2K_Slobodi_Pjeva

DRUGI KORPUS
ARMIJA
REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE
SLOBODI PJEVA

HASIB MU[INBEGOVI]
OSMAN KAVAZOVI]
DRUGI KORPUS SLOBODI PJEVA
/PATRIOTSKE PJESME, VOJNI AMBLEMI/
ARMIJA
REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE
Borcima 2.
korpusa Armije
RBiH povodom
10. godi{njice,
29. septembra
2002. godine
Tuzla, 2002.
1

Izdava~:
Udru`enje gra|ana za za{titu tekovina borbe za BiH
Urednik:
Hasib Mu{inbegovi}
Recenzenti:
dr. Salih Kulenovi}
mr. D`elal Ibrakovi}
Redaktor:
Hasib Mu{inbegovi}
Lektor:
Fahra Lu{ija
Naslovna strana i slog
Husein Isakovi}
Unos teksta i korektura:
Edin Mu{inbegovi}
Kreacija podloge:
Koro Halim
Za {tampariju:
Asim Kaknjo, graf. ing.
[tamparija:
"Dom {tampe" dd Zenica
Tira`:
500
CIP – Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i univerzitetska biblioteka
Bosne i Hercegovine, Sarajevo
821 . 163 . 4 (497 . 6) - 1 (082)
929.6:355.3 (497 . 6) "1992/1995" (082)
DRUGI korpus slobodi pjeva : (patriotske
pjesme, vojni amblemi) / priredili Hasib
Mu{inbegovi}, Osman Kavazovi}. - Tuzla : Udru`enje
gra|ana za za{titu tekovina borbe za BiH, 2002. -
828 str. : ilustr. ; 24 cm
1. Mu{inbegovi}, Hasib 2. Kavazovi}, Osman
COBISS/BiH-ID 11575558
Na osnovu mi{ljenja Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta,
broj 02-15-5280/02 od 14. augusta 2002. godine ova knjiga je proizvod iz ~lana 19.
ta~ka 10. Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga na ~iji se promet ne pla}a
porez na promet proizvoda.
2

PREDGOVOR
Zbirka patriotskih pjesama „Drugi korpus slobodi pjeva” je
prva knjiga u nizu koje autori imaju namjeru pripremiti u ediciji
„Ko pjeva, zlo ne misli”. Osnovni cilj ove zbirke je prikupiti
patriotske pjesme nastale u zoni odgovornosti 2. korpusa Armije
RBiH, kao i pjesme koje su nastale drugdje a koje su borci ovog
korpusa rado pjevali (ili recitirali), predo~iti ih javnosti,
podsje}aju}i na jedno te{ko ali slavno i dostojanstveno vrijeme.
To je vrijeme Odbrambeno – oslobodila~kog rata protiv agresije,
u kojem je Armija naroda `rtve, naroda odre|enog za nestanak,
uzvratila borbom za slobodu pjevaju}i pjesme koje u sebi ne nose
poziv na osvetu, na mr`nju, nego – naprotiv, koje imaju jasan
poziv na su`ivot i po{tivanje op}eljudskih vrijednosti, pribli`iv{i
se tako najvi{em civilizacijskom idealu sno{ljivog i otvorenog
dru{tva. Paradoksalno ali istinito.
Deset godina od po~etka agresije na Bosnu i
Hercegovinu, bosansko dru{tvo je suo~eno sa imperativom da
se sve, ne samo oprosti, nego i zaboravi. Rijetko se ko usudi
javno pustiti neku ratnu patriotsku pjesmu. Mo`da i sami
zaziremo od tog smrtonosnog i ponosnog vremena. A mo`da
smo te pjesme i zaboravili. Ko zaboravlja svoju historiju, ko se
ni na svojim gre{kama ne umije „dozvati” pameti – rizikuje da
mu se ta genocidna historija ponovi. Koristimo priliku da
javnosti na jednom mjestu predo~imo bar dio tog narodnog
blaga i ~injenica da borci Armije RBiH, borci `rtve agresije, o
zlu ne pjevaju ili bar zlo i osvetu ne prizivaju.
Za ve}inu objavljenih pjesama poznat je autor i to je u
fusnoti upisano. Pjesme za koje nismo bili sigurni ko im je
autor - ostale su nepotpisane. Mislili smo da je to manja
gre{ka nego upisati ne{to pogre{no. Pa, ipak, vjerujemo da se
potkrala poneka gre{ka. Ako do|e do novog izdanja – svakako
}emo tu manjkavost ispraviti. Autenti~nost tekstova je
maksimalno sa~uvana. Iako nismo pravovremeno uspjeli
3

4
pribaviti saglasnost svih autora tekstova da njihove pjesme
objavimo, uvjereni smo da su i oni mi{ljenja da je bolje da su
njihove pjesme objavljene nego prepu{tene zaboravu. U
pjesmama se pominje mno{tvo zna~ajnih datuma, likova,
predjela, jedinica. Za ve}inu je u fusnoti dato kra}e
obja{njenje njihovog zna~enja.
Knjiga se sastoji od 21 dijela. Kao najava za svaki dio
knjige dat je kra}i uvod o doprinosu doti~ne op}ine u
Odbrambeno-oslobodila~kom ratu protiv agresije, tok
transformacije jedinica koje su postojale i sli~no. Svaki dio je
sastavljen od tekstova pjesama, prigodnih fotografija i ratnih
amblema jedinica (grbova i ratnih zastava). Kako je u toku
svog postojanja 2. korpus Armije RBiH imao nekad ve}u
nekad manju zonu odgovornosti, to je i ova knjiga obuhvatila
teritorije op}ina, ne samo dana{njeg Tuzlanskog kantona,
nego i neke op}ine Zeni~ko – dobojskog kantona. Knjiga ima
379 pjesama, 281 fotografija, 117 ratnih amblema jedinica. U
knjizi je dat izvjestan broj mapa (38) koje bi ~itaocu trebale da
olak{aju snala`enje u prostoru o kojem je rije~. Ova zbirka je
izdata povodom 10. godi{njice formiranja 2.korpusa Armije
RBiH. Vjerujemo da zbirkom nije obuhva}en veliki broj
patriotskih i borbenih pjesama koje nam ovom prilikom nisu
bile dostupne. Ostajemo otvoreni za saradnju i mi, autori ove
zbirke, nastavit }emo prikupljati ove vrste ~injenica o agresiji
na Bosnu i Hercegovinu. Pri`eljkujemo i o~ekujemo va{u
pomo} i saradnju.
Zahvaljujemo se autorima tekstova {to su nam dozvolili da
njihove pjesme objavimo. Posebna zahvala pripada Komandi
2. korpusa Armije RBiH i upravama za odbranu Tuzla i
Zenica.
AUTORI

PJESME BEZ MR@NJE,
NETRPELJIVOSTI I OSVETE
(Recenzija)
Sa osobitim zadovoljstvom sam se prihvatio recenzije
zbirke pjesama pod nazivom "Drugi korpus slobodi pjeva". Kao
u~esnik u odbrani RBiH od srpsko-crnogorskog agresora, bio
sam svjedokom sna`ne i nadasve veli~anstvene borbe
bo{nja~kog naroda za ostanak i opstanak u svojoj jedinoj
domovini, usprkos izuzetno te{kim materijalnim uvjetima
pru`anja otpora tehni~ki superiornijem agresoru. Iznevjerena od
strane me|unarodne zajednice koja je nepravednim embargom
na uvoz oru`ja zavezala ruke mladoj dr`avi RBiH, gurnuv{i je
bez ikakve nade za pomo} i spas u ruke zlo~inaca, silovatelja i
ljudi iz subkulture, na{a je zemlja ipak prona{la onu unutra{nju
snagu za savladavanje naizgled bezizlazne situacije. Ta snaga je
bila unutar bo{nja~kog naroda i svih drugih naroda koji su BiH
prihvatili kao jedinu domovinu. Prekinuta u prolje}u `ivota,
suprotstaviv{i se neljudima, bosanska se mladost snagom
neizmjerne ljubavi prema domovini izborila za ljudsko
dostojanstvo, ula`u}i u temelje BiH svoje `ivote. Upravo je ovaj
krik na silu prekinute mladosti dobio svoj poetski izraz u
narodnom stvarala{tvu boraca Drugog korpusa Armije RBiH.
Rat i ratna stradanja saboraca i civila, te{ki uvjeti borbe za
slobodu, ali i neizmjerna solidarnost ljudi u tim
sudbonosnim i najte`im momentima za domovinu i svakog
~ovjeka i borca, eruptirali su sna`nom ljudskom nadom u
5

uspjeh borbe za slobodu kroz pjesme boraca Drugog
korpusa. Mladala~ke sanje i ~e`nje prvih ljubavi,
neispjevane pjesme radosti i ljepoti `ivljenja, sve je to
skupljeno u buket najnovijeg narodnog stvarala{tva u ovoj
zbirci. Narodni pjeva~ je na vrlo emotivan na~in iskazao svu
tragediju rata kao negacije `ivota, zatim neizrecivu i duboku
patnju zbog gubitka sina, brata ili saborca. ("Kraj mezara
majka pla~e, vrele suze bri{e, zar svog sina ne}u vidjeti
vi{e?"). Taj `al za ugaslim `ivotom, prekinutom i zauvijek
izgubljenom mlado{}u, je ljudski vapaj za pravdom zbog
nametnutog rata i, s tim u vezi, ogromnih ljudskih stradanja.
Biti uzvi{en u ljudskoj plemenitosti i dostojanstvu, uprkos
izuzetno te{kim momentima u ratu kada se ~inilo da su
tamni oblaci nesre}e i smrti prekrili na{u domovinu,
konstanta je mentaliteta na{eg ~ovjeka. ^itaju}i ove pjesme,
niti u jednom stihu ni strofi nisam prona{ao ni{ta {to poziva
na mr`nju, netrpeljivost ili osvetu. Otjelovljen u borcima
Drugog korpusa, narod je progovorio jezikom obi~nog
~ovjeka kojem su ideali slobode, nesmetanog `ivota i rada,
bili osnovni orijentir u toku agresije. Pjesni~ki izraz
upotrijebljen u zbirci donekle je sli~an narodnom usmenom
pjevanju utkanom u na{u tradiciju. Upravo je pjesma
snagom svoje ekspresivnosti bila SPIRITUS MOVENS
svih na{ih pobjeda, daju}i `ivotni poticaj bosanskom
~ovjeku kada mu je bilo najte`e. Virtuoznost narodnog
pjeva~a iskazana njegovom sposobno{}u da kroz relativno
jednostavnu poetsku formu dadne obol jednom te{kom, ali
slavnom vremenu, neupitna je.
Uvjeren sam da }e vremenska distanca od doga|aja
opjevanih u ovim pjesmama u~initi zbirku znatno
vrjednijom , jer je ona trag u vremenu, nijemi, a ipak tako
6

glasan svjedok o burnoj povijesti BiH i ovog dijela Evrope.
Historijska, literarna, pa i folkloristi~ka vrijednost ove
zbirke pjesama }e se mo}i objektivno valorizirati onda kada
se prikupi sli~na gra|a iz zona odgovornosti ostalih korpusa
ARBiH. Zbog svega ovoga, zbirku "Drugi korpus slobodi
pjeva" toplo preporu~ujem za {tampanje.
Tuzla, 07.08.2002.
Recenzent
Prof. Dr Salih Kulenovi}
7

8
U osnovi uzroka svih ratova, a naro~ito agresivnih, kakav je bio u BiH, su
ekonomski razlozi: ovladati teritorijem i dobrima na njoj; prethodno
otjerati njihove dotada{nje korisnike ili izvr{iti nad njima genocid.

Rezultati popisa stanovni{tva iz 1991. godine po kojem je Bo{njaka bilo 1.905 829 ili
43,7%, (Hrvata 755.895 ili 17,3%, Srba 1.369.258 ili 31,4%, Jugoslovena 239.845% ili
5,5% i ostalih 93.747 ili 2,1%), zabrinuli su planere projekta "Velike Srbije". Zna~ajan
porast broja stanovnika BiH iz bo{nja~kog naroda, za kojeg se i moglo o~ekivati da }e se
tom projektu suprotstaviti, upu}ivao je na zaklju~ak da se sa agresijom nema {ta ~ekati. U
aktuelnom raspadu Jugoslavije, trebalo je iskoristiti politi~ki trenutak i snagu tzv. JNA i
rije{iti za sva vremena pitanje Bosne.
Ratni zlo~inac u BiH, Ratko Mladi}, svoju bojazan izrazio je rije~ima da se ne boji
atomske bombe muslimana - “bojim se njihove domografske bombe". Zato {to im se u~inilo
da je u Bosni previ{e Bo{njaka - uslijedila je agresija i genocid.
Naro~ito je na udaru agresora bila Sjeveroisto~na Bosna i Gornje podrinje.
9

10
U knjzi “Drugi korpus slobodi pjeva” opjevane su mnoge
bosanskohercegova~ke rijeke, a naro~ito Drina, Spre~a, Usora i Bosna.

Administrativno-politi~ke posljedice agresije na BiH.
11

12

13

14

15

16

JA SIN SAM TVOJ*
U plavo Bo`je prijestolje
kli~u zvuci s bogomolja.
To su pjesme zemlje moje
gdje hu~e gore i {ume, polja.
Tamo na Uni - zlatno zrnce,
a na Drini zora plava.
U Neretvi spava sunce,
niz ravnine se razlila Sava.
Krene li du{man ti na zide,
u san starih mezarova,
udari}e na {ehide
{to krv }e liti za brda ova!
Refren:
Mila sura i `estoka –
Bosna na zemlji krvavoj.
^uvam te kao i dva oka!
Ja sin samo tvoj,
zemljo!
Ja sin sam tvoj!
*-Autor teksta: D`emaludin Lati}
17

VJE]NA BOSNA
(narodna)*
Kada je Bosni najte`e bilo,
digo{e se sinovi njeni,
poru~i{e du{manima:
„U Bosni mjesta vam nema.”
Ovo je zemlja Kulina - bana,
ovo je zemlja Husein - kapetana,
Bosna je zemlja bega Isa - bega,
Bosna je zemlja Gazi Husref - bega.
Armija Bosne postade sila,
polomi du{manu krila,
iz krvi ni~e sloboda,
vje~na je na{a Bosna.
Ovo je zemlja Kulina - bana,
ovo je zemlja Husein - kapetana,
Bosna je zemlja bega Isa – bega,
Bosna je zemlja Gazi Husref - bega.
*- Autor teksta, muzike i aran`mana: Omer Pobri}
18

NJU SAMO IMAM*
Svitanje nudi stotinu puteva,
jedni odlaze, drugi se vra}aju.
Uvijek je tako bilo i bit }e,
postali ljudi nalik na ptice, selice.
A iza mene mnogo puteva osta,
po kojim je moja gazila noga.
Presretna je ova du{a prosta,
kada mi zamiri{e Bosna prkosna.
Refren:
Za vijek vijekova neka `ivi,
ova moja zemlja,
jer ona mi zna~i sve,
i nju samo imam.
*- Autor teksta, muzike i aran`mana: Suad Sulejmani – „Suke”
19

CRN SE OBLAK NAD BOSNOM
NADVIO*
Crn se oblak nad Bosnom nadvio,
a magla je Bosnu opasala.
Du{man ho}e da mi Bosne nema,
ona ne zna, a zlo joj se sprema.
Oj, Srbijo, ognjem izgorila!
Crna Goro, u crno se zavila!
Vojvodino, prokleta ti bila,
{to si Bosni zulum u~inila.
Oj, narode, bosanskoga roda,
podanici bilo kojeg Boga,
ne daj Bosne ni njezina nama.
Srce Bosne lahko se ne slama.
Refren:
U sabah }u u rat po}i,
zaboravit divne no}i.
Umre{ li Bosno, umrijet }u i ja.
Za slobodu tvojih sinova.
*- Autor teksta: Mehmedalija Beganovi} – „Babo”
20

BOSNA NIKAD PALA NIJE
(narodna)*
Sada nam Bosnom svi}u tu`na jutra,
sa svih strana zlotvori je ru{e
navalili k’o nikad do sada,
ho}e da je do temelja sru{e.
Ne bi du{man ovu zemlju dir’o,
i budio uspavanog Zmaja,
da je znao {ta }e da ga sna|e
i {ta }e jo{ u~initi raja.
Ti }e{, Bosno, ostat u `ivotu,
znaj da ni{ta ne mo`e ti sila,
procvjetat }e{ k’o ru`a u maju
ljep{a nego {to si ikad bila.
Refren:
Prijetili sa na{oj Bosni
du{mani i prije,
a ona im uzvra}ala,
nikad pala nije.
*- Autor teksta: Suljo Ali}
Izvo|a~: Esad Kova~evi}
21

BOSNO…*
Kakvi se to oblaci nad tobom viju,
kakve to ki{e na nas liju?
Da li }e novi vjetrovi puhnuti,
ho}e li nas poslije sunce ogrijati?
Koliko dugo oluja trajat }e,
koliko ljudi u njoj nestat }e?
Ako se budemo za u`e dr`ali,
budimo u nadi da ona prestat }e.
*- Autor teksta: Salih Malki}
22

ZAPJEVAJ S NAMA, BOSNO
Oni ho}e Bosnu da prisvoje,
a priznale je mnoge zemlje svijeta.
Oni ho}e ljude da uni{te,
protiv njih je ~itava planeta.
Mislio sam da se ljudi vole.
Mislio sam, zajedno smo ja~i.
Nisam znao da nas ubit’ `ele,
te ubice, d`elati, kolja~i.
Zapjevaj sa nama, Bosno,
rat }e i ovaj pro}i.
Zapjevaj sa nama, Bosno,
sloboda }e ponovo nam do}i.
Oni ho}e Bosnu da podijele
i da uzmu sve {to oni `ele.
Oni misle da su osvaja~i,
al’ ne znaju da je narod ja~i.
Mislio sam, `ivjet }emo skupa.
Mislio sam da smo svi Bosanci.
Nisam znao da Bosnu ne vole
i ne znaju voljet’ k’o Bosanci.
*- Autor teksta: Rifet Mujanovi}
Izvo|a~: Franjo Maksaljevi}
23

JEDINA NAM BIH
(narodna)*
Uzeo je Bo{njak pu{ku,
u boj ljuti kren’o
branit domovinu.
On brani svoje selo.
Mislio je u po~etku,
sve su ru`ni snovi,
da ne mogu ratovati
me|u sobom ljudi svoji.
Shvatio je vrlo brzo
{ta se nama sprema,
za{to sela pale.
Oni ho}e da nas nema.
Refren:
U boj morao je on
jer mu je jedina
ova domovina,
Bosna i Hercegovina.
*- Autor teksta: Suljo Ali}
Izvo|a~: Esad Kova~evi}
24

ZASTAVA NA[A BOSANSKA
(narodna)*
Za slobodu borite se,
Bosne sinovi.
Pod zastavom od ljiljana
vi ste ponosni.
Branitelji Bosne mile,
zlatni ljiljani,
u Bosnu ste ugradili
kamen temeljni.
Na grudima vi nosite
zlatne ljiljane,
{to sijaju kao simbol
na{e Armije.
Refren:
Modra boja na bijelom platnu,
{est ljiljana vezenih u zlatu,
to je zastava na{a bosanska!
*-Autor teksta: Atifa Dolinar – Terzi} (1992.)
25

NA KRILIMA NO[ENA*
Na krilima no{ena na{a je snaga
ponos i `elja, nas muslimana.
U ime Allaha i u ime na{eg dina,
recimo du{manu da nas bezbroj ima.
Di`’mo se bra}o, do{lo je vrijeme,
neka se zatre du{mansko sjeme.
U ime Allaha i u ime na{eg dina
recimo du{manu da nas bezbroj ima.
*- Izvo|a~: Hajrudin Bradari} – „@uti” uz Vojni~ki orkestar
327.vbbr Maglaj i Orkestar „Klub 92", Maglaj
26

NE DAJ SE, BOSNO
(narodna)*
[to mi zemlju iz snova bude,
{to nam boli mjesto sre}e nude?
Ljiljani cvatu, Bosnom se {ire,
iza mr`nje ljubav se krije.
Zemljom mojom tuga se svila,
al’ iz tuge jo{ si ponosnija.
Pjevaj nam, Bosno, pjevaj nam divna,
ti si nama zemlja najmilija.
Refren:
Ne daj se, Bosno, ne daj se mila,
du{manima pute si skrila.
Ne daj se, Bosno, ne daj se mila,
slobodna nam vje~no bila.
*- Autor teksta i muzike: Melita ^i~i}
27

TAMNI OBLAK NAD BOSNOM
(narodna)*
Sama sam sa sinom, pla~em no}i ove,
ti ne ~uje{ jecaj ~eda {to te zove.
Ru~ice me male grle oko vrata,
kao da me pita: „A gdje je moj tata?”
Na{e dijete malo gu~e „tata, mama”,
ali tebe nema, ti si u gorama.
K’o da crne dane na{e ~edo sluti,
pla~e ~esto, jako, kao da se ljuti.
Osje}am da tu`no malo srce kuca,
a ti si jo{ uvijek tamo gdje se puca.
Svake no}i sin se sa suzama budi,
kao da ga mu~e neki snovi ludi.
Refren:
Tamni oblak nad Bosnom se vije,
{ta da radim ako mi te skrije?
Ko }e sina tje{it od samo}e,
kada shvati {ta je rije~ „siro~e”?
*- Izvo|a~: Mirela Durakovi}
28

^UDAN ZULUM
^udan zulum, ~udan zulum
mojom Bosnom vlada
crna guja opasala
Bosnu iznenada.
Du{manica, crna guja,
{ta u Bosni `eli,
ko je {alje da nam na{u
lijepu Bosnu dijeli?
Bosno, di~na ponosita,
svih Bo{njaka mati
ti ne tuguj, du{manskom se
nikad ne}e{ zvati.
Bosno, cvijete od svih ljep{i,
ti ljiljane rodi,
Armija te i tvoj narod
vode ka slobodi.
29

POZDRAV BOSNI
Sevdalinka pjesma nam je,
od vajkada, Bosna nam je.
Zemlja pjesme i meraka
ostala nam od predaka.
S Bijele kule, glas se ~uje,
Zmaj od Bosne poru~uje
junacima od Gora`da:
„Zemlji Bosni, vi ste nada,”
junacima sa Kule Grada:
„Zemlji Bosni, vi ste nada.”
U kamenu uklesana
desna {aka od junaka,
pet prstiju pozdravljaju
dobrom srcu, dobro daju.
S Bijele kule, glas se ~uje
Zmaj od Bosne poru~uje
na{oj raji sa Vratnika:
„Zemlji Bosni, vi ste dika,”
raji @epe i Zvornika:
„Zemlji Bosni, vi ste dika.”
Kad stavite ruku svoju
na kamen, na du{u moju,
u amanet ostavljam vam,
da ~uvate zemlju svoju.
S Bijele kule, glas se ~uje
Zmaj od Bosne poru~uje
u bosanske sve ~ar{ije:
„Il’ {ehidi il’ gazije.”
*- Autor teksta: S. [e~i}, J.[e~i}, S. @ivanov
30

[TO TI TO RADE, ZEMLJO BOSNO
Sje}a{ se, dru`e, ljepote Bosne,
mirisa pune behara s grana?
Sje}a{ se, k’o da bilo je ju~er,
sje}a{ se na{ih dje~a~kih dana?
Sada nas u~e da mrzimo ljude,
drugove stare iz {kolskih klupa.
`ele da ru{imo gradove, kule,
sve {to smo nekad gradili skupa.
[ta ti to rade, zemljo Bosno?
[ta ti to rade du{mani?
Pla{e l’ se Boga, pusta im du{a,
Pla{e l’ se sutra istine o sebi?
Refren:
@ele da svjetlo zamijeni tama,
da zgazimo sveto i Bogu i nama.
@ele da svjetlo zamijeni tama,
da zgazimo sveto i Bogu i nama.
31

BOSNO, BOLI[ ME, BOSNO!*
Povijala si me u miran san,
u o~ne kapke me|u vje|ama,
me|u pjesmama,
me|u me|ama suncorodica i suncokreta,
me|u ljudima, Bosno,
boli{ me, Bosno!
Otvorena ti rana krvari
tokom Save, Sane, Drine, Neretve.
Zavoji s nadlaktice, natkoljenice, vratnih `ila,
oprani suzama, povijaju te ranama.
Bilo ti otkucava istinu
me|u krvokazima.
A jo{ ti snaga sija:
u zave`ljaju tuge,
u raseljenim mislima,
i rasturenim ljubavima,
u razbijenom miru,
u rasutom snu,
u milionima sudbina,
u uznemirenom srcu,
u gladnom `elucu
jo{ ti snaga bije,
a boli{ me, boli{, Bosno!
Budi, Bosno!
Budi da jesmo!
Budi da budemo!
Budi da se budimo!
Budi da sanjamo!
Budi da me ne boli{, Bosno!
*-Autor teksta: Fikreta Jakupovi}
32

BOSNA
Nek’ te ru{e, nek’ te pale,
pjesmu ubit ne}e.
Sarajevskom Ba{~ar{ijom
Esma }e da {e}e.
I Mostarom nek’ se pjeva
`ivjet }e Emina,
ljepotica sa Neretve,
hiljade godina.
Na tvome }e plavom nebu
ljiljan da procvate.
A tvoje }e, {to odo{e,
laste da se vrate.
Refren:
Bosno, majko na{a,
bit }e{ u sevdahu
kunemo se, mila,
tebi i Allahu.
Kunemo se, mila,
tebi i Allahu.
33

RUKE*
Da l’ bi htjele tvoje ruke,
da me grle ovu no}?
Ja znam da tebi nije svejedno,
s kim, ni kojim putem po}.
Dajem ovo malo du{e
za tvoje prve korake,
i neka ti sve bude,
kao ptici prolje}e.
Refren:
Velika kao srce majke,
lijepa kao boginja,
primi ove pru`ene ruke,
Bosno, ponosna.
*- Autor teksta, muzike i aran`mana: Suad Sulejmani – „Suke”
34

NA[E SRCE ZA BOSNU KUCA
Da li, Bosno, ponosita
tugu, bol mi skriva{?
Nemoj, zemljo, tu`na biti,
ti heroje ima{.
Ovu pjesmu pjevam tebi,
ti si zemlja mojih snova.
Nek’ ljiljani vje~no krase
cvjetna polja tvoja.
Ti }e{ opet sretna biti,
sve }e ovo brzo pro}i.
Zemljo Bosno, majko na{a,
sloboda }e do}i.
Refren:
Budi ja~a od tuge.
Budi ja~a od boli.
Na{e srce za Bosnu kuca,
Samo Bosnu voli.
35

ZAKLETVA BOSNI*
Sanjam te sanjam
kako se budi{,
bijela i ~ista,
k’o zastava.
Ti, zemljo, moja si
zakletva. Bila i ostat }e{.
Ne tuguj, sloboda do}i }e.
I tad }u te gledati
kako se budi{,
bijela i ~ista, k’o zastava.
Na stopama slavnim sti`e sloboda
protkana bolom svog naroda,
na stopama zlatnim.
Tamo gdje svane,
ostat }e vje~no, kunem ti se.
Ti, zemljo, moja si
zakletva. Bila i ostat }e{.
Ne tuguj, sloboda do}i }e.
I tad }u te gledati
kako se budi{,
bijela i ~ista, k’o zastava.
*-Autor teksta: D`evad Glinac
36

PRO\OH BOSNOM*
Pro|oh Bosnom razru{enom
sve od Une pa do Drine.
Nigdje sela, nigdje grada
koji nisu ru{evine.
Milujem te, Bosno, du{om,
da ubla`im rane tvoje,
i da na|em malo mira,
koga davno nestalo je.
Strahote me ove bole
duga tuga srce para,
dok nesre}a mojoj Bosni
vadi srce iz njedara.
Draga Bosno, stisni zube
da sa~uva{ ime svoje.
I da uvijek k’o do sada
bude{ mehlem du{e moje.
Bit }e{, Bosno, opet sretna
kao nekad {to si bila.
Ne mo`e te u tom sprije~it’
ni najcrnja mra~na sila.
Kad }u opet {etat’ Bosnom
od Neuma pa do Save?
U naru~ju nosit’ Bosnu
i snivati snove plave.
*- Izvo|a~: Muhamed Mujkanovi} uz pratnju KUD „Z.Ceri}”, Tuzla
37

NE DIJELITE BOSNU*
[to me dirnu, mrski ~eto,
da mi Bosnu moju dijeli{,
da zakone svoje ima{,
pa da radi{ sve {to `eli{?
Vi{e od po moje Bosne
od sad da se zove srpskom?
Ne}emo to mi dozvolit
poru~ite soju drskom.
Samo ista k’o i do sad
moja Bosna mo`e ostat’,
a du{manin mrski mo`e
samo mr`i nama postat’.
[irom Bosne mladost sko~i
pobjedni~ka pjesma ori,
usta svaki po{ten ~ovjek
da se ~asno pu{kom bori.
Napredak je stalno vidan,
sve smo ja~i svakog dana,
bosanska se vojska mno`i,
vojska zlatnih nam ljiljana.
Karad`i}u sad o~ekuj
vojske svoje brzi slom,
ljiljani }e u naletu
napraviti od nje lom.
Poruka je cijelom svijetu,
nek’ zemaljska kugla zna,
niko nema pravo na to
da nam dijeli BiH.
Jer, Bosna je samo jedna
i rezerve vi{e nema,
ona takva mora ostat’
zalud ~eto tvoja shema.
*- Autor teksta: Vehbija Ibrahimovi} - „Kigen“
38

VOLJET ]U TE HERCEG-BOSNO*
Ne mogu te porobiti, zemljo jedina.
Ne}e uzet silom {to se du{om daruje.
Ne pla{i se, svijetla je tvoja sudbina.
Uskoro }e u tvom srcu mir da caruje.
Suvi{e si lijepa da bi te porobili.
Suvi{e si dobra da ti pjesma prestane.
Nisu oni tebe, zemljo moja, stvorili
Ljubav tvoja u~init }e da ih nestane.
Mirisat }e tvoje grudi opet sevdahom
Ak{ami }e opet biti puni osmjeha.
Oti}i }e oni, zemljo moja, netragom
A ostati djeca tvoja, bra}a ro|ena.
Refren:
Voljet }u te Herceg-Bosno**
Dok u meni ljubavi ima
Tvoja polja i planine,
Prekrivene zlatnim ljiljanima.
*- Autor teksta i muzike: Almir Azabagi}
Izvo|a~: Senad Gra~i}
**- „Herceg-Bosna” je Bosna i Hercegovina. Zbog kratko}e imena autori u
pjesama ponekad upotrijebe takav naziv za Bosnu i Hercegovinu.
39

ONI I MI*
Smrdljivi tvorovi puze niz planinsku kosu
dok bosanski zrak grmljavinom ri~e.
Nisu to ljudi, nakaze to su,
gore od nemani iz stravi~ne pri~e.
Hrane se tu|im bolom, patnjom i jadom,
le{eve nedu`nih steru po brdu i polju.
Malo je da ih ~ovjek nazove gadom,
jer, ni najve}i gadovi tako ne kolju.
Griju se vatrom ku}a {to gore
kroz Sarajevo, Mostar, Bijeljinu, Fo~u...
Siluju, kolju da »Veliku Srbiju« stvore.
Zbog te sulude ideje, ~ak nam i krv lo~u.
Al’ Armija Bosne nezadr`ivo raste,
junaci se silni k’o dragulji roje.
Opet }e u Bosnu vratiti laste
izbjeglice da na|u toplo gnijezdo svoje.
A oni {to ne na|u ni doma ni gnijezda
pokrit }e se slobodnim bosanskim nebom.
Dobit }e divan pokrov od zvijezda
i `ivjet }e, makar, sa solju i hljebom.
A vi }ete trpjeti poraz za porazom.
Gle ~uda! Zaklana Bosna se di`e!
Po}i }ete u pakao krvavom stazom,
tamo }ete biti Srbiji bli`e.
*-Autor teksta: Sabrija Ke{etovi}
40

MOM BIV[EM BRATU
Ovo nebo ispod kojeg stoji{,
samo ti teret stvara.
Ova zemlja, ne}e da te dr`i.
Da si sretan k’o {to si nesretan,
bio bi na pravoj strani.
Bez dileme, imao bi mene.
Sve si im’o osim zdrav razum,
koji nije mog’o da te sprije~i,
da ne srlja{ na put ka la`noj sre}i.
Svu tu zemlju koju sada brani{,
i prije je bila tvoja.
Al’ i moja, ~ak i vi{e moja.
Refren:
A ovako ni{ta nema{,
osim svoje ruke dvije,
njima da se hrani{,
od mene da se brani{.
*- Autor teksta, muzike i aran`mana: Suad Sulejmani – „Suke”
41

UMRIJET’ NIJE TE[KO*
Bosna je Bosancu draga,
bilo koje vjere da je.
Kad spomene{ zemlju Bosnu,
o~i tu`ne tad zasjaje.
Te{ki teret i sad traje,
umiranje ne prestaje.
Zulum Bosni u~ini{e,
ho}e da je nema vi{e.
Probudi se, hej Bo{nja~e,
ti si ~ovjek bez mahane.
Poslije svakog te{kog boja,
pravda mora da ostane.
Refren:
Umrijet’ nije te{ko
za slobodu zemlje svoje.
Krv se lije svuda,
a ona je iste boje.
*-Autor teksta: Salih Bejti}
42

BO[NJACI -
BORITE SE, NIKUD NE IDITE*
O Bo{njaci, glavu di`’ te gore!
Nemojte se uklanjati vi{e!
Allah vama borbu odre|uje,
novo doba povijesti se pi{e.
Hrabro naprijed, bo{nja~ki sinovi,
na ~asnome vi ste putu borbe!
^ekaju vas Edenski vrtovi,
u srcima, nek’ ne bude dvojbe.
Grijeh je pobje}’, narod ostaviti!
Ne mo`e{ se s obrazom vratiti!
Sveta borba, sad’ je farz najpre}i,
gordo `ivjet’ il’ u mezar le}i!
Ostanite, nikud ne idite!
[to da Bo{njak po svijetu luta?
Ne vole nas mnogo na zapadu,
a nema nam ni na istok puta.
Ostanite, vi zemlju imate!
Ostanite, iz inata svijetu!
Nema drugog izlaza nit’ puta,
borite se, za tu zemlju svetu!
Zemlja Bosna, to je na{a majka!
Gruba stvarnost i ~arobna bajka.
Tu|a zemja, hladna je i strana,
Bosna vam je zemlja obe}ana.
*- Autor teksta: Hasib Mu{inbegovi}
43

BOSNA NIKAD PALA NIJE
(narodna)*
Sada nam Bosnom svi}u tu`na jutra,
sa svih strana zlotvori je ru{e
navalili k’o nikad do sada,
ho}e da je do temelja sru{e.
Ne bi du{man ovu zemlju dir’o,
i budio uspavanog Zmaja,
da je znao {ta }e da ga sna|e
i {ta }e jo{ u~initi raja.
Ti }e{, Bosno, ostat u `ivotu,
znaj da ni{ta ne mo`e ti sila,
procvjetat }e{ k’o ru`a u maju
ljep{a nego {to si ikad bila.
Refren:
Prijetili sa na{oj Bosni
du{mani i prije,
a ona im uzvra}ala,
nikad pala nije.
*- Autor teksta: Suljo Ali}
Izvo|a~: Esad Kova~evi}
44

BOSANAC SAM RO\EN
Bosna je na{a majka, njome se kunemo.
Mi iz Bosne nikad nikud ne idemo.
Druga~ije ko sad misli, {iroka mu vrata.
A ko `eli nek’ ide i preko Karpata.
To mo`e da pomisli samo pamet bijesna,
da je Bosna postala za Bosance tijesna.
Bosanka nas rodila na bosanskoj grudi.
Za{to da se dijelimo? Nismo valjda ludi?
Refren:
Bosanac sam ro|en
Bosanac i mrem
al’ sa rodne grude
nikud ne idem.
*-Izvo|a~: Avdo Vrabac
Autor muzike: Hazim Jusufovi}
45

JA IZ BOSNE NIKUDA NE SELIM*
Nema Bosne bez nas Bosanaca,
nema pjesme, toplih poljubaca,
rahatluka i ak{amskih sijela -
Bosne, pjesme, sevdaha, veselja.
Nema Bosne bez njenih planina.
Gdje je ona tu je Posavina,
sahat kule i gradovi stari.
Kako srce Bosnu da ostavi?
Nema Bosne bez starih mostova,
krajputa{a, tu`nih mezarova,
Mehmed pa{e, Husein kapetana -
zemljo moja i mojih jarana.
Refren:
Volim Bosnu, Bosanac sam pravi
jer je krase njive i behari.
A srce mi zapjevati `eli -
ja iz Bosne nikuda ne selim.
*- Autor teksta: Mirsad Ali}
Autor muzike i aran`mana: Mustafa Huseinovi} – „Mu}i”
Izvo|a~: Mujo Giroti}
46

MOJE VRIJEME
(narodna)*
Slu{am nove zvukove,
naviru sje}anja, krici;
da l’ to ponovo svi}e ona,
crveno-crna zora?
Svi}e zora crvena,
ipak, ne{to se promijeniti mora,
i ~ujem du{u kako kli}e,
samo da rata ne bude vi{e.
Refren:
Moj narode, cvijetni vrte,
ba{to ljubavi i zanosa;
dobio si jo{ jednu vre}u
tuge i nadanja.
*-Autor teksta i izvo|a~: Melita ^i~i}
47

KAD SE SJETIM BOSNE
Mahale su ruke bijele,
gledale su pla~ne o~i,
al’ od tuge nisam mog’o,
da joj ka`em kad }u do}i.
Pro{la mi je cijela mladost,
sa suzama u o~ima,
sanjaju}i svoju Bosnu,
i sokake u no}ima.
Tra`ili smo novu sre}u,
al’ nam snovi ne dado{e.
Svakom od nas ~ari Bosne,
u srcima ostado{e.
Refren:
Jer, ja sam takav, uvijek idem sam,
a kada }u do}i, ne mogu da znam.
Kad me tuga smiri, ja se sjetim Bosne,
moje drage Bosne, zemlje ponosne.
48

GDJE SU SADA
Gdje su sada tvoje o~i plave?
Da l’ }e mo`da da me zaborave?
Ko razumije ratni~ke oluje?
Meni `ivot tu`nu sudbu kuje.
Gdje su sada tvoje plave kose
koje dugo ve} ratovi nose?
Da l’ jo{ uvijek miri{u k’o prije?
[ta li ova sudbina mi krije?
Gdje si sada, moj voljeni dragi?
^esto sanjam tvoj poljubac blagi.
Nek’ i tvoje srce mene sanja,
da ratni~ka tuga bude manja.
Refren:
Nestanite gadovi, prestanite ratovi.
Vratite mi dragog voljenog
da ne `ivim srca slomljenog.
49

PJESMA BRANILACA
Mladost jaka kao stijena,
takve vojske niko nema.
Ko ne voli zemlju ovu,
osjetit }e na{u mo}.
Gdje god na{e vojske ima,
du{man nikad ne}e pro}’,
mi smo BH Armija.
K’o slobodu na{u dira,
osjetit }e vreli plamen.
Kuda na{a vojska pro|e,
puca zemlja, gori kamen,
mi smo BH Armija.
Tenkovi i haubice,
nama ni{ta ne mogu.
Ponosna je zemlja na{a,
{to ima takvu armiju,
mi smo BH Armija.
Gromovi i stra{ne munje,
kad krenemo mi u boj.
Za slobodu zemlje ove
dat }emo i `ivot svoj.
Mi smo BH Armija.
*- Autor teksta: S. Dedaji}, Softi}
50

POLETI GOLUBE BIJELI*
Poleti golube bijeli,
ne budi golub od gline,
leti u svijet cijeli
s gran~icom od masline.
Budi emisar cvijetu,
ljiljanu {to se zlati
i ka`i cijelom svijetu
kako se ovdje pati.
Leti visoko, visoko,
`ivot je preozbiljan.
Budi ja~i neg’ soko
moli te svaki ljiljan.
Ja~i od bure budi,
`ivit’ je izgleda globa,
jer mi smo glineni ljudi
al’ ne damo se do groba.
*- Autor teksta: Zuhdija Ja{arevi}
51

ZAMIRI[I LJILJANE*
Prolje}e se rascvalo,
sve je k’o u raju,
procvjetali kao nikad,
ljiljani u maju.
Za reverom dragome
stavih ljiljan bijeli,
nek’ mu ljiljan zamiri{e,
kad god me po`eli.
Ispratih ga pogledom,
ponosom i ~e`njom,
ispratih ga sa suzama,
i ljubavi nje`nom.
Refren:
Zamiri{i ljiljane
ljep{e od jasmina.
Dok on brani na{u Bosnu
ja mu ~uvam sina.
*- Autor teksta i muzike: Miralem [ehovi}
Izvo|a~: Lejla Me{ali}
52

LAHKO JE VOLJETI LJILJANE
Ljiljani su procvali,
Bosna divna je.
Ti si, du{o, najljep{a,
daj, poljubi me.
Najte`e je, ja to znam,
kad zapuca pap, pap, pap.
Al’ Bosna se branit’ mora
od du{mana i zlotvora.
Ru{e Bosnu, patim ja,
pati mi Aj{a, djevojka.
Al’ ne}emo dugo patiti ,
Ljiljani }e pobijediti.
Refren:
Lahko je voljet’ Ljiljane,
u toplom domu sjediti.
Treba, moj jarane,
u rovu Bosnu braniti.
53

PJESMA O LJILJANIMA
(AKO, MAJKO, JA UMREM ZA BOSNU)*
[ta je ono {to miri{e,
zlatno u poljani?
Kao duga poslije ki{e,
blistaju ljiljani.
Ko god ka`e, taj se vara,
malo je ljiljana.
Ima, ima. Svakog dana,
Bosna procvjetava.
Ko je rek’o, taj se vara,
Bosne nema vi{e.
Ima, ima. Zar ne ~uje,
ljiljan {to miri{e?
Nek’ se znade, nek’ svi ~uju,
za {ta sam `ivio:
da jo{ jedan `ivot imam,
za Bosnu bi bio.
Refren:
Ako, majko, ako majko,
ja umrem za Bosnu,
zlatni ljiljan, zlatni ljiljan,
stavi mi u kosu.
* - Autor teksta: Zijad Huri}
Autor muzike: Asim Horozi}
Izvo|a~: @eljko Le{i}
54

NAPRIJED, LJILJANI
(narodna)*
[irom zemlje Bosne,
na{e domovine,
ljiljani se zlatni bore,
od Une do Drine.
Volim svoju Bosnu
i Zlatne ljiljane.
Pjesmom }u ih, mjesto rose,
zalivat jarane.
Skoro }e nam do}i
slobodarski dani
u slobodu }e nas
dovesti ljiljani.
Refren:
Naprijed, Zlatni ljiljani,
mirisavo cvije}e!
Dok cvjetate, Bosna
pokorit se ne}e.
*- Izvo|a~: Avdo Vrabac uz pratnju KUD „Z.Ceri}”, Tuzla
Autor muzike: Hazim Jusufovi}
55

MUJO, DRU@E MOJ
Zdravo majko, zdravo o~e,
heroja ste nam rodili.
Sad ga nema me|u nama
vje~no }emo `aliti.
I ni{ta nije vrijedno kao
sedamnaest njegovih.
Ni milion suza {to }e
isplakati jarani najbolji.
Prolaze dani, grije{ni i tamni
al’ tuga uvjek ostaje.
Suze se ni`u, kao |erdani,
du{a boli, ne prestaje.
Ja sam tu`an k’o i nebo
{to se s ki{om naobla~i.
Imao sam dobrog druga,
vje~no }e u meni `ivjeti.
Refren:
Sedamnaest zlatnih ljiljana,
stavit }u na mezar tvoj.
Sedamnaest zlatnih ljiljana,
hej, Mujo, dru`e moj.
56

VOLIO SAM TEBE, BOSNO*
Volio sam tebe, Bosno,
ali sada jo{ i vi{e.
Allahu sad du{u dajem,
i ne `alim {to izdi{em.
Ti ne pla~i, majko moja,
{to ja moram umrijeti.
Jer `ivjet }e vje~no Bosna,
za nju ginu svi [ehidi.
Na pragu je majka stara,
svoga sina ispra}ala.
Svo bogatstvo koje ima,
za Bosnu je ona dala.
Refren:
Sad meleci poletite, moju du{u ponesite,
u nebesa iznad Bosne, mene nebu ostavite,
u D`ennet me odvedite.
*- Autor teksta: Mehmedalija Beganovi} – „Babo”
Pjesmu je autor posvetio sebi za slu~aj da pogine.
57

SOKOLI]I
Zora je svanula
pjesma me probudila
hitro sko~ih na pend`er,
da nije moj dilber?
„Bona majko, odo{e
kroz ba{~u mi pro|o{e.
[to me nisi vaktom probudila
da bi dragog poljubila?
Do}i }e{, sre}o, ako Bog da,
pod prozor moj k’o nekada,
da me vodi{ dvoru svom.
Samo da svane nad Bosnom”.
Refren:
To sokoli}e
majke suzom prate
a djevojke dragog Boga
mole da se vrate.
58

ODLAZIM TI SA JARANIMA
Mene majka pita,
gdje se sprema{ sine,
ka`i svojoj majci,
da pusta ne brine?
Suza obraz kvasi,
a srce se ste`e,
majka tiho re~e:
„^uvaj mi se, sine.”
Nemoj plakati, majko,
i suze ne roni -
neka te svi vide
ponosna mi budi.
Refren:
Odlazim ti sa jaranima,
sa Zlatnim ljiljanima,
branit svoju Bosnu,
Bosnu ponosnu.
*-Izvo|a~:D`avid Pamukovi}
59

VRATIT ]U SE JA*
Sanjao sam svoje mjesto,
u njemu sam bio ~esto.
Sad u njemu drugi `ive
i ~ekaju zore sive.
Sanjao sam svoju rijeku
kako po njoj suze teku.
Ali ne}e, ne}e dugo,
vratit }u se, moja tugo.
Sanjao sam svoje staze
da po njima drugi gaze.
Gaziti ih ne}e dugo,
vratit }u se, moja tugo.
Refren:
Vratit }u se ja jednoga dana,
vratit }u se ja, neka svako zna.
Do}i }e i te zore voljene.
*-Autori teksta: S.Faji},H.Huski} i S.Ostrvica
60

TU@NA MAJKA
Svakoga dana, kada pro|e,
gleda mezar svoga sina.
Suze kvase tu`no lice,
oko nje je svud ti{ina.
Tu`ne dane broji ona,
~eka sina da joj do|e,
i prolije rijeku suza,
kada niz selo vojnik pro|e.
No}i su joj te{ke, duge,
nikad zora da osvane.
Preboljeti ne}e mo}i,
ostale su vje~ne rane.
Refren:
Tu`na, majko, ti ne pla~i,
i ne kuni sudbinu,
ve} se sjeti svog {ehida,
ti po{alji rahmet sinu.
61

IZBJEGLICA*
Pred po~etak mjeseca aprila,
na{u Bosnu tama je prekrila.
Kad ramazan ljudi isposti{e -
i meci se iz mraka javi{e.
Sudba mnoge proguta u mraku.
Dragi Allah spasi moju majku.
Zadesi je sre}a u nesre}i -
uspjela je od smrti pobje}i.
Zapali{e njezin topli dom -
nije vi{e „svoj na svom.”
Bosnom ru{e sve {to sru{it mogu.
Ne}e dugo, hvala dragom Bogu.
Refren:
Sav kualet ovog mraka,
sad proklinje moja majka.
[to joj otra osmijeh s lica,
{to postade izbjeglica.
* - Autor teksta: Sabit Mumi}
Autor muzike i aran`mana: Jasmin Lazi}
Izvo|a~: Valida Lazi} – „Zinka”
62

SINE JEDINI*
Ka`e majka svom jedinom sinu,
idi, sine, brani domovinu.
^uvaj mi se, moje ~edo drago,
sloboda je najsvjetlije blago.
A onda se vrati ku}i,
jer }e majci srce pu}i.
Ako sine ne do|e{,
ko }e majku sahraniti,
na mezar dolaziti?
Sine, sine jedini.
Ho}u majko, nemoj suze liti,
bit }u hrabar, Bosnu }u braniti,
s jaranima boj bojevati,
du{manina crnog otjerati.
A onda }u do}i tebi,
da ti srce puklo ne bi.
Moja majko, ro|ena,
sloboda }e sa mnom do}i,
tvoje brige sve }e pro}i.
Ne brini, majko, ro|ena.
Kad se vratim, sve }e ljep{e biti,
ne}e{ vi{e gorke suze liti.
Ljiljani }e mirom mirisati,
nad Bosnom }e sloboda zasjati,
jer tako morat }e biti,
radost svoju ne}e{ kriti,
Moja majko, ro|ena,
svog }e{ sina zagrliti,
u obraze cjelivati.
Majko, majko, ro|ena.
*- Autor teksta, muzike i izvo|a~: Bajro Juki} – „^i~ak”
63

IZBJEGLI^KE NO]I
Ne gledaj, majko, u meni vi{e dijete.
Rat je pro{ao i kroz moje o~i.
Dje~iji osmijeh nestade mi s lica,
odnijele ga izbjegli~ke no}i.
Te`ak mi teret pritiska grudi,
bore se gnijezde na moje ~elo.
Sjetim se mirisa rodnoga doma,
bar jo{ sje}anje nije izgorjelo.
Ne pitaj, majko, {ta je sa mnom!
Vjetar me ~udan rukama davi.
Reci mi, kako suze da sti{am -
kad na{e ku}e lik se u snu javi.
Refren:
Moju su mladost ukrali,
avliju na kojoj sam ro|en.
Ne pitaj me {ta bih dao
opet ku}i da do|em.
64

HEROJI SU MAJKO*
Mnogo suza isplakala
stara majka ~ekaju}i
ho}e li se svi sinovi,
sretno vratit’ svojoj ku}i.
Mnoge zore do~ekala
budna majka zabrinuta.
Moli sudbu da sa~uva
djecu dra`u od `ivota.
Mnogo bola skupilo se,
staroj majci ~ekaju}i
u grudima oko srca.
Mislila je da }e pu}i.
Refren:
Vratit }e se, majko,
i `ivi i zdravi,
vratit }e se, majko,
heroji su pravi.
* - Autor teksta, muzike i aran`mana: Mujo [adi} –„ [adija”
Izvo|a~: D`avid Pamukovi}
65

MAJKIN JEDINAC*
Majka sina jedinca imala,
i njeg jedinog je dala,
da se bori za slobodu Bosne,
lijepe na{e, zemlje ponosne.
Majka svoga jedinca ~ekala,
da se vrati sudba nije dala.
Hrabri junak u juri{u pade,
jedna mladost zauvijek nestade.
Dok na mezar tiho narod kre}e
ne da majka suza da pote~e,
~uva ponos na svoga jedinca,
iako su boli oko srca.
Refren:
Mnogi moji jarani, `ivot svoj su dali.
Mnogi moji jarani za Bosnu su pali.
I ja ako umrem, majko, ti halali.
* - Autor teksta, muzike i aran`mana: Mujo [adi} - „[adija”
Izvo|a~: D`avid Pamukovi}
66

NE PLA]I, MAJKO*
Isprati, majko, ti svoga sina,
moram da idem, skoro }e zora.
Takva je sada sudbina moja,
jer neko Bosnu branit mora.
I `ivot dat }u za Bosnu na{u.
Neka ti suza ne kvasi lice
ne brini, majko, ljiljan te brani.
Bosno moja, moja ljepotice.
Znam da te, majko, sad tuga slama
i da su duge besane no}i.
Znam da do zore ti sjedi{ sama
i ~eka{ sina kada }e do}i.
Refren:
Kad jednom pro|u dani ratni
Bosna }e jednim srcem da di{e.
Skinut }u tada ja ljiljan zlatni
da, majko, nikad ne pla~e{ vi{e.
* - Autor teksta:Mahir Hamidovi}
Autor muzike i aran`mana: Jasmin Lazi}
Izvo|a~:Esad Kova~evi}
67

NE TUGUJ
(narodna)*
Ulice bola, kolona je duga,
odlaze ljudi ne znaju kuda.
Ostavi{e topla ognji{ta svoja,
sve {to su stekli za `ivota svoga.
Ostavi{e tamo srce i du{u,
ostavio svako u pupoljku ru`u,
al’ ru`a }e cvasti suzom zalivena,
pro}i }e i ova bolna vremena.
Refren:
Ne tuguj, sestro, ne brini, brate,
na{i }e borci dom da ti vrate.
Ne pla~i, majko, ni{ta vje~no nije,
iza hladnog leda sunce grije.
* - Autor teksta, muzike i izvo|a~: Melita ^i~i}
Pjesma je posve}ena izbjeglicama.
68

BOSNA MORA POBIJEDITI*
Za Bosnu se, majko,
sinovi tvoji bore.
Neko mora, majko,
otjerat zlotvore.
Ko bi drugi, majko, to u~init htio
da tvoj sin, majko,
nije tamo bio?
Ne pla~i, majko,
sad za sinom svojim.
Oti{‘o sam, majko -
za Bosnu se borim.
Kako bi nam, majko,
Bosna `iva bila,
kad bi svaka majka
svog sina sakrila?
Vratit }e se, majko,
mladi sinovi tvoji .
Cijela Bosna, majko,
za njih moli.
Oba si, majko,
ti sina poslala,
cjela Bosna, majko,
re}i }e ti hvala.
Refren:
Bosna, Bosna
mora pobijediti.
Bosna, majko,
ne smije izgubiti.
* - Autor teksta: Avdo Habibovi}
Autor muzike i aran`mana: Jasmin Lazi}
Izvo|a~: Nihad Bibi}
69

PET SINOVA*
(narodna)
Jedna majka pet sinova ima
sve sinove u borbu je dala.
Najmla|i joj za slobodu pade
brane} Bosnu i gradove drage.
Svi sinovi majci poru~uju:
Ne `al’ majko, ako poginemo.
„@ivot }emo na{oj Bosni dati,
du{manima `ivot zagor~ati.”
Sve }e majke kao jedna biti,
sinove }e Ljiljanima zvati,
samo da bi Bosna na{a mila
Bosancima svima majka bila.
*- Izvo|a~: Muhamed Mujkanovi} uz pratnju KUD „Z.Ceri}”, Tuzla
70

STARA NANA*
Sa ku}nog praga svoga
izbjegla stara nana.
Drhtavom rukom tespih dr`i,
bez unuka, ide sama.
Tespih dr`i, tiho {ap’}e,
Allahu se moli nana.
Svakog dana ona posti
jer je mjesec ramazana.
Godinu cijelu u tu|oj ku}i,
nije joj ba{ milo.
Ruke bi njene drhtave, stare,
metnule unu~e na krilo.
Refren:
U daljinu starica gleda
a vid joj se lagahno gubi.
Ho}e li, jadnica, ikada vi{e
unuke svoje da ljubi?
*-Autor teksta: Enes S.
71

BOSANSKA MAJKA
(narodna)*
Prolje}e ra|a plodove svoje,
ptica se vra}a domu svom,
a majka sina u borbu sprema
i ne zna da l’ vratit }e se njoj.
Crno se nebo nad nama svilo,
vatrene lopte ru{e nam dom,
a hrabra majka od brige ve} sijeda,
sa strijepnjom }eka sina da ugleda.
Refren:
Nije majci va`an `ivot {to ga ima,
ona samo `eli pored sebe sina;
dokle }e majka sa zebnjom da ~eka,
do kad }e ~ovjek mrziti ~ovjeka.
*-Autor teksta, muzike i izvo|a~: Melita ^i~i}
72

NE PITAJ ME, DU[O
Ne pitaj me, du{o
ne pitaj me, sine
po kome je majka
nadjela ti ime.
Oca nisi zapamtio
a njegovo nosi{ ime
za Bosnu je `ivot dao,
ponosi se time.
73

SIRO^E*
Ulicama siro~e, od tu|ih vrata do vrata
za majku svoju pita, tra`i svog oca i brata.
U oku blistaju suze, dok dje~ak potiho jeca
{to svoga djetinjstva nema, kao sva druga djeca.
Da nije bilo zlih ljudi, svoga bih grlio brata,
ne bi moj otac i majka, nestali u vihoru rata .
Refren:
Da na|em najdra`e moje,
pomozite dobri ljudi.
Ja ho}u o~evo krilo,
ho}u na maj~ine grudi.
*- Izvo|a~: Muzi~ka grupa „Kondor", Grada~ac
74

SEJA KOSE RASPLETALA*
Seja kose raspletala,
mrtvog brata dozivala.
Gdje si sada, mili brate?
Tvoja seja misli na te.
I proklinje svakog dana,
Milo{evi} Slobodana
i Karad`i} Radovana.
Na mezaru seja mila,
svome bratu govorila:
„Zna{ li da je stara majka,
od `alosti i tuge, na Ahiret preselila?”
Kabur zemlja se otvara
braco seji progovara:
„Nemoj sejo suze liti,
moralo je tako biti.
Za slobodu domovine,
svoj sam `ivot halalio.
Kad bih mog’o jo{ jedanput,
ja bih isto u~inio.
Ja ne `alim svog `ivota,
{to sam mla|an izgubio.
Ve} ja `alim staro dru{tvo,
{to sam s njime svake no}i,
na igranke dolazio.
I jo{ jedno `ao mi je,
{to mi ljuba s tobom nije.
Selami je, ja te molim,
i reci joj da je volim.
Neka moja draga znade,
da me vi{e ne imade”.
*- Autor teksta, muzike i izvo|a~: Bajro Juki} – „^i~ak”
75

PJESMA MAJCI
(narodna)*
Ovo je pjesma za tebe, majko,
nek’ si mi od sad u srcu mirna,
za Bosnu se borim, jedina moja,
budi ponosna na svoga sina.
Srce je moje prepuno tuge,
nigdje te nema o, majko, mila!
Jesi l’ mi zdrava, brinem se za te?
Pamtim te onakvu k’o {to si bila.
Kad mi se vrati{ u Bosnu na{u,
za ovu `elju i `ivot dat }u.
Kad te vidim na ku}nom pragu,
toga trena rahat umrijet }u.
Refren:
Ako ~uje{, draga majko,
da me vi{e s vama nema,
budi hrabra, suze sakrij,
sve za rahmet svoga sina.
*- Autor teksta: Suljo Ali}
Izvo|a~: Esad Kova~evi}
76

MO@E LI SE U RATU
No}as sam sanjao tvoje o~i,
onako tamne kao dud.
Nisam ni slutio da }u te sresti,
na ovoj cesti {to vodi u krug.
Jedna je suza, vrela od bola,
niz tvoje lice potekla.
Ja sam te pit’o, da ne bi skit’o,
ti nisi ni rekla ni porekla.
O, Bo`e, mo`e li se u ratu,
nije li prevelik grijeh?
O, Bo`e, mogu li tiho, bratu,
priznati da sam zaljubljen?
No}as je ki{a ulice prala,
a ja jo{ uvijek pronalazim trag.
Godina sto me nisi zvala,
a dobro znam da jo{ sam ti drag.
Ja sam jo{ uvijek vojnik. Ja ~uvam stra`u.
Nikom te ne bih izdao,
ma {to da bilo, ma {to da ka`u,
nikad te ne bih prodao.
O, Bo`e, mo`e li se u ratu,
nije li prevelik grijeh?
O, Bo`e, mogu li tiho, bratu,
priznati da sam zaljubljen?
77

AMIN, BO@E
Moj je dragi Ljiljan zlatni,
ponosim se njime.
Sva zadrhim kada krene,
tamo gdje se gine.
Dok se sprema, ~vrsto grli
pu{ku mjesto mene.
Dotakne mi vrele usne,
a one zanijeme.
Na kapiji na tren stane,
a osmjeh ga krasi.
Ja ne pla~em, sama suza,
obraze mi kvasi.
Refren:
Amin, Bo`e, da se vrati,
meni mili moj,
i hairli nek’ mu bude,
za slobodu osmjeh moj.
78

DRAGI, NAJDRA@I
(narodna)*
Sve su no}i preduge, kada dragi ratuje.
Kad su o~i sklopljene, na njih sanak ne ide.
Drhti pla~ u grudima, uzdah plu}a nadima,
zalud bijela postelja, zalud mjesec sa neba,
dragi, najda`i.
Blijedi zvijezda sjeverna, stoji bol u grudima,
osta pusta postelja, moj se dragi ne vra}a.
Ja }u no}i probdjeti, dok ne do|e najdra`i.
Znam da }e se vratiti da ga mogu ljubiti,
dragi, najdra`i.
Refren:
Hej, da mi usnuti,
da mi do|e najdra`i,
da ga mogu gledati
i usne mu ljubiti,
dragi, najdra`i.
* - Autor teksta i muzike: Muhidin Durmanovi} – „Dido”
Izvo|a~: Melita ^i~i}
79

PJESMA MAJCI*
Gledam tvoje tu`ne o~i, majko,
sve su suze svijeta isplakale.
Znam da boli i boljet }e jako,
sin za Bosnu i slobodu pade.
Pla~i, majko, ima{ i za kime.
Kako ti je, to zna srce tvoje.
Ali, znaj, da lijepo ti je ime,
svak ne mo`e ra|ati heroje.
Pro|e vrijeme i zacijele rane ,
al’ ne mo`e{ ti zaboraviti.
^ak i onda kada vrijeme stane
ti se ima{ kime ponositi.
Refren:
@ali majko, al’ ponosna budi.
Dok se srce u grudima kre}e,
tvog ljiljana, k’o zora {to rudi,
na{a Bosna zaboravit ne}e.
*- Autor teksta i muzike: Almir Azabagi}
Izvo|a~: Ibril Bibi}
80

SA^UVAJ MI SINA
(narodna)*
Stara majka plakala je dugo
na prozoru misle}i na sina.
I slu{ala u daljini zvuke
gdje se brani lijepa domovina.
„Sa~uvaj ga, Bo`e,
nesre}e i muke” -
kr{ila je majka
svoje stare ruke.
„Ne daj da mu mladom
du{mani naude.
Sa~uvaj mi sina
i sve dobre ljude.”
Bi}em ovdje a du{om daleko,
starica je do~ekala zoru.
Od hladno}e, {to je jutro nosi,
ledila se suza na prozoru.
„^uvat }u ga, majko,
nesre}e i muke
i ne kr{i vi{e
svoje stare ruke.
Ne dam da mu mladom
du{mani naude
~uvat }u ti sina
i sve dobre ljude”.
*- Izvo|a~: Sabina Memi} uz pratnju KUD „Z.Ceri}”, Tuzla
81

AKO POGINEM*
Ne pitaj me za{to pla~em,
kad za`elim dijete malo:
u mislima vidim lice
moje male djevoj~ice.
Tebi pjevam dijete moje,
za te moja du{a di{e
slu{aj mamu, poljubi je,
vama srce pjesmu pi{e.
Vratite se jer vas volim,
ostavit vas vi{e ne}u
kad ne bude vi{e nikog
da nam ru{i na{u sre}u.
Refren:
Ako poginem,
~uvaj na{e ~edo malo
jednom shvatit }e
da je babo za nju pao.
*-Izvo|a~: Muzi~ka grupa „Impulsi”, Grada~ac
82

NEKA ME TVOJE O^I PAMTE*
Znam gdje pripadam.
Za{to za tebe ove no}i molim?
Jer, sve {to mi se de{ava,
sa tobom mnogo manje boli.
Daj, bar ti poku{aj,
da se u tvoje carske snove vratim.
Bez tebe ja ne mogu,
tamo gdje me oni zovu.
Refren:
Di}i }u svoje ruke, moliti do neba,
samo da mi tebe vrate.
Ako mi du{u uzmu, godine odnesu,
neka me tvoje o~i pamte.
*- Autor teksta, muzike i aran`mana: Suad Sulejmani – „Suke”
83

PISMO SINU
Kome }u sada pjesme da pi{em?
S kim }u sada da ~ekam zore?
Ti si daleko jedino moje
tebe sad budi plavetno more.
A sa mnom ostat }e planine bosanske,
uzdah Neretve, suze Drine.
Ako poginem Bosnu brane}i,
sjeti se oca ponekad sine.
Pazi na sestru i slu{aj majku.
Nije vam lahko u svijetu tom.
Ja jedva ~ekam da sve to pro|e,
da sa vama stanem pred rodni dom.
A kada ovo pismo pro~ita{,
otac te moli, nemoj suze liti.
Sa~uvaj ponos djedova na{ih
Bosna je bila, Bosna }e biti.
84

DRAGOG NEMA
(narodna)*
Sjedim sama ove no}i
~ekaju}i kada }e{ do}i.
Ja ne mogu i ne}u da shvatim
da do}i ne}e{, dragi.
Jo{ uvijek ~ujem koraka {um,
sko~im do vrata, gledam niz drum,
al’ tebe nema ni ove no}i.
Dokle ~ekat’, dokle }u mo}i?
Pro{lo je no}i, godina, dvije…
srce mi slabo trepti jo{ malo.
^ekat }u dragog jo{ ove no}i
i onda }u njemu po}i.
Refren:
Dragog nema, ka`u – pao.
za Bosnu je `ivot dao.
Ja }u dragi tebi do},
kad pro|e jo{ ova no}.
* - Autor teksta, muzike i izvo|a~: Melita ^i~i}
Pjesma je posve}ena {ehidima Bosne.
85

TU@NA PRI^A
Na prozoru jedna majka stara
~eka sina, uplakana,
kada li }e da se vrati
da joj du{u razgovara.
Svakog dana, svake no}i
~eka sina kada }e joj do}i.
Sa prozora drugove mu vidjela
vra}aju se, njega nema.
S pticom bijelom glas joj sti`e,
tvoga sina nema vi{e.
[ta }e sama majka stara?
Srca nema iz njedara.
Na prozoru jo{ dugo stajala
i lika se sina sje}ala,
tugovala i plakala
i sliku mu milovala.
Jo{ i sada svake no}i
~eka sina kad }e do}i.
86

U TIHOJ NO]I
U tihoj no}i staricu ~ujem,
Jasine u~i {ehidu sinu
i moli Boga da stane rat,
da vi{e djeca ni~ija ne ginu.
Zaje~a gora, zaplaka nebo,
s nebesa zvijezde presta{e sjati
a majka moli da bar u snu
ove joj no}i sinak navrati.
Refren:
Imala je majka svog sina jedinka,
svima je govorila „lijep mi je k’o slika”,
a sad majka sliku ljubi i suzama kvasi,
za jedinkom sinom `ivot joj se gasi.
87

MOG JARANA @IVOT NE BI DUG
(narodna)*
Mog jarana `ivot ne bi dug
pogibe mi moj najbolji drug.
Za tajne smo jedan drugom znali
dijelili smo sve {to smo imali.
Uskoro }e pro}i vrijeme tame
slavit }emo pobjedu jarane.
I opjevan u pjesmi }e{ biti,
ne}u te zaboraviti.
Sve dok `ivim pamtit }u te dru`e,
na tvoj mezar zasadit }u ru`e.
Na mom srcu bit }e vje~na tuga,
jer smo bili dva najbolja druga.
* - Autor teksta: narodna
Izvo|a~:Safet Dedaji}
88

PRIJE OVOG LUDOG RATA*
Prije ovog ludog rata
imao sam i ja brata.
Sad ga ovdje vi{e nema
prekrila ga crna zemlja.
Svatovi }e nekom drugom,
svoje pjesme da pjevaju,
udat }e se vjerna ljuba,
na}i }e sebi drugog druga.
Pro}’ }e ovo ludo vrijeme
al’ ostat }e uspomene.
Uspomene ovog rata
na {ehida, moga brata.
*-Autor teksta: Mustafa Omerovi}
89

NEDOSANJANI SNOVI*
Ostavi{e svoje nedosanjane snove,
tanahne treptaje iz dubine bi}a,
i gor~u kahvu iz turobnog jutra,
ne~iji sjaj oka iz ugla kafi}a.
Ta mladost Bosne devedest druge
{to ne{}e lice pred smr}u da krije,
uz indekse prazne i sru{ene {kole
polo`i{e ispit pred licem naroda.
Pisat }e budu}nost slovima stvarnim,
pamtit }e ih dobri Bosanci,
~uvat }u u snovima i pjesmama,
za Bosnu kad su ginuli dje~aci.
Refren:
Ostala je jedna na obrazu suza,
tajna koju niko saznati ne smije.
Na zidu gitara ra{timanih `ica,
bez posljednjeg stiha, ostale su pjesme.
* - Izvo|a~: Hajrudin Bradari} – „@uti” uz Vojni orkestar 327.vbbr Maglaj i
Orkestar „Klub 92", Maglaj
90

DVA HEROJA*
Dvije majke, vihor rata,
jedna zemlja od inata,
sahranjuju k’o dva brata ,
Hajra i Mihajla.
Dva heroja, a dva ti}a
Me{i}a i Petrovi}a.
Od Vla{i}a i Trnave
gorio je plamen slave,
vje~na vatra za dva brata,
Hajra i Mihajla.
Dva heroja, a dva ti}a
Me{i}a i Petrovi}a.
Bosna pjeva, ne tuguje,
sloboda se svuda ~uje,
odjekuje sa mezara
Hajra i Mihajla.
Dva heroja, a dva ti}a
Me{i}a i Petrovi}a.
*- Autor teksta: Dr. Ha{im Muharemovi}
91

PJESMA BAJBAGI
U mom malom rodnom kraju,
rodi majka slavnog sina.
Sad Bosanci dobro znaju,
Vo|u, D`ebo Hajrudina.*
Slavno ime heroj nosi,
sad Bajbagu mnogi vole.
Du{manima on prkosi,
narod vodi do slobode.
Eno, idu, majko moja,
Bajbagine ~ete hrabre.
Od du{mana i zlotvora,
tebe, Bosno, da odbrane.
Refren:
Neka narod pri~a sada
o ljiljanu hrabrog srca.
Historija neka pi{e
o herojstvu slavnog borca.
* - D`ebo Hajrudin – „Bajbaga”
92

PJESMA O [EMSUDINU
Za{to jutros tako rano
mujezini sállu u~e
kad pred istom ku}om, majko,
u~ili su oni ju~er.
Kraj mezara [emso stao
da fatihu bratu u~i
al’ pogo|en mrtav pade
na bratov se kabur sru{i.
Ne pla~i, majko, k’o da su rekli
iz crne zemlje {ehida dva
jer se za onim ne pla~e
ko za Bosnu `ivot da.
Refren:
Na mezaru svoga brata
mlad je [emso mrtav pao
i sa smje{kom na usnama
svoju du{u izdahao.
*- sállu (turski) - `alobno u~enje mujezina
93

