Zena-Kvinna 40-41 - Žena-Kvinna

Ž E N A 

List Bosanskohercegovačkog saveza žena u Švedskoj | Tidskrift utgiven av Bosnien och Hercegovinas Kvinnoriksförbund i Sverige 

juli-decembar 2008. | 40-41 

KVINNA

Pošaljite novac brzo i sigurno 

u Bosnu & Hercegovinu i 180 

ostalih zemalja. 

Novac je prebačen u roku od 10 minuta.* 

Dobrodošli u FOREX BANK. 

* Beroende på ombudets arbetstider och lokala bestämmelser. Förutom de överföringskostnader som gäller för en transaktion 

kan en avgift för valutaväxling beräknas, fastställd av MoneyGram eller dess ombud. 

www.moneygram.com

Riječ urednice 

Poštovani čitatelji, 

Pred vama je novi 

broj Žene. S 

obzirom da naš 

list izlazi jednom u par 

mjeseci teško je biti aktuelan 

sa vijestima, ali mi se 

trudimo, posebno Haris, 

da se u svakom broju 

nađu informacije koje su 

važne i interesantne za 

članove našeg Saveza. 

Sigurno se slažete sa mnom da o aktuelnim 

događajima u svijetu i našoj dragoj 

BiH saznajete putem vijesti i drugih 

sredstava informisanja. 

Nalazimo se u Novoj 2009. godini i sa 

zakašnjenjem bih Vam svima poželjela 

dobro zdravlje i ugodne trenutke sa 

najmilijima. Nadam se da niste pogođeni 

masovnim otkazima koji se dešavaju 

u Švedskoj, a oni koji jesu neka se tješe 

činjenicom da smo preživjeli rat, pa ćemo 

valjda preživjeti i ovu finansijsku krizu. 

Pred nama je svjetlije vrijeme, duži 

dani, planiranje godišnjeg odmora… 

kvinna · žena | 40-41 

Senada Bešić 

Što sam starija ja sve više 

osjećam čežnju za mojom 

Bosnom i Hercegovinom. 

Za mene se situacija 

mnogo promijenila u 

smislu da su moji roditelji 

sahranjeni tamo nakon 

života u ovoj zemlji. Fali 

mi da im obiđem mezare 

i da se tamo ispričam 

s njima. Ali znam da 

nisam sama. Pomislim u 

mojoj velikoj žalosti često 

na sve majke i supruge 

koje još uvijek tragaju za 

svojim stradalim u ratu. Divim se njihovoj 

snazi, ali to je valjda taj sabur koji 

smo sisali zajedno sa majčinim mlijekom 

koji nas održava u životu i daje snagu da 

istrajemo. 

Ovaj broj Žene donosi puno informacija 

o jubileju koji smo proslavili u 

Skövdeu. Bilo je fantastično biti tamo, 

sresti pametne i uspješne žene, naravno 

i muškarce. Osjećala sam ponos što 

pripadam ovom Savezu i taj ponos me 

ispunjava i dan danas. Ugodno čitanje. 

Vaša Senada Bešić 

Gott Nytt år med 

Lika lön för lika arbete! 

♀=♂ 

=lön 

Sretna Nova godina uz 

Jednake plate za jednak rad! 

List BH Saveza žena u Švedskoj 

Ž e n a - K v i n n a 

ISSN: 1650-5204 

Broj/Nummer 40-41 

Godina/Årgång 10 

Juli-Decembar/Srpanj-Prosinac 

2008. 


Tidskrift utgiven av 

Bosnien och Hercegovinas 

Kvinnoriksförbund i Sverige 

Prvi bosanskohercegovački ženski list 

izvan Bosne i Hercegovine. 

Prvi broj: april 1999. 

Den första bosniska kvinnotidskriften 

utanför Bosnien och Hercegovina. 

Första numret: april 1999 

Izdavački savjet/Utgivningsråd: 

Emina Ćejvan (predsjednica) 

Vahida Mehinović (potpredsjednica) 

Fikret Babović 

Selma Borovac 

Sajma Dizdarević 

Belma Hafizović 

Fatima Kovačić 

Asima Pašalić 

Jasminka Jasna Perić 

Halisa Šaškin 

Ismeta Šeremet 

Haris Tucaković 

Dr Dženana Zorlak 

Glavna i odgovorna urednica/Chefredaktör: 


Grafički urednik/Grafisk redaktör: 

Haris Tucaković 

Lektor za švedski/Korrekturläsare: 

Lara Domi & Lennart Karlsson 

Adresa/Adress: 


Kvinnoriksförbund i Sverige 

Box 353, 541 28 Skövde, Sweden 

Tfn: +46 (0)500-48 14 86 

Fax: +46 (0)500-41 42 01 

Mobil: +46 (0)73-556 36 74 

E-post: info@bihsavezzena.com 

Internet: www.bihsavezzena.com 

Org. nr: 866601-5824 

Postgiro: 1269573-0 

Tiraž/Upplaga: 1 000 

Štampa/Tryck: 

Vadsbo-Tryck AB, Mariestad 

+46 (0)501-101 97 

Printed in Sweden 

Naslovna strana/Framsida: 

Annicka Engblom 

Foto: Haris Tucaković

Ta vara på Dagen! 

Min drivkraft är min orubbliga 

tro på individens rätt att 

bestämma över sitt eget liv! 

Nyckelord i mitt liv är 

jämlikhet! 

Ann-Louise Friberg 

• Verksamhetschef på studieförbundet NBV 

Väst. 

• Arbetar med folkbildning av olika slag. 

Verksam i 34 kommuner. Ordförande i 

Föreningen Fruktdrycker i Sverige. Ordförande 

i Västra Götalands Bildningsförbund. 

Aktiv i Kvinna Skaraborg och Zonta 

i Västsverige. Aktiv även i 1,6 miljonerklubben 

bl.a. med Hjärtgåing i Lidköping. 

Annicka Engblom 

• Moderat politiker, ordinarie ledamot i 

Riksdagen. 

• Maskiningenjör, lärarvikarie, språkstudier i 

engelska, tyska, franska och ryska, Marinens 

officershögskola, Försvarets radioanstalt, 

alumnikoordinator på Blekinge 

Tekniska Högskola. 

Alma Bašić 

• Socialdemokrat politiker, ordinarie ledamot 

i Landstingsfullmäktige i Östergötland. 

• Koordinator och sakkunnig i antidiskrimineringsfrågor 

på Länsstyrelsen Östergötland. 

Sitter i många sammanhang som 

styrelsemedlem och sakkunnig i frågor 

rörande mänskliga rättigheter. 

Kvinnors makt Žene i 

moć Women’s Power Les 

Femmes et Le Pouvoir 

Potere alle donne Frauen 

und Macht 

4 List BH Saveza žena u Švedskoj 

40-41 | žena · kvinna

Varje situation ser man 

som en möjlighet, 

inte som ett hinder! 

Tjäna pengar och 

rädda världen! 

Minska det demokratiska 

underskottet! 

50 % + 50 % = 100 % 

Svjetlana Đurić 

• Statsvetare och journalist. 

• Samordnare för enheten samt handläggare 

för Mellanöstern och Nordafrika på 

Palmecentret. 16 år arbetat som radiooch 

tv-journalist i Belgrad. Var även 

tv-journalist på den sarajevobaserade 

yutel. Aktiv i KvinnorKan. 

Erika Augustinsson 

• Journalist, kolumnist och allmänt debatterande. 

• Jobbar med kommunikation, på lokal, 

nationell och global nivå på Greenpeace 

och Global Utmaning, varit redaktör för 

Magasinet Guru på Bonnier samt frilansar 

med fokus på allt som är gränsöverskridande 

och utmanar våra traditionella 

normer, attityder och gränser. 

Ulla-Britt Hagström 

• Lärare och kommunpolitiker i Skövde för 

Folkpartiet. 

• Var under 6 år ordförande i Krisdemokratiska 

Kvinnoförbundet och satt även i 

Riksdagen för Kristdemokraterna 1998- 

2002. 

Med konferensen Kvinnors 

makt, från den 7 till den 9 

november 2008 i Skövde, markerade 


Kvinnoriksförbund sitt 10-års 

jubileum. 

Konferencijom Žene i moć 

obilježena 10-godišnjica 

BH Saveza žena u Švedskoj 

Piše: Jasna Perić 

Žene i moć je bila tema konferencije 

održane od 7. do 9. novembra 

2008. u Skövdeu na kojoj 

je učestvovalo 80 bosanskohercegovačkih 

žena iz Švedske i delegacija 

bh. žena iz Danske. 

bh Savez žena u Švedskoj je organizacijom 

ove konferencije obilježio i svoj 

jubilej – 10 godina od osnivanja. 


Prisustvovalo je više uvaženih gostiju, 

među njima gosp. Darko Zelenika, 

veleposlanik bih u Kraljevini Švedskoj, 

Bakira Hasečić, predsjednica udruženja 

Žene žrtve rata iz bih, predstavnici 

nbv-a, saveza i organizacija bh. građana u 

Švedskoj i mnogi drugi. 

Šest žena, uglavnom iz politike, je u 

svojstvu predavačica govorilo o ravnopravnosti 

i poduzetništvu, o tome šta 

znači moć i kako se ona postiže. Da ih 

nabrojimo: 


Erika Augustinsson (Stockholm), novinarka 

i kolumnistica, usmjerena na sve 

što premašuje granice i što čini izazov 

tradicionalnim normama, bavi se komunikacijama 

na lokalnom, nacionalnom 

i globalnom nivou, aktivistica u Greenpeace 

i Globalni Izazov (Global Utmaning), 

voditeljica više švedskih konferencija 

na visokom nivou; 

Alma Bašić (Linköping), socijaldemokratska 

političarka, zastupnica u 

Kantonalnoj skupštini Östergötlanda, 

 

5


konferensens moderator 

(Värnamo) 

Jasna Perić 

projektledare 

(Kalmar) 

Emina Ćejvan 

projektansvarig 

(Karlskrona) 

koordinatorica i ekspertica u pitanjima 

antidiskriminacije i ljudskih prava; 

Svjetlana Đurić (Stockholm), politologinja 

i novinarka, koordinatorica i rukovoditeljica 

odjela za Bliski istok i Sjevernu 

Afriku pri Palme centru, aktivna u 

KvinnorKan, radila 16 godina kao radio i 

tv-novinarka u Beogradu i na sarajevskom 

yutel-u; 

Annicka Engblom (Stockholm, Karlskrona), 

umjerenjačka političarka (Moderati), 

zastupnica u švedskom parlamentu, 

inženjerka mašinstva, studij engleskog, 

njemačkog, francuskog i ruskog jezika, 

Mornarička akademija, alumni koordinatorica 

pri Visokoj tehničkoj školi Blekinge; 

Ann-Louise Friberg (Lidköping), rukovoditeljica 

u Trezvenjačkom obrazovnom 

savezu NBV Väst, radi na pitanjima narodnog 

obrazovanja, aktivna u 34 komune, 

predsjednica udruženja Voćni napitci u 

Švedskoj (Fruktdrycker i Sverige), predsjednica 

Obrazovnog saveza Zapadnog 

Götalanda (Västra Götalands Bildningsförbund), 

aktivna u Kvinna Skaraborg, 

Zonta, 1,6 miljonerklubben itd.; 

Ulla-Britt Hagström (Skövde), nastavnica 

i liberalna (Folkpartiet) opštinska 

političarka, 6 godina predsjednica 

Kršćansko-demokratskog saveza žena, 

od 1998. do 2002. zastupnica Kršćanske 

demokratske stranke u švedskom parlamentu. 

– Osnovni cilj konferencije je animiranje 

bosanskohercegovačkih žena 

za aktivnije učešće u švedskom društvu, 

posebno u politici. Ne može se samo čekati 

i prigovarati, neophodna je inicijativa da bi 

se moglo zapravo biti i uticati na društvo u 

kom se živi – kazala Emina Ćejvan, predsjednica 

bh Saveza žena u Švedskoj. 

Konferencija Žene i moć je ostvarena uz 

potporu Ungdomsstyrelsena, a u saradnji 

sa nbv i Western Union. c 

att vara med på riktigt 



7-9 november 2008 

i Skövde 



i Skövde 

i Skövde 




i Skövde 




i Skövde 

i Skövde 

kvinnors 

kvinnors 

kvinnors 

kvinnors 

kvinnors 

kvinnors 

makt 

makt 

makt 

makt 

makt 

makt 



Att vara med på riktigt 

Av: Emina Ćejvan 

Kvinnors makt 

Hur vi kvinnor skaffar oss verkligt 

inflytande och egen makt 

På den frågan försökte vi ge svar 

på konferensen Att vara med 

på riktigt som vi organiserade 

7-9 november i Skövde. Att 

vara med på riktigt är titeln, 

som symboliserar vår huvudtanke: vi vill 

vara med, vi vill kunna påverka i samhället, 

vi vill inte bli omhändertagna. 

Konferensen är en inledning i en process 

som vi kvinnor, som är medlemmar i 

bhkrf, vill komma in på vägen till att nå 

makten. 

Våra föreläsare, det var 6 personer, 

pratade utifrån sina egna erfarenheter 

om det sättet att nå fram positioner här 

i Sverige. De är politiker, jobbar i Länsstyrelsen, 

Palmecenter, studieförbund 

osv. 


Konferensen var lärorikt och givande, 

inspirerande och intressant enligt många 

av deltagarna. 

Hur gör man när man vill engagera 

sig i samhällsfrågor och i politiken Hur 

fungerar politiskt arbete Hur gör jag om 

jag tröttnat på att bara vara väljare och 

nu vill ta steget att bli vald 

Det är praktiska frågor som vi ska 

fortsätta att diskutera i våra lokala föreningar 

och genomföra olika aktiviteter. 

Med makt kan man påverka och 

förändra samtidigt som man måste vara 

beredd på att ta ansvar för de beslut man 

är med och fattar. 

Kvinnor i helheten och invandrarkvinnor 

behöver ha mer inflyttande och makt 

i samhället. 

Målet med projektet är bland annat 

att stärka inflytande och delaktighet i 

arbetslivet för grupper som riskerar att 

utsättas för dubbel diskriminering, ta till 

vara och utveckla kompetensen hos kvinnor 

som riskerar dubbel diskriminering. 


Projektet ska ge deltagarna: kunskaper 

i hur man rent praktiskt kan engagera sig 

i samhället och i politiken, kunskaper i 

mötesteknik, kunskaper i kommunikation, 

kunskaper och färdigheter i hur 

man praktiskt kan etablera och stärka sin 

position på arbetsmarknaden, i styrelser 

och styrande strukturer, ett fördjupat 

nätverk. 

Genomförande i föreningar föreslås 

genom föreläsningar, cirkelverksamhet, 

studiebesök (kommunfullmäktige, riksdag 

t ex), radioprogram (närradio bl.a.), 

paneldebatt med olika aktörer, organisationer, 

tävlingar i något tema. 

