Nove osnove privre|ivanja

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH 

Skup{tina P/GKFBiH 

Nove osnove privre|ivanja 

Tre}a sjednica Skup{tine P/GKFBiH (drugog saziva) 

odràna je sredinom marta * Razmatrani su i usvojeni 

godi{nji dokumenti 

Izvje{taj o radu za 2003. godinu, koji je 

prezentirao Avdo Rapa, predsjednik Komore, 

koji sadrì aktivnosti organa i Stru~ne slu`be 

Privredne/Gospodarske komore Federacije BiH, 

te obuhvata sektorske aktivnosti, dobio je punu 

podr{ku zastupnika u Skup{tini. 

Poslovnu 2003. godinu karakterizirali su 

uslovi u kojima su Vlada i zakonodavna tijela 

donosili mjere i zakone koji su imali za cilj dalje 

ure|ivanje i pobolj{anje poslovnog ambijenta i 

okruènja za bolje poslovanje privrednih subjekata, 

uz istovremeno prisustvo i djelovanje 

cijelog niza nepovoljnosti koje su kona~no 

rezultirale daljim padom stepena rasta industrijske 

proizvodnje na nivo od 4,8 odsto, dok je u 

prethodnoj 2002. godini iznosio 9,2 odsto, 

istakao je Avdo Rapa. 

Prema analizama stanja u privredi, koje su 

provedene u kantonalnim komorama i P/GKFBiH, 

osnovni uzroci iskazanih trendova leè u slijede}im: 

- nedovoljnoj pogodnosti za razvoj malog i 

srednjeg poduzetni{tva; 

- sporom prestrukturiranju, oporavku, revitalizaciji 

i modernizaciji ve}ih privrednih subjekata; 

- iskazanim problemima i zastoju u provo- 

|enju privatizacije, 

- nedovoljnom ulaganju inokapitala, te 

visokim kamatnim stopama za raspoloìvi investicioni 

kapital doma}ih i inozemnih banaka; 

- nedostatku u~inkovitih podsticajnih mjera, 

posebno u agraru; 

- nedovoljnoj izgra|enosti mehanizama 

za{tite doma}ih proizvo|a~a od nelojalne 

konkurencije, posebno djelovanjem sporazuma 

o slobodnoj trgovini u uslovima neizgra|enih 

doma}ih stru~nih institucija; 

- i dalje prisutnoj velikoj preoptere}enosti 

privrednih subjekata sa obaveznim carinama, 

porezima i doprinosima; 

- u jo{ uvijek dobrom dijelu konzervativne 

regulative koja se dalje mora uskladiti sa pozitivnom 

praksom zemalja u tranziciji i sa razvojnim 

ciljevima na{e privrede. 

U partnerskim odnosima Vlade i P/GKFBiH i 

dalje treba sistematski razrje{avati i izna}i najbolja 

rje{enja za prevazilaènje istaknutog stanja 

privrede. 

Treba, svakako, ista}i i pozitivne trendove iz 

pro{le godine koji su rezultat izuzetnih napora 

privrednih subjekata posebno u nekim sektorima 

djelatnosti: energetskom, baznom, metalskom, 

prera|iva~kom, uslu`nim djelatnostima, 

bankarsko-finansijskom sektoru, obrtni~kom i 

drugim. 

Saglasno okvirnom Programu aktivnosti 

komora je, kao asocijacija svih subjekata u 

privredi prema Zakonu o komorama, koji je bio 

na snazi do isteka 2003. godine, djelovala na 

globalnom planu u predstavljanju i zastupanju 

interesa privrede FBiH pred zakonodavnim i 

izvr{nim organima vlasti, te predstavljanju 

privrede i njenih sektora na me|unarodnom i 

regionalnom planu. 

Istaknuto je da su se osnovne aktivnosti, u 

smislu ure|enja privrednog ambijenta i razvoja, 

odvijale u okviru strukovnih asocijacija. 

2


Pored toga, Komora je kroz svoje operativne planove 

rada usagla{avane i donesene na Upravnom odboru 

provodila aktivnosti u domenu osnovnih zadataka na: 

- unapre|enju privrede i poduzetni{tva u cijelini, 

- promociji privrede, 

- edukativnim aktivnostima, 

- informatici i 

- izvr{avanju poslova iz javnih ovla{tenja. 

U metodu rada na koordinaciji i usagla{avanju zajedni~kih 

aktivnosti primjenjivana je redovita praksa odràvanja 

sastanaka kolegija predsjednika kantonalnih/ùpanijskih 

komora, zatim organizirani i programirani rad strukovnih 

asocijacija, tematski i konsultativni sastanci sa pojedinim 

preduze}ima, povezanim istom problematikom i poslovnim 

interesom, te tematske rasprave po pojedinim prijedlozima 

zakona koji reguliraju privredne odnose u FBiH i u BiH, kao 

i tematske rasprava po makroprojektima zna~ajnim za 

privredu u cjelini ili u pojedinim sektorima. 

Parlament FBiH donio je Zakon o izmjenama i dopunama 

Zakona o privrednim komorama u FBiH (“Slu`bene 

novine FBiH”, broj 34/03) kojim je utvr|eno dobrovoljno 

~lanstvo u komorama FBiH. 

U vezi sa ovom izmjenom, a sa ciljem da se postigne 

puni legalitet i kompetentnost Komore kao privredne asocijacije 

u zastupanju njenih ~lanica pred zakonodavnim i 

izvr{nim organima vlasti, kao i u me|unarodnoj privrednoj 

saradnji, temeljni cilj ove privredne asocijacije treba biti 

u~lanjenje {to ve}eg broja privrednih subjekata kako komora 

ne bi predstavljala udruènje ograni~enog broja subjekata, 

bez adekvatnog legaliteta, kako u odnosu sa doma}om 

GLASNIK 

Privredna/Gospodarska komora 

Federacije Bosne i Hercegovine 

List izlazi mjese~no 

Godina V 

Broj 18 

mart/oùjak 2004. 

GLASNIK ure|uje 

Redakcijski kolegij: 

@eljana Bevanda, glavni urednik, 

Mira Idrizovi}, odgovorni urednik, 

~lanovi: 

[emsa Alimanovi}, Dubravka Bandi}, Ljubo Dadi}, Fahrudin 

\iki}, Juso [kalji} i Meliha Veli}, sekretar Redakcije. 

DTP: "Privredna {tampa" 

Adresa: 

Privredna/Gospodarska komora FBiH 

- za Glasnik - 

71000 Sarajevo 

Branislava \ur|eva 10/IV 

Kontakt osoba: Meliha Veli} 

Telefon: 033/267-690 

E-mail: m.velic@kfbih.com 

Telefoni: 

033/663-370 (centrala) 

033/217-782 

Faks: 033/217-783 

www.kfbih.com 

Izdava~: 

"Privredna {tampa" d.d. Sarajevo 

[tampa: 

"Birograf" Sarajevo 

Gajev trg 2 

Za {tampariju 

Rizah Mustafi} 

Besplatan primjerak 

vlasti i institucijama tako i na regionalnom me|unarodnom 

planu. 

Da bi se taj cilj ostvario nu`no je izvr{iti zna~ajne promjene 

u organizaciji, programskom djelovanju, u finansiranju, 

kadrovskom osposobljavanju i racionalizaciji programa djelatnosti. 

Tako su u organima i tijelima komore u toku pro{le 

godine vo|ene {iroke aktivnosti u koncipiranju modaliteta i 

nu`nih promjena, koje su rezultirale i prijedlogom novog 

Zakona o komorama u FBiH, koji je usvojen na Vladi i predat 

u skup{tinsku proceduru na razmatranje i usvajanje. 

Transformacijom komorskog sistema komora se definira 

kao privredna asocijacija, moderno organizirana primjereno 

vremenu i novim zadacima, sa punom kompetencijom i zastupanju 

i predstavljanju ~lanica, sa programima aktivnosti 

koji }e biti usmjereni ka sistemskim rje{enjima i zakonoma 

koji definiraju oblast privrede i ekonomije, te rje{avanju 

konkretnih problema ~lanica iz svih sektora djelovanja. 

Budu}u komoru treba da karakterizira jedinstvo u 

~lanstvu, jedinstvenom registru ~lanica, jedinstvenom informati~kom 

sistemu, u modalitetima organiziranja, programu 

djelovanja i drugo. 

Komore }e i dalje djelovati na globalnim zadacima 

zadràvanja partnerstva sa zakonodavnom i izvr{nom vlasti 

u zastupanju interesa ~lanica, zatim na unapre|enju razvoja 

privrede i poduzetni{tva, obavljanju javnih ovla{tenja, te na 

poslovima informatike, edukacije, izrade razvojnih programa 

i projekata, marketin{ko-promocionih i drugih pomo}i i 

servisiranja ~lanica. 

U skladu sa navedenim smjernicama budu}e aktivnosti 

Komore, donesen je Okvirni program rada za 2004. godinu. 

Finansiranje aktivnosti }e se realizirati kroz ~lanarine, 

doprinose, kotizacije, prihode od konsulting usluga, od 

obavljenih javnih ovla{tenja i iz drugih izvora. 

Novinu u definiranju ~lanarine predstavlja model sa 

jedinstvenom ~lanarinom za kantonalne i Federalnu 

komoru. Donesena je odluka o ~lanarini koja je definirana u 

odgovaraju}im fleksibilnim varijantama, sa mogu}no{}u da 

privredni subjekti izaberu najpovoljniju, u pau{alnom iznosu, 

koji je jednak iznosu upla}ene ~lanarine za 2003. godinu, 

a za ~lanove koji nisu vr{ili uplate ~lanarine u 2003. 

godini, u iznosu koji se dobije primjenom stope od 7%o 

(sedam promila) na osnovicu koju ~ini bruto ispla}ene 

pla}e zaposlenih u toj godini. 

^lanarina prema broju uposlenih radnika do nivoa od 

400 zaposlenih pla}ala bi se prema skali: 

Broj uposlenika/zaposlenika 

od 

do 

1 

6 

11 

21 

31 

51 

81 

121 

181 

251 

251 

5 

10 

20 

30 

50 

80 

120 

180 

250 

330 

400 

Iznos KM 

20,00 

40,00 

60,00 

80,00 

150,00 

250,00 

350,00 

500,00 

700,00 

1.000,00 

1.200,00 

Za ~lanove sa vi{e od 400 zaposlenih ~lanarina bi se 

pla}ala na bazi ugovora sa komorama. 

Mira IDRIZOVI] 

3


Privredne komore FBiH, Kantona Sarajevo i Crne Gore 

Potpisale me|ukomorski 

sporazum 

Sarajevo, marta - Kako bi uspostavili intenzivniju saradnju, te unaprijedili ekonomske odnose 

izme|u BiH i Crne Gore, Privredna/Gospodarska komora Federacije BiH, Privredna komora 

Kantona Sarajevo, te Privredna komora Crne Gore potpisale su po~etkom marta u Herceg-Novom 

Sporazum o saradnji. 

Sporazumom se pruà podr{ka unapre|enju postoje}ih veza i uspostavljanju novih, organizovanjem 

susreta privrednika, pojedina~nih posjeta, u~e{}a na sajmovima, izlo`bama i drugim promotivnim 

manifestacijama. /ONASA/ 

Sporazum o saradnji 

izme|u 

Privredne komore Crne Gore, 

Privredne komore Federacije Bosne i Hercegovine 

i 

Privredne komore Kantona Sarajevo 

Da bi uspostavili tje{nju saradnju i unaprijedili ekonomske odnose izme|u Crne Gore i Bosne 

i Hercegovine, Privredna komora Crne Gore, Privredna komora Federacije BiH i Privredna komora 

Kantona Sarajevo, sporazumjele su se: 

1. Da pomaù privrednicima obje zemlje da unapre|uju postoje}e veze i da uspostavljaju nove, 

organizovanjem susreta privrednika, pojedina~nih posjeta, u~e{}a na sajmovima, izlo`bama i 

drugim promotivnim manifestacijama; 

2. Da informi{u svoje ~lanove o mogu}nostima za saradnju i da u svojim publikacijama i na sajtovima 

objavljuju informacije u vezi sa ponudama i prodajom robe, usluga, tehni~ko-tehnolo{ke 

saradnje - koje su od uzajamne koristi za obje zemlje; 

3. Da redovno vr{e razmjenu informacija iz domena ekonomije, o zakonima i izmjenama 

zakona i drugih propisa koji se odnose na ekonomske odnose sa inostranstvom, strana ulaganja i 

privatizaciju; 

4. Da dostavljaju usagla{ene prijedloge nadle`nim organima vlada svojih zemalja, radi stvaranja 

sistemskih uslova za unapre|enje privredne saradnje i radi rje{avanja konkretnih problema; 

5. Da ispituju mogu}nosti i formuli{u prijedloge za odstranjivanje prepreka koje mogu da 

ometaju slobodan protok robe i kapitala u oba smjera; 

6. Da razmatraju mogu}nosti razvoja, saradnje i razmjene know-how u domenu obuke, obrade 

podataka, banke podataka i inìnjeringa; 

7. Da se angaùju na unapre|enju svih oblika poslovne saradnje (trgovina, zajedni~ka ulaganja, 

industrijska kooperacija i dr) izme|u Crne Gore i BiH, i da podsti~u svoja preduze}a i preduzetnike 

na tje{nju industrijsku i tehni~ku saradnju, radi uzajamne koristi za obje zemlje; 

8. Da pomaù u rje{avanju sporova koji se eventualno pojave me|u ~lanicama; 

9. Da preduzimaju inicijative na realizaciji ciljeva koji su postavljeni ovim Sporazumom; 

10. Svaka strana obezbje|iva}e sredstva za finansiranje svojih aktivnosti; 

11. Ovaj Sporazum moè se modifikovati razmjenom saop{tenja potvr|enih izme|u stranaka; 

12. Sporazum je sa~injen u tri jednaka primjerka, za svaku komoru po jedan; 

13. Sporazum stupa na snagu danom potpisivanja i moè biti otkazan od bilo koje strane u 

roku od {est mjeseci, pismeno. 

