DOKTORSKI STUDIJ - POMORSKO PRAVO - Pravni Fakultet

Sveučilište u Splitu Pravni fakultet 

---------------------------------------------------------------------------------------------------- 

ELABORAT 

POSLIJEDIPLOMSKOG SVEUČILIŠNOG 

(DOKTORSKOG) STUDIJA IZ PRAVNIH 

ZNANOSTI: POMORSKO PRAVO I PRAVO MORA 

SPLIT, 2012.

2 Elaborat PDS: Pomorsko pravo i pravo mora 

1. UVOD 

1.1. Osnovne informacije o visokom učilištu/fakultetu 

Naziv visokog učilišta 

Adresa 

Telefon 

Sveučilište u Splitu 

Pravni fakultet 

(http://www.pravst.hr) 

Domovinskog rata 8 

21000 Split 

Hrvatska 

Centrala.: +385 (0) 21 39 35 00 

Dekanat +385 (0)21 39 35 02 

Tajništvo PDS Pomorsko pravo i pravo mora: 

dr . sc . Mara Barun (021/393-550), soba 31/II., 

Fax Fax: +385 (0)21 39 35 97 

E.mail adresa dekanat@pravst.hr; mara.barun@pravst.hr 

Web stranica 

http://www.pravst.hr/ 

2


1.2. Tko je odobrio pokretanje novog studijskog programa (nastavničko vijeće) 

Pokretanje novog studijskog programa odobrilo je Vijeće Pravnog fakulteta u Splitu 

(dokaz u prilogu) 

3. Koji su nastavnici sudjelovali u izradi elaborata? Zvanja i znanstvena polja u 

kojima su izabrani 

• Voditelj poslijediplomskog znanstvenog studija Pomorsko pravo i pravo mora: 

Napomena: 

prof. dr. sc. Dragan Bolanča (redoviti profesor u trajnom zvanju) 

Kako bi se olakšala akreditacija i međunarodna evaluacija ovaj program napravljen je 

prema Uputama za sastavljanje prijedloga studijskih programa donesenog na 10. sjednici 

savjeta Agencije za znanost i visoko obrazovanje (2010) 1 . Korišten je i najnoviji Pravilnik 

o postupku vrjednovanja studijskih programa Sveučilišta u Splitu, prihvaćen na sjednici 

Senata dne. 17. srpnja 2012. 

1 Vidi website: http://www.azvo.hr/images/stories/vrednovanja/Upute_za_sastavljanje_prijedloga_studijskih_programa.pdf 

3


1.4. Uvodne napomene 

Razvoj društva i visokog školstva u Hrvatskoj nameće potrebu poticanja znanstvene 

izvrsnosti, kompetitivnosti i visokih kriterija. S obzirom na nedostatak vještina i 

kompetencija koje su potrebne na novom tržištu rada, vidljiva je i važnost razvoja novih 

doktorskih studija. Reforma doktorskog studiranja jedan je od temeljnih instrumenata za 

prilagođavanje potrebama zajednice. 

U zaključcima Bolonjskog seminara o „Doktorskim programima za europsko društvo 

znanja“ (3.–5. veljače 2005., Salzburg) ističe se sljedeće: 

Jezgrena sastavnica doktorskog obrazovanja jest unapređivanje znanja kroz 

izvorno istraživanje. Istovremeno, prepoznaje se da doktorsko obrazovanje mora 

sve više zadovoljavati potrebe tržišta rada koje je šire od akademije. 

Budući da Hrvatska uskoro postaje članica EU hrvatska sveučilišta postaju dio 

kompetitivnog europskog prostora visokog obrazovanja u kojemu se jedino kvalitetom 

mogu natjecati sa sveučilištima ekonomski razvijenih EU zemalja. Ulazak u EU nameće i 

potrebu usklađivanja hrvatskih i EU zakonskih okvira. 

Evidentno je da u RH postoji potreba za kompetentnijim profesionalnim kadrom u 

pravosuđu, odvjetništvu, bilježništvu, upravi i gospodarstvu; postoji potreba i unutarnjeg 

nacionalnog tržišta koje počiva na sve kompleksnijoj i široj pravnoj regulaciji koja 

nacionalno pravo otvara globalizaciji i europeizaciji. 

Navedene činjenice daju poticaj za otvaranje novih doktorskih studija iz područja prava, 

posebice iz pomorskog prava. Naime, u svjetskoj trgovini pomorski promet ima 

izuzetno važnu ulogu. Oko dvije trećine ukupne međunarodne robne razmjene obavlja se 

morskim putovima. Geografski položaj Hrvatske upućuje na važnost pomorstva, 

pomorskog prava i prava mora, kao i potrebe obrazovanja kvalitetnih stručnjaka iz ovoga 

područja. Aktualni integracijski procesi u Europi daju tom položaju dodatnu i osobitu 

vrijednost, pretvarajući ga u potencijalni ključni zamašnjak ukupnog gospodarskog 

razvitka zemlje. 

4


1.5. Procjena opravdanosti izvođenja studija 

Osnovni je cilj ovoga programa odgovoriti potrebama javnog i privatnog sektora 

osposobljavanjem doktorskih kandidata za samostalno znanstveno istraživanje, 

utemeljeno na rješavanju složenih društvenih i gospodarskih problema u pomorstvu. 

Naime, ovaj studijski program pruža okvir za obrazovanje budućih stručnjaka u skladu s 

međunarodnim standardima i s potrebnim vještinama i kompetencijama iz područja 

pravne struke, pomorskog prava i prava mora u okvirima nacionalnog i međunarodnog 

prava. 

Ovaj studijski program odgovara potrebama tržišta rada jer postoji nedostatak 

visokoobrazovnog kadra upravo te struke (vidi mišljenje i preporuke u prilogu). Naime, 

ako se uzme u obzir važnost mora/pomorstva u razvoju zemlje izobrazba stručnjaka iz 

pomorskog prava i prava mora spada u kategoriju nacionalnih strateških prioriteta. Osim 

nacionalnih interesa ovaj program se uklapa i u strategiju EU u kojoj se kao prioritet, 

između ostalog, navodi pomorska sigurnost i zaštita na Mediteranu, razvoj 'autocesta 

mora' i spajanje luka, uklanjanje onečišćenja iz Mediterana i sl. 

Pomorsko pravo samostalno i sustavno obrađuje specifične odnose koji se javljaju na 

moru i u svezi s morem, i kaže se da je pomorsko pravo autonomno. Upravo stoga jedan 

ovakav izdvojeni studij predstavlja nužnost, posebice stoga jer objedinjuje nacionalno i 

međunarodno pomorsko pravo. 

Poslijediplomski (doktorski) studij iz pravnih znanosti: Pomorsko pravo i pravo mora 

prvi je doktorski studij takve vrste u Hrvatskoj, ali i u ovome dijelu Europe. Studij će 

nastojati istaknuti komparativne prednosti koje nudi Sveučilište u Splitu i stvoriti 

povoljnu atmosferu za istraživački rad studentima iz različitih zemalja. 

Ovaj studij nastao je kao rezultat promišljanja kako Pravni fakultet u Splitu treba 

njegovati posebnosti u odnosu na druge Pravne fakultete. Naime, kao Fakultet koji je 

utemeljen u gradu na moru, treba njegovati onaj vid znanstvene djelatnosti koji mu 

omogućava primjenu i provjeru istraživanja u praksi. Smatra se da će se time doprinijeti 

da se i pristup moru i njegovim svekolikim gospodarskim i prometnim potencijalima 

promijeni i da se prema moru država i društvo započnu ponašati kao pomorske, a ne kao 

primorske zemlje. Split ima sve uvjete za promicanje ovakvog pristupa, jednako tako ima 

i realne uvjete za stvaranje prepoznatljivog međunarodnog centra koji će objediniti 

istraživanja pomorske problematike. 

5


Svrha je ovog doktorskog studija znanstveno i stručno usavršavanje stručnjaka koji će 

raditi u znanosti ili na složenim pravnim poslovima u brodarskim tvrtkama, osiguranju, 

lučkim organizacijama, brodogradnji, pravosuđu, te drugima tvrtkama čija je djelatnost 

vezana uz more i morski okoliš. Nadalje, doktori znanosti mogu znanja stečena na 

doktorskom studiju koristiti i u radu u diplomatsko-konzularnoj službi kao i u 

institucijama različitih država koje imaju razvijeno pomorsko gospodarstvo ili pak 

koriste more i njegove resurse kao temelj svog gospodarskog i društvenog prosperiteta. 

1.6. Inovativnost predloženoga doktorskog studija, odnosno mogućnost 

predloženoga doktorskog studija za stvaranje novih i relevantnih znanja 

Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu koncipirao je ovaj doktorski studij prema najnovijim 

modelima doktorskih studija u Europskoj uniji (npr. World Maritime University, Malmo) 

Kombinacijom različitih obrazovnih i istraživačkih oblika ovaj program stvara optimalne 

uvjete koji omogućuju da se u relativno kratkom roku najučinkovitije osposobe polaznici 

doktorskog studija za samostalni istraživački rad – fundamentalni ili primijenjeni. 

Doktorandi će kroz obvezne predmete ovladati temeljima pomorskog prava i prava mora 

kao i najsuvremenijim metodama te upoznati znanstvena istraživanja u širem području 

pomorskog prava (vidi izborne predmete) kako bi dobili uvid u relevantne istraživačke 

teme. 

Program je utemeljen na kompetitivnim znanstvenim istraživanjima, te na novim 

spoznajama, znanjima i vještinama. 

Inovativnost ovoga programa ogleda se u sljedećem: 

• Oslanja se na rezultate međunarodnih komparativnih istraživanja, odnosno pojedinih 

njegovih segmenata, u koje su pojedinačno uključeni nastavnici ovoga studija 

• Prvi put u praksi Pravnog fakulteta u Splitu primjenjuje se model 

strukturiranog/standardiziranoga programa trogodišnjega doktorskog studija iz 

pomorskog prava. 

• Potiče interdisciplinarnost u nastavnom programu i njegovoj izvedbi, a što se vidi i iz 

popisa kolegija. 

6


• Primjenom novog načina praćenja istraživačkog rada (semestralni izvještaj mentora i 

doktoranda Vijeću PDS) te kontinuiranom provjerom ostvarenih rezultata 

istraživanja, doktorandi će biti vođeni do što boljih rezultata. 

• Potrebe doktoranda su u samom središtu, a inovativnost se temelji na prilagodbi 

programa potrebama suvremenog tržišta rada. 

• Predviđeno je da nastava bude što čvršće povezana sa znanstvenim radom i to ne 

samo u sklopu nacionalnih istraživačkih projekata već i u procesu traženja i dobivanja 

EU projekata. 

• Uzima u obzir komparativne prednosti prometnog i geografskog položaja Hrvatske te 

obrazuje kadar koji će svojim istraživanjima biti od koristi ne samo akademskoj 

zajednici već i hrvatskom gospodarstvu. 

• Ovim programom obrazuju se stručnjaci koji će na kompetentan način raspravljati i o 

mjerama zaštite okoliša u pomorskom transportu i ljudskim pravima. Ova 

problematika uključena je u sve najnovije međunarodne konvencije o moru (vidi 

predmete Pravo zaštite morskog okoliša, Ljudska prava u maritimnom kontekstu – 

normativni okvir i sudska praksa, itd.) 

• Predloženi će studijski program zamijeniti već postojeći studijski program, a u svrhu 

poboljšanja obrazovnih ishoda u tom području. 

7


2. OPĆENITO O STUDIJSKOM PROGRAMU 

2.1. Naziv studija 

POSLIJEDIPLOMSKI (DOKTORSKI) STUDIJ IZ PRAVNIH ZNANOSTI: 

POMORSKO PRAVO I PRAVO MORA. 

Ovaj poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij pripada znanstvenom području 

društvenih znanosti, znanstveno polje pravo, grana pomorsko i općeprometno pravo. 

2.2. Nositelj/izvođač 

Nositelj studija je Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu. 

2.3. Tip studijskog programa (stručni ili sveučilišni) 

Sveučilišni program. 

2.4. Razina (1-stručni/2 specijalistički diplomski stručni ili 1-preddiplomski 

sveučilišni/2-diplomski sveučilišni/3-poslijedoplomski specijalistički ili 

poslijediplomski sveučilišni) 

Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) program 

2.5. Znanstveno ili umjetničko područje 

Ovaj poslijediplomski (doktorski) studij pripada znanstvenom području društvenih 

znanosti. 

2.6. Znanstveno ili umjetničko polje 

znanstveno polje pravo 

2.7. Znanstvena ili umjetnička grana 

Grana: pomorsko i općeprometno pravo. 

2.8. Uvjeti upisa na studij 

Doktorski studij POMORSKO PRAVO I PRAVO MORA mogu upisati sljedeći 

pristupnici: 

8


a) osoba koja je završila pravni studij i stekla zvanje diplomiranog pravnika 

(dipl. pravnik / dipl. iur.) ili drugi diplomski studij iz područja društvenih, 

humanističkih ili drugih znanosti uz polaganje ispita razlike. 

b) osoba koja je završila pravni studij i stekla zvanje magistra prava (mag. prava 

/ mag. iur.) ili drugi studij iz područja društvenih, humanističkih ili drugih znanosti 

i stekla zvanje magistar struke uz polaganje ispita razlike. 

c) osoba koja je završila poslijediplomski znanstveni magistarski studij iz 

pravnih znanosti (mr.sc.) ili drugi poslijediplomski znanstveni magistarski studij 

iz društvenih, humanističkih ili drugih znanosti, uz polaganje ispita razlike. 

Pravo izravnog upisa imaju pristupnici koji su završili studij prava i imaju prosjek 

ocjena 3,51 ili viši. Pristupnici koji imaju prosjek manji od 3,51 mogu se upisati uz 

dvije preporuke uglednih znanstvenika iz znanstvenih područja i polja 

poslijediplomskoga doktorskog studija. 

Svi pristupnici dokumentaciji trebaju priložiti potvrdu o poznavanju najmanje 

jednoga svjetskog jezika. U suprotnom, tijekom razredbenog postupka uputit će se 

na ispit iz svjetskoga jezika (po odabiru). 

Pristupnicima koji su znanstveni stupanj stekli na ranijim 

magistarskim/specijalističkim studijima iz pomorskog prava priznaje se 

završena prva studijska godina poslijediplomskoga doktorskog studija, tj. prvih 60 

ECTS bodova, te se izravno upisuju u treći semestar studija. 

Pristupnici koji su završili neki drugi magistarski/specijalistički studij te stekli 

znanstveni stupanj magistra znanosti, uz opće uvjete trebaju najkasnije do kraja 

prve godine ovoga poslijediplomskoga sveučilišnog (doktorskog) studija položiti 

ispite razlike koje određuje Vijeće PDS. 

Kandidati koji su završili studij u inozemstvu moraju proći postupak akademskog 

priznavanja inozemne visokoškolske kvalifikacije (vidi website: 

http://www.unizg.hr/nastava-i-studenti/akademsko-priznavanje-visokoskolskih- 

inozemnih-kvalifikacija/hrvatski/). Strani studenti mogu se upisati pod istim 

uvjetima kao i hrvatski državljani. 

9


Molbe pristupnika na poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij prihvaća, odnosno ne 

prihvaća Vijeće poslijediplomskoga sveučilišnog (doktorskog) studija. Sve informacije su 

javne i objavljuju se na Web stranici PDS. 

2.8.1. Kriteriji i postupci odabira polaznika. 

Upisne kvote određuju se prema raspoloživosti istraživačkih, nastavničkih i 

mentorskih kapaciteta. 

Prijavi za natječaj za upis osoba koja se prijavljuje mora priložiti: 

- životopis s opisom stručne i znanstvene aktivnosti 

- domovnicu i izvadak iz matične knjige rođenih (kopije) 

- strani studenti prilažu važeću putovnicu (kopiju) 

- diplomu o završenom studiju te potvrdu o položenim ispitima s ocjenama studija 

i prosjekom ocjena 

- potvrde o znanju jezika (ako je završen studij u inozemstvu nije potrebna 

potvrda) 

- izjavu kojom predlaže osobu mentora (prijedlog mentora mora sadržavati ime i 

prezime mentora, te obrazloženje zbog čega se određena osoba predlaže za 

mentora.) 

- izjavu o prihvaćanju uvjeta studiranja 

- kratak prijedlog područja istraživanja 

(U ovome dijelu pristupnici trebaju opisati područje svog znanstvenog interesa i 

opisati moguće područje istraživanja u polju pravnih znanosti. Kratak opis teme 

ne smije prijeći 8 stranica) 

Kandidati koji su završili studij u inozemstvu moraju proći postupak akademskog 

priznavanja inozemne visokoškolske kvalifikacije (vidi website: 

http://www.unizg.hr/nastava-i-studenti/akademsko-priznavanje-visokoskolskih- 

inozemnih-kvalifikacija/hrvatski/) 

Odabir kandidata vrši se prema sljedećim fazama: 

• Ispravnost dostavljene dokumentacije. Svi kandidati koji su dostavili traženu 

dokumentciju i odgovaraju uvjetima natječaja pozivaju se na razgovor. 

10


• Mišljenje o sinopsisu, pogodnost teme, ostvarivost predviđenih istraživanja u 

zadanim vremenskim okvirima. 

• Intervju, razgovor s kandidatom vodi Voditelj i potencijalni mentor. 

• Konačnu odluku o upisu donosi Voditelj studija na prijedlog Vijeća studija. 

a) Bodovana vrijednost I. i II. razine odabira kandidata za upis na doktorski 

studij 

I. razina odabira 

kandidata 

Maksimalan 

broj bodova 

Motivacijski esej 60 bodova 

II. razina 

odabira 

kandidata 

Usmeni 

razgovor, 

intervju 

b) Bodovanje usmenog razgovora (intervju) 

Usmeni razgovor 

(intervju) 

kratka prezentacija 

motivacijskog eseja 

Opća informiranost u 

području pomorskog prava 

Stručna i znanstvena 

postignuća tijekom studija, 

sklonost timskom radu i sl. 

Maksimalan 

broj bodova 

15 bodova 

10 bodova 

15 bodova 

Ukupni broj bodova 40 bodova 

Motivacijski esej treba sadržavati: 

1. Motivaciju pristupnika/ce za doktorski studij 

3. Opis područja osobnog znanstvenog interesa 

Maksimalan 

broj bodova 

40 bodova 100 

Broj 

ostvarenih 

bodova 

Ukupnan 

broj 

bodova 

bodova 

4. Opis mogućeg istraživanja kojim se pristupnik/ca želi baviti na doktorskom 

studiju 

11


Dužina eseja treba biti do 2 000 riječi pisanih računalom u MS Wordu, veličina fonta 

12 točaka, stil Times New Roman, prored 1.5, poravnanje obostrano. 

2.9. Trajanje studija (u semestrima) 

Studij traje 6 semestara. 

2.10. Ukupan broj ECTS 

180 ECTS 

2.11. Akademski naziv/stručni naziv koji se stječe završetkom studija 

doktor/doktorica znanosti iz polja prava, grana pomorsko i općeprometno pravo (dr.sc.) 

2.12. Ako predlažete poslijedoplomski sveučilišni studij, priložite ispravu o 

akreditiranom diplomskom, odnosno integriranom preddiplomskom i diplomskom 

studiju iz istog znnatsvenog područja. 

Isprave o akreditiranom integriranom preddiplomskom i diplomskom studiju iz prava 

dostavljene su u prilogu. 

2.13. Analizirajte usklađenost studijskog programa sa strateškim ciljevima visokog 

učilišta 

O važnosti doktorskih studija na Pravnom fakultetu u Splitu govori Strategija 

razvitka koja se donosi 2009. god. za razdoblje od 2010.–2015. Prioritetni zadaci u 

petogodišnjem razdoblju koji se navode u Strategiji (2009) su sljedeći: 

'…osmišljavanje i organiziranje poslijediplomskog sveučilišnog doktorskog studija, 

osnivanje drugih poslijediplomskih specijalističkih studija….' (2009:6) 

Nadalje se navodi: 'Fakultet će u narednom petogodišnjem razdoblju nastojati 

ustrojiti i druge poslijediplomske specijalističke studije, od kojih su najizgledniji oni iz 

područja pomorskog prava, prava intelektualnog vlasništva, sportskog prava, 

upravnog prava, medijskog prava, europskog prava te radnog, socijalnog i sindikalnog 

prava.' 

12


Evidentno je, dakle, da Pravni fakultet u Splitu temelje budućeg razvoja vidi u 

osnivanju kvalitetnih doktorskih studija, a na pomorskom pravu želi graditi svoju 

prepoznatljivost koja je utemeljena '...na pola stoljeća dugoj pomorskoj i 

mediteranskoj pravnoj orijentaciji, a što će mu i dalje biti glavna okosnica razvoja.' 

(vidi Strategiju razvitka, 2009: 3) 

Nositelj ovoga studija nastoji postići ciljeve koji su navedeni u Strategiji Sveučilišta u 

Splitu i Strategiji Pravnog fakulteta u Splitu, a to je bitno unapređenje 

poslijediplomskog obrazovanja; stvaranje poslijediplomskog programa koji je 

usporediv sa sličnim programima na međunarodnoj razini i koji se može uklopiti u 

Europski prostor visokog obrazovanja; povećanje razine kvalitete znanstveno- 

istraživačkog rada; obrazovanje stručnjaka koji će na temelju stečenih kompetencija 

moći unaprijediti pravno obrazovanje, tj. istraživanja na području pomorskog i 

međunarodnog prava. 

2.14. Ishodi učenja studijskoga programa: Navedite kompetencije koje student 

stječe završetkom predloženog studija i za koje je poslove osposobljen 

Savladavanjem nastavnih sadržaja poslijediplomskog sveučilišnog (doktorskog) studija 

POMORSKOG PRAVA I PRAVA MORA student će steći teorijske spoznaje potrebne 

za kritičko promišljanje kao i sposobnost za primjenu tih spoznaja u praksi. Na 

doktorskom studiju student mora savladati znanje, vještine i komeptencije (knowledge, 

skills, competences). 

Opće i specifične kompetencije. 

a) Istraživačke kompetencije, sposobnost grupnog rada na istraživačkom projektu, 

pretraživanje i organiziranje literature, uobličavanje znanstvenog problema, i 

strukturirano izlaganje istoga. 

b) Akademske kompetencije - sposobnost prezentacije znanstvenog istraživanja, te 

prava i odgovornosti iz etike znanstvenog istraživanja i akademske komunikacije. 

c) Specifične komunikacije: vještine istraživanja, prezentacija istraživačkog rada, 

sinteza znanja, itd. 

d) U skladu sa specifičnim potrebama regije, ovaj studij, uz savladavanje metodologije 

znanstvenoistraživačkog rada, pruža studentima teorijska i praktična znanja o 

13


znanstvenim granama pomorskog prava i prava mora, te ostalim srodnim disciplinama. 

Polaznici studija osposobljavaju se za rad na složenim pravnim poslovima u brodarskim i 

lučkim organizacijama, brodogradnji, osiguranju, pravosuđu, diplomatsko-konzularnoj 

službi, vanjskotrgovačkim i drugim organizacijama, međunarodnim asocijacijama i 

sudovima, institucijama EU i UN čiji je rad vezan uz more i morski okoliš. 

Završetkom studija, tj. stjecanjem doktorata znanosti studenti se osposobljavaju 

- za izgrađivanje akademske karijere na nekoj od znanstveno-nastavnih ili znanstvenih 

institucija, odnosno obavljanje visoko specijaliziranih poslova u pravnoj profesiji u 

privatnom i javnom sektoru; 

- za nastavak usavršavanja na poslijedoktorskoj razini; 

- za produbljenu kritičku analizu, evaluaciju i sintezu sadržaja iz područja pravnih 

znanosti, posebice pomorskog prava i prava mora 

- za samostalno osmišljavanje i provođenje istraživanja u polju pravnih znanosti; 

- za komunikaciju i evaluaciju postignutih rezultata istraživanja u polju pravnih 

znanosti; 

- za promicanje izvrsnosti u akademskom i profesionalnom kontekstu u polju pravnih 

znanosti u okviru društva utemeljenog na znanju. 

Pravni fakultet u Splitu pruža jednake uvjete za pristup svim kandidatima bez obzira na 

spol, etnicitet, tjelesno oštećenje, socijalni status i dob, jer svi kandidati podjednako 

doprinose kvaliteti, bogatstvu i raznovrsnosti. 

Mogućnosti postdoktorskog usavršavanja su analogne području istraživanja. Različite 

mogućnosti pružaju instituti, kako u Hrvatskoj tako i u inozemstvu, stipendijski boravak 

u adekvatnim inozemnim istraživačkim centrima/Sveučilištima, suradnja na projektima 

MZOS-a, rad na kolaborativnim EU projektima, međunarodnim sudovima, i sl. 

2.15. Opišitite mehanizam osiguravanja vertikalne mobilnosti studenata u 

nacionalnom i međunarodnom prostoru visokog obrazovanja. 

Cjelokupni je program utemeljen vodeći brigu o obveznoj mobilnosti studenata koja 

se može realizirati na dvije razine: nastavnoj i istraživačkoj. 

Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij POMORSKO PRAVO I PRAVO MORA 

usklađen je s Europskim sustavom prijenosa bodova (ECTS). Primjena sustava 

14


ECTS-a omogućava pokretljivost studenata na lokalnoj, nacionalnoj i europskoj 

razini. 

Ovaj studij otvoren je prema studentima drugih poslijediplomskih studija na 

Sveučilištu u Splitu i na drugim sveučilištima u Hrvatskoj, ali i inozemstvu. 

Namjera je Pravnog fakulteta u Splitu osigurati logističku bazu koja će podržavati 

mobilnost, kako studenata tako i nastavnog osoblja korištenjem međunarodnih 

fondova, projekata (7th Framework Programme, Erasmus Mundus, Marie Curie, 

CEEPUS, i dr.) 

Studenti ovoga poslijediplomskog sveučilišnog (doktorskog) studija mogu upisivati 

izborne predmete i s drugih poslijediplomskih sveučilišnih (doktorskih) studija 

Sveučilišta u Splitu prema osobnom izboru i/ili savjetu mentora. Studenti koji budu 

provodili dio svog studija na adekvatnom studijskom programu u inozemstvu imaju 

mogućnost priznavanja ECTS bodova. 

Studentima ovoga studija priznavati će se ECTS bodovi koje su stekli na drugom 

Sveučilištu u Hrvatskoj. Odluku o tome donosi Vijeće ovoga poslijediplomskog 

studija. 

U pogledu međunarodne suradnje Fakultet održava svestrane i intenzivne odnose s 

brojnim partnerima iz inozemstva. Sudionik je nekoliko zajedničkih europskih 

projekata. Fakultet ima potpisane bilateralne sporazume s više institucija iz 

inozemstva: Pravni fakulteti u Ljubljani, Mariboru, Beogradu, Mostaru, Trstu. 

Posebno treba izdvojiti Slobodno sveučilište u Berlinu s kojim je osnovao i 

zajednički međusveučilišni centar za hrvatsko, njemačko, europsko i komparativno 

pravo koje vodi prof. emer H. Roggemann sa sjedištem u Berlinu i Splitu. 

U planu je suradnja i razmjena studneata s World Maritime University (Malmo, 

Švedska). 

Svi navedeni podaci pružaju dobru osnovu za mobilnost i suradnju kako studenata 

tako i nastavnika koji sudjeluju u ovome programu. 

2.16. Objasnite kako je predloženi sveučilini studij povezan s temeljnim modernim 

vještinama i strukom. 

15


Osim nacionalnih okvira, usklađivanje hrvatskih zakona s međunarodnim 

pomorskim pravom i konvencijama, čini ovaj studijski program neophodnim jer su 

kompetencije koje pruža ovaj PDS usklađene, između ostalog i s najnovijim 

razvojem međunarodnog pomorskog prava i prava mora. 

Izrazite promjene u okruženju RH, povezane s procesom približavanja i priključivanja 

Europskoj uniji, iz temelja mijenjaju znanja potrebna za svakodnevne aktivnosti 

zaposlenika u privatnom i javnom sektoru gospodarstva. Već je sada jasno izražen 

nedostatak znanstvenog kadra koji radi na usklađivanju propisa s EU, a posebno je 

zabrinjavajuća nedovoljna osposobljenost jedinica lokalne samouprave za provedbu 

pravnih stečevina EU. Pad konkurentnosti Hrvatske dijelom je uzrokovan i nedostatkom 

stručnjaka s potrebnim kompetencijama, stoga je ovaj PDS odgovor na potrebu tržišta i 

potrebu harmonizacije nacionalnog i međunarodnog prava. Nove kompetencije na 

području pomorskog prava i prava mora od vitalne su važnosti za RH (zaštita podmorja, 

gospodarski pojas, osiguranje brodova i sl.) 

Sadržaj studijskog programa sadrži smjernice iskazane u međunarodnim 

konvencijama i strateškim ciljevima EU: Towards a future Maritime Policy for the 

Union: A European vision for the oceans and seas, Luxembourg: Office for Official 

Publications of the European Communities, 2006. 

2.17. Objasnite kako je studij povezan s potrebama lokalne zajednice 

(gospodarstvom, poduzetništvom, civilnim društvom i slično). 

Kao što je već i navedeno, čak i na europskom obrazovnom prostoru osjeća se veliki 

nedostatak stručnjaka iz pomorskog prava. Naime, doktorski studiji iz pomorskog 

prava realiziraju se u svega nekoliko zemalja Europe (Njemačka, Švedska, Norveška, 

Malta), dok se u većini drugih europskih zemalja pomorsko pravo studira u okvirima 

diplomskog studija (LLM). 

Doktorski studij POMORSKO PRAVO I PRAVO MORA prvi je takav studij na 

području Hrvatske. Upravo ova činjenica govori o tome da se radi o specifičnom 

studiju koji nudi nove kompetencije iz područja prava koje do sada nisu bile 

dostupne potencijalnim kandidatima. Studij se temelji se na ranijem 

poslijediplomskim znanstvenom studiju istoga naslova, kao i na bogatom iskustvu 

16


dijela nastavnika koji sudjeluju u izvođenju nastave na brojnim studijima u 

Hrvatskoj i inozemstvu. 

Prema objavljenoj Strategiji (2009:13) Pravni fakultet u Splitu dio svojih 

istraživačkih aktivnosti sustavno i organizirano usmjerava prema temeljnim, 

razvojnim i primijenjenim istraživanjima za potrebe gospodarstva i zajednice u kojoj 

djeluje. Upravo ovaj studijski program odgovara potrebama nacionalnog 

gospodarstva jer pomorstvo čini važnu privrednu granu, a predviđa se da će 

pomorski promet biti od još veće važnost u skoroj budućnosti. Naime, oko 2/3 

ukupnoga međunarodnog robnog prometa obavlja se putem mora! Na moru se već 

stoljećima oblikuju snažni robni tokovi koji povezuju globalno tržište. 

Hrvatska uspostavlja suradnju s ostalim jadranskim obalnim državama u pogledu 

razvoja međuobalnog prometnog povezivanja. (Short sea shipping), te na 

regionalnoj razini sudjeluje u razvoju koncepta „Autocesta mora“ (Motorways of the 

Sea). U ostvarivanju ovakvih i sličnih aktivnosti stručnjaci iz pomorskog prava 

nezaobilazni su dio toga sustava. 

Iako je predloženi program temeljno program poslijediplomskog studija iz polja 

pravnih znanosti, sadržajem i strukturom upućuje na interdisciplinarnost. Izborne 

kolegije moguće je birati ne samo iz drugih društvenih znanosti, npr. sociologija, 

ekonomija, već i iz drugih područja koji imaju doktorske studije. Općenito, za 

potrebe istraživanja i izrade teme disertacije moguće je birati izborne kolegije iz 

različitih disciplina. 

Doktorski program omogućuje uspostavljanje suradnje, odnosno nadogradnju već 

postojeće suradnje koju nositelj studija ima s poslovnim sektorom (neki sektori 

gospodarstva, posebno brodarske kompanije) kao i s javnim sektorom (Ministarstvo 

pravosuđa, Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija, Ministarstvo 

pomorstva, prometa i infratrukture) kroz posebno strukturirana i organizirana 

istraživanja za potrebe doktoranada. 

2.18. Priložite analizu zapošljivosti studenata nakon završetka studijskog programa, 

koja uključuje mišljenje triju organizacija vezanih za tržište rada. 

17


Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij iz pravnih znanosti: Pomorsko pravo i 

pravo mora prvi je studij takve vrste u Hrvatskoj, ali i u ovome dijelu Europe. Upravo 

ova činjenica govori u prilog moguće zapošljivosti studenata nakon završetka 

studijskog programa. 

Skorim ulaskom Hrvatske u EU od iznimne je važnosti ravnopravno sudjelovati u 

odlučivanju i stvaranju integrirane EU pomorske strategije koja ima već svoje 

začetke u dokumentu koji je objavljen u Brussels, 10.10.2007. god. pod nazivom: An 

Integrated Maritime Policy for the European Union. (vidi: 

http://ec.europa.eu/maritimeaffairs/pdf/ActionPaper/action_plan_en.pdf). Bez stručnjaka iz 

pomorskog prava stajališta Hrvatske neće biti transparentna. 

Usavršavanje u međunarodnom pomorskom pravu iznimno je važno za brodarske tvrtke 

kao što je Tankerska plovidba, d.d. iz Zadra, Atlantska plovidba d.d. iz Dubrovnika 

Brodosplit plovidba d.o.iz Splita i dr. posebice stoga jer do sada nije bilo takvih studijskih 

programa u Hrvatskoj u kojima su se obrazovali stručnjaci s kompetencijama koje su 

potrebne suvremenom tržištu rada. U prilogu su pisma potpore otvaranju ovoga studija: 

Tankerska plovidba, d.d. -Zadar, Hrvatski hidrografski institut – Split i Lučka uprava - 

Split. 

Nedostatak stručnog kadra iz pomorskog prava vidljiv je i u osiguravajućim društvima 

koja se bave osiguranjem brodova, državnim institucijama (Ministarstvo pomorstva, 

prometa i infratrukture), diplomatskim i konzularnim službama, međunarodnim 

organizacijama, institucijama civilnog sektora, županijama i jedinicama lokalne uprave, i 

sl. 

Ulaskom RH u EU otvara se veliko tržište rada za kvalitetne stručnjake iz pomorskog 

prava. O potrebama EU tržišta rada najbolje govori podatak 2 da se 90% europske vanjske 

trgovine odvija morskim putem, dok luke i pomorski prijevoz u EU čine 40% ukupnog 

prometa. Bez sumnje je da navedeni podaci govore u prilog zapošljivosti budućih 

stručnjaka iz pomorskog prava. 

2.19. Usporedite predloženi sveučilišni studij s inozemnim akreditiranim 

programima uglednih visokih učilišta, posebice akreditiranim iz zemalja EU 

2 Shipping and ports are essential for international trade and commerce. 90% of the EU’s 

external trade and over 40% of its internal trade is transported by sea. 

http://ec.europa.eu/maritimeaffairs/pdf/greenpaper_brochure_en.pdf 

18


Malobrojni doktorski studiji iz pomorskog prava realiziraju se u svega nekoliko 

zemalja Europe (Njemačka, Švedska, Norveška, Malta). Upravo stoga ovaj studijski 

program ima za cilj ostvariti sve preduvjete za prihvat stranih studenata iz svih 

dijelova svijeta. 

Ovaj program usporediv je sa sličnim programima u svijetu: 

1. World Maritime University (Malmo, Švedska) (vidi web stranicu: 

http://www.wmu.se/Academics/MScMalm%C3%B6/tabid/70/Default.aspx 

2. International Maritime Law Institute, Malta (Ph.D. in International Maritime 

Law) – Vidi web stranicu: http://www.imli.org/ 

3. University of Oslo, The Faculty of Law, Norveška, Vidi web: 

http://www.jus.uio.no/english/research/phd/ 

Namjera je ovog PDS omogućiti mobilnost studenata i osoblja sa sličnih programa, a 

istovremeno zadržati specifične karakteristike koje će ga učiniti prepoznatljivim u 

europskom obrazovnom prostoru. 

2.20. Opišite iskustvo predlagača u izvođenju istih ili sličnih sveučilišnih 

studija 

Pravni fakultet u Splitu 3 je javno visoko učilište u sastavu Sveučilišta u Splitu koje u 

polju pravnih znanosti ustrojava i izvodi: integrirani preddiplomski i diplomski 

sveučilišni studij, stručni studij i poslijediplomske specijalističke studije . 

U Strategiji razvitka Pravnoga fakulteta u Splitu 2010. – 2015. objavljenoj 2009. god. 

pomorstvo se navodi kao glavna okosnica razvoja.(Strategija, 2009:3). 

Analogno navedenoj strategiji Fakulteta predlaže se poslijediplomski sveučilišni 

(doktorski) studij POMORSKO PRAVO I PRAVO MORA koji se nastavlja na već 

poznatu tradiciju Fakulteta u organizaciji poslijediplomskih studija. Ovaj Prijedlog 

novog PDS predstavlja reformirani oblik istoimenog studija, koji je restrukturiran 

prema zakonskim principima i preporukama Bolonjske reforme, analogno sličnim 

studijima u Europi. 

Navodimo neke primjere prethodnog iskustva u organizaciji PDS. 

3 U nastavku se koristi kratica Fakultet 

19


• 1976. g. zajedno s Ekonomskim fakultetom u Splitu osniva se specijalistički 

poslijediplomski studij Pomorsko gospodarstvo koji je dao 24 magistra 

specijalista. 

• 1978. g. osniva se poslijediplomski znanstveni studij Pravo mora (od 

2001./2002. g. pod nazivom Pomorsko pravo i pravo mora) za stjecanje 

akademskog stupanja magistra znanosti ( mr . sc .). U skladu sa specifičnim 

potrebama regije ovaj studij, uz savladavanje metodologije 

znanstvenoistraživačkog rada, pruža studentima teorijska i praktična znanja 

o znanstvenim granama pomorskog prava, međunarodnog prava mora, te 

ostalim srodnim disciplinama. Sveukupno je dao 149 magistara znanosti. 

• Od 20. veljače 2009. godine Fakultet izvodi i poslijediplomski specijalistički 

studij 'Medicinsko pravo '. Studij traje dvije godine (četiri semestra ). 

• Uz navedene poslijediplomske studije Fakultet je dobio dopusnicu i izvodi 

poslijediplomski specijalistički studij 'Športsko pravo'. Studij traje dvije 

godine (četiri semestra ). 

Navedeni podaci potvrđuju da nositelj studija ima respektabilno iskustvo u 

izvođenju poslijediplomske nastave i stvaranju pozitivne atmosfere za istraživački 

rad. . 

Osim iskustva u organizaciji poslijediplomskih studija, podaci o istraživačkim 

resursima (istraživačka oprema, ljudski resursi) govore o spremnosti Fakulteta za 

organizacijom kvalitetnih doktorskih studija. Mnogi djelatnici Fakulteta imaju 

respektabilno iskustvo u mentorskom radu, a na Fakultetu se izvodi i nekoliko 

znanstvenih projekata koje financira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta i 

koji mogu poslužiti kao temelj suradnje studenata i mentora. 

Na Fakultetu djeluju i posebne znanstveno-istraživačke jedinice, a tijekom 

posljednjih sedam godina Fakultet je utemeljio i četiri nova Centra: Centar za 

medicinsko pravo, Centar za izvannastavnu djelatnost, Centar za cjeloživotno 

obrazovanje, te Centar za europsku dokumentaciju i istraživanje 'Robert Schuman' 

(CEDI). Posebice treba istaknuti i izdvojiti u posljednjih jedanaest godina plodnu 

djelatnost Međusveučilišnog centra za hrvatsko, njemačko, europsko i komparativno 

pravo sa sjedištem u Berlinu i Splitu. 

20


Navedene činjenice govore o spremnosti Pravnog fakulteta u Splitu da uspješno 

realizira predloženi poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij. 

2.21. Ako postoje, navedite partnere izvan visokoškolskog sustava 

(gospodarstvo, javni sektor i sl.) koji bi sudjelovali u izvođenju predloženog 

studijskog programa. 

Za potrebe ovoga studija ostvarena je suradnja s tvrtkama poput Tankerske plovidbe 

d.d. u Zadru, Lučke uprave u Splitu, Hrvatskog hidrografskog instituta u Splitu, 

Hrvatskog registra brodova u Splitu, Plovput d.o.o. iz Splita i drugim sličnim tvrtkama 

koje će omogućiti istraživačku praksu zainteresiranim studentima PDS prema 

odabiru teme disertacije. 

U okviru studija organizirat će se radionice, u kojima će sudjelovati predavači koji će 

predstavljati primjere dobre prakse iz drugih tvrtki i javnih ustanova. Studenti ovog 

PDS bit će uključeni u sve aktivnosti Hrvatskog društva za pomorsko pravo iz Rijeke i 

Udruge pravnika u gospodarstvu Split (seminari, radionice, konferencije, i sl.) 

2.22. Napišite kako vaše visoko učilište razvija međunarodnu suradnju 

Pravni fakultet u Splitu surađuje ili je surađivao s brojnim visokoškolskim i znanstvenim 

ustanovama u inozemstvu (Otvoreno sveučilište u Berlinu, Max Planck Institut za 

europsku pravnu povijest u Frankfurtu/M, Pravni fakultet Sveučilišta u Beču, Pravni 

fakultet u Krakovu, Pravni fakultet u Pečuhu, Pravni fakultet u Trstu, Pravni fakultet u 

Mostaru, ABA/CELLI, Kriminloški institut u Grazu, Pravni fakultet u Mariboru i 

Ljubljani, Pravni fakultet u Beogradu, Skopju itd.). Posebno ističemo suradnju i 

trogodišnje partnerstvo u okviru TEMPUS projekta sa Sveučilištima u Staffordshire/UK, 

Paviji i Otvorenim Sveučilištem u Berlinu. 

U okviru Sveučilišta u Splitu djeluje Ured za međunarodnu suradnju. Osnovna je 

funkcija navedenog ureda vršiti diseminaciju informacija o natječajima u okviru 

Programa bilateralne mobilnosti, EU projekata i drugim oblicima međunarodne suradnje. 

21


Hrvatska zaklada za znanost (http://www.hrzz.hr) dodjeljuje Stipendije za doktorande u 

trajanju od 3 do 12 mjeseci s ciljem povećanja istraživačkog standarda, podizanja 

kakvoće doktorskih studija i promicanja međunarodne mobilnosti mladih istraživača 

tijekom doktorskih studija O svemu tome redovito izvještavaju uredi za međunarodnu 

suradnju Sveučilišta/Fakulteta. 

Fakultet ima potpisane bilateralne sporazume s više institucija iz inozemstva. Posebno 

treba izdvojiti Slobodno sveučilište u Berlinu s kojim je osnovao i zajednički 

međusveučilišni centar za hrvatsko, njemačko, europsko i komparativno pravo koje vodi 

prof. H. Roggemann sa sjedištem u Berlinu i Splitu. 

Fakultet se posebno istakao organiziranjem i domaćinstvom međunarodnih (i domaćih) 

znanstvenih skupova koji pružaju poticajnu atmosferu za buduće istraživače na 

doktorskim studijima. Hrvatsko-njemački pravni simpozij održava se već dugi niz godina 

u suorganizaciji Fakulteta i zaklade Friedrich Ebert iz Bonna/Zagreba. 

U organizaciji Međusveučilišnog centra za hrvatsko, njemačko, europsko i komparativno 

pravo na Fakultetu se održavaju redoviti godišnji znanstveno-stručni skupovi koji s 

teorijskog i praktičnog motrišta obrađuju različita aktualna pitanja hrvatskog, njemačkog 

i europskog prava. 

Bogata međunarodna suradnja Pravnog fakulteta pruža studentima PDS mogućnot 

stjecanja dodatnih ECTS bodova izvan nastavnih sadržaja (npr. sudjelovanje na kongresu, 

objavljivanje znanstvenog rada i sl.). 

Namjera je Pravnog fakulteta u Splitu osigurati logističku bazu koja će podržavati 

mobilnost, kako studenata tako i nastavnog osoblja korištenjem međunarodnih fondova, 

projekata ((7th Framework Programme, Erasmus, Erasmus Mundus i dr.) 

Predložena struktura i organizacija doktorskog programa temelji se na ECTS sustavu 

bodova koji omogućava otvorenost i pokretljivost studenata. Studente ovog 

poslijediplomskog doktorskog studija poticati će se na korištenje svih dostupnih 

programa međunarodne razmjene, te na dodatno stručno usavršavanje izvan mjesta 

studija, u skladu s potrebama istraživanja. 

Pokretljivost studenata usklađena je s njihovim individualnim programima, a uključuje 

različite vidove dodatnog usavršavanja: kraći ili duži studijski boravak u inozemstvu, 

sudjelovanje u zajedničkim istraživačkim projektima ili na međunarodnim skupovima , 

itd. S vremenom se očekuje i uključivanje stranih znanstvenika u Vijeće mentora, 

22


odnosno njihovo sudjelovanje u izvođenju programa, što će također omogućiti podizanje 

kvalitete studija. 

2.23. Ako je studijski program u područjima reguliranih profesija, napišite na 

koji ste način utvrdili usklađenost s minimalnim uvjetima osposobljavanja 

propisanim Direktivom 2005/36/EC Europskog parlamenta i Vijeća o 

priznavanuju stručnih kvalifikacija od 7. rujna 2005. godine i Zakonom o 

reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. 

Budući da je priznavavnje studija, diploma i stupnjeva važna mjera za promicanje 

akademske mobilnosti i zapošljavanja, struktura ovoga studija napravljena je prema 

modelu sličnih studija u EU, koristi se ECTS bodovni sustav kako bi se lakšalo 

priznavanje i mobilnost. 

Pri upisu stranih studenata na ovaj studij vrši se priznavanje kvalifikacija koje 

omogućavaju pristup visokom školstvu analogno Zakonu o potvrđivanju konvencije o 

priznavanju visokoškolskih kvalifikacija u području Europe i Zakonu o reguliranim 

profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. 

23


3. OPIS PROGRAMA 

3.1. Struktura i organizacija studija 

Prema Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju poslijediplomski 

sveučilišni studij traje u pravilu tri godine, tj. šest semestara i njegovim završetkom stječe 

se akademski stupanj doktora znanosti (dr. sc.). Kratica akademskog stupnja stavlja se 

ispred imena i prezimena osobe. 

U tijeku tri godine studija student treba steći 180 ECTS bodova (60 ECTS po godini) te 

položiti sve obvezne i odabrane izborne kolegije. Studenti mogu postići odgovarajući broj 

ECTS bodova na drugim poslijediplomskim studijima na Sveuĉilištu u Splitu, te drugim 

hrvatskim i inozemnim sveuĉilištima. 

Ovaj studij prilagođen je svakom studentu pojedinačno te se nastava i ostale studentske 

obaveze velikim dijelom oblikuju prema području doktorskog istraživanja koje je student 

odabrao, a s vremenom i prema specifičnoj temi njegova doktorskog rada. 

Godina studija Predmeti ECTS - 

bodovna 

I god. 

1 i 2. semestar 

II god. 

3. i 4. semestar 

III god. 

5. i 6. semestar 

• obvezni predmeti (15 ECTS) 

• opći predmet (4 ECTS) 

• znanstveni seminar (11 ECTS) 

• obvezni (15 ECTS) 

• izborni (4 ECTS) 

• znanstveni seminar (7 ECTS) 

• mentorski rad (4ECTS) 



• znanstveni seminar 4 (7 ECTS) 

• mentorski rad (4 ECTS) 



• mentorski rad (4 ECTS) 

• znanstveni seminar 5 

• znanstveno istraživački rad (30 

ECTS), 

• izrada i obrana disertacije (30 

ECTS) 

vrijednost 

60 ECTS 

60 ECTS 

60 ECTS 

4 Student ove bodove može alternativno ostvariti sudjelovanjem na međunarodnoj 

konferenciji s napisanim i objavljenim referatom 

5 ibid. 

24


Shema 1. Prikaz strukture PDS Pomorsko pravo i pravo mora 

Program poslijediplomskoga sveučilišnog (doktorskog) studija POMORSKO PRAVO 

I PRAVO MORA temelji se na znanstveno-nastavnom dijelu i istraživačkom 

dijelu: 

U znanstveno-nastavnom dijelu slušaju se predmeti prema sljedećoj kategorizaciji: 12 

obveznih predmeta, 3 opća izborna predmeta i 16 izbornih predmeta. 

Obvezni predmeti imaju 8 sati nastave i 5 ECTS-a. Opći predmeti imaju 6 sati nastave i 

4 ECTS-a. Izborni predmeti sadržajno odgovaraju opterećenju od 4 ECTS-a i imaju 6 sati 

nastave. 

U istraživačkom dijelu programa, nakon prvog semestra doktorand započinje rad s 

mentorom koji se valorizira ECTS bodovima, zatim slijede znanstveni seminari koji se 

biraju iz područja odslušanih obveznih kolegija. Znanstveni/istraživački seminari nose 

najveći broj ECTS bodova (11 ili 7 ECTS-a), a primarno se odnose na individualni rad. 

Umjesto znanstvenog seminara doktorand može alternativno ostvariti ECTS bodove 

sudjelovanjem na međunarodnoj konferenciji s napisanim i objavljenim referatom. 

3.2. Popis obveznih i izbornih predmeta i/ili modula s brojem sati aktivne 

Godina studija: I 

Semestar: prvi 

nastave potrebnih za njihovu izvedbu i brojem ECTS- bodova 

POPIS PREDMETA 

Broj PREDMET NOSITELJ P V S ECTS STATUS 6 

1 

2 

3 

POMORSKO UPRAVNO 

PRAVO 

POMORSKO 

UGOVORNO PRAVO 

IMOVINSKOPRAVNI 

ASPEKTI BRODA 

prof. dr. sc. Dragan 

Bolanča 

doc. dr. sc. Petra Amižić 

Jelovčić 

prof. emer. Ivo 

Grabovac 

8 5 O 

8 5 O 

prof.dr. sc. Silvija Petrić 8 5 O 

4 OPĆI PREDMET 7 Izbor studenta 6 4 I 

5 ZNANSTVENI Izbor studenta 18 11 O/I 

6 Ako je predmet obvezatan, upisuje se 0, a ako je izborni I. 

7 vidi popis općih predmeta 

25


SEMINAR 8 

Godina studija: I 

Semestar: drugi 


Broj PREDMET NOSITELJ P V S ECTS STATUS 

1 

2 

3 


PROCESNO I 

ARBITRAŽNO 


OGRANIČENJE 

ODGOVORNOSTI ZA 

POMORSKE 

TRAŽBINE 

MEĐUNARODNO 

PRAVO MORA U 

MIRU 

prof.dr. sc. Gordan 

Stanković 

prof. emer. Ivo 

Grabovac 

prof. dr. sc. 

Aleksandra Vasilj 

prof.dr. sc. Vesna 

Barić Punda 

8 5 O 

8 5 O 

8 5 O 

4 IZBORNI PREDMET 6 4 I 

5 

ZNANSTVENI 

SEMINAR 9 

11 7 I 

6 MENTORSKI RAD 6 4 O/I 

Godina studija: II 

Semestar: treći 


MODUL PREDMET NOSITELJ P V S ECTS STATUS 

MEĐUNARODNO 

PRIVATNO PRAVO 

POMORSKE 

TRGOVINE 

POMORSKO RADNO 


MEĐUNARODNO 


ORUŽANIM 

SUKOBIMA 

prof. dr. sc. Vesna 

Tomljenović 

dr. sc. Ines Medić Musa 


Bolanča 

dr. sc. Andrijana Bilić 

prof. emer. Vladimir 

Đuro Degan 

8 5 O 

8 5 O 

8 5 O 

IZBORNI PREDMET 10 Prema izboru studenta 6 4 I 

ZNANSTVENI Prema izboru studenta 11 7 O/I 

8 znanstveni seminar se piše iz jednog od tri obvezna predmeta iz prvog semestra 

9 znanstveni seminar se piše iz jednog od tri obvezna predmeta iz drugog semestra 

10 vidi popis izbornih predmeta 

26


Godina studija: II 

Semestar: četvrti 

SEMINAR 11 

MENTORSKI RAD Prema izboru studenta 6 4 




POMORSKOG 

OSIGURANJA 

PRAVO ZAŠTITE 

MORSKOG OKOLIŠA 

POMORSKE 

HAVARIJE 

Godina studija: III 

Semestar: peti 

prof. dr. sc. Ranka 

Petrinović 

prof. dr. sc. Drago Pavić 

dr. sc. Željka Primorac 

prof. dr. sc. Dorotea 

Ćorić 

prof. dr. sc. Axel 

Luttenberger 

8 5 O 

8 5 O 

8 5 O 

IZBORNI PREDMET Prema izboru studenta 6 4 I 

ZNANSTVENI 

SEMINAR/tema 

doktorske disertacije 

Prema izboru studenta 11 7 I 

MENTORSKI RAD Izbor studenta 6 4 



Godina studija: III 

Semestar: šesti 

MENTORSKI RAD Izbor studenta 50 30 



11 ibid. 6 

MENTORSKI RAD Prema izboru studenta 50 30 

27


POPIS OPĆIH PREDMETA 


1 

2 

3 

4 

ISTRAŽIVAČKA 

METODOLOGIJA 

PRAVO EUROPSKIH 

INSTITUCIJA I 

MARITIMNA 

POLITIKA 

SOCIOLOGIJA 

POMORSTVA 

JEZIK I UM: 

KONCEPTUALNE 

METAFORE U 

PRAVNOM DISKURSU 

prof. dr. sc. Anči Leburić 6 4 

prof. dr. sc. Arsen Bačić 6 4 

prof. dr. sc. Anči Leburić 6 4 

prof. dr. sc. Danica Škara 6 4 

POPIS IZBORNIH PREDMETA 


1 

2 

3 

MEĐUNARODNI ODNOSI 

I ORGANIZACIJE 

MEĐUNARODNI 

GOSPODARSKI ODNOSI 

TRGOVAČKA DRUŠTVA 

U POMORSTVU 

4 PRAVO DIPLOMACIJE 

prof. dr. sc. Davorin 

Rudolf ml 

prof. dr. sc. Nikša 

Nikolić 

prof. dr. sc. Zvonimir 

Slakoper 

prof. dr. sc. Vesna 

Kazazić 

6 4 

6 4 

6 4 

6 4 

5 PRAVO TURIZMA prof. dr. sc. Silvija Petrić 6 4 

6 

7 

8 

9 

10 

11 

12 

PRAVO UNUTARNJE 

PLOVIDBE 

KOPNENO PROMETNO 


ZRAČNO PROMETNO 


MIRNO RJEŠAVANJE 

MEĐUNARODNIH 

SPOROVA 

SLUŽBE OD OPĆEG 

GOSPODARSKOG 

INTERESA U 

POMORSKOM PRAVU 

JAVNO-PRIVATNO 

PARTNERSTVO U 

POMORSTVU 

JAVNA (OPĆA) DOBRA I 

KONCESIJE U 

prof. dr. sc. Jasenko 

Marin 

prof. dr. sc. Nikoleta 

Radionov 

prof. dr . sc. Nikoleta 

Radionov 

prof. dr. sc. Vesna Barić 

Punda 

prof.dr. sc. Damir Aviani 

doc. dr. sc. Mirko Klarić 

prof. dr. sc. Damir 

Aviani 

doc. dr. sc. Mirko Klarić 

prof. dr. sc. Damir 

Aviani 

6 4 

6 4 

6 4 

6 4 

6 4 

6 4 

6 4 

28


13 

14 

15 

16 

17 

POMORSTVU prof.dr. sc. Dario Đerđa 

doc. dr. sc. Bosiljka 

Britvić Vetma 

OBVEZNA OSIGURANJA 

U REPUBLICI 

HRVATSKOJ 

PRAVNA 

PROBLEMATIKA 

MULTIMODALNOG 

PRIJEVOZA 

NUKLEARNO PRAVO U 

POMORSTVU 

LJUDSKA PRAVA U 

MARITIMNOM 

KONTEKSTU – 

NORMATIVNI OKVIR I 

SUDSKA PRAKSA 

INFORMACIJSKI 

SUSTAVI U POMORSTVU 

prof.dr. sc. Ranka 

Petrinović 

prof. dr. sc. Drago Pavić 

dr. sc. Željka Primorac 

6 4 

prof. emer. Ivo Grabovac 6 4 


Bolanča 

doc. dr. sc. Petra Amižić 

Jelovčić 

prof.dr. sc. Arsen Bačić 

doc. dr. sc. Petar Bačić 

prof.dr. sc. Slavko 

Šimundić 

6 4 

6 4 

6 4 

3.3. Opis svakog predmeta i/ili modula u koji ulaze: okvirni sadržaj predmeta i/ili 

modula…… 

a) Opis obveznih predmeta 

I. semestar 

Naziv predmeta 

Kod 

Vrsta 

Razina 

Godina 

ECTS 

Nastavnik 

POMORSKO UPRAVNO PRAVO 

Obvezni 

Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij 

Prva 

5 

semestar 

prvi (I.) 

