You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
FRANCOIS DE PIERREFEU<br />
I<br />
LE CORBUSIER<br />
XAVREU IIH KUCA<br />
DO T OJH LJ U DI<br />
IZDAVACKO PREDUZECE<br />
„GRAD EVINSKA KNJIGA"<br />
B EOGRAD - 1 956
Naslov originala:<br />
FRANcOIS DE PIERREFEU<br />
et<br />
LE CORBUSIER<br />
LA MAISON DES HOMMES<br />
Preveo<br />
Ing. Mihallo Durovid<br />
Redaktor<br />
arh. Branislav Kojid<br />
Za preduzede odgovara<br />
Ljubica Jurela,<br />
glavni urednik<br />
Tehnicki urednik<br />
Kaja Draganid<br />
Korektor<br />
Miodrag Marinkovid<br />
Stampa Gra€i6ko preduzede ,,Akademija" - Beograd, Kesmajska ul. 28
TEKST<br />
Uvod<br />
PRVA GLAVA<br />
has gradenja<br />
DRUGA GLAVA<br />
Za koga graditt<br />
TRE(:A GLAVA<br />
Kako graditi<br />
GETVRTA GLAVA<br />
Majstor graditelj<br />
PETA GLAVA<br />
Za koja vremena graditi<br />
SESTA GLAVA<br />
Graditelji<br />
S13eDMA GLAVA<br />
Reditel j
S L I K E<br />
Ljudi stanuju rdavo.<br />
Jedno novo dru§tvo stvara svoje ogn ji§te.<br />
U duhovima vlada pobrkanost; nepopravima gre§ka se mote ueiniti.<br />
Ljudl se mute da pronadu eudoviMta primamljiva lika :<br />
vrtne gradove,<br />
satelitne gradove.<br />
Ne uzimaju se u obzir crte terena, crte Ijudi I vidovi rada, inaee bi se dodo na<br />
pomisao o ovini trima ,, saobraznlm " realizacijama<br />
zelenom gradu,<br />
linearnom industriskom . gradu,<br />
oivljenom selu.<br />
Evo kako bi Izgledalo pravilno iskori§cavanje tia u francuskom §estouglu.<br />
lzvojevanje bitnih radosti".<br />
Pakt sklopljen sa prirodom,<br />
I prlroda se zakupljuje ' sa sta nom.<br />
Majstor graditelj.<br />
Stogodignje tekovlne nauke izvr§ile su arhitektonsku revoluciju. Santo je jedna<br />
tee dovol jna da revoluci ja bude stvarnost.<br />
Arhitektonsko jedinstvo je proizvod „doktrine gradevinskog fonda" koja uravnote2uje<br />
: zakon broja I<br />
zakon sunca<br />
sa topografijom.<br />
Redltelj.<br />
Modellge gradove,<br />
Utvrduje tip izgradenih zapremina",<br />
Odreduje „ statut terena",<br />
Iskort eava mogucnost pejza2a,<br />
Oivljuje predeo, pokrajinu I zemlju,<br />
Koristi umetnieko I istorlsko naslede
UVOD<br />
Dva su potpisa na ovoj knjizi , a mogla bi biti i tri...<br />
Treci, najpozvaniji , bio bi potpns doktora Pjera Vintera,<br />
humaniste nase druzine, one stare druz.ine koja se posle Prvog<br />
svetskog rata okupila oko E s p r i t N o u v ie a u-a, a koj a je<br />
kasnije uredivala casopise Plans a Prelude, sa namerom<br />
da otkrije i nekima pomogne da shvate korene jedne politike<br />
i jedne ekonomije sazdane " prema realnom coveku.<br />
Ali su <strong>ljudi</strong>, u to doba, bill gluvi Iii nisu zeleli da cuju...<br />
Ovoga leta godine 1941, Vinter j e .u Parizu, Korbizije i j a<br />
smo u Visiu , ali za misao i prijateljstvo nema »demarkacione<br />
linije
Kuea <strong>dostojna</strong> 1ju- di<br />
Korbizijeovi crtezii nece ilustrovati moja izlaganja, niti ce<br />
moja izlaganja objasnjavati njegove crteze: bite to dva toka<br />
milli, svaki na svojoj posebnoj. putanji, i svaki izraz'en na svoj<br />
sopstveni nacin.<br />
Ali ae citalac, nadam se, na stranicaxna obe partiture, osetiti<br />
radanje i potvrdu jednoga kontrapunkta ko j i nije proizvolj<br />
an. Ponekad, usput, citalac ce se zaustaviti na nekom mestu<br />
s^inteze, na utoku kakve seme koja ce natkriljavati prozu i crteze.<br />
A ako mu to slike ostanu u secanju, nas rad nee biti uzaludan...<br />
Visi, 12 jula 1941.<br />
F. de P.
PRVA GLAVA<br />
CAS GRADENJA
Poduhvati u razdoblju izmectu dva rata<br />
Proteklo je vise od. dvadeset godina o*ako su, sa svih<br />
govornica Francuske, najmerodavniji glasovi poceli proklamovati<br />
ovu misao: > Treba graditi nove kuce, buducnost rase zavisi<br />
od stanovanjaK.<br />
Nepobitna istina! Milion i po mrtvih, palih po poljima<br />
na severo-istoku zemlj e, izbaceno j e fizicki iz lanca nasleda.<br />
Njihove zrtve nametnule su prezivelima prvorazrednu duznost<br />
da to zdravijim i to mnogaljudnijim porodicama obezbede<br />
stanove i udobnosti.<br />
Mec#utim, iako su svi bili usvo j ili * ovo nacelo, as gradenja<br />
nije nikada kucnuo...<br />
Jer trebalo j e, prethodno obnoviti opustosene kraj eve;<br />
zatim, snaznom materijalnom, opremom ucvrsti-ti osvojenu<br />
zemlju Maroka; a,onda, modernizovati nae kolonijalne posede;<br />
pa stvoriti liniju Mazino. Najzad, trebalo je ponovo se<br />
naoruzati...<br />
Tako da su radnik i seljak, jedan u svome cumezu a drugi<br />
u svome oronulom seoskom domu, stalno cekali na ispunjenje<br />
svecanog obecanja koje je svaka zakonodavna skups"tina, dolazeci<br />
na vlast, obnavljala obecavajuci da ce ga ona izvriti. I<br />
tako sve do dana kada je ijudima, ciije je strpljienje doteralo
.. • Ljudi stanuju rdvao, to je duboki, pravi uzrok sadasnjih porernedaja•<br />
Anketa koju smo sproveli na Casovima crtanja u nekimn osnovnim bkolama<br />
t Lionu otkrila nam je tajnu z vih grobnn a.<br />
U ovom slucaju, Beset l ca stanuje na 33 m2.<br />
•<br />
4
6 Kuca <strong>dostojna</strong> <strong>ljudi</strong><br />
do kraja, baceno kao zalogaj ono to u dubini svojih zelja nisu<br />
trazili, bar ne onako odlucno kao s t a n, a to su visoke nadnice<br />
i obilan odmor. Dragocena dobra, svakako, i stecena, u mnogim<br />
slucajevima, sasvim opravdano; ali se do njih dospelo prevremeno<br />
1, sama, po sebi, bila su nedovoljna da za sobom povuku<br />
nuzan preobrazaj domaceg zivota i da u dom namesto<br />
suprotnosti i usamljenosti koje je u sebi on krio, unesu red,<br />
plodnost i radost.<br />
Polozaj pobedenog<br />
Pa kad je tako, da 11 bi ono to u doba obilja nije uspela<br />
da ostvari jedna vlast koja nije imala istinskih tereta, smela<br />
pokusati druga jedna vlast sa dna poraza, kad petina nasih<br />
odraslih <strong>ljudi</strong>, cami u zarobljenistvu, kad nam najcistiji deo<br />
nasih nacionalnih izvora nije vise pod rukorn, kad brodovi natovareni<br />
stranom robom ne pristaju vise u nasim pristanistima?<br />
Ne, bez sumnje, ne mislimo da bi u ovo doba trebalo,<br />
sirom citave zemlj e, poc+eti savijati gvozda i mesati malter.<br />
Mecdutim, sme se, bez ikakve obmane, i zavocdenj a prostodusnih<br />
tvrditi, da je cas gradenja . naj:za kucnuo.<br />
Pogledajte: ogromna ukorenjena masa interesa i sebicnih<br />
veza, zdruzenih sa hrpom predrasuda, taeorij a i sistem.a koji su<br />
im bili saucesnici, srusila se ne pokopavsi pod svoje rusevine<br />
ni moral zemlje ni njene Eve snage. Jednodusna volja za obnovom<br />
ovaplotila se u jednoj novoj drzavi, kojoj su okolnosti.,<br />
nezavisne od nje, postavile neumitan all, mozda, s u d b o n os<br />
an rok da odredi svoj polozaj i obelezi svoje planove.
Covek je proizvod suncane energije (de Broglie).<br />
Nije vetar povio ovo drvece; ono se odazvalo pozivu svetlosti.
8 Kuca <strong>dostojna</strong> <strong>ljudi</strong><br />
Sudbonosna povucenost<br />
Ono to narastaj pobednika nije mogao ostvariti, kad je<br />
svet pun strepnje motrio sta ce se roditi pod brestovima i topolama<br />
na obalama Sene, mislim na pravu doktrinu eovekovog<br />
stana, saobraznu tradicij ama Zapada, kao i novim uslovima<br />
koje j e stvorila intenzivna primena masina, -- zahteva se da u<br />
senci svoje povucenosti preduzme narastaj pobedenih i da u<br />
tome uspe na dobro covecanstva.<br />
Tome ce doprineti, vise nego ma sta drugo, sticanje svesti<br />
o prvom stanj u> g r a d e v i n s k o g f o n d a« Francuske,<br />
to bi kao polazna tacka omogucilo izradu skladnog i potpunog<br />
plana u cilj u preuredenja toga fonda. Jer star i radne prostorije,<br />
kao i njihovi uzajamni rasporedi, ne samo uokviruju sa<br />
svih strana zivot jedinke i drustva, vec pronicu u taj zivot duboko,<br />
prozimaju ga i boje na hiljadu raznih nacina, medu kojima<br />
su neki osecajni a drugi racionalni; stan i radne, prostorije<br />
raspolazu tako necuvenom moci da uliju svako raspolozenje,<br />
pocev od ocajanja i mrznje pa sve do radosti koju pruza<br />
stabilnost, do kolektivnog odusevljenja i do podviga uskrsavanja.<br />
A kakvo je sadasnj a stanje gradevinskog fonda Francuske?<br />
Iz jednog kratkog pregleda, kad se sagleda u pravoj svetlosti,<br />
videce se koliko je ono tesko, ako ne i tragic-no.<br />
Beda rdavo nastanjenih<br />
U samom Parizu:<br />
Dvesta hiljada porodica stanuje u <strong>kuca</strong>ma proglasenim<br />
za smrtonosne;
1. Kuca medu svojim drvecem;<br />
2. Kuca okruiena njivama;<br />
3. 'V"a kuaa koja narn opet pruia nebo i pejzai.<br />
Grad Ze prognao, prirodu i uginuo j e.<br />
Covek i priroda: binom koji treba uuavnoteiiti,. Spontana teinja ka us 10v<br />
i m a p r it o d e, iWotna zadovoljstva, moralno i fizicko zdravlje, radosti<br />
koje se mogu nazvati bistanim.<br />
<strong>Savremena</strong> strahota:<br />
4. Pustos gradova;<br />
5. Usamlj enost i razocarenj e u vrtnim gradovima.
10 Kuca <strong>dostojna</strong> iju!di<br />
Deset hiljada porodica od po cetiri clana, iii vise, zivi u<br />
jednoj jledinoj prostoriji.<br />
U Lionu, u Marselju, u Nantu itd. racuna se da je srazmera<br />
rdavih stanova slicna.<br />
Otuda, u domovima, nerodnost, promiskuitet, opterecenostt<br />
svakih pet minuta umire po jedan Francuz od tuberkuloze.<br />
Zato to nema zgrada, nema ni pretporodajnih savetovanja,<br />
nema decijih jasala ni obdanista...<br />
Zato to nema urbanizma, nema ni zelenih povrsina, to<br />
rena za igru i sport, basena za plivanje...<br />
Otuda je proleter, pa i radnik sa stabilnijim polozaj em,<br />
poceo da, putemn kafanica, bioskopa, duzinom 1 neudobnoscu<br />
transporta, propagandom preduzeca.I koja podrivaju moral, da<br />
gubi svoj ljudski lik.<br />
U varosicama:<br />
Neverovatna srazmera <strong>kuca</strong> koje se raspadaju ili rdavo<br />
odrzavaju. Opsta nezdravost.<br />
Na selu:<br />
Higijena zaista suvise zanemarena. Elektrifikacij a oci<br />
nedovoljna. Otsustvo > omladinskih centara < i terena za i<br />
koji bi oziveli varosicu. Otsustvo prostorija za skupove i a<br />
jednicku zabavu.<br />
Otuda: dosada, bezanje sa sela, neobradena polja. Politi=<br />
kanstvo i kafanske diskusije, namesto prirodnih radosti i duhovne<br />
i moraine kulture.<br />
U zemlji posmatranoj u celini:<br />
53 od 100 domacinstava su bez. dece;<br />
23 od 100 imaju samo po jedno dete;<br />
20 od 100 irmaju po dva deteta;<br />
Preostala 4 , od 100 domacinstava ne stizu da odrze broj<br />
stanovnika.<br />
Toliko sa socijalne tacke gledi.sta. Ekonomska tacka gledista<br />
nije nista sjajnija.
A. B. C., tri sela u opasnostL 'Treba 1h grupisati; u jedno<br />
selo oko omladinskog centra, gkole, omladinskog kluba<br />
(kiuba za odrasliju omladinu), oko tskih terena. Treba<br />
etapno izgradita zadruzni centar.<br />
31000 francuskih opstina imaju manje od 1000 stanovnika<br />
2 750 irnaj u vise od 1.000 stanovnika<br />
Ali se zivot povukao i sa Bela.<br />
Sela treba oziveti pregrupisavanjem; u seoski zivot treba ukljucitai nova<br />
ustanove zadruznog centra i omladixiskih centara.<br />
11<br />
1. Nacionalni ill okruzni put; 6. Ponta;<br />
2. Opstinski, silos;, 7. Stan za osobije;<br />
3. Radionica za opravke; 8. Seoski klub;<br />
4. Snabdevacka zadruga; 9. Opstinski dom.<br />
5. Skola;
12 Kuca <strong>dostojna</strong> ijudi<br />
Strahovita beds gradevinskog fonda<br />
Gradevinski fond Francuske izgubio j e izmedu dva rata<br />
dve tr. ecine od svoje vrednosti izrazene u zlatu. Ako se vodi<br />
racuna o danas ocitoj relativnosti svakoga ziatnog vazenja,<br />
mote se smatrati da se od celokupnog gradevinskog fonda dzgubilo,<br />
u dobrim ljudski n vrednostima, 50 od 100; a vec je<br />
1914 godine taj fond bio daleko od savrsenstva.<br />
U toku istog vremena, pedeset izuzetnih zakona o zakupnini,<br />
dopunjuj uci nedela oporezivanj a. koje j e bilo postalo neizdrzljivo,<br />
sateralo je ekonomiju u oval corsokak: n e r e n t ab<br />
i 1 n o s t gradevinskih nepokretnosti.<br />
Cena Braden j a j e', medutim, stalno rasla, dok j e stari fond<br />
propadao, narocito zato to u. gradevinskim profesijama nije<br />
bilo dobre organizacije. to se pak zidanja• tide, i for u pogledu<br />
kolicine ' a ne u pogledu cene, ono j e, nesito pre poslednjeg rata,<br />
spalo na jednu desetinu od svoga broja -u 1913 godini, a poloviva,<br />
od 1200 000 gradevinskih radnika morala je biti otpustena<br />
u taku poslednjih godina. Dakle, tes'ka kriza korporacije je<br />
jednovremeno nastala, i kao uzrok i kao posledica nereda koji<br />
su u njoj vladali.<br />
Ocajan stepen korisnosti »Tvornice Francuska<<br />
Tako su, kao posledica bednog rukovodenja, __drustvo i<br />
privreda bill o. teceni dobrim delom svoje imovine, a Francuska<br />
je dvostruko trpela od toga srozavanja:<br />
Pre svega, u bitnoj vrednosti, raznih elemenata koji zajed.nicki<br />
sacinjavaju njen gradevinski fond (saobraznost svakog<br />
elementa svojoj posebnoj funkciji, kvalitet njegove izrade, kva-
»... Paste to godina naglih nau6nih osvajanja socijalnih<br />
raspri, rereda, modern drustvo dospeva najzad do zakljut7kka<br />
koji de konaLno opredelltj karakter n jegove cMlizac<br />
ije : stvaranje novoga . stand.<br />
Stvaranjem novoga stana uei ce drugi ciklus masinske<br />
ere u Period sveopste izgradnje. Stvaraiaeko, optimiis sti&ko,<br />
eove6no delo, nosilac >>bitnih radostiGc<br />
To delo prevazilazi pitanja strucnosti. Ono je cist,<br />
osnovn izraz jedne hove svesti;.<br />
Sarno sa taeke gledista to nove svesti mogu se ubuduae<br />
razmatrati probleni arhitekture i urbanizma.<br />
>Jedno novo drustvo stvara svoje ognjiste, to prihvati-<br />
1i to zivota. Cavek i njegov zalclon. Oprerna zemalja, gradova<br />
1 seta.<br />
(Otvaranje V Kongresa C. I. A. M.<br />
u Parizu, 1937)
14 . Kuca <strong>dostojna</strong> 1judl<br />
litet nj egove arhitekture, raspored grupa zgrada medu sobom<br />
i to kako u pogledu njihove veze sa zivotom <strong>ljudi</strong> tako i u pogledu<br />
njihove veze sa prirodom).<br />
A potom, i narocito, u c e l i s h o d n o j p o s t a v c i<br />
ovoga gradevinskog fonda u zemaljskim razmeraana a u cilju<br />
njegove opste korisnosti. Jer ova postavka, dobro izvedena u<br />
skladu sa zahtevima geografije, prirodnih i veta&ih puteva<br />
kojima se-ovi produzuju, potrebama zemlje,- imperijalnim i me-'<br />
dunarodnim vezama itd... bila bi uslovijena, u prvom redu, postoj.anjern<br />
d i r e k t i v n o g, p 1 a n a u kome bi se >gradevinskim<br />
jezikom < izrazila istinska politicka doktrina, jedina<br />
kadra da dostojno nadahne ma kakvo dugorocno delo.<br />
A bas je to doktrina, sa svojim direktivnim planom, tragiLno<br />
nedostajala starome rezimu. Nova francuska drzava -dala<br />
nam j e to na znanje --y prilegla je da izradi to -doktrinu<br />
i taj plan, za najbh2u buducnost, a vec sada, da izvede izvesne<br />
radove izabrane s ciljem da se eksperimentalno provere i prune<br />
kao primer.<br />
. Ponovimo, cas gradenja je kucnuo.<br />
»Brzinau i prskanje starih okvira<br />
Slika koju smo naslikali ostala bi bez perspektive i ne bi<br />
otkrila ono bitno u pouci; ko j u sadrzi, ako bismo propustili da<br />
istaknemo uzrok tog surovog preloma, jedinstvenog u analima<br />
istorije, preloma koji j e u toku tri cetvrtine stoleca, citav dru-<br />
"stveni zivot Zapada, izbacio iz njegovog tradicionalnog okvira<br />
- tako dobro uskladenog sa geografijorn i sa onim to je u nacinu<br />
zivota bilo najstabilnij e.<br />
Tai uzrok preloma, umalo to nisam napisao taj eksploziv,<br />
u zivotu, Uji riitam, je'dotada bio odmeren prema konjskom<br />
koraku, bila je iznenadna pojava brzine prenosa <strong>ljudi</strong> i stvari.
SUNS<br />
$E RAGA<br />
15<br />
Suncev dan od<br />
24 easa merilo je<br />
svih urbanisti6kih<br />
poduhvata.<br />
.<br />
floc<br />
Krug dana§njeg<br />
suneevog dana. Beli<br />
ise6ak = san; crnt<br />
ise6ak = vremme koje<br />
pripada transportu;<br />
crtama osenLenJ<br />
ise6ak = rad; taekama<br />
osenceni ise6ak<br />
= razonode (noe lh<br />
je vee zahvatila).<br />
A skoro polovina<br />
sektora rada je besplodna;<br />
time plaeamo<br />
nered koji vlada<br />
u gradovima i selima.<br />
ft,<br />
SUNCEV DAN op 24 NASA<br />
DA j f RITAM [JUDSKQ) AKT IVNOSTI<br />
HarmoniZan suntev<br />
dan postignut<br />
urbanistickim ref ormama.<br />
Zivot u radosnoj<br />
ravnoteii, svakog<br />
Jana.<br />
ol^<br />
Ako se on bude<br />
uvaiavao, <strong>ljudi</strong><br />
ee • - iiiiveti u<br />
harmoniji; ako se<br />
on bude omalovatavao,<br />
<strong>ljudi</strong> 6e Rveti<br />
bez radosti.
16 Kuaa <strong>dostojna</strong> <strong>ljudi</strong><br />
Sa pojavom brzine, veliki gradovi pocinju da prskaju ili<br />
da se zagusuju., seosko stanovnistvo da bezi u gradove, pokrajine<br />
da se skrnave onim to im je bilo najprisnije, busenjem<br />
planina i poplavom dotad nepoznatih i neuobicajenih materijala.<br />
Ljudske grupacije zanemaruju pravilo vodenih saobracajnih<br />
linija, i pocinj u -da se prebacuju duu zeleznickih pruga a, kasnije,<br />
i duz automobilskiih puteva. Industrija, koristeci pogodnosti<br />
mesta i trenutka, podize na brzu ruku prostrana preduzeca<br />
u kojima ce se teskobni domovi uglaviti medu tvornice<br />
sa zagadenim vazduhom, svetloscu i poljima. Nove inzenjerske<br />
tvorevine nagomilavaju se jedne preko drugih, po logici samo<br />
njima svojstvenoj, ali bez ikakve veze sa logikom predela, niti<br />
sa unutarnjom - logikom coveka, koja je slicna sa prethodnom..<br />
(ovek se, medutim, preko. ovih produzuje i siri dvama velikim<br />
putevima koje mu je priroda otvorila, porodicom i umetnoscu.<br />
Opij eno, brzinom. i kretanj em, drustvo j e, reklo bi se, stalo<br />
da se nesvesno kovitla oko sebe samog, kao anion koji bi se,<br />
usred oblaka sve gusceg i gusceg, oburvao u kovit. Iz toga se<br />
pijanstva mote izici samo kad naide slom, zarivanjem_ u zemlju.<br />
Budenje patnjom<br />
I tako se de.silo da cas gradenj a ne padre u cas pobede,<br />
kad je zahvaljujuci ogromnom programu obnove, izgledalo<br />
normalno, da se korenje politike i ekonomije ponovo.prerije i<br />
presadi u drustvenu crnicu iz koje se postupno bilo .iscupalo.<br />
Porto smo se uspavali drogom, moramo se kroz patnju<br />
probuditi.
2 Kula <strong>dostojna</strong> <strong>ljudi</strong><br />
DRUGA GLAVA<br />
ZA KOGA GRADITI ?
Za koga graditi? Pitanje je na prvi pogled detinjasto.<br />
Ali ako se podeli na vise konkretnih podpitanja, na njih Ee<br />
moe da se odgovori sa sve manj a sigurnosti.<br />
Za koga graditi kucu? >Za c o v e k a, svakako((.<br />
Za koga graditi radionicu, tvornicu, vodojazu) metro, autostradu,<br />
aerodrom? ))Za coveka
Ba§ na pragu odlucivanja postoji duhovna pobrkanost. Postulati su pogresni.<br />
Reklo se: > Pred vratima snake kuee smnestene u prirodi prolazibe metro,<br />
i autobusi, ii autokari.. .<br />
Onb su uneli pometenost u . prvu eru mainske - civilizacij e: stoletn.u<br />
pometenost.<br />
19<br />
Prraktinoo primenjena a Parizu,<br />
teorija je dala >Parisku obl,ast«,<br />
ggbu, skandal kad se gleda<br />
iz aviona, kobnu razglobljenost<br />
gradskog fenomena.<br />
Evo sta je to teor:ija dala<br />
u vrtnim gradovima u<br />
Engleskoj , u S.A.D., kao v<br />
u Buenos Ajresu , Rio de<br />
Zaneiru.<br />
Divna priroda tako uni-<br />
Atena! A bilo se krenulo za<br />
tim da se priroda osvoii.
20 Kuca <strong>dostojna</strong> lj•udi<br />
A takvo stanje stvari vlada zaista na . ovome vrhuncu<br />
masinskog veka na koji smo se popeli, a na kome ne udisemo<br />
vazduh vrhova vec zagusni zadah haosa. ,<br />
Principi ljudskoga grade<br />
Evo sada nekoliko postavki medusobno povezanih i dovoljnc<br />
ocevidnih da bismo ih bilo zbog cega mogli osumnjiciti<br />
kao filozofske. Svako ih sa malo razmislj anj a maze naci u sebi<br />
samom, sem ako mu nije milije da se osloni na biblioteke, u<br />
kojima ih ucitelji nase tradicije jednodusno propovedaju i odobravaj<br />
u.<br />
Grad j,e, stvoren za oslobodenje covekove licnosti<br />
u cilju njenoga punoga ostvarenja. Materijalni grad, gradeni<br />
grad, treba dakle da bude skrojen tako da olaksa ovo oslobodenje<br />
pod najboljim mogucim uslovima., vodeci racuna o mestu,<br />
doba i rasi.<br />
Licnost covekova ne moze se odvojiti od svojih prirodnih<br />
izdanaka, roditelj a, zene i dece. Ovi cine nj enu vidlj ivu porodicu,<br />
nasuprot daljim precima i naslednicima, koji cine nevidljiivu<br />
porodicu, uznoseci prvu i podupiruci je sa sv_h strana, vec<br />
od prapocetka bica.<br />
Porodicna postojanost, dakle stabilnost covekove licnosti,<br />
zavi.si od fizicke stabiinosti. u mestu zivljenja i u radu. Uopste.<br />
uzev, promene mesta prebivanja i. drustvenog polozaj a vode<br />
raspadanju covekove licnosti i ubijanju porodicnog duha. Mi-
I<br />
Da bi se saviadala guba predgrada, izmisljen je izlaz: takozvani » satelitni<br />
gradovi
22 Kuca <strong>dostojna</strong> ljud!<br />
stika promene radi promene, brzine radi brzine kao takve, mora<br />
se razbiti po svaku cenu i zarneniti usretsrecdivanjem, primenj-enirn<br />
na proucavanje svih onih opita koje nam zivot, u preobilnom<br />
broju, namece i kad ih ne trazimo. Jedna od najopasnijih<br />
zabluda covecanstva,,od koje bi ono jednog bliskog dana<br />
moglo i izumreti, jeste da kretanj e - smatra sustinom zivota:<br />
kretanje bi pre moglo biti pena zivota i njegov otpadak.<br />
Stabilnost . u prostoru ee se obezbediti dem:ografijom dovedenom<br />
u sklad i odrzavanom u skladu, na stupnju datoga<br />
predela, sa konstantama geografije, koje bi i same bile potpomognute<br />
razumno progresivnom tehnikom.<br />
Stabilnost u . radu zavisice od korporativne organizacije<br />
dovoljno inteligentne i el.asticne da bi Korporacija mogla odgovarati<br />
za zivot coveka i za njegovu buducnost, u onoj men u<br />
kojoj bi se C'ovek, svesno, ukljucio u svoju Korporaciju.<br />
Grad-tarnnica<br />
U svetlosti ovo nekoliko principa zapazice se jasnije koliko<br />
je > igra < kojoj se bioi prepustio moderni suet Zapada naposletku<br />
zaboravila coveka, zatdm ga progonila do to mere da j e,<br />
dusom i telom, zapao ..u neobi6nu tamnicu.