Herceg-Novi, 05. 03. 2004. godine 

Za Privrednu komoru 

Crne Gore 

Vladimir Vukmirovi} 

Predsjednik 


Kantona Sarajevo 

Kemal Grebo 

Predsjednik 


Federacije BiH 

Avdo Rapa 

Predsjednik 

4

Delegacija Vojvodine u posjeti P/GKFBiH 


Prezentirani trgovinski odnosi 

U okviru svog dvodnevnog boravka u 

Sarajevu, delegacija AP Vojvodine posjetila je, 

po~etkom marta, Privrednu/Gospodarsku 

komoru Federacije BiH. Vojvo|ansku delegaciju 

sa~injavali su potpredsjednik Izvr{nog vije}a 

AP Vojvodine Petar Mi{i}, potpredsjednik 

Regionalne privredne komore Novi Sad dr 

Danilo Tomi}, predstavnici Novosadskog sajma 

Du{an Manojlovi} i @ivko Miljevi}. 

Susretu s gostima prisustvovali su predsjednik 

i potpredsjednik P/GKFBiH Avdo Rapa i 

Jago Lasi}, potpredsjednik Vanjskotrgovinske/- 

Spoljnotrgovinske komore BiH mr Petar Milanovi}, 

kao i predsjednici ùpanijskih/kantonalnih 

komora u FBiH, te Stanimir Vuki~evi}, ambasador 

Srbije i Crne Gore u BiH, i predstavnik 

Ministarstva vanjskih poslova BiH Fuad \idi}. 

Povod za sastanak bio je najava predstoje}eg 

Drugog me|unarodnog susreta poslovnih 

ljudi Novog Sada i Vojvodine sa poslovnim 

ljudima gradova eks Jugoslavije i EU, koji }e se 

odràti 21. i 22. juna 2004. godine, u Novom 

Sadu. Predstavnici komora dali su podr{ku 

odràvanju ovog susreta. 

Prezentirani su i dosada{nji trgovinski 

odnosi izme|u AP Vojvodine i FBiH, te razmatrane 

mogu}e mjere za pro{irenje i unapre|enje 

saradnje u budu}em periodu, u obostranom 

interesu. Obje strane sloìle su se da robna 

razmjena nije na zadovoljavaju}em nivou, a 

kao glavne prepreke istaknuti su rad carinskih 

slu`bi, veterinarske i sanitarne inspekcije, te 

drugi problemi vezani za razmjenu robe. 

Istaknut je i nedostatak podataka o ponudi i 

potra`nji preduze}a s obje strane. 

Susret s delegacijom AP Vojvodine pokazao 

se kao dobra prilika da se sagledaju trenutni 

problemi i iznesu konkretni prijedlozi za njihovo 

prevazilaènje. 

L. SADIKOVI] 

Turoperatori u Herceg-Novom 

Raditi na 

zajedni~kom 

promoviranju 

U organizaciji Privredne komore Crne Gore 

odràn je sastanak predstavnika turisti~kih 

poduze}a i turoperatora BiH i Crne Gore u 

Herceg-Novom, 05. marta, u Hotelu Plaà. 

Iz BiH su bili turoperatori: “Fortunaturs” - 

Mostar, “Globtur” - Me|ugorje. 

Iz Crne Gore nazo~ili su predstavnici iz 

“Budvanske rivijere” - Budva, “Ulcinjska rivijera” 

- Ulcinj, “Korali” - Bar, “Boka” - Herceg-Novi, 

“Mimoza” - Tivat, “Primorje” - Tivat, “Fjord” - 

Kotor, “Onogo{t” - Nik{i}, “Institut Igalo” - 

Herceg-Novi, “Exskluziveturs” - Budva, 

“Montenegroekspres” - Budva, “Milo~er” - 

Budva, “Utip Crna Gora” - Podgorica, “Sveti 

Stefan hotels” - Sveti Stefan, te predsjednik PK 

Crne Gore Vladimir Vukmirovi}, sa saradnicima. 

U delegaciji iz BiH bili su i predsjednik 

P/GKFBiH Avdo Rapa i predsjednik Privredne 

komore Kantona Sarajevo Kemal Grebo, sa 

saradnicima. 

Doma}ini èle da se uzajamno pomognu 

pri promoviranju turisti~kih resursa u Crnoj 

Gori i BiH. Ukidanjem viznog reìma o~ekuje 

se pove}anje broja turista kojih je bilo 13.943 u 

2003. godini. 

Ovi poslovni partneri bili su i do sada 

povezani, a imali su iste probleme: nemire u 

regiji, likvidnost, prometnu nepovezanost..., pa 

se nadaju njihovom razrje{enju. 

Firme iz Crne Gore su zainteresirane da se 

predstave na sajmovima u BiH, odnosno da 

rade na obostranoj promociji. 

D. B. 

P/GKFBiH, u suradnji sa PKK Sarajevo i 

PK Crne Gore, organizira 

Promotivno 

predstavljanje Luke Bar 

koje }e se odràti 15. aprila 2004. godine u 

sali Privredne/Gospodarske komore FBiH, 

Sarajevo, Branislava \ur|eva 10, sa po~etkom 

u 11,00 sati. 

Predstavljanje kapaciteta i mogu}nosti Luke 

Bar u pruànju usluga. 

Molim da va{u zainteresiranost za prisustvo 

promociji potvrdite na telefon: 033 220 760 ili 

faksom: 033 217 783. 

5

6 


Me|unarodna konferencija o investiranju u BiH 

Iskoristiti pogodnosti za uspje{no poslovanje 

Me|unarodna konferencija o investiranju u BiH odràna je 

u Mostaru, 26. i 27. velja~e, pod pokroviteljstvom 

Predsjedni{tva BiH, visokog predstavnika za BiH, FIPE, 

Vlade Hercegova~ko-neretvanske ùpanije i drugih relevantnih 

institucija. Okupili su se predstavnici iz cijelog 

svijeta, odnosno ulaga~i iz vi{e od 50 zemalja, kao i 

doma}i du`nosnici svih razina vlasti i brojni poslovni ljudi 

Predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH dr Dragan 

ôvi} je, otvoriv{i Me|unarodnu konferenciju o 

ulaganju, kazao da je zami{ljena kao na~in da se 

poruka o gospodarskim potencijalima i privrednim 

mogu}nostima BiH uputi poslovnom svijetu 

unutar i izvan njenih granica, te da }e po 

zavr{etku njenog rada BiH odaslati novu i pozitivniju 

sliku o sebi i svojim perspektivama. 

Sudionicima se uvodnim i pozdravnim govorom 

obratio i visoki predstavnik Paddy 

Ashdown, a izlaganja su imali i eksperti iz 

razli~itih oblasti: Adnan Terzi}, predsjedatelj 

Vije}a ministara BiH, Ivo Sanader, premijer 

Republike Hrvatske, Simeon Sakskoburgotski, 

premijer Republike Bugarske, Dirk Reinermann, 

predstojnik Ureda Svjetske banke za BiH, 

Michael Humphreys, {ef delegacije Europske 

komisije u BiH, Paolo Fiorentino, Uni Credito, 

zamjenik glavnog operativnog du`nosnika i 

voditelj Novog europskog odjela, Dragan Doko, 

ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa 

BiH, Josef Mayer, zamjenik ministra za 

ekonomske odnose i rad Austrije, Peter Nicholl, 

guverner Centralne banke BiH, Michael 

Neumayr, ~lan Upravnog odbora Europske 

banke za rekonstrukciju i razvoj, Howard Sumka, 

direktor Misije USAID-a BiH, Schmidt, direktor 

Daimler Chrisler Usluge AG, Pericles Venieris, 

regionalni direktor Coca Cole za jugoisto~nu 

Europu, Gunter Striedinger, predsjednik 

Upravnog odbora Hypo-Alpe-Adria Bank, 

Michael Henry, izvr{ni direktor Inìnjeringa i 

razvoja, EGIS Group, te Mirza Hajri}, direktor 

Agencije za promociju stranih ulaganja (FIPA). 

Drugi dan je bilo zasjedanje na okruglim 

stolovima po sektorima bankarstvo, industrija i 

energetika, infrastruktura (transport i komunikacije), 

poljoprivredno-prehrambeni i turizam, 

trgovina i usluge. 

Okrugli stol poljoprivredno-prehrambenog 

sektora je privukao veliko zanimanje brojnih 

poslovnih ljudi, a predvodio ga je moderator 

Husein Ahmovi}, direktor Klasa. 

Tema je bila prezentacija razvojnih projekata 

iz oblasti poljoprivrede i prehrambene industrije 

u cilju animiranja potencijalnih investitora za 

financiranje i zajedni~ka ulaganja u ove projekte. 

Ciljevi ovog radnog stola bili su: 

1. Prezentacija raspoloìvih prirodnih resursa 

u poljoprivredi BiH; 

2. Mogu}nosti proizvodnje hrane u konvencionalnoj 

i organskoj poljoprivredi; 

3. Trì{ne potrebe za proizvodima agroindustrijskog 

kompleksa u BiH; 

4. Prezentacija razvojnih projekata u oblasti 

proizvodnje hrane; 

5. Uspostavljanje bilateralnih veza; 

6. Za{to investirati u poljoprivrednu proizvodnju 

i preradu u BiH; 

7. Potpisivanje protokola, sporazuma i ugovora. 

Raspoloìvi resursi BiH su: 

- poljoprivredne povr{ine 2.542.000 ha, 

- oranice 1.024.000 ha, 

- livade 471.000 ha, 

- vo}njaci i vinogradi 97.000 ha, 

- pa{njaci 950.000 ha, 

- vodni tokovi i jezera su veoma zastupljeni 

(me|u najbogatijim u Europi), 

- more na jugu, a plovna rijeka na sjeveru 

dràve, 

- klimatski uvjeti su pogodni, koli~ine i raspored 

oborina, te broj sun~anih dana, dakle, postoje 

idealni uvjeti za razvoj ìtarica, industrijskog 

bilja, ranog i kasnog povr}a, ju`nog i kontinentalnog 

vo}a, cvije}a, sto~arstva i ostalog. 

[to se ti~e proizvodnje hrane u konvencionalnoj 

proizvodnji, od raspoloìvih ha oranica 

obra|uje se svega 60 odsto, uz minimalnu 

upotrebu mineralnih gnojiva i sredstava za za{titu 

bilja. Intenzivnom poljoprivrednom proizvodnjom, 

{to podrazumijeva navodnjavanje, mogu 

se posti}i prinosi p{enice u ravni~arskom dijelu 

do 5t/ha, a kukuruza do 10t/ha zrna. Mogu}nosti 

proizvodnje ranog srednjeg i kasnog povr}a su 

neograni~ene, pogotovo {to se u ju`nom dijelu 

dràve mogu, s obzirom na povoljne klimatske 

uvjete, te uz pravilnu plodosmjenu i navodnjavanje, 

posti}i tri ètve godi{nje. Postoji vi{estruka 

mogu}nost pove}anja povr{ina pod vo}njacima 

kojih je danas u BiH oko 100.000 hektara. 

BiH ima prirodno komparativne prednosti za 

svjetsku proizvodnju jagodastog, ko{ti~avog i 

jabu~astog vo}a kao zdravstveno ispravne hrane, 

zatim livade, pa{njaci i {ume su ogromni potencijali 

za proizvodnju meda, odnosno besplatna 

p~elinja pa{a. Na oko 471.000 ha livada mogu}a 

je ispa{a i proizvodnja sto~ne hrane, a pa{njaci na 

oko 950.000 ha omogu}avaju brz razvoj sto~arstva. 

Brdsko-planinsko podru~je je ogromni 

potencijal za proizvodnju mesa i mlijeka na 

organski na~in. 

Prema procjenama, trì{ne godi{nje potrebe 

BiH su u vrijednosti od 1,75 milijardi ameri~kih


dolara, a mogu}nosti proizvodnje su u vrijednosti 

preko dvije milijarde USA dolara. 

U 2003. godini uvezlo se u BiH hrane u vrijednosti 

938 milijardi USD, a izvezlo svega 75 milijardi 

USD. Zna~i, pokrivenost uvoza izvozom 

hrane u BiH je oko osam odsto. 

Industrijski kapaciteti na godi{njoj razini u 

BiH su sljede}i: 

- mlinski kapaciteti su oko 300.000 tona, 

- prerada vo}a i povr}a oko 230.000 tona, 

- mljekare oko 340.000 tona, 

- meso i mesne prera|evine oko 120.000 tona, 

- konditorska industrija i industrija tjestenine 

je oko 15.000 tona, 

- zna~ajni kapaciteti su i za proizvodnju voda, 

pi}a i dr. 

