You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
NAJ<br />
zNANstVENIkA<br />
držAVNIkA<br />
kNJIžEVNIkA<br />
* Ruđer Bošković,<br />
Slavoljub<br />
Penkala,<br />
Lavoslav<br />
Ružička i<br />
Vladimir Prelog<br />
hrvatski su<br />
znanstvenici<br />
koji osjetno<br />
lošije prolaze<br />
kod nisko<br />
obrazovanih<br />
nego kod<br />
visokoobrazovanih<br />
Hrvata.<br />
Na primjer,<br />
51% ispitanika<br />
sa osnovnom<br />
školom smatra<br />
Ruđera<br />
Boškovića<br />
najvećim<br />
hrvatskim<br />
znanstvenikom,<br />
u usporedbi sa<br />
79% onih koji su<br />
završili fakultet<br />
znanstvenika”, potom “trojicu najvećih<br />
hrvatskih državnika, lidera lili<br />
predvodnika političkih trendova”, te<br />
“trojicu najvećih hrvatskih književnika”.<br />
Ali, svako od ta tri pitanja imalo je u<br />
svom nastavku još jednu odrednicu<br />
koja ovo istraživanje razlikuje od svih<br />
dosadašnjih. U sve tri kategorije od<br />
ljudi se tražilo da razmisle i odaberu<br />
velikane “po kojima bi Hrvatska trebala<br />
poznata u svijetu”.<br />
Inicijator i voditelj istraživanja <strong>Božo</strong><br />
<strong>Skoko</strong> ne misli da je ta “vanjskopolitička”<br />
odrednica presudno utjecala<br />
na rezultate, ali mu je skori ulazak<br />
Hrvatske u Europsku uniju bio glavni<br />
poticaj za ovakvo ispitivanje javnog<br />
mnijenja.<br />
Anketno pitanje:<br />
sam <strong>Skoko</strong> kaže da su ga rezultati<br />
ovog istraživanja iznenadili, i to ugodno,<br />
misleći pri tom na izraženi odmak<br />
od političara.<br />
Ovo je ispitivanje namjerno bilo ograničeno<br />
na spomenute tri kategorije<br />
zato što je riječ tek o početku istraživačkog<br />
ciklusa u kojem će se već<br />
sljedeće godine na isti način hrvatske<br />
građane propitivati o hrvatskim graditeljima,<br />
umjetnicima i glazbenim<br />
talentima, zatim prosvjetiteljima koji<br />
su zadužili Europu, o predvodnicima<br />
društvenih promjena, svecima, kao i<br />
hrvatskim sportskim velikanima.<br />
Prvo ovakvo istraživanje tek je početak<br />
projekta kojim bi Hrvatska,<br />
smatra <strong>Skoko</strong>, trebala što skorije biti<br />
u stanju napraviti katalog svojih sto<br />
velikana, po uzoru na slične projekte<br />
koje su različite institucije poduzele u<br />
mnogim zemljama, a u čemu je većini<br />
uzor bio BBC koji se prihvatio posla<br />
definiranja sto najvećih Britanaca.<br />
Budući da su sudionici u ovom istraživanju<br />
klasificirani i prema demografskim<br />
parametrima (spol, dob,<br />
obrazovanje, tip naselja, regija) kao<br />
i političkim preferencijama, među<br />
rezultatima pojedinačnih kategorija,<br />
koje predstavljamo na sljedećim<br />
stranicama, ima još iznenađenja i kurioziteta.<br />
zaštitni znak prema svijetu<br />
Na početku svoje knjige “Država kao<br />
brend” (Matica hrvatska, Zagreb,<br />
2009.) <strong>Skoko</strong> citira jednog od najpoznatijih<br />
teoretičara upravljanja<br />
nacionalnim identitetom i imidžem<br />
Simona Anholta koji piše: “Sve odgovorne<br />
vlade, u ime svog naroda, svojih<br />
institucija i tvrtki, moraju otkriti<br />
kakva je percepcija njihove zemlje u<br />
svijetu i razviti strategiju za upravljanje<br />
njome”. Upravljanje nacionalnim<br />
