Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Istraživanje<br />
tko su<br />
hrvatski<br />
velikani? -<br />
ekskluzivno<br />
u obzoru<br />
NAJVEĆIH<br />
Prema opsežnom terenskom ispitivanju Millenium promocije,<br />
najveći Hrvat više nije političar. Iznenađujuće, ali istinito:<br />
Hrvati su napravili odmak od politike i postigli apsolutni<br />
konsenzus da je prvi među velikima znanstvenik Nikola Tesla<br />
Ukupni poredak<br />
Do apsolutnih pobjednika došlo se ukrštavanjem tri kategorije<br />
velikana. Svaki je ispitanik zamoljen da spontano imenuje<br />
trojicu najvećih znanstvenika, državnika i književnika<br />
Piše: Br a n i m i r Po f u k<br />
branimir.pofuk@vecernji.net<br />
Evo<br />
najljepše moguće novogodišnje čestitke<br />
svima koji vjeruju da hrvatski<br />
narod i hrvatski građani posljednjih<br />
godina postaju mudriji i pametniji!<br />
A i onima koji se tomu barem nadaju<br />
i koje to veseli. Prema najnovijem<br />
istraživanju, što ga je na tu temu pod<br />
stručnim vodstvom dr. Bože Skoke<br />
provela tvrtka Millenium promocija, a<br />
čije rezultate Večernji list ekskluzivno<br />
objavljuje, među najveća i najvažnija<br />
tri Hrvata nema ni Tita, ni Tuđmana,<br />
niti bilo kojeg drugog političara.<br />
Hrvati su se opredijelili za znanost i<br />
književnost! Na prvom je mjestu premoćno<br />
Nikola Tesla, za kojeg se izjasnilo<br />
čak 87 posto od tisuću ispitanika,<br />
koliko ih je bilo obuhvaćeno ovim<br />
najvećim i do sada najozbiljnijim ispitivanjem<br />
javnog mnijenja provedenog<br />
pod naslovom “Tko su hrvatski<br />
velikani?”.<br />
pavelić ni u primislima<br />
Na drugom mjestu sa 63 posto glasova<br />
je Ruđer Bošković, a na trećem<br />
Miroslav Krleža sa 48 posto, dok dvojica<br />
na četvrtom mjestu imaju po 40<br />
posto glasova. A ta dvojica su Josip<br />
Broz Tito i August Šenoa. Kao i u većini<br />
dosadašnjih anketa na istu temu,<br />
1.<br />
Nikola<br />
Tesla<br />
87%<br />
Tuđman je ponovno zaostao jedno<br />
mjesto za Titom sa 32 posto glasova,<br />
a političare, vojskovođe i lidere i u<br />
nastavku liste u stopu prate velikani<br />
druge vrste. Tako je šesti Stjepan<br />
Radić, ali i Slavoljub Penkala. Na<br />
sedmom su mjestu kralj Tomislav i<br />
ban Josip Jelačić, skupa s Markom<br />
Polom. Osmi je Matija Gubec, deveto<br />
mjesto Ante Starčević dijeli s Ivanom<br />
Brlić Mažuranić, a na desetom mjestu<br />
je Tin Ujević. Ante Pavelića nema ni u<br />
primislima. Ili možda samo tamo.<br />
Do ovih apsolutnih pobjednika došlo<br />
se usporedbom i ukrštavanjem tri<br />
liste, odnosno tri kategorije velikana<br />
koje su birali ispitanici. Svaki je<br />
ispitanik, naime, posebno zamoljen<br />
da spontano imenuje, ili s ponuđene<br />
liste odabere “trojicu najvećih hrvatskih<br />
istraživača, izumitelja, odnosno<br />
* Kad je riječ o<br />
državnicima,<br />
izbor se prema<br />
spolu najviše<br />
razlikuje za<br />
kralja Tomislava:<br />
za najvećeg<br />
hrvatskog lidera<br />
bira ga 22<br />
posto žena i 31<br />
posto<br />
muškaraca.<br />
2.<br />
Ruđer<br />
Bošković<br />
3.<br />
Miroslav<br />
Krleža<br />
4.<br />
Tito, August<br />
Šenoa<br />
5.<br />
Franjo<br />
Tuđman<br />
6. Stjepan<br />
Radić,<br />
Slavoljub<br />
Penkala<br />
7. Marko<br />
Polo, Kralj<br />
Tomislav,<br />
Josip Jelačić<br />
8.<br />
Matija<br />
Gubec<br />
9. Ivana Brlić<br />
Mažuranić,<br />
Ante<br />
Starčević<br />
63% 48% 40% 32% 27% 26% 25% 24% 23%<br />
10.<br />
Tin<br />
Ujević<br />
<strong>Božo</strong> <strong>Skoko</strong><br />
IstražIvač<br />
kojI se<br />
posvetIo<br />
pItanju<br />
IdentIteta<br />
nacIje<br />
Inicijator i voditelj<br />
istraživanja “Tko su<br />
hrvatski velikani”<br />
je dr. <strong>Božo</strong><br />
<strong>Skoko</strong>, docent<br />
na Fakultetu<br />
političkih znanosti<br />
Sveučilišta u<br />
Zagrebu, gdje<br />
vodi kolegije iz<br />
odnosa s javnošću.<br />
U fokusu njegovih<br />
istraživanja su<br />
problematika<br />
nacionalnog<br />
identiteta i imidža<br />
te međunarodni<br />
odnosi s javnošću.<br />
Utemeljitelj<br />
je i savjetnik<br />
za strateško<br />
komuniciranje<br />
Millenium<br />
promocije, jedne<br />
od vodećih<br />
hrvatskih agencija<br />
za komunikacijski<br />
menadžment.<br />
Objavio je nekoliko<br />
knjiga, te niz<br />
znanstvenih i<br />
stručnih radova s<br />
područja odnosa s<br />
javnošću, medija i<br />
promocije. Jedan<br />
od ciljeva ovog<br />
istraživanja, prvog<br />
u nizu sličnih koja<br />
tek slijede, je i<br />
izrada relevantnog<br />
kataloga hrvatskih<br />
velikana.