U-stvari, saobracaj ce se ovako razvijati: osam jedinstvenih ogranaka koji<br />
se ulivaju u Pariz.<br />
A na§ih osam mesta - rada (kojih ce stvarno bitt na stotine i hiljade)<br />
pruiiae nain ovu lepu sliku sukoba nastalih u vec postojecoj mreii ulica<br />
potpuno nepripremljenoj da izdrzi ovaj nalet.<br />
23
24 Kuca <strong>dostojna</strong> ijudi<br />
Najneosnovanija i najopasnija od svih varki to igre jeste,<br />
nesumnjivo, k i 1 o m e t a r , jevtini kiiometar, obavezni kilometar.<br />
Ta varka cini da izvesne ljudske koncentracije lice na<br />
ogromne labirinte u kojima se r u s k e z e 1 e z n i c e preplieu<br />
kao u zabavnom parku.<br />
Negacija 24-c"asovnog dana<br />
Takve su misli, ima tome lest godina, morile jednoga od<br />
krupnih > tehnokrata 2ivot<br />
nam je uzasan. Zivimo u ce1justi, u dahu divlje zveri...«<br />
Pritom j e, u noel koj a se ved bila spustila na zupcaste profile<br />
Manhatana i . na uske, kao ponori, duboke kanjone, zamisljao<br />
one silne milje, 15 u metrou , 30 u vozu i 10 u kolama, to de<br />
morati da ih prede pre nego to stup na prag svoje kude, gde<br />
ga cekaju druge brige, koje mu mozda nee dati da se odmori<br />
od dnevnih briga.<br />
Jer njegov suncani dan j e brojao s v e g a<br />
dvadeset i cetiri casa!<br />
Ni vise ni manje od suncanog dana pariskog radnika,<br />
kome sa svoje strane, nikakva oholost ni osedanje snage ne<br />
mogu nadoknaditI ropstvo koje svakog jutra i, svake veceri,<br />
podnosi uludo u tramvajima i autobusima gubedi po citav as,
Pokusajmo nesto drugo: izved mo »zeleni grad« sa svima njegovim moguEnostima.<br />
Automobili ce juriti kroz gradove sa 100 km, na sat , all ce se pes"aci<br />
ponovo nauLiti da hodaju.<br />
Na primer: 1 600 000<br />
stanovnika > zelenog grada
26 Kuca <strong>dostojna</strong> ijud!<br />
a ponekad i po as i po, od svoga vremena umornog coveka.<br />
Od vremena ukradenog gotovo potpuno od suncanih zrakova,<br />
kao i od drugih obaveza, neizbeznih za sve marine, bile one live<br />
ili ne: ciscenje, odrzavanje, opravke...<br />
Prozdrljiv'i kilometar<br />
A bas istome tome >>Gradu
27<br />
Analizirajmo jednu<br />
»veli&nsku jedinicu.A<br />
stanovanj a. U ovom slu-<br />
6aju zgradu izgradenu u<br />
visinu., snabdevenu » zajednick'im<br />
servisima«,<br />
koja Tana 500 stanova.<br />
Teren sa stranom od<br />
160 m duzine = 25.600<br />
m2; sport pred samim<br />
kuearna; sirok prostor<br />
pied prozorima svakog<br />
stana; veliko olak9anje<br />
to kih poslova dorna6icar;<br />
povrtnjaci grupisani<br />
I organizovanL<br />
Nasuprot tome: 500<br />
indvidualnih <strong>kuca</strong> u<br />
vrtnom gradu: term sa<br />
stranom od 450 m duzine<br />
= 202.500 m,2, bez<br />
preimuastva koje pruiaju<br />
» zajednicki servisii
28 Kuca <strong>dostojna</strong> <strong>ljudi</strong>,<br />
Tu je, u prvom redu, sve ono to se okrece oko kilometra,<br />
to j est, ona ogromna maser radnih casava koje administratori,<br />
tehnicara i radnici posvecuju projektovanju, izvodenju i odrzavanj<br />
u saobracaj nih mrez.a i vozila n a m e n j e n i h b e c k or<br />
i s n o :m t r a n s p o r t u; ili, bolj,e reci, transportu koji ce<br />
postati savrseno beskoristan ci.m Francuska bude dobila svoj<br />
urbanizam i svoje uredenje zemije. Ova masa suvisno utrosenog<br />
rada pretstavlja, otprilike jednu dvanaestinu ljudske energije<br />
raspoloaive u zeml j i, to odgovara, prosecno, gubitku nesto<br />
vecem od pola Casa u radnom danu svakoga radnika.<br />
Jalovi proizvodi<br />
Ali ima j os skodl j ivij ih narnirnica nego to j e kilometar,<br />
jer one nastavljaju der postoje , bar za neko vrem,e, dok kilometar<br />
uvek iscezne cim se prede, ostavljajuci za sobom samo trag<br />
zamora . Ove namirnice nije tesko poznati : okruzuje ih najbesomucnij<br />
a r e k l a m a . Nestalne su cesto kao i m o d a, od koj e<br />
su pozaj mile karakter imperativa o kome se ne raspravlja.<br />
Njihovo polje dejstva proteze se p cev od tako cudne<br />
ponekad ubistvene farmakopeje , pa do oblika karoserija onih<br />
automobila koji se bez ponizavanja smeju voziti i do one iskrivljenosti<br />
Hi zdrobljenosti u kojoj treba der se ogleda >stii« kakvoga<br />
namegtaja, kakvoga psa iii kakve zgrade.
U drugom slueaju, 500 stanova<br />
u indivn,dualn-im ku6ama.<br />
Ukupan iznos vodova 56<br />
kilometara. Elementi sterna: 6<br />
elemenata, od kojih su dva<br />
vrlo skupa: temelji i podruml,<br />
krovna konstrukcij a.<br />
Puteva : 5,5 km.<br />
To nam kazuje cena kostanj.a.<br />
Cena odrzavanj a, koja<br />
ustvari; pretstav'lja najveci<br />
teret, neimdrziva j e u drugom<br />
s1u6a j u. Ovde j e sve raslpni;<br />
tvo.<br />
Ispi,tajmo ekonomidnost ove dve<br />
teze. U prvom slu6aju, 500 stanova<br />
u zajedmt koj zgradi: vodova (voda,<br />
gas, elektricitet itd.) (deset puta po<br />
dva dvostruka sprata), svega pet kilometara.<br />
Drugo: 3 zi.da, i 1 pod za svaki<br />
stan, tojest samo 4 elementa.<br />
i ,o<br />
Puteva : 500 metara.<br />
w f<br />
• • , • % •<br />
• • s<br />
•<br />
•
30 Kuca <strong>dostojna</strong> <strong>ljudi</strong>i<br />
Potpun inventar toga bazara iz H iii j a d u i j e d n e<br />
n o c i bio bi uostalom manje poucan od jednog prostog rezultata<br />
iskustva koji cemo dokazati na nekoliko primera i koji<br />
glasi : jalova proizvodnj.a ima za posledicu<br />
s t e t n u p o t r o s n j u. Ako bi prilike ko j e prezivl j uj emo u<br />
ovo doba naterale Francusku da ' pravilno i'zdvoj i p10 d n e od<br />
j a 1 a v i h proizvodnj a, nasa zemlj .a bi se brzo uverila da su<br />
se ogromni gubici ucinka, veci i od cene kojom se placa kilo-metar-utvara,<br />
potkradali u celokupai mehanizam njene ekonomije,<br />
izopacavajuci ga u velikoj meri.<br />
»Super-potrosnja c<br />
Asta sve u pvome smislu nismo videli, izmedu dva poslednja<br />
rata ! Porto je istrazio i obilno snabdeo robom sva svetska<br />
trMta, kapitalisticki sistem j e, iduci za svoj om davolj om<br />
sudbinom da sam sebe stalno prevazilazi, s cim se od rodenja<br />
morao pomiriti, bio primoran.da bas zemijama vea prezasicenim<br />
robom, a ne divij acima, nametne neku vrstu sveopsteg kij ukanja:<br />
' super - potrosnju.<br />
Tako j e dodo da toga da su se na sve str:anei poceli otvarati<br />
rudnici, kao stro se otvaraju burad s hranom na pobunj enickom<br />
brodu . Petrolej, ugalj , rude, poMi sii kuljati iz zemljine<br />
utrobe kao izvori koji nikada nece presusiti . Svaka uzdrzljivost
Prey. svakodnevnim zapletima, izazvanim<br />
polozajem mesta rada, reci Ee<br />
se: svaki satelitni grad treba da ima<br />
svoja sopstvena mesta rada.<br />
A sto ce onda biti sa velik&m gradom,<br />
sa Parizom? Sa Parizom i njegovim<br />
predgradima?<br />
Pariz? Pariz ce umreti, istrulice . Lakomisleni ijudi su rekli, pisali su<br />
11 napravi.ii planoave u kojima se tvrdi da de Pariz postati >grad-muzej K.<br />
Atentat! . Ubilstvo gradova . Istorija zbrisana . Zapeacena sudbina!<br />
Hiljadugodisnji uzr +oci i razlozti, rasprsenii su dok si udario dian o dian.<br />
Nesvesnbst!
32 Kuca <strong>dostojna</strong> ijudi;<br />
prema majci prirodi bila je ukinuta; pa i vise nego ukinuta,<br />
ismejavana je. Covek se stao ponositi time sto p r i t i s k u j e<br />
zemiju, to joj razdire koru, saseca drevno rastinje, skrnavi<br />
naj skrovitij a intimnosti., spreman da j e na kraju kraj eva i u<br />
vazduh baci i da zajedno s nj om odleti u vazduh. Dogma dana<br />
postala je rasipanje kosxnieke rezerve , nezamenljive<br />
i odmerene jednoin ► za svagda, iako se snabdevanje energijom,<br />
bez stete po zemaljska blaga i tehnicki potpuno savrseno,<br />
moglo ustvari obezbediti integralnim koriscenj em c i<br />
k 1 u s a v o d e, intenzivnom upotrebom onoga p r i hod a koji<br />
se svake godine obnavlja, a koji nam sunce stavlja na raspolozenj<br />
e: svom onom vodom koja pads na nasa polj a.<br />
P%obni kredit<br />
Ovo organizovano i obavezno rasipanje predvodio j e jedan<br />
novi postupak s p e k u 1 a c i j e, toga vecnoga gospodara igre,<br />
-- k r e d it u r o b i, Bestidna reklama pocela j e usadivati<br />
svetu u dusu zudnj u za jalovom robom, cak i za skodljivom<br />
robom. Po svima budzacima na svetu potpisivale su se i osiguravale<br />
prodaje na kredit. U trgovackim bilansima kapitalisale<br />
su se n a d e, kao da su zve6e6i novae koji j e stvarnc unet u<br />
blagajnu, pa su se potom investirale u dopunska postrojenja i<br />
u masine. Nesmortrene obaveze ovakvim kupovinama okivale<br />
su radnika, i to lancima tezim od lanaca njegovog zanata, lan-
. Znaei da je pitanje satelitnih gradova rdavo postavljeno . Prave danasnje<br />
satelite treba stvarati tek na 100, 200, i 300 kilometara od Pariza. To su novi<br />
gradovi za preradu sirovina : ndustriska naselja.<br />
Njih treba postaviti dui puteva kojima se kre6e roba : dui kanala, dul<br />
ielezniZkih i dui suvozemnih puteva . Oni se tako moraju postaviti iz osnovnih<br />
obzira prema ,uslovima prirode". A Parr ee se osloboditi gube koju<br />
pretstavljaju njegova predgrada.<br />
33 3
. 34 Kuca <strong>dostojna</strong> ljIudi^<br />
cima protiv cij a tezine J e i inace neprekidno roptao . Tek to<br />
je, za trenutak, bio osetio da j,e gospodar svoga automobila,<br />
svoje vile sa nazovi basticom, svoga radio aparata i svoje trpezarije<br />
,sunmjiva stila, a sva to dobra su se odjednom okretala<br />
protiv njega i zarobila ga.<br />
Robovao j e neprimetnom, ali mucilacki ustrojenom sistemu,<br />
uvek spremnom da svoje celj usti stegne nad zrtvom<br />
cije su grudi jos pune nada! A ne treba gubiti iz vida da lazne<br />
potrebe, vestacki izazvane, dspoljavaju izvesnu teznju da se<br />
jedne pomocu drugih umnozavaju, dok industrija, delujuci dopunskim<br />
putem, uspeva da zadovoljava sve manju i manju<br />
srazmeru tih potreba. Otuda razocarenje, bes i pobuna. A sve<br />
dok se priroda stvard na kraju krajeva ne pocne svetiti kao to<br />
je ucinila u Americi, 1929 godine, kada se masa kredita u opticaju<br />
odj ednom rasprsla, pod dejstvom one iste centrifugalne<br />
site pod kojom se rasprskava zamajac od tvrdog liva ludo zahuktane<br />
marine.<br />
Vestacki snovi i nametnuti snovi<br />
Op9te ropstvo sa dna do vrha drurtvenih lestvica, slom<br />
ekonomske ravnoteze u krugu lj udskih grupa, slom ravnoteie<br />
iivotnih nivoa susednih naroda, slow koji tezi da se automatski
Pariz treba da bude ono to mu je sudbina dodelila: misaoni centar, administrativni<br />
centar, upravni centar, trgovaeki centar, centar jednog nedostiznog<br />
zanatstva. Raeun pokazuje da u okviru utvrdenja Napoleona III. mogu<br />
ziveti tri miliona stanovnika u » zelenom gradu zra6nom gradu«. Kad se<br />
uraeunaj,u zone zelenila i sve ostalo to -je potrebno, sektor > A < pretstavlja<br />
potpuno slobodan, raspoloziv, nezauzet teren. Tlo, grada je lose iskorigceno.<br />
To nam kazuje ra6un.<br />
Pariz mole dakle da<br />
uzme u ponovno razmatranje<br />
uslove svoga razvoj<br />
a.<br />
Pariz raspolaze celokupnim terenom koji mu je potreban. Treba se dakle<br />
vratiti u kolevku Ile-de-France-a i opremiti je valjano!<br />
35
36 Kuca <strong>dostojna</strong> 1ju n<br />
pogorsa i da izazove rat, -- takve su, eto, strasne posledice kolektivne<br />
igre koju je vodila >>Civilizacija>Progresa<br />
«. A to z1a, nazalost, nisu jedina: ima i drugih koja pogadaju<br />
covekovu licnost, i to ne samo sa spoljanje strane vec i<br />
u njenim dubinama. Ova zla, ponavljajuci svoje potrese, razglavljuju<br />
covekovu licnost i razjedinjuju je, pre nego sto<br />
ce je pretvoritd, u prasinu i baciti u nistavilo. Rec je ovde o<br />
alkoholu, o sredstvima za nadrazivanj e, o sinkopovanim crnackim<br />
igrama, o vestagkim snovima, koji nagrizaju<br />
b u d n o s t duha . njegovu sposobnost bdenja.<br />
Pa ipak, ovi snovi su vise ili manje individualni, dok ima i<br />
takvih snova koji deluju kao najze5ci otrovi koje je jedino covek<br />
kadar da izlucuje za coveka, a to je s n e v a n j,e d r u g i h<br />
1 i c a. Novine, radio, bioskopi toce nam vrskom ovaj zatrovani<br />
napitak. More slika, > slogana
Veliki magistralni ill kardinalni putevi donose ili zivot ili smrt vec prema<br />
tome da li se zavrsavaju ili ne u naselju:<br />
U velikim gradovima oni pretstavljaju mesto najvece intenzivnosti,. mesto<br />
na kome ce se neizbezno morati uvek da odigrava igra 1judi okupljenih na<br />
kakvom poslu . Moderan put nema vise pravo da prolazi kroz sela . On treba<br />
da h zaobide.
38 Kuca <strong>dostojna</strong>, ljuidi<br />
Carobni dvorac<br />
eovek se mora zgranuti pred cinjenicom da su drzavne<br />
vlasti mogle biti zaslepijenje do to mere da su pnistale da u<br />
rukama poslovnih <strong>ljudi</strong>, lisenih svakog vaspitnog svojstva, a<br />
najcesce i svakog vaspitnog smisla, octave tako snazna za dobro.<br />
i za zlo, za uzdizanj e i za unizavanj a bica, psiholoska oruzj a, kao<br />
to su re c, pisana ili govorena, film, muzika i njihove asocijacij<br />
e i koalicije, j os privlacnij e i opasnije nego ma koje od ovih<br />
oruzja uzeto posebno.<br />
Medutim, ovo je ipak bilo ucinjeno i, zahvaljujuci, tome,<br />
uspelo se, zaista, da ona mracna i pusta tamnica, kojom je ma-<br />
Sinsko doba pocelo da zamaenjujie tradicionalni grad i dam predaka,<br />
kited se malo po malo, merkantilnim all opasno vicnun<br />
rukama, citavim blistavim arsenalom pretvorstava, bljesaka,<br />
uzvika i . zvukova, - ipak pocne liciti na neki carobni dvorac.<br />
Neumitna tamnica i, jednovremeno, carobni dvorac, moderni<br />
grad ima zaista, kao latifiski Janus, dva lika: jedan za<br />
onoga kojai bdi, a drugi za onoga koji se prepusta sugestijama<br />
lazInoga sna.<br />
Ali gde je <strong>kuca</strong> <strong>dostojna</strong> <strong>ljudi</strong>, koja nije ni tamnica ni<br />
opsena, gradena <strong>kuca</strong> i duhovria <strong>kuca</strong>, gdei se ona j os moze videti?<br />
Nigde, iii skoro nigde u modernom gradu, jer je ovaj,.<br />
izgonivsi sunce, izgonio ;i njegovo nevidljivo zracenje na dru-
A ako je ponekad, u Parizu naprimer, trasa nekog magistralnog puts zatvorena<br />
medu uske lstorilske zidine, hirurskom operacijom mote se povu6i<br />
nova paralelna trasa, sposobna da izdrzi moderne brzine, bez ikakve 9tete<br />
po svedoke proslostl.<br />
Spekulanti su lakomisleno zarndslili da se Jelisejska Polja produze ka<br />
zapadu.<br />
Ostavirno ih njihovim apetitima i spasimo taj, » Triumfalni
40 Kuca <strong>dostojna</strong> ljud.u<br />
tvene obicaje i u srca gradana, zracenje kome je sunce jednovremeno<br />
izvor i simbol.<br />
Povratak sunca<br />
Treba dakle najhitnije prekinuti to ,igru " I poceti g r ad<br />
i t i z a C o v e k a, kako ovaj u buducnosti ne bi nikad vise<br />
bio zapostavljen ni u jednoj . ; gradevinskoj tvorevini, ved da<br />
ponovo postane njihov cenjeni domacin i gospodar . Ne bude<br />
li. tako, srusice se jednog bliskog dana jedino opravdanje zapadne<br />
civilizacije ,. ono ogromno u izvesnom pogledu divljenja<br />
dostojno racionalno zdanje , koje je bela rasa izgradila vekovnim<br />
naporima -a cije bi rusevine zatrpale sve rase jednovremeno.<br />
Graditi za coveka, to znaci ponovo uspostaviti u svoj svojoj<br />
neprikosnovenosti vec davno svrgnutu doktrinu Grada, i<br />
odenuti je modernom tehnikom. To istodobno znaci vratiti se<br />
njenom principu i kljucu, a to jle s u n c e. Vratiti mu se potpuno,<br />
u oba njegova vida: u vide; c i k 1 u s a aid 24 6 a s a i<br />
u vidu zradenja dana.
Otrgnimo se iz hipnoze satelitnih gradova. A evo onda ispravnih satelith<br />
gradova, industriskih mesta duz puteva kojima se prenosi roba.<br />
Duz kanala, kao markantne taeke na njima, postaviee se l i n e a r n i<br />
gradovi rada . Fabrike ce se preseliti ka tim odredenim mestima. Uslovi prirode<br />
ostvareni u radionic : i u naseobini.<br />
Evo jedan fragment tih linearnih<br />
gradova:<br />
1) Kanal;<br />
2) Zeleznica;<br />
3) Put;<br />
4) Radionice, fabrike;<br />
5) Stanbeni centar sa individualnira<br />
kueama;<br />
41<br />
fJ O<br />
6) Stanbeni centar sa zgradom, opremljenom<br />
zajedniekim servisima;<br />
7) Stanbeni centar dopunjen poljoprivrednim<br />
terenima; %<br />
8) Kolektivni uredaji, sportovi,<br />
kiub , biblioteke , kola itd.<br />
I
42 Kuca <strong>dostojna</strong> ljudt<br />
LUspostavljanje ciklusa od 24 Casa.<br />
Suncani ciklus: od jednog do drugog radanja.sunca. Tim<br />
taktom odmerene su sve radnje <strong>ljudi</strong>. U toku toga takta, tro-,<br />
deini ritam: r a d, r a z o n o d a, o d m o r. Nj.ihovo trajanje<br />
je skoro jednako duz sredisnog dela zivotne staze, ali ndje jednako<br />
na njenom pocetku i na njenom kraju, kada je ritam samo<br />
dvodelan, jer vreme rada ili nije jos nastalo ili je iscezlo u<br />
korast ona druga dva.<br />
Rad, to ce reci trosenj a energije sirokim, neprekidnim<br />
izlivom, u korisr spoljnog sveta.<br />
Razonoda, koi ce recj trosenje energije, u obicno manjim<br />
kolicinama koje covek mote da podesava po volji, u korist porodice,<br />
prijatelja, drustva i gracdanskih duznasti, a dsto tako i<br />
.u svoju sopstvenu korist: na svoje fizicko, umetnicko i duhovno<br />
uzdizanje.<br />
Odmor, podrazumevajuc! to i obede, to ce reci vracanje<br />
energije uttosene u toku druga dva takta.<br />
Na tim linijama, tako razmerenirn, suncanim danom, upisuje<br />
se, bez obzira kakva je tema, melodija zivota, cijii se tempo<br />
razvija >crescendoc< sve dok ne dostigne » forte(( zrelog covekovog<br />
doba, da bi zatim opadao u intenzivnosti i zamro u tisini.<br />
Velika nada modernoga doba, na njegovom pomolu, bila<br />
je da cue marina sa hiljadu ruku smenati i osloboditi coveka.
Posle ove analize koja razbija zabunu u! duhovima ljudl,<br />
naro6ito zalosnu u trenutku kad se treba odlueiti, moze se<br />
pret& na sintezu. Tri se naselja izdvajaju j asno u svo jim<br />
nadleznostima, funkciyama, opremmt i polozaju:<br />
1) Gradsko naseije (mdsaoy uprava, trgovina, zanatsltvo<br />
itd.) na mesti a koja je istorija obelezila na terenu;<br />
2) Industrisko naselj a (prerada sirovina) duz puteva kojdma<br />
se prenoss roba;<br />
3) Ozivljeno seosko naseije.<br />
Ovaj §emnatskd pogled ukazuje na odluke koje treba do<br />
neti, na svakom delis teeitoaije; on usmeraiva to odluke. On<br />
treba da svrsta, preeisti, uputL On treba da dovede do harmonirnog<br />
kori kenja nacionalnog tla ove nage zemlje zapale<br />
u nered i mrtvilo zato to nije bolo jasnih pogleda<br />
na sudbinu <strong>ljudi</strong> i na opremu potrebnu toj sudbinL<br />
Ove principljelne odluke treba da se zasnivaju na sledeLern:<br />
svuda uspos+taviti uslove prirode.<br />
Crtez na sledeaoj strani je od bitne vaznosti.<br />
On utvrduje statut ispravnih grupacija u okviru sadainje<br />
ekonomiy e.<br />
G
44 Kuca <strong>dostojna</strong> ljudv<br />
Zahvaljujut61. ovoj pridoslici, vreme odmora bib je radniku<br />
odmereno zaista dosta izdasno: potom se pojavilo vreme razonode,<br />
koje je malo pomalo postajalo sve dune. Prevremeno<br />
trosenje covekovo moglo se vec samim tim, uspesno suzbijati,<br />
a blagostanje njegovog doma i zdravlje njegove porodice obezbediti<br />
pod zadovoljavajudim uslovima, samo da se sa uredenjem<br />
grada i njegovom unutrasnjom organizacijom bilo odvazno<br />
krenulo ka potrebnoj revalucij i. Videli smo da od -toga nij e<br />
bilo vista, da se, naprotiv, postupilo po logici neke » igrea, da<br />
su beskorisni i zamorni transports, nadovezujudi se svojlm<br />
traj anj em na traj anj a radnog vremena, sve vise zakidali vreme<br />
razonode, a da su snovi, individualni ili kolektivni, gutali ono<br />
sto j e od toga vremena -preostaj alo. Usto j e dobrotvornog sunca<br />
bilo sve manje i manje.<br />
Vracanj.e suncevoj svetlosti<br />
Da bi se ponovo uspostavile plodne razonode i sredniji<br />
rad potrebno j e z r a c e n j e s u n c, a. Prema srecnom izrazu<br />
doktora Pjera Vintera, zivo bide, posmatrano sa fizicke tacke<br />
gledista, nije vista drugo do »transformator suncane energije
L1<br />
Cradsko naselje tretirano<br />
kao zelent grad: 100, 200,<br />
500 000, 1 ili 2 miliona stanovnika.<br />
U sredini gradski- centar.<br />
Grad nije nieim oivieen, zavrsava<br />
se otse6no prema polju.<br />
Ne sme postojati niti qe<br />
sme graditi ma kakvo predgrade.<br />
Linearni industriski grad<br />
pruza se posred zelenih povrsina.<br />
Njegovi- stanbeni<br />
krajevi prate ga ukorak (e,<br />
d, e).<br />
45 Selo (U) ozivljeno svoji n zadruinim centrom (S), sportskim i omladinskim<br />
centrom (N), dopunskom indiustrijom (R).
46 Kuca dostojraa 1j,ud.L<br />
snate ishrane koja pretstavlja prave > konzerve
Razmotnimo sada zemlju u celi^ni. Najpre nam pads u<br />
of i stra-Lna neprilika u koju smo zapali usled iurbe u trenutku<br />
paj ave ieleznica : duh ieleznt61dh puteva, onde gde<br />
su oni dopaevalfl , kakav eentar u kome je bilo moguEno stanovati<br />
i snabdevati se, ugnezdile su se industriske koncentracije;<br />
sve su zacrnile: zivot, ulice, kkuce, predele. Stegle<br />
su gradove, a ovi su, potom stegli ljudska srca.<br />
Postrojenja nad podzemnitm naslagama rudnoga blaga<br />
razvila su se bez ikakvog obzira prema uslovima ljudskog<br />
&VOta.<br />
Mesta misl:i t prosvete bila su zaprijana.<br />
Sela su opustela.<br />
To nam pokazuje prva slika.<br />
Druga slika pokazuje preporodaj.<br />
Veliki putevi, za prenos robe ponovo su vspostavl j eni<br />
ili izgradeni, narocito vodeni putevL Oivieeni su lirnearnim<br />
tndustriskim gradovima . Glavni gradovi su oslobodeni parazita,<br />
koji su preba6eni u linearne gradove; ponovo su zablistali<br />
panto su vraceni u prirodan red stvari.<br />
Sela su ponovo dobila svoje stanovnhke, jer su sad<br />
opremljena : seoskim stanovima, komunalnim centrima:, do-,<br />
punskom * indvstrijom Flektrricitet, , snaga raspodeljena pa<br />
svdma delovirna teritorije, preteoa je toga proleea.<br />
Iscrpljeni, anemi,ii, oboleli, sestonugao Francuske ponovo<br />
Ee ozelerdti . A ijudi ee se, u svima svojim posttupciina -<br />
bilo da rade bilo da . se odmaraju - ponovo naEi u uslovima<br />
prirode.<br />
Ove dve slike su osnova revolucije koju treba izvr§iti.