Några av kommentarerna från deltagarna: 

Det ger oss tankeställningar. Man ska 

våga kämpa för det. 

Våga framföra sina åsikter. 

Väldigt viktigt att träffas, att samtala. 

Jobba över gränsen, bygga broar, utnyttja 

nätverk. 

Utvecklas genom föreningsliv. c 

7

10 Jubileum 

1998-2008 

Priredio: Haris Tucaković 

De första bosniska föreningarna i Sverige grundades 

under år 1991 och den 7 juni 1992 bildade dessa 

Bosnisk-Hercegovinska Riksförbundet i Sverige. 

Under dessa krigsår var verksamhet framförallt inriktad 

på att samla in humanitärhjälp till Bosnien och 

Hercegovina, och det är de bosniska kvinnorna som 

var särskilt engagerade i detta. 

Behov av en mer organiserad form av kvinnoverksamhet 

dykte upp under dessa tider och den 

26 november 1995 grundades Bosnien och Hercegovinas 

Kvinnokommitté i Borås vilken utvecklades 

till Bosnien och Hercegovinas Kvinnoriksförbund i 

Sverige (registrerad den 20 februari 1998). 

Bosnien och Hercegovinas Kvinnoriksförbund i 

Sverige är numera en av de mest kända och väletablerade 

bosniska kvinnoorganisationerna. 

Prva bh. udruženja u Švedskoj se formiraju 

1991. godine i 7. juna, naredne, 1992. godine, 

organizuju Savez bh. udruženja u 

Švedskoj. Aktivnosti su tih ratnih godina 

bile prvenstveno usmjerene prikupljanju 

i slanju humanitarne pomoći u bih, u čemu su se 

posebno isticale bosanskohercegovačke žene. 

Žene traže svoje mjesto! 

”Poznato je, naime, da se zahvaljujući 

ženama organizuje većina događaja u 

našim udruženjima, gdje one učestvuju u 

fizičkim pripremama, ali su slabije prisutne 

tamo gdje se odlučuje. Stoga, mišljenja su 

aktivistkinje Odbora, treba svim snagama 

da se bori kako bi žene dobile svoju ulogu 

i mjesto u radu i organiziranju Bosanaca 

u dijaspori.” (Irvana Mušić, Glas BiH, nov.- 

-dec. 1995.) 

Aktiv žena Bosanki 

Tada se i javlja potreba za organizovanijim 

radom bh. žena i 26. novembra 1995. u Boråsu 

dolazi do formiranja Aktiva žena Bosanki koji je 

djelovao pri Savezu bh. udruženja u Švedskoj. 

Na Osnivačkoj skupštini su učestvovali: Asima 

Pašalić (predsjednica Aktiva 

žena Bosanki), Hiba 

Muniba Čelik (predstavnica 

regije Zapad), Aida Bašić 

(predstavnica regije Sjever), 

Sabiha Šarić Ćorić (predstavnica 

regije Centar), Emira 

Grozdanić (predstavnica 

regije Istok), kao i zamjenica 

Jasne Jakupović (predstavnica 

Stockholma, ime nije 

upisano). U svojstvu gostiju 

učestvovali su dr Christina 

Doctare, dr Majda Omérov i 

Fadila Jašarević, predstavnica 

Ambasade Republike bih 

u Stockholmu. 

Tom prilikom su donijete odluke: 

• da se Aktiv žena Bosanki registruje u telefonski 

registar; 

• da se redovno informiše po regijama; 

• da se predlože izmjene i dopune Statuta Saveza 

bh. udruženja (član 4.): sjedište Glavnog odbora 

Aktiva žena Bosanki u Švedskoj je iz praktičnih 

razloga mjesto iz kojeg je predsjednik Glavnog 

odbora. 

Shodno odluci Osnivačke skupštine, sjedište Aktiva 

žena Bosanki je od 26. novembra 1995. praktično 

bilo u Skövdeu, u udruženju Behar. 

Aktiv žena Bosanki, ili Odbor Bosanka, ili samo 

Odbor, kako je kraće nazivan, je djelovao na animiranju 

bh. žena na sva 3 nivoa: lokalnom, regionalnom 

i saveznom nivou. 

Bosanskohercegovački savez žena 

Na svojoj sjednici 31. januara 1998. u Stockholmu, 

na kojoj su učestvovali Asima Pašalić 

(predsjednica), dr Emina Musić (Stockholm), 

Sabiha Šarić Ćorić (Centar), dr Džemila Popović (Istok), 

Selma Borovac (Jug) i Sead Košević (Glas bih), 

Glavni odbor Aktiva žena Bosanki donosi odluku o 

prerastanju u Bosanskohercegovački savez žena i 

sjedištu saveza: Skövde. 

BH Savez žena u Švedskoj je zatim registrovan 20. 

februara 1998. 

Odluka o osamostaljenju Saveza bh. žena i Saveza 

bh. omladine, radi njihovog organizovanja na višem 

nivou, je praktično donijeta na osnovu prethodnih 

dogovora i usaglašavanja tri odbora: Glavnog odbora 

bh. omladine, Glavnog odbora bh. žena i Glavnog 

odbora Saveza bh. udruženja, a obje odluke (osamostaljenje 

bh. žena i bh. omladine) su potvrđene na 7. 

Godišnjoj skupštini Saveza bh. udruženja 28. februara 

1998. u Skövdeu. 

Odluke o formiranju samostalnih saveza bh. žena 

i bh. omladine su od suštinskog interesa za status i 

odnos prema svima nama koji dolazimo iz Bosne i 

Hercegovine. Velikim dijelom i radi suprotstavljanja 

Odbor zena B&H Kvinnokommitté 

26.11.1995. 

31.1.1998. 

20.2.1998. 


40-41 | žena · kvinna 

^

pogrješnim predubjeđenjima o kraju iz kojeg dolazimo. 

Angažovanjem profesionalne sekretarice Halise 

Šaškin i svesrdnim zalaganjem predsjednice Asime 

Pašalić i koordinatorica po regijama: dr Emina Musić 

(Stockholm), Sabiha Šarić Ćorić (Centar), Aida Bašić 

(Sjever), Selma Borovac (Jug), Fatima Kovačić (Zapad) 

i dr Džemila Popović (Istok, mijenjala je Jasna 

Perić), se intenzivno radi na organizacijskom planu i 

aktiviranju bh. žena u aktivima/sekcijama u svim bh. 

udruženjima. 

Radi što boljeg informisanja bh. žena, u proljeće 

1998. se otvara internet stranica (Haris Tucaković) i 

pokreće kvartalni Informativni list (Jasmin Vižlin). 

Nakon Godišnje skupštine, 13. marta 1999., dolazi 

do izdvajanja jednog dijela sekcija iz bh Saveza žena 

koje iste godine osnivaju Bosansko-švedski savez 

žena pri Savezu bh. udruženja u Švedskoj. 

Prva udruženja bh. žena 

April 1999. ostaje u posebnom sjećanju. U Stockholmu 

je 15. aprila potpisan Ugovor o saradnji 

s Radničkim obrazovnim savezom abf, a 

24. aprila se u Värnamu osniva Žena 99 – prvo bh. 

udruženje žena u Švedskoj. Dr Dženana Zorlak je 

izabrana za predsjednicu, Azra Šepić za sekretaricu, 

a Ismeta Šeremet za blagajnicu tog udruženja. 

Aprila 1999. izlazi i prvi broj časopisa Žena, koji 

je istovremeno i prvi bh. ženski list pokrenut izvan 

granica domovine. 

Iste godine se aktivno radi i na knjizi 

Bosanskohercegovačka žena u Švedskoj, a promocija 

iste je obavljena na svečanoj manifestaciji 

obilježavanja Dana državnosti bih koju je priredila 

sekcija žena Fatima Gunić 27. novembra 1999. u 

Göteborgu. 

Naredne godine se u Helsingborgu osniva 

bh. društvo žena bh Žena 2000, a 2001. još dva 

udruženja: Perla u Arlövu i Žena 2001 u Mönsteråsu. 

Prve predsjednice tih udruženja su Selma Borovac 

u bh Ženi 2000, Selma Kamberović u Perli i Zekija 

Zembo u Ženi 2001. 

Integracija, mediji i širenje Saveza žena 

Na Godišnjoj skupštini održanoj 27. aprila 2002. 

u Helsingborgu za predsjednicu bh Saveza 

žena je izabrana Selma Borovac (bh Žena 2000 

Helsingborg). 

U to vrijeme dolazi do izmjena u propisima za 

dodjelu potpore od Zavoda za integraciju (Integrationsverket) 

i većeg preusmjeravanja aktivnosti 

bh. žena na aktivnosti integracijskog karaktera. 

bh Savez žena tada pojačava saradnju sa švedskim 

institucijama i organizacijama ali istovremeno 

radi i na poboljšanju i proširenju saradnje sa 

bosanskohercegovačkim. 

Posebna pažnja se posvećuje i medijskom predstavljanju 

bh Saveza žena – u novinama, na radiju i 

televiziji – kako u Švedskoj, tako i u Bosni i Hercegovini. 

Septembra 2002. godine je pokrenut rad Koordinacionog 

tijela bh. dijaspore u Švedskoj u kom je 

učestvovalo 9 bh. organizacija i saveza. Dvogodišnja 

aktivnost u tom tijelu je za bh Savez žena ostavila 

jako važna iskustva za buduću saradnju sa savezima i 

organizacijama građana bih u Kraljevini Švedskoj. 

Uspostavljena je saradnja i sa više organizacija 

u bih (sos Dječija sela, Majke hendikepirane djece 

itd). Više godina za redom su organizovana studijska 

putovanja u bih koja su istovremeno imala i humanitarni 

karakter. 

Nakon višegodišnje saradnje sa organizacijama 

bh. žena iz Danske i Norveške, 30. aprila 2005. 

godine se ta saradnja diže na viši organizacijski nivo 

uključivanjem njihovih predstavnica u Glavni odbor 

bh Saveza žena u Švedskoj. 

IT, NBV i saradnja sa bh. organizacijama 

Na Godišnjoj skupštini održanoj 1. aprila 2006. 

u Växjöu za predsjednicu bh Saveza žena je 

izabrana Vahida 

Mehinović (Tidaholmski 

ljiljani Tidaholm, 

Zajedno Lidköping). 

Iste godine su počele 

aktivnosti na razvoju 

intraneta bh Saveza 

žena u Švedskoj, valjda 

jednog od rijetkih 

saveza u Švedskoj koji 

koristi intranet. 

U Stockholmu je 15. 

septembra 2006. potpisan 

Ugovor o saradnji 

sa Trezvenjačkim obrazovnim 

savezom nbv. 

Na Godišnjoj 

skupštini 24. marta 

2007. u Tidaholmu 

je posebno istaknuta 

saradnja s nbv-om i 

potreba jačanja svih 

vidova saradnje sa 

savezima i organizacijama 

građana bih u 

Kraljevini Švedskoj, 

tako da je veći dio 

sadašnjih aktivnosti bh 

Saveza žena usmjeren u 

tom pravcu. 

Na Godišnjoj skupštini održanoj 8. marta 2008. u 

Värnamu za predsjednicu bh Saveza žena je izabrana 

Emina Ćejvan (Respekt Karlskrona). 

Fond Djeci u BiH 

 

Bosanskohercegovački Savez žena od 1998. godine 

ima svoj stalni fond za stipendiranje djece 

i omladine u Bosni i Hercegovini. Taj fond je 

osnovan 1998. pod nazivom fond Selma Husić a 1999. 

je prerastao u fond Djeci u bih. Sredstva za fond se 

obezbjeđuju isključivo od dobrovoljnih priloga naših 

članova. 

Do sada je stipendirao više učenika i studenata 

u bih, najviše 7 u isto vrijeme. Mjesečna stipendija 

iznosi 500 sek. 

Posebno ističemo da uspjeh bh Saveza žena u 

Švedskoj nije rezultat angažovanja pojedinaca, nego 

svih nas zajedno. c 

 

 

 

 

Ž e n a – prvi bosanskohercegovački ženski list 

pokrenut izvan granica BiH obilježava svoju 

10-godišnjicu aprila 2009. 



9

10 Jubileum 

1998-2008 

Svensk-bosniska 

kulturhistoriska 

förbindelser 

Denna text är ett utdrag ur en mer omfattande 

presentation som visades under 

högtidliga programmet den 8 november 2008 

i Skövde. Ovaj tekst je izvod iz jedne šire 

prezentacije prikazane tokom svečanog programa 

8. novembra 2008. u Skövdeu 

Bosansko-švedske 

kulturnohistorijske 

veze 

Det finns idag i sverige över 70 000 personer 

med härkomst från Bosnien och Hercegovina. 

Flertalet har kommit till Sverige mellan 

år 1968 och 1975 (arbetskraftsinvandring) och 

mellan år 1992 och 1995 (flyktinginvandring). 

Uppgifter från Migrationsverket visar att bara 

under år 1993 beviljades uppehållstillstånd enligt Genèvekonventionen 

för 28 703 personer från Bosnien 

och Hercegovina. 

Svenskarna har hela tiden visat sig som våra ärliga 

och uppriktiga vänner. 

I de sämsta tiderna för oss, under aggressionen 

mot Republiken Bosnien och Hercegovina 1992-1995, 

har svenskarna visat sin stora människokärlek och 

humanitet genom mottagningen av krigsdrabbade, 

insamlingen av enorma mängder humanitär hjälp i 

form av läkemedel, medicinska produkter och hjälpmedel, 

pengar, mat, kläder osv. för hjälpbehövande i 

Bosnien och Hercegovina. 

Vi vill verkligen tacka och kommer aldrig att 

glömma detta! 

Danas u švedskoj živi preko 70 000 osoba 

porijeklom iz Bosne i Hercegovine. Većina 

je došla u Švedsku između 1968. i 1975. 

(useljavanje radne snage) i između 1992. i 

1995. (useljavanje izbjeglica). 

Podaci Zavoda za migracije pokazuju da je samo 

tokom 1993. odobrena boravišna dozvola prema 

Ženevskoj konvenciji za 28 703 osobe iz Bosne i Hercegovine. 

Šveđani su se sve vrijeme iskazivali kao naši 

iskreni i pravi prijatelji. 

U najteža vremena za nas, tokom agresije na 

Republiku Bosnu i Hercegovinu od 1992. do 1995. 

godine, Šveđani su iskazali veliku humanost i 

milosrđe prihvatom osoba pogođenih ratom, prikupljanjem 

i slanjem ogromne humanitarne pomoći 

u vidu lijekova, medicinskih proizvoda i pomagala, 

novca, hrane, odjeće i ostalih potrepština za Bosnu i 

Hercegovinu. 

Najiskrenije se zahvaljujemo i to nikada nećemo 

zaboraviti! 

