cjeloviti rad
cjeloviti rad
cjeloviti rad
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Tržište novca- mjesto organiziranog trgovanja likvidnošću<br />
Radmila NIŽETIĆ, Tržište novca Zagreb<br />
e-mail: <strong>rad</strong>mila.nizetic@trzistenovca.hr<br />
Sažetak:<br />
Cilj je <strong>rad</strong>a prikazati stanje hrvatskog novčanom tržišta i ulogu Tržišta novca Zagreb u<br />
promicanju organiziranog i javnog trgovanja likvidnošću. U <strong>rad</strong>u se objašnjavaju promjene u<br />
strukturi instrumenata trgovanja, načina upravljanja likvidnošću, pitanju referentne kamatne<br />
stope, borbi za osvajanjem bankarskog tržišta i položaju sudionika. Analizirat će se utjecaj<br />
države na ponudu i potražnju novca i kretanja kamatne stope, raspored likvidnosti<br />
financijskog sustava, ukazati na trendove u budućem funkcioniranju Tržišta novca,<br />
zakonskom rješenju i sudbini transparentnog trgovanja u uvjetima novog svjetskog<br />
ekonomskog poretka u kojem jača nadzor bankarskog i ukupnog financijskog sustava.<br />
Ključne riječi: tržište novca, sudionici, instrumenti, kamatne stopa, organizirano i izravno<br />
trgovanje, upravljanje likvidnošću.<br />
1. Uvod<br />
Da bi se novčano tržište u Hrvatskoj prikazalo cjelovito, u uvodnom je dijelu potrebno<br />
spomenuti razdoblje u kojem je osnovano Tržište novca Zagreb, a to je 1990. godina –<br />
početak tranzicije, odnosno procesa restrukturiranja hrvatskog gospodarstva i uvođenja tržišne<br />
ekonomije. Uvođenje organiziranog trgovanja sudionika tada se moglo ostvariti samo u svom<br />
elementarnom obliku, u trgovanju novcem. Djelujuću u elementarnom obliku, Tržište novca<br />
je devedesetih godina imalo izuzetno važnu ulogu u ravnomjernom raspoređivanju likvidnosti<br />
u financijskom sustavu. Njegova uloga bila je naglašena <strong>rad</strong>i okolnosti koje su tada<br />
obilježavale financijski sustav, a koje se mogu sažeti u dvije najvažnije osobine:<br />
� nedostatak likvidnosti i<br />
� visoka kamatna stopa.<br />
Prvo desetljeće tranzicije poznato je i po sanaciji banaka, osnivanju velikog broja novih<br />
banaka, bankarskim krizama i <strong>rad</strong>ikalnom restrukturiranju bankarske scene. U tome je<br />
razdoblju organizirano trgovanje sudionika odigralo iznimno važnu ulogu u promicanju<br />
transparentnosti i ravnomjernog raspoređivanja likvidnosti i održavanju financijske stabilnosti<br />
zemlje. Velika potpora tome bila je odluka Hrvatske narodne banke o mogućnosti povratka<br />
prekonoćnih pozajmica iz izdvojene obvezne pričuve, čime je bila jasna uzajamnost<br />
djelovanja Tržišta novca i Hrvatske narodne banke.<br />
Iako je tada djelovalo u posebnim okolnostima, funkcija koju ima Tržište novca u Hrvatskoj,<br />
jednaka je funkciji novčanog tržišta u razvijenim financijskim tržištima, a to je postizanje<br />
optimalne likvidnosti sudionika koja je uvjet nesmetanog funkcioniranja platnog prometa u<br />
zemlji.
