SPSS-handbook

48
Analiza podataka u SPSS-u
Starost ispitanika) prikazane u redovima, a kako se po grupama ispitanika unutar
ovih varijabli mijenja aritmetička sredina (mean) na zavisnoj varijabli (Zadovoljstvo
životom), vidimo u koloni Mean. Pogodnost predstavlja i to što je u
posljednjem redu Total, tako da grupe možemo porediti i sa ukupnim uzorkom.
Pored toga u N koloni vidimo broj slučajeva (case-ova) za svaku grupu. Treća
kolona, Std. Deviation, prikazuje standardne devijacije za svaku grupu. Opet,
zbog malog broja slučajeva u našoj bazi, standardne devijacije su veoma visoke.
Koje varijable i u kakav odnos stavljamo (to jest, koja varijabla će biti zavisna
a koja nezavisna, ili više njih), zavisi od mnogo faktora. Prvi od njih je dizajn
istraživanja, i šta se tim istraživanjem želi saznati. Dalje to može zavisiti i od
postavljenih hipoteza, to jest pretpostavki naših zaključaka, a na koncu i od
kreativnosti istraživača.
Važno je istaći da na ovaj način mjerimo korelaciju među varijablama, a ne
kauzalnost. Podsjetimo se, korelacija je onaj tip povezanosti između varijabli
u kojem mi nemamo nikakvu kontrolu nad vrijednostima varijabli. Korelacije
koristimo kao jednu od metoda za utvrđivanje moguće kauzalnosti, koju kasnije
testiramo drugim statističkim metodama. Kauzalni (uzročno-posljedični) odnosi
postoje kada promjene u jednom konceptu, to jest na jednoj varijabli, vode
promjenama u drugom ili drugim konceptima (to jest varijabli/ama). Korelacije
nijesu isto što i kauzalnost jer nikada ne možemo biti sigurni da su baš dvije
posmatrane varijable u uzročno-posljedičnom odnosu, to jest da ne previđamo
djelovanje neke treće varijable (ili više njih) koje vode takvom ishodu na zavisnoj
varijabli. Ta treća varijabla se naziva intervenišuća varijabla.