Prof. dr. sc. DRAGAN BOLANČA, redoviti profesor (u trajnom zvanju) 

Doc. dr. sc. PETRA AMIŽIĆ JELOVČIĆ, docentica 

29


Kompetencije koje se 

stječu 

Preduvjeti za upis 

Sadržaj 

Preporučena 

literatura 

Dopunska literatura 

Oblici provođenja 

nastave 

Način provjere znanja 

i polaganja ispita 

Jezik poduke i 

mogućnosti praćenja 

na drugim jezicima 

Način praćenja 

kvalitete i uspješnosti 

izvedbe svakog 

predmeta 

Svrha je kolegija da se studenti upoznaju sa strukturom propisa iz područja 

pomorskog upravnog prava, stjecanje sposobnosti boljeg razumijevanja i tumačenja 

relevantnih odredaba hrvatskog, međunarodnog i europskog upravnog prava u 

materiji pomorskog dobra i sigurnosti plovidbe u Republici Hrvatskoj. 

1. Pomorsko dobro i luke - pravni status obale i morskih luka, vrste morskih luka, 

lučke uprave, lučke djelatnosti, vrste koncesija uključujući prvenstvenu, pravni 

status lučkih objekata kao nekretnina, katastar i zemljišnik pomorskog dobra 

2. Sigurnost pomorske plovidbe - organizacija upravno-inspekcijskih poslova 

sigurnosti plovidbe u RH, organizacija tehničko-stručnih poslova sigurnosti 

plovidbe u RH, plovila (brod, brodica i jahta), plutajući objekti, brodske isprave i 

knjige, međunarodne organizacije (Međunarodna pomorska organizacija, 

Europska agencija za pomorsku sigurnost), zapovjednik broda, članovi posade 

1. D. Bolanča: Pravni status morskih luka kao pomorskog dobra, Pravni 

fakultet, Split, 2003. 

2. D. Bolanča: Koncesije na pomorskom dobru – novine u hrvatskom zakonodavstvu, 

Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, br.1, 2009., str.71-95. 

3. A. Luttenberger: Pomorsko upravno pravo, Pomorski fakultet, Rijeka, 2005. 

4. D. Bolanča: Neke novosti na području usklađivanja hrvatskog pomorskog 

upravnog prava sa pravnom stečevinom Europske unije, Zbornik radova 

Pravnog fakulteta u Splitu, br. 4, 2008., str. 745-760. 

5. D. Bolanča: Sigurnost plovidbe u Zakonu o izmjenama i dopunama Pomorskog 

zakonika iz 2007. godine, Naše more, Dubrovnik, br. 3-4, 2008., str. 147-152. 

6. D. Bolanča: Pravna stečevina Europske unije i hrvatsko pomorsko pravo, Liber 

amicorum in honorem Jadranko Crnić (1928.–2008.), Novi informator, Zagreb, 

2009., str. 745-756. 

1. D. Bolanča, R. Naprta: More naše plavo (Zbirka propisa Sigurnost plovidbe), 

Nading d.o.o., Split – Zagreb, 2006. 

2. D. Bolanča, R. Naprta: More naše plavo (Zbirka propisa Brodovi kao plovila), 


3. D. Bolanča, R. Naprta: More naš plavo (Zbirka propisa Brodice i jahte kao 

plovila), Nading d.o.o., Split – Zagreb, 2008. 

4. D. Bolanča, R. Naprta: More naše plavo (Zbirka propisa Članovi posade broda 

– pomorci), Nading d.o.o., Split – Zagreb, 2008. 

5. D. Bolanča, R. Naprta: More naše plavo (Zbirka propisa Pomorsko dobro), 


6. D. Bolanča, R. Naprta: More naše plavo (Zbirka propisa Morske luke), Nading 

d.o.o., Split – Zagreb, 2008. 

7. D. Bolanča, R. Naprta: More naše plavo (Zbirka propisa Obalna straža 

Republike Hrvatske i zaštita i spašavanje), Nading d.o.o., Split – Zagreb, 2009. 

predavanja, seminari, vježbe, radionice 

kontrolni testovi, ispiti (pisani i usmeni) 

hrvatski i engleski 

1. mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa koje se provode nakon 

završetka nastave 

2. konzultacije sa studentima, koji su bili polaznici ovog predmeta, o korisnosti ovog 

predmeta u njihovom radu u praksi, i mogućim poboljšanjima. 

30



Kod 

Vrsta 

Razina 

Godina 

ECTS 

Nastavnik 


stječu 


Sadržaj 

Preporučena 

literatura 



nastave 

POMORSKO UGOVORNO PRAVO 

Obvezni 


Prva 

5 

semestar 

prvi (I.) 

Prof. dr. sc. IVO GRABOVAC, prof. emeritus 

Prof. dr. sc. BORISLAV IVOŠEVIC, redoviti profesor (u trajnom zvanju) 

Svrha je kolegija da se studenti kompletno upoznaju sa složenom problematikom 

ugovornih odnosa iz područja pomorskog prava. Prava i obveze stranaca ovise o 

sadržaju ugovornih klauzula, ali i o prisilnim zakonskim normama u nacionalnom 

pravu koje proizlaze i iz međunarodne unifikacije i novog europskog prava. 

Posebice je bitno i značajno teorijski i praktično tumačiti i raščlanjivati temeljna 

načela odgovornosti iz ugovora o iskorištavanju brodova, ali isto je tako relevantan 

sadržaj prava i obveza iz ugovora koje normira Pomorski zakonik RH, kao ugovora 

o gradnji broda i ugovora o pomorskoj agenciji, ali i drugih ugovora kao ugovora o 

slagačkom poslu ili ugovora o otpremništvu. 

Ugovori o iskorištavanju pomorskih brodova (ugovori o pomorskom plovidbenom 

poslu, prijevoz stvari, vrste ugovora, izvršenje ugovora, prijevozne isprave, 

odgovornost, prijevoz putnika i prtljage, tegljenje i potiskivanje, drugi pomorsko 

plovidbeni poslovi, prijevoz u kojem sudjeluje više prijevoznika, ugovor o zakupu). 

Hrvatsko pravo i međunarodne konvencije (detaljna raščlamba). Značenje 

unifikacije (ujednačenja pomorskog prava). Ugovor o pomorskoj agenciji. Ugovor o 

slagačkom poslu, ugovor o uskladištenju. Poslovi pomorskog otpremnika. Ugovor o 

gradnji broda. 

1. I. Grabovac: Plovidbeno pravo Republike Hrvatske, Književni krug, Split, 2003. 

2. I. Grabovac: Suvremeno hrvatsko pomorsko pravo i Pomorski zakonik (s pojmovnim 

kazalom), Književni krug, Split, 2005. 

3. D. Pavić: Pomorsko imovinsko pravo, Književni krug, 2006. 

4. I. Grabovac: Međunarodni ugovori kao temelj ujednačenja pomorskog prava – 

u povodu Zakona o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika, 2008, Zbornik 

radova Pravnog fakulteta u Splitu, vol.46, br.2, 2009., str.261-269. 

5. I. Grabovac: Pridonose li Rotterdamska pravila unifikaciji?, Poredbeno pomorsko 

pravo, Zagreb, god.49, br.164, 2010., str.159-168. 

6. I. Grabovac: Odgovornost prijevoznika u prijevozu stvari u Pomorskom zakoniku 

Republike Hrvatske i u međunarodnim konvencijama, Književni krug, 

Split, 2010. 

7. Pomorski zakonik RH (NN, br. 181/04, 76/07, 146/08, 61/11) 

1. B. Jakaša, Udžbenik plovidbenog prava, Zagreb, 1983. 

2. D. Bolanča, Odgovornost brodara za izuzete slučajeve, Pravni fakultet, Split, 

1996. 

3. D. Bolanča, Pomorsko pravo (odabrane teme), Pravni fakultet, Split, 1999. 

4. I. Grabovac: Temelj odgovornosti prijevoznika u konvencijama u prijevozu stvari 

(s osvrtom na hrvatski Pomorski zakonik), Zbornik radova Pravnog fakulteta 

u Splitu, god.41, br.1-2, 2004., str.43-52. 

5. Zbornik radova savjetovanja – Pomorski zakonik Republike Hrvatske i druge 

novine iz područja pomorskog i prometnog prava, Hrvatsko društvo za pomorsko 

pravo, Rijeka, 2005. 

6. I. Grabovac: Pomorski zakonik Republike Hrvatske – ekologija i meteorološke 

pojave, Književni krug, Split, 2011., str.189 


31










predmeta 


Kod 

Vrsta 

Razina 

Godina 

ECTS 

Nastavnik 


stječu 


Sadržaj 

Preporučena 

literatura 


hrvatski, talijanski i engleski 





IMOVINSKOPRAVNI ASPEKTI BRODA 

Obvezni 


Prva 

5 

semestar 

Prof. dr. sc. SILVIJA PETRIĆ, redovita profesorica 

prvi (I.) 

Od studenta se očekuje da stekne specijalistička teorijska i praktična znanja o 

najznačajnijim imovinskopravnim odnosima koji nastaju u vezi s brodom i iskorištavanjem 

broda. Time stjeće sposobnost da ispravno interpretira i u praksi primjenjuje 

pravna pravila i načela vezana za složene probleme stvarnih prava na brodu i 

sredstava osiguranja pomorskih tražbina. 

1. Pojam i domaći i međunarodni izvori imovinskog pomorskog prava 

2. Osobe u pomorskom imovinskom pravu 

3. Imovinskopravne karakteristike broda 

4. Pravo vlasništva na brodu 

5. Odgovornost za obveze u vezi s brodom 

6. Sredstva osiguranja pomorskih tražbina: a) hipoteka na brodu (pojam i povijesni 

razvitak; osigurane tražbine; nastanak; sadržaj ovlaštenja; prijenos; prestanak; 

ship mortgage); b) pomorski privilegiji (pojam; privilegirane tražbine; prostiranje; 

osnaženje; prijenos; prestanak; maritime lien; pravo zadržanja na brodu); c) pravo 

zadržanja i privilegiji na stvarima ukrcanima na brod; d) međunarodna konvencija 

o pomorskim privilegijima i hipotekama 

1. D. Pavić: Pomorsko imovinsko pravo, Split, 2006. 

2. G. Stanković: Pomorski privilegiji i hipoteke te pravci razvitka na međunarodnom 

polju, Rijeka, 1996. 

3. S. Petrić: Institut prava retencije u hrvatskom i usporednom pravu, Split, 2004. 

4. G. Stanković: Osiguranje tražbine prema novom Pomorskom zakoniku Republike 

Hrvatske, u Zaštita vjerovnika, Zagreb, 1995., str. 61-71. 

5. V. Gotovac: Stvarna prava na brodu, Pravnik, br.3-4, 1997., str. 173-181. 

6. I. Grabovac: Hrvatsko pomorsko pravo i međunarodne konvencije, Književni 

krug, Split, 1995. 

7. I. Grabovac: Založna prava na brodu – usporedna raščlamba, Zbornik radova 

Pravnog fakulteta u Splitu, br.1-2, 1994., str. 25-38. 

8. D. Bolanča: Sudska hipoteka na brodu kao mjera osiguranja u Pomorskom 

zakoniku Republike Hrvatske, Pravo u gospodarstvu, vol. 34, br. 7-8, 1995., str. 

649-654. 

32




nastave 

Način provjere 

znanja i polaganja 

9. I. Grabovac: Ogledi o odgovornosti brodara, Split, 1997. 

10. J. Marin: Novo pravno uređenje hipoteke na brodu, Zbornik radova, Savjetovanje, 

Brioni, 2005. 

11. Z. Tasić: Pomorski privilegiji u kontekstu novog Pomorskog zakonika, Zbornik 

radova, Savjetovanje, Brioni, 2005. 

12. Z. Tasić: Securities on Vessels Under Construction in Croatian Shipyards, 

Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, br.49-50, 1998., str. 325-330. 

1. D. C. Jackson: Enforcement of Maritime Claims, Lloyd's of London Press, 

London, 1985. 

2. D. Ćorić: Što donosi Pomorski zakonik u odnosu na sustav stvarnopravnih 

jamstava na brodu, Uporedno pomorsko pravo, br.137-140, 1993., str. 51-61. 

3. E. Pallua: Privilegiji na brodu, Zbornik za pomorsko pravo, br.4, 1957., str. 65- 

136. 

4. D. Bolanča: Odgovornost brodara za izuzete slučajeve, Split, 1996. 

5. Đ. Ivković: Privatnopravni ugovor kao osnov za pomorsku tražbinu i privilegij, i 

odnosi u stečaju i leasingu, Eseji, Piran, 2011. 

6. G. Stanković: Međunarodna konvencija o pomorskim privilegijima i hipotekama 

iz 1993. godine, Uporedno pomorsko pravo, vol. 37., br.1-4, 1995., str. 85-133. 

7. Z. Radović: Hipoteka na brodu, Beograd, 1986. 

8. W. Tetley: Maritime Liens and Claims, Business Law Comunications Ltd., 

London, 2. Ed., 1998. 

9. G. Stanković: Osiguranje tražbina prema novom pomorskom zakonodavstvu 

Republike Hrvatske, Zbornik radova sa savjetovanja Zaštita vjerovnika, Opatija 

28. i 29. III. 1994., Informator Zagreb - Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, 1994. 

10. J. Marin: Zastara tražbina za naknadu štete zbog smrti ili tjelesne ozljede putnika 

na brodu, Uporedno pomorsko pravo, vol.38, br.149/152, 1996., str. 61-72. 

11. J. Brstilo: Pomorski privilegiji, Pomorski zbornik, br.38, 2000., 223-242. 

12. Lj. Mintas-Hodak: Retencija u pomorskom pravu, Uporedno pomorsko pravo, vol. 

31, br.1,1989., str. 97-124. 

13. W. Tetley: International Encyclopedia of Comparative Law, Volume XII, Law of 

Transport, Chapter 4, Maritime Transportation, Möhr Siebeck, Tübingen, 

Martinus Nijhoff Publishers, Dordrecht - Boston - Lancester, 1998. 

14. D. R. Thomas: Maritime Liens, British Shipping Laws, vol. 14, Stevens & Sons, 

London, 1980. 

15. W. Tetley: Assignment and Transfer of Maritime Liens: Is There Subrogation of 

the Privilege?, Journal of Maritime Law and Commerce, vol.15, br.3, 1984. 

16. D. C. Jackson: Enforcement of Maritime Claims, London, 1985. 

17. D. Bolanča, B. Kandare: Mjere osiguranja na brodu u svjetlu odredaba 

Pomorskog zakonika Republike Hrvatske, Zbornik radova Pravnog fakulteta u 

Splitu, br.39-40, 1995., str. 27-39. 

18. W. Tetley: Liens for Towage Freight, Journal of Maritime Law and Commerce, 

vol. 15, no.2, April, 1984. 

19. Lj. Mintas-Hodak: Jamstva pri stjecanju broda na kredit, Jugoslavenska 

akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1990. 

20. H. Kačić: Deposesija broda kao atribut ugovornog založnog prava na brodu, 

Uporedno pomorsko pravo i pomorska kupoprodaja, br. 100., 1983., str. 135-164. 

21. Lj. Mintas-Hodak: Stvarna prava u našem Zakonu o pomorskoj i unutrašnjoj 

plovidbi, Uporedno pomorsko pravo i pomorska kupoprodaja, br. 107-108., 1985., 

str. 186-191. 

22. J. M. Alcantara: A Short Primer on the International Convention on Maritime 

Liens and Mortgages 1993., Journal of Maritime Law and Commerce, Vol. 27, 

No.2, April, 1996., str. 219-232. 

23. H. Kačić, Z. Kačić: Legal Regime and Securities over Vessels under Construction 

Registered in Croatia, Croatian Paneuropean Union Split, Second Paneuropean 

Shipping Conference, Split, 2001., str. 23-33. 

predavanja, seminari, vježbe 


33


ispita 





kvalitete i 

uspješnosti izvedbe 

svakog predmeta 

II. semestar 


Kod 

Vrsta 

Razina 

Godina 

ECTS 

Nastavnik 


stječu 


Sadrža 

Preporučena 

literatura 






POMORSKO PROCESNO I ARBITRAŽNO PRAVO 

Obvezni 


Prva 

5 

semestar 

Prof. dr. sc. GORDAN STANKOVIĆ, izvanredni profesor 

drugi (II.) 


pomorskog procesnog i pomorskog arbitražnog prava, stjecanje sposobnosti boljeg 

razumijevanja i tumačenja relevantnih odredaba hrvatskog, međunarodnog i 

europskog prava u ovom području. 

1. Postupak upisa i brisanja pomorskih objekata (brodovi, jahte, brodice, plutajući 

objekti, nepomični odobalni objekti) 

2. Ovrha i osiguranje na brodu i teretu (ovrha radi namirenja novčane tražbine na 

brodu, ovrha radi predaje broda, osiguranje zasnivanjem prisilne sudske 

hipoteke, osiguranje prethodnom ovrhom, osiguranje prethodnim mjerama, 

privremene mjere – zaustavljanje broda) 

3. Pomorski sporovi i arbitražni postupak (međunarodno arbitražno sudište 

međunarodne trgovačke komore – pariz, londonski sud međunarodne arbitraže, 

stalno izabrano sudište pri hrvatskoj gospodarskoj komori - Zagreb) 

1. M. Dika: Građansko ovršno pravo, I. knj.-Opće građansko ovršno pravo, 

Narodne novine, Zagreb 2007. (odabrana poglavlja) 

2. A. Goldštajn, S. Triva: Međunarodna trgovačka arbitraža, Informator, Zagreb, 

1987. (odabrana poglavlja) 

3. Marin J.: Privremene mjere zaustavljanja broda, Pravni fakultet, Zagreb, 2003. 

4. G. Stanković: Izvansudska prodaja broda i prodaja broda neposrednom 

pogodbom – novi mehanizmi namirenja vjerovnika po Pomorskom zakoniku, 

Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god.42(79), 2005., str.467-479. 

5. G. Stanković: Ovrha i osiguranje na brodu i teretu – novosti u svjetlu novog 

Pomorskog zakonika, Zbornik radova “Pomorski zakonik Republike Hrvatske i 

druge novine iz područja pomorskog i prometnog prava”, Rijeka, 2005., str. 

145-162. 

6. W. Tetley: International Maritime and Admiralty Law, International Shipping 

Publications, Montreal, 2002. (odabrana poglavlja) 

7. W. Tetley: Maritime Liens and Claims, International Shipping Publications, 

Montreal, 1998. (odabrana poglavlja) 

34




nastave 









predmeta 

8. S. Triva, A. Uzelac: Hrvatsko arbitražno pravo, Narodne novine, Zagreb, 

2007. 

9. M. Vuković, E. Kunštek: Međunarodno građansko postupovno pravo, 

Narodne novine, Zagreb, 2005. (odabrana poglavlja) 

1. F. Berlingieri: Berlingieri on Arrest of Ships, LLP, London, 2000. 

2. Đ. Ivković: Privremene mjere osiguranja na brodu, Piran, 1994. 

3. G. Stanković: Aktualna pitanja u vezi s ovršnom prodajom broda, Zbornik 

Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, suppl. br. 2, 2002., str.43-62. 

4. G. Stanković: Neka pitanja stvarne nadležnosti sudova u pomorskim stvarima, 

Pomorski zbornik, vol.34, br.1, 1996., str.213-227. 

5. S. Triva, M. Dika: Građansko parnično procesno pravo, Narodne novine, 

Zagreb, 2005. (odabrana poglavlja) 








Naziv predmeta OGRANIČENJE ODGOVORNOSTI ZA POMORSKE 

TRAŽBINE 

Kod 

Vrsta 

Razina 

Godina 

ECTS 

Nastavnik 


stječu 


Sadržaj 

Obvezni 


Prva 

5 

semestar 

Prof. dr. sc. IVO GRABOVAC, prof. emeritus 

Prof. dr. sc. AXEL LUTTENBERGER, redoviti profesor 

drugi (II.) 

Svrha je kolegija da se studenti upoznaju sa značajnim tradicionalnim institutom 

pomorskog prava, pravom na ograničenje odgovornosti, koje se primjenjuje u 

ugovornim i izvanugovornim odnosima, a bolje će se upoznati i sa situacijama kada 

se gubi to pravo. Također će se osposobiti za raščlanjivanje pomorske tražbine u 

okviru nacionalnih propisa, kao i u sklopu međunarodne unifikacije (međunarodne 

konvencije). 

Opće ograničenje odgovornosti. Sustavi ograničenja. Konvencije, Pomorski zakonik 

RH, usporedni prikaz u drugim pravnim sustavima. Ograničenje odgovornosti za 

35


Preporučena 

literatura 

Dopunska literature 


nastave 









predmeta 


Kod 

Vrsta 

Razina 

Godina 

ECTS 

Nastavnik 


stječu 

tražbine u prijevozu stvari, jedinica tereta kao osnova za ograničenje (s posebnim 

osvrtom na kontejnere), te putnike i prtljagu. Ograničenje izvanugovorne 

odgovornosti (sudar, štete od onečišćenja mora uljem, pogonskim uljem, 

podrtinama). Konvencije, odgovornost, ograničenje i gubitak prava na ograničenje 

odgovornosti, nacionalna prava. Suvremene tendencije glede ograničenja odgovor- 

nosti za pomorske tražbine. 

1. D. Pavić: Prijevoz kontejnerima, pravni problemi, Čakovec, 1983. 

2. I. Grabovac: Ograničenje odgovornosti u pomorskom poduzetništvu, Književni 


3. I. Grabovac: Plovidbeno pravo Republike Hrvatske, Književni krug, Split, 2003. 

4. I. Grabovac: Suvremeno hrvatsko pomorsko pravo i Pomorski zakonik (s pojmovnim 

kazalom), Književni krug, Split, 2005. 

5. I. Grabovac: Odgovornost prijevoznika u prijevozu stvari u Pomorskom zakoniku 

Republike Hrvatske i u međunarodnim konvencijama, Književni krug, 

Split, 2010. 

6. Pomorski zakonik RH (NN, br. 181/04, 76/07, 146/08, 61/11) 

1. I. Grabovac: Ogledi o odgovornosti brodara, Književni krug, Split, 1997. 

2. D. Bolanča: Pomorsko pravo (odabrane teme), Pravni fakultet, Split, 1999. 

3. I. Grabovac: Opće ograničenje odgovornosti brodovlasnika – Global Limitation 

of the Shipowners Liability, “Paneuropski pomorski simpozij”, Split, 2000., str. 

155-166. 

4. D. Bolanča, R. Naprta: More naše plavo (zbirka propisa), Split-Zagreb, 2006- 

2009. 




1. mišljenja studenata o kvaliteti nastave izravnim razgovorima za vrijeme nastave i 

anketiranjem nakon završetka nastave 

2. konzultacije sa studentima o korisnosti nastave i metodama za poboljšanje 

nastavnog procesa. 

MEĐUNARODNO PRAVO MORA U MIRU 

Obvezni 


Prva 

5 

semestar 

Prof. dr. sc. VESNA BARIĆ PUNDA, redovita profesorica 

drugi (II.) 

Opća i posebna znanja o sustavu međunarodnopravnih pravila o morskim i 

podmorskim prostorima, razgraničenju, iskorištavanju, pravnim režimima koji 

vrijede u pojedinim dijelovima mora, morskog dna i podzemlja, o pravima i 

dužnostima država u vezi s različitim uporabama mora, zaštiti i očuvanju morskog 

okoliša, prijenosu tehnologije. 

36



Sadržaj 

Preporučena 

literatura 


Opći dio. Definicija prava mora. Izvori. Kodifikacija prava mora. Pojmovi: 

suverenitet, suverena prava i jurisdikcija obalne države. Unutrašnje morske vode. 

Definicija, pravni status i režim. Pomorski zakonik RH. Arhipelaško more i 

arhipelaške države. Teritorijalno more. Polazne crte. Vanjska granica. Širina. 

Neškodljivi prolazak. Razgraničenje teritorijalnih mora. Razgraničenje teritorijalnog 

mora Hrvatske i susjednih država. Pomorski zakonik RH. Tjesnaci. Geografski i 

pravni pojam. Vrste tjesnaca. Morski kanali. Pojam i vrste. Vanjski pojas. 

Definicija, granice i širina. Pravni status i režim de lege lata. Gospodarski pojas. 

Definicija. Granice. Širina. Pravni status. Razgraničenje. Pomorski zakonik RH. 

Zaštićeni ekološko ribolovni pojas RH. Epikontinentski pojas. Definicija. Granice. 

Prava i dužnosti obalne države u epikontinentskom pojasu. Razgraničenje. 

Razgraničenje epikontinetskih pojasa Italije i Hrvatske. Pomorski zakonik RH. 

Otvoreno more. Definicija. Pravni status.Pravni režim. Piratsvo. Pravo progona. 

Zatvorena ili poluzatvorena mora. Neobalne države i države u nepovoljnom 

geografskom položaju. Zona. Znanstveno istraživanje mora. Zaštita i očuvanje 

morskog okoliša. Zaštita i očuvanje Sredozemnog mora. Zaštita i očuvanje živih 

morskih bogatstava. Razvoj i prijenos morske tehnologije. 

1. V. Barić Punda, D. Rudolf ml: Pravo mora-dokumenti, mišljenja 

znanstvenika, komentari, Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, 2007., 

954 str. 

2. V. Barić Punda, D. Rudolf ml: Komentar javnopravnih odredbi Pomorskog 

zakonika, Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, 2010., 204 str. 

3. D. Rudolf: Međunarodno pravo mora, Zagreb, 1985. 

4. V. Đ. Degan: Međunarodno pravo mora u miru i u oružanim sukobima, 

Rijeka, 2002. 

5. V. Ibler: Međunarodno pravo mora i Hrvatska, Zagreb, 2001. 

6. V. Đ. Degan, V. Barić Punda: Jednostrani akti država u pravu mora 

napose s obzirom na spor Slovenije i Hrvatske na Sjevernom Jadranu, 

Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, vol.45, br.4, 2008., str.841-862. 

7. R. R. Churchill, A. V. Lowe: The Law of the Sea, 3th edit., Manchester, 

1999. 

1. V. Barić Punda: Ampliación de la aplicación de derechos de soberanía y 

jurisdicción sobre el mar Adriático por parte de la República de Croacia, u 

E. J. Rey Caro, V. Barić Punda, Z. Drnas de Clément, Estudios sobre 

Derecho del Mar, Cordoba, 2005., str.9-34. 

2. V. Barić Punda: Interpretation and Evaluation of the Opinions of the 

Arbitration (Badinter) Commission in the International Legal Doctrine of 

Croatia and SR Yugoslavia, u Transformation des Rechts in Ost und West, 

Festschrift für Prof. Dr.Herwig Roggemann zum 70.Geburtstag, Berlin, 

2005., str.313-325. 

3. V. Barić Punda, D.Rudolf ml.: Prijedlog izmjena i dopuna javnopravnih 

odredbi Pomorskog zakonika Republike Hrvatske, Adrias, Zbornik radova 

zavoda za znanstveni i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i 

umjetnosti, 11, 2004, Split-Zagreb, str.205-64. 

4. V. Barić Punda, Z. Brkić: Zaštita i očuvanje Sredozemnog mora s posebnim 

osvrtom na obalne države članice EU, Zbornik radova Pravnog fakulteta u 

Splitu, vol.44, br.1, 2007., str. 53-65. 

5. V. Barić Punda: Zaštićeni ekološko ribolovni pojas Republike Hrvatske i 

međunarodno pravo mora, Strani pravni život, Institut za uporedno pravo, 

Beograd, br. 1-2, 2005., str.71-94. 

6. V. Đ. Degan: Pravičnost i međunarodno pravo u razgraničenjima morskih 

prostora, Poredbeno pomorsko pravo - Comparative Maritime Law 2010., 

br.164, str.139-157. 

7. V. Đ. Degan: Internal Waters, Netherlands Yearbook of International Law, 

1986. 

8. V. Đ. Degan: Miroljubive upotrebe mora, Zbornik Pravnog fakulteta u 

Zagrebu, br. 5-6, 1985. 

9. Z. Gržetić, V. Barić Punda, V. Filipović: Suvremeni kartografski prikaz 

37



nastave 









predmeta 

III. semestar 


Kod 

Vrsta 

Razina 

Godina 

ECTS 

Nastavnik 


stječu 


Sadržaj 

granica RH na moru, Zbornik radova 2. međunarodne konferencije o 

pomorskoj znanosti, Podstrana, 2009., str. 593-615. 

10. Z. Gržetić, V. Barić Punda, V. Filipović: O granicama u sjevernom 

Jadranu (1948.-2009.) s posebnim osvrtom na kronološki kartografski 

prikaz, Poredbeno pomorsko pravo - Comparative Maritime Law, br.164, 

2010., str.19-72. 

11. D. Rudolf: Enciklopedijski rječnik međunarodnoga prava mora, Split, 

1989. 

12. M. Seršić: Međunarodnopravna zaštita morskog okoliša, Zagreb, 2003. 

13. B. Vukas: Pristup moru država bez morske obale, Prinosi, br.17. Zagreb, 

1982., str. 158-169. 

14. B. Vukas: The Definition of the Law of the Sea, u Ando et al. (eds.), Liber 

Amicorum Judge Shigeru Oda, Kluwer Law International, 2002. 








MEĐUNARODNO PRIVATNO PRAVO POMORSKE 

TRGOVINE 

Obvezni 


druga 

5 

semestar 

treći (III.) 

Prof. dr. sc. VESNA TOMLJENOVIĆ, redovita profesorica (u trajnom zvanju) 

Dr. s. INES MEDIĆ MUSA, asistentica 

Cilj predmeta je prenijeti studentima opća i nova znanja o Međunarodnom 

privatnom pravu pomorske trgovine, kao i osposobiti ih u praktičnoj primjeni 

stečenih znanja. Očekivani ishodi učenja za predmet su: 

1. razvijanje samostalnosti i kritičkog razmišljanja, 

2. razvijanje sposobnosti usmenog i pismenog izražavanja, 

3. razvijanje sposobnosti služenja pravnim izvorima, literaturom i sudskom praksom 

vezanom uz Međunarodno privatno pravo pomorske trgovine. 

1. Značenje međunarodnog privatnog prava pomorske trgovine u kontekstu pomorskih 

odnosa – Međunarodno privatno pravo versus uniformno međunarodno 

pomorsko pravo 

2. Posebni sustav međunarodnog privatnog prava pomorske trgovine (pored- 

38


Preporučena 

literatura 



nastave 









predmeta 

benopravna analiza) 

3. Poveznice u pomorskom međunarodnom privatnom pravu – Državna pripadnost 

broda (vrste upisnika) 

4. Mjerodavno pravo kod ugovora o iskorištavanju broda 

5. Mjerodavno pravo za stvarnopravne odnose na brodu (vlasništvo, hipoteka i 

privilegij) 

6. Mjerodavno pravo za pomorske delikte 

7. Ograničenje brodareve odgovornosti 

8. Radni odnosi pomoraca 

9. Pomorsko osiguranje i pravo izravne tužbe i mjerodavno pravo 

10. Međunarodna nadležnost u pomorskim sporovima 

1. V. Tomljenović: Pomorsko međunarodno privatno pravo, Pravni fakultet, 

Rijeka, 1998. 

2. V. Tomljenović: Prijedlog Novele Pomorskog zakonika međunarodno privatnopravni 

aspekti - izabrana pitanja, Pomorski zbornik, vol.36, br.1, 1998., str.101- 

135. 

3. Pomorski zakonik, NN 181/04, 76/07, 146/08. 

4. Relevantni pravni propisi međunarodnog prava 

5. Relevantni propisi hrvatskog prava 

6. Relevantna sudska praksa 

7. Materijali s nastave 

1. V. Tomljenović: Državna pripadnost broda kao vezna okolnost u 

međunarodnom privatnom pravu pomorskih odnosa - Tema za raspravu, 

Pomorski zbornik, vol. 31, 1993., str. 91-125. 

2. V. Tomljenović: Izravna tužba u pomorskim sporovima - izbor mjerodavnog 

prava, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, vol.22, br.2, suppl. 2002., 

str. 81-110. 

3. V. Tomljenović: Strani pomorci pred američkim sudovima - naknada štete za 

tjelesne ozljede - međunarodna sudska nadležnost i mjerodavno pravo, 

Pomorski zbornik, vol. 32, 1994., str. 259-285. 

4. V. Tomljenović: Zastave pogodnosti i njihov utjecaj u modernom piratstvu, u 

Knežević, I., ured., Paneuropski pomorski simpozij, Split, 2000., str. 203-220. 

5. V. Tomljenović: Maritime Torts - New Conflicts Approach: Is It Necessary? 

Yearbook On Private International Law, Haag, Kluwer Law International, 

1999., str. 249-297. 

6. V. Tomljenović: Direct Actions and Conflict of Laws in Maritime Disputes, 

Tomljenović, V.; Erauw, J.; Volken, P. (ur.), Liber Memorialis Petar Šarčević - 

Universalism, Tradition and the Individual, Munchen, Sellier, 2006., str. 135- 

169. 

7. Relevantni pravni propisi međunarodnog prava 

8. Relevantni propisi hrvatskog prava 

9. Relevantna sudska praksa 

10. Materijali s nastave 








39



Kod 

Vrsta 

Razina 

Godina 

ECTS 

Nastavnik 


stječu 


Sadržaj 

Preporučena 

literatura 


POMORSKO RADNO PRAVO 

Obvezni 


druga 

5 

semestar 

treći (III.) 


Dr. sc. ANDRIJANA BILIĆ, asistentica 

Svrha je kolegija da se studenti upoznaju sa teorijom i pozitivnim pravom iz materije 

pomorskog radnog prava, stjecanje sposobnosti boljeg razumijevanja i tumačenja 

relevantnih odredaba hrvatskog, međunarodnog i europskog radnog prava u materiji 

individualnih i kolektivnih radnih odnosa pomoraca. 

- Individualni radni odnosi – zasnivanje radnog odnosa, ugovor o radu, radno 

vrijeme, radne obveze i odgovornosti radnika, prestanak radnog odnosa, zaštita i 

ostvarivanje prava iz radnog odnosa. 

- Kolektivni radni odnosi – socijalni partneri, kolektivno pregovaranje, kolektivni 

ugovori, rješavanje kolektivnih radnopravnih sporova, industrijske akcije (štrajk i 

isključenje s rada). 

1. B. Buklijaš, A. Bilić: Međunarodno radno pravo, Pravni fakultet Split, 2006. 

2. B. Buklijaš: Kolektivno radno pravo, Pravni fakultet Split, 2006. 

3. M. Đ. Učur: Pomorsko radno pravo, Pravni fakultet Rijeka, 1997. 

4. D. Bolanča: Pomorsko pravo - odabrane teme (udžbenik), Pravni fakultet, Split, 

1999. 

5. D. Bolanča – R. Naprta: More naše plavo (Zbirka propisa «Članovi posade 

broda – pomorci»), Nading d.o.o., Split – Zagreb, 2008. 

1. A. Bilić: Ugovor o radu uz poseban osvrt na pomorce, 2004. (magistarski rad) 

2. M. Đ. Učur: Polazišta i konvencije o uređivanju radnopravnog statusa pomoraca, 

Pomorski zbornik, knj.31, 1993., str.171.-188. 

3. Javnopravne karakteristike zapošljavanja i zaštite pomoraca, Pomorski zbornik 

br.32, 1994., str.237.-258. 

4. Kolektivni ugovor za pomorce, Zbornik Pravnog fakulteta Rijeka, vol.16, br.1, 

1995., 53.-79. 

5. D. Bolanča: Osebujnosti suspenzije pomoraca, Informator, br.4341, 1995., 

str.6.-8. 

6. I. Grabovac, J. Perlain: Prava i dužnosti pomoraca, Školska knjiga, Zagreb, 

1978. 

7. D. Bolanča: Radnopravna materijalna odgovornost pomoraca, «Zbornik 

radova Pravnog fakulteta u Splitu», br. 1-2, 1991., str. 207. – 222. 

8. D. Bolanča: Disciplinska odgovornost pomoraca (odgovornost za obavljanje 

radnih obveza), «Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu», br. 1-2, 1992., str. 

223. – 250. 

9. D. Bolanča: Specifičnosti udaljenja s rada (suspenzije) pomoraca de lege lata i 

de lege ferenda, «Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu», br. 2, 1993., str. 

553. – 561. 

10. D. Bolanča: Odgovornost brodara za smrt i tjelesne ozljede člana posade 

broda u hrvatskom pravu, «Pravni vjesnik», Osijek, br. 1-4, 1993., str. 15. – 21. 

11. D. Bolanča: Pravni temelj odgovornosti brodara za štetu zbog smrti i tjelesne 

ozljede člana posade broda s posebnim osvrtom na smisao postojanja odredbe 

članka 161. Pomorskog zakonika, Zbornik radova “Odgovornost brodara za 

40



nastave 









predmeta 


Kod 

Vrsta 

Razina 

Godina 

ECTS 

Nastavnik 


stječu 


Sadržaj 

Preporučena 

literatura 



nastave 




smrt i tjelesnu ozljedu člana posade, osiguranje i naknada štete”, Split, 1997., 

str. 14. – 20. 

12. Zakon o radu, Narodne novine, br.149/09. 

13. Kolektivni ugovor za hrvatske pomorce na brodovima u međunarodnoj plovidbi, 

Narodne novine, br.59/08. 








MEĐUNARODNO PRAVO MORA U ORUŽANIM SUKOBIMA 

Obvezni 


druga 

5 

semestar 

treći (III.) 

Prof. dr. sc. VLADIMIR ĐURO DEGAN, professor emeritus 

Svrha je kolegija da se studenti upoznaju sa strukturom i sadržajem propisa iz 

područja međunarodnog prava mora u oružanim sukobima, stjecanje sposobnosti 

boljeg razumijevanja i tumačenja relevantnih izvora hrvatskog i međunarodnog 

ratnog prava. 

1. Pravna pravila o pomorskom ratovanju općenito 

2. Pravila o neprijateljstvima na moru 

3. Neutralnost u pomorskom ratovanju. 

1. V. Đ. Degan: Međunarodno pravo mora u miru i u oružanim sukobima, Pravni 

fakultet, Rijeka, 2002. 

2. V. Đ. Degan: Međunarodno pravo, Školska knjiga, Zagreb, 2011. 

1. R. Capar: Međunarodno pomorsko ratno pravo, Zagreb, 1988, str. 68 

2. A. Luttenberger: Pomorsko ratno pravo, Rijeka, 2008, str. 122 




41







predmeta 

IV. semestar 


Kod 

Vrsta 

Razina 

Godina 

ECTS 

Nastavnik 


stječu 


Sadržaj 

Preporučena 

literatura 



nastave 







PRAVO POMORSKOG OSIGURANJA 

Obvezni 


druga 

5 

semestar 

četvrti (IV.) 

Prof. dr. sc. RANKA PETRINOVIĆ, izvanredna profesorica 

Prof. dr. sc. DRAGO PAVIĆ, redoviti profesor (u trajnom zvanju) 

dr. sc. ŽELJKA PRIMORAC, asistentica 


područja pomorskog i transportnog osiguranja. To uključuje stjecanje sposobnosti 

boljeg razumjevanja i tumačenja relevantnih hrvatskih i međunarodnih, te zakonodavnih 

i autonomnih odredaba prava pomorskog osiguranja, koje, u odnosu na druge 

vrste osiguranja, karakterizira poseban i specifičan razvojni put pravnog normiranja. 

1. Pojam pomorskog i transportnog osiguranja. Povijesni razvoj. Organizacija 

pomorskog osiguranja. Pravni izvori prava pomorskog osiguranja. Interes za 

osiguranje. Ugovor o pomorskom osiguranja. Isprave o ugovoru pomorskog 

osiguranja. Polica osiguranja. Trajanje ugovora. Elementi ugovora o pomorskom 

osiguranju. Osigurani rizici. Osigurane štete. Isključenja iz osiguranja. Prava i 

obveze stranaka. Subrogacija osiguratelja. Napuštanje osiguranog predmeta. 

Mjerodavno pravo. Zastara tražbine 

2. Osiguranje robe u prijevozu. Institutske klauzule za osiguranje robe. 

Osiguranje plovnih objekata (brodova, jahti i brodica). Osiguranja brodova prema 

standardnim uvjetima osiguranja. Osiguranje brodova prema International Hull 

Clauses (2003). Osiguranje vozarine. Pomorsko osiguranje od odgovornosti. P. & 

I. klubovi. 

D. Pavić: Pomorsko osiguranje, pravo i praksa, Književni krug, Split, 2012. 

1. B. Milošević Pujo, R. Petrinović: Pomorsko pravo za jahte i brodice, 

Pomorski fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, 2008. 

2. D. Pavić: Pomorsko imovinsko pravo, Književni krug, Split, 2006. 

3. D. Pavić: Ugovorno pravo osiguranja, komentar zakonskih odredaba, 

Tectus, Zagreb, 2009. 



42








predmeta 


Kod 

Vrsta 

Razina 

Godina 

ECTS 

Nastavnik 


stječu 


Sadržaj 

Preporučena 

literatura 



nastave 









predmeta 






PRAVO ZAŠTITE MORSKOG OKOLIŠA 

Obvezni 


druga 

5 

semestar 

prof. dr. sc. DOROTEA ĆORIĆ, izvanredna profesorica 

četvrti (IV.) 

Svrha je kolegija da se studenti upoznaju s pristupom pravnom uređenju zaštite 

okoliša, te da po njegovu završetku steknu sposobnost boljeg razumijevanja i 

tumačenja osnovnih načela i odgovarajućih odredbi zaštite okoliša. 

1. Pravo zaštite okoliša 

2. Izvori prava zaštite okoliša (međunarodni, europski i domaći) 

3. Zaštita mora kao posebne sastavnice okoliša 

4. Građanskopravna i kaznenopravna zaštita okoliša 

1. O. Lončarić-Horvat, i dr.: Pravo okoliša, 3. izdanje, Organizator, Zagreb, 2003. 

2. D. Čorić: Onečišćenje mora s brodova – međunarodna i nacionalna regulativa, 

Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2009. 

3. Zakon o zaštiti okoliša (N/N 110/07) 

4. Pomorski zakonik (N/N 181/04, 76/07, 146/08.) 

5. Drugi odgovarajući hrvatski, međunarodni i europski propisi. 

1. J. H. Jans: European Environmental Law, Europa Law, 2007. 

2. D. Vidas: Zaštita Jadrana, Školska knjiga, Zagreb, 2007. 

3. A. Bravar: Miscellanea Maritima–Materiae Noxiosae, Pravni fakultet Zagreb, 

2007. 

predavanja i vježbe 

Usmeni 




2. konzultacije sa studentima, koji su bili polaznici ovog predmeta, o korisnosti 

ovog predmeta u njihovom radu u praksi, i mogućim poboljšanjima. 

43



Kod 

Vrsta 

Razina 

Godina 

ECTS 

Nastavnik 


stječu 


Sadržaj 

Preporučena 

literatura 


POMORSKE HAVARIJE 

Obvezni 


druga Druga Druga 

5 

Prof. dr. sc. AXEL LUTTENBERGER, redoviti profesor 


područja pomorskih havarija, posebne grane pomorskog imovinskog prava. To 

uključuje stjecanje sposobnosti boljega razumjevanja i tumačenja relevantnih 

hrvatskih i međunarodnih pravnih odredbi koje reguliraju pomorske havarije. 

- Pomorske havarije (pomorske nesreće) – općenito. Pojam i povijesni razvoj. 

Pravno reguliranje. Osiguranje pomorskih havarija. Tipične pomorske nezgode. 

Posebne i zajedničke havarije 

- Zajednička havarija – općenito. Pojam i definicija zajedničke havarije. Slučajevi 

zajedničke havarije prema York-Antwerpenskim pravilima. Likvidacija zajedničke 

havarije. Zajednička havarija i osiguranje. 

- Sudar brodova – općenito. Povijesni razvoj. Pravna vrela. Pojam sudara. Vrste 

sudara. Naknada štete. Sudar s tegljačem ili tegljenim brodom. Mjerodavno pravo 

za odnose iz sudara brodova. Osiguranje odgovornosti iz sudara brodova. 

- Spašavanje – općenito. Povijesni razvoj prava spašavanja. Pravna vrela prava 

spašavanja. Pojam spašavanja. Definicija spašavanja prema Konvenciji o spašavanju 

iz 1989. Oblici spašavanja. Ugovor o spašavanju. Nagrada za spašavanje. 

Posebna naknada. Spašavanje tegljenog objekta. Odgovornost spašavatelja 

(ograničenje odgovornosti). Zastara tražbine. Mjerodavno pravo za odnose iz 

spašavanja. Osiguranje spašavanja. Mjesto zakloništa. Pojam. Pravilnik o mjestima 

zakloništa. 

- Uklanjanje podrtina. Međunarodna konvencija o uklanjanju podrtina iz 2007. 

- Izvanugovorna odgovornost brodara. Odgovornost za smrt i tjelesne ozljede. 

Odgovornost za oštećenje stvari i onečišćenje okoliša. Onečišćenje morskog 

okoliša uljem – općenito. Povijesni razvoj prava zaštite morskog okoliša. Konvencija 

o građanskoj odgovornosti za štetu prouzročenu onečišćenjem uljem, 

1992. Konvencija o osnivanju međunarodnog fonda za naknadu štete prouzročene 

onečišćenjem, 1992. Izmjene konvencija iz 2000. Bunker konvencija. 

Hrvatsko pravo zaštite morskog okoliša. Osiguranje odgovornosti za onečišćenje 

morskog okoliša. Odgovornost poduetnika nuklearnog broda. 

1. D. Pavić: Pomorsko imovinsko pravo, Književni krug, Split, 2006. 

2. R. Petrinović, B. Plančić, N. Mandić: Revizija Lloyd's Open Form (LOF 2010) 

– učinkovitija zaštita morskog okoliša?, Naše more, vol.56, br.1-2, 2009., str. 

49-56. 

3. R. Petrinović: Mjesto zakloništa kao novi element zaštite morskog okoliša, 

Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, vol.1, br.3, 2005., str.409-430. 

4. R. Petrinović, M. Škiljo: Pravilnik o mjestima zakloništa – pruža li pravilnik 

priželjkivanu zaštitu hrvatskog morskog okoliša, Poredbeno pomorsko pravo, 

god.49, br.164, 2010., str.309-343 

5. V. Skorupan Wolff, R. Petrinović: Međunarodna Konvencija o uklanjanju 

podrtina, Poredbeno pomorsko pravo, br. 1, 2008., str.109-134. 

1. B. Milošević Pujo, R. Petrinović: Pomorsko pravo za jahte i brodice, Pomorski 

fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, 2008. 

44



nastave 









predmeta 

b) Opis izbornih predmeta 


Kod 

Vrsta 

Razina 

Godina 

ECTS 

Nastavnik 


stječu 


Sadržaj 

2. R. Petrinović: Collision Liability Clause u Institutskim klauzulama za 

osiguranje brodova, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god.38, 2001., 

str.491-506. 

3. P. Amižić Jelovčić: Sudar brodova u novom Pomorskom zakoniku (2004), 

Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, br.4, 2005. 

4. R. Petrinović: Zaštita morskog okoliša kao element suvremenog prava 

spašavanja, doktorska disertacija, Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu, 2005. 

5. R. Petrinović, V. Skorupan Wolf, N. Mandić: Doprinos novih odredbi Pomorskog 

zakonika o uklanjanju podrtina u zaštiti Jadranskog mora od 

onečišćenja, zbornik III. Savjetovanje o morskoj tehnologiji, Rijeka, 2009. 

6. D. Ćorić: Onečišćenje mora s brodova, Međunarodna i nacionalna pravna 

regulativa, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 2009. 

7. P. Amižić Jelovčić: Pomorski prijevoz nuklearnih tvari, Pravni fakultet 

Sveučilišta u Splitu, Split, 2010. 








MEĐUNARODNI ODNOSI I ORGANIZACIJE 

Izborni 


4 

semestar 

Prof. dr. sc. DAVORIN RUDOLF ml., izvanredni profesor 

Opća i posebna znanja o međunarodnim odnosima, međunarodnim organizacijama, 

globalizaciji, te odnosu međunarodnog prava i politike. 

Uvod. Odnos međunarodnoga prava i međunarodne politike. Drugi svjetski rat. 

Hladni rat. Bipolarni međunarodni odnosi. Novi svjetski poredak. Globalizacija. 

Neutralnost. Paksaktivnost. Pojam, pravo i podjela međunarodnih organizacija. 

Ujedinjeni narodi. Specijalizirane ustanove. Supranacionalne međunarodne 

organizacije. Europska unija. Hrvatska i Europska unija. Vojnopolitičke alijanse. 

Sjevernoatlantski savez. Hrvatska i Sjevernoatlantski savez. Ostale međunarodne 

organizacije. 

45


Preporučena 

literatura 



nastave 









predmeta 


Kod 

Vrsta 

Razina 

Godina 

ECTS 

Nastavnik 


stječu 


1. B. LeRoy, J. Oliver: Međunarodne organizacije, Zagreb, 2004. 

2. R. Vukadinović: Međunarodni politički odnosi, Zagreb, 1998. 

3. D. Rudolf: Neutralnost i paksativnost- međunarodnopravni aspekt, Split, 

1978. 

4. R. Vukadinović: Europska integracija i ruska dezitegracija, Zagreb, 

1996. 

5. V.Đ.Degan: Međunarodno pravo, Zagreb, 2011. 

6. V. Cvrtila: Hrvatska i NATO, Centar za politološka istraživanja, Zagreb, 

2004. 

7. D. H. Bowett: The Law of International Institutions, London, 1982. 

1. R. Vukadinović: Međunarodni odnosi od hladnog rata do globalnog 

poretka, Zagreb, 2001. 

2. R. Vukadinović: Sigurnosni izazovi s Mediterana, Zagreb, 2000. 

3. R. Vukadinović: Central European Security and Cooperation, Zagreb, 

1996. 

4. V. Đ. Degan: Međunarodno pravo i međunarodna sigurnost, Pravni 

domašaj helsinškog Završnog akta, Sarajevo, 1982., str. 105-146. 

5. D. Rudolf, I. Vrdoljak: Europska unija i Republika Hrvatska, Adrias, 

Zagreb -Split, 2005., str. 173-191. 

6. J. Andrassy: Odnos opće i regionalnih organizacija, JRMP 1969, br.2. 

str.251-254. 

7. B. Vukmir: Preteče i osnivanje Organizacije Ujedinjenih naroda, Hrvatska 

i Ujedinjeni narodi, Zagreb, 1996. 








MEĐUNARODNI GOSPODARSKI ODNOSI 

Izborni 


4 

semestar 

Prof. dr. sc. NIKŠA NIKOLIĆ, redoviti profesor (u trajnom zvanju) 

Svrha je kolegija da se studenti upoznaju sa teoretskim i praktičnim znanjima iz 

područja međunarodnih gospodarskih odnosa s posebnim osvrtom na gospodarske 

odnose između Republike Hrvatske i Europske unije (porezni i carinski sustav). 

46


Sadržaj 

Preporučena 

literatura 



nastave 









predmeta 


Kod 

Vrsta 

Razina 

Godina 

ECTS 

Nastavnik 


I. Uvod: Uzroci, subjekti i oblici međunarodnih gospodarskih odnosa, razvoj međunarodnih 

gospodarskih odnosa; II. Teorija međunarodne trgovine: Klasična teorija, 

moderna teorija; III. Slobodna trgovina: Oblici slobodne trgovine; IV. 

Međunarodna ekonomija i procesi globalizacije, Međunarodne gospodarske organizacije 

i udruge, Međunarodni gospodarski sustavi i arbitraža; V. Međunarodni 

financijski sustav, devizni tečajevi, sustavi, institucije i instrumenti međunarodnog 

plaćanja; VI. Međunarodno kretanje kapitala: Međunarodna trgovina financijskim 

uslugama; VII. Bilanca međunarodnih gospodarskih odnosa: Pojam platne bilance, 

Struktura platne bilance; VIII. Hrvatska u međunarodnim gospodarskim odnosima: 

Hrvatska i Europska unija, Carinski sustav, Porezni sustav 

1. B. Jelčić, O. Lončarić Horvat, J. Šimović, H. Arbutina, N. Mijatović: Financijsko 

pravo i financijska znanost, Narodne novine, Zagreb, 2008. 