Doma}e kompanije su prijavile 60 projekata 

iz poljoprivredno-prehrambenog sektora, za 

potencijalne inoulaga~e, koji obuhva}aju 

sljede}e oblasti: 

- Proizvodnja i prerada vo}a - sedam projekata, 

- Proizvodnja povr}a - dva projekta, 

- Proizvodnja i prerada gro`|a - tri projekta, 

- Proizvodnja ljekovitog bilja i cvije}a - tri projekta, 

- Proizvodnja sjemena i sadnog materijala - 

dva projekta, 

- Organska proizvodnja hrane - tri projekta, 

- Razvoj proizvodnje mlijeka i mljekara u BiH 

- {est projekata, 

- Proizvodnja i prerada mesa - sedam projekata, 

- Proizvodnja slatkovodne ribe - dva projekta, 

- Proizvodnja prehrambenih proizvoda - 10 

projekata, 

Programi Evropske unije 

Objavljen prvi poziv za RED 

grantove 

Prvi poziv za podno{enje projekata za EU grant fond za 

regionalni ekonomski razvoj objavljen je 23. februara. 

Fond za grantove iznosi 2,4 miliona eura i iskoristit }e se 

za podr{ku ekonomskim razvojnim projektima {irom BiH. 

Rok za dostavljanje prijedloga projekata je 30. april 2004. 

godine 

Cilj mu je da pomogne aktivnosti, koje su 

namijenjene za: stvaranje ekonomskih uslova za 

konkurentna mala i srednja preduze}a i biznise; 

razvijanje izvoznih mogu}nosti; te razvijanje 

trì{ta i rada. 

Prvi poziv za projekte za sredstva Fonda bit }e 

usmjeren na regionalne i lokalne razvojne agencije, 

lokalne ekonomske NVO-e, poslovna 

udruènja i one organizacije koje rade u saradnji 

sa op}inama ili drugim organizacijama. Pojedinci 

- Proizvodnja izvorske i mineralne vode - {est 

projekata, 

- Ostalo: strojevi, navodnjavanje, organska 

gnojiva i dr. - sedam projekata, 

Jedan njihov broj je bio pripremljen za video 

prezentaciju na engleskom jeziku. 

Za{to investirati u agrokompleks u BiH: 

- postoje prirodni resursi, 

- postoje nezaga|ene povr{ine, vode i zrak, 

- mogu}nost proizvodnje organske hrane, 

- postoji trì{te unutar BiH, 

- BiH ima ugovore o slobodnoj trgovini sa 

zemljama okruènja, gdje ìvi preko 60 milijuna 

stanovnika, 

- BiH je na vratima najve}eg svjetskog trì{ta, 

- u agrokompleksu postoje obrazovni i 

stru~ni ljudski resursi, 

- ima dosta neprivatiziranih tvrtki koje se 

mogu privatizirati pod povoljnim uvjetima, 

- u BiH se uspostavlja pravna regulativa po 

standardima EU, 

- BiH ima stabilnu valutu od njenog uvo|enja. 

Sve ove pogodnosti prepoznale su i iskoristile 

uspje{ne doma}e kompanije poput Klasa, 

Vegafruita, Vispaka, Akova Impexa, Lijanovi}a, Zeni~ke 

industrije mlijeka, Farma meda, Dijamanta, 

Sarajevske pivare, Banjalu~ke pivare, Mlijekoprodukta, 

Vitinke, Tropika, Aleksandrije, PD Semberije. 

Inoulaga~i su, tako|er, prepoznali mogu}nosti 

uspje{nog poslovanja i investirali u tvrtke u BiH: 

Meggle Biha}, Bimal Br~ko, Vitaminka Banja Luka, 

Mira Prijedor, Lasta âpljina, Sarajevski kiseljak 

Kiseljak, Ledo îtluk, re~eno je na Me|unarodnoj 

investicionoj konferenciji u Mostaru. 

Erina LASI] 

i firme ne}e imati pravo da apliciraju. Neophodno 

je kofinansiranje od drugih partnera. Minimalni 

potrebni doprinos je 10 odsto, koji moè do}i od 

op}ina, kantona ili entiteta, drugih donatora 

(osim od drugih EU projekata), ili od samih 

aplikanata. 

Maksimalni iznos donacije, za bilo koji projekat, 

}e biti 125.000 eura (dok nema ograni~enja 

vezanih za veli~inu i obim projekta). Minimalni 

iznos donacije }e biti 50.000 eura (a postoje i niì 

iznosi za studije izvodljivosti). Vrste regionalnih 

projekata, pogodnih za finansiranje, mogu da 

obuhvate: poslovne centre, tehnolo{ke parkove, 

biznis inkubatore, centre za pruànje pomo}i 

malim i srednjim preduze}ima, promoviranje 

trgovine i investiranja, projekte koji se odnose na 

turizam, pruànje raznih vrsta savjeta i sve druge 

projekte od regionalne va`nosti. 

Obrasci za apliciranje mogu se dobiti u uredu 

Evropske komisije u Sarajevu (Dubrova~ka 6, 

telefon: 033 666 044). 

Vi{e informacija moè se dobiti u uredu EU 

RED projekta u Sarajevu: 

M. M. Ba{eskije 6/III, telefon: 033 267 830, e- 

mail: eured@eured-bih.org, www.eured-bih.org 

L. S. 

7


Projekat 

ADEC - Centar za poljoprivredni razvoj i edukaciju 

Na Me|unarodnoj konferenciji o investiranju u Mostaru, na 

okruglom stolu poljoprivredno-prehrambenog sektora, 

predstavljen je interesantan projekt 

Za projekat Agricultural Development & 

Educational Centre Mostar (ADEC) je predvi|eno 

da bude multifunkcionalni, me|uetni~ki 

poljoprivredni centar sa svim aktivnostima i 

uslugama relevantnim za poljoprivrednu industriju, 

po~ev{i sa odabranim odjelima za demonstraciju 

pri sto~arstvu i biljnoj proizvodnji, 

poljoprivrednom obukom i savjetodavnim 

uslugama. ADEC Mostar bi trebao biti organiziran 

kao samostalna institucija sa me|uentitetskom 

suradnjom, kojom }e upravljati u BiH registrirana 

nevladina organizacija sa pravnim statusom 

kao me|unarodna, humanitarna, nevladina 

organizacija. Projektom je predvi|eno i osigurano 

za kori{tenje 70 ha zemlji{ta. Ukupna financijska 

ulaganja bi iznosila 8,5 milijuna KM. 

Glavni cilj je pobolj{ati mogu}nosti ostvarivanja 

dohotka i ekonomsko obnavljanje poljoprivredne 

proizvodnje bazirane na etni~kom 

pomirenju i suradnji u Hercegova~ko-neretvanskoj 

ùpaniji. Cilj uspostavljanja ADEC Mostar, 

baziranog na suradnji izme|u BiH i Danske, bio 

bi i osiguranje mogu}nosti obuke, demonstrativnih 

aktivnosti i poljoprivredne savjetodavne 

usluge poljoprivrednoj zajednici Hercegova~koneretvanske 

ùpanije i povratnicima. 

ADEC Mostar je, kao demonstrativna, edukativna 

i savjetodavna institucija, u mogu}nosti da 

konstituira model za druge sli~ne centre u BiH, te 

je predvi|eno da sadràva pet slijede}ih komponenti: 

* Odjeli za demonstraciju da pokrivaju sva relevantna 

polja proizvodnje pri vrtlarstvu, 

ratarstvu, vo}arstvu, vinogradarstvu i sto~arstvu, 

uklju~uju}i i proizvodnju mlijeka, eksperimentiranje, 

razvoj i demonstriranje nove i prilago|ene 

za za{titu okoline tehnologije u stalnom kontaktu 

sa poljoprivrednicima; 

* Poljoprivredna obuka na stru~nom i 

tehni~kom nivou kako poljoprivrednika tako i 

profesionalaca, stru~njaka, a sve to zahtijeva 

sveobuhvatnu reformu i modernizaciju nastavnog 

programa; 

* Savjetodavne usluge bi trebale odgovarati 

na zahtjev privatnog sektora za tehni~kim, 

upravnim i ekonomskim informacijama i uslugama 

za unapre|enje proizvodnje, produktivnosti i 

profitabilnosti, a u isto vrijeme biti odgovorna za 

za{titu okoline; 

* Mini-kapaciteti za preradu poljoprivrednih 

proizvoda za konzerviranje vo}a, povr}a, biljnog 

ulja, proizvodnju mlijeka, preradu vune, 

proizvodnju hrane za stoku, proizvodnju meda 

itd, koji }e imati produktivnu i edukativnu svrhu; 

* Sustavom trì{nog informiranja nastojati 

u~initi postoje}e trì{ne uvjete, kao i koli~inske i 

kvalitetne zahtjeve transparentnim i razumljivim 

proizvo|a~ima, podràti zajedni~ka nastojanja 

pri trgovini proizvoda i pobolj{ati ekonomsku 

odrìvost. 

Korisnici bi bili poljoprivredne obitelji, 

povratnici, raseljene osobe, privatne i dràvne 

poljoprivredne institucije i poljoprivredna industrija 

Hercegova~ko-neretvanske ùpanije. 

ADEC je jedan idealan primjer za ~itav agrosektor 

u regionu. 

E. LASI] 

Udruènje poljoprivrede, prehrambene 

i duhanske industrije i vodoprivrede 

Sastanak sa ministrom 

Na prijedlog nekih ~lanica Udruènja 

poljoprivrede, prehrambene i duhanske industrije 

i vodoprivrede P/GKFBiH, predstavnike ove asocijacije 

primio je na razgovor federalni ministar 

poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva Marinko 

Boì}. Sastanak je odràn 17. marta. U razgovoru 

su istaknute pote{ko}e u primarnoj poljoprivrednoj 

proizvodnji, posebno u proizvodnji mlijeka. 

Konstatirano je da je proljetna sjetva u toku, a da 

proizvo|a~i nisu u mogu}nosti obezbijediti sve 

repromaterijale za ovu aktivnost radi nedostatka 

financijskih sredstava, a to je sada limitiraju}i 

faktor. Poticaji u poljoprivredi nisu ispla}eni u 

cjelini, a to }e se negativno odraziti na proljetnu 

sjetvu, a time i na ukupnu proizvodnju i otkup 

mlijeka, jer proizvodnja mlijeka po~inje na oranicama, 

livadama i pa{njacima. U ovoj besparici 

zemljoradnicima bi se koliko-toliko pomoglo da 

im se {to prije dozna~e navedena sredstva kako bi 

{to kvalitetnije i na vrijeme obavili proljetnu 

sjetvu. Nagla{eno je da nije rije{eno pitanje kreditiranja 

u poljoprivredi po cijeni kapitala koji je 

prihvatljiv za ovu granu. Nakon rasprave ministar 

Boì} je obe}ao da }e svi poticaji u poljoprivredi 

za protekli period biti ispla}eni krajnjim korisnicima 

~im se usvoji prora~un FBiH za teku}u 

godinu. 

B. SUÎ] 

8

Razmatran je Izvje{taj o radu za 2003. i Plan rada za 2004. 

godinu; Prvi izvje{taj Ekspetnog tima o implementaciji 

Strategije MEI i Informacija o stepenu realizacije Projekta - 

Publikacija MEI. 

Konstatirano je i zaklju~eno: 

Odbor je usvojio Izvje{taj o radu Udruènja, bez primjedbi, 

shodno ~l. 22. Pravila o radu i organizovanju UMEI. 

Na Plan rada za 2004. godinu Odbor nije imao primjedbi, 

te ga je uputio na razmatranje i usvajanje na Skup{tini UMEI, 

shodno normativnim aktima Udruènja. 

O radu Ekspertnog tima na implementaciji Strategije MEI 

govorio je ]azim Talam, ~lan tima, i istakao aktivnosti u 

ovom kvartalu. 

Anto Rezi}, iz Aluminija Mostar, dao je podr{ku ovim 

aktivnostima, te izrazio zadovoljstvo zbog Prijedloga izmjene 

carinske tarife, kao i inicijative za izmjenu tarifnog sistema pri 

kori{tenju elektri~ne energije. 

Izvje{taj je primljen kao informacija, uz zaklju~ak da se i 

dalje nastavi sa inicijativama prema institucijama sistema, s 

ciljem stvaranja {to povoljnijeg poslovnog ambijenta. 

Predsjednik Odbora Ramo Bu|evac informisao je 

~lanove Odbora o toku aktivnosti vezanih za ranije donesenu 

Odluku o izradi katalo{kog materijala metalne i elektro 

industrije. 

Prije odlu~ivanja, ~lanovima Odbora predo~en je i pisani 

materijal iz koga se mogao vidjeti na~in predstavljanja, kao i 

na~in izrade Projekta na bazi samofinansiranja, uklju~uju}i 

rokove zavr{etka izrade katalo{kog materijala. 

