(me)-calorie – kilokalorija 

petnaestog stupnja, velika kilokalorija, 

kilogram kalorija 

p cm pond centimeter – pondcentimetar


DODATAK A 

kp cm kilopond centimeter – kilopondcentimetar 

kp m kilopond meter – kilopondmetar 

KS s metric horsepower (cheval-vapeur) second 

– (metrička) konjska snaga sekunda 

KS h metric horsepower (cheval-vapeur) hour 

– (metrička) konjska snaga sat 

erg erg, dyne centimeter – erg 

Btu International Table British thermal unit 

– britanska jedinica topline parnih tablica 

(Btu ) IT 

mean British thermal unit – srednja 

Btu mean 

britanska jedinica topline 

Btu60 sixty degrees Fahrenheit British thermal 

unit – britanska jedinica topline na 

temperaturi 60 ˚F 

in-ozf inch ounce-force – inč unca-sila 

in-lbf inch pound-force – inč funta-sila 

ft-lbf foot pound-force – stopa funta-sila 

ft-pdl foot-poundal – stopa poundal 

hp h horsepower hour – (angloamerička) konjska 

snaga sat 

Units of power – jedinice snage 

W watt – watt,vat 


MW megawatt – megawatt, megavat 

GW gigawatt – gigawatt, gigavat 

cal/s calorie (International Table calorie) per 

second – kalorija (internacionalna kalorija) u 

sekundi (cal IT /s) 

cal/min calorie (International Table calorie) per 

minute – kalorija (internacionalna kalorija) u 

minuti (cal IT /min) 

cal/h calorie (International Table calorie) per 

hour – kalorija (internacionalna kalorija) na 

sat (cal IT /h) 

kcal/s kilocalorie (International Table kilocalorie) 

per second – kilokalorija (internacionalna 

kilokalorija) u sekundi (kcal IT /s) 

kcal/min kilocalorie (International Table kilocalorie) 

per minute – kilokalorija (internacionalna 

kilokalorija) u minuti k(cal IT /min) 

kcal/h kilocalorie (International Table kilocalorie) 

per hour – kilokalorija (internacionalna 

kilokalorija) na sat (kcal IT /h) 

kp m/s kilopond meter per second – 

kilopondmetar u sekundi 

kp m/min kilopond meter per minute – 

kilopondmetar u minuti 

kp m/h kilopond meter per hour – kilopondmetar 

na sat 

KS metric horsepower, cheval-vapeur 

– konjska (metrička konjska) snaga 

erg/s erg per second – erg u sekundi 

Btu/s International Table British thermal unit per 

second – britanska jedinica topline u sekundi 

(Btu IT /s) 

Btu/min International Table British thermal unit per 

minute – britanska jedinica topline u minuti 

(Btu IT /min) 

Btu/h International Table British thermal unit 

per hour – britanska jedinica topline na sat 

(Btu IT /h) 

in ozf/s inch ounce-force per second – inč unca-sila 

u sekundi 

ft lbf/s foot pound-force per second – stopa funtasila 

u sekundi 

ft lbf/min foot pound-force per minute – stopa funtasila 

u minuti 

ft pdl/s foot poundal per second – funta poundal u 

sekundi 

hp horsepower – (angloamerička) konjska 

snaga 

Units of torque (couple, moment) – jedinice 

momenta sile 

dyn cm dyne centimeter – dyncentimetar 

N cm newton centimeter – newtoncentimetar 

N m newton meter – newtonmetar 

kN m kilonewton meter – kilonewtonmetar 

p cm pond centimeter – pondcentimetar 

kp m kilopond meter – kilopondmetar 

Mp m megapond meter, ton-force meter 

– megapondmetar 

ozf in ounce-force inch – unca-sila inč 

pdl ft poundal foot – poundal stopa 

lbf in pound-force inch – funta-sila inč 

lbf ft pound-force foot – funta-sila stopa 

tonf ft UK ton-force foot; US ton-force foot 

– engleska tona-sila stopa; američka tonasila 

stopa 

Units of moment of inertia – jedinice momenta 

inercije (tromosti) 

g mm 2 gram millimeter squared – gram milimetar 

na kvadrat 

g cm 2 gram centimeter squared – gram 

centimetar na kvadrat 

kg mm 2 kilogram millimeter squared – kilogram 

milimetar na kvadrat 

kg cm 2 kilogram centimeter squared – kilogram 

centimetar na kvadrat 

kg m 2 kilogram meter squared – kilogram metar 

na kvadrat 

oz in 2 ounce inch squared – unca inč na kvadrat 

lb in 2 pound inch squared – funta inč na kvadrat 

lb ft 2 pound foot squared – funta stopa na 

kvadrat 

slug ft 2 slug foot squared – slug (slag) stopa na 

kvadrat 

Units of heat – jedinice topline 

J joule – joule, džul (Ws, Nm) 

calIT International Table calorie, IT calorie, calorie 

– kalorija parnih tablica, internacionalna 

kalorija, kalorija 

calt thermochemical calorie – termokemijska 

kalorija 

cal15 fi fteen-degrees (15 ºC) calorie, small calorie, 

gram(me)-calorie – kalorija petnaestog 

stupnja, mala kalorija, gram kalorija 

BtuIT International Table British thermal unit 

– britanska jedinica topline parnih tablica 

Btumean mean British thermal unit – srednja 

britanska jedinica topline


DODATAK A 

Btu 60 

sixty degrees Fahrenheit British thermal 

unit – britanska jedinica topline na 

temperaturi 60 ºF 

Units of heat capacity and entropy – jedinice 

toplinskog kapaciteta i entropije 

J/K joule per kelvin – joule (džul) po kelvinu 

kJ/K kilojoule per kelvin – kilojoule (džul) po 

kelvinu 

cal/K calorie (International Table calorie) per 

kelvin – kalorija (internacionalna kalorija) po 

kelvinu (cal IT /K) 

kcal/K kilocalorie (International Table kilocalorie) 

per kelvin – kilokalorija (internacionalna 

kilokalorija) po kelvinu (kcal IT /K) 

erg/˚C erg per degree Celsius – erg po Celzijevom 

stupnju 

Btu/˚F British thermal unit (International Table) 

per degree Fahrenheit – britanska 

jedinica topline (parnih tablica) po stupnju 

Fahrenheita (Btu IT /˚F) 

Units of heat fl ow rate – jedinice toplinske snage 

W watt – watt, vat (J/s, Nm/s) 


cal/s calorie (International Table calorie) per 

second – kalorija (internacionalna kalorija) u 

sekundi (cal IT /s) 

kcal/min kilocalorie (International Table kilocalorie) 

per minute – kilokalorija (internacionalna 

kilokalorija) u minuti (kcal IT /min) 

kcal/h kilocalorie (International Table kilocalorie) 

per hour – kilokalorija (internacionalna 

kilokalorija) na sat (kcal IT /h) 

Btu/s British thermal unit (International Table) 

per second – britanska jedinica topline 

(parnih tablica) u sekundi (Btu IT /s) 

Btu/min British thermal unit (International Table) 

per minute – britanska jedinica topline 

(parnih tablica) u minuti (Btu IT /min) 

Btu/h British thermal unit (International Table) 

per hour – britanska jedinica topline (parnih 

tablica) na sat (Btu IT /h) 

Units of specifi c heat capacity and specifi c entropy 

– jedinice specifi čnog toplinskog kapaciteta i 

specifi čne entropije 

J/(kg K) joule per kilogram and kelvin – joule (džul) 

po kilogramu i kelvinu 

kJ/(kg K) kilojoule per kilogram (and) kelvin 

– kilojoule (kilodžul) po kilogramu i kelvinu 

cal/(kg K) calorie (International Table calorie) 

per kilogram (and) kelvin – kalorija 

(internacionalna kalorija) po kilogramu i 

kelvinu 

kcal/(kg K) kilocalorie (International Table kilocalorie) 

per kilogram (and) kelvin – kilokalorija 

(internacionalna kilokalorija) po kilogramu 

i kelvinu 

kp m/(kg K) kilopond meter per kilogram (and) kelvin 

– kilopondmetar po kilogramu i kelvinu 

Btu/(lb ˚F) British thermal unit (International Table) 

per pound (and) degree F – britanska 

jedinica topline (parnih tablica) po funti i 

stupnju Fahrenheita 

ft lbf/(lb ˚F) foot pound-force per pound (and) 

degree F – stopa funta-sila po funti i stupnju 

Fahrenheita 

Units of specifi c energy and specifi c enthalpy 

– jedinice specifi čne energije i specifi čne 

entalpije 

mJ/kg millijoule per kilogram – milijoule (milidžul) 

po kilogramu 

J/g joule per gram – joule (džul) po gramu 

kJ/kg kilojoule per kilogram – kilojoule (kilodžul) 

po kilogramu 

MJ/kg megajoule per kilogram – megajoule 

(megadžul) po kilogramu 

GJ/kg gigajoule per kilogram – gigajoule 

(gigadžul) po kilogramu 

kcal/kg kilocalorie (International Table kilocalorie) 

per kilogram – kilokalorija (internacionalna 

kilokalorija) po kilogramu 

kp m/kg kilopond meter per kilogram – 

kilopondmeter po kilogramu 

Btu/lb British thermal unit (International Table) 

per pound – britanska jedinica topline 

(parnih tablica) po funti 

ft lbf/lb foot pound-force per pound – stopa funtasila 

po funti 

Units of intensity of heat fl ow rate – jedinice gustoće 

toplinskog toka 

W/cm 2 watt per square centimeter – watt (vat) po 


W/m 2 watt per square meter – watt (vat) po 


kW/m 2 kilowatt per square meter – kilowatt 

(kilovat) po četvornom metru 

cal/(cm 2 s) calorie (International Table calorie) per 

square centimeter (and) second – kalorija 

(internacionalna kalorija) po četvornom 

centimetru i sekundi 

kcal/(m 2 h) kilocalorie (International Table kilocalorie) 

per square meter (and) hour – kilokalorija 

(internacionalna kilokalorija) po četvornom 

metru i satu 

Btu/(in 2 s) British thermal unit (International Table) 

per square inch (and) second – britanska 

jedinica topline (parnih tablica) po 

četvornom inču i sekundi 

Btu/(ft 2 s) British thermal unit (International Table) 

per square foot (and) second – britanska 

jedinica topline (parnih tablica) po četvornoj 

stopi i sekundi 

Btu/(ft 2 h) British thermal unit (International Table) 

per square foot (and) hour – britanska 

jedinica topline (parnih tablica) po četvornoj 

stopi i satu 

Units of thermal conductivity – jedinice toplinske 

provodnosti


DODATAK A 

W/(cm K) watt per centimeter (and) kelvin – watt 

(vat) po centimetru i kelvinu 

W/(m K) watt per meter (and) kelvin – watt (vat) po 

metru i kelvinu 

kW/(m K) kilowatt per meter (and) kelvin – kilowatt 

(kilovat) po metru i kelvinu 

cal/(cm c K) calorie (International Table calorie) per 

centimeter, second (and) kelvin – kalorija 

(internacionalna kalorija) po centimetru, 

sekundi i kelvinu 

kcal/(m h K) kilocalorie (International Table 

kilocalorie) per meter, hour (and) kelvin 

– kilokalorija (internacionalna kilokalorija) 

po metru, satu i kelvinu 

Btu/(in h ˚F) British thermal unit (International Table) 

per inch, hour (and) degree Fahrenheit 

– britanska jedinica topline (parnih tablica) 

po inču, satu i stupnju Fahrenheita 

Btu in(ft 2 h ˚F) British thermal unit (International 

Table) inch per square foot, hour (and) 

degree Fahrenheit – britanska jedinica 

topline (parnih tablica) inč po četvornoj stopi, 

satu i stupnju Fahrenheita 

Btu/(ft h ˚F) British thermal unit (International Table) 

per foot, hour (and) degree Fahrenheit 

– britanska jedinica topline (parnih tablica) 

po stopi, satu i stupnju Fahrenheita 

Units of specifi c volume – jedinice specifi čnog 

volumena (obujma) 

cm 3 /g cubic centimeter per gram – kubni 

centimetar po gramu 

dm 3 /kg cubic decimeter per kilogram – kubni 

decimetar po kilogramu 

l/kg liter per kilogram – litra (kubni decimetar) 

po kilogramu 

m 3 /kg cubic meter per kilogram – kubni metar po 

kilogramu 

in 3 /lb cubic inch per pound – kubni inč po funti 

ft 3 /lb cubic foot per pound – kubna stopa po funti 

ft 3 /ton cubic foot per UK ton – kubna stopa po 

engleskoj toni 

UK gal/lb UK gallon per pound – engleski galon po 

funti 

Units of density (volume density) – jedinice gustoće 

mg/ml milligram per milliliter – miligram po 

mililitru 

mg/l milligram per liter – miligram po litri 

mg/dm 3 milligram per cubic decimeter – miligram 

po kubnom decimetru (litri) 

g/ml gram per milliliter – gram po mililitru 

g/cm 3 gram per cubic centimeter – gram po 

kubnom centimetru 

g/dm 3 gram per cubic decimeter – gram po 

kubnom decimetru (litri) 

g/l gram per liter – gram po litri (kubnom 

decimetru) 

g/m 3 gram per cubic meter – gram po kubnom 

metru 

kg/dm 3 kilogram per cubic decimeter – kilogram po 


kg/l kilogram per liter – kilogram po litri 

(kubnom decimetru) 

t/m 3 (metric) ton per cubic meter – (metrička) 

tona po kubnom metru 

gr/100ft 3 grain per houndred cubic feet – gran po 

100 kubnih stopa 

gr/UK gal grain per UK gallon – gran po engleskom 

galonu 

gr/US gal grain per US gallon – gran po američkom 

galonu 

oz/in 3 ounce per cubic inch – unca po kubnom 

inču 

oz/UK gal ounce per UK gallon – unca po engleskom 

galonu 

oz/US gal ounce per US gallon – unca po američkom 

galonu 

lb/in 3 pound per cubic inch – funta po kubnom 

inču 

lb/ft 3 pound per cubic foot – funta po kubnoj 

stopi 

lb/yd 3 pound per cubic yard – funta po kubnom 

jardu 

lb/UK gal pound per UK gallon – funta po engleskom 

galonu 

lb/US gal pound per US gallon – funta po američkom 

galonu 

slug/ft 3 slug per cubic foot – slug (slag) po kubnoj 

stopi 

ton/yd 3 UK ton per cubic yard – engleska tona po 

kubnom jardu 

Units of line density – jedinice duljinske gustoće 

mg/mm milligram per millimetre – miligram po 

milimetru 

mg/cm milligram per centimeter – miligram po 

centimetru 

g/mm gram per millimeter – gram po milimetru 

g/cm gram per centimeter – gram po centimetru 

g/m gram per meter – gram po metru 

g/km gram per kilometer – gram po kilometru 

kg/m kilogram per meter – kilogram po metru 

kg/km kilogram per kilometer – kilogram po 

kilometru 

t/m (metric) ton per meter – (metrička) tona po 

metru 

t/km (metric) ton per kilometer – (metrička) tona 

po kilometru 

oz/in ounce per inch – unca po inču 

oz/ft ounce per foot – unca po stopi 

lb/in pound per inch – funta po inču 

lb/ft pound per foot – funta po stopi 

lb/yd pound per yard – funta po jardu 

lb/mi pound per mile – funta po milji 

ton/1000yd UK ton per thousand yards – engleska 

tona po tisuću jarda 

ton/mi UK ton per mile – engleska tona po milji 

Units of area density – jedinica plošne (površinske) 

gustoće 

mg/cm 2 milligram per square centimeter – miligram 

po četvornom centimetru 

g/mm 2 gram per square millimeter – gram po 

četvornom milimetru


DODATAK A 

g/cm 2 gram per square centimeter – gram po 


g/m 2 gram per square meter – gram po 


kg/m 2 kilogram per square meter – kilogram po 


kg/ha kilogram per hectare – kilogram po hektaru 

t/m 2 (metric) ton per square meter –(metrička) 

tona po četvornom metru 

oz/ft 2 ounce per square foot – unca po četvornoj 

stopi 

oz/yd 2 ounce per square yard – unca po četvornom 

jardu 

lb/in 2 pound per square inch – funta po 

četvornom inču 

lb/ft 2 pound per square foot – funta po četvornoj 

stopi 

lb/1000 ft 2 pound per thousand square feet – funta po 

tisuću četvornih stopa 

lb/ac pound per acre – funta po akru 

cwt/ac hundredweight per acre – engleska centa 

po akru 

ton/ac UK ton per acre – engleska tona po akru 

ton/mi 2 UK ton per square mile – engleska tona po 

četvornoj milji 

Units of dynamic viscosity – jedinice dinamičke 

viskoznosti 

mN s/m 2 millinewton second per square meter 

– milinewtonsekunda po četvornom metru 

N s/m 2 newton second per square meter 

–newtonsekunda po četvornom metru 


cP centipoise – centipoise, centipoaz 

P poise –poise, poaz 

kp s/m 2 kilopond second per square meter 

– kilopondsekunda po četvornom metru 

pdl s/ft 2 poundal second per square foot – poundal 

sekunda po četvornoj stopi 

lbf s/ft 2 pound-force second per square foot 

– funta-sila sekunda po četvornoj stopi 

lbf h/ft 2 pound-force hour per square foot – funtasila 

sat po četvornoj stopi 

Units of kinematic viscosity – jedinice kinematičke 

viskoznosti 

mm 2 /s millimeter squared per second – milimetar 

na kvadrat u sekundi 

cm 2 /s centimeter squared per second 

– centimetar na kvadrat u sekundi 

m 2 /s meter squared per second – metar na 

kvadrat u sekundi 

m 2 /h meter squared per hour – metar na kvadrat 

u satu 

mSt millistoke, millistokes – milistokes, milistok 

cSt centistoke, centistokes – centistokes, 

centistok 

St stoke, stokes – stokes, stok 

in 2 /s inch squared per second – inč na kvadrat u 

sekundi 

in 2 /h inch squared per hour – inč na kvadrat u 

satu 

ft 2 /s foot squared per second – stopa na kvadrat 

u sekundi 

ft 2 /h foot squared per hour – stopa na kvadrat u 

satu 

Units of surface tension – jedinice površinske 

napetosti 

dyn/cm dyne per centimeter – dyn po centimetru 

N/m newton per meter – newton (njutn) po 

metru 

kp/m kilopond per meter – kilopond po metru 

erg/cm 2 erg per square centimeter – erg po 


Units of mass fl ow rate – jedinice masenog protoka 

g/s gram per second – gram u sekundi 

kg/s kilogram per second – kilogram u sekundi 

kg/h kilogram per hour – kilogram u satu 

t/h (metric) ton per hour – metrička tona u satu 

lb/s pound per second – funta u sekundi 

lb/h pound per hour – funta u satu 

ton/h UK ton per hour – engleska tona u satu 

Units of volume fl ow rate – jedinica volumnog 

protoka (obujamnog protoka, protoka) 

dm 3 /s cubic decimeter per second – kubni 

decimetar (litra) u sekundi 

dm 3 /min cubic decimeter per minute – kubni 

decimetar (litra) u minuti 

dm 3 /h cubic decimeter per hour – kubni decimetar 

(litra) na sat 

l/s liter per second – litra (kubni decimetar) u 

sekundi 

l/min liter per minute – litra (kubni decimetar) u 

minuti 

l/h liter per hour – litra (kubni decimetar) na sat 

m 3 /s cubic meter per second – kubni metar u 

sekundi 

m 3 /h cubic meter per hour – kubni metar na sat 

ft 3 /s cubic foot per second – kubna stopa u 

sekundi 

ft 3 /min cubic foot per minute – kubna stopa u 

minuti 

UK gal/s UK gallon per second – engleski galon u 

sekundi 

UK gal/min UK gallon per minute – engleski galon u 

minuti 

UK gal/h UK gallon per hour – engleski galon na sat 

US gal/s US gallon per second – američki galon u 

sekundi 

US gal/min US gallon per minute – američki galon u 

minuti 

US gal/h US gallon per hour – američki galon na sat 

Units of velocity (speed) – jedinice brzine 

mm/s millimeter per second – milimetar u sekundi 

cm/s centimeter per second – centimetar u 

sekundi 

cm/min centimeter per minute – centimetar u 

minuti


DODATAK A 

m/s meter per second – metar u sekundi 

m/min meter per minute – metar u minuti 

m/h meter per hour – metar na sat 

km/s kilometer per second – kilometar u sekundi 

km/h kilometer per hour – kilometar na sat 

kn knot – čvor, internacionalni čvor 


in/s inch per second – inč u sekundi 

in/min inch per minute – inč u minuti 

ft/s foot per second – stopa u sekundi 

ft/min foot per minute – stopa u minuti 

ft/h foot per hour – stopa na sat 

yd/s yard per second – jard u sekundi 

yd/min yard per minute – jard u minuti 

yd/h yard per hour – jard na sat 

mi/s mile per second – milja u sekundi 

mi/min mile per minute – milja u minuti 

mi/h mile per hour – milja na sat 

Units of acceleration – jedinice akceleracije (ubrzanja) 

mm/s 2 millimeter per second squared – milimetar 

u sekundi na kvadrat 

cm/s 2 centimeter per second squared 

– centimetar u sekundi na kvadrat 

m/s 2 meter per second squared – metar u 

sekundi na kvadrat 

in/s 2 inch per second squared – inč u sekundi na 

kvadrat 

ft/s 2 foot per second squared – stopa u sekundi 

na kvadrat 

yd/s 2 yard per second squared – jard u sekundi na 

kvadrat 

Units of time – jedinice vremena 

ms millisecond – milisekunda 

s second – sekunda 

min minute – minuta 

h hour – sat 

day day – dan 

mo month – mjesec 

y year – godina

APPENDIX B 1006 

DODATAK B 

APPENDIX B 

DODATAK B 

ac acre – akr 

= 0,00405 km2 = 4 046,875 m2 = 0,40469 ha 

= 40,4688 a 

= 0,001563 mi2 = 4 840 yd2 = 43 560 ft2 =160 rd2 = 10 ch2 ac-ft acre-foot – akr-stopa 

= 1 233,49 m3 = 7 758,34 bbl 

= 1 633,333 yd3 = 43 560 ft3 = 271 325,75 UK gal 

= 325 850,28 US gal 

ac-ft/d acre-foot per day – akr-stopa 

na dan 

= 1 233,49 m3 /d 

= 51,395 m3 /h 

= 0,8566 m3 /min 

= 7 758,34 bbl/d 

= 323,264 bbl/h 

= 5,3877 bbl/min 

= 271 325,75 UK gal/d 

= 11 305,24 UK gal/h 

= 188,42 UK gal/min 

= 325 850,28 US gal/d 

= 13 577,09 US gal/h 

= 226,285 US gal/min 

bbl barrel, US oil (US petroleum) 

barrel – barel, američki barel 

za naftu 

= 0,158987 m3 = 158,987 dm3 , l 

= 0,208 yd3 = 5,615 ft3 = 9 702 in3 = 34,9723 UK gal 

= 42 US gal 

= 0,136 toe 

Conversion of US Customary system and British Imperial (UK) 

system of units to metric system and International System (SI) 

of units 

Pretvorba mjernih jedinica angloameričkog sustava u jedinice 

metričkog i Međunarodnog (SI) sustava 

bbl/d barrel per day – barel na dan 

= 0,158987 m3 /d 

= 0,00663 m3 /h 

= 0,00011 m3 /min 

= 158,987 l/d 

= 6,625 l/h 

= 0,1104 l/min 

= 0,0417 bbl/h 

= 0,0007 bbl/min 

= 34,972 UK gal/d 

= 1,457 UK gal/h 


= 42 US gal/d 

= 1,719 US gal/h 

= 0,029 US gal/min 

bbl/min barrel per minute – barel 

u minuti 

= 228,943 m3 /d 

= 9,539 m3 /h 

= 0,159 m3 /min 

= 228 943 l/d 

= 9 539 l/h 

= 159 l/min 

= 1 440 bbl/d 

= 60 bbl/h 

= 50 387 UK gal/d 

= 2 099,46 UK gal/h 

= 35 UK gal/min 

= 60 480 US gal/d 

= 5 250 US gal/h 

= 42 US gal/min 

bbl/s barrel per second – barel u 

sekundi 

= 13 736,48 m3 /d 

= 572,353 m3 /h 

= 9,539 m3 /min 

= 0,159 m 3 /s 

= 13,7365 . 10 6 l/d 

= 572 354 l/h 

= 9 539,2 l/min 

= 158,987 l/s 

= 86 400 bbl/d 

= 3 600 bbl/h 

= 60 bbl/min 

= 3,0232 . 10 6 UK gal/d 

= 125 967,2 UK gal/h 

= 2 099,45 UK gal/min 

= 35 UK gal/s 

= 3,6288 . 10 6 US gal/d 

= 151 200 US gal/h 

= 2 520 US gal/min 

= 42 US gal/s 

boe barrel of oil equivalent – 

barel ekvivalentne nafte 

= 5 658,53 ft3 of natural gas/kubnih 

stopa prirodnog plina 

Btu International Table (Steam 

Table) British thermal unit, 

British thermal Unit, Btu , IT 

Btu – britanska jedinica 

ST 

topline parnih tablica, britanska 


= 1 055,06 J 

= 1,05506 kJ 

= 0,293 W h 

= 0,0002931 kW h 

= 107,5858 kp . m 

= 1,4345 KS s 

= 0,0003985 KS h 

= 251,996 cal (cal ) IT 

= 0,251996 kcal (kcal ) IT 

= 252,165 calt = 252,075 cal15 = 25 036,85 ft pdl 

= 778,169 ft lbf 

= 149 408,3 in ozf 

= 0,000393 hp h


DODATAK B 

Btu IT 

International Table (Steam 

Table) British thermal 

unit, British thermal unit 

– britanska jedinica topline 

parnih tablica, britanska 


v. Btu 

Btu mean British thermal unit, 

mean 

British thermal unit – srednja 

britanska jedinica topline 

= 1 055,79 J 

= 1,0558 kJ 

= 252,168 cal (cal ) IT 

= 252,340 calt = 252,249 cal15 Btu ST 

Btu 60 

Steam Table (International 

Table) British thermal 

unit, British thermal unit 


parnih tablica 

v. Btu 

sixty degrees Fahrenheit 

British thermal unit – 

britanska jedinica topline na 

temeperaturi 60 0F = 1 054,5 J 

= 1,0545 kJ 

= 252 cal 

= 0,293 W h 

= 0,000293 kW h 

= 0,5555 lb/cal 

= 0,0000164 hp 

Btu/ft3 British thermal unit per 

cubic foot – britanska jedinica 

topline po kubnoj stopi 

= 0,03726 J/cm3 = 37 258,9 J/m3 = 37,259 kJ/m3 = 3 799,35 kp m/m3 = 8,89915 kcal/m3 Btu/(ft2 h) British thermal unit per 

square foot (and) hour – 

britanska jedinica topline po 

četvornoj stopi i satu 

= 0,0003155 W/cm2 = 3,1546 W/m2 = 0,003155 kW/m2 = 0,00007535 cal/(cm . s) 