2. J. Šimović, H. Arbutina, N. Mijatović, T. Rogić Lugarić, S. Cindori: Hrvatski 

fiskalni sustav, Narodne novine, Zagreb, 2010. 

3. N. Nikolić, M. Pečarić: Osnove monetarne ekonomije, Naklada Protuđer, Split, 

2007. 

4. M. Babić: Međunarodna ekonomija, IV. Izd., Mate, Zagreb, 1996. 

5. P. Samuelson, W. Nordhaus: Ekonomija, Mate, Zagreb, 2007. 

6. S. Kovačević: Međunarodni ekonomski odnosi, Kragujevac, 2000. 

7. V. Kandžija: Gospodarski sustav Europske unije, Ekonomski fakultet Rijeka, 

Rijeka, 2003. 

8. J. Ravenhill: Global Political Economy, Oxford, University Press, 2007. 

1. H. Konjhodžić: Monetarna ekonomija, Ekonomski i Pravni fakultet Univerziteta u 

Bihaću, Bihać, 2004. 

2. R. Shiller: Novi financijski poredak–rizik u 21. stoljeću, Masmedia, Zagreb, 2004 

3. V. Milela: Uvod u međunarodne ekonomske odnose, Narodne novine, Zagreb, 

1998. 








TRGOVAČKA DRUŠTVA U POMORSTVU 

Izborni 


4 

semestar 

Prof. dr. sc. ZVONIMIR SLAKOPER, redoviti profesor 


područja prava trgovačkih društava relevantnih za pomorstvo, te da steknu 

47


stječu 


Sadržaj 

Preporučena 

literatura 



nastave 









predmeta 


Kod 

Vrsta 

Razina 

Godina 

ECTS 

Nastavnik 


stječu 


sposobnost kvalitetnog razumijevanja, tumačenja i primjene relevantnih pravila 

hrvatskog i poredbenog prava trgovačkih društava u praksi i to u dijelu koji je 

relevantan za pomorstvo. 

- Opći pojmovi i instituti prava trgovačkih društava: poduzeće, trgovačko društvo, 

podružnica, tvrtka, sjedište, predmet poslovanja, zastupanje, sudski registar, 

likvidacija, stečaj, prestanak. 

- Društva kapitala i društva osoba (dioničko društvo, društvo s ograničenom 

odgovornošću, javno trgovačko društvo, komanditno društvo): osnivanje, 

imovina, odgovornost za obveze, upravljanje, vođenje poslova, nadzor, prava i 

obveze članova društva i članova organa društva. Povezana društva. Statusne 

promjene društava. Preoblikovanje društva. 

1. Z. Slakoper, V. Buljan: Trgovačka društva prema Zakonu o trgovačkim 

društvima i domaćoj i inozemnoj sudskoj praksi, TEB, Zagreb, 2010. 

1. Z. Slakoper: Društvo s ograničenom odgovornošću u sudskoj praksi i teoriji, 2. 

izd., Organizator, Zagreb, 2009. 

2. J. Barbić: Pravo društava – Društva kapitala, Zagreb, 2010. 

3. V. Gorenc, Z. Slakoper, V. Filipović, V. Brkanić: Komentar Zakona o 

trgovačkim društvima, 3. izd., 2004. 

4. Z. Slakoper: Uprava i nadzorni odbor ili upravni odbor – prednosti i nedostaci, 

Pravo u gospodarstvu, br. 1, 2009. 

5. Osobna odgovornost članova društva kapitala za obveze tih društva prema 

njihovim vjerovnicima, Zbornik Pravnog Fakulteta Rijeka, br. 2, 1999. 








PRAVO TURIZMA 

Izborni 


4 

semestar 


Od studenta se očekuje da stekne temeljna znanja o organizaciji turističke 

djelatnosti, te da je sposoban analizirati i tumačiti načela, pravna pravila i 

profesionalne uzance u oblasti turističkih ugovora 

48


Sadržaj 

Preporučena 

literatura 



nastave 









predmeta 


Kod 

Vrsta 

Razina 

Godina 

ECTS 

Nastavnik 


stječu 

Pravo turizma; domaći i međunarodni pravni izvori; organizacija turističke 

djelatnosti; ugostiteljska djelatnost; nautički turizam. Ugovori u turizmu: Ugovor o 

hotelskim uslugama; Agencijski ugovor o hotelskim uslugama; Ugovor o uslugama 

prehrane i točenja pića; Ugovor o ugostiteljskoj ostavi; Ugovor o uslugama 

kampiranja; Ugovor o organiziranju putovanja; Posrednički ugovor o putovanju; 

Ugovor o altomanu; Ugovor o smještaju u turističkim apartmanima; Ugovor o 

vremenskom korištenju ugostiteljskog objekta (time – sharing); Ugovor o 

franšizingu. 

1. V. Gorenc, V. Šmid: Poslovno pravo u turizmu i ugostiteljstvu, Zagreb, ŠK, 

1999. 

2. V. Gorenc, A. Mandarić, D. Poković, V. Šmid: Posebne uzance u ugostiteljstvu, 

RRiF, 1996. 

3. V. Gorenc: Ugovori o hotelskim uslugama, UT-ugostiteljstvo-turizam, Zagreb, 

1983. 

4. Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti, Narodne novine 138/06, 43/09 

5. Zakon o pružanju usluga u turizmu, Narodne novine 68/07 

6. Zakon o obveznim odnosima, Narodne novine 35/05, 41/08, članci 737-743. i 

881-920. 

7. Posebne uzance u ugostiteljstvu, Narodne novine 16/95, 108/96 

1. S. Sušić: Turističko pravo, Štampa, 1985. 

2. V. Gorenc: Zakon o obveznim odnosima s komentarom, RRiF, Zagreb, 2005. 

3. V. Gorenc: Trgovačko pravo – ugovori, Zagreb, 1997. 

4. V. Gorenc: Trgovačko pravo - ugovori, Školska knjiga Zagreb, 1993. 

5. B. Vizner: Komentar Zakona o obveznim odnosima, knjiga I i II, Zagreb, 1978. 

6. Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, Narodne 

novine 152/08 

predavanja, seminari, vježbe 







PRAVO DIPLOMACIJE 

Izborni 


4 

semestar 

Prof. dr. sc. VESNA KAZAZIĆ, redovita profesorica 

Opća i posebna znanja o diplomatskom pravu. 

49



Sadržaj 

Preporučena 

literatura 



nastave 









predmeta 


Kod 

Vrsta 

Razina 

Godina 

ECTS 

Nastavnik 


stječu 


Sadržaj 

Uvod. Pojam diplomacije. Povijesni razvoj diplomatskih odnosa. Povijesna 

razdoblja hrvatske diplomacija. Diplomatsko pravo. Diplomatski odnosi. 

Diplomatske funkcije. Diplomatska predstavništva i diplomatski predstavnici. 

Diplomatska predstavništva i diplomatski predstavnici RH. Diplomatski privilegiji i 

imuniteti. Diplomatski azil. Diplomatski protokol. Multilateralna diplomacija. 

Sigurnost i zaštita. Specijalne misije. Diplomatska služba Europske unije. 

1. S. Berković: Diplomatsko i konzularno pravo, Zagreb, 1997. 

2. S. Berković: Diplomacija i diplomatska profesija, Dubrovnik, 2006. 

3. V. Đ. Degan: Međunarodno pravo, Rijeka, 2010. 

4. S. Lapenda: Diplomacija - načela i funkcije, Split, 2007. 

5. S . Nick: Diplomacija - metode i tehnika, Zagreb, 1997. 

6. R. Vukadinović: Politika i diplomacija, Zagreb, 1994. 

7. L. Dembinski: The Modern Law of Diplomacy, The Hague, 1988. 

1. H. Kissinger: Diplomacy, New York, 1994. 

2. M. Nikolić: Diplomatski protokol, Zagreb, 1995. 

3. S. Nick: Diplomatski leksikon, Zagreb, 1999. 

4. C.W. Jenks: International Immunities, London, 1961. 








PRAVO UNUTARNJE PLOVIDBE 

izborni 


4 

semestar 

Prof. dr. sc. JASENKO MARIN, izvanredni profesor 


područja prava unutarnje plovidbe, stjecanje sposobnosti boljeg razumijevanja i 

tumačenja relevantnih izvora prava hrvatskog i europskog prava unutarnje plovidbe. 

1. Pojam i izvori prava unutarnje plovidbe (nacionalni, europski i međunarodni), 

važnost unutarnje plovidbe i njezinog pravnog uređenja, pristup tržištu 

unutarnjih plovnih putova 

2. Upravno-pravno uređenje unutarnje plovidbe (sigurnost plovidbe, plovni putovi, 

peljarenje, luke unutarnjih voda, plovila u upravno-pravnom smislu, isprave i 

knjige plovila unutarnje plovidbe, zapovjednik plovila i člalnovi posade) 

50


Preporučena 

literatura 



nastave 









predmeta 


Kod 

Vrsta 

Razina 

Godina 

ECTS 

Nastavnik 


stječu 

3. Imovinskopravno uređenje unutarnje plovidbe (plovila u imovinsko-pravnom 

smislu, sistematika ugovora o iskorištavanju plovila, ugovori o prijevozu stvari, 

putnika i prtljage, odgovornost brodara, plovidbene nezgode, ovrha i osiguranje 

na plovilu) 

1. J. Marin: Promet unutarnjim plovnim putovima, u N. Radionov i dr.: Europsko 

prometno pravo, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2011., str. 179-205. 

2. J. Marin: Posebno stvarnopravno uređenje za brodove i plovila unutarnje 

plovidbe, u N. Gavella i dr., Stvarno pravo, sv.3. - posebna pravna uređenja, 

Narodne novine, Zagreb, 2011., str. 575-666. 

3. J. Marin: Ugovorna odgovornost prijevoznika u unutarnjoj plovidbi, Zbornik 

Pravnog fakulteta u Zagrebu, vol.56, br.4, 2006., str.969-1010. 

4. Kumpan, J. Marin: Teretni list u kopnenom, pomorskom i zračnom prijevozu, 

Poredbeno pomorsko pravo-Comparative Maritime Law, vol.38, br.163, 2009., 

str.57-83. 

5. A. Vasilj, S. Zagrajski, B. Činčurak: Luke unutarnjih voda i pravni status 

zemljišta unutar lučkog područja - nedorečenost Zakona o plovidbi i lukama 

unutarnjih voda,Pravni vjesnik Pravnog fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera 

u Osijeku, vol.24, br.2, 2008., str. 21-47. 

1. G. Vojković: Luke unutarnjih voda, Hrvatski hidrografski institut, Split, 2007. 

2. J. Marin: Stvarnopravno uređenje za plovila unutarnje plovidbe, Poredbeno 

pomorsko pravo-Comparative Maritime Law, vol.38, br.163, 2009, str.29-53. 








KOPNENO PROMETNO PRAVO 

izborni 


4 

semestar 

Prof.dr.sc. NIKOLETA RADIONOV, redovita profesorica 

Upoznati strukturu propisa iz područja cestovnog i željezničkog prometnog prava. 

Razumjeti organizaciju tržišta i problem tržišnog natjecanja u industriji kopnenog 

prometa. Razumjeti problematiku ugovora o prijevozu u kopnenom prometu. 

Upoznati i analizirati institute odgovornosti prijevoznika u ovim granama, te 

problemski sagledati otvorena pitanja hrvatske regulative privatnog prava u ovom 

području. Povezati i sagledati problemska pitanja sa primjenom u praksi i uočiti 

ekonomski značaj i posljedice postojeće regulative na hrvatsku industriju kopnenog 

prijevoza na Jedinstvenom tržištu EU. Razumjeti institute i primijeniti pravila 

51



Sadržaj 

Preporučena 

literatura 



nastave 









predmeta 


Kod 

Vrsta 

osiguranja robe, vozila i odgovornosti prijevoznika u simuliranim slučajevima iz 

prakse. 

Prometna politika EU i značaj za kopneni promet. Pravni izvori prava cestovnog 

prijevoza; struktura i hijerarhija propisa. Organizacija tržišta cestovnog prometa. 

Tržišno natjecanje u cestovnom prometu. Uvjeti za pristup tržištu i djelatnosti 

cestovnog prometa. Ugovori o prijevozu stvari i putnika u domaćem i 

međunarodnom cestovnom prometu. Prava putnika. Pravni izvori željezničkog 

prava; struktura propisa. Liberalizacija tržišta željezničkog prometa u RH i EU, 

razdvajanje djelatnosti upravljanja infrastrukturom i prijevozništva. Uvjeti za pristup 

djelatnosti željezničkog prijevoznika i upravitelja infrastrukturom. Regulacija 

tržišta. Ugovori o prijevozu stvari i putnika u domaćem i međunarodnom 

željezničkom prometu. Prava putnika. Osiguranje robe, vozila i odgovornosti u 

kopnenom i zračnom prometu. Razlika dobrovoljnih i obveznih osiguranja. 

1. Radionov, N. i dr.: Europsko prometno pravo, Pravni fakultet u Zagrebu, 2011. 

(odabrana poglavlja) 

2. Radionov, N.: Odgovornost cestovnog prijevoznika za robu i poslovi osiguranja, 

Osiguranje, 12(2009), 1; str. 34-44. 

3. Radionov Radenković, N.: «Zaštita prava putnika u cestovnom prijevozu i uloga 

osiguranja», Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu 58 (2008), 1-2; str. 391-414. 

1. N. Radionov Radenković: Ugovor o prijevozu prema ZOO 2005: pozadina 

izmjena, u Liber amicorum Nikola Gavella: Građansko pravo u razvoju, Pravni 

fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2007., str.659-683. 

2. N. Radionov Radenković: Gubitak prava na ograničenje odgovornosti prijevoznika 

u cestovnom prijevozu robe s osvrtom na sudsku praksu, Zbornik 

Pravnog fakulteta u Zagrebu, br. 2, 2005., str.419-447. 

3. N. Radionov Radenković: Restrukturiranje tržišta željezničkih usluga u Europskoj 

uniji i nova Konvencija o željezničkom prijevozu (COTIF 1999), Zbornik 

Pravnog fakulteta u Zagrebu, br.3-4, 2003., str.845-873. 

4. N. Radionov: Osnova i vrsta odgovornosti prijevoznika za štetu u cestovnom 

prijevozu stvari, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, br.1-2, 1998., str.199- 

220. 

5. N. Radionov: Ograničenje odgovornosti prijevoznika u cestovnom prijevozu 

stvari, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, br.3, 1998., str. 327-355. 


usmeni 






ZRAČNO PROMETNO PRAVO 

izborni 

52


Razina 

Godina 

ECTS 

Nastavnik 


stječu 


Sadržaj 

Preporučena 

literatura 



4 

semestar 

Prof.dr.sc. NIKOLETA RADIONOV, redovita profesorica 

Upoznati strukturu propisa iz područja cestovnog, željezničkog i zračnog prava. 

Razumjeti organizaciju tržišta i problem tržišnog natjecanja u industriji kopnenog i 

zračnog prometa. Razumjeti problematiku ugovora o prijevozu u kopnenom i 

zračnom prometu. Upoznati i analizirati institute odgovornosti prijevoznika u ovim 

granama, te problemski sagledati otvorena pitanja hrvatske regulative privatnog 

prava u ovom području. Povezati i sagledati problemska pitanja sa primjenom u 

praksi i uočiti ekonomski značaj i posljedice postojeće regulative na hrvatsku 

industriju kopnenog i zračnog prijevoza na jedinstvenom tržištu EU. Razumjeti 

institute i primijeniti pravila osiguranja robe, vozila i odgovornosti prijevoznika u 

simuliranim slučajevima iz prakse. 

Prometna politika EU i značaj za kopneni i zračni promet. Pravni izvori prava 

cestovnog prijevoza; struktura i hijerarhija propisa. Organizacija tržišta cestovnog 

prometa. Tržišno natjecanje u cestovnom prometu. Uvjeti za pristup tržištu i 

djelatnosti cestovnog prometa. Ugovori o prijevozu stvari i putnika u domaćem i 

međunarodnom cestovnom prometu. Prava putnika. 

Pravni izvori željezničkog prava; struktura propisa. Liberalizacija tržišta 

željezničkog prometa u RH i EU, razdvajanje djelatnosti upravljanja infrastrukturom 

i prijevozništva. Uvjeti za pristup djelatnosti željezničkog prijevoznika i upravitelja 

infrastrukturom. Regulacija tržišta. Ugovori o prijevozu stvari i putnika u domaćem 

i međunarodnom željezničkom prometu. Prava putnika. 

Pravni izvori zračnog prava, struktura propisa, zrakoplovne vlasti. Bilateralni i 

multilateralni ugovori. Međunarodne organizacije u zrakoplovstvu. Organizacija 

tržišta zračnog prometa u EU i RH. ECAA. Tržišno natjecanje u zračnom prometu. 

Single Sky Agreements. Licenciranje djelatnosti. Ugovori o prijevozu putnika, 

prtljage i stvari u zračnom prometu. Odgovornost prijevoznika. Prava putnika. 

Osiguranje robe, vozila i odgovornosti u kopnenom i zračnom prometu. Razlika 

dobrovoljnih i obveznih osiguranja. 

1. N. Radionov i dr.: Europsko prometno pravo, Pravni fakultet u Zagrebu, 2011. 

(odabrana poglavlja) 

2. N. Radionov: Odgovornost cestovnog prijevoznika za robu i poslovi osiguranja, 

Osiguranje, vol.12, br.1, 2009., str.34-44. 

3. N. Radionov Radenković: Zaštita prava putnika u cestovnom prijevozu i uloga 

osiguranja, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, vol.58, br.1-2, 2008, str.391- 

414. 

1. N. Radionov Radenković: Ugovor o prijevozu prema ZOO 2005: pozadina 

izmjena, u Liber amicorum Nikola Gavella: Građansko pravo u razvoju, Pravni 

fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2007., str.659-683. 

2. N. Radionov Radenković: Gubitak prava na ograničenje odgovornosti 

prijevoznika u cestovnom prijevozu robe s osvrtom na sudsku praksu, Zbornik 

Pravnog fakulteta u Zagrebu, br. 2, 2005., str.419-447. 

3. N. Radionov Radenković: Restrukturiranje tržišta željezničkih usluga u 

Europskoj uniji i nova Konvencija o željezničkom prijevozu (COTIF 1999), 

Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, br.3-4, 2003, str.845-873. 

4. N. Radionov, T. Novačić: Aktualnosti u sustavu odgovornosti zračnog prijevoznika 

- stari interesi i nova rješenja, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, 

br. 67-68, 2002., str.413-430. 

5. N. Radionov: Osnova i vrsta odgovornosti prijevoznika za štetu u cestovnom 

prijevozu stvari, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, br.1-2, 1998., str.199- 

220. 

6. N. Radionov: Ograničenje odgovornosti prijevoznika u cestovnom prijevozu 

stvari, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, br. 3, 1998., str.327-355. 

53



nastave 









predmeta 


Kod 

Vrsta 

Razina 

Godina 

ECTS 

Nastavnik 


stječu 


Sadržaj 


usmeni 






MIRNO RJEŠAVANJE MEĐUNARODNIH SPOROVA S 

POSEBNIM OSVRTOM NA KONVENCIJU UN-A O PRAVU 

MORA. 1982. 

Izborni 


4 

semestar 


Opća i posebna znanja o rješavanju sporova u međunarodnom pravu s posebnim 

osvrtom na sustav rješavanja sporova u Konvenciji UN-a o pravu mora, 1982. 

Općenito o međunarodnim sporovima. Uloga i domašaj međunarodnog prava u 

mirnom rješavanju sporova. Pravni i politički sporovi. Obveze država po općem 

međunarodnom pravu. Pregled sredstava i načina za mirno rješavanje sporova. 

Arbitraža. Međunarodni sud u Den Haagu i ostali stalni sudski organi. Statut i 

poslovnik suda. Analiza nekih sudskih i arbitražnih presuda. Sporovi iz područja 

međunarodnog prava mora podnesenih Međunarodnom sudu. Sustav rješavanja 

sporova u Konvenciji UN-a o pravu mora (1982.). Međunarodni tribunal za pravo 

mora. Statut i poslovnik tribunala. Rješavanje sporova u krilu međunarodnih 

organizacija. Mirno rješavanje sporova u krilu Ujedinjenih naroda. Rješavanje 

sporova u suvremenim europskim dokumentima. Međunarodno pravosuđe u 

perspektivi. Prevladavanje sukoba u suvremenome svijetu. 

54


Preporučena 

literatura 



nastave 









predmeta 


Kod 

Vrsta 

Razina 

Godina 

ECTS 

Nastavnik 

1. V. Đ. Degan: Međunarodno pravo, Zagreb, 2011. 

2. J. Andrassy, B. Bakotić, M. Seršić, B. Vukas: Međunarodno pravo 3, 

Zagreb, 2006. 

3. V. Barić Punda, D. Rudolf ml: Rješavanje sporova u međunarodnom pravu 

mora - dokumenti, mišljenja znanstvenika, sudska praksa, komentari, Pravni 

fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, 2007, 393 str. 

4. V. Barić Punda: Interpretation and Evaluation of the Opinions of the Arbitration 

(Badinter) Commission in the International Legal Doctrine of Croatia 

and SR Yugoslavia, u Transformation des Rechts in Ost und West, Festschrift 

für Prof. Dr. Herwig Roggemann zum 70.Geburtstag, Berlin, 2005, pp.313-325. 

5. V. Barić Punda: Mirno rješavanje sporova u suvremenim europskim 

dokumentima, Adrias, Zbornik radova Zavoda za znanstveni i umjetnički rad 

Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Split-Zagreb, br.12, 2005, str.53-64. 

6. M. N. Shaw: International Law, 5th edit., Cambridge, 2003. 

1. V. Barić Punda: Arbitraža kot sredstvo mirnega reševanja sporov v Konvenciji 

ZN o pomorskem međnarodnem pravu, Pravnik, Ljubljana, vol.50, br.6-8, 1995., 

str.385-396. 

2. V. Barić Punda: O mirenju u međunarodnom pravu, Zbornik PF u Splitu, 1991. 

3. V. Đ. Degan: O sukobima u suvremenom svijetu i načinima njihova prevladavanja, 

Naše teme, br. 5, 1989., str. 959-973. 

4. V. Đ. Degan: Domašaj i autoritet presedana u praksi Međunarodnog suda, 

ZPFZ, 1972. 

5. V. Đ. Degan: Razgraničenja morskih prostora u međunarodnoj sudskoj i 

arbitražnoj praksi, Uporedno pomorsko pravo, Zagreb, br.141-144, 1994. 

6. V. Đ. Degan: Mirno rješavanje sporova u krilu regionalnih sporazuma, JRMP 

br.2, 1969., str.215-232. 

7. J. H. W. Verzijl: International Law in Historical Perspective, vol.V, Leyden, 

1976. 








SLUŽBE OD OPĆEG GOSPODARSKOG INTERESA U 


Izborni 


4 

semestar 

Prof. dr. sc. DAMIR AVIANI, redoviti profesor 

Dr. sc. MIRKO KLARIĆ, docent 

55



stječu 


Sadržaj 

Preporučena 

literatura 



nastave 


Svrha je kolegija da se studenti upoznaju sa strukturom propisa iz područja službi od 

općeg gospodarskog interesa posebno značajno u pomorskom pravu, stjecanje 

sposobnosti boljeg razumijevanja i tumačenja relevantnih odredaba hrvatskog, 

međunarodnog i europskog prava u ovoj materiji. 

1. Službe od općeg gospodarskog interesa – terminološka određenja, europski 

model službi od općeg gospodarskog interesa, podjela odgovornosti EU i država 

članica u osiguranju funkcioniranja službi od općeg gospodarskog intersa, liberalizacija 

gospodarskih javnih službi, dostupnost i pristupačnost službi od općeg 

interesa, prava potrošača i korisnika službi od općeg gospodarskog intersa, službe 

od općeg gospodarskog interesa u hrvatskom pravu. 

2. Javne službe u pomorskom pravu – usluge ekonomski nerentabilnog pomorskog 

prijevoza, luke od osobitog gospodarskog interesa za RH, lučke djelatnosti od 

općeg gospodarskog interesa, ostale usluge od općeg interesa u lukama. 

1. D. Aviani, D. Đerđa: Europska regulacija gospodarskih službi od općeg 

interesa, Zbornik radova Šestog međunarodnog savjetovanja Aktualnosti 

građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse, Neum, 20.-22. lipnja 

2008. godine, Pravni fakultet Sveučilišta u Mostaru, Mostar, 2008., str.141-149. 

2. M. Klarić, M. Nikolić: Ustrojstvo javnih službi u europskom pravnom poretku, 

Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, vol.48, br.1, 2011., str.89.-102. 

3. R. Pirnat: Liberalizacija gospodarskih javnih služb, Zbornik posvetovanja X. dnevi 

javnega prava, Inštitut za javno upravo pri PF, Ljubljana, 2004., str.115-131. 

4. S. Pličanić: Vloga države v gospodarskih družbah, ki opravljajo gospodarske javne 

službe, Zbornik posvetovanja VI. dnevi javnega prava, Inštitut za javno upravo pri 

PF, Ljubljana, 2000., str.121-136. 

5. A New Space for Public Administration and Services of General interest in a 

Enlarget Union, European Institute for Public Administration, Luxembourg, 8. 

June 2005. 

6. Guide to the application of the European Union rules on state aid, public 

procurement and the internal market to services of general economic interest, 

Commission staff working document, Brussels, 7.12.2010, SEC(2010) 1545 final 

7. White paper on srvices of general interest, Communication from the 

Commission to the European Parliament, the Council, the European economic 

and social committee and the Committee of the regions, Brussels, 12.5.2004, 

COM(2004) 374 final 

8. Green paper on services of general interst, Commission of the European 

Communities, Brussels, 21.5.2003, COM(2003) 270 final 

9. Services of general interest in Europe, Comunicationon from the Commission 

(2001/C 17/4), Official Journal of the European Communities, C 17/4, 19.1. 2001. 

10. Zakon o uslugama (NN 80/11.) 

11. Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 158/03., 100/04, 141/06, 

38/09.) 

1. J. Schwarze: European Administrative Law, London, Sweet and Maxwell, 1992. 

ili 2006. 

2. A. J. B-Dutheil de la Rochère, J.: Droit Administratif Européen, Brylant, 2007. 

3. P. Craig: EU Administrative Law, Oxford University Press, 2006. 

4. M. Fromont: Droit administratif des États européens, Presses Universitaires de 

France, 2006. 

5. P. Bačić: Novi instrumenti zaštite temeljnih prava u Europskoj uniji, Zbornik 

radova: Aktualnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse, 

Pravni fakultet Sveučilišta u Mostaru, Mostar, 2007., str.353-364. 

6. P. Van Dijk, G.J.H. van Hoof i dr.: Teorija i praksa Evropske konvencije o 

ljudskim pravima, Müller, Sarajevo, 2001. 



56









predmeta 


Kod 

Vrsta 

Razina 

Godina 

ECTS 

Nastavnik 


stječu 


Sadržaj 

Preporučena 

literatura 






JAVNO-PRIVATNO PARTNERSTVO U POMORSTVU 

Izborni 


4 

semestar 



Svrha je kolegija da se studenti upoznaju sa strukturom propisa iz područja javnoprivatnog 

partnerstva posebno značajno u pomorstvu, stjecanje sposobnosti boljeg 

razumijevanja i tumačenja relevantnih odredaba hrvatskog, međunarodnog i 

europskog prava u ovoj materiji. 

1. Javno-privatno partnerstvo (JPP) – terminološka određenja, razvoj JPP-a u 

uvjetima efetivnog tržišnog natjecanja, ugovorno JPP, institucionalizirano JPP, 

obilježja JPP-a, primjena komunitarnog prava o javnim ugovorima i koncesijama 

na JPP, postupci odabira privatnog partnera,postupci nakon odabira 

privatnog partnera, pravna zaštita učesnika postupka dodjele ugovora o JPP-u. 

2. Hrvatsko pravo u području JPP-a, primjena JPP-a u pomorstvu: izgradnja 

lučke infrastrukture, upravljanje lukama, obavljanje lučkih djelatnosti, JPP i 

brodogradnja. 

1. D. Aviani, D. Đerđa: Aktualna pitanja uređenja upravnih ugovora u hrvatskom 

pravu, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, vol.48, br.3, 2011., str.475.- 

486. 

2. J. L. Dewost: Le droit des contrats et l’approche communautaire, Zbornik 


3. J. Massot: Procédés contractuels entre partenaires public et privés dans le 

domaine de l’eau, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, vol.48, br.2, 

2011., str.257-265. 

4. D. Truchet: La concurrence et l’accés á la commande publique, Zbornik radova 

Pravnog fakulteta u Splitu, vol.48, br.2, 2011., str.277-287. 

5. M. Gjidara: Les procédés contractuels entre partenaires public: le contrats 

entre l’état et les collectives territoriales, Zbornik radova Pravnog fakulteta u 

Splitu, vol.48, br.2, 2011., str.289-320. 

6. D. Medvedović: Upravna zaštita sudionika u postupku javne nabave u 

hrvatskom pravu, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu,vol.48, br.2, 2011., 

str.381-406. 

7. Zakon o javno-privatnom partnerstvu (NN br.29 /08. i 55/11.) 

8. Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (NN br. 158/03., 100/04, 141/06 i 

38/09.) 

57




nastave 









predmeta 


Kod 

Vrsta 

Razina 

Godina 

ECTS 

Nastavnik 



ili 2006. 

2. Auby, J.B.Dutheil de la Rochère, J.: Droit Administratif Européen, Brylant, 

2007. 



France, 2006. 

5. B. Vukmir, V. Skendrović: Koncesije i ugovaranje BOT projekata, HSGI, 

Zagreb, 1999. 




7. P. van Dijk, G.J.H. van Hoof i dr.: Teorija i praksa Evropske konvencije o 


8. Directive 2004/18/EC of the European Parliament and of the Council of 31 

March 2004 on the coordination of procedures for the award of public works 

contracts, public supply contracts and public service contracts, Official Journal 

of the European Communities, L134, 30.4.2004, amended by Directive 

2006/97/EC (OJ L 363, 20.12.20069) 

9. Directive 2007/66/EC of the European Parliament and of the Council of 11 

December 2007 amendind Council Directives 89/665/EEC and 92/12/EEC with 

regard to improving the effectiveness of review procedures concerning the 

award of public contracts, Official Journal of the European Communities, L 335, 

20.12.2007 

10. R. Bohinc, A. Mužina, B. Tičar: Zakon o javno-zasebnem partnerstvu UZJZP) s 

pojasnili, NEBRA, Ljubljana, 2007. 








JAVNA (OPĆA) DOBRA I KONCESIJE U POMORSTVU 

Izborni 


4 

semestar 


Prof. dr. sc. DARIO ĐERĐA, izvanredni profesor 

Doc. dr. sc. BOSILJKA BRITVIĆ VETMA, docentica 

Svrha je kolegija da se studenti upoznaju sa strukturom propisa iz područja javnoprivatnog 

partnerstva posebno značajno u pomorstvu, stjecanje sposobnosti boljeg 

58


stječu 


Sadržaj 

Preporučena 

literatura 


razumijevanja i tumačenja relevantnih odredaba hrvatskog, međunarodnog i europskog 

prava u ovoj materiji. 

1. Pravna stečevina EU u području koncesija - terminološka određenja, izvori 

pravne stečevine o koncesijama, pravna priroda koncesije, vrste koncesija, 

koncesija za javne radove, koncesija za javne usluge, načela koncesija, obilježja 

koncesija, postupci dodjele koncesije, pravna zaštita učesnika postupka dodjele 

koncesije. 

2. Koncesije u hrvatskom pravu – usklađivanje hrvatskog prava i prava EU u 

području koncesija, terminološka određenja, izvori prava o koncesijama, vrste 

koncesija, koncesija za javne radove, koncesija za javne usluge, koncesija za 

gospodarsko korištenje općeg i javnog dobra, načela koncesija, obilježja 

koncesija, postupci dodjele koncesije, pravna zaštita učesnika postupka dodjele 

koncesije, koncesije u pomorstvu. 

3. Javna i opća dobra u pomorstvu - opća dobra i javna dobra u općoj uporabi, 

terminološka određenja, pravno uređenje pomorskog dobra u Hrvatskoj, opće i 

zasebno (gospodarsko) korištenje pomorskog dobra. 

1. I. Borković: Pomorsko javno dobro u teoriji i zakonodavstvu, Pravni fakultet u 

Splitu, Split, 1979. 

2. B. Kundih: Hrvatsko pomorsko dobro u teoriji i praksi, Hrvatsko hidrografski 

institute, Rijeka, 2005. 

3. D. Bolanča: Koncesije na pomorskom dobru, Zbornik Nekretnine – novine u 

propisima, posebni pravni režimi, problemi iz prakse, Zagreb, 2006., str.113- 

140. 

4. D. Bolanča: Koncesije na pomorskom dobru – novine u hrvatskom zakonodavstvu, 


5. S. Petrić: Odgovornost za nepoštivanje koncesijskog ugovora koji se odnosi na 

korištenje javnih dobara, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, br.1, 

2009., str.97-121. 

6. M.A. Latournerie: Problématique du droit des proprieties publiques en France, 


7. B. Babac: Vrednovanje javnih dobara – O protutočjima i proturječjima 

hrvatskog pojma ‘dobara od interesa za Republiku Hrvatsku, Zbornik radova 

Pravnog fakulteta u Splitu, br.1, 2009., str.27-70. 

8. D. Aviani: Zasebno korištenje opće-uporabljivih dobara: dometi i ograničenja, 


9. M. Jelušić: Javno vlasništvo u pravnom sustavu Republike Hrvatske, Zbornik 

radova Pravnog fakulteta u Splitu, br.1, 2009., str.151-156. 

10. J. Vladušić: Određivanje granica pomorskog dobra u hrvatskom pravu, Zbornik 

radova Pravnog fakulteta u Splitu, br.1, 2009., str.219-246. 

11. M. Šikić, F. Staničić: Pravna narav ugovora o koncesiji, Zbornik radova 

Pravnog fakultetea u Splitu, vol.48, br.2, 2011., str.419-441. 

12. B. Babac: O hrvatskom ‘kopernikanskom obratu’ u uređivanju koncesija glasom 

Zakona od god. 2008., Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu,vol.48, br.2, 

2011., str.337-380. 

13. Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (NN, br. 158/03., 100/04, 141/06 i 

38/09.) 

14. Zakon o koncesijama (NN, br. 125/08.) 

1. B. Babac: Upravno pravo, Pravni fakultet u Osijeku, Osijek, 2004., poglavlje 6., 

Javna imovina u pravu hrvatskomu, str.637-767. 

2. B. Vukmir, V. Skendrović: Koncesije i ugovaranje BOT projekata, HSGI, 

Zagreb, 1999. 


ili 2006. 

4. Auby, J. B Dutheil de la Rochère, J.: Droit Administratif Européen, Brylant, 

2007. 



59



nastave 









predmeta 


Kod 

Vrsta 

Razina 

Godina 

ECTS 

Nastavnik 


stječu 


Sadržaj 

France, 2006. 




8. P. van Dijk, G.J.H. van Hoof i dr.: Teorija i praksa Evropske konvencije o 


9. D. Đerđa: Problematika vlasništva objekata i uređaja komunalne infrastructure 

u Republici Hrvatskoj, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, br.1, 2009., 

str.167-187. 

10. B. Ljubanović: Vrednovanje javnih dobara – koncesije na ‘kulturnim dobrima’ 

kao ‘dobrima od interesa za Republiku Hrvatsku’ s posebnim naglaskom na 

posebnostima tih koncesija, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, br.1, 

2009., str.189-199. 

11. B. Vetma Britvić: Pravo izvlaštenja nekretnina u Hrvatskoj: opći režim i 

posebni postupci, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, br.1, 2009., str. 

201-246. 








OBVEZNA OSIGURANJA U REPUBLICI HRVATSKOJ 

Izborni 


4 

semestar 


Prof. dr. sc. DRAGO PAVIĆ, redoviti profesor (u trajnom zvanju) 

Dr. sc. ŽELJKA PRIMORAC, asistentica 

Svrha je kolegija da se studenti upoznaju sa strukturom propisa iz područja obveznih 

osiguranja u Republici Hrvatskoj, stjecanje sposobnosti boljeg razumijevanja i 

tumačenja relevantnih odredaba europske pravne stečevine i usklađivanja hrvatskog 

pravnog poretka sa važećim međunarodnim konvencijama, preporukama i 

rezolucijama kojima se na međunarodnoj razini uređuje problematika obvezatnosti 

osiguranja. Praćenjem predavanja i aktivnim sudjelovanjem u nastavi, te izradom 

seminarskih radova i uspješnim polaganjem ispita stječu se teorijska i praktična 

znanja o sustavu obveznih osiguranja u Republici Hrvatskoj. 

Osiguranje putnika u javnom prometu od posljedica nesretnog slučaja. Osiguranje 

vlasnika vozila od odgovornosti za štete nanesene trećim osobama. Osiguranje 

60


Preporučena 

literatura 



nastave 









predmeta 


Kod 

Vrsta 

Razina 

vlasnika zrakoplova od odgovornosti za štete nanesene trećim osobama i putnicima. 

Osiguranje vlasnika brodice odnosno jahte od odgovornosti za štetu nanesenu trećim 

osobama. Osiguranje od odgovornosti vlasnika broda za onečišćenje mora izlijevanjem 

ulja koje se prevozi kao teret. Osiguranje od odgovornosti vlasnika broda za 

onečišćenje u vezi s prijevozom opasnih i štetnih tvari morem. Osiguranje od odgovornosti 

poduzetnika nuklearnog broda za nuklearnu štetu. Osiguranje od odgovornosti 

vlasnika broda za štetu zbog onečišćenja mora izlijevanjem pogonskog goriva s 

broda. Osiguranje od odgovornosti vlasnika broda za pokriće troškova lociranja, 

označavanja i uklanjanja podrtine. Osiguranje od odgovornosti pomorskog prijevoznika 

za štetu zbog smrti ili tjelesne ozljede putnika. Osiguranje od odgovornosti 

javnih bilježnika. Osiguranje od odgovornosti odvjetnika. 

1. M. Ćurković: Obvezna osiguranja u prometu, Inženjerski biro, Zagreb, 2007. 

2. M. Ćurković, A. Lui: Zakon o obveznim osiguranjima u prometu, Inženjerski 

biro, Zagreb, 2006. 

3. Ž. Primorac: Pomorska obvezna osiguranja, doktorska disertacija, Pravni 

fakultet u Splitu, Split, 2011. 

4. D. Pavić: Ugovorno pravo osiguranja, Tectus, Zagreb, 2009. 

5. Pomorski zakonik (NN, br. 181/04, 76/07, 146/08, 61/11) 

6. Zakon o obveznim osiguranjima u prometu (NN, br. 151/05, 36/09, 75/09) 

7. Zakon o obveznim odnosima (NN, br. 35/05, 41/08, 63/08) 

8. Zakon o javnom bilježništvu (NN, br. 78/93, 29/94, 16/07, 75/09) 

9. Zakon o odvjetništvu (NN, br. 9/94, 117/08, 75/09, 18/11) 

1. I. Crnić, I.: Odštetno pravo, Zgombić&Partneri, Zagreb, 2008. 

2. D. Ćorić: Onečišćenje mora s brodova – Međunarodna i nacionalna pravna 

regulativa, Pravni fakultet u Rijeci, Rijeka, 2009. 

3. M. Ćurković: Osiguranje od odgovornosti pri obavljanju profesionalne djelatnosti, 

Aktualnosti hrvatskog zakonodavstva i pravne prakse, Organizator, 

Zagreb, 1995. 

4. J. S. Hazelwood: P&I Clubs Law and Practice, LLP Professional Publishing, 

London-Hong Kong, 2000. 

5. D. Pavić: Pravo pomorskog osiguranja, Narodne novine, Zagreb, 1997. 

6. D. Pavić: Pravni položaj oštećenika u pravnom odnosu iz osiguranja od 

odgovornosti, Svijet osiguranja, Zagreb, br.3, 2000. 

7. D. Pavić: Pomorske havarije i osiguranje, Pomorski fakultet u Splitu, Split, 

2003. 








MULTIMODALNI PRIJEVOZ STVARI 

Izborni 


61


Godina 

ECTS 

Nastavnik 


stječu 


Sadržaj 

Preporučena 

literatura 



nastave 









predmeta 


Kod 

Vrsta 

Razina 

Godina 

ECTS 

Nastavnik 


4 

semestar 

Prof. dr. sc. IVO GRABOVAC, professor emeritus 


multimodalnog prijevoza stvari, stjecanje sposobnosti boljeg razumijevanja i 

tumačenja relevantnih odredaba hrvatskog i međunarodnog prava u ovoj materiji. 

1. Pojam ugovora o multimodalnom prijevozu stvari 

2. Teretnice za multimodalni prijevoz stvari (Jedinstvena pravila za isprave 

mješovitog prijevoza Međunarodne trgovačke komore, 1977., Pravila za ispravu 

multimodalnog prijevoza Konferencije Un za trgovinu i razvoj/ Međunarodne 

trgovačke komore, 1992.) 

3. Poduzetnik multimodalnog prijevoza stvari 

4. Konvencija UN o međunarodnom multimodalnom prijevozu stvari (Ženeva, 

1980.) 

1. I. Grabovac: Odgovornost poduzetnika multimodalnog prijevoza stvari, Književni 

krug – Pravni fakultet, Split, 1986. 

2. I. Grabovac: Suvremeno hrvatsko pomorsko pravo i Pomorski zakonik, Književni 


3. D. Pavić: Pomorsko pravo (knjiga druga), Visoka pomorska škola, Split, 2002. 

1. V. Polić Čurčić: Pojam kombiniranog i multimodalnog prijevoza, Privreda i 

pravo, Zagreb, br. 1-2, 1992., str.43–53. 

2. D. Bolanča: The Multimodal Transport of Goods, Zbornik radova Pravnog fakulteta 

u Splitu, br.1, 1993., pp. 227-240. 








NUKLEARNO PRAVO U POMORSTVU 

Izborni 


4 

semestar 


Doc. dr. sc. PETRA AMIŽIĆ JELOVČIĆ, docentica 

Student stječe teorijska i praktična znanja o pomorskom prijevozu nuklearnih tvari, 

kao i o pitanju odgovornosti za nuklearnu štetu. Posebna pozornost posvećena je 

62


stječu 


Sadržaj 

Preporučena 

literatura 



nastave 









predmeta 


Kod 

Vrsta 

Razina 

Godina 

analizi brojnih hrvatskih, međunarodnih i europskih propisa nuklearnog prava u 

pomorstvu. 

- Pomorski prijevoz nuklearnih tvari – pojam i vrste nuklearnih tvari, primjena 

nuklearnih tvari, specifičnosti pomorskog prijevoza nuklearnih tvari 

- Odgovornost prijevoznika za nuklearnu štetu – pojam i vrste nuklearnih šteta, 

osnovna načela odgovornosti u nuklearnom pravu, nuklearna sigurnost, 

zbrinjavanje radioaktivnog otpada, osiguranje od nuklearne odgovornosti 

1. P. Amižić Jelovčić: Pomorski prijevoz nuklearnih tvari s posebnim osvrtom na 

odgovornost za nuklearnu štetu, Split, 2010. 

2. I. Grabovac: Odgovornost za nuklearne štete u hrvatskom pravu, Pravo i porezi, 

br.9, 2005. 

3. A. Luttenberger: Izvanugovorna odgovornost za nuklearne štete u pomorskom 

prijevozu, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, 1993. 

1. P. Amižić Jelovčić: Najvažniji izvori nuklearnog prava Republike Hrvatske, 

Pravo u gospodarstvu, br.4., 2008. 

2. P. Amižić Jelovčić: Odgovornost prijevoznika za nuklearnu štetu s posebnim 

osvrtom na Konvenciju o dopunskoj naknadi za nuklearnu štetu, Zbornik radova 

Pravnog fakulteta u Splitu, br.2, 2008. 

3. A. F.M. De Bievre: Liability and Compensation for Damage in Connection with 

the Carriage of Hazardous and Noxous Substances by Sea, Journal of 

Maritime Law and Commerce, vol.17, no.1, 1986., str.61-88. 

4. V. Filipović: Vanugovorna odgovornost za štete prouzrokovane pomorskim 

prijevozom nuklearnog materijala, Split, 1973. 

5. V. Filipović.: Odgovornost za nuklearne štete, Zagreb, 1980. 

6. I. Grabovac, P. Amižić: Pomorski prijevoz nuklearnih tvari s posebnim osvrtom 

na Konvenciju o građanskoj odgovornosti za pomorski prijevoz nuklearnih tvari 

iz 1971. godine, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, br.1, Zagreb, 2008. 

7. E. S. Lyman: The Sea Shipment of Radioactive materials: safety and Environment 

Concerns, Nuclear Control Institute Transport Paper, 1999. 








LJUDSKA PRAVA U MARITIMNOM KONTEKSTU – 

NORMATIVNI OKVIR I SUDSKA PRAKSA 

Izborni 


semestar 

63


ECTS 

Nastavnik 


stječu 


Sadržaj 

Preporučena 

literatura 



nastave 









predmeta 

NAZIV PREDMETA 

Kod 

Vrsta 

Razina 

4 

Prof. dr. sc. ARSEN BAČIĆ, redoviti profesor (u trajnom zvanju) 

Doc. dr. sc. PETAR BAČIĆ, docent 

Svrha je kolegija da se studenti upoznaju s problematikom zaštite ljudskih prava u 

kontekstu pomorskog prava i prava mora, s naglaskom na odgovarajući normativni 

okvir i posebno na sve obimniju relevantnu praksu međunarodnih sudskih tijela. 

1. Ljudska prava i vladavina prava - uvodno o pojmu ljudskih prava, evolucija 

zaštite ljudskih prava, zaštita ljudskih prava na univerzalnoj razini, zaštita 

ljudskih prava na regionalnoj razini, o pojmu vladavine prava, vladavina prava 

na nacionalnom i međunarodnom planu. 

2. Ljudska prava u kontekstu - institucije međunarodne vladavine prava, 

relevantna praksa Međunarodnog suda za pravo mora, Europskog suda za 

ljudska prava i Europskog suda pravde. 

1. P. Bačić: Zaštita prava čovjeka u europskim organizacijama, Pravni 

fakultet, Split, 2007. 

2. B. H. Oxman: Human Rights and the Convention on the Law of the Sea, u 

Charney J. I., O'Connell M.E., Anton D.K. (ed.), 'Politics, Values and 

Functions: International Law in the 21st Century: Essays in Honor of Professor 

Louis Henkin', Kluwer Law International, The Hague, 1997. (objavljeno i u 

Columbia Journal of Transnational Law, Vol. 36, 1998) 

3. B. Vukas: Droit de la mer et droits de l'homme, u Vukas B. (ed.), The Law 

of the Sea: Selected Writings, Martinus Nijhoff, Leiden/Boston, 2004. 

1. P. Bačić: Konstitucionalizam i sudski aktivizam, Pravni fakultet, Split, 2006. 

2. T.Treves: Human Rights and the Law of the Sea, Columbia Journal of 

Transnational Law, Vol. 36, 1998. 

3. S. Cacciaguidi-Fahy: The Law of the Sea and Human Rights, Panoptica, Vol. 9, 

No. 1, 2007. 

4. P. Tavernier: La Cour Européene des droits de l’homme et la mer, La mer et 

son droit, Editions Pedone, 2003. 








INFORMACIJSKI SUSTAVI U POMORSTVU 

OBVEZAN 


64


Godina Semestar 

ECTS 

(uz odgovarajuće 

obrazloženje) 

Nastavnik 


stječu 


5 

Prof. dr. sc. SLAVKO ŠIMUNDIĆ, redoviti profesor (u trajnom zvanju) 

Poznavanje informacijskih sustava i podsustava, te upravljanje informacijskim sustavima. 

Znanja neophodna za razumijevanja načina rada pomorskih informacijskih sustava u radu na 

obalnim infrastrukturama i prometnim sredstvima u pomorstvu. 

Sadržaj 

Svrha je kolegija da se studenti upoznaju sa upravljanjem informacijskim sustavima u 

pomorstvu, izgradnji informacijskih sustava, korištenjem računala u upravljanju 

informacijskim sustavima, zaštiti podataka u informacijskim sustavima, značajnosti 

informacijskih sustava u sigurnosti plovidbe na moru, organizaciji informacijskih sustava, te 

rješavanju drugih zadataka uz pomoć informacijskih sustava kao što su: upraljanje 

brodovima, upravljanje sustavima pomorskog transporta, upravljanje brodskom 

organizacijom i sl. 

Informacijski sustavi obalnih infrastruktura u pomorstvu. Računala, programi i mreže. Sustavi 

upravljanja. Informacijski sustavi prometnih sredstava u pomorstvu. Pojam navigacijskog 

integriranog sustava – NIS. Podjela i računalna podrška NIS-a. Jednostavni i složeni NIS. 

Propisi registra brodova. Integrirani protusudarni navigacijski sustav, mosni sustav i most 

podataka. Elektronički navigacijski uređaji i njihova funkcija u radu NIS-a. Konstrukcijske 

izvedbe NIS-a. Modularni pristup u projektiranju NIS-a. Sigurnost plovidbe. Optimizacija 

procesa plovidbe. Pouzdanost i učinkovitost NIS-a. Specifični zahtjevi, očekivani razvoj i 

sustav E-navigacije. 

Preporučena literatura 1. Šimundić, S., Pravna informatika, Sveučilište u Splitu, Pravni fakultet Split, Split, 

2007. 

2. Šimundić, S., Upravna informatika, Sveučilište u Splitu, Pravni fakultet Split, Split, 

2010. 

3. Šimundić, S., Funkcijska informatika, Sveučilište u Splitu, Pravni fakultet Split, 

Split, 2000. 

4. Šimundić, S., Franjić, S., Pravna regulativa u elektrotehnici i računalstvu, Sveučilište 

Josipa Jurja Strossmayera Osijek, Elektrotehnički fakultet Osijek, Osijek, 2012. (u 

tisku) 

5. Kasum, J., Radioslužba za pomorstvo, HHI, Split, 2008. 

6. Kasum, J., Elektronička navigacija, HHI, Split, 2012. (u tisku) 

7. Bowditch, N., American Practical Navigator, DMAHC, USA, 2004. 

Dopunska literatura 1. Benković, F., at all., Terestrička i elektronska navigacija, HIRM, Split, 1986. 

Oblici provođenja nastave predavanja, seminari, vježbe, radionice 

Način provjere znanja i 

polaganja ispita 

Jezik poduke i mogućnosti 

praćenja na drugim 

jezicima 

Način praćenja kvalitete i 

uspješnosti izvedbe svakog 

predmeta i /ili modula 

pisani ispit, usmeni ispit, kontinuirana provjera znanja 


Ankete 

c) Opis općih predmeta 

65



Kod 

Vrsta 

Razina 

Godina 

ECTS 

Nastavnik 


stječu 


Sadržaj 

Preporučena 

literatura 

ISTRAŽIVAČKA METODOLOGIJA 

Opći 


4 

semestar 

Prof. dr. sc. ANČI LEBURIĆ, redovita profesorica 

- Usvajanje složenijih formi/sadržaja/kategorija u području istraživačke 

metodologije, osposobljavanjem za kreativnu primjenu različitih istraživačkih 

metoda/metodologijskih pristupa/strategija. 

- Sposobnosti primjerenoga sudjelovanja u metodološkim raspravama, s ciljem 

osposobljavanja za adekvatno i kreativno tretiranje mogućnosti i granica 

istraživanja društva i društvenih (posebno pravnih) fenomena. 

- Vještine (analitičke i sl.) samostalnoga konstruiranja raznih tipova istraživačkih 

nacrta (kauzalnih, komparativnih i dr.) u okvirima interdisciplinarnih, 

integrativnih i interaktivnih istraživačkih pristupa (kvalitativnih i kvantitativnih). 

- Internaliziranje potrebe za neprestanim metodološkim usavršavanjem i svestranim 

razvitkom vlastitih metodoloških i istraživačkih percepcija, vještina i znanja. 

1. Metodološki odnos teorije i istraživanja (interakcijski elementi teorijskog i 

empirijskog; istraživačke tradicije - povijesni pregled, uz prikaz aktualnog 

stanja, tendencije i perspektive) 

2. Metodološke interakcije: teorijsko-istraživačko, teorijsko-empirijsko, teorijskometodološko 

(specifičnosti, različiti pristupi, polemike, primjenjivost u pravnoj 

praksi) 

3. Metodološki pristupi u društvenim istraživanjima (problemi u definiranju 

teorijskih koncepata, konzistencija metodoloških postupaka...) 

4. Različiti istraživački nacrti (tipologije: komparativni, longitudinalni, strukturalni, 

temporalni; suvremenije podjele; mogućnosti primjene u dr. radovima) 

5. Suvremene istraživačke strategije i njihove relacije s pravnom strukom 

(etnografija, etnometodologija, case study, primjeri recentne stručne literature) 

6. Etika i društvena uloga istraživača (problemi vrijednosnih, ideoloških, političkih 

i dr. vrsta sudova u znanosti; moderni istraživač kao evaluator, biograf, 

interpretator...) 

1. A. Leburić: Metodološki aspekti sociološkog empirijskog istraživanja društvenih 

fenomena, u Teorijski izazovi i dileme: prilog sociologiji hrvatskog društva, 

Filozofski fakultet, Odsjek za sociologiju, Zadar, 1996., str.129-166. 

2. A. Leburić: Case study istraživanje - kompleksan metodološki pristup u sociologiji, 

Filozofski fakultet u Zagrebu, Zagreb, 1998., str.353 (odabrana poglavlja: 3, 5, 7, 9) 

3. A. Leburić i dr.: Socijalne potrebe splitskih obitelji: sociološko istraživanje, 

Redak, biblioteka Istraživačke studije, knj.br.8, Split, 2009., str. 258 (odabrana 

poglavlja: 1, 3, 5) 

66




nastave 









predmeta 

NAZIV PREDMETA 

Kod 

Vrsta 

Razina 

Godina 

ECTS 

Nastavnik 


stječu 

1. A. Leburić i dr.: Splitska povijesna jezgra: zapušteno srce grada (sociološka 

studija) = Split historic core: neglected heart of the city (sociological study), 

Gradsko poglavarstvo, Služba za staru gradsku jezgru, Split, 2002., str. 232 

2. A. Leburić, I. Kamber: Perspektive fokus grupa kao sociološke istraživačke metode, 

u Radovi - razdio filozofije, psihologije, sociologije i pedagogije, Sveučilište u 

Splitu, Filozofski fakultet Zadar, Zadar, vol.39, br. 16, 2000., str.193-211. 

