Caffe Montenegro br. 160

嘀 攀 猀 攀 氀 椀 渀 愀 䴀 愀 氀 攀 愁 攀 戀 爀 ⸀ アパートⰀ 一 椀 欀 愁 椀<br />
܁ 吀 䔀 䰀 ⬀アパート 㠀 ㈀ ⠀ 㐀 ⤀ ㈀ 㠀 㘀 ㈀ 䘀 䄀 堀 ⬀アパート 㠀 ㈀ ⠀ 㐀 ⤀ ㈀ 㠀 㜀 㐀 㘀<br />
眀 眀 眀 ⸀ 渀 琀 挀 猀 栀 漀 瀀 ⸀ 洀 攀

䤀 洀 愀 樀 甀 ܁ 椀 甀 瘀 椀 搀 甀 搀 愀 樀 攀 刀 椀 戀 渀 椀 挀 愀 挀 漀 洀 洀 攀 爀 挀 攀 漀 搀 渀 攀 搀 愀 瘀 渀 漀 瀀 漀 渀 漀 猀 渀 椀 稀 愀 猀 琀 甀 瀀 渀 椀 欀 䌀 愀 爀 瀀 椀 最 愀 渀 椀 戀 爀 攀 渀 搀 愀 渀 愀 琀 攀 爀 椀 琀 漀 爀 椀 樀 椀 䌀 爀 渀 攀<br />
䜀 漀 爀 攀 Ⰰ 猀 琀 漀 最 愀 樀 攀 甀 挀 椀 氀 樀 甀 瀀 漀 搀 椀 稀 愀 渀 樀 愀 欀 瘀 愀 氀 椀 琀 攀 琀 愀 甀 最 漀 猀 琀 椀 琀 攀 氀 樀 猀 欀 攀 瀀 漀 渀 甀 搀 攀 椀 攀 搀 甀 欀 愀 挀 椀 樀 攀 氀 漀 欀 愀 氀 渀 漀 最 欀 愀 搀 爀 愀 椀 稀 漀 戀 氀 愀 猀 琀 椀 瀀 漀 ⴀ<br />
猀 氀 愀 猀 琀 椀 愀 爀 猀 琀 瘀 愀 漀 爀 最 愀 渀 椀 稀 漀 瘀 愀 渀 愀 攀 搀 甀 欀 愀 琀 椀 瘀 渀 愀 瀀 爀 攀 稀 攀 渀 琀 愀 挀 椀 樀 愀 ⸀ 唀 昀 漀 欀 甀 猀 甀 瀀 爀 攀 稀 攀 渀 琀 愀 挀 椀 樀 攀 樀 攀 猀 琀 愀 瘀 氀 樀 攀 渀 愀 甀 瀀 漀 琀 爀 攀 戀 愀 䌀 䄀 刀 倀 䤀 ⴀ<br />
䜀 䤀 䄀 一 䤀 洀 愀 愁 椀 渀 愀 欀 愀 漀 渀 愀 樀 洀 漀 搀 攀 爀 渀 椀 樀 椀 栀 稀 愀 瀀 爀 椀 瀀 爀 攀 洀 愀 渀 樀 攀 爀 愀 稀 渀 椀 栀 瘀 爀 猀 琀 愀 猀 氀 愀 搀 漀 氀 攀 搀 愀 椀 搀 攀 稀 攀 爀 愀 琀 愀 ⸀ 伀 猀 椀 洀 䌀 愀 爀 瀀 椀 最 椀 愀 渀 椀<br />
洀 愀 愁 椀 渀 愀 Ⰰ 瀀 爀 攀 搀 猀 琀 愀 瘀 氀 樀 攀 渀 攀 猀 甀 椀 䤀 匀 䄀 爀 愀 猀 栀 氀 愀 搀 渀 攀 瘀 椀 琀 爀 椀 渀 攀 ⸀ 䬀 漀 洀 瀀 愀 渀 椀 樀 愀 䤀 匀 䄀 樀 攀 漀 猀 渀 漀 瘀 愀 渀 愀 㤀 㘀 アパート⸀ 最 漀 搀 椀 渀 攀 甀 䤀 琀 愀 氀 椀 樀 椀 Ⰰ 愀 漀 搀 愀 琀 氀 攀<br />
搀 椀 猀 琀 爀 椀 戀 甀 椀 爀 愀 爀 愀 猀 栀 氀 愀 搀 渀 攀 漀 爀 洀 愀 渀 攀 椀 瘀 椀 琀 爀 椀 渀 攀 瀀 漀 瀀 漀 爀 甀 搀 縁 戀 椀 渀 椀 稀 愀 樀 愀 瘀 渀 攀 瀀 爀 漀 猀 琀 漀 爀 攀 愁 椀 爀 漀 洀 猀 瘀 椀 樀 攀 琀 愀 ⸀<br />
䌀 䄀 刀 倀 䤀 䜀 䤀 䄀 一 䤀 刀 䄀 䤀 一 䈀 伀 圀 アパート

倀 刀 伀 䨀 䔀 䬀 吀 伀 嘀 䄀 一 䨀 䔀 伀 倀 刀 䔀 䴀 䄀 一 䨀 䔀 䔀 䐀 唀 䬀 䄀 䌀 䤀 䨀 䄀 匀 䔀 刀 嘀 䤀 匀 䴀 伀 一 吀 䄀 紁 䄀<br />
倀 爀 攀 稀 攀 渀 琀 愀 挀 椀 樀 攀 猀 甀 漀 搀 爀 縁 愀 渀 攀 ⸀ 椀 ㈀⸀ 愀 瀀 爀 椀 氀 愀 甀 琀 爀 攀 渀 椀 渀 最 挀 攀 渀 琀 爀 甀 刀 椀 戀 渀 椀 挀 攀 䌀 漀 洀 洀 攀 爀 挀 攀 甀 倀 漀 搀 最 漀 爀 椀 挀 椀 Ⰰ 愀 渀 愀 椀 猀 琀 椀 洀 猀 甀<br />
瀀 爀 攀 搀 猀 琀 愀 瘀 氀 樀 攀 渀 攀 洀 愀 愁 椀 渀 攀 稀 愀 瀀 爀 漀 椀 稀 瘀 漀 搀 渀 樀 甀 稀 愀 渀 愀 琀 猀 欀 漀 最 椀 猀 漀 昀 琀 猀 氀 愀 搀 漀 氀 攀 搀 愀 ⸀ 娀 愀 戀 椀 氀 氀 樀 攀 縁 攀 渀 漀 樀 攀 瘀 攀 氀 椀 欀 漀 椀 渀 琀 攀 爀 攀 猀 漀 瘀 愀 渀 樀 攀 Ⰰ 愁 琀 漀<br />
椀 搀 攀 甀 瀀 爀 椀 氀 漀 最 椀 渀 樀 攀 渀 椀 挀 椀 搀 愀 挀 爀 渀 漀 最 漀 爀 猀 欀 椀 甀 最 漀 猀 琀 椀 琀 攀 氀 樀 椀 縁 攀 氀 攀 搀 愀 甀 渀 愀 瀀 爀 椀 樀 攀 搀 攀 猀 瘀 漀 樀 攀 瀀 漀 猀 氀 漀 瘀 愀 渀 樀 攀 椀 稀 愀 搀 漀 瘀 漀 氀 樀 攀 渀 愀 樀 稀 愀 栀 琀 樀 攀 瘀 渀 椀 ⴀ<br />
樀 攀 縁 攀 氀 樀 攀 琀 甀 爀 椀 猀 琀 愀 ⸀ 一 愀 樀 戀 漀 氀 樀 椀 洀 漀 最 甀 ܁ 椀 渀 愀 椀 渀 搀 愀 猀 攀 瀀 漀 欀 愀 縁 攀 欀 瘀 愀 氀 椀 琀 攀 琀 瀀 爀 漀 椀 稀 瘀 漀 搀 愀 樀 攀 欀 爀 漀 稀 縁 椀 瘀 甀 爀 椀 樀 攀 椀 搀 攀 洀 漀 渀 猀 琀 爀 愀 挀 椀 樀 甀 愁 琀 漀<br />
樀 攀 椀 戀 椀 漀 挀 椀 氀 樀 瀀 爀 攀 稀 攀 渀 琀 愀 挀 椀 樀 攀 ⸀<br />
䌀 愀 爀 瀀 椀 最 椀 愀 渀 椀 樀 攀 漀 猀 渀 漀 瘀 愀 渀 㤀 㐀 㘀 ⸀ 最 漀 搀 椀 渀 攀 椀 甀 戀 爀 稀 漀 樀 攀 瀀 漀 猀 琀 愀 漀 氀 椀 搀 攀 爀 渀 愀 琀 爀 縁 椀 愁 琀 甀 洀 愀 愁 椀 渀 愀 稀 愀 瀀 爀 漀 椀 稀 瘀 漀 搀 渀 樀 甀 猀 氀 愀 搀 漀 氀 攀 搀 愀 ⸀<br />
吀 漀 欀 漀 洀 猀 瘀 椀 栀 漀 瘀 椀 栀 最 漀 搀 椀 渀 愀 Ⰰ 瀀 漀 猀 琀 愀 漀 樀 攀 瀀 爀 攀 瀀 漀 稀 渀 愀 琀 氀 樀 椀 瘀 瀀 漀 欀 瘀 愀 氀 椀 琀 攀 琀 甀 甀 挀 椀 樀 攀 氀 漀 洀 猀 瘀 椀 樀 攀 琀 甀 ⸀ 一 樀 椀 栀 漀 瘀 愀 琀 攀 栀 渀 椀 欀 愀 瀀 漀 搀 爀 愁 欀 愀<br />
漀 戀 攀 稀 戀 樀 攀 ᄁ 甀 樀 攀 爀 攀 稀 攀 爀 瘀 渀 攀 搀 樀 攀 氀 漀 瘀 攀 Ⰰ 瀀 漀 瀀 爀 愀 瘀 欀 攀 椀 猀 愀 瘀 樀 攀 琀 攀 稀 愀 欀 漀 爀 椀 愁 琀 攀 渀 樀 攀 洀 愀 愁 椀 渀 愀 欀 愀 欀 漀 戀 椀 猀 攀 椀 猀 欀 漀 爀 椀 猀 琀 椀 漀 渀 樀 椀 栀 漀 瘀 瀀 甀 渀 瀀 漀 ⴀ<br />
琀 攀 渀 挀 椀 樀 愀 氀 ⸀ 䤀 稀 愀 戀 攀 爀 攀 琀 攀 䌀 愀 爀 瀀 椀 最 椀 愀 渀 椀 ጠ 椀 稀 愀 戀 爀 愀 氀 椀 猀 琀 攀 渀 愀 樀 欀 瘀 愀 氀 椀 琀 攀 琀 渀 椀 樀 椀 猀 氀 愀 搀 漀 氀 攀 搀 ⸀ 伀 猀 椀 洀 琀 漀 最 愀 Ⰰ 稀 愀 猀 椀 最 甀 爀 渀 漀 樀 攀 搀 愀 ܁ 攀 嘀 愀 愁 愀<br />
漀 瀀 爀 攀 洀 愀 戀 椀 琀 椀 氀 愀 欀 愀 稀 愀 甀 瀀 漀 琀 爀 攀 戀 甀 Ⰰ 漀 琀 瀀 漀 爀 渀 愀 椀 甀 猀 欀 氀 愀 搀 甀 猀 愀 渀 愀 樀 猀 琀 爀 漀 縁 椀 樀 椀 洀 栀 椀 最 椀 樀 攀 渀 猀 欀 椀 洀 猀 琀 愀 渀 搀 愀 爀 搀 椀 洀 愀 ⸀<br />
䌀 愀 爀 瀀 椀 最 椀 愀 渀 椀 樀 攀 爀 愀 稀 瘀 椀 漀 唀 渀 椀 瘀 攀 爀 稀 椀 琀 攀 琀 椀 樀 椀 樀 攀 挀 椀 氀 樀 瀀 漀 洀 漀 ܁ 椀 猀 瘀 椀 洀 ꀀ 瀀 爀 攀 搀 甀 稀 攀 琀 渀 椀 挀 椀 洀 愀 欀 漀 樀 椀 縁 攀 氀 攀 漀 琀 瘀 漀 爀 椀 琀 椀 ∀ 最 攀 氀 愀 琀 漀 琀 爀 最 漀 瘀 椀 渀 攀 ∀Ⰰ<br />
欀 愀 漀 椀 甀 渀 愀 瀀 爀 攀 ᄁ 攀 渀 樀 攀 稀 渀 愀 渀 樀 愀 漀 渀 椀 栀 欀 漀 樀 椀 瘀 攀 ܁ 爀 愀 搀 攀 甀 猀 攀 欀 琀 漀 爀 甀 瀀 漀 猀 氀 愀 猀 琀 椀 愀 爀 猀 琀 瘀 愀 愀 渀 愀 猀 琀 漀 樀 攀 琀 攀 縁 椀 琀 椀 瀀 爀 攀 洀 愀 ꀀ 猀 愀 瘀 爀 愁 攀 渀 漀 洀<br />
瀀 爀 漀 椀 稀 瘀 漀 搀 甀 ⸀<br />
一 愀 䌀 愀 爀 瀀 椀 最 椀 愀 渀 椀 唀 渀 椀 瘀 攀 爀 稀 椀 琀 攀 琀 甀 樀 攀 昀 漀 欀 甀 猀 爀 愀 稀 瘀 漀 樀 甀 洀 樀 攀 ܁ 愀 椀 渀 愀 甀 欀 攀 漀 瀀 爀 漀 椀 稀 瘀 漀 搀 渀 樀 椀 猀 氀 愀 搀 漀 氀 攀 搀 愀 Ⰰ 猀 瘀 攀 漀 戀 甀 栀 瘀 愀 琀 渀 漀 洀 漀 猀 ⴀ<br />
瀀 漀 猀 漀 戀 氀 樀 愀 瘀 愀 渀 樀 甀 ꀀ 瀀 漀 猀 氀 愀 猀 琀 椀 愀 爀 愀 ⴀ 瀀 爀 攀 搀 甀 稀 攀 琀 渀 椀 欀 愀 椀 瀀 爀 漀 洀 漀 挀 椀 樀 愀 ꀀ 椀 琀 愀 氀 椀 樀 愀 渀 猀 欀 漀 最 ꀀ 猀 氀 愀 搀 漀 氀 攀 搀 愀 欀 愀 漀 瀀 爀 椀 爀 漀 搀 渀 攀 椀 甀 欀 甀 猀 渀 攀 栀 爀 愀 渀 攀<br />
瀀 漀 最 漀 搀 渀 攀 稀 愀 猀 瘀 攀 欀 甀 氀 琀 甀 爀 攀 ⸀<br />
䤀 匀 䄀 嘀 䤀 吀 刀 䤀 一 䄀<br />
䰀 䄀 䈀 伀 吀 刀 伀 一 䤀 䌀 䠀 䔀 ⴀ 䠀<br />
倀 䄀 匀 吀 伀 䴀 䄀 匀 吀 䔀 刀 堀 倀 䰀 倀<br />
娀 攀 氀 攀 渀 椀 欀 愀 戀 戀 Ⰰ 㠀 倀 漀 搀 最 漀 爀 椀 挀 愀 Ⰰ 䴀 漀 渀 琀 攀 渀 攀 最 爀 漀<br />
欀 漀 渀 琀 愀 欀 琀 琀 攀 氀 㨀 ⬀アパート 㠀 ㈀ ㈀ 㘀 㘀 㤀 アパート 㠀 㬀 昀 愀 砀 㨀 ⬀アパート 㠀 ㈀ ㈀ 㘀 㘀 㤀 アパート 㘀<br />
㔄 ⴀ 洀 愀 椀 氀 㨀 爀 椀 戀 渀 椀 挀 愀 䀀 爀 椀 戀 渀 椀 挀 愀 挀 漀 洀 洀 攀 爀 挀 攀 ⸀ 挀 漀 洀<br />
眀 眀 眀 ⸀ 爀 椀 戀 渀 椀 挀 愀 挀 漀 洀 洀 攀 爀 挀 攀 ⸀ 挀 漀 洀

20 88<br />
JUN 2019.<br />
sadržaj<br />
14<br />
Naslovna strana:<br />
PIVARA TREBJESA<br />
14 SASVIM LIČNO:<br />
Doći će Sunce u gumenim čizmama<br />
16 CAFFE MONTENEGRO NA 45. GERMANY TRAVEL<br />
MART (GTM ) U ORGANIZACIJI TURISTIČKE<br />
ORGANIZACIJE NJEMAČKE U VIZBADENU<br />
Pozdrav iz Njemačke sa razglednicom Vizbadena<br />
22 JUN INFO<br />
24 HUMA KOTOR BAY<br />
Gdje mitovi postaju stvarnost<br />
32 MONTEFISH PREMIUM STORE U TIVTU<br />
Hedonističko carstvo delikatesa<br />
38 SKADAR, GRAD KONTRASTA<br />
Živa slika prohujalnih vjekova<br />
48 SREDNJOVJEKOVNI NADGROBNI SPOMENICI<br />
KAO KULTURNO ISTORIJSKO BLAGO CRNE GORE:<br />
Stećci, jedini zaštićeni crnogorski kamen<br />
56 VINARIJA ALEKSANDROVIĆ:<br />
Trijumfalni iskoraci u vinarstvu<br />
60 RESTORAN LA PIROGUE U TIVTU<br />
Crnogorski Mediteran<br />
66 TEQUILA FORTALEZA

32<br />
60 24<br />
72 GASTRO PREPORUKA IZ RESTORANA THE SPOT U<br />
CHEDI LUŠTICA BAY HOTELU<br />
Svjetski kuvar na pravom mjestu<br />
76 CAFFE MONTENEGRO PREPORUČUJE<br />
78 PETI WINE & GASTRONOMY FESTIVAL U<br />
GRADSKOJ KAFANI HERCEG NOVI<br />
Sajam na kom se ostvaruju poslovne konekcije<br />
80 STRANAC U CRNOJ GORI: CARINE HITCHOCK<br />
Za mene je Crna Gora raj na Zemlji<br />
88 PREZENTACIJA DIPLOMATICO RUM-A U ORGA-<br />
NIZACIJI G3 SPIRITS<br />
„Rediscover rum. Discover Diplomatico.“<br />
96 VIA FERRATA<br />
Sinergija sa prirodom<br />
106 100 GODINA BAUHAUSA<br />
Neprolazni umjetnički izraz<br />
114 PUSTINJSKE NOĆI SA BEDUINIMA<br />
Tragom zvijezde vodilje<br />
124 CM KLUB<br />
38<br />
IMPRESUM<br />
DIREKTOR Danko Jokanović PROGRAMSKI DIREKTOR Peđa<br />
Zečević GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA Sanja Golubović<br />
DIZAJN I TEHNIČKA PRIPREMA Marta Jovićević, Ana Đurković<br />
ILUSTRACIJE Freepik FOTOGRAFIJA Vladimir Vučinić, Nenad<br />
Mandić, Dimitrije Labudović, Risto Božović, Depositphotos<br />
SARADNICI Rade Samčević, Krstinja Zečević, Prof. Ana Jakić,<br />
Ilir Gojčaj, Irena Bajčeta, Leka Dedivanović, Vaso Knežević,<br />
Vladimir Jokanović, Sandra Vahtel, Vanja Kljajević, Marina<br />
Miketić Nikolić, Željka Kasalica, Mladen Golubović. Danijela<br />
Vukčević, Jelena Čupić, DIREKTORICA MARKETINGA Maja<br />
Andesilić ŠTAMPA Merkator Bijelo Polje<br />
ČASOPIS ZA UGOSTITELJSTVO I TURIZAM<br />
IZDAVAČ Copy book house<br />
KONTAKT Njegoševa 58, Podgorica, Crna Gora<br />
TEL/FAX 020/665-155<br />
MOB 069 429 375<br />
E-MAIL caffe.montenegro@gmail.com<br />
WEBSITE www.caffemontenegro.me<br />
72 114

DOĆI će<br />
LJETO U<br />
GUMENIM<br />
čizmama<br />
Upornim ignorisanjem kiše, i tema o<br />
njoj, stavljajući branik poput kišobrana<br />
ili odavno ne viđenog milog suncobrana<br />
iznad sebe, nijesam postigla<br />
ništa. Snaga volje i sve dobre fore koje<br />
sam znala da se oduprem kišnom<br />
raspoloženju nacije su odustali. Kiša<br />
se uvukla u kožu, i neće je isušiti ni<br />
najvrelije ljeto da traje do Nove godine,<br />
ako ikad i počne. Rekla sam sebi neću<br />
pisat o kiši jer stvarno je degutantno,<br />
skroz passé i dosadno da dosadnije<br />
ne može biti.<br />
Kako da izvučem sunčanu temu?<br />
Kako? Ne mogu mantrat da je Sunce<br />
u meni i da ga sa sobom nosim, smiješan<br />
bi to bio pokušaj poricanja, kao<br />
svaka laž. Pokušavala sam da smislim<br />
sva dobra od ovoliko kiše. Ni jedan<br />
razlog nijesam našla. Znam nekolicinu<br />
ljudi koji su maltene ludi za kišom,<br />
obožavaju je, kažu super se tada<br />
osjećaju, padali su mi na um, kako su<br />
srećni ovih dana. A onda sam se pitala<br />
jesu li nesrećni kad ne pada… daždevnjaci.<br />
Tako sam ih nazvala ni krive ni<br />
dužne samo zato što vole kišu i što je<br />
ona riješila da nikad ne prestane ovog<br />
proljeća, ljeta, jeseni, zime…<br />
A opet, za mene oni kažu - gušter.<br />
Razmišljala sam kako kišu okrenuti i u<br />
kom pravcu na šalu. Ne šali mi se,<br />
ne šali se ni ona. Samo potopa<br />
da ne bude.<br />
Ne volim ni taj kišni stajling, makar<br />
bio i onaj simpatični tipa crvene čizme,<br />
suknja na tufnice i neki šik kišobran.<br />
Nikad nijesam voljela gumene čizme<br />
i nikad ih ne nosim. I neću pa neka<br />
teku rijeke ulicama… Kišobran izgubim<br />
istog momenta kad prestane kiša,<br />
i uvjerena sam da sam rekorder po<br />
broju izgubljenih i zaboravljenih<br />
kišobrana.<br />
Okej, naučili smo u vrtiću da kiša treba<br />
da pada da trava i ostalo raste. Ali ne<br />
da prePADA.<br />
I tako u tim nekim kišnim danima<br />
sam otišla u Njemačku sa predrasudom<br />
da će biti mnogo hladno i mnogo<br />
kiše, mnogo više nego kod nas. A bilo<br />
je puno Sunca i ni kapi kiše koja me<br />
inače ispratila iz Podgorice. Tamo sam<br />
se čudila nebu koje je plavlje od našeg,<br />
a ja vjerujem da nebo niđe nije plavo…<br />
Kad sam se vratila nebo je opet iznad<br />
Podgorice plakalo, danima nije ni<br />
prestajalo. I sve one otužne pjesme<br />
o kiši su mi padale na um… ni jedna<br />
vesela. Uglavnom te pjesme su skoro<br />
sve povezane sa suzama. A ovoliko<br />
kiše može stvarno da naćera suze na<br />
oči. A kako neće, gledam ono more,<br />
sivo. Nebo sivo. Plaže sive bez iđe ikog.<br />
Pođekoji turista sa kabanicom,<br />
bježi neđe…<br />
Kažu ovo je idealno vrijeme za spavanje.<br />
Mjesec dana sna i međedu dosta.<br />
Vrijeme je da se probudimo. Kupiću<br />
umjesto kišobrana - kupaći. Novi<br />
kupaći, ćisto da se razveselim isprobavanjem<br />
i zamišljanjem ga na plaži.<br />
Možda će mi nekad trebati. Mogu i da<br />
se šetam u njemu po stanu i upalim<br />
grijanje i jako svijetlo i jaku muziku<br />
puštim, i stavim sunčane naočari na<br />
lice, i šešir na glavu i cirkam neki<br />
hladni pjenušac, pustim na tv one<br />
meditativne snimke s plaža đe more<br />
šumi i palme se njišu… ili da pobjegnem<br />
neđe đe nema kiše i đe je Sveto<br />
Ljeto i đe neću biti luda koja izigrava<br />
ljeto i đe ću nositi svoj nov kupaći i<br />
biti normalna. Od kiše se halucinira,<br />
16 CAFFE MONTENEGRO

DA PUSTIM NA TV ONE MEDITATIVNE SNIMKE S PLAŽA ĐE MORE ŠUMI I PA-<br />
LME SE NJIŠU… ILI DA POBJEGNEM NEĐE ĐE NEMA KIŠE I ĐE JE SVETO LJETO<br />
definitivno. Ipak, budimo normalni,<br />
da kiša ne bude baš zla - samo da ne<br />
bude poplava.<br />
Dok ovo pišem zadnjeg dana maja,<br />
ona ne pada, no teče s neba, i ima taj<br />
iritantni zvuk koji mislim da ću mjesecima<br />
još čuti i kad i ako ikad prestane<br />
da pada.<br />
Primijetila sam da ljudi pošto nemaju<br />
za ovo doba godine uobičajene fotke<br />
s plaža, postavljau na mreže snimke<br />
kako kuvaju, kuva se više nego ikad,<br />
možda je to dobro. Možda i nije, ako su<br />
po kiši izbor samo spavanje i hrana. A<br />
možda od oboje bude lijepe koristi…<br />
znate na šta mislim. Ima jedna dobra<br />
stvar još, ljudi koji po kiši izlaze u<br />
kafane nijesu depresivni pjevaju neke<br />
lijepe pjesme, imaju neke fine muzičke<br />
želje, prkose kiši… Tako sam jedan dan<br />
uživala u sjajnoj plej listi društvanceta<br />
za šankom paba, koje je inače bilo i<br />
jedino u kafani pa su im ispunjavane<br />
muzičke želje… I tad čujem ovo:<br />
“Čulo se buć - bać - boć<br />
palo je sunce u Jadransko more<br />
čulo se buć bać boć.<br />
Palo je sunce pala je noć.”<br />
To je cijela pjesma. Ponavlja se taj<br />
tekst više puta i to je to. Pjesma je od<br />
grupe Daleka Obala, nijesam je nikad<br />
ranije čula, ali tako mi se dopala… I bila<br />
je smiješna i nekako prikladna… Buć,<br />
bać, boć. Palo je sunce u Jadransko<br />
more – nikako da izroni. Pala je noć,<br />
‘oće li svanjavati. Vjerovatno sam je<br />
pogrešno shvatila, ali me nasmijala…<br />
I tako… od početne zakletve da neću<br />
pisati o kiši, čini mi se da bih mogla<br />
esej da napišem. A toliki njih je pisalo<br />
o njoj. Nijesam baš morala. A jest me<br />
iznervirala, i morala je padati kad smo<br />
domaćini Igara malih zemalja Evrope<br />
– tako VELIKIH za našu zemlju, pa<br />
makar je prestala za vrijeme ceremonije<br />
otvaranja, ali mi je žao svih tih<br />
ljudi koji su došli kod nas da ne viđeše<br />
boja ni mora ni neba… ni ljepota koje<br />
imamo. Nadam se da im je bilo lijepo,<br />
a moglo je da je bilo sunčano sve biti<br />
ljepše… Zato bez pomoći Sunca, to jest<br />
pri odmaganju kiše domaćinima je<br />
bilo sve teže. Težak ispit. Ali eto ne bih<br />
da se ljutim na Sunce, niti da ga ljutim<br />
(ponizna sam mu do snishodljivosti)<br />
zato udaram po kiši.<br />
Sunce, zaboravi da sam pisala o kiši.<br />
Čim se pojaviš ja ću da je zaboravim.<br />
Sunce samo dođi, što prije… Kad<br />
dođeš napisaću ti Odu radosti. Samo<br />
dođi, bosonogo, ne u čizmama.<br />
P.S. Nadam se da vas je dok ovo čitate<br />
ipak već ogrijalo junsko Sunce!<br />
17

CAFFE MONTENEGRO NA 45. GERMANY TRAVEL MART<br />
(GTM ) U ORGANIZACIJI NJEMAČKE TURISTIČKE<br />
ZAJEDNICE U VIZBADENU<br />
POZDRAV IZ<br />
NJEMAČKE SA<br />
RAZGLEDNICOM<br />
VIZBADENA<br />
Wiesbaden: Kurhaus u večernjim časovima<br />
Izvor: DZT e.V.<br />
Autor: Francesco Carovillano<br />
Njemačka turistička zajednica (DZT) je organizovanjem<br />
45-og po redu GTM-a, najvažnijeg prodajnog događaja<br />
za njemački dolazni turizam, upisala još jedno uspješno<br />
poglavlje u istoriju GTM-a. Na 45. GTM-u koji je održan u<br />
periodu od 12. do 14. maja 2019. u Vizbadenu učestvovalo<br />
je više od 500 profesionalaca industrije turizma iz 51 zemlje<br />
iz cijelog svijeta kao i stručni novinari iz svih emitivnih tržišta<br />
među kojima sam imala čast da budem i ja iz Crne Gore<br />
TEKST: SANJA GOLUBOVIĆ<br />
18 CAFFE MONTENEGRO

RheinMein Kongresni Centar gdje je održana<br />
i pres konferncija GTM-a 2019<br />
GRAD EVROPSKE<br />
ELITE I KULTURE KAO<br />
ŽIVOTNOG STILA<br />
Urednica časopisa Caffe<br />
Montenegro bila je gost Njemačke<br />
turističke zajednice<br />
NJEMAČKA JE ODMAH IZA ŠPANIJE,<br />
DAKLE NA DRUGOM MJESTU PO<br />
BROJU DOLAZAKA EVROPSKIH TURI-<br />
STA I TO VEĆ DEVETU GODINU ZA<br />
REDOM, S 87 MILIONA POSJETI-<br />
LACA IZ EVROPE U 2018. GODINI<br />
Zahvaljujući pozivu Njemačke turističke<br />
zajednice koja je zajedno sa gradom<br />
Wiesbadenom bila domaćin GTM-a 2019,<br />
imala sam priliku da prisustvujem najvećem<br />
turističkom događaju u toj zemlji<br />
sa koga nosim brojne snažne doživljaje,<br />
poseban utisak o veličini raznovrsnosti<br />
neopisivo lijepe Njemačke, prekrasnom<br />
Vizbadenu… Ne izostaje moje oduševljenje<br />
time šta je Njemačka sve postigla<br />
u turizmu u posljednjoj deceniji da bi<br />
danas to bila turistička supersila koja je<br />
odmah iza Španije, dakle na drugom mjestu<br />
po broju dolazaka evropskih turista i to<br />
već devetu godinu za redom, s 87 miliona<br />
posjetilaca iz Evrope u 2018. godini.<br />
Vizbaden (Wiesbaden), glavni grad njemačke<br />
pokrajine Hessen bio je izvrstan<br />
domaćin ovogodišnjem najvećem događaju<br />
iz sfere turizma u Njemačkoj. Zahvaljujući<br />
perfektnoj organizaciji učesnici su imali priliku<br />
da detaljno upoznaju grad, kroz obilaske<br />
kulturno istorijskih spomenika, restorana,<br />
sela, vinograda, znamenitosti iz svakog njegovog<br />
segmenta postojanja: njegovih<br />
ulica, navika, tradicije…<br />
To je grad koji nazivaju gradom evropske<br />
elite, čije su ljekovite vode privlačile i stare<br />
Rimljane, grad kulture u punom smislu<br />
riječi, istinski sačuvan – sa ambijentalnim<br />
dekorom plemićkog života koji i danas u<br />
savremenom dobu nije samo dekor već i<br />
odraz održanog gospodskog života, načina i<br />
stila življenja i ophođenja stanovnika<br />
prema gostima. Na svakom koraku<br />
grad ima priču, istoriju, znamenitost<br />
i legendu, besprijekorno je lijep<br />
i kao da je projektovan iz prošlosti i<br />
to iz najljepše faze gradnje poznate<br />
nam od kad je civilizacije na zemlji.<br />
Mnogo posjećeniji gradovi poput<br />
Berlina su vam svakako bliskiji, ali<br />
Vizbaden je ekskluziva – rekla bih.<br />
Čisti luksuz – biser njemačke kulture,<br />
arhitekture, istorije, gastronomije,<br />
vinarstva, ekološkog ponosa…<br />
- turističko blago nadomak vinograda<br />
u dolini Rajne. No, tom gradu<br />
ću tek u nekom narednom broju<br />
časopisa Caffe Montenegro posvetiti<br />
reportažu, a koliko imam materijala<br />
za nju mogla bi biti sa više nastavaka,<br />
toliko je lijepih priča u ovom<br />
gradu, ljepote i predivnih utisaka…<br />
Nije slučajno najljepši “pozdrav<br />
iz Njemačke” ove godine poslat<br />
upravo iz Vizbadena.<br />
19

UČESNICI GTM-A SU OVE GODINE<br />
NAROČITO POHVALILI PLAN, PRO-<br />
GRAM I ORGANIZACIJU DOGAĐAJA<br />
A POZITIVNE UTISKE SU OSTA-<br />
VILI I ORGANIZOVANI OBILASCI<br />
VIZBADENA, KAO I UPOTREBA JAV-<br />
NOG PREVOZA U SVRHU OČUVA-<br />
NJA ŽIVOTNE SREDINE<br />
Spektakularna ceremonija otvaranja ovogodišnjeg<br />
GTM-a je održana u velelepnom<br />
zdanju Kurhaus Wiesbaden<br />
45. GERMANY TRAVEL<br />
MART: SNAŽAN NASTUP<br />
NJEMAČKE TURISTIČKE<br />
INDUSTRIJE<br />
Ovogodišnji 45. GTM - skup turističkih<br />
poslenika, uticajnih novinara, blogera<br />
i influensera iz cjelog svijeta imao<br />
je za cilj da predstavi Njemačku kao<br />
poželjnu destinaciju turističkim agencijama<br />
i medijima iz cijeloga svijeta.<br />
Spektakularna ceremonija otvaranja<br />
ovogodišnjeg GTM-a održana je u velelepnom<br />
zdanju Kurhaus Wiesbaden.<br />
Uz samu berzu i B2B sastanke, ovaj<br />
skup svake godine karakterišu organizovani<br />
brojni izleti, mnoštvo varijanti od<br />
kojih učesnici biraju rute po svom izboru,<br />
društvena i networking događanja kako<br />
bi se istinski i “lično” upoznali sa mogućnostima,<br />
potencijalima i ljepotama<br />
Njemačke. Tokom edukativnog programa<br />
Njemačka turistička zajednica<br />
i njeni partneri su gostima iz cijelog<br />
sveta pružili informacije o novim trendovima,<br />
razvoju i turističkim ponudama<br />
Njemačke. Oko tri stotine predstavnika iz<br />
oblasti hotelijerstva, transporta, agencije<br />
za dolazni turizam i lokalnih i regionalnih<br />
turističkih organizacija su tokom<br />
dvodnevnog workshopa organizovanom<br />
u RheinMein Kongresnom Centru prezentovali<br />
širok dijapazon i kvalitet svojih<br />
ponuda stručnoj publici iz cijelog svijeta.<br />
Tom prilikom je, korišćenjem networking<br />
tool-a zakazano čak 18.000 termina<br />
za sastanke.<br />
Anketa koju je DZT sprovela po završetku<br />
dvodnevnog workshopa u kojoj<br />
su njemački ponuđači iz oblasti turizma<br />
imali priliku da daju svoju ocjenu događaja<br />
je pokazala da je 18% njih prvi put<br />
OKO TRI STOTINE PREDSTAV-<br />
NIKA IZ OBLASTI HOTELIJER-<br />
STVA, TRANSPORTA, AGENCIJE<br />
ZA DOLAZNI TURIZAM I LOKAL-<br />
NIH I REGIONALNIH TURISTIČKIH<br />
ORGANIZACIJA TOKOM DVODNEV-<br />
NOG WORKSHOPA ORGANIZOVA-<br />
NOM U RHEINMEIN KONGRESNOM<br />
CENTRU KORIŠĆENJEM NETWOR-<br />
KING TOOL-A ZAKAZALI SU ČAK<br />
18.000 TERMINA ZA SASTANKE<br />
prezentovalo svoju ponudu na GTM-u,<br />
81% je učestvovalo makar po drugi put<br />
dok je preko 38% ponuđača učestvovalo<br />
više od 10 puta. Ocjena samog događaja<br />
je još bolja nego prethodne godine: 98%<br />
ponuđača je bilo zadovoljno ili veoma<br />
zadovoljno svojim učešćem (naspram<br />
prošlogodišnjih 94%); 94% se izjasnilo da<br />
želi da učestvuje i iduće godine; 85% je<br />
ocijenilo GTM kao dobru ili veoma dobru<br />
platformu za sklapanje novih poslova;<br />
80% je ostvarilo makar 6 novih kontakata<br />
sa KAM menadžerima – od kojih je<br />
preko polovine pridobilo više od 10 novih<br />
kontakata. Učesnici su ove godine naročito<br />
pohvalili plan, program i organizaciju<br />
događaja a pozitivne utiske su ostavili<br />
i organizovani obilasci Vizbadena, kao i<br />
upotreba javnog prevoza u svrhu očuvanja<br />
životne sredine.<br />
Petra Hedorfer, predsjednica upravnog<br />
odbora Njemačke turističke zajednice,<br />
je zaključila: „Ovogodišnji GTM je još<br />
jedan u nizu pokazatelja o tome koliko<br />
menadžeri turističke industrije iz cijelog<br />
svijeta cijene i poštuju spregu efikasne<br />
organizacije sa jedne, i 45. Germany<br />
Travel Mart u organizaciji Njemačke<br />
turističke zajednice ličnog kontakta sa<br />
20 CAFFE MONTENEGRO

