Pročitajte cijeli tekst! - Božo Skoko

More documents

Recommendations

Info

NAJ zNANstVENIkA držAVNIkA kNJIžEVNIkA * Ruđer Bošković, Slavoljub Penkala, Lavoslav Ružička i Vladimir Prelog hrvatski su znanstvenici koji osjetno lošije prolaze kod nisko obrazovanih nego kod visokoobrazovanih Hrvata. Na primjer, 51% ispitanika sa osnovnom školom smatra Ruđera Boškovića najvećim hrvatskim znanstvenikom, u usporedbi sa 79% onih koji su završili fakultet znanstvenika”, potom “trojicu najvećih hrvatskih državnika, lidera lili predvodnika političkih trendova”, te “trojicu najvećih hrvatskih književnika”. Ali, svako od ta tri pitanja imalo je u svom nastavku još jednu odrednicu koja ovo istraživanje razlikuje od svih dosadašnjih. U sve tri kategorije od ljudi se tražilo da razmisle i odaberu velikane “po kojima bi Hrvatska trebala poznata u svijetu”. Inicijator i voditelj istraživanja Božo Skoko ne misli da je ta “vanjskopolitička” odrednica presudno utjecala na rezultate, ali mu je skori ulazak Hrvatske u Europsku uniju bio glavni poticaj za ovakvo ispitivanje javnog mnijenja. Anketno pitanje: sam Skoko kaže da su ga rezultati ovog istraživanja iznenadili, i to ugodno, misleći pri tom na izraženi odmak od političara. Ovo je ispitivanje namjerno bilo ograničeno na spomenute tri kategorije zato što je riječ tek o početku istraživačkog ciklusa u kojem će se već sljedeće godine na isti način hrvatske građane propitivati o hrvatskim graditeljima, umjetnicima i glazbenim talentima, zatim prosvjetiteljima koji su zadužili Europu, o predvodnicima društvenih promjena, svecima, kao i hrvatskim sportskim velikanima. Prvo ovakvo istraživanje tek je početak projekta kojim bi Hrvatska, smatra Skoko, trebala što skorije biti u stanju napraviti katalog svojih sto velikana, po uzoru na slične projekte koje su različite institucije poduzele u mnogim zemljama, a u čemu je većini uzor bio BBC koji se prihvatio posla definiranja sto najvećih Britanaca. Budući da su sudionici u ovom istraživanju klasificirani i prema demografskim parametrima (spol, dob, obrazovanje, tip naselja, regija) kao i političkim preferencijama, među rezultatima pojedinačnih kategorija, koje predstavljamo na sljedećim stranicama, ima još iznenađenja i kurioziteta. zaštitni znak prema svijetu Na početku svoje knjige “Država kao brend” (Matica hrvatska, Zagreb, 2009.) Skoko citira jednog od najpoznatijih teoretičara upravljanja nacionalnim identitetom i imidžem Simona Anholta koji piše: “Sve odgovorne vlade, u ime svog naroda, svojih institucija i tvrtki, moraju otkriti kakva je percepcija njihove zemlje u svijetu i razviti strategiju za upravljanje njome”. Upravljanje nacionalnim identitetom jedna je od glavnih znanstveničkih preokupacija mladog i ambicioznog znanstvenika, koji, ne smeta srpsko podrijetlo sasvim ispravno, smatra da je fina- Ali, što se tiče Nikole Tesle, upravo lizacija procesa ulaska Hrvatske u prema svim navedenim parametrima EU idealna prilika da mi, Hrvati, još o njegovom prvenstvu među svim jednom među sobom protresemo tko ostalim hrvatskim velikanima postoji smo, što smo i kakvi smo, a osobito apsolutni konsenzus. Njega je na pr- da se odlučimo tko su najbolji i najvevo mjesto stavio najveći broj ljudi u ći koje ćemo isturiti kao svoj zaštitni