Naši standardi moraju biti strožiji od međunarodnih - Cb-mn.org

More documents

Recommendations

Info

december 2010 | :Bankar : INTERVIEW WITH THE GOVERNOR OF THE CENTRAL BANK OF MONTENEGRO MR. RADOJE ŽUGIĆ, M.Sc. :B The problem of borrowing by Montenegrin banks? Should it be prevented by the Central Bank measures? Total bank borrowing at this moment amounts to 697 million euros. Considering the fact that foreign banks prevail in Montenegro (nine of eleven banks are foreign-owned), same as in all countries in the region, borrowing from parent banks is not unusual. Nonetheless, many countries in the region strived to discourage borrowing from parent banks in the pre-crisis period through their reserve requirement policies and other instruments, but nowadays such barriers have been abolished and these countries strive to attract more money. In the existing circumstances where one of the key challenges is to restart lending activity, it is much more favourable if banks increase their foreign borrowing instead of withdrawing deposits and investing them abroad. Th e Central Bank will certainly closely follow the situation and in case of excessive foreign borrowing infl uencing an increase in lending, we will take corrective measures. :B What do you think of a possible arrangement with the IMF since the Government offi cials have recently mentioned the option of precautionary arrangement with this institution? State borrowing is not currently an option because the Government is nearing the end of the fi scal year in which it shall meet all its obligations both to domestic and foreign creditors. Th at is why it is rather certain that Montenegro does not need a credit arrangement with the International Monetary Fund at this moment. Th ere is room for concluding a precautionary arrangement, but since Montenegro exited recession and with expected moderate growth in 2011, I see less need for such an arrangement. However, if necessary, a conclusion of a borrowing arrangement with the IMF or some other international fi nancial organisation should be fully considered. In parallel, all other alternative borrowing options should be properly considered, as required, whether from other fi nancial institutions or at the international capital market. To wit, when considering the concrete forms of borrowing and institutions from which to borrow, in addition to taking into account the price of assets viewed in the charged interest rate, other parameters should also be considered, such as the repayment schedule, asset availability, the fulfi lment of specifi c requirements, and the like. All analysis prepared by the Central Bank so far indicate that a credit line arrangement to be used for funding the fi scal defi cit, if required, to be concluded with the IMF or any other international fi nancial institution would be viable and economically justifi able. :B The state of Montenegro has recently sole Eurobonds of total value of 200 million euros. Should Montenegro sell another issue of Eurobonds in 2011? Th e sale of Eurobonds was very successful and the fact that demand exceeded the off er by almost three times (no economy in transitions has ever done that) speaks of investors` great confi dence in Montenegro. As the country has exited recession at the beginning of the fourth quarter of the current year and with expectations of a moderate growth in 2011, it should be expected that investors` confi dence in Montenegro will be even greater. Th us there is room for an additional Eurobond issue in the upcoming year, but it should be primarily used for the repayment of a part of the existing debt carrying unfavourable interest rate, that is, higher than the one to be achieved with the sale of Eurobonds. However, a new Eurobond issue is a matter of the Government’s decision and I believe that the Government will fi rst fully consider all other borrowing options. :B Have the crisis in Ireland and the one before that in Greece affected Montenegro in any way, do you expect any problems and have you prepared any special measures in such an event? Have any of the developments in the European Union in the past period made you suspect the future of the Euro? Is it possible that some countries will leave the Euro area? Th e Irish crisis has not aff ected Montenegro because Ireland is not a signifi cant foreign trade partner of Montenegro, nor it is a signifi cant investor, and there are no Irish banks in Montenegro. We do not expect any repercussions from this crisis in the upcoming period either, as we have not experienced any from the Greek crisis. In case of any potential 9