U ovome <strong>rad</strong>u bit će prikazano opće stanje na hrvatskom novčanom tržištu i položaj Tržišta<br />
novca Zagreb, prve institucije financijskog tržišta, nakon 21 godine <strong>rad</strong>a i promicanja<br />
organiziranog i javnog trgovanja sudionika. U <strong>rad</strong>u će biti istaknute najvažnije promjene u<br />
strukturi instrumenata trgovanja, sudionika i načina upravljanja likvidnošću, pitanju<br />
referentne kamatne stope, borbi za osvajanjem bankarskog tržišta i položaju samih sudionika.<br />
Analizirat će se i pokazati kako država, kao izuzetno važan sudionik novčanog tržišta, utječe<br />
na ukupan odnos ponude i potražnje novca i kretanje kamatne stope, te na raspoređivanje<br />
likvidnosti kojom raspolaže financijski sustav.<br />
U <strong>rad</strong>u će se dati i nekoliko pretpostavki vezanih uz funkcioniranje Tržišta novca u<br />
budućnosti, zakonskom rješenju i budućnosti transparentnog trgovanja u kontekstu novog<br />
ekonomskog poretka u svijetu i jačanja nadzora nad bankarskim i ukupnim financijskim<br />
sustavom.<br />
2. Položaj Tržišta novca Zagreb<br />
Kako bi se što bolje mogao razumjeti položaj Tržišta novca Zagreb, potrebno je ukratko<br />
opisati osnovna načela <strong>rad</strong>a i ulogu institucije kroz 21 godinu djelovanja.<br />
Osnovna načela <strong>rad</strong>a Tržišta novca Zagreb su:<br />
� transparentnost,<br />
� javnost,<br />
� organiziranost,<br />
� ravnopravnost i<br />
� neutralnost.<br />
Poštivanje tih načela je uvjet funkcioniranja ovako specifične institucije. Kako sudionicima<br />
ponekad ne odgovaraju sva navedena načela, sve značajniji dio transakcija obavlja se izravno<br />
između sudionika. Općenito je opseg prometa koji se ostvaruje na organiziranim tržištima u<br />
razvijenom financijskom svijetu značajno manji od onoga koji se izravno ugovara, te je takva<br />
praksa poznata. Unatoč tome, pokazatelji koje objavljuju organizirana tržišta imaju presudan<br />
utjecaj na uvjete trgovanja u ukupnom opsegu, jer su referentni i transparentni. Tako,<br />
primjerice, kamatna stopa koju objavljuje Tržište novca ima važnu funkciju u pravovremenoj<br />
korekciji kamatne stope na ukupnom novčanom tržištu što, izravno ili neizravno, ima širok<br />
društveni interes.<br />
Slijedeći ista načela, Tržište novca Zagreb imalo je različit položaj u pojedinim fazama<br />
razvoja hrvatskog financijskog tržišta, koje možemo podijeliti u tri najvažnije:<br />
2
Prva faza do kraja devedesetih<br />
Kao što je u uvodu spomenuto, položaj Tržišta novca Zagreb u prvoj fazi poslovanja odredile<br />
su specifične okolnosti u kojima je organizirano trgovanje imalo izuzetno veliki značaj u<br />
održavanju financijske stabilnosti zemlje. Cjelokupno prekonoćno trgovanje i najveći dio<br />
ukupnog dnevnog trgovanja sudionika odvijali su se transparentno putem Tržišta novca. To je<br />
bilo razdoblje vrlo loše likvidnosti i izuzetno visokih kamatnih stopa u kojem je organizirano<br />
trgovanje doprinosilo ravnomjernom rasporedu viškova likvidnosti.<br />
80<br />
70<br />
60<br />
50<br />
40<br />
30<br />
20<br />
10<br />
a) prva faza do kraja devedesetih<br />
b) druga faza od 2000. do 2008. godine<br />
c) treća faza od 2008.<br />
0<br />
%<br />
siječanj<br />
veljača<br />
ožujak<br />
Prosječne mjesečne kamatne stope<br />
za razdoblje od 1994. do 2000.<br />
travanj<br />
svibanj<br />
Razvoj hrvatskog financijskog tržišta<br />
lipanj<br />
srpanj<br />
U tome je razdoblju osnovan veliki broj novih banaka i štedionica od kojih se dio nije mogao<br />
održati. Sređivanje bankarske scene i uvođenje novih tehnologija u poslovne procese snažno<br />
kolovoz<br />
rujan<br />
listopad<br />
studeni<br />
2000<br />
1994<br />