Odbor Udruènja metalske i elektro industrije 


Sjednica Ekspertnog tima za implementaciju Strategije 

U Sarajevu je, sredinom februara, odràna 8. sjednica 

Odbora Udruènja metalske i elektro 

industrije (OUMEI), u pro{irenom sastavu. Pored 

~lanova Odbora prisustvovali su i Ismet Pa{ali}, 

predsjednik PKUSK-a, i Asim Gradin~i}, predsjednik 

PKSBK, te predstavnik Federalnog ministarstva 

energije, rudarstva i industrije 

Svi prisutni dali su podr{ku ovom projektu. Jednoglasno 

je donesena odluka o izradi katalo{kog materijala metalske i 

elektro industrije FBiH u {tampanoj i elektronskoj verziji, 

kojom su precizirane obaveze. Po okon~anju posla, katalo{ki 

materijal treba biti predstavljen Odboru, zatim i javnosti. 

^lanovi Odbora informirani su o aktivnostima Komore: o 

projektu Proizvodimo i kupujmo doma}e; Privrednoj suradnji 

sa Ruskom Federacijom; te Obavijesti o odràvanju Me|unarodnih 

poslovnih susreta PAVE Graz 2004. 

Odràna je i 3. sjednica Ekspertnog tima, zaduènog za 

implementaciju Strategije MEI. Radnom dijelu su se pridruìli 

predsjednik i dopredsjednik P/GKFBiH. 

^lanovi Ekspertnog tima su, shodno zadacima 

Operativnog i Akcionog plana Strategije, istakli i pote{ko}e u 

realizaciji. 

Konstatovano je da je u manjem ili ve}em obimu 

pokrenuta aktivnost po svim ta~kama: 

- Pripremljen je Prijedlog zakona o razvojnoj banci FBiH, 

koji je prihva}en i od UO P/GKFBiH; 

- Ura|en je Prijedlog izmjene carinske tarife, u skladu sa 

zahtjevima privrednika i upu}en u proceduru; 

- Definisan i pripremljen Projekat izrade katalo{kog materijala 

u {tampanoj i elektronskoj verziji; 

- Pokrenuto niz inicijativa prema institucijama izvr{ne 

vlasti u cilju stvaranja boljeg poslovnog ambijent i sli~no. 

Dogovoreno je da se pristupi daljnjoj konkretizaciji 

zadataka: 

Nositelji tematskih cjelina trebaju sa~initi plan aktivnosti 

u okviru: 

- stimuliranja izvoza, 

- cijena energenata, 

- intenziviranja uvo|enja ISO standarda, 

- implementiranja okolinskih zakona, 

- konkretizirati suradnju sa MIP-om, 

- pripremiti prijedlog razvojnih pravaca elektro indusrije, 

- izrade projekta pokretanja i razvoja clustera u FBiH, sa 

jasno definisanom ulogom P/GKFBiH. 

N. [EHI] - MU[I] 

Dru{tvo za zavarivanje BiH 

Odràna sjednica 

Inicijativnog odbora 

Pripremni sastanak Inicijativnog odbora obnoviteljske 

Skup{tine Dru{tva za zavarivanje BiH odràn je, u prostorijama 

Energoinvesta, 24. februara. Prisustvovalo mu je {esnaest 

stru~njaka iz oba entiteta, a predsjedavao je v. d. predsjednika 

Mladen Rude`. 

Prioritetno su razmatrani preregistracija i reaktiviranje 

rada Dru{tva, u skladu sa novim Zakonom o udruènjima i 

fondacijama (“Sl. novine BiH”, broj 45/02, od 20. 09. 2002.) 

Razmatran je Program i Statut Dru{tva za zavarivanje BiH. 

Programom rada Dru{tva obuhva}ene su slijede}e 

aktivnosti: 

- suradnja sa privrednim subjektima i udruènjima na 

polju zajedni~kih programa i projekata za obnovu i razvoj 

zemlje, sa aspekta tehnike i tehnologije zavarivanja; 

- obnavljanje ~lanstva u Me|unarodnom institutu za 

zavarivanje (IIW/IIS) i u~lanjenje u Evropsku federaciju za 

zavarivanje (EWF); 

- u~estvovanje u rje{avanju problematike sistema {kolovanja 

kadrova iz oblasti tehnike zavarivanja; 

- suradnja sa dru{tvima, institutima i laboratorijama, u 

zemlji i inostranstvu, koje se bave problematikom zavarivanja 

i sli~no. 

Inicijativni odbor je podrào prijedlog skorog sazivanja 

Skup{tine na kojoj }e se razmatrati i ponu|eni statut. 

Predsjedavaju}i Inicijativnog odbora se zahvalio na 

suradnji i razumijevanju, te pomo}i P/GKFBiH na obnavljanju 

~lanstva u Me|unarodnom institutu za zavarivanje. 

N. [. - M. 

9


IX sjednica 

Strukovna grupa 

ugostiteljstva i turizma 

U Mostaru je, krajem februara, odràna IX sjednica Strukovne grupe 

ugostiteljstva i turizma u Privrednoj/Gospodarskoj komori Federacije BiH 

Istaknuto je da se na strukovnim grupama govori o problemima od vitalnog 

interesa za Grupaciju, a rje{avaju se sporo. Podràna je ideja da se na svakoj sjednici 

predstavljaju turisti~ke mogu}nosti FBiH radi informiranja. 

^lanovima strukovne grupe pridruìli su se i predstavnici kantonalnih komora 

Zenice i Tuzle. 

Na prijedlog kantonalnih komora izabrani su novi delegati u Strukovnoj grupi 

koji }e zamijeniti neaktivne ~lanove ili one koji su oti{li na druge poslove. To su: 

Kemal Mahmutovi}, direktor Hotela Tuzla, Tuzla, Nihad Kori} iz Kantonalne turisti~ke 

zajednice Srednja Bosna, iz Travnika, Grgo Mikuli}, iz Turisti~ke zajednice 

Zapadno-hercegova~ke ùpanije. 

Diskutovalo se i o Prijedlogu zakona o turisti~koj djelatnosti, jer nije napravljen 

pomak u odnosu na dosada{nji. Smatra se da treba sa~ekati formiranje ministarstva 

za turizam i temeljito rije{iti normativno ovu oblast. 

Kao se moglo ~uti, ~lanak 57. majorizira turisti~ke zajednice i nije sukladan 

ostaloj normativi koja regulira ovu oblast. 

Mi{ljenja su da ova strukovna grupa mora u Komori imati ve}i zna~aj. 

Nekad se isprepli}u aktivnosti turisti~ke zajednice i Komore u prezentaciji na sajmovima 

i priredbama, a to bi trebalo izbje}i. 

^lanovi Strukovne grupe su nezadovoljni nekim rje{enjima problema koje su isticali 

u proteklom periodu. Porezi, doprinosi i ~lanarine se mijenjaju tijekom godine vi{e 

puta. Zadovoljni su {to je uveden bezvizni reìm zbog ulaska turista u na{u zemlju. 

Zakon o stranim ulaganjima jo{ je ko~nica, dok je Zakon o privatizaciji stalna 

tema sastanaka zbog te{ko}a u primjeni. 

Ovu granu svugdje u svijetu smatraju pokreta~em razvoja koja uz sebe veè vi{e 

desetina drugih. 

Prema statisti~kim podacima, registrirano je 506 pravnih lica u ugostiteljsko-turisti~koj 

djelatnosti (podaci 04. 03. 2003.), a 4.494 obrtni~ke radnje (28. 04. 2003.). 

Rije~ je, uglavnom, o obiteljskim firmama. 

Afirmaciju na{e doma}e proizvodnje i ponude moèmo valorizirati preko ove 

djelatnosti. Za nas bi bio najprihvatljiviji administrativni i tranzitni turizam, iako s tim 

ne moèmo biti zadovoljni. 

Nema dovoljne kontrole prijava gostiju. Statisti~ki podaci, od 01. do 12. 2003. 

godine, pokazuju da je FBiH posjetilo 228.370 turista koji su ostvarili 509.540 

no}enja. Od tog je 111.899 doma}ih ostvarilo 223.581 no}enje. Od ovog broja 90 

odsto je no}enja u hotelima. 

Ova turisti~ka godina ima u po~etku nepovoljan start zbog nemira u Europi, na 

{to je turizam osjetljiv. Pad kupovne mo}i u zemlji, ~este izmjene propisa i nelikvidnost 

i gubici u ovoj djelatnosti preneseni su iz pro{le, a 2002. godine predato je 476 

zavr{nih ra~una. 

Ostvareno je 101,456.000 KM ukupnog prihoda, dok je rashod bio 118,090.000 

KM. U svim kantonima/ùpanijama ugostiteljstvo i turizam su u gubitku. Po 

izvje{tajima Federalnog zavoda za statistiku, u ugostiteljstvu i turizmu radilo je krajem 

2003. godine 14.444 radnika i ostvarilo neto osobni dohodak od 390,14 KM. 

O~ekujemo da }e se popraviti situacija u narednom periodu kroz najavljene izmjene 

zakona i propisa i smirenja situacije u okruènju. 

Zanimljive su bile prezentacije na okruglom stolu Investicijske konferencije u 

Mostaru, 26. februara 2004. godine: 

- Fondacija za{tita Bjela{nice, Igmana, Treskavice i Rakitnice koju je predstavio 

primarijus dr Alija Mulaomerovi}; 

- Lukava~ki sajam predstavio je direktor Izet Nuhanovi}; 

- Vla{i}expoturs sajam predstavio je direktor TZ Kantona Srednja Bosna Nihad 

Kori}. 

Dubravka BANDI] 

Spisak kantonalnih 

turisti~kih zajednica 

Turisti~ka zajednica 

Unsko-sanskog kantona 

Direktor Turisti~kog ureda 

Jasminka [u{ko 

Biha}kih branilaca 2 

Telefon/faks: 037-310-043 

www.tzusk.com 

Turisti~ka zajednica Tuzlanskog 

kantona 


Almazaga ]atovi} 

Trg slobode 2, zgrada Privredne 

komore Kantona 

Telefon/faks: 035-258-267, 

061-148-558 


Srednjobosanskog kantona 


Nihad Kori} 

TIC na Vla{i}u 030-537-002, 

kontakt osoba: Miro Mata{evi} 

Erika Bransa bb 

Telefon/faks: 030-511-588 

Turisti~ka zajednica Kantona 

Sarajevo 

Direktor [emsudin Dèko 

Zelenih beretki 22a 

Telefon: 033-220-724, 220-721 

E-mail: tour.off@bih.net.ba 


Herceg-bosanske ùpanije 

Predsjednik Ruìca Omazi} 

Stjepana II Kotromani}a bb 

Livno 


200-904 

E-mail: hbzu@hbtup.com 

Turisti~ka zajednica Zeni~kodobojskog 

kantona 


Omer âbaravdi} 

Mar{ala Tita 73 


441-051 

E-mail: turzedok@bih.net.ba 

Turisti~ka zajednica Zapadnohercegova~ke 

ùpanije 

Nema direktora 

Predsjednik Ratko Kraljevi} 

Telefon: 039-830-062 

Faks: 039-830-063 


Hercegova~ko-neretvanskog 

kantona 


Andrija Kre{i}, zamjenik Semir 

Temim 

Ante Star~evi}a bb 

Telefon: 036-397-350, 352, 353, 

faks 036-397-351 

Turisti~ka zajednica Bosanskopodrinjskog 

kantona 

v.d. Vesna Kuljuh, Gora`de 

Telefon: 038-228-680 

10

Nakon dugotrajne rasprave i analize postoje}ih propisa 

do{lo se do saznanja da ne postoje prepreke za uvo|enje 

akvizitera na trì{te kapitala preko brokerskih ku}a. 

Udruènje je predloìlo Komisiji za vrijednosne FBiH 

papire da dopuni Pravilnik o uslovima i na~inu prijema i 

obrade naloga za kupovinu i prodaju vrijednosnih papira 

izvan poslovnog prostora profesionalnih posrednika ili da 

donese novi pravilnik kojim bi se regulisalo ovo pitanje. U 

tom cilju Udruènje je uputilo Komisiji prijedlog teksta za 

uvo|enje akvizitera na trì{te kapitala. 

Cilj je smanjenje {verca na ulicama, ulazak PIF-ova u kotaciju 

~ime bi se smanjio interes za kupovinu dionica PIF-ova zbog 

preprodaje, jer fiksnom zaradom imaju isti nov~ani efekat. 

Naglasak bi bio na odgovornosti brokerskih ku}a za angaòvanje 

akvizitera. Pozitivan efekat bi se ogledao i kroz mogu}nost 

odabira ovog fleksibilnog pristupa u odnosu na poslovnice sa 

pravnim licima koja se do sada nisu pokazala efikasnim. 

Smatra se da bi ovakav na~in doprinio ve}em prilivu 

naloga na BTS, ve}oj transparentnost, {to ide u prilog 

Brokeri 


Akviziteri na trì{tu kapitala 

Upravni odbor Udruènja profesionalnih 

posrednika - brokerskih ku}a, u martu, je odrào 

dvije sjednice * Raspravljalo se o neophodnosti i 

mogu}nosti uvo|enja akvizitera na trì{te 

kapitala preko brokerskih ku}a 

o~ekivanog dolaska velikih institucionalnih investitora i 

njihovog lak{eg servisiranja. Na ovaj na~in bi se obavila 

edukacija, reklama brokerskih ku}a, pove}ala savjest i 

znanje o trì{tu kapitala. 