RAHMETLI D@EVAD
El’ fatihu prou~ila majka
na mezaru svog D`evada sina.
Zaplakala Majevica bolno,
zaplakala spre~anska dolina
Pamtit }e te lu`anski jarani
tvog osmijeha i srca k’o Bosna.
Neka babu tvoja dva slavuja
vje~no pamte i budu ponosna.
Neka Brezik u ljiljanu cvate.
Za slobodu ti si `ivot dao.
Mirno spavaj, moj ro|eni brate,
do D`enneta put si odabrao.
Refren:
Zar na Bajram devedeset druge
da ostanu srca puna tuge?
Ko }e sabah majci darivati
i poljupce slavujima dati?
94

BIV[EM PRIJATELJU
(narodna)*
Oti{‘o si davno iz rodnoga kraja,
ostavi jarana jo{ davnoga maja.
Znam da te srce jo{ za Bosnom boli,
al’ tvoj jaran Bosnu i `ivotom voli.
Kad se vrati{, jaro, ti mene ne hvali,
ve} {ehide, {to su za Bosnu nam pali.
Ako svoga druga ne zatekne{ `ivog,
pripazi mi djecu, samo to te molim.
Refren:
Dok ljiljani za tebe bitku biju,
dok ljiljani idu za Aliju,
dok ljiljani za tebe bitku biju,
dok ratuju, a neki se smiju,
jo{ ti Bosna, i to puno, zna~i.
Vratit’ }e{ se ti, ne pla~i.
Dok je vojske koja srcem ide,
jo{ }e o~i Bosnu da ti vide.
*-Autor teksta i izvo|a~: Burhanudin Hod`i} –„ Buhro”
Pjesma je posve}ena svim „pobjeguljama” iz Bosne.
95

[EHIDSKI RASTANAK
(narodna)*
Zima nikad pro}’.
nikad sabah do}’,
samo „tekbir” ~uje se kroz no}.
„Allahu ekber, Allahu ekber.”**
Duga zimska no},
majko, moram po}’,
rodna gruda pradjedova
to me zove u pomo}.
Ako se, majko, ne vratim,
nemoj me zalud ~ekati,
pusti jednu suzu tihu
i prou~i mi Fatihu,
nek’ me ona isprati.
Samo jo{ jednom da mi je,
ispred d`ennetske kapije,
da na krilima ezana
stigne miris ramazana
iz na{e ~ar{ije.
Nijet veliki,
zulum du{manski,
sabur, nam i inad u nama,
silan bosanski.
Duga hladna no},
valja meni po}’,
rodna gruda pradjedova
evo zove u pomo}.
^uvaj mi sestru, pazi je,
jer, majko, jednom da mi je
vidjeti iz zemlje rosne
kako {}eri moje Bosne
sad ra|aju gazije.
Samo jo{ Bosne da mi je
pa da me sevdah opije,
pa da me sunce ogrije,
da me bude pjesme stare
i mujezin sa munare
sa bijele d`amije.
*- Autor teksta Benjamin Isovi}, izvo|a~: Safet Isovi}
**-Allahu ekber (arapski) – Allah je najve}i
96

BORCI ‘92. – ‘96. *
Ponosno pokle~e
na putu istine,
la` ne izre~e,
donese osudu.
Svjestan svoje nemo}i
istinski zadrhrta
i ni{ta ne re~e
u svoju odbranu.
Veteran
* - Autor teksta: Mehmedalija Beganovi} – „Liska” (mirnodopski nadimak)
Pjesma je nastala kao izraz gor~ine na polo`aj boraca u slobodi.
97

BOSANKA*
Zbog sevdaha proklinjana
i na srcu bila rana.
Zbog sevapa zaklinjana
i na ranu privijana.
Na selamet izvodila,
do propasti zavodila.
Onim {to je izrodila,
Kijamet je odgodila.
U ~emu je tajna njena,
da je uvijek ista `ena,
i {e{irom ukra{ena,
i {amijom zabra|ena?
[ta u njenom mlijeku ima
da nas ~ini Bosancima,
zbog nje tu`nim il’ sretnima?
@iva bila vijekovima.
*- Autor teskta: Emira Hozi}
98

LI^NA KARTA 2. KORPUSA
Pod izgovorom navodne nemogu}nosti adekvatnog
smje{taja i ~uvanja u mati~nim op}inama, biv{a JNA otu|uje i
sklanja u svoje magacine naoru`anje i vojnu opremu
Teritorijalne odbrane BiH, a zna~ajne koli~ine tajno dijeli
narodu srpske nacionalnosti. Iako se jo{ od rata u Sloveniji i
Hrvatskoj moglo uo~iti da je tzv. JNA instrument za ostvarenje
velikosrpskih ciljeva, ovim ~inom u BiH samo je jo{ jednom
potvrdila da je izgubila svako obilje`je narodne vojske. U tom
sudbonosnom vremenu done{ene su i sudbonosne odluke za
nastanak i razvoj 2. korpusa Armije RBiH.
Odlukom Predsjedni{tva RBiH od 8. aprila 1992.godine,
formiran je [tab TO Republike Bosne i Hercegovine.
Dana 9. aprila 1992. godine upu}en je spisak sa imenima
11 pripadnika Okru`nog {taba TO Tuzla koji su izrazili
lojalnost novom [tabu, a istog dana navedena lica, pod
pritiskom Komande 17. korpusa tzv. JNA, napu{taju svoje
prostorije, bez mogu}nosti izno{enja li~nog naoru`anja i
dokumentacije.
Ve} 10. aprila 1992.godine u Tuzli je formiran Okru`ni
{tab TO Tuzla (Ok[TO), ~iji je cilj bio uvezivanje svih
patriotskih snaga (Patriotske lige, MUP-a, mjesnih jedinica
i dr.) u op}inama sjeveroisto~ne Bosne. Okru`ni {tab je bio
smje{ten u prostorijama Sekretarijata odbrane Tuzla.
Funkciju na~elnika obavljao je gospodin Fuad Had`iabdi}.
99

Na mjesto komandanta Ok[TO Tuzla, 12. aprila 1992.
godine, imenovan je Vahid Karaveli}, dotada{nji komandant
Patriotske lige za Sjeveroisto~nu Bosnu.
U aprilu i maju 1992.godine, Ok[TO Tuzla radi na
formiranju novih op}inskih {tabova TO, formiranju
jedinica, nabavci oru`ja, sanitetskog materijala, vojne
opreme, evidentiranju rezervnih starje{ina i AVL koji su
izrazili `elju za anga`iranjem u TO. Za kratko vrijeme
Ok[TO Tuzla je na direktnoj vezi imao sve Op[TO sa
odredima, ~etu PL na ~elu sa gospodinom Salemom
Hod`i}em, koja 15. aprila prerasta u Za{titnu ~etu Ok[TO
Tuzla.
Nakon hap{enja komandanta [taba, Vahida Karaveli}a
(27. aprila 1992. godine u @ivinicama), naredbom [taba TO
RBiH od 29. aprila 1992. godine, za komandanta Ok[TO
Tuzla postavljen je @eljko Knez, a za na~elnika Hazim
[adi}. Ve} do polovine maja postavljeni su i svi komandanti
op}inskih {tabova TO u zoni odgovornosti tada{njeg
Ok[TO Tuzla.
Poslije 15. maja i otvorenog sukoba sa tzv. JNA na
Br~anskoj malti, javno i ubrzano se formiraju jedinice TO
koje su do tada, uglavnom, bile uklju~ivane u snage
Ministarstva unutra{njih poslova. Pod okriljem Ok[TO, u
Tuzli je 16. maja 1992.godine formirana prva brigada u
RBiH - 1. tuzlanska brigada.
Paralelno sa ovim aktivnostima, {irom sjeveroisto~ne
Bosne uveliko se vode oru`ani sukobi. Agresor je okupirao
Bijeljinu, Zvornik, Br~ko, Bratunac, a na Kula Gradu borci
patriote pru`aju gr~evit otpor.
100

Na Posavskom voji{tu, gdje agresor koncentrira velike
snage, formiraju se 107. brigada Grada~ac i 108. brigada
Br~ko. Zbog intenzivnih borbenih djejstava (b/d), na
podru~ju op}ine Kalesija, Komanda Ok[TO formira
Takti~ku grupu 1 (TG-1) Kalesija, u ~iji sastav ulazi dio
starje{ina tada{njeg Ok[TO, na ~elu sa pukovnikom Efendi}
Muharemom. Jedinice TO zaustavljaju prodor agresora na
podru~ju Kalesije, koja je anga`iranjem snaga TG-1, jedinica
TO @ivinica, Tuzle i Podrinja, oslobo|ena 23. maja 1992.
godine.
Uvezivanjem snaga TO u jedinstveni sistem
rukovo|enja i komandovanja na podru~ju Doboja, Lukavca
i Gra~anice, sprije~eno je spajanje neprijatelja iz Semberije
i neprijatelja sa Ozrena, pravcem preko Drijen~e, Humaca,
Jasenice, Tinje, Potpe}i, Smolu}e, Lukavca, kao i drugim
pravcem, od Priboja preko Po`arnice, Slavinovi}a, Tuzle,
Lukavca do Ozrena. Jedinice Okru`nog i Op}inskog {taba
TO Tuzla, u ljeto 1992. godine, uspjele su da potisnu
neprijatelja od tuzlanskog predgra|a Slavinovi}i do Banj
brda, gdje je do kraja rata ostala linija odbrane na Majevici.
Nakon toga, te`i{te borbenih aktivnosti preneseno je na
Posavsko voji{te, uz koridor koji je za na{e snage i snage
agresora bio od izuzetnog, strate{kog interesa. Do septembra
1992.godine podru~ja sjeveroisto~ne Bosne bila su u
potpunosti zahva}ena ratnim po`arom, a op}inski {tabovi
TO, zbog intenziviranja b/d, formiraju jedinice ranga
brigade.
U okviru Ok[TO Tuzla pokrenuta je i namjenska
proizvodnja, odakle je za potrebe jedinica stizala municija
za razna oru|a i oru`ja.
101

Naredbom Komandanta [taba Vrhovne komande
Oru`anih snaga RBiH ([VK OS RBiH), str.pov.br.02/1010
od 29.septembra 1992. godine, Komanda Ok[TO prerasta u
Komandu 2.korpusa sa sjedi{tem u Tuzli. Za komandanta je
imenovan @eljko Knez, za na~elnika [taba, Hazim [adi}.
Do kraja 1992. godine, u naj`e{}im borbenim
djejstvima, uspostavljena je ~vrsta odbrana slobodne
teritorije i stvoreni su uvjeti za zna~ajniji manevar jedinica,
odnosno postepeni prelazak iz defanzive u aktivnu fazu
vo|enja borbenih djejstava, posebno na Posavskom i
Majevi~kom boji{tu.
Po~etkom 1993. godine agresor jakim snagama napada
polo`aje 2. korpusa u Cerskoj, Kamenici, Konjevi} Polju.
Usljed `estine udara borci i narod se povla~e u Srebrenicu, a
jedan dio tih snaga probija se iz okru`enja na slobodne
teritorije op}ine Kladanj. U februaru 1993. godine,
naredbom Komandanta [VK, str.pov.br.14/75-7, Op}inski
{tab Olovo i 1. bbr Olovo pretpo~injeni su 2. korpusu.
Krajem februara 1993. godine, za komandanta 2.
korpusa postavljen je Hazim [adi}.
Po~etkom jula 1993.godine, a u cilju pobolj{anja
sistema rukovo|enja i komandovanja (RiK), formirane su
operativne grupe. Za komandante OG postavljeni su: OG-1
Ivan Turkovi}, OG-2 Osman Pu{kar, OG-3 Sifet Kreki},
OG-4 Muharem Efendi}, OG-5 Sead Deli}, OG-6 Hasan
Muratovi}, OG-7 Mustafa Cerovac i OG-8 Naser Ori}.
Tokom cijele 1993. godine te{ke bitke sa agresorskim
snagama vo|ene su u Teo~aku, Vitinici, Br~kom, Grada~cu,
Olovu, Maglaju i Te{nju, a Srebrenica je progla{ena
za{ti}enom zonom UN i bila je u potpunom okru`enju.
102

Zbog sukoba koji su izbili izme|u jedinica Armije RBiH i
postrojbi HVO u Srednjoj Bosni i u Hercegovini do{lo je do
blokade puteva, {to je za posljedicu imalo prekid snabdijevanja
oru`jem, MTS, hranom, odje}om, sanitetskim materijalom i
dr. Zavladala je nezapam}ena glad.
Dana 14. decembra 1993. godine, Predsjedni{tvo RBiH
je donijelo Odluku o preimenovanju postrojbi HVO koje su u
toku Odbrambeno-oslobodila~kog rata zajedno sa Armijom
RBiH u~estvovale u odbrani RBiH. Me|utim, tada{nje
rukovodstvo stranke HDZ i jedno krilo Komande 115. HVO
brigade „Zrinski” nisu bili raspolo`eni za realizaciju
navedene odluke, te je [tab Vrhovne komande Oru`anih
snaga, 6. januara 1994. godine, rasformirao 115. brigadu
HVO „Zrinski” sa danom 10. januara 1994. godine. Sa
navedenim danom, 115. brigada je zavr{ila svoj ratni put, a
jedan dio ljudstva koji je do tada bio raspore|en u toj brigadi,
a `elio je da ostane u jedinicama Armije RBiH, raspore|en je
u: OG-2 Gra~anica (117.bbr Lukavac), OG-5 Tuzla (1.mtbr,
2.sbbr, 3.bbr i Samostalni bataljon „Vjetrenik”) i tada{nju
OG-6 @ivinice (119.bbr Banovi}i, 220.lbr @ivinice i
Protiv-diverzantski odred „@ivini~ke ose”).
Dana 19. novembra 1994. godine, naredbom
Predsjedni{tva RBiH, za komandanta 2. korpusa postavljen
je brigadir, Sead Deli}.
U januaru 1995. godine, naredbom Predsjedni{tva
RBiH, formira se pet divizija u z/o 2. korpusa i postavljaju
se njihovi komandanti: 21. dKoV (komandant, brigadir
Ahmet Hani}), 22. dKoV (major, Hasan Mostarli}), 24.
dKoV (brigadir, Salih Malki}), 25. dKoV (pukovnik, Refik
Lendo) i 28. dKoV (brigadir, Naser Ori}).
103

Na neposrednoj vezi Komande 2. korpusa bile su tada
jedinice: 210.lbr @ivinice, 2.in`.br Tuzla, 2.bVP, 2.mad,
2.larb PZO, 2.san.bat, 2.LoB i VU „Behar”.
Po formiranju divizija vode se te{ke borbe sa srpsko -
crnogorskim agresorom u z/o 2. korpusa. Po~etkom jula
1995.godine agresorske snage, uz pomo} snaga UN koje su
~uvale Srebrenicu, kao za{ti}enu zonu, okupiraju Srebrenicu
i ~ine do tada nevi|en zlo~in. Ranije razoru`ane jedinice
28.dKov napu{taju Srebrenicu i tra`e put prema slobodnoj
teritoriji. Glavni pravac kretanja kolone bio je: Srebrenica -
Konjevi} Polje - Crni Vrh - Parlog, prema Nezuku i Me|e|i.
Prihvat je izvr{en u {irem rejonu kotline Grbovci -
Baljkovica - Poto~ari - Parlog. Za{ti}ena enklava @epa,
ne{to kasnije, do`ivjela je istu sudbinu. U avgustu mjesecu,
ostatak 28. divizije ulazi u sastav 24.dKoV koja se
preimenuje u 28. dKoV, a naredbom Predsjedni{tva RBiH,
krajem avgusta, ova jedinica izlazi iz sastava 2.korpusa.
*
Drugi korpus je bio veoma mo}an, i brojno i na terenu.
Bila je to snaga u koju se s povjerenjem gledalo. Brojno
stanje Korpusa se mijenjalo, zavisno od promjene veli~ine
zone. Po~etkom agresije 2. korpus je brojao 49.531
pripadnika. U 1993. godini brojno stanje je poraslo na
77.647. Takvo stanje se zadr`alo i tokom 1994. godine. U
1995. godini brojno stanje se neznatno smanjilo i iznosilo je
66.751. Kraj 1995. godine, kada je iz sastava 2. korpusa
iza{la novoformirana 28. divizija, 2. korpus je do~ekao sa
44.993 pripadnika. U po~etnom periodu agresije jedinice 2.
korpusa su popunjavane sa podru~ja dana{njeg Tuzlanskog
kantona, sa prognanim ljudima iz Podrinja i Semberije, te
104

ljudstvom iz Posavine, kao i ljudstvom sa podru~ja
dana{njeg Zeni~ko – dobojskog kantona (period kada je
OG-7 jug sa op}inama Maglaj, Te{anj, Tesli} i Doboj bila u
sastavu 2. korpusa). Tokom ~itavog rata, po~ev od 1993.
godine, 2. korpus je imao oko 4.400 oficira i oko 5.200
podoficira, {to je davalo solidnu osnovu za uspje{no
rukovo|enje i komdandovanje. U svom sastavu je
konstantno imao anga`iranih od 1.000 do 1.500 `ena.
U toku Odbrambeno-oslobodila~kog rata vi{e jedinica
2. korpusa zaslu`ilo je po~asni naziv „Vite{ka” i „Slavna”.
Po~asni naziv „Vite{ke” brigade nosile su: 107. vmtbr
Grada~ac, 213. vmtbr Grada~ac, 217. vbbr Grada~ac,
215.vmtbr Br~ko, 210. vbr „Nesib Malki}” @ivinice i
206.vbbr Zvornik. Po~asni naziv „Slavne” brigade imale
su: 250.sobr Tuzla, 252.sbbr Tuzla, 254. sbbr ^eli}, 255.
sbbr „Hajrudin Me{i}” Teo~ak, 202. sbbr Te{anj i 1.sbbr
Olovo.
Predsjedni{tvo Republike Bosne i Hercegovine „Ordenom
heroja oslobodila~kog rata” odlikovalo je tri pripadnika 2.
korpusa (Mehdina Hod`i}a, Nesiba Malki}a i Hajrudina
Me{i}a). Tri pripadnika 2. korpusa su odlikovana „Medaljom za
hrabrost”, a jedan ordenom „Zlatni grb sa ma~evima”.
Najvi{e armijsko ratno priznanje, zna~ka „Zlatni
ljiljan”, dodijeljena je 301 vojniku i starje{ini, a 90
pripadnika dobilo je pomenuto priznanje posthumno.
*
U toku Odbrambeno-oslobodila~kog rata jedinice 2.
korpusa vodile su veliki broj borbi, bojeva i operacija.
Navedene su samo neke, najva`nije, kao i neki specifi~ni
pokazatelji koji o ovoj jedinici daju jasniju sliku:
105

- odbranjena je najve}a slobodna teritorija Bosne i
Hercegovine;
- oslobo|eno je oko 1.500 km 2 okupirane teritorije;
- oslobo|eni su prvi gradovi u Republici Bosni i
Hercegovini (Srebrenica i Kalesija); u sadjejstvu sa jedinicama
3. korpusa oslobo|en je Vare{ i preko 150 sela i zaseoka;
- sprije~ene su jedinice tzv. JNA da 15. maja 1992.
godine na Br~anskoj malti u Tuzli odvezu oru`je TO;
- uni{ten je oklopni voz na Grada~cu, o{te}eno nekoliko
agresorskih aviona i helikoptera;
- prva brigada Armije RBiH formirana je u Tuzli ( Prva
tuzlanska brigada);
- zaplijenjena su znatna MTS: tenk T 55 - 14 kom, tenk
T 34 - 15 kom, tenk M4 - 8 kom, samohotka 76mm - 6 kom,
samohotka 90 mm – 2 kom, samohotka 57mm - 3 kom, OT -
7 kom, BOV - 2 kom, praga (sa PAT 30/2mm) - 2 kom,
haubica 122 mm - 3 kom, haubica 105 mm - 2 kom, top 100
mm – 2 kom, top 76 mm (ZIS) - 20 kom, top B1 - 15 kom,
VBR - 3kom, PAT - 100 kom (raznih kalibara), PAM 12,7
mm i 14,5 mm - 100 kom, strelja~kog oru`ja - preko 20.000
cijevi, protiv-oklopnih lansera - preko 20 kom, MB 60 mm -
100 kom, MB 82 mm - 70 kom, MB 120mm - 120 kom i
mno{tvo druge opreme.
Jedinice 2. korpusa su u sadjejstvu sa 3. korpusom
10.septembra izvele ofanzivu na Vozu}ko-ozrenskom
voji{tu, prilikom ~ega su agresoru naneseni veliki gubici.
Izvr{eno je spajanje 2. i 3. korpusa komunikacijom
Zavidovi}i – Vozu}a – Banov}i, ~ime je pove}ana
mogu}nost manevra jedinica Armije RBiH na BH rati{tu.
106

Drugi korpus je napredovao pravcem: Mrgan - Vukovine -
Klupe - Seona, a 3. korpus pravcem: Vozu}a - Gare -
Kablovac - Paljenik. U toj operaciji „Uragan - Farz”
oslobo|eno je oko 280 km 2 okupirane teritorije.
Definitivno je otklonjena opasnost te`nje agresora za
presijecanjem slobodne BH teritorije na dva dijela, dolinom
rijeke Krivaje. Skra}en je front prema agresoru a dvije su
brigade mogle biti anga`irane u narednim oslobodila~kim
djejstvima. Zaplijenjeno je oko 60 minobaca~a raznih
tipova i vrsta, 45 PAT-ova, (20 mm i ve}eg kalibra), 17
topova 76 mm B-1 i „ZIS”, 4 haubice 122 mm, 8 PO lansera
sa preko 40 raketa, preko 60 kamiona raznih tipova, te veliki
broj sredstava veze i druge opreme.
Kada je u decembru 1995. godine potpisan Op}i okvirni
sporazum o miru, Komanda 2. korpusa nastavila je rad na
svim poljima kako bi izgradila i obnovila prate}e objekte za
smje{taj vojnika i starje{ina. Podignute su nove zgrade i
objekti za stanovanje, izvo|enje nastave, zdravstvenu
za{titu, odr`avanje i remont vozila, razna skladi{ta i
nadstre{nice.
Komanda 2. korpusa bila je spremna za mirnodopske
zadatke.
107

Zona odgovornosti 2. korpusa Armije RBiH obuhvatala je Sjeveroisto~nu Bosnu a u
jednom periodu rata i dio Banjalu~ko - Dobojske regije (Te{anj, Doboj, Maglaj, Tesli}) i
Sarajevsko-zeni~ke kotline (Olovo).
108

Zona odgovornosti 2. korpusa obuhvatala je najgu{}e naseljenu regiju -
regiju Sjeveroisto~ne Bosne (150-200 stanovnika na km 2 ).
109

110
Za brzo postizanje ciljeva agresije, savremenoj armiji - kakva je bila
biv{a JNA, neophodne su bile dobre saobra}ajnice.

OPERATIVNO-STRATEGIJSKI CILJEVI I ZADACI
AGRESORA U SJEVEROISTO^NOJ BOSNI
111

22. 21.
2.K
25.
3.K
24.
OPERACIJA
"URAGAN" 2.K
10.09.'95.
OPERACIJA
"FARZ" 3.K
10.09.'95.
1.K
ZAVR[NE OPERACIJE 2. KORPUSA
112

113

114

115

116

117

118

119

120

121

122

123

124

125

126

127

128

129

130

131

132

133

134

DRUGI KORPUS
(zabavna)*
U ime njenih naroda, iz pepela i sna
u Tuzli se rodila Bosna slobodna.
Sa zakletvom na ~elu, ja~i i od `eljeza,
da Bosnu brane, stali heroji Drugog korpusa.**
Drugi korpus bitku bije da istrijebi dušmane
zastava nam nek se vije, širom BH domovine.
Sa zakletvom na ~elu, ja~i i od `eljeza,
da Bosnu brane, stali heroji Drugog korpusa.
Refren:
Sa zastavom ljiljana
* - Autor teksta: Fatmir Alispahi}
** - 29. septembra 1992.godine, Okru`ni štab TO Tuzla
transformiran je u 2.korpus Armije RBiH.
135

IN@INJERIJA
(zabavna)*
Sve se ruši, hori gori
in`injerac to se bori.
Sve puteve miniramo
da ne do|e dušman ‘vamo.
Prvi ljiljan postaviše
na jarbolu ponajvišem.
Staviše ga na sred srca,
da im vje~no, sretno, kuca.
In`injerac prvi kre}e,
tenku minu on sad me}e.
Aoj, Bosno, moja mila,
ti si s nama sada sila.
Pred linijom uvijek prvi,
u dušmana strah u krvi.
Svi su isti borci naši,
zato ih se dušman plaši.
Sve to ruši, sve to gradi
in`injerac u brigadi.
Bje`i dušman k’o bez glave,
in`injerci mine pale.
Kada vidi in`injerca,
u tenku mu srce puca.
Najhrabriji to su borci,
in`injerci, pravi momci.
Refren:
U aprilu ro|endan je,
in`injerci zato slave.
Slave april ~etvrtoga,
to je Dan roda moga.
* - Autor teksta: Fatmir Alispahi}
** - Prva in`injerijska jedinica Op}inskog štaba TO Tuzla, formirana je 04.
aprila 1992. godine u Tuzli. Taj datum se obilje`ava kao Dan
in`injerijske brigade 2. korpusa.
136

ARTILJERIJA*
Artiljerija,
s herojima na ~elu,
spremna da brani,
domovinu cijelu.
Za dušmane bedem,
za zlotvore kamen,
artiljerija,
rodne grude plamen.
Preko njenog ~ela
dušman ne}e pro}i,
artiljerija,
sloboda }e do}i.
A u srcu naroda,
narod }e da pamti,
artiljerija,
to sloboda plamti.
* - Autor teksta: Fatmir Alispahi}
Izvo|a~: Ed`a
137

MARIJAN BALTA*
U gradu `ive ru`e i ulice,
još ljubav tra`i sretne djevoj~ice.
I sretne ljude, od Petlje do Malte,
pitam znane, sje}aš li se Balte?
A kako onda da se misli sna|u,
do srca si|u, da ga stegnu?
K}erka i `ena u suton pla~u,
sa slikom Bosne, tvojom, legnu.
Mo`da }e neki novi tvorci,
vajati Bosnu kao `enu,
na gradilište, baš poput tebe,
umjesto fronta, vodit’ prvu smjenu.
A kako onda da se misli sna|u,
do srca si|u, da ga stegnu?
K}erka i `ena u suton pla~u,
sa slikom Bosne, tvojom, legnu.
Refren:
Jer sinovi se povedu u ljubav,
do pobjede }e ljubav sti}i.
U tom panteru ~ovjek traje,
i tu se tvoje pobjede sjaje.
Uuuu... Marijane Balta.
* - Marijan Balta je bio pripadnik Bataljona vojne policije 2.korpusa. Poginuo je na
Majevi~kom bojištu 1992. godine. U znak sje}anja na svog saborca, njegovo
ime nosi protivteroristi~ka jedinica bvp 2. korpusa.
138

SAMO MR@NJA OVDE STANUJE*
Ne znam gde }u no}as zaspati,
od zlih ljudi se sakriti,
poraze u pobede su stavili,
u crno se zavili.
Zore u Jugi ne}u ~ekati,
jer sunce tamo ne}u videti.
Od Budve pa sve do Beograda,
nije kao nekada.
Refren:
Sve što ka`u, sla`u najgore,
i u belo crno oboje.
Ali, da su pametniji,
bili bismo sretniji.
Idem preko zemlje Srbije
ništa nije k’o što bilo je.
Samo mr`nja ovde stanuje,
odlazim što ranije.
*- Radio „Sajgon”
139

OTKA^I, OTKA^I*
Sr|ane, `ena ti pla~e
a djeca gladna, nema im }a}e.
Otka~i, otka~i, puške i rovove,
bra}a vam s Pala šalju grobove.
U Jelene tijelo k’o plamen,
a ti u rovu zagrliš kamen.
Otka~i, otka~i, puške i rovove,
bra}a vam s Pala šalju grobove.
Vrati se djeci i `eni,
ako si lud, u rovu veni.
Otka~i, otka~i, puške i rovove,
bra}a vam s Pala šalju grobove.
*- Radio „Sajgon”
140

BACI PUŠKU I KOKARDU*
Varaju te. Obrij bradu,
baci pušku i kokardu.
Ka`i svima šta te mu~i.
Otka~i sve, jedan `ivot samo imaš,
i ne pati se.
Šta }u ako pogineš?
Okupaj se, budi ~ovek.
Biti ~etnik – sramota je.
Do|i, ljubi usne male devoj~ice.
Baci pušku i ne prati izdajice.
Šalju te da pogineš, kukavice.
Srbija je uvek bila kukavica!
Kog da ljubi uplakana devoj~ica?
Kad izgubi voljenog.
*- Radio „Sajgon”
141

O, SINE, ‘VATAJ SE KRIVINE*
Bolje biti rob
nego ~etnik siv,
ne bi’ jeo spla~ine
i bio bi’ fin.
Uvek sam ti ja,
Mile, govorio,
da Srbin nikad
bitku nije dobio.
Tvoji saveti su
mnogo zreliji,
zato bacam pušku
idem BH Armiji.
Refren:
O, tata, o tata,
dosta mi je rata.
O, sine, o, sine
‘vataj se krivine.
*- Radio „Sajgon”
142

BJE@I, MILE, PREKO DRINE*
U Bosni su htjeli gnijezdo sviti
i dušu umjesto vina piti.
U Bosni su htjeli ostariti.
U Bosni su htjeli gnijezdo sviti
i dušu joj bolom ispuniti.
U Bosni su htjeli ostariti.
U Bosni su htjeli gnijezdo sviti
i ljiljan nam cvije}e pogaziti.
U Bosni su htjeli ostariti.
Refren:
Sada je, sada je
bje`i Mile, preko Drine,
eto ide Alija.
Reci kevi i }aletu
da je kriva Srbija.
Kevo moja, kevo moja,
kevo moja.
*- Radio „Sajgon”
143

PJESMA O GENERALU ŠADI]U *
Jedna zamlja u srcu Balkana,
Bosna `ivi sa hiljadu rana.
Svaka rana sve nas sada boli,
hej, Šadi}u, Armija te voli.
Naša Bosna nikad pasti ne}e,
dok se Hazim Šadi} po njoj kre}e.
Generale, ti si naša dika,
sti}i }emo s tobom do Zvornika.
Neka ~uje cijela okolina,
Bosna ima svog Hazima sina.
Ti si nama i ponos i nada,
Generale, svi smo s tobom sada.
Refren:
Šest ljiljana zlatne boje
Bosna naša sada to je.
Hazim Šadi} sve nas vodi
vodi, majko, vodi ka slobodi.
* - Pjesma je posve}ena komandantu 2. korpusa, generalu Hazimu Šadi}u, koji je ovu
du`nost obavljao u periodu od 27. februara 1993. do 24.novembra 1994.godine.
144

*- Radio „Sajgon”
BOSANCI SU NEIZBE@NI*
Sajgon!
S Bosancima stvari stoje baš ovako:
bez njih je teško, s njima nije la’ko:
švaleri, amateri, o`enjeni, slobodni.
Crnogorci, Srbijanci u ljubavi stranci.
Lepi, ru`ni, grubi, ne`ni -
Bosanci su neizbe`ni.
Srcelomci, brakolomci,
navalentni, prepotentni,
dobri, loši, ru`ni, zgodni -
Bosanci su neosporni.
Refren:
Haj’mo, sestre, glasno samo
da ka`emo šta mi znamo.
Poznajemo mušku }ud
dat }emo o njima sud:
u ljubavi Bosanci glavnu re~ vode,
~etnici su davno izašli iz mode.
A Srbijanci, od nji’ nema vajde
oni, eto, lošije i to od nji’ rade.
O`enjen Bosanac za `ene je znalac
da te ne presko~i, ne grizi taj mamac.
A Bosanac mangup, pri~a da te voli
la`e te i ma`e dok te ne obori.
Bosanci, Bosanci, Bosanci, ej!
145

FERMAN STI@E IZ SARAJ’VA
(narodna)*
Ferman sti`e iz Saraj’va, grada prkosa,
pa na ruke komandanta Drugog korpusa.
Pošalji mi svoju vojsku prije sabaha ,
golemi se belaj sprema oko Saraj’va.
Kad je Sejo** razumio, Ferman sarajevski,
otpremio jedinice, u boj juna~ki.
Iz Saraj’va srca Bosne, grada sevdaha,
poru~uju dušmanima, bi}e belaja.
Sa svih strana udarila vojska bosanska,
Armija je naša, bolan, sila nebeska.
Sloboda }e Saraj’vu našem skoro do}i,
a dušmanin srcem Bosne, nikad ne}e pro}i.
* - Autor teksta i izvo|a~: Avdo Vrabac
** - „Sejo” je komandant 2. korpusa Armije RBiH, general - major Sead
Deli}.Du`nost komandanta Korpusa obavljao je u periodu od 25. novembra
1994. do 29. septembra 2000. godine.
146

MILI BO@E*
Mili Bo`e, ~uda golemoga
kad po}era blesav bahatoga.
Blesav Rašo bahatoga Ratka,
‘o}e smijenit, naredba je kratka.
Ne dade se |enerale Ratko,
ve} poru~i Radovanu kratko:
„Ja sam narod, familiju, srok’o
i tebe }u, Radovane, slatko.”
Uplaši se, Karad`i}u Rale,
ispadoše svi redom budale,
hitno javlja TV-unaPale,
da objavi da su bile šale.
Igrali se malo i šalili,
usput dosta vojske izgubili,
va`nija je tiranija vlasti
da se spase što se mo`e spas’ti.
*- Radio „Sajgon”
147

ZORA JE*
Zora je svanula
bomba je u relej gru’nula.
Zora je, nema te,
~uješ li, ne mogu bez tebe?
Zora je, nema te,
ko }e da mi sada popuje?
Zora je svanula
”Srna„ nam je skroz izda’nula.
Zora je svanula
bomba je gru’nula
zora je, nema te,
~uješ li, ne mogu bez tebe?
Refren:
Sanjam te, sanjam te
sve me još, sve me još
sve me se}a na tebe.
Na ekranu šum još ~uje se
a nema te, „Srno”** bre.
* - Radio „Sajgon” (radio stanica) je formiran pri Komandi 2. korpusa sa
zadatkom da ja~a moral jedinica.
** - „Srna”- naziv je za srpku novinsku agenciju koja je u toku agresije
najviše širila mr`nju i sijala la`i.
148

BOSNA NIKAD NE]E BITI SRBIJA
(narodna)*
Bosna nikad ne}e biti Srbija
oduvijek je bila naša avlija.
Fahreta, bona šta ti je!?
Mi, Bosanci, znamo to od ranije.
Ma dosta mi je, Mujo, proklete Srbije.
Gradi, Mujo, bijele kule, d`amije
od Une do Drine, kao ranije.
Fahreta, bona šta ti je!?
Mi, Bosanci, znamo to od ranije.
Pusti da se vratim, eh, da mi je.
Refren:
Hej, usne su ti vatra
zelena krv k’o moja,
Allaha mi, Mujo,
bit }u samo tvoja.
*- Radio „Sajgon”
149

HEROJSKE MAJKE I SINOVI*
Oj, Gora`de, ti herojski grade
i majke ti herojski se dr`e,
{to sinove heroje rodi{e,
i bosanska srca sastavi{e.
Sina spremi da on Bosnu brani,
da Bosance sa Bosnom nagradi.
Brani Bosnu, u Tuzli se svio,
Drugi korpus s njime se di~io.
Tu je ost’o Bosnu da odbrani,
da maj~inu `elju on ostvari.
Dok je Sejo na rati{tu bio,
maj~ino je srce utihnulo.
Du{manu }e otpor on da pru`i,
i da majci mrtvoj se odu`i.
Refren:
Sve su majke, majke
ali jedna ima
koja osta `eljna,
`eljna svoga sina.
*-Autor teksta : Fahira Muradba{i}
150

SEADU DELI]U*
Oj, Deli}u, ti delijo stara,
tvoje ime srca mnoga spaja.
Bosno moja, ti si zemlja znana,
sa Deli}em bit }e{ opjevana.
Uvijek prvi ti si , Sejo, bio,
sa borcima ti si se borio.
Ti si borac od prvoga dana,
otkad Bosna bije{e napadana.
Brani{ Bosnu s drugovima svojim,
prvi ide{, ni~eg se ne boji{.
Svi ti borci juna~koga soja,
s tobom idu do posljednjeg boja.
To priznanje koje si dobio,
ti si , Sejo, davno zaslu`io.
Drugi korpus sa Deli}em ide,
`ele Bosnu cijelu da vide.
*-Autor teksta: Fahira Muradba{i}
151

152

Vodili su brigade preko polja, gora, {irili su bajrak nade od Save do mora.
153

Zakletva prve klase regruta Nastavnog centra Tuzla
(Paša Bunar, avgust 1992. godine)
154
Obuka regruta u Nastavnom centru Tuzla
(avgust, 1992. godine)

Prva generacija `ena u Nastavnom centru 2. korpusa (Tuzla, 1993. godine)
155

156
Pripadnici bataljona veze 2. korpusa

Smotra Bataljona vojne policije Tuzla (septembar, 1992. godine)
Komandant Bataljona vojne policije – Ned`ad Mulali}, primio ratnu zastavu jedinice
157

158
„Balte”, pripadnici Bataljona vojne policije (Tuzla, jesen, 1993. godine)

Komanda 2. korpusa (septembar, 1995. godine)
159

160
Ned`ad Salkovi}, Na`elnik PZO 2. korpusa i narodni orkestar Umjetni~ke ~ete 2. korpusa (Tuzla, 1992. godine)

Ve~er ilahija i kasida (Dom armije Tuzla, jesen, 1993. godine)
161

162
„MAT – ovci”: @eljko Leši} – vokal, Faruk Nad`akovi} – vokal, Eldar Crnogor~evi} – bubnjevi, Benko Marjanovi} –
gitara, Hor Muzi~ke škole Tuzla (Dom armije Tuzla, 29. septembar 1993. godine)

Umjetni~ka ~eta 2. korpusa
(Dan armije Tuzla, 15. april 1994. godine)
Kada nastupa Umjetni~ka ~eta 2. korpusa ovako izgleda sala Doma armije Tuzla
(29. septembar 1995. godine)
163

General
Jovan
Divjak u
posjeti Pres
centru 2.
korpusa
Novinari na
zadatku
164
Sa pres konferencije
(Tuzla, 27. septembar
1998. godine)

OP]INA SREBRENIK*
Op}ina Srebrenik nije mijenjala svoje granice u toku
Odbrambeno – oslobodila~kog rata 1992. – 1995. godine.
Prostire se na površini od 248 km 2 .
Po popisu iz 1991. godine op}ina Srebrenik je imala
40.769 stanovnika. Stanovništvo op}ine ~inili su prete`no
Bošnjaci (30.595 ili 75,04%). Drugu po veli~ini nacionalnu
skupinu ~inili su Srbi (5.326 ili 13,06%). Hrvati su ~inili
6,77% (2.761 stanovnika), Jugosloveni 1.130 (2,787%), a
ostalih je bilo 2,34% (957).
Po~etkom agresije na Bosnu i Hercegovinu, 1992.
godine, ve}ina srpskog stanovništva je svojevoljno
napustila op}inu Srebrenik i to, uglavnom, u drugoj
polovini 1992. godine i po~etkom 1993. godine. Tako je u
op}ini ostalo oko 34.000 domicilnih stanovnika.
Nacionalna struktura tog stanovništva pribli`no je
izgledala: 92% Bošnjaci, 6% Hrvati, 1% Srbi i 1% ostali.
U periodu od 1992. do 1995. godine na op}inu
Srebrenik nije bilo ve}eg priliva izbjeglica. Uglavnom su to
bile izbjeglice iz Grada~ca i Br~kog koji su se kratko
zadr`avali kod rodbine i prijatelja, te se o njima nije vodila
precizna evidencija.
*- podaci nemaju zvani~ni karakter
165

Tragi~nom predajom „zašti}ene” zone Srebrenica
agresoru, u julu 1995. godine, došlo je do velikog priliva
izbjeglica iz te regije na op}inu Srebrenik. Uto~ište u
Srebreniku je našlo 13.728 izbjeglica.
Od ukupnog broja stanovnika 1992. godine broj vojnih
obveznika se kretao oko 10.500, od kojih se oko 2.000
nalazilo u inozemstvu. Srebrenik je za potrebe odbrane
imao na raspolaganju oko 8.500 vojnih obveznika (v/o).
Anga`irao ih je na na~in da je oko 5.800 v/o (68,23%)
prošlo kroz jedinice Armije RBiH. U ostalim strukturama
bilo je anga`irano oko 2.000 v/o. Veoma je visok procent
u~eš}a `ena u svim strukturama odbrane.
Na podru~ju op}ine Srebrenik u aprilu i po~etkom maja
1992. godine formirane su jedinice: Lova~ko – izvi|a~ka
jedinica, Dobrovolja~ka ~eta, Manevarska jedinica MUP-a;
Op}inski štab TO sa prištapskim jedinicama: Protivdiverzantskim
vodom, Odredom TO (sa dvije ~ete); u
mjesnim zajednicama formirane su ~ete i vodovi: ~eta TO
Srebrenik, ~eta TO Špionica, ~eta TO S.Špionica, ~eta TO
Rapatnica, ~eta TO Sladna, ~eta TO D.Potok, ~eta TO Tinja,
~eta TO Podorašje, ~eta TO Babunovi}i, Vod TO Brezik,
Vod TO G. Hrgovi, Vod TO C.Brdo i Vod TO Stra`a.
Dana 01. septembra 1992. godine formirana je 21.
srebreni~ka brdska brigada. U martu 1995. godine biva
preimenovana u 212. brdsku brigadu Srebrenik. Dvadeset
petog marta 1995. godine formirana je 211. oslobodila~ka
brigada, koja je u svom sastavu imala tri bataljona sa
prištapskim jedinicama, a sa~injavali su je borci iz
Srebrenika, Grada~ca i Br~kog.
166

U toku agresije na Bosnu i Hercegovinu, na teritoriji
op}ine Srebrenik ukupno je poginulo 210 boraca a ranjeno
ih je 813. Poginula su i dva civilna lica.
Ratno priznanje, zna~ku „Zlatni ljiljan”, dobilo je 5
boraca. Dva „Zlatna ljiljana„ su poginula.
167

168

169

170

171

172

173

174

DVADESET PRVA
SREBRENI^KA BRIGADA
(narodna)*
I u gradu i van grada, na ratištu il' de`uri,
Pazi narod da ne strada, da nam dušman ne presudi.
U saradnji je Grada~ac, Kalesija, @ivinice,
Cijela Tuzla i Lukavac, pa još borci Gra~anice.
Narod svoje borce voli, ponosni smo na njih sada,
Dosta krvi za njih proli, Srebreni~ka nam brigada.
Refren:
Dva'est prva** srebreni~ka, juna~ka je to brigada,
širom naše domovine, dušmanima muke zada.
*- Autor teksta: Vehbija Ibrahimovi} - "Kigen"
Izvo|a~: Nevres Had`i} - "Goga"
** - 21. brdska brigada formirana je 01. septembra 1992.
godine u Srebreniku. Ulaskom u sastav 21. divizije, biva preimenovana
u 212. brdsku brigadu Srebrenik.
175

BJEŠE BOSNA*
Nema grada nit' seir** vidika
K'o što s onog grada Srebrenika.
Ne bi zemlje nit' ljepše, nit' ve}e
Kao Bosne trista trides' tre}e...
Srebrenika nema do Travnika,
Do Stambola i do Dubrovnika.
Nit' njegova kraljevskoga trona,
Od Budima do bijela Stona...
Nema Bosne, nit' njezina bi}a
Bez Kulina i Kotromani}a.
Preko Save i kršna Kotora,
Preko Drine, do sinjega mora...
Refren:
Bješe Bosna sita i ponosna
k'o Bosanka ~edna i zanosna.
*- Autor teksta: Dr. Hašim Muharemovi}
**- seir (turski) - razgledanje
176

KULA*
Samo ti još kamen
Ljepotu krhku podr`ava, podatnice
Olovom i rukom skrnavljena.
I samo nebo oku pribli`ava.
Ve} ni~eg nema što Te raznosilo
Ni kopita, ni zlata, obmano,
Srebren nevjernice.
Sve Te `ivo napustilo.
Kamenu se priklonila,
Postojana, u svom padu
Koljenom na odanost
Na ljubav prvu naslonila.
*-Autor teksta: D.S.
177

KO SVOJATA MUSLIMANE
BOŠNJAKE*
Mi nismo ni Arapi ni Turci,
Ni Hrvati, a dahabet, Srbi,
Zašto krstiti stare muslimane.
Što Beograd decenijama tvrdi.
Ko je mog'o protiv prijestolnice?
Ko je mog'o iza} na kraj sili?
Preci naši nisu bili Srbi,
Preci naši bijahu Bogumili.
Kakav je to narod tada bio?
Mehka srca i široke duše.
Nije spreman za prljave igre,
Zato su htjeli da ga uguše.
To su ljudi opraštati spremni.
Oni ho}e uvijek mir u ku}i.
Zašto nisu sa Srbima mogli?
Oni bi se vazda htjeli tu}i.
Jer, Srbi se bojevima di~e,
A poraze vijekovima slave,
Ratoborne `ele atribute,
A gledaju sa~uvati glave.
178

Bogumili nisu mogli s njima,
Zato malo u Srbiji osta,
Pogledajte malo po Sand`aku,
Muhamedi i pokoji Kosta.
Jer, ~istotu cijene iznad svega.
Neka ide ~ak i mali prst.
Htješe tada uzeti vjeru islam,
Polumjesec, a ne srpski krst.
A od tada jedno du`e vrijeme:
Bogumile? Bolje da ih nema!
Spremat zamke svakom muslimanu,
Svesti narod na rijetka plemena.
Tek u Bosni moglo se ostati,
Tek u Bosni bješe druga klima,
Hajmo `ivjet zajedno k'o bra}a,
Hajmo gradit sutra bolje svima.
Bosanski Musliman istinski je Bošnjak.
Nije Tur~in kako mnogi `ele.
Zašto Husein na Stambol se drznu?
Za dobrobit naše Bosne cijele.
Mi i jesmo za dobar su`ivot.
Neka svako ~uva svoju vjeru!
Niko ne}e više nikad mo}i,
Muslimanu silom uzeti mjeru.
179

Zamislite samo šta bi bilo,
Neopredijeljen Srbin da je bio,
Ko bi mog'o o jedinstvu sanjat,
Ko bi nešto tako re}i smio.
Zar i ona avnojevska Jugoslavija
Nije postavila svjesno mamac,
Kad od svih jugo nacija
Nije priznat jedino Bosanac?
Musliman nema rezervnu dr`avu,
Kao Srbi i Hrvati,
On }e za Bosnu da se bori,
Ona mu je jedina mati.
Ovo zapisah svima u nauk,
Uprkos stalnoj srpskoj sili,
Muslimani nikad ne bijahu Srbi,
Muslimani su nekad bili Bogumili.
*- Autor teksta: Vehibija Ibrahimovi} - "Kigen"
180

Kako osloboditi Tinju – Sastanak starješina TG Srebrenik
(proljeæe, 1992. godine)
Mi æemo vam reæi – borci TO Srebrenik
(proljeæe, 1992. godine)
181

182
3. bataljon – Sladna / 212. bbr Srebrenik (Srebrenik, jesen 1993. godine)

Borci Interventnog voda 3. bataljona 212. bbr Srebrenik,
(Srebrenik, jesen 1993. godine)
183

184
Borci 212. bbr Srebrenik, polo`aji na Posavini
(jesen, 1994. godine)

Detalj iz vojnièkog ivota – „Sad æe kahva”
Detalj sa polo`aja na Ozrenskom vojištu
(jesen, 1995. godine)
185

Sastanak u Komandi 21. divizije sa èelnicima opæina u Bosanskoj posavini
(Srebrenik, 1994. godine)
186
Izgradnja zemunica u Posavini, polo`aj 212. bbr Srebrenik
(jesen, 1994. godine)

Borci 212. bbr na Ozrenskom vojištu
(1995. godine)
Komandant Armije RBiH, Rasim Deliæ, u posjeti Komandi 21. divizije Srebrenik
(1995. godine)
187

188
188
prazna
strana

OP]INA GRADA^AC*
Op}ina Grada~ac je pred po~etak agresije na Bosnu i
Hercegovinu zauzimala površinu od 407 km 2 , na ~ijem je
prostoru, prema popisu stanovništva iz 1991. godine,
`ivjelo 56.378 stanovnika. Nacionalna struktura
stanovništva bila je sljede}a: Bošnjaci 33.921 ili 60,20%,
Srbi 11.184 ili 19,80%, Hrvati 8.521 ili 15,10%,
Jugosloveni 1.417 ili 2,50% i ostali 1.335 ili 2,40%.
Poslije potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma i
uspostavom entiteta, prostor op}ine Grada~ac je sveden na
oko 210 km 2
sa znatno izmijenjenom demografskom
slikom, budu}i da je najve}i dio predratne teritorije, koja je
bila naseljena stanovništvom srpske nacionalnosti, pripao
drugom entitetu.
Broj stanovnika u periodu ‘92. – ‘95. nije mogu}e ta~no
utvrditi, ali se procjenjuje da taj broj nije bitnije odstupao u
odnosu na ‘93. – ‘95., kada se kretao oko 33.000. Tokom
1995. godine na ovaj prostor je pristiglo i oko 5.000
izbjeglica, mada su izbjeglice pristizale i tokom drugih
ratnih godina, tako da je ukupan broj stanovnika tada
iznosio oko 38.000.
*- podaci nemaju zvani~ni karakter
189

U vojnoj evidenciji op}ine Grada~ac vodilo se u
prosjeku oko 17.400 vojnih obveznika (v/o), od ~ega je oko
3.900 v/o bilo srpske nacionalnosti a oko 2.800 hrvatske
nacionalnosti. Gotovo svi obveznici srpske nacionalnosti su
napustili prostor pod kontrolom legalnih organa vlasti. Oko
40 ih je bilo anga`irano i raspore|eno, uglavnom, po svim
osnovama ratnog rasporeda. Padom naselja u kojima je
`ivjelo stanovništvo hrvatske nacionalnosti, u avgustu
1992. godine, najve}i dio i ovog stanovništva napušta
prostor op}ine i odlazi u izbjeglištvo, u Hrvatsku i druge
krajeve. Ostalo je oko 200 vojnih obveznika hrvatske
nacionalnosti, raspore|enih po svim strukturama odbrane.
Radi ilustracije stanja, na dan 01. septembra 1995. godine
bilo je raspore|eno po svim strukturma odbrane ukupno
9.002 vojna obveznika i to: u Armiji RBiH – 7.049 ili
78,3%; MUP-u – 153 ili 1,7%; Civilnoj zaštiti – 701 ili
7,8%; op}inskoj jedinici radne obaveze 124 ili 1,4%; radnoj
obavezi – 975 ili 10,8%. Od ovog broja bilo je 8.764 ili
97,4% Bošnjaka; Hrvata – 184 ili 2%; Srba – 43 ili 0,5% i
ostalih 11 ili 0,1%. Tada se na raspolaganju za raspored
nalazilo još svega 188 vojnih obveznika, što zna~i da je
op}ina Grada~ac u odbrambenim aktivnostima imala
anga`irano 98% raspolo`ivog ljudskog potencijala. Taj
podatak dovoljno govori sam za sebe. Pribli`no isti procenat
anga`iranosti stanovništva op}ine (98%) kretao se tokom
cijelog perioda rata.
Formiranje prve zvani~ne vojne jedinice dogodilo se
09. juna 1992. godine. Bila je to 107. brigada HVO
„Bosanske Posavine”, mada je ova jedinica stvarno
egzistirala od 25. aprila 1992. godine, kada je izvršeno
objedinjavanje i stavljanje pod jedinstvenu komandu ve}eg
190

oja jedinica TO sa podru~ja ove op}ine. Zbog iskazane
hrabrosti i izuzetnih rezultata u odbrani naroda i domovine,
ova brigada je naredbom ŠVK OS RBiH, pov. broj 13/201-7
od 15. aprila 1993. godine, „odlikovana” najve}im ratnim
priznanjem, dodjelom po~asnog naziva „Viteška”.
Odlukom Predsjedništva RBiH, broj 1592/93 od 14.
decembra 1993. godine, 107. HVO brigada preimenovana
je u 107. vitešku motorizovanu brigadu Armije RBiH
(107.vmtbr). Slijedom daljnje transformacije jedinica
Armije RBiH, naredbom Komande 2. korpusa od 15.
januara 1995. godine, izvršena je podjela 107. vmtbr na
213. vmtbr i 217. bbr. Tom prilikom 217. bbr nije dodijeljen
naziv „Viteška”, mada je kompletan bora~ki sastav ove
brigade tada bio u sastavu 107. vmtbr. To je ispravljeno
Odlukom Predsjedništva RBiH, broj 02-111-277/95 od 12.
maja 1995. godine, kada je i 217. brdska brigada proglašena
„Viteškom”.
Uslijed `estokih borbi koje su vo|ene na ovom bojištu,
iz sastava ovih brigada poginula su 624 borca, dok je oko
1.226 ranjeno. Znatan broj lakše ranjenih nije zvani~no ni
zabilje`en. U isto vrijeme su poginula 123 civila, dok ih je
ranjeno oko 360.
O `estini borbi i hrabrosti boraca ovog kraja govori i
podatak da je 39 pripadnika jedinica Armija RBiH sa
op}ine Grada~ac zaslu`ilo najviše ratno priznanje – zna~ku
„Zlatni ljiljan”. Od tog broja 7 ih je dalo `ivot za odbranu
svog naroda i domovine. Treba pomenuti i dva poginula
pripadnika MUP-a, dobitnika najvišeg policijskog ratnog
priznanja „Zlatna policijska zna~ka” i „Zlatna policijska
zvijezda”.
191

192

193

194

195

196

197

198

ZMAJ OD BOSNE
Sa Grada~ca, Bijele kule,
Zmaja od Bosne,
sokolovi zaklitali
kajde `alosne.
Umrla je vjerna ljuba,
Husein begova
jer izgubi gospodara
srca svojega.
Osedl’o je vranca svoga,
Husein kapetan,
odjezdio Romaniji
podjelit’ mejdan.
Na ~ardaku vjerna ljuba,
Allah ilallah,
klanjala je, plakala je,
haber ~ekala.
Pod pond`ere glasnik sti`e,
srca slomljenog:
„Udaji se, vjerna ljubo,
nema bega tvog.”
Od sevdaha i `alosti,
kraj pend`era svog,
prepu~e joj bolno srce,
ne}e za drugog.
Sa munare Heseinije,
u~i mujezin,
sa ~ardaka i bedema,
pla~u sokoli.
Do Stambola odjekuju,
kajde `alosne.
Pusta osta Bijela kula
Zmaja od Bosne.
*-Autor teksta: Dr. Hašim Muharemovi}
199

AMANET ZMAJA OD BOSNE
(narodna)*
Na kuli kamenoj majka plakala,
svog sina najdra`eg kroz suze molila:
„^uješ li, sine moj, car te poziva,
car te poziva, `ivot ti poklanja,
~uješ li, sine moj, sine jedini,
Bosnu zaboravi, a `iv mi ostani.”
K’o jecaj, k’o krik,
k’o kletva duše ponosne,
zauvijek ostaše rije~i
Zmaja od Bosne:
„Zaludu, majko, blaga sultana, careva,
Bosna je alem sjaj, Bosna je jedina.
Ne}u nikad k’o vazal nikome slu`iti,
ja sam bosanski sin i to }u ostati.
Ne}u nikad k’o vazal nikome slu`iti
ja sam bosanski sin i to }u ostati.”
K’o jecaj, k’o krik
k’o kletva duše ponosne,
zauvijek ostaše rije~i
Zmaja od Bosne.
*- Autor teksta: narodni - po kazivanju Vehida Guni}a
Autor muzike i aran`mana: Omer Pobri}
200

ZMAJEV GRADE, ZMAJEVI
TE BRANE*
Zmajev grade sa Zmajevi}ima,
odolijevaš hrabro dušmanima.
Gázi grade, Zmajevi te brane,
u surgun** }e u~init dušmane.
Zmajevi}i, djeca Tuzle majke,
Gra~anice, Zmajeve sestrice,
zdru`ili se da Grada~ac brane
od dušmana, što ruše munare.
Kad Zmajevi nadbiju dušmane,
ranjenu }e Kulu obnoviti,
Zmajevi}i slušat }e ezane,
a na nebu strijemit }e munare!
Refren:
Dušman bije Bijelu kulu Zmaja od Bosne,
Zmajevi}i popijevaju kajde prkosne:
„Da je sada me|u nama Husein - kapetan,
pa da vidi Zmajevi}e kada dijele megdan!”
*- Autor teksta : Atifa Dolinar - Terzi}, Gra~anka i Sarajka, pjesnikinja opsjednuta
kosmosom, tradicijom i zavi~ajem, izdala je do sada tri knjige pjesama. Mnoge
njene pjesme su uskladbljene i ispjevane u toku odbrane od agresije.
**- surgun (turski) - progonstvo
201

USTAJ ZMAJU*
Oj, Huseine, ti Zmaju od Bosne
ne daj nikom da nam zemlju otme.
Ustaj, be`e, iz te zemlje naše
pa povedi sve bosanske paše.
Ne daj, Zmaju, da nam Bosnu uzmu,
neka neman sva u njoj istruhnu.
Ustaj, Zmaju, i povedi Muju
i Halila na opasnu guju.
Oj, Huseine, ho}e ti Grada~ac!
Al’ za njih je on veliki jadac.
Ustaj, Zmaju, juna~ino stara,
ne daj nikom da nam Bosnu hara.
Oj, Huseine, sine Huseinije,
te d`amije tvoje najmilije,
ustaj, Zmaju, od Bosne vezire,
tvoja zemlja lahko ne umire.
*-Autor teksta: Meho Azinovi}, borac Po`ari~ke ~ete 6.bataljona 107. viteške brigade
202

OJ, GRADA^CU*
Sa bedema haber sti`e,
svi}e rujna sabah zora,
ustaj rano na dušmane,
Grada~ac se branit mora.
Mi branimo zemlju svoju,
svaku travku zemlje rosne,
legendu na Husein bega,
gospodara naše Bosne.
Oj, Grada~cu, zavi~aju,
da l’ te mnogo rane bole?
Pasti ne}eš dok smo `ivi,
Bosanci se za te bore .
Refren:
Nek’ ponese golub bijeli
cijelom svijetu pjesmu moju.
Neka znaju da ginemo,
i branimo zemlju svoju .
*-Izvo|a~: Muzi~ka grupa „Impulsi”, Grada~ac
203

PROLJE]E DEVEDESET DRUGE
U prolje}e devedeset druge,
krvavi je april osvanuo.
Na lijepu Bosnu našu
dušmanin je nasrnuo.
Tog aprila proljetnoga dana,
svi potomci Husein kapetana,
na odbranu Bosne stali,
dušmaninu pokazali.
Sada mnogih više nema.
Osta bolna uspomena,
na mezaru majka stara,
sa mezarom razgovara.
Refren:
Ali Bosna sama nije,
Bosnu brane najbolji jarani.
To su njeni sinovi,
ispod Kule zmajevi,
napokoreni heroji.
204

PADE VILA SA GRADA^CA GRADA
(narodna uz saz)*
Pade vila sa Grada~ca grada,
pod bedeme hatli Carigrada.
Zakliktala usred bijela dana,
na turbetu Husein-kapetana.
Tu`no kli~e a suze prolijeva,
Husein - bega iz groba doziva:
„Di~ni Zmaju, od Bosne vezire,
naša Bosna ponovo umire.
Ruše tvoje domove, munare,
krv umiva tvoje muslimane.
Rekao si da su ljudi bra}a,
naša ljubav `ivotom se pla}a”.
Kabur zemlja k’o da se otvori,
pa bosanski vezir progovori:
„Reci vilo mom bosanskom rodu
da je vje~na borba za slobodu”.
Sloboda se iz krvi doga|a,
naša Bosna ponovo se ra|a.
Blago rodu koji ima Zmaja
branioca Bosne, zavi~aja.
* - Autor teksta i muzike: dr. Hašim Muharemagi}
Izvo|a~: Safet Dedaji}
205

HEJ, DUŠMANI*
U Grada~cu, bosanskome raju,
hrabri borci za poraz ne znaju.
Èetni~ke su horde rastjerali,
teške rane njima su zadali.
Na Gradini, na Zmajevoj kuli,
zastava se bosanska vihori,
sa munare lijepe Huseinije
telal vi~e, pobjeda naša je.
Najljepša je zora svanula,
slobodna je naša ~aršija
svud’ se pjesme vesele pjevaju,
hrabri borci ku}i se vra}aju.
Refren:
Hej, dušmani, odlazite ku}i
u Grada~ac ne mo`ete u}i.
Svoga grada nikome ne damo
i `ivote njemu poklanjamo.
*-Izvo|a~: Muzi~ka grupa „Impulsi”, Grada~ac
206

NA KAPIJI POSAVINE*
Grada~ac je snaga Bosne
i zakletva nama svima.
Blago našoj zemlji Bosni
što heroje takve ima.
Grada~ac je snaga Bosne,
i pitanje naše ~asti.
Naš je narod odmah rek’o,
Bosna ne}e nikad pasti.
Armija je snaga Bosne,
na Grada~cu hrabro stoji .
Za dušmana spasa nema,
on posljednje dane broji.
Refren:
Na Kapiji Posavine,
propela se Bijela kula.
Tu Grada~ac hrabro stoji
i klju~eve Bosne ~uva.
*-Izvo|a~: Meho Puzi}
207

IDEMO JUNACI ZMAJA OD BOSNE*
Zašto roniš suze, majko ,
suze `alosne,
kad pripadam junacima,
Zmaja od Bosne?
Zašto roniš suze, majko,
suze `alosne,
kad junaci no}as idu,
Zmaja od Bosne?
Zašto roniš suze, majko,
suze no}as ti,
kad junaci pobjednici
vra}aju se svi?
Refren:
Idemo junaci ,
Zmaja od Bosne,
da ne gledamo više,
suze `alosne.
*-Izvo|a~: Meho Puzi}
208

ŠTA BI REK’O HUSEIN
BEG*
Probudi me, mila majko,
grmljavina na Grada~cu,
to dušmani silno `ele
širit SAO** prema Šamcu.
Prokleti su ti dušmani,
zasipa se svaka zgrada.
Nikad ne}e pokoriti
ovog starog drevnog grada.
Srušili ste Huseiniju,
srušili ste Bijelu kulu
al’ dobili niste ništa -
vojska vam je u rasulu.
Baš dobili niste ništa -
svi ste redom u rasulu.
Refren:
Šta bi rek’o Husein beg
grada~a~ki kapetan?
Šta je za njeg’ bila Bosna
znade svako pametan.
*- Autor teksta i muzike: Muzi~ka grupa „Trn u oku”, Grada~ac
Izvo|a~: Nihad Kanti} – „Šike”
**- „SAO”- „Srpska autonomna oblast”
209

SA BEDEMA BIJELE KULE
(narodna)*
Sa bedema Bijele kule Husein-begove,
heroji zapjevaše pjesme borbene.
U Grada~cu simbol Kula, Zmaja od Bosne,
tu se bore hrabri borci Bosne ponosne.
Svi gra|ani svome gradu amanet daju,
od dušmana i krvnika da ga ~uvaju.
Refren:
Pobjednici mi smo mnogih ratova,
mi branimo domovinu naših djedova.
*-Izvo|a~: Osman Hasanbaši}, Grada~ac
210

HEROJ GRAD*
Zar u našoj Bosni roblje da budemo?
Bolje k’o junaci za ljubav da umremo.
Tu }emo se boriti k’o zmajevi ljuti,
za našu je Bosnu ~asno poginuti.
I djedovi naši junaci su bili,
Grada~ac su branili, svoju krv su lili.
Bili su junaci kao i mi sada,
gonit }emo hrabro, ovu šaku jada.
Jedan do drugoga, u rovu stojimo
za ljiljane idemo, svi se mi borimo.
Slavne naše borbe historija piše,
brat za brata `ivi i za brata diše .
Refren:
Ponosna budi, majko, što sam borac ja,
što sam borac Grada~ca, grada heroja.
*- Autor teksta: Vahid Bajramovi}
211

BEGOVINO
(zabavna)*
Bila dobra momka dva,
dobra momka, dva jarana.
Otišli su od nas oni ,
ostala je bolna rana.
Begovino**, brdo tuge
uzela si dva jarana
ostale su no}i duge
nisu više oni s nama.
Tu`ne majke suze liju
nestala je svaka radost.
Crna zemljo ti si kriva
što sakrivaš tu`nu mladost.
Nikad vrijeme sakrit ne}e
sje}anje na dva jarana.
Godine }e pro}i mnoge
al’ ostat }e vje~na rana.
Refren:
Begovino, brdo tuge,
zašto uze dva jarana?
Ostale su no}i duge
nisu više oni s nama.
*- Izvo|a~: Muzi~ka grupa „Zmaj od Bosne”, Grada~ac
**- Begovina je brdo na teritoriji op}ine Grada~ac.
212

HEJ, MEDI\O
(narodna)*
Medi|u** su porušili njeni dušmani,
opet }e je sagraditi njeni mještani.
Dušmani su pokušali da nas porobe,
mi im nismo dozvolili, `eljni smo slobode.
Medi|a nam ne}e pasti dok smo `ivi mi,
~ujte dobro na brdima, naši dušmani.
Refren:
Hej, Medi|o, rodni kraju,
rodni kraju moj,
tebe brani, tebe brani
Zlatni ljiljan tvoj.
*-Autor teksta: Mustafa Omerovi}
**-Medi|a je selo u op}ini Grada~ac.
213

MIONICO, MAJKO NAŠA*
Tu~e dušman sa svih strana,
on za bol još ne znade,
ali neka, sti}i }e ga,
osvetni~ka ruka pravde.
Neka grme mitraljezi,
nek’ se ruši, nek’ sve gori,
mi ne damo zemlju svoju,
Mionicu srce voli.
Pasti ne}eš dok smo `ivi,
naši borci poru~uju,
nikad ne}eš bit’ Srbija,
svi dušmani neka ~uju.
Refren:
Mionico, majko naša,
~uj, heroja glas te zove
dok te vojska naša ~uva,
mirno spavaj, selo moje .
*-Mionica je naselje u op}ini Grada~ac.
214

BRANIT SELO, ZAVJET
JE HRGOVLJAKA*
Selo moje Donji su Hrgovi,**
dušmaninu samo pusti snovi.
Pokušao u mjesecu junu
devedeset druge izgubio krunu.
Do~ekaše dušmanina borci,
sve iz sela naši hrabri momci.
Dušmaninu selo nisu dali,
u odbranu odlu~no su stali.
Na braniku svoga sela stoje,
hrabri momci ni~eg se ne boje,
da bi selo svo slobodno bilo,
normalno se u njemu `ivjelo.
Za Hrgove svi se hrabro bore,
svoje selo Hrgovljaci vole.
Prema selu ljubav im je jaka,
branit selo, zavjet je Hrgovljaka.
* - Autor teksta: Anto Šimi} – „^iko”
**- Hrgovi je selo na podru~ju op}ine Grada~ac.
215

TENKOVI
(narodna)*
Rastaju se drumovi
dijele polje nadvoje.
Odvojiše se dušmani
ne `ele `ivot utroje.
@eneva im sudila
u Njujorku se sastali.
Nisam ih ni dirnula
a ve} su se rastali.
Refren:
^iji ono tenkovi,
na Grada~cu vatrom gore?
^iji ono vozovi,
što perone naše vole?
^iji ono junaci,
mjesto pjesme tugu poje,
~iji ono junaci ,
mjesto para suze broje?
*-Izvo|a~: „Hamulja” i „Sajgonci”
216

GRADA^A^KA STO SEDMA,
HISTORIJU PIŠE
(narodna)*
Baš u srcu Posavine,
~uva ponos Kula - grada.
Na bedemu bosanskome
Grada~a~ka je brigada**
Po`arike, Novali}i
a i Vida dobro znana.
O`ivio Zmaj od Bosne
Rajska cvjeta od ljiljana.
Sibovac i Mionica,
Lukavac od prvog dana,
Liporaš}e, mjesta slavna,
ponos Ahme i Ivana.***
Refren:
Grada~a~ka sto sedma,
historiju piše
na braniku rodne Bosne,
jednim srcem diše.
* - Autor teksta, muzike i aran`mana: Mujo Šadi}-„Šadija”
Izvo|a~: D`avid Pamukovi}
** -107. viteška motorizovana brigada MHVO „Bosanska Posavina” Grada~ac,
formirana je 09. juna 1992. godine. Po~asni naziv „Viteška” dobila je 15. aprila
1993. godine. Odlukom Predsjedništva RBiH, br. 1592/93 od 14. decembra 1993.
godine, ova brigada je preimenovana u 107. vitešku motorizovanu brigadu
Grada~ac. U narodu je bila `elja da njihova brigada nosi ime „Zmaj od Bosne”,
ali se to zvani~no nikad nije dogodilo.
***- „ponos Ahme i Ivana” - Ivan Mija~evi}, komandant brigade; Ahmed Hani},
zamjenik komandanta brigade
217

VITEŠKA BRIGADA GRADA^AC
(narodna)*
Hrabri momci, vitezovi pravi,
odlu~no su u odbranu stali
domovine a i grada svoga:
Bosnu ne}e gazit tu|a noga.
Bosna im je k’o ro|ena mati.
Dok su `ivi nikom ne}e dati
svoju zemlju i njene gradove.
Idu hrabro u pobjede nove.
Dušmanine ne}eš dugo biti,
Vitezovi }e tebe dobiti.
Njihovih }eš plašiti se sjena
morat }eš im pasti na koljena.
Refren:
Brane Bosnu od Une do Drine,
sve do Save ravne Posavine,
i Grada~ca, herojskoga grada,
ta Viteška Sto sedma brigada.
*-Autor teksta: Anto Šimi} – „^iko”
218

STO SEDMA BRIGADA GRADA^AC
(narodna)*
U Grada~cu junak do junaka,
pun heroja i mladih momaka.
Cijela Bosna za Sto sedmu znade,
na braniku njenom hrabro stade.
Sokolovi lete u visine,
da odbrane vrata Posavine,
da ~uvaju svoju Kulu dragu,
i legende o Grada~cu gradu.
Drug do druga u juriše idu,
da odbrane svoju domovinu.
Ako padnu, šehidi }e biti,
zato, majko, nemoj suze liti.
Refren:
Dok se zemlja oko sunca kre}e,
Grada~ac se nikom predat ne}e.
^uvaju ga borci ovog grada,
juna~ka je Sto sedma brigada.
*-Izvo|a~: Muzi~ka grupa „Kondor”, Grada~ac.
219