1995<br />
1996<br />
1997<br />
1998<br />
1999<br />
prosinac<br />
3
se odražavalo na novčano tržište i <strong>rad</strong> institucije koja se uspješno prilagođavala svakoj<br />
promjeni.<br />
Druga faza od 2000. do 2008. godine<br />
Druga, potpuno nova faza u razvoju financijskog tržišta i cjelokupnog hrvatskog<br />
gospodarstva, započela je krajem devedesetih. Najvažnija obilježja novčanog tržišta u ovoj<br />
fazi bila su izuzetno visoka likvidnost financijskog sustava i niska kamatna stopa. Ovako<br />
duboke promjene nastale su zbog niza novih okolnosti među kojima su najvažnije:<br />
� internacionalizacija i globalizacija financijskog sektora,<br />
� uvođenje novih subjekata na financijsko tržište,<br />
� daljnji razvoj tehnologije platnog prometa,<br />
� uvođenje eura i snažan rast depozita,<br />
� regulativna usklađenost s direktivama EU,<br />
� aktivnija uloga središnje banke na novčanom tržištu.<br />
Internacionalizacija i globalizacija financijskog sektora rezultirala je preuzimanjem više od 90<br />
posto bankarskog sektora od strane inozemnih vlasnika i snažnim dotokom inozemne<br />
likvidnosti. Uvođenje eura i nužnost polaganja novca u banke <strong>rad</strong>i zamjene valuta također<br />
doprinosi poboljšanju likvidnosti bankarskog sustava.<br />
Vlasnička struktura banaka<br />
Vlasnička struktura<br />
Banke u potpunom ili<br />
pretežitom<br />
privatnom vlasništvu<br />
domaćih dioničara<br />
Banke u potpunom ili<br />
pretežitom<br />
vlasništvu države<br />
Banke u potpunom ili<br />
pretežitom<br />
stranom vlasništvu<br />
Broj<br />
banaka<br />
Ukupno<br />
Izvor:HNB<br />
53 43<br />
Udio aktive u<br />
ukupnoj aktivi<br />
banaka<br />
1999. 2000. 2009. 1999. 2000. 2009.<br />
30 19 15 14,5 7,6 4,9<br />
10 3 2 45,6 5,7 4,2<br />
13 21 17 39,9 86,7 90,9<br />
34 100<br />
Uvođenje novih subjekata u financijski sektor, osobito investicijskih fondova, te<br />
reorganizacija mirovinskog sustava, doveli su do preraspodjele imovine financijskog sektora,<br />
te je imovina banaka privremeno imala trend smanjivanja u korist rasta imovine ostalih<br />
financijskih subjekata.<br />
100<br />
100<br />
4
Razvoj tehnologije u sferi platnog prometa značajno je ubrzao kolanje likvidnosti i poboljšalo<br />
financijsku disciplinu svih sudionika platnog prometa, te doprinio obilnijem i dinamičnijem<br />
trgovanju sudionika novčanog tržišta.<br />
Financijski sektor je u ovoj fazi dosegnuo visoke razvojne standarde u svim aspektima, te je u<br />
cijelosti regulativno usklađen s pravnim stečevinama Europske unije. Stoga se nerijetko ističe<br />
da je hrvatski financijski sektor znatno napredniji od ostalih dijelova nacionalnog<br />
gospodarstva.<br />
U ovome je razdoblju središnja banka preuzela aktivnu ulogu u kreiranju odnosa na<br />
novčanom tržištu, putem operacija na otvorenom tržištu kojima se regulira odnos ponude i<br />
potražnje novca i razina kamatne stope.<br />
Obujam organiziranog trgovanja sudionika na Tržištu novca Zagreb smanjen je zbog pada<br />
potražnje za novcem uslijed općenito dobre likvidnosti sudionika, te sklonosti izravnom<br />
trgovanju. Unatoč tome, institucija je zadržala važnu ulogu u transparentnom praćenju<br />
pokazatelja na ukupnom novčanom tržištu i promicanju njegova razvoja.<br />
Treća faza od 2008._godine<br />
Početak treće faze poklapa se s novim okolnostima na svjetskom financijskom tržištu<br />
izazvanim krizom tržišta kapitala koja je postrožila nadzor nad poslovanjem banaka.<br />
Posljedice za hrvatsko novčano tržište bile su:<br />
- smanjen dotok likvidnosti iz inozemstva<br />
- snažan rast kamatnih stopa<br />
- vraćanje sklonosti sigurnijim, klasičnim financijskim instrumentima<br />