Porto je u duhovirna <strong>ljudi</strong> nestalo zabune,<br />
posbo su principi opreme masinske civilizacije<br />
doveli do grave doktrine gradevinskog fonda<br />
Francuske, gradevinska politika ee imati svoje<br />
osnove, prema tome i svoj a programe, predvidece<br />
etape, usmeravace svaki najma,nji pokret<br />
ka korisnom rezultatu, stvaraj uLi iz dana u dan<br />
u toku sledecih pedeset godina harmoniju medu<br />
predelizna, u ponovo oziveloj zemlji, u zerlji<br />
koja je jog jednom postala materinsId dobra.<br />
Narnera posvecena u potpunosti dobru <strong>ljudi</strong>.<br />
Sve poslove vrsiee potLinjene masine.
TREeA GLAVA<br />
KAKO GRADITI?
Il<br />
Cetiri funkcije vGradevinskog fondaa<br />
Rad, razonoda, odmor: PO- tome se redu odvijaju dogadaji<br />
u toku covekovog dana.<br />
Stanovati, raditi, usavrsavati se - (telesno, i duhovno) ovaj<br />
drugi izrazava izvestan ;dublji poredak, izvestan poredak celishOdnosti,<br />
p'oredak f u n; k c i o_.n a 1 a n, onaj dakle, poredak,<br />
koji de. se nametnuti arhitektu kad se bude odlucio da<br />
dublje razmisli o gradu i o seoskim naseljima, da bi<br />
ih, u mislima ill stvarno, preusrtojio. Jedna cetvrta<br />
funkcija je, u stanju mogucnosti obuhvadena, trima koje s<br />
pomenuli; to je s a o b r a d a j: saobraca' 1'udi mo<br />
• J J , prenos materijala<br />
irobe. Izlazuci, cak i u najopstijim potezima vestinu<br />
gracdenja, dobro je da ovu funkciju tae-no odredim ,<br />
o i postavimo<br />
na njeno logic-n0 mesto, izmedu stana i rada. Prethodni red de<br />
onda postati: stanovati, saobradati* r a d i i i, u s a-
Razmere :'zgradenih. zapremina se pojavljuju.<br />
1) Individualna <strong>kuca</strong>,<br />
3) Kolektivna stanbena zgrada,<br />
dva su dozvoljena oblika.<br />
Sre•dnja resenja (2) se suprotstavljaju organizovanju naseija i blagostanju<br />
<strong>ljudi</strong>; sem toga, u svojoj izgradnji ona n e koriste ni deseti deo onih povoljpost-<br />
koje pruzaju gradevinsko zanatstvo i krupna industrija.<br />
U vazdusnom ratu, A i C izdrzavaju ; B se pretvara u rusevine.<br />
a A<br />
A A<br />
49<br />
B
50 Kuda <strong>dostojna</strong> ij,udi,<br />
v r s a v a t i s e. Svaki- deo gracdevinskog fonda Francuske, veliki<br />
gradovi, naselja svih dimenzija i svake vrste, sela, moraju<br />
se stoga, najpre analitickj potom sinteticki razmotriti, pod;<br />
cetvorostrukim vidom ove cetiri bitne funkcije.<br />
U praksi ce biti celishodno da se pocne sa slucajem velikog<br />
grada, u kome se problem odrnah postavlja u svoj, svojoj<br />
irini i slozenosti. Rresenja koja se budu pokazala pravilna za<br />
veliki grad, moci ce naj*cesce da se prilagode ostalim slucaje,,<br />
vima, pod uslovom da se vodi racuna o posebnim uslovima<br />
svakog pojedinog slucaja; ona ce u svakom slucaju posluziti<br />
kao orijentacija, ako bi se pitanju prislo metodom postepenosti.<br />
Posle toga ce se uzeti u obzir momenti geografije, istorije obicaja,<br />
obicaja i regionalnih navika, koji ce razgranati odabrane<br />
teme, prilagodavajuei ih bezbrojnim i tako razlicitim prelivima<br />
tradicije i francuske osecajnosti, pocev od primorskih obala pa<br />
navise, uz doline, do pogranicnih oblast7 i do granicnih lanaca,<br />
sve do starog keltskog krova, do Centralnog platoa.*1<br />
Princip ispravnog obitavalista .jeste i moze biti samo ovaj:<br />
teziti stvaranju zdravih, otpornih i prirodno<br />
imuniziranih ljudskih >>terena
Prvo stole,6e masinske ere bilo je coveikoubilatko.<br />
Kad j utrom ustane, pied uskim prozorskim<br />
oknom kroz koje ne vidi ni malo poezije; kad<br />
radi 1 za vreme dosadnih Casova putovanja kroz<br />
predgrada i grad; kad se s veLeri nalazi pod<br />
lampom svoga bednoga donna - nikada Lovek<br />
nema prilike ni uslova za potreban odmor. Ra-<br />
. zuden,i gradovi, ulice bez radosti.<br />
Kor: steci ogroman rad masina i neogranicena<br />
sredstva raLuna, dobro organizovano drustVo<br />
u stanju je da svoj;ian dlanovima obezbedi<br />
svakoga ddana b y t n e r a d o s t i, u stanu, na<br />
radu i u grade.
52<br />
Pravilo sunca<br />
Ku&a dostioj na <strong>ljudi</strong><br />
Videli srno da osnovno pravilo koje odgovara ovome principu<br />
jeste pravilo sunca. Crtez treba zato poceti obelezavajuci<br />
na njemu kretanje sunca u dane zimske kratkodnevnice i letnje<br />
dugodnevnice. Sunce, i jedino sunce, odlucuj e o orij entacij<br />
i kuce. Nije vazno, bar za trenutak, kakvo j e postojece<br />
stanje ulica: njihova sudbina ce se docnije re i .ti. Uostalom<br />
njihov je raspored proizasao, vrlo cesto, iz uslova nestalih<br />
sa davnim pokolenjima i zadrzao se u takvo'm stanju samo po<br />
izvesnoj inerciji, na najvecu stetu zdravlja <strong>ljudi</strong>.<br />
A sta nam sunce nalaie? Ono nam, pre svega nalaze da<br />
kueu niposto ne izlozimo severu., Ono nam, takode, nalaze da<br />
mu omogucimo da prodre to dublje u unutranjost stana. Ali<br />
da ne- bude opasno ako sunca bude suvise? Nesunnnjivo, ako<br />
mu se zraci ne bi mogli da ublaz'e ili, preseku. Ko bi se dobrovoljno<br />
odrekao objektiva sa veliikim otvorom na izvrsnoj kameri,<br />
i to iz straha da jednog dana ne pregori plocu? Zar nema<br />
toliko tih raznih zaklona protiv toplote i svetlosti, pocev od<br />
zavesa i kapaka, pa do onih mreza u vidu celija saca sa pokretnim<br />
vertikalnim pregradama, koje je Korbizije projektovao<br />
za tople predele i koje ispred staklenih fasada deluju kao b r is<br />
e - s o f e i l-i u doba kad se sunce uzdize nad vidikom zaista<br />
preterano visoko? Ove mreze mogu posluziti i u um,erenim predelima,<br />
ispred velikih staklenih povrsina izlozenih jugu i zapadu.<br />
I
0<br />
Amerikki jez!<br />
Da, ali su gradiWji us!peli da grade na 50, na 100, na 200,, pa eak i na<br />
300 m u visi u.<br />
Nekx su, z ciste duhovne lenosti, smatrali da se amerikanizmom mogu<br />
ukorit'! oni koji su u sredstvima moderne tehnike, po jednoj pametnoj disci-<br />
53 plini nasii rnogucnostj da retie nedacu gradova.
54 Kuca <strong>dostojna</strong> <strong>ljudi</strong><br />
Odvajanje dveju funkcija nekadanjeg zida<br />
Danas ram vise nista ne smeta da suncanom zracenju,<br />
izlozz,mo stoprocentno celu fasadu, a ne samo jedan njen mali<br />
deo. I to blagodareci jednom revolucionarnom dogadaju koji<br />
se, pre jedno tridesetak godiina odigrao u gradevinskoj tehnici,<br />
ali iz koga nisu jos izvuceni svi zakljucci: odvajanjem dveju<br />
funkcija nekadanjeg zida, f u n k c i j e n o s e n j a i f u n k c i j e<br />
o m o t a c a . Fasada otada ne nosi vise vista, jer se sav teret<br />
zgrade usredsreduje na stubove od armiranog betona ili od<br />
celika, a uskoro i od celika koji ne rda. Spoljashji red ovih<br />
stubova mote se uostalom i povuci unazad u odnosu na zidno<br />
platno od staklenih povrsina koje cini fasadu.<br />
Medutim, da bi se stan mogao tako otvoriti suncu, trebalo<br />
j e, nuzno, ukloniti zgradu preko puta i na njeno mesto<br />
postaviti, samo se po sebi razume, onog vecnog covekovog prijateija<br />
koga j.e u gradskom zivotu bio linen: drvo, ozelenelo ili<br />
golo^, sa travom pod njim. Drugi zakljue'ak: gdegod bi se vrlo<br />
gusta naselj enost nametala mesnim, sli radnim uslovima, m or a<br />
se graditi u visinu.<br />
Gradenje u visinu<br />
Srecna nuznost! Kakva sve preimucstva i radosti ne pruza<br />
onima koji joj se potcine, a potom je potpuno prihvate, oslo-
e<br />
U Americi, prezauzetoj<br />
jednom slepom<br />
igrom, primetito<br />
se da j e drvo bilo<br />
posadeno naopako:<br />
sa korenjem u vazduhu.<br />
Obl'eii zivota u S.A.D. postali su fantastitni: oblakoderi suvi a malt i<br />
suvjse stesnjeni u Manatanu, a vrtni gradovi beskra]'no rasprostrti<br />
niku od 100 km oko Njuj orka ili C ikaga. Sun6ev dan en. u prec-<br />
Iluzija vrtnih p^aremec<br />
gradova. Prianarni- izraz jog varvariskog masinizma koj i pred<br />
reformom girth razmera mora isceznuti.<br />
55
56 - Kuca <strong>dostojna</strong> 1judL<br />
bodivsi se pret.hodno uspomena iz jednog skorasnjeg, i tako<br />
ruznog doba, kada su sedmospratne kasarne, izbusene majusnim<br />
rupama, bile kruto poredane jedne spram drugih, zaklanjajuci<br />
jedne drugim svetlost dana. Sada ce pred njima bLti prostor,<br />
koji ce oziveti,cas dgra oblaka cas igra zvezda, ili ce ih oziveti<br />
prostranstvo predela i delova vidika; pa ona visoka uredena<br />
suma, koju prosecaju jasni pravougli sportskih igralista i basena;<br />
citava jedna humanizovana priroda docekace ih sutra, kad<br />
se probude, u izduzenom okviru staklenog zida obasjanog svezi.m<br />
bojama zore!<br />
Stan ere koja nastaje<br />
Bacimo sada pogled na raspored prostorija. Da li se, zaista,<br />
nalazimo u najobicnijem stanu jedne velike kolektivne<br />
zgrade iii se, kao to bi se pre rekloj nalazimo u skoro raskognoj<br />
jednostavnosti jedne vile koja bez ' vidljivog oslona, lebdi,<br />
u vazduhu izmedu neba i zemlje? Unutrasnje stepeniste, kakvih<br />
ima u umetnickim ateljeima, polazeci iz dnevne sobe sa<br />
visokom tavanicom, vodi na polusprat. Domaci uredaji, kupatilo<br />
ili tug, sanitarni uredaji, kuj na, sa vestackim provetravanjem,<br />
proisticu, ocevidno, iz dobre fabrike, a oseca se, pri svem<br />
tom, da je sve radeno u seriji, u velikoj, vrlo velikoj seriji.<br />
Kakvoca materijala, oblina oblika, preciznost linija, potsecaju<br />
na savrsenost automobilske karoserije iii avionske kabine. Siroke<br />
pregrade izmedu prostordja nacinjene su od polica koje<br />
su stavljene jedne iznad drugih, na propisnoj visini, gde se
( -11 god)<br />
(z t arliud cu" COS4<br />
41.4,L<br />
De6j! crtel<br />
Anketa koju<br />
su 1941 godine<br />
u Lionu izveli<br />
d a ci osnovne<br />
kole na casu<br />
ortanja.<br />
SEVER<br />
Ova slika pokazuje<br />
prave razxnere.<br />
57<br />
K&EYET<br />
5To<br />
KREVET<br />
NISA ^,KREUET NISA z AV(RfVIT<br />
KREVET<br />
avr<br />
'1 2 3 4 5.Y+.<br />
Mlj ,^<br />
KUNINIA<br />
El<br />
ON<br />
Ali kodnas.•.<br />
»Vk is trun u oku susedovom, a ne vidzs brvno u svome. • .<br />
Ova porodica od 8 elanova stanuje na 40,m2.<br />
Ostavirno Amerikance njihovim opitima. Uostalom, onji stanuju beskrajno<br />
bolje nego m1.
58 Kuca <strong>dostojna</strong> <strong>ljudi</strong><br />
svaka stvar maze lako i prirodno smestiti. A pri svemu tome,<br />
u tako cistom i brizljivo izvedenom dekoru, nema nikakve<br />
strogosti ni hladnoce. Naprotiv, onaj mali broj domacih nasle-<br />
denih ili odabranih stvari, umesto da se gomila jedan preko<br />
drugog i da se medusobno upropascuje, rasporeden je kao da<br />
treba da istakne, bez tiskanja i diskretno, najglavniju stvar<br />
u kuci, onu koja se od svih domacih stvari najvise pogtuje i<br />
koja je najzad, prolutavsi nekoliko Jana, nasia mesto sa koga<br />
bi mogla nad celim domom stalno zraciti i n t e n z i v n o s c u<br />
s v o j e v r e d no, s t i. Ovaj bi divni uspeh os,tao, medutim,<br />
neobjasnjiv ako nam se, iznenada, ne bi nametnulo zapazanje<br />
da :je taj uspeh arhitekt omogucio, da ga jie on, ,takoreca, izazvao<br />
izborom svojih modula odredenih prema z 1 a t n ooim b r o j u<br />
.4<br />
i njegovim magicnim rezonancama...<br />
Kakva j e to carobna palica odj ednom pokrenula ovaj<br />
tihi, sklad koji, u toku od dvanaest casova dnevno, produbljuje<br />
i oplemenjuje celokupni ljudski zivot u velikom gradu, produzujuci<br />
svoju blagotvornost na trenutke koji ce se proziveti van<br />
doma i na casove koji ce se posvetiti radu?<br />
Krupna industrija se dokopava gradevinstva<br />
Nema to nikakve carobne palice. U pitanju. je samu susret<br />
licnosti, jedlnostavan susret s one strane psiholoske ko-
59<br />
cytan ,r^ 4,0dt4,<br />
Ova pak porodica<br />
s anuj a na<br />
19 m2. U Francuskoj<br />
se stanuje<br />
rdavo, kako u<br />
gradu tako i. na<br />
selu..<br />
Vr:i•:::; .4.<br />
JEDINA PROSTOKIJA<br />
O<br />
(2.W"cd Yv ,<br />
''^ ^ soda ,Q^-S•fTy<br />
Pod `'akvim uslovima porod,ice prestajiu da postoje, propadaju. Nacija so<br />
iscrpljuje zatto to nerna stanova, pri1stojn h stanova.
60 Kuca <strong>dostojna</strong> ijudi-<br />
prene koja je izgledala kao z?d od kamena , s u s r e t i z m e d u<br />
arhitekta i krupne indus-trij.e. Budimo jasniji:<br />
susret izmedu arhitekta oslobodenog izvesnih administrativnih<br />
kocnica, a narocato, izvesnih svojih predrasuda i, s druge strane,<br />
krupne industrije *koja je ostala bez poslova zbo,g prestanka<br />
proizvodnje za naoruzanje i zbog obustave izvesnih > super-proizvodnj<br />
a
Bitne radosti jesu: -<br />
sunce,<br />
prostiar,<br />
zelenilo.<br />
To su hiljadugodisnje odrednice koje su dale oblik nasem telu i nasoj du..i:.<br />
Svakx organizam urn re kad se ilscupa .iz svoje prirodne sredine.<br />
A pokazuje plan i presek nasih gradova 'koji izazivaju nesrecu.<br />
B je spasonosni. presek, dar moderns tehn ke. On omogucava novi plan<br />
stanbenih krajeva koji sadrze ,bitne radosti".<br />
Moderan stern (sunce, prostor, zelenilo); produzenj a sterna (jasla, zabavista,<br />
Skole, omladinski klubovi; sport pred samim <strong>kuca</strong>ma). A sav proctor nam<br />
stoji na raspolozenju da na njemu po volji podizemo individualne povrt "njake.<br />
61
62 Kuca <strong>dostojna</strong> ijudi<br />
Seriski elementi<br />
Naravno, prema zamisli arhitekta ne bi se moglo raditi<br />
o seriskim <strong>kuca</strong>ma! Tome bd se sve protivilo. Nema nicega<br />
seriskog u prirodi, a jos manje u shvatanjima i nacinima zivota<br />
ijudi 1 zajednica ijudi. Individualizam, partikularizam, provincijalizam,<br />
malte ne svaka rec na >>izam
Gornji sprat<br />
^s ^r '_: •:t : --,a is 4 ~ti i~:<br />
o O O O ^• Sir^LXNA<br />
On '• ;; Drveva£soaE ' `.Q./O . O<br />
ACFI7JA SOBA<br />
• yt• UfA7<br />
OSTAVA<br />
t<br />
I$ L~460<br />
RODITFU/<br />
^.._ ^, a•,•<br />
- SYC1a:^ t.)^+'.:•ryi ^:ai -t.ic'e':.ts^.[?.a^^<br />
Srednji sprat<br />
tyil ^: i•<br />
'.4'•,^+^^+_^^^.^-::iTr•T'c=lS'yv _^v ^vt'': "•S^ "wl'ti^ '•^-::..• ^ ^'a '^i.^<br />
`•r•.t^"••-i.<br />
!' ,,,^• (:%^ - ii;^•^^:}- •••• ♦'.••i:::M.•..w'• ^sp•F•.'h^ ^y:.4t.• itl:•. "•f•.: k•_- r ^i.=-:: f^: • •a•^ra1<br />
:i r t l:::t• i .♦.;r...^ ! :: ^.t ♦c :^ •. } ti:v. ^! ^l,^ • i^tty•hy<br />
^} s't .^ ,tom • -: 4:.;^<br />
PECA<br />
..t►{ • DELI<br />
0-13<br />
Q<br />
000<br />
Xa^^. qM/NJSUA Ly<br />
•R USTAM OJTiIYA 1C;`:f, /<br />
Ilk<br />
:^i"r+1., •^ ^C v1i :i'•♦t^ ^,llp^a:^-:. ^:^. ^ t :•••)•;^'.^^;^,te .^;:}^ i a^^,..::' t'"^.:{4'4'a a a<br />
.• ^K'•"t'^:Yi:^ti•<br />
•^ 1-cil, S^• T.t•i ^`'•'-: t•i^ ^:.. t T•.. ! ^•^,^•<br />
.. f,. ;^ .{ 1^^<br />
r: ^1y .M ^. r..t•1ft: •;^ •taa^• ^^_'•••<br />
^-+a' ••: f •:^•.!; r..,• r,'^:•: '•y•• ••.+•'tJ4<br />
s^;;;;:,- •:Z ;^ ^:it•.a ^^^•"'^" Don,^i sprat<br />
t'. ^:.•.!r:a^ t^:•^,n•! G•C•'t ^<br />
♦• -i' •ti iR'r•'^• I^^i.1: •• ^:a ,!•<br />
^•i:.* :•^.J-a:vtt'^ • •^..1%/^«^.^/S<br />
I<br />
^• t ♦ a:. ^.. i 1:<br />
"• ^': • ^L ^L- 'i^fs••7 ^s^,a .^ itlilk'^:-:; , ., ^^„ •,• 2 2' ^<br />
1• L%:^:..Ti•'sw^.^ )?^♦7i^! t ^ ♦^1^! : t•T^J -'^=}^`+ !ra^fl. 'c • ^.<br />
t^ (' SS'<br />
Ovaj spasonosni presek, dar moderne tehnike, pruza •nam raznolike planove<br />
koji se prilagodavaju svima mogucim potrebama porodice.<br />
63<br />
.*,..
64 Kuca <strong>dostojna</strong> ijudi<br />
Domace udobnosti<br />
A zasfto ovaj, sam po sebi dosta sirok program, koji se<br />
odnosi na_ spoljasnos1 1 obim stana, ne bi presao i preko praga<br />
stana i isporukom elemenata koji odgovaraju f u n k c i o n a 1n<br />
i nci' m o d u 1 i in a koj e bi arhitekt prethodno odredio, obuhvatio,<br />
izvesne udobnosti? Jer, zaista, u sadasnjem stanju tehnike<br />
postignuta su, u pogledu opreme stana, skoro savrsena<br />
resenj a, ili bar neizm,erno bolj a od svih starih; u odnosu na<br />
kujnu, naprimer, na konzervisanje namirnica, i1.a pranje ijudi<br />
i ' rublj a, na smeetaj stvari... Pametno industrij alizovana, ova bi<br />
resenja. postala ekonomicna do ,te mere da bi se doslo u opasnost<br />
da pravi 1 u k s u z zameni bez prelaza bedu cumeza,<br />
dosla u, opasnost ako bi se iz nesmotrenosti isio, suvise brzo i<br />
ako se proleterskim porodicam.a, koje se preseljavaju, pa i porod.icama<br />
koje pripadaju stabilnijoj klasi, ne bi ostavilo - vremena<br />
da shvate i da se obuce pre. nego to bi se uzdigle do<br />
onoga pravoga gospodstva: gospodstva stana dostojnog ij udi<br />
koji su najzad ponovo stekli svoja prava pobedivsi masinu i<br />
podvrgnuvsi j e sebi.
U istoj razmeri:<br />
Kvart zracnoga grada (1)<br />
Kvartovi Pariza, Njujorka , Buenos Airesa (2)<br />
(1) 12%. povrsine pod zgradama; 88,%, parkova ; visina stanbene zgrade<br />
50 m; gustina: 1000 stanovnika po hektaru.<br />
(2) gustana 300, 600 i vise.<br />
Reforma se sastoji u novoj razmeri stanbenih blokova; razmera od koje<br />
zavise sve. spoljasnje dispozicije koje uslovljavaju i produzuju stan.<br />
65<br />
5
66<br />
Biologij.a u arhitekturi<br />
Kuca <strong>dostojna</strong> <strong>ljudi</strong><br />
Dok bi, krupna industrija, odazivaju6i se pozivu arhitekta,<br />
stavila tako sebi u zadatak da ispita puteve koje je ovaj<br />
otvorio, arhitekt bi se, u tisini svoga arteljea, ponavo predao<br />
svojim prekinutim razmisljanjima... On pomislja da b<br />
se najbolja metoda, jedina metoda njegove umetnosti, tradicionalna<br />
metoda, koja bas sada dolazi k svesti posle stoletnog<br />
sna pod kupolom Instituta, sastojala u tome da se p o d e o d<br />
u n u t r asnj o 9 t i k a s p o 1 j a s n j o s t i stana. Jed'no<br />
su dakle vane bioloske funkcije stana; svakoj od njih;<br />
vec prema njenom hijerarhiskom rangu i njenoj materijalnoj<br />
ulozi, treba dodelit; onu .povrsinu i one razmere koje su potrebne<br />
za njeno lako azvrsenje. Strogo se povinjavajuci zahtevima<br />
ovih u n u- t r a s n j i h z b i v a n j a, arhitekt odlucuj e<br />
da nikada vise nece dozvoliti da se spoijasnjim pritiscima zaguse<br />
iii izopac . domaci zvot. Stoga cep se buduce usprotiviti ne<br />
samo pogresnim orijentacijama zgrada, vea i rdavoj regulaciji,<br />
cudnim oblicima terena, otsustvu slobodnog prostora pred zgradama.<br />
Nee vise biti nijedne zgrade od Hoke drustvene vrednosti<br />
koja n.ece ubuduce raspol .gati z e m 1 j i s t e rn . s a ob<br />
r a z i i m njenim namenama.<br />
Zemljiste saobrazno :kuci<br />
Saobraznost zemljista postavljenom cilju! Isto se to pitanje<br />
vec postavljalo graditelju katedrale cim je bio izvrsio naj-
Reformom do koJe je doslo u razmeri urbanistiLkih<br />
dispozitiva, i novim redom vell&ne gradenih<br />
zapremina, mote se sa priirodom sklopati. pakt.,<br />
I priroda se sa stanom zakupljuje.<br />
Pr'roda je postojala pre grads; grad je nju<br />
iza,gnao i na njeno mesto postavio karnenje, opeke,<br />
makadam.<br />
U prirodi je b.--.1o §"irokih perspektiva, privlacnih<br />
horizonata, brda, planina, mora, Teka. Grad<br />
je izd gao zakione od <strong>kuca</strong>, na dvadeset metara<br />
jedan prema drugome.<br />
Bilo je drveca i travnjaka. Zgrade su ih pokrile.<br />
Horizonte treba ponovo osvojiti.<br />
Drvece wreba ponovo zasadi'ti.