NAJ<br />
zNANstVENIkA<br />
držAVNIkA<br />
kNJIžEVNIkA<br />
* Ruđer Bošković,<br />
Slavoljub<br />
Penkala,<br />
Lavoslav<br />
Ružička i<br />
Vladimir Prelog<br />
hrvatski su<br />
znanstvenici<br />
koji osjetno<br />
lošije prolaze<br />
kod nisko<br />
obrazovanih<br />
nego kod<br />
visokoobrazovanih<br />
Hrvata.<br />
Na primjer,<br />
51% ispitanika<br />
sa osnovnom<br />
školom smatra<br />
Ruđera<br />
Boškovića<br />
najvećim<br />
hrvatskim<br />
znanstvenikom,<br />
u usporedbi sa<br />
79% onih koji su<br />
završili fakultet<br />
znanstvenika”, potom “trojicu najvećih<br />
hrvatskih državnika, lidera lili<br />
predvodnika političkih trendova”, te<br />
“trojicu najvećih hrvatskih književnika”.<br />
Ali, svako od ta tri pitanja imalo je u<br />
svom nastavku još jednu odrednicu<br />
koja ovo istraživanje razlikuje od svih<br />
dosadašnjih. U sve tri kategorije od<br />
ljudi se tražilo da razmisle i odaberu<br />
velikane “po kojima bi Hrvatska trebala<br />
poznata u svijetu”.<br />
Inicijator i voditelj istraživanja <strong>Božo</strong><br />
<strong>Skoko</strong> ne misli da je ta “vanjskopolitička”<br />
odrednica presudno utjecala<br />
na rezultate, ali mu je skori ulazak<br />
Hrvatske u Europsku uniju bio glavni<br />
poticaj za ovakvo ispitivanje javnog<br />
mnijenja.<br />
Anketno pitanje:<br />
sam <strong>Skoko</strong> kaže da su ga rezultati<br />
ovog istraživanja iznenadili, i to ugodno,<br />
misleći pri tom na izraženi odmak<br />
od političara.<br />
Ovo je ispitivanje namjerno bilo ograničeno<br />
na spomenute tri kategorije<br />
zato što je riječ tek o početku istraživačkog<br />
ciklusa u kojem će se već<br />
sljedeće godine na isti način hrvatske<br />
građane propitivati o hrvatskim graditeljima,<br />
umjetnicima i glazbenim<br />
talentima, zatim prosvjetiteljima koji<br />
su zadužili Europu, o predvodnicima<br />
društvenih promjena, svecima, kao i<br />
hrvatskim sportskim velikanima.<br />
Prvo ovakvo istraživanje tek je početak<br />
projekta kojim bi Hrvatska,<br />
smatra <strong>Skoko</strong>, trebala što skorije biti<br />
u stanju napraviti katalog svojih sto<br />
velikana, po uzoru na slične projekte<br />
koje su različite institucije poduzele u<br />
mnogim zemljama, a u čemu je većini<br />
uzor bio BBC koji se prihvatio posla<br />
definiranja sto najvećih Britanaca.<br />
Budući da su sudionici u ovom istraživanju<br />
klasificirani i prema demografskim<br />
parametrima (spol, dob,<br />
obrazovanje, tip naselja, regija) kao<br />
i političkim preferencijama, među<br />
rezultatima pojedinačnih kategorija,<br />
koje predstavljamo na sljedećim<br />
stranicama, ima još iznenađenja i kurioziteta.<br />
zaštitni znak prema svijetu<br />
Na početku svoje knjige “Država kao<br />
brend” (Matica hrvatska, Zagreb,<br />
2009.) <strong>Skoko</strong> citira jednog od najpoznatijih<br />
teoretičara upravljanja<br />
nacionalnim identitetom i imidžem<br />
Simona Anholta koji piše: “Sve odgovorne<br />
vlade, u ime svog naroda, svojih<br />
institucija i tvrtki, moraju otkriti<br />
kakva je percepcija njihove zemlje u<br />
svijetu i razviti strategiju za upravljanje<br />
njome”. Upravljanje nacionalnim<br />
identitetom jedna je od glavnih<br />
znanstveničkih preokupacija mladog<br />
i ambicioznog znanstvenika, koji, ne smeta srpsko podrijetlo<br />
sasvim ispravno, smatra da je fina- Ali, što se tiče Nikole Tesle, upravo<br />
lizacija procesa ulaska Hrvatske u prema svim navedenim parametrima<br />
EU idealna prilika da mi, Hrvati, još o njegovom prvenstvu među svim<br />
jednom među sobom protresemo tko ostalim hrvatskim velikanima postoji<br />