- povratak imovine financijskog sektora u banke<br />
Krajem 2008. i početkom 2009. godine novčano tržište je snažno uzburkano, potražnja za<br />
novcem značajno je porasla, a ponuda pala. Kratkoročna kamatna stopa dosegnula je razinu<br />
od gotovo 40 posto godišnje.<br />
Kamatne stope na Tržištu novca za 2009. godinu<br />
40<br />
35<br />
30<br />
25<br />
20<br />
15<br />
10<br />
%<br />
5<br />
0<br />
5
Unatoč obilnom dotoku dodatne likvidnosti iz središnje banke putem repo aukcija, likvidnost<br />
banaka bila je nedostatna te je korištenje lombardnih kredita također bilo izdašno. Rast<br />
kratkoročne kamatne stope odrazio se na rast svih ostalih kamatnih stopa banaka, aktivnih i<br />
pasivnih.<br />
Obratne repo aukcije Hrvatske narodne banke u 2009. godini<br />
u mil. kn<br />
9.000,00<br />
8.000,00<br />
7.000,00<br />
6.000,00<br />
5.000,00<br />
4.000,00<br />
3.000,00<br />
2.000,00<br />
1.000,00<br />
0,00<br />
Trgovanje sudionika na Tržištu novca Zagreb u tome je razdoblju doživjelo svojevrstan<br />
procvat zbog naglašenije sklonosti sudionika organiziranom, transparentnom i sigurnijem<br />
trgovanju.<br />
Veće kamatne stope privukle su depozite u banke zbog čega je likvidnost banka postupno<br />
počela jačati. Krajem 2009. i u 2010. godini ponuda novca neusporedivo je viša od potražnje,<br />
a kratkoročna kamatna stopa ponovno pada ispod 1 posto godišnje. Ovo je razdoblje iznimno<br />
tromog novčanog tržišta, zasićenog viškovima likvidnosti, te je i organizirano trgovanje<br />
sudionika na Tržištu novca Zagreb u 2010. godini zabilježilo godišnji pad od 35 posto.<br />
6
3.000,00<br />
2.500,00<br />
2.000,00<br />
1.500,00<br />
1.000,00<br />
500,00<br />
0,00<br />
u mil. kn<br />
Promet na Tržištu novca u 2009. i 2010. godini<br />
siječanj veljača ožujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac<br />
Iako je u dosadašnjem <strong>rad</strong>u Tržište novca prošlo kroz različite faze u kojima su se, u skladu s<br />
okolnostima mijenjali pokazatelji, te vrsta i broj sudionika, novi instrumenti trgovanja do<br />
danas se nisu razvili. Osnovni instrument trgovanja sudionika ostala je kratkoročna<br />
pozajmica.<br />
Danas se o položaju institucije može ukratko reći da Tržište novca Zagreb predstavlja<br />
instituciju koja t<strong>rad</strong>icionalno doprinosi financijskoj stabilnosti zemlje, iako je organizirano<br />
trgovanje značajno reducirano u korist izravnog trgovanja sudionika.<br />
3. Kretanja na TNZ u 2010. godini<br />
Godina 2010. bit će zapamćena na hrvatskom novčanom tržištu kao godina najobilnije ponude<br />
novca i najnižih kamatnih stopa. U trgovanju sudionika na Tržištu novca, u usporedbi s 2009.<br />
godinom, ukupna potražnja za novcem zabilježila je pad za 39 posto uz istodoban rast ponude<br />
za 19 posto. Razmjerno skromna potražnja za kratkoročnim pozajmicama rezultirala je padom<br />
kamatne stope na najnižu razinu u posljednjih nekoliko godina. Usprkos obilnoj ponudi,<br />
redovito dio potražnje ostaje nepodmiren, jer pojedini sudionici nisu spremni plasirati svoje<br />
viškove uz tako nisku kamatnu stopu, što se odrazilo na smanjenje opsega trgovanja.<br />
Upravljanje viškovima likvidnosti u razdobljima kada kamatna stopa padne ispod 0,5 posto<br />
godišnje banke rješavaju deponiranjem prekonoćnih depozita u Hrvatsku narodnu banku uz<br />
kamatnu stopu koja je do 21. ožujka 2011. godine iznosila 0,5 posto. Budući da je središnja<br />
banka donijela odluku o snižavanju ove kamatne stope na 0,25 posto godišnje, realno je<br />
očekivati da će u budućnosti manja usmjerenost biti na ovo rješenje. Smanjena kamatna stopa<br />
na polog u središnju banku izravno je utjecala na smanjenje kamatne stope na novčanom<br />