= 2,71246 kcal/(m2. h) 

= 1,929 10-6 Btu/(in2 s) 

= 0,000278 Btu/(ft s) 

Btu/(ft h 0F) British thermal unit 

per foot, hour (and) degree 

Fahrenheit – britanska 

jedinica topline po stopi, satu i 


= 0,01731 W (cm K) 

= 1,73073 W (m K) 

= 0,001731 Kw (m K) 

= 0,004134 cal/(cm s K) 

= 1,48816 kcal/(m h K) 

= 0,08333 Btu/(in h 0 F) 

= 12 Btu in/(ft 2 h ºF) 

Btu/h British thermal unit per hour 

– britanska jedinica topline po 

satu 

= 0,29307 W 

= 0,000293 kW 

= 0,07 cal/s 

= 0,00007 kcal/s 

= 0,0042 kcal/min 

= 0,252 kcal/h 

= 0,0299 kp m/s 

= 2,9307 · 106 erg/s 

= 0,000399 KS 

= 41,5023 in ozf/s 

= 0,2162 ft lbf/s 

= 12,9695 ft lbf/min 

= 0,000393 hp 

= 0,000278 Btu/s 

= 0,0167 Btu/min 

Btu/(h ft2 ˚F) British thermal 

unit per hour, square foot 

(and) degree Fahrenheit – 


satu, četvornoj stopi i stupnju 

Fahrenheita 

= 0,000568 W/(cm2 K) 

= 5,6783 W/(m2 K) 

= 0,00136 kcal/(s m2 K) 

= 4,88243 kcal/(h m2 K) 

= 0,00694 Btu/(h in2 ºF) 

Btu/(h in2 ˚F) British thermal 

unit per hour, square inch 

(and) degree Fahrenheit – 


satu, četvornom inču i stupnju 

Fahrenheita 

= 0,0818 W/(cm2 K) 

= 817,67 W/(m2 K) 

= 0,1953 kcal/(s m2 K) 

= 703,070 kcal/(h m2 K) 

= 144 Btu/(h ft2 ºF) 

Btu in/(ft2 h ˚F) British thermal unit 

inch per square foot, hour 

(and) degree Fahrenheit 


inč po, četvornoj stopi, satu i 


= 0,001442 W/(cm2 K) 

= 0,14423 W/(m K) 

= 0,000144 kW/(m K) 

= 0,000345 cal/(cm s K) 

= 0,12401 kcal/(m h K) 

= 0,006944 Btu/(in h ºF) 

= 0,083333 Btu/(ft h ºF) 

Btu/(in h ˚F) British thermal unit 

per inch, hour (and) degree 


jedinica topline po inču, satu i 


= 0,001442 W/(cm K) 

= 0,14423 W/(m K) 

= 0,000144 Kw/(m K) 

= 0,000345 cal/(cm s K) 

= 0,12401 kcal/(m h K) 

= 0,006944 Btu/(ft h ºF) 

= 0,083333 Btu in/(ft 2 h ºF) 

Btu/(in2 s) British thermal unit per 

square inch (and) second – 


četvornom inču i sekundi 

= 163,534 W/cm2 = 1,6353 . 106 W/m2 = 1 635,34 kW/m2 = 39,0594 cal/(cm2 s) 

= 1,4061 . 106 kcal/(m2 h) 

= 144 Btu/(ft2 s) 

= 518 400 Btu/(ft2 h) 

Btu/lb British thermal unit per 

pound – britanska jedinica 

topline po funti 

= 2,326 . 106 mJ/kg 

= 2,326 J/g 

= 2 326 J/kg 

= 2,326 kJ/kg 

= 0,00233 MJ/kg 

= 2,326 . 10 –6 GJ/kg 

= 0,5556 kcal/kg 

= 237,186 kp m/kg 

= 778,169 ft lbf/lb 

Btu/(lb 0F) British thermal unit 

per pound (and) degree 


jedinica topline po funti i 


= 4 186,8 J/(kg K) 

= 4,1868 kJ/(kg K) 

= 1 000 cal/(kg K) 

= 1 kcal/(kg K) 

= 426,935 kp m/(kg K) 

= 778,169 ft lbf/(lb ºF) 

Btu/min British thermal unit per 

minute – britanska jedinica 

topline po minuti 

= 17,5843 W 

= 0,017584 kW 

= 4,1999 cal/s 

= 0,251996 kcal/min 

= 15,1197 kcal/h 

= 0,01667 Btu/s 

= 60 Btu/h 

Btu/s British thermal unit per 

second – britanska jedinica 

topline u sekundi 

= 1 055,06 W 

= 1,05506 kW 

= 251,996 cal/s 

= 15,1197 kcal/min 

= 907,185 kcal/h 

= 60 Btu/min 

= 3 600 Btu/h 

Btu/ 0 F British thermal unit per 

degree Fahrenheit – 


stupnju Fahrenheita


DODATAK B 

= 1 899 J/K 

= 1,8991 kJ/K 

= 453 592 cal/K 

= 453,592 kcal/K 

= 1,8991 . 10 10 erg/ºC 

bu bushel – bušel 

v. UK bu 

v. US bu 


= 20 116,8 mm 

= 2 011,68 cm 

= 201,168 dm 

= 20,1168 m 

= 0,02117 km 

= 792 in 

= 66 ft 

= 22 yd 

= 11 fm 

= 4 rd 

= 0,1 fur 

= 0,0125 mi 

= 0,010862 n mile 

= 0,010855 UK n mile 

ch cheval, cheval – vapeur, 

metric horsepower – 

metrička konjska snaga, KS 

= 735,5 W 

= 0,7355 kW 

= 75 kp m/s 

= 0,98632 hp 

ch2 square chain – četvorni lanac 

= 404,6856 m2 = 0,0004047 km2 = 4,0469 a 

= 0,04047 ha 

= 16 rd2 = 484 yd2 = 0,000156 mi2 = 0,1 ac 

cwt hundredweight – engleska 

centa 

= 50,8023 kg 

= 0,050802 t 

= 0,05 l tn 

= 0,056 sh tn 

= 112 lb 

= 3,4811 slug 

dr avdp dram (avoirdupois 

sysem) – dram, drahma 

(sustava za opću uporabu) 

= 1,77185 g 

= 0,001772 kg 

= 0,0625 oz 

= 0,00391 lb 

= 27,344 gr 

dry gal US dry gallon – američki 

galon za suhe tvari 

v. US dry gal 

dry pk US dry peck – američki pek za 

suhe tvari 

v. US dry pk 

dry pt US dry pint – amreička pinta 

za suhe tvari 

v. US dry pt 

dry qt Us dry quart – američki kvart 

za suhe tvari 

v. US dry qt 

fl dr fl uid dram – dram (drahma) za 


v. UK fl dr 

v. US fl dr 

fl oz fl uid ounce – unca za 


v. UK fl oz 

v. US fl oz 


= 1 828,8 mm 

= 182,88 cm 

= 18,288 dm 

= 1,8288 m 

= 0,00183 km 

= 72 in 

= 6 ft 

= 2 yd 

= 0,3636 rd 

= 0,0909 ch 

= 0,0091 fur 

= 0,00114 mi 

= 0,0009875 n mile 

= 0,0009868 UK n mile 


= 304,8 mm 

= 30,48 cm 

= 3,048 dm 

= 0,3048 m 

= 0,000305 km 

= 12 in 

= 0,3333 yd 

= 0,1667 fm 

= 0,0606 rd 

= 0,0152 ch 

= 0,00152 fur 

= 0,000184 mi 

= 0,0001646 n mile 

= 0,0001645 UK n mile 

ftH O foot of water – stopa vodenog 

2 

stupca 

= 2 989,07 Pa, N/m2 = 29,8907 mb 

= 0,02989 b 

= 0,000305 kp/mm2 = 0,03048 kp/cm2 = 304,8 kp/m2 = 0,03048 at 

= 0,0295 atm 

= 22,42 mmHg 

= 304,8 mmH O 2 

= 0,43353 lbf/in 2 

= 62,4280 lbf/ft 2 

= 2008,57 pdl/ft 2 

= 0,0001935 UK tonf/in 2 

= 0,02787 UK tonf/ft 2 

= 0,883 inHg 

= 12 inH 2 O 

ft/d foot per day – stopa na dan 

= 304,801 mm/d 

= 12,700 mm/h 

= 0,21167 mm/min 

= 0,00353 mm/s 

= 30,48 cm/d 

= 1,270 cm/h 

= 0,02117 cm/min 

= 0,000353 cm/s 

= 0,3048 m/d 

= 0,0127 m/h 

= 0,000212 m/min 

= 0,000305 km/d 

= 0,0000127 km/h 

= 12,0 in/d 

= 0,50 in/h 

= 0,00833 in/min 

= 0,000139 in/s 

= 0,04167 ft/h 

= 0,000694 ft/min 

= 0,0000116 ft/s 

= 0,33333 yd/d 

= 0,01389 yd/h 

= 0,000232 yd/min 

= 0,000189 mi/d 

ft/h foot per hour – stopa na sat 

= 7 315,214 mm/d 

= 304,801 mm/h 

= 5,080 mm/min 

= 0,0847 mm/s 

= 731,5214 cm/d 

= 30,48 cm/h 

= 0,5080 cm/min 

= 0,00847 cm/s 

= 7,31521 m/d 

= 0,3048 m/h 

= 0,00508 m/min 

= 0,0000847 m/s 

= 0,007315 km/d 

= 0,0003048 km/h 

= 288,0 in/d 

= 12,0 in/h 

= 0,200 in/min 

= 0,00333 in/s 

= 24,0 ft/d 

= 0,0167 ft/min 

= 0,000278 ft/s 

= 8,0 yd/d 

= 0,33333 yd/h 

= 0,00556 yd/min 

= 0,00455 mi/d 

= 0,000189 mi/h 

ft/min foot per minute – stopa u 

minuti 

= 18 288 mm/h 

= 304,8 mm/min 

= 5,08 mm/s


DODATAK B 

= 43 891,29 cm/d 

= 1 828,804 cm/h 

= 30,48 cm/min 

= 0,508 cm/s 

= 438,913 m/d 

= 18,288 m/h 

= 0,3048 m/min 

= 0,00508 m/s 

= 0,43891 km/d 

= 0,0183 km/h 

= 17 280 in/d 

= 720 in/h 

= 12,0 in/min 

= 0,200 in/s 

= 1 440 ft/d 

= 60 ft/h 

= 0,0167 ft/s 

= 480 yd/d 

= 20,0 yd/h 

= 0,3333 yd/min 

= 0,00556 yd/s 

= 0,27273 mi/d 

= 0,01136 mi/h 

ft/s foot per second – stopa u 

sekundi 

= 18 288 mm/min 

= 304,8 mm/s 

= 109 728,22 cm/h 

= 1 828,8 cm/min 

= 30,48 cm/s 

= 26 334,78 m/d 

= 1 097,28 m/h 

= 18,288 m/min 

= 0,3048 m/s 

= 26,335 km/d 

= 1,0973 km/h 

= 0,0183 km/min 

= 0,000305 km/s 

= 1,0368 . 106 in/d 

= 43 200 in/h 

= 720 in/min 

= 12,0 in/s 

= 86 400 ft/d 

= 3 600 ft/h 

= 60 ft/min 

= 28 800 yd/d 

= 1 200 yd/h 

= 20,0 yd/min 

= 0,3333 yd/s 

= 16,364 mi/d 

= 0,68182 mi/h 

= 0,01136 mi/min 

ft/s2 foot per second squared – 

stopa u sekundi na kvadrat 

= 304,8 mm/s2 = 30,48 cm/s2 = 0,3048 m/s2 = 0,3333 yd/s2 ft2 square foot – četvorna 

(kvadratna) stopa 

= 92 903 mm2 = 929,03 cm2 = 9,2903 dm2 = 0,0929 m2 = 144 in 2 

= 0,1111 yd 2 

= 2,2957 li 2 

= 0,000023 ac 

ft2 /h foot squared per hour – 

stopa na kvadrat u satu 

= 25,806 mm2 /s 

= 0,25806 cm2 /s 

= 0,0000258 m2 /s 

= 0,0929 m2 /h 

= 258,064 mSt 

= 25,806 cSt 

= 0,25806 St 

= 0,04 in2 /s 

= 144 in2 /h 

= 0,00028 ft2 /s 

ft2 /s foot squared per second – 

stopa na kvadrat u sekundi 

= 92 903 mm2 /s 

= 929,03 cm2 /s 

= 0,0929 m2 /s 

= 334,451 m2 /h 

= 929 030 mSt 

= 92 903 cSt 

= 929,03 St 

= 144 in2 /h 

= 518 400 in2 /h 

= 3 600 ft2 /h 

ft3 cubic foot – kubna stopa 

= 28 317 cm3 , ml 

= 28,317 dm3 , l 

= 0,02832 m3 = 1 728 in3 = 0,03704 yd3 = 0,1781 bbl 

= 6,23 UK gal 

= 7,48 US gal 

= 6,43 US dry gal 

= 0,779 UK bu 

= 0,804 US bu 

= 49,83 UK pt 

= 59,844 US liq pt 

= 51,428 US dry pt 

ft3 /d cubic foot per day – kubna 

stopa na dan 

= 1 179,875 cm3 /h, ml/h 

= 28 317 cm3 /d, ml/d 

= 1,18 dm3 /h, l/h 

= 28,317 dm3 /d, l/d 

= 0,00118 m3 /h 

= 0,02832 m3 /d 

= 0,020 in3 /s 

= 1,20 in3 /min 

= 72,0 in3 /h 

= 1 728 in3 /d 

= 0,0417 ft3 /h 

= 0,000694 ft3 /min 

= 0,00154 yd3 /h 

= 0,03704 yd3 /d 

= 0,000124 bbl/min 

= 0,00742 bbl/h 

= 0,1781 bbl/d 

= 0,00433 UK gal/min 

= 0,25954 UK gal/h 

= 6,229 UK gal/d 


= 0,3117 US gal/h 

= 7,4805 US gal/d 

ft3 /h cubic foot per hour – kubna 

stopa na sat 

= 7,866 cm3 /s, ml/s 

= 471,95 cm3 /min 

= 28 317 cm3 /h 

= 679 605 cm3 /d 

= 0,00787 dm3 /s, l/s 

= 0,47195 dm3 /min, l/min 

= 28,317 dm3 /h, l/h 

= 679,605 dm3 /d, l/d 

= 0,000472 m3 /min 

= 0,02832 m3 /h 

= 0,6796 m3 /d 

= 0,480 in3 /s 

= 28,80 in3 /min 

= 1 728 in3 /h 

= 41 472 in3 /d 

= 0,00028 ft3 /s 

= 0,0167 ft3 /min 

= 24 ft3 /d 

= 0,00062 yd3 /min 

= 0,03704 yd3 /h 

= 0,8889 yd3 /d 

= 0,00297 bbl/min 

= 0,1781 bbl/h 

= 4,2746 bbl/d 

= 0,00173 UK gal/s 


= 6,229 UK gal/h 

= 149,49 UK gal/d 

= 0,0021 US gal/s 


= 7,4805 US gal/h 

= 179,53 US gal/d 

ft3 /lb cubic foot per pound – kubna 

stopa po funti 

= 62,428 cm3 /g 

= 62,428 dm3 /kg, l/kg 

= 0,06243 m3 /kg 

= 1 728 in3 /lb 

= 2 240 ft3 /UK ton 

= 6,229 UK gal/lb 

ft3 /min cubic foot per minute – 

kubna stopa u minuti 

= 471,95 cm3 /s, ml/s 

= 28 317 cm3 /min 

= 0,472 dm3 /s, l/s 

= 28,32 dm3 /min, l/min 

= 1 699 dm3 /h, l/h 

= 40 776,5 dm3 /d, l/d 

= 0,000472 m3 /s 

= 0,02832 m3 /min 

= 1,699 m3 /h 

= 40,777 m3 /d 

= 28,8 in3 /s 

= 1 728 in3 /min 

= 0,0167 ft3 /s 

= 60 ft3 /h 

= 1 440 ft3 /d


DODATAK B 

= 0,00062 yd 3 /s 

= 0,03704 yd 3 /min 

= 2,2222 yd 3 /h 

= 53,332 yd 3 /d 

= 0,00297 bbl/s 

= 0,1781 bbl/min 

= 10,687 bbl/h 

= 256,48 bbl/d 

= 0,1038 UK gal/s 


= 373,716 UK gal/h 

= 8 969,2 UK gal/d 

= 0,1247 US gal/s 


= 448,830 US gal/h 

= 10 771,9 US gal/d 

ft3 /s cubic foot per second – 

kubna stopa u sekundi 

= 28 317 cm3 /s, ml/s 

= 28,317 dm3 /s, l/s 

= 101 941 dm3 /h, l/h 

= 0,02832 m3 /s 

= 1,699 m3min = 101,94 m3 /h 

= 2 446,6 m3 /d 

= 1 728 in3 /s 

= 60 ft3 /min 

= 3 600 ft3 /h 

= 86 400 ft3 /d 

= 0,03704 yd3 /s 

= 2,2222 yd3 /min 

= 133,33 yd3 /h 

= 3 199,9 yd3 /d 

= 0,1781 bbl/s 

= 10,687 bbl/min 

= 641,2 bbl/h 

= 15 388,7 bbl/d 

= 6,23 UK gal/s 


= 22 424 UK gal/h 

= 538 176 UK gal/d 

= 7,4805 US gal/s 


= 26 930 US gal /h 

= 646 315 US gal/d 

ft3 /UK ton cubic foot per UK ton – 

kubna stopa po engleskoj toni 

= 0,0279 cm3 /g 

= 0,0279 dm3 /kg, l/kg 

= 0,000028 m3 /kg 

= 0,77143 in3 /lb 

= 0,000446 ft3 /lb 

= 0,00278 UK gal/lb 

ft lbf foot pound-force – stopa 

funta-sila 

= 1,35582 J 

= 0,001356 kJ 

= 3,7662·10-7 kW h 

= 0,13826 kp m 

= 0,00184 KS s 

= 5,1206 · 10-7 KS h 

= 0,000324 kcal 

= 191,9996 in ozf 

= 32,174 ft pdl 

= 0,00129 Btu 

= 5,0505·10 -7 hp h 

ft lbf/lb foot pound-force per 

pound – stopa funta-sila po 

funti 

= 2 989,1 mJ/kg 

= 0,00299 J/g 

= 2,9891 J/kg 

= 0,00299 kJ/kg 

= 2,989 · 10-6 MJ/kg 

= 2,989 · 10-9 GJ/kg 

= 0,3048 kp m/kg 

= 0,000714 kcal/kg 

= 0,001285 Btu/lb 

ft lbf/(lb ºF) foot pound-force 

per pound (and) degree 

Fahrenheit – stopa funta-sila 

po funti i stupnju Fahrenheita 

= 5,3803 J/(kg K) 

= 0,00538 kJ/(kg K) 

= 1,2851 cal/(kg K) 

= 0,00129 kcal/(kg K) 

= 0,5486 kp m/(kg K) 

= 0,00129 Btu/(lb ºF) 

ft lbf/min foot pound-force per 

minute – stopa funta-sila u 

minuti 

= 0,0226 W 

= 0,0000226 kW 

= 5,397·10-6 kcal/s 

= 0,01943 kcal/h 

= 0,0023 kp m/s 

= 225 969,6 erg/s 

= 0,0000307 KS 

= 0,5362 ft pdl/s 

= 3,1999 in ozf/s 

= 0,0167 ft lbf/s 

= 0,0771 Btu/h 

= 0,0000303 hp 

ft lbf/s foot pound-force per second 

– stopa funta-sila u sekundi 

= 1,3558 W 

= 0,001356 kW 

= 0,000324 kcal/s 

= 1,1658 kcal/h 

= 0,1383 kp m/s 

= 1,356·107 erg/s 

= 0,00184 KS 

= 32,174 ft pdl/s 

= 191,9996 in ozf/s 

= 60 ft lbf/min 

= 4,6262 Btu/h 

= 0,00182 hp 

ft pdl foot poundal – funta poundal 

= 0,04214 J 

= 0,0000421 kJ 

= 1,1706 · 10-8 kW h 

= 0,0043 kp m 

= 0,0000573 KS s 

= 1,5915 · 10-8 KS h 

= 0,0000101 kcal 

= 5,9675 in ozf 

= 0,0311 ft lbf 

= 0,0000399 Btu 

= 1,5697 · 10 -8 hp h 

ft pdl/s foot poundal per second 

– funta poundal u sekundi 

= 0,04214 W 

= 0,0000421 kW 

= 0,0000101 kcal/s 

= 0,03623 kcal/h 

= 0,0043 kp m/s 

= 4,214·105 erg/s 

= 0,0000573 KS 

= 5,9675 in ozf/s 

= 0,0311 ft lbf/s 

= 1,8649 ft lbf/min 

= 0,1438 Btu/h 

= 5,6511 hp 


= 201 168 mm 

= 20 116,8 cm 

= 2 011,7 dm 

= 201,17 m 

= 0,2012 km 

= 7 920 in 

= 660 ft 

= 220 yd 

= 110 fm 

= 40 rd 

= 10 ch 

= 0,125 mi 

= 0,10862 n mile 

= 0,10855 UK n mile 

gal gallon – galon 

v. UK gal 

v. US dry gal 

v. US gal 

gill gill – gill, džil 

v. UK gill 

v. US gill 

gr grain (avoirdupois system) – 

gran (sustava za opću uporabu) 

= 64,8 mg 

= 0,0648 g 

= 0,00648 dag 

= 0,0000648 kg 

= 0,0366 dr avdp 

= 0,0023 oz avdp 

= 0,000143 lb 

gr/bbl grain per barrel – gran po 

barelu 

= 0,00072 g/cm3 = 0,7199 g/l, g/dm3 = 719,88 g/m3 = 0,00072 kg/l, kg/dm3 = 0,7199 kg/m3 = 2,725 g/US gal 

= 114,449 g/bbl 

= 0,0027 kg/US gal 

= 0,1144 kg/bbl 

= 0,0254 oz avdp/l 

= 25,393 oz avdp/m3


DODATAK B 

= 0,0961 oz avdp/US gal 

= 4,0371 oz avdp/bbl 

= 0,0016 lb/l, lb/dm 3 

= 1,587 lb/m 3 

= 0,00601 lb/US gal 

= 0,2523 lb/bbl 

= 718,96 ppm 

gr/cm3 grain per cubic centimeter – 

gran po kubnom centimetru 

= 0,00000453 g/l 

= 0,00453 g/m3 = 0,0000171 g/US gal 

= 0,00072 g/bbl 

= 0,00016 oz avdp/m3 = 0,0000254 oz avdp/bbl 

= 0,00001 lb/m3 = 0,0000016 lb/bbl 

= 0,00452 ppm 

gr/m3 grain per cubic meter – gran 

po kubnom metru 

= 0,00453 g/cm3 = 4,528 g/l, g/dm3 = 4 528 g/m3 = 0,00453 kg/l, kg/dm3 = 4,528 kg/m3 = 17,14 g/US gal 

= 719,88 g/bbl 

= 0,0171 kg/US gal 

= 0,7198 kg/bbl 

= 0,1597 oz avdp/l 

= 159,722 oz avdp/m3 = 0,6046 oz avdp/US gal 


= 0,01 lb/m3 = 0,0378 lb/US gal 

= 1,58705 lb/bbl 

= 4 522 ppm 

gr/UK gal grain per UK gallon – 

gran po engleskom galonu 

= 14,2538 mg/dm3 , mg/l 

= 0,0143 g/dm3 , g/l 

= 14,2538 g/m3 = 622,884 gr/100 ft3 = 0,8327 gr/US gal 

= 0,0023 oz avdp/UK gal 

= 0,0019 oz avdp/US gal 

gr/US gal grain per US gallon – 

gran po američkom galonu 

= 17,1181 mg/dm3 , mg/l 

= 0,000017 g/cm3 = 0,0171 g/l, g/dm3 = 17,14 g/m3 = 0,000017 kg/l, kg/dm3 = 0,0171 kg/m3 = 0,06488 g/US gal 

= 2,725 g/bbl 

= 0,000065 kg/US gal 

= 0,00273 kg/bbl 

= 0,6046 oz avdp/m3 = 0,0023 oz avdp/US gal 


= 0,0378 lb/m3 = 0,000143 lb/US gal 

= 0,00601 lb/bbl 

= 1,201 gr/UK gal 

= 748,052 gr/100 ft 3 

gr/100 ft3 grain per hundred cubic 

feet – gran na 100 kubnih 

stopa 

= 0,0229 mg/dm3 , mg/l 

= 0,000023 g/dm3 , g/l 

= 0,0229 g/m3 = 0,0016 gr/UK gal 

= 0,00134 gr/US gal 

hp horsepower, horse power – 

angloamerička konjska snaga 

= 745 700 W 

= 0,74570 kW 

= 1,0139 KS, ch 

= 76,0402 kp m/s 

= 7,457·109 erg/s 

= 0,17811 kcal/s 

= 641,178 kcal/h 

= 105 600 in ozf/s 

= 6 600 in lbf/s 

= 396 000 in lbf/min 

= 23,76·106 in lbf/h 

= 550 ft lbf/s 

= 33 000 ft lbf/min 

= 1,98·106 ft lbf/h 

= 17 695,8 ft pdl/s 

= 2 544,44 Btu/h 

hp h horsepower hour – 

angloamerička konjska snaga 

sat 

= 2 684 520 J 

= 2 684,52 kJ 

= 0,74570 kW h 

= 273 745 kp m 

= 3 649,94 KS s 

= 1,0139 KS h 

= 641 186 kcal 

= 2 544,43 Btu 

= 3,802·108 in ozf 

= 1,98·106 ft lbf 

= 6,37·107 ft pdl 


= 25,4 mm 

= 2,54 cm 

= 0,0254 m 

= 0,0000254 km 

= 0,0833 ft 

= 0,0278 yd 

= 0,0139 fm 

= 0,00505 rd 

= 0,00126 ch 

= 0,000126 fur 

= 0,000158 mi 

= 0,00001371 n mile 

= 0,00001372 UK n mile 

inHg inch of mercury (at 32 ºF) – 

inč (palac) živina stupca (pri 0 

ºC) 