Wiesbaden: Hessisches Staatstheater nacionalni teatar<br />
Izvor: DZT e.V. Autor: Francesco Carovillano<br />
21

Na fotografiji:<br />
Petra Hedorfer - predsjednica Upravnog odbora Njemačke turističke zajednice, Simone<br />
Zagrodnik - Marketing direktorka Wiesbaden Marketing GmbH (desno), Tobias Woitendorf -<br />
zamjenik direktora Tourismusverbandes Mecklenburg-Vorpommern (lijevo)<br />
Foto: Christoph Boeckheler<br />
druge strane. Zahvaljujem se odgovornim<br />
licima grada Vizbadena, organizacionom<br />
timu Wiesbaden Marketing<br />
GmbH i HA Hessen Agentur GmbH kao<br />
i svima ostalima koji su učestvovali, na<br />
zaista profesionalnoj organizaciji. Oni su<br />
partnerima Njemačke turističke zajednice<br />
pružili odličan okvir za uspješno<br />
poslovanje.“<br />
Martin Michel, generalni direktor<br />
kompanije Wiesbaden Marketing<br />
GmbH, dodaje: „Mi smo, u tome što<br />
smo bili domaćin GTM-a, vidjeli veliku<br />
šansu da naš grad direktno predstavimo<br />
donosiocima odluka u turističkoj<br />
industriji. Sigurni smo da će ovogodišnji<br />
GTM dati jasne podstreke i doprinose u<br />
pozicioniranju Vizbadena kao grad<br />
kulture koji treba da bude upisan<br />
kao destinacija na mapi internacionalnog<br />
tržišta.“<br />
ZAVRŠETAK GTM-A OBILJE-<br />
ŽAVA JEDNA LIJEPA TRADICIJA.<br />
NAIME, GRAD DOMAĆIN PREDAJE<br />
GTM PEHAR SVOM NASLJED-<br />
NIKU - DESTINACIJI KOJA ĆE<br />
IDUĆE GODINE BITI DOMA-<br />
ĆIN, ŠTO JE OVOG PUTA SAVE-<br />
ZNA POKRAJINA MEKLENBURG<br />
- ZAPADNA POMERANIA, GDJE<br />
ĆE SE, U GRADOVIMA ROSTOK<br />
I ŠVERIN ODRŽATI GTM 2020. U<br />
PERIODU OD 10. DO 12. MAJA.<br />
KOMUNIKACIJA NA<br />
SOCIAL MEDIA KANALIMA<br />
I GREEN EVENT<br />
Wiesbaden: Kloster Eberbach park<br />
Izvor: Wiesbaden Marketing Gmbh<br />
Autor: nepoznat<br />
I ove godine je, sa ciljem da prezentuje<br />
događaj što širem auditorijumu,<br />
Njemačka turistička zajednica<br />
u svoju komunikaciju uključila<br />
social media kanale, kao na primjer<br />
Twitter sa hashtag-om #gtm2019.<br />
GTM se od 2012. godine realizuje<br />
kao Green Event, pa se i ovog puta<br />
vodilo računa o aspektima ekološke<br />
održivosti. To, na primjer, uključuje<br />
podršku učesnicima u organizovanju<br />
svog prevoza na ekološki prihvatljiv<br />
način (na primjer vozom), organizaciju<br />
keteringa iz regionalnih izvora,<br />
prestanak korišćenja posuđa za jednokratnu<br />
upotrebu i uključivanje javnog<br />
prevoza u organizaciju događaja.<br />
22 CAFFE MONTENEGRO

Wiesbaden: Marktkirche Evangelistička crkva sa gradskom skupštinom<br />
Izvor: DZT e.V. Autor: Francesco Carovillano<br />
Oblast Mainz-Kastel: brod „Strandschiff“ na rijeci Rajni<br />
Izvor: DZT Autor: Francesco Carovillano<br />
23

# info<br />
PRIPREMILA: ANA ĐURKOVIĆ<br />
ZAŠTIĆEN<br />
DURMITORSKI SKORUP<br />
Gastronomski delikates sa sjevera naše zemlje, čuveni durmitorski<br />
skorup još jedan je proizvod uvršten u listu zaštićenih<br />
crnogorskih proizvoda. Čuvenu “Designation of Origin”<br />
etiketu na strano tržište sada će moći ponijeti svaki tradicionalno<br />
proizveden skorup čije je porijeklo precizno utvrđeno<br />
i kontrolisano. Na taj način Crna Gora dobila je još jedan<br />
brend proizvod a ova oznaka za proizvođače značiće i strožije<br />
uslove ali i veću zaradu i ugled. Ovu oznaku mogu dobiti<br />
svi registrovani proizvođači na teritoriji Žabljaka, Šavnika<br />
i Plužina a izdavač oznake je Ministarstvo poljoprivrede.<br />
Prije ovog skorupa koji je šesti zaštićeni proizvod na listu su<br />
se upisali još i pršut sa Njeguša, pljevaljski sir, crnogorski<br />
juneći pršut, kaštradina i crnogorski pršut.<br />
BJELASICA<br />
ULTRA TRAIL<br />
Planinski maraton “Bjelasica Ultra Trail” ove sezone upisaće<br />
svoje mjesto na turističkom kalendaru opštine Kolašin od<br />
16. do 18. avgusta. Radi se o aktivnoj manifestaciji za profesionalce<br />
i rekreativce ali i sve ostale ljubitelje prirode. Želeći<br />
da naglase i još jednom istaknu turistički potencijal kolašinskog<br />
kraja mimo skijalište sezone, manifestaciju su smjestili<br />
na Bjelasici. Uz afirmaciju lokacije, nadaju se i afirmaciji<br />
trčanja i zdravih stilova života ali i vraćanja prirodi, koji su u<br />
svijetu odavno postali rastući trend, naročito među mlađom<br />
populacijom. Organizatori iz NVO “A New Beginning”<br />
krstili su trku dugu 58 kilometara “Veliki medvjed”, drugu<br />
od 37 kilometara “Mali medvjed” i treću od svega 9 kilometara<br />
“Family Trail”. Najduža trka donijeće učesnicima tri ITRA<br />
poena, čime je cijeloj ideji dat međunarodni karakter.<br />
OZNAKA<br />
DOBROG<br />
PROGRAMA<br />
U maju je Ministarstvo kulture u saradnji za opštinama i<br />
drugim institucijama započelo kampanju “Živimo kulturu”.<br />
Cilj kampanje je prvenstveno afirmacija projekata, autora<br />
i manifestacija koji kreiraju nacionalnu kulturnu scenu a<br />
čija će realizacija u prvom redu biti od posebnog značaja za<br />
razvoj kreativnih industrija. Kampanja će teći posredstvom<br />
različitih medija - prevashodno društvenih mreža, ali i putem<br />
tematskih manifestacija na kojima će zainteresovanoj javnosti<br />
biti predstavljani planovi i rezultati procesa u cilju jačanja<br />
kulturne scene u Crnoj Gori. U maju, za proslavu Dana nezavisnosti<br />
već smo imali prilike da doživimo jedan događaj obilježen<br />
logotipom ove kampanje a kako najavljuju zanimljivo<br />
kulturno ljeto tek je pred nama. Zato ako ugledate negdje<br />
ovaj logo budite sigurni da vas očekuje dobar program!<br />
24 CAFFE MONTENEGRO

HUMA KOTOR BAY<br />
GDJE<br />
MITOVI<br />
POSTAJU<br />
STVARNOST<br />
26 CAFFE MONTENEGRO

SAVRŠENO MJESTO ZA ZALJUBLJENIKE U<br />
BOKU KOTORSKU I ONE KOJI ĆE TO TEK POSTATI,<br />
HOTEL HUMA KOTOR BAY PRUŽA AUTENTIČNO<br />
ISKUSTVO SA PET ZVJEZDICA. U SRCU<br />
DOBROTE SPAJAJU SE LUKSUZAN I MODERAN<br />
SMJEŠTAJ, BESPRIJEKORNA GASTRONOMSKA<br />
PONUDA, PJEŠČANA PLAŽA – JEDINSTVENA U<br />
BOKOKOTORSKOM ZALIVU, I BLIZINA<br />
STAROG GRADA KOTORA.<br />
Novootvoreni Huma hotel<br />
odiše arhitektonskim<br />
duhom stare Dobrote, a<br />
svjetskim putnicima nudi<br />
89 elegantno uređenih soba i apartmana,<br />
kao i 10 privatnih vila na<br />
samoj obali. Svaka soba predstavlja<br />
malo gnijezdo luksuza koje će svojim<br />
gostima pružiti priliku za odmor<br />
27

i inspiraciju kroz fantastičnu uslugu i<br />
magičan pogled na Boku Kotorsku.<br />
Deset ekskluzivnih vila nalaze se na<br />
par koraka od plaže i pružaju neometan<br />
pogled na more i zaliv. Sa privatnim<br />
baštama i savršeno dovoljno prostora za<br />
cijelu porodicu, vile pružaju najluksuznije<br />
SA PRIVATNIM BAŠTAMA I SAVRŠENO<br />
DOVOLJNO PROSTORA ZA CIJELU<br />
PORODICU, VILE PRUŽAJU<br />
NAJLUKSUZNIJE ISKUSTVO<br />
POTPUNE PRIVATNOSTI<br />
28 CAFFE MONTENEGRO

iskustvo potpune privatnosti.<br />
Spoj nenadmašnog osjećaja<br />
udobnosti i privatnosti, kao<br />
i svih prednosti koje donosi<br />
vrhunska opremljenost i<br />
usluga hotela sa pet zvjezdica<br />
– dva vanjska bazena,<br />
moderna Technogym teretana,<br />
konferencijska sala i<br />
fantastični Shanti Spa centar<br />
u čijem se prostoru nalazi i<br />
Kid’s Club, čine Huma hotel<br />
nepogrješivim izborom.<br />
Huma Kotor Bay, mjesto<br />
gdje mitovi postaju stvarnost,<br />
lako je dostupno i<br />
direktno sa mora. Osim što<br />
se nalazi na plovnom putu<br />
vodećih svjetskih kruzing<br />
kompanija, na samo 3 kilometra<br />
od luke Kotor, do<br />
hotela je moguće doploviti<br />
direktno. Plovila do 15<br />
metara se privezuju na ponton,<br />
dok se iza linije kupališta<br />
nalaze 3 muringa za plovila<br />
dužine do 25 metara.<br />
Poseban užitak očekuje<br />
ljubitelje gastronomije koji<br />
vjeruju da se Mediteran<br />
može zaista doživjeti tek uz<br />
kušanje specijaliteta pripremljenih<br />
od svježih i autentičnih<br />
namirnica. Kulinarska<br />
tradicija, iskustvo i znanje<br />
spajaju se u dva hotelska<br />
restorana, kao i u art cuisine<br />
restoranu Mudra na čijem se<br />
čelu nalazi svjetski poznat<br />
Šef kuhinje Enzo Neri.<br />
Dan u Huma hotelu počinje<br />
doručkom i savršenom<br />
šoljom espressa u Breakfast<br />
Hall-u i nastavlja se osvježenjem<br />
u Virtu beach bar-u.<br />
U a-la-carte restoranu<br />
Tukán goste očekuju svježe<br />
pripremljeni, internacionalni<br />
specijaliteti koji, upareni<br />
sa čašom odabranog<br />
vina, predstavljaju pravi<br />
mali praznik uživanja.<br />
23. jun je dan kada će restoran<br />
Mudra by Enzo Neri<br />
dočekati prve goste i postati<br />
prvi art cuisine gastronomski<br />
doživljaj u Crnoj Gori, na<br />
samoj obali mora, praćen<br />
magičnim zalaskom sunca.<br />
SVAKA SOBA PREDSTAVLJA<br />
MALO GNIJEZDO LUKSU-<br />
ZA SA MAGIČNIM POGLE-<br />
DOM NA BOKU<br />
KOTORSKU<br />
29

HOTEL JE LAKO<br />
DOSTUPAN I<br />
DIREKTNO SA<br />
MORA<br />
HUMA HOTEL odiše arhitektonskim duhom stare Dobrote, a<br />
svjetskim putnicima nudi 89 elegantno uređenih soba i apartmana,<br />
kao i 10 privatnih vila na samoj obali, dva vanjska bazena,<br />
modernu Technogym teretanu, konferencijsku salu i fantastični<br />
Shanti Spa centar u čijem se prostoru nalazi i Kid’s Club<br />
30 CAFFE MONTENEGRO

U A-LA-CARTE RESTORANU TUKÁN<br />
GOSTE OČEKUJU INTERNACIONA-<br />
LNI SPECIJALITETI KOJI, UPARENI<br />
SA ČAŠOM ODABRANOG VINA,<br />
PREDSTAVLJAJU PRAVI MALI<br />
PRAZNIK UŽIVANJA<br />
SVJETSKI POZNAT ŠEF KUHINJE<br />
ENZO NERI je na čelu art cuisine restorana<br />
Mudra koji će biti otvoren 23. juna<br />
HUMA – RAJSKA PTICA<br />
Ako vas je zaintrigiralo ime<br />
hotela – inspiracija dolazi od<br />
rajske ptice Huma. Živjela je u<br />
carstvu drevnih legendi, uvijek<br />
u letu visoko iznad planinskih<br />
vrhova a nikada na zemlji.<br />
Njeno kraljevstvo bile su nedostižne<br />
visine, daleko od očiju svijeta.<br />
Učiniti nešto nažao ovoj ptici, značilo<br />
je prokletstvo, a ukoliko biste<br />
bar na trenutak zapazili njenu<br />
sijenku, u životu vas je čekala<br />
sreća i prosperitet. Huma hotel<br />
je zato zamišljen kao mjesto na<br />
kojem će udobno gnijezdo i mirnu<br />
luku naći svi svjetski putnici!<br />
Huma Kotor Bay<br />
Kontakt:<br />
info@humahotel.me<br />
+382 32 690 200<br />
31

14.-15. Jun<br />
19.00 - 23.00<br />
Lustica Bay Promenada<br />
selekcija<br />
lokalnih i regionalnih etiketa<br />
za najistančaniji ukus

ALEKSANDROVIĆ<br />
www.vinarijaaleksandrovic.rs

MONTEFISH PREMIUM STORE U TIVTU<br />
HEDONISTIČKO<br />
CARSTVO<br />
DELIK ATESA<br />
FOTOGRAFIJE:<br />
IRENA BAJČETA<br />
Dugogodišnji uspješan rad kompanije Montefish iz Tivta rezultirao je da se njihov prodajni lanac kruniše nedavnim<br />
otvaranjem Montefish premium store-a u Tivtu (u Durmidranu). Osim njihovog zaštitnog znaka- svježe ribe iz<br />
sopstvenih ulova, u ovoj radnji se mogu naći i najkvalitetniji smrznuti programi morskih plodova ali i vrhunska<br />
vina iz cijelog svijeta- sa svih vinskih kontinenata, najfinija maslinova ulja, ekskluzivna žestoka alkoholna pića,<br />
najbolje paste, premium delicije kao što su: guščija džigerica, pačije grudi, premium cut-ovi svinjskog mesa<br />
španske Iberico svinje iz slobodnog uzgoja kao i meso Black Angus goveda, meso japanskog Wagyu goveda i<br />
čuvene jagnjeće kotlete sa Novog Zelanda… i još mnogo toga. Zavirimo na police ove radnje, u kojoj posjetioci<br />
mogu na licu mjesta degustirati sireve i pršute i uz čašu dobrog vina maksimalno da uživaju u kupovini.<br />
34 CAFFE MONTENEGRO

CRNOGORSKA PUNOLJETNA<br />
KOMPANIJA<br />
Kompanija Montefish d.o.o. postoji<br />
već 18 godina. Svoje “punoljetstvo” je<br />
krunisala luksuznim izdanjem objekta<br />
Montefish premium store.<br />
Te davne 2001. godine kada je nastao<br />
Montefish osnovna djelatnost ove<br />
kompanije je bio ulov ribe, da bi tokom<br />
vremena proširili svoju djelatnost na<br />
proizvodnju, uvoz, izvoz, pakovanje i<br />
distribuciju svježe i zamrznute ribe i<br />
plodova mora. Vrijednim i odgovornim<br />
radom kompanja je rasla i uvodila nove<br />
sadržaje u svoju ponudu, i izdvojila se na<br />
tržištu kao prepoznatljiv znak za kvalitet<br />
prvenstveno ribe iz sopstvenih uzgajališta<br />
na Verigama, najčistijem dijelu<br />
Boke Kotorske, jer je čista morska voda<br />
osnovni uslov za kvalitetan uzgoj ribe i<br />
školjki. Osim ulova na otvorenom moru,<br />
od 2013. godine pokrenuli su i sopstvenu<br />
proizvodnju ribe i morskih plodova.<br />
Iako je to bio veliki izazov koji zahtijeva<br />
VRHUNSKI KVALITET PROIZVODA JE<br />
UVIJEK BIO I OSTAO IMPERATIV<br />
MONTEFISHA<br />
35

mnogo vremena i ogromnu pažnju, njihova<br />
spremnost i želja da se razvijaju<br />
urodila je plodom. Danas u sopstvenim<br />
kavezima uspješno uzgajaju brancin i<br />
oradu, a na svojim plantažama školjke<br />
i mušlje, koje su zbog idealne lokacije<br />
uzgajališta izuzetnog kvaliteta.<br />
Pored svježe i zamrznute ribe (cijele ili<br />
očišćene), u ponudu su uvrštene i usoljena<br />
i marinirana riba i morski plodovi,<br />
azijski program namijenjen za suši,<br />
školjke, pečurke i maslinovo ulje, začini,<br />
čajevi, kao i ekskluzivni proizvodi<br />
poput kavijara.<br />
VRHUNSKI KVALITET KAO<br />
IMPERATIV RAZVOJA<br />
Stalna želja za usavršavanjem i usvajanjem<br />
novih znanja, unaprijeđivanje<br />
poslovanja, kao i neprekidno ulaganje u<br />
ljudske resurse i tehnologiju garancija su<br />
Montefisha da će kupci dobiti svježe, kvalitetne<br />
i sigurne proizvode.<br />
Brzina i kvalitet usluge ove kompanije<br />
potvrđene su HACCP (2010) sertifikatom,<br />
kao i brojnim nagradama na prehrambenim<br />
sajmovima. Takođe, u procesu<br />
su uvođenja ISO 9001 standarda koji će<br />
im omogućiti još kvalitetnije upravljanje<br />
poslovnim procesima. To su sve razlozi<br />
zbog kojih je jasno da uspješno idu ka<br />
svom cilju - da postanu vodeća kompanija<br />
u Crnoj Gori u oblasti proizvodnje i<br />
trgovine svježom i zamrznutom ribom.<br />
36 CAFFE MONTENEGRO

MONTEFISH<br />
PREMIUM STORE<br />
U izuzetno otmenom i elegantnom enterijeru<br />
Montefish premium store-a koji se<br />
prostire na 250 kvadratnih metara pored<br />
standardne ponude uvijek svježe i zamrznute<br />
ribe u ponudi je još i:<br />
• OKO 400 VRSTA VINA:<br />
- crnogorska<br />
- regionalna (Srbija, Hrvatska,<br />
BiH, Makedonija)<br />
- italijanska<br />
- francuska<br />
- austrijska<br />
- portugalska<br />
• EKSKLUZIVNA ŽESTOKA<br />
ALKOHOLNA PIĆA: viski, konjak,<br />
ruske vodke, premium rakije, japanski<br />
Sake, japanske rakije i japanska piva<br />
• ITALIJANSKA MASLINOVA ULJA, PASTE,<br />
PELATI, ZAČINI… za koje su i zastupnici<br />
• ISTARSKI TARTUFI<br />
• SLATKIŠI iz Austrije, Belgije, Italije...<br />
• KOMPLETAN ASORTIMAN PROIZVODA<br />
ZA AZIJSKU KUHINJU koji su najpopularniji<br />
svuda u svijetu (Kina, Japan, Indija)<br />
• PREMIUM DELICIJE KAO ŠTO SU:<br />
guščija džigerica, pačije grudi<br />
• PREMIUM CUT-OVI SVINJSKOG MESA<br />
ŠPANSKE IBERICO SVINJE IZ SLOBOD-<br />
NOG UZGOJA KAO I MESO BLACK<br />
ANGUS GOVEDA, MESO JAPANSKOG<br />
WAGYU GOVEDA I ČUVENE JAGNJEĆE<br />
KOTLETE SA NOVOG ZELANDA.<br />
• EKSKLUZIVNI SUHOMESNATI<br />
PROIZVODI IZ ŠPANIJE I ITALIJE:<br />
čuvena španska šunka Jamon Iberico<br />
zaštićenog geografskog porijekla<br />
(Giujelo DOP) koja se proizvodi na tradicionalan<br />
način od svinja iz slobodnog<br />
uzgoja, Paleta iberico de cebo, Iberico<br />
Lomo reserva, Speck de na olta, San<br />
Danielle prosciutto DOP,<br />
Guancale affumicato<br />
• ITALIJANSKI SIREVI SA ZASTIĆENIM<br />
GEOGRAFSKIM PORIJEKLOM:<br />
Grana Padano, Gialo Blu, Gorgonzola,<br />
Scarmoza, Monte Veronese, Pecorino i<br />
mnogi drugi.<br />
37

#caffe preporučuje<br />
PRIPREMILA: ANA ĐURKOVIĆ<br />
Spring rolls ili lagane rolnice sa povrćem ili mesom odavno su popularne i kod<br />
nas, no sada se otišlo korak dalje pa su nove rolnice prava mala umjetnička djela<br />
na tanjiru. Više nije dovoljno da su besprijekornog ukusa već moraju zadovoljavati<br />
novi vizuelni standard da bi bile privlačne. Novi trend su tanke kore od<br />
pirinčanog brašna čija je tekstura i savršena mliječna bjelina idealna za isticanje<br />
pažljivo sklopljene unutrašnjosti rolnice. „Must“ je zeleno i sočno makro bilje,<br />
jestivo cvijeće i povrće različitih boja, sječeno na razne oblike. Dodatan razlog<br />
velike popularnosti spring rolnica je činjenica da gotovo da ne postoji ograničenje<br />
za njihovu recepturu pa ih je moguće prilagoditi meniju gotovo svakog restorana.<br />
Globalni brendovi odlučili su da preduprijede<br />
raspoloženje pred vruće ljeto kojem<br />
se nadamo sipajući šarene boje u omiljene<br />
soseve, prelive i poslastice. Kao da rainbow<br />
nije bio dovoljan, sad je tu i unicorn trend -<br />
sa aplikacija na odjeći i nakita došao je pravo<br />
na tanjire pa više nije dovoljno da samo pravite<br />
šarene kolače - ako na vrhu nemate po<br />
neki šareni rog ili rep nijeste do kraja spremni<br />
za sezonu. Unikorn palačinke, sladoledi,<br />
lizalice, sitni kolači do ukrasa na pjeni od<br />
kafe, trend je postao apsolutni must sezone.<br />
Još jedan dodatak gastro<br />
sceni grada, mala riznica<br />
dobrih ukusa u City kvartu u<br />
Podgorici čuva blaga najpopularnijih<br />
svjetskih kuhinja.<br />
Pažljiva selekcija jela tipičnih<br />
za tursku, italijansku kuhinju,<br />
biseri francuskog poslastičarstva<br />
i najbolji ambasadori<br />
crnogorske tradicionalne kuhinje našli su svoje mjesto u prijatnom<br />
ambijentu male riznice ukusa na Cetinjskom putu u Podgorici. Ovo mjesto<br />
ozbiljna je stavka za sve ljubitelje dobre hrane spremne za nove pristupe i<br />
gastro doživljaje.<br />
Ova plavo-zelena alga doživjela je renesansu kroz<br />
posljednja istraživanja benefita po zdravlje, pa je sada<br />
moguće nabaviti u svakom marketu ili prodavnici zdrave<br />
hrane. Sve popularnija zbog praktičnog praškastog<br />
pakovanja, ova alga biće vam dobar drug ako želite da<br />
smršate, zbog velike količine nutrijenata u samo jednog<br />
kašičici, ili i poboljšate rad crijevnog trakta, zbog dobrog<br />
uticaja i podsticanja rasta prirodne flore crijeva. Brojni<br />
su benefiti spiruline - na holesterol, na rad srca i krvni<br />
sistem, metabolizam, pa su je brojni brendovi uključili<br />
u standardnu recepturu zdravih napitaka i obroka.<br />
38 CAFFE MONTENEGRO

40 CAFFE MONTENEGRO

SKADAR, GRAD KONTRASTA<br />
ŽIVA SLIKA<br />
PROHUJALIH<br />
VJEKOVA<br />
Skadar je grad koji me nikad ne ostavi ravnodušnim.<br />
U njemu možete na jednom mjestu vidjeti spoj prohujalih<br />
vjekova, groteskno naslaganih jedan pored i<br />
preko drugoga. Tu su stare begovske kuće, pored kojih<br />
se uzdižu grdosije od betona i eloksirane bravarije, a<br />
u prizemljima i jednih i drugih prodaju se peciva, voće<br />
i povrće, nove i polovne cipele i garderoba, uvozna i<br />
domaća roba, hemija, boje i lakovi, lonci i ljekovi.<br />
U samom centru još uvijek možete prošetati prašnjavim<br />
sokacima, koji vijugaju između kuća i<br />
zgrada, mameći vas u neki nostalgični svijet kojeg<br />
se stariji sjećaju kroz maglu, a mladi ga znaju samo<br />
sa starih fotografija ili iz priča starijih... Upravo<br />
takav Skadar stoji na uru vremena od Podgorice i<br />
čeka da ljudi uživaju u njegovim suprotnostima.<br />
TEKST: LEKA DEDIVANOVIĆ<br />
FOTOGRAFIJA: IRENA BAJČETA<br />
41

Vremensku prognozu sam tokom maja<br />
pratio više nego li većina zemljoradnika<br />
i građevinara crnogorskih. Ne zbog toga<br />
što sam udren za rabotom, nego što je<br />
valjalo poći do Skadra i napraviti reportažu<br />
za Caffe Montenegro. No, kiša je<br />
padala danima i već sam izgubio svaku<br />
nadu da ćemo za junski broj spremiti<br />
obećanu reportažu.<br />
No, konačno se pojavio i dan bez kiše pa<br />
smo Irena Bajčeta i ja poranili bijelom<br />
Skadru na Bojani.<br />
Irena nikad nije bila u Albaniji, pa sam<br />
računao da ujedno odradimo reportažu i<br />
da joj ja usput malo približim Skadar. No,<br />
Irena je vrijedna kao pčelica pa se spremila<br />
za zadatak, i saznala mnoštvo informacijama<br />
o tome što bi trebali da vidimo<br />
i obiđemo. Iako je bio radni dan, kolona<br />
vozila sa obje strane granice je bila<br />
dugačka kao da je vikend. Pasoška kontrola<br />
je kratko trajala i mi smo nedugo<br />
zatim vozili kroz Albaniju. Irena je bila<br />
iznenađena modernom širokom cestom<br />
koja je vijugala kroz priobalna naselja.<br />
No, još veći šok bili su često sumanuti<br />
učesnici u saobraćaju. Naime, u Albaniji<br />
je sasvim normalno da vam put prepriječe<br />
zaprežna vozila, stoka, motociklisti,<br />
vozila bez adekvatne svjetlosne signalizacije,<br />
ili policajci koji prijete visokim<br />
kaznama, ali koji će vas za kafu (mito<br />
od 5 ili više eura) puštiti da nastavite sa<br />
vožnjom. Mi smo već bili na ulazu u<br />
grad kad je Irena upitala koliko još<br />
imamo do Skadra.<br />
-Tu smo, rekoh, i idemo da malo<br />
prošetamo gradom.<br />
Irena je jedna od onih ljudi sa kojim<br />
nemate problema na terenu. Nikad ne<br />
morate da joj govorite što da fotografiše,<br />
jer ona fotka bez prestanka. To nije<br />
jedina „muka“ sa njom, jer je glavni<br />
„problem“ nastao kad mi je poslala fotografije.<br />
Toliko dobrih fotografija, toliko<br />
sjajnih portreta, uhvaćenih detalja i<br />
momenata, da je cio ovaj broj časopisa<br />
Caffe Montenegro slobodno mogao biti<br />
specijalno izdanje „Skadar 2019“. Vratile<br />
su mi se neke scene sa početka novinarskih<br />
dana kada sam sa fotoreporterima<br />
muke mučio da bi radili svoj posao.<br />
Iz sjetnih misli me prekinula Irena koja<br />
je došla da mi se pohvali sa dvadesetak<br />
sjajnih fotografija. Imao sam sreće<br />
sa mladim naraštajima, pomislih, a ona<br />
odskakuta skadarskim sokacima da<br />
uhvati neke nove detalje.<br />
2<br />
Pikturesni Skadrani<br />
Skadrani su kao iz nekog artističkog<br />
filma. Neobični, koloritni, uokvireni<br />
neobičnom scenografijom grada u<br />
kojem žive. Često dok šetam ulicama i<br />
sokacima Skadra osjetim pomiješanu<br />
atmosferu Trinidada, Madabe, Polinjana<br />
a Mare, Molfete, Kavosa i sličnih gradova<br />
na raznim meridijanima i njihovih<br />
neobičnih žitelja. Prodavačice i prodavci<br />
sira, voća i povrća, čuvenog skadarskog<br />
duvana, ribe i mesa, proizvoda kućne<br />
radinosti, raznovrsnih džidža i džanfila,<br />
cvijeća, nove i korištene robe, konobari,<br />
berberi, opančari i krojači. Kako ih<br />
sve nabrojati, a tek kako ih opisati. No,<br />
Irenine fotografije jednog dana će biti<br />
dopuna čuvenog Marubijevog muzeja,<br />
3<br />
a uz ovaj tekst izabrali smo neke<br />
najupečatljivije.<br />
42 CAFFE MONTENEGRO

SVE JE NEOBIČNO<br />
Skadar je grad koji me nikad ne ostavi<br />
ravnodušnim. U njemu možete na jednom<br />
mjestu vidjeti spoj prohujalih vjekova,<br />
groteskno naslaganih jedan pored<br />
i preko drugoga. Tu su stare begovske<br />
kuće, pored kojih se uzdižu grdosije<br />
od betona i eloksirane bravarije, a<br />
u prizemljima i jednih i drugih prodaju<br />
se peciva, voće i povrće, nove i polovne<br />
cipele i garderoba, uvozna i domaća roba,<br />
hemija, boje i lakovi, lonci i ljekovi.<br />
Za one koji nemaju novca za poslovni<br />
prostor, tu su trotoari i ulice, na kojima se<br />
brzinski sklapaju improvizovani štandovi<br />
od gajbi i paleta. Na njima možete naći<br />
svega i svačega, a za cijenu se dogovarate.<br />
U opticaju su domaće leke, ali i euri<br />
i omiljeni dolari. Kurs je odokativan, a<br />
dogovor se lako postiže. Tradicija i vještine<br />
slavnih skadarskih trgovaca nijesu<br />
izumrle, čak ni za vrijeme diktature<br />
Envera Hodže.<br />
Skadar je grad kontrasta. Etnoloških,<br />
socioloških, ekonomskih, urbanističkih i<br />
još mnogih kojih i ne mogu da se sjetim,<br />
a svakako su prisutni u ovom gradu i njegovoj<br />
okolini.<br />
U samom centru još uvijek možete prošetati<br />
prašnjavim sokacima, koji vijugaju<br />
između kuća i zgrada, mameći vas u neki<br />
nostalgični svijet kojeg se stariji sjećaju<br />
kroz maglu, a mladi ga znaju samo sa<br />
starih fotografija ili iz priča starijih...<br />
Upravo takav Skadar stoji na sat vremena<br />
od Podgorice i čeka da ljudi uživaju<br />
u njegovim suprotnostima.<br />
U gradu jedne pored drugih nalaze se<br />
urušene udžerice iz čijih razvaljenih<br />
pendžera probijaju pajaseni i šipražje<br />
i moderne kuće sa video nadzorom i<br />
blindiranim kapijama. Bulevarima prolaze<br />
zaprežna vozila, a uskim sokacima<br />
možete vidjeti najskuplje nove modele<br />
automobila. Pravila nema, i upravo u<br />
tome je čar ovog grada. I naravno u<br />
njegovim žiteljima.<br />
43

Skadrani mnogo vole<br />
„Nikšićko pivo“, a u gradu<br />
u mnogim restoranima i<br />
kafićima služe ponos crnogorske<br />
pivarske industrije.<br />
Brendinzi pivare Trebjesa<br />
su vidljivi svuda po gradu,<br />
iako moramo priznati da<br />
albanska piva nijesu nimalo<br />
loša. U pojedinim lokalima i<br />
prodavnicama mogu se naći<br />
i vina „Plantaže“.<br />
EGZOTIKA U KOMŠILUKU<br />
Ljudi iz Crne Gore idu hiljadama kilometara<br />
daleko, tražeći neobično i drugačije<br />
na Kubi, Bliskom ili Dalekom Istoku,<br />
u šarenim gradovima Južne Amerike<br />
ili divljinama Afrike. Neki od njih nikad<br />
nijesu bili do Skadra, a siguran sam da bi<br />
i ovdje našli dovoljno egzotike i suprotnosti<br />
od kojih, makar na kratko,<br />
zastaje dah.<br />
Za mnoge naše sunarodnike tokom<br />
posljednjih nekoliko godina Skadar<br />
je postao često izletište. Razlog tome<br />
su prilično niže cijene, pa dosta ljudi u<br />
Skadar dolazi u nabavku. Mogu se ovdje<br />
naći i proizvodi iz Italije i Grčke kojih kod<br />
nas nema, pa neko dolazi i zbog toga.<br />
No, najviše je onih koji u Skadar dolaze<br />
iz meraka. U gradu ima dosta dobrih<br />
restorana, sa cijenama nižim nego u<br />
Crnoj Gori, a sa hranom i uslugom koje<br />
se Skadrani ne mogu zastidjeti.<br />
Jedno od omiljenih mjesta gdje ljudi<br />
iz Crne Gore dolaze je riblji restoran<br />
„Rozafa“. Riba je uvijek svježa, a kuvari<br />
je pripremaju majstorski, tako da gostiju<br />
ne fali. Pored albanskog i engleskog<br />
ima i meni na crnogorskom jeziku, tako<br />
da je sporazumijevanje maksimalno<br />
olakšano. Inače u Skadru možete naići i<br />
ljude koji znaju naš jezik, dok dosta mlađih<br />
ljudi dobro govore engleski i italijanski,<br />
pa puno problema u sporazumijevanju<br />
ne može biti.<br />
Skadrani mnogo vole „Nikšićko pivo“, a<br />
u gradu u mnogim restoranima i kafićima<br />
služe ponos crnogorske pivarske<br />
industrije. Brendinzi pivare Trebjesa su<br />
vidljivi svuda po gradu, iako moramo<br />
priznati da albanska piva nijesu nimalo<br />
loša. U pojedinim lokalima i prodavnicama<br />
mogu se naći i vina „Plantaže“.<br />
Centar grada je posljednjih godina prilično<br />
uređen, pa je tako većina ulica u<br />
starom dijelu grada popločana, sa lijepom<br />
rasvjetom, obnovljenim fasadama i<br />
mnoštvom interesantnih lokala.<br />
Skadrani dosta rade u dijelu turizma i<br />
ugostiteljstva. Ponuda je raznovrsna, pa<br />
u samom gradu možete posjetiti lokale<br />
od pabova, do wine, cocktail i lounge<br />
barova. Ista stvar je sa restoranima,<br />
pa pored nacionalne kuhinje u gradu<br />
možete pojesti dobre stekove, pice,<br />
paste i jela iz internacionalne kuhinje.<br />
Riblji restorani na Bojani su mjesto gdje<br />
možete uživati u hrani i ambijentu, kao i<br />
pogledu na prirodu.<br />
3<br />
44 CAFFE MONTENEGRO

