DJELA GOVORE

SPOMENICI I SIMBOLI
U znak sjećanja na genocid
Cvijet Srebrenice na fasadi „Olomanke“
Općina Centar Sarajevo
i Udruženje „Obojena
klapa“ realizirali su projekat
oslikavanja cvijeta
Srebrenice na fasadi
zgrade poznate kao „Olomanka“
na uglu ulica Titova i Alije Isakovića.
Projekat je finansiran iz
budžeta Općine Centar za 2018.
godinu.
Simbol borbe
Na fasadi pomenute zgrade
oslikan je cvijet Srebrenice
sa natpisom „Remembering
Srebrenica“. Cvijet su osmislile
i dizajnirale žene iz udruženja
„Gračaničko keranje“ iz
Gračanice 2011. godine u želji
da se srebrenička strahota nikada
ne zaboravi.
Cvijet Srebrenice ili cvijet „Sjećanje“
je simbol borbe protiv genocida
i masovnih stradanja ljudi.
Sastoji se od jedanaest bijelih
latica i zelenog tučka. Bijela
boja latica cvijeta predstavlja
nevinost, odnosno simbolizira
nevino stradale žrtve genocida,
dok zelena boja koja se nalazi
u središtu cvijeta predstavlja
nadu i buđenje, te nosi poruku
da se svi građani bez obzira
na vjeru i naciju širom Bosne
i Hercegovine, zemalja u okruženju,
Evrope i svijeta probude i
„Zaključajte ljubav“
na Eiffelovom mostu
nikada ne zaborave strahote genocida
koji se dogodio u Srebrenici.
Jedanaest latica ovog cvijeta
predstavljaju 11. juli 1995. godine,
kada su agresorske snage
ušle u Srebrenicu.
Genocid u Srebrenici počinile
su vojne snage vojske Republike
Srpske i paravojne jedinice
iz Jugoslavije u periodu između
13. i 19. jula 1995. godine. Prema
zvaničnim podacima, u genocidu
je ubijeno 8.372 ljudi.
Zelena fasada
Podsjećamo, ranije je u namjeri
da vizuelno uljepša centralni
dio Sarajeva, ali i iz snažnog
opredjeljenja u zaštiti okoliša, Općina
Centar Sarajevo finansirala
postavljanje prve zelene fasade u
glavnom gradu BiH. Projekat koji
je realizovan u saradnji sa NVO
„Opus“ simbolično je nazvan „pluća
grada“, a naišao je na veliko
odobravanje građana i javnosti u
Sarajevu, pa i šire. S obzirom da
ni nakon godinu dana od potpisivanja
ugovora, te duže od deset
mjeseci nakon postavljanja zelene
fasade, sadnice nisu dostigle
predviđeni dio vegetacije, Općina
Centar je zatražila povrat sredstava
u iznosu od 70.000 maraka.
Postupak vodi Pravobranilaštvo
Općine Centar.
Eiffelov most poznat kao i
Skenderija most nalazi se u Sarajevu
u blizini Skenderije. Pomenuti
most je 1893. godine podigao
Skender-paša po kojem i čitav
kraj na lijevoj obali Miljacke
nosi ime Skenderija. Urađen je
po nacrtima francuskog inženjera
Gustava Eiffela.
S obzirom na svoj položaj,
idealan je za mjesto okupljanja i
susrete, pa je stoga Općina Centar
pokrenula aktivnosti kako bi
ovaj most učinila mjestom mladih
i mladosti. U Parizu, Kelnu,
Firenci i drugim evropskim gradovima
postoje mjesta gdje zaljubljeni
mogu „zaključati“ svoju
ljubav. U posljednje vrijeme sve
više zaljubljenih parova na ogradu
pomenutog mosta u Sarajevu
stavljaju katance sa ispisanim
imenima i datumima i na taj način
po uzoru na velike svjetske metropole
zaključavaju svoju ljubav.
Osnovni simbol mosta je spajanje,
prevazilaženje razlika, pa
kad se tome još doda i simbolika
katanca, poruka je jasna - ljubav
nema rok trajanja.
Običaj „zaključavanja dvije
duše“ navodno potiče još iz drevne
Kine. Zaljubljeni, kako nalaže
ritual, zaključaju katanac sa svojim
inicijalima, te bace ključ u rijeku
kako niko drugi ne bi mogao
„otključati“ njihova srca. Tako se,
prema vjerovanju zaljubljenih,
ostvaruje magija vječne ljubavi.
Općina Centar je u povodu
obilježavanja Dana zaljubljenih
upriličila kulturno-zabavni program
na Eiffelovom mostu i na
taj način pozvala na ljubav, poštovanje
i uvažavanje. Namjera
lokalne zajednice je da ovaj most
postane kultno mjesto za okupljanje
mladih ljudi, širenje ljubavi i
prijateljstva. S tim u vezi, Općina
Centar finansirala je postavku 3D
elementa u obliku srca „With love
Sarajevo–Općina Centar“. U budućem
periodu, osim zaključavanja
ljubavi na ogradi mosta, on će
služiti i kao mjesto na kojem će
se moći obavljati vjenčanja.
DJELA GOVORE
49