3. A. Leburić, N. Kljaković-Šantić: Etnometodološko konceptualiziranje sociološkog 

istraživanja, Acta Iadertina – časopis Odjela za filozofiju, Odjela za pedagogiju i 

Odjela za sociologiju, Sveučilište u Zadru, Zadar, vol.1, br.1, 2004., str. 65-85. 

4. A. Leburić, M. Lončar: Mix Methodology and Its Integrating Role in the 

Development of the Social Sciences, Collection The Practical Science of Society, 

College of Education and Human Development, University of North Dakota, 

Grand Forks, 2008., pg. 303-314. 

5. A. Leburić, I. Tomić-Koludrović: Lifestyle or Survival Strategy: Croatian Youth in 

the Late 1990s, Collection Flying Over or Falling Through the Cracks?: Young 

People in the Risk Society, Ministry of Education, Science and Sport of the 

Republic of Slovenia & Office of the Republic of Slovenia for Youth, Ljubljana, 

Slovenia, 2002., str.113-119. 

predavanja, seminari, istraživačke radionice 

pisani radovi (metodološki eseji), usmeni ispiti 






PRAVO EUROPSKIH INSTITUCIJA I MARITIMNA 

POLITIKA 

Opći 


4 

semestar 

Prof. dr. sc. ARSEN BAČIĆ, redoviti profesor (u trajnom zvanju) 

Kolegij je strukturiran na način da zadovolji rastuću potrebu za teorijskim i 

praktičnim znanjima o institucijama EU i njihovim ovlastima na formuliranju i 

ostvarivanju različitih politika. Cilj je studentima približiti kompleksnu materiju 

političkopravnih institucija EU, te produbiti znanje o nizu relevantnih međunarodnih, 

regionalnih i nacionalnih institucija koje vladavinu prava ostvaruju kreiranjem 

i ostvarivanjem politike na različitim planovima među državnog i društvenog 

života. Sadržaj kolegija je oblikovan tako da: 

- promovira vrijednosti vladavine prava i transnacionalne vladavine kao 

kooperativne politike (transnational governance), 

- omogući širinu i dubinu ekspertize studenata na planu teorije i prakse EU 

institucija koje kreiraju maritimnu politiku, 

67



Sadržaj 

Preporučena 

literatura 



nastave 









predmeta 


Kod 

Vrsta 

Razina 

Godina 

- potakne dublje razumijevanje i omogući ekspertnu poziciju i ulogu polaznika 

kojima je nužno poznavanje institucionalnog okvira EU, te prirode i karaktera 

odnosa RH s EU. 

I . Institucije i pravo europske unije: 1. Uvodno o povijesti, institucijama i procesu 

odlučivanja u EU, 2. Faze u razvoju Europske unije, 3. EU Institucije i politički 

sustav, 4.Pravno-normativni aktivizam Europske unije (legalni instumenti, 

procedure), 5. Ključni pravni koncepti i načela EU. 

II. Europske institucije kao decision-makeri: 1. EU kao najvažnija referentnatočka 

suvremene trgovinske i industrijske politike, 2. Uloga Europske komisije – 

Europska komisija kao politički inovator, 3. Uloga EMSA (Europske Maritimne 

agencije za sigurnost), 4. Značaj Sporazuma o europskom ekonomskom području 

(Agreement on the European Economic Area .- EEA), 5. Green Paper for an 

Integrated Maritime Policy for the Union (2006), 6. Blue Book for Maritime Policy 

(2007). 

III.Europska unija kao maritimna supersila: 1. Globalizacija i maritimni kapaciteti s 

europske perspektive, 2. Europski ekonomski klasteri: perspektiva Europske 

komisije, 3. Politika maritimnih klastera i Green Paper (2006), 4. Europska mreža 

maritimnih klastera – komparativni pregled, 5. Geopolitički faktori maritimne 

politike. 

IV.Pravni okvir maritimne politike: 1. Regionalni mehanizmi za regulaciju 

maritimnog sektora i izazovi za nacionalnu državu: perspektive Republike 

Hrvatske, 2. Sažetak pravnog okvira, 3. Prilagodba prava RH acquisu u području 

ribarstva i pomorstva, 4. Važeće zakonodavstvo EU – poglavlje 04. (Direktorij, 

EUR-Lex), 5. Sudska praksa Europskog suda (CURIA). 

1. A. Bačić: Studijski materijali, 2012. 

2. A. Bačić, P. Bačić: Europsko pravo, Split, 2007. 

Ž. Pašalić: Ogledi o maritimnoj ekonomiji Hrvatske: prilozi teoriji i politici gospodarstvenog 

razvitka Hrvatske, Ekonomski fakultet, Split, 1996. 

predavanja i seminari 

test, usmeni ispit 

hrvatski, engleski 





SOCIOLOGIJA POMORSTVA 

Opći 


semestar 

68


ECTS 

Nastavnik 


stječu 


Sadržaj 

Preporučena 

literatura 


4 


- Primjereno razumijevanje i sposobnosti objašnjenja i tumačenja ključnih pitanja 

pomorskoga razvitka suvremenoga društva, posebno hrvatskoga. 

- Razumijevanje društvenoga konteksta u kojem se ostvaruju, postoje, mijenjaju i 

razvijaju pomorski fenomeni. 

- Razvijanje senzibiliteta (profesionalnog, akademskog, građanskog) za specifična 

društvena istraživanja različitih pomorskih fenomena i njihovih pravnih, 

socioloških, antropoloških, ekoloških, socijalnih i sličnih aspekata. 

1. Sociologija pomorstva kao akademska disciplina: sociološki uvjeti, okolnosti i 

granice istraživanja pomorstva; mogućnosti etabliranja kao posebne sociologije; 

sociologijska predmetnost (pomorstvo kao društveni fenomen, sociologiziranje 

relevantnih pomorskih aspekata/dimenzija/pojavnosti). 

2. Istraživačko profiliranje sociologije pomorstva – relevantne istraživačke metode 

/pristupi/orijentacije/strategije; metodološki pojmovi/kategorije u sociološkim 

istraživanjima i analizama (integriranje i kombiniranje kvalitativnih i kvantitativnih 

aspekata); afirmiranje analitičkih i metodoloških načela tzv. mješovite 

metodologije (interdisciplinarnost, transdisciplinarnost); potencijalne metodološke 

/teorijske/empirijske poteškoće u sociološkim istraživanjima pomorstva; perspektive 

usavršavanja metodologije socioloških istraživanja pomorstva. 

3. Društvena kontekstualizacija pomorstva – lokalno/regionalno, europeizacija, 

globalizacija (razvijenost različitih formi / sadržaja društvenih odnosa; društveni 

interesi/potrebe/mogućnosti/posljedice bavljenja pomorstvom u kontekstu društvenoga 

razvitka, primjenjivost socioloških koncepata (teorijskih, metodoloških, 

empirijskih) u tim procesima. 

4. Društvena uloga i značenje primjenjivosti socioloških pristupa i strategija u 

analizama i istraživanjima pomorstva; sociološki istraživački pristup kao odgovor 

na društvenu krizu (koncept modernosti), sociologijska promišljanja pomorskih 

diskursa/stanja/ potencijala (različite teorijske konstrukcije); perspektivni evropski 

istraživački projekti (javno-privatno partnerstvo i dr.) 

5. Problematiziranje posebnih socioloških tema u pomorstvu: dimenzije pomorskoga 

života, pomorske kulture, društvene posljedice razvoja pomorstva, gradovi– 

luke kao urbani fenomeni, onečišćenja mora, učinkovite zaštite morskog okoliša, 

interakcije morskih ekosustava, produktivnost mora, malo poduzetništvo u 

pomorsvu, marketing u pomorstvu, pomorski identitet kao društveni/socijalni/ 

kulturni, pomorci kao ljudski kapital, utjecaj novih tehnologija (npr. komunikacijske), 

obrazovanost pomoraca, konkurentnost pomorskih zanimanja, životni 

stilovi pomoraca, životni prostori pomoraca, umreženost pomorskih odnosa u 

održivom/civilnom/pluralističkom društvu, žene pomorci (predrasude, stereotipi, 

diskriminacija) 

1. A. Leburić: Integracija kvalitativnih i kvantitativnih aspekata: perspektive 

empirijskih istraživanja otoka, Sociologija sela, vol. 39, br.1-4, 2001., str. 189- 

210. 

2. A. Leburić, I. T. Koludrović: Svakidašnjica otočnih žena krajem devedesetih, 

Sociologija sela, vol.39, br.1-4, 2001., str. 239-255. 

3. A. Leburić: Sociološki aspekti uređenja splitske rive: struktura stručnih i javnih 

rasprava na fokus-grupama, Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Splitu, 

Split, god.1, br.1, 2008., str.115-129. 

4. A. Leburić i dr.: Hrvatski život uživo: komparativno sociološko istraživanje, 

Redak, bibl. Istraživačke studije, knj.br.5, Split, 2008., str. 126 

5. A. Leburić i dr.: Ljudski kapital kao razvojni faktor: rezultati sociološkog 

istraživanja u Hrvatskoj, Redak, bibl. Istraživačke studije, knj.br.9, Split, 2009., 

str. 145 

1. A. Leburić, M. Krneta: Profil poduzetnika u Hrvatskoj: socio-ekonomsko 

istraživanje 2003., Naklada Bošković, Split, 2004., str. 168 

2. A. Leburić i dr.: Legalna ilegala: Sociološko istraživanje neplanske izgradnje u 

Splitu, Naklada Bošković, Split, 2005., str. 240 

69



nastave 









predmeta 


Kod 

Vrsta 

Razina 

Godina 

ECTS 

Nastavnik 


stječu 


Sadržaj 

3. A. Leburić i dr.: Socijalna prosudba elementarnih sustava života/Social Assessment 

of Elementary Life Systems, bibl. Suvremena istraživanja, knj.br.1, Filozofski 

fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, 2006., str. 124 + 129 

4. A. Leburić i dr.: Perspektive obrazovanja mladih s obzirom na kvalitetu življenja 

u Hrvatskoj / Educational Perspectives of the Youth Based on the Living Quality 

in Croatia, Collection „Ocbita: Прoьлemи ta пepcпektиbи“, Гopлibka, 

Miнictepctbo ocbitи i нaүkи Уkpaїни; Гopлibcбkий Дepжabний пeдaгoгiчний 

iнctиtуt iнoземниx мoв; Krakowska akademia im. A.F.Modrzewskiego, 2009., 

str. 59-74. 

5. A. Leburić, Z. Šuljug-Vučica: Stanje i perspektive ljudskoga kapitala u 

Hrvatskoj, LD: Lider – Direktor, vol.3, br.12-13, 2009., str.79-87. 

6. A. Leburić i dr.: Nove paradigme obrazovanja u budućim društvima znanja, 

Collection Šola in družba znanja, Univerza na Primorskem, Pedagoška fakulteta 

Koper, Koper, Slovenia, 2011., str.163-170. 

predavanja, seminari, istraživačke radionice 

pisani radovi (eseji), usmeni ispiti 






JEZIK I UM: KONCEPTUALNE METAFORE U PRAVNOM DISKURSU 

Opći 


4 

semestar 

Prof. dr. sc. DANICA ŠKARA, redovita profesorica u trajnom zvanju 

Nakon što izvrši sve obveze prema ovome kolegiju student će steći sljedeće 

kompetencije: 

2. Poznavati će suvremene teoretske postavke kognitivne lingvistike 

(konceptualna metafora)i filozofije jezika 

3. Studenti će steći iskustvo pisanja, prezentiranja i kritičkog promišljanja o 

temama iz navedenih područja 

4. Student će moći na znanstveno adekvatan način primijeniti teorijske spoznaje, 

te razvijati vlastite koncepte o odnosu jezika, uma i stvarnosti 

5. Usvajanje suvremenih jezičnih strategija koje se koriste u pravnom govoru, a 

temelje se na rekonceptualizaciji stvarnosti 

Osnovni je cilj ovoga seminara upoznati studente sa suvremenim teoretskim 

postavkama kognitivne lingvistike, s posebnim osvrtom na odabrane teme koje 

se tiču odnosa jezika, kulture, mišljenja i prava. Studenti se potiču na kritičko 

promišljanje o sljedećim temama: 

70


Preporučena 

literatura 

7. Pregled promišljanja o odnosu između jezika, kulture i spoznaje/uma 

8. Strukture ljudskoga znanja i jezika 

9. Značenje i moć riječi (uvjeravanje, manipulacija) 

10. Strategije u pravnom diskursu 

11. Prošireno i preneseno značenje: konceptualna metafora 

12. Analiza pravnog diskursa s aspekta kognitivne lingvistike 

13. Analiza konceptualnih metafora u međunarodnom pomorskom pravu 

Težište je na kritičkoj analizi tema koje su važne za objašnjenje veze između 

jezika, kulture, misli i prava. Na kraju semestra bit će organizirana radionica 

koja će obraditi jednu od dogovorenih tema. 

1. Croft, W. & Cruse, A. D. (2004): Cognitive Linguistics, Cambridge: 

Cambridge University Press. (odabrana poglavlja) 

2. Škara, D. (2005): Vocabulary, Culture, Cognition, Zadar: Sveučilište u 

Zadru 

3. Aitchison, J. (1987): Words in the Mind, Oxford: Blackwell. (odabrana 

poglavlja) 

Dopunska literatura • Bhatia, Vijay K. et al. (2003), Multilingual and Multicultural Contexts of 

Legislation : an International Perspective . Peter Lang. 


nastave 









predmeta 

• Shuy, Roger W. (2006) Linguistics in the Courtroom: a practical guide. 

Oxford: Oxford University Press. 

• Fauconnier, G. and Turner, M. (2002.) The Way We Think. The mind’s 

hidden complexities. New York: Basic Books. 

- Dedre Gentner and Susan Goldin-Meadow (eds.) 2003. Language in Mind. 

Advances in the Study of Language and Thought. Cambridge, MA./London: 

MIT Press. 

- Lakoff, George (1987.) Women, Fire, and Dangerous Things. Chicago, IL: 

UCP 

seminari (diskusije, seminarski radovi, izvještaji, i sl.) / konzultacije / radionice / 

samostalno istraživanje.) 

pisanje i prezentiranje eseja 



završetka nastave (institucionalna, samoevaluacija nastavnika) 

2. analiza kvalitete eseja 

3. konzultacije sa studentima, koji su bili polaznici ovog predmeta, o 

korisnosti ovog predmeta u njihovom radu u praksi, i mogućim 

poboljšanjima. 

3.4. Ritam studiranja i obveze studenata. Uvjeti za napredovanje kroz studij, upisa 

u sljedeći semestar ili trimestar, odnosno sljedeću godinu studija 

71


Studenti PDS mogu biti redoviti, izvanredni, gostujući i strani. 

1) Redoviti su oni studenti koji studiraju prema programu koji se temelji na punoj 

nastavnoj satnici (puno radno vrijeme, full time). 

2. Izvanredni studenti pohađaju nastavni proces uz rad ili drugu aktivnost koja 

traži specifiĉan program. 

3. Gostujući student je redoviti ili izvanredni student drugog sveuĉilišta koji 

upisuje dijelove studijskog programa na Sveučilištu sukladno posebnom ugovoru s 

drugim sveuĉilištima o priznavanju ECTS bodova. Status gostujućeg studenta traje 

najdulje jednu akademsku godinu (60 ECTS). 

4. Strani student ima sva prava i obveze na studijskom programu kao i studenti iz 

Hrvatske. Ako se prijavi adekvatni broj stranih studenta nastavu će moći pratiti na 

engleskom jeziku. 

Napredovanje studenta prati se tijekom čitavog studija (svaki student ima 

doktorandski portofolio) i redovita izvješća mentora. Na kraju semestra mentor 

obvezno dostavlja izvješće o radu studenta. Student u dogovoru s mentorom 

definira izborni sadržaje studija i temu doktorskog istraživanja. Na kraju akademske 

godine Voditelj studija raspravlja o napretku svakog studenta na sjednici Vijeća PDS. 

• U prvom semestru studija nudi se nastavni sadržaj (tri obvezna predmeta) koji 

daju temeljna znanja iz struke: Pomorsko upravno pravo, Pomorsko ugovorno 

pravo, Imovinskopravni aspekti broda. Dodatno se upisuje jedan predmet s 

liste općih predmeta (Istraživačka metodologija, Pravo europskih institucija i 

maritimna politika, Sociologija pomorstva, Jezik i um: konceptualna metafora u 

pravnom diskursu) kojim se stječu opća znanja ili vještine pisanja znanstvenih 

radova. Znanstveni seminar bira se iz ponuđenih obveznih predmeta (vidi 

popis). Na kraju prvog semestra bira se mentor i sklapa Ugovor s mentorom 

(Fakultet, doktorand i voditelj studija) kojim se jasno iskazuju prava i obveze 

triju strana. Zajednio s mentorom doktorand radi plan studija. 12 Uvjeti za upis u 

drugi semestar: odslušan prvi semestar, prikupljeno najmanje 20 od 30 ECTS 

bodova. 

12 Na kraju svakog semestra mentor daje izvješće o radu i napretku doktoranda. Izvješće 

podnosi Vijeću PDS. 

72


• U drugom semestru doktorand upisuje obvezne kolegije (Pomorsko procesno 

i arbitražno pravo, Ograničenje odgovornosti za pomorske tražbine, 

Međunarodno pravo mora u miru) koji se odnose na temeljna znanja iz struke, 

jedan izborni predmet (vidi listu izbornih predmeta), znanstveni seminar iz 

jednog od ponuđenih obveznih predmeta, te mentorski rad. Uvjeti za upis u 

treći semestar: odslušan drugi semestar, prikupljeno najmanje 45 od 60 ECTS 

bodova. 

• Na trećem semestru (II god.) upisuju se tri obvezna predmeta (Međunarodno 

privatno pravo pomorske trgovine, Pomorsko radno pravo, Međunarodno pravo 

mora u oružanim sukobima) kojima se stječu specifična znanja iz struke, jedan 

izborni predmet prema temi disertacije. S obzirom da temelj trećeg semestra 

čini znanstvenoistraživačka aktivnost upisuje se znanstveni seminar i rad s 

mentorom. Uvjeti za upis u četvrti semestar: odslušan treći semestar, prikupljeno 

najmanje 75 od 90 ECTS bodova. 

• Na četvrtom semestru (II god.) student upisuje obvezne kolegije (Pravo 

pomorskog osiguranja, Pravo zaštite morskog okoliša, Pomorske havarije), jedan 

izborni predmet, mentorski rad, te znanstveni seminar. Polaznici su obvezni 

održati usmenu obranu sinopsisa kojoj bi trebali, uz stručno povjerenstvo za 

ocjenu teme i obranu sinopsisa, nazočiti i drugi polaznici poslijediplomskoga 

doktorskog studija. Uvjeti za upis u peti semestar: odslušan četvrti semestar, 

prikupljeno najmanje 105 od 120 ECTS bodova. 

• Na petom semestru (III god.) student primarno radi na disertaciji i upisuje 

30 ECTS-a mentorskog rada. U ovom periodu daje se mogućnost boravka u 

drugoj istraživačkoj ustanovi u dogovoru s mentorom. Uvjeti za upis u šesti 

semestar: ispunjene sve obveze dogovorene s mentorom, prikupljeno najmanje 

140 od 150 ECTS bodova. 

• Na šestom semestru student upisuje samo mentorski rad, uglavnom se bavi 

istraživačkim radom koji bi trebao rezultirati pisanjem i obranom doktorske 

disertacije. 

Pojedini predmeti mogu se izvoditi i u obliku ljetnih škola ili radionica pri 

poslijediplomskom sveučilišnom (doktorskom) studiju. Te se škole temelje na 

73


tematici kolegija predviđenih unutar jednog semestra. Uz predavanja, na ljetnim 

školama predviđene su radionice na kojima uz nastavnike i vanjske suradnike 

(istaknute hrvatske i inozemne znanstvenike) aktivno sudjeluju i studenti ovoga 

poslijediplomskog doktorskog studija kao i ostali zainteresirani pripadnici 

akademske zajednice iz Hrvatske i iz inozemstva. Aktivnosti se vrednuju ECTS 

bodovima u okviru jednog ili više predmeta, ovisno o strukturi i nastavnom 

opterećenju. Podnesci nastavnika, vanjskih suradnika, te kvalitetni podnesci 

studenata mogu biti objavljeni u prigodnim publikacijama. 

Studij završava izradom i obranom doktorske disertacije. Završetkom studija i 

obranom doktorske disertacije polaznici stječu diplomu i akademski stupanj 

doktora znanosti (dr. sc.) iz područja društvenih znanosti, polje pravo, grana 

pomorsko i općeprometno pravo. 

Zahvaljujući raznovrsnosti ponuđenih kolegija studij je prilagodljiv interesima i 

potrebama svakog pojedinog studenta. Temelj studija čini suradnja između mentora 

i studenta PDS. 

3.5. Priložite popis predmeta koje student može izabrati s drugih 

studijskih programa. 

Student može prema vlastitim potrebama izabrati kolegije s drugih PDS Sveučilišta u 

Splitu, pa i šire u Hrvatskoj. Izbor predmeta vrši u dogovoru s mentorom. Odabir 

predmeta odobrava Vijeće studija. Student ima mogućnost stjecanja ECTS bodova 

pohađanjem ljetnih škola, seminara u zemlji i inozemtvu koji su vezani uz temu 

doktorske disertacije. 

Ako student izrazi želju upisati kolegije s drugih studija, kriteriji i uvjeti prijenosa 

ECTS-bodova, tj. pripisivanje bodovne vrijednosti predmetima koje studenti mogu 

izabrati s drugih studija na sveučilištu utvrditi će odabrano povjerenstvo koje bira 

Vijeće PDS. 

3.6. Priložite popis predmeta koji se mogu izvoditi na stranom jeziku 

U svakom opisu kolegija navodi se i jezik izvođenja. S obzirom da je strategija ovoga 

PDS privući što veći broj stranih studenta, veliki broj kolegija biti će prema potrebi 

74


ponuđen na engleskom jeziku. Prema dostavljenom opisu predmeta svi nositelji 

mogu održati nastavu na jednom od stranih jezika. 

3.7. Opišite način završetka studija 

Završetkom studija student stječe stupanj doktora znanosti. Savladavanjem 

nastavnih sadržaja student stječe teorijske spoznaje iz pomorskog prava i prava 

mora potrebne za kritičko promišljanje kao i sposobnost za primjenu tih spoznaja u 

praksi. 

Prijava kojom se pokreće postupak stjecanja doktorata znanosti mora sadržavati: 

prijedlog teme doktorskog rada, obrazloženje teme, metodologiju rada te navođenje 

očekivanog znanstvenog doprinosa, podatke o predloženom mentoru i njegovim 

kompetencijama (izjava mentora), te izjavu kandidata da nije prijavio doktorski rad 

s istovjetnom temom na drugome Sveučilištu. 

Sinopis doktorske disertacije treba prijaviti najkasnije do kraja trećeg semestra. 

Nakon primitka prijave teme doktorske disertacije Vijeće studija imenuje tročlano 

povjerenstvo za ocjenu prijave. Povjerenstvo podnosi pisano izvješće u roku od 30 

dana. Javna obrana prijave teme doktorske disertacije obavlja se tijekom četvrtog 

semestra pred istim povjerenstvom. Povjerenstvo dostavlja izvješće o obrani 

sinopsisa. 

Studij završava obranom doktorske disertacije, odnosno stjecanjem 180 ECTS 

bodova. 

Postupak i uvjeti ocjene doktorske disertacije te uvjeti i način obrane doktorske 

disertacije određeni su Pravilnikom o poslijediplomskom sveučilišnom studiju 

Sveučilišta u Splitu. 

Doktorand može pristupiti obrani doktorskog rada, nakon što nadležno tijelo 

prihvati pozitivnu ocjenu povjerenstva za ocjenu doktorskog rada. Obrana 

doktorskoga rada je javna. Poziv na javnu obranu mora biti objavljen najmanje 8 

dana prije obrane. Obrana se mora održati u prostorima Sveučilišta, odnosno 

njegovih sastavnica, na jeziku na kojem je napisan doktorski rad. 

Doktorski se rad u pisanom obliku pohranjuje u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici 

te u arhivu Sveučilišta/Pravnog fakulteta, te u bazi podataka budućeg Centra za 

doktorske studije. 

75


3.8. Napišite uvjete po kojima studenti koji su prekinuli studij ili su izgubili 

pravo studiranja na jednom studijskom programu mogu nastaviit studij 

Studenti koji su prekinuli studij ili su izgubili pravo studiranja na jednom studijskom 

programu mogu nastaviti studij ako dostave pisano obrazloženje. Vijeće studija 

može studentu koji prekine studij odobriti nastavak studija pod uvjetom da student 

ispunjava svoje studijske obveze sukladno programu važećem u trenutku odobrenja 

nastavka studija. 

4.0. UVJETI IZVOĐENJA STUDIJA 

4.1. Mjesta izvođenja studijskog programa 

Nastava predviđena ovim programom izvodit će se na Pravnom fakultetu u Splitu, na 

adresi Domovinskog rata 8, 21000 Split do izgradnje nove zgrade Sveučilišnog kampusa. 

Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu djeluje u zgradi sagrađenoj 1950. i raspolaže s 3.230 

m2 ukupne površine. 

Pravni fakultet ima 9 predavaonica: br. 1 – 50,00 m2 , br. 2 – 109,76 m2, br. 3 – 39,56 

m2, br. 4 -133,00 m2, br. 5 – 133,00 m2, br. 6 – 280,00 m2, br. 7 – 40,80, m2, br. 8 – 

43,86 m2, br. 9 – 50,02 m2. Unutar zgrade ima 14 WC-a (6 u prizemlju, po 2 na prvom, 

drugom, trećem i četvrtom katu). 

Za uspješno studiranje na raspolaganju studentima stoji: informatički kabinet (50 m2 – 22 

računala ), knjižnica ( 310,86 m2) s moderno opremljenom čitaonicom i fundusom koji 

broji oko 125.000 naslova knjiga i časopisa iz prava i srodnih disciplina, na hrvatskom i 

svjetskim jezicima. Studentima je na raspolaganju studenstki kafić ( 90,00 m2). 

U cilju organiziranog obavljanja znanstvenoistraživačkog rada, Fakultet je osnovao 

zavode, seminare i centre koji stoje na raspolaganju studentima PDS. Naime, Fakultet 

integrira funkcije svojih ustrojbenih jedinica te osigurava njihovo jedinstveno i usklađeno 

djelovanje. 

76


Istraživačke baze ovisit će o odabranoj temi doktorske disertacije, a to pored Pravnog 

fakulteta u Splitu mogu biti i ostali fakulteti, suradne tvrtke, te znanstveni instituti u 

Hrvatskoj i u inozemstvu. 

Osim zgrade na adresi Domovinskog rata 8, Fakultet planira izgradnju nove zgrade u 

Sveučilišnom kampusu, a zgrada bi prema projektu trebala imati 13.500 m2 što bi u 

potpunosti zadovoljilo najviše prostorne standarde i omogućilo odvijanje svih sadržaja 

(nastavnih, znanstvenih, knjižnične djelatnosti, studentskog standarda i drugih 

aktivnosti). S obzirom na važnost PDS bez sumnje je da će prostor novog kampusa 

odgovoriti potrebama poslijediplomskih studija sukladno najvišim standardima. 

4.2. Priložite vjerodostojne isprave o vlasništvu, pravu korištenja, zakupu ili 

drugoj valjanoj pravnoj osnovi na temelju koje će se koristiti 

odgovarajući prostor za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja u 

razdoblju od najmanje pet godina 

Isprave dostavljene u prilogu 

4.3. Priložite dokaze o osiguranoj vlastitoj opremi za razdoblje od najmanje 

pet godina, potrebnoj za postizanje predviđenih ishoda učenja, a 

posebice dokaze o dostupnosti obvezatne ispitne literature. Broj 

primjeraka obvezatne literature za pojedini kolegij mora u pravilu 

iznositi 20% od predviđenog broja studenata koji će biti upisani na taj 

kolegij 

Zaposlenicima i studentima Fakulteta stoje na raspolaganju 100 računala, od toga: 

nastavnici i suradnici – 55 , stručne službe 30 , dok 15 računala koriste studenti. 

Fakultet ima sljedeću tehničku opremu koja stoji na raspolaganju nastavnicima i 

studentima: 4 kopirna aparata, 5 fax uređaja, 60 laserskih pisača, 7 skenera, 3 

poslužitelja, 9 projektora, 6 prijenosnih računala, 2 operativna sustava (microsoft 

windows i linux). 

77


Knjižnica Pravnog Fakulteta ima ukupno oko 110.000 svezaka knjiga i časopisa. 

Optimalno korištenje fonda omogućuju predmetni, abecedni i analitički katalog, a od 

1992. godine obrada se vrši i računalnim putem. 

Knjižnica ima nastavničku i studentsku čitaonicu. U Strategiji Fakulteta navodi se 

sljedeće: U narednom petogodišnjem razdoblju Knjižnica će sustavno voditi brigu o 

domaćoj i međunarodnoj strukovnoj suradnji i povećavanju knjižničnog fonda s 

posebnim naglaskom na nabavu stranih baza podataka (WestLaw, Hein, Lexis Nexis i 

drugih). 

S obzirom na važnost PDS nadopuna bibliotečnog fonda za potrebe studenata 

poslijediplomskog studija od primarne je važnosti za Fakultet. Prije početka nastave na 

PDS napravit će se popis literature koji je predviđen ovim programom i nadopuniti 

temeljna literatura koja nedostaje u knjižnici analogno broju prijavljenih studenata. 

Nastojat će se postići predviđeni standard (20% primjeraka obvezne lietarture od 

prijavljenog broja studenata). Za potrebe istraživanja pojedinih specifičnih područja 

istraživanja moguće je koristiti međubibliotečnu suradnju. 

4.4. Koji je optimalni broj studenata koji se mogu upisati s obzirom na prostor, 

opremu i broj nastvanika? 

S obzirom na prostor, opremu i broj potencijanoh mentora i nositelja kolegija predlaže se 

upis 30 studenata. Broj potencijalnih mentora iznosi 27 13 , te bi omjer profesor/student bio 

1:1,11 što je na razini najkvalitetenijih svjetskih sveučilišta. 

4.5. Priložite popis nastavnika koji će sudjelovati u izvođenju svakog predmeta pri 

pokretanju studija 

1. Doc. dr. sc. PETRA AMIŽIĆ JELOVČIĆ, Sveučilište u Splitu, Pravni 

fakultet 

2. Prof. dr. sc. DAMIR AVIANI, redoviti profesor, Sveučilište u Splitu, 

Pravni fakultet 

3. Prof. dr. sc. ARSEN BAČIĆ, redoviti profesor (u trajnom zvanju), 

Sveučilište u Splitu, Pravni fakultet 

4. Doc. dr. sc. PETAR BAČIĆ, docent, Sveučilište u Splitu, Pravni 

13 Asistenti s doktoratom ne mogu biti mentori. 

78


fakultet 

5. Prof. dr. sc. VESNA BARIĆ PUNDA, redovita profesorica, Sveučilište 

u Splitu, Pravni fakultet, 

6. Prof. dr. sc. DRAGAN BOLANČA, redoviti profesor (u trajnom 

zvanju), Sveučilište u Splitu, Pravni fakultet 

7. Dr.sc.ANDRIJANA BILIĆ, asistentica, Sveučilište u Splitu, Pravni 

fakultet 

8. Dr. sc. BOSILJKA BRITVIĆ, docent, Sveučilište u Splitu, Pravni 

fakultet 

9. Prof. dr. sc. DOROTEA ĆORIĆ, izvanredna profesorica, Sveučilište u 

Rijeci, Pravni fakultet 

10. Prof. dr. sc. VLADIMIR ĐURO DEGAN, professor emeritus 

Sveučilišta u Rijeci, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Jadranski 

zavod, Zagreb 

11. Prof. dr. sc. DARIO ĐERĐA, izvanredni professor, Sveučilište u 


12. Prof. dr. sc. IVO GRABOVAC, professor emeritus Sveučilišta u Splitu 

13. Prof. dr. sc. BORISLAV IVOŠEVIĆ, umirovljeni redoviti profesor (u 

trajnom zvanju), Fakultet za pomorstvo u Kotoru, Crna Gora 

14. Prof. dr. sc. VESNA KAZAZIĆ, redovita profesorica (u trajnom 

zvanju), Sveučilište u Mostaru, Pravni fakultet, Bosna i Hercegovina 

15. Prof. dr. sc. AXEL LUTTENBERGER, redoviti professor, Sveučilište 

u Rijeci, Pomorski fakultet 

16. Doc. dr. sc. MIRKO KLARIĆ, docent, Sveučilište u Splitu, Pravni 

fakultet 

17. Prof. dr. sc. ANČI LEBURIĆ, redovita profesorica, Sveučilište u 

Splitu, Filozofski fakultete 

18. Prof. dr. sc. JASENKO MARIN, izvanredni professor, Sveučilište u 

Zagrebu, Pravni fakultet 

19. Dr. sc. INES MEDIĆ MUSA, asistentica 

20. Prof. dr. sc. NIKŠA NIKOLIĆ, redoviti profesor u trajnom zvanju, 

Sveučilište u Splitu, Ekonomski fakultet 

21. Prof. dr. sc. DRAGO PAVIĆ, umirovljeni redoviti profesor (u trajnom 

zvanju), Sveučilište u Splitu, Pomorski fakultet 

22. Prof. dr. sc. SILVIJA PETRIĆ, redovita profesorica, Sveučilište u 

Splitu Pravni fakultet 

23. Prof. dr. sc. RANKA PETRINOVIĆ, izvanredna profesorica, 

Sveučilište u Splitu, Pomorski fakultet, 

24. Prof. dr. sc. DAVORIN RUDOLF ml., izvanredni professor, 

Sveučilište u Splitu, Pravni fakultet 

25. Prof. dr. sc. NIKOLETA RADIONOV, redovita profesorica, 

Sveučilište u Zagrebu, Pravni fakultet 

26. Prof. dr. sc. ZVONIMIR SLAKOPER, redoviti professor, Sveučilište u 


27. Prof. dr. sc. GORDAN STANKOVIĆ, izvanredni professor, 

Sveučilište u Rijeci, Pomorski fakultet 

28. Prof. dr. sc. SLAVKO ŠIMUNDIĆ, redoviti profesor (u trajnom 

zvanju), Sveučilište u Splitu, Pravni fakultet 

29. Prof. dr. sc. DANICA ŠKARA, redoviti professor u trajnom zvanju, 

79


Znan 

stvenon 

astavno 

zvanje 

Sveučilište u Splitu, Filozofski fakultet 

30. Prof. dr. sc. VESNA TOMLJENOVIĆ, redovita profesorica, 

Sveučilište u Rijeci, Pravni fakultet 

31. Prof. dr. sc. MARINKO UČUR, umirovljeni redoviti profesor (u 

trajnom zvanju), Sveučilište u Rijeci, Pravni fakultet 

32. Prof. dr. sc. ALEKSANDRA VASILJ, izvanredna profesorica, 

Sveučilište u Osijeku, Pravni fakultet, 

33. Dr. sc. ŽELJKA PRIMORAC, asistentica, Sveučilište u Splitu, Pravni 

fakultet 

4.5.1. Opis kadrovskih uvjeta 

Tablica ukupnog broja nastavnika i studenata 

1. Ukupni broj nastavnika 33 

1.1. Stalno zaposleni nastavnici 15 

1.2. 30% ugovorni odnos 18 

1.3. 50% ugovorni odnos 

2. Ukupni broj redovitih studenata 20 

2.1. Uz potporu MŽOŠ-a 

2.2. Samostalno financiranje studenata 30 

3. Ukupan broj izvanrednih studenata 10 

4. Ukupan broj studenata (2+3) 30 

2012/15. 

4.5.2. Popis i opterećenje nastavnika zaposlenih na visokoobrazovnoj ustanovi koji 

sudjeluju u izvedbi studijskog programa 

Ime i prezime Predmet 

Prof.dr. Dragan 

Bolanča 

Prof.dr. Ivo 

Grabovac 

Prof.dr. Silvija 

Petrić 

Prof.dr. Vesna 

Barić Punda 

NASTAVNICI ZAPOSLENI NA VISOKOOBRAZOVNOJ USTANOVI 

Seme 

star 

Plan Izvedba 

Norm 

a sati 

Ukupno 

opterećenje 

na 

studijskom 

programu 

P 

V 

S P V S Norma sati 


UPRAVNO PRAVO 


I 8 24 24 


IMOVINSKOPRAVNI 

I 8 24 24 

ASPEKTI BRODA 

MEĐUNARODNO 


I 8 24 24 

MIRU II 8 24 24 

Prof.dr. Anči ISTRAŽIVAČKA I 6 18 18 

Ukupno 

optereće 

nje na 

visokoob 

razovnoj 

ustanovi 

80


IZVARED 

NI 

PROFES 

ORI 

Leburić METODOLOGIJA 

Prof.dr. Arsen 

Bačić 

Prof.dr. Anči 

Leburić 

Prof.dr Nikša 

Nikolić 

PRAVO EUROPSKIH 

INSTITUCIJA I 

MARITIMNA 

POLITIKA 

SOCIOLOGIJA 

I 6 18 18 

POMORSTVA 

MEĐUNARODNI 

GOSPODARSKI 

I 6 18 18 

ODNOSI 

INFORMACIJSKI 

SUSTAVI U 

I-IV 6 18 18 

POMORSTVU I-IV 6 18 18 

Prof.dr.Slavko 

Šimundić 

Prof.dr. Silvija 

Petrić PRAVO TURIZMA 

MIRNO RJEŠAVANJE 

I-IV 6 18 18 

Prof.dr. Vesna MEĐUNARODNIH 

Barić Punda SPOROVA II 8 24 24 

Prof.dr. Dragan POMORSKO RADNO 

Bolanča 



GOSPODARSKOG 

8 24 24 

Prof.dr. Damir INTERESA U 

Aviani 


JAVNA (OPĆA) 

DOBRA I KONCESIJE 

I-IV 6 18 18 

Prof.dr. Damir U POMORSTVU 

Aviani 

JAVNO-PRIVATNO 

I-IV 6 18 18 

Prof.dr. Damir PARTNERSTVO U 

Aviani 

POMORSTVU 

PRAVNA 

PROBLEMATIKA 

I-IV 6 18 18 

Prof.dr. Ivo MULTIMODALNOG 

Grabovac PRIJEVOZA 

OGRANIČENJE 


POMORSKE 

I-IV 6 18 18 

Prof.dr. Ivo TRAŽBINE 

Grabovac 

I-IV 6 18 18 

Prof.dr. Ivo 

MULTIMODALNI 

PRIJEVOZ STVARI 

Grabovac 

I-IV 6 18 18 

Prof.dr. Dragan NUKLEARNO PRAVO 

Bolanča 

U POMORSTVU 


MARITIMNOM 

KONTEKSTU – 

I-IV 6 18 18 

Prof.dr. Arsen NORMATIVNI OKVIR I 

Bačić 

SUDSKA PRAKSA 

PRAVO POMORSKOG 

I-IV 6 18 18 

Prof. dr. sc. Drago OSIGURANJA 

Pavić 

JEZIK I UM: 

KONCEPTUALNE 

METAFORE U 

IV 8 24 

Prof.dr. Danica PRAVNOM DISKURSU 

Škara 

I-IV 6 18 

Prof.dr. Ranka PRAVO POMORSKOG 

Petrinović OSIGURANJA IV 8 24 

Prof.dr. Davorin MEĐUNARODNI 

Rudolf ml ODNOSI I I-IV 6 18 

81


DOCENTI 

ASISTENTI 

Prof.dr. Ranka 

Petrinović 

Doc.dr. Petar 

Bačić 

Doc. dr. sc. Petra 

Amižić Jelovčić 

Doc. dr. sc. 

Bosiljka Britvić 

Doc. dr. sc. Mirko 

Klarić 

Doc. dr. sc. 

Mirko Klarić 

Dr. sc. Željka 

Primorac 

Dr.sc.Andrijana 

Bilić, 

Dr. sc. Ines Medić 

Musa 

ORGANIZACIJE 

OBVEZNA 

OSIGURANJA U 

REPUBLICI 

HRVATSKOJ 


MARITIMNOM 

KONTEKSTU – 

NORMATIVNI OKVIR I 

I-IV 6 18 

SUDSKA PRAKSA 


UPRAVNO PRAVO, 

NUKLEARNO PRAVO 

I-IV 6 18 

U POMORSTVU 

JAVNA (OPĆA) 


I-IV 6 18 

U POMORSTVU 

JAVNA (OPĆA) 


U POMORSTVU 

I-IV 6 18 


GOSPODARSKOG 

INTERESA U 


I-IV 6 18 

I-IV 6 18 

OBVEZNA 

OSIGURANJA U 

REPUBLICI 

HRVATSKOJ 



MEĐUNARODNO 


POMORSKE 

TRGOVINE 

4.5.3. Popis vanjskih suradnika 

I-IV 6 18 

I-IV 6 18 

III 8 24 

VANJSKI SURADNICI 

Znanstvenonastavno 

zvanje Ime i prezime Predmet Semestar 

REDOVITI 

PROFESORI 

Prof.dr. sc. Axel 

Luttenberger 

Prof.dr. Vladimir 

Đuro Degan 

Plan Izvedba Norma 

P V S P V S sati 

POMORSKE 

HAVARIJE 

MEĐUNARODNO 

IV 8 24 

PRAVO MORA U III 8 24 

Ukupno 

opterećenje 

na 

studijskom 

programu 

82


IZVAREDNI 

PROFESORI 

Prof.dr . Nikoleta 

Radionov 

Prof.dr. Nikoleta 

Radionov 

Prof. dr. sc. Borislav 

Ivošević, 

Prof. dr. sc. Vesna 

Kazazić 

Prof. dr. sc. 

Zvonimir Slakoper 

Prof. dr. sc. Vesna 

Tomljenović 

Prof. dr. Marinko 

Učur 

Prof.dr.sc. Nikša 

Nikolić 

Prof.dr. Gordan 

Stanković 

Prof.dr. Dorotea 

Ćorić 

Prof.dr. Jasenko 

Marin 

Prof. dr. sc. Dario 

Đerđa 

Prof. dr. sc. 

Aleksandra Vasilj 

ORUŽANIM 

SUKOBIMA 

ZRAČNO 

PROMETNO PRAVO 

KOPNENO 

I-IV 6 18 

PROMETNO PRAVO 



I-IV 6 18 


DIPLOMACIJE 

III 8 24 

TRGOVAČKA 

DRUŠTVA U 

POMORSTVU 

I-IV 6 18 

MEĐUNARODNO 


POMORSKE 

TRGOVINE 

I-IV 6 18 


III 8 24 


MEĐUNARODNI 

GOSPODARSKI 

ODNOSI 

I-IV 6 18 


PROCESNO I 

ARBITRAŽNO 

I-IV 6 18 


PRAVO ZAŠTITE 

II 8 24 


PRAVO UNUTARNJE 

IV 8 24 

PLOVIDBE 

JAVNA (OPĆA) 


U POMORSTVU 

I-IV 6 18 

OGRANIČENJE 


POMORSKE 

I-IV 6 18 

TRAŽBINE I-IV 6 18 

4.6. ŽIVOTOPISI nositelja predmeta i suradnika (abecednim redom) 

Nastavnik 

Ustanova zaposlenja 

E-mail 

Doc. dr. sc. PETRA AMIŽIĆ JELOVČIĆ 

Sveučilište u Splitu, Pravni fakultet, Domovinskog rata 8, 21000 Split 

petra.amizic@pravst.hr 

83


Osobna web 

stranica 

Kratki životopis 

(opis kretanja u 

struci) 

Popis radova u 

zadnjih 5 godina 

Radovi i ostalo što 

nastavnika 

kvalificira za 

izvođenje nastave 

www.pravst.hr 

Rođena 1979. u Splitu. Na Pravnom fakultetu u Splitu diplomirala 2002. godine, 

magistrirala 2005. godine (Sudar brodova) i doktorirala 2007. (Pomorski prijevoz nuklearnih 

tvari). Asistentica na Pravnom fakultetu u Splitu od 2005., docentica od 2009., vanjska 

suradnica (od 2006.) na Pomorskom fakultetu u Splitu. Voditeljica Hrvatskog društva za 

pomorsko pravo – podružnice Split. 

Knjiga: 

1. Pomorski prijevoz nuklearnih tvari, Pravni fakultet, Split, 2010., str. 274. 

Članci: 

1. Novi Pomorski zakonik Republike Hrvatske i pitanje unifikacije pomorskog prava, 


2. Najvažniji izvori nuklearnog prava Republike Hrvatske, Pravo u gospodarstvu, br.4, 

Zagreb, 2008., str.802-823. 

3. Carriage of passengers in Croatia - National legislation and EU law, Poredbeno 

pomorsko pravo, br.162, 2008., str.45-57. 

4. Odgovornost za nuklearne štete u zakonodavstvu Bosne i Hercegovine, zbornik 

“Aktualnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse“, Mostar, 2008., 

str.409-416. 

5. Zaštita morskog okoliša s posebnim osvrtom na Pravilnik o upravljanju i nadzoru 

balastnim vodama iz 2007. godine, zbornik „Teorija i praksa brodogradnje - in 

memoriam prof. Leopold Sorta“, Pula, 2008., str.649-659. 

6. Odgovornost prijevoznika za nuklearnu štetu s posebnim osvrtom na Konvenciju o 

dopunskoj naknadi za nuklearnu štetu, Zbornik Pravnog fakulteta u Splitu, br.2, 2008., 

str.277-387. 

7. Pomorski prijevoz nuklearnih tvari s posebnim osvrtom na Konvenciju o građanskoj 

odgovornosti za pomorski prijevoz nuklearnih tvari iz 1971. godine, Zbornik Pravnog 

fakulteta u Zagrebu, br.1, 2008., str.97-112. 

8. Onečišćenje morskog okoliša balastnim vodama s posebnim osvrtom na međunarodnu 

konvenciju o nadzoru i upravljanju brodskim balastnim vodama i talozima iz 2004. 

godine, Zbornik Pravnog fakulteta u Splitu, br.4, 2008., str.797-810. 

9. Pravni pojam luka i pristaništa u bosansko hercegovačkom zakonodavstvu, zbornik 

„Aktualnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse“, Mostar, 2009., 

str.27-31. 

10. Obalna straža Republike Hrvatske i sigurnost plovidbe, zbornik „Aktualnosti 

građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse“, Mostar, 2010., str.316-327. 

11. Pravni aspekt organizacije i djelokruga rada Obalne straže u Republici Hrvatskoj s 

posebnim osvrtom na Zakon o Obalnoj straži, “Poredbeno pomorsko pravo – Izazovi i 

perspektive u pomorskom pravu i pravu mora: Interesi RH”, Zagreb, br.164, 2010., 

str.367-425. 

12. Pravni aspekt recikliranja brodova s posebnim osvrtom na Međunarodnu konvenciju iz 

Hong Konga 2009., Zbornik radova XIX simpozija “Teorija i praksa brodogradnje – 

SORTA 2010“, Lumbarda, 2010., str.448-460. 

Članci: 

1. Ugovor o gradnji broda u novom Pomorskom zakoniku Republike Hrvatske iz 2004. 

godine, Zbornik radova „Teorija i praksa brodogradnje in memoriam prof. Leopold 

Sorta“, Rijeka, 2006., str.627-635. 




balastnim vodama iz 2007. godine, zbornik „Teorija i praksa brodogradnje - in 

memoriam prof. Leopold Sorta“, Pula, 2008., str.649-659. 

4. Onečišćenje morskog okoliša balastnim vodama s posebnim osvrtom na međunarodnu 

konvenciju o nadzoru i upravljanju brodskim balastnim vodama i talozima iz 2004. 

godine, Zbornik Pravnog fakulteta u Splitu, br.4, 2008., str.797-810. 


„Aktualnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse“, Mostar, 2009., 

str.27-31. 

6. Obalna straža Republike Hrvatske i sigurnost plovidbe, zbornik „Aktualnosti građanskog 

i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse, Mostar, 2010., str.316-327. 

84


Datum zadnjeg 

izbora u zvanje 

Predmeti koje izvodi 

Nastavnik 


E-mail 

Osobna web 

stranica 



struci) 



7. Pravni aspekt organizacije i djelokruga rada Obalne straže u Republici Hrvatskoj s 

posebnim osvrtom na Zakon o Obalnoj straži, Poredbeno pomorsko pravo – Izazovi i 

perspektive u pomorskom pravu i pravu mora: Interesi RH, Zagreb, br.164, 2010., 

str.367-425. 

8. Pravni aspekt recikliranja brodova s posebnim osvrtom na Međunarodnu konvenciju iz 

Hong Konga 2009., zbornik radova XIX simpozija“Teorija i praksa brodogradnje – 

SORTA 2010“, Lumbarda, 2010., str.448-460. 

Ostalo: 

- zamjenica pročelnika Katedre za pomorsko i općeprometno pravo 

- izvođenje svih vidova nastave iz kolegija Pomorsko i općeprometno pravo, Pravo 

osiguranja, Pravo zaštite morskog okoliša, Pomorski prijevoz nuklearnih tvari, Kopneno i 

zračno pravo 

- mentorica 6 magistarskih radova iz grane pomorsko i općeprometno pravo 

20. travnja 2009. 

POMORSKO I OPĆEPROMETNO PRAVO, PRAVO OSIGURANJA, PRAVO ZAŠTITE 

MORSKOG OKOLIŠA, POMORSKI PRIJEVOZ NUKLEARNIH TVARI, KOPNENO I 

ZRAČNO PRAVO 



aviani@pravst.hr 

www.pravst.hr 

Rođen 1954. u Splitu, diplomirao na Pravnom fakultetu u Splitu 1979., magistrirao na 

Pravnom fakultetu u Beogradu 1988., doktorirao na Pravnom fakultetu u Splitu 1996. 

(Kontrola nad upravom od strane parlamentarnog ombudsmana). Radio od 1980. do 1988. 

u Zavodu za informatiku i telekomunikacije općine Split, kao stručni suradnik za organizaciju 

rada organa uprave, te kao samostalni projektant informacijskog sustava u upravi. Radi na 

Pravnom fakultetu u Splitu od 1988., prvo u zvanju asistenta (do 1997.), kao viši asistent 

(od 1997.-1998.), docent (od 1998.-2003.), izvanredni profesor (od 2003.-2010.) i redoviti 

profesor (od 2010.) za znanstvenu granu upravno pravo. Na poslijediplomskom studiju 

javnog prava i javne uprave na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu sunositelj je 

kolegija: Akti javne uprave u europskom i hrvatskom pravu (obvezan) i Postupci javne 

nabave (izborni). Na poslijediplomskim studijima sunositelj je predmeta Pomorsko upravno 

pravo (Pravni fakultet u Splitu) i Europsko upravno pravo (Pravni fakultet u Mostaru). Bio 

je član radne skupine za pripremu pregovora za poglavlje 5 pravne stečevine EU – javne 

nabave (uključujući koncesije i javno-privatno partnerstvo). Član je Akademije pravnih 

znanosti Hrvatske, Hrvatskog udruženja za društvene i humanističke znanosti, Hrvatskog 

pravnog centra, Instituta za javnu upravu i Udruge pravnika u gospodarstvu. Bio je član 

nekoliko ekspertnih skupina Vlade RH, te član Senata Veleučilišta u Splitu i pročelnik 

Upravnopravnog odjela tog veleučilišta (1998.-2003.). 

Knjige: 

- Prekršajno pravo, Split, 2009., www.pravst.hr, str. 89+VI. 

Članci: 

1. Tržišno djelovanje javnopravnih tijela i javni ugovori prema pravnoj stečevini 

Europske zajednice, u zborniku Petog međunarodnog savjetovanja Aktualnosti građanskog 

i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse, Neum, 22-24. lipnja 2007., 


2. Europska regulacija gospodarskih službi od općeg interesa (suautorstvo sa D. Đerđa), 

u zborniku Šestog međunarodnog savjetovanja Aktualnosti građanskog i trgovačkog 

zakonodavstva i pravne prakse, Neum, 20-22. lipnja 2008., Pravni fakultet Sveučilišta u 

Mostaru, Mostar, 2008. str.141-149. 

3. Postupak ostvarivanja prava iz mirovinskog osiguranja (suautorstvo sa D. Đerđa), u 

85



nastavnika 



Datum zadnjeg 



zborniku Socijalna prava kao temeljna ljudska prava, Zagreb, 2010., str.105-129. 

4. Temeljna opća načela u pravu Europske zajednice relevantna za tržišno djelovanje javnopravnih 

tijela, Šibenik, u zborniku Veleučilišta u Šibeniku, br.1-2, 2007., str.38-50. 

5. Pravna zaštita u postupku dodjele javnih ugovora – harmonizacija hrvatskog prava s 

acquis communautaire, u zborniku Hrvatsko-francuskog simpozija: Prema suvremenoj 

javnoj upravi – Tradicije i tranzicije – Djelo i utjecaj francuskog Državnog savjeta, 

Sveučilište u Splitu, Split, 2007., str.225-245. (te “Zbornik radova Pravnog fakulteta u 

Splitu,vol.45, br.1, 2008., str.175-195.) 

6. Zasebno korištenje opće-uporabljivih dobara u Hrvatskoj: dometi i ograničenja, u 

zborniku Hrvatsko-francuskog simpozija: Pravo i vrednovanje javnih dobara, 

Sveučilište u Splitu, Split, 2008., str.213-240., (te Zbornik radova Pravnog fakulteta u 

Splitu, vol.46, br.1, 2009., str.123-150. 

7. Ombudsman Europske unije, Zbornik radova Veleučilišta u Šibeniku, Šibenik, br.1-2, 

2009., str.15-34. 

8. Aktualna pitanja pravnog uredjenja upravnih ugovora u hrvatskom pravu (suautorstvo 

sa D.Đerđa), Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu,vol.48, br.3, 2011., str.475-586. 

