PUTOKAZ KROZ DJETINJSTVO

PUTOKAZ KROZ
DJETINJSTVO

Dragi roditelji, pred Vama je brošura „Putokaz kroz djetinjstvo“ u kojoj
možete pronaći korisne informacije o razvoju vašeg djeteta.
Sigurno ste se ponekad pitali kada je pravo vrijeme da bočicu zamijenite
čašom, izbacite dudu varalicu ili pak kupite bicikl bez pomoćnih kotača…
Kroz putokaze razvoja u nastavku ove brošure, nastojat ćemo Vam pomoći i
odgovoriti na ova i slična pitanja. Također, želimo Vam ponuditi smjernice
koje ćete moći lako primijeniti u svakodnevnom životu i time doprinijeti
urednom rastu i razvoju Vašeg djeteta.
Važno je napomenuti da je svako dijete različito i ima drugačiji razvojni put.
Manja odstupanja u dosezanju razvojnih koraka ne moraju nužno ukazivati
na teškoću. Ukoliko primijetite određena odstupanja ili imate nedoumice u
vezi rasta i razvoja, nemojte se bojati potražiti pomoć stručnjaka.

Vrijeme je da krenemo putevima i cestama razvoja. Ponekad će biti zapreka
koje ćete morati zaobilaziti, može doći do čekanja, gužvi i zastoja, nekad
ćete se možda naći na klizavom terenu, ali korisno je znati da postoje
znakovi i signali, ali i osobe koje će vam koristiti kako bi Vas usmjerile prema
željenom odredištu.

ZA LAKŠE SNALAŽENJE U BROŠURI SLIJEDITE BOJE
SEMAFORA:
ZELENA BOJA označava vještine i razvojne korake koji se
očekuju u određenoj dobi djeteta
ŽUTA BOJA podrazumijeva savjete i preporuke za poticanje što
skladnijeg razvoja
CRVENA BOJA označava ponašanja ili izostanak određenih
vještina koja mogu ukazivati na potrebu za stručnom podrškom

0 – 3 MJESECA
• Nekontrolirani pokreti cijelog tijela
(vrpoljenje)
• Odiže glavu od podloge, šake u
početku stisnute, kasnije sve češće
poluotvorene
• Pogledom prati predmet koji se
pomiče u stranu (npr. crvena zvečka)
• Hvata predmet kada mu se dodirne
šaka (npr. prst)
• Reagira na jake zvukove i svjetlost s
nelagodom
• Smije se kad mu je ugodno
• Voli gledati ljude, zadržava pogled na
licu majke
• Javlja se gukanje (između 2. i 3.
mjeseca)
• Pojavljuje se socijalni smiješak
• Dijete razvija osjećaj privrženosti -
važno je reagirati na potrebe djeteta,
hraniti dijete u naručju, masirati ga
• U igri pokretati djetetove ruke i noge
što doprinosi razvoju slike tijela
• Od 6. tjedna dobro je uvesti igračke
(mobili) iznad krevetića, najbolje u
kombinaciji crne i bijele boje
• Stavljati predmete u vidokrug djeteta
• Za vrijeme igre stavljati dijete
nakratko u potrbušni položaj – potiče
se podizanje glave, a kasnije i
oslanjanje na ruke
• Dijete pretjerano mirno – ne reagira
na vanjske podražaje
• Otežano sisanje
• Slabo pokreće udove (jako napeto ili
jako mlohavo)
• Ne reagira na nagle zvukove
• Ne slijedi predmet pogledom
• Ne gleda roditelje ni druge osobe u
lice
• Plač jako prodoran ili jako tih, često
plače bez vidljivog razloga