MOST MESI<br />
Nekih pet kilometara sjeverno od<br />
Skadra u mjestu Mesi nalazi se prekrasni<br />
kameni most iz 18. vijeka. Silni<br />
skadarski vezir Kara Mahmud-paša<br />
Bušatlija sagradio je most koji spaja<br />
obale rijeke Kir. Most je dugačak 108<br />
metara i ima 13 lukova. Nad virovima<br />
plavog Kira uzdiže se 13 metara visoki<br />
centralni luk. Ovaj most je svojevremeno<br />
povezivao grad Skadar sa<br />
Drivastom (Drisht) i Cukaljijem.<br />
Most Mesi je omiljeno mjesto za turiste<br />
koji dolaze u Skadar, i ovdje svraćaju da<br />
naprave par fotogafija. No, kako su se<br />
niz obližnji Velječik i masiv Prokletija<br />
spuštali gusti tamnosivi oblaci, turisti<br />
su se brže bolje spakovali u autobus i<br />
vratili se u Skadar. Mi smo bili revnosni<br />
na zadatku pa smo se zadržali tražeći<br />
najbolji ugao za fotografisanje. Umorni<br />
od skakutanja po stijenama, potražili<br />
smo neku kafanu sa pogledom na<br />
most, ali je nijesmo našli.<br />
KOLAČI ZA DESETKU<br />
Ako ste ljubitelj kolača u Skadru ima<br />
dosta lokala gdje možete pojesti<br />
ukusne slatke delicije.<br />
Moj favorit je slastičara „Embeltore“, u<br />
glavnoj šetačkoj ulici, nadomak gimnazije.<br />
Svaki boravak ovdje pretvori se u<br />
testiranje unosa šećera u organizam.<br />
Ali kako odoljeti tre lećeu, urmašicama,<br />
baklavi, tulumbama, kadaifu, tespiču i<br />
drugim đakonijama rađenim po<br />
staroj recepturi?<br />
Irena danima nakon našeg povratka<br />
priča o tulumbama, pa sam joj obećao da<br />
ćemo opet otići da utvrdimo gradivo. Kao<br />
iznenađenje sam ostavio „Il Piacere“,<br />
bajkovitu slastičaru sa božanstvenim<br />
kolačima kojih se ne bi zastidjeli ni veliki<br />
italijanski gradovi. I ona se nalazi u centru<br />
grada, pa ukoliko posjetite Skadar<br />
obavezno svratite. Nemamo što da vam<br />
preporučimo jer je sve – izvrsno!<br />
45

NAJLJEPŠI POGLED NA<br />
SKADARSKU KOTLINU<br />
Skadarska tvrđava dominira okolinom.<br />
Sa nje se pruža pogled kilometrima<br />
okolo: sa sjeverne strane na masiv<br />
Prokletija, zapadno ka Jezeru i Crmnici,<br />
južno niz Bojanu i istočno ka plodnoj<br />
ravnici.<br />
Do tvrđave vodi krivudavi, uski put, tako<br />
da vodite računa ukoliko putujete automobilom.<br />
Na samom ulazu imate parking<br />
koji se ne plaća, pa vozilo možete<br />
ostaviti. Ulaz u tvrđavu se plaća dva eura.<br />
Uzvišenje na kojem je podignuta tvrđava<br />
Rozafa je još od ilirskih i rimskih vremena<br />
bilo naseljeno. Ostaci ilirskih zidina<br />
su vidljivi u blizini ulaza. U prvoj zoni<br />
nalaze se i ostaci kule iz doba zetskih<br />
vladara Balšića, venecijanske kule, kao<br />
i djelovi tvrđave dograđivani u vrijeme<br />
silnih paša Bušatlija. Danas ostaci kula i<br />
zidina svjedoče o prohijalim vremenima<br />
i slavi jednog od najvećih utvrđenih gradova<br />
na Balkanu.<br />
U drugoj zoni tvrđave nalaze se ostaci<br />
crkve Svetog Stefana, koja je kasnije<br />
pretvorena u džamiju.<br />
U najvisočijoj, trećoj zoni, nalazi se<br />
„Kapitol“, trosprana kamena kula u kojoj<br />
je danas smješten muzej u kojem se<br />
nalaze svjedočanstva o četiri milenijuma<br />
dugoj istoriji skadarske tvrđave. Ulaz<br />
u muzej košta dva eura, a informacije<br />
možete dobiti na engleskom jeziku.<br />
U okviru objekta nalazi se i restoran<br />
i prodavnica gdje možete uzeti vodu,<br />
sokove i grickalice. Vjerovali ili ne, prodaju<br />
se i Frikom sladoledi, pa možete<br />
uživati u poznatim ukusima.<br />
46 CAFFE MONTENEGRO

Raj za ljubitelje<br />
fotografieje<br />
U srcu šetališne zone Promenade nalazi<br />
se muzej Marubi, posvećen čuvenim<br />
skadarskim fotografima. Pjetro Marubi,<br />
talijanski politički emigrant, 1858. godine<br />
je napravio prve fotografije u Albaniji,<br />
a njegova porodica je u skoro vijek i po<br />
dugoj istoriji napravila više od 400.000<br />
snimaka. Kolekcija porodice Marubi je<br />
stavljena pod zaštitu UNESCO-a.<br />
Među klijentima porodice Marubi bila je<br />
i crnogorska dinastija Petrović-Njegoš.<br />
Pjetro Marubi i njegov sin Kel bili su česti<br />
gosti crnogorskog dvora i Crne Gore.<br />
U stalnoj izložbi primijetili smo tri fotografije<br />
vezane za Crnu Goru. Jedna je<br />
snimak podgoričke tvrđave iz 1880.<br />
godine, druga je momenat kada crnogorski<br />
general Jovo Bećir predaje ključeve<br />
Skadra predstavnicima velikih sila 1913.<br />
godine, kao I fotografija komisije za razgraničenje<br />
Crne Gore i Turske na kojoj se<br />
vide dva crnogorska glavara.<br />
U muzeju se pored fotografija istorijskih<br />
događaja, poznatih ličnosti iz albanske<br />
istorije, nalaze i portreti običnih ljudi, kao<br />
i mnoštvo stvari iz zaostavštine porodice<br />
Marubi. Za sve zaljubljenike u fotografiju<br />
muzej Marubi je definitivno što vrijedi<br />
posjetiti. Cijena ulaznice je 7 eura.<br />
NAKON OBAVLJENOG POSLA,<br />
UŽITAK U HRANI<br />
Nakon obavljenog novinarskog zadatka<br />
i trke sa kišnim oblacima sjeli smo da<br />
ručamo u restoranu „Fishart“. Ovaj restoran<br />
obožavam i godinama dolazim tu,<br />
sam ili u društvu. Hrana je fenomenalna,<br />
a atmosfera i usluga na nivou. Restoran<br />
podsjeća na moderne mediteranske<br />
restorane tako da nemate utisak da<br />
ste u Skadru.<br />
No, Irena ni tokom ručka na miruje,<br />
pa je jela prvo fotografisala, pa smo tek<br />
onda počeli da jedemo.<br />
Uživali smo i u sjajnom domaćem bijelom<br />
vinu, razmjenjujući uz zdravicu utiske<br />
sa terena. Ručak za dvoje ( čorba<br />
od morskih plodova, miješana salata za<br />
dvoje, grilovano povrće, miks morskih<br />
plodova na buzari) koštao je cijelih 20<br />
eura, a Irena nije mogla da vjeruje da<br />
je hrana tako jeftina. Eto i finansijskog<br />
razloga koji objašnjava zašto sve više<br />
naših ljudi dolazi u Skadar.<br />
Punog stomaka i memorijskih kartica<br />
u suton smo se uputili ka Crnoj Gori. U<br />
povratu nije bilo gužve na granici, pa<br />
smo za manje od sat vremena bili<br />
svojim kućama.<br />
Nadam se da smo Irena i ja, fotografijama<br />
i pričom uspjeli da vam djelimično<br />
prenesemo atmosferu ovog grada. Ako<br />
uspijemo da vas pokrenemo i uputite se<br />
u obilazak, napravili smo sjajan posao.<br />
Ko zna, možda se i sretnemo u Skadru.<br />
47

SREDNJEVJEKOVNI NADGROBNI SPOMENICI<br />
KAO KULTURNO ISTORIJSKO BLAGO CRNE GORE:<br />
STEĆCI<br />
jedini zaštićeni crnogorski kamen<br />
Iako ljudima vjekovima liče na tuđe, na<br />
“grčke grobove”, stećci – nadgrobne ploče su<br />
kao kulturna baština naroda sa ovih prostora<br />
upisane na UNESCO listu svjetske baštine.<br />
Dok lokalno stanovništvo ne pokazuje veliko<br />
interesovanje da ih “upozna”, strani turisti<br />
hrle ka njima kako bi spoznali mistiku ovog<br />
posebnog kamena i priču koju kriju...<br />
TEKST: MARINA MIKETIĆ NIKOLIĆ<br />
FOTOGRAFIJE: LAZAR PEJOVIĆ<br />
50 CAFFE MONTENEGRO

Stećci u Novakovićima<br />
51

Primjer stećka,<br />
Bare Žugića<br />
„Bože, ја Petko krstjanin, primi dušu<br />
moju. Braćo i družino molim vas ne<br />
gazite mimoidući, jer sam ja bio kao i<br />
vi, a vi ćete biti kao i ja smrtni..“, napisao<br />
je prije šest vjekova kmet Petko<br />
krstjanin na svojoj nadgrobnoj ploči-stećku,<br />
koju je radio prethodno završivši<br />
veću i ljepšu za svog gospodara vojvodu<br />
Stjepana. Uklesavši molbu bogu<br />
i narednim generacijama da mu ne<br />
skrnave grob, Petko je - kao za to vrijeme<br />
očito veoma pismen fizički radnik<br />
- uklesao i osnov da dio stećaka u Crnoj<br />
Gori, poput onih u Bosni i Hercegovini,<br />
Hrvatskoj i Srbiji, od aprila 2016. godine<br />
bude na UNESCO listi svjetske baštine.<br />
U ranom djetinjstvu su me posebno zanimale<br />
mumije, grobovi, kultovi i okultno.<br />
Da ne pominjem da sam prije nego što je<br />
trebalo u školi, u predškolskom recitovala<br />
„Na kordunu grob do groba“. Zato me<br />
je i u priči o stećcima, skoro 30 godina<br />
kasnije, najviše zanimalo sledeće: čiji su<br />
ovi stari „grčki“ nadgrobni spomenici, čije<br />
kosti u njima počivaju i zašto je njihovo<br />
nastajanje trajalo svega 150 godina?<br />
Zašto su samo pojedini stećci zavrijedili<br />
mjesto na UNESCO listi, zašto su nama<br />
tek od skora važni, odnosno zašto smo<br />
bili vjekovima rezervisani prema njihovoj<br />
vrijednosti, doživljavajući ih kao nešto<br />
tuđe? Na prvi pogled izgleda kao da je<br />
neko misteriozno pleme protutnjilo kroz<br />
ovaj prostor, ostavivši za sobom kamene<br />
tragove. No, uprkos našem slabom<br />
poznavanju stećaka i još uvijek neadekvatnoj<br />
valorizaciji u smislu kulturnog<br />
i turističkog potencijala, vidjećemo<br />
u nastavku da su nam stećci mnogo<br />
bliže nego što se vjekovima vjerovalo.<br />
Najinteresantniji dio priče za mene je<br />
citat na stećci Petka krstjanina, nastao<br />
između 1435. do 1448. godine, kojom i<br />
počinje ovaj tekst. Ono pokazuje ljudsku<br />
težnju da za sobom nešto ostavimo, da<br />
nam se ne skrnavi mjesto na kom ćemo<br />
počivati, kao i zavidnu svijet o prolaznosti.<br />
Antropološkinja i šefica UNESCO kancelarije<br />
za Crnu Goru Milica Nikolić, kaže da<br />
je upravo ta svijest o prolaznosti jedan od<br />
razloga zašto Petkova nadgrobna ploča<br />
spada među najatraktivnije u Crnoj Gori.<br />
“Veoma je interesantno da je još u<br />
15.vijeku kmet koji pravi nekropolu svom<br />
gospodaru ostavio takvu poruku budućim<br />
generacijama. Vrijednost stećaka je<br />
i u tome što tada prvi put na takav način<br />
52 CAFFE MONTENEGRO

Stećci u Novakovićima<br />
„Iz Uneska su prepoznali vrijednost stećaka kao<br />
jedinstvenog, za to vrijeme novog, kulturnog<br />
fenomena koji nije vezan za naše granice,<br />
već za 4 države sa ovih prostora“<br />
Milica Nikolić<br />
Antroploškinja i šefica UNESCO<br />
kancelarije za Crnu Goru<br />
kultura smrti dobija svoje otjelotvorenje..<br />
Prije toga na ovim prostorima nije<br />
bilo ovako autentičnog obilježavanja<br />
mjesta počivanja pokojnika, karakterističnog<br />
po često monolitnim kamenim<br />
blokovima na kojima su uklesane značajne<br />
simboličke poruke”, kaže Nikolić.<br />
Nego, šta je tadašnjeg čovjeka na ovim<br />
vjetrovitim i nesigurnim balkanskim<br />
prostorima nagnalo i inspirisalo da se<br />
drugačije sahranjuje, da na “kamu” ili<br />
“biljegu” – kako su tada nazivali stećke,<br />
ukleše razne simbole iz svog života?<br />
Šta se desilo pa je osvješćenje u poimanju<br />
smrti izrodilo nadgrobni spomenik<br />
kod stanovništva koje nije bilo na<br />
zavidnom nivou duhovnosti niti je imalo<br />
uslova za taj ipak luksuzni procvat?<br />
Nikolić objašnjava da je to period kada<br />
se miješaju paganski običaji - veoma<br />
bliski našim precima toga doba, sa hrišćanstvom<br />
koje doživljava eskalaciju<br />
u srednjem vijeku. “Iako crkva prezire<br />
paganstvo kao relikt vandalske svijesti,<br />
pristaje da tu narodnu kulturu ugrađuje<br />
u hrišćanstvo da bi ono moglo da zaživi<br />
na ovim prostorima”, navodi Nikolić.<br />
KO SU TVORCI STEĆAKA<br />
I ZA KOGA SU PRAVLJENE<br />
Vjeruje se da su stećke pravili kmetovi<br />
za svoje gospodare, okolno stanovništvo<br />
ali i za sebe i svoje siromašne porodice.<br />
U zavisnosti od veličine i bogatstva ornamentike,<br />
jasno se razlikuje ko je kakvog<br />
statusa. Bogatiji su bili sahranjivani<br />
na najljepšim predjelima, sa pločama<br />
bogatim raznim simbolima iz života, dok<br />
je kreativnost splašnjavala ukoliko je<br />
pokojnik bio slabijeg materijalnog položaja.<br />
Na njima su se često nalazili simboli<br />
poput Mjeseca i Sunca, crteži lova na<br />
U Crnoj Gori se nalazi<br />
preko 3.500 stećaka<br />
u okolini Pljevalja,<br />
Nikšića, Plužina,<br />
Herceg Novog, Žabljaka,<br />
Šavnika, ispod Pivskog<br />
jezera... Po dosadašnjem<br />
stepenu istraženosti u<br />
Crnoj Gori, samo njih<br />
dvanaest ima natpise<br />
53

jelene, ptice, cvijeće, mačevi i štitovi..<br />
sve što bi sjutra opisalo ovozemaljski<br />
život mrtvaca. Zanimljivo je i da ne<br />
počivaju kosti ispod svake stećke, nego<br />
da je zapravo riječ o ne malom broju<br />
kenotafa (simboličan grob ili spomenik<br />
podignut u pomen pokojnika čije<br />
se tijelo nalazi na drugom mjestu).<br />
Jedna od teorija, koja nije sasvim potvrđena,<br />
jeste da su stećke prvo stvarali<br />
Bogumili, odnosno vjernici Bosanske<br />
hrišćanske crkve, koja je imala značajan<br />
kulturni uticaj tih godina. Vjeruje se<br />
takođe da pod ovim neobičnim kamenjem<br />
leže sljedbenici više konfesija,<br />
zbog nehomogenosti na kojoj se nalaze.<br />
U svakom slučaju nakon sahrane, grob<br />
i nadgrobni spomenik - stećak, postajali<br />
su tačka između materijalnog i duhovnog,<br />
tj. svijeta živih i svijeta mrtvih.<br />
Stećci Velimlje,<br />
Prigradica<br />
STEĆCI OD “TUĐEG”<br />
GROBA DO NAŠE BAŠTINE<br />
“To je bila naša inicijativa kojom smo<br />
aplicirali ka UNESCO-u. Oni su prepoznali<br />
vrijednost jer je to jedinstven, za<br />
to vrijeme novi kulturni fenomen koji<br />
nije vezan za naše granice, već za četiri<br />
države sa ovih prostora. To je njihova<br />
glavna vrijednost. Neki nisu odoljeli<br />
zubu vremena, a većinu ljudi nisu skrnavili<br />
zbog okrenutosti ka kultu smrti<br />
i dozi strahopoštovanja”, kaže Milica<br />
Nikolić. Ipak, čini se da je ljudsko nečinjenje<br />
bilo još opasnije po stećke.<br />
U početku je to bio manjak svijesti o<br />
mjestu i značaju stećaka u odnosu<br />
na sve drugo što se uklapa u tradiciju<br />
našeg naroda, smatrajući ih reliktom<br />
arhaičnog ili stranog uticaja. U mnogim<br />
krajevima Crne Gore nekropole stećaka<br />
se pripisuju „grčkom“ stanovništvu.<br />
Mještani ne pamte ko se tu sahranjivao.<br />
Zaboravljena tradicija dovela je do<br />
toga da se ovi spomenici poimaju<br />
kao obilježja nekih drugačijih i tuđih<br />
pokojnika. Prema narodnom predanju<br />
navodno su ti „Grci“ poslije niza<br />
gladnih godina i teških zima napustili<br />
svoja ognjišta, a iza njih su ostala<br />
“grčka” groblja. Sagovornica Caffe<br />
Montenegra nam objašnjava da se<br />
zapravo ne radi o groblju Grka, već<br />
ljudi sa ovih prostora. Međutim, Nikolić<br />
kaže da su kasnije generacije stećke<br />
podsjećale na nešto “daleko i staro”,<br />
za šta im je sinonim bila Stara Grčka,<br />
te je tako nastalo “grčko groblje”.<br />
Uvrštavanje grobova u turističku ponudu u raznim kulturama odavno<br />
je postalo veliki biznis, vrlo životna strana turizma. Milioni koje Egipat<br />
godišnje zaradi od Piramida su najpoznatiji primjer, ali svuda po svijetu<br />
groblja, nadgrobni spomenici, mauzoleji, mame turiste i posjetioce.<br />
Kod nas su nažalost stećci malo poznati i lokalnom stanovništvu<br />
i organizovanim grupama turista. Ministarstvo održivog razvoja i<br />
turizma planira da kroz razvoj kulturnog turizma uobliči ovu ponudu,<br />
ali za sada postoji samo pomak u smislu njihovog obilježavanja. MORiT<br />
i Ministarstvo kulture zajedno su u projektu postavljanja turističke<br />
signalizacije na lokacijama gdje su zaštićeni stećci. Ministarstvo kulture<br />
je finansiralo izradu projekta, pri čemu se posebno vodilo računa da<br />
znakovi budu urađeni po UNESCO standardima, dok je MORiT finansiralo<br />
izradu znakova i njihovo postavljanje. Prema informacijama sa terena, za<br />
stećke su ipak izuzetno zainteresovani strani turisti, dok kod lokalnog<br />
stanovništva kao da još ne postoji dovoljna svijest o istorijskoj i kulturnoj<br />
vrijednosti koju imamo. Dozu mistike koju stećci sa sobom nose, dobri<br />
turistički poslenici do sada bi itekako unovčili. U međuvremenu, uvijek<br />
možete posjetit stećke u lijepoj ljetnjoj šetnji, vožnji bicikli ili autom, ali<br />
samo da se ne naruši mir koji nam je u amanet ostavio Petko krstjanin.<br />
54 CAFFE MONTENEGRO

STEĆCI POD ZAŠTITOM UNESKA<br />
BARE ŽUGIĆA - Žabljak<br />
Nekropola na Barama Žugića sadrži 300 stećaka,<br />
od kojih je 240 ploča. Od toga broja samo je deset<br />
masivnih ploča pravilnog oblika, dok su ostale<br />
tanje i nerijetko nepravilnog, amorfnog oblika.<br />
Nekropolu još čini 50 sanduka i deset sljemenjaka.<br />
Nejednake su veličine, nivoa obrade, ukrašenosti<br />
i očuvanosti. Ukrašeno je samo 23 od ukupnog<br />
broja. Najčešći motivi koji se tu mogu sresti su<br />
vrpce, okviri ili bordure od kosih paralela, krstovi i<br />
lukovi sa strijelama. Na osnovu dostupnih izvora i<br />
raspoložive metodologije, nekropola Žugića Bare<br />
može se datovati u period druge polovine XIV i XV<br />
vijeka. Ovo područje inače naseljavaju Drobnjaci,<br />
staro pleme, čija se oblast prostire između<br />
Šaranaca i Gornje Morače na istoku, Nikšićkog<br />
polja i župe na jugu, Pive na zapadu i rijeke Tare na<br />
sjeveru. U sačuvanim dokumentima ime Drobnjak<br />
prvi put se pominje u dubrovačkoj arhivi 1285.<br />
godine.<br />
GRČKO GROBLJE - Žabljak<br />
Nekropola Grčko groblje nalazi se u kontakt zoni<br />
Nacionalnog parka Durmitor, oko 200 metara<br />
sjeverozapadno od Ribljeg jezera, u zaseoku<br />
Novakovići, Opština Žabljak. Nekropola predstavlja<br />
nerazdvojni dio pejzaža Durmitora i visoravni<br />
Jezera, te je primjer izuzetnog sklada kulturne<br />
i prirodne baštine. U okolini se nalazi seoska<br />
crkva sa aktivnim grobljem i naseljeno mjesto sa<br />
tradicionalnim i novijim objektima stambene i<br />
ekonomske arhitekture. Šire područje karakteriše<br />
prostor jezerske visoravni, masiv Durmitora<br />
i njegovi obronci. Pristup nekropoli omogućen<br />
je regionalnim putem od Žabljaka ka Njegovuđi,<br />
a prostire se na površini od oko 500 m2. Na tom<br />
prostoru registrovano je 49 stećaka od čega: 10<br />
ploča, 27 sanduka, 12 sljemenjaka. Ukrašena su<br />
22 primjerka.<br />
GRČKO GROBLJE - Plužine<br />
Do ove nekropole koja je atraktivna ne po svojim<br />
raskošnim ornamentima već po svom sadržaju<br />
(gore pomenuti Petkov natpis) dolazi se šumskim<br />
putem dugim oko 200 metara, pješke ili terenskim<br />
vozilom. Put počinje kod posljednje kuće ispod<br />
Soko grada i vodi ka istoku. Na ulazu u šumu se<br />
račva, a lijevi krak vodi do lokaliteta. Oko nekropole<br />
je gusta listopadna šuma sa visokim drvećem,<br />
smještena na izrazito kosom terenu. Ima 16<br />
stećaka, koji su većinom neukrašeni, izrađeni<br />
od lokalnog kamena. Boljeg kvaliteta je stećak<br />
Petka krstjanina, koji sadrži epigrafski natpis.<br />
Sadržaj natpisa i pojedini izrazi odražavaju duboku<br />
naklonost među kmetom Petkom i njegovim<br />
vladarom Stjepanom. Zato se može pretpostaviti<br />
da je Petko bio vojvodin čovjek od povjerenja, a za<br />
Petka je vojvoda Stefan “mili” gospodin. Petko je<br />
u Sokolu dočekao prirodnu smrt, i u sokolskom<br />
podgrađu sahranjen. Nema sumnje da je Soko<br />
grad bio prijestoni grad Kosača, jer se pominje<br />
u svim poznatim poveljama iz 15 vijeka. Stjepan<br />
Kosača je od imperatora Fridriha III dobio titulu<br />
Hercega 1448. godine. Od tog vremena oblast<br />
Zahumlja naziva se Hercegovinom.<br />
(Podaci preuzeti su iz publikacije “STEĆCI, mramori, bilizi, belezi, kami...”<br />
Ministarstva kulture i Nacionalnog muzeja Crne Gore)<br />
55

VINARIJA ALEKSANDROVIĆ<br />
TRIJUMFALNI<br />
ISKORACI U<br />
VINARSTVU<br />
Jedno od najcjenjenijih i najtraženijih vina u Srbiji posljednjih godina je Trijumf Gold, sovinjon<br />
blan iz Vinarije Aleksandrović. Trijumf Gold 2018, skreće pažnju izuzetnom perzistencijom<br />
aroma koje ubrzano pripremaju vaš mozak za već projektovanu sliku uživanja<br />
Oni koji prate rad Vinarije<br />
Aleksandrović znaju da je<br />
to vinarija koja iz godine u<br />
godinu stalno podiže ljestvicu<br />
kvaliteta svojih vina. I<br />
to ne jednog, već praktično<br />
svih koja izlaze iz njihovog<br />
podruma. A to nije mali broj,<br />
jer u ovom trenutku imaju<br />
dvadesetak etiketa<br />
na tržištu.<br />
Svako njihovo vino koje<br />
uzmete sa police biće u<br />
rangu onih najboljih, što je<br />
poenta koja je posebno očigledna<br />
kod ovog Trijumf Golda, ali i onih iz<br />
prethodnih berbi.<br />
Trijumf Gold 2018 već poslije prvog gutljaja<br />
deklariše se kao sovinjonski svježe i<br />
elegantno vino iz kojeg sve iskri, ali i kao<br />
vino iznenađujuće punog tijela. Božidar<br />
Aleksandrović, vlasnik vinarije<br />
Aleksandrović, izuzetno<br />
je ponosan na novu berbu<br />
jednog od najboljih bijelih<br />
vina Srbije.<br />
- Uvijek smo ostajali kratki s<br />
Goldom jer nije bilo moguće<br />
povećati proizvodnju jer<br />
grožđe za to vino izdvajamo<br />
iz najboljih djelova<br />
vinograda, proizvodnja je<br />
do sada iznosila oko sedam<br />
hiljada boca godišnje, pri<br />
čemu treba imati na umu<br />
da takva vina nastaju samo u najboljim<br />
godinama – kaže Božidar Aleksandrović.<br />
I Vladan Nikolić, glavni enolog Vinarije<br />
58 CAFFE MONTENEGRO

BOŽA ALEKSANDROVIĆ,<br />
vlasnik vinarije Aleksandrović<br />
GROŽĐE<br />
ZA GOLD SE<br />
IZDVAJA IZ<br />
NAJBOLJIH<br />
DJELOVA VINO-<br />
GRADA, PROI-<br />
ZVODNJA JE DO<br />
SADA IZNOSILA<br />
OKO SEDAM<br />
HILJADA BOCA<br />
GODIŠNJE, PRI<br />
ČEMU TREBA<br />
IMATI NA UMU<br />
DA TAKVA VINA<br />
NASTAJU SAMO<br />
U NAJBOLJIM<br />
GODINAMA<br />
Aleksandrović, dijeli mišljenje da je u<br />
pitanju izuzetno uspješno vino čak i u<br />
okvirima visokih standarda ove vinarije.<br />
- Grožđe za Trijumf Gold izdvajamo iz<br />
najboljih djelova vinograda. Stilski, berba<br />
2018 dala je punije i ekstraktivnije vino u<br />
odnosu na prethodnu godinu. Ovo sada<br />
je jedan brutalan sovinjon novozelandskog<br />
tipa, s tim što su novozelandski<br />
intenzivni na mirisu ali nemaju ovako<br />
izraženo tijelo. Bez lažne skromnosti<br />
uvjeren sam da poslije tri-četiri mjeseca<br />
u boci možemo naš Gold da poredimo s<br />
najboljim novozelandskim sovinjonima.<br />
VLADAN NIKOLIĆ, glavni<br />
enolog Vinarije Aleksandrović<br />
Uostalom, ovo u flaši predstavlja čist<br />
ručni rad iz užasno malog prinosa<br />
– kaže Nikolić.<br />
Svake godine u vinariji imaju temeljne<br />
59

“Ovo vino je kruna posljednje<br />
tri berbe, uspjeli smo da proizvedemo<br />
vino koji je pečat<br />
klime i zemljišta, vino kome<br />
kumuju svježina Rudnika<br />
i večernja hladnoća – kaže<br />
Božidar Aleksandrović za<br />
svoj Trijumf Gold 2018.<br />
pripreme, analize prethodnih berbi su od<br />
velikog značaja, jer je to njihova kolekcija<br />
svih dobrih i loših stvari koje su uradili i<br />
naravno čine da sve ono što se nije pokazalo<br />
dobro eliminišu u budućem radu.<br />
Ništa se u vinarstvu ne može postići<br />
preko noći i nije problem jedne godine<br />
napraviti dobro vino, ali imati viziju<br />
uzmete sa police biće u rangu onih najboljih,<br />
što je poenta koja je posebno očigledna<br />
kod ovog Golda, ali i onih iz prethodnih<br />
berbi – kaže Aleksandrović.<br />
Budući da su jedan od najdugovječnijih<br />
tandema u srpskom vinarstvu, pitamo ko<br />
je tu glas razuma, a ko donosi emociju?<br />
- Teško pitanje, Boža je vizionar ali i<br />
interesu što boljih rezultata.<br />
Vlasnik vinarije se slaže sa takvim<br />
viđenjem.<br />
- Ja sam diplomirani inženjer vinogradarstva,<br />
učen i školovan kako se podižu<br />
vinogradi i gaji grožđe, Vladan je diplomirani<br />
tehnolog koji je učio kako se od<br />
grožđa proizvodi vino. Matematički gledano,<br />
mi smo te dvije priče: vinogradar<br />
Boža plus Vladan enolog, podijeljeno sa<br />
dva jednako je jedan dobar! A ko je najviše<br />
dobio od ovog tandema? Pa upravo<br />
vinarstvo, tačnije Vinarija Aleksandrović<br />
– rekao nam je Aleksandrović.<br />
razvoja podruma, to mora sistematski<br />
da se radi i velikim dijelom se oslanja na<br />
prethodna iskustva. Postići kontinuitet<br />
kvaliteta i održati ga godinama i stalno<br />
ga unapređivati je cilj svih zaposlenih u<br />
vinariji Aleksandrović, a to je izuzetno<br />
teško postići jer u vinarstvu zavisi, prije<br />
svega, od prirode. Tu u startu treba imati<br />
na umu broj proizvedenih boca, jer nije<br />
isto da li proizvodite desetak hiljada ili<br />
trista hiljada.<br />
- Mislim da smo uspješna vinarija zato<br />
što nam uspijeva da održimo kvalitet<br />
svih 18 etiketa. Svako naše vino koje<br />
top menadžer koji je svoje vizije sanjao<br />
godinama i konačno ih pretočio u praksu.<br />
Racionalan i trezven, sve jako dobro<br />
odmjerava šta i kako uraditi, a ja sam<br />
više umjetnički tip koji ima sreću da se<br />
ne bavi problemima prodaje, marketinga<br />
i slično, već sam isključivo fokusiran na<br />
proizvodnju. Mislim da je to jako važno,<br />
jer ako ste pod pritiskom različitih problema,<br />
manje ste kreativni i posvećeni,<br />
a to se direktno reflektuje na kvalitet<br />
proizvoda kojeg radite. Hiljadu puta se<br />
i posvađamo zbog različitih pristupa,<br />
ali smo i jedan i drugi svjesni da je to u<br />
IZNENAĐENJA IZ VINARIJE<br />
ALEKSANDROVIĆ: PROKUPAC I<br />
SORTNI KABERNE SOVINJON<br />
Uz brojne stare adute, Vinarija<br />
Aleksandrović već uveliko priprema i<br />
dva velika iznenađenja. U pitanju su<br />
dva sortna vina – prokupac, koji će biti<br />
prvo vino ove vinarije od neke ovdašnje<br />
sorte, a zatim i prvi njihov sortni kaberne<br />
sovinjon!<br />
Prokupac, ubran prošle godine i koji<br />
će dospjeti pred publiku krajem 2019.<br />
godine, već ovakav kakav je sada može<br />
da natjera i najozbiljnijeg skeptika da<br />
još jednom razmisli o dometima ove<br />
najpopularnije domaće sorte, siguran<br />
je Nikolić: “Sa tom sortom sam radio<br />
20 godina i znam šta je prokupac. Mi<br />
jednostavno želimo da vratimo tu sortu,<br />
da naše vino bude stoprocentni prokupac<br />
i da pokušamo da ga predstavimo<br />
svijetu onakav kakav on zaista jeste.<br />
Ne želimo da ga kupažiramo i maskiramo<br />
sa drugim sortama. Inače, mi<br />
imamo prvi zasad prokupca sa čistim<br />
klonskim materijalom i nijesmo željeli<br />
ranije da uđemo u tu priču jer smo znali<br />
60 CAFFE MONTENEGRO

da ako zasadimo materijal prisutan na<br />
terenu imaćemo jedan grozd ovakav,<br />
drugi onakav. Jedan sazri 10 dana ranije,<br />
drugi 15 dana kasnije, što je za rad prava<br />
katastrofa. Trenutno je u novim baricima<br />
naša prva berba i to smo uzeli one<br />
najskuplje barike, specijalno tostirane na<br />
niskim temperaturama i pripremljene za<br />
prokupac kako bi izbjegli jake tostirane<br />
note koje bi vrlo brzo dominirale ovim<br />
vinom a to ne želimo. Moram biti iskren<br />
i reći da nijesam puno očekivao od prokupca<br />
ali ono što smo dobili ove godine<br />
potpuno me je iznenadilo. Mi u Srbiji tek<br />
počinjemo da spoznajemo šta ova sorta<br />
istinski može da ponudi i mislim da će<br />
naše vino od prokupca biti veliki doprinos<br />
srpskom vinarstvu jer ćemo biti svi<br />
u prilici da po prvi put probamo vino od<br />
čistog selekcionisanog klona.<br />
Božidar Aleksandrović je rekao o prokupcu:<br />
“Vinariji Aleksandrović prokupac<br />
je potreban iz više razloga. Prvi, da<br />
vidimo šta od te sorte može da se dobije<br />
s ovakvim načinom proizvodnje gdje<br />
su dirigovani prinosi, gdje je uloženo<br />
u momenat berbe, u znanje i opremu.<br />
Malo je ko u prošlosti imao uslove da se<br />
na taj način bavi prokupcem, pa ni sami<br />
ne znamo koliki je domet te sorte. Mi<br />
ove godine prvi put imamo berbu i vino<br />
dobijeno na taj način, što je višestruko<br />
bitno i za zemlju i za nas. Prokupac još<br />
uvijek tražimo i istražujemo, ali on jeste<br />
autohtona sorta. Znate, gdje god smo se<br />
ONI KOJI PRATE<br />
RAD VINARIJE<br />
ALEKSANDROVIĆ<br />
ZNAJU DA JE TO<br />
VINARIJA KOJA<br />
IZ GODINE U<br />
GODINU STALNO<br />
PODIŽE LJE-<br />
STVICU KVA-<br />
LITETA SVO-<br />
JIH VINA<br />
u svijetu pojavili, na bilo kom sajmu od<br />
Hong Konga, preko Šangaja, do zapadne<br />
Evrope i Amerike, prvi kontakt koji vinski<br />
trgovac ostvari sa vinarijom je pitanje:<br />
„Imate li nešto specifično?“<br />
Sve u svemu, sada već pravom nizu<br />
malih i velikih vinskih čuda iz vinarije<br />
Aleksandrović kao da nema kraja. Trijum<br />
Gold 2018, baš kao i najavljena nova vina<br />
koja smo probali samo su nove stanice<br />
na tom nevjerovatnom putu uspjeha.<br />
Novitet Vinarije<br />
Aleksandrović - Prokupac,<br />
ubran prošle godine i koji će<br />
dospjeti pred publiku krajem<br />
2019. godine, već ovakav<br />
kakav je sada može da<br />
natjera i najozbiljnijeg skeptika<br />
da još jednom razmisli<br />
o dometima te najpopularnije<br />
domaće sorte u Srbiji<br />
61

POHOVANE<br />
TIKVICE<br />
Poslužene sa dipom<br />
od jogurta i svježe nane<br />
62 CAFFE MONTENEGRO

RESTORAN LA PIROGUE U TIVTU<br />
Crnogorski<br />
MEDITERAN<br />
La Pirogue je restoran mediteranske kuhinje<br />
izvedene na crnogorski način. Srž gastronom<br />
ske ponude predstavlja “fish & meat on the grill<br />
concept”. Jelovnik je kreiran sa idejom da se<br />
iskoriste prirodni potencijali Crne Gore. Jela<br />
se pripremaju od domaćih, svježih namirnica,<br />
organskog povrća i mesa od goveda sa slobodne<br />
ispaše Durmitora i Golije. U restoranu<br />
La Pirogue gosti, prije svega mogu očekivati<br />
svježu ribu i dobar biftek<br />
Boban Mihajilo je Šef kuhinje<br />
restorana La Pirogue. On je<br />
tokom 14 godina profesionalne<br />
karijere vodio kuhinje<br />
najboljih restorana i<br />
hotela u Crnoj Gori, Ili bio dio<br />
njihovih timova. Tom prilikom<br />
je radio i razmjenjivao<br />
iskustva sa mnogim poznatim<br />
kuvarima, kako domaćim,<br />
tako i inostranim među<br />
kojima je Andrea Ribaldone,<br />
nosioc Mišelinove zvjezdice.<br />
Šef Boban svoje iskustvo<br />
upotpunjavao je i učešćem<br />
u mnogim nacionalnim i<br />
inostranim takmičenjima, na<br />
kojima je uvijek bilježio zapažene<br />
rezultate. Najznačajniji<br />
uspjeh u takmičarskoj karijeri<br />
Boban je ostvario osvajanjem<br />
trećeg mjesta na Svjetskom<br />
takmičenju u pripremanju<br />
ribe i brodeta, koje se održalo<br />
63