identitetom jedna je od glavnih<br />
znanstveničkih preokupacija mladog<br />
i ambicioznog znanstvenika, koji, ne smeta srpsko podrijetlo<br />
sasvim ispravno, smatra da je fina- Ali, što se tiče Nikole Tesle, upravo<br />
lizacija procesa ulaska Hrvatske u prema svim navedenim parametrima<br />
EU idealna prilika da mi, Hrvati, još o njegovom prvenstvu među svim<br />
jednom među sobom protresemo tko ostalim hrvatskim velikanima postoji<br />
smo, što smo i kakvi smo, a osobito apsolutni konsenzus. Njega je na pr-<br />
da se odlučimo tko su najbolji i najvevo mjesto stavio najveći broj ljudi u<br />
ći koje ćemo isturiti kao svoj zaštitni svim dobnim skupinama, i muškara-<br />
znak prema svijetu. Naime, sljedećih ca i žena, i stanovnika gradova i sela.<br />
nekoliko godina Hrvatska će biti pod Tesla je dobio najviše glasova i onih s<br />
svjetlima reflektora, kao što se moglo osnovnom školom i visokoobrazova-<br />
predosjetiti već prigodom nedavnog nih. A s obzirom na srpsko podrijetlo,<br />
potpisivanja pristupnog sporazuma a još više na činjenicu da ga svojim ve-<br />
u Bruxellesu. Svijet, a osobito ostale likanom smatra i promovira i Srbija, o<br />
zemlje Europe, bit će zainteresirani zrelosti Hrvata svakako dobro govori<br />
za nas i željet će saznati o nama više i podatak da je Tesla na prvom mjestu<br />
od onoga što sada znaju, a to je uglav- članova ili simpatizera svih stranaka,<br />
nom vrlo malo ili nimalo.<br />
kako HDZ-a, tako i “kukurikavaca”, a<br />
Iz vlastitog iskustva koje uključuje isto tako i onih politički neodlučnih,<br />
suradnju s brojnim međunarodnim kao i apstinenata.<br />
institucijama, ustanovama i tvrtka- Naposlijetku, Tesla je broj jedan i Zama,<br />
<strong>Skoko</strong> govori kako već sada sve gorcima i Međimurcima, Istranima,<br />
češće dolaze upiti iz inozemstva o Primorcima i Dalmatincima, Podrav-<br />
hrvatskim specifičnostima i bogatcima i Slavoncima, a s najvećim postvima,<br />
uključujući i velikane oko čistotkom i svojim Ličanima. Oko polije<br />
veličine u samoj Hrvatskoj postoji tičara, pa ni književnika, takve apso-<br />
konsenzus. Premda geslo Millenium lutne suglasnosti nema. Ali, za Hrvate<br />
promocije kaže da nitko nije nepred- je već i jedan velikan oko kojeg se svi<br />
vidljiv (“Nobody’s Unpredictable”), slažu, morate priznati, velika stvar.<br />
Tko su po vama trojica najvećih hrvatskih istraživača,<br />
izumitelja, odnosno znanstvenika po kojima bi Hrvatska<br />
trebala biti poznata u svijetu?<br />
/ Metoda /<br />
istraživanje je<br />
bilo terensko<br />
Za razliku od svih dosadašnjih istraživanja i anketa koje su imale sličan cilj - odrediti<br />
koje Hrvate sami Hrvati smatraju najvećima, najboljima i najznamenitijima - ovo<br />
istraživanje koje je pod vodstvom Bože Skoke poduzela Millenium promocija,<br />
provodilo se na terenu. Dakle, umjesto telefonskog ispitivanja ili internetskih anketa u<br />
ovom su slučaju djelatnici agencije Ipsos Puls, kojoj je povjeren terenski rad, doslovno<br />
obišli čitavu Hrvatsku i osobno ispitali tisuću ljudi. Svaki ispitanik najprije bi dobio<br />
anketno pitanje i mogućnost spontanog odgovora. Ali, ako je dotični reagirao u stilu<br />
“sad ste me zatekli, ma tko će se sad sjetiti...” i tomu slično, onda bi mu se ponudila<br />