svim dobnim skupinama, i muškara- znak prema svijetu. Naime, sljedećih ca i žena, i stanovnika gradova i sela. nekoliko godina Hrvatska će biti pod Tesla je dobio najviše glasova i onih s svjetlima reflektora, kao što se moglo osnovnom školom i visokoobrazova- predosjetiti već prigodom nedavnog nih. A s obzirom na srpsko podrijetlo, potpisivanja pristupnog sporazuma a još više na činjenicu da ga svojim ve- u Bruxellesu. Svijet, a osobito ostale likanom smatra i promovira i Srbija, o zemlje Europe, bit će zainteresirani zrelosti Hrvata svakako dobro govori za nas i željet će saznati o nama više i podatak da je Tesla na prvom mjestu od onoga što sada znaju, a to je uglav- članova ili simpatizera svih stranaka, nom vrlo malo ili nimalo. kako HDZ-a, tako i “kukurikavaca”, a Iz vlastitog iskustva koje uključuje isto tako i onih politički neodlučnih, suradnju s brojnim međunarodnim kao i apstinenata. institucijama, ustanovama i tvrtka- Naposlijetku, Tesla je broj jedan i Zama, Skoko govori kako već sada sve gorcima i Međimurcima, Istranima, češće dolaze upiti iz inozemstva o Primorcima i Dalmatincima, Podrav- hrvatskim specifičnostima i bogatcima i Slavoncima, a s najvećim postvima, uključujući i velikane oko čistotkom i svojim Ličanima. Oko polije veličine u samoj Hrvatskoj postoji tičara, pa ni književnika, takve apso- konsenzus. Premda geslo Millenium lutne suglasnosti nema. Ali, za Hrvate promocije kaže da nitko nije nepred- je već i jedan velikan oko kojeg se svi vidljiv (“Nobody’s Unpredictable”), slažu, morate priznati, velika stvar. Tko su po vama trojica najvećih hrvatskih istraživača, izumitelja, odnosno znanstvenika po kojima bi Hrvatska trebala biti poznata u svijetu? / Metoda / istraživanje je bilo terensko Za razliku od svih dosadašnjih istraživanja i anketa koje su imale sličan cilj - odrediti koje Hrvate sami Hrvati smatraju najvećima, najboljima i najznamenitijima - ovo istraživanje koje je pod vodstvom Bože Skoke poduzela Millenium promocija, provodilo se na terenu. Dakle, umjesto telefonskog ispitivanja ili internetskih anketa u ovom su slučaju djelatnici agencije Ipsos Puls, kojoj je povjeren terenski rad, doslovno obišli čitavu Hrvatsku i osobno ispitali tisuću ljudi. Svaki ispitanik najprije bi dobio anketno pitanje i mogućnost spontanog odgovora. Ali, ako je dotični reagirao u stilu “sad ste me zatekli, ma tko će se sad sjetiti...” i tomu slično, onda bi mu se ponudila lista unaprijed pripremljenih imena među kojima bi, u svakoj od tri kategorije koje su bile obuhvaćene ovim istraživanjem, trebao odabrati i izdvojiti tri. K tomu, ističe Skoko, terensko istraživanje uvijek ima veću vjerodostojnost i preciznost već i zato što je uzorak ispitanika daleko više disperziran i vjernije slijedi statističke reprezentativne obrasce nego telefonsko ispitivanje. Ispitivači dolaze na kućna vrata pa točno znaju kojoj kategoriji stanovništva ispitanik pripada (npr. grad/selo), što kod telefonskog ispitivanja nije slučaj. Također je poznato kako su ispitanici puno iskreniji prilikom anketiranja “licem u lice” nego putem telefona. Uz sve to istraživači su bilježili demografske podatke i stranačke preferencije ispitanika pa je tako dobivena izvrsnu baza za analizu odnosa pojedinih društvenih skupina