= 25,4 mmHg 

= 2,54 cmHg 

= 0,0254 mHg 

= 345,35 mmH 2 O 

= 34,535 cmH 2 O 

= 0,34535 mH 2 O 

= 13,595 inH 2 O 

= 0,0833 ftHg 

= 1,1329 ftH 2 O 

= 3 386,39 Pa, N/m 2 

= 33,864 mb 

= 0,0339 b 

= 0,000345 kp/mm 2 

= 0,0345 kp/cm 2 , at 

= 345,35 kp/m 2 

= 0,03342 atm 

= 2 275,56 pdl/ft 2 

= 0,4912 lbf/in 2 , psi 

= 70,7262 lbf/ft 2 , psf 

inH O inch of water (at 60 ºF) – inč 

2 

(palac) vodenog stupca (pri 

15,6 ºC) 

= 25,4 mmH O 2 

= 2,54 cmH O 2 

= 0,0254 mH O 2 

= 1,8682 mmHg 

= 0,1868 cmHg 

= 0,00187 mHg 

= 0,0833 ftH O 2 

= 0,0736 inHg 

= 0,0061 ftHg 

= 249,09 Pa, N/m2 = 2,4909 mb 

= 0,0025 b 

= 0,0000254 kp/mm2 = 0,00254 kp/cm2 , at 

= 25,4 kp/m2 = 0,002458 atm 

= 167,381 pdl/ft2 = 0,0361 lbf/in2 , psi 

= 5,2023 lbf/ft2 , psf 

in/min inch per minute – inč (palac) 

u minuti 

= 0,4233 mm/s 

= 0,0423 cm/s 

= 0,000423 m/s 

= 0,0254 m/min 

= 1,524 m/h 

= 4,2333·10-7 km/s 

= 0,00152 km/h 

= 0,0167 in/s 

= 0,0014 ft/s 

= 0,000463 yd/s 

= 2,631·10-7 mi/s 

= 0,0833 ft/min 

= 0,0278 yd/min 

= 1,6667 yd/h 

= 0,000947 mi/h 

= 0,0008229 kn 

= 0,0008224 UK kn 

in/s inch per second – inč (palac) 

u sekundi 

= 25,4 mm/s 

= 2,54 cm/s 

= 0,0254 m/s 

= 0,0000254 km/s


DODATAK B 

= 1,524 m/min 

= 91,44 m/h 

= 0,0914 km/h 

= 0,0833 ft/s 

= 0,0278 yd/s 

= 0,000016 mi/s 

= 60 in/min 

= 5 ft/min 

= 1,6667 yd/min 

= 100 yd/h 

= 0,0568 mi/h 

= 0,049374 kn 

= 0,049342 UK kn 

in/s2 inch per second squared – 

inč (palac) u sekundi na kvadrat 

= 0,0254 m/s2 in2 square inch – četvorni 

(kvadratni) inč (palac) 

= 645,16 mm2 = 6,452 cm2 = 0,000645 m2 = 0,00694 ft2 = 0,000772 yd2 = 0,01594 li2 in2 /h inch squared per hour – inč 

(palac) na kvadrat u satu 

= 0,1792 mm2 /s, cSt 

= 0,00179 cm2 /s, St 

= 1,7921·10-7 m2 /s 

= 0,000645 m2 /h 

= 1,7921 mSt 

= 0,000278 in2 /s 

= 1,929·10-6 ft2 /s 

= 0,00694 ft2 /h 

in2 /s inch squared per second – 

inč (palac) na kvadrat u sekundi 

= 645,16 mm2 /s, cSt 

= 6,4516 cm2 /s, St 

= 0,000645 m2 /s 

= 2,3226 m2 /h 

= 6 451,6 mSt 

= 3 600 in2 /h 

= 0,00694 ft2 /s 

= 25 ft2 /h 

in3 cubic inch – kubni inč (palac) 

= 16 387,2 mm3 = 16,3872 cm3 , ml 

= 0,0164 dm3 , l 

= 0,0000164 m3 = 0,000579 ft3 = 0,0000214 yd3 = 0,000103 bbl 

= 0,5767 UK fl oz 

= 0,5541 US fl oz 

= 4,614 UK fl dr 

= 0,0288 UK pt 

= 0,0298 US dry pt 

= 0,0346 US liq pt 

= 0,000451 UK bu 

= 0,000465 US bu 

= 0,00361 UK gal 

= 0,00433 US gal 

in3 /d cubic inch per day – kubni inč 

(palac) na dan 

= 16,3872 cm3 /d 

= 0,6828 cm3 /h 

= 0,00019 cm3 /h 

= 0,0164 dm3 /d, l/d 

= 0,000683 dm3 /h, l/h 

= 0,0000164 m3 /d 

= 0,000579 ft3 /d 

= 0,000024 ft3 /h 

= 0,0000214 yd3 /d 

= 0,000103 bbl/d 

= 0,0036 UK gal/d 

= 0,00015 UK gal/h 

= 0,0043 US gal/d 

= 0,00018 US gal/h 

in3 /h cubic inch per hour – kubni 

inč (palac) na sat 

= 393,28 cm3 /d 

= 16,3872 cm3 /h 

= 0,0046 cm3 /s 

= 0,3933 dm3 /d, l/d 

= 0,0164 dm3 /h, l/h 

= 0,000393 m3 /d 

= 0,0000164 m3 /h 

= 0,0139 ft3 /d 

= 0,00058 ft3 /h 

= 0,00051 yd3 /d 

= 0,000021 yd3 /h 

= 0,00247 bbl/d 

= 0,000103 bbl/h 

= 0,0866 UK gal/d 

= 0,0036 UK gal/h 

= 0,1039 US gal/d 

= 0,0043 US gal/h 

in3 /lb cubic inch per pound – kubni 

inč (palac) po funti 

= 0,03613 cm3 /g 

= 0,03613 dm3 /kg, l/kg 

= 0,000036 m3 /kg 

= 0,00058 ft3 /lb 

= 1,2963 ft3 /UK ton 

= 0,0036 UK gal/lb 

in3 /min cubic inch per minute – 

kubni inč (palac) u minuti 

= 23 597,6 cm3 /d 

= 983,232 cm3 /h 

= 16,3872 cm3 /min 

= 0,2731 cm3 /s 

= 23,598 dm3 /d, l/d 

= 0,9832 dm3 /h, l/h 

= 0,0164 dm3 /min, l/min 

= 0,00027 dm3 /s, l/s 

= 0,0236 m3 /d 

= 0,000983 m3 /h 

= 0,8333 ft3 /d 

= 0,0347 ft3 /h 

= 0,00058 ft3 /min 

= 0,0309 yd3 /d 

= 0,0013 yd3 /h 

= 0,14842 bbl/d 

= 0,0062 bbl/h 

= 0,000103 bbl/min 

= 5,1941 UK gal/d 

= 0,2164 UK gal/h 


= 6,2338 US gal/d 

= 0,2597 US gal/h 


in3 /s cubic inch per second – kubni 

inč (palac) u sekundi 

= 1,41585·106 cm3 /d 

= 58 993,8 cm3 /h 

= 983,23 cm3 /min 

= 16,3872 cm3 /s 

= 1 415,8 dm3 /d, l/d 

= 58,993 dm3 /h, l/h 

= 0,9832 dm3 /min, l/min 

= 0,0164 dm3 /s, l/s 

= 1,4158 m3 /d 

= 0,059 m3 /h 

= 50 ft3 /d 

= 2,0833 ft3 /h 

= 0,0347 ft3 /min 

= 1,8519 yd3 /d 

= 0,0772 yd3 /h 

= 0,0013 yd3 /min 

= 8,9053 bbl/d 

= 0,3711 bbl/h 

= 0,0062 bbl/min 

= 0,000103 bbl/s 

= 311,64 UK gal/d 

= 12,9852 UK gal/h 


= 0,0036 UK gal/s 

= 374,03 US gal/d 

= 15,5844 US gal/h 


= 0,0043 US gal/s 

in ozf inch ounce-force – inč (palac) 

unca-sila 

= 0,00706 J 

= 7,062·10-6 kJ 

= 1,962·10-9 kW h 

= 0,00072 kp m 

= 9,601·10-6 KS s 

= 2,667·10-9 KS h 

= 1,687·10-6 kcal 

= 0,1676 ft pdl 

= 0,0052 ft lbf 

= 2,63·10-9 hp h 

= 6,693·10-6 Btu 

in ozf/s inch ounce-force per 

second – inč (palac) unca-sila 

u sekundi 

= 0,00706 W 

= 7,062·10-6 kW 

= 1,687·10-6 kcal/s 

= 0,00607 kcal/h 

= 0,00072 kp m/s 

= 9,601·10-6 KS 

= 70 615,6 erg/s 

= 0,1676 ft pdl/s 

= 0,0052 ft lbf/s 


= 9,47·10-6 hp 

= 0,0241 Btu/h


DODATAK B 

kn knot, international knot - 

čvor 

= 514,444 mm/s 

= 51,4444 cm/s 

= 0,51444 m/s 

= 0,000514 km/s 

= 30,8867 m/min 

= 1 852 m/h 

= 1,852 km/h 

= 20,2537 in/s 

= 1,6878 ft/s 

= 0,5626 yd/s 

= 0,00032 mi/s 

= 1 215,22 in/min 

= 101,269 ft/min 

= 33,756 yd/min 

= 2 025,37 yd/h 

= 1,1508 mi/h 

= 0,9994 UK kn 

lb pound (avoirdupois system) 

– funta (sustava za opću 

uporabu) 

= 453 592 mg 

= 453,592 g 

= 45,359 dag 

= 0,45359 kg 

= 0,000446 l tn 

= 0,0005 sh tn 

= 0,000454 t 

= 16 oz avdp 

= 7 000 gr 

= 256 dr avdp 

= 0,0311 slug 

= 0,0089 cwt 

lb/ac pound (avoirdupois) per 

acre – funta po akru 

= 0,0112 mg/cm2 = 1,1209·10-7 g/mm2 = 1,121·10-5 g/cm2 = 0,1121 g/m2 = 0,000112 kg/m2 = 1,1209 kg/ha 

= 1,1209·10-7 t/m2 = 0,000367 oz/ft2 = 0,00331 oz/yd2 = 0,2857 ton/mi2 = 0,023 lb/1000 ft2 lb/ft pound (avoirdupois) per 

foot – funta po stopi 

= 1,4882 g/mm 

= 14,8816 g/cm 

= 1 488,16 g/m 

= 0,0015 kg/cm 

= 1,4882 kg/m 

= 1 488,16 kg/km 

= 0,00149 t/m 

= 1,4882 t/km 

= 37,8 g/in 

= 453,592 g/ft 

= 1 360,78 g/yd 

= 0,0378 kg/in 

= 0,4536 kg/ft 

= 1,3608 kg/yd 

= 2 394,7 kg/mi 

= 22,966 gr/mm 

= 229,66 gr/cm 

= 22 966 gr/m 

= 583,333 gr/in 

= 7 000 gr/ft 

= 21 000 gr/yd 

= 0,0525 oz/mm 

= 0,5249 oz/cm 

= 52,4933 oz/m 

= 1,3333 oz/in 

= 16 oz/ft 

= 48 oz/yd 

= 0,0033 lb/mm 

= 0,0328 lb/cm 

= 3,2808 lb/m 

= 0,0833 lb/in 

= 3 lb/yd 

= 5 280 lb/mi 

= 1,34 ton/1000 yd 

= 2,3571 ton/mi 

lb ft2 pound (avoirdupois) foot 

squared – funta stopa na 

kvadrat 

= 4,2140·107 g mm2 = 421 401 g cm2 = 42 140 kg mm2 = 421,401 kg cm2 = 0,04214 kg m2 = 429,71 p cm s2 = 0,004297 kp m s2 = 2 304 oz in2 = 144 lb in2 lb/ft3 pound (avoirdupois) per 

cubic foot – funta po kubnoj 

stopi 

= 0,0160 mg/mm3 = 16,0184 mg/cm3 = 16 018,4 mg/dm3 , mg/l 

= 16,0184·106 mg/m3 = 0,000016 g/mm3 = 0,0160 g/cm3 , g/ml 

= 16,0184 g/dm3 , g/l 

= 16 018,4 g/m3 = 0,000016 kg/cm3 = 0,0160 kg/dm3 , kg/l 

= 16,0184 kg/m3 = 262,496 mg/in3 = 453 593 mg/ft3 = 0,2625 g/in3 = 453,593 g/ft3 = 0,00026 kg/in3 = 0,4536 kg/ft3 = 0,000565 oz/cm3 = 0,5650 oz/dm3 , oz/l 

= 565,03 oz/m3 = 0,0093 oz/in3 = 16 oz/ft3 = 2,57 oz/UK gal 

= 2,139 oz/US gal 

= 0,0353 lb/dm3 , lb/l 

= 35,3144 lb/m3 = 0,00058 lb/in3 = 27 lb/yd3 = 0,1605 lb/UK gal 

= 0,1337 lb/US gal 

= 0,0121 ton/yd3 lb/h pound (avoirdupois) per 

hour – funta na sat 

= 0,126 g/s 

= 0,000126 kg/s 

= 0,4536 kg/h 

= 0,000454 t/h 

= 0,000446 ton/h 

= 0,000278 lb/s 

lb/in pound (avoirdupois) per 

inch – funta po inču (palcu) 

= 17,858 g/mm 

= 178,58 g/cm 

= 17 858 g/m 

= 0,0179 kg/mm 

= 0,1786 kg/cm 

= 17,858 kg/m 

= 17 858 kg/km 

= 0,01786 t/m 

= 17,858 t/km 

= 453,593 g/in 

= 5 443,1 g/ft 

= 16 329,3 g/yd 

= 0,4536 kg/in 

= 5,4421 kg/ft 

= 16,3293 kg/yd 

= 28 740 kg/mi 

= 275,59 gr/mm 

= 2 756 gr/cm 

= 275 591 gr/m 

= 2 756 gr/cm 

= 275 591 gr/m 

= 7 000 gr/in 

= 84 000 gr/ft 

= 252 000 gr/yd 

= 0,6299 oz/mm 

= 6,2992 oz/cm 

= 629,92 oz/m 

= 16 oz/in 

= 192 oz/ft 

= 576 oz/yd 

= 0,0394 lb/mm 

= 0,3937 lb/cm 

= 39,3701 lb/m 

= 12 lb/ft 

= 36 lb/yd 

= 63 360,3 lb/mi 

= 28,2857 ton/mi 

= 16,07 ton/1000 yd 

lb in2 pound (avoirdupois) inch 

squared – funta inč (palac) na 

kvadrat 

= 292 640 g mm2 = 2926,4 g cm2 = 292,640 kg mm2 = 2,9264 kg cm2 = 0,000293 kg m2 = 2,9841 p cm s2 = 2,984·10-5 kp m s2 = 16 oz in2 = 0,00694 lb ft2 lb/in3 pound (avoirdupois) per 

cubic inch – funta po kubnom 

inču (palcu) 

= 27,68 mg/mm3


DODATAK B 

= 27 680 mg/cm 3 

= 0,0277 g/mm 3 

= 27,68 g/cm 3 , g/ml 

= 27 680 g/dm 3 , g/l 

= 27,6798·10 6 g/m 3 

= 0,0277 kg/cm 3 

= 27,68 kg/dm 3 , kg/l 

= 27 680 kg/m 3 

= 453 593 mg/in 3 

= 453,593 g/in 3 

= 783 809 g/ft 3 

= 0,4536 kg/in 3 

= 783,809 kg/ft 3 

= 0,9764 oz/cm 3 

= 976,374 oz/dm 3 , oz/l 

= 976 374 oz/m 3 

= 16 oz/in 3 

= 27 648 oz/ft 3 

= 0,0610 lb/cm 3 

= 61,023 lb/dm 3 , lb/l 

= 61 023,4 lb/m 3 

= 1 728 lb/ft 3 

= 277,42 lb/UK gal 

= 231 lb/US gal 

= 20,829 ton/yd 3 

lb/min pound (avoirdupois) per 

minute – funta u minuti 

= 0,00756 kg/s 

= 27,216 kg/h 

lb/s pound (avoirdupois) per 

second – funta u sekundi 

= 453,592 g/s 

= 0,4536 kg/s 

= 1 632,93 kg/h 

= 1,63293 t/h 

= 3 600 lb/h 

= 1,60714 ton/h 

lb/UK gal pound (avoirdupois) 

per UK gallon – funta po 

engleskom galonu 

= 0,0998 g/cm3 , g/ml 

= 0,0998 kg/dm3 , kg/l 

= 99,7764 kg/m3 = 0,0036 lb/in3 = 6,2288 lb/ft3 = 0,8327 lb/US gal 

= 0,0751 ton/yd3 lb/US gal pound (avoirdupois) 

per US gallon – funta po 

američkom galonu 

= 0,1198 g/cm3 , g/ml 

= 0,1198 kg/dm3 , kg/l 

= 119,826 kg/m3 = 0,00433 lb/in3 = 7,4805 lb/ft3 = 1,201 lb/UK gal 

= 0,0902 ton/yd3 lb/yd pound (avoirdupois) per 

yard – funta po jardu 

= 496,055 g/m 

= 496 055 g/km 

= 0,4961 kg/m 

= 0,000496 t/m 

= 0,4961 t/km 

= 0,0278 lb/in 

= 0,3333 lb/ft 

= 0,7857 ton/mi 

= 0,4464 ton/1000 yd 

lb/million gal pound 

(avoirdupois) per million 

gallons – funta po milijun 

galona 

= 0,1198 g/m3 = 0,0191 g/bbl 

= 0,0034 g/ft3 = 5,45·10-4 g/UK gal 

= 4,54·10-4 g/US gal 

= 1,1983·10-7 kg/l 

= 1,1983·10-4 kg/m3 = 1,905·10-5 kg/bbl 

= 5,4473·10-7 kg/UK gal 

= 4,5359·10-7 kg/US gal 

= 0,0042 oz/m3 = 0,012 oz/ft3 = 0,00067 oz/bbl 

= 1,9215·10-5 oz/UK gal 

= 1,6·10-5 oz/US gal 

= 2,64·10-4 lb/m3 = 7,48·10-6 lb/ft3 = 4,2·10-5 lb/bbl 

= 1,201·10-6 lb/UK gal 

= 10-6 lb/US gal 

lb/1000 ft2 pound 

(avoirdupois) per thousand 

square feet – funta po tisuću 

četvornih stopa 

= 4,8824·10-6 g/mm2 = 0,000488 g/cm2 = 4,8824 g/m2 = 0,00488 kg/m2 = 4,8824·10-6 t/m2 = 0,016 oz/ft2 = 0,144 oz/yd2 = 43,56 lb/ac 

= 12,4457 ton/mi2 lbf pound-force, pound-weight 

– funta-sila 

= 4,4482 N 

= 453 592 p 

= 0,45359 kp 

= 444 822 dyn 

= 16 ozf 

= 32,1740 pdl 

= 4,4643·10-4 tonf 

lbf ft pound-force foot – funta-sila 

stopa 

= 1,3558 N m 

= 0,00136 kN m 

= 0,1383 kp m 

= 192 ozf in 

= 12 lbf in 

= 32,174 pdl ft 

= 4,4643·10-4 tonf ft 

lbf/ft 2 pound-force per square foot 

– funta-sila po četvornoj stopi 

= 47,8803 Pa 

= 47,8803 N/m 2 

= 0,4788 mb 

= 0,0004788 b 

= 4,8824·10 -6 kp/mm 2 

= 4,8824·10 -4 kp/cm 2 

= 4,8824 kp/m 2 

= 4,8824·10 -4 at 

= 4,7254·10 -4 atm 

= 0,3591 mmHg 

= 4,8824 mmH 2 O 

= 0,0359 cmHg 

= 0,4882 cmH 2 O 

= 3,5913·10 -4 mHg 

= 0,0049 mH 2 O 

= 0,11111 oz/in 2 

= 16 oz/ft 2 

= 0,00694 lbf/in 2 

= 32,174 pdl/ft 2 

= 3,10·10 -6 tonf/in 2 

= 4,464·10 -4 tonf/ft 2 

= 0,0141 inHg 

= 0,1922 inH 2 O 

= 0,0012 ftHg 

= 0,0160 ftH 2 O 

lbf h/ft2 pound-force hour per 

square foot – funta-sila sat po 


= 1,7237·105 Pa s 

= 1,7237·108 mN s/m2 = 1,7237·105 N s/m2 = 1,7237·109 ·mP 

= 1,7237·106 P 

= 17,5767 kp s/m2 = 3 600 lbf s/ft2 = 1,1583·105 pdl s/ft2 lbf in pound-force inch – funta-sila 

inč (palac) 

= 0,113 N m 

= 0,000113 kN m 

= 0,0115 kp m 

= 16 ozf in 

= 0,0833 lbf ft 

lbf in2 pound-force per square inch 

– funta-sila po četvornom inču 

(palcu) 

= 6 894,76 Pa 

= 6 894,76 N/m2 = 68,948 mb 

= 0,06895 b 

= 7,031·10-4 kp/mm2 = 0,0703 kp/cm2 = 703,07 kp/m2 = 0,07031 at 

= 0,06805 atm 

= 51,715 mmHg 

= 703,07 mmH O 2 

= 144 lbf/ft2 = 4 633,06 pdl/ft2 = 4,4643·10-4 tonf/in2 = 0,0643 tonf/ft2 = 2,036 inHg 

= 27,68 inH O 2 

= 2,307 ftH O 2


DODATAK B 

lbf s/ft2 pound-force second 

per square foot – funta-sila 


= 47,8803 Pa s 

= 47 880,3 mN s/m2 = 47,8803 N s/m2 = 478 803 mP 

= 478,803 P 

= 4,8824 kp s/m2 = 2,7778·10-4 lbf h/ft2 = 32,174 pdl s/ft2 li link - link 

= 201,1684 mm 

= 20,1168 cm 

= 2,0117 dm 

= 0,2012 m 

= 0,0002 km 

= 7,92 in 

= 0,66 ft 

= 0,22 yd 

= 0,000125 mi 

= 0,001 fur 

= 0,01 ch 

= 0,04 rd 

li2 square link – četvorni link 

= 4,047·104 mm2 = 404,686 cm2 = 4,0469 dm2 = 0,0405 m2 = 62,7264 in2 = 0,4356 ft2 = 0,0484 yd2 liq pt liquid pint – pinta za 


v. US liq pt 

liq qt liquid quart – kvart za 


v. US liq qt 

l tn long (gross) ton – duga 

(velika) tona 

= 1 016,047 kg 

= 1,01605 t 

= 35 840 oz 

= 69,6214 slug 

= 2 240 lb 

= 20 cwt 

= 1,12 sh tn 

= 260,03 US gal 

= 7,3363 bbl of oil 

= 28,607 ft3 mi mile, statute (land) mile – 

milja, ustavna (kopnena) milja 

= 1,6093·106 mm 

= 1,6093·105 cm 

= 1,6093·104 dm 

= 1,6093·103 m 

= 1,6093 km 

= 63 360 in 

= 5 280 ft 

= 1 760 yd 

= 8 000 li 

= 880 fm 

= 320 rd 

= 80 ch 

= 8 fur 

= 0,86898 n mile 

= 0,86842 UK n mile 

mi/d mile per day – milja na dan 

= 160 935 cm/d 

= 1 609,35 m/d 

= 1,60935 km/d 

= 0,0671 km/h 

= 63 360 in/d 

= 5 280 ft/d 

= 1 760 yd/d 

= 0,0417 mi/h 

= 0,8684 UK n mile/d 

mi/h mile per hour – milja na sat 

= 160 935 cm/h 

= 0,4470 m/s 

= 1 609,35 m/h 

= 38 624,4 m/d 

= 1,60935 km/h 

= 38,6244 km/d 

= 63 360 in/h 

= 5 280 ft/h 

= 126 720 ft/d 

= 1 760 yd/h 

= 42 240 yd/d 

= 24 mi/d 

= 0,8684 UK n mile/h 

= 20,8406 UK n mile/d 

mi/s mile per second – milja u 

sekundi 

= 160 935 cm/s 

= 1 609,35 m/s 

= 1,60935 km/s 

= 63 360 in/s 

= 5 280 ft/s 

= 1 760 yd/s 

= 60 mi/min 

= 3 600 mi/h 

= 86 400 mi/d 

= 0,8684 UK n mile/s 

mi2 square mile – četvorna milja 

= 2,59·106 m2 = 2,59 km2 = 27,8784·106 ft2 = 3,0976·106 yd2 = 640 ac 

n mile nautical (international 

nautical) mile – nautička 

(morska, intenacionalna 

nautička, internacionalna 

morska) milja 

= 1,852·106 mm 

= 1,852·105 cm 

= 1,852·104 dm 

= 1 852 m 

= 1,852 km 

= 72 913,4 in 

= 6 076,12 ft 

= 2 025,37 yd 

= 1 012,7 fm 

= 368,25 rd 

= 92,062 ch 

= 9,2062 fur 

= 1,1508 mi 

= 0,9994 UK n mile 

oz avdp ounce (avoirdupois 

system) – unca (sustava za 

opću uporabu 

= 28,35 g 

= 0,02835 kg 

= 0,0625 lb 

= 16 dr avdp 

= 437,5 gr 

= 2,7902·10-5 ltn 

= 2,835·10-5 t 

= 3,125·10-5 sh tn 

oz/ft2 ounce (avoirdupois) per 

square foot – unca po 


= 30,5152 mg/cm2 = 3,0515 g/mm2 = 0,0305 g/cm2 = 305,152 g/m2 = 0,3052 kg/m2 = 3 051,52 kg/ha 