Knjige: 

1. Parlamentarni ombudsman, Pravni fakultet u Splitu, Split, 1999., str. 221+IX 

2. Praktikum upravnog prava Republike Hrvatske, knj.1, Veleučilište u Splitu, Split, 

2002., str. 222 

3. Praktikum upravnog prava Republike Hrvatske, II izdanje, Veleučilište u Splitu, Split, 

2003., str. 223 

4. Poslovi iz nadležnosti organa općinske uprave (suautorstvo sa I. Borković), Pravni 

fakultet u Splitu, Split, 1988., I dio – str.169, II dio – str. 232 

5. Upravno pravo u društvenim djelatnostima (suautorstvo sa I. Borković), Pravni fakultet 

u Splitu, Split, 1994., str.81+V 

6. Upravno pravo u društvenim djelatnostima (suautorstvo sa I. Borković), II izdanje, 

Pravni fakultet u Splitu, Split, 1997. 

Ostalo: 

- pročelnik Katedre za upravno pravo 

- sudjelovanje u izradi odgovarajućih zakonskih prijedloga (Zakon o prekršajima, Zakon o 

koncesijama) 

- mentor 10 magistarskih radova i 7 doktorskih disertacija iz grane upravno pravo i uprava 

- član organizacijskih odbora i voditelj 6 međunarodnih znanstvenih skupova 

18. siječnja 2010. 

UPRAVNO PRAVO, UPRAVNO PROCESNO PRAVO, EUROPSKO UPRAVNO 


NASTAVNIK Prof. dr. sc. ARSEN BAČIĆ, redoviti profesor (u trajnom zvanju) 

Ustanova zaposlenja Sveučilište u Splitu, Pravni fakultet, Domovinskog rata 8, 21000 Split 

E-mail bacic@pravst.hr 

Osobna webstranica 



struci) 

www.pravst.hr 

Rođen u Veloj Luci, na o. Korčula 1951. Osnovnu školu i gimnaziju pohađao u Splitu. 

Pravne studije diplomirao 1974. na Pravnom fakultetu u Splitu. Poslijediplomske studije s 

magisterijem o slobodi tiska završio na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu 

(1980.); gdje je i doktorirao s temom o ustavnim načelima podjele i jedinstva vlasti 

(1988.) Na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Splitu zaposlen od 1974. godine. Za redovitog 

profesora Ustavnog prava prvi puta izabran 1997. Početkom 2003. izabran u trajno zvanje 

redovitog profesora Ustavnog prava. Predstojnik Zavoda za Ustavno pravo i politički 

sistem, i nositelj kolegija Ustavno pravo, Europsko pravo I., Evropske integracije i 

osnovi javnog prava EU, Hrvatsko parlamentarno pravo i poredbeno, Povijest europske 

političke misli i javno pravo; Voditelj Seminara za pravna, politička i ekonomska istraživanja 

EU (SPPEEU). U razdoblju 2000-2002 dekan Pravnog fakulteta u Splitu. Usporedno 

ustavno pravo i usporedne političke sustave, komparativno pravo, evropsko javno 

86





nastavnika 



Datum zadnjeg 


Predmet (-i) koje 

izvodi 

Nastavnik 


E-mail 

Osobna web 

stranica 



struci) 

pravo usavršavao u Amsterdamu, University of Amsterdam i Leydenu (1975.), Norwichu, 

East Anglia University (1982.), Londonu, London School of Economics and Political 

Science (1983.), South Bandu, Notre Dame School of Law, Notre Dame University 

(1988.), Budimpešti, Central European University, (1996.), Oxfordu, Ruskin College 

(1997. do 2002.). Član Ustavnog odbora Hrvatskog sabora koji je radio na donošenju Ustava 

RH iz 1990.; član Stručne grupe predsjednika RH koja je pripremala stručnu podlogu 

za promjenu Ustava 2000.; član Stručne grupe Vlade RH za izradu prijedloga promjene 

Ustava (2009.). Utemeljitelj Hrvatske udruge za Ustavno pravo (2002.); član International 

Association of Constitutional Law (I.A.C.L.a), član Izvršnog odbora IACL-a (IACL 

Executive Committee Member izabran na VI. Kongresu IACL-a, 2004. Santiago de 

Chile), HPC-a (Hrvatskog pravnog centra), te nacionalnog udruženja politologa. Član suradnik 

HAZU (2008.). Član European Science Foundation Social Science Committee 

Member. Predsjednik Povjerenstva za izdavačku djelatnost Pravnog fakulteta u Splitu 

(>2010), te glavni i odgovorni urednik Zbornika radova Pravnog fakulteta u Splitu. 

Knjige: 

1. Ustavno pravo i političke institucije, Pravni fakultet, Split, 2007., str. 380 

2. Legislature i parlamentarizam, Pravni fakultet, Split, 2007., str. 310 

3. Europsko pravo – Studijski izvori, Pravni fakultet, Split, 2007., str. 430 

4. Ustavna demokracija i sudovi, Pravni fakultet, Split, 2009., str. 450 

5. Promjene Ustava Republike Hrvatske u svjetlu prilagodbe europskom konstitucionalizmu 

i ustavnog angažmana u transnacionalnoj eri, HAZU, Zagreb, 2010., str. 59 

6. Dvadeset godina hrvatskog ustava (urednik), HAZU, Zagreb, 2010., str. 450 

7. F. V. Hayek, Politički ideal vladavine prava (prijevod), 1994. 

8. Urednik struke USTAV, Pravni leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža. 

Članci: 

1. Politička gramatika federalizma i hrvatsko iskustvo, Zbornik radova Pravnog fakulteta 

u Splitu, br.2, 2007., str.161-175. 

2. Engleskom 'nerazumijevanju' francuskog upravnog prava i Conseil d'Etata, Zbornik 

radova Pravnog fakulteta u Splitu, br.1, 2008. 

3. Stadion i ustavno pravo: treba li sport i sportska prava uzimati ozbiljno, Zbornik 

radova Pravnog fakulteta u Splitu, vol.47, br. 2, 2010., str.237-256. 

4. Promjene Ustava Republike Hrvatske i tendencije kompenzatornog konstituciona- 

lizma, Radovi HAZU. Razred društvene znanosti, br.510=36, 2011., str.141-164. 

- knjiga Europsko pravo I., 2007. 

- više članaka iz oblasti transnacionalnog i europskog prava 

- sudjelovanje na međunarodnim skupovima iz oblasti institucija transnacionalne politike i 

prava 

17. travnja 2003. 

USTAVNO PRAVO, KOMPARATIVNO USTAVNO PRAVO, PARLAMENTARNO 

PRAVO REPUBLIKE HRVATSKE I POREDBENO, EUROPSKE INTEGRACIJE I 

INSTITUCIJE EU JAVNOG PRAVA, POVIJEST POLITIČKE MISLI I EUROPSKO 

JAVNO PRAVO, EUROPSKO PRAVO 1., MEDIJI I PRAVO, LJUDSKA I OSOBNA 

PRAVA 

Doc. dr. sc. PETAR BAČIĆ, docent 


pbacic@pravst.hr 

www.pravst.hr 

Diplomirao na Pravnom fakultetu u Splitu 1998. Za vrijeme studiranja dobitnik stipendije 

Grada Splita i Dekanove nagrade. Magistrirao 2006. na Pravnom fakultetu u Zagrebu 

(Poslijediplomski studij iz međunarodnog prava, tema ''Zaštita prava čovjeka u europskim 

organizacijama'', mentor prof. dr. sc. B. Vukas). Doktorirao 2009. s temom ''Konstituciona- 

87





nastavnika 



lizam i sudski aktivizam - ustavna demokracija između zahtjeva za vladavinom većine i 

protuvećinskog argumenta'', mentor prof. dr. sc. B. Smerdel. Na Pravnom fakultetu u Splitu 

zaposlen od 2001. kao znanstveni novak - istraživač na projektu ministarstva znanosti 

''Načela konstitucionalizma i hrvatski parlamentarizam''. Od 2002. član je Hrvatske udruge 

za Ustavno pravo. Primljen 2005. u zvanje asistenta, a 2010. izabran za docenta. Pored obveznih 

kolegija Ustavno pravo i Osnove europskog prava, sudjeluje i na izbornim kolegijima: 

Europske integracije i javno pravo EU, Europska politička misao i javno pravo, Parlamentarno 

pravo Republike Hrvatske i poredbeno, Zaštita ljudskih prava u europskoj i poredbenoj 

perspektivi. Stručno se usavršavao u inozemstvu (University of Bristol, University 

of Staffordshire). Pohađao domaće i međunarodne stručne seminare i ljetne škole (IUC 

Dubrovnik, HRDC Atena-Nafplion, JMC Università di Trento, Universität Innsbruck), kao 

izlagač sudjelovao na međunarodnim konferencijama i javnim predavanjima. 

Knjige: 

1. Zaštita prava čovjeka u europskim organizacijama, Pravni fakultet, Split, 2007., str. 

340 

2. Legislature i parlamentarizam (u suautorstvu s A. Bačić), Pravni fakultet, Split, 2007., 

str. 310 

3. Europsko pravo - studijski izvori (u suautorstvu s A. Bačić), Pravni fakultet, Split, 

2007., str. 430 

4. Ustavna demokracija i sudovi (u suautorstvu s A. Bačić), Pravni fakultet, Split, 2010., 

str. 432 

5. Konstitucionalizam i sudski aktivizam – ustavna demokracija između zahtjeva za vladavinom 

većine i protuvećinskog argumenta, Pravni fakultet, Split, 2010., str. 445 

Članci: 

1. Drugi dom – stanje, poslanje, perspektive, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, 

br.1, 2007., str.87-104. 

2. Uloga i doprinos francuskog Državnog savjeta u legislativi, Zbornik radova Pravnog 

fakulteta u Splitu, br. 1, 2008., str.49-65. 

3. O značaju prava na informaciju u upravljanju okolišem i zaštiti ljudskih prava, 


4. Suvremeni konstitucionalizam i ''nova'' dioba vlasti, Zbornik radova Pravnog fakulteta 

u Splitu, br.4, 2009., str.747-779. 

5. Ustavna demokracija i sudska uzurpacija ustava, Politička misao, god.46, br.3, 2009., 

str.585-600. 

6. Zakonodavna supremacija i sudski aktivizam u SAD-u, Politička misao, god.46, br.3, 

2009., str.174-204. 

7. Novi commonwealthski model konstitucionalizma (Kanada, Australija i Indija), Politička 

misao, god.46, br.4, 2009., str.102-131. 

8. Klasično učenje o diobi vlasti i odnosi između grana vlasti, Pravni vjesnik, god.25, br. 

3-4, 2009., str.7-24. 

9. Stadion i ustavno pravo: Treba li sport i sportska prava shvaćati ozbiljno? (u 

suautorstvu s A. Bačić), Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, br.2, 2010., str.237- 

256. 

10. Reforma Europskog suda za ljudska prava prema Protokolu 14 (u suautorstvu sa M. 

Krka), zbornik ''Aktualnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i prakse'', Mostar, 

2010., str.337-356. 

11. Constitutional Courts as positive legislators. National Report: Croatia (u suautorstvu 

sa S. Barić), Constitutional Courts as positive legislators - National Reports, 

International Academy of Comparative Law, Washington, 2010., str.203-231. 

12. Značaj prava WTO-a za suvremeno transnacionalno gospodarstvo (u suautorstvu s K. 

Bačićem), zbornik ''Aktualnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i prakse'', 

Mostar, 2011., str.268-279. 

Knjige i članci: 

1. Zaštita prava čovjeka u europskim organizacijama, Pravni fakultet, Split, 2007., str. 

340 

2. Konstitucionalizam i sudski aktivizam – ustavna demokracija između zahtjeva za 

vladavinom većine i protuvećinskog argumenta, Pravni fakultet, Split, 2010., str. 445 

3. International migrations as a political challenge to the united Europe, Zbornik radova 


4. Ustav za Europu i značaj konstitucionalizacije ljudskih prava, Zbornik radova Pravnog 

88


Datum zadnjeg 



Nastavnik 


E-mail 

Osobna web 

stranica 



struci) 



fakulteta u Splitu, br.1-2, 2005., str.105-119. 

5. O formiranju Agencije Europske unije za temeljna prava, Zbornik radova Pravnog 

fakulteta u Splitu, br.1, 2006., str.105-122. 

6. O značaju prava na informaciju u upravljanju okolišem i zaštiti ljudskih prava, 


7. Reforma Europskog suda za ljudska prava prema Protokolu 14 (u suautorstvu sa M. 

Krka), zbornik ''Aktualnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i prakse'', Mostar, 

2010., str.337-356. 

Ostalo: 

- član Katedre za ustavno pravo 

- nastavnik na kolegiju Zaštita ljudskih prava u europskoj i poredbenoj perspektivi 

14. veljače 2010. 

LJUDSKA PRAVA U MARITIMNOM KONTEKSTU – NORMATIVNI OKVIR I 

SUDSKA PRAKSA 


Sveučilište u Splitu, Pravni fakultet, Domovinskog rata 8, 21 000 Split 

vesnapu@pravst.hr 

www.pravst.hr 

Rođena 1955. u Sarajevu. Na Pravnome fakultetu u Splitu diplomirala 1979., magistrirala 

1986. (Zaštita i očuvanje morskoga okoliša s posebnim osvrtom na Sredozemno i 

Jadransko more), doktorirala 1994. (Mirno rješavanje međunarodnih sporova s posebnim 

osvrtom na Konvenciju UN o pravu mora, 1982.). Na Pravnome fakultetu u Splitu 

asistentica od 1987., redovita profesorica od 2008. Prodekanica od 1997-2000., ravnateljica 

Poslijediplomskog znanstvenog studija Pomorsko pravo i pravo mora od 2004.-2008. 

Knjige: 

1. V. Barić Punda, D. Rudolf ml: Pravo mora-dokumenti, mišljenja znanstvenika, 

komentari, Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, 2007., str. 954 

2. V. Barić Punda, D. Rudolf ml: Rješavanje sporova u međunarodnom pravu mora - 

dokumenti, mišljenja znanstvenika, sudska praksa, komentari, Pravni fakultet 

Sveučilišta u Splitu, Split, 2007., str. 393 

3. V. Barić Punda, D. Rudolf ml: Komentar javnopravnih odredbi Pomorskog zakonika, 

Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, 2010., str. 204 

Članci: 

1. V. Barić Punda: O morskim i podmorskim prostorima Republike Hrvatske u Pomorskom 

zakoniku iz 2004, Poredbeno pomorsko pravo-Comparative Maritime Law, vol. 

46, br.161, 2007., str.65-78. 

2. V. Barić Punda, Z. Brkić: Zaštita i očuvanje Sredozemnog mora s posebnim osvrtom na 

obalne države članice EU, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, vol.44, br.1, 

2007., str.53-65. 

3. V. Barić Punda: (Im)permissibility of humanitarian intervention with special reference 

to NATO's action against the Federal Republic of Yugoslavia in 1999, Adrias, zbornik 

radova Zavoda za znanstveni i umjetnički rad HAZU-a, Split-Zagreb, vol.13, 2007., 

str.53-64. 

4. V. Đ. Degan, V. Barić Punda: Jednostrani akti država u pravu mora napose s obzirom 

na spor Slovenije i Hrvatske na Sjevernom Jadranu, Zbornik radova Pravnog fakulteta 

u Splitu, vol.45, br.4, 2008., str.841-862. 

5. Z Gržetić, V. Barić Punda, V. Filipović: Suvremeni kartografski prikaz granica RH na 

moru, zbornik radova 2. međunarodne konferencije o pomorskoj znanosti, Podstrana, 

2009., str.593-615. 

6. Z. Gržetić, V. Barić Punda, V. Filipović: O granicama u sjevernom Jadranu (1948.- 

2009.) s posebnim osvrtom na kronološki kartografski prikaz, Poredbeno pomorsko 

pravo - Comparative Maritime Law, br.164, 2010., str.19-72. 

7. V. Kazazić, V. Barić Punda, Z. Brkić: Pravo progona i nacionalni propisi obalnih 

89



nastavnika 



Datum zadnjeg 



Nastavnik 


E-mail 

Osobna web 

stranica 



struci) 



država, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Mostaru, Mostar, XXI, 2010., str.7-25. 

Knjige: 

1. V. Barić Punda, D. Rudolf ml: Pravo mora-dokumenti, mišljenja znanstvenika, komentari, 

Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, 2007., str 954 

2. V. Barić Punda, D. Rudolf ml: Rješavanje sporova u međunarodnom pravu mora – 

dokumenti, mišljenja znastvenika, sudska praksa, komentari, Pravni fakultet Sveučilišta 

u Splitu, Split, 2007., str 393 


Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, 2010., str 204 

Ostalo: 

- pročelnica Katedre za međunarodno javno pravo 

- sudjelovanje u izradi odgovarajućih zakonskih prijedloga 

- mentorica 5 magistarskih radnji i jedne doktorske diseracije iz grane međunarodno pravo 

14. veljače 2008. 

MEĐUNARODNO JAVNO PRAVO, PRAVO MORA, MIRNO RJEŠAVANJE 

MEĐUNARODNIH SPOROVA S POSEBNIM OSVRTOM NA KONVENCIJU UN-A O 

PRAVU MORA (1982.), KONZULARNO PRAVO 

Dr. sc. ANDRIJANA BILIĆ, asistentica 


andrijana.bilic@pravst.hr 

www.pravst.hr 

Rođena 1973. god. u Splitu. Na Pravnom fakultetu u Splitu diplomirala 1998. god., 

magistrirala 2004. god. (Ugovor o radu uz poseban osvrt na pomorce). Doktorsku 

disertaciju (Fleksibilnost i deregulacija u radnopravnim odnosima), obranila 2012. godine. 

Od 1998. – 2000. vježbenica u odvjetničkoj kancelariji. Na Pravnom fakultetu Sveučilišta u 

Splitu zaposlena kao znanstveni novak od 2000. god., a u statusu asistenta na predmetu 

Radno i socijalno pravo od 2006. Članica je Međunarodne udruge za Radno i socijalno 

pravo te Udruge pravnika u gospodarstvu Split. 

Knjige: 

1. Međunarodno radno pravo, Pravni fakultet, Split, 2006. 

2. Ugovor o radu uz poseban osvrt na pomorce, Pravni fakultet, Split, 2004. 

(magistarski rad) 

3. Fleksibilnost i deregulacija u radnopravnim odnosima, Pravni fakultet, Split, 2012. 

(doktorska disertacija) 

Članci: 

1. Ugovor o radu na određeno vrijeme – harmonizacija europskog i hrvatskog 

radnog zakonodavstva, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, No. 73-74, 

str.167-181, Split, 2004. 

2. Nadzor i kontrola poslodavca u kontekstu prava na privatnost, Zbornik Pravnog 

fakulteta u Splitu, No.79. str. 357.-379., Split, 2005. 

3. Problem dječjeg rada u međunarodnim okvirima, Zbornik radova Pravnog 

fakulteta u Splitu, No.80, p. 601-619, Split, 2005. 

4. Diskriminacija u Europskom radnom pravu, Zbornik radova Pravnog fakulteta u 

Splitu, No.80, str. 601-619, Split, 2005. 

5. Aktualnosti u radnim odnosima sveučilišnih nastavnika i suradnika, Zbornik 

Pravnog fakulteta u Splitu i Pravnog fakulteta u Mostaru, 2008., p. 464-476 

90



nastavnika 



Datum zadnjeg 



Nastavnik 


E-mail 

Osobna web 

stranica 



struci) 


6. Akademska prava sveučilišnih nastavnika i suradnika u Republici Hrvatskoj, 

Zbornik radova Pravnog fakulteta u Rijeci, vol.30, no.2, 860-885 (2009). 

7. Fleksibilni oblici zapošljavanja i radno pravo, Zbornik radova Pravnog fakulteta 

u Rijeci, vol.30, no.2, 920-942 (2009.) 

8. Rad na daljinu prema međunarodnom, europskom i hrvatskom radnom 

zakonodavstvu, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 48, 3/2011., str. 

631.-647. 

9. Transformacija radnog odnosa, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Rijeci (1846- 

8314) 32 (2011), 2; 55-76 

10. Ugovorna stabilnost versus mobilnost igrača, Zbornik radova Pravnog fakulteta 

u Splitu, god. 48, 4/2011., str. 875.-898. 

Knjige: 

1. Međunarodno radno pravo, Pravni fakultet, Split, 2006. 

2. Ugovor o radu uz poseban osvrt na pomorce, Pravni fakultet, Split, 2004. 

(magistarski rad) 

3. Fleksibilnost i deregulacija u radnopravnim odnosima, Pravni fakultet, Split, 2012. 

(doktorska disertacija) 

- asistentica i tajnica Katedre za radno i socijalno pravo 

- izvođenja svih vidova nastave iz predmeta Radno i socijalno pravo na Pravnom fakultetu 

u Splitu od 2000. 

06. srpnja 2007. 

RADNO I SOCIJALNO PRAVO, MEĐUNARODNO RADNO PRAVO, EUROPSKO 

RADNO PRAVO, SINDIKALNO PRAVO, OSNOVE RADNOG, SOCIJALNOG I 

SLUŽBENIČKOG PRAVA, SLOBODA KRETANJA RADNIKA, SINDIKATI NA EU, 

EUROPSKO RADNO I SOCIJALNO PRAVO 



dbolanca@pravst.hr 

www.pravst.hr 

Rođen 1957. u Malom Lošinju. Na Pravnom fakultetu u Splitu diplomirao 1980., 

magistrirao 1987. (Plovidbene nezgode i odgovornost brodara u plovidbenim poslovima) i 

doktorirao 1994. (Institut izuzetih slučajeva i odgovornost brodara u prijevozu stvari). 

Pravosudni ispit položio 1984. Od 1982.-1984. vježbenik u odvjetničkoj kancelariji, od 

1985.-1990. sudac Osnovnog suda udruženog rada u Splitu, od 1991. zaposlenik 

Ministarstva pravosuđa i uprave, na Pravnom fakultetu u Splitu asistent od 1991., docent od 

1996., izvanredni profesor od 2000., redoviti profesor od 2004. i redoviti profesor u 

trajnom zvanju od 2009. Prodekan od 2000.-2002., dekan od 2004.-2006., ravnatelj 

Poslijediplomskog znanstvenog studija «Pomorsko pravo i pravo mora» od 2000.-2004. i 

od 2008. do danas, prorektor za pravne, kadrovske i opće poslove Sveučilišta u Splitu, od 

2006. Dopredsjednik Hrvatskog društva za pomorsko pravo iz Rijeke. 

Knjige: 

91


zadnjih 5 godina 1. More naše plavo (Zbirka propisa «Sigurnost plovidbe»), Nading d.o.o., Split – 

Zagreb, 2010., str. 521 

2. More naše plavo (Zbirka propisa «Brodovi kao plovila»), Nading d.o.o., Split – 

Zagreb, 2010., str. 93 

3. More naš plavo (Zbirka propisa «Brodice i jahte kao plovila»), Nading d.o.o., Split – 

Zagreb, 2010., str. 221 

4. More naše plavo (Zbirka propisa «Članovi posade broda – pomorci»), Nading 

d.o.o., Split – Zagreb, 2008., str. 365 

5. More naše plavo (Zbirka propisa «Pomorsko dobro»), Nading d.o.o., Split – Zagreb, 

2010., str. 385 

6. More naše plavo (Zbirka propisa «Morske luke»), Nading d.o.o., Split – Zagreb, 

2010., str. 703 

7. More naše plavo (Zbirka propisa «Obalna straža Republike Hrvatske i zaštita i 

spašavanje»), Nading d.o.o., Split – Zagreb, 2010., str. 217 


nastavnika 



Članci: 



2. Osnovne značajke plovidbe u Zakonu o unutarnjoj i pomorskoj plovidbi Federacije 

Bosne i Hercegovine iz 2005. god., zbornik «Aktualnosti građanskog i trgovačkog 

zakonodavstva i pravne prakse», Mostar, br.5, 2007., str.67-73. 


balastnim vodama iz 2007. godine, zbornik «Teorija i praksa brodogradnje in memoriam 

prof. Leopold Sorta», Pula, 2008., str.649-659. 

4. Neke novosti na području usklađivanja hrvatskog pomorskog upravnog prava sa 

pravnom stečevinom Europske unije, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, br.4, 

2008., str.745-760. 

5. Sigurnost plovidbe u Zakonu o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika iz 2007. 

godine, Naše more, Dubrovnik, br.3-4, 2008., str.147-152. 

6. Upisnici (registri) plovila u Zakonu o unutarnjoj i pomorskoj plovidbi Federacije 

Bosne i Hercegovine iz 2005. god., zbornik «Aktualnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva 

i pravne prakse», Mostar, br.6, 2008., str.35-40. 

7. Koncesije na pomorskom dobru – novine u hrvatskom zakonodavstvu, Zbornik radova 


8. Pravna stečevina Europske unije i hrvatsko pomorsko pravo, Liber amicorum in 

honorem Jadranko Crnić (1928. – 2008.), Novi informator, Zagreb, 2009., str.745-756. 

9. Brodske isprave i knjige (brodska administracija sensu stricto), zbornik «Aktualnosti 

građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse», Mostar, br.8, 2010., str.28- 

33. 

10. Lučka (pomorska) politika Republike Hrvatske i pravna stečevina Europske unije, 

zbornik «Ustavne promjene Republike Hrvatske i Europska unija», Split, 2010., str. 

195-206. 

11. Pravni status luke Ploče – 13 godina poslije potpisanog sporazuma Hrvatske i Bosne i 

Hercegovine, zbornik «Aktualnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne 

prakse», Mostar, br.9, 2011., str.41-50. 

Knjige: 

1. More naše plavo (Zbirka propisa «Sigurnost plovidbe»), Nading d.o.o., Split – 

Zagreb, 2010., str. 521 

2. More naše plavo (Zbirka propisa «Brodovi kao plovila»), Nading d.o.o., Split – 

Zagreb, 2010., str. 93 

3. More naš plavo (Zbirka propisa «Brodice i jahte kao plovila»), Nading d.o.o., Split – 

Zagreb, 2010., str. 221 

4. More naše plavo (Zbirka propisa «Članovi posade broda – pomorci»), Nading d.o.o., 

Split – Zagreb, 2008., str. 365 

5. More naše plavo (Zbirka propisa «Pomorsko dobro»), Nading d.o.o., Split – Zagreb, 

2010., str. 385 

6. More naše plavo (Zbirka propisa «Morske luke»), Nading d.o.o., Split – Zagreb, 

2010., str. 703 

7. More naše plavo (Zbirka propisa «Obalna straža Republike Hrvatske i zaštita i 

spašavanje»), Nading d.o.o., Split – Zagreb, 2010., str. 217 

92


Datum zadnjeg 



Nastavnik 


E-mail 

Osobna web 

stranica 



struci) 



8. Odgovornost brodara za izuzete slučajeve, Pravni fakultet, Split, 1996. str. 216 

9. Pomorsko pravo (odabrane teme), Pravni fakultet, Split, 1999. str. 164 

10. Pravni status morskih luka kao pomorskog dobra u Republici Hrvatskoj, Pravni 

fakultet, Split, 2003. str. 418 

Ostalo: 

- pročelnik Katedre za pomorsko i općeprometno pravo 


- mentor 41 magistarskog rada i 9 doktorskih disertacija iz grane pomorsko i općeprometno 

pravo 

27. veljače 2009. 


MORSKOG OKOLIŠA, PRAVO UNUTARNJE PLOVIDBE, KOPNENO I ZRAČNO 


Dr. sc. BOSILJKA BRITVIĆ VETMA docent 


bbritvic@pravst.hr 

www.pravst.hr 

Dr. sc. Bosiljka Britvić Vetma rođena je u Splitu dana 23. travnja 1976. godine. Po 

narodnosti je Hrvatica i ima hrvatsko državljanstvo. Udana je. Diplomirala je na Pravnom 

fakultetu Sveučilišta u Splitu 1999. godine. Nakon diplomiranja, nastavila je studiranje na 

poslijediplomskom znanstvenom studiju upravno-političkog smjera u Zagrebu, gdje je u 

siječnju 2004. godine magistrirala obranivši magistarski rad pod naslovom Zaštita 

subjektivnih prava u postupku pred upravnim tijelima izrađen pod mentorstvom prof. dr. 

sc. Dragana Medvedovića. U svibnju iste godine izabrana je na Pravnom fakultetu 

Sveučilišta u Splitu u suradničko zvanje asistenta na predmetu Upravno pravo. Pod 

mentorstvom prof. dr. sc. Damira Aviania, izradila je doktorsku disertaciju pod nazivom 

Upravni spor pune jurisdikcije koju je obranila dana 23. ožujka 2011. godine i time stekla 

akademski stupanj doktora društvenih znanosti, iz polja pravnih znanosti – znanstvena 

grana upravno pravo i uprava. Upisana je u registar znanstvenika pod brojem 260723. Kao 

korisnica stipendije Vlade Republike Francuske boravila kao gost – istraživač na Université 

Panthéon – Assas Paris II (Institut Cujas) od 1. rujna do 1. prosinca 2007. godine. Aktivno 

sudjeluje, kao član Organizacijskog odbora, u organizaciji Hrvatsko – francuskih 

upravnopravnih dana. Glavna je tajnica Centra za europsku dokumentaciju i istraživanje 

„Robert Schuman“ na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Splitu od 2008. godine. Članica je 

Instituta za javnu upravu sa sjedištem u Zagrebu, te je članica Udruge pravnika Hrvatske 

gospodarske komore u Splitu. 

Članci: 

1) Vrste upravnih sporova (u koautorstvu s prof. dr. sc. Borisom Ljubanovićem), 

Hrvatska i komparativna javna uprava, broj 3, Zagreb, 2011., str. 753-772 

(pregledni znanstveni rad). 

2) Spor pune jurisdikcije prema Zakonu o upravnim sporovima iz 2010., 

Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, broj 1, Rijeka, 2011., str. 381- 

405 (pregledni znanstveni rad). 

3) Hrvatsko pravo javne nabave-usklađenost s pravom EU (u koautorstvu s prof. 

dr. sc. Borisom Ljubanovićem), Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, 

broj 2, Split, 2011., str. 407-417 (pregledni znanstveni rad). 

4) Karakteristike i pravni režim različitih ugovora o javnom-privatnom 

partnerstvu u francuskom upravnom pravu, Pravni vjesnik Pravnog fakulteta 

93



nastavnika 



Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, broj 1, Osijek, 2010., str. 93- 


5) Primjena i evolucija upravnog spora pune jurisdikcije (u koautorstvu s mr. 

sc. Zoranom Pičuljanom), Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, broj 1, 

Split, 2010., str. 53-64 (pregledni znanstveni rad). 

6) Pravo izvlaštenja nekretnina u Hrvatskoj: opći režim i posebni postupci, 

Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, broj 1, Split, 2009., str. 201-217 

(pregledni rad). Zbornik radova Hrvatsko-francuskog pravnog simpozija: Pravo 

i vrjednovanje javnih dobara, Split, 2008., str. 131-147. 

7) Upravni postupak izvlaštenja nekretnina u hrvatskom pravu, Zbornik radova 

Šestog međunarodnog savjetovanja Aktualnosti građanskog i trgovačkog 

zakonodavstva i pravne prakse, Neum, 20., 21. i 22. lipnja 2008. godine, Pravni 

fakultet Sveučilišta u Mostaru, Mostar, 2008., str. 477-494 (izvorni znanstveni 

članak). 

8) Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (čl.6) i 

upravni spor, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, broj 1, Split, 2008., 

str. 129-148 (izvorni znanstveni članak). Zbornik radova Hrvatsko-francuskog 

pravnog simpozija: Prema suvremenoj javnoj upravi – Tradicije i tranzicije – 

Djelo i utjecaj francuskog Državnog savjeta, Split, 2007., str. 307-326. 

9) Javno – privatno partnerstvo u francuskom pravu, Zbornik radova Petog 

međunarodnog savjetovanja Aktualnosti građanskog i trgovačkog 

zakonodavstva i pravne prakse, Neum, 22., 23. i 24. lipnja 2007., Pravni 

fakultet Sveučilišta u Mostaru, Mostar, 2007., str. 603-624 (pregledni 

znanstveni članak). 

10) Načela pravne sigurnosti i zaštita legitimnih očekivanja kao oblici zaštite 

subjektivnih prava u okviru EU, Zbornik radova Veleučilišta u Šibeniku, broj 

3-4, Šibenik, 2009., str. 49-78 (prethodno priopćenje). 

11) Naknada za izvlaštenu nekretninu, Zbornik radova Sedmog međunarodnog 

savjetovanja Aktualnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne 

prakse, Neum, 12., 13. i 14. lipnja 2009. godine, Pravni fakultet Sveučilišta u 

Mostaru, Mostar, 2009., str. 342-354 (stručni rad). 

Članci: 

1) Vrste upravnih sporova (u koautorstvu s prof. dr. sc. Borisom Ljubanovićem), 

Hrvatska i komparativna javna uprava, broj 3, Zagreb, 2011., str. 753-772 


2) Spor pune jurisdikcije prema Zakonu o upravnim sporovima iz 2010., Zbornik 

Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, broj 1, Rijeka, 2011., str. 381-405 


3) Hrvatsko pravo javne nabave-usklađenost s pravom EU (u koautorstvu s prof. 

dr. sc. Borisom Ljubanovićem), Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, 

broj 2, Split, 2011., str. 407-417 (pregledni znanstveni rad). 

4) Karakteristike i pravni režim različitih ugovora o javnom-privatnom 

partnerstvu u francuskom upravnom pravu, Pravni vjesnik Pravnog fakulteta 

Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, broj 1, Osijek, 2010., str. 93- 


5) Primjena i evolucija upravnog spora pune jurisdikcije (u koautorstvu s mr. sc. 

Zoranom Pičuljanom), Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, broj 1, 

Split, 2010., str. 53-64 (pregledni znanstveni rad). 

6) Pravo izvlaštenja nekretnina u Hrvatskoj: opći režim i posebni postupci, 

Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, broj 1, Split, 2009., str. 201-217 

(pregledni rad). Zbornik radova Hrvatsko-francuskog pravnog simpozija: Pravo 

i vrjednovanje javnih dobara, Split, 2008., str. 131-147. 

7) Upravni postupak izvlaštenja nekretnina u hrvatskom pravu, Zbornik radova 

Šestog međunarodnog savjetovanja Aktualnosti građanskog i trgovačkog 

zakonodavstva i pravne prakse, Neum, 20., 21. i 22. lipnja 2008. godine, Pravni 

fakultet Sveučilišta u Mostaru, Mostar, 2008., str. 477-494 (izvorni znanstveni 

članak). 

8) Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (čl.6) i 

94


Datum zadnjeg 



Nastavnik 


E-mail 

Osobna web 

stranica 



struci) 




nastavnika 



19. srpnja 2012. 

upravni spor, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, broj 1, Split, 2008., 

str. 129-148 (izvorni znanstveni članak). Zbornik radova Hrvatsko-francuskog 

pravnog simpozija: Prema suvremenoj javnoj upravi – Tradicije i tranzicije – 

Djelo i utjecaj francuskog Državnog savjeta, Split, 2007., str. 307-326. 

9) Javno – privatno partnerstvo u francuskom pravu, Zbornik radova Petog 

međunarodnog savjetovanja Aktualnosti građanskog i trgovačkog 

zakonodavstva i pravne prakse, Neum, 22., 23. i 24. lipnja 2007., Pravni 

fakultet Sveučilišta u Mostaru, Mostar, 2007., str. 603-624 (pregledni 

znanstveni članak). 

10) Načela pravne sigurnosti i zaštita legitimnih očekivanja kao oblici zaštite 

subjektivnih prava u okviru EU, Zbornik radova Veleučilišta u Šibeniku, broj 

3-4, Šibenik, 2009., str. 49-78 (prethodno priopćenje). 

UPRAVNO PRAVO, UPRAVNO PROCESNO PRAVO 

Prof. dr. sc. DOROTEA ĆORIĆ, izvanredna profesorica 

Pravni fakultet sveučilišta u Rijeci, Hahlić 6, 51000 Rijeka 

dcoric@pravri.hr 

Od 1984. do 1988. odvjetnička vježbenica (odvjetnička kancelarija); 1989-2002. Jadranski 

zavod – HAZU, znanstvena asistentica; od 2002. Sveučilište u Rijeci, Pravni fakultet u 

Rijeci. Voditeljica katedre za Pomorsko i općeprometno pravo, Pravo zaštite morskog 

okoliša, Pomorsko upravno pravo na integriranom sveučilišnom studiju, te katedri za 

Pomorsko upravno pravo i Pravo zaštite okoliša na stručnom upravnom studiju. Na 

poslijediplomskom specijalističkom studiju Pravnog fakulteta u Rijeci pod nazivom Pravo 

europskih integracija, nositeljica predmeta Europsko pravo zaštite okoliša. Članica 

Hrvatskog društva za pomorsko pravo, te zamjenica glavnog urednika časopisa Jadranskog 

zavoda – HAZU – Uporedno pomorsko pravo. Kao vanjska suradnica Ministarstva mora, 

prometa i infrastrukture sudjelovala u izradi zakonskih prijedloga iz područja pomorskog 

prava i prava zaštite morskog okoliša, u izradi prijedloga zakona o potvrđivanju niza 

međunardnih ugovora iz područja pomorskog prava i prava zaštite morskog okoliša, te u 

postupku usklađivanja hrvatskog pomorskog zakonodavstva s pravnom stečevinom 

Europske unije. 

Knjige: 

- Onečišćenje mora s brodova – međunarodna i nacionalna pravna regulativa, Pravni 

fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 2009. 

Članci: 

1. Odgovornost i naknada štete zbog onečišćenja mora i mjesto zakloništa, ZPFZ, vol.58, 

br.1-2, 2008., str.431-450. 

2. Zaštita morskog okoliša u ZERP-u, ZPFR, br.2, 2008., str.959-974. 

3. Treba li Republika Hrvatska ratificirati Atensku konvenciju iz 2002.godine? ZPFR, 

br.2, 2010., str.917-934. 

Knjige: 

1. Međunarodni sustav odgovornosti i naknade štete zbog onečišćenja mora uljem, 

Jadranski zavod HAZU, Zagreb, 2002. 

2. Onečišćenje mora s brodova – međunarodna i nacionalna pravna regulativa, Pravni 

fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 2009. 

95


Datum zadnjeg 



Nastavnik 


E-mail 

Osobna web 

stranica 



struci) 



Članci: 

1. Međunarodni sustav odgovornosti za onečišćenje mora uljem – najnovije izmjene, 

ZPFR, br.2, 2006., str.889-910. 

2. Odgovornost i naknada štete zbog onečišćenja mora i mjesto zakloništa, ZPFZ, vol.58, 

br.1-2, 2008., str.431-450. 

3. Zaštita morskog okoliša u ZERP-u, ZPFR, br.2, 2008., 959-974. 

Ostalo: 

- voditeljica katedri za Pravo zaštite morskog okoliša i Pravo zaštite okoliša 

- sudjelovanje u izradi odgovarajućih zakonskih prijedloga i potvrđivanju međunarodnih 

ugovora 

29. studenog 2007. 

POMORSKO i OPĆEPROMETNO PRAVO, PRAVO ZAŠTITE OKOLIŠA, PRAVO 

ZAŠTITE MORSKOG OKOLIŠA, POMORSKO UPRAVNO PRAVO 

Prof. dr. sc. VLADIMIR ĐURO DEGAN, professor emeritus 

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Jadranski zavod, Frane Petrića 4, 10000 Zagreb 

degan@hazu.hr 

Rođen 1935. u Bosanskom Brodu. Završio studije na Pravnom fakultetu u Sarajevu 1957. 

U 1963. stekao doktorat na Pravnom fakultetu Univerze u Ljubljani. U 1967. habilitirao se 

za naslovnog docenta iz međunarodnoga prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u 

Zagrebu. Na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu predavao Suvremene 

političke sisteme i Međunarodno pravo, i to od 1969. kao docent, od 1972. kao izvanredni 

profesor i od 1967. kao redoviti profesor. U 1981. prelazi kao redoviti profesor međunarodnoga 

prava na Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci. Tamo u stalnom ili honorarnom radnom 

odnosu predaje Međunarodno pravo i Međunarodno pravo mora do 2005. godine. U 2006. 

izabran je u zvanje professor emeritus na Sveučilištu u Rijeci. Od 1985. je upravitelj, te od 

1989. voditelj Jadranskog zavoda HAZU u Zagrebu. U 1989. izabran je za člana suradnika 

te Akademije. 

Knjige: 

1. Wuhan University Lectures on International Law, with selected documents, Wuhan 

University Press, China, 2010., pg. 301 

2. Međunarodno i transnacionalno krivično pravo, Beograd, 2011., str. 574 

3. Međunarodno pravo, 3.izdanje, Školska knjiga, Zagreb, 2011., XII+923 str. 

Članci: 

1. Consolidation of Legal Principles on Maritime Delimitation: Implications for the 

Dispute between Slovenia and Croatia in the North Adriatic, Chinese Journal of 

International Law, 2007., vol.6, no.3, pp.601-634. 

2. An Essay on the Doctrine of International Law in Croatia and the former Yugoslavia, 

Baltic Yearbook of International Law, vol.7, 2007., pp.177-186. 

3. Rules of natural and positive (international) law in multicultural world, L'Observateur 

des Nations Unies, l'Association Française pour les Nations Unies, Section Aix-en- 

Provence, vol.23, no.2, 2007., pp.95-116. 

4. Observer missions and peace-keeping operations in Croatia, Bosnia-Herzegovina, and 

Kosovo (translated from Croatian by H. Heffer), Adrias, Split, vol.14, 2007., pp.9-28. 

5. Responsibility of States and Individuals for Genocide and other International Crimes, 

International Law between Universalism and Fragmentation, Festschrift in Honour of 

Gerhard Hafner, Martinus Nijhoff Publishers, 2008., pp.511-534. 

6. Two Faces of Multiculturalism in Present International Law, Sienho Yee & Jacques- 

Yvan Morin (eds.): Multiculturalism and International Law, Essays in Honour of Edward 

McWhinney, Martinus Nijhoff Publishers, 2009., pp.517-559. 

7. Stabilisation d’une base juridique dans les opérations des délimitations maritimes, 

96



nastavnika 



Datum zadnjeg 



Nastavnik 


E-mail 

Osobna web 

stranica 



struci) 

L’évolution et l’état actuel du droit international de la mer, Mélanges de droit de la 

mer offerts à Daniel Vignes, Bruylant – Bruxelles, 2009., pp.241-252. 

8. Reflections on International Judges and their Decision-Making: A Review Essays on 

Daniel Terris et al. (eds), The International Judg, Chinese Journal of International Law, 

vol.8, no.1, 2009., pp.251-266. 

9. Legal position of Serbia and Montenegro following the break-up of the SFRY, Guerra y 

Paz: 1945-2009, Obra homenaje al Dr. Santiago Torres Bernárdez, Universidad Del 

País Vasco, 2010., pp.121-165. 

10. Universal Criminal Jurisdiction-An option or a legal obligation for States, International 

Law Review of Wuhan University, Wuhan University Press, vol.13, 2010., 

pp.66-92. 

11. Konsolidacija pravnih načela o razgraničenjima morskih prostora i slovenska "Bijela 

knjiga" iz 2006. godine, Poredbeno pomorsko pravo-Comparative Maritime Law, 

Zagreb, br.161, 2007., str.13-39. 

12. Zločin genocida pred međunarodnim sudištima, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 

Zagreb, 2008., br.1-2, str.77-95. 

13. Dualitet međunarodne odgovornosti države i pojedinca za zločin genocida - pitanje 

tereta dokazivanja, Decennium Moztanicense, Zbornik radova, Deset godina rada 

Zavoda za kaznene znanosti Mošćenice Pravnog fakulteta u Rijeci, Rijeka, 2008., 

str.35-60. 

14. Pravni aspekti i političke posljedice rimskih ugovora od 18. svibnja 1941. godine, 

Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, Split, br.2, 2008., str.265-278. 

15. Pravni naslov i efektivnost kao osnove suverenosti nad državnim područjem, Poredbeno 

pomorsko pravo - Comparative Maritime Law, Zagreb, br.162, 2008., str.1-44. 

16. Pravičnost i međunarodno pravo u razgraničenjima morskih prostora, Poredbeno- 

pomorsko pravo - Comparative Maritime Law, Zagreb, br.164, 2010., str.139-157. 

Knjige: 

1. Međunarodno pravo mora u miru i u oružanim sukobima, Pravni fakultet, Rijeka, 2002. 

2. Međunarodno kazneno pravo, Pravni fakultet, Rijeka, 2005. 

3. Međunarodno pravo, Školska knjiga, Zagreb, 2011. 

Ostalo: 

- mentor i član više povjerenstava za ocjenu i obranu magistarskih i doktorskih radova iz 

međunarodnog prava i međunarodnog prava mora 

28. svibnja 2006. 

Prof. dr. sc. DARIO ĐERĐA, izvanredni profesor 

Sveučilište u Rijeci, Pravni fakultet, Hahlić 6., 51000 Rijeka 

dariod@pravri.hr 

www.pravri.hr 

Rođen 1974. u Rijeci. Na Pravnom fakultetu u Sveučilišta u Rijeci diplomirao 1997., 

magistrirao na Poslijediplomskom studiju upravno-političkog smjera na Pravnom fakultetu 

u Zagrebu 2002. (Državljanstvo Europske unije), doktorirao 2005. na Pravnome fakultetu u 

Splitu (Upravnopravni aspekti koncesija). Od svibnja do srpnja 2001. usavršavao se u 

području europskog upravnog prava na Sveučilištu u Regensburgu. Na pravnom Fakultetu u 

Rijeci zaposlen 1998. kao asistent na predmetu Upravno pravo, 2006. izabran u zvanje 

docenta, a 2011. u izvanrednog profesora na Katedri za upravno pravo, a od 2008. je 

predstojnik te Katedre. Aktivno sudjelovao na više međunarodnih i brojnim domaćim 

znanstvenim konferencijama i skupovima. Od 2008. prodekan je na Pravnom fakultetu u 

Rijeci. Član je Akademije pravnih znanosti Hrvatske. Bio je član Radne skupine za izradu 

novog Zakona o općem upravnom postupku u Republici Hrvatskoj, te novog Zakona o 

upravnim sporovima Ministarstva uprave i Ministarstva pravosuđa RH. Od 2005. do 2010. 

97





nastavnika 



Datum zadnjeg 

bio član uredništva časopisa Hrvatska javna uprava: časopis za teoriju i praksu javne 

uprave. 

Knjige: 

1. Opći upravni postupak u Republici Hrvatskoj, Inženjerski biro, Zagreb, 2010. 

2. Upravni postupak, Veleučilište u Rijeci, Rijeka, 2011. 

3. D. Đerđa, N. Bodiroga-Vukobrat, A. Poščić, ured.: Zbirka presuda Europskog suda 

(Izbor recentne prakse), Inženjerski biro, Zagreb, 2011. 

Članci: 

1. Upravni spor u Hrvatskoj: sadašnje stanje i pravci reforme, Zbornik Pravnog fakulteta 

Sveučilišta u Rijeci, vol.29, br.1, 2008., str.111-147. 

2. Pravci reforme institucionalnog ustroja upravnog sudstva u Republici Hrvatskoj, 

Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god.45, br.1, 2008., str.75-94. 

3. Europska regulacija gospodarskih službi od općeg interesa, zbornik Aktualnosti 

građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse, Pravni fakultet u Mostaru, 

Mostar, 2008., str.141-148. (suautorstvo sa D. Avianijem) 

4. Određivanje nadležnosti Europske zajednice, u Hrvatska pravna revija, god.8, br.7-8, 

2008., str.1-7. 

5. Posebnosti upravnih ugovora, Hrvatska pravna revija, god.8, br.10, 2008., str.56-69. 

6. Neka stvarnopravna pitanja koncesija, u Nekretnine u pravnom prometu – aktualna 

pitanja zakonodavstva i pravne prakse – 2008., Inženjerski biro, Zagreb, 2008., str.70- 

94. 

7. Upravljanje u Europskoj zajednici, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, 

vol.29, br.2, 2008., str. 825-850. 

8. Novo hrvatsko opće upravnopostupovno pravo, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u 

Rijeci, vol.30, br.1, 2009., str.245-290. (u suautorstvu sa Z. Pičuljanom) 

9. Upravni postupci u europskom pravu, Hrvatska pravna revija, god.9, br.4, 2009., 

str.52-62. 

10. Problematika vlasništva objekata i uređaja komunalne infrastrukture u Republici 

Hrvatskoj, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god.46, br.1, 2009., str.167-187. 

11. Nova rješenja Zakona o općem upravnom postupku iz 2009. godine, Upravno pravo – 

aktualnosti upravnog sudovanja i upravne prakse – 2009., Inženjerski biro, Zagreb, 

2009., str.48-80. 

12. Reforma sustava pravnih lijekova prema novom Zakonu o općem upravnom postupku, 

Modernizacija općeg upravnog postupka i javne uprave u Hrvatskoj, Institut za javnu 

upravu, Društveno veleučilište u Zagrebu, Zagreb, 2009., str.155-179. 

13. Neka aktualna pitanja prvostupanjskog upravnog postupka, Primjena novog Zakona o 

općem upravnom postupku u praksi, Inženjerski biro, Zagreb, 2010., str.20-51. 

14. Neka rješenja novog uređenja upravnog spora u Hrvatskoj, Zbornik radova Pravnog 

fakulteta u Splitu, god.47, br.1, 2010., str.65-92. 

15. Ugovor o koncesiji u pravnom režimu upravnih ugovora, Vodno gospodarstvo u svjetlu 

novog Zakona o vodama i Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva, Inženjerski 

biro, Zagreb, 2010., str.80-101. 

16. Aktualni problemi u provedbi Zakona o općem upravnom postupku, Aktualnosti 

upravne prakse i upravnog sudovanja–2010., Inženjerski biro, Zagreb, 2010., str.23-41. 

17. Upravni ugovori, Godišnjak 17: Aktualnosti hrvatskog zakonodavstva i pravne prakse, 

Organizator, Zagreb, 2010., str.351-384. 

18. Postupak ostvarivanja prava na pristup informacijama kao posebni upravni postupak, 

Hrvatska pravna revija, god.11, br.1, 2011., str.25-30. (u suautorstvu s A. Popovski) 

19. Praktični problemi primjene novog Zakona o upravnim sporovima, Godišnjak 18: 

Aktualnosti hrvatskog zakonodavstva i pravne prakse, Organizator, Zagreb, 2011., str. 

389-430. 

20. Aktualna pitanja pravnog uređenja upravnih ugovora u hrvatskom pravu, Zbornik 

radova Pravnog fakulteta u Splitu, god.48, br.3, 2011., str.475-486. (u suautorstvu sa D. 

Avianijem) 

- gore naznačeni radovi 

Ostalo: 

- pročelnik Katedre za upravno pravo 


29. lipnja 2011. 

98




UPRAVNO PRAVO, EUROPSKO UPRAVNO PRAVO, SLUŽBENIČKO PRAVO, 

UPRAVNO POSTUPOVNO PRAVO 

Nastavnik Prof. dr. sc. IVO GRABOVAC, professor emeritus 


E-mail 

Osobna web 

stranica 



struci) 



Umirovljeni profesor Sveučilišta u Splitu, Pravni fakultet, Domovinskog rata 8, 21000 Split 

Ivo.Grabovac@pravst. hr 

www.pravst.hr 

Rođen 1934. u Splitu. Diplomirao na Pravnom fakultetu u Zagrebu, gdje je magistrirao 

(1965.) i doktorirao (1967.). Od 1976. redoviti professor (do umirovljenja 1. listopada 

2004.) predmeta pomorsko i opće prometno pravo i pravo osiguranja na Pravnom fakultetu 

u Splitu od njegova osnivanja (1961.). Dekan 1978. do 1980., te 1994. do 1996. Osnivač je 

Poslijediplomskog studija pomorske privrede Sveučilišta u Splitu 1976., te jedan od utemeljitelja 

poslijediplomskog znanstvenog studija Pravo mora odnosno Pomorskog prava i 

prava mora Pravnog fakulteta u Splitu (1979.), na kojemu predaje Pomorsko plovidbeno 

pravo, te je nekoliko puta bio ravnatelj Studija. Član je suradnik HAZU od 1998. Redoviti 

član utemeljitelj Akademije pravnih znanosti Hrvatske. Suradnik i glavni istraživač u više 

znanstvenih projekata. Redoviti član (Titulary member) Međunarodnog pomorskog odbora 

(Comite Maritime International) u Antwerpenu. Objavio 32 knjige, te oko 800 znanstvenih 

i stručnih radova. Za svoje doprinose pravnoj znanosti dobio mnoge nagrade za znanost 

(pet za životno djelo), među ostalim i u Hrvatskom saboru Državnu nagradu za znanost za 

životno djelo za cjelokupni znanstvenoistraživački rad u području društvenih znanosti. 

Knjige: 

1. Prijevoz stvari u unutarnjoj plovidbi u Hrvatskoj – de lege lata i de lege ferenda, 

Književni krug, Split, 2007., str. 158 

2. Odgovornost prijevoznika u prijevozu stvari u Pomorskom zakoniku Republike 

Hrvatske i u međunarodnim konvencijama, Književni krug, Split, 2010., str. 248 

3. Pomorski zakonik Republike Hrvatske – ekologija i meteorološke pojave, Književni 

krug, Split, 2011., str. 189 

Članci: 

1. Prijevoz stvari u unutarnjoj plovidbi u Hrvatskoj – de lege ferenda, Poredbeno 

pomorsko pravo (Comparative Maritime Law), Zagreb, vol.46, br.161, 2007., str.3-11. 

2. Mjesta zakloništa kao zaštita za brodove koji prijete onečišćenjem mora (Places of 

Refuge as Protection for Ship that Threaton to Pollute the Sea Environment), Jadranska 

meteorologija (Adriatic Meteorology), Split, LII, 2007., str.57-60. 

3. RH je potvrdila Međunarodnu konvenciju o građanskoj odgovornosti za štetu 

onečišćenja pogonskim uljem (2001.), Pravo i porezi, Zagreb, br.1, 2007., str. 64-66. 

4. Pomorski prijevoz nuklearnih tvari s posebnim osvrtom na Konvenciju o građanskoj 

odgovornosti za pomorski prijevoz nukleranih tvari iz 1971. godine (u suautorstvu s P. 

Amižić), Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, vol.58, br.1-2, 2008., str.97-112. 