68 Kuca dostojp,a <strong>ljudi</strong><br />
glavniji izbor, sirinu broda, izbor kome su kasnije imali da<br />
se potcine presek i osnova broda, kao i izbori pojedinosti. A<br />
kako tada nije bilo ni vezivnih sredstava ni gvozdenih stega,<br />
sklop zgrade svodio se na pitanje statike i tesanja kamena.<br />
Njeno pos+tolj e j e, prema tome, moralo biti ogromno :i samo j e<br />
naj veca umetnost bila kadra da to postolj a ispuni i zaodene<br />
dostojno, ali j e postolj e bib nuzno kako bi podupiraci i potpornici,<br />
iii, da se posluzimo izrazima brodogradnje koje nam<br />
sugerise poj am broda, kako bi delovi broda pod vodorn podrzavali<br />
delove nad vodom da se vecno uzdizu k nebu. Stoga j e<br />
bilo nemogucno svako nagadanje sa eventualnim zamerkama<br />
ili zahtevima kakvih suseda, ma koliko oni bili mocni. Nicij i,<br />
bilo opgti bilo privatni interes, ne bi imao nikakvog izgleda da<br />
prevagne nad silom i posledicama jedne odluke donesene u slu-<br />
zbi bogu.<br />
Ali j e i sluzba coveku ista takva za onoga ko - j e shvatio<br />
smisao reci Tradicije. Danas pak saobraznost zemljista zgradi<br />
nije vise pitanje postolj.a ili neposredne okoline, jeer dijagram<br />
sila ne izlazi vise, kao nekada, iz vertikalne ravni, otkako se<br />
pojavilo gvozde i omogucilo da se uspostave krute veze izmedu<br />
tri glavna dela gradevine: temelja, stubova i glavne platforme,<br />
platforme prvoga sprata, pocev od koje ce se skelet smanjivati<br />
srazmerno preostalim opterecenjima. Saobraznost zemljista<br />
zgradi postalo je sada pitanje 6iste b i o 1 a g i j e: od nje za-<br />
visi ugodnost stanara kad se u svojim domovima odmaraju ili<br />
kad se u njima have svojirn poslovima, od nje zavis lakoca
Cuvena je ova stena u Rio<br />
de Zaneiru.<br />
Oko We se uzdizu pomamne<br />
planine; more ih zapljuskuje.<br />
Palme , banane; tropski sjaj<br />
daje zivota predelu. Covek se<br />
zaustavlja i smesta svoju naslonjacu.<br />
Odjednom, eto<br />
okvira okolo.<br />
E t o, Letiri<br />
prave jedne<br />
perspektive.<br />
Soba vam Sc<br />
namestila pred<br />
sam tai predeo.<br />
Pejzaz je<br />
ceo usao u nju.<br />
S prirodom je sklopljen pakt. Urbanisti&kim dispozitivixna zakupljuje se<br />
! priroda sa stanom•<br />
Rio de Zaneiro je cuven po svome polozaju. Ali i Alzir, Marselj, Oran,<br />
Nina i; cela Azurna obala, Barcelona i toliko primorskih iii kontinentaln°h<br />
gradova 'knaju di'vne pejzaze!<br />
69
70 Kuca dosbojna ljud.i<br />
saobracanja ; od nje zavisi u jos vecoj , meri razvoj oko kuce<br />
svih onih postrojenja koja su neophodna za negu dece , za igru<br />
najmladeg narastaj a, za sportove i vezbe omladinaca i za j o-9<br />
aktivnu razonodu zrelih <strong>ljudi</strong> i Ijudi na domaku starosti.<br />
Produzenja stana<br />
Ova postrojenja sacinjavaju ono to bi se moglo nazvati<br />
nuznim produzenjima sta n a. Buducnost ljudskoga<br />
roda zavisi od njih bar isto toliko koliko i od samoga stana, od<br />
koga se logicno ne anoze odvojiti I od koga ga ubuduce ne treba<br />
vise ni odvajati. Zbog toga to u prvomm redu, naje bilo pristojnih<br />
stanova, ali i zbog ;toga to nij.e bilo dovoljno guste i modernim<br />
sredstvima opremijene mreze ustanova kao .to su: dispanzeri<br />
za pretporodajna savetovanja, porodilista, obdanista,<br />
skola, - zbog toga se moglo reci da detetu nema vise mesta u<br />
rnodernom velikom gradu. To mesto mu danas treba stvoriti, i<br />
to to sire.<br />
Postrojenja koj:a smo nabroj ali, svako namenj eno upotrebi<br />
jednog zivotnog doba, saciin.javaju materijalni okvir z d r a vs<br />
t v e n e, s 1 u z b e grada. Da bi bila sposobna za zivot, svaka od<br />
ovih organizacija zahteva odreden broj korisnika koji se krece<br />
izmedu neka dva krajnja broja. Razmatranje ovih brojeva pruzice<br />
gradAelju najdragocenije- podatke. Oni ce mu posluziti
•<br />
e,<br />
4 11<br />
49 -D<br />
Rio de Zaneiro: polozaj ovoga grada ima po sebi »bitnu vrednost
72 Kura <strong>dostojna</strong> ljudy<br />
pri izboru velicine koju treba da predvidi za svoju zgradu, ili,<br />
ako bi jedna jedina zgrada bila nemoguca,,za grupu zgrada u<br />
j ednoj celini.<br />
Unutrasnja ulica<br />
Ali, iduci za nasim arhitektom, vratimo se za trenutak u<br />
unutrasnjost kuce koju podize. U toku gradenja, unutrasnjost to<br />
kuce izgledala nam je kao naslaga pravouglih' povrsina medusobno<br />
podvojenih dvostrukom visinom tavanice. Vrlo izduzene<br />
povrsine, sa dubinom ogranicenom, naprimer, na 9 metara,<br />
kako bi se omogucnlo suncanim zracima da prodru do dna stanbenih<br />
prostorija, ald, bez razloga konstruktivne prirode,' bar ne<br />
u teoriji, da se ogranicavaju u smeru duzine. Spoljasnji zid je<br />
od staklenih povrsina. to se tiie zida u dnu, on se pruza duz<br />
neke vrste unutrasnje ulice, slicne jedinoj ulici drumskih varosica,<br />
u koj oj, kao susedi zive lj udi: svakoj ake vrste, razliciti i<br />
po klasi i po drustvenom polozaju: mnogoljudne porodice, nezenj<br />
e, profesori, f abricki radnici, umetnici itd... f ormacij a koj a<br />
nije bez izvesnih socijalnh preimucstava, u tome sm,i,slu to<br />
zblizuje drustva koja se mace retko sastaju i omogucuje njihovo<br />
medusobno razumevanj e.<br />
Da bi se ipak ovaj linearni niz vazdusnih zapremina namenjenih<br />
tako razlicitoj upotrebi 9to., bolje"iskoristio, arhitekt*<br />
ce morati da uloz^i' sav svoj talent i svoj najbolj.i smisao za
Rio de Zaneiro prefistavlja jedan od najtez1h sluLajeva za urb iiaciju.<br />
Dekartovac i pesnik spojeni u arhitekti, pronas§li bti u spletu to koea neoeekiivano<br />
rresenje.<br />
eitav pejzai, takoreci, sadrii u urbanistickom nacrtu. Grad i predea<br />
Line celinu. Arhitektura postaje velieanstvena, a stanovnici^na se pruiaju<br />
))bitne radostdk.<br />
Pakt je s`kllopljen sa prirodom.<br />
73
74 Kuca dostoj na ljud!<br />
lien i porodicni zivot. Srebom, danas mu se vise ne namece<br />
ona istovetnost stanova na svima spratovima niti ona cetvora<br />
tuna vrata koja se sva otvaraju na istom cetvrtastom odmoristu,<br />
to je sve bilo neizbezno u staroj tehnici noseceg zida.<br />
Svakome svoj stan<br />
Sada mu je dozvoljeno da u opstem raspolozivo,m prostoru<br />
vrsi sva krojenja i da unutrasnjost pregraduje, u visinu kao i<br />
u osnovi, kako nacre za shodno, pod uslovom da se verno pridrzava<br />
pravila, dosta strogih, koja mu namecu moduli i standardi<br />
posto ce od ovih zavisiti vecina elemenata koje ce, upotrebiti.<br />
Ovi moduli i standardi otezace mu mozda prilicno zivot<br />
dok bude i.grao svoju ulogu, all, kad jednom dospe do kraja,<br />
uspeh ce m u biti nagrada, i t o utoldko potpuniji ukoliko njegova<br />
tvorevina bude vise odgovarala onoj divnoj formuli pronadenoj<br />
da bi se opisale izvesne arhitektonske dispozicije Velikog<br />
stoleca: j e d i n s t v o u pojed i n o s ti m a n e r e d<br />
u celini.<br />
Strah od osmog sprata<br />
Postoji jedna teskoca, i to dosta ozbiljna, iako se vise zasniva<br />
na predrasudama nego na osecanju i'razlogu: Francuz se,<br />
gotovo redovno, kao ni Kinez, ne protivi nikakvom susedstvu.
U sk.romnij.'m predeliima zasadice se drvece. Ako se dobro probere, raznoliko,<br />
lepo rasporedi, drvo ce u gradu postati drug eoveku.<br />
Zirni: skladna armatura stabala i grana.<br />
Leti,: teske ilii lake mase lvsca, Wad i svezina.<br />
75
76 Ku6a <strong>dostojna</strong> ljudv<br />
cak ni najblizem ni najnezgodnijem, pod uslovom da je na horizontalno<br />
f ravni. On ce bez pogovora dozvoliti da ga, po cudi<br />
cudnih zemljisnih parcelacija, sabiju u udzerice i zecje kaveze<br />
rasporedene po kvadratnoj ili dijagonalnoj mrezi pa, cak i radije,<br />
i u vrtne gradove, ciji dosta laskav izgled samo skriva istu<br />
zalosnu stvarnost, all ce tvrdoglavo odbiti svaku pomisao na<br />
stanove naslagane jedne preko drugih iznad s e d m o g sprata.<br />
Zasto bas ovaj broj sedam pretstavlja Francuzu neki volsebni<br />
nivo razgranicenja izmedu stana u kome covek s t a n u j e,<br />
i neke vrste prolaznog i opasnog zaklona, kakav bi, naprimer,<br />
bio dirizabl za prekookeanske ili meduplanetarne letove? - Gradevinski<br />
propisi, ozvanicujuci 'ovo stanoviste, ustvari su ga<br />
ucvrstili u shvatanjima <strong>ljudi</strong>. Kuda li je to iscezao pustolovni<br />
duh potomaka zavojevaca Kanade, Indije i Nave Zemlje?<br />
Zar bi se smelo ozbiljno tvrditi da penjanje na sedmi<br />
sprat pesice, nekolikd puta dnevno, cesto sa korpom i detetom<br />
na rukama ili kakvim teretom na plecima, ne pretstavlja iznu-<br />
ravanje srca,. bar za slabiji pol, a isto tako i za starije ljude i<br />
decu? Istina. j e samo ovo: vertikalno saobracanj e naporom mi-<br />
sica pret^tavlja di.vljastvo, jedno od divljastava nas§e >>civiliza-<br />
cije
Sunce, proctor, zelenilo, »bitne radosti«. U sva eetLri godisnja doba drveee<br />
je prijatelj ijudi.<br />
Veliki blokovi zgrada razmesteni su po gradu. Sta mars! Oni, su iza<br />
koprene drveca•<br />
77<br />
0
78 Kuta <strong>dostojna</strong> <strong>ljudi</strong><br />
Vertikalno saobracanje<br />
Ni u ovo2n; se slucaju resenje ne sastoji u tome da se masina<br />
odbaci sa preziranjem, vec da se njome ovlada. Nacin da<br />
se to postigne vrlo j e prost i pokazacei se utolsko ekonomicnij i<br />
ukoliko se gradevina buds vise pruzala u smeru vis-ine: on se<br />
sastoji u tome da se dizalica zameni . b a t e r i j o m putniekih<br />
i teretnih dizalica, baterijom koj,om ce upravljati profesionalei.<br />
A kad krupna industrija bude usredsredila svoju paznj u na<br />
ovu neuralgicnu tacku stanovanja, uvidece se, i to sa zadovoljstvom,<br />
da j e dizalica, kao nekim cudom, izgubila svoju staru<br />
cudljivu narav.<br />
Ova j >bauk«, ovaj nepromislj eni strah od. stana na visini,<br />
isceznuce iz duha korisnikaa kao to led kopni pod suncem; i9ceznuce,<br />
narocito, kod rnladih, koji ce se naprotiv, ushicavati pri<br />
pomisli , da gospodare pros :torom.<br />
A ako je zaista tako, do koj a bi visine onda trebalo, . u<br />
granicama razumnosti, graditi stanbene zgrade? Razm ,otrivsi u<br />
j edno j diskusiji koja j e kasnije dobila svoju potvrdu u praksi,<br />
potanko elemente ovoga pitanj a, urbanisti vise zennalj a, Amerike,<br />
Holandije i Nemacke!, slozili su se na brojt od pedeset<br />
metara. Iznad to granice, sve tezi uslovi razlictte prirode -fizioloske,<br />
konstruktivne ili ekonomske - ucinilo bi skoro bezvrednim<br />
svako dalje dizanje.
79<br />
I<br />
S proleca se kestenovi rascvetaju. Kiuce su iza njih.<br />
Putev j tonu u zelen lo.
80 Kuda <strong>dostojna</strong> 1judi,<br />
Pedeset metara, tolika je visina' padina u srednjoj dolini<br />
krivudave reke; to visina vazi, takode, kao pravilo za tolike<br />
manastirske zaduzbine koje su trajale stollecima, a to pravilo<br />
bi trebalo da vazi ^ za ovo rase, doba, jer i ono ponovo poziva<br />
Ijude da misle pre nego to pristupe delu.<br />
Basta na terasi<br />
Pomalo manastirski izgled imaju uredaji na naj visem<br />
spratu nase zgrade, spratu koji je namenjen, jednim delom,<br />
zdravstvenoj sluzbi zajednice a drugim, zimskoj fizickoj kul-_<br />
turi. Kad doge letnje+ doba, ova fizicka kultura se prebacuje u<br />
bastu na terasi kojom se zgrada zavrsava, bastu punu svetlosti<br />
i vode pod pritiskom. Lako j e. zamisliti koliko ce blagotvorno<br />
ydelovati stopa vlazne crnice, koja ce 'hraniti travu i cveee<br />
povrh suve snazne betonske ploce. Sad se vise ne treba bojati<br />
dilatacija ha ovoj platformi najizlozenijoj promenama tempedrature!<br />
A kolikoa ce tek biti svezine u spratovima koje ona<br />
pokriva!<br />
Aka normalna visina stanbene zgrade, u velikom gradu<br />
sutrasnjice, zavisi, kao to vidimo, od ovako bitnih razloga,<br />
onda ce podaci koji se odnose na spoljasnji saobracaj odrediti<br />
izbor nj enih poduznih dimenzija. Sledeca progresija j e Korb:-
Iz visoko postavljenih stanova vidi se divan prizor neba sa svima njegovim<br />
promenama, bojama, oblicima, u toku raznih godisnjih doba. U daijini<br />
se vidi brezuljak. Dole: zelene, guste kro nje d veca. Grad je »zelen«.<br />
81<br />
6
82 Kuca <strong>dostojna</strong> ljud:i<br />
zijeu pruzila regenje koje su njegova najraznovrsnija izracunavanja<br />
docnije potvrdila kao izvrsno: sto metara za unutrasnju<br />
ulicu, dvesta metara za otstojanje od. vratnica do vratnica kuce,<br />
cetiri stotine metara za duzinu strane pravougle mreze autostrada<br />
koja ce usluzivati stanbeni kraj. Pred svakim ulazoin u<br />
stanbenu zgradu prostirace se po jedna platforma koja ce natkr;<br />
ljavati dva sprata ili vise spratova garaza; u svojoj celini to<br />
cz biti neka vrsta automobilskog pristanista, neki > autodrom
Drvece, drug i prijatelj covekov. Nosi mu Wad i svezinu, potstice ga na<br />
poeziju, daje mu kiseonika, pruza * skloniste pticama pevacicama.<br />
I drvece je sa s'tanom zakupljeno.<br />
83
84 Kuea <strong>dostojna</strong> lju4i<br />
poput ribljih kostiju, sticu u .glavne puteve. Ovi pak uviru u<br />
magistrale koje se naj cesce pridrzavaj u pravaca ko j e j e u tlo<br />
utisnula, shodno nekom nuznom planu, sama geografija, a stanovnici<br />
su ih samo prilagodili sa ciljtem da zivot privuku u srce<br />
svoga grada.<br />
Sukob »automobil-pesak <<br />
Tek to su se, pred kraj vladavine kuce Valoa, u veliko:m<br />
francuskom gradu bile pojavile kocij e, a vec su bile pocele po-_<br />
metnje sa prevoznim sredstvima, pometnje ciju su. sliku budu-<br />
cim pokolenjima preneli dobri pesnici zamacuci svoja pera u<br />
satiricno mastilo. Pouka njihova bila je, nazalost, bacena u zaborav<br />
na pocetku nasega stoleca, kad se pojaviio prvo motorno<br />
vozilo,- prethodnik one horde automobila i kamiona koji ce svojim<br />
poraznim brzinama i ubrzanjima grunuti u gomilu pesaka<br />
i biciklista, tako da ce se ovi, pretvoriti u progonjene zveri ili<br />
nneku vrstu vojnika prekaljenih na pretnje metaka, u progonjene<br />
zveri i vojnike koje bi iskustvo imalo da obdari nekom<br />
sestim culom. A bas j e u centru grada, na raskrscu glavnih<br />
puteva, na obalama - ukrasenim arhitektonskim sj aj em• proslosti,<br />
sukob izmedu automobila i pesaka dostigao svoju najdivlj a<br />
intenzivnost.<br />
Kako okoncati ovaj groteskni, ako ne i covekoubilacki sukob,<br />
koji je zemlja mirno podnosila dvadeset godina izmec'lu<br />
dva rata, sukob kome se niko cak ni perom nij a poiusao da<br />
osveti? Jedini covecan i istovremeno definitivan izlaz bio bi:
Drvece cudnog oblika. U gradu ce se ono, zajedno sa <strong>kuca</strong>ma, skupiti u<br />
vidu gajeva ili pravih suma•<br />
Raznolikost vrsta; igra oblika. i boja, gustine i tezine, lakoce i tananosti.<br />
85
86 Kuca <strong>dostojna</strong> 1judi,<br />
odvojiti pesaka od automobila, odluciti da ne s a o b r aaaju<br />
na istom nivou, da ce se tle dodeliti<br />
i s k l j u c i v o u p o t r e b i pesaka. Ono tie koje ce se novim;<br />
gradenjem u visinu osloboditi do to mere da ce devet desetina<br />
njegove povrsine ostati raspolozivo za drvece i biljke, za<br />
igre i setnju. l:ovek o setati bez zurbe, bez neodredenog straha<br />
od udara I nesrecnog slucaja, We gospodar svoje misli ili<br />
igracka svoga sanjarenja, kao to mu se to jog degava u unutragnj<br />
osti pod brestovin a na setalistu. A ni ona poslednja desetina,<br />
ni ona vise ne pretstavlja nikakvu prepreku kretanju<br />
pesakovom, jer, je zgrada p o d i g n u t a na<br />
s t u b o v i m a, na stubovima tako diskretnim da svi skupa ne<br />
zauzLmaju vige od 2% od temeljnog tla.<br />
Stub<br />
Gradenje na gtubovima pretstavlja veliku, oslobodllacku<br />
reformu za kojom su uzdisale sve velike arhitektonske epoher,<br />
ne uspevajuci, zbog nedostatka tehnickih sredstava da je ostva<br />
re. U peristilima, zatvorenim dvoristima, manastirskim arkadama,<br />
svuda se oseca potreba za slobodnim tlom koje bi to<br />
dublje prodiralo. pod kucni pokrivac. A kakvo ce divno dvoriste<br />
ubuduce imati deca, kad kisa pads ili kad se letnje sunce digne<br />
do zenita !<br />
Ali ako se na taj nacin automobilu zabrani da se krece<br />
po zemljigtu stanbenih krajeva, gde ce on onda saobraeati? Na<br />
visini od pet metara, p o m r e z i u z d i g n u t i h auto-
87<br />
Zdepasto, pognuto, pravo i1i vitko drvece, uvek nam, u sva cetiri godisnja<br />
doba, nesto kazuje.<br />
Pakt sklopljen izmedu prirode i coveka, izmedu <strong>kuca</strong> i gorostasnog drveca,<br />
prilroda j e zakuplj ena sa stanom.
u^ Kuca <strong>dostojna</strong> lj'udi<br />
s t r ad a iz koj ih ce se ogranci racvati sve do ulaza u kuce i<br />
do njihovih > autrodoma
I >>bitne radostt su usle u stan.<br />
I prrroda je zakupljena sa stanom. Sa prirodom je sklopijen pakt• Drveoe<br />
je uslo v. 'sobu stana.
90 Kuca <strong>dostojna</strong> <strong>ljudi</strong><br />
Mesto rata i mesto rukovodstva<br />
Pod takvim okolnostima ne bi se vise ni moralo pomisljati<br />
da se veci deo industriskih postroj enj a, radionica i fabrika,<br />
prenosi nekuda daleko, u > satelitne kondicioniranog
Dejstvo pakta proteze se i na mesto rada. Priroda obasjava casove rada<br />
(Rio de Zaneiro: palata M nistars^tva narodnog vaspitanja i Narodnog<br />
zdravlja).
92 Kuca <strong>dostojna</strong> lj.udij<br />
kad sluzbeniku ili radniku neslucenu lakocu rada, narocito za<br />
vreme velikih zega, kada ucinak rada u k.ancelarijama i radionicama<br />
obicno vertikalno opada.<br />
Srce grada<br />
U celini ovoga poduhvata, koji smo opisali i koji se sastoji<br />
od istodobnog materijalnog suzavanja i duhovne. ekspanzije,<br />
velikom gradu bi se pruzila nova, vanredno dragocena mogucnost:<br />
da prave dragocenosti stvoje istorije, crkve, nacionalne<br />
gradevine i spomenike, izvuce iz jalovine neprijatnih ili beskorisnih<br />
nanosa, a ponekad i .iz prljavstine ' koja ih je unakazavala.<br />
Na mjestima na kojimaa je vladao, najgori nered vladala<br />
bi prava akropola posvecena umnom radu i gradanskim vrlinama.<br />
Na tim izabranim mestima, kao i u prostoru predodredenom<br />
da ih nastavi, u tome srcu grada, postavile bi se, sasvim<br />
prirodno, gradevine i ustanove koje bi, u buducnosti, zadovoijavale<br />
potrebe najvisih razonoda: biblioteke, pozorista i pavilj<br />
oni za izlozbe umetnickih dela, zanatske radinosti i kvalitetne<br />
robe, u kojima bi se _ izlagala postignuca besprekidnog takmieenja<br />
u izvrsnosti rada. A sve to stvari zajedno saci.njavale bi<br />
ono zariste intenzivnosti, toplote i svetlosti, koga se grad vise<br />
neee moci lisavati, kao to se cpvek ne lisava prijateljstva i lj ubavi<br />
ako zeli da s malo zanosa i poezije pothranjuje korenje<br />
svoje aktivnosti,koje sva okolina inace tezi da sasusi.
U srcu poslovnog kraja grads, gde se mogu podizatL visoki oblakoderi,<br />
grad ostaje ipak zelen , to caruje drvece; zakriljeni drveaem , ijudi five pod<br />
zastitom proporcija ; uspostavljen je odnos izmedu prirode i eoveka•<br />
93
94 Kuca dostojn.a ijudi<br />
Razonode trudbenika<br />
Medutim, visoka kultura je vrh, pa ako svima i nije bilo<br />
dano da pokugaju uspeti se na njega, niukoga nije, s druge<br />
strane, potpuno utrnulo osecanje potrebe da ponekad zapne<br />
misicima da bi svoja stopala adlepio od prirodnog tla, da bi<br />
se, ako je mogucno, uzdigao iznad samoga sebe. Ako ne bi bio<br />
potstican osecanjem to potrebe, kako bi onda obican smrtnik<br />
koristio svoje slobodno vreme? A znamo da ga on uvek koristi<br />
kako-tako, bar kad j e osloboden lanaca bede, alkohola i du'hovnih<br />
droga. Sporedno je, za pocetak, na cemu ce se usredsrediti<br />
napori, samo ako je zabava kojoj se predaje n e z a i n t er<br />
e s o v a n a. Nema to > bube < kaj a ne bi mogla postati poluga<br />
unutrasnje ravnoteze, nema tog » ceprkanja
95<br />
Covek,<br />
njegovo nebo,<br />
njegovo drvo,<br />
njegov zid.<br />
(Int) nnnnnIn tin nn<br />
Pod jednakom izgradenom zapreminom<br />
mote se ziveti u, vrtnom gradu ili u gradu<br />
t'pa »zracnog grada«.<br />
Kome ce biti boije, stanovniku vrtnog<br />
grada ili stanovniku novih stanbenih krajeva?<br />
Ne zaboravimo da nam je<br />
oko na 1,60 m nad zemljom i<br />
da nam je ono ulaz za arhitektonske<br />
percepcije.<br />
Covek,<br />
njegovo nebo,<br />
njegovo drvo,<br />
njegov zid.
96 Kuaa <strong>dostojna</strong> ijudi<br />
Po selima<br />
U provincis{kom gradu, u industriskom centru, u varosici<br />
i u seljackoj kuci, sirom eele zeml je, direktivni principi za ure-<br />
denje velikoga grada moci ce da se primene na odgovarajuci<br />
nacin. Pomenimo ih ukratko: pravilo sunca; odvajanje dveju<br />
funkcija nekadanjeg zida, to ce posluziti da se staro francu-<br />
sko seosko naselje iscupa iz vlage i ijage u koju je zapalo; nor-<br />
malizacija spoljasnjih elemienata i nekih unutrasnjih eleme-<br />
nata; stana.<br />
Kad je rec o - selu, nekoliko posebnih momenata pri-<br />
vlace paznju:<br />
sukob oautomobil-pesak
SPe=anti su postali vlasnici jednoga divriog terena, na delt4 veli,ke reke,<br />
naspram cudesnih planina. Plate sa okruglirn sljunkom ill peskom, trska<br />
ovde, vrba i topola onde, doprinosili su prisnoj intmnosti' izmedu <strong>ljudi</strong> i<br />
prirode.<br />
Spekulanti; se nisu pobrinuli da se zemlj's"te iLgkoristi pravilno. Isparcelisali<br />
su teren za vrtni grad i tako upropastili ovaj predeo, prognali bitne<br />
radost ,z proQnasili cilj svoga poduhvata.
98<br />
Kuca <strong>dostojna</strong> <strong>ljudi</strong>,<br />
to se tie sluzbe > igara i sportova
Jer, u krajnjoj lilnzji, urbanista i arhitekt treba da postave osnove ziatnoga<br />
doba. Covek i priroda, socijalni odnos media <strong>ljudi</strong>ma,: pravilna raspodela<br />
rada, valorizacija duboko covecnih elemenata, izraz jedne savesti<br />
.obasjane ,bAn'tm radostima".<br />
Simfonij a, harmonij a.<br />
Platno Jouy-a, koje krasi nag<br />
skromni biro u Carlton-u, u Vigiu,<br />
(gde pisemo ovu knjigu) potseca nas<br />
cudnom slukajnogcu na z1atno doba<br />
iz koga j e hags bio prognan, pre<br />
nego to ce se roditi velike pohiepnosti.<br />
(Prema J. B. Huet-u, slikaru<br />
XVIII stoleca)
100 Ku6a <strong>dostojna</strong> ij.udi<br />
porna, povezuje neumitno uzastopna- stanja m a, t e r i j a 1-<br />
n o s t i jedne zemlje, jedne pokrajine ili jednoga kraja. Srecna<br />
neumitnost, za koju niko ne bi pozeleo da se prekine. Ali ima<br />
epoha, a ova j e izrazito takva, u k o j i m a s e v r e m e,<br />
r e k 1 a b i s te, s a z i m a, i zaista se sauna u tom smislu<br />
sto dogadaji u njima srljaju vrtoglavom brzinom ka ishodu<br />
koji, na prvi pogled, izgleda prinudan. Ustvari, nije tako: ukoliko<br />
j e zakon uzrocnosti kruci utoliko ce duh odlucnij e ,preuzeti ko-<br />
mandu! Ako duh pritom ma i najmanje savije » liniju konti-<br />
nualnosti < o kojoj j e malocas bolo re6i, sve se menja: dolazi do<br />
skoro automatske obnove umesto do automatske propasti, do<br />
uspona ka redu umesto do pads u haos.<br />
Zvezda voditija<br />
Pod- uslovom, svakako, da se napadna t,acka nacionalne<br />
volje i pravac koji ce ona nametnuti obnovi ne izaberu, u po-<br />
slednjem 6asu i takoreci slucajno, medu beskrajnim brojem<br />
»mogucnosti
101<br />
CETVRTA GLAVA<br />
MAJSTOR GRADITELJ
Naziv majstora graditelja<br />
IV<br />
U Srednjem veku postojao je o b i c a j. da sle nazivom a n a j -<br />
s t or a g. r a d i t e l j a abolezava onaj kaga bismo mi danas<br />
jednostavno nazvali arhatektom, be+z abzira na prirodu i na razmere<br />
dela kome bi posvecivao svoju misao i svoje staranje.<br />
Niece biti beskorisno danas kad se od nas trazi da ponovo<br />
promislimo o osnovama i oprugarna jedne civilizacije koja<br />
umalo to nije izumrla; da se ovaj stari izraz majstora graditelja<br />
ponovo uspostavi u.svome nekadanjem dostojanstvuu i da<br />
se pokusa odrediti to je moguce tacni.je. Jer se ova rec nije<br />
otrcala, kao to se to desilo sa lepim imenom arlutekte, taruci<br />
se svakodnevno o mediokritete, niti se sm:Liisao to reci suzio<br />
zloupotrebom koj a se sa njom cinila u Francuskoj, osobito u<br />
toku poslednjih sto godina, od strane jedne gomile dosta uskih<br />
prakticara i prilacno pmesnih esteticara. Sem toga, jedino ovaj<br />
izraz majstora graditelj a ima takav smisao koji ce se moci dovoljno<br />
progiriti kad se bude radilo o tome da se odredi covek<br />
kome ce biti dodeljiena opasna cast da upravlj a ostvarenjem<br />
102
Arhitektonska revolucija izVedena u' toku sto poslednjhih<br />
godina donela je ijudima sredstv'a pomoeu kojih mogu<br />
da stvore sebi nova skionigta.<br />
Ustvari, tehnika ie rus"ilac postoj.eceg poretka. All je<br />
ona svaki put posluzila kao otskoLna daska novog poretka.<br />
Usavrsenossku raeunanja i proizvodnjom nov'h materij<br />
ala postale su jasne cetiri funkci j e svake zgrade :<br />
.temeljiti,<br />
nositi,<br />
pokri,<br />
obviti.<br />
Revoludonarni elementi su:<br />
6elik i armirani beton.<br />
Kao kruna hilj adugodisnj ih napora da se res'i problem<br />
svetlosti u stan.u, pojavi se ,staklena pavrsina" (100%). Resenje<br />
je uspelo.<br />
Posledice ove slobode, steeene za. veita vremena, utieu<br />
na uslove covekovog stanovanja, rada, ustanova, opstih<br />
prilika.