Beviljade uppehållstillstånd 1980-2007 enligt Genèvekonventionen, krigsvägrare, de facto flyktingar, skyddsbehov, humanitära skäl 1) , kvotflyktingar, 

tillfällig lag 2) , tidigare tidsbegränsat tillstånd och verkställighetshinder 3) 

Medborgarskapsland 1980-1991 1992 1993 1994 1995 1996-2007 Summa 

Jugoslavien (f.d.) därav: 2 671 1 080 30 313 36 183 2 370 24 812 97 429 

Bosnien-Hercegovina - 598 28 703 18 495 1 547 6 949 56 292 

Serbien och Montenegro 4) - 482 1 524 16 736 750 15 563 35 055 

Odobrene boravišne dozvole 1980.-2007. prema Ženevskoj konvenciji, odbijanje rata, de facto izbjeglice, potreba zaštite, humanitarni razlozi 

1) , kvotne izbjeglice, privremeni zakon 2) , ranije vremenski ograničena dozvola i zapreke u pravosnažnosti 3) 

1) 

Fr.o.m. 31/3-06 synnerligen ömmande omständigheter; 2) Fr.o.m. 1/10-2005–31/3-2006; 3) Fr.o.m. 2007; 4) Fr.o.m. 2007 Serbien. 

1) 

Od 31/3-2006. posebno pogibeljne okolnosti; 2) Od 1/10-2005.–31/3-2006.; 3) Od 2007.; 4) Od 2007. Srbija. 

Källa/Izvor: Migrationsverket, tillståndsstatistik/Zavod za migracije, statistika dozvola 



De kulturhistoriska kontakterna och förbindelserna 

mellan Sverige och Bosnien-Hercegovina är 

väldigt långvariga och har lämnat spår i både svenska 

och bosniska kulturhistorien. 

Den Heliga Birgitta på bosniska 

I 

dessa förbindelser träffar man först en kvinna. En 

svensk kvinna. Hon hette Birgitta Birgersdotter, 

föddes år 1303, och är i hela världen känd som Den 

Heliga Birgitta. 

Den Heliga Birgittas Femton Böner var mycket 

populära redan under medeltiden och har bevarats 

till vår tid i talrika handskrifter och tryckta upplagor, 

de flesta på latin, men också i översättningar till 

andra språk. 

I de första översättningarna ingår två upplagor på 

bosniska från 1512 och 1571 tryckta i Venedig. 

För en större publik blev dessa upplagor först 

kända 1932. Professorn Mario Roques från Universitetet 

i Paris (Sorbonne) har utförligt beskrivit dem 

i sin artikel: Deux livres d’heures du XVIe siècle en 

cyrillique bosniaque. Revue des études slaves xii, 

1932, 49-69. (Två bönböcker från 1500-talet på den 

bosniska kyrilliska skriften. Tidskrift för slaviska 

studier xii, 1932, 49-69.) Boken från 1512 hade ursprungligen 

128 (nu 126) blad. Birgittas femton böner 

är på 12 blad. 

De nyare forskningarna visar att de första 

översättningarna av Mirabilia Urbis Romae (Staden 

Roms märkvärdigheter) till tyska, holländska, franska 

och italienska inte innehåller Den Heliga Birgittas 

 

Kulturnohistorijske veze i kontakti Švedske i 

Bosne i Hercegovine su veoma dugi i ostavili su trag 

i u švedskoj i u bosanskohercegovačkoj kulturnoj 

historiji. 

Sveta Birgitta na bosanskom 

U 

tim vezama nailazimo najprije na jednu ženu. 

Jednu švedsku ženu. Ona se zvala Birgitta Birgersdotter, 

rođena je 1303. godine, i u cijelom 

svijetu je poznata kao Sveta Birgitta. 

Petnaest molitvi Svete Birgitte je bilo 

veoma popularno već u srednjem 

vijeku i očuvalo se do naših 

dana u vidu brojnih rukopisa i 

štampanih izdanja, većinom 

na latinskom, ali takođe i 

u prijevodima na druge 

jezike. 

De nyare forskningarna 

visar att den första 

översättningen av Den Heliga 

Birgittas Femton Böner på bosniska 

från 1512 ingår i de allra första. Novija 

istraživanja pokazuju da je prvi prijevod 

Petnaest molitvi Svete Birgitte 

na bosanski iz 1512. jedan od 

najranijih uopšte. 

U te prve prijevode 

spadaju i dva izdanja na 

bosanskom iz 1512. i 1571. 

štampana u Veneciji. 

Šira javnost je o tim 

izdanjima upoznata tek 

1932. kada ih je profesor 

Mario Roques sa Univerziteta u 

Parizu (Sorbonne) iscrpno opisao 

u svom radu: Deux livres d’heures du 

xvie siècle en cyrillique bosniaque. Revue des 

études slaves xii, 1932, 49-69. (Dva molitvenika iz xvi 

stoljeća na bosanskoj ćirilici. Časopis za slavenske 

 

Ovo jesu .15. molitava koje učini S(ve)ta Bričida prid’ Krucifik’som’ S(ve)tiem’. Detta är .15. böner som S:ta Birgitta 

gjorde framför det S:ta Krucifixet. (Venedig 1512 & 1571) 



11

10 Jubileum 

1998-2008 

En av de allra första översättningarna av baladen Hasanaginica 

är Samuel Ödmanns översättning till svenska från 1792. Denna 

Ödmanns översättning är samtidigt den första översättningen 

av ett sydslaviskt litterärverk till svenska (och troligen till andra 

skandinaviska språk). 

 

Femton Böner – så att första upplagan på det bosniska 

språket (i respektive litteraturen Old Bosnian, 

gammalbosniskt) och på den bosniska kyrilliska 

skriften (bosančica) från 1512 ingår i de allra första. 

Den första svenska upplagan kom år 1854, och den 

danska år 1994. 

Hasanaginica på svenska 

 

Samuel Ödmann (1750-1829) 

studije xii, 1932., 49-69.) Molitvenik iz 1512. je 

izvorno sadržavao 128 listova, sada 126. Birgittinih 

petnaest molitvi su na 12 listova. 

Novija istraživanja pokazuju da prvi prijevodi 

Mirabilia Urbis Romae (Čuda grada Rima) na 

njemački, holandski, francuski i italijanski ne 

sadrže Petnaest molitvi Svete Birgitte – tako da prvo 

izdanje na bosanskom jeziku (u odnosnoj literaturi 

Old Bosnian, starobosanski) i na bosanskoj ćirilici 

(bosančica) iz 1512. spada u najranija. 

Prvo švedsko izdanje je objavljeno 1854., a dansko 

1994. godine. 

Hasanaginica na švedskom 

Återigen en kvinna. En bosnisk kvinna. Denna 

gång gäller en kvinna besjungen i en av 

världens mest översatta ballader, Hasanaginica 

eller Hasans hustru, som nu för tredje gången är 

översatt till svenska. 

Faktum är att det bara på tyska föreligger ett 50- 

tal versioner, och på franska och engelska vardera 

cirka 20. Det säger tillräckligt om vilken plats balladen 

Hasanaginica har i världens litteratur. 

En av de allra första översättningarna av Hasanaginica 

är Samuel Ödmanns översättning till 

svenska från 1792. Denna Ödmanns översättning är 

samtidigt den första översättningen av ett sydslaviskt 

litterärverk till svenska (och troligen till andra 

skandinaviska språk). 

Johan Ludvig Runeberg har 1833 givit ut den andra 

svenska översättningen. 

Den tredje översättningen av Hasanaginica till 

svenska kom ut år 2007. Översättare är Ulla-Britt 

Frankby, Gunnar Jacobsson och Bengt A. Lundberg. c 

Ponovo žena. Jedna bosanska žena. Ovoga 

puta se radi o ženi opjevanoj u jednoj od 

najprevođenijih balada na svijetu, Hasanaginici, 

koja je nedavno po treći put prevedena na švedski 

jezik. 

Činjenica da samo na njemačkom postoji 50-ak 

verzija, a na francuskom i engleskom po 20-ak, dovoljno 

govori o tome kakvo mjesto balada Hasanaginica 

ima u svjetskoj književnosti. 

Jedan od najranijih prijevoda Hasanaginice je prijevod 

Samuela Ödmanna na švedski 1792. godine. Taj 

Ödmannov prijevod je istovremeno i prvi prijevod 

jednog južnoslavenskog književnog djela na švedski 

(a vjerovatno i na druge skandinavske jezike). 

Johan Ludvig Runeberg je 1833. objavio drugi 

švedski prijevod. 

Treći prijevod Hasanaginice na švedski jezik 

je objavljen 2007. godine. Prevodioci su Ulla-Britt 

Frankby, Gunnar Jacobsson i Bengt A. Lundberg. 

(Haris Tucaković) c 

Källor/Izvori: 

• Roques, Mario: Deux livres d’heures du XVIe siècle en cyrillique bosniaque. Revue des études slaves XII, 1932, 49-69. 

• On-line Bibliography of St Birgitta and the Birgittine Order: [Fifteen Oes in Old Bosnian. Venice: Georgio Rusconi, 10 August 1512. Fols. 12. 8:o. Ill. The copy listed by Lacombe is bound with a copy of “Heures en vieux bosniaque,” 

Venice: Georgio Rusconi, 2 August 1512, in Paris, Bibl. nationale, Rèserve, B 5009. £ Lacombe 574.] I/U: Borgehammar, Stephan and Sander Olsen, Ulla: Editions of the fifteen prayers which St. Birgitta is sometimes said to have 

used, sometimes to have written, though they can hardly be by her. (13 March 2003). 2008-11-06 http://www.sanctabirgitta.com 

• Hasanaginica = Hasanagas hustru : den bosnjakiska balladen om Hasanagas hustru i original och ny svensk översättning / av Ulla-Britt Frankby, Gunnar Jacobsson och Bengt A. Lundberg ; jämte bilaga med Goethes tyska 

samt Ödmanns Och Runebergs svenska översättningar ; inledning, möjlig läsning och kommentarer av Bengt A. Lundberg. Göteborg : Institutionen för slaviska språk, Göteborgs universitet, 2007. 



Jag heter Bakira Hasečić och kommer från Višegrad. Jag var 39 år i början 

av aggressionen mot Bosnien-Hercegovina när det mot mig och min 

19-åriga dotter… inför min make i mitt hus begicks den första 

förbrytelsen – våldtäkt och sexmisshandel… 

Prekinitešutnju! 

Ja sam Bakira Hasečić iz Višegrada. Imala sam 39 godina kada je 

počela agresija na Bosnu i Hercegovinu i kada je nada mnom i 

mojom 19-godišnjom kćerkom… pred mojim mužem u kući 

izvršen prvi zločin silovanja i seksualnog zlostavljanja… 

Piše: Selma Borovac 

Women Victims of the War / Žene žrtve rata 

Trg Oteškog bataljona 64 

71 210 Sarajevo-Ilidža, Bosna i Hercegovina 

+387 33 628 121 

www.zena-zrtva-rata.ba 

udruzenjezenazrtava_rata@bih.net.ba 

Nikada, baš nikada, kao žena, kćerka, majka i supruga, 

nisam osjetila toliki gnjev i istovremeno toliki ponos, 

nego kada je, 8. novembra 2008. u Skövdeu, predsjednica 

udruženja Žene žrtve rata stala na pozornicu i 

mirnim, prkosnim glasom počela svoju ispovijest… 

”Ja sam Bakira Hasečić iz Višegrada. Imala sam 39 godina 

kada je počela agresija na Bosnu i Hercegovinu i kada je nada 

mnom i mojom 19-godišnjom kćerkom… pred mojim mužem 

u kući izvršen prvi zločin silovanja i seksualnog zlostavljanja… 

Prvi zločin nada mnom je izvršio Milan Lukić koji je danas 

stanovnik Haškog tribunala…” 

Šok, tajac u sali, jecaji. Zar je moguće da jedna krhka 

žena, zauvijek puna čemera i bola, ima toliko snage da iznova 

preživljava najcrnje trenutke u svome životu i životu svoga 

djeteta i ponovi po ko zna koji put šta su doživjele! 

Zar nije lakše ukloniti se, zatvoriti u vlastiti oklop, vječno 

šutjeti! 

Kakva je to snaga koja je drži na nogama dok govori i koja 

je tjera da kazuje šta se desilo mnogim majkama, sinovima, 

kćerima, očevima, muževima… 

”Prekinite šutnju”, ponavljala je… ”Svaka izjava potvrđuje 

mnoge druge, pomaže da se zločini nad drugima posvjedoče i 

potvrde, da se stotinu drugih žrtava otvori i progovori. Svaki 

detalj je važan, čak i viđene samo prljave čizme zlotvora i ništa 

drugo…” 

”Prekinite šutnju, niko osim vas, Haškog suda i zločinca 

neće saznati”, uvjerava nas Bakira. ”A to nam je cilj. Da što više 

zvijeri dovedemo pred Sud Pravde. Nema većeg zadovoljstva 

nego kada ih sa lisicama, sitne i prestravljene vidimo u sudnici. 

Sve ćemo učiniti samo da se zna, da se ne zaboravi, da se 

kazuje i nikada nikome ne ponovi. Moja djeca i unučad pričaju, 

neka pričaju i vaša.” 

Oblio nas je osjećaj ponosa i prkosa, Bakirina snaga je prešla 

na sve nas. 

Kazivati, inat – to je naš lijek, to je sila koja nas podstiče, 

ispunjava i drži na nogama. 

Rastanak sa Bakirom bio je pun silnih osjećaja. Uz suze, ali 

i zadovoljstvo da se živi i bori. U jednom trenutku žene 

zaigraše, a Enisa Popović Čengić skide maramu i dade je 

Bakiri, pa onda i ostale žene. Zavihoriše se marame, začu se 

pjesma… ”da Miljacka mostove ponese”. Jedne plaču, a druge 

igraju… I Bakira je plakala ko malo dijete. 

”Cijeli svijet sam obišla”, veli ”ali nikada ovo nisam 

doživjela”. 

Niko ne može uništiti bosansku ženu, jer ”Žena će živjeti i 

istinu reći!” c 

Bakira Hasečić i Selma Borovac 



13

10 Jubileum 

1998-2008 

Odbor za obilježavanje 10-godišnjice BH Saveza 

žena u Švedskoj u sastavu Ismeta Šeremet, Asima 

Pašalić, Selma Borovac, Fatima Kovačić i Ramiza 

Karamehmedović je pripremio svečani program i 

dodijelio zlatne plakete i specijalna priznanja za svesrdan doprinos 

u afirmaciji bosanskohercegovačke žene u Švedskoj. 

Jubilej je obilježen 8. novembra 2008. u Skövdeu u sklopu konferencije 

Žene i moć. Program je vodila Senada Bešić a u istom 

su učestvovali – udruženje žena Sedef Malmö, Enisa Popović 

Čengić, Hajrudin Zukanović, Selma Borovac, 

Birgitta Forsgård i Amila Čoko. 

