OGS za GJ Radan-Arbanaska

JP “Srbijašume” ŠG Toplica” Kuršumlija
3.5 Dosadašnji zahtevi prema šumama i dosadašnji način korišćenja šumskih resursa
Dosadašnje korišćenje zasnivalo se isključivo na korišćenju drvne mase. Ostali potencijali nisu korišćeni u značajnijoj meri. Korišćenje je bilo takvo da se „mnogo više iz šume uzimalo nego što joj se vraćalo“. Ako
izuzmemo period šezdesetih i sedamdesetih godina XX veka kada su sprovedena masovna pošumljavnja, ukupno gledano u šumsko uzgojne radove ulagana su skromna sredstva. Gledajući dosadašnje osnove
za gazdovanje šumama može se uočiti da su planovi korišćenja šuma uglavnom u značajnom procentu ispunjavani, dok su radovi na gajenju i zaštiti praćeni malim procentom izvršenja.
Takoñe proizvodni potencijaj staništa se ne koristi u potpunosti. Značajanu površinu ove zadinske jedinice zauzimaju izdanačke šume kao i visoke proreñene šume koje ne koriste u potpunosti proizvodni potencijala
staništa.
Dugoročnim biološko uzgojnim ciljevima gazdovanja trebalo bi da se podigne stepen biološke stabilnosti i približi proizvodnom optimumu staništa. Cilj je stvoriti stabilne sastojine koje će istovremeno dati
maksimalnu proizvodnju najboljeg kvaliteta i vrednosti.
3.6 Mogućnost plasmana šumskih proizvoda
Najveći kupac drvnih sortimenata, ne samo iz ove gazdinske jedinice već i iz celog šumskog gazdinstva je preduzeće „Simpo-ŠIK“ iz Kuršumlije. Nakon više godina loših poslovnih rezultata ovo preduzeće je
početkom 2010 krenulo sa proizvodnjom u obnovljenim pogonima. Najveća količina bukovih trupaca se isporučuje baš ovom preduzeću. Kapaciteti su dovoljni da prihvate celokupnu proizvodnju iz šumskog
područja.
Ostali kupci drveta su „Kronošpan“- Lapovo, „Moca“- Jablanica, „Bioenergy“- Boljevac i „Forest-Enterprises d.o.o.– Pukovac“. Preduzeća iz Boljevca i Pukovca se bave proizvodnjom peleta tako da potražuju
produžno drvo sa kojim je ranije bio problem oko plasmana. Preduzeće „Kronošpan“ iz Lapova kupuje drvo koje se dobija iz proreda u kulturama četinara tako da je na taj način rešen problem sa tim
materijalom za kojim ranije nije bilo potražnje pa su mnogi uzgojni radovi u kulturama četinara odlagani iz zbog nemogućnosti plasmana drveta dobijenog u proredama.
Posmatrano sa nivoa celog šumskog područja možemo konstatovati da su kapaciteti drvne industrije (sa tehničko-tehnološkog aspekta) u dovoljnoj meri usklañeni su sa prinosnim mogućnostima šuma tako da ne
postoje nikakvi ograničavajući faktori u pogledu realizacije i plasmana proizvodnje.
Pri punoj uposlenosti kapaciteta može doći i do deficita sirovine. Izlaz u deficitu sirovine mora se tražiti prevenstveno u sledećim pravcima:
-Povećanjem ulaganja u proširenje i jačanje prinosne snage vlastitog šumskog fonda
-Potpunijim korišćenjem drveta na sečinama i otpadaka u mehaničkoj preradi
-Povećanom usmeravanju na vlastite preradne kapacitete drveta iz šuma u grañanskoj svojini, razvijanjem kooperanskih i dohodovnih odnosa na principu udruživanja rada i sredstava.
Imajući u vidu da se poslovanje odvija u teškim i nepredvidivim uslovima vrlo često dolazi do poremećaja na tržištu pa se javljaju periodi sa velikom potražnjom i periodi kada je gotovo nemoguće izvršiti plasman
sirovine.
Osnova gazdovanja šumama GJ “Radan-Arbanaška" 34