smo, što smo i kakvi smo, a osobito apsolutni konsenzus. Njega je na pr-<br />
da se odlučimo tko su najbolji i najvevo mjesto stavio najveći broj ljudi u<br />
ći koje ćemo isturiti kao svoj zaštitni svim dobnim skupinama, i muškara-<br />
znak prema svijetu. Naime, sljedećih ca i žena, i stanovnika gradova i sela.<br />
nekoliko godina Hrvatska će biti pod Tesla je dobio najviše glasova i onih s<br />
svjetlima reflektora, kao što se moglo osnovnom školom i visokoobrazova-<br />
predosjetiti već prigodom nedavnog nih. A s obzirom na srpsko podrijetlo,<br />
potpisivanja pristupnog sporazuma a još više na činjenicu da ga svojim ve-<br />
u Bruxellesu. Svijet, a osobito ostale likanom smatra i promovira i Srbija, o<br />
zemlje Europe, bit će zainteresirani zrelosti Hrvata svakako dobro govori<br />
za nas i željet će saznati o nama više i podatak da je Tesla na prvom mjestu<br />
od onoga što sada znaju, a to je uglav- članova ili simpatizera svih stranaka,<br />
nom vrlo malo ili nimalo.<br />
kako HDZ-a, tako i “kukurikavaca”, a<br />
Iz vlastitog iskustva koje uključuje isto tako i onih politički neodlučnih,<br />
suradnju s brojnim međunarodnim kao i apstinenata.<br />
institucijama, ustanovama i tvrtka- Naposlijetku, Tesla je broj jedan i Zama,<br />
<strong>Skoko</strong> govori kako već sada sve gorcima i Međimurcima, Istranima,<br />
češće dolaze upiti iz inozemstva o Primorcima i Dalmatincima, Podrav-<br />
hrvatskim specifičnostima i bogatcima i Slavoncima, a s najvećim postvima,<br />
uključujući i velikane oko čistotkom i svojim Ličanima. Oko polije<br />
veličine u samoj Hrvatskoj postoji tičara, pa ni književnika, takve apso-<br />
konsenzus. Premda geslo Millenium lutne suglasnosti nema. Ali, za Hrvate<br />
promocije kaže da nitko nije nepred- je već i jedan velikan oko kojeg se svi<br />
vidljiv (“Nobody’s Unpredictable”), slažu, morate priznati, velika stvar.<br />
Tko su po vama trojica najvećih hrvatskih istraživača,<br />
izumitelja, odnosno znanstvenika po kojima bi Hrvatska<br />
trebala biti poznata u svijetu?<br />
/ Metoda /<br />
istraživanje je<br />
bilo terensko<br />
Za razliku od svih dosadašnjih istraživanja i anketa koje su imale sličan cilj - odrediti<br />
koje Hrvate sami Hrvati smatraju najvećima, najboljima i najznamenitijima - ovo<br />
istraživanje koje je pod vodstvom Bože Skoke poduzela Millenium promocija,<br />
provodilo se na terenu. Dakle, umjesto telefonskog ispitivanja ili internetskih anketa u<br />
ovom su slučaju djelatnici agencije Ipsos Puls, kojoj je povjeren terenski rad, doslovno<br />
obišli čitavu Hrvatsku i osobno ispitali tisuću ljudi. Svaki ispitanik najprije bi dobio<br />
anketno pitanje i mogućnost spontanog odgovora. Ali, ako je dotični reagirao u stilu<br />
“sad ste me zatekli, ma tko će se sad sjetiti...” i tomu slično, onda bi mu se ponudila<br />
lista unaprijed pripremljenih imena među kojima bi, u svakoj od tri kategorije koje<br />
su bile obuhvaćene ovim istraživanjem, trebao odabrati i izdvojiti tri. K tomu, ističe<br />
<strong>Skoko</strong>, terensko istraživanje uvijek ima veću vjerodostojnost i preciznost već i zato što<br />
je uzorak ispitanika daleko više disperziran i vjernije slijedi statističke reprezentativne<br />
obrasce nego telefonsko ispitivanje. Ispitivači dolaze na kućna vrata pa točno znaju<br />
kojoj kategoriji stanovništva ispitanik pripada (npr. grad/selo), što kod telefonskog<br />
ispitivanja nije slučaj. Također je poznato kako su ispitanici puno iskreniji prilikom<br />
anketiranja “licem u lice” nego putem telefona. Uz sve to istraživači su bilježili<br />