prema pojedinim velikanima. izumitelj Nikola Tesla patentirao je više od 700 izuma kojima je čovječanstvo uveo u moderan svijet i omogućio komunikaciju s drugim svjetovima 1. Nikola Tesla 87% Istraživanje Tesla je dovoljno prevelik i za Hrvate i za Srbe jer je on čovjek koji je, narodski rečeno, izmislio struju! Ne Hrvatima, ne Srbima, nego čovječanstvu. To da ga Hrvati i Srbi mogu ravnopravno dijeliti, bilo bi jedno od njegovih najvećih čuda tEslA bude li brigu o tome iskrenije nego do sada preuzela i država tesla bi mogao biti hrvatski brend 2. Ruđer Bošković 3. Slavoljub Penkala 63% 27% 26% 18% 7% 5% 5% 3% 2% Kao što smo već istaknuli u uvodnom tekstu, oko Nikole Tesle nema nikakvog spora. Apsolutnim konsenzusom svih kategorija stanovništva on je hrvatski velikanski brend broj jedan. Odnosno, materijal od kojeg bi Hrvatska mogla tako nešto stvoriti, kad već do sada nije. A nije. Upravo zato Tesla kao apsolutni “pobjednik” ovog istraživanja izgleda gotovo nestvarno dobro. Kao da je sve moguće, pa čak i to da se Darko Milinović pobrine da se onaj Teslin spomenik dignut u zrak 1991. vrati na mjesto koje mu je pripadalo u Gospiću. S obzirom na takve događaje iz još uvijek nam bliske prošlosti, Hrvati se baš i ne mogu žaliti da im Teslu otimaju Srbi, koji su po njemu nazvali beogradsku zračnu luku. Doduše, iz kuta nekog đavoljeg 4. Marko Polo 5. Lavoslav Ružička i Vladimir Prelog odvjetnika, ovaj zagrljaj hrvatskog javnog mnijenja oko Tesle mogao bi se protumačiti upravo kao inat Srbiji. Ali, ipak je realnije, a i ljepše, ostati pri već izrečenoj pretpostavci o narodu koji se opamećuje. Tesla je, osim toga, dovoljno prevelik i za Hrvate i za Srbe. Pa čovjek je, narodski rečeno, izmislio struju! Ne Hrvatima, ne Srbima, nego čovječanstvu. To da ga Hrvati i Srbi mogu ravnopravno dijeliti, moglo bi postati jedno od najvećih Teslinih čuda. Za to ima argumenata i s druge strane. Kada je radio veliko istraživanje čije je rezultate popisao i opisao u knjizi “Hrvatska i susjedi” (AGM, Zagreb, 2010.), Božo Skoko je ispitujući pogled na Hrvatsku iz svih zemalja bivše Jugoslavije otkrio da i među Srbima u Srbiji ima onih koji Teslu bez problema smatraju hrvatskim velikanom, baš koliko i svojim. A ispričao mi je i anegdotu o jednom zagrebačkom mladom znanstveniku koji se preko studentske razmjene našao u međunarodnoj grupi postdi- 6. Faust Vrančić 7. Dragutin Gorjanović Kramberger plomaca na jednom švedskom sveučilištu. Kada je svatko od njih zamoljen da kratkim izlaganjem predstavi svoju zemlju i njezine velikane, naš je znanstveni novak kao asa u rukavu pripremio Teslu. Ali, pretekla ga je kolegica iz Beograda koja na došla na red prije njega. Njih dvoje su se lako dogovorili i pokušali domaćinima objasniti ono o hrvatskoj domovini i srpskom rodu, ali Šveđani su sumnjičavo inzistirali na tome da netko od njih dvoje nešto mulja. Bilo im je valjda previše da je Tesla velikan i jednog, a kamoli dva balkanska plemena. Od Tesle kao hrvatskog brenda u tom smislu možemo očekivati još mnogo čuda, pogotovo ako će brigu o tome sustavnije i iskrenije nego do sada preuzeti i sama država. A da se na poimanje građana o vlastitoj baštini i velikanima ne samo može, nego i mora utjecati, daje naslutiti i primjer Ruđera Boškovića. On