104 Kuca <strong>dostojna</strong> <strong>ljudi</strong><br />
on.ih gigantskih radova koje ce nase doba, u izvesnim slucajevima,<br />
imperativno zahtevati. Moderna tehnika primenjena<br />
u gradevinstvu dozvoljava zaista takve ambicije, a s druge<br />
strane, jedino se ona pokazala sposobnom da radnika zaposlenog<br />
u izvesnim ljudskim koncentraciijama, u rudnicima ili teskoj<br />
industriji naprimer, cslobodi umora i tegoba koji bi mu<br />
inace bili nesnosni.<br />
Dostojanstvo gradevinskih zadataka<br />
Tako ce vestina gradenja, po nacionalnom obuhvatu ili<br />
po drus.tvenom dostojanstvu izvesnih svojih zadataka, teziti da<br />
se pniblizi vispkom potozaju koji je zauzim,ala u minulo doba,<br />
kad se radio o tome. da se u nebo vine snap molitava vezan<br />
pod gotskim brodom. I sada ce kao i tada, ovaj poduhvat zahtevati<br />
da majstor graditelj raspolaze m n o s t v o m z n a n j a,<br />
koja ce obuhvatiti sve to se mo%e analizirati iii osetiti kao<br />
potreba s t v a r n o g coveka, a isto tako i vecinu bezbroj nih<br />
sredsrtava koja j e napredak fizickih nauka stavljao neprekidnp<br />
u sve vecem broju tehnicarima u ruke.<br />
Medutim, i pored toga to se javljalo kao vod ili kao -pomoc,<br />
svako od ovih znanja nametalo j e savesti graditelj a po<br />
jedno novo o g r a n i c e n j e. Umetnost gradenj a se na taj nacin,<br />
narocito u -poredenju sa ostalim umetnastima, sve vise stesnjavala<br />
dvostrukom mrezom ogranicenja, od kojih su jedna<br />
bila u vezi sa materijalom a druga sa znanjem. Povinovati se
imMtrIal<br />
Srednji vek se izgradio na jednom velikom tehnio6kom otkricu, na Siljatomn<br />
Luku, tom potpunom preokretu u vegtini gradenja koji je ce1u, to epohu<br />
povukao ka nepoznatoj buducnosti.<br />
Nov nepobitan, 4s-tear, koji nije potsecao ni, na to.<br />
Ako j-e §irina broda data (A), iz nj,e ee se izvesti viisina (B), a samim tim<br />
i ceo skiop potpora, pravih staka koje su omogucavale samo unutrasnosti<br />
da bode sta. Spolja nakpstres"ena, a iznutra glatka kao jaje.<br />
105
106 Ku6a <strong>dostojna</strong> <strong>ljudi</strong><br />
tim ogranicenjima promisljeno i prinuditi ih na taj nacin dasluze<br />
poetskoj zamisli i da joj budu nosioci, _ u tome .je tajna<br />
majstora graditelja 1 razlog nj,egovog postojanja, a u tome je,<br />
takode, i porekio one izvanredno vazne. vlasti koja je, izmedu<br />
majstora, svih orAalih umetnosti, samo njemu poverena.<br />
Svaka od ovih umetnosti, muzika, poezija, slikarstvo,<br />
skulptura iii umetnost kretanja, u veliko j meri nezavisna j e,<br />
na svom sopstvenom podrucju, od prirodnih ogranivenja i uslov-<br />
lj enosti.<br />
Arhitektura' i muzika<br />
Ako se posmatra samo najslobodnija medu svim umetnosltima,<br />
muzika, maze se reci da je ona do najveeeg moguceg<br />
stepena oslobodena nuznosti da ono to joj je potrebno, u pojedinostima<br />
ili u celini, uzima od objekata spoljneg sveta.<br />
Njena oblast j e, na drugoj strani: ona je u s u b j e k t i vn<br />
o m e, u unutrasnj ern svetu misaonog bica, mnogo shvatljivijem<br />
od onog drugog sveta, jer oblici koji se u njemu radaju<br />
nisu niukoliko uslovijeni prostorom is jedva vremenom. Time<br />
se donekle mote objasniti ona silna moe vasoke muzike da nas<br />
po svoj of volji nosi, putevim,a otvorenim za svaku jntenzivnost<br />
i-.za sve nijarse osecanj a, sve do sjedinj enj a sa stvarnostima<br />
koje_ prevazilaze prirodu, do ushicenosti u krugu ciste<br />
misli.<br />
A koj omr se cenom placa ova s,koro beskonacna moe muzike?<br />
Na kakvu se, poslugnost ona morala prethodno privoleti?
107<br />
1<br />
U<br />
Nage doba _ j e otkrilo presudni presek obicne zgrade: tehnika<br />
armiranog betona i l belika. Dok je dosad, u toku hiljada<br />
godina, sve bilo sputano i uslovijeno, sada je st+eLena pupa<br />
sloboda:<br />
- Skelet nezavisan,<br />
- Fasada slobodna,<br />
- Tle pod kucom oslobodeno,<br />
- Tle nad kucom zadobiveno.<br />
M<br />
U<br />
n
108 Kuca dostajna lfudi<br />
Na tri relativno laka pravila: na ritam, dvojni ill trojni,<br />
na zakon vibracija vazduha i na zakon brojeva. Ovaj poslednji<br />
zakon, sme9ten na vratima cula gde se sukobljavaju dva sveta,<br />
utvrduje polozaj svake od dvanaest, nota skale, odlu•cuje koji<br />
ce od dva odnosa vladati, izmedu sedam osnovnih tonova i kojim<br />
ae sie nacinom, durskim ili molskim, uzastopno nizati ovi<br />
odnosi. I to j e sve...<br />
Arhitektura 0 muzici<br />
Mcirodiske teme, harmonija,, kontrapunkt, orkestracija,<br />
svi ovi muzicki &imioci uvek su slobodni, neuporedivo slobodni<br />
ako se ponzisli na plasticne analogije; slobodni da klize prema<br />
svima naklonostima i da krenu za svi.ma poletirna stvaralacke<br />
uobrazilje. Jedan samo vid muzickog stvaranja, kompozicija,<br />
naginje sam po sebi ka izvesnom dosta utvrdenom redu, koji<br />
nas, bar u pisanom obliku, potseca na arhitektonski raspored:<br />
vidan dokaz jedinstva duha u syima njegovim raznovrsnim<br />
ispoljenjima, koje je drugim jezikom izrazeno u oc-evianoj<br />
srodnosti velikih orgulja sa svodovira katedrale.<br />
Ova uporedenja nas vracaju majstoru graditelju i njegovoj<br />
velicanstvenoj pothinjenosti.<br />
Sta j e zapravo majstor graditelj?
stanbenoj zgradi je kontrast ocevidan. S. jedne strane, u vekovnoj prrmeni:<br />
masivni temelji; debeli noseci; zidov! izbuseni skuc vlm prozoirima;<br />
tle potpuno zatrpano; krovna povrsina neupotrebljiva.<br />
Posledica: identiene dispozici je moraju se nuzno ponavljati u swim<br />
spra.tovima.<br />
S druge strarie: temelj! lokalizQvand; nosed zidovi ukiiiuti; mogru5+nost<br />
da se vela fasada osvetli; tle sl,obodno izmedu tankih stubova; krov pretstavlja<br />
novo tle koje stanari miagu k+oristiti.<br />
Posledica: unutarnji raspored.i potpuno slobodni u svakom pojedinom<br />
spratu.<br />
109<br />
0<br />
,0
110 Kuca <strong>dostojna</strong> Ijudi.<br />
Idealni majstor graditelj bio bi h u m a n i s t a koji<br />
bi u sebi sjedinjavao i nadahnjivao svojim dahom dva razlcitastvaraoca:<br />
arhitektu i in.z.enjera.<br />
»Sredina« i gradite.lj katedrale<br />
Bilo kako da stvari stoje sa tom moralnom razri.venoscu<br />
koja umalo, to po nas nije bila. smrtonosna, neosporno je da<br />
je majstor graditelj Srednjega veka ponekad raspolagao nadcovecanskom<br />
obdarenoscu koja je nuzno proisticai . iz slicnosti<br />
nasih poduhvata sa bozjim' delom. Povlasceni naslednik religiozne<br />
tradicij e koj a j e obodravanj em ili _prozimanj em upravlj<br />
ala svima zajednickim^ naporima naroda, znao .j e gde da udari<br />
temelje svoga hrama, kako da ga postavi, kako da ga ukrasi,<br />
kako da rasporedi njegove najizrazitije delove da bi se tacno<br />
drzao hijerarhiskog reda. Okruzen ucenicim,a koji ce nj egovo<br />
delo nastaviti 3 privesti kraju, podrzavan oduslevlj enj em stotina<br />
zanatlija i divlj enjem ili aktivnim odobravanjem hilj Q.da<br />
sugradana, on se mogao nadati da ce nj egovo delo, u svoj svojoj<br />
drazespzosti i harmoniji, zauzeti najvaznije mesto medu<br />
svim tvorevinama. Kao dokaz ovorne mogli bi posluziti numeric'ki<br />
odnosi koji odreduju svee, kako unutra.nje tako i spoljasn;je
1 11-<br />
Now<br />
Tako ce ubuduce doci do svog najci:stijeg izraza eetiri funkcije:.
112 Kuca <strong>dostojna</strong> ijudi<br />
proporcije, katedrale u Sartru, naprimer. To su isti oni odnosi<br />
koji upravljaju razvojem zivotinjskih tela i rastenjem drveca<br />
u sumama.<br />
All ako su to vremena, kako izgleda prosla jednom za<br />
svagda, majstor graditelj. sutrasnjice nece se moci pohvaliti da<br />
ga nadahnjuje zivotvorni dah jednodusne tradicije koja bi. ga<br />
prisno povezivala s;a svim onim to je zivo i trajno u starome<br />
hriscanstvu. Pod tanurnim nebom iskidanim kao to j e i sama<br />
zemlja, humanizam postaje najvisi vrh. Zbog toga ce, eto, onaj<br />
ko zeli da jednoga dana bude majstor graditelj morati, pre<br />
svega ostalog, da probudi i da neguje humanistu u sebi.<br />
Necemno ni pokusati da definisemo humanistu , jer ona visa<br />
sposobnost koja ga karakterise, intuicij a, protivi se, po svoj oj.<br />
prirodi, analizi, aui ipak mozemo reci da j e, to covek u koga j e<br />
stalno budan smisao o j e d i n s t v u b.i c a kroz svu raznolikost<br />
oblika, smisao koji je inace, u ovo doba integralnog racionalizmia,<br />
utrnuo ili ugasnuo kod vecine <strong>ljudi</strong>. Istina je da<br />
se izraz humanista cesto upotrebljava u. veom,a razlicitim znacenjima;<br />
jedno od njih lici vrlo mnogo na obozavanje coveka<br />
covekom. Medutim, bez osecanja jednoga merila viseg no to<br />
je covek, humanista sje izlaze opasnosti da, po svojoj volji ili<br />
po svome temperainentu, bude samo filantrop, ako ne i obiCan<br />
radoznalac ili skupljac zanimljivosti, koje se odnose na coveka.<br />
Sarno onaj ko je prihvatio jedno merilo vise od merila razumnog<br />
sveta, kadar je da .ga ucini prihvatljivim i drugomie, a u<br />
tom pogledu mote se mnogo postici, narocito, sugestijama koje<br />
na ljude vrse pametno organizovana .okolina i izgradeni okvir<br />
zivota.
Sunce je diktator,<br />
prema klimama,<br />
prema godisnjirn dobima.<br />
0<br />
It IL<br />
-111 TY<br />
U -B i<br />
Ispred staklenih povrsina mogu se postaviti narociti uredaji,. tzv. b r i s es<br />
o 1 e i 1-i. Neiscrpno arhitektonsko sredstvo, kljuc za nova arhitektonska bogatstva.<br />
113 8
114 Kuca <strong>dostojna</strong> ijudi<br />
Opasnost od naucnog specijalizovanja<br />
Prirodna *lonost za arhitekturu manje j e retka od urodene<br />
obdarenosti za humanizam, a j oo mnogo manje redak j e<br />
dobar inzen.jer. Savremeno drm tvo ima u izobilju diplomiranih<br />
i jedne i druge vrste. Lako je raspoznati ih u gomili. Skole<br />
u kojima su ucili utisnule su im na polasku, ako ne na aelo a<br />
ono u duh, skoro neizbrisiva obelezj a; kad vecine to obelezj a<br />
nece sprati ni sva kisa iskustava koja ce im se sruciti na leda.<br />
Najdublje oznake odgovaraju, naravno, najjacim naukama,<br />
koje su istovremeno i najformalnije: cistoj estetici i matematickoj<br />
analizi. Ove nauke su inace a mnogom pogledu dostojne<br />
divlj enj a, ali samo u onoj, ponekad skucenoj meri u kojoj ne<br />
bi svoje privrzenike potstrekavale da cutanj em ili oholoscu<br />
zanemaruju u praksi onaj bitni cilj, zajednicki svima mogucim<br />
poduhvatima, bez koga c-ak ne bi ni imali pravo da postoje:<br />
boljitak covekov radi srece n j egove i<br />
radi ispi unj enja mj egovog zivota.<br />
Da se izrazimo skraceno: opasnost Skole Lepih vestinat<br />
jeste u tome da se fasada pretpostavlja stanu, a Politehnicke<br />
skole2 u tome da se kilovat pretpostavlja migicu.<br />
Bez svesti o svojim duznostima prema coveku, bez iteznje<br />
ka covecnom, u svetu bi umesto ar-hitekata ili inzenjera bilo<br />
1 Ecole des Beaux - Arts.<br />
2 Ecole Polytechnique.
:It
Liudi se udruzuju u-rilju medusobnog pomaiganja,<br />
odbrane, obodrenja, kako bi iskoristili sva prelmuc'<br />
stva saradnje koja donosi udobnost i daje intelektaulnom<br />
zivotu narociltu vrednost.<br />
Oblik-ovanl hi!ljadama gochna usiovima piiro-de,<br />
ljudm bi ' morali ljuto ispagtati ako' bi. taj prirodni<br />
okvir pokidali.<br />
Gradovi su ih otrgli iz tih bitnih uslova, mueili<br />
su ihi potastavali, kvarili, ogor6avali,_ iscrpljivali., pa<br />
?ak i obesplodavali; treai narastaj j e u velikim gradovima<br />
postajao jalov: nije i nao dece.<br />
Treba ponovo pronaci - zak'one prirode i. utvrdi-ti<br />
na6ine grupiisanja pornocu koj ee se .jedino mo6i<br />
opet da uspostave.<br />
Osnovni su elementi: usklacdenost sa zakonima,<br />
prirode;. harmonienost ' radnji u dnevnom ciklusu<br />
suncevog Jana od 24 Casa, prilazennje > bitnim radostima
Tako mote da izgleda ubuduce dobar presek stanbene zgrade.<br />
S jedne strane, bogatstvo kombinacija za individualnu obradu stanova, od<br />
kojih b svaki zracio zivotnom radoscu; s druge strane, otvorene mogucnosti<br />
za inicijativu krupne industrije u casu, nadajmo se skorom, kada ce se osloboditi<br />
cement, celik, magine, radna snaga i njeni kadrovi.<br />
115
116 Kuca <strong>dostojna</strong> ljiu,di<br />
samo robota. Bila bi ' toga prava ludost , ako bi uprav1j ac dostojan<br />
tog imena ili sef kakve drustvene zajednice , takvom<br />
arhitektu ili inzenj .eru poverio ulogu ma .jstora graditelja u bilo<br />
kom poslu, pa call i najsporedniju partiju u orkestru gradenja.<br />
Sema majstora graditelja<br />
Izlozivsi tako u op`stim linijama zamisao o tome sta treba<br />
da bude majsjtor graditelj, razni vidovi njegove misije bolje<br />
ce se objasniti sintetickom semom nego nizom razjasnjenja po-<br />
svecenih svakom vidu posebno.<br />
Dvobojna sema koja lezi na nasprarnnoj strani pretstavlja<br />
arhitekta i inzenj,er'a sadva kruga postavlj<br />
ena jedan na gornjem a drugi na donjem polj u sredisne<br />
trake, a ova, sa svoje strane, pretstavlj a, u obliku razvijene<br />
lepeze, p1oslove gra.denj a.<br />
Pod opstim naslovom p o z n a v a n j a c o v e k a, plava<br />
boja pznacava, cel'okupnu skalu covekovih potreba, i to:<br />
potrebe duhovne,<br />
intelektualne,<br />
gradanske,<br />
drustvene,<br />
porodicne,<br />
fizioloske,<br />
materijalne.<br />
Pod opstim naslovom p oz n a v a n j a f i z 1 k i h z ak<br />
o n a, crvena boja oznaZ ava, ovladivanj a prirodnim Bremen=
Umerena visina od 2,20 m dovoljna<br />
je za sekundarne funkcije<br />
stana.<br />
Sunce gospodari stanom.<br />
Dvostruka v ina<br />
plafona deluje na oset-<br />
1jivoj taekf: ;plemen<br />
tost u svakom stanu.<br />
O; ^ Z.2t^+<br />
4- . 50 x<br />
Novi presek stana: dva<br />
puta 2,20 = 4,50 m (sa 10<br />
sm za meduspratnu kon-<br />
;trukciju). Ekonomicna i<br />
efikasna visina stana.<br />
Fasada ne nosi vise meduspratnu<br />
konstrukciju; - ona je slobodna, izradena<br />
j e * od stakla; stubovi koji nose:<br />
meduspratnu konstrukciju uvuceni su,<br />
izolovani. U ovorne novorn stanju vestine<br />
gradenja, poezija mote da prodre<br />
u gradske stanove.
118 Kuca <strong>dostojna</strong> Ijudi<br />
tima, iskustvom i matematickom analizom. Pod tim naslovom<br />
su skupljene ove 's.tvari:<br />
sirova materija,<br />
zakon tee i statika,<br />
otpornost materijala,<br />
racunske hipoteze,<br />
proracun.<br />
Pada u oci da gornji krug, koji pretstavlja sklonosti i<br />
kulturu arhitekta, sadrzi mnogo vise plave nego crvene boje,<br />
dok u krugu. inzenj era vlada obratna srazmera. Osetlj ivost i<br />
tehnika treba ustvari da postoje, u razlicitim stupnjevima ali<br />
nerazlucno stopljene, i u jednoj i u drugoj struci.<br />
Lepeza poslova gradenja<br />
Lepeza posjlova gradenja cita se sleva nadesno. Radi to<br />
prostijeg izlaganj a; niz ovih poslova, koji j e u stvarnosti neprekidniji,<br />
podeljen j e samo u 9 sektora. Svaki od ovih deli se<br />
u jedan plavi i jedan crveni trougao. Sadrzina im je ova:<br />
1) Hiram., nacionalni spomenik...<br />
2) Op9tinski dam, . biblioteka, pozoris'te...<br />
3) Bolnica, sanatorium, odmaralis:te...<br />
4) Sportski dom, omladinski klub i razna druga produzenj<br />
a stana, kao to su: skole, zabavis'ta...<br />
5) Stan (grad i selo, kolektivna stanbena zgrada i indi-<br />
vidualna <strong>kuca</strong>)...
Prilagodene uslovima africkog sunca, ove tekovine mogu dobiti sasvim<br />
neoeeidivani izgled. Ceo presek - zgrade je podetsen prema suncu, pejzazu i<br />
nameri da se stanaru prune zadovoljsltva. koj.a su dosad bila rezervi.sana<br />
samo za prineeve.: izuzetan stan.<br />
A: stan u . koji se ulazi iz unutragnje ulice.<br />
B: produzenje stana napolju. Sport na tlu:<br />
svaki trenutak zivota pun je vidika.<br />
119
120 Kuca <strong>dostojna</strong> llud!<br />
rife...<br />
6) Admninistrativna' zgrada, javne ili privatne, kancela-<br />
7) Zanatska radionica, fabrika...<br />
8) Industrisko preduze,6e, skladiste...<br />
9) Most i put, vodo jaza, brana, svetionik...<br />
Stan, centralni zadatak<br />
Kao to j e trebalo i ocekivati, scan zauzima centralno<br />
mesto u.lepezi poslova: razum i oseaajnost sudeluju ovde u<br />
jednakoj meri, sto je oznaceno jednakoscu plavog i crvenog<br />
trougla, kaj i su inace svuda nej ednaki.. Ovaj centralni polozaj<br />
odgovara polozaju p o r o d i c e u drus!tvu, posta porodica nije<br />
samo osnovna jedinica vec i zadatak drustva. Jer se maze reci<br />
da ce drustvo bill tvelika porodica samo u onoj meri u kojoj je<br />
porodica vec sada drustvo u minijaturi.<br />
Dve strelice se raiilaze iz porodicnog centra, iz stana,<br />
j edna ide udesno, ka onome to bi se moglo nazvati .e k o n o ms<br />
k i m covekom, a druga ulevo, ka d u h o v nr o m coveku. Prva<br />
prolazi. kroz sve slobodne prof esije„ zan.awvo i radnicki zivot,<br />
u pravcu osamljenosti pri vrsenju profesionalne duznosti, osamijenosti<br />
rukovaoca elektricnom centralom, naprimer, ili osamljenosti<br />
cuvara svetionika. Druga prolazi kroz sportove, kroz<br />
zdravstvenu sluzbu, intelektualnu, kulturu i nacionalnu misao,<br />
ka osamjenosti pred bogom.
Iste tekovine tehn=ke, u drugoj razmeri, primenjene na seoski stan izracden<br />
,od seriskih elemenata koje je proizvela krupna industrija, pruzaju masti<br />
iiste tolike mogucnosti.<br />
121
122 Kuca <strong>dostojna</strong> <strong>ljudi</strong><br />
U pogledu njihove sudbine i njihovog znacenj a, dve koordinante<br />
ose omogucuju da uporedimo razne poslove gradenja.<br />
Apscisna osa raste sa materijalnim u s l o v l j e n o s t i m a i sa<br />
diktaturom fizike i racuna. Ordinatna ossa raste sa s 1 o b Od<br />
o m i z b o r a (kompozicija, elementi, materij ali itd.) i sa<br />
pravorn pozivanja na lepotu kao takvu:<br />
Gde arhitekt? Gde inzenjer?<br />
Iz rasmatranja seme proizilazi prva neposredna posledica:<br />
Poslovi koji na lepezi lee levo od s t a n a, zahtevaju<br />
vise arhitektu nego inzenjera. Arhitekt ce dakle btti majstor<br />
graditelj u svima tim raznim slucajevima. On ce to biti, 'ocevidno<br />
u odnosu na stan, zbog prvenstva, (sasvim specijalnog u<br />
tome s;edistu porodice) koje briga za c o v e k o v u l i c n o s t<br />
mora irnati ispred svih ostalih stanovista.<br />
. Poslovi na desnoj strani, naprotiv, iziskuju naj cesce da<br />
majstor graditelj bude inzenjer, iako arhitekt ne sme nikad<br />
biti otsutan,: cak i kada se radio sasvim tehnickom poslu, kao<br />
to j e vodojaza.<br />
Potcinjenost prirodi<br />
Zaustavimo se za trenutak na ovom tipicnon primeru.<br />
Zar se -moze dozvoliti da tako lepa stvar kao to je vodojaza,<br />
tanka vodojaza sa dvostrukim svodom, izgradena od betona
Slobodnim prostorom, supljinom, mogucnoscu prolaza, svetloscu i suncem<br />
pod kucom, revolucionaani moderns presek prikljucuje zgradu tlu. Stubovi<br />
od armiranog betona postali su > sipovvi
124<br />
Kuca <strong>dostojna</strong> lj,udi,<br />
jedrog kao granit, ciji cisto geometriski oblici odgovaraju ociglednom,tacnoscu<br />
promenijivom potisku vode, da se takva vodoj<br />
aza iskvari, tragicno iskvari nadometanjem nekakvog venca,<br />
iii centrale, ili kakve sluzbene zgrade cij i nacrt n€€ bi bio u<br />
istom stilu, svom od logike i jasnoce, u stilu koji je priroda nametnula<br />
glavnom objektu? Jer se, zaista, maze reci da je ovd:e,<br />
iza inzenjerskog crteza, priroda igrala ulogu arhitekta. Trebalo<br />
bi stogy da joj, se neki drugi arhitekt odazove, i da se, u svoj<br />
svoj.oj skromnosti, prihvati da svoj sporedni rad saobrazi divnom<br />
modelu koji mu je pred ocima. A. kakva bi cvrstina karaktera<br />
bila potrebna tome arhitektu od mesa i kostiju da bi se savladao<br />
i odupro zelji da ukrasi ono .to ne trazi nikakvog ukrasa<br />
i da potpise, svoj im portpisom coveka, ono to se izgradilo,<br />
takoreci spontano, u znaku ' najviseg jedinstva prirodnih tvo-<br />
revina!<br />
Ovo to prethodi omogucuje nam sada da funkciji majstora<br />
graditelja odredimo mesto u iplanu ustanova koje bi trebalo<br />
stvoriti i obicaj a koje bi trebalo zavesti.<br />
Kako svoriti majstore graditelje?<br />
Kakav ce biti njihov statut?