Skup su pozdravili Darko Zelenika 

(veleposlanik Bosne i Hercegovine u 

Kraljevini Švedskoj), Gunilla Zimmermann 

(nbv), Bakira Hasečić (Žene žrtve 

rata, bih), Jasna Bećirević (bkc Kopenhagen), 

Jasminka Voloder (Bosansko- 

-švedski savez žena), Mirsad Begović 

(Savez bh. udruženja), Mirsad Filipović 

(Savez Banjalučana), književnik Meho 

Baraković i mnogi drugi. 

Dodijeljene su zlatne plakete 

udruženjima: Behar Skövde, Žena 99 

Värnamo, BH Žena 2000 Helsingborg i 

Fatima Gunić Göteborg, i pojedincima: 

Asima Pašalić, Selma Borovac i Vahida 

Mehinović, kao i specijalna priznanja 

pojedincima: Hiba Muniba Čelik, Aida 

Bašić, Sabiha Šarić Ćorić, Emina Musić, 

Christina Doctare, Majda Omérov, Fadila 

Jašarević, Fatima Kovačić, Džemila 

Shigulin (Popović), Halisa Šaškin, 

Salih Pašalić, Razija Riemer, Emira 

Mehmedbašić, Enisa Crnkić, Zekija 

Zembo, Muharema Pervić, Dženana Zorlak, 

Sehada Lakota, Branka Behlulović, 

Begzada Avdić, Meho Baraković, 

Fikret Tufek, Muharem Sitnica Sića, 

Muharem Nezirević, Mubera Dizdar, 

Fikret Babović, Ismeta Šeremet, Belma 

Hafizović, Sajma Dizdarević, Senada 

Bešić, Emina Ćejvan, Sebiha Crnić, Jasminka 

Jasna Perić i Haris Tucaković. c 

Sedef Malmö, Enisa Popović Čengić i 

Hajrudin Zukanović 

Gunilla Zimmermann 

Amila Čoko 

Birgitta Forsgård 



Dobitnici priznanja sa 

Darkom Zelenikom, 

veleposlanikom Bosne i 

Hercegovine u Kraljevini 

Švedskoj 

Skövde, 

8. novembra 2008. 

Predsjednice BH Saveza žena – Selma 

Borovac (2002.-2006.), Asima Pašalić 

(1998.-2002.), Emina Ćejvan (2008.-) i 

Vahida Mehinović (2006.-2008.) sa gosp. 

Zelenikom 



Članice Glavnog odbora Aktiva žena Bosanki 

(1995.) – Sabiha Šarić Ćorić (regija 

Centar), Asima Pašalić (predsjednica 

Aktiva), Aida Bašić (regija Sjever) i Hiba 

Muniba Čelik (regija Zapad) sa gosp. 

Zelenikom 

15

Mrkonjić Grad, 25. novembra 1943. 

Örebro, 29. novembra 2008. 

Centralna proslava 

DANA 

DRŽAVN STI 

Bosne i Hercegovine 

65 

A-huset, Jordgatan 6 

Örebro 

29.11.2008. 

Svečana akademija u 15.00 

Zabavni program od 17.00 

Organizator: BHKRF – Bosanskohercegovački savez žena u Švedskoj u saradnji sa: BHRF – Savez bosanskohercegovačkih 

udruženja u Švedskoj · BHUF – Bosanskohercegovački savez omladine u Švedskoj · BSKF – Bosansko-švedski savez 

žena u Švedskoj · RFBL – Savez Banjalučana u Švedskoj · BIS – Islamska zajednica Bošnjaka u Švedskoj · BeMUF – 

Muslimanski omladinski savez u Švedskoj · Merhamet MDD u Švedskoj · Domaćin: Bošnjački kulturni centar Örebro 

Det centrala firandet av 

Bosnien-Hercegovinas 

Nationaldag 

den 25 november 

Arrangör: 

• BHKRF – Bosnien och Hercegovinas Kvinnoriksförbund i 

Sverige 

Medarrangörer: 

• BHRF – Bosnisk-Hercegovinska Riksförbundet i Sverige 

• BHUF – Bosnisk-Hercegovinska Ungdomsförbundet i 

Sverige 

• BSKF – Bosnisk-Svenska Kvinnoförbundet i Sverige 

• RFBL – Riksförbundet Banja Luka i Sverige 

• BIS – Bosniakiska Islamiska Samfundet i Sverige 

• BeMUF – Bosnien-Hercegovinas Muslimska Ungdomsförbund 

i Sverige 

• MDD Merhamet Sverige 

Värd: 

• Bosniakiska Kulturella Centrum i Örebro 



Topao 

pozdrav 

domovini 

sa Sjevera 

”Ljiljan” Växjö 

Centralna svečanost u Švedskoj povodom 

25. novembra, Dana državnosti 

Bosne i Hercegovine, rezultat je 

zajedničkog i koordiniranog rada 8 

saveza i organizacija građana Bosne 

i Hercegovine u Kraljevini Švedskoj, a 

ostvarena je na tako visokom i profesionalnom 

nivou kakav se rijetko viđa i u 

tv-programima institucija najvišeg nivoa. 

Svečanost je održana 29. novembra 

2008. u Örebru uz prisustvo većeg 

broja uvaženih zvanica i gostiju 

među kojima su bili Darko Zelenika, 

veleposlanik BiH u Kraljevini 

Švedskoj; Mušan Agović, konzul BiH u 

Kraljevini Danskoj; Jovan Divjak, legendarni 

general Armije Republike Bosne i Hercegovine 

i izvršni direktor udruženja Obrazovanje 

gradi BiH; Behcet Barsom, politički 

sekretar u Gradskoj vijećnici Örebra; Fadila 

Jašarević iz Trezvenjačkog obrazovnog 

saveza NBV, predstavnici naših organizacija i 

udruženja Švedskoj i mnogi drugi. 

– Želim istaći da se današnje svečano 

obilježavanje Dana državnosti Bosne i Hercegovine 

ostvaruje u suorganizaciji 8 saveza 

i organizacija građana BiH u Švedskoj i da 

priprema jedne ovakve manifestacije iziskuje 

brojne kontakte, dogovore i profesionalnost 

učesnika. Nakon izvanredno organizovane 

manifestacije obilježavanja genocida u 

Srebrenici i ostalim mjestima u BiH, održane 

23. avgusta u Norrköpingu u organizaciji 

Saveza bh. udruženja u Švedskoj, organizator 

današnje svečanosti je BH Savez žena 

u Švedskoj. Uz ova dva saveza u saradnji 

učestvuju i Bosansko-švedski savez žena, BH 

Savez omladine, Savez Banjalučana, Islamska 

zajednica Bošnjaka, Muslimanski omladinski 

savez i MDD Merhamet u Švedskoj – kazala 

je u pozdravnoj riječi Emina Ćejvan, predsjednica 

BH Saveza žena, obavještavajući 


 


”Žena 99” Värnamo 

”Miris” Örebro 

17

Članice plesne grupe ”Miris Bosne i Hercegovine” iz 

udruženja ”Žena 99” Värnamo sa Jovanom Divjakom 

”Miris” Örebro 

Edvina Osmančević, Elmin Zeba, Alvin Osmančević, 

Johan Alexandersson & Simon Larsson 

Dio ekipe domaćina BKC Örebro 

učesnike akademije da su od velikog broja 

organizacija i prijatelja Bosne i Hercegovine 

dobili pisma podrške i čestitke povodom 

praznika. 

Među porukama izdvojila je pismo 

gradonačelnice Sarajeva Semihe Borovac, 

koja je, pored ostalog, istakla da i ovaj skup 

potvrđuje da ”dok god širom svijeta bude 

patriota Bosanaca i Hercegovaca obilježavat 

će se i državnost Bosne i Hercegovine… 

Stoga vas pozivam i molim, poručila je 

Borovčeva, da ovu tradiciju nikada ne prekidate. 

I da radost obilježavanja državnosti 

BiH podijelite i sa vašim prijateljima u 

Švedskoj.” 

Buran aplauz značio je saglasnost sa 

apelom gradonačelnice Sarajeva. 

Ni u BiH nije ovako 

” 

Skoro cijeli život sam proveo u 

kulturi i sa sigurnošću mogu reći da 

je današnji program sa svečanom akademijom 

jedan od najboljih i najprofesionalnijih 

u kojima sam do sada učestvovao. 

Za to su posebno zaslužni Mirsad Begović 

iz Saveza bh. udruženja kao predsjednik 

zajedničkog Koordinacionog odbora za 

kulturu i Ismeta Šeremet, predstavnica tog 

odbora u ime organizatora današnje manifestacije 

– kazao nam je Hajrudin Zukanović 

Hajrica, koji je prethodnog dana obilježio 50- 

-godišnjicu svog kulturno-umjetničkog rada. 

U programu su učestvovali: hor udruženja 

Ljiljan Växjö, dječija plesna grupa Miris 

Bosne i Hercegovine iz udruženja Žena 99 

Värnamo, folklorna grupa udruženja Miris 

Örebro, recitatori: Adina i Mirsad Begović, 

Hadisa Terović, Mirela Cerić i Sadeta Sokol, 

zatim Hajrudin Zukanović (harmonika), 

Edvina Osmančević, Johan Alexandersson 

i Simon Larsson (gitara) i Alvin Osmančević 

(violina i timpani). 

Kvalitet i usaglašenost učesnika, svjetlosni 

i scenski efekti, kao i simbolična veza u 

njegovanju tradicionalnog i ekstra modernog 

su osnovna obilježja programa. 

– Nesreća je što se Dan državnosti ne 

obeležava u celoj BiH na ovakav način i na 

ovako visokom nivou. Nema Bosne ovakve 

kakvu ste je ovde prikazali, ali ima nas sa 

vama u Bosni i Hercegovini koji će kad-tad 

biti odlučujući faktor u njenom povezivanju 

sa Evropom i svetom – kazao je Jovan Divjak, 

izvršni direktor udruženja Obrazovanje 

gradi BiH. 

Jovan Divjak je predstavio to udruženje, 

stipendistu Irnisa Deliju i dodijelio specijalna 

priznanja organizacijama koje pomažu rad 

udruženja Obrazovanje gradi BiH. 

Iskazana je i pohvala domaćinu – Sajmi 

Dizdarević i Senadeti Fazlić iz BKC Örebro 

i Fatimi Mahmutović iz NBV Örebro. Uz 

muzičku grupu OK Band iz Göteborga slavlje 

je nastavljeno do kasno u noć. Cijeli program 

snimala je TV Hayat iz Sarajeva. (H.T.) c 

18 40-41 | žena · kvinna

Obilježavanje 

genocida u BiH 

Norrköping, 2008-08-23 

Savez bh. udruženja u Švedskoj je bio 

ovogodišnji organizator centralne manifestacije 

obilježavanja genocida u Srebrenici 

i ostalim mjestima u BiH. Manifestacija je 

održana u BKC Norrköping, a svoj doprinos 

su suorganizacijom i učešćem dale i ostale 

organizacije i savezi građana BiH u Kraljevini 

Švedskoj. BH Savez žena je predstavljala 

dječija plesna grupa Miris Bosne i Hercegovine 

iz udruženja Žena 99 Värnamo. 

Photo Credit: Muhamed Mujakić 

Seminar o 

rodnoj ravnopravnosti 

Stockholm, 2008-08-29 

Ungdomsstyrelsen je u ovoj godini za 20 

organizacija odobrio potporu za projekte 

koji će unaprjeđivati rodnu ravnopravnost/ 

ravnopravnost polova. Seminar je organizovan 

radi predstavljanja odobrenih projekata 

u želji da će zajednički susret voditi 

pokretanju nove saradnje, proširenju znanja 

i podsticanju inicijative. 

Emina Ćejvan je predstavila projekt Att 

vara med på riktigt: Kvinnors makt kojeg provodi 

BH Savez žena, a Asima Pašalić projekt 

Behar kojeg provodi bh. distrikt Skaraborg. 

Emina Ćejvan, Mideto Feza Kalala & Asima Pašalić 

Biser Kristianstad 

novo udruženje žena 

Kristianstad, 2008-10-26 

Na poziv bh. žena iz Kristianstada organizovan 

je sastanak na kom su Jasna Perić i 

Enisa Crnkić predstavile rad BH Saveza žena 

u Švedskoj. U veoma prijatnoj atmosferi 

donijeta je odluka o osnivanju udruženja 

žena i njegovom nazivu – Biser. 

Žene iz Bisera su se odmah uključile u 

aktivnosti BH Saveza žena, a dvije njihove 

predstavnice, Nermina Sijerčić i Mirsada 

Bošković, učestvovale su na konferenciji 

Kvinnors makt od 7. do 9. novembra 2008. u 

Skövdeu. 

Susret regije Centar 

Lidköping, 2008-12-13 

Udruženje Tillsammans/Zajedno Lidköping 

organizovalo je kulturnu manifestaciju 

regije Centar kojoj je prisustvovalo preko 

40 žena iz Tidaholma, Skare, Mariestada i 

Lidköpinga. 

Ovo udruženje je osnovano 2007. 

godine, a odnedavno ima i prostorije za 

svoje aktivnosti u Linjevägen 26 – što je bio 

poseban povod da se ovaj susret provede 

uz prijatno druženje, igru i pjesmu. 


19

Sarajka 

na krovu 

Evrope 

Sa lica mjesta: Elvedin Durović 

Džana Damjanović från gymnastikföreningen GF Ling i Helsingborg 

som den 25 oktober 2008 tog EM-guld i truppgymnastik. 

Priča prva – Naša djevojka na krovu Evrope 

Uvijek kada pomislim da je ona prestala 

sa sportskim i posvetila se fakultetskim 

obavezama, koje joj takođe izvanredno 

idu, ona me iznenadi. Po drugi put, htio to 

ili ne, nameće se potreba i ponos da ponovo napišem 

nešto o ovoj nadasve skromnoj, ali upornoj djevojci, 

koja je uzgred rečeno i moja sugrađanka. 

Riječ je o Džani Damjanović, evropskoj prvakinji 

na upravo završenom Evropskom prvenstvu u timskoj 

gimnastici koje je od 24. do 25. oktobra 2008. godine 

održano u belgijskom gradu Gentu (TeamGym 2008). 

U jednom od brojeva našeg izdanja tokom 2007. 

godine (Žena br. 34) najavili smo svijetlu budućnost 

i blistave rezultate ove mlade djevojke. Ali, niko sa 

sigurnošću nije mogao da vjeruje da će tako brzo 

doći i ovako blistav trenutak. U prošlom intervjuu 

za naš list, pomalo stidljivo i za neupućene čudno, 

zvučala je njena tvrdnja da joj je glavna inspiracija i 

moto uspjeha bila njena mlađa sestra Sara, koja sada 

ima tek 10 godina. Tada je obećala i obećanje ispunila 

da će sestru obradovati medaljom prvaka Švedske, 

a odmah zatim i evropskom titulom. Obećanje je 

ispunila, a sretnoj i ponosnoj Sari u neizmjernoj 

radosti su se pridružili: starija sestra Dženita, majka 

Ismeta i otac Izet. 