demografske podatke i stranačke preferencije ispitanika pa je tako dobivena izvrsnu<br />
baza za analizu odnosa pojedinih društvenih skupina prema pojedinim velikanima.<br />
izumitelj<br />
Nikola Tesla patentirao<br />
je više od 700 izuma<br />
kojima je čovječanstvo<br />
uveo u moderan svijet i<br />
omogućio komunikaciju<br />
s drugim svjetovima<br />
1.<br />
Nikola<br />
Tesla<br />
87%<br />
Istraživanje<br />
Tesla je dovoljno prevelik i za Hrvate i za Srbe jer je on<br />
čovjek koji je, narodski rečeno, izmislio struju! Ne Hrvatima,<br />
ne Srbima, nego čovječanstvu. To da ga Hrvati i Srbi mogu<br />
ravnopravno dijeliti, bilo bi jedno od njegovih najvećih čuda<br />
tEslA<br />
bude li brigu o tome<br />
iskrenije nego do sada<br />
preuzela i država tesla bi<br />
mogao biti hrvatski brend<br />
2.<br />
Ruđer<br />
Bošković<br />
3.<br />
Slavoljub<br />
Penkala<br />
63% 27% 26% 18% 7% 5% 5% 3% 2%<br />
Kao<br />
što smo već istaknuli u uvodnom<br />
<strong>tekst</strong>u, oko Nikole Tesle nema nikakvog<br />
spora. Apsolutnim konsenzusom<br />
svih kategorija stanovništva on je<br />
hrvatski velikanski brend broj jedan.<br />
Odnosno, materijal od kojeg bi Hrvatska<br />
mogla tako nešto stvoriti, kad<br />
već do sada nije. A nije. Upravo zato<br />
Tesla kao apsolutni “pobjednik” ovog<br />
istraživanja izgleda gotovo nestvarno<br />
dobro. Kao da je sve moguće, pa<br />
čak i to da se Darko Milinović pobrine<br />
da se onaj Teslin spomenik dignut u<br />
zrak 1991. vrati na mjesto koje mu je<br />
pripadalo u Gospiću. S obzirom na<br />
takve događaje iz još uvijek nam bliske<br />
prošlosti, Hrvati se baš i ne mogu<br />
žaliti da im Teslu otimaju Srbi, koji su<br />
po njemu nazvali beogradsku zračnu<br />
luku. Doduše, iz kuta nekog đavoljeg<br />
4.<br />
Marko<br />
Polo<br />
5. Lavoslav<br />
Ružička i<br />
Vladimir<br />
Prelog<br />
odvjetnika, ovaj zagrljaj hrvatskog<br />
javnog mnijenja oko Tesle mogao bi<br />
se protumačiti upravo kao inat Srbiji.<br />
Ali, ipak je realnije, a i ljepše, ostati pri<br />
već izrečenoj pretpostavci o narodu<br />
koji se opamećuje.<br />
Tesla je, osim toga, dovoljno prevelik<br />
i za Hrvate i za Srbe. Pa čovjek je,<br />
narodski rečeno, izmislio struju! Ne<br />
Hrvatima, ne Srbima, nego čovječanstvu.<br />
To da ga Hrvati i Srbi mogu<br />
ravnopravno dijeliti, moglo bi postati<br />
jedno od najvećih Teslinih čuda. Za<br />
to ima argumenata i s druge strane.<br />
Kada je radio veliko istraživanje čije<br />
je rezultate popisao i opisao u knjizi<br />
“Hrvatska i susjedi” (AGM, Zagreb,<br />
2010.), <strong>Božo</strong> <strong>Skoko</strong> je ispitujući pogled<br />
na Hrvatsku iz svih zemalja bivše<br />
Jugoslavije otkrio da i među Srbima u<br />
Srbiji ima onih koji Teslu bez problema<br />
smatraju hrvatskim velikanom,<br />
baš koliko i svojim.<br />
A ispričao mi je i anegdotu o jednom<br />
zagrebačkom mladom znanstveniku<br />
koji se preko studentske razmjene<br />
našao u međunarodnoj grupi postdi-<br />
6.<br />
Faust<br />
Vrančić<br />
7.<br />
Dragutin<br />
Gorjanović<br />
Kramberger<br />
plomaca na jednom švedskom sveučilištu.<br />
Kada je svatko od njih zamoljen<br />
da kratkim izlaganjem predstavi<br />
svoju zemlju i njezine velikane, naš je<br />
znanstveni novak kao asa u rukavu<br />
pripremio Teslu. Ali, pretekla ga je<br />
kolegica iz Beograda koja na došla<br />
na red prije njega. Njih dvoje su se lako<br />
dogovorili i pokušali domaćinima<br />
objasniti ono o hrvatskoj domovini<br />
i srpskom rodu, ali Šveđani su sumnjičavo<br />
inzistirali na tome da netko<br />
od njih dvoje nešto mulja. Bilo im je<br />