Zemljdste je dakle pod <strong>kuca</strong>ma slobodno. eitava mreza pesackih puteva<br />
razvij a se na. terenu bez prepreka.<br />
Godine 1935, profesor Moren, fizicar, dekan Akademije nauka, rekao nam<br />
je: >Ne smatrate li da bi slo2eni problem saobracaja po gradovima mogao da<br />
ise resi pomocu stubova?<br />
1. Ulazn:i hol stanbenih zgrada; 2. autodrom prikljucen na autostradu; 3.<br />
stubovi; 4. autostrada; 5. pesacki putevi; 6. pokrivena dvorista pod stubovima;<br />
7. kamion.<br />
125
126 Kuca <strong>dostojna</strong> <strong>ljudi</strong><br />
Arhitektonski biroi<br />
Najpre, jedna primedba: iako je u gradevinskoj umetnosti<br />
kao i u drugima, koncepcij a po svoj of sustini 'stvar 1 i c n a,<br />
iskoriscavanje konstruktivne zamisli mora najcesce bi'ti kolektivno.<br />
Zato su se malo-pomalo svuda gde je pos-tojala mogucnost<br />
za izradu programa javnih radova organizovali izvrsni<br />
inzenj erski biroi. to se tice !arhitekture, nista se slicno nije<br />
pojavilo, bar ne u Francuskoj, gde je arhitekt ostao, a izgleda<br />
da mu je zasad i stab da ostane, izolovan..<br />
Drukcije sttoje stvari u inostranstvu, a narocito u Am.erici,<br />
gde se a r h i t e k t oil s k i b i r o i, snazno organizovani<br />
oko odgovornog 5efa, smelo prihvataju planova oblakodera i<br />
ogromnih radnickih naselja. Ovi biroi Hsu se obicno pokazali<br />
sposobnim da vrlo zivo osvetle gotovo sve vidove proucavanih<br />
pitanja. Ponekad im nista od ,tih pitanja ne promakne, sem<br />
mozda zbog otsustva humanizma, njihova dusa...<br />
Prvi uslov da she van oblasti velikih javnih radova, u<br />
kojima je, kao to znamo,, priroda ponekad igrala ulogu instruktora<br />
- ponovo pojave :majstori graditelji u Francusko j,.<br />
jeste da se pred Korporaciju postavi skup problema takvih<br />
razmera da se udruzivanje arhitekata i inknjera, kao i njihove<br />
formacije radnih ekipa, pokazu neophodno potrebnim.
Zernljiste je 100 % slQbodno za pesake. Automobili se krecu autostradama<br />
pet metara nad zemij om.<br />
Nemogucno je postalo .mogucno: izvedeno je odvajanje pesaka od automobila.<br />
127
128 Kuca dostlojna <strong>ljudi</strong><br />
Drzavni programi<br />
Ko bi mogao da izradi takav program koji bi posluzio<br />
kao primer? Politicka drzava, iskljucivo, ill njeni neposredni<br />
ovlascenici, Pokrajine. Tu, ustvari, i samo to maze biti nade<br />
da ce se stvoriti i usavrsiti j edna p r a v a d o k t r i n a, p r a v a<br />
z a t o s t to je c o v e C' n a, cij.a bi se vlast protegla, hi.j erarhiski,<br />
nad svima obzirima lion prirode, a u isto vreme i nad,<br />
doskora neumoljivom diktaturom, cene kostanja. Onda se vise ne<br />
bi dogacdalo sve ono sto se moralo dogadati kad su inicijativa<br />
i izvrsenje projekata koji su zasezali u zivot hiljada bica pri<br />
padali trgovackim preduzecima, slobodnim' da rade kako im je<br />
volja, sem to ih je drzava kontrolisala lzvesr m propisima<br />
koji su ,bili suvise formalni da bi bili efikasni; ili kad je sve<br />
bilo u nadleznosti opstina, ' podloznih naj cesce partiskim ili<br />
merkantilnim, pritiscima i, u svakom slucaju, rdavo opremijenih<br />
da bi +savesno odgovorile svojim krupni,m obavezama graditelja<br />
prema drustvu. Tako je u skoroj proslostti propao program<br />
> Loucheur-ovihl <strong>kuca</strong> kao i program > Habitations a Bon<br />
Marche« .<br />
Kolektivna stanbena zgrada za 2500 lice<br />
Ali vremena su se promenila! Pretpostavimo da se f rancuska<br />
drzava odluci da izvede opit sa jednom kolektivnom<br />
1 Francuski ministar gradevina 1930 god.
1<br />
I a f<br />
Sadasnji oblici<br />
% parcela na kojima se<br />
mote zidati:<br />
= ^Lr ostri uglovi,<br />
tupi tiglovi,<br />
obavezan prema<br />
t datim oblicima itd.<br />
S<br />
A da bi se stvari saobrazile potrebama prakse, da bi se projektoval! promigljeniii<br />
planovi stanova, da bi se krupna industrija mogla dokopati stana,<br />
potrebno je vrati1i sfe pravom uglu. Dakle: pregrupisavanju gradskog zemljista.<br />
Zemlj-iste trreba osloboditi: treba ga mobilisati.<br />
129 9
130 Kuca <strong>dostojna</strong> 1j ►usd3,<br />
stanbenom zgrad-om za 2500 lica, u nekom stesnjenom predgradu,<br />
napritner Liona, sa ciljem day grad oslobodi stracara toga<br />
kraja i da na njihovo mesto podigne, usired zelenih povrsina na<br />
kojima ce uskoro biti i hladovine, jednu stanbenu zgradu pedeset<br />
metara visoku, opremeljenu svim najboljim postignucima<br />
modern tehnike.<br />
Sem najglavnijeg pitanja, a to j e uvek pitanje samih stanova,<br />
koliko ce se jos drugih pojaviti pred graditeljem dok<br />
ovome problemu bude prvi put prilazio. Navedimo neka od<br />
njih;<br />
Organizovati individualne sluzbe; vodu, gas, osvetljenje,<br />
energiju, toplotu, hladenj e, telefon, radio...<br />
Organizovati medusobnu nezavisnost stanova, zvucnu izo-<br />
4ovanost, izotermicnost, zastitu od pozara, zastitu od zaraze...<br />
Organizovati zajednicke sluzbe; vertikalni saobracaj, horizontalni<br />
saobracaj, snabdevanje, zdravstvenu sluzbu, zimsku<br />
fizicku kulturu, odrzavanje, cuvanje i, kao dopune zgrade,<br />
decij a jasla, zabavista, omladinske klubove, osnovne skole...<br />
U citavoj Francusikoj nem,a nij ednog arhitekta koji bi raspolagao<br />
dovoljno obimnim i .dovoljno produbljenim licnim<br />
mogucnostima da bi se usudio da bez snazne pornoci sa strane,<br />
svaj a snage odmeri, sa tolikom masom medusobno isprepletenih<br />
problema. Zato bi onaj koga bi Pokrajina naimenovala<br />
odgovornim sefom morao da, u sporazumu sa svojim, kolegama<br />
iz reda arhitekata, okupi oko sebe citav generalstab arhitekata<br />
i inzenjera, od kojih, bi vecina, po svojim ranijim poslovima,<br />
vec bila specijalizovana, za ovaj ili onaj odredeni vid rada; on<br />
bi pak zadrzao za sebe koncepciju celine, odrzavanje istinske
Operacija se mote sprovesti u svima tackama gradske povrsine. Ovde je<br />
nezdravi blok br. 6, u Parizu, prikljucen glavnim arterijazna susednih zones.<br />
U tome bloku peak je potpuno odvojen od 'automobila.<br />
131
132 Kuca <strong>dostojna</strong> 1judi<br />
hijerarhije medu funkcionalnim elementima naslaganim u<br />
zgradi, izbor i uskladivanje pojedinacnih resenja koja su na<br />
njegov zahtev izradili razni njegovi saradnici.<br />
Osnovna misao - i dirigovanj e, biot bi njegov licni posrao, a<br />
pritoin ce sigurno imati i takvih dana kad ce pod teretom tih<br />
poslova i sam malaksavati. Medutim, ako bude uspeo da ga iz,<br />
vrsi d-ostoj no, zemlj a ce u njemu dobiti kvalifikovanog majsto-<br />
ra graditelja i savetnika_ za buduce poslove.<br />
Gde ce zakon intervenisati<br />
Ovaj ce uspeh naoci , da so :postigne samo prethodnom intervencij<br />
om drzave, ovoga puta,.ne vise u politickom vec u zakonodavnom<br />
obliku. Jedina ce, odista, j ednim skupom. odgovarajucih<br />
propisa, moci da .odtedi; statut, majstora graditelj a. Neki<br />
od tih propisa bite poitivni, a drugi negativni.<br />
Osvrcuci se' najpre na pozitivne, ocevidno je da bi teske<br />
e'bi ina6e bile<br />
odgovornosti, moraine i finan.5iske pr^:rode, ko]<br />
neizdrzljive u danasnjem stanju _stvari, pale na pleca coveku<br />
kome bi, za jedan. posao od koga zavis I preinacenj a citavog<br />
okvira socijalno.g zivota, bila data ovlascenja, sama po sebi<br />
protivna obicajima,' pone vlasti -i slobodnog odlucivanja.
Gradev'nski fond Francuske postaje jedinstven<br />
pod uticajem uravnotezene doktrine.<br />
Jasnocom tistog biologkog, sistema izrazenog<br />
u, osnovi d, u preseku.<br />
Jedinstvom univerzaln,e moderne tehn:ke.<br />
Kvalitetom materijala koji se mole dobiti u<br />
datom kraju.<br />
Izrazom zakona sunca koji je homogen za<br />
svaki pojedini kraj.<br />
Jasnocom plastierioga sistema koji odreduje<br />
zakon brojeva (muzika arhitekture).
134 Kuca <strong>dostojna</strong> ijudi<br />
Intervencija korporacije<br />
Kako olaksati takav teret odgovornosti?<br />
U tehnickom : pogledu, organizovana Korporacij a mote i<br />
m o r a da pruzi graditelju dvostruku podrsku, podrsku neocenjive<br />
vrednosti. Zamislimo da na desnoj strani Korporacije postoji<br />
Biro z,a inzenjersl ka, arhitektonska i<br />
g e o 1 o s k a p r o ul c a v a. n 'j a, visoko kvalifikovan u strucnom<br />
pogledu, cija bi `funkcija bila ne toliko da sprovodi sopstvene<br />
zamisli ili projekte koliko da kroz sito kritike, putem dokumentacije<br />
i neposredn.og iskustva, propusti ideje. i pproj'ekte koji. bi<br />
joj bili upuceni spolj a. U Francuskoj postoj e vec dva industriska<br />
biroa, biro V a r i t a s,. i biro S e .c u. r i t a s koji cine<br />
ogromne usluge gradevinstvu i koji bi, izgleda, bili sposobni,<br />
pod uslovom -da se dobro opreme i prosire u odgovarajucoj<br />
meri, da preuzmu ulogu tehnickog saveta Korporacije. Zamislintio,<br />
sem toga, da na levoj sitrani ove Korp-oracije postoji<br />
N a u c n o o d e 1 j e n j e, i to za nauku primenjenu u gradevinskoj<br />
umetnosti. Ovo bi odeljlenje bile snabdeveno svima laboratorijama<br />
i uredajima potrebnim za ispitivanj e materij ala<br />
razlicite vrste, a take isto i za ispitivanje samih objekata i njihovih<br />
delova; u ovim poslednjim ispitivanjima bt se narocito<br />
koristili mehanicka slicnost i smanj eni modeli. U ovome pogl.edu,<br />
ne postoji u Francuskoj zasad nista, iako veci broj
Jasnoea plasticnog sistema. koji odreduje zakon b ojeva (muzika arhiftekture).<br />
Moe' brojeva koji gospodare proporcijaxna..<br />
Proporcije koje izgradenim 1 objektima 1daju<br />
harrnon ju, osmehe, draai i<br />
plemenitost.<br />
velilkih skl.adova.<br />
Zlatni pres'ek«, mati proporcijia,.<br />
>Proporciski dijagrami«, osnovni cinioci arhitektonskog jedinstva.<br />
, Reeitost odnosa. Muzika, arhitektura, matematika, izraz velikih zakona,
136 Kuca <strong>dostojna</strong> <strong>ljudi</strong><br />
bile industriskih bile univerzitetskih centara za pre.ucavanje<br />
raspolaze vec sada znacajnim sredstvima i <strong>ljudi</strong>ma, koje sigurno<br />
ne bi bile nemogue'no nagovoriti da se udruze. A da i ne<br />
govorimo o drzavnoj vojnoj. industriji koja danas mote da pruzi<br />
snaznu saradnju u ovoj, vrsti istrazivanja i usavrsavania.<br />
Ako projekat kolektivne stanbene zgrade za 2500 lica<br />
prode kroz ruke korporativnog Biroa za : proucavanja; ako njegovi<br />
materijali i njegovi najnoviji ' najosetljiviji uredaji izdrze<br />
ispitivanja u Odeljenju, buduci majstor graditelj osetice<br />
odmah ogromno olaksanje. Od toga trenutka on ce sa elitom<br />
strucnjaka deliti odgovornost za konstruktivnu zamisao: zemljiste,<br />
temelji, noseci elementi, spoljne povrsine, svi grubi radovi<br />
njegovog projekta, a i izvesne narocite po j edinosti, dobice<br />
kvalifikovanu sankciju. I on ce onda mooci da prilegne na posao.<br />
Osiguranje planova<br />
Ova ce sankcija, s druge strane, omoguciti majstoru graditelju<br />
da koristi najpovoljnije uslove osguranja kod kakvog<br />
privatnog ill zadruznog drustva koje bude izabrao za osiguranje<br />
svojih planova; j er 'ce, u into vreme, zakon proglasiti obaveznim<br />
osiguranje kako planova take i njihovog izvodenja.<br />
Time ce avet necovecnih odgovornosti koje j e snosio, kako<br />
prema vlastima take i prema trecim licirna, prestati da nadnosi<br />
svoj Damoklov mac nad glavom majstora graditelja - i da<br />
mu ugrozava cak i slabodne casove; njegov ce polozaj biti utoliko<br />
laksi to ce unutrasnjim pravilnikom biti propisane izve-
a9 0<br />
Harmonija, jedinstvo.<br />
Od naseg drveca, lipa je jedno od najplemenit+ljih.<br />
Uravnotezenost grana u njenoj krosnji izrazena je i u zilMnom sistemu<br />
lista.<br />
Jedi tvo.<br />
137<br />
I1
138<br />
Kuca dostoj na 1judi<br />
sne finansiske od govarnasti za veci.., broj njegovih saradnika, a<br />
narocito za sttru,'njake.<br />
Tehnickim i finansiskim, garantija.ma zadovoljice se pozitivna<br />
strana, koja se relativno lako zioe urediti od strane<br />
statuta majstora graditelj a. Ostaj a nam, nj egova negativna<br />
strana, a. nju bi zakon. ;i obicaji morali potpuno da, zbrisu ako<br />
se zaista zeli stvoriti - jedna: atmosfera u koj o j bi' majstor graditelj<br />
mogao da postoj i.<br />
Pravilnici<br />
Rec j e o onome more p r a V i 1 n i k a ko j ima su svi gradovi.<br />
Francuske i Francuskog kolqnijalnog carstva, po ugledu<br />
na Pariz, bili postupno preplavijeni. Zastarelim pravilnicia n;a<br />
koji su pre nekih sto godinarjos kako?tako mogli odgovarati<br />
gradevinskiim postupcima i materijalima-:primenji.vanim u doba<br />
H a u s s m a n n-a*, ali koji vise nemaju nikakve n*arocite veze<br />
sa tehnikom sadasnjeg doba a, j os ; manj e, `sa kinetickim uslovima<br />
modernog. zivota. Sudeci prema tim pravilnicintia, reklo<br />
bi -se da se transportne brzine nisu a meduvremenu udesetostrucile<br />
i "da mehanicka. snaga kojom raspolaze c^ovek nije, u<br />
proseku, postala dvadeset puta, veca.<br />
* Prefekt u Parizu 1860--187.0` god. (prey.
4<br />
Stalna pouka prirode.<br />
Arhitektura, urbanizam, odredivanje<br />
funkcija, svrstavanje funkclja, hijerarhija<br />
139<br />
Arhitektura, urbanizam = besprekorna<br />
biologija.<br />
Krajnja harmonija, kruna slozenog<br />
dela, savr§en poredak.<br />
-Majstorska, pravilna I velicanstvena<br />
igra oblika pod svetlo§CuK.
140 Kuca <strong>dostojna</strong> <strong>ljudi</strong><br />
Zlocin pravilnika<br />
Ovim pravilnicima maze se s punim pravom zameriti da<br />
su, vise nego ma sta drugo, ucinili da je graditelj sateran u corsokak<br />
u kome se sada nalazi. Pored ovih, ima i drugih uzroka,<br />
aakalemljenih na ovo slepo odrzavanje zastarelih pravilnika,<br />
kaa to su:. rasparcavanj a imanja, a narocito imanja u gradovima<br />
i predgradima, individualisticka dogma svojinskog prava<br />
prikovana za materijalnost zemljista a ne za njegovu pravilno<br />
procenjenu vrednost. i, najzad, ono izoblicavanje logicnih linija<br />
potrebnih za harmonican razvoj gradova izoblicavanje koje je<br />
sprovodila spekulacij a, svuda prisutna, stalno budna, uvek u<br />
zasedi na svakoj strategiskoj tacki, kao pauk koji vreba svoju<br />
zrtvu.<br />
Ali to nas navodi na izvesha opsta rasmatranja n.a koj a<br />
cemo se vratiti na- kraju ovoga naseg rada.<br />
Ostaje nam da ovde ukazemo na ovu hitnu potrebu: zakon<br />
treba da u korist izvesnih uglednih radova, poj edinacno nabrojanih,<br />
intervenise i - odobri, potpuno otstupanje od pravilnika<br />
na snazi. Iskustvo ce kasnije pokazati kako da so zamene pre-<br />
ziveli tekstovi ovakih pravilnika.<br />
Zadaviti spekulaciju<br />
I&to se toliko imperativno namece i ova potreba: da zakon<br />
swim shodnim: merama, zadavi spekulaciju nepokretnostima,<br />
bar na terenima cija bi se upotreba, posle proucavanja poka-
141<br />
Oko je instrumenat ubeleiavanj<br />
a.<br />
Ono se nalazi na 1,60 m nad<br />
zemljom.<br />
Hodajuci zapazamo raznolikost<br />
prizora.<br />
Medut'im, ako se avionom dignemo<br />
sa zemlje i omogucitino sebi<br />
da gledamo iz pti6ije perspektive<br />
dozivecemo kao stvarno oho<br />
to smo dosad mogli samo duhom<br />
da •zartislimo.<br />
Sav smisao nasih planova<br />
osvetlice i uvelicace to nova.ta6ka.<br />
gledigta.<br />
V4 , .....
142<br />
Kuca <strong>dostojna</strong> lj'udi<br />
zala bitno vaznom za normalan razvoj gradova i drugih prirodnih<br />
zaj ednica.<br />
Ne radi toga da bi se pojedinci kinjili, niti da bi se! sputavaie.<br />
opravdanei.slobo:de, vec zbog toga to moraju biti svesne<br />
svoje duznosti prema nacionalnoj buducnosti, drzavne vlasti<br />
treba najzad da sre odluce da otvore put izvesnim operacijama<br />
koje su po svome izgledu hirurske, all koje su postale takve<br />
samo greskom jednoga spleta egoizama koji su se davno usadili<br />
u telo zemij.e i iz njega crpli svoju hranu kao rak rana.<br />
Tako otvorenim putem prod, ce prvi primeri. A na primerima<br />
ce se otkriti majstor graditelj modernih vrernena. I u<br />
svetu ce .nastati nova doba arhitekture.
PETA GLAVA<br />
ZA KOJA VREMENA GRADITI?
Drustvo je slicno coveku; gradevinski fond nacije treba<br />
da bude slican telu covekovom.<br />
eaveka vuce tok vremena, u koji se zagnj urio i telom i<br />
dusom; aui struja ga ne samo vuce, ona ga obraduj e i preraduje<br />
f izicki, razaraj uci ovo, pustaj uci da se obnovi ono, deluj uci na<br />
hilj adu medusobno isprepletenih nacina, sve dok ne dovede do<br />
nepopravimog pbremecaja, do smrti. A sta zapazamo od_: toga<br />
rada?<br />
Celije ccovecijeg tela<br />
Nekoliko povlascenih celija, »germen
Zakon brojeva ogleda se u delima prirode.<br />
lovek, kao proirzvod svemira, nos u sebi otisak brojeva.<br />
On ih pronalazi, on ih izrazava, on se koristir njima da bi sproveo svoje<br />
poduhvate. Zakoni brojeva se ogledaju i u mehanici i u ra anima otpornostj<br />
materijala.<br />
U velilim epohama broj evi su upravljali<br />
gradevinskim fondom.<br />
Neka se zgrada ponekad mote u potpunosti,<br />
u njenoj biologiji , u njenom<br />
preseku i u njenoj osnovi, komponovati<br />
na osnovu jednog broja . Blistavo jedinstvo!
146 Kuca clostajna 1jfuid3,<br />
Zatim dolaze, po redu svoga sopstvenog trajanja, migicna<br />
tkiva i, najzad, periferne celije koje se trose vrlo brio, naro<br />
cito ako im je stavljeno u duznost da zakriljuju organe koji<br />
odgovaraju funkcijama ishrane.<br />
Procitajmo ponovo na semi majstora graditeija lepezu<br />
poslova gradenja. U njoj se po analogiji mogu pronaci raztie<br />
vrste telesnih celija.<br />
Na krajnjoj levici lepeze prostire se veliki » plavi
Blistavo j edinstvo ! A na<br />
eta su _ spali nasi; poduhvati<br />
otkako. su skole ubile<br />
arhitekturu? Posmatranj e<br />
prirodnih zbivanja bogato<br />
nas poueava: jedinstvo<br />
stasa, eistoca ssiluete. Raspodela<br />
postupna i raznolika,<br />
svih sporednih elemenata,<br />
ali jedinstvena.<br />
Beskrajno rasL1anjavanje<br />
sistema, sve do njegovih<br />
najudaljenijih taeaka. Rezultat:<br />
cellna.<br />
^Mil^ ^►s Ilia n* N ^ +,,f ^<br />
basil 1,06<br />
sees<br />
1fl^3lN![Il^S e;".<br />
nn .:nii^ij/1^^i1s^tln<br />
Blistavo jedinstvo arhitektonskog<br />
dela. Ovde vlada<br />
zlatni presek, posto je<br />
dao harmonieni omota6,<br />
neizbeznu 1 Litstu prizmu,,<br />
obelezio 'ritam odmeren;<br />
prema razmeri 6oveka, omogucio<br />
varijacije, oslobodiio<br />
mastu, odredio sa dna<br />
do vrha opsti stay. Ova<br />
zgrada od 150 m visine<br />
obezbedena je od svih rizika:<br />
harmonija vlada u<br />
svakom njenom de1u. Y<br />
nemoguu je ma kakav nesklad<br />
sa nasom osetljlvoscu.
148 Kuca <strong>dostojna</strong> 1judiu<br />
Sa nacije predimo na porodicu: stan I » produzenja stanaK.<br />
Koliki vek obezbediti gradevinama koje treba da ih prime pod<br />
svoj krov?<br />
Treba razmatriti dva slucaj a, jedan od drugog vrlo razlivita:<br />
prvi slucaj, i najcesci, jeste slucaj kolektivne' stanbene<br />
zgrade ili zgrade sa zakupnim stanovima, a drugi je slucaj pradedovske<br />
kuce, a to j e mahom seoski dom u centru porodicnog<br />
imanja.<br />
Dva pokolenja za zgradu sa zakupnim stanovima<br />
Prvi slucaj tie se grada, toga kotla sa vLLe-manje visokim<br />
pritiskom, all koji se uvek lozi ljudskim, gorivom. Nije nista<br />
cudnovato to zgrada u nj emu sagoreva, priblizno, covekovom<br />
brzinom. Iskustvo je pokazalo da su, pocev od svoje pedesete<br />
godine, cvrste gradevinske kuce iz doba H a u s s m a n n-a postale<br />
teske za odrzavanj e, i to., poglavito, zbog ne ►izdrzlj ivosti<br />
drvenarije, podova i stolarij e, a isto tako I zbog limarskih radova<br />
i, Aarocito, krovne konstrukcije. Nema sumnj & da ce nova<br />
tehnika, o kojoj je bilo reci u prethodnim redovima, u znatnoj<br />
meri poboljsati korisno traj anj a stanbene gradevine, Ali bi<br />
mozda bilo opasno, iz razioga koje cemo videti kad bude govora<br />
o utilitarnim gradevinama, odrediti da, u principu, njihov minimalan<br />
rok amortizovanja bude dui od veka dva pokolenja,<br />
racunajuci po tri pokolenja na stole+ce.<br />
to se tice porodicnog imanja, ono ce se, posle. nnogih<br />
prekraj anj a, a cesto i mnogog krpljenja, svesti na razumne dimenzije<br />
koje odgovaraju kraju u kome se imanje nalazi ,i imace
Arhitektonska biologi<br />
ja. Poslovna zgrada,<br />
biroi, svi razlieiti, potpuno<br />
osvetljeni i otvoreni<br />
prema unutrasn j of<br />
ulici.<br />
Na fasadi:<br />
staklena<br />
povr§ina<br />
Napred :<br />
mreia<br />
brise - soleil-a<br />
149<br />
Baterija dizalica<br />
(kod vedih<br />
zgrada: kompleksi<br />
dizalica<br />
i pomo6na stepeni§ta)<br />
LMA<br />
Sinteza biroa , unutra§njih<br />
ul1 ca dlzalica.<br />
Biologki obllik<br />
7 e ispravlien<br />
pod prttiskomkonstrukcionihzahteva:<br />
prave<br />
celicne grede,<br />
otpornost prema<br />
vetru.<br />
Brise-soleil u dejstvu<br />
(ovde: u A12iru): zaustavijanje<br />
neposrednih zrakova;<br />
zaustavljanje odblesaka sa<br />
mora; on, spreeava i ki§u<br />
da curi niz staklenu povrinu.
150 Kuca <strong>dostojna</strong> <strong>ljudi</strong><br />
sasvim poseban karakter: karakter b i t n e p a s t o j a n o s t i,<br />
neophodan za pastoj anost cele drustvene gradevine. Kuca, u<br />
torn slucaju, mora bitti izraz one iste volje za - dugovecno eu<br />
koju je nekada materijalizovao grb urezan a kamen zavrrac<br />
nad ulazoa u zamak. Glavno telo zgrade po svojim konstruktivnim<br />
rasporedima, svojim,,oblicima i materijalu, treba da<br />
bude izr adeno tako da prkosi vremenu. Ovako valj a posd upiti<br />
iako se unapred zna da ce svaki treci narasitaj osetiti potrebu<br />
da utisne svoj zig na obitavaliste, da ga xmodernizuje
Nastup osecaja za plaskiku. Sve • je a}zgledalo neumitno vodeno nizom raoionalnih<br />
zbivanja. - Odluka poetske prLrode .je pomogla: plan je bio strogo<br />
simetri an. All, zahvaljujucl jednome. nacrtu zlatnoga presekay izgled fasade<br />
je postao asimetrican. Oblik kao da se nadinia s leve strane, a izduzuje ►<br />
a deRne . Time je zadovoljen dvostrukal zahtev polozaja: stenovita obala, more.<br />
151<br />
UEE
152 Kuea dosloina <strong>ljudi</strong>+<br />
s v u svoju energiju i da, ,poste toga, natapaju najvece moguce<br />
prostranstvo zemljista, taj problem danas covek ume da re+si<br />
savrseno.<br />
Njegovo resenjei u betonu, kamenu ili gvozdu mora zbog<br />
toga teziti da bude k o n a c n o.<br />
Kao takvo, ono ce se ukljuciti u telo zemlj.e ciji ce se<br />
materijalni kostur uobliciti i. produziti jednim krilom kojim ce<br />
strujati mehanicka energija oteta od tekuce vode.<br />
Leine proslosti<br />
Vratiano se na kraju poslovima obelezenim na semi brojevima<br />
6, 7 i 8, na poslovima koji pretstavljaju sektore rada<br />
gde se trosi vekonomski covek«. Vecina slika koje nam povodom<br />
ovih sektora rada izlaze pred `oci dosta su tnurne, a ponekad<br />
i bolne. Tesko se mogu -zaboraviiti silne vizije gomila<br />
prljavih zgradurina i uredaja za utilitarne svrhe, sve vise ili<br />
manje napustene, cij a se privremenost bila otegla beskonacno-;<br />
to sljaka i pepeo davno ugasle -vatre koje se niko nije postarao<br />
da izbaci. Zasto je drustvo dozvolilo tolikim privatnim ili pravnim<br />
licirna, da lesinom svoga umrlog ' poslovanja zakrcuju<br />
polja rada sadasnjice i puteve buducnosti? Sta cekaju ijudi,<br />
kad li ce shvatitti da j e materij alno poslovanje prolazno? Da to<br />
nije ona ista koprena koja ins je do nedavna pokrivala iluziju<br />
o zlatu koje samo sobom i bez sadejstva rada, raga zlato, kao<br />
sto bi biljka uspevala. da raste bez korena a zemlji i pod zvo-<br />
-nom bez vazduha?