tržištu.<br />
2010.<br />
2009.<br />
7
7.000<br />
6.000<br />
5.000<br />
4.000<br />
3.000<br />
2.000<br />
1.000<br />
u mil. kn<br />
0<br />
u mil. kn<br />
12.000,00<br />
10.000,00<br />
8.000,00<br />
6.000,00<br />
4.000,00<br />
2.000,00<br />
0,00<br />
Trgovanje na Tržištu novca u 2010. godini<br />
Potražnja<br />
Ponuda<br />
Promet<br />
siječanj veljača ožujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac<br />
Potražnja na Tržištu novca u 2009. i 2010. godini<br />
2009.<br />
2010.<br />
siječanj veljača ožujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac<br />
8
7.000,00<br />
6.000,00<br />
5.000,00<br />
4.000,00<br />
3.000,00<br />
2.000,00<br />
1.000,00<br />
u mil. kn<br />
Ponuda na Tržištu novca u 2009. i 2010. godini<br />
0,00<br />
siječanj veljača ožujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac<br />
Struktura prometa<br />
2009.<br />
2010.<br />
U ukupno ostvarenom prometu u 2010. godini u iznosu od 17,8 milijardi kuna, 67,45 % čine<br />
prekonoćne pozajmice. Po zastupljenosti slijede pozajmice na rok od mjesec dana s 21,55%<br />
udjela. Pozajmice na tjedan dana čine 5,48% ukupno ostvarenog prometa, a 5,52% prometa<br />
odnosi se na ostale rokove pozajmljivanja.<br />
U 2010. godini nije bilo operacija središnje banke na otvorenom tržištu budući da nije bilo<br />
potrebe za dodatnom likvidnošću.<br />
Kamatna stopa<br />
prekonoćni<br />
Struktura prometa na Tržištu novca u 2010. godini<br />
ročni depozit<br />
1 tjedan<br />
opoziv<br />
2 tjedna<br />
1 mjesec<br />
3 mjeseca<br />
više od 3 mjeseca<br />
9
U skladu s okolnostima na novčanom tržištu, kojima je osnovno obilježje iznimno visoka<br />
ponuda novca, kratkoročna kamatna stopa se tijekom godine držala uglavnom ispod 1 posto<br />
godišnje, a u studenom pala na povijesno najnižu razinu od 0,67%.<br />
1,20<br />
1,00<br />
0,80<br />
0,60<br />
0,40<br />
0,20<br />
0,00<br />
Kamatne stope na Tržištu novca u 2010. godini<br />
siječanj veljača ožujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac<br />
kamatna stopa u % 1,06 0,90 0,85 0,88 0,85 0,99 1,15 1,13 0,73 0,81 0,67 1,15<br />
3,00<br />
2,50<br />
2,00<br />
1,50<br />
1,00<br />
0,50<br />
0,00<br />
%<br />
04.01.2010.<br />
15.01.2010.<br />
Kamatne stope po danima na Tržištu novca u 2010. godini<br />
27.01.2010.<br />
08.02.2010.<br />
18.02.2010.<br />
02.03.2010.<br />
12.03.2010.<br />
24.03.2010.<br />
06.04.2010.<br />
16.04.2010.<br />
28.04.2010.<br />
10.05.2010.<br />
20.05.2010.<br />
01.06.2010.<br />
14.06.2010.<br />
28.06.2010.<br />
08.07.2010.<br />
20.07.2010.<br />
30.07.2010.<br />
12.08.2010.<br />
24.08.2010.<br />
03.09.2010.<br />
15.09.2010.<br />
27.09.2010.<br />
07.10.2010.<br />
20.10.2010.<br />
02.11.2010.<br />
12.11.2010.<br />
24.11.2010.<br />
06.12.2010.<br />
16.12.2010.<br />
28.12.2010.<br />
Promatrano po danima, najviša prosječna dnevna kamatna stopa od 2,51% godišnje<br />
zabilježena je na Tržištu novca 29. listopada, a najniža 0,36% godišnje 29. rujna.<br />
4. Referentna kamatna stopa<br />
Iako je u svakodnevnom trgovanju sudionika, organiziranom i izravnom, protok informacija o<br />
ponudi i potražnji novca, te kamatnoj stopi kontinuiran, objavljivanje podataka nije<br />
objedinjeno. Objavljuje se nekoliko kamatnih stopa u skladu s činjenicom što hrvatsko<br />
novčano tržište podrazumijeva nekoliko razina trgovanja, kao što su:<br />
- organizirano trgovanje<br />
10
- izravno trgovanje<br />
- intervencije središnje banke<br />
- aukcije trezorskih zapisa<br />
Tržište novca Zagreb objavljuje prosječnu dnevnu kamatnu stopu na svojoj internetskoj<br />
stranici na kraju dana, koja je rezultat ukupnog dnevnog trgovanja svih sudionika. U sustavu<br />