RAVIOLE<br />
Pripremljene sa<br />
spanaćem, kozijim sirom,<br />
puterom sa orasima i<br />
prepeličjim jajetom<br />
u gradu Fano u Italiji.<br />
Posebno su interesantna<br />
njegova učešća u brojnim<br />
TV emisijama kuvarskog<br />
karaktera, u kojima<br />
je promovisao kulinarstvo i<br />
animirao mlade ljude da se<br />
opredijele za tu profesiju.<br />
Boban je ljubitelj Italijanske<br />
kuhinje, mediteranskog stila.<br />
Svoje kulinarske ideje trenutno<br />
sprovodi u hotelu La<br />
Roche i restoranu Bevanda<br />
u Tivtu, gdje je uspio da<br />
napravi sklop crnogorske i<br />
italijanske kuhinje, sa dodirima<br />
modernog serviranja<br />
i što ispravnijeg tehničkog<br />
BIFTEK<br />
ŽILIJEN<br />
Pripremljen<br />
na indonežanski<br />
način, sa lukom<br />
i hrskavim<br />
hljebom<br />
64 CAFFE MONTENEGRO

RIBLJA PAŠTETA<br />
pristupa namirnicama.<br />
Uz open grill concept,<br />
posebnu draž restoranu<br />
La Pirogue daju dvije terase<br />
sa sjajnim pogledom<br />
na tivatski zaliv. Dok uživaju<br />
na terasi pored mora gosti<br />
mogu posmatrati pripremu<br />
ribe i stekova na roštilju.<br />
Osim po vrhunskoj usluzi,<br />
La Pirogue je postao prepoznatiljiv<br />
i po jedinstvenom<br />
kolaču od maslina.<br />
Za čitaoce časopisa Caffe<br />
Montenegro Šef Boban je<br />
preporučio par jela sa menija<br />
La Pirogue kao ideju za vašu<br />
narudžbu u tom restoranu.<br />
KOLAČ OD<br />
MASLINA sa karamel sosom 65

VEGANSKI OBROK<br />
Pikantni ramen<br />
čorba sa kokosovim mlijekom<br />
i šitake pečurkama<br />
Sastojci (za 4 osobe)<br />
• 250 g svježih japanskih<br />
rezanaca ramen. Alternativno:<br />
250 g rezanaca mie<br />
• 500 ml kokosovog mlijeka<br />
• 150 g shiitake gljiva<br />
• 100 g klica pasulja<br />
• 1 mladi luk<br />
• 1 mali komad đumbira<br />
• 1 čen bijelog luka<br />
• 1 čili papričica<br />
• 20 g žute curry paste<br />
• 800 ml vode<br />
• 40 g kikirikija<br />
• 20 ml soja sosa<br />
• 20 g svežeg korijandra<br />
• Ulje za prženje<br />
(npr. ulje kikirikija)<br />
• 1 čajna kašičica tamnog<br />
susama Kotányi<br />
• 1 pakovanje Kotányi šafrana<br />
Vrijeme pripreme: 25 min.<br />
TEŽINA PRIPREME:<br />
ZA POČETNIKE<br />
1. Oljuštite bijeli luk i đumbir i sitno ih<br />
nasjeckajte. Operite mladi luk i narežite<br />
ga na tanke kolutiće. Zelene kolutiće<br />
odvojite za ukrašavanje. Grubo<br />
nasjeckajte kikiriki, isperite korijander<br />
i iskidajte listove, uklonite sjemenke<br />
iz čili papričice i sitno je nasjeckajte.<br />
SAVJET: Ukus se po želji<br />
može zaokružiti sa par kapi<br />
ulja od susama.<br />
2. Zagrijte malo ulja i kratko propržite<br />
bijeli luk, đumbir i bijele kolutiće<br />
mladog luka da dobiju smeđu<br />
boju. Dodajte curry pastu, pričekajte<br />
minut pa nalijte vodom.<br />
3. Narežite pečurke na veličinu zalogaja<br />
i dodajte mješavini. Ulijte kokosovo<br />
mlijeko i dodajte ramen-rezance.<br />
Pustite da se kuvaju prema<br />
uputstvu sa pakovanja. Dodajte<br />
1 pakovanje Kotanyi šafrana.<br />
4. Začinite čorbu soja sosom. Prelijte<br />
u činijice i garnirajte zelenim kolutićima<br />
mladog luka, svježim čilijem, klicama<br />
pasulja, listićima korijandera, sjeckanim<br />
kikirikijem i tamnim susamom.<br />
ŠAFRAN<br />
Šafran je gotovo dragocjen kao zlato. Ima ukus<br />
sličan medu, začinjen, pomalo gorak i vrlo aromatičan.<br />
Pravi šafran daje Vašoj hrani intenzivno<br />
svijetlo žutu boju i bogat, egzotičan ukus.<br />
Savršen uz rižoto, deserte, kolače, juhe, čorbe,<br />
umake, ribu.<br />
BIJELI LUK<br />
Kod nas je bijeli luk univerzalni<br />
začin. Koristi se u gotovo svim<br />
jelima, posebno zbog specifične<br />
arome. Aromu najviše daju sumporni<br />
spojevi, koji su ujedno i najviše<br />
zaslužni za njegova ljekovita<br />
svojstva (antibakterijsko, i antivirusno<br />
djelovanje). Bijeli luk je danas nezamjenljiv začin u svakoj kuhinji, ali može biti i<br />
počasni član svake kućne apoteke.<br />
66 CAFFE MONTENEGRO

JEDINI USTUPAK MODERNIZMU KOJI DON GUILLERMO DOZVOLJAVA JE KORIŠĆENJE ELEKTRIČNOG<br />
TRAKTORA UMJESTO MAZGE. “TRAKTORI NE MOKRE PO PODU,” OBJAŠNJAVA ON.<br />
U SVEMU DRUGOM JE DESTILERIJA FORTALEZA U GRADU TEKILA (TEQUILA), MEKSIKO, TAČNO ONAKVA<br />
KAKVA JE BILA 1873. GODINE, KADA JE PRVI PUT PUŠTENA U POGON: ISTA MALA PEĆ OD CIGALA, ISTA<br />
TAHONA, ISTI MALI BAKARNI KAZANI. ŠTO JE NAJVAŽNIJE, DESTILERIJA UVIJEK IZNOVA PROIZVODI<br />
VJEROVATNO NAJBOLJU TEKILU KOJA POSTOJI.<br />
68 CAFFE MONTENEGRO

Dok tekila (tequila) ovdje u<br />
Crnoj Gori ima tendenciju<br />
slabe reputacije, a često se<br />
služi kao jeftino kratko piće<br />
za turiste, u Meksiku se služi u visokoj<br />
čaši, pijucka se kao dobar viski i, kao<br />
i rakija, predstavlja kulturnu tradiciju,<br />
što u sebi sadrži i vjekovno zanatstvo.<br />
Jedan od najznačajnijih zanatlija bio je<br />
Guillermov<br />
čukundjed<br />
Don Cenobio<br />
Sauza. On<br />
je prvi upotrijebio<br />
naziv<br />
“tequila”,<br />
a imao je<br />
odlučujuću<br />
ulogu u<br />
uspostavljanju<br />
početne<br />
DON CENOBIO SAUZA<br />
kontrole<br />
njenog kvaliteta, kao što je isključiva<br />
upotreba Weber plave agave.<br />
Tokom nekoliko sljedećih generacija<br />
ime Sauza postalo je jedno od vodećih<br />
u proizvodnji tekile sve dok Don<br />
Guillermov djed nije prodao kompaniju<br />
1976. godine. Mladom Guillermu, koji<br />
je uvijek želio da nastavi koracima svojih<br />
predaka, bilo je slomljeno srce.<br />
Dok se viski pravi od žita, a brendi<br />
od grožđa, tekila se pravi od agave.<br />
Agava je velika biljka koja izgleda kao<br />
velika glava puna šiljaka. Šiljci su<br />
njeno lišće, a okružuju glavno tijelo<br />
koje se zove piña (“srce”), koje podsjeća<br />
na ananas, a koristi se da bi se<br />
DON GUILLERMO<br />
napravila tekila. Agave su stvarno<br />
velike, a piña može u vrijeme berbe<br />
dostići težinu i preko 100 kilograma.<br />
Poslije berbe se piña peče u pećnici, a<br />
zatim se cijedi, kao ogromna pomorandža.<br />
Vlakna se odstranjuju, a sok se<br />
sakuplja. Od te tačke je postupak sličan<br />
kao kod većine alkoholnih pića: fermentacija<br />
pa destilacija soka. Nakon toga<br />
se ili flašira (kao Blanco) ili stavlja u<br />
69

DOBRA VIJEST JE DA<br />
JE FORTALEZA SADA<br />
DOSTUPNA I U CRNOJ GORI,<br />
MADA U OGRANIČENIM<br />
KOLIČINAMA. MOŽETE JE<br />
NAĆI U: AMAN SVETI STEFAN,<br />
BONACA (DOBROTA),<br />
CASPER (BUDVA), CHEDI<br />
LUŠTICA BAY, COGIMAR<br />
(LJUTA), CRUSH WINE<br />
STATION (TIVAT), DUKLEY<br />
BEACH LOUNGE (BUDVA),<br />
GALION (KOTOR) I<br />
RESTORAN ONE (TIVAT)<br />
hrastovu burad da odleži (gdje postaje<br />
Reposado ili Añejo, zavisno od toga<br />
koliko je vremena proveo u hrastovini).<br />
Kvalitet je zaista važan kada se radi o<br />
tekili, pa ako tražite kvalitet, treba da<br />
pijete samo onu tekilu koja ima etiketu<br />
“100% blue agave” (“100% od plave<br />
agave”) ili “100% de agave” (“100% od<br />
agave”). Razlog tome je što su sve druge<br />
tekile ono što se zove “mixto” (mješavina),<br />
a prave se od samo 51% agave.<br />
Ostalih 49% potiče od drugih šećera,<br />
obično šećera od šećerne trske (koji<br />
je mnogo jeftiniji). Najjeftinije tekile<br />
za kratko piće su u stvari “mixto”.<br />
Naravno da na etiketi jeftinog pića<br />
nikada neće stajati natpis “mixto”,<br />
ali neće nikada ni “100% agave”, a<br />
to je ono na šta treba da pazite.<br />
Don Guillermo je 2005. godine naslijedio<br />
prvobitno imanje njegove porodice<br />
u gradu Tekila: to nije bila velika i<br />
moderna destilerija Sauza, koja je bila<br />
prodata, već lijepa kuća okružena sa 50<br />
hektara polja agave. Otkrio je destileriju<br />
Fortaleza smještenu u uglu imanja, a<br />
koja je već dugo vremena bila zatvorena.<br />
“Sve je još uvijek bilo isto kao što je<br />
ostavljeno kada su vrata zatvorena”<br />
primjećuje Guillermo, “kao da su radnici<br />
samo odložili svoj alat i otišli.<br />
Izgledalo je kao muzej istorijata tekile.”<br />
Guillermo se često pitao kakav ukus<br />
ima tekila napravljena na originalan<br />
način, a ova originalna destilerija<br />
mu je dala priliku da to i otkrije.<br />
Dok se u savremenim destilerijama piña<br />
peče brzo, u autoklavama – džinovskim<br />
ekspres loncima, a zatim se koriste<br />
difuzori da bi se šećerni sok odvojio od<br />
vlakana, u destileriji Fortaleza se piña<br />
kuva na pari na staroj kamenoj pećnici.<br />
To traje najmanje 50 časova, ali se<br />
nikada ne žuri jer su rezultati fantastični:<br />
kao jagnjetina dinstana na pari umjesto<br />
da se samo baci na vrlo toplu peć.<br />
U destileriji Fortaleza se piña nakon<br />
kuvanja gnječi kamenom koristeći<br />
veliki okrugli vulkanski kamen od dvije<br />
tone koji se naziva “tahona,” a kojeg<br />
sada vuče električni traktor. Gnječenje<br />
prirodno odvaja šećere od vlakana. S<br />
obzirom da se vlakna nikada ne iskidaju,<br />
na ovaj način se ekstrahuje daleko<br />
manja količina gorkih komponenata<br />
nego korišćenjem savremenih metoda.<br />
Kada se ekstrahuje nevjerovatno čist<br />
70 CAFFE MONTENEGRO

šećerni sirup, sok se odlaže u starim<br />
hrastovim bačvama gdje fermentiše<br />
koristeći samo kvasce koji se prirodno<br />
javljaju (ne komercijalne kvasce).<br />
Nakon toga se dva puta destilišu u<br />
originalnim bakarnim kazanima.<br />
“Dok je naša porodica industriju tekile<br />
uvijek gurala naprijed, mi sada gledamo<br />
unazad,” kaže Don Guillermo. “Koristeći<br />
metode tradicionalnog zanatstva, naš<br />
cilj je da se napravi najbolja moguća<br />
tekila. Na taj način odajemo počast<br />
mom čukundjedu, pradjedu i djedu.”<br />
Guillermo se takođe stara o tome<br />
da njegove odležale tekile ne dospiju<br />
brzo na tržište: njegov Reposado<br />
ostaje u buradima najmanje dva puta<br />
duže nego što je zakonski propisano,<br />
a njegov Añejo obično tri puta duže.<br />
U stvari sve se u destileriji Fortaleza<br />
radi samo da bi se proizveo proizvod<br />
najvišeg kvaliteta: ručno izrađena staklena<br />
flaša, dugački čep od prirodnog<br />
pluta, ručno zatvaranje… nije zanemaren<br />
nijedan element da bi se proizvela<br />
jedna od najtraženijih tekila na svijetu.<br />
Proizvodnja na starinski način čak<br />
i pri punom kapacitetu znači da<br />
Fortaleza može proizvesti samo<br />
oko 20.000 sanduka godišnje.<br />
Uporediti je sa Patronom koji proizvodi<br />
6 miliona sanduka godišnje.<br />
PEĆ U KOJOJ SE PEČE PIÑA<br />
TAHONA<br />
Dobra vijest je da je Fortaleza sada<br />
dostupna i u Crnoj Gori, mada u ograničenim<br />
količinama. Možete je naći u:<br />
Aman Sveti Stefan, Bonaca (Dobrota),<br />
Casper (Budva), Chedi Luštica Bay,<br />
Cogimar (Ljuta), Crush Wine Station<br />
(Tivat), Dukley Beach Lounge (Budva),<br />
Galion (Kotor) i Restoran One (Tivat).<br />
71

GASTRO PREPORUKA<br />
IZ RESTORANA THE SPOT U<br />
CHEDI LUŠTICA BAY HOTELU<br />
SVJETSKI<br />
KUVAR<br />
NA PRAVOM<br />
MJESTU<br />
Španski kuvar sa reprezentativnom internacionalnom<br />
karijerom Giljermo Fernandez Florez je Izvršni<br />
šef kuhinje u restoranu The Spot u Chedi Luštica<br />
Bay hotelu gdje na najbolji mogući način svoje<br />
umijeće iskazuje kroz kreativne, vizuelno dopadljive,<br />
ukusne specijalitete sa svih meridijana, dajući im<br />
svoj poseban “fine touch” koji ih čini autentičnim<br />
specijalitetima “made in Luštica bay”. Za Caffe<br />
Montenegro Giljermo Fernandez Florez je preporučio<br />
par jela, vjerujemo da će vas samo pogled na<br />
njih odvesti na Lušticu u The Spot restoran.<br />
Giljermo Fernandez Florez je Izvršni<br />
šef kuhinje u najboljem hotelu sa 5* u<br />
Crnoj Gori The Chedi Luštica Bay. Svoju<br />
15-godišnju karijeru započeo je u malom<br />
španskom gradiću Leonu, gdje je uz<br />
pomoć majke prepoznao svoju strast i<br />
talenat za kuvanjem. Ubrzo se upustio u<br />
studiranje gastronomije kako bi dozvolio<br />
svojoj strasti da se dalje razvija, te ga<br />
je upravo ta odluka dovela u Barselonu<br />
gdje je započeo profesionalnu karijeru.<br />
Njegov talenat je brzo došao do izražaja:<br />
pa je vodio kuhinje u Francuskoj, Belgiji,<br />
Hong Kongu, prije dolaska u Crnu Goru<br />
i Lušticu Bay. Giljermo je bio i dio preopening<br />
tima, a i sada sa istom strašću<br />
koju je nosio kao dječak u Leonu, svakodnevno<br />
radi na novim remek djelima<br />
koje predstavlja gostima u restoranu<br />
The Spot u Chedi Luštica Bay hotelu.<br />
Smješten na šetalištu marine sa pogledom<br />
na horizont, The Spot restoran<br />
je cjelodnevni restoran u stilu braserije,<br />
u kome se služe svježa i zdrava<br />
jela. Doplivajte sa plaže u toku dana<br />
i uživajte u opuštenoj atmosferi, a<br />
noću dođite u The Spot na večeru i<br />
koktele uz živu muziku i DJ-eve.<br />
Meni restorana The Spot nudi ukusna<br />
azijska jela i kari, zdrave salate, svježe<br />
meso i ribu sa roštilja, kao i barske specijalitete,<br />
uključujući hamburgere i naš<br />
klub sendvič.<br />
Visoke stolice nalaze se oko bara,<br />
gdje možete sjedjeti i uživati u stručno<br />
pripremljnoj medteranskoj kafi.<br />
74 CAFFE MONTENEGRO

TUNA<br />
TARTAR STEK<br />
POTREBNE<br />
NAMIRNICE:<br />
• 120 gr svježe tunjevine (isjeckane)<br />
• 2 gr vasabija<br />
• 7 gr fermentisanog soja sosa<br />
• 10 gr pistaća (pečenih i smrvljenih)<br />
• 20 gr crvene rotkvice<br />
(isječene na kockice)<br />
• 10 ml ekstra djevičanskog<br />
maslinovog ulja<br />
• jedno prepeličje jaje<br />
• Po potrebi soli, bibera i<br />
Sacura mix povrća<br />
POSTUPAK<br />
PRIPREME JELA:<br />
1. Očistite tunjevinu i isijecite<br />
je na kockice širine 0,5<br />
cm. Operite rotkvice i isjecite<br />
ih takođe na kockice.<br />
2. U jednu zasebnu činiju<br />
pomiješajte tuna komadiće<br />
sa rotkvicom, soja<br />
sosom i vasabijem.<br />
3. Dodajte ekstra<br />
djevičansko maslinovo<br />
ulje, začinite<br />
crnim krupnim biberom<br />
i ostavite 3 minuta,<br />
da smjesa smekša.<br />
4. Kuvajte prepeličje jaje 1<br />
minut i 50 sekundi kako bi<br />
dobili srednje kuvano jaje i<br />
ostavite ga u hladnoj vodi.<br />
5. Tartar sos nanesite<br />
na obode tanjira u<br />
obliku prstena, dodajte<br />
malo mljevenih pistaća,<br />
prethodno prženih.<br />
6. Prepeličje jaje stavite na<br />
vrh i dekorišite sa biljem.<br />
7. Servirajte sa parčadima<br />
tostiranog hljeba.<br />
75

JAGNJEĆI KOTLETI<br />
U SOSU OD CRVENOG VINA<br />
POTREBNE<br />
NAMIRNICE:<br />
• 300 gr jagnjetine (novozelandske) - 2 rebra<br />
• 50 gr obarenih listova brokolija<br />
• 100 gr palente<br />
• 30 ml mlijeka<br />
• 30 gr čvrste kreme<br />
• 150 gr pečenog plavog patlidžana<br />
• 1 gr kima<br />
• 150 ml crnog vina Vranac<br />
• 150 gr pilećeg bujona<br />
• 50 gr šargarepe (isječene na kockice)<br />
• 30 gr praziluka (sitno isjeckanog)<br />
• 15 gr bijelog luka (sitno isječenog)<br />
• 50 gr mirođije (sitno isjeckane)<br />
• 2 gr ruzmarina<br />
• 2 gr timijana<br />
• 50 gr crnog luka<br />
• 80 gr putera (isječen na kocke)<br />
POSTUPAK<br />
PRIPREME JELA:<br />
1. Očistite rebra od<br />
viška masnoće.<br />
2. Začinite meso sa solju<br />
i biberom, stavite na gril<br />
i okrećite sa svih strana<br />
dok ne dobije zlatnu boju.<br />
Ostavite sa strane.<br />
3. U uljanu šerpu dodajte<br />
isjeckano povrće, bilje i<br />
začine. Kuvajte 5 minuta<br />
dok smjesa ne omekša i<br />
dodajte vino. Iscijedite 2/3<br />
i dodajte bujon. Nastavite<br />
da miješate dok se ne<br />
dobije željena tekstura.<br />
Ostavite sa strane.<br />
4. U šerpu dodajte mlijeko<br />
i kremu, potom so,<br />
biber i muškatni oraščić.<br />
Ostavite da provri i<br />
dodajte palentu. Kuvajte<br />
dok ne omekša i dodajte<br />
na kraju 40 gr putera.<br />
5. Ispecite patlidžan u<br />
rerni zagrijanoj na 180 °C.<br />
Kada omekša, izvadite iz<br />
rerne i ohladite, oljuštite<br />
i izmiksajte. Blendirajte<br />
sa kimom, solju, biberom<br />
i ekstra djevičanskim<br />
maslinovim uljem.<br />
6. Prokuvajte brokoli<br />
i grilujte kasnije<br />
da bi dobio boju.<br />
7. Pecite jagnjetinu u<br />
rerni zagrijanoj na 180 °C<br />
sedam minuta, dok ne<br />
dobije rozu boju iznutra.<br />
8. U sredinu tanjira<br />
sipajte palentu, malo<br />
čistog patlidžana, pečenu<br />
jagnjetinu i brokoli.<br />
9. Finiširajte sa<br />
Vranac sosom.<br />
76 CAFFE MONTENEGRO

ČIZKEJK<br />
POTREBNE<br />
NAMIRNICE:<br />
• 500 gr kremastog sira<br />
• 500 gr čvrste kreme<br />
• 200 gr šećera u prahu<br />
• 10 gr vanilinog šećera<br />
• 4 gr želatina<br />
• 100 gr jogurta<br />
• 200 gr putera<br />
• 400 gr plazma keksa<br />
• 50 gr grožđa<br />
• 50 gr karamelizovanih oraha<br />
POSTUPAK<br />
PRIPREME JELA:<br />
Istopite puter i pomiješajte<br />
sa izmrvljenim<br />
keksom kako bi napravili<br />
osnovu za čizkejk.<br />
Pospite dno svakog pojedinačnog<br />
prstena, pritisnite<br />
kako bi osnovali<br />
bazu. Da biste napravili fil<br />
pomiješajte sve sastojke,<br />
koristeći mikser sve dok<br />
ne dobije željenu teksturu.<br />
Otopite želatin u hladnoj<br />
vodi sa ledom sve dok<br />
ne omekša. Izmiksajte<br />
50gr krema sa želatinom<br />
i ugrijte sve dok se želatin<br />
u potpunosti ne otopi<br />
i sjedinite ga u smjesu sa<br />
sirom. Sipajte u prstenove<br />
i ostavite da se ohladi 4<br />
sata. Postavite čizkejk na<br />
tanjir i dekorišite orasima,<br />
grožđem i cvijećem.<br />
77

#caffe preporučuje<br />
PRIPREMILA: ANA ĐURKOVIĆ<br />
Pitate se koje su boje ove sezone najtraženije bilo da je u pitanju<br />
unutrašnjost ili spoljašnjost vašeg plakara? Pantone nas svake<br />
godine obraduje novom paletom i pažljivo i brižljivo odabranim<br />
bojama a ovog ljeta kombinacija zelene koju su nazvali Pepper<br />
Stem i žute Aspen Gold, ono su za čim luduju enterijeristi i modni<br />
dizajneri. Kompleksna zelena boja budi želju da se ode u prirodu i<br />
uživa u zdravom, svježem načinu života a jarko žuta dodatno naglašava<br />
osjećaj radosti i dobrog raspoloženja. Prabajte da ih dodate u<br />
svoj život ovog ljeta i osjetite svu radost koju nose.<br />
Poznat po velikom broju restorana i gastro barova, City kvart<br />
u Podgorici dobio je još jedan dodatak. Sole Italiano je novi<br />
gastro bar u Studentskoj 45<br />
sa bogatim menijem baziranim<br />
na popularnim italijanskim<br />
jelima. Lijep ambijent<br />
na uglu uz malu ali prijatnu<br />
zelenu baštu, savršeno je<br />
mjesto za ispijanje espressa<br />
ujutru ili piva nakon<br />
napornog dana. Svježa<br />
pasta, pice, rižota najbolji<br />
su dio menija ove<br />
kuhinje. Uz njih, popularne,<br />
tipične poslastice<br />
panakota, kaneloni,<br />
tiramisu upotpunjuju<br />
tipično italijanski meni.<br />
Sve veći broj hotela odlučuje se da u svoj<br />
sadržaj uključi makar nekoliko kućica na<br />
drvetu. Nevjerovatnu popularnost ovih kućica<br />
veoma je lako objasniti - dovoljno je da samo<br />
jednu noć prespavate visoko u krošnjama, sa<br />
pticama i vjetrom. Naročito popularan u Africi<br />
i Americi, koncept spavanja visoko iznad<br />
Zemlje postao globalni trend tretiran kao<br />
high-end, luksuzni način da provedete odmor.<br />
Neke od najboljih kućica na drvetu nalaze se<br />
u SAD-u, Novom Zelandu, Finskoj i Meksiku.<br />
Na Balkanu, Slovenija je prva zemlja koja se<br />
odlučila da ponudi ovo iskustvo gostima.<br />
Šta vam prvo padne na pamet kada se pomene kornet? Sladoled je neizbježan odgovor<br />
većine. No to će se promijeniti jer su i korneti prošli kroz kreativni filter današnjice<br />
i dobili nove ukuse. Slani ili slatki, sa dodatkom začina i trava, topljenim sirom ili<br />
čokoladom, korneti su postali novi medijum za nošenje hrane - jednako slatke i slane.<br />
Sladoled više nije njegov najbolji drug, pa je jedan naizgled običan kornet sada postao<br />
kompleksni nosač prefinjenih kombinacija salata i dresinga, začinjenih mesnih zalogaja<br />
ili pažljivo sklapanih slatkih ukusa. Ovaj trend je neodoljivo zanimljiv i atraktivan pa nije<br />
ni čudo što je stari kornet počeo svoj novi „rock star“ život.<br />
78 CAFFE MONTENEGRO

ALEKSANDROVIĆ<br />
www.vinarijaaleksandrovic.rs

PETI WINE & GASTRO-<br />
NOMY FESTIVAL U<br />
GRADSKOJ KAFANI<br />
HERCEG NOVI<br />
Ovogodišnji Wine & gastronomy<br />
festival održan je 10. i 11 maja<br />
u Gradskoj kafani u Herceg<br />
Novom. Datum održavanja se<br />
pokazao kao odličan tajming za ovakav<br />
tip sajma – taman uoči ljetnje turističke<br />
sezone. Gradska kafana u Herceg Novom<br />
je sa svojom specifičnom lokacijom i<br />
terasom koja gleda na more idealna za<br />
događaj kao što je wine & gastronomy<br />
festival i njen ambijent je ugostio ove<br />
godine veći broj izlagača u odnosu na<br />
prethodne. Naime, sajam je okupio predstavnike<br />
preko 80 regionalnih i evropskih<br />
vinskih kuća kao i gastro kompanija, za<br />
čije je proizvode kompanija NTC uvoznik<br />
- distributer za crnogorsko tržište. Bilo<br />
je dosta starih vinskih znalaca ali i priličan<br />
broj novih etiketa, pa su posjetioci<br />
uživali u degustacijama i zajedničkom<br />
komentarisanju vina, ali i hrane i drugih<br />
izloženih proizvoda za sektor ugostiteljstva.<br />
Uspostavljeno je dosta kontakata<br />
i dogovora oko saradnje što je u<br />
SAJAM NA KOM<br />
SE OSTVARUJU<br />
POSLOVNE<br />
KONEKCIJE<br />
Na sada već tradicionalnom dvodnevnom Wine & gastronomy<br />
festivalu u Gradskoj kafani u Herceg Novom koji<br />
po peti put organizovala kompanija NTC okupio je predstavnike<br />
preko 80 regionalnih i evropskih vinskih kuća<br />
kao i gastro kompanija, za čije je proizvode kompanija<br />
NTC uvoznik - distributer za crnogorsko tržište.<br />
Sajam bilježi odličnu posjetu ciljne grupe – poslovno<br />
profesionalne klijentele koja je odraz karaktera salona<br />
namijenjenog predstavnicima HoReCa sektora<br />
jednom dijelu i svrha ovakvih događaja.<br />
- Ozbiljnim nastupom domaćih, regionalnih<br />
i vinara iz Francuske i Italije<br />
podižemo na veći stepen i širimo vinsku<br />
kulturu u Crnoj Gori. Ono što je važno je<br />
da svake godine povećavamo asortiman<br />
za u prosjeku 3-4 nove vinarije. Ove<br />
godine na tržište Crne Gore smo uvrstili<br />
vina Fantini Farnese grupacije iz Italije:<br />
pjenušac Grand Cuvee Bianco od rijetkih<br />
bijelih sorti Italije, Fantini Calalenta<br />
ZAPAŽENI SU BILI<br />
ŠTANDOVI PECJAK PE-<br />
CIVA - SMRZNUTI PRO-<br />
GRAM IZ HRVATSKE,<br />
AGRIFORM SIREVA IZ<br />
ITALIJE, SAN DANIJE-<br />
LE PRŠUTA IZ ITALIJE<br />
I PASTI I MASLINOVOG<br />
ULJA DE CECCO IZ<br />
ITALIJE, KAO I PONUDA<br />
KOMPANIJE MARI COM-<br />
MERCE IZ ZADRA KOJA<br />
IMA ŠIROK ASORTIMAN<br />
RIBLJIH PROIZVODA I<br />
POZNATI SU SNABDJE-<br />
VAČI SVIH HOTELSKIH<br />
LANACA U HRVATSKOJ<br />
80 CAFFE MONTENEGRO

Dalibor Marković (Rustorg Montenegro D.O.O.) – Bar, Milena Dubljević (NTC),<br />
Tanja Nešić (NTC), Edin Tuzović, (Tuegra), Željko Uljarević (Compania de<br />
Vinos Montenegro)<br />
Rose - kupažu Nerello Mascalese,<br />
Merloa i Cabernet sauvignona kao i sjani<br />
Edizione Cinque Autoctoni - kupaža 5<br />
autohtonih sorti Italije iz regije Abruzzo<br />
(Primitivo, Montepulciano, Negro Amaro,<br />
Malvasia rossa, Sangiovese) – vino koje<br />
je definitivno bilo zvijezda ovog sajma<br />
- rekla je za Caffe Montenegro Milena<br />
Dubljević, sommelier NTC kompanije.<br />
Osim vinarija predstavile su se i kompanje<br />
koje se bave proizvodnjom vina, alkoholnih<br />
pića, sirupa, ugostiteljskom opremom,<br />
hemijom, pecivima… Zapaženi su<br />
bili štandovi Pecjak peciva - smrznuti<br />
program iz Hrvatske, Agriform sireva iz<br />
Italije, San Danijele pršuta<br />
iz Italije i pasti i maslinovog<br />
ulja De Cecco iz Italije, kao<br />
i ponuda kompanije Mari<br />
commerce iz Zadra koja ima<br />
širok asortiman ribljih proizvoda<br />
i poznati su snabdjevači<br />
svih hotelskih lanaca u Hrvatskoj<br />
Ono što je jako važno jeste da su i izlagači<br />
i posjetioci izrazili zadovoljstvo<br />
sajmom. Wine & gastronomy festival<br />
ne pretenduje masovnost individulanih<br />
posjetilaca upravo zbog namjene sajma,<br />
da se poveže i umreži poslovni svijet,<br />
da sajam okupi poslovne posjetioce<br />
OVE GODINE NA TRŽIŠTE<br />
CRNE GORE KOMPANIJA NTC<br />
JE UVRSTILA NEKOLIKO NOVI-<br />
TETA PJENUŠAC GRAND CUVEE<br />
BIANCO, FANTINI CALALEN-<br />
TA ROSE I SJANI EDIZIONE<br />
CINQUE AUTOCTONI – VINO<br />
KOJE JE DEFINITIVNO BILO<br />
ZVIJEZDA OVOG SAJMA<br />
iz HoReCa sektora, koji bi u direktnim<br />
pregovorima mogli da dogovaraju<br />
dalju saradnju preko NTC kompanije<br />
koja je generalni zastupnik.<br />
Ideja NTC kompanije je da se u narednim<br />
godinama na Wine & gastronomy<br />
festivalu pojavljuje što više<br />
izlagača, kako bi se ponuda širila.<br />
81