3 – 6 MJESECI
• Kad je na trbuhu odiže glavu od
podloge i oslanja se na ruke
• Sjedi uz oslonac, glavu čvrsto drži (5
mj.)
• Iz potrbušnog položaja se okreće na
leđa (6 mj.)
• Stavlja igračke u usta, igra se rukama
• Vidi i dohvaća igračku u neposrednoj
blizini
• Pokazuje veći interes za roditelje
nego za druge ljude
• Pojavljuje se imitacija glasova iz
svoje sredine
• Pojavljuje se glasan smijeh
• Okružiti dijete sigurnim i poticajnim
predmetima te ugodnim zvukovima -
korisne su igračke za diranje s
različitim površinama, teksturama,
oblicima koje proizvode zvukove ili
vizualne promjene
• Igrati igre koje uključuju puno
tjelesnog kontakta i kontakta očima –
skrivalice, škakljalice, ritmičke
pjesmice...
• Djetetu se obraćati njegovim imenom,
izbjegavati „tepanje“, obraćati se
kratkim rečenicama i komentirati
djetetovu okolinu i sve što se s
djetetom radi (dnevne rutine, igre...)
• Glava zaostaje za ostatkom tijela kod
podizanja u sjedeći položaj, nema
razvijenu kontrolu glave
• U uspravnom položaju križa noge
• Ne primjećuje i ne poseže za
ponuđenim predmetom
• Ne stavlja igrače ni prste u usta
• Ne prati predmete u pokretu
pogledom, gleda u „križ“
• Ne reagira na zvukove
• Osmijeh na licu može se vidjeti samo
za vrijeme spavanja
• Nema kontakta očima ni socijalnog
smješka
• Nema gukanja, dijete većinom šuti

6 – 9 MJESECI
• Kratko sjedi bez oslonca (7 mj.)
• Posjeda se uz malu pomoć (8 mj.)
• Posjeda se samostalno i sjedi
samostalno (9 mj.)
• Počinje puzati (9mj.)
• Stoji uz pridržavanje (9 mj.)
• Uzima predmete svim prstima (8 mj.),
a kasnije palcem i kažiprstom (9 mj.)
• Pokazuje strah pri odvajanju od
roditelja
• Promatra se u ogledalu
• Namjerno baca predmete na pod
• Javlja se brbljanje - ponavlja nizove
jednakih slogova (mamamama,
dadada), oponaša ono što čuje
• Osigurati siguran prostor bez zapreka
kako bi se poticalo puzanje
• Što manje ostavljati dijete u krevetiću
ili u ogradici
• Omogućiti iskustveno istraživanje
okoline – uključiti što više osjetila (vid,
sluh, dodir, njuh, okus)
• Provoditi zabavne igre skrivanja i
traženja predmeta
• Ne pokazuje potrebu za promjenom
položaja (ne okreće se s trbuha na
leđa i obrnuto)
• Koristi samo jednu stranu tijela
• Ne pokazuje interes za predmete iz
okoline
• Ne traži kontakt očima, dodir ni utjehu
od roditelja
• Ne traži osobu pogledom kada ga se
pozove

9 – 12 MJESECI
• Samostalno se posjeda, sjedi i puže
• Samostalno se podiže u stojeći
položaj (10 mj.)
• Kratko stoji samostalno
• Hoda uz pridržavanje/ uz namještaj
(12 mj.)
• Javlja se gesta pokazivanja
• Pije iz šalice, jede krutu hranu
prstima
• Kada ga se zatraži, daje predmet;
usmjerava pogled prema imenovanim
predmetima
• S razumijevanjem reagira na svoje
ime
• Služi se glasom kako bi pridobilo
pažnju
• Počinje spajati različite glasove (papa,
am-am)
• Izrazom lica i tonom glasa davati
djetetu do znanja koje je ponašanje
prihvatljivo, a koje nije – dijete uči
razlikovati poželjna, od nepoželjnih
ponašanja
• Kada dijete počinje stajati i hodati
podloga treba biti čvrsta – izbjegavati
mekane i nestabilne površine poput
kauča
• Poželjno je da djeca budu što više
bosa ili u čarapama
• Ne puže ili kod puzanja vuče jednu
stranu
• Ne može stajati
• Nema gestu pokazivanja
• Ne reagira na tiše zvukove
• Ne pokazuje želju za kontaktom s
djecom ni odraslima
• Ne odaziva se na svoje ime
• Ne brblja, niti privlači pažnju glasom
• Ne reagira na svakodnevne riječi