je, doduše, na drugom mjestu bez konkurencije, 14 posto ispod Tesle, ali čak 35 posto iznad trećeg Slavoljuba Pen- 8. Andrija Mohorovčić * Argentinci vjerojatno više znaju o Juanu Vucetichu nego Hrvati o svom Hvaraninu Ivanu Vučetiću, koji je istodobno dok je fikcionalnu slavu sticao Sherlock Holmes razvijao daktilosklopiju, forenzičku disciplinu otisaka prstiju i njezinu primjenu u istragama 9. Marin Getaldić 10. Ivan Vučetić kale. Ali, visokom postotku sigurno je pridonijelo ovogodišnje obilježavanje 300. godišnjice njegova rođenja. Koliko je za svijest o velikanima presudno (ne)spominjanje u medijima i obrazovnom sustavu, svjedoče podjednako i Marko Polo te u našoj javnosti sijamski par nobelovaca Ružička i Prelog, ali isto tako i sva ona značajna imena čije je spominjanje ostalo ispod deset posto. Sabrati njihove životopise i dostignuća u jednu knjigu bilo bi ne samo poučno, nego i uzbudljivo štivo. Znate li, na primjer, tko je bio Ivan Vučetić? Vjerojatno bismo na to pitanje odgovor lakše dobili u Argentini, gdje se policijske škole zovu imenom Juana Vuceticha. Taman u vrijeme dok je fikcionalnu slavu sticao Sherlock Holmes, Vučetić, rodom Hvaranin, u Argentini je razvijao daktilosklopiju, forenzičku disciplinu otisaka prstiju i njezinu primjenu u istragama. Usput, još jedna napomena: od Talijana ne treba očekivati spremnost na dijeljenje imena i lika Marca Pola.
NAJ zNANstVENIkA držAVNIkA kNJIžEVNIkA * Što stariji to ga više vole: za najvećeg hrvatskog državnika Josipa Broza Tita izabralo je 35 posto mlađih od 30 godina, 39 posto ispitanika u tridesetima, 42 posto onih između 45 i 60 godina te 44 posto starijih od šezdeset godina. bez iluzija Podjela po osi Tuđman ili Tito neće nestati preko noći, ali valja očekivati civilizirane rasprave, umjesto galame dva nepomirljiva tabora Anketno pitanje: 1. 40% Josip Broz Tito Tko su po vama trojica najvećih hrvatskih državnika, lidera ili predvodnika političkih trendova po kojima bi Hrvatska trebala biti prepoznata u svijetu? Istraživanje I Tito i Tuđman jednako loše stoje kod mlađih od 30 godina, pa bi se Hrvati, nastavi li se takav trend, negdje do polovice 21. stoljeća možda mogli prestati dijeliti po tome čije bi ime skidali, a čije spomenike podizali na gradskim trgovima tIto kultovima dvije povijesne ličnosti, tuĐmana i broza, nešto je ipak zajedničko – više ih cijeni selo nego grad 2. Franjo Tuđman 3. Stjepan Radić 32% 27% 26% 26% 25% 24% 10% 9% 9% Za distanciranje od političkih lidera, koje je iskazano u ovom istraživanju, možda nije bio presudan, ali je svakako indikativan jedan trend. U najmlađoj anketiranoj dobnoj skupini, mlađoj od trideset godina, jednako loše stoje i Tito i Tuđman. Ako se taj trend nastavi još barem trideset godina, Hrvati bi se negdje do polovice 21. stoljeća možda mogli prestati dijeliti po tome čije bi ime skidali, a čije spomenike podizali na gradskim trgovima. U drugim demografskim skupinama rezultati su manje-više očekivani, s nekoliko zanimljivih većih odstupanja. Sklonost Tuđmanu obrnuto je proporcionalna stupnju obrazovanja. Više škole, manje poštovanja prema Tuđmanu, a više prema Titu. A osim 4. Kralj Tomislav 5. Josip Jelačić podjednake nesklonosti mladih, kultovi te dvije povijesne ličnosti imaju još nešto zajedničko. I