valjda previše da je Tesla velikan i jednog,<br />
a kamoli dva balkanska plemena.<br />
Od Tesle kao hrvatskog brenda<br />
u tom smislu možemo očekivati još<br />
mnogo čuda, pogotovo ako će brigu<br />
o tome sustavnije i iskrenije nego do<br />
sada preuzeti i sama država.<br />
A da se na poimanje građana o vlastitoj<br />
baštini i velikanima ne samo može,<br />
nego i mora utjecati, daje naslutiti i<br />
primjer Ruđera Boškovića. On je, doduše,<br />
na drugom mjestu bez konkurencije,<br />
14 posto ispod Tesle, ali čak<br />
35 posto iznad trećeg Slavoljuba Pen-<br />
8.<br />
Andrija<br />
Mohorovčić<br />
* Argentinci<br />
vjerojatno više<br />
znaju o Juanu<br />
Vucetichu nego<br />
Hrvati o svom<br />
Hvaraninu Ivanu<br />
Vučetiću, koji je<br />
istodobno dok<br />
je fikcionalnu<br />
slavu sticao<br />
Sherlock<br />
Holmes razvijao<br />
daktilosklopiju,<br />
forenzičku<br />
disciplinu<br />
otisaka prstiju<br />
i njezinu<br />
primjenu u<br />
istragama<br />
9.<br />
Marin<br />
Getaldić<br />
10.<br />
Ivan<br />
Vučetić<br />
kale. Ali, visokom postotku sigurno je<br />
pridonijelo ovogodišnje obilježavanje<br />
300. godišnjice njegova rođenja.<br />
Koliko je za svijest o velikanima<br />
presudno (ne)spominjanje u medijima<br />
i obrazovnom sustavu, svjedoče<br />
podjednako i Marko Polo te u našoj<br />
javnosti sijamski par nobelovaca Ružička<br />
i Prelog, ali isto tako i sva ona<br />
značajna imena čije je spominjanje<br />
ostalo ispod deset posto.<br />
Sabrati njihove životopise i dostignuća<br />
u jednu knjigu bilo bi ne samo poučno,<br />
nego i uzbudljivo štivo. Znate<br />
li, na primjer, tko je bio Ivan Vučetić?<br />
Vjerojatno bismo na to pitanje odgovor<br />
lakše dobili u Argentini, gdje se<br />
policijske škole zovu imenom Juana<br />
Vuceticha. Taman u vrijeme dok<br />
je fikcionalnu slavu sticao Sherlock<br />
Holmes, Vučetić, rodom Hvaranin, u<br />
Argentini je razvijao daktilosklopiju,<br />
forenzičku disciplinu otisaka prstiju i<br />
njezinu primjenu u istragama.<br />
Usput, još jedna napomena: od Talijana<br />
ne treba očekivati spremnost na<br />
dijeljenje imena i lika Marca Pola.
NAJ<br />
zNANstVENIkA<br />
držAVNIkA<br />
kNJIžEVNIkA<br />
* Što stariji to<br />
ga više vole:<br />
za najvećeg<br />
hrvatskog<br />
državnika<br />
Josipa Broza<br />
Tita izabralo<br />
je 35 posto<br />
mlađih od 30<br />
godina, 39<br />
posto ispitanika<br />
u tridesetima,<br />
42 posto onih<br />
između 45 i 60<br />
godina te 44<br />
posto starijih od<br />
šezdeset<br />
godina.<br />
bez iluzija<br />
Podjela po osi Tuđman<br />
ili Tito neće nestati preko<br />
noći, ali valja očekivati<br />
civilizirane rasprave,<br />
umjesto galame dva<br />
nepomirljiva tabora<br />
Anketno pitanje:<br />
1.<br />
40%<br />
Josip<br />
Broz Tito<br />
Tko su po vama trojica najvećih hrvatskih državnika,<br />
lidera ili predvodnika političkih trendova po kojima bi<br />
Hrvatska trebala biti prepoznata u svijetu?<br />
Istraživanje<br />
I Tito i Tuđman jednako loše stoje kod mlađih od 30 godina,<br />
pa bi se Hrvati, nastavi li se takav trend, negdje do polovice<br />
21. stoljeća možda mogli prestati dijeliti po tome čije bi ime<br />
skidali, a čije spomenike podizali na gradskim trgovima<br />
tIto<br />
kultovima dvije povijesne<br />
ličnosti, tuĐmana i broza,<br />
nešto je ipak zajedničko –<br />
više ih cijeni selo nego grad<br />
2.<br />
Franjo<br />
Tuđman<br />
3.<br />
Stjepan<br />
Radić<br />
32% 27% 26% 26% 25% 24% 10% 9% 9%<br />
Za<br />
distanciranje od političkih lidera,<br />
koje je iskazano u ovom istraživanju,<br />
