Antologija Prirodoslovci u doba korone, gotovo 30.4.2020.
Antologija učenika 1. e Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec
Antologija učenika 1. e Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
ANTOLOGIJA, PRIRODOSLOVCI U DOBA KORONE Gimnazija Josipa Slavenskog Čakovec, 2020.
PREPORUKA ZA ČITANJE PJESAMA
Opomena, Antun Branko Šimid
Pjesma Antuna Branka Šimida „Opomena“ od malih me nogu prati kroz život i odrastanje. Vidim ju svaki
put kad se popnem po stepenicama prema zvijezdama. Napisana je na zidu naše kude, ispod krovnog
prozora. Rano sam ju zapamtila i ona mi je podsjetnik i načelo po kojem treba živjeti. U svakom trenutku
dati sve od sebe kako ne bismo žalili za trenutcima koji su iza nas jer nikad ne znamo što slijedi. Kad
mi je teško ili kad sam sretna, mislim na nju, polako prebirem po stihovima. Pjesma potiče na razmišljanje
o životnim vrijednostima i ujedno daje snagu kako bismo hrabro gledali naprijed.
VRŠNJAČKA INTERPRETACIJA LIRSKE PJESME LEONA VAJDE „ŠTO SE DOGAĐA?“
Samoda među zidovima
Tijekom pandemije korona virusa, učenici su ušli u drugačiju svakodnevicu koju čine samoizolacija i učenje u virtualnim učionicama.
U vrijeme neizvjesnosti, učenici su svoja razmišljanja, stav i osjedaje pretočili u lirske tekstove.
U pjesmi Leona Vajde Što se događa? dočaran je prizor gubitka slobode koje nema zbog novonastale situacije koja nas prati te
budi suosjedanje. Pjesma govori o odnosu lirskog subjekta i korone kao razloga novonastalih uvjeta života.
U prvoj strofi pojavljuju se motivi sobe, prijatelja, samode, osjedaja i konobe koji čine pjesničku sliku kroz koju lirski subjekt
prelazi iz samode k prijateljima, u svojim mislima. Ističe nedostatak prostora, a i čim spominje drugi prostor, taj prostor konobe
je vedi i poziva na druženje. U drugoj strofi se pjesnička slika bogata razmišljanjima o izolaciji oblikuje motivima korone, svijeta,
cvijeta, zidova i Madrida te uključuje čovjekovu potrebu za putovanjem, a možda i nogometom.
Intenzitet osjedaja bespomodnosti pojačava se uz stalno isticanje suprotnosti vanjskog svijeta i izolacije. Pjesma je temeljena na
kontrastu koji daje dinamičnost i pojačava dojam težine uvjeta u kojima se lirski subjekt nalazi. Dinamičnosti pridonose i česti
glagoli. Lirski subjekt u ovoj pjesmi nalazi se zatočen u samoizolaciji i čezne za vanjskim svijetom, što je prikazano gradacijom,
metaforom i personifikacijom. Lirski subjekt u nedostatku društvenih odnosa sa stvarnim svijetom i aktivnostima na koje je
navikao, počinje razgovarati s cvijedem, čime se pojačava težina situacije u kojoj se nalazi, ali i povezanost sa svijetom kojim je
okružen i koji je, iako malen i neznatan, ipak suprotnost i utjeha. Stanje je stalno, uz manje promjene u dinamici što pokazuju i
stihovi svojom duljinom, od osmerca do dvanaesterca, izuzevši deseterac. Najčešdi stih je deveterac, a to pridonosi ujednačenom
ritmu. Nizanjem suprotnih pjesničkih slika pradenih rimom kroz dva katrena dobiva se napetost i ritam.
Pjesma je pisana jednostavnim i razumljivim rječnikom pa čitatelj lako ulazi u pjesmu i pridružuje se sličnim osjedajima. Pitanje
kojim je naslovljena pjesma je i retoričko i stvarno.
Bilješka o autoru
Rođena sam na dan jednog od najrazornijih tsunamija u
povijesti. Došla sam kao sreda svojim roditeljima i lijek
svojim bakama. Nije da se hvalim, ali tako one kažu. ;)
Možete me pronadi u svakom oku, ali i u ponekom vrtu.
Uživam u prirodi, šetnjama uz Muru i kreativnim tradicionalnim
aktivnostima, neobičnim za suvremenu klinku. O
čemu govorim? Dobacite mi klupko vune, komadid tkanine
ili kuhaču i čarolija može početi.
˝Nema slučajnog susreta. Svaka osoba u našem životu je
ili dar ili lekcija koju moramo savladati.˝
45