Da cjelokupna porodica odiše kompaktnošću 

najbolje govore podatci da sva takmičenja u zemlji i 

inostranstvu, u granicama svojih mogućnosti, prate i 

članovi njene porodice i pored ne baš malih finansijskih 

izdataka. 

Zbog svega toga ne bi bilo korektno kada ne bi 

spomenuli i ostale članove porodice Damjanović: 

starija sestra Dženita je redovni student druge 

godine fakulteta kth u Stockholmu, otac i majka su 

diplomirani ekonomisti i rade u ovdašnjoj komuni, a 

najmlađa Sara je još uvijek odlična učenica jedne od 

helsingborških osnovnih škola. 

Džana nije samo istaknuti sportaš već u isto 

vrijeme uspješan student prve godine Tehničkog 

fakulteta u Lundu. ”Nadam se da ću u redovnom 

roku (studiji traju 5 godina) uspjeti da okončam 

Gimnastičarke GF Ling-a iz Helsingborga – nove prvakinje 

Evrope u timskoj gimnastici. 

Iako najmlađa među svojim klupskim kolegicama, 

članicama gimnastičke ekipe gf Ling iz Helsingborga, 

uspjela je poslije brojnih medalja i priznanja na 

domaćim i međunarodnim takmičenjima da se okiti 

i titulom evropskog šampiona. Konkurencija ni malo 

lagana, ali i pored 22 ekipe iz isto toliko zemalja ona 

je uspjela da dostigne krunu svoje karijere i postane 

evropska prvakinja. Uzgred rečeno, ova mlada 

djevojka je tek nedavno napunila 18 godina. 

Ismeta, Džana, Dženita, 

Sara & Izet Damjanović 



studije i posvetim se svom tehničkom 

pozivu. Uz to nastojaću da se odužim 

svojoj porodici za nesebično zalaganje 

i upornost koju su pokazali u cijelom 

mom razvoju kako bih uspjela u ostvarivanju 

svojih ličnih ciljeva”. A sportovi 

i aktivnosti kojima se Džana bavila od 

prvih folklornih koraka u ovdašnjem bh. 

udruženju do danas su zaista impozantni: 

klizanje na ledu, muzička škola, 

plivanje i na kraju kruna svega: gimnastika. 

Na kraju istaknimo da i Jenny 

Bjälkefors, trener ove već sada poznate 

djevojke, u razgovoru za naš list sa ponosom 

ističe da je Džana izuzetan talenat 

i da se sa pravom od nje očekuju novi 

rezultati i u narednom periodu. 

Zato neka je ova reportaža samo nastavak 

prethodne o našoj sjajnoj Džani – 

Sarajki sa željom da će nas svojim rezultatima 

i ove godine ponovo obradovati i 

nadom da ćemo se takođe u ovoj godini 

radovati tituli svjetske prvakinje. 

Sretno Džana… 

Priča druga – Goraždani 

Svake godine u mjesecu decembru 

velika većina Goraždana se odazove 

na tradicionalnu humanitarnu 

akciju za pomoć onima kojima je ova 

pomoć u datom trenutku najpotrebnija. 

Ovaj put je odlučeno da se pokrene 

humanitarna akcija za pomoć Javnoj 

ustanovi Dom za stara i iznemogla lica 

Goražde – po drugi put i novčana donacija 

Udruženju oboljelih od karcinoma 

dojke i drugih malignih oboljenja Biser 

Goražde. 

Udruženje je osnovano 2006. godine 

i broji preko 150 članova, od čega je 60 

članova operativno i terapijski tretirano. 

Taj broj se svakodnevno mijenja, a samo 

u protekloj godini je 12 članova umrlo 

dok se trend oboljelih svakim danom 

povećava. 

I pored veoma kratkog vremenskog 

intervala od početka do zaključenja akcije, 

jednoglasan je zaključak da je akcija 

u potpunosti uspjela. U samo 10 dana 

decembra uzorni Goraždani, a njih je sa 

pravom većina, još jednom su dokazali 

odanost i privrženost svome gradu i dali 

na razmišljanje zanemarujuću manjinu 

koja ni ovaj put iz samo njima znanih 

razloga nije učestvovala u ovoj plemenitoj 

akciji. 

Kao i prethodne, i ove godine je 

Domu za stara i iznemogla lica Goražde 

doniran novi plazma televizor marke 

Philips za potrebe starih i nepokretnih 

lica, a novčana donacija od oko 10.000 

danskih kruna dodijeljena je Udruženju 

za borbu protiv raka i drugih malignih 

oboljenja Biser. 

Primaoci ove humanitarne pomoći 

nisu krili svoje oduševljenje sa izrazom 

spremnosti na ovom humanom gestu 

prema njihovim štićenicima. U E-mail 

porukama iz udruženja Biser doslovno u 

znak zahvalnosti stoji: ”U ime preko 150 

oboljelih od ove opake bolesti neizmjerno 

vam hvala na pomoći koja je stigla 

u pravom trenutku. Naime, tri naše 

članice su upravo u postoperativnom 

stadiju i uručivanje ove pomoći će bar 

na trenutak ozariti njihova lica u želji 

da se izbore sa ovom opakom bolesti … 

Od srca hvala, predsjednica udruženja 

Bavčić Sehija-Seja.” 

U drugoj poruci dostavljenoj faksom 

od strane ju Dom za stara i iznemogla 

lica Goražde stoji: ”Jedna naša štićenica 

od 75 godina u ime zahvalnosti rekla 

je ono što mi svi želimo da vam prenesemo: 

’Neka dragi Bog i njih obraduje sa 

svim onim željama koje požele’.” 

To su dvije ljudske poruke upućene 

sa dvije strane na adresu humanih 

Goraždana i ljudi dobre volje. One su 

bolne, ali i obavezujuće. Nadam se da će 

ove riječi dospjeti do sviju nas i nagnati 

nas na razmišljanje da još uvijek postoje 

mnogi kojima je ova pomoć itekako 

potrebna. 

Zbog toga će Organizacioni odbor 

Goraždana za Švedsku i Dansku nastojati 

da u sljedećem ciklusu ova tradicionalna 

manifestacija poprimi regionalni 

karakter iz razloga velikog broja apela 

ljudi sa područja susjednih opština da se 

i oni uključe u ovu akciju. 

Oni čekaju i Vas… c 

Humanitarna pomoć djevojčici 

Elmi Boškailo 

17-godišnja djevojčica Elma Boškailo, iz 

Aladinića kod Stoca, boluje od najteže 

vrste progresivnog tumora takozvanog 

Hongkočkin, od kojeg samo oni rijetki ili 

oni kojima se odmah pomogne, mogu 

preživjeti. 

Nakon apela objavljenog krajem novembra 

2008. na sajtu MofoRaja.com, RTV 

Mostar i TV Hajat Sarajevo, Fikret Babović 

je pri BH Savezu žena u Švedskoj inicirao 

akciju prikupljanja pomoći za liječenje 

ove bolesne djevojčice. Akciju u Kalmaru 

vodila je Jasna Perić, a u Skövdeu Haris 

Tucaković. 

U Kalmaru je prikupljeno 9.500 kr, a 

od toga je bh. udruženje Bosna Kalmar 

doniralo 5.340 kr (2.000 kr + 3.340 od 

tombole). Akciji su se svojim prilozima 

pridružili i BH Savez žena u Švedskoj, 

Priština Livs, kao i Barjaktarević Mehmed, 

Bundić Rifat i Hasnija, Deronja Dragan i 

Jasna, Imamović Ekrem i Emira, Jusić Šerif, 

Spisak donatora u akciji za 

Goražde 

Pašić Faruk i Nisveta (besplatan prevoz), 

BH Savez žena u Švedskoj, udruženje ”Ost. 

Bosna” u Danskoj, Alihodžić Rabka i Ifet, Arnus 

Nisveta-Nina, Avdiji Mevlida i Hajrudin, 

Bavčić Amira i Amer, Bičo Sead, Čaušević 

Nizama i Hajrudin, Čengić Enisa i Džafer, 

Dragolj Dika i Zahid, Durović Vasvija i Elvedin, 

Džemidžić Sadžida i Zijad, Džemidžić 

Munevera i Esad, Džozo Suada i Mehmed, 

Đuzel Samir, Fejzić Ildirina i Nedžad, Gabela 

Kimeta i Sead, Gabela Nura i Ibrahim, 

Gabela Nura i Safet, Gačanin Sabrina i 

Berzad, Halilović Adem, Hošo Munevera i 

Mujo, Imamović Indira i Mustafa, Isić Mina, 

Jašarević Fadila, Kadić Armina i Mesud, 

Kanlić Denisa i Ćamil, Karahmet Azra i 

Mujo, Kodžaga Veda i Emir, Kuljuh Suada 

i Sulejman, Maslan Esma i Sead, Maslan 

Pemba i Mustafa, Medić Izeta i Ismet, 

Muratspahić Nermina i Izet, Palalija Bahra i 

Muhidin, Sijerčić Nezira i Mirsad, Šapčanin 

Mirha i Ramiz, Šveđanka, Tozo Uzeir, 

Ušanović Dino i Amer, Vrana Bejda i Dino, 

Vrana Dženan i Isić Mirela, Vrana Dženita i 

Ramić Ervin, Vrana Elmina i Muhidin, Vrana 

Selima i Midhat, Vukašinović Boris, Zorlak 

Dženana i Husein. 

Kontakt telefoni za pomoć: 

Dom za stara i iznemogla lica Goražde 

Tel: 00387 38 22 84 43 

Fax: 00387 38 24 06 60 

Biser Goražde 

E-mail: biser@bih.ba 

Tel/fax: 00387 38 22 40 45 c 

Kaharević Suad i Sabina, Mešić Ismet, 

Peco Faruk i Šerifa, Perić Jasna, Perić 

Sanel i Elvira, Pezić Ibro, Pezić Sead, Pezić 

Suad, Šipo Jasmina, Šipo Muris i Adela, 

Smajlović Mesud i Alma, Zahirović Suad 

i Zlata. 

U Skövdeu je prikupljeno 6.000 kr. Bh. 

distrikt Skaraborg je donirao 2.000 kr, bh. 

udruženje Behar Skövde 1.000 kr, a svoje 

priloge su dali i Babović Fikret (Tidaholm), 

Crnić Dino, Crnić Nermin, Crnić Sebiha, 

Čampara Almedina, Ćorić Jusuf, Fazlić 

Asmira, Husaković Asim, Maksumić Jasmin, 

Maksumić Nusred, Opijač Muhamed 

i Elma, Pašalić Asima, Pašalić Salih, Sarić 

Hamid i Adila (Göteborg), Tucaković Haris. 

Molim sve da se pridruže ovoj plemenitoj 

akciji. 

Brojevi žiro računa su: 

Elma Boškailo 

Hypo Alpe Adria Bank 

SWIFT code HAABBA22 

IBAN: BA393060123761952613 

Devizni račun: 123 76 19 526 

Račun za KM: 143 720 5293 c 



21

Kvinnor 

& media 

(av genus, ras/kultur, etnicitet, religion osv.) ett försök 

att fixera en ”önskad” mening och innebörd. Trots att 

de har en potentiell roll att opponera mot stereotyper, är 

medierna oftare problemet själv än dess lösning”, framhåller 

Adla Isanović i sin undersökning Mediediskurs 

som manlig domän – Genus presentation i dagspressen i 

Bosnien-Hercegovina, Kroatien och Serbien. 2 

Photo Credit: XLucas 

En av de viktigaste jämlikhetsfrågorna är 

jämställdhet och definieras som jämlikhet 

mellan könen. Jämställdhet innebär att alla 

kvinnor och män har lika rättigheter, skyldigheter 

och möjligheter. 

Det går inte att glömma pronomen alla, annars blir 

det ingen jämlikhet. 

Trots att de har en potentiell roll att opponera mot stereotyper, 

är medierna oftare problemet själv än dess lösning. 

Lagstiftningen betraktas som en grundläggande 

förutsättning för att förverkliga jämställdheten. Men 

trots detta spelar massmedierna en central roll i fråga 

om utvecklingen av den faktiska jämställdheten. 

”Genus- och media aktivister i hela världen undersöker 

hur massmedierna presenterar och skapar bilden 

om kvinnor samt försöker hitta strategier att ta itu med 

genus stereotypiseringen. Både grupper samtycker att 

den dominerande föreställningen om genus (samt om 

ras/kultur 1 , etnicitet, religion osv.) är starkt beroende av 

medierna, eftersom presentationsprocessen har sina rötter 

i medierna själva. När det presenteras en händelse, 

situation, person eller grupp tillskriver man dem en viss 

betydelse. I presentationsprocessen är stereotypisering 

Dr Donna Allen (1920-1999) var en av banbrytarna 

som insisterade för jämlik tillgänglighet 

till media för varje person som en av de första 

principerna i demokratin. 

Från 1972 till 1987 gav Dr Allen ut Media Report to 

Women, ett kvartalsvis nyhetsblad att visa vägen och 

uppmuntra kvinnorna att skapa sina egna medier eller 

göra inbrytningar i medievärlden där pengar och den 

vita mannen typiskt bestämmer och dominerar i produktionen 

och spridningen av tryckta ord. Hon har även 

grundat The Women’s Institute for Freedom of the Press. 

Michael Honey, professor i amerikansk historia och 

arbetar- och etnologiska studier vid Universitet i Washington, 

skrev 1999 efter hennes död: 

”Genom sin egen erfarenhet som aktivist och pedagog 

under 1940-, 50- och 60-talet, upptäckte hon hur 

massmedia trivialiserar, ignorerar, förvränger och på 

annat sätt vilseleder allmänheten angående avgörande 

frågor som sjukförsäkring, arbetarnas rättigheter, 

rasism, sexism och krig. (…) Från 1970-talet till sin död 

tillägnade hon sitt liv till omstrukturering av massmedia 

för att de inte längre kontrolleras av ett fåtal rika.” 3 

Dr Donna Allens The Women’s Institute for Freedom 

of the Press är en av de organisationerna som har 

starkt bidragit men det var ändå fn:s världskvinnokonferenser 

som har under de sista decennierna initierat 

viktigaste framsteg för jämlikheten mellan könen. 

Under Internationella kvinnoåret 1975 anordnades 

fn:s första världskvinnokonferens i 

Mexico City. Sedan dess har det anordnats ytterligare 

tre konferenser – i Köpenhamn 1980, i Nairobi 

1985 och senast i Beijing (Peking) 1995. 