5. Novi sustav odgovornosti u prijevozu stvari u unutarnjoj plovidbi u Hrvatskoj, Zbornik 


6. Mjesta zakloništa za brodove i propisi Republike Hrvatske, Pomorski zbornik, Rijeka, 

br.45, 2008., str.11-19. 

7. Kategorizacija propisa o zaštiti morskog okoliša (Systematization of the Protecting 

Rules of Maritime Environment), Jadranska meteorologija (Adriatic Meteorology), 

Split, LIII, 2008., str.79-81. 

8. Odredbe Budimpeštanske konvencije pozitivno su pravo u domaćem unutarnjem 

prijevozu u Republici Hrvatskoj, Pravo i porezi, Zagreb, br.3, 2008., str.73-77. 

9. Međunarodna konvencija o uklanjanju podrtina 2007., Kapetanov glasnik, Split, br.18, 

2008., str.10-12. 

10. Međunarodni ugovori kao temelj ujednačenja pomorskog prava – u povodu Zakona o 

izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika 2008., Zbornik radova Pravnog fakulteta 

99



nastavnika 



Datum zadnjeg 



Nastavnik 


E-mail 

Osobna web 

stranica 



struci) 

u Splitu, vol.46, br.2, 2009., str.261-269. 

11. Hrvatski pravilnik o mjestima zakloništa (u povodu slučaja turskog broda “Und 

Adriyatik”) – Croatian regulations Regarding the Places of Refuge (in the case of the 

Turkish Vessel “Und Adriyatik”), “Jadranska meteorologija” (Adriatic Meteorology), 

Split, LIV, 2009., str.34-38. 

12. Izmjenama i dopunama iz 2008. Pomorski zakonik je prihvatio nove međunarodne 

konvencije, Pravo i porezi, Zagreb, br.4, 2009., str.22-25. 

13. Nacrt Konvencija o međunarodnom prijevozu stvari u cijelosti ili djelomično morem 

(Rotterdamska pravila) 2009., Kapetanov glasnik, Split, br.19, 2009., str.8-9. 

14. Hoće li nova Konvencija o međunarodnom projevozu stvari u cijelosti ili djelomično 

morem (Rotterdamska pravila) nadomijestiti postojeće međunarodne instrumente, 

Pravo i porezi, Zagreb, XIX, 2010., str.44-48. 

15. Prijevoz opasnih stvari u pomorskom prometu – pregled međunarodnih i hrvatskih 

propisa (Carriage of Dangerous Goods by Sea – review of International and Croatian 

Rules), Jadranska meteorologija (Adriatic Meteorology), Split, LV, 2010., str.51-55. 

16. Pridonose li Rotterdamska pravila unifikaciji?, Poredbeno pomorsko pravo (Comparative 

Maritime Law), Zagreb, vol.49, br.164, 2010., str.159-168. 

17. Spašavanje brodova u mjestima zakloništa, Adrias, Split, br.17, 2010., str.181-188. 

18. Spašavanje na moru i zaštita morskog okoliša, Rad, vol.48, br.510, 2011., str.291-300. 

19. Piratstvo–suvremena prijetnja sigurnosti plovidbe i događaj koji utječe na odgovornost 

pomorskog prijevoznika u prijevozu stvari, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, 

vol.48, br.3, 2011., str.461-474. 

Knjige: 

1. Hrvatsko pomorsko pravo i međunarodne konvencije, Književni krug, Split, 1995., str. 

480 

2. Ogledi o odgovornosti brodara, Književni krug, Split, 1997., str. 142 

3. Prijevozno ugovorno pravo Republike Hrvatske, Književni krug, Split, 1999., str. 331 

4. Ograničenje odgovornosti u pomorskom poduzetništvu, Književni krug, Split, 2001., 

str. 215 

5. Plovidbeno pravo Republike Hrvatske, Književni krug, Split, 2003., str. 458 

6. Suvremeno hrvatsko pomorsko pravo i Pomorski zakonik (s pojmovnim kazalom), Književni 

krug, Split, 2005., str. 523 

7. Odgovornost prijevoznika u prijevozu stvari u Pomorskom zakoniku Republike 

Hrvatske i u međunarodnim konvencijama, Književni krug, Split, 2010., str. 248 

Ostalo: 

- kontinuirano praćenje promjena i novina u domaćem pomorskom zakonodavstvu i u 

međunarodnoj unifikaciji, objavljujući radove o aktualnim temama 


- mentor 40 magistarskih radova i 7 doktorskih disertacija iz grane pomorsko i opće 

prometno pravo 

10. prosinca 2004. 

POMORSKO POREDBENO PRAVO 

Prof. dr. sc. BORISLAV IVOŠEVIĆ, umirovljeni redoviti profesor (u trajnom zvanju) 

Fakultet za pomorstvo u Kotoru, Univerziteta Crne Gore 

boroi@ptt.rs 

Rodjen 1936. u Osijeku. Diplomirao 1960., magistrirao 1972. (Klauzule neodgovornosti u 

ugovorima o prevozu robe morem), doktorirao 1973. (Odgovornost pomorskog brodara), 

na Pravnom fakultetu u Beogradu. Pravosudni ispit položio 1965. Od 1960. zaposlen u 

100





nastavnika 



Datum zadnjeg 



Jugooceaniji Kotor, a od 1964. do umirovljenja 2002. nastavnik na Fakultetu za pomorstvo 

u Kotoru. Od 1964. do 1971. predavač, viši predavač i profesor više škole. 1976. izabran za 

izvanrednog profesora na Pravnom fakultetu u Titogradu (Podgorica), a 1981. za redovitog 

profesora na kotorskom Pomorskom fakultetu na kojem bio prodekan (1974-1978.), dekan 

dva puta (1978-1982. i 2000-2002.). Bio rukovoditelj poslijediplomskih studija (1990- 

1995.) i direktor Instituta za pomorstvo i turizam (1984-1990.). 1968. završio ljetnji kurs iz 

Medjunarodnog privatnog prava na City of London College; u SAD boravio 1974-1975. na 

poslijedoktorskim studijima na Pravnom fakultetu Univerziteta Yale, a 1987-1988. kao 

predavač na Pravnom fakultetu Državnog univerziteta Floride (kao Fullbright stipendist). 

Bio član Jugoslovenske komisije za izradu Zakona o pomorskoj i unutrašnjoj plovidbi; član 

Upravnog odbora Jugoslovenskog udruženja za pomorsko pravo i pročelnik Sekcije za 

Crnu Goru dugi niz godina, te redoviti član Znanstvenog savjeta za pomorstvo JAZU. 

Poslije umirovljenja, od 2004. do 2009. predavao na Pravnom fakultetu Univerziteta Union 

u Beogradu, a od 2010. predaje na Fakultetu za mediteranske poslovne studije u Tivtu. 

Knjige : 

1. Saobraćajno pravo, III izdanje, Pravni fakultet Univerziteta Union, Beograd, 2008., str. 

342 

2. Transportno osiguranje, Pravni fakultet Univerziteta Union, Beograd, 2009., str. 495 

3. Udžbenik Transportnog osiguranja, Fakultet za mediteranske poslovne studije, Tivat, 

2010., str. 238 

4. Pomorsko agencijsko poslovanje (suautor R. Orlandić), Fakultet za mediteranske 

poslovne studije, Tivat, 2011., str. 253 

Članci: 

1. Osvrt na novi Zakon o plovidbi i lukama na unutrašnjim vodama, Pravni zapisi, časopis 

Pravnog fakulteta Univerziteta Union u Beogradu, god.I, br.2, 2010. , str.441. – 452. 

Knjige : 

1. Saobraćajno pravo, III izdanje, Pravni fakultet Univerziteta Union, Beograd, 2008., str. 

342 

2. Transportno osiguranje, Pravni fakultet Univerziteta Union, Beograd, 2009., str. 495 

3. Udžbenik Transportnog osiguranja, Fakultet za mediteranske poslovne studije, Tivat, 

2010., str. 238 

4. Pomorsko agencijsko poslovanje (suautor R. Orlandić), Fakultet za mediteranske 

poslovne studije, Tivat, 2011., str. 253 

Članci: 

1. Osiguranje avijacije na Londonskom tržištu osiguranja, Revija za pravo osiguranja, 

Beograd, br.1-2, 2006., str.15-31. 

2. Rad na izmjenama Zakona o pomorskoj i unutrašnjoj plovidbi – Kritički osvrt, Pravo i 

privreda, Beograd, br.1-4, 2006., str.3-23. 

3. Osvrt na novi Zakon o plovidbi i lukama na unutrašnjim vodama, Pravni zapisi, časopis 

Pravnog fakulteta Univerziteta Union u Beogradu, god.I, br.2, 2010. , str.441. – 452. 

Ostalo: 

- rukovoditelj Radne grupe Ministarstva za infrastrukturu Srbije za izradu Zakona o 

plovidbi i lukama na unutrašnjim vodama Srbije 

- mentor 28 magistarskih i specijalističkih radova i 9 doktorskih disertacija 

09. veljače 2000. 

Nastavnik Prof. dr. sc. VESNA KAZAZIĆ, redovita profesorica (u trajnom zvanju) 

Ustanova zaposlenja Sveučilište u Mostaru, Pravni fakultet, Matice hrvatske, b.b, 88000 Mostar 

E-mail vesna.kazazic@pfmo.ba 

Osobna web 

stranica 

www.pfmo.ba 

101




struci) 




nastavnika 



Rođena je 1953. god. u Gacku, Bosna I Hercegovina. Na Pravnom fakultetu Univerziteta u 

Sarajevu diplomirala 1976. god, a na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu 

magistrirala 1984. god. (Unutrašnje morske vode) i doktorirala 1988. god. (Međunarodna 

vlast za morsko dno i pravni režim iskorištavanja podmorja izvan granica nacionalne 

jurisdikcije). Na Pravnom fakultetu u Mostaru asistent od 1976., docent od 1983., 

izvanredni profesor od 2001., redoviti profesor u trajnom zvanju od 2008. Prodekan za 

nastavu od 2006-2008., 2009- 2011., zamjenik voditelja Poslijediplomskog znanstvenog 

studija „ Bosna i Hercegovina i europsko pravo“ . 

Knjige: 

1. Dno i podzemlje mora izvan granica nacionalne jurisdikcije, Globe line d.o.o., 

Sarajevo, 2001., 

2. Međunarodna privreda, ekonomski i političkopravni aspekti, (koautor)., Logos, 

Split, 2001., 

3. Međunarodni nadzor nad primjenom ljudskih prava, Globe line d.o.o., Mostar, 

2008., 

4. Međunarodno humanitarno pravo - difuzija i primjena, Globe line d.o.o., 


5. Ljudska prava- praktikum (koautor), Štamparija Fojnica d.o.o., Fojnica 2009. 

Članci: 

1. Promjena suvereniteta i sukcesija kao institut međunarodnog javnog prava, 

Ljudska prava, god. 7, Sarajevo, 2006., 

2. Zakonodavstvo Bosne i Hercegovine u primjeni pravila međunarodnog 

humanitarnog prava, Review for Law & Economic, God, 7., br.1., Mostar, 2006. 

3. Granice i razgraničenja epikontinentalnih pojaseva- sudska praksa i nacionalni 

propisi, Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, XLIX, Sarajevo 2006., 

4. Pravni položaj djece u oružanim sukobima, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta 

u Mostaru, XIX., 2006., 

5. Razmatranje izvještaja država kao vid nadzora nad poštivanjem ljudskih prava, 

Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, XX, 2007. godina. 

6. Pravo progona i nacionalni propisi obalnih država, Zbornik Pravnog fakulteta 

Sveučilišta u Mostaru, 2010., 

7. Medijsko zakonodavstvo u Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj, Znanstveno 

stručni godišnjak Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, kultura 

komuniciranja medija u BiH, Mostar 2011. 

Članci: 

1. Zona-zajednička baština čovječanstva, Review for Law&Economics, godina 1. br. 

1. Mostar, 2000.,2. 

2. Mjesto pojedinca u sistemu ljudskih prava Bosne i Hercegovine, Ljudska prava, 

Revija za ljudska prava, Institut za ljudska prava Pravnog fakulteta u Sarajevu, br. 

3-4, godina 1, Sarajevo 2000., 

3. Obveze država i međunarodnih konvencija o ljudskim pravima i položaj Bosne i 

Hercegovine, Zbornik radova Pravnog fakulteta Sveučilišta u Mostaru br. 

XIII/2000., 

4. Konvencija UN o pravu mora i praksa država, Godišnjak Pravnog fakulteta u 

Sarajevu XLII, Sarajevo, 2001., 

5. Individualna kaznena odgovornost, Review for Laws&Economics, br. 3., Mostar 

2001., 

6. Postupak zaključivanja i izvršavanja međunarodnih ugovora i zakonodavstvo 

Bosne i Hercegovine, Zbornik radova Pravnog fakulteta Sveučilišta u Mostaru br. 

XIV/2001., 

7. Sporazum o primjeni XI. Dijela Konvencije UN o pravu mora od 10. 12. 1982. 

godine i stanje u Zoni danas, Zbornik radova Pravnog fakulteta Sveučilišta u 

Mostaru br. XIV/2001., 

102


Datum zadnjeg 


8. Diskriminacija i nasilje nad ženama - međunarodni standardi ljudskih prava i 

bosanskohercegovačko zakonodavstvo, Zbornik radova Pravnog fakulteta 

Sveučilišta u Mostaru br. XV/2002., 

9. Rješavanje sporova u pravu mora, Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, god. 

XLV. 2002., 

10. Implementacija sporazuma međunarodnog humanitarnog prava u Bosni i 

Hercegovini, Revija za pravo i ekonomiju, godina 4. br. 1. Mostar. 2003., 

11. Isključivi gospodarski pojas na Jadranu, Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, 

XLVI. 2003. 

12. Opća načela prava kao izvor prava europskih zajednica, Godišnjak Pravnog 

fakulteta u Sarajevu, XLVII., 2004., 

13. Ostvarivanje i zaštita ljudskih prava kroz praksu rada Ombudsmana i Doma za 

ljudska prava, Split, 2004., 

14. Međunarodne mjere implementacije ljudskih prava, Zbornik radova Pravnog 

fakulteta Sveučilišta u Mostaru br. XVII/2004. 

15. Međunarodna zaštita manjina i prikaz odredbi o zaštiti nacionalnih manjina u 

nacionalnim propisima, Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, XLVII, 


16. Ostvarivanje i zaštita ljudskih prava u Bosni I Hercegovini kroz prava 

ombdusmana i Doma za ljudska prava, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, 

God.42., br. 1-2/2005., 

17. Bosna i Hercegovina i Europska unija, Adrias, Radovi zavoda za znanstveni i 

umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Splitu, Svezak 12, 

Zagreb- Split, 2005., 

18. Povreda međunarodnog humanitarnog prava, Zbornik radova Pravnog fakulteta 

Sveučilišta u Mostaru,XVII, Mostar, 2005., 

Ostalo: 

� pročelnik Katedre za državno i međunarodno javno pravo 

� mentor devet (9) magistarskih radova i šest (6) doktorskih disertacija iz grane 

međunarodno - javno pravo. 

10. srpnja 2008. 

Predmeti koje izvodi � MEĐUNARODNO JAVNO PRAVO, 

� DIPLOMATSKO I KONZULARNO PRAVO, 

� MEĐUNARODNO - HUMANITARNO PRAVO, 

� TEORIJA PRAVA I DRŽAVE, 

� LJUDSKA PRAVA. 

Nastavnik 


E – mail 



klaricmirko@gmail.com 

Osobna web-stranica www.pravst.hr 

103




struci) 




nastavnika 



Datum zadnjeg 


Predmeti na kojima 

je angažiran kao 

nastavnik 

Nastavnik 


E-mail 

Osobna web 

stranica 


Rođen 1974. u Splitu. Poslijediplomski studij pravnih znanosti upravno – političkog 

smjera na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završio 2004. magistriravši (Upravnopolitički 

aspekti sustava zdravstvene zaštite). Na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 

2008. obranio doktorsku disertaciju (Novo europsko shvaćanje javnih službi), te stekao 

akademski stupanj doktora znanosti iz područja društvenih znanosti, polje pravo, 

znanstvena grana upravno pravo i uprava. Od 2001. radi na Pravnom fakultetu Sveučilišta 

u Splitu kao znanstveni novak. Bio je stručni suradnik u izradi Pravnog leksikona. 

Sudjelovao je na više domaćih i međunarodnih znanstvenih i stručnih skupova. Izabran za 

docenta 2009. znanstvena grana upravno pravo i uprava. 

Knjiga: 

- Novo europsko shvaćanje javnih službi, Pravni fakultet u Zagrebu, Zagreb, 2008. 

Članci: 

1. Načelo legaliteta uprave u pravu Europske Unije, Hrvatska pravna revija, br.9, 2004. 

2. Područna samouprava u Republici Hrvatskoj i perspektive regionalnog razvoja, 

zbornik „Regionalizam–politički i pravni aspekt“, Pravni fakultet u Splitu, Split, 2007. 

3. Lokalna samouprava u Republici Hrvatskoj–decentralizacijski procesi, zbornik „Lokalna 

samouprava–prema novoj javnoj upravi“, Pravni fakultet u Splitu, Split, 2007. 

4. Problem sukoba prava na pristup informacijama i zaštite tajnosti podataka, zbornik 

„Pravo na tajnost podataka“, Novalja – Split, 2008. 

5. Privatnost građana i zaštita osobnih podataka, zbornik „Pravo na pristup informacijama“, 

Novalja – Split, 2008. 

6. Local Public Servants and Employees in the Republic of Croatia: Legal Positions and 

Obligations, u suautorstvu sa D. Lozinom, u Lex Localis, Revija za lokalnu samoupravu, 

vol.6, br.4, 2008. 

7. Uprava kao odraz političke vlasti – hrvatsko i usporedno iskustvo, u N. A. Ančić, N. 

Bižaca (ur.): Vlast i autoritet. Društveni i crkveni vidovi, zbornik Crkva u svijetu, 

Split, 2009., str.37. – 62. 

8. Basic Aspects of Public Services in Law of European Union, Zbornik radova Pravnog 

fakulteta u Splitu, Split, 2009., str.571-584. 

9. RH i strukturalne reforme sustava javne uprave, u O. Cvitan (ur.): Ustavne promjene 

Republike Hrvatske i Europska Unija, Pravni fakultet u Splitu, Split, 2010., str.177- 

194. 

10. Moguće perspektive razvoja lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici 

Hrvatskoj, u O. Cvitan (ur.): Teritorijalni ustroj i regionalizacija Republike Hrvatske u 

kontekstu europskih integracija, Split, 2010., str.95-106. 

1. Novo europsko shvaćanje javnih službi, Pravni fakultet u Zagrebu, Zagreb, 2008. 

2. Načelo legaliteta uprave u pravu Europske Unije, Hrvatska pravna revija, br.9, 2004. 

3. Basic Aspects of Public Services in Law of European Union, Zbornik radova Pravnog 

fakulteta u Splitu, Split, 2009., str.571-584. 

4. Uprava kao odraz političke vlasti – hrvatsko i usporedno iskustvo, u N. A. Ančić, N. 

Bižaca (ur.): Vlast i autoritet. Društveni i crkveni vidovi, zbornik Crkva u svijetu, 

Split, 2009. 

15. rujna 2009. 

SLUŽBE OD OPĆEG GOSPODARSKOG INTERESA U POMORSKOM PRAVU 


Sveučilište u Splitu, Filozofski fakultet, Sinjska 2, 21000 Split 

anci@ffst.hr; anci.leburic@gmail.com; anci.leburic@st.t-com.hr 

www.ancileburic.com 

Rođena 1958. u Splitu. Nakon studija u Zagrebu, magistrira 1990. (Metodološki model 

istraživanja religijskog fenomena u Jugoslaviji) i doktorira 1998. (Case study istraživanje – 

104



struci) 



kompleksan metodološki pristup u sociologiji) na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, u 

znanstvenom polju sociologije. Trenutačno radi kao redovita profesorica na Katedri 

sociološke metodologije Odsjeka za sociologiju u Splitu. Zaposlena do 1988. god. kao 

nastavnica sociologije i sociologije kulture u splitskim srednjim školama, do 1993. kao 

istraživačica-analitičarka u Centru za socio-religijska istraživanja Sveučilišta u Splitu, 

asistentica do 2000. na Filozofskom fakultetu u Zadru, na Odsjeku za sociologiju i 

docentica na istom fakultetu do 2003. Na zadarskom sveučilišnom Odjelu za sociologiju 

izabrana za izvanrednu profesoricu 2004., a na splitskom Filozofskom fakultetu za redovnu 

profesoricu 2008. Od 2003. do 2008. imenovana pročelnicom na sveučilišnim studijima 

sociologije (u Zadru, pa u Splitu), od 2005. do 2007. prodekanica za znanost Filozofskog 

fakulteta u Splitu, u nekoliko mandata podpredsjednica Hrvatskog sociološkog društva (sa 

sjedištem u Zagrebu) i od 2006. predsjednica Splitske podružnice Hrvatskog sociološkog 

društva. Od početka 2000.god. naročito aktivna u izdavaštvu kao urednica, recenzentica i sl. 

Suosnivačica je nacionalnog doktorskog studija sociologije (od 2006.). 

Knjige: 

1. A. Leburić i dr.: Disko generacija: sociološka istraživanja noćne zabave mladih, Filozofski 

fakultet Sveučilišta u Splitu, bibl. Suvremena istraživanja, knj.br.2, Split, 2007., 

str. 139 

2. A. Leburić i dr.: Pogledi na Bolognu s Filozofskog fakulteta u Splitu, Redak, bibl. 

Istraživačke studije, knj.br.1, Split, 2007., str. 150 

3. A. Leburić i dr.: Socioklimatski utjecaji na suvremeno življenje: sociološko istraživanje 

stanovnika Hrvatske, Redak, bibl. Istraživačke studije, knj.br.2, Split, 2008., str. 119 

4. A. Leburić, M. Nigoević: Mediji kao (pre)nositelji interkulturalizma u hrvatsko-talijanskim 

interakcijama: istraživanja s početka trećeg milenija // Media come (tras)portatori 

dell'interculturalismo nelle interazioni croato-italiane: le ricerche all'inizio del terzo 

millennio, Redak, bibl. Istraživačke studije, knj.br.3, Split, 2008., str. 164 

5. A. Leburić i dr.: Volonterstvo mladih kao bijeg u stvarnost: akcijsko istraživanje, Redak, 

bibl. Istraživačke studije, knj.br.4, Split, 2008., str. 129 

6. A. Leburić i dr.: Hrvatski život uživo: komparativno sociološko istraživanje, Redak, bibl. 


7. A. Leburić, D. Hrga: Dopunska poduka kao dominantna metoda učenja: studentska 

iskustva od 1998. do 2007., Redak, bibl. Istraživačke studije, knj.br.6, Split, 2008., str. 

103 

8. A. Leburić i dr.: Stari i novi mediji: sociološka istraživanja medijskog stiliziranja 

života, Redak, bibl. Istraživačke studije, knj.br.7, Split, 2008., str. 136 

9. A. Leburić: Metodološki priručnik - za nastavu sociologije u 3. razredu gimnazije, Split, 

2009. (CD s prilozima) 

10. A. Leburić i dr.: Socijalne potrebe splitskih obitelji: sociološko istraživanje, Redak, bibl. 


11. A. Leburić i dr.: Ljudski kapital kao razvojni faktor: rezultati sociološkog istraživanja u 

Hrvatskoj, Redak, bibl. Istraživačke studije, knj.br.9, Split, 2009., str. 145 

12. A. Leburić i dr.: Žene: društvene uloge i statusi (socio-pravno istraživanje), Domine, 

Split, 2009., str. 131 

13. A. Leburić i dr.: Kulturni turizam na splitski način: sociološko istraživanje, Redak, bibl. 


14. A. Leburić i dr.: Mito i korupcija u hrvatskom društvu: istraživanja u gradu Splitu, 

Redak, bibl. Istraživačke studije, knj.br.11, Split, 2010., str. 152 

15. A. Leburić, M. Štrk: Moda kao društveni jezik: sociološko istraživanje mladih, Redak, 


16. A. Leburić, A. Grubić: Skepticizam mladih prema europskim integracijama: rezultati 

sociološkog istraživanja, Redak, bibl. Istraživačke studije, knj.br.13, Split, 2010., str. 95 

17. A. Leburić i dr.: Jezična stvarnost medija: rezultati sociološkog istraživanja, Redak, 


18. A. Leburić i dr.: Socijalizacija darovite djece, Redak, bibl. Istraživačke studije, knj.br. 

15, Split, 2011., str. 120 

19. A. Leburić i dr.: Diskurzivna analiza: kvalitativni pristup u istraživanju medija, Redak, 

Metodološka bibl., edicija Metodološke teme, knj.br.1, Split, 2011., str. 246 

Članci: 

1. A. Leburić, Z. Šuljug: Illegal Construction in Urban Space of City of Split: Conflicts 

and their Perspectives, Collection „Przemiany przestrzenne w dużych miastach Polski i 

105


Europy Środkowo-Wschodniej“, Zaklad Wydawniczy „Nomos“ (Instytut Socjologii 

Uniwersytetu Rzeszowskiego), Kraków (Polland), 2007., pg.47-61. 


rasprava na fokus-grupama, Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Splitu, Split, god. 

1, br.1, 2008., str.115-129. 

3. A. Leburić, Z. Šuljug: Metodološki aspekti istraživanja jezika kao društvenog 

fenomena, Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Splitu, Split, god.1, br.1, 2008., str. 

131-146. 

4. A. Leburić, I. Zec: Metodološki aspekti istraživanja kompetencija prosvetnih radnika 

na prostoru Zapadnog Balkana, zbornik „Usaglašavanje programa obrazovanja 

prosvetnih radnika u zemljama zapadnog Balkana“, Beograd, Centar za obrazovne 

politike, 2008., str.44-63. // Methodological Aspects of the Research on Competencies 

of Teachers in the Western Balkans, Collection „Tuning Teacher Education Curricula 

in the Western Balkans“, Beograd, Centre for Education Policy, 2008., pg.44-63. 

5. A. Leburić, G. Bandalović: Action Research of the Volunteers as a Specific Social 

Group of the Youth, Collection „The Practical Science of Society“, College of 

Education and Human Development, University of North Dakota, Grand Forks, 2008., 

pg.105-115. 

6. A. Leburić, M. Lončar: Mix Methodology and Its Integrating Role in the Development 

of the Social Sciences, Collection „The Practical Science of Society“, College of 


pg. 303. - 314. 

7. A. Leburić, M. Dadić: Researching of the Extra Lessons as the Dominant Learning 

Method, Collection „The Role of Theory and Research in Educational Practice“, 

College of Education and Human Development, University of North Dakota, Grand 

Forks, 2008., pg.79-89. 

8. A. Leburić i dr.: Perspektive obrazovanja mladih s obzirom na kvalitetu življenja u 

Hrvatskoj / Educational Perspectives of the Youth Based on the Living Quality in 

Croatia, Collection „Ocbita: Прoьлemи ta пepcпektиbи“, Miнictepctbo ocbitи i нaүkи 

Уkpaїни; Гopлibcбkий Дepжabний пeдaгoгiчний iнctиtуt iнoземниx мoв; 

Krakowska akademia im. A.F.Modrzewskiego, Гopлibka, 2009., str.59-74. 

9. A. Leburić, Z. Šuljug-Vučica: Stanje i perspektive ljudskoga kapitala u Hrvatskoj, LD: 

Lider – Direktor, vol.3, br.12-13, 2009., str.79-87. 

10. A. Leburić: Područja susreta arhitekture i sociologije (Gradske priče: Kritička analiza 

razvoja), Čovjek i prostor, br.9-10(676-677), 2010., str.55-56. 

11. A. Leburić i dr.: Edukacijski aspekti medija kao oblikovatelja svjetonazora, Collection 

„Kpeatибністъ уҹителя в інноваційній школі“, Miнictepctbo ocbitи i нaүkи 

Уkpaїни; Гopлibcбkий Дepжabний пeдaгoгiчний iнctиtуt iнoземниx мoв; Krakowska 

akademia im. A.F.Modrzewskiego, Горлівка, Ukraїna, 2011., str.191-202. 

12. A. Leburić i dr.: The Gifted in the Educational System of Croatia, Collection 

„Educational Studies and School“, Antioch University Los Angeles, Department of 

Education, Los Angeles, USA, 2011., pg.175-186. 

13. A. Leburić i dr.: The Impact of Information Technology in Education: Communications 

on Blogs and Forum, Collection „Democratic Access to Education“, Antioch 

University Los Angeles, Department of Education, Los Angeles, USA, 2011., pg.235- 

244. 

14. A. Leburić, J. Bajić: Utjecaji školovanja na društveno ponašanje mladih. Collection 

„Учитель, школа й освіта“, Miнictepctbo ocbitи i нaүkи Уkpaїни; Горлівський 

державний педагогічний інститут іноземних мов; Krakowska akademia im. 

A.F.Modrzewskiego; Univerza na Primorskem, Горлівка, Ukraїna, 2011., str.93-104. 

15. A. Leburić i dr.: Nove paradigme obrazovanja u budućim društvima znanja, Collection 

„Šola in družba znanja“, Univerza na Primorskem, Pedagoška fakulteta Koper, Koper, 

Slovenia, 2011., str.163-170. 

16. A. Leburić, Z. Š. Vučica: Democratization of Communication in New Media: Results of 

Discourse Analysis and Internet Research, Collection „Information Society and 

Globalization: Transformation of Politics“, Series of Political Science Research Centre 

Forum, Book 9, Political Science Research Centre Zagreb, Zagreb, 2011., pg.151-173. 

17. A. Leburić: Mladi i čitanje – knjiga kao element popularne kulture. Zbornik „Knjiga i 

slobodno vrijeme“, stručna izdanja GKMM, knj.1, Gradska knjižnica Marka Marulića, 

Split, 2011., str.8-15. 

106



nastavnika 



1. A. Leburić: Metodološki aspekti sociološkog empirijskog istraživanja društvenih 

fenomena, zbornik "Teorijski izazovi i dileme: prilog sociologiji hrvatskog društva", 

Filozofski fakultet, Odsjek za sociologiju, Zadar, 1996., str.129-166. 

2. A. Leburić: Case study istraživanje - kompleksan metodološki pristup u sociologiji, 

Filozofski fakultet u Zagrebu, Zagreb, 1998., str. 353 

3. A. Leburić, I. Kamber: Perspektive fokus grupa kao sociološke istraživačke metode, 

zbornik „Radovi - razdio filozofije, psihologije, sociologije i pedagogije“, Sveučilište u 

Splitu, Filozofski fakultet Zadar, Zadar, vol.39, br.16, 2000., str.193-211. 

4. A. Leburić: Integracija kvalitativnih i kvantitativnih aspekata: perspektive empirijskih 

istraživanja otoka, Sociologija sela, vol. 39, br.1-4, 2001., str.189-210. 

5. A. Leburić, I. Tomić-Koludrović: Svakidašnjica otočnih žena krajem devedesetih, 

Sociologija sela, vol.39, br.1-4, 2001., str.239-255. 

6. A. Leburić, I. Tomić-Koludrović: Lifestyle or Survival Strategy: Croatian Youth in the 

Late 1990s, Collection „Flying Over or Falling Through the Cracks?: Young People in 

the Risk Society“, Ministry of Education, Science and Sport of the Republic of 

Slovenia & Office of the Republic of Slovenia for Youth, Ljubljana, Slovenia, 2002., 

str.113-119. 

7. Leburić i dr.: Splitska povijesna jezgra: zapušteno srce grada (sociološka studija) = 

Split historic core: neglected heart of the city (sociological study), Gradsko 

poglavarstvo, Služba za staru gradsku jezgru, Split, 2002., str. 232 

8. A. Leburić, N. Kljaković-Šantić: Etnometodološko konceptualiziranje sociološkog 

istraživanja, Acta Iadertina – časopis Odjela za filozofiju, Odjela za pedagogiju i 

Odjela za sociologiju, Sveučilište u Zadru, Zadar, vol.1, br.1, 2004., str.65-85. 

9. A. Leburić, M. Krneta: Profil poduzetnika u Hrvatskoj: socio-ekonomsko istraživanje 

2003., Naklada Bošković, Split, 2004., str. 168 

10. A. Leburić i dr.: Legalna ilegala: Sociološko istraživanje neplanske izgradnje u Splitu, 

Naklada Bošković, Split, 2005., str. 240 

11. A. Leburić i dr.: Socijalna prosudba elementarnih sustava života / Social Assessment of 

Elementary Life Systems, bibl. Suvremena istraživanja, knj.br.1, Filozofski fakultet 

Sveučilišta u Splitu, Split, 2006., str.124 + 129 

12. A. Leburić, Z. Šuljug: Illegal Construction in Urban Space of City of Split: Conflicts 

and their Perspectives, Collection „Przemiany przestrzenne w dużych miastach Polski i 

Europy Środkowo-Wschodniej“, Zaklad Wydawniczy „Nomos“ (Instytut Socjologii 

Uniwersytetu Rzeszowskiego), Kraków (Polland), 2007., pg.47-61. 


rasprava na fokus-grupama, „Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Splitu“, Split, 

god.1, br.1, 2008., str.115-129. 

14. A. Leburić i dr.: Hrvatski život uživo: komparativno sociološko istraživanje, Redak, 


15. A. Leburić, M. Lončar: Mix Methodology and Its Integrating Role in the Development 

of the Social Sciences, Collection „The Practical Science of Society“, College of 


pg. 303-314. 

16. A. Leburić i dr.: Socijalne potrebe splitskih obitelji: sociološko istraživanje, Redak, 


17. A. Leburić i dr.: Ljudski kapital kao razvojni faktor: rezultati sociološkog istraživanja u 

Hrvatskoj, Redak, bibl. Istraživačke studije, knj.br.9, Split, 2009., str. 145 

18. A. Leburić i dr.: Perspektive obrazovanja mladih s obzirom na kvalitetu življenja u 

Hrvatskoj / Educational Perspectives of the Youth Based on the Living Quality in 

Croatia, Collection „Ocbita: Прoьлemи ta пepcпektиbи“, Miнictepctbo ocbitи i нaүkи 

Уkpaїни; Гopлibcбkий Дepжabний пeдaгoгiчний iнctиtуt iнoземниx мoв; 

Krakowska akademia im. A. F. Modrzewskiego, Гopлibka, 2009., str.59-74. 

19. A. Leburić, Z. Šuljug-Vučica: Stanje i perspektive ljudskoga kapitala u Hrvatskoj, LD: 

Lider – Direktor, vol.3, br.12-13, 2009., str.79-87. 

20. A. Leburić i dr.: Nove paradigme obrazovanja u budućim društvima znanja, Collection 

„Šola in družba znanja“, Univerza na Primorskem, Pedagoška fakulteta Koper, Koper, 

Slovenia, 2011., str.163-170. 

Ostalo: 

- pročelnica studija i nositeljica metodoloških i istraživačkih predmeta na sveučilišnim 

studijima Sociologije 

107


Datum zadnjeg 


- sudjelovanje u izradi, organizaciji i izvedbi doktorskih studija u zemlji i u inozemstvu 

- mentorica doktorandima iz područja društvenih znanosti (posebno metodologije i 

sociologije), kao i interdisciplinarnih područja 


Predmeti koje izvodi ISTRAŽIVAČKA METODOLOGIJA, SOCIOLOGIJA POMORSTVA 

Nastavnik Prof. dr. sc. AXEL LUTTENBERGER, redoviti profesor 

Ustanova zaposlenja Pomorski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 51000 Rijeka, Studentska 2 

E-mail axel@pfri.hr 

Osobna web 

stranica 



struci) 



http:/www.pfri.hr/~axel/ 

Sudački pripravnik, Okružni sud Rijeka, 1981.-1983.; od voditelja sporova do višeg 

savjetnika, Croatia osiguranje Rijeka, 1983.-1993.; gradonačelnik, Grad Opatija, 1993.- 

2001.; od docenta do redovitog profesora, Pomorski fakultet Rijeka, 2002. 

Članci: 

1. A. Luttenberger, D. Zec: Interesi obalne države u pomorskom nadzoru, HAZU, 

Poredbeno pomorsko pravo, god.49, br.164, 2010., str.345-366. 

2. A. Luttenberger: Regulations on Computorised Reservation System in Transport 

Services, 7th International Scientific Conference, Management in the Function of 

Increasing the Tourism Consumption, Opatija, 2010., pp.157-162. 

3. A. Luttenberger, B. Rukavina, L. Rak: Challenges in Regulating Air Pollution from 

Ships, 13 th International Conference on Traffic Science, Slovenian Society of Traffic 

Science, University of Ljubljana, Faculty of Maritime Studies, Portorož, 2010., 8 pp 

4. A. Luttenberger: Achieving the Quality of Services in Sea Ports through Regulation, 

New Trends in Tourism and Hospitality Management, Faculty of Tourism and 

Hospitality Management, Opatija, 2010., pp.1034-1040. 

5. A. Luttenberger: Legal Instruments to Control Harmful Anti-fouling Systems on Ships, 

UNESCO sponsored 5 th Dubrovnik Conference on Sustainable Development of 

Energy, Water and Environment Systems, Faculty of Mechanical Engineering and 

Naval Architecture, 2009., 6 pp 

6. A. Luttenberger: Criminal Penalties for Ship-source Pollution in the Environmental 

Legislation, 7th International Conference, International Integrations, Competition and 

Cooperation, University of Rijeka, University of Ljubljana, CEDIMES Paris – Rijeka, 

University of Antwerpen, 2009., 7 pp 

7. A. Luttenberger, B. Rukavina, L. Rak: Issues on Civil Liability for Bunker Oil Pollution 

Damages from Ships, 12 th International Conference on Traffic Science, Slovenian 

Society of Traffic Science, University of Ljubljana, Faculty of Maritime Studies, 

Portorož, 2009., 9 pp 

8. A. Luttenberger: Developing the Environmental Legislation on Ship Recycling, 21th 

International Congress Energy and the Environment, Opatija, II, 2008., pp.207-214. 

9. A. Luttenberger: Environmental noise caused by air traffic, 6th International Scientific 

Conference, Management in the Function of Increasing the Tourism Consumption, 

2008., pp.163-168. 

10. A. Luttenberger: Coastal States Responsibility with regard to Places of Refuge for 

Ships in Distress, 11 th International Conference on Traffic Science, Slovenian Society 

of Traffic Science, University of Ljubljana, Faculty of Maritime Studies, Portorož, 

2008., 7 pp 

11. A. Luttenberger, B. Rukavina: Tourism Industry Environmental Liability for Marine 

Pollution, New Trends in Tourism and Hospitality Management, Faculty of Tourism 

and Hospitality Management, Opatija, 2008., pp. 689-695. 

12. A. Luttenberger, B. Rukavina: Identifikacijske isprave pomoraca u kontekstu rješenja 

međunarodne regulative i hrvatskog prava, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, br.1- 

2, 2008., str.415-429. 

108



nastavnika 



Datum zadnjeg 



Nastavnik 


E-mail 

Osobna web 

stranica 



struci) 

13. A. Luttenberger: Ekosustavni pristup zaštiti i očuvanju morskog okoliša, Poredbeno 

pomorsko pravo, Zagreb, god.46, br.161, 2007., str.79-89. 

14. A. Luttenberger: Classification Societies within Marine Regulatory Environment of the 

European Union and the National Perspective of the Republic of Croatia, 6th 

International Conference, International Integrations, Competition and Cooperation, 

University of Rijeka, University of Ljubljana, CEDIMES Paris – Rijeka, University of 

Antwerpen, 2007., 7 pp 

15. A. Luttenberger: Legal Challenges of Ecosystem Approach to Sustainable Use of the 

Sea, UNESCO sponsored 4 rd Dubrovnik Conference on Sustainable Development of 

Energy, Water and Environment Systems, Faculty of Mechanical Engineering and 

Naval Architecture, 2007., 9 pp 

16. A. Luttenberger: Legal reguirements for special areas and particularly sensitive sea 

areas, Hrvatske vode i europska unija – izazovi i mogućnosti, 4. Hrvatska konferencija 

o vodama s međunarodnim sudjelovanjem, Opatija, 2007., str.729-734. 

1. A. Luttenberger: Pomorsko ratno pravo, Pomorski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 

2008., 122 str 

2. A. Luttenberger: Osnove međunarodnog prava mora, Pomorski fakultet Sveučilišta u 

Rijeci, Rijeka, 2006., 180 str 

3. A. Luttenberger: Pomorsko upravno pravo, Pomorski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 

Rijeka, 2005., 208 str 


Pomorsko javno pravo, Pomorsko upravno pravo i havarije, Trgovačko pravo, Prometno 

pravo, Pravo okoliša, Prometno pravo EU, Pravo okoliša EU, Pravni aspekti zaštite mora 

i priobalja 

Prof. dr. sc. JASENKO MARIN, izvanredni profesor 

Sveučilište u Zagrebu, Trg maršala Tita 14, 10000 Zagreb 

jasenko.marin@pravo.hr 

http://www.pravo.unizg.hr/jasenko.marin 

Rođen 1970. u Sisku. Na Pravnom fakultetu u Zagrebu diplomirao 1995., magistrirao 2001. 

(Odgovornost pomorskog prijevoznika za štetu zbog smrti i tjelesne ozljede putnika) i 

doktorirao 2003. (Privremene mjere zaustavljanja broda). Od 1996. do 2003. zaposlen kao 

asistent i viši asistent u Jadranskom zavodu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Od 

2003. zaposlen na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, najprije kao docent, a od 

svibnja 2008. kao izvanredni profesor na Katedri za pomorsko i općeprometno pravo. 

Predaje na dodiplomskim i poslijediplomskim specijalističkim i doktorskim studijima 

Pravnog fakulteta u Zagrebu. Na Interdisciplinarnom specijalističkom sveučilišnom studiju 

“Upravljanje krizama” Sveučilišta u Zagrebu nositelj je kolegija Pravno ekonomski sustav i 

krize. Član je Upravnog odbora Hrvatskog društva za pomorsko pravo. Arbitar je Stalnog 

izabranog sudišta pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Član je Savjeta Arbitražnog sudišta 

“Pravdonoša” iz Zadra. Usavršavao se na relevantnim institucijama u Hrvatskoj i 

inozemstvu. Autor je jednog udžbenika i pedesetak knjiga, članaka i drugih znanstvenih i 

stručnih radova iz područja pomorskog i općeprometnog prava na hrvatskom i engleskom 

jeziku. Član je uredništava znanstvenih časopisa Poredbeno pomorsko pravo-Comparative 

109





nastavnika 



Maritime Law i Zagrebačka pravna revija. 

Poglavlja u knjigama: 

1. Promet unutarnjim plovnim putovima, u Europsko prometno pravo, Pravni fakultet 

Sveučilišta u Zagrebu, 2011., str.179-205. 

2. Posebno stvarnopravno uređenje za brodove i plovila unutarnje plovidbe, u Stvarno 

pravo, sv.3-posebna pravna uređenja, Narodne novine, Zagreb, 2011., str.575-666. 

Članci: 

1. Protection of Passengers’ Rights in the European Union, 14 th International Conference 

on Transport Science ICTS, Portorož, Slovenia, 2011. 

2. Opće i posebno ograničenje odgovornosti za pomorske tražbine u novijoj stranoj 

sudskoj praksi, Poredbeno pomorsko pravo-Comparative Maritime Law, god.50, 

br.165, 2011., str.91-115. 

3. The Rotterdam Rules - an Overview of their Key Provisions, 13 th International 

Conference on Transport Science, Portorož, Slovenia, 2010. 

4. Stvarnopravno uređenje za plovila unutarnje plovidbe, Poredbeno pomorsko pravo- 

Comparative Maritime Law, god.38, 163, 2009., str.29-53. 

5. Teretni list u kopnenom, pomorskom i zračnom prijevozu (suautorstvo), Poredbeno 

pomorsko pravo-Comparative Maritime Law, god.38, br.163, 2009., str.57-83. 

6. Rights of Passengers Carried by Sea in the Case of Accidents, 11 th International 

Conference on Transport Science, Portorož, Slovenia, 2008. 

7. Privilegiji na brodu - sigurnost i neizvjesnost u isto vrijeme, Liber Amicorum Nikola 

Gavella, građansko pravo u razvoju, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2008., str. 

369-409. 

8. Odgovornost prijevoznika za plovidbenu sposobnost broda, Zbornik Pravnog fakulteta 

u Zagrebu, br.58(1-2), 2008., str.489-507. 

9. Međunarodne konvencije i protokoli kao izvori hrvatskog pomorskog prava, Poredbeno 

pomorsko pravo - Comparative Maritime Law, god.46, br.161, 2007., str.91-111. 

Stručni prijevodi međunarodnih dokumenata: 

1. Athens Convention Relating to the Carriage of Passengers and their Luggage by Sea, 

2002/Atenska konvencija o prijevozu putnika i njihove prtljage morem, 2002. 

(suautorstvo), Poredbeno pomorsko pravo - Comparative Maritime Law, Zagreb, 

god.50, br.165, 2011., str.305-361. 

2. IMO Reservation and Guidelines for Implementation of the Athens Convention/IMO 

rezerva i smjernice za primjenu Atenske konvencije (suautorstvo), Poredbeno pomorsko 

pravo - Comparative Maritime Law, Zagreb, god.50, br.165, 2011., str.362-383. 

Knjige/poglavlja: 

1. Promet unutarnjim plovnim putovima, u Europsko prometno pravo, Pravni fakultet 

Sveučilišta u Zagrebu, 2011., str. 179.-205. 

2. Posebno stvarnopravno uređenje za brodove i plovila unutarnje plovidbe, u Stvarno 

pravo, sv.3 - posebna pravna uređenja, Narodne novine, Zagreb, 2011., str.575-666. 

3. Ugovori o prijevozu putnika i prtljage morem, Pravni fakultet, Zagreb, 2005. 

Članci: 

1. Stvarnopravno uređenje za plovila unutarnje plovidbe, Poredbeno pomorsko pravo- 

Comparative Maritime Law, god.38, br.163, 2009., str.29-53. 

2. Registri plovnih objekata i zrakoplova, Hrvatsko registarsko pravo: registri pravnih 

osoba, nekretnina, pokretnina i prava, Narodne novine, Zagreb, 2006., str.117-148. 

3. Ugovorna odgovornost prijevoznika u unutarnjoj plovidbi, Zbornik Pravnog fakulteta u 

Zagrebu, vol.56, br.4, 2006., str.969-1010. 

4. Protection of Passengers’ Rights in the European Union, 14 th International Conference 

on Transport Science ICTS, Portorož, Slovenia, 2011. 

5. Teretni list u kopnenom, pomorskom i zračnom prijevozu (suautorstvo), Poredbeno 

pomorsko pravo-Comparative Maritime Law, god.38, br.163, 2009., str.57-83. 

Stručni prijevodi međunarodnih dokumenata: 

1. Budapest Convention on the Contract for the Carriage of Goods by 

Inland Waterways (CMNI)/Budimpeštanska konvencija o ugovoru o prijevozu robe 

unutarnjim plovnim putovima (CMNI), (suautorstvo), Poredbeno pomorsko pravo- 

Comparative Maritime Law, vol.42, br.157, 2003., str.161-219. 

2. Athens Convention Relating to the Carriage of Passengers and their 

Luggage by Sea, 2002/Atenska konvencija o prijevozu putnika i njihove prtljage 

morem, 2002. (suautorstvo), Poredbeno pomorsko pravo - Comparative Maritime Law, 

110


Datum zadnjeg 



Nastavnik 


E-mail 

Osobna web 

stranica 



struci) 

vol.50, br.165, 2011., str.305-361. 

3. IMO Reservation and Guidelines for Implementation of the Athens 

Convention/IMO rezerva i smjernice za primjenu Atenske konvencije (suautorstvo), 

Poredbeno pomorsko pravo - Comparative Maritime Law, vol.50, br.165, 2011., 

str.362-383. 

Ostalo: 

- profesor na Katedri za pomorsko i općeprometno pravo 

- na poslijediplomskom specijalističkom i doktorskom studiju (smjer Pravo društava i 

trgovačko pravo) nastavnik na kolegijima Pomorsko pravo - ugovori o prijevozu, 

Pomorsko pravo - odgovornost brodovlasnika, Pravo osiguranja - opći dio, Pomorsko 

osiguranje i Općeprometno pravo 

- na Sveučilišnom interdisciplinarnom specijalističkom studiju “Upravljanje krizama” 

nositelj obveznog kolegija Pravno ekonomski sustav i krize 

- sudjelovanje u radu na više znanstveno-istraživačkih projekata iz pomorskog i općeprometnog 

prava 

- član Stručnog povjerenstva Ministarstva mora, prometa i infrastructure za izradu 

prijedloga Pomorskog zakonika iz 2004., te njegovih izmjena i dopuna iz 2007., 2008. i 

2011. godine 

- sudjelovanje u izradi platformi za ratifikaciju određenih međunarodnih ugovora iz 

pomorskog prava od strane RH 

- recenzent udžbenika iz prometnog prava na Sveučilištu u Zagrebu 

- stručni suradnik Narodnih novina d.d. na projektu “Pravni internetski portal” sa svrhom 

prikupljanja i obrade propisa, sudske prakse i literature iz pomorskog, cestovnog, željezničkog, 

zračnog, poštanskog prava te prava unutarnje plovidbe i multimodalnog prometa 

- recenzent znanstvenih i stručnih članaka transportne tematike za domaće i strane 

znanstvene časopise 

- mentor dva magistarska rada iz pomorskog prava i član više povjerenstava za ocjenu i 

obranu doktorskih radova iz pomorskog prava i prava osiguranja 

28. svibnja 2008. 

POMORSKO I OPĆEPROMETNO PRAVO, PRAVO OSIGURANJA te izborni kolegij 

EUROPSKO PROMETNO PRAVO, PRAVO OSIGURANJA - OPĆI DIO, PRAVO 

POMORSKOG OSIGURANJA, POMORSKO PRAVO - UGOVORI O PRIJEVOZU, 

POMORSKO PRAVO - ODGOVORNOST BRODOVLASNIKA, OPĆEPROMETNO 

PRAVO, PRAVNO EKONOMSKI SUSTAV I KRIZE, PRAVO UNUTARNJE 

PLOVIDBE 

Dr. sc. INES MEDIĆ MUSA, asistentica 

Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu 

Ines.Medic@pravst.hr 

www.pravst.hr/fakultet.php?p=103&s=127 

Dr. sc. Ines Medić Musa rođena je 1973. godine u Splitu. Maturirala je 1991. godine u 

Zdravstvenom obrazovnom centru u Splitu. Godine 1994. upisala je Pravni fakultet u 

Splitu, te diplomirala 1998. godine, s prosječnom ocjenom studija 4,76. Za akademsku 

godinu 1995/96 nagrađena je Rektorovom nagradom, a za akademsku godinu 1997/98 

nagradom Dekana Pravnog fakulteta u Splitu. Tijekom cijelog studija bila je stipendist 

Zaklade "Zlatko Crnić". Odmah po završetku studija radila je kao tajnica Gimnazije u 

Trogiru, a u listopadu 1999. godine primljena je na Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu u 

svojstvu znanstvenog novaka na Katedri za međunarodno (javno i privatno) pravo. Do 

2006. godine bila je istraživač je na znanstveno istraživačkom projektu "Granice RH u 

Jadranu i gospodarski odnosi vezani uz more", a od 2007. na znanstveno istraživačkom 

projektu "Morske granice RH i međunarodni ugovori kojima se uređuju odnosi na moru". 

Od 2006. godine do danas sudjeluje i u međunarodnom hrvatsko-slovenskom projektu 

"Priznanje i izvršenje stranih sudskih odluka u nacionalnim sustavima Slovenije i Hrvatske, 

te u sklopu europskog sudskog prostora". Godine 1998. upisala je poslijediplomski studij 

111





nastavnika 



Datum zadnjeg 


Predmet/i koje 

izvodi 

"Pomorsko pravo i pravo mora" na Pravnom fakultetu u Splitu, te ga završila s prosjekom 

4,86. Magistrirala je 3. lipnja 2002. godine, na temu "Hrvatsko pomorsko i zračno 

međunarodno privatno pravo izvanugovorne odgovornosti za štetu". Godine 2003. 

prošla je odgovarajuću obuku i postala certificirani miritelj, a od 2005. godine uvrštena je 

na listu miritelja Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, te Hrvatske 

udruge poslodavaca. Doktorirala je 19. 03. 2009. godine, na temu "Skrbništvo u 

međunarodnom privatnom i procesnom pravu". Na Općinskom sudu u Splitu obavila je 

vježbeničku praksu u svojstvu volontera. Pročelnica je Katedre za međunarodno privatno 

pravo i aktivna članica Udruge pravnika u gospodarstvu Split i Hrvatske udruge za mirenje. 

Haška konvencija od 1970. godine o izvođenju dokaza u inozemstvu u građanskim i 

trgovačkim predmetima, objavljeno u: Zbornik radova - "Državljanstvo i međunarodno 

privatno pravo. Haške konvencije.", Beograd, 2007., str. 264-293. 

Praksa europskih sudova: Europski sud pravde, Dieter Krombach v André 

Bamberski (C-7/98), Evropski pravnik (European Law Journal), br. 4/2007, Novi Sad, str. 

157-166. 

Praksa europskih sudova: Europski sud pravde, Ursula Becker v Finanzamt Münster 

Innenstadt (C 8/81), Evropski pravnik (European Law Journal), br. 1/2008, Novi Sad, str. 

107-116. 

Enforcing the Foreign Civil and Commercial Judgement in Republic of Croatia 

compared to Enforcement of Foreign Civil and Commercial Judgements within the 

EU, objavljeno u: Evropski pravnik (European Law Journal), br. 1/2007, Novi Sad, str. 

111-135. 

Praksa europskih sudova: Europski sud pravde, Reinhard Gebhard v Consiglio dell' 

Ordine degli Avvocati e Procuratori di Milano, Evropski pravnik (European Law 

Journal), br. 1/2008, Novi Sad, str. 117-125. 

Razvod braka i neki njegovi učinci u europskom pravosudnom prostoru, objavljeno u 

knjizi s međunarodnom recenzijom: Imovinskopravni aspekti razvoda braka –hrvatski, 

europski i međunarodni kontekst, Osijek, 2011., str. 235-286. 

International adoption in countries of South-eastern Europe: Croatia – national 

legislation, applicable law, objavljeno u: Revue Hellénique de Droit International, 64ème 

ANNÉE, 1/2011, str. 95-113 

Poboljšana suradnja – Quo vadis Europa?, objavljeno u: Zbornik Pravnog fakulteta 

Sveučilišta u Zagrebu, broj 1-2, Zagreb, 2012., str. 257.-288. 