1 – 2 GODINE
• Održava ravnotežu stojeći bez
oslonca (13 mj.)
• Samostalno hoda (15 mj.)
• Penje se po stepenicama uz
pridržavanje (16 mj.)
• Trči u krug
• Okreće stranice u knjizi
• Slaže kockice u niz i gradi toranj
(24 mj.)
• Skače na mjestu (24 mj.)
• Samostalno se hrani žlicom
• Zna je li dječak ili djevojčica
• Pokazuje interes za vršnjake, ali se
ne igra s njima – gura ih, udara
• Pokazuje ljubomoru
• Oponaša jednostavne radnje
• Javlja se prva riječ sa značenjem –
mama, tata (12-15 mj.)
• Oponaša zvukove životinja
• Razumije naloge poput „daj“ i „dođi“
• U igri koristiti predmete svakodnevne
upotrebe (kutijice s poklopcima,
papirnati tuljci...)
• Povremeno mijenjati igračke i
predmete za igru – dozvoliti djetetu
samostalnost u odabiru
• Kada dijete kreće u jaslice ili vrtić
dobro je ponijeti dragi predmet ili
igračku
• Postavljati granice i jednostavna
pravila ponašanja za dijete – biti
dosljedan u njihovu usvajanju (npr.
spremanje igračaka)
• Čitati djetetu priče i pokazivati slike
• Ponuditi djetetu bojice i papir
• Ne hoda do 18 mjeseci
• Nekontrolirano slinjenje
• Hoda na prstima
• Stereotipni pokreti (mahanje rukama,
treperenje rukama pred očima,
skakutanje, okretanje u krug)
• Izostaje pojava prve riječi
• Ne razumije jednostavne naloge i
pitanja
• Ne pojavljuju se riječi sa značenjem

2 – 3 GODINE
• Sigurno u trčanju
• Sunožno skače (kao zečić)
• Stoji na jednoj nozi uz pridržavanje
• Hoda unatrag
• Uspinje se i silazi po stepenicama nogu po
nogu (silazi uz pridržavanje)
• Baca i hvata loptu
• Samostalno obuva papuče, oblači gaćice i
hlače
• Samostalno pije iz čaše, koristi vilicu
• Odlazi na WC, kontrolira mokrenje tijekom
dana
• Prihvaća kratka odvajanja od roditelja
• Čuva igračke za sebe
• Prepoznaje detalje na slikama i
slikovnicama
• Koristi olovku (povlači crte, precrta krug)
• Koristi rečenice od 2 do 3 riječi
• Govor većinom razumljiv, zna nazive skoro
svih svakodnevnih stvari
• Traži predmete imenujući ih
• Razumije razlike: unutra-vani, idi-stani,
toplo-hladno, veliko-malo
• Omogućiti uvjete za kretanje po različitim
terenima – stube, tobogan, niske penjalice
• Možete plahtom prekriti nekoliko igračaka u
dnevnoj sobi i na taj način napraviti zanimljiv
teren za kretanje i istraživanje
• Poticati samostalnost i istraživanje pomoću
igračaka koje uključuju rastavljanje i
sastavljanje, pražnjenje i punjenje i sl. – na
taj način dijete počinje stvarati koncepte
uzrok - posljedica
• Stalno u pokretu, nespretno, često se
spotiče i pada
• Ne pokušava skočiti ili ne trči
• Potpuno je ovisno o tuđoj pomoći kod
oblačenja
• Burno reagira na svako odvajanje od
roditelja
• Ne zna svoje ime
• Izbjegava vizualne sadržaje, jako udaljava ili
približava slikovnicu, naginje glavu
• Ne razumije i ne slijedi dvostruke naloge
(npr. „Uzmi knjigu i stavi je na stol.“)

