Vatrogasni_vjesnik 9/2019
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
tema broja<br />
Hrvatska vatrogasna zajednica<br />
Pregled planiranja, provedbe i realizacije zadaća Programa aktivnosti i iskustva dosadašnjeg dijela<br />
požarne sezone<br />
ANALIZA PROTUPOŽARNE SEZONE <strong>2019</strong>.<br />
Ovogodišnja požarna sezona je, za razliku<br />
od prošlogodišnje operativno vatrogasno<br />
manje zahtjevne (izuzev kraja rujna i početka<br />
listopada 2018.), bila nešto teža što se i vidi iz<br />
svih dosadašnjih iskustava i statističkih podataka<br />
o nastalim požarima, izgorenim površinama i<br />
angažiranim vatrogasnim (zemaljskim i zračnim)<br />
snagama.<br />
Velik broj požara (najveći u zadnjih jedanaest<br />
godina) zabilježen je u kasnu zimu i proljeće<br />
čemu je pridonijelo dulje sušno razdoblje u<br />
veljači i ožujku te olujna i orkanska bura koja je<br />
zabilježena u tom razdoblju, a što je za posljedicu<br />
imalo povećanje broja nekontroliranog spaljivanja<br />
površina i biljnog otpada. Veće količine<br />
oborina zabilježene su tek u svibnju pa u tom<br />
mjesecu imamo zabilježen neznatan broj požara<br />
raslinja, ali i bujanje vegetacije. Vremenske prilike<br />
tijekom lipnja, srpnja, kolovoza i rujna (tzv.<br />
glavnog napora požarne opasnosti koji je trajao<br />
od 17. lipnja do 25. rujna) karakteriziralo je vrlo<br />
promjenjivo vrijeme i to relativno pravilna izmjena<br />
suhih i vlažnih razdoblja, povremena bura s<br />
nekoliko izraženih hladnijih i vlažnijih prodora<br />
koja je zahvatila Jadran, najčešće sjeverni dio te<br />
dijelom i srednji, a klase opasnosti su se znatno<br />
mijenjale tijekom ljetnih mjeseci. Činjenica je da<br />
nije bilo one toplinske žestine koja je karakterizirala<br />
neke od prethodnih godina.<br />
Prema dosadašnjim statističkim podacima<br />
u <strong>2019</strong>. godini, od 1. siječnja do 30. rujna na<br />
priobalnom i kraškom području, zabilježeno<br />
je 3.485 požara što je treći najveći broj nastalih<br />
požara u zadnjih jedanaest godina (iza 2017. s<br />
3.986 i 2012. s 3.625 požara).<br />
Među najvećim ovogodišnjim požarima bio<br />
je onaj nastao 27. srpnja u Šibensko-kninskoj<br />
županiji kod mjesta Dubrava kod Šibenika, gdje<br />
je izgorjelo oko 900 hektara površine, te više<br />
požara kao posljedica udara groma nastalih 26.<br />
kolovoza kod Knina i mjesta Mokro Polje gdje<br />
je ukupna opožarena površina iznosila oko 130<br />
hektara.<br />
Kao najugroženije ovogodišnjim požarima na<br />
otvorenom prostoru označene su Splitsko-dalmatinska<br />
i Šibensko-kninska županija, a slijede<br />
Pripremili: SINIŠA PETKOVIČEK, ROBERT ROŽIĆ<br />
Ličko-senjska te Zadarska. Uobičajeno manji broj<br />
požara izbio je u Istarskoj i Primorsko-goranskoj<br />
županiji. Zanimljivo je da je ove godine za razliku<br />
od proteklih, najmanji broj požara nastao u<br />
Dubrovačko-neretvanskoj županiji.<br />
U gašenju ovogodišnjih požara raslinja u<br />
Republici Hrvatskoj ozlijeđeno je sedam vatrogasaca<br />
te dva građanina dok je pet građanina smrtno<br />
stradalo. Vezano uz nastale štete u požarima<br />
u <strong>2019</strong>. godini, osim dijelom na infrastrukturi i<br />
svakako okolišu, nije bilo direktnih značajnijih<br />
većih šteta za građane RH, turiste i njihovu imovinu.<br />
Iz analitičkih podataka prikazanih za<br />
priobalno i kraško područje za promatrano razdoblje<br />
<strong>2019</strong>. godine u odnosu na desetogodišnji<br />
prosjek 2009.-2018. uz zabilježeno povećanje<br />
broja požara za 49,19 % zabilježeno je smanjenje<br />
opožarene površine 15,71% kao i smanjenje indeksa<br />
IOP za čak 43,50%.<br />
Na pozitivne rezultate koji su karakterizirali<br />
ovogodišnju požarnu sezonu svakako su utjecale<br />
nove vrijednosti koje su se odnosile na sadržajno<br />
nadopunjen Program aktivnosti u provedbi<br />
posebnih mjera zaštite od požara od interesa za<br />
Republiku Hrvatsku u <strong>2019</strong>. godini (u daljnjem<br />
tekstu: Program aktivnosti). U Programu aktivnosti<br />
su dodani novi subjekti kao izvršitelji<br />
i sudionici i predložena izrada tri nova standardna<br />
operativna postupka, nove tehnologije i<br />
njihovo integriranje u Operativno vatrogasno<br />
zapovjedništvo Republike Hrvatske - OVZ RH<br />
(redovita izviđanja kao i izviđanja besposadnim<br />
letjelicama i prijenos snimanja požarišta iz<br />
zraka protupožarnim zrakoplovima). Ostvaren<br />
je odličan zajednički rad u Situacijskom operativnom<br />
središtu i Operativnom vatrogasnom<br />
zapovjedništvu RH. Uz preventivno djelovanje<br />
(rano otkrivanje, izviđanje, ophodnja, predikcija<br />
požara), dojave o požaru dolazile su brže pogotovo<br />
one koje su dobivene sustavom kamera te je<br />
posljedično skraćena reakcija zemaljskih vatrogasnih<br />
i zračnih snaga, a sve temeljem provođenja<br />
zaključaka analize i naučenih lekcija iz 2017. i<br />
2018. godine.<br />
Najznačajnija novina<br />
je da je krajem<br />
prošle (2018.) godine<br />
došlo do izmjena nadležnosti<br />
(dotadašnjeg) sustava zaštite<br />
i spašavanja te je, slijedom<br />
odredbi Zakona o izmjenama<br />
i dopunama zakona o ustrojstvu<br />
i djelokrugu ministarstava<br />
i drugih središnjih tijela<br />
državne uprave, poslove tadašnje<br />
Državne uprave za zaštitu i<br />
spašavanje (osim poslova vatrogastva)<br />
s 1. 1. <strong>2019</strong>. godine<br />
preuzelo Ministarstvo unutarnjih<br />
poslova, a Hrvatska vatrogasna<br />
zajednica je iz djelokruga<br />
Državne uprave za zaštitu i<br />
VATROGASNI VJESNIK RUJAN <strong>2019</strong>. 15
Change language