VITEZOVI STO SEDME BRIGADE*
Jesi l' ~uo, o moj mili rode,
gdje se sada oštre borbe vode?
Evo, ovdje, kraj Grada~ca grada,
borbe vodi Sto sedma brigada.
U njoj sami vitezovi ljuti
što ~etniku sve ra~une muti.
Na ~elu joj Ivan zapovjednik
od koga strijepi `iv i mrtav ~etnik.
Uz Ivana zamjenik mu, Ahmo**,
za poraze mi s njima ne znamo.
Slijede}e su vrste napada
što ih odbi Sto sedma brigada.
Danju napad vrše pješadijci,
podršku im daju artiljerci.
Ra|aju se napadi i bitke
al' prestaju uz ve}e gubitke.
Vojska kuka i u pomo} zove,
general im šalje i tenkove.
Putni pravci koji gradu vode
a i drugi, pa i preko vode,
*- Autor teksta: Petar Radi}, 02.aprila 1994.godine, Grada~ac
** - Ivan i Ahmo: Ivan Mija~evi} , brigadir, bio je ratni komandant 107. brigade
HVO-a - Armije RBiH, Grada~ac, u vremenu od 21. decembra 1992. godine
do 02. avgusta 1994. godine. U to vrijeme njegov zamjenik bio je Ahmed
Hani}. Brigadir Ahmed Hani} preuzima du`nost ratnog komandanta 107.
viteške motorizovane brigade, Grada~ac, 12. jula 1994. godine, koju obavlja
do 01. marta 1995. godine, kada odlazi na novu du`nost, du`nost
komandanta 21. divizije.
220

drhtali su nose}i tenkove
i ostalu tehniku, okove.
@iva sila iza njih se kre}e,
mnogi od njih vratiti se ne}e.
Dva su groblja ovdje ve} velika
jedno kosti a drugo tehnika.
Poslije ovog ostaše u nadi
odlu~it }e sad mo}ni napadi.
Iz Srbije, te komšije naše
dovedoše crnokošuljaše.
Odabrana bratija njihova
tra`i prolaz da do|e do rova.
Ni jednog ga nisu ni vidjeli
a kamoli naš rov zaposjeli.
Odustaše pora`eni oni
pa u napad kre}u avioni.
Jedan, dva, tri, pa deset i više
padaju nam bombe kao kiše.
Uo~iše i piloti ludi
da grad brane neki ~udni ljudi.
Niko posla nije odradio,
letove je svijet zabranio.
Kako da se vitezovi zbune?
Zato šalju rakete nam Lune.
Gdje god padnu samo prah ostade
što oja~a moral nam brigade.
Srpska vojska na koljena pala
tra`i pomo} od svog |enerala.
Dajte na~in, ako on postoji
~ime da se Grada~ac osvoji.
221

222
\enerali našli se u ~udu
pa do|oše na ideju ludu.
Ostala je samo jedna nada
vozom do}i do Grada~ca grada.
Voz oklopni brzo izradiše
grada~a~kom prugom uputiše.
Kada sti`e ispod Begovine
krenu nazad, nema više šine.
Naša mina ovaj oklop sti`e,
~etiri mu vagona skliznuše,
dva i vu~a brzo umakoše.
Gdje si bio tada rode mili
pa da vidiš kako ~etnik cvili.
Nema više sad bratije nove
pa u pomo} ~esto Boga zove.
Oglasi se Vila sa visina
ovdje nema `ivoga Srbina.
Što pobje`e, što mrtvo ostade
i ovaj im pokušaj propade.
Kad glas ~uše i majke njihove
jauk sti`e u sve im rovove.
Odsad mora svima jasno biti
Kulu ne}e niko osvojiti.
Ostalima nek prenesu ovi
ne mogu se slomit vitezovi.
Sad Karad`i} nare|enje sprema
desant, desant, ništa više nema.
Analizu brzo izlagaše
od desanta odmah odustaše.
Teška srca |eneral mu zbori,

ostali su samo pregovori.
Tu`ni Srbi, vojsci je do zora
što Karad`i} pregovarat mora.
Izgubi se i posljednja nada
srpskoj vojsci moral stalno pada.
Miloševi} gorke suze lije,
nema ništa od Velike Srbije.
A Karad`i} gleda face mrske,
ne}e biti Republike Srpske.
Dok je Bosne i Grada~ca grada
slavit }e se Sto sedma brigada.
Naš Grada~ac kroz vrijeme }e i}i
dok u njemu `ive zmajevi}i.
223

PRVI BATALJON DVJESTA TRINAESTE
(narodna)*
Kad bataljon prvi krene,
gori nebo, zemlja sva.
Zlatom blista ta brigada,
Dvjesto trin’esta grada~a~ka, viteška**.
Kad bataljon prvi krene,
dušman bje`i, to se zna.
Ponosna je ta brigada,
Dvjesto trin’esta grada~a~ka, viteška.
Kad bataljon Prvi kre}e
pobjeda je sigurna.
^asno gazi ka slobodi
Dvjesto trine’sta grada~a~ka, viteška.
Refren:
Na kapije grada stao,
idealom Bosne vo|en,
iz krvi je Hasanove,***
Prvi bataljon ro|en.
*- Autor teksta, muzike i aran`mana: Mujo Šadi} - „Šadija”
Izvo|a~: D`avid Pamukovi}
**- 15. januara 1995. godine 107. vmtbr je podijeljena na dvije brigade: 213. vmtbr i 217.
brdsku brigadu, koja }e po~asni naziv „Viteška” dobiti 12. maja 1995. godine.
***- „Hasan” je Hasan Durmiševi}, komandant 1.bataljona 213. motorizovane
brigade Grada~ac. Poginuo je 08. jula 1992. godine na Donjim Kre~anama,
op}ina Grada~ac.
224

DOBROVOLJCI SA GRADINE*
Od prvoga dana krvavoga rata,
zakleli se momci u Grada~cu starom,
da }e do posljednjeg, kao brat do brata,
branit slavnu Kulu svim srcem i `arom.
Sauda junaka borci izabraše,
da ih Saud** vodi,putem do slobode.
Neustrašiv bješe,teške bitke dobi,
ali smrtno ranjen,u grob hladni ode.
Mnogo krvi dali i `ivote dat }e,
od Zmajevog puta ne}e odustati.
Sa Gradine vje~ne, Zmajevi od Bosne,
dušmana }e svakog do pakla tjerati.
Refren:
U miru su divni ljudi,
a u ratu pravi borci
i junaci lavljeg srca,
sa Gradine dobrovoljci.
*- Autor teksta, muzike i aran`mana: Mujo Šadi} – „Šadija”
Izvo|a~: D`avid Pamukovi}, Grada~ac
**- „Saud” je Saud Osmi}.Obavljao je du`nost komandanta 2. bataljona 107. brigade u
periodu od 25. avgusta do 11. oktobra. 1993.godine, kada je poginuo.
225

GRADA^A^KI DIV
(narodna)*
Viteška brigada u svom srcu nosi
slavno ime Latas**, njime se ponosi.
Branio je narod, nje`nog srca div,
u srcima našim, bit }e vje~no `iv.
Volio je narod a i voljen bio,
iza sebe slavna djela ostavio.
Refren:
Grada~ac }e vje~no pamtit.
a i dušman dobro zna,
za legendu sa Gradine,
slavno ime Latasa.
*- Autor teksta, muzike i aran`mana: Mujo Šadi} – „Šadija”
Izvo|a~: D`avid Pamukovi}
**- Pjesma je posve}ena rahmetli Enesu Osmanli}u – „Latasu”, na~elniku Štaba 107.
vmtbr Grada~ac.
226

PJESMA ŠEHIDU
(narodna)*
Studena }e voda u `uboru svome,
`ivot vje~ni krasit pjesniku snenome.
Usnuli }e pjesnik snivat svoje rime,
i u snu dozivat Allahovo ime.
[to je tajni bilo, više ne postoje.
U mirisu lipe, `ive sjeni tvoje.
S munare u Svircu, ~ut }eš svakog dana,
u~it }e imami ajete Kur’ana.
Bosna je u duši, Grada~ac u srcu,
tebe }e da ~uva, d`amija u Svircu.
Novali}i tvoji, nek budu ponosni,
svoj si mladi `ivot, halalio Bosni.
Refren:
Rahmet ti Mustafa,**
i vje~no prolje}e,
D`ennet ti duši
i d`ennetsko cvije}e.
*- Autor teksta, muzike i aran`mana: Mujo Šadi} – „Šadija”
Izvo|a~: D`avid Pamukovi}
**- Pjesma posve}ena rahmetli Mustafi Novali}u, knji`evniku i publicisti, koji je
tokom rata obavljao du`nost na~elnika Informativne slu`be 107. vmtbr.
Teško je ranjen na grada~a~kom bojištu, 26. januara 1993. godine. Podlegao
je ranama 05. februara 1993. godine.
227

PO^ARI^ANKA*
Mali Šeher, Po`arike moje,
tebe brane sve komšije tvoje
a na ~elu tvoje ~ete slavni
Amir, Haso, stoje još od lani.
Soldateska srpsko - crnogorska
i doma}a sva ~etni~ka vojska
ne mogu ti ništa u~initi
a kamoli tebe osvojiti.
Tebe brani Šeši} Zajko, mrtav,
njegov ro|ak Rasim i ostali.
Svi su oni za te `ivot dali.
Zatreba li, dat }e i ostali.
Curuma, Haso, Damir i Aci,
pa i Šajka slavni,
~etnici im nikad nisu ravni.
Biju, tuku iz svih vrsta cijevi,
zato jesu baš na velikoj cijeni.
Sve ~etni~ke pokretne to~kove
stavili su oni u okove:
tenk, voz, praga - njima nisu ništa,
malo im je da ih ima trista.
Tu i Midhat svoju mre`u plete,
~etnici su njemu `ive mete.
Snajper puška za njega je malo,
jer je njemu do slobode stalo.
To je pjesma Po`ari~ke ~ete.
Oj, dušmane, nemoj biti dijete.
Po}i na njih, na njihova oka,
izgubit }eš glavu kao stoka.
*-Autor teksta: Meho Azinovi}, borac Po`ari~ke ~ete 6.bataljona 107. viteške brigade
228

BUJRUM U GRADA^AC*
Skenderija, Svirac ~esma,
Bijela kula, sevdah pjesma
nekad bjehu ponos grada,
al’ u ovo ratno vrijeme
ako pitaš, brate, mene,
Sto sedma je to brigada.
Sa Gradine u daljinu
gledam ravnu Posavinu.
Ništa ljepše na svijetu.
Kud god odem ja se vratim
da ne ~eznem, da ne patim,
kao majka svom djetetu.
Posavino, mirno spavaj
ne brini se Bosno moja,
i ne strahuj ni od ~ega
dok je tvojih vitezova,
dok je Sedmog bataljona,
i Zmajeva Husein bega.
Refren:
Bujrum, bujrum, bujrum
opet u Grada~ac
sloboda je tu na pragu.
Mi ne damo Posavinu
niti našu Bosnu dragu.
*- Pjesma je posve}ena 7. bataljonu 107. brigade.Ovaj elitni bataljon, namijenjen
za ofanzivna djejstva, formiran je 15. oktobra 1992.godine.
229

BOSNA*
Besmrtna je smrt Svjetionik upalila,
Slave}i zavjet tek ro|enog sina,
Mehlemom sa ma~a zadojena,
Perom i bdijenjem osviješ}ena,
Osvjetljavaju}i put dobronamjernom
Da ne zaluta u tamu i krv,
Keze}i zube zlonamjernoj zvjerki,
Grizu}i ~elik, no` i bol,
Ne polomivši zube, gorko, prkosno zapjevala,
Otrgnuta zaboravu, oteta pau~ini,
Pronikla do najviših visova,
Sa prkosom velikim kao Svemir,
Nude}i Istinu Bogu, ne kleknuvši na koljena,
Bosna, jednom – zauvijek.
*- Autor teksta: Ilijaz Dudui}, Grada~ac
230

Grada~a~ka kula Husein kapetana (jesen, 1992. godine)
231

7. interventni bataljon , Gradaèac (jesen, 1992. godine)
232
Mustafa Had`iefendi} – komandant 217. vbbr, Zijad Beširovi} –
operativac 107. vmtbr, Zurahid Muji} – komandant bataljona i
Zlatko Duki} – ratni reporter (slijeva nadesno)
(Grada~ac, ljeto 1992. godine)

Uništeni neprijateljski oklopni voz
Po`arike – Grada~ac (23. oktobar 1992. godine)
233

Dio plijena sa oklopnog voza (jesen, 1992. godine)
Grada~a~ki tenk na polo`aju (jesen, 1992. godine)
234

Ivan Mija~evi},
komandant 107. vmtbr
Ahmed Hani},
komandant 107. vmtbr
Sadan Imamovi},
komandant 213. vmtbr
Mustafa Had`iefendi},
komandant 217. vbbr
Hazim Fazlovi},
komandant 217. vbbr
235

236
Prva godišnjica 107. brigade Grada~ac (juni, 1993. godine)

„Maljutkaši” 107. vmtbr Grada~ac (Sead Hani} - „Hanibal”, komandir, stoji u sredini)
237

238
Najbolji (pohvaljeni) u 4. bataljonu 107. vmtbr (ljeto, 1993. godine)

Tre}a godi{njica 213. vmtbr. (Grada~ac, 09. juna 1995. godine)
239

Sa sve}ane akademije u 217. vbbr Grada~ac
Zlatni ljiljani 107. vmtbr Grada~ac (22. oktobra 1996. godine)
240

OP]INA BR^KO*
Br~ko je grad na uš}u rje~ice Brke u Savu. Prosje~na
nadmorska visina terena je 96 m. To je centar Bosanske
posavine. Prema popisu iz 1991. godine u op}ini je, na
površini od 493 km 2 , `ivjelo 87.332 stanovnika: Bošnjaka
38.771 (44,4%), Hrvata 22.163 (25,4%), Srba 18.133
(20,8%), Jugoslovena 5.621 (6,4%) i ostalih 2.644 (3%). U
toku agresije na BiH ve}i dio teritorije kontrolirale su snage
SDS i JNA, koje su u gradu i okolini izvršile stravi~ne
zlo~ine nad Bošnjacima i Hrvatima. U sastavu Federacije
BiH nalazi se oko 200 km 2
teritorije bivše op}ine: ju`ni i
jugozapadni dio sa centrom u Mao~i, na kojem sada `ivi oko
45.000 stanovnika. U toku agresije na RBiH sjedište op}ine
Br~ko bilo je na podru~ju slobodnih teritorija – u naselju
Gornji Rahi}.
Prvi spomen naselja Br~ko datira od 1548. godine.
Nešto intenzivniji razvoj naselja i okoline bilje`i se u doba
austrougarske uprave. U periodu SFRJ Br~ko je izraslo u
razvijeni privredni i moderan urbani centar, ~emu je veliki
doprinos dala izgradnja pruge Br~ko – Banovi}i, i, kasnije,
auto-ceste Sarajevo – Tuzla – Br~ko. Na podru~ju ove
op}ine nalazila su se tri lokaliteta ste}aka, zatim zna~ajni
*-podaci nemaju zvani~ni karakter
241

kulturno-historijski sakralni objekti iz vremena osmanske i
austrougarske uprave: Atik – d`amija, Bijela ili D`edid
d`amija, zgrada bivšeg turskog konzulata, Bakir-begov
konak u Gredicama, „^a~ak” medresa, Gradska vije}nica,
Katoli~ka osnovna škola, Katoli~ka crkva sa `upnim
dvorom. U Bosanskoj Bijeloj postojala je kula, vlasništvo
Gradaš~evi}a i Fadilpaši}a; ljepotom se posebno izdvajala
d`amija Azizija u Brezovom Polju … Svi sakralni objekti
bošnja~ke i hrvatske kulture, i mnogi drugi, su porušeni u
toku agresije da bi se uništili tragovi `ivljenja najstarijih i
najbrojnijih stanovnika ove regije.
Podru~je op}ine je veoma pogodno za ratarstvo i
vo}arstvo. Nosioci razvoja u ovoj oblasti su dva
poljoprivredna dobra i više zemljoradni~kih zadruga.
Industrija je prete`no prera|iva~kog karaktera: prerada
mesa i mlijeka. Na obroncima Majevice razvija se i prerada
drveta. Br~ko je i najve}a rije~na luka u Bosni i Hercegovini.
Zbog svog geografskog polo`aja i strateškog zna~enja
na tzv. Koridoru kojim je Srbija planirala odr`avati vezu sa
„SAO Krajinom” – Br~ko se našlo me|u prvima na udaru
agresora. Me|u najva`nije datume u odluci da se Br~ko
brani treba pomenuti: 10. maj 1992. godine, kada je
Op}inski štab TO Br~ko formirao sektore za odbranu grada:
Prvi sektor – Meraje – Ivi}i – Mujki}i- Gluhakovac; Drugi
sektor – Broduša – Stari rasadnik – Brod, Tre}i sektor –
Rijeke – Klanac i ^etvrti sektor – Mjesna zajednica „4. juli”
– Dizdaruša – Begova~a, te Rejonski štab sa ~etama TO:
^eta Gornji Rahi}, oja~ana vodovima iz s. ^ande i s.
242

^osete; ^eta Brka, oja~ana vodom iz s. Palanka i ^eta
Mao~a, oja~ana vodovima iz s. Rašljani i s. Islamovac sa
ukupnim brojem oko 7.500 boraca na dan formiranja; 17.
maj 1992. godine, kada je formirana 108. brigada na
slobodnim prostorima op}ine Br~ko sa sjedištem u Gornjem
Rahi}u. Brigada je bila veoma brojna i jaka. Kroz nju je
prošlo oko 10.000 boraca. Bila je presudni faktor za kasnije
politi~ke doga|aje koji }e se dogoditi u vezi sa statusom
teritorije op}ine Br~ko. Komandanti ove „legendarne”
brigade bili su Farid Mujkanovi}, Ramiz Pljaki} i Mensur
\aki}. U herojskoj borbi za o~uvanje slobodne teritorije
Br~ko, 108. brigada je dala 486 najboljih boraca.
Evidentiranih ranjavanja boraca bilo je 3.780, a status RVI
dobilo je 553 borca (od ~ega su 45 amputirci). 108. brigada
Br~ko iznjedrila je 30 „Zlatnih ljiljana”.
243

244

245

246

247

248

249

250

251

252
prazna
strana
252

BRANITE ME DJECO
(DOMOVINI BOSNI)*
Od Prvog maja** do godine ove,
domovina Bosna, svoju djecu zove.
Tjerajte dušmana iz njedara mojih,
sjetite se slavnih pradjedova svojih.
Ja vas volim djeco, kao k}erku, sina,
ja sam vaša stara, majka domovina.
Refren:
Branite me djeco, borite se s dikom,
ja sam vaša majka, ne dajte me nikom.
* - Autor teksta, muzike i izvo|a~: Bajro Juki} - "^i~ak"
**- 1.maj - dan napada agresora na Br~ko
253

BR^KO GRADE
(narodna)
Br~ko grade, ti ~aršijo stara,
pun si pjesme, cvije}a i behara.
Dušmani te nikad dijelit ne}e,
dok se Bosnom zlatni ljiljan kre}e.
Srce moje teška tuga mori,
dok mi Klanac u plamenu gori.
Teška ~e`nja moju dušu para,
gdje si sada, hej, ~aršijo stara?
Ne}u dugo bol ja bolovati,
kroz Br~ko }u pjesmu zapjevati.
Br~ko grade, ti ~aršijo stara,
pun si pjesme, cvije}a i behara.
Mili grade, to je tvoja dika,
u tebi se brani Republika.
Niko nema tako lijepog grada,
k'o što ima Sto osma brigada.
*- Autor teksta, muzike i izvo|a~: Bajro Juki} - "^i~ak"
254

BR^KO GRADE*
Br~ko grade, grade pokraj Save
poklaše ti doma}ine prave.
Porušiše sve ljepote tvoje
me|u njima i d`amije moje.
Sramni bili, što poklaše ljude.
Nestat }ete sa br~anske grude!
Heroj grade, oplakan si dosta
jer u tebi ljudskog roda nesta.
Br~ko grade, ti ljubavi stara,
poklaše ti na hiljade glava.
Sramni bili, što poklaše ljude.
Nestat }ete sa br~anske grude!
Heroj grade, ne}e te srušiti,
zlo~inci }e tebe napustiti,
mi }emo te zlatom pozlatiti
i u tebi `ivot nastaviti.
Br~ko grade, ti legendo stara,
tebe brani Sto osma brigada.
Sramni bili, što poklaše ljude.
Nestat }ete sa br~anske grude!
*-Autor teksta: Adem Ribi}
255

BR^KO, VOLJENI GRADE
(narodna)*
O, voljeni grade,
šta ti to dušmani rade?
Grobove, umjesto cvije}a,
po tebi zlotvori sade.
Dušu ti tvoju vade
O, voljeni grade.
U tebi ljubav
najdra`u sretoh
i sve drugove svoje.
Volim te mnogo,
pjesmu ti pjevam,
i nikom, nikom te ne dam.
Mostove na rijeci tvojoj,
~uvat }u u duši svojoj.
Znam da te mu~e,
rane te bole,
al' djeca tvoja te vole.
Nadaj se skoro
povratku našem,
podigni glavu gore.
Volim te najdra`i grade
i ne dam da dušu ti vade .
Br~ko grade,...
*- Autor teksta, muzike i izvo|a~: Bajro Juki} - "^i~ak"
256

PJESMA LOGORAŠA -
BATKOVI] LOGORA
^ujte, bra}o, ljudi cijelog svijeta,
to ne pamti ni ljudska planeta,
da se mrzi neko ko kriv nije,
plja~ka, kolje, topovima bije.
U Brezovo Polje do}eraše,
sve Br~ake i Br~anke naše,
u rezervat ih, bra}o, na}eraše,
Šešeljeve krvave pristaše.
"Hajd' balije", tad dogovor pada,
"pravac sala brezopoljskog grada,
da vam `ene i djeca ne ginu,
stare majke za vas da ne brinu".
Tad ~etnici salu opkoliše,
sve nas `ensko, muško odvojiše:
`ene Tuzli, ljudi Luci, Batkovi}u,
`ene pla~u, ljudi tu`no vi~u:
"Zar se, bra}o, 'vako pravda dijeli?
Sudit }e vam zato svijet cijeli.
Zar silovat' sestre nam i majke?" -
ovo san je ili tu`ne bajke.
257

U Batkovi} tad nas do}eraše,
Karad`i}a i Šešelja pristaše,
vriska stoji ~etni~kih kolja~a,
hej, robovi, sad vam Šešelj pla}a.
Motka, lanac i kundak udara,
dreka stoji krvavih stra`ara:
"Udri Turke i ustaše s njima
da ne odu nikad domovima!"
A kada se stiša ova drama,
muk zavlada, mnogi ima rana.
Svako pipa ono što ga boli,
prijatelja za kap vode moli.
A kada je jutro osvanulo,
pitaju nas "šta je s vama bilo,
nije valjda da vam je pozlilo,
il' vas krdo bikova zgazilo?"
Svakoga dana udarci i tu~e,
nikom nije do njegove ku}e:
jedi soju, ~upaj iz nje travu,
da bi `ivu izvukao glavu.
Pove~erje najte`e nam pada,
tad nastupa ~etni~ka estrada.
"Špajzer", "Pikli}", napolje nas vuku
da nas tamo ~etnici istuku.
258

"Hajd Beretko", ti izi|i prvi,
da se i tvoje napijemo krvi".
Za njima "Bilder" i "Oštra~ no`eva",
jeka stoji i jauk robova.
Svake no}i prozivka je ista,
udaranih proširi se lista,
neki od njih odmah umiraše,
jer ~etnici mnogo udaraše.
Ne~isto}a, a hrana nikakva,
Mnogi od nas za ku}om zaplaka,
tu jad, patnja, a vaši nas jedu,
dragi Bo`e, vidi našu bijedu.
Hej, Gligore, zaklali te vuci,
ne imao beri}et u ruci,
jer si naske mnogo zadu`io,
da bi od nas svaki te ubio!
I još drugi Gligori što bješe,
od nas svi }e Srbijom da bje`e.
A jauk i bol svakog roba,
progonit }e zlo~ince do groba.
*- Autor teksta: Alija Ljuš~i}, Brezovo Polje (Br~ko)
259

POLJE BREZOVO
(narodna)*
Za te ulice koje gazite,
vi ste obi~na nepoznata lica.
Ni ta obala nije stvorena,
da bi se šetao prljavi ubica.
Tu su ostale sve moje godine,
moja prolje}a, jeseni i zime.
Moje navike, volje i nevolje.
Ako odete, bit }e vam puno bolje.
Ali ja }u se vratiti,
i mogu vam poru~iti, Ja:
I dalje }e Poljem Brezovim**,
ploviti b'jele la|e.
Ribara starog barka,
nikada ne}e struhnuti.
*- Autor teksta, muzike, aran`mana i izvo|a~: Suad Sulejmani-"Suke"
**- Brezovo Polje je nastalo 1699. godine. Naselje su osnovali protjerani Bo{njaci iz grada
Ba~a – Ma|arska. Krajem 1862. godine, mjesto nastani{e i protjerani Bo{njaci iz Srbije
([abac, U`ice, Soko). Na desnoj obali rijeke Save, postojala su dva bisera islamske
arhitekture – Azizija i Begova d`amija. ^etnici su na Bo`i} – 07. januara 1993. godine
d`amije zapalili, a 21/22. maja 1993. godine brezopoljske ljepotice poru{ili. Azizija
d`amija je gra|ena u turskom baroku i arhitektonski “vu~e” porijeklo iz seld`u~kog
perioda graditeljstva. Ova d`amija je bila jedini sakralni objekat islamske arhitekture ove
vrste na na{im prostorima.
Krvava drama prisilnog raseljavanja, ubijanja, plja~kanja, silovanja, ... sve u cilju
stvaranja ~istih etni~kih teritorija dogodila se 17. juna 1992. godine kada su svi
Brezopoljci odvedeni u zloglasne logore: “Luka” i “Lon~ari” (Br~ko), a zatim u
“Batkovi}” kod Bijeljine. Po izlasku iz logora, Brezopoljci su se ~asno borili u 108.
vmtbr Br~ko, 107. vmtbr Grada~ac, 254. sbbr ^eli}, 119. mbbr Banovi}i, 106. br HVO
Ora{je, 108. pjbr HVO Br~ko-Ravne i u redovima tuzlanskih brigada.
260

BR^ANSKE D@AMIJE*
Zambak brala lijepa muslimanka,
zambak brala, tiho besjedila:
"Što nam nema glasa mujezina,
sa munara br~anskih d`amija?"
D`abe pitaš, d`aba osluškuješ
u Br~kome nema muslimana,
nit' d`amija, nit' glasa ezana,
nit' `ubora bistrih šadrvana.
Doš'o, kaur belaj na~inio,
sve islamsko pokraj Save popalio
i d`amije sa zemljom sravnio,
šadrvana vode zamutio.
Idi zovi Klan~ane, Br~ake
i Rije~ane, s Dizdaruše raju,
nek' se dignu dušmana da biju,
da prokletu nevjeru tjeraju.
Neka grade mektebe, munare,
za šehide, na mezar nišane,
tad' }eš ~uti `ubor šadrvana
i u~enje br~anskih ezana.
*-Autor teksta: Dr. Sejfudin Zahirovi}
261

BAJRAGINA K]I
(narodna)*
Sino} mlado mom~e po|e,
Dizdaruši na konake.
Kad na ~esmi u Rijekama,
mlada bula lice mije.
Selam alejk, lijepa djevo,
odakle si ti?
Sa Klanca sam mlad juna~e,
Bajragina k}i.
Ka`i bona, Allaha ti,
kako ti je ime?
Sarajevo moje ime,
a Bosna prezime.
Kad je tako, po|i sa mnom,
ukrasi mi dvore.
Ho}u jašta, bit }u tvoja,
ljubi me do zore.
Kupit }u ti dimije,
u struku si tanka.
I šamiju, nek se vidi
da si muslimanka.
*- Autor teksta, muzike i izvo|a~: Bajro Juki} - "^i~ak"
262

LIJEPA KLAN^ANKA*
Zapjevaj pjesmu, lijepa Klan~anko,
sevdalinku sjetnu, tiho, s merakom.
Zapjevaj pjesmu za našu Bosnu,
i Prvu ~etu, @ajinu ponosnu.
Aaaaj.... lijepa Klan~anko,
Aaaaj.... moja djevojko.
Kako si lijepa, zanosna Klan~anko,
o~i ti sijaju k'o sunce jarko.
A kose tvoje, k'o behar mirišu,
za tobom borci sa Klanca uzdišu.
Aaaaj.... lijepa Klan~anko,
Aaaaj.... moja djevojko.
Raskop~aj jelek, lijepa Klan~anko,
da ljubim grudi, k'o dunje mirisne.
Kad po|em mla|an, Klanac braniti,
da moje srce za tobom ne vehne.
Aaaaj.... lijepa Klan~anko,
Aaaaj.... moja djevojko.
Moja djevojko.
*- Autor teksta, muzike i izvo|a~: Bajro Juki} - "^i~ak"
**- Klanac - naselje na teritoriji op}ine Br~ko
263

STO OSMA BRIGADA *
Selam alejk i merhaba,
tebi dragi dru`e,
s Gluhakovca herojskoga
i Dizdaruše.
Dizdaruša znana svima,
po pravim borcima.
Ona ima svog Rašida, **
svoga komandira.
Gluhakovac slavni ima,
Gusareva brata.***
On }e svoje borce vodit,
sve do kraja rata.
Neka ~uje Gr~ica,
pa i Grbavica,
da }e do}i naše ~ete,
da narod osvete.
Nemojte se srpska bando,
u ~et'ri slova kleti,
jer Sto osma krenula je,
narod da osveti.
Kada krenu dva Rašida ,
svak sa svoje strane,
ne}e mo}i "arkanovci",
više da vas brane.
A mi }emo sa ponosom,
uzdignuta ~ela,
ka`njavati vašu zlobu,
i vaša nedjela.
Nemojte se drska bando,
u ~et'ri slova kleti,
jer Sto osma krenula je,
narod da osveti.
*- Autor teksta: Šemso Sofovi}
**- "Rašid" je Rašid Gušo, komandir ~ete, 108. motorizovane brigade Br~ko.
Poginuo je 02. maja 1993. godine u Mao~i, op}ina Br~ko. Posthumno mu je
dodijeljeno ratno priznanje "Zlatni ljiljan".
***- "Gusarov brat" je Rašid @u`i}, borac ove brigade. Poginuo je 11. septembra
1994. godine u rejonu Donje Brke, Br~ko.
264

STO OSMA BRIGADA *
(zabavna)
Sto osma br~anska brigada vas zove,
predajte se ~etnici!
Ka`emo glasno, nek' vam je jasno -
mi }emo pobijediti!
Sto osma br~anska brigada vas pita,
~emu se nadate vi?
Ka`emo glasno, nek' vam je jasno -
mi }emo pobijediti!
Sto osma br~anska brigada je heroj,
to ve} dobro znaju svi.
Ka`emo glasno, nek' vam je jasno -
mi }emo pobijediti!
Refren:
Jer, mi smo branitelji ognjišta naših,
jasno nek' vam bude to.
Bacite puške, bolje }e biti -
mi }emo pobijediti!
*- Autor teksta i muzike: Burhanudin Hod`i} - "Buhro"
**- 108. motorizovana brigada HVO formirana je 17. maja 1992. godine, na slobodnim
prostorima op}ine Br~ko, sa sjedištem komande u Gornjem Rahi}u. Zvani~no, ova
brigada je 08. marta 1993. godine preformirana u dvije brigade: 108. motorizovanu
brigadu Br~ko, koja ostaje u sastavu Armije RBiH, i 108. pješa~ku brigadu HVO koja
ostaje u Hrvatskom vije}u obrane. Osamnaestog januara 1995. godine 108.
motorizovana brigada Br~ko je preimenovana u 215. motorizovanu brigadu Br~ko.
Po~asni naziv "Viteška" dobila je 15. maja 1995. godine.
265

OD BRNJIKA DO DUBRAVA *
Od Brnjika do Dubrava, naša vojska stala.
Vi da Bosnu pob'jedite? - Srbija je mala.
Od Ulica do ^eli}a,stao mladi} do mladi}a,
To je vojska, brat do brata, muslimana i Hrvata.
Misle oni da Srbija ostat }e im c'jela!
Kaznit }e ih sokolovi za njihova nedjela.
"Ni na Drini ni na Ra~i, mi ne}emo stati" -
poru~uju ~etnicima muslimani i Hrvati.
Refren:
Zakliktaše sokolovi Dizdaruše, sine,
tjerat }emo dušmanine dalje i od Drine.
*- Autori teksta: Rifat Mujanovi} i Mujo Milkuni}
Izvo|a~: Nihad ^avali}
266

BORCI STO OSME*
Mi smo borci vel'ka srca
Posavine, zemlje ravne.
Domove su naše porušili,
borimo se za te, grade.
Mi smo borci Br~kog grada,
u armiji zemlje Bosne,
ne damo se nikad pokoriti,
jer ljiljani smo mi Sto osme.
Iz pepela, krvi i gelera,
i heroja optimista,
iznuknut }e naša Bosna,
vazda slavna i prkosna.
Neka znaju krajine, Srbija,
herojska smo BH - armija!
Neka ~uju svi ~etnici,
bosanski smo oslobodioci.
Sto osme smo vojnici!
*- Autor teksta: Rifet Mujanovi}, pomo}nik za moral 108./215. vmtbr Br~ko
267

JALIJA*
Do|e neka jalija, osta pusta ~aršija.
Nema više Br~aka, mezetluka i meraka.
Ne ~uju se daire, od lijepe Hajrije,
ne ~uje se ezan sa Bijele d`amije.
Otjerajmo jaliju, u|imo u ~aršiju.
Neka pjeva Biljana, pjesmu zlatnih ljiljana.
Pjevat }e i Rade, što nam Br~ko krade.
Pjevajmo je svi, Br~aci smo mi.
Vratit }emo ~aršiju, gradit }emo d`amiju,
Zasvirat }e daire, kod lijepe Hajrije.
Otjerajmo jaliju, u|imo u ~aršiju.
Neka pjeva Biljana, pjesmu zlatnih ljiljana.
*-Autor teksta: Šemso Sofovi}
Izvo|a~: Franjo Maksaljevi}
268

DRU@E SA DRUGE STRANE
Zajedno smo jutrom kahvu pili,
Na `urkama uvijek skupa bili,
Jedan drugom ku}i odlazili,
Kao bra}a mi smo se pazili.
Ti sad pucaš i ubijaš ljude
Zbog ne~ije ideje lude.
Znam te dobro, nisi takav bio.
Kako si se tako promijenio?
Zajedno smo igrali bilijara,
Jaca nam je ~aše dodavala.
Jedan drugom ~aše nazdravljali,
Sve Br~ake bratski pozdravljali.
Ti sad tamo puniš haubice.
Da l' mi mo`eš pogledat' u lice?
Znam te dobro da to ne}eš mo}i
Al' ne znaš da }e i rat pro}i.
Ti si, dru`e, s druge strane duge
I ne pucaj, ne ubijaj ljude.
Ve} se predaj, lakše }e ti biti
Ili }u te morat ja ubiti.
*- Autor teksta: Rifet Mujanovi}
Izvo|a~: Franjo Maksaljevi}
269

MOJA HANUMA*
Kad sam prvi put susreo te ja,
zaljubio sam se, moja hanuma.
To je bilo prije ovog ludog rata.
Ti si sada u zemlji Hrvata.
Da }u te vidjeti, još ne gubim nadu.
Uš'o sam u našu Sto osmu brigadu.
Tjeram ~etnike niz Savu i Drinu,
oslobodit' moram našu Posavinu.
Gora`de je, mila, odbranilo Drinu
Grada~ac i Br~ko, ravnu Posavinu.
Bosna nam je sada i otac i mati,
sa nama se bore i naši Hrvati.
Refren:
Hej, moja hanuma, da te volim,
da te ljubim, cijelo selo zna,
cijela Bosna zna.
*-Autor teksta: Rasim Kari}
270

DO]I ]EMO NA SVOJA
OGNJIŠTA*
To je bilo trides'tog aprila,
kada zlotvor slomi Br~kom krila.
Otjeraše narod sa ognjišta,
oplja~kaše, ne ostade ništa.
Br~ko grade, grade napa}eni,
sokaci su tvoji krvlju natopljeni.
Dijelim s tobom tugu i jauke,
što dopiru iz logora Luke.
Ali, ipak, sve }e jednom pro}i,
plja~ka }e im brzo glave do}i.
U tu|emu nikad nema sre}e,
njihovo nam nikad trebat' ne}e.
Refren:
Od svog dobra lutamo po svijetu,
tra`e}' doma sebi i djetetu.
Ti zlotvori ne mogu nam ništa!
Do}i }emo na svoja ognjišta.
*- Autor teksta, muzike i izvo|a~: Bajro Juki} - "^i~ak"
271

NOSTALGIJA
O, Bo`e moj, daj mi snage,
da do~ekam, ~e`nju srca da otjeram,
da se probudim.
Nostalgija ve~eras opet ubija,
dok u snu zove ~aršija,
da me zagrli
i nje`no poljubi.
Ti si ljepota, radost mog `ivota.
O tebi sanjam pet godina dugih
i san dosanjah.
^aršijo br~anska, kapijo bosanska,
Ljepoto, nemoj plakati.
272

FATAMORGANA HEROJA
(DJECI POSAVINE)*
Zima na kraju prve,
Ratne godine dvije.
Posavina tijestom
Ovijena no}i
I vasionskim
Bezdanom k'o grobom.
Jeziv cijuk
Me}ava što brije
Prostrane ravni
Bosne u samo}i.
Hralje snene Evrope
Zijevaju lijeno
I prijete joj
Novim ledenim dobom.
Ci~a!
Škripa prtine
I zuba heroja
Što ni~u k'o gljive,
Il' utvare jasne,
Samo za bljeska granate
Kad srebrom zalije
Dje~a~ka lica i njive.
Glad - hijena!
Iz mraka utrobe cvili.
Trbuh se vari na rate.
Bi~evi leda i jara baruta
@egu o~i i plu}a.
Odjednom: postelja mehka,
sinija.
Zamirje maj~ina hrana,
No} godina. Kako do toplog,
Golog ~aja i svanu}a!?
Lahko!
Pred njima je rodno Br~ko,
Iza, domovina.
Modre dje~ije ruke
^eli~no, ~vrsto
Ledeno oru`je ste`u.
To nije fatamorgana.
*-Autor teksta: Dr. Hašim Muharemovi}
273

PJESMA ENVERU PAMUK]I]U*
Šapatom se vijest pronese teška,
svako `eli da to bude greška,
da je Enver `ivot izgubio
u Donjem Rahi}u, |e borbu je vodio.
Jedni vi~u, - nije Enver pao,
jer je svakom takvog borca `ao,
drugi pla~u i glavom klimaju
jer istinu oni pravu znaju.
Istina je, herojski je pao,
njemu ne bi svog `ivota `ao.
@ivot dade za slobodu svetu
i budu}nost svakom našem djetetu.
Nikad nije gledao sa strane
da mu dušman ubija jarane.
U jurišu je uvijek prvi bio,
zato ga je svako volio.
I Sto osmu cijelu mu~i tuga
za najboljeg izgubljenog druga,
osje}aj gor~i od ~emera,
svaki `eli osvetit Envera.
*- Autor teksta: Alija Ljuš~i}
274

PJESMA BR^ANSKIH HEROJA*
Kome no}as pjesma svira,
kome kiša suze spira,
kome pjesma svira ove no}i,
kome tjera suze, kome sm'jeh?
Negdje na dnu moje duše,
na kraj snova što se ruše,
svi}e plava zora.
Odavde do mora,
od Br~kog pa do Neuma.
Refren:
Sve }e ovo pro},
neko ku}i }e do},
nekom bol, nekom sre}a ostat }e.
Njima mi smo krivi
samo zato što smo `ivi
jer legende `ive i `ivjet }e.
Dok šapu}e vjetar
i kiša se sliva
sa staroga krova,
dok svi}e plava zora
ova pjesma `ivjet mora.
Od tvojih }e suza
narasti more, mati moja.
Ova pjesma neka bude
pjesma br~anskih heroja.
*-Autor teksta, muzike, aran`mana i izvo|a~: Suad Sulejmani - "Suke"
275

"ELVIS" TVR\AVA
(narodna)*
Od kafane do tvr|ave
slavan "Elvis"** tada posta,
u njem' Šema s jaranima
"arkanovce" vrati s mosta.
Hej, “Elvis” tvr|ava.
Jeste da je teško bilo,
granata se mnogo slilo.
Puca "praga", "PAM"*** se ~uje
oko glava meci zuje.
Hej, "Elvis" tvr|ava.
Dr`aše se hrabro momci
dva mjeseca i par dana,
tada "Elvis" hrabri pade,
napadoše sa svih strana.
Hej, "Elvis" tvr|ava.
Ivica je pritekao,
Šemi, drugu, pomogao.
Veliku su stekli slavu
da odbrane tu tvr|avu.
Hej, "Elvis" tvr|ava.
Od kafane do tvr|ave
slavan "Elvis" sada posta,
veliku je stek'o slavu
prerastao u tvr|avu.
Hej, "Elvis" tvr|ava.
*- Autor teksta: Sabira Avdi}
**- Iz kafane "Elvis" komandir, po nadimku "Šema", odsudno je branio taj dio
naselja u Br~kom.
***- "praga"- naziv za oklopno - izvi|a~ki automobil marke proizvo|a~a "Praga V3S",
na kojem je postavljen protivavionski top kalibra 30 mm sa dvije cijevi, veoma
precizan i velike brzine ga|anja; "PAM" je skra}enica za protivavionski mitraljez.
276

RAHMETLI ŠEHIDIMA*
Dok se suton sprema, da zamijeni dan
sa svojom gitarom, tu`an i sam.
U oku mi zaiskriše dvije suze vrele,
gdje ste sada Sakibe, Role i Sanele?
Gdje si @u}o - Mirzete, gdje si Zekerijo?
U jednom vas danu rafal pokosio.
Gdje si jaro, Golube, ti, legendo naša?
O tebi }e vje~no pjevat' Dizdaruša.
*- Autor teksta, muzike i izvo|a~: Bajro Juki} - “^i~ak”
**- Pjesnik priziva imenom svoje rahmetli drugove. To su borci: Sakib Had`ajli}
(poginuo 01. maja 1992. godine, Br~ko), Ramiz Sulejmanovi} - “Role” (poginuo
05. juna 1992. godine, Klanac, Br~ko), Sanel Muratovi} (poginuo 31. jula 1992.
godine, Suljagi}a sokak, Br~ko), Mirzet Smajlovi} - “@u}o” (poginuo 14. jula
1992. godine, Suljagi}a sokak, Br~ko), Zekerijah Begovi} (poginuo 11. avgusta
1992. godine, Suljagi}a sokak, Br~ko), Mirsad Golubica - “Golub” (poginuo 11.
avgusta 1992. godine, Begova~a, Br~ko), Enver Pamuk~i}, komandant bataljona,
dobitnik ratnog priznanja “Zlatni ljiljan” (poginuo 14. decembra 1992. godine,
Donji Rahi}, Br~ko), Muhamed Še}erbegovi} - “Še}er” (poginuo 29. marta 1993 .
277

Domovini majci, svoj ste `ivot dali,
rahmet vama dovijeka, hej, drugovi pali.
Suza te~e, duša pati, uspomene bole,
gdje si sada Envere, Še}eru i Role?
Gdje si Tarzo, Vehide, gdje si Ham~e dru`e?
Zar vi niste mogli po`ivjeti du`e?
Gdje si Ševko jarane, gdje si , gdje si @aja?
Gdje su Mu}e, Gušo, Gusar, Kapetan i raja?
godine, Brka, Br~ko), Ned`ad Avdibaši} - “Tarzo” (poginuo 09. oktobra 1992.
godine, Li~ki most, Br~ko),Vehid Begi} - (poginuo 09. oktobra 1992. godine,
Gorice, Grbavica), Avdi} Muhamed - “Ham~e” (poginuo 31. jula 1992. godine,
Suljagi}a sokak, Br~ko), Ševko Eminovi} (poginuo 13. maja 1993. godine, Li~ki
most, Br~ko), Enes Bušovac - “@aja” (poginuo na Li~kom mostu, Br~ko), Mustafa
Had`i} - “Mu}e” (poginuo 13. juna 1992. godine, rejon Rijeka), Sead Ibrišimovi} -
“Gusar” (poginuo 09. oktobra 1992. godine, Li~ki most, Br~ko), Gušo Raši} i
Rašid @i`i} - “Kapetan” (nepoznati datum i mjesto pogibije).
278

PJESMA ROLETU*
Prvoga dana, mjeseca maja,
u borbu krenu sa Klanca raja.
Ne bî ih mnogo,
tek jedna ~eta.
Sve mladi momci,
sve cvijet do cvijeta.
U borbu krenuše smjelo,
u svakog vedro ~elo.
Al' sudba kleta ne dade sre}e,
jedan se momak vratiti ne}e.
Ne do|e cvijet, što svi ga vole,
ne do|e nama,
naš jaran Role**.
Te no}i hladne i duge,
on pade brane}i drugove,
taj cvijet što svi ga vole.
Ah, rahmetli Role.
Pjevamo pjesmu za tebe Role,
jer mi smo drugovi koji te vole.
Srca su naša prepuna jada,
što i ti nisi sa nama sada.
O, jarane dragi,
pamtim tvoj osmijeh blagi,
taj cvijet što svi ga vole,
tebe rahmetli Role.
Tebe rahmetli Role...
* - Autor teksta, muzike i izvo|a~: Bajro Juki} - "Ci~ak"
**-"Role"- Ramiz Sulejmanovi} je bio borac 3. bataljona 108. viteške motorizovane brigade
Br~ko. Poginuo je 05. juna 1992. godine, op}ina Br~ko.
279

JARANU @AJI
(narodna)*
Kome da pjevam?
Sa kime da se dru`im?
Hej, `ivote moj.
K'o uvehlo cvije}e,
`ivim bez sre}e,
jarane moj.
Rahmet tebi
na vje~nom Ahiretu.
Selam }eš mi sinu u D`ennetu,
dragi @aja**, dobri dru`e moj.
Sunce na nebu,
kao da pla~e,
tu`an je ptica poj.
Za Klanac i Bosnu
svoj `ivot dao si,
jarane moj.
Suza iz oka
tu`no se sliva,
dok gledam mezar tvoj.
U legendu ode,
heroj od Bosne,
najbolji jaran moj.
Rahmet tebi
na vje~nom Ahiretu.
Selam }eš mi sinu u D`ennetu,
dragi @aja, dobri dru`e moj.
Dragi @aja,
dobri dru`e moj.
*- Autor teksta, muzike i izvo|a~: Bajro Juki} - "^i~ak"
**- "@aja" - Enes Bušovac bio je komandir ~ete 108. viteške motorizovane brigade
Br~ko. Poginuo je na Li~kom mostu, Br~ko. Nosilac je ratnog priznanja "Zlatni
ljiljan".
280

BALADA O GOLUBU*
Tri dana pakla, ~etnici ne daju mira,
digoše ku}e u zrak, granata nebom svira.
Prvi je avgust bio, godina devedeset druga,
pade granata kraj Mumina, ubi nam druga Goluba.
Golube, legendo naša, zemlja te sada skriva,
al' pjesma se ~uje tvoja, iako te nema `iva.
Sje}am se pjesme tvoje, ljeta kraj vikendice,
pjesme je pjevala s tobom lijepa Sonja iz Zenice.
Mnogo si svijeta proš'o, pjesmom si lije~io jade,
bubanj sad utihnu tvoj, za Bosnu ti `ivot dade.
Golube, legendo naša, zemlja te sada skriva,
al' pjesma se ~uje tvoja, iako te nema `iva.
*-Autor teksta: Rifet Mujanovi}
281

PJESMA PAŠI*
Jeste l' ~uli vi za diku našu
Diku našu, Sinanovi} Pašu,
begova~kog opasnog vuka,
bagru bije ~etni~kih hajduka.
Pašo nam je, evo, ovih dana,
zap'o, bra}o, novih ljutih rana.
Prvih dana kada se borio
~etnike je mnoge zarobio.
Ne bi bitke, nit akcije teške
a da Pašo ne doleti pješke,
nejma tako opasnog heroja
koji, bra}o, ne boji se boja.
Bukvik, Cerik i Koraj ga znade
kakve bagri on zadaje jade,
na ^a|avac vodom udario,
municiju i zolje donio.
Tukao se s ~etnicima ~esto,
Pašino je uvijek ~elno mjesto
a im'o je i ~etu najja~u
što ~uvaju Omerbegova~u.
Poto~ari i ^a|avac drijema
otkad Paše na bojištu nejma,
~ujte ~etnici, Mladi}u i Rašo
vratit }e se Sinanovi} Pašo!
Vratit }e se, spomenut vam nanu
baš za svaku dobijenu ranu,
sa kamatom da naplati duga
za svakog ranjenoga druga.
*- Autor teksta: Aliija Ljuš~i}
282

D@EVADE, BRATE*
@ivotom za Bosnu krenuo si ti
hej, bosanski sine, heroju ponosni.
Krenuo si smjelo još od prvog maja,
s tobom jaran Tude i tvoja mahala.
D`evade, brate, D`evade plavi
Dizdaruša i Bosna tebe }e da slavi.
Krenuo si smjelo, tako si i stao
za svoju si Bosnu mladi `ivot dao.
@ivotom za `ivot, nasmijana lica,
imenom se tvojim sad zove ulica.
D`evade, brate, D`evade plavi
Dizdaruša i Bosna tebe }e da slavi.
*-Autor teksta: Rifet Mujanovi}
283

NEKO MI JE ]ORISO BACIKLO -
DONJA BRKA *
Uz muzi~ku podlogu ide sljede}i tekst:
Haj Todoreee, po~inji jako sad,
malo ja~e ako more, more malo ja~e?
Dragi gledaoci, eto ja bi Vam jako iskoristio ovu priliku
da pozdravim svog pokojnog tatu Milorada, svoju
pokojnu mamu Milenu, svog pokojnog brata Arsenija i
njegovog pokojnog brata Milutina i svu ostalu
mnogobrojnu svoju familiju koja je otišla na onaj svijet.
Ja sam bio prisiljen, pod prisilom sam otjeran iz Donje
Brke i neko mi je ukrao baciklo i ja sam jako napravio
jednu pjesmu za to baciklo:
"Neko mi je }oriso baciklo,
pred komandom u po' Donje Brke.
kad sam poš'o bje`at u Srbiju,
morao sam `enu nosit krke.
Le|a su me zaboljela mnogo,
pa sam `enu bacio u jarak.
Ona mi je po~ela da suje,
oca, mater, |eda, familiju.
Ja joj ka`em bolje ti je šuti,
jer }u tebi zavrnuti ši'u.
284

Refren:
^etnici po rovovima le`u,
jedni le`u, drugi ku}i be`u.
Ala'u ekber, ~uješ sa svi' strana,
to je vojska ljuti' maslimana.
Joj, joj, joj, jooooooooooj.
^etnici po rovovima kaku,
opanak sam umaz'o govancom.
Morao sam pojest jednu `vaku,
da se ne bi osje}ao strancom.
Baciklo sam lijepo vez'o lancom,
al' ipak sam se umaz'o govancom.
Kakvo je to ~udno govno bilo,
Posavsku brigadu usmrdilo.
Refren: ^etnici po rovovima le`u, ..........
To sam ve~e spavao na travu,
nešto me je lupilo u glavu.
Ja sam mor'o bje`at putem Ra~e,
a od straha spale su mi ga}e.
Uz baciklo i tenk mi ostade,
legendarnoj Sto osmoj brigadi.
Municije, zolja i granata,
brovingera i još dva-tri PAT-a.
Refren: ^etnici po rovovima le`u, ........
Donja Brka, kakva je to brale bila frka.
*- Autor teksta i muzike: Bajro Juki} - "^i~ak"; Izvo|a~i: : Bajro Juki} -
"^i~ak" i "Sajgonci" (Obrada pjesme grupe "Riblja ^orba" - Amsterdam.)
285

INTELEKTUALCI*
Intelektualci,
vi ste kao vrapci,
ska~ete po granama
da ne budete sa nama.
Postadoste mlinari,
pekari, prodava~i, voza~i,
trpite sve muke
da ne uzmete puške u ruke.
Intelektualci,
odkuda vam tolike bolesti
da vas ~ovjek zdravog
i ne mo`e sresti?
Izmislili ste klubove razne,
zaposliste cijelu familiju
samo da ne idete u Armiju!
Ve} ste u snovima
na raznim radnim mjestima,
imate sekretarice i kabinete
i snovi vam brzo lete.
Intelektualci,
ma šta to ka`ete -
"Neka se tamo bore oni
mi smo svakako kameleoni"
^ast izuzecima
što se bak}u s mecima,
intelektualci,
muškarci ste a ne vrapci.
*-Autor teksta: Šemso Sofovi}
286

Zapljenjivanje neprijateljskog tenka
Delina ravan Boderi{te – Br~ko,
(08. mart 1993. godine)
Starje{tine Nastavnog centra 108. brigade
Mao~a – Br~ko (1992. godina)
287

Uni{teni neprijateljski tenk na ni~ijoj zemlji
Lipovac – Br~ko (april, 1993. godine)
Linija odbrane 108. bbr Br~ko
(Lipova~ki most, maja 1993. godine)
288

Kroz Posavinu – Br~ko
(jesen, 1993. godine)
289

Enver Pamuk~i}
Zaplijenjeni neprijateljski tenk nakon osloba|anja Donje Brke
(ljeto, 1994. godine)
290

Bojna “Posavski uskoci” iz sastava 108. pje{a~ke brigade HVO
(Bosanska Bijela, 08. maj 1994. godine)
291

292
292
prazna
strana

OP]INA ^ELI]*
Op}ina ^eli} je nastala referendumom stanovništva 10
njenih mjesnih zajednica (14 naselja prete`no naseljenih
stanovništvom bošnja~ke i hrvatske nacionalnosti),
odr`anim 17. i 18. novembra 1991. godine, na kojem su
gra|ani ovih mjesta izrazili svoju volju "izlaska" iz op}ine
Lopare, odnosno samoproglašene "Srpske autonomne
oblasti Semberije i Majevice".
Površina op}ine ^eli} iznosi 164 km 2 . Grani~i se na: sjeveru
sa Distriktom BiH - Br~ko, jugo-istoku - op}inom Lopare,
jugo-zapadu - op}inom Tuzla i zapadu - op}inom Srebrenik.
Prema nezvani~nim podacima na op}ini ^eli} je 1992.
godine `ivjelo oko 13 hiljada stanovnika, i to: 92%
Bošnjaka, 7% Hrvata i 1% ostalih nacionalnosti. U
razli~itim vremenskim intervalima na teritoriji op}ine
boravilo je i oko 4 hiljade izbjeglica i raseljenih lica.
U vojnoj evidenciji Op}inskog sekretarijata,
oformljenog jula 1992. godine, vodilo se oko 3.600 vojnih
obveznika od kojih se oko 350 vodilo da su u inozemstvu.
*- podaci nemaju zvani~ni karakter
293

U jedinice Armije RBiH anga`irano je 3.112 vojnih
obveznika (od ~ega 208 `ena) što iznosi oko 90%
raspolo`ivih vojnih obveznika. U Civilnoj zaštiti bilo je
anga`irano 180 a na radnoj obavezi 100 obveznika.
Na po~etku agresije, na podru~ju op}ine ^eli} formirani
su odredi: Odred TO ^eli}, Odred Vjetrenik i Odred
Drijenica. Devetnaestog marta 1993. formirana je 208.
brdska brigada ^eli}, u ~iji sastav su ušle do tada formirane
jedinice i koja je postala nosilac objedinjenih borbenih
djejstava u svojoj zoni odgovornosti. Ušla je u sastav
Operativne grupe - 1 (OG-1). Ulaskom u sastav 25. divizije,
01. marta 1995. godine, brigada je preimenovana u 254.
slavnu brdsku brigadu.
U toku Odbrambeno-oslobodila~kog rata protiv agresije,
1992. - 1995. godine, poginula su 164 pripadnika Armije
RBiH dok je te`e i lakše ranjeno 550 pripadnika.
U ovom periodu je poginulo 31 civilno lice. Lakše i te`e
je ranjeno 110 civilnih lica.
Ovi krajevi iznjedrili su 6 "Zlatnih ljiljana", od kojih su 4
šehida.
294

295

296

BAŠ NA BAJRAM*
Baš na Bajram ~etvrtog aprila,
zakrvari ravna Semberija.
Pla~e Drina, gorke suze lije
nikad Bajram gor~i bio nije.
Bosna pla~e, Sarajevo gori
Mostar jeca, pa Doboja moli:
"Spasite mi Zvornik, Kalesiju,
Br~ko, ^eli}, moju Posavinu."
Nad ^eli}em nadvila se tama,
Koraj gori mjesec i po dana.
Nek' sve gori od Une do Drine,
Bosna moja nikad ne umire.
Refren:
Nek' me `ivog u mezar kopaju,
djeca moja u Bosni ostaju.
Nek' pri~aju šta se s Bosnom zbilo,
pa da Bog da i mene ne bilo.
*-Autor teksta i muzike: Mehmedalija Muratovi} - "^opak"
297

BOSNO MILA*
Majevico, zlato moje,
ko ti uze ~edo tvoje?
Oca, majku, sestru, brata
ko ti uze iz inata?
Mog jarana, školskog druga,
sva nas zavi tuga -
tuga, duga kao pruga.
Sve za tebe, zemljo moja,
zemljo sevdaha i meraka.
^uvat }u te usred mraka -
usred dana,
zemljo radnika i seljaka.
Bosno mila, ne}e tebe
gazit' ~izma druga
osim moje i moga druga.
Sve za tebe, Bosno mila,
vijekovima `iva bila!
*-Autor teksta: Senad Musli}, borac ^ete Brnjik
4. bataljona 208. brdske brigade ^eli}
298

BOSNA MI JE SPALJENA*
Još se sje}am, draga majko,
davno je to bilo,
krvav bajrak baš na Bajram
nad Bosnom se svio.
Plakao sam toga dana,
gorke suze lio,
ratni vihor sa djecom me
vje~no rastavio.
Dobio sam ju~er pismo,
s djecom su mi bili,
pa mi pišu, loše snove
o Bosni su snili:
"^eli} ruše, Br~ko mu~e
a Koraj nam pale.
Piši, babo, šta je s tobom,
šta nam s Tuzle rade."
Ako djeco i poginem,
sre}a neka vas prati,
Bosna }e vam, djeco, biti
i babo i mati.
Pišu djeca jer bez babe
`ivjeti ne mogu,
nek' nam Bosna mezar sprema
ni`e tvojih nogu.
Refren:
Bosna nam je spaljena,
duša mi je ranjena.
Sunce Bosnom ne grije,
Bosna nije k'o prije
*-Autor teksta: Mehmedalija Muratovi} - "^opak"
299

KORAJCI*
Kosio je oganj `ivi,
Stezali su ljuti lanci,
Padale su ljudske glave,
Ali nisu Korajci.
^eli} na raskrš}u,
Kroz njeg rijeka te~e, hu~i
Vje~nu pjesmu o `ivotu
Ho}e i on da nau~i.
Tristo dvadeset,
Kao bedem, kao stijena,
Na vje~itoj stra`i stoje,
Ne dolazi nikad smjena!
Kao stablo svoje liš}e
Zemlju doje, oni ja~aju.
Zore sre}om zasijaše
Pa slobodi, da kora~aju.
Zemlja, njiva uzorana
Krv joj sjeme, `ivot ni~e
K'o buktinja ~ovjek stao
Po slobodi kli~e, kli~e…!
*-Autor testa: Mirveld Ademovi}
300

KORAJU*
Ve} po drugi put cvjetaju
trešnje u avlijama tvojim
a meni još uvijek ~e`nja
razara grudi
i `alosni mi se jecaj otima.
Srce mi trne a uspomene gorke bole
za tvojim naru~jem, Koraju.
Jutro mi je uvijek isto,
dan i sutra - ako do~ekam sutra,
i u svakom sutra ponovo si tu,
tvoje ime na usnama, Koraju.
^esto te sanjam,
tebe i Dolove, crvene jabuke i zrele šljive,
i `edan pijem vode iz Donje Mahale,
gledaju}i naše djevojke, kao hurije, rusih kosa, Koraju.
Onda se budim po no}i i lutam dugo
k'o pijan i lud,
i molim zoru da svane,
da mi te vrati,
da zapla~em na ognjištu svom - jer nemam kud, Koraju.
301

Ne znam kada }e svanuti sutra,
ali znam da te topla srca ~ekam,
kao majka sina sa vrelom poga~om i nje`nim šapatom,
da te zaglim, jer ti si dio moga neba, Koraju.
Zato ne daj se mladosti moja!
Izdr`i i prkosi psima koji te ruše,
vjetrovima koji te lome,
sovama što ti usamljenom po no}i dušu ~upaju,
a meni se nasmiješi i otvori svoje rajske vrtove, Koraju.
Ne mogu više ni ovu tu|u rakiju da pijem,
da bih zaboravio sebe, dan, no},
smrt, granate i tebe, Koraju.
*-Autore teksta: Zijad
302

KORAJSKI ARZOHAL*
Miroljubiv ~ovjek sam,
A pomalo ve} i star
Al' vam velim, gospodo,
Platit }ete Koraj.
Satr'li ste cijelo selo
Napravili grdan kvar.
S toga vam ka`em,
Platit }ete Koraj.
Da u mojoj ku}i gost
Ho}e biti gospodar?
Ne i ne to, gospodo.
Platit }ete Koraj.
Dugo }e još Gnjica te}i.
Platit }e se svaka stvar.
Ja vam jam~im, gospodo,
Platit }ete Koraj.
*-Autor teksta: Mirveld Ademovi}
-arzohal ( turski ) - optu`ba
303

VRATIT ]EMO DOBOJ, KORAJ
(narodna)*
Ne treba nam Ozren,
Bukvik i planine.
Vratite nam Br~ko,
srce Posavine.
Vratite nam Koraj
i Brezovo polje.
Ho}e narod da se vrati
na ognjište svoje.
Ja sam bolan, Mujo,
ro|eni Bosanac.
Ukrali mi Doboj
i Bosanski Šamac.
Vratite nam Zvornik,
Od`ak i Derventu.
Ne}e narod više
lutanja po svijetu.
Moj jarane Mujo,
nemoj imat jada
i ovo ti vojska
iz ^eli}a javlja:
"Vratit }emo Doboj, Koraj
i Korajska polja,
što su nekad bila
djedovina moja".
*-Autor teksta i izvo|a~: Mehmedalija Muratovi} - "^opak"
304

PLA^ MAJKE NA MEZARU*
Petak bješe. Ne ~uju se glasi mujezina,
samo jecaj bola materina.
Kraj mezara majka pla~e,
vrele suze briše:
"zar svog sina ne}u vidjet više?"
Potrgala bijele pule,
na zelenoj bluzi.
^upa kose i nišane ljubi.
"Znadem, sine, da te rane od dušmana bole.
Zar ne ~uješ da te majka zove?"
A sin majci iz mezara,
s bolom odgovara:
"Idi ku}i moja majko stara."
"@iva ku}i ja ne idem,
jer me na te sje}a.
Ili tebi il' u svijet bijeli."
Refren:
Šta }e meni ovaj `ivot,
sine, bez tebe?
Bolje da me Allah uzme,
da sam kraj tebe.
*-Autor teksta: Mehmedalija Muratovi} - "^opak"
305

MOM BRATU, ŠEHIDU*
Nad mojom Bosnom tama bdije
Moja majka suze lije,
Bilo je to dvadeset tre}eg septembra
Kad se iskopa devet mezara.
Od tih devet mezara jedan je moga brata.
Ne bi on tamo le`ao da nije ovog rata.
Koraj da oslobode krenuli su svi.
Posljednje rije~i mog brata su bile:
"Šta to sa mnom bi?"
Sad fatihu u~im i u mezar gledam
Na nišanu piše - "Agi} Ned`ad."
Bio je to pravi patriota, došao je iz Austrije
Da se pridru`i Armiji našeg Alije.
Mezar popravljam, po njemu sadim ru`e.
Pla~em, pla~em, moje su o~i tu`ne.
Gledam mezar i tu zemlju `utu
Pao si, brate, u Barama, na putu.
*-Autor teksta: Admir Agi}
306

OPET ]E SE ^UTI EZAN
Semberijo, sestro draga,
šta si kome kriva
pa te dušman danju pali
a no}u ubija?
Bijeljinu, Janju i Podrinje
mislio je dušman da pobije.
Opet }e se ezani da ~uju,
Bijeljinom, Janjom i Podrinjem.
Pla~e Zvornik, Bijeljina,
pla~u svako ve~e,
krvav Bajram u Podrinju,
zaboravit ne}e.
Zakleli se hrabri borci,
iz šeher ^eli}a,
pregazit }e Majevicu,
do}i do Zvornika.
Neka znade dušman s one strane,
Podrinje se nikom ne predaje.
Ne predaje, jedinog mi Boga,
sve dok `ivi, Mujo od Doboja.
*-Autor teksta i izvo|a~: Muratovi} Mehmedalija - "^opak"
307

BAJANKUŠA
Ju~er, kao slu~ajno,
po|oh ja Bajankuši.
Kad, na ~esmi staroj,
djevojka pjesmu pjevuši.
Ja se tiho prikradem,
ne}u da je ometam.
Sjedem ispod lipe stare,
odmah pokraj ~esme tu,
i slušam pjesmu ljubavnu,
`alosnu a prkosnu.
Kad se pjesma završi,
ja joj 'vako besjedim:
"Dobro jutro, djevojko,
iz Koraja ljepojko.
Daj mi malo vodice
iz te tvoje ru~ice."
A ona meni govori:
"Evo vode `ubori
ne}eš nogu slomiti,
si|i, pa se sam napij."
Ja je odmah poslušah i
napih se Bajankuše,
pa je gledam ispod oka:
vidim, o~i zelene,
usne so~ne rumene,
ro|ena je za mene.
Šuškaju dimije,
bijeli se šamija…
Lijepa si, Korajko,
k'o najljepša d`amija.
308

DVJESTO OSMA BRIGADA
(narodna)*
Dvjesto osma brdska ~eli}ka brigada**,
hiljadama boraca u borbu je dala.
Korajci su dobri borci, pa ih ovde hvale,
jer ranjenu Bosnu oni u ^eli}u brane.
Velin~ani, Vra`i}ani i Šatorovljani,
to su momci u brigadi zlatom okovani.
^eli}, Brnjik, Ratkovi}i, heroji su Bosne,
jer hiljadu oni rana na grudima nose.
Srebreniku, mili grade, i Brezovo Polje,
i vaša se djeca ovdje u brigadi bore.
Skupa }emo branit Bosnu, jer druge nam nema,
Dvjesto osma brdska, za Koraj se sprema.
Refren:
Ne}eš bolan dušmane
ti u ^eli} do}i,
Dvjesto osma brdska ne da
preko Gnjice pro}i.
*- Autor teksta i izvo|a~: Mehmedalija Muratovi} - "^opak"
**- 208. slavna brdska brigada formirana je 19. marta 1993. godine u ^eli}u.
Po~asni naziv "Slavna" dobila je 15. aprila 1996. godine. Ulaskom u sastav
25.divizije, brigada je 01. marta 1995. godine preimenovana u
254. slavnu brdsku brigadu.
309

FERMAN STI@E
(narodna)*
Ferman sti`e iz Grada~ca, Zmaja od Bosne,
baš na ruke komandantu iz Dvjesto osme:
"Pošalji mi svoju vojsku prije sabaha,
veliki se belaj sprema oko Grada~ca."
Spremila je Dvjesto osma svoje topove,
zaka~ila haubice, pa i boforse;
jarani se s jaranima zatim halale
pa odoše za Grada~ac Bosnu da brane.
Ustaj, Husein kapetane, da vidiš belaj,
Dvjesto osma s dušmaninom dijeli mejdan:
`ivi bje`e, mrtvi le`e, broja im ne znam,
a u akšam Dvjesto osma slavila mejdan.
*- Autor teksta i muzike: Mehmedalija Muratovi} - "^opak
Pjesma je napisana u jesen 1994. godine, po istinitom doga|aju
a Dvjesto osma je dobila posebne pohvale od komandanta 2. korpusa.
310

MUJO OD DOBOJA
(narodna)*
Moj jarane, Mujo, nemoj imat jada,
i ovo ti vojska iz ^eli}a javlja:
"Vratit }emo Doboj i Gradinu staru,
cijela Bosna bit }e u bijelom beharu."
Ja sam, bolan Mujo, ro|eni Bosanac,
ukrali mi Br~ko i Bosanski Šamac.
Vratit }emo Koraj i Brezovo polje,
vratit }emo narod na ognjište svoje.
Moj jarane, Mujo, za Od`ak ne brini,
naša vojska kre}e prema Posavini.
Vratit }emo Zvornik, Janju i Podrinjska polja,
primi maksuz selam, Mujo od Doboja.
*- Autor teksta i muzike: Mehmedalija Muratovi} - "^opak"
Pjesma je nastala u `elji da se rat što prije završi, a što je još va`nije,
da se narod što prije vrati svojim ku}ama. U ovom slu~aju narod BiH je
"Mujo od Doboja."
311

PJESMA O KAPETANU VAHIDU
(narodna)*
Tu`an haber s Majevice stig'o,
kapetan je Vahid** pogin'o.
Vrište djeca, majka suze briše:
"moj Vahide, zar te nejma više?"
I crna je zemlja zaplakala,
nad Brnjikom sunce ugasilo,
pa se pita šta se dolje zbilo:
"da mi nije Vahid pogin'o? "
Crna zemlja suncu odgovara:
"nejma tvoga Vahe, kapetana,
a i moga najmilijeg sina,
što sam ruke oko njega svila."
Refren:
Neka ti je rahmet, Vaha,
nek' ti Allah d`ennet dade
ostao si ti legenda
^eli}ke brigade.
Neka ti je rahmet, Vaha,
naša borba dalje kre}e.
^eli}ani, Brnji~ani,
zaboravit tebe ne}e.
*- Autor teksta i izvo|a~: Mehmedalija Muratovi} - "^opak"
**- Vahid Mujki} - "Vaha" je bio komandant 4. bataljona 254. sbbr ^eli}.
Odlikovan je ratnim priznanjem "Zlatni ljiljan". Poginuo je 20. juna
1995. godine u selu Lukavica, op}ina ^eli}.
312

Borci Prve èete Odreda „Vjetrenik” Humci (jesen, 1992. godine)
313

U ^eli}u `ivot te~e dalje (jesen, 1992. godine)
Dom kulture ^eli} - nekad bio (ljeto, 1993. godine)
314