= 9 oz/yd2 = 2 722,5 lb/ac 

= 62,5 lb/1000 ft2 = 777,857 ton/mi2 oz in2 ounce (avoirdupois) inch 

squared – unca inč (palac) na 

kvadrat 

= 18 290 g mm2 = 182,90 g cm2 = 18,290 kg mm2 = 0,1829 kg cm2 = 1,8290·10-5 kg m2 = 0,0625 lb in2 = 0,000434 lb ft2 oz/in3 ounce (avoirdupois) per 

cubic inch – unca po kubnom 

inču (palcu) 

= 1,73 kg/dm3 , kg/l 

oz/UK gal ounce (avoidupois) 

per UK gallon – unca po 

engleskom galonu 

= 6,236·103 mg/dm3 , mg/l 

= 6,236 g/dm3 , g/l 

= 6,236·103 g/m3 = 0,8327 oz/US gal 

= 437,5 gr/UK gal 

= 364,3 gr/US gal 

= 2,7251·105 gr/100 ft3 oz/US gal ounce (avoidupois) 

per US gallon – unca po 

američkom galonu 

= 7,4892·103 mg/dm3 , mg/l 

= 7,4892 g/dm3 , g/l 

= 7,4892·103 g/m3 = 1,201 oz/UK gal 

= 525,42 gr/UK gal


DODATAK B 

= 437,5 gr/US gal 

= 3,2727·10 5 gr/100 ft 3 

oz/yd2 ounce (avoirdupois) per 

square yard – unca po 

četvornom jardu 

= 3,3906 mg/cm2 = 3,3906·10-5 g/mm2 = 3,3906·10-3 g/cm2 = 33,906 g/m2 = 0,0339 kg/m2 = 339,06 kg/ha 

= 3,3906·10-5 t/m2 = 0,1111 oz/ft2 = 302,5 lb/ac 

= 6,944 lb/1000 ft2 = 86,429 ton/mi2 ozf ounce-force – unca-sila 

= 0,2780 N 

= 28,3495 p 

= 0,0284 kp 

= 27 801 dyn 

= 0,0625 lbf 

= 2,0109 pdl 

= 2,790·10-5 tonf 

ozf in ounce-force inch – unca-sila 

inč (palac) 

= 0,0071 N m 

= 7,0616·10-6 kN m 

= 0,00072 kp m 

= 0,0625 lbf in 

= 0,0052 lbf ft 

= 0,1676 pdl ft 

= 2,3252·10-6 tonf ft 


= 0,1383 N 

= 14,0981 p 

= 0,0141 kp 

= 13,8255 dyn 

= 0,4973 ozf 

= 0,0311 lbf 

= 1,3875·10-5 tonf 

pdl ft poundal foot – poundal stopa 

= 0,0421 N m 

= 4,214·10-5 kN m 

= 0,0043 kp m 

= 5,9675 ozf in 

= 0,373 lbf in 

= 0,0311 lbf ft 

= 1,388·10-5 tonf ft 

pdl/ft2 poundal per square foot – 

poundal po četvornoj stopi 

= 1,4882 Pa 

= 1,4882 N/m2 = 0,0149 mb 

= 1,4882·10-5 b 

= 1,5175·10-7 kp/mm2 = 1,5175·10-5 kp/cm2 = 0,1518 kp/m2 = 1,5175·10-5 at 

= 1,4687·10-5 atm 

= 0,0112 mmHg 

= 0,1518 mmH 2 O 

= 2,1584·10 -4 lbf/m 2 

= 0,0311 lbf/ft 2 

= 9,6357·10 -8 tonf/in 2 

= 1,3875·10 -5 tonf/ft 2 

= 4,395·10 -4 inHg 

= 0,006 inH 2 O 

= 4,98·10 -4 ftH 2 O 

pdl s/ft2 poundal second per 

square foot – poundal 


= 1,4882·103 mN s/m2 = 1,4882 N s/m2 = 14,882·103 mP 

= 14,882 P 

= 0,1518 kp s/m2 = 0,0311 lbf s/ft2 = 8,634·10-6 lbf h/ft2 pk peck – peck, pek 

v. UK pk 

v. US dry pk 

pt pint – pinta 

v. UK pt 

v. US dry pt 

v. US liq pt 

qt quart – kvart 

v. UK qt 

v. US dry qt 

v. US liq qt 

rd rod, perch, pole – rod 

= 5 029,2 mm 

= 502,92 cm 

= 50,29 dm 

= 5,0292 m 

= 0,00503 km 

= 198 in 

= 16,5 ft 

= 5,5 yd 

= 2,75 fm 

= 0,25 ch 

= 0,025 fur 

= 0,0031 mi 

= 0,002716 n mile 

= 0,002714 UK n mile 

rd2 square rod – četvorni rod 

= 2,5293·105 cm2 = 25,293 m2 = 2,5293·10-5 km2 = 0,2529 a 

= 0,00253 ha 

= 0,00625 ac 

= 9,77·10-6 mi2 sec section – sekcija 

= 2,59 km2 = 1 mi2 = 640 ac 

sh tn short (net, just) ton – kratka 

(mala) tona 

= 907,185 kg 

= 0,9072 t 

= 32 000 oz 

= 62,1620 slug 

= 2 000 lb 

= 17,857 cwt 

= 0,893 l tn 

= 239,93 US gal 

= 6,7622 bbl of oil 

= 32,04 ft 3 

slug slug, geepond – slug, slag 

= 14,5939 kg 

= 32,174 lb 

= 0,2873 cwt 

= 0,0146 t 

= 0,0144 l tn 

= 0,0161 sh tn 


= 1 016,047 kg 

= 1,01605 t 

= 35 840 oz 

= 69,6214 slug 

= 2 240 lb 

= 20 cwt 

= 1 l tn 

= 1,12 sh tn 

ton/ac UK ton per acre – engleska 

tona po akru 

= 0,2511 kg/m2 ton/h UK ton per hour – engleska 

tona na sat 

= 282,235 g/s 

= 0,2822 kg/s 

= 1 016,05 kg/h 

= 1,01605 t/h 

= 0,6222 lb/s 

= 2 240 lb/h 

ton/mi UK ton per mile – engleska 

tona po milji 

= 631,342 g/m 

= 631 342 g/km 

= 0,6313 kg/m 

= 631,342 kg/km 

= 6,3134·10-4 t/m 

= 0,6313 t/km 

= 0,0354 lb/in 

= 0,4242 lb/ft 

= 1,2727 lb/yd 

= 0,5682 ton/1000 yd 

ton/mi2 UK ton per square mile – 

engleska tona po četvornoj milji 

= 3,923·10-7 g/mm2 = 3,923·10-5 g/cm2 = 0,3923 g/m2 = 3,923·10-4 kg/m2 = 3,923·10-7 t/m2 = 0,0013 oz/ft2 = 0,0116 oz/yd2 = 3,5 lb/ac 

= 0,0804 lb/1000 ft2


DODATAK B 

ton/yd 3 UK ton per cubic yard – 

engleska tona po kubnom jardu 

= 1,3289 g/cm 3 , g/ml 

= 1,3289 kg/dm 3 , kg/l 

= 1 328,94 kg/m 3 

= 0,0480 lb/in 3 

= 82,9630 lb/ft 3 

= 13,3192 lb/UK gal 

= 11,0905 lb/US gal 

ton/1000 yd UK ton per 

thousand yards – engleska 

tona po tisuću jarda 

= 1 111,16 g/m 

= 1,1112·106 g/km 

= 1,1112 kg/m 

= 1 111,16 kg/km 

= 0,00111 t/m 

= 1,1112 t/km 

= 0,0622 lb/in 

= 0,7467 lb/ft 

= 2,24 lb/yd 

= 1,76 ton/mi 

tonf UK ton-force – engleska tonasila 

= 9 964,02 N 

= 1,0161·106 p 

= 1 016,05 kp 

= 9,9640·108 dyn 

= 35 840 ozf 

= 2 240 lbf 

= 7,207·104 pdl 

tonf ft UK ton-force foot – engleska 

tona-sila stopa 

= 3,03703·103 N m 

= 3,03703 kN m 

= 309,691 kp m 

= 4,3008·105 ozf in 

= 2,6880·104 lbf in 

= 2 240 lbf ft 

= 7,207·104 pdl ft 

tonf/ft2 UK ton-force per square 

foot – engleska tona-sila po 


= 1,0725·105 Pa, N/m2 = 1 072,52 mb 

= 1,0725 b 

= 0,0109 kp/mm2 = 1,0937 kp/cm2 = 1,0937·104 kp/m2 = 1,09366 at 

= 1,05849 atm 

= 804,46 mmHg 

= 10 936,6 mmH O 2 

= 15,5556 lbf/in2 = 2 240 lbf/ft2 = 72 070 pdl/ft2 = 6,9444·103 tonf/in2 = 31,671 inHg 

= 430,577 inH O 2 

= 35,881 ftH O 2 

tonf/in 2 UK ton-force per square 

inch – engleska tona-sila po 

četvornom inču (palcu) 

= 1,54443·10 7 Pa, N/m 2 

= 154 443 mb 

= 154,443 b 

= 1,5749 kp/mm 2 

= 157,488 kp/cm 2 

= 1,5749·10 6 kp/m 2 

= 157,488 at 

= 152,423 atm 

= 115 842 mmHg 

= 1,575·10 6 mmH 2 O 

= 2 240 lbf/in 2 

= 3,2256·10 5 lbf/ft 2 

= 1,0378·10 7 pdl/ft 2 

= 4 560,7 inHg 

= 62 003,2 inH 2 O 

= 5 166,9 ftH 2 O 


= 93,2396·106 m2 = 93,24 km2 = 36 mi2 UK bu UK bushel – engleski bušel 

= 36,3687 dm3 , l 

= 0,0364 m3 = 2,2194·103 in3 = 1,2844 ft3 = 0,0476 yd3 = 0,3144 bbl 

= 8 UK gal 

= 4 UK pk 

= 9,602 US gal 


= 66,0516 US dry pt 

= 1,0321 US bu 

UK fl dr UK fl uid drachm – 

engleska drahma (dram) za 


= 3,5516 cm3 , ml 

= 0,00355 dm3 , l 

= 3,55·10-6 m3 = 0,2167 in3 = 0,125 UK fl oz 

= 0,9608 US fl dr 

= 0,1201 US fl oz 

UK fl oz UK fl uid ounce – engleska 

unca za kapljevite tvari 

= 28,413 cm3 , ml 

= 0,0284 dm3 , l 

= 2,84·10-5 m3 = 1,7339 in3 = 0,05 UK pt 

= 8 UK fl dr 

= 0,9608 US fl oz 

UK gal UK (Imperial) gallon – 

engleski galon 

= 4,546·103 cm3 = 4,5461 dm3 , l 

= 4,546·10-3 m3 = 277,419 in3 = 0,16054 ft3 = 0,00595 yd3 = 4 UK qt 

= 8 UK pt 

= 160 UK fl oz 

= 0,1251 UK bu 

= 0,1290 US bu 

= 9,6076 US liq pt 

= 1,201 US gal 

= 0,0286 bbl 

UK gal/h UK (Imperial) gallon per 

hour – engleski galon na sat 

= 1,263·10-3 dm3 /s, l/s 

= 1,263·10-6 m3 /s 

= 4,546 dm3 /h, l/h 

= 4,546·10-3 m3 /h 

= 4,46·10-5 ft3 /s 

= 2,778·10-4 UK gal/s 


UK gal/lb UK (Imperial) gallon per 

pound – engleski galon po 

funti 

= 10,0224 cm3 /g 

= 10,0224 dm3 /kg, l/kg 

= 0,0100 m3 /kg 

= 277,419 in3 /lb 

= 0,1605 ft3 /lb 

= 5,3962·102 ft3 /UK ton 

UK gal/min UK (Imperial) gallon 

per minute – engleski galon u 

minuti 

= 0,0758 dm3 /s, l/s 

= 7,577·10-5 m3 /s 

= 272,765 dm3 /h, l/h 

= 0,2728 m3 /h 

= 0,00268 ft3 /s 

= 0,1605 ft3 /min 

= 0,0167 UK gal/s 

= 60 UK gal/h 


UK gal/s UK (Imperial) gallon per 

second – engleski galon u 

sekundi 

= 4,5461 dm3 /s, l/s 

= 4,546·10-3 m3 /s 

= 1,6366·104 dm3 /h, l/h 

= 0,1605 ft3 /s 

= 60 UK gal/min 

= 3 600 UK gal/h 


= 1,42·10-4 m3 = 5 UK fl oz 

= 0,25 UK pt 

= 1,201 US gill 


= 0,5148 m/s 

= 5,148·10-4 km/s 

= 1 853,18 m/h 

= 1,85318 km/h 

= 1,6889 ft/s 

= 0,563 yd/s 

= 3,199·10-4 mi/s 

= 2 026,66 yd/h 

= 1,1515 mi/h 

= 1,00064 kn


DODATAK B 

UK n mile UK nautical mile – 

engleska morska milja 

= 1 853,184 m 

= 1,85318 km 

= 6 080 ft 

= 2 026,67 yd 

= 1,00064 n mile 


= 0,0091 m3 = 1,0321 US pk 

= 2 UK gal 


= 0,5683 dm3 , l 

= 5,683·10-4 m3 = 34,6774 in3 = 0,0201 ft3 = 20 UK fl oz 

= 1,0321 US dry pt 

= 1,201 US liq pt 

= 0,125 UK gal 

= 0,1501 US gal 


= 0,00114 m3 = 2 UK pt 

= 0,25 UK gal 

= 1,0321 US dry qt 

= 1,201 US liq qt 

US bbl US barrel (liquid) – američki 

barel (za tekućine) 

= 31,5 US gal 

US bu US bushel (dry) – američki 

bušel (za suhe tvari) 

= 35,239 dm3 , l 

= 0,03524 m3 = 2 150,4 in3 = 1,2445 ft3 = 0,0461 yd3 = 0,3048 bbl 

= 9,309 US gal 

= 8 US dry gal 

= 64 US dry pt 

= 0,9689 UK bu 

= 7,815 UK gal 

US dry bbl US dry barrel – 

američki barel za suhe tvari 

= 0,1156 m3 = 7 056 in3 = 105 US dry qt 

US dry gal US dry gallon – 

američki galon za suhe tvari 

= 4,404·10-4 m3 = 0,1555 ft3 = 1,1634 US gal 

= 0,9687 UK gal 

= 0,125 US bu 

= 0,1212 UK bu 

US dry pk US peck – američki peck 

(za suhe tvari) 

= 0,0088 m 3 

= 537,61 in 3 

= 8 US dry qt 

= 0,25 US bu 

= 2 US dry gal 

= 0,9689 UK pk 

US dry pt US dry pint – američka 

pinta za suhe tvari 

= 0,5506 dm3 , l 

= 5,506·10-4 m3 = 33,600 in3 = 0,0194 ft3 = 7,202·10-4 yd3 = 0,5 US dry qt 

= 0,0156 US bu 

= 0,0151 UK bu 

= 0,9689 UK pt 

US dry qt US dry quart – američki 

kvart za suhe tvari 

= 0,0011 m3 = 67,2 in3 = 2 US dry pt 

= 0,031 US bu 

= 0,9689 UK qt 

US fl dr US fl uid dram – američki 

dram (drahma) za kapljevite 

tvari 

= 3,7·10-6 m3 = 0,125 US fl oz 

= 1,0408 UK fl dr 

US fl oz US fl uid ounce – američka 

unca za kapljevite tvari 

= 29,5735 cm3 , ml 

= 0,0296 dm3 , l 

= 2,957·10-5 m3 = 1,8047 in3 = 0,0625 US liq pt 

= 8 US fl dr 

= 8,3268 UK fl dr 

= 1,0408 UK fl oz 

US gal US gallon – američki galon (za 

tekućine) 

= 3,7854·103 cm3 = 3,7854 dm3 , l 

= 3,7854·10-3 m3 = 231 in3 = 0,1337 ft3 = 0,005 yd3 = 8 US liq pt 

= 4 US liq pt 

= 6,6614 UK pt 

= 0,1074 US dry bu 

= 0,8327 UK gal 

= 0,1041 UK bu 

= 0,0238 bbl 

US gal/d US gallon per day – 

američki galon (za tekućine) na 

dan 

= 4,3813·10-5 dm3 /s, l/s 

= 2,6288·10-3 dm3 /min, l/min 

= 0,1577 dm3 /h, l/h 

= 3,7854 dm 3 /d, l/d 

= 1,5773·10 -5 m 3 /h 

= 3,7854·10 -4 m 3 /d 

= 9,9208·10 -4 bbl/h 

= 0,0238 bbl/d 

= 5,5700·10 -3 ft 3 /h 

= 0,1337 ft 3 /d 

= 2,0629·10 -4 yd 3 /h 

= 0,005 yd 3 /d 

= 1,1574·10 -5 US gal/s 

= 6,9444·10 -4 US gal/min 

= 0,0417 US gal/h 

= 9,6375·10 -6 US gal/s 

= 5,7825·10 -4 UK gal/min 

= 3,4695·10 -2 UK gal/h 

= 0,8327 UK gal/d 

US gal/h US gallon per hour – 

američki galon (za tekućine) na 

sat 

= 1,0515·10-3 dm3 /s, l/s 

= 0,0631 dm3 /min, l/min 

= 3,7854 dm3 /h, l/h 

= 90,8506 dm3 /d, l/d 

= 1,0515·10-6 m3 /s 

= 6,3091·10-5 m3 /min 

= 3,7854·10-3 m3 /h 

= 0,0909 m3 /d 

= 0,0238 bbl/h 

= 0,5714 bbl/d 

= 0,1337 ft3 /h 

= 3,2083 ft3 /d 

= 0,005 yd3 /h 

= 0,1188 yd3 /d 

= 2,7778·10-4 US gal/s 


= 24 US gal/d 

= 2,313·10-4 UK gal/s 


= 0,8327 UK gal/h 

= 19,9843 UK gal/d 

US gal/min US gallon per 

minute – američki galon (za 

tekućine) u minuti 

= 0,0631 dm3 /s, l/s 

= 3,7854 dm3 /min, l/min 

= 227,1264 dm3 /h, l/h 

= 5,451·103 dm3 /d, l/d 

= 6,3091·10-5 m3 /s 

= 0,0038 m3 /min 

= 0,2271 m3 /h 

= 5,4510 m3 /d 

= 0,0238 bbl/min 

= 1,4286 bbl/h 

= 34,286 bbl/d 

= 0,0022 ft3 /s 

= 0,1337 ft3 /min 

= 8,021 ft3 /h 

= 192,5 ft3 /d 

= 0,2971 yd3 /h 

= 7,1294 yd3 /d 

= 0,0167 US gal/s 

= 60 US gal/h 

= 1 440 US gal/d 

= 0,0139 UK gal/s 

= 0,8327 UK gal/min


DODATAK B 

= 49,961 UK gal/h 

= 1 199,06 UK gal/d 

US gal/s US gallon per second – 

američki galon (za tekućine) u 

sekundi 

= 3,7854 dm3 /s, l/s 

= 227,126 dm3 /min, l/min 

= 1,3628·104 dm3 /h, l/h 

= 3,2706·105 dm3 /d, l/d 

= 3,7854·10-3 m3 /s 

= 0,2271 m3 /min 

= 13,6276 m3 /h 

= 3,2706·102 m3 /d 

= 0,0238 bbl/s 

= 1,4286 bbl/min 

= 85,714 bbl/h 

= 2,0571·103 bbl/d 

= 0,1337 ft3 /s 

= 8,021 ft3 /min 

= 4,8125·102 ft3 /h 

= 1,1550·104 ft3 /d 

= 0,005 yd3 /s 

= 0,2971 yd3 /min 

= 17,824 yd3 /h 

= 4,2777·102 yd3 /d 

= 60 US gal/min 

= 3,6·103 US gal/h 

= 8,640·104 US gal/d 

= 0,8327 UK gal/s 


= 2,9976·103 UK gal/h 

= 7,1944·104 UK gal/d 


= 1,18·10-4 m3 = 4 US fl oz 

= 0,25 US liq pt 

= 0,8327 UK gill 

US liq pt US liquid pint – američka 

pinta za kapljevite tvari 

= 0,4732 dm3 , l 

= 4,73·10-4 m3 = 0,0167 ft3 = 4 US gill 

= 16 US fl oz 

= 0,125 US gal 

= 0,8327 UK pt 

= 0,1041 UK gal 

US liq qt US liquid quart – američki 

kvart za kapljevite tvari 

= 9,46·10-4 m3 = 57,75 in3 = 2 US liq pt 

= 0,25 US gal 

= 0,8327 UK qt 

yd yard - jard 

= 914,4 mm 

= 91,44 cm 

= 9,144 dm 

= 0,9144 m 

= 9,144·10 -4 km 

= 36 in 

= 3 ft 

= 0,5 fm 

= 0,1818 rd 

= 0,0455 ch 

= 0,0046 fur 

= 5,682·10 -4 mi 

= 4,937·10 -4 n mile 

= 4,934·10 -4 UK n mile 

yd/h yard per hour – jard na sat 

= 0,254 mm/s 

= 0,0254 cm/s 

= 2,54·10-4 m/s 

= 2,54·10-7 km/s 

= 0,0152 m/min 

= 0,9144 m/h 

= 9,144·10-4 km/h 

= 0,01 in/s 

= 8,333·10-4 ft/s 

= 2,778·10-4 yd/s 

= 1,5783·10-7 mi/s 

= 0,6 in/min 

= 0,05 ft/min 

= 0,0167 yd/min 

= 5,681·10-4 mi/h 

= 4,937·10-4 kn 

= 4,934·10-4 Uk kn 

yd/min yard per minute – jard u 

minuti 

= 15,24 mm/s 

= 1,524 cm/s 

= 0,0152 m/s 

= 1,524·10-5 km/s 

= 0,9144 m/min 

= 54,86 m/h 

= 0,0549 km/h 

= 0,6 in/s 

= 0,05 ft/s 

= 0,0167 yd/s 

= 9,47·10-6 mi/s 

= 36 in/min 

= 3 ft/min 

= 60 yd/h 

= 0,0341 mi/h 

= 0,02962 kn 

= 0,02961 UK kn 

yd/s yard per second – jard u 

sekundi 

= 914,4 mm/s 

= 91,44 cm/s 

= 0,9144 m/s 

= 9,144·10-4 km/s 

= 54,864 m/min 

= 3,2918·10 3 m/h 

= 3,2918 km/h 

= 36 in/s 

= 3 ft/s 

= 5,682·10 -4 mi/s 

= 2 160 in/min 

= 180 ft/min 

= 60 yd/min 

= 3 600 yd/h 

= 2,0455 mi/h 

= 1,7775 kn 

= 1,7763 UK kn 

yd/s2 yard per second squared – 

jard u sekundi na kvadrat 

= 914,4 mm/s2 = 91,44 cm/s2 = 0,9144 m/s2 = 3 ft/s2 yd2 squared yard – četvorni jard 

= 8,3613·104 mm2 = 8,3613·103 cm2 = 83,613 dm2 = 0,8316 m2 = 8,3613·10-7 km2 = 0,0084 a 

= 8,361·10-5 ha 

= 1 296 in2 = 9 ft2 = 2,066·10-4 ac 

= 3,228·10-7 mi2 yd3 cubic yard – kubni jard 

= 764,555 dm3 , l 

= 0,7646 m3 = 4,6656·104 in3 = 27 ft3 = 21,0223 UK bu 

= 21,6962 US bu 

= 4,809 bbl 

= 168,18 UK gal 

= 201,97 US gal 


yd3 /d cubic yard per day – kubni 

jard na dan 

= 31 857 dm3 /h, l/h 

= 764,56 dm3 /d, l/d 

= 0,0319 m3 /h 

= 0,7646 m3 /d 

= 1,125 ft3 /h 

= 27 ft3 /d 

= 0,2004 bbl/h 

= 4,809 bbl/d 

= 7,007 UK gal/h 

= 168,18 UK gal/d 

= 8,416 US gal/h 

= 201,974 US gal/d

APPENDIX C 

APPENDIX C 

DODATAK C 

a are – ar 

= 119,6 yd 2 

= 3,9537 rd 2 

= 0,2471 ch 2 

= 0,0247 ac 

= 3,861·10 -5 mi 2 

= 10 6 cm 2 

= 10 4 dm 2 

= 100 m 2 

= 10 -4 km 2 

= 0,01 ha 

at technical atmosphere 

– tehnička atmosfera 

= 6,5898·104 pdl/ft2 = 14,2233 lbf/in2 = 2 048,16 lbf/ft2 = 6,3497·10-3 tonf/in2 = 0,9144 tonf/ft2 = 28,96 inHg 

= 393,701 inH O 2 

= 32,808 ftH O 2 

= 9,8067·104 Pa, N/m2 = 98,0665 kPa, kN/m2 = 0,980665 b 

= 0,01 kp/mm2 = 1 kp/cm2 = 104 kp/m2 = 0,96784 atm 

= 735,56 mmHg 

= 10 000 mmH O 2 

atm standard atmosphere, 

atmosphere – standardna 

(normalna, fi zikalna) atmosfera 


1020 

= 406,782 inH 2 O 

= 33,899 ftH 2 O 

= 1,01325·10 5 Pa, N/m 2 

= 101,325 kPa, kN/m 2 

= 1,01325 b 

= 0,01033 kp/mm 2 

= 1,03323 kp/cm 2 

= 1,03323·10 4 kp/m 2 

= 1,03323 at 

= 760 mmHg 

= 1,0332·10 4 mmH 2 O 

b bar – bar 


= 401,46 inH O 2 

= 33,455 ftH O 2 

= 1000 mb 

= 0,1 N/mm2 = 10 N/cm2 = 105 Pa, N/m2 = 0,0102 kp/mm2 = 1,0197 kp/cm2 = 1,0197·104 kp/m2 = 106 dyn/cm2 = 1,0197 at 

