Vatrogasni_vjesnik 9/2019
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
zanimljivost za kraj<br />
Hrvatska vatrogasna zajednica<br />
pojedinim saveznim državama.<br />
U svome sastavu imaju preko 72<br />
tisuće aktivnih vatrogasaca i pet<br />
tisuća vatrogasnih vozila. 1220<br />
vatrogasnih postaja se nalazi u<br />
808 od ukupno 5570 općinskih<br />
središta. Godišnje putem besplatnog<br />
telefonskog broja 193, isti<br />
kao u Hrvatskoj, prime preko 1,3<br />
milijuna poziva za pomoć. Svaka<br />
država ima drugačiji vatrogasni<br />
ustroj, propise, odore, ali i broj vatrogasaca<br />
koji nužno ne prati broj<br />
stanovnika. Primjerice, najveća<br />
savezna država Sao Paoulo u kojoj<br />
živi petina stanovnika ima<br />
oko deset tisuća vatrogasaca i<br />
258 vatrogasnih postaja, dok najmanja<br />
savezna država Piauí u<br />
sjeveroistočnom dijelu Brazila sa<br />
300 tisuća stanovnika ima samo<br />
340 vatrogasca i pet vatrogasnih<br />
postaja.<br />
U južnom Brazilu, gdje su<br />
pretežno njemački i zapadnoeuropski<br />
doseljenici, vatrogasci<br />
su organizirani i u dobrovoljnim<br />
vatrogasnim društvima još od<br />
XIX. stoljeća. Također, u zadnje<br />
vrijeme u Brazilu postoje civilni<br />
vatrogasci organizirani unutar velikih<br />
poduzeća.<br />
S obzirom da Brazilu pripada<br />
najveći prostor Amazonije<br />
(oko 60 posto), vatrogasci ove<br />
najmnogoljudnije i najveće<br />
južnoameričke države imaju<br />
najviše posla oko gašenja požara.<br />
Brazilski car Petar II (Pedro<br />
II de Alcântara) svojom liberalnom<br />
vladavinom sredinom XIX.<br />
stoljeća ekonomski je podigao<br />
Brazil. Između ostalog, promjene<br />
su se osjetile i u vatrogastvu, pa<br />
je 1856. godine utemeljena prva<br />
vatrogasna postrojba. U početku<br />
nije imala vojni karakter, ali je od<br />
1880. u nadležnošću vojske.<br />
Izdavači maraka s amazonskog<br />
područja na temu vatrogastva izdali<br />
su popriličan broj maraka kojima<br />
se obilježavaju različiti vatrogasni<br />
događaji: Brazil (1956., 100<br />
godina od utemeljenja vatrogastva;<br />
1991., vatrogasna služba u Sao<br />
Paulou; 1992., 100 godina dobrovoljne<br />
vatrogasne postrojbe Joinville,<br />
Santa Catarina), Peru (1995.<br />
135 godina od utemeljenja dobrovoljnih<br />
vatrogasnih postrojbi;<br />
Slika 3. Vatrogastvo u Brazilu je<br />
utemeljeno 1856. godine i nalazi se u<br />
sastavu oružanih snaga. Svaka od 26<br />
država i federalni distrikt ima svoje<br />
vatrogasne postrojbe<br />
Slika 4. Ovogodišnji požari u Amazoniji<br />
gašeni su i vojnim zrakoplovima marke<br />
C – 130 Hercules<br />
Slika 5. Njemački doseljenici su u<br />
gradu Juanvilleu, savezna država Santa<br />
Catarina u južnom Brazilu krajem<br />
XIX. stoljeća, utemeljili vatrogasno<br />
društvo što je rijetkost u Brazilu<br />
2007. 100 godina od utemeljenja<br />
vatrogasne postrojbe „Peru br.<br />
18“), Urugvaj (1985., 100 godina<br />
vatrogastva u Guayaquilu), Venezuela<br />
(1996., vatrogasno vozilo u<br />
zračnoj luci Maiquetía) i dr.<br />
AMAZONA - PLUĆA<br />
SVIJETA<br />
Smještena u srcu Južne<br />
Amerike, Amazonska<br />
prašuma ili Amazonija najveće<br />
je i vjerojatno najstarije<br />
šumsko područje na svijetu.<br />
Svojim najvećim dijelom nalazi<br />
se u Brazilu (oko 60 posto), a<br />
manjim u Peruu, Kolumbiji,<br />
Venezueli, Ekvadoru, Boliviji,<br />
Gvajani, Surinamu i Francuskoj<br />
Gijani. Unutar riječnog<br />
bazena Amazone, koji se prostire<br />
područjem od 7 milijuna<br />
km² živi gotovo tri milijuna<br />
domorodaca. Na ovom golemom<br />
području koje je gotovo<br />
dva puta veće od Indije, žive<br />
milijuni insekata, tisuće vrsta<br />
riba i ptica, te nekoliko stotina<br />
vrsta sisavaca, vodozemaca i<br />
gmazova. Također, područje<br />
Amazonije nastanjuje najmanje<br />
40 tisuća vrsta biljaka, što je<br />
njihov najveći broj na jednom<br />
području našeg planeta.<br />
Amazonska prašuma osigurava<br />
20 posto pitke vode na planetu<br />
u tekućem stanju, 34 posto<br />
prašume te 30 do 50 posto flore<br />
i faune. Kao najveća svjetska<br />
prašuma, Amazona se naziva<br />
“plućima svijeta” i ogromno je<br />
skladište ugljika koji usporava<br />
proces globalnog zagrijavanja.<br />
Lišće apsorbira velike količine<br />
ugljičnog dioksida (prirodni<br />
staklenički plin) koji bi inače<br />
bio ispušten u atmosferu i tako<br />
značajno utjecao na globalno<br />
zatopljenje. U zaštitu Amazonije<br />
uključio se i papa Franjo<br />
koji ove jeseni organizira veliku<br />
međunarodnu konferenciju za<br />
“pluća presudna za život našeg<br />
planeta”.<br />
Zabrinjavajuće je predviđanje<br />
UN-ove međunarodne organizacije<br />
za migracije koja smatra<br />
da će zbog posljedica suša,<br />
poplava, požara i gladi povezanih<br />
s klimatskim promjenama<br />
do 2050. godine između 25<br />
milijuna i milijardu ljudi<br />
biti prisiljeno napustiti svoje<br />
domove.<br />
64<br />
RUJAN <strong>2019</strong>. VATROGASNI VJESNIK
Change language