“Ovdje im nema prolaza” - borci iz Humca, Odred “Vjetrenik” (Ajdin Suljakovi}, Hamdija Eminovi} i Sead [erifovi})
(Majeva~ko boji{te, prolje}e 1993. godine)
315

Komandant 2. korpusa, Hazim [adi}, u ^eli}u - jesen, 1993. godine
Minobaca~lije 208. bbr ^eli} (jesen, 1993. godine)
316

Izvi|a~ko-diverzantsko odjeljenje 208. bbr ^eli} (zima, 1993. godine)
Dva ratna druga, komandanti, major D`evad Avdi~evi} i major Jasmin
Me{kovi}, poslije uspje{no izvedene akcije osloba|anja Lukavice, (255. sbbr), -
(^eli}, 1995. godine)
317

318
Smotra 208. bbr ^eli} povodom Dana brigade, (^eli}, 19. marta 1994. godine)

OP]INA GRA^ANICA*
Op}ina Gra~anica smještena je izme|u dva brdsko -
planinska masiva, Trebave i Ozrena, uz rijeku Spre~u i
magistralni put Doboj-Tuzla i Gra~anica-Grada~ac.
Površina teritorije prijeratne op}ine Gra~anica iznosila je
378 km 2 . Po popisu stanovništva iz 1991. godine imala je
59.050 stanovnika ~ija je nacionalna struktura bila:
Bošnjaka – 42.628 (72,18%), Srba – 13.566 (22,97%),
Hrvata – 135 (0,23%), Jugoslovena – 1.501(2,54%) i ostalih
– 1.220 (2,06%). Poslije završetka Odbrambeno –
oslobodila~kog rata protiv agresije na Bosnu i Hercegovinu
dio teritorije predratne op}ine Gra~anica pripao je drugom
entitetu: sva podozrenska sela, te dijelovi sela Skipovci
Donji i Gornji. Ukupna površina današnje op}ine Gra~anica
iznosi 219,50 km 2 i ~ine je jedna gradska 17 seoskih mjesnih
zajednica.
Prema zadnjim statisti~kim podacima, na podru~ju
op}ine Gra~anica `ivi 55.144 stanovnika, od ~ega je
domicilno stanovništvo 47.853 (87%) i izbjeglo i raseljeno
stanovništvo 7.291 (13%).
*- podaci nemaju zvani~ni karakter
319

Tokom rata broj izbjeglica je varirao. U tranzitu iz
Bosanske Krajine preko Doboja u Gra~anicu protjerano je
oko 30.000 gra|ana. Bili su to, uglavnom, prognanici iz
Prijedora, Kozarca, Sanskog Mosta i Dervente. Op}ina
Gra~anica je primila veliki broj prognanika iz podrinjskih
op}ina i to stanovništvo je u velikom broju ostalo da `ivi na
podru~ju op}ine. Sredinom 2001. godine na op}ini
Gra~anica boravilo je 4.844 izbjegla i raseljena lica.
Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu nacionalni
sastav stanovništva op}ine se bitno izmijenio. Od 55 do 57
hiljada koliko je na op}ini `ivjelo stanovnika – Bošnjaci su
~initi oko 99%.
Ukupan broj vojno-sposobnih muškaraca 1992. godine
iznosio je 13.500. Najve}i dio mobilizacijskog kontingenta
anga`iran je ve} po~etkom agresije na Bosnu i Hercegovinu
i iznosio je oko 9.200 (68,15%) vojnih obveznika (v/o). U
jedinicama Armije RBiH bilo je anga`irano 6.500 v/o
(48,15%); u jedinicama MUP-a oko 500 (3,7%) pripadnika;
u Civilnoj zaštiti oko 800 (5,9%) i na radnoj obavezi oko
1.400 (10,4%) obveznika. Me|utim, broj anga`iranih u
svim strukturama se kasnije mijenjao, uglavnom smanjivao.
Mo`e se re}i da je u prosjeku u svim strukturama odbrane
bilo anga`irano oko 7.000 v/o ili 51,85%.
Tokom trajanja agresije na Bosnu i Hercegovinu, u
jedinicama Armije RBiH, u razli~itim periodima i
nejednakom trajanju, sa op}ine Gra~anica bilo je
mobilizirano 9.569 ili 70,90% v/o.
Na podru~ju op}ine Gra~anica nastavio je se radom
bivši mirnodopski Op}inski štab TO u nešto izmijenjenom
320

sastavu. Petnaestog aprila 1992. godine formirana su ~etiri
rejonska štaba i prištapske jedinice: Odred TO,
Protiv-diverzantski vod, Pozadinska baza i Komanda stana.
Dvadeset šestog avgusta 1992. godine formirana je
Takti~ka grupa 2 (TG-2), a u sastavu je imala 109. brdsku
brigadu Doboj-Istok, 111. brdsku brigadu Gra~anica i
jedinice bivšeg Op ŠTO.
U periodu od juna do septembra 1992. godine vrši se
preformiranje jedinica Op ŠTO Gra~anica i formira se 111.
brdska brigada Gra~anica (01. septembra 1992. godine).
Preformiranje je vršeno na na~in da je od Odreda TO nastao
1. manevarski bataljon, od Rejonskog štaba Gra~anica – 2.
bataljon, Rejonskog štaba Orahovica – 3. bataljon,
Rejonskog štaba Maleši}i – 4. bataljon a od Rejonskog štaba
Trebava – 5. bataljon. Kao rezervni sastavi i dalje
egzistiraju pomenuti rejonski štabovi, do januara 1993.
godine, ~ijim se objedinjavanjem formira 6. bataljon u
sastavu 111. brdske brigade Gra~anica. U kasnijim
transformacijama (01. marta 1995. godine) 111. brdska
brigada biva preimenovana u 221. brdsku brigadu.
Na op}ini Gra~anica svoje sjedište je imala i Operativna
grupa (OG-2), koja je formirana 27. septembra 1992. godine a
njena zona odgovornosti obuhvatala je op}ine Doboj-Istok,
Gra~anicu i Lukavac.
S prelaskom na oslobodila~ku fazu rata formirana je 01.
marta 1994. godine 112. bosanska oslobodila~ka brigada (sa
sjedištem komande u Lukavcu) u ~iji sastav iz 111. brdske
brigade Gra~anica ulaze tri ~ete (iz 109. brigade – jedna ~eta
a iz 117. brigade – tri ~ete). Prvog marta 1994. godine
formira se 22. divizija ~ija zona odgovornosti obuhvata
321

podru~ja op}ina Doboj-Istok, Gra~anica, Lukavac i
Banovi}i, a u svom sastavu je imala jedinice: 221. brdsku
brigadu Gra~anica, 222. oslobodila~ku brigadu ( mješovitog
sastava), 223. brdsku brigadu Lukavac, 224. brdsku brigadu
Doboj-Istok i 225. brdsku brigadu Banovi}i.
Na podru~ju op}ine Gra~anica poginulo je 279 a
ranjeno 1.313 boraca. Broj poginulih civila je 137 a ranjenih
268.
Ratno priznanje „Zlatni ljiljan“ dobilo je 17 boraca, od
kojih je 5 poginulo.
322

323

324

325

326

327

328
prazna
strana
328

PJESMA GRA^ANICI*
Tamo gdje tuga ne silazi s lica,
ranjenog grada, krvavih ulica,
tamo gdje ljudi tra`e sre}u svoju,
tamo }eš na}i Gra~anicu moju.
Tamo pod svodom domovine Bosne,
skrio se grad }udi prkosne.
Tamo, pod suncem, sve su borna lica -
tamo je moja, lijepa Gra~anica.
Tamo, gdje nebo dolinom mira leti,
krvavog krila, što dušman ga rani,
tamo, gdje ljudi vole zemlju svoju,
tamo }eš na}i Gra~anicu moju.
*- Autor teksta: Amir Maši}
Autor muzike i aran`mana: Mustafa Husejnovi} - „Mu}i”
Izvo|a~: Tijana Konji}
329

ZAŠTO, OZRENE?*
Rodni grade, tebe biju
sa Ozrena dušmani,
tutnje topovi
a brane te `ivotima
tvoji hrabri sinovi,
mladi zmajevi.
Ozrenci nam zaprijetili
da te njima predamo.
Mi te branimo,
jer smo nijet** nijetili
da te nikom ne damo.
Mi se borimo.
Ozren - goro, vjerovali
smo u tvoje sinove.
Znaš li, Ozrene?
Gajili smo godinama
naše bratske odnose.
Znaš li, Ozrene?
Mi smo ti i pomagali
da gradiš bogomolje,
znaš li, Ozrene?
A ti na nas uperio
ubojito oru`je,
zašto, Ozrene?
i razaraš nemilice
naše mirne domove.
Zašto, Ozrene?
Zar ti, bolan,
nije `ao
nas i ~aršije?
*- Autor teksta: Atifa Dolinar - Terzi}
**- nijet (turski) - namjera, odluka.
330

STO JEDANAESTA BRIGADA
(narodna)*
Hej, ko to ~esto protjeruje bande ~etni~ke?
Hej, to su borci iz Brigade sto jedan’este*.
Hej, udarna je to brigada, Sto jedan’esta,
Haj, po herojstvu i smjelosti svima poznata.
Haj, ko u Bosni osloba|a mnoga ratišta?
Haj, to je, dru`e, gra~ani~ka Sto jedan’esta.
Haj, ne boji se zlih dušmana pa ni metaka,
haj, ne boji se ni granata, Sto jedan’esta.
Haj, ko to ~uva Gra~anicu i naša mjesta?
Haj, to je, dru`e, gra~ani~ka Sto jedan’esta.
Haj, nek’ ih ~uva, nek’ ih prati Allah i sre}a,
Haj, nek’ nam `ivi dugo, dugo Sto jedan’esta.
*- Autor teksta i muzike: Burhanudin Hod`i} – „Buhro”
**- 111. brdska brigada formirana je 01. septembra 1992. godine, na prostoru
op}ine Gra~anica.
331

STO JEDANAESTA BRIGADA *
(narodna)
Stvorena u plamenu, patnjama i boli,
to je moja brigada, koju narod voli.
Hrabrost joj je vrlina, smrti se ne boji,
to je moja brigada, koju narod voli.
Bosanska je armija, za Bosnu se bori,
to je moja brigada, koju narod voli.
Refren:
Nek’ se zna, nek’ se zna, da je najbolja,
gra~ani~ka brigada Sto jedan’esta.
*- 111. brdska brigada Gra~anica, formirana je 01. septembra 1992. godine u
Gra~anici. U kasnijim transformacijama preimenovana je u 221. brdsku
brigadu.
332

DVJESTO DVADESET PRVA
BRDSKA BRIGADA
(narodna)*
Sve dok sunce zemljom sija
I dok trava iz nje ni~e,
Dok smo `ivi, mi Bosanci,
Samo naša Bosna bit }e.
Sve dok behar granje kiti
I dok travu rosa rosi,
Dok smo `ivi, mi Bosanci,
Bosno moja ti prkosi.
Refren:
Mi smo tvoji, ti si naša,
Zemljo Bosno, majko draga
Najponosnija tebe brani
Dvjesto dvadeset prva brdska brigada
Mi smo tvoji, ti si naša,
Gra~anico, sestro draga,
A slobodu tvoju ~uva,
Dvjesto dvadeset prva brdska brigada.
Sve dok male rijeke teku,
Od izvora prema moru,
Dok smo `ivi, mi Bosanci,
Mi ne damo zemlju ovu.
*- Autor teksta: Mirsad Ali}
Autor muzike i aran`mana: Mustafa Husejnovi} – „Mu}i”
Izvo|a~: Fikret Alibegovi} –„U~o“
333

ŠKORPIONI*
Bosna gori, nema više mira,
nastradat }e ko nam Bosnu dira.
Ko su ono borci neumorni?
To su, majko, mladi Škorpioni,**
hej, hej, hej, Škorpioni.
Hej, gledaj, to su oni,
Šinja, Babo, Sume, Tasko,
Kunda, Halil, Rule, Pita,
Nijaz, Fahro, Doktorica,
Zrno, Mali i ostali.
Sve je stao jaran do jarana,
vole Bosnu, jedina im ma’na.
Agresori nek’ crninu me}u,
Škorpioni kada u boj kre}u,
hej, hej, hej, Škorpioni.
Refren:
Svi su, majko, juna~koga srca,
tu su oni gdje se mnogo puca.
Kad umiru pjesma im je dika,
za njih Bosna ostat }e velika.
Srce kuca Bosna dobro diše,
Škorpiona sve je, majko, više,
hej, hej, hej, Škorpioni.
*- Autor teksta: Mehmedalija Beganovi} – „Babo” (ratni konspirativni nadimak)
**- „Škorpioni” su Interventna ~eta 1. bataljona 111. brigade Gra~anica. Autor pjesme,
Mehmedalija Beganovi} – „Babo”, bio je borac ove ~ete a zatim moralista u 1. bataljonu.
Poslije teškog ranjavanja na Visu, postavljen je za pomo}nika komandanta za moral u
OG-2 Gra~anica.
334

ŠEHIDOM SI MEHO POST’O*
Il’ je mora, il’ je java,
il’ je teški san?
Pogin’o je Mehmed**, majko,
najbolji jaran.
Brane}’ Bosnu, Gra~anicu,
ponos roda svog,
takva mu je sudba, majko,
što odredi dragi Bog.
Svi robovi Allahovi,
po~ujete me sad,
u D`ennetu s hurijama,
Mehmed `ivi mlad.
Refren:
Šehidom si, Meho, post’o,
u srcima našim ost’o
kao junak roda svog.
I mi }emo svi za tobom
kad odredi dragi Bog.
*- Autor teksta: Mehmedalija Beganovi} – „Babo”
** - Pjesma je posve}ena gra~ani}kom prvoborcu Mehmedu Ahmetbegovi}u.
335

GAZIJE*
Ponosi se Gra~anica
svojim zambak cvjetovima
koji su se proslavili
na mnogijem bojištima.
Od Posavskog koridora,
do zelenog Podrinja,
i Vozu}e, „neprobojnog”
bastiona Ozrena.
Uništiše dušmaninu
vas sijaset** tenkova,
i lahkoga i teškoga
oru`ja i oru|a.
Nije lahko dušmanima
s gra~ani~kim zmajevima,
Sokolcima -
Kapetanovi}ima.
*- Autor teksta: Atifa Dolinar - Terzi}
**- sijaset (turski) - mnogo
336

NUR NA MEZARJIMA*
Zasjala se Gra~anica
nurom na mezarjima,
što svijetli šehidima,
Bosne braniteljima.
Oni su na Bo`ijem putu
kušani u borbama,
a od Boga odabrani
da budu šehidima.
I da na Sudnjem danu
svjedo~e o Din - dušmanu,
o njegovim zlodjelima
~injenim na Bošnjacima.
Allah - rahmet šehidima,
bili su i gazije,
sada su u d`ennetu,
s njima Allah râzi** je.
*-Autor teksta: Atifa Dolinar - Terzi}
**- râzi (turski) - zadovoljan
337

Osman Puškar, komandant OG-2
Gra~anica
Formiranje 111. bbr – Smotra, (Gra~anica, septembar 1992. godine)
338

Sve~anost povodom Dana 111. bbr (Gra~anica, 1. septembar 1994. godine)
339

Predsjednik Predsjedni{tva RBiH i Vrhovni komandant Armije RBiH,
gospodin Alija Izetbegovi}, obilazi novooslobo|enu teritoriju
(Gra~anica, 1994. godine)
„Naš trofej sa Visa” (15. oktobar 1994. godine)
340

Borci 221. bbr Gra~anica na Ozrensko - Vozu~kom boji{tru (Aljkovi}i, septembra 1995. godine)
341

342

DOBOJ*
Prije agresije na Bosnu i Hercegovinu, do 1992. godine,
jedinstvena op}ina Doboj imala je povr{inu teritorije
697km 2 i 102.546 stanovnika ~ija je struktura bila: 41.268
(40,20%) Bo{njaka, 40.020 (39%) Srba, 13.283 (13%)
Hrvata, 5.637(5,50%) Jugoslovena i 2.338 (2,30%) ostalih.
Zavr{etkom rata ve}i dio teritorije prijeratne op}ine Doboj
ostao je u manjem entitetu, a od dijela koji je pripao
Federaciji Bosne i Hercegovine nastale su dvije op}ine,
Doboj-Istok i Doboj-Jug.
OP]INA DOBOJ-ISTOK
Op}ina Doboj - Istok je nova op}ina, formirana u ratu
od dijelova prijeratne teritorije op}ine Doboj. ^ine je pet
urbanih mjesnih zajednica: Kloktnica, Brijesnica Mala,
Brijesnica Velika, Stani} Rijeka i Lukavica Rijeka. Ima
povr{inu od 42 km 2 . Nalazi se na zapadnom dijelu
Tuzlanskog kantona. Grani~i se: sa sjevera i istoka op}inom
Gra~anica, sa juga i zapada op}inom Doboj iz drugog
entiteta.
*- podaci nemaju zvani~ni karakter
343

Prema popisu stanovni{tva iz 1991. godine ova
teritorija imala je 10.056 stanovnika, od ~ega su 99% bili
Bo{njaci. Krajem 1995. godine na podru~ju op}ine
evidentirano je 3.500 izbjeglih i raseljenih lica.
Ukupan broj vojno-sposobnih mu{karaca evidentiran u
toku ratnih godina iznosio je 4.134 vojna obveznika (v/o). U
jedinice Armije RBiH mobilizirano je 3.445 (83,33%)
mobilizacijskog kontingenta. U Civilnoj za{titi bilo je
anga`irano 228 (5,51%) vojnih obveznika. U op}inskoj
jedinici radne obaveze bilo 268 (6,48%), na radnoj obavezi
118 (2,85%) vojnih obveznika. Neraspore|enih vojnih
obveznika (uglavnom ograni~eno sposobnih ili starijih) bilo
je 75 ili 1,81%.
Opasnost od agresije ovdje se nazirala jo{ 1991. godine.
S po~etkom agresije, 1992., formirani su prvi {tabovi TO za
odbranu sela, da bi se 04. jula 1992. godine formirala 109.
brdska brigada Doboj. U aprilu 1995. godine preimenova je
u 224. brdsku brigadu.
Na ovoj teritoriji poginulo je 280 boraca. Ranjeno je
665 boraca. Broj poginulih civila iznosi 57 a ranjenih 60.
Ratno priznanje, zna~ku „Zlatni ljiljan”, dobilo je 13
pripadnika Armije RBiH. ^etiri pripadnika su poginula.
OP]INA DOBOJ - JUG
Op}ina Doboj-Jug formirana je 21. marta 1998. godine
na slobodnim prostorima op}ine Doboj, u me|urje~ju
Bosne i Usore. Povr{ina op}ine iznosi oko 11,5 km 2 ,sa
ne{to ve}im naseljenim mjestima Mravi}i i Matuzi}i.
344

Istog dana kad je okupiran Doboj (03. maja 1992.
godine) formiran je {tab TO Doboj sa sjedi{tem u
Alibegovcima. U svom sastavu je imao dva voda rezervne
policije i ~etiri odreda: Odred TO Doboj, Odred TO Bosna,
Odred TO Usora i Odred TO Gradina. Po~etkom 1993.
godine od ovih jedinica formiraju se dva zdru`ena odreda:
Zdru`eni odred Doboj i Zdru`eni odred Bosna. Njihovim
zdru`ivanjem, 08. februara 1993. godine, u naselju
Te{anjka, formira se 203. motorizovana brigada
„Doboj-Bosna”, ja~ine pet bataljona sa pri{tapskim
jedinicama. Po~asni naziv „Slavna” dobila je 14. decembra
1993. godine. Po~etkom 1995. godine 203. smtbr
preformirana je u 373. slavnu brdsku brigadu
„Doboj-Bosna”. Kroz ovu brigadu pro{lo je oko 3.425
boraca. Najzna~ajnije bitke ove brigade su: oslobodila~ka
akcija na Putnikovo brdo (12-18. jula 1992. godine),
diverzantska akcija na okupirana sela Pridjel i [evarlije
(09.-10. avgusta 1993. godine) i oslobodila~ka akcija na
Doboj (22. oktobar 1994. godine) te odbrana rejona Karu{e
(19. - 21. marta 1993. godine) i odbrana sela Mravi}i (21.
oktobar 1993. godine).
Uslijed intenzivnih borbenih djejstava u kojima su
u~estvovale jedinice sa ove regije poginulo je 347 a ranjeno
772 borca. U istom periodu poginulo je 37 a ranjeno 187
civila.
Ratno priznanje „Zlatni ljiljan” dobilo je 18 boraca, od
kojih 13 posthumno.
345

346

347

348

349

350

DOBOJ [EHER
(zabavna)
Od Te{nja do Doboja, sve je ovo zemlja moja,
zemlja moja bosanska.
Od Radu{e do Usore, do rodne rijeke Bosne,
te~e ljubav bosanska.
Sa U{}a dobojskog, iz vode sija zlato,
zlato svjetluca.
Tu je nekad mene moja draga
strasno ljubila.
Od Maglaja do Doboja,
vije se zastava najljep{a, bosanska.
Spre~a je zakletva, kroz nju te~e pobjeda,
pobjeda je bosanska.
Stari grad i ~ar{ija i uz kahvu sevdah,
du{a je dobojska.
Ljiljani pjevaju, cure lijepe imaju,
ljubav je dobojska.
Refren:
Bosno moja, zemljo mila
lijepa gizdava,
u tebi je Doboj - {eher
krv u na{im venama.
351

MOJ DOBOJU
Moj Doboju, na tri rijeke spava{,
na tri rijeke i na srcu mome.
Da mi te je vidjet’ sa Gradine,
sa Gradine, da me `elja mine.
Opet }e moj Doboj jutrom da se budi,
od koraka lahka, cura i momaka.
Moj Doboju, ja te u snu sanjam,
i s tobom se svakog jutra budim.
Da mi je te vidjet’ sa Gradine,
sa Gradine, da me `elja mine.
Opet }e moj Doboj jutrom da se budi,
od koraka lahka, cura i momaka.
352

SA DOBOJSKE STARE KULE
Sa dobojske stare kule,
pa sve dokle pogled se`e,
odjekuje sevdalinka,
a meni se srce ste`e.
Sad odlazim u rat majko,
sa pobjedom ja }u do}i.
U Doboju, D`ennet gradu,
da provodim mirne no}i.
Doboj grade, moj sevdahu,
eh, da ti je samo znati,
kako bolno u daljini,
za tobom mi srce pati.
Volim tvoje sve mahale,
niz koje se sevdah {iri.
Volim pjesmu s jaranima,
ona moju du{u smiri.
Volim pjesmu sevdalinku,
Ona moju du{u smiri.
353

MUJO OD DOBOJA
Daleko je, a uzdah se ~uje,
kako Doboj uzdi{e zbog Muje.
Divni grade nemoj tugovati,
Mujo }e se u Doboj da vrati.
Spremio je Mujo konja vrana,
osedlo ga za ljuta mejdana,
da na njemu do|e u ~ar{iju,
obraduje Bosnu najmiliju.
Ka`i svima, moj Doboju mio,
vijekovima da si Mujin bio.
Po njemu te u svijetu poznaju
i zato te Bosanci ne daju.
Refren:
Tek je po{lo, tek je po{lo,
ja vam ka`em bit }e frke.
Spremio je konja Mujo,
po Doboju bit }e trke.
Presko~it }e svaku minu
dojahat }e na Gradinu.
*-Autor teksta i izvo|a~: Mehmedalija Muratovi} - „^opak"
354

VOLJENI GRADE
Voljeni grade, pjesmu ti pjevam,
tu najdra`e moje je sve.
Djetinjstvo, mladost, `ivot i radost,
za tebe ve`u me.
Voljeni grade, Doboju moj,
ma gdje ja bio, u srcu si mom,
voljeni grade, Doboju moj,
ostat }u uvijek tvoj.
U tebi imam brata i druga,
tu najdra`e moje je sve.
Djetinjstvo, mladost, `ivot i radost,
za tebe ve`u me.
Voljeni grade, Doboju moj…
U tebi stekoh ljubav i dragu,
tu najdra`e moje je sve.
Djetinjstvo, mladost, `ivot i radost,
za tebe ve`u me.
Voljeni grade, Doboju moj…
355

PJESMA O KOTORSKOM*
Sanjam rodno mjesto u beharu,
ja se {etam mahalama starim.
Nanule dok klepe}u na bunaru
sevdalinku ~ujem pjesmu staru.
Volim vjetar svoga rodnog kraja
kad talasa moju rijeku Bosnu,
proplancima {ume se zanji{u,
avlijama ru`e zamiri{u.
Vratit }u se svome zavi~aju
gdje uz sevdah s merakom se `ivi
i uz pjesmu ispra}aju no}i.
Rodni kraju ja }u tebi do}i.
Refren:
Mirisat }e opet
bagremi i lipe stare
u~it }e mujezin
s kotorske munare.
[ehidima rahmet bilo!
*- Kotorsko je naselje na teritoriji op}ine Doboj.
356

DOBOJSKI LJILJANI
Pogledaj, majko, Zlatne ljiljane!
Pogledaj, majko, najbolje,
za na{u sre}u {to su procvali.
Dobojski su to ljiljani.
Dobojski ljiljani za Bosnu cvatu,
i ja sam sa njima u ovom ratu,
idemo, majko, do slobode,
Bosne ponosne.
Najljep{e cvije}e - Zlatni ljiljani.
Oni su, majko, borci najbolji.
Nijedan od njih `ivot ne `ali,
dobojski, majko, to su ljiljani.
Dobojski ljiljani za Bosnu cvatu,
i ja sam sa njima u ovom ratu,
idemo, majko, do slobode,
Bosne ponosne.
357

LJUBAVI TI STARE*
Poru~uje Doboj Gra~anici
po mjesecu i zvijezdi Danici:
„Gra~anice, lijepa kom{inice,
hudovice drevnog Soko - grada,
hrabra seko velikoga Zmaja,
dopao sam golemije jada,
stradao sam zbog te{ke prevare.
Pomozi mi, hrabra ljepotice,
Pomozi mi - ljubavi ti stare!
Ti zna{ da ja stadoh uz Stamenku,
ne slute}i da je izdajica,
zbog ~ega me proklinjala majka,
|ul - hanuma Hamzabegovica,
a Stamena dovede barbare
u moj atar i bijele dvore,
porobi mi bra}u i sinove.
Izbavi ih, hrabra ljepotice,
izbavi nas - ljubavi ti stare!”
358

Gra~anica svom jaranu - sada,
po zrakama jutarnjega sunca,
kao sestra bratu koji strada,
tihim glasom, nje`no odgovara:
„Moj Doboju, ratni veterane,
doznala sam za tvoj bol i jade,
a znala sam da }e{ bit prevaren.
Znala je i tvoja stara majka
da ti nosi nesre}u Stamenka.
Evo mene da ti vidam rane,
prva ljubav nikad nije stara.
Ja }u povest’ moje Sokoli}e,
sve gazije {to na babu li~e,
a po dajd`i mladi Zmajevi}i,
dokazali da su boju vi~ni.
Sa njima }e po}’ sinovi Soli,
da pomognu bra}i na Usori.
359

Vodit }e ih tuzlanska ordija,
oki}ene zambak cvjetovima,
pa }e pjevat’ k’o u svatovima:
»Modra moja na bijelom platnu«
{est ljiljana vezenih u zlatu.’
Provest }e ih Gra~anka D`emila,
gdje je Mejra Bosnu pregazila.
Bit }e boja oko tvojih dvora,
bit }e boja al’ }e bit’ Doboja!
Slobodno }e ~ar{ijom hoditi
Be{lagi}i, Halilbegovi}i,
Mulali}i, Bajraktarevi}i
i potomci ro|enog ti brata,
{to amid`a k’o i svoje voli,
jer su djeca zdravo razborita,
hrabri momci Usore i Soli.
A ta tvoja gvo`|ana Stamenka
ostala je stada ~uvarica.
U pravu je bila tvoja majka,
|ul - hanuma Hamzabegovica.
Moj Doboju, kom{ija - jarane,
Ako Bog da, preboljet }e{ rane!”
*-Autor teksta: Atifa Dolinar - Terzi}
360

JUNACI IZ PEPELA*
Iz pepela ro|eni junaci,
{to k’o ~elik na bedemu stoje,
zakleli se svojoj Grapskoj majci:
„Ne dam vi{e ni kamen Bosne svoje.”
S ljiljanima, a suza u oku,
brusi hand`ar, jes’ tako mi dina
krije junak u du{i bol duboku,
nije otac ni vidio sina.
Svuda nas je po ovome sv’jetu,
jedni `ivi, drugih nema vi{e,
al’ do} }emo k’o leptiri cvijetu,
na{a Grapska historiju pi{e.
Velika je u nas uv’jek vjera,
ne}e vi{e ovdje biti rata.
Nizat }emo |erdan od bisera,
na{oj Bosni stavit’ oko vrata.
Refren:
Bez Grapske Bosna nije Bosna,
kao |erdan bez bisera bijelog,
kao jutro bez cvijeta rosna.
Ljep{a mi je od svijeta cijelog.
U pjesmama ona mora biti
nije {to je moja i {to zbog nje patim,
ve} {to prva ljiljanom se kiti.
Nek’ odmah umrem,
al’ u nju da se vratim.
*- Autor teksta: Burhanudin Hod`i} - „Buhro”
Izvo|a~: Nusret Hod`i} - „Had`ija”
**- Grapska - selo na teritoriji op}ine Doboj
361

STO DEVETA BRIGADA
(narodna)
Moje domovine borci
stupaju u redove k’o dobrovoljci.
To su na{i sinovi,
na{a bra}a i o~evi.
To je brigada, mnogo slavna,
poznatih boraca dobojskog kraja.
To su na{i sinovi,
na{a bra}a i o~evi.
Refren:
Idemo hrabro uzdignute glave,
jer smo mi borci
Sto devete brigade.
362

AKO KRENE[ PALIT’ MOJU BOSNU
( 109-a ~uva Bosnu)*
Od Obli}a pa uz rijeku Spre~u,
`ivi bedem od ljudi mog kraja.
Zakleli se i sebi i Bogu
da }e Bosnu da odbrani raja.
Jo{ na Br~kom i Grada~cu slavnom,
u Olovu na braniku stala.
Na Mujanu, na mezaru starom,
du{manima muke zadavala.
Ka`e du{man da }e tuda pro}i?
Ne vjeruje niko u te bajke.
I kad-god je poku{‘o da pro|e,
zaplaka{e mnoge njine majke.
Kroz zid glavom ne mo`e se i}i,
ne da raja ovu zemlju svoju.
Ubrzo }e pravi vakat sti}i
i krenut }e momci ka Doboju.
Refren:
Ako krene{ palit’ moju Bosnu,
ti, du{mane, dobro pazi,
mo`e{ zagrist’ travu rosnu.
Sto deveta** Bosnom gazi,
mo`e{ zagrist’ travu rosnu.
Sto deveta ~uva Bosnu.
*- Autor teksta i muzike: Burhanudin Hod`i} – „Buhro”
**- 109. brdska brigada formirana je 4. jula 1992. godine na podru~ju dana{nje
op}ine Doboj - Istok. Prelaskom u sastav OG - 2 dobila je naziv 224. brdska
brigada.
363

STO DEVETE VITEZOVI
(zabavna)*
Mislili ste da je lahko zgazit’ vojsku tu.
Mislili ste da je lahko zapalit’ Bosnu svu.
^eka Doboj, osta Mujo, sprema ranac svoj,
Sto deveta njega ~uva, sprema ga za boj.
Konja~e ste zajahali, spremali sveti boj,
nao{trili stare kame, kad {ejtanov ste ~uli zov.
Sto deveta burno pu~e i vama do|e no},
vratiste se u jazbine, al’ i tu }e ona do}.
Refren:
Idu hrabri momci,
D`emo** vodi stroj,
Sto devete vitezovi,
spremni su za boj.
* - Autor teksta i muzike: Burhanudin Hod`i} – „Buhro”
**- Pukovnik D`emal Jukan – „D`emo” bio je komandant 109. brigade od 21.
septembra 1993. do 01. marta 1995. godine.
364

[KORPIONI*
Preko brda i doline,
gledam one bare fine,
gdje sam nekad sretan bio,
jer tu sam se i rodio.
Ispod Gri~a i kapele,
poslat }emo momke smjele
da uni{te tenk i bradu,
tu igra~ku njima dragu.
[korpioni, to smo mi,
svog Doboja sinovi.
Bje`i, ~eto, bolan bio,
ako ti je `ivot mio.
*- „[korpioni” su protivoklopna jedinica.
365

DVJESTO TRE]A DOBOJSKA BRIGADA
(zabavna)*
Ne pla~i, majko mila,
ne pla~i, sestrice.
Bosno, glavu gore,
Dvjesto tre}a** brani te.
Brane te brat do brata
i nije jo{ gotovo.
Jo{ su i bit }e tvoji
i Doboj i Sarajevo.
Ovdje }e rasti djeca
i ljubav {to ubi{e.
Samo }e du{mani platiti
{to Bosnu rani{e.
A Bosni }e do}i sloboda
i mir ponovo.
Ovdje }e `ivjeti i pjevati
Bo{njaci slobodno.
Refren:
A dobojska Dvjesto tre}a
sve je ja~a i ja~a,
slomit }e ~etni~ki hir
i donijeti Bosni mir.
* - Autor teksta: Sajid Jusi}
**- 203. motorizovana brigada „Doboj-Bosna”, formirana je 08. februara 1993.
godine, na prostorima op}ine Doboj. Ulaskom u sastav OG - 7 Te{anj dobila
je naziv 273. brdska brigada. Postojala je i djelovala na teritoriji dana{nje
novoformirane op}ine Doboj - Jug.
366

DVJESTO TRE]A MOTORIZOVANA
(zabavna)
Brigada smo „Doboj-Bosna"
~vrsti smo kao stijena.
Bosna nam je na{a mati,
mi svi smo djeca njena.
Snaga nam je u srcima,
Bosna nam je u grudima.
Borimo se za slobodu,
svojoj zemlji, svom narodu.
Brigada smo „Doboj-Bosna",
brat do brata ~vrsto stoji.
Me|u nama mjesta nema,
onom ko se bitke boji.
Refren:
Dva, nula, tri - to smo mi, Dvjesto tre}a
slavna motorizovana.
Dva, nula, tri - to smo mi, Dvjesto tre}a
slavna motorizovana.
367

[EHID
(narodna)*
Moli {ehid, iz d`enneta vi~e,
daj mi Bo`e da jo{ jednom sinem.
Otvori mi kabur da iza|em,
i za Bosnu jo{ jednom da ginem.
Na ba{luku sablju mi ostavi,
kraj tabuta sinove mi moje,
nek’ podignu babu iz mezara,
da du{mani vide junak ko je.
Da potjeram preko Bosne vuke,
a sinovi moji nek’ me prate,
Bo`e, tebi ispru`it }u ruke.
Ja nek’ umrem, oni nek’ se vrate.
Gdje poginem nek’ mi mezar bude,
ognji{te je moje Bosna cijela.
Svi du{mani zauv’jek nek’ znaju,
da za Bosnu svi}e zora bijela.
*-Autor teksta i izvo|a~: Burhanudin Hod`i} – „Buhro”
368

TRIDESET ZLATNIH LJILJANA*
(zabavna)
Trideset zlatnih ljiljana
u prvom proboju,
trideset zlatnih ljiljana
u prvoj bici na Doboju,
u prvoj bici na Doboju.
Trideset zlatnih zvjezdica
na nebu sija sada.
Trideset sjajnih bisera
za slobodu grada,
za slobodu grada.
Kada sloboda zakuca
vje}no }e `ivjet pri~a
o prvoj bici na Doboju
i trideset mladi}a,
trideset hrabrih mladi}a.
Refren:
Doboj }e pamtiti
svoje heroje
iz prve bitke
u prvom stroju.
Pamtit }e vje}no
trideset zlatnih
iz prve bitke
na Doboju.
* - Pjesma je posve}ena poginulim borcima u oslobodila~koj akciji dobojskih
jedinica na objekat Putnikovo brdo, izvedenoj 12. jula 1992. godine.
369

BOSNA TE^E NA[IM VENAMA
(zabavna)
Svi idemo zajedno
do pobjede.
Svi idemo zajedno
do slobode.
Svi pod zastavom bijelom
s grbom zlatnih ljiljana
idemo na Doboj,
idemo za Bosnu,
to je naša sudbina.
Svi, Armijo bosanska,
do pobjede.
Svi, Armijo najmla|a,
do slobode.
Svi pod zastavom bijelom
s grbom zlatnih ljijlana
idemo na Doboj,
idemo za Bosnu,
to je naša sudbina.
Refren
Mi smo uvijek bili vjerni
tvojim stijenama.
Bosna te~e, Bosna te~e
našim venama
370

MIRZINO JATO*
Zbog ~etni~kih zlodjela
i prljavog rata,
krenu{e u borbu
ide brat do brata.
Buca, @uti, Halid, Denis
sve su brat do brata.
Do{lo je do stradanja
tog „Mirzinog jata”**.
U ovome jatu
sve su pravi borci,
ni~eg se ne boje
odabrani momci.
Zekletvu smo dali
da }e biti kao prije:
„ne}emo se odvajati –
svi za jednog, jedan za sve”.
*- Autor teksta: Sezahija Kvazovi}
**- „Mirzino jato” su borci ~ete ~iji je komandir bio Mirza Ba~inovi}. Ovi borci su,
uglavnom, sa Ozrena, iz sela Pridjel, [evarlije i Poto~ani. ^eta je bila jezgro za
formiranje 4. bataljona 203. smtbr „Doboj - Bosna”.
371

D`emal Jukan, komandant
109./224. brdske brigade
Linija odbrane Rudine 224. bbr Doboj-Istok
(april, 1994. godine)
372

Borci Izvi|a~ko-diverzantske ~ete 109./224. brigade Doboj-Istok
(februar, 1994. godine)
373

374
Borci 224. bbr – osloba|anje Visa (Gra~anica)
(15. oktobar 1994. godine)

Zlatni ljiljani 224. bbr – Doboj-Istok
375

Brigadir Sulejman Budakovi} i major Mirsad Sinanovi}, godi{njica 224.
bbr Doboj-Istok
376
Doprema hrane na linije 224. bbr – Mujanov Mezar
(zima, 1995. godine)

Borci i narod pozdravljaju ratnu zastavu 109. bbr Doboj-Istok
(juli 1995. godine)
377

Adnan Bajraktarevi}, komandant
203. smtbr „Doboj - Bosna”
Ibrahim Hozi}, komandant 373.
smtbr „Doboj - Bosna”
(februar, 1995. godine)
Interventni vod Odreda Bosna (Lepenica, 25. septembra 1992. godine)
378

Prvi vod 1. ~ete Kotorsko 203. mtbr „Doboj - Bosna” (17. juli 1994. godine)
Interventni vod 2. bataljona 203. mtbr „Doboj - Bosna” (20. juli 1994. godine)
379

Osoblje ratne kuhinje, 300 m iza borbne linije
(Rejon sela Mravi}i, jesen 1993. godine)
Smotra jedinica 37. divizije pred odlazak na Vozu~ko voji{te
([iri rejon Jelaha, avgust 1995. godine)
380

Popri{te veli~anstvene pobjede na U{}u danas je poznato spomen
obilje`je Odbrambeno oslobodila~kog rata 1992. - 1995. godine
381

382

OP]INA LUKAVAC*
Op}ina Lukavac nije mijenjala granice u periodu
agresije na Bosnu i Hercegovinu. Smještena je izme|u
planina Ozrena, Konjuha i Majevice. Ima površinu teritorije
353 km 2 sa nadmorskom visinom od 173 do 183 m.
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine op}ina
Lukavac je imala 56.830 stanovnika. Bošnjaka je bilo
37.866 (66,70%); Srba 12.281 (21,60%); Hrvata 2.132
(3,80%); Jugoslovena 3.384 (6%) i ostalih 1.147 (1,90%).
Na po~etku agresije sa teritorije op}ine Lukavac otišlo je na
stranu agresora oko 12.000 ljudi a u inozemstvo 3.816. Na
teritoriju op}ine stiglo je 16.000 izbjeglih lica, ali se tu na
du`i rok zadr`alo samo oko 7.000.
Od ukupnog broja stanovnika na op}ini broj
vojno-sposobnih muškaraca se kretao oko 14.841. U
jedinicama Armije RBiH bilo je anga`irano oko 8.000
vojnih obveznika (v/o). Me|utim, stalno anga`iranih u
jedinicama Armije RBiH bilo je oko 5.500 v/o. U drugim
strukturama odbrane bilo je raspore|eno oko 2.000 v/o.
*- podaci nemaju zvani~ni karakter
383

Na podru~ju op}ine Lukavac postojale su: Samostalna
~eta Lukavac, formirana u oktobru 1991. godine, kasnije
preformirana u Samostalni odred 117. brigade Lukavac;
jedinica patriotske lige Lukavac; Samostalna ~eta Modrac,
formirana po~etkom 1992. godine; Op}inski štab TO
Lukavac, koji je funkcionirao od aprila do oktobra 1992.
godine; 117.brdska brigada Lukavac, formirana 07. oktobra
1992. godine (u toku 1993. godine preimenovana u 223.
brdsku brigadu Lukavac) i 212. bosanska brigada,
formirana 03. decembra 1993. godine, od ljudstva sa
teritorija Lukavca, Srebrenika i Gra~anice (u kasnijim
transformacijama preimenovana u 222. bosansku oslobodila~ku
brigadu).
U toku Odbrambeno - oslobodila~kog rata protiv agresije
na Bosnu i Hercegovinu na teritoriji op}ine Lukavac
poginulo je 338 a ranjeno (sa trajnim invaliditetom) 457
boraca. Broj poginulih i ranjenih civila je 209.
Ratno priznanje, zna~ku „Zlatni ljiljan”, zaslu`ilo je 19
boraca od kojih je 10 polo`ilo svoje `ivote za slobodu
domovine Bosne i Hercegovine**.
**- podaci se odnose samo na domicilno stanovništvo
384

385

386

387

388

389

390

NA BOSNU, U SRCE BOSNE
(zabavna)*
Prošle su godine, povjerenja i la`i.
Nisam znao ni `ivjet’ do sad.
Moji su drugovi, moji bivši drugovi,
negdje po brdima i pucaju...
je’n, dva na Bosnu,
na Bosnu, na Bosnu -
u srce Bosne.
Koliko krvi da se prolije za te?
Koliko nedu`nih da po|e u progonstvo?
Kome treba svo ovo junaštvo,
porušeni gradovi, leševi i rafali ...
Je’n, dva na Bosnu,
na Bosnu, na Bosnu -
u srce Bosne.
Prošle su godine, povjerenja i la`i.
Nisam znao ni `ivjet’ do sad.
Moji su drugovi, moji bivši drugovi,
negdje po brdima i pucaju...
je’n, dva na Bosnu
na Bosnu, na Bosnu -
u srce Bosne.
Refren:
Trpiš Bosno,
Bosna u okove ne}e.
Gaze, ruše, pale,
al’ Bosna, Bosna ostat }e.
*-Izvo|a~: „Pozadinski front”, - vojni~ki orkestar 117./223. bbr - Lukavac
391

MOJ @IVOT JE SLOBODA
(zabavna)*
U ovaj grad pristi`u nepoznati ljudi,
primirja više niko i ne broji.
Otkud toliko mr`nje da se stvori?
Ko vas to tjera, zar vas to neko goni?
Zoro, zoro....
Zar sav `ivot stavit’ u jednu torbu?
Si}i sa trona i krenut’ u nepoznatu zoru,
stigli na zapad, da tamo stvarno odu,
ko vam to nudi bolju zemlju nego ovu.
Još samo ve~eras i moje srce,
prestat’ }e da kuca za tebe.
Prošlost ostat’ }e stranac,
nemo}an da u|e u budu}nost.
Odlaze ulice, ljudi i stvari,
nešto ~udno osje}am da me proganja.
Od stvarnosti ne mogu pobje}i,
zgarište, osje}anja ne~ija,
izgnaniku uto~ište nudi.
Odigrat }u posljednju igru svog djetinjstva,
krenut }u stazama cvijetnih polja,
isplest }u vijenac od lovorovog liš}a,
u hladu jasika i proljetnih breza.
Moj `ivot, moj `ivot je sloboda.
Zoro, zoro...
*-Izvo|a~: „Pozadinski front”, vojni~ki orkestar 117./223. bbr - Lukavac
392

DVA BABI]A*
Kako vjetar tu`no cvili?
Kome Gospod ruke daje?
Kroz pla~ ljeta nestadoše
tek procvale ru`e mlade,
kod Gegi}a, za Bosnu su pale.
Ko to haber ku}i nosi?
Samo tiho glas se ~uje,
gdje to oni pogriješiše
pa na djeci sve vra}a se.
@ene kriju svoje suze,
djeca oca ne na|oše,
brat sa bra}om ne vidje se,
majci srce zakova se.
Zle sudbine, za Bosnu oba padoše.
Grob do groba podsje}at }e
na sve `rtve što se daše.
Poslije rata saznat }e se
ko na kojoj strani bijaše.
Refren:
Dva Babi}a Bosni `ivot daše.
Pali su za ovu zemlju.
@ivot dali za slobodu.
@ivot dali za slobodu.
*- „dva Babi}a” su bra}a Sead i Fikret Babi} iz Devetka, op}ina Lukavac, borci 117./
223. brdske brigade. Sead je poginuo 06. avgusta 1992. godine, a njegov brat, Fikret,
dvadeset dana kasnije
393

STO SEDAMNAESTA BRIGADA
(narodna)*
Pogledaj, Bosno moja, pogledaj, tugo moja,
kako se tvoji sinovi bore.
Kako se brani svaka stopa,
ponosne zemlje svoje.
Pogledaj, stari dru`e, kako se junaci dr`e,
odlu~na ponosna lica.
Takve bi htjela brigada svaka
od Tešnja do Biha}a.
Ne pati, Bosno moja, ne pati, tugo moja.
Sunce obasja sa svih strana,
srce je ja~e od svih metala
ide Lukava~ka brigada.
Refren:
Znaš da Lukavac pjeva i kada suze lije?
Znaš da Sto sedamnaestu** niko pobijedio nije?
* - Autor teksta: Enes Bekti}
Izvo|a~: „Pozadinski front” (vojni~ki orkestar 117./233. bbr. - Lukavac)
** - 117. brdska brigada (kasnije 223. brdska brigada) formirana je 07. oktobra 1992.
godine u op}ini Lukavac.
394

STO SEDAMNAESTA BRIGADA
(narodna)*
Ko to hrabro pru`a otpor,
omrznutom dušmaninu?
Ko brani naš Lukavac,
i njegovu okolinu?
Ko je bio na Grada~cu,
ko na Br~kom slavu ste~e?
Ko to ne da dušmanima,
ni koraka preko Spre~e?
Ko se bori za slobodu,
ko za Bosnu `ivot da?
Nek’ svi ~uju, nek’ svi znaju,
to je naša brigada.
Refren:
Sto sedamnaesta koracima ~vrstim grabi,
slobodu i sre}u ona }e nam dati.
*- Izvo|a~: HamzalijaTabakovi}
395

DVJESTO DVANAESTA
OSLOBODILA^KA BRIGADA
(narodna)*
Bosna gori, Bosna pla~e,
smrti prkosi,
vjetar puše, miris krvi
zemljom pronosi.
Rodila se na zgarištu,
Bosne ponosne,
koja slavu i pobjede,
Bosnom pronose.
Sastavljena od jarana,
duša bosanskih,
za Bosnu }e umrijeti,
Bošnjo prkosni.
Svi sinovi svoje Bosne,
Bog ih sastavi,
nek’ ih Allah ~uva dragi,
od zla izvadi.
Refren:
Zadrhtaše mnoga srca,
srca bosanska,
kad se rodi ponosita
Dvjesta dvan’esta.**
* - Autor teksta: Mehmedalija Beganovi} - „Liska”
Izvo|a~: Esad Kova~evi}
** - 212. bosanska oslobodila~ka brigada formirana je 03. decembra 1993.
godine u Lukavcu. Kasnijim transformacijama preimenovana je u 222.
oslobodila~ku brigadu. U njenom sastavu borili su se borci Lukavca, Srebrenika i
Gra~anice. Brigada je bila namijenjena za manevarska djejstva.
396

DVJESTO DVANAESTA BRIGADA
OSLOBODILA^KA
(narodna)*
Kad je mjesec pun, kad nejasna vas zebnja mu~i,
krv se ledi, pune `u~i, a u grlu srce bu~i,
kad vam svaki šum na šubari cvje}ke di`e,
hladna jeza ki~mu li`e, to vam pravde ferman** sti`e,
dolazi Dvjesta dvan’esta .
Kad vam pti~iji poj grmljavini strašnoj sli~i,
duša trne, bolno skvi~i, k’o u nekoj horor pri~i.
Znajte, nije to od lošega mirisnoga vina,
mahmurluka il’ od gri`e, ve} vam pravde ferman sti`e,
Dolazi Dvjesta dvan’esta. Ma, dolazi Dvjesto dvan’esta!
Refren:
Sprem’te se, sprem’te se ~etnici,
voz vam je u zadnjoj stanici.
Grabite dok ima slobodnih mjesta,
Dolazi vam Dvjesta dvan’esta .
*- Autor teksta, muzike i izvoda~: Zlatan Imamovi}
Aran`man: Dragan Divljan
**- ferman (turski) - naredba
397

398
Interventni vod 212. bosanske oslobodila~ke brigade sa komandantom brigade,
Bahrijom D`ananovi}em
(Lukavaèko bojište, 1993. godine)

Smotra 117. bbr Lukavac (oktobar, 1994. godine)
399

400
Smotra 117. bbr Lukavac (oktobar, 1994. godine)

Oni su prvi stigli na Vijenac (Jaruške, proljeæe 1994. godine)
Smotra 222. obr Lukavac (03. decembar 1995. godine)
401

402

OP]INA BANOVI]I*
Nastanak op}ine Banovi}i vezuje se za izgradnju
`eljezni~ke pruge Br~ko-Banovi}i. Taj datum je 07.
novembar 1946. godine.
Površina teritorije op}ine Banovi}i iznosi 185 km 2 , koja
je polovinom 1995. godine bila u potpunosti oslobo|ena.
Po popisu iz 1991. godine op}ina Banovi}i je imala
26.507 stanovnika od ~ega 19.188 (72,35%) Bošnjaka,
4.453 (16,80%) Srba, 559 (2,10%) Hrvata, 1.925 (7,3%)
Jugoslovena i 382 (1,4%) ostalih. Nekoliko dana prije
po~etka agresije teritoriju su napustili gotovo svi Srbi (ali i
ve}i broj Hrvata i Bošnjaka). Danas op}ina ima oko 24.972
domicilna stanovnika i oko 3.380 izbjeglih i raseljenih lica,
uglavnom iz Podrinja. Nacionalni sastav se bitno
promijenio u ratu i taj trend se zadr`ao i poslije rata. Danas
na op}ini Banovi}i `ivi oko 96% Bošnjaka.
U jedinicama Armije RBiH u toku agresije na Bosnu i
Hercegovinu bilo je anga`irano 5.640 vojnih obveznika
(v/o) ili 58,31%; u jedinicama MUP-a 182 obveznika ili
1,88%; na radnoj obavezi bilo je oko 1700 ili 17,58%
*- podaci nemaju zvani~ni karakter
403

obveznika radne obaveze; u civilnoj zaštiti 1150 ili 11,8%
obveznika. Oko 1000 vojnih obveznika ili 10,34% nije bilo
anga`irano zbog bolesti ili odsutnosti u inozemstvu.
Dvadesetog maja 1992. formiran je Op}inski štab TO
Banovi}i, u ~ijem sastavu su bili: Rejonski štab TO
Banovi}i, Rejonski štab TO Banovi}i Selo, Odred TO
Banovi}i i ^eta vojne policije. Dana 15. januara 1993.
godine formirana je 119. muslimanska brdska brigada
Banovi}i, koja je kasnije preimenovana u 225. brdsku
brigadu. Kao stalna struktura postojala je i Komanda mjesta
Banovi}i.
Tokom rata na op}ini Banovi}i poginulo je 163 i nestalo
6 boraca Armije RBiH. Ranjenih boraca je bilo 882. U
ratnom periodu poginulo je 6 a ranjeno 26 civila.
Ratno priznanje „Zlatni ljiljan” dobilo je 5 boraca, od
kojih je jedan poginuo.
404

406

407

408

BANOVI]I
Sanjala je ku}a mala,
da }e sebi na}i druga.
Al’ daleka tad je bila
od tog svijeta i za druga.
I rudar je tu`an bio,
u rudniku dani dugi,
pa je i on ~esto sanj’o
da pro`ivi `ivot drugi.
I tada je prošla pruga
i pjesma je sada druga.
Nastali su Banovi}i
da se njima narod di~i.
Gradila je mladost naša
pa je ku}a našla druga.
Spojena su srca ljudska,
rudar ne zna šta je tuga.
409

STO DEVETNAESTA
MUSLIMANSKA BRIGADA *
(zabavna)
Zagrmjeli topovi, siva vatra s’ja,
u boj kre}e i sve ruši, Sto devetn’esta.
Armija je naša prerasla u silu,
oj, dušmane, proklinjat }eš svoju majku milu.
Pod zastavom ljiljana svi se borimo,
Banovi}e, našu Bosnu, srcem volimo.
Refren:
Mi smo borci iz Armije BiH,
ni na Drini ne}e stati Sto devetn’esta.
*- 119. muslimanska brigada formirana je 15. januara 1993. godine u Banovi}ima.
Kasnijim trasnformacijma preimenovana je u 225. muslimansku brdsku brigadu.
410

IDEMO DO VOZU]E*
Prh hi hi hi!
Ima jedna planina,
nešto ~udno zelena,
za nju zna i Si-en-en**
a zove se Ozren.
Ima jedna armija
mlada, mo}na, golema,
borba joj je juna~ka,
to je Vojska bosanska.
Refren:
“Šefe”*** efe efe-fe,
idemo do Vozu}e,
da igramo rokoko,
posl’je }emo u Br~ko.
* - Radio „Sajgon” i Bajro Juki} - “^i~ak”
** - Televizijska ku}a CNN
***- [efom su borci zvali komandanta 108. mtbr Br~ko, Farida Mujkanovi}a
411

„SAJGON” DRMA
SVUDA*
Od kako taj Sajgon radi
na ~isto mi `ivce vadi.
Oj, Ozrenu, glase mili,
na kojoj si frekfenciji?
Odavno te nisam ~uo,
o, Jelice, glasu mio.
Mozak mi se pomuteo,
na ~isto sam otka~io.
Ako skoro ja ne ~ujem
jal’ Draganu ili Brenu,
`ivota mi, }u se vešam
na Kraljici** o antenu.
Refren:
Bilo kuda, bilo kuda,
iza brda, iza duda,
na radiju vrtim dugmad,
ali Sajgon drma svuda.
*- Radio „Sajgon”
**- Kraljica - najzna~ajnija kota na planini Ozren
412

HEJ, FRULA VIŠE*
Hej, frula više Ozrenom ne svira,
hej, niti gusle ~etni~koga sina.
Hej, došlo vrijeme sve se preokrene,
hej, na Kraljici Sajgon su antene.
Hej, došlo vrijeme sve je kao prije,
hej, Ozren gorom ~uju se sazlije.
*- Radio „Sajgon”
413

TAMO DALEKO*
Tamo daleko, daleko od mora,
bilo je selo moje, „Velika Srbija”.
Ovdje daleko, gdje cveta limun `ut,
ovde je srpskom radiju, jedini bio put.
O, zar je morala do}’?
ta tu`na nedjeljna no},
kada je NATO pakt
rakete po~eo slat.
Bez svoga sela, na traktoru `ivim ja,
ali sad ponosno kli~em, „sjeba nas Srbija!”
O, zar je morala do}’?
ta tu`na nedjeljna no},
kada su ljiljani
Ozren poravnali.
*- Radio „Sajgon”
414

Borci 119. bbr Banovi}i na zbornom mjestu, ozna}en komandir idv Hasan Sinanovi}- “Habe” (prolje}e, 1992. godine)
415

Odjeljenje PAT 20/3 (Banovi}i, jesen 1992. godine)
Izvi|a~i 119. bbr Banovi}i (prolje}e, 1993. godine)
416

Godišnjica 119. bbr (Banovi}i, januar 1995. godine)
417

418
Borci 119. bbr (Banovi}i, januar 1995. godine)

OP]INA KALESIJA*
Op}ina Kalesija formirana je 1958. godine. Do po~etka
agresije na Bosnu i Hercegovinu imala je površinu 277 km 2
a danas - 190 km 2 .
Po popisu stanovništva iz 1991. godine Kalesija je imala
41.795 stanovnika: 33.226 (79,50%) Bošnjaka, 7.669 (18,30%)
Srba, 33 (0,10%) Hrvata i 867 (2,10%) ostalih. Nesigurni su
podaci o fluktuaciji stanovništva u ratnim godinama, izuzev za
1995. godinu kada je Kalesija imala 37.651 stanovnika, od ~ega
je 30.141 domicilnih i 7.510 raseljenih lica.
U 1995. godini Kalesija je imala 8.114 vojno -
sposobnih lica, od ~ega je ukupno bilo anga`irano 5.487
(67,62%) vojnih obveznika (v/o). Neraspore|enih je bilo
2.627 (32%) v/o:2.314 (88%) je bilo u inozemstvu a 313
(11%) v/o nije raspore|eno iz „ostalih razloga”.
Ukupno mobilizirani kontingent od 5.487 v/o
raspore|en je u: jedinice Armije RBiH – 3.903 (71,13%)
v/o, MUP – 185 (3%) v/o, Civilnu zaštitu – 216 (3,93%) v/o;
radnu obavezu – 1.122 (20%) v/o i NP – 61(1,1%) v/o.
Na teritoriji op}ine Kalesija formirane su sljede}e jedinice:
Op}inski štab TO Kalesija, 16. marta 1992. godine. U
svom sastavu je imao 4 rejonska štaba, dvije op}inske
manevarske jedinice za in`injerijske radove, diverzantski
*- podaci nemaju zvani~ni karakter
419

vod, a u septembru 1992. godine formiran je Odred TO
Kalesija;
- 205. brdska brigada. Formirana je 01. februara 1993.
godine. Preimenovana je u 245. brdsku brigadu 10. juna
1994. godine. U brigadi je u razli~itom trajanju bilo
anga`irano oko 3.500 v/o;
- 241. spre~ansko-muslimanska brigada. Formirana je
25. juna 1994. godine. U brigadi je, u svojstvu borca, u~eš}e
imalo oko 1.002 v/o;
- diverzantska jedinica „Crni vukovi”, formirana 1993
godine. U ovoj jedinici je uzelo u~eš}a 235 v/o (podaci
uneseni na osnovu OS-1 obrasca);
- Operativna grupa 4 (OG-4), popunjavana vojnicima,
podoficirima i oficirima sa teritorije Kalesije. Odjel odbrane
Kalesija je pored navedenih jedinica vršio popunu i
korpusnih jedinica: u Izvi|a~ko – diverzantskoj ~eti
„Panteri” bilo od 10 – 20 boraca; u Lahkoj brigadi „Crni
labudovi” - 50-60 boraca; u 216. muslimanskoj brigadi
@ivinice – oko 80 boraca; u MUP-u Tuzlanskog okruga bio
je izvjestan broj pripadnika sa op}ine Kalesija. Kroz obuku
je u toku rata prošlo 750 regruta koji su raspore|eni u
jedinice Armije RBiH.
Na teritoriji op}ine Kalesija poginulo je 323 a nestalo
48 borca, što ukupno iznosi 371 pripadnik Armije RBiH.
Ranjeno je 498 boraca (u jedinicama Armije RBiH 477,
MUP-u 10, nepoznato-1). Na op}ini Kalesija poginula su 62
civilna lica dok ih je ranjeno 53.
Kalesija ima 30 dobitnika ratnog priznanja „Zlatni
ljiljan”. Jedanaest „Zlatnih ljiljana” je poginulo.
420

421

422

423

424

425

426

427

428

@IVJELA MI KALESIJA
Na poljima spre~anskim,
hrabri grade bosanski.
K’o najljepši biser sija,
to je moja Kalesija.
Na poljima spre~anskim,
stoji bedem bosanski.
Dok ljiljana zlatnih ima,
nema pro}i dušmanima.
Na poljima spre~anskim,
zlatni ljiljan bosanski.
K’o d`ennetski biser sija,
to je moja Kalesija.
Refren:
Nek’ se Bosnom pjesma ~uje
i nek’ Spre~om odjekuje.
Nek’ bosansko sunce sija,
`ivjela mi Kalesija.
429

VRATIT ]U SE KALESIJI
Sporo teku dani u tu|ini,
a tamo je ostalo sve moje.
Oprostiti sebi ne}u,
što me bole, moj grade,
lijepe slike tvoje.
Lutao sam po svijetu dugo,
jer sam bio naivan i mlad,
vra}am se, to ne `elim više,
jer sad znam samo jedan je, Kalesija grad.
Gorak li je ovaj jadani `ivot,
svakim danom ja nadam se svemu,
i nadam se da }u se vratiti.
I da `ivim sto godina
ost’o bih u njemu.
Refren:
Da padaju ja~e kiše,
i da sunce nikad ne sija,
vratit }u se Kalesiji,
zemljo najmilija.
430

HEJ, GREBENE
Kalesiju obuzela sre}a
Jer odlazi naša Tre}a ~eta.
Ide Tre}a da Teo~ak brani,
Kalesije momci odabrani.
Hej, Grebene, hej crni kamenu
Kud to mladost Kalesije krenu?
Teo~akom naša vojska šeta
To ~etniku na Grebenu smeta.
Po Grbenu crna magla vije
Tu ~etniku više mjesto nije.
Hej, Grebene, hej crni kamenu
Da li Tre}a Kalesiji krenu?
Tursun brdo bit }eš naše samo
I više te nikome ne damo.
Kalesija svima selam {alje,
Da du{mane otjeramo dalje.
Hej, Grebene, hej crni kamene,
Odgovori, moja mladost vehne.
431

TOJŠI^KA CESTA
Uz tojši~ku cestu
lagahno kora~am
miris stare lipe
sje}anja mi budi:
tu, na ovom mjestu
ja sam prvu ljubav,
zaklju~’o u srce,
stavio u grudi.
Tu sam nekad s rajom
dolazio ~esto.
Sastajali smo se
u ve~eri rane.
Djevojkama prve
poljupce smo krali,
ne mare}’ za sutra
provodili dane.
Refren:
Al’ vihor rata kao oblak sivi
zakloni nam sunce
i pomra~i snove.
Kad sve ovo pro|e
na tojši~koj cesti
umirat }e ljubavi,
ra|at }e se nove.
432

POLETIO SOKO
Poletio soko visoko, visoko,
iznad Kalesije gdje se bitka bije.
Poletio soko visoko, visoko,
a dušman ga vreba, letjeti mu ne da.
Poletio soko visoko, visoko,
cvijet ljiljana nosi, dušmanu prkosi.
Refren:
Moj sokole
sve do sunca leti
nek’ te vide i dušmani kleti.
Hej, sokole
poruku odnesi
da ~etni~ka noga ne}e stati u Kalesiji.
433

LISA^A*
Sabah zora s Majevice rudi
Majka Mirzu iz kreveta budi.
Ustaj, sine, vojska te poziva
Na Lisa~i teška ofanziva.
Sko~i Mirza, krenuše mu suze,
Sa saburom onda abdest uze.
Dva rekata, Istihare klanj’o.
Ru`an sam ti, majko, sanak sanj’o.
Mila majko, na svemu ti hvala,
Svome Mirzi ti podaj halala.
Ode junak kao gorska vila,
Nije majka više ga vidila.
Sa Lisa~e zapjevala vila,
„Slobodnija nikad nisam bila”.
*- Lisa~a je najzna~ajnija kota isto~ne Majevice.
Oslobo|ena je 25. novembra 1994. godine.
434

NE MO@E NAS POBIJEDITI NIKO
Kako da ka`em
šta na srcu le`i
a da u oku suzu skrijem?
Kako da pri~am
nekom daleko
kakvu ja bitku za Bosnu bijem?
Kako da vratim golubove
na naše krovove?
Kako da vratim igre mladosti?
Kako da spjevam odu radosti?
Kako da pri~am onome što ode,
kakve se borbe u Bosni vode?
Zemlja~e, dragi, duša nas boli
ali u srcu, plamen nam gori.
Refren:
Zato imam ja brigade dvije
pripadnika Bosanske armije.
Sad kad imam ljiljana toliko
ne mo`e nas pobijediti niko.
Grad malehan a brigade dvije,*
to je pri~a slavne Kalesije.
Grad malehan, ljiljana toliko -
ne mo`e nas pobijediti niko.
*- Dvije brigade iz Kalesije su 205. brdska brigada, formirana 05.
februara 1993. godine i 241. muslimanska spre~anska lahka
brigada, formirana 25. juna 1994. godine.
435

DVJESTO PETA BRIGADA
O, Kalesijo!
^uješ li me Kalesijo?
^uješ li me ti?
Misle oni grade,
misle tebe uzeti.
Volimo te, Kalesijo,
volimo te mi.
Na braniku tvome
ljiljani }e cvjetati.
Ne}eš pasti, Kalesijo,
ne}eš pasti ti.
Branimo te, grade,
od dušmana sada svi.
Refren:
Ne damo te, Kalesijo,
ni za blaga sva,
tebe brani Dvjesto peta,
u njoj sam i ja.
*- 205. brdska brigada formirana je 05. februara 1993. godine u Kalesiji.
U 245. brdsku brigadu preimenovana je 10. juna 1994. godine.
436

TOJŠI^KI BATALJON*
Jesi l’ ~uo, brate,
~etrnaestog maja
osnova se bataljon
iz tojši~kog kraja?
Sastasmo se tada,
devedeset druge,
da nikom ne damo
svoje rodne grude.
Ne pla~ite za nama,
majke tojši~ke.
Sinovi vam hrabro
na braniku stoje.
Ako neko od nas
`ivot mora dati -
dao ga je da vam
sutra bude bolje.
Sada znadeš, brate,
ko ti Bosnu brani:
to su hrabri momci,
tvoji Tojši~ani.
Za zemlju su spremni
i svoj `ivot dati
a ti, Bosno, mila
nikad ne}eš pasti.
Refren:
Tojši~ki bataljon
sad se hrabro bori
a prokletih dušmana
niko se ne boji.
*- Tojši~ki bataljon formiran je 14. maja 1992. godine.
Ušao je u sastav 205. brdske brigade, Kalesija, koja je formirana
05. februara 1993. godine.
437

PRNJAVORSKA ^ETA*
Prnjavore, ponosan }eš biti
svojom ~etom hrabrih vitezova
jer slobodna Kalesija spava
od poleta tvojih sokolova.
Prnjavore, ponosan }eš biti
na Hurema, svoga komandira
s ljiljanima kud je prolazio
slobodu je ljudima ostavio.
Refren:
Prnjavorska hrabra ~eta
odbranila Kalesiju.
Ispod neba bosanskoga
miran sanak djeca sniju.
*- Prnjavorska ~eta formirana je prvih dana agresije na Bosnu i Hercegovinu.
Njen komandir bio je Ibrahim Huremovi}, nosilac ratnog priznanja
„Zlatni ljiljan”.
438

MANEVARSKA*
Rodila se, majko Bosno,
Manevarska jedinica.
S Kule grada, od Zvornika,
poletjela bijela ptica.
U svojoj su Kalesiji,
za odbranu prvi stali.
Ginuli si i pjevali,
za odbranu `ivot dali.
Refren:
Salih Zenga, Meša Zenga,
Bosna im je svima briga.
Za Bosnu srce dala
Patriotska naša liga.
*- „Manevarska” - pjesma se odnosi na jedinicu patriotske lige iz Kalesije.
Prva borbena djejstva izvodila je na Kula - gradu kod Zvornika a u~estvovala
je i u akcijama oslobo|enja Kalesije, 23. maja 1992. godine.
439

PRVA KALESIJSKA ^ETA*
Prva ~eta Kalesije
odbranila sve avlije
rodnu šeher Kalesiju
i ~aršiju najmiliju.
Od Biljevca i Dubnice,
tjerali smo zle ubice,
iz Grada~ca, Posavine,
naše drage domovine.
Za Halilom,** za slobodu.
Zakleli se svom narodu
Da }e Bosna zasijati.
Kalesija ne}e pasti.
Refren:
Za slobodu, zaklela se
kalesijska Prva ~eta:
gonit }emo dušmane
i do kraja ovog svijeta.
*- 1.kalesijska ~eta je jedinica Teritorijalne odbrane Op}inskog štaba TO Kalesija.
**-„Halil” je Halil Jahi}, starješina Op}inskog štaba TO Kalesija,
koji je obavljao niz odgovornih štapskih du`nosti.
440

CRNI VUKOVI*
(narodna)
Mila majko ti ne pla~i,
Crni vuk se u boj sprema.
Ide Bosnu da odbrani
i on pjesme s nama pjeva.
Vukovi }e Bosnu braniti,
ostavljenu bez sevdaha.
Ostala je bez ljubavi,
djevoja~kih uzdisaja.
Na odlasku poljubi me,
po`eli mi, majko, sre}u.
Ako ti se Vuk ne vrati,
znaj, za Bosnu }e umrijeti.
Refren:
Ne pla~i majko mila, nemoj suze liti,
s Vukovima kalesijskim, ja }u, majko, sretan biti.
*- „Crni vukovi” - naziv je Protiv-diverzantskog odreda u sastavu 24. divizije.
Formiran je 29. aprila 1994. godine u selu Vukovije, op}ina Kalesija.
Izvjesno vrijeme u upotrebi su bili drugi nazivi za ovu jedinicu:
Protiv-diverzantski odred (PDO), 21. diverzantski odred (DO)
„Crni vukovi” i Samostalni diverzantski bataljon „Crni vukovi” (SDB).
441

CRNI VUKOVI
(narodna)
Neka svako ~uje, neka svako zna,
da postoji Odred Crnih vukova.
Od Une do Drine, mi se borimo,
da šeher nam Bosnu oslobodimo.
Podigli se hrabri borci, vukovijska raja,
sa Fikom* na ~elu, idemo do kraja.
Refren:
Ne}emo mi nikad stati, neka znaju svi
poru~uju, svi do jednog, Crni vukovi.
Ne}emo mi Bosne dati, neka znaju svi,
poru~uju sa branika Crni vukovi.
*- Ratni komandant ove jedinice bio je major Fikret Br|anovi} - „Fiko”
442