3 – 4 GODINE
• Reže papir škarama
• Može držati olovku s 3 prsta
• Vozi bicikl s pomoćnim kotačima
• Samostalno se svlači
• Imenuje članove svoje obitelji
• Grupira predmete po boji
• Prebroji 4 predmeta
• Zna koliko ima godina
• Igra se pored druge djece
• Govor razumljiv i koristi ga za
komunikaciju
• Koristi rečenice od 3, 4 ili više riječi
• Koristi zamjenicu „ja“ kada govori o
sebi
• Postavlja pitanje „zašto?“
• Omogućiti što više kretanja i
uvježbavanja stečenih motoričkih
vještina
• Aktivnosti djetetu moraju biti prije
svega zabavne – dobar su primjer
mali poligoni koji su za dijete veliki
izazov, a mogu uključivati različite
aktivnosti poput skakanja,
zaobilaženja, penjanja, hodanja
unatrag i sl.
• Dijete ne poskakuje na mjestu
• Ne može baciti loptu preko glave
• Ne vozi tricikl
• Ne zna je li dječak ili djevojčica
• Ne zna kako se koriste predmeti iz
okoline
• Ne spaja riječi u rečenice

4 – 5 GODINA
• Može stajati na prstima
• Hoda uz i niz stepenice izmjenjujući
noge
• Baca loptu jednom rukom
• Potpuno samostalno u hranjenju i
oblačenju
• Samostalno koristi toalet
• Pokazuje zanimanje za vlastite
spolne organe
• Slaže slagalicu od više dijelova
• Smisleno broji do 10
• Rečenica je potpuna
• Vodi sve duže razgovore
• Opisuje radnju na slici
• Može izdvojiti prvi glas u riječi,
razumije rimu
• Izgovara sve glasove
• Osigurati vrijeme i prostor za različite
aktivnosti koje uključuju kretanje
(trčanje, skakanje, penjanje)
• U igru ubaciti brojalice i pjesmice s
rimom
• Brojeve predočiti djetetu konkretnim
materijalima – neka broji predmete
koji se svakodnevno koriste (voće,
kamenčići...)
• Omogućiti djetetu da istražuje i uči iz
svog iskustva
• Pohvaliti dijete, ali i poticati unutarnji
osjećaj uspjeha pitanjima poput „Što
ti misliš, je li dobro?“
• Dijete ne može stajati na jednoj nozi
ni na kratko
• Većinu vremena hoda na prstima
• Hoda niz stepenice nogu po nogu, uz
pridržavanje
• Ne pokazuje interes za bojice i papir
• Teškoće u hranjenju i spavanju
• Svoje potrebe mora zadovoljiti sad i
odmah
• Koristi pelene
• Ne uspostavlja kontakt s vršnjacima
• Ne uspijeva spariti predmete po boji
• Izražava se s jednom ili dvije riječi

5 – 6 GODINA
• Uspostavljena ravnoteža
• Skakuće na jednoj nozi
• Hvata malu lopticu jednom rukom
• Reže i lijepi
• Prepoznaje izvor bola
• Vid potpuno razvijen
• Uspostavlja prijateljstva, traži
partnere za igru, poštuje tuđe stvari
• Prisutno suosjećanje
• Primjećuje sličnosti i razlike među
predmetima
• Usvojena gramatička struktura jezika
(množina, padeži, glagolska
vremena, veznici, prijedlozi)
• Prepričava i glumi priču
• Izdvaja zadnji glas u riječi
• Poticati dijete da osim igre sudjeluje i
u aktivnostima za stolom – crtanje,
bojanje, rezanje škarama
• Važno je da aktivnosti za stolom
osobito u početku budu u skladu s
interesom djeteta
• Omogućiti djetetu da sudjeluje u
aktivnostima u kojima može doživjeti
uspjeh
• Izbjegavati osjećaj manje vrijednosti
usporedbama i natjecanjem
• Slabo usmjerava vidnu i slušnu
pažnju
• Agramatičan govor
• Ljutnju često izražava na fizički način
– udara, štipa...
• Ne primjećuje zajednička svojstva
predmeta (crveni predmeti, okrugli
predmeti...)
• Izražava se kratkim, često
nerazumljivim rečenicama

