Excel_VBA_manual

4. PRIMJER POVEZIVANJA EXCELA SA
PROGRAMSKIM JEZIKOM C++
U programskom jeziku C/C++ programira se dosta novih programa kod kojih ponekad predstavlja
veći problem napraviti suĉelje za unos podataka i ispis rješenja, nego riješiti sam problem. Ako
cilj programiranja nije kreiranje odreĊenog suĉelja, tada je moguće upotrijebiti neku od gotovih
aplikacija za rad sa podacima.
Microsoft Excel je jedna od aplikacija koja se može koristiti kao suĉelje za unos podataka i ispis
rezultata proraĉuna, tj. za tabelarni i grafiĉki prikaz rezultata i odgovarajućih izvještaja.
Jedna od najĉešćih varijanti korištenja kombinacije Excela i C/C++ ili nekog drugog programskog
jezika je sluĉaj da odreĊena aplikacija zahtijeva složeni i obimni proraĉunski dio, a ulazni i izlazni
parametri su dani u tabelarnoj i grafiĉkoj formi. U tom sluĉaju takva kombinacija ima za prednost
praktiĉki gotovo korisniĉko suĉelje (poznato velikom broju korisnika), uz mogućnost efikasnog
razvoja proraĉunskog dijela aplikacije i njeno brzo izvršavanje.
MeĊu specifiĉnim primjerima ovakve kombinacije može se navesti upravo primjer starijih
numeriĉkih aplikacija u elektronici (i općenito tehnici) koje su dobre sa stanovišta brzine i
toĉnosti proraĉuna, ali im nedostaje odgovarajuće korisniĉko suĉelje. U tom je sluĉaju opisana
kombinacija sa Excelom jedno od najĉešće korištenih rješenja.
Kao ilustracija naĉina povezivanja Excela i C++ (pomoću datoteka i pomoću DLL-a) napravljen
je jednostavan primjer sortiranja podataka u matrici.
4.1 Rješavanje problema u programskom jeziku C++
Potrebno je riješiti problem sortiranja brojeva od najvećeg broja prema najmanjem i obrnuto.
Problem sortiranja riješen je pomoću metode ljusaka (Shells Method).
Općenito, ideja sortiranja pomoću metode ljusaka izgleda sljedeće. Npr. za sortiranje 16 brojeva,
n1 do n16, potrebno je prvo grupirati brojeve u 8 grupa po 2 broja koje treba sortirati (n1, n9),
(n2, n10), ..., (n8, n16). Zatim se sortira svaka od 4 grupe sa 4 elementa (n1, n5, n9, n13), ..., (n4,
n8, n12, n16), pa 2 grupe od 8 elemenata (n1, n3, n5, n7, n9, n11, n13, n15) i (n2, n4, n6, n8, n10,
n12, n14, n16), i na kraju se sortira cijeli niz od svih 16 brojeva.
Za sortiranje elemenata nužno je samo posljednje sortiranje, ali parcijalna sortiranja omogućavaju
puno brže i efikasnije sortiranje brojeva, zbog toga što se pomoću njih brojevi efikasno pomiĉu na
poziciju koja je bliža njihovoj krajnjoj poziciji.
Odnos izmeĊu brojeva koji se sortiraju u svakoj sljedećoj ljusci (8, 4, 2, 1 u ovom primjeru)
naziva se inkrement, a metoda ljusaka se ponekad naziva metoda opadajućeg inkrementa.
45