Evropski puls

Recommendations

Info

6 Evropski puls Tema broja Slaven Radunović Pohvalio bih rad administracije koja se bavi procesom pregovora, a koja je u proteklom periodu pokazala da ima kapacitete i stručnost da proces usklađivanja zakonodavstva sprovede na jednako kvalitetan način kao administracije mnogo većih država. Međutim, „druga strana medalje“ je napredak u ključnim oblastima koje se tiču vladavine prava, a gdje je neophodna politička volja partija vlasti da se uhvate u koštac sa korupcijom i organizovanim kriminalom, smatra Slaven Radunović. svoje kapacitete. “Građani će osjetiti konkretne koristi od pregovora sa EU u onom trenutku kada budu svjesni da kvalitet njihovog života ne zavisi primarno od EU već od odgovornosti i kvaliteta vlasti u Crnoj Gori, posvećenosti njihovih predstavnika koje su birali na izborima, efikasnosti i efektivnosti državne uprave, transparentnosti javnih nabavki, kvaliteta obrazovanja. Suštinski od njih samih”, dodaje Marić. Predsjednik skupštinskog Odbora za evropske integracije Slaven Radunović smatra da je značaj bilansa od 20 otvorenih pregovaračkih poglavlja veći ako znamo da je Crna Gora predvodnik procesa integracija u regionu, ali ovu ocjenu dijeli na dva segmenta: “Prvenstveno, pohvalio bih rad administracije koja se bavi procesom pregovora, a koja je u proteklom periodu pokazala da ima kapacitete i stručnost da proces usklađivanja zakonodavstva sprovede na jednako kvalitetan način kao administracije mnogo većih država. Međutim, „druga strana medalje“ je napredak u ključnim oblastima koje se tiču vladavine prava, a gdje je neophodna politička volja partija vlasti da se uhvate u koštac sa korupcijom i organizovanim kriminalom”, smatra Radunović. Za Radunovića, poglavlja 25 i 26, koja su jedina privremeno zatvorena, predstavljaju uspješnu priču u pregovorima Crne Gore i EU, ali i napominje da to ne znači da su obaveze Crne Gore u ovim poglavljima završene. “Kad su u pitanju problematične oblasti, pored poglavlja 23 i 24, koja sasvim zasluženo zavrijeđuju pažnju javnosti, izazovi nas očekuju u tehnički zahtjevnim i skupim poglavljima, poput 11 – Poljoprivreda i ruralni razvoj, 12 – Bezbjednost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni nadzor i 27 – Životna sredina. Pored značajnih finansijskih sredstava, u ovim oblastima nam je neophodno i ekspertsko znanje”, naglašava Radunović. U javnom diskursu, podsjeća Radunović, koji prati proces pregovora uvijek se čuje to čuveno „benefiti“, što kod građana kreira sliku da će koristi doći veoma brzo i biti veoma vidljivi. “Suština je u tome da proces reformi podrazumijeva zakonske i institucionalne izmjene, koje donose napredak u nekoj oblasti tek onda kada neka nova praksa zaživi u stvarnosti”, kaže Radunović. On navodi primjer povećanja kvaliteta i bezbjednosti hrane i to što EU donosi brojne propise u ovoj oblasti, sa kojima se Crna Gora već usklađuje, kao i Direktivu o igračkama, koja omogućava Crnogorcima da djeci kupuju bezbjedne igračke. “Napredak postoji u oblastima ključnim za svakodnevni život građana, za zaštitu njihovih potrošačkih prava ili zdravlja, ali se to manje potencira”, primjećuje Radunović. On dodaje da je sa druge strane, kad su u pitanju reforme u oblasti vladavine prava, pored obučene administracije i tehničkih kapaciteta, neophodna politička volja. “Tu sam saglasan da još uvijek nema konkretnog pomaka, jer građani napredak ne mjere brojem usvojenih zakona i realizovanih mjera iz poglavlja 23 i 24. Konkretne koristi ćemo osjetiti onda kad svaki građanin bude jednak pred zakonom, kad administrativne procedure budu trajale jedan dan, a zapošljavanje se bude vršilo isključivo na osnovu stručnih kvalifikacija. Nažalost, reforme na papiru radi napretka u pregovorima neće donijeti boljitak u ovim oblastima, ako vlast ne pokaže istinsku političku volju da se izbori sa korupcijom i organizovanim kriminalom, a ako mi ne budemo spremni da mijenjamo svoju društvenu svijest i da svi pojedinačno zahtijevamo život u uređenom sistemu pravne države”, zaključio je Radunović. www.cgo-cce.org