možda nije bio presudan, ali je<br />
svakako indikativan jedan trend. U<br />
najmlađoj anketiranoj dobnoj skupini,<br />
mlađoj od trideset godina, jednako<br />
loše stoje i Tito i Tuđman. Ako se<br />
taj trend nastavi još barem trideset<br />
godina, Hrvati bi se negdje do polovice<br />
21. stoljeća možda mogli prestati<br />
dijeliti po tome čije bi ime skidali, a<br />
čije spomenike podizali na gradskim<br />
trgovima.<br />
U drugim demografskim skupinama<br />
rezultati su manje-više očekivani, s<br />
nekoliko zanimljivih većih odstupanja.<br />
Sklonost Tuđmanu obrnuto je<br />
proporcionalna stupnju obrazovanja.<br />
Više škole, manje poštovanja prema<br />
Tuđmanu, a više prema Titu. A osim<br />
4.<br />
Kralj<br />
Tomislav<br />
5.<br />
Josip<br />
Jelačić<br />
podjednake nesklonosti mladih, kultovi<br />
te dvije povijesne ličnosti imaju<br />
još nešto zajedničko. I Tuđmana i<br />
Broza više cijeni selo nego grad.<br />
U svakom slučaju, mnogo je lakše<br />
analizirati plasman hrvatskih političkih<br />
velikana čim on ne odlučuje<br />
o apsolutno najvećem. Činjenica da<br />
su u apsolutnom poretku ispred njih<br />
Tesla, Bošković i Krleža, stavlja i Tita<br />
i Tuđmana u drugačiju perspektivu.<br />
Razgovor o njima odmah postaje<br />
opušteniji, jer u prvi plan ipak iskaču<br />
neke druge vrijednosti i polja ljudskih<br />
dostignuća na kojima nijedan od njih<br />
dvojice nije ostavio traga.<br />
Regionalna podjela političke naklonosti<br />
uglavnom je očekivana. Tuđmanova<br />
je Slavonija. Na žalost, Hrvatsko<br />
zagorje nema svoju vlastitu demografsku<br />
rubriku, nego je utopljeno u<br />
sjevernu Hrvatsku, pa nam ovo istraživanje<br />
ne otkriva kojeg od dva svoja<br />
sina više voli. No, sjeverna Hrvatska,<br />
kao i sam Zagreb s okolicom, premoćno<br />
stoji uz Tita, a Lika i Banovina, također<br />
kao jedna rubrika, tijesno. Zato<br />
6.<br />
Matija<br />
Gubec<br />
7.<br />
Ante<br />
Starčević<br />
je Dalmacija Tuđmanova s 37 posto,<br />
ali isto toliko, pomalo iznenađujuće,<br />
na hrvatskom jugu dobiva i Stjepan<br />
Radić.<br />
A kad smo već kod Radića, jedina pomalo<br />
luckasta kolona u križaljci rezultata<br />
po stranačkom opredjeljenju je<br />
ona Hrvatske seljačke stranke. Koliko<br />
su hrvatske političke stranke uopće<br />
jasno profilirane i dosljedne svojim<br />
načelima, zorno pokazuje činjenica<br />
da među haesesovcima Stjepan Radić<br />
s 23 posto stoji tek za dlaku bolje<br />
od Tuđmana koji ima 22 posto, ali mu<br />
je rejting zato dvostruko slabiji ne samo<br />
od Tita (50 %), nego i od kralja Tomislava<br />
(42 %), bana Jelačića (46 %)<br />
kao i od Matije Gupca (46 %) što je još<br />
jedini politički logičan rezultat kad je<br />
u pitanju stranka seljačkog imena.<br />
U rubrici političara i lidera možda je<br />
najzanimljivije navesti i ostala imena<br />
koja su se spominjala u istraživanju,<br />
ali su dobila zanemariv postotak<br />
glasova. Taj popis govori i o deficitu<br />
značajnih suvremenih političkih figura,<br />
jer vrvi od knezova (Ljudevit Po-<br />
8.<br />
Ivan<br />
Mažuranić<br />
* U križaljci<br />
rezultata<br />
istraživanja<br />
ukrštenih sa<br />
stranačkim<br />
opredjeljenjem<br />
jedina pomalo<br />
luckasta<br />
kolona je ona<br />
simpatizera<br />
Hrvatske<br />
seljačke stranke<br />
u kojoj Stjepan<br />
Radić stoji za<br />
dlaku bolje od<br />
Tuđmana, ali<br />
dvostruko lošije<br />
od Tita<br />
9.<br />
Zrinski i<br />
Frankopan<br />
10.<br />
Nikola<br />
Šubić Zrinski<br />
savski, Trpimir, Domagoj, Branimir)<br />
i kraljeva (Stjepan Držislav, Dmitar<br />