6 – 7 GODINA
• Vozi bicikl
• Veže vezice na obući
• Loptom pogađa cilj
• Palcem može dotaknuti svaki prst
• Koristi kompletan pribor za jelo
• Uspoređuje se s vršnjacima
• Voli igre s natjecanjem
• Razlikuje lijevo i desno na svom tijelu
• Prepoznaje i imenuje okuse
• Imenuje godišnja doba i dane u
tjednu
• Izgovor glasova je pravilan
• Pokazuje interes za brojeve, čitanje i
pisanje
• Raščlanjuje i spaja glasove u riječi
(slovkanje)
• Sluša i sudjeluje u grupnom
razgovoru
• Omogućiti djetetu da planira i provodi
svoje aktivnosti
• Inzistirati na završavanju započete
aktivnosti
• Pomoći djetetu da uskladi svoje želje
i potrebe s potrebama drugih.
• Omogućiti istraživanje okoline i pri
tome korištenje svih osjetila
• Ukoliko izgovor svih glasova nije
pravilan, potražiti stručnu pomoć
logopeda
• Nema nijednog prijatelja
• Strah od neuspjeha je toliko velik da
dijete ni ne započinje neku aktivnost
• Ne uspijeva se zadržati u
aktivnostima za stolom, stalno ustaje
• Teško se orijentira na vlastitom tijelu i
u poznatom prostoru
• Izgovor svih glasova nije pravilan

IGRA I SLOBODNO VRIJEME
Djeca mlađe životne dobi ne mogu se igrati zajedno jer još nemaju razvijene vještine za
zajedničku igru. Kako bi se poticala zajednička igra, potrebno je birati igre i aktivnosti koje je
potiču i zahtijevaju suradnju. Suradničku igru potičemo i na način da se sami u nju
uključujemo - pokazujem djetetu kako da se igra.
U prve tri godine dobro je djecu što više izlagati igri s različitim prirodnim materijalima poput
vode, pijeska, gline…
Djeca predškolske dobi mogu se zajedno igrati do 20 minuta. Djeca tada počinju pokazivati
interes za igre koje zahtijevaju suradnju i igranje uloga. Važno ih je pohvaliti svaki put kada se
lijepo igraju (slijede pravila, ne sukobljavaju se), posebno kada to učine prvi puta. Kada ta
ponašanja postaju uobičajena, više nije potrebno toliko često upućivati pohvale. Poželjno je
nuditi drvene igračke, papir i različite materijale za crtanje.
Broj igračaka ne bi trebao biti prevelik. Potrebno je izdvojiti samo igračke potrebne za
određenu igru, a ostale maknuti kako ne bi odvlačile pažnju. Bolje je birati igračke od prirodnih
materijala, koje što je više moguće bojama imitiraju stvarne predmete i životinje.
Djecu je potrebno poticati da sama spremaju svoje igračke i za to odrediti određenu kutiju ili
ormar kako bi igračke uvijek stajale na istom mjestu.
Čitanje i pričanje djeci od najranije dobi pozitivno utječe na njihov cjelokupni razvoj. Na taj
način razvija se njihova mašta i produljuje pažnja te se razvija pozitivan stav prema čitanju,
koji će svakako biti od koristi kada dijete krene u školu. Djeca u dobi od 2 do 3 godine često
traže da im se stalno čitaju i pričaju iste priče, to je uobičajeno i potrebno im je u tome
udovoljiti.
KORIŠTENJE MEDIJA
Današnje, moderno doba je gotovo nezamislivo bez medijskih platformi, preko kojih koristimo
medijske sadržaje, informiramo se i komuniciramo.
Obiteljski život se često odvija uz televizor. Uz njega jedemo, raspravljamo, radimo i
odmaramo se. Gotovo da i nema djeteta koje dnevno ne pogleda makar jedan crtić, seriju ili
film.
Televizija više nije jedini ili prevladavajući elektronički medij, već se masovno koriste i druge
medijske platforme poput računala, tableta, pametnih telefona i igraćih konzola.
Mediji su danas neizbježni u obrazovanju, informiranju i zabavi djece i adolescenata.
No, njihovi utjecaji mogu biti i štetni za mnoge aspekte djetetovog funkcioniranja.
Djelovanje medija na dijete može biti izravno - preko onoga što dijete samo gleda, ali i
posredovano roditeljima, koji mogu regulirati pristup djeteta brojnim medijima i određenim
sadržajima i tumačiti njihovo značenje.
Preporuke po dobi:
Koliko vremena bi djeca maksimalno trebala provoditi uz elektroničke medije na dan? To ovisi
o njihovoj dobi. Za djecu mlađu od dvije godine preporučljivo je da ne gledaju televiziju i/ili
druge elektroničke medije ili da ih gledaju najviše petnaest minuta dnevno.
Kako djeca rastu, tako se razvija i njihova sposobnost da prate priču. Sposobnost razlikovanja
činjenica od fikcije, odnosno stvarnosti od izmišljenog sadržaja, poboljšava se kako se djeca
približavaju polasku u školu. Preporuča se da predškolska djeca koriste elektroničke medije
do jedan sat na dan. U toj dobi djeca također trebaju provoditi puno vremena sa svojim
obiteljima u mirnim okruženjima, ali treba im i dovoljno sna, vježbanja, kretanja i igre.