82 CAFFE MONTENEGRO<br />
ZA MENE JE<br />
CRNA GORA<br />
RAJ NA ZEMLJI

STRANAC U CRNOJ GORI - Carine Hitchcock<br />
Vlasnica kompanija za građevinarstvo i prodaju nekretnina<br />
Carine Hitchcock je iz Francuske došla u Crnu Goru<br />
prije 11 godina zamišljajući je kao obećanu zemlju. Pokazalo<br />
se da za nju to jeste zemlja po njenoj mjeri, zemlja koja<br />
joj je pružila mogućnost da uspješno radi i napreduje sa<br />
sopstvenim biznisom (gradnja i prodaja nekretnina), i da uživa<br />
u blagodetima života u Boki, u Tivtu koji je izabrala za svoj<br />
dom. Crnu Goru je upoznala istražujući njene ljepote uzduž<br />
i poprijeko zemlje, baš kao što treba svak da upozna zemlju<br />
u kojoj živi, bila mu ona prva, ili druga domovina… A Carine<br />
kaže da Crnu Goru poznaje bolje od Francuske…<br />
RAZGOVARALA: SANJA GOLUBOVIĆ<br />
FOTOGRAFIJE: MARTIN KMET - WWW.MARTINKMET.COM<br />
C.M: Kako vas je životni put iz<br />
Francuske doveo u Crnu Goru?<br />
- Prvi put sam posjetila Crnu Goru u<br />
februaru 2008. godine tokom zime. Prvi<br />
put sam čitala o Crnoj Gori 2006. godine<br />
u časopisu “TGV”, koji se distribuira u<br />
brzom vozu između Pariza (gdje sam<br />
živjela) i Bordoa (gdje sam odrasla).<br />
Članak u časopisu je svakako promijenio<br />
moj život. Crna Gora je tada tek dobila<br />
nezavisnost, i priča o njoj se nalazila na<br />
dvije stranice (časopis je inače i sada<br />
u mojoj kancelariji u Tivtu). Tada sam<br />
pomislila da bi jednog dana Crna Gora<br />
mogla da bude dobro<br />
mjesto za odmor, pa<br />
sam je stavila na svoju<br />
listu ideja “destinacije<br />
za odmor”.<br />
Tada sam živjela u<br />
Parizu i počela sam<br />
da osjećam da to<br />
više nije pravo mjesto<br />
za mene. Trebalo mi je više prirode,<br />
slobode, mogućnosti... Crna Gora mi se<br />
non stop vraćala kao obećana zemlja.<br />
Mnogo sam istraživala od 2006. do 2008.<br />
godine i konačno sam stigla na kratkih 15<br />
dana “izviđanja” - februara 2008. godine.<br />
Uprkos hladnoći i arhaičnoj atmosferi,<br />
odmah sam se zaljubila u nju! Tako da 16.<br />
septembra 2008. godine putujem u jednom<br />
pravcu za Boku koja postaje moje<br />
stalno mjesto boravka od tada.<br />
C.M: Zašto ste Crnu Goru odabrali<br />
za stalno mjesto boravka?<br />
- Od trenutka kada sam se doselila,<br />
imala sam jak osjećaj da ovdje pripadam.<br />
To je nešto što se ne može opisati riječima,<br />
to je jednostavno utisak da je ovo<br />
dom i imam takav osjećaj uvijek kada<br />
negdje odlazim i kada se vraćam. Ljepota<br />
PRILIČNO FASCINANTNO JE KAKO<br />
OVA ZEMLJA IMA TAJ SPECIFIČNI<br />
“VAJB” I KAKO JE SVE U HARMO-<br />
NIJI SA TIM. “SAMO POLAKO”.<br />
zemlje me iznova i iznova oduševljava<br />
svakog dana i to je hrana za moju dušu.<br />
Osjećam se blagoslovenom što mogu da<br />
uživam u ovoj ljepoti svakog dana.<br />
Jedan od mojih pragmatičnih pogleda,<br />
koji bih dodala je sigurnost, koja se<br />
osjeća u Crnoj Gori i to je luksuz na koji<br />
sam se navikla i ne bih ga mijenjala ni<br />
zašta na svijetu. Kod lokalaca, takođe<br />
jako cijenim ljubaznost, velikodušnost<br />
i jednostavnost u kontaktu sa ljudima.<br />
Mnogo je lakše prići ljudima i vezati se.<br />
Na zapadu ljudi su sve više i više sumnjičavi<br />
jedni prema drugima, a to ovdje<br />
ne osjećam.<br />
C.M: Čime se sve bavite?<br />
- Razvila sam nekoliko aktivnosti i sve<br />
su povezane sa nekretninama. Kada<br />
sam prvi put došla ovdje, kupila sam<br />
parče zemljišta na<br />
Kavaču i izgradila svoj<br />
prvi projekat « Tivat<br />
heights ». Bio je to<br />
pravi izazov za mene.<br />
Bilo je to veliko iskustvo<br />
za mene koje mi<br />
je koristilo da stvarno<br />
razumijem domaće<br />
tržište, potrebe investitora nekretnina,<br />
kao i potrebe stranaca koji su željeli da<br />
se presele u Crnu Goru za stalno, kao<br />
što sam i ja učinila. Tako da sam počela<br />
da se usavršavam za rad sa nekretninama<br />
za «boravak na godinu dana«, što<br />
83

je suprotno od izdavanja smještaja za<br />
odmor. Sve nekretnine koje gradimo dizajnirane<br />
su sa dobrim grijanjem, dobrom<br />
instalacijom, lijepim kuhinjama i kupatilima,<br />
sa mnogo skladišta itd.<br />
Paralelno sa izgradnjom smještajnih<br />
kapaciteta, razvila sam agenciju<br />
za duži boravak « Rentals<br />
Montenegro«, očekujući da će<br />
nekretnine koje gradimo biti iznajmljivane<br />
na duži period. Konačno,<br />
prije dvije godine pokrenuli smo<br />
novi koncept « Mini Condos »<br />
sastavljen od manjih smještajnih<br />
jedinica (prosječne površine<br />
20m2) sa manjom galerijom koji su<br />
savršeni za mlade kupce, i pristupačne za<br />
mlade profesionalce koji rade u regionu.<br />
Pokrivamo širok spektar djelovanja – od<br />
izgradnje do izdavanja nekretnina.<br />
C.M: Kako ste upoznavali i kako upoznajete<br />
našu zemlju? Koliko mislite<br />
da je poznajete?<br />
- Provodim mnogo vremena u istraživanju<br />
ove prelijepe zemlje, i ipak nakon<br />
11 godina i dalje otkrivam nova mjesta i<br />
iznova bivam impresionirana. Od mojih<br />
7 zaposlenih, 5 su crnogorski državljani<br />
i svi mi kažu da bolje poznajem njihovu<br />
zemlju od njih samih, pretpostavljam<br />
da je to možda najbolji odgovor na<br />
OD TRENUTKA KADA<br />
SAM SE DOSELILA, IMA-<br />
LA SAM JAK OSJEĆAJ<br />
DA OVDJE PRIPADAM<br />
Vaše pitanje. Takođe, mogu reći da bolje<br />
poznajem Crnu Goru od Francuske.<br />
C.M: Kako ste se navikavali na naš<br />
mentalitet i da li ste preuzeli neke naše<br />
domicilne tipične navike? Kako primjećujete<br />
taj uticaj?<br />
- Otkad sam se preselila u Crnu Goru,<br />
živjela sam samo u Tivtu i Kavaču.<br />
Boka je moje omiljeno mjesto za<br />
život, jer volim njenu klimu i različitost<br />
predjela. Sviđa mi se kako se boje mijenjaju<br />
tokom godine. Da, smatram da<br />
je Jadranska obala lijepa, naravno, ali<br />
ne toliko interesantna zato što otvoreno<br />
more ne nudi toliko različitosti<br />
kao što je to slučaj sa Bokom.<br />
Putovala sam mnogo od svoje<br />
15-e do 30-e godine, ali od kada<br />
sam se preselila u Crnu Goru,<br />
skoro i da nijesam napuštala<br />
zemlju. Na tih par putovanja u<br />
inostranstvo mnogo mi je nedostajala<br />
Crna Gora. Često i nijesam<br />
bila toliko impresionirana mjestima<br />
koje posjetim u inostranstvu,<br />
kao što sam sa Crnom Gorom.<br />
Priznajem da moram da mijenjam dio<br />
svoje ličnosti kako bih “preživjela ovdje”.<br />
U suštini naučila sam da budem jako<br />
strpljiva, i da se ne sjekiram mnogo kada<br />
stvari idu mnogo sporije nego što očekujem.<br />
Ovdje stvari funkcionišu “polako”.<br />
Tako da sada, kada me pitaju kada će<br />
nešto biti završeno, ja često znam da<br />
se našalim i na crnogorskom jeziku<br />
sa francusko-bokeljskim akcentom<br />
MOJ „OBIČAN DAN“ POČINJE OKO 7H SA KRATKOM MEDITACIJOM. NAKON TOGA ODLAZIM NA DVOČASOVNI<br />
KURS JOGE U SPORTSKOM CENTRU PORTO MONTENEGRO ILI NA JEDAN SAT VESLANJA NA TIVATSKOJ OBALI<br />
84 CAFFE MONTENEGRO

najdražih<br />
lokacija u<br />
Crnoj Gori<br />
kažem “možda sjutra ako Bog da”.<br />
C.M: Šta Vam nedostaje kod nas a<br />
imali ste u Francuskoj?<br />
- Možda jedina stvar koja mi nedostaje je<br />
veliki izbor dobrih čokolada i francuska<br />
peciva. Nijesam neki obožavatelj lokalnih<br />
dezerta, ali i tu postoji ona bolja strana –<br />
lakše ostaješ u formi.<br />
C.M: Koje su najveće i osnovne razlike<br />
u načinu života u Vašoj domovini, u<br />
vašem rodnom gradu u odnosu na<br />
Crnu Goru, Tivat?<br />
- Ima dosta različitosti. One koji idu u<br />
korist Crnoj Gori su: veća sigurnost, pozitivnost<br />
ljudi, veći potencijal za stvaranjem<br />
novog biznisa kao i mnogo niže takse što<br />
dodatno pomaže u osnivanju<br />
vlastitog biznisa.<br />
A ono što ide u korist Francuske ovom<br />
poređenju, rekla bih da je to kulturološka<br />
ponuda – više je pozorišta, bioskopa,<br />
koncerata, biblioteka, umjetničkih mjesta,<br />
GOVORIM CRNO-<br />
GORSKI JEZIK -<br />
OSNOVNI NIVO…<br />
KADA ME PITAJU<br />
KADA ĆE NEŠTO<br />
BITI, JA ČESTO<br />
ZNAM DA SE NAŠA-<br />
LIM I NA CRNO-<br />
GORSKOM JEZIKU<br />
SA FRANCU-<br />
SKO-BOKELJSKIM<br />
AKCENTOM KAŽEM<br />
“MOŽDA SJUTRA<br />
AKO BOG DA”<br />
više različitih restorana…<br />
C.M: Da li je crnogorski narod pristupačan<br />
i ljubazan u odnosu na strance?<br />
Jeste li naučili crnogorski jezik?<br />
- Generalno, uvijek sam smatrala<br />
1. PROKLETIJE. Sviđa mi se jer je to mjesto i<br />
dalje divlje. Planine su jako dramatične i čini se<br />
kao da se vrijeme tamo zaustavilo. Magično<br />
mjesto, pomalo zastrašujuće, kao i što samo<br />
ime govori, ali veoma atraktivno.<br />
2. PLAŽA DOBREČ je jedno od mojih omiljenih<br />
mjesta. Bila sam jako tužna kada sam<br />
čula da će se tu graditi put. Mislim da je to u<br />
potpunosti nepotrebno. Znam još par «tajnih<br />
plaža « koji su i dalje netaknute, ali pretpostavljam<br />
što duže ostanu u tajnosti to je bolje.<br />
3. VRH SUBRA NA ORJENU sa impresivnim<br />
formacijama od kamenja na putu do vrha<br />
4. TIVATSKA OBALA za jedrenje i povremeno<br />
uočavanje delfina<br />
5. GORNJA LASTVA<br />
crnogorski narod izuzetno prijateljski<br />
nastrojenim. Jezik je ponekad barijera,<br />
ali ne uvijek. Sjećam se vremena kada<br />
nijesam znala ni jednu crnogorsku riječ<br />
da izgovorim, a opet sam provodila prelijepo<br />
vrijeme sa lokalnim stanovništvom<br />
85

OSJEĆAM SE BLAGOSLOVE-<br />
NOM ŠTO MOGU DA UŽIVAM U<br />
OVOJ LJEPOTI SVAKOG DANA<br />
GORNJA LASTVA<br />
razmjenjujući hranu i cijenjeći jednostavnost<br />
života. Često riječi nijesu potrebne<br />
da bi razmijenili iskustva. Drago mi je da<br />
sada mogu da govorim crnogorski jezik<br />
- osnovni nivo i uvijek sam srećna kada<br />
vidim da lokalno stanovništvo stvarno<br />
cijeni trud.<br />
C.M: Na šta nikako nijeste<br />
mogli da se naviknete i nikad<br />
se nećete navići?<br />
- Nikad se neću navići da gledam kako<br />
se priroda uništava smećem i mislim da<br />
nikada neću shvatiti tu naviku lokalaca<br />
da odlažu smeće gdje mu nije mjesto.<br />
Ali primarno je da se nekolike naredne<br />
generacije moraju edukovati, a druga<br />
stvar je da sam naučila da budem mnogo<br />
opreznija dok vozim.<br />
C.M: Kako opisujete najkraće Crnu<br />
Goru ljudima koji je ne poznaju?<br />
- Opisala bih je krajnje jednostavno:<br />
“raj na Zemlji”<br />
IMAM SAN DA U CRNOJ GORI RAZVI-<br />
JEM JOGA SKLONIŠTE - HOLISTIČKI<br />
CENTAR, TAKO DA VELIKI DIO SVOG<br />
VREMENA PROVODIM U RAZVIJANJU<br />
OVOG VEOMA ZNAČAJNOG PROJEKTA<br />
C.M: Šta je to što nas čini posebnim?<br />
- Crnogorski narod treba da bude zahvalan<br />
što je rođen u tako bujnoj prirodi i<br />
mora da radi sve što je u njegovoj moći<br />
da je sačuva za buduće generacije.<br />
Ukoliko nijesu živjeli u inostranstvu, oni<br />
ne shvataju koliko su srećni što mogu da<br />
žive u tako bezbjednoj atmosferi, jer je to<br />
čist luksuz. To vrijedi svih para na svijetu.<br />
C.M: Kako izgleda jedan Vaš<br />
„običan dan“ ovdje?<br />
- Moj „običan dan“ počinje oko 7h sa kratkom<br />
meditacijom. Nakon toga odlazim<br />
na dvočasovni kurs joge u sportskom<br />
centru Porto Montenegro ili na jedan sat<br />
veslanja na tivatskoj obali. Potom bih<br />
se pridružila svom timu u Donjoj Lastvi.<br />
Obično radimo do 15h kako bi imali<br />
dovoljno vremena u poslijepodnevnim<br />
časovima i uživali u slobodnom vremenu.<br />
Nekim danima u poslijepodnevnim časovima<br />
bih išla na jedrenje ili planinarenje.<br />
Pokušavam da meditaciju održim kao<br />
regularnu aktivnost i na kraju dana, jer je<br />
smatram esencijalnom za moj unutrašnji<br />
mir, jer posao sa nekretninama može biti<br />
jako stresan ponekad.<br />
C.M: Kako provodite slobodno vrijeme?<br />
- U ljetnim mjesecima volim da pobjegnem<br />
u planine, od petka poslijepodne<br />
do ponedjeljka da se nadišem svježeg<br />
vazduha i pobjegnem od gužve. Zimi,<br />
pored velikog broja sportskih aktivnosti<br />
na obali, volim da provodim vrijeme<br />
sama na svoj način, čitam i radim<br />
ZAPOSLENI<br />
PROVODIM MNOGO VREMENA<br />
U ISTRAŽIVANJU OVE PRELI-<br />
JEPE ZEMLJE, I IPAK NAKON<br />
11 GODINA I DALJE OTKRIVAM<br />
NOVA MJESTA I IZNOVA BIVAM<br />
IMPRESIONIRANA. OD MOJIH 7<br />
ZAPOSLENIH, 5 SU CRNOGOR-<br />
SKI DRŽAVLJANI I SVI MI KAŽU<br />
DA BOLJE POZNAJEM NJIHOVU<br />
ZEMLJU OD NJIH SAMIH.<br />
86 CAFFE MONTENEGRO

istraživanja na teme iz metafizike, psihologije,<br />
zdravlja i alternativne medicine.<br />
Imam san da u Crnoj Gori razvijem joga<br />
sklonište - holistički centar, tako da veliki<br />
dio svog vremena provodim u razvijanju<br />
ovog veoma značajnog projekta. Takođe,<br />
poslednjih godina pišem, pretežno o ulozi<br />
emocija i na koji način emocije kreiraju<br />
naše živote.<br />
C.M: Koje pohvale ste slušali o Crnoj<br />
Gori od Vaših poznanika iz inostranstva,<br />
a na šta su se najčešće žalili? Šta<br />
im je najčudnije kod nas?<br />
- Stranci su pretežno zapanjeni ljepotom<br />
zemlje, i veoma često čujem nešto što<br />
i sama osjećam, a to je da postoji “specifičan<br />
vajb” u vezi sa Crnom Gorom. Ne<br />
može se opisati riječima, već se samo<br />
može osjetiti. Jedna od najčešćih žalbi<br />
stranaca je količina smeća koji se može<br />
vidjeti okolo. I to je istina, to je ogroman<br />
volite od naše hrane?<br />
- Pretežno jedem sirovu- biljnu hranu,<br />
tako da sam ovdje poprilično razmažena<br />
sa veoma dobrim izborom ukusnog<br />
lokalnog povrća i voća. Paradajz i krastavci<br />
imaju isti ukus kao pravi paradajz<br />
i krastavac, to je nešto što čega mogu da<br />
se sjetim iz svog djetinjstva u Francuskoj.<br />
Obožavam kupus salatu. Takođe mnogo<br />
volim lokalne smokve, koje ljeti možeš<br />
ubrati direktno sa drveta, japansku<br />
jabuku, šipak… Izbjegavam da jedem<br />
hranu životinjskog porijekla, ukoliko nije<br />
servirana na stolu kada sam pozvana<br />
u nečiji dom, zato što osjećam da nije<br />
ispravno ubijati i uzimati druga svjesna<br />
bića. Tako da mnoga crnogorska tradicionalna<br />
jela baš i ne idu uz moje prehrambene<br />
navike. Ali poštujem svačiju tradiciju<br />
i nikada neću odbiti sarmu ili dvije!<br />
kontrast u odnosu na ljepotu ove zemlje.<br />
C.M: Šta Vas je do sad ipak najviše<br />
fasciniralo što ste vidjeli i doživjeli<br />
kod nas?<br />
- Teško je izabrati samo jednu stvar.<br />
Mislim da sam fascinirana činjenicom da<br />
se ovdje sve dešava jako sporo. Nakon<br />
nekoliko godina u kojima je to za mene<br />
predstavljalo frustraciju, konačno sam<br />
shvatila ljepotu toga. Sada poštujem stav<br />
koji se odnosi na puštanje stvari da idu<br />
svojim tokom. Na zapadu je konstantna<br />
žurba i jako je iscrpljujuće i čini se kao da<br />
vrijeme leti. Ovdje, sve je sporije i ustvari<br />
čini se da život teče sporije i stvarno mi<br />
se sviđa taj osjećaj. Tako da je prilično<br />
fascinantno kako ova zemlja ima taj specifični<br />
“vajb ” i kako je sve u harmoniji sa<br />
tim. “Samo polako”…<br />
C.M: Jeste li gurman, šta Vi posebno<br />
C.M: Imate li neke omiljene restorane<br />
u Crnoj Gori i gdje su i koji su<br />
to i šta volite sa njihovih menija?<br />
- Trenutno, moj omiljeni restoran je<br />
Lazzare u Meljinama, koji ima veoma<br />
profesionalnu uslugu i nudi veliki izbor<br />
kreativnih jela. Sljedeći bi bio Verige 65<br />
u Kamenarima, zbog očaravajuće lokacije<br />
i takođe zbog dobre usluge i veoma<br />
lijepog izbora jela, uključujući vegeterijansku<br />
i vegansku kuhinju. Skoro sam<br />
otkrila restoran Bocassa, takođe u<br />
Kamenarima koji dijeli iste preference.<br />
U Tivtu, česti izbori su mi Al Posto Giusto<br />
i njihova izvrsna salata od spanaća i Big<br />
Ben u Donjoj Lastvi zbog vrhunske<br />
usluge, prelijepe lokacije i uvijek dobre<br />
muzike. Gore, ka planinama, impresionirana<br />
sam Zvonom u Plužinama, koji<br />
prave predivnu medovinu i služe odličnu<br />
hranu u neočekivanoj južnoameričkoj<br />
“Če Gevara” atmosferi.

PREZENTACIJA DIPLOMATICO RUM-A<br />
U ORGANIZACIJI G3 SPIRITS<br />
rediscoverrum<br />
DIPLOMATICO<br />
Sa pomenom ruma, momentalno se ređaju i slike bučnih gusara,<br />
ogromnih brodova i bitaka koje su se desile stotinama godina<br />
ranije. No, rum je mnogo više od toga. Dinamična istorija, put<br />
koji vodi od složene proizvodnje, preko višegodišnjeg odležavanja<br />
u hrastovim buradima, do dragocjene tečnosti zlaćanih tonova i<br />
posebnog mirisa itekako je inspirativan i poseban.<br />
TEKST I FOTOGRAFIJE: IRENA BAJČETA<br />
90 CAFFE MONTENEGRO

Brendovi koje zastupa kompanija G3<br />
Spirits moćni su, pitki, prepoznatljivi –<br />
što je slučaj i sa čuvenim venecuelanskim<br />
Diplomatico rumom.<br />
Na prezentaciji upriličenoj povodom<br />
dolaska ovog brenda prvi put u Crnu<br />
Goru prisustvovali su, pored predstavnika<br />
iz svijeta medija, turizma i ugostiteljstva,<br />
izvršni direktor kompanije Jose<br />
Rafael Ballestros Melendez koji je<br />
prezentaciju otvorio kratkim pozdravnim<br />
govorom i regionalni menadžer<br />
Diplomatico Rum-a za EMEA tržište,<br />
Miguel Diaz, sprovođenjem prisutnih<br />
kroz kratki istorijat kompanije, upoznavanjem<br />
sa načinom proizvodnje i<br />
interesantnom degustacijom tri vrste<br />
ruma. Ambijent restorana „Forest“ savršeno<br />
je upotpunio ovu mirisnu temu.<br />
BURNA ISTORIJA MAGIČNOG<br />
NAPITKA<br />
Istorija Diplomatico Rum-a bila je, poput<br />
svake istorije, prepuna događaja koji<br />
su ga oblikovali i doveli kompaniju do<br />
današnje finalne forme. Svaka velika<br />
priča počinje sa posebnim čovjekom, a<br />
u ovom slučaju je to Don Juan Nieto<br />
Melendez – poznatiji kao Don Juancho.<br />
Neumorni lokalni Mantuano (u prevodu<br />
„plemić“, a danas jedna od vrsta ruma<br />
nosi upravo ovo ime) istraživao je svijet i<br />
otkrivao nova pića, metode spravljanja i<br />
kombinacije ukusa. Energičan i harizmatičan<br />
– bio je izvor inspiracije svojim<br />
poznanicima, a i kolekcionar nevjerovatnog<br />
broja različitih alkoholnih pića.<br />
Ova priča uljuljkala se u slikovito okruženje<br />
– podnožje Anda u Venecueli, gdje<br />
se danas nalazi Diplomatico destilerija<br />
okružena poljima šećerne trske, sa<br />
čistom vodom i savršenim vremenskim<br />
uslovima za proizvodnju ruma.<br />
Botukal (u prevodu „zeleni brežuljak“)<br />
je jedna od farmi na kojoj se gaji trska za<br />
proizvodnju ruma – što je i alternativno<br />
ime brenda Diplomatico u<br />
nekim zemljama.<br />
91

2<br />
Posebno priznanje kojim se Diplomatico<br />
može pohvaliti jeste i „Wine Star Award<br />
Spirit Brand of the year 2018“, nagrada za<br />
alkoholni brend godine<br />
Poslije degustacije ukusa iz<br />
„Tradition range-a“, uslijedilo je<br />
pripremanje tri vrste koktela<br />
3<br />
92 CAFFE MONTENEGRO

Vintage elementi i lice Don Juancho Melendez-a<br />
sa prozirnog stakla Planas-a otvorili su krug<br />
degustacije.<br />
TRADITION<br />
RANGE<br />
DIPLOMATICO DANAS<br />
Rum Diplomatico proizvodi se u<br />
Destilerias Unidas S.A. u Venecueli.<br />
Važan broj za ovu kompaniju jeste 1959.<br />
godina, kada se otvara destilerija koja<br />
danas u svijetu važi za drugu najveću i<br />
zapošljava veliki broj ljudi, a 2009. godine<br />
destilerija dobja i ISO 14001 sertifikat<br />
– potvrdu da su kompanija koja uz svu<br />
svoju obimnu proizvodnju vodi računa i o<br />
okruženju i zaštiti životne sredine.<br />
Posebno priznanje kojim se Diplomatico<br />
može pohvaliti jeste i „Wine Star<br />
Award Spirit Brand of the year<br />
2018“, nagrada za alkoholni brednd<br />
godine koju je prvi put dobila neka<br />
destilerija ruma. „Maestros Roneros“<br />
odnosno majstori u spravljanju ruma iz<br />
ove kompanije svakodnevno, predano<br />
i strastveno rade na stvaranju savršenog<br />
balansa ukusa i finalnog proizvoda<br />
koji prija i najzahtjevnijim nepcima, a iz<br />
Diplomatica kažu da je upravo inovacija<br />
ključ posebnosti njihovih proizvoda.<br />
Diplomatico rumovi proizvode se od<br />
melase i „trščanog meda“, i to melasa za<br />
svjetlije rumove za čiju je fermentaciju<br />
potreban svega jedan dan, a trščani med<br />
za one tamnije i intenzivnijeg ukusa koje<br />
karakteriše fermentacija od dva dana.<br />
U ovoj destileriji zatim njeguju poseban<br />
stil destilacije pri kojoj se koriste različiti<br />
kotlovi i različite tehnike: kombinacija<br />
latinoameričkih, britanskih i američkih<br />
metoda, kako bi se dobili rumovi koji su<br />
različiti po aromi.<br />
DEGUSTACIJA TRI VRSTE RUMA<br />
Ono što nam ukazuje, prije svakog<br />
testiranja ukusa i uživanja u mirisu, na<br />
posebnost spektra proizvoda sa kojima<br />
ćemo se upoznati jeste sami dizajn<br />
ambalaže čiji je svaki detalj posebno<br />
promišljen i osmišljen. Vintage elementi<br />
i lice Don Juancho Melendez-a sa prozirnog<br />
stakla Planas-a otvorili su krug<br />
degustacije. Planas je bijeli rum odležao<br />
do šest godina, karakteriše ga neočekivano<br />
jači ukus sa tropskim aromama –<br />
mljevena kafa i kokos koji prelaze u simfoniju<br />
voćnog i kremastog. Odmah nakon<br />
Planasa, na red je došao Mantuano u<br />
svojim tamnim zlatnim tonovima sa<br />
aromama šljive, hrasta i oraha – odležao<br />
do osam godina, savršen za koktele,<br />
ali i savršeno izbalansiran za one koji<br />
na nepcima ipak vole ukus čistog ruma.<br />
Prelivanje Reserva Exclusiva-e u boji<br />
ćilibara za veliko finale nikog nije ostavilo<br />
ravnodušnim. Destilovan u bakarnim<br />
kazanima i odležao do 12 godina u<br />
malim hrastovim buradima, sa aromama<br />
pomorandžine kore, javorovog sirupa<br />
i sladića , na nepcima ostavlja sladak<br />
ukus karamele i zavodljivi finiš. Poslije<br />
degustacije ukusa iz „Tradition range-a“,<br />
uslijedilo je pripremanje tri vrste koktela<br />
uz koje Diplomatico rumovi dolaze do<br />
izražaja u svoj svojoj punoći ukusa.<br />
93

INTERVJU: JOSE RAFAEL<br />
BALLESTEROS MELENDEZ, IZVRŠNI<br />
DIREKTOR DIPLOMATICO RUM<br />
CM: Vi i rum. Kako je sve počelo?<br />
-Moja porodica je godinama bila u<br />
alkoholnoj industriji – preciznije nekih<br />
80 godina. Na početku, bavili smo se<br />
proizvodnjom lokalnog pića od agave<br />
– „Cocuy-ja“. Najveće ohrabrenje za<br />
proširenje porodičnog biznisa imao<br />
sam od oca, koji me je podstakao da<br />
istražim nove mogućnosti u alkoholnoj<br />
industriji – kada je destilerija stavljena<br />
na prodaju, ubijedio sam nekoliko<br />
prijatelja da se zajednički izborimo<br />
za nju i tako je zapravo sve počelo.<br />
CM: Ovo je porodična kompanija<br />
– da li planirate da ispratite<br />
takav koncept do kraja?<br />
-Kada se bavite ovako specifičnim<br />
poslom, taj segment je jako važan.<br />
Oženio sam se sa 19 godina, imam<br />
troje djece koji su uključeni u porodični<br />
posao, recimo moje ćerke su članovi<br />
borda direkra Diplomatica. Potpuno smo<br />
i podjednako predani, uvodimo inovacije,<br />
radimo na poboljšanju – svakog<br />
dana i bez izuzetka. U ovaj veliki<br />
porodični biznis uključeno je zapravo<br />
nekoliko porodica, kontrolišemo sami<br />
proizvodni proces, imamo istu misiju,<br />
borimo se za savršen proizvod koji će<br />
odgovoriti na očekivanja naše publike.<br />
CM: Ko su vam uzori u<br />
ovoj industriji?<br />
-Sa godinama, naučio sam da<br />
nemam uzore. Vjerujem u snove i njihovo<br />
postepeno ostvarivanje. A tu<br />
su ljudi koji me svakodnevno inspirišu:<br />
moja porodica i moji partneri.<br />
CM: Kako izgleda jedan<br />
Vaš radni dan?<br />
-U posljednjih nekoliko godina moji<br />
radni dani su i više nego dinamični.<br />
Provodim oko 200 dana godišnje na<br />
putovanjima – opet, kao lice ispred<br />
Diplomatica, tako da ne mogu biti upućen<br />
u svaki detalj, ali tu su vrijedni ljudi<br />
poput Migela koji olakšavaju posao.<br />
Industrija ruma je specifična i ako želimo<br />
da naš proizvod bude priznat, onda<br />
moramo raditi i na edukaciji publike<br />
koja u velikoj mjeri nije svjesna kompleksnosti<br />
proizvoda koji im nudimo.<br />
No, uspješno mijenjamo sliku o rumu i<br />
činimo ga dostupnijim i prihvaćenijim.<br />
Uz edukaciju publike, neprekidno radimo<br />
i na sebi – putovanja pružaju mnogo<br />
prilika za istraživanje različitih ukusa<br />
i upoznavanje sa novim trendovima.<br />
94 CAFFE MONTENEGRO

Sa godinama, naucio sam da<br />
nemam uzore. Vjerujem u<br />
snove i njihovo postepeno<br />
ostvarivanje. A tu su ljudi<br />
koji me svakodnevno inspirišu:<br />
moja porodica i<br />
moji partneri<br />
CM: Gdje vidite Diplomatico<br />
za 10 godina?<br />
-Krenuli smo od toga da je<br />
2002. ona godina kada smo<br />
kupili destileriju i kada je<br />
segment premium rumova bio<br />
potpuno nepoznat, a rum je<br />
korišćen isključivo kao sastojak<br />
koktela. Zatim, da ste mi<br />
ovo pitanje postavili prije deset<br />
godina, rekao bih da želim da<br />
postanemo najbolji rum na svijetu.<br />
Sada kada smo to i postali,<br />
svjesan sam koliko se stvari<br />
brzo mijenjaju i koliko je sve<br />
sasvim nepredvidivo – a ono<br />
što osjećam danas jeste samo<br />
ogroman ponos na kompaniju,<br />
ono što postaje i kako se<br />
razvija, iz tog ponosa raste i<br />
motivacija za svaki dalji rad.<br />
CM: Zašto je Diplomatico<br />
Rum u jednom momentu<br />
nazvan Problematico? Kakva<br />
anegdota se krije iza toga?<br />
-Na samom početku proizvodnje<br />
niko nije vjerovao u brend<br />
niti mogao da predvidi šta<br />
će postati, ali mi smo vjerovali<br />
u naš proizvod i danas je<br />
tu gdje je. Recimo, u svojim<br />
mladim godinama u Venecueli<br />
nije mogao da se proda – što<br />
je predstavljalo problem za<br />
lokalne trgovce. Kasnije je<br />
ustabilio svoj položaj na policama,<br />
pa je postao „problematico“<br />
iz potpuno drugih<br />
razloga: ljudi su počeli da ga<br />
piju u malo većim količinama i<br />
previše se zabavljaju (smijeh).<br />
CM: Kako vam se dopala<br />
Crna Gora i da li ste probali<br />
neko od naših tradicionalnih<br />
pića – vino, rakiju...?<br />
-Nažalost – ova posjeta je jako<br />
kratka. Sletio sam u Crnu Goru<br />
prije par sati i to samo zbog<br />
prezentacije. Pored Diplomatico<br />
ruma koji smo degustirali na<br />
prezentaciji, probao sam i vaše<br />
lokalno crveno vino uz ručak.<br />
Svi komplimenti i zaista se<br />
nadam se da će moja sljedeća<br />
posjeta Crnoj Gori biti<br />
duža kako bih iskusio sve<br />
mogućnosti koje vaša predivna<br />
zemlja nudi, a sa kojima<br />
su me upoznali moji ljubazni<br />
domaćini iz G3 Spiritsa.

98 CAFFE MONTENEGRO

VIA FERRATA<br />
SINERGIJA SA<br />
PRIRODOM<br />
Adrenalin. Hemijska supstanca koja nas je održala<br />
u životu od trenutka postanka. Krivac koji ljudsko<br />
tijelo tjera na odbrambeni stav, provocira brzu<br />
reakciju, snažniji udarac, veći skok. Njegovi mehanizmi<br />
djelovanja u ljudskom organizmu prošli su specifičan<br />
put, iz jedne krajnosti u drugu: od najprostije<br />
borbe za opstanak, do adrenalinskog turizma<br />
– zabave modernog doba, a jedna od istaknutijih<br />
predstavnica ove vrste turizma je i Via Ferrata.<br />
TEKST:<br />
IRENA BAJČETA<br />
FOTOGRAFIJE:<br />
MONTAGNA TRAVEL<br />
MONTENEGRO<br />
99

1<br />
ŠTA JE VIA FERRATA<br />
Na našem podneblju relativno nov, dok<br />
kroz istoriju i više nego prisutan termin,<br />
naziv je za osiguranu planinsku stazu<br />
kojom se uz pomoć metalnih gazišta,<br />
klinova i sajli uspješno premošćavaju<br />
najizazovnije prepreke na atraktivnim<br />
planinskim predjelima. Kako je adrenalin<br />
promijenio usmjerenje, pa je od najosnovnije<br />
borbe za opstanak stigao sve<br />
do adrenalinskog turizma, tako je i Via<br />
Ferrata prvobitno služila u vojne svrhe:<br />
za snabdijevanje vojske i prebacivanje<br />
sirovina dok je bjesnio Prvi svjetski rat<br />
i to na području Dolomita. Via Ferratu i<br />
generalno koncept adrenalinskog turizma<br />
u Crnu Goru donosi Budimir Backović<br />
i njegova agencija Montagna Travel<br />
Montenegro. Inspiraciju za osmišljavanje<br />
ponude pronalazi na putovanjima<br />
kroz Alpe gdje je ovaj vid turizma cijenjen<br />
i zastupljen. Kotorska ili durmitorska<br />
varijanta – stvar je ličnih preferenci, dok<br />
svaka od ovih tura nudi poseban doživljaj<br />
različitih prirodnih bogatstava Crne Gore i<br />
momenat ubrzanog pulsa mijenja pogled<br />
na stvari i pojačava vrijednost trenutka. U<br />
početku je bila prepoznata i omiljena kod<br />
profesionalnih penjača koji su je koristili u<br />
svrhu treninga, dok se sada sve veći broj<br />
stranaca prepušta ovom uzbuđenju.<br />
2<br />
3<br />
100 CAFFE MONTENEGRO

SIGURNOST PRIJE SVEGA<br />
Obje Ferrate izgradio je tim planinarskih<br />
eksperata iz Slovenije i Francuske,<br />
a staze posjeduju sve bezbjedonosne<br />
sertifikate, uz licencirane instruktore koji<br />
su uz to i gorski spasioci. Montagna u<br />
svom Via Ferrata pravilniku ima svega<br />
nekoliko ograničenja – ne preporučuje se<br />
ljudima težim od 120 kilograma i starijim<br />
od 65 godina iz zdravstvenih razloga, i<br />
osmišljavaju im se neke drugačije aktivnosti<br />
kojima mogu kvalitetno ispuniti<br />
dan u prirodi. Adrenalinski turizam jeste<br />
rezervisan za one najhrabrije, ali svi<br />
ljudi sa dozom zdravog entuzijazma i<br />
volje mogu isprobati neku od Via Ferrata<br />
staza, uz adekvatnu opremu – udobne<br />
patike sa kramponima i sportsku odjeću<br />
koja ne sputava pokret. Od podnožja,<br />
pa do vrha – učesnici su okačeni za<br />
čeličnu sajlu sa dva sigurnosna karabinera<br />
povezana za sigurnosni pojas.<br />
Suština je kretanje duž sajle i prelaženje<br />
metalnih gazišta. U svaku turu ulazi<br />
se sa detaljnim instrukcijama od strane<br />
instruktora, dok samo funkcionisanje u<br />
grupi i zajedničko napredovanje preko<br />
naizgled nesavladivih stijena djeluje<br />
motivišuće na penjača. Maksimalna koncentracija,<br />
pravilno korišćenje zaštitne<br />
opreme, komunikacija sa instruktorima<br />
osnovni su elementi uspješnog prelaska<br />
i najzahtjevnijih uspona. Posebno dragi<br />
i najhrabriji posjetioci Via Ferrate jesu<br />
djeca na čijoj se sigurnosti dodatno radi<br />
– pored dva karabinera okačena na sajlu,<br />
dijete je posebnim konopom vezano za<br />
instruktora uz kog lako prevazilazi trenutni<br />
strah od visine i prelazi neke fizički<br />
zahtjevnije dionice. Spuštanje se realizuje<br />
markiranom stazom pored ferrate,<br />
što opet otvara drugačiju perspektivu i<br />
pogled na nove predjele. Važno je istaći i<br />
to da je svaki učesnik ture ima unaprijed<br />
plaćeno osiguranje koje Montagna Travel<br />
reguliše na godišnjem nivou.<br />
101

KOTORSKA VIA FERRATA – KOKTEL<br />
STAROG GRADA, NESTVAR-<br />
NOG POGLEDA, MORA I SUNCA<br />
Prva Via Ferrata u Crnoj Gori otvorena je u<br />
maju 2018. godine i to je upravo kotorska Via<br />
Ferrata. Nalazi se na samom izlasku iz kanjona<br />
Škurde i ulasku u stari grad Kotor. Počinje na<br />
28 metara nadmorske visine, a završetak joj<br />
je na 207 m.n.v. Kotor je epicentar primorskog<br />
turizma uz brojne posjete kruzera, pa je kao<br />
takav savršena lokacija za avanturu ovog tipa.<br />
Kotorska ferrata turistima oduzima oko 2h<br />
što ostavlja dovoljno prostora za istraživanje<br />
Starog grada i drugih aktivnosti, a kao nagrada<br />
za uloženu energiju sleduje nestvaran pogled<br />
na Bokokotorski zaliv i tvrđavu San Đovani. U<br />
toplim ljetnjim mjesecima ova ferrata se realizuje<br />
u jutarnjim ili popodnevnim časovima,<br />
kako penjače ne bi ometalo jako sunce koje<br />
se odbija o stijene i previsoke temperature.<br />
102 CAFFE MONTENEGRO