lista unaprijed pripremljenih imena među kojima bi, u svakoj od tri kategorije koje<br />
su bile obuhvaćene ovim istraživanjem, trebao odabrati i izdvojiti tri. K tomu, ističe<br />
<strong>Skoko</strong>, terensko istraživanje uvijek ima veću vjerodostojnost i preciznost već i zato što<br />
je uzorak ispitanika daleko više disperziran i vjernije slijedi statističke reprezentativne<br />
obrasce nego telefonsko ispitivanje. Ispitivači dolaze na kućna vrata pa točno znaju<br />
kojoj kategoriji stanovništva ispitanik pripada (npr. grad/selo), što kod telefonskog<br />
ispitivanja nije slučaj. Također je poznato kako su ispitanici puno iskreniji prilikom<br />
anketiranja “licem u lice” nego putem telefona. Uz sve to istraživači su bilježili<br />
demografske podatke i stranačke preferencije ispitanika pa je tako dobivena izvrsnu<br />
baza za analizu odnosa pojedinih društvenih skupina prema pojedinim velikanima.<br />
izumitelj<br />
Nikola Tesla patentirao<br />
je više od 700 izuma<br />
kojima je čovječanstvo<br />
uveo u moderan svijet i<br />
omogućio komunikaciju<br />
s drugim svjetovima<br />
1.<br />
Nikola<br />
Tesla<br />
87%<br />
Istraživanje<br />
Tesla je dovoljno prevelik i za Hrvate i za Srbe jer je on<br />
čovjek koji je, narodski rečeno, izmislio struju! Ne Hrvatima,<br />
ne Srbima, nego čovječanstvu. To da ga Hrvati i Srbi mogu<br />
ravnopravno dijeliti, bilo bi jedno od njegovih najvećih čuda<br />
tEslA<br />
bude li brigu o tome<br />
iskrenije nego do sada<br />
preuzela i država tesla bi<br />
mogao biti hrvatski brend<br />
2.<br />
Ruđer<br />
Bošković<br />
3.<br />
Slavoljub<br />
Penkala<br />
63% 27% 26% 18% 7% 5% 5% 3% 2%<br />
Kao<br />
što smo već istaknuli u uvodnom<br />
<strong>tekst</strong>u, oko Nikole Tesle nema nikakvog<br />
spora. Apsolutnim konsenzusom<br />
svih kategorija stanovništva on je<br />
hrvatski velikanski brend broj jedan.<br />
Odnosno, materijal od kojeg bi Hrvatska<br />
mogla tako nešto stvoriti, kad<br />
već do sada nije. A nije. Upravo zato<br />
Tesla kao apsolutni “pobjednik” ovog<br />
istraživanja izgleda gotovo nestvarno<br />
dobro. Kao da je sve moguće, pa<br />
čak i to da se Darko Milinović pobrine<br />
da se onaj Teslin spomenik dignut u<br />
zrak 1991. vrati na mjesto koje mu je<br />
pripadalo u Gospiću. S obzirom na<br />
takve događaje iz još uvijek nam bliske<br />
prošlosti, Hrvati se baš i ne mogu<br />
žaliti da im Teslu otimaju Srbi, koji su<br />
po njemu nazvali beogradsku zračnu<br />
luku. Doduše, iz kuta nekog đavoljeg<br />
4.<br />
Marko<br />
Polo<br />
5. Lavoslav<br />
Ružička i<br />
Vladimir<br />
Prelog<br />
odvjetnika, ovaj zagrljaj hrvatskog<br />
javnog mnijenja oko Tesle mogao bi<br />
se protumačiti upravo kao inat Srbiji.<br />
Ali, ipak je realnije, a i ljepše, ostati pri<br />
već izrečenoj pretpostavci o narodu<br />
koji se opamećuje.<br />
Tesla je, osim toga, dovoljno prevelik<br />
i za Hrvate i za Srbe. Pa čovjek je,<br />
narodski rečeno, izmislio struju! Ne<br />
Hrvatima, ne Srbima, nego čovječanstvu.<br />
To da ga Hrvati i Srbi mogu<br />
ravnopravno dijeliti, moglo bi postati<br />
jedno od najvećih Teslinih čuda. Za<br />
to ima argumenata i s druge strane.<br />
Kada je radio veliko istraživanje čije<br />
je rezultate popisao i opisao u knjizi<br />