Izbor karaktera, svrstavanje, rasporedivanje na terenu. Pojave na tlu:<br />
pesaci, automobili i parkiranje automobila. Pojave u vazduhu : visoka zgrada<br />
kancelarija, sporedne zgrade. Saobraeaj se pridrzava topografije ; izgradene<br />
zapremine zraee , ciste u prostoru.<br />
153
154 Kuea dostaojna Uud<br />
Obavezno amortizovanje uitilitarnih gradevina<br />
Sta vidinno kad, se rta koprena smakne? Vidimo ovo: da<br />
se ustvari nij.edno merkantilno preduzece, a svakoa preduzece<br />
je vise ili manje ovlascen;o da samo odlueuje, ne bi ni n oglo<br />
osnovati ako unapred ne bi prihvatilo, ovu smrtnu presudu:<br />
izves an, ;r o k a m o r t i z o v a n j a. Korporacij a ce biti<br />
nadlezna da utvr4uje ovaj rok i ci de u into vreme da prerdaje<br />
preduzimaeu terene, postojece zgrade' i ugovore o narudzbinama,<br />
to ce reci jedan deo onoga poeetnog kapitala koji je<br />
preduzimae bio navikao da trazi od ulagaca. All ova ce predaja<br />
u4vari biti, pozaj mica, a kad rok istekne, posle trideset i<br />
tri godine, naprimer, koliko traje jedan narastaj, ustuplj eni te;<br />
reni ce se vratiti zaj ednici l a zgrade ce se poru§iti, sem ako se<br />
s obzirom na opsti interes drukeije ne odiuGi.<br />
Jer sve ove zgrade i svi ovi uredaji nisu igrali ulogu kostanih<br />
celija:• bile su to proste epitelijalne cellje organs za<br />
ishranu. Krgz te. celij,e prolazile su;, po eiklusu slicnom svirna<br />
ciklusima, give rile, noseci soboxn rastenje, proevat i opadanje.<br />
Neka zato to Gelij a nestanu u odredeno vreme i ustupe mesto<br />
novim .elementi m koji ce se, kaci na njih doge red, prihvatiti<br />
duznosti da ; materij u obraduj u; onu materiju eij a sama sus+tina,<br />
delj ivosl i plastienost, podleze svima preinacenj ima i svinma<br />
mogucim spajanjima.
0<br />
13<br />
Q<br />
L<br />
Mi..<br />
F^"`t`[-CZCt<br />
m<br />
t l 7l r t<br />
Ll<br />
0<br />
t Ia<br />
SaWim drugian put !vima otkril smo veliki zaicon n ban na koji tako<br />
d1vno raei a4 veuvcV*o-pu<br />
iZgrade zauzimaju nebo ; saobracaj je ta&lo ureden, glavnnhn ulicama i<br />
ul &cama, a ka-nWi na jednom drugiom navou,. Peak je gospodar tla; kao to<br />
ae biti i u noyom. gr' danc a ice..<br />
Automobile nay 'dnutiM aft<br />
tostradama ; autodrom pred utazom<br />
u svaku kuau. Celdkupno tlo<br />
je za pesake.<br />
155
156 KuEa <strong>dostojna</strong> 1judL<br />
*Saobraznost« izgradene stvari<br />
Bez obzira koliki ce vek, iz razloga koji prethode, majstor<br />
graditelj dodeliti jednom odredenom elementu u opsteni sklopu<br />
Grada, jedan uslov, uvek isti, mora on ispisati u prvom redu<br />
programa. Taj uslov se naziva s a o b r a z n o s t.<br />
Saobraznost cilju kome se tezi;<br />
Saobraznost prirodi, moralnoj i fizickoj, coveka;<br />
Saobraznost polozaju i izgradenoj okolini;<br />
Saobraznost b o z a n s k o j` proporcij i koju geometrija,<br />
to ce reci naj visa logika, nameae svim,a zivim oblicima i nj ihovim<br />
obiutavalistima.<br />
Tako shvacena saobraznost postaje sinonim kvaliteta, a<br />
kvalitet sinonim lepote. Kvalitet nema nikakve veze sa -masom,<br />
niti sa zapreminom, nitbi sa bilo cim to se sabira; on se<br />
ne moze izraziti ni brojem ni tezinom; on se ne pojavljuje ni<br />
u troskovima investicij a ni u ceni proizvodnje. On zahteva<br />
i izrazava Gist napor inteligencij e ;a, isito tako, i nesto m,alo od<br />
one smernosti srca. bez koj e cak ni relativna istina, ne dolazi<br />
do izraza.<br />
Bez toga napora, bez to smernosti, covek bi stvarno bio<br />
manje dostojan da gradi, manje kvalifikovan za to nego sto! je<br />
pcela ili dabar; inikada se roda ne bi usudila da svoje gnezdo<br />
svije na ivici njegovog krova.
157<br />
SESTA GLAVA<br />
GRADITELJI
VI<br />
Pretpostavimo da, veo postoji direktivni plan buduceg<br />
gradevinsikog fonda
159<br />
Vireme je da pogledaano celinu zemije u svetlosti<br />
njenoga jedinstva. Pojavlju.ju se ljucU velikih<br />
sposobmosti,, r e d i t e l j C da b3; ispisali<br />
vezu izmedu zivog stvorenja ,i sveinira, izmedu<br />
velike i male otadzbine, izmedu rodnoga<br />
kraja i pokrajine.<br />
Oni treba da obezbede povezivanje vrsta u<br />
umetnosti gradenja. Putevi, ku6e, gradska ravnoteza,<br />
pej zaiiy geografske celine, to su eletnenti<br />
njihove plasti ne igre. Modelari gradova,<br />
stvaraodi reda po selima, odgovorni. su pred<br />
seforn i pred buducnos"cu za sudbinu, eovekovog<br />
poduhvata. Pred prag kuce postavljaju tog budnog<br />
Luvara: uslove prirode. Gde on! produ, revolucija<br />
se izvr"e.
160 Kuda <strong>dostojna</strong> ljudt<br />
zavrtnjeva i skromnog kuhinjskog posuda pa sve do komada<br />
namestaja koji se u domu najvise ceni.<br />
Vec u toj prvoj etapi, prisustvo kvalifikovanog strucnj<br />
aka bite neophodna . Rec j e ovde o s e f u o p r e m e s t a n a,<br />
mnogo vise nego o dekoraleru ill »interijeristi « starog obrasea,<br />
koji se obicno suvise starao o spoljasnjem izgledu stana<br />
da bi smatrao za potrebno da prethodno - i to vrlo brizljivo,<br />
izborom i rasporedom svih podesnih sredstava - uredi, takoreci,-<br />
biolosku funkcionalnost stana. Ovaj »arhitekt interijera>meruc>folklor >urnetnickim bronzama
S prole,6a kestenov pupoljak Pwca. U njemu je 'eitav ciklus: cvet i njegova<br />
oplodenje, buduci plodovi, i like koje ce ih zakriljavati. Nauk taenosti u<br />
pr+edvidanju,' itnazi tosti; u obliku, maste u raznolikosti !<br />
161 11
Kura <strong>dostojna</strong> <strong>ljudi</strong><br />
uncu a zaklonjena od vetra; treba da ga; sna'bde `svima; ,:udabl<br />
ostima koje omogucuj e zaj ednica `: saz/dana ,u' pravilnim ra-zmerama;<br />
najzad, treba da ga dopuni, nizgm . N produzenj a<br />
stana«. }<br />
Urbanists<br />
Potom dolazina. red :urbanista: On lreba . zgg ^ radi d.a : odret .<br />
meito u colini stanbenog. kra a; da je priklauci saobraca^ni-<br />
cams; day ea r . svel ;oAle- 4acix "` r p edini i` se _ terenu ' ji ci je<br />
statut pretliodai©. -,odredio, utvrdivAi ,gusting naselj enosti, pro<br />
cen't'e izidanih i`zelenih,<br />
4'<br />
povrsiia, visine.zgrada i njihova me-,.<br />
otstoj anj a, tako. da ,se .` p.red, njnm otvore lepe pe j=<br />
pektive i da; se+ .one urede<br />
.ne s xno<br />
`.<br />
Ca lju le u stanu vea i s<br />
setaaa, koji :nalazi odmora u ,.tome d,a. ; ha inetar i sezdes^et natl.<br />
zemlj om krece,. svoje prude A dos. i muka: svoj a dva oka,<br />
4•<br />
azujuci magucnost da odbegneF u niglima negde u daljinu<br />
u visinu,:, , .. .<br />
onda stupa - u de jstvo, :glavni .inzenjer Sa, svom svojom<br />
pratnj om specij alista, sa strucnj acima' za maters jale ' i otpor<br />
not, za zvuk,. . svetlost, vazduh, 'bezbedn4st, '-higijenu itd•<br />
Za nj im dolazi inzenj er konstruktor,-` koj-i - se prihvata tla,<br />
osniva temelje, podize stubov'e i . zgraduje ono vestacko tle,<br />
podeanij a od prvog, glavnu piatfprmu za raspodelu opterecenj<br />
a. Ovog novog tla se dokapavE. metalski graditelj i die u
Osnove svoje pla:stike uzeo<br />
jo od skromnog prebivalista<br />
<strong>ljudi</strong>.<br />
18"Dr<br />
N a Akropol u Atini reditelj j e postavio<br />
hrainove,' pravi odjek okolnim planinama.<br />
VV<br />
Ali mu je njegova umetnost pomogla da shvati duh linija koje ce prirodnu<br />
tvorevinu stopiti u jednu celinu sa ljudskom tvorevinom,;<br />
163
164 Kuca <strong>dostojna</strong>a <strong>ljudi</strong><br />
nebo svoj papagajski kavez, tanak kao uzad i vitak kao i ona<br />
to su, pre nego to ce ga podovi i rterase ispregradivati i poprecno<br />
povezati.<br />
.Preduzimac<br />
Na pozornicu stupa jedno zivopisno lice, preduzimac, u<br />
vidu plecatog Limozanina,l na celu citave hijerarhije rukovodilaca<br />
gradilista, poslovoda, pomocnika i radnika, pretrpanih<br />
raznim materijalima za gradenje. Preduzimac. preuzima na<br />
. sebe odgovornost da planove .svih ' prethodnih strucnj aka prenese<br />
u izgradenu stvarnost dobar rad, rokovi i cene zaj emceni<br />
su nj egovim potpisom.<br />
Vrtar<br />
A cim preduzimaC, zavrsivsi sve svoj a akrobaoij e. na skelama,<br />
digne svoj vasarski logor, na lice mnesta dolazi vrtar. Na<br />
gradili§tu je sve kao na kakvoj obali ispreturanoj naletom<br />
plime, koja j e ostavila, na suvu jedan nov brod usred terena.<br />
Izvode se zemljani radovi, prenosi, se zemlja i humus; sa iskopanom<br />
zen ijom vrtar,pravi brezuljke i kombinujuci igra se<br />
.arhitektonski, sa drve6em i zgradama. Zatim se penje na krovove,<br />
da bi tamo podigao baste i livade za suncana kupanja.<br />
Limoan1, stanovnici stare francuske oblasti Limousin , ^uveni su kao<br />
zidari i gradevinarci.
165<br />
Pravilnici, kroz koje veje birokratija, nacinili; su od grada koru zalep-<br />
4enu za tlo.<br />
Iz dana u dan , grad se peo uz brdo, zatvarajuci pivot u uske procepe.<br />
Madelar gradova, reddltelj, uzece u svoje ruke ceo pejzaz i svu topografiju,.<br />
Odreddice • izgradene zapremtine.<br />
Raspodelice ih po tlu 'grada. Propdsace statut terena, kojlm ce se njegova<br />
volja godinama nametati arhitektonskom stvaranju.
166 Kuea- <strong>dostojna</strong> <strong>ljudi</strong><br />
Time je, pod palicom majstora graditlelja, stanbeni kraj,<br />
dobio svoj oblik; vreme je da se pozove saobracajni inzenjer.<br />
Ovaj treba da postavi autostrade, da ih produzi autodromima,<br />
na zemljii da povuce linije tramvaja i autobusa, a isto tako i<br />
puteve i prilaze za teske kamione. Ova poslednj a ' oruda pripadaju<br />
» snabdevacuK, koji se pojavijuje posaednji, opremajuci<br />
stanbeni kraj skladistima i magacinima, mesarnicama i hladnj<br />
acama.<br />
Fabricki radnik<br />
. Pre nego to zaklj ucimo ovo nabraj anj e, nu bismo hteli<br />
da zaboravimo krupnu indusriju i njene ekipe g r a d e v i n -<br />
s k i h r a d n i k a, koj i su I u meduvremenu u' fabrici, izradili<br />
puno delova, danas vec uklopljenih u jedinstvo ogromne celine,<br />
koju jei majstor graditelj znalacki i jasno uskladio.<br />
A kada cela Korporacija bude prosla gradilistem, kao<br />
to seta slugu defiluje pred. gospodarem koji se vratio, <strong>kuca</strong><br />
ce moci da priori coveka i njegove nade.<br />
Korporacija Graditelja, maze li se za zajednicu zamislii<br />
zvuenije, smelije, jednodusnije ime od ovog! Int/uitivno, bolje<br />
nego svima mogucim objasnjenjima, shvatammo odmah ovu<br />
istinu: kakva bude ova Korporacija, takva ce biti i zemlj a. Zato<br />
treba, pre svega ostalog, urediti Korporaciju. Positoje dva pinta<br />
za izvrsenje toga preporodilackog posla: put ustanova i put<br />
skola.
Jer su mu moderna tehnika, arhi!tektura<br />
i urbanizam ,stavile u rake<br />
snazria oruda: nove > izgradene. zapremine
168 Kuca. <strong>dostojna</strong> <strong>ljudi</strong><br />
Statut arhitekta<br />
Na prvome od ova dva putts udaren je kocic stvaranjem<br />
>>Reda Arhitekata
Ovaj paralelopiped okrenut prema ulicama i .dvorigtinla i njie.,gov jedini<br />
proizvod: oulica-hodnik. Ulica-hodnik, ista u sv'itna gradovima na svetu, jedin1<br />
plasti&A izraz urbanizma.<br />
. > U1ica-hodnik
0 Kuca <strong>dostojna</strong> <strong>ljudi</strong><br />
1<br />
Jer ce se njena savest, u visokom smislu re&, razvijati i utancavatia<br />
into tako i njena profesionalna `svest, ukoliko bude<br />
v se upoznavala probleme koje treba resavati okupila oko<br />
sebe sve onegigantske snage koje su danas rasejane iii zauzete<br />
na -drugim poslo h'a.<br />
Skola graditelja<br />
U vec organizovanoj Korporaciji i, Jos' odmah, u onome<br />
sto u Korporaciji u toku njeno,g stvaranja najpre treba da dodge<br />
do izraza, centralno mesto, dinami:.cki pal, pripada skoli.<br />
I to ne klasicnoj skoli, isklesanoj o9tro odeljenim ravnima<br />
pod. udarcimia dveju disfciplina, medusobno nesroodnih ako ne<br />
i oprecnah, rasparcanih u mnoga. sitna' polj a primene, vec j edr<br />
of skoli skoro" kontinualnoj, postsrojenoj duz lepeze grac evinskih<br />
po$lova; osencanoj svima prelivima,. ose,6ajnosti .i metode,<br />
kao sto su izdifereneirane same naklonosti daka u doba kada<br />
se karakteeri,`'temperarent i obdarenosti pocinju 'ispoljavati•<br />
Ima medu &tcima. takv'ih koje nesavladljivo privlace konstrukc<br />
oni poslovi. Treba. im staviti u ruke, jos od- rane miadosti,<br />
materiju sa nj enom tezinom, njenim sastavom, svojstvim'a.<br />
i specificnim odlikama. Neki se opet spontano usmeravaju<br />
ka kretanju, ka pretvaranju u proizvodenju sila: oni ce<br />
biti mehanicari i elektricari. Drugi. su naklonj enij i onome to<br />
se sklapa, stb se kombinuje, u staticke celine, to je neposred<br />
nij a povezano sa stvarinla biizim Ij udima. Medu ovirna - ce se<br />
obrazovati vise grupa, vec prema tome da li ce izbor pasti na<br />
teske i sinazne gradevinske mase, ili na vitkost i elasticnost
-------------<br />
Nove ))izgradene zapremine y darovi moderne tehnike preobrazice grad i<br />
zivotne uslove 1judi.<br />
171
172 Kuca. <strong>dostojna</strong> ijudi<br />
gvozcda, ili pak na sjaj i vlaknasto . tkivo drveta. Neke dacke<br />
duhove ce opet manje privlaciti izvesno odredeno gradivo a<br />
vise sklapanj e raznih materij ala, ili organizovanje likova, bilo<br />
na racionalnom bilo na lirskom bilo na lj udskom planu. Radnici,<br />
zanatlije, umertnici, inzenjeri, arhitekti, svi se oni nalaze<br />
u zametku u ovim prvim dodirima stvaralackog plamena sa<br />
neposrednim iskustvom.<br />
Poziv<br />
Iznalazenje poziva, a zatim njegovo kultivisanje, ne<br />
spada medu sporedne ciljeve skole: ono je njen bitni zadatak•<br />
Kad poziva ima i kad se on pothranj uj e i vodi prostim ali mudrim<br />
savetima, onda sve postaje lako u nastavi opstije i obaveznije<br />
prirode: onda se program radova izvodi kao u nekoj<br />
igri u omiljenoj i nesebicnoj. Jer se, <strong>ljudi</strong> kao ni kuce ne izgraduju<br />
u serij ama, a svaka civilizacija koja bi htela da ih lije<br />
u kalupu, jedne kao sedefnu dugmad, drugs kao ' koralnu cdugmad,<br />
trees kao dugmad od zada, _ s tim da se_ u praksi mogiu<br />
medusobno zamenjivati, ali uvek u znaku istog dugmeta, to civilizacija<br />
se, i sama nesvesna toga po korak na svaki narast^.j<br />
primice neodlucna koraka, arteriosklerozi ti bolesnickim kolicima.<br />
Ali ova bi stvar trebalo da bude predmet.opsirnog razgovora<br />
izmedu stare Akademiije i mlade Korporacije, i to to<br />
skorijeg i to iscrpnijeg razgovora, ali niposto poverljivog.
SEDMA GLAVA<br />
REDITELJ
Stablo »Gradevinskog fonda«<br />
v1I<br />
Na kraju ove sW- dij' -podneeemo aitaocu, na stranici naspram<br />
ove, jednu emu ciji je zadatak da, u sintetickom i zivom<br />
obliku stabla, .prikaze bitno j eddnstvo u koj e se u stvarnosti<br />
slivaju- svi oni pogledi na gradevinski fond Francuske<br />
koje je citalac uzas.topno. dobio u toku nasih izlaganja.<br />
Kroz duboki sloj plodne zemlje i humus'a koji pretstavlja<br />
otadzbinu, njenu istoriju i naeno carstvo,<br />
stablo zariva svoja tri korena. u tle u n i v e r z a 1 n o g c o-<br />
.veka.<br />
Sreddsni koren odgovara onome to je kod coveka p orodicna<br />
v e z a; levi koren onome to je v ez a s a z e m-<br />
1 j.o m, sa svoj?m zavicajem; a desni, koji se racva, odgovara<br />
v e z i s a r a d o m, zemljoradnickim, - zanatskim i industriskim.<br />
Time su, u korenju jednog organizma vracenog prirodi,<br />
simboldcno prikazana tri, vida s t v a r n o g coveka.<br />
Trup stabla j e Francuska drzava, - stvarna drzava koja je<br />
nasledila rezim u kome je gospodario trougao apstraktnih sila:<br />
1''4
N<br />
Tako umire ulica-hodnik, silica svih sukoba.<br />
Tako se organizuje nova gradska biologija i nastaje<br />
nov prizor,grada.<br />
Sredstvo: propa:sati statue terena.<br />
Ustvari su to samo novi propisL koji zamenjuju<br />
dosadanje covekoubilaeke propise.<br />
Neena urbanizma bez statuta terena, posto ulicahodnik<br />
i dvoriste !tireba ubuduEe da igdeznu.<br />
Ovaj statut terena regulise kompenzacione radnje,<br />
odreduje poraste vrednosti, propisuje >>izgradenu zapreminu
Vec 1924 godine mogao biti izraden u Montevideo predlog za poslovni<br />
kraj grada koji je.sama topografija nametala.<br />
Au Sao ' "Paalu, u.' Braziliji, moglo se skicir;<br />
nerazrsivog..saobraeaja. -<br />
175<br />
.<br />
i
176 Kuaa <strong>dostojna</strong> ijudi<br />
zlato, broj i masina. Drava objedinjuje dakle u sebi drustvo<br />
stvarndh ijudi i deluje samo za njega.<br />
U tome trupu, kao sedi to i.nformacije, predvidanja i<br />
upravijanja, obraduje se i dobivaju svoj tacan izraz dva oblika<br />
misin: ops,ta doktrin.a gradevinskog fonda,<br />
pretstavlj ena sredisnom granom stabla, i n a c i o n a 1 n a<br />
politika gradevinskog fonda, c!ija su cetiri<br />
,glavna vida pretstavljena na dva para bocni.h.grana. Desni par<br />
se zove: tehnika gradenja i korporacija, a<br />
levi par zak^on i finansislka tehnika. Ove<br />
cetiri. poh-ticke grane, napajane istim sokovima kao i doktxinalna<br />
grana, obasjane su, sem toga, na cetiri razlicita stupnja,<br />
zragiana koji izviru neposrednoa iiz to doktrine.<br />
Cetiri stupnj a, obelezena s'a. , cetiri konceotricna kruga,<br />
pretstavlj aj u nuzne etape ostvarivanj a ustanova, metoda i pravila,<br />
kao plodova cetiri politicke, grane. Odazdo navise, ove se<br />
etape zovu:e<br />
Primena dok,trine na gr.adevinski<br />
f on d, putem ostvarenja uzastapnih nizova uglednih objekata,<br />
zatim strukturnih objekata, u svakoj, provinciju i u svakoj vrsti<br />
gradevinskih poslova.<br />
*Znati stanovati«<br />
O b j a s n j a v a n j e doktrine javnom mis<br />
i j .OY j u, to ce reci vaspitavanje javnosti recju, ' 'novinama,<br />
radiom i bioskopom, a narocito vidljivim i opipljivim prime-
Na Au A12ira, mogla se, godiine 1939, podLc1 ponosna zgrada. Mogao se<br />
naprav'itri prvi korak da se ovom zapostavijenom gradu vrate njegova lepota<br />
d njegov pejzaz.<br />
177 ^''/^^ 12
178 KuCa. <strong>dostojna</strong> 1j udii<br />
rorn. Prva tacka ovoga vaspitavanja moze se nazvati ovako:<br />
z n'a t i s t a n o v a t i. to se tide! to » nauke stanovanj a«,<br />
Francuska se, u poredenju sa stranim zemlj ama, sa skandinavskim,<br />
narocito, nalazi u sramnom zakasnjenju. U nasoj zemlji,<br />
nazalost, ijudi su, u pogledu ugodnosti i radosti, navikli da od<br />
kuce ne traze nii ta, Hi vrlo malo, a da, nasuprot tome, za svoj<br />
stan, koji bi morao biti ognjiste radosti i raj+ detinjstva, odvajaju<br />
samo apsolutni minimum prihoda svoga rada, i to vrlo nerado,<br />
dok su, s druge strane, bar od pre tridesetakl godina, zaboravili<br />
svaku racunicu kad su u pitanju mesas ili provod.<br />
Ozako.njenje doktrine, kadopitvecbudeizvrsen<br />
na izgradenim primerima i kad svet bude naucio svoj u duznost<br />
da >>stanuje dostojno
A u Nemuru, u Africa, 'dzradM- prvi plan novog kolonizacn1onog grada v:<br />
raznolikom ii jasnom poretku koji ce datii, potstreka velikim plastienim poj avama:<br />
arhitektura zdruzena sa pr rodom:<br />
1 : stanbeno naselj a za 50 000 stanovnika,<br />
2: gradski , turlsti&if centar.<br />
3: poslovnd centar,<br />
4: industraski ream.<br />
179
i80, Kuca <strong>dostojna</strong> ijudi<br />
Francuske, zahtevace neazbezno koncentraciju gotovo svih sredstava<br />
zemlje u sluzbi dela koje treba ostvarivati: privatnih kapitala,<br />
subvencija i kredita drzave i provinciskih zajednica, a<br />
narocito korporacija; sve su one zainteresovane, i to vrlo<br />
mnogo, za poboljsanj.e zivotnih uslova svojih pripadnika. Medutim,<br />
ma koliko se ostroumno postupalo da bi se u okviru<br />
postojeceg ekonomskog rezima - postojeceg bar u teoriji<br />
prdnasao dovoljan broj moguaih finansiskih resenja, brzo ce<br />
se mora% uvideti da je glavni napor maste -trebalo usmeriti u<br />
drugom pravcu, u pravcu, naim,e, samoga ekonomskog rezima.<br />
Odluku zaista ne moze vise donositi rezim liberalne ekonomije<br />
i zlata, . vec j edan n a c i o n a 1 n i i n a r a d u zasnovani<br />
rezim koji prethodno treba uspostaviti.<br />
Poslednji dani ekonomskog liberalizma<br />
Ne moze se pored da j e ekonomski liberalizam igrao<br />
izvesnu ulogu u proslosti, kao i njegov monometalni bog, njegov<br />
monoteizam umalo stb nisam rekao, sa svojim borbenim<br />
konj em, profitom, cak i posto j e cast prestala da bude konjanik<br />
ili uzda toga konja. Pod nekim drugim rezimom, osvaj<br />
anj e eksploatacionih obl sh na zemij i bilo ba mozda sporo i<br />
tesko, nezavisno od toga da li se radilo o rudnicima, o drugim<br />
prirodnim bogatstvima ill o trz'is'tima. Mehanizam profita, sabirajuci<br />
se sa vec stecenim bogatstvom, i poveeavajuci kasniji profit,.<br />
to :,spiralu sa stalno napetim zavoj nicama, delovao j e kao<br />
snazn opruga, podesna da ubrza kazaljke na casovniku covecanstva<br />
i da pozuri ishod stvari. U krizi ove zurbe, kazaljke su
181<br />
Posmatrajmo Paruhz i njegov ve6m sjaj u njegovom sadagnjem, avaj!, neredu.<br />
Raeve provinciskih autoputeva su i=adene, ali,+ se zaustavljaju u pred-<br />
gradi'ma.<br />
Treba:<br />
Povezati to puteve i time dat grade vaznii rem njegovih krvotoka:<br />
.Utvrd t jog jednom sudbinu nje'govog Avotnog centra. Sa6uvati zone u kojoj<br />
se nalaze njegova istoruja i njegova remek-dela.