= 0,9869 atm 

= 750,06 mmHg 

= 75,006 cmHg 

= 1,0197·104 mmH O 2 

cal calorie, International Table 

(Steam Table) calorie, IT 

calorie, cal , cal - kalorija, 

IT ST 

internacionalna kalorija, kalorija 


= 3,9683·10-3 Btu 

= 3,9656·10-3 Btumean DODATAK C 

Conversion of metric system and International System (SI) 

of units to US Customary system and British Imperial (UK) 

system of units 

Pretvorba mjernih jedinica metričkog i Međunarodnog (SI) 

sustava u jedinice angloameričkog sustava 

= 4,1868 J 

= 4,1868·10 -3 kJ 

= 0,001 kcal 

= 1,00067 cal t 

= 1,00031 cal 15 

= 1,163·10 -6 kW h 

= 4,1868·10 7 erg 

= 4,26935·10 4 p cm 

= 42,6935 kp cm 

= 0,4269 kp m 

cal/(cm s K) calorie per centimeter, 

second and kelvin – kalorija po 

centimetru, sekundi i kelvinu 

= 20,1591 Btu/(in h °F) 

= 241,909 Btu/(ft h °F) 

= 2,9029·103 Btu in/(ft2 h °F) 

= 360 kcal/(m h K) 

= 4,1868 W/(cm K) 

= 418,68 W/(m K) 

= 0,4187 kW/(m K) 

cal/(cm2 s) calorie per square 

centimeter (and) second – 

kalorija po četvotnom centimetru 

i sekundi 

= 0,0256 Btu/(in2 s) 

= 3,6867 Btu/(ft2 s) 

= 1,3272·104 Btu/(ft2 h) 

= 36·103 cal/(m2 h) 

= 4,868 W/cm2 = 4,1868·104 w/m2 = 41,868 kW/m2 cal/K calorie per kelvin – kalorija po 

kelvinu 

= 2,205·10-6 Btu/°F 

= 0,001 kcal/K 

= 4,1868 J/K 

= 4,1868·10-3 kJ/K 

= 4,1868·107 erg/°C

APPENDIX C 

cal/(kg K) calorie per kilogram (and) 

kelvin – kalorija po kilogramu i 

kelvinu 

= 0,001 Btu/(lb °F) 

= 0,7782 ft lbf/(lb °F) 

= 0,001 kcal/(kg K) 

= 4,1868 J/(kg K) 

= 4,1868·10-3 kJ/(kg K) 

= 4,2694·102 kp m/(kg K) 

cal/s calorie per second – kalorija u 

sekundi 

= 3,9683·10-3 Btu/s 

= 0,2381 Btu/min 

= 14,2860 Btu/h 

= 0,06 kcal/min 

= 3,6 kcal/h 

= 4,1868 W (J/s) 

= 4,1868·10-3 kW 

cal IT 

cal ST 

cal t 

calorie, International 

Table (Steam Table) 

calorie, IT calorie – kalorija, 



v. cal 

calorie, Steam Table 

(International Table) 

calorie, IT calorie – kalorija, 



v. cal 

thermochemical calorie 

– termokemijska kalorija 

= 3,9657·10-3 Btu 

= 3,9629·10-3 Btumean = 4,184 J 

= 0,99933 cal 

= 0,99964 cal15 cal 15 

fi fteen-degrees (15ºC, small, 

gram-) calorie – kalorija 

petnaestog stupnja, mala 

kalorija, gram-kalorija 

= 3,96709·10-3 Btu 

= 3,96434·10-3 Btumean = 4,1855 J 

= 0,99969 cal 

= 1,00036 calt cm centimeter, centimetre 

– centimetar 

= 0,3937 in 

= 0,0328 ft 

= 0,0109 yd 

= 0,0055 fm 

= 0,00199 rd 

= 4,97·10-4 ch 

= 4,97·10-5 fur 

= 6,21·10-6 mi 

= 5,4·10-6 n mile 

= 5,396·10-6 UK n mile 

= 10 mm 

= 0,1 dm 

= 0,01 m 

= 0,00001 km 

1021 

cm/d centimeter per day 

– centimetar na dan 

= 4,5567·10-6 in/s 

= 2,7340·10-4 in/min 

= 0,0164 in/h 

= 0,3937 in/d 

= 3,7972·10-7 ft/s 

= 2,2783·10-5 ft/min 

= 1,3670·10-3 ft/h 

= 3,2808·10-2 ft/d 

= 1,2657·10-7 yd/s 

= 7,5944·10-6 yd/min 

= 4,5667·10-4 yd/h 

= 1,0936·10-2 yd/d 

= 1,1574·10-5 cm/s 

= 6,9444·10-4 cm/min 

= 0,0417 cm/h 

cm/h centimeter per hour 

– centimetar na sat 

= 1,0936·10-4 in/s 

= 6,5617·10-3 in/min 

= 0,3937 in/h 

= 9,4488 in/d 

= 9,1133·10-6 ft/s 

= 5,4680·10-4 ft/min 

= 0,0328 ft/h 

= 0,7874 ft/d 

= 3,0378·10-6 yd/s 

= 1,8227·10-4 yd/min 

= 1,0936·10-2 yd/h 

= 0,2625 yd/d 

= 2,7778·10-4 cm/s 

= 0,0167 cm/min 

= 24 cm/d 

cmHg centimeter of mercury (at 32 

°F) – centimetar živina stupca (pri 

0 °C) 

= 0,3937 inHg 

= 5,3525 inH O 2 

= 0,0328 ftHg 

= 0,4460 ftH O 2 

= 0,1934 lbf/in2 = 27,845 lbf/ft2 = 0,03 lbf/cm2 = 2,9973·102 lbf/m2 = 9,6685·10-5 tonf/in2 = 0,0139 tonf/ft2 = 1,4986·10-5 tonf/cm2 = 0,14986 tonf/m2 = 10 mmHg 

= 135,953 mmH O 2 

= 13,5953 cmH O 2 

= 0,01 mHg 

= 0,136 m H O 2 

= 1,3595·10-4 kp/mm2 = 0,0136 kp/cm2 = 135,953 kp/m2 = 0,01333 b 

= 0,01316 atm 

cm/min centimeter per minute 

– centimetar u minuti 

= 6,5617·10 -3 in/s 

= 0,3937 in/min 

= 23,6220 in/h 

= 566,928 in/d 

= 5,4680·10 -4 ft/s 

= 0,0328 ft/min 

= 1,9685 ft/h 

= 47,2435 ft/d 

= 1,8227·10 -4 yd/s 

= 1,0936·10 -2 yd/min 

= 0,6562 yd/h 

= 15,7478 yd/d 

= 0,0167 cm/s 

= 60 cm/h 

= 1 440 cm/d 

cm/s centimeter per second 

– centimetar u sekundi 

= 0,3937 in/s 

= 23,6220 in/min 

= 1,4173·103 in/h 

= 3,4016·104 in/d 

= 0,0328 ft/s 

= 1,9685 ft/min 

= 118,1088 ft/h 

= 2,8346·103 ft/d 

= 0,0109 yd/s 

= 0,6562 yd/min 

= 39,3696 yd/h 

= 9,4487·102 yd/d 

= 60 cm/min 

= 3 600 cm/h 

= 86 400 cm/d 

DODATAK C 

cm/s2 centimeter per second 

squared – centimetar u sekundi 

na kvadrat 

= 0,3937 in/s2 = 0,0328 ft/s2 = 0,0109 yd/s2 = 6,214·10-6 mi/s2 = 10 mm/s2 = 0,01 m/s2 = 0,00001 km/s2 cm2 square centimeter – četvorni 

(kvadratni) centimetar 

= 0,1550 in2 = 2,4710·10-3 li2 = 1,0764·10-3 ft2 = 1,1960·10-4 yd2 = 100 mm2 = 0,01 dm2 = 0,0001 m2 cm2 /s centimeter squared per 

second – centimetar na kvadrat 

u sekundi 

v. St 

cm3 cubic centimeter, milliliter, 

millilitre – kubni centimetar, 

mililitar 

= 0,0610 in3 = 3,5314·10-5 ft3 = 1,3079·10-6 yd3

APPENDIX C 

= 6,2897·10 -6 bbl 

= 2,7496·10 -5 UK bu 

= 2,8378·10 -5 US bu 

= 2,1997·10 -4 UK gal 

= 2,6417·10 -4 US gal 

= 2,2705·10 -4 US dry gal 

= 0,2816 UK fl dr 

= 0,0352 UK fl oz 

= 0,0338 US fl oz 

= 1 000 mm 3 

= 0,001 dm 3 , l 

= 10 -6 m 3 

= 10 -5 hl 

cm 3 /g cubic centimeter per gram 

– kubni centimetar po gramu 

= 27,68 in 3 /lb 

= 0,0160 ft 3 /lb 

= 35,8814 ft 3 /ton 

= 0,0998 UK gal/lb 

= 1 dm 3 /kg, l/kg 

= 0,001 m 3 /kg 

cP centipoise – centipoise, 

centipoaz 

= 6,7197·10-4 pdl s/ft2 = 0,01 P 

= 0,001 N s/m2 , Pa s 

= 1 mN s/m2 = 1,0197 kp s/m2 cSt centistoke(s) – centistokes, 

centistok 

= 1,550·10-3 in2 /s 

= 1,076·10-5 ft2 /s 

= 5,580 in2 /h 

= 0,0388 ft2 /h 

= 10 mSt 

= 0,01 St 

= 1 mm2 /s 

= 0,01 cm2 /s 

= 10-6 m2 /s 


= 154,3235 gr 

= 5,6438 dr avdp 

= 0,3527 oz 

= 0,02205 lb 

= 10 g 

= 0,01 kg 

dm decimeter, decimetre 

– decimetar 

= 3,9370 in 

= 0,3281 ft 

= 0,1094 yd 

= 0,0547 fm 

= 0,0199 rd 

= 4,9710·10-3 ch 

= 4,9710·10-4 fur 

= 6,2137·10-5 mi 

= 5,4·10-5 n mile 

= 5,396·10-5 UK n mile 

= 100 mm 

= 0,1 m 

= 0,0001 km 

1022 

dm2 square decimeter – četvorni 

(kvadratni) decimetar 

= 15,5 in2 = 0,2471 li2 = 0,1076 ft2 = 0,012 yd2 = 104 mm2 = 100 cm2 = 0,01 m2 dm3 cubic decimeter, liter, litre 

– kubni decimetar, litra 

= 61,0237 in3 = 0,0353 ft3 = 0,0013 yd3 = 0,0275 UK bu 

= 0,0284 US bu 

= 1,7598 UK pt 

= 1,8162 US dry pt 

= 2,1134 US liq pt 

= 0,22 UK gal 

= 0,2642 US gal 

= 281,561 UK fl dr 

= 35,1951 UK fl oz 

= 33,8140 US fl oz 

= 1 000 cm3 , ml 

= 0,001 m3 = 0,01 hl 

dm3 /h cubic decimeter (liter) per 

hour – kubni decimetar (litra) na 

sat 

= 9,8096·10-6 ft3 /s 

= 6,11·10-5 UK gal/s 

= 3,667·10-3 UK gal/min 

= 0,22 UK gal/h 

= 2,778·10-4 dm3 /s, l/s 

= 2,778·10-7 m3 /s 

= 0,001 m3 /h 

dm3 /kg cubic decimeter (liter) per 

kilogram – kubni decimetar 

(litra) po kilogramu 

= 27,68 in3 /lb 

= 0,0160 ft3 /lb 

= 35,8814 ft3 /ton 

= 0,0998 UK gal/lb 

= 1 cm3 /g 

= 1l/kg 

= 0,001 m3 /kg 

dm3 /s cubic decimeter (liter) per 

second – kubni decimetar (litra) 

u sekundi 

= 0,0353 ft3 /s 

= 2,1189 ft3 /min 

= 0,22 UK gal/s 

= 13,1982 UK gal/min 

= 7,9189·102 UK gal/h 


= 9,5112 US gal/h 

= 60 dm3 /min, l/min 

= 3,6·103 dm3 /h, l/h 

= 0,001 m3 /s 

= 3,600 m3 /h 

dyn dyne – dyn, din 

= 3,597·10-5 ozf 

= 2,248·10-6 lbf 

= 7,233·10-5 pdl 

= 1,0036·10-9 tonf 

= 10-5 N 

= 1,0197·10-3 p 

= 1,0197·10-6 kp 

DODATAK C 

dyn/cm dyne per centimeter – dyn 

po centimetru 

= 0,001 N/m 

= 1,0197·10-4 kp/m 

= 1 erg/cm2 dyn/cm2 dyne per square 

centimeter – dyn po četvornom 

centimetru 

= 145,04·10-7 lbf/in2 = 0,1 N/m2 , Pa 

erg erg, dyne centimeter – erg, 

dyncentimetar 

= 10-7 J 

= 10-10 kJ 

= 2,7778·10-14 kW h 

= 1,0197·10-3 p cm 

= 1,0197·10-6 kp cm 

= 1,0197·10-8 kp m 

= 2,3885·10-8 cal 

= 2,3885·10-11 kcal 

erg/cm2 erg per square centimeter 

– erg po četvornom centimetru 

= 0,001 N/m 

= 1,0197·10-4 kp/m 

= 1 dyn/cm 

erg/s erg per second – erg u sekundi 

= 141,612·10-7 in ozf/s 

= 7,3756·10-8 ft lbf/s 

= 44,2538·10-7 ft lbf/min 

= 23,7304·10-7 ft pdl/s 

= 3,4121·10-7 Btu/h 

= 1,3410·10-10 hp 

= 10-7 W 

= 10-10 kW 

= 1,0197·10-8 kp m/s 

= 2,3885·10-11 kcal/s 

= 8,5985·10-8 kcal/h 

= 1,3596·10-10 KS 

erg/°C erg per degree Celsius – erg po 

Celzijevom stupnju 

= 5,2657·10-11 Btu/°F 

= 10-7 J/K 

= 10-10 kJ/K 

= 2,3885·10-8 cal/K 

= 2,3885·10-11 kcal/K 

g gram, gramme – gram 

= 15,4324 gr 

= 0,5644 dr avdp 

= 0,0353 oz 

= 0,0022 lb

APPENDIX C 

= 1 000 mg 

= 0,1 dag 

= 0,001 kg 

g/cm gram per centimeter – gram po 

centimetru 

= 39,1982 gr/in 

= 470,381 gr/ft 

= 15,4324 gr/cm 

= 1,5432·103 gr/m 

= 0,0864 oz/in 

= 1,0752 oz/ft 

= 0,0353 oz/cm 

= 3,5274 oz/m 

= 0,0054 lb/in 

= 0,0672 lb/ft 

= 0,0022 lb/cm 

= 0,2205 lb/m 

= 2,5401 g/in 

= 30,480 g/ft 

= 100 g/m 

= 0,0025 kg/in 

= 0,0305 kg/ft 

= 0,001 kg/cm 

= 0,100 kg/m 

g cm2 gram centimeter squared 

– gram centimetar na kvadrat 

= 5,468·10-3 oz in2 = 3,417·10-4 lb in2 = 23,730·10-7 lb ft2 = 100 g mm2 = 0,1 kg mm2 = 0,001 kg cm2 = 10-7 kg m2 = 1,02·10-3 p cm s2 = 1,0197·10-8 kp m s2 g/cm2 gram per square centimeter 

– gram po četvornom centimetru 

= 99,563 gr/in2 = 1,4337·104 gr/ft2 = 15,432 gr/cm2 = 1,543·105 gr/m2 = 0,2276 oz/in2 = 32,771 oz/ft2 = 2,9494·102 oz/yd2 = 0,0353 oz/cm2 = 3,5274·105 oz/m2 = 0,0142 lb/in2 = 2,0481 lb/ft2 = 0,0022 lb/cm2 = 22,046 lb/m2 = 8,9218 lb/ac 

= 2,0482·103 lb/1000 ft2 = 6,4516 g/in2 = 929,03 g/ft2 = 104 g/m 

= 0,00654 kg/in2 = 0,9290 kg/ft2 = 0,001 kg/cm2 = 10 kg/m2 = 8,9218·104 lb 

= 0,7356 mmHg 

= 9,6784·10-4 atm 

= 980,665 dyn 

1023 

g/cm3 gram per cubic centimeter 

(milliliter) – gram po kubnom 

centimetru (mililitru) 

= 2,5289·102 gr/in3 = 4,37·105 gr/ft3 = 15,4324 gr/cm3 = 15,4324·106 gr/m3 = 0,5780 oz/in3 = 9,9885·102 oz/ft3 = 0,0353 oz/cm3 = 3,5274·104 oz/m3 = 0,0362 lb/in3 = 62,4282 lb/ft3 = 10,0224 lb/UK gal 

= 8,3454 lb/US gal 

= 0,7525 ton/yd3 = 0,0022 lb/cm3 = 2,2046·103 lb/m3 = 16,3871 g/in3 = 2,8317·104 g/ft3 = 106 g/m3 = 16,3878 kg/in3 = 2,8317·103 kg/ft3 = 0,001 kg/cm3 = 1 000 kg/m3 g/dm3 gram per cubic decimeter 

(liter) – gram po kubnom 

decimetru (litri) 

v. g/l 

g/ft gram per foot – gram po stopi 

= 1,2860 gr/in 

= 15,4324 gr/ft 

= 0,5063 gr/cm 

= 50,6311 gr/m 

= 0,0029 oz/in 

= 0,0353 oz/ft 

= 0,0012 oz/cm 

= 0,1157 oz/m 

= 1,8372·10-4 lb/in 

= 0,0022 lb/ft 

= 7,2329·10-5 lb/cm 

= 0,0072 lb/m 

= 0,0833 g/in 

= 0,0328 g/cm 

= 3,2808 g/m 

= 8,3333·10-5 kg/in 

= 0,001 kg/ft 

= 3,2808·10-5 kg/cm 

= 0,0033 kg/m 

g/ft2 gram per square foot – gram 

po četvornoj stopi 

= 0,1072 gr/in2 = 15,4324 gr/ft2 = 0,0166 gr/cm2 = 1,6611·102 gr/m2 = 2,4496·10-4 oz/in2 = 0,0353 oz/ft2 = 3,7968·10-5 oz/cm2 = 0,3797 oz/m2 = 1,5310·10-5 lb/in2 = 2,2046·10-3 lb/ft2 = 2,3730·10-6 lb/cm2 = 0,0069 g/in2 = 1,0764·10 -3 g/cm 2 

= 10,7639 g/m 2 

= 6,9444·10 -6 kg/in 2 

= 0,001 kg/ft 2 

= 1,0764·10 -6 kg/cm 2 

= 0,0108 kg/m 2 

DODATAK C 

g/ft3 gram per cubic foot – gram po 

kubnoj stopi 

= 0,0089 gr/in3 = 15,4324 gr/ft3 = 5,45·10-4 gr/cm3 = 5,45·102 gr/m3 = 2,0413·10-5 oz/in3 = 0,0353 oz/ft3 = 1,2458·10-6 oz/cm3 = 1,2457 oz/m3 = 1,2758·10-6 lb/in3 = 0,0022 lb/ft3 = 7,7854·10-8 lb/cm3 = 0,0779 lb/m3 = 5,7870·10-4 g/in3 = 3,5314·10-5 g/cm3 = 35,3144 g/m3 = 5,7870·10-7 kg/in3 = 0,001 kg/ft3 = 3,5314·10-8 kg/cm3 = 0,0353 kg/m3 g/in gram per inch – gram po inču 

(palcu) 

= 15,4324 gr/in 

= 1,8519·102 gr/ft 

= 6,0757 gr/cm 

= 6,0757·102 gr/m 

= 0,0353 oz/in 

= 0,4233 oz/ft 

= 0,0139 oz/cm 

= 1,3887 oz/m 

= 0,0022 lb/in 

= 0,0265 lb/ft 

= 8,6796·10-4 lb/cm 

= 0,0868 lb/m 

= 12 g/ft 

= 0,3937 g/cm 

= 39,370 g/m 

= 0,001 kg/in 

= 0,012 kg/ft 

= 3,9370·10-4 kg/cm 

= 0,0394 kg/m 

g/in2 gram per square inch – gram 

po četvornom inču (palcu) 

= 15,4324 gr/in2 = 2,2223·103 gr/ft2 = 2,3920 gr/cm2 = 2,3920·104 gr/m2 = 0,0353 oz/in2 = 5,0794 oz/ft2 = 0,0055 oz/cm2 = 54,6747 oz/m2 = 0,0022 lb/in2 = 0,3175 lb/ft2 = 3,4171·10-4 lb/cm2 = 3,4171 lb/m2 = 144 g/ft2 = 0,155 g/cm2

APPENDIX C 

= 1 550 g/m 2 

= 0,001 kg/in 2 

= 0,1440 kg/ft 2 

= 1,55·10 -4 kg/cm 2 

= 1,55 kg/m 2 

g/in 3 gram per cubic inch – gram po 

kubnom inču (palcu) 

= 15,4324 gr/in 3 

= 2,6667·10 4 gr/ft 3 

= 0,9417 gr/cm 3 

= 9,4173·10 5 gr/m 3 

= 0,0353 oz/in 3 

= 60,9531 oz/ft 3 

= 0,0022 oz/cm 3 

= 2,1525·10 3 oz/m 3 

= 0,0022 lb/in 3 

= 3,8095 lb/ft 3 

= 1,3453·10 -4 lb/cm 3 

= 1,3453·10 2 lb/m 3 

= 1,728·10 4 g/ft 3 

= 0,6102 g/cm 3 

= 6,1023·10 5 g/m 3 

= 0,001 kg/in 3 

= 1,728 kg/ft 3 

= 6,1203·10 -5 kg/cm 3 

= 61,203 kg/m 3 

g/km gram per kilometer – gram po 

kilometru 

= 5,5997·10 -8 lb/in 

= 6,7197·10 -7 lb/ft 

= 2,0159·10 -6 lb/yd 

= 1,5839·10 -6 ton/mi 

= 8,9996·10 -7 ton/1000 yd 

= 10 -6 kg/m 

= 0,001 kg/km 

= 10 -9 t/m 

g/l gram per liter (cubic 

decimeter) – gram po litri 


= 436,996 gr/ft3 = 2,5436·103 gr/bbl 

= 70,157 gr/UK gal 

= 58,418 gr/US gal 

= 43,7 gr/100 ft3 = 0,0154 gr/cm3 = 15,4324 gr/l 

= 1,5432·104 gr/m3 = 0,9988 oz/ft3 = 5,6081 oz/bbl 

= 0,1604 oz/UK gal 

= 0,1335 oz/US gal 

= 3,5274·10-5 oz/cm3 = 0,0353 oz/l 

= 35,2738 oz/m3 = 0,0624 lb/ft3 = 0,3505 lb/bbl 

= 0,0084 lb/US gal 

= 8,3454 lb/1000 gal 

= 2,2046·10-6 lb/cm3 = 0,0022 lb/l 

= 2,2046 lb/m3 = 28,3168 g/ft3 = 158,988 g/bbl 

1024 

= 3,7854 g/US gal 

= 0,001 g/cm 3 

= 1 000 g/m 3 

= 0,0283 kg/ft 3 

= 0,159 kg/bbl 

= 0,0038 kg/US gal 

= 0,000001 kg/cm 3 

= 0,001 kg/l 

= 1,0 kg/m 3 

= 1 000 ppm 

g/m gram per meter – gram po 

metru 

= 0,392 gr/in 

= 4,7038 gr/ft 

= 0,1543 gr/cm 

= 15,4324 gr/m 

= 8,960·10-4 oz/in 

= 0,0108 oz/ft 

= 3,5274·10-4 oz/cm 

= 0,0353 oz/m 

= 5,60·10-5 lb/in 

= 6,7197·10-4 lb/ft 

= 2,016·10-3 lb/yd 

= 2,2046·10-5 lb/cm 

= 2,2046·10-3 lb/m 

= 0,0254 g/in 

= 0,3048 g/ft 

= 0,01 g/cm 

= 1 000 g/km 

= 2,5401·10-5 kg/in 

= 3,0480·10-4 kg/ft 

= 0,00001 kg/cm 

= 0,001 kg/m 

= 1,584·10-3 ton/mi 

= 0,0009 ton/1000 yd 

= 10-6 t/m 

= 0,001 t/km 

g/m2 gram per square meter – gram 

po četvornom metru 

= 0,0099 gr/in2 = 1,4337 gr/ft2 = 0,0015 gr/cm2 = 15,4324 gr/m2 = 2,2757 oz/in2 = 0,0033 oz/ft2 = 0,0295 oz/yd2 = 3,5274·10-6 oz/cm2 = 0,0353 oz/m2 = 1,4222·10-6 lb/in2 = 2,0481·10-4 lb/ft2 = 8,9218 lb/ac 

= 0,2048 lb/1000 ft2 = 2,2046·10-7 lb/cm2 = 0,0022 lb/m2 = 6,4521·10-4 g/in2 = 0,0929 g/ft2 = 0,0001 g/cm2 = 6,4516·10-7 kg/in2 = 9,2903·10-5 kg/ft2 = 10-7 kg/cm2 = 0,001 kg/m2 = 10 kg/ha 

= 2,5491 ton/mi2 = 10-6 t/m2 DODATAK C 

g/m3 gram per cubic meter – gram 

po kubnom metru 

= 2,5289·10-4 gr/in3 = 0,437 gr/ft3 = 43,7 gr/100 ft3 = 0,0702 gr/UK gal 

= 0,05874 gr/US gal 

= 1,5434·10-5 gr/cm3 = 15,4324 gr/m3 = 5,7803·10-7 oz/in3 = 9,9885·10-4 oz/ft3 = 1,604·10-4 oz/UK gal 

= 1,335·10-4 oz/US gal 

= 3,5274·10-8 oz/cm3 = 0,0353 oz/m3 = 3,6127·10-8 lb/in3 = 6,2428·10-5 lb/ft3 = 2,2046·10-9 lb/cm3 = 0,0022 lb/m3 = 1,6387·10-5 g/in3 = 0,0238 g/ft3 = 10-6 g/cm3 = 0,001 g/dm3 , g/l 