“Hrvatska i susjedi” (AGM, Zagreb,<br />
2010.), <strong>Božo</strong> <strong>Skoko</strong> je ispitujući pogled<br />
na Hrvatsku iz svih zemalja bivše<br />
Jugoslavije otkrio da i među Srbima u<br />
Srbiji ima onih koji Teslu bez problema<br />
smatraju hrvatskim velikanom,<br />
baš koliko i svojim.<br />
A ispričao mi je i anegdotu o jednom<br />
zagrebačkom mladom znanstveniku<br />
koji se preko studentske razmjene<br />
našao u međunarodnoj grupi postdi-<br />
6.<br />
Faust<br />
Vrančić<br />
7.<br />
Dragutin<br />
Gorjanović<br />
Kramberger<br />
plomaca na jednom švedskom sveučilištu.<br />
Kada je svatko od njih zamoljen<br />
da kratkim izlaganjem predstavi<br />
svoju zemlju i njezine velikane, naš je<br />
znanstveni novak kao asa u rukavu<br />
pripremio Teslu. Ali, pretekla ga je<br />
kolegica iz Beograda koja na došla<br />
na red prije njega. Njih dvoje su se lako<br />
dogovorili i pokušali domaćinima<br />
objasniti ono o hrvatskoj domovini<br />
i srpskom rodu, ali Šveđani su sumnjičavo<br />
inzistirali na tome da netko<br />
od njih dvoje nešto mulja. Bilo im je<br />
valjda previše da je Tesla velikan i jednog,<br />
a kamoli dva balkanska plemena.<br />
Od Tesle kao hrvatskog brenda<br />
u tom smislu možemo očekivati još<br />
mnogo čuda, pogotovo ako će brigu<br />
o tome sustavnije i iskrenije nego do<br />
sada preuzeti i sama država.<br />
A da se na poimanje građana o vlastitoj<br />
baštini i velikanima ne samo može,<br />
nego i mora utjecati, daje naslutiti i<br />
primjer Ruđera Boškovića. On je, doduše,<br />
na drugom mjestu bez konkurencije,<br />
14 posto ispod Tesle, ali čak<br />
35 posto iznad trećeg Slavoljuba Pen-<br />
8.<br />
Andrija<br />
Mohorovčić<br />
* Argentinci<br />
vjerojatno više<br />
znaju o Juanu<br />
Vucetichu nego<br />
Hrvati o svom<br />
Hvaraninu Ivanu<br />
Vučetiću, koji je<br />
istodobno dok<br />
je fikcionalnu<br />
slavu sticao<br />
Sherlock<br />
Holmes razvijao<br />
daktilosklopiju,<br />
forenzičku<br />
disciplinu<br />
otisaka prstiju<br />
i njezinu<br />
primjenu u<br />
istragama<br />
9.<br />
Marin<br />
Getaldić<br />
10.<br />
Ivan<br />
Vučetić<br />
kale. Ali, visokom postotku sigurno je<br />
pridonijelo ovogodišnje obilježavanje<br />
300. godišnjice njegova rođenja.<br />
Koliko je za svijest o velikanima<br />
presudno (ne)spominjanje u medijima<br />
i obrazovnom sustavu, svjedoče<br />
podjednako i Marko Polo te u našoj<br />
javnosti sijamski par nobelovaca Ružička<br />
i Prelog, ali isto tako i sva ona<br />
značajna imena čije je spominjanje<br />
ostalo ispod deset posto.<br />
Sabrati njihove životopise i dostignuća<br />
u jednu knjigu bilo bi ne samo poučno,<br />
nego i uzbudljivo štivo. Znate<br />
li, na primjer, tko je bio Ivan Vučetić?<br />
Vjerojatno bismo na to pitanje odgovor<br />
lakše dobili u Argentini, gdje se<br />
policijske škole zovu imenom Juana<br />
Vuceticha. Taman u vrijeme dok<br />
je fikcionalnu slavu sticao Sherlock<br />
Holmes, Vučetić, rodom Hvaranin, u<br />
Argentini je razvijao daktilosklopiju,<br />
forenzičku disciplinu otisaka prstiju i<br />
njezinu primjenu u istragama.<br />
Usput, još jedna napomena: od Talijana<br />
ne treba očekivati spremnost na<br />
dijeljenje imena i lika Marca Pola.
Change language