DURMITORSKA VIA FERRATA –<br />
DODIR PLANINE, VAZDUHA I<br />
NETAKNUTE PRIRODE<br />
Durmitorska ferrata kreće od čuvenog<br />
Sedla, desetominutnom šetnjom<br />
kroz netaknute livade, sve do stijene<br />
Uvita greda, u srcu Nacionalnog parka<br />
‘Durmitor’. Početak ferrate je na 2000<br />
m.n.v, a završava se na 2198 m.n.v.<br />
Kotorska ferrata je fizički zahtjevnija od<br />
durmitorske, no kod ove staze potrebno<br />
je posebno voditi računa o sporijem kretanju<br />
i stalnoj hidrataciji – zbog nagle<br />
promjene nadmorske visine koja djeluje<br />
zamarajuće na ljudsko tijelo. Pogled<br />
na vrhove durmitorskog masiva, a koji<br />
u vedrim danima dopire i do Vojnika<br />
pored Nikšića, planinski vazduh, susreti<br />
sa divokozama i drugim životinjskim<br />
vrstama specifičnim za planinska područja,<br />
odmor od gradskog haosa, zvukova,<br />
saobraćaja samo su neki od benefita<br />
ove planinske šetnje. Posjetioci se na<br />
vrhu zadrže pola sata do sat vremena,<br />
upravo s ciljem uživanja u ljepotama<br />
planine. Klima planine je klima za sebe<br />
– tako da satnica toliko i ne igra bitnu<br />
ulogu koliko trenutne vremenske prilike<br />
koje se mijenjaju brzo i nepredvidivo.<br />
103

JELENA BACKOVIĆ, DIREKTORICA<br />
MONTAGNA TRAVEL MONTENEGRO<br />
AGENCIJE, O VIA FERRATI<br />
CM: Montagna Travel Montenegro je<br />
porodična firma. Kakvi su vaši počeci?<br />
-Montagna Travel Montenegro jeste<br />
projekat mog oca Budimira Backovića.<br />
Kao gorski spasilac i planinar – odivijek<br />
je bio zaljubljenik u prirodu, istraživao,<br />
upoznavao nove predjele, lokalno stanovništvo<br />
a zatim sva ta saznanja dijelio<br />
sa turistima. U međuvremenu – brat i ja<br />
smo uspjeli da se uklopimo u njegovu<br />
viziju i sada zajedno kreiramo nove<br />
aktivnosti uz desetak stalnih saradnika.<br />
CM: Da li se koncept agencije<br />
bazira samo na Via Ferrati ili<br />
imate kompleksniju ponudu?<br />
-Zapravo, početak Montagne je u znaku<br />
hajkinga i raftinga, kasnije se javio<br />
koncept prolaska kroz kanjone, biciklističkih<br />
i kajakaških tura, kreativnih<br />
team buildinga, pa sve do Via Ferrata<br />
tura koje postoje od prošle godine.<br />
CM: Crna Gora, more i planine,<br />
različite vremenske prilike tokom<br />
godine vjerovatno ometaju rad<br />
agencije u zimskim mjesecima. Da li<br />
ste konstantni tokom cijele godine<br />
ili agencija ima zimsku pauzu?<br />
-Vrijeme i vremenske prilike su nam<br />
zapravo i jedini ograničavajući faktori<br />
za sve aktivnosti. Durmitorska Via<br />
Ferrata nemoguća je čak i u ovim proljećnim<br />
danima, zbog velikog snijega i<br />
samim tim nepristupačnosti terena.<br />
Predviđanja su da će ove godine biti<br />
aktivna od juna do oktobra. Kotorska Via<br />
Ferrata radi tokom cijele godine – imali<br />
smo čak i novogodišnju ferratu za 1.<br />
januar, noćnu Via Ferratu za Bokešku noć<br />
kada je cijela staza bila osvijetljena<br />
lampama sa preko 50 penjača na njoj.<br />
Kod kotorske Via Ferrate najbitniji element<br />
jeste suvo i vrijeme bez vjetra.<br />
CM: Ko su najzainteresovaniji klijenti?<br />
Da li dominiraju stranci ili se i<br />
lokalno stanovništvo probudilo?<br />
-Ipak su stranci oni koji više cijene ljepote<br />
naše prirode. Dominiraju Njemci,<br />
Rusi, Francuzi. Poslednjih godina pojavljuju<br />
se Britanci i Amerikanci. Iz godine u<br />
godinu otkrivaju se neke nove atraktivne<br />
lokacije koje momentalno postaju<br />
trendovi – sada je aktuelna Ada Bojana<br />
uz Ulcinj, Kotor, Perast, Žabljak – na<br />
svakoj od atraktivnih lokacija uspjeli<br />
smo da pronađemo neku novu, skrivenu,<br />
još atraktivniju, no nažalost naši<br />
ljudi to još uvijek ne prepoznaju. Na<br />
primjer, uspon kotorske Via Ferrate<br />
nudi sasvim posebnu dimenziju: pogled<br />
na Perast, tvrđavu San Đovani, potpuno<br />
drugačiju panoramu od one na<br />
koju smo navikli i koju svakodnevno<br />
gledamo na fotografijama, a durmitorska<br />
ferrata stvara pravu konekciju sa<br />
prirodom – osjećaj kada na vrhu legneš<br />
na netaknutu travu uz planinski vazduh<br />
ne može da se kupi nikakvim novcem.<br />
104 CAFFE MONTENEGRO

CM: Kakve utiske dobijete poslije<br />
uspješno završene ture?<br />
-Ono što izaziva najveći ponos jesu oni<br />
ljudi koji zajedno sa nama pobijede svoje<br />
strahove – konkretno kod Via Ferrate,<br />
imali smo dosta slučajeva kada ljudi<br />
ciljano dolaze na turu kako bi se oslobodili<br />
upravo straha od visine, pomjerili<br />
svoje granice i pokazali sebi kako<br />
ipak mogu više nego što su mislili. Ti<br />
momenti na vrhu, poslije pređenog<br />
puta, uz sjaj u očima i svu njihovu radost<br />
i nevjericu zaista su neprocjenljivi.<br />
CM: Da li ste nekada imali neku neprijatnost<br />
tokom Via Ferrata tura?<br />
-Strah kod pojedinaca zna biti prisutan u<br />
manjoj ili većoj mjeri, a trenutni napadi<br />
panike se takođe dese, ali se brzo i riješe<br />
– znanjem i pristupom naših instruktora.<br />
Na nekim tačkama ferrate više ne postoji<br />
mogućnost spuštanja nazad jer spuštanje<br />
niz stazu zahtijeva mnogo veće planinarsko<br />
iskustvo i naporno je – a obično<br />
su neiskusni penjači oni koji žele da se<br />
zbog straha spuste nazad. Ukoliko se<br />
fizički umore, instruktori im sa dodatnim<br />
konopima pomognu da se izvuku uz stijene<br />
i svaki problem je rješiv. Neke veće<br />
neprijatnosti nismo imali jer sigurnosni<br />
sistem Via Ferrate jednostavno ne ostavlja<br />
prostor za ozbiljnije nezgode.<br />
facebook stranice Montagna Travel<br />
Montenegro, putem maila ili pozivom na<br />
neki od brojeva koji su istaknuti na sajtu.<br />
CM: Da li imate u planu pravljenje još<br />
nekih staza za Via Ferratu?<br />
-Za sada su aktuelne jedna morska i<br />
jedna planinska, precizno pozicionirane<br />
da pokriju različite turističke aspekte<br />
Crne Gore. Cijeli proces kreiranja Via<br />
Ferrate je dugotrajan – za dvije postojeće<br />
ferrate trebalo je i po nekoliko<br />
godina za svu potrebnu dokumentaciju,<br />
saglasnosti opština, bezbjedonosne provjere,<br />
tako da se za sada zadržavamo<br />
na njima. Posebno je zadovoljstvo to što<br />
smo mapirali Crnu Goru prvo među svim<br />
okolnim zemljama, a zatim u Evropi i<br />
svijetu i otvorili nove opcije za poseban<br />
krug turista koji se recimo bavi isključivo<br />
ferratama pa na putu iz Italije prođe kroz<br />
Sloveniju, Hrvatsku, zadrži se i u Crnoj<br />
Gori - jer zaista možemo da ponudimo<br />
nešto posebno.<br />
CM: Kako je regulisan broj penjača u<br />
jednoj turi?<br />
-U jednom trenutku na stazu možemo<br />
izvesti do 30 ljudi, dok imamo prijavljivanja<br />
i od strane individualaca, parova,<br />
manjih grupa. Potrebno je samo da se<br />
zainteresovani prijave na vrijeme – dva<br />
ili tri dana ranije, što mogu učiniti preko<br />
našeg sajta www.montagnatravel.me,<br />
105

SVAKA PRILIKA JE DOBRA PRILIKA.<br />
Kralj užitka.

100<br />
godina Bauhausa<br />
Neprolazni<br />
UMJETNIČKI<br />
IZRAZ<br />
Kada kažemo široj javnosti<br />
“bauhaus” prva asocijacija je neki<br />
njemački proizvođač namještaja<br />
ili takvog nečeg… Arhitektama,<br />
umjetnicima, boljim poznavaocima<br />
njemačke kulture je jasno o<br />
čemu se radi. Ovo je tekst za širu<br />
javnost, da nema nedoumica, a<br />
ovaj pokret zaslužuje da bude<br />
poznat kao dio opšte kulture jer<br />
nas njegov uticaj i danas okružuje,<br />
i prisutan je u objektima, stvarima,<br />
procesima stvaranja, stilovima,<br />
konceptima, idejama… oko nas, a<br />
da toga možda i nijesmo svjesni<br />
TEKST: SANJA GOLUBOVIĆ<br />
Dessau: Bauhaus – glavna zgrada • Izvor: Mette Willert • Autor: Littlemycph<br />
ZAJEDNICA UMJETNOSTI<br />
I INDUSTRIJE<br />
Bauhaus je čuvena njemačka škola<br />
zanata i umjetnosti koju je osnovao<br />
arhitekta Walter Gropius 1919. u<br />
Veimaru. Međutim, Bauhaus je i način<br />
razmišljanja, filozofija, poseban pravac<br />
koji je ostavio trag u arhitekturi, dizajnu,<br />
uopšte umjetnosti u cijelom svijetu.<br />
Ove godine Njemačka i cijeli svijet slavi<br />
100 godina od nastanka Bauhausa.<br />
Arhitekta iz Veimara, Walter Gropius<br />
1919. godine je imao veliki i izazovan<br />
zadatak: povezati umjetnost i industrijsku<br />
proizvodnju radi uzajamnog poboljšanja,<br />
uvezivanja i uljepšavanja obje grane.<br />
Kao produkt tog zadatka osniva se škola<br />
za arhitekturu i primijenjenu umjetnost<br />
„Bauhaus“. Ova škola uvela je novine u<br />
svijet dizajna koje su se reprodukovale<br />
FOKUS SVJETSKE KAMPANJE NJEMAČKE TURISTIČKE ZAJEDNICE U 2019. GODINI<br />
PREDSTAVLJA UPRAVO STOGODIŠNJI JUBILEJ OSNIVANJA ČUVENE BAUHAUS<br />
ŠKOLE U WEIMARU. RAZLIČITE AKTIVNOSTI USMJERENE SU NA PODSTICAJ TURI-<br />
STA, LJUBITELJA KULTURE DA UŽIVAJU U AUTENTIČNOM ISKUSTVU BAUHAUSA<br />
PRATEĆI NJEGOVU ISTORIJU U ZEMLJI U KOJOJ JE SVE I POČELO.<br />
u pogledu uvođenja geometrijskog ideala<br />
i jednostavnosti oblika. Nijesu to bile<br />
jedine inovacije, naime škola je zahtijevala<br />
multidisciplinarnost učenika koju<br />
jasno možemo sagledati preko širokog<br />
opsega kurseva iz: stolarstva, tkanja,<br />
keramičkih zanata, slikarstva, grafike,<br />
fotografije kao i teorijskog dijela o percepciji<br />
i boji. Uspjehu ove škole veoma<br />
je doprinio odnos učenika i profesora i<br />
atmosfera u kojoj su zajedno, aktivno<br />
radili. Ovakav sistem brzo je urodio plodom<br />
i raširio se po cijeloj Njemačkoj,<br />
a kasnije i po cijeloj Evropi i<br />
šire. Bauhaus se u međuvremenu<br />
preselio u Dessau gdje<br />
je i 1933. godine dočekao kraj<br />
svoje revolucionarne karijere.<br />
Naime, Bauhaus školu su nacisti<br />
označili kao centar “komunističkog<br />
intelektualizma” i 1933.<br />
godine su je zatvorili. Uprkos<br />
tome iz škole su se napredne ideje<br />
proširile nezaustavljivo širom svijeta.<br />
Kao simbol njemačkog modernizma,<br />
Bauhaus je prerastao u jedan od najuticajnijih<br />
umjetničkih pokreta 20. vijeka.<br />
Godine 1923. slogan škole postaje<br />
„Umjetnost u industriji“.<br />
108 CAFFE MONTENEGRO

Dessau: Bauhaus – glavna zgrada • Izvor: Mette Willert • Autor: Littlemycph<br />
BAUHAUS ZGRADU DIZAJNIRAO JE<br />
•<br />
WALTER GROPIUS. ZID OD STAKLENE ZAVJESE I<br />
ČELIČNI RAMOVI SU ZAŠTITNI<br />
ZNACI MODERNIZMA 1926.<br />
•<br />
RIJEČ ”BAUHAUS“ BI U PREVODU<br />
MOGLA ZNAČITI KONSTRUKCIJA KUĆE<br />
ILI GRADNJA DOMA.<br />
BAUHAUS JE MNOGO<br />
VIŠE OD STILA<br />
Stil Bauhausa se može objediniti pod<br />
terminom Internacionalni, baš zbog njegovog<br />
uticaja na projektovanje svuda<br />
u svijetu. Odlike tog stila su prije svega<br />
odsustvo ornamenata, koji su postojali<br />
u svim pravcima prije modernizma,<br />
pa se po prvi put pojavljuje funkcija kao<br />
najbitniji faktor za projektovanje koja je<br />
u harmoniji sa dizajnom. Racionalizam,<br />
funkcionalizam i masivna proizvodnja<br />
su bili od esencijalnog značaja<br />
kada je u pitanju sam koncept škole.<br />
„Bauhaus nije stil“, kazao je Walter<br />
Gropius. To je više pravac razmišljanja<br />
koji je uticao na arhitekturu, grafički<br />
i industrijski dizajn, slikarstvo, pa čak i<br />
na fotografiju. Poštujući to načelo studenti<br />
umjetničke škole su razvijali brojne<br />
objekte primijenjene umjetnosti, poput<br />
namještaja ili predmeta za svakodnevnu<br />
upotrebu. Pri tom je važna bila čista elegancija,<br />
umjesto zaigranosti umjetničkih<br />
linija. Mnogi prototipovi iz tih radionica<br />
su išli u serijsku proizvodnju. No, samo<br />
je manji broj njih uspio da ostvari i drugi<br />
Gropiusov cilj: cijenu za svačiji džep.<br />
FORMA U SLUŽBI FUNKCIJE<br />
Radionica za dizajn namještaja<br />
је bila jedna od najpopularnijih u<br />
Bauhausu. Pod rukovodstvom Marsela<br />
Brojera od 1924. do 1928. ovaj studio<br />
je osmislio suštinu namještaja,<br />
često pokušavajući da dematerijalizuje<br />
konvencionalne forme.<br />
Tekstilna radionica, posebno pod rukovodstvom<br />
dizajnerke Gunte Stolzl, stvorila<br />
je apstraktne tekstile, pogodne za<br />
upotrebu u samom Bauhausu. Stolzl<br />
je podstakla eksperimentisanje sa<br />
netradicionalnim materijalima, uključujući<br />
celofan, fiberstaklo i metal.<br />
U metaloprerađivačkoj radionici –<br />
studiju dizajneri kao što su Mariane<br />
Brandt, Vilhelm Vagenfeld i Hristian<br />
Del, stvorili su moderne predmete<br />
rasvjete i namještaja. Brandt je bila<br />
prva žena koja je pohađala studije<br />
metala. Mnogi njeni dizajni su postali<br />
ikonični izrazi estetike Bauhausa kao<br />
što je na primjer skulpturalni i geometrijski<br />
srebrni i ebanonski čajnik, iako<br />
nikada nije masovno proizveden.<br />
Radionica za tipografiju, iako ne u<br />
početku prioritet rada Bauhausa,<br />
postala je važnija pod uticajem Moholi-<br />
Nagi i Herberta Baiera. U Bauhausu,<br />
tipografija je zamišljena kao empirijsko<br />
sredstvo komunikacije i umjetnički<br />
izraz, sa vizuelnom jasnoćom<br />
prije svega. Istovremeno, tipografija je<br />
postala sve više povezana sa korporativnim<br />
identitetom i oglašavanjem.<br />
POTREBE ČOVJEKA<br />
ISPRED POTREBA ZA LUKSUZOM<br />
Moto Bauhausa je bio da se potrebe<br />
čovjeka stave prije potreba za luksuzom.<br />
Time su stvorili jednostavnu formu<br />
kojom su njihovi proizvodi doveli do dizajnerske<br />
revolucije, jer kroz prethodne<br />
periode se dizajn zasnivao na potrebama<br />
i zahtjevima pojedinaca i individualizam<br />
kao takav je bio opšte zastupljen.<br />
Iako je njihova ideja bila da se dizajn i<br />
umjetnost približe svim ljudima, nijesu<br />
naišli na odobravanje od pojedinaca. Baš<br />
ovakav princip koji je bio dosta komunistički<br />
i dovodio do ravnopravnosti i<br />
izjednačavanja svih ljudi, kod individua<br />
109

koje su željele da ostanu takve ovakav<br />
način razmišljanja nije dolazio u<br />
obzir. Baš zbog toga, nije prihvaćen ni<br />
od strane političkih neistomišljenika.<br />
STIV DŽOBS JE JE BIO<br />
INSPIRISAN BAUHAUS<br />
FILOZOFIJOM<br />
„Dizajn nije samo ono što vidite i<br />
osjetite. Dizajn se odnosi i na ono<br />
kako nešto funkcioniše“- govorio je<br />
Stiv osnivač Applea čije uvjerenje je<br />
bilo da forma treba da prati funkciju<br />
– nije li to Bauhausovki koncept.<br />
VELIKE IZLOŽBE<br />
POSVEĆENE BAUHAUSU<br />
ŠIROM NJEMAČKE<br />
Weimar, Dessau i Berlin su tri centralna<br />
mjesta obiljležavanja jubileja i<br />
postoje jasni razlozi za to. U periodu<br />
od 1919. do 1933. godine Univerzitet<br />
Bauhaus je postojao i širio svoj uticaj<br />
upravo na ovim mjestima.<br />
Danas se ovdje nalaze arhitektonske<br />
ikone, zdanja koja poznaje<br />
čitav svijet, Uneskova svjetska kulturna<br />
baština i izvanredne zbirke<br />
Bauhausa. To su mjesta u kojima<br />
povodom jubileja nastaju tri nova<br />
Bauhaus muzeja 21. vijeka.<br />
WEIMAR: U novom Bauhaus muzeju<br />
Weimar postavljen je 6. aprila izložbeni<br />
ciklus “Bauhaus je iz Weimara”<br />
koji stavlja osnivanje Bauhausa u<br />
pokret modernizma te baca svjetlost<br />
na uticaj osnivača Waltera Gropiusa.<br />
BERLIN: Muzej enterijera u Berlinskoj<br />
galeriji 6. septembra otvara izložbu<br />
naslovljenu “Original Bauhaus”<br />
posvećenu odnosu unikata i serije,<br />
originala i reprodukcije, gdje će<br />
posjetioci moći da vide klasike dizajna<br />
kao i današnje replike Bauhaus<br />
djela i odgovore savremenih umjetnika<br />
na ikone modernizma.<br />
DESSAU: Fondacija Bauhaus<br />
Dessau će od 8. septembra u<br />
novom Bauhaus muzeju prikazati<br />
izložbu u kojoj je Bauhaus kao polje<br />
eksperimenta za modernu kulturu<br />
praktičnog života stavljen u<br />
fokus izložbe “Bauhaus zbirka”.<br />
Halle: Most i zamak Giebichenstein • Izvor: Mette Willert • Autor: Littlemycph<br />
POSEBNO DOBRI PRIMJERI INDUSTRIJSKE BAŠTINE ČIJA JE MODERNI-<br />
STIČKA ARHITEKTURA BILA DALEKO ISPRED SVOG VREMENA - VODENI<br />
TORANJ I MOST U HALLEU (SAALE).<br />
HRABROST I FUNKCIONAL-<br />
NOST U UMJETNOSTI<br />
Bauhaus je sinonim za hrabar i funkcionalan<br />
pokret u umjetnosti, arhitekturi<br />
i dizajnu. Principe koje su stvorili<br />
su temelji svih modernističkih i<br />
savremenih pravaca u projektovanju,<br />
dizajnu i umjetnosti. Pročišćena<br />
forma, lakoća i snaga elemenata je<br />
ono čemu se i danas teži i o čemu se i<br />
danas uči na fakultetima koji su nastavili<br />
da se bave temama Bauhausa.<br />
Spajanjem umjetnosti i zanata, Bauhaus<br />
je uspio da kreira novu estetiku, koja<br />
je i danas aktuelna, pa tako komadi<br />
Bauhaus namještaja nerijetko bivaju dio<br />
enterijera modernih domova i poslovnih<br />
prostora. Jedan od takvih komada<br />
nameštaja je i stolica Mercela Breuera<br />
koju odlikuje laka industrijska proizvodnja<br />
kao i svedena estetska ljepota<br />
što je ustvari ovaj pokret primarno<br />
htio da postigne. Ova stolica je<br />
svoju popularnost zadržala i danas.<br />
Kao i škola pa tako i pokret odlikuje<br />
multidisciplinarnost u pogledu primjene<br />
to jest bauhaus možemo manifestovati<br />
u arhitekturi (zgrade..), dekoraciji<br />
(igračke, slike, satovi,...), namještaju (stolovi,<br />
stolice, fotelje,...), odjeći, posuđu...<br />
110 CAFFE MONTENEGRO

DOMOVI MAJSTORA - U BLIZINI BAUHAUSA WALTER GROPIUS JE DIZAJNIRAO „DOMOVE MAJ-<br />
STORA” GDJE SU PROFESORI, KAO ŠTO JE MIES VAN DER ROHE I GROPIUS LIČNO, ŽIVJELI.<br />
NAMJEŠTAJ JE DIZAJNIRAO MARCEL BREUER, ČIJA JE STOLICA WASSILY I DAN-DANAS KLASIK.<br />
ČUVENI SLIKAR, PAUL KLEE JE BIJELI ENTERIJER SVOGA DOMA ZAMIJENIO ŽUTIM<br />
PLAFONIMA, PLAVIM ZIDOVIMA I CRVENIM VRATIMA.<br />
Dessau: Dom majstora • Izvor: Mette Willert • Autor: Littlemycph<br />
111

Halle: Vodotoranj • Izvor: Mette Willert • Autor: Littlemycph<br />
Halle: Vodotoranj - južna strana<br />
Izvor: Mette Willert<br />
Autor: Littlemycph<br />
NEKA POZNATA IMENA<br />
BAUHAUSA<br />
Bauhaus kao i svaki revolucionarni pokret izrodio je<br />
i ostavio iza sebe mnoštvo umjetnika iz raznih oblasti.<br />
Najpoznatiji su: Valter Gropijus (arhitektura), Vasilij<br />
Kandivski (slikarstvo), Josef Albers (teoretičar umjetnosti),<br />
Mies van der Rohe (arhitektura) i Paul Klee, Josef<br />
i Anni Albers najpoznatiji umjetnički par Bauhausa…<br />
BAUHAUS ŽURKE - Bauhausove žurke bile su poznate po<br />
dobrom provodu ali na tim žurkama studenti i nastavnici<br />
polagali su u scenografiju i ambijent, a ta tradicija je nastavljena<br />
u Desau gdje se svake godine održava čuveni Bauhaus<br />
Party, a sljedeće godine Ljetnji festival umjetnosti u Vajmaru<br />
biće takođe posvećen Bauhausu.<br />
Dessau: Kornhouse restoran • Izvor: Mette Willert • Autor: Littlemycph<br />
Halle: Katolička crkva „Zur heiligsten Dreieinigkeit“.<br />
1929/30. • Arhitekta: Wilhelm Ulrich • Izvor: Mette Willert<br />
Autor: Littlemycph<br />
PORED GLAVNIH KUĆA TU JE I BAUHAUSOVSKI-DIZAJNI-<br />
RAN RESTORAN KORNAUS, KOJI POSLUŽUJE NE-MINIMA-<br />
LISTIČKU PUB-OVSKU HRANU<br />
112 CAFFE MONTENEGRO

NAJBOLJA SVJETSKA ODIJELA<br />
PO NAJPOVOLJNIJIM CIJENAMA<br />
4 JUL BR. 63. PODGORICA<br />
+382 68 001 006 / +382 68 021 407

唀 猀 氀 甀 最 攀 猀 愀 氀 漀 渀 愀 㨀<br />
䴀 愀 爀 椀 渀 愀 樀 攀 瀀 漀 稀 渀 愀 琀 愀 欀 愀 漀 渀 攀 欀 漀 欀 漀 猀 瘀 漀 樀<br />
瀀 漀 猀 愀 漀 爀 愀 搀 椀 瀀 爀 漀 昀 攀 猀 椀 漀 渀 愀 氀 渀 漀 Ⰰ 瀀 攀 搀 愀 渀 琀 渀 漀 Ⰰ<br />
漀 搀 最 漀 瘀 漀 爀 渀 漀 Ⰰ 猀 愀 渀 愀 樀 戀 漀 氀 樀 椀 洀 洀 愀 琀 攀 爀 椀 樀 愀 ⴀ<br />
氀 椀 洀 愀 椀 戀 攀 稀 最 爀 攀 愁 欀 攀 Ⰰ 瀀 愀 樀 攀 瀀 爀 攀 瀀 漀 稀 渀 愀 ⴀ<br />
琀 愀 欀 愀 漀 瀀 漀 甀 稀 搀 愀 渀 漀 椀 漀 洀 椀 氀 樀 攀 渀 漀 氀 椀 挀 攀<br />
洀 渀 漀 最 椀 栀 欀 氀 椀 樀 攀 渀 琀 欀 椀 渀 樀 愀 ⸀<br />
一 愀 瀀 爀 漀 昀 攀 猀 椀 漀 渀 愀 氀 椀 稀 洀 甀 Ⰰ 漀 稀 戀 椀 氀 樀 渀 漀 洀 椀<br />
漀 搀 最 漀 瘀 漀 爀 渀 漀 洀 瀀 爀 椀 猀 琀 甀 瀀 甀 瀀 漀 猀 氀 甀 琀 攀 洀 攀 氀 樀 椀<br />
猀 瘀 漀 樀 爀 愀 搀 欀 漀 樀 椀 猀 愀 氀 漀 渀 猀 琀 愀 瘀 氀 樀 愀 渀 愀 洀 樀 攀 ⴀ<br />
猀 琀 漀 渀 愀 樀 戀 漀 氀 樀 攀 洀 漀 最 甀 ܁ 攀 瀀 爀 攀 瀀 漀 爀 甀 欀 攀 ⸀<br />
倀 䔀 䐀 䤀 䬀 䤀 刀<br />
䴀 䄀 一 䤀 䬀 䤀 刀<br />
吀 刀 䄀 䨀 一 䤀 䰀 䄀 䬀 Ⰰ 䤀 娀 䰀 䤀 嘀 䄀 一 䨀 䔀 䤀<br />
一 䄀 䐀 伀 䜀 刀 䄀 䐀 一 䨀 䄀 一 伀 䬀 吀 䤀 䨀 唀<br />
䐀 䔀 倀 䤀 䰀 䄀 䌀 䤀 䨀 䄀<br />
匀 刀 䔀 ခ 䤀 嘀 䄀 一 䨀 䔀 伀 䈀 刀 嘀 䄀<br />
吀 攀 氀 攀 昀 漀 渀 稀 愀 稀 愀 欀 愀 稀 椀 瘀 愀 渀 樀 攀<br />
㘀 アパート 㐀 㠀 㠀 ㈀ 㠀<br />
䈀 䔀 䄀 唀 吀 夀 匀 䄀 䰀 伀 一 䈀 夀 䴀 䄀 刀 䤀 一 䄀<br />
䈀 䔀 䄀 唀 吀 夀 匀 䄀 䰀 伀 一 䈀 夀 䴀 䄀 刀 䤀 一 䄀<br />
唀 氀 椀 挀 愀 匀 攀 爀 搀 愀 爀 愀 䨀 漀 氀 愀 倀 椀 氀 攀 琀 椀 ܁ 愀 䰀 愀 洀 攀 氀 愀 䌀 ⼀ 倀 漀 搀 最 漀 爀 椀 挀 愀

116 CAFFE MONTENEGRO

PUSTINJSKE NOĆI SA BEDUINIMA<br />
TRAGOM<br />
ZVIJEZDE<br />
VODILJE<br />
Beduini sa kojima sam se družio u Jordanu pričali su mi da oni koji znaju<br />
da prate zvijezde i čitaju njihove poruke lako nađu oazu u srcu pustinje.<br />
Za njih oaza nije bila samo utočište od oluje i pustinjskih vjetrova,<br />
sunca i ćudljivih ljudi, već i izvor na kojem se duša i tijelo napajaju...<br />
“Ako ne znaš da gledaš u nebo lako zalutaš i prateći pogrešne zvijezde stigneš<br />
u neka bespuća”, pričali su mi beduini uz oganj dok smo posmatrali<br />
nebo nad pustinjom Wadi Rum. Obećao sam da ću se vratiti da još<br />
jednom noćim pod zvijezdama, ali u pećinama nadomak Petre. Da održim<br />
datu riječ i provjerim da li će se i beduini držati svog obećanja!<br />
TEKST: LEKA DEDIVANOVIĆ<br />
FOTOGRAFIJA: ANA MARTINA KEKEZ<br />
Kažu da je zvjezdano nebo<br />
nad pustinjom najljepše.<br />
Milioni treperavih tačkica prosutih po<br />
nebeskom svodu i svi mi koji među<br />
njima tražimo neku svoju. Da nam bude<br />
vodilja u dugim, besanim noćima na<br />
putovanjima širom kugle zemaljske.<br />
Uvijek sam tražio Sirijus, najsjajniju i<br />
najveću, da mi pokaže put. Ka domu<br />
ili da me odvede daleko od njega.<br />
Zvjezdano nebo je mapa ispisana za one<br />
koji umiju da čitaju. Mnogi u njima ne<br />
samo da traže put, već i čitaju sudbinu.<br />
Beduini sa kojima sam se družio<br />
u Jordanu pričali su mi da oni koji<br />
znaju da prate zvijezde i čitaju njihove<br />
poruke lako nađu oazu u srcu pustinje.<br />
Za njih oaza nije samo bila samo<br />
utočište od oluje i pustinjskih vjetrova,<br />
sunca i ćudljivih ljudi, već i izvor<br />
na kojem se duša i tijelo napajaju...<br />
“Ako ne znaš da gledaš u nebo lako<br />
zalutaš i prateći pogrešne zvijezde<br />
stigneš u neka bespuća”, pričali su<br />
mi beduini uz oganj dok smo posmatrali<br />
nebo nad pustinjom Wadi Rum.<br />
Slušao sam tišinu koju je samo, s vremena<br />
na vrijeme, narušavalo bolno<br />
zavijanje pustinjskih pasa. Možda i njih<br />
mori neka pseća tuga, pa noći besane<br />
provode pjevajući neku svoju pjesmu.<br />
Noć je sporo prolazila, a ja sam se<br />
lagano ljuljao u ležaljci, uživajući u<br />
momentima velike ljepote i beskrajne<br />
smirenosti. Zahvaljivao sam svojoj<br />
srećnoj zvijezdi vodilji koju sam pratio<br />
i ispunio još jedan dječački san.<br />
Zbog njega sam i došao - u pustinju.<br />
117

PUTEVIMA INDIJANE DŽONSA<br />
A za dječački san je zaslužan, ko bi drugi<br />
nego neustrašivi Indijana Džons, jedan od<br />
heroja mog djetinjstva. Kada sam saznao<br />
da Riznica u kojoj se u filmu navodno<br />
čuva Sveti Gral, nije scenografija već da<br />
zbilja postoji, u glavi se rodila misao da<br />
jednom tamo dođem. Godine su prolazile,<br />
ali misao nije prestajala da traži put.<br />
Nakon skoro tri decenije prateći zvijezdu<br />
vodilju stigao sam u bespuća Jordana.<br />
Ono što je nekad bila avantura dostojna<br />
Indijane Džonsa danas je vrlo dostupno<br />
i veoma jednostavno, čak i za nekog ko<br />
nikad nije putovao. Avionske karte nikad<br />
nijesu bile jeftinije, booking.com i interaktivne<br />
mape olakšavaju putovanje pa<br />
danas odlazak u Jordan i nije neki podvig<br />
dostojan mog heroja iz djetinjstva, niti<br />
nekih starih hadžija koji su obilazili Bliski<br />
istok.<br />
Na ovom putešestviju društvo mi je pravila<br />
Ana Martina Kekez, prijateljica iz<br />
Splita, zaljubljenica u putovanja i “glas<br />
razuma” zaslužna što se sa putovanja<br />
vratim na vrijeme i u komadu. Iako<br />
su naša zajednička putovanja praćena<br />
mnoštvom prepirki tipa “da li je starije<br />
jaje ili kokoška”, i raspravama o samoj<br />
destinaciji i impresijama koje nove<br />
zemlje i ljudi koje upoznajemo na nas<br />
ostavljaju, Ana je sjajan saputnik. Ona<br />
je zaslužna za fotografije koje ilustruju<br />
ovu priču. Nakon road tripa Balkanom i<br />
četvorodnevnog boravka u sniježnoj Sofiji<br />
kod naših prijatelja Marijane i Dušana,<br />
letom Ryanair-a iz bugarske prijestonice<br />
krenuli smo za Akabu. Čuvši da je<br />
alkohol u Jordanu preskup na sofijskom<br />
aerodromu smo kupili dvije boce džina i<br />
radosni krenuli za Jordan.<br />
Dobro pripremljeni za put, još ranije smo<br />
putem interneta kupili Jordan pass koji<br />
uključuje jordansku vizu i ujedno dvodnevnu<br />
ulaznicu za Petru, pustinju Wadi<br />
Rum i još 40 najznačajnijih lokacija u<br />
Jordanu. Cijena Jordan pass-a, u zavisnosti<br />
od broja dana koji namjeravate<br />
da provedete u Petri neznatno varira.<br />
Naš savjet je da uzmete dvodnevni pass<br />
za Petru da biste na miru mogli da uživate<br />
u čarima ove božanstvene lokacije.<br />
Na aerodromu smo prilično brzo riješili<br />
proceduralne peripetije, lupili su nam<br />
pečat u pasoše i poželjeli dobrodošlicu.<br />
Aerodrom u Akabi je prilično mali, tako<br />
da nakon skeniranja kofera za tren oka<br />
izlazite van.<br />
Na parkingu nas je čekao čovjek iz rentacar<br />
agencije, uredno vozilo i nakon<br />
desetak minuta procedure oko pregleda<br />
vozila krenuli smo ka gradu. Rentacar<br />
je jeftin pa smo za sedam dana rentiranja<br />
pežoa 301 platili 176 eura. Gorivo je<br />
u Jordanu prilično jeftino, pa nam je ovo<br />
bio najbolji način da napravimo krug kroz<br />
kraljevinu Jordan.<br />
U AKABU SLETITE I - BJEŽITE<br />
Akaba je jedini grad na jordanskoj obali<br />
dugačkoj samo 26 kilometara, pa je<br />
ujedno i turistički i lučki grad, odakle se<br />
odvija kompletan pomorski saobraćaj.<br />
Na preporuku mojh prijatelja Irene<br />
Bajčete i Nikole Jankovića koji su<br />
nešto prije nas bili u Jordanu, u Akabi<br />
smo samo prespavali jer zaista nije neki<br />
grad koji nudi šta za vidjeti. Skoknuli<br />
smo do obližnjeg mobile shopa i kupili<br />
jordansku SIM karticu. Za 20 eur dobili<br />
smo karticu i 25 GB interneta što nam je<br />
omogućilo da tokom boravka u Jordanu<br />
slobodno možemo da koristimo Google<br />
mape i ostale servise za navigaciju, i<br />
komunikaciju.<br />
Viber, WhatsApp I Messenger su dostupni<br />
za slanje teksta i multimedije, ali ne<br />
možete ostvariti poziv preko njih. Nakon<br />
večere u kojoj smo probali mnoštvo<br />
jordanskih specijaliteta kuhinje bili smo<br />
svjesni da će se ovo sedmodnevno putovanje<br />
itetako odraziti na našu debljinu.<br />
Jordanska kuhinja je odlična i zaista je<br />
teško odoljeti njihovim specijalitetima,<br />
mnoštvu čudnih začina i aromama koje<br />
golicaju čula mirisa i ukusa. Humusu,<br />
falafelu, baba ganušu, šiš kekabu, šiš<br />
tauku i desetinama drugih bliskoistočnih<br />
jela zaista je teško odoljeti.<br />
Na mnogim mjestima istaknute su<br />
jordanske zastave<br />
Čudnovate geomorfološke forme inspirišu vjekovima<br />
ljude da u njima nalaze nešto poznato.<br />
Obasjane sunčevim zracima ili noću mjesečinom<br />
one dobijaju drugačiji oblike. Svi oni koji nijesu<br />
imuni na prirodne ljepote mogu ovdje da uživaju u<br />
čudesnim formama i rijetkim oblicima života.<br />
3<br />
118 CAFFE MONTENEGRO