Anna Norlin från unifem Sveriges styrelse pekar på 

problemet med att organisera fn:s femte världskvinnokonferens: 

”Tyvärr blev det ingen kvinnokonferens 2005, tio år 

efter Beijing. Starka religiösa och konservativa krafter 

runt om i världen arbetar mot kvinnors rättigheter och 

det fanns en rädsla att konferensens beslut skulle leda 

till en försämring för världens kvinnor. Bland annat är 

det kvinnors rätt att bestämma över sin kropp, preventivmedel 

och abort som är starkt ifrågasatt.” 4 

Vid konferensen i Beijing antogs en deklaration samt 

en handlingsplan att uppnå de av fn uppsatta målen 

om jämställdhet, utveckling och fred. Handlingsplanen 

från Beijing innehåller sex kapitel och urskiljer tolv 

”kritiska områden” som definierar långsiktiga mål och 

åtgärder som skall vidtas de kommande fem åren av regeringar, 

det internationella samfundet, frivilligorganisationerna 

och det privata näringslivet för att förbättra 

kvinnors villkor. Ett av dessa tolv kritiska områden är 

”Kvinnor och media”. 

Efter Beijing-konferensen (1995) har man gjort talrika 

undersökningar om hur genus presenteras i media. 

Dessa undersökningar är i Sverige regelbundna och 

talrika. I Bosnien och Hercegovina genomförs de också, 

men är sällsynta i alla fall. 

 



Žene 

& mediji 

Jedno od najvažnijih pitanja ravnopravnosti je 

rodna ravnopravnost/ravnopravnost polova. 

Rodna ravnopravnost znači da sve žene i 

muškarci imaju jednaka prava, obaveze i 

mogućnosti. 

Zamjenica sve/svi se ne smije zaboraviti, inače od 

ravnopravnosti nema ništa. 

Zakonodavstvo se smatra osnovnom pretpostavkom 

za ostvarivanje rodne ravnopravnosti. 

Unatoč tome, masmediji igraju centralnu ulogu u 

razvoju stvarne rodne ravnopravnosti. 

”Rodni i medijski aktivisti i aktivistkinje širom svijeta 

već dugo se bave monitoringom medijskog prikazivanja 

žena i pronalaženjem strategija za hvatanje 

ukoštac sa rodnom stereotipizacijom u medijima. Obje 

ove grupe slažu se da su dominantne predodžbe o 

rodu (kao i o rasi/kulturi 1 , etnicitetu i drugim faktorima 

diferencijacije među ljudima) snažno ovisne o 

medijima, jer je proces predstavljanja u osnovi samih 

medija. Prilikom predstavljanja tema, događaja, 

situacija, osoba i grupa, mediji im pripisuju određeno 

značenje. U procesu predstavljanja, stereotipizacija 

(bilo da je zasnovana na rodu, rasi ili etnicitetu) je 

pokušaj fiksiranja ”preferiranog” značenja. Iako imaju 

potencijalno značajnu ulogu u osporavanju fiksiranih 

značenja, mediji češće predstavljaju dio problema 

nego njegovo rješenje”, naglašava Adla Isanović u 

svom istraživanju Medijski diskurs kao muški domen 

– Predstavljanje roda u dnevnim novinama u Bosni i 

Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji. 2 

Dr Donna Allen (1920.-1999.) je bila među 

prvima koji su insistirali da mediji budu 

ravnopravno dostupni svakoj osobi, a što je 

jedan od prvih principa demokratije. 

Od 1972. do 1987. je Dr Allen objavljivala Media 

Report to Women, kvartalni informativni list radi 

usmjeravanja žena da stvaraju vlastite medije ili da 

vrše upade u medijski svijet u kom novac i bijeli čovjek 

tipično vladaju i dominiraju u produkciji i širenju 

štampane riječi. Osnovala je i The Women’s Institute 

for Freedom of the Press. 

Profesor Michael Honey sa Univerziteta u Washingtonu 

napisao je nakon njene smrti, 1999. godine: 

”Na osnovu vlastitih iskustava kao aktivistkinja i 

pedagoginja tokom 1940-, 50- i 60-ih, uočila je ona 

kako masmediji bagatelišu, ignorišu, izvrću i na drugi 

način dezinformišu javnost u vezi ključnih pitanja 

kao što su zdravstveno osiguranje, radnička prava, 

rasizam, seksizam i rat. (…) Od 1970-ih do svoje smrti 

posvetila je ona svoj život preustroju masmedija da ne 

bi i dalje bili kontrolisani od bogate manjine.” 3 

Njen The Women’s Institute for Freedom of the 

STEREOTYPING: 

REPRESENTATION OF WOMEN IN 

PRINT MEDIA IN SOUTH EAST EUROPE 

EDITED BY: Nirman Moranjak BAMBURAĆ, 

Tarik JUSIĆ, Adla ISANOVIĆ 

Press je jedna od organizacija koje su jako doprinijele, 

ali su ipak svjetske konferencije Ujedinjenih Naroda o 

ženama tokom zadnjih decenija pokrenule najvažnije 

korake za ravnopravnost polova. 

Tokom Međunarodne godine žena 1975. organizovana 

je 1. svjetska konferencija un-a 

o ženama u Ciudad de Mexicu. Nakon te, 

organizovane su još tri konferencije – 2. u Kopenhagenu 

1980., 3. u Nairobiju 1985. i zadnja, 4. u Pekingu 

(Beijing) 1995. 

Anna Norlin iz upravnog odbora švedskog 

unifem-a ističe problem u organizovanju 5. svjetske 

konferencija un-a o ženama: 

”Nažalost, 2005. nije održana svjetska konferencija 

žena, 10 godina nakon Pekinga. Moćne vjerske i 

konzervativne snage širom svijeta rade protiv prava 

žena i postoji strah da će odluke konferencije voditi 

pogoršanju za žene u svijetu. Između ostalog, pravo 

žene da odlučuje o svom tijelu, preventivnim sredstvima 

i abortusu se snažno osporava.” 4 

Iako imaju potencijalno značajnu ulogu u osporavanju fiksiranih 

značenja, mediji češće predstavljaju dio problema nego 

njegovo rješenje. 

Na konferenciji u Pekingu usvojene su Deklaracija i 

Platforma za akciju za ostvarivanje od un-a istaknutih 

ciljeva za rodnu ravnopravnost, razvoj i mir. Pekinška 

platforma za akciju sadrži 6 poglavlja i prepoznaje 12 

”kritičnih oblasti” koje definišu dugoročne ciljeve i 

mjere koje će se poduzimati u narednih 5 godina od vlada, 

međunarodne zajednice, dobrovoljnih organizacija i 

privatnog sektora na poboljšanju uslova za žene. Jedna 

od tih 12 kritičnih oblasti je ”Žene i mediji”. 

Nakon Pekinške konferencije (1995.) obavljena su 

brojna istraživanja predstavljanja roda u medijima. Ta 

istraživanja su u Švedskoj redovna i brojna. U bih se 

takođe obavljaju, ali su u svakom slučaju rijetka. 

 

MEDIACENTAR 

SARAJEVO 



23

30 % kvinnor i Sverige. Respektive gmmp:s rapport 

för Bosnien-Hercegovina visar 87,2 % män och 12,8 % 

kvinnor. 

Alla gmmp:s rapporter saknar information om 

undersökningar om diskriminering mot invandrar-, 

flykting- och minoritetskvinnor. Dessa undersökningar 

och upplysningar är ett krav av fn:s Kommitté för 

avskaffande av all slags diskriminering av kvinnor 

(cedaw). 

Under år 2004 och 2005 har kvinnorna i Bosnien- 

Hercegovina, Kroatien, Serbien och Montenegro 

genomfört projektet Eqviwa (Equally visible women/ 

Lika synliga kvinnor) med viktiga målet att granska 

lagstiftningen i respektive länder. 

Delegationen för mänskliga rättigheter i Sverige 

har 2007 gjort en väldigt omfattande och sakkunnig 

undersökning som presenterades i rapporten Svenska 

nyhetsmedier och mänskliga rättigheter i Sverige. 

Inrikesmaterialet i mars månads papperseditioner 

av Dagens Nyheter, Göteborgs-Posten och Aftonbladet 

utgör analysmaterial. Rapporten visar bl.a. att 

”kvinnor är fortfarande underrepresenterade” och 

”invånare med utländsk bakgrund kraftigt underrepresenterade 

bland dem som syns i medierna.” 

”Hemmafru i köket/Domaćica u kuhinji”, 1939, Victor Keppler (1904-1987) 

Det oberoende medieforskningsinstitutet Media 

Tenor (grundad 1993) har 2002 granskat kvällsnyheterna 

på cbs, abc och nbc för att fastställa 

andelen kvinnliga protagonister i nyhetsartiklar. 

Alla tre program hade en genomsnittlig andel på 14 % 

kvinnliga protagonister, jämfört med 86 % män. Bilden 

ser ännu värre ut när det gäller utrikespolitiska nyheter. 

Bland 4 234 framträdanden av enskilda personer var det 

bara 208 kvinnor eller 5 % på alla tre programmen. 

Mediediskurs som en manlig domän … ständigt (om)konstrueras 

genom att använda olika metoder för att tillstyrka 

och vårda den symboliska ojämställdheten i en värld av 

gamla, dominerande, fasta och homogena identiteter och 

relationer. Inom denna ram – makt, kompetens, produktion, 

auktoritet och synlighet tillhör männen, medan tystnad, 

beroende, familj, reproduktion, underhållning och 

sexualitet tillskrivs kvinnorna. 

Sveriges rapport för nyhetsstudien Global Media 

Monitoring Project 2005 är en av många media undersökningar 

som genomförs i Sverige. Rapporten visar att 

fördelningen av nyhetssubjekten består av 79 % män 

och 21 % kvinnor globalt (i världen), och 70 % män och 

I 

inledningen av sin undersökning hänvisar Adla 

Isanović till Anna Lithanders analyser 5 av kvinnors 

situation i Bosnien-Hercegovina fram till 

1990 samt efter detta år. Kvinnorna har gjort ett betydligt 

framsteg och t.ex. på 1970-talet har procenten 

av kvinnoombud i de regionala och federala regeringarna 

ökat till 30 procent, de flesta arbetade heltid 

och utgjorde 40 procent av alla anställda, de hade 

frihet att planera sina familjer osv. Efter de första fria 

valen 1990 har i alla de f.d. jugoslaviska republikerna 

nationalistiska partier med konservativ politik, starkt 

religiöst inflytande och politiska program med patriarkala 

värderingar att kvinnans plats är ”i hemmet” 

kommit till makten. I jämförelsen med 1986 års val, 

har andelen kvinnliga ombud i Bosnien-Hercegovinas 

parlament minskat från 24 till 3 procent, och i lokala 

beslutsfattande organ från 17 till 5 procent. 

En unifem:s rapport för år 2000 visar att Bosnien- 

Hercegovina med 21,0 % kvinnliga ombud i parlamentet 

hade första plats i Sydöstra Europa. Kroatien med 

7,1 % var på den 15:e platsen, och Jugoslavien (Serbien 

och Montenegro) var med 6,1 % på den 16:e platsen. 

Samtidigt hade Sverige med 42,7 %, Danmark med 

37,4 % och Finland med 37,0 % toppat listan för Västeuropa 

och andra i-länder. 

Rapporter för år 2002 visar att andelen kvinnliga 

ombud i Bosnien-Hercegovinas parlament har fallit 

kraftigt till 6,4 %. För 2007/2008 är respektive andelen 

fortfarande väldigt låg och utgör bara 14,0 % som är 

dubbelt så mindre i jämförelse med situationen sedan 

tre decennier tillbaka. 

”Mediediskurs som en manlig domän … ständigt 

(om)konstrueras genom att använda olika metoder 

för att tillstyrka och vårda den symboliska ojämställdheten 

i en värld av gamla, dominerande, fasta och 

homogena identiteter och relationer. Inom denna 

ram – makt, kompetens, produktion, auktoritet och 

synlighet tillhör männen, medan tystnad, beroende, 

familj, reproduktion, underhållning och sexualitet 

tillskrivs kvinnorna”, betonar Adla Isanović i de slutliga 

kommentarerna av sin undersökning. 2 c 



Nezavisni institut za medijska istraživanja 

Media Tenor (osnovan 1993.) je 2002. analizirao 

večernje vijesti na kanalima cbs, abc i 

nbc radi utvrđivanja udjela ženskih protagonista u 

vijestima. Sva tri kanala su procentualno imala 14 % 

ženskih, u odnosu na 86 % muških protagonista. Slika 

je još gora kada se radi o vanjskopolitičkim vijestima. 

U 4 234 pojedinačna pojavljivanja bilo je samo 208 

žena ili 5 % na sva tri kanala. 

Švedski izvještaj za Global Media Monitoring Project 

2005. je jedan od mnogih istraživanja obavljenih u 

Švedskoj. Izvještaj pokazuje da se raspodjela subjekata 

vijesti sastoji od 79 % muškaraca i 21 % žena globalno 

(u svijetu), a 70 % muškaraca i 30 % žena u Švedskoj. 

Odnosni gmmp izvještaj za bih pokazuje 87,2 % 

muškaraca i 12,8 % žena. 

U svim gmmp izvještajima nedostaju podaci o 

istraživanjima diskriminacije useljeničkih, izbjegličkih 

i manjinskih žena. Ta istraživanja i informacije se 

zahtijevaju od un-ovog Komiteta za eliminaciju svih 

oblika diskriminacije žena (cedaw). 

Delegacija za ljudska prava u Švedskoj je 2007. 

uradila veoma obimno i stručno istraživanje predstavljeno 

u izvještaju Švedski novinski mediji i ljudska 

prava u Švedskoj. Analiziran je unutrašnjopolitički 

materijal štampanih izdanja dnevnih listova Dagens 

Nyheter, Göteborgs-Posten i Aftonbladet iz marta 

mjeseca te godine. Izvještaj i.o. pokazuje da su ”žene i 

dalje nedovoljno zastupljene” a ”stanovnici inostranog 

porijekla izrazito nedovoljno zastupljeni među onima 

koji se vide u medijima.” 

U 

uvodnom dijelu svog istraživanja upućuje 

Adla Isanović na analizu Anne Lithander 5 o 

statusu žena u bih do 1990. i poslije te godine. 

Žene su napravile značajan napredak i, npr. 1970-ih 

godina, postotak predstavnica u vlastima se povećao 

na 30 %, žene su činile samo 40 % nezaposlenih, imale 

su slobodu da planiraju porodicu itd. Prvi slobodni 

izbori 1990. u svim bivšim jugoslavenskim republikama 

na vlast su doveli nacionalističke političke partije sa 

konzervativnim politikama i snažnim uticajem religije, 

koje su zagovarale tradicionalne patrijarhalne vrijednosti, 

prema kojima je ženino mjesto ”u kući”. U 

odnosu na izbore 1986. je udio ženskih predstavnika 

u Skupštini bih pao sa 24 % na 3 %, a u lokalnim organima 

odlučivanja sa 17 % na 5 %. 