Zvonimir, Petar Svačić), a na njemu<br />
su i dvije kraljice, Jelena i Katarina<br />
Kotromanić. Spomenuti su još i Toma<br />
Bakrač Erdödy, Pavao Šubić Bribirski,<br />
Petar Berislavić, Nikola Jurišić,<br />
Nikola VII. Zrinski, barun Trenk,<br />
Svetozar Boroević, Frano Supilo, Eugen<br />
Kvaternik, Ante Pavelić i Vladko<br />
Maček.<br />
Pri tom treba znati da je terensko<br />
istraživanje provedeno još tijekom<br />
ljeta, u kolovozu ove godine, dakle<br />
prije emitiranja televizijske serije o<br />
hrvatskim kraljevima, koja bi im, da<br />
se istraživanje sada ponovi, sigurno<br />
podigla popularnost.<br />
Ne treba imati iluzija da će podjela po<br />
osi Tuđman ili Tito preko noći nestati.<br />
Ali, njihovo potiskivanje u drugi ili<br />
treći plan pri izboru velikana s kojima<br />
bismo se trebali predstavljati Europi,<br />
ostavlja više prostora za utemeljene,<br />
znanstvene, trezvene, objektivne i civilizirane<br />
rasprave, umjesto zagrižene<br />
galame dva nepomirljiva tabora.
NAJ<br />
zNANstVENIkA<br />
držAVNIkA<br />
kNJIžEVNIkA<br />
* Ako se pitate<br />
zašto Miroslav<br />
Krleža nije<br />
široko omiljen u<br />
narodu, sljedeći<br />
su podaci<br />
možda<br />
objašnjenje: dok<br />
ga za najvećeg<br />
hrvatskog<br />
književnika bira<br />
čak 64 posto<br />
onih koji su<br />
završili fakultet,<br />
s njima se slaže<br />
bitno manji<br />
broj onih s<br />
nižim stupnjem<br />
obrazovanja<br />
- 48 posto<br />
ispitanika s<br />
velikom<br />
maturom i samo<br />
41 posto onih<br />
koji su završili<br />
tek osnovnu<br />
školu.<br />
velika ljubav<br />
Supruga Bela bila<br />
je Krleži i više od<br />
nerazdružive životne<br />
suputnice; bila je<br />
njegova inspiracija i<br />
nezamjenjiva podrška u<br />
književnom radu<br />
Anketno pitanje:<br />
1.<br />
47%<br />
Miroslav<br />
Krleža<br />
Tko su po vama trojica najvećih hrvatskih<br />
književnika, po kojima bi Hrvatska trebala biti<br />
prepoznata u svijetu?<br />
Istraživanje<br />
Ima i neke povijesne pravde u tome što je Krleža u jednom<br />
ovakvom istraživanju pretekao i samog Tita. Krleža je bio<br />
veliki pisac mnogo prije nego što je Tito postao politički lider,<br />
a njegov ugled zbog povezanosti s Titom trpi i danas<br />
krlEžA<br />
ipak je krleža ono ime koje<br />
je meĐu hrvatima sinonim<br />
za pisca, bez obzira čitate li<br />
ga i znate li njegova djela<br />
2.<br />
August<br />
Šenoa<br />
3.<br />
Ivana Brlić<br />
Mažuranić<br />
40% 24% 23% 21% 20% 18% 18% 18% 17%<br />
Bilo<br />
bi silno zanimljivo provesti još jedno<br />
dodatno istraživanje o ovom istraživanju<br />
koje je pokazalo da je za Hrvate<br />
najveći književnik ipak Miroslav<br />
Krleža, a k tomu još i treći na ukupnoj<br />
znanstveničko-političarsko-književničkoj<br />
listi.<br />
Naime, ljude koji su svoj glas dali Krleži<br />
trebalo bi još zamoliti da navedu<br />
naslove Krležinih knjiga koje su pročitali,<br />
a isto tako i drugih pisaca koje<br />
su imenovali svojim favoritima. Vrlo<br />
je vjerojatno da bi Krleža po broju<br />
upamćenih naslova slabije prošao<br />
nego drugoplasirani August Šenoa<br />
čiji naslovi s popisa školske lektire s<br />
lakoćom iskaču iz pamćenja. Ali, to<br />
nipošto ne znači da Krleža titulu prvog<br />
hrvatskog književnog velikana<br />
nije u jednom ovakvom istraživanju<br />
4.<br />
Tin<br />
Ujević<br />
5.<br />
Ivo<br />
Andrić<br />
zaslužio. On jest pisac intelektualaca.<br />
Sa 64% on visoko odskače na prvom<br />
mjestu u rubrici ispitanika sa završenim<br />
fakultetom. Ali, i oni koji imaju<br />
samo osnovnu školu, među kojima je<br />
