Nove osnove privre|ivanja

More documents

Recommendations

Info

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH dolara, a mogu}nosti proizvodnje su u vrijednosti preko dvije milijarde USA dolara. U 2003. godini uvezlo se u BiH hrane u vrijednosti 938 milijardi USD, a izvezlo svega 75 milijardi USD. Zna~i, pokrivenost uvoza izvozom hrane u BiH je oko osam odsto. Industrijski kapaciteti na godi{njoj razini u BiH su sljede}i: - mlinski kapaciteti su oko 300.000 tona, - prerada vo}a i povr}a oko 230.000 tona, - mljekare oko 340.000 tona, - meso i mesne prera|evine oko 120.000 tona, - konditorska industrija i industrija tjestenine je oko 15.000 tona, - zna~ajni kapaciteti su i za proizvodnju voda, pi}a i dr. Doma}e kompanije su prijavile 60 projekata iz poljoprivredno-prehrambenog sektora, za potencijalne inoulaga~e, koji obuhva}aju sljede}e oblasti: - Proizvodnja i prerada vo}a - sedam projekata, - Proizvodnja povr}a - dva projekta, - Proizvodnja i prerada gro`|a - tri projekta, - Proizvodnja ljekovitog bilja i cvije}a - tri projekta, - Proizvodnja sjemena i sadnog materijala - dva projekta, - Organska proizvodnja hrane - tri projekta, - Razvoj proizvodnje mlijeka i mljekara u BiH - {est projekata, - Proizvodnja i prerada mesa - sedam projekata, - Proizvodnja slatkovodne ribe - dva projekta, - Proizvodnja prehrambenih proizvoda - 10 projekata, Programi Evropske unije Objavljen prvi poziv za RED grantove Prvi poziv za podno{enje projekata za EU grant fond za regionalni ekonomski razvoj objavljen je 23. februara. Fond za grantove iznosi 2,4 miliona eura i iskoristit }e se za podr{ku ekonomskim razvojnim projektima {irom BiH. Rok za dostavljanje prijedloga projekata je 30. april 2004. godine Cilj mu je da pomogne aktivnosti, koje su namijenjene za: stvaranje ekonomskih uslova za konkurentna mala i srednja preduze}a i biznise; razvijanje izvoznih mogu}nosti; te razvijanje trì{ta i rada. Prvi poziv za projekte za sredstva Fonda bit }e usmjeren na regionalne i lokalne razvojne agencije, lokalne ekonomske NVO-e, poslovna udruènja i one organizacije koje rade u saradnji sa op}inama ili drugim organizacijama. Pojedinci - Proizvodnja izvorske i mineralne vode - {est projekata, - Ostalo: strojevi, navodnjavanje, organska gnojiva i dr. - sedam projekata, Jedan njihov broj je bio pripremljen za video prezentaciju na engleskom jeziku. Za{to investirati u agrokompleks u BiH: - postoje prirodni resursi, - postoje nezaga|ene povr{ine, vode i zrak, - mogu}nost proizvodnje organske hrane, - postoji trì{te unutar BiH, - BiH ima ugovore o slobodnoj trgovini sa zemljama okruènja, gdje ìvi preko 60 milijuna stanovnika, - BiH je na vratima najve}eg svjetskog trì{ta, - u agrokompleksu postoje obrazovni i stru~ni ljudski resursi, - ima dosta neprivatiziranih tvrtki koje se mogu privatizirati pod povoljnim uvjetima, - u BiH se uspostavlja pravna regulativa po standardima EU, - BiH ima stabilnu valutu od njenog uvo|enja. Sve ove pogodnosti prepoznale su i iskoristile uspje{ne doma}e kompanije poput Klasa, Vegafruita, Vispaka, Akova Impexa, Lijanovi}a, Zeni~ke industrije mlijeka, Farma meda, Dijamanta, Sarajevske pivare, Banjalu~ke pivare, Mlijekoprodukta, Vitinke, Tropika, Aleksandrije, PD Semberije. Inoulaga~i su, tako|er, prepoznali mogu}nosti uspje{nog poslovanja i investirali u tvrtke u BiH: Meggle Biha}, Bimal Br~ko, Vitaminka Banja Luka, Mira Prijedor, Lasta âpljina, Sarajevski kiseljak Kiseljak, Ledo îtluk, re~eno je na Me|unarodnoj investicionoj konferenciji u Mostaru. Erina LASI] i firme ne}e imati pravo da apliciraju. Neophodno je kofinansiranje od drugih partnera. Minimalni potrebni doprinos je 10 odsto, koji moè do}i od op}ina, kantona ili entiteta, drugih donatora (osim od drugih EU projekata), ili od samih aplikanata. Maksimalni iznos donacije, za bilo koji projekat, }e biti 125.000 eura (dok nema ograni~enja vezanih za veli~inu i obim projekta). Minimalni iznos donacije }e biti 50.000 eura (a postoje i niì iznosi za studije izvodljivosti). Vrste regionalnih projekata, pogodnih za finansiranje, mogu da obuhvate: poslovne centre, tehnolo{ke parkove, biznis inkubatore, centre za pruànje pomo}i malim i srednjim preduze}ima, promoviranje trgovine i investiranja, projekte koji se odnose na turizam, pruànje raznih vrsta savjeta i sve druge projekte od regionalne va`nosti. Obrasci za apliciranje mogu se dobiti u uredu Evropske komisije u Sarajevu (Dubrova~ka 6, telefon: 033 666 044). Vi{e informacija moè se dobiti u uredu EU RED projekta u Sarajevu: M. M. Ba{eskije 6/III, telefon: 033 267 830, e- mail: eured@eured-bih.org, www.eured-bih.org L. S. 7
PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH Projekat ADEC - Centar za poljoprivredni razvoj i edukaciju Na Me|unarodnoj konferenciji o investiranju u Mostaru, na okruglom stolu poljoprivredno-prehrambenog sektora, predstavljen je interesantan projekt Za projekat Agricultural Development & Educational Centre Mostar (ADEC) je predvi|eno da bude multifunkcionalni, me|uetni~ki poljoprivredni centar sa svim aktivnostima i uslugama relevantnim za poljoprivrednu industriju, po~ev{i sa odabranim odjelima za demonstraciju pri sto~arstvu i biljnoj proizvodnji, poljoprivrednom obukom i savjetodavnim uslugama. ADEC Mostar bi trebao biti organiziran kao samostalna institucija sa me|uentitetskom suradnjom, kojom }e upravljati u BiH registrirana nevladina organizacija sa pravnim statusom kao me|unarodna, humanitarna, nevladina organizacija. Projektom je predvi|eno i osigurano za kori{tenje 70 ha zemlji{ta. Ukupna financijska ulaganja bi iznosila 8,5 milijuna KM. Glavni cilj je pobolj{ati mogu}nosti ostvarivanja dohotka i ekonomsko obnavljanje poljoprivredne proizvodnje bazirane na etni~kom pomirenju i suradnji u Hercegova~ko-neretvanskoj ùpaniji. Cilj uspostavljanja ADEC Mostar, baziranog na suradnji izme|u BiH i Danske, bio bi i osiguranje mogu}nosti obuke, demonstrativnih aktivnosti i poljoprivredne savjetodavne usluge poljoprivrednoj zajednici Hercegova~koneretvanske ùpanije i povratnicima. ADEC Mostar je, kao demonstrativna, edukativna i savjetodavna institucija, u mogu}nosti da konstituira model za druge sli~ne centre u BiH, te je predvi|eno da sadràva pet slijede}ih komponenti: * Odjeli za demonstraciju da pokrivaju sva relevantna polja proizvodnje pri vrtlarstvu, ratarstvu, vo}arstvu, vinogradarstvu i sto~arstvu, uklju~uju}i i proizvodnju mlijeka, eksperimentiranje, razvoj i demonstriranje nove i prilago|ene za za{titu okoline tehnologije u stalnom kontaktu sa poljoprivrednicima; * Poljoprivredna obuka na stru~nom i tehni~kom nivou kako poljoprivrednika tako i profesionalaca, stru~njaka, a sve to zahtijeva sveobuhvatnu reformu i modernizaciju nastavnog programa; * Savjetodavne usluge bi trebale odgovarati na zahtjev privatnog sektora za tehni~kim, upravnim i ekonomskim informacijama i uslugama za unapre|enje proizvodnje, produktivnosti i profitabilnosti, a u isto vrijeme biti odgovorna za za{titu okoline; * Mini-kapaciteti za preradu poljoprivrednih proizvoda za konzerviranje vo}a, povr}a, biljnog ulja, proizvodnju mlijeka, preradu vune, proizvodnju hrane za stoku, proizvodnju meda itd, koji }e imati produktivnu i edukativnu svrhu; * Sustavom trì{nog informiranja nastojati u~initi postoje}e trì{ne uvjete, kao i koli~inske i kvalitetne zahtjeve transparentnim i razumljivim proizvo|a~ima, podràti zajedni~ka nastojanja pri trgovini proizvoda i pobolj{ati ekonomsku odrìvost. Korisnici bi bili poljoprivredne obitelji, povratnici, raseljene osobe, privatne i dràvne poljoprivredne institucije i poljoprivredna industrija Hercegova~ko-neretvanske ùpanije. ADEC je jedan idealan primjer za ~itav agrosektor u regionu. E. LASI] Udruènje poljoprivrede, prehrambene i duhanske industrije i vodoprivrede Sastanak sa ministrom Na prijedlog nekih ~lanica Udruènja poljoprivrede, prehrambene i duhanske industrije i vodoprivrede P/GKFBiH, predstavnike ove asocijacije primio je na razgovor federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva Marinko Boì}. Sastanak je odràn 17. marta. U razgovoru su istaknute pote{ko}e u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji, posebno u proizvodnji mlijeka. Konstatirano je da je proljetna sjetva u toku, a da proizvo|a~i nisu u mogu}nosti obezbijediti sve repromaterijale za ovu aktivnost radi nedostatka financijskih sredstava, a to je sada limitiraju}i faktor. Poticaji u poljoprivredi nisu ispla}eni u cjelini, a to }e se negativno odraziti na proljetnu sjetvu, a time i na ukupnu proizvodnju i otkup mlijeka, jer proizvodnja mlijeka po~inje na oranicama, livadama i pa{njacima. U ovoj besparici zemljoradnicima bi se koliko-toliko pomoglo da im se {to prije dozna~e navedena sredstva kako bi {to kvalitetnije i na vrijeme obavili proljetnu sjetvu. Nagla{eno je da nije rije{eno pitanje kreditiranja u poljoprivredi po cijeni kapitala koji je prihvatljiv za ovu granu. Nakon rasprave ministar Boì} je obe}ao da }e svi poticaji u poljoprivredi za protekli period biti ispla}eni krajnjim korisnicima ~im se usvoji prora~un FBiH za teku}u godinu. B. SUÎ] 8
Page 1 and 2: PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERA
Page 5: 6 PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDE
Page 19: PRIVREDNE KOMORE U BOSNI I HERCEGOV

Nove osnove privre|ivanja

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?