CRNI VUKOVI
Bosna, Bosna, Bosna,
Bosna, Bosna, Bosna,
Zemlja ponosna, naša ponosna.
Pozdravi mi, prijatelju, rodno mjesto Kalesiju,
I pozdravi Vukove crne u odbrani zemlje ove,
Legendarne Vukove crne, što se za nju hrabro bore.
Pozdravi mi i poru~i, da mi draga mirno spava,
A meni }e no}ima postelja biti prazna.
Pozdravi mi i poru~i, da mi draga mirno spava.
Pozdravi mi naše zore, što se bude u veselju,
Sve djevojke i jarane, ja te molim prijatelju.
Pozdravi ih pozdravi, dragi prijatelju.
Refren:
Neka `ive sa nama,
Nek’ se pjeva o nama,
Neka znaju svi, Vukovi }e `ivjeti.
Neka `ive sa nama,
Nek’ se pjeva o nama,
Neka znaju svi, Kalesija }e ostati.
443

DVJESTO ^ETRDESET PRVA
SPRE^ANSKO - MUSLIMANSKA BRIGADA
(narodna)
Ponosi se, Bosno,
ne mogu te slomiti.
Ostali su sinovi
koji }e te braniti.
Sinovi smo samo tvoji
i ni~iji više.
Dok smo `ivi po tebi }e
ljiljan da miriše.
Vratit }e nam sre}u
što je bila s nama,
ponosi se, Bosno,
svojim gazijama.
Refren:
Dvjesto ~etrdeset prva
spre~ansko – muslimanska,
Dvjesto ~etrdeset prva
udarna brigada.
Dvjesto ~etrdeset prva
spre~ansko - muslimanska,
Dvjesto ~etrdeset prva
Kalesijska brigada.
444

DVJESTO ^ETRDESET PRVA
SPRE^ANSKO-MUSLIMANSKA BRIGADA
(narodna)
Dobrovoljno u pobjede,
krenuli su borci slavni,
putevima do slobode,
Kalesijski ljiljani.
Do Zvornika i do Drine,
Majevice, Semberije,
u pobjede do slobode,
gazije te Bosno vode.
Ti zapamti, hej, dušmane,
na Drini }e ljiljan cvasti.
Mi, gazije, dolazimo,
ti }eš Drinu preplivati.
Refren:
Spre~ansko-muslimanska udarna brigada,
Bosnu brane sinovi Kalesije grada.
Spre~ansko-muslimanska udarna brigada,
Bosnu brane sinovi Kalesije grada.
445

DVJESTO ^ETRDESET PRVA
SPRE^ANSKO-MUSLIMANSKA BRIGADA
(zabavna)
Kad u boj idemo, svi pjevamo.
Nema nazad, naprijed samo.
I svi nam ka`u, to je lahka
Dvjesto ~etrdeset prva spre~anska
muslimanska.
Ne plaši se, naš narode, i}i }emo do slobode
nek’ se trese, neka grmi, i}i }emo uvijek prvi.
Ako treba, i do zadnjeg svak’ od nas `ivot daje
al’ dušmana biti ne}e, Spre~anska se Bosnom kre}e.
Zapamtit }e nas zlikovci, samo naprijed hrabri momci.
Pokleknu}e i ta neman, došao je i naš zeman.
Kad osjete našu ruku, osjetit }e svoju muku.
Spre~anska se u boj sprema, dušmanima traga nema.
Kad u boj idemo, svi pjevamo.
Nema nazad, naprijed samo.
I svi nam ka`u, to je lahka
Dvjesto ~etrdeset prva spre~anska
muslimanska.
446

^ETVRTA OPERATIVNA GRUPA*
Što se rodi ovdje, dru`e,
to je od `ivota du`e.
Nevolja nam stvori jake
kapetane i junake.
Teo~ak nam dade Hajru,
Sapna Šemsu kapetana,
A Podrinje svoga ti}a,
Komandanta Efendi}a.
Gdje god kreneš osjetit }eš -
OG ~etiri je glavna.
Dvjesto šesta viteška je,
Hajrina brigada, slavna.
Teo~ak nam Hajru dade,
Sapna Šemsu kapetana,
A Podrinje svoga ti}a,
Komandanta Efendi}a.
*- 4. operativna grupa (OG - 4) Kalesija, formirana je 04. septembra 1993. godine.
Du`nost komandanta obavljao je pukovnik Muharem Efendi}.
447

PJESMA O RAZIJI*
Za koga to, majko,
mezar kopaju?
Koga to ljudi
danas oplakuju?
^ija }e mladost
u mezar danas le}i,
za kog }e sutra „rahmetli “ re}i?
Ljiljanima zlatnim
rane previjala,
sve ljiljane zlatne
bra}om svojom zvala.
Sad ljiljani zlatni
sami rane lije~e
jer Raziju više `ivu vidjet ne}e.
Za Raziju, k}eri,
mezar kopaju.
To Raziju ljudi
danas oplakuju.
Njena }e mladost
u mezar danas le}i.
Za nju }e sutra „rahmetli “re}i.
Refren:
Devetnaest ljeta ona je imala,
devetnaest ljeta za Bosnu dala,
devetnaest ljeta nijedan dan više.
A dušmani je, majko, ubiše.
*- Razija Meri} je bila pripadnik 24. protivdiverzantskog odreda „Crni vukovi”.
Poginula je 01. jula 1993. godine na Vozu}i. Posthumno joj je dodijeljeno
ratno priznanje „Zlatni ljiljan” .
448

„Crni vukovi” pred polazak na deblokadu Maglaja (Tuzla, mart 1994. godine)
449

450
Najbolji u 205. bbr sa komandantom Mehmedom Husiæem (sjedi – treæi sdesna) (Kalesija, 23. maj 1993. godine)

Artiljerci 205. bbr Kalesija
(23. maj 1993. godine)
Izvi|a~ko-diverzantski vod 205. bbr Kalesija
(23. maj 1993. godine)
451

Muharem Efendiæ, komandant OG-4 Kalesija
Vojnièki orkestar 205. bbr Kalesija
452

Borci 241. muslimanske spreèanske lahke brigade
(Kalesija, jesen 1994. godine)
453

454

ZVORNIK
Prije agresije na Bosnu i Hercegovinu op}ina Zvornik
imala je površinu teritorije 499 km 2 . Po popisu stanovništva
iz 1991. godine op}ina Zvornik je imala 81.111 stanovnika,
i to: Bošnjaka – 48.208 (59,4%), Srba – 30.839 (38%),
Hrvata – 120 (0,1%), Jugoslovena – 1.225 (1,5%) i ostalih –
719 (1%). Najve}i dio teritorije predratne op}ine ostao je u
drugom entitetu, a od manjeg dijela koji je ostao u Federaciji
BiH formirana je nova op}ina Sapna.
OP]INA SAPNA*
Op}ina Sapna nastala je 18. marta 1998. godine od
dijela prijeratne op}ine Zvornik. Površina teritorije op}ine
Sapna iznosi oko 132 km 2 .
Po popisu stanovništva iz 1992. godine sadašnja op}ina
Sapna imala je 11.124 stanovnika, i to: Bošnjaka – 7.500
(67,42%), Srba – 3.500 (31,46%), Hrvata – 4 (0,04%) i
ostalih – 120 ( 1,08%). U periodu 1992. – 1995. godina, broj
stanovnika op}ine Sapna je iznosio oko 14.500. Pove}anje
stanovništva na ovoj teritoriji rezultat je priliva prognanika.
Cjelokupno stanovništvo bilo je bošnja~ke nacionalnosti.
*- podaci nemaju zvani~ni karakter
455

Ukupan broj vojno – sposobnog stanovništva na
podru~ju op}ine Sapna iznosio je 1.959 vojnih obveznika. U
jedinicama Armije RBiH anga`iran je cjelokupni
mobilizacijski kontingent.
Na teritoriji op}ine Sapna formirane su i izvodile
borbena djejstva sljede}e jedinice: Op}inski štab TO
Zvornik (08. aprila 1992. godine) od ~ijih jedinica je 28.
februara 1993. godine formirana 206. brdska brigada
Zvornik, koja }e u kasnijim transformacijama biti
preimenovana u 246. vitešku brdsku brigadu „Mehdin
Hod`i}”.
U Odbrambeno – oslobodila~kom ratu protiv agresije
poginulo je 213 a ranjeno 150 pripadnika Armije RBiH. U
istom periodu poginulo je 30 a ranjeno 27 civila.
Ratno priznanje, zna~ku „Zlatni ljiljan”, dobila su 43
pripadnika Armije RBiH od kojih su 23 poginula.
456

457

458

459

460

461

462

ZAKLIKTA SOKO
Zaklikta soko na Kula gradu,
zaplaka majka u svome jadu.
Zajeca ~edo na maj~inom krilu,
pita se soko, šta je to bilo?
Zaklikta soko, s Kule poletje,
na Divi~ krvavi brzo doletje.
I vidje soko ljude ~udovišta,
što tjeraju nedu`ne sa svojih ognjišta.
Gleda to soko, ~udom se ~udi,
ah, to su zvijeri, to nisu ljudi.
Što mi Drinu krvlju zamutiše,
zar bistru vodu ne}u piti više?
Poletje soko krvavih krila,
da svima pri~a što se to zbiva.
Da Zvornik nije ni zadnji ni prvi,
jer to su zvijeri `eljne ljudske krvi.
463

OD PRIJEDORA DO ZVORNIKA*
Što se rodi ovdje, dru`e,
svojoj zemlji oni slu`e.
Nevolja nas stvori jake,
komandante i junake.
Bit }e Bosne, Bosanaca,
sve dok hladna Drina te~e,
dušmansko se kolo nikad,
zaigrati Bosnom ne}e.
Od Prijedora do Zvornika,
od Biha}a do Mostara,
još se ~uje, još se pjeva,
sevdalinka naša stara.
Od Prijedora do Zvornika,
od Biha}a do Mostara,
dok se ~uje zvuk gitara,
bit }e Bosne i behara.
*- Autor teksta: Nermin Moranki} i Muzi~ka radionica Zvornik
464

GODUŠ*
Kako si majko mila,
da l’ te mu~i tu|ina?
da l’ ti no}u do|e slika,
našeg lijepog Goduša?
Da l’ ti no}u krene suza,
ona suza najte`a?
Odavde do Zvornika
i}i }emo slobodno.
Naš }e Goduš opet, majko,
biti lijep k’o nekada.
Al’, znaj, majko, da }e sre}a
našom krvlju biti pla}ena.
Za slobodu borimo se,
Goduš ima srca dva,
jedno za te, Bosno moja,
drugo nam u grudima.
*- Goduš je mjesna zajednica u novoformiranoj op}ini Sapna. Vjeruje
se da je na Godušu „pukla” prva bosanska oslobodila~ka puška.
465

KADA PRO\U DANI TUGE
Kada pro|u dani tuge,
kad najljepša zora svane,
gradit }emo, imat }emo,
ljepši Zvornik, ljepše dane.
Sve dok negdje u grudima,
kuca srce tvog Bosanca,
rast }eš i ti Herceg - Bosno,
kao ljiljan, cvije}e rosno.
Ko te mrzi dobro znamo,
za njih ovdje mjesta nema,
da te dijeli, ne}e mo}i,
ko god da se za to sprema.
Refren:
Nama ovdje ne treba Srpska Krajina.
Naš je Zvornik kao jedna lijepa avlija.
Tu te ljubav opija kao cvije}e ljiljana.
A sunce, najljepše zna da zasija.
466

DVJESTO ŠESTA VITEŠKA BRIGADA *
Dvjesto šesta hrabro ide,
komandant je Šemso** vodi.
Najbolja je to brigada,
iz krvi se ona rodi.
Bez Podrinja Bosne nema
i Zvornika, šeher grada.
S Kula }e se ezan ~uti,
hija*** - ratnik obe}ava.
Zapamtit }e dušman crni
svaku bitku Dvjesto šeste,
zapamtit }e Majevicu,
Ze~iju kosu i Klisicu.
Refren:
Dvjesto šesta brigada viteška
aaaj ... raja zvorni~ka.
Dvjesto šesta brigada viteška
aaaj ... raja zvorni~ka.
* - 206. brdska brigada, Zvornik, formirana je 28. februara 1993. godine u Sapni.
Po~asni naziv „Viteška” dobila je 14. decembra 1993. godine.
Preformirana je u 246. vitešku brdsku brigadu „Mehidin Hod`i}”.
**- „komandant Šemso” (pukovnik Šemso Muminovi}) je ratni komandant brigade koji
je tu du`nost obavljao u periodu od 28. februara 1993. do 01. marta 1995. godine.
Nosilac je ratnog priznanja „Zlatni ljiljan”.
***- „hija - ratnik“ - me|u borcima popularni (pomalo i irono~ni) naziv za borca
pripadnika udarnih , manevarskih, ofanzivnih jedinica.
467

DVJESTO ŠESTA VITEŠKA BRIGADA
Ovdje se bori hrabro i sada
Dvjesto šesta viteška brigada.
Brat do brata, heroj do heroja,
tako se brani domovina svoja.
S puškom u ruci, s pjesmom u muci,
niko od nas pokleknuti ne}e.
Jer, sve }e ovo jednog dana pro}i
a Bosna `ivi i vje~no `ivjet }e.
Refren:
Mi smo ovdje svi borci bosanski.
Samo na muci se poznaju junaci,
a Dvjesto šesta viteška zna
branit narod svoj od mra~nog izroda.
468

DVJESTO ŠESTA BRIGADA
Rodila ih je zemlja naša ponosna.
Na hiljade hrabrih sinova.
Ja~a je sada nego ikada,
naša BH Armija.
Ja~a je sada nego ikada.
U Bosni smo, eto, ostali -
nismo je, kao mnogi, izdali.
Uz komandanta Šemsu* idemo
branimo sve što je bosansko.
Uz komandanta Šemsu idemo.
Majevica davno je vidjela,
Bara`din, Zvornik i Vozu}a,
kako se bori hrabro viteška,
naša Dvjesto šesta.
Kako se bori hrabro viteška.
Refren:
Ustajte, ustajte i Bosnu ~uvajte.
Tu|inu ne dajte ognjišta, domove.
Krenite s viteškom Dvjesto šestom,
hrabro putem pobjede
stazom slave,slobode.
*- „Komandant Šemso” (pukovnik Šemso Mumunovi}) imenovan je na du`nost
na~elnika Štaba TO Zvornik 22. maja 1992. godine, a potom na du`nost
komandanta 206. brigade (13. februara 1993. godine).
469

ZVORNI^KE KOBRE*
(HAJDE S NAMA NARODE)
Da li znate, drugovi,
za diverzante dobre?
To su pravi divovi -
„Zvorni~ke kobre”.
D`aba njima tenkovi,
svo to gvo`|e, topovi -
imamo i za to lijeka.
Nevolja ih s nama ~eka.
Refren:
Hajde s nama narode,
do najdra`e pobjede.
Idemo mi sve do Drine,
strah nas nije kad se gine.
Kuda krenu diverzanti,
„Kobre” Semirove,
sve što vidiš, znaš i ~uješ -
pobjeda se zove.
*- „Kobre” je popularni naziv za Izvi|a~ko - diverzantski vod 206. viteške
brdske brigade. Komandir tog voda bio je Semir Imširovi}.
470

SEMIROVA PJESMA
Majko Bosno, da l’ si dosad znala
da junake prave si ra|ala?
Mnogi od njih za te `ivot dali,
me|u njima jedan dje~ak plavi*.
Mirno spavaj, komandire plavi,
tvoji borci zakletvu su dali.
Drina naša ponovo }e biti,
lijepi Zvornik ljiljan }e krasiti.
Samo naprijed,
hrabre „Kobre” moje,
osvetite sve naše jarane
što su stali Bosnu da odbrane.
Refren:
Na tvom grobu stoje
dvadeset dvije ru`e. @ivjet }eš vje~no
hej, Semire, dru`e.
*- Poslije pogibije prvog komandira Izvi|a~ko-diverzantske grupe „Kobre” iz
sastava 206. brdske brigade Sapna, Zikreta Hasanovi}a, izabran je za komandira
Semir Imširovi}, o kojem pjeva ova pjesma. Pod njegovom komandom jedinica
„Kobre” posebno se istakla u borbama na Skakovici, Kova~evi}ima, Teo~aku i
Br~kom. Semir Imširovi} je poginuo 01. avgusta 1993. godine, od kada se ova
jedinica naziva „Semirove kobre”.
471

BABO*
Trgoh se kad ~uh „Selam”.
Ugledah mla|u `enu
koja za ruku vo|a{e ~etverogodi{nju Selmu,
dok curica u svom naru~ju
nosa{e lutku }elu.
Do|oh da u Komandi mjesta
upi{em neke podatke o rahmetliji.
Meni kroz glavu krenu nemila slika,
kako kupim rasuti mozak k’o pirina~
i vra~am u razmrskanu lobanju
supruga njena.
Gledam ih a u grlu mi rije~ stala
dok sam Selmu rukom po glavi milovala.
Gleda me o~ima vla`nim
a meni se iz usta ote{e rije~i:
„Ne pla~i ro|ena.
Da nije sirota ni sunce ne bi sjalo,
ni ki{a lila.
Da nije sirota…”
Selma drhtavim dje~ijim glasom
k’o poto~i} `ubori,
kroz pla~ bolni pri~a meni:
„Eh, doktorice, da je meni
da meni do|e moj babo,
pa makar bio onako mali,
k’o ova moja lutka }ela.
Eh, da je meni da meni
do|e moj babo!”
*- Autor teksta: dr. Hanifa Osmanovi}
Pjesma je posve}ena rahmetli Senadu iz Me|e|e, koji je poginuo za vrijeme
neprijateljske ofanzive „^eki} i nakovanj.”
472

TRE]I ODRED*
Idemo hrabro mi,
ne mogu nam ništa dušmani,
ni tenkovi, ni topovi.
Mladost je u nama, sve govori.
Ja~i smo od tenkova,
mi smo vojska najbolja,
nije nas ni smrti strah,
bolji smo od vas,
za nas ste prah.
Mi smo Tre}i odred,
zvorni~ka brigada,
idemo do kraja,
sve do Kule grada.
A ~etnici,
prašinu }e lizati,
jer su oni kukavice
i fukare obi~ne.
*- 3. odred Zvornik, formiran je 29. juna 1992. godine. U njegov sastav su ušle
jedinice TO Goduš, Sara~i i Gornja Sapna. Odred je kasnije ušao u sastav 206.
brdske brigade Zvornik, gdje je prerastao u jedinicu ranga bataljona.
473

HAP VOD*
Reci, Bosno, ko te brani,
ko su pravi Zvorni~ani!
Ko se bori od prvog dana
protiv bande Radovana?
Hap vod, to smo mi.
Kao naša srca velika, juna~ka -
nema vasiona sva.
Slušaj dobro svijete cijeli:
ne}e Bosna da se dijeli!
Ne damo je dušmanima
dok u nama `ivota ima.
Hej, Bosno...
Hap vod, to smo mi.
Kao naša srca velika, juna~ka -
nema vasiona sva.
*- „Hap” vod je popularni naziv za Izvi|a~ko - diverzantski vod 206. viteške brdske
brigade Zvornik. Proslavio se sa svojim brojnim i smjelim akcijama na
zvorni~kom bojištu.
474

NA ŠEHITLUKU*
Ulaze}i u {ehitluk
prvo sam ih selamila.
Zastalo je za trenutak srce moje,
k’o njihovo {to je stalo
i onda je zakucalo jako, ja~e,
kao da je time reklo
da {ehidi nisu mrtvi,
ve} su `ivi i `ivjet }e
dok se oko Sunca Zemlja kre}e.
Treptala sam da mi suze iz o~iju ne prekipe.
Za {ehidom se ne pla~e
ve} se u~i, pjeva, pi{e.
Za vje~nost su `ivot dali,
Bosnu iz sna probudili,
tami svijetlost donijeli.
Da nam Bosna bude `iva
ginuli su vitezovi Dvesta {este.
Ne govori tako glasno.
Pri~aj tiho i {to ti{e,
ne budi ih, nek’ spavaju,
jo{ u borbu po{li nismo.
Klikti sokole,
pjevaj slavuju!
^ini li se to sve nama?
Pa naravno!
To su brate {ehidlije Dvjesta {este!
Podignimo ruke na{e prema nebu,
i Allaha zamolimo
nek’ sa nama oni budu,
kad u borbu mi krenemo.
*- Autor teksta: dr. Hanifa Osmanovi}
Pjesma je posve}ena {ehidima 206. bbr Zvornik.
475

POZADINA
Uzdanica bez ikakvih ma’na,
pozadina Šemse kapetana.
To je du`nost dva dobra jarana,
Fadila Ti}eta, Mehe Dardagana*.
Kada se brinu oni, brzo stvore sve.
Našu brigadu svim obezbijede.
Iz ni~eg stvore oni najviše
ljudi su pravi, s njima je najbolje.
Ponajbolje pozadina bira,
Fadila Ti}eta i Mehu Pionira.
Od prvog dana su se borili,
dok nisu Dvjesto šeste pozadinu stvorili .
Refren:
Lupaju konzerve svakog Bo`ijeg dana.
To je pjesma naša, nije buka ni galama.
Vjerujte mi, tako mi dina,
najbolja je naša pozadina.
*- Meho Dardagan je pomo}nik komandanta za pozadinu (logistiku) 206. brigade
a „Fadil Ti}“ je Fadil Mahmutbegovi}, na~elnik intendantske slu`be iste
brigade.
476

RASTANAK*
Ako se ne vratim
zagrli no}
kroz koju odoh
da ti donesem svjetlost.
Kroz moju du{u na|i svitanje
koje zajedno nad`ivjesmo.
Znaj da sam `elio
da `ivi{ du`e od mene.
Ne}u suze danas.
Pla~i sutra
a sutra odgodi plakanje.
*- Autor teksta: dr. Hanifa Osmanovi}
Pjesma je posve}ena ljubavi Semira Im{irovi}a i Amire.
477

NEK’ SE PJESMA ZAORI
Nek’ se pjesma zaori,
kad boj biju najbolji,
komandanta Šemse svi,
najja~i Zvorni~ani.
Ovo je Sapna, ovdje smo mi,
ovo je Bosna, znajte dušmani.
Sti}i }e vas pravda jednoga dana,
sti}i }e vas kazna Šemse kapetana.
Refren:
Oko za oko, zub za zub
platit }emo stari dug.
Sti}i }e vas pravda jednoga dana,
sti}i }e vas kazna Šemse kapetana.
478

PJESMA O CRNOM LABUDU -
MEHDINU HOD@I]U - „SENADU”*
Ovo je pjesma o tebi, brate moj,
O tebi, Crni labude, što si dao `ivot svoj.
O tebi vrijeme }e re}i, ko si bio ti,
A najviše o tebi znali su dušmani.
O tebi, brate mili, ne pjevam samo ja.
O tebi pjesme pjeva cijela domovina.
O tebi, brate mili, Bosna }e cijela znati,
Tvoji }e momci od sebe sve za Bosnu dati.
Refren:
Kako stvari stoje, Labudove tvoje,
Ništa zaustavit ne}e, sve do vje~ne sre}e.
Labudovi tvoji pravi su heroji,
I svaki krv }e liti, a ti, Bosno, slobodna }eš biti.
*- Pjesma je posve}ena heroju Odbrambeno - oslobodila~kog rata, rahmetli
Mehdinu Hod`i}u, ~ije je konspirativno ime bilo Crni labud i Senad.
479

BONZO
(narodna)*
Ti si, Bonzo**, ljiljan zlatni,
Majevicu braniš ti,
od izroda i dušmana,
duša praznih, poganih.
Branioci naše Bosne,
heroji su veliki,
ali niko nije hrabar,
kao što si ,Bonzo, ti.
Sre}e nikad ne imali,
dušmani po redu svi.
Našu dragu šeher Bosnu,
braniš hrabro, Bonzo, ti.
Refren:
Majevica sve to pamti,
a dušmanin dobro zna,
za heroja, mom~u Bonzu,
Bosanca iz Goduša.
*- Autor teksta: Nermin Moranki} i Muzi~ka radionica Zvornik
**- Pjesma je posve}ena heroju Jusi Jusi}u – „Bonzi”, borcu 246. viteške brdske
brigade, rodom iz Goduša. Nosilac je ratnog priznanja „Zlatni ljiljan”.
480

KOMANDANT EDHEM – „TITO”*
Idemo s tobom, komandante Edheme,
idemo s tobom sve do pobjede.
S pjesmom na usnama, sa `eljom i snovima
do slobodne naše,Bosne ponosne.
Sretan je Goduš, Zvornik, Bosna sva,
što ima takvog borca,komandanta Edhema.
Nek’ te vje~no prati sre}a juna~ka,
ponosna je tvoja duša bosanska.
Refren:
Tebe, Bosno, vole
tvoji sinovi,
komandanta Edhema,
borci najbolji.
*- Omerovi} Edhem - „Tito”, po ~inu major, obavljao je du`nost komandanta 3.
bataljona, a od jula 1994. godine du`nost komandanta 246. viteške brdske brigade.
Nosilac je ratnoga priznanja „Zlatni ljiljan”.
481

SEMIROVE KOBRE
Drug do druga, sad se bore
hrabre „Kobre” Semirove.
U pobjede idu nove
i neka znaju zlotvori ne}e lahko pro}i,
„Semirove kobre” glave }e im do}i.
Ponosi se Bosna s njima,
hrabrim diverzantima,
na njih `eljno ~eka Drina.
482

PRVI BATALJON
^etni~ke horde ruše i pale,
misle da Bosnu ko branit nema.
Al’, evo, naše Armije mlade,
ljiljana zlatnih da je brane.
Vatru i vodu gaziše momci,
da Bosnu rane što manje bole.
Da mirne zore osvi}u nama,
rodila majka Crne labudove.
Herojskog srca i duše ~iste,
stali su hrabro svi da se bore.
Sloboda nama skoro }e do}i
sad uglas ka`u Kobre Semirove.
Bataljon prvi klonuti ne}e,
pred mra~nu silu hrabro smo stali.
Bosna je naša bila i bit }e,
uzalud nismo heroje dali.
483

DRINA*
@elim opet gledati Drinu,
mirisati vodu,
kupati du{u.
@elim opet pitati Drinu
za moje najmilije,
za sve Bo{njake.
Ako budem mogla – milovat }u,
ako i ne budem – voljet }u.
Sve drugo, Drino, psovat }u!
* - Autor teksta: dr. Hanifa Osmanovi}
Hanifa, Zvorni~anka i Bosanka, je doktor medicine. Bila je ~lan Patriotske lige
Sjeveroisto~ne Bosne. U borbi protiv agresije istakla se u medicinskoj za{titi
stanovni{tva i organizaciji ratnih bolnica. U toj ulozi pro{la je BH rati{te od
Zvornika do Mostara. Objavila je do sada dvije knjige pjesama: „Od Drine do
Neretve” i „Na svakom kamenu Bosne”. Dr. Hanifa je nadahnuti slikar bosanskog
cvije}a kamen~i}ima bosanskohercegova~kih rijeka. Kada bi bosansko kamenje
bilo slo`eno Hanifinom rukom, Bosna bi bila jo{ ljep{a.
484

DRINO, VODO LEDENA
Bosna prkosi, padaju suze,
znak je da se ovdje ratuje.
I kroz malo sre}e, more tuge,
ipak, dru`e, caruje.
Drino, vodo ledena,
do}i }u ti opet ja.
Mene `elja srca vu~e
tamo gdje je Drine obala.
Do Zvornika {eher grada.
Tu je moja sre}a ostala.
Drino, vodo ledena,
do}i }u ti opet ja.
Nikom nigdje ljep{e nije
nego {to je rodna avlija.
Toplije i sunce grije.
Najdra`a je svoja ~ar{ija.
Drino, vodo ledena,
do}i }u ti opet ja.
485

IBRAHIM*
Kose plave i oka plava,
Ibro,** {irokih ple}a,
na{a palma hurmama ote`ala.
Komadant Šemso ciknu
i Pe}ina pade.
Ode Semir, Drina kriknu
i Ibro pade.
Odjeknu ezan niz Podrinje,
kabur do kabura,
Fatiha rasijeca podne,
primrije{e `elje dijetinje.
* - Autor teksta: dr. Hanifa Osmanovi}
** - Pjesma je posve}ena rahmetli Ibrahimu Musi}u, komandiru HAP- voda
486

LEGENDA BOSNOM KRU@I
Legenda Bosnom kru`i,
svako dobro zna,
to je pravi komandant,
Šemso kapetan*.
Gdje se s vojskom pojavi,
tu nema više dušmana,
to je, stari, vojska naša,
Dvjesto šesta viteška.
Refren:
Nemamo druge zemlje, a Bosnu ne damo,
Zato Šemsu komandanta sada slijedimo.
Uzdignuta visoka ~ela, za nju bori se.
Neka ka`u naša djela, kako Bosna voli se.
*- „kapetan Šemso” je Šemso Muminovi}, prvi ratni komandant 206. / 246.
viteške brdske brigade Zvornik.
487

OSAM ŠEHIDA*
Za neka nova pokoljenja,
ostat }e juna~ka imena,
što `ivot za slobodu dadoše.
Mladost i ljepotu dali,
za slobodu Bosne pali,
ali nikad nisu poklekli,
nisu poklekli.
Refren:
I kad Bosnom zavlada sre}a,
neka ova pjesma podsje}a,
da ih ne zaborave,
da ih nikad ne zaborave:
Refik, Nijaz, Zijo, Gašo,
Resul, Behro, Ibro, Fadil,
Juna~ka ih mati rodila,
osam naših hrabrih sinova,
bosanskih Zlatnih ljiljana.
*-„Refik”- Refik Omerovi}, komandir voda OpŠTO Zvornik. Poginuo je 25. juna 1992. godine
na zvorni~kom bojištu. Posthumno je mu dodijeljeno ratno priznanje „Zlatni ljiljan”. „Nijaz”
- kapetan Nijaz Seferovi}, komandir ~ete OpŠTO Zvornik. Poginuo je 08. oktobra 1992.
godine u rejonu Šeti}i, op}ina Zvornik. Posthumno mu je dodijeljeno ratno priznjanje „Zlatni
ljiljan”. „Zijo” - kapetan Zijad Omerovi}, pomo}nik komandanta bataljona za sigurnost 206.
vbbr. Poginuo je 13. decembra 1993. godine na koti „Visoka glavica”, op}ina Zvornik.
Posthumno mu je dodijeljeno ratno priznjanje, zna~ka „Zlatni ljiljan”. Potpuni identitet
ostalih nije utvr|en.
488

Mehdin Hod`i} - "Crni labud (kapetan Senad)", komandant specijalnih
jedinica PL Sjeveroisto~ne Bosne, komandant snaga TO za op}ine
Zvornik, Kalesija i Teo~ak
489

Samir Ništoviæ -
„kapetan Almir”, komandant
odbrane Kula Grada Zvornik
Edhem Omeroviæ – „Tito”,
komandant 206. vbbr Zvornik
Šemsudin (Šemso) Muminoviæ, komandant 206. vbbr Zvornik i
242. lahke muslimansko - zvornièke brigade
490

Borci 206. vbbr Zvornik, u sredini Semir Imširoviæ
(Sapna, jesen 1992. godine)
491

492
Borci 206. vbbr Zvornik (Seona, jesen 1993. godine)

Ibrahim Musi}, borac 206. vbbr Zvornik (Sapna)
493

494

OP]INA TEO^AK*
Podru~je današnje op}ine Teo~ak bilo je 1992. godine u
sastavu op}ine Ugljevik. Zbog stalnih pritisaka rukovodstva
op}ine Ugljevik i JNA na stanovništvo Teo~aka (tra`enje
nepostoje}eg oru`ja, blokade komunikacija), na po~etku
agresije na Bosnu i Hercegovinu formiran je krizni štab koji
na ovom podru~ju organizira odbranu.
Ve} u martu 1992. godine uspostavljene su prve
„jedinice”, tj. prvi oblici organiziranog otpora. Krajem maja
1992. godine formirano je Ratno predsjedništvo op}ine
Ugljevik sa sjedištem u Teo~aku, koje je od Predsjedništva
RBiH potvr|eno septembra 1992. godine. Na slobodnoj
teo~anskoj teritoriji formirani su i ostali organi vlasti. Od
marta do septembra 1992. godine slobodna teritorija
Teo~aka je bila u okru`enju. Godine 1993. prvi put je
podnesen zahtjev za formiranje op}ine Teo~ak koja je
trebala da obuhvati postoje}u slobodnu teritoriju površine
25 km 2 i još 4 bošnja~ka sela koja su bila okupirana.
Na pomenutoj slobodnoj teritoriji `ivjelo je oko 8.500
domicilnog stanovništva, 3.000 prognanika iz pomenuta 4
sela i oko 2.000 prognanika iz drugih op}ina (Lopare,
Bijeljina,…). Me|utim, po popisu stanovništva iz 1991.
godine, u Teo~aku je `ivjelo 8.500 stanovnika, i to: 95%
Bošnjakai5%ostalih (Roma).
*- podaci nemaju zvani~ni karakter
495

Potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma
teritorija sela prognanih Bošnjaka ostala je u drugom
entitetu, te je tako novoformirana op}ina Teo~ak imala
teritoriju površine 25 km 2 , sa oko 10.000 stanovnika koje
Bošnjaci ~ine u postotku 99%.
Ukupan broj vojno-sposobnog stanovništva na teritoriji
op}ine u periodu 1992. - 1995. godine iznosio je 2.283 (u
inozemstvu se nalazilo 908) vojna obveznika. U jedinicama
Armije RBiH anga`irano je 2.091 ( 92%) vojnih obveznika
(v/o), u MUP-u 21(1%) v/o, u Civilnoj zaštiti 37 (1,7%) v/o i
na radnoj obavezi 134 (6%) v/o. Osim anga`iranih v/o, u
Teo~aku je u jedinicama Armije RBiH bilo anga`irano i 170
`ena i lica nesposobnih za vojnu slu`bu u svojstvu
dobrovoljaca. U drugim strukturama društva bilo je
anga`irano još 35 pripadnika ove kategorije, što je ukupnu
anga`iranost za potrebe odbrane pove}alo za 10% i podiglo
je na impresivnih 110%.
Od jedinica Op}inskog štaba TO Ugljevik – Teo~ak
formirana je 16. septembra 1992. godine 1. teo~anska
brdska brigada (u kasnijim transformacijama preimenovana
u 255. slavnu brdsku brigadu „Hajrudin Meši}” Teo~ak).
Komanda mjesta (VJ 6996) formirana je 15. februara
1995.godine a Rezervna jedinica (VJ 6996/5), u ~iji su
sastav ušli svi anga`irani po osnovu radne obaveze pa i
na~elnik op}ine, formirana je 21. aprila 1995. godine.
U jedinicama Armije RBiH i MUP – a tokom rata
poginulo je 284 a ranjeno 563 pripadnika. Poginulo je,
tako|er, 45 civila a 37 je ranjeno.
496

Ratno priznanje, zna~ku „Zlatni ljiljan”, dobilo je 17
pripadnika. Osam dobitnika je poginulo.
Primjer herojskog Teo~aka još }e se dugo izu~avati.
@ivot u potpunom okru`enju od marta do septembra 1992.
godine doimao se besperspektivnim. Ali, u septembru 1992.
Godine, borci Teo~aka, predvo|eni legendarnim Hajrudinom
Meši}em, herojem oslobodila~kog rata, krenuli su u
proboj blokade, samostalno oslobodili rajon Rastošnice i
spojili se sa slobodnom zvorni~kom teritorijom. No, i pored
toga, Teo~ak je cijelo vrijeme rata bio izlo`en neprestanom
artiljerijskom djelovanju sa tri strane. Kompletan `ivot se
doslovno odvijao na prvoj borbenoj liniji. Uspješno su
slomljene tri velike neprijateljske ofanzive u kojima je
u~estvovalo više neprijateljskih korpusa.
Zahvaljuju}i organiziranosti i jedinstvu stanovništva,
civilnih struktura i jedinica Armije RbiH, dokazano je da se
mogu}e odbraniti i u najte`im uvjetima, te Teo~ak s
razlogom predstavlja „~udo” bosanskog otpora.
Teo~ak je bosanski bastion prkosa i ponosa.
497

498

499

500

501

502

503

504

HAJRO KAPETAN*
Svjedok nam je Majevica, hej, Hajro,
Sapna, Goduš i Snije`nica, hej, Hajro,
svjedok nam je Bosna cijela,
tvoje snage, tvoga djela.
Svjedok nam je Bosna cijela.
Da nas braniš ti si znao, hej, Hajro,
od ideja crnog rata, hej, Hajro.
Zaboraviti to ne mo`e
narod iz tvog Teo~aka.
Zaboraviti to ne mo`e.
Sad smo ljiljan do ljiljana, hej, Hajro.
Sve nas više svakog dana, hej, Hajro.
Do pobjede i slobode,
tvoje staze vode.
Do pobjede i slobode.
Refren:
Sad smo mladost, sad smo snaga,
našeg Hajre, kapetana.
Dok i jedan od nas `ivi,
Hajro bit }e me|u nama.
*- „kapetan Hajro” je Hajrudin Meši}, pripadnik Patriotske lige BiH, organizator
otpora protiv agresije u Sjeveroisto~noj Bosni i prvi ratni komandant
1. teo~anske brigade. Poginuo je 29. oktobra 1992. godine, prilikom osloba|anja
Baljkovi}a u rejonu Nezuka, op}ina Sapna (Zvornik).
Posthumno je unaprije|en u ~in brigadnog generala.
Dobitnik je ratnog priznanja, zna~ke „Zlatni ljiljan”
i odlikovanja „Heroja oslobodila~kog rata”.
505

LAVOVI IZ TEO^AKA
(zabavna)*
Sa prkosne Majevice, legenda se Bosnom širi,
Teo~anska prva gazi, na slobodu zemlja miri.
Sa Majevice, širom Bosne, vjetrovi mu ime zbore
gdje njegova noga kro~i, slobodarske svi}u zore.
Pamti nam ga, zemljo Bosno, pamti Hajru kapetana,
~uvaj nam ga, zemljo Bosno, od izroda i dušmana.
Refren:
To kapetan Hajro ide,
sa brigadom div junaka
srca vel'ka kao Bosna,
lavovi iz Teo~aka**.
*- Autor teksta: Zlatan Bekti}
Autor muzike i aran`mana: Maid Porobi}
Izvo|a~: Faruk Na|`akovi}
** - "Lavovi iz Teo~aka", sinonim je za borce 1. teo~anske brigade,
formirane 16. septembra 1992. godine u Teo~aku. Ulaskom u sastav 25. divizije,
1995. godine, brigada je preimenovana u 255. slavnu brdsku brigadu
"Hajrudin Meši}". Po~asni naziv "Slavna" dobila je 14. decembra 1993. godine.
506

PJESMA HAJRI KAPETANU
(narodna)*
Zaplakali tu`no pti}i,
s majevi~kih grana,
zaplakali nad mezarom,
Hajre kapetana.
U `ivotu sve prolazi,
te~e kao rijeka.
Ustaj, Hajro, moj jarane,
Teo~ak te ~eka.
Dok je naših branilaca,
dušman pro}i ne}e.
Stazama se našeg Hajre,
nova mladost kre}e.
Refren:
To junaštvo i jaranstvo,
nikad ne}e da se briše.
Svi smo tu`ni, jarane,
što te nema više.
*- Autori teksta i muzike: A. Softi} i S. Dedaji}
Izvo|a~: Safet Dedaji}
507

RODILA SI, ZEMLJO BOSNO,
HAJRU KAPETANA
Rodila si, zemljo Bosno, Hajru kapetana
pa sa njime još procvalo hiljadu ljiljana.
Govorio si „borimo se, mi ljiljani moji
dok `ivimo i Bosna }e s nama da postoji”.
Cijela Bosna i Teo~ak, ponosni su na te.
Hvala tebi, tvome djelu, mladi komandante.
Tvoji borci ginuli su, hrabro za slobodu,
plakao si, zaklinj’o se Bosni i narodu.
Dok pjevaju prijatelji svome kapetanu
nosimo te svi u srcu, mi, zlatni ljiljani.
Ali neka, mi idemo u pobjede nove
mirno spavaj, a mi }emo slušat tvoje snove.
508

HAJRI KAPETANU*
Na vrh gore majka stara
gordo stoji kraj mezara,
voljenoga sina svoga
rodnoj grudi darivala.
Majevicom vihor vije,
breze gorke suze rone,
Drina hu~i, tugu krije,
majka zbori ~edu svome:
"Rahmet, Hajro, duši tvojoj
u beskraju nebeskome,
u njedrima, zemlji svojoj,
i u srcu vje~no mome."
"Ne pla~ite o~i svoje",
sa mezara ~u se milo,
"bez šehida Bosne moje
ni slobode ne bi bilo."
Refren:
"Pjevala si dertli**, Bosno,
kroz vijekove duge,
pjevaj mome Hajrudinu
bez bola, bez tuge."
*- Autor teksta i melodije: Dr.Hašim Muharemovi}
**- dertli (turski) - tu`no, bri`no, `alosno
509

SPOJIT ]E SE ONI, HAJRO
(narodna)*
Hajro, brate, rahmeta ti tvoga,
kad bi ust’o iz mezara svoga,
pa da ~uješ, od naroda pri~e,
kako ^eli} za Teo~ak diše.
Da si s nama, Hajro, ost’o,
bar još neki dan,
Teo~ak bi sa ^eli}em,
bio jedan grad.
Zaplak’o bi za d`amijom bijelom,
Posavinom, Semberijom cijelom,
za merakom, što je nekad bio,
za Korajom što je izgorio.
Zapjev’o bi, Hajro kapetane,
jer lavovi tvoj Teo~ak brane.
Ostvarit }e oni snove tvoje,
da se ^eli} i Teo~ak spoje.
Refren:
Spojit }e se oni, Hajro,
jer brata su dva,
u Koraju, rekao si,
bit’ }e susret taj.
*- Autor teksta i izvo|a~: Mehmedalija Muratovi} - „^opak”
510

PJESMA O HAJRI
Od Zvornika do Hajrina groba,
protegla se `ica telefona,
a kroz `ice Hajrudin govori:
„Kako vam je diverzatni moji?”
Nije teško a nije ni lahko
mitraljezac ne mo`’ biti svako.
Moj mitraljez i na njemu dvojka
na Eljepcu pjeva k’o djevojka.
Moj mitraljez i na njemu gajka
bje`’te ~ete, `alosna vam majka.
Oj, ~etnici, valja vama i}i,
uskoro }e „golubovi”* sti}i.
„Hapovci” su naša mila dika
protjerat }e ~ete iz Zvornika.
Ljute „kobre” širit }e vam groblje
padat }ete kao `ita snoplje.
Kad se doda Hajrina brigada
u Bijeljini bit }e puno jada.
Ofanziva kre}e od Cazina
granica }e opet biti Drina.
*- „golubovi”, „hapovci” i „kobre” nazivi su diverzantskih jedinica.
511

PJESMA O D@EVADU
Opet je mnogo suza poteklo.
Oblaci tamni pred sunce stali.
Teo~ak jeca u bolu svome,
junaka D`evada sad srcem `ali.
Teo~ak niko osvojit ne}e.
Ni stopu zemlje ne}emo dati.
Gdje D`evad stade mi }emo i}i,
svaki }e dug dušman da plati.
Po~ivaj mirno srce od Bosne.
D`ennetski putevi nek’ tebe vode.
Kroz u`as ovaj mi }emo pro}i,
odavde dušmanin mora da ode.
Refren:
Za boema D`evada
ovu pjesmu pjevam sada.
Rode, brate, jarane,
tebe Bosna pamtit }e.
512

^ETVRTI VOD
Iznad neba munja sijeva
^etvrti vod pjesmu pjeva.
Saslušajte pjesmu ovu
i gledajte vojsku novu.
Mi smo borci mlada srca
svima nama sad se puca.
Snaga nam je, silna, muška,
ubojna je naša puška.
Gledaj 'vamo, majko mila,
evo, ide mlada sila.
Bosanska je krv u nama,
sve je šejtan do šejtana.
Sad ^etvrti vod kora~a
postali smo slo`na bra}a;
svi za jednog, jedan za sve
tako bit }e najbolje.
Borcu vrijeme sporo te~e
na suncu se glava pe~e.
^etrdeset i dva dana
durat }emo dok iste~e.
513

514
Brigadni general Hajrudin Meši}

„Kapetan Hajro i Lavovi sa Teo~aka”
(juni 1992. godine)
Borci 1. teo~anske brigade
(juni 1992. godine)
515

Borci 255. brdske brigade „Hajrudin Meši}”
Borci 255. sbbr na polo`aju Bilali}i (Teo~ak)
(prolje}e, 1994. godine)
516

D`enaza Hajre kapetana, (Teoèak, novembar 1992. godine)
517

518
„Lavice sa Teo~aka” (Snije`nica, jesen 1994. godine)

OP]INA TUZLA*
Op}ina Tuzla u toku Odbrambeno – oslobodila~kog
rata protiv agresije na Bosnu i Hercegovinu nije mijenjala
svoje administrativne granice. Povr{ina teritorije op}ine
Tuzla iznosi 303 km 2 . Po popisu stanovni{tva iz 1991.
godine imala je 131.861 stanovnika. Nacionalna struktura je
bila sljede}a: Bo{njaka 62.807 (47,6%), Hrvata 20.581
(15,6%), Srba 20.424 (15,5%), Jugoslovena 21.920 (16,6%)
i ostalih 6.129 (4,7%). Rat u Bosni i Hercegovini je imao
velike posljedice i na nacionalnu strukturu stanovni{tva.
Prema procjenama, u 2002. godini u Tuzli `ivi oko 133.577
stanovnika od kojih je oko 74,6% Bo{njaka, 12,9% Hrvata,
9,4% Srba, te 3,1% ostalih. U ratnom periodu, na teritoriji
op}ine Tuzla prispjelo je oko 65.000 prognanika koji se ne
mogu vratiti na svoja ognji{ta. Godine 1992. op}inu je
napustilo 19.977 osoba.
Uo~i agresije na Bosnu i Hercegovinu na teritoriji
op}ine Tuzla vodilo se oko 40.000 vojno – sposobnih
mu{karaca. U jedinice Armije RBiH anga`irano je 17.103
(42,8%) a u druge strukture odbrane oko 4.000 (10%)
vojnih obveznika.
*- podaci nemaju zvani~ni karakter
Zvani~ni podaci dati su u Prilogu br. 5 na kraju knjige.
519

520
Na teritoriji op}ine Tuzla formirane su brojne jedinice:
04. aprila 1992. godine 1. in`injerijski bataljon, koji je 17.
februara 1993. godine preformiran u 2. in`injerijsku
brigadu; 08. aprila 1992. godine Okru`ni {tab TO Tuzla koji
je 29. septembra 1992. godine prerastao u 2. korpus Armije
RBiH; 15. maja 1992. godine formiran je 2. bataljon veze;
16. maja 1992. godine formirana je 1. tuzlanska brigada,
koja je 20. maja 1994. godine preformirana u 251. lahku
brigadu a 08. maja 1995. godine dio ove brigade ulazi u
sastav 250. oslobodila~ke brigade; 19. maja 1992. godine
formirana je 2. baterija PZO, koja }e kasnije prerasti u
divizion; 20. maja 1992. godine formirana je 2. logisti~ka
baza; 22. maja 1992. godine formirana je 2. lahka tuzlanska
brigada, koja je 15. aprila 1993. godine progla{ena
„Slavnom”; 19. juna 1992. godine formirana je 3. tuzlanska
brigada, koja }e u kasnijem periodu biti preimenovana u
253. brdsku brigadu; 20. jula 1992. godine formiran je
Nastavni centar Tuzla, koji je kasnije prerastao u Nastavni
centar 2. korpusa; 24. septembra formiran je bataljon vojne
policije; 10. novembra 1992. godine formirana je
Operativna grupa 5 (OG - 5), koja je 01. marta 1995. godine
prerasla u 25. diviziju; 10. novembra 1992. godine
formirana je 115. brigada HVO „Zrinski”, koja }e biti
rasformirana 10. januara 1994. godine; 17. novembra
formiran je mje{oviti artiljerijski divizion (mad);
07.februara 1993. godine formirana je Izvi|a~ko –
diverzantska ~eta 2. korpusa, koja }e kasnije prerasti u
bataljon; 06. aprila 1994. godine formiran je 2. sanitetski
bataljon, a 29. aprila 1995. godine 2. oklopni bataljon.

U toku Odbrambeno – oslobodila~kog rata protiv
agresije, u jedinicama Armije RBiH ~ije je sjedi{te bilo na
op}ini Tuzla poginulo je 1.689 boraca a ranjeno 3.175. U
tom ratnom periodu poginulo je oko 500 civila a ranjeno
1.600.
Ratno priznanje „Zlatni ljiljan” dobilo je 78 boraca, od
kojih su 36 dali svoje `ivote sa slobodu domovine.
521

522

523

524

525

526

527

528

529

530

531

532

533

534

GRAD LJUBAVI
(narodna)*
Tuzla je jedini moj dom,
gdje god da krenem ja vra~am se njoj.
U Tuzli si ~ovjek, dijete il’ `ena,
u mome si gradu voljen i bez imena.
Ulice su tvoje sada puste,
osje}am {irinu tvoje proste du{e;
zatvorit }u o~i i rat }e tada pro}i,
sunce }e sjati, djeca }e rasti.
Refren:
Sada nam je te{ko grade,
kad te ru{e i ho}e da te spale,
al’ ostat }emo {to smo bili,
grad ljubavi.
*- Autor teksta i muzike: Melita ^i~i}
Izvo|a~i: Melita ^i~i} i Faruk Nad`akovi}
535

TUZLO MOJA, MILI GRADE
(narodna)*
Grade mili ugljena i soli,
svaki Tuzlak tebe silno voli.
Ti si nama kao majka mila,
uvijek sretna i slobodna bila.
S tobom smo se svuda ponosili
i slobodno uv’jek u tebi `ivjeli.
Kazali smo cijelome narodu
da smo borci za tvoju slobodu.
Vje~no `ivi u miru, slobodi
to ti `ele svi tvoji narodi.
Ako treba svi }emo u boj,
Tuzlo moja, mili grade moj.
* -Izvo|a~: Sabina Memi}
536

NE DAMO TE, TUZLO NAŠA
(narodna)*
Dok te gledam, grade mili, srce zatreperi.
Uspomene mnoge tada zaiskre u du{i.
Pa se pitam, Tuzlo na{a,kad se svega sjetim,
ko ti mo`e uzet sre}u, ko budu}nost ru{i?
Ho}e da ti uzmu srce, ljepotice moja,
da izbri{u osmjeh s lica i radost iz oka.
A ne znaju koliko je jaka ljubav na{a,
niti da je du{a tvoja k’o more duboka.
Niti mogu niti smiju da te dirnu, grade,
niti iko od du{mana za to snage ima.
Branit }e te isti ovi koji te brani{e,
djeca koja su izniknula u tvojim njedrima.
Refren:
Ne damo te, Tuzlo na{a,
svi }emo nad tobom bdjeti.
Ljepota }e tvoja vje~na,
sve du{mane nad`ivjeti.
*-Izvo|a~: Ned`ad Salkovi}
537

ZAŠTO DIJELE NAŠU BOSNU?
(narodna)*
Za{to dijele na{u Bosnu
nerazumni neki ljudi?
Ne}e mo}i podijeliti
u Bosni su dobri ljudi.
Bosno moja, moj sevdahu,
Bosno moja, moj uzdahu.
Nigdje zemlje kao moja Bosna,
gdje se tako hrabro ratovalo.
Bosno moja, moj sevdahu,
Tuzlo moja, moj uzdahu.
Nigdje grada kao moja Tuzla,
gdje se tako hrabro ratovalo.
Ne dijeli se na{a Bosna
a ni njeni dobri ljudi.
Ne}e mo}i podijeliti
u Bosni su dobri ljudi.
*- Izvo|a~: Muhamed Mujkanovi} uz pratnju KUD „Z.Ceri}”, Tuzla
538

RODNI GRADE, TUZLO MILA
(narodna)*
Rodni grade, Tuzlo mila,
ti si meni kao vila.
U tebi me majka rodi
da pro`ivim u slobodi.
Da zajedno s tobom rastem
i divim se, Tuzlo, tebi.
Da mi za te svijet nude
ja te dao nikom ne bih.
Sada mi je bol u du{i,
dok te du{man, grade, ru{i.
Srce mi je tuga svila,
Tuzlo moja, majko mila.
Ni slutio nikad nisam
da }e ovaj vakat do}i,
da pjevamo pjesme tu`ne.
Tuzlo moja, sve }e pro}i.
Tuzlacima ti si mila,
kao majka uvijek bila.
I `ivote za te daju
dok te brane i ~uvaju.
I ja za te `ivot dat }u
i u tebi ja ostat }u.
Otjerat me ne}e sila,
Tuzlo moja, majko mila.
*- Izvo|a~: Avdo Vrabac uz pratnju KUD „Z.Ceri}”, Tuzla
539

TUZLO MOJA PONOSITA*
Tuzlo moja ponosita,
moja du{o, moj `ivote,
nema nigdje k’o u tebi,
takvih ljudi i ljepote.
U tebi sam samo, Tuzlo,
uvijek sretna, uvijek vedra.
Nigdje nema te topline
koju daju tvoja njedra.
Ti si uvijek sa mnom bila
uvijek si mi snage dala.
Sve gradove ja da imam,
ne bih drugi izabrala.
Refren:
Dok sam `iva, Tuzlo draga,
tvoja k}i }u uvijek biti,
i nikad nas grade mili,
ne}e ni{ta rastaviti.
*- Autor teksta: Almir Azabagi}; autor muzike: Amir Softi}
Izvo|a~: Lejla Me{ali}
540

TUZLO NAŠA, NIKAD POKORENA
(narodna)*
Tuzlo na{a, nikad pokorena,
od du{mana osta samo sjena.
Poku{ali u mjesecu maju,
uzalud im bje{e sve na kraju.
Poku{a{e du{manina borci.
Svi iz Tuzle, hrabri dobrovoljci,
du{maninu Tuzlu nisu dali
u odbranu odlu~no su stali.
Na braniku Tuzle svoje stoje
hrabri momci, ni~eg se ne boje,
da bi Bosna sva slobodna bila
uvijek sretna, vesela i mila.
Refren:
Za Bosnu se svi Bosanci bore
`ivot daju, jer je puno vole.
Prema Tuzli ljubav im je jaka
Branit Tuzlu zavjet je Tuzlaka.
*-Izvo|a~: Safet Dedaji} – „Sajo”
541

PETNAESTOG MAJA
(narodna)*
Mislili su da te sru{e.
Tuzlo, ti se nisi dala.
Du{manima mra~ne du{e,
lekciju si odr`ala.
Grije{ili su u ra~unu,
da }e s tobom lahko mo}i.
Sad du{mani sebe kunu
jer nemaju kuda po}i.
Tuzlo moja, najmilija,
pravda uvijek pobje|uje.
Kraj se bli`i du{manima,
sloboda se osmjehuje.
Refren:
Petnaestog maja,**
po~etak je kraja
za du{mane klete
Tuzlo, Bosnin cvijete.
*- Izvo|a~: Muhamed Mujkanovi} uz pratnju KUD „Z.Ceri}”, Tuzla
**- 15. maj 1992. godine jedan je od najzna~ajnijih datuma Odbrambeno -
oslobodila~kog rata. Svakako, najzna~ajniji je datum odbrane grada Tuzle, jer je
osuje}ena namjera okupacije grada. U ovoj akciji oslobo|eno je naoru`anje TO
Sjeveroisto~ne Bosne.
542

AMAN JADA
(narodna)*
Aj, aman jada u mjesecu maju,
kad ljiljani i ru`e cvjetaju.
Aj, du{man htjede Tuzlu pokoriti,
Tuzlacima zulum u~initi.
Aj, na mejdan mu iza{li junaci,
odabrani sve momci Tuzlaci.
Aj, stala ~eta odva`nih vojnika,
me|u njima Dino Hasi}**, dika.
Aj, na branik svoje Tuzle stao
mladi `ivot za slobodu dao.
Aj, u srcu tuga ne jenjava,
na{em Dini nek je vje~na slava.
*- Autor teksta i izvo|a~: Avdo Vrabac uz pratnju KUD „Z.Ceri}”,Tuzla
**- Dino Hasi} je Nurudin Hasi}, pripadnik Patriotske lige op}ine Tuzla i 3.
tuzlanske brigade. Poginuo 19. juna 1992. godine u Gornjim
^aklovi}ima, op}ina Tuzla. Posthumno mu je dodijeljeno ratno
priznjanje, zna~ka „Zlatni ljiljan”.
543

STOJ, DUŠMANE!
(narodna)*
Sa planine Majevice
du{man na{u Tuzlu bije,
da poru{i grad rudara
i da Tuzle vi{e nije.
Tuzlu nikad sru{it ne}e
ni ~etnici, ni orlovi.
Na braniku Tuzle stoje
hrabro sivi sokolovi.
Dok Tuzlaci Tuzlu brane,
sa osmijehom na svom licu,
pjevaju}i pjesmu glasno
pro}i }emo Majevicu.
Kad pro|emo Majevicu,
sti}i }emo mi do Drine.
Onda vi{e nema{ kuda
ve} u Drinu, du{manine.
Refren:
Stoj du{mane, mora{ stati!
Bosanska te vojska prati
iz grada na Jali: rudari, solari.
*-Autor teksta i izvo|a~: Avdo Vrabac uz pratnju KUD „Z.Ceri}”,Tuzla
544

U ^AST POBJEDE
Sanjao sam no}as, sloboda je ro|ena.
Na trgu puno svijeta, slavi se pobjeda.
Podi`em bijelu zastavu sa grbom ljiljana,
jo{ jedna suza, pozdrav u ~ast palih drugova.
Pjevaju se pjesme, prekinut’ ih niko ne sm’je,
u ~ast pobjede i Tuzle slobodne.
Sanjao sam no}as, gradom prolazim,
ulice su pune sretnih ljubavi.
Nema vi{e mraka, nema vi{e `alosti
i sve je kao da smo ponovo ro|eni.
Pjevaju se pjesme, prekinut’ ih niko ne sm’je,
u ~ast pobjede i Tuzle slobodne.
545

TUZLANSKA ORDIJA*
Grada~ac se na|e u nevolji,
sa svih strana biju ga du{mani.
Bol osjeti Zmajeva sestrica,
blizankinja {eher - Gra~anica,
pa probudi susjedne gradove,
svu Zmajevu bra}u i drugove.
Neka {alje koji ima sina,
da se bori protiv du{manina.
Digo{e se mladi Zmajevi}i,
lepr{avi {areni cvjeti}i -
majci Tuzli pohrli{e ti}i.
Stara majka, mudra, razborita,
u lijep ih je buket ukitila
zambak cvijet, amber i alkatmer,
`ute |ule i mavi sumbule -
buket cvije}a puno zelenila.
Kite}i, nje`no im govorila:
„Zdru`ite se jedni sa drugima,
vi ste bra}a po pradjedovima,
a imate jednog du{manina,
oli~enoga u fa{istima!
Zovite se samo Bosancima
svoje vjere imenima.
Tu i ovdje Bosna vam je bila
i bit }e domaja vam mila.”
546

A Bosna }e u svoj svojoj biti
iskonu se svojemu vratiti,
pa }e u tom odiskonskom duhu
zablistati u novome ruhu.
O`ivjet }e obi~aji stari,
te`it }e se odiskonskoj pravdi.
Nebom }e se horiti ezani,
u crkvama pjevat }e se psalami,
sinagoge Jehovu }e slaviti.
Kakva }e to rapsodija biti,
sklad prirode od razli~itosti,
vrijedi se za Bosnu boriti!
Uvezana bratskim porivima,
pou~ena mudrim savjetima,
upu}ena pravim putevima,
oki}ena zlatnim ljiljanima,
krenula je tuzlanska ordija
na du{mane po svim boji{tima
Sjeveroisto~ne Bosne do Podrinja.
Zahori se pjesma nebesima:
„Mi smo bra}a po pradjedovima,
ima Bosne i Bosne }e biti,
vrijedi se za Bosnu boriti!”
Krenula je tuzlanska ordija
da dijeli mejdan s du{manina!
*-Autor teksta: Atifa Dolinar - Terzi}
**-ordija (turski) - tabor, vojska.
547

TUZLU BRANE HILJADE JARANA
(narodna)*
Ko te pita prijatelju,
ko to Tuzlu brani?
Neka spava Tuzla na{a,
brane je ljiljani.
Bosno na{a, na{ biseru,
ne daj nam se, rode.
Sinovi }e tvoji hrabri
da te oslobode.
Nikad Tuzla kao sada,
nije ja~a bila.
Svi du{mani svaka sila,
ne bi je slomila.
Refren:
Pa{a Bunar, Mosnik, Miladije,
Jo{ nas niko pobijedio nije.
Kula, Mejdan, Moluhe, Solana,
Tuzlu brane hiljade jarana.
*- Autor teksta: Zijad Huri}; autor muzike: Amir Softi}
Izvo|a~: Ibril Bibi}
548

PJESMA PRVE TUZLANSKE BRIGADE
(narodna)*
Ko ti brani sre}u i slobodu grade?
Heroji iz Prve tuzlanske brigade**.
Oni {to su prvi na Kri`ane stali
ne `ale}i sebe {to su za te pali.
Momci {to se bore od prvoga dana,
osvetit }e rane Franje kapetana***.
Borit }e se hrabro odavde do Drine,
sa~uvat }e obraz svoje domovine.
Ljiljani su tvoji borci odabrani.
Mirno spavaj Tuzlo, dok te Prva brani.
Da ih Herceg-Bosna takvih vi{e ima,
bilo bi jo{ te`e na{im du{manima.
Refren:
Ne}e ostat sjena du{manska,
kuda pro|e Prva tuzlanska.
Tebe, Tuzlo, u srcu }e nositi,
cijelom Bosnom tobom se ponositi.
* - Autor teksta i muzike: Almir Azabagi}
Izvo|a~: Senad Gra~i}
** - 1.tuzlanska brdska brigada formirana je 16. maja 1992. godine u rejonu
Pa{a bunar, op}ina Tuzla. Slovi za prvu formiranu jedinicu ranga brigade u
Armiji RBiH.
*** - „Franjo kapetan” je Franjo Kre{i}, komandant 1. bataljona ove brigade.
Te{ko je ranjen u rejonu Kri`ana, op}ina Tuzla. Nosilac je ratnog priznanja
„Zlatni ljiljan”
549

DVJESTO PEDEST PRVA LAHKA
BRIGADA*
(zabavna)
Dvjesto pedeset prva brigada,
stopljena ko’ ~elik, brani narod svoj.
Neka zlo strepi, idu srca mlada,
kucnuo je ~as za odlu~ni boj.
Za one hrabre {to `ivot su dali,
na{a srca biju da krenemo dalje.
I u svakom polju jedan ljiljan cvali,
u oblake bijele cvijet im miris {alje.
Refren:
Rakun, ^anko, Dugi, Maljutka i Krema
{to ste na branike `ivotima stali,
kunemo se zadnjom kapi na{e krvi -
„mi idemo dalje, niste zalud pali.
Jer mi smo ponos, prkos i nada,
Dvjesto pedeset prva brigada”.
*- 251. lahka brigada formirana je 20 . maja 1994. godine od prekaljenih boraca
Operativne grupe 5 Tuzla.
550

DVJESTO PEDESET
PRVA LAHKA BRIGADA
(narodna)
Dvjesto pedeset prva za svoj narod gine.
Vratit }u se, budi hrabar,
ti ne pla~i, sine.
Bosna ti je druga mati, to upamti, sine.
Zato otac du{maninu
ne da da je dirne.
Dvjesto pedeset prva, moja je brigada,
zato nek’ u tebi, sine,
samo ponos vlada.
Refren:
Jer, Bosna se branit’ mora
da ti svi}u ljep{e zore,
Dvjesto pedeset prve
heroji se hrabri bore.
551

ŠEJTANI, ZLATNI LJILJANI*
Krenuli borci
Prve tuzlanske brigade,
Prvog tuzlanskog bataljona,
krenuli u boj borci
{ejtan diviziona.
Krenuli u boj da Bosnu brane,
Tuzlu, Kalesiju, Sapnu,
Zvornik i Vitinicu.
Krenulo devet kr{nih momaka,
devet {ejtana, Zlatnih ljiljana.
Krenulo u boj devet drugova,
drugova ratnih, devet ljiljana
zlatnih.Tuzlanski lavovi,
{ejtan divizije drugovi.
Ispred njih juri{a Mirza,
lavovsko srce, a za njim
juri{aju drugovi ratni,
bosanski ljiljani zlatni:
Rusmir zvani Buco, Maha,
Mu}e, Nerko, Enes, ^iva,
Šokac i Amir.
I za njih u ratu prepreka nema.
Oslobodi{e i pro|o{e:
Tuzlu, Milanovce, Dubnicu,
Kalesiju, Zolje, Pelemi{,
552

Lisa~u, Bandijerku, Brezik,
Memi}e, Nezuk.
Pade i Sapna, Godu{, Teo~ak,
Kova~evi}i, Vitinica.
Juri{a dalje devet kr{nih momaka,
juri{a devet Mirzinih junaka,
devet ljiljana zlatnih,
devet lavova ratnih.
Jer, za njih nigdje prepreka nema,
a ~ete znaju {ta im
Mirzina grupa sprema.
Bje`e ispred njih ~ete
~im za njih ~uju ili ih primijete,
jer ~uju ~ete, hori se pjesma,
pjesma ljiljana, to ~etama
poru~uje grupa Mirzina.
Hori se pjesma, pjesma ljiljana,
to kroz pjesmu poru~uje grupa
Bucina.
Bje`’ te ~ete, ~etnici
eto idu ratnici.
Ide devet {ejtana,
devet Zlatnih ljiljana.
* - Pjesme „Šejtani, Zlatni ljiljani”, „Devet ih je bilo” i „Šehid” , posve}ene su
pripadnicima minobaca~ke jedinice „Šejtani” (MB 60 mm i 82 mm) 1.
tuzlanske brigade. Poginuli su septembra 1992. godine na majevi~kom boji{tu.
553

ŠEHID*
Zaplakala stara majka,
na vratima doma svoga.
Tu`an haber do~ekala,
izgubila sina voljenoga.
Ti ne pla~i, stara majko,
nemoj suze liti.
Sudbina je tako htjela,
tvoj }e Rusmir {ehid biti.
Tu`an babo rahmet {alje
svome sinu voljenome.
Mladi braco suze bri{e,
nema brata, nema vi{e.
Ti ne pla~i, stara majko,
nemoj suze liti.
Sudbina je tako htjela,
tvoj }e Rusmir {ehid biti.
Mlada ljuba sina vodi
za ru~icu, ~edo svoje,
i veli mu, „nema babe,
na Ahiret oti{‘o je”.
Ti ne pla~i, stara majko,
nemoj suze liti.
Sudbina je tako htjela
tvoj }e Rusmir {ehid biti.
*- Autor teksta i muzike: Burhanudin Hod`i} – „Buhro”
554

DEVET IH JE BILO
Drug pored druga, brat pored brata svoga.
^emer, jad i suze, osmijeh im s lica uze.
Devet ih bilo. Devet, k’o jedan bje{e.
U jednoj suzi ro|eni, heroji, Zlatni ljiljani.
O, za{to sudbo uze du{e mlade,
one koji krvlju svoju zemlju brane?
Devet ih je bilo. Devet, k’o jedan bje{e.
U jednoj suzi ro|eni, heroji, Zlatni ljiljani.
Za Bosnu slobodnu `ivot svoj su dali.
Za sre}u svih i pred Bogom jednakih.
Devet ih je bilo. Devet, k’o jedan bje{e.
U jednoj suzi ro|eni, heroji, Zlatni ljiljani.
*- Autor teksta i muzike: Senad Kova~evi}
555

DRUGA SLAVNA TUZLANSKA BRIGADA
(narodna)*
Borci Druge slavne**, nemaju treme.
Stameni i ~vrsti, kao da su stijene,
u odbranu Bosne odlu~no staju
u borbama samo za pobjedu znaju.
Borci za slobodu, nema im ravna,
hrabre borce ima na{a Druga slavna.
Ponosna je Bosna na takve borce
na mlade momke, hrabre dobrovoljce.
Za Bosnu svoju, hrabro se bore,
za slobodu njenu, jer je puno vole.
Na braniku Bosne ~vrsto }e ostati
du{manima Bosnu nikad ne}e dati.
Refren:
„Ne}emo te dati, zemljo jedina
zakletva na{a ti si nam svima”,
poruku ti {alje iz rodnoga grada
Druga slavna tuzlanska brigada.
*- Autor teksta: A. Softi}
Izvo|a~: Esad Kova~evi}
**- 2. lahka ili 2. tuzlanska brigada formirana je 22. maja 1992. godine u rudarskom
naselju Lipnica, op}ina Tuzla. Po~asni naziv „Slavna” dobila je 15. aprila 1993.
godine.
556

MARIJEVI VITEZOVI
I kad grmi i kad sijeva, na{a Bosna pjesmu pjeva.
Vitezove svoje ima, da se sveti du{manima.
Marijevi vitezovi,
otrov za du{mane.
Minobaca~ kada bije Marijevih vitezova,
du{manima srce strijepi. Sudbina se ra|a nova.
Marijevi vitezovi
otrov za du{mane.
^eli~na su srca, roda Marijevih vitezova.
Dok su `ivi, nikad ne}e tu|a biti zemlja ova.
Marijevi vitezovi,
otrov za du{mane.
Refren:
Ne}e{, Bosno, pasti znaj, ne damo te mi.
Ako treba, za te }emo
svi umrijeti.
557

TRE]A TUZLANSKA BRIGADA
(zabavna)*
Kad ~uje{ kako grmi,
to ~etni~ka horda strada.
Tu~e, bije ih i goni,
Tre}a tuzlanska brigada.**
Kad vidi{ kako sijeva,
kokarda u Drinu pada.
Zlotvorima du{u vadi,
Tre}a tuzlanska brigada.
Bosna ori, nebo gori,
preko Drine }e zlotvori.
Zlatni ljiljan nek’ se vije,
nek’ se vidi iz Srbije.
Tuzlanska se tre}a digla
i do Drine skoro stigla.
Zlatni ljiljan nek’ se vije
nek’ se vidi iz Srbije.
Refren:
Tre}a tuzlanska, brigada junaka,
za Bosnu slobodnu,
do posljednjeg zlotvora.
*- Autor teksta: Fatmir Alispahi}
**- 3. lahka tuzlanska brigada je formirana 19. juna 1992. godine u Mramoru, op}ina
Tuzla, od postoje}ih jedinica Op}inskog {taba TO Tuzla.
558