Upravni odbor Udruènja je razmatrao zna~ajna podzakonska 

akta kojima se reguli{e osnivanje, na~in rada i 

organizacija brokerskih ku}a: 

* Pravilnik o uslovima za uspostavljanje i na~in funkcionisanja 

sistema interne kontrole profesionalnih posrednika 

na trì{tu vrijednosnih papira; 

* Pravilnik o uslovima i postupku izdavanja, obavljanja 

i ukidanja dozvola fizi~kim licima i privrednim dru{tvima 

za obavljanje brokerskih i dilerskih poslova u prometu vrijednosnim 

papirima; 

* Pravilnik o vr{enju emisije, prometa i u~esnika u 

emisiji i prometu vrijednosnih papira; 

* Uputstvo o obaveznim elementima Pravilnika o internoj 

kontroli. 

S obzirom na zna~aj dono{enja navedenih pravilnika, 

Upravni odbor je zakazao sjednicu Skup{tine Udruènja, 

nakon ~ega bi se odrào sastanak sa predstavnicima 

Komisije za vrijednosne prapire FBiH na kojem bi se 

raspravile sve nejasno}e, te stavovi i mi{ljenja brokerskih 

ku}a u povodu navedenih pravilnika. 

M. IDRIZOVI] 

SASE 

Fiktivna ve}ina 

dosada{njih darodavnih 

ugovora 

Sarajevska berza (SASE) je uvjerena da se u 

dosada{njoj praksi prenosa vrijednosnih papira 

na osnovu darodavnih ugovora u FBiH, u ve}ini 

slu~ajeva, radi o fiktivnim darodavnim ugovorima, 

izjavio je, sredinom marta, novinarima Almir 

Begi}, direktor SASE 

- Imamo saznanja da se u velikom broju darodavnih ugovora, 

u stvari, radi o prisilnoj prodaji ili ~ak ucjeni radnika od 

menad`menta ili pojedinaca koji su po interesu bliski 

menad`mentu, a prenos vlasni{tva se vr{i na osnovu darodavnih 

ugovora - kazao je Begi}. Prema njegovim rije~ima, dionice 

se, vjerovatno, ne daruju, nego prisilno kupuju na na~in da 

se zaobilaze aktuelni propisi i finansijski tokovi. Radnici dobijaju 

novac za svoje dionice koje su “poklonili” po dosta niìm cijenama 

u odnosu na cijene koje su u tom momentu na trì{tu, te 

na ovaj na~in “darodavci” bivaju znatno o{te}eni. - Dosada{nja 

praksa ukazuje na to da je ‘darovanje dionica’ pogodan instrument 

za pranje novca i finansiranje kriminalnih aktivnosti - 

kazao je Begi}. 

Prema podacima kojima raspolaè SASE, u toku 2002. 

godine ukupno je “poklonjeno” 18,8 miliona KM, a u 2003. 

preko 49,4 miliona KM, izraèno po nominalnoj vrijednosti 

dionica. Begi} je kazao da Sarajevska berza poziva Komisiju za 

vrijednosne papire FBiH, Poreznu upravu i Finansijsku policiju 

da zaustave dosada{nju praksu i defini{u transparentniji 

na~in darivanja vrijednosnih papira, te pokrenu istragu u 

pravcu otkrivanja fiktivnih darodavnih ugovora i njihovih potpisnika. 

Prema njegovim rije~ima, Komisija za vrijednosne 

papire smatra da u dosada{njoj praksi darovanja vrijednosnih 

papira “cifre nisu zabrinjavaju}e”. Dosada{nja praksa prenosa 

vlasni{tva nad vrijednosnim papirima preko darodavnih ugovora, 

te dostupnost informacija o ovim transakcijama predstavljaju 

najniì nivo transparentnosti. Informacije vezane za darodavne 

ugovore su apsolutno nedostupne javnosti. Dok je u 

Republici Srpskoj i ostalim susjednim trì{tima darovanje vrijednosnih 

papira mogu}e izvr{iti samo na osnovu krvnog 

srodstva, u FBiH je to mogu}e uraditi bez ikakvih kriterija. 

Registar vrijednosnih papira u FBiH omogu}ava prenos 

vlasni{tva vrijednosnih papira na osnovu darodavnih ugovora, 

uz proviziju od jedan odsto od nominalne vrijednosni dionica. 

Sarajevska berza smatra da upravo ova visina naknade otvara 

prostor za manipulaciju. - Nakon analize ove problematike 

name}e se pitanje da li vjerujemo da je u BiH, koja je na rubu 

socijalne egzistencije, za nepune dvije godine darovano preko 

63 miliona KM, a da zaista ni u jednom slu~aju novac nije bio 

instrument pla}anja - istakao je Begi}. Prema podacima 

Komisije za vrijednosne papire, u 2003. godini darovane su, 

izme|u ostalog, dionice privatizacijsko-investicionog fonda 

(PIF) Naprijed Sarajevo, Ingram Srebrenik, Unevit Konjic, 

Svjetlostkomerc Sarajevo, Univerzalpromet Tuzla, GP Bosna 

Sarajevo, UPI Banka Sarajevo, Biha}ka pivovara Biha}, 

Grupex Velika Kladu{a, Velefarmacija Sarajevo, IGM Visoko, 

PIF Prof-plus Sarajevo, @itopromet Mostar, Klas Sarajevo, 

Svjetlost Sarajevo. /ONASA/ 

11


Seminar 

Pove}anje energetske efikasnosti 

U organizaciji Privredne/Gospodarske komore FBiH i 

Regionalnog centra za okolinu, Ured za BiH, u izvedbi 

Centra za tehnolo{ki i okolinski razvoj CETEOR, po~etkom 

marta, odràn je seminar pod nazivom “Odrìva energetika”, 

koja predstavlja upravljanje tokovima energije gdje su 

interesi o~uvanja prirodne osnove za potrebe sada{njih i 

budu}ih generacija na istom nivou posmatranja i djelovanja 

kao i dru{tveni i ekonomski interesi sada{njih generacija 

Uprili~en je sa ciljem podizanja nivoa znanja 

na podru~ju upravljanja energijom, naro~ito u 

privredi, ali i da se istakne uloga privrednih 

komora na tom planu i utvrde njihovi zadaci. 

S obzirom na to da energija predstavlja 

zna~ajan dio privrednog poslovanja, potrebna je 

stalna briga dràvnih institucija da se smanji 

energetska intenzivnost preduze}a, {to bi 

pove}alo energetsku efikasnost tehni~kih i 

tehnolo{kih sistema. 

Ovo pobolj{anje je dvostruko: ekonomsko i 

okolinsko. Oba vida se mogu naplatiti, jer 

ekonomsko donosi pove}ani dobitak firmi, a 

firma kod koje je do{lo do pove}anja energetske 

efikasnosti spremna je to platiti. 

Okolinsko pobolj{anje (sniènje emisija u 

atmosferu) moè biti napla}eno na dva na~ina: 

manje pla}anje naknada za emisiju ili dobijanje 

naknade ukoliko postoje emisioni plafoni u 

dràvi od onoga koji ima obavezu da snizi emisiju 

podru~ja. 

O zna~aju primjene Konvencija o prekograni~nom 

zaga|ivanju zraka na velike udaljenosti 

i o klimatskim promjenama govorio je 

Aleksandar Kneèvi}, predstavnik CETEOR-a. 

Konvencija o prekograni~nom zaga|ivanju 

zraka na velike udaljenosti, donesena u @enevi 

1979. godine, okvirni je me|unarodni ugovor i 

doprinijela je izgradnji mehanizama me|unarodne 

saradnje, iako ovi mehanizmi nisu tako 

razvijeni kao kod konvencija koje su donesene 

kasnije i odnose se na za{titu ozonskog sloja i 

klimatske promjene. 

Uz ovu konvenciju do sada je doneseno 

osam protokola. 

- U interesu na{e zemlje je da pristupi implementaciji 

ove konvencije. 

Pojedine termoelektrane vr{e odre|ena istra- 

ìvanja tehnologija sniènja emisije kiselih gasova, 

te analiziraju mogu}nosti kreditnih zaduènja za 

nabavku i ugradnju odgovaraju}e opreme. 

Me|utim, one ne uzimaju u obzir mogu}a 

nepovratna sredstva koja se za tu svrhu mogu 

dobiti kroz implementaciju Konvencije - istakao 

je Kneèvi}. 

Pristupanje protokolima, uz Konvenciju o 

prekograni~nom zaga|ivanju zraka na velike 

udaljenosti, preduslov je za dono{enje pravilnika 

o grani~nim vrijednostima emisije uz entitetske 

zakone o zraku. 

Okvirna konvencija o klimatskim promjenama 

UN-a, usvojena na Svjetskom samitu o okolini 

i razvoju 1992. godine, kao krajnji cilj postavlja 

stabilizaciju koncentracije stakleni~kih gasova 

na nivo koji }e sprije~iti prijete}u ~ovjekom 

uzrokovanu umije{anost u klimatski sistem. 

- Klimatske promjene }e u narednih 20 godina 

potpuno promijeniti geopoliti~ku sliku svijeta, 

uvesti me|unarodno upravljanje prirodnim 

resursima u svakoj pojedina~noj zemlji, kao i 

me|unarodnu kontrolu prostornog ure|enja - 

istakao je Kneèvi}. 

Protokolom iz Kjota (1997. godine) odre|en 

je iznos op{teg smanjenja emisije ekvivalentnog 

CO2 za 5,6 odsto, a od 2008. do 2012. godine 

treba posti}i stabilizaciju. 

Osnovna poruka je da BiH mora {to prije 

pristupiti Protokolu iz Kjota, jer raste interes 

stranih dràva da svoje obaveze reguli{u smanjenjem 

emisija u BiH. 

U okviru seminara istaknuto je da P/GKFBiH, 

kao asocijacija privrede, stvara ambijent za 

privre|ivanje, te ima dvostruki zadatak: 

- {irenje znanja u privredi i njeno povezivanje 

u cilju zajedni~ke artikulacije interesa i zajedni~kih 

akcija; 

- uspostavljanje partnerstva sa dràvom kako 

bi se stvorio ambijent da su ulaganja u smanjenje 

energetske intenzivnosti i pove}anje energetske 

efikasnosti profitabilna. 

Organizatori su predloìli organiziranje 

Konferencije posve}ene pobolj{anju dràvne 

infrastrukture kada je rije~ o podsticajima za 

pove}anje energetske efikasnosti, kao i 

osposobljavanju privrednih komora za 

uspostavu partnerstva izme|u privrede i dràve 

na planu smanjenja tro{kova kori{tenja energije 

u privredi i smanjenja zaga|ivanja okoline uslijed 

energetskih transformacija. 

Prisustvovali bi joj privrednici i predstavnici 

dràvnih organa. 

S. VARUPA 

12


Nau~noistraìva~ke institucije 

Posjeta Institutu u Zenici 

U okviru aktivnosti vezanih za implementaciju Strategije 

razvoja metalske i elektroindustrije u FBiH, delegacija 

P/GKFBiH i Federalnog ministarstva energije, rudarstva i 

industrije posjetila je u februaru Institut “Kemal 

Kapetanovi}” u Zenici 

Svaka ozbiljna proizvodnja u metalskoj i 

elektroindustriji (MEI) ne moè se zamisliti bez 

instituta sa osposobljenim i certificiranim laboratorijama, 

aparaturama i kadrovima. êsto su, 

pogotovo za izvoznu proizvodnju, potrebna 

sloènija hemijska, fizi~ka, metalografska i 

mehani~ka ispitivanja. 

Cilj posjete je, stoga, bio da se sagledaju 

mogu}nosti ovog instituta u svjetlu zahtjeva i 

potreba privrednih subjekata, zasnovanih na 

savremenim normama kontrole i ispitivanja 

materijala. 

Nakon razgovora sa Mirsadom Oru~, direktoricom 

Instituta, neminovno je odgovoriti: Da li u 

dovoljnoj mjeri koristimo vlastite resurse, kada je 

u pitanju i nau~noistraìva~ki rad, ali i ispitivanje 

materijala i sli~no? 

Metalur{ki institut u Zenici uspje{no djeluje 

vi{e od 40 godina i jedini je ove vrste u na{oj 

zemlji. 

Djelokrug rada obuhvata istraìvanja iz oblasti 

materijala i tehnologija, za{tite na radu i za{tite 

okoline, te poslove vezane za primijenjena 

istraìvanja u razli~itim oblastima, naro~ito u metalnoj 

industriji. Uz mala ulaganja u opremu i 

kadrove, Institut je spreman pro{iriti djelatnost i 

na druge oblasti: ispitivanja drveta, gra|evinska 

ispitivanja i sli~no. 

U okviru svojih aktivnosti, na bazi vlastitih ulaganja, 

izvr{eno je akreditiranje pet laboratorija po 

standardu BAS EN ISO 45001 (mehani~ki -ispitni i 

kalibracioni, metalografski, hemijski i kerami~ki), 

te reakreditovan mehani~ki i metalografski laboratorij 

po standardu BAS EN ISO/IEC 17025:2000. 

Institut je, 2002. godine, dobio ovla{tenje za 

verifikaciju mjerila pritiska i temperature, te 

Rje{enje o osposobljenosti Tijela za inspekciju 

motornih i priklju~nih vozila za prijevoz opasnih 

materija prema ADR-u i standardu BAS EN 

ISO/IEC 17020. 