najveći broj onih koji su na pitanje o<br />
najveća tri književnika odgovorili sa<br />
“ne znam”, Krleža je također na prvom<br />
mjestu. To najvjerojatnije znači<br />
da je Krleža, usprkos svim uglavnom<br />
ideloški i politički motiviranim osporavanjima,<br />
ipak ono ime koje je među<br />
Hrvatima sinonim za pisca, bez obzira<br />
čitate li ga ili ne.<br />
A kad je o politici riječ, zanimljivo je<br />
usporediti literarne sklonosti glasača<br />
pojedinih političkih stranaka, ili<br />
blokova. Krleža tijesno, sa 45 prema<br />
44 posto, i u rubrici HDZ-a pobjeđuje<br />
Šenou. Ali, autor Zlatarevog zlata<br />
među HSS-ovcima zato tuče i Petricu<br />
Kerempuha i Filipa Latinovcza i<br />
Glembajeve s premoćnih 61 prema<br />
43 posto. Što se regija tiče, Krleža je<br />
najveći u Istri i Primorju (58 %), a Šenoa<br />
ga je za tijesno, s tek jedan posto<br />
razlike, pretekao samo u Sjevernoj<br />
6.<br />
Vladimir<br />
Nazor<br />
7.<br />
Marija Jurić<br />
Zagorka<br />
Hrvatskoj (Zagorje, Prigorje, Međimurje,<br />
Podravina).<br />
O našem obrazovnom sustavu, pak,<br />
dobro govori podatak da po pitanju<br />
sklonosti Krleži nema velikih razlika<br />
među dobnim skupinama, premda<br />
oni mlađi od trideset godina, koji su<br />
do dobi za čitanje Krleže stasali u samostalnoj<br />
hrvatskoj državi, ipak sa<br />
44 posto zaostaju za 7-8 postotaka za<br />
onima između 30 i 60 godina starosti.<br />
Naizrazitiju razliku u čitanosti ili omiljenosti<br />
nekog pisca po regijama nalazimo<br />
kod ljubavi Dalmatinaca prema<br />
Tinu Ujeviću, koji je njima sa 38 posto<br />
odmah do Krleže sa 40 posto glasova.<br />
Bardu “malenih mjesta srca moga” ti<br />
su glasovi pomogli da bude među piscima<br />
četvrti, tik do junakinje svačijeg<br />
djetinjstva Ivane Brlić Mažuranić, a<br />
deseti na apsolutnoj listi velikana.<br />
Ipak, ono što je na grafikonu vizulano<br />
prikazanih rezultata najuočljivije jest<br />
odskakanje Krleže i Šenoe kao dvojice<br />
daleko najcjenjenijih hrvatskih<br />
književnika prilično različitih tema,<br />
stilova i estetika, utjecaja i dosega.<br />
8.<br />
Marko<br />
Marulić<br />
* Premda je<br />
izrazito omiljen<br />
u Slavoniji, Lici<br />
i Banovini, čiji<br />
ga stanovnici<br />
stavljaju odmah<br />
iza Krleže, Ivu<br />
Andrića prevelik<br />
broj Hrvata<br />
danas očito<br />
više ne smatra<br />
hrvatskim<br />
književnim<br />
velikanom<br />
9.<br />
Marin<br />
Držić<br />
10.<br />
Ivan<br />
Gundulić<br />
Nadalje, možda će upravo ovim istraživanjem<br />
i njegovim rezultatima prestati<br />
trend neutemeljenog omalovažavanja<br />
i odbacivanja pisca kojeg<br />
sasvim sigurno ne bi trebalo posebno<br />
predstavljati Europi da je pisao na<br />
nekom jeziku većem od hrvatskog.<br />
Ima i neke povijesne pravde u tome<br />
što je Krleža u jednom ovakvom istraživanju,<br />
na apsolutnoj listi pretekao i<br />
samog Tita. Kao prvo, Krleža je bio<br />
veliki pisac mnogo prije nego što je<br />
Tito postao politički lider. A kao drugo,<br />
Krležin ugled zbog povezanosti<br />
s Titom trpi i danas, dok je piščevo<br />
društvo komunističkom vladaru samo<br />
podizalo cijenu.<br />
Pisac čije je djelo kod hrvatskog čitateljstva<br />
u posljednjih dvadeset godina<br />
pretrpjelo najveću štetu očito je Ivo<br />
Andrić. Premda kod ispitanika u Slavoniji,<br />
Lici i Banovini zauzima mjesto<br />
tik iza Krleže, Andrić uopće nije uspio<br />
ući na apsolutnu listu deset najvećih.<br />
Mišljenja o tome tko je u tom slučaju<br />
na gubitku bit će različita, ali to sigurno<br />
nije mrtav pisac.
Change language