SETT kretanje kamatne stope prikazuje se u realnom vremenu. Iako je opseg organiziranog<br />
trgovanja znatno manji od izravnog, u organiziranom trgovanju se pojavljuje veći broj<br />
različitih sudionika što kamatnu stopu čini referentnom.<br />
U izravnom međusobnog trgovanju sudionika, na koje se odnosi najveći dio dnevnog<br />
trgovanja, kamatne stope se ne objavljuju. Okvirnu kamatnu stopu predstavlja ZIBOR koji<br />
kotira 8 banaka i koji se objavljuje u 11,30 svakoga dana.<br />
Središnja banka svojim kamatnim stopama snažno utječe na formiranje kamatne stope na<br />
novčanom tržištu, kao i na kretanje odnosa ponude i potražnje novca. U uvjetima vrlo dobre<br />
likvidnosti u kojima dodatna likvidnost nije potrebna, na kratkoročnu kamatnu stopu najviše<br />
utječe stopa na položeni noćni depozit, a u uvjetima povlačenja dodatne likvidnosti kamatna<br />
stopa na repo kredit.<br />
Izuzetno važan utjecaj na kamatne stope na novčanom tržištu imaju prinosi na trezorske<br />
zapise Ministarstva financija, osobito kada se <strong>rad</strong>i o pozajmicama čiji se rokovi dospijeća<br />
mogu uspoređivati s rokovima dospijeća trezorskih zapisa.<br />
Svaki od navedenih segmenta novčanog tržišta objavljuje svoje kamatne stope koje su manje<br />
ili više referentne. Ne postoji jedinstvena, referenta kamatna stopa, iako između ovih<br />
kamatnih stopa nema velikih razlika.<br />
5. Država kao sudionik novčanog tržišta<br />
Budući da je izvršavanje državnog proračuna potrebno promatrati u smislu neravnomjernog<br />
rasporeda prihoda i rashoda tijekom godine, nameće se logičan zaključak da je za redovito<br />
izvršavanje proračunskih rashoda u razdobljima slabijeg priljeva potrebno namaknuti sredstva<br />
na financijskom tržištu. I kratkoročno i dugoročno financiranje proračuna izravno utječe na<br />
odnos ponude i potražnje novca na novčanom tržištu i razinu kamatne stope.<br />
Upravljanje proračunom snažno i kontinuirano utječe na kretanja na novčanom tržištu. Država<br />
se, kao sudionik hrvatskog novčanog tržišta, pojavljuje u tri osnovne uloge:<br />
- izdavanje kratkoročnih državnih vrijednosnica - trezorskih zapisa<br />
- uzimanje kratkoročnih pozajmica<br />
- upravljanje kratkoročnim viškovima proračunskih sredstava<br />
Izdavanje trezorskih zapisa Ministarstva financija predstavlja vrlo izdašan oblik kratkoročnog<br />
zaduživanja države. Aukcije trezorskih zapisa značajno utječu na kretanje pokazatelja na<br />
novčanom tržištu i obrnuto, pokazatelji novčanog tržišta utječu na aukcije trezorskih zapisa i<br />
njihove rezultate. Likvidno novčano tržište s velikim potencijalom ponude, kakvo je bilo<br />
tijekom 2010. godine, kao i početkom 2011., redovito doprinosi uspješnosti aukcija i<br />
povoljnim uvjetima zaduživanja. S druge strane, kamatne stope postignute na aukciji<br />
11
trezorskih zapisa utječu na formiranje kamatne stope na novčanom tržištu po jednakim<br />
rokovima dospijeća.<br />
Iznos upisanih trezorskih zapisa na dan 31.3.2011.<br />
u kn u EUR<br />
dospijeće 91 dan 982.000.000,00<br />
dospijeće 182 dan 2.083.000.000,00<br />
dospijeće 364 dana 11.729.000.000,00 1.156.419.000,00<br />
Ukupno 14.794.000.000,00 1.156.419.000,00<br />
Uzimanje kratkoročnih pozajmica izuzetno je važan oblik sudjelovanja države na novčanom<br />
tržištu. Pored izdavanja trezorskih zapisa, upravljanje manjkovima državnog proračun<br />
naslonjeno je na uzimanje kratkoročnih pozajmica, ovisno o potrebama proračuna i<br />
kretanjima na novčanom tržištu. Kako su iznosi kratkoročnih pozajmica redovito značajni,<br />
ovakav način sudjelovanja države na novčanom tržištu ima vrlo veliki utjecaj na odnos<br />
ponude i potražnje novca i kretanje kamatne stope. Obilnije zaduživanje državnog proračuna<br />