Fizikalni laboratorij, koji vr{i radiografska i 

NDT ispitivanja, pripremljen je za akreditaciju, a 

za radiografska ispitivanja ima certificirano 

osoblje od Njema~kog certifikacijskog organa 

(Sektor CER-za radiografiju). 

Institut ima dugogodi{nju suradnju sa: JP 

Elektroprivredom BiH, BH Steel èljezarom, 

Metalnim, Krajinametalom, Elektrobosnoj Jajce, 

Aluminijem Mostar, Volkswagenom Sarajevo i dr. 

U jednom od njegovih zavoda atestiraju se 

zavariva~i, prema evropskim standardima, te certificira 

tehnologija zavarivanja. Ovi rezultati 

postignuti su uz veliko angaòvanje menad`menta, 

bez ikakve pomo}i i podr{ke sa strane. 

U uvjetima nelojalnog trì{ta, Institut se uspio 

izboriti za opstanak, sa~uvati ranije korisnike 

usluga i pro{iriti krug novih. 

înjenica je da jo{ ima privrednih subjekata 

koji koriste usluge i drugih laboratorija sa 

podru~ja BiH, koje nisu akreditovane, ali koje 

nastupaju sa niìm trì{nim cijenama. One nisu 

imale tro{kove certificiranja i akreditiranja, niti 

rade na stalnom izgra|ivanju, odràvanju i kontinuiranom 

pobolj{anju sistema kvaliteta, kao {to 

to ~ini Institut, {to iziskuje zna~ajna finansijska 

sredstva. 

Iako se Institut susre}e sa te{ko}ama zbog 

izostanka pomo}i odgovornih, i dalje se radi na 

pobolj{anju ve} uvedenog sistema kvaliteta, te na 

uvo|enju u ostale oblasti. 

Institut mora dobiti {iru podr{ku sa prefiksom 

dràvni, kako bi i privredni subjekti i on mogli 

ra~unati jedni na druge, uz trajno ulaganje u 

kvalitet i njegovo unapre|enje, koje je dugoro~no 

isplativo. U svjetlu potreba privrede, za ovom i 

ovako kvalitetnom vrstom usluga, Avdo Rapa, 

predsjednik P/GKFBiH, rekao je da }e ova komora 

podràti menad`ment Instituta u njegovoj 

razvojnoj politici, na poslovima vezanim za 

privredu op}enito, uz uvaàvanje najvi{ih kriterija 

kvaliteta. 

N. [. M. 

“Krivaja” Zavidovi}i 

Potpisana dva ugovora 

sa novim kupcima 

iz Njema~ke 

Rukovodstvo “Krivaje” potpisalo je poslovne 

ugovore sa dva nova kupca iz Njema~ke, ~ija se 

vrijednost procjenjuje na 5,5 miliona KM. 

Pored ovih zna~ajnih ugovora za preduze}e, 

u te{koj situaciji u kojoj se nalazi drvna 

industrija, uspjeli su kvalitetom svojih proizvoda 

ponovo vratiti povjerenje jo{ jednog 

njema~kog kupca koji je sa “Krivajom” radio 

prije sedam godina, a odnosi se na isporuku 

masivnog namje{taja. Ohrabruje i ~injenica da 

postoji interesovanje za proizvodima “Krivaje” 

u Njujorku, îkagu i Memfisu. 

Poslovodstvo vjeruje da }e ove godine na 

osnovu ve} potpisanih ugovora ili onih koji 

}e uslijediti ostvariti izvoz od 50 miliona KM. 

[. A. 

13


14 

Zakon o gra|enju 

Dom naroda Federacije BiH prihvatio je Nacrt zakon o izmjenama i dopunama Zakona o 

gra|enju i odlu~io da ga uputi u javnu raspravu koja }e trajati {ezdeset dana. 

Izmjene i dopune Zakona ure|uju izradu tehni~ke dokumentacije za gra|enje, vr{enje nadzora 

i postupak izdavanja odobrenja za gra|enje i upotrebne dozvole, kao i tehni~ka i druga svojstva 

koja moraju udovoljiti gra|evine u FBiH. 

Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju 

U pripremi su izmjene i dopune Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju koje se odnose 

na smanjenje starosne granice za sticanje prava na starosnu penziju, na uskla|ivanje penzija sa rastom 

pla}a, te mogu}nost dokupa staà za ispunjavanje uslova za sticanje prava na starosnu penziju. 

Zakon o dospjelim, a neupla}enim doprinosima 

Vlada FBiH utvrdila je Nacrt zakona o dospjelim, a neupla}enim doprinosima i uputila ga u 

parlamentarnu proceduru. 

Zakonom se regili{e pitanje dospjelih, a neupla}enih doprinosa za penziono, invalidsko i socijalno 

osiguranje, te doprinosa za nezaposlene. 

Uredba o regulisanju prometa odre|enih naftnih derivata 

Vlada FBiH je donijela Uredbu o regulisanju prometa odre|enih naftnih derivata s ciljem izbjegavanja 

malverzacija i obezbje|enja kontrole prometa i kvaliteta naftnih derivata. 

Zakon o cestovnom prometu 

Vlada Federacije BiH utvrdila je Nacrt zakona o cestovnom prometu kojim se realizuje 

obaveza uskla|ivanja entitetske regulative iz ove oblasti sa Zakonom o me|unarodnom i 

me|uentitetskom cestovnom prometu na nivou BiH. 

Nacrtom zakona ure|uju se uslovi i na~in obavljanja djelatnosti prevoza osoba i tereta motornim, 

priklju~nim i zapre`nim vozilima u cestovnom prevozu, rad stanica tehni~kog pregleda na 

podru~ju FBiH, djelatnost javnog prevoza osoba i tereta u linijskom i vanlinijskom cestovnom 

prevozu, prevoz za vlastite potrebe, rad auto-stanica, te inspekcijski nadzor i odgovornost za 

neprovo|enje zakonskih odredaba. M. I. 

Bosnaplast - Bosanski Petrovac 

Predstavnici P/GKFBiH posjetili su Bosnaplast u 

Bosanskom Petrovcu. Ovo preduze}e je osnovano 1960. 

godine sa programom prerade plasti~nih masa i izradom 

bravarske galanterije. Imao je vode}u ulogu u proizvodnji 

plasti~ne ambalaè na podru~ju balkanskih zemalja, zatim je 

deset godina bio van pogona 

Sredinom 2002. godine Bosnaplast prelazi u 

privatno vlasni{tvo i tada zapo~inje rekonstrukcija 

i modernizacija procesa proizvodnje. 

Danas je u porodici Opal Grupe, uz Opal - 

Comerce (poslovno-prodajni centar) i MAH Co 

(unutra{nji i vanjski transport). 

Bave se injekcionim brizganjem i ekstrudiranjem 

termoplasta velike i srednje mase, presovanjem 

duroplasta, brizganjem i puhanjem polietilen 

teraftelata i sli~no. 

Program sadrì: 

- proizvodnju pretformi za puhanu ambalaù 

namijenjenu za pakovanje teku}ina u prehrambenoj 

i hemijskoj industriji; 

PROPISI I ZAKONI 

- proizvodnju i promet zatvara~a za PET kontejnere; 

- puhanje kontejnera za pakovanje vode, 

sokova, ulja, piva i mlijeka; 

- proizvodnju transportne ambalaè, kanta i 

posuda za hemijsku i prehrambenu industriju; 

- kao i kontejnera za {umarstvo i poljoprivredu. 

Bosnaplast vr{i usluge montaè elemenata 

elektronske industrije, kao i obradu metala skidanjem 

i bez skidanja strugotine, erozijom i 

termi~kom obradom. 

U svom pogonu vr{i regeneraciju i regranulaciju 

plasti~nih sekundarnih sirovina. 

Po rije~ima menadèra Harisa ]orali}a, koji je 

i vlasnik, trenutno je zaposleno oko sto radnika, a 

ima namjeru i dalje ulagati u rekonstrukciju, modernizaciju 

i pro{irenje proizvodnog pogona. To }e 

dati mogu}nost zaposlenja novih radnika. Akutni 

problem je nedostatak visokostru~nih kadrova, te 

o~ekuje i pomo} Komore, u tom smislu. Po njegovim 

rije~ima, suradnja sa Komorom nije upitna. 

Ovo je jedna od rijetkih takvih firmi koja je radno 

aktivna i sluì kao primjer poslovnom okruènju. 

N. [. - M.


Livno 

Sredstvima 

Zavoda zaposleno 

na stotine radnika 

Biha} 

Sastanak 

Grupacije 

{umarstva i drvne 

industrije PKUSK 

Drvoprera|iva~i iz Unsko-sanskog kantona 

odràli su sastanak, po~etkom marta, u 

Privrednoj komori u Biha}u. Razgovaralo se o 

potrebi hitnog reprogramiranja starog duga 

drvoprera|iva~a USK prema JP “Unsko-sanske 

{ume” iz Bosanske Krupe, nastalog zaklju~no 

sa 31. 12. 2003. godine. Nagla{ena je i urgentnost 

sklapanja bilateralnih ugovora drvoprera|iva~a 

sa ovim javnim preduze}em o isporuci 

osnovne sirovine za 2004. godinu, te hitnoj 

normalizaciji isporuka, {to nema alternative. 

Sastanku su prisustvovali i predstavnici Vlade 

ovog kantona. 

Preko 90 odsto drvnoindustrijskih kapaciteta 

USK ne radi ve} ~etiri mjeseca zbog nedostatka 

sirovine. Kotlovska postrojenja se krajnjim 

naporom odràvaju i spre~avaju od pucanja 

zbog niskih temperatura, a uslijed nedostatka 

bukovog ogreva svaki ~as su mogu}e velike 

{tete. Nisu sa~injeni bilateralni ugovori o 

isporuci osnovne sirovine za 2004. godinu sa 

drvoprera|iva~ima, kao ni isplata starih dugovanja 

dok se ne uradi reprogramiranje. Ukoliko 

se ne izvr{i normalizacija isporuke sirovine, prijeti 

masovno otpu{tanje u sektoru prerade drveta 

USK koji zapo{ljava vi{e od 200 radnika. 

Traì se od Vlade USK da zahtijeva da se sva 

raspoloìva koli~ina drvne sirovine iz JP 

“Unsko-sanske {ume” Bosanska Krupa maksimalno 

preradi na podru~ju ovog kantona u 

drvnoprera|iva~kim kapacitetima. 

[. ALIMANOVI] 

Na natje~aj Zavoda za zapo{ljavanje 

Federacije BiH, koji se odnosi na dodjelu poticajnih 

kredita za zapo{ljavanje u poljoprivredi i 

malom biznisu, korisnicima u Hercegbosanskom 

kantonu/ùpaniji pro{le godine odobrena 

su 142 programa. 

Na natje~aj objavljen u februaru 2002. 

godine, iz {est op}ina ovog kantona, kandidirano 

je oko 500 programa. Za programe je 

odobreno oko 2,4 miliona KM za zapo{ljavanje 

251 radnika. 

Najve}i broj programa (43) odobren je korisnicima 

s podru~ja Op}ine Livno, za zapo{ljavanje 

122 radnika u poljoprivredi i sto~arstvu, 

za koje su odobrena kreditna sredstva u iznosu 

od 563.000 KM, izjavio je direktor Zavoda za 

zapo{ljavanje ovog kantona Ante Br~i}. 

Prema njegovim rije~ima, na natje~aj je kandidirano 

i osam proizvodnih programa od kojih 

su pro{le godine sa 640.000 KM realizirana 

~etiri, i u kojima je zaposleno oko 50 radnika sa 

evidencije Zavoda za zapo{ljavanje. Tri programa 

obuhvataju finalnu proizvodnju drveta na 

podru~ju Op}ine Livno, a jedan proizvodnju 

sokova na podru~ju Op}ine Tomislavgrad. 

/ONASA/ 

Komora Tuzla 

Osnivanje 

granskih 

udruènja 

Kantonalna privredna komora Tuzla ovogodi{nje 

aktivnosti koje }e obavljati na podru~ju 

Tuzlanskog kantona zapo~ela je osnivanjem 

granskih udruènja. 

Osnovano je Udruènje {umarstva, prerade 

drveta i grafi~ke djelatnosti, Udruènje energetike, 

rudarstva i industrije i Udruènje 

prometa i komunikacija. 

Unutar Udruènja za promet i komunikacije 

djelova}e osam sekcija: 

1. za me|unarodni i me|uentitetski saobra}aj, 

2. za teretni saobra}aj, 

3. za unutra{nji promet putnika 

4. {peditera, 

5. za tehni~ki pregled motornih vozila i preduze}a 

za puteve, 

6. telekomunikacija, 

7. za zra~ni i èljezni~ki promet, 

8. taksi djelatnosti. 

Treba ista}i osnivanje Udruènja za 

istraìvanje, razvoj i edukaciju koje planira raditi 

na zadràvanju mladih istraìva~a na 

Univerzitetu i institutima uz motivaciju za 

ostanak u BiH, pronalaènju brèg izlaza iz 

inferiornog poloàja nekonkurentne privrede, 

pretpostavkama za ekonomiju baziranu na 

znanju (intelektualnom kapitalu), afirmisanju 

inkubacionih centara i tehnolo{kih parkova, 

afirmaciji svijesti o novoj proizvodnoj i uslu`noj 

filozofiji, sazrijevanju svijesti o tome da je znanje 

roba. 