TRE]A TUZLANSKA
(narodna)*
Korak je njezin velik k’o Bosna,
sna`an je borbeni stroj.
Svaki bataljon i ~eta svaka,
k’o jedan, idu u boj.
To je brigada iz na{eg kraja,
brigada tuzlanska,
{to na braniku slobode stoji,
Armija bosanska.
Hrabri su njeni ratnici, borci,
slavan je borbeni put.
Slavna je njena pobjeda svaka,
pamti je i du{manin ljut.
Ponosno nosi zastavu Bosne,
na{ bajrak pobjede,
od prvih dana juna~ke borbe,
pa sve do slobode.
Refren:
Tre}a tuzlanska, hrabra, borbena
podigni visoko bajrak ljiljana.
* - Autor teksta i muzike: Miralem Šehovi},
Tuzla, maja 1993.godine
559

DVJESTO PEDESET TRE]A BRIGADA
(narodna) *
Borci Dvjesto pedeset tre}e brigade,**
stameni i ~vrsti, kao da su stijene,
u odbranu Bosne odlu~no staju,
u borbama samo za pobjedu znaju.
Borci za slobodu, nema im ravna.
Hrabre borce na{a Tuzla ima.
Ponosna je Bosna na takve borce,
na mlade momke, hrabre dobrovoljce.
Za Bosnu svoju, hrabro se bore
u borbu idu, jer je puno vole.
Na branike Bosne ~vrsto }e stati,
du{manima Bosnu nikad ne}e dati.
Refren:
„Ne}emo te dati, zemljo jedina
zakletva na{a ti si nam svima”,
poruku {alje iz rodnoga grada
Dvjesto pedeset tre}a brigada.
* - Autor teksta, muzike i aran`mana: Ibri~i} - Divjak;
Izvo|a~: Safet Dedaji}
**- Transformacijom operativnih grupa u divizije, 3. brdska brigada je
preimenovana u 253. brdsku brigadu.
560

SPAJDERI
(zabavna)*
Krenuo sam u borbu, u ~asu kad se gubi dah.
Ja ho}u bolje sutra, ostvariti bolji san.
Imam samo okvir pun, za du{mane ma~,
Bosna moja, nikom vi{e ne}e davat hara~.
U mraku, nema nazad kad te paukova mre`a svije.
Bolje je da ne zna{ kako Spajder* bije.
Gdje god da se skloni{ vidjet }e te moje oko.
Ime mi je Spajder, imam srce k’o Bosna {iroko.
Refren:
Samo malo vremena mi treba
moja mre`a ve} je ispletena,
bilo kud da krene{
moj otrov te vreba.
Kroz no} ja }u po}i sam
da {ejtanu stanem za vrat.
Ako ima{ srca,
Spajderu prati trag.
*- Autor teksta i muzike: Maid Porobi}
**- „Spajderi” (pauci) je bio popularni naziv Izvi|a~ko - diverzantskog voda 3.
tuzlanske brigade.
561

GAŠI
Do{ao je sa Kosova ravnog,
zablistao kao munja s neba,
jer, zavjeta sjetio se starog:
grad svugdje odbraniti treba.
Tuzla ga je primila k’o svoga,
ponudila sve {to mo`e dati,
al’ uz borce, srca ~eli~noga
junak Ga{i** sve }e da joj vrati.
Ruke ~vrste, oka sokolova,
srca hrabrog, plemenite du{e,
brani Tuzlu od mrskih zlotvora,
ne da Ga{i da je oni ru{e.
Refren:
Ga{i ratuje,
Majevica je~i,
pred njegovim herojima
svaki du{man kle~i.
*- Autor teksta i muzike: Almir Azabagi}
Izvo|a~: Lejla Me{ali}
**- Demir Ga{i je starje{ina 253. brdske brigade Tuzla.
562

DVJESTO PEDESETA
OSLOBODILA^KA BRIGADA
Rodile majke momke za junake,
Bosna ih pozvala da je brane.
Krenula mladost srcem ka slobodi,
Neda se porobit {to Bosanka rodi.
Skrivale nas {ume i hranila polja,
Pojile rijeke na{e djedovine.
Garava lica sa solju u kosi,
I{li smo u bitke {irom domovine.
Pamtit }e Ozren i polja posavska,
Pamtit }e heroje, brda majevi~ka,
Kako je `estoko bilo kada krene,
Dvjesto pedeseta oslobodila~ka.
^etvrto li{}e ve} sa grana pada
Bosna ne}e biti porobljena nikad.
Tutnji i grmi, oslobodila~ka,
Dvjesto pedeseta ja~a nego ikad.
Refren:
Ustajte, ide juna~ka, silna i hrabra oslobodila~ka.
Djevojke mlade, spremajte svate,
Dvjesto pedesete momci kad se vrate …
* - Autor muzike: Asim Horozi}
Izvo|a~: Besim Smajlovi}
**- Nakon iscrpljuju}ih borbenih djejstava skraja 1994. i po~etka 1995. godine, a u cilju
formiranja jedne jake i brzopokretne jedinice, od tada{njih jedinica 1.tuzlanske (250.
brdske brigade) i 251. lahke brigade formirana je, 08. marta 1995. godine, nova jedinica
– 250. oslobodila~ka brigada Tuzla. Po~asni naziv „Slavna” dobila je 04. aprila 1996.
godine.
563

PANTERI
(zabavna)*
Majevica gori. Zna se,
krenuli su Panteri**, hej-ja, hej-jo.
Rovovi nam ne trebaju,
Panteri se ne sklanjaju, hej-ja, hej-jo.
Greda je pala,
bit }e uvijek samo bosanska, hej-ja, hej-jo.
Kadijina ~esma -
bila vazda samo na{a pjesma.
Ne prati nam suzo le|a,
ne brini se stari, hej-ja, hej-jo,
tvoji momci nisu sami,
s njima gaze Panteri, hej-ja, hej-jo.
Ne gledamo unazad,
komanda je napad, hej-ja, hej-jo.
To {to vidim nije san,
za Pantere to je dan.
Refren:
Pod nogama prah,
{to je iza, pro{lo je,
na Pantera mah,
re{etke su razbijene.
Ispred nas je samo nebo.
*-Autor teksta i muzike: Maid Porobi}
**- „Panteri” su Izvi|a~ko - diverzantska ~eta OG - 5 (25. divizije).
564

STARA ^ARŠIJA*
Stara ~ar{ija spava, samo ludi mjesec s’ja,
ve} je odavno ak{amski vakat,
kao mahnit sokacima lutam ja,
u du{i mi nije rahat.
Znam da budna si i ti, nejma{ sna, od sevdaha,
dok tu`no gleda{ u gluhu no}
i govori{ sebi - ima Allaha,
moj }e voljeni no}as do}…
Allah Bismillah ekber…
Sabah rani svi}e i moram po}i od tebe,
al’ u du{i mi ipak rahat.
Kada ak{am padne, ja ne}u razdirat sebe,
jer za sevdah je pravi vakat.
Znaj da osje}am i ja sve bole tvoje
u kasni sahat dok mislim na nas.
O, Selma, jedino blago moje,
sa minareta k’o da ~ujem glas...
Allah Bismillah ekber…
*- Autor teksta: Mustafa Muharemagi} i Faruk Nad`akovi}
565

LOVE STORY
Walking down the street of the ancient town,
My Selima, moonlight and me.
Silent deserted place, awaken we are,
Oh, Selima, Selima we’ll survive!
In the shadows of the wind that blows,
From the moment I can hear your cry.
Bosnian people struggling for their pride,
Oh, Selima, Selima we’ll survive!
Allah Bismillahir Ekber……
When you say the evening prayer,
Bringing pleasure, glory, happy days.
Longing morning dreaming of your freedom,
Oh, Selima, Selima those days!
The rising sun, blazin hope
Promiseeng future, happy and alive
From the minaret I can hear voice,
Oh, Selima, Selima we’ll survive.
*- Autor teksta: Mustafa Muharemagi} i Faruk Nad`akovi}
Engleska verzija pjesme „Stara ~ar{ija”
566

DVADESET PETI MAJ*
Uzdi{e vjetar preko Aleje**
sunce na zalasku,
kroz trepet li{}e {apu}e tihu
zadnju uspavanku.
Prvo jutro ispod humaka,
nemoj ih buditi.
Mo`da }e tamo, sa druge strane,
prvi put ljubiti.
Gasi se svije}a, umire cvijet
ranjeno krilo nastavlja let.
Kazaljka staje na pola kruga
a iznad grada slomljena duga.
Refren:
Tu, gdje je zemlja kolijevka mehka
oni }e spavati,
i jedno drugom mladosti tajne
nijemo odavati.
* - Autor teksta: Emira Hozi}
**- 25. maja 1995. godine zlo~ina~ka granata ispaljena sa Ozrena usmrtila je na
Kapiji u Tuzli 72 mladi}a i djevojaka.
567

KLETVA
TUZLANSKIH O^EVA*
Ljubio tata kose od zlata,
po cesti krvavoj rasute.
U gr~u stegnute drhtave ruke,
mrtvu da je ne ispuste.
Nad zgaslim Suncem, ugasle o~i
za tra~ak svjetla preklinju.
Na lice mrtvo kapaju suze,
mu{ke, {to mukom proklinju:
„Dabogda tvoja dorasla djeca
do izlazaka u ~ar{ije…
Dabogda njima sretnije bile
neke njihove Kapije…
Dabogda tvoji ne rasli gladni,
imali i da podijele…
Dabogda nemali jedinice ratne…
[etali kud god po`ele…
Dabogda rasli kao iz vode
i bili ljudi ~estiti…
Dabogda im se spremali svati…
A ti to ne mag’o vidjeti…
568

Dabogda tvoje proklete o~i
od mojih mrtvije,
{to si mi ubio zjenicu moju…
[ta bje{e srcu milije?…
Oprosti Bo`e {to im to `elim,
kunem ih kletvom najte`om:
Dabogda znali da si granatom
kosio ulicom tuzlanskom.
Da sedamdeset i jedno si ubio,
zalio krvlju ulice…
Dabogda znali da su procvali
iz truhlog sjemena ubice…
*- Autor teksta: Emira Hozi}
569

Fuad Had`iabdi},
komandant Okru`nog {taba
TO Tuzla
” I ja sam TO”
– Pa{aga Re{i},
1992. godine
570

Demonstracije u Tuzli (4. aprila 1992. godine)
Br~anska Malta, Tuzla (16. maja 1992. godine)
Br~anska Malta, Tuzla (16. maja 1992. godine)
571

Tuzla, 14. maja 1992. godine
572
Tuzlanski ”Mrgud”, maja 1992. godine

Borci Patriotske lige op}ine Tuzla, (17. juna 1992. godine)
Nurudin Hasi} – Dino, dan uo~i pogibije
573

Formiranje ^ete Kozlovac, Tuzla (maj, 1992. godine)
574
”Jaro, da mi smotamo po jednu” – borci ^ete Kozlovac Tuzla
(juni, 1992. godine)

Smotra jedinica MUP-a Tuzla (Tuzla, juli 1992. godine)
575

Zakletva prve generacije regruta Nastavnog centra Tuzla (avgust, 1992. godine)
576
Sa press konferencije – Sead Avdi}, Selim Ba{lagi}, @eljko Knez,
(Tuzla, 1992. godine)

Komandant 1. tuzlanske brigade, Jusuf [e}erbegovi}, predaje ratni bajrak komandantu 2.
bataljona, Ivanu Mijatovi}u, koji vodi jedinicu na
Bre~ansko boji{te (Tuzla, decembr 1992. godine)
Bataljon 1. tuzlanske brigade na Majevi~kom boji{tu
(zima, 1992. godine)
577

U`i dio Komande 1. tuzlanske brigade, snimljeni na samom po~etku rata
Borci 1. tuzlanske brigade
578

Mirza Had`imehmedovi},
komandir Minobaca~ke baterije
”[ejtani”
Franjo Kre{i} (jesen, 1993. godine)
579

580
Smotra 2. tuzlanske brigade, Tuzla (Lipnica), 22. maja 1992. godine

Smotra 3. tuzlanske brigade, Tuzla (Mramor), 19. juni 1993. godine
581

582
Zastavni vod 3. tuzlanske brigade

Borci 3. tuzlanske brigade – Bataljon ”Niko Ivanovi}” Tuzla (Slavinovi}i), jesen 1994. godine
583

584
Narodno veselje u povodu godi{njice 3. tuzlanske brigade,
Tuzla (Mramor), 19. juni 1993. godine

Sa sve~anosti 115. brigade HVO ” Zrinski” Tuzla (Tuzla, 1993. godine)
Bratimljenje 1. tuzlanske brigade Armije R BiH i 115. HVO brigade ”Zrinski”
(jesen, 1993. godine)
585

Baterija minobaca~a MB 82 mm OG-5 Tuzla
(jesen, 1993. godine)
586
Mje{oviti artiljerijski divizion 2. korpusa, Tuzla
(jesen, 1993. godine)

Iz radionice precizne mahanike i optike 2. korpusa
”Tuzko” – nove uniforme za borce
(Tuzla, 1993. godine)
587

TTU Tuzla – namjenska industrija
(1992. godina)
Ratne olimpijske igre
(zima, 1993. godine)
588

Posljedice zlo~ina na Kapiji, Tuzla (25. maja 1995.)
589

590
Borci Zdru`ene brigade 2. korpusa Tuzla (iz 21., 24. i 25. divizije) pred polazak na Sarajevsko voji{te, ljeta 1995. godine

Komandant i na~elnik [taba 25. divizije Tuzla, pukovnici, Refik Lendo i Ibrahim Nuhanovi}
(Vozu}a, septembra 1995. godine)
591

592
Borci 250. obr Tuzla
Lukavica (^eli}ko boji{te), ljeta 1995. godine

OP]INA @IVINICE*
Op}ina @ivinice postoji još od Drugog svjetskog rata.
Nije mijenjala veli~inu teritorije u toku Odbrambeno -
oslobodila~kog rata protiv agresije na Bosnu i Hercegovinu.
Cijelo to ratno vrijeme bila je slobodna. Veli~ina teritorije
op}ine @ivinice iznosi 291 km 2 . Oko 60% teritorije ~ini
brdsko-planinsko zemljište, a 40% je ravni~arsko,
poljoprivredno zemljište.
Op}ina ima 26 mjesnih zajednica. Po popisu
stanovništva iz 1991. godine, na teritoriji op}ine @ivinice
`ivjelo je 54.653 stanovnika ~ija je nacionalna struktura
bila: Bošnjaka - 44.063 (80,62%), Hrvata - 3.969 (7,26%),
Srba - 3.499 (6,40%), Jugoslovena - 2.115 (3,86%) i ostalih
- 1.007 (1,84%).
U toku 1992. godine, i kasnije, na podru~je op}ine
@ivinice prognano je oko 23.000 stanovnika iz Podrinja,
prete`no iz op}ina Zvornik, Vlasenica, Bratunac, Srebrenik,
Bijeljina. Tako se na podru~ju op}ine našlo i tu ostalo da
`ivi u toku rata oko 70.000 stanovnika, 47.000 domicilnog i
23.000 prognanog. Nacionalna struktura se korijenito
izmijenila gdje su Bošnjaci ~inili 67.689 (96,7%), Hrvati
1.928 (2,75%) a Srbi 383 (0,54%). Poslije završetka rata dio
prognanog stanovništva je raseljen po drugim krajevima
Federacije BiH, naro~ito na teritoriju Sarajevskog kantona.
*-podaci nemaju zvani~ni karakter
593

U toku rata protiv agresije na op}ini je bilo oko 14.800
vojno-sposobnih muškaraca. Od tog broja u jedinice Armije
RBiH bilo je raspore|eno, u razli~itim periodima i na
razli~ito vrijeme, 8.200 vojnih obveznika (v/o) ili 55,4%; u
Civilnu zaštitu - 900 ili 6,1% a na radnu obavezu - 1.100 ili
7,4% obveznika.
U periodu 1992. -1995. godine na podru~ju op}ine
@ivinice postojale su sljede}e jedinice: \ur|evi~ki bataljon,
"@ivini~ki sokolovi", Spre~anski odred, PDO "@ivini~ke
ose" i neke druge jedinice. Ve}ina ovih jedinica formiranih
u po~etnom periodu agresije bila je vezana za Op}inski štab
TO @ivinice iz kojeg }e izrasti Operativna grupa 6 (OG-6), a
kasnije Kamanda 24. divizije. Prvog decembra 1992.
godine formirana je 116. muslimanska brdska brigada.
Kasnije je preformirana u 216. lahku brigadu a 30. aprila
1995. godine u 240. brdsku brigadu. Dvjesta deseta brdska
brigada formirana je 11. februara 1993. godine i u njen
sastav su ušle jedinice: Spre~anski bataljon, Prvi `ivini~ki
bataljon, Dubravski odred i Šeri}ki odred. Lahka 220.
brigada formirana je 10. januara 1994. godine u \ur|eviku.
Na teritoriji op}ine @ivinice postojale su i druge jedinice -
Vazduhoplovna grupa i Nastavni centar Dubrave.
U ratu protiv agresije poginulo je (i nestalo) 493 borca, a
ranjeno 929. Broj poginulih civila (mještana) je 8 a ranjenih 1.
Broj poginulih civila prognanika je 7 a ranjenih 26.
Ukupan broj dobitnika ratnog priznanja "Zlatni ljiljan"
je 52, od toga je poginulih 35.
594

595

596

597

598

599

600

601

602

603

604

605

606

@IVINI^KE OSE
(zabavna)*
Diverzanti zna ih svako, uvijek smjelo, uvijek tako,
u boj kre}u za slobodu, za slobodu svom narodu.
I ime svoje pravo nose, @ivini~ke hrabre ose.
I krv svoju prolijevaju za slobodu zemlje ove.
Ova gruda zemlje naše, nikad tu|a ne}e biti,
jer je brani, jer je ~uva, jer je srcem svojim štiti.
Drug do druga, brat do brata, ~eta hrabrih diverzanata.
I ime svoje pravo nose, @ivini~ke to su ose.
Refren:
Hajde, hajde diverzanti,
nek’ se pjeva, nek’ se pamti,
da ste naše @ivini~ke ose,
što zastavu slave nose.
*- „@ivini~ke ose” - elitna jedinica 2. korpusa, formirana je 03. juna 1992. godine
u @ivinicama, iako postoje tragovi o formiranju njenog jezgra još u februaru
1992. godine.
607

@IVINI^KE OSE
(narodna)
K’o gromovi iz oblaka, @ivini~ke idu ose,
poletjele u pobjedu, dušmanima da prkose.
To je Odred od ljiljana,
Mevludina* vojska mlada,
pa sve junak do junaka,
zlatni ponos ovog grada.
Kao munja kada sijeva, u boj ide ljuta osa,
i ne boj se, moja Bosno, to je ljiljan iz ponosa.
Zakleli se svom narodu,
za tebe }e `ivot dati.
U osinjak ko im dirne,
ne}e više postojati.
Zakleli se tebi, Bosno, i}i }emo sve do Drine,
gonit }emo razbojnike, za tebe se, Bosno, gine.
I na kraju poru~uje
@ivini~ki odred osa:
„^uvajte se preko Drine,
mi smo Bosna od ponosa.”
*- „Mevludin” (Mevludin Mahmutbegovi}) je ratni komandant jedinice „@ivini~ke
ose” od 21. oktobra 1992. do 10. maja 1995. godine.
608

SPRE^ANSKI ODRED
(narodna)*
Ovo je no} kad srce priznaje,
Spre~anski odred** za narod ustaje.
Ovo je no} kad suze naviru,
a djeca naša k’o ptice umiru.
Ovo je no} kad duša priznaje,
da ranjena Bosna u srcu ostaje.
Ovo je no} kad srce priznaje,
Spre~anski odred za narod ustaje.
Refren:
Bosno moja, domovina lijepa,
ljepota mi tvoja srce pocijepa.
*- Autor teksta: Salih Malki}
**- Spre~anski odred formiran je prvih dana agresije na Bosnu i Hercegovinu.
^inili su ga borci spre~anske doline, ta~nije - sela i naselja op}ine @ivinice
i Kalesija.
609

@IVINI^KI BATALJON*
Cijelom Bosnom pjevaju se pjesme,
o borcima `ivini~kog kova,
@ivini~ki bataljon nek’ `ivi,
o njem’ pjeva, evo, pjesma ova.
Nermo, Enes, Nevres i Bazuka,
dobro znana `ivini~ka raja,
Bosnu vole, domovinu svoju,
u borbi }e ostati do kraja.
@ivini~ki bataljon dok brani,
domovine gradove i sela,
naša djeca igrat }e se smjelo,
dušman ne}e ispuniti `elja.
Refren:
@ivini~ki bataljon ~ine dobrovoljci,
naši Zlatni ljiljani, prekaljeni borci.
@ivini~ki bataljon zaklinje se svima,
borit }e se, boriti, dok dušmana ima.
*- @ivini~ki bataljon bio je u sastavu 210. viteške oslobodila~ke brigade. „Nermo”
je Nermin For~akovi}, pomo}nik komandanta za obavještajne poslove. „Nevres” je
Nevres Šiši}, zamjenik komandanta ovog bataljona. Oba su poginuli 25. oktobra 1993.
godine na Crnorije~koj visoravni, op}ina Olovo. Posthumno im je dodijeljeno ratno
priznanje „Zlatni ljiljan”. „Bazuka” i „Enes” su starješine @ivini~kog bataljona.
„Bazuka” je nadimak majora Nihada Rami}a, komandanta @ivini~kog bataljona,
nosioca ratnog priznanja „Zlatni ljiljan”.
610

DVJESTO DESETA VITEŠKA BRIGADA
(narodna)
Majko Bosno, zemljo moja, dušmani ti djecu biju,
sad su puna groblja tvoja, mezarovi tu`no sniju.
Sad krvariš, zemljo rodna, i tvoje nas rane bole,
ljiljani se za te bore, oni što te srcem vole.
Narod Bosne neka pamti borce slavne brigade ove,
jer svoj `ivot oni daju, da odbrane Bosni snove.
Refren:
Dvjesto deseta viteška brigada*
ratuje Bosnom i slavu nosi.
Njeni su borci bedem pred nama,
kad `ivot te~e i smrt kad kosi.
*- 210. viteška oslobodila~ka brigada @ivinice, formirana je 11. februara 1993.
godine. Po~asni naziv „Viteška” ponijela je 08. februara 1993. godine. Bila je
na direktnoj vezi Komande 2.korpusa.
611

DVJESTO DESETA VITEŠKA
„NESIB MALKI] “*
(narodna)
Po Bosni se pjesma ~uje, mladi borci zapjevali,
majko, Bosno, komandanta za tebe smo našeg dali.
Pamtit’ }e šeher Tuzla, Zvornik, Br~ko, Sarajevo
branio si domovinu, o slobodi s nama pjev’o.
Legenda }e vje~no `ivjet i `ivjet }e tvoja djela,
pamtit }e @ivinice i Grada~ac, Kula bijela.
Tvoja zvijezda Bosnom sija i ona }e da nas vodi,
kunemo se, znaj Nesibe, pjevat }emo o slobodi.
Refren:
I dok Nesib Malki} spava,
Bosnom ide vojska mlada,
vojska hrabrog komandanta
Dvjesto deseta brigada.
*- Pjesma je posve}ena rahmetli Nesibu Malki}u, komandantu ove brigade, koji je
poginuo na Crnorije~koj visoravni, 25. oktobra 1993.godine. Nesib Malki} je
nosilac ratnog priznanja „Zlatni ljiljan” i odlikovanja „Heroj oslobodila~kog
rata”. Posthumno je unaprije|en u ~in brigadira.
612

DVJESTO DVADESETA BRIGADA
(narodna)*
Kad su puške od dušmana
zapucale na sve strane,
zaplakala majka Bosna
i pozvala svoje ljiljane.
Dok Gradina podrhtava
`estoke se borbe vode.
Poru~uju hrabri borci:
„- Ne bojte se, naš narode”.
Idu borci proslavljeni,
sve su junak do junaka,
Bosnu brani `ivini~ka,
Dvjesto dvadeseta lahka**.
Refren:
Zemlja drhti, nebo gori,
od granata i raketa.
Ne damo te, Bosno naša,
mi smo Dvjesto dvadeseta.
* - Autor teksta: Aljo Halilovi}
**- 220. lahka brigada formirana je 10. januara 1994. godine u \ur|eviku,
op}ina @ivinice.
613

DVJESTO DVADESETA LAHKA BRIGADA
(narodna)
Kad d`ehennem Bosnom bije,
kad junaka bilo nije,
a pravi junak posta tada,
Dvjesto dvadeseta lahka brigada.
Lahko bije, lahko stupa.
Njeni borci bratski, skupa,
bilo poljem ili gorom
biju ritam pravog boja.
Odbraniše svima Bosnu,
nagradiše mladost rosnu
i Bošnjake lijepe svoje
pa legenda, eto, to je.
Refren:
Dvjesto dvadeseta lahka brigada
za Bošnjake radi sada.
Svakim danom, svakom zorom,
bitke bije poljem, gorom.
614

DVJESTO DVADESETA PONOSNO
KORA^A
(narodna)
Sa Gradine iz prkosa zasijala nada,
procvjetala Dvjesto dvades’ ta brigada.
Od visoke Majevice pa do Zvjezde gore
svitale su njene pobjedni~ke zore.
Na Konjuhu tamnom i u Posavini,
ostale su kapi krvi date domovini.
\ur|evi~ka mladost poru~uje svima,
okitit }e Bosnu zlatnim ljiljanima.
Refren:
U krvavom boju i od smrti ja~a
Dvjesto dvadeseta ponosno kora~a.
615

SMRT IBRAHIMA BALKI]A –
„BRAHETA”*
Sedamdeset i druga je bila,
kad je majka „Braheta” rodila.
Nije znala da junaka rodi,
što }e narod vodit’ ka slobodi.
Nije im’o ni dvadeset ljeta,
agresija kad po~e prokleta.
Dobrovoljac u borbi je bio,
sve za Bosnu, da bi je branio.
Diverzante hrabre predvodio
i ~etni~ke horde razgonio.
Na Bradinju nije im’o sre}e
al’ ga Bosna zaboravit ne}e.
Refren:
Oficire, Balki} Ibrahime,
\ur|evik }e spominjat ti ime.
Sav \ur|evik i Bosna nam cijela,
pamtit }e te a i tvoja djela,
sav \ur|evik i Donja Lukavica,
mlad ljiljane, lahka ti zemljica.
*- Pjesma posve}ena nosiocu „Zlatnog ljiljana”, Balki} Ibrahimu, pripadniku
220. lahke brigade. Obavljao je du`nost pomo}nika komandanta brigade za
obavještajne poslove. Poginuo je 14. decembra 1994. godine na Bradinju
(Vozu}a).
616

S LJUBAVLJU KOMANDANTU
SALETU*
S Kule grada od Zvornika
krenuo je Sale slavni.
Poslao ga Allah Dragi
da odbrani narod jadni.
Ponosna }eš, Bosno, biti
ti na sina spre~anskoga,
s ljiljanima Sale ide,
do tvog kraja podrinjskoga.
Komandante, sine Bosne,
doziva te rijeka Drina.
Dolazim ti, rijeko moja,
s tvojim zlatnim ljiljanima.
Refren:
Preko Br~kog i Grada~ca,
Sarajeva, šeher grada
Bosnu svoju odbranila
Saletova vojska mlada.
*- „Komandant Sale” je brigadni general Salih Malki}. Bio je pripadnik Patriotske
lige i jedan od organizatora otpora agresiji u Sjeveroisto~noj Bosni. Obavljao je
du`nost komandanta 4. operativne grupe, kasnije 28. divizije. Nosilac je ratnog
priznanja „Zlatni ljiljan” od 1992. godine.
617

Salih Malki}, komandant 24.
divizije @ivinice
Mevludin Mahmutbegovi}, komandant
”@ivini~kih osa”
618

MALKI], Hamdija, NESIB
Ro|en 05. 07. 1961. godine u Gornjim
Dubravama - @ivinice. Aktivno vojno
lice. Poginuo 25. 10. 1993. godine u s.
[ehovi}i – Olovo, kao vojnik, na du`nosti
komandanta 210. brdske brigade.
Posthumno odlikovan ” Ordenom heroja
oslobodila~kog rata” 1994. godine. Ratno
priznanje ”Zlatni ljiljan” dobio je 1993.
godine.
BALKI], Mumin, IBRAHIM –”BRAHE”
Ro|en 01. 05. 1972. godine u Donjoj
Lukavici - @ivinice. Aktivno vojno lice.
Poginuo 14. 12. 1994. godine na Bradinju –
Vozu}a, kao vojnik, na du`nosti pomo}nika
na~elnika [taba za obavje{tajne poslove 220.
lahke brigade. Ratno priznanje ” Zlatni
ljiljan” posthumno mu je dodijeljeno 1996.
godine.
619

”@ivini~ke Ose” u Grada~cu
(oktobar, 1992. godine)
Borci ”@ivini~kih sokolova”
620

Borci Interventnog voda \ur|evi~kog bataljona 220.br pred odlazak na Grada~ac
(ozna~en – Ibrahim Balki} – Brahe)
(oktobar, 1992. godine)
Dubravci kre}u u Posavinu (@ivinice, jesen 1993. godine)
621

622
Smotra 116. bbr na dan formiranja (01. decembar 1992. godine)

Smotra 216. lbr @ivinice (januar, 1993. godine)
623

624
Borci 210. vobr @ivinice (Posavina, zima 1993. godine)

Hasan Muratovi}, komandant OG-6 @ivinice (zima, 1993. godine)
625

626
Spre~anski bataljon 210. vbbr @ivinice

Borci 210. vobr @ivinice
Borci 210. vobr ”Nesib Malki}”
(Majevi~ko boji{te, januar 1995. godine)
627

628
Aerodrom Dubrave (jesen, 1994. godine)

Desetodnevni protesti u Dubravama (januar, 1995. godine)
629

630

OP]INA KLADANJ*
Op}ina Kladanj prvi put se spominje davne 1469.
godine, pod imenom ^etvrtkovište. Površina današnje
teritorije op}ine Kladanj iznosi 325 km 2 . Po popisu iz 1991.
godine imala je 16.028 stanovnika, i to: 11.747 (73,29%)
Bošnjaka, 3.833 (23,91%) Srba, 38 (0,24%) Hrvata, 272
(1,7%) Jugoslovena i 138 (0,86%) ostalih. U toku 1992. i
1993. godine, prilivom oko 9.253 prognanika, broj
stanovništva op}ine Kladanj je osjetno porastao i iznosio je
18.967 lica. Zaklju~no sa 31. decembrom 1995. godine, broj
stanovnika je iznosio 13.687, od ~ega je 98,80% bilo
Bošnjaka, 1% Srba i 0,2% Hrvata.
Ukupan broj vojno-sposobnog stanovništva 1992.
godine iznosio je 2.984 lica. Iako je dio domicilnog
stanovništva odselio, prilivom izbjeglog stanovništva broj
vojno-sposobnih lica se pove}ao. Iznosio je: 1993. godine
4.113, 1994. godine – 3.994 a 1995. godine - 3.876
vojno-sposobnih lica.
Od ukupnog mobilizacijskog kontingenta u jedinicama
Armije RBiH bilo je anga`irano 1992. godine 2.337 (78%);
1993. godine – 2.510 (61%); 1994. godine – 2.470 (62%) a
1995. godine 2.125 (55%) lica mobilizacijskog kontingenta.
*- podaci nemaju zvani~an karakter
631

U ostalim strukturama društva (MUP, Civilna zaštita,
radna obaveza) bilo je anga`irano: 1992. godine 477 vojnih
obveznika, 1993. godine – 943, 1994. godine – 852 a 1995.
godine – 653 vojna obveznika.
Na podru~ju op}ine Kladanj, 08. maja 1992. godine,
formiran je Op}inski štab TO (Op ŠTO) Kladanj. Nešto
kasnije, 16. septembra 1992. godine, formirana je
Operativna grupa 3 (OG-3) Kladanj. U njenom sastavu je
funkcionirao RRC na podru~ju Muške vode. U novembru
1992. godine, na prostoru op}ine Kladanj formiraju se dvije
brdske brigade – 301. i 302. brdska brigada. Po~etkom
1993. godine (07.marta) dolazi do spajanja ove dvije
brigade od kojih nastaje 121. brdska brigada (VJ 5158)
Kladanj. Od prete`no izbjeglog i protjeranog stanovništva
Podrinja, 02. februara 1993. godine formirana je 1.
muslimansko- podrinjska brigada (VJ 5160) Kladanj.
Predajom „zašti}ene” zone Srebrenica agresoru, od
boraca srebreni~ke 28. divizije, u toku jula 1995. godine, u
Stuparima (op}ina Kladanj) formiraju se dvije brigade: 286.
brdska brigada (VJ 5480) Srebrenica i 287. brdska brigada
(VJ 5481) Bratunac. U toku Odbrambeno- oslobodila~kog
rata protiv agresije poginulo je 280 boraca a 40 ih je nestalo.
Ukupno je ranjeno 235 borca.
Civilnih lica je poginulo 37 a ranjeno 76.
Kladanj ima 16 „Zlatnih ljiljana”. Njih 7 su šehidi.
632

633

634

635

636

637

638

JESEN*
Jesen je stigla, okratiše dani,
liš}e `uti na pokisloj grani.
Još provodim dane ja u rovu
iz Luki}a ~etnici me zovu.
Takva mi je moja sudba kleta
dušmanin mi iz blizine smeta.
Zasipa me metkom i granatom.
A nekad se nazivasmo bratom.
Gdje }eš ~etu nazivati „brate”?
Ne vjeruj mu, svi treba da znate.
Jer, ~etnik je vazda dušman bio,
uvijek me je lišit glave htio.
Tri jeseni ratujemo s njima
kol’ko dana tri godine ima.
Atakuju na Bosnu nam našu
`arko htješe strpat nas u flašu.
*- Autor teksta: Asim Had`iki}
639

KAD POGLEDAM SA JARA^KOG
(narodna)*
Kad pogledam sa Jara~kog
vidim divan grad,
lijepi Kladanj, divnu rijeku,
mio zavi~aj.
Oj, ti rijeko krivudava,
puna `ubora,
kraj tebe sam svoju mladost,
ostavio ja.
Majsko sunce, poljsko cvije}e,
miris ljiljana,
teferi~e kraj Drinja~e,
volio sam ja.
Sad je nebo iznad Kladnja,
puno granata.
Ho}e Kladanj da uništi,
ruka dušmanska.
^uj me, silo razbojni~ka,
iza tenkova,
pobijedit }e moja duša,
vaša oru`ja.
Duša puna merhameta,
prava bosanska.
U miru }e mirisati,
polje ljiljana.
*-Izvo|a~: Lemeš Mensur
640

KAKO JE LIJEP KLADANJ
(zabavna)*
April godine ove,
devedeset i krvave,
Kladanj htjedoše drugi,
dušmani s brda.
Ejub, Mevko i Fahre,
Ljuta i ljiljani,
`ivot dadoše odmah,
za Kladanj, vjeru i Bosnu.
Godina krvava te~e,
ljiljani ne daju Bosnu.
Mladost zemlje ove,
`ivote pola`e svoje.
Šekib, Hamdija, Samir,
Šaban, D`evad i mnogi drugi,
mladost dadoše svoju,
za Kladanj, za vjeru, za Bosnu.
Refren:
Jer ti, dušmane, ne znaš,
kako lijep je, lijep je Kladanj.
To još znamo samo mi,
Sifet, Hariz, kladanjski ljiljani.
*- Izvo|a~: Mirza Kulugli}
641

STO DVADESET PRVA BRIGADA
(zabavna)*
Idu hrabri, idu mladi, za slobodu grada,
Kladanj brani Sto dvadeset prva** najbolja brigada.
Idu hrabri, idu mladi, smrti se ne boje,
Republiko, Sto dvadeset prva brani me|e tvoje.
Idu hrabri, idu mladi, pla~e zemlja Bosna,
Sto dvadeset prva brani ime Republika Bosna.
Refren:
Sto dvadeset prva, svi heroji tvoji,
Sto dvadeset prva, nikog se ne boji.
Gdje god treba da se brani grumen zemlje naše,
borci Sto dvades’t prve sti`u, nikog se ne plaše.
*- Izvo|a~: Ado Halilovi}
**- 121. brdska brigada Kladanj, nastala je spajanjem dviju kladanjskih brigada -
301. i 302. brdske brigade. Ulaskom u sastav 24. divizije 121. brigada biva
preimenovana u 224. brdsku brigadu Kladanj.
642

STO DVADESET PRVA BRIGADA
(zabavna)*
Sto dvadeset prva ide u ljuti boj,
za slobodu, majko, i narod svoj.
Ako se ne vratim, nemoj plakati,
nemoj stara majko rahmet predat’ mi.
Za slobodu jaro, vrijedi umrijeti,
i za našu djecu mira donijeti.
A kada se vratim, ja }u pjevati,
ja }u za naš narod pjesmu skovati.
Komandante Hari**, ti, naš sokole,
komandante Hari, tjeraj orlove.
Orlovi su bijeli za nas ološi,
orlovi su bijeli za nas kokoši.
Sto dvadeset prva, najbolja brigada,
Sto dvadeset prva, najbolja brigada.
Orlovi su bijeli za nas kokoši,
orlovi su bijeli za nas ološi.
* - Autor teksta, muzike i izvo|a~: Nermin Halilovi}
**- „komandant Hari” je pukovnik Haris Šari}. Obavljao je du`nost na~elnika
štaba ŠTO Kladanj, a od 23. septembra 1992. godine du`nost komandanta
121. brdske brigade.
643

STO DVADESET PRVA BRDSKA
BRIGADA*
Sto dvadeset i prva
kladanjska brigada
~etnicima zadavala jada.
Kuda pro|e u akciji ona
sigurno je to slobodna zona.
Kuda pro|e Sto dvadeset prva
le`e ~ete k’o slo`ena drva.
Hrabri borci iz stuparskog kraja
sigurno su najhrabrija raja.
Po brigade stuparci su borci
najhrabriji momci dobrovoljci.
Nek’ se pri~a širom naše Bosne
Brigada se ponosi sa njima.
U brigadi mnogo takvih ima.
Sto dvadeset prva
kladanjska brigada
najbolja je u Korpusu sada.
Kuda pro|e Sto dvadeset prva
^etnici su poput malih mrva.
*- Autor teksta: Asim Had`iki}
Izvo|a~: Ado Halilovi}
644

KLADANJ BRANE KLADNJACI
(narodna)*
U moje srce stari dru`e,
ušao je teški jad,
dušmani pucaju na moju Bosnu,
na moj Kladanj grad.
Raja `uri u skloništa,
granate tuku sve ja~e.
Neka znaju, ne}e dugo.
Tu su ljiljani sa Drinja~e.
Pucaju, jaro, no} i dan
lete granate i mine.
Zlatni ljiljani }e dušmane
otjerati preko Drine.
Refren:
Al’ su zlatni ljiljani,
svi redom pravi junaci,
neka znaju dušmani,
Kladanj brane Kladnjaci.
Ostat }e zlatni ljiljani
još dugo da se pamte,
da ~uvaju našu Bosnu,
ako se dušmani vrate.
*-Autor teksta i izvo|a~: Mensur Lemeš
645

ZLATNI LJILJANI
KLADANJ BRANE
(zabavna)*
Naši momci mladi,
ljiljani zlatni,
oslobodit }e Bosnu
u trenutak pravi.
Naši momci hrabri
ljiljani zlatni,
našu Bosnu ~uvajte,
Kladanj ne dajte.
Ljiljani zlatni,
cvjetajte,
dušmanu Bosnu
ne dajte.
Neprijatelja pobijedite,
naš lijepi Kladanj sa~uvajte.
Ljiljani zlatni cvjetajte,
naše Bosne ne dajte.
*- Autor teksta i izvo|a~: Mirza Kulugli}
646

SIFET, HARIZ I MI
(zabavna)*
Stigao je su|eni dan,
za Bosnu kre}emo sad.
Sloboda, ponos i ~ast,
zavjeti su za narod naš.
Gora`de, Zvornik, Sarajevo,
~ekaju, sine, na nas.
Bratunac, Fo~a, naš Brod,
~ekaju narod svoj.
Refren:
Kre}emo u drugi grad,
Kladanj ~uvajte vi.
Sine, raja i ti,
i mladi ljiljani.
Ljiljani, kre}emo mi,
slobodna Bosna smo svi
Sifet, Hariz i mi,
kladanjski ljiljani.
*- Izvo|a~: Mirza Kulugli}
647

„Ovaj tenk više ne gleda Kladanj” (Pelemiš, maj 1993. godine)
„Ovi bestrzajni topovi su sada naši” – borci 121. bbr nakon akcije
osloba|anja Pelemiša (maj, 1993. godine)
648

Ratna bolnica – rehabilitacioni centar
Muška voda Kladanj (prolje}e, 1993. godine)
Starješine OG-3 Kladanj i 121. bbr
(septembar, 1993. godine)
649

650
Diverzanti 121. bbr sa komandantom OG-3 Sifetom Kreki}em, - godišnjica OG-3
(septembar, 1993. godine)

^lanovi KUD Kladanj (septembar, 1993. godine)
„Hanka i Sejdo” u Kladnju
(septembar, 1993. godine)
651

652
Detalji sa sve~anosti u povodu Dana 1. muslimansko – podrinjske brigade
(Kladanj, februar 1995. godine)

653

654

OP]INA TE[ANJ*
Prijeratna op}ina Te{anj imala je povr{inu teritorije 222
km 2 . Po popisu stanovni{tva iz 1991. godine imala je 48.390
stanovnika. Nacionalna struktura je bila: Bo{njaka 34.938
(72,2%), Hrvata 8.952 (18,5%), Srba 3.078 (6,4%),
Jugoslovena 1.038 (2,1%) i ostalih 384 (0,8%). Zavr{etkom
Odbrambeno-oslobodila~kog rata 1992. – 1995. godine dio
op}ine Te{anj (naselje Vitkovci) pripao je drugom entitetu a
znatan dio teritorije op}ine Te{anj pripao je novoformiranoj
op}ini u Federaciji BiH pod imenom Usora. Danas op}ina
Te{anj ima povr{inu teritorije oko 160 km 2 , sa ukupnim
brojem stanovnika (nezvani~ni podaci iz 2001. godine)
47.290: Bo{njaka 44.259 (93,59%), Hrvata 2.286 (4,83%),
Srba 341 (0,7%), i ostalih 404 (0,85%).
Za vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu op}ina Te{anj
je primila od 12 do 15 hiljada izbjeglog stanovni{tava,
uglavnom iz Doboja, Tesli}a i Dervente. Prema nezvani~nim
podacima iz 2001. godine, na teritoriji op}ine Te{anj jo{ uvijek
je `ivjelo oko 5.800 izbjeglica.
Pred agresiju op}ina je imala u evidenciji oko 14.180
vojnih obveznika (v/o). U Armiji RBiH je bilo anga`irano
oko 9.275 v/o.
*- podaci nemaju zvani~ni karakter
655

Formiranje prvih jedinica vezano je za formiranje
novog Op}inskog {taba TO Te{anj (05. aprila 1992.
godine). Formirani su: Odred TO Kalo{evi}, Odred TO
Jelah, Odred TO Miljanovci, ^eta TO Pilju`i}i – Bla`evi}i i
^eta TO Ljetini}. Jedinice nivoa brigade ovdje se po~inju
formirati ve} u junu mjesecu – 1. te{anjska brigada
formirana je 18. juna 1992. godine. Dana 24. decembra
1992. godine transformira se u 202. brdsku brigadu Te{anj.
Po~asni naziv „Slavna” dodjeljuje joj se 15. aprila 1993.
godine, (popularni naziv „Garava” – 25. aprila 1993.
godine) a „Vite{ka”- 25. aprila 1994. godine. Ova brigada
13. marta 1995. godine biva preimenovana u 372. vite{ku
brdsku „Garavu” brigadu. Dana 15. marta 1993. godine od
te{anjskih jedinica formirana je 207. brdska brigada
„Pousorska – ljuta” (kasnije preimenova u 377. brdsku
brigadu). Po~asni naziv „Slavna” dodijeljen joj je 14.
decembra 1993. godine, a „Vite{ka” – 24. novembra 1994.
godine. Na teritoriji op}ine Te{anj formirana je 08. februara
1993. godine 204. brdska brigada Tesli}, koja je cijelo
vrijeme djelovala u zoni OG-7 jug. Od izbjeglog
stanovni{tva iz Doboja formirana je 08. februara 1993.
godine 203. motorizovana brigada „Doboj-Bosna”. Na
slobodnoj teritoriji Te{nja bilo je i sjedi{te Operativne grupe
7 jug, koja je formirana 08. marta 1993. godine, a 25.
januara 1995. godine preformirana je u 37. diviziju.
Po~etkom 1995. godine (03. februara) formirana je 375.
oslobodila~ka brigada.
Slobodna teritorija ~iji je centar bio Te{anj na{la se u
veoma te{koj situaciji, u okru`enju, poslije otvorene
kolaboracije sa agresorom 111. xp brigade HVO @ep~e.
656

Samo intenzivna ofanzivna borbena djejstva omogu}ila su
joj snabdijevanje materijalno-tehni~kim sredstvima iz
ratnog plijena i opstanak u okru`enju. Poput slobodnih
teritorija u Posavini (Br~ko i Grada~ac), i teritorija op}ine
Te{anj je cijelo vrijeme rata bila na pravcu glavnog udara
agresorskih snaga. Me|utim, agresor nikad nije ostvario
svoju namjeru da za Banja Luku ima i rezervni put:
Doboj-Jelah-Tesli}. [iri prostor Te{nja bio je za~arani
teritorij za sve agresorske jedinice koje su se u njemu
oku{ale u borbi, u kojem su se gubile i borbena tehnika sa
posadama i ~itave jedinice. Glavna poruka boraca i naroda
sa ovih prostora bila je: „Dok Usora bistra te~e, Pousorje
pokleknuti ne}e”.
Op}ina Te{anj i jedinice formirane od domicilnog
stanovni{tva imale su 227 poginulih i oko 1200 ranjenih
boraca, te 96 poginulih i 503 ranjena civila (nisu uzeti u
obzir podaci tesli}kih i dobojskih jedinica).
Dobitnika ratnog priznanja „Zlatni ljiljan” je 38, od
kojih je 12 ovo priznanje dobilo posthumno.
657

658

659

660

661

662

663

664

665

666

TE[ANJ GRADE
(narodna)*
Te{anj grade, te{ki jadi tebe more,
ponosnog te zulum}ari ho}e da pokore.
Sahat kulu i d`amije ho}e zapaliti,
sve du}ane i sokake ~izmom pogaziti.
Kudret - vodo**, du{manima plavi pute,
neka pamte gdje su sablje polomili ljute.
Bedemi su tvoji bijeli {ehidima oja~ani,
jer se Te{anj hrabrim srcem i ~elikom brani.
Te{anj grade, du{mani te mogu napadati,
al’ te nikad u sind`ire*** ne}e okovati.
Ti si ponos zemlje Bosne dugim vijekovima,
jer si uvijek gorka sudba svima du{manima..
Refren:
Oganj plamti, Te{anj gori,
munja smrti nebom para,
al’ prkosi sahat kula i gradina stara,
i topovi i gromovi, ali du{man pro{‘o nije,
mujezini ezan u~e sa munara k’o i prije.
* - Autor teksta: Rizah Ajanovi}
Autor muzike i aran`mana: Omer Pobri}
Omer Pobri}, ro|eni Te{njak, autor je vi{e bogatih edicija a najva`nije su mu:
„U srcu sevdah”, „Ne daj se, Bosno” i „Sevdah kajde Bosne”.
** - kudret (turski) - mo} (Bo`ija)
***- sind`iri (turski) - okovi, lanci
667

DVJESTO DRUGA GARAVA VITE[KA BRIGADA,
VITEZOVI TE[NJA GRADA*
(zabavna)
Zakucala srca, zakucala herojska i mlada,
pod Gradinom starom rodila se Vite{ka brigada.
Pozdravlja ih Sahat kula i `uborom stara ~esma,
kroz mahale stare, te{anjske, uvijek }e se pjevat’ pjesma.
Zakucala srca, zakucala herojska i mlada,
pod Gradinom starom rodila se Te{anjska brigada.
A iz krvi tih heroja, {to ih Bosna majka rodi,
raste zemlja, raste narod, hrabro ide ka slobodi.
Refren:
Vitezovi, vitezovi starog Te{nja grada,
Dvjesto druga garava brigada.
Vitezovi, vitezovi starog Te{nja grada,
Dvjesto druga garava, vite{ka brigada.
* - 1. te{anjska brigada formirana je 18. juna 1992. godine. Imala je vi{e
transformacija, tako da je 24. decembra 1992. godine dobila naziv 202. brdska
brigada, a 1995. godine preimenovana u 372. brdsku brigadu. Po~asni naziv
„Slavna”, dobila je 15. aprila 1993. godine, a 25. aprila 1993. godine, uz
odobrenje komandanta 2. korpusa, u slu`beni naziv brigade stavljen je atribut
„Garava”. 202 slavna garava brdska brigada dobila je po~asni naziv „Vite{ka”
25. aprila 1994. godine.
668

GARAVA DVJESTO DRUGA
(zabavna)
Na braniku svoje zemlje,
na braniku svoga grada,
zaslu`ila ime „Slavna”
Garava* te{anjska brigada.
Svako od njih u svom srcu,
nosi Bosnu zemlju svoju.
Ni `ivote svoje za nju
ne `ale u ljutom boju.
Refren:
Gara, gara, Garava te{anjska brigada,
{to ljiljane na grudima nosi,
gara, gara, Garava i slavna
cijela Bosna sa njom se ponosi.
* - „Garava” - simbolizira `estine bitaka koje je vodila, ~iji su borci „garavi od baruta i dima”
669

POUSORSKA LJUTA,
TRISTO SEDAMDESET SEDMA BRIGADA
(zabavna)*
Na{ je Jelah k’o avlija ,
Svakom godi svakom prija,
Na{a Bosna, du{a jedna,
Trista sedamdeset sedma.**
Nije deset, nit’ pedeset,
Ve} tenkova osamdeset.
Nije {ala, moj jarane,
Pousorci Bosnu brane.
Nek’ upita ko to ne zna,
Trista sedamdeset sedma,
Nek’ upita s druge strane,
Za Usoru i megdane.
Refren:
Trista sedamdeset sedma,
Brigada je samo jedna,
Od gazija podignuta,
Pousorska na{a ljuta.
* - Autor teksta: Senad Faji} - „Faja”
Izvo|a~: Hujdur Enes – „Henes”
**- Agresoru nije dugo trebalo da shvati da 207. (377.)ne smije izazivati, jer se brzo
„naljuti” i vi{estruko vrati. Postor: Filipovi}i-Komin-Mujki}i, trokut u z/o ove
brigade, za neprijateljske tenkove i oklopne transportere bio je za~arani
„Bermudski trokut ” u kojem su nestajali zajedno sa posadama.
670

OPERATIVNA GRUPA SEDAM JUG *
Dvjesto prva iz Maglaja,
Dvjesto druga Te{anj gradi,
Dvjesto tre}a iz Doboja,
Dvjesto ~etvrta Tesli}ani,
Dvjesto sedma Usorska ljuta,
Sto deseta HVO -
sve brigade vite{ke i slavne,
sve zajedno one Bosnu brane.
Refren:
OG-e, OG-e, OG-e sedam jug
OG-e, OG-e, OG-e sedam jug.
*- Operativna grupa 7 - jug formirana je 08. marta 1993. godine u Te{nju.
Kasnije je transformirana u 37. diviziju. Komandant je bio Mustafa Cerovac.
671

TRISTO SEDAMDESET PETA
OSLOBODILA^KA BRIGADA*
(zabavna)
Na{a mladost, na{a snaga,
oslobodila~ka je brigada.
Od Sarajeva do Biha}a,
s pobjedom se uvijek vra}a.
Sve junaci, momci mladi,
sa njima se Bosna gradi.
Zlati im se stopa svaka,
Armija nam sna`na, jaka.
Kad za Bosnu krv se lije,
s vjerom idu sve gazije.
Na{a radost, na{a nada,
oslobodila~ka je brigada.
Refren:
Pamtit }e se {irom Bosne,
dok je vijeka, dok je svijeta,
kako slavne bitke bije,
Tristo sedamdeset peta.
* - 375. oslobodila~ka brigada formirana je 03. februara 1995. godine u Te{nju.
U njen sastav su u{li borci OG - 7 jug, odnosno 37. divizije.
672

TRIDESET SEDMA DIVIZIJA *
(zabavna)
Iz snova se preto~i u stvarnost,
na{a davna vizija.
Od naroda, golorukog,
posta divizija.
Dobojlije, Tesli}ani i Te{njaci,
svi u istom stroju, skupa.
Za slobodu jedine nam Bosne
svima slo`no srce lupa.
Refren:
Trideset sedma, Trideset sedma,
k’o sunce slobode s’ja,
Trideset sedma, Trideset sedma
divizija.
*-37. divizija je nastala po~etkom 1995. godine preformiranjem OG - 7 jug.
673

TRISTO SEDAMDESET DEVETA
BRIGADA *
(zabavna)
Tristo sedamdeset deveta,
jaka k’o ~elik sivi,
poru~uje cijelom svijetu,
Bosna traje, Bosna `ivi.
Doboj, Te{anj, Zavidovi}i,
Tesli}, Maglaj, momke {alje mlade
slavom i vite{tvom svojim,
Tristo sedamdeset devetu da izgrade.
Za svaki pedalj rodne grude,
Tristo sedamdeset deveta s vjerom ide.
Dok je nas, Bosne bit }e,
nek’ svi ~uju, nek’ svi vide.
Refren:
Tristo sedamdeset deveta svoju Bosnu brani sad
Zavjet smo dali narodu svome i Armiji BiH.
Zavjet smo dali narodu svome i Armiji BiH.
* - 379. vite{ka motorizovana brigada formirana je 27. juna 1996. godine u Te{nju.
U njen sastav u{li su borci iz svih jedinica 37. divizije, tj. Te{nja, Tesli}a, Doboj
– Juga, Maglaja i Zavidovi}a.
674

Mustafa Cerovac, komandant OG-7 jug
675

Major Sakib Hurti}, komandant 202. vbbr - “Garave” Te{anj, na izvi|anju
676
Sa izvi|anja, zamjenik komandanta 3. korpusa, D`emal Merdan
(drugi sdesna) na polo`aju 202. vbbr - “Garave”

Dva veterana, dva neustra{iva kapetana, Kasim Salkanovi} i Atif Naki}, u
predahu za vrijeme obilaska liniju odbrane
^lanovi komande 202. vbbr - “Garave”
677

“Komandosi” 202. vbbr - “Garave”
neposredno pred polazak na borbeni zadatak (oktobar 1994.)
Sanitetske grupe pred akciju
678

Neprijateljski polo`aj na Husaru poslije akcije (10. 10. 1994. godine)
Major Senad Paji}, komadant brigade i major [emsudin Sejmenovi} u
posjeti ranjenim borcima (maj, 1995. godine)
679

Uspostava nove linije odbrane
Radni vod brigade
680

Zemunica je gotova
Baraka za smje{taj “ofanzivaca” neposredno iza linija odbrane
(ljeto, 1995. godine)
681

Vojni imam brigade, Ahmet ef. Me{i},
u zavr{nici akcije prikupljanja hrane za borce pobjednike
Topli bureci su dobro do{li
682

Hilmo ef. Per~o sa borcima 202. vbbr - “Garave”
Za uspomenu iz posljednjeg rata
683

Izbjeglica iz Doboja (Jelah, 1992. godine)
Pred akciju (1993. godine)
684

Zaplijenjeni MTS poslije akcije (Kalo{evi}, 1993. godine)
I ovo je vojni~ki `ivot na terenu (Rejon Tre{nje, Tesli} 1993. godine)
685

686
Detalji sa postrojavanja jedinica OG-7 jug Te{anj (prolje}e, 1994. godine)

Priprema za akciju (Miljanovci, 1994. godine)
Komandant 207. vbbr Jelah, puk Ismet Avdi}, u obilasku linija odbrane u rejonu
Miljanovci (1994. godine)
687

688
Zaplijenjeni MTS (1994. godine)

Poslije borbe (Pilju`i}i, 1994. godine)
689

Major Suba{i} (1995. godine)
Sanitetsko odjeljenje Miljanovci
690

Adem Omahi} – „ Omaha”, na~elnik
[taba 207. vbbr Jelah (Te{anj)
Defile jedinica
37. divizije Te{anj
Brigadir
Ned`ad Ajnad`i},
komandant 37. divizije
(1995. godine)
691

692

TESLI]*
Prijeratna op}ina Tesli} imala je povr{inu teritorije 846
km 2 .Po popisu stanovni{tva iz 1991. godine imala je 59.632
stanovnika. Nacionalna struktura je bila: Srba 32.853
(55,10%), Bo{njaka 12.801 (21,50%), Hrvata 9.549 (16%),
Jugoslovena 3.427 (5,7%) i ostalih 1.002 (1,70%). Danas u
Federaciji BiH ne postoji op}ina Tesli}. Ve}insko srpsko
stanovni{tvo opredijelilo se na izborima 1990. godine za
SDS koja formira svoju vlast i ostvaruje kontrolu nad svim
op}inskim institucijama. Ve} u maju 1992. godine, tzv. JNA
i srpske paravojne jedinice najve}i dio op}ine Tesli}
stavljaju pod svoju kontrolu, formiraju punktove na ulazu u
grad, po~inju hapsiti i odvoditi u logor u selu Pribini}
ugledne Bo{njake i Hrvate. Grad Tesli} je fakti~ki bio
okupiran. Kao odgovor na okupaciju Tesli}a, na slobodnim
prostorima op}ine Tesli}, formiraju se seoske stra`e pod
rukovodstvom kriznih {tabova. Mjesne zajednice sa
prete`no hrvatskim `ivljem organiziraju se nazavisno, iako
je postojala izvjesna koordinacija, sastanci, razmjena
informacija, sa mjesnim zajednicama u kojima je bilo
ve}insko bo{nja~ko stanovni{tvo.
Op}inski {tab TO Tesli} formiran je 19. maja 1992.
godine sa sjedi{tem u Kamenici. Na du`nosti komandanta
*-podaci nemaju zvani~ni karakter
693

Op[TO Tesli}-Kamenica, bili su Ivica Babi}, Husein
Hajdarevi} te Himzo \ogi}. [tab je objedinio ina~e
usitnjene jedinice TO ~iji je broj u ovoj fazi iznosio od 600
do 700 boraca, ra~unaju}i i okru`enu jedinicu TO u selu
Hrankovi}. Op}inski {tab TO sa dva odreda TO i HVO
jedinicom Komu{ima je uspostavio liniju odbrane u
slobodnim selima tesli}ke op}ine: Studenci - Slatina -
Komu{ina - Kamenica - Raj{eva. Uporedo sa formiranjem
jedinica TO formirano je i Ratno predsjedni{tvo op}ine,
Ratna bolnica, te humanitarne organizacije „Merhamet” i
„Karitas”. Poslije velike ofanzive na slobodne prostore
op}ine Tesli} kao i odluke HVO Komu{ina da se povu~e iz
sela Komu{ina i Studenci, Op[TO sa jedinicama, nakon
evakuacije stanovni{tva, napu{ta u oktobru 1992. godine
sela: Kamenicu, Raj{evu, Komu{inu, Slatinu i Studence i
uspostavlja novu liniju odbrane na maglajskom boji{tu
iznad sela: Stenjak i Vrela.
Od jedinica Op[TO Tesli}, 08. februara 1993. godine,
formira se 204. brdska brigada Tesli}, koja je u toj godini
dala neizbrisiv doprinos u odbrani slobodnih prostora
op}ina Tesli}, Te{anj i Maglaj. Gdje god su se vodile
zna~ajne bitke – tu su se nalazili Tesli}ani i iz svih bitaka su
izlazili kao pobjednici. Cijene}i te zasluge, 14. decembra
1993. godine, Predsjedni{tvo RBiH 204. bbr dodjeljuje
po~asni naziv „Slavna”. Pored velikog doprinosa u odbrani
slobodnih prostora pomenutih op}ina u prvoj fazi
Odbrambeno-oslobodila~kog rata, 204. sbbr (kasnije 374.
slbr Tesli}) dala je veliki doprinos u ofanzivnim,
oslobodila~kim djejstvima, budu}i da je u OG – 7 jug imala
status manevarske (interventne) brigade. Slovila je za
694

udarnu pesnicu OG-7 jug. U svom oslobodila~kom pohodu
prema rodnom Tesli}u, zajedno sa ostalim jedinicama OG-7
jug (kasnije 37. divizije), 204. sbbr je oslobodila 13 od
ukupno 19 oslobo|enih topografskim objekata, visova i
kota. U bitkama za oslobo|enje objekata Krst, Stijakovac,
Lijepo Brdo, Lamanovac, Jelovac, Zmajevac, Veliki Vis,
Bezimeni Vis, Kr~, Pasja Glava, k. 585 i drugi – Tesli}ani su
uvijek izlazili kao pobjednici. Tokom 1994. godine 204.
sbbr je ostvarila sve takti~ke preduvjete za oslobo|enje
grada Tesli}a, pribli`iv{i se gradu na samo 2-3 km, a
posebno naselju Banja Vru}ica. U 1995. godini istakli su se
u oslobodila~kom pohodu na Ozren i Vozu}u. Dejtonski
mirovni sporazum sprije~io je Tesli}ane da oslobode svoj
Tesli} i okolinu: Stijenjak, Kamenicu, Raj{evu, Ru`evi}e,
Bari}e, Gomjanicu, Osivicu i druga sela opjevana u
pjesmama 204. sbbr Tesli}.
Slavna, 204. bbr je imala oko 1570 pripadnika. U
intenzivnim borbenim djejstvima poginulo je 145 boraca.
Ratno priznanje „Zlatni ljiljan” dobilo je 10 boraca, od kojih
6 posthumno.
Na ~elu brigade, od njenog formiranja do 02. novembra
1995. godine, bio je legendarni komandant Esad Ja{arevi}.
Ovaj zapis ostaje radi sje}anja na herojske bitke, slatke
pobjede, podle izdaje, duga nadanja, glad, `elje za rodnim
domom, nostalgiju za rodnim gradom koja ne jenjava, boli
za pogunilim saborcima; ostaje da se pamti, ne da bismo
mrzili nego da bismo uspjeli opstati.
695

696

697

698

699

700

KAD TE GLEDAM VOLJENI GRADE*
Kad te gledam s vrhova Stenjaka
u meni se srce ste`e.
Divna mladost, `ivot cijeli
za tebe me grade ve`e.
U tebi je du{man kleti
sad ubija, pali te i ru{i
al’ ne mo`e ljubav da ubije,
{to za tobom plamti `ar u du{i.
U tebi mi ostala je majka,
i ognji{te na{e staro.
Iz pepela opet }u ga di}i
neka plamti sa jo{ ve}im `arom.
Zadnja bitka tek }e do}i,
ljubav }e te na{a odbraniti.
Il’ }e{ biti ~iji si i bio,
il’ nas vi{e nikad ne}e biti.
Refren:
Dok je du{e u grudima mojim,
dok Usora jo{ kroz tebe te~e,
hrabri borci Tesli}ke brigade
du{manu te ostaviti ne}e.
*- Autor teksta: R.Ajanovi}
Autor muzike: M.[i{i}
Izvo|a~: Vojni~ki orkestar 204.sbbr Tesli}
701

NAD TESLI]EM POLETJELA PTICA*
Mi smo djeca starih bogumila
i davno se nastanismo ovdje.
Izrodismo rod i ponos svoj
izgradismo gradi}, Tesli} moj.
Nek se pamti od sad pa dovijeka:
sinovi nam za slobodu ginu
za svoj Tesli}, svoju babovinu
svoju Bosnu, svoju domovinu.
Refren:
Nad Tesli}em poletjela ptica,
dok letjela, suzu ispustila:
„Ovdje nema pjesme, nit’ sevdaha,
nema svjetla, cura nit’ momaka.”
*- Autor teksta: H.Huski}
Autor muzike i aran`mana: Senad Fai} - „Faja”
702

VRATIT ]U SE JA*
Sanjao sam svoje mjesto,
u njemu sam bio ~esto.
Sad u njemu drugi `ive
i ~ekaju zore sive.
Sanjao sam svoju rijeku
kako po njoj suze teku.
Ali ne}e, ne}e dugo,
vratit }u se, moja tugo.
Sanjao sam svoje staze
da po njima drugi gaze.
Gaziti ih ne}e dugo,
vratit }u se, moja tugo.
Refren:
Vratit }u se ja jednoga dana,
vratit }u se ja, neka svako zna.
Do}i }e i te zore voljene.
*-Autori teksta: S.Faji}, H.Huski} i S.Ostrvica
703

SINOVI SMO SLAVNE TESLI]KE
(narodna)*
Koraci se ~uju nekih momaka,
to dolaze borci iz na{ih Stenjaka.
Rame uz rame Hrankovljani svi,
Kamenjani, Raj{evljani, iz ^ar{ije mi.
Hej, hej, to su borci Dvjesto ~etvrte,
hej, hej, sinovi smo slavne Tesli}ke.
^uje se i pjesma, Ru`evljani to su.
Gomjen~ani i Bari~ani, dobro znamo ko su.
Osivljani, na{i borci pravi, Bosanci smo svi,
Tesli}ani slavni.
Hej, hej, to su borci Dvjesto ~etvrte,
hej, hej, sinovi smo slavne Tesli}ke.
* - Autor teksta i muzi~ke: Senad Faji} - „Faja” ( vo|a orkestra)
Izvo|a~: Vojni orkestar 204. sbbr Tesli}
704

DVJESTO ^ETVRTA TESLI]KA
BRIGADA *
Svi gradovi i sva sela,
Neka znaju ko je gazda,
Neka znaju ko je gazda,
Na Usori vazda.
Neka znaju svi du{mani,
Svi du{mani da su mali,
Svi du{mani da su mali,
Slavna ovdje brani.
Mi smo raja iz tog kraja,
I komanda nek nas vodi,
I komanda nek nas vodi,
Srcem ka slobodi.
Refren:
Dvjesto ~etvrta, od Tesli}a grada,
Najbolja je Usorska brigada.
*- 204. brdska brigada Tesli}, formirana je 08. februara 1993. godine. Po~asni naziv
„Slavna” dobila je 14. decembra 1993. godine. Do zvani~nog datuma formiranja
ove brigade u narodu je postojao naziv za jedinicu sa teritorije op}ine Tesli} - 1.
tesli}ka brigada „D`evad Brka”. Ulaskom u sastav 37. divizije, 204. brdska
brigada biva preimenovana u 374. slavnu brdsku brigadu Tesli}.
705

SMRTI SE NISI BOJAO, BRKA*
Bio si ~ovjek kao i drugi
ali sa srcem {to ja~e bije.
I kad su do{li krvavi dani
on nas ni tad izdao nije.
Bio si ~ovjek {to pjesmu voli,
ona te za ove vezala ljude.
Ovom si gradu branio ponos
kad su ga horde palile lude.
Jutro }e julsko ostat da pri~a,
suze tople vratit te ne}e
a ime tvoje trajat }e vje~no
i biti nada u dane sre}e.
Refren:
Smrti se nisi bojao, Brka**,
jer, heroj se smrti ne boji.
S ponosom }e se sje}ati tebe
heroji, Tesli}ani tvoji.
*- Autori teksta: M.[i{i} i R.Ajanovi}
**- Pjesma je posve}ena D`evadu Brki, borcu Tesli}ke brigade . S po~etka agresije
bio je na ~elu Kriznog {taba Tesli} i jedan od organizatora otpora protiv agresije.
Poginuo je 05. juna 1992. godine u rejonu Klupa, op}ina Tesli}.
706

KOMANDANTE \OGA
(narodna)*
Plamen i ki{e padaju po nama,
sumorna jutra i krvavi trag,
al’ vi{e tuga ubija i slama
kada ti ode neko drag,
tako drag.
U srcu na{em ostaje gor~ina
pri svakom spomenu imena tvog.
O, zar je tako morala sudbina
uzeti osmijeh s lica tvog,
voljenog.
Tvoje ime osta ~isto,
i kod ljudi i kod Boga,
sad se njime ponosimo,
komandante \oga**,
da se njime Bosna di~i,
komandante \oga.
Refren:
Dvije ru`e procvjetale,
kraj uzglavlja tvoga.
Dokle suze i uzdasi,
komandante \oga?
*- Autor teksta i muzike : M. [i{i} i R. Ajanovi}
**- „komandant \oga” je Himzo \ogi}, komandant Op}inskog {taba TO Tesli}. Poginuo
je 24. juna 1993. godine na Crnom Vrhu, Te{anj. Dobitnik je ratnog priznanja
„Zlatni ljiljan”.
707

ZA[TO TE NEMA VOLJENI DRU@E*
Umro je junak, umrlo je cvije}e,
umrlo je sa njim jedno prolje}e.
Imena nema, samo sje}anje
i ova pjesma {to ga spominje.
Ako nekad pjesmu srce zapjeva
ona bit }e tu`na, bit }e za njega.
Refren:
Za{to te nema voljeni dru`e?
Cvale su ru`e, cvale su ru`e
za tebe,
samo za tebe.
* - Autor teksta i muzike: S. Faji} i H. Huski}
708

DANAS SAM OPET NA SMJENI*
Danas sam opet na smjeni,
sporo prolaze sati.
Tamo, s druge strane, du{mani,
sa mnom u rovu, moji jarani.
^ujem, neko tamo pjevu{i?
Bijelo dugme, „Selma ljubavi”.
Ovo su te{ki trenuci,
tuga se mora negdje izbiti.
Sutra }e svanuti novi dan,
neko }e opet biti uplakan.
Pamtim tu`ne dane te,
sve poginule jarane.
Refren:
Ponosim se, ponosim se,
svojim rodnim gradom.
Ponosim se, ponosim se,
Tesli}kom brigadom.
*- Autor teksta i muzike: S. Faji} i H.Huski}
709

710
Himzo \ogi}, komandant OpŠTO Tesli}

Zamjenik komandanta 2. korpusa, Ramiz Šuvali}, predaje priznanje
komandantu 204. bbr Tesli}, Esadu Ja{arevi}u
(Te{anj, april 1993. godine)
Sastanak sa komandantima bataljona 204. bbr Tesli},
poslije osloba|anja kota Stijakovac i Lijepo brdo
(maj, 1993. godine)
711

712
„Evo kud je pro{ao, kroz pancirku” – Asim Me{inovi}, borac 204. sbbr Tesli}, u razgovoru sa borcima i
novinarima 3. korpusa Armije RBiH (Lijepo brdo,Te{anjsko boji{te, ljeto 1993. godine)

Posjeta komandanta Armije RBiH, generala Rasima Deli}a, 204. sbbr Tesli}
(Mrkoti}i, Te{anj, prolje}e 1994. godine)
713