redovito podiže potražnju za novcem, utječući tako na rast kamatne stope.<br />
Financiranje državnog proračuna na domaćem novčanom tržištu obavlja se uspješno i<br />
povoljno, osobito u posljednje vrijeme zbog činjenice što je financijski sustav likvidan te je<br />
potražnja ostalih sudionika novčanog tržišta nedovoljna.<br />
Upravljanje kratkoročnim viškovima proračunskih sredstava također utječe na novčano<br />
tržište i korekciju njegovih pokazatelja. Ponuda novca od strane države dodatno podiže<br />
likvidnost financijskog sustava i utječe na snižavanje kratkoročne kamatne stope u<br />
razdobljima obilnijih proračunskih prihoda.<br />
Zaključno je vrijedno istaknuti da država, kao sudionika novčanog tržišta, ima snažan utjecaj<br />
na kreiranje odnosa ponude i potražnje novca i kamatnu stopu. U svim segmentima<br />
sudjelovanja na novčanom tržištu država potiče stvaranje povoljnih uvjeta kratkoročnog<br />
zaduživanja. Ako se pojavljuje kao korisnik pozajmica, u uvjetima visoke likvidnosti i<br />
velikog zanimanja sudionika koji su spremni na sve oblike financiranja države, država potiče<br />
potencijalne kreditore na daljnje snižavanje kamatne stope. Ako se pojavljuje s viškom<br />
likvidnosti, podiže ponudu i utječe na stvaranje još povoljnijeg ambijenta trgovanja, te opet<br />
potiče snižavanje kratkoročne kamatne stope.<br />
U uvjetima napetijeg odnosa ponude i potražnje novca, posljedice velike potražnje od strane<br />
države mogle bi imati suprotan učinak, podizati kamatnu stopu i istiskivati realni sektor.<br />
Aktualna kretanja na hrvatskom novčanom tržištu pokazuju da ima dovoljno likvidnosti za<br />
državu i realni sektor, te da je potražnja novca znatno ispod potencijala ponude.<br />
6. Organizirano trgovanje i ulazak u EU<br />
Tržište novca Zagreb, kao institucija financijskog tržišta, koje je osnovano po posebnom<br />
Zakonu, specifična je institucija budući da institucionalno organizirano tržište novca u svijetu<br />
nije uobičajeno. Stoga se više puta raspravljalo o budućnosti institucije nakon ulaska<br />
12
Republike Hrvatske u Europsku uniju. Dilema je otklonjena osnovnim postavkama Europske<br />
direktive 93/22/EEC od 10.05.1993. godine, koje reguliraju navedeno područje, a u kojima se,<br />
između ostalog, navodi da zemlje članice same definiraju financijske instrumente na tržištu<br />
novca prema njihovim potrebama, uzimajući u obzir sve vrste financijskih instrumenata<br />
kojima se trguje na tržištima novca. Ističe se, također, da je obvezno licenciranje i nadzor nad<br />
tvrtkama koje se bave posredovanjem financijskim instrumentima, koji mora biti organiziran<br />
od domaće institucije za nadzor.<br />
U tom smislu Tržište novca Zagreb, institucija koja dugi niz godina potvrđuje svoju<br />
svrsishodnost i društveni značaj, ima širok horizont i svoju funkciju može nesmetano obnašati<br />
i ubuduće. Iako je spomenuta direktiva kasnije zamijenjena novom, nigdje se ne dovodi u<br />
pitanje <strong>rad</strong> institucije.<br />
Nedvojbeno je da će organizirano i transparentno trgovanje sudionika ubuduće imati još veći<br />
značaj. Recentna kretanja na svjetskom financijskom tržištu te ponovno uvođenje strožeg<br />
nadzora nad bankarskim sektorom potvrđuju naglašenu važnost reguliranja novčanog tržišta.<br />
Nije li organizirano, javno i transparentno trgovanje sudionika najbolji način sustavnog<br />
nadziranja ovog dijela financijskog tržišta?<br />
Funkcioniranje novčanog tržišta u uvjetima kada je država članica Europske monetarne<br />
upoznali smo u Narodnoj banci Slovenije gdje nam je opširno prezentiran primjer upravljanja<br />
likvidnošću depozitnih institucija Slovenije. Pokazuje se da, unatoč integriranosti u europsko<br />