M. IDRIZOVI] 

15


Najava 

Okrugli sto 

Proizvo|a~i tekstila, koè i obu}e koji rade na podru~ju 

Kantona Sarajevo, Zeni~ko-dobojskog, Hercegova~ko-neretvanskog, 

te Zapadnohercegova~kog kantona 

razmatrali su, sredinom marta, aktuelne teme iz ove 

oblasti, koje }e biti uvr{ene u rad Okruglog stola, ~ije je 

odràvanje planirano za po~etak aprila u Sarajevu. 

Na ovaj na~in proizvo|a~i èle ista}i te{ku situaciju u 

kojoj se nalazi ova grana industrije, a sa njom i 40.000 

uposlenih u ~emu ih podràvaju i predstavnici Sindikata 

koji su prisustvovali pomenutom sastanku. 

Planirana je rasprava o nekoliko tema: 

- {ta za industriju tekstila, koè i obu}e zna~i 

ponu|ena Strategija razvoja BiH kroz analizu ponu|enih 

prijedloga radne grupe; 

- nedosljednost Vlade kada je u pitanju cijena elektri~ne 

energije za izvozno orijentirane industrijske grane; 

- privatizacija kao jedan od faktora pada industrijske 

proizvodnje (u ovom sektoru), kao i stvaranje novih 

socijalnih slu~ajeva (Alhos, Modna konfekcija, Novitet) i 

sli~no; 

- bankovne garancije kao veliki ko~ni~ar pove}anju 

izvoza i novom zapo{ljavanju; 

- usvojena carinska tarifa i pogubnost potpisanih 

ugovora o slobodnoj trgovini (Slovenija, Turska, 

Hrvatska, Bugarska). 

O~ekuje se prisustvo prestavnika dràvnih institucija, 

resornih ministarstava, te Sindikata. S. V. 

Jo{ jedno priznanje Savezu 

inovatora BiH 

Me|unarodna 

nagrada za poslovnost 

U Zajednicu tehni~ke kulture BiH 

stigla je, 17. marta, obavijest da je Savez 

inovatora BiH ovogodi{nji dobitnik 

“Me|unarodne nagrade za poslovno 

rukovo|enje i presti`”. Ona se sastoji od 

skulpture i diplome, a dodjeljuju je 

Izdava~ki biro i Klub trgova~kih 

menadèra iz Madrida, na osnovu glasova 

7.000 poduzetnika iz 112 zemalja. 

U pristigloj informaciji navodi se da 

je u protekle 33 godine ovo priznanje 

dobilo 997 privrednih subjekata, te da 

je prvi put da se ono dodijeli jednom 

udruènju gra|ana. 

Na spisku dobitnika u proteklim 

godinama nalazi se sedam firmi iz BiH 

(Biha}ka pivovara, Ekonomic, Grizelj, 

Hotel Grand, Kosig Dunav osiguranje, 

LOK i Sarajevska pivara), dvije iz 

Republike Hrvatske, sedam iz Republike 

Makedonije, osam iz Republike 

Slovenije i 12 iz SCG. 

Sve~anost uru~ivanja nagrada bi}e 

odràna u Cirihu 23. do 25. maja - kaè 

se u saop}enju ZTK BiH. 

Seminar 

Razvoj ~lanstva i prihod osim ~lanarina 

Pod pokroviteljstvom CIPE-a /Centra za me- 

|unarodno privatno poduzetni{tvo/ odràna je, 

11. oùjka, u Sarajevu, “Radionica za 

menad`ment biznis asocijacija”, a pripremana je 

zajedni~kim naporima Privredne/Gospodarske 

komore FBiH i Privredne komore Republike 

Srpske i CIPE-a. Prisustvovali su predstavnici 

udruènja - grupacija u privrednim komorama, 

Projekat izrade jedinstvenog 

Registra poduze}a 

Komora trgovine, industrije, obrta i poljoprivrede iz Trsta 

(CCIAA Trieste) prije izvjesnog vremena zapo~ela je izradu projekta 

podr{ke reorganizaciji komorskog sistema u BiH. 

Predstavnici CCIAA prije godinu prvi put su komorama u BiH 

prezentirali svoju inicijativu koja je nai{la na op}e odobravanje. 

U me|uvremenu, i Italijanska vlada dala je ‘zeleno svjetlo’ i 

odobrila sredstva za realizaciju Projekta izrade jedinstvenog 

Registra poduze}a, analogno Registru u italijanskim komorama. 

Na sastanku u Sarajevu, 24. marta, partneri iz Italije prezentirali 

su Projekat i utvrdili dalje aktivnosti na njegovoj realizaciji. 

L. S. 

kao i uposlenici u poljoprivredno-prehrambenom 

sektoru komora, jer je ciljna grupa bio 

upravo ovaj sektor. 

Glavna tema seminara je bila “Razvoj ~lanstva 

i prihod osim ~lanarina”, a cilj je bio: 

* shvatiti zna~aj ~lanstva u okviru 

cjelokupnog programa udruènja, 

* shvatiti razli~ite tipove struktura, osnova i 

kategorija ~lanstva, 

* shvatiti zna~aj evidencije ~lanstva, 

* uvidjeti koji proizvodi privla~e ~lanove, 

Uvijek se mora imati na umu: 

- Za{to je razvoj ~lanstva zna~ajan? 

- Za{to se ljudi udruùju? 

- Tko su ~lanovi? 

Moraju se znati vrednovati usluge koje se 

pruàju ~lanicama, a na pove}anju brojnosti 

~lanstva trebamo raditi svi. 

Koji su izvori prihoda pored ~lanarina? 

* Izvori prihoda pored ~lanarina unutar 

udruènja (publikacije, izlo`be, seminari) 

* Izvori prihoda vezanih osoba udruènja 

(fondacije, ugovori sa vladom, grantovi od 

kompanija) 

* Izvori prihoda izvan udruènja iz zasebne 

korporacije (investicioni fondovi, zajedni~ka 

ulaganja) 

16

Global Finance 

“Najbolje banke svijeta na razvojnim 

trì{tima za 2004” imenovao je Global Finance, 

saop}eno je iz Marketinga Raiffeisen 

bank BiH. 

Ova nagrada Global Finance je jo{ jedna 

nagrada u nizu i predstavlja potvrdu dugogodi{njeg 

uspje{nog poslovanja Banke. 

Revidirani finansijski rezultati Banke za 

2003. godinu pokazuju porast u svim segmentima 

poslovanja. Ukupna aktiva je 1.394.518.000 

KM. Banka s 58 poslovnica {irom zemlje 

zapo{ljava 1.020 radnika. 

Prema rije~ima zamjenika predsjedavaju- 

}eg Upravnog odbora i predsjedavaju}eg 

Raiffeisen International Bank-Holding AG 

Herberta Stepi}a, “Raiffeisen” nadma{uje 

trì{te, godinu za godinom, i u pogledu porasta 

i profitabilnosti, konstantno je ulazio u nova 


Raiffeisen Bank BiH najbolja u zemlji 

Raiffeisen Bank Bosna i Hercegovina dobitnik je 

nagrade “Najbolja banka” za svoju zemlju, a Raiffeisen 

grupaciji, kojoj pripada, dodijeljena je nagrada 

“Najbolja banka u isto~noj Evropi i centralnoj Aziji” 

Prema istraìvanju sarajevske agencije 

Decision Shop, kupcima u BiH najva`nije je 

porijeklo robe koju kupuju. Njih tri ~etvrtine 

ima najvi{e povjerenja u doma}e proizvode. 

U Federaciji BiH najvi{e povjerenja u 

doma}u robu ima 80 odsto kupaca, a u 

Republici Srpskoj 77 odsto. Istovremeno, 

Na www.kfbih.com 

Najnoviji tenderi 

Na web stranici Privredne/Gospodarske komore Federacije 

BiH, www.kfbih.com u rubrici “aktuelnosti”, moè se na}i pregled 

najnovijih tendera i javnih ponuda za radove i nabavku materijala 

za podru~je SiCG. 

Tenderi i ponude odnose se na: 

- grube i zavr{ne gra|evinske radove; 

- ma{inske radove (vodovodi, plinske instalacije i dr); 

- nabavku i usluge transportnih sredstava i gra|evinske mehanizacije; 

- prodaju poslovnih prostora; 

- lijekove, sanitetski i potro{ni medicinski materijal; 

- {tampani i uredski materijal; 

- elektromaterijal (grija~i, termostati, kablovi, provodnici, releji); 

- nabavku prera|evina od ìtarica i mesnih prera|evina 

- i drugo. 

Dodatne informacije mogu se dobiti u P/GKFBiH, 

telefon: 033/211-280, Lejla Sadikovi}. L. S. 

Istraìvanje 

trì{ta, dodaju}i nedavno svojoj mreì 

Bjelorusiju, Kosovo i Albaniju, a klijenti su 

privu~eni kompletnim nizom bankarskih usluga 

i proizvoda u cijeloj regiji, uklju~uju}i leasing, 

rukovo|enje sredstvima, investiciono 

bankarstvo, M&A savjetovanje, bavljenje brokerskim 

poslovima, penzione fondove i osiguranja. 

“Ponosni smo {to smo na{oj listi nagrada 

dodali i ovo vrijedno priznanje. Nagrada predstavlja 

potvrdu da je Banka, na svom putu 

kontinuiranog razvoja, odabrala odlu~nu 

strategiju, koja svake godine rezultira uspjehom. 

Politika investiranja u zaposlenike 

banke, te povjerenje na{ih klijenata su klju~ni 

faktori ovog uspjeha. Kroz Raiffeisen 

Grupaciju u Bosni i Hercegovini, koju pored 

Banke danas ~ine Privatizacijsko-investicioni 

fond “Mi-Group”, Raiffeisen Osiguranje, 

Raiffeisen Brokers i Raiffeisen Leasing, trudit 

}emo se da podsti~emo razvoj i unapre|enje, 

da zadovoljimo potrebe na{ih klijenata i 

spremno do~ekamo izazove koji su pred 

nama”, rije~i su direktora Raiffeisen Bank u 

BiH Edina Mufti}a. (FENA) 

BH kupci najvi{e vjeruju doma}im proizvodima 

sedam odsto kupaca nema povjerenja u 

doma}e proizvode, a 13 odsto pri kupovini ne 

razmi{lja o porijeklu robe. Od robe iz uvoza 

gra|ani BiH najvi{e povjerenja imaju u 

proizvode iz Republike Hrvatske, malo manje 

u slovenske, a najmanje iz Repulike Srbije. 

Povjerenje prema uvoznoj robi iz susjednih 

zemalja razlikuje se po entitetima. RH i slovenska 

roba imaju znatno vi{e kupaca u FBiH 

nego roba iz Srbije, koja pak ima znatno vi{e 

kupaca u RS. U FBiH robu iz Srbije ne kupuje 

63 odsto gra|ana. Istraìvanje je pokazalo i 

kako gra|ani BiH imaju vi{e povjerenja u 

strane nego u doma}e banke. Svoj bi novac 

stranim bankama povjerilo 67 odsto gra|ana. 

Povjerenje u doma}e banke malo je ve}e u 

FBiH, gdje bi pola gra|ana svoj novac povjerilo 

doma}im bankarima. Nepovjerenje prema 

stranim bankama izrazilo je u FBiH 12 odsto, a 

u RS 14 odsto ispitanika. 

Znatno ve}e nepovjerenje ispitanici su 

pokazali prema osiguravaju}im dru{tvima, 26 

odsto. Samo 40 odsto ispitanih vjeruje u njih, 

dok ih 34 odsto nema iskustva s njihovim 

poslovanjem. Nepovjerenje u osiguravaju}a 

dru{tva u RS ve}e je za pet odsto nego u FBiH. 

L. S. 

17


Ponuda - potra`nja 

Britanska kompanija IMI NORDGREN Ltd. je 

jedan od vode}ih distributera pneumatskih 

komponenata i automatiziranih sistema. 

Kompanija èli pro{iriti svoju mreù {irom 

Evrope i traì pouzdanog partnera iz BiH. 

Kontakt: 

Britanska Ambasada u BiH 

Zoran Stevanovi}, Manager for Trade and 

Investment, Commercial Section 

Telefon: +387 33 282 249, telefaks: +387 33 

204 780; e-mail: Zoran.Stevanovic@fco.gov.uk 

Pakistanska kompanija Yam Enterprises 

zainteresirana je da iz BiH uvozi sljede}e: 

- stari papir i novine, 

- kori{tene ra~unare, 

- robu {iroke potro{nje. 

Iz Pakistana izvozi: 

- odje}u, rublje, obu}u (cipele, papu~e), 

- rukavice za rad u industriji, 

- proizvode od koè, 

- svjeè vo}e i povr}e. 

Adresa: Muhammad Yameen, Yam Enterprises 

H-149/7 Bara Maidan, Nzimabad, Karachi 

74600 Pakistan. 

Telefon: 92-21-6616463, telefaks: 92-21- 

4538625, e-mail: yam21@wtmeca.net, 

qayam_ilu2001@hotmail.com 

Firma iz dràve Togo, Afrika, èli iz BiH 

uvoziti proizvode od koè, odje}u, proizvode 

za doma}instvo, razli~ite elektronske 

ure|aje. Distributeri zainteresirani za suradnju s 

dràvama zapadnoafri~ke obale mogu se 

javiti na adresu: 

Mark Ndukwo 

ETS.Okmabic Inter-Holdings Company LTD. 