Moralno-psiholo{ka priprema boraca 204. bbr za osloba|anje kota:
Zmajevac, Bezimeni vis, Omahi}a njiva
(Rejon Zmajevca, maj 1994. godine)
714
„Sada su ljiljani na Zmajevcu”
(Zmajevac, Te{anjsko boji{te, 23. maj 1994. godine -
dan kada je oslobo|en Zmajevac)

Izvi|a~ko-diverzantski vod – ekipa mala ali odabrana,
uo~i akcije na Pro{}e - Debelo brdo
(Tesli}ko boji{te, ljeto 1995. godine)
715

Sa smotre 37. divizije Te{anj – e{alon 374. sbbr u bijelim uniformama
(Te{anj, mart 1995. godine)
Smotra 37. divizije
(Te{anj, zima 1995. godine)
716

Defile 374. slavne brdske brigade Tesli}
(Te{anj, mart 1995. godine)
Izvi|a~ko-diverzantska ~eta 374. sbbr Te{anj
(Mrkoti}i, april 1995. godine)
717

718
Priprema komandanata brigada 37. divizije za odlazak na Sarajevsko boji{te (maj, 1995. godine)

Masovni izgon Tesli}ana, pred kraj rata (oko 3.000 lica)
(Kalo{evi}i, Te{anj, ljeto 1995. godine)
719

720
[ef vojni~kog orkestra 374. sbbr, Samir Faji} – „Faja” i komandant
brigade, Izet [ehri}, povodom Dana brigade
(Dom kulture Te{anj, 1996. godine)

OP]INA MAGLAJ*
Prijeratna op}ina Maglaj imala je povr{inu 385 km 2 .
Prema popisu stanovni{tva iz 1991. godine imala je 43.249
stanovnika. Nacionalna struktura stanovni{tva je bila:
Bo{njaka 19.637 (45,4%), Srba 13.289 (30,7%), Hrvata
8.366 (19,3%), Jugoslovena 1.492 (3,4%) i ostalih 501
(1,2%).
Maglaj, jedan od najstarijih bosanskih gradova,
smje{ten je sa obje strane rijeke Bosne, nad kojim dominira
planina Ozren, naseljena prete`no srpskim stanovni{tvom.
Grad se na{ao na strate{kom pravcu agresorskih snaga, tj.
tzv. Rezervnom koridoru: Tesli}-Novi [eher-Maglaj-Olovo
-Sokolac.
Razvoj vojne organizacije na teritoriji op}ine Maglaj
tekao je na sllijede}i na~in:
- novi Op}inski {tab TO Maglaj formiran je 15. aprila
1992. godine, kada po~inju zna~ajnije pripreme za odbranu
od agresije. Za komandanta [taba postavljen je Sulejman
Herceg. Za prva tri mjeseca formirano je oko dvadesetak
jedinica veli~ine ~eta-vod, popunjenih dobrovoljcima.
Izvr{ena su i izvjesna ukrupnjavanja jedinica formiranjem
Rejonskog {taba Novi [eher i Ratnog odreda TO Misuri}i.
*- podaci nemaju zvani~ni karakter
721

Op}inski {tab TO Maglaj funkcionirao je sve do 18. januara
1994. godine kada je preformiran u Komandu mjesta;
- 06. novembra 1992. godine po~inje formiranje
brigade, koja se prvobitno zvala „Maglajska brigada”,
potom 318. brdska brigada, da bi sa pretpo~injavanjem 2.
korpusu dobila kona~an naziv 201. brdska brigada Maglaj.
Ovaj naziv brigade ostat }e sve do 18. januara 1995. godine,
kada se brigada pretpo~injava 3. korpusu Armije RBiH
Zenica, mijenjaju}i ime u 327. brdsku brigadu Maglaj.
Po~asni naziv „Vite{ka” dobila je 14. decembra 1993.
godine. Od formiranja do deblokade Maglaja brigada je bila
u sastavu OG-7 jug 2. korpusa, a zatim u OG Bosna,
odnosno u 35. diviziji 3. korpusa. Na du`nosti komandanta
brigade bili su: Sulejman Herceg, Esad Hidi} i Husein
Durakovi};
- od 3. bataljona 201. bbr Maglaj iz Novog [ehera i 2.
bataljona 204. bbr Tesli}, koji su se probili iz okru`enja
zdru`enog agresora na zeni~ku regiju, formira se 19.
oktobra 1993. godine 299. lahka brigada i borit }e se u toj
zoni sve do rasformiranja, 07. aprila 1994. godine, kada se
ljudstvo ove brigade vra}a u mati~ne jedinice;
- u cilju postizanja {to ve}e efikasnosti vo|enja oru`ane
borbe, a po nare|enju komandanta 35. divizije, formira se
od najboljih boraca maglajskih jedinica, 15. aprila 1995.
godine, 5. manevarski bataljon koji }e postojati sve do kraja
rata (01. oktobra 1995. godine).
Kroz jedinice Op[TO Maglaj, 201./327. bbr Maglaj,
299. bbr i 5. manevarski bataljon, pro{lo je oko 4.400
boraca, {to je iznosilo oko 80% vojno-sposobnih lica op}ine
Maglaj.
722

Okupaciju Maglaja agresor je dugo i temeljito
pripremao. Sve do 21. septembra 1992. godine agresor puca
na grad i prigradska naselja, na ovaj dan po~inje naj`e{}a
agresorska ofanziva na Maglaj. Linije su „disale”, slobodna
teritorija se topila, me|utim, sam grad }e ostati slobodan i
tada i za svo vrijeme rata. Neprijateljska ofanziva je trajala
puna tri mjeseca. Maglaju su pomagale jedinice Tesli}a,
Te{nja, Doboja, Zavidovi}a, @ep~a i Zenice i - ofanziva je
slomljena. Od Doboja do Maglaja desna obala rijeke je bila
etni~ki ~ista i sa te strane rijeke Bosne nije bilo nesrpskog
stanovni{tva. Maglajlije su to „napredovanje” zaustavile.
Iako je glavni „posao” maglajskih jedinica bio odbrana,
ve} u 1992. godini one bilje`e i dragocjena oslobodila~ka
djejstva: oslobo|eni su Spahi}a gaj, te Milina ku}a (17.
novembra 1992. godine). I po~etak 1993. godine bio je
uspje{an: od 13. do 19. maja 1992. godine oslobo|eni su
zna~ajni prostori: Naplavak, Kapetanovo guvno, Gradac,
Strai{te, Krsno Polje.
Dana 24. juna 1993. godine ekstremni dio HVO se
udru`uje sa srpskim agresorom i tako zdru`eni napadaju na
novo{ehersko podru~je dovode}i Maglaj u devetomjese~no
potpuno okru`enje. Maglaj vodi odsudnu kru`nu odbranu,
~iji linije iznose svega 42 kilometra oko grada, ali i u takvim
okolnostima Maglaj se odbranio. Me|utim, maglajske
jedinice i iz okru`enja preduzimaju oslobodila~ke akcije,
kao npr. na tt. 277-Zeki}i (13. septembra), te uzlet na
Pazari}, i osloba|anje naselja Lije{nica i dijela zaseoka
Novakovi}i i Donji Bradi}i. Deblokada Maglaja i Te{nja
uslijedila je 18. marta 1994. godine.
723

U 1995. godini jedinice brigade u~estvuju u svim
oslobodila~kim akcijama a naro~ito zapa`ene rezultate
brigada bilje`i u zavr{nom periodu rata kada osloba|a
Bijelu plo~u i Jablanicu. Tek je ovom ofanzivom obru~ oko
Maglaja razbijen i grad je odahnuo punim plu}ima.
Za odbranu ~asti, slobode i za opstanak, `ivote su
polo`ila 424 maglajska borca (18 se vode kao nestali) i
dosta boraca iz drugih jedinica koje su Maglaju pomagale u
odbrani.
Ratno priznanje „Zlatni ljiljan” dobilo je 12 boraca od
kojih 7 posthumno. Nema sumnje da su mnogi gradovi
Bosne i Hercegovine pro`ivjeli te{ku sudbinu u odbrani od
agresije. Kao Maglaj - malo njih. Sudbina Maglaja jest
gorka ali je tim vi{e sloboda sla|a. Neprijatelj je u Maglaju
iskoristio sva sredstva ljudske destrukcije. Maglaj mu se
suprotstavio vite{kom borbom u kojoj su o~uvane
univerzalne ljudske vrijednosti.
724

725

726

727

728

729

730

731

732

MIRNO SPAVAJ, MOJ
GRADE VOLJENI*
Stranka demokratske akcije
di`e narod protiv agresije.
Za svoj narod imala je brigu,
formirala Patriotsku ligu.
Stavila na ~elo od prvog dana
komandanta Herceg Sulejmana**.
Stade Suljo na ~elo brigade
i zakletvu svom narodu dade:
„Zaklinjem se narodu i Bogu
da du{mani Maglaj uzeti ne mogu;
`ivot dat }e sva maglajska raja
za odbranu svojega Maglaja.”
Od patriotskih ~eta formira brigadu
za odbranu, svom ro|enom gradu.
Mirno spavaj, moj grade voljeni
sa vite{kom krvlju natopljeni.
*- Autor teksta: Mehmed Galija{evi} (1992.)
**-Sulejman Herceg je prvi komandant maglajske, 201. brdske brigade.
733

DJEVOJKO MLADA*
U Maglaju, pored Had`i ~esme,
igraju djevojke i pjevaju pjesme,
i spominju svoju jaranicu,
jaranicu, svoju predsjednicu.**
Predsjednice, ti si na{a nada ,
cijelog rata na ~elu si grada.
Tebe vole i borci i raja
Sumeja si na{ega Maglaja.
Refren:
Djevojko, Maglajko, muslimanko, bosanko,
ponosna je na te raja jer si iz Maglaja.
Bori{ se za Bosnu i spas muslimana,
u na{oj si pjesmi zato opjevana.
Molimo Allaha da te sre}a prati,
to ti `ele maglajski d`emati.
* - Autor teskta: Mehmed Galija{evi} (1994.)
** - Pjesma je posve}ena Aidi Smai}, predsjednici
Ratnog predsjedni{tva op}ine Maglaj
734

PONESI MI PJESMU, BOSNO, RIJEKO*
Ponesi mi pjesmu, Bosno, rijeko,
nek’ se ~uje u rodnome kraju.
Pjevat }u je borcima iz grada
jer i `ivot za slobodu daju.
Vijekovima tvoje ime `ivi.
Ova na{a djedovska ognji{ta,
nikada se ugasiti ne}e,
ne mogu ti ni du{mani ni{ta.
Otkucat }e Sahat kula stara,
k’o u vrijeme, neke ljep{e dane
kad kroz maglu nad voljenim gradom
i slobodno sunce mira grahne.
Refren:
Maglaj grade, ku}o stara
zabijelit }e{ od behara.
Ko ti brani procvjetati,
u magli }e i nestati.
*- Autor teksta i muzike: Enver Softi} - „Penda”
735

D@AMIJA SE GRADINI @ALILA*
D`amija se Gradini `alila:
„[ta je ovo, sestro, moja mila,
kakve su to pokvarene du{e
pa nas, sestro, iz temelja ru{e?”
Iz magle se Gradina odziva:
„Kur{umlijo, sudbina je kriva,
ponosi se, ljepotice na{a,
sagradi te stari Jusuf pa{a.
Pored tebe te~e rijeka Bosna,
zbog du{mana ostani prkosna.
Mi smo skupa prkosile svojski
kad nas htio sru{iti Savojski.
I grad Maglaj iz temelja ru{e,
ne mogu nam uni{titi du{e.
Maglaj nikad ne}e biti robom
Kur{umlijo, zaklinju se tobom.
Kur{umlijo, jo{ }e{ ljep{a biti,
Maglajlije tebe }e graditi.
[ehidima svi su zavjet dali
da bi tebe, d`amijo, imali.”
*-Autor teskta: Mehmed Galija{evi} (1994.)
736

SA SIKOLE VILA ZOVE*
Sa Sikole vila zove
sve maglajske vitezove,
vitezove hrabre, mlade,
Dvjesta prve vite{ke brigade.
Pun je Maglaj vitezova,
{to ih rodi zemlja ova
za odbranu domovine,
tu se pjeva kad se gine.
Naprijed mladi vitezovi,
sa Gradine sokolovi,
sa Borika na{e cvije}e,
Maglaj nikad pasti ne}e.
Vitezove Maglaj zove
da ostvare na{e snove
u odbranu zemlje ove
da se uvijek Bosnom zove.
*-Autor teskta: Mehmed Galija{evi} (1993.)
737

VOLIM MAGLAJ*
Plakao sam, gorke suze lio,
dok si grade u plamenu bio.
Sa suzama tje{io sam jade
htjeli su te uni{tite, grade.
Volim Maglaj, volim okolinu,
volim Bosnu, moju domovinu;
volim Maglaj i njegova sela,
volim njive i u njima vrela.
Maglaj grade, grade vitezova,
za tebe se pjeva pjesma ova.
Ova pjesma sa krvlju se pi{e,
vitezovi tebe odbrani{e.
Majke nejmam, Bosna mi je majka,
to je majka svih pravih Bo{njaka.
Sve od Une pa do rijeke Drine,
za Bosnu se mr’e, za Bosnu se gine.
*-Autor teksta: Mehmed Galija{evi} (1993.)
738

MAGLAJ GRADE*
Maglaj grade, biseru u Bosni,
Maglaj grade, cvijetu moj rosni,
tebe krasi ta Gradina stara
i vo}njaci mirisnog behara .
Rijeka Bosna ponosno krivuda
o pobjedi ona pri~a svuda,
o Maglaju i njegovoj raji.
Zlatni ljiljan u njemu se sjaji.
Gradina nam o vremenu pri~a,
o herojstvu maglajskih mladi}a.
Teku pri~e o odbrani grada,
Dvjesto prva maglajska brigada.
Refren:
Do|e horda najdivljijih zvijeri
da nam Maglaj razara i mjeri.
Du{man ravna i ^ar{iju staru,
na d`amiji poru{i munaru.
S Kur{umlije ezan mujezina
dokazuje da nas ovdje ima.
*- Autor teksta: D`elal Ibrakovi} - „D`elo”
Autor muzike: Enver Softi} - „Penda”
Izvo|a~: Vojni~ki orkestar 327.vbbr Maglaj
739

PAZARI^U, TVRDA STIJENO*
*- Autor teksta: Merima Pra~i}
Slu{am neke ru`ne pri~e,
zadnje vijesti sa radija.
Jedna tvoja stara slika,
u ruci mi po~iva.
Oti{‘o si da otjera{,
onu bandu sa brda,
mahnuo si samo jednom.
Sanjala sam ratnika.
Refren:
Suza suzi mjesto pravi
srce tu~e nemilo.
Misao se sama javi -
ne{to ti se desilo.
Pazari}u, tvrda stijeno,
jesi li ga sakrila?
Ja te molim a ti budi,
majka mu i sestrica.
Pazari}u, tvrda stijeno
jesi li ga sklonila?
Ja te molim
samo, ~uvaj ga.
740

PJESMA ARSI]U*
Ova je pjesma specijalno
za Vladimira Arsi}a.
Vlado, Vlado, pile moje malo,
pile moje malo,
jutros smo ti zakajlali rano.
Duga njiva niz Bosnu otpliva,
niz Bosnu otpliva,
i sva, jadan, Trebavska brigada.
Nije kriva, ljiljani su krivi,
ljiljani su krivi,
{to ti borci nisu vi{e `ivi.
Uzmi, Arso, onaj pi{tolj mali,
onaj pi{toj mali,
pa ga sebi u glavu opali.
Uzmi, Arso, i ja }u uzeti,
i ja }u uzeti,
na Gradinu ja }u se popeti.
U Doboju ljiljani }e cvasti,
ljiljani }e cvasti,
Mujo }e u Doboj da se vrati.
* - Radio „Sajgon”
Pjesma je nastala povodom osloba|anja rejona Pazari}.
741

ZA SVOJ MAGLAJ
DVJESTO PRVA BRDSKA BRIGADA
Gledao sam tebe, ranjeni moj grade,
drhtao si tu`an pod ki{om granata.
Da ne umre{ ti, da te du{man ne ukrade,
ginuli su tvoji ljiljani od zlata.
Opet je jesen, uspomene se bude.
Opet srce paraju slutnja, a i nada.
U pobjedu kre}e, kad zora zarudi ,
Dvjesto prva brdska maglajska brigada.*
Oprat }e ki{a krv sa trotoara,
po stazama ratnim procvjetat }e cvije}e.
Mirisat }e Bosna mirisom behara,
i svoje heroje zaboravit ne}e.
Refren:
Dan su sjajem sijale
njihove su o~i
Maglaj je moj grad
vi ne}ete pro}i.
* - 201. brdska brigada Maglaj, formirana je 06. novembra 1992. godine u Maglaju.
Po~asni naziv „Vite{ka” dobila je 14. decembra 1993.godine. U kasnijim
transformacijama preimenovana je u 327. vite{ka brdsku brigadu Maglaj.
742

BRANIOCI MAGLAJA*
Maglaj grade, krasi te Gradina,
sa Borika gledat’ te milina,
gdje se Bosna po tebi razliva.
^akalovac Bijelu Plo~u skriva.
Tebe brane {eherski mladi}i,
Tujni~ani i sela Bradi}i.
Strai{tani odlaze na Plane
da svoj Maglaj od du{mana brane.
Dvjesta prva vite{ka i slavna
Maglaj brane Oru~e i Ravna,
Dobojlije i zeni~ka raja,
svi su ponos na{ega Maglaja,
Refren:
Tebe brani, tebe brani
Vite{ka brigada
Komandanta Hidi}a Esada**.
Tebe brane sva okolna sela:
Jablanica, Uli{njak, pa i Plo~a Bijela.
Tebe brane jo{ i sela ova:
Misuri}i, Mo{evac, Lije{nica, Kosova.
Maglajska te brane srca mlada
borci novog i staroga grada.
*-Autor teksta: Mehmed Galija{evi} (1993.)
**-Esad Hadi} je bio komandant 201. bbr Maglaj, od marta 1993. godine do januara
1995. godine, kada ga je na toj du`nosti zamijenio major Husein Durakovi}.
743

ARTILJERCI DVJESTO PRVE BRIGADE
MAGLAJ
U Maglaju odbrana je tvrda,
artiljerci djeluju sa brda.
Da bi bila odbrana {to ja~a
ga|a se i iz minobaca~a.
Artiljerci jedinice mlade ,
Dvjesto prve vite{ke brigade,
sami sebi daju koordinate
kud god treba, po{alju granate.
Kad im dobro ne odradi mina
tada {alju svojega “delfina”,
a kada `ele korigovat sebe
tada {alju takozvane “bebe”.
Refren:
Bestrzajac precizan je,
haubica ne prestaje.
Minobaca~ bunker ru{i
a ZiS ru{i, kr{i i bu{i.
*ZiS - top kalibra 76 mm, veoma precizan
744

„BIBINI PAUCI"*
Ostali su dragi ljudi,
zbog njih bol nam para grudi.
Uskoro }e i taj dan,
kad }e Maglaj bit’ slobodan,
moj krvavi Maglaj grad.
Procvjetat }e ljiljani,
na kamenoj tvr|avi,
na kamenoj tvr|avi.
Krvava }e Bosna pamtiti,
du{mani }e skupo platiti,
zaklinju se Bibi sada,
„Pauci” iz Maglaj grada**.
Na{eg Bibe vi{e nema,
u du{i je tuga golema.
Pamtit }e ga vje~no sada,
heroji iz ovog grada,
Dvjesto prva vite{ka brigada.
Ratovat }e „Pauci”,
{to ih Bibo nau~i,
za Bosnu }e ginuti.
Krvava }e Bosna pamtiti,
du{mani }e skupo platiti.
Zaklinju se Bibi i sada
„Pauci” iz Maglaj grada.
*- Izvo|a~: Hajrudin Bradari} – „@uti” uz Vojni~ki orkestar 327.vbbr Maglaj i
Orkestar „Klub 92", Maglaj
**- Izvi|a~ko - diverzantski vod 201. brdske brigade Maglaj zvao se „Pauci”.
Komandir voda je bio Edib Me|i} – „Bibo”. Poginuo je 01. oktobra 1992. godine
u Jovici, op}ina Maglaj.
745

HEROINE SA PU[KOM U ROVU*
Dvjesta prva vite{ka je jaka,
u njoj ima ~eta djevojaka.
Heroine sa pu{kom u rovu,
brane svoju dragu Bosnu ovu.
Heroine sa ovoga kraja,
najhrabrije djevojke Maglaja,
mjesto momka, grle kala{njikov,
ku}a im je zemunica il’ rov.
Kad pjevaju, vitezovi prate,
du{mani }e i njih da upamte.
Upamtit }e djevojke Maglaja
branioce svoga zavi~aja.
S linije se sevdalinka ~uje,
po Maglaju ona odjekuje:
„Mirno spavaj, moj voljeni grade,
tebe brane heroine mlade.”
*-Autor teksta: Mehmed Galija{evi} (1994.)
746

POLICAJCI MAGLAJA*
Policajci slobodnog Maglaja,
dobri borci, najbolja su raja.
Ne vole ih du{mani sa brda.
Kada ljube, nisu srca tvrda.
Volim, majko, na{u policiju.
Ne znam koga, ali volim sviju.
Najbolji su na{i policajci,
nije va`no da li su Maglajci.
Policajci, to je ~eta mala,
{tite narod i od kriminala.
Sa Armijom, rame uz rame,
policajke, to su prave dame.
Dobijaju, nikada ne gube,
kad ratuju ili kada ljube.
Ja bih jednom svoje srce dala,
da me ~uva i od kriminala.
Dozvolit }e meni moja majka,
da ja budem mlada policajka.
Bit }e ljep{a na{a policija
nego {to je ameri~ka CIA.
*-Autor teksta: Mehmed Galija{evi} (1994.)
747

PJESMA [EHIDU NAIMU*
U Jablanici pla~e stara majka
ubi{e joj sina, Naima**, junaka.
Ubi{e nam komandira ~ete.
Naima }e borci da osvete.
Pogin’o je hrabro na boji{tu
u borbama, gore, na Strai{tu.
Nadvila se tuga ovim krajem
plakalo je nebo nad Maglajem.
Iz mezara niknut }e ljiljani,
maj~inom su suzom zalivani.
Zlatni ljiljan Vite{ke brigade
{to za Bosnu mladi `ivot dade.
Refren:
Djevojke }e u~it mu tevhide,
momci }e mu pjevati kaside.
Zakletvu su dali na namazu
kad Naimu klanja{e d`enazu.
* - Autor teksta: Muhamed Galija{evi} – „Gale”
Izvo|a~: Hajrudin Bradari} – „@uti” uz Vojni orkestar 327.vbbr Maglaj i
Orkestar „Klub 92", Maglaj
**- „Komandir ~ete Naim”, je Naim Haski}, pripadnik 201. vite{ke brdske brigade
Maglaj. Poginuo je 13. maja 1993. godine u rejonu Strai{ta, op}ina Maglaj.
Posthumno mu je dodijeljeno ratno priznanje „Zlatni ljiljan”.
748

TRI HEROJA*
Znamo vas po pogledu,
po osmijehu, po koraku.
Za svoj Maglaj poginuste.
Dali ste mu ljubav svu .
Pamtit }emo tri heroja,
du{e {to ne umiru.
Odoste svi za jedan dan.
Ne znam vi{e kako dalje.
Kad smo skupa bili svi…
Va{a lica tu su, s nama,
i u ratu i u miru.
Pamtit }emo tri junaka,
du{e koje ne umiru.
Odoste svi za jedan dan.
Refren:
Svoj ste `ivot dali .
@ivjet za vas, moj je san ,
Ka~e, Cigo, ^arli.
Ovaj grad je sve
za njega se mr’e.
Ovaj grad je sve,
nama je Maglaj sve,
Ka~e, Cigo, ^arli.
Ka~e, Cigo, ^arli.
*- Pjesma je posve}ena trojici boraca 201. vite{ke brdske brigade Maglaj. „Ka~e” je
Nermin Muji} a „Cigo” - Samir Mejri}. Obojica su poginuli 21. januara 1994.
godine u rejonu Pazari}a, prilikom deblokade Maglaja. „^arli” je Sead [ehi}.
Poginuo je 23. februara 1994. godine u rejonu Saraja, Maglaj.
749

RIJEKO BOSNO,
TVOJIH TI DUBINA*
Na obali, pokraj rijeke Bosne,
pla~e majka, roni suze rosne:
„Rijeko, Bosno, tvojih ti dubina,
ubi{e mi jedinog sina.
Ubi{e ga te kom{ije moje
i baci{e u valove tvoje.
Ubi{e ga te kom{ije na{e,
te{ko mi je , oni njega zna{e.
Rijeko, Bosno, pored tebe stojim,
preklinjem te izvorom tvojim,
nad kojim je ta Igman planina,
kud odnese moj jedinog sina?”
„Stara majko, istina je prava,
ja sam tekla mutna i krvava,
od Kru{ika do Donjih Bradi}a,
nosila sam stotinu mladi}a.
Stara majko, nemoj suze liti,
mezar }e mu Crno more biti.
Prou~i mu dovu na namazu,
stari babo nek’ klanja d`enazu.”
*-Autor teskta: Mehmed Galija{evi} (1993.)
750

NA MEZARU MAJKA PLA^E
(narodna)*
U Maglaju mezar do mezara,
na mezaru pla~e majka stara,
jer joj sina vi{e nema `iva,
hej, sudbino, za sve ti si kriva.
Iz mezara sin joj progovara:
„Nemoj plakat, moja majko stara.
Pogin’o sam, su|eno od Boga,
mjesto mene, ~uvaj sina moga.
Nemoj, majko, da ti srce vehne,
~uvaj sina kao {to si mene.
Nemoj, majko, gorke suze liti,
lak{a }e mi crna zemlja biti.”
Refren:
Rijeko, Bosno, teci,
i narodu reci,
svi {ehidi da su pali,
brane}i slobodu.
*-Autor teksta: Mehmed Galija{evi} – „Gale” (1993.)
751

MAGLAJ GRADE, GRADE SIROTANA*
Maglaj grade, grade sirotana,
zbog Strai{ta, Nekolja i Plana,
i rati{ta svih okolo tebe
sirota su dje~ica i bebe.
Kasno pro|oh kraj taze mezara,
djeca pla~u, nikog nema stara.
Sestra brata za ru~icu vodi,
to je mezar majke {to nas rodi.
Ti ne pla~i, moj voljeni brate,
to je mezar na{eg dragog babe.
Ni ja babu nisam zapamtila,
pogin’o je dok sam mala bila.
Brat zaplaka, sestra suze bri{e,
nejma majke, nejma babe vi{e.
S njima nam je lijepo `ivjet’ bilo,
kome }emo sjedati u krilo?
Slu{aj, brate, sestri dobar budi,
nismo sami, ima dobrih ljudi;
u Maglaju ima merhameta
za svakoga ro|enog djeteta.
*-Autor teksta: Mehmed Galija{evi} (1993.)
752

DRAGI MOJ, NEPOZNATI TATA*
Dragi moj, nepoznati tata,
izbjegli smo u zemlju drugu,
kako mama ka`e, prije rata.
Nisi sa nama, pa mama ima tugu.
Kada smo se rastali imao sam dvije,
sada imam punih pet godina.
Mama ka`e da su to neke sudbine
da ne znam oca, a otac sina.
Mi smo u tu|oj zemlji.
Ovu zemlju zovu „zemlja lala.”
Mama ovu zemlju zove Holandija
mama ka`e, na{a je zemlja ljep{a, iako je mala.
Ja ne znam pri~ati kao {to ti pri~a{,
ja govorim kao {to govore ovdje moji vr{njaci;
ja ne znam ~itati kao {to ti ~ita{,
ne znam ni pisati kao {to Bo{njaci.
*- Autor teskta: Mehmed Galija{evi} (1994.)
753

DRAGA DJECO
CIJELOGA SVIJETA*
Pi{emo vama, djeco, cijeloga svijeta,
da li je ovakva sudbina djeteta?
Pi{emo vama u svijetu, na{i vr{njaci,
da istu sudbinu u Bosni imaju svi Bo{njaci.
Ovo vam pi{u djeca opkoljenog Maglaja,
nekada u svijetu nejljep{ega kraja:
iako `ivimo u dvadesetom vijeku
`eljni smo vidjeti sunce, nebo, i rijeku.
Vi ne znate kako je nama u Maglaju.
Vi, ~ak, ne znate ni na kojem smo kraju.
Htjeli su nam uzeti na{e o~instvo,
uz najmilije svoje da ne provodimo djetinjstvo.
Htjeli su da nemamo svoga identiteta.
Na o~igled va{ih o~eva i cijelog svijeta,
ubijaju nas i sve nam ru{e.
Mogu nam svu uni{titi, ali ne mogu na{e du{e.
*- Autor teksta: Mehmed Galija{evi} (1994.)
754

Sulejman Herceg – organizator TO i prvi
komandant 201. bbr Maglaj
Aida Smai}, predsjednica Ratnog
predsjedni{tva op}ine Maglaj
Esad Hidi} – drugi komandant 201. bbr
Maglaj, kreator maglajskih pobjeda
755

756
Maglajski ratni dani – crte`

Borci ^ete Stari grad
Prva klasa regruta u Maglaju
757

Rasim Karabegovi},
borac 201. bbr Maglaj
Amira Musaefendi}
iz Komande brigade,
izvr{avati zadatke uz osmjeh
kad je najte`e
Borci Novo{eherskog, 3. bataljona 201. bbr Maglaj
758

Borci ^ete Mo{evac 201. bbr Maglaj na polo`aju
Komanda 1. bataljona na terenu
759

Ranjenici 327. vbbr u ratnoj bolnici Maglaj
Minobaca~lije na vatrenom polo`aju
760

Borci 327. vbbr Maglaj u pohodu na Ozren (Vozu~ka operacija „Farz-’95”)
761

Komandant 327. vbbr Maglaj, major Husejn Durakovi} ( u sredini ),sa
starje{inama 3. bataljona (Hajrudin Tutund`i} – desno i Halil Osmanagi} –
lijevo) u izvi|anju na Ozrenu
Pripadnici 5. manevarskog bataljona Maglaj sa komandantom Amirom Sirovicom
(jesen, 1995. godine)
762

Pripadnici 5. manevarskog bataljona Maglaj (1995. godine)
Muhamed Galija{evi} – Gale, pjesnik i
borac 201. bbr Maglaj
763

764

OP]INA ZAVIDOVI]I*
Prijeratna op}ina Zavidovi}i imala je povr{inu teritorije
590 km 2 . Po popisu stanovni{tva iz 1991. godine op}ina
Zavidovi}i je imala 57.153 stanovnika. Nacionalna
struktura stanovni{tva bila je: Bo{njaka 34.341 (60,1%),
Srba 11.637 (20,4%), Hrvata 7.519 (13,2%), Jugoslovena
2.703 (4,7%) i ostalih 953 (1,6%).
Patriotske snage Zavidovi}a su osjetile {to se sprema,
pa su otpo~ele neke pripreme koje su bile mogu}e, za
sudbonosno vrijeme koje se pribli`avalo. Op}inski {tab TO
Zavidovi}i formiran je 22. aprila 1992. godine. U tom
po~etnom periodu imao je za sebe vezane Vod vojne
policije, Jedinicu za specijalne namjene (oko 200 boraca),
popularno nazvane „Harisovi specijalci” po njenom
komandantu Harisu ]ati}u. Formirano je i sedam odreda
TO, koji }e biti osnova za formiranje ve}ih organizacionih
sastava: 19. decembra 1992. godine formirana je 318.
brdska brigada Zavidovi}i; 15. novembra 1993. formirana
je 320. brdska brigada Zavidovi}i; spajanjem ovih dviju
brigada nastala je, 29. septembra 1994. godine, 328. brdska
brigada Zavidovi}i; u drugoj polovini 1994. godine
formiran je ^etvrti manevarski bataljon. Od marta 1993,
godine u Zavidovi}ima postoji Operativna grupa „Bosna”,
koja je u aprilu 1995. godine preformirana u 35. diviziju.
*- podaci nemaju zvani~ni karakter
765

Jedinice op}ine Zavidovi}i vodile su intenzivna
borbena djejstva. Pored stalnih odbrambenih aktivnosti
(najzna~ajnija je odbrana sela Smajlba{i}a i Bra{ljevine),
izvele su zna~ajna oslobodila~ka djejstva. U 1992. godini
oslobo|eni su greda Klek, naselje „Drugi kilometar”,
zna~ajni prostori na Blizni i Vrljaji, a kruna svih bitaka u
ovoj ratnoj godini je osloba|anje naselja Gostovi} (15.
decembar 1992. godine). U 1993. godini najzna~ajnije
bitke su bile odbrambenog karaktera a vo|ene su protiv
zdru`enih neprijatelja. Po svojoj `estini i kriti~nosti nastale
situacije po grad i slobodne teritorije, svakako treba
pomenuti napade agresora od 13. avgusta i 26. septembra
1993. godine, ~iji je cilj bio ovladati lijevom obalom rijeke
Bosne a zatim me|urije~jem Bosne i Krivaje (lijeva obala).
Godina 1994. je ponovo bila rezervirana za oslobodila~ka
djejstva. Oslobo|eni su: Varda, Stoli}, kota 715 prema
Vozu}i. Treba pomenuti pobjede na Davulijama i gredi
Malovan. Ostat }e zapam}ene pobjede iz 1995. godine,
kojima 328. sbbr Zavidovi}i bilje`i zapa`en uspjeh u
borbama za Podsijelovo, Gaj, Jezera, Paljenik, Bliznu,
Vozu}u.
Slavna 328. brdska brigada ostat }e sinonim za sve
zavidovi}ke jedinice, za `rtvu i borbu za opstanak, za
pobjede, ponos i slavu, za slobodnu zavidovi}ku op}inu.
766

767

768

769

770

TRIDESET PETA DIVIZIJA
Neka ovu pjesmu ~uje cijeli svijet.
Neka sve trube sad zasviraju.
Ova }e Armija za svoju zemlju mrijet,
i istjerat }e one, {to bi da je diraju.
Moja mati, nemoj plakati,
tvoj sin opet }e se tebi vratiti.
Ali, prije toga, ako Bog da
moram dugove nekima naplatiti.
Refren:
Svi za jednog, jedan za sve
u Armiji Bosne i Hercegovine.
Lijepa k’o sunce, {to nam sija,
Trideset peta divizija.
771

PJESMA O TRISTA DVADESET OSMOJ
BRIGADI
(narodna)*
Tristo dvadest osma brigada,
brigada Zavidovi}a grada,
u pobjede nove kre}e
do slobode stati ne}e.
Kolone mladih momaka,
brigada istinskih junaka,
za Bosnu se, majku, bori
da slobodu opet stvori.
Agresor }e sve da plati,
oduzeto da nam vrati,
to im Zilka** poru~uje.
Ova pjesma nek’ se ~uje.
Tristo dvadest osma brigada,
brigada Zavidovi}a grada,
u pobjede nove kre}e
do slobode stati ne}e.
* - Autor teksta: Nusret Mehi}
**- „Zilka” je pukovnik Fuad Zilki}. Obavljao je du`nosti komandanta Op}inskog
{taba TO Zavidovi}i, komandanta 320. brdske brigade Zavidovi}i a zatim
komandanta 328. brdske brigade Zavidovi}i. Nosilac je ratnog priznanja „Zlatni
ljiljan”.
772

TRISTO DVADESET OSMA BRIGADA
(narodna)*
Pamtit }e se ru`ni snovi
i mezari i jad ovaj.
Svaki od nas znat }e,
bosanstvo da brani.
Branioci Bosne mi smo,
Tristo dvadeset osme slavne**,
Zavidovi}ima, na{em gradu,
podarismo dar slobode.
Evo nas u tvom krilu,
najmiliji na{ grade,
selam tebi, zemljo Bosno,
`ivi nam ponosno.
Refren:
Gazije su ovo, majko,
slavni su heroji.
Tristo dvadeset osma stupa,
ka vje~noj slobodi.
* - Autor teksta i izvo|a~: Nusret Mehi}
**- Spajanjem 318. i 320. brdske brigade Zavidovi}i, 29. septembra 1994.
godine, formirana je 328. brdska brigada. Po~asni naziv „Slavna” dobila je
01. decembra 1995. godine.
773

^ETVRTI MANEVARSKI BATALJON*
Sunce ovdje isto sija kao kod ku}e,
ista zemlja, isti ljudi, ovo Bosna je.
To je moja domovina, zemlja bosanska,
sve ostalo je sudbina, granate, ki{a i pra{ina.
Al’, vratit }u se ja, ako Bog da
i moja ~eta sva, in{allah,
samo molim, da nas ~uva Bog,
momke ^etvrtog manevarskog**.
Refren:
Pitala me ni{ta nisi kad sam po{ao
samo dvije suze na obrazu sam spazio.
Uvijek no}u, kad se budim, o tebi razmi{ljam
ta dva tvoja suzna oka, i vrele usne boje tre{anja.
* - Autor teksta: Senad Kova~i}
Izvo|a~i: Senad Kova~i} i Edib Avdi}
**- 4. manevarski bataljon 3. korpusa Armije RBiH formiran je 23. augusta 1994.
godine u Zavidovi}ima. U njegov sastav su u{li prekaljeni borci 318. i 320.
brdske brigade iz Zavidovi}a.
774

Fuad Zilki} – „Zilka”,
komandant 328. bbr Zavidovi}i
Borci 328. bbr Zavidovi}i na polo`aju (Dolina Krivaje, oktobar 1993. godine)
775

Razgovor starje{ina Komande 328. bbr i OG "Bosna" sa
rukovodstvom Ratne bolnice Zavidovi}i
Obra}anje Harisa ^ati}a na priredbi i dru`enju boraca 4.
manevarskog bataljona Zavidovi}i sa stanovnicima doline Gostovi}
(oktobar, 1994. godine)
776

Smotra Izvi|a~ko-diverzantske ~ete 328. sbbr (Zavidovi}i, april 1994. godine)
Bofors protiv Boforsa – posluga PAT-a 40 mm kakanjske, 329. bbr na polo`aju u
rejonu Junuzovi}a naspram neprijateljskog Boforsa na polo`aju Blizna
777

Smotra bataljona Zavidovi}i (Zavidovi}i, novembar 1994. godine)
Borci 3. ~ete 4. manevarskog bataljona Zavidovi}i
(jesen, 1994. godine)
778

Pionirsko odjeljenje 4. manevarskog bataljona Zavidovi}i (jesen, 1994.
godine)
Smotra jedinica 328. sbbr Zavidovi}i (prolje}e, 1995. godine)
779

Artiljerci na polo`aju
Pred napad na Vozu}u - narod je okitio svoje tenkove
Poslije Vozu}ke operacije – dio ratnog plijena
328. bbr Zavidovi}i
780

SREDNJE PODRINJE*
(Vlasenica, Bratunac, Srebrenica)
Formiranje prvih jedinica na teritoriji srednjeg Podrinja
i op}ine Srebrenica, po~elo je u periodu mart-april 1992.
godine. Veoma je bio nagla{en princip dobrovoljnosti i
samoorganiziranja. Progonom stanovni{tva iz Bratunca
ljudski potencijal na teritoriji op}ine Srebrenica je
omasovljen.
Štab Oru`anih snaga Srebrenica formiran je 20. maja
1992. godine, a potvr|en Odlukom ŠVK OS RBiH tek 03.
marta 1993. godine.
U toku 1992. godine vojna organizacija Srebrenice
zasnivala se na bataljonskoj formaciji, tako da je tokom
1993. godine bilo ukupno 8 bataljona i 3 brigade.
Padom Cerske, Konjevi} Polja i Kamenice, u sastav OS
Srebrenica u{le su i 144. isto~no-bosanska brigada, 1.
Cerski odred, te 6. odred Kamenica. Dana 01. januara 1994.
godine formirana je Operativna grupa 8 Srebrenica, (OG-8),
koja }e 15. marta 1995. godine biti preformirana u 28.
diviziju. OG-8 Srebrenica je u svom sastavu imala:
komandu sa pri{tapskim jedinicama, 280. isto~no-bosansku
lahku brigadu Poto~ari, 281. isto~no-bosansku lahku
*- podaci nemaju zvani~ni karakter
781

igadu Su}eska, 282. isto~no-bosansku lahku brigadu
Srebrenica, 283. isto~no-bosansku lahku brigadu Srebrenica,
284. isto~no-bosansku lahku brigadu Srebrenica, 28. samostalni
brdski bataljon Srebrenica, Remontnu radionicu i Ratnu
bolnicu.
S obzirom na izvr{enu demilitarizaciju broj vojnika je
smanjen sa oko 11.500 na 5.700 pripadnika.
Poslije formiranja 28. divizije (15. marta 1995. godine)
pored jedinica iz sastava OG-8, u njen sastav su u{le i 285.
isto~no-bosanska lahka brigada @epa, sa oko 1.200 boraca.
Nakon proboja na slobodnu teritoriju izvr{ena je
konsolidacija 28. divizije. Smotra jedinica 28. divizije
izvr{ena je u avgustu 1995. godine. U stroju je bilo 3.634
pripadnika.
Širi a pouzdani podaci o vojnoj organizaciji ove regije
autorima nisu bili dostupni. Nisu im bile dostupne ni
patriotske pjesme koje su pjevali borci jedinica ove regije.
Zbog toga je regija Srednje Podrinje u ovoj knjizi
zastupljena sa veoma malim brojem patriotskih pjesama.
782

Jula 1995.
783

784

785

786

787

788

PJESMA @EPI
(narodna)*
Kli~e soko sa vrh @epe
gori zelenoj,
u amanet cijeloj Bosni,
majci jedinoj.
Krvavi su perivoji,
blistav obraz tvoj.
@epa gladna, @epa bosa,
al’ ne da ponos svoj.
Nikad ovom zemljom ne}e{
pro}i, nemani,
poru~uju hrabri borci
Bosni odani.
Refren:
Bosna tu|a nije bila
i nikada ne}e biti!
Bosna jednu @epu ima
i ne da se pokoriti.
*- Autori teksta: Izet Mujezin i Rizo Hamidovi}
Autor aran`mana: Mirsad Sijer~i}
Autor muzike i izvo|a~: Rizo Hamidovi}
789

PJESMA DRINSKIH ZMAJEVA
Vihorit }e se zastava,
iznad cijelog Podrinja.
Slavit }e se pobjeda,
heroja drinskih zmajeva.
Svakog dana sve smo ja~i.
Svakog sata, iz inata.
Plave zore kao more,
progutat }e vas, na{e gore.
Ope} }e vas plamen ljuti,
jer Bosanac dobro pamti.
Slomit }e se sve pod vama,
kad se pravda ovdje vrati.
Svakog dana sve smo ja~i.
Svakog sata, iz inata.
Plave zore kao more,
progutat }e vas, na{e gore.
Refren:
Hej, je i je, nek se pjesma zapjeva,
hej, je i je, pjesma drinskih zmajeva.
790

KASABLIJSKA*
I nigdje nema takve zore,
k’o {to je podrinjska.
I nigdje pogled ne ide dalje,
k’o s Vidikovca.
I nikad vi{e jutro ne}e
svanuti djeci {to su bez sre}e.
I, nema doma za njih,
osim Podrinja.
I nigdje ~izma ne gazi ~vrsto
k’o ~izma prvog dana.
I nigdje miris ne mami tako
k’o miris ognji{ta.
O tebi, Drino, pjesme pi{em,
bez tebe ja ne mogu da di{em.
Drino, vodo mog `ivota.
O tebi, Drino, snove snivam,
kako sretan tobom plivam.
Ti si, Drino, moja sudbina.
I niko nikada znati ne}e
{to moja du{a zna.
I nikog vi{e boljet ne}e,
{to si ostala.
I onaj sokak, {to me ~eka
da zapjevam iz daleka,
ispod lipe {to ti pravi hlad.
Nigdje polje nije ve}e
k’o ona avlija.
I nigdje ~ovjek ne voli drugo,
k’o Kasablija.
I nigdje ki{e ne liju jako
k’o u zemlji {to sam plak’o
za onom koju srce ne zaboravlja.
Tebi, Drino, pjesme pi{em,
bez tebe ja ne mogu da di{em.
Drino, vodo moga `ivota.
*-Kasaba je naselje na op}ini Bratunac.
791

PRVA MUSLIMANSKA PODRINJSKA BRIGADA
(narodna)
Kao Feniks iz pepela i bola
niknula mlada, Podrinjska brigada.
Sve heroji Cerske i Kamenice
za Armiju Bosne, sile uzdanice.
Zakliktali sokoli sa Drine,
Armija Bosne ne treba da brine.
Mi smo borci jo{ od Kule grada,
za ~etnike bit }e nevolje i jada.
Samo borba Bosni `ivot dade,
poru~uju borci Podrinjske brigade.
Mi Podrinjci boriti se znamo,
na{u Bosnu i Podrinje nikome ne damo.
Refren:
Prva muslimanska podrinjska brigada,
sti}i }e u Podrinje do svakoga grada.
Sunce slobode sa njom }e da grane,
zalije~it }e na{e, sve podrinjske rane.
792

PRVA MUSLIMANSKA PODRINJSKA BRIGADA*
(zabavna)
Kada krene Muslimansko - podrinjska brigada u boj
srcem stupa ~elik, kora~a za narod svoj
sunce slobode spremni da dohvate,
za `ivot svoj oni ne mare,
nad njima bdi samo Jedan, Jedan Jedini.
Prva muslimanska brigada
srcem pjeva, srcem stvara,
sinovi Bosne slobodu nam donose.
Neka zna du{man kleti da }e izgubiti,
neka zna, kad krene Prva muslimanska
nebo i zemlja tu }e se sastaviti
gdje udare sinovi bosanski,
nad njima bdi, samo Jedan, Jedan Jedini.
Prva muslimanska brigada
srcem pjeva, srcem stvara,
sinovi Bosne slobodu nam donose.
* - Prva muslimansko-podrinjska brigada formirana je 02. februara 1993.godine na
slobodnim prostorima op}ine Kladanj. U brigadu su stupili dobrovoljci, prognanici
iz podrinjskih op}ina: Vlasenice, Bratunca, Srebrenice, Zvornika, ...
793

NE TUGUJ, VOLJENI GRADE
Ne tuguj, voljeni grade,
dok je Prve muslimanske podrinjske brigade.
Sinovi tvoji, borci, ljiljani zlatni
idu ka tebi, pravi heroji ratni.
Ne tuguj, voljeni grade,
za bol tvoju svaki na{ borac znade.
Izdr`i, grade, jo{ samo malo
jer, srce na{e kucati nije stalo.
Ne tuguj, voljeni grade,
za sre}u tvoju jo{ ima nade.
Sre}u ti nose ljiljani zlatni,
pro}i }e, grade, i ovi dani ratni.
Ne tuguj, voljeni grade,
nestat }e onih {to nose prljave brade.
Nestat }e onih {to nam krila lome,
nestat }e onih za kojima ve} odavno zvona zvone.
Ne tuguj, voljeni grade,
ulice spremaj za na{e parade.
Otvori srce i du{u svoju,
idemo ka tebi u ljutom boju.
Ne tuguj, voljeni grade,
mi nismo nikad bili bez nade.
Polahko kuca i posljednji ~as,
u svome gradu evo i nas.
*-Autor teksta: Zaim Aliusti}
794

PRVA MUSLIMANSKO - PODRINJSKA
BRIGADA
(zabavna)
Oni mogu k’o ni jedni, putem kojim niko ne smije,
ako treba i do zvijezda, na tom putu stati ne}e.
A na Drinu kada krenu hrabri momci Be}irovi*
preko brda i planina, pobjeda je sudbina.
S njima }e sti}i neko novo prolje}e
u njedrima na{e Bosne slobodne.
Kud brigada ova pro|e, du{manima mira nema
slobodna }e{ zemljo biti, Podrinjci te tvoji brane.
A na Drinu kada krenu hrabri momci Be}irovi
preko brda i planina, pobjeda je sudbina.
S njima }e sti}i neko novo prolje}e
u njedrima na{e Bosne slobodne.
Refren:
Kao grom i oluja, ooo …
kao urlik vjetrova, eee ...
njihovo se ime ori, ooo ...
Prva muslimanska podrinjska.
* - Major Be}ir Mekani} bio je komandant brigade. Poginuo je 18. avgusta
1995. godine u rejonu Luke, op}ina Vlasenica.
795

JANJI^ARI*
Evo, idu, moj jarane,
da ginu il’ da odbrane
~ast i obraz Bosne ponosne.
Janji, janji, janji~ari,
redom borci odabrani.
Oni kroje na{e sudbine.
^uj nas, Ši{ko i Pinji}u,
i Be}ire Mekani}u,
mi smo va{i, neka svako zna.
Sve dok zadnji boj se bije,
janji~arska krv se lije,
Bosna na{a bit }e slobodna.
Janji, janji, janji~ari,
redom borci odabrani.
Svi k’o jedan, sve do pobjede.
^uje{ li ih Karad`i}u?
„Allahu Ekber”, slo`no svi!
„Allahu Ekber”, sve do pobjede.
Janji, janji, janji~ari,
redom borci odabrani.
Svi k’o jedan, sve do pobjede.
*- janji~ari (turski) – nove ~ete, novi vojnici
Izvi|a~ko-diverzantska jedinica 1. muslimansko-podrinjske brigade Kladanj zvala
se „Janji~ari”.
796

KOMANDANTU BE]IRU*
Bosno, budi sretna
jer ima{ sina.
Rodila si hrabrog
komandanta Be}ira*.
Tamo gdje hu~i Drina,
tamo je sudbina.
Uz svog komandanta
ide podrinjska.
Drina pravi valove,
zove sinove.
Na ~elu s komandantom,
vihore zastave.
Refren:
O njemu pjesme pjevaju,
njemu se raduju.
Pod njegovim bajrakom
svom domu se spremaju.
*- „komandant Be}ir” je rahmetli major Be}ir Mekani}. Obavljao je du`nosti
komandanta 1. ceranskog odreda, pa zatim komandanta Vlaseni~kog
bataljona, a od 02. februara 1993. godine do 18. aprila 1995. godine du`nost
komandanta 1. muslimanske-podrinjske brdske brigade. Poginuo je 18.
avgusta 1995. godine na du`nosti referenta za obavje{tajne poslove Komande
28. divizije, prilikom proboja obru~a oko „za{ti}ene” zone Srebrenica.
797

IZBJEGLICE SREBRENICE*
Odmi~e `etva u mome kraju
sa zlatnim klasjem rodne p{enice.
Drumovima se viju kolone autobusa
izbjeglica iz Srebrenice.
Gladni i `edni, bosi i goli,
vrele im suze miju lice,
u svakoj suzi vidim im sliku
voljene Srebrenice.
Neko raspituje za oca,
neko za brata, za sina!
Da li ga u vihoru rata,
jo{ uvijek negdje ima?
Poneki ku}i do|e,
sa ~udom na vrata bahne.
Istina o nestalim vje~no
ostade sa druge strane.
U `ivot krenu{e novi,
nestade suza iz oka,
sre}a je izbje}i iz ~eljusti
zvijeri krvoloka.
Mu~enje, progoni, ubistva,
pouke nama vrijede.
Masakri nedu`ne djece ja~at }e vje~no
redove generacija {to slijede.
*-Autor teksta: Ifet Ahmi}
798

SA JEDNOM NOGOM U GROBU*
Bijah li nekad u~iteljica,skoro im majka,
znadoh li odgovor na pitanja ve}i ?
Sad sam i sama sle|ene du{e…
…na slutnju njinu {ta mogu re}i?…
Zemljom nas gaze |avolje zvijeri,
a nad Bosnom nebo ne otvara dveri…
Kakvo prokletstvo nad Bosnom vreba,
u kakvoj knjizi je sveto znanje?
Koliko gorkih suza jo{ treba ?
Zar se ra|amo za umiranje ?
Za smrti bezbroj na~ina ima,
samo je ovdje jo{ jedan vi{e:
nama je sada i `ivot kazna
i sam od sebe mrenjem miri{e…
Zemljom nas gaze |avolje zvijeri,
a nad Bosnom nebo ne otvara dveri…
799

Sablastan Grad bez mu{kih glava…
Gdje su sakrili podrinjske d`inove?…
Mo`e li majka da umre s mirom,
dok ne pokopa kosti sinove?…
^ekaju `ene ispod nebesa…
Sve je od njihovih snaga ja~e…
Istinu vapiju s mra~nih visinao~aj
da skon~a… Kamen da zapla~e…
Zemljom nas gaze |avolje zvijeri,
a nad Bosnom nebo ne otvara dveri…
/ VII 1996. /
@enama Srebrenice
*- Autor teksta: Emira Hozi}
800

Naser Ori}, komandant OG-8 Srebrenica
801

802
Borci 1. muslimansko-podrinjske brdske brigade, Vlaseni~ani (Stari})
(Kladanj, 1993. godine)

Borci 1. muslimansko-podrinjske brdske brigade, Bratun~ani
(Kladanj, 1993. godine)
803

804
” Da primimo priznanja pa odosmo nazad” – borci OG-8 Srebrenica kod Komandanta 2. korpusa
(Tuzla, zima 1994. godine)

PRILOZI
805

806

Prilog br. 1
KALENDAR
OBILJE@AVANJA GODI[NJICA
JEDINICA 2. KORPUSA ARMIJE RBiH*
R/
B
NAZIV
JEDINICE
DATUM I MJESTO
FORMIRANJA
BROJ
NAREDBE
NAPOMENA
JANUAR 1992. - 1995. GODINE
1. 280. lahka brigada 01.01.1994.god.Srebrenica 14/75-156/93
2. 281. lahka brigada 01.01.1994.god.Srebrenica 14/75-156/93
3. 282. lahka brigada 01.01.1994.god.Srebrenica 14/75-156/93
4. 283. lahka brigada 01.01.1994.god.Srebrenica 14/75-156/93
5. 284. lahka brigada 01.01.1994.god.Srebrenica 14/75-156/93
6. OG - 8 Srebrenica 01.01.1994.god.Srebrenica 14/75-156/93
7. 220. lbr 10.01.1994.god.\ur|evik 03/50/94
8. 35. divizija KoV 12.01.1995.god.Zenica 4/19-3
248. lbr
\ur|evik
14/75-155
KzR 15.
divizije
9. 21. divizija KoV 12.01.1995.god.Srebrenik 4/19-2
10. 25. divizija KoV 12.01.1995.god.Tuzla 4/19-2
11. 217. vite{ka bbr. 15.01. 1995.god.Grada~ac 05/155-102-1
12. 119. muls. bbr 15.01.1993.god.Banovi}i 03/99-24-1
13. 37. divizija KoV 25.01.1995.god.Te{anj
FEBRUAR 1992. – 1995. GODINE
1.
1.muslimanskopodrinjska
bbr
02.02.1993. god.Kladanj
Pravni
nasljednik
243. MPbbr
Vlasenica
03/71
2. 375. obr 03.02.1995.god.Te{anj 05/30391
3. id~ 07.02.1993.god.Tuzla 69/17 216. Vob
807

4.
203. mtbr
"Doboj-Bosna"
08.02.1993.god.Doboj-Jug 03/1-2/93
5. 204. sbbr 08.02.1993.god.Tesli} 01/5-550-1
6.
7.
210. vite{ka obr
"Nesib Malki}"
2. in`injerijska
brigada
11.02.1993.god.@ivinice 576/93
17.02.1993.god.Tuzla 14/76-10
8. 205. bbr 05.02.1993.god.Kalesija 03/79
9. 206. vite{ka bbr
28.02.1993.god.
Zvornik-Sapna
01/190-1
Pravni
nasljednik
245. bbr
1.
2.
22. divizija KoV
Gra~anica
24. divizija KoV
Kalesija
MART 1992. – 1995. GODINE
01.03.1995. god.Gra~anica 4/19-2
01.03.1995. god.Kalesija 4/19-2
3. OG-7Te{anj 08.03.1993. god.Te{anj
4.
5.
207. bbr
"Pousorska-ljuta"
28. divizija KoV
Srebrenica
15.03.1993.god.Jelah
15.03.1995.god.Srebrenica 4/19-2
6. 208. bbr 19.03.1993.god.Celi} 03/190-1
7. 211. obr 26.03.1995.god.Srebrenik 03/135-109-1
APRIL 1992. – 1995. GODINE
1.
2.
3.
281. vite{ka mtbr
"Nesib Malki}"
2. in`injerijski
bataljon
2. sanitetski
bataljon
02.04.1996.god.@ivinice
04.04.1992.god.Tuzla
06.04.1994.god.Tuzla 156-38-5
4. 240. musl. bbr 20.04.1995.god.@ivinice 4/43-24-1
5.
2. oklopni
bataljon
29.04.1995.god.Tuzla 03/13-1/38
808

6.
24. PDO "Crni
vukovi"
29.04.1994.god.Kalesija 05/155-43-1
MAJ 1992. – 1995. GODINE
1. 250. slavna obr 08.05.1995.god.Tuzla 02/1-305-2
2. 277. bbr 12.05.1994.god.Te{anj
3. 2. bataljon veze 15.05.1992.god.Tuzla
4.
1. tuzlanska
brigada
16.05.1992.god.Tuzla 01/1-1
5. 108. brigada HVO 17.05.1992.god.Br~ko 03/190
215.vite{ka
mtbr
6. 303. vite{ka bbr 18.05.1992.god.Zenica
7. 2. lard PZO 19.05.1992.god.Tuzla
8.
2. logisti~ki
bataljon
20.05.1992.god.Tuzla 01/15
9. 251. lbr 20.05.1994.god.Tuzla 05/1023-3
10.
1.
2. tuzlanska
brigada
Jedinica
"@ivini~ke ose"
22.05.1992.god.Tuzla 01/1-1
JUNI 1992. – 1995. GODINE
03.06.1992.god.@ivinice
2. 285. lbr 04.06.1992.god.@epa
3. 107. brigada HVO 09.06.1992.god.Grada~ac 19/92
4.
1. te{anjska
brigada
18.06.1992.god.Te{anj
01-2-8/92P
202./372.
vite{ka bbr
"Garava"
5.
3. tuzlanska
brigada
19.06.1992.god.Tuzla 01/54-1
6. 241. musl. lbr 25.06.1994.god.Kalesija 05/155-57-1
7. 379. vite{ka mtbr 27.06.1996.god.Te{anj 05/8-22-2
JULI 1992. – 1995. GODINE
1. 109. bbr
04.07.1992.god.
Doboj-Istok
02/349-169
809

2.
242. muslimansko
- zvorni~ka lbr
08.07.1994.god.
Zvornik-Sapna
03-1659/94
3. NC Tuzla (2.k) 20.07.1992.god.Tuzla 1/760
4. 245. bbr Kalesija 31.07.1994.god.Kalesija
03-135-41 od
10.06.1994.
god.
AVGUST 1992. – 1995. GODINE
1. 28. divizija KoV 05.08.1995.god. @ivinice
2.
9. muslimansko -
oslob. brigada
06.08.1995.god. Tuzla 4/43-58-1
3. 247. slavna mtbr 15.08.1996.god. Tuzla
SEPTEMBAR 1992. – 1995. GODINE
1. 111. bbr 01.09.1992.god.Gra~anica 01/918
2. 21. bbr 01.09.1992.god.Srebrenik 05/146-2
3.
OG-1 "Bosanska
posavina"
04.09.1992.god.Je`inac-
Srebrenik
01/1039
4. OG-3 Kladanj 04.09.1992.god.Kladanj 01/1401
5. OG-4 Kalesija 04.09.1992.god.Kalesija 01/1392
6. 2. bVP 24.09.1992.god.Tuzla 02/442
7.
1. teo~anska
brigada
16.09.1992.god.Teo~ak 02/340-15/1
255. slavna
bbr"Hajrudin
Me{i}"
8. OG-2 Gra~anica 27.09.1992.god.Gra~anica 01/1193
9. 2. korpus 29.09.1992.god.Tuzla 01/2-10/202
10. 286. bbr 29.09.1995.god.Srebrenica
11. 287. bbr 30.09.1995.god.Bratunac 03/6455/95
OKTOBAR 1992. – 1995. GODINE
1. 117. bbr 07.10.1992.god.Lukavac
2. ABHO 17.10.1992.god.Tuzla
3. 299. lbr 19.10.1993.god.Zenica 03/100-390-2
810

NOVEMBAR 1992. - 1995. GODINE
1. 301.bbr 05.11.1992.god.Kladanj 01/39
302.,121.,244.,
284.bbr
Kladanj
2. 201. vite{ka bbr 06.11.1992.god. Maglaj 01/2 -1
3.
115. brigada HVO
"Zrinski"
10.11.1992.god. Ljuba~e -
Tuzla
4. OG-5 Tuzla 10.11.1992.god.Tuzla 01/1538
5. 320.bbr
15.11.1993.god.
Zavidovi}i
14-75-121
6. 228.arbr 17.11.1996.god.Tuzla
4/35-10-2/96
2.06.1996.god.
7. Mad 17.11.1992.god.Tuzla 4/19-2
8. 7. vite{ka mtbr 17.11.1992.god.Zenica
9. PDO "Vjetrenik"
10.11.1992.god.
Humci- Nahvioci
01/1538
DECEMBAR 1992. – 1995. GODINE
1. 116.muslim. bbr 01.12.1992.god. @ivinice 01-1991/92
216./247./240
. lbr
2. 325.bbr 01.12.1992.god. Vitez
3. 333.bbr 01.12.1992.god. Busova~a
4. 212.obr 03.12.1993.god. Lukavac 14/75-147
222. bosanska
obr
5. 318.bbr
19.12.1992.god.
Zavidovi}i
01/2-1
6. OG-6 @ivinice 21.12.1992.god. @ivinice 01/1761
7. 306.bbr 22.12.1992.god. Travnik
8. 319.bbr 22.12.1992.god. @ep~e
9. 312.sbbr 25.12.1992.god. Travnik
* - Ovim kalendarom obuhva}ene su sve jedinice i komande 2. korpusa koje su se našle u
njegovom sastavu 2002. godine.
811

Prilog br. 2
NAREDBA PREDSJEDNIŠTVA
OP]INE TUZLA O FORMIRANJU
MUZI^KOG ATELJEA TUZLA (MAT)*
* - MAT, Umjetni~ka ~eta 2. korpusa i vojni~ki orkestri jedinica zaslu`ni su što mo`emo imati
jednu ovakvu knjigu pjesama kao svojesvrsni dokument koji svjedo}i o jednom vremenu.
812

Prilog br. 3
UMJETNI^KA ^ETA 2. KORPUSA
1. Maid Porobi} – komandir
2. Avdo Vrabac
3. Hazim Jusufovi}
4. Spasoje Simi}
5. Ibril Bibi}
6. Mirza Ahmi}
7. Amir Softi}
8. Muhamed Mujkanovi}
9. Atila Hajdarevi}
10. Ismet Durakovi}
11. Dragan Divjak
12. Benko Marjanovi}
13. @eljko Le{i}
14. Emir Oki}
15. Ibrahim Amedbe{i}
16. Jasmin Ibri~i}
17. Muhamed Nali}
18. Mirsad Me{kovi}
19. Sabina Memi}
20. Mujaga Šadi}
21. Eldar Crnogor~evi}
22. Zoran ^elekti}
23. Safet Dedaji}
24. Nurdin Durmanovi}
25. Meliha Faki}
26. Senad Gra~i}
27. Asim Horozi}
28. Lejla Me{ali}
29. Zlatan Mujki}
30. Denis Pao~i}
31. Edin Sarihod`i}
32. Mirsad Skoki}
33. Edin Rami}
34. Šefkija Spre~i}
35. D`enan Jusufovi}
36. Zekija Suman
37. Vlado Kero{evi}
38. Milica Kero{evi}
39. Emir Had`ihafizbegovi}
813

BIILJE[KE O AUTORIMA Prilog br. 4
HASIB
MU[INBEGOVI]
Hasib Mu{inbegovi} je ro|en 01.03. 1952. godine u Visokom – Bosna
i Hercegovina.
Osnovnu {kolu je zavr{io u Donjem Mo{tru a gimnaziju u Visokom. U
vremenu od 1971. godine {kolovao se na Vojnoj akademiji kopnene
vojske – smjer artiljerijsko-raketne jedinice protivzra~ne odbrane (ARJ
PZO), koju je zavr{io 1975. godine u Zadru.
Poslije zavr{etka Vojne akademije radi na komandnim du`nostima u
rodu ARJ PZO. Nekoliko po~etni~kih mjeseci vojne slu`be tokom 1975.
godine proveo je u Zadru.
Od 1976. do 1992. godine slu`buje u Sarajevu, gdje obavlja du`nosti
komandira voda raketnog sistema Strijela 2M, komandira baterije PZO
30/2 mm i komandira baterije srednjeg samohodnog raketnog sistema
PZO KUB-M. U vremenu od 1983. do 1985. godine obavlja poslove u
operativnim organu raketnog puka (ssrp PZO KUB-M), a od 1986. do
1992. godine - du`nost pomo}nika komandanta za politi~ki rad u istom
puku.
Ispit za ~in majora polo`io je 1986. godine.
Visoku vojnu politi~ku {kolu u trajanju od dvije godine zavr{io je u
Beogradu, 1988. godine.
814

Odlikovan je Ordenom za vojne zasluge sa srebrenim vijencem i
Ordenom rada, te mno{tvom priznanja, pohvala i nagrada. Prijevremeno je
unaprije|en u ~in kapetana prve klase.
JNA napu{ta 15. aprila 1992. godine, u ~inu potpukovnika, i stavlja se na
raspolaganje Predsjedni{tvu RBiH. Odmah je upu}en na teren u sastav ekipe
za formiranje jedinica TO u Visokom i Brezi. Sa jedinicama Op[TO Visoko,
po~etkom maja 1992. godine, u~estvuje u prvim borbenim djejstvima.
Dvadeset {estog juna 1992. godine postavlja se na du`nost komandanta 3.
odreda Op[TO Visoko. Desetog oktobra 1992. godine postavlja se na du`nost
komandanta 4. brdske brigade – Viso~ke, a po~etkom februara 1993. godine,
na du`nost komandanta 302. motorizovane brigade Visoko, gdje ostaje do 12.
decembra 1993. godine. Krajem decembra 1993. godine postavlja se za
na~elnika protivzra~ne odbrane 3. korpusa Armije RBiH. Po~etkom maja
1994. godine upu}uje se u sastav Zdru`enog {taba Armije RBiH – HVO u
Sarajevo, gdje ostaje do novembra 1994. godine.
U septembru 1994. godine biva proizveden u ~in pukovnika Armije
RBiH i postavljen na du`nost pomo}nika komandanta za moral 7. korpusa
Armije RBiH. Na ovoj du`nosti do~ekuje kraj rata.
Dvadeset drugog decembra 1995. godine biva unaprije|en u ~in
brigadira. Rasformiranjem 7. korpusa Armije RBiH, biva postavljen za
pomo}nika komandanta za moral 3. korpusa Armije RBiH i na toj du`nosti
ostaje tokom 1996. godine i po~etkom 1997. godine. Prvog marta 1997.
godine postavlja se na du`nost na~elnika Odjeljenja za informiranje
Zajedni~ke komande Vojske FBiH (tada Uprava za politi~ka pitanja G[
Armije RBiH). Na ovoj du`nosti ostaje do 23. februara 2001. godine, kada
prelazi u Federalno ministarstvo odbrane, gdje i danas radi.
Brigadir Mu{inbegovi} je o`enjen. Supruga Nisveta je po zanimanju
{umarski tehni~ar. Ima tri sina, Esmera, Mirzu i Edina. Esmer je
ekonomista, Mirza diplomirani pravnik, a Edin gimnazijalac i poma`e ocu
u tehni~koj obradi knjiga. Hobi brigadira Mu{inbegovi}a su permanentno
obrazovanje, knjige i muzika. Svira harmoniku i pjeva sevdalinku.
Privodi kraju postdiplomski studij na Fakultetu politi~kih nauka u
Sarajevu. Strastveno istra`uje Odbrambeno-oslobodila~ki rat protiv
agresije 1992. – 1995. godine. Njeguje timski rad u tom istra`ivanju. Do
sada je izdao tri projekta: „Bedr i u Bosni” (1995.), „Operacija Vla{i}”
(1999.), „Monografija zlatni ljiljani i odlikovani pripadnici Armije RBiH
1992. – 1995. godine”(2000.).
815

OSMAN KAVAZOVI] –
LENAM
Osman Kavazovi} je ro|en 29. marta 1952. godine, u Jelov~e Selu
kod Grada~ca, od oca Hasana i majke Saime, ro|ene Djedovi}, iz istog
sela. ^etiri razreda osnovne {kole poha|a u rodnom mjestu, a ostala ~etiri
u selu Zelinja Donja. Zar{io je Gazi Husrevbegovu medresu u Sarajevu. U
mladosti hobi mu je bio nogomet, kasnije knjige – posebno beletristika.
U svojstvu imama, hatiba i muallima od 16. septembra 1971. godine
po~inje da radi u d`ematu Veliki Badi} kod Bosanske Krupe, gdje ostaje
do 12. avgusta 1972. godine, kada odlazi na odslu`enje vojnog roka, koji
slu`i u Karlovcu i Zagrebu. Punih devetnaest godina, od 01. novembra
1973. do 01. novembra 1992. godine, bio je imam, hatib i muallim Azizije
d`amije u d`ematu Brezovo Polje – op}ina Br~ko. U ovom mjestu se
o`enio Hajrijom Kuki}. Ima dvoje djece. Lejla je apsolvent `urnalistike, a
Lemana student prava.
U dva mandata, od 28. aprila 1980. do 25. jula 1989. godine, obavljao
je du`nost predsjednika Udru`enja islamskih vjerskih slu`benika Br~ko.
Uz rad na mjestu imama Azizije d`amije, obavlja i du`nost glavnog imama
Odbora Islamske zajednice Br~ko, od 15. septembra l986. do 15.
septembra l988. godine.
U prvim danima agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu, ~etnici
ga nekoliko puta od po~etka aprila do sredine juna 1992. godine privode na
saslu{anja i zatvaraju u Brezovom Polju. U logor „Luka” Br~ko, prvi put,
odveden je 15. maja 1992. godine.
Zatim, ponovo sa mje{tanima – d`ematlijama Brezova Polja, zato~en
je u logor „Luka” 17. juna 1992., gdje ostaje do 09. jula 1992. godine, kada
816

ga ~etnici prebacuju u logor „Batkovi}” i tu ostaje do razmjene 13. oktobra
1992. godine. Logora{ki broj: 240829.
Nakon izlaska iz logora, u gradu Zmaja od Bosne, stupa u redove
Armije Republike Bosne i Hercegovine, gdje od 01. novembra 1992. do
01. marta 1995. godine obavlja du`nost pomo}nika komandanta za moral
107. vite{ke mtbr Grada~ac.
Od 01. marta 1995. godine prelazi u Komandu 21. divizije KoV, gdje
obavlja du`nost referenta za pra}enje, procjenu i izgradnju morala ove
jedinice. Od 30. avgusta 1995. do 03. oktobra 1995. godine preuzima
du`nost pomo}nika komandanta za moral 211. oslobodila~ke brigade. U
periodu od 03. oktobra 1995. do 31. maja 1996. godine, postavljen je na
mjesto pomo}nika komandanta za moral 21. divizije KoV.
Na osnovu Odluke Predsjedni{tva Republike Bosne i Hercegovine od
31. maja 1996. godine postavljen je na du`nost komandanta KzR 213.
vite{ke bbr Grada~ac. Na ovoj du`nosti ostaje do 06. decembra 1996.
godine, kada je na osnovu nare|enja Ministarstva odbrane R/F Bosne i
Hercegovine postavljen na mjesto pomo}nika komandanta za moral 2.
korpusa. Danas je na du`nosti imama – oficira za vjere 2. korpusa VF BiH.
Dobitnik je ratnog priznanja, zna~ke „Zlatni ljiljan”. Me|u pohvalama
za uspje{no obavljanje povjerenih du`nosti su: pismene pohvale
komandanta 1. OG „Bosanska posavina”, komandanta 2. korpusa,
zamjenika ministra FMO Bosne i Hercegovine i mnoge druge. Prvi mu je
~in bio natkapetan. Danas je u ~inu majora. U vremenu od 04. do 19.
aprila 1988. godine obavio je had`.
Pod pseudonimom „Lenam”, od 1974. godine do danas, redovan je
dopisnik glasila Islamske zajednice – „Preporod”. Povremeno objavljuje
radove u jo{ nekoliko ~asopisa i novina, kao: Glasnik – Rijaseta Islamske
zajednice, Zmaj od Bosne, Grada~a~ke novine, Sport/Avaz, Sportske
novosti, Armija ljiljana i Godi{njak BZK Preporod Tuzla.
817