Tuđmana i Broza više cijeni selo nego grad. U svakom slučaju, mnogo je lakše analizirati plasman hrvatskih političkih velikana čim on ne odlučuje o apsolutno najvećem. Činjenica da su u apsolutnom poretku ispred njih Tesla, Bošković i Krleža, stavlja i Tita i Tuđmana u drugačiju perspektivu. Razgovor o njima odmah postaje opušteniji, jer u prvi plan ipak iskaču neke druge vrijednosti i polja ljudskih dostignuća na kojima nijedan od njih dvojice nije ostavio traga. Regionalna podjela političke naklonosti uglavnom je očekivana. Tuđmanova je Slavonija. Na žalost, Hrvatsko zagorje nema svoju vlastitu demografsku rubriku, nego je utopljeno u sjevernu Hrvatsku, pa nam ovo istraživanje ne otkriva kojeg od dva svoja sina više voli. No, sjeverna Hrvatska, kao i sam Zagreb s okolicom, premoćno stoji uz Tita, a Lika i Banovina, također kao jedna rubrika, tijesno. Zato 6. Matija Gubec 7. Ante Starčević je Dalmacija Tuđmanova s 37 posto, ali isto toliko, pomalo iznenađujuće, na hrvatskom jugu dobiva i Stjepan Radić. A kad smo već kod Radića, jedina pomalo luckasta kolona u križaljci rezultata po stranačkom opredjeljenju je ona Hrvatske seljačke stranke. Koliko su hrvatske političke stranke uopće jasno profilirane i dosljedne svojim načelima, zorno pokazuje činjenica da među haesesovcima Stjepan Radić s 23 posto stoji tek za dlaku bolje od Tuđmana koji ima 22 posto, ali mu je rejting zato dvostruko slabiji ne samo od Tita (50 %), nego i od kralja Tomislava (42 %), bana Jelačića (46 %) kao i od Matije Gupca (46 %) što je još jedini politički logičan rezultat kad je u pitanju stranka seljačkog imena. U rubrici političara i lidera možda je najzanimljivije navesti i ostala imena koja su se spominjala u istraživanju, ali su dobila zanemariv postotak glasova. Taj popis govori i o deficitu značajnih suvremenih političkih figura, jer vrvi od knezova (Ljudevit Po- 8. Ivan Mažuranić * U križaljci rezultata istraživanja ukrštenih sa stranačkim opredjeljenjem jedina pomalo luckasta kolona je ona simpatizera Hrvatske seljačke stranke u kojoj Stjepan Radić stoji za dlaku bolje od Tuđmana, ali dvostruko lošije od Tita 9. Zrinski i Frankopan 10. Nikola Šubić Zrinski savski, Trpimir, Domagoj, Branimir) i kraljeva (Stjepan Držislav, Dmitar Zvonimir, Petar Svačić), a na njemu su i dvije kraljice, Jelena i Katarina Kotromanić. Spomenuti su još i Toma Bakrač Erdödy, Pavao Šubić Bribirski, Petar Berislavić, Nikola Jurišić, Nikola VII. Zrinski, barun Trenk, Svetozar Boroević, Frano Supilo, Eugen Kvaternik, Ante Pavelić i Vladko Maček. Pri tom treba znati da je terensko istraživanje provedeno još tijekom ljeta, u kolovozu ove godine, dakle prije emitiranja televizijske serije o hrvatskim kraljevima, koja bi im, da se istraživanje sada ponovi, sigurno podigla popularnost. Ne treba imati iluzija da će podjela po osi Tuđman ili Tito preko noći nestati. Ali, njihovo potiskivanje u drugi ili treći plan pri izboru velikana s kojima bismo se trebali predstavljati Europi, ostavlja više prostora za utemeljene, znanstvene, trezvene, objektivne i civilizirane rasprave, umjesto zagrižene galame dva nepomirljiva tabora.
Page 1: Istraživanje tko su hrvatski velik

Pročitajte cijeli tekst! - Božo Skoko

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?