novčano tržište, banke i dalje t<strong>rad</strong>icionalno prvo trguju u nacionalnim okvirima i pokušavaju<br />
međusobno rasporediti i uravnotežiti likvidnost. Tako gledano, realno je očekivati da će<br />
organizirano međusobno trgovanje sudionika činiti važan dio trgovanja novčanog tržišta i<br />
nakon ulaska Hrvatske u Europsku monetarnu uniju.<br />
7. Zaključak i preporuke<br />
Proces suvremene integracije svjetskog financijskog tržišta i novija povijest još više<br />
naglašavaju važnost očuvanja financijske stabilnosti svake zemlje. Dobro vođena monetarna i<br />
fiskalna politika u globalno složenim uvjetima rezultira financijskom stabilnošću i otpornošću<br />
gospodarstva na vanjske potrese. U tom smislu i bolje organizirano financijsko tržište, osobito<br />
novčano, predstavlja snažnu potporu financijskoj stabilnosti zemlje. Tržište novca d.d., kao<br />
institucija financijskog tržišta, od početka svoga <strong>rad</strong>a utječe na optimalan raspored likvidnosti<br />
u sustavu i čini važnu kariku u očuvanje njegove stabilnosti.<br />
Sudionici novčanog tržišta upućeni su na Tržište novca d.d. budući da je to mjesto na kojem<br />
se, uz organizirano trgovanje, razmjenjuju važne informacije vezane uz novčano tržište i<br />
njegove sudionike. To su podaci koji imaju veliku važnost u projekciji likvidnosti. Odnos<br />
ponude i potražnje novca i trend kretanja kamatne stope imat će presudan utjecaj u<br />
odlučivanju sudionika o njegovim aktivnostima na novčanom tržištu tijekom određenog<br />
razdoblja. Promicanje javnog trgovanja uz dostupnost potrebnih podataka bit će i dalje u<br />
središtu razvoja Tržišta novca.<br />
Poticanje transparentnog trgovanja sudionika, organizirano i javno povezivanje ponude i<br />
potražnje novca stvaraju ambijent uređenog i sigurnog trgovanja koji je sudionicima potreban.<br />
Postojanost institucije i uspješna prilagodba svim promjenama u financijskom sustavu to<br />
najbolje pokazuju.<br />
13
U ovlasti je nadležnih institucija usklađenje zakonskog okvira koji će obuhvatiti cjelovito<br />
hrvatsko novčano tržište i dati odgovarajući tretman instituciji Tržišta novca Zagreb. Uloga<br />
novčanog tržišta, koje je osnovni mehanizam u postizanju ravnoteže likvidnosti ukupnog<br />
financijskog tržišta, u budućnosti će jačati.<br />
Uz regulativni okvir, koji će osigurati adekvatan okvir za daljnji razvoj novčanog tržišta i<br />
transparentnog trgovanja, izuzetno važnu ulogu imat će sudionici i kreiranje novih<br />
instrumenata trgovanja.<br />
Money Market - the place of organized t<strong>rad</strong>ing with liquidity<br />
Summary:<br />
The aim of this paper is to show the state of the Croatian money market and the role of the<br />
Zagreb Money Market in promoting organized and public t<strong>rad</strong>ing with liquidity. The paper<br />
explains the changes in the structure of t<strong>rad</strong>ing instruments, ways of liquidity management,<br />
issues of a reference interest rate, the struggle for the conquest of the banking market and the<br />
position of the participants. Additionally, the paper analyzes an impact of government on the<br />
supply and demand for money and interest rates fluctuations, distribution of liquidity in the<br />
financial system, indicates trends in the future functioning of the money market, legal<br />
solutions and the fate of transparent t<strong>rad</strong>ing conditions in the new world economic order with<br />
intensified supervision of banking and overall financial system.<br />
Key words: money market, participants, instruments, interest rates, organized and direct<br />
t<strong>rad</strong>ing, liquidity management.<br />
14
Change language