= 1,6387·10-7 kg/in3 = 2,8317·10-4 kg/ft3 = 10-9 kg/cm3 = 0,001 kg/m3 g/ml gram per milliliter (cubic 

centimeter) – gram po mililitru 

(kubnom centimetru) 

v. g/cm3 g mm2 gram millimeter squared 

– gram milimetar na kvadrat 

= 5,47·10-5 oz in2 = 3,4172·10-6 lb in2 = 23,730·10-9 lb ft2 = 0,01 g cm2 = 0,001 kg mm2 = 10-5 kg cm2 = 10-9 kg m2 = 1,02·10-5 p cm s2 = 1,02·10-10 kp m s2 g/mm2 gram per square millimeter 

– gram po četvornom milimetru 

= 3,2771·103 oz/ft2 = 29,4935·103 oz/yd2 = 204,82·103 lb/1000 ft2 = 8,922·106 lb/ac 

= 2,549·106 ton/mi2 = 100 g/cm2 = 106 g/m2 = 1 000 kg/m2 g/s gram per second – gram u 

sekundi 

= 2,205·10-3 lb/s 

= 7,9366 lb/h 

= 0,0035 ton/h 

= 0,001 kg/s 

= 3,60 kg/h 

= 3,60·10-3 t/h

APPENDIX C 

gf gram-force, gram-weight 

– gram-sila, pond 

v. p 

ha hectare - hektar 

= 15,5·10 6 in 2 

= 107,64·10 3 ft 2 

= 11,96·10 3 yd 2 

= 277,10·10 3 li 2 

= 395,37 rd 2 

= 24,71 ch 2 

= 0,2471 fur 2 

= 2,471 ac 

= 3,861·10 -3 mi 2 

= 100 a 

= 100·10 6 cm 2 

= 10 4 m 2 

= 0,010 km 2 

hl hectoliter, hectolitre - 

hektolitar 

= 27,052·103 fl dr 

= 3,382·103 fl oz 

= 61,025·103 in3 = 3,5315 ft3 = 0,1308 yd3 = 211,34 US liq pt 

= 105,67 US liq qt 

= 21,998 UK gal 

= 26,418 US gal 

= 0,629 bbl 

= 105 cm3 , ml 

= 100 dm3 , l 

= 0,1 m3 J joule – joule, džul 

= 141,612 in ozf 

= 8,8511 in lbf 

= 23,730 ft pdl 

= 0,7376 ft lbf 

= 1,341·10-3 hp s 

= 2,235·10-5 hp min 

= 3,725·10-7 hp h 

= 9,478·10-4 Btu 

= 9,472·10-4 Btumean = 9,482·10-4 Btu60 = 0,2389 cal 

= 0,2387 calmean = 0,2390 calt = 0,2389 cal15 = 2,389·10-4 kcal 

= 1 W s, N m 

= 2,778·10-4 W h 

= 0,001 kW s 

= 2,778·10-7 kW h 

= 0,001 kJ 

= 1,3596·10-3 KS s 

= 3,7767·10-7 KS h 

= 1,0197·104 p cm 

= 10,1972 kp cm 

= 0,102 kp m 

= 107 erg 

J/cm 3 joule per cubic centimeter 

– joule (džul) po kubnom 

centimetru 

= 26,8392 Btu/ft 3 

= 10 6 J/m 3 

= 1 000 kJ/m 3 

= 238,846 kcal/m 3 

= 1,0197·10 5 kp m/m 3 

J/K joule per kelvin – joule (džul) po 

kelvinu 

= 5,2657·10-4 Btu/°F 

= 0,001 kJ/K 

= 0,2389 cal/K 

= 2,389·10-4 kcal/K 

= 107 erg/°C 

J/kg joule per kilogram – joule (džul) 

po kilogramu 

= 0,3346 ft lbf/lb 

= 4,299·10-4 Btu/lb 

= 0,001 J/g 

= 0,001 kJ/kg 

= 2,389·10-4 kcal/kg 

= 0,102 kp m/kg 

J/(kg K) joule per kilogram (and) 

kelvin – joule (džul) po kilogramu 

i kelvinu 

= 0,1859 ft lbf/(lb °F) 

= 2,389·10-4 Btu/(lb °F) 

= 0,001 kJ/(kg K) 

= 0,239 cal/(kg K) 

= 2,389 kcal/(kg K) 

= 0,102 kp m/(kg K) 

J/m3 joule per cubic meter – joule 

(džul) po kubnom metru 

= 26,839·10-6 Btu/ft3 = 10-6 J/cm3 = 0,001 kJ/m3 = 2,389·10-4 kcal/m3 = 0,102 kp m/m3 kcal kilocalorie, International Table 

(Steam Table) kilocalorie, 

IT kilocalorie, kcal , kcal IT ST 

– kilokalorija, internacionalna 

kilokalorija, kilokalorija parnih 

tablica 

= 99,354·103 ft pdl 

= 5,929·105 in ozf 

= 3,088·103 ft lbf 

= 0,0016 hp h 

= 3,9683 Btu 

= 1 000 cal 

= 4 186,8 J 

= 4,1868 kJ 

= 0,0012 kW h 

= 5,6925 KS s 

= 0,0016 KS h 

= 4,2693·105 p cm 

= 4,2693·104 kp cm 

= 4,2693·102 kp m 

= 4,1868·1010 erg 

kcal IT 

1025 

kilocalorie, International Table 

(Steam Table, IT) kilocalorie 

– kilokalorija, internacionalna 

DODATAK C 

kilokalorija, kilokalorija parnih 

tablica 

v. kcal 

kcal kilocalorie, Steam Table 

ST 

(International Table, IT) 

kilocalorie – kilokalorija, 

internacionalna kilokalorija, 


v. kcal 

kcal/h kilocalorie per hour 

– kilokalorija na sat 

= 164,694 in ozf/s 

= 0,8578 ft lbf/s 

= 51,4641 ft lbf/min 

= 0,0016 hp 

= 0,0011 Btu/s 

= 0,0661 Btu/min 

= 3,9683 Btu/h 

= 0,2778 cal/s 

= 2,7778·10-4 kcal/h 

= 0,0167 kcal/min 

= 1,163 W 

= 0,0012 kW 

= 0,0016 KS 

= 0,1186 kp m/s 

= 1,163·107 erg/s 

kcal/(h m2 K) kilocalorie per hour, 

square meter (and) kelvin 

– kilokalorija po satu, četvornom 


= 0,0014 Btu/(h in2 °F) 

= 0,2048 Btu/(h ft2 °F) 

= 2,778·10-4 kcal/(s m2 K) 

= 1,163·10-4 W/(cm2 K) 

= 1,163 W/(m2 K) 

kcal/K kilocalorie per kelvin 

– kilokalorija po kelvinu 

= 0,0022 Btu/°F 

= 4,1868·10-3 J/K 

= 4,1868 kJ/K 

= 1 000 cal/K 

= 4,187·1010 erg/°C 

kcal/kg kilocalorie per kilogram 

– kilokalorija po kilogramu 

= 1,4007 ft lbf/lb 

= 1,8 Btu/lb 

= 4 186,8 J/kg 

= 4,1868 kJ/kg 

= 426,935 kp m/kg 

kcal/(kg K) kilocalorie per kilogram 

(and) kelvin – kilokalorija po 

kilogramu i kelvinu 

= 778,17 ft lbf/(lb °F) 

= 1 Btu/(lb °F) 

= 1 000 cal/(kg K) 

= 4 186,8 J/(kg K) 

= 4,1868 kJ/(kg K) 

= 426,935 kp m/(kg K)

APPENDIX C 

kcal/(m h K) kilocalorie per meter, 

hour (and) kelvin – kilokalorija 

po metru, satu i kelvinu 

= 0,056 Btu/(in h °F) 

= 0,672 Btu/(ft h °F) 

= 8,064 Btu in/(ft2 h °F) 

= 2,7778·10-3 cal/(cm s K) 

= 0,0116 W/(cm K) 

= 1,163 W/(m K) 

kcal/(m2 h) kilocalorie per square 

meter (and) hour– kilokalorija 

po četvornom metru i satu 

= 7,1117·10-7 Btu/(in2 s) 

= 1,024·10-4 Btu/(ft2 s) 

= 0,3687 Btu/(ft2 h) 

= 2,778·10-5 cal/(cm2 s) 

= 1,163·10-4 W/cm2 = 1,163 W/m2 = 1,163·10-3 kW/m2 kcal/min kilocalorie per minute 

– kilokalorija u minuti 

= 0,0661 Btu/s 

= 3,9683 Btu/min 

= 238,1 Btu/h 

= 16,667 cal/s 

= 60 kcal/h 

= 69,780 W 

= 0,0698 kW 

kcal/s kilocalorie per second 

– kilokalorija u sekundi 

= 1,4286·104 Btu/h 

= 5,929 in ozf/s 

= 3,088·103 ft lbf/s 

= 1,8528·105 ft lbf/min 

= 9,9354·104 ft pdl/s 

= 5,6146 hp 

= 4 186,8 W 

= 4,1868 kW 

= 5,6925 KS 

= 3 600 kcal/h 

= 426,935 kp m/s 

= 4,187·1010 erg/s 

kcal/(s m2 K) kilocalorie per 

second, square meter (and) 

kelvin – kilokalorija po sekundi, 

četvornom metru i kelvinu 

= 5,1204 Btu/(h in2 °F) 

= 737,338 Btu/(h ft2 °F) 

= 3 600 kcal/(h m2 K) 

= 4 186,8 W/(m2 K) 

= 0,4187 W/(cm2 K) 

kg kilogram, kilogramme - 

kilogram 

= 15,4324·103 gr 

= 564,38 dr avdp 

= 35,274 oz 

= 2,2046 lb 

= 0,0685 slug 

= 0,0179 cwt 

= 1,1023·10-3 sh tn 

= 9,8421·10-4 l tn 

= 10 6 mg 

= 1 000 g 

= 100 dag 

= 0,001 t 

1026 

kg cm2 kilogram centimeter squared 

– kilogram centimetar na kvadrat 

= 5,4675 oz in2 = 0,3417 lb in2 = 0,0024 lb ft2 = 105 g mm2 = 1 000 g cm2 = 100 kg mm2 = 10-4 kg m2 = 1,0197 p cm s2 = 1,0197·10-5 kp m s2 kg/cm2 kilogram per square 

centimeter – kilogram po 


= 99 546 gr/in2 = 14,337·106 gr/ft2 = 15 432 gr/cm2 = 227,574 oz/in2 = 32 771 oz/ft2 = 35,274 oz/ cm2 = 14,2234 lb/in2 = 2,0482 lb/ft2 = 2,2046 lb/cm2 = 28,957 inHg 

= 393,7 inH O 2 

= 2,4131 ftHg 

= 32,808 ftH O 2 

= 1 000 g/cm2 = 6,4516·103 g/in2 = 929 034 g/ft2 = 0,01 kg/mm2 = 104 kg/m2 = 6,4516 kg/in2 = 929,034 kg/ft2 = 735,5 mmHg 

= 73,55 cmHg 

= 0,7355 mHg 

= 104 mmH O 2 

= 1 000 cmH O 2 

= 10 mH O 2 

= 0,9678 atm 

kg/dm3 kilogram per cubic 

decimeter (liter) – kilogram po 


= 0,5780 oz/in3 = 160,36 oz/UK gal 

= 133,53 oz/US gal 

= 0,0361 lb/in3 = 62,4280 lb/ft3 = 10,0224 lb/UK gal 

= 8,3454 lb/US gal 

= 0,7525 ton/yd3 = 1 g/cm3 , g/ml 

= 1 kg/l, t/m3 = 1 000 kg/m3 , g/l, mg/ml 

kg/ft2 kilogram per square foot 

– kilogram po četvornoj stopi 

= 107,169 gr/in2 = 15 432 gr/ft 2 

= 16,6112 gr/cm 2 

= 0,254 oz/in 2 

= 35,274 oz/ft 2 

= 0,038 oz/cm 2 

= 379,684 oz/m 2 

= 0,0153 lb/in 2 

= 2,2046 lb/ft 2 

= 2,3730·10 -3 lb/cm 2 

= 23,7303 lb/m 2 

= 6,9445 g/in 2 

= 1 000 g/ft 2 

= 1,0764 g/cm 2 

= 1,0764·10 4 g/m 2 

= 6,9445·10 -3 kg/in 2 

= 1,0764·10 -3 kg/cm 2 

= 0,0312 inHg 

= 0,0026 ftHg 

= 0,7917 mmHg 

= 0,0792 cmHg 

= 7,917·10 -4 mHg 

= 0,4238 inH 2 O 

= 0,0354 ftH 2 O 

= 10,764 mmH 2 O 

= 1,0764 cmH 2 O 

= 1,0764·10 -2 mH 2 O 

= 1,0417·10 -3 atm 

DODATAK C 

kg/h kilogram per hour – kilogram 

na sat 

= 6,124·10-4 lb/s 

= 0,0367 lb/min 

= 2,2046 lb/h 

= 9,8421·10-4 ton/h 

= 0,2778 g/s 

= 2,778·10-4 kg/s 

= 0,001 t/h 

kg/ha kilogram per hectare 

– kilogram po hektaru 

= 3,277·10-4 oz/tt2 = 2,9494·10-3 oz/yd2 = 0,8922 lb/ac 

= 0,01 mg/cm2 = 0,1 g/m2 = 0,0001 kg/m2 kg/in2 kilogram per square inch 

– kilogram po četvornom inču 

(palcu) 

= 15 432 gr/in2 = 2,2223·106 gr/ft2 = 23,9202 gr/mm2 = 2,3920·103 gr/cm2 = 35,274 oz/in2 = 5,0794·103 oz/ft2 = 0,0547 oz/mm2 = 5,4675 oz/cm2 = 2,2046 lb/in2 = 317,466 lb/ft2 = 0,0034 lb/mm2 = 0,3417 lb/cm2 = 1 000 g/in2 = 144·103 g/ft2 = 1,55 g/mm2 = 155 g/cm2

APPENDIX C 

= 144 kg/ft 2 

= 1,55·10 -3 kg/mm 2 

= 0,155 kg/cm 2 

= 4,4883 inHg 

= 0,3740 ftHg 

= 114,0 mmHg 

= 11,40 cmHg 

= 0,1140 mHg 

= 61,024 inH 2 O 

= 5,0907 ftH 2 O 

= 1,55·10 -3 mmH 2 O 

= 155 cmH 2 O 

= 1,55 mH 2 O 

= 0,1500 atm 

kg/km kilogram per kilometer 

– kilogram po kilometru 

= 5,6·10-5 lb/in 

= 6,72·10-4 lb/ft 

= 2,016·10-3 lb/yd 

= 0,009 ton/1000 yd 

= 1,584·10-3 ton/mi 

kg/km2 kilogram per square kilometer 

– kilogram po četvornom 

kilometru 

= 1,4337·10-3 gr/ft2 = 0,0154 gr/m2 = 3,2771·10-6 oz/ft2 = 3,5274·10-5 oz/m2 = 2,0482·10-7 lb/ft2 = 2,2046·10-6 lb/m2 = 9,2903·10-5 g/ft2 = 0,001 g/m2 = 9,2903·10-8 kg/ft2 = 10-6 kg/m2 kg/l kilogram per liter (cubic 

decimeter) – kilogram po litri 


v. kg/dm3 kg/m kilogram per meter – kilogram 

po metru 

= 391,98 gr/in 

= 4,7038·103 gr/ft 

= 14,1114·103 gr/yd 

= 154,324 gr/cm 

= 15 432,4 gr/m 

= 0,896 oz/in 

= 10,7515 oz/ft 

= 32,255 oz/yd 

= 0,3527 oz/cm 

= 35,274 oz/m 

= 0,056 lb/in 

= 0,672 lb/ft 

= 2,0159 lb/yd 

= 0,0220 lb/cm 

= 2,2046 lb/m 

= 25,4001 g/in 

= 304,801 g/ft 

= 914,403 g/yd 

= 10 g/cm 

= 1 000 g/m 

= 0,0254 kg/in 

= 0,3048 kg/ft 

= 0,9144 kg/yd 

= 0,01 kg/cm 

= 1 000 kg/km 

1027 

kg m2 kilogram meter squared 

– kilogram metar na kvadrat 

= 5,4675·104 oz in2 = 3,4172·103 lb in2 = 23,7304 lb ft2 = 107 g cm2 = 106 kg mm2 = 104 kg cm2 = 1,02·10-4 p cm s2 = 0,102 kp m s2 kg/m2 kilogram per square meter 

– kilogram po četvornom metru 

= 9,9564 gr/in2 = 1,4337·103 gr/ft2 = 1,5432 gr/cm2 = 1,5432·104 gr/m2 = 0,0228 oz/in2 = 3,2771 oz/ft2 = 29,4935 oz/yd2 = 3,5274·10-3 oz/cm2 = 35,274 oz/m2 = 1,4223·10-3 lb/in2 = 0,2048 lb/ft2 = 8,9218·103 lb/ac 

= 204,82 lb/1000 ft2 = 2,2046·10-4 lb/cm2 = 2,2046 lb/m2 = 0,6452 g/in2 = 92,903 g/ft2 = 0,001 g/mm2 = 0,1 g/cm2 = 1 000 g/m2 = 6,4516 kg/in2 = 0,0929 kg/ft2 = 0,0001 kg/cm2 = 104 kg/ha 

= 2,5491·103 ton/mi2 = 2,896·10-3 inHg 

= 2,413·10-4 ftHg 

= 0,0736 mmHg 

= 7,355·10-3 cmHg 

= 7,355·10-5 mHg 

= 0,0394 inH O 2 

= 3,284·10-3 ftH O 2 

= 1 mmH O 2 

= 0,1 cmH O 2 

= 0,001 mH O 2 

= 9,678·10-5 atm 

kg/m3 kilogram per cubic meter 

– kilogram po kubnom metru 

= 5,78·10-4 oz/in3 = 0,1604 oz/UK gal 

= 0,1335 oz/US gal 

= 3,6127·10-5 lb/in3 = 0,0624 lb/ft3 = 1,6856 lb/yd3 = 0,0100 lb/UK gal 

= 0,0083 lb/US gal 

= 7,525·10-4 ton/yd3 = 0,001 g/cm3 , g/ml 

= 0,001 kg/dm3 , kg/l 

DODATAK C 

kg m/min kilogram meter per 

minute – kilogram metar u 

minuti 

= 2,198·10-4 hp 

= 0,1634 W 

= 1,6341·10-4 kW 

kg m/s kilogram meter per second 

– kilogram metar u sekundi 

= 1,3151·10-4 hp 

= 9,8046 W 

= 9,8046·10-3 kW 

kg mm2 kilogram millimeter 

squared – kilogram milimetar na 

kvadrat 

= 0,0547 oz in2 = 3,417·10-3 lb in2 = 23,73·10-6 lb ft2 = 1 000 g mm2 = 10 g cm2 = 0,01 kg cm2 = 10-6 kg m2 = 0,0102 p cm s2 = 1,0197·10-7 kp m s2 kg/mm2 kilogram per square 

millimeter – kilogram po 


= 22,757·103 oz/in2 = 3,2771·106 oz/ft2 = 35,274 oz/mm2 = 3,5274·103 oz/cm2 = 1,4223·103 lb/in2 = 204 817 lb/ft2 = 2,2046 lb/mm2 = 220,462 lb/cm2 = 2,2046·106 lb/m2 = 645,163 kg/in2 = 92,903 kg/ft2 = 100 kg/cm2 = 106 kg/m2 = 2,8957·103 inHg 

= 241,305 ftHg 

= 7 355 cmHg 

= 73,55 mHg 

= 39 370 inH O 2 

= 3 281 ftH O 2 

= 105 cmH O 2 

= 1 000 mH O 2 

= 96,778 atm 

kg/s kilogram per second 

– kilogram u sekundi 

= 2,2046 lb/s 

= 132,28 lb/min 

= 7,9366 lb/h 

= 3,5431 ton/h 

= 1 000 g/s 

= 3 600 kg/h 

= 3,600 t/h 

kgf kilogram-force, kilogram 

weight, kilopond – kilogramsila, 

kilopond 

v. kp

APPENDIX C 


= 1 000 J 

= 1,4161·10 5 in ozf 

= 737,562 ft lbf 

= 2,3730·10 4 ft pdl 

= 0,9478 Btu 

= 3,725·10 -4 hp h 

= 2,7778·10 -4 kW h 

= 1,3596 KS s 

= 3,7767·10 -4 KS h 

= 238,85 cal 

= 0,2389 kcal 

= 1,0197·10 7 p cm 

= 1,0197·10 4 kp cm 

= 101,97 kp m 

kJ/K kilojoule per kelvin – kilojoule 

(kilodžul) po kelvinu 

= 0,5266 Btu/°F 

= 1 000 J/K 

= 238,85 cal/K 

= 0,2389 kcal/K 

kJ/kg kilojoule per kilogram 

– kilojoule (kilodžul) po kilogramu 

= 1 000 J/kg 

= 334,553 ft lbf/lb 

= 0,4299 Btu/lb 

= 0,2389 kcal/kg 

= 101,972 kp m/kg 

kJ/(kg K) kilojoule per kilogram 

(and) kelvin – kilojoule (kilodžul) 

po kilogramu i kelvinu 

= 1 000 J/(kg K) 

= 185,863 ft lbf/(lb °F) 

= 0,2389 Btu/(lb °F) 

= 238,85 cal/(kg K) 

= 0,2389 kcal/(kg K) 

= 101,972 kp m/(kg K) 

kJ/m3 kilojoule per cubic meter 

– kilojoule (kilodžul) po kubnom 

metru 

= 1 000 J/m3 = 0,0268 Btu/ft3 = 0,2389 kcal/m3 = 101,972 kp m/m3 km kilometer, kilometre - 

kilometar 

= 546,81 fm 

= 3,9370·104 in 

= 4,971·103 li 

= 3,2808·103 ft 

= 1,0936·103 yd 

= 198,84 rd 

= 49,71 ch 

= 4,971 fur 

= 0,6214 mi 

= 0,53996 n mile 

= 0,53961 UK n mile 

= 106 mm 

= 105 cm 

= 1 000 m 

1028 

km/d kilometer per day – kilometar 

na dan 

= 0,4557 in/s 

= 27,3403 in/min 

= 1,6404·103 in/h 

= 0,038 ft/s 

= 2,2783 ft/min 

= 136,7 ft/h 

= 0,0127 yd/s 

= 0,7594 yd/min 

= 45,5667 yd/h 

= 0,0259 mi/h 

= 0,6214 mi/d 

= 1,1574 cm/s 

= 69,4444 cm/min 

= 4,1667·103 cm/h 

= 0,0116 m/s 

= 0,6944 m/min 

= 41,6667 m/h 

= 1 000 m/d 

= 1,1574·10-5 km/s 

= 6,9444·10-4 km/min 

= 0,0417 km/h 

km/h kilometer per hour – kilometar 

na sat 

= 10,9361 in/s 

= 656,167 in/min 

= 3,9370·104 in/h 

= 0,9113 ft/s 

= 54,68 ft/min 

= 3,2808·103 ft/h 

= 0,3038 yd/s 

= 18,2267 yd/min 

= 1,0936·103 yd/h 

= 0,6214 mi/h 

= 14,913 mi/d 

= 0,53996 kn 

= 0,53961 UK kn 

= 27,778 cm/s 

= 1,6667·103 cm/min 

= 105 cm/h 

= 0,2778 m/s 

= 16,667 m/min 

= 1 000 m/h 

= 24·103 m/d 

= 2,7778·10-4 km/s 

= 0,0167 km/min 

= 24 km/d 

km/min kilometer per minute 

– kilometar u minuti 

= 656,167 in/s 

= 3,9370 in/min 

= 54,68 ft/s 

= 3,2800·103 ft/min 

= 196,85·103 ft/h 

= 18,2267 yd/s 

= 1,0936·103 yd/min 

= 65,616·104 ft/h 

= 0,0104 mi/s 

= 0,6214 mi/min 

= 37,282 mi/h 

= 894,773 mi/d 

= 1,667·103 cm/s 

= 10 5 cm/min 

= 6·10 6 cm/h 

= 16,667 m/s 

= 1 000 m/min 

= 60·10 3 m/h 

= 0,0167 km/s 

= 60 km/h 

= 1 440 km/d 

km/s kilometer per second 

– kilometar u sekundi 

= 3,937·104 in/s 

= 2,3622·106 in/min 

= 3,2808·103 ft/s 

= 1,9685·105 ft/min 

= 1,0936·103 yd/s 

= 65,616·103 yd/min 

= 0,6214 mi/s 

= 37,2822 mi/min 

= 2,2369·103 mi/h 

= 5,3686·104 mi/d 

= 1,9438 kn 

= 1,9426·103 UK kn 

= 105 cm/s 

= 6·106 cm/min 

= 1 000 m/s 

= 60·103 m/min 

= 60 km/min 

= 3,600·103 km/h 

= 8,640·104 km/d 

DODATAK C 

km2 square kilometer – četvorni 

(kvadratni) kilometar 

= 10,7640·106 ft2 = 1,196·106 yd2 = 3,9537·104 rd2 = 2,4710·106 ch2 = 0,3831 mi2 = 247,104 ac 

= 0,3831 sec 

= 10 10 cm2 = 106 m2 = 104 a2 = 100 ha 

kN/cm2 kilonewton per square 

centimeter – kilonewton 

(kilonjutn) po četvornom 

centimetru 

= 10 N/mm2 = 1 000 N/cm2 = 107 N/m2 , Pa 

= 1,0197 kp/mm2 = 101,972 kp/cm2 , at 

= 100 b 

kN m kilonewton meter – kilonewton 

(kilonjutn) metar 

= 1,4161·105 ozf in 

= 8,8508·103 lbf in 

= 737,562 lbf ft 

= 2,3730·104 pdl ft 

= 0,3293·tonf ft 

= 1 000 N m 

= 101,972 kp m

APPENDIX C 

kp kilopond, kilogram(me)force, 

kilogram(me)-weight 

– kilopond, kilogram-sila 

= 35,2740 ozf 

= 2,2046 lbf 

= 70,9316 pdl 

= 9,842·10-4 tonf 

= 9,80665 N 

= 1 000 p 

= 0,001 Mp 

= 9,8067·105 dyn 

kp cm kilopond centimeter 

– kilopondcentimeter 

= 1 000 p cm 

= 0,01 kp m 

= 9,8067·10-2 J 

= 9,8067·10-5 kJ 

= 2,7241·10-8 kW h 

= 0,02342 cal 

= 2,3423·10-5 kcal 

= 9,8067·105 erg 

kp/cm2 kilopond per square 

centimeter – kilopond po 


= 6,5898·104 pdl/ft2 = 14,2233 lbf/in2 = 2,0482·103 lbf/ft2 = 6,3497·10-3 tonf/in2 = 0,9144 tonf/ft2 = 28,96 inHg 

= 393,701 inH O 2 

= 32,8084 ftH O 2 

= 9,8067·104 Pa, N/m2 = 9,8067·105 mb 

= 0,9807 b 

= 0,01 kp/mm2 = 104 kp/mm2 = 0,96784 atm 

= 735,56 mmHg 

= 104 mmH 0 2 

kp m kilopond meter 

– kilopondmetar 

= 232,715 pdl ft 

= 1,3887·103 ozf in 

= 86,7962 lbf in 

= 7,2330 lbf ft 

= 3,229·10-3 tonf ft 

= 9,295·10-3 Btu 

= 3,653·10-6 hp h 

= 9,80665 J, N m 

= 9,8067·10-3 J, kN m 

= 2,7241·10-6 kW h 

= 0,0133 KS s 

= 3,704·10-6 KS h 

= 2,3423 cal 

= 2,3423·10-4 kcal 

= 105 p cm 

= 100 kp cm 

= 9,8067·107 erg 

kp/m kilopond per meter – kilopond 

po metru 

= 9,80665 N/m 

1029 

= 9,8067·10 3 dyn/cm 

= 9,8067·10 3 erg/cm 2 

kp m/kg kilopond meter per 

kilogram – kilopondmetar po 

kilogramu 

= 3,2808 ft lbf/lb 

= 4,2161·10-3 Btu 

= 9 806,65 mJ/kg 

= 9,8067·10-3 J/g 

= 9,8067 J/kg 

= 9,8067·10-3 kJ/kg 

= 2,3423·10-3 kcal/kg 

kp m/(kg K) kilopond meter 

per kilogram (and) Kelvin 

– kilopondmetar po kilogramu i 

kelvinu 

= 1,8227 ft lbf/(lb °F) 

= 2,3423·10-3 Btu/(lb °F) 

= 9,8067 J/(kg K) 

= 9,8067·10-3 kJ/(kg K) 

= 2,3423 cal/(kg K) 

= 2,3423·10-3 kcal/(kg K) 

kp m/m3 kilopond meter per cubic 

meter – kilopondmetar po 

kubnom metru 

= 2,632·10-4 Btu/ft3 = 9,8067·10-6 J/cm3 = 9,8067 J/m3 = 9,8067·10-3 kJ/cm3 = 2,3423·10-3 kcal/m3 kp m/s kilopond meter per second 

– kilopondmetar u sekundi 

= 1,3887·103 ozf in/s 

= 232,715 pdl ft/s 

= 7,2330 lbf ft/s 

= 433,98 lbf ft/min 

= 0,0132 hp 

= 33,4617 Btu/h 

= 9,8067 W 

= 9,8067·10-3 kW 

= 0,0133 KS 

= 2,3423·10-3 kcal/s 

= 8,4322 kcal/h 

= 9,8067·107 erg/s 

kp m/s2 kilopond meter second 

squared – kilopondmetar 

sekunda na kvadrat 

= 5,3618·105 ozf in2 = 3,3511·104 lbf in2 = 232,715 lbf ft2 = 105 p cm s2 = 9,8067·104 kp cm2 = 9,8067 kp m2 kp/m2 kilopond per square meter 

– kilopond po četvornom metru 

= 6,5898 pdl/ft2 = 1,4223·10-3 lbf/in2 = 0,2048 lbf/ft2 = 6,35·10-7 tonf/in2 = 9,144·10-5 tonf/ft2 = 3,29·10 -3 inHg 

= 0,0394 inH 2 O 

= 0,0033 ftH 2 0 

= 9,8067 Pa, N/m 2 

= 9,8067·10 -2 mb 

= 9,8067·10 -5 b 

= 10 -6 kp/mm 2 

= 10 -4 kp/cm 2 , at 

= 9,687 10 -5 atm 

= 0,0736 mmHg 

= 1 mmH 2 O 

kp/mm2 kilopond per square 

millimeter – kilopond po 


= 6,5898·106 pdl/ft2 = 1,4223·103 lbf/in2 = 2,0482·105 lbf/ft2 = 0,635 tonf/in2 = 91,436 tonf/ft2 = 2,8959·103 inHg 

= 3,9370·104 inH O 2 

= 3,2808·103 ftH O 2 

= 9,8067·106 Pa, N/m2 = 98,067 b 

= 100 kp/cm2 , at 

= 106 kp/m2 = 96,784 atm 

= 7,3556·104 mmHg 

= 106 mmH O 2 

DODATAK C 

kp s/m2 kilopond second 

per square meter 

– kilopondsekunda po četvornom 

metru 

= 6,5898 pdl s/ft2 = 0,2048 lbf s/ft2 = 5,689·10-5 lbf h/ft2 = 9,8067·103 mN s/m2 = 9,8067 N s/m2 = 9,8067·104 mP 

= 98,067 P 

KS metric horsepower – konjska 

(metrička konjska) snaga 

= 1,0416·105 in ozf/s 

= 1,7454·104 ft pdl/s 

= 542,476 ft lbf/s 


= 0,9863 hp 

= 2,5096·103 Btu/h 

= 735,5 W 

= 0,7355 kW 

= 0,1757 kcal/s 

= 632,415 kcal/h 

= 75 kp m/s 

= 7,355·109 erg/s 

KS h metric horsepower hour 

– konjska (metrička konjska) 

snaga sat 

= 3,7496·108 in ozf 

= 6,2833·107 ft pdl 

= 1,9529·105 ft lbf 

= 0,9863 hp h 

= 2,5096·103 Btu

APPENDIX C 

= 2,6478·10 6 J 

= 2,6478·10 3 kJ 

= 0,7355 kW h 

= 3 600 KS s 

= 2,700·10 5 kp m 

= 632,415 kcal 

KS s metric horsepower second 

– konjska (metrička konjska) 

snaga sekunda 

= 1,0416·105 in ozf 

= 17,4536·103 ft pdl 

= 542,476 ft lbf 

= 2,74·10-4 hp h 

= 0,6971 Btu 

= 735,5 J 

= 0,7355 kJ 

= 2,0431·10-4 kW h 

= 2,7778·10-4 KS h 

= 75 kp m 

= 0,1757 kcal 


= 1 000 W, J/s 

= 1,4161·105 in ozf/s 

= 8,8507·103 in lbf/s 

= 5,3104·105 in lbf/min 

= 2,3730·104 ft pdl/s 

= 737,562 ft lbf/s 

= 44,254·103 ft lbf/min 

= 2,6552·106 ft lbf/h 

= 1,3410 hp 

= 0,9478 Btu/s 

= 56,869 Btu/min 

= 3,4121·103 Btu/h 

= 238,846 cal/s 

= 0,23885 kcal/s 

= 14,3308 kcal/min 

= 859,845 kcal/h 

= 101,944 kp m/s 

= 6,1167·103 kp m/min 

= 367·103 kp m/h 

=1,3597 KS, KS h 

= 10 10 erg/s 

kW h kilowatt hour – kilowattsat, 

kilovatsat 

= 5,0980·108 in ozf 

= 8,543·107 ft pdl 

= 2,6552·106 ft lbf 

= 1,3410 hp h 

= 3,4121·103 Btu 

= 3,6·106 J 

= 3 600 kJ 

= 3,671·107 kp cm 

= 3,671·105 kp m 

= 4,8946·103 KS s 

= 1,3596 KS h 

= 8,5985·105 cal 

= 859,845 kcal 

= 3,6·1013 erg 

kW/(m K) kilowatt per meter (and) 

kelvin – kilowatt (kilovat) po 


= 48,149 Btu/(in h °F) 

1030 

= 577,789 Btu/(ft h °F) 

= 6,9335·10 3 Btu in/(ft 2 h °F) 

= 10 W/(cm K) 

= 1 000 W/(m K) 

= 2,3885 cal/(cm s K) 

= 859,845 kcal/(m h K) 

kW/m2 kilowatt per square meter 

– kilowatt (kilovat) po četvornom 

metru 

= 6,115·10-4 Btu/(in2 s) 

= 8,8055·10-2 Btu/(ft2 s) 

= 317 Btu/(ft2 s) 

= 0,1 W/cm2 = 1 000 W/m2 = 0,0239 cal/(cm2 s) 

= 859,845 kcal/(m2 h) 

l liter, litre, cubic decimeter 

– litra, kubni decimetar 

v. dm3 l atm liter-atmosphere, litreatmosphere 

– litra-atmosfera 

= 14,349·103 in ozf 

= 2,405 103 ft pdl 

= 74,7335 ft lbf 

= 3,774·10-5 kW h 

= 0,09604 Btu 

= 101,325 J 

= 0,10133 kJ 

= 2,815·10-5 kW h 

= 0,1378 KS s 

= 3,827·10-5 KS h 

= 0,0242 kcal 


= 0,5468 fm 

= 39,370 in 

= 4,971 li 

= 3,2808 ft 

= 1,0936 yd 

= 0,1988 rd 

= 0,0497 ch 

= 0,00497 fur 

= 6,214·10-4 mi 

= 5,396·10-4 Uk n mile 

= 1 000 mm 

= 100 cm 

= 10 dm 

= 0,001 km 

m/d meter per day – metar na dan 

= 4,5567·10-4 in/s 

= 0,0273 in/min 

= 1,6404 in/h 

= 39,370 in/d 

= 3,7133·10-5 ft/s 

= 2,2280·10-3 ft/min 

= 0,1337 ft/h 

= 3,2808 ft/d 

= 1,2658·10-5 yd/s 

= 7,5945·10-4 yd/min 

= 0,0456 yd/h 

= 1,0936 yd/d 

= 2,5890·10-5 mi/h 

= 6,2137·10 -4 mi/d 

= 41,667 mm/h 

= 1 000 mm/d 

= 4,1667 cm/h 

= 100 cm/d 

= 0,0417 m/h 

= 4,1667·10 -5 km/h 

= 0,001 km/d 

DODATAK C 

m/h meter per hour – metar na sat 

= 0,0109 in/s 

= 0,6562 in/min 

= 39,370 in/h 

= 944,880 in/d 

= 9,1134·10-4 ft/s 

= 0,0547 ft/min 

= 3,2808 ft/h 

= 78,74 ft/d 

= 3,0378·10-4 yd/s 

= 0,0182 yd/min 

= 1,0936 yd/h 

= 26,247 yd/d 

= 6,2137·10-4 mi/h 

= 0,0149 mi/d 

= 1 000 mm/h 

= 24 000 mm/d 

= 0,0278 cm/s 

= 1,6667 cm/min 

= 100 cm/h 

= 2 400 cm/d 

= 2,7778·10-4 m/s 

= 0,0167 m/min 

= 24 m/d 

= 0,001 km/h 

= 0,0240 km/d 

mHg meter of mercury (at 32 °F) 

– metar živina stupca (pri 0 °F) 

= 39,37 inHg 

= 3,2808 ftHg 

= 1 000 mmHg 

= 100 cmHg 

= 535,25 inH O 2 

= 44,604 ftH O 2 

= 13 596,4 mmH O 2 

= 1 359,64 cmH O 2 

= 13,596 mH O 2 

= 309,392 ozf/in2 = 44 552 ozf/ft2 = 0,4796 ozf/mm2 = 47,956 ozf/cm2 = 479 560 ozf/m2 = 19,337 lbf/in2 = 2 784,5 lbf/ft2 = 0,02997 lbf/mm2 = 2,9973 lbf/cm2 = 29 972,5 lbf/m2 = 0,00967 tonf/in2 = 1,3923 tonf/ft2 = 0,0015 tonf/cm2 = 14,987 tonf/m2 = 8,7711 kp/in2 = 1 263,03 kp/ft2 = 0,0136 kp/mm2 = 1,3596 kp/cm2 = 13 596,4 kp/m2

APPENDIX C 

= 1,3158 atm 

= 1,3333 b 

mH 2 O meter of water (at 60 °F) 

– metar vodenog stupca (pri 15,6 

°C) 

= 39,37 inH 2 O 

= 3,2808 ftH 2 O 

= 1 000 mmH 2 O 

= 100 cmH 2 O 

= 28,957 inHg 

= 2,4131 ftHg 

= 73,551 mmHg 

= 7,3551 cmHg 

= 0,0736 mHg 

= 22,756 ozf/in 2 

= 3 276,85 ozf/ft 2 

= 3,5272 ozf/cm 2 

= 35 272 ozf/m 2 

= 1,4222 lbf/in 2 

= 204,803 lbf/ft 2 

= 0,0022 lbf/mm 2 

= 0,2205 lbf/cm 2 

= 2 204,5 lbf/m 2 

= 7,1113·10 -4 tonf/in 2 

= 0,1024 tonf/ft 2 

= 1,1023·10 -4 tonf/cm 2 

= 1,1023 tonf/m 2 

= 0,6451 kp/in 2 

= 92,897 kp/ft 2 

= 0,001 kp/mm 2 

= 0,10 kp/cm 2 

= 1 000 kp/m 2 

= 0,09678 atm 

= 0,09668 b 

m/min meter per minute – metar u 

minuti 

= 0,6562 in/s 

= 39,370 in/min 

= 2 362,2 in/h 

= 56 692,8 in/d 

= 0,0547 ft/s 

= 3,2808 ft/min 

= 196,85 ft/h 

= 4 724,4 ft/d 

= 0,0182 yd/s 

= 1,0936 yd/min 

= 65,617 yd/h 

= 1 574,8 yd/d 

= 0,0373 mi/h 

= 0,8948 mi/d 

= 1 000 mm/min 

= 1,6667 cm/s 

= 100 cm/min 

= 6 000 cm/h 

= 0,0167 m/s 

= 60 m/h 

= 1 440 m/d 

= 0,001 km/min 

= 0,060 km/h 

= 1,440 km/d 

m/s meter per second – metar u 

sekundi 

1031 

= 39,370 in/s 

= 2 362,2 in/min 

= 1,4173·10 5 in/h 

= 3,2808 ft/s 

= 196,85 ft/min 

= 11 811 ft/h 

= 1,0936 yd/s 

= 65,617 yd/min 

= 3 937 yd/h 

= 6,2137 mi/s 

= 0,0373 mi/min 

= 2,2369 mi/h 

= 53,686 mi/d 

= 1 000 mm/s 

= 100 cm/s 

= 60 m/min 

= 3 600 m/h 

= 86 400 m/d 

= 0,001 km/s 

= 0,060 km/min 

= 3,60 km/h 

= 86,4 km/d 

m/s2 meter per second squared 

– metar u sekundi na kvadrat 

= 39,370 in/s2 = 3,2808 ft/s2 = 1,0936 yd/s2 = 1 000 mm/s2 = 100 cm/s2 m2 square meter – četvorni 

(kvadratni) metar 

= 1 550 in2 = 10,764 ft2 = 1,196 yd2 = 247,105 li2 = 0,0395 rd2 = 0,00247 ch2 = 2,471·10-4 ac 

= 3,831·10-7 mi2 , sec 

= 106 mm2 = 104 cm2 = 10-6 km2 = 0,0001 ha 

m2 /h meter squared per hour 

– metar na kvadrat po satu 

= 0,4306 in2 /s 

= 1 550 in2 /h 

= 0,003 ft2 /s 

= 10,764 ft2 /h 

= 2 777,8 mSt 

= 277,78 mm2 /s, cSt 

= 2,7778 cm2 /s, St 

= 2,778·10-4 m2 /s 

m2 /s meter squared per second 

– metar na kvadrat u sekundi 

= 1 550 in2 /s 

= 5,580·106 in2 /h 

= 10,764 ft2 /s 

= 3,8750·104 ft2 /h 

= 107 mSt 

= 106 mm2 /s, cSt 

= 104 cm2 /s, St 

= 3 600 m2 /h 

DODATAK C 

m3 cubic meter – kubni metar 

= 6,1023·104 in3 = 35,3144 ft3 = 1,3079 yd3 = 2,7051·105 fl dr 

= 3,3814·104 fl oz 

= 1,8162·103 dry pt 

= 2,1134·103 liq pt 

= 908,1 dry qt 

= 1,0567·103 liq qt 

= 219,975 UK gal 

= 227,026 US dry gal 

= 264,178 US gal 

= 122,833 li3 = 27,496 UK bu 

= 28,378 US bu 

= 0,00786 rd3 = 1,2283·10-4 ch3 = 6,29 bbl 

= 106 cm3 , ml 

= 103 dm3 , l 

= 10 hl 

m3 /d cubic meter per day – kubni 

metar na dan 

= 0,7063 in3 /s 

= 42,377 in3 /min 

= 2 542,6 in3 /h 

= 61 023 in3 /d 

= 4,0873·10-4 ft3 /s 

= 0,0245 ft3 /min 

= 1,4714 ft3 /h 

= 35,3144 ft3 /d 

= 1,5138·10-5 yd3 /s 

= 9,0828·10-4 yd3 /min 

= 0,0545 yd3 /h 

= 1,3079 yd3 /d 

= 2,5460·10-3 UK gal/s 


= 9,1656 UK gal/h 

= 219,975 UK gal/d 

= 3,0576·10-3 US gal/s 


= 11,0074 US gal/h 

= 264,178 US gal/d 

= 7,2800·10-5 bbl/s 

= 4,3680·10-3 bbl/min 

= 0,2621 bbl/h 

= 6,29 bbl/d 

= 11,574 cm3 /s, ml/s 

= 694,440 cm3 /min, ml/min 

= 41 666,4 cm3 /h, ml/h 

= 106 cm3 /d, ml/d 

= 0,0116 dm3 /s, l/s 

= 0,6944 dm3 /min, l/min 

= 41,666 dm3 /h, l/h 

= 1 000 dm3 /d, l/d 

= 1,1574·10-5 m3 /s 

= 6,9444·10-4 m3 /min 

= 0,0417 m3 /h 

m3 /h cubic meter per hour – kubni 

metar na sat 

= 16,951 in3 /s 

= 1 017,05 in3 /min 

= 61 023 in3 /h

APPENDIX C 

= 9,8096·10 -3 ft 3 /s 

= 0,5886 ft 3 /min 

= 35,314 ft 3 /h 

= 847,55 ft 3 /d 

= 3,6332 10 -4 yd 3 /s 

= 0,0218 yd 3 /min 

= 1,3079 yd 3 /h 

= 31,391 yd 3 /d 

= 0,0611 UK gal/s 


= 219,975 UK gal/h 

= 5 279,4 UK gal/d 

= 0,0734 US gal/s 


= 264,178 US gal/h 

= 6 340,3 US gal/d 

= 1,7472·10 -3 bbl/s 

= 0,1048 bbl/min 

= 6,29 bbl/h 

= 150,96 bbl/d 

= 277,78 cm 3 /s, ml/s 

= 1,6667·10 4 cm 3 /min, ml/min 

= 10 6 cm 3 /h 

= 24·10 6 cm 3 /d 

= 0,2778 dm 3 /s, l/s 

= 16,667 dm 3 /min, l/min 

= 1 000 dm 3 /h, l/h 

= 24 000 dm 3 /d, l/d 

= 2,7778·10 -4 m 3 /s 

= 0,0167 m 3 /min 

= 24 m 3 /d 

m3 /kg cubic meter per kilogram 

– kubni metar po kilogramu 

= 2,768·104 in3 /lb 

= 16,0185 ft3 /lb 

= 3,5881·104 ft3 /ton 

= 99,7764 UK gal/lb 

= 1 000 cm3 /g 

= 1 000 dm3 /kg, l/kg 

m3 /min cubic meter per minute 

– kubni metar u minuti 

= 1 017,05 in3 /s 

= 61 023 in3 /min 

= 0,5886 ft3 /s 

= 35,314 ft3 /min 

= 2 118,85 ft3 /h 

= 50 852,45 ft3 /d 

= 0,0218 yd3 /s 

= 1,3079 yd3 /min 

= 78,476 yd3 /h 

= 1 883,43 yd3 /d 

= 3,6663 UK gal/s 

= 219,975 UK gal/min 

= 13 198,5 UK gal/h 

= 316 764,6 UK gal/d 

= 4,403 US gal/s 

= 264,178 US gal/min 

= 15 850,7 US gal/h 

= 380 415,8 US gal/d 

= 0,1048 bbl/s 

= 6,29 bbl/min 

= 377,4 bbl/h 

= 9 057,5 bbl/d 

= 1,6667·104 cm3 /s, ml/s 

1032 

= 10 6 cm 3 /min, ml/min 

= 16,667 dm 3 /s, l/s 

= 10 3 dm 3 /min, l/min 

= 0,0167 m 3 /s 

= 60 m 3 /h 

= 1 440 m 3 /d 

m3 /s cubic meter per second – kubni 

metar u sekundi 

= 61 023 in3 /s 

= 35,314 ft3 /s 

= 1,3079 yd3 /s 

= 219,975 UK gal/s 

= 1,3198·104 UK gal/min 

= 7,9191·105 UK gal/h 

= 264,178 US gal/s 

= 1,5851·104 US gal/min 

= 9,5104·105 US gal/h 

= 6,29 bbl/s 

= 377,4 bbl/min 

= 22 643,8 bbl/h 

= 543 451 bbl/d 

= 106 cm3 /s, ml/s 

= 103 dm3 /s, l/s 

= 60 m3 /min 

= 3 600 m3 /h 

= 86 400 m3 /d 

mb millibar - milibar 

= 67,197 pdl/ft2 = 0,0145 lbf/in2 = 2,0885 lbf/ft2 = 6,475·10-6 tonf/in2 = 9,324·10-4 tonf/ft2 = 0,0295 inHg 

= 0,4015 inH O 2 

= 0,0335 ftH O 2 

= 10-3 b 

= 100 Pa, N/m2 = 1,0197·10-5 kp/mm2 = 1,0197·10-3 kp/cm2 = 10,197 kp/m2 = 1,0197·10-3 at 

= 9,8692·10-4 atm 

= 1 000 dyn/cm 

= 0,7501 mmHg 

= 10,197 mmH O 2 

mg milligram(me) - miligram 

= 5,6438·104 dr avdp 

= 0,0154 gr 

= 3,5274·10-5 oz avdp 

= 2,2046·10-6 lb 

= 0,001 g 

= 0,0001 dag 

= 10-6 kg 

mg/cm2 milligram per square 

centimeter – miligram po 


= 0,0328 oz/ft2 = 0,2949 oz/yd2 = 89,218 lb/ac 

= 10 g/m2 = 0,01 kg/m2 = 100 kg/ha 

DODATAK C 

mg/dm3 milligram per cubic 

decimeter (liter, litre) 

– miligram po kubnom decimetru 

(litri) 

v. mg/l 

mg/l milligram per liter (litre, cubic 

decimeter) – miligram po litri 


= 1,604·10-4 oz/UK gal 

= 1,335·10-4 oz/US gal 

= 0,0702 gr/UK gal 

= 0,0584 gr/US gal 

= 43,7 gr/100 ft2 = 1 mg/dm3 = 0,001 g/dm3 , g/l 

= 1 g/m3 = 1 ppm 

MJ/kg megajoule per kilogram 

– megajoule (megadžul) po 

kilogramu 

= 429,923 Btu/lb 

= 3,3455·105 ft lbf/lb 

= 106 J/kg 

= 103 kJ/kg 

= 0,001 GJ/kg 

= 238,85 kcal/kg 

= 1,0197·105 kp m/kg 

mJ/kg millijoule per kilogram 

– milijoule (milidžul) po kilogramu 

= 4,2992·10-7 Btu/lb 

= 3,346·10-4 ft lbf/lb 

= 10-3 J/kg 

= 10-6 kJ/kg 

= 2,3885 kcal/kg 

= 1,0197·10-4 kp m/kg 

ml milliliter, millilitre, cubic 

centimeter – mililitar, kubni 

centimetar 

v. cm3 mm millimeter, millimetre - 

milimetar 

= 0,0394 in 

= 0,00328 ft 

= 0,00109 yd 

= 0,00497 li 

= 1,9884·10-4 rd 

= 4,971·10-5 ch 

= 4,971·10-6 fur 

= 0,1 cm 

= 0,01 dm 

= 0,001 m 

= 0,000001 km 

mmHg millimeter of mercury (at 32 

ºF) – milimetar živina stupca (pri 

0 °C) 

= 89,589 pdl/ft2 = 0,0193 lbf/in2 = 2,7845 lbf/ft2 = 8,6325·10-6 tonf/in2 = 0,00124 tonf/ft2 = 0,0394 inHg

APPENDIX C 

= 0,5352 inH 2 O 

= 0,0446 ftH 2 O 

= 133,322 Pa, N/m 2 

= 1,3332 mb 

= 1,3332·10 -3 b 

= 13,595·10 -6 kp/mm 2 

= 1,3595·10 -3 kp/cm 2 , at 

= 13,595 kp/m 2 

= 1,3158·10 -3 atm 

= 13,595 mmH 2 O 

mmH O millimeter of water (at 60 

2 

°F) – milimetar vodenog stupca 

(pri 15,6 °C) 

= 6,5898 pdl/ft2 = 0,00142 lbf/in2 = 0,2048 lbf/ft2 = 6,3497·10-7 tonf/in2 = 9,1436·10-5 tonf/ft2 = 0,00329 inHg 

= 0,0394 inH O 2 

= 0,00328 ftH O 2 

= 9,8067 Pa, N/m2 = 0,0981 mb 

= 9,8067·10-5 b 

= 10-6 kp/mm2 = 10-4 kp/cm2 , at 

= 1 kp/m2 = 9,6784·10-5 atm 

= 0,07355 mmHg 

mm/s millimeter per second 

– milimetar u sekundi 

= 0,0394 in/s 

= 2,3622 in/min 

= 0,00328 ft/s 

= 0,19685 ft/min 

= 0,00109 yd/s 

= 0,0656 yd/min 

= 3,9370 yd/h 

= 6,2137·10-7 mi/s 

= 0,00224 mi/h 

= 0,00194 kn 

= 0,1 cm/s 

= 0,001 m/s 

= 0,06 m/min 

= 3,6 m/h 

= 10-6 km/s 

= 0,0036 km/h 

mm/s2 millimeter per second squared 

– milimetar u sekundi na kvadrat 

= 3,2808·10-3 ft/s2 = 1,0936·10-3 yd/s2 = 0,1 cm/s2 = 0,001 m/s2 mm2 square millimeter – četvorni 

(kvadratni) milimetar 

= 0,00155 in2 = 1,076·10-5 ft2 = 1,196·10-6 yd2 = 2,471·10-4 li2 = 0,01 cm2 = 0,0001 dm2 = 10-6 m2 1033 

mm2 /s millimeter squared per second 

– milimetar na kvadrat u sekundi 

v. cSt 

mm3 cubic millimeter – kubni 

milimetar 

= 6,1024·10-5 in3 = 3,5315·10-8 ft3 = 1,308·10-9 yd3 = 10-3 cm3 , ml 

= 10-6 dm3 , l 

= 10-9 m3 mN s/m2 millinewton second per 

square meter – milinewton 

(milinjutn) sekunda po četvornom 

metru 

= 6,7197·10-4 pdl s/ft2 = 2,0885·10-5 lbf s/ft2 = 5,8015·10-9 lbf h/ft2 = 103 N s/m2 , Pa s 

= 10 mP 

= 0,01 P 


= 6,7197·10-5 pdl s/ft2 = 2,0885·10-6 lbf s/ft2 = 5,8015·10-10 lbf h/ft2 = 10-4 N s/m2 , Pa s 

= 0,1 mN s/m2 = 0,001 P 

= 1,0197·10-5 kp s/m2 mSt millistoke(s) – milistok, 

milistokes 

= 1,550·10-4 in2 /s 

= 0,5580 in2 /h 

= 10,764·10-7 ft2 /s 

= 3,875·10-3 ft2 /h 

= 0,1 mm2 /s, cSt 

= 10-3 cm2 /s, St 

= 10-7 m2 /s 

= 3 600·10-7 m2 /h 

N newton – newton, njutn 

= 7,2330 pdl 

= 3,5969 ozf 

= 0,2248 lbf 

= 1,0036·10-4 tonf 

= 103 kN 

= 106 MN 

= 101 971,6 p 

= 0,101972 kp 

= 100 000 dyn 

N m newton meter – newtonmetar, 

njutnmetar 

= 23,7304 pdl ft 

= 141,612 ozf in 

= 8,8508 lbf in 

= 0,7376 lbf ft 

= 3,293·10-4 tonf ft 

= 100 N cm 

= 0,001 kN m 

= 10,1972 kp cm 

= 0,10197 kp m, t m 

DODATAK C 

N/m2 newton per square meter 

– newton (njutn) po četvornom 

metru 

= 0,672 pdl/ft2 = 1,45·10-4 lbf/in2 = 0,0209 lbf/ft2 = 6,475·10-8 tonf/in2 = 9,324·10-6 tonf/ft2 = 2,953·10-4 inHg 

= 4,015·10-3 inH O 2 

= 3,346·10-4 ftH O 2 

= 1 Pa 

= 10-6 N/mm2 = 10-4 N/cm2 = 10-5 b 

= 0,01 mb 

= 1,0197·10-7 kp/mm2 = 1,02·10-5 kp/cm2 , at 

= 0,10197 kp/m2 = 9,8692·10-6 atm 

= 7,501·10-3 mmHg 

= 0,10197 mmH O 2 

N s/m2 newton second per square 

meter – newtonsekunda 

(njutnsekunda) po četvornom 

metru 

= 0,672 pdl s/ft2 = 0,0209 lbf s/ft2 = 5,8015·10-6 lbf h/ft2 = 103 mN s/m2 = 0,10197 kp s/m2 = 10 P 

= 104 mP 

P poise – poise, poaz 

= 0,0672 pdl s/ft2 = 2,0885 lbf s/ft2 = 5,8015·10-7 lbf h/ft2 = 1 000 mP 

= 100 cP 

= 100 mN s/m2 = 0,1 N s/m2 = 0,0102 kp s/m2 p pond, gram(me)-force, 

gram(me)-weight – pond, 

gram-sila 

= 0,0709 pdl 

= 0,0353 ozf 

= 2,2046·10-3 lbf 

= 9,8421·10-7 tonf 

= 0,001 kp 

= 9,8067·10-3 N 

= 980,665 dyn 


= 0,672 pdl/ft2 = 1,45·10-4 lbf/in2 = 0,0209 lbf/ft2 = 6,475·10-8 tonf/in2 = 9,324·10-6 fonf/ft2 = 2,953·10-4 inHg 

= 4,015·10-3 inH O 2 

= 3,346·10-4 ftH O 2 

= 10-6 N/mm2

APPENDIX C 

= 10 -4 N/cm 2 

= 1 N/m 2 

= 0,01 mb 

= 10 -5 b 

= 1,0197·10 -7 kp/mm 2 

= 1,0197·10 -5 kp/cm 2 , at 

= 0,10197 kp/m 2 

= 9,8692·10 -6 atm 

= 0,0075 mmHg 

= 0,102 mmH 2 O 

= 7,5·10 -4 cmHg 

= 0,0102 cmH 2 O 

Pa s pascal second – pascalsekunda, 

paskalsekunda 

v. N s/m2 St stoke, stokes – stok, stokes 

= 0,1550 in2 /s 

= 558 in2 /h 

= 1,076·10-3 ft2 /s 

= 3,8750 ft2 /h 

= 1 000 mSt 

= 100 cSt 

= 100 mm2 /s 

= 1 cm2 /s 

= 0,0001 m2 /s 

= 0,3600 m2 /h 

t ton, metric ton, tonne – tona, 

metrička tona 

= 2 204,62 lb 

= 68,5218 slug 

= 19,6841 cwt 

= 0,9842 ln tn 

= 1,1023 sh tn 

= 106 g 

= 105 dag 

= 1 000 kg 

t/h ton (metric ton) per hour 

– tona (metrička tona) na sat 

= 0,6124 lb/s 

= 2 204,62 lb/h 

= 0,9842 ton/h 

= 277,778 g/s 

= 0,2778 kg/s 

= 1 000 kg/h 

t/m ton (metric ton) per meter 

– tona (metrička tona) po metru 

= 55,9974 lb/in 

= 671,969 lb/ft 

= 2 015,9 lb/yd 

= 899,96 ton/1000 yd 

= 1 583,93 ton/mi 

= 1 000 kg/m 

= 1 000 t/km 

1034 

t/m2 ton (metric ton) per square 

meter – tona (metrička tona) po 


= 3,2771·103 oz/ft2 = 2,9494·104 oz/yd2 = 2,0482·105 lb/1000 ft2 = 8,9218·106 lb/ac 

= 2,5491·106 ton/mi2 = 100 g/cm2 = 106 g/m2 = 1 000 kg/m2 t/km ton (metric ton) per kilometer 

– tona (metrička tona) po 

kilometru 

= 0,056 lb/in 

= 0,672 lb/ft 

= 2,016 lb/yd 

= 0,9 ton/1000 yd 

= 1,584 ton/mi 

= 1 000 g/m 

= 1 kg/m 

= 1000 kg/km 

= 0,001 t/m 

W watt – watt, vat 

= 141,612 in ozf/s 

= 8,8507 in lbf/s 

= 531,043 in lbf/min 

= 3,1863·104 in lbf/h 

= 23,7304 ft pdl/s 

= 0,7376 ft lbf/s 

= 44,2536 ft lbf/min 

= 2,6552·103 ft lbf/h 

= 0,00134 hp 

= 9,4782·10-4 Btu/s 

= 0,0569 Btu/min 

= 3,4121 Btu/h 

= 0,001 kW 

= 1 J/s 

= 60 J/min 

= 3 600 J/h 

= 0,1019 kp m/s 

= 6,1167 kp m/min 

= 367,1 kp m/h 

= 0,00136 KS 

= 0,00136 KS h 

= 0,2389 cal/s 

= 0,239·10-4 kcal/s 

= 0,0143 kcal/min 

= 0,8598 kcal/h 

W/(cm K) watt per centimeter (and) 

kelvin – watt (vat) po centimetru 

i kelvinu 

= 4,8149 Btu/(in h °F) 

= 57,779 Btu/(ft h °F) 

= 693,347 Btu in/(ft2 h °F) 

= 100 W/(m K) 

= 0,1 kW/(m K) 

= 0,2389 cal/(cm s K) 

= 85,985 kcal/(m h K) 

DODATAK C 

W/cm2 watt per square centimeter 

– watt (vat) po četvornom 

centimetru 

= 6,115·10-3 Btu/(in2 s) 

= 0,8806 Btu/(ft2 s) 

= 3,17·103 Btu/(ft2 h) 

= 104 W/m2 = 10 kW/m2 = 0,2389 cal/(cm2 s) 

= 8,5985·103 kcal/(m2 h) 

W/(cm2 K) watt per square 

centimeter (and) kelvin – watt 

(vat) po četvornom centimetru i 

kelvinu 

= 12,2298 Btu/(h in2 °F) 

= 1,7611·103 Btu/(h ft2 °F) 

= 10 000 W/(m2 K) 

= 2,3885 kcal/(s m2 K) 

= 8,5985 kcal/(h m2 K) 

W/(m K) watt per meter (and) 

kelvin – watt (vat) po metru i 

kelvinu 

= 0,0482 Btu/(in h °F) 

= 0,5778 Btu/(ft h °F) 

= 6,9335 Btu in/(ft2 h °F) 

= 0,01 W/(cm K) 

= 0,001 kW/(m K) 

= 2,3885·10-3 cal/(cm s K) 

= 0,8599 kcal/(m h K) 

W/m2 watt per square meter – watt 

(vat) po četvornom metru 

= 6,1149 Btu/(in2 s) 

= 8,8055·10-5 Btu/(ft2 s) 

= 0,317 Btu/(ft2 h) 

= 0,0001 W/cm2 = 0,001 kW/m2 = 2,3885·10-5 cal/(cm2 s) 

= 0,8599 kcal/(m2 h) 

W/(m2 K) watt per square meter 

(and) kelvin – watt (vat) po 

četvornom metru i kelvinu 

= 1,223·10-3 Btu/(h in2 °F) 

= 0,1761 Btu/(h ft2 °F) 

= 0,0001 W/(cm2 K) 

= 2,388·10-4 kcal/(s m2 K) 

= 0,8599 kcal/(h m2 K) 

W s watt second – wattsekunda, 

vatsekunda 

v. J

English terminology – englesko nazivlje: 

References 

Literatura 

Arnould M. et al.: Les termes pétroliers. Dictionnaire anglais-français. Bordas, Paris, 1981. 

Bradley H.B.: Petroleum Engineering Handbook. SPE, Richardson, 1987. 

Brantly J.E.: History of Oil Well Drilling. Gulf Publishing Co., Houston, TX, 1971. 

Bujas Ž.: Veliki englesko-hrvatski rječnik (drugo izdanje). Nakladni zavod Globus, Zagreb, 2001. 

Bourgoyne A.T. et al.: Applied Drilling Engineering. SPE, Richardson, 1986. 

Collocott T. C.: Dictionary of Science and Technology. W&R Chambers Ltd., Edinburgh, 1971. 

*** Dictionary of the Gas Industry. International Gas Union (2nd edition). Vulkan-Verlag, Essen, 1985. 

Drvodelić M.: Englesko-hrvatski rječnik (sedmo izdanje). Školska knjiga, Zagreb, 1996. 

Filipović R. et al.: Englesko-hrvatski rječnik (25. izdanje). Školska knjiga, Zagreb, 2004. 

Gatlin C.: Petroleum Engineering, Drilling and Well Completion. Prentice-Hall Inc., Englewood Cliff s, N.J. 1960. 

Gusev B. V. et al.: Anglo-russkij slovar’ po prikladnoj geofi zike. Russkij jazyk, Moskva, 1982. 

Hyne N. J.: Dictionary of Petroleum Exploration, Drilling and Production. PennWell Publishing Company, Tulsa, 1991. 

Izraileva E. J.: Anglo-russkij slovar’ po neftepromyslovomu delu. Gostoptehizdat, Moskva, 1963. 

Langenkamp R. D.: The Illustrated Petroleum Reference Dictionary (4th Edition). PennWell Publishing Company, 

Tulsa, 1994. 

Lapedes D. N. et al.: McGraw-Hill Dictionary of Scientifi c and Technical Terms. McGraw-Hill, Inc., New York, 1974. 

Moureau M., Brace G.: Dictionnaire du forage et des puits/Dictionary of Drilling and Boreholes. Editions Technip, 

Paris, 1990. 

Moureau M., Brace G.: Comprehensive Dictionary of Petroleum Science and Technology/Dictionnaire des sciences 

et techniques du pétrole. Editions Technip, Paris, 1993. 

Moureau M., Rouge J.: Dictionnaire technique des termes utilisés dans l’industrie du pétrole. Editions Technip, Paris, 

1963. 

Sheriff R. E.: Encyclopedic Dictionary of Exploration Geophysics (Third Edition). Society of Exploration Geophysicists, 

Tulsa, 1994. 

Stellbrink H.- J. et al.: Dictionary of the Gas Industry (2nd Edition). International Gas Union, Vulkan-Verlag, Essen, 

1982. 

Stevens P.: Oil and Gas Dictionary. The Macmillan Press Ltd., London, 1988. 

Stoljarov D. E. et al.: Russko-anglijskij neftepromyslovyj slovar’. Russkij jazyk, Moskva, 1982. 

Timofeev P. P. et al.: Anglo-russkij geologičeskij slovar’. Russkij jazyk, Moskva, 1988. 

Tver D. F., Berry R. W.: The Petroleum Dictionary. Van Nostrand Reinhold Company, New York, 1980. 

Whitehead H.: An A-Z of Off shore Oil&Gas (2nd Edition). Gulf Publishing Company, Houston, 1984. 

Croatian terminology – hrvatsko nazivlje: 

1036 

Anić V.: Veliki rječnik hrvaskoga jezika. Novi Liber, Zagreb, 2004. 

Barić G.: Naftna geokemija. INA-Industrija nafte d. d., Zagreb, 2006. 

Bauk A.: Podzemno skladištenje plina. INA-Naftaplin, Zagreb, 2003. 

Bermanec V.: Sistematska mineralogija – mineralogija nesilikata. Targa, Zagreb, 1999. 

Brezinšćak M.: Mjerenje i računanje u tehnici i znanosti. Tehnička knjiga, Zagreb, 1971.

1037 

Borzatti J. i dr.: Doprinos metodici zacjevljenja bušotina. INA-Naftaplin, Zagreb, 1989. 

Brnić Z.: Priručnik o isplaci. INA-Naftaplin, Zagreb, 1989. 

Bujas Ž.: Veliki hrvatsko-engleski rječnik (drugo izdanje). Nakladni zavod Globus, Zagreb, 2001. 

Dekanić I., Kolundžić S., Karasalihović D.: Stoljeće nafte. Naklada Zadro, Zagreb, 2002. 

Drvodelić M.: Hrvatsko-engleski rječnik (šesto izdanje). Školska knjiga, Zagreb, 1989. 

Frick T.: Priručnik o iskorištavanju naftnih nalazišta (prijevod i obrada: S. Lazić). Nafta, Zagreb, 1984-1986. 

Herak M.: Geologija, struktura, dinamika i razvoj Zemlje. Školska knjiga, Zagreb, 1990. 

Ibrahimpašić I.: Doprinos metodici proračunavanja primarnih cementiranja u sprečavanju iznenadnih izbacivanja 

naftnih i plinskih bušotina. RGN fakultet, Zagreb, 1967. 

Jüttner I.: Uvod u naftno rudarstvo. RGN fakultet, Zagreb, 2005. 

Kavedžija B., Gaurina-Međimurec N., Krištafor Z.: Izrada bušotina. RGN fakultet, Zagreb, 1990. 

Kochansky-Devidé V.: Paleozoologija. Školska knjiga, Zagreb, 1964. 

Lazić S.: Pridobivanje nafte i plina. PU Nafta, Zagreb, 1963. 

Lazić S.: Englesko-hrvatski naftni rječnik. Nafta, Zagreb, 1976. 

Marić L.: Petrografi ja. Školska knjiga, Zagreb, 1951. 

Marić L.: Sistematska petrografi ja. Školska knjiga, Zagreb, 1951. 

Matanović D.: Cijevne alatke pri opremanju i održavanju bušotina. RGN fakultet, Zagreb, 1999. 

Perić M.: Francusko-hrvatski ili srpski geološko-naftnotehnički rječnik. INA-Naftaplin, Zagreb, 1989. 

Pintar E.: Vođenje procesa u proizvodnji nafte i plina. INA-Naftaplin, Zagreb, 2003. 

*** Prirodni plin (skupina autora). INA-Naftaplin, Zagreb, 1989. 

*** Priručnik za duboko bušenje (skupina autora). INA-Naftaplin, Zagreb, 1972-73. 

Ražnjević K.: Fizikalne veličine i mjerne jedinice Međunarodnog sustava (SI). Nakladni zavod Znanje, Zagreb, 1985. 

Sečen J.: Pridobivanje nafte eruptivnim načinom. Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu, 1977. 

Sečen J.: Istiskivanje nafte tekućinama podatljivim miješanju. INA-Naftaplin, Zagreb, 1987. 

Sečen J.: Razrada ležišta ugljikovodika. INA-Naftaplin, Zagreb, 2002. 

Sečen J.: Metoda povećanja iscrpka nafte. Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu, 2006. 

Slovenec D., Bermanec V.: Sistematska mineralogija – mineralogija silikata. Denona, Zagreb, 2003. 

Smith C.R.: Tehnologija sekundarnih metoda pridobivanja nafte (prijevod i obrada: N. Preljubović-Ćurin). INA- 

Naftaplin, Zagreb, 1993. 

Steiner I.: Polimeri u isplakama. RGN fakultet, Zagreb, 1973. 

Steiner I., Boškov Steiner Z.: Tehnologija vodoravnog bušenja. Barbat, Zagreb, 1994. 

Šiščenko R.I., Esman B.I.: Hidraulika u praksi bušenja (prijevod: S. Lazić). Nafta, Zagreb, 1982. 

Tajder M., Herak M.: Petrografi ja i geologija. Školska knjiga, Zagreb, 1966. 

Tajder M., Herak M.: Petrologija i geologija. Školska knjiga, Zagreb, 1972. 

Tehnička enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb. Članci: Bušenje na veliku dubinu (sv. 2/1966, 

str. 552-563); Geofi zika (sv. 6/1979, str. 75-101); Geokemija (sv. 6/1979, str. 104-108); Geologija (sv. 6/1979, str. 108-120); 

Hidrologija (sv. 6/1979, str. 396-416); Kristalografi ja (sv. 7/1980, str. 370-380); Kromatografi ja (sv. 7/1980, str. 387-395); 

Metrologija, zakonska (sv. 8/1982, str. 496-525); Mineralogija (sv. 8/1982, str. 568-574); Nafta (sv. 9/1984, str. 190-247); 

Oceanografi ja (sv. 9/1984, str. 569-588); Paleontologija (sv. 10/1986, str. 123-127); Petrologija (sv. 10/1986, str. 253-263); 

Prirodni plin (sv. 11/1988, str. 158-175); Rudarska podmorska bušenja (sv. 11/1988, str. 561-587). 

Tišljar J.: Sedimentne stijene. Školska knjiga, Zagreb, 1994. 

Tišljar J.: Sedimentologija karbonata i evaporita. Institut za geološka istraživanja, Zagreb, 2001. 

Tišljar J.: Sedimentologija klastičnih i silicijskih taložina. Institut za geološka istraživanja, Zagreb, 2004. 

Tućan F.: Opća mineralogija. Školska knjiga, Zagreb, 1951. 

Tućan F.: Specijalna mineralogija. Školska knjiga, Zagreb, 1957. 

Vučković J.: Priprema sirove nafte i prirodnog plina za transport. Nafta, Zagreb, 1968. 

Vučković J.: Transport nafte i plina cjevovodima. INA-Naftaplin, Zagreb, 1971. 

Zelenika M.: Tehnologija izrade bušotina. Geotehnički fakultet, Varaždin, 1995. 

Zelić M.: Tehnologija pridobivanja nafte i plina eruptiranjem i gasliftom. INA-Naftaplin, Zagreb, 1977. 

Zelić M.: Priručnik za plinski lift (prijevod i obrada priručnika Gas Lift Manual, Teledyne Merla 1977.). INA-Naftaplin, 

Zagreb, 1986. 

Zelić M.: Tehnologija sabiranja i pripreme nafte i plina za transport. INA-Naftaplin, Zagreb, 1987. 

Zelić M.: Tehnologija transporta nafte i plina magistralnim cjevovodima. INA-Naftaplin, Zagreb, 2002. 

Zelić M., Čikeš M.: Tehnologija proizvodnje nafte dubinskim crpkama. INA Industrija nafte d.d., Zagreb, 2006. 

Žgaljić J.: Pet stoljeća hrvatske nafte. Glosa d.o.o., Rijeka, 2003.

1038 

O autoru 

Rođen je 1939. g. u Gnjilanima (Kosovo). Cijelo školovanje – osnovnu školu, gimnaziju i naftni 

smjer Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta – završio je u Zagrebu. Početkom 1968.g. zaposlio se u 

INA – Naftaplinu, tadašnjem Pogonu proizvodnje nafte i plina. Nakon obavljenog pripravničkog staža i 

kratkog radnog razdoblja na naftnom polju „Šandrovac“ došao je u Službu proizvodnje, današnji Sektor 

za razradu ležišta, u kojem je neprekidno radio do umirovljenja (koncem 2004. g). 

Tijekom radnog vijeka obavljao je praktično sve poslove projektiranja tehnoloških procesa razrade 

naftnih i plinskih ležišta – primarne i sekundarne razrade (zavodnjavanja naftnih ležišta) te proizvodnje 

nafte metodama povećanja iscrpka (EOR-metodama, osobito istiskivanjem nafte iz ležišta 

ugljik-dioksidom) – i regulacije režima iskorištavanja ležišta. Sudjelovao je u izradi brojnih elaborata o 

rezervama ugljikovodika, raznih studija i analiza, planova proizvodnje nafte i plina, programa rudarskih 

radova, ispitivanja i mjerenja. Objavio je dvadesetak radova (samostalno i s drugim autorima) u stručnim 

časopisima i za razne simpozije u Hrvatskoj. Zadnjih godina radnog vijeka bio je uključen u poslove 

uvođenja sustava kvalitete po normi ISO-9001 i normizacije u Naftaplinu i Sektoru za razradu. 

Tijekom gotovo ukupnog radnog vijeka bavio se, motiviran vlastitom sklonošću i željom, izučavanjem 

višejezične stručne terminologije iz područja istraživanja ugljikovodika, razrade njihovih 

ležišta i proizvodnje nafte i prirodnog plina (hrvatske, engleske, ruske, francuske) i stvaranjem fonda 

i baze nazivlja. Kao rezultat tog rada i zahvaljujući razumijevanju i podršci menadžera Naftaplina i 

Sektora razrade nastali su i bili objavljeni dvojezični Francusko-hrvatski geološko-naftnotehnički rječnik 

(1989. g.), koji je korisno poslužio stručnjacima nakon otkrića nafte na odobalnim koncesijama 

u Angoli u kontaktima s francuskim stručnjacima budući da je operator koncesija tada bilo francusko 

poduzeće Elf Aquitain, zatim Mala englesko-hrvatska enciklopedija tehnologije razrade ležišta i 

proizvodnje nafte i plina (znanstveno-stručno glasilo Hrvatske udruge naftnih inženjera i geologa, 

„Naftaplin“, br. 2/2002), te Hrvatsko-engleski geološko-naftni rječnik („Naftaplin“, br.2/2005 i 1/2006) i 

ovaj enciklopedijski rječnik.

1039 

Sadržaj 

Kapitalno djelo naftne enciklopedistike .........................................................................................................................5 

Rječnik je plod znanja, iskustva i bogate naftaške tradicije na hrvatskom tlu ..................................................6 

O rječniku i kako se njime služiti ........................................................................................................................................8 

Englesko hrvatski Enciklopedijski rječnik Istraživanja i proizvodnje nafte i plina .........................................11 

Appendix A - Dodatak A ...................................................................................................................................................996 

Appendix B - Dodatak B .................................................................................................................................................1006 

Appendix C - Dodatak C .................................................................................................................................................1020 

References - Literatura ....................................................................................................................................................1036 

O autoru ...............................................................................................................................................................................1038

Izdavač 

INA Industrija nafte d.d. 

Sektor korporativnih komunikacija 

Za izdavača 

Tomislav Štengl 

Izdavački odbor 

Dr. sc. Tomislav Dragičević (predsjednik) 

Vladislav Brkić, dipl. ing. 

Drago Bulat, dipl. oec. 

mr. sc. Niko Dalić 

Prof. dr. sc. Goran Durn 

Josip Križ, dipl. ing. 

Stefanija Novak-Zoroe, dipl. politolog 

Marijan Martinčić, dipl. ing. 

Božo Omrčen dipl. ing. 

Šimo Šimić, dipl. ing. 

Damir Škugor, dipl. ing. 

Mladen Šourek, dipl. ing. 

mr. sc. Mario Weisser 

prof. dr. sc. Mirko Zelić 

Glavni i odgovorni urednik 

Akademik Mirko Zelić 

Urednik 

Mr. sc. Mijo Ivurek 

Tehnički urednik 

Dalibor Mudrić, dipl. ing. 

Lektor 

Ismet Ibrahimpašić, prof. 

Recenzenti 

Prof. dr. sc. Ivo Steiner 

Prof. dr. sc. Zdenko Krištafor 

Prof. dr. sc. Marija Bratanić 

Dragutin Domitrović, dipl. ing. 

Marijan Krpan, dipl. ing. 

Grafičko uredništvo i priprema za tisak 

Miljenko Marohnić 

dizajn i prijelom: Dean Roksandić, Natalija Janko, 

art. direktor: Stipe Brčić, prof. 

Norma International d.o.o. Zagreb 

Tisak 

Grafocolor d.o.o. Zagreb 

Zagreb, Hrvatska 2007.

Englesko hrvatski enciklopedijski rjeÄnik istraÅ¾ivanja i ... - Ina

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?

Englesko hrvatski enciklopedijski rjeÄnik istraÅ¾ivanja i ... - Ina