Općenite preporuke:
→ Ugasite televizor kad ga nitko ne gleda. Pokazalo se da se djeca igraju
određenom igračkom dvostruko kraće kada je televizor upaljen, nego kada je
isključen te da se znatno manje koncentriraju na igru. Na taj se način ometa razvoj
djeteta i smanjuje njegova mogućnost koncentracije.
→ Uvedite jasna pravila, primjerice: nema korištenja medija prije spavanja ili za
vrijeme obroka.
→ Ne stavljajte televizor i računalo u dječju sobu. Djeca koja imaju televizor u
svojoj sobi gotovo pet sati tjedno više gledaju televiziju od onih koji ga nemaju.
Također je važno nadgledati djecu dok su na internetu i vidjeti koje stranice
posjećuju.
→ Gledajte televiziju s djetetom. Roditelji mogu znatno umanjiti utjecaje nasilnih
sadržaja na djecu na način da tijekom i nakon gledanja objasne djetetu ono što je
vidjelo.
Dodatno:
• Vrijeme provedeno uz medije zamjenjuje vrijeme koje dijete može provesti u
zdravoj i poželjnoj interakciji s roditeljima i drugom djecom
• Socijalni kontakti i interakcija su od iznimne važnosti za zdrav razvoj
djetetovog mozga
• Pričanje, pjevanje, čitanje i slušanje glazbe s roditeljima, za zdrav djetetov
razvoj, daleko su važniji od gledanja bilo koje televizijske emisije
Uvedite „dan bez televizije“ u Vaš tjedni ritam aktivnosti

Ovim putokazom kroz djetinjstvo završili smo dio puta koji
obuhvaća razdoblje do polaska u školu. Ako ste kod svojeg
djeteta uočili neka odstupanja ili ste se našli u izazovnoj situaciji
Vas kao roditelja, s povjerenjem se obratite i potražite savjet na
dolje navedenim mjestima.
"Srce" - Udruga djece s teškoćama u razvoju, osoba s invaliditetom i njihovih
obitelji
Petra Preradovića 3, 10380 Sveti Ivan Zelina
Predsjednica Udruge: koordinator@udruga-srce-zelina.hr, 098 507 807
Ured: info@udruga-srce-zelina.hr, 099 301 3930
Poludnevni boravak i Klub Srce: voditelj.poludnevni@udruga-srce-zelina.hr , 099
301 3932
Logoped: logoped@udruga-srce-zelina.hr, 099 814 3975
Radni terapeut: radna@udruga-srce-zelina.hr, 099 434 4777
Psiholog: psiholog@udruga-srce-zelina.hr, 099 301 3930
Web stranica: http://www.udruga-srce-zelina.hr/
Dom zdravlja Zagrebačke županije
Bocakova 5, 10380 SV.IVAN ZELINA
Kontakt broj (pedijatrija): 01 2051 201
Centar za socijalnu skrb Sveti Ivan Zelina
Ulica Braće Radić 2, 10380 Sveti Ivan Zelina
Web stranica: http://czss-svetiivanzelina.hr/web/
• pruža socijalne usluge posebno osjetljivim skupinama građana kao što su:
maloljetna djeca bez roditelja, djeca s teškoćama, djeca i mladi s
problemima u ponašanju