Jedan unifem:ov izvještaj za 2000. pokazuje da 

je bih sa 21,0 % ženskih predstavnika u Skupštini 

zauzimala 1. mjesto u Jugoistočnoj Evropi. Hrvatska je 

sa 7,1 % bila na 15., a Jugoslavija (Srbija i Crna Gora) sa 

6,1 % na 16. mjestu. Istovremeno su Švedska sa 42,7 %, 

Danska sa 37,4 % i Finska sa 37,0 % bile prve na listi za 

Zapadnu Evropu i industrijske zemlje. 

Izvještaji za 2002. pokazuju da je udio ženskih 

predstavnika u Skupštini bih naglo pao na 6,4 %. Za 

2007/2008. je odnosni udio i dalje vrlo nizak i iznosi 

samo 14,0 % što je dvostruko manje u odnosu na 

stanje prije tri desetljeća. 

”Medijski diskurs kao muški domen se (...) 

neprestano (re)konstruira korištenjem različitih 

tehnika podržavanja i utvrđivanja simboličke rodne 

nejednakosti u svijetu starih, dominantnih, fiksiranih 

i homogenih identiteta i odnosa. U njihovom okviru, 

moć, kompetentnost, produktivnost, autoritet i vidljivost 

pripadaju muškarcima, dok se tišina, ovisnost, 

Medijski diskurs kao muški domen se (...) neprestano (re) 

konstruira korištenjem različitih tehnika podržavanja i 

utvrđivanja simboličke rodne nejednakosti u svijetu starih, 

dominantnih, fiksiranih i homogenih identiteta i odnosa. 

U njihovom okviru, moć, kompetentnost, produktivnost, 

autoritet i vidljivost pripadaju muškarcima, dok se tišina, 

ovisnost, porodica, reproduktivnost, zabava i seksualnost 

pripisuju ženama. 

Engendering 

the Peace Process 

A Gender Approach to Dayton—and Beyond 

KVINNA 

TILL 

KVINNA 

porodica, reproduktivnost, zabava i seksualnost pripisuju 

ženama”, podvlači Adla Isanović u zaključnim 

razmatranjima svog istraživanja. 2 c 

• Grunden till den här artikeln utgör undersökningen Media Discourse as a Male Domain av 

Adla Isanović (Mediacentar Sarajevo, 2006) och fördjupningsarbetet Jämställdhet. Kvinnor 

i medierna av Selima Veladžić (Vuxenutbildning Skövde, 2008). • Osnovu ovog članka čini 

istraživanje Adle Isanović Media Discourse as a Male Domain (Mediacentar Sarajevo, 2006.) 

i rad Selime Veladžić Jämställdhet. Kvinnor i medierna (Vuxenutbildning Skövde, 2008.). 

”Ett växande antal forskare, såväl internationellt som i Sverige, har visat att de rasbiologiska idéer och tankestrukturer 

som var förhärskande i de flesta europeiska länder under 1800-talet och fram till andra världskriget på olika sätt har levt kvar 

och omvandlats även om begreppet ’ras’ vetenskapligt och politiskt har förkastats. Istället har begreppet ’kultur’ övertagit 

rasbegreppets roll som indelningsprincip för föreställningarna om jordens befolkningar.” • ”Rastući broj istraživača, i internacionalno 

i u Švedskoj, je ukazao da su rasnobiološke ideje i misaone strukture koje su vladale u većini evropskih zemalja 

tokom 19. stoljeća do Drugog svjetskog rata na razne načine preživjele i preobrazile se iako je pojam ’rasa’ naučno i politički 

odbačen. Umjesto toga je pojam ’kultura’ preuzeo ulogu rasnog pojma kao princip podjela u predodžbama o svjetskom 

stanovništvu.” I/U: SOU 2005:56, Det blågula glashuset, s. 22. Isanović, Adla, 2006: Media Discourse as a Male Domain 

– Gender Representation in the Daily Newspapers of Bosnia and Herzegovina, Croatia and Serbia. I/U: Moranjak-Bamburać, 

N., Jusić T. och Isanović A., 2006: Stereotyping – Representation of Women in Print Media in South East Europe. Mediacentar 

Sarajevo, s. 40-79. Women’s Radio Fund: Donna Allen's work will live on by Michael Honey. http://www.womensradiofund.org/dallen.htm. 

Norlin, Anna, 2006: Gör världen jämställd! En studiehandledning för att arbeta med jämställdhet och 

FN:s Kvinnokonvention. Arbetarnas bildningsförbund. s. 4. Lithander, Anna (red.), 2000: Engendering the peace process – A 

gender approach to Dayton – and beyond. Kvinna till kvinna. s. 17-18. c 



25

Défilé de mode avec Respekt 

Modevisning 

Modna 

revija 

Respekt Karlskrona 

Piše: Emina Ćejvan 

Nadahnuti toplinom i gostoprimstvom koje 

smo doživjeli pri susretima u udruženjima 

u Oskarshamnu, Mönsteråsu, Kalmaru i 

Växju, odlučili smo organizirati zajedničko 

druženje u Karlskroni. Uzvratni susret je upriličen 1. 

decembra 2008. i, na zadovoljstvo nas domaćina, a i 

gostiju, program kojeg smo pripremili za to decembarsko 

popodne ostao nam je u prelijepom sjećanju. 

Program smo počeli obilaskom znamenitosti Karlskrone, 

za što je bio odgovoran Sead Ćejvan, i za što su 

žene pokazale poseban interes i zadovoljstvo. 

A zatim, naša mladost, naše vrijedne djevojke, 

članice udruženja Respekt, uz vodstvo Alme Puškar 

i Mirsade-Sanke Kahriman, izazvale su kod svih 

prisutnih osmijeh i divljenje na licu kad su pokazale 

svoje umijeće u manekenstvu! 

Osim što su pametne mlade članice odlične 

plesačice, ovoga puta su se pokazale i u izvrsnim 

ulogama glumica teatra i lijepog hodanja 

uz prezentiranje mode za različite prilike. 

I naravno uz dobru muziku, tombolu i hranu, 

koju su vrijedne Bosanke pripremile za oko sto 

gostiju, protekao je ovaj susret u prelijepom druženju 

i atmosferi. c 

Karlskrona 

2008-12-01 



Sörmlandski 

susreti jela 

När Enisa Bajrić lagar fyllda paprikor med alla kryddorna 

så känns doften från Arnö ända till Nyköping. 

Boken Matmöten bygger på ett intervjumaterial, 

gjort främst av författaren och fotografen Katarina 

Nordli. Ändå är det inte i första hand en kokbok utan 

en bok med korta intervjuer med människor från 

olika matkulturer. Boken är rolig att läsa för alla som 

gillar mat och är nyfikna på andra människor. Den är 

en utmärkt present med alla lockande färgbilder, sina 

128 sidor, hårda pärmar och ett format med samma 

bredd som ett A4-papper fast lägre. 

Knjiga Matmöten (Susreti jela) je rađena u vidu intervjua s osobama 

doseljeničkog porijekla. Autor većine tekstova i fotografija 

je Katarina Nordli. Stanovnici Sörmlanda, porijeklom iz cijelog 

svijeta, pozivaju Vas ovom knjigom u svoju kuhinju. Oni govore o 

svojoj kulturi ishrane i velikodušno nude najbolje recepte iz Bosne i Hercegovine, 

Somalije, Meksika, Perua, Rusije, sad-a, Islanda, Belgije, Vijetnama, 

Mađarske, Indije, Škotske, Bugarske, Finske, Tajlanda, Estonije, Grčke, 

Bangladeša, Eritreje, Sirije, Kurdistana, Iraka, Poljske itd. 

Iako sadrži preko pedeset recepata iz cijelog svijeta, to nije klasičan kuhar 

– već knjiga kratkih intervjua s osobama različitog porijekla, a koje žive 

u Sörmlandu. Jedna od njih je i Enisa Bajrić iz Banja Luke, koja upoznaje 

čitaoce s bosanskom kuhinjom i receptima za ajvar, punjene paprike i kifle. 

Knjiga je zanimljiva svima koji vole dobru kuhinju a radoznali su da 

upoznaju druge osobe i kulture. Istovremeno je izvanredan poklon s 

privlačnim i kvalitetnim fotografijama u boji na 128 strana i s tvrdim koricama 

u formatu koji je iste širine kao A4. 

Više informacija: 0155-24 56 02 ili info.museet@dll.se ili http://www. 

sormlandsmuseum.se 

Punjene paprike 

(Fyllda paprikor) 

10-12 paprikor, helst mindre, vita 

½ kg nötfärs 

1 liten gul lök 

1 morot 

3-4 tomater 

2 dl ris 

1 dl vatten 

salt och svartpeppar 

paprikapulver 

olja 

matlagningsgrädde 

paprikapulver att garnera med 

Fräs köttfärs med lök och riven morot under 

omrörning. Tillsätt en tomat skuren i 

små tärningar, riset och vattnet. Krydda 

med salt och peppar. Blanda väl. 

Kärna ur paprikorna och fyll dem med 

färsen. Ställ i en eldfast form och fyll öppningarna 

med tomatskivor. Häll lite vatten 

i formen, pensla paprikorna med olja 

och pudra över litet paprikapulver. Sätt 

in i ugnen på 200-250°. Häll över matlagningsgrädde 

när paprikorna börjar bli 

klara. De är färdiga efter ca ½ time. 

Fyllningen kan även användas till urkärnade 

tomater. 

Paprikorna brukas ätas med gräddfil och 

bröd. 



27

Izložba bh. knjiga 

Kulturno udruženje Broarna-Mostovi je od 20. oktobra do 9. novembra 

2008. u biblioteci na Hjällbu organizovalo izložbu knjiga 

bosanskohercegovačkih pisaca. Posjetioci su mogli da vide 

šezdesetak vrijednih djela Meše Selimovića, Skendera Kulenovića, 

Ćamila Sijarića, Abdulaha Sidrana, Marka Vešovića, Irfana Horozovića, 

Alije Isakovića, Nedžada Ibrišimovića, Tvrtka Kulenovića, Miljenka 

Jergovića, Midhata Ajanovića Ajana, Nizame Granov Čaušević, Ivana 

Lovrenovića, Huseina Derviševića, Idriza Saltagića, Marsele Šunjić, 

Nijaza i Fatmira Alispahića, Atifa Kujundžića, Ibrahima Kajana, Gojka 

Berića, Biserke Alikadić, Alme Lazarevske, Jasmine Musabegović, 

Dragoslava Dedovića, Seada Fetahagića i drugih. 

Posebnu pažnju izazvala je Sarajevska hagada, čiji se original 

čuva u Zemaljskom muzeju u Sarajevu. Izložbu u biblioteci na Hjällbu 

koncipirao je i postavio književnik i novinar Meho Baraković, koji živi 

u ovom naselju u Göteborgu. (Tekst i foto: Hamo Mulić) 

50 godina u kulturi 

Kada je davne 1958. u KUD Mladen Stojanović u Prijedoru ušao 

mlađani Hajrudin Zukanović – ko je tada mogao očekivati da će 

njegova harmonika obići skoro cijeli stari kontinent. A obišla je. Uz 

turneje po Francuskoj, Njemačkoj, Austriji, Turskoj, Čehoslovačkoj, 

Švajcarskoj… nije bilo većeg mjesta u cijeloj bivšoj Jugoslaviji, niti 

ga ima ovdje u Švedskoj, a da u njemu nije zasvirala Hajricina harmonika 

i čula se njegova pjesma. 

Tokom tri i po decenije u kulturno-umjetničkim društvima Mladen 

Stojanović i Osman Džafić u Prijedoru, i Karlo Rojc u Banja Luci, 

u svojstvu harmonikaša, koreografa i vođe orkestra, odnjegovao je 

Hajrica cijeli niz muzičara, pjevača i folklorista. 

I isto tako nastavio 1993. godine u Švedskoj u udruženjima Behar, 

Bosanka i Una u Skövdeu i u mnogim drugim. Uvijek voljan da pomogne 

i uputi, odazivao se Hajrica rado na pozive iz Göteborga, 

Falköpinga, Mariestada, Örebroa itd. Rad sa mladima mu je bio i 

ostao najdraža i najveća preokupacija. 

Folklorna grupa Bosansko kolo, koju je s Lennartom Karlssonom 

osnovao 2000. u Törebodi, okupljala je tek pristigle izbjeglice iz svih 

krajeva svijeta, a nastupala prvenstveno za švedsku publiku u Västra 

Götalandu. Susanne Lind, Kristina Berneholm i Gunnar Themar su 

samo neka od imena koja su s Hajrudinom Zukanovićem predstavljala 

Šveđanima golemo muzičko narodno blago od Slovenije do 

Makedonije. 

4. konferencija nastavnika 

bosanskog jezika 

U Göteborgu je od 6. do 7. novembra 2008. održana 4. Konferencija 

i 2. Godišnja skupština Udruženja nastavnika bosanskog jezika 

u Švedskoj, sa preko šezdeset učesnika. 

Skupština je usvojila sve izvještaje i na godinu dana produžila 

mandat Izvršnom odboru u sastavu: Sabit Kalkan (predsjednik), 

Mehmed Muhedinović (zamjenik predsjednika), Alma Ćoralić 

(sekretarica), Tifa Krkić (blagajnica) i članovi Izet Olević, Goca 

Radetinac, Arzija Hrnjadović, Amela Maksumić, Alma Čomić i Refik 

Masleša. Donijeta je i odluka o povećanju godišnje članarine s 

dosadašnjih 50 na 100 kruna. 

U planu za narednu godinu predviđeno je i studijsko putovanje 

u Bosnu i Hercegovinu. Cilj je stručno usavršavanje nastavnika, a 

putovanje bi se obavilo tokom uskršnjih praznika. 

Konferencija je obilovala zanimljivim predavanjima i istovremeno 

poslužila razmjeni iskustava u vođenju i pripremi nastave 

maternjeg jezika. Uz članove ovog udruženja, među predavačima 

je bilo i više predstavnika švedskih institucija koje se bave pitanjima 

maternjeg jezika i višejezičnosti. 

Udruženja nastavnika bosanskog jezika poziva sve na saradnju 

i da se pridružite. Dovoljno je da se javite telefonom ili E-mailom 

bilo kom članu Izvršnog odbora udruženja. Kontakt podatke i više 

informacija o udruženju naći ćete na stranici: 

http://modersmal.skolutveckling.se/bosniska/ 

Za Hajrudinov jubilej priredilo je bh. udruženje Behar Skövde u 

petak 28. novembra 2008. pravu svečanost. Program u kom su, uz 

Hajricu, učestvovali književnik Meho Baraković, solisti Biba i Mirnesa 

Begić, Momir Radić, Enes Čiza Bratić i Asim Crnić, uz muzičku pratnju 

Momira Radića, te vokalna grupa Sevdah i folklorna grupa Una, 

privukao je mnoge ljubitelje pjesme i igre iz oblasti Skaraborga. 