No. 45 Rue de Fiata/Mad.Com Quaters 

BP. 1210 Lome -Togo 

Telefon: +228 945 3630, telefaks:. +228 222 

11 49, e-mail: okentex45@yahoo.com 

Vode}i saudijski proizvo|a~ vodoinstalacione 

opreme od ner|aju}eg ~elika za 

doma}instva nudi suradnju bh. poduze}ima sa 

sli~nom djelatno{}u. Kontakt: 

A. A. AL - Khateeb 

National Factory for Sink Bowls 

Oglas - potra`nja 

Quadrimex je francuska kompanija koja 

se bavi distribucijom hemijskih proizvoda i 

djeluje kao link izme|u proizvo|a~a i krajnjeg 

korisnika. Quadrimex poziva bh. proizvo|a~e 

razli~itih hemijskih proizvoda zainteresirane 

za saradnju da se jave na e-mail 

adresu: jtraore@quadrimex.com 

Kontakt osoba: Jenna Traore. 

P.O. BOX: 40776 

Riyadh 11511, K. Saudi Arabia 

Telefon: +966 1 2652002, telefaks: +966 1 

2653003/2653355, e-mail: majaly@awalnet.net.sa 

Proizvo|a~ ma{ina za izradu visokokvalitetnih 

plasti~nih boca iz Ilinoisa, SAD, poziva 

firme iz BiH zainteresirane za suradnju: 

Mark Larimer 

Capital Equipment, LLC. 

125 Tubeway Drive 

Carol Stream IL 60188, USA 

Telefon: +1 630 6907 200, telefaks: +1 630 

690 7929, e-mail: mark5@capitalequipment.com 

Pakistanska kompanija Allme Business 

International iz Lahorea zainteresirana je za 

uvoz iz BiH razli~itih proizvoda od ~elika i 

poziva bh. poduze}a iz ove oblasti da se 

jave direktno na adresu: 

Direktor: S. A. Nazir 

Allme Business International 

St. No. 34 - A, Shershah Road 

Shalmar Town, Lahore - 54920, Pakistan 

Telefon: +92 42 7671698, telefaks: +92 42 

6542666, e-mail: aalme@xcess.net.pk 

Austrijska firma Mittermayr - Muehle KG 

nudi na prodaju kompletan pneumatski mlin za 

ìtarice, kapaciteta 20 tona/24 sata, godina 

proizvodnje 1982. 

Sve zainteresirane firme mogu se javiti na 

adresu: 

Mittermayer - Muehle KG 

z. Hd. Herrn Prokurist Rudolf Mittermayer 

Bahngasse 43 

Telefon: 0043 2619/67 265 ili 0043 2619 67 202 

Faks: 0043 2619 66 259 

Poduze}a koja èle plasirati svoje 

proizvode na trì{te Argentine i Ju`ne 

Amerike, mogu se preko Interneta besplatno 

upisati u Me|unarodni adresar koji se nalazi 

na web-stranici kompanije STAPLEY: 

www.stapley.com.ar 

Svaki proizvod uvr{ten u ovaj adresar ima 

vlastitu stranicu s on-line obrascem koji se 

nalazi na dnu stranice, namijenjen potencijalnim 

kupcima koji traè vi{e informacija o 

proizvodu. Tu se nalaze i informacije o transportu 

robe brodom, tj. iz koje luke roba 

polazi i u kojoj se luci vr{i istovar. Sva pitanja 

i zahtjevi kupaca odmah se proslje|uju relevantnom 

dobavlja~u. 

Pristup adresaru i uno{enje podataka 

sasvim su besplatni. 

Kompanija STAPLEY poziva i bosanskohercegova~ke 

firme da iskoriste ovu izuzetnu 

priliku i predstave svoje proizvode. Za eventualne 

informacije, kontakt osoba je Pierre 

Stapley: pierres@stapley.com.ar 

18

“Grin” Gra~anica 

Investicije 

i pogled 

na 

strategiju 

opstanka 

i razvoja 

Izgledi za opstanak i 

uspje{no poslovanje preduze}a 

uvijek su, posebno 

danas, bili uslovljeni 

ulaganjima u investicije, 

naro~ito u opremu. U 

gra~ani~kom “Grinu” je 

tehni~ko osavremenjivanje 

shva}eno kao cilj 

opstanka, a i pretpostavka 

da se u iole 

sre|enijim privrednim i 

dru{tvenim uslovima u~ini 

i brì razvojni iskorak 

Proteklih godina ovo preduze}e se bez zna~ajnih ulaganja prilago|avalo promjenama 

u vanjskom okruènju i zahtjevima trì{ta, {to zna~i i svojim potrebama definisanim 

poslovnim ciljevima. U poratnim godinama obim djelatnosti u “Grinu” imao je 

ili stagnaciju, ili zadràvanje na nivou prethodne godine. Sa stanovi{ta strategije, ona 

se moè svrstati ili je najblià strategiji sa osobinama ograni~enog konvergentnog rasta, 

sa minimalnom ili nultom stopom rasta. To je, u stvari, i model politike organskog rasta 

sa prednostima koja se osje}aju u motivisanosti ili angaòvanosti uposlenih u preduze}u, 

ali i opasnosti od slabosti premalenog rasta i {to je to nastavak pro{losti sa 

manjim promjenama. 

Ono {to temeljno moè opravdati takvu strategiju i politiku bilo je davanje prednosti 

stabilnosti firme pred rizikom od akcije, koja lako moè biti hazard u nesigurnom 

okruènju kakvo je ve} konstantno na{e, potom {to je uposleni doìvljavaju kao pozitivnu 

odgovornost menad`menta i vlasnika za njihovu socijalnu egzistenciju, pa je vide 

i kao i svoju sudbinu, te imaju razlog da preduze}u uzvra}aju svojom ve}om pripadno{}u 

i predano{}u. U “Grinu” je stvoreno stabilno unutra{nje okruènje. Istovremeno, 

cijelo to vrijeme osje}alo se da u postoje}oj grani preduze}e ima proizvodni i trì{ni 

know-how i druge mogu}nosti kao konkurentske prednosti, a da se jo{ nije dostigao 

maksimalni trì{ni udio. 

Nabavkom petobojne ma{ine u investiciji vrijednoj 1,5 miliona KM, “Grin” je 

udvostru~io kapacitete u {tampi sa poja~anim mogu}nostima da kona~ni rezultat rada 

bude proizvod vrhunskog kvaliteta, uz manje tro{kove i kra}e vrijeme po jedinici 

proizvoda. To je zna~ajna konkurentna prednost sa kojom “Grin” danas cilja da ostane 

me|u liderima u grani (ili zadrì lidersku poziciju) na trì{tu. Ovim prednostima moraju 

se pridodati i druge prate}e koristi koje }e proiza}i, naro~ito bolje kori{tenje potencijala 

sadrànog u znanju uposlenih. Javit }e se nova angaòvanost i stvarala~ki potencijal 

u znanju uposlenih, afirmisat }e se proces stalne edukacije, {to }e i ubudu}e 

zna~ajno odlu~ivati o efikasnosti i uspje{nosti preduze}a. 

[to }e sve ovo zna~iti za kupce? 

Kupci }e u “Grinu” imati dobavlja~a po savremenom konceptu, sigurnog i 

pogodnog za velike i male serije, za vanredne i izvanredne porud`be. Saradnja sa 

“Grinom” bit }e i referenca za one koji ulaze u svijet biznisa, jer ovdje mogu ra~unati 

sa partnerom za lak{i put u osvajanju trì{ta, te sticanjem vlastitih i ISO standarda. On 

je (kao dobavlja~) podesan i za zadovoljavanje izvanrednih potreba kupaca, kada 

stvari izmaknu kontroli i planovima poslovanja. Za takve “Grin” ima rezervne resurse, 

ili, kako kaù: “imaju usvojen standard za nestandardno pona{anje drugih”. 

Danas “Grin” ima ljudske i materijalne pretpostavke da ostvari svoju viziju. Sa vi{e 

pouzdanja moè manje razmi{ljati i o rizicima ovog vremena, jer ima zavidan ugled, 

reference i poslovnu odgovornost.

PRIVREDNE KOMORE U BOSNI I HERCEGOVINI 

NACIONALNI 

PROGRAM 

“PROIZVODIMO, 

KUPUJMO DOMA]E” 

Nacionalni program “Proizvodimo, kupujmo doma}e”, koji 

su usvojile privredne komore u Bosni i Hercegovini, punim 

kapacitetom starta u drugoj polovini aprila ove godine. 

Za uspje{no provo|enje Programa osigurano je nekoliko va`nih pretpostavki: 

1. Predsjednici privrednih komora (V/SKBiH, P/GKFBiH, PKRS, PKBD) potpisali su Sporazum o saradnji 

privrednih komora u BiH na realizaciji Nacionalnog programa “Proizvodimo, kupujmo doma}e”. 

2. Na osnovu prethodno raspisanog Javnog nadmetanja, izabrana je Agencija Aquarius iz Banje Luke kao 

Agencija koja }e, zajedno s privrednim komorama, pripremiti i provoditi Propagandni program NP PKD. 

3. Na osnovu provedenog natje~aja izabran je logo-znak za NP PKD i utvr|eno nekoliko kratkih propagandnih 

poruka, a postupak njihove registracije i za{tite je u toku. Imaju}i u vidu da predloèno grafi~ko 

rje{enje sadrì tri osnovna geometrijska oblika: krug, trokut i kvadrat, Koordinacioni odbor NP PKD smatrao 

je da navedeno predstavlja komparativnu prednost. Prvi, osnovni element, KRUG, asocira na zajedni{tvo 

i mobilizira cjelokupnu populaciju BiH za uklju~enje u predstoje}u kampanju. Izvedeni trokut simbolizira 

osnovni grb BiH i istovremeno personificira uskli~nik sa pridodatom ta~kom ~ime se daje animatorski 

karakter predloènom rje{enju. Kompaktnost i aplikativnost, kao i potencijalna pamtljivost ~ine predloèno 

rje{enje odgovaraju}im za potrebe navedenog projekta. 

Slogan SVI ZA DOMA]E savr{eno se nadopunjuje sa konceptom kruga kao osnovne, ishodi{ne 

geometrijske forme koja obuhvata sve relevantne faktore BiH, neophodne za uspjeh navedenog projekta. 

Jednostavnost i pamtljivost slogana sa uskli~nikom na kraju ponavlja ve} navedeni mobilizatorski karakter 

znaka i logotipa. 

4. Odràn je sastanak ~lanova komisija za grupacije proizvoda - module: “Mlijeko i mlije~ne 

prera|evine”, “Meso, ribe i prera|evine”, “Vo}e, povr}e i prera|evine” na kojem su utvr|eni zadaci, njihovi 

nosioci i rokovi za pripremu realizacije promotivnih aktivnosti za navedene module. 

5. Profesorica marketinga Srednje ekonomske {kole u Sarajevu Alma Busuladì}, dipl. occ., i u~enici, 

~lanovi Marketing sekcije [kole, a “u èlji da na neki na~in pomognu na{oj domovini BiHi, da krene putem 

prosperiteta, pokre}u propagandnu kampanju sa porukama: 

“Proizvodimo najbolje! Kupujmo bosanskohercegova~ko! [titimo sebe!” 

Ova propagandna kampanja provodit }e se na sajamskoj izlo`bi, koja }e se odràti od 20. do 23. 04. 

2004. godine u fiskulturnoj dvorani SE[. Suorganizator sajamske izlo`be je Privredna/Gospodarska komora 

FBiH. 

Ova akcija predstavlja marketing stimulans s namjerom da se uti~e na formiranje svijesti i ubje|enja 

mladih da kupovinom bh. proizvoda ne kupujemo samo proizvod, nego svjesno pomaèmo ekonomski 

razvoj BiH. 

Polaze}i od saznanja da se mladi uvijek nastoje uniformno pona{ati, odnosno slijediti ono {to se smatra 

modernim i prihvatljivim u datom trenutku i da to ubje|enje ima presudan uticaj na formiranje potreba, 

obi~aja i navika u potro{nji, èlja organizatora je da mijenja trend pona{anja mladih u BiH u pravcu ja~anja 

svijesti mladih generacija da opredjeljenje za doma}e proizvode doìvljavaju kao iskazivanje vlastite 

osobenosti. 

U projektu sajamske izlo`be ciljna grupa stanovni{tva je od {est do 19 godina: pred{kolski uzrast, osnovci 

i srednjo{kolci. Procjenjuje se da }e ih posjetiti vi{e hiljada u~enika sa svojim profesorima i nastavnicima. 

Na izlo`bi }e izlagati firme iz Federacije BiH, Republike Srpske i Distrikta Br~ko BiH. 

Pozivamo preduze}a da se prijave do 06. 04. 2004. godine, a za informacije o uslovima da se obrate u 

P/GKFBiH, telefon: 033/663-370, lokal 458. 

Ova sajamska izlo`ba, koju organiziraju mladi za mlade, ujedno predstavlja i najbolji po~etak realizacije 

Nacionalnog programa “Proizvodimo, kupujmo doma}e”. 

Mr Hasan JAKUPOVI]

Nove osnove privre|ivanja

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?