Prilog br. 5
Zvani~ne podatke o zbivanjima na teritoriji op}ine Tuzla i {iroj regiji,
dalo je Predsjedni{tvo Skup{tine op}ine Tuzla u svom Izvje{taju o radu za
period januar 1992. – april 1993. godine, objavljen u bro{uri „Tuzla 15.5.’92 -
15.5.’97”. Taj Izvje{taj prezentiramo u potpunosti:
IZVJE[TAJ O RADU
PREDSJEDNI[TVA SKUP[TINE OP]INE TUZLA
ZA PERIOD JANUAR 1992. – APRIL 1993.
Tuzla se dugo spremala za otpor agresiji, a pripreme su po~ele u ljeto
1991. godine. Gra|ani Tuzle su u junu 1991. godine odbili da idu na rati{te u
Hrvatsku, a ve} narednog mjeseca Op{tinski sekretarijat za narodnu odbranu
je po nalogu Savjeta za narodnu odbranu odbio da uputi regrute na odslu`enje
vojnog roka u biv{u JNA i istovremeno uveo i poja~ane mjere fizi~kog
osiguranja Centra za obavje{tavanje. Skup{tina op}ine je u istom mjesecu
organizirala odlazak roditelja u Sloveniju i Hrvatsku, koji su zahtijevali da se
njihovim sinovima, trenutno zate~enim u biv{oj JNA, prekine odslu`enje
vojnog roka. Koncem juna 1991. godine izvr{ena je priprema organa, jedinica
i [taba civilne za{tite, uz detaljnu razradu Plana anga`iranja ovih jedinica u
uvjetima rata.
Po{to je u avgustu 1991. godine donesen Zakon o izmjeni Zakona o narodnoj
odbrani, po kojem mobilizaciju treba da izvr{e organi biv{e JNA, a ne civilne
strukture, a Predsjedni{tvo BiH odmah nakon toga donijelo Odluku o odlaganju
primjene tog zakona, Skup{tina op}ine, Savjet za narodnu odbranu i Sekretarijat
za narodnu odbranu odbili su predati dokumentaciju vojnim organima i na taj
na~in onemogu}ili mobilizaciju Tuzlaka u biv{u JNA.
Koncem oktobra 1991. godine, od strane Savjeta za narodnu odbranu i
Sekretarijata za narodnu odbranu jo{ jednom je odbijen zahtjev JNA za
mobilizaciju vojnih obveznika iz Tuzle, a od novembra 1991. godine do marta
1992. godine Op{tinski sekretarijat za narodnu odbranu danono}no radi na
ustrojavanju vlastite evidencije vojnih obveznika na osnovu registra
obveznika koje je ovaj Sekretarijat, 27. 08. 1991. godine, sklonio prije nego
{to je biv{a JNA nasilno oduzela dokumentaciju o vojnim obveznicima.
Skup{tina op}ine je podr`ala sve tada{nje aktivnosti sekretarijata i Savjeta za
narodnu odbranu.
Kraj marta i po~etak aprila 1992. godine obojeni su strahovitim zlo~inima
~etnika u Podrinju. Padali su grad za gradom, u Tuzlu su pristizale desetine
818

hiljada prognanika - svjedoka ~etni~kog zlo~ina. Neprijatelj na srbijanskim
sredstvima informiranja obja{njava strate{ki zna~aj Tuzle i navodi da }e
Tuzla milom ili silom biti glavna komunikacijska veza izme|u tzv. Srpske
autonomne oblasti u isto~noj Bosni i ovakve oblasti u banjalu~koj krajini. Sve
je upu}ivalo na to da je na redu napad na Tuzlu. Pri tome je skoro nerje{iv
problem predstavljala ~injenica da je Tuzla bila sredi{te najve}e kasarne biv{e
JNA u BiH, sa najve}om koncentracijom neprijateljske vojne sile i
materijalno-tehni~kih sredstava.
U Kriznom i Operativnom {tabu Predsjedni{tva detaljno se analiziraju
napadi na Sarajevo, Mostar, Zvornik, Bijeljinu, Vi{egrad, Fo~u, Br~ko i druge
gradove, pona{anje i taktika ~etnika, pona{anje snaga odbrane, slabosti u
odbrani gradova koje su ~etnici osvojili, situacija u ~itavoj Republici Bosni i
Hercegovini, me|unarodna situacija i, na osnovu toga, preduzimaju
odgovaraju}e mjere. Krizni {tab spoznaje da me|unarodna zajednica ne mo`e
pomo}i Tuzli i okolnim op}inama jer to nije u~inila u ve} napadnutim
gradovima. Nadalje, postaje svjestan da je Sarajevo izlo`eno dugo
pripremanom i `estokom napadu, da je neprijatelj ovladao informativnom,
telekomunikacionom i saobra}ajnom infrastrukturom i da se, bar u po~etku
rata, ne mo`e o~ekivati pomo} od Sarajeva, odnosno Republike, te da se
moramo osloniti samo na vlastite snage Tuzle i okolnih op}ina.
Veoma va`no saznanje ogledalo se u ~injenici da je svakom ~etni~kom
napadu prethodilo potpisivanje sporazuma sa SDS-om o diobi op}ina na tzv.
srpski i ostali dio ({to je samo ~etni~ki manevar u namjeri ispitivanja snage i
odlu~nosti branilaca Bosne i Hercegovine), a nakon ovoga izvr{en je udar u
MUP-u s namjerom da se razbije ova jedina oru`ana formacija u to doba.
Naro~itu slabost predstavljala je ~injenica da su rukovodstva pora`enih
op}ina bila sigurnosno nepripremljena, te da je zbog njihovog neopreza
dolazilo do odliva podataka, pa je neprijatelj prije napada na pojedine gradove
raspolagao podacima o brojnosti, snazi i rasporedu odbrambenih snaga,
njihovom naoru`anju, imao unaprijed pripremljene spiskove za likvidaciju
itd.
Zbog svega toga odlu~eno je da se odbije svaki poku{aj SDS-a da se
uop}e razgovara o eventualnoj diobi op}ine, da se po svaku cijenu osigura
jedinstvo MUP-a kroz jedinstvo SJB (to je osigurano permanentnim
politi~kim radom i istovremenim sigurnosnim „pokrivanjem” svih kadrova
SDS-a ili simpatizera ove stranke, stavljanjem grba Tuzle kao oznake
branilaca grada i sl.). Zbog operativnijeg rada i osiguranja potpune sigurnosti
i tajnosti svih podataka o pripremi otpora, krug ljudi koji rukovodi otporom
sveden je na najmanju mjeru.
819

Zato je 27. marta 1992. godine formiran Krizni {tab Predsjedni{tva u
sastavu: Selim Be{lagi} - predsjednik; Branko Peri} - potpredsjednik;
~lanovi: Sead Avdi}, Refik Ahmedinovi}, Jasmin Imamovi} i Stjepo Luki}.
Vojno-stru~ni konsultanti Kriznog {taba bili su budu}i komandanti @eljko
Knez i Sead Deli}. Mehmed @ili} i Meho Bajri} bili su u sastavu
Operativnog {taba u kojem je bio i Enver Halilovi} kao portparol Kriznog
{taba Predsjedni{tva. U po~etnim fazama rada Kriznog {taba, zbog
odgovaraju}ih obavje{tajnih saznanja, Branku Peri}u nisu bili dostupni
najva`niji podaci vezani za odbranu grada. Peri} je pobjegao iz grada uo~i 15.
maja, a nakon toga je odmah smijenjen, i potpredsjednikom Kriznog {taba
imenovan je Sead Avdi}. U sastav Kriznog {taba ubrzo }e u}i Mehmed @ili},
Sead Deli} i Meho Bajri}, a u junu mjesecu Predsjedni{tvu se pridru`uje i
komandant [taba civilne za{tite [erif Salihovi}.
Koncem tre}eg mjeseca, Centru za obavje{tavanje se nare|uje ratni re`im
rada, a ovaj centar postaje i sjedi{te Kriznog {taba Predsjedni{tva, kao i
sjedi{te komandanta Okru`nog i Op{tinskog {taba TO BiH Tuzla.
U martu 1992. godine donesena je Odluka o potrebi udvostru~avanja
snaga policije i u tom periodu Sekretarijat za narodnu odbranu komandirima
ratnih stanica milicije daje na raspolaganje svu raspolo`ivu dokumentaciju o
vojnim obveznicima. Po{to je pod pla{tom policije trebalo, u stvari, formirati
ratne jedinice za odbranu RBiH i Tuzle, Sekretarijat policiji stavlja na
raspolaganje dokumentaciju za 800 rezervnih starje{ina.
Dana 03. 04. 1992. godine, Skup{tina op}ine ~ini posljednji napor da
mirnim putem do|e do oru`ja koje je vlasni{tvo Tuzle, a nalazi se u kasarni, i
po{to svima postaje jasno da od toga nema ni{ta, Skup{tina op}ine 04. 04.
1992. godine donosi Odluku o mobilizaciji svih gra|ana Tuzle i njihovom
raspore|ivanju u ve} formirane jedinice policije po mjesnim zajednicama.
Ovom odlukom pozivaju se svi gra|ani koji posjeduju vatreno oru`je (legalno
ili ilegalno) da se zajedno sa tim oru`jem stave u funkciju odbrane grada.
Izvr{ena je i mobilizacija onih koji nemaju oru`je, a zatim i njihovo
naoru`avanje iz fonda postoje}eg naoru`anja MUP-a. Na pomenutoj sjednici
donesena je odluka o mobilizaciji svih preduze}a, njihovih sredstava, kao i
mobilizaciji Radio - Tuzle i drugih sredstava informiranja. Dakle, 04. 04.
1992. godine, Skup{tina op}ine je, kao najvi{i organ vlasti u Tuzli, donijela
odluku o pru`anju organiziranog otpora agresiji na Republiku Bosnu i
Hercegovinu, a na prostoru Tuzle.
Na osnovu pomenute odluke, u mjesecu aprilu, naoru`ano je 2200
pripadnika policije, oformljen je i Krizni {tab MUP-a i u granicama
mogu}nosti pru`ena je pomo} okolnim op}inama (250 dugih cijevi za
820

Gra~anicu, ne{to municije i oru`ja za Kalesiju, ne{to municije za Br~ko).
Po~etkom aprila Predsjedni{tvo je diglo kredit od 400.000 DEM i pristupilo
ilegalnoj kupovini oru`ja za odbranu Tuzle.
U aprilu, pa sve do 15.05., vr{e se intenzivni pregovori sa biv{om JNA i kroz
informativno - propagandnu djelatnost i danono}no politi~ko djelovanje,
razli~itim metodama, pove}ava se mobilnost gra|ana u odbrani Tuzle i RBiH i
istovremeno se `eli dobiti na vremenu kako bi se na{e jedinice kupovinom oru`ja
{to bolje naoru`ale i svakodnevnim radom {to vi{e osposobile.
Pristupa se {irokoj me|unarodnoj aktivnosti putem telefonskih, pismenih i
neposrednih kontakata sa predstavnicima me|unarodnih institucija, podvla~i
opasnost od mogu}e ekolo{ke katastrofe i upoznaje svjetska javnost sa istinom o
genocidu nad muslimanima i Hrvatima u isto~noj i sjeveroisto~noj Bosni, a na
osnovu ~injenica o ratnim zlo~inima koje smo prikupljali od strane pristiglih
prognanika. Intenzivni pregovori sa biv{om JNA sveli su se, zapravo, na
dobijanje na vremenu kako bismo u odbrambeni rat u{li {to spremniji. Bila je to
svojevrsna psiholo{ka igra predstavnika Kriznog {taba i ~etni~kog vrha u Tuzli,
kako bi se svakoga trena znalo {ta oni spremaju i kako bi se dobilo na vremenu.
Za sve ovo vrijeme u prisnim smo kontaktima sa okolnim op}inama i
zapravo smo mjesto dogovaranja o svim budu}im odbrambenim aktivnostima
na ovoj regiji.
Dana 04. 04. 1992. godine, Krizni {tab donosi Naredbu o mobilizaciji
jedinica TO, veze, Civilne za{tite, Tuzlanskog odreda TO, Protivdiverzantskog
voda, Diverzantske jedinice i pozadinskih jedinica, a ova Naredba izvr{ava se 06.
04. 1992. godine, uz aktiviranje ve} davno pripremljenog Op{tinskog {taba
civilne za{tite i jedinica NUS-a. Ostale jedinice, 06. 04. 1992. godine, jo{ uvijek
su u stanju pune pripravnosti. Tih dana otpo~inje proizvodnja ru~nih bombi,
molotovljevih koktela, eksplozivnih naprava, in`injerijskih zapreka po gradu,
zatvara~a za topove i razli~ita oru`ja, lansera za rakete itd.
Dana 05. 04. 1992. godine vr{i se zapre~avanje puta Simin Han - Po`arnica -
raskrsnica Gornja Tuzla, i to pomo}u pet natovarenih auto-cisterni, a u cilju
onemogu}avanja neprijatelja da tim putem do|e u Tuzlu. Istog dana donesena je
odluka o zabrani prodaje oru`ja i municije i izvr{eno njihovo izuzimanje za
odbranu grada.
Dana 07. 04. 1992. godine vr{i se intenzivna mobilizacija obveznika
in`injerijske specijalnosti radi br`e i efikasnije izrade zapo~ete proizvodnje
minsko-eksplozivnih naprava.
Dana 08. 04. 1992. ponovo se pozivaju svi gra|ani koji imaju oru`je da
u|u u sastav na{ih jedinica MUP-a, izra|uje se rezervna i mobilna
821

adio-stanica, vr{i osiguravanje releja na Ilin~ici (prije toga smo imali
informaciju da ga je obilazila jedna patrola biv{e JNA), razra|uje uputstvo o
partizanskim djejstvima za na{e jedinice. Istog dana, Predsjedni{tvo RBiH
donijelo je Odluku o progla{enju neposredne ratne opasnosti, promjeni imena
Republike, ukidanju Republi~kog {taba TO i formiranju TO BiH.
Pou~eni lo{im iskustvima do tada napadnutih gradova, znali smo da
moramo na vrijeme ovladati svim komunikacijama i svim visovima koje jo{
uvijek nije zaposjeo agresor, kao i to da se moramo pribli`iti agresorskim
polo`ajima na visovima na kojima je agresor ve} imao artiljeriju. Zato smo
ve} 08. 04. 1992. godine zavr{ili sa in`injerijskim zapre~avanjima svih
prilaza gradu i kretanje neprijateljskih kolona sveli na relaciju [i}ki Brod -
ju`na saobra}ajnica - Skojevska ulica - Kasarna - Slavinovi}i - Simin Han, a
te komunikacije su na{e snage imale pod punom i maksimalnom kontrolom,
tako da ve} tada, za slu~aj eventualnog zaustavljanja neprijateljske kolone i
poku{aja neprijatelja da sa te komunikacije napadne grad, agresor nije imao
nikakvih realnih {ansi, {to }e se, uostalom, i pokazati 15. maja. Uz to,
zaprije~ene su sve raskrsnice, pomo}u topova dobivenih iz Lukavca i na{ih
snaga ovladali smo ~itavom Ilin~icom i drugim ju`nim visovima op}ine.
Kasarna „Husinska buna” bila je pokrivena na{im snagama. Ratne stanice
locirane po mjesnim zajednicama dr`ale su zapravo ~itav grad pod
apsolutnom kontrolom. Sve ove mjere poduzimane su uz vojno-stru~ne
konsultacije komandanta Okru`nog i Op{tinskog {taba TO BiH Tuzla i
Stanice javne bezbjednosti Tuzla.
Dana 20. 04. 1992. godine formira se Prva manevarska jedinica MUP-a u
Mosniku, a zatim, Druga, Tre}a i ^etvrta, i sve su opremljene i obu~ene da
kao tipi~ne ratne jedinice djeluju na {iroj teritoriji i da se po nare|enju
prebacuju tamo gdje je to u datom momentu najpotrebnije. Svrsishodnost
formiranja ovih jedinica najbolje se potvrdila 15. maja u ~uvenoj bici na
Br~anskoj malti.
U to doba, u Tuzli se pojavljuje jedna jedinica Patriotske lige. U svom
sastavu imala je 65 naoru`anih ljudi. Ovoj jedinici osigurali smo smje{taj i
ishranu i s njom se nastojali dogovoriti oko toga da se u sukob sa biv{om JNA
ne smije u}i odvojeno nego samo pod jedinstvenom komandom, i to
istovremeno, i da se u ovaj sukob sa tada najja~im korpusom agresorske
armije u BiH ne smije u}i prije nego za to budemo spremni, tj. ni prije ni
poslije nego ta~no na vrijeme. Pripadnici ove jedinice istinskih patriota i
veoma hrabrih boraca }e prije 15. maja u~estvovati u nekim akcijama izvan
op}ine Tuzla, a glavnina ove jedinice prerast }e u elitnu jedinicu Okru`nog
822

{taba TO koja je naro~ito u po~etnim mjesecima rata imala velike uspjehe
{irom rati{ta u zoni odgovornosti 2. korpusa Armije RBiH.
Kraj marta i po~etak aprila ina~e su karakteristi~ni po aktivnosti Kriznog
{taba na prikupljanju podataka o oficirima biv{e JNA koji bi pre{li u redove
na{e Teritorijalne odbrane, odnosno Armije RBiH. Opredjeljenje Kriznog
{taba bilo je tra`iti samo istaknute vojne stru~njake i budu}e komandante
odbrane na ovom podru~ju, koji }e kasnije razviti okru`nu i op}insku
komandu na{ih oru`anih snaga. Tako su se Kriznom {tabu javili i visoki
oficiri i istaknuti vojni stru~njaci i stratezi @eljko Knez, Hazim [adi}, Sead
Deli} i niz drugih oficira biv{e JNA koji su se bezrezervno stavili u slu`bu
RBiH i Tuzle i koji su do danas dali ogroman i za nas spasonosan doprinos u
odbrani ovoga grada, ove regije i Republike Bosne i Hercegovine. Krizni {tab
je putem Okru`nog i Op{tinskog sekretarijata za narodnu odbranu
izdjejstvovao kod republi~kih organa imenovanje prvo Seada Deli}a za
komandanta Op{tinskog {taba TO RBiH Tuzla, a zatim imenovanje @eljka
Kneza i Hazima [adi}a za komandanta i na~elnika Okru`nog {taba TO RBiH
Tuzla. Pomenuti komandanti }e sa svojim kolegama oficirima biv{e JNA
(prete`no aktivnim ali i rezervnim koji su u tim sudbonosnim trenucima stali u
odbranu RBiH, a uz pomo} ogromnog broja dobrovoljaca kojih je u
Sekretarijatu za narodnu odbranu bilo evidentirano preko 12.000, i uz
saradnju sa predsjedni{tvima okolnih op}ina) oformiti Komandu Okru`nog
{taba TO, Op{tinskog {taba TO, jedinicu okru`ne vojne policije, brigade, i
~itav sistem Armije Republike Bosne i Hercegovine, koji od po~etka rata dr`i
najve}u slobodnu teritoriju u Republici Bosni i Hercegovini i u ~ijoj se zoni
odgovornosti vode naj`e{}e borbe za oslobo|enje na{e domovine.
Po{to su se, prema vojno-politi~koj procjeni, za to stekli uvjeti, Krizni
{tab Predsjedni{tva po~etkom maja 1992. godine saop}ava biv{oj JNA da
mora napustiti Tuzlu, predati kasarnu i druge vojne objekte i, naro~ito, oru`je
biv{e TO koje se nalazilo u magacinima kasarne „Husinska buna”.
Dana 15. 05. 1992. godine neprijateljska kolona je pri izlasku iz kasarne, oko
19 sati, otvorila vatru na pripadnike na{e policije i gra|ane i time zapo~ela napad
na Tuzlu. Na vatru je uzvra}eno vatrom i po~ela je prva bitka branilaca grada i
Republike Bosne i Hercegovine u Tuzli. Plan odbrane, za slu~aj napada
neprijatelja iz kolone, bio je tako razra|en da neprijatelj nije imao {ansi u namjeri
ostvarenja plana presijecanja Tuzle i razbijanja njene odbrane.
Ovom bitkom neprijatelj je definitivno istjeran iz grada, zauzeta je
kasarna, zgrada Komande i drugi vojni objekti, neprijatelj je natjeran da
odmah napusti i aerodrom, a od biv{e JNA oteto je oru`je Tuzle i okolnih
op}ina, koje se zajedno sa zarobljenim MTS procjenjuje na vrijednost od
823

preko 50 miliona DEM. Oteto oru`je podijeljeno je okolnim op}inama i njime
su naoru`ane tuzlanske brigade. Tuzla je postala simbolom pobjede branilaca
i prvog velikog poraza agresora. Ubrzo nakon 15. maja, Tuzla postaje centar
najve}e slobodne teritorije u RBiH, a Tuzlanski korpus najja~i dio Armije
Republike Bosne i Hercegovine.
U Tuzli se 16. maja formira 1. tuzlanska brigada, 22. maja 2. brigada
(kasnije od strane Glavne komande u Sarajevu progla{ena je „SLAVNOM”),
a 22. juna 3. brigada. U maju se formira i odred Drijen~a, koji poslije prerasta
u 4. brigadu – 115. HVO brigadu „Zrinjski”. Poslije }e biti formiran i
mje{oviti artiljerijski divizion.
U maju, Krizni {tab prelazi na novu lokaciju u Institut (IHI) gdje se
formira sjedi{te Okru`nog i Op{tinskog {taba TO RBiH, Predsjedni{tva
op}ine Tuzla i Koordinacionog savjeta Regije. Okru`ni i Op{tinski {tab sa tog
mjesta rukovode oru`anim otporom na podru~ju op}ine Tuzla, a
Koordinacioni savjet Regije, kao koordinaciono tijelo, sastavljeno od
predsjednika op}ina i predsjednika izvr{nih odbora op}ina, vr{i povezivanje i
sinhronizaciju aktivnosti predsjedni{tva svih op}ina u sjeveroisto~noj Bosni.
Predsjednik Koordinacionog savjeta bio je sve do novembra 1992. godine, tj.
do formiranja Skup{tine okruga, gospodin Selim Be{lagi}.
Od 21. 05. 1992. godine, nakon kra}eg prekida, sa radom nastavlja
Izvr{ni odbor Skup{tine op}ine Tuzla i ponovo aktivira rad organa uprave,
javnih preduze}a, preduze}a od op}eg interesa i drugih institucija. Izvr{ni
odbor donosi odluke iz oblasti svoje nadle`nosti i utvr|uje prijedloge odluka
Predsjedni{tvu SO iz oblasti odbrane, bora~ke za{tite, civilne za{tite,
prehrane stanovni{tva, zbrinjavanje prognanika, snabdijevanja grada, poreza
i poreske politike, dru{tvenih djelatnosti, i drugih sfera `ivota, rada i
pona{anja grada u ratu i ratnim uvjetima.
U oktobru 1992. godine dotada{nji sastav Predsjedni{tva pro{iruje se
izborom potpredsjednika SO Tuzla, Rafe Jozi}a, umjesto smijenjenog Branka
Peri}a i ulaskom u sastav Predsjedni{tva predsjednika klubova odbornika
stranaka koje imaju odbornike u Skup{tini. Od tada su, uz postoje}e, novi
~lanovi Predsjedni{tva: Rafo Jozi}, Zlatko Duki}, Zehra Dropi}, Ante Zvonar
i Mirsad Kikanovi}.
Predsjedni{tvo je na prijedlog Izvr{nog odbora, SJB, Sekretarijata za
narodnu odbranu, [taba civilne za{tite, drugih organa, kao i po vlastitoj
inicijativi, u proteklom periodu donijelo preko 1.500 razli~itih odluka. To su
naredbe iz oblasti odbrane, privrede, dru{tvenih djelatnosti, prostornog
ure|enja, poreza, pravosu|a, funkcioniranja Skup{tine i Predsjedni{tva,
sigurnosti i svih oblasti kojima se preuzimaju organizacione, materijalne i
824

druge mjere za ostvarivanje prava i du`nosti gra|ana u odbrani, osigurava
osposobljavanje organa i drugih pravnih lica za odbranu, organizira rezervna
policija, Civilna za{tita, Slu`ba osmatranja i obavje{tavanja, veze,
rukovo|enja i kripto za{tite i osigurava njihovo funkcioniranje. Ovim
naredbama osiguravano je i izvr{avanje poslova popune i mobilizacije MTS
za organe, preduze}a i druga pravna lica. Ovim naredbama vr{eni su poslovi
osiguravanja izvr{enja vojne obaveze i mobilizacije, vr{eno obu~avanje za
odbranu, ure|enje teritorija za potrebe odbrane i sprovo|enja mjera sigurnosti
i za{tite tajnosti objekata i podataka od zna~aja za odbranu.
Jednoj dr`avi potrebno je najmanje nekoliko decenija postojanja kako bi
se adekvatno pripremila za vo|enje odbrambenog rata. Potrebno je da u tom
periodu, izme|u ostalog, donese bar ustav i da, pomo}u odgovaraju}ih
zakona, uspostavi adekvatan pravni i ekonomski sistem, razradi politi~ku i
vojnu strategiju, osigura adekvatan dr`avni bud`et, uspostavi diplomatske,
konzularne, privredne, trgovinske, kulturne i druge veze sa dr`avama
budu}im saveznicima, pripremi sistem pre`ivljavanja privrede i ekonomije u
ratu, prelaska mirnodopske na ratnu proizvodnju, osigura proizvodnju oru`ja,
osposobi i prije rata provjeri ljude, osigura i dobro naoru`a armiju, policiju,
jaku obavje{tajnu i kontraobavje{tajnu slu`bu, logistiku i jako savezni{tvo u
nekoj od susjednih dr`ava itd. Republika Bosna i Hercegovina napadnuta je
odmah po priznanju i nije imala skoro ni{ta od naprijed spomenutog, pa ~ak ni
svoju armiju. Policija je bila skoro potpuno razbijena, parlament blokiran,
pravosu|e u dobroj mjeri razbijeno, a veliki dio teritorije agresorske snage su
po unaprijed utvr|enom planu i njegovoj realizaciji ve} odavno dr`ale pod
kontrolom. Kada se tome doda brutalnost i krvolo~nost kojom je jedna od
najbolje naoru`anih armija u Evropi nasrnula na potpuno nenaoru`an narod i
skoro nebranjene gradove, jasno je da su dosada{nji rezultati u odbrani RBiH
ipak dobri.
Tuzla je u ovakvoj situaciji bila prinu|ena na brzinu razvijati sistem
odbrane, proizvodnje i, uop}e, sistem pre`ivljavanja u ratu.
Tuzlanski borci su se odlu~no suprotstavili agresoru brane}i RBiH i
Tuzlu. Za ~itavo vrijeme trajanja rata njihove osnovne karakteristike su
hrabrost, nesebi~nost, jedinstvo i me|usobna solidarnost, bez obzira na to da
li se bore u uniformama Armije RBiH, HVO-a ili MUP-a RBiH i bez obzira
na politi~ku, strana~ku ili nacionalnu pripadnost. Borci su odlu~ili braniti
svoju domovinu i svoj grad po cijenu vlastitog `ivota i mnogi su pokazali i
dokazali da su spremni i svoj `ivot dati za mir i slobodu onih koji ostanu `ivi.
Tako se i desilo da je u Tuzli broj poginulih i ranjenih civila skoro zanemarljiv
u odnosu na broj poginulih i ranjenih boraca, {to Tuzlu ~ini razli~itom u
825

odnosu na mnoge gradove u RBiH. Nesebi~nost tuzlanskih boraca u odbrani
na{e domovine, najvi{e potvr|uje ~injenica da je od ukupnog broja poginulih i
ranjenih boraca Tuzle, preko 60% njih svoj `ivot izgubilo ili je ranjeno izvan
teritorije op}ine Tuzla i to {irom rati{ta sjeveroisto~ne Bosne.
Gra|ani Tuzle su disciplinirano i po`rtvovano izvr{avali sve odluke
Predsjedni{tva, naro~ito one iz oblasti odbrane, sigurnosti i civilne za{tite.
Zalaganje gra|ana u mjesnim zajednicama i ve}ini preduze}a, bilo je
maksimalno. U izvr{avanju svoje patriotske, profesionalne i radne obaveze,
naro~itu humanost i nesebi~nost pokazalo je osoblje Klini~kog medicinskog
centra u Tuzli. Ovdje anga`irani zdravstveni radnici, iako kadrovski o{te}eni,
podnijeli su i podnose nadljudske napore da bi spasili `ivote i zdravlje boraca i
civila sa ~itave teritorije sjeveroisto~ne Bosne. Rezultati njihovog rada su
izvanredni.
Veliki uspjeh predstavlja ~injenica da imamo elektri~nu energiju, vodu i
grijanje. Gra|ani treba da znaju da je to rezultat danono}nog rada i velike
bitke brojnih stru~njaka i radnika koji su sve ovo osigurali u te{kim uvjetima
kakve je nametnuo ovaj krvavi rat.
Tuzla je u toku rata osnovala mo}nu namjensku proizvodnju. Po~elo se sa
grupom entuzijasta (me|u kojima su bili i poginuli Enes Arnautovi} i Bego
Dizdarevi}), imenovanih od strane Kriznog {taba, a zavr{ilo se ~injenicom da
Javno preduze}e TINPO, osnovano 15. 10. 1992. godine, proizvodi 95% od
ukupne namjenske proizvodnje u ~itavoj sjeveroisto~noj Bosni.
Tuzla je po mnogo ~emu karakteristi~na u ovom ratu. S obzirom da su
njeni branioci jo{ po~etkom rata vrlo uspje{no odbranili ovaj grad i ve} u maju
1992. godine definitivno istjerali ~etnike, prekinuli za njih va`nu
komunikaciju i, de fakto, osigurali spas ~itavoj sjeveroisto~noj Bosni, nakon
~ega je permanentnim radom tuzlanske policije, pravosu|a i drugih organa
suzbijena anarhija i kriminal u gradu, Tuzla je stekla epitet sigurnog grada. To
se najbolje vidi iz ~injenice da je broj Tuzlaka koji su zbog rata napustili grad,
u pore|enju sa drugim gradovima, zanemarljiv i da je Tuzla grad koji
zbrinjava najvi{e prognanika u Republici Bosni i Hercegovini. To je, s druge
strane, tuzlanskim vlastima nametnulo te{ko breme u vidu obaveza da se
prehrani i snabdije sav taj narod smje{ten u Tuzli, koji je u odnosu na druge
centre u BiH najudaljeniji od izvora snabdijevanaja, tj. Splita.
Bez obzira na to, Predsjedni{tvo, Izvr{ni odbor, Logisti~ki centar Tuzla i
tuzlanska dr`avna i privatna preduze}a, uspjeli su organizirati nabavku i
prevoz 4.603 tone hrane i humanitarne pomo}i, nabavku i prevoz 1.150 tona
hrane i 408 tona repromaterijala i rezervnih dijelova potrebnih za o`ivljavanje
proizvodnje.
826

U proteklom periodu Predsjedni{tvo je naro~itu pa`nju posvetilo problemu
prognanika. Od samog po~etka rata Tuzla predstavlja najsigurniji grad u
Republici Bosni i Hercegovini, ali istovremeno i grad koji vodi brigu o najvi{e
prognanika u Republici. Ve} po~etkom aprila u Tuzlu pristi`u desetine hiljada
prognanika prete`no iz Podrinja i Posavine. Radi njihovog zbrinjavanja, odmah
po njihovom dolasku, oformljen je [tab za izbjeglice koji je u saradnji sa
Crvenim kri`om odigrao zna~ajnu ulogu u zbrinjavanju raseljenih i prognanih od
aprila do decembra 1992. godine. Rukovodilac ovog {taba bio je ~lan Kriznog
{taba Predsjedni{tva i sekretar Izvr{nog odbora, gospodin Stjepo Luki}. U cilju
dovo|enja i sveukupne brige o raseljenim i prognanim licima na nivo planiranih i
kontinuirano pra}enih akcija, Predsjedni{tvo SO-e Tuzla u decembru 1992.
godine formira Op{tinski centar za raseljena i prognana lica, na ~ijem ~elu je ~lan
Predsjedni{tva, gospo|a Zehra Dropi}. Ovaj centar je nastavio kontinuitet rada
Op{tinskog {taba za izbjeglice, koriste}i se svim pozitivnim iskustvima ovog
{taba, uz maksimalno anga`iranje oko pronala`enja novih ideja kojima bi se
smje{tajni i drugi uvjeti `ivota prognanika doveli na {to dostojniji nivo. Ovaj
centar je zajedno sa Domom zdravlja i drugim institucijama uspje{no odigrao
va`nu ulogu u zbrinjavanju prognanika iz Cerske, iz Srebrenice, kada smo
zajedno sa ~itavim svijetom bili svjedoci jedne od najve}ih ljudskih drama
prouzrokovanih etni~kim ~i{}enjem od strane srpsko-crnogorskih agresorskih
snaga. Danas je na podru~ju op}ine smje{teno oko 60.000 lica i 17.600 porodica.
Na{e aktivnosti otvaranja prema svijetu vezane su za `elju da se otvori
aerodrom u Tuzli, ~ime bi se otklonili svi problemi i sukobi vezani za
kori{tenje komunikacije kroz srednju Bosnu, kao i Hercegovinu. To bi i{lo u
prilog smirivanju politi~kih sukoba u ovom dijelu RBiH, a tuzlansku regiju
vi{e niko ne bi mogao ucjenjivati. S druge strane, ~ine se ogromni napori da se
o`ivi proizvodnja elektri~ne energije, ~ime bi Tuzla silom ekonomije i
ekonomskog argumenta mogla bitno uticati na smirivanje sukoba u
Hercegovini i pomo}i Predsjedni{tvu RBiH u njegovoj borbi za cjelovitost
na{e domovine.
Na kraju, valja napomenuti slijede}e:
1. U Tuzli je u protekloj godini od genocida i protjerivanja sa~uvano
njenih 120.000 stanovnika i 60.000 prognanika.
2. Industrija Tuzle sa~uvana je od razaranja.
3. Sa~uvana je dr`avna imovina RBiH, imovina op}ine i
imovina gra|ana.
827

4. Presijecanjem va`ne komunikacije neprijatelju, sa~uvav{i Tuzlu,
Tuzlaci su, zapravo, sa~uvali sjeveroisto~nu Bosnu.
5. Tuzla je danas sjedi{te najve}e slobodne teritorije,
dobro organiziranog Korpusa Armije RBiH, efikasnije policije i
pravosu|a i sjedi{ta HVO, koji se zajedno sa pripadnicima Armije
bore na naj`e{}im rati{tima u RBiH protiv istog neprijatelja.
6. Tuzlom rukovode civilni organi vlasti, legalno izabrani
na posljednjim demokratskim vi{estrana~kim izborima u
Republici Bosni i Hercegovini.
7. U gradu je sprije~ena anarhija i bezakonje.
8. Tuzla je grad u kojem nema me|unacionalnih sukoba
kako je nedavno navedeno i u Rezoluciji Evropskog parlamenta
B 3-530/93:
„Tuzla je `ivi simbol bosanskog otpora politici »etni~kog ~i{}enja«, jer je
uspjela da odr`i mir izme|u razli~itih nacionalnosti, naporima gradskog
savjeta pod vo|stvom koalicije i demokratskih snaga,” i dalje „Evropski
parlament poziva zemlje, - ~lanice i Komsiju da podr`e mjere preduzete od
strane razli~itih nevladinih organizacija u Zajednici za podr{ku Tuzli i njenoj
demokratskoj upravi.”
Za sve ovo, Tuzla duguje najve}u zahvalnost poginulim, ranjenim i svim
onim borcima koji se i danas, svakodnevno rizikuju}i svoj `ivot, bore za
oslobo|enje suverene, cjelovite i jedinstvene Republike Bosne i Hercegovine.
Tuzla, 18. maja 1993.
Predsjednik Predsjedni{tva
Skup{tine op}ine Tuzla
Mr. Selim Be{lagi}
828

FOREWORD
The anthology of patriotic songs “Drugi korpus slobodi pjeva” is the first
book in a series that the authors plan to publish in the edition “Ko pjeva zlo ne
misli”. The main goal of this anthology is to collect patriotic songs that
emerged both in the area of responsibility of the 2nd Corps of the RB-H Army
and other places, songs that the soldiers of this corps sang or recited with
pleasure and to present them in public as a reminiscent of difficult, yet
glorious and dignified times, the times of defense-liberation war during which
one Army, the army of victim nation that was condemned to disappearance
answered with struggle for freedom and songs which do not contain a call for
revenge and hatred, but on the contrary and unmistakably a call for
coexistence and respect for human values in general, thus approaching the
highest civilization ideal of a tolerable and open society. A paradox but true.
Ten years since the beginning of the aggression on Bosnia and
Herzegovina, the Bosnian society was faced with an imperative to not only
forgive but also to forget everything. Rarely one dares to play patriotic songs
made in the war publicly. Perhaps, even we, ourselves are uncomfortable with
those times of death and pride. Perhaps, we have forgotten those songs. “Who
forgets his history is condemned to live it again”. We use the opportunity to
present to the public at one place, at least a part of that national heritage and
emphasize the fact that the soldiers of the BH Army, the victims of aggression
do not sing about evil or do not call for evil and revenge.
For most of the published poems the author is known, and it is stated in
footnotes. The poems for which we were uncertain about the author –
remained unsigned. We thought it to be less harmful than to write something
wrong. Nevertheless, we believe that some mistakes could creep into. In future
editions we will rectify that. The authenticity of text was preserved to the
maximum. Although we were unable to get permission of all authors to
publish their poems we are convinced that they agree to see their poems
published, knowing they are saved from oblivion. The poems are abundant
with many important dates, names, locations and military units. For most of
them, a short explanation was given in footnotes.
The book is comprised of 21 part. A brief introduction for each of them
was given including contribution of a given municipality during the
defense-liberation war, the course of transformation of existing military
units, etc.
829

Each part comprises lyrics, photographs and war units symbols (coats of
arms and flags). Because the size of the area of responsibility of the 2 nd Corps
of the BH Army varied frequently, this book comprises the municipalities of
not only Tuzla canton but also of Zenica-Doboj canton. The book includes
379 songs (lyrics), 281 photographs and 117 war units’ symbols. A certain
number of maps (38) is also given in the book in order to make it easier for a
reader to orientate himself. This collection is published on the occasion of the
10 th anniversary of the 2 nd Corps of the BH Army. We are aware that a large
number of patriotic and war songs which were unavailable to us were not
covered here. We remain open to cooperation, and we - the authors of this
anthology will continue to collect the facts relating to the aggression on BH.
We look forward and hope for your cooperation and assistance.
We are grateful to the authors of the songs for giving their permission to
publish their work.
A special thanks goes to the 2 nd Corps Command of the RBH Army and the
defense directorates of Tuzla and Zenica.
Authors
830

SADR@AJ
Strana
PREDGOVOR. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3
PJESME BEZ MR@NJE, NETRPELJIVOSTI I OSVETE . . 5
JA SIN SAM TVOJ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17
VJE^NA BOSNA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18
NJU SAMO IMAM . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19
CRN SE OBLAK NAD BOSNOM NADVIO . . . . . . . . 20
BOSNA NIKAD PALA NIJE . . . . . . . . . . . . . . . 21
BOSNO… . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22
ZAPJEVAJ S NAMA, BOSNO . . . . . . . . . . . . . . 23
JEDINA NAM BIH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24
ZASTAVA NA[A BOSANSKA . . . . . . . . . . . . . 25
NA KRILIMA NO[ENA . . . . . . . . . . . . . . . . 26
NE DAJ SE, BOSNO . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27
TAMNI OBLAK NAD BOSNOM . . . . . . . . . . . . . 28
^UDAN ZULUM . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29
POZDRAV BOSNI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30
[TO TI TO RADE, ZEMLJO BOSNO . . . . . . . . . . . 31
BOSNO, BOLI[ ME, BOSNO! . . . . . . . . . . . . . . 32
BOSNA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33
RUKE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34
NA[E SRCE ZA BOSNU KUCA . . . . . . . . . . . . . 35
ZAKLETVA BOSNI . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36
PRO\OH BOSNOM . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37
NE DIJELITE BOSNU . . . . . . . . . . . . . . . . . 38
VOLJET ]U TE HERCEG-BOSNO . . . . . . . . . . . . 39
ONI I MI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40
MOM BIV[EM BRATU . . . . . . . . . . . . . . . . 41
UMRIJET’ NIJE TE[KO . . . . . . . . . . . . . . . . 42
BO[NJACI - BORITE SE, NIKUD NE IDITE . . . . . . . . 43
BOSNA NIKAD PALA NIJE . . . . . . . . . . . . . . . 44
831

832
BOSANAC SAM RO\EN . . . . . . . . . . . . . . . . 45
JA IZ BOSNE NIKUDA NE SELIM . . . . . . . . . . . . 46
MOJE VRIJEME . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47
KAD SE SJETIM BOSNE . . . . . . . . . . . . . . . . 48
GDJE SU SADA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49
PJESMA BRANILACA . . . . . . . . . . . . . . . . . 50
POLETI GOLUBE BIJELI . . . . . . . . . . . . . . . . 51
ZAMIRI[I LJILJANE . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52
LAHKO JE VOLJETI LJILJANE . . . . . . . . . . . . . 53
PJESMA O LJILJANIMA
(AKO, MAJKO, JA UMREM ZA BOSNU) . . . . . . . . . 54
NAPRIJED, LJILJANI . . . . . . . . . . . . . . . . . 55
MUJO, DRU@E MOJ . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56
VOLIO SAM TEBE, BOSNO . . . . . . . . . . . . . . 57
SOKOLI]I . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58
ODLAZIM TI SA JARANIMA . . . . . . . . . . . . . . 59
VRATIT ]U SE JA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60
TU@NA MAJKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 61
IZBJEGLICA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62
SINE JEDINI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63
IZBJEGLI^KE NO]I . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64
HEROJI SU MAJKO . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65
MAJKIN JEDINAC . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66
NE PLA^I, MAJKO . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67
NE TUGUJ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 68
BOSNA MORA POBIJEDITI . . . . . . . . . . . . . . 69
PET SINOVA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 70
STARA NANA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71
BOSANSKA MAJKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . 72
NE PITAJ ME, DU[O . . . . . . . . . . . . . . . . . 73
SIRO^E . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 74
SEJA KOSE RASPLETALA . . . . . . . . . . . . . . . 75
PJESMA MAJCI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 76

MO@E LI SE U RATU . . . . . . . . . . . . . . . . . 77
AMIN, BO@E . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 78
DRAGI, NAJDRA@I . . . . . . . . . . . . . . . . . . 79
PJESMA MAJCI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 80
SA^UVAJ MI SINA . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81
AKO POGINEM . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 82
NEKA ME TVOJE O^I PAMTE . . . . . . . . . . . . . 83
PISMO SINU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 84
DRAGOG NEMA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 85
TU@NA PRI^A . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 86
U TIHOJ NO]I . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 87
MOG JARANA @IVOT NE BI DUG . . . . . . . . . . . . 88
PRIJE OVOG LUDOG RATA . . . . . . . . . . . . . . 89
NEDOSANJANI SNOVI . . . . . . . . . . . . . . . . 90
DVA HEROJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 91
PJESMA BAJBAGI . . . . . . . . . . . . . . . . . . 92
PJESMA O [EMSUDINU . . . . . . . . . . . . . . . . 93
RAHMETLI D@EVAD . . . . . . . . . . . . . . . . . 94
BIV[EM PRIJATELJU . . . . . . . . . . . . . . . . . 95
[EHIDSKI RASTANAK . . . . . . . . . . . . . . . . 96
BORCI ’92. – ’96. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 97
BOSANKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 98
LI^NA KARTA 2. KORPUSA . . . . . . . . . . . . . 99
DRUGI KORPUS . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 135
IN@INJERIJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 136
ARTILJERIJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 137
MARIJAN BALTA . . . . . . . . . . . . . . . . . . 138
SAMO MR@NJA OVDE STANUJE . . . . . . . . . . . 139
OTKA^I, OTKA^I . . . . . . . . . . . . . . . . . . 140
BACI PU[KU I KOKARDU . . . . . . . . . . . . . . 141
O, SINE, ‘VATAJ SE KRIVINE . . . . . . . . . . . . . 142
833

BJE@I, MILE, PREKO DRINE . . . . . . . . . . . . . 143
PJESMA O GENERALU [ADI]U . . . . . . . . . . . . 144
BOSANCI SU NEIZBE@NI . . . . . . . . . . . . . . . 145
FERMAN STI@E IZ SARAJ’VA . . . . . . . . . . . . . 146
MILI BO@E . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 147
ZORA JE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 148
BOSNA NIKAD NE]E BITI SRBIJA . . . . . . . . . . 149
HEROJSKE MAJKE I SINOVI . . . . . . . . . . . . . 150
SEADU DELI]U . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 151
OP]INA SREBRENIK . . . . . . . . . . . . . . . . 165
DVADESET PRVA SREBRENI^KA BRIGADA . . . . . . 175
BJE[E BOSNA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 176
KULA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 177
KO SVOJATA MUSLIMANE BO[NJAKE . . . . . . . . 178
OP]INA GRADA^AC . . . . . . . . . . . . . . . . 189
ZMAJ OD BOSNE . . . . . . . . . . . . . . . . . . 199
AMANET ZMAJA OD BOSNE . . . . . . . . . . . . . 200
ZMAJEV GRADE, ZMAJEVI TE BRANE . . . . . . . . . 201
USTAJ ZMAJU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 202
OJ, GRADA^CU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 203
PROLJE]E DEVEDESET DRUGE . . . . . . . . . . . . 204
PADE VILA SA GRADA^CA GRADA . . . . . . . . . . 205
HEJ, DU[MANI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 206
NA KAPIJI POSAVINE . . . . . . . . . . . . . . . . 207
IDEMO JUNACI ZMAJA OD BOSNE . . . . . . . . . . 208
[TA BI REK’O HUSEIN BEG . . . . . . . . . . . . . 209
SA BEDEMA BIJELE KULE . . . . . . . . . . . . . 210
HEROJ GRAD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 211
BEGOVINO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 212
HEJ, MEDI\O . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 213
834

MIONICO, MAJKO NA[A . . . . . . . . . . . . . . . 214
BRANIT SELO, ZAVJET JE HRGOVLJAKA . . . . . . . 215
TENKOVI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 216
GRADA^A^KA STO SEDMA HISTORIJU PI[E . . . . . . 217
VITE[KA BRIGADA GRADA^AC . . . . . . . . . . . 218
STO SEDMA BRIGADA GRADA^AC . . . . . . . . . . 219
VITEZOVI STO SEDME BRIGADE . . . . . . . . . . . 220
PRVI BATALJON DVJESTA TRINAESTE . . . . . . . . 224
DOBROVOLJCI SA GRADINE . . . . . . . . . . . . . 225
GRADA^A^KI DIV . . . . . . . . . . . . . . . . . 226
PJESMA [EHIDU . . . . . . . . . . . . . . . . . . 227
PO@ARI^ANKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 228
BUJRUM U GRADA^AC . . . . . . . . . . . . . . . 229
BOSNA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 230
OP]INA BR^KO . . . . . . . . . . . . . . . . . . 241
BRANITE ME DJECO
(DOMOVINI BOSNI) . . . . . . . . . . . . . . . . . 253
BR^KO GRADE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 254
BR^KO GRADE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 255
BR^KO, VOLJENI GRADE . . . . . . . . . . . . . . 256
PJESMA LOGORA[A – BATKOVI] LOGORA . . . . . . 257
POLJE BREZOVO . . . . . . . . . . . . . . . . . . 260
BR^ANSKE D@AMIJE . . . . . . . . . . . . . . . . 261
BAJRAGINA K]I . . . . . . . . . . . . . . . . . . 262
LIJEPA KLAN^ANKA . . . . . . . . . . . . . . . . 263
STO OSMA BRIGADA . . . . . . . . . . . . . . . . 264
STO OSMA BRIGADA . . . . . . . . . . . . . . . . 265
OD BRNJIKA DO DUBRAVA . . . . . . . . . . . . . 266
BORCI STO OSME . . . . . . . . . . . . . . . . . . 267
JALIJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 268
DRU@E SA DRUGE STRANE . . . . . . . . . . . . . 269
MOJA HANUMA . . . . . . . . . . . . . . . . . . 270
835

DO]I ]EMO NA SVOJA OGNJI[TA . . . . . . . . . . 271
NOSTALGIJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 272
FATAMORGANA HEROJA
(DJECI POSAVINE) . . . . . . . . . . . . . . . . . . 273
PJESMA ENVERU PAMUK]I]U . . . . . . . . . . . . 274
PJESMA BR^ANSKIH HEROJA . . . . . . . . . . . . 275
„ELVIS” TVR\AVA . . . . . . . . . . . . . . . . . 276
RAHMETLI [EHIDIMA . . . . . . . . . . . . . . . 277
PJESMA ROLETU . . . . . . . . . . . . . . . . . . 279
JARANU @AJI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 280
BALADA O GOLUBU . . . . . . . . . . . . . . . . 281
PJESMA PA[I . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 282
D@EVADE, BRATE . . . . . . . . . . . . . . . . . 283
NEKO MI JE ]ORISO BACIKLO - DONJA BRKA . . . . . 284
INTELEKTUALCI . . . . . . . . . . . . . . . . . . 286
OP]INA ^ELI] . . . . . . . . . . . . . . . . . . 293
BA[ NA BAJRAM . . . . . . . . . . . . . . . . . . 297
BOSNO MILA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 298
BOSNA MI JE SPALJENA . . . . . . . . . . . . . . . 299
KORAJCI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 300
KORAJU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 301
KORAJSKI ARZOHAL . . . . . . . . . . . . . . . . 303
VRATIT ]EMO DOBOJ, KORAJ . . . . . . . . . . . . 304
PLA^ MAJKE NA MEZARU . . . . . . . . . . . . . . 305
MOM BRATU, [EHIDU . . . . . . . . . . . . . . . . 306
OPET ]E SE ^UTI EZAN . . . . . . . . . . . . . . . 307
BAJANKU[A . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 308
DVJESTO OSMA BRIGADA . . . . . . . . . . . . . . 309
FERMAN STI@E . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 310
MUJO OD DOBOJA . . . . . . . . . . . . . . . . . 311
PJESMA O KAPETANU VAHIDU . . . . . . . . . . . 312
836

OP]INA GRA^ANICA . . . . . . . . . . . . . . . 319
PJESMA GRA^ANICI . . . . . . . . . . . . . . . . 329
ZA[TO, OZRENE? . . . . . . . . . . . . . . . . . . 330
STO JEDANAESTA BRIGADA . . . . . . . . . . . . . 331
STO JEDANAESTA BRIGADA . . . . . . . . . . . . . 332
DVJESTO DVADESET PRVA BRDSKA BRIGADA . . . . 333
[KORPIONI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 334
[EHIDOM SI MEHO POST’O . . . . . . . . . . . . . 335
GAZIJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 336
NUR NA MEZARJIMA . . . . . . . . . . . . . . . . 337
DOBOJ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 343
DOBOJ [EHER . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 351
MOJ DOBOJU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 352
SA DOBOJSKE STARE KULE . . . . . . . . . . . . . 353
MUJO OD DOBOJA . . . . . . . . . . . . . . . . . 354
VOLJENI GRADE . . . . . . . . . . . . . . . . . . 355
PJESMA O KOTORSKOM . . . . . . . . . . . . . . . 356
DOBOJSKI LJILJANI . . . . . . . . . . . . . . . . . 357
LJUBAVI TI STARE . . . . . . . . . . . . . . . . . 358
JUNACI IZ PEPELA . . . . . . . . . . . . . . . . . 361
STO DEVETA BRIGADA . . . . . . . . . . . . . . . 362
AKO KRENE[ PALIT’ MOJU BOSNU
(STO DEVETA ^UVA BOSNU) . . . . . . . . . . . . 363
STO DEVETE VITEZOVI . . . . . . . . . . . . . . . 364
[KORPIONI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 365
DVJESTO TRE]A DOBOJSKA BRIGADA . . . . . . . 366
DVJESTO TRE]A MOTORIZOVANA . . . . . . . . . . 367
[EHID . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 368
TRIDESET ZLATNIH LJILJANA . . . . . . . . . . . . 369
BOSNA TE^E NA[IM VENAMA . . . . . . . . . . . . 370
MIRZINO JATO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 371
837

OP]INA LUKAVAC . . . . . . . . . . . . . . . . . 383
NA BOSNU, U SRCE BOSNE . . . . . . . . . . . . . . 391
MOJ @IVOT JE SLOBODA . . . . . . . . . . . . . . . 392
DVA BABI]A . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 393
STO SEDAMNAESTA BRIGADA . . . . . . . . . . . 394
STO SEDAMNAESTA BRIGADA . . . . . . . . . . . 395
DVJESTO DVANAESTA OSLOBODILA^KA BRIGADA . . 396
DVJESTO DVANAESTA BRIGADA OSLOBODILA^KA . . 397
OP]INA BANOVI]I . . . . . . . . . . . . . . . . . 403
BANOVI]I . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 409
STO DEVETNAESTA MUSLIMANSKA BRIGADA . . . . 410
IDEMO DO VOZU]E . . . . . . . . . . . . . . . . . 411
„SAJGON” DRMA SVUDA . . . . . . . . . . . . . . 412
HEJ, FRULA VI[E . . . . . . . . . . . . . . . . . . 413
TAMO DALEKO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 414
OP]INA KALESIJA . . . . . . . . . . . . . . . . . 419
@IVJELA MI KALESIJA . . . . . . . . . . . . . . . 429
VRATIT ]U SE KALESIJI . . . . . . . . . . . . . . . 430
HEJ, GREBENE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 431
TOJ[I^KA CESTA . . . . . . . . . . . . . . . . . . 432
POLETIO SOKO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 433
LISA^A . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 434
NE MO@E NAS POBIJEDITI NIKO . . . . . . . . . . . 435
DVJESTO PETA BRIGADA . . . . . . . . . . . . . . 436
TOJ[I^KI BATALJON . . . . . . . . . . . . . . . . 437
PRNJAVORSKA ^ETA . . . . . . . . . . . . . . . . 438
MANEVARSKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 439
PRVA KALESIJSKA ^ETA . . . . . . . . . . . . . . 440
CRNI VUKOVI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 441
CRNI VUKOVI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 442
838

CRNI VUKOVI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 443
DVJESTO ^ETRDESET PRVA
SPRE^ANSKO – MUSLIMANSKA BRIGADA . . . . . . 444
DVJESTO ^ETRDESET PRVA
SPRE^ANSKO – MUSLIMANSKA BRIGADA . . . . . . 445
DVJESTO ^ETRDESET PRVA
SPRE^ANSKO – MUSLIMANSKA BRIGADA . . . . . . 446
^ETVRTA OPERATIVNA GRUPA . . . . . . . . . . . 447
PJESMA O RAZIJI . . . . . . . . . . . . . . . . . . 448
ZVORNIK (SAPNA) . . . . . . . . . . . . . . . . . 455
ZAKLIKTA SOKO . . . . . . . . . . . . . . . . . . 463
OD PRIJEDORA DO ZVORNIKA . . . . . . . . . . . . 464
GODU[ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 465
KADA PRO\U DANI TUGE . . . . . . . . . . . . . . 466
DVJESTO [ESTA VITE[KA BRIGADA . . . . . . . . . 467
DVJESTO [ESTA VITE[KA BRIGADA . . . . . . . . . 468
DVJESTO [ESTA BRIGADA . . . . . . . . . . . . . 469
ZVORNI^KE KOBRE
(HAJDE SA NAMA NARODE) . . . . . . . . . . . . . 470
SEMIROVA PJESMA . . . . . . . . . . . . . . . . . 471
BABO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 472
TRE]I ODRED . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 473
HAP VOD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 474
NA [EHITLUKU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 475
POZADINA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 476
RASTANAK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 477
NEK’ SE PJESMA ZAORI . . . . . . . . . . . . . . . 478
PJESMA O CRNOM LABUDU -
MEHDINU HOD@I]U - „SENADU” . . . . . . . . . . . 479
BONZO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 480
KOMANDANT EDHEM – „TITO” . . . . . . . . . . . . 481
SEMIROVE KOBRE . . . . . . . . . . . . . . . . . 482
839

PRVI BATALJON . . . . . . . . . . . . . . . . . . 483
DRINA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 484
DRINO, VODO LEDENA . . . . . . . . . . . . . . . 485
IBRAHIM . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 486
LEGENDA BOSNOM KRU@I . . . . . . . . . . . . . 487
OSAM [EHIDA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 488
OP]INA TEO^AK . . . . . . . . . . . . . . . . . 495
HAJRO KAPETAN . . . . . . . . . . . . . . . . . . 505
LAVOVI IZ TEO^AKA . . . . . . . . . . . . . . . . 506
PJESMA HAJRI KAPETANU . . . . . . . . . . . . . 507
RODILA SI, ZEMLJO BOSNO, HAJRU KAPETANA . . . . 508
HAJRI KAPETANU . . . . . . . . . . . . . . . . . . 509
SPOJIT ]E SE ONI, HAJRO . . . . . . . . . . . . . . 510
PJESMA O HAJRI . . . . . . . . . . . . . . . . . . 511
PJESMA O D@EVADU . . . . . . . . . . . . . . . . 512
^ETVRTI VOD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 513
OP]INA TUZLA . . . . . . . . . . . . . . . . . . 519
GRAD LJUBAVI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 535
TUZLO MOJA, MILI GRADE . . . . . . . . . . . . . 536
NE DAMO TE, TUZLO NA[A . . . . . . . . . . . . . 537
ZA[TO DIJELE NA[U BOSNU? . . . . . . . . . . . . 538
RODNI GRADE, TUZLO MILA . . . . . . . . . . . . 539
TUZLO MOJA PONOSITA . . . . . . . . . . . . . . . 540
TUZLO NA[A, NIKAD POKORENA . . . . . . . . . . 541
PETNAESTOG MAJA . . . . . . . . . . . . . . . . 542
AMAN JADA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 543
STOJ, DU[MANE! . . . . . . . . . . . . . . . . . . 544
U ^AST POBJEDE . . . . . . . . . . . . . . . . . . 545
TUZLANSKA ORDIJA . . . . . . . . . . . . . . . . 546
TUZLU BRANE HILJADE JARANA . . . . . . . . . . 548
840

PJESMA PRVE TUZLANSKE BRIGADE . . . . . . . . 549
DVJESTO PEDESET PRVA LAHKA BRIGADA . . . . . . 550
DVJESTO PEDESET PRVA LAHKA BRIGADA . . . . . . 551
[EJTANI, ZLATNI LJILJANI . . . . . . . . . . . . . . 552
[EHID . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 554
DEVET IH JE BILO . . . . . . . . . . . . . . . . . . 555
DRUGA SLAVNA TUZLANSKA BRIGADA . . . . . . . 556
MARIJEVI VITEZOVI . . . . . . . . . . . . . . . . . 557
TRE]A TUZLANSKA BRIGADA . . . . . . . . . . . . 558
TRE]A TUZLANSKA . . . . . . . . . . . . . . . . . 559
DVJESTO PEDESET TRE]A BRIGADA . . . . . . . . . 560
SPAJDERI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 561
GA[I . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 562
DVJESTO PEDESETA OSLOBODILA^KA BRIGADA . . . 563
PANTERI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 564
STARA ^AR[IJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . 565
LOVE STORY . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 566
DVADESET PETI MAJ . . . . . . . . . . . . . . . . 567
KLETVA TUZLANSKIH O^EVA . . . . . . . . . . . . 568
OP]INA @IVINICE . . . . . . . . . . . . . . . . . 593
@IVINI^KE OSE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 607
@IVINI^KE OSE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 608
SPRE^ANSKI ODRED . . . . . . . . . . . . . . . . 609
@IVINI^KI BATALJON . . . . . . . . . . . . . . . . 610
DVJESTO DESETA VITE[KA BRIGADA . . . . . . . . 611
DVJESTO DESETA VITE[KA „NESIB MALKI]” . . . . . 612
DVJESTO DVADESETA BRIGADA . . . . . . . . . . 613
DVJESTO DVADESETA LAHKA BRIGADA . . . . . . . 614
DVJESTO DVADESETA PONOSNO KORA^A . . . . . . 615
SMRT IBRAHIMA BALKI]A – „BRAHETA” . . . . . . . 616
S LJUBAVLJU KOMANDANTU SALETU . . . . . . . . 617
841

OP]INA KLADANJ . . . . . . . . . . . . . . . . . 631
JESEN . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 639
KAD POGLEDAM SA JARA^KOG . . . . . . . . . . . 640
KAKO JE LIJEP KLADANJ . . . . . . . . . . . . . . 641
STO DVADESET PRVA BRIGADA . . . . . . . . . . . 642
STO DVADESET PRVA BRIGADA . . . . . . . . . . . 643
STO DVADESET PRVA BRDSKA BRIGADA . . . . . . 644
KLADANJ BRANE KLADANJCI . . . . . . . . . . . . 645
ZLATNI LJILJANI KLADANJ BRANE . . . . . . . . . 646
SIFET, HARIZ I MI . . . . . . . . . . . . . . . . . . 647
OP]INA TE[ANJ . . . . . . . . . . . . . . . . . . 655
TE[ANJ GRADE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 667
DVJESTO DRUGA GARAVA VITE[KA BRIGADA,
VITEZOVI TE[NJA GRADA . . . . . . . . . . . . . . 668
GARAVA DVJESTO DRUGA . . . . . . . . . . . . . 669
POUSORSKA LJUTA,
TRISTO SEDAMDESET SEDMA BRIGADA . . . . . . . 670
OPERATIVNA GRUPA SEDAM JUG . . . . . . . . . . 671
TRISTO SEDAMDESET PETA,
OSLOBODILA^KA BRIGADA . . . . . . . . . . . . . 672
TRIDESET SEDMA DIVIZIJA . . . . . . . . . . . . . 673
TRISTO SEDAMDESET DEVETA BRIGADA . . . . . . . 674
TESLI] . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 693
KAD TE GLEDAM VOLJENI GRADE . . . . . . . . . . 701
NAD TESLI]EM POLETJELA PTICA . . . . . . . . . . 702
VRATIT ]U SE JA . . . . . . . . . . . . . . . . . . 703
SINOVI SMO SLAVNE TESLI]KE . . . . . . . . . . . 704
DVJESTO ^ETVRTA TESLI]KA BRIGADA . . . . . . . 705
SMRTI SE NISI BOJAO, BRKA . . . . . . . . . . . . . 706
KOMANDANTE \OGA . . . . . . . . . . . . . . . . 707
ZA[TO TE NEMA VOLJENI DRU@E . . . . . . . . . . 708
842

DANAS SAM OPET NA SMJENI . . . . . . . . . . . . 709
OP]INA MAGLAJ . . . . . . . . . . . . . . . . . . 721
MIRNO SPAVAJ, MOJ GRADE VOLJENI . . . . . . . . 733
DJEVOJKO MLADA . . . . . . . . . . . . . . . . . 734
PONESI MI PJESMU, BOSNO, RIJEKO . . . . . . . . . 735
D@AMIJA SE GRADINI @ALILA . . . . . . . . . . . . 736
SA SIKOLE VILA ZOVE . . . . . . . . . . . . . . . 737
VOLIM MAGLAJ . . . . . . . . . . . . . . . . . . 738
MAGLAJ GRADE . . . . . . . . . . . . . . . . . . 739
PAZARI]U, TVRDA STIJENO . . . . . . . . . . . . . 740
PJESMA ARSI]U . . . . . . . . . . . . . . . . . . 741
ZA SVOJ MAGLAJ DVJESTO PRVA BRDSKA BRIGADA . 742
BRANIOCI MAGLAJA . . . . . . . . . . . . . . . . 743
ARTILJERCI DVJESTO PRVE BRIGADE MAGLAJ . . . . 744
„BIBINI PAUCI" . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 745
HEROINE SA PU[KOM U ROVU . . . . . . . . . . . . 746
POLICAJCI MAGLAJA . . . . . . . . . . . . . . . . 747
PJESMA [EHIDU NAIMU . . . . . . . . . . . . . . . 748
TRI HEROJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 749
RIJEKO BOSNO, TVOJIH TI DUBINA . . . . . . . . . . 750
NA MEZARU MAJKA PLA^E . . . . . . . . . . . . . 751
MAGLAJ GRADE, GRADE SIROTANA . . . . . . . . . 752
DRAGI MOJ, NEPOZNATI TATA . . . . . . . . . . . . 753
DRAGA DJECO CIJELOGA SVIJETA . . . . . . . . . . 754
OP]INA ZAVIDOVI]I . . . . . . . . . . . . . . . 765
TRIDESET PETA DIVIZIJA . . . . . . . . . . . . . . 771
PJESMA O TRISTA DVADESET OSMOJ BRIGADI . . . . 772
TRISTO DVADESET OSMA BRIGADA . . . . . . . . . 773
^ETVRTI MANEVARSKI BATALJON . . . . . . . . . . 774
843

SREDNJE PODRINJE
(VLASENICA, BRATUNAC, SREBRENICA) . . . . . . 781
PJESMA @EPI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 789
PJESMA DRINSKIH ZMAJEVA . . . . . . . . . . . . 790
KASABLIJSKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 791
PRVA MUSLIMANSKA PODRINJSKA BRIGADA . . . . . 792
PRVA MUSLIMANSKA PODRINJSKA BRIGADA . . . . . 793
NE TUGUJ, VOLJENI GRADE . . . . . . . . . . . . . 794
PRVA MUSLIMANSKO - PODRINJSKA BRIGADA . . . . 795
JANJI^ARI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 796
KOMANDANTU BE]IRU . . . . . . . . . . . . . . . 797
IZBJEGLICE SREBRENICE . . . . . . . . . . . . . . 798
SA JEDNOM NOGOM U GROBU . . . . . . . . . . . . 799
PRILOZI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 805
Prilog br. 1
KALENDAR OBILJE@AVANJA GODI[NJICA JEDINICA
2. KORPUSA ARMIJE RBiH . . . . . . . . . . . . . . 807
Prilog br. 2
NAREDBA PREDSJEDNI[TVA OP]INE TUZLA O
FORMIRANJU MUZI^KOG ATELJEA TUZLA (MAT) . . . 812
Prilog br. 3
UMJETNI^KA ^ETA 2. KORPUSA . . . . . . . . . . . 813
Prilog br. 4
BILJE[KE O AUTORIMA . . . . . . . . . . . . . . . 814
Prilog br. 5
IZVJE[TAJ O RADU PREDSJEDNI[TVA
SKUP[TINE OP]INE TUZLA ZA PERIOD
JANUAR 1992. - APRIL 1993. GODINE . . . . . . . . . 818
FOREWORD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 829
844

IZVOD IZ RECENZIJE
,, ... Pjesme u ovoj knjizi su nastajale u istom vremenu, ali na razli~itim
prostorima, sa zna~ajnim istozna~nicama: povezuje ih Bosna kao stani{te za
bo{nja~ku du{u, zov slobode („kliktaj Vile"), slike koje se mije{aju - Bosna kao
majka, Bosna kao dom- ku}a, Bosna kao `rtva, Bosna kao slobodarska
paradigma... Pjesme su nabijene mobiliziraju}om emocijom, obojene svjetlo{}u
koja je „svjetlost Dana" i koja probija mrak tame i sjaji `rtvom, svjetlo{}u koja
razbija tegobnu tminu koja se nad Bosnom nadvila. Ta `rtva uklju~uje i davanje
materijalnih dobara, dobrovoljno ugro`avanje vlastitog zdravlja i uzvi{enog
davanja `ivota u `aru borbe za odbranu. Sve je u toj pjesmi u igri: i zov domovine
oja|ene, popaljene, poru{ene i krik bespomo}nih `ena, djece i staraca,
prognanih, ucvijeljenih dugih kolona, u`asni kre{~endo koncentracionih
logora... Ali, to su pjesme i prkosa i ponosa. Taj ponos mo`e imati sliku
arhitipske majke bosanske, koja svojom {utnjom nadilazi vrijeme. Od trenutka
kada ispra}a svoga sina u Armiju - kada mu {ije uniformu i miluje njegovu
dje~iju odje}u sa strijepnjom slu{aju}i vijesti sa rati{ta, do trenutka kada dolazi
vijest koja ru{i svijet, ona `ivi samo za jedno - za ponovni susret sa svojim sinom
{ehidom - svjedokom i miljenikom. Ona suze lije iz o~iju okamenjenih i hodi
svijetom ovozemljaskim kao sjena, tra`e}i osmjeh svog dje~aka na osmjehu svih
dje~aka svijeta koji se igraju u slobodi. Tu slobodu su izborili zlatni ljiljani
zemlje Bosne i Hercegovine... ''
mr. D`elal Ibrakovi}