Većina njih je kroz razne vidove sarađivala i prijateljevala s Hajricom 

i ovo je bila prilika da se osvježe uspomene i oda poštovanje starom 

bardu. (H.T.) c 

Lennart Karlsson, Aida Zubčević & Hajrudin Zukanović 



Bosanskohercegovački 

Povodom 130-godišnjice rođenja Muse 

Ćazima Ćatića (1878.-1915.), pjesnika 

prvih i najljepših bošnjačkih soneta 

Tin 

Piše: Mesud Prolić (Berlin) 

Musa Ćazim Ćatić (1878.-1915.) 

je pjevao o ljudima i prirodi, 

o životu i smrti, o ljepoti, o 

svojim čežnjama i nedosanjanoj 

ljubavi, o svojoj domovini i religiji, 

i sve to umjetnički i stvaralački istkao 

i gotovo muzički interpretirao i jezički 

izrazio na prefinjeno i univerzalno snažan, 

životno i trajno aktuelan i nezaboravno 

upečatljiv i strasno-lirski način – 

ćatićevski. 

Ćatića ne treba ni idealizovati, 

ni glorifikovati, njega treba – 

pročitati! 

Uzbudljivošću svog kratkog, burnog, 

boemskog života, punog unutrašnjeg i 

stvarnog lutanja i maštanja, ali i velikog 

obrazovnog i duhovnog nivoa, znanja 

i talenta, čarolijom svoje moćne lirske 

elokvencije i leksike, stekao je i oreol 

bosanskohercegovačkog Tina, nezaboravnog, 

autentičnog, pravog narodnog, 

sa pjesmom i kroz pjesmu proslavljenog i 

trajnog Orfeja!… 

U najkraćem: Ćatića ne treba ni 

idealizovati, ni glorifikovati, njega treba 

– pročitati! Budući da nije ni napisao 

mnogo, neće nam oduzeti mnogo vremena, 

a podariće nam osjećaj, ne samo 

da smo stekli još jednog vrlo dragocjenog 

prijatelja, već i mnogo više: novi, zlatni 

rudnik našeg zavičajnog i izvornog bosanskog 

žargona, miljea i jezika. Jezika kojeg 

su obogatile i njegove tuge, snovi i pjesme. 

Protivnik denacionalizacije 

i mistifikacije 

Musa Ćazim Ćatić je rođen 12. 

marta 1878. godine u Odžaku 

kod Modriče, gdje je završio i 

osnovno školovanje. 1892. godine umire 

mu otac i Ćazim sa majkom, koja se tamo 

preudala, preseljava u Tešanj. 

U tešanjskoj medresi dobro je naučio 

i arapski, turski i perzijski jezik što je 

okrunjeno i njegovim književnim prevodima 

sa više jezika i velikih kultura Orijenta. 

Iako kao mladić živi nemirno i boemski, 

nastavlja školovanje u Sarajevu 

u Šerijatskoj sudačkoj školi. Otpočinje 

saradnju i sa časopisom Behar, a od 1908. 

godine ga i uređuje. 

Upisuje se i na Pravni fakultet u Zagrebu 

i tamo otpočinje i njegova saradnja 

sa brojnim hrvatskim književnim 

časopisima i krugovima, pa i druženje sa 

poznatim hrvatskim pjesničkim imenima i 

velikanima kao što su Augustin Tin Ujević 

i Antun Gustav Matoš. 

Zbog materijalnih neprilika vraća se u 

Bosnu i Hercegovinu, tragajući za trajnim 

i sigurnijim zaposlenjem. 

Prilikom jednogodišnjeg boravka u 

Carigradu, gdje usavršava i turski jezik i 

prevodi znatan broj turskih pjesnika po 

prvi put i na maternji bosanski jezik, naići 

će i na krug nekolicine Bošnjaka pisaca i 

pjesnika konvertita ”izgubljenog” i za bolje 

položaje u ondašnjem društvu ”prodatog” 

nacionalnog identiteta i obilježja (imena). 

Sa pjesmom ili dvije i sam nalijeće na tu 

zamku, ali već o svom skorom povratku u 

Bosnu u listu Bošnjak, urednika Safveta- 

-bega Bašagića, objavljuje svoju pokajničku 

i strasnu pjesmu Ja sam Bošnjak i duže 

pismo u kojem detaljno pojašnjava historijat 

te svoje kratkoročne afere i zablude 

i odlučno raskrinkava i odbacuje takvu 

praksu političke denacionalizacije i asimilacije 

Bošnjaka. Već sljedećih godina, kao 

vlastiti odgovor, uvjerenje i stav, piše niz 

hrabrih, iskrenih, bosnoljubivih, intimno- 

-ispovijesnih i britko-polemičnih, pa i 

vjerskih pjesama, sa vrlo jasnim i časnim 

stavom o sebi, svom narodu, svojoj vjeri i 

domovini – Bosni i Hercegovini. Po ovom 

trajno osjetljivom, ali i principijelnom 

pitanju, pjesnik Ćatić je naša kulturno-historijska 

odrednica i savjest, legenda i uzor 

i njegova je poruka: Tolerancija i Istina, a 

ne Manipulacija i Mistifikacija!… 

Stiže i u Mostar za života i Alekse 

Šantića i Osmana Đikića, i 1912. godine 

postaje i urednikom Bisera – književnog 

izdavača Muslimanske biblioteke, a 

donekle i književnog mecene, njenog 

Musa Ćazim Ćatić, 

crtež mostarskog slikara i boema 

Mehe Sefića 

pokretača i vlasnika Muhameda Bekira 

Kalajdžića. Mostar je najplodniji i najkreativniji 

Ćatićev pjesnički i stvaralački 

period i u tome će gradu 1914. godine biti 

štampana prva i jedina njegova knjiga pjesama 

publikovana za njegova života pod 

naslovom: Pjesme od 1900. do 1908. 

U Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, 

pa i socijalističkoj i federativnoj Jugoslaviji, 

slijedi očigledan period prešućivanja i 

tabuiziranja ovog velikog i vrlo nadarenog 

bošnjačkog pjesnika i umjetnika. Razlozi 

tome bar danas su mnogo jasniji: Ćatićev 

naglasak i kredo o Bosni i Hercegovini 

kao njegovoj i pjesničkoj, ali i povijesnoj 

materi – domovini i svi ti njegovi gordi i 

odvažni poetski zvuci i akordi o pitanju 

i njegove lične i sveljudske ličnosti i samosvijesti, 

duhovnoj i političkoj slobodi i 

tolerantnosti. 

Poslije mobilisanja za front u Mađarskoj 

u Prvom svjetskom ratu, lakšeg ranjavanja 

i kraćeg liječenja u Budimpešti, ponovo 

je u svom Tešnju 1915. godine. U svoj toj 

ratnoj oskudici, beznađu i metežu, i bez 

ikakvih sredstava za život, a ne napunivši 

ni 37. godinu života, umro je te iste godine 

u svom najdražem gradu. 

Ostavio je za sobom, po obimu 

neveliko i skromno, ali po umjetničko- 

-književnoj vrijednosti, ljepoti, snazi i 

originalnosti – značajno, plemenito i 

magnetski privlačno, emancipirajuće i 

pionirski moderno bošnjačko umjetničko 

i pjesničko djelo. 

I bio pjesnik prvih i do danas najljepših 

i najvrjednijih bošnjačkih soneta. c 



29

Enisa Popović Čengić 

Pjesma Prijatelju 

Enes Lević: Crvena polja i putevi, 2008. 

Da li je, prijatelju, ostalo samilosti 

u našoj Banja Luci 

– Jeste, ostalo je, ima je… 

Šta vidje, ljetos, u našoj Banja Luci 

Vidjeh pupoljke na našim lipama 

Nađoh i ono drvo, što ga ja i prijatelj 

Zasadismo 

A izgubih sve ono 

Što smo iza sebe ostavili 

Istina je teška, prijatelju 

Al moramo, s vjerom, u dobar svršetak 

I spoznati da ima bola 

Koliko i nade 

Čujem, šumi Vrbas 

Tragovi me vuku 

Prijatelja ne vidim… 

Maglu razgrćem… gdje je 

Tvoj prijatelj ostade na raskršću 

Reče stari pjesnik 

Ostade, ruku ispruženih 

I istoku i zapadu 

Ostade, gledajući obale Vrbasa 

I lijevu i desnu 

Ne gledajući u crnu prazninu 

Koja je gutala ljude, one mu drage 

Odlazi moj prijatelj 

A očima obgrlio lijevu i desnu Novoseliju 

Gornji Šeher i stoljetni dobri Grab 

Suturliju, što obgrlila Vrbas 

Gleda Tabake i Hiseta, gornja i donja 

I Kastel tihi, preko mosta 

Odlazi moj prijatelj 

A pogled ne odvaja od svoje Ilidže i Dolca 

Od gornjih i donjih Sitara 

Gleda Stupnicu i Ali Babu 

I Malu čaršiju ljubljenu 

I gleda oblak ispod ptice… 

Ode… moj prijatelj, a ostaše mu oči 

U virovima vrbaskim 

Na ”Nasihinom cvijetnom mostu” 

U majčinoj bašči kraj Vrbasa 

Ostaše oči Seadove… 

Da miluju njezine ruže rumene 

Da miluju, mirisne ljiljane i jasmine 

Da listaju spomenar zagubljen u parku 

Gdje ostaše utisnute stope 

I mladosti i brižnog očinstva 

Gdje ostade, ruka topla u ruci 

Njegove Jasminke 

Ne plači, pjesniče… 

Čemu koristi tvoje ridanje i plač 

Idi i pričaj priču… 

Priču staru, o prijatelju mom 

I priču onu, o njegovoj Banja Luci 

O banjalučkim delijama 

O banjalučkim sevdalijama 

Privuci srcu, sve ljepote, brate 

Drugom rukom, odmakni sve čežnje 

Odgurni sve… moraš tako… 

Da prihvatiš, brate, sve ove nove adrese 

Pjesmu sam posvetila našem dragom prijatelju 

Seadu Jusufbegoviću, koji nas je napustio 19. 

jula 2008. Njegova smrt je iznenadila sve njegove 

drage i prazan kutak u srcu, bez cijenjenog 

dr. Seja, boli nas još uvijek. U mislima smo sa 

njegovim dragim likom i njegovim mudrim riječima, 

a nadamo se i podrška njegovoj dragoj 

supruzi Jasminki i voljenoj djeci, Damiru i Selmi. 

Banjalučko veče, 18.11.2008. 

Meho Baraković 

Miljković u meni ispisuje 

svoju posljednju pjesmu 

Dragi Branko 

Ništa nije vječno pa ni Riječi 

Poezija koju si ispisivao najljepše stari 

na našem Licu 

i Metafore su manje Zlo od ljubičaste 

Nesanice 

fina Simetrija Tijela 

i Rad do iznemoglosti u Noćima od pliša i 

šapata 

ni Ljubavi nema 

ima Osipanja i tamo gdje se vijekovima ništa 

Osipalo nije 

i gdje je samo Voda bila i Jelo i Piće 

da ne pominjem naše domaće 

Nesporazume 

unutar Kruga 

čisto Zlato je ono što je ostalo da u nama 

Svjetluca 

i kada Nas više ne bude 

znaće se po unutrašnjem Strahu da smo Bili 

Branko Miljković u meni ispisuje 

svoju posljednju Pjesmu 

na nagovor moje Duše 

Mirsad Omerbašić 

Razmišljanje jedne 

silovane žene 

Mir, mir u Bosni 

mir u kući, u gradu 

nemir i košmari kradu 

misli i sumnje lete 

očaj i strah plete 

paukovu mrežu, u mom mozgu 

u mom mozgu crv sumnje 

nagriza pamet 

strah me; 

strah me istine koju nosim 

kao ždrebica koju jahaše 

nebrojni, nepoželjni i odvratni 

gadovi jedni gadni 

ukaljaše mi obraz 

moj obraz bijeli. 

Oh bože! moj bože! 

ubit ću se 

ubit ću plod pa sebe 

ubit ću , neću – žao mi 

moja je krv a tuđe sjeme 

tuđe sjeme zatrovano 

nepoželjno 

otkinut ću dojku koju bude sisao 

otkinut ću ruku koja ga pomiluje 

otkinut ću – neću 

moje dijete da zovu kopiletom 

Zar moje Zar mene Zar ja 

Ja koja sam nekad 

znala i mogla sve 

kome da kažem Da priznam 

istine se bojim 

istina me boli 

nasladiše se mojom ljepotom 

i ubiše u meni volju za životom… 

Let’s relegate war to the dustbin of history! 

www.codepinkalert.org 



AIR WICK FRESHMATIC 

FÅR DET ATT 

DOFTA FRÄSCHT 

I ETT HUS FULLT AV LIV 

MÅSTE MAN ALLTID 

KÄMPA MOT DÅLIG LUKT 

Air Wick Freshmatic Odour Stop döljer inte bara den 

dåliga lukten, utan tar effektivt bort den. Air Wick 

Freshmatic sprayar automatiskt en härlig doft var 9, 

18 eller 36 minut. 

Använd den överallt i huset, så slipper du att 

bekymra deg om dålig lukt. Air Wick Freshmatic får 

det att dofta fräscht. 

PRÖVA OCKSÅ DE ANDRA 

AIRWICK ODOUR STOP 

VARIANTERNA 

FRESHMATIC 

PROVA PÅ 

RABATT 

30 kr 

Erbjudandet gäller t o m 2008-12-31. Kupongen gäller vid köp av en 

”Airwick Freshmatic Starter-Kit“. Endast en kupong per kund och köp. 

Kan ej kombineras med andra erbjudanden. 

Till butiken: Inlöses av Kuponginlösen AB när kupongen är försedd med kundens namnteckning. 

Namn:

^ 

POSALJITE DO 850 kr 

ZA SAMO70kr * 

Iznos 

Naknada 

Next Day* 

0,01 - 850,00 70,00 

850,01 - 1 700,00 105,00 

1 700,01 - 2 500,00 130,00 

2 500,01 - 3 400,00 150,00 

3 400,01 - 4 200,00 180,00 

4 200,01 - 5 300,00 200,00 

5 300,01 - 16 900,00 250,00 

© 2008 WESTERN UNION HOLDINGS, INC. All rights reserved. 

* Cijena za slanje do 850 kr. 

Money Next Day usluga je dostupna na zahtjev korisnika i odnosi se na transfere u Bosnu i Hercegovinu iz zastupničkih 

lokacija u Švedskoj. Novac poslat Next Day uslugom biće na raspolaganju primaocu nakon 24 sata od momenta 

kada je poslat, ovisno o radnom vremenu zastupničkih lokacija, razlikama u vremenskim zonama i opštim uslovima 

usluge. Detalje pogledajte na obrascu za slanje novca. 

Osim od naknade za transfer, Western Union ostvaruje prihod i prilikom konverzije SEK u stranu valutu. 

020-90 10 90

Zena-Kvinna 40-41 - Žena-Kvinna

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?