182 Kuea <strong>dostojna</strong> <strong>ljudi</strong>.<br />
se ponekad sudarale, pa je trebalo tuci se da bi se rastavile, tuci<br />
se gvozdem i krvavim rukama...<br />
A nikome nije pritom Palo na um da svetu objavi ovu vest:<br />
da ce ubuduce biti mesta z a s v e 1 j.u d e na prostoru koji<br />
im je dodeljen, ma koliko on zbog mnozenja <strong>ljudi</strong> ili zbog poj<br />
ave velikih transportnih brzina izgledao teskoban. Jer, bas.u<br />
vreme kad se utvrdivala protivp'irodna prevlast ekonomije nad<br />
politikorn, stupid je u dejstvo jedan novi cinilac koji je, da se<br />
njime rukovodilo kako treba, bio u stanju da uskladi ekonomiju:<br />
lj.udil su bili uspeli da obuzdaju konje, konjske snage, kilovate,<br />
u iako ogromnim kolicinama da se snaga svakoga coveka<br />
na nj egovom komadicu zemlj a ili u njegovoj radionici<br />
iznenadno udvadesetostrucila. U svima oblastima radinosti<br />
preslo se. odj ednom sa rnrsavih na debele krave.. Kao posledica<br />
toga dosla je ova istina: da su teritorijalne i carinske pregrade,<br />
proizvoljne i proizvoljno, raspodeljene, kakve su izgledale na<br />
zavrsetku medunarodnih borbi ^ suparnistava, bile izgubile od<br />
svoj a zagusne moci i da vise nisu bile n e p o d nos l j i v e kao<br />
to su bile ranije..<br />
Ekanomija takoreci zatvorena .<br />
Tim pre se sme reci da bi teritarij a Francuske, zaoblj ena<br />
s jedne i s druge strane cetrdeset 'ptog uporednika i dopunjena<br />
africkim prodorom koji a spuata. swe do, ekvatora, bila, u.stanju,u<br />
normaino vreme, da zivi -u skoro zatvOrenom ciklusu,<br />
osiguravajuci pritom svima svojim pripadnicima zivotne uslove
Dolazi do nietamorfoze, jer je urbanastdcki fenomen nieumitan. Modern!<br />
centar se stvara Sande gde su se stvaTi pohabale ai gde suj istsulele. Prostort su!<br />
tako siroki, tako dobro razmereni u odinosu na nove funkcij e, da su se izvesne<br />
dragocene zgra:de na tiim: prostoriana potpuno saeuvale.<br />
Dok S. A. D. (1941) traze za sebe duhovno vo-cstvo i proglasuju > ameri6ki<br />
vekstari .svet
184 Kura, <strong>dostojna</strong> <strong>ljudi</strong><br />
bar jednake ili bolje od zivo+ih uslova u kojima bi covekovo<br />
dostojanstvo bilo materijalno obezbedeno.<br />
Zatvorena ekonomija , u okviru jedne oblasti koja lezi<br />
tako , dobro kao Francuska, svodi se na pronto pitanje pravilnih<br />
odnosa koje bi trebalo usposaviti izmedu dva vida coveka,<br />
a k t i v no g coveka koji proizvodi robu i p a s i, v n o g coveka<br />
koji robu trosi . A nov finansiski sistem, potcinjen ovoj<br />
novoj ekonomiji kojoj ce vrsiti sve poslove, dobice 2zgled racunovodstva<br />
prosirenog na potrebe . i na proizvodnu sposobnost<br />
cele zemije ; ova pak proizvodna' sposobnost bice i sama rezultat<br />
zdru Avanja triju bitnosti: polja, coveka i mehanicke energije,<br />
cij a j e saga s vremenom . samo da raste.<br />
Predvideni poslovi nece se sigurno ceniti u zlatu, niti<br />
kredi1 ma u zlatu, niti apstrakci j ama bilo kakve ' vrste, vec u<br />
casovima dobroga rada radnika , seljaka i intelektualca, svakoga<br />
na onom radnom rnestu na koje ce ga nj.egova vlastita sposobnost<br />
postaviti.<br />
Mobilizacija tla<br />
Jos jedan nov pojam, za koji bi se moglo reci da ima zna-<br />
Caj pojma j a v n o g a spas a, namet^nuce ' se zakonodavnoj<br />
grani na stablu gradevinskog fonda. U praksi ce ovaj pojam
Lepota, Otadzhina<br />
Zastitnici otadzbipe su 0-r ii je sva'kodnevno izgraduju!<br />
A 4a bi se istakla slava gradova, prikazivani su, u sva vremena i svuda.<br />
njihovi izgledi.<br />
185
186 Kuea <strong>dostojna</strong> Ijudi<br />
daleko prevazici razne slucaj eve i na&ne eksproprij acij a koji su<br />
dosad bihi na snazi. Ree j e o novom poj mu - p o t e n c i j a 1 n e<br />
e k s p r o p r i j a c ri j e, u korist nacij e, eksproprij acij a koja<br />
mote obuhvatiti bilo koje prostranstvo i bdlo koji deo francuskog<br />
tla, kako to budu zah'evale potrebe direktivnog •plana,<br />
potrebe koje se uostalom ne mogu unapred utvrditi, jer ce i<br />
dalje za sve vreme ostvarivanja plana, ostati vise ill manje<br />
promenlj ive.<br />
Radi se dakle ovde o pravoj »mobilizaciji« nacionalnog<br />
tia u sluzbi 'coveka, mobilizaciji ai:ja ce se<br />
nuznost jasno uvideti cim bi se shvatilo da je >plankuci dostojnoj <strong>ljudi</strong>((, saobraznoj<br />
njihovim imateerijalnim potrebama i njihovim duhovnim<br />
teznjama. Treba reci da su,' iz dana u dan, u toku tri nara9taja,<br />
gradanske duznosti, pritezale gradanina svojom imperativnoscu<br />
i da ce ga neizbezno i dalje pritezati, oduzimajuci mu, bar dok<br />
bode trajalo ovo iskugenistvo, ono najbolje to zsvot sadrzi:<br />
osecanje, misao i rad. Kao uzvrat za sve to, ovaj dug drz 'ave<br />
prema gradaninu nije nikada i:egiedao tako jasan i nikada se<br />
s vecim pravom nije mogao zahtevati, bez obzira kakvim ce<br />
barikadama masa licnih interesa pokusati da se zastiti kad se<br />
nade pred planom.<br />
))Plan(( 1 spekulacija<br />
Naga je teza ova: vredn.ost terena ceni se samo<br />
p o uslugama koje mote da pruza. Izgubljenu pred-
U ovim beznacajnim zgradama, pokrivenoi ravnioL koja se pim2a ka Seams<br />
Deniu, daleko od svedoka proslosti akupljenih na obalama reke, 6eti cll velike<br />
arhdtektonske tvorevine zauzece sirok prostor, u slave jedne ciVMizacaje koja<br />
ne samo da nije abdicirala vec je sebfL ponovo oared a pravac Zivota.<br />
187<br />
lk^
188 Kura, <strong>dostojna</strong> <strong>ljudi</strong><br />
gradu, teren j e cesto bio j a 1 o v; obuhvacen planom, postao j e<br />
p1 o d a n. Koliko se duguje bivsem sopstveniku? Ne koliko<br />
iznos cena terena valorizovanog planom, vec koliko iznosi ranija<br />
cena, ona koju strucnjak bude utvrdio na dan kad je zammisao<br />
plana bila ozakonjena, a u zakonu mora biti ogranicena<br />
zones primene plana koja ce se na sve strane siriti i preko ve-<br />
rovatne oblasti razvoja plana.<br />
U unutranjosti ove zone, spekulacij a postaje zlocin i<br />
smatra se zlocinom, a svaki promet nepokretnostima i sve nove<br />
gradevine podlezu prethodnom odobrenju direktora plana, sve<br />
do trenutka :kad same plan bude definisao Ma ce zahvatiti i- kakav<br />
ce biti statist toga zahvacenog terena, skidajuci jednovremeno<br />
svoj u hipoteku sa ostalih delova zone.<br />
Ostavljajuci bonne sgrane simbolzcnog stabla i razne discipline<br />
koje ixn sluze , vratimo se sredisnoj gran, i ops►ttoj doktrini<br />
koju ona pretstavlj a. U tacci ullapanj a ove grane u stablo,<br />
na susretu sa krugom primene na konkretnu stvarnost i,<br />
najceAce, dui cele .to grane, jedna funkci+ja, olioena u Ijudima,<br />
kao to treba da bude svaka prava funkeij a, pokazace nam se,<br />
ako o tome razmislimo, kao neophodno pot{rebna za sang zivot<br />
stabla. Ljude. koji to funkciju olicavaju nazvacemo imenom.<br />
r edite1j a. Sta je reditelj?
I koja je, posle tolvkih naucndh postignuca, tolikih uspeha all takode I<br />
nereda, najzad ponovo nagla karakter prave civilizaclie, a postavila ponovo<br />
kuc^om dostojnom <strong>ljudi</strong>« jer zakriljuje:<br />
porodice,<br />
rad,<br />
ustanove,<br />
molitvu i rnisao.<br />
189
190 Kuba dostoina ljud . ,<br />
Prvi u svome zanatu<br />
U sustini, covek ad zanata, ali,Lovek koji je postao p r v i<br />
u s v o m ie z a n a .t u, kao to ponekad kakav self ak, u srcu<br />
svoje pokrajihe,. izbije kao prvi zemljoradnik; kao to j.e, isto<br />
tako, u oblasti uzvisenoga, pesnik, zemlj e, Mistral, postao prvi<br />
mislilac, mislilac cittave jedne politicks misli za koj om ce svet,<br />
kroz kratko vremet,.osetiti .3 to takvu potrebu kao za hiebom i<br />
verom. Svakako, avo pretvaranj a coveka od zanata, arhirtekta<br />
koj je postao majstor graditelj, u reditelj.a gradevinskog<br />
fonda Francuske no moze nastupiti kao srecna posledica karij<br />
ere in kao njen normalan ishod.. Urodene 'naklonosti delovace<br />
u tome kao glavni uzroci: neutopljiva radoznalost, prirodna<br />
plemenitost i ono » n i 1 h u m a. n u m a me a l i e n .u m<br />
p u t ox koj im se otvaraju vrata svakoj mudrosti. Ali ce. samo<br />
zanat biti kadar da cvet i plod ovih unutarnjih naklonosti iznese<br />
na videlo dana.<br />
Antropogeografija<br />
Prihvatajuci savete kvalifikovanih <strong>ljudi</strong>, savete u kojima<br />
j e sazeto iskustvo ostalih zanata, buduch reditelj ce se navici<br />
da saslusa » iekara zdravlj a«, sociology 1. coveka od zakona;<br />
njegova profesija ce mu s, druge strane pomoci, bolje nego to<br />
bi to } mogla ucinIti ma koj a druga profesij a, da potpuno shvati
Reditelj nastupa<br />
svekohku tehniku.<br />
rasporeduj e.<br />
sa svojom humanisitiekom dokritnom koja se oslanja na<br />
Raskrcuje siumiski 6e9tar, gleda lasno, meri, postavlja.<br />
Red se vraca u planiove i u postupke.<br />
Na svakom delu naselja namenjenom gradenju , utvrduje statut terena
192<br />
Kuba dastojna ljud3<br />
ljudsku geografiju
Reditelj proucava problem zimskih sportava, tirazec'i_ padine sa dobrim<br />
snegom, ala ostaje pribam u krugu sredozemnog podneblj a.<br />
U, dolinil reke Var projektuje naj strozi program velikog ski j askog centra,<br />
u zavisnosti od topografije i sunoa:<br />
A Brdo sa hotelima<br />
B Trgovaeki centar i klizaiiste<br />
C Privatize vile<br />
D Zit-are<br />
E Skakaonica<br />
Teren je iskordscen, sacuvan, predeo je oplemenjen arhitekturom. Dolina<br />
ae ubuduce imati svoj » statut terenac.<br />
193 13<br />
1.
194 Kuoa <strong>dostojna</strong> ijudi<br />
kriza . ciji se koreni pruzaju u vec daleku proslost, ista je ona<br />
kriza, ocevidno, koja j e, pocev od najmanje pre sto godina,<br />
dovela do toga da j e p , r o m, n l j i v o dobilo prevagu nad<br />
stabilnim, p osta j an j e, nad b i t i s a n j e m, ili, da<br />
mehanicki izrazimo, vremen,sko nad prostorni1m. To<br />
j e, eta; razlog zbog koga - se mora pozvati u pomoc cove k<br />
p r o s t o r a, arhitekt, ako se smatra da j os ima ' vremena da<br />
se nesto preduzme protiv preloma ravnoteze, za koji se jasno<br />
vidi, jasnije nego ikad u godini u kojoj pisemo ove redove, da<br />
bi uskoro doveo do katastrofe vaskoliki, ljudski rod, ako no i<br />
vaseljenu uops►te.<br />
Ravnoteze koje treba uspostaviti<br />
Preduhitrimo dakle dogadaje i pretpostavimo da se u<br />
) judskoj rasi uspostavila ravnoteza. Aka j e u pitanju s t a b ti 1n<br />
a ravnoteza, posto j e to j eaina, hipoteza koju bi vredelo uzeti<br />
u obzir, znacilo bi da ona obuhvata piramidu delimicnih ravnoteza,<br />
sinteticki ostvarenih radi izvesne ravnoteze visega<br />
reda. Imajuci u vidu samo ono to bi se dogodilo u unutrasnjO -<br />
sti same zemlj e, navedimo glavno od ovih delimicnih ravno-<br />
teza:<br />
Ravnoteza izmedu Drzave i Pokrajine, izmedu Pokrajine<br />
i Korporacije;<br />
.Demografska ravnoteza izmedtu grada i sela i, ekonomska,<br />
izmedu poljoprivrede i industriske radinosti;<br />
Ravnoteza,izmedu ukupne proizvodnje i mehani,cke ener-<br />
gije koju je dala priroda;
Provincij a A1zir<br />
Reditelj se prldriava osnovn&h -ildeja: uskladili gradove na obali mora,<br />
gradove u unutragnjosti oko Alzira kao prestognice.<br />
A prenia jugu, predvideti posledice kakvog novog poduhvata, da bi se<br />
kasnije izbeglo improvizovanje i njegove (esto neizleLive greske.<br />
Kanal zmedu dva mora.<br />
Izmedu Okeana i Sredozmenog mores predviideti kanal koji bi., kao ltnija<br />
prolaza robe, igrao krupnu ulogu u oEvljavanju zemlje.<br />
Ixidustrij a i polje, rad i stan, delo inienjera i delo poljoprivrednika, iiveci<br />
u harrnoniji, zrace duhonL A ne ialiostan i obitan industriski poduhvat.<br />
195<br />
I
196 Kuca <strong>dostojna</strong> ijudi<br />
-Sva ova harmonicnost dolazi u krajnjoj liniji do izraza<br />
u skladu izmedu izgracdenog objekta, s jedne, i coveka i . predela,<br />
s druge strane; tako da politicki sef, 'koji.ce biti arhitekt ovoga<br />
golemog skeleta medusobno poduprtih sila, nece na svome nacrtu<br />
povuci nijednu liiniju bez konsultacije i bez saradnj.e drugog<br />
jednog ahitekta, koji ce, sa svoj,e- strane, radi'ti sa konkretnim<br />
materijalima, - a to je r e d i t e 1 j.<br />
Reditelj se nalazi u sredistu nacionalne doktrine gradevinskog<br />
fonda, kao sudija izmedu geografije i poduhvata ijudi.<br />
On je u sredistu svake Pokrajine, koceci egzoticnost, proglasavajuci<br />
plasticni zakon predela, odabiruci mu ru h o u<br />
saglasnosti sa lokalnim suncem, sa klimom predela, sa njegovom<br />
istorij om, sa posebnom rasam: i posebnom kulturom koje<br />
on hrani.<br />
iModelar
Ured4nje grada Barcelone:<br />
V. Granilce grada su utvtrdene; na njirna pres:taju parcelacije i predgrada.<br />
R. Kardinaln putevi<br />
A. S. Autostrada koja vodi u grad nedeljnih razanoda<br />
C. A. P. PcAlovni kraj it prifstanifte<br />
A. E. G. Aerostanioa, » taksi-stanica
198 Kuca <strong>dostojna</strong> <strong>ljudi</strong>.<br />
Gradovi koji postoje iz »slucajnosti«<br />
-On On j e, najzad, u svakom industriskom naselj u francuskog<br />
sestlougaonika.*1 Neka od ovih naselja postavljena su na ulazu<br />
u rudnike, druga na dolinama bogatim energijom, a neka opet<br />
na prinu,dne saobracajne cvorove; aui mnoga, s druge strane,<br />
nemaju nikakve veze s necim nuznim i postoje na svojim mestima<br />
zbog >>s 1 u c a.j n o s t i
U jednom zavijutku reke Esko, reditelj projektuje linije i izgradene zapremiae<br />
novoga grada Anversa-Leva obala, predvidenog za 500 000 stanovnika..<br />
Sve u njemu odise zdravom . urabn tiWom doktrinom: zeleni grad gusto<br />
naselj en.<br />
N. G. M. Nova pristanisna standca, po,stavljena je na pocetku, glavne<br />
avenije, kojor sa suprotne strane dorninira stara katedrala.<br />
C. A. Poslovni kraj produzen gradskiln centrom.<br />
I. M. Projektovane medunarodne ustanove.<br />
C. 0. Ol imnpiski centar.<br />
A. E. G. Aerostanica<br />
H. V. V. Stanovi u zelenom grade.<br />
199
200 Kuca dastojna <strong>ljudi</strong><br />
»Linearni< grad<br />
Onda se radnicki grad nece ,rise morati da zbij a u klupko<br />
oko kakvog pristansta i1i; kakve ceone zeleznicke stance, niti<br />
da vrti uzaludno oko prestonice . On ce moci logicno da se pruzi<br />
duz vode, . da postane »1 i n e a r a n
U gtokholmu su, jedno poluostrvo i jedno ostrvo, oba prekrivena Lumezitina,<br />
zahtevali preuredenje. Dva blaga brezuljka nagnuta prema more. Medu<br />
njdma, kraljevski dvor.<br />
Na ovoj izvanrednoj topografij,t moglo se urbanizovatt, po nebu najpre,<br />
utvrduj,uci horizontalu venca izgradenih zapremina. A svi putevi po parkoovima<br />
sulaziU bi ka more.<br />
Iz aviona imamo danas novae perspektive. Planovy nisu vie zabava duha;<br />
on& se Asada vide. A duds, zahteva recta) ve]iJ ine.<br />
201
202 Kucaa <strong>dostojna</strong> <strong>ljudi</strong><br />
Tako se mora postupiti, jer bi, kad je rec o ovako vaznoj .<br />
mater►ij^ disharmonija i njen vidljivi beleg, ruznoca, pretstavijali<br />
zlocin protiv stvaralackog genija rase. A izvrsenje ovakvih<br />
zlocina, koje reditelj treba da ugusu j e u zametku, ne moze<br />
otkloniti niko drug! osirni njega, ni kalkulatoi ispravnoscu svojih<br />
proracuna, ni organizator cvrstinom svoje organizacije; nj ihovo<br />
izvrsenje maze izbeci samo reditelj kad god se bude ra<br />
dilo o tome da u spolj ni svet, to ce reci u centar vegetalne i<br />
mineralne prirode (jer svako mesto j e centar pos'to j e zemlja<br />
okrugla) postavlj a mase i oblike koji na logican. nacin odgovaraju<br />
logicno smisljenom cilju.<br />
Jer razum, mali, srednj i, ili veliki razum, ne sluzi vise<br />
bogzna cemu; kad . treba stvarati. On j e kao rnisic za kretanj e<br />
koji nam, omogucuj e da krecuci se umuj emo i poimamo stvari;<br />
kao to nam deltoid i. biseps omogucuj u da nesfto dohvatimo i<br />
privucemo sebi. Razum j e, takode, divan prakticni instrument,<br />
on j e i tovremeno lenjir i uglomer, i sestar i makaze, pomocu<br />
kojih se telo spoljasnjeg sveta moze lzmeriti i pomocu kojih<br />
mu se moze skroj iti odeeca , po meri, i to tako tacno, tako skladno,<br />
cak i tako pripijeno, da bi svet na kraju zanemeo i, prekinuvsi<br />
disanje, prestao da izlucuj e c u d o.<br />
Prevazici »razumnocc<br />
R a z u m n log nije jedini ni odlucuj uci kriterium reditelj a,<br />
jer j e,. pre I dosecaj uci j e Jos pre svojih prvih arhitektonskih stu<br />
dij a i prihvataj uci . j e sve vise u toku svoje karij ere majstora<br />
graditelj a, reditelj potpuno upoznao onu . vecnu istinu danas
A : visoka Kazba Alzira spasena dene izl snih zi di+na..<br />
B : r iska Kazba prociscena D : buduce zgrade komumalnog i pro-<br />
C : nove domorodacke ustanove svetnog centra.<br />
E : dve istoriske diamij a ponovo po- R : put (autostrada), zivotna saohrastavljene<br />
na prisodne posta- cajnica grada, krece se slobodno.<br />
mente stena koje su oslobo-<br />
Imajuci da resava celokupan problem Al Ewa sa okolinom, reditelj odustaje<br />
od oblakodera na rtu Mornarice, ostavljajuci to mesta za buduce domorodacke<br />
ustanove. Utvrduje prave umetniRcke i istoriske vrednosti: spasava<br />
ih, predajuci Kazbu, oslobodenu prenaseljenosti, divljenju sveta. Tako<br />
na tlu Afrike, daje izraza postovanju prema jednoj visokoj civilizaciiji koj,a<br />
se budi uz nasu civilizaciju.<br />
203
204 Ku6a doastojna <strong>ljudi</strong><br />
A<br />
toliko zamracenu dvovekovnim integralnnm racionalizmom,<br />
racionaln im mracnj a4tvom«, istinu koju Korbizij e, za vreme<br />
dok ' pisem ove redove, izrazava u vidu plafonske rozete, sem<br />
ako mu ne bude milije da le na - kraju ove knjdge prikaci kao<br />
e x-v o t o u obliku okrugle slike sa suncem na j ednoj polovini<br />
i meduzom na drugoj; onu istinu o uzajamnosti izmedu dva<br />
sveta ko ju li6no. iskustvo nikom nikad otkrilo nije ali koju intuicij<br />
a maze, u trenutku, da shvati:. M i s l.i m o l i s a m o r azumom,<br />
skamenic' emo stet.
Mumma
v<br />
SADR-ZAJ<br />
Prva glava<br />
CAS GRADENJA<br />
Poduhvati u razdoblju izmedu dva rata<br />
Poloia j pobedenog<br />
Sudbonosna povucenost<br />
Beda rdavo nastanjenih<br />
Strahovita beda gradevinskog fonda .<br />
Oaajan stepen korisnosit tvornice francuska<br />
,Brzina " i prskanje starch okvira<br />
Budenje patnjom<br />
Druga glava<br />
ZA KOGA GRADITI<br />
Za doveka ili *igru". • 1g<br />
Princip ljudskog grads<br />
24<br />
22<br />
Grad-tamnica<br />
Negacija 24-casovnog dana<br />
24<br />
26<br />
Prozdrijivi kilometar<br />
28<br />
Jalovi proizvodi<br />
30.<br />
.Super potrognja"<br />
32<br />
Robni krediti<br />
Ve tadki snovi i nametnutisnovi • 34<br />
f<br />
8<br />
10•<br />
12<br />
14
Garobni dvorac.<br />
Povratak sunca<br />
Uspostavlianje ciklusa od 24 Casa<br />
Vraean je suntevoj svetlosti<br />
Treta glava<br />
KAKO GRADITI<br />
,<br />
Getiri funkcije gradevinskog fonda .<br />
48<br />
Pravilo sunca<br />
52<br />
Odvajanje dveju funkcija nekadanjeg zida<br />
54<br />
Gradenje u visinu<br />
54<br />
Stan ere koja nastaje<br />
56<br />
Krupna industrija se dokopava gradevinstva<br />
58<br />
Seriski elementi<br />
62<br />
Domade udobnosti<br />
64<br />
Biologija u arhitekturi<br />
66<br />
Zemlji§te saobrazno kuci<br />
66<br />
Produzenja stana<br />
Un'utra§nja ulica<br />
Svakome svoj stan<br />
Strah od osmog sprats<br />
70<br />
72<br />
74<br />
74<br />
Vertikalno saobracanje<br />
Ba§ta na. terasi<br />
Dispozicije jedne stanbene zone<br />
Sukob ,automobil-pegaks<br />
Stub<br />
Sutavanje stanbenog grads<br />
78<br />
80<br />
82<br />
84<br />
86<br />
88<br />
Mesto rada i mesto rukovodstva 90<br />
Srce grads<br />
92<br />
Razonode trudbenika<br />
94<br />
Po selima<br />
96<br />
Linija kontiniualnosti<br />
98<br />
Zvezda vodii ja . 100<br />
38<br />
40<br />
42<br />
44
Cetvrta glava<br />
MAJSTOR GRADITELJ<br />
Naziv majstora graditelja<br />
102<br />
Dostojanstvo gradevinskih zadataka<br />
104<br />
Arhitektura i muzika.<br />
106<br />
Arhitektura u muzici .<br />
108<br />
,,Sredina" i graditelj katedrale . .<br />
,110<br />
Opasnost od nau6nog specijalizovanja<br />
114<br />
Serra majstora graditelja<br />
116<br />
Lepeza poslova gradenja<br />
118<br />
Stan, centralni zadatak<br />
120<br />
Gde arhitekt ? Gde inzenjer, . 122<br />
Poteinjenost prirodi<br />
122<br />
Arhitektonski biroi<br />
126<br />
Driavni programi . 128<br />
Kolektivna stanbena zgrada za 2 500 lica<br />
1 28<br />
Gde de zakon intervenisati<br />
132<br />
Intervencija Korporacije . 134<br />
Osiguranje planova . 136<br />
Pravilnici<br />
138<br />
Zlo6ini pravilnika<br />
140<br />
Zadaviti §pekulaciju . . 140<br />
Peta glava<br />
ZA KOJA VREMENA GRADITI?<br />
Celije 6ove6jeg tela . . . . 144<br />
Vecne gradevine<br />
146<br />
Dva pokolenja za zgradu sa zakupnim stanovima . 148<br />
Hidrotehnicki radovi su kostur zemlje . 150<br />
Leine pro§losti<br />
152<br />
Obavezno amortizovanje utilitarnih gradevina<br />
154<br />
,,Saobraznost " izgradene stvari . 156
I<br />
Sesta glava<br />
GRADITELJI<br />
Set opreme stana<br />
Athitektov ateije<br />
Urbanists<br />
Intenjeri<br />
PreduzimaL<br />
Vrtar<br />
FabrILki radnik .<br />
Statut arhitekta .<br />
Korporacija je; celinaa<br />
Skola graditelja. .<br />
Poziv<br />
Stablo ;,gradevinskog fonds`<br />
Znati stanovati,`<br />
Rad kao izvor _ finansiskih sredstava<br />
Poslednji ' dani ekonomskog liberallzma<br />
-Ekonomija tako red zatvorena.<br />
Mobilizacija tla . .<br />
,Plan` "1 §pekulacija<br />
Prvi u svome zanatu<br />
Antropogeog-tafija<br />
,Kriza<br />
Ravnoteie koje treba uspostaviti<br />
, Modelar" grade<br />
Gradovi kaji postoje iz , sluZajnosti"<br />
,Linerani' grad<br />
Novo _ kori§Len je zeml je<br />
Prevazidi ; razunino`<br />
Sedma glava<br />
REDITELJ<br />
158<br />
• 160<br />
162<br />
162<br />
164<br />
164<br />
166<br />
166<br />
168<br />
170<br />
172<br />
174<br />
176<br />
178<br />
180<br />
182<br />
184<br />
186<br />
190<br />
190<br />
192<br />
• 194.<br />
196<br />
198<br />
200 .<br />
200<br />
202