10 INTERVJU SA GUVERNEROM CENTRALNE BANKE CRNE GORE Mr. RADOJEM ŽUGIĆEM stopi, uzeti u obzir i druge bitne parametre, kao što su rokovi otplate, brzina korišćenja sredstava, odnosno njihova dostupnost, ispunjavanje određenih uslova i slično. Sve dosadašnje analize koje su pripremane u Centralnoj banci ukazuju da bi zaključivanje aranžmana o mogućnosti korišćenja kreditne linije za fi nansiranje budžetskog defi cita sa MMF-om ili drugom međunarodnom fi nansijskom institucijom, u slučaju potrebe, bilo opravdano i ekonomski cjelishodno. :B Država Crna Gora je nedavno prodala Euro obveznice u vrijednosti od 200 miliona Eura. Da li Crna Gora treba da proda još jedan paket Euro obveznica u 2011. godini? Prodaja euroobveznica je prošla izuzetno uspješno i činjenica da je tražnja bila gotovo tri puta veća od ponude (što nije uspjela da ostvari nijedna privreda u tranziciji) svjedoči o tome da investitori imaju visoko povjerenje u Crnu Goru. Imajući u vidu da smo od početka četvrtog kvartala ove godine izašli iz recesije i da se u narednoj godini može očekivati umjereni rast, treba očekivati još veće povjerenje investitora u Crnu Goru. Stoga postoji prostor za dodatnu emisiju euroobveznica u narednoj godini, ali prije svega da bi se otplatio dio postojećeg duga koji ima nepovoljnu kamatu, to jest višu od one koja bi bila ostvarena prodajom euroobveznica. Međutim, da li će se pristupiti novoj emisiji Euro obveznica stvar je opredjeljenja i odluke Vlade, koja će, siguran sam, prije toga sveobuhvatno sagledati i sve druge mogućnosti zaduživanja. :B Da li je kriza u Irskoj i ranije u Grčkoj, uticala na bilo koji način na Crnu Goru, da li očekujete probleme i da li planirate neke posebne mjere u slučaju da se to dogodi? Da li su sva dešavanja u Evropskoj uniji u prethodnom periodu uticala da sumnjate u buduću perspektivu eura? Da li je moguće da neke države napuste eurozonu? U ovom trenutku irska kriza nije uticala na situaciju u Crnoj Gori, jer Irska nije značajan spoljnotrogovinski partner Crne Gore, kao ni značajan investitor, a irske banke ne posluju u Crnoj Gori. decembar 2010 | :Bankar : Ne očekujemo negativne reperkusije irske krize na Crnu Goru ni u narednom periodu, kao što nijesu bile prisutne ni negativne reperkusije grčke krize. U slučaju pojave bilo kakvih problema CBCG je spremna da primjeni sve raspoložive instrumente, radi očuvanja monetarne i fi nansijske stabilnosti, a u toku je rad na pripremi plana djelovanja CBCG u kriznim situacijama. Evropska monetarna unija je zamišljena kao sistem, koji gotovo da ne pruža izlaznu opciju. Troškovi napuštanja euro-zone, kao i šteta koja bi nastala za euro i preostale članice, bi bila toliko visoka, tako da nijedna vlada neće, po mom mišljenju, zaključiti da je racionalno da napusti eurozonu niti da vrši pritisak na neku drugu članicu da napusti eurozonu. Najmanje je vjerovatno da bi tako nešto mogle da urade članice koje su u najtežoj situaciji (poput Grčke i Irske), jer bi njihovi dugovi ostali u eurima, a nacionalna valuta bi značajno depresirala u odnosu na euro, što bi dodatno otežalo fi nansiranje dugova i gurnulo bi ove zemlje u još dublju recesiju. Malo je vjerovatno da bi tako nešto mogla da uradi i najjača privreda poput Njemačke, jer bi njemačka marka značajno ojačala u odnosu na euro, tako da bi njemački izvoz postao skup i nekonkurentan i Njemačka bi izgubila dobar dio tržišta EU. Da ne govorimo koliki bi pritisak bio na konverziju eura (izvan euro-zone) u njemačku marku, koja bi tada bila jača valuta i kolike bi to troškove prouzrokovalo Njemačkoj. Isto tako, eventualno ukidanje eura bi značilo i ogromne troškove za zemlje eurozone, jer bi se ogromna količina eura iz inostranstva vratila u euro zonu. Ukidanje eura bi značio i veliki rast neizvjesnosti, on bi vodio psihološkom rastu pesimizma u eurozoni, investitori bi se uzdržavali od investicija, nivo potrošnje građana bi se u takvim uslovima takođe smanjio i zemlje eurozone bi ubrzo zapale u još dublju krizu nego što je bila Globalna fi nansijska kriza. Tako nešto bi značilo i kraj EU i mislim da su svi toga svjesni. Na kraju podsjetiću još samo da je u trenutku uvođenja eura, kurs prema dolaru bio jedan prema jedan. Nedugo zatim dolar je bio jači za nešto preko 15%, a danas je euro za oko 30% jači u odnosu na dolar. Znači euro je u odnosu na dolar jači za 50% u odnosu na istorijski minimum §
Page 1 and 2: 2 INTERVJU SA GUVERNEROM CENTRALNE
Page 7: 8 INTERVJU SA GUVERNEROM CENTRALNE

Naši standardi moraju biti strožiji od međunarodnih - Cb-mn.org

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?