Haška konvencija o građanskopravnim aspektima međunarodne otmice djeteta – 

casus belli (u koautorstvu sa studenticom Tihanom Božić), objavljeno u knjizi s 

međunarodnom recenzijom: Pravna zaštita prava na (zajedničku) roditeljsku skrb, Osijek, 

2012., str. 161.-197. 

Komentar Uredbe Bruxelles II bis u području roditeljske skrbi, Osijek, 2012. 

Autorica je više radova iz područja međunarodnog privatnog i procesnog prava. 

Sudjelovala je na 12 domaćih i 18 međunarodnih skupova, 9 puta kao referent. Održala dva 

pozvana predavanja. Suradnica je na dva domaća projekta. Od 1999. godine do 2006. 

godine sudjeluje na projektu: "Granice RH na Jadranu i gospodarski odnosi vezani uz 

more", voditelj: prof. dr. sc. Davorin Rudolf; a od 2007. godine do danas sudjeluje na 

projektu: "Morske granice RH i međunarodni ugovori kojima se uređuju odnosi na 

moru", voditelj: prof. dr. sc. Vesna Barić-Punda. Od 2006. godine do danas sudjeluje na 

međunarodnom hrvatsko-slovenskom projektu: "Priznanje i izvršenje stranih sudskih 

odluka u nacionalnim sustavima Slovenije i Hrvatske, te u sklopu europskog sudskog 

prostora", voditelj: prof. dr. sc. Jozo Čizmić. 

07. srpnja 2007. 

Međunarodno privatno pravo, Pravo stranaca, Liječničko pravo, Međunarodno športsko 

pravo 

112


Nastavnik Prof. dr. sc. NIKŠA NIKOLIĆ, redoviti profesor u trajnom zvanju 

Ustanova zaposlenja Ekonomski fakultet Split, Matice hrvatske 31, 21000 Split 

E-mail nikolic@efst.hr 

Osobna webstranica 



struci) 




nastavnika 



Datum zadnjeg 


Predmet(-i) koje 

izvodi 

Nastavnik 


E-mail 

Osobna web 

stranica 



struci) 



www.efst.hr 

Rođen 1958. u Splitu. Diplomirao na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. 

Magistrirao iz područja strategije i politike kamatnih stopa u zemljama u razvoju na 

Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Beogradu. Doktorirao na temu “Međuzavisnosti 

tržišta kapitala i kamatnih stopa zemalja u razvoju” na Ekonomskom fakultetu u Splitu. 

Objavio preko 100 znanstvenih i stručnih radova. Sudjelovao na međunarodnim i 

domaćim znanstvenim skupovima. Predaje na dodiplomskom studiju na Ekonomskom 

fakultetu u Splitu i na Pravnom fakultetu u Splitu. Predaje na poslijediplomskim i 

doktorskim studijima na Ekonomskom fakultetu i na Pravnom fakultetu u Splitu i u 

Mostaru. Za redovitog profesora izabran 2002. Član Društva ekonomista Hrvatske, član 

Znanstvenog društva ekonomista, ekspert za područje financiranja pri UNESCO-u 

(CEPES). 

1. N. Nikolić, Z. Babić, M. Hell: High Education Quality And Multicriteria Analysis, 

GBE Antology, Danvers, USA, 2007. 

2. N. Nikolić, M. Pečarić: Osnove monetarne ekonomije, Naklada Protuđer, Split, 2007. 

3. I. Veža, N. Gjeldum, Z. Babić, N. Nikolić: Reigneenering of the Production Systems 

Using Lean Production Concept, 19th International Conference on Production 

Research (ICPR 19), Valparaiso, Chile, 2007. (on CD 184 pdf) 

- autorstvo i suautorstvo na većem broju udžbenika i skripata iz problematike javnih i 

monetarnih financija 

- preko sto objavljenih znanstvenih i stručnih članaka, te prijevoda iz oblasti financijske 

tematike 

17. rujna 2002. 

MONETARNA EKONOMIJA, JAVNE FINANCIJE, OSNOVE FINANCIJA, POREZNI 

SUSTAVI, FINANCIJSKO PRAVO I FINANCIJSKA ZNANOST 

Prof. dr. sc. DRAGO PAVIĆ, umirovljeni redoviti profesor (u trajnom zvanju) 

Pomorski fakultet, Sveučilište u Splitu 

drago.pavic @ pravst.hr 

Rođen je 1933. u Hvaru. Diplomira na Pravnom fakultetu u Splitu 1964. Poslijediplomski 

studij iz trgovačkog prava završava na Pravnom fakultetu u Zagrebu, magistrira 1975. 

Doktorat iz područja pravnih znanosti stekao na Pravnom fakultetu u Zagrebu 1978. 

(Pravni problemi prijevoza stvari u kontejnerima). U zvanje znanstvenoga savjetnika 

izabran 1989. kada stječe zvanje redovitog profesora. Godine 1994. postaje titulary 

member Comité maritime international. Na Sveučilištu u Splitu trajno izabran za redovitog 

profesora 1997. Redoviti član Akademije pravnih znanosti Hrvatske od 2001. 

Knjige: 

1. Ugovorno pravo osiguranja, Komentar zakonskih odredaba, TECTUS Zagreb, Zagreb 

2009., str. 690 

113



nastavnika 



Datum zadnjeg 



Nastavnik 


E-mail 

Osobna web 

stranica 



struci) 

2. Pomorsko osiguranje, Pravo i praksa, Književni krug Split, Split 2012., str. 580 

Članci: 

1. Hrvatski sustav ugovornog prava osiguranja, Zakonska pravna vrela, dio II, Hrvatska 

pravna revija, br.1, 2007. 

2. Autonomno pravo osiguranja, dio I, Hrvatska pravna revija, br.4, 2007. 

3. Autonomno pravo osiguranja, dio I, Hrvatska pravna revija, br.5, 2007. 

4. Pravna narav police osiguranja, Pravo i porezi, br.6, 2007. 

5. Prijenos police osiguranja s naglaskom na osigurljiv interes, Svijet osiguranja, br.1, 

2007. 

6. Osiguranje brodica i jahti, Svijet osiguranja, br.4, 2007. 

7. Hijerarhija pravnih vrela za ugovor o osiguranju, Osiguranje, br.5, 2007. 

8. Ugovor o osiguranju kao trgovački ugovor – sudska nadležnost u parničnom sporu, 

Pravo i porezi, br.6, 2008. 

9. Ugovor o osiguranju kao obvezni i trgovačkopravni odnos, Svijet osiguranja, br.7-8, 

2008. 

10. Pravna narav osigurateljeve obveze na isplatu osigurnine, Osiguranje, br.9, 2008. 

11. Kolizijska pravila za ugovor o osiguranju, Hrvatska pravna revija, br.12, 2008. 

12. Osiguranje ratnih rizika, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, br.3, 2009. 

13. Ratni rizici u osiguranju, Hrvatska pravna revija, br.5, 2009. 

14. Ratne operacije i pobune kao isključeni rizici prema ZOO, Tokovi osiguranja, br.1-2, 

2009. 

15. Vrijednost osiguranog interesa, Svijet osiguranja, br.6, 2010. 

16. Nove institutske klauzule za osiguranje robe, Osiguranje, br.4, 2010. 

17. Posebna mjerila za djelomične (kargo) štete, Osiguranje, br. 5, 2011. 

18. Pomorsko obvezno osiguranje od odgovornosti, Hrvatska pravna revija, br.6, 2011. 

Knjige: 

1. Pomorsko imovinsko pravo, Književni krug Split, Split 2006., str. 621 

2. Ugovorno pravo osiguranja, Komentar zakonskih odredaba, TECTUS Zagreb, Zagreb 

2009., str. 690 

3. Pomorsko osiguranje, Pravo i praksa, Književni krug Split, Split 2012., str. 580 

Ostalo: 

- sudjelovanje u izradi novih odredbi Pomorskog zakonika i Zakona o obveznim odnosima 

- mentor 4 doktorske disertacije i 20 magistarskih radova 


POMORSKO IMOVINSKO PRAVO, POMORSKO OSIGURANJE, PRAVO 

POMORSKIH HAVARIJA 


Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu, Domovinskog rata 8, 21 000 Split 

spetric@pravst.hr 

Rođena 1955. u Splitu. Diplomirala na Pravnom fakultetu u Splitu 1977. Magistrirala na 

Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu 1986. (Isplata kupovne cijene dokumentarnim 

akreditivom), doktorirala na Pravnom fakultetu u Splitu 1997. (Pravo zadržanja). 

Pravosudni ispit položila 1981. Od 1997. do 1980. pravna referentica u Jugobanci- 

Osnovnoj banci Rijeka u Rijeci. Od 1980. asistentica na Pravnom fakultetu u Splitu, od 

1999. docentica, od 2004. izvanredna profesorica, a od 2009. redovita profesorica. 1996. 

završila je Post–graduate Course in International Trade and Business Law, International 

Commercial Arbitration and The Law of the European Union na Asser College Europe u 

Den Haagu. Predstojnica je Zavoda za Građansko pravo na Pravnom fakultetu u Splitu. Od 

2004. do 2006. bila je prodekanica Pravnog fakulteta u Splitu. Predsjednica Udruge za 

zdravstveno pravo i etiku Hrvatske. 

114





nastavnika 



Članci: 

1. Izmjena ili raskid ugovora zbog promijenjenih okolnosti prema novom zakonu o 

obveznim odnosima, zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, vol.28., br.1., 

2007., str.107-155. 

2. Ugovor o potrošačkom kreditu, u Bankovni financijski ugovori, ur. Z. Slakoper, Pravni 

fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 2007., str.539-566. 

3. Opći uvjeti ugovora prema novom ZOO, u Bankovni financijski ugovori, ur. Z. 

Slakoper, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 2007., str.17-63. 

4. Osnove građanskopravne odgovornosti za štete u medicini, Simpozijum Medicina i 

pravo, zbornik radova, Mostar, 2008. 

5. Problem razvojnih rizika kod odgovornosti za neispravan proizvod, zbornik 

“Aktualnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse”, Neum, 2008., 

str.208-223. 

6. Osnove građanskopravne odgovornosti za štete u medicini, Materia Socio Medica, 

vol.20, br.1, 2008., str. 55-65. http://www.avicenapublisher.org/does/MSM/MSM2008- 

1.pdf 

7. Uvod u nečela europskog ugovornog prava (Landova načela), zbornik Pravnog 

fakulteta Sveučilišta u Rijeci, vol.29, br.1, 2008., str.335-371. 

8. Nacrt zajedničkog referentnog okvira za europsko privatno pravo, zbornik Pravnog 

fakulteta Sveučilišta u Rijeci, vol.30, br.1, 2009., str.473-513. 

9. Bitna obilježja i ustavnopravna osnova opcijskog instrumenta europskog ugovornog 

prava, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god.46, br.3, 2009. 

10. Usklađivanje europskog odštetnog prava, zbornik “Aktualnosti građanskog i 

trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse”, Neum, vol.7, br.1, 2009., str.121-139. 

11. Sudski nalog za zašitu interesa potrošača u pravu Europske unije, u Republika 

Hrvatska na putu prema europskom pravosudnom području – rješavanje trgovačkih i 

potrošačkih sporova (ur. V. Tomljenović i dr.), Rijeka, 2009., str.287-317. 

12. Odgovornost za nepoštivanje koncesijskog ugovora koji se odnosi na korištenje javnih 

dobara, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god.46, br.1, 2009., str.97-122. 

13. Odgovornost odvjetnika za savjet i mišljenje, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u 

Rijeci, vol 31, br.1, 2010., suppl., str.23-50. 

14. Prijedlog zakona o pravima, obvezama i odgovornostima pacijenata federacije Bosne i 

Hercegovine, zbornik “Aktualnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne 

prakse”, Neum, 2010., str.50-68. 

15. O nekim promjenama u hrvatskom ugovornom pravu, Pravna riječ, Banja Luka, 2010., 

str.113-127. 

16. Institut općih uvjeta poslovanja u potrošačkom pravu Bosne i Hercegovine, zbornik 

“Aktualnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse”, Neum, 2011., 

str.51-74. 

17. Neimovinska šteta u zakonu o obveznim odnosima Republike Hrvatske, Pravna riječ, 

Banja Luka, br.28, 2011., str.169-192. 

1. Jednoobrazna pravila i običaji za dokumentarne akreditive, Zbornik radova Pravnog 

fakulteta u Splitu, XXII-XXIV, 1986-1987., str.95-108. 

2. Dokumentarni akreditiv kao sredstvo zaštite korisnika i nalogodavca, Zbornik radova 

Pravnog fakulteta u Splitu, god.32, br.1-2(39-40), 1995., str.157-170. 

3. O nekim sredstvima osiguranja vjerovnika u angloameričkom pravu, Zbornik radova 

Pravnog fakulteta u Splitu, god.34, br.1-2,(45-46), 1997., str.141-153. 

4. Prigovor neispunjenja ugovora i pravo zadržanja, Vladavina prava, Zagreb, god.II, 

br.3-4, 1998., str.53-79. 

5. O problemu koneksiteta osiguranog potraživanja i retinirane stvari u francuskom i 

talijanskom pravu, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god.35, br.1- 2, 1998., 

str.209-231. 

6. O nekim problemima vezanim za potraživanja vjerovnika-retinenta po odredbama 

zakona o obveznim odnosima, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god.36(55- 

56), 1999., str.555-572. 

7. O posjedu kao elementu prava zadržanja u okviru objektivne koncepcije posjeda, 

Zbornik radova Pravnog fakulteta u Mostaru, XIV, 2001., str.153-181. 

8. Subjektivna koncepcija posjeda i stjecanje prava zadržanja, Zbornik radova Pravnog 

fakulteta u Splitu, br.2-3, 2001., str.87-104. 

9. Pojam i temeljne pretpostavke instituta lien-a u anglo-američkom pravu, Strani pravni 

115


Datum zadnjeg 



Nastavnik 


E-mail 

Osobna web 

stranica 



struci) 



život, Beograd, br.1-3, 2001., str.193-212. 

10. O uvjetima nastanka instituta liena kao sredstva osiguranja tražbina vjerovnika u 

angloameričkom pravu, Pravo i porezi, Zagreb, br.11, 1998., str.28-35. 

11. Predmet retencije prema zakonu o obveznim odnosima (I dio), Vladavina prava, 

Zagreb, god.IV, br.2, 2000., str.105-133. 

12. Predmet retencije prema zakonu o obveznim odnosima (II dio), Vladavina prava, 

Zagreb, god.IV, br.3-4, 2000., str.21-49. 

13. Ugovorna kazna, godišnjak 8, Aktualnosti hrvatskog zakondavstva i pravne prakse, 

2001., str.277-318. 

14. Institut prava retencije u hrvatskom i usporednom pravu, Pravni fakultet Sveučilišta u 

Splitu, Split, 2004., str. 572 

15. Pravo zadržanja u hrvatskom pravu de lege ferenda, Zbornik radova Pravnog fakulteta 

u Splitu, br.1, 2004., str.105-138. 

16. Opći uvjeti ugovora, Susret pravnika, Opatija, XLIV, 2006., str.199-243. 

26. srpnja 2009. 

GRAĐANSKO PRAVO; GRAĐANSKO PRAVO II; OSNOVE EUROPSKOG PRAVA 

II; TURISTIČKO PRAVO; PRAVO ZAŠTITE POTROŠAČA; PRAVO TURIZMA; 

EUROPSKO GRAĐANSKO PRAVO 


Sveučilište u Splitu, Pomorski fakultet, Zrinsko-Frankopanska 38, 21000 Split 

ranka@pfst.hr 

www.pfst.hr/ranka-petrinovic 

Rođena 1960. u Splitu. Na Pravnom fakultetu u Splitu diplomirala 1983., magistrirala 

2001. (Osiguranje odgovornosti brodara za štete iz sudara brodova) i doktorirala 2005. 

(Zaštita morskog okoliša kao element suvremenog prava spašavanja). Od 1986-1996. 

zaposlena u Brodogradilištu „Split” kao pravnica u Službi prodaje na poslovima ugovaranja 

brodova i osiguranja brodova u gradnji, od 1996-2002. zaposlena u brodarskom poduzeću 

Jadroplov d.d. na poslovima upisivanja i osiguranja brodova, a na Pomorskom fakultetu u 

Splitu zaposlena kao predavačica od 2002., docentica od 2006., izvanredna profesorica od 

2009. Prodekanica za poslovodstvo od 2006-2010. Pohađala je više stručnih seminara iz 

područja pomorskog prava i pomorskog osiguranja. Članica Hrvatskog društva za 

pomorsko pravo iz Rijeke. 

Knjige: 

1. Pomorsko pravo za jahte i brodice, Pomorski fakultet Sveučilišta u Splitu, 2008., str. 

333 

Članci: 

1. Pravilnik o mjestima zakloništa – pruža li pravilnik priželjkivanu zaštitu hrvatskog 

morskog okoliša, Poredbeno pomorsko pravo, Zagreb, god.49, br.164, 2010., str.309- 

343. 

2. Stjecanje i zaštita posjeda na pomorskom (općem) dobru – de lege lata – de lege 

ferenda (poseban osvrt na prijedlog novog Zakon o pomorskom dobru i morskim 

lukama), Poredbeno pomorsko pravo, Zagreb, god.49, br.164, 2010., str.531-554. 

3. Doprinos novih odredbi Pomorskog zakonika o uklanjanju podrtina u zaštiti 

Jadranskog mora od onečišćenja, zbornik radova, III. Savjetovanje o morskoj 

tehnologiji, Rijeka, 2009. 

4. Revizija Lloyd's Open Form (LOF 2010) – učinkovitija zaštita morskog okoliša?, Naše 

more, vol.56, br. 1-2, 2009., str.49-56. 

5. Uklanjanje podrtina prema novim odredbama hrvatskog pomorskog prava, zbornik 

radova, Međunarodna konferencija o pomorskoj znanosti – IMSC 2009, Podstrana, 

2009. 

6. Međunarodna konvencija o uklanjanju podrtina, Poredbeno pomorsko pravo, br.1, 

116



nastavnika 



Datum zadnjeg 



2008., str.109-134. 

7. Ballast water management in Croatia, 8 th International Conference on Environmental 

Compliance and Environment/Gerardu J. et al. (ur), Cameron May Ltd., London, UK, 

2008., str.375-381. 

8. Hrvatsko pravo spašavanja u uvjetima europskih integracija, Poredbeno pomorsko 

pravo, br.1, 2007., str.123-144. 

9. Place of refuge as a new element of the protection of Croatian marine environment, 

14 th TIEMS Annual Conference 2007 Book of Proceedings, 2007., str.382-391. 

1. Pomorsko pravo za jahte i brodice, Pomorski fakultet Sveučilišta u Splitu, 2008., str. 

333 

2. Osiguranje odgovornosti brodara za štete iz sudara brodova, magistarski rad, Pravni 

fakultet Sveučilišta u Splitu, 2001. 

3. Zaštita morskog okoliša kao element suvremenog prava spašavanja, doktorska 

disertacija, Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu, 2005. 

4. Pravilnik o mjestima zakloništa – pruža li pravilnik priželjkivanu zaštitu hrvatskog 

morskog okoliša, Poredbeno pomorsko pravo, Zagreb, god.49, br.164, 2010., str.309– 

343. 

5. Doprinos novih odredbi Pomorskog zakonika o uklanjanju podrtina u zaštiti 

Jadranskog mora od onečišćenja, zbornik radova, III. Savjetovanje o morskoj 

tehnologiji, Rijeka, 2009. 

6. Revizija Lloyd's Open Form (LOF 2010) – učinkovitija zaštita morskog okoliša?, Naše 

more, br.56, 2009. 

7. Uklanjanje podrtina prema novim odredbama hrvatskog pomorskog prava, zbornik 

radova, Međunarodna konferencija o pomorskoj znanosti – IMSC 2009, Podstrana, 

2009. 

8. Međunarodna konvencija o uklanjanju podrtina, Poredbeno pomorsko pravo, br.1, 

2008., str.109-134. 

9. Hrvatsko pravo spašavanja u uvjetima europskih integracija, Poredbeno pomorsko 

pravo, br.1, 2007., str.123-144. 

Ostalo: 

- nositeljica svih pomorsko-pravnih kolegija na Pomorskom fakultetu Sveučilišta u Splitu 

- izrada nastavnih programa iz pomorsko-pravnih kolegija na preddiplomskoj i diplomskoj 

razini studija Pomorskog fakulteta u Splitu i poslijediplomskoj razini studija Pomorskog 

fakulteta u Rijeci 

- mentorica 2 magistarska rada iz grane pomorsko i općeprometno pravo 


POMORSKO PRAVO, POMORSKO PRAVO I HAVARIJE, POMORSKO IMOVINSKO 

PRAVO, POMORSKE AGENCIJE I OTPREMNIŠTVO, UGOVARANJE U 

POMORSTVU, POMORSKO JAVNO I RIBOLOVNO PRAVO, PRAVNI ASPEKTI 

SIGURNOSTI PLOVIDBE S POSEBNIM OSVRTOM NA POMORSKE HAVARIJE 

Nastavnik dr. sc. ŽELJKA PRIMORAC, asistentica 


E-mail 

Osobna web 

stranica 



struci) 




zeljka.primorac@pravst.hr 

www.pravst.hr 

Rođena 1979. u Zagrebu. Na Pravnom fakultetu u Splitu diplomirala 2003., magistrirala 

2008. (Osiguranje života s posebnim osvrtom na pomorce), doktorirala 2011. (Pomorska 

obvezna osiguranja). Pravosudni ispit položila 2006. Od 2003-2008. radi kao pravnica u 

banci, od 2009. asistentica na Pravnom fakultetu u Splitu. 

Knjige: 

1. Osiguranje života s posebnim osvrtom na pomorce, magistarski rad, Pravni fakultet u 

Splitu, Split, 2008., str.189 

117



nastavnika 



Datum zadnjeg 



Nastavnik 


E-mail 

Osobna web 

stranica 



struci) 

2. Pomorska obvezna osiguranja, doktorska disertacija, Pravni fakultet u Splitu, Split, 

2011., str. 474 

Članci: 


godine, Naše more, Dubrovnik, br.3-4, 2008., str.147-152. 


godine, Pravo u gospodarstvu, Zagreb, br.5, 2008., str.1007-1017. 

3. Upisnici (registri) plovila u Zakonu o unutarnjoj i pomorskoj plovidbi Federacije BiH 

iz 2005. god., zbornik «Aktualnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne 

prakse», Mostar, br.6, 2008., str.35-40. 


«Aktualnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse», Mostar, br.7, 

2009., str.27-31. 

5. Obalna straža Republike Hrvatske i sigurnost plovidbe, zbornik «Aktualnosti građanskog 

i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse», Mostar, br.8, 2010., str.316-327. 

6. Pravni aspekti organizacije i djelokruga rada Obalne straže s posebnim osvrtom na 

Zakon o Obalnoj straži, Poredbeno pomorsko pravo, Zagreb, 2010., str.367-425. 

7. Osiguranje putnika u javnom prometu od posljedica nesretnog slučaja prema zakonodavstvu 

Federacije BiH i Republike Hrvatske, zbornik «Aktualnosti građanskog i 

trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse», Mostar, br.9, 2011., str.361-370. 

8. Obvezno osiguranje od odgovornosti prijevoznika za smrt i tjelesne ozljede putnika 

prema odredbama Protokola Atenske konvencije iz 2002. god., Pravni vjesnik, Osijek, 

br.3-4, 2011., str.257-274. 

Knjige: 

1. Osiguranje života s posebnim osvrtom na pomorce, magistarski rad, Pravni fakultet u 

Splitu, Split, 2008., str.189 

2. Pomorska obvezna osiguranja, doktorska disertacija, Pravni fakultet u Splitu, Split, 

2011., str. 474 

Ostalo: 

- tajnica Katedre za pomorsko i općeprometno pravo 

- sudjelovanje na međunarodnim i domaćim znanstvenim skupovima iz područja građanskog, 

trgovačkog i pomorskog prava 

10. veljače 2009. 


MORSKOG OKOLIŠA, OBVEZNA OSIGURANJA U REPUBLICI HRVATSKOJ 

Prof. dr. sc. NIKOLETA RADIONOV, redovita profesorica 

Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Trg maršala Tita 14, 10 000 Zagreb 

nikoleta.radionov@pravo.hr 

www.pravo.hr/pop 

Diplomirala 1994. na Pravnom fakultetu u Zagrebu, gdje je od 1995. zaposlena na Katedri 

za pomorsko i općeprometno pravo. Trenutačno u zvanju redovite profesorice (1995. 

asistentica, 2002. docentica, 2007. izvanredna profesorica, 2012 redovita profesorica). Od 

1995-1997 vježbenica na Općinskom sudu u Zagrebu. 1999. položila pravosudni ispit. 

1998. magistrirala (Odgovornost prijevoznika za štetu u prijevozu stvari cestom), 2002. 

Doktorirala (Ugovorna odgovornost prijevoznika u kopnenom prijevozu). 2003. usavršavala 

se na Max-Planck Institutu za komparativno i međunarodno privatno pravo u Hamburgu, 

Njemačka, pa na Rodosu, Firenze, Dubrovniku, Torinu, Zadru. Sudjelovala na brojnim 

konferencijama iz područja transportnog, europskog, međunarodnog javnog i trgovačkog 

prava (Dubrovnik, Rijeka, Zagreb, Brijuni, Berlin, Portorož, Castellon de la Plana itd). 

Voditeljica jednog znanstvenog projekta, u dva znanstvena projekta bila istraživačica, te 

118





nastavnika 



konzultantica u međunarodnom projektu. Sudjelovala u radu radnih skupina za donošenje 

propisa iz područja transportnog prava (Radne skupine za izradu Zakona o željeznici 

MMTPR-a, 2001., Radne skupine za usklađivanje zakonodavstva RH s acquis communautaireom 

- radne skupine za prometnu politiku, 2001). Suautorica je novele Zakona o 

obveznim odnosima 2005. (odredbe o ugovoru o prijevozu). Članica uredništva Zbornika 

Pravnog fakulteta u Zagrebu, te vanjska suradnica časopisa European Transport Law i 

Institut du Droit International des Transports (IDIT), Rouen, Francuska. 

Knjige: 

1. N. Radionov, J. Marin (ur.): Europsko prometno pravo, Pravni fakultet u Zagrebu, 

Zagreb, 2011. 

2. Gavella, N. (ur.): Stvarno pravo III – posebna uređenja, Narodne novine, Zagreb, 2011. 

Poglavlja u knjigama: 

1. N. Radionov Radenković: Ugovor o prijevozu prema ZOO 2005: pozadina izmjena, u 

„Liber amicorum Nikola Gavella: Građansko pravo u razvoju“, Gliha i dr., Zagreb, 

Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2007., str.659-683. 

2. N. Radionov Radenković: Contract of Carriage by Road and the Reform of Croatian 

Road Transport Law: Mission impossible?, u M. S. Fernando i dr., (eds), Aspectos 

juridicos y economicos del transporte - Hacia un transporte mas seguro, sostenible y 

eficiente, Publications Universitat Jaume I, Castello de la Plana, 2007., str.325-337. 

Članci: 

1. N. Radionov: Presumption of Shipmaster’s Criminal Responsibility for Narcotic Drugs 

In Ship’s Cargo – Maritime Reality Check, Poredbeno pomorsko pravo/Comparative 

Maritime Law, vol.49, no.164, 2010., str.269-308. 

2. N. Radionov, R. Čop: Hrvatski Zakon o sigurnosti prometa na cestama, Pravo i društvo, 

Beograd, br.1, 2010., str.275-294. 

3. N. Radionov: Stvarna prava na željezničkoj infrastrukturi – pogled nakon reforme 

željezničkog sustava, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, br.5, 2009., str.981-1014. 

4. N. Radionov, I. Kocijan: Prava putnika u slučaju uskraćenog ukrcaja, otkaza leta ili 

dužeg kašnjenja (II dio), Hrvatska pravna revija, br.10, 2009. 

5. N. Radionov, I. Kocijan: Prava putnika u slučaju uskraćenog ukrcaja, otkaza leta ili 

dužeg kašnjenja (I dio), Hrvatska pravna revija, br.9, 2009. 

6. N. Radionov: Odgovornost cestovnog prijevoznika za robu i poslovi osiguranja, 

Osiguranje, br.12, 2009., str.34-44. 

7. N. Radionov Radenković: Zaštita prava putnika u cestovnom prijevozu i uloga 

osiguranja, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, vol.58, br.1-2, 2008., str.391-414. 

8. N. Radionov Radenković, S. Manžuka: Autonomne podvodne ronilice: Novi pojam 

hrvatskog pomorskog prava, Poredbeno pomorsko pravo/Comparative Maritime Law, 

vol.46, br.161, 2007., str.41-62. 

Članci: 

1. N. Radionov Radenković, N. Popović: Liberalizacija željezničkog prometa i državne 

potpore u željeznicama, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, br.6, 2005., str.1461- 

1495. 

2. N. Radionov Radenković: Road Freight Transport Services in Croatia According to the 

2004 Road Transport Act:Wise harmonization with the acquis or sand in the eyes?, 9th 

International Conference on Traffic Science (ICTS 2005), Portorož, Slovenia, on CD, 

2005. 

3. N. Radionov Radenković: Gubitak prava na ograničenje odgovornosti prijevoznika u 

cestovnom prijevozu robe s osvrtom na sudsku praksu, Zbornik Pravnog fakulteta u 

Zagrebu, br.2, 2005., str.419-447. 

4. N. Radionov Radenković: Restrukturiranje tržišta željezničkog prometa u Europskoj 

uniji i nova Konvencija o željezničkom prijevozu (COTIF 1999), Zbornik Pravnog 

fakulteta u Zagrebu, br.3-4, 2003., str.845-873. 

5. N. Radionov: Hrvatsko željezničko pravo i mjere prilagodbe pravu Europske unije 

prema Planu provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, Zbornik Pravnog 

fakulteta u Rijeci, suppl.2, 2002., str.307-324. 

6. N. Radionov, T. Novačić: Aktualnosti u sustavu odgovornosti zračnog prijevoznika – 

stari interesi i nova rješenja, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, br.67-68, 

2002., str.413-430. 

7. N. Radionov: Nadležnost suda u sporu na naknadu štete zbog tjelesne povrede putnika 

nastale uslijed sudara brodova, Hrvatska pravna revija, br.7, 2002., str.129-132. 

119


Datum zadnjeg 



Nastavnik 


E-mail 

Osobna web 

stranica 



struci) 



8. N. Radionov: Komparativni prikaz odgovornosti prijevoznika za prijevoz stvari cestom i 

željeznicom, Vladavina prava, br.1, 2000., str.129-157. 

9. N. Radionov: Odgovornost prijevoznika za putnike i prtljagu u kopnenom prijevozu, 

Vladavina prava, br.2, 2000., str.135-148. 

10. N. Radionov: Osnova i vrsta odgovornosti prijevoznika za štetu u cestovnom prijevozu 

putnika, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, br.1-2, 1998., str.199-220. 

11. N. Radionov: Ograničenje odgovornosti prijevoznika u cestovnom prijevozu stvari, 

Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, br.3, 1998., str.327-355. 

Ostalo: 

- mentorica doktorandu iz područja pomorskog osiguranja, jednog specijalističkog rada 

iz područja zračnog prava i stotinjak diplomskih radova iz svih grana prometa 

- usavršavala se kao nastavnica, a od 2006. licencirana za metodu programa „Aktivno 

učenje i kritičko mišljenje u visokoškolskoj nastavi“, prema međunarodnom programu 

Reading and Writting for Creative Thinking – RWCT. 

17. siječnja 2012. 

POMORSKO I OPĆEPROMETNO PRAVO, PRAVO OSIGURANJA, POMORSKO 

PRAVO I - POMORSKI PRIJEVOZI, POMORSKO PRAVO II - ODGOVORNOST 

BRODOVLASNIKA, PRAVO OSIGURANJA – OPĆI DIO, POMORSKO 

OSIGURANJE, OPĆEPROMETNO PRAVO I OPĆEPROMETNO PRAVO – 

ODABRANE TEME, PROMETNO PRAVO, ZRAČNO PRAVO. 

Prof. dr. sc. DAVORIN RUDOLF ml., izvanredni professor 


davorin.rudolf1@st.htnet.hr 

www.pravst.hr 

Rođen 1959. u Splitu. Diplomirao na Pravnome fakultetu u Splitu 1983. Radio kao 

odvjetnički pripravnik, pa u Zavodu za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Splitu, na 

projektu Međunarodni odnosi država u Jadranskom moru s posebnim osvrtom na odnose 

između Jugoslavije i Italije. Bio u radnom odnosu u Ministarstvu unutarnjih poslova, od 

1991. do 1994. kada je primljen na Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu. Poslijediplomski 

studij Prava mora Pravnog fakulteta u Splitu završio 1996., obranivši magistarski rad 

(Povijest državnih granica na moru od 15. stoljeća do danas). 2002. postao asistent na 

predmetu Međunarodno javno pravo. Doktorira 2003. (Morske granice Republike Hrvatske 

s posebnim osvrtom na odnose i granice u Jadranskom moru od dolaska Hrvata do danas) 

na Pravnom fakultetu u Splitu iz područja društvenih znanosti, polje pravo. Izabran za 

višeg asistenta 2003., za docenta 2006., pa izvanrednoga profesora 2009. Član je Hrvatskog 

društva za međunarodno pravo–nacionalnog ogranka ILA-e (International Law Associa- 

tion) i Hrvatskog društva za pomorsko pravo. 

Knjige: 

1. V. Barić Punda, D. Rudolf ml: Pravo mora-dokumenti, mišljenja znanstvenika, 

komentari, Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, 2007., str. 954 





Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, 2010., str. 204 

Članci: 

1. More pod vlašću Republike Hrvatske i odnosi sa susjednim državama, Zbornik Pravnog 


2. Hrvatski tjesnaci između Bosne i Hercegovine i otvorenoga mora, Poredbeno pomorsko 

pravo, Zagreb, god.46, br.161, 2007., str.113-122. 

3. NATO from a future perspective, Adrias, Split-Zagreb, br.14, 2007., str.131-138. 

120



nastavnika 



Datum zadnjeg 



Nastavnik 


E-mail 

Osobna web 

stranica 



struci) 

4. Europska unija i očuvanje ribljih bogatstava u Jadranu, Zbornik Pravnog fakulteta u 

Splitu, god.45, br.4, 2008., str.779-795. 

5. Jugoslavija: unitarna država ili federacija (povijesne težnje srpskoga i hrvatskog 

naroda – jedan od uzroka raspada Jugoslavije), u suautorstvu sa S. Čobanovom, 

Zbornik Pravnog fakulteta u Splitu, god.46, br.2, 2009., str.287-314. 

6. Sporazum o arbitraži između Hrvatske i Slovenije (u suautorstvu s I. Kardum), 


7. Sporovi o morskim granicama između Hrvatske i Crne Gore, Hrvatske i Bosne i 

Hercegovine, Zbornik radova 1. Međunarodne konferencije o pomorskoj znanosti, 

Hrvatski hidrografski institut, Split, 2009., str.21-40. 

Knjige: 




Monografije (kao suradnik na projektu HAZU): 

1. Osnove za razgraničenje između Republike Hrvatske i Republike Slovenije, Zagreb, 

2006., str. 318 

2. Delimitation of the boundary between the Republic of Croatia and the Republic of 

Slovenia – Position of the Republic of Croatia, Zagreb, 2006., str. 41 

3. Osnove za razgraničenje između Republike Hrvatske i Republike Slovenije, excerpt, 

Zagreb, 2006., str.104 

Članci: 

1. More pod vlašću Republike Hrvatske i odnosi sa susjednim državama, Zbornik Pravnog 


2. NATO from a future perspective, Adrias, Split-Zagreb, br.14, 2007., str.131-138. 

3. Europska unija i očuvanje ribljih bogatstava u Jadranu, Zbornik Pravnog fakulteta u 

Splitu, god.45, br.4, 2008., str.779-795. 

4. Jugoslavija: unitarna država ili federacija (povijesne težnje srpskoga i hrvatskog 

naroda – jedan od uzroka raspada Jugoslavije), u suautorstvu sa S. Čobanovom, 

Zbornik Pravnog fakulteta u Splitu, god.46, br.2, 2009., str.287-314. 

5. Sporazum o arbitraži između Hrvatske i Slovenije (u suautorstvu s I. Kardum), 


Ostalo: 

- zamjenik pročelnice Katedre za međunarodno javno pravo 

- sudjelovanje u izradi zakonskih prijedloga (Pomorskoga zakonika 2004.) 

- mentor više desetaka diplomskih radova iz grane međunarodnoga javnog prava 


MEĐUNARODNO JAVNO PRAVO, MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE, MEĐUNA- 

RODNO PRAVO MORA, OSNOVE MEĐUNARODNOG PRAVA, KONZULARNO 


Prof. dr. sc. ZVONIMIR SLAKOPER, redoviti professor 

Sveučilište u Rijeci, Pravni fakultet, Hahlić 6, Rijeka 

Sveučilište u Zagrebu, Ekonomski fakultet, Trg J. F. Kennedya 6, Zagreb 

zvonimir.slakoper@pravri.hr, slakoper@efzg.hr 

www.pravri.hr, www.efzg.hr 

Rođen 1960. u Zagrebu. Na Pravnom fakultetu u Zagrebu diplomirao 1983. i magistrirao 

1984. Doktorirao na Pravnom fakultetu u Splitu 1998. (Društvo s ograničenom odgovornošću 

– pravni odnos društva i članova). Pravosudni ispit položio 1985. Od 1983. do 1985. 

zaposlen u Općinskom sekretarijatu za upravno-pravne i opće poslove Klanjec, 1985–1990. 

radi u RO Ferimport OOUR Ferimport Trade, 1990–1991. zaposlen u RO Poljoopskrba, 

1991–1992. odvjetnik. Od 1992. zaposlen na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, a od 2004. 

i na Pravnom fakultetu u Rijeci. 1998. izabran u zvanje docenta, 2003. izabran u zvanje 

121





nastavnika 



Datum zadnjeg 



Nastavnik 


E-mail 

Osobna web 

stranica 



izvanrednog profesora, a 2008. u zvanje redovitog profesora. Pročelnik Katedre za građansko 

pravo i Predstojnik Zavoda za građansko pravo na Pravnom fakultetu u Rijeci i 

pročelnik Katedre za pravo na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. 

Knjige: 

1. Društvo s ograničenom odgovornošću u sudskoj praksi i teoriji, 2. izd., Organizator, 

Zagreb, 2009. 

2. Bankovni i financijski ugovori (redaktor i suautor), Pravni fakultet u Rijeci, 2007. 

3. Z. Slakoper, H. Kačer, A. Luttenberger: Osnove prava trgovačkih ugovora i 

vrijednosnih papira, Mikrorad, Zagreb, 2009. 

4. Z. Slakoper, V. Gorenc: Obvezno pravo – opći dio, Novi Informator, Pravni fakultet u 

Rijeci, Zagreb, 2009. 

5. Z. Slakoper, V. Buljan: Trgovačka društva prema Zakonu o trgovačkim društvima i 

domaćoj i inozemnoj sudskoj praksi, TEB, Zagreb, 2010. 

Članci: 

1. Temeljna obilježja opcijskih ugovora i opcija, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 

vol.57, br.1, 2007. 

2. Odgovornost za pravne nedostatke u Zakonu o obveznim odnosima i izabranim 

pravnim poretcima, Zbornik Pravnog fakulteta u Rijeci, vol.28, br.1, 2007. 

3. Ugovori o valutnom i kamatnom swapu, Zbornik Pravnog fakulteta u Rijeci, vol.30, 

br.1, 2009. 

4. Uprava i nadzorni odbor ili upravni odbor – prednosti i nedostaci, Pravo u 

gospodarstvu br.1, 2009. 

5. Nova pravila MTK za garancije na poziv, zbornik Aktualnosti građanskog i trgovačkog 

zakonodavstva i pravne prakse, Mostar, 2010. 

6. Ugovor o nalogu u DCFR i izabranim propisima kontinentalne tradicije, zbornik 

Aktualnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse, Mostar, 2011. 

Knjige: 

1. Društvo s ograničenom odgovornošću u sudskoj praksi i teoriji, II izd., Organizator, 

Zagreb, 2009. 

2. Z. Slakoper, V. Buljan: Trgovačka društva prema Zakonu o trgovačkim društvima i 

domaćoj i inozemnoj sudskoj praksi, TEB, Zagreb, 2010. 

3. V. Gorenc, Z. Slakoper, V. Filipović, V. Brkanić: Komentar Zakona o trgovačkim 

društvima, 3. izd., 2004. 

Članci: 

1. Uprava i nadzorni odbor ili upravni odbor – prednosti i nedostaci, Pravo u 

gospodarstvu br.1, 2009. 

2. Osobna odgovornost članova društva kapitala za obveze tih društva prema njihovim 

vjerovnicima, Zbornik Pravnog Fakulteta Rijeka, br. 2, 1999. 

Ostalo: 

- pročelnik Katedre za pravo na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu 

- mentor više magistarskih radova i dvije doktorske disertacije 

1. travnja 2008. 

GRAĐANSKO PRAVO I (OPĆI DIO GRAĐANSKOG PRAVA I OBVEZNO PRAVO), 

TRGOVAČKO PRAVO (UGOVORNO I STATUSNO), PRAVO BANKOVNIH 

POSLOVA 

Prof. dr. sc. GORDAN STANKOVIĆ, izvanredni profesor 

Sveučilište u Rijeci, Pomorski fakultet, Studentska 2, 51000 Rijeka 

gordan.stankovic@t-com.hr 

Rođen 1963. u Rijeci. Na Pravnom fakultetu u Rijeci diplomirao 1986., a na Pravnom 

fakultetu u Splitu magistrirao 1990. (Opće ograničenje odgovornosti pomorskog brodara i 

122


struci) trendovi razvitka na međunarodnom planu). Na Pravnom fakultetu u Southamptonu 

(Velika Britanija) magistrirao 1992. Kao nositelj Fulbrightove stipendije boravio na 

Pravnom fakultetu Sveučilišta Tulane u New Orleansu (SAD) od 1994–1995. Na Pravnom 

fakultetu u Splitu doktorirao 1996. (Pomorski privilegiji i hipoteke, te pravci razvitka na 

međunarodnom polju). Pravosudni ispit položio 1993. Od 1987-1997. asistent na Pravnom 

fakultetu u Rijeci. Od 1997. god. odvjetnik u Odvjetničkom društvu “Vukić, Jelušić, 

Šulina, Stanković, Jurcan & Jabuka” u Rijeci. Na Pomorskom fakultetu u Rijeci drži 




nastavnika 



Datum zadnjeg 



Nastavnik 


E-mail 

Osobna web 

stranica 



nastavu kao docent (od 2002.) i kao izvanredni profesor (od 2011.). 

Knjige: 

1. Croatia, Maritime Law Handbook, Part III - Judicial Sales of Vessels and 

Priority of Claims, Kluwer, Deventer, 2010. str.32 (pogl., suautorstvo sa M. Dotlić) 

2. Croatia, International Encyclopaedia of Laws - Transport Law, Kluwer Law 

International, Haag, 2008., str.174 (pogl. suautorstvo sa P. Stanković) 


International, Haag, 2011., str.182 

Članak: 

- Odlučivanje o ugovoru o arbitraži pred državnim sudom povodom tužbe o biti spora – 

izazovi za hrvatsku judikaturu, 17. hrvatski dani arbitraže i mirenja, Zagreb, 2009. 

Knjige: 

1. Pomorski privilegiji i hipoteke, te pravci razvitka na međunarodnom polju (doktorska 

disertacija), Pravni fakultet, Split, 1996. 

2. Croatia, Maritime Law Handbook, Part III - Judicial Sales of Vessels and Priority of 

Claims, Kluwer, Deventer, 1996. str. 32 (pogl., suautor P. Stanković) 

3. Croatia, International Encyclopaedia of Laws - Transport Law, Kluwer Law International, 

Haag, 2000., str. 174 (suautor P. Stanković) 


International, Haag, 2008., str. 182 

5. Osiguranje tražbina prema novom pomorskom zakonodavstvu Republike Hrvatske, 

Zaštita vjerovnika - zbornik radova, 1994., str.61-72. 

6. Aktualna pitanja u vezi s ovršnom prodajom broda, Zbornik Pravnog fakulteta 

Sveučilišta u Rijeci, suppl., br. 2, 2002., str.43-62. 

7. Izvansudska prodaja broda i prodaja broda neposrednom pogodbom – novi mehanizmi 

namirenja vjerovnika po Pomorskom zakoniku, Zbornik radova Pravnog fakulteta u 

Splitu, god.42, 2005., str.467-479. 

8. Ovrha i osiguranje na brodu i teretu – novosti u svjetlu novog Pomorskog zakonika, 

zbornik sa savjetovanja “Pomorski zakonik Republike Hrvatske i druge novine iz 

područja pomorskog i prometnog prava”, Rijeka, 2005., str.145-162. 

9. Odlučivanje o ugovoru o arbitraži pred državnim sudom povodom tužbe o biti spora – 

izazovi za hrvatsku judikaturu, 17. hrvatski dani arbitraže i mirenja, Zagreb, 2009. 

Ostalo: 

- kao odvjetnik bavi se isključivo pomorskim sporovima 

- kao nastavnik predaje pomorsko pravo 


- mentor 3 magistarska rada iz grane pomorsko i općeprometno pravo 




Prof. dr. sc. SLAVKO ŠIMUNDIĆ, redoviti profesor (u trajnom zvanju) 


slavko.simundic@pravst.hr 

http://www.pravst.hr/ljudi.php?p=14&s=1012 

Rođen je 1946. god. u Lovreću. Diplomirao na Ekonomskom fakultetu i Fakultetu 

organizacijskih nauka Univerziteta u Beogradu 1979. god. Magistrirao 1985. i doktorirao 

123


struci) 1990. god. Od 1979. do 1985. god. radio na razvoju software-a u računskom centru 

Beobanke. Od 1985. do 1999. god. radio u Znanstvenom institutu Brodosplita kao 

suradnik-istraživač na području: „Modeliranje prireme proizvodnje u brodogradnji sa 

stanovišta informacijskih tokova.” Od 1996. do 1999.god. radio u MUP-u RH Policijska 

akademija Visoka policijska škola u Zagrebu, na Učiteljskoj akademiji Sveučilišta u 

Zagrebu, te na Sveučilišnom studiju mora i pomorstva u Splitu. Od 1999. god. do danas, 

zaposlen je na Pravnom fakultetu u Splitu, pročelnik Zavoda za ekonomsko-financijske i 

informacijske znanosti i statistiku; pročelnik Katedre za informacijske znanosti i statistiku. 

Za docenta izaban 1991. god., za izvanrednog profesora 1997. god., za redovitog profesora 

2002. god., a za redovitog profesora u trajnom zvanju 2007. god. Obnašao je funkciju 

Dekana Pravnog fakulteta u Splitu od 2002. do 2004. god. Voditelj je projekta: „Razvoj i 

implementacija informatizacije regionalne i lokalne samouprave.” Na Veleučilištu u 

Šibeniku voditelj je kolegija Upravna informatika sa statistikom i kolegija Baze podataka u 

upravi. Na visokoj školi za poslovanje i upravljanje Baltazar Adam Krčelić Zaprešić, 

dislocirani studij Biograd na moru, voditelj je sljedećih kolegija: Osnove informatike, 

Informacijski sustavi, Statistika, Primjenjena poslovna informatika, Ekonomska politika i 

Osnove menadžmenta. Član je nekoliko međunarodnih i domaćih znanstvenih i stručnih 

društava. Uz 250 znanstvenih i stručnih radova iz područja informacijskih, organizacijskih i 

kriminalističkih znanosti, autor je i mnogih monografija: Policija i informatika (Zagreb, 

1998.), Uvod u informatiku (Split, 2000.), Funkcijska informatika u društvenim sustavima 

(Split, 2000.), Osnove metodologije i izrada znanstvenog i stručnog rada (Split, 2002.), 

Informatika – Uvod u laboratorijske vježbe (Split, 2003.), Zbirka zadataka iz statistike 

(Split, 2003.), Podaci i baze podataka (Split, 2005.), Pravna informatika (Split, 2007.), 

Uvod u laboratorijske vježbe – 3. dopunjeno izdanje (Split, 2008.), Računalni kriminalitet 

(Split, 2009.), Upravna informatika (Split, 2010.), Statistika za pravni i upravni studij 

(Split, 2012. – u tisku), Pravna regulativa u elektrotehnici i računalstvu (Osijek, 2012. – u 

tisku). 



Knjige: 

1. Statistika za pravni i upravni studij, Sveučilište u Splitu, Pravni fakultet, Split, 

2012. god. (u tisku) 

2. Pravna regulativa u elektrotehnici i računalstvu, Sveučilište Josipa Jurja 

Strossmayera Osijek, Elektrotehnički fakultet Osijek, Osijek, 2012. god. (u tisku) 

3. Upravna informatika, Sveučilište u Splitu, Pravni fakultet, Split, 2010. god. 

4. Računalni kriminalitet, Sveučilište u Splitu, Pravni fakultet, Split, 2009. god. 

Članci: 

1. Suvremene informacijske tehnologije u području prava // International 

Federation of Communication Association, Book of Manuscripts, Society and 

Tehnlogy, Lovran, 2011. str. 394–403. 

2. Projekt: Razvoj i implementacija informatizacije regionalne i lokalne 

samouprave // Znanstveno-stručni skup Projekti i projektni menadžment: Zbornik 

radova, Zaprešić/Zagreb, 2011. str. 667–674 

3. Birokratsko vrednovanje istraživačkih projekata nasuprot informatizaciji 

projekata kao temelju razvitka // Znanstveno-stručni skup Projekti i projektni 

menadžment: zbornik radova. Zaprešić/Zagreb, 2011. str. 183–188. 

4. Informacijski pristup razvoju modernizacije lokalne i regionalne samouprave // 

Proceedings of the 34th International Convention of information and communication 

technology, electonics and microeletronics – MIPRO, 2011, str. 307.- 311. 

5. Computer manipulation methods, theirs detecting, reporting and sanctioning // 

Proceedings of the 11th International Symposium on OPERATIONAL 

RESEARCH, SOR '11, Dolenjske Toplice, Slovenia, 2011 god.; str. 261.-267. 

6. Informatizacija kao temelj razvoja javne uprave // Zbornik radova, Znanstveni 

skup, Ustavne promjene Republike Hrvatske i Europska unija, Split, 2010.god. str. 

266.-274. 

7. Teritorijalni ustroj i regionalizacija Republike Hrvatske informacijski pristup 

// Zbornik radova, Znanstveno-stručni skup, Teritorijalni ustoj i regionalizacija 

Republike Hrvatske u kontekstu Europskih integracija, Split, 2010. god. str. 107.- 

124



nastavnika 



117. 

8. Modernizacija uprave s posebnim osvrtom na informatizaciju u kontekstu 

europskih integracija // Zbornik radova, Znanstveno-stručni skup, Teritorijalni 

ustoj i regionalizacija Republike Hrvatske u kontekstu Europskih integracija, Split, 

2010. god. str. 139.-148. 

9. Computer crime and business information. // Zbornik radova InterSymp 2006. 

18th International Conference on Systems Research, Informatics and Cybernetics, 

07.- 12. 08. 2006., Baden-Baden, Germany. 1 (2006) ; 60-68 

10. Methods and Technology of Operational Analytics in Combating Computer 

Crime. // Zbornik radova InterSymp 2006. 18th International Conference on 

Systems Research, Informatics and Cybernetics, 07.- 12. 08. 2006., Baden-Baden, 

Germany. 1 (2006) ; 69-73 

11. The regulatory and legal framework of information security and right to access 

information in Government, Local Government and Public Services // 

Proceedings of the 33th International Convention of information and communication 

technology, electonics and microeletronics – MIPRO, 2010, str. 1328 - 1332 

12. Development And Infomatization Of Regional And Local Governments // 

Proceeding of the 32th International Convention of information and communication 

technology, electonics and microeletronics - MIPRO, 2009, str. 263-267 

13. Business Continuity Management Systems // Proceeding of the 31th International 

Convention of information and communication technology, electonics and 

microeletronics - MIPRO, 2008, str. 53-56 

14. Impact of New Information Technologies and Globalisation Processes on 

Citizen's Privacy And Protection of Individuality - the Case of Croatia // 

Conference proceedings of the 2nd Special Focus Symposiums on ICESKS: 

Information, Communication and Economic Sciences in the Knowledge Society / 

Šimović, Vladimir (ur.).Zagreb : Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2008. str. 

90-92 

15. Knowledge base model in the expert system structure for data processing in an 

information center during ship construction process // PRE-CONFERENCE 

PROCEEDINGS of the Special Focus Symposium on 5th CATALLACTICS: 

Quantitative –Behavioural Modelling Of Human Actions and Interactions on 

Markets / Loistl, Otto ; Šimović, Vladimir ; Hüelt, Michael (ur.). (ur.). Zagreb : 

Europski centar za napredna i sustavna istraživanja, 2007. str. 41-46 

Knjige: 

1. Statistika za pravni i upravni studij, Sveučilište u Splitu, Pravni fakultet Split, 2012. 

(u tisku) 

2. Pravna regulativa u elektrotehnici i računalstvu, Sveučilište Josipa Jurja 

Strossmayera u Osijeku, Elektrotehnički fakultet Osijek, Osijek, 2012. god. (u tisku) 

3. Upravna informatika, Sveučilište u Splitu, Pravni fakultet Split, 2010. 

4. Računalni kriminalitet, Sveučilište u Splitu, Pravni fakultet Split, 2009. 

5. Pravna informatika; Pravni fakultet, Split; 2006. 

6. Podatci i baze podataka; Pravni fakultet, Split; 2005. 

7. Osnove metodologije i izrada znanstvenog i stručnog rada, Sveučilište u Splitu, 

Pravni fakultet Split, 2002. 

8. Funkcijska informatika u društvenim sustavima, Sveučilište u Splitu, Pravni 

fakultet, 2000. 

9. Uvod u informatiku, Sveučilište u Splitu, Pravni fakultet Split, 2000. 

Ostalo: 

- pročelnik Zavoda za ekonomsko-financijske i informacijske znanosti i statistiku 

- pročelnik Katedre za informacijske znanosti i statistiku 

- mentor 15 magistarskih radova i 8 doktorskih disertacija iz područja informacijskih sustava, 

zaštita podataka i informacija i baza podataka 

125


Datum zadnjeg 



Nastavnik 


E-mail 

Osobna web 

stranica 



struci) 



5. ožujka 2007. god. 