CRVENA PUSTINJA<br />
Drugog dana boravka u Jordanu uputili<br />
smo se u Wadi Rum, čuvenu pustinju<br />
koja od davnina izaziva divljenje putnika<br />
iz svih krajeva svijeta. Wadi Rum se<br />
nalazi u jugoistočnom dijelu Jordana,<br />
udaljen nekih sat vremena vožnje od<br />
Akabe, putem koji je na pojedinim dionicama<br />
prilično oštećen. Jordanci koje<br />
smo srijetali solidno govore engleski<br />
jezik tako da nema problema u komunikaciji<br />
sa njima.<br />
Na ulasku u nacionalni park nas je<br />
čekao vodič Odeh, beduin koji ima<br />
agenciju za prevoz putnika džipovima<br />
i kamilama, kao i kamp u unutrašnjosti<br />
pustinje. Njegov kontakt smo dobili<br />
od prijateljice Petre Janković, na čiji<br />
pomen smo dobili bolje cijene i uslove.<br />
Cijelo naselje, pa i Odehova kuća je prilično<br />
zapušteno i neugledno, i liči na<br />
divlja naselja kod nas. Beduini su nekad<br />
živjeli od uzgoja koza, ovaca i kamila.<br />
Danas uglavnom žive od turista kojima<br />
izdaju smještaj, organizuju ture i prodaju<br />
suvenire, pokušavajući da dobiju novac<br />
na mnoštvo načina, a najviše kroz “skrivene<br />
troškove”, za čije smišljanje imaju<br />
neviđeni dar.<br />
“Pošto ste Petrini prijatelji vi ste i moji<br />
prijatelji i daću sve od sebe da vam<br />
boravak u Wadi Rumu bude nezaboravan”,<br />
kazao nam je Odeh u čijoj kući smo<br />
popili čaj čekajući njegovog bratanića<br />
da džipom dođe po nas. Zbog preporuke<br />
koju smo imali od Petre nijesmo imali<br />
“naknadnih troškova”, kojima svaki kontakt<br />
i saradnja sa beduinima obiluje.<br />
Nedugo zatim za nas je došao golobradi<br />
mladić koji nas je poveo u obilazak<br />
pustinje.<br />
Momčić je punim gasom vozio kroz<br />
pustinju, jureći za drugim džipovima koji<br />
su špartali ravnicom. Sa otvorenog dijela<br />
džipa mahali smo karavanima koji su<br />
prolazili pored nas. Beduini sa kamila su<br />
nam otpozdravljali, ostajavši u oblaku<br />
prašine koja se dizala za nama.<br />
Nakon kraće vožnje stižemo do široke<br />
pjeskovite ravnice, okružene golim stijenama<br />
od crvenog pješčanika, neobičnih<br />
oblika koje su vajarsko djelo prirode.<br />
Neke od najposjećenijih lokaliteta u<br />
pustinji su Lorensov izvor i kuća, koje<br />
su prema legendi, pripadali čuvenom<br />
Lorensu od Arabije. Sa Lorensovog<br />
izvora, do kojeg je potrebno desetak<br />
minuta penjanja po stijenama, puca<br />
pogled na veliku ravnicu. Jednostavno<br />
vam zastane dah od boja pustinje, pijeska<br />
i stijena, koje zajedno grade krajolik<br />
najsličniji onom na Marsu. Upravo zbog<br />
toga su i neke scene čuvenog filma<br />
“Marsovac” snimane ovdje.<br />
Još neke od znamenitosti pustinje Wadi<br />
rum su Kzahali kanjon, Veliki i Mali luk i<br />
planina Jabel Burdah.<br />
Tradicionalno i moderno prevozno<br />
sredstvo u pustinji<br />
Uspjeli smo da nađemo i pustinjsko<br />
cvijeće, koje daje dodatan kolorit<br />
ovom pretežno crvenom i narandžastom<br />
krajoliku<br />
Bez životinja, ljudima bi u<br />
pustinji život bio nemoguć<br />
119

BEDUINSKA VEČERA<br />
Cjelodnevni izlet i naprestane aktivnosti<br />
su nas izmorile pa smo sa radošću<br />
dočekali večeru u kampu i priliku da se<br />
istuširamo i odmorimo. Večera od mesa,<br />
povrća i mnoštva začina priprema se<br />
na tradicionalan način tako što se hrana<br />
stavlja u tepsije, koje se onda pokrivaju<br />
i umotavaju prije nego što se zakopaju<br />
u pijesak. Mjesto gdje je zakopana<br />
hrana se pokriva žarom na koji se stalno<br />
stavljaju drva kako bi se održala toplota.<br />
Nakon nekih sat vremena hrana se otkopava,<br />
servira na tanjire i večera može<br />
da počne. Sam način pripreme svima<br />
je bio interesantan pa su svo vrijeme<br />
ostali posjetioci kampa snimali kako sve<br />
to izgleda. Ako je sam način pripreme<br />
hrane veoma interesantan, onda je njen<br />
ukus nešto što riječima ne možemo<br />
opisati. Beduinske đakonije možda izgledaju<br />
jednostavno, ali njihovom ukusu i<br />
mirisu se ne može ništa prigovoriti. Da je<br />
zaista tako potvrđuje i to što repete nije<br />
bilo za svakog, ali smo mi imali sreće da<br />
dobijemo duplu porciju. Nakon večere<br />
većina ljudi je otišla na spavanje, a Odeh<br />
je iskoristio malo slobodnog vremena da<br />
sjedne i popriča sa nama.<br />
Razgovor sa Odehom imao je svoju<br />
metafizičku notu, a njegove riječi su mi<br />
dugo odzvanjale u ušima. Noćenje u<br />
pustinji, u apsolutnoj tišini, pod nebom<br />
punim zvijezda, kao i zalazak i izlazak<br />
sunca su nešto što ću pamtiti cijelog<br />
života. Spavao sam nešto više od tri sata,<br />
ali sam bio potpuno odmoran. Valjda<br />
sam upio tu energiju pustinje koja me<br />
pokrenula da stvari vidim drugim očima.<br />
Za 70 eura po osobi dobijate tri obroka,<br />
vožnju džipom po pustinji i spavanje u<br />
velikim šatorima u naselju. To je nešto<br />
što definitivno preporučujemo svima koji<br />
posjete Jordan. Ukoliko ponovo posjetim<br />
ovu divnu zemlju, ponovo bih boravio u<br />
Wadi Rumu, samo u produženoj verziji<br />
koja uključuje i jahanje kamila, jedno<br />
noćenje u pećinama, kao i karavansku<br />
turu pustinjom i noćenje pod zvijezdama<br />
u dubini pustinje.<br />
Nakon doručka pozdravili smo se sa<br />
Odehom i njegovim rođacima i krenuli<br />
ka Wadi Musi i najpoznatijem lokalitetu u<br />
Jordanu – čuvenoj Petri.<br />
Slatkiši raznih<br />
boja, mirisa i<br />
ukusa<br />
Jordanci veoma vole slatkiše<br />
i majstori su u pripremi istih.<br />
Brojne slatke đakonije iz slastičara<br />
bukvalno vas pozivaju<br />
da ih probate.<br />
Najpoznatiji jordanski slatki<br />
specijaliteti su: baklava, barazak,<br />
kunava, ifindžija, mušabak,<br />
zalabija, sabih i mnogi<br />
drugi. Kolači su raznih boja<br />
i oblika, neobičnih ukusa i<br />
mirisa, a za njihovu pripremu<br />
se koriste i brojni začini, nama<br />
potpuno nepoznati.<br />
No, iako vrlo ukusni, jordanski<br />
kolači su prilično slatki, pa<br />
će vam pretjerano uživanje u<br />
njima samo donijeti stomačne<br />
probleme<br />
Priprema jela<br />
Abdulahovi rođaci<br />
krijući piju alkohol<br />
za vrijeme večere<br />
Naš vodič Jasin<br />
Čaj, mnogo čaja<br />
Omiljeni napitak beduina je veoma zaslađeni čaj koji<br />
se pije u ogromnim količinama. Čajnik je uvijek na<br />
vatri i neprestavno vam dosipaju tečnost u staklene<br />
čaše. Beduini vode računa da vam čaša nikad nije prazna,<br />
a uvrijede se ako nećete da pijete čaj sa njima.<br />
Kafa se pije znatno rjeđe, a jedan od dodataka je<br />
i začin kardamom, koji Jordanci inače stavljaju u<br />
mnoga jela, salate, peciva, pa čak i u hljeb.<br />
120 CAFFE MONTENEGRO

PETRA - GRAD MISTERIJA<br />
Petra se nalazi na Listi svjetske prirodne<br />
i kulturne baštine UNESCO-a<br />
i jedna je od sedam modernih svjetskih<br />
čuda. Nadomak Petre nalazi se<br />
omanje naselje Wadi Musa, u koji<br />
smo uzeli smještaj i nakon kraćih<br />
priprema krenuli u obilazak Petre.<br />
Informativni centar dijeli Petru od gradića<br />
Wadi Musa. Na ulazu je obavezno<br />
pokazati pasoš i Jordan pass, pa nakon<br />
kraćeg zadržavanja ulazimo u zonu<br />
nacionalnog parka. Napadni beduini sa<br />
svih strana pokušavaju da vam iznajme<br />
prevoz, organizuju ture, prodaju raznovrsne<br />
proizvode ili vam nude smještaj.<br />
Poslovično strpljenje me spasilo od<br />
dosadnih prodavaca, a od kraćeg objašnjenja<br />
na kraju se svaki kontakt sa njima<br />
sveo na kratko i jasno “NO”. Ali, mještani<br />
ne shvataju ozbiljno kada ih odbijete pa<br />
idu za vama i beskrajno uporni pokušavaju<br />
da vas pridobiju uz već legendarno<br />
“This is special price only for you my<br />
friend”. Ani je to bilo beskrajno smiješno,<br />
pa je na kraju zastala u razgovoru sa<br />
jednim od vodiča. Da bih spasio situaciju<br />
zastao sam, uzeo od njega broj telefona<br />
uz obećanje da ću ga sjutra zvati da nas<br />
vodi na okolne visove. Naravno, nije mi<br />
palo na pamet da ga zovem i slušam<br />
što moj novi najbolji drug u Jordanu<br />
ima da kaže, a mojoj saputnici sam<br />
rekao da se pozabavi traženjem boljeg<br />
ugla za fotografisanje i da se okane<br />
ćakulanja sa prefiganim beduinima.<br />
Kada smo se konačno oslobodili prve<br />
linije beduinske odbrane ušli smo u planinski<br />
masiv Džabal (Jabal as Sarah)<br />
kroz koji vodi uska, krivudava klisura<br />
Sik (Siq) nešto duža od jednog kilometra.<br />
Vodite računa da opčinjeni ljepotom<br />
ambijenta ne udarite nekog od<br />
drugih posjetilaca, ili da ne naletite na<br />
kamile, magarce i dvokolica koja prevoze<br />
turiste do unutrašnjosti Petre.<br />
Dok smo prolazili kroz ovaj uski klanac<br />
nivo adrenalina je rastao dok smo sa<br />
nestrpljenjem isčekivali da ugledamo<br />
čuvenu Riznicu. A onda nas je dočekala<br />
gomila putnika koji su čekali da<br />
ovjekovječe momenat svog boravka<br />
ispred Hazne ( Al-Khaznat Faroun) iliti<br />
Riznice. Prvog dana obišli smo cijelu<br />
Petru: od Riznice, preko rimskog amfiteatra<br />
uklesanog u stijeni, kraljevskih<br />
i običnih grobnica, rimskih hramova<br />
i slavoluka, do pećina u kojima i dan<br />
danas žive beduini. Na kraju smo stigli<br />
i do Manastira koji se nalazi na drugom<br />
kraju masiva i do kojeg treba<br />
nekih sat i po vremena hoda sa finalnim<br />
usponom uz više od 800 stepenika.<br />
Na kraju mi je duša došla u<br />
nos, ali je ostavila prostor da sva čula<br />
uživaju u nevjerovatnom prizoru.<br />
Nakon iscrpljujućeg dana prošli smo<br />
kroz Wadi Musu koja je tonula u mrak.<br />
Na ulicama nije bilo prolaznika, a u<br />
restoranima i prodavnicama uglavnom<br />
smo viđali turiste koji su došli<br />
na večeru ili da potrguju raznovrsne<br />
potrepštine. Večerali smo u jednom<br />
obližnjem restoranu u kojem smo vidjeli<br />
većinom lokalno stanovništvo. Nakon<br />
obilne večere vratili smo se u smještaj<br />
na počinak, rezimirajući utiske i praveći<br />
planove za drugi dan obilaska Petre.<br />
Teško je ostati imun<br />
na nakit i suvenire<br />
koje prodaju beduini<br />
Detalj iz Petre<br />
Riznica, najpoznatija znamenitost<br />
u Petri<br />
Ovaj grandiozni spomenik uklesan<br />
je u monolitnoj stijeni i remek<br />
djelo je antičkog građevinarstva. O<br />
ljepoti ovog mjesta suvišno je trošiti<br />
riječi, a Ana se potrudila da na<br />
najbolji način ovjekovječi ovu veličanstvenu<br />
ljepotu.<br />
Petra by night se dodatno naplaćuje,<br />
ali je po utiscima ljudi sa<br />
kojima smo razgovarali vrijedna<br />
svakog eura. Nažalost, drugog dana<br />
našeg boravka počela je pustinjska<br />
oluja, pa je Petra by night otkazana,<br />
a mi ostali uskraćeni za ovaj nesvakidašnji<br />
ugođaj. Ani sam rekao da<br />
mi je to dodatni motiv da se ponovo<br />
vratim, makar nakratko, u Jordan.<br />
121

Pustinja, koliko god paradoksalno zvučalo<br />
vrvi od života. Pored beduina koji ovdje žive<br />
tu je i veliki broj turista koji cijele godine<br />
posjećuju ovaj kraj.<br />
BEDUINSKA UPORNOST<br />
NADVLADALA PODGO-<br />
RIČKO KONTRIRANJE<br />
Kada je osvanuo novi dan i donio novu<br />
nafaku uputili smo se ponovo u Petru.<br />
Provjerenom metodom ignoracije izašli<br />
smo na kraj sa mnoštvom napadnih<br />
beduina i ponovo stigli pred Riznicu.<br />
Riješio sam da malo posmatram ljude,<br />
njihovu užurbanost i površno razgledanje<br />
ove ljepote. Dok sam ja kontemplirao,<br />
odjednom se pojavila Ana koju je<br />
pratilo mnoštvo beduina koji su se nudili<br />
da nam budu vodiči kozijom stazom do<br />
vidikovca nasuprot Riznice i sa kojeg se<br />
pruža najljepši pogled na ovo zdanje.<br />
Tu sam vidio da je Đavo odnio moje<br />
meditiranje i uživanje u ljepoti krajolika,<br />
kao i da od planova za taj dan neće<br />
biti ništa. Kako bi okončao zaglušujuću<br />
graju i silno ubjeđivanje sa gomilom<br />
beduina riješio sam da krenemo<br />
sa jednim od njih ka vrhu i da se nakon<br />
nekih pola sata vratim zacrtanoj ruti.<br />
No, ispostavilo se da se ova zbrka pretvorila<br />
u najbolju jordansku avanturu<br />
koju od povratka svima prepričavam.<br />
Dok je dvadesetčetvorogodišnji vodič<br />
Jasin kao divokoza skakutao strmim<br />
obroncima, zastajući tek da Ani i meni<br />
pruži ruku na nekim kritičnim dionicama,<br />
lagano smo se pentrali ka vrhu.<br />
Nakon nekih petnaestak minuta stigli<br />
smo do odmorišta sa kojeg puca<br />
pogleda na Riznicu i obližnji klanac. To<br />
je danas mjesto na kojem većina turista<br />
dođe, napravi par obaveznih selfija<br />
i ode bez dužeg zadržavanja. No, mi<br />
smo nakon fotografisanja sjeli sa grupom<br />
vodiča i divanili dobre dvije ure.<br />
Za to vrijeme popili smo mnogo čaja,<br />
koji lokalci neprestano piju. Pored toga<br />
svako malo zapale i malo hašiša, da<br />
bi im se, kako kažu, razbistrila slika.<br />
Većina vodiča je veoma mlada i vođenje<br />
turista kroz Petru im je jedini izvor<br />
prihoda. Uglavnom žive u Beduinskom<br />
selu i Maloj Petri, mada često ostanu<br />
da spavaju u pećinama širom Petre.<br />
Generacijama beduini žive asketskim<br />
načinom života, a nove generacije<br />
nastavljaju tradiciju. Momci su<br />
nam pričali da vole život kojim žive i<br />
razgovore sa ljudima iz cijelog svijeta.<br />
Ono što ih čudi je velika užurbanost.<br />
-Ljudi danas ne umiju da uživaju. Svakog<br />
dana ovdje dolaze hiljade turista koji<br />
uglavnom jurcaju u želji da naprave što<br />
više fotografije. Malo ko od njih zastane<br />
da duže uživa u pogledu i osjeti atmosferu<br />
koja ovdje vlada. Za takve stvari<br />
najbolje je doći rano ujutro ili ostati<br />
posljednji. Ovo mjesto ima nevjerovatnu<br />
energiju, ali mnogi koji ovdje dođu to<br />
ne umiju da osjete, priča nam Jasin.<br />
NOVI NARAŠTAJI<br />
NASTAVLJAJU TRADICIJU<br />
Njegovo mišljenje dijele i ostali vodiči.<br />
-Mi od ovoga živimo, ali volimo naš<br />
posao. Mnogi ljudi koji dođu da posjete<br />
Petru ne vole svoj posao, ne vole svoje<br />
živote. Neki o tome otvoreno pričaju, a<br />
kod mnogih to osjetimo. Ta loša energija<br />
je veoma očigledna. Ti ljudi nijesu srećni.<br />
Njima putovanja nijesu način da spoznaju<br />
nove stvari i prošire vidike, nego<br />
bijeg od stvarnosti, kaže jedan od vodiča<br />
Dok smo mi lagano ispijali čaj pričajući<br />
sa beduinima, primijetili smo da je<br />
tokom tih dva sata ispred nas prodefilovalo<br />
više stotina turista. Samo par njih<br />
se zadržalo, a svi ostali su užurbano<br />
odlazili iako su ih beduini nudili čašicom<br />
razgovora i besplatnim čajem.<br />
Jasin nam je predložio da nam pokažu<br />
ono što izuzetno mali broj ljudi koji<br />
posjete Petru vidi. Kada nam je ponudio<br />
da odemo kod njegovog prijatelja<br />
Abdulaha na večeru u pećini u kojoj<br />
ovaj živi odmah smo pristali. Naravno,<br />
onda je nastalo cjenkanje jer ni u<br />
ludilu sa beduinima ne pristajete ni na<br />
jednu cijenu bez dobrog natezanja.<br />
BALKANCI UZVRAĆAJU<br />
UDARAC<br />
Ispred Riznice se napravila prava pijačna<br />
atmosfera. Za razliku od dobroćudnog<br />
Jasina kojeg smo od milošte prozvali<br />
Mali, Abdulah nam se nije dopao, pa<br />
smo ga prozvali Mutikaša. Ana i ja nijesmo<br />
pristajali na cijenu od 45 dolara<br />
po osobi, koliko je Adbulah tražio, pa<br />
smo na kraju, uz mnoštvo vike, granjanja<br />
rukama, beduinskog zaklinjanja<br />
i časnih riječi dobili cjelodnevni program<br />
za oboje za samo 40 dolara.<br />
Abdulahova pećina je bila udaljena skoro<br />
sat i po od riznice, ali svaki minut je vrijedio.<br />
Vidjeli smo ono što malo posjetilaca<br />
uopšte ima priliku da vidi i doživi.<br />
Tokom šetnje i pentranja stijenama<br />
sreli smo samo par stranaca, i ponekog<br />
beduina. Na jednom od odmorišta,<br />
dok smo pili čaj, sreli smo tri Grkinje<br />
sa Rodosa koje su krenule sa nama.<br />
No kako je vrijeme prolazilo, one su<br />
počele da se predomišljaju i na kraju<br />
su se vratile u hotel. Rekoše da idu pod<br />
tuš, da su platile hotel u kojem imaju<br />
večeru pa je glupo da im to propada…<br />
Ana i ja smo komentarisali kako je<br />
zastrašujuće to što jako mali broj<br />
ljudi želi da izađe iz zone komfora i<br />
doživi nešto nesvakidašnje. A boravak<br />
u beduinskoj pećini je to zaista bio.<br />
Dok je ostatak grupe otišao da donese<br />
namirnice Jasin i Abdulah su sa nama<br />
sjedjeli u pećini i pričali o svemu.<br />
122 CAFFE MONTENEGRO

BEDUINI PJEVAJU O<br />
LJUBAVI I TUZI<br />
Abdulah je jedno vrijeme živio u Tuluzu,<br />
bio oženjen, ali nikad nije prihvatio<br />
zapadnjački način života. Nakon par<br />
godina se vratio u zavičaj i sada živi i radi<br />
kao vodič. Nedugo zatim stigao je njegov<br />
stariji rođak koji je donio bocu rakije od<br />
anisa. Beduini sipaju duplu dozu rakije i u<br />
čaši od 2dl dodaju vodu. Tekućina dobije<br />
neku bjeličastu boju, ali je vrlo pitka<br />
i aromatična. Tokom noći smo ispraznili<br />
bocu, nazdravljajući jedni drugima.<br />
Abdulah je uzeo neku vrstu mandoline<br />
i zapjevao, a mi smo držali ritam,<br />
slušajući tužne melodije. Upitao sam<br />
ga o čemu govore beduinske pjesme.<br />
“O ljubavi, moj prijatelju. O čemu drugo<br />
može da se pjeva sem o ljubavi i tuzi?!?”<br />
Dok je Abdulah svirao, polako su pristigli<br />
još par njegovih rođaka pa je<br />
pećinom odlijegala pjesma. Dok je<br />
Jasin pripremao večeru jedan od<br />
rođaka je donio da probamo neki jordanski<br />
specijalitet. Naime u ogromnoj<br />
lopti od pita hljeba umotano je bilo<br />
pileće meso i raznovrsno povrće koje<br />
smo rukama jeli iz tepsije na podu.<br />
U međuvremenu se ispred pećine pripremalo<br />
glavno jelo, a mi smo u pjesmi<br />
i razgovoru provodili lijepo vrijeme sa<br />
našim prijateljima beduinima. Primijetili<br />
smo da beduini često koriste ono što<br />
mi podgoričani zovemo “pecke fore”,<br />
razne rime i da ih u nedogled ponavljaju<br />
svaki put se smijući kao da je prvi put<br />
čuju. Uz to svi su oni pili dosta alkohola,<br />
pa su do kraja noći bili vidno pijani.<br />
Kada je večera konačno bila gotova svi<br />
smo posijedali na sredinu pećine i u tišini<br />
večerali. Beduinima se mora priznati<br />
gostoprimstvo i srdačnost, na čemu<br />
dosta podsjećaju na nas Balkance.<br />
IPAK SMO PLATILI<br />
NAKNADNI TROŠAK<br />
No, ono što nam je pokvarilo cijelu sliku<br />
o ovom izletu je da su na kraju beduini<br />
tražili 30 dolara da nas prebace do grada.<br />
Abdulah nam je<br />
pjevao<br />
beduinske<br />
pjesme<br />
Varijanta je bila uzmite ili ostavite,<br />
a mi nijesmo imali alternative osim<br />
da se nekih tri sata vraćamo pješke<br />
po mrklom mraku kroz vrleti Petre<br />
do grada. Doduše, oni su nam ponudili<br />
da besplatno noćimo u pećini, ali<br />
znali smo da nas ujutro čeka neki<br />
drugi vanredni trošak pa smo odlučili<br />
da na ponoć idemo kući.<br />
Beduini su nas prebacili do smještaja<br />
i naglasili da im se javimo<br />
za sve što treba. Naravno, poučeni<br />
iskustvom od te večeri, odlučili<br />
smo da što manje kontakata imamo<br />
sa ljudima kao što je Mutikaša.<br />
Novi dan je donio pješčanu oluju u Petri<br />
pa je cijeli kraj izgledao apokalipično.<br />
Ana i ja smo doručkovali, spakovali stvari<br />
i kroz neviđeno nevrijeme otišli iz Petre<br />
ka Mrtvom moru, da istražujemo druge<br />
krajeve Jordana.<br />
O Mrtvom moru, Madabi, Amanu,<br />
Džerašu i drugim lokacijama i<br />
mnoštvu utisaka sa njih pisaću<br />
nekom drugom prilikom.<br />
Nakon neđelje dana putovanja<br />
Jordanom, mnogih pređenih kilometara,<br />
mnoštva ljepote koje sam se<br />
nagledao, noći bez sna kad sam brojao<br />
Bedunika koja svira frulu i<br />
prolaznike nudi čajem<br />
zvijezde opčinjem mirnoćom pustinje,<br />
vratio sam se rodnom domu.<br />
S PUTA NA PUT<br />
Sa ovog putovanja donio sam još<br />
jednu potvrdu da ti dom nije tamo<br />
đe je kuća, već tamo đe si srećan.<br />
Bilo da je to u Podgorici ili nekom drugom<br />
gradu koji ima ulicu koja tako<br />
podsjeća na Njegoševu, đe sam odrastao<br />
i đe sam slušajući priče o putovanjima,<br />
ostao vječno zaljubljen u njih.<br />
To mi je pokazala moja zvijezda, koju<br />
sam pratio na putu za Jordan, i koja<br />
me, nakon hiljada pređenih kilometara,<br />
ponovo vratila tamo odakle sam<br />
krenuo. Do nekog novog putovanja,<br />
do neke nove inspiracije za putopis…<br />
Obilazak Wadi Ruma donio nam je saznanja da<br />
ovdje ljudi žive hiljadama godina, a svjedoci tome<br />
su ostaci nabatejskog hrama, mnoštvo isklesanih<br />
beduinskih i nabatejskih figura, kao i natpisi na<br />
stijenama, koji su i dan danas ostali nerazjašnjeni.<br />
Klanac Sik i pogled na riznicu<br />
123

一 漀 瘀 愀 瀀 漀 琀 瀀 甀 氀 琀 渀 愀 洀 愀 愁 椀 渀 愀 稀 愀 瀀 爀 愀 渀 樀 攀 唀 䌀 猀 攀 爀 椀 樀 愀 ⸀<br />
圀 椀 渀 琀 攀 爀 栀 愀 氀 琀 攀 爀 䜀 愀 猀 琀 爀 漀 渀 漀 洀 䴀 漀 渀 琀 攀 渀 攀 最 爀 漀 ⴀ 瀀 爀 漀 昀 攀 猀 椀 漀 渀 愀 氀 渀 椀 猀 椀 猀 琀 攀 洀 椀 稀 愀 瀀 爀 愀 渀 樀 攀 瀀 漀 猀 甀 ᄁ 愀 ⴀ 䨀 愀 搀 爀 愀 渀 猀 欀 愀 洀 愀 最 椀 猀 琀 爀 愀 氀 愀 刀 愀 搀 愀 渀 漀 瘀 椀 ܁ 椀 戀 戀<br />
洀 漀 戀 ⬀アパート 㠀 ㈀ ⠀ ⤀ 㘀 㤀 アパート 㐀 㠀 㐀 㐀 㔀 㬀 ⬀アパート 㠀 ㈀ ⠀ ⤀ 㘀 㤀 ㈀アパート 㠀 㐀 㔀 攀 ⴀ 洀 愀 椀 氀 眀 椀 渀 琀 攀 爀 栀 愀 氀 琀 攀 爀 䀀 琀 ⴀ 挀 漀 洀 ⸀ 洀 攀<br />
眀 眀 眀 ⸀ 眀 椀 渀 琀 攀 爀 栀 愀 氀 琀 攀 爀 ⸀ 洀 攀

CM klub<br />
članovi CM kluba<br />
HOTELI<br />
ADRIA,<br />
Budva, +382 (0) 33 680800<br />
AKVAMARINE,<br />
Budva +382 (0) 69 599299<br />
ALBATROS,<br />
Ulcinj +382 (0) 30 423263<br />
ALLURE PALAZZI KOTOR BAY HOTEL<br />
BY KARISMA<br />
Kotor<br />
AMAN,<br />
Sveti Stefan +382 (0) 67 203444<br />
AMBASADOR,<br />
Podgorica +382 (0) 20 272233<br />
AMFORA,<br />
Kotor +382 (0) 32 305852<br />
APART HOTEL PREMIER,<br />
Podgorica +382 (0) 20 406520<br />
ARIA,<br />
Podgorica +382 (0) 20 872570<br />
ASTORIA MONTENEGRO,<br />
AUREL,<br />
Podgorica +382 (0)78 113333<br />
BELVI,<br />
Bečići +382 (0) 33 425100<br />
BEST WESTERN HOTEL ŠUMADIJA,<br />
Beograd +381 (0) 11 3514255<br />
BEST WESTERN<br />
PREMIER HOTEL MONTENEGRO,<br />
Podgorica +382 (0) 20 406520<br />
BG CITY HOTEL,<br />
Beograd +381 (0) 11 6686805<br />
BIANCA RESORT&SPA,<br />
Kolašin +382(0) 20 863000<br />
BOJATOURS,<br />
Podgorica +382 (0) 20 621153<br />
BUDVANSKA RIVIJERA HG,<br />
Budva ,+382 (0) 33 451640<br />
CASA DEL MARE,<br />
Herceg Novi +382 (0) 69 700702<br />
CENTREVILLE HOTEL & EXPERIENCESE,<br />
Podgorica, +382 (0) 67 875202<br />
CRYSTAL,<br />
Petrovac +382 (0) 33 422100<br />
BOŽIĆ,<br />
Inđija +381 (0) 21 6420414<br />
BRILE,<br />
Kolašin +382 (0) 20 865021<br />
ČILE,<br />
Kolašin +382 (0) 20 865039<br />
DANICA,<br />
Petrovac +382 (0) 33 46204<br />
DELFIN,<br />
Bijela +382 (0) 31 683093<br />
DUKLEY GARDENS,<br />
Budva +382 (0) 69 170000<br />
DURMITOR,<br />
Žabljak +382 (0) 52 360206<br />
EMINENT,<br />
Podgorica +382 (0) 20 664545<br />
FORZA LUX,<br />
Kotor +382 (0) 33 333500<br />
FRANCA,<br />
Bijelo Polje +382 (0) 50 433442<br />
FRANCA,<br />
Bar +382 (0) 30 55 920<br />
FRANCA,<br />
Pljevlja +382 (0) 77 300067<br />
HAUS FREIBURG,<br />
Ulcinj +382 (0) 30 403008<br />
HILTON PODGORICA,<br />
Podgorica, +382 (0) 20 443443<br />
HOLEGRO,<br />
Ulcinj +382 (0) 30 423483<br />
HOSTEL CITY CENTER,<br />
Beograd +381 (0) 11 2644055<br />
HOTEL RAMADA,<br />
Podgorica +382 (0) 20 622623<br />
HOTEL RESORT RUŽA VJETROVA,<br />
Dobra Voda, Bar +382 30 306000<br />
HTP BOKA,<br />
Herceg Novi +382 (0) 31 346075<br />
HTP KORALI,<br />
Bar + 382 (0) 30 313070<br />
HTP PRIMORJE,<br />
Tivat +382 (0) 32671277<br />
HUMA,<br />
Kotor +382 (0) 32 690 200<br />
IMANJE KNJAZ, HOTEL RESTORAN,<br />
Podgorica +382 63 234567<br />
IMPERIAL,<br />
Bar +382 (0) 30 455288<br />
INSTITUT SIMO MILOŠEVIĆ,<br />
Igalo +382 (0) 31 658111<br />
KALAMPER,<br />
Bar + 382 (0) 30 361281<br />
KALAMPER HOTEL & SPA,<br />
Bar + 382 (0) 68 333833<br />
KERBER,<br />
Podgorica +382 (0) 20 405405<br />
KOSTAS,<br />
Podgorica +382 (0) 20 610100<br />
KRALJEVI ČARDACI SPA,<br />
Kopaonik +381 (0) 36 428558<br />
LAGUNA HOTEL & RESTORAN,<br />
Podgorica +382 (0) 67 614777<br />
LA ROCHE HOTEL,<br />
Tivat +382 (0) 32 662 881<br />
LAZURE HOTEL &MARINA,<br />
Herceg Novi +382 (0) 69 360570<br />
MAJESTIC,<br />
Budva, +382 (0 )68 012940<br />
MARSHAL,<br />
Nikšić +382 (0) 67 065065<br />
MB TURIST,<br />
Žabljak +382 (0) 52 361601<br />
MD,<br />
Bar +382 (0) 30 305124<br />
MONTE CRISTO,<br />
Kotor, +382 (0) 32 322458<br />
MIR,<br />
Zlatibor, +381 (0)69 5205001<br />
MONTENGRO STARS HOTEL GROUP,<br />
Budva +382 (0) 33 773777<br />
ONOGOŠT,<br />
Nikšić +382 (0) 40 243608<br />
PALAS,<br />
Mojkovac +382 (0) 69 031385<br />
PALAZZO RADOMIRI,<br />
Kotor +382 (0) 32 333172<br />
PALMON BAY,<br />
Igalo +382 (0) 31 332442<br />
PERJANIK,<br />
Danilovgrad +382 (0) 20 813130<br />
PODGORICA,<br />
Podgorica +382 (0) 20 402500<br />
PRINCESS,<br />
Bar +382 (0) 30 300100<br />
RAMADA,<br />
Podgorica +382 (0) 20 622-623<br />
REGENT PORTO MONTENEGRO,<br />
Tivat 382 (67) 28 27 86<br />
RIVIJERA,<br />
Petrovac +382 (0) 33 422100<br />
ŠAJO,<br />
Budva +382 (0) 33 460243<br />
SAVOJO,<br />
Buljarica +382 (0)67 672044<br />
SENTIDO TARA,<br />
Bečići +382 (0) 33 404196<br />
SOKOLINE,<br />
Ostrog, +382 (0) 69 011444<br />
SPLENDID,<br />
Bečići<br />
SPLENDIDO,<br />
Prčanj +382 (0) 32 301700<br />
SVETI NIKOLA APARTMANI,<br />
Kotor +382 (0) 69 237288<br />
SVETI NIKOLA,<br />
Kotor +382 (0) 69 429109<br />
THE LONG BEACH HOTEL MONTENEGRO,<br />
Ulcinj<br />
THE QUEEN OF MONTENEGRO,<br />
Bečići +382 (0) 33 662662<br />
TREBJESA,<br />
Nikšić +382 (0) 40 731144<br />
TRE CANNE,<br />
Budva +382 (0) 69 019999<br />
UDRUŽENJE HOTELIJERA I<br />
RESTORATERA CRNE GORE<br />
UDRUŽENJE MALIH HOTELA<br />
VARDAR,<br />
Kotor +382 (0) 32 325084<br />
VUKOV MOST,<br />
Nikšić +382 (0) 40 257131<br />
XANADU,<br />
Zelenika +382 (0) 31 684666<br />
ZAMAK POBORE,<br />
Budva +382 (0) 33 464601<br />
ZIYA,<br />
Podgorica +382 (0) 67 229000<br />
ZLATIBOR MONA,<br />
Zlatibor +381 (0) 31 841021<br />
ZLATNIK,<br />
Beograd +381 (0) 11 3167511<br />
ŽABLJAK,<br />
Žabljak +382 (0) 77 400190<br />
WIND ROSE RESORT 4*,<br />
Bar<br />
--<br />
UGOSTITELJSKI<br />
OBJEKTI<br />
21 MNE URBAN BISTRO,<br />
Podgorica +382 (0) 69 888222<br />
A CLUB RESTAURANT,<br />
Budva, + 382 (0) 68 111122<br />
ALMARA BEACH CLUB,<br />
Oblatno, Tivat<br />
AL POSTO GIUSTO,<br />
Porto Montenegro, +382 (0) 69 101800<br />
AMFORA,<br />
cafe, Podgorica +382 (0) 69 472658<br />
AMICI,<br />
kafeterija, Nikšić<br />
ARENA,<br />
cafe bar, Bečići<br />
ASTORIA RESTORANI<br />
ATRIUM,<br />
galerija rest., Kotor +382 (0) 32 322439<br />
BAHUS,<br />
rest. - vinoteka, Podgorica<br />
BAJOVA KULA,<br />
Kotor<br />
BAR BAY CLUB,<br />
Bar +382 (0) 68 444485<br />
BARAKUDA,<br />
rest., Ada Bojana +382 (0) 67 817295<br />
BASTION,<br />
restoran, Kotor<br />
BB,<br />
restoran, Bar<br />
BLANCHE,<br />
restoran, Pržno<br />
BLUE RIVER TARA KOMPLEKS,<br />
Plužine, Šćepan Polje + 382 (0) 67 404303<br />
BOCASA (BEACH & RESTAURANT),<br />
Kamenari, + 382 (0) 67 600973<br />
BONELA GREEN BAZAR,<br />
Podgorica, +382 (0) 68 024646<br />
BONITA,<br />
pizzeria, Kotor<br />
BONSAI FRESH MARKET&BAR,<br />
Podgorica, +382 (0) 67 170681<br />
BYBLOS I SHISHA LOUNGE,<br />
Podgorica +382 (0) 67 311 342<br />
ROYAL,<br />
cafe bar i plaža, Bar<br />
CAFFE DEL MARE,<br />
cafe restoran, Kotor +382 (0)32 333051<br />
CARPE DIEM,<br />
cafe, Bar<br />
CASA MIA,<br />
Caffe pizeria, Nikšić + 382 (0) 60 006655<br />
CASPER,<br />
Budva<br />
CASTELLA,<br />
snack bar pizz., Budva +382 (0) 33 454859<br />
CASTELLO DI BOKA,<br />
Stoliv +382 (0) 32 306260<br />
CASTELLO,<br />
Bar +382 (0) 30 350501<br />
CESARE,<br />
café-bar, Kotor<br />
COPACABANA,<br />
Ulcinj<br />
CRUSH,<br />
Porto Montenegro, +382 (0)67 260614<br />
CUBA,<br />
cafe bar, Petrovac<br />
ČAROLIJA,<br />
poslastičarnica,<br />
Podgorica +382 (0) 67 817200<br />
ČUDNA ŠUMA,<br />
cafe bar, Žabljak<br />
ĆATOVIĆA MLINI,<br />
restoran, Morinj +382 (0) 32 373030<br />
DE GUSTIBUS,<br />
rest., Porto Montenegro, +382 (0) 69 101800<br />
DIAMOND,<br />
night club, Nikšić +382 (0) 67 399924<br />
DOMINUS,<br />
cafe bar, Petrovac<br />
DONNA KOD NIKOLE,<br />
restoran, Budva<br />
DUKLEY BEACH LOUNGE,<br />
Budva +382 (0) 69 160000<br />
DURANTE,<br />
Ulcinj +382 (0) 30 373701<br />
126 CAFFE MONTENEGRO