Dječji vrtić Tintilinić
Blaževdolska 3, 10380 Sveti Ivan Zelina
e - mail: djecji.vrtic.tintilinic@gmail.com
Telefon: 01 2065 330, Mobitel: 091 2065 332
Web stranica: http://www.djecji-vrtic-tintilinic.hr/
• usluge logopeda za korisnike vrtića i za djecu koja nisu upisana u vrtić
Dječji vrtić Proljeće
Bocakova 7, 10380 Sveti Ivan Zelina
e - mail: djecji.vrtic.proljece@zg.t-com.hr
Telefon: 01 2060 713, mobitel: 091/2060-054
Web stranica: http://dv-proljece.hr/
• usluge pedagoga, psihologa i logopeda za djecu koja pohađaju vrtić
Centar za rehabilitaciju Edukacijsko – rehabilitacijskog fakulteta
Telefon: 01 245 7560
e-mail: centar.info@erf.hr
• usluge procjene, savjetovanja, tretmana i terapija
• usluge edukacijskog rehabilitatora, logopeda, senzornog terapeuta,
psihologa
Također preporučamo web stranicu: http://raniklik.hr/ na kojoj možete pronaći
stručnjake za pojedina područja za bilo koji grad u Hrvatskoj.

DODATNA POJAŠNJENJA:
Logoped je stručnjak osposobljen za rad na prevenciji, probiru, otkrivanju, procjeni,
dijagnostici, savjetovanju, rehabilitaciji i tretmanu poremećaja humane komunikacije,
a što podrazumijeva poremećaje jezika, govora i glasa, poremećaje u čitanju i
pisanju, poremećaje oralno-laringealnih funkcija te poremećaje u verbalnoj i
neverbalnoj komunikaciji.
Radni terapeut je zdravstveni djelatnik koji pomaže ljudima sa smanjenim tjelesnim
i mentalnim sposobnostima, kako bi bili što samostalniji i sposobniji za uključivanje u
život zajednice.
Psiholog je stručnjak sa završenim studijem psihologije, područja rada
predškolskog psihologa su prevencija (procjena, identifikacija, edukacija) i rana
intervencija (poduzimanje mjera).
Fizioterapeut je zdravstveni radnik koji obavlja postupke fizikalne terapije i upravlja
procesom fizikalne terapije, pruža usluge razvijanja, zadržavanja i povrata
maksimalne pokretljivosti i funkcionalnosti pokreta.
Edukacijski rehabilitator je stručnjak sa znanjima o dijagnostičkim, edukacijskim i
terapijskim postupcima u radu s djecom s teškoćama i osobama s invaliditetom te
sudjeluje u procesu inkluzivnog odgoja i obrazovanja.

„SRCE“ - UDRUGA DJECE S TEŠKOĆAMA U
RAZVOJU, OSOBA S INVALIDITETOM I NJIHOVIH
OBITELJI
Pripremile i uredile:
Jelena Ferin, mag.prim.educ.
Jelena Martan, mag. logped.
Barbara Miletić, mag.psih.
Martina Bertović, bacc.therap.occup.
Amalija Jalžabetić, mag. rehab.educ.
U izradi ilustracija sudjelovali su članovi Udruge Srce.
Brošuru je financirala Zagrebačka županija u sklopu
projekta „Podrška u zajednici“ za 2018. godinu