Pravna informatika, Statistika, Metodologija društvenih istraživanja, Upravna informatika, 

Baze podataka u pravu, Baze podataka u upravi, Računalni kriminalitet, Ekonomska 

politika, Poduzetništvo i upravljanje (menadžment), Komunikacije i komunikacijske 

vještine, Informacijski sustavi u športu 

Prof.dr. sc. DANICA ŠKARA, redovita prof. u trajnom zvanju 

Sveučilište u Splitu, Filozofski fakultet, Radovanova 13, Split 

dskara@ffst.hr 

www.ffst.hr, 

http://www.ffst.hr/nastavnici/Danica_Skara/zivotopis_ds.pdf 

Rođena 1952. - Ružić, Drniš. Osnovnu školu završila u Zadru, Gimnazija ‘Juraj 

Baraković’-Zadar. U zvanje redovitog profesora u trajnom zvanju izabrana 2009. 

god.Doktorat društveno-humanističkih znanosti iz područja filologije stekla 1994. na 

Sveučlištu u Splitu (Filozofski fakultet-Zadar) (mentor: Wolfgang Mieder, USA; Peter 

Grzybek, Austrija). Stupanj magistra znanosti iz humanističkih znanosti (jezikoslovlje) 

stekla 1985. god. na Sveučilištu u Zagrebu (mentor Prof.dr. Rudolf Filipović, 

akademik). 0d 2010. članica predsjedništva međunarodne asocijacije Consortium in the 

Humanities (CinH) koja objedinjava znanstvenu suradnju (združeni PDS studiji i 

konferencije) 9 EU Sveučilišta.Od 2003-2007 prorektorica za međunarodnu suradnju i 

primjenu Bolonjske reforme. 2004. god.- utemeljitelj i voditelj PDS : Europski studiji: 

jezici i kulture u kontaktu.1999-2002. - utemeljitelj i voditelj Poslijediplomskog studija 

iz jezikoslovlja. 1999- 2002.- pročelnik Odjela za engleski jezik i književnost. 

Znanstveno usavršavanje, stipendije: 2008: American studies, Univeristy of Graz, 

Austria, 2005: School of Modern Languages, University of St Andrews (UK), 2002- 

2003: Fulbright Fellowship at Cornell University, Ithaca (USA), 1999: Oxford Colleges 

Hospitality scheme (St. Hugh's College), Oxford, UK, 1975-76: University of 

Cambridge, Cambridge, Newnham College. Pozvana javna predavanja: University of 

Pécs, Mađarska (2008), University of Graz, Austrija (2008), Cornell University, USA 

(2003), Delgado College, New Orleans, USA (2003), University of San Francisco, San 

Francisco, USA (2003): Klagenfurt , Austrija (2002), Oxford University (UK) (1999). 

Ukupan broj objavljenih izvornih znanstvenih članaka iz područja jezikoslovlja: 40. 

Sudjelovala na domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima. 

Knjiga: 

D. Škara/ M. Mixon, English and Croatian Dictionary and a Guide to Anglo-American 

Culture, Školska naklada, 2012. (u tisku) 

Članci: 

1. D. Škara , 'Body Metaphors: Reading the Body in Contemporary Culture’, in: 15 th 

ICAES, Symposium on Language dynamics and Linguistic Diversity in 

Anthropological Perspective, Florence, Italy, 2008, str. 183-189. 

2. D. Škara 'Body Depictions and Metaphors', in The Encyclopedia of Sex and 

Gender: Culture, Society, History (4 Vol.), Macmillan Reference USA, 2009, 

str. 76-84. 

3. D. Škara ‘Jezična/mentalna rekonstrukcija EU prostora: nove konceptualne 

metafore’, Hrvatski nap utu u EU (Terminološki ogledi) europske pojmove, 

Terminološki i prevoditeljski aspekti pristupanja Hrvatske EU, Sveučilišna naklada I 

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2010. 

126



nastavnika 



Datum zadnjeg 


Knjiga: 

D. Škara, Vocabulary, Culture and Cognition, Sveučilište u Zadru, Zadar, 2005. 

Članci: 

1. D. Škara ‘Jezična/mentalna rekonstrukcija EU prostora: nove konceptualne 

metafore’, Hrvatski na putu u EU (Terminološki ogledi) europske pojmove, 

Terminološki i prevoditeljski aspekti pristupanja Hrvatske EU, Sveučilišna 

naklada I Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb. 2011. 

2. D. Škara, 'Colours and Metaphors: Cognitive Perspectives', Radovi FF. Vol. 

37(27), Zadar, 2000, p. 65-72. 

3. D. Škara 'Interkulturalna analiza asocijativno vezanih riječi', Zbornik: Teorija i 

mogućnosti primjene pragmalingvistike, Zagreb-Rijeka, 1999, p. 741-748. 

4. D. Škara, 'Kompjutorska metafora-model kognitivne ekonomije jezika', 

Psiholingvistika i kognitivna znanost u hrvatskoj primijenjenoj lingvistici: 

zbornik, (urednici: D. Stolac, N. Ivanetić, B. Pritchard), Zagreb-Rijeka, 

Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku, 2003, str. 715-722. 

Voditeljica projekata: 

1. Conceptual Differences Between Croatian, English And Italian Language: Selected 

Topics (Colors, Body, Plants, Animals), MZOS, Zagreb (http://zprojekti.mzos.hr) 

2. European Studies: Languages And Cultures In Contact (Tempus project 

Coordinator) 

2009. 

Predmeti koje izvodi PSIHOLINGVISTIKA I KOGNITIVNI ASPEKTI JEZIKA, JEZIK, 

KULTURA, KOGNICIJA 

Nastavnik 


E-mail 

Osobna web 

stranica 



struci) 

Prof. dr. sc. VESNA TOMLJENOVIĆ, redovita profesorica 

Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, Hahlić 6, 51 000 Rijeka 

vesnat@pravri.hr 

www.pravri.hr 

Rođena u Rijeci 1956., gdje je završila osnovnu i srednju školu. Na Pravnom fakultetu u 

Rijeci diplomirala 1979., magistrira na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (Priznanje 

stranih sudskih statusnih odluka) 1985., te doktorira 1996. (Izvanugovorna odgovornost za 

štetu u pomorsko-plovidbenim odnosima i sukob zakona, grana Međunarodno privatno 

pravo). Od 1981. do 1983. godine volontirala na Općinskom i Županijskom sudu u Rijeci, 

pravosudni ispit položila 1983. Na Katedri za međunarodno privatno pravo Pravnog 

fakulteta u Rijeci zaposlena kao asistentica od 1980. do 1998., kao docentica od 1998. do 

2003., kao izvanredna profesorica od 2003. do 2009. Od 2009. redovita je profesorica i 

predstojnica Katedre za međunarodno i europsko privatno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci. 

Od 1999. do 2001. prodekanica za nastavu, od 2003. do 2008. prodekanica za znanost i međunarodne 

odnose, a od 2008. do 2011. prodekanica za međunarodne odnose. Na Ekonomskom 

fakultetu u Rijeci, od 1999. do 2007. te od 1985. do 1999., nositeljica predmeta 

Pravo međunarodne trgovine. Suvoditeljica poslijediplomskog specijalističkog studija 

Pravo europskih integracija na Pravnom fakultetu u Rijeci. Sudjelovala u nastavi na 

poslijediplomskim studijima u Zagrebu i u Splitu. Od 2008. do 2010. predavala u okviru 

ljetnog studijskog programa američkog Tulane Law School-a. Kao dio usavršavanja, 1988. 

boravila na Saveznom Institutu za usporedno pravu u Lausanneu, od 1989. do 1990. te 

1997. na Asser Institutu u Hagu, 1996. na Pravnom fakultetu Fribourg, 2002. i 2004. na 

Fridjtof Nansen Institutu i Pravnom fakultetu u Oslu, 2003. na Sveučilistu u Tulaneu u New 

Orleansu. Koordinatorica dvaju Tempus projekata od 2000. do 2006. iz područja europskog 

prava. Vodila nekoliko projekata MZOŠa u RH. Odlukom Vlade RH 2005. imenovana 

voditeljicom Radne skupine Pregovaračkog tima RH za pristupanje EU za pogl. 28. (Zaštita 

127





nastavnika 



potrošača i javno zdravlje) u sklopu kojega je koordinirala rad radne skupine za multilaternalni 

i bilateralni screening organiziran od strane EU komisije, sudjelovala u pripremi 

pregovaračkih stajališta RH za odnosno područje, te obavljala ostale aktivnosti vezane uz 

usklađivanje hrvatskog prava s pravom EU. Predsjednica Hrvatske udruge za usporedno 

pravo, te članica posebnog povjerenstva ILA-e. 

Uredničke knjige: 

- Republika Hrvatska na putu prema Europskom pravosudnom području, Rješavanje 

trgovačkih i potrošačkih sporova, V. Tomljenović, E. Čulinović Herc, V. Butorac 

Malnar, ur., Rijeka, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2009. 

Poglavlje u knjizi: 

- P. Šarčević, V. Tomljenović, E. Čikara: Chapitre IV, Croatie, Régimes matrimoniaux, 

successions et libéralités dans les relations internationales et interne, Verwilghen, 

Michel (ur.), Bruxelles, Bruylant, 2007., str.65-127. 

Članak: 

- V. Tomljenović, I. Kunda: Conflict of Laws Conventions and their Reception in 

National Legal Systems: The Croatian National Report, The Impact of Uniform Law 

on National Law. Limits and Possibilities/L'incidence du droit uniforme sur le droit 

national. Limites et possibilities, J. Sánchez Córdero (ur.), Mexico City, Instituto de 

investigationes Juridicas, 2010., str.1024.-1069. 

Radovi: 

1. Pomorsko međunarodno privatno pravo – izvanugovorna odgovoronost za štetu i 

problem izbora mjerodavnog prava, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, 1998., XXIII 

+ 479 str. 

2. Kolizijska pravila izvanugovorne odgovornosti za štetu u talijanskom ravu s posebnim 

osvrtom na odgovornost za zagađivanje mora naftom, Zbornik Pravnog fakulteta u 

Rijeci, 1990., str.330-361. 

3. Priznanje stranih odluka o naknadi štete uzrokovane zagađivanjem mora naftom i 

Konvencija o građanskoj odgovornosti iz 1969. godine, Zbornik Pravnog fakulteta u 

Rijeci, 1991., str.243-257. 

4. Stranci kao stjecatelji prava vlasništva na nekretninama prema Zakonu o vlasništvu i 

drugim stvarnim pravima, Zbornik Pravnog fakulteta u Rijeci, 1998. 

5. Posebna međunarodna nadležnost u sporovima izvanugovorne odgovornosti za štetu – 

neka otvorena pitanja tumačenja i kvalifikacije, Zbornik Pravnog fakulteta u Rijeci, 

1999. 

6. Izravna tužba u pomorskim sporovima – izbor mjerodavnog prava, Zbornik Pravnog 

fakulteta Sveučilišta u Rijeci, suppl., br.2, 2002., str.81-110. 

7. Primjedbe na Teze za Zakon o međunarodnom privatnom pravu, autora prof. dr. 

Krešimira Sajka, prof. dr. Hrvoja Sikirića i doc. dr. Vilima Boučeka (suautorstvo s P. 

Šarčevićem), Zbornik Pravnog fakulteta Sveučišta u Rijeci, vol.22, br.2, 2002., str. 

655-675. 

8. Maritime Torts - New Conflicts Approach: Is It Necessary? Yearbook on Private 

International Law, vol.I, 1999., str.249-297. 

9. The Canonic Marriage – Revision of the Croatian Family Law and its Conflict of Law 

Implications, u International Survey of family Law 2003 Ed., Bainham A. (ur.), Bristol, 

Jordan Publishing limited 2003, str. 469 

10. Pozajedničenje međunarodnog privatnog prava, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta 

u Rijeci, suppl. br.3, 2003., str.26-69. 

11. Državna pripadnost broda kao vezna okolnost u međunarodnom privatnom pravu 

pomorskih odnosa – tema za raspravu, Pomorski zbornik, br.31/323, 1994., str.91-125. 

12. Strani pomorci pred američkim sudovima - naknada štete za tjelesne ozljede – 

međunarodna nadležnost i mjerodavno pravo, Pomorski zbornik, vol.32, 1994., str. 

259-284. 

13. Izvanugovorna odgovornost za štetu koju brod prouzroči okolišu i njena međunarodno 

privatnopravna regulativa, Usporedno pomorsko pravo, vol.37, str.135-167. 

14. Prijedlog Novele Pomorskog zakonika – međunarodno privatnopravni aspekti – 

izabrana pitanja, Pomorski zbornik, knj.I, 1998., str.101-135. 

15. Zastave pogodnosti i njihov utjecaj u modernom pomorstvu, Paneuropski pomorski 

simpozij, Split, 2000., str.203-220. 

16. The Legal Systems of the Republic of Croatia, Chapter 1.6.(B) “Civil Procedure”, u 

Modern Legal Systems – Cyclopedia, Volumes 8 & 8a – Eastern Europe Revides 

128


Datum zadnjeg 



Nastavnik 


E-mail 

Osobna web 

stranica 



struci) 



Edition/Redden, Kenneth R. (gl. ured.); Šarčević P., (vol. ured.), Buffalo, NY, 2005., 

toč. 8.140.35-8.140.44. 

17. Direct Actions and Conflict of Laws in Maritime Disputes, u Liber Memorialis Petar 

Šarčević – Universalism, Tradition and the Individual, Minhen, European Law 

Publishers GmbH, Sellier, 2006., str.135-139. 

18. Kolizijske odredbe i odredbe međunarodnoj nadležnosti Pomorskog zakonika od 2005. 

godine, u Zbornik radova o hrvatskom Pomorskom zakonu te ostalim važnim pitanjima 

u području pomorskog i prijevoznog prava, Rijeka, 2005., str.163-189. 

19. Procesnopravni aspekti zaštite potrošača u odnosima s međunarodnim obilježjem, u V. 

Tomljenović, E. Čulinović-Herc (ured.), Zaštita potrošača i ulagatelja u europskom i 

hrvatskom pravu – izazovi međunarodnog tržišta, roba i kapitala, Pravni fakultet 

Rijeka, 2005., str.439-486. 

20. Međunarodni projekti otvaraju vrata hrvatskoj znanosti, Euroforum, br.13, 2006., str. 

21-25. 

Ostalo 

- Predstojnica Zavoda za europsko i usporedno pravo, predsjednica Hrvatske udruge za 

poredbeno pravo, predstojnica Katedre za međunarodno i europsko privatno pravo 

- Suvoditeljica poslijediplomskog magistarskog, specijalističkog studija 

- Predavačica na poslijediplomskim znanstvenim studijima, mentorica diplomskih, 

magistarskih radova i doktorskih disertacija 

- Organizatorica i sudionica međunarodnih i domaćih konferencija, koordinatorica 

međunarodnih i domaćih znanstveno-istraživačkih projekata 

15. rujna 2009. 

MEĐUNARODNO PRIVATNO PRAVO, EUROPSKO PRAVO II, PRAVO ZAŠTITE 

POTROŠAČA, PRAVO TRŽIŠNOG NATJECANJA, MOOT COURT, EUROPSKO 

MEĐUNARODNO PRIVATNO PRAVO, POMORSKO MEĐUNARODNO PRIVATNO 

PRAVO, MEĐUNARODNA TRGOVAČKA ARBITRAŽA 

Prof. dr. sc. MARINKO Đ. UČUR, umirovljeni redoviti profesor (u trajnom zvanju) 

Pravni fakultet, Sveučilište u Rijeci 

ucur@pravri.hr 

http://www.pravri.hr/hr/nastavnici/mucur.html 

Rođen 18.05.1941. Na Pravnom fakultetu u Beogradu diplomirao 1963., magistrirao 1979. 

godine, a doktorat znanosti stekao 1983. godine. Položio pravosudni ispit 1969. godine.Od 

1970. do 1981. godine direktor pravnih poslova u Stambenom poduzeću i UPORI Rijeka. 

Zaposlen na Pravnom fakultetu u Rijeci kao znanstveni asistent (1981.), docent (1985.), 

izvanredni profesor (1988.), redoviti profesor (2003.), redoviti profesor u trajnom zvanju 

(2006.). Član Odbora za zakonodavstvo Hrvatskog sabora, Hrvatske udruge za radno pravo 

i socijalnu sigurnost, Akademije pravnih znanosti Hrvatske, Hrvatske udruge za poredbeno 

pravo i Međunarodne udruge za radno i socijalno pravo. 

Knjige i članci: 

1. Osnove prava i zakonodavstvo sigurnosti, Rijeka, Veleučilište u Rijeci, 2005. 

2. Radni odnosi u privatnoj zaštiti, Rijeka, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2006. 

3. Nomotehnika, Rijeka, Veleučilište u Rijeci, 2007. 

4. Zaštita na radu (koautor Milan Pavlović), Zagreb, TIM press, 2009. 

5. Pravna narav prijelaznih odredbi i produžena primjena pravnih pravila sadržanih u kolektivnom 

ugovoru, Radno pravo, br. 12, 2007. 

6. Radnopravne odredbe u Zakonu o strancima, Radno pravo, br. 10, 2007. 

7. Agencije za privremeno zapošljavanje i drugi posrednici u zapošljavanju, Radno pravo, br. 3, 

2007., str. 3-18. 

8. Pravna narav prijelaznih odredbi i produžena primjena pravnih pravila sadržanih u kolektivnom 

ugovoru, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, br. 25, 2004. 

9. Europska socijalna povelja: pravo na pravične uvjete rada, Zbornik Pravnog fakulteta 

Sveučilišta u Rijeci, br. 24, 2003. 

129



nastavnika 



Datum zadnjeg 



10. Zaštita osobe i zaštita prava u radnom odnosu - od načela do realizacije i zaštite, Zbornik 

Pravnog fakulteta u Rijeci, vol. 29 br. 1, 2008. 

11. Zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu - u projektu reforme zdravstva i istoimenom 

zakonu, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, vol. 28. br. 1, 2007. 

12. Pravilnik o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja, 

Hrvatska pravna revija, vol. 7, br. 3, 2007., str. 49-56. 

13. Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, 

vol. 30. br. 1, 2009. 

14. Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, Zbornik Pravnog 

fakulteta Sveučilišta u Rijeci, vol. 30. br. 1, 2009. 

15. Zakon o radu i druga vrela radnog prava, (koautor Vanja Smokvina), Gospić, Veleučilište 

„Nikola Tesla“ u Gospiću, 2010. 

16. Vrela radnog prava – provedbeni propisi uz Zakon o radu (koautor Vanja Smokvina), Rijeka, 

Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci i Libertin naklada, 2011. 

Knjige: 

1. Pomorsko radno pravo, Rijeka, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, 1997. 

2. Radnopravni status pomoraca, Rijeka, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2003. 

3. Konvencije Međunarodne organizacije rada s komentarima (koautor Sandra Laleta), Zagreb, 

TIM press, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2007. 

4. Provedbeni propisi o pomorcima, Rijeka, Sindikat pomoraca Hrvatska, 2008. 

5. Međunarodna konvencija o nadzoru i upravljanju brodskim balastnim vodama i talozima, Naše 

more, br. 3-4, 2011. 

6. Pitanja o radu i radnim odnosima u Zakonu o morskom ribarstvu, Naše more, br. 5-6, 2011. 

Ostalo: 


- mentor 8 magistarskih radova i 4 doktorske disertacije iz grane radno i socijalno pravo i 

pomorsko radno pravo 

10. srpnja 2002. 

RADNO I SOCIJALNO PRAVO, POMORSKO RADNO PRAVO, NOMOTEHNIKA 

Nastavnik Prof. dr. sc. ALEKSANDRA VASILJ, izvanredna profesorica 


E-mail 

Osobna web 

stranica 



struci) 



Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Pravni fakultet, Stjepana radića 13, Osijek 

avasilj@pravos.hr 

Rođena 1964. u Osijeku. Diplomirala na Pravnom fakultetu u Zagrebu 1986., a 2002. na 

Ekonomskom fakultetu u Osijeku obranila magistarski rad (Gradsko prometno tržište, s 

posebnim osvrtom na gospodarska i pravna rješenja za njegovo unaprjeđenje). Doktorsku 

disertaciju (Problematika javnih ovlasti u uređenju prijevoza u velikim gradovima) obranila 

2004. na Pravnom fakultetu u Osijeku. Od 1986. zaposlena na Ekonomskom fakultetu u 

Osijeku. Birana za asistenticu 1997. na predmetu Pomorsko i općeprometno pravo na 

Pravnom fakultetu u Osijeku, a od 2006. docentica i šefica Katedre Pomorskog i 

općeprometnog prava na istom fakultetu. U zvanje izvanredne profesorice izabrana 2011. 

1. A. Vasilj, M. Bošnjak: Sustavi općeg ograničenja odgovornosti u pomorskom pravu - 

potreba unifikacije pomorskog prava, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, br.3, 

2011., str.549-576. 

130


2. A. Vasilj, B. Činčurak: Potreba harmonizacije pravnog sustava radi učinkovitije 

plovidbe i zaštite rijeke Dunav, Suvremeni promet, br.5-6, 2011., str.367-372. 

3. A. Vasilj, S. Bešlić: Spašavanje i zaštita morskog okoliša – potreba uspostave 

učinkovitijeg pravnog sustava, Pravni vjesnik, vol.27, br.2, 2011., str.159-177. 

4. A. Vasilj, L. Vomš: The Problem of Sunken Items and Authorised Persons, 

Contemporary Legal and Economic Issues III, J. J. Strossmayer University of Osijek, 

Faculty of Law Osijek, Croatia, 2011., str.98-134. 

5. A. Vasilj: Potreba unifikacije međunarodnog reguliranja mjesta zakloništa kao 

čimbenika zaštite morskog okoliša, zbornik Internacionalni univerzitet Travnik, II. 

Savjetovanje s međunarodnim učešćem, Travnik–Vlašić, Bosna i Hercegovina, 2011., 

str.57-66. 

6. A. Vasilj: Jačanje pravnog položaja putnika – potreba usklađivanja nacionalnih 

propisa s međunarodnim konvencijama i propisima Europske unije, Pravni vjesnik, 

vol.27, br.1, 2011., str.25-55. 

7. A. Vasilj, B. Činčurak: Modern Requirements of Legal Regulations for Transport in the 

Cities and Necessity for Making Sector Strategy in Order to Harmonize with Other 

Modes of Transport, Transport Problems, Gliwice, Poljska, vol.5, no.3, 2010., str.11- 

20. 

8. B. Činčurak, A. Vasilj: The role of the state on the safety of maritime navigation and 

protection of maritime environment, 13th Marine Traffic Engineering Conference, 

Malmö, Sweden, 2009., pg.39-48. 

9. A. Vasilj, B. Činčurak: Need for a Radical Change of Current Comprehension of the 

Urban Transport Character and Engagement of a Long-Term, Carefully Planned, and 

Rational Policy, International Conference on Transport Science – ICTS, Portorož, 

Slovenija, 2009. 

10. A. Vasilj, B. Činčurak, A. Đanić: Zakon o sigurnosti prometa na cestama, previše ili 

nedovoljno represivan? (Road Traffic Safety Act, too much or insufficiently 

repressive?), XVI International Scientific Symposium Transport Systems Opatija, 

Suvremeni promet, br.1-2, 2009., str.85-90. 

11. A. Vasilj, B. Činčurak: Interakcija razvitka prometa i razvoja grada (Interaction 

between Transport Development and Growth of the City), XVI International Scientific 

Symposium Transport Systems, Opatija, Suvremeni promet, br.1-2, 2009., str.91-95. 

12. A. Vasilj, S. Zagrajski, B. Činčurak: Luke unutarnjih voda i pravni status zemljišta 

unutar lučkog područja – nedorečenost Zakona o plovidbi i lukama unutarnjih voda 

(Ports on Inland Waterways and Legal Status of the Land within the Port Area – 

Deficiency of the Act on Navigation and Inland Ports), Pravni vjesnik, vol.24, br.2, 

2008., str.21-47. 

13. A. Vasilj, B. Činčurak: New approach to the port construction planning - 

Harmonization with EU Legislation and Principles of Sustainable Development, 3 rd 

International Scientific Conference POWA, Dubrovnik, Hrvatska, 2008. 

14. A. Vasilj, B. Činčurak: Impact of sustainable transport on economic growth, E-Book 

on ‘Global Sustainable Development: A Challenge for Consumer Citizens’, 

http://www.educationforsustainabledevelopment.org/papers/paper_53.doc 

15. A. Vasilj, B. Činčurak: Gospodarski pojas Republike Hrvatske u svjetlu domaćih i 

međunarodnih propisa i međunarodnog političkog pritiska (Exclusive Economic Zone 

of the Republic of Croatia in the Light of National and International Regulations and 

International Political Pressure), Zbornik radova Pravnog fakulteta Sveučilišta u 

Mostaru, br.XX, 2007., str.159-183. 

16. A. Vasilj, B. Činčurak: Zaštita kakvoće zraka od štetnog utjecaja cestovnog prometa – 

nužnost donošenja novih provedbenih mjera (Protection of Air Quality from Harmful 

Effects of Road Traffic–A Necessity for New Regulation Measures), XV International 

Scientific Symposium Transport Systems, Opatija, Suvremeni promet, br.3-4, 2008., 

str.239-242. 

17. A. Vasilj, B. Činčurak: Izgradnja luka na unutarnjim vodama – novo zadiranje u 

okoliš? (Building Inland Ports - A New Impact on the Environment?), XV International 

Scientific Symposium Transport Systems, Opatija, Suvremeni promet, br.3-4, 2008., 

str.236-238. 

18. A. Vasilj, S. Zagrajsk, B. Činčurak: Izvlaštenje kao instrument razvoja cestovnog 

prometa (Expropriation as an Instrument of Road Traffic Development), Pravni 

vjesnik, vol.23, br.3-4, 2007., str.77-104. 

131



nastavnika 



Datum zadnjeg 



19. A. Vasilj, S. Hmura, J. Škorić: Zaštite od buke cestovnog prometa s posebnim osvrtom 

na grad Osijek (Protection against Road Traffic Noise with Particular Emphasis on the 

Area of the City of Osijek), Suvremeni promet, br.5, 2007., str.425-428. 

20. A. Vasilj, S. Hmura, J. Škorić: Utjecaj koridora Vc na estetske vrijednosti prostora i 

zaštitu okoliša istočne Hrvatske (Impact of Corridor Vc on Aesthetic Values of the 

Space and Environment of Eastern Croatia), Suvremeni promet, br.5, 2007., str.421- 

424. 

21. J. Škorić, A. Vasilj, S. Hmura: Utvrđivanje i saniranje opasnih mjesta na cestama 

istočne Hrvatske (Identification and Reconstruction of Dangerous Spots on the Motor 

Roads of Eastern Croatia), Suvremeni promet, br.5, 2007., str.415-419. 

1. I. Romštajn, A. Vasilj: O nekim sustavnim problemima zaštite čovjekova okoliša od 

buke u cestovnom prometu (On Some Noise Protection Problems in Road Traffic), 

Suvremeni promet, br.5, 2005., str.404-406. 

2. A. Vasilj, I. Romštajn: Javni prijevoz putnika i potreba njegove bolje reguliranosti na 

primjeru grada Osijeka (Public Transportation of Passengers and the Need to Improve 

its Regulation on the Example of the City of Osijek), XII Internacional Scientific 

Symposium, Transport systems, Managment, Opatija, Suvremeni promet, 2005., str. 

102-105. 

3. I. Romštajn, A. Vasilj: Obnova zračne luke Osijek-Klisa kao čimbenik razvitka prometa 

i turizma u regiji Slavonije i Baranje (Reconstruction of the Osijek-Klisa Airport as 

Significant Factor in the Development of Transport and Tourism in the Slavonija – 

Baranja Region), Deveto međunarodno znanstveno-stručno savjetovanje Promet i 

turizam, Opatija, Suvremeni promet, br.3-4, 2001., str.173-177. 

4. A. Vasilj: Pravni pojam broda i elementi njegove individualizacije (The Legal Meaning 

of the Term "Ship" and Elements of its Individualization), Pravni vjesnik, Osijek, br.1- 

2, 1999., str.155-160. 


OSNOVE PROMETNOG PRAVA, POMORSKO I OPĆEPROMETNO PRAVO, PRAVO 

TRANSPORTNOG OSIGURANJA, PRAVO UNUTARNJE PLOVIDBE, KOMUNALNI 

MANAGEMENT, UPRAVLJANJE JAVNIM PROMETOM 

4.7. Procjena troškova studija po studentu 

Procjena troškova izvedbe doktorskog programa je 12.000 kuna po studentu po semestru 

studija, odnosno 72.000 za cjelokupni studij. Taj iznos temelji se na procjeni 1 ECTS bod 

= 400 KN. 

Br. 

studenata 

Semestralna 

školarina 

Br. 

sem. Ukupno prihodi i primici 

1. 

Prihodi 

poslovanja 

a) Školarine 30 12.000 kn 6 2.160.000 kn 

b) Sponzorstvo 

Rashod 

2. poslovanja 

Troškovi nastave, mentorskog rada, seminara i ispita 

a) Planirani sati I,II,III,IV 192X3norma sata=576 norma 

132


b) 

c) 

b) 

c) 

nastave 

(predavanja) 

tijekom cijelog 

studija 

Pomoć pri izradi 

znanstvenog 

seminara 16 (2 sata 

x 30 studenata) 

Planirani sati 

mentorskog rada 

sa studentima 

tijekom cijelog 

studija 

Planirani sati 

ocjene 

seminarskih 

radova, ispita 17 

Gostujući nastavnici (10) 

Honorari iskazani 

pod nastava 

Putovanja 

(prosječan broj 

dolazaka tijekom 

studija 4) Ukupan 

broj dolazaka 

40x1500,00kn 

Troškovi 

smještaja: 

Hotel 3danax660 

kn=1998 kn 

1998 

x40=79.920kn 

Dnevnice 

(40x170,00 kn x4) 

semestar sati 14 

Ukupno: 576 x 566,00kn 15 

=326.016,00kn 

60 X2=120 norma sati 

Ukupno kn: 33.960,00 kn 

48 sati (II, III i IV 

semestra)+80h+80h (V i 

VI)=368hx2 norma sati. 

Ukupno norma sati: 736 h 

Ukupno kn: 736 x 283,00 kn 

= 208.288,00 kn 

Seminarski rad =4 x2 sata x30 

studenata=240 sati 

240x283,00kn=67.920,00 kn 

Ispit=1hx16 predmeta x 30= 

480 sati. 480x2 norma sata 

=960 norma sati 

960x283,00kn=271.680,00kn 

Ukupno brutto A+B+C=907.864,00 kn 

60.000,00 kn 

79.920,00 kn 

27.200,00 kn 

Ukupno troškovi suradnika izvan Splita 167.120,00 kn 

14 1 sat predavanja=3 norma sata; 1 sat seminara/mentorskog rada=2 norma sata 

15 Brutto naknada za 1 sat predavanja (a) iznosi 566,00kn 

16 Brutto naknada za 1 sat b) i c) iznosi 283,00 kn 

17 Ocjenjivanje jednog ispita=1 sat; evaluiranje seminarskog rada=2 sata 

133


3 Administrativni i režijski troškovi 

administrativni 

a) troškovi (3 god) 

Voditelj 

studija/suvoditelj 

90.000,00 kn 

(3 godine) 

tiskanje 

programa/brošure, 

216.000,00 kn 

b) letaka 10.000,00 kn 

c) izrada programa 20.000,00 kn 

d) kupovina knjiga 

kupovina tehničke 

opreme, baze 

100.000,00 kn 

e) podataka i sl. 

izrada i 

održavanje web 

100.000,00kn 

f) stranica (3 god.) 

troškovi 

održavanja 

30.000,00 kn 

g) radionica (4) 100.000,00 kn 

Ostali rashodi 50.000,00 kn 

Ukupno administrativni i režijski troškovi 716.000,00kn 

4 Ukupni prihodi i primici 

Ukupni rashodi i 

2.160.000 kn 

5. izdaci 1.790.984,00 kn 

6. Tekuća sredstva za namjensko trošenje u trogodišnjem 

razdoblju za poboljšanje kvalitete studija (gostovanje 

stranih predavača, organizacija kongresa za doktorande, 

stručnih putovanja studenata i nastavnika i sl.) 369.016,00 kn 

5. INSTITUCIJSKE PRETPOSTAVKE 

5.1. Usklađenost s misijom i strategijom Sveučilišta i predlagatelja te sa strateškim 

dokumentom mreže visokih učilišta 

U procesu usklađivanja svojih studijskih programa s načelima Bolonjske deklaracije, 

Pravni fakultet u Splitu pokretanjem ovog doktorskog studija namjerava omogućiti novi 

oblik poslijediplomskog obrazovanja koji predstavlja završetak vertikale u obrazovanju 

studenata prava. 

U okviru nacionalnih prioriteta, ovim prijedlogom nastojimo podastrijeti viziju i 

organizacijsko uporište za obrazovanje stručnjaka koji će doprinositi: 

- kvaliteti znanstveno-istraživačkog rada u okviru pravnih znanosti; 

134


- kvaliteti obrazovnih procesa na akademskoj razini i povećanju godišnje stope 

obrazovanih stručnjaka iz pomorskog prava i prava mora. 

Doktorski studij ustrojava se i izvodi u skladu sa Statutom Sveučilišta u Splitu, te 

Pravilnikom o doktorskim studijima na Sveučilištu u Splitu kojim su propisani minimalni 

uvjeti za ustroj i izvođenje doktorskih studija. Pravilnikom o stjecanju akademskog 

stupnja magistra i doktora znanosti Pravnog fakulteta u Splitu 

(http://www.pravst.hr/dokumenti.php?p=24&s=5 propisuju se posebni uvjeti za PDS (doktorski studij) 

na Pravnom fakultetu. 

Ovaj studijski program u potpunosti se uklapa i u strateški dokument Mreže visokih 

učilišta i studijskih programa, (dne. 4. sjednici 28. listopada 2011.) koji je prihvatio 

Hrvatski sabor i koji je u skladu sa Zakonom o osiguravanju kvalitete u znanosti i 

visokom obrazovanju. Prema navedenom dokumentu (2011:13) '...osnivanje novih visokih 

učilišta i studijskih programa treba regulirati kvalitativnim kriterijima, koji će uzimati u 

obzir u prvome redu sposobnost visokog učilišta za izvođenje nastave, zanimanje 

kandidata za studij, potrebe tržišta rada te usklađenost s gospodarskim, društveno- 

socijalnim i kulturnim prioritetima Republike Hrvatske.' 

Institucijski mehanizmi za unaprjeđenje kvalitete doktorskog programa obuhvatit će i 

kontinuiranu analizu te utvrđivanje mjera za unaprjeđenje organizacijske i 

administrativne podrške doktorskom studiju, utvrđivanje indikatora kvalitete studijskog 

programa i njihov izračun uz javnu dostupnost na Internet stranicama. 

Radi povećanja istraživačkih i nastavnih kapaciteta, ujednačavanja kriterija, poticanja 

interdisciplinarnosti i veće ekonomičnosti ustroja i izvođenja poslijediplomskih studija na 

Sveučilištu u Splitu očekuje se i osnivanje Centra za doktorske studije koji će služiti kao 

logistička potpora za realizaciju doktorskih studija. Na ovaj se način objedinjuje 

administracija PDS, vodi evidencija o svakom pojedinom studentu (online baza 

doktoranada i doktorandski portofolio), održava informacijski paket, objedinjuju 

zakonski propisi dostupni na jednom mjestu, vrši se upis i prati napredak studenata. 

Sveučilište u Splitu usvojilo je Znanstvenu strategiju Sveučilišta (2008.-2014. koja je 

dostupna na sljedećoj web stranici: http://www.unist.hr/Portals/0/docs/znanost/Strategija-hrv.pdf). 

U okviru navedene strategije iskazuje se potreba 'promicanja edukacije poslijediplomskog 

naraštaja visoko kvalificiranih studenata potrebnih industriji, gospodarstvu, akademiji i 

javnom sektoru.' (str.11). Budući da ovaj PDS obrazuje stručnjake potrebne javnom i 

gospodarskom sektoru u potpunosti se uklapa u strategiju Sveučilišta u Splitu.• 

135


U Strategiji sveučilišta se izrijekom navodi briga za doktorande, ističe se potreba 

godišnjega nagrađivanja najboljeg doktoranda i mentora temeljem uspjeha publikacija 

koje su proizašle iz doktorata. 

Vrlo jasnu potporu razvoju poslijediplomskih studija iz pomorstva daje i Strategija 

razvitka Pravnog fakulteta u Splitu (2010. – 2015), Split, 2009. Prema navedenoj 

strategiji 'Pravni fakultet u Splitu gradi svoju prepoznatljivost na pola stoljeća dugoj 

pomorskoj i mediteranskoj pravnoj orijentaciji što će mu i dalje biti glavna okosnica 

razvoja.' (2009:3). 

5.2. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe studijskog programa 

(Opišite na koji je način visoko učilište definiralo i objavilo svoje standarde i 

propise za provjeru stečenih ishoda učenja (ispitne postupke) u sklopu 

studijskih programa koje izvodi, uključujući i metode provjere osiguranja 

kvalitete, nepristranosti, transparentnosti postupaka u slučajevima žalbi i 

drugim relevantnim područjima?) 

Pravilnikom o doktorskim studijima na Sveučilištu u Splitu daju se osnovni okviri za 

provjeru stečenih ishoda učenja (ispitni postupci). Ishodi učenja za svaki predmet jasno 

su definirani izvedbenim programom studija i biti će dostupni na Internetu. Provjera 

ishoda učenja vrši se ispitnim postupkom, transparentnim vrednovanjem ispita, 

ocjenjivanjem seminara, diskusija, izvannastavnih aktivnosti kojima se dodjeljuju ECTS 

bodovi. No, najobjektivnija i najtransparentnija provjera ishoda učenja vrši se analizom 

objavljenih znanstvenih radova, te analizom sudjelovanja na domaćim i međunarodnim 

konferencijama i radionicama . Na ovaj način student svoje znanje provjerava u široj 

akademskoj zajednici. 

Učešćem u znanstveno-istraživačkim seminarima, projektima i njihovim redovitim 

praćenjem studenti i nastavno osoblje izmjenjuju probleme, znanja i iskustva, čime se 

objektivnije valorizira vlastiti rad i dobiva osjećaj za potrebu održanja visoko 

postavljenih standarda kvalitete studija. 

Voditelj PDS zadužen je za pripremu Godišnjeg izvješća o doktorskom studiju, koji će na 

jednom mjestu skupiti sve aktivnosti studenata i nastavnog osoblja vezane uz provođenje 

programa doktorskog studija u toku jedne akademske godine. Izvješće se dostavlja Vijeću 

136


Centra za PDS koje kritički promišlja i daje preporuke za poboljšanje kvalitete, a time i 

ishoda učenja koji su usko uz kvalitetu studija. Svoje mišljenje o kvaliteti suradnje s 

mentorom student daje u semestralnom/godišnjem izvješću. 

5.2.1. Na koji je način osigurano sudjelovanje studenata u svim procesima vezanim 

za osiguranje kvalitete visokog učilišta. 

Sustav za kvalitetu Sveučilišta u Splitu predstavlja sveukupnost nastojanja uspostave i 

ugradnje kulture kvalitete s krajnjim ciljem integracije Sveučilišta u Splitu u europski 

prostor visokog obrazovanja. 

Pravilnik o ustroju i ulozi sustava upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Splitu usvojen je 

na 71. sjednici Senata Sveučilišta u Splitu održanoj dana 21. svibnja 2012. god. 

Ovim Pravilnikom utvrđuju se ciljevi Centra i Odbora: 

' stvaranje sustava za upravljanje kvalitetom na Sveučilištu putem pokretanja i koordiniranja 

inicijativa i provedbe programa stalnog unaprenivanja kvalitete, utvrđivanja pokazatelja, standarda i 

kriterija za unapređivanje kvalitete, osiguranja interne prosudbe kao pretpostavke upravljanja 

kvalitetom, poticanja i organiziranja stručnog usavršavanja unutarnjih korisnika sustava te 

osiguravanja povratne informacije od korisnika i usmjeravanje njihovih sugestija prijedloga i kritika.' 

S ciljem osiguranja kvalitete na Pravnom fakultetu dodatno je prihvaćen i Pravilnik o 

sustavu za kvalitetu Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Splitu. 

Studenti PDS sudjeluju u svim relevantnim tijelima Sveučilišta koja su odgovorna za 

kvalitetu, npr. Senat, Fakultetsko vijeće, Vijeće PDS i sl. 

Praćenje kvalitete ovog poslijediplomskog (doktorskog) studija od ključnog je značenja i 

provodit će se različitim oblicima evaluacije u koju će biti uključeni svi studenti PDS 

(evaluacija pojedinih kolegija, mentora i administrativnog osoblja). Kvalitetan odnos 

studenata i mentora biti će u fokusu Vijeća PDS. 

Kvaliteta mentorskog rada prati se unutar aktivnosti kojima se prati provedba 

cjelokupnoga studijskog programa, a pored toga još i analizom, te prihvaćanjem ili 

odbijanjem redovitih polugodišnjih mentorskih izvještaja o radu studenta kao i 

očitovanjem studenta o eventualno negativnom mentorskom izvještaju. 

137


5.3. Na koji je način osigurano sudjelovanje predstavnika tržišta rada u razvoju 

visokog učilišta 

Pravni fakultet u Splitu kontinuirano ostvaruje suradnju s poslovnim sektorom, a ona je 

posljednjih nekoliko godina intenzivirana potpisivanjem sporazuma i povezivanja s 

bivšim studentima (alumni). 

Dugogodišnja suradnja s Udrugom pravnika u gospodarstvu posebno je važan segment 

cjeloživotnog obrazovanja pravnika – prvenstveno osmišljen za potrebe lokalne 

zajednice, ali isto tako značajan izvor obrazovanja za pravnike iz drugih sredina. 

Sporazumima se posebice utvrđuju zajedničke aktivnosti koje će doprinijeti još većoj 

suradnji u području znanstvenoistraživačkog rada, a u prilogu se dostavalja konkretna 

potpora pojedinih tvrtki otvaranju ovog doktorskog studija. 

Na Pravnom fakultetu osnovan je i Zavod za suradnju s gospodarstvom i ustanovama koji 

može biti od koristi u predstavljanju PDS predstavnicima gospodarstva. 

Ostvareno partnerstvo s poslovnim sektorom od višestruke je važnosti za ovaj studij jer 

pruža dobru osnovu za ciljana istraživanja koja bi bila od uzajamne koristi. 

Znanstvenici, nastavnici i suradnici Pravnoga fakulteta od osnivanja do danas svojim su 

istraživanjima značajno utjecali na lokalni i regionalni razvoj gospodarstva, pravosudnih 

institucija, javne uprave, građanskih prava i sloboda, zaštite okoliša i drugih sadržaja koji 

su od vitalnog značaja za građane Splitsko-dalmatinske županije, pa i šire. 

Pri Pravnom fakultetu djeluje udruga Alumni PFS, u koju se dragovoljno učlanjuju svi 

oni koji su završili neki od studijskih programa na ovom Fakultetu s ciljem ostvarivanja 

trajne i uzajamne suradnje. Mnogi bivši studenti rade u gospodarstvu, te mogu poslužiti 

kao poveznica Fakulteta s gospodarskim subjektima. 

5.4. Kako je ustrojen informatički sustav za prikupljanje, vođenje, obradu i 

izvještavanje o statističkim podacima vezanim uz organizaciju i provedbu 

studijskih programa i onima koji su potrebni za osiguranje kvalitete? 

Na Sveučilištu u Splitu postoji računski centar koji objedinjava logističku potporu za sve 

sastavnice. PDS iz pomorskog prava i prava mora imat će svoju računalnu potporu, 

website i informacijski paket. Studenti prilikom upisa na studij dobivaju pristup Internetu 

i mail-adresu. 

138


Referada za poslijediplomske studije, tajništvo PDS Pomorsko pravo i pravo mora vodit 

će evidenciju o sljedećem: studentski portfolio, mentorska baza, statistički podatci o 

prolaznosti studenata, prosjek ocjena, rezultati evaluacije. Tajništvo PDS vršit će analizu 

uspješnosti studiranja i pripremno je pružiti dodatne usluge studentima s posebnim 

potrebama i stranim studentima.. 

U okviru studija predviđeno je organiziranje radionica za mentore i radionice za 

doktorande. Svi podatci/informacije će bit dostupne i transparentne. 

5.5. Na koji su način definirani i objavljeni standardi i propisi visokog učilišta o 

periodičnoj reviziji studijskih programa koja uključuje vanjske stručnjake? 

Objavljeni standardi i propisi Sveučilišta u Splitu o periodičnoj reviziji studijskih 

programa koja uključuje i vanjske stručnjake napravljena je u suglasju s nezavisnom 

Agencijom za znanost (AZVO) koja je donijela odluku o započinjanju postupka vanjske 

neovisne periodične prosudbe unutarnjeg sustava osiguravanja kvalitete visokih učilišta u 

Republici Hrvatskoj. Prosudba PDS vršit će se u dogovoru s Agencijom i Centrom za 

kvalitetu Sveučilišta. 

Zakonom o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju, članak 23. stavak 1., 

regulirano je da se vanjska prosudba provodi u ciklusima od pet (5) godina. 

No, Vijeće ovog PDS namjerava samostalno zatražiti reviziju studijskog programa od 

strane akreditiranih međunarodnih agencija kako bi postigli bolji status, poboljšali 

mobilnost u europskom obrazovnom prostoru. 

5.6. Na koji su način definirani i objavljeni standardi i propisi zaštite studentskih 

prava, posebice u području obavještavanja studenata, zaprimanja i rješavanja 

studentskih prigovora i postupaka za zaštitu prava? Na koji su način određene 

osobe za pitanja o studentskim pravima (poput prodekana za nastavu, 

studentskih pravobranitelja, ureda za studente i sl.)? 

Osim institucijskih standarda i propisa kojima se štite studentska prava Voditelj PDS će 

organizirati logističku potporu koja će omogućiti studentima transparentnost svih 

podataka i mogućnost prigovora. Studentski predstavnici su članovi Vijeća PDS. U 

139


Pravilniku o PDS koji je objavljen na web stranici Sveučilišta jasno se definiraju prava i 

obveze studenata PDS. 

Pravilnik o stjecanju akademskog stupnja magistra i doktora znanosti Pravnog fakulteta 

u Splitu daje dodatna objašnjenja formalnih okvira relevantnih za ovaj PDS. 

Sveučilište u Splitu ima jasne propise zaštite studentskih prava, a primjena prava 

ostvaruje se na način da student ima mogućnost pismenog i usmenog prigovora 

prodekanu za nastavu, prorektoru za nastavu i Voditelju PDS: Osim čelnika ustanove 

student PDS može se obratit i svojim predstavnicima u Senatu, Vijeću PDS, i sl. Pitanjem 

studentskih prava bavi se i studentski pravobranitelj. Studentski pravobranitelj je 

student koji, po dužnosti, brine o razvoju i provedbi studentskih prava i studentskog 

standarda te ukazuje na trenutne i moguće probleme, savjetuje studente o načinu 

ostvarivanja njihovih prava, itd. 

Za potrebe i pitanja studenata s invaliditetom na Sveučilištu u Splitu na pojedinim 

sastavnicama imenovani su posebni povjerenici kao kontakt osobe. Zadatak je ovoga 

studija osigurati efikasnu primjenu svih navedenih prava. 

5.7. Kako su definirani i objavljeni standardi i propisi trajnog usavršavanja svih 

zaposlenika visokog učilišta u području njihove djelatnosti i nakoji način 

podnose izvvještaj o njihovoj provedbi? 

Pri Centru za unaprjeđenje kvalitete istaknut je Prijedlog uputa (hodogram) za 

postupanje u svezi programa stručnog usavršavanja pri Sveučilištu u Splitu. Dakle, 

Sveučilište i Fakulteti organiziraju stručne tečajeve, radionice, konferencije i sl. koje 

mogu pohađati djelatnici svih sastavnica, ali još uvijek trajno usavršavanje svih 

zaposlenika učilišta u područjima njihove djelatnosti nije napravljeno na zadovoljavajući 

način. 

Administrativna služba Fakulteta vodi dokumentaciju o nastavnicima – nastavnički 

portfolio (mišljenja studenata, rad na unapređenju znanstveno-istraživačkog i nastavnog 

rada, sabbatical i slično). 

S obzirom na ključnu uloga mentora na doktorskom studiju, Voditelj ovoga programa 

predviđa organizaciju seminara/radionica za obrazovanje mentora. Za dodatno 

usavršavanje administrativnog osoblja koristiti će se mogućnosti koje pružaju EU 

projekti. 

140


5.8. Na koji se način osigurava kvaliteta rada svih stručnih službi visokog učilišta i 

podnose izvješća o tome? 

U programu ovoga studija jasno se navodi da će PDS imati svoju 

logističku/administrativnu potporu te da će administrativno osoblje biti izloženo 

evaluaciji studenata i nastavnika, a informacije o tome davat će se u semestralnom 

izvješću Voditelja PDS zajedno s rezultatima analize uspješnosti PDS. Dodatno 

obrazovanje administrativnog osoblja biti će trajna obveza koja će se kontinuirano 

provoditi, posebice stoga što se očekuju i strani studenti koji traže poseban tretman. 

5.9. Opišite način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe studijskog 

programa, a posebno način sudjelovanja u ocjenjivanju studijskog 

programa. 

Kvaliteta i uspješnost izvedbe doktorskog programa pratit će se putem anketa o 

redovitosti i organiziranosti izvođenja nastave; literaturi i resursima za učenje; 

unapređenju i uvođenju novih pristupa i oblika provođenja nastave; ispitima; općim i 

specifičnim kompetencijama; radnoj komunikaciji s nastavnicima; informiranosti 

studenata o kolegiju; mogućnosti utjecaja studenata na sadržaje i metodologiju izvođenja 

nastave; radnom opterećenju studenata. Ankete će biti provođene među studentima i 

među nastavnicima nakon završenog kolegija. Sva sakupljena mišljenja dokumentirat će 

se i analizirati. 

Institucijski mehanizmi za unaprjeđenje kvalitete doktorskog programa uz već 

navedene mjere obuhvatit će i kontinuiranu analizu te utvrđivanje mjera za unaprjeđenje 

organizacijske i administrativne podrške doktorskom studiju, utvrđivanje indikatora 

kvalitete studijskog programa i njihov izračun uz javnu dostupnost na WEB stranicama. 

Najmanje jednom godišnje vijeće PDS utvrdit će ocjenu kvalitete studijskog programa i 

uspješnosti njegovog izvođenja te ih također učiniti javno dostupnima 

Pored institucijskih mehanizama praćenja kvalitete i supješnosti studijskog programa, 

novost koju želimo uvesti su i semestralna izvješća Voditelja PDS, koja će sadržavati 

važne elemente samoanalize npr. broj upisanih, nauspješniji studenti/mentori, prosjek 

141


ocjena na pojedinim kolegijima, ocjene pojedinih predavanja od strane studenata 

(aktuelnost, koncipiranost, opterećenje i uloženi rad, adekvatnost ispitivanja, itd). 

Ocjene nastavnika, mentora, kvalitete podučavanja i ispita biti će dokumentirane i 

predočene svakom nastavniku, predstavnicima studenata PDS, te voditelju studija. 

Vršit će se anketiranje studenata i nastavnika o svim aspektima nastave, analiza 

uspješnosti mentorskog vođenja, analiza uspješnosti studiranja na studiju općenito 

(prolaznost po godinama studija i slično), evaluacija stručnih i pratećih službi na 

Fakultetu. 

5.10. Na koji način vaše visoko učilište pruža podršku studentima 

(akademsko, profesionalno, psihološko savjetovanje i slično)? 

Na Sveučilištu/Pravnom fakultetu u Splitu student PDS može očekivati akademsku i 

profesionalnu podršku, no psihološko savjetovanje još nije ostvareno. Akademsku i 

profesionalnu podršku pruža nastavno i administrativno osoblje, ali i predstavnici 

studenata poput studentskog pravobranitelja, te studenti koji obnašaju funkcije u tijelima 

Sveučilišta/Fakulteta. 

Pri upisu na studij, vijeće doktorskog studija može doktorandu dodijeliti studijskog 

savjetnika, koji mu pomaže tijekom studija, prati doktorandov rad i postignuća te zajedno 

s njime izrađuje plan obveza (doktorandski portfolio). No, ključnu ulogu u radu svakog 

studenta PDS ima mentor. 

PRIJAVA 

na natječaj za upis u I. godinu PDS 

Ovime se prijavljujem na natječaj za upis u I. godinu poslijediplomskog 

(doktorskog/specijalističkog) studija u području ……………………na 

Pravnom fakultetu Sveučilišta u Splitu, u ak. godini 2012/13. 

Dajem sljedeće podatke: 

MOLIMO ISPUNITI VELIKIM SLOVIMA 

Ime 

Prezime 

JMBG 

Spol Ž ili M 

E-mail 

142


Državljanstvo 

Boravište 

Mjesto, poštanski broj 

Ulica i broj 

Telefon/mobitel 

Zaposlen - Organizacijska jedinica 

Ustanova 

Ulica i broj 

Grad, poštanski broj 

telefon / telefax 

OBAVIJESTI želim primati na (zaokružiti): adresu boravišta ili adresu 

zaposlenja 

ŠKOLARINU OD 12.000 KN uplatit ću u cijelosti prije upisa u akademsku godinu 

2012/2013. 

Školarinu plaćam (zaokružiti): sam ili 

plaća__________________________________ (naziv institucije, tvrtke) 

Dana ____________ 2012. godine _____________________________ 

(popunio obrazac - potpis) 

POPUNJAVAJU SLUŽBE FAKULTETA - ZAHTJEVU PRILOŽENO: 

preslik diplome završenog fakulteta ovjeren kod bilježnika 

potvrdnica ili rješenje da je pristupnik zaposlen kao znanstveni novak financiran 

od Ministarstva znanosti Republike Hrvatske 

potvrdnica ili rješenje da je pristupnik zaposlen u ustanovi na sveučilištu 

potvrdnica odgovarajućeg fakulteta o prosjeku ocjena u dodiplomskom studiju ili 

preslik ovjeren kod bilježnika; 

143

DOKTORSKI STUDIJ - POMORSKO PRAVO - Pravni Fakultet

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?