DURMITOR,<br />
rest. - motel, Žabljak +382 (0) 50 488111<br />
DURMITOR,<br />
eko selo, Trsa, Piva +382 (0) 67 839358<br />
ĐARDIN,<br />
restoran, Perast +382 (0) 67 221219<br />
ECO RESORT PLAVNICA,<br />
Golubovci +382 (0) 20 088044<br />
EKO KATUN,<br />
Kolašin +382 (0) 20 860150<br />
ELLAS,<br />
restoran, Kotor +382 (0) 32 335115<br />
ELIT LOUNGE RESTAURANT AND BAR,<br />
Podgorica +382 (0) 67 866222<br />
EMPORIO CLUB,<br />
Budva<br />
ETNO SELO MONTENEGRO,<br />
Brezna +382 (0) 67 209049<br />
EVROPA,<br />
poslovni centar, Berane<br />
FINESTRA WINE BAR & SHOP<br />
Luštica<br />
FOREST,<br />
cafe restoran, Nikšić +382 (0) 40 213766<br />
FORZA,<br />
poslastičarnica, Kotor<br />
GAETA,<br />
Cetinje<br />
GALION,<br />
rest., Kotor +382 (0) 32 325054<br />
GARDEN RESTORAN & PIZZERIA,<br />
Podgorica+382 (0) 67 265066<br />
GIARDINO,<br />
pub, Herceg Novi +382 (0)69 403 933<br />
GIARDINO,<br />
restoran, Reževići +382 (0) 69 019555<br />
GRISPOLIS,<br />
restoran, Tivat +382 (0) 69 357657<br />
HACIJENDA,<br />
Latino bar, Budva<br />
IBON,<br />
Cafe pizz., Nikšić +382 (0) 40 212026<br />
IZVOR,<br />
rest., Sutomore +382 (0) 30 373821<br />
JADRAN - KOD KRSTA,<br />
restoran, Budva<br />
JAVOR, NAC. RESTORAN PANSION,<br />
Žabljak +382 (0) 69 014385<br />
JAVOROVAČA,<br />
rest., Žabljak +382 (0) 69 020701<br />
JEZERO,<br />
rest., Podgorica +382 (0) 67 619603<br />
K-2,<br />
picerija Nikšić<br />
KALAMPER,<br />
apartmani, Bar +382 (0) 69 333833<br />
KALAMPER,<br />
restoran, Bar<br />
KAPETANOVA KONOBA,<br />
Rafailovići<br />
KARAMPANA,<br />
Kotor +382 (0) 69 045223<br />
KNJAŽEVA BAŠTA,<br />
restoran, Bar<br />
KOLIBA,<br />
konoba, Bogetići +382 (0) 40 200704<br />
KONAK,<br />
restoran, Cetinje +382 (0) 41 761011<br />
KRUŠO,<br />
konoba, Herceg Novi<br />
KULA,<br />
konoba, Bar +382 (0) 30 341717<br />
L’ ANGOLO,<br />
rest., Podgorica +382 (0)67 416511<br />
LA ESQUINA,<br />
cafe rest., Bar +382 (0) 68 301130<br />
LAGUNA,<br />
restoran, Podgorica<br />
LUPO DI MARE,<br />
rest., Podgorica +382 (0) 67 909299<br />
MAINA,<br />
restoran, Podgorica +382 (0) 67 504990<br />
MAREZA,<br />
rest., Podgorica +382 (0) 20 281009<br />
MARUŠKA KONOBA,<br />
Podgorica +382 (0) 67 259833<br />
MAYKA BY ETNO SELO MONTENEGRO,<br />
Podgorica + 382 (0) 69 486806<br />
MEDITERRANEO,<br />
konoba, Petrovac +382 (0) 33 401612<br />
MOGREN I,<br />
plaža i plažni restoran, Budva<br />
MOMČILOV GRAD,<br />
restoran, Žabljak +382 (0) 67 383662<br />
MONTE CARLO,<br />
rest., Herceg Novi +382 (0) 31 674181<br />
MONTENEGRO CAFFE PUB,<br />
Podgorica<br />
MONTEFISH,<br />
Tivat, +382 (0) 32 670250<br />
MOVIDA BEACH,<br />
Tivat, +382 (0) 63 222011<br />
MTV,<br />
picerija, Petrovac<br />
NACIONALE,<br />
restoran, Cetinje +382 (0) 41 234 851<br />
NAUTILUS,<br />
café - bar, restoran, Igalo<br />
NEVIDIO,<br />
Etno selo + 382 (0) 69 449539<br />
NIK GOLD PIVNICA,<br />
Budva +382 (0) 33 452815<br />
NK PUB,<br />
Nikšić<br />
ONE RESTAURANT<br />
Porto Montenegro, +382 (0)67 486 045<br />
O SOLE MIO,<br />
restoran - pizzeria, Budva<br />
P.C. ATRIJUM,<br />
Nikšić<br />
PALADIUM AUTOMAT CLUB,<br />
Budva i Podgorica +382 (0)68 086086<br />
PANINI,<br />
Petrovac<br />
PAPILON,<br />
cafe bar, Rafailovići<br />
PARADISO,<br />
restoran, Utjeha, Bar +382 (0) 67 854444<br />
PEOPLE’S BEACH BAR,<br />
Igalo +382 (0) 68 249239<br />
PER SEMPRE,<br />
rest., Podgorica +382 (0) 20 220066<br />
PG AKADEMIJA,<br />
rest., Podgorica +382 (0)67 661777<br />
PIAZZA,<br />
rest., Podgorica +382 (0) 69 028001<br />
PICADO KLUB,<br />
Podgorica +382 (0) 20 622226<br />
PINTA LOUNGE BAR,<br />
Podgorica +382 (0)20 510018<br />
PLANET,<br />
cafe bar, Bar<br />
PLAŽNI BAR QUESTO QUELLO,<br />
Sutomore, +382 (0)67 348007<br />
POD MURVOM,<br />
restoran, Bečići<br />
POLO,<br />
pizzeria, Bar +382 (0) 30 317414<br />
PORT CLUB BOWLING,<br />
Kotor- Radanovići +382 (0) 68 457579<br />
PORTO,<br />
Budva<br />
PORTO,<br />
restoran, Podgorica +382 (0) 69 231886<br />
PORTOBELLO,<br />
cafe - bar, Kotor<br />
PORTUN,<br />
restoran Nikšić<br />
POSLASTIČARE FONTANA,<br />
Nikšić<br />
PREMIER,<br />
café - bar, Podgorica<br />
PRESTO PIZZERIA,<br />
Podgorica +382 (67) 630-631<br />
REGINA,<br />
Tivat<br />
RESTORAN DOLCE VITA<br />
I PLAŽA STIJENE,<br />
Rafailovići<br />
RIBAR,<br />
konoba, Kostanjica +382 (0) 32 373 053<br />
RIBARSKO SELO,<br />
Žanjice<br />
RIBNICA,<br />
rest. Podgorica +382 (0) 20 210 600<br />
RIČARDOVA GLAVA,<br />
restoran - plaža, Budva<br />
RISAN,<br />
rest., Risan +382 (0) 32 371805<br />
RITTER,<br />
Cetinje<br />
RIVERSIDE RESTORAN,<br />
Nikšić, +382 (0)67 9188323<br />
ROCKY BEACH,<br />
Utjeha, Bar<br />
SAILOR,<br />
restoran, Žanjice + 382 (0) 69 267220<br />
SAMBA,<br />
restoran, Bar<br />
SAN REMO,<br />
restoran picerija, Rožaje<br />
SAVARDAK,<br />
nac. rest., Kolašin; +382 (0) 69 051264<br />
SAVOIA,<br />
cafe rest., Bar +382 (0) 69 656503<br />
SICILIA,<br />
italij. pekara i pizzeria, Podgorica<br />
SKALA SANTA,<br />
konoba, Kotor<br />
SKI VILLAGE,<br />
rest. & bar, Kolašin, +382 (0) 67 65900<br />
SPORT CLUB,<br />
Podgorica<br />
SQUARE CAFFE,<br />
Podgorica +382 (0)68 512512<br />
STARA VAROŠ,<br />
cafe bar, Žabljak<br />
STARI GRAD,<br />
restoran, Kotor +382 (0)68 322 025<br />
STEAKHOUSE GRILL, FISH & MEAT,<br />
restoran, Podgorica + 382 (0) 68 825956<br />
SVERA,<br />
konoba, Tunjevo +382 (0) 69 484442<br />
TAG,<br />
cafe bar, Cetinje +382 (0) 67 666982<br />
TAJSON,<br />
cafe bar, Rožaje<br />
TAPAS BAR LAS RAMBLAS,<br />
Bar<br />
THE OLD FISHERMANS CLUB,<br />
pizzeria, Budva +382 (0) 69 555347<br />
TRAMONTANA,<br />
cafe pizz-, Morinj +382 (0) 68 800070<br />
TRATTORIA GIARDINO,<br />
restoran, Podgorica<br />
TRI ŠEŠIRA,<br />
rest., Pljevlja +382 (0) 68 049686<br />
TROJA,<br />
restoran Tuzi, +382 (0) 69 051495<br />
TRPEZA,<br />
konoba, Kotor, +382 (0) 69 345290<br />
TURIST,<br />
cafe pizz., Bar +382 (0) 67 314777<br />
VELVET COCKTAIL KLUB,<br />
Podgorica<br />
VENOM,<br />
pizz., Podgorica +382 (0) 20 238237<br />
VERIGE 65,<br />
Kotor +382 (69) 65 65 75<br />
VIDIKOVAC,<br />
rest., Herceg Novi +382 (0) 31 345277<br />
VILA ACD,<br />
Rafailovići, Budva +382 (0) 69 397968<br />
VINOTEKA ENOMANIJA,<br />
Budva +382 (0) 33 453003<br />
ZELENI GAJ,<br />
cafe bar, Budva<br />
CAFFE MOZART,<br />
Stari grad, Budva +382 (0) 69 101789<br />
--<br />
BRENDOVI,<br />
PROIZVOĐAČI<br />
ALEKSANDROVIĆ, VINARIJA,<br />
Oplenac, Srbija<br />
ALEKSANDRIJA,<br />
Herceg Novi<br />
AQUA VIVA<br />
ARTCAFE,<br />
Podgorica +382 (0) 67 665511<br />
BAMBI<br />
BAMBI - VODA “DUBOKA”<br />
BAMBOOS,<br />
Podgorica +382 (0) 69 060171<br />
BRUNOCAFFE,<br />
Podgorica +382 (0) 67 544688<br />
CARLSBERG SRBIJA<br />
CEDEVITA,<br />
Zagreb<br />
DALMACIJA VINO,<br />
Hrvatska<br />
DALVINA WINERY,<br />
Makedonija<br />
DON PAKY,<br />
Monte Ko, Ulcinj +382 (0) 30 401688<br />
EVIAN<br />
FARMAN SAPORI (ILLY CAFE),<br />
Kotor +382 (0) 32 323585<br />
FREIXENET<br />
FRIKOM<br />
FRUCTAL,<br />
Ajdovščina Slovenija<br />
GALIĆ,<br />
Kutjevo, Hrvatska +385 (0) 99 440 0860<br />
HABY DOO,<br />
Zagreb, Hrvatska +385 (0) 99 846 9999<br />
HAUSBRANDT,<br />
+382 20 875773<br />
HOROZ ELECTRIC,<br />
Podgorica, +382 (0) 20 870145<br />
127

KABOLA,<br />
Hrvatska, +385 (0) 99 720 71 06<br />
KIMBO CAFFE,<br />
KAMNIK,<br />
Skoplje, Makedonija<br />
KNJAZ MILOŠ<br />
LEDO<br />
MATUŠKO, VINARIJA,<br />
Potomje, Hrvatska +385 (0) 98 428676<br />
MANUEL CAFFE<br />
MARTEX,<br />
Cetinje<br />
MAX CORP,<br />
Podgorica, +382 (0) 67 000 505<br />
MESOPROMET,<br />
industrija mesa, Bijelo Polje<br />
MUSIĆPAK,<br />
Podgorica +382 (0) 69 072 866<br />
NAVA RENT A CAR,<br />
Podgorica +382 (0) 67 600600<br />
NEXT, FRESH&CO.<br />
NIVEA<br />
PERNOD RICARD<br />
Podgorica +382 (0) 20 608055<br />
PIRELLA,<br />
Podgorica +382 (0) 20 883350<br />
PIVARA TREBJESA D.0.0.,<br />
Nikšić<br />
PLANTAŽE,<br />
Podgorica +382 (0) 20 658111<br />
PLENKOVIĆ, VINARIJA,<br />
Hvar, Hrvatska +385 (0) 21 745709<br />
PODRAVKA D.O.O.,<br />
Podgorica +382 (0) 20 872188<br />
PODOSTROŠKO VINO,<br />
Ostrog +382 (0) 67 898000<br />
PRIME CONSULTING,<br />
Podgorica +382 (0) 67 000-568<br />
RB GLOBAL,<br />
Stara Sokolova, Užice +381 (0) 31 516751<br />
RONNEFELDT,<br />
+382 (0) 20 875773<br />
ROSA<br />
SIMČIČ, VINARIJA<br />
Ceglo, Slovenija +386 5 39 59 200<br />
SLATKA TAJNA,<br />
rad. kolača, Podgorica +382 (0) 69 341080<br />
SONY ERICSSON<br />
SRNA,<br />
mljekara, Nikšić +382 (0) 40 258160<br />
SUN ICE CREAMS (DONZE D.O.O),<br />
Podgorica +382 (0) 20 625791<br />
TUBORG<br />
ULJARA ABAZOVIĆ,<br />
Bar +382 (0) 30 361133<br />
VERO MODA,<br />
Podgorica +382 (0) 68 001006<br />
VODA VODA,<br />
VLADO BEUATY BAR,<br />
VINARIJA VELIMIROVIĆ<br />
Danilovgrad +382 (0) 69 077180<br />
ZVONKO BOGDAN VINARIJA,<br />
Srbija www.vinarijazvonkobogdan.com<br />
--<br />
DISTRIBUTERI,<br />
ZASTUPNICI<br />
ATLAS MARINE,<br />
+382 (0)69 753663<br />
BALEVIĆ TRADE,<br />
Budva +382 (0) 33 452686<br />
BAR KOD,<br />
Podgorica<br />
BARISTTA KAFA,<br />
Nikšić +382 (0) 68 261207<br />
BERBA,<br />
Porto Montenegro +382 (0)67 333 855<br />
CG EX MIRAGE,<br />
Petrovac<br />
CITY MODA,<br />
Podgorica +382 (0) 20 451972<br />
COMPANIA DE VINOS MONTENEGRO,<br />
Morinj, + 382 (0) 69 507708<br />
DAR KOZMETIKA,<br />
Beograd +381 (64) 646148198<br />
DI BAR,<br />
Budva +382 (0) 33 454104<br />
DESTILERIJA ZARIĆ,<br />
Podgorica +382 67 175 175<br />
DMD DELTA,<br />
Podgorica +382 (0) 67 060670<br />
DULW D - TRADE ,<br />
Podgorica +382 (0) 20 608 055<br />
ECCOLO,<br />
Budva +382 (0) 33 454624<br />
EFEL MOTORS,<br />
Podgorica +382 (0) 20 210910<br />
ENIGMA COMPANY,<br />
Nikšić +382 (0) 68 830803<br />
ES SYSTEM K BALKAN,<br />
Podgorica, Bul. Džordža Vašingtona 98/III<br />
G3SPIRITS,<br />
Podgorica, +382 (0) 20 291030<br />
HORECA EXPO,<br />
Beograd +381 (0) 11 3447125<br />
INTER SPIRITS DOO<br />
Podgorica +382 (0) 69 041555<br />
JELA KOMERC,<br />
Rožaje +382 (0) 51 278605<br />
JELA PLUS,<br />
Dubrovnik +385 (0) 20 456220<br />
LAMEX COMMERCE,<br />
Podgorica +382 (0) 20 247308<br />
LIPOVAC VINARIJA,<br />
Cetinje +382 (0) 67 216766<br />
MAPRENAT,<br />
Tivat +382 (0) 32 684510<br />
MONTE JEWELRY & WATCHES,<br />
Podgorica +382 (0) 20 665131<br />
MONTECCO INC,<br />
Danilovgrad +382 (0) 20 883459<br />
MONTEFINO WINE DOO,<br />
Bar +382 (0) 69 236008<br />
M-G TRADE,<br />
Podgorica 382 (67) 33 35 40<br />
OFFICE CENTAR,<br />
Podgorica +382 (0) 20 626451<br />
ORBICO DOO,<br />
Cetinje +382 (0) 41 232164<br />
ORIGINAL TEAM,<br />
Kruševac +381 (0) 69 3011983<br />
PG PAK,<br />
Podgorica 382 (0) 68 880211<br />
PLUS D.O.O. ,<br />
Podgorica +382 (0)20 875773<br />
RUSTORG MONTENEGRO DOO,<br />
Bar +382 (0) 67 363585<br />
SAO CAFE,<br />
Nikšić +382 (0) 67 270333<br />
ŠKORPION D.O.O.,<br />
Herceg Novi +382 (0) 31 335115<br />
TAŽEX,<br />
Herceg Novi +382 (0) 31 678225<br />
TIME JEWELRY & WATCHES,<br />
Podgorica +382 (0) 20 664864<br />
VABCOM,<br />
Podgorica, +382 (0) 67 024005<br />
VITIS D.O.O,<br />
Podgorica +382 (0) 67 494583<br />
VOLI MOTORS,<br />
Podgorica, +382 (0) 20 445065<br />
WEST PIONT,<br />
Podgorica, +382 (0) 344788<br />
--<br />
KOMPANIJE<br />
A.D. MARINE,<br />
Bar +382 (0) 30 313906<br />
ABN TRADE CRNA GORA<br />
+382 (0) 31 322205<br />
AD CENTRO JADRAN,<br />
Bar +382 (0) 30 346341<br />
ALO TAXI,<br />
Podgorica 19700<br />
AMICA,<br />
Budva +382 (0) 67 447712<br />
AQUA SKI,<br />
Bečići +382 (0) 69 331585<br />
ARTE DOLCE,<br />
Budva +382 (0) 33 459259<br />
BALLOON,<br />
Kotor +382 (0) 32 323030<br />
BEAUTY SALON ROSE,<br />
Podgorica +382 (0) 69 111 925<br />
BEOGRADSKI SAJAM TURIZMA,<br />
Beograd, +381 (0) 63 477430<br />
BONESA,<br />
Bar +382 (0) 30 346250<br />
CAPITAL PLAZA,<br />
Podgorica +382 (0) 67 023223<br />
CACAO BEAUTY CENTER,<br />
Podgorica +382 (0)69 338898<br />
CER STYLE,<br />
Podgorica, +382 (0) 68 834834<br />
CEROVO,<br />
Bar +382 (0) 30 550500<br />
COGIMAR,<br />
Ljuta-Kotor<br />
COMP - COMERC,<br />
Nikšić +382 (0) 40 218746<br />
COMPANY “VIGO”,<br />
Kotor +382 (0) 67 544933<br />
CONCORDIA COMMERCE,<br />
Ulcinj +382 (0) 30 411206<br />
COSMETICS MARKET,<br />
Podgorica +382 69 301126<br />
CRNOGORSKI TELEKOM,<br />
Podgorica 1500<br />
CS/SALES TNT EXPRESS,<br />
Podgorica +382 (0) 20 606450<br />
ĆATIĆ COMPANY,<br />
Prijepolje +381 (0) 33 771420<br />
DELTA CITY,<br />
Podgorica +382 (0) 68 878637<br />
DIRECT MARKET CONSULTING,<br />
Podgorica +382 (0) 69 066270<br />
DISPLAY,<br />
Bar +382 (0) 30 316710<br />
ELEKTROPRIVREDA CRNE GORE,<br />
Podgorica 19100<br />
ESTERA,<br />
Bar +382 (0) 30 340523<br />
EXPONAT,<br />
Kotor +382 (0) 32 302584<br />
FOTO BONI,<br />
Podgorica +382 (0) 20 667505<br />
FOTO RIVA,<br />
Podgorica +382 (0) 20 667620<br />
GARDAŠEVIĆ PREVOZ,<br />
Nikšić +382 (0) 40 214382<br />
GORANOVIĆ INDUSTRIJA MESA,<br />
Nikšić, +382 (0) 77 400001<br />
GRAFIČKI CENTAR MERCATOR,<br />
Bijelo Polje +382 (0) 50 430444<br />
GRUPPO PALAZZETTI,<br />
Itally +39 0434 922922<br />
GUARDIAN,<br />
Budva +382 (0) 33 456040<br />
HABITAT,<br />
Podgorica +382 (0) 20 228009<br />
IMPERIJAL SHOPPING CENTAR,<br />
Bijelo Polje + 382 (0) 50 478601<br />
INTERESTA,<br />
Podgorica +382 (0) 20 227484<br />
INTERSPORT<br />
Nikšić, +382 (0) 40 449610<br />
Podgorica +382 (0) 20 449627<br />
ITP,<br />
Podgorica +382 (0) 20 625912<br />
JADRANSKI SAJAM,<br />
+382 (0) 33 410410<br />
KAMINI DRAGOVIĆ,<br />
Radanovići, Kotor +382 (0) 69 308545<br />
KAPILOGOS,<br />
Budva +382 (0) 69 219 403<br />
KARISMA HOTELS & RESORTS<br />
K&M SISTEM,<br />
Nikšić +382 (0) 77 272 722<br />
K2, RAFTING KLUB,<br />
Nikšić +382 (0) 40 213431<br />
KINGS,<br />
Podgorica +382 (0) 20 624625<br />
KOZMETIČKI SALON MARINA,<br />
Podgorica +382 (0) 63 488 128<br />
LF SPA ,<br />
Italija +39 0547 341257<br />
Hrvatska +385 98 9278668<br />
LUK-TRADE,<br />
Bar +382 (0) 30 316710<br />
LUKOIL MONTENEGRO,<br />
Podgorica +382 (0) 20 219415<br />
LUNATEX,<br />
Bijelo polje, +382 (0)69 975518<br />
LUŠTICA BAY,<br />
www.lusticabay.com<br />
LJETOPIS AUTOMOTIVE DOO<br />
(MERCEDES-BENZ),<br />
Podgorica +382 (0) 67 660660<br />
MAESTO LINE,<br />
Podgorica +382 (0) 67 660660<br />
MALL OF MONTENEGRO,<br />
Podgorica +382 (0) 20 625314<br />
MARINA SV. NIKOLA,<br />
Bar +382 (0) 30 313911<br />
MARINA TORTE,<br />
Podgorica +382 (0) 69 021557<br />
MERCATOR-CG,<br />
Podgorica +382 (0) 80 080 080<br />
METROPOLIS,<br />
Podgorica<br />
MG TRADE,<br />
Tuzi, Podgorica; +382 (0) 67 333540<br />
MIKEL F –DIAMOND CENTER,<br />
Podgorica<br />
MONTEFISH,<br />
Tivat +382 (0) 32 675250<br />
MONTE SWISS,<br />
Bar +382 (0) 69 531447<br />
MONTENEGRO AIRLENS,<br />
Podgorica +382 (0) 20 664433<br />
MONTENEGRO BUSINESS ALLIANCE,<br />
+382 (0) 20 622728<br />
MONTE VINO,<br />
Internacionalni salon vina,<br />
Podgorica, +382 (0) 67 569034<br />
M TEL,<br />
Kralja Nikole 27-a, Podgorica<br />
MUZIČKI CENTAR CRNE GORE,<br />
128 CAFFE MONTENEGRO

Podgorica +382 (0) 68 535362<br />
MX D.O.O.,<br />
Podgorica +382 (0) 67 454545<br />
OCTOPUS DOO,<br />
Bar +382 (0) 69 622243<br />
OFTALENS,<br />
Podgorica +382 (0) 20 601905<br />
OKI AIR TRAVEL,<br />
Podgorica +382 (0) 20 201 201<br />
OLIO PROM,<br />
Bar +382 (0) 30 342304<br />
OPTIKA MN,<br />
Podgorica +382 (0) 68 579 579<br />
OPUS 3,<br />
Podgorica +382 (0) 20 642144<br />
PADELLA,<br />
Tivat +382 (0) 32 673560<br />
PACO MONTE,<br />
Danilovgrad +382 (0) 20 810050<br />
PAK CENTAR,<br />
Bijelo Polje, +382 (0) 69 166066<br />
PARAH, BUDVA<br />
PERFECT GROUP,<br />
Podgorica +382 (0) 20 205065<br />
PINGVIN,<br />
Kotor +382 (0) 69 050529<br />
PORTO MONTENEGRO,<br />
Tivat +382 (0) 32 674660<br />
PRINC - MONT,<br />
Ulcinj +382 (0) 30 413202<br />
PRIVREDNA MREŽA BALKANA,<br />
Beograd +382 (60) 30 45 600<br />
RENAULT ALLIANCE,<br />
Cetinjski put bb, Podgorica<br />
ROKSPORT,<br />
Herceg Novi +382 (0) 31 350280<br />
ROYAL STUDIO,<br />
Podgorica +382 (0) 20 240286<br />
SI&SI,<br />
Kotor +382 (0) 32 322060<br />
SMART GYM-DJEČIJI FITNES CENTAR,<br />
Podgorica +382 (0) 63 843001<br />
SMART VISION D.O.O.,<br />
Beograd, Srbija +381 (0) 11 6300753<br />
SMRČAK,<br />
Podgorica +382 (0) 20 280719<br />
SOCIETE GENERALE MONTENEGRO,<br />
Podgorica, +382 (0) 67 252123<br />
SOHO CITY,<br />
Bar, +382 (0) 67 002233<br />
STUDIO SYNTHESIS,<br />
Podgorica + 382 (0) 20 228083<br />
SYRUPS,<br />
Podgorica + 382 (0) 68 008337<br />
TECE,<br />
Zagreb +385 91 2 8323 12<br />
TECHOCOOLING,<br />
Bolonja, Italija + 385 (0) 91 941 0807<br />
TELENOR,<br />
Podgorica 1188<br />
TIM KOP,<br />
Podgorica +382 (0) 20 606450<br />
VAPOR,<br />
Podgorica +382 (0) 20 262107<br />
VOLI TRADE,<br />
Podgorica +382 (0) 20 445000<br />
V & B INVEST,<br />
Podgorica; +382 (0) 67 322111<br />
WOMENS WORLD,<br />
Podgorica, +382 (0) 69 868797<br />
YC YUG,<br />
Bar +382 (0 )69 062709<br />
VENETA PLAMEN,<br />
Podgorica, +382 (0) 69 661140<br />
ZLATARA BALTEZ,<br />
Bar +382 (0) 67 540552<br />
ZLATARA MIKEL F,<br />
Podgorica +382 (0) 20 230097<br />
ZLATARA ONYX,<br />
Budva<br />
ZLATARA VERA,<br />
Niksic +382 (0) 67 890880<br />
--<br />
OPREMANJE<br />
AL GALLERY,<br />
Podgorica +382 (0) 20 225776<br />
ANTIQUES STANKOVIĆ,<br />
Kotor +382 (0) 69 071819<br />
ARTI HOME CENTAR,<br />
Bar<br />
ATENA BOHOR,<br />
Budva +382 (0) 33 456280<br />
AUDIO DREAM,<br />
Podgorica +382 (0)67 824782<br />
AV OPREMA,<br />
Kotor +382 (0) 68 042157<br />
BC INŽENJERING,<br />
Nikšić, +382 (0) 40 252266<br />
CERCAMP DOO,<br />
Ul Marka Radovića 14. Podgorica<br />
ČIKOM,<br />
Podgorica +382 (0) 20 227114<br />
ĆILIMARA,<br />
Podgorica +382 (0) 67 051 336<br />
ČISTO,<br />
Podgorica +382 (0) 67 660077<br />
CUBICO,<br />
Podgorica +382 (0) 20 228181<br />
CUNGU & CO,<br />
Ulcinj +382 (0) 30 401064<br />
DAKOM,<br />
Podgorica<br />
DD WELNESS SOLUTIONS,<br />
Novi Beograd; +381 (0)11 3148717<br />
DR TRADE,<br />
Podgorica +382 (0) 20 261072<br />
EKOPLANT,<br />
Podgorica +382 (0) 20 281010<br />
ENT - EXT,<br />
Podgorica, +382 (0) 20 260831<br />
ENZA HOME, SALON NAMJEŠTAJA,<br />
Podgorica, +382 (0) 69 339978<br />
FADIS,<br />
Bar +382 (0) 30 341703<br />
GASTRO GROUP,<br />
Podgorica, +382 (0) 69 871841<br />
GORENJE,<br />
Podgorica +382 (0) 20 251152<br />
HIGIJENA,<br />
Podgorica +382 (0) 20 272405<br />
HOROZ ELECTRIC,<br />
Podgorica, Tivat, Budva, Ulcinj<br />
+382 (0) 20 870145<br />
ICECOM,<br />
Podgorica +382 (0) 20 290402<br />
IVNIK,<br />
Podgorica +382 (0) 20 613873<br />
KOVING-M,<br />
Podgorica + 382 (0)20 510504<br />
KRAFT,<br />
Podgorica +382 (0) 20 212150<br />
LA GALLERIA,<br />
Podgorica + 382 (0) 69 206602<br />
LA DORICA,<br />
Bar; +382 (0) 30 314135<br />
LA MIA CASA,<br />
Podgorica +382 (0) 69 333100<br />
LUMAR,<br />
Podgorica +382 (0) 20 218447<br />
MI-RAI,<br />
Nikšić +382 (0) 40 256123<br />
MONTEX ELEKTRONIKA,<br />
Podgorica +382 (0) 20 255900<br />
MONTORA SOFTWARE,<br />
Podgorica +382 (0) 20 620003<br />
OBJEKTA,<br />
Tivat +382 (0) 67 600603<br />
OMNIPROMET,<br />
Bar +382 (0) 30 314340<br />
PLAVA DEVETKA,<br />
Herceg Novi +382 (0) 31 335999<br />
POLY DEC,<br />
Beograd +381 (0) 11 3540650<br />
PROGRES AND CO.,<br />
Nikšić +382 (0) 40 251011<br />
PROMADURA FLOORS,<br />
Bar +382 (0) 30 316136<br />
PROMOTIVE,<br />
Podgorica +382 (0)20 886185<br />
RAKOČEVIĆ RADINOST,<br />
Bijelo Polje +382 (0) 50 433596<br />
RAPEX,<br />
Bar +382 (0) 30 341244<br />
RIBNICA COMMERCE,<br />
Podgorica +382 (0) 20 669318<br />
ROCKY & PISTOLATO,<br />
Podgorica +382 (0) 20 642367<br />
SANITEH D.O.O.,<br />
ZAGREB +385 91 3818139<br />
SANITEKO D.O.O.,<br />
Podgorica; +382 (0) 20 643301<br />
SHOLLEX,<br />
Podgorica +382 (0) 20 206100<br />
SPA MEDICA,<br />
Podgorica+382 (0) 67 835 565<br />
STORKS,<br />
Podgorica +382 (0) 20 891670<br />
SURFMONT,<br />
Kotor +382 (0) 32 322256<br />
TEHNOBAR,<br />
Podgorica +382 (0) 20 262091<br />
TELEMONT,<br />
Podgorica +382 (0) 20 511700<br />
TERMIKO,<br />
Herceg Novi +382 (0) 31 342535<br />
UNION DRVO,<br />
Beograd +381 (0)11 3281879<br />
VELUX,<br />
Beograd www.velux.rs<br />
VG GROUP,<br />
Bar +382 (0) 30 341733<br />
VIBACOM,<br />
Herceg Novi +382 (0) 67 629747<br />
VOLCANO KLADIONICE<br />
WINTERHALTER GASTRONOM,<br />
Budva, +382 (0) 69 238451<br />
--<br />
TURISTIČKE<br />
AGENCIJE<br />
DAA MONTENEGRO D.O.O ,<br />
Podgorica<br />
FORZA CATTARO,<br />
Kotor +382( 0) 32 304068<br />
ITAS TRAVEL AGENCY,<br />
Nikšić +382 (0) 40 242202<br />
LONDON BRIDGE NVO,<br />
Nikšić; +382 (0)40/ 242 083,<br />
MAGELAN,<br />
Novi Sad +381 (0) 21 420680<br />
MEMENTO ME MARKETING &<br />
COMMUNICATIONS,<br />
Podgorica, +382 (0) 69 383858<br />
MONTENEGRO HOLIDAYS,<br />
Budva +382 (0) 33 402522<br />
MY TRAVEL,<br />
Nikšić +382 (0) 40 220021<br />
NEVIDIO CANYONING,<br />
Nikšić +382 (0) 69 041213<br />
PLANET TOURS,<br />
Podgorica +382 (0) 20 231008<br />
TALASTURS,<br />
Bar +382 (0) 30 312182<br />
UDRUŽENJE TURISTIČKIH<br />
AGENCIJA CRNE GORE<br />
--<br />
TURISTIČKE<br />
ORGANIZACIJE<br />
I ORGANI UPRAVE<br />
I SREDNJIH PREDUZEĆA,<br />
+382 (0) 20 406301<br />
ATLAS TOURS DOO,<br />
Podgorica +382 (0) 69 014 259<br />
BARSKA PLOVIDBA AD,<br />
Bar +382 (0) 30 311300<br />
DIREKCIJA ZA IZGRADNJU PUTEVA CG,<br />
+382 (0) 20 224493<br />
NACIONALANA TURISTIČKA<br />
ORGANIZACIJA,<br />
+382 (0) 77 100001<br />
OPŠTINA BUDVA,<br />
+382 (0) 33 451451<br />
OPŠTINA ULCINJ,<br />
+382 (0) 30 412413<br />
TO BAR,<br />
+382 (0) 30 311633<br />
TO BERANE,<br />
+382 (0) 51 236 664<br />
TO BIJELO POLJE,<br />
+382 (0) 69 326877<br />
TO BUDVA,<br />
+382 (0) 33 402814<br />
TO CETINJE,<br />
+382 (0) 41 230 250<br />
TO DANILOVGRAD,<br />
+382 (0) 20 816015<br />
TO HERCEG NOVI,<br />
+382 (0) 31 350820<br />
TO KOLAŠIN,<br />
+382 (0) 20 864254<br />
TO KOTOR,<br />
+382 (0) 32 322886<br />
TO MOJKOVAC,<br />
+382 (0) 50 472428<br />
TO NIKŠIĆ,<br />
+382 (0) 40 213262<br />
TO PLJEVLJA,<br />
+382 (0) 52 300148<br />
TO PODGORICA,<br />
+382 (0) 20 673679<br />
TO ROŽAJE,<br />
+382 (0) 51 270158<br />
TO TIVAT,<br />
+382 (0) 32 671324<br />
TO ULCINJ,<br />
+382 (0) 30 412333<br />
UPRAVA POMORSKE SIGURNOSTI,<br />
Bar +382 (0) 30 313240<br />
TO ŽABLJAK,<br />
+382 (0) 52 361802<br />
129

Ulica Slovačka br. 65<br />
info@cilimarapg.com<br />
067 051 336<br />
020 219 007<br />
BRENDOVI KOJE ZASTUPAMO:<br />
Tarkett, Mapei, Gerflor,Ragolle,<br />
Tara, Obsession, Associated<br />
Weavers.<br />
CILIMARA