7 Evropski puls Intervju Profesor na Biotehničkom fakultetu, prof. Milan Marković Umjesto da se povećava, budžet za poljoprivredu stagnira ili se smanjuje prof. Milan Marković Budžet za poljoprivredu je najbolji pokazatelj odnosa države prema tom sektoru, ocijenio je u razgovoru za Evropski puls prof. Milan Marković, stručnjak za poljopredu i profesor na Biotehničkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. „Kako uopšte govoriti o ozbiljnosti države koja nema višegodišnji plan budžeta i to u fazi kada treba da otvori EU pregovore. I umjesto da se u susret članstvu EU, i u skladu s neminovnim potrebama poljoprivrede, budžet rapidno povećava, on je već više godina na istom nivou ili se čak smanjuje“, kazao je Marković komentarišući stanje u poljoprivredi Crne Gore u susret pregovorima sa EU o Poglavlju 11 - Poljopriveda i ruralni razvoj. On je naveo da je poljoprivreda sektor u kojem je moguće ostvariti napredak samo na duži rok, ali ne i “preko noći” kako se to često iz Vlade saopštava. „I pored pozitivnih pomaka koji su, prije svega, plod sazrijevanja svijesti da Crna Gora ne može sebi dozvoliti luksuz da ne koristi raspoložive resurse, i dalje je ključni problem to što država još nije uspostavila neophodne mehanizme da se prirodni resursi koriste na odgovarajući način. Nažalost, Strategija koju je Vlada nedavno usvojila ne daje garancije da će u pogledu korišćenja resursa biti ozbiljnijeg napretka. Ranije sam ukazao na brojne nedostatke nacrta Strategije, koja je krajem prošle godine prošla javnu raspravu. Finalna verzija makar ne pati od nejasnoća i nepreciznosti koje su bile ranije, ali u njoj nema budžeta za poljoprivredu, koji je bio u prvoj verziji, pa se onda našao u Akcionom planu, ali ga sada jednostavno nema ni u Strategiji ni u Akcionom planu. Ponoviću ono što često ističem: budžet za poljoprivredu je najbolji pokazatelj odnosa države prema tom sektoru“, istakao je Marković. » Nedavno je iz Delegacije Evropske unije ukazano da Crna Gora mora da posveti pažnju poglavljima koji nijesu otvorena, a koja imaju uslove za otvaranje. Među Umjesto da se broj korisnika direktne državne pomoći povećava, on stagnira ili se čak smanjuje, zbog nerazumno visoko postavljenog minimuma za ostvarivanje prava na podršku. Postoji niz primjera da se potkrijepi ova tvrdnja, ali evo samo jednog - gazdinstvo koje posjeduje 6 krava (što je 2 puta iznad našeg prosjeka) godišnje dobije 140 eura ili samo 23 eura po grlu, jer na prva 4 grla (uslov za premiju) ne dobija premiju nego samo na dva grla iznad ovog minimuma, kakvog nema ni u jednoj EU članici! U suštini, ovo znači udaljavanje od EU modela. njima je i Poglavlje 11 - Poljopriveda i ruralni razvoj. Što su, prema Vašem mišljenju, glavni izazovi kada je riječ o otvaranju Poglavlja 11? U Izvještaju o skriningu za Poglavlje 11 je ocijenjeno da je Crna Gora postigla “nizak nivo usklađenosti” s pravnom tekovinom EU. U Poglavlju 11 ključne oblasti su: a) direktna podrška proizvođačima (redovna plaćanja na godišnjem nivou) i b) politika ruralnog razvoja. Ovo se poglavlje još bavi i uređivanjem tržišta i tržišnim standardima. Sistem EU se stalno reformiše i nadograđuje, tako da je naše usklađivanje praktično stalan proces i pod budnim okom EK. Što se tiče naše usklađenosti, u ovom Poglavlju 11, pomaci su jedino u jačanju administrativnih kapaciteta i uvođenju detaljnih procedura u primjeni politike ruralnog razvoja. Međutim, suštinski je problem u tome što država mora da ima sopstvene prioritete i da se za njih izbori u procesu pregovora. Ne može se samo deklarativno pričati o prioritetima, to se mora iskazivati i kroz tekuću finansijsku podršku. Ako je prioritet da se koriste resursi i da se ublaži napuštanje sela, onda to mora da se prepozna i u poljoprivrednoj politici koju Vlada sprovodi, što sada nije slučaj. Nema ovdje mjesta za detaljniju analizu, ali je činjenica da se i ono malo budžeta raspoređuje tako da još više podstiče napuštanje najudaljenijih seoskih područja, www.cgo-cce.org
Page 1 and 2: ISSN 1800-7678 Evropski puls Elektr
Page 3: 3 Evropski puls Pogled iz EU Poveza
Page 8 and 9: 8 Evropski puls Intervju prof. Mila
Page 10 and 11: 10 Evropski puls Region Analiza koj
Page 12 and 13: 12 Evropski puls Pregovaračka pogl
Page 14 and 15: 14 Evropski puls Pregovaračka pogl
Page 16 and 17: 16 Evropski puls Izazovi u EU Final
Page 18 and 19: 18 Evropski puls Istraživanja Što
Page 20 and 21: 20 Evropski puls Aktivnosti NVO Akc
Page 22: 22 Evropski puls Preporučujemo Kof

Evropski puls

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?