16.12.2012 Views

Jadranka Vujčić - Određjivanje površinske napetosti - "Split 3" Split

Jadranka Vujčić - Određjivanje površinske napetosti - "Split 3" Split

Jadranka Vujčić - Određjivanje površinske napetosti - "Split 3" Split

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

Učenici:<br />

Luka Luketin (8 razr.)<br />

Zvonimir Boban (7 razr.)<br />

OŠ “Dobri“<br />

Kliška 25<br />

21000 <strong>Split</strong><br />

Mentor:<br />

<strong>Jadranka</strong> <strong>Vujčić</strong>


1. Uvod<br />

�Zašto neki insekti uspijevaju klizati na vodi umjesto da potonu?<br />

�Zašto šivaća igla ili lagani metalni novčić ostanu na površini vode?<br />

�Zašto možemo praviti mjehure sa sapunicom, a ne s vodom iz slavine?<br />

�Zašto se voda penje u tankoj cijevi?<br />

2


�Površina tvari ima posebna svojstva. Ta svojstva dopuštaju<br />

ove neobične fenomene koje smo spomenuli.<br />

�Ne samo to, površina je također mjesto dodira različitih<br />

tvari.<br />

�Svojstva površine su tako posebna i važna da postoji i<br />

grana znanosti, FIZIKA POVRŠINA, posvećena<br />

proučavanju fenomena površine.<br />

3


2. Teorija<br />

�Slobodna se površina vode a isto tako i mnogih drugih<br />

tekućina, ponaša kao da se na njoj nalazi napeta elastična<br />

opna, koja sprečava da teška tijela potonu.<br />

�Na molekulu u tekućini djeluju privlačne sile susjednih<br />

molekula. One djeluju sa svih strana pa je rezultantna sila<br />

na dotičnu molekulu jednaka nuli.<br />

�Na molekulu na površini tekućine djeluju samo privlačne<br />

sile molekula u tekućini.<br />

4


Objašnjenje te pojave daje ova shema privlačnih sila među<br />

molekulama:<br />

Sila na molekulu na površini tekućine:<br />

1. Komponente paralelne s površinom tekućine se poništavaju<br />

2. Komponente okomite na površinu tekućine imaju rezultantu prema<br />

unutrašnjosti tekućine<br />

5


DEFINICIJA:<br />

Napetost površine odnosno koeficijent <strong>površinske</strong> <strong>napetosti</strong><br />

γ definiramo kao silu F koja djeluje okomito na rub<br />

tekućine duljine l, tangencijalno površini tekućine.<br />

γ<br />

=<br />

F<br />

l<br />

6


Kapilarnost<br />

Rast ili spuštanje razine tekućine u tankoj cijevi zove se<br />

kapilarnost.<br />

�Tanke cijevi s unutrašnjim promjerom manjim od 4 mm,<br />

zovemo kapilarnim cijevima.<br />

� Uronimo li tanku cijev u vodu tekućina će se podići. Tu<br />

pojavu zovemo kapilarna elevacija.<br />

� Uronimo li je u živu, tekućina će se spustiti pa kažemo da<br />

se radi o kapilarnoj depresiji.<br />

7


Kapilarna elevacija<br />

�Napetost površine određuje se promatranjem podizanja<br />

tekućine u kapilari.<br />

�Razina tekućine u kapilari razlikovat će se od razine izvan<br />

kapilare.<br />

�Visina stupca tekućine ovisi o:<br />

• <strong>napetosti</strong> površine tekućine<br />

• graničnom kutu između tekućine i stjenke<br />

• radijusu kapilarne cjevčice<br />

• gustoći tekućine<br />

• ubrzanju sile teže<br />

8


�Površinska napetost drži težinu stupca tekućine u kapilari<br />

�Sila koja drži težinu stupca dana je izrazom:<br />

F = γ ⋅<br />

l<br />

9


�Izjednačavanje težine tekućine u kapilari i sile nastale<br />

zbog <strong>površinske</strong> <strong>napetosti</strong>:<br />

F<br />

γ ⋅ l<br />

=<br />

=<br />

γ ⋅ 2rπ<br />

=<br />

G<br />

m<br />

g<br />

ρ ⋅V<br />

γ ⋅ 2rπ<br />

= ρ ⋅ r<br />

⋅<br />

2<br />

⋅<br />

g<br />

π ⋅<br />

h<br />

⋅<br />

g<br />

10


�Formula <strong>površinske</strong> <strong>napetosti</strong>:<br />

�Ne smijemo potpuno zanemariti kut između tekućine i<br />

kapilare. Točnija formula glasi:<br />

γ =<br />

1<br />

γ = r ⋅ ρ ⋅ g ⋅<br />

2<br />

h<br />

1 ⎛ r ⎞<br />

r ⋅ ρ ⋅ g ⋅ h⋅<br />

⎜1+<br />

⎟<br />

2 ⎝ 3h<br />

⎠<br />

11


3. Pokus<br />

Cilj<br />

o ovisnost visine tekućine u kapilari o polumjeru kapilare<br />

o odrediti <strong>površinske</strong> <strong>napetosti</strong> danih tekućina<br />

o usporediti njihove <strong>površinske</strong> <strong>napetosti</strong><br />

12


Zadatak<br />

o Pokusom provjeriti kako visina tekućine u kapilari ovisi o<br />

polumjeru kapilarne cjevčice. Isti pokus ponoviti za 3<br />

različite tekućine (voda, ulje, alkohol).<br />

o Iz dobivenih rezultata i koristeći formulu iz teorijskog<br />

dijela izračunati <strong>površinske</strong> <strong>napetosti</strong> danih tekućina.<br />

o Na kraju napraviti usporedbu površinskih <strong>napetosti</strong> vode,<br />

ulja i alkohola.<br />

13


Pribor:<br />

� kapilarne cijevi (5)<br />

� menzura (3)<br />

� staklena posuda (3)<br />

� laboratorijski stalak (1)<br />

� milimetarska skala (1)<br />

14


Postupak<br />

� Staklenu posudu napunimo otprilike do polovice tekućinom<br />

čiju kapilarnost ispitujemo<br />

� Dobro očišćenu kapilarnu cijev uronimo u menzuru u kojoj<br />

se nalazi tekućina<br />

� Gornji kraj kapilare začepim prstom te izvadim iz menzure<br />

� Uronim kapilarnu cijev u tekućinu u staklenoj posudi koju<br />

učvrstim za stalak te prst otpustim<br />

� Visinu stupca tekućine mjerimo pomoću milimetarske skale<br />

ugrađene na stalku<br />

� Izračunati <strong>površinske</strong> <strong>napetosti</strong> iz dobivenih visina<br />

(izračunati srednju vrijednost i odstupanje za svaku<br />

tekućinu s obzirom na 5 kapilarnih cjevčica)<br />

15


Mjerenja i račun<br />

Mjerni uređaj za metodu<br />

kapilarne elevacije<br />

Destilirana voda, alkohol,<br />

ulje<br />

16


�Tablica mjerenih podataka za visinu stupca tekućine i<br />

polumjera kapilare<br />

r = 1.1 mm r = 1.2 mm r = 1.4 mm r = 1.6 mm r = 1.7 mm<br />

Voda 12 mm 11 mm 9 mm 8 mm 7.5 mm<br />

Alkohol 5.5 mm 4.5 mm 4 mm 3.5 mm 3 mm<br />

Ulje 6.5 mm 5.5 mm 4.5 mm 4mm 4 mm<br />

17


�Ovisnost visine stupca tekućine o polumjeru kapilare<br />

(h-r graf)<br />

h (mm)<br />

13<br />

12<br />

11<br />

10<br />

9<br />

8<br />

7<br />

6<br />

5<br />

4<br />

3<br />

2<br />

1<br />

0<br />

1 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 1,8<br />

r (mm)<br />

Voda<br />

Alkohol<br />

Ulje<br />

18


Gustoće tekućina:<br />

ρ<br />

ρ<br />

ρ<br />

VODA<br />

=<br />

ALKOHOL<br />

ULJE<br />

=<br />

998<br />

=<br />

918<br />

kg<br />

m<br />

760<br />

kg<br />

m<br />

3<br />

3<br />

kg<br />

m<br />

3<br />

19


� Tablica izračunatih podataka za koeficijent <strong>površinske</strong><br />

<strong>napetosti</strong><br />

r = 1.1 mm r = 1.2 mm r = 1.4 mm r = 1.6 mm r = 1.7 mm<br />

Voda 0.066 N/m 0.067 N/m 0.065 N/m 0.066 N/m 0.067 N/m<br />

Alkohol 0.024 N/m 0.022 N/m 0.023 N/m 0.024 N/m 0.023 N/m<br />

Ulje 0.034 N/m 0.031 N/m 0.031 N/m 0.032 N/m 0.035 N/m<br />

20


�Ovisnost <strong>površinske</strong> <strong>napetosti</strong> o polumjeru kapilare<br />

(γ-r graf)<br />

y (N/m)<br />

0,08<br />

0,07<br />

0,06<br />

0,05<br />

0,04<br />

0,03<br />

0,02<br />

0,01<br />

0<br />

1 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 1,8<br />

r (mm)<br />

Voda<br />

Alkohol<br />

Ulje<br />

21


�Tablica podataka dobivenih izračunavanjem srednjih<br />

vrijednosti i odstupanja<br />

TEKUĆINA: POVRŠINSKA NAPETOST:<br />

VODA (0.0662 ± 0.0012) N/m<br />

ALKOHOL (0.0232 ± 0.0012) N/m<br />

ULJE (0.0326 ± 0.0024) N/m<br />

22


Analiza<br />

1. Povećavajući polumjer kapilare visina stupca u kapilari se<br />

smanjuje<br />

2. Površinska napetost vode je najveća dok je kod alkohola<br />

najmanja<br />

23


4. Zaključak<br />

� Rezultati pokazuju da glavni faktor koji određuje površinsku<br />

napetost su međumolekulske sile unutar tekućine<br />

� Površinska napetost je vrlo važna prirodna pojava i njezino<br />

proučavanje je važno, a ujedno i zanimljivo.<br />

� Pokazali smo da se i uz pomoć jednostavnih pomagala i<br />

pokusa može puno toga zaključiti o jednoj složenoj pojavi.<br />

24


Literatura:<br />

1. Nikola Cindro: Fizika I<br />

Mehanika – Valovi – Toplina<br />

ŠK – Zagreb, 1975.<br />

2. Rudolf Krsnik: Fizika za I. razred gimnazije<br />

ŠK – Zagreb, 1994.<br />

3. http://hyperphysics.phyastr.gsu.edu/hbase